GEN 1:1 Muuŋ kat, Maaron ighur sambam ve taan toman mbeb tisob tivot muuŋ.
GEN 1:2 Sawa tonenen, ndug balim, ve mbeb eta ineep tuŋia ila ina sone. Ya moghon to ivon le irau ndug, ve ndoroom tiina ikau ndug. Ve Maaron Avuvu ilala inimnim izala te pogho.
GEN 1:3 Ghoro Maaron isaav ighaze: “Ghazooŋa ivot.” Tovenen ghazooŋa ivot.
GEN 1:4 Maaron ighita ghazooŋa tonowen poia, ve ivalagi ila saguan pa ndoroom.
GEN 1:5 Ghazooŋa tonenen, ye iwaata ighaze “ndag,” ve ndoroom, ye iwaata ighaze “mboŋ.” Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag to ivot muuŋ ne isob.
GEN 1:6 Maaron isaav muul ighaze: “Mbeb ariaŋa eta ivot, leso ivalag ya inim ru. Suruvu ineep izala sala, ve suruvu ineep izi sila.”
GEN 1:7 Tovenen mbeb tonenen ivot itaghon ye tau aliŋa.
GEN 1:8 Mbeb ariaŋa tonowen, ye iwaata ighaze “sambam paroŋania.” Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim ru isob.
GEN 1:9 Maaron isaav muul ighaze: “Ya to ineep ila sambam paroŋania, ila ilup ila dige ee moghon, ve ndug imamaas.” Tovenen mbeb tonenen ivot itaghon ye tau aliŋa.
GEN 1:10 Ndug mamaasa tonowen, ye iwaata ighaze “taan.” Ve ya to ila ilup ila dige eez, nene ye iwaata ighaze “te.” Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:11 Maaron isaav muul ighaze: “Ai naol naol, toman waar, kikiliiŋ, ve aniiŋ naol naol tivot pa taan, ve titub tiza ve anoŋadi.”
GEN 1:12 Tovenen mbeb tonowen titub tiza, itaghon ye tau aliŋa. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:13 Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim tol isob.
GEN 1:14 Maaron isaav muul ighaze: “Mbeb pida tivot ila sambam paroŋania. Leso tisul taan, ve tivalag ndag ve mboŋ, ve tinim ghilalooŋ pa kaiyo, ndaman, ve sawa pida paam.” Tovenen mbeb naol tonowen tivot titaghon ye tau aliŋa.
GEN 1:16 Maaron ighur mbeb tintina ru toman pitum. Mbeb tiina kat ighaaz pa ndag, ve mbeb tiina ite ighaaz pa mboŋ.
GEN 1:17 Maaron ighur mbeb naol tonenen tila sambam paroŋania. Leso tisul pa mboŋ ve ndag, ve tivalag ndoroom ve ghazooŋa. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:19 Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim paaŋ isob.
GEN 1:20 Maaron isaav muul ighaze: “Te ivon pa iigh toman mbeb naol naol to matadi iyaryaar. Ve man naol tivot ve tiroov ila tata paroŋania.”
GEN 1:21 Tovenen Maaron ighur mbeb tintina to te, toman mbeb naol naol to tineep ila te ve ya lolodi. Ve ighur man to naol ne paam. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:22 Ve ighur poia toni iza todi ighaze: “Yam mbeb to aneep ila te ve ya, apoop ve amasa anim naol. Leso apavonin te ve ya. Ve yam man amasa anim naol ve aneep irau taan isob.”
GEN 1:23 Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim liim isob.
GEN 1:24 Maaron isaav muul ighaze: “Taan ivon pa ŋgai naol naol to su ve paanu, toman mbeb gegegeu to tindandarab ila taan.” Tovenen mbeb naol tonowen tivot titaghon ye tau aliŋa.
GEN 1:25 Maaron ighur ŋgai naol naol to su ve paanu, toman mbeb tisob to tindandarab ila taan. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:26 Ghoro Maaron isaav muul ighaze: “Iit tagharaat tamtoghon tinim iit tauud, leso tigham naghood ve tiŋgin taan, ve iigh to te, man to tirovroov ila tata paroŋania, ŋgai naol naol, ve mbeb tisob to tindandarab ila taan.”
GEN 1:27 Tovenen Maaron ighur tamtoghon tinimale ye tau. Ighur di tigham ye tau nagho. Ighur nditamoot ve ndiliva.
GEN 1:28 Ve Maaron ighur poia toni iza todi, ve isaav padi ighaze: “Yam apoop ve amasa anim naol, leso apavonin taan. Ve yam irau agham uraat pani, ve aŋgin poiani. Ve aŋgin iigh to te, man to tirovroov ila tata paroŋania, ve mbeb matadi yaryaara naol to tinepneep izi taan.”
GEN 1:29 Maaron isaav padi muul ighaze: “Aghita. You nagham ndoor, aniiŋ, ve ai naol naol to titub izi taan ne anoŋadi tinim amim aniiŋ.
GEN 1:30 Ve ŋgai to tinepneep izi taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania, ve mbeb naol to tilaghlaagh ve tindandarab ila taan, you nagham kikiliiŋ ve ai raua inim adi aniiŋ.” Ve mbeb tonenen ivot itaghon ye tau aliŋa.
GEN 1:31 Maaron ighita mbeb naol to ye ighur di ne, paghunadi kat. Mboŋ tonenen ila ve ndugizau, nene ndag inim liim ve eez isob.
GEN 2:1 Nenen ataam to Maaron ighur sambam, taan, ve mbeb to naol ne tisob tivot.
GEN 2:2 Sawa to inim liim ve ru pani, Maaron ate izi. Pasa, ye ipasob uraat toni isob wa.
GEN 2:3 Tauto Maaron ipait sawa to inim liim ve ru pani, ve ighur poia toni ineep izala, ve ighuri inim umbom patabuaŋ. Pasa, sawa tonenen, ye ate izi pa uraat toni to ighur sambam, taan, ve mbeb tisob.
GEN 2:4 Nenen kamos to isavia sawa to Maaron Yoova ighur sambam paroŋania ve taan toman mbeb to naol ne tisob tivot.
GEN 2:5 Sawa to Maaron Yoova ighur sambam ve taan, mbeb eta itub sone. Ai itub sone, kikiliiŋ itub sone, taan ŋginiŋa moghon. Pasa, ye igham uman izi taan sone, ve tamtoghon eta ineep izi taan pa igham uraat pani sone.
GEN 2:6 Eemoghon ya to ineep ila taan lolo, tauto ivotvot ve ipapaluum taan.
GEN 2:7 Maaron Yoova ikor taan ila nima, ipoli, ve igharaata inim tamtoghon, ghoro ivib avuvu mata yaryaara ila uzu, ve tamtoghon tonowen imundig mata iyaryaar.
GEN 2:8 Taan suruvu eez to ineep ila pa ndag iza, iza Eden. Maaron Yoova ighur mbeb popoiadi titub ila uum tonowen lolo le paghuna kat. Ghoro ighur tamtoghon to ye tau igharaata ila ineep tonowe.
GEN 2:9 Maaron Yoova ighur ai naol naol titub ila uum tonenen lolo. Ai tonowen, popoiadi pa ghitooŋ, ve anoŋadi popoiadi pa ghaniiŋ paam. Ila bodbodaaŋ to uum, ai ru tiyondyood. Ai eez, igham ghiit taneep mataad iyaryaar. Ve ai ite, igham ghiit taghilaal ŋgar poia ve ŋgar samia.
GEN 2:10 Ya eez ivot ila uum tonenen ve ipaluum taan. Ya tonowen ireer ve ivalagi inim boga paaŋ.
GEN 2:11 Boga eez, iza Pison. Nene ireer irau taan Avila isob. Taan Avila, gol popoia toman yaam popoia pida to tinim mbaliiŋ, tineep ila taan lolo.
GEN 2:13 Ve boga ite inim ru, iza Gion. Nene ireer irau taan Kus isob.
GEN 2:14 Ve boga ite inim tol, iza Tigris. Nene ireer ila pa taan Asiria dige to ila pa ndag iza. Ve boga to inim paaŋ, iza Euprates.
GEN 2:15 Maaron Yoova igham tamtoghon tonenen, ve ighuri ila uum Eden, leso iŋgini ve igham uraat pani.
GEN 2:16 Ve isaav pani ighaze: “Ai anoŋadi to naol ne, yom irau ughan di le tisob. Eemoghon ai to irau igham ghom ughilaal ŋgar poia ve ŋgar samia, ai ee moghon tonowen, ughan anoŋa malep. Pasa, sawa to ighaze ughani, yom pale umaat.”
GEN 2:18 Ghoro Maaron Yoova mata iŋgal ighaze: “Tamtoghon tonene eŋgeni ineep, nene poia maau. You irau naghur le ita ite eta pa iuuli.”
GEN 2:19 Tovenen Maaron Yoova ikor taan ila nima, ipoli, ve igharaat ŋgai naol naol to tilaghlaagh ila taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania. Le isob, ghoro ilup di ve igham di tila to tamtoghon tonenen, leso ighita: Pale iwaat izadi vena? Ve izadi to ye iwaat di, nene tinim mbeb tonowen izadi.
GEN 2:20 Ye iwaat ŋgai naol naol to paanu ve su izadi, ve iwaat man izadi paam. Eemoghon mbeb eta ighur pani leso inim ita ite pa iuuli ne maau.
GEN 2:21 Tovenen Maaron Yoova igham tamoot igheenmaat, ve ipas raŋoraŋo eez ivot, ve ipoona muul pa minda.
GEN 2:22 Ghoro igham tamoot raŋoraŋo tonowen, ve igharaata inim liva, ve ighuri ila to tamoot.
GEN 2:23 Tamoot ighita liva tonowen, ve isaav ighaze: “Aa ghara leg itag ite! Tua, nene you tuag. Ve minda, nene you mindag. You pale nawaata naghaze ‘liva.’ Pasa, ye ivot ila to you tamoot.”
GEN 2:24 Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye pale ipul tama yesuru tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon.
GEN 2:25 Sawa tonenen, tamoot yesuru azuwa tinidi ŋginiŋa. Eemoghon mayadi pa taudi maau.
GEN 3:1 Moot inepneep izi uum paam. Ye le ŋgar tiina kat pa ghamuuŋ kaarom ilib pa ŋgai tisob to Maaron Yoova ighur di. Sawa eez, ye ighason liva ighaze: “Vena? Ai anoŋadi naol to tineep ila uum lolo, Maaron Yoova iŋgalsekin gham padi ighaze aghan di malep. Nene onoon?”
GEN 3:2 Liva ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Maaron isaav ighaze: Ai naol to tiyoon ila uum lolo, yei irau nighan anoŋadi le tisob.
GEN 3:3 Ai ee moghon kat to iyoon ila bodbodaaŋ to uum, tauto ye iŋgalsekin ghei pani ighaze nighani malep, ve nikisi malep. Pasa, ighaze nighani, ma nikisi, nene pale nimaat.”
GEN 3:4 Moot isaav pani muul ighaze: “Maau. Yamru irau amaat maau. Maaron iwatag: Ighaze yamru aghan ai tonowen anoŋa, nene pale matamim pakia ve ŋgar tiam ighazooŋ, le anim ye tau, ve aghilaal ŋgar poia ve ŋgar samia.”
GEN 3:6 Liva ighita ai anoŋa tonowen paghuna kat pa mata ve poia pa ghaniiŋ paam. Ye lolo pani kat pasa, ighaze ai anoŋa tonenen pale igham ŋgar toni ighazooŋ. Tovenen ighami ve ighani, ve igham pida pa azuwa ve ana ighan paam.
GEN 3:7 Yesuru tighani le isob, ghoro matadi pakia ve tighilaal tighaze tinidi ŋginiŋa. Tovenen yesuru tila tigham ai raua ve tidagini, ve tipoon di pani.
GEN 3:8 Rabrab izi ve ndug iluum, ghoro yesuru tilooŋ Maaron Yoova ilaghlaagh ila uum lolo. Tovenen tila tiyooŋ pani ila ai lolo.
GEN 3:9 Maaron ipoi tamoot ighaze: “Ou, taum sine?”
GEN 3:10 Tamoot ipamuul aliŋa ighaze: “You nalooŋ aghem avolutu ila uum lolo, tovenen namatughez payom ve nayooŋ. Pasa, tinig ŋginiŋa.”
GEN 3:11 Tovenen Maaron ighasoni ighaze: “Sei isaav payom ighaze tinim ŋginiŋa? Ai to you naŋgalsekin ghom pani, yom avaat ughan anoŋa eta wa.”
GEN 3:12 Tamoot ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “You maau. Liva to yom ugham payou ughaze yeru nineep, tauto igham ai tonowen anoŋa pida payou ve naghani.”
GEN 3:13 Tovenen Maaron Yoova isaav pa liva ana ighaze: “Yom ugham ŋgar tonene pasa?” Liva ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “You maau. Moot itombaan ghou, tauto naghani.”
GEN 3:14 Tovenen Maaron Yoova isaav pa moot ighaze: “Yom to unum pughu pa sosor tonene. Tauto pataŋani tiina kat pale iza tiom ilib pa ŋgai tisob to paanu ve su. Yom pale undarab ila atem, ve ughan ghavuur to taan ila ila le irau mateeŋ tiom.
GEN 3:15 Ve you pale naghur koi ineep ila yom ve liva sosomim. Ve paghu tiom ve paghu toni tovene paam. Koi pale ineep ila sosodi. Paghu to liva pale ivazag dabam ve imumi. Ve yom pale uŋaaŋ aghe gudu.”
GEN 3:16 Ghoro Maaron isaav pa liva ighaze: “You pale naghur pataŋani payom tovene: Ighaze yom apom, nene pale pataŋani tiina igham ghom. Ve sawa to ighaze upoop, yom pale uyamaan yabyabuuŋ tiina kat. Eemoghon lolom pale ineep ariaŋa ila to azuwam, ve uneep ila ye samba.”
GEN 3:17 Ghoro Maaron isaav pa tamoot ighaze: “Yom ulooŋ azuwam aliŋa, ve ughan ai anoŋa to you naŋgalsekin ghom pani. Tovenen you pale nawaghamun taan. Nepooŋam izi taan, yom pale ugham uraat tiina, ve uyamaan katin pataŋani, ghoro ughita anoŋa.
GEN 3:18 Pasa, su samsamia ve waar mata mata pale titub tiza ve tiwaghamun uum tiom. Eemoghon yom pale ughan ila uum tonanan.
GEN 3:19 Tovenen yom pale urab taum pa uraat le ughun wadedeŋam, ghoro ughita uraat tiom anoŋa ve ughan. Ve pataŋani tovene pale ikiskis ghom le irau mateeŋ tiom. Pasa, you nagharaat ghom pa taan. Tovenen yom pale umuul ula unum taan.”
GEN 3:20 Tamoot iwaat azuwa iza Eva. Pasa, ye pale inim ival tisob to tineep izi taan ne tinandi.
GEN 3:21 Muri ghoro, Maaron Yoova igharaat ŋgai uli inim nonogiiŋa pa Adam yesuru azuwa, ve indud di pani.
GEN 3:22 Ghoro Maaron Yoova isaav ighaze: “Laak. Tamtoghon ŋgar todi ivot inimale iit, ve tighilaal ŋgar poia ve ŋgar samia wa. [Tovenen iit irau tapul di tineep uum tonene muul maau.] Pasa, ighaze nimadi ila pa ai to igham di tineep matadi iyaryaar ne anoŋa ve tighani paam, nene pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
GEN 3:23 Tovenen Maaron Yoova indiir di pa uum Eden. Leso tila tigham uraat pa taan to yesuru tivot pani.
GEN 3:24 Ye indiir di tivot tila, ghoro ighur aŋela ariaŋadi pida tila tiyoon ila uum dige to ndag iza pani. Yes tiyondyood toman buza eez to yab ighanghan ila mata ve itortoora. Leso tipoon ataam to ila pa ai to mataad iyaryaar.
GEN 4:1 Muri ghoro, Adam yesuru azuwa tigheen ve Eva apo. Ye ipoop natu tamoot ve iwaat iza Kain. Ve isaav ighaze: “Maaron iuul ghou, tauto napoop natug tonene.”
GEN 4:2 Tinepneep le muri ghoro, Eva ipoop Kain tazi Abel. Yesuru tinim ndolman, ghoro Abel iŋginŋgin sipsip, ve Kain ighamgham uraat pa uum.
GEN 4:3 Sawa eez, Kain igham aniiŋ anoŋa pida to tivot ila uum toni inim watooŋrau pa Yoova.
GEN 4:4 Ve Abel paam irab sipsip toni ndinatu aidaba pida, ve igham suruvudi to popoia kat ila pa Yoova tinim watooŋrau pani. Yoova lolo poia pa Abel toman watooŋrau toni.
GEN 4:5 Eemoghon Kain toman watooŋrau toni, Yoova irere pani. Tauto Kain ate yabyab kat le nagho isami.
GEN 4:6 Tovenen Yoova ighason Kain ighaze: “Pughu vena to atem yabyab ve naghom isami?
GEN 4:7 Ighaze yom ugham ŋgar deŋia, pale lolog poia payom ve tinim iza. Eemoghon ighaze ugham ŋgar to deŋia maau, yom upatum ghom. Pasa, ŋgar samia inepneep ataam tiom avo, ve isasaŋan ghom ighaze igham ghom unum le. Tovenen yom irau uyoon ariaŋa ve utatan ŋgar samia tonanan izi.”
GEN 4:8 Muri ghoro, Kain isaav pa tazi Abel ighaze: “Unum ituru tala talaghlaagh uum lolo.” Yesuru tila tonowe, ghoro Kain imundig ve irab tazi Abel imaat.
GEN 4:9 Tovenen Yoova ighason Kain ighaze: “Kain, tazim Abel ineep sine?” Kain ipamuul aliŋa ighaze: “You nakankaan pani. Vena, you nanim ŋginiiŋ to tazig?”
GEN 4:10 Ghoro Yoova isaav pani muul ighaze: “Yom ugham ŋgar tovene pasa? Ulooŋ. Tazim siŋ toni to imaliŋ izi taan, tauto imboboob iza inim tiou.
GEN 4:11 Yom urab tazim imaat, ve taan tonene ighun siŋ toni wa. Tovenen you pale naghur pataŋani tonene iŋarua ghom: Yom irau uneep muul izi taan tonene maau.
GEN 4:12 Ve ighaze uvazog aniiŋ izila taan to ndug ite paam, nene pale ughita anoŋa eta maau. Yom pale irau uneep tuŋia izi ndug eta maau. Pale uwalaghlaagh irau taan naol.”
GEN 4:13 Kain ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yoova ighaze: “Atia to sosor tiou to yom ughuri payou, nene pataŋani kat. Irau nambaada maau.
GEN 4:14 Ughita. Aazne, yom undiir ghou pa taan tonene ve ughaze nala naneep saguan payom. Ve ughaze you irau naneep tuŋia izi ndug eta maau. Pale nawalaghlaagh irau taan naol, ve ighaze ŋgeu eta ighita ghou, ye pale irab ghou namaat.”
GEN 4:15 Eemoghon Yoova isaav pani muul ighaze: “Maau. Ighaze ŋgeu eta irab ghom umaat, nene pale nayat ŋgeu tonanan sosor toni irau pa liim ve ru.” Ghoro Yoova ighur ghilalooŋ eez iza to Kain. Leso tamtoghon tighita ve tirabi sob.
GEN 4:16 Kain ipul Yoova, ve ilaagh ila ivot taan suruvu eez, iza Nod, ve ineep tonowe. Taan tonowen ineep uum Eden dige ila pa ndag iza.
GEN 4:17 Muri ghoro, Kain yesuru azuwa tigheen, ve liva apo ve ipoop natu aidaba, iza Anok. Ghoro Kain igharaat ndug tiina eez, ve iwaat natu Anok iza pani.
GEN 4:18 Anok natu Irad, Irad natu Mehuyael, Mehuyael natu Metusael, ve Metusael natu Lamek.
GEN 4:19 Lamek ivai ndiliva ru. Eez iza Ada, ve ite iza Zila.
GEN 4:20 Lamek azuwa Ada to ipoop Yabal. Yabal papaghu toni, nene yes to tilaghlaagh toman ŋgai todi, ve tinepneep ila mbeez to tigharaat di pa ŋgai ulidi.
GEN 4:21 Yabal tazi, iza Yubal. Papaghu toni, to tighagharaat sab to vibiiŋ ve mbeb pida tinimale gita.
GEN 4:22 Lamek azuwa ite Zila ipoop Tuval-Kain. Tuval-Kain papaghu toni, to tighagharaat ain ve baras tinim mbeb pida to uraat. Tuval-Kain livu iza Naama.
GEN 4:23 Sawa eez, Lamek isaav pa ndizuwa ru ighaze: “Ada yamru Zila, alooŋ aliŋag. You Lamek ndizwag to yamru. Aghur taliŋamim pa saveeŋ tiou. Ighaze ŋgeu eta irab ghou le siŋ tiou izi, you pale narabi imaat. Ve ighaze pain eta ipambar ghou, nene pale narabi imaat paam.
GEN 4:24 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta irab Kain imaat, nene pale tiyat ŋgar toni irau pa liim ve ru. Eemoghon you, ighaze tirab ghou namaat, nene pale tiyat ŋgar todi irau pa tamoot tol saaŋgul liim ve ru (77).”
GEN 4:25 Adam yesuru azuwa Eva tilup di muul, ve Eva apo, ve ipoop tamoot ite. Ye iwaat iza Set, ve isaav ighaze: “Kain irab tazi Abel imaat, tauto Maaron igham leg tamtoghon ite tonene leso igham ina.”
GEN 4:26 Muri ghoro, Set yesuru azuwa tipoop tamoot eez, ve Set iwaat iza Enos. Sawa tonenen, tamtoghon tipamundigin ŋgar to suŋuuŋ pa Yoova.
GEN 5:1 Nene pitiiŋ to Adam toman papaghu toni. Sawa to Maaron ighur tamtoghon, ighur di tinimale ye tau.
GEN 5:2 Ighur tamoot ve liva. Ve ighur poia toni iza todi ve iwaat di ighaze “tamtoghon.”
GEN 5:3 Adam ndaman toni irau 130, ghoro yesuru azuwa tipoop natudi eez. Ye igham tama nagho. Yesuru raratedi kat. Adam iwaat iza Set.
GEN 5:4 Set izi, ve Adam ineep muul irau ndaman 800, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:5 Tovenen Adam ineep irau ndaman 930, ghoro imaat.
GEN 5:6 Set ndaman toni irau 105, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Enos.
GEN 5:7 Enos izi, ve Set ineep muul irau ndaman 807, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:8 Tovenen Set ineep irau ndaman 912, ghoro imaat.
GEN 5:9 Enos ndaman toni irau 90, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Kenan.
GEN 5:10 Kenan izi, ve Enos ineep muul irau ndaman 815, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:11 Tovenen Enos ineep irau ndaman 905, ghoro imaat.
GEN 5:12 Kenan ndaman toni irau 70, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Malalel.
GEN 5:13 Malalel izi, ve Kenan ineep muul irau ndaman 840, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:14 Tovenen Kenan ineep irau ndaman 910, ghoro imaat.
GEN 5:15 Malalel ndaman toni irau 65, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Yared.
GEN 5:16 Yared izi, ve Malalel ineep muul irau ndaman 830, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:17 Tovenen Malalel ineep irau ndaman 895, ghoro imaat.
GEN 5:18 Yared ndaman toni irau 162, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Enok.
GEN 5:19 Enok izi, ve Yared ineep muul irau ndaman 800, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:20 Tovenen Yared ineep irau ndaman 962, ghoro imaat.
GEN 5:21 Enok ndaman toni irau 65, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Metusela.
GEN 5:22 Metusela izi, ve Enok ineep muul irau ndaman 300, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida. Enok nepooŋ toman laghooŋ toni, ye mata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon ataam toni irau sawa isob. Tovenen ineep irau ndaman 365, ghoro Maaron ighami izala, ve tighita muul maau.
GEN 5:25 Metusela ndaman toni irau 187, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Lamek.
GEN 5:26 Lamek izi, ve Metusela ineep muul irau ndaman 782, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:27 Tovenen Metusela ineep irau ndaman 969, ghoro imaat.
GEN 5:28 Lamek ndaman toni irau 182, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba.
GEN 5:29 Lamek ighaze: “Maaron iwaghamun taan, tauto nigham uraat tiina kat pa nikaal amai aniiŋ. Eemoghon natumai tonene pale igham ulaaŋ ivot payei pa uraat pataŋani to nighamghami pa nimamai.” Tauto iwaat natu tonowen iza Noa.
GEN 5:30 Noa izi, ve Lamek ineep muul irau ndaman 595, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 5:31 Tovenen Lamek ineep irau ndaman 777, ghoro imaat.
GEN 5:32 Noa ndaman toni 500, ghoro yesuru azuwa tipoop ndinatudi nditamoot tol, izadi Sem, Ham, ve Yapet.
GEN 6:1 Sawa to tamtoghon timasa tinim naol izi taan, Maaron ndinatu tighita tamtoghon ndinatudi liva paghunadi kat. Tovenen tigham di irau taudi lolodi, ve tivai di.
GEN 6:3 Yoova ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze: “Tamtoghon, nene yes taan sorok. Avuvug irau ineep toman di ve tineep matadi iyaryaar le alok ne maau. Pale tineep irau ndaman tamoot liim tamoot eez (120) moghon, ve sawa todi isob ve timaat.”
GEN 6:4 Sawa tonenen ve inim, tamtoghon to anoŋadi tintina ve tapiridi kat, tivot ve tineep izi taan. Nditamandi, nene Maaron ndinatu. Ve nditinandi, nene tamtoghon to taan ndinatudi liva. Ndiran tonowen tineep muuŋ. Yes tapiridi tintina ve ndiran to malmal, ve varudi ilaan irau ndug.
GEN 6:5 Yoova ighita tamtoghon to tineep izi taan ne, gabuadi isami kat, ve ŋgar todi iyaryaaŋ pa ŋgar samsamia moghon irau sawa isob.
GEN 6:6 Tovenen lolo ipataŋan kat pa tamtoghon to ye tau ighur di tizi taan, ve ikausim muul pa tau ighaze: “Wais, nagharaat di pasa? Nagharaat di maau, tone poia.
GEN 6:7 Tambaŋa. You pale napasob tamtoghon le tisob pa taan. Ve yes moghon maau. Ŋgai, man, ve mbeb to tindandarab izi taan ne paam, you pale napasob di pa taan ve tisob tilaledi. Onoon, you taug nagharaat di. Eemoghon tighamgham ŋgar samsamia naol. Tauto tigham ghou tinig imum padi kat.”
GEN 6:8 Eemoghon Noa, Yoova ighita ighaze ye ŋgeu poia, ve lolo pani.
GEN 6:9 Nene kamos to Noa toman papaghu toni. Sawa to Noa, ye moghon to ŋgeu deŋia, ve le sosor maau. Nepooŋ to Noa toman laghooŋ toni, ye mata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon ataam toni irau sawa isob.
GEN 6:10 Noa ndinatu tol, izadi Sem, Ham, ve Yapet.
GEN 6:11 Sawa tonenen, Maaron ighita ŋgar samsamia naol tivotvot irau taan isob. Ve ŋgar to ghamuuŋ malmal paam, ivot tiina le irau ndug tisob. Tovenen ye ighita taan isami kat. Pasa, tamtoghon tisob tiwaghamun nepooŋ todi izi taan.
GEN 6:13 Tovenen Maaron isaav pa Noa ighaze: “Ulooŋ. You naghita tamtoghon tighamgham malmal irau taan isob. Tauto matag iŋgal naghaze napasob tamtoghon pa taan. You pale nawaghamun di toman taan ve mbeb naol to tineep izi taan le tisob tilaledi.
GEN 6:14 Tovenen yom irau ughuz lem waaŋ eta. Ughita ai ariaŋadi, ve usap di, leso ughuz waaŋ pani. Urab motmotin waaŋ lolo inim naol. Ve uŋgal ndimir ila waaŋ lolo ve pumuri paam. Leso te ilooŋ ila sob.
GEN 6:15 Nene ataam to yom irau utaghoni: Mala to waaŋ, uroova irau roov tamoot tol saaŋgul ve liim (133 mita), ve tuku toni irau roov saaŋgul ve ru (22 mita), ve lolo izala sala ve izi inim sila, nene irau roov liim ve ru (13 mita).
GEN 6:16 Ve urei waaŋ ruuma. Eemoghon urab didiiŋ izala tuŋia malep. Upul soso ris inim marai saambu. Leso yaghur toman ghazooŋa itaghoni. Ve ughur ataam ila waaŋ dige. Sawa to ughuz waaŋ, ughur lolo inim sosoor tol: eez ineep sila, ite ineep bodbodaaŋ, ve ite ineep sala.
GEN 6:17 “Ulooŋ. You naghaze nagham ya ivon toman tapiri tiina le itatab taan. Leso ireu mbeb to matadi yaryaara tisob tilaledi. Mbeb to tineep izi taan, pale tisob timatmaat.
GEN 6:18 Eemoghon you pale nambua saveeŋ ariaŋa toman ghom, leso talup ghiit tanim ee moghon. Tovenen yom irau ugham azuwam, ndinatum tol toman ndizwadi ve yamŋa alooŋ ala waaŋ lolo.
GEN 6:19 Ve uyou mbeb naol naol to matadi iyaryaar ne, ve asob alooŋ ala waaŋ lolo. Ugham ŋgai, man, ve mbeb naol to tindandarab ila taan ne paam. Ugham ruŋaruŋa, tamoot ve paŋgaar. Leso timaat sob.
GEN 6:21 Ve uyou aniiŋ naol naol ve uzeev di tilooŋ tila waaŋ lolo. Leso yam ve mbeb naol to yamŋa aneep ila waaŋ lolo ne, amim aniiŋ.”
GEN 6:22 Maaron isavia saveeŋ tonenen le isob, ghoro Noa ila ve igham uraata. Saveeŋ to Maaron isavia pani, ye itaghoni le isob.
GEN 7:1 Muri ghoro, Yoova isaav pa Noa ighaze: “You naghita tamtoghon to tineep pa sawa tonene, yom eŋgengom to utaghon ŋgar deŋia ila matag. Tovenen umundig, ugham azuwam toman ndinatum tol ve ndizwadi, ve yamŋa alooŋ ala waaŋ lolo.
GEN 7:2 Ve ŋgai naol naol to popoiadi pa watooŋrau, ugham nditamoot liim ve ru ve paŋgaar liim ve ru, tilooŋ tila waaŋ lolo. Ve mbeb pida to popoiadi pa watooŋrau maau, ugham ruŋaruŋa, tamoot eez ve liva eez.
GEN 7:3 Ve ugham man naol naol to tirovroov ila tata paroŋania paam. Ugham nditamoot liim ve ru, ve paŋgaar liim ve ru. Leso timaat sob, ve muri tipoop, ve timasa tinim naol, ve tirau taan muul.
GEN 7:4 Pasa, mboŋ liim ve ru tonene isob, ghoro nagham uman tiina izi taan le irau mboŋ tamoot ru. Leso napasob mbeb matadi yaryaara to naghur di le tisob pa taan.”
GEN 7:5 Yoova isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Noa ila igham uraata. Saveeŋ to Maaron isavia pani, ye itaghoni le isob.
GEN 7:6 Noa ndaman toni irau 600, ghoro ya ivon izi taan toman yawaaŋa tiina.
GEN 7:7 Tovenen Noa yesuru azuwa, ndinatu, ve ndirawa liva tisob tilooŋ tila waaŋ lolo. Leso yawaaŋa iwaghamun di sob, ve tineep pooi.
GEN 7:8 Ve ŋgai naol naol to popoiadi pa watooŋrau, toman mbeb naol to irau tigham watooŋrau padi maau ne, ve man to tirovroov, toman mbeb naol to tindandarab ila taan, nene ruŋaruŋa, tamoot ve paŋgaar, tila tivot to Noa, ve yesŋa Noa tilooŋ tila waaŋ lolo itaghon saveeŋ to Maaron isavia pani.
GEN 7:10 Tilooŋ tila waaŋ lolo, ve tineep mboŋ liim ve ru le isob, ghoro ya ivon toman yawaaŋa tiina, le itatab taan isob.
GEN 7:11 Tovenen indeeŋ Noa ndaman toni irau 600, kaiyo inim ru pani, ve mboŋ inim saaŋgul liim ve ru pani, ghoro taan avo ikaak, ve ya tiina to ineep taan lolo, bokia iza toman tapiri tiina. Ve tata tovene paam. Avo ikaak, ve ya to ineep sala, imaliŋ izi toman tapiri tiina.
GEN 7:12 Tovenen uman tiina kat izi taan le irau ndag tamoot ru ve mboŋ tamoot ru.
GEN 7:13 Sawa kat tonenen, Noa yesuru azuwa, ve ndinatu tol, Sem, Ham ve Yapet, toman ndizwadi, tilooŋ tila waaŋ lolo.
GEN 7:14 Ve ŋgai naol naol to paanu ve su, toman mbeb naol naol to tindandarab ila taan, ve man naol naol titaghon di ve yesŋa tilooŋ tila waaŋ lolo.
GEN 7:15 Tovenen mbeb tisob to matadi iyaryaar, ruŋaruŋa, nditamoot ve paŋgaar, tilooŋ tila waaŋ lolo, titaghon Maaron aliŋa. Ghoro Noa ana ilooŋ ila, ve Yoova tau ipoon ataam to waaŋ.
GEN 7:17 Ya ivon iza, le itatab taan irau mboŋ tamoot ru, ve ipapotin waaŋ ve iza ipot.
GEN 7:18 Ya iza iza le waaŋ imoghan.
GEN 7:19 Ya iza le ivon toman tapiri tiina kat, le itatab lolooz tintina tisob.
GEN 7:20 Ya ivon izala le ilib pa lolooz to naol ne dabadi irau roov paaŋ (8 mita).
GEN 7:21 Tovenen mbeb to tinepneep izi taan, tisob timatmaat. Ŋgai to paanu, ŋgai to su, man, ve mbeb naol to tindandarab ila taan, toman tamtoghon paam timatmaat le tisob.
GEN 7:22 Mbeb to tineep izi taan ve tighamgham yaghur, tauto tisob tilaledi.
GEN 7:23 Nene ataam to Maaron ipasob mbeb tisob pa taan. Tamtoghon, ŋgai, mbeb to tindandarab ila taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania, eta ineep muul maau. Tisob tilaledi. Eemoghon yes to tineep toman Noa ila waaŋ lolo, yes moghon to tineep pooi.
GEN 7:24 Tovenen ya itatab taan, ve ipot irau mboŋ 150 (kaiyo liim ma venen).
GEN 8:1 Eemoghon Maaron mata iŋgalŋgal Noa ve mbeb naol tisob to su ve paanu to tineep tomani ila waaŋ lolo. Tovenen igham yaghur ilaagh izala ya pogho, leso iviviir ya ve izi.
GEN 8:2 Ve taan avo to ya ivotvot pani toman tata avo to ya izi pani, nene tivool muul, ve uman imot.
GEN 8:3 Tauto ya izizi poipoi irau mboŋ 150. Indeeŋ kaiyo inim liim ve ru, ve ndag to inim saaŋgul liim ve ru pani, waaŋ ilot izala lolooz eez to taan Ararat daba.
GEN 8:5 Ya izizi le kaiyo saaŋgul, ve ndag to ivot muuŋ, ghoro lolooz dabadi perperia.
GEN 8:6 Mboŋ tamoot ru paam inim ila, ghoro Noa ikaak marai saambu, ve imbaaŋ man kool eez ila. Man tonowen iwarovroov le ya imaak.
GEN 8:8 Noa ighaze iwatag: Ya imaak wa, ma sone? Tovenen imbaaŋ man mbaluuz eez ila.
GEN 8:9 Eemoghon ya imaak kat sone. Tovenen man mbaluuz tonowen irau indeeŋ ina poia eta pa ate izi maau, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Noa izuzuun nima ivot ila pumuri, ve man mbaluuz tonenen iroov inim le imbutur izala, ve Noa ighami ilooŋ ila waaŋ lolo muul.
GEN 8:10 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru isob, ghoro imbaaŋ man mbaluuz tonenen iroov muul ila.
GEN 8:11 Ila irovroov le rabrab izi, ghoro iŋaaŋ ai oliv mbila eez ila dadabu, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Tovenen Noa iwatag ighaze ya imaak wa.
GEN 8:12 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru muul isob, ghoro ipul man mbaluuz iroov muul ila. Sawa tonenen, ila le imuul maau.
GEN 8:13 Tovenen sawa to Noa ndaman toni irau 601, kaiyo to ivot muuŋ, ve ndag inim mata, taan imamaas wa. Tovenen Noa ipas atob pida pa waaŋ ve iŋgig ndug, ve ighita taan imamaas.
GEN 8:14 Indeeŋ kaiyo inim ru, ve mboŋi inim tamoot ee liim ve ru, taan imamaas kat.
GEN 8:15 Tovenen Maaron isaav pa Noa ighaze: “Yamru azuwam, ndinatum, ve ndirawam liva, apul waaŋ, ve avot ala pumuri.
GEN 8:17 Ve ugham mbeb matadi yaryaara naol to yamŋa aneep ila waaŋ lolo tivot tila pumuri paam. Leso tilaagh irau taan ve timasa tinim katindi, ve tineep irau taan muul.”
GEN 8:18 Tovenen Noa yesuru azuwa, toman ndinatu ve ndirawa liva tipul waaŋ, ve tivot tila pumuri.
GEN 8:19 Ve ŋgai naol naol, man, ve mbeb to tindandarab ila taan, nene tisob tighur di tila ketooŋadi, ve tipul waaŋ, ve tivot tila pumuri paam.
GEN 8:20 Ghoro Noa indou yaam inim artaal pa Yoova. Ve ŋgai ve man tisob to popoiadi pa watooŋrau, ye igham eŋaeŋa ve irab di timaat. Ghoro ighur di tizala artaal pogho, ve yab ighan suvun di tinim watooŋrau pa Yoova.
GEN 8:21 Yoova iyaaz watooŋrau tonowen vuzi poia kat, ve isaav ila lolo ighaze: “Muri, you irau nawaghamun taan pa sosor to tamtoghon muul maau. Pasa, you nawatag: Sawa to yes ndipain papaghu ve inim, ŋgar samsamia iyaryaaŋ ila lolodi. Tovenen you irau nawaghamun mbeb matadi yaryaara muul inimale aazne naghami ne maau.
GEN 8:22 Aazne ve ila, sawa to vazogiiŋ aniiŋ, ve sawa to taitaiŋ, sawa to ndug yauŋa, ve sawa to ndug tuntunu, rag ve yavaar, mboŋ ve ndag. Mbeb naol tonowen irau tisob maau. Pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
GEN 9:1 Maaron ighur poia toni iza to Noa toman ndinatu, ve isaav padi ighaze: “Apoop, ve amasa anim naol, ve aneep irau taan muul.
GEN 9:2 Ŋgai naol naol to tineep izi taan, toman man, iigh, ve mbeb soroksorok to tindandarab ila taan, nene pale matadi iza ve timatughez payam. You naghur di tilat nimamim.
GEN 9:3 Muuŋ, naghur mbeb naol to titub ila taan tinim aniiŋ payam. Ve aazne, you napul mbeb matadi yaryaara to naol ne payam paam, leso aghan di.”
GEN 9:4 Mbeb ee moghon to you naŋgalsekin gham pani. Mbeb minda to siŋ ineep ila, yam aghani malep. Pasa, siŋ to inim pughu pa mbeb tineep matadi iyaryaar.
GEN 9:5 Tovenen ighaze ŋgeu eta, ma ŋgai eta irab tamtoghon imaat, you Maaron naghur atia pani tovene: Ye pale imaat paam. Leso iyat siŋ to tamtoghon tonenen.
GEN 9:6 Tovenen ighaze ŋgeu eta irab tamtoghon eta imaat, nene pale ye paam tirabi imaat. Leso iyat siŋ to tamtoghon tonenen. Pasa, Maaron ighur tamtoghon tigham ye tau nagho.
GEN 9:7 Ghoro Maaron isaav muul pa Noa toman ndinatu ighaze: “Yam apoop, ve amasa anim naol kat ve aneep irau taan.
GEN 9:9 Ve alooŋ. You naghaze nambua saveeŋ pa yam ve papaghu tiam to pale tivot muri.
GEN 9:10 Ve yam moghon maau. Mbeb matadi yaryaara tisob to paanu ve su to tineep toman gham ila waaŋ lolo, ve yamŋa avot ala pumuri, ve aazne tineep izi taan, saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene iŋarua di paam.
GEN 9:11 You nambua saveeŋ ariaŋa payam tovene: Irau nagham ya ivon muul toman yawaaŋa tiina pa nawaghamun mbeb matadi yaryaara maau. Ve taan tovene paam. Ya irau iwaghamuni muul maau.”
GEN 9:12 Ve Maaron isaav muul ighaze: “Maalraŋgo tiou to ineep ila yaghur tae ve izi, aazne naghuri inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene. Saveeŋ tonene, you nambua toman gham, ve mbeb matadi yaryaara tisob to tineep toman gham izi taan. Saveeŋ tonene pale iyoon ariaŋa itaghoni taghoni gha ila. Tovenen maalraŋgo pale inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ to you nambua toman mbeb tisob to tineep izi taan.
GEN 9:14 Muri, ighaze you naghur yaghur tae iyoon toman maalraŋgo, nene pale matag iŋgal saveeŋ to nambua toman gham ve mbeb matadi yaryaara tisob. Saveeŋ mbuaaŋ tovene: Ya irau ivon le iwaghamun gham muul maau.
GEN 9:16 Tovenen maalraŋgo ighaze ivot toman yaghur tae, nene pale naghita, ve matag iŋgal saveeŋ to nambua toman mbeb matadi yaryaara tisob to tineep izi taan. Saveeŋ tonene pale iyoon tovene itaghoni taghoni gha ila.”
GEN 9:17 Tovenen Maaron isaav pa Noa ighaze: “Maalraŋgo, nene inim ghilalooŋ pa saveeŋ to you nambua toman mbeb matadi yaryaara tisob to tineep izi taan.”
GEN 9:18 Noa ndinatu tol to yesŋa tineep ila waaŋ lolo ve tivot tila pumuri ne, izadi tovene: Sem, Ham, ve Yapet. Ham natu, iza Kanaan.
GEN 9:19 Ival tisob to tineep izi taan, yes tivot ila to Noa ndinatu tol tonowen.
GEN 9:20 Noa, ye ŋgeu to ghamuuŋ uraat pa uum, ve ye to ivazog vaen muuŋ.
GEN 9:21 Sawa eez, ye ighun vaen le iyamaan tau maau, ve uli toni imaruat. Tovenen igheen tini ŋginiŋa ila mbeez toni lolo.
GEN 9:22 Noa natu Ham, to Kanaan tama, ighita tama igheen tini ŋginiŋa, ve ivot ila pumuri ve ipaes pa nditogha.
GEN 9:23 Eemoghon Sem yesuru Yapet tigham uli eez, ve tipiyaava izala avaradi, ve tilaagh pa muridi tila, ve tipoon tamandi pani. Pasa, lolodi pa tighita tamandi tini ŋginiŋa maau.
GEN 9:24 Sawa to Noa imundig ve ŋgar toni ighazooŋ, ilooŋ tighaze natu Ham ighita igheen tini ŋginiŋa.
GEN 9:25 Tovenen isaav pani ighaze: “Pataŋani tonene pale iŋarua Kanaan. Ye toman papaghu toni pale tinim mbesooŋa sorok pa toŋvetaz todi.”
GEN 9:26 Ve Noa ighur poia iza to Sem ve Yapet tovene: “Iit tapait Yoova. Ye Maaron to Sem. Kanaan papaghu toni pale tinim uraata sorok pa papaghu to Sem. Ve Yapet papaghu toni, Maaron pale igham di timasa tinim naol, ve induur taan todi ila inim tiina. Yesŋa Sem papaghu toni pale tilup di tinim ee moghon. Eemoghon yes Kanaana pale tinim uraata sorok pa Yapet papaghu toni.”
GEN 9:28 Yawaaŋa tiina ivot le isob, ghoro Noa ineep muul irau ndaman 350. Tovenen ndaman toni inim 950, ghoro imaat.
GEN 10:1 Nene pitiiŋ to Noa ndinatu ve papaghu todi. Noa ndinatu, nene: Sem, Ham, ve Yapet. Yawaaŋa tiina ivot le isob, ghoro papaghu todi tivot tovene:
GEN 10:2 Yapet ndinatu, nene: Gomer, Magog, Madai, Yaban, Tubal, Mesek, ve Tiras.
GEN 10:3 Gomer ndinatu, nene: Askenaz, Ripat, ve Togarma.
GEN 10:4 Yaban ndinatu, nene: Elisa, Tarsis, Kitim, ve Dodanim.
GEN 10:5 Yes tonene to Yapet nditimbu. Yes tivot tinim naol, ve tila tineep irau naari ve mutu. Pughudi eŋaeŋa tila tineep irau ndug todi todi, ve tisavia taudi aliŋadi.
GEN 10:6 Ham ndinatu, nene: Kus, Isip, Put, ve Kanaan.
GEN 10:7 Ve Kus ndinatu, nene: Seba, Avila, Sapta, Rama, ve Sapteka. Rama ndinatu, nene: Siba ve Dedan.
GEN 10:8 Kus natu ite, iza Nimrot. Nimrot iza tiina pasa, ye iraua kat pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Ilib pa ival tiina to taan.
GEN 10:9 Ve ye ŋgeu to kalooŋ ŋgai sagsag. Tovenen muri, ighaze tipait ŋgeu eta iza, ghoro tiparim pani tovene: “Ŋgeu tonene, Yoova igham le ŋgar tiina pa kalooŋ ŋgai sagsag inimale Nimrot.”
GEN 10:10 Nimrot iŋgin taan suruvu tiina eez, iza Sinar. Taan tonowen, ndug tintina tol tineep ila, izadi Babel, Erek, ve Akad.
GEN 10:11 Muri ghoro, Nimrot ipul taan to Babilon, ve ila pa taan suruvu to Asiria, ve ipamundigin ndug tintina paaŋ, izadi Ninive, Reobot-Ir, Kala, ve Resen. Ndug Resen, nene ineep bodbodaaŋ pa ndug tiina Ninive ve ndug Kala.
GEN 10:13 Isip ndinatu, nene: Lud, Anam, Leap, Naptu, Patrus, Kaslu, ve Kaptor. Kaslu to yes Pilistia tivot ila toni.
GEN 10:15 Kanaan natu aidaba Sidon, ve nditazi, nene: Het, Yebus, Amor, Girgas, Hiv, Aki, Sini, Arvad, Semar, ve Amat. Muri ghoro, papaghu to Kanaan timbiriis, ve tila tineep irau ndug todi todi. Taan todi ila imuul to ndug Sidon, ve itaghon naari ila imuul ndug Gerar ve ndug Gaza. Ghoro imbuti ilooŋ ila pa taan to ndug Sodom, Gomora, Adma, ve Seboim, le malmali ila ivool pa ndug Lasa. Nene taan to yes Kanaana.
GEN 10:20 Yes tonenen, to tivot ila to Ham. Yes tivot tinim naol, ve pughudi eŋaeŋa tila tineep irau ndug todi todi, ve tisavia taudi aliŋadi eŋaeŋa.
GEN 10:21 Yapet togha Sem ndinatu timasa tinim naol, ve tinim pughu pa Eber.
GEN 10:22 Sem ndinatu, nene: Elam, Asur, Apaksad, Lud, ve Aram.
GEN 10:23 Aram ndinatu, nene: Uz, Ul, Geter, ve Mas.
GEN 10:24 Apaksad natu Sela. Ve Sela natu, Eber.
GEN 10:25 Eber ndinatu ru. Eez iza Peleg, ve ite iza Yoktan. Sawa to Peleg ineep izi taan, tamtoghon to taan tivalag taudi, ve tila tineep ledi ledi. Tauto tiwaat iza Peleg.
GEN 10:26 Yoktan ndinatu, nene: Almodad, Selep, Azamavet, Yera, Adoram, Uzal, Dikla, Obal, Abimael, Seba, Opir, Avila, ve Yobab. Yes tisob tonene Yoktan ndinatu.
GEN 10:30 Taan todi, ndug Mesa inim ŋgat pani, ve ila imuul lolooz to taan Separ to ineep ila pa ndag iza.
GEN 10:31 Yes tonenen to tivot ila to Sem. Yes tivot tinim naol, ve pughudi eŋaeŋa tila tineep irau ndug todi todi, ve tisavia taudi aliŋadi eŋaeŋa.
GEN 10:32 Yes tonene, Noa ndinatu papaghu todi. Yawaaŋa tiina ivot le isob, ghoro yes timasa tinim naol, ve tila tineep irau taan to naol ne, ve tinim ival tisob to taan pughudi
GEN 11:1 Muuŋ, tamtoghon to tineep izi taan, tisob tisavia aliŋadi ee moghon, ve saveeŋ todi raraate.
GEN 11:2 Yes tineep izi ndug ee moghon maau. Tindurnduur tilala pa ndag iza, le tivot izi taan raapa eez to ineep ila taan suruvu to Sinar, ve tighur inadi to nepooŋ tonowe.
GEN 11:3 Ghoro tiwasavon di tighaze: “Laak! Iit irau tapol taan ve tamozi ila yab. Leso iyaryaaŋ kat inimale yaam ve tagharaat ruum pani.” Tigham tovene, ve ledi mbeb ivot pa reiŋ ruum. Ve tigham mbeb ite inimale ndimir pa ikor yaam tonowen le tuŋia.
GEN 11:4 Ghoro tisaav tighaze: “Laak! Iit irau tagharaat leed ndug tiina eta, ve tarei rumai tiina eta to daba izala le ikis tata. Leso izaad ivot inim tiina. Ve mbeb ite. Uraat tiina tonene pale ilup ghiit tanim ee moghon. Pa vene, tambiriis ve taneep leed leed irau taan to naol ne.”
GEN 11:5 Yes tigham mbeb tonene le isob, ghoro Yoova izi inim ighaze ighita ndug todi tiina tonowen ve rumai to tireii izala le izala kat.
GEN 11:6 Ye ighita di, ve isaav ighaze: “Wai, tamtoghon tilup di tinim ee moghon wa! Ve tisavia aliŋadi ee moghon, ve aazne tipamundigin uraat tiina tonene paam. Muri, ighaze tigham ŋgar pa uraat tintina pida, pale matadi sorok ve tighami moghon. Pasa, mbeb eta irau ila muridi maau.
GEN 11:7 Tovenen iit tazila ve tatoor aliŋadi inim naol. Leso tiwaloŋan aliŋadi muul sob.”
GEN 11:8 Ataam tonene to Yoova igham di tipul uraat ineep, ve ireu di tila tineep irau taan isob.
GEN 11:9 Ndug tiina tonowen, tiwaat iza tighaze ‘Babel.’ Pasa, indeeŋ sawa to tamtoghon tisob to taan tilup di izi ndug tonowen, Yoova itoor aliŋadi, ve ireu di tighau tila tineep ledi ledi irau taan isob.
GEN 11:10 Nene pitiiŋ to Sem toman papaghu toni. Yawaaŋa tiina ivot le isob, ve ndaman ru inim ila, ghoro Sem yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Apaksad. Sawa tonenen, Sem ndaman toni irau tamoot liim (100).
GEN 11:11 Apaksad izi, ve Sem ineep muul irau ndaman 500, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:12 Apaksad ndaman toni irau 35, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Sela.
GEN 11:13 Sela izi, ve Apaksad ineep muul irau ndaman 403, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:14 Sela ndaman toni irau 30, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Eber.
GEN 11:15 Eber izi, ve Sela ineep muul irau ndaman 403, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:16 Eber ndaman toni irau 34, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Peleg.
GEN 11:17 Peleg izi, ve Eber ineep muul irau ndaman 430, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:18 Peleg ndaman toni irau 30, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Reu.
GEN 11:19 Reu izi ve Peleg ineep muul irau ndaman 209, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:20 Reu ndaman toni irau 32, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Seruk.
GEN 11:21 Seruk izi, ve Reu ineep muul irau ndaman 207, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:22 Seruk ndaman toni irau 30, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Naor.
GEN 11:23 Naor izi, ve Seruk ineep muul irau ndaman 200, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:24 Naor ndaman toni irau 29, ve yesuru azuwa tipoop natudi aidaba, iza Tera.
GEN 11:25 Tera izi, ve Naor ineep muul irau ndaman 119, ve tipoop ndinatudi nditamoot ve ndiliva pida, ghoro imaat.
GEN 11:26 Tera ndaman toni irau 70, ghoro yesuru azuwa tipoop ndinatudi tol, izadi Abram, Naor, ve Aran.
GEN 11:27 Nene kamos to Tera toman papaghu toni. Tera ndinatu, Abram, Naor, ve Aran. Aran natu Lot.
GEN 11:28 Tera inepneep sone, ve natu Aran imaat izi tau ndug toni Ur to ineep izi taan suruvu to Kaldia.
GEN 11:29 Abram ivai Sarai, ve Naor ivai Milka. Milka yesuru Yiska tamandi Aran.
GEN 11:30 Sarai, ipoop maau. Pasa, ye uupa.
GEN 11:31 Muri ghoro, Tera igham natu Abram, timbu Lot to Aran natu, ve rawa liva Sarai to Abram azuwa, ve tipul ndug Ur to ineep ila taan suruvu to Kaldia, ve tighaze tila pa taan Kanaan. Eemoghon tila tivot ndug Aran, ve tizi tineep tonowe.
GEN 11:32 Tera ndaman toni irau 205, ghoro imaat tonowe.
GEN 12:1 Sawa eez, Yoova ivot to Abram ve isaav pani ighaze: “Abram, umundig, upul taan tiom ve tamam ndug toni, toman siŋ tiom, ve ula. You pale napatooŋ ghom pa taan to naghaze uneep pani.
GEN 12:2 You pale nagham papaghu tiom tivot tinim naol, ve poia tiou iza tiom, ve nagham izam ivot inim tiina. Ve yom pale unum ataam pa poia tiou iza to tamtoghon tisob.
GEN 12:3 Yes to tigham poian ghom, nene pale poia tiou iza todi. Ve yes to tighur pataŋani payom, nene pale naghur pataŋani padi. Ve yom pale unum ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.”
GEN 12:4 Yoova isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Abram itaghon aliŋa, ve imundig ipul ndug Aran. Lot paam imundig ve ila tomani. Sawa tonenen, Abram ndaman toni irau 75 wa.
GEN 12:5 Tovenen Abram igham azuwa Sarai, wagha Lot, ve mburuguuŋ todi toman mbesooŋa to tigham di izi ndug Aran, ve timundig tila. Tilaghlaagh tila le tivot izi taan Kanaan.
GEN 12:6 Sawa to tivot izi Kanaan, tilaagh tila le tivot izi ndug Sekem. Ndug tonowen, ai tiina eez iyondyood, iza More. Sawa tonenen, yes Kanaana tinepneep izi ndug tonowen.
GEN 12:7 Ghoro Yoova ivot to Abram tonowe, ve isaav pani ighaze: “Papaghu tiom to muri, you pale nagham taan tonene padi.” Tovenen Abram indou yaam izi ndug tonowen inim artaal pa Yoova. Pasa, Yoova ivot toni tonowe.
GEN 12:8 Ghoro Abram ipul Sekem, ve ilaagh taghon lolooz le ila igharau Betel. Ghoro ighur ina to nepooŋ izi bodbodaaŋ pa ndug Betel ve ndug Ai. Ndug Betel, nene ineep ila pa yavaar, ve ndug Ai ineep ila pa rag. Abram igharaat artaal tonowe, ve isuŋ pa Yoova ve ipait iza.
GEN 12:9 Ghoro Abram yesŋa tamtoghon toni tipamundigin laghooŋ todi muul, ve tila tivot taan suruvu to Negev to ineep ila pa daudau pughu.
GEN 12:10 Tinepneep tonowe, le pitool tiina kat ivot izi ndug tonowen. Tovenen Abram toman tamtoghon toni tighau tizila pa Isip. Tighaze tila tineep tonowe le pataŋani to pitool isob, ghoro timuul tila.
GEN 12:11 Tila le tigharau Isip, ve Abram isaav pa azuwa Sarai ighaze: “Ulooŋ. You nawatag yom liva paghunam kat.
GEN 12:12 Tovenen ighaze yes Isipa tighita ghom, nene pale tigham ŋgar tighaze: ‘Nowe Abram azuwa.’ Ghoro tirab ghou namaat, ve yom uzi uneep toman di.
GEN 12:13 Tovenen sawa to tala tavot, yom irau usaav padi ughaze yom livum you. Leso yom ndamom payou, ve tigham poian ghou, ve naneep pooi.”
GEN 12:14 Saveeŋ to Abram tonene, onoon. Sawa to tila tivot Isip, yes Isipa tighita Sarai tighaze ye liva paghuna kat.
GEN 12:15 Tovenen yes daba to tiŋgin uraat to kinik tighita, ve tila tisaav pa kinik tighaze: “Aa kinik, yei nighita liva poia eez inim inepneep toman ghiit!” Ghoro tila tigham Sarai, ve tighuri ila ruum to kinik.
GEN 12:16 Sarai ndamo pa Abram, tauto kinik igham poiani. Ye igham Abram le sipsip, mekmek, makau, esele, ve kamel, toman mbesooŋa, nditamoot ve ndiliva pida.
GEN 12:17 Eemoghon Yoova iwaghamun kinik toman ndiran to tineep ruum toni ne pa moroghooŋ samsamia naol. Pasa, ye igham Abram azuwa Sarai.
GEN 12:18 Tovenen kinik ipoi Abram inim, ve iyaana ighaze: “Yom ugham kaarom payou pasa? Sarai nene yom azuwam! Pughu vena to usaav ughaze yom livum? You naghur ila aliŋam, tauto naghami naghaze inim azuwag. Yo, ugham azuwam, ve yamru aghau ala!”
GEN 12:20 Ghoro kinik isaav ariaŋa pa yes uraata toni ighaze tizurun Abram yesuru azuwa tila. Tovenen tigham Abram yesuru Sarai, ve mbesooŋa todi, toman mbeb todi tisob, ve tila.
GEN 13:1 Abram yesuru azuwa ve wagha Lot tigham mbeb todi, ve tipul Isip, ve timuul tila tivot taan suruvu to Negev.
GEN 13:2 Abram, ye mbaliiŋ tau kat. Ye le ŋgai ve yaam silva ve gol katindi.
GEN 13:3 Ye ipul taan suruvu to Negev, ve ilaagh muul. Ilaagh ila ivot izi ndug eez, ve ate izi tonowe. Ghoro ipamundigin laghooŋ muul, ve ila ivot ndug ite, ve ate izi tonowe. Ilaghlaagh tovene, le ila ivot izi ndug to ineep bodbodaaŋ pa ndug Betel ve ndug Ai. Ghoro isuŋ pa Yoova tonowe. Ndug tonowen, to muuŋ ye ineep pani, ve igharaat artaal eez.
GEN 13:5 Abram wagha Lot to yesuru tilaghlaagh, ye paam, ŋgai toni katindi, ve yes mbesooŋa toni naol.
GEN 13:6 Tovenen yesuru irau tilup di izi ndug ee moghon maau. Pasa, yesuru ledi mbeb katindi, ve taan irau di maau.
GEN 13:7 Tauto Lot mbesooŋa toni ve Abram mbesooŋa toni timundig ve tiwazoran di. (Sawa tonenen, yes Kanaana ve yes Peresa tinepneep ndug tonowen paam.)
GEN 13:8 Tovenen Abram isaav pa Lot ighaze: “Ituru siŋ ee moghon. Tovenen lolog pa taghur koi pa tauud malep. Ve mbesooŋa toit paam, lolog pa tighur koi pa taudi malep.
GEN 13:9 Ughita. Taan tiina inepneep. Yom irau upul ghou, ve ughita lem taan eta, leso uneep pani. Ighaze yom ula uneep taan dige venawe, ghoro you naneep ila pa dige vene. Ve ighaze yom unum pa dige vene, ghoro you nalat pa dige vana.”
GEN 13:10 Tovenen Lot mata ila ve iŋgabiiz ndug, ve ighita taan raapa to ineep ya Yordan dige ve ila imuul izi ndug Zoar. Taan tonowen poia, ve le ya katindi inimale uum to Maaron, ma taan to yes Isipa to paghuna kat. Pasa, sawa tonenen, Yoova iwaghamun ndug Sodom ve Gomora sone.
GEN 13:11 Tovenen Lot ipul Abram, ve ila ineep saguan. Ye ighaze igham taan raapa isob to ineep ila ya Yordan dige inim le. Tovenen imundig ve ilaagh ila pa taan dige to ineep ila pa ndag iza.
GEN 13:12 Ve Abram, ye ineep izi taan Kanaan. Lot indurnduur mbeez toni izi taan raapa tonowen ve ila ila le igharau ndug Sodom, ghoro ineep tonowe.
GEN 13:13 Sawa tonenen, yes tamtoghon to ndug Sodom tighamgham ŋgar samsamia naol, le tisosor tiina ila Yoova mata.
GEN 13:14 Lot ipul Abram, ghoro Yoova isaav pa Abram ighaze: “Umundig ve uŋgabiiz ndug. Matam ilooŋ ivot, ve iza izi.
GEN 13:15 Taan isob to ughita ne, pale nagham pa yom toman papaghu tiom to muri pale tivot. Leso aneep pani itaghoni taghoni gha ila.
GEN 13:16 You pale nagham papaghu tiom timasa tivot tinim naol tinimale ghavuur to taan. Tamtoghon eta irau inin di maau.
GEN 13:17 Tovenen umundig, ve ulaagh irau taan tonene ve ughita. Pasa, you pale nagham taan isob tonene inim lem.”
GEN 13:18 Tovenen Abram imundig, ve indurnduur mbeez toni ila ila le ivot izi ndug Ebron. Ghoro ighur ina to nepooŋ igharau ai tintina pida to Mamre, ve igharaat artaal pa Yoova tonowe.
GEN 14:1 Sawa tonenen, Bera, ye kinik to ndug Sodom. Birsa, ye kinik to ndug Gomora. Sinap, ye kinik to ndug Adma. Semeba, ye kinik to ndug Zebo. Ve Kedorlaomer, ye kinik to ndug Elam. Kedorlaomer iŋgin kinik paaŋ tonowen toman kinik to ndug Bela (iza ite Zoar), irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Ve ndaman ite inim saaŋgul ve tol, nene kinik liim tonowen timundig ve tizoor kinik Kedorlaomer aliŋa. Tovenen ndaman inim saaŋgul ve paaŋ, kinik Kedorlaomer imbaaŋ ila pa ndita tol ve tinim. Izadi tovene: Amrapel, ye kinik to ndug Sinar, Ariok, ye kinik to ndug Elasa, ve Tidal, ye kinik to ndug Goi. Kinik paaŋ tonowen toman ndaaba todi tila, ve yesŋa yes ndiran to Repaim tigham malmal izi ndug Asterot-Karnaim le tilib padi. Ghoro tila pa ndug Am, ve yesŋa ndiran to Zuzim tigham malmal le tilib padi paam. Ghoro tila pa taan raapa to Kiriataim, ve yesŋa ndiran to Enim tigham malmal le tilib padi. Ghoro tila pa taan Seir dige to lolooza katindi, ve yesŋa ndiran to Or tigham malmal le tilib padi, ve tinaan di tila pa ndug El Paran, to ineep igharau ndug balim. Ghoro, timuul tila pa ndug Kades to iza ite En Mispat. Ve yesŋa ndiran to Amalek, ve ndiran to Amor to tineep izi ndug Azezon Tamar, tigham malmal le tilib padi paam. Kedorlaomer toman ndita tilib pa yes kinik tonenen le isob, ghoro kinik liim to Sodom, Gomora, Adma, Zebo, ve Bela tilup di, ve tila pa taan raapa to iza Sidim. Tineep tonowe ve tisaŋan Kedorlaomer toman ndita leso yesŋa tigham malmal. Tipamundigin malmal tonowe, ve Kedorlaomer toman ndita tilib pa kinik liim tonowen.
GEN 14:10 Taan to Sidim le saambu katindi to kolta ineep ila. Tovenen sawa to kinik to Sodom ve kinik to Gomora toman ndaaba todi tighau, tamtoghon todi pida titaptap tizila taan saambu tonowen. Ve pida tighau tizala pa lolooz.
GEN 14:11 Malmal tonenen isob, ghoro Kedorlaomer toman ndita tila tiyou adi aniiŋ toman mbeb tisob to ndug Sodom ve Gomora, ve tila.
GEN 14:12 Abram wagha Lot inepneep izi ndug Sodom paam. Tauto tighami toman mbeb toni tisob, ve tila.
GEN 14:13 Eemoghon ŋgeu eez ighau pa malmal, ve ila ivot to Abram to Hibru taamdi, ve ipaes pani pa ŋgar to ivot. Sawa tonenen, Abram inepneep igharau ndug to ai tintina pida tiyondyood pani. Ai tonowen to ŋgeu eez, iza Mamre. Ye tamtoghon to Amor, ve nditazi izadi Eskol ve Aner. Abram yesŋa ndiran tol tonowen, lupuuŋ todi ee moghon.
GEN 14:14 Abram ilooŋ paesiiŋ tighaze tigham wagha Lot ve tiŋguaaza tila, tovenen ipoi mbesooŋa toni irau 318 to ndiran to malmal, ve yesŋa timundig ve tigham taghon kinik paaŋ tonenen tila. Yes mbesooŋa tonowen, sawa to nditinandi tipoop di le tinim ndolman, yes tineep toman Abram, ve ye ipatooŋ di pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Tila le tivot to kinik paaŋ tonenen izi ndug Dan.
GEN 14:15 Tineep le mboŋ izi, ghoro Abram ivalag ndaaba toni, ve tipamundigin malmal pa kinik paaŋ tonowen le tilib padi. Tinaan di tila tila le tilib pa ndug Damaskus, ve tila tivot ndug Oba.
GEN 14:16 Ghoro Abram igham mulin wagha Lot toman mbeb toni, ve ndiliva ve tamtoghon pida to kinik paaŋ tonenen tiŋguaaz di ne, toman mbeb todi tisob.
GEN 14:17 Abram ilib pa Kedorlaomer toman kinik pida tonenen, ghoro imuul inim, ve kinik to Sodom ila ivot toni izi taan raapa to iza Save. (Taan tonowen, iza ite ‘Taan raapa to yes kinik.’)
GEN 14:18 Kinik to ndug Salem paam, iza Melkizedek, igham mberet toman vaen ve inim. Melkizedek, ye ŋgeu to watooŋrau, ve imbesmbees pa Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob.
GEN 14:19 Ye ighur palotiiŋ iza to Abram ve isaav pani ighaze: “Abram, Maaron Tiina to ighur sambam ve taan ve ilib pa ndimaronŋa tisob, ye tau pale ighur poia toni iza tiom. Iit tapaiti. Pasa, ye ighur koiamŋa tila nimam ve ulib padi wa.” Ghoro Abram imundig, ve ivalag mbeb tisob to ye iyou di ila to koia ne, tinim ndouŋ saaŋgul, ve ighur ndouŋ eez ila to Melkizedek inim paitooŋ toni.
GEN 14:21 Ghoro kinik to Sodom isaav pa Abram ighaze: “Mbeb naol tonanan, ugham di tinim lem. Eemoghon upul tamtoghon tiou tinim, ve yeiŋa nila.”
GEN 14:22 Eemoghon Abram ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, vana maau. Yoova, ye Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, ve ighur sambam ve taan. You nambua saveeŋ ariaŋa ila ye iza tovene:
GEN 14:23 You irau nagham mbeb tiom ŋgiira rita inimale imita ma waar to duduuŋa to aghem ne maau. Maau kat. Mbeb to ndaaba tiou tighani, tau tonene. Ve nditag tol to titaghon ghou ve yeiŋa ninim, Aner, Eskol, ve Mamre, nene you leg saveeŋ eta padi maau. Yes taudi. Ighaze lolodi pa tigham ledi mbeb pida, nene poia. Tighami.” Abram isaav tovene pasa, imatughez pa muri pale kinik to Sodom ipakur tau ighaze: “You to nagham Abram ivot a inim mbaliiŋ tau.”
GEN 15:1 Mbeb tonenen isob ve muri ghoro, Maaron ivot to Abram ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Abram, umatughez malep. You pale navool tiom ve nanim sigeu payom. Ve yom pale ugham lem atia tiina kat.”
GEN 15:2 Eemoghon Abram ipamuul aliŋa ighaze: “O Yoova, Maaron tiou, pale ugham sa payou? Ughita. You leg natug eta maau. Tovenen mbesooŋa tiou Eliezer to ndug Damaskus pale igham inag, ve igham mbeb tiou tisob tinim le.”
GEN 15:3 Ve Abram iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Yom ugham oliag eta maau. Tovenen mbesooŋa tiou to tina ipoopa izi ruum tiou, pale igham inag ve iyoon pa mbeb tiou to naol ne.”
GEN 15:4 Tovenen Yoova isaav pa Abram muul ighaze: “Maau. Mbesooŋa tiom tonanan irau igham inam ve iyoon pa mbeb tiom maau. Yamru azuwam pale apoop lemim natumim eez. Ye pale igham inam, ve iyoon pa mbeb tiom.”
GEN 15:5 Ghoro Maaron igham Abram ve tivot tila pumuri, ve isaav pani ighaze: “Matam izala ve ughita pitum to tineep izala sambam paroŋania we. Irau unin di? Papaghu tiom pale timasa tinim naol kat tinimale pitum tonowen.”
GEN 15:6 Abram ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighur ila ighaze Maaron saveeŋ toni pale anoŋa ivot. Tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.
GEN 15:7 Ghoro Maaron isaav pani muul ighaze: “You Yoova, Maaron tiom. You to nagham ghom upul ndug tiom Ur to ineep ila taan suruvu to yes Kaldia, leso nagham taan tonene inim lem.”
GEN 15:8 Eemoghon Abram ipamuul aliŋa ighaze: “O Yoova, Maaron tiou, pale ugham sa inim ghilalooŋ payou, leso nawatag kat naghaze: Taan tonene pale inim leg?”
GEN 15:9 Tovenen Maaron isaav pani ighaze: “Ugham makau paŋgaar eez to ndaman toni tol, mekmek paŋgaar eez to ndaman toni tol, ve sipsip tamoot eez to ndaman toni tol, toman man mbaluuz ru tinim.”
GEN 15:10 Tovenen Abram ila iyou mbeb tonowen tisob tinim, ve irab di timaat. Ghoro ipaal balagin di tinim ruŋruŋa, ve irau di tizi. Ve man ru tonowen, ye irab di paam. Eemoghon ipaal di maau.
GEN 15:11 Ghoro manbog pida tinim tighaze tighan mbeb tonowen. Eemoghon Abram inaan di.
GEN 15:12 Ndag ighaze izila, ve Abram izi igheen le igheen kat. Mala maau ve ndoroom tiina kat izi ikaui, le matughezaaŋ tiina ighami.
GEN 15:13 Ghoro Maaron isaav pani ighaze: “Mboŋ aazne, you pale nasavia mbeb to muri pale ivot pa papaghu tiom. Yes pale tila tineep izi ndug ite tinim loomba. Ndug tonowen tamtoghona pale tigham di tinim mbesooŋa sorok, ve titatan di ve tigham samin di irau ndaman 400.
GEN 15:14 Eemoghon muri, you pale naghur atia pa ndug tonowen tamtoghona. Ve papaghu tiom pale tiyou ledi mbeb naol to ndiran tonowen, ve tipul taan todi, ve timuul tinim taan tonene.
GEN 15:15 Eemoghon yom pale uneep poia moghon le unum olman waat, ghoro umaat ve titavia ghom.
GEN 15:16 Tovenen papaghu tiom pale irau timuul tinim pa taan tonene rikia maau. Pale tineep mala izi ndug tonowen, le saas todi tivot, ghoro timuul tinim. Pasa, yes Amora to tinepneep izi taan tonene, pale tighamgham sosor ila ila le sawa to naghita sosor todi inim tiina kat, ghoro naghur atia padi, ve nandiir di tila. Leso papaghu tiom tigham taan tonene inim ledi.”
GEN 15:17 Sawa to ndag izila ve ndug ndoroom kat, uur eez to yab mbuasa izaza pani, toman sul eez to yab ighanghan ila, tivot ve tilaghlaagh ila mbeb to Abram irab di ne sosodi.
GEN 15:18 Mboŋ tonenen, Yoova imbua saveeŋ toman Abram ighaze: “Taan isob tonene, you naghami inim papaghu tiom ledi. Taan tiam tonene, mata pale izi ya to yes Isipa, ve ila imuul izi ya tiina Euprates.
GEN 15:19 Taan tonene to yes Kenia, Kenisa, Kadmona, Hita, Peresa, Repa, Amora, Kanaana, Girgasa, ve Yebusa.”
GEN 16:1 Abram azuwa Sarai, ye ipoop Abram le natu eta sone. Eemoghon ye le liva mbesooŋa eez to Isip, iza Agar.
GEN 16:2 Sawa eez, Sarai isaav pa Abram ighaze: “Ulooŋ. Yoova ipoon ghou, tauto napoop maau. Tovenen yom ula to liva mbesooŋa tiou Agar, ve yamru agheen. Ighaze ugham tovene, nene pale inim ataam pa nagham ndinatug tivot ila toni.” Abram ilooŋ Sarai aliŋa ve itaghoni.
GEN 16:3 Tovenen Sarai igham liva mbesooŋa toni to Isip tidi, ve ighuri ila to Abram inimale ye azuwa ite. Sawa tonenen, Abram ineep izi Kanaan irau ndaman saaŋgul wa.
GEN 16:4 Abram yesuru Agar tigheen le Agar apo. Sawa to Agar iwatag ighaze ye apo, ipakur tau ve mata izi pa tiina toni Sarai.
GEN 16:5 Tovenen Sarai izi ve isuk saveeŋ pa Abram ighaze: “Pataŋani to aazne iza tiou ne, yom unum pughu pani! Onoon, you taug naghur liva mbesooŋa tiou ilat tiom. Eemoghon sawa to iwatag ighaze ye apo, mata izi payou kat. Maaron tau pale iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia iŋarua sei to igham sosor!”
GEN 16:6 Abram ipamuul aliŋa ighaze: “Ughita. Liva mbesooŋa tiom tonowen, ye ineep ila taum nimam. Sa ŋgar to yom ughaze ugham pani, ghoro ughami.” Tovenen Sarai igham samin Agar, le Agar imundig ve ighau.
GEN 16:7 Agar ilaagh ila pa ndug balim le ivot izi ya eez, to bokbokia izaza igharau ataam to ila pa taan suruvu to Sur. Ye ila ivot tonowe, ve Mbaŋooŋa to Yoova ivot toni, ve ighasoni ighaze:
GEN 16:8 “Agar, liva mbesooŋa to Sarai, yom uneep sine to unum? Ve ughaze ula sine?” Agar ipamuul aliŋa ighaze: “You naghau pa tiina tiou Sarai.”
GEN 16:9 Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani ighaze: “Umuul ula to tiina tiom Sarai, ve uneep ila samba.
GEN 16:10 You pale nagham papaghu tiom timasa tinim naol. Irau tinin di maau.”
GEN 16:11 Ve Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani muul ighaze: “Yom apom. Ve pale upoop natum tamoot. Pain tonanan, yom uwaat iza Ismael. Pasa, Maaron ilooŋ taŋiiz tiom wa.
GEN 16:12 Natum tonanan pale iwalaghlaagh inimale ŋgai sagsag, ve ighur koi pa tamtoghon tisob. Ve tamtoghon tisob pale tighur koi pani paam. Tovenen yesŋa toŋvetaz toni, pale tighur koi pa taudi, ve tineep saguan saguan.”
GEN 16:13 Yoova isavsaav toman Agar le isob, ghoro Agar igham ŋgar pa mbeb to ivot pani, ve isaav ighaze: “Ye to ighita ghou irau sawa isob, tauto taug naghita sualen.” Tovenen iwaat Yoova iza ighaze ‘El-Roi.’ Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Maaron to ighita ghou.’
GEN 16:14 Tauto tiwaat ya naliu to ndug tonowen tighaze ‘Ya bokbokia to Maaron mata yaryaara to ighita ghou.’ Ya tonowen ineep bodbodaaŋ pa ndug Kades ve ndug Bered.
GEN 16:15 Abram ndaman toni 86, ve Agar ipoop Abram le natu tamoot. Ve Abram iwaat iza Ismael.
GEN 17:1 Abram inepneep le ndaman toni irau 99, ghoro Yoova ivot toni muul, ve isaav pani ighaze: “You Maaron Ariaŋag To Nalib Pa Ndimaronŋa Tisob. Laghooŋ tiom, yom irau matam iŋgal ghou, ve utaghon ŋgar deŋia moghon ila matag. Leso napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou toman ghom, ve ituru talup ghiit tanim ee moghon, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.”
GEN 17:3 Abram ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe ve ighur nagho izila taan. Ghoro Maaron isaav pani muul ighaze:
GEN 17:4 “Ulooŋ. Saveeŋ mbuaaŋ tiou toman ghom, nene vene: Yom pale unum ndug ndug tamandi. Pasa, you pale nagham papaghu tiom tivot tinim ndug ndug pughudi. Tovenen aazne ve ila, yom pale izam Abram muul maau. Izam paghu, nene Abaram.
GEN 17:6 You pale nagham papaghu tiom timasa tinim naol, ve tinim ndug ndug pughudi. Ve pida pale tinim kinik.
GEN 17:7 Saveeŋ to aazne nambua toman ghom, muri pale napariaaŋa muul toman ndinatum, nditimbum, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. Tovenen saveeŋ mbuaaŋ tonene pale ineep ariaŋa tovene le alok. Saveeŋ tovene: You pale nanim Maaron tiom, ve Maaron to papaghu tiom to muri pale tivot.
GEN 17:8 Ve taan isob to Kanaan to aazne uneep unum loom pani, you pale nagham pa yom ve papaghu tiom to muri pale tivot. Taan tonene pale inim lemim, leso aneep pani itaghoni taghoni gha ila. Ve you pale nanim Maaron to papaghu tiom.”
GEN 17:9 Maaron isaav muul pa Abaram ighaze: “Yom toman papaghu tiom irau matamim iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene ve ataghoni irau sawa isob. Ghilalooŋ to saveeŋ mbuaaŋ tonene, nene vene: Yom toman papaghu tiom nditamoot tisob to muri pale tivot, pale azir gham.
GEN 17:11 Tovenen yam irau azir nditamoot tiam. Leso inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tonene pale ineep tovene le alok. Tovenen aazne, ve itaghoni taghoni gha ila, ighaze ndinatumim nditamoot tizi le mboŋidi inim liim ve tol, ghoro azir di. Ve mbesooŋa tiam to nditinandi tipoop di izi ruum tiam, toman mbesooŋa tiam pida to aghol di izi ndug ite ve agham di tinim, yes paam, azir di. Tovenen ghilalooŋ to saveeŋ mbuaaŋ tiou pale ineep ilat tiam itaghoni taghoni gha ila.
GEN 17:14 Ighaze tamoot eta, lolo pa tiziri maau, ye irau ineep toman gham muul maau. Azuruni ila ineep saguan payam. Pasa, ye izoor saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene.”
GEN 17:15 Ghoro Maaron isaav muul pa Abaram ighaze: “Yom irau uwaat azuwam iza Sarai muul maau. Aazne ve ila, uwaat iza Sara.
GEN 17:16 Pasa, poia tiou pale ipaloti, leso ipoop lem natum tamoot eta. Ve papaghu toni pale tivot tinim katindi, ve tinim ndug ndug pughudi. Ve kinik pida pale tivot ila todi.”
GEN 17:17 Abaram ilooŋ saveeŋ tonene, ghoro iput aghe ve ighur nagho izila taan, eemoghon iŋiŋ ve lolo ighur ighaze: “Wai, nene you nanim olman waat wa. Ighaze ŋgeu eta ndaman toni irau tamoot liim (100), pale irau yesuru azuwa tipoop? Ve Sara paam, ndaman toni irau tamoot paaŋ saaŋgul (90). Pale irau ipoop?”
GEN 17:18 Tovenen Abaram isaav pa Maaron ighaze: “Poia. Eemoghon natug Ismael inepneep. You naghaze poia tiom iza toni ve uŋgini ineep pooi.”
GEN 17:19 Eemoghon Maaron ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Azuwam Sara tau pale ipoop lem natum tamoot. Natum tonowen, uwaat iza Isak. You pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou toman ye tau ve papaghu toni to muri pale tivot, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
GEN 17:20 Eemoghon yom ughason ghou ughaze matag pa Ismael, tovenen you pale nagham tovene. Poia tiou pale iza toni, ve nagham papaghu toni tivot tinim naol, ve izadi tintina. Daba saaŋgul ve ru pale tivot ila toni.
GEN 17:21 Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, ghoro Sara ipoop Isak. Ve natum tonanan to pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou ila toni ve papaghu toni paam.”
GEN 17:22 Maaron isavsaav toman Abaram le isob, ghoro ipuli ve ila.
GEN 17:23 Ndag ee moghon tonenen, Abaram imundig ve izir yes nditamoot toni tisob itaghon Maaron aliŋa. Izir natu Ismael, ve yes mbesooŋa toni tisob paam. Yes to nditinandi tipoop di ila ruum toni, toman yes to ye ighol di tinim ne paam.
GEN 17:24 Tovenen Abaram ndaman toni irau 99, ve natu Ismael ndaman toni irau saaŋgul ve tol (13), ghoro tizir yesuru. Ve sawa tonenen, tizir mbesooŋa toni tisob paam. Yes to nditinandi tipoop di ila Abaram ruum toni, toman yes to ye ighol di tinim ne paam.
GEN 18:1 Muri ghoro, Yoova ila ivot to Abaram igharau ai tintina to ndug Mamre. Sawa tonenen, ndag iza inim bobodaaŋ, ve ndag ighaaz le ndug ituntun kat. Tovenen Abaram mbole izi mbeez toni avo ve inepneep.
GEN 18:2 Abaram mata ila, le ighita ndiran tol tiyondyood. Tovenen rikia moghon ila todi, ve iput aghe, ve nagho izila taan.
GEN 18:3 Ghoro isaav pa todi eez ighaze: “Tiina tiou, you mbesooŋa tiom. Ighaze lolom payou, ghoro usalib payou malep.
GEN 18:4 Anim aneep toman ghou ve atemim izi ris, ghoro ala. Anim tala ai tonowen, ve mbolemim izi ila ai yavyaava, ve mbesooŋa tiou tigham ya rita inim pa amen aghemim pani, ve tigham amim aniiŋ rita. Leso ipalot gham, ve alaagh muul. Pasa, anim avot to mbesooŋa tiam wa.” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Poia. Pale nitaghon aliŋam.”
GEN 18:6 Tovenen Abaram ilaagh rikia moghon ilooŋ ila mbeez toni lolo, ve ipasul Sara ighaze: “Ugham palawa poia, ve nimam rikia pa gharatooŋ mberet irau yes tol.”
GEN 18:7 Ghoro Abaram ilaan ila pa ndug to makau toni tineep pani, ve igham makau natu eez to tubu kat, ve ighuri ila to mbesooŋa toni eez. Mbesooŋa tonowen irabi, ve rikia moghon igharaata ve imozi.
GEN 18:8 Le isob, ghoro Abaram igham makau minda tonowen, toman tuz to makau, ve tuz pida to tigharaata inim sis ne, ila pa ndiran tol tonowen, ve tighan. Abaram iyondyood toman di ila ai samba, ve yes tighanghan.
GEN 18:9 Tighan le isob, ghoro tighason Abaram tighaze: “Azuwam Sara ineep sine?” Abaram ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye inepneep mbeez lolo we.”
GEN 18:10 Todi eez isaav pani ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom. Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.” Ye isavsaav, ve Sara iyondyood ŋgeu tonowen muri ila mbeez avo, ve ighurghur taliŋa pa saveeŋ todi.
GEN 18:11 Abaram yesuru Sara tinim ndolman watwaat, ve Sara sawa toni to popaaŋ isob wa.
GEN 18:12 Tovenen Sara ilooŋ tighaze ye pale ipoop, ve iŋiŋ ve isaav ila lolo ighaze: “Wai, yeru azuwag ninim ndolman watwaat ve tapirimai isob wa. Pale lolomai pa nilup ghei pa ghenooŋ muul vena?”
GEN 18:13 Tovenen Yoova ighason Abaram ighaze: “Pughu vena to Sara iŋiŋ, ve isaav ighaze ye inim liva waat wa, ve irau popaaŋ maau?
GEN 18:14 You Yoova. Mbeb eta irau ila murig maau. Tovenen sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.”
GEN 18:15 Sara ilooŋ Yoova aliŋa, ve imatughez. Tovenen ipesamun tau ighaze: “Wai, you naŋiŋ maau!” Eemoghon Yoova isaav pani ighaze: “Maau. Yom uŋiŋ.”
GEN 18:16 Ghoro ndiran tol tonenen tighaze tipamundigin laghooŋ muul. Tovenen Abaram paam ilaagh toman di ila ighaze ighur di. Tilaagh tila ris, ghoro tiyoon ve matadi izila pa ndug Sodom.
GEN 18:17 Yoova isaav pa tau ighaze: “Mbeb to naghaze naghami, pale naŋgooza pa Abaram, ma navotia pani? Maau. Pale navotia pani.
GEN 18:18 Pasa muri, papaghu toni pale timasa tinim naol ve izadi tintina. Ve ye pale inim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.
GEN 18:19 You taug nasia inim leg wa. Leso navotia ŋgar tiou ila toni, ve ana isakia ila to papaghu toni toman tamtoghon toni pida. Leso yes paam titaghon ataam tiou ve tigham ŋgar poia ve ŋgar deŋia, ve saveeŋ to nambua toman Abaram ne anoŋa ivot.”
GEN 18:20 Ghoro Yoova isaav pa Abaram ighaze: “Tamtoghon to Sodom ve Gomora tinoknok ghamuuŋ ŋgar samsamia kat. Ve sosor todi varu toman taŋiiz tiina to yes to Sodom ve Gomora tighamgham samin di ne, iza inim nalooŋa wa. Tovenen you naghaze nazila ve naghita di. Leso nawatag kat: Varudi ve taŋiiz tiina to iza inim ve naloŋlooŋa, nene onoon, ma maau?”
GEN 18:22 Tovenen Yoova ndita ru tilaagh malmalidi tizila pa ndug Sodom. Ve Yoova izi iyoon ris toman Abaram.
GEN 18:23 Abaram ila igharaui, ve ighasoni ighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon vena? Pale uwaghamun ndiran deŋiadi toman ndiran samsamiadi?
GEN 18:24 Ighaze ndiran deŋiadi tamoot ru saaŋgul (50) tineep izi ndug tonowen, pale uwaghamun ndug? Maau. Yom irau lolom samin di ve upul di tineep. Pasa, ndiran deŋiadi tonowen ndamodi pa ndug.
GEN 18:25 Maaron, yom moghon to gabizooŋ tau to tamtoghon tisob to taan. Yom irau uŋgabiiz di itaghon ŋgar deŋia. Ughita. Ighaze ndiran deŋiadi tamoot ru saaŋgul (50) tineep izi ndug tonowen ve uwaghamun ndug, nene pale urab tamtoghon deŋiadi toman yes samsamiadi. Ighaze ugham tovene, pale deŋia wa? Yom irau ughur atia raraate pa ndiran deŋiadi ve samsamiadi maau.”
GEN 18:26 Maaron ipamuul Abaram aliŋa tovene: “Ighaze you naghita ndiran deŋiadi irau tamoot ru saaŋgul (50) tineep izi ndug Sodom, yes pale ndamodi pa ndug tonowen, ve irau nawaghamun di maau.”
GEN 18:27 Ghoro Abaram isaav muul ighaze: “O Tiina tiou, you avab ve ghavuur sorok to taan. Irau nasaav tovene maau. Eemoghon nasaav wa. Tauto pale naseeŋ saveeŋ tiou muul.
GEN 18:28 Ighaze ndiran deŋiadi irau tamoot ru avua liim (45) moghon tineep izi ndug Sodom, pale vena? Pale uwaghamun ndug dodoli tonowen? Pasa, nene ndiran liim moghon to maau.” Maaron ipamuul aliŋa ighaze: “Venen maau. Ighaze naghita ndiran deŋiadi tamoot ru avua liim (45), nene irau nawaghamun ndug tonowen maau.”
GEN 18:29 Abaram iseeŋ ghasoniiŋ toni muul ighaze: “Ve ighaze ndiran deŋiadi tamoot ru moghon tineep, pale vena?” Maaron ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze naghita ndiran deŋiadi tamoot ru tineep, nene irau nawaghamun ndug maau.”
GEN 18:30 Tovenen Abaram isaav muul ighaze: “O Tiina tiou, atem yabyab payou malep. You naghaze naghason ghom muul. Ighaze ughita ndiran deŋiadi tamoot ee saaŋgul (30) moghon tineep tonowe, pale vena?” Maaron ipamuul aliŋa ighaze: “Nene pale maau paam.”
GEN 18:31 Tovenen Abaram isaav muul ighaze: “Tiina tiou, you nawatag: Nakaria ghasoniiŋ ghom wa. Eemoghon ighaze yom ughita ndiran deŋiadi tamoot ee (20) moghon tineep, pale vena?” Maaron isaav pani ighaze: “Nene paam maau.”
GEN 18:32 Ghoro Abaram isaav muul ighaze: “O Tiina tiou, atem yabyab payou malep. Naghason ghom pa ee moghon tonene, ve isob. Ighaze ughita ndiran deŋiadi saaŋgul moghon tineep, pale vena?” Maaron ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze tamtoghon deŋiadi saaŋgul tineep ndug tonowen, nene pale ndamodi pa ndug, ve irau nawaghamuni maau.”
GEN 18:33 Yesuru tisavsaav le isob, ghoro Yoova ipuli ve ila, ve Abaram imuul ila pa ndug to ineep pani.
GEN 19:1 Aŋela ru tonenen tilaagh tila le rabrab izi. Ghoro tila tivot izi ndug Sodom. Sawa tonenen, Lot inepneep ila lupuuŋ ina to ineep ataam avo to ndug Sodom. Mata ila le ighita ndiran ru tonenen tinim. Tovenen imundig ve iŋarua di ila, ve iput aghe, ighur nagho izila taan,
GEN 19:2 ve isaav padi ighaze: “Ndolman tiou, you mbesooŋa tiam. Yamru anim tala pa ruum, ve agharaat taumim ve atemim izi. Itiŋa taneep pale mboŋmaagh, ghoro alaagh muul.” Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Mboŋ aazne, yeru pale nineep sorok izi to lupuuŋ ina ne.”
GEN 19:3 Eemoghon Lot isaav ariaŋa padi ighaze tineep sorok izi pumuri malep. Tovenen yesuru tilooŋ aliŋa, ve titaghoni tilooŋ tila ruum toni, leso Lot iŋgin di tonowe. Ghoro tigharaat mberet to le yis maau, toman aniiŋ popoia pida, ve tigham pa yesuru ve tighan.
GEN 19:4 Yesuru tighan le isob, ve tighaze tigheen. Mala maau ve yes nditamoot papaghudi toman ndolman to Sodom, tisob tila tiluvut ruum to Lot,
GEN 19:5 ve tipoi izala pani tighaze: “Ndiran ru to rabrab tilat tiom, tineep sine? Usaav padi tivot tinim pumuri, leso nimogheer padi.”
GEN 19:6 Tovenen Lot ivot ila, ve ipoon ataam, ve isaav padi ighaze: “O ndiran tiou, lolog pa agham ŋgar samia tovene malep.
GEN 19:8 Aghita. Ndinatug liva ru tinepneep. Tamoot eta igheen toman di sone. You pale nagham di tivot tilat tiam. Ve sa ŋgar to aghaze agham padi, ghoro aghami. Eemoghon agham mbeb eta pa ndiran ru to tinim tineep toman ghou ila ruum tiou ne malep. Pasa, yesuru loomba. Tovenen you irau naŋgin poian di le naghur di timuul tila.”
GEN 19:9 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Ŋgeu tonene ndug tau? Ye loom moghon. Ve aazne, ighaze inim tiina ve iŋgabiiz ghiit?” Ghoro tisaav pani tighaze: “Ughau ula pa dige! Yei nighaze nigham ŋgar samia pa ndiran ru tonanan. Ve yom pale niwaghamun ghom kat!” Ghoro tisipiir Lot ila dige, ve tighaze tirab balagin ataam.
GEN 19:10 Eemoghon ndiran ru to tineep ila ruum lolo, tikaak ataam, ve tikis Lot nima, ve tiweua ilooŋ ila pa ruum lolo muul, ve tipoon ataam.
GEN 19:11 Ghoro tigham yes to tineep pumuri we matadi ipis. Tovenen tiwandabndab pa kalooŋ ataam. Tikaal tikaal le maau.
GEN 19:12 Ghoro ndiran ru tonenen tisaav pa Lot tighaze: “Vena, lem nditam pida to tineep izi ndug tonene? Ugham ndinatum liva, ndirawam, ve tamtoghon tiom tisob to tineep izi ndug tonene, ve yamŋa amundig to aazne, ve aghau!
GEN 19:13 Pasa, ndug tonene varu samia kat, toman taŋiiz tiina to yes to ndug tonene tighamgham samin di, nene izala to Yoova ve ilooŋa wa. Tauto ate yabyab kat padi, ve imbaaŋ ghei ninim pa nireu ndug tonene ilale.”
GEN 19:14 Tovenen Lot ila to ndirawa ru to tighaze tivai ndinatu liva, ve isaav padi ighaze: “Ai, rikia amundig ve apul ndug tonene! Pasa, Yoova ighaze ireua ilale!” Eemoghon yesuru tighur ila Lot aliŋa maau. Tighaze pa ye igham saveeŋ mogheraaŋ padi moghon.
GEN 19:15 Ndugizau ve aŋela ru tonenen tipasul Lot tighaze: “Umundig rikia, ve ugham azuwam toman ndinatum liva ru, ve apul ndug tonene, ve aghau ala! Pa vene, alalemim toman di. Pasa, paam Yoova ireu ndug tonene pa sosor todi.”
GEN 19:16 Eemoghon Lot izuar pa mundigiiŋ. Tovenen ndiran ru tonenen tikis Lot yesuru azuwa ve ndinatu liva ru nimadi, ve tiweu di tivot tila saguan pa ndug. Pasa, Yoova lolo isamin Lot ve ighaze iuuli.
GEN 19:17 Aŋela ru tonenen, todi eez ipasul di ighaze: “Aŋguaaz taumim ve aghau rikia ala! Matamim imulmuul malep. Apul taan raapa tonene, ve aghau azala pa lolooz. Ala aneep izi ataam luvuŋa malep. Malmalimim ala! Pa vene, Yoova ipasob gham toman tamtoghon to ndug tonene.”
GEN 19:18 Eemoghon Lot isaav pani ighaze: “Wais Tiina tiou, you naraua maau.
GEN 19:19 Onoon, yom lolom ineep tuŋia inim tiou ve lolom isamin ghou, tauto ugham mulin ghou ve naneep pooi. Eemoghon lolooz tonowen ineep mala kat. Irau nazala rikia maau. Tovenen ighaze nazuar pa laghooŋ, ve ureu ndug, pataŋani tonowen pale igham ghou namaat paam.
GEN 19:20 Ughita ndug tonowen. Ineep tataŋgan. Irau rikia moghon ve nala navot. Nowe ndug tiina maau, kainaŋen moghon. Ighaze uyok payou ve nala tonowe, pale naneep pooi.”
GEN 19:21 Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. You nayok pa aliŋam. Ndug kainaŋen tonowen, irau nareua maau.
GEN 19:22 Eemoghon yam alaagh rikia! Pasa, you irau nagham mbeb eta ivot sone, le ala avot ndug tonowen.” Ndug kainaŋen tonowen, iza Zoar.
GEN 19:23 Sawa to Lot ila ivot ndug Zoar, ndag iza inim wa.
GEN 19:24 Ghoro Yoova igham yab toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia kat titaptap tizi, le ireu Sodom ve Gomora.
GEN 19:25 Ye iwaghamun ndug tintina ru tonenen, toman taan raapa to tineep ila, ve tamtoghon tisob to tineep ila taan suruvu tonowen, toman mbeb tisob to titub tiza tonowe, le tisami kat.
GEN 19:26 Sawa to tighau, Lot azuwa ilaagh muri ve indaleel imuul ila, le rikia moghon itoora inim te (o sol) patua mala eez to iyoon inimale yaam.
GEN 19:27 Mboŋmaagh tonenen, Abaram imundig ve izala ndug mbuŋa to noor yesuru Yoova tineep pani ve tisavsaav. Ye mata izila pa Sodom ve Gomora toman taan raapa to ineep sila we, le ighita yab mbuasa iza le ikau taan suruvu tonowen inimale yab tiina ighan ndug.
GEN 19:29 Tovenen sawa to Maaron ireu ndug tisob to tineep sila ila taan raapa tonowen, ye mata iŋgal Abaram, tauto igham mulin Lot pa pataŋani tonowen.
GEN 19:30 Lot lolo pa ineep mala izi ndug Zoar maau. Pasa, imatughez. Tovenen igham ndinatu liva ru, ve tighau tizala pa lolooz, ve tineep ila yaam saambu eez lolo tonowe inim inadi to nepooŋ.
GEN 19:31 Tinepneep le sawa eez, liva olman isaav pa taziliva ighaze: “Ughita. Tamaan ighaze inim olman waat tonene. Ve tamoot eta ineep izi taan suruvu tonene pa ivai ghiit ne maau.
GEN 19:32 Tovenen ulooŋ. Ituru irau tapaghun tamaan pa vaen le ŋgar toni iwaghamgham, ghoro tala toni ve itiŋa tagheen. Tagham tovene, ghoro tagham papaghu toit tivot ila toni, ve siŋ toit iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.”
GEN 19:33 Tovenen mboŋ tonenen, yesuru tipaghun tamandi pa ya vaen le ŋgar toni iwaghamgham. Ghoro liva olman ila ve yesuru tama tineep. Ŋgar to ye ighami, tama iwatagi maau.
GEN 19:34 Ndugizau muul, liva olman isaav pa taziliva ighaze: “Noor mboŋ, yeru tamaan nigheen wa. Tovenen mboŋ aazne, ituru pale tapaghuni pa vaen muul, ve anam ula ve yamru agheen. Leso tagham papaghu toit tivot ila toni, ve siŋ toit iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.”
GEN 19:35 Tovenen mboŋ tonenen, yesuru tipaghun tamandi pa vaen muul, ghoro liva muria ana ila ve yesuru tama tigheen. Ye paam, ŋgar to ighami, tama iwatagi maau.
GEN 19:36 Ataam tonene, to Lot ndinatu liva ru apodi ila to tamandi.
GEN 19:37 Liva olman apo ve ipoop tamoot, ve iwaat iza Moap. Ye to inim yes Moapa pughudi.
GEN 19:38 Liva muria ipoop tamoot paam, ve iwaat iza Ben-Ami. Ye to inim yes Amona pughudi.
GEN 20:1 Abaram ipul ndug Mamre, ve ilaagh ila pa taan Negev, ve ighur ina to nepooŋ izi bodbodaaŋ pa ndug Kades ve ndug Sur. Ineep mala ris tonowe, ghoro imundig muul ve ila ineep inim loom izi ndug Gerar.
GEN 20:2 Sawa to Abaram inepneep izi ndug Gerar, isavsaav padi pa azuwa ighaze: “Sara, nene you livug.” Tovenen Abimelek to kinik to ndug Gerar, imbaaŋ mbesooŋa toni pida tila, ve tigham Sara ila ruum toni.
GEN 20:3 Eemoghon mboŋ eez, Maaron ivot toni ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Abimelek, ulooŋ. Paam umaat! Pasa, liva to ughami, ye liva vaivaiŋ.”
GEN 20:4 Eemoghon Abimelek ila igharau Sara sone. Tovenen ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Maaron, pale urab ndiran to ledi sosor maau ne? Abaram tau isaav payou ighaze liva tonene, ye livu. Ve Sara paam isaav ighaze ye livu Abaram. Tovenen nimag igham sosor eta maau. You nagham mbeb tonene toman ŋgar deŋia moghon. Pasa, you nawatag di maau.”
GEN 20:6 Maaron isaav pani muul ighaze: “You nawatag: Yom ugham mbeb tonene toman ŋgar deŋia moghon. Pughu tonene, to napul ghom ula ugharau Sara maau, ve napoon ghom pa ghamuuŋ sosor ila matag.
GEN 20:7 Aazne, rikia moghon ve ughur Sara imuul ila to azuwa Abaram. Pasa, ŋgeu tonowen, ye propet eez. Ye pale ighur ghom ila suŋuuŋ toni, leso umaat sob. Eemoghon ighaze yom ughur Sara imuul ila to azuwa maau, nene pale yom toman tamtoghon tiom asob amatmaat.”
GEN 20:8 Mboŋmaagh kat, Abimelek imundig ve ipoi mbesooŋa toni tisob tinim tilup di, ve ipaes padi pa saveeŋ isob to Maaron isavia pani. Yes tilooŋ saveeŋ toni, le matughezaaŋ tiina igham di.
GEN 20:9 Ghoro Abimelek ipoi Abaram inim, ve iyaana ighaze: “Pughu vena to ugham ŋgar tonene payei? Rismoghon tone nagham sosor tiina kat. You nagham sa sosor payom, to ugham ghou toman tamtoghon tiou nisosor tiina ila Maaron mata? Ŋgar to ugham payou, nene deŋia maau.”
GEN 20:11 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa to you nanim ndug tiom sone, matag iŋgal naghaze: ‘Ndiran to ndug tonowen tiwatag Maaron maau, ve timatughez pani maau. Pale tirab ghou namaat, ve tigham azuwag.’
GEN 20:12 Saveeŋ to nasavia payom naghaze Sara, ye livug, nene onoon. Pasa, yeru tamamai ee moghon. Ve nditinamai, ghoro ite ite. Tauto you irau naghami inim azuwag.
GEN 20:13 Muuŋ, sawa to nanepneep toman tamaŋ sone, Maaron isaav payou ighaze napul ndug to tamaŋ, ve nala nalaghlaagh pa taan suruvu ite. Sawa tonenen, you nasaav pa Sara tovene: Ighaze lolom ineep tiou kat ve ughaze ugham poian ghou, ghoro ndug sine to ituru tala pani, ve ighaze tighason ghom payou, yom usaav padi ughaze: ‘Abaram, nene you livug.’”
GEN 20:14 Abaram isavsaav le isob, ghoro Abimelek igham le sipsip, mekmek, ve makau, toman mbesooŋa pida, ve ighur Sara imuul ila to Abram.
GEN 20:15 Ve isaav pa Abaram ighaze: “Ughita. Taan tonene, you tiou. Ndug dige sine to yom ughita poia, ghoro uneep pani. Saveeŋa maau.”
GEN 20:16 Ve Abimelek isaav pa Sara ighaze: “Ughita. You nagham livum le yaam silva irau ndiŋndiŋ eez (1000). Leso napaghazoŋan izam ila yes to yamŋa alaghlaagh ne matadi, ve tiwatag tighaze yom lem sosor eta maau.”
GEN 20:17 Ghoro Abaram isuŋ pa Maaron, ve Maaron igharaat Abimelek yesuru azuwa toman ndiliva to mbesooŋa toni. Leso tinidi popoia ve tipoop muul. Pasa, sawa to Abimelek igham Abaram azuwa Sara ila ruum toni ve inim, ndiliva tisob to tineep ila Abimelek ruum toni, Yoova ipoon di pa popaaŋ.
GEN 21:1 Yoova mata iŋgal Sara, ve iuuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto Sara apo, ve indeeŋ sawa to Maaron ighuri pani pa popaaŋ, ye ipoop olman Abaram le natu tamoot eez.
GEN 21:3 Abaram iwaat natu to Sara ipoopa, iza Isak.
GEN 21:4 Natu tonowen mboŋi inim liim ve tol, ghoro Abaram iziri itaghon Maaron aliŋa.
GEN 21:5 Sawa to Sara ipoop Isak, Abaram ndaman toni irau tamoot liim (100).
GEN 21:6 Sara lolo poia kat, ve isaav ighaze: “Maaron igham ghou lolog poia ve naŋiŋ. Ve tamtoghon tisob to tilooŋ varug, nene pale yeiŋa niŋiŋ ve tinimai iza.”
GEN 21:7 Ve Sara isaav muul ighaze: “Muuŋ, sei irau isaav pa Abaram ighaze: ‘Azuwam Sara pale ipoop ve ipaghun tau natu?’ Maau. Eemoghon aazne, Abaram inim olman waat wa, ve you napoop le natu tamoot eez.”
GEN 21:8 Tinepneep le sawa to natudi Isak ipul tuz, ghoro Abaram igham ghanghaniiŋ tiina pani.
GEN 21:9 Sawa tonenen, Agar to Isip tidi ne natu Ismael igham ŋalalaŋ ve iŋiŋiŋ pa Sara natu Isak. Sara ighita mbeb tonenen, le irau lolo maau.
GEN 21:10 Tovenen isaav pa Abaram ighaze: “Uzurun liva mbesooŋa tonowen yesuru natu tighau tila saguan! Liva mbesooŋa tonowen natu irau ineep toman natug Isak, ve tiyoon pa mbeb tiom ne maau.”
GEN 21:11 Eemoghon Ismael, ye Abaram natu paam. Tovenen Abaram ilooŋ saveeŋ tonene, le lolo ipataŋan kat.
GEN 21:12 Eemoghon Maaron isaav pani ighaze: “Lolom ipataŋan pa liva mbesooŋa yesuru natu malep. Utaghon Sara ŋgar toni. Pasa, papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak moghon.
GEN 21:13 Eemoghon papaghu to liva mbesooŋa natu paam, you pale nagham di timasa tinim ival. Pasa, ye paghu tiom paam.”
GEN 21:14 Tovenen ndugizau, mboŋmaagh kat, ve Abaram imundig ve igham Agar a ya apatu eez ve mberet inim taman, ve iiti izala avara, ve ighur yesuru natu Ismael tila. Yesuru tila ve tiwalaghlaagh izi ndug balim to Ber-Seba.
GEN 21:15 Sawa to ya todi isob, Agar ipul natu Ismael izi ai kainaŋen eez pughu, ve ilaagh ila saguan ris pani. Ghoro mbole izi, ve itaŋ aliŋa tiina. Pasa, lolo pa ighita natu imaat maau.
GEN 21:17 Maaron ilooŋ Agar natu itaŋtaŋ, tovenen aŋela to Maaron ineep sambam, ve ipoi izila pa Agar ighaze: “Agar, vena? Umatughez malep. Natum to inepneep ve itaŋtaŋ we, Maaron ilooŋ taŋiiz toni wa.
GEN 21:18 Umundig ula, ve uiti iza ve uŋgin poiani. Pasa, you pale nagham papaghu toni tivot tinim naol ve izadi tintina.”
GEN 21:19 Ghoro Maaron igham Agar mata pakia, ve mata ila le ighita ya taiŋ eez. Tovenen igham ya apatu todi, ve ila itibi le ivon, ghoro imuul ila ve ipaghun natu.
GEN 21:20 Maaron ineep toman Ismael, ve itub le inim olman. Ismael inepneep izi ndug balim, ve nima mamaan pa vaneguuŋ mbeb pa pane.
GEN 21:21 Ismael inepneep izi ndug balim Paran, ve tiina igham Isip tidi eez pani ve ivaii.
GEN 21:22 Sawa tonenen, kinik Abimelek yesuru ŋgeu ite to iŋgin yes ndaaba toni ne iza Pikol, tila to Abaram, ve Abimelek isaav pani ighaze: “You naghilaal naghaze Maaron ineep toman ghom pa mbeb tisob to yom ugham di.
GEN 21:23 Tovenen aazne, you naghaze yom umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ila Maaron mata tovene: Yom irau ugham kaarom eta pa you, ma ndinatug, ma papaghu tiou to muri pale tivot ne maau. Yom pale ugham poian ghou toman tamtoghon to taan to uneep unum loom pani ne paam. Pasa, you nagham poian ghom, ve lupuuŋ toit ee moghon.”
GEN 21:24 Abaram ipamuul Abimelek aliŋa ighaze: “Poia. You nambua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata inimale yom usaav.”
GEN 21:25 Eemoghon Abaram le saveeŋ toman Abimelek paam. Pasa, ya taiŋ eez to mbesooŋa toni titaii, mbesooŋa to Abimelek tighami inim ledi, ve tipoon mbesooŋa to Abaram pani.
GEN 21:26 Abaram ipaesia pataŋani tonowen pa Abimelek, ve ye ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, saveeŋ tonene, aazne moghon ve nalooŋa. Pughu vena to upaesia saveeŋ tonene payou rikia maau? Ŋgeu to igham ŋgar tonene, you nawatagi maau.”
GEN 21:27 Ghoro Abaram igham sipsip toman makau pida pa Abimelek, ve yesuru timbua saveeŋ ariaŋa pa tilup di tinim ee moghon.
GEN 21:28 Ve Abaram ighur sipsip paŋgaar papaghu liim ve ru paam tila saguan.
GEN 21:29 Tovenen Abimelek ighasoni ighaze: “Pughu vena to ughur sipsip tonowen tila saguan?”
GEN 21:30 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “You naghaze yom ugham sipsip tonowen tinim lem. Leso ipatooŋ ghom ighaze yom uyok ughaze you natai ya tonowen.”
GEN 21:31 Tauto tiwaat ndug tonowen iza Ber-Seba. Pasa, yesuru tineep tonowe, ve timbua saveeŋ ariaŋa pa tilup di tinim ee moghon. Yesuru timbua saveeŋ izi Ber-Seba le isob, ghoro Abimelek yesuru Pikol timuul tila pa ndug todi to ineep ila taan suruvu to Pilistia.
GEN 21:33 Abaram iŋgun ai tamarisk eez izi Ber-Seba, ve ai tonowen inim ina to suŋuuŋ. Ye ineep tonowe, ve isuŋ pa Yoova, ye Maaron to ineep irau sawa isob.
GEN 21:34 Abaram ineep mala inim loom izi taan to yes Pilistia.
GEN 22:1 Muri ghoro, Maaron itoov Abaram. Sawa eez, ye ipoii ighaze: “Abaram!” Abaram iyok pa aliŋa ve isaav ighaze: “Taug nene.”
GEN 22:2 Maaron isaav pani ighaze: “Natum ee moghon Isak to lolom pani kat, you naghaze ughami, ve yamru ala pa taan suruvu to Moria. Ala avot tonowe, ghoro azala pa lolooz eez to you pale napatooŋa payom. Ghoro urabi imaat, ve ughuri izala yab ve ighan suvuni inim watooŋrau payou.”
GEN 22:3 Tovenen mboŋ le ndugizau, mboŋmaagh kat, ve Abaram imundig, ve igharaat esele toni pa laghooŋ, ve ipaal ai pa watooŋrau. Ghoro iturwa di, ve indae di tizala esele pogho. Ghoro igham natu Isak toman mbesooŋa toni ru, ve yesŋa timundig tila pa ndug to Maaron isavia pani.
GEN 22:4 Tilaagh irau ndag ru, ve ite inim tol pani, ghoro Abaram mata ila, le ighita ndug to tighaze tila pani, igharau ris.
GEN 22:5 Tovenen isaav pa mbesooŋa toni ru tonowen ighaze: “Yamru aneep sualen toman esele. Yeru natug pale nizala ndug tonowen ve nisuŋ le isob, ghoro nimuul nizi ninim.”
GEN 22:6 Ghoro Abaram igham ai to tavanuuŋ yab pa watooŋrau, ve indaea izala natu Isak avara ve imbaada. Ve ye igham yab toman buza ve yesuru tinau tizala.
GEN 22:7 Tilaghlaagh tila, ve Isak isaav pa tama Abaram ighaze: “Wai tamaŋ!” Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Natug, vena?” Ghoro Isak ighasoni ighaze: “Iit tagham yab ve ai. Eemoghon sipsip sine to pale tagham watooŋrau pani?”
GEN 22:8 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Natug, Maaron tau pale iuul ghiit ve igham leed sipsip eta pa watooŋrau.” Abaram isaav tovene, ve yesuru tila.
GEN 22:9 Yesuru tilaagh tila tivot ndug to Maaron isavia pa Abaram, ve Abaram indou yaam inim artaal, ve ighur ai izala pogho. Ghoro ikau natu Isak pa waar, ve ighuri izala ai pogho.
GEN 22:10 Ghoro igham buza, ve indae nima iza ighaze iŋgal natu.
GEN 22:11 Eemoghon Mbaŋooŋa to Yoova ineep sambam ve imboob izila pani ighaze: “Abaram, Abaram!” Abaram iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene.”
GEN 22:12 Mbaŋooŋa tonowen isaav pani ighaze: “Nimam imbuul natum malep. Ugham mbeb eta pani malep! Aazne, you nawatag ghom kat: Yom umatughez pa Maaron, ve utaghon katin ŋgar toni. Pasa, natum ee moghon to lolom pani kat, yom uŋguruuta pani maau.”
GEN 22:13 Ghoro Abaram mata ila le ighita sipsip tamoot eez to ndooŋa itoto ila ai kainaŋen eez boga. Tovenen ila ighami, ve irabolin natu pani, ve itavun yab le ighan suvuni inim watooŋrau pa Maaron.
GEN 22:14 Abaram iwaat ndug tonowen iza ighaze “Yoova pale iuul ghiit ve igham leed mbeb.” Tauto aazne paam, tamtoghon tisavsaav tighaze: “Yoova pale iuul ghiit ve igham leed mbeb popoia izi lolooz toni.”
GEN 22:15 Mbaŋooŋa to Yoova ineep sambam, ve imboob izila pa Abaram muul ighaze:
GEN 22:16 “Nene Yoova tau aliŋa to ilat. Yom ulooŋ aliŋa ve uŋguruut natum ee moghon tonanan pani maau. Tovenen ye imbua saveeŋ ariaŋa toman ghom ila ye tau iza tovene.
GEN 22:17 Ighaze: ‘You pale naghur poia tiou tiina kat iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol tinimale pitum to sambam paroŋania, ve magargaar to naari. Ve papaghu tiom pale tiyoon ariaŋa pa malmal le tilib pa koiadi, ve tigham ndug todi inim ledi.
GEN 22:18 Pasa, yom ulooŋ aliŋag. Tovenen papaghu tiom pale tinim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.’”
GEN 22:19 Mbaŋooŋa to Yoova isavsaav le isob, ghoro Abaram yesuru natu Isak timuul tizila to mbesooŋa toni ru, ve yesŋa timundig ve timuul tila pa ndug Ber-Seba, ve Abaram ighur ina to nepooŋ tonowe.
GEN 22:20 Muri ghoro, Abaram ilooŋ paesiiŋ tighaze tazi Naor azuwa Milka ipoop ndinatu pida wa.
GEN 22:21 Izadi tovene: Uz (ye aidaba), nditazi Bus, ve Kemuel to Aram tama, ve Kesed, Aso, Pildas, Yidlap, ve muria kat, nene Betuel to Rebeka tama. Yes liim ve tol tonene, to Abaram tazi Naor yesuru azuwa Milka ndinatudi.
GEN 22:24 Naor igham liva ite paam inim azuwa ite, iza Reuma. Eemoghon Reuma, ye Naor azuwa tau maau. Reuma ipoop ndinatu paaŋ: Teba, Gaam, Taas, ve Maaka.
GEN 23:1 Sara inepneep le ndaman toni irau 127, ghoro sawa toni isob ve imaat izi ndug Kiriat Arba to ineep ila taan suruvu to Kanaan. (Kiriat Arba iza ite Ebron). Tovenen Abaram lolo ipataŋan pa azuwa ve itaŋ pani.
GEN 23:3 Itaŋtaŋ le isob, ghoro imundig, ipul azuwa paatu izi, ve ila isavsaav toman yes Hita. Isaav padi ighaze:
GEN 23:4 “Aghita. You leg taan eta maau. Naneep nanim loom ila yam lolomim. Vena, irau aghita leg taan suruvu eta leso inim ndug to naghur azuwag paatu ila ve igheen pani?”
GEN 23:5 Yes Hita tipamuul aliŋa tighaze: “Olman, yom ŋgeu tiina eez to uneep toman ghei, ve nighilaal ghom nighaze Maaron ineep toman ghom. Ulooŋ, mateeŋa tiei inadi katindi. Ughita poia eta to irau lolom, ghoro ughur azuwam paatu ila. Tamtoghon tiei eta irau iŋguruuta payom maau.”
GEN 23:7 Abaram ilooŋ saveeŋ todi le lolo poia. Tovenen imundig ve itud padi inimale pakuruuŋ di, ve isaav ighaze:
GEN 23:8 “Poia. Ighaze yam ayok payou pa naghur mateeŋ tiou izi ndug tonene, ghoro ala to Zoar natu Epron, ve aghasoni pa yaam saambu to ineep izi taan toni Makpela dige. Ndug tonowen to naghaze nagholi inim leg, ve naghuri inim mateeŋa tiei inadi. Atia piiz to ye ighuri, nene pale naghol motini ila yam asob matamim.”
GEN 23:10 Abaram isavsaav toman yes Hita izi lupuuŋ ina to ineep ataam avo, ve Epron tau inepneep paam. Tovenen imundig iyoon ila ival tiina matadi, ve ipamuul Abaram aliŋa ighaze:
GEN 23:11 “Tiina tiou, ulooŋ. You lolog pa ughol taan tiou tonowen malep. Pale nagham payom sorok. Ve yaam saambu to ineep ila taan tonowen paam, pale nagham payom sorok ila ival tisob tonene matadi. Ula utavia mateeŋ tiom tonowe.”
GEN 23:12 Abaram ilooŋ saveeŋ tonene, ve itud padi muul inimale pakuruuŋ di, ve isaav pa Epron ila ival tisob matadi ighaze:
GEN 23:13 “Nene poia. Eemoghon ughur taliŋam payou. You naghaze naghol motin taan tiom tonowen. Tovenen taan atia pale ilat nimam muuŋ, ghoro nala natavia mateeŋ tiou.”
GEN 23:14 Epron ipamuul Abaram aliŋa ighaze:
GEN 23:15 “Tiina tiou, ulooŋ! Taan tonowen atia irau yaam silva 400 ma venen. Eemoghon tambaŋa paam. Ugholi pasa? Ituru tawatag tauud. Ula ve utavia azuwam.”
GEN 23:16 Abaram ilooŋ Epron aliŋa, ve inin le yaam silva irau 400 itaghon saveeŋ to Epron isavia ila ival tiina matadi.
GEN 23:17 Tovenen taan to Epron to ineep izi Makpela igharau ndug Mamre, toman yaam saambu ve ai tisob to tiyoon ila taan tonowen, nene Abaram ighol motin di tinim le. Ve yes Hita tisob to tineep ila lupuuŋ tonenen, tilooŋ saveeŋ mbuaaŋ to yesuru, ve tighita pa matadi.
GEN 23:19 Ghoro Abaram ila ighur azuwa Sara paatu ilooŋ ila yaam saambu to ineep ila taan Makpela igharau ndug Mamre izi taan Kanaan. (Ndug Mamre iza ite Ebron.)
GEN 23:20 Tovenen taan tonowen toman yaam saambu to ineep ila, nene yes Hita tipuli inim Abaram le, ve ye ila igharaata inim mateeŋa toni inadi.
GEN 24:1 Yoova ighur poia toni izaza to Abaram toman mbeb toni tisob, ve ila ila le Abaram inim olman waat.
GEN 24:2 Sawa eez, Abaram isaav pa mbesooŋa toni eez to olman ve imuuŋ pa ŋginiiŋ mbeb toni tisob ighaze: “Ulooŋ. You naghaze yom ughur nimam ila ŋgoig ve umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ila Maaron to iŋgin sambam ve taan ne iza tovene: Yes Kanaana to itiŋa tanepneep ne, yom irau ugham ndinatudi liva eta pa natug Isak maau.
GEN 24:4 Yom irau umuul ula pa ndug tiou ve siŋ tiou, ve ughita liva eta, ve ughami inim. Leso ivai natug.”
GEN 24:5 Mbesooŋa toni ighasoni: “Ighaze liva tonowen tini imum pa ipul ndug toni ve inim sualen, nene pale nagham vena? Pale namuul nanim nagham natum, ve naghuri ila ineep izi ndug tiom pughu tonowen?”
GEN 24:6 Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Maau kat! Yom irau ughur natug imuul ila ndug tiou pughu maau.
GEN 24:7 Pasa, Maaron Yoova to iŋgin sambam, ye igham ghou napul siŋ to tamaŋ ve ndug tiou pughu, ve imbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ighaze ye pale igham taan tonene payou ve papaghu tiou to muri pale tivot. Ye tau pale imbaaŋ aŋela toni imuuŋ payom. Tovenen yom pale irau ugham liva eta pa natug tonowe.
GEN 24:8 Ighaze liva tonowen tini imum pa yamru anim sualen, nene saveeŋ mbuaaŋ tiom tonene irau ikis ghom maau. Eemoghon matam iŋgal: Ugham natug imuul ila ndug tiou pughu malep.”
GEN 24:9 Abaram isavsaav le isob, ghoro mbesooŋa tonenen ighur nima ila Abaram ŋgoi, ve imbua saveeŋ ariaŋa pani ighaze ye pale itaghon tiina toni aliŋa.
GEN 24:10 Ghoro mbesooŋa tonenen igham mbaliiŋ naol naol to tiina toni Abaram, ve ighur di tizala kamel saaŋgul poghodi, ve ipamundigin laghooŋ ve ila pa Naor ndug toni to ineep izi Mesopotamia.
GEN 24:11 Ilaghlaagh ila le rabrab eez, ila ivot, ve ighita ya taiŋ eez ineep igharau ndug tonowen. Tovenen igham kamel toni tila tigharau ya dige, ve atedi izi. Rabrab to naol ne, ndiliva to ndug tonowen tila titibtib ya tonowe.
GEN 24:12 Mbesooŋa tonenen isuŋ ila lolo ighaze: “O Yoova, Maaron to tiina tiou Abaram, aazne naghaze upatooŋ poia tiom pa tiina tiou, ve ugham uraat tiou anoŋa ivot.
GEN 24:13 Aazne, you nayondyood igharau ya taiŋ tonene, ve nene sawa to ndiliva papaghu to paanu tinim pa tibuuŋ ya.
GEN 24:14 Tovenen you pale nasaav pa liva eta tovene: ‘Uit uur tiom izi, ve ugham ag ya rita inim naghun.’ Ve ighaze ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib pa kamel tiom paam.’ Ighaze ye ipamuul aliŋag tovene, nene liva tonenen to yom taum usia pa mbesooŋa tiom Isak. Leso nawatag naghaze lolom ineep tuŋia ila to tiina tiou Abaram ve ughaze uuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.”
GEN 24:15 Ye isuŋsuŋ sone, ve ighita liva eez imbaad uur ila avara, ve ilaagh ila peria. Liva tonowen iza Rebeka. Tama Betuel, ye Abaram tazi Naor ve Milka natudi liva.
GEN 24:16 Rebeka, ye liva paghu, tamoot eta ila toni sone. Ve ye liva paghuna kat. Ye izila ya taiŋ tonowen ve itib ya ila uur toni le isob, ve imuul iza inim.
GEN 24:17 Ghoro mbesooŋa tonenen ilaan iŋarua ila, ve isaav pani ighaze: “Ai, irau naghun ya rita ila uur tiom?”
GEN 24:18 Rebeka ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, poia. Ughun lak!” Ve rikia moghon iit uur toni izi, ipakeepa, ve mbesooŋa tonenen ighun.
GEN 24:19 Ighun le isob, ghoro Rebeka isaav pani muul ighaze: “You pale natib ya pa kamel tiom paam, leso tighun le irau di.”
GEN 24:20 Tovenen rikia moghon iliŋ ya izila oon to ŋgai tighunghun ila, ve imuul izila pa tibuuŋ ya. Ighamgham tovene, le kamel tisob tighun ya.
GEN 24:21 Mbesooŋa le saveeŋ maau. Neneeŋa moghon, ve mata ilala pani ighaze ighita: Pale Yoova igham laghooŋ toni anoŋa ivot, ma maau?
GEN 24:22 Kamel tighun ya le isob, ghoro iwaan ŋoor milmilia eez, ve mbi milmilia ru to tigharaat di pa gol, ve igham di pa Rebeka.
GEN 24:23 Ve ighasoni ighaze: “Usaav ghazooŋa payou. Tamam sei? Vena, irau yei nilat ruum tiam, ve nineep toman gham pa mboŋ?”
GEN 24:24 Rebeka ipamuul aliŋa ighaze: “You tamaŋ Betuel. Nditimbug to Naor yesuru Milka.
GEN 24:25 Ruum tiei soso tiina. Irau aneep toman ghei. Ve aniiŋ katindi to kamel paam inepneep.”
GEN 24:26 Mbesooŋa tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, ve ipait Yoova ighaze:
GEN 24:27 “You napait Yoova, Maaron to tiina tiou Abaram, pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia toman tiina tiou, ve iuluuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto igham pooz payou le nanim navot ruum to siŋ toni kat.”
GEN 24:28 Ghoro Rebeka ilaan imuul ila ruum to tina, ve ipaes padi pa mbeb naol tonenen.
GEN 24:29 Rebeka livu iza Laban. Ye ighita ŋoor ve mbi milmilia to tineep ila Rebeka uzu ve nima, ve ilooŋ paesiiŋ toni, ghoro imundig ve ilaan ila pa ya taiŋ ighaze ighita ŋgeu tonenen. Ila ivot, ve ighita mbesooŋa to Abaram iyondyood toman kamel toni tonowe.
GEN 24:31 Laban isaav pani ighaze: “Poia to Yoova ineep toman ghom. Pughu vena to uyondyood sorok izi sualen? Unum tala pa ruum. Inamim to ghenooŋ ve kamel inadi paam, nagharaat di wa.”
GEN 24:32 Tovenen mbesooŋa tonenen igham kamel toni ve yesŋa tila pa ruum to Laban. Tila tivot, ghoro Laban iyou mburuguuŋ tizi pa kamel, ve igharaat inadi, ve igham adi kikiliiŋ ve aniiŋ. Ve igham ya ila pa mbesooŋa to Abaram toman uraata pida to yesŋa tinim. Leso timen aghedi pani.
GEN 24:33 Ghoro tigharaat aniiŋ ve tighuri izi mbesooŋa to Abaram nagho. Leso ighan. Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Poia. Aniiŋ ineep o. You naghaze nasavia saveeŋ tiou payam muuŋ.” Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Usaav lak.”
GEN 24:34 Mbesooŋa tonenen ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “You mbesooŋa to Abaram.
GEN 24:35 Yoova ighur poia tiina iza to tiina tiou. Tovenen ye iza tiina, ve mbaliiŋ tau kat. Ye le makau, sipsip, mekmek, esele, ve kamel katindi kat. Ve ye le yaam gol ve silva katindi, ve mbesooŋa nditamoot ve ndiliva katindi paam.
GEN 24:36 Tiina tiou azuwa Sara inim liva waat, ghoro ipoop Abaram le natu tamoot eez. Muri, natu tonowen pale iyoon pa mbeb tisob to tama.
GEN 24:37 Tiina tiou isaav payou ve nambua saveeŋ ariaŋa tomani tovene: Yes Kanaana to yeiŋa ninepneep toman di we, irau nagham ndinatudi liva eta pa natu Isak maau.
GEN 24:38 Ye ighaze nala pa tau siŋ toni, ve nakaal liva eta pa natu.
GEN 24:39 Sawa to naghaze napamundigin laghooŋ tiou, naghason tiina tiou: ‘Ighaze nandeeŋ liva eta, ve tini imum pa inim toman ghou, nene pale nagham vena?’
GEN 24:40 Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Nepooŋ tiou toman laghooŋ tiou, you matag iŋgalŋgal Yoova ve nataghon ataam toni irau sawa isob. Ye tau pale imbaaŋ aŋela toni ilat toman ghom, ve iuul ghom. Leso uraat tiom anoŋa ivot. Tovenen yom pale irau ugham liva eta to siŋ to nditamaŋ pa natug Isak.
GEN 24:41 Eemoghon ighaze ula uvot to siŋ tiou, ve tiyok payom maau, nene saveeŋ mbuaaŋ tonene irau ikis ghom maau.’”
GEN 24:42 “Yo. Aazne rabrab, you nanim navot izi ya taiŋ to ndug tiam tonene, ve nasuŋ naghaze: O Yoova, yom Maaron to tiina tiou Abaram. Aazne, naghason ghom naghaze ugham laghooŋ tiou tonene anoŋa ivot.
GEN 24:43 Ughita. You nayondyood igharau ya taiŋ tonene. Ighaze liva paghu eta inim pa tibuuŋ ya, you pale naghasoni tovene: ‘Irau naghun ya rita ila uur tiom?’ Ve ighaze ipamuul aliŋag ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib pa kamel tiom paam.’ Ighaze ipamuul aliŋag tovene, nene liva tonenen, to yom taum usia pa tiina tiou natu Isak.”
GEN 24:45 “Nasuŋsuŋ sone, ve naghita Rebeka imbaad uur ila avara ve inim peria. Ye izila itib ya le isob, ve imuul iza inim, ghoro nasaav pani naghaze: ‘Ai, irau ugham ya rita inim naghun?’
GEN 24:46 “Rikia moghon ve ye ighur uur toni izi, ve isaav payou ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib ya pa kamel tiom paam.’ Tovenen you naghun le isob, ve ye itib pa kamel tiou paam, ve tisob tighun le irau di.
GEN 24:47 “Ghoro naghasoni naghaze: ‘Tamam sei?’ “Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘You tamaŋ Betuel. Ve nditimbug to Naor yesuru Milka.’ Nalooŋ saveeŋ tonene, ve naghur ŋoor eez ila uzu, ve nanonogi pa mbi ru.
GEN 24:48 Ghoro naput agheg, ve naghur naghog izila pa taan, ve napakur Yoova, ye Maaron to tiina tiou Abaram, ve napaiti pa poia toni. Pasa, ye igham pooz payou, le nanim navot to tiina tiou natu Betuel natu liva. Leso naghami ila pa natu Isak.
GEN 24:49 Tovenen aazne, ighaze lolomim ineep tuŋia ila to tiina tiou Abaram, ve aghaze agham poiani itaghon ataam to toŋvetaz, ghoro asaav ghazooŋa payou ve nalooŋa. Ighaze maau, pale nakaal ataam ite paam.”
GEN 24:50 Laban yesuru Betuel tipamuul aliŋa tighaze: “Mbeb tonene ivot ila to Yoova tau. Tauto yeru irau nisavia saveeŋ eta maau.
GEN 24:51 Rebeka inepneep. Ughami ve ala. Leso inim tiina tiom natu azuwa itaghon Yoova aliŋa.”
GEN 24:52 Mbesooŋa to Abaram ilooŋ saveeŋ todi, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, ve ipait Yoova.
GEN 24:53 Ghoro iwaan mbaliiŋ milmilia pida to tigharaat di pa gol ve silva, toman uli popoia pida, ve igham di pa Rebeka. Ve Rebeka livu Laban yesuru tina paam, mbesooŋa tonenen igham ledi mbeb popoia pida to atiadi tintina.
GEN 24:54 Ghoro toman ndita pida to yesŋa tinim ne, tighan ve tighun le isob, ve tigheen. Mboŋmaagh ghoro, mbesooŋa to Abaram imundig ve isaav pa Laban ighaze: “Yo, you naghaze namuul nala to tiina tiou. Vena, yam ayok?”
GEN 24:55 Eemoghon Rebeka livu Laban yesuru tina tipamuul aliŋa tighaze: “Ee-e, ula rikia malep. Liva paghu ineep toman ghei ris irau mboŋ saaŋgul ma venen, ghoro ala.”
GEN 24:56 Eemoghon mbesooŋa to Abaram ipamuul aliŋadi ighaze: “Aŋguruut ghou malep. Ayok payou, ve namuul nala to tiina tiou. Pasa Yoova igham pooz payou ve laghooŋ tiou anoŋa ivot wa.”
GEN 24:57 Tovenen yesuru tisaav pani tighaze: “Ighaze venen, tapoi Rebeka tau inim, ve taghasoni, lolo vena?”
GEN 24:58 Tovenen tipoi Rebeka inim, ve tighasoni tighaze: “Laak, lolom vena? Yamru ŋgeu tonene amundig to aazne ve ala, ma?” Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, you naghaze nala.”
GEN 24:59 Ghoro tighur Rebeka toman liva mbesooŋa to iŋgini ne, ve yesŋa mbesooŋa to Abaram ve ndita to yesŋa tinim, tipamundigin laghooŋ todi.
GEN 24:60 Ve tighur poia to Maaron iza to Rebeka tighaze: “Livumai, yom pale unum tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinandi. Ve papaghu tiom pale tilib pa koiadi, ve tigham taan todi inim ledi.”
GEN 24:61 Ghoro Rebeka yesŋa ndiliva mbesooŋa toni pida tiza kamel, ve timundig tila. Nene ataam to mbesooŋa to Abaram igham Rebeka ve tila.
GEN 24:62 Sawa tonenen, Isak ipul taan suruvu to ya taiŋ Beer Lai Roi ineep pani, ve imuul ila pa taan suruvu to Negev.
GEN 24:63 Rabrab eez, ye ila ilaghlaagh izi ndug balim, ve ighamgham ŋgar. Mata iza le ighita kamel tilaagh tinim.
GEN 24:64 Rebeka paam, mata ila le ighita Isak. Tovenen rikia moghon izi pa kamel toni,
GEN 24:65 ve ighason mbesooŋa to Abaram ighaze: “Sa ŋgeu to ilaghlaagh inim we?” Mbesooŋa ipamuul aliŋa ighaze: “Nowe tiina tiou.” Tovenen Rebeka igham uli pida ve ipoon nagho pani.
GEN 24:66 Isak ila ivot todi, ve mbesooŋa tonenen ipaesia mbeb tisob to tivot pani izi Mesopotamia.
GEN 24:67 Ghoro Isak igham Rebeka inim azuwa, ve tineep ila mbeez to tina Sara. Isak lolo pa Rebeka kat. Tauto irab Isak ate, ve lolo ipataŋan pa mateeŋ to tina Sara muul maau.
GEN 25:1 Muri ghoro, Abaram ivai liva ite iza Ketura.
GEN 25:2 Ketura ipoop ndinatu liim ve eez. Izadi tovene: Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, ve Sua.
GEN 25:3 Yoksan ndinatu, nene: Seba ve Dedan. Dedan papaghu toni, nene yes Asura, Letusa, ve Leuma.
GEN 25:4 Midian ndinatu, nene: Epa, Eper, Anok, Abida, ve Elda. Yes tonene, to tivot ila to Abaram ve Ketura.
GEN 25:5 Abaram ipul mbeb toni tisob tila to natu Isak.
GEN 25:6 Eemoghon sawa to Abaram inepneep mata iyaryaar sone, irei mbeb toni pida pa ndinatu nditamoot to Agar ve Ketura paam. Ghoro ighur di tila pa taan suruvu to ineep ila pa ndag iza. Leso tineep tigharau natu Isak sob.
GEN 25:7 Abaram nepooŋ toni poia moghon le inim olman waat. Ndaman toni irau 175, ghoro imaat, ve ila igheen toman siŋ toni pida to timaat muuŋ wa.
GEN 25:9 Abaram ndinatu ru, Isak ve Ismael, tighur paatu ilooŋ ila yaam saambu to ineep ila taan Makpela igharau ndug Mamre. Muuŋ, taan tonowen to Zoar natu Epron. Zoar, ye Hit taamdi.
GEN 25:10 Abaram ighol taan tonowen ila to yes Hita. Ve titavia Sara yesuru Abaram izi tonowe.
GEN 25:11 Sawa to Abaram imaat, poia to Maaron ivool to natu Isak. Sawa tonenen, Isak inepneep igharau ya Beer Lai Roi.
GEN 25:12 Nene Abaram natu Ismael toman papaghu toni pitiiŋ todi. Agar, ye liva mbesooŋa to Sara. Ye Isip tidi to ipoop Abaram natu Ismael. Ismael ndinatu, nene: Nebaiot, Kedar, Adbel, Mipsam, Misma, Duma, Masa, Aad, Tamar, Yetur, Napis, ve Kedema.
GEN 25:16 Ismael ndinatu papaghu todi timasa tinim naol, ve tinim rumai saaŋgul ve ru, ve tila tineep izi taan todi todi. Tauto tiwaat Ismael ndinatu izadi pa ndug ve taan todi tonowen. Ismael ndinatu saaŋgul ve ru tonowen tisob tinim daba pa rumai todi todi.
GEN 25:17 Ismael ndaman toni irau 137, ghoro imaat, ve ila igheen toman siŋ toni pida to timaat muuŋ.
GEN 25:18 Ve papaghu toni tila tineep ila taan suruvu to ineep bodbodaaŋ pa taan Avila ve taan Sur. Taan tonowen igharau yes Isipa taan todi dige ve ataam tiina to ila pa Asiria. Ismael papaghu toni tilup di maau. Tineep saguan saguan pa taudi.
GEN 25:19 Nene kamos to Abaram natu Isak toman papaghu toni.
GEN 25:20 Ndaman to Isak irau tamoot ru (40), ghoro ivai Rebeka. Rebeka tama iza Betuel. Ye siŋ to Aram, ve ineep izi taan suruvu to Mesopotamia. Rebeka livu iza Laban.
GEN 25:21 Rebeka, ye liva uupa. Tovenen Isak isuŋ pa Yoova ve ighasoni ighaze iuuli. Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni, ve iuul Rebeka ve apo.
GEN 25:22 Rebeka iyamaan tau ighaze ndinatu tipaparab ila apo lolo. Tovenen isaav pa tau ighaze: “Wai, pughu vena to pataŋani tonene ivot payou ne?” Ghoro ila isuŋ pa Yoova, ve ighasoni to ipaghazoŋan pataŋani tonowen pughu pani.
GEN 25:23 Yoova isaav pani ighaze: “Tamtoghon pughudi ru to tineep ila apom lolo. Rouŋ ru pale tivot ilat tiom, ve tivalag di. Rouŋ eez pale tapiri ilib pa ite. Ve ŋgeu olman pale inim mbesooŋa pa ŋgeu muria.”
GEN 25:24 Rebeka sawa toni to popaaŋ ivot, ve onoon, ipoop nditamoot booga ru.
GEN 25:25 Ŋgeu olman tini kaviaaŋa, ve bide oro. Tauto tiwaat iza Esau.
GEN 25:26 Ghoro tazi ikis togha aghe gudu ve ana izi. Tovenen tiwaat iza Yakop. Sawa to Rebeka ipoop ndipain ru tonowen, Isak ndaman toni irau tamoot tol (60).
GEN 25:27 Tinepneep le ndipain ru tonenen tinim ndolman. Esau, ye ŋgeu to ilaghlaagh su ve iŋgalŋgal ŋgai sagsag. Ve Yakop, ye ŋgeu oro maate, ve ighamgham uraat izi paanu moghon.
GEN 25:28 Isak lolo pa Esau. Pasa, ye lolo pa ghaniiŋ ŋgai sagsag to su. Ve Rebeka, ye lolo pa Yakop.
GEN 25:29 Sawa eez, Yakop igharaat sur poia, ve Esau ineep su ve ivot. Ye pitoola kat le tapiri isob.
GEN 25:30 Tovenen isaav pa Yakop ighaze: “Aiss, you pitool ghou le nasami kat. Sur kaviaaŋa tonanan, uzob ag rita inim naghun!” (Tauto tiwaat Esau iza ite tighaze Edom.)
GEN 25:31 Eemoghon Yakop isaav pani ighaze: “Poia. Eemoghon ituru taparabol pa inaad muuŋ, ve nagham inam nanim ŋgeu aidaba, ghoro nazob am sur.”
GEN 25:32 Esau ipamuul aliŋa ighaze: “Aiss, paam namaat tonene. Inag to ŋgeu aidaba, nene mbeb sorok. Iuul ghou vena? Rikia ugham sur tonanan inim naghun.”
GEN 25:33 Yakop isaav pani muul ighaze: “Yom irau umbua saveeŋ toman ghou muuŋ ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat, ghoro nagham payom.” Tovenen Esau imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighaze yesuru tiparabol pa inadi, ve Yakop igham ina inim ŋgeu aidaba.
GEN 25:34 Ye imbua saveeŋ toman tazi le isob, ghoro Yakop igham a mberet toman sur ila ighan ve ighun. Ghoro imundig ve ila. Ŋgar to Esau ighami, nene ipatooŋa ighaze ye mata velegin ina to ŋgeu aidaba ighaze nene mbeb sorok.
GEN 26:1 Sawa pida inim ila, ghoro pitool tiina ivot muul izi taan suruvu to Kanaan, inimale muuŋ ivot ila sawa to Abaram. Tovenen Isak imundig ighaze ighau izila pa Isip. Ye ilaagh ila le ivot izi ndug Gerar. Ndug tonowen ineep ila taan to yes Pilistia, ve kinik Abimelek iŋgin di.
GEN 26:2 Isak inepneep tonowe, ve Yoova ivot toni, ve isaav pani ighaze: “Uzila pa Isip malep. Uneep izi taan to you naghaze yom uneep pani.
GEN 26:3 Tovenen uneep unum loom izi sualen. You pale naneep toman ghom, ve naghur poia tiou iza tiom. Pasa, you naghaze nagham taan isob tonene payom ve papaghu tiom to muri pale tivot. Leso nagham saveeŋ to muuŋ nambua toman Abaram ne anoŋa ivot.
GEN 26:4 You pale nagham papaghu tiom tivot tinim naol kat tinimale pitum to sambam paroŋania, ve nagham taan tonene isob inim ledi. Ve papaghu tiom pale tinim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.
GEN 26:5 Pasa, tamam Abaram, ye ilooŋ aliŋag ve itaghon ataam tiou. Tutuuŋ tiou, toman saveeŋ isob to you nasavia pani ve avog iyaryaaŋ pani naghaze itaghoni, ye mata kisini ve itaghoni kat.”
GEN 26:6 Tauto Isak izila Isip maau. Ye ineep moghon izi ndug Gerar.
GEN 26:7 Tinepneep tonowe, ve sawa to nditamoot to ndug tonowen tighason Isak pa azuwa, ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene you livug.” Ye isaav tovene pasa, Rebeka, ye liva paghuna kat. Tovenen Isak imatughez ighaze pale tirabi imaat ve tigham azuwa.
GEN 26:8 Isak ineep mala ris izi ndug tonowen. Sawa eez, Abimelek to kinik to yes Pilistia, inepneep ruum lolo, ve mata ivot pa marai saambu, le ighita Isak isavag Rebeka.
GEN 26:9 Tovenen Abimelek ipoi Isak inim, ve isaav pani: “Wai, liva tonanan, yom azuwam! Pughu vena to utoom ughaze yom livum?” Isak ipamuul aliŋa ighaze: “You namatughez naghaze pale arab ghou namaat ve agham azuwag. Tauto nasaav naghaze nene you livug.”
GEN 26:10 Tovenen Abimelek iyaana ighaze: “Wai, utombaan ghei tovene pasa? Inimale nditamoot tiei eta ila to azuwam, tone yom taum unum pughu pa sosor to yei nighami.”
GEN 26:11 Ghoro Abimelek isaav ariaŋa pa tamtoghon toni tisob ighaze: “Alooŋ! Ighaze tamtoghon eta igham samin ŋgeu tonene, ma azuwa, ye pale imaat.”
GEN 26:12 Ndaman tonenen, Isak ivazog aniiŋ ila taan tonowen le aniiŋ pughu eŋaeŋa anoŋadi tivot irau tamoot liim (100). Pasa, Yoova ighur poia tiina iza toni.
GEN 26:13 Tovenen Isak a aniiŋ ve le mbeb katindi, ve iza tiina. Mbeb toni ivotvot, le ye inim mbaliiŋ tau kat.
GEN 26:14 Ye le sipsip, mekmek, ve makau katindi. Ve mbesooŋa toni paam, katindi. Yes Pilistia tighita mbeb toni le ireu lolodi.
GEN 26:15 Tauto tilalal mulin ya taiŋ tisob to muuŋ yes mbesooŋa to Abaram titai di.
GEN 26:16 Ghoro kinik Abimelek isaav pa Isak ighaze: “Upul taan tiei, ve ughau ula. Pasa, tapirim ilib payei wa.”
GEN 26:17 Tovenen Isak ipul di, ve ila ivot izi taan raapa to Gerar, ve ighur ina to nepooŋ izi tonowe.
GEN 26:18 Ve ya taiŋ to muuŋ yes mbesooŋa to Abaram titai di ve yes Pilistia tilalal di, ye itai mulin di, ve iwaat izadi to muuŋ tama Abaram iwaat di.
GEN 26:19 Ghoro yes mbesooŋa toni tila titai saambu ite izi ndug tonowen, le ya bokia iza.
GEN 26:20 Eemoghon yes ŋginiiŋ ŋgaia to ndug Gerar toman yes ŋginiiŋ ŋgaia to Isak tiwazoran di pa ya tonowen. Yes Gerara avodi iyaryaaŋ tighaze nene ya todi. Tauto Isak iwaat ya taiŋ tonenen iza Esek. Pasa, tiŋooŋ pa ya tonowen.
GEN 26:21 Tovenen yes mbesooŋa to Isak tila titai ya paghu. Eemoghon ndiran pida tinim ve yesŋa mbesooŋa to Isak tiparzoor pa ya tonowen paam. Tovenen Isak iwaat ya tonowen iza Sitna.
GEN 26:22 Isak ipul ndug tonowen, ve ila itai ya ite inim tol pani. Ya taiŋ tonowen, le saveeŋa maau. Tovenen Isak iwaat iza Reobot, ve isaav ighaze: “Aa ghara Yoova ighur soso tiina pait pa taneep pani! Nene pale taneep pooi izi taan tonene, ve tamasa tanim naol.”
GEN 26:23 Muri ghoro, Isak imundig muul, ve izala pa ndug Ber-Seba.
GEN 26:24 Ila ivot tonowe, ve mboŋ, Yoova ivot toni, ve isaav pani ighaze: “You Maaron to tamam Abaram. Umatughez malep. Pasa, you naneep toman ghom. Tamam Abaram to mbesooŋa tiou ne ndamo payom, tauto you pale naghur poia tiou iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.”
GEN 26:25 Tovenen Isak indou yaam inim artaal, ve isuŋ pa Yoova izi ndug tonowen. Ve ighur ina to nepooŋ izi tonowe, ve mbesooŋa toni titai ya ite paam izi ndug tonowen.
GEN 26:26 Muri ghoro, Abimelek ipul ndug Gerar, ve inim ighaze ighita Isak. Ye inim toman ŋgeu ŋgara eez, iza Ausat, ve daba to yes ndaaba toni, iza Pikol. Yes tol tinim tivot to Isak,
GEN 26:27 ve ye ighason di ighaze: “Yam aghur koi payou, ve azurun ghou pa taan tiam wa. Vena to anim tiou muul?”
GEN 26:28 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighilaal ghom nighaze Yoova ineep toman ghom. Tovenen nighaze itiŋa tambua saveeŋ ariaŋa pa talup ghiit tanim ee moghon.
GEN 26:29 Ve nighaze yom umbua saveeŋ payei ughaze irau uwaghamun ghei maau. Ughita. Yei nigham samin ghom maau, ve nigham ŋgar popoia moghon payom le nighur ghom ula toman lolom poia. Ve aazne, poia to Yoova inepneep toman ghom.”
GEN 26:30 Tovenen Isak igharaat aniiŋ tiina, ve yesŋa tighanghan.
GEN 26:31 Mboŋ le ndugizau, mboŋmaagh kat, ve timundig ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi le iyaryaaŋ kat. Ghoro Isak ighur di timuul tila pa ndug todi toman lolodi poia.
GEN 26:32 Ndag ee moghon tonenen, mbesooŋa to Isak tinim ve tipaes pani tighaze: “Tiina tiei, saambu to yei nitaii ne, nighita ya bokbokia iza pani!”
GEN 26:33 Tovenen Isak iwaat ya tonowen iza Seba. Tauto tiwaat ndug to ineep igharau ya tonowen iza Ber-Seba. Iza tonene inepneep sone.
GEN 26:34 Esau ndaman toni irau tamoot ru (40), ghoro ivai Hit tidi ru, izadi Yudit ve Basemat. Yudit, ye Beri natu liva. Ve Basemat, ye Elon natu liva.
GEN 26:35 Eemoghon loom tidi ru tonowen ŋgar todi irau rawadi Isak ve rawadi liva Rebeka lolodi maau. Tauto tigham di lolodi ipataŋan kat.
GEN 27:1 Olman Isak inim olman waat wa. Ve mata ipis, le irau ighita ndug muul maau. Sawa eez, ye ipoi natu olman Esau ighaze: “Natug!” Esau iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene. Sa?”
GEN 27:2 Ghoro olman Isak isaav pani ighaze: “Ulooŋ. You nanim olman waat wa, ve nakankaan pa mateeŋ tiou.
GEN 27:3 Tovenen ugham pane tiom, ve ula pa su, ve ukaal ag aniiŋ ziga.
GEN 27:4 Leso ugharaat ag sur to you lolog pani ne, ve ughami inim naghun. Ghoro naghur poia to Maaron iza tiom. Ve muri ighaze namaat, namaat lak.”
GEN 27:5 Isak yesuru natu Esau tisavsaav, ve olman tidi Rebeka taliŋa irab saveeŋ todi. Tovenen Esau ila pa su ve ikaal aniiŋ ziga, ve Rebeka isaav pa natu Yakop ighaze: “Ŋgaramus nalooŋ tamam isaav pa togham ighaze:
GEN 27:7 ‘Esau, ugham aniiŋ ziga eta to su inim ve ugharaat ag sur to you lolog pani ne, ve ughami inim naghun. Ghoro naghur palotiiŋ tiou iza tiom ila Maaron mata. Ve muri ighaze namaat, namaat lak.’
GEN 27:8 Tovenen natug, ulooŋ aliŋag, ve utaghon saveeŋ tiou tonene.
GEN 27:9 Ula ndug to ŋgai toit tinepneep pani, ve ughita mekmek papaghu ruta to tubudi, ghoro ugham di tinim. You pale nagharaat tamam a sur poia to ye lolo pani kat.
GEN 27:10 Leso ughami ila pani ve ighun. Ve ighur poia to Maaron iza tiom le isob, ghoro imaat.”
GEN 27:11 Eemoghon Yakop ipamuul tina aliŋa ighaze: “Tinaŋ, aliŋam poia. Eemoghon toghag Esau, ye tini ororoma. Ve you maau.
GEN 27:12 Ighaze tamaŋ ikis ghou ris, nene pale ighilaal ghou, ve igham ŋgar ighaze you nagham mogheraaŋ pani. Ghoro ighur poia to Maaron iza tiou maau, ve ighur samia iza tiou.”
GEN 27:13 Eemoghon tina isaav pani ighaze: “Natug, ugham ŋgar naol malep. Ulooŋ aliŋag tonene, ve utaghoni. Ighaze ye ighur samia iza tiom, nene pale you nambaad pataŋani tonenen. Ula ugham mekmek tinim.”
GEN 27:14 Tovenen Yakop imundig, ve ila igham mekmek ru tinim to tina. Rebeka nima rikrikia pa gharatooŋ sur poia to Isak lolo pani.
GEN 27:15 Le isob, ve ila igham nonogiiŋa poia kat to natu olman Esau to ineep mbeez toni lolo, ve ighami ila to Yakop, leso indudi pani.
GEN 27:16 Ghoro ikau mekmek uli ila Yakop lua ve ila nima paam.
GEN 27:17 Ve igham sur toman mberet to ye igharaata, ve ighuri ila to Yakop.
GEN 27:18 Yakop ila to tama, ve ipoii ighaze: “Tamaŋ, nanim wa!” Tama Isak ighaze: “Natug, taug nene. Ve yom sei?”
GEN 27:19 Yakop isaav pani muul ighaze: “You Esau, natum aidaba. Sur toman aniiŋ ziga to yom usaav payou pani, tauto naghami nanim. Umundig ve ughun, ve ughur poia to Maaron iza tiou.”
GEN 27:20 Isak ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighasoni ighaze: “Wai, natug, vena to yom undeeŋ mbeb rikia moghon?” Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron tiom Yoova iuul ghou. Tauto rikia moghon ve nandeeŋa.”
GEN 27:21 Ghoro Isak isaav pani muul ighaze: “Natug, unum ugharau ghou, ve nakis tinim ve nayamaana. Leso nawatag kat: Yom natug Esau, ma maau?”
GEN 27:22 Tovenen Yakop ila igharaui, ve tama ikis tini ve iyamaana, ghoro isaav pani ighaze: “Aliŋam inimale Yakop aliŋa. Eemoghon nimam inimale Esau nima.”
GEN 27:23 Isak ighilaal Yakop maau. Pasa, nima ororoma inimale togha Esau. Tovenen Isak ighaze ighur poia to Maaron iza toni. Eemoghon lolo ru sone. Tovenen ighasoni muul ighaze: “Onoon, natug Esau taum tonene?” Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Vee, you taug tonene.”
GEN 27:25 Tovenen Isak isaav pani ighaze: “Natug, ugham sur tonanan inim. Lolog pa naghun sur to yom ugharaata toman ziga to su. Naghun le isob, ghoro naghur poia to Maaron iza tiom.” Tovenen Yakop igham sur ila to tama Isak ve ighun. Ve igham a ya vaen paam ila ighun.
GEN 27:26 Tama Isak ighun le isob, ve isaav pani ighaze: “Natug, unum usavag ghou.”
GEN 27:27 Tovenen Yakop ila isavag tama. Isak iyaaz Esau vuzi to ineep ila nonogiiŋa toni, ve ighur poia to Maaron iza to Yakop ighaze: “Aa, natug tonene, vuzi inimale su to poia to Maaron ineep pani!
GEN 27:28 Maaron pale igham waam tiina to sambam izi payom, ve ipambees taan tiom. Leso ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ ve vaen katindi tivot payom.
GEN 27:29 Ndug ndug pale timbees payom. Ve taan pida tamtoghona pale tiput aghedi payom ve tipakur ghom. Yom pale unum tiina pa toŋvetaz tiom, ve tinam ndinatu tiput aghedi payom. Tamtoghon tisob to tighur samia iza tiom, nene pale taudi tindeeŋ pataŋani. Ve yes to tighason Maaron pa ighur poia toni iza tiom, nene pale poia toni iza todi paam.”
GEN 27:30 Isak ighur poia to Maaron iza to Yakop le isob, ghoro Yakop ipuli, ve ivot ila. Mala maau ve togha Esau ineep su ve ivot.
GEN 27:31 Ye paam igharaat sur poia kat, ve ighami ila to tama, ve isaav pani ighaze: “Tamaŋ, you nagharaat sur tiom toman ziga to su, tauto naghami nanim! Umundig ve ughun, ve ughur poia to Maaron iza tiou.”
GEN 27:32 Isak ilooŋ saveeŋ toni, ve ighasoni ighaze: “Wai, yom sei paam?” Esau ipamuul aliŋa ighaze: “You Esau, natum aidaba.”
GEN 27:33 Isak ilooŋ saveeŋ tonene le tini irur kat, ve isaav pani ighaze: “Waii, yom unum sone, ve ŋgeu eez igham sur toman ziga to su inim ve naghun. Nene sei? You naghur poia to Maaron iza toni wa. Ve onoon kat, palotiiŋ tonowen pale ineep toni.”
GEN 27:34 Esau ilooŋ tama saveeŋ toni, le lolo isami pa tau, ve itaŋ tiina, ve itaŋ roran tama ighaze: “O tamaŋ, ughur poia to Maaron iza tiou paam!”
GEN 27:35 Eemoghon Isak isaav pani ighaze: “Wai, palotiiŋ to naghaze nagham payom, tauto tazim inim itombaan ghou, ve ighami ila wa!”
GEN 27:36 Tovenen Esau isaav ighaze: “Oyais, ŋgeu tonowen, tiwaat iza Yakop le deŋia kat pani! Pasa, ye itombaan ghou pae ru wa! Muuŋ, itombaan ghou ve igham inag inim ŋgeu aidaba. Ve aazne, iyub palotiiŋ tiou paam.” Ghoro Esau ighason tama muul ighaze: “Tamaŋ, vena? Lem palotiiŋ eta payou maau?”
GEN 27:37 Isak ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, you naghur tazim inim tiina payom, ve naghur toŋvetaz tiam tisob tinim mbesooŋa pani wa. Ve naghason Maaron pa igham aniiŋ ve vaen anoŋadi katindi tivot pani, leso ineep pooi. Tovenen natug, mbeb eta ineep muul pa nagham payom maau.”
GEN 27:38 Eemoghon Esau itaŋ roran tama muul ighaze: “Tamaŋ vena? Palotiiŋ tiom ee moghon kat tonowen? Ite paam maau? O tamaŋ, ughur poia to Maaron iza tiou paam!” Ghoro Esau itaŋ muul toman aliŋa tiina.
GEN 27:39 Tama Isak ipamuul aliŋa ighaze: “Ndug tiom to nepooŋ, pale ineep mala pa taan ŋgoreeŋa, ve waam to sambam irau izi payom maau.
GEN 27:40 Yom pale uparab pa buza, ghoro uneep pooi. Ve pale unum mbesooŋa pa tazim. Eemoghon muri pale uzoor pooz toni, ve irau iŋgin ghom muul maau.”
GEN 27:41 Esau ikis malmaliiŋ toni pa Yakop ariaŋa. Pasa palotiiŋ toni, tauto tama ighuri iza to Yakop wa. Tovenen igham ŋgar ila lolo ighaze: “Mala maau pale tamamai imaat. Moŋiiŋ toni ighaze isob, ghoro narab tazig Yakop imaat.”
GEN 27:42 Eemoghon titig Rebeka taliŋa pa ŋgar to Esau ighaze ighami. Tovenen ipoi Yakop inim, ve isaav pani ighaze: “Natug, ulooŋ. Togham Esau ighaze irab ghom umaat, ghoro lolo poia ve ate izi.
GEN 27:43 Tovenen ulooŋ aliŋag, ve umundig rikia moghon, ve ughau ula to livug Laban to ineep izi Aran we.
GEN 27:44 Ula uneep tomani le togham ate izi o.
GEN 27:45 Ighaze lolo iluum, ve lolo imaagh pa ŋgar to ugham pani, nene pale nambaaŋ ilat payom, ghoro umuul unum. Pasa, you namatughez: Pale yamru aparab ve amaat pa sawa ee moghon.”
GEN 27:46 Ghoro Rebeka isaav pa Isak: “Oyai, ndirawaad liva to Hita tidi ne, tinig imum padi kat. Lolog pa Yakop ivai liva eta to taan tonene inimale yes tonene malep. Ighaze ye igham tovene, poia pa namaat nala. Naneep pasa?”
GEN 28:1 Tovenen Isak ipoi Yakop inim, ve ighur poia to Maaron iza toni, ghoro avo iyaryaaŋ pani ighaze: “Yom irau uvai Kanaan tidi eta maau kat.
GEN 28:2 Umundig ula pa taan suruvu to Mesopotamia, ve ula ruum to timbum Betuel, ghoro uvai wagham Laban natu liva eta.
GEN 28:3 Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, pale ighur poia toni iza tiom, ve igham papaghu tiom tivot tinim naol, ve rumai katindi tivot ilat tiom.
GEN 28:4 Poia toni to muuŋ iza to Abaram, pale iza tiom ve papaghu tiom paam. Leso taan to aazne uneep unum loom pani ne, inim lem. Pasa, taan tonene, Maaron ighuri inim timbum Abaram le.”
GEN 28:5 Isak isavsaav pa Yakop le isob, ghoro ighuri ila pa Mesopotamia. Leso ineep toman wagha Laban to Betuel natu. Laban, ye siŋ to Aram.
GEN 28:6 Esau ilooŋ tighaze Isak ighur poia to Maaron iza to Yakop, ve ighuri ila pa Mesopotamia, leso ivai izi tonowe. Ve avo iyaryaaŋ pani ighaze ivai Kanaan tidi eta malep.
GEN 28:7 Esau ighita Yakop itaghon tama ve tina aliŋadi, ve ila pa Mesopotamia,
GEN 28:8 ghoro ighilaal ighaze Kanaan tidi ru to ye ivai di, tama Isak lolo padi maau.
GEN 28:9 Tovenen Esau ipul tama ve tina, ve ila to tama Ismael, ghoro ivai liva ite, iza Maalat. Maalat livu iza Nebaiot. Maalat ve Nebaiot, nene Ismael ndinatu.
GEN 28:10 Yakop imundig, ipul ndug Ber-Seba, ve ighaze ila pa ndug Aran.
GEN 28:11 Ye ilaagh ila le ivot ndug eez, ve mboŋ izi pani. Tovenen igham yaam eez inim ali pani, iyalia, ve igheen.
GEN 28:12 Ye ivib, ve ighita mbeb eez inimale ndeet to iyoon izi taan, ve izala pa sambam. Ve yes aŋela to Maaron titaghoni tizizi ve tizazala.
GEN 28:13 Ghoro ighita Maaron tau iyoon izi dige, ve isaav pani ighaze: “You Yoova. You Maaron to timbum Abaram, ve Maaron to Isak. Taan to yom ugheen pani ne, you pale nagham payom toman papaghu tiom.
GEN 28:14 Papaghu tiom pale timasa tinim naol tinimale ghavuur to taan, le tirau ndug. Pida pale tila pa rag pughu, ve pida tila pa yavaar pughu, ve pida tila pa daudau pughu, ve pida tila pa kagu pughu. Ve yamŋa papaghu tiom pale anim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.
GEN 28:15 Ulooŋ. Ndug sine to yom ula uneep pani, you pale naneep toman ghom ve matag payom. Ve muri, you pale nagham ghom umuul unum pa taan tonene. Tovenen you irau napul ghom maau. Pale naneep toman ghom le nagham saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene anoŋa ivot payom.”
GEN 28:16 Ghoro Yakop imundig mata iyaryaar, ve isaav pa tau ighaze: “Wai, onoon kat, Yoova ineep izi ndug tonene, eemoghon you nawatagi maau.”
GEN 28:17 Tovenen matughezaaŋ tiina ighami, ve isaav ighaze: “You namatughez kat. Pasa, ndug tonene patabuaŋ! Onoon kat, nene Maaron tau ina. Ataam to ndug sambam ineep sualen.”
GEN 28:18 Yakop izi igheen muul le ndugizau. Ghoro imundig, igham yaam to iyalia inim ali, ve ipayoonda inim ghilalooŋ pa ndug tonowen, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pogho.
GEN 28:19 Ye iwaat ndug tonowen iza Betel. Muuŋ, ndug tonenen iza Lus.
GEN 28:20 Ghoro Yakop imbua saveeŋ ariaŋa ila lolo tovene: “Ighaze Maaron ineep toman ghou, ve mata payou pa laghooŋ tiou tonene, ve igham ag aniiŋ ve leg nonogiiŋa to nandud ghou pani, ve ighaze naneep poia moghon le irau namuul nala pa ruum to tamaŋ, nene pale Yoova inim Maaron tiou, ve nambees pani.
GEN 28:22 Yaam to napayoonda ne, pale ipatooŋ ndug tonene ighaze, nene Maaron ina.” Ghoro imbua saveeŋ toman Maaron ighaze: “Onoon kat, mbeb to yom ugham payou, you pale navalag di tisob tinim ndouŋ saaŋgul, ve naghur ndouŋ eez ilat payom.”
GEN 29:1 Yakop ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ilaagh ila ivot ndug eez to yes to taan todi ineep ila pa ndag iza.
GEN 29:2 Mata ila le ighita sipsip rouŋ tol tighengheen tigharau ya taiŋ eez. Pasa, moghon moghon tamtoghon titibtib ya tonowen ve tipapaghun sipsip todi. Ya tonowen, tipoon avo pa yaam babaŋa.
GEN 29:3 Ndug tonowen gabuadi tovene: Ighaze rabrab izi, ve sipsip tisob tila tivot ya tonowen dige, ghoro ŋginiiŋ ŋgaia tinim ve tinduur yaam babaŋa ighau ila saguan. Leso titib ya pa sipsip ve tighun. Le isob, ghoro tipoona muul.
GEN 29:4 Yakop iŋarua yes ŋginiiŋ ŋgaia tonowen ila, ve ighason di ighaze: “Ndiran tiou, yam to sa ndug? Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei to ndug Aran.”
GEN 29:5 Tovenen Yakop ighason di muul ighaze: “Yam awatag Naor timbu Laban, ma maau?” Yes tighaze: “Vee, yei niwatagi.”
GEN 29:6 Yakop ighason di muul ighaze: “Vena, ye ineep pooi?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, ye ineep poia. Ughita. Natu liva Rael toman sipsip todi, to tinim we.”
GEN 29:7 Ghoro Yakop isaav padi muul ighaze: “Aghita. Ŋgaramus ndag tiina, ve sipsip irau tilooŋ tila sirsiir lolo sone. Agham adi ya ve tighun le isob, ghoro agham di timuul tila tighan kikiliiŋ.”
GEN 29:8 Eemoghon yes tisaav pani tighaze: “Ee-e, vene maau. Yei irau nineep ve nisaŋan sipsip tisob tinim peria, ghoro ninduur yaam tonene ila dige, ve nitib adi ya ve tighun.”
GEN 29:9 Yakop yesŋa ŋginiiŋ ŋgaia tonenen tisavsaav sone, ve Rael ighereb sipsip to tama tinim tivot. Pasa, ye to iŋgin di.
GEN 29:10 Yakop ighita wagha Laban natu liva Rael toman sipsip toni, ve imundig ila pa ya taiŋ tonenen, induur yaam babaŋa ila saguan pa ya avo, ve itib ya pa sipsip ve tighun.
GEN 29:11 Yakop lolo poia kat pa ighita livu. Tauto isavagi ve itaŋ tiina.
GEN 29:12 Ve ivotia tau pani ighaze: “You tonene siŋ to tamam! You tinaŋ Rebeka.” Rael ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon ilaan ila peria to tama, ve ipaes pani.
GEN 29:13 Laban ilooŋ wagha Yakop varu, tovenen imundig ve ilaan ila ighaze ighita. Ila ivot toni, ve tini iza ve isavagi toman lolo poia. Ve ighami yesuru tila pa ruum. Ghoro Yakop ipaesia laghooŋ toni, ve Laban ilooŋa.
GEN 29:14 Yakop ipaes le isob, ve Laban isaav pani ighaze: “Onoon kat, ituru siŋ ee moghon.”
GEN 29:15 Yakop ineep toman Laban irau kaiyo eez, ghoro Laban izi ve isaav pani ighaze: “Onoon, yom siŋ tiou kat. Eemoghon ugham uraat payou sorok, nene poia maau. Tovenen usaav ghazooŋa payou. Lolom pa nagham sa mbeb inim lem atia?”
GEN 29:16 Laban ndinatu liva ru. Olman iza Lea, ve muria iza Rael.
GEN 29:17 Lea nagho paghuna, ve paghuna kat maau. Ve Rael, ye paghuna kat.
GEN 29:18 Yakop lolo pa Rael. Tovenen isaav pa Laban ighaze: “You naghaze navai natum liva Rael. Ighaze uyok payou, ghoro nagham uraat payom irau ndaman liim ve ru.”
GEN 29:19 Laban ipamuul aliŋa ighaze: “You lolog pa nagham Rael pa ŋgeu ite paam maau. Ighaze nagham payom ve uvaii, nene poia kat. Tovenen uneep toman ghou ve ugham uraat.”
GEN 29:20 Yakop igham uraat pa Laban irau ndaman liim ve ru, leso ivai Rael. Eemoghon ye ighita ndaman liim ve ru tonenen inimale sawa mala maau. Pasa, lolo pa Rael kat.
GEN 29:21 Ndaman liim ve ru tonenen isob, ghoro Yakop isaav pa Laban ighaze: “Sawa to yom ughuri payou, tauto napasobi wa. Ugham liva tonanan inim navaii!”
GEN 29:22 Tovenen Laban igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi tamtoghon tisob to ndug tonowen tinim tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ.
GEN 29:23 Eemoghon mboŋ tonenen, ye igham kaarom ve ighur natu liva olman Lea ila to Yakop ve yesuru tigheen.
GEN 29:24 Ve igham liva mbesooŋa toni eez, iza Silpa pa Lea, leso imbees pani.
GEN 29:25 Mboŋmaagh, Yakop imundig ve mata izi le ighilaal Lea ighengheen izi dige! Tovenen ila isaav pa Laban: “Wai, ugham ŋgar tonene payou pasa? You nagham uraat payom leso navai Rael. Pughu vena to utombaan ghou?”
GEN 29:26 Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. To muuŋ ve inim, tutuuŋ tiei ineep tovene: Liva muria irau ivai muuŋ pa liva olman maau.
GEN 29:27 Tovenen yom uneep le irau ghanghaniiŋ to Lea isob, ghoro naghur Rael paam ilat. Eemoghon yom irau ugham uraat payou irau ndaman liim ve ru muul.”
GEN 29:28 Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, ve itaghoni moghon. Tovenen mboŋ liim ve ru to ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonenen, ye ineep toman Lea. Ghoro Laban ighur natu liva Rael paam ila toni.
GEN 29:29 Ve ighur liva mbesooŋa toni ite, iza Bila, ila to Rael, leso imbees pani.
GEN 29:30 Tovenen Yakop yesuru Rael tigheen paam. Yakop lolo pa Rael kat. Eemoghon Lea, Yakop lolo pani kat maau. Yakop ineep toman Laban, ve igham uraat pani irau ndaman liim ve ru muul.
GEN 29:31 Yoova ighita Yakop lolo pa Lea kat maau. Tovenen iuul Lea le apo. Eemoghon Rael, ye uupa.
GEN 29:32 Lea ipoop natu aidaba, ve isaav ighaze: “Yoova ighita pataŋani tiou, tauto igham leg natug tonene. Aazne, pale azuwag lolo payou kat.” Tovenen iwaat natu tonowen iza Ruben.
GEN 29:33 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite. Tovenen isaav ighaze: “Yoova ilooŋ taŋiiz tiou, ve iwatag ighaze azuwag lolo ineep tiou kat sone. Tauto igham leg natug ite tonene.” Tovenen Lea iwaat natu tonowen iza Simeon.
GEN 29:34 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim tol pani. Tovenen isaav ighaze: “Aazne, pale azuwag lolo ineep tuŋia inim tiou. Pasa, napoop le ndinatu nditamoot tol wa.” Tauto iwaat natu tonowen iza Levi.
GEN 29:35 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim paaŋ. Tovenen isaav ighaze: “Aazne, you napait Yoova.” Tauto iwaat natu tonowen iza Yuda. Lea ipoop Yuda, ghoro popaaŋ toni imot, ve ineep le mala.
GEN 30:1 Rael ighita ighaze ye irau ipoop Yakop le natu eta maau. Tovenen iriu togha liva, ve isaav pa Yakop ighaze: “Ugham leg natug eta lak! Ighaze maau, you pale namaat!”
GEN 30:2 Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, le ate yabyab. Tovenen isaav pa Rael ighaze: “Wai! You Maaron, leso nagharaat apom ve upoop? Maaron tau, to ipoon apom.”
GEN 30:3 Rael isaav pani muul ighaze: “Poia. Ughita. Liva mbesooŋa tiou Bila inepneep. Ughami ve yamru agheen. Leso ipoop leg natug eta.”
GEN 30:4 Tovenen Rael ighur liva mbesooŋa toni ila to Yakop ve yesuru tigheen.
GEN 30:5 Ghoro Bila apo, ve ipoop Yakop le natu tamoot eez.
GEN 30:6 Tovenen Rael isaav ighaze: “Aa, ghara Maaron iŋgabiiz ghou ighaze leg sosor eta maau. Pasa, ye ilooŋ suŋuuŋ tiou, ve igham leg natug tamoot tonene.” Tauto iwaat natu tonowen iza Dan.
GEN 30:7 Tinepneep le Bila apo muul, ve ipoop natu ite inim ru.
GEN 30:8 Tovenen Rael isaav ighaze: “Yeru toghag liva niwatovan tapirimai, ve naparab ariaŋa le nalib pani wa.” Tauto iwaat natu tonowen iza Naptali.
GEN 30:9 Lea ighita tovene: sawa toni to popaaŋ, nene isob. Tovenen ighur liva mbesooŋa toni Silpa ila to Yakop inim azuwa ite.
GEN 30:10 Ghoro Silpa apo, ve ipoop Yakop le natu eez. Tauto Lea isaav ighaze: “Nene mbeb poia to ivot payou!” Tauto iwaat natu tonowen iza Gat.
GEN 30:12 Tinepneep le Silpa, to liva mbesooŋa to Lea ne, ipoop Yakop le natu tamoot ite inim ru.
GEN 30:13 Tauto Lea isaav ighaze: “Aazne, you lolog poia kat! Ve yes ndiliva to paanu paam pale lolodi poia toman ghou.” Tovenen Lea iwaat natu tonowen iza Aser.
GEN 30:14 Sawa eez to lupuuŋ wit anoŋa, Ruben ilaghlaagh ila uum lolo, le ighita waar anoŋa pida, ve iyou di tila to tina Lea. Mbeb tonowen, yes tighur ila tighaze ipazaagh nditamoot ve ndiliva leso tigheen ve ndiliva apodi. Rael ighita, ve isaav pa Lea ighaze: “Ai, mbeb to natum ighami, ugham leg pida inim!”
GEN 30:15 Eemoghon Lea ipamuul aliŋa ighaze: “Wai! Yom ugham azuwag ipul ghou wa. Ve aazne ughaze ugham mbeb to natug tonene paam? Maau kat!” Tovenen Rael isaav pani muul ighaze: “Poia. Ugham leg pida. Ve mboŋ aazne, pale nasaav pa Yakop ilat yamru agheen inim gholiiŋ waar anoŋa to natum ighami ne atia.”
GEN 30:16 Rabrab izi, ghoro Yakop imuul inim paanu, ve Lea iŋarua ila, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Mboŋ aazne, yom irau unum tiou. Pasa, naghol ghom pa waar anoŋa to natug wa.” Tovenen mboŋ tonenen, Yakop ila to Lea, ve yesuru tigheen.
GEN 30:17 Maaron ilooŋ suŋuuŋ to Lea, ve iuuli apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim liim.
GEN 30:18 Tovenen Lea isaav ighaze: “You naghur liva mbesooŋa tiou ila to azuwag, tauto Maaron igham leg atia poia tonene.” Tovenen iwaat natu tonowen iza Isakar.
GEN 30:19 Tinepneep le Lea apo muul, ve ipoop natu tamoot ite inim liim ve eez.
GEN 30:20 Ve isaav ighaze: “Aazne, Maaron igham leg mbeb poia eez. Tovenen azuwag pale lolo imuul payou ve ipakur ghou. Pasa, napoop le ndinatu liim ve eez wa.” Tauto iwaat natu tonowen iza Zebulun.
GEN 30:21 Muri ghoro, Lea ipoop liva eez, ve iwaat iza Dina.
GEN 30:22 Ghoro Maaron mata iŋgal Rael paam, ve ilooŋ suŋuuŋ toni. Tovenen iuul Rael ve apo, ve ipoop natu tamoot eez. Tauto Rael isaav ighaze: “Aa, ghara Yoova igham leg natug ve mayag isob!
GEN 30:24 Eemoghon naghaze ye igham leg natug tamoot ite paam, ghoro poia.” Tovenen iwaat natu tonowen iza Yosep.
GEN 30:25 Rael ipoop Yosep le isob, ghoro Yakop isaav pa Laban ighaze: “Olman, naghaze uyok payou, leso namuul nala pa ndug tiou ve taan tiou.
GEN 30:26 Yom uwatag: You nakaria uraat payom wa. Tovenen upul ndizwag toman ndinatug leso nimundig nila. Pasa, uraat to nagham payom, tauto naghol di ilat tiom wa.”
GEN 30:27 Eemoghon Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Wai waghag! Ituru taneep ris paam o. Mbeb pida tivot tinim ghilalooŋ payou, ve naghilaal naghaze yom ndamom payou, tauto poia to Maaron iza tiou ve leg mbeb katindi.
GEN 30:28 Tovenen naghaze naŋguruut ghom uneep toman ghou. Yo, usaav ghazooŋa payou. Lolom ughaze nagham sa mbeb inim lem atia leso ituru taneep?”
GEN 30:29 Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Taum uwatag: You nakaria uraat payom. Tauto ŋgai tiom timasa tinim naol.
GEN 30:30 Muuŋ, lem ŋgai naol maau. Eemoghon you nanim naneep toman ghom, tauto ŋgai tiom timasa tinim naol kat. Tovenen you, tauto poia to Maaron iza tiom. Pale ŋeez o nagham uraat pa nauul ndizwag ve ndinatug?”
GEN 30:31 Tovenen Laban ighasoni muul ighaze: “Yom ughaze nagham lem sa?” Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Yom irau ugham leg mbeb eta to aazne maau. Ve vena? Irau uyok payou to aazne, ve nala nayou sipsip ndinatu asosoŋadi ve mekmek galgaliiŋ tisob tinim leg? Nene atia to lolog pani. Ighaze uyok pa aliŋag tonene, ghoro naneep ve naŋgin ŋgai tiom muul.
GEN 30:33 Ve muri, yom irau unum ughita ŋgai to tineep toman ghou, leso uwatag ughaze you ŋgeu yubyub maau. Nene atia to yom ugham payou. Ve ighaze ughita mekmek eta to galgaliiŋ maau, ma sipsip eta to asosooŋa maau tilaghlaagh toman ŋgai tiou, nene yom irau uwatag ughaze you nayubi.”
GEN 30:34 Laban ilooŋ saveeŋ to Yakop, ve iyok pani ighaze: “Poia. Pale nataghon aliŋam.”
GEN 30:35 Eemoghon Laban itaghon saveeŋ todi maau. Pasa, sawa tonenen, ye imundig ila igham mekmek nditamoot tisob to tinidi mbutmbutuuŋ, ve mekmek paŋgaar tisob to galgaliiŋ, ve sipsip ndinatudi tisob to asosoŋadi. Ŋgai tisob tonowen, ye iŋguaaz di tila to tau ndinatu, leso tiŋgin di.
GEN 30:36 Yesŋa ndinatu tigham ŋgai tonenen, ve tilaagh irau mboŋ tol. Tilaghlaagh tila le tivot ndug eez, ghoro tineep ve tiŋgin ŋgai todi izi tonowe. Ve Yakop ineep ve iŋgin ŋgai pida to Laban ipul di tizi tineep.
GEN 30:37 Eemoghon Yakop igham ai boga mbiti pida, ve isoi ulidi le tinim mbutmbutuuŋ pisosooŋa.
GEN 30:38 Ghoro ipayoon di tigharau oon to ŋgai tighunghun ya ila. Pasa, ye iwatag: nene sawa to ŋgai nditamoot tiip pa ŋgai paŋgaar. Tovenen sawa to mekmek ve sipsip tinim pa tighun ya, tighita ai soiiŋ mbutmbutuuŋ tonowen, ghoro ŋgai nditamoot tiip pa ŋgai paŋgaar igharau ai tonowen. Ve muri, sawa to popaaŋ, tipoop ndinatudi mbutmbutuuŋ ve galgaliiŋ.
GEN 30:40 Yakop ighur ndinatudi tonowen tineep saguan pa Laban ŋgai toni, leso tinim le. Ve sipsip tovene paam. Sawa to nditamoot tighaze tiip pa ŋgai paŋgaar, Yakop ighur naghodi ila pa Laban mekmek toni to mbutmbutuuŋ ve asosoŋadi, leso tipoop ndinatudi mbutmbutuuŋ ve asosoŋadi. Ye ighamgham tovene, le ŋgai toni timasa tinim naol kat. Ve ighur di tila tineep saguan pa Laban toni.
GEN 30:41 Tovenen sawa to ŋgai tubudi tighaze tiip pa ŋgai paŋgaar, Yakop ipapayoon ai boga mbutmbutuuŋ tigharau oon to ŋgai tighunghun ya ila.
GEN 30:42 Eemoghon sawa to ŋgai koŋkoŋiŋadi tighaze tiip pa ŋgai paŋgaar, ye ipas ai boga tonowen tighau. Tovenen Yakop le ŋgai tubudi moghon. Ve Laban toni, nene koŋkoŋiŋadi moghon.
GEN 30:43 Ataam tonene to Yakop inim mbaliiŋ tau. Ye iraua kat pa mekmek, sipsip, mbesooŋa toni ndiliva ve nditamoot, kamel, ve esele.
GEN 31:1 Muri ghoro, tipaes pa Yakop tighaze Laban ndinatu tisavsaav tighaze: “Yakop tonowen, ye iyou mbeb to tamaan tisob tinim le wa. Mbeb toni to naol we, tisob tivot ila to tamaan moghon.”
GEN 31:2 Ve Yakop ighita Laban paam, ighur dadabu pani. Lolo poia pani inimale muuŋ maau.
GEN 31:3 Ghoro Maaron isaav pa Yakop ighaze: “Umundig, ve umuul ula pa taan to nditamam ve nditimbum, ve uneep toman di. You pale naneep toman ghom ve matag payom.”
GEN 31:4 Tovenen Yakop imbaaŋ ila pa Rael yesuru Lea ighaze tila tivot toni izi paanu dige to ye iŋginŋgin ŋgai pani.
GEN 31:5 Yesuru tila tivot toni, ve ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Aazne, you naghita tamamim lolo poia payou inimale muuŋ maau. Eemoghon Maaron to tamaŋ inepneep toman ghou ve mata payou.
GEN 31:6 Yamru awatag: Ndaman ndaman, you narab taug pa uraat to tamamim. Ve sawa naol, ye igham kaarom payou, ve itortoor aliŋa pa atia tiou. Eemoghon Maaron ipoona, tauto ye irau iwaghamun ghou kat maau.
GEN 31:8 Sawa to tamamim isaav payou ighaze: ‘Mekmek galgaliiŋ pale tinim lem atia,’ mekmek tisob tipoop galgaliiŋ moghon. Ve sawa to ye ighaze: ‘Mekmek mbutmbutuuŋ pale tinim lem atia,’ ghoro mekmek tisob tipoop mbutmbutuuŋ moghon.
GEN 31:9 Ataam tonene, to Maaron ipas ŋgai to tamamim, ve igham di tinim leg.
GEN 31:10 Sawa to ŋgai tighaze tiweer, you nagheen ve naghita vibiiŋ eez tovene: Mekmek nditamoot to tiip pa mekmek paŋgaar, nene mbutmbutuuŋ ve galgaliiŋ moghon.
GEN 31:11 Ghoro aŋela to Maaron ipoi ghou ighaze: ‘Yakop!’ Ve you nayok pa aliŋa naghaze: ‘Taug nene.’
GEN 31:12 “Ye isaav payou muul ighaze: ‘Ŋgar naol to Laban ighamgham payom, you naghita wa. Matam ila ve ughita. Mekmek nditamoot to tiip pa mekmek paŋgaar, nowe mbutmbutuuŋ ve galgaliiŋ moghon.
GEN 31:13 ‘Maaron to ivot payom izi ndug Betel, nene you taug tonene. Sawa to uneep tonowe, yom upayoon yaam ve uliŋ ŋgoreeŋ izala pogho, ve umbua saveeŋ ariaŋa payou. You nasaav payom: Umundig to aazne, upul ndug tonene, ve umuul ula pa ndug to tinam ipoop ghom ve matam izi pani.’”
GEN 31:14 Yakop ipaes padi le isob, ghoro Rael yesuru Lea tisaav pani tighaze: “Tamamai, muri pale ipul mbeb toni eta inim lemai? Maau.
GEN 31:15 Ye mata iŋgal ghei muul maau. Ighita ghei ninimale ndiliva sumbudi. Yom uvai ghei sorok maau. Ughol ghei wa. Ve atia tiina to ugham pani, ye tau ighan suvuni ila wa. Yei nighita rita maau.
GEN 31:16 Mbaliiŋ naol to Maaron ipas di pa tamamai, nene iit toman ndinatuud mbeb toit moghon. Poia, utaghon Maaron aliŋa to ye isavia payom.”
GEN 31:17 Tovenen Yakop imundig, ve iyou ŋgai toni toman mbeb toni naol isob to igham di izi Mesopotamia. Ghoro ighur ndizuwa toman ndinatu tizala kamel toni poghodi, ve yesŋa timundig ve tila to Yakop tama Isak to inepneep izi Kanaan.
GEN 31:19 Sawa tonenen, Laban ineep paanu maau. Ye ila pa ikot sipsip toni orodi. Tovenen Rael ila iyub maaron kaarom anunudi to tama Laban ighur di pa tiŋgin ruum toni.
GEN 31:20 Yakop ipaesia mundigiiŋ todi pa Laban maau. Yes timundig inimale yoŋgaaŋ, ve tila.
GEN 31:21 Tovenen Yakop iyou mbeb toni tisob, ve yesŋa tamtoghon toni tisob tighau. Yes tila timbut ya tiina Euprates, ve tivool tila pa paŋa ite, ve tilaagh tiŋarua lolooz to taan suruvu to Gileat, ve tila.
GEN 31:22 Mboŋ ru inim ila, ve ite inim tol pani, ghoro tamtoghon pida tipaes pa Laban tighaze wagha Yakop ighau ila wa.
GEN 31:23 Tovenen Laban imundig, ve iyou siŋ toni pida, ve yesŋa tilaan titaghon di. Titaghon di tila tila le irau mboŋ liim ve ru. Ghoro tila tigharau di izi lolooz to Gileat.
GEN 31:24 Eemoghon mboŋ tonenen, Maaron ivot to Laban to Aramea taamdi ne ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Matam imosmoos pa aliŋam. Upiyaav saveeŋ ariaŋa eta pa upamatughezan Yakop malep.”
GEN 31:25 Yakop igharaat ina to nepooŋ izi ndug Gileat, ve yesŋa tamtoghon toni tineep tonowe. Tovenen Laban toman tamtoghon toni tila tivot todi, ve tigharaat inadi to nepooŋ izi tonowe paam.
GEN 31:26 Laban imundig ve iyaan Yakop ighaze: “Ai, yom ugham ŋgar tonene payou pasa? Yom ugham kaarom payou, ve uŋguaaz ndinatug liva tighau payou inimale yes ndaaba tighamgham pa yes ndiliva to koiadi.
GEN 31:27 Pughu vena to ughau inimale yoŋgaaŋ payou? Inimale usaav payou, tone nigham ghanghaniiŋ toman narogho, ve nighur gham ala toman lolomai poia. Eemoghon yom upaes payou maau. Tauto nakis ndinatug liva toman nditimbug nimadi maau, ve apul ghou. Ŋgar to ugham payou, nene deŋia maau. Ugham ŋgar to borouŋa!
GEN 31:29 You tapirig irau nawaghamun gham. Eemoghon mboŋ, Maaron to tamam isaav payou ighaze: ‘Matam imosmoos pa aliŋam. Upiyaav saveeŋ ariaŋa eta pa upamatughezan Yakop malep.’ Tauto tambaŋa, ula.
GEN 31:30 You nawatag: Ŋgar tiom iyaryaaŋ kat ughaze umuul ula to tamam ve ndug tiom. Tauto upul ghou. Eemoghon pughu vena to uyub maaron tiou anunudi to tiŋgin ruum tiou?”
GEN 31:31 Yakop ipamuul Laban aliŋa ighaze: “You namatughez naghaze yom pale uŋguruut ndinatum liva payou. Tauto naghau inimale yoŋgaaŋ.
GEN 31:32 Eemoghon you nakankaan pa maaron tiom anunudi. Ighaze yom undeeŋ tamtoghon eta to iyub di, ye pale imaat. Tovenen taum ulaagh, ve utiir mbeb tiei to naol ne ila tamtoghon toit tonene matadi, ve ukaal di. Ighaze undeeŋ mbeb tiom eta, ghoro ughami.” Sawa to Rael iyub tama Laban maaron toni anunudi, Yakop ighita maau. Tauto ikankaan pani.
GEN 31:33 Tovenen Laban imundig, ve ilooŋ ila Yakop mbeez toni, Lea mbeez toni, ve mbeez to yes ndiliva mbesooŋa ru, ve itiir mbeb tisob. Eemoghon indeeŋ maaron toni anunudi maau. Ghoro ilooŋ ila mbeez to Rael paam ve ikaal mbeb toni.
GEN 31:34 Eemoghon Rael iŋgooz maaron kaaromŋa anunudi tonowen ilooŋ ila pelpeel, ve ighuri imonau ila kamel toni dige, ve mbole izala pogho. Tovenen mburuguuŋ to tineep ila mbeez to Rael lolo, Laban itiir di tisob, le maau.
GEN 31:35 Ghoro Rael isaav pa tama ighaze: “O tiina tiou, atem yabyab payou malep. You irau namundig maau. Pasa, moroghooŋ to ndiliva igham ghou.” Tauto Laban ikaal ikaal le maau.
GEN 31:36 Ghoro Yakop ate yabyab kat, ve iyaan Laban ighaze: “You namalaaŋ pa sa tutuuŋ, ve nagham sa sosor, to atem yabyab ve utaghon ghou?
GEN 31:37 Aazne, yom utiir mbeb tiei tisob ve undab di. Ighaze undeeŋ mbeb tiom eta, ghoro ughuri ivot ghazooŋa ila tamtoghon toit tisob tonene matadi ve tighita, leso tiŋgabiiz saveeŋ toit.
GEN 31:38 “You naneep toman ghom irau ndaman tamoot ee (20) wa. Sawa isob tonenen, sipsip ve mekmek tiom popaaŋ todi poia moghon. Ve you naghan sipsip tiom eta sorok maau.
GEN 31:39 Ighaze mbeb sagsag ighan sipsip tiom eta le imaat, you nagham sipsip tonowen ilat ve napatooŋa payom maau. Maau kat. You narabolini pa taug sipsip tiou. Pasa, yom usaav ariaŋa payou tovene: Ighaze mbeb tiom eta ilale pa ndag, ma mboŋ, you taug irau narabolini.
GEN 31:40 Ndag, ndag ighaaz katin ghou. Ve mboŋ, saut igham ghou namoŋeeŋ kat, ve nagheen pa matag rita maau.
GEN 31:41 “You naneep toman ghom ve nambesmbees payom irau ndaman tamoot ee wa. You nagham uraat irau ndaman saaŋgul ve paaŋ pa nagham ndinatum liva ru. Ve nagham uraat payom irau ndaman liim ve eez muul, leso ugham leg sipsip ve mekmek. Ve sawa naol, yom utoor aliŋam pa atia tiou.
GEN 31:42 “Maaron to timbug Abaram, ye Maaron to tamaŋ Isak imatughez pani ve imbesmbees pani paam. Inimale ye ivool tiou maau, tone yom ughur ghou nanim toman nimag ŋginiŋa. Eemoghon Maaron ighita pataŋani tiou ve uraat tiina to nagham payom. Tauto mboŋ ivot tiom ve iyaan ghom.”
GEN 31:43 Yakop isavsaav le isob, ghoro Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Ndiliva tonene, nene you ndinatug liva. Ve yes ndipain tonene, nene you nditimbug. Ndinatug liva to tipoop di. Ve sipsip toman mekmek tisob tonene, nene you tiou paam. Tovenen mbeb tisob to aazne yom ughita di ne, nene you tiou moghon. Eemoghon aazne, pale nagham vena padi? Tambaŋa, tinim lem wa.
GEN 31:44 Tovenen aazne, you naghaze tambua saveeŋ ariaŋa, leso talup lolood inim ee moghon. Ve tagham ŋgar eta, leso tapariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit ve mataad iŋgali.”
GEN 31:45 Tauto Yakop igham yaam mala eez, ve ipayoonda inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ todi.
GEN 31:46 Ghoro isaav pa ndiran toni ighaze tila tindou yaam pida. Yes tila tindou di le isob, ghoro tilup di, ve tigham ghanghaniiŋ igharau yaam ndouŋ tonowen dige.
GEN 31:47 Yaam ndouŋ tonenen, Laban iwaat iza ila yes Aramea aliŋadi ighaze Yegar Saduta. Ve Yakop iwaat yaam tonenen iza Galet.
GEN 31:48 Laban isaav ighaze: “Aazne, yaam ndouŋ tonene ineep ila ituru sosood pa ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit.” Tauto tiwaat yaam ndouŋ tonenen iza Galet.
GEN 31:49 Ve tiwaat iza ite Mizpa. Pasa, Laban isaav tovene: “Ituru irau tawaghiton ghiit muul maau. Pale taneep saguan saguan pa tauud. Eemoghon Maaron tau pale ighita ghiit irau sawa isob. Tovenen ighaze yom ureu saveeŋ mbuaaŋ toit, ve ugham sosor pa ndinatug liva, ma uvai liva ite paam, upatum ghom. Pasa, Maaron ilooŋ saveeŋ mbuaaŋ toit wa. Ve sa ŋgar to iit taghami inim ŋgozaaŋ ve tamtoghon tiwatagi maau, nene ye ighita.”
GEN 31:51 Ve Laban isaav pa Yakop muul ighaze: “Ughita yaam ndouŋ ve yaam payondaaŋ to naghur di tineep ila sosood.
GEN 31:52 Mbeb ru tonene, pale tipei ŋgar toit. Leso mataad iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tovene: Ituru irau tamalaaŋ pa yaam ndouŋ tonene, ve you nalat nawaghamun ghom, ma yom unum uwaghamun ghou ne maau.
GEN 31:53 Maaron to Abaram ve Maaron to Naor pale tighita ghiit ve tiŋgabiiz ghiit. Ighaze toit eta igham sosor, nene pale tighur atia pani.” Laban isavsaav le isob, ve Yakop ana iwaat Maaron to tama Isak imatughez ve imbesmbees pani ne iza pa ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen.
GEN 31:54 Ghoro Yakop irab ŋgai eez, ve imozi izala lolooz daba inim watooŋrau pa Maaron. Ve ipoi siŋ todi tisob tinim, ve yesŋa tilup di ve tighanghan. Tighanghan le isob, ghoro tigheen tonowe pa mboŋ.
GEN 31:55 Mboŋmaagh ndoromaaŋa, ve Laban imundig, ikis ndinatu liva ve nditimbu nimadi, ve ipalot di pa saveeŋ pida, ghoro ipul di, ve imuul ila pa ndug toni.
GEN 32:1 Laban ipul di ve ila, ve Yakop paam ipamundigin laghooŋ toni muul. Ilaagh ila le aŋela pida to Maaron tivot toni izi ataam luvuŋa.
GEN 32:2 Yakop ighita di, ve isaav ighaze: “Wai! Nene ndaaba to Maaron inadi to nepooŋ.” Tauto iwaat ndug tonowen iza Mahanaim.
GEN 32:3 Ghoro imbaaŋ tamtoghon pida ighaze tigham avo ve timuuŋ tila to togha Esau to inepneep izi taan suruvu to Seir. Taan tonowen iza ite Edom.
GEN 32:4 Ye ighur saveeŋ padi ighaze: “Yam ala avot to tiina tiou Esau, ghoro asaav pani aghaze: ‘Mbesooŋa tiom Yakop isaav tovene: Yesuru wagha Laban tikaria nepooŋ wa. Tauto aazne, ye ighaze imuul inim.
GEN 32:5 Ye le makau, esele, sipsip, mekmek, ve mbesooŋa nditamoot ve ndiliva katindi. Tovenen imbaaŋ ghei ninim pa nipaes payom, leso ughami toman lolom poia.’”
GEN 32:6 Yakop isavsaav padi le isob, ve tila tighita Esau. Tighita le isob, ghoro timuul tila to Yakop ve tipaes pani tighaze: “Yei nila nivot to togham, to nimuul ninim. Ve ulooŋ! Yesŋa tamtoghon toni 400 tilaghlaagh tinim tighaze tighita ghom.”
GEN 32:7 Yakop ilooŋ saveeŋ todi, le matughezaaŋ tiina ighami ve igham ŋgar naol. Tovenen ivalag tamtoghon toni toman ŋgai toni tinim rouŋ ru.
GEN 32:8 Pasa, mata iŋgal tovene: “Ighaze Esau inim ve ipamundigin malmal, ve irab rouŋ eez timaat, nene pale rouŋ ite irau tighau tila.”
GEN 32:9 Ghoro Yakop isuŋ pa Maaron ighaze: “O Yoova, yom Maaron to timbug Abaram ve tamaŋ Isak. Muuŋ, taum usaav payou ughaze namuul nala pa taan tiou ve naneep toman siŋ tiou. Ve usaav payou ughaze yom pale ugham poian ghou ve naneep pooi.
GEN 32:10 Maaron, you mbesooŋa tiom. Muuŋ, sawa to nambut ya Yordan ve nala, you leg mbeb eta maau. Nakis titi moghon ve nalaagh. Eemoghon yom lolom ineep tiou, ve ugham poian ghou kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Tauto aazne, namuul nanim toman rouŋ tintina ru tonene. You poiag irau to ugham ŋgar tovene payou maau.
GEN 32:11 O Maaron, you naghason ghom. Ugham mulin ghou ila toghag Esau nima. Pasa, you namatughez pani kat. Pale inim ve ipamundigin malmal payou toman ndizwag ve ndinatug, ve irab ghei nisob nimatmaat.
GEN 32:12 Maaron, matam iŋgal saveeŋ to umbua toman ghou. Yom usaav payou ughaze pale ugham poian ghou, ve ugham papaghu tiou timasa tinim naol le irau tinin di maau tinimale magargaar to te.”
GEN 32:13 Yakop isuŋ le isob, ve ineep tonowe pa mboŋ. Mboŋmaagh ghoro, ivureer ŋgai pida tila saguan ighaze ighur di timuuŋ tila to togha Esau.
GEN 32:14 Ŋgai tovene: Mekmek paŋgaar 200 ve nditamoot tamoot ee (20). Sipsip paŋgaar 200 ve nditamoot tamoot ee (20).
GEN 32:15 Kamel paŋgaar tamoot ee saaŋgul (30) toman ndinatudi. Makau paŋgaar tamoot ru (40), ve nditamoot saaŋgul (10). Ve esele paŋgaar tamoot ee (20) ve nditamoot saaŋgul (10).
GEN 32:16 Yakop ighur ŋgai tonowen tila ketooŋ ketooŋ, ve ighur di tila mbesooŋa toni pida nimadi, ve isaav padi ighaze: “Yam amuuŋ. Eemoghon alup gham pa laghooŋ malep. Alaagh saguan saguan pa taumim.”
GEN 32:17 Ve Yakop isaav ariaŋa pa mbesooŋa to ilaagh imuuŋ tovene: “Ighaze toghag Esau inim ivot tiom, ve ighason ghom ighaze: ‘Yom mbesooŋa to sei? Ve ula sine? Ve ŋgai ketooŋ tonanan to sei?’
GEN 32:18 Ighaze ye ighason ghom tovene, ghoro upamuul aliŋa ughaze: ‘Ŋgai tonene, to mbesooŋa tiom Yakop. Ye ighaze igham di sorok pa tiina toni Esau. Ye tau ilaghlaagh muri.’”
GEN 32:19 Yakop igham saveeŋ raraate pa mbesooŋa toni to inim ru, ve ite to inim tol, ve mbesooŋa toni tisob to matadi pa ŋgai ketooŋadi tonenen, ve tigham di tila. Ve isaav padi tovene: “Yam ala avot to toghag Esau, ghoro asavia saveeŋ raraate moghon pani.
GEN 32:20 Ve asaav pani aghaze: ‘Olman, mbesooŋa tiom Yakop ilaghlaagh muri.’” Yakop igham tovene pasa, mata iŋgal ighaze: “You pale nagham mbeb naol tonene timuuŋ tila toni sorok. Leso nagharaat lolo, ve sawa to nala peria toni, ye pale lolo poia payou.”
GEN 32:21 Tovenen mbeb naol to Yakop ighaze igham pa togha, ye ighur di timuuŋ tila. Eemoghon ye tau ineep izi ndug tonenen pa mboŋ.
GEN 32:22 Mboŋ ee moghon tonenen, Yakop imundig, ve igham ndizuwa ru toman ziria ru paam to mbesooŋa toni, ve ndinatu saaŋgul ve eez. Tila titaghon maghat to ya Yabok ve tivool tila pa paŋa ite.
GEN 32:23 Ye ila ighur di tizi, ve imuul ila isaav pa mbesooŋa toni tiyou mburuguuŋ toni pida, ve titaghon di tivool tila. Ve ye eŋgeni ineep tonowe pa mboŋ. Inepneep, ve ŋgeu eez inim ve yesuru Yakop titoov tapiridi izi tonowe le ndugizau.
GEN 32:25 Ŋgeu tonowen ighita ighaze tapiri irau to ilib pa Yakop maau. Tovenen irab Yakop ŋgoi le seŋgaŋa ipas.
GEN 32:26 Ghoro isaav pani ighaze: “Upul ghou nala! Paam ndugizau.” Eemoghon Yakop isaav pani ighaze: “Maau. You pale nakiskis ghom tovene le irau ughur palotiiŋ iza tiou, ghoro napul ghom ula.”
GEN 32:27 Tovenen ŋgeu tonenen ighasoni ighaze: “Izam sei?” Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “You izag Yakop.”
GEN 32:28 Ŋgeu tonenen isaav pani muul ighaze: “Pale tiwaat izam Yakop muul maau. Pale tiwaat ghom Israel. Pasa, yamru Maaron ve tamtoghon atoov tapirimim le ulib padi wa.”
GEN 32:29 Ghoro Yakop ighason ŋgeu tonenen ighaze: “Izam sei?” Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Pughu vena to ughason ghou pa izag?” Ghoro ighur palotiiŋ iza to Yakop, ve ipuli ve ila.
GEN 32:30 Yakop imundig ve isaav ighaze: “Aazne, you naghita Maaron nagho pa matag, eemoghon namaat maau.” Tovenen iwaat ndug tonowen iza Peniel.
GEN 32:31 Ndag iza peria, ve Yakop ipul ndug Peniel, ve ilaagh. Iweuweu aghe ve ila. Pasa, ŋgoi seŋgaŋa ipas.
GEN 32:32 Pughu tonene, to muuŋ ve inim aazne, yes Israela irau tighan ŋgai minda to ipaak ila tua to ŋgoi ne maau. Pasa, ŋgeu tonowen irab Yakop ŋgoi le ipas.
GEN 33:1 Yakop ilaagh ila, ve mata ila le ighita togha Esau inim toman tamtoghon toni 400. Tovenen Yakop ivalag ndinatu to Lea, Rael, ve ndiliva mbesooŋa toni ru.
GEN 33:2 Ye ighur ndiliva mbesooŋa toni ru toman ndinatudi timuuŋ, ve Lea toman ndinatu titaghon di, ve Rael yesuru natu Yosep tilaagh muri.
GEN 33:3 Ve Yakop tau imuuŋ padi, ve iŋarua togha Esau ila. Ilaghlaagh ve iputput aghe pani irau pa liim ve ru. Ye ighamgham tovene ve togha ilaan ŋarua inim ve isavagi ve yesuru titaŋ
GEN 33:5 Ghoro Esau mata ila le ighita yes ndiliva toman ndinatudi. Tovenen ighason Yakop ighaze: “Nowe sei masin to yamŋa anim ne?” Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, nowe you mbesooŋa tiom ndinatug. Maaron igham di payou itaghon poia toni.” Ye isavsaav, ve ndiliva mbesooŋa toni ru toman ndinatudi tinim tivot, ve tiput aghedi pa Esau.
GEN 33:7 Ve Lea toman ndinatu tinim ve tiput aghedi pani. Ghoro Yosep yesuru tina Rael tilaagh muri tinim, ve yes paam tiput aghedi pani.
GEN 33:8 Esau ighason Yakop muul ighaze: “Laak, yes ival to tipakeet ŋgai ve tinim peria tiou ne, pughu vena?” Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, you nagham di payom, leso ugham ghou toman lolom poia.”
GEN 33:9 Eemoghon Esau isaav pani ighaze: “Wai tazig, you narau mbeb to naol ne. Mbeb tiom ineep.”
GEN 33:10 Eemoghon Yakop izoorndug ighaze: “Ee-e toghag, ighaze lolom poia payou, ghoro ugham mbeb tisob to nagham di payom. Pasa, yom upatooŋ ŋgar to Maaron payou, ve lolom isamin ghou ve ugham ghou toman lolom poia. Tauto naghita naghom, nene inimale naghita Maaron nagho.
GEN 33:11 Tovenen ugham mbeb to nagham di payom ne. Pasa, Maaron igham poian ghou ve igham leg mbeb katindi.” Yakop izoorndug, tauto Esau lolo poia pa ŋgar toni, ve igham le mbeb tonowen.
GEN 33:12 Ghoro Esau isaav ighaze: “Poia, amundig itiŋa tala.”
GEN 33:13 Eemoghon Yakop isaav pani ighaze: “Maau. Tiina tiou, yom umuuŋ. Ughita. Ndipain tonene, tapiridi irau tilaagh rikia maau. Ve sipsip ve mekmek tonene tighunghun tuz sone, ve tikaria laghooŋ wa. Tapasul di malep. Ighaze tagham di tilaagh mala pa ndag ee moghon, nene pale tisob timatmaat.
GEN 33:14 Tovenen tiina tiou, yom umuuŋ, ve you toman ndipain ve ŋgai pale nitaghon ghom. Pale nilaghlaagh pooi taghon ndipain ve ŋgai tapiridi, le nilat peria tiom izi ndug Seir.”
GEN 33:15 Tovenen Esau iyok pa Yakop saveeŋ toni ighaze: “Poia. Ighaze venen, you pale napul tamtoghon tiou pida tineep toman ghom. Leso tiŋgin gham ve yamŋa anim.” Eemoghon Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, aliŋam poia. Eemoghon yom upatooŋ ŋgar popoia naol payou wa. Ugham ŋgar naol malep. Tamtoghon tiou tinepneep.”
GEN 33:16 Tovenen ndag ee moghon tonenen, Esau imuul ila pa Seir.
GEN 33:17 Eemoghon Yakop ila Seir maau. Ilaagh ila pa ndug ite, iza Sukot. Ila ivot tonowe, ve ipayoon le ruum eez, ve igharaat dur pida pa ŋgai toni paam. Tauto tiwaat ndug tonowen iza Sukot.
GEN 33:18 Sawa to Yakop ipul taan suruvu to Mesopotamia, ve imuul ila pa taan to Kanaan, ye igharaat ina to nepooŋ igharau ndug Sekem.
GEN 33:19 Ve ighol taan to ye inepneep pani ne ila to siŋ to Amor. (Amor, ye Sekem tama.)
GEN 33:20 Ve Yakop igharaat artaal eez izi tonowe, ve iwaat iza ighaze: ‘El Eloe Israel.’
GEN 34:1 Sawa eez, Yakop yesuru Lea natudi liva Dina ila ighaze ighita ndiliva papaghu pida to ndug Sekem.
GEN 34:2 Amor to daba to ndug tonowen, natu Sekem ighita Dina, ve ila isavagi ve imogheer pani. Amor, ye Hep taamdi.
GEN 34:3 Sekem lolo pa Dina kat. Tovenen isavia saveeŋ popoia pida pani, leso irab ate, ve ighami lolo poia.
GEN 34:4 Ve isaav pa tama Amor ighaze: “Tamaŋ, you lolog pa liva paghu tonowen kat. Ula to siŋ toni, ve yamŋa agharaat saveeŋ leso navaii.”
GEN 34:5 Yakop ilooŋ ŋgar mayaŋiiŋa to Sekem igham pa natu liva, eemoghon isavia saveeŋ eta rikia maau. Pasa, ndinatu nditamoot tila ndug ite ve tigham uraat pa ŋginiiŋ ŋgai toni tonowe. Tovenen itatan tau ve inaam di.
GEN 34:6 Ye inamnaam di ve inepneep, ve Sekem tama Amor ila ivot toni ighaze yesuru tigharaat saveeŋ.
GEN 34:7 Yakop ndinatu tilooŋ ŋgar samia to Sekem igham pa livudi, ve timuul tinim tivot paanu. Lolodi poia maau. Atedi yabyab kat. Pasa, lolodi pa ŋgar tovene ivot padi malep. Tighita tighaze Sekem igham mayaŋiiŋa tiina pa yes Israela.
GEN 34:8 Amor isaav padi ighaze: “Alooŋ. Natug Sekem, ye lolo pa natum liva kat ve itaŋ pani ighaze ivaii. Vena, irau ayok pani ve ivai natug?
GEN 34:9 You naghita naghaze nene poia pa papaghu toit tiwavain di. Yei pale nivai ndinatumim ndiliva, ve yam avai ndinatumai ndiliva.
GEN 34:10 Aghita. Taan tiina inepneep. Yam taumim aghita lemim taan pida pa aneep pani. Leso itiŋa talup ghiit, ve taparabol pa mbeb toit ila inim.”
GEN 34:11 Ghoro Sekem imundig ve isaav pa Dina tama Yakop toman ndilivu tovene: “Ighaze lolomim toman ŋgar tiam inim tiou, sa mbeb to lolomim pani, you pale nagham payam.
GEN 34:12 Tovenen asavia liva atia payou. Izi, ma iza, you pale nagham payam. Eemoghon ayok pa naghami inim azuwag.”
GEN 34:13 Eemoghon Yakop ndinatu atedi yabyab kat pa Sekem pa ŋgar mayaŋiiŋa to igham pa livudi Dina. Tovenen tigham kaarom pa Sekem yesuru tama Amor tighaze:
GEN 34:14 “Vana maau. Tamoot to ighaze tiziri maau, nene irau niyok pa ivai livumai maau. Pa vene, igham mayaŋiiŋa payei.
GEN 34:15 Ataam ee moghon to inepneep. Yam irau ataghon gabuamai, ve azir nditamoot tiam, le iit tasob rarateed, ghoro niyok pa saveeŋ tiam,
GEN 34:16 ve niyok pa itiŋa tawavain ghiit, ve nineep izi ndug tonene, ve talup ghiit tanim ee moghon.
GEN 34:17 Ve ighaze yam ayok pa zirooŋ gham maau, nene pale nilat nigham livumai, ve nighau nila.”
GEN 34:18 Amor yesuru natu Sekem tilooŋ saveeŋ todi, ve tiyok pani tighaze nene ŋgar poia. Tovenen rikia moghon, ve Sekem ipamundigin mbeb tonenen saveeŋa. Pasa, ye lolo pa Yakop natu liva kat. Sekem, siŋ to tama tisob titandag pani ve tiloŋlooŋ aliŋa.
GEN 34:20 Tovenen Amor yesuru natu Sekem tila pa ndug to lupuuŋ to igharau ataam avo ve tisaav pa yes nditamoot tisob to ndug Sekem tighaze:
GEN 34:21 “Ndiran tonowen, ndiran luuma, ve tighaze itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Iit taan toit tiina. Irau tapul pida padi. Leso tilaghlaagh pani, ve tiraukol pa mbeb todi, ve itiŋa irau tawavain ghiit.
GEN 34:22 Eemoghon yes tiyoon ariaŋa pa mbeb ee moghon tonene. Tighaze tazir ghiit tasob le rarateed tanimale yes, ghoro tiyok pa tineep toman ghiit, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon.
GEN 34:23 Ighaze tataghon ŋgar todi, nene pale inim ataam pait ve tagham ŋgai todi to ghaniiŋ ve to uraat, toman mburuguuŋ todi tisob tinim leed. Yo, yam taumim asaav. Vena, tayok pa ŋgar todi, ma maau?”
GEN 34:24 Yes to paanu tilooŋ saveeŋ to Sekem yesuru tama Amor, ve tiyok. Tovenen tizir nditamoot todi tisob.
GEN 34:25 Uraat to zirooŋ di isob, ve mboŋ inim tol ve nditamoot to ndug Sekem tinepneep toman yabyabuuŋ tiina sone. Ghoro Yakop ndinatu ru, Simeon ve Levi to Dina ndilivu, timundig toman buza todi, ve tilooŋ tila ndug Sekem. Yes to paanu tikankaan pa ŋgar to yesuru tighaze tighami. Yesuru tila, ve timbut nditamoot tisob timatmaat.
GEN 34:26 Amor ve natu Sekem paam, timbut yesuru pa buza ve timaat. Ghoro tigham livudi Dina, ve tipul ruum to Sekem, ve tighau tila.
GEN 34:27 Ghoro Yakop ndinatu pida anadi timundig ve tilaan muri tilooŋ tila ndug Sekem, ve tiyou mbeb to yes to tirab di timaat ne, inim yatuuŋ ŋgar samia to tigham pa livudi Dina. Tigham makau, esele, ve sipsip todi, toman mbaliiŋ ve mbeb todi pida to tineep ruum lolo. Mbeb todi to ineep paanu, ve mbeb to uum paam, eta ineep muul maau. Tiyou di le tisob. Ve tiyou ndiliva todi toman ndinatudi paam.
GEN 34:30 Yes tigham ŋgar tonenen, le Yakop ate yabyab ve iyaan Simeon yesuru Levi ighaze: “Yamru awaghamun izag wa. Yes Kanaana ve Peresa to tinepneep izi taan tonene, pale tighita ghou tighaze you ŋgeu samiag kat, ve tighur koi payou. Ighaze tilup di ve tigham malmal pait, nene pale tirab ghiit tasob tamatmaat. Pasa, iit ival maau.”
GEN 34:31 Eemoghon yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Pale nipul ŋgeu tonowen igham tovene pa livumai inimale ye liva to ataam?”
GEN 35:1 Muri ghoro Maaron isaav pa Yakop ighaze: “Umundig uzala pa ndug Betel, ve uneep tonowe. Ve ugharaat artaal payou. You Maaron to navot tiom indeeŋ sawa to yom ughau pa togham Esau.”
GEN 35:2 Tovenen Yakop isaav pa ndiran toni toman tamtoghon pida to yesŋa tinepneep ighaze: “Yam asuruuv maaron tiam anunudi tisob tilaledi, ve agharaat taumim leso aŋgalaaŋ ila Maaron mata, ve ayol gham pa nonogiiŋa popoia.
GEN 35:3 Ghoro tamundig ve tazala pa ndug Betel. You naghaze nagharaat artaal pa Maaron izi tonowe. Pasa, sawa to pataŋani igham ghou, ye ilooŋ suŋuuŋ tiou ve igham mulin ghou. Ve ndug sine to nala naneep pani, ye ineep toman ghou ve mata payou.”
GEN 35:4 Tovenen tiyou maaron kaaromŋa todi anunudi ve tigham di tinim, ve tipas pandood tizi pa taliŋadi, ve tighur di tila to Yakop. Ghoro ye itavia di ila ai tiina eez pughu. Ai tonowen iyoon igharau ndug Sekem.
GEN 35:5 Ghoro timundig ve tila. Tamtoghon tisob to tineep tigharau ndug Sekem, Maaron igham matughezaaŋ tiina ivot padi. Tovenen todi eta itaghon di pa malmal maau.
GEN 35:6 Yakop toman tamtoghon toni tisob tilaagh tila le tivot ndug Lus. Lus ineep ila taan suruvu to Kanaan. Iza ite Betel.
GEN 35:7 Ghoro Yakop igharaat artaal eez, ve iwaat ndug tonowen iza El Betel. Pasa, sawa to ye ighau pa togha Esau, Maaron ivot toni tonowe.
GEN 35:8 Tinepneep tonowe, ve Debora, liva mbesooŋa to Yakop tina Rebeka, imaat. Sawa to Rebeka paini ve inim, Debora iŋgini. Yes titavia izi ai tiina eez pughu to iyoon igharau ndug tonowen. Tovenen tiwaat ai tonowen iza tighaze “Ai to taŋiiz.”
GEN 35:9 Sawa to Yakop ipul Mesopotamia, ve imuul ila ivot taan to Kanaan, Maaron ivot toni, ve ighur poia iza toni ighaze: “Yom izam Yakop. Eemoghon aazne ve ila, irau tiwaat ghom Yakop muul maau. Pale tiwaat ghom Israel.” Tovenen iwaat Yakop iza paghu Israel.
GEN 35:11 Ve Maaron iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You Maaron Ariaŋag To Nalib Pa Ndimaronŋa Tisob. Papaghu tiom pale timasa tinim naol, ve tinim ndug ndug pughudi. Ve kinik pida pale tivot ila to papaghu tiom.
GEN 35:12 Taan tonene, muuŋ nambua saveeŋ toman Abaram ve Isak naghaze pale nagham padi. Ve aazne, nagham taan tonene payom ve papaghu tiom to muri pale tivot.”
GEN 35:13 Maaron isavsaav toman Yakop le isob, ghoro ipuli, ve imuul iza ila.
GEN 35:14 Yakop ipayoon yaam mala eez izi ndug to Maaron isavsaav pani, leso inim ghilalooŋ pa ndug tonowen. Ve iliŋ vaen izala yaam tonowen pogho inim watooŋrau, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pogho paam.
GEN 35:15 Ve iwaat ndug tonowen iza Betel.
GEN 35:16 Ghoro Yakop toman tamtoghon toni tipul Betel. Tilaagh tila tigharau ndug Eprata sone, ve Rael pain ighami ighaze ipoop. Popaaŋ toni ipataŋan kat.
GEN 35:17 Sawa to yabyabuuŋ tiina kat ighami, liva to ipapopani isaav pani ighaze: “Umatughez malep! Nene ugham pain tamoot ite.”
GEN 35:18 Rael igharau ighaze imaat, ghoro iyavan, ve iwaat natu tonowen iza Benoni. Eemoghon Yakop itoor iza muul ighaze Benyamin.
GEN 35:19 Tovenen Rael imaat, ve titavia izi ataam to ila pa ndug Eprata ne dige. (Eprata, iza ite Betelem.)
GEN 35:20 Ghoro Yakop ipayoon yaam eez inim ghilalooŋ pa naal to Rael. Yaam tonowen iyondyood sone.
GEN 35:21 Israel imundig muul, ve ilaagh ila ivot izi ndug eez. Ndug tonowen, ruum daba mala eez iyondyood, iza Eder. Yakop ipul ruum tonowen ve ila ris, ghoro igharaat ina to nepooŋ tonowe.
GEN 35:22 Tinepneep tonowe, ve Ruben ila to Bila to tama ziria ite ne, ve yesuru tigheen. Ŋgar to ighami, tama Israel ilooŋ varu paam. Yakop ndinatu nditamoot saaŋgul ve ru tivot tovene:
GEN 35:23 Lea ipoop Ruben, ye Yakop natu aidaba, ghoro Simeon, Levi, Yuda, Isakar, ve Zebulun.
GEN 35:24 Rael ipoop Yosep yesuru Benyamin.
GEN 35:25 Bila to liva mbesooŋa to Rael, ye ipoop Dan yesuru Naptali.
GEN 35:26 Ve Silpa to liva mbesooŋa to Lea, ye ipoop Gat yesuru Aser. Sawa to Yakop inepneep izi Mesopotamia, tipoop ndinatu tonowen.
GEN 35:27 Yakop imundig muul, ve ila ivot to tama Isak izi ndug Mamre to igharau ndug Kiriat Arba. (Kiriat Arba iza ite Ebron. Ndug tonowen, to muuŋ Abaram yesuru Isak tineep tinim loom pani.)
GEN 35:28 Isak inepneep le inim olman waat, ghoro imaat ve ila igheen toman siŋ toni pida to timaat muuŋ wa. Ndaman toni irau (180), ghoro imaat ve ndinatu ru, Esau ve Yakop, titavia.
GEN 36:1 Nene pitiiŋ to Esau toman papaghu toni. (Esau iza ite Edom.)
GEN 36:2 Esau ivai Kanaan tidi ru: Ada ve Oholibama. Ada, ye Elon natu liva. Ve Elon, ye Hit taamdi. Oholibama tama Ana, ve timbu Zibeon. Zibeon, ye Ep taamdi.
GEN 36:3 Esau ivai Basemat paam. Basemat, ye Ismael natu liva, ve Nebaiot livu.
GEN 36:4 Ada yesuru Esau tipoop Elipas, ve Basemat yesuru Esau tipoop Reuel.
GEN 36:5 Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Esau ndinatu tonowen, tipoop di izi taan Kanaan.
GEN 36:6 Muri ghoro, Esau imundig igham ndizuwa, ndinatu, ve tamtoghon toni tisob to tinepneep tomani, ve ŋgai ve mburuguuŋ toni tisob to ye igham di izi Kanaan ne, ve ila ineep saguan pa tazi Yakop.
GEN 36:7 Pasa, Yakop yesuru Esau ŋgai todi katindi, ve taan irau di maau.
GEN 36:8 Tovenen Esau ila ineep izi lolooz to taan suruvu to Seir. (Esau iza ite Edom.)
GEN 36:9 Nene pitiiŋ to Esau papaghu toni. Esau inim pughu to yes Edoma to tineep izi lolooz to taan suruvu to Seir.
GEN 36:10 Esau ndinatu tivot tovene: Yesuru azuwa Ada tipoop Elipas, ve yesuru azuwa Basemat tipoop Reuel.
GEN 36:11 Esau natu Elipas ndinatu, nene: Teman, Omar, Sepo, Gatam, ve Kenas.
GEN 36:12 Elipas ivai liva ite, iza Timna. Eemoghon, ye azuwa kat maau. Ye ipoop Amalek. Nene Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Ada.
GEN 36:13 Reuel ndinatu, nene: Naat, Sera, Samma, ve Miza. Nene Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Basemat.
GEN 36:14 Esau azuwa ite Oholibama. Ye Ana natu liva, ve Zibeon timbu liva. Yesuru Esau tipoop ndinatudi tol: Yeus, Yalam, ve Kora.
GEN 36:15 Esau papaghu toni tonowen tila tineep izi ndug todi eŋaeŋa, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Esau natu aidaba Elipas ndinatu, nene: Teman, Oman, Sepo, Kenas, Kora, Gatam, ve Amalek. Elipas papaghu toni tonowen tineep izi taan suruvu to Edom, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Nenen Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Ada.
GEN 36:17 Esau natu Reuel ndinatu, nene: Naat, Zera, ve Samma. Yes paam tila tineep ledi ledi izi taan suruvu to Edom, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Nenen Esau papaghu toni to tivot ila to azuwa Basemat.
GEN 36:18 Esau azuwa Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Yes paam tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi. Oholibama, ye Ana natu liva.
GEN 36:19 Tamtoghon tisob tonene, nene Esau papaghu toni. Yes tisob tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi.
GEN 36:20 Ŋgeu eez ineep izi taan suruvu to Edom paam, iza Seir. Ye Or taamdi. Seir ndinatu, nene: Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, ve Ezer. Yes tila tineep ledi ledi izi taan suruvu to Edom, ve tinim ndimaronŋa pa yes Ora.
GEN 36:22 Lotan ndinatu nditamoot, nene Ori ve Omam. Ve Lotan livu iza Timna.
GEN 36:23 Sobal ndinatu, nene: Alban, Manaat, Ebal, Sepo, ve Onam.
GEN 36:24 Zibeon ndinatu, nene: Aya ve Ana. Ana tonene, to iŋginŋgin esele to tama izi ndug balim, ve indeeŋ ya tuntunu eez tonowe.
GEN 36:25 Ana ipoop ndinatu ru. Tamoot iza Dison, ve liva iza Oholibama.
GEN 36:26 Dison ndinatu, nene: Emdan, Esban, Itran, ve Keran.
GEN 36:27 Ezer ndinatu, nene: Bilan, Zaaban, ve Akan.
GEN 36:28 Ve Disan ndinatu, nene: Uz ve Aran.
GEN 36:29 Tovenen Or papaghu toni to tivot ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi, nene Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, ve Disan. Yes tonenen, to tiŋgin yes Ora, ve tineep ledi ledi izi taan suruvu to Seir.
GEN 36:31 Muuŋ, sawa to yes Israela ledi kinik eta sone, yes kinik tonene tiŋgin taan suruvu to Edom.
GEN 36:32 Beor natu Bela, ye kinik to iŋgin taan suruvu to Edom muuŋ. Ndug toni iza Dinaaba.
GEN 36:33 Bela imaat, ve Zera natu Yobab igham ina. Yobab ndug toni Bosra.
GEN 36:34 Yobab imaat, ve Usam igham ina. Usam inim pa taan suruvu to yes Temana.
GEN 36:35 Usam imaat, ve Bedat natu Aad igham ina. Aad ndug toni Abit. Yesŋa yes Midiana tiparab izi taan suruvu to Moap, le ye ilib padi.
GEN 36:36 Aad imaat, ve Samla igham ina. Samla ndug toni Masereka.
GEN 36:37 Samla imaat, ve Saul igham ina. Saul ndug toni Reobot. Ndug tonowen igharau ya tiina Euprates.
GEN 36:38 Saul imaat, ve Akbor natu Bal-Anan igham ina.
GEN 36:39 Bal-Anan imaat, ghoro Aad igham ina. Aad ndug toni Pau, ve azuwa iza Meetabel. Meetabel tina iza Matret, ve timbu liva iza Me-Zaab.
GEN 36:40 Tovenen Esau papaghu toni to tila tineep izi ndug todi todi, ve tinim ndimaronŋa pa rumai todi todi, nene Timna, Alba, Yetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibzar, Magdiel, ve Iram. Yes tonenen, to tinim ndimaronŋa pa yes Edoma, ve tiŋgin taan todi todi. Esau papaghu toni tonenen, to tivot ve tinim pughu to yes Edoma.
GEN 37:1 Yakop igharaat ina to nepooŋ izi taan to Kanaan to muuŋ tama Isak ineep inim loom pani.
GEN 37:2 Nene kamos to Yakop toman ndinatu. Sawa to Yakop natu Yosep ndaman toni irau saaŋgul liim ve ru (17), yesŋa nditogha pida to Yakop ziria ru Bila ve Silpa ndinatudi tila tiŋgin ŋgai todi. Sawa pida, ighaze nditogha tigham mbeb eta isosor, ghoro Yosep ila ipaes pa tamandi.
GEN 37:3 Yakop lolo pa Yosep ilib pa ndinatu to naol ne. Pasa, ye inim olman, ghoro azuwa Rael ipoopa. Tovenen Yakop igharaat Yosep le nonogiiŋa mala eez to bodeeŋa popoia kat.
GEN 37:4 Yosep nditogha tighita tamandi lolo pa Yosep ilib padi, le ireu lolodi, ve tisavia saveeŋ poia eta pani maau.
GEN 37:5 Mboŋ eez, Yosep igheen le ivib. Ghoro ipaesia vibiiŋ toni pa nditogha ighaze: “Ou, alooŋ vibiiŋ tiou. You navib tovene: Iit tanepneep ila uum, ve tagham uraat pa posaaŋ aniiŋ. Mala maau ve aniiŋ poos tiou imundig iza iyoon deŋia, ve aniiŋ poos tiam tisob tinim tiyoon tiluvut tiou, ve tiput aghedi pani.”
GEN 37:8 Yosep nditogha tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai! Yom upakur ghom pasa! Yom ughaze unum tiina payei ve uŋgin ghei?” Tovenen saveeŋ to ye isavia pa vibiiŋ toni, igham di atedi yabyab kat pani.
GEN 37:9 Muri ghoro, ye ivib muul. Ve ipaesia vibiiŋ toni tonenen paam pa nditogha ighaze: “Ou, alooŋ vibiiŋ tiou ite. You navib tovene: Anunug nayondyood, ve ndag, kaiyo, ve pitum saaŋgul ve eez tinim tiput aghedi payou.”
GEN 37:10 Yosep tama ve nditogha tilooŋ vibiiŋ toni tonene, ve tama iyaana ighaze: “Wai! Sa vibiiŋ tovene? Yom ughaze yeru tinam, toman nditogham, ve tazim kainaŋen pale nisob ninim niput aghemai payom?”
GEN 37:11 Tovenen Yosep nditogha atedi yabyab pani kat ve tighur koi pani. Eemoghon tama Yakop mata kisin Yosep saveeŋ toni, ve ighamgham ŋgar pa pughu.
GEN 37:12 Tinepneep le sawa eez, Yosep nditogha tila ndug Sekem dige, leso matadi pa ŋgai to tamandi tonowe.
GEN 37:13 Tovenen olman Israel isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. Nditogham tiŋginŋgin ŋgai toit to ndug Sekem dige we. You naghaze nambaaŋ ghom ula uŋgig di.” Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Pale nala.”
GEN 37:14 Tovenen tama Israel isaav pani muul ighaze: “Ula ughita nditogham ve ŋgai toit. Nepooŋ todi vena? Tineep pooi, ma maau? Ghoro, umuul unum upaes payou.” Sawa tonenen, olman Israel toman ndinatu tinepneep izi taan raapa to Ebron. Tovenen Yosep ilaagh ila ivot ndug Sekem, ve ikaal nditogha.
GEN 37:15 Ye ilaghlaagh ila le ŋgeu eez ivot toni ve ighasoni ighaze: “Ukaal sei?”
GEN 37:16 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “You nakaal nditoghag toman ŋgai tiei. Ighaze yom ughita di tineep pa dige eta, ghoro usaav payou.”
GEN 37:17 Ŋgeu tonowen isaav pani ighaze: “Wais, unum rikia, tone ughita di. Maau ve tipul ndug tonene, ve tisakia di tila wa. Eemoghon nalooŋ tighaze tila pa ndug Dotan.” Tovenen Yosep itaghon nditogha ila, le indeeŋ di izi ndug Dotan.
GEN 37:18 Ilaghlaagh mala sone, ve nditogha matadi ila le tighita. Tovenen tiwasavon di pa tirabi imaat.
GEN 37:19 Tighaze: “Aghita! Ŋgeu to ighita vibiiŋ naol, tauto inim we!
GEN 37:20 Tala tarabi imaat, ve tapiyaava izila saambu to ya taiŋ eta. Ighaze tighason ghiit pani, ghoro taghaze: ‘Yei nikankaan pani. Ŋgai sagsag eta avaat ighani wa.’ Ghoro taneep ve taghita: Vibiiŋ toni pale anoŋa ivot vena?”
GEN 37:21 Eemoghon Ruben ilooŋ saveeŋ todi, ve ighaze ipaghau Yosep padi. Tovenen isaav padi ighaze: “Maau. Tarabi imaat malep.
GEN 37:22 Taumim agham siŋ pani, nene poia maau. Nes, nene ndug balim. Tapiyaava izila ya taiŋ saambu tonene. Tarabi imaat malep.” Ruben isavia saveeŋ tonene, pasa ighaze ipaghau Yosep pa nditogha. Leso muri, ighuri imuul ila to tamandi.
GEN 37:23 Yosep ila peria todi, ghoro timundig, tisavagi, ve tiduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ to bodeeŋa popoia izi.
GEN 37:24 Ghoro tighami tila, ve tipiyaava izila ya taiŋ saambu to Ruben isavia. Saambu tonowen, lolo ŋginiŋa. Ya ipot ila maau.
GEN 37:25 Ruben ipul di, ve ila ilaghlaagh mala ris, ve yes pida mboledi izi tighaze tighan adi aniiŋ. Mala maau, ve matadi ila le tighita Ismaela pida tinim. Ndiran tonowen tinim pa taan suruvu to Gileat, ve tighaze tizila Isip pa tiraukol. Kamel todi tighuuz mbeb naol to vuzidi popoia ve atiadi tintina.
GEN 37:26 Yuda ighita ndiran tonenen, ve isaav pa nditogha ve nditazi ighaze: “Aghita. Ighaze iit tarab taziid tonene imaat ve taŋgooza, pale iuul ghiit vena?
GEN 37:27 Tagholia ila to yes Ismaela tonowen. Irau tauud tagham siŋ pani maau. Pasa, ye taziid, ve iit siŋ ee moghon.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisob tiyok pani.
GEN 37:28 Tovenen yes ndiran to Midian to tilaagh pa raukoliiŋ, tila tivot todi, ghoro Yosep nditogha tiyoui iza pa saambu tonowen, ve tigholia ila to yes Midiana pa yaam silva irau tamoot ee. Ghoro yes Midiana tighami, ve yesŋa tizila pa Isip.
GEN 37:29 Mala maau, ve Ruben imuul inim peria ya taiŋ tonenen. Ye ighita tazi Yosep nagho maau, le lolo ipataŋan kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve ila isaav pa nditazi ighaze: “Wai, pain ilale wa! Pale nagham vena?”
GEN 37:31 Ghoro timundig ve tirab mekmek natu eez ve tipaal apo, ve tizeev nonogiiŋa to Yosep ilooŋ ila ve tipeli pa mekmek siŋi.
GEN 37:32 Le isob, ghoro timundig ve timuul tila to tamandi, ve tisaav pani tighaze: “Tamamai, yei nindeeŋ nonogiiŋa tonene. Ughilaala. To natum Yosep, ma to ŋgeu ite paam?”
GEN 37:33 Tamandi ighilaal nonogiiŋa tonowen, ve isaav ighaze: “Wai, nene natug ghora nonogiiŋa toni. Onoon kat, ŋgai sagsag eta avaat ireep motini ve ighani wa.”
GEN 37:34 Yakop lolo ipataŋan kat pa natu Yosep. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve imoŋ ve itaŋtaŋ pani irau sawa mala.
GEN 37:35 Ndinatu ve ndinatu liva tisob tila toni, ve titoova pa tirab ate. Eemoghon ye ilooŋ di maau. Itaŋtaŋ, ve isavsaav ighaze: “You pale nataŋtaŋ pa natug tovene le namaat ve nataghoni nazila ndug to mateeŋa paam.” Tovenen Yakop lolo imaagh pa natu maau. Inoknok taŋiiz pani.
GEN 37:36 Yes Midiana tila tivot Isip, ghoro anadi tigholia Yosep ila inim mbesooŋa sorok to ŋgeu eez, iza Potipar. Potipar, ye uraata eez to kinik to Isip, ve ye daba to yes ndaaba to tiŋgin kinik ruum toni.
GEN 38:1 Sawa tonenen, Yakop natu Yuda ipul toŋvetaz toni, ve ila ineep toman ŋgeu eez to ndug Adulam, iza Ira.
GEN 38:2 Inepneep tonowe, ve ighita liva eez ve lolo pani. Tovenen ivaii. Liva tonowen, tama iza Suwa. Ye to Israel maau. Ye to Kanaan. Yuda yesuru azuwa tigheen ve liva apo, ve ipoop natu tamoot ee. Yuda iwaat iza Er.
GEN 38:4 Muri ghoro, liva apo muul, ve ipoop natu tamoot ite, ve iwaat iza Onan.
GEN 38:5 Yesuru tinepneep izi ndug Kezib, ve azuwa ipoop natu tamoot ite inim tol, ve iwaat iza Sela.
GEN 38:6 Tinepneep le sawa to Yuda natu aidaba Er ighaze ivai, ghoro tama igham Kanaan tidi eez pani, iza Tamar.
GEN 38:7 Eemoghon Yoova ighita Er ighaze ye ŋgeu samia. Tovenen irabi imaat.
GEN 38:8 Ghoro Yuda isaav pa natu Onan ighaze: “Yom irau utaghon tutuuŋ toit, ve uvai naar to togham. Leso yamru apoop togham to imaat ne le paghu eta, ve iza iyondyood.”
GEN 38:9 Eemoghon Onan iwatag: Ighaze tipoop, natu tonenen irau igham ye ina maau. Pale igham togha ina. Tovenen sawa isob to yesuru liva tonenen tigheen, ye ipul ya toni imaliŋ izila taan. Leso igham paghu eta pa togha sob.
GEN 38:10 Yoova ighita ighaze Onan ŋgar toni tonenen poia maau. Tovenen irab Onan imaat paam.
GEN 38:11 Tauto Yuda isaav pa rawa liva Tamar ighaze: “Ughita. Azuwam imaat, ve yom unum naar. Umuul ula uneep to tamam, ve usaŋan natug Sela le inim olman irau vaiuuŋ, ghoro uvaii.” Ye isaav tovene pasa, imatughez pa natu Sela pale imaat paam inimale nditogha ru. Tovenen ighur rawa liva Tamar imuul ila ineep toman tama.
GEN 38:12 Tinepneep le sawa mala ris, ghoro Yuda azuwa to Suwa natu liva, ana imaat. Yuda inepneep le sawa toni to moŋiiŋ isob, ghoro yesuru ita ite Ira to ndug Adulam tila pa ndug Timna tighaze tighita yes uraata toni to tikotkot sipsip toni orodi.
GEN 38:13 Sawa tonenen, Yuda natu Sela irau vaiuuŋ wa. Eemoghon Tamar ighita ighaze Yuda irau iyok pani pa ivai natu Sela maau. Ye ilooŋ tighaze rawa Yuda ila ndug Timna pa ighita yes uraata to tikotkot sipsip toni orodi. Tovenen iduduum nonogiiŋa toni to moŋiiŋ izi, indudi pa nonogiiŋa toni ite, ve igham uli pida eez ve ipoon nagho pani. Ghoro ila mbole izi ataam avo to ndug Enaim igharau ataam tiina to ila pa ndug Timna, ve isaŋan rawa.
GEN 38:15 Mala maau ve rawa Yuda ila peria. Ye ighita rawa liva mbole izi ataam dige, eemoghon ighilaala maau. Ighaze pa ye liva eta to ataam. Pasa, Tamar ipoon nagho. Tovenen Yuda ila toni, ve imbuura ighaze: “Ai, irau ituru tala tagheen?” Tamar ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Eemoghon pale ugham leg sa inim atia tiou?”
GEN 38:17 Yuda isaav pani ighaze: “Muri pale nasaŋgoor mekmek natu eta ilat tiom.” Tamar iyok pa aliŋa ighaze: “Poia. Eemoghon yom irau ugham leg mbeb tiom eta to aazne inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ tiom, ve nakisi le sawa to ighaze usaŋgoor mekmek inim, ghoro napamuul mbeb tiom ilat.”
GEN 38:18 Yuda ighasoni ighaze: “Wai, ighaze venen, pale nagham lem sa?” Tamar ipamuul aliŋa ighaze: “Ugham leg mbeb to mosim ineep ila, toman waara to umbiti ila luam, ve titi tiom to ukiskisi.” Tovenen Yuda igham mbeb tol tonowen pani, ve yesuru tila ve imogheer pani. Tauto Tamar apo ila toni.
GEN 38:19 Ghoro Tamar imundig ila, ve iduduum uli to ipoon nagho pani ne izi, indudi pa nonogiiŋa toni to moŋiiŋ muul, ve imuul ila pa paanu.
GEN 38:20 Muri ghoro, Yuda ighur mekmek natu eez ila to ita ite, ve imbaaŋa ila to liva tonowen. Leso igham mekmek tonenen pani, ve igham mulin mbeb toni to ipuli pani inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ toni. Eemoghon ye ila ikaala le maau.
GEN 38:21 Tovenen ighason ndug tau pida ighaze: “Ou, liva to ataam to muuŋ inepneep izi ataam dige tonene, ila vena?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ee-e, liva eta tovene ineep sualen maau.”
GEN 38:22 Tovenen ipamuula ila, ve ipaes pa Yuda ighaze: “Nala nakaal liva tonowen le maau. Ve naghason ndug tau pida, ve yes tighaze liva to ataam eta ineep nowe maau.”
GEN 38:23 Tovenen Yuda isaav pani ighaze: “Tambaŋa paam. Ineeple. Tanoknok ghasoniiŋ, pale tamtoghon tiŋiŋ pait. Mbeb tiou to liva tonowen igham di, tineep tinim le. Pasa, you natoova pa nasaŋgoor le mekmek natu, eemoghon yom undeeŋa maau.”
GEN 38:24 Kaiyo tol inim ila, ghoro Tamar varu ivot, ve tipaes pa Yuda tighaze: “Rawam liva ilaghlaagh sorok le apo.” Yuda ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ve isaav ariaŋa ighaze: “Ala aghami ivot ila pumuri, atavun yab, ve apiyaava izala yab ighani!”
GEN 38:25 Eemoghon sawa to tigham Tamar tivot tila, ye igham mbeb tol to rawa ipul di tizi toni, ve isaŋgoor di timuul tila toni toman aliŋa tovene: “You apog sorok maau. You apog ila to ŋgeu to mosi toman waara ve titi toni tonene. Taum ughita. To sei?”
GEN 38:26 Yuda ighita ve ighilaal mbeb toni. Tovenen isaav ighaze: “Onoon kat. Nene sosor to liva tonowen maau. Nene you to nanim pughu pani. Pasa, inimale nagham natug Sela pani ve ivaii, tone pataŋani tonene irau ivot maau.” Tovenen tigham mbeb eta pa Tamar maau. Ve muri, Yuda ila toni muul maau.
GEN 38:27 Sawa to Tamar ighaze ipoop, tighilaal tighaze booga ru tineep ila apo.
GEN 38:28 Ye ipoop booga tonenen, ve eez nima ivot peria. Tovenen liva to ipapopan Tamar, imbit waar kaviaaŋa ila nima, ve ighaze: “Nene ŋgeu aidaba tonene.”
GEN 38:29 Eemoghon pain tonowen nima goroŋia imuul ila, ve mala maau ita ite imuuŋ izi. Tovenen liva to ipapopan Tamar isaav ighaze: “Wai, yom usipiir itam ite ighau, ve uzoorndug gha uvot unum!” Tauto tiwaat iza Peres.
GEN 38:30 Ghoro ita ite to timbit waar kaviaaŋa ila nima, ana izi. Ve tiwaat iza Zera.
GEN 39:1 Yes Ismaela tigham Yosep ve tila tivot izi Isip, ghoro tigholia inim mbesooŋa sorok ila to Potipar. Potipar, ye uraata eez to kinik to Isip. Ye daba to yes ndaaba to tiŋgin kinik ruum toni.
GEN 39:2 Yoova inepneep toman Yosep, ve ighurghur poia toni izaza toni. Tovenen uraat toni to ye ighamghami izi ruum to Potipar, ilaan poia moghon. Potipar ighita tovene: Maaron ineep toman Yosep, ve iuluuli le uraat toni isob ilaan poia. Tovenen Potipar lolo pani, ve ighuri inim ŋginiiŋ pa ruum toni, toman mbeb toni tisob.
GEN 39:5 Sawa tonenen ve ila, Maaron ighur poia toni iza to Potipar, toman ruum, ŋgai, uum, ve mbeb toni tisob. Pasa, Yosep ndamo pani.
GEN 39:6 Tovenen Potipar ipul mbeb toni tisob tila Yosep nima pa iŋgin di, ve mata ila padi muul maau. Aniiŋ to ye tau ighani, mbeb tonene moghon to Potipar iŋgini. Yosep, ye ŋgeu nabiu taamdi.
GEN 39:7 Sawa eez, Potipar azuwa ighan mata pani, ighaze itoova. Tovenen imbuura ighaze yesuru tigheen.
GEN 39:8 Eemoghon Yosep ilooŋa maau, ve ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, vana maau. Pasa tiina tiou Potipar, ye inumeer ghou kat. Tauto ipul mbeb toni to tineep ila ruum toni lolo ne tisob tinim nimag, ve mata ila padi muul maau.
GEN 39:9 You nanim daba pa ruum tonene inimale ye tau. Ve yom moghon, to ye iŋgalsekin ghou payom. Mbeb ite paam maau. Pasa, ye azuwa yom. Ighaze nataghon aliŋam ve nagham ŋgar samia tonene, pale poia? Maau. Nene pale nagham sosor tiina ila Maaron mata.”
GEN 39:10 Sawa naol, Potipar azuwa inoknok mburaaŋ Yosep ighaze yesuru tigheen. Eemoghon Yosep ilooŋa maau. Ve ila igharaui paam maau.
GEN 39:11 Tinepneep le sawa eez, Yosep ilooŋ ila ruum lolo ighaze igham uraat toni. Ve sawa tonenen, mbesooŋa ite paam ineep maau.
GEN 39:12 Tovenen Potipar azuwa ilaagh iŋarua ila, itak nonogiiŋa toni, ve isaav pani ighaze: “Aa, unum ituru tagheen lak!” Eemoghon Yosep ipul nonogiiŋa toni tonowen izi, ve ighau ivot ila pumuri.
GEN 39:13 Potipar azuwa ighita Yosep ipul nonogiiŋa toni ineep ila nima, ve ighau ivot ila pumuri.
GEN 39:14 Tovenen imboob pa mbesooŋa pida tinim, ve isaav padi ighaze: “Ai, aghita mbeb tonene! Azuwag igham Hibru taamdi tonowen inim ineep toman ghiit, ve aazne ye igham mayaŋiiŋa tiina kat pait. Pasa, ye inim ighaze imogheer payou. Eemoghon you namboob aliŋag tiina, tauto imatughez, ve ipul nonogiiŋa toni tonene izi, ve ighau ivot ila pumuri.”
GEN 39:16 Ghoro ikis nonogiiŋa to Yosep, ve isaŋan azuwa Potipar inim.
GEN 39:17 Potipar inim ivot, ghoro azuwa ipaes pani ighaze: “Ai, Hibru taamdi to yom ughami inim ineep toman ghiit, ye igham mayaŋiiŋa tiina kat pait. Pasa, ye inim ighaze imogheer payou.
GEN 39:18 Eemoghon you namboob aliŋag tiina, tauto imatughez, ve ipul nonogiiŋa toni tonene izi, ve ighau ivot ila pumuri.
GEN 39:19 Nene ŋgar to mbesooŋa tiom tonowen igham payou.” Potipar ilooŋ saveeŋ toni, le ate yabyab kat.
GEN 39:20 Tovenen ikis Yosep, ve ighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Ruum tonowen, yes to tizorzoor kinik aliŋa, ghoro tizeev di tilooŋ tila.
GEN 39:21 Yosep inepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Eemoghon Yoova ipuli maau. Inepneep tomani, ve iuluuli. Tauto daba to iŋgin ruum to yabyabuuŋ ne lolo poia pa Yosep.
GEN 39:22 Ve ighuri pa iŋgin ndita pida to yesŋa tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Sa uraat to ighaze ivot, nene Yosep igham pooz pani.
GEN 39:23 Daba to iŋginŋgin ruum to yabyabuuŋ, ipul uraat isob ila Yosep nima, ve mata ila pani muul maau. Pasa, Yoova inepneep toman Yosep. Tovenen uraat isob to Yosep ighami, nene ilaan poia moghon.
GEN 40:1 Sawa pida inim ila, ghoro uraata ru to kinik to Isip tigham sosor pani. Uraata ru tonowen, eez iŋgin ya vaen to kinik, ve ite iŋgin uraat to moziiŋ mberet.
GEN 40:2 Yesuru tigham kinik ate yabyab kat. Tovenen ye ighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ruum tonowen, yes ndaaba to tiŋgin ruum to kinik ne, daba todi mata pani. Ve Yosep ineep ila ruum tonowen lolo paam.
GEN 40:4 Tovenen daba tonowen ighur Yosep pa iŋgin ndiran ru tonenen.
GEN 40:5 Uraata ru tonenen tinepneep le mboŋ eez, yesuru tivib. Eemoghon vibiiŋ to yesuru, raratedi maau. Pughudi ite ite.
GEN 40:6 Mboŋmaagh, Yosep ila iŋgig di. Ye ighita naghodi, ve ighilaal ighaze yesuru ledi pataŋani.
GEN 40:7 Tovenen ighason di ighaze: “You naghita gham naghomim poia maau. Vena, lemim pataŋani eta?”
GEN 40:8 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Mboŋ, yeru nivib. Eemoghon tamtoghon eta ineep sualen pa ivotia vibiiŋ tiei pughudi ne maau.” Yosep isaav padi ighaze: “Saveeŋ tiam, nene onoon. Maaron moghon to irau ivotia vibiiŋ pughu. Poia. Apaesia vibiiŋ tiam payou ve nalooŋ di.”
GEN 40:9 Tovenen uraata to iŋgin ya vaen to kinik, isavia vibiiŋ toni pa Yosep ighaze: “Vibiiŋ tiou tovene: You naghita ai vaen eez iyoon ila naghog.
GEN 40:10 Ai tonowen mata supu iza le ighur boga tol. Ghoro rikia moghon irug, ve anoŋa ivot, ve ibulbuul.
GEN 40:11 Ghoro nagham pida, ve napiis suru izila rubruub to kinik, ve naghami nala, ve nazuzuuna ila to kinik.”
GEN 40:12 Yosep ilooŋ vibiiŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Vibiiŋ tiom, pughu tovene: Ai vaen to ighur boga tol, nene iza to mboŋ tol.
GEN 40:13 Mboŋ tol inim ila, ghoro tinim iza. Pasa, kinik pale lolo poia payom, ve igham ghom umuul ula pa uraat tiom. Tovenen yom pale uŋgin ya vaen, ve ugham pani ve ighun inimale muuŋ ughamghami.
GEN 40:14 Ve ulooŋ. Sawa to nepooŋ tiom poia muul, matam iŋgal ghou, ve usavia pataŋani tiou tonene pa kinik. Leso uul ghou, ve anag napul ruum to yabyabuuŋ tonene, ve navot paam.
GEN 40:15 Pasa, taug lolog ve nanim ndug tonene maau. You naneep izi taan to yes Hibrua, ve tikis ghou ve tigholia ghou nala to tamtoghon pida. Tauto nanim sualen. Ve nagham sosor eta izi sualen paam maau. Tighur ghou nalooŋ nanim ruum to yabyabuuŋ tonene sorok.”
GEN 40:16 Uraata to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, ilooŋ Yosep ivotia ita ite vibiiŋ toni pughu le poia, tovenen ana isavia vibiiŋ toni pa Yosep ighaze: “You paam naghita vibiiŋ eez. Vibiiŋ tiou, tovene: Anunug nalup nakaral tol ve naŋgud di. Nakaral tol tonowen, tivon pa mberet.
GEN 40:17 Nakaral to ineep iza sala, mberet naol naol to kinik tineep ila lolo. Eemoghon man tiroov tinim, ve tighanghan mberet tonowen le isob.”
GEN 40:18 Yosep ilooŋ vibiiŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Ai, vibiiŋ tiom tonene, pughu tovene. Nakaral tol, nene iza to mboŋ tol.
GEN 40:19 Mboŋ tol inim ila, ghoro kinik imbut motin luam, ve tisaron patum izala imonau ila ai. Ghoro man tiroov tilat, ve tighan mindam.”
GEN 40:20 Saveeŋ to Yosep tonene, anoŋa ivot. Mboŋ tol inim ila, ghoro tiza pa sawa to kinik tina ipoopa. Tovenen kinik igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi uraata toni tisob tinim tilup di ve tighanghan. Ghoro imbaaŋ ila pa uraata to iŋgin ya vaen toni, toman ita ite to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, ighaze yesuru tinim paam. Tinim peria, ghoro kinik ipayoon di ila ival tiina matadi,
GEN 40:21 ve ighur ŋgeu to iŋgin ya vaen, imuul ila pa uraat toni. Tovenen ye ighur rubruub ila kinik nima inimale muuŋ ighamghami.
GEN 40:22 Eemoghon ita ite to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, tirabi imaat ve tisaron paatu izala imonau ila ai. Tovenen mbeb to ivot ne, deŋia itaghon Yosep saveeŋ toni.
GEN 40:23 Eemoghon ŋgeu to iŋgin ya vaen to kinik, mata iŋgal Yosep maau. Lolo imaagh pani kat.
GEN 41:1 Ndaman ru inim ila, ghoro kinik to Isip ighita vibiiŋ. Ivib tovene: Anunu iyondyood izi ya Nil dige, ve ighita makau liim ve ru to tubudi ve popoia kat. Tineep ya lolo ve tiza, ve tighanghan vivib ila ya dige.
GEN 41:3 Mala maau ve makau liim ve ru paam, to koŋkoŋiŋadi ve naghodi poia maau, anadi tineep ya lolo ve tiza. Ghoro tiŋarua makau tubudi tonowen tila, ve tiyoon toman di.
GEN 41:4 Makau koŋkoŋiŋadi tonowen timundig ve tighan suvun makau to tubudi ve popoia ne. Kinik ivib tovene le isob, ve imundig mata iyaryaar.
GEN 41:5 Ghoro izi igheen ve ivib muul. Ighita yagoŋ anoŋa liim ve ru tivot ila aia ee moghon. Yagoŋ anoŋa tonowen, tintina ve popoia kat.
GEN 41:6 Mala maau ve yagoŋ anoŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anoŋa tonowen, geegeu ve tikadakada. Pasa, yaghur tuntunu to ilaagh inim, ve irab di le timalai.
GEN 41:7 Ghoro yagoŋ kapadi tonowen timundig ve titoon suvun yagoŋ anoŋa to tintina ve popoia ne. Kinik ivib tovene, ghoro imundig mata iyaryaar, ve isaav ighaze: “Wai, you avaat navib.”
GEN 41:8 Ndugizau, ghoro kinik igham ŋgar naol pa vibiiŋ toni ru tonowen. Tovenen imbaaŋ ila pa ndiran mura toman ndiran ŋgara to Isip tisob tinim. Yes tinim tivot toni, ghoro isavia vibiiŋ toni ru padi ve tilooŋa, ve ighason di ighaze tivotia pughudi pani. Eemoghon todi eta irau ivotia maau.
GEN 41:9 Tighamgham ŋgar pa vibiiŋ toni ve tinepneep, ve mbesooŋa to iŋgin ya vaen to kinik, mata iŋgal Yosep. Tovenen isaav pa kinik ighaze: “O kinik, ghara matag iŋgal sosor tiou eez.
GEN 41:10 Muuŋ, yeru mbesooŋa tiom to iŋgin uraat to moziiŋ mberet, nigham ghom atem yabyab ris. Tovenen yom ughur ghei nilooŋ nila ruum to yabyabuuŋ to daba to yes ndaaba iŋgini.
GEN 41:11 Nineep tonowe, ve mboŋ eez, yeru nivib. Eemoghon vibiiŋ tiei ru raratedi maau. Pughudi ite ite.
GEN 41:12 Sawa tonenen, ŋgeu paghu eez to yes Hibrua ineep toman ghei. Ye mbesooŋa to daba to yes ndaaba to tiŋgin ruum tiom. Yeru nisavia vibiiŋ tiei ru pani, ve ye ivotia pughudi payei.
GEN 41:13 Le saveeŋ toni anoŋa ivot. Yom ughur ghou muul pa uraat tiou. Ve itag ite, nene yom urabi imaat, ve usaron paatu izala imonau ila ai.”
GEN 41:14 Kinik ilooŋ saveeŋ tonene, ve imbaaŋ uraata toni tila ighaze tigham Yosep inim. Tovenen rikia moghon tila tighami ivot pa ruum to yabyabuuŋ. Yosep igharaat tau le isob, ghoro ila ivot to kinik.
GEN 41:15 Kinik ighita, ve isaav pani ighaze: “You naghita vibiiŋ ru, ve tamtoghon eta irau ivotia pughudi payou maau. Eemoghon tipaesia ghom payou tovene: Ighaze ulooŋ vibiiŋ to tamtoghon eta, yom irau uvotia pughu.”
GEN 41:16 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “You taug naraua maau. Eemoghon Maaron, ye irau ivotia vibiiŋ tiom pughu. Leso uwatag ataam to uneep pooi.”
GEN 41:17 Tovenen kinik ivotia vibiiŋ toni pa Yosep ighaze: “You navib tovene: Anunug nayondyood izi ya Nil dige,
GEN 41:18 ve naghita makau liim ve ru to tubudi ve popoia kat, tineep ya lolo ve tiza, ve tighanghan vivib ila ya dige.
GEN 41:19 Mala maau ve makau liim ve ru to koŋkoŋiŋadi ve naghodi poia maau, anadi tineep ya lolo ve tiza. To muuŋ ve inim, you naghita makau samia eta tovene ineep izi taan Isip ne maau.
GEN 41:20 Makau koŋkoŋiŋadi tonowen, timundig le tighan suvun makau to popoia ve tubudi ne.
GEN 41:21 Eemoghon apodi idogdoog maau. Apodi kaapa inepneep raraate inimale muuŋ. Tovenen tamtoghon eta irau iwatag ighaze yes tighan makau to tubudi ne maau. You naghita vibiiŋ tonene le isob, ghoro namundig matag iyaryaar.
GEN 41:22 “Ghoro nazi nagheen, ve navib muul. Naghita yagoŋ anoŋa liim ve ru tivot ila aia ee moghon. Yagoŋ anoŋa tonowen, tintina ve popoia kat.
GEN 41:23 Mala maau ve naghita yagoŋ anoŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anoŋa tonowen, geegeu ve tikadakada. Pasa, yaghur tuntunu ilaagh inim, ve irab di le timalai.
GEN 41:24 Yagoŋ anoŋa kapadi tonowen timundig ve titoon suvun yagoŋ anoŋa to popoiadi le tisob. Naghita vibiiŋ ru tonene, le nagham ŋgar naol. Tauto nambaaŋ ila pa yes mura tinim, ve nasavia vibiiŋ tiou ru tonene padi. Eemoghon todi eta irau ivotia pughudi payou maau.”
GEN 41:25 Yosep ilooŋ vibiiŋ ru tonowen, ve isaav pa kinik ighaze: “Vibiiŋ tiom ru, pughudi ee moghon. Maaron ipatooŋ ghom pa mbeb to ye ighaze ighami ivot.
GEN 41:26 Makau liim ve ru to popoiadi kat, ve yagoŋ anoŋa liim ve ru to popoia ne, pughudi ee moghon. Nene iza to ndaman liim ve ru.
GEN 41:27 Ve makau samsamia liim ve ru to koŋkoŋiŋadi kat ve ughita di tivot muri, toman yagoŋ anoŋa kapadi liim ve ru to yaghur tuntunu ilaagh inim ve irab di le timalai, nene paam iza to ndaman liim ve ru. Ndaman liim ve ru tonenen, pitool tiina pale ivot.
GEN 41:28 Mbeb tonene, nene inimale nasaav payom. Maaron ipatooŋ ghom pa mbeb to ye ighaze ighami ivot.
GEN 41:29 “Ulooŋ. Ndaman liim ve ru tonene, aniiŋ pale ivot tiina irau taan isob to Isip, ve yam araua kat pa aniiŋ.
GEN 41:30 Ndaman liim ve ru tonene isob, ghoro pitool tiina kat pale ivot, ve ineep irau ndaman liim ve ru muul. Pitool tonowen pale iwaghamun taan tiam, ve tamtoghon tisob to Isip pale lolodi imaagh pa sawa poia to aniiŋ ivot tiina.
GEN 41:32 Maaron ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze mala maau, pale igham mbeb tonene ivot. Tauto igham ghom ughita vibiiŋ ru to pughudi ee moghon.
GEN 41:33 “O kinik, yom irau ughita ŋgeu eta to le ghilalooŋ, ve ŋgar toni poia, ve irau mata ighur pa mbeb. Leso ughuri inim ŋginiiŋ pa taan to Isip.
GEN 41:34 Ve yom irau ughur le ulaaŋa pida. Leso tiuuli pa uraat to ŋginiiŋ taan tiina to Isip. Ndaman liim ve ru to aniiŋ ivot tiina, yes irau tiŋgoog aniiŋ pida, leso iŋgin gham pa muri. Yes irau titaghon ataam tovene: Aniiŋ naol to tivot pa ndaman liim ve ru tonenen, yes irau tighur di tinim ndouŋ liim. Le isob, ghoro tighur ndouŋ eez ila ruum to lupuuŋ aniiŋ, ve paaŋ ineep pa tamtoghon tighan.
GEN 41:35 Tovenen ndaman liim ve ru to aniiŋ ivot tiina, yes ulaaŋa tonowen pale tigham naghom, ve tiŋgogoog aniiŋ, tiluplupi ila ndug tintina to Isip, ve tiŋgin poiani.
GEN 41:36 Leso aniiŋ tonowen ineep ve isaŋan pa ndaman liim ve ru to pitool tiina pale ivot izi Isip. Ighaze ataghon ŋgar tovene, yes Isipa irau pitool di ve timatmaat maau.”
GEN 41:37 Kinik toman ndiran ŋgara to tiŋgin uraat toni, tilooŋ Yosep saveeŋ toni, ve tiyok pani.
GEN 41:38 Ghoro kinik imundig, ve isaav padi ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, Maaron avuvu ineep tomani, ve ighamgham pooz pani. Takaal ŋgeu ite paam, pale irau ye tonene? Maau.”
GEN 41:39 Ghoro isaav pa Yosep ighaze: “Yom, to Maaron ipaghazoŋan ghom pa mbeb tonene. Irau nandeeŋ ŋgeu ite paam to le ghilalooŋ, ve ŋgar toni poia, ve irau mata ighur pa mbeb inimale yom ne maau.
GEN 41:40 Tovenen you pale naghur ghom unum ŋginiiŋ pa taan tiou isob. Tamtoghon tiou tisob pale tilooŋ aliŋam, ve titaghoni. Ve you kinik moghon, to yom uneep ila sambag. Ŋgeu ite paam iŋgin ghom maau.”
GEN 41:41 Ghoro isaav pa Yosep muul ighaze: “Aazne, you naghur ghom unum ŋginiiŋ pa taan isob to Isip.”
GEN 41:42 Ve iduduum ring toni to tau mosi ineep ila, ve ighuri ila Yosep nima. Ve igham Yosep le nonogiiŋa pisosooŋa eez to poia kat, ve indudi pani, ve ighur mbeb inimale namatavub to tigharaata pa gol ne ila Yosep lua.
GEN 41:43 Ghoro ipul karis toni ite inim Yosep le, ve Yosep ilandaad pani, ve yes uraata to kinik timuŋmuuŋ pani, ve timboboob tighaze: “Alooŋ! Tiina tiam, tauto inim ne! Yam asob aput aghemim pani!” Kinik igham tovene, leso ival tisob to Isip tiwatag tighaze ye ighur Yosep inim ŋginiiŋ pa taan isob to Isip wa.
GEN 41:44 Ve kinik isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. You kinik to Isip. Aazne ve ila, tamtoghon to Isip irau tigham mbeb eta sorok muul maau. Yom uyok padi, ghoro tighami.”
GEN 41:45 Kinik iwaat Yosep iza paghu Zapenat-Panea. Ve igham ŋgeu eez, iza Potipera, natu liva Asenat ila inim Yosep azuwa. Potipera tonowen, ye ŋgeu to watooŋrau to ndug On. Sawa to Yosep ndaman toni irau tamoot ee saaŋgul (30), ye ipamundigin uraat to kinik to Isip ighuri ila nima. Tovenen ipul kinik, ve ilaghlaagh irau ndug ndug to Isip, ve ighitghita di pa uraat todi.
GEN 41:47 Ndaman liim ve ru to aniiŋ tiina ivot, aniiŋ to ivot izi taan to Isip, sorok maau. Katindi kat. Sawa tonenen, Yosep iŋgogoog aniiŋ, ve iluplupi ila ruum naol to lupuuŋ aniiŋ to tiyoon izi ndug tintina to Isip. Ye ighamgham tovene: Aniiŋ to ighaze itub igharau ndug tiina eta, nene uraata toni tighuri ilooŋ ila ruum to lupuuŋ aniiŋ to ndug tonenen.
GEN 41:49 Tovenen Yosep iŋgogoog aniiŋ ve iluplupi le katindi kat inimale magargaar to te, le irau tinini maau. Pasa, aniiŋ katindi kat.
GEN 41:50 Yosep azuwa Asenat to Potipera natu liva, ipoop Yosep le ndinatu ru, ghoro pitool tiina ivot.
GEN 41:51 Yosep iwaat natu aidaba iza Manase. Pasa, igham ŋgar ighaze: “Maaron igham ghou lolog imaagh pa pataŋani tiou toman siŋ tiou wa.”
GEN 41:52 Ve natu muria, Yosep iwaat iza Epraim. Pasa, igham ŋgar ighaze: “You nanepneep sualen, ve pataŋani naol tivot payou. Eemoghon Maaron igham mbeb popoia tivot inim tiou.”
GEN 41:53 Aniiŋ ivot tiina izi Isip irau ndaman liim ve ru le isob, ghoro ndaman liim ve ru to pitool ivot itaghon Yosep saveeŋ toni. Pitool tonowen, tiina kat. Ivot irau ndug tisob. Ve yes Isipa moghon, to adi aniiŋ. Eemoghon muri ghoro, pitool tonowen iwaghamun di paam. Tovenen titaŋ roran kinik pa adi aniiŋ. Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Anim tiou malep. Malmalimim ala to Yosep. Ve sa saveeŋ to ighaze ye isavia payam, yam alooŋa ve ataghoni.”
GEN 41:56 Pitool ivot inim tiina kat le irau ndug tisob to Isip, ghoro Yosep ikaak ataam pa ruum to lupuuŋ aniiŋ, ve yes Isipa tila tighol adi aniiŋ. Pasa, pitool iwaghamun tamtoghon kat irau ndug tisob to Isip.
GEN 41:57 Pitool ivot izi taan to Isip moghon maau. Ivot irau taan tisob le iwaghamun di kat. Tovenen ndug ndug tilala Isip ve tigholghol adi aniiŋ ila to Yosep.
GEN 42:1 Yakop inepneep izi taan Kanaan, ve ilooŋ tighaze aniiŋ inepneep izi Isip. Tovenen isaav pa ndinatu ighaze: “Ai, yam awambatutun gham ve anepneep pasa?
GEN 42:2 You nalooŋ tighaze aniiŋ ineep izi Isip. Amundig ve azila aghol aad aniiŋ. Leso tamaat sob, ve taneep mataad iyaryaar.”
GEN 42:3 Tovenen Yosep nditogha saaŋgul tigharaat di pa laghooŋ, ve timundig ve tizila pa Isip.
GEN 42:4 Eemoghon Yakop iŋguruut Yosep tazi Benyamin ineep. Pasa, ate katia pani ighaze yesŋa tila, nene pale mbeb eta iwaghamuni izi ataam luvuŋa.
GEN 42:5 Tovenen Yakop ndinatu toman ndug pida tamtoghonadi tilaagh tizila pa Isip pa tighol adi aniiŋ. Pasa, pitool tiina ivot izi taan Kanaan paam.
GEN 42:6 Sawa tonenen, Yosep inim ŋginiiŋ pa taan to Isip. Tovenen ndug ndug to tilala Isip pa gholiiŋ adi aniiŋ, tilala toni. Tauto sawa to Yosep nditogha tinim tivot Isip, yes paam tiŋarua tila, tiput aghedi pani, ve tighur naghodi izila taan.
GEN 42:7 Yosep ighita nditogha, ve rikia moghon mata ila ighilaal di. Eemoghon ivotia tau padi maau. Igham inimale ye ŋgeu to ndug ite ve ikankaan padi. Tovenen isaav ariaŋa padi inimale ŋarooŋ di ighaze: “Ai, yam to sa ndug? Anim pasa?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei to taan Kanaan. Ninim pa nighol amai aniiŋ.”
GEN 42:8 Yosep ighilaal nditogha. Eemoghon yes tighilaala maau.
GEN 42:9 Ye mata iŋgal vibiiŋ toni to muuŋ ighita, ve isaav padi ighaze: “Yam atoom. Yam sandiri! Yam anim pa andaŋgat taan tiei. Leso awatag dige sine to tirau malmal maau.”
GEN 42:10 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, tiina tiei, yei ninim pa ŋgar tovene maau. Yei mbesooŋa tiom, ninim pa nighol amai aniiŋ moghon.
GEN 42:11 Yei sandiri maau. Yei nisob tonene, tamamai ee moghon. Yei ndiran to kaarom maau. Avomai onoon moghon.”
GEN 42:12 Yosep isaav padi ighaze: “Maau. Yam anim pa andaŋgat taan tiei. Leso awatag dige sine to tirau malmal maau.”
GEN 42:13 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “O tiina tiei, yei tonene, olman eez to Kanaan ndinatu. Muuŋ, yei saaŋgul ve ru. Eemoghon tazimai eez, to ilale. Ve tazimai ite to muria kat, ye ineep toman tamamai izi Kanaan.”
GEN 42:14 Yosep isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ, tauto nasavia payam wa. Yam sandiri! Tovenen you nasaav ariaŋa payam ila kinik to Isip iza tovene:
GEN 42:15 You pale natoov gham, ve nakis gham aneep sualen le irau tazimim muria to yam asavia ne inim ivot tiou.
GEN 42:16 Tovenen ambaaŋ tamtoghon tiam eta imuul ila igham tazimim tonowen inim. Ve yam pida, pale asob alooŋ ala ruum to yabyabuuŋ, ve aneep ve asaŋan di le tinim tivot. Nene ataam to you naghaze natoov gham pani. Leso nawatag: Saveeŋ tiam onoon, ma kaarom? Ighaze tazimim inim ivot sualen maau, nene you nasaav ariaŋa payam ila kinik iza tovene: Yam sandiri!”
GEN 42:17 Ye isavsaav toman di le isob, ghoro ighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve tineep irau mboŋ tol.
GEN 42:18 Mboŋ tol tonenen isob, ghoro Yosep ila iŋgig di, ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. You namatughez pa Maaron ve naghaze nataghon ŋgar toni. Tovenen you pale naghur lemim ataam ite. Ataam tonene, ighaze yam ataghoni, nene pale aneep pooi.
GEN 42:19 Ighaze avomim onoon, ve agham kaarom payou maau, you pale nakis tamtoghon tiam eez ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ve yam pida avot ala, aghol amim aniiŋ, ve aghami amuul ala pa nditamim to tinepneep toman pitool we.
GEN 42:20 Ghoro agham tazimim to muria kat ne, ve yamŋa amuul anim. Leso nawatag naghaze saveeŋ tiam onoon, ve irau amaat maau.” Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve tiyok pani.
GEN 42:21 Ghoro timundig ve tiwasavon di tighaze: “Onoon kat. Sosor to muuŋ tagham pa taziid, tauto aazne atia iza toit. Pasa, sawa to taghur pataŋani pani, ye itaŋ roran ghiit ighaze lolood isamini. Eemoghon iit talooŋa maau. Tauto aazne, pataŋani iŋarua ghiit.”
GEN 42:22 Tovenen Ruben isaav padi ighaze: “Laak, you nasaav payam maau? Naghaze agham sosor pa taziid malep. Eemoghon yam alooŋ ghou maau. Tauto aazne, siŋ toni atia iza toit.”
GEN 42:23 Sawa to tisavsaav, Yosep neneeŋa, ve iloŋlooŋ di. Eemoghon yes tiwatagi maau. Pasa, ye igham inimale ye iwatag aliŋadi maau, ve isavsaav padi ila ŋgeu ite to itortoor saveeŋ ila yes aliŋadi.
GEN 42:24 Ye ilooŋ di tisavsaav, le lolo isami, ve ighaze itaŋ. Tovenen itoora, ighur muri padi, ve itaŋ. Itaŋ le isob, ghoro itoora mata ila padi, ve isavsaav toman di muul. Ghoro isaav pa yes ndaaba, ve tikau Simeon nima ila matadi, ve tighami tila.
GEN 42:25 Yosep igham saveeŋ pa yes mbesooŋa toni ighaze tinonog aniiŋ ila nditogha nakaral todi le tivon. Ve tipamuul yes eŋaeŋa yaam todi ila taudi nakaral todi. Ve tigham adi aniiŋ inim taman pa ataam paam. Tovenen yes mbesooŋa tila tigham uraat itaghon Yosep aliŋa.
GEN 42:26 Ghoro Yosep nditogha tipandid aniiŋ toman mburuguuŋ todi izala esele todi poghodi, ve tipamundigin laghooŋ todi tighaze timuul tila pa Kanaan.
GEN 42:27 Tilaghlaagh tila le mboŋ izi, tovenen tizi tigharaat inadi pa ghenooŋ. Todi eez ikaak nakaral toni avo ighaze igham esele toni a aniiŋ. Mata izila le ighita yaam toni inepneep.
GEN 42:28 Tovenen isaav pa yes pida ighaze: “Wai! Anim aghita mbeb eez ne. Yaam tiou, tighuri imuul ila nakaral tiou lolo.” Yes tilooŋ aliŋa, le tisob ruŋadi iza ve matughezaaŋ tiina igham di, ve tighaze: “Wai, vena to Maaron igham pait tovene?”
GEN 42:29 Yes timuul tila tivot to tamandi Yakop izi Kanaan, ghoro tipaes pani pa mbeb tisob to ivot padi izi Isip.
GEN 42:30 Tighaze: “Wai tamamai, daba to iŋgin taan to Isip, ye ŋgeu poia maau. Ye isavia saveeŋ ariaŋa inimale ŋarooŋ ghei, ve ighaze yei nila pa nindaŋgat taan todi.
GEN 42:31 Eemoghon yei nisaav pani nighaze: ‘Ee-e, yei tonene, sandiri maau. Yei ndiran to saveeŋ onoon.
GEN 42:32 Yei nisob tonene, tamamai ee moghon. Muuŋ, yei saaŋgul ve ru. Eemoghon tazimai eez, to ilale. Ve tazimai ite to muria kat, ye ineep toman tamamai izi Kanaan.’
GEN 42:33 “Yei nisaav pa daba tonowen tovene, ve isaav payei ighaze: ‘Yam pale apul tiam eez izi ineep toman ghou, ve yam pida aghol amim aniiŋ, ve aghami ala to nditamim to tinepneep toman pitool we. Eemoghon sawa to aghaze amuul anim, matamim iŋgal tazimim to muria kat ne, ve yamŋa anim. Leso nawatag naghaze yam sandiri maau, ve avomim onoon. Ghoro napul ŋgeu tiam to ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ivot, ve imuul ilat tiam. Ve nayok payam pa alaagh izi ndug tonene ve araukol.’”
GEN 42:35 Tipaes pa tamandi le isob, ghoro tigham nakaral todi tighaze tiliŋ aniiŋ izi. Eemoghon matadi izila nakaral todi lolodi, le yes eŋaeŋa tighita yaam todi ineep ila nakaral todi todi. Yesŋa tamandi tighita mbeb tonowen, le matughezaaŋ tiina igham di.
GEN 42:36 Ve tamandi Yakop isaav padi ighaze: “Yam agham ghou nanim mandaat pa ndinatug ru to tilaledi wa. Yosep ilale kat, ve aazne Simeon ana. Ve nene aghaze agham Benyamin paam. Aghita. Pataŋani naol to izaza tiou!”
GEN 42:37 Tovenen Ruben isaav pani ighaze: “Tamaŋ, ulooŋ. Yom irau unumeer ghou, ve upul Benyamin inim nimag ve yeru nila. You pale naghami imuul inim tiom. Ighaze maau, yom irau urab ndinatug ru timaat tinim atia.”
GEN 42:38 Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “Maau le maau kat! Natug tonene irau ilat toman gham maau. Pasa, togha Yosep, to ilale wa. Ve aazne, ye eŋgeni kat. You nanim olman waat ve moom iza payou wa. Ighaze ye ilat toman gham, ve pataŋani eta ivot pani izi ataam luvuŋa, nene pale lolog isami kat, ve namaat nazila ndug to mateeŋa.”
GEN 43:1 Sawa tonenen, pitool ivot inim tiina kat izi Kanaan.
GEN 43:2 Tovenen Yakop toman tamtoghon toni tighanghan aniiŋ to ndinatu tighami izi Isip le isob, ghoro Yakop isaav pa ndinatu ighaze tizila muul pa Isip, ve tighol adi aniiŋ.
GEN 43:3 Eemoghon Yuda isaav pani ighaze: “Tamaŋ, ŋgeu tonowen imogheer pa saveeŋ maau. Ye isaav ariaŋa kat payei ighaze nigham tazimai tonene ve yeiŋa nila. Ighaze maau, yei irau nila peria toni muul maau.
GEN 43:4 Tovenen ighaze yom uyokia Benyamin payei, nene pale nizila muul ve nighol am aniiŋ.
GEN 43:5 Ve ighaze maau, yei irau nila maau. Pasa, daba tonowen isaav ariaŋa payei. Ighaze nigham tazimai ve yeiŋa nila maau, irau nila peria toni muul maau.”
GEN 43:6 Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, ve iyaan di ighaze: “Pughu vena to apaesia tazimim ila to daba tonowen? Yam agham pataŋani tiina kat payou!”
GEN 43:7 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ŋgeu tonowen ighason roran ghei pa siŋ tiei ighaze: ‘Tamamim inepneep, ma imaat wa? Ve tazimim ite paam inepneep, ma maau?’ Tauto yei nipamuul ghasoniiŋ toni. Ve ŋgar toni to ighaze yei nigham tazimai tonene ve yeiŋa nizila, nene yei nikankaan pani.”
GEN 43:8 Ghoro Yuda isaav pa tama Israel muul ighaze: “Tamaŋ, uyokia pain tonene payou lak! Leso yeiŋa nizila Isip, ve nighol aad aniiŋ. Pa vene, pitool ghiit ve tasob tamatmaat. Yamŋa nditimbum, ve yei paam.
GEN 43:9 You nambua saveeŋ ariaŋa toman ghom tovene: Taug pale matag pani le irau naghuri imuul inim tiom. Ve ighaze naghami imuul inim iyoon ila matam maau, nene pale inim leg pughu, ve nambaad saveeŋ toni le irau sawa tiou isob ve namaat.
GEN 43:10 Ughita! Inimale ukis ghei pa savsaveeŋ maau, tone nizila ve nimuul niza ninim pae ru wa.”
GEN 43:11 Tovenen tamandi isaav padi ighaze: “Tambaŋa. Ighaze leed ataam ite paam maau, ghoro aghami ve yamŋa ala. Ve agham mbeb popoia pida to taan tonene inimale naunauŋ to vuzidi popoia, toman ai anoŋa popoia, bagil suru, aŋar, ve mbeb pida paam, ve anonog di tila nakaral tiam, ve aghami ala. Leso agham pa daba tonowen ve arab ate.
GEN 43:12 Ve agham yaam tiam muŋgina to tipamuula izila nakaral tiam lolodi, toman yaam pida paam, ve ala. Yaam muŋgina tonowen, aghuri imuul ila padi. Pasa, yes avaat matadi ikankaan, tauto tighur yaam tiam izila nakaral tiam lolodi muul.
GEN 43:13 Ve agham tazimim tonene paam ve yamŋa amundig ve ala to daba tonowen.
GEN 43:14 Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, pale igham ŋgeu tonowen lolo isamin gham, ve iyokia Simeon yesuru tazimim tonene payam. Leso yamŋa amuul anim. Ve ighaze maau, tambaŋa. Nazi nanim mandaat lak.”
GEN 43:15 Tovenen yes timundig, ve tigham mbeb popoia pida pa tirab daba to Isip ate, toman yaam muŋgina ve paghu pida paam, ve yesŋa Benyamin tizila pa Isip. Tila tivot to Yosep ve tiyoon ila mata, ve ye ighita Benyamin inim toman di paam. Tovenen isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ruum toni ighaze: “Ugham ndiran tonene tila ruum tiou, ve urab ŋgai eta, ve ugharaat amai aniiŋ. Leso yeiŋa nighan pa ndag maatu.”
GEN 43:17 Tovenen mbesooŋa tonowen itaghon Yosep aliŋa, ve igham Yosep nditogha ve tazi tila pa ruum toni.
GEN 43:18 Tila tivot izi ruum, le matughezaaŋ tiina igham di, ve lolodi imbumbu tighaze: “Wai! Yaam to tipamuula izila nakaral toit, tauto avaat saveeŋ igham ghiit. Avaat pughu tonene, to tigham ghiit tanim ruum toni. Aazne, pale daba tonowen imundig ikis ghiit, ve igham ghiit tanim mbesooŋa toni sorok, ve iyou esele toit paam tinim le.”
GEN 43:19 Tovenen tila peria ataam avo, ve tisaav pa mbesooŋa to iŋgin Yosep ruum toni tighaze:
GEN 43:20 “Tiina tiei, yei lemai saveeŋ ris payom. Muuŋ, yei ninim sualen, ve nighol amai aniiŋ. Eemoghon sawa to nimuul nila ve atemai izi ataam luvuŋa, nikaak nakaral tiei, ve nighita yaam tiei isob ineep ila nakaral tiei avodi. Yei nikankaan pa sei to ipamuula. Tovenen nigham yaam muŋgina tonowen ninim nighaze nighuri imuul ilat. Ve ninim toman yaam tiei pida paam pa nighol amai aniiŋ pani.”
GEN 43:23 Eemoghon mbesooŋa tonowen ipamuul aliŋadi ighaze: “Ai, agham ŋgar naol malep. Atemim izi. Yaam tiam to muuŋ aghami anim aghol aniiŋ pani, nene naghami wa. Maaron tiam to yamŋa tamamim ambesmbees pani, ye tau avaat iŋgooz lemim mbaliiŋ tonenen izila nakaral tiam lolodi.” Yesŋa tisavsaav le isob, ghoro mbesooŋa tonenen ila igham Simeon ivot, ve ighuri ila todi.
GEN 43:24 Ghoro igham di tilooŋ tila ruum, ve igham ya inim timen aghedi, ve ipan esele todi. Ve ipaes padi ighaze ndag iza inim bobodaaŋ, ghoro yesŋa tiina toni tighanghan. Tovenen yes tigharaat mbeb popoia pida to tighaze tigham pa Yosep, ve tisaŋan.
GEN 43:26 Ndag maatu, ghoro Yosep inim peria ruum. Nditogha ve tazi tigham mbeb popoiadi to tigham di tinim, ve tighur di tila toni, ghoro tiput aghedi pani, ve tighur naghodi izila pa taan.
GEN 43:27 Yosep ighason di pa nepooŋ todi, ve ighason di pa tamandi ighaze: “Vena, tamamim to muuŋ apaesia payou, ye ineep pooi, ma maau? Olman imaat, ma inepneep?”
GEN 43:28 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, tamamai to mbesooŋa tiom ne, mbeb eta ighami maau. Ye ineep pooi.” Ghoro tighur naghodi izila pa taan muul pa tipakuri.
GEN 43:29 Yosep mata ila le ighita tazi Benyamin to yesuru tinandi ee moghon. Tovenen ighason di ighaze: “Tazimim to muuŋ asavia payou, tau tonanan?” Ghoro isaav pani ighaze: “Aa natug, poia to Maaron iza tiom.”
GEN 43:30 Ye isaav tovene, le lolo isami kat pa tazi, ve rismoghon tone itaŋ ila matadi. Tovenen rikia moghon ipul di, ve ilooŋ ila ruum lolo ite ve itaŋ.
GEN 43:31 Itaŋ le isob, ghoro imen nagho, ipariaaŋ tau, ve ivot ila todi muul, ve isaav pa yes mbesooŋa tigham aniiŋ inim.
GEN 43:32 Sawa to tigham aniiŋ inim, tighur Yosep a izala toŋ toni, ve nditogha ve tazi adi izala toŋ ite. Ve yes Isipa to yesŋa tighanghan, aniiŋ todi izala toŋ ite paam. Pasa, yes Isipa lolodi pa tighanghan toman yes Hibrua maau.
GEN 43:33 Sawa to yes mbesooŋa tighur Yosep nditogha ve tazi pa nepooŋ, tighur di mboledi izi tipartaghon inimale nditinandi tipoop di. Ŋgeu aidaba imuuŋ, ve ila ila le imuul izi ŋgeu muria. Tovenen Yosep nditogha ve tazi avodi ikaak, ve tiwambatutun di.
GEN 43:34 Yosep ivureer aniiŋ popoia pida ila tau toŋ toni, ve mbesooŋa toni tighami tila, ve tireii pa nditogha ve tazi. Eemoghon aniiŋ popoia to tigham pa Benyamin, nene ilib kat pa nditogha todi. Tiŋgal aniiŋ pani pa liim. Tovenen Yosep toman nditogha ve tazi tighanghan ve tighunghun toman lolodi poia.
GEN 44:1 Yosep toman nditogha ve tazi tighanghan le isob, ghoro isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ruum toni ighaze: “Unonog aniiŋ izila nakaral todi lolodi le tivon, ve ughur tamtoghon eŋaeŋa yaam todi imuul izila nakaral todi avodi.
GEN 44:2 Ve ugham rubruub tiou to tigharaata pa silva ne, toman yaam to ŋgeu muria, ve uzeev di tizila nakaral toni avo.” Tovenen mbesooŋa tonowen ila igham mbeb itaghon Yosep aliŋa.
GEN 44:3 Tigheen le ndugizau, ghoro yes mbesooŋa to Yosep tighur Yosep nditogha ve tazi toman esele todi timuul tila.
GEN 44:4 Yes tipul ndug tiina, ve tilaagh tila ris, ghoro Yosep isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ruum toni ighaze: “Umundig ve ulaan taghon di ula. Sawa to uvot todi, usaav padi ughaze: ‘Ai, ŋgar poia to tiina tiou ipatooŋa payam, pughu vena to ayati pa ŋgar samia?
GEN 44:5 Yam ayub rubruub toni to ye ighunghun pani, ve ighitghita mbeb to muri pale ivot. Ŋgar to aghami, nene samia kat!’”
GEN 44:6 Yosep isavsaav pani le isob, ghoro mbesooŋa tonowen imundig, ve ilaan itaghon Yosep nditogha ve tazi ila, le ivot todi. Ghoro isavia Yosep aliŋa padi.
GEN 44:7 Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve tipamuul aliŋa tighaze: “Wai tiina, yom ughita ghei vena, to ugham saveeŋ tovene payei? Yei mbesooŋa tiom irau nigham ŋgar eta tovene maau. Maau le maau kat!
GEN 44:8 Ughita. Sawa to nimuul nila nivot taan Kanaan ve nikaak nakaral tiei, ruŋamai iza pa yaam tiei isob ineep izila nakaral tiei avodi. Eemoghon yaam tonowen, nighami imuul ilat wa. Tovenen pale niyub silva ve gol ila ruum to tiina tiom lolo pasa?
GEN 44:9 Tiina, ighaze yom undeeŋ rubruub tonowen ineep to tamtoghon tiei eta, nene pale tamtoghon tonenen imaat, ve yei pida ninim mbesooŋa pa tiina tiom.”
GEN 44:10 Mbesooŋa tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tiam poia. Eemoghon ighaze nandeeŋ rubruub tonenen ineep to tamtoghon tiam eta, nene ye eŋgeni moghon to pale inim mbesooŋa payou. Ve yam pida, lemim saveeŋ maau. Irau ala.”
GEN 44:11 Tovenen rikia moghon yes eŋaeŋa tisur nakaral todi todi izi taan, ve tikaak avodi. Leso mbesooŋa tonenen itiir di.
GEN 44:12 Ye itiir to ŋgeu olman muuŋ, ve itaghoni ila ila le indeeŋ rubruub tonenen ineep ila ŋgeu muria Benyamin nakaral toni lolo.
GEN 44:13 Nditogha tighita mbeb tonenen le atedi milia. Tauto tireep nonogiiŋa todi, ve tiit mburuguuŋ todi izala esele todi poghodi muul, ve timuul tila pa ndug tiina.
GEN 44:14 Yosep inepneep ruum toni, ve isasaŋan di. Yuda toman nditogha ve nditazi tinim peria toni muul, ve titap tizi ila Yosep nagho, ve tighur naghodi izila taan.
GEN 44:15 Yosep isaav padi ighaze: “Pughu vena to agham ŋgar tonene? Yam akankaan payou? Tamtoghon to inimale you, ye irau iwatag mbeb ŋgozaaŋ paam.”
GEN 44:16 Yuda ipamuul aliŋa ighaze: “Oo tiina tiei, yei lemai saveeŋ maau. Pasa, sosor tiei to ineep ghazooŋa wa. Pale nisaav vena? Pasa aazne, Maaron tau, to ipatooŋ sosor tiei ivot ighazooŋ. Tovenen tiina, yei nisob pale ninim mbesooŋa payom, yeiŋa tazimai to rubruub tiom ineep toni ne.”
GEN 44:17 Eemoghon Yosep isaav padi ighaze: “Ee-e, irau nagham tovene maau. Ŋgeu to rubruub tiou ineep toni, ye eŋgeni moghon to pale ineep ve inim mbesooŋa payou. Ve yam pida, amuul ala to tamamim. You leg saveeŋ payam maau.”
GEN 44:18 Ghoro Yuda ila igharau Yosep, ve isaav pani ighaze: “O tiina tiou, you mbesooŋa tiom. Yom izam tiina inimale kinik tau. Eemoghon naghaze nasavia saveeŋ tiou ris payom. Atem ghora, yabyab payou malep.
GEN 44:19 “Muuŋ, yom ughason ghei ughaze: ‘Tamamim inepneep? Ve lemim tazimim ite paam, ma maau?’
GEN 44:20 “Ve yei nipamuul ghasoniiŋ tiom nighaze: ‘Vee. Tiina tiei, tamamai yesuru tazimai muria, to tinepneep we. Tazimai tonowen, tamamai inim olman, ghoro tina ipoopa. Ve tinamai tonowen, ye ipoop ndinatu ru moghon. Ŋgeu olman imaat wa. Tovenen ŋgeu muria moghon to inepneep. Tamamai ipulpuli maau. Pasa, ye lolo pani kat.’
GEN 44:21 Tiina, yom ulooŋ saveeŋ tiei tonenen, tauto usaav payei ughaze nigham tazimai tonene inim, leso ughita pa taum matam.
GEN 44:22 “Ve yei nipamuul aliŋam nighaze: ‘Tazimai tonowen pale irau ipul tamamai ne maau. Pasa, ighaze ipuli, nene pale tamamai lolo isami, ve imaat.
GEN 44:23 Eemoghon yom usaav ariaŋa payei ughaze yei nigham tazimai tonene ve yeiŋa nimuul ninim. Ighaze maau, irau ninim peria tiom muul maau.’
GEN 44:24 “Sawa to nimuul nila nivot to tamamai, yei nipaesia aliŋam isob tonenen pani.
GEN 44:25 Nineep le muri ghoro, tamamai imbaaŋ ghei muul ighaze ninim tiom, ve nighol amai aniiŋ rita.
GEN 44:26 Tovenen yei nisaav pani nighaze: ‘Tamamai, yei irau nizila sorok maau. Pasa, ighaze yeiŋa tazimai nizila maau, nene irau nila nivot to daba tonowen maau. Tovenen uyokia tazimai payei, ghoro nizila. Ve ighaze uŋguruuta, nene pale nineep.’
GEN 44:27 “Tovenen tamamai to mbesooŋa tiom ne, isaav payei ighaze: ‘Yam awatag: Azuwag Rael ipoop leg ndinatug ru moghon.
GEN 44:28 Ve eez ipul ghou alok wa. Avaat mbeb sagsag eta ighani ila wa. Pasa, sawa tonenen ve inim, you naghita nagho muul maau.
GEN 44:29 Aghita. You nanim olman waat ve moom iza payou wa. Ighaze yam agham natug tonene ve ala, ve pataŋani eta ivot pani izi ataam luvuŋa, nene pale lolog isami kat, ve namaat nazila ndug to mateeŋa.’ “Tamamai aliŋa, tau tonene.
GEN 44:30 Tovenen tiina tiou, ughita. Tamamai, ghora, inim olman waat ve moom iza pani. Ighaze namuul nala toni, ve ye ighita tazimai tonene nagho maau, nene pale lolo isami kat ve imaat. Pasa, lolo pa natu tonene kat. Ve yei tonene pale ninim pughu pa mateeŋ toni.
GEN 44:32 Tiina tiou, you taug nambua saveeŋ ariaŋa toman tamamai naghaze you pale matag pa tazimai tonene le irau naghami imuul ila peria toni. Ve ighaze naghami imuul ila toni maau, nene pale inim leg pughu, ve nambaad saveeŋ toni ila tamamai mata le irau sawa tiou isob ve namaat.
GEN 44:33 Tiina, vena? Irau upul tazig kainaŋen tonene toman nditogha pida timuul tila to tamamai? Ve you pale nagham ina, ve naneep sualen, ve nanim mbesooŋa payom.
GEN 44:34 Pasa, ighaze tazig tonene inim toman ghou maau, pale namuul nala to tamaŋ vena? You lolog pa naghita pataŋani tovene iza toni maau.”
GEN 45:1 Yuda isavia saveeŋ tonene, le Yosep irau ipariaaŋ tau pa taŋiiz muul maau. Tovenen isaav aliŋa tiina pa yes uraata toni to yesŋa tiyondyood, ighaze: “Yam asob avot ala pumuri!” Yes tivot tila, ve yesŋa nditogha ve tazi eŋgendi tineep, ghoro ivotia tau padi.
GEN 45:2 Ye itaŋ aliŋa tiina. Tovenen tamtoghon pida to Isip to tineep tigharau di, tilooŋa ve tila tipaesia varu pa kinik.
GEN 45:3 Yosep isaav pa nditogha ve tazi ighaze: “You Yosep! Taug tonene! Onoon, tamaŋ inepneep?” Eemoghon yes irau tipamuul aliŋa maau. Pasa, ruŋadi iza le todi ilale.
GEN 45:4 Tovenen Yosep isaav padi muul ighaze: “Anim agharau ghou.” Yes tila tigharaui, ve isaav padi muul ighaze: “You Yosep! You tazimim to muuŋ yam agholia ghou nala to yes ndiran to raukoliiŋ. Ndiran tonowen, to tigham ghou nanim naneep izi Isip.
GEN 45:5 Eemoghon lolomim ipataŋan ve awasukun saveeŋ pa taumim malep. Onoon, yam agholia ghou. Tauto tigham ghou nanim naneep sualen. Eemoghon yam agham ŋgar tonenen sorok maau. Maaron tau, to imbaaŋ ghou namuuŋ payam nanim. Leso nauul tamtoghon katindi ve timaat sob, ve nakis di tineep matadi iyaryaar.
GEN 45:6 Pitool tonene ineep irau ndaman ru wa. Ve ndaman liim paam inepneep naghood sone. Ndaman liim tonenen, pale vazogiiŋ aniiŋ maau, ve taitaiŋ paam maau.
GEN 45:7 “Maaron imbaaŋ ghou namuuŋ payam nanim pa nauul gham, leso amaat sob. Tauto aazne, aneep pooi. Ve muri paam, papaghu tiam pale tineep pooi, ve iseeŋga tovene itaghoni taghoni gha ila.
GEN 45:8 Tovenen yam ambaaŋ ghou nanim sualen maau. Maaron tau, to imbaaŋ ghou nanim. Ve ye ighur ghou nanim daba pa kinik uraat toni. Tauto aazne, naŋgin mbeb toni tisob toman taan isob to Isip.
GEN 45:9 “You naghaze yam rikia amuul ala to tamaŋ, ve asavia aliŋag pani aghaze: ‘Natum Yosep aliŋa ilat payom tovene: Maaron ighur ghou nanim tiina, ve naŋgin taan isob to Isip. You naghaze yom upul taan Kanaan, ve rikia moghon uzi unum tiou. Uzuar malep.
GEN 45:10 Tovenen yamŋa ndinatum ve nditimbum, asob amundig, ve ayou ŋgai tiam toman mburuguuŋ tiam tisob, ve anim. Leso aneep agharau ghou izi taan suruvu to Gosen.
GEN 45:11 Pasa, pitool tiina tonene, ndaman liim inepneep sone. Eemoghon you taug pale naŋgin gham pa aniiŋ. Tovenen yamŋa tamtoghon tiom irau ambool pa mbeb eta maau.’”
GEN 45:12 Ghoro Yosep isaav padi muul ighaze: “Yam asob aghita katin ghou wa. Ve tazig Benyamin paam, ye ighita ghou. You Yosep. Taug to nasavsaav toman gham ne.
GEN 45:13 Tovenen yam ala ve asaav pa tamaŋ tovene: ‘Natum Yosep iza inim tiina kat izi taan Isip.’ Ve apaes pani pa mbeb tisob to yam aghita di izi sualen. Ghoro aghami ve rikia amuul anim.”
GEN 45:14 Ye isavsaav padi le isob, ve yesuru tazi Benyamin tiwasavagun di, ve titaŋ.
GEN 45:15 Ghoro Yosep isavag nditogha tisob, ve yesŋa titaŋ. Titaŋ le isob, ghoro lolodi poia ve avodi imbees.
GEN 45:16 Sawa to kinik to Isip yesŋa uraata toni tilooŋ tighaze toŋvetaz to Yosep tila tivot toni, igham di lolodi poia.
GEN 45:17 Tovenen kinik isaav pa Yosep ighaze: “Usaav pa tazim ve nditogham pa tipandid aniiŋ izala esele todi, ve timuul tila pa taan Kanaan.
GEN 45:18 Ghoro tigham tamamim toman ndizwadi ve ndinatudi, ve yesŋa timuul tinim tivot tiou. You pale napul taan pida to Isip to poia kat inim ledi. Leso tineep pooi, ve adi aniiŋ popoia katindi.
GEN 45:19 Ve usavia aliŋag padi tovene: Yes irau tigham karis pida to Isip ve tila. Leso tighur tamamim, toman ndizwadi ve ndinatudi tiza, ve timuul tinim.
GEN 45:20 Ighaze tipul mbeb todi pida izi Kanaan, matadi ila pani malep. Pasa, taug pale narabolini pa mbeb popoia pida to ndug tonene.”
GEN 45:21 Yakop ndinatu tila tigham uraat itaghon kinik aliŋa le isob, ghoro Yosep igham ledi karis pida, ve igham adi taman paam.
GEN 45:22 Ve irei ledi nonogiiŋa papaghu irau di. Eemoghon Benyamin, Yosep igham le nonogiiŋa papaghu liim, ve yaam silva irau 300.
GEN 45:23 Yosep ipandid mbeb popoiadi pida to Isip tizala esele nditamoot saaŋgul poghodi, ve isaŋgoor di tila to tama Yakop. Ve isaŋgoor esele paŋgaar saaŋgul toman aniiŋ naol naol paam. Leso sawa to timuul tinim, inim taman pa tama.
GEN 45:24 Ghoro Yosep ighur nditogha ve tazi tila. Ve isaav padi ighaze: “Ala ve akokook izi ataam luvuŋa malep.”
GEN 45:25 Tovenen yes tipul taan to Isip, ve tilaagh tila tivot to tamandi Yakop izi Kanaan.
GEN 45:26 Ghoro tipaes pani tighaze: “Tamamai, ulooŋ! Natum Yosep, ye imaat maau. Inepneep Isip we. Ve ye inim tiina, ve iŋgin taan isob to Isip.” Yakop ilooŋ saveeŋ todi, le ruŋa iza ve ŋgar toni isob. Eemoghon ighur ila maau.
GEN 45:27 Ve sawa to tipaesia Yosep aliŋa pani, ve ighita karis to Yosep isaŋgoor di tila padi leso tiza ve tizila pa Isip, ghoro tini iza ve lolo poia kat.
GEN 45:28 Tovenen isaav ighaze: “Onoon kat. Ghara naghur ila. Natug Yosep imaat maau. Ye inepneep. You pale nala ve naghita pataghaaŋ. Ve muri, ighaze namaat, namaat lak!”
GEN 46:1 Tovenen Yakop iyou mbeb toni tisob, ve yesŋa ndinatu ve nditimbu timundig, ve tizila pa Isip. Tilaagh tila le tivot ndug Ber-Seba, ghoro ye igham watooŋrau pa Maaron to tama Isak izi tonowe.
GEN 46:2 Mboŋ tonenen, itandag ighaze Maaron inim toni, ve ipoii ighaze: “Yakop, Yakop!” Yakop iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene.”
GEN 46:3 Ghoro Maaron isaav pani ighaze: “You Yoova. You Maaron to tamam Isak. Umatughez pa uzila taan Isip malep. Pasa, you pale nalat toman ghom pa laghooŋ tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim ival kat tonowe. Ve muri, you pale nagham gham amuul anim taan tonene. Ve sawa to mateeŋ tiom, natum Yosep tau pale ineep digem ve igharaat ghom.”
GEN 46:5 Tovenen Yakop toman ndinatu, nditimbu, ve ndirawa liva tiza karis to kinik to Isip isaŋgoor di padi ne, ve tipamundigin laghooŋ todi muul. Tipul ndug Ber-Seba, ve tilaagh toman ŋgai ve mburuguuŋ todi to tigham di izi Kanaan, ve tizila pa Isip.
GEN 46:8 Yakop papaghu toni to yesŋa tizila pa Isip ne izadi tovene:
GEN 46:9 Ruben, ye Yakop natu aidaba. Ruben ndinatu, nene: Anok, Palu, Ezron, ve Karmi.
GEN 46:10 Ve Simeon ndinatu, nene: Yemuel, Yamim, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. Saul tina, ye Kanaan tidi.
GEN 46:11 Levi ndinatu, nene: Koat, ve Merari.
GEN 46:12 Ve Yuda ndinatu, nene: Er, Onan, Sela, Peres, ve Zera. Eemoghon Er yesuru Onan timaat izi Kanaan. Yuda natu Peres, ye ipoop ndinatu nditamoot ru, izadi Ezron ve Amul.
GEN 46:13 Isakar ndinatu, nene: Tola, Pua, Yop, ve Simron.
GEN 46:14 Ve Zebulun ndinatu, nene: Seret, Elon, ve Yalel.
GEN 46:15 Yakop yesuru azuwa Lea tinepneep izi taan suruvu to Mesopotamia, ve tipoop ndinatudi nditamoot tonene toman natudi liva Dina. Tovenen Lea ndinatu ve nditimbu, yes irau tamoot ee saaŋgul ve tol (33).
GEN 46:16 Gat ndinatu, nene: Zipion, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, ve Areli.
GEN 46:17 Ve Aser ndinatu, nene: Imna, Isva, Isvi, ve Beria. Ve livudi iza Sera. Aser natu Beria ndinatu, nene: Eber ve Malkiel.
GEN 46:18 Tamtoghon saaŋgul liim ve eez (16) tonene, nene Lea liva mbesooŋa toni Silpa yesuru Yakop ndinatudi ve nditimbudi. Silpa tonene, Lea tama Laban igham pani inim mbesooŋa toni.
GEN 46:19 Yakop yesuru azuwa Rael ndinatudi, nene: Yosep yesuru Benyamin.
GEN 46:20 Sawa to Yosep inepneep izi Isip, yesuru azuwa Asenat tipoop ndinatudi ru, izadi Manase ve Epraim. Yosep azuwa Asenat, ye Potipera natu liva. Potipera, ye ŋgeu to watooŋrau to ndug On.
GEN 46:21 Benyamin ndinatu, nene: Bela, Beker, Asbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Upim, ve Art.
GEN 46:22 Tamtoghon saaŋgul ve paaŋ (14) tonene, nene Yakop yesuru azuwa Rael ndinatudi ve nditimbudi.
GEN 46:23 Dan ipoop natu ee moghon, iza Usim.
GEN 46:24 Ve Naptali ndinatu, nene: Yazil, Guni, Yezer, ve Silem.
GEN 46:25 Tamtoghon liim ve ru tonene, nene Rael liva mbesooŋa toni Bila yesuru Yakop ndinatudi ve nditimbudi. Bila tonene, Rael tama Laban igham pani inim mbesooŋa toni.
GEN 46:26 Tovenen Yakop ndinatu ve nditimbu to yesŋa tizila pa Isip, yes irau tamoot tol liim ve eez (66). Ve ndirawa liva, nene tinin di toman di maau.
GEN 46:27 Ve ighaze talup Yakop tau, ndinatu, ve nditimbu, toman Yosep ve ndinatu ru to yesuru azuwa Asenat tipoop di izi Isip, nene tinim tamoot tol saaŋgul (70). Yes tonene to tilup di ve tineep izi Isip.
GEN 46:28 Yakop toman ndinatu ve nditimbu tila tigharau Isip, ghoro imbaaŋ natu Yuda imuuŋ ila, ve isavia varudi pa Yosep ighaze tama inim ivot taan suruvu to Gosen wa.
GEN 46:29 Tovenen Yosep isaav pa uraata toni ve tigharaat karis pani, ghoro iza ve ila pa Gosen ighaze ighita tama. Ila ivot toni, ghoro isavagi ve itaŋ pani le mala.
GEN 46:30 Ghoro Yakop isaav pani ighaze: “Aa natug, you naghaze pa umaat wa. Eemoghon maau. Aazne, naghita ghom uneep matam iyaryaar. Ighaze namaat, namaat lak!”
GEN 46:31 Ghoro Yosep isaav pa nditogha ve tazi, toman tamtoghon todi pida to yesŋa tinim ne ighaze: “You pale namuul nala to kinik, ve napaes pani naghaze: ‘Tamaŋ, tazig ve nditoghag tipul taan Kanaan, ve tinim tivot wa.
GEN 46:32 Yes ndiran to ŋginiiŋ ŋgai. Tovenen tiyou ŋgai toman mburuguuŋ todi, ve tinim.’
GEN 46:33 You pale nala toni ve nasaav pani tovene. Ve alooŋ. Yes Isipa lolodi pa tilup toman ndiran to ŋginiiŋ ŋgai maau kat. Tovenen sawa to kinik ipoi gham ala toni, ve ighason gham pa uraat tiam, yam asaav pani tovene aghaze: ‘O tiina tiei, sawa to pain ghei ve inim aazne, yei tamtoghon to ŋginiiŋ ŋgai ninimale nditimbumai.’ Ighaze yam asaav pani tovene, ye pale iyok pa aneep izi taan suruvu to Gosen tonene.”
GEN 47:1 Yosep ila to kinik, ve ipaes pani ighaze: “O kinik, tamaŋ, tazig ve nditoghag tipul taan Kanaan ve tinim tivot Isip wa. Yes tinim toman ŋgai ve mburuguuŋ todi, ve aazne tineep izi Gosen. Tauto nagham tamtoghon todi pida tinim, leso ughita di.”
GEN 47:2 Ghoro igham nditogha liim tila tiyoon ila kinik mata.
GEN 47:3 Kinik ighita di, ve ighason di ighaze: “Yam aghamgham sa uraat?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, yei ndiran to ŋginiiŋ ŋgai ninimale nditimbumai.
GEN 47:4 Pitool tiina ivot izi taan Kanaan, ve ndug tonowen le kikiliiŋ irau to ŋgai tiei tighan ne maau. Tauto ninim nighaze nineep ninim loom izi ndug tiom tonene. Tiina tiei, vena? Irau uyok pa nineep izi taan suruvu to Gosen, ma maau?”
GEN 47:5 Kinik ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav pa Yosep ighaze: “Aazne, taum tamam ve toŋvetaz tiom, tauto tinim tivot leso tineep toman ghom.
GEN 47:6 Taan isob to Isip ineep ila nimam wa. Tovenen taum ughita taan sine to poia kat, ghoro ughur di tineep pani. Ighaze lolodi pa tineep izi taan Gosen, nene poia. Ve ighaze tamtoghon todi pida tiraua kat pa uraat to ŋginiiŋ ŋgai, ghoro ughur di tiŋgin ŋgai tiou paam.”
GEN 47:7 Ghoro Yosep igham tama Yakop ila iyoon ila kinik mata paam, ve Yakop ighur poia to Maaron iza toni.
GEN 47:8 Le isob, ve kinik ighasoni ighaze: “Aa olman tiou, ndaman tiom irau piiz?”
GEN 47:9 Yakop ipamuul aliŋa ighaze: “You naneep nanim loom izi taan irau ndaman tamoot liim tamoot ee saaŋgul (130) wa. Ndaman tiou katindi inimale to nditimbug maau. Ve nepooŋ tiou poia maau. Pataŋani naol tigham ghou.”
GEN 47:10 Yakop isavsaav pa kinik le isob, ve ighur poia to Maaron iza toni muul, ghoro ipuli, ve ivot ila.
GEN 47:11 Yosep ila igharaat nepooŋ to tama, nditogha, ve tazi, toman ndizwadi ve ndinatudi itaghon kinik aliŋa. Ye igham ledi taan poia kat to ineep izi taan suruvu to Ramses.
GEN 47:12 Ve ye tau iŋgin tama toman toŋvetaz toni pa adi aniiŋ, itaghon tamtoghon piiz to tineep ila ruum eŋaeŋa.
GEN 47:13 Sawa tonenen, pitool ivot tiina le tiina kat, ve iwaghamun yes Isipa ve yes Kanaana le tisami kat. Pasa, adi aniiŋ rita ineep muul maau.
GEN 47:14 Tovenen tiketkeet tilala to Yosep pa gholiiŋ adi aniiŋ, ve iyouyou yaam todi, ve ighurghuri ilala to kinik.
GEN 47:15 Tighamgham tovene, le Yosep iyou yes Isipa ve yes Kanaana yaam todi le isob kat. Ghoro yes Isipa tila to Yosep, ve titaŋ rorani tighaze: “O tiina tiei, yaam tiei ghora, isob kat. Ugham amai aniiŋ sorok! Ighaze yom uul ghei maau, nene pale nisob nimatmaat ila matam.”
GEN 47:16 Yosep ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze yaam tiam isob kat, ghoro agham ŋgai tiam tinim, ve aparabol pa amim aniiŋ.”
GEN 47:17 Tovenen ndaman ee moghon tonenen, yes tighamgham ŋgai todi tilala to Yosep, ve ye ighamgham adi aniiŋ, le iyou suvun hos, esele, makau, sipsip, ve mekmek todi tisob.
GEN 47:18 Ndaman tonenen inim ila, ve ndaman ite, ghoro yes Isipa timuul tila to Yosep, ve tisaav pani tighaze: “O tiina tiei, pataŋani tiei, irau niŋgooza payom maau. Ughita. Pitool tonene inepneep sone. Eemoghon yaam tiei toman ŋgai tiei, tauto uyou suvun di wa. Ve lemai mbeb eta muul pa nigham payom ne maau. Yei taumai moghon to ninepneep, toman taan tiei.
GEN 47:19 Tiina tiei, paam nisob nimatmaat ila matam pa pitool. Tovenen ughol ghei toman taan tiei, ve ugham amai aniiŋ pa nighan, ve ugham lemai uuv, leso nitoov vazogiiŋ di. Yei nisob pale ninim mbesooŋa pa kinik, ve taan tiei paam inim le. Leso nimaat sob, ve nineep matamai iyaryaar. Ighaze uul ghei maau, nene pale nisob nimatmaat, ve taan tiei ineep sorok.”
GEN 47:20 Tovenen Yosep ighol taan isob to yes Isipa inim kinik le. Pasa, pitool iwaghamun di le tisami kat. Tauto tamtoghon tisob to Isip tigholia taan todi isob ila pa kinik, ve tinim mbesooŋa pani.
GEN 47:22 Eemoghon yes ndiran to watooŋrau, yes tigholia taan todi ila pa Yosep maau. Taan todi ineep to taudi. Pasa, yes tinepneep ila kinik tau nima.
GEN 47:23 Yes Isipa to Yosep ighol taan todi, ye isaav padi ighaze: “Aazne, you naghol gham toman taan tiam, ve anim mbesooŋa to kinik wa. Tovenen you pale nagham lemim aniiŋ uve, leso avazog di. Muri, ighaze aniiŋ anoŋa ivot, yam pale avalagi inim ndouŋ liim, ve aghur ndouŋ eez imuul ila to kinik, ve ndouŋ paaŋ inim amim. Aghan pida, ve pida ineep pa avazog di.”
GEN 47:25 Yes tilooŋ Yosep saveeŋ toni, ve tiyok pani tighaze: “Tiina tiei, yom ugham poian ghei kat. Inimale yom uul ghei maau, tone nisob nimatmaat. Tovenen yei pale ninim mbesooŋa pa kinik, ve nimbees pani toman lolomai poia.”
GEN 47:26 Tauto Yosep ighur tutuuŋ eez pa yes Isipa tovene: Muri, ighaze aniiŋ anoŋa ivot, yes irau tilup aniiŋ, ghoro tivalagi inim ndouŋ liim, ve tighur ndouŋ eez imuul ila to kinik. Eemoghon yes ndiran to watooŋrau, aniiŋ isob to itubtub ila taan todi, nene ineep pa taudi. Pasa, kinik ighol taan todi inim le maau. Tutuuŋ tonene titataghoni sone.
GEN 47:27 Tovenen yes Israela tizila Isip, ve tila tineep izi taan suruvu to Gosen. Tinepneep tonowe, ve tamtoghon toman mbeb todi timasa le tinim naol kat.
GEN 47:28 Yakop ineep izi Isip irau ndaman saaŋgul liim ve ru, le ndaman toni irau tamoot liim, tamoot ru, ve liim ve ru (147).
GEN 47:29 Ghoro iyamaan tau ighaze sawa toni to mateeŋ inim igharau wa. Tovenen ipoi natu Yosep inim, ve isaav pani ighaze: “O natug, sawa to ighaze namaat, you naghaze namuul nala nagheen izi taan to tamaŋ ve nditimbug tigheen pani. Tovenen ighaze lolom payou, ghoro ughur nimam inim ŋgoig, ve umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou tovene: Yom pale utavia ghou izi taan tonene maau. Pale ugham patug ila Kanaan, ve utavia ghou tonowe. Ighaze utaghon aliŋag tonene, nene pale ipatooŋ ghom ighaze lolom ineep tiou kat, ve ugham ŋgar poia payou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.” Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Tamaŋ, ugham ŋgar naol malep. You pale nataghon aliŋam.”
GEN 47:31 Yakop isaav pani muul ighaze: “Saveeŋ to yom umbua toman ghou ne, you naghaze upariaaŋa ila Maaron mata le iyaryaaŋ kat.” Tovenen Yosep ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen. Ghoro Yakop ineep ila ina to ghenooŋ, ve itud, ve ipait Maaron toman lolo poia.
GEN 48:1 Tinepneep ila, ve tipaes pa Yosep tighaze: “Tamam imorooŋ.” Tovenen Yosep igham ndinatu ru, Manase yesuru Epraim, ve yesŋa tila tighaze tighita tama Yakop.
GEN 48:2 Tila peria, ve tamtoghon pida tipaes pa Yakop tighaze: “Olman, natum Yosep inim wa.” Olman Yakop ilooŋ saveeŋ tonene, ve ipariaaŋ tau, imundig mbole izi ina to ghenooŋ,
GEN 48:3 ve isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, ivot tiou izi ndug Lus to ineep ila taan to Kanaan, ve ighur poia toni iza tiou, ve isaav payou ighaze: ‘You pale nagham papaghu tiom timasa tinim ival, ve rumai katindi tivot ilat tiom. Ve you pale nagham taan tonene inim ledi. Leso tineep pani itaghoni taghoni gha ila.’”
GEN 48:5 Yakop iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “Ndinatum ru, Manase ve Epraim, you nanim taan to Isip sone, ve yamru azuwam apoop di izi sualen. You naghaze nagham di tinim leg ve tiyoon pa mbeb tiou raraate inimale Ruben ve Simeon to taug ndinatug kat.
GEN 48:6 Ve ighaze apoop muul, nene pale tinim yom taum lem, ve tineep ila nditoghadi ru Epraim ve Manase sambadi, ve tigham mbeb ila todi.
GEN 48:7 Sawa to napul taan to Mesopotamia, ve namuul nanim Kanaan le nagharau ndug Eprata, tinam Rael imaat izi ataam luvuŋa, ve natavia tonowe.” (Ndug Eprata, iza ite Betelem.)
GEN 48:8 Yakop isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro mata ila le ikus Yosep ndinatu ru. Tovenen ighasoni ighaze: “Sei masin tonanan?”
GEN 48:9 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Nene ndinatug ru to Maaron igham di payou izi sualen.” Yakop ighilaal di maau pasa, ye inim olman waat, ve mata irau ighita ndug muul maau. Ghoro Yakop isaav pa Yosep muul ighaze: “Ugham yesuru tinim tigharau ghou. Leso naghur poia to Maaron iza todi.” Tovenen Yosep igham ndinatu ru tila tigharau timbudi Yakop, ve ye isavag di.
GEN 48:11 Ghoro isaav pa Yosep ighaze: “Muuŋ, naghaze pa naghita ghom muul maau. Eemoghon Maaron igham poian ghou, tauto aazne naghita ghom, ve naghita ndinatum paam.”
GEN 48:12 Ghoro Yosep igham ndinatu ru tila saguan ris pa tama, ve ana iput aghe pa tama, ve ighur nagho izila taan.
GEN 48:13 Igham tovene le isob, ghoro imundig iyoon, ve nima ŋas ikis natu aidaba Manase, ve ighuri ineep ila pa tama nima waan, ve nima waan ikis natu Epraim, ve ighuri ineep ila pa tama nima ŋas.
GEN 48:14 Eemoghon Yakop iparabolin nima, le nima waan izala ŋgeu muria daba, ve nima ŋas izala ŋgeu olman daba.
GEN 48:15 Ghoro ighur poia to Maaron iza to Yosep toman ndinatu ighaze: “O Maaron, yom Maaron to timbug Abaram yesuru tamaŋ Isak. Nepooŋ toman laghooŋ todi, yesuru matadi iŋgalŋgal ghom ve titaghon ataam tiom. Sawa to tinaŋ ipoop ghou, ve inim imuul aazne, yom uŋgin ghou, ve matam payou.
GEN 48:16 Ve uvot tiou inimale aŋela, ve ugham mulin ghou pa pataŋani tiou to naol ne. Aazne, suŋuuŋ tiou iŋarua ghom naghaze ughur poia tiom iza to ndipain ru tonene. Leso papaghu todi timasa tinim naol izi taan, ve yeru tamaŋ Isak ve timbug Abaram izamai iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.”
GEN 48:17 Yosep ighita tama ighur nima waan izala natu muria Epraim daba, le irau lolo maau. Tovenen iit tama nima waan pa natu muria, ve ighaze ighuri ila natu olman Manase daba.
GEN 48:18 Ve isaav pa tama ighaze: “Tamaŋ, ugham vene malep. Nimam waan ila ŋgeu olman daba, ghoro poia.”
GEN 48:19 Eemoghon Yakop ilooŋ Yosep aliŋa maau. Isaav pani ighaze: “Natug, ŋgar to you naghami ne, nakankaan pani maau. You nawatagi. Natum Manase, papaghu toni pale timasa tinim naol, ve iza inim tiina paam. Eemoghon tazi iza pale ilib pani. Pasa, papaghu toni pale timasa tinim ival tiina kat, ve rumai katindi tivot ila toni.”
GEN 48:20 Tovenen sawa tonenen, Yakop ighur poia to Maaron iza to Yosep ndinatu ru, ve isaav padi ighaze: “Muri, ighaze yes Israela tighur poia to Maaron iza to tamtoghon, nene pale tiwaat izamim tighaze: ‘Maaron pale ighur poia toni iza tiam inimale igham pa Epraim yesuru Manase.’” Tovenen ye iit Epraim iza le ilib pa togha Manase.
GEN 48:21 Yakop ighur poia to Maaron iza to yesuru le isob, ghoro isaav pa Yosep muul ighaze: “Ulooŋ. Sawa tiou to mateeŋ inim igharau wa. Eemoghon Maaron pale ineep toman gham. Ve muri, ye pale igham gham amuul ala pa taan to nditimbumim ve nditamamim.
GEN 48:22 Ve ulooŋ. Muuŋ, you nagham pane toman buza tiou, ve yeiŋa yes Amora niparab le nalib padi. Tauto nagham ndug mbuŋa Sekem inim leg. You naghaze nait izam ilib pa nditogham izadi. Tovenen aazne, you napul taan tonowen inim lem. Ve taan pida, pale napuli ila pa nditogham.”
GEN 49:1 Yakop isavsaav toman Yosep le isob, ghoro ipoi ndinatu pida tinim, ve isaav padi ighaze: “Anim agharau ghou. Leso navotia mbeb to muri pale ivot payam.
GEN 49:2 Yam Yakop ndinatu, tamamim Israel to you. Anim alup gham ila matag, ve alooŋ saveeŋ tiou.
GEN 49:3 Ruben, yom natug aidaba. Sawa to paghug ve tapirig inepneep, you napoop ghom muuŋ. Tauto tapirig iza tiom, ve izam ve tapirim ilib pa nditazim.
GEN 49:4 Eemoghon yom irau uŋgin taum maau. Yom unumale yawaaŋa to ivot toman tapiri tiina. Yom uroron pa tamam maau, ve upamayaŋin ghou. Pasa, uzala inag to ghenooŋ, ve umogheer pa azuwag. Tovenen izam irau imuuŋ pa nditazim muul maau.
GEN 49:5 Simeon yesuru tazi Levi, ŋgar todi raraate. Yesuru ndiran to mbutuuŋ sorokin tamtoghon pa buza todi.
GEN 49:6 Tovenen lolog pa ŋgar todi maau, ve lolog pa lupuuŋ toman di maau. Pasa, yesuru atedi tuku, ve tirabrab sorokin tamtoghon timatmaat. Ve ŋgai paam, tiwaghamun di sorok.
GEN 49:7 Maaron tau pale ighur pataŋani iŋarua di. Pasa, malmaliiŋ todi, tiina kat. Irau lolodi isamin tamtoghon rita maau. Tovenen you pale nareu di toman papaghu todi le timbiriis tila tineep ila toŋvetaz todi lolodi.
GEN 49:8 Yuda, nditogham ve nditazim pale tipait izam. Pasa, yom pale ukis koiamŋa luadi. Tovenen nditogham ve nditazim pale tiput aghedi payom, ve tipait ghom.
GEN 49:9 Yuda, yom unumale laion paghu to tapiri tiina ve tamtoghon timatughez pani. Yom unum laion to ighan ŋgai sagsag pida le isob, ve izi igheen. Sei irau imatughez maau ve imogheer pani? Maau.
GEN 49:10 Yuda toman papaghu toni pale tikis titi to kinik, ve tighamgham pooz ila le irau titi tonowen tamtoghona kat inim ivot. Ghoro ye tau ikisi, ve ndug ndug tineep ila samba.
GEN 49:11 Yuda papaghu toni pale tineep pooi izi taan todi, ve tirau aniiŋ ve vaen, ve titub le naghodi popoia. Irau timbool pa mbeb eta maau.
GEN 49:13 Zebulun papaghu toni pale tineep tigharau te, ve ledi soso poia pa waaŋ tilooŋ tila. Taan todi pale ila imuul izi ndug Sidon.
GEN 49:14 Isakar papaghu toni pale tinim esele to bide tapiri. Eemoghon ye igheen sorok ila bodbodaaŋ to nakaral to aniiŋ ineep ila. Pale tighita tighaze taan todi, nene poia pa tineep pani ve tigham uraat. Tovenen yes pale tigham uraat tiina. Ve tamtoghon todi pida pale tinim mbesooŋa sorok, ve tigham uraat pataŋani.
GEN 49:16 Dan papaghu toni pale tinim rumai kainaŋen eez to yes Israela, ve tigham uraat pa gharatooŋ pataŋani to tamtoghon. Yes ival maau. Eemoghon pale tiwaghamun koiadi tinimale moot samia to ineep ataam dige ve isasaŋan. Ighaze tamtoghon eta ilaan toman hos toni inim, nene pale rikia moghon iŋaaŋ hos aghe, ve ŋgeu to ineep izala hos pogho, itap izi taan.
GEN 49:18 O Yoova, you nasaŋan ghom pa ugham mulin ghou.
GEN 49:19 Gat papaghu toni koiadi pale tinim pa tireu di. Eemoghon yes pale tiparab ariaŋa, ve tinaan di tighau tila.
GEN 49:20 Taan to Aser pale ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ popoia naol to kinik lolodi pani, titub ila.
GEN 49:21 Naptali, papaghu tiom pale tinim mekmek sagsag to tilaghlaagh sorok titaghon taudi lolodi, ve tipopoop ndinatudi to paghunadi kat.
GEN 49:22 Yosep papaghu toni pale tinimale ai vaen to iyoon igharau ya, ve boga titub tila saguan le tilib pa sirsiir, ve ighur anoŋa popoia katindi tivot.
GEN 49:23 Yosep koia tipamundigin malmal pani, ve tinaana tighaze tivanegi imaat. Eemoghon tiraua maau.
GEN 49:24 Pasa, Maaron ariaŋa to Yakop, ye ŋginiiŋ to yes Israela, ve inim inadi ariaŋa to yoŋgaaŋ. Tauto Yosep nima tuŋia pa pane toni, ve ivaneg rikrikia.
GEN 49:25 Yosep, Maaron to tamam pale iuul ghom. Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, pale ighur poia toni iza tiom toman papaghu tiom, ve igham uman to sambam izi payam, ve igham ya to taan lolo iza payam paam. Ve ighur poia toni iza to ndiliva tiam, leso tipoop ndinatumim katindi.
GEN 49:26 Yom tamam you. Poia to Maaron ighuri iza tiou, nene tiina kat. Itatab lolooz tintina to tiyondyood irau sawa isob. Ilib pa poia toni to muuŋ iza to nditimbug. Poia tovene pale iza to Yosep toman papaghu toni, ve ipambood di inimale moghar to ineep izala dabadi. Pasa, ye inim daba pa nditogha.
GEN 49:27 Benyamin, ye inimale ŋgavuun sagsag to pitoola ve ilaghlaagh. Mboŋmaagh to naol ne, ighanghan mbeb to ye irabrab di. Ve rabrab to naol, ivavalag mbeb to ye igham di, ve ireirei di pa ndita.”
GEN 49:28 Nenen yes Israela rumai todi saaŋgul ve ru. Sawa to tamandi Yakop ighaze imaat, ye ighur poia to Maaron iza todi. Ve saveeŋ to ye isavia pa ndinatu, nene: deŋia pa yes eŋaeŋa.
GEN 49:29 Yakop ighur poia to Maaron iza to ndinatu le isob, ghoro avo iyaryaaŋ padi ighaze: “You naghaze napul gham tonene, ve nala naneep toman siŋ tiou pida to timaat wa. Sawa to namaat, yam agham ghou nala, ve aghur ghou nalooŋ nala yaam saambu to ineep izi taan Makpela. Leso nagheen toman tamaŋ ve timbug. Yaam saambu tonowen, muuŋ timbug Abaram igholi ila to Epron, ye Hit taamdi. Ineep igharau ndug Mamre to Kanaan we.
GEN 49:31 Pasa, yaam saambu tonowen, to tighur Abaram yesuru azuwa Sara, ve Isak yesuru azuwa Rebeka tilooŋ tila. Ve you naghur azuwag Lea ana ilooŋ ila paam.
GEN 49:32 Tovenen yaam saambu to Abaram igholi ila to yes Hita, you naghaze aghur ghou nalooŋ nala nagheen tonowe paam.”
GEN 49:33 Olman Yakop ighur saveeŋ izi to ndinatu le isob, ghoro iyoot aghe izala ina to ghenooŋ, iyavan, ve imaat.
GEN 50:1 Yosep ighita tama Yakop imaat, ve itap izala pogho, isavagi, ve itaŋ.
GEN 50:2 Itaŋ le isob, ghoro isaav pa yes mbesooŋa toni to tighamgham uraat pa yes mateeŋa patudi, ve tigharaat tama paatu. Leso isami rikia sob, ve ineep mala. Tovenen yes tila ve tigham uraat pa Yakop paatu itaghon gabuadi, le irau mboŋ tamoot ru (40). Pasa, uraat tonowen ikis di sawa mala tovene. Yes Isipa paam titaŋ pa olman Yakop, ve tineep ila moŋiiŋ le irau mboŋ tamoot tol saaŋgul (70).
GEN 50:4 Tinepneep le sawa to moŋiiŋ isob, ghoro Yosep isaav pa yes uraata to tiŋgin kinik ruum toni: “Ighaze lolomim payou, ghoro agham naghog, ve ala asavia aliŋag pa kinik tovene:
GEN 50:5 Sawa to tamaŋ ineep mata iyaryaar, ye isaav payou ve nambua saveeŋ ariaŋa tomani ila Maaron mata tovene: Sawa to ye imaat, you pale nagham paatu ila taan Kanaan, ve naghuri ilooŋ ila yaam saambu to ye tau igharaata tonowe. Tovenen naghaze naghason kinik. Irau iyok payou, ve nala natavia tamaŋ paatu tonowe? Natavia le isob, ghoro namuul nanim.”
GEN 50:6 Kinik ilooŋ ghasoniiŋ toni, ve iyok pani ighaze: “Poia. Ula utavia tamam izi taan Kanaan itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom to ugham pani.”
GEN 50:7 Tovenen Yosep yesŋa nditogha, tazi, ve tamtoghon todi pida timundig, ve tigham tamandi Yakop paatu tighaze tila titavia izi taan Kanaan. Yes uraata to kinik to tiŋgin ruum toni, yesŋa daba to Isip tisob timundig toman di, ve yesŋa tila. Pida tiza hos, pida tiza karis, ve pida tilaagh taan. Tovenen yes to tilaagh toman Yosep, yes ival kat. Eemoghon Yosep yesŋa nditogha ve tazi tipul ndizwadi toman ndinatudi ve ŋgai todi tizi tineep izi taan Gosen.
GEN 50:10 Tilaagh tila le tivot ndug to losiiŋ wit to ineep igharau ndug Atat izi ya Yordan paŋa ite. Ghoro tipamundigin taŋiiz muul pa Yakop ve titaŋtaŋ tovene le irau mboŋ liim ve ru. Titaŋ tiina kat.
GEN 50:11 Tovenen yes Kanaana to tineep ndug tonowen tilooŋ taŋiiz todi, ve tighaze: “Wai, nowe yes Isipa lolodi isami tiina kat, tauto titaŋtaŋ we.” Pughu tonene to tiwaat ndug tonowen iza ‘Abel Mizraim.’ Ndug tonowen ineep ila ya Yordan paŋa ite.
GEN 50:12 Tovenen Yakop ndinatu titaghon aliŋa, ve tigham tamandi paatu ila taan Kanaan, ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu to ineep izi taan Makpela. Taan to yaam saambu tonowen ineep ila, muuŋ Abaram igholi ila to Epron, ye Hit taamdi. Leso titavia mateeŋa todi tonowe. Yaam saambu tonowen ineep igharau ndug Mamre.
GEN 50:14 Tighur Yakop paatu ilooŋ ila yaam saambu tonenen le isob, ghoro Yosep yesŋa nditogha, tazi, ve yes ival to tilaagh toman di, timuul tizila pa Isip.
GEN 50:15 Yakop imaat, ghoro matughezaaŋ igham Yosep nditogha ve tighaze: “Aiss, tamaan imaat wa. Ighaze Yosep mata iŋgal ŋgar samia to muuŋ tagham pani ve ighaze iyati, sa pale ivot pait? Pale tagham vena?”
GEN 50:16 Tovenen aliŋadi ila pa Yosep tighaze: “Tamaan imaat sone, ve ighur saveeŋ izi tiei tovene:
GEN 50:17 ‘Yam ala ve asavia aliŋag pa natug Yosep tovene: Yom irau lolom isamin nditogham, ve upul sosor todi, ve lolom imaagh pa ŋgar samia to tigham payom.’ Tamaan isaav tovene, tauto yei mbesooŋa to Maaron to tamaan imbesmbees pani, nitaŋ roran ghom nighaze: Lolom isamin ghei, ve upul sosor tiei.” Yosep ilooŋ saveeŋ todi, ve itaŋ.
GEN 50:18 Ghoro nditogha taudi tila tivot toni, ve titap tizi ila mata, ve tisaav pani tighaze: “Ulooŋ. Yei tonene pale nisob ninim mbesooŋa payom.”
GEN 50:19 Eemoghon Yosep isaav padi ighaze: “Yam amatughez malep. You Maaron, leso naghur atia payam? Maau.
GEN 50:20 Muuŋ, yam aghaze awaghamun ghou. Eemoghon ŋgar tiam samia tonanan, Maaron itoora inim mbeb poia. Nene ataam to ye iuul tamtoghon katindi. Tauto timaat maau, ve aazne tineep matadi iyaryaar.
GEN 50:21 Tovenen yam amatughez malep. You taug pale naŋgin gham, toman ndizwamim ve ndinatumim, ve nauul gham pa amim aniiŋ ve sa mbeb to ambool pani.” Yosep isavia saveeŋ luuma tonene pa nditogha, tauto irab atedi, ve lolodi poia muul.
GEN 50:22 Yosep toman nditogha ve tazi tinepneep izi Isip, le Yosep ndaman toni irau tamoot liim ve saaŋgul (110).
GEN 50:23 Ye ighita nditimbu ve saas to Epraim, ve ighita Manase natu Makir ndinatu paam, ve igham payamyam padi inimale tau toni.
GEN 50:24 Yosep iyamaan tau ighaze sawa toni to mateeŋ igharau, ve isaav pa nditogha ve tazi ighaze: “Sawa tiou to mateeŋ igharau wa. Eemoghon Maaron tau pale mata payam, ve iŋgin gham aneep pooi. Ve muri, ye pale igham gham apul ndug tonene, ve amuul ala aneep izi taan Kanaan itaghon saveeŋ ariaŋa to ye imbua toman Abaram, Isak, ve Yakop.”
GEN 50:25 Ghoro isaav ariaŋa padi ighaze: “Maaron pale mata payam ve iuul gham, leso apul ndug tonene, ve amuul ala pa taan Kanaan. Sawa tonenen ighaze ivot, ghoro agham tuag ve alaagh tomani.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve timbua saveeŋ tomani tighaze pale titaghon aliŋa.
GEN 50:26 Tovenen Yosep ndaman toni irau tamoot liim ve saaŋgul (110), ghoro imaat. Yes Isipa tigharaat paatu leso imbuuz sob, ve tizeeva ila ndawawa lolo to Isip we.
EXO 1:1 Yes Israela to yesŋa tamandi Yakop, ve ndizwadi ve ndinatudi tizila pa Isip ne izadi tovene: Ruben, Simeon, Levi, Yuda, Isakar, Zebulun, Benyamin, Dan, Naptali, Gat ve Aser. Yakop iza ite Israel. Papaghu toni to yesŋa tizila Isip, yes irau tamoot tol saaŋgul (70). Ve natu Yosep, ye imuuŋ ila ineep pataghaaŋ wa.
EXO 1:6 Yosep imaat, ve tazi toman nditogha ve tamtoghon todi pida to yesŋa tizila Isip pa sawa tonenen, tineep tonowe le tisob timatmaat paam.
EXO 1:7 Eemoghon yes Israela tipopoop, ve papaghu todi timasa le tinim ival kat ve taan to yes Isipa ivon padi. Tovenen tapiridi ighaze ilib padi.
EXO 1:8 Yes Israela tineep tonowe irau ndaman ndaman, ghoro kinik paghu eez ivot ve igham pooz izi Isip. Kinik paghu tonowen, ye iwatag Yosep uraat toni rita maau.
EXO 1:9 Tovenen isaav pa yes Isipa ighaze: “O, aghita ghiit wa? Aazne, yes Israela timasa tinim naol ve paam tapiridi ilib pait.
EXO 1:10 Tovenen iit irau tagham ŋgar pooi, ve takaal ataam eta pa tatatan tapiridi. Pa vene, tivot tinim ival kat ve tilib pait. Ve ighaze malmal eta imundig, nene pale tila toman koiaad, ve tiparab toman ghiit ve tilib pait, ghoro tipul taan toit ve tighau tila.”
EXO 1:11 Tovenen yes Isipa tigham yes Israela tinim mbesooŋa sorok padi, ve tighur ŋginiiŋa ariaŋadi pa tiŋgin di. Yes ŋginiiŋa tonowen tighur uraat pataŋani kat padi, leso titatan di. Tigham di tipamundigin ndug papaghu ru, leso tilup aniiŋ toman mbeb pida to kinik tila tonowe. Ndug eez, iza Pitom, ve ite iza Ramses.
EXO 1:12 Yes Isipa tigham samin yes Israela ve tighur uraat pataŋani naol padi. Leso titatan di ve tapiridi isob. Eemoghon tiraua maau. Yes Israela tivotvot tinim naol le naol kat, ve tila tineep irau taan isob to yes Isipa. Tovenen yes Isipa timatughez padi.
EXO 1:13 Tauto tiŋgal matadi pa uraat pida paam to pataŋani le pataŋani kat. Lolodi isamin di rita maau.
EXO 1:14 Tigham le yes Israela nepooŋadi isami kat. Pasa, tighurghur uraat pataŋani kat padi. Tigham di tigharaat brik ve tirei ruum, ve tigham uraat ariaŋa pa uum paam. Ve sawa isob to yes Israela tighamgham uraat, yes Isipa lolodi isamin di rita maau.
EXO 1:15 Ghoro kinik to Isip ipoi Hibru tidi ru tinim. Eez iza Sipra, ve ite iza Pua. Yesuru uraat todi to tipapopan ndiliva to yes Hibrua. Kinik isaav padi ighaze: “Alooŋ. Sawa to apapopan Hibru tidi, aghita ndinatudi. Ighaze nditamoot, arab di timaat. Ve ighaze ndiliva, ghoro apul di tineep.”
EXO 1:17 Eemoghon ndiliva ru tonowen timatughez pa Maaron. Tovenen titaghon kinik aliŋa maau, ve tipul ndipain nditamoot tineep.
EXO 1:18 Tovenen kinik ipoi yesuru timuul tinim, ve ighason di ighaze: “Pughu vena to yamru azoor aliŋag, ve apulpul ndipain nditamoot to yes Hibrua tineep?”
EXO 1:19 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, Hibru tidi, popaaŋ todi, inimale Isip tidi maau. Pasa, yes ndiliva ariaŋadi, ve tipopoop rikia moghon. Sawa to yeru nilaghlaagh sone, yes tipoop wa!”
EXO 1:20 Ndiliva ru tonenen timatughez pa Maaron ve titaghon ŋgar toni. Tovenen ye igham poian di, le anadi tipoop ledi ndinatudi paam. Ve yes Israela tivotvot le tinim ival le ival kat. Ve tapiridi paam ivot inim tiina kat.
EXO 1:22 Tovenen kinik isaav ariaŋa pa ival tiina to Isip ighaze: “Ndipain nditamoot to Hibru tidi tipoop di, yam apiyaav di tisob tila ya Nil. Ve ighaze ndiliva, ghoro apul di tineep.”
EXO 2:1 Sawa tonenen, tamoot eez ve liva eez to Israel, yesuru tivai. Pughudi ee moghon. Yesuru tivot ila to Levi.
EXO 2:2 Liva apo, ve ipoop tamoot. Ye ighita natu poia kat. Tovenen iŋgooza ineep irau kaiyo tol le inim olman ris.
EXO 2:3 Ghoro irau iŋgooza muul maau. Tovenen igham ti to tivavaii pa mbeb inimale vivib, ve iŋgal mbeb inimale ndimir ma bagil ila ipoon ti tonowen sambudi, leso ya ilooŋ ila sob. Ghoro ipagheen natu ilooŋ ila, ve ighami ila ighuri ila vivib lolo to titub titaghon ya Nil dige.
EXO 2:4 Pain tonowen livu iyooŋ saguan, ve mata ilala pani ighaze ighita sa mbeb pale ivot pani.
EXO 2:5 Sawa tonenen kat, kinik to Isip natu liva toman ndiliva mbesooŋa toni pida, tizila pa ya Nil, leso kinik natu liva iririu. Tovenen ndiliva mbesooŋa toni tilaghlaagh taghon ya dige, ve ye iriririu. Mata ila le ighita ti tonowen ipotpot ila vivib lolo. Tovenen imbaaŋ liva mbesooŋa toni eez ila ighami inim.
EXO 2:6 Kinik natu liva ikaak ti avo, ve ighita pain kainaŋen ighengheen ve itaŋtaŋ. Tovenen lolo isamini, ve isaav ighaze: “Alei, nene avaat Hibru tidi eta natu!”
EXO 2:7 Rikia moghon ve pain kainaŋen livu inim peria todi, ve ighason kinik natu liva ighaze: “Vena? Irau nala nakaal liva eta to yes Hibrua, ve naghami inim? Leso iŋgin pain tonanan payom, ve igham payamyam pani.”
EXO 2:8 Kinik natu liva iyok pa ŋgar toni ighaze: “Poia kat. Ula.”
EXO 2:9 Tovenen ye ila igham pain tiina ve yesuru timuul tila to kinik natu liva. Ghoro kinik natu liva isaav pa pain kainaŋen tiina ighaze: “Ugham pain tonene ula, ve uŋgini payou ve ugham payamyam pani. Pale nagharaat ghom.” Tovenen pain kainaŋen tau tiina ighami ila, ve igham payamyam pani.
EXO 2:10 Pain tonowen itub le inim olman ris, ghoro tiina ighuri imuul ila to kinik natu liva, ve ighami inim natu. Kinik natu liva iwaat pain tonenen iza Mose. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Pain tonene ineep ya dige, ve naghami iza.”
EXO 2:11 Mose itub inim olman, ve sawa eez, ye ila ighaze ighita ndita Hibrua. Ila ivot todi ve ighita uraat pataŋani to tighamghami. Ve ighita ŋgeu eez to Isip irab toŋvetaz toni eez to Hibru.
EXO 2:12 Mose mata ines, le ighita tamtoghon eta maau. Tovenen ila ivool to ita ite, ve irab Isip taamdi tonowen imaat. Ghoro italaaz magargaar ve izeev paatu ila ve ilalai, leso iŋgooza.
EXO 2:13 Mboŋ ndugizau, ve ila ighaze iŋgig ndita tonowen muul. Ilaghlaagh ila le ighita Hibrua ru tipaparab. Tovenen ighason ŋgeu to igham sosor ve ipamundigin malmal ighaze: “Wai, urab sorokin itam ite pasa?”
EXO 2:14 Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Yom sei ighur ghom unum tiina pa uŋgin ghei ve ugharaat pataŋani tiei? Ma vena? Yom ughaze urab ghou namaat nanimale Isip taamdi to noor urabi imaat ne?” Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve mata iŋgal ighaze: “Wai, ŋgar to you naghami, tamtoghon avaat tiwatagi wa.” Tovenen imatughez ve ighau.
EXO 2:15 Sawa to kinik to Isip ilooŋ Mose varu pa ŋgar to ighami, ikaala ighaze irabi imaat. Eemoghon Mose ighau ila pa yes Midiana taan todi wa. Ila ivot tonowe, ve ate izi igharau ya taiŋ eez dige.
EXO 2:16 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Reguel. [Reguel iza ite Yetro.] Ye ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana, ve ndinatu liva irau liim ve ru. Sawa to Mose ineep igharau ya tonowen dige, Reguel ndinatu liva tinim tighaze titib ya ve tipaghun sipsip ve mekmek todi.
EXO 2:17 Mala maau ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tivot, ve tighaze tizurun ndiliva tonowen tighau. Eemoghon Mose imundig ivool todi, ve ipaghun sipsip toman mekmek todi.
EXO 2:18 Ghoro ndiliva tonowen timuul tila pa tamandi Reguel. Ye ighita di, ve ighason di ighaze: “Wai, pughu vena to ŋgaramus ala ve rikia moghon amuul anim?”
EXO 2:19 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nila nivot izi ya, ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tighaze tizurun ghei. Eemoghon ŋgeu eez to Isip ivool tiei, ve iuul ghei pa tibuuŋ ya, ve ipaghun sipsip ve mekmek toit paam.”
EXO 2:20 Tamandi ilooŋ saveeŋ todi, ve ighason di ighaze: “Wai, tau sine? Pughu vena to apuli ineep? Aghami ve yamŋa anim maau? Rikia moghon amuul ala, ve aghami inim. Leso itiŋa taghan.” Tovenen tila tigham Mose, ve yesŋa timuul tinim.
EXO 2:21 Reguel ighaze Mose ineep toman di. Tovenen Mose iyok pa ŋgar toni, ve Reguel igham natu liva eez pa Mose ve ivaii. Iza Sipora.
EXO 2:22 Yesuru tineep le Sipora apo, ve ipoop natu tamoot. Mose iwaat iza Gersom. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Muuŋ, naneep nanim loom tonowe.”
EXO 2:23 Ndaman katindi inim ila, ghoro kinik to yes Isipa imaat. Eemoghon yes Isipa tighamgham samin yes Israela, ve tighurghur uraat pataŋani padi sone. Tigham le matadi siŋi iyaat. Tovenen yes Israela titaŋtaŋ ve tikausim pa ledi ulaaŋ.
EXO 2:24 Maaron ilooŋ taŋiiz todi, ve mata iŋgal imuul ila pa saveeŋ to muuŋ ye imbua toman nditimbudi Abaram, Isak ve Yakop.
EXO 2:25 Ye ighita yes Israela tineep ila pataŋani tiina lolo. Tovenen igham ŋgar tiina padi.
EXO 3:1 Mose iŋginŋgin sipsip ve mekmek to rawa Yetro. Yetro, ye ŋgeu to ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana. Sawa eez, Mose igham sipsip ve mekmek to Yetro, ve ila pa ndug balim. Ipul ndug to moghon moghon ilaghlaagh pani, ve isakia laghooŋ ila ivot lolooz Orep pughu. Lolooz tonowen, nene lolooz patabuaŋ to Maaron. Iza ite Sinai.
EXO 3:2 Mose inepneep tonowe, ve Mbaŋooŋa to Yoova ivot toni inimale yab ighan ila ai kainaŋen eez. Mose ighita yab tonowen iyaryaar kat, eemoghon ighan ai maau.
EXO 3:3 Tovenen igham ŋgar naol ighaze: “Wai, nowe sa? Mbeb tonowen, ghitooŋa ite kat. Pughu vena to yab iyaryaar ila ai tonowen, eemoghon ighani maau? You pale nala nagharaui, ve naghita poiani.”
EXO 3:4 Tovenen Mose ilaagh iŋarua ai tonowen ila ighaze ighita poiani. Eemoghon Yoova ineep ila ai tonowen, ve ighita Mose inim, ve ipoii ighaze: “Mose, Mose!” Mose iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene.”
EXO 3:5 Yoova isaav ila pani ighaze: “Unum ugharau malep! Uyoon tonanan, ve upas duduuŋa to aghem izi. Pasa, taan to yom uyondyood izala na, nanan patabuaŋ.
EXO 3:6 You Maaron to tamam. Ve you Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.” Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon imbotoon nagho. Pasa, imatughez pa ighita Maaron.
EXO 3:7 Yoova isaav pani muul ighaze: “Tamtoghon tiou to tineep izi Isip we, you naghita pataŋani todi wa. Yes daba to tiŋgin di pa uraat, tighamgham samin di, le matadi siŋi iyaat ve titaŋ tiina. Eemoghon taŋiiz todi, you nalooŋa wa. Tovenen pataŋani todi, you nakankaan pani maau. Nawatagi le isob.
EXO 3:8 “Tauto aazne, nazi nanim naghaze nagham mulin di ila yes Isipa nimadi. You pale nagham di tipul Isip, ve tila tineep izi taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Peresa, Hivia, ve Yebusa. Pasa, taan tonowen soso tiina, ve ŋgoreeŋa tiina kat. Ve igham mbeb naol titub pooi.
EXO 3:9 Tovenen taŋiiz to yes Israela inim ivot tiou ve nalooŋa wa. Ve pataŋani to yes Isipa tighurghuri padi pa titatan di, you naghita wa.
EXO 3:10 Tovenen aazne, you naghaze nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip ve ughita kinik todi, leso ugham tamtoghon tiou Israela tipul taan Isip ve tinim.”
EXO 3:11 Eemoghon Mose isaav pa Maaron ighaze: “Wai! You sa ŋgeu, to irau nala nayoon ila kinik mata, ve nagham yes Israela tipul Isip? You irau nagham uraat tovene maau.”
EXO 3:12 Maaron isaav pani muul ighaze: “You taug pale naneep toman ghom ve napalot ghom. Tovenen yom pale ugham tamtoghon tiou Israel tipul Isip, ve yamŋa anim avot sualen, ve asuŋ ve ambees payou izi lolooz tonene pughu. Sawa to mbeb tonenen ivot, ghoro uwatag ughaze you taug to nambaaŋ ghom.”
EXO 3:13 Mose ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “Nene poia. Ve ighaze namuul nala, ve nasaav pa yes Israela naghaze: ‘Maaron to nditimbuud, to imbaaŋ ghou nanim tiam,’ yes pale tighason ghou tighaze: ‘Sa Maaron tonanan. Iza sei?’ Pale napamuul ghasoniiŋ todi vena?”
EXO 3:14 Maaron isaav pani ighaze: “You Taug Nanepneep. Nene you izag ve gabuag. Tovenen usaav pa yes Israela ughaze: ‘YE TO INEPNEEP’ tauto imbaaŋ ghou nanim tiam.”
EXO 3:15 Ve Maaron isaav pa Mose muul ighaze: “Usaav pa yes Israela tovene: ‘Yoova, Maaron to nditimbuud Abaram, Isak, ve Yakop, to imbaaŋ ghou nanim tiam. Ye iza “YOU TAUG NANEPNEEP.” ’ Izag tonene pale ineep le alok. Tovenen tamtoghon to muri pale tivot, irau matadi iŋgal izag tonene itaghoni taghoni gha ila.
EXO 3:16 “Tovenen yom ula ulup ndolman to yes Israela, ve usaav padi tovene: ‘Yoova, Maaron to nditimbuud Abaram, Isak, ve Yakop timbesmbees pani, tauto ivot tiou, ve aliŋa ilat payam ighaze: Mata payam irau sawa isob. Tovenen ŋgar samsamia naol to yes Isipa tighamgham di payam, ye ighita di wa.
EXO 3:17 Ve ye isaav tovene: Taan Isip to aazne andeeŋ pataŋani tiina pani, ye pale igham gham apuli, ve ala aneep izi taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Peresa, Hivia, ve Yebusa. Taan tonowen ŋgoreeŋa tiina, ve igham mbeb naol titub pooi.’
EXO 3:18 “Tovenen yom ula usavia aliŋag tonene pa ndolman to yes Israela. Yes pale tilooŋ ghom. Ghoro ugham di ve yamŋa ala avot to kinik to yes Isipa, ve asaav pani aghaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, ivot tiei wa. Tovenen nighaze uyok payei leso nila ndug balim, ve nigham watooŋrau pani izi tonowe. Pale nilaagh irau mboŋ tol, ghoro nila nivot.’
EXO 3:19 “Eemoghon you nawatag: Kinik to Isipa, ye irau iyok payam sorok maau. You irau napatooŋ tapirig pani le isob, ghoro iyok payam.
EXO 3:20 Tovenen you pale napatooŋ tapirig pa yes Isipa, ve nagham mbeb gharatooŋadi tintina to ite kat tivot ila lolodi. Leso natatan tapiridi, ve kinik todi ipul gham ala.
EXO 3:21 Sawa to yam apamundigin laghooŋ, you pale nagham yes Isipa lolodi payam, ve tirei lemim mbeb pida. Leso ala toman nimamim ŋginiŋa sob.
EXO 3:22 Tovenen ndiliva tiam irau tisob tila ve tighason yes Isip tidi to tineep toman di ne, pa tigham ledi nonogiiŋa popoiadi toman mbaliiŋ todi pida to tigharaat di pa gol ve silva. Yes pale tigham payam. Mbeb todi tonowen pale tisob tinim ndinatumim ledi pa tindud di pani. Tovenen yam pale ayou mbeb todi le isob, ghoro amundig ala.”
EXO 4:1 Yoova isavsaav le isob, ve Mose isaav pani ighaze: “Poia. Eemoghon ighaze yes Israela tighur ila saveeŋ tiou maau, ve tilooŋ ghou maau, ve tisaav payou tighaze: ‘Waa, Yoova ivot tiom onoon, ma ugham kaarom?’ Nene pale nasaav padi vena?”
EXO 4:2 Tovenen Yoova ighasoni ighaze: “Yom ukiskis sa tonanan?” Mose isaav pani ighaze: “Nene titi tiou.”
EXO 4:3 Yoova isaav pani muul ighaze: “Upiyaava izi taan.” Tovenen Mose ipiyaav titi toni izi taan, le itoora inim moot. Mose ighita moot tonowen, le ruŋa iza pani ve ighau ila saguan.
EXO 4:4 Yoova isaav pani muul ighaze: “Nimam izi ukis uvu.” Sawa to Mose nima izi ikis moot uvu, nene itoora inim titi muul ila nima.
EXO 4:5 Ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Sawa to yom ula uvot to yes Israela, ugham tovene. Leso tighur ila tighaze you Yoova, Maaron to nditimbumim Abaram, Isak ve Yakop, to navot tiom, ve tilooŋ aliŋam.”
EXO 4:6 Ve Yoova isaav pani muul ighaze: “Uzeev nimam ilooŋ ila nonogiiŋa tiom.” Mose igham tovene, ve sawa to ipas nima ivot, ighita kolekole igham nima, le isami ve ipisosooŋ.
EXO 4:7 Yoova isaav pani muul ighaze: “Uzeev nimam imuul ilooŋ ila.” Tovenen Mose izeev nima ilooŋ ila nonogiiŋa toni muul. Ve sawa to ipasi ivot, ighita nima poia muul.
EXO 4:8 Ghoro Yoova isaav pani tovene: “Ighaze yes Israela tighur ila saveeŋ tiom maau, ugham mbeb gharatooŋa ivot pa titi muuŋ, leso ipatooŋ ghom ighaze you naneep toman ghom. Ve ighaze tighur ila sone, upatooŋ mbeb ite tonanan padi, leso tighita ve tighur ila.
EXO 4:9 Ve ighaze mbeb gharatooŋadi ru tonanan igham di tighur ila saveeŋ tiom maau, ghoro utib ya Nil rita, ve uliŋi izi taan mamaasa. Ya tonanan pale itoora inim siŋ.”
EXO 4:10 Ghoro Mose isaav pa Yoova ighaze: “O Tiina, you tonene, ŋgeu to savsaveeŋ maau. Muuŋ ve inim, avog ipataŋan pa savsaveeŋ. Ve aazne paam, yom uvot tiou ve usavsaav toman ghou, eemoghon avog ipapataŋan sone.”
EXO 4:11 Tovenen Yoova isaav pani ighaze: “Sei ighur tamtoghon avodi? Ve sei igham tamtoghon taliŋadi ipam ve avodi ivool? Ve sei igham tamtoghon matadi iyaryaar ve tighita ndug, ve igham matadi ipis? You Yoova moghon. Ite paam maau.
EXO 4:12 Tovenen aazne, umundig ve ula. You taug pale naneep toman ghom, ve napariaaŋ ghom pa savsaveeŋ, ve napatooŋ ghom pa sa saveeŋ to naghaze usavia.”
EXO 4:13 Eemoghon Mose ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “Aa Tiina tiou, you naraua maau. Umbaaŋ tamtoghon ite paam ila.”
EXO 4:14 Tovenen Yoova ate yabyab pa Mose, ve isaav pani ighaze: “Ve vena pa togham Aron? Ye siŋ to Levi paam. You nawatagi: Ye ŋgeu to savsaveeŋ. Ulooŋ. Ye ilaagh itaghon ataam inim ighaze ighita ghom. Sawa to inim peria ve ighita ghom, ye pale lolo poia kat.
EXO 4:15 Tovenen sa saveeŋ to nasavia payom, yom irau usavia pani ve ilooŋa. Ghoro ana igham avom, ve ivotia aliŋam pa tamtoghon. You taug pale napariaaŋ gham pa savsaveeŋ, ve napatooŋ gham pa sa ŋgar to pale aghami.
EXO 4:16 Tovenen Aron pale igham avom ve ivotia aliŋam pa ival tiina. Yamru pale ataghon ŋgar inimale you Maaron naghamgham pa yes propeta tiou. Pasa, yom pale usavia aliŋam ila toni, ghoro ana isavia ila pa ival tiina.
EXO 4:17 “Ve matam iŋgal titi tiom paam. Ukisi ve ula. Pasa yom pale ugham mbeb gharatooŋadi pida tivot pani. Mbeb tonanan pale tinim ghilalooŋ payom tighaze you naneep toman ghom.”
EXO 4:18 Mose yesuru Yoova tisavsaav le isob, ghoro imuul ila to rawa Yetro, ve ighasoni ighaze: “Olman, naghaze namuul nala Isip ve naŋgig toŋvetaz tiou. Tisob tinepneep, ma pida timatmaat wa?” Rawa iyok pani ighaze: “Poia. Ula toman lolom poia.”
EXO 4:19 Sawa to Mose ineep izi Midian, Yoova isaav pani ighaze: “Umuul ula pa Isip. Pasa, ndiran to muuŋ tighaze tirab ghom umaat, yes tisob timatmaat wa.
EXO 4:20 Tovenen Mose igham azuwa toman ndinatu, ighur di tizala esele, ve ikis titi to Maaron, ve tipamundigin laghooŋ todi tighaze tizila pa Isip.
EXO 4:21 Tilaghlaagh tila, ve Yoova isaav pani ighaze: “You naghur tapirig iza tiom, leso ugham mbeb gharatooŋadi naol naol. Sawa to yom ula uvot Isip, ugham mbeb gharatooŋadi tonanan tisob tivot ila kinik todi mata. Eemoghon you pale nagham ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Leso ipul yam Israela ala rikia sob.
EXO 4:22 Ghoro uvotia aliŋag pani ughaze: ‘Yoova isaav payom tovene: Tamtoghon to Israel, yes tinimale natug aidaba.
EXO 4:23 You nasaav payom wa naghaze upul ndinatug tinim, leso timbees payou ve tisuŋ payou. Eemoghon yom uzoor aliŋag, ve uŋguruut di. Tovenen you pale narab natum aidaba imaat.’”
EXO 4:24 Mose yesuru azuwa ve ndinatu tilaghlaagh tila le mboŋ izi, ghoro tineep izi ndug eez ve atedi izi. Sawa tonenen, Yoova ivot to Mose, ve ighaze irabi imaat.
EXO 4:25 Eemoghon Mose azuwa Sipora rikia moghon igham gharghar ve ighorot natu waar toni uli, ve ighuri ila Mose aghe, ve isaav pani ighaze: “Yom azuwag kat. Pasa, siŋ izala poghom wa.”
EXO 4:26 Yoova ighita mbeb tonenen, tauto irab Mose imaat maau, ve ipuli ineep. [Ghoro tipamundigin laghooŋ todi muul ve tila.]
EXO 4:27 Mose togha Aron inepneep izi Isip, ve Yoova ila ivot toni, ve isaav pani ighaze: “Umundig ula pa ndug balim, ghoro ughita tazim Mose tonowe.” Tovenen Aron imundig ila, ve ivot to Mose izi lolooz to Maaron pughu. Ye ighita tazi Mose, le lolo poia kat ve iyaŋin pani.
EXO 4:28 Ghoro Mose ipaes pani pa saveeŋ isob to Yoova imbaaŋa pa ivotia. Ve ipaesia mbeb gharatooŋadi to Yoova isaav pani pa ighami ne paam.
EXO 4:29 Ghoro yesuru tilaagh muul. Tila tila le tivot Isip, ghoro tipoi ndolman tisob to yes Israela tinim ve yesŋa tilup di, ve Aron ipaes padi pa saveeŋ isob to Yoova isavia pa Mose. Ve ipatooŋ mbeb gharatooŋadi pida tonenen paam ila ival tiina matadi ve tighita, leso tighur ila tighaze Yoova ineep toman di pa uraat todi.
EXO 4:31 Tovenen ival tiina tighur ila saveeŋ todi. Sawa to ival tiina tilooŋ tighaze Yoova ighita pataŋani todi ve ighaze iuul di, yes tiput aghedi, ve tipait Maaron iza.
EXO 5:1 Mose yesuru Aron tilup yes Israela le isob, ghoro tila tighita kinik to Isip, ve tisaav pani tighaze: “O kinik, ulooŋ. Yoova, ye Maaron to yei Israela, aliŋa ilat payom ighaze: Upul tamtoghon toni tila pa ndug balim. Leso tilup di tonowe, ve tigham suŋuuŋ tiina pani.”
EXO 5:2 Eemoghon kinik isaav padi ighaze: “Yoova, ye sei, to pale nalooŋ aliŋa ve napul yam Israela ala? You nawatag Yoova maau. Tovenen irau nalooŋ aliŋa, ve napul yam Israela ala ne maau.”
EXO 5:3 Tovenen yesuru tisaav pani muul tighaze: “Yoova, Maaron to yei Hibrua, ivot tiei wa. Tovenen nighaze upul ghei nila pa ndug balim. Leso nilup ghei pa suŋuuŋ tonowe, ve nigham watooŋrau pani. Pale nilaagh irau mboŋ tol, ghoro nila nivot. Ighaze nila toni maau, ye pale igham moroghooŋ samia eta ivot payei ve iwaghamun ghei, ma igham malmal ivot ve timbut ghei pa buza.”
EXO 5:4 Eemoghon kinik ipamuul aliŋadi ighaze: “Pughu vena to yamru aghaze agham tamtoghon tipul uraat todi? Rikia moghon ve amuul ala pa uraat tiam!
EXO 5:5 Aazne, yam loomba sorok amasa anim ival kat. Tauto yamru aghaze agham nditamim tipul uraat todi ne?”
EXO 5:6 Ndag ee moghon tonenen, kinik to Isip imundig ve isaav ariaŋa pa tau uraata toni pida to tighurghur uraat pa yes Israela, toman Israela pida to tiŋgin nditadi pa uraat, ighaze: “Alooŋ. Wit ve bali ayadi to Israela titoor taan tomani ve tigharaat brik pani, auul di pani muul malep. Aneep, ve taudi tila tikaala ve tighami.
EXO 5:8 Eemoghon uraat to aghuri padi, anduura izi malep. Ineep toman ina. Pasa, yes maatedi kat pa uraat. Tauto titaŋ roran ghou tighaze napul di tila leso tigham watooŋrau pa Maaron todi.
EXO 5:9 Tovenen yam aghur uraat pataŋani kat padi. Leso tigham ŋgar pa saveeŋ kaarom muul sob.”
EXO 5:10 Kinik isavsaav toman di le isob, ghoro yes uraata toni tonowen yesŋa yes Israela to tiŋgin nditadi pa uraat, tila tivot to ival tiina to Israel, ve tipaes padi tighaze: “Kinik aliŋa ilat payam tovene: Ye irau iuul gham pa wit ve bali ayadi muul maau.
EXO 5:11 Aazne ve ila, ye ipul uraat tonenen ila yam taumim nimamim. Tovenen yam ala pa sa ndug to irau andeeŋ mbeb ayadi, ve ayou lemim. Eemoghon uraat to yei nighuri payam, nene irau ninduura izi maau. Brik piiz to yei nighur di payam pa agharaat di, yam irau apasob di raraate inimale muuŋ.”
EXO 5:12 Tovenen yes Israela timbiriis tirau taan isob to Isip, ve tiyouyou wit ve bali ayadi to timbut motmotin di. Leso titoor taan tomani ve tigharaat brik pani.
EXO 5:13 Yes daba to tighurghur uraat padi, tipasul di tighaze: “Ai, yam awaghamgham kat pa uraat! Ndag to naol ne, brik piiz to yei nighur di payam pa agharaat di, yam irau apasob di inimale muuŋ, sawa to niuluul gham pa mbeb ayadi.”
EXO 5:14 Ve yes daba tonowen tila to yes Israela to tiŋgin nditadi pa uraat, ve tilos di, ve tisaav padi tighaze: “Muuŋ, brik piiz to yei nighur di payam pa agharaat di, yam aghagharaat di rikia ve apasob di. Pughu vena to noor ve aazne, ninin brik tiam le imbool?”
EXO 5:15 Tovenen yes Israela to tiŋgin nditadi pa uraat, tila to kinik ve titaŋ rorani tighaze: “Tiina tiei, yei mbesooŋa tiom. Pughu vena to ugham ŋgar tonene payei?
EXO 5:16 Aazne, tilos katin ghei le tinimai isami. Pasa, tighaze yei nigham uraat iraua maau. Ve sei inim pughu pani? Nene yes uraata tiom. Pasa, yes tisaav pa yei mbesooŋa tiom tighaze nigharaat brik inimale muuŋ. Eemoghon tiuul ghei pa mbeb ayadi muul maau. Tauto nigharaat naol maau.”
EXO 5:17 Kinik iyaan di ighaze: “Yam maatemim pa uraat! Arau uraat maau! Tauto anoknok saveeŋ payou aghaze napul gham ala, leso agham watooŋrau pa Maaron tiam Yoova.
EXO 5:18 Eemoghon pale maau. Rikia moghon amuul ala pa uraat tiam. Irau tiuul gham pa mbeb ayadi muul maau! Ve brik piiz to tisaav payam pa agharaat di, yam irau apasob di.”
EXO 5:19 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighilaal tighaze yes tineep ila pataŋani tiina lolo wa. Pasa, kinik isaav padi ighaze: Brik piiz to tighuri padi to tigharaat di, irau tinduura izi maau. Yes irau tipasob di le tisob.
EXO 5:20 Ghoro tipul kinik ve tivot tila, le tindeeŋ Mose yesuru Aron. Pasa, yesuru tineep pumuri ve tisasaŋan di.
EXO 5:21 Tighita di, ve tiyaan yesuru tighaze: “Ŋgar to agham payei, Yoova ighita wa. Ve ye tau pale ighur atia payam! Pasa, yamru to agham kinik yesŋa uraata toni atedi yabyab kat payei. Yes tighita ghei tighaze yei samsamiamai kat. Aazne, yamru aghur buza ila nimadi, leso timbut ghei nisob nimatmaat.”
EXO 5:22 Tovenen Mose imuul ila, ve ighason Yoova ighaze: “O Tiina, pughu vena to yom ugham pataŋani tiina tonene ivot pa tamtoghon tiom? Yom umbaaŋ ghou nanim sualen pasa?
EXO 5:23 Sawa inim mata to nala navotia aliŋam pa kinik to Isip, ve inim aazne, ye ighurghur pataŋani naol pa yes Israela. Eemoghon yom uul di rita pa pataŋani todi maau.”
EXO 6:1 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Aazne, yom pale ughita katin ŋgar to you pale nagham pa kinik to Isip. You pale napatooŋ tapirig tiina pani, leso ipul yes Israela tila. Ye pale ighita katin you tapirig le isob, ghoro izurun gham aghau pa ndug toni.”
EXO 6:2 Ve Maaron isaav pa Mose muul ighaze: “You Yoova nanepneep.
EXO 6:3 Muuŋ, sawa to navot to Abaram, Isak, ve Yakop, navotia taug padi naghaze: You Maaron Ariaŋag To Nalib Pa Ndimaronŋa Tisob. Eemoghon izag Yoova, nene navotia padi maau.
EXO 6:4 Ve nambua saveeŋ toman di naghaze yeiŋa pale nilup ghei ninim ee moghon, ve nagham taan to yes Kanaana to tineep tinim loomba pani ne, inim ledi.
EXO 6:5 “Aazne, yes Israela titaŋ tiina pasa, yes Isipa tighamgham samin di, ve tighurghur pataŋani naol padi. Eemoghon taŋiiz todi, you nalooŋa wa. Ve matag iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiou.
EXO 6:6 “Tovenen yom ula ve uvotia aliŋag pa yes Israela ughaze: ‘You Yoova nanepneep. Aazne, yam anim mbesooŋa sorok pa yes Isipa, ve titatan gham pa tapiridi, ve lemim ataam eta maau. Eemoghon you pale nagham mbeb gharatooŋadi tintina pida, leso nagham mulin gham ila yes Isipa nimadi. Pale napatooŋ tapirig tiina ivot ighazooŋ, ve naghur atia iŋarua yes Isipa pa sosor todi. Leso napas gham avot pa pataŋani tiam.
EXO 6:7 Ve you pale nagham gham anim tamtoghon tiou, ve you Yoova nanim Maaron tiam. Ve yam pale awatag katin ghou, ve aghazooŋ pa gabuag toman ŋgar tiou. Pasa, uraat to naghaze nagham payam, nene pale ipatooŋ gham pa ŋgar tiou. Onoon, aazne yes Isipa titatan gham pa tapiridi. Eemoghon you pale nagham mulin gham ila nimadi, ve nagharaat ataam payam, leso apul ndug todi ve ala.
EXO 6:8 Muuŋ, you nambua saveeŋ ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghaze you pale nagham taan to yes Kanaana inim Abaram, Isak, ve Yakop ledi. Tovenen you pale nagham gham ala avot taan tonowen, ve naghami inim lemim, leso aneep tonowe itaghoni taghoni gha ila. Pasa, you Yoova nanepneep.’”
EXO 6:9 Yoova isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Mose ila ipaesia Yoova aliŋa pa yes Israela. Eemoghon uraat pataŋani to yes tighamghami, nene itatan di le tapiridi isob kat. Tovenen lolodi pa tilooŋ saveeŋ toni maau.
EXO 6:10 Ghoro Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Ula ughita kinik to Isip, ve usaav pani ughaze iyok pa yes Israela, leso tipul taan toni ve tila.”
EXO 6:12 Eemoghon Mose ipamuul Yoova aliŋa ighaze: “You ŋgeu to savsaveeŋ maau. Ighaze yes Israela tilooŋ saveeŋ tiou maau, nene kinik paam, irau ilooŋ ghou maau.”
EXO 6:13 Ghoro Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighaze timuul tila to yes Israela ve kinik to Isip. Ve ighur uraat pa yesuru ighaze tigham yes Israela tipul Isip ve tila.
EXO 6:14 Nene yes Israela pughudi. Yakop natu aidaba iza Ruben. Ve Ruben ndinatu, nene Anok, Palu, Ezron, ve Karmi. Yes tonene tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai paaŋ.
EXO 6:15 Yakop natu Simeon ndinatu, nene Yemuel, Yamin, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. (Saul tina, ye Kanaan tidi.) Yes tonene to tivot ila to Simeon. Yes tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai liim ve eez.
EXO 6:16 Yakop natu Levi ndinatu izadi, nene Gerson, Koat, ve Merari. Levi ineep irau ndaman 137, ve imaat.
EXO 6:17 Gerson ndinatu, nene Libni ve Simei.
EXO 6:18 Koat ndinatu, nene Amram, Izar, Ebron, ve Usiel. Koat ineep irau ndaman 133, ve imaat.
EXO 6:19 Merari ndinatu, nene Mali ve Musi. Yes tonene to tivot ila to Levi. Nene pitiiŋ to Levi toman papaghu toni. Yes tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai tol.
EXO 6:20 Amram ivai wagha liva Yokopet. Ve Yokopet ipoop Aron yesuru Mose. Amram ineep irau ndaman 137, ve imaat.
EXO 6:21 Izar ndinatu, nene Kora, Nepek, ve Zikri.
EXO 6:22 Ve Usiel ndinatu, nene Misael, Elzapan, ve Sitri.
EXO 6:23 Aron ivai Eliseba to Aminadap natu liva, ye Nason livu. Eliseba yesuru Aron tipoop paaŋ: Nadap, Abiu, Eleasar, ve Itamar.
EXO 6:24 Kora ndinatu, nene Asir, Elkana, ve Abiasap. Kora ndinatu tol tonene tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai tol.
EXO 6:25 Aron natu Eleasar ivai Putiel natu liva, ve tipoop Pineas. Yes tonene to Levi papaghu toni, ve tinim daba pa rumai todi todi.
EXO 6:26 Nenen Aron yesuru Mose pughudi. Yoova ighur yesuru pa timuuŋ pa yes Israela, ve tigham di tipul Isip, ve tilaagh ila rouŋ rouŋ itaghon rumai todi todi, ve tila pa taan Kanaan. Ve yesuru to tisaav pa kinik to Isip tighaze iyok padi leso tigham yes Israela tipul Isip ve tila.
EXO 6:28 Sawa to Mose inepneep izi Isip, Yoova isaav pani ighaze: “You Yoova nanepneep. Saveeŋ isob to you nasavia payom, yom irau usavia pa kinik to yes Isipa leso ilooŋa.”
EXO 6:30 Eemoghon Mose isaav pa Yoova ighaze: “You ŋgeu to savsaveeŋ maau. Pale kinik ilooŋ ghou vena?”
EXO 7:1 Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Ulooŋ. You Maaron to naghur ghom pa ugham naghog, ve uyoon ila kinik to Isip mata. Ve togham Aron pale inim propet tiom, ve ivotia aliŋam pa kinik.
EXO 7:2 Tovenen sa saveeŋ to you nasavia payom, yom irau usavia pa Aron. Leso ana isavia aliŋag ila to kinik. Ye pale isaav pa kinik leso iyok pa yes Israela ve tipul ndug toni.
EXO 7:3 Eemoghon you pale nagham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Leso leg soso pa napatooŋ tapirig izi taan to yes Isipa, ve nagham di tighilaal tighaze you nanepneep. Pale nagham mbeb gharatooŋadi naol to ite kat.
EXO 7:4 Tovenen kinik to Isip irau ilooŋ gham rikia maau. Pale ikis gham ris. Eemoghon muri, you pale napatooŋ nimag pa yes Isipa, ve naghur pataŋani tintina iza todi inim atia pa sosor todi. Ghoro nagham tamtoghon tiou Israela tipul taan to Isip ve tila. Pale tilaagh ila rouŋ rouŋ tinimale yes ndaaba.
EXO 7:5 “Sawa to napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ pa yes Isipa, ve nagham yes Israela tipul ndug todi, nene yes Isipa paam pale tighilaal tighaze: You Yoova nanepneep, ve tighazooŋ pa gabuag toman ŋgar tiou.”
EXO 7:6 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose yesuru Aron tila ve titaghon katin saveeŋ to ye isavia padi.
EXO 7:7 Sawa tonenen, Mose ndaman toni irau tamoot paaŋ (80). Ve Aron ndaman toni irau tamoot paaŋ ve tol (83).
EXO 7:8 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighaze:
EXO 7:9 “Alooŋ. Ighaze kinik to Isip isaav pa yamru pa agham mbeb gharatooŋa eta, ghoro usaav pa Aron igham titi toni, ve ipiyaava izi taan ila kinik mata. Titi toni pale itoora inim moot.”
EXO 7:10 Tovenen yesuru tila tivot to kinik, ve titaghon katin saveeŋ to Yoova isavia padi. Aron ipiyaav titi toni izi taan ila kinik toman uraata toni matadi, ve titi toni itoora inim moot.
EXO 7:11 Kinik ighita mbeb tonenen, ve ipoi tamtoghon ŋgara pida yesŋa mura pida to Isip tinim, ve yes paam tigham mur todi le ivot inimale Aron ighami.
EXO 7:12 Yes eŋaeŋa tipiyaav titi todi todi tizi taan, ve titi todi titoor di tinim moot paam. Eemoghon titi to Aron to inim moot, itoon moot todi tonowen tisob.
EXO 7:13 Kinik ighita mbeb gharatooŋa tonenen pa tau mata. Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze izoor Maaron aliŋa. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa saveeŋ to muuŋ Yoova isavia pa yesuru.
EXO 7:14 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Kinik to Isip, ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze ye irau ipul yes Israela tila maau.
EXO 7:15 Bozo mboŋmaagh, ye pale izila ya Nil. Tovenen yom ugham titi to itoora inim moot, ve umuuŋ uzila usaŋani izi ya dige. Sawa to ye ilat peria,
EXO 7:16 ghoro usaav pani ughaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, imbaaŋ ghou nanim, ve nasavia aliŋa payom wa. Ye ighaze yom upul tamtoghon toni Israel tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani izi ndug balim. Eemoghon sawa tonenen ve inim aazne, yom ulooŋ aliŋa rita maau.
EXO 7:17 Tovenen Yoova aliŋa ilat payom muul ighaze ye pale igham ŋgar ite paam. Leso uwatag ughaze ye inepneep, ve ughazooŋ pa gabua toman ŋgar toni. Ughita. You pale nalos ya Nil pa titi tiou to nakiskisi ne, ghoro ya Nil pale itoora inim siŋ, ve iigh to tineep ila ya lolo tisob timatmaat. Ve ya pale vuzi mbuuza kat. Tovenen tamtoghon to Isip pale lolodi pa tighuni muul maau.’”
EXO 7:19 Ve Yoova isaav muul pa Mose ighaze: “Usaav pa togham Aron igham titi toni, ve ipatooŋa iŋarua ya tisob to yes Isipa. Ya tintina, ve ya gegegeu to tirereer taghon uum lolodi, ya naliu, ve ya todi to ghunuuŋ to ineep ila uur ve rubruub lolodi ne paam. Ya tonowen pale tisob tinim siŋ moghon. Tovenen siŋ pale irau taan isob to Isip.”
EXO 7:20 Tovenen Mose yesuru Aron tila ve titaghon katin saveeŋ to Yoova isavia padi. Aron ila iyoon ila kinik to Isip yesŋa uraata toni matadi, ve iit titi toni iza, ghoro ilos ya Nil pani, ve ya Nil itoora inim siŋ.
EXO 7:21 Tovenen iigh to tineep ila ya lolo, tisob timatmaat le ya vuzi. Ya to yes Isipa, eta poia muul maau. Tisob tinim siŋ moghon. Tovenen yes Isipa irau tighun ya Nil muul maau.
EXO 7:22 Eemoghon yes mura to Isip timundig, ve anadi tigham mur todi pa ya, le ivot inimale Mose yesuru Aron tighami. Tovenen kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul, ve ilooŋ yesuru saveeŋ todi maau. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa saveeŋ to Yoova isavia pa Mose yesuru Aron muuŋ.
EXO 7:23 Ghoro kinik itoora, ve imuul ila pa ruum toni, ve mata ila pa mbeb tonenen muul maau.
EXO 7:24 Yes Isipa irau tighun ya Nil muul maau. Tovenen titai saambu katindi itaghon ya Nil dige, leso titib adi ya pa tighun.
EXO 7:25 Yoova iwaghamun ya Nil, ve ineep tovene irau mboŋ liim ve ru.
EXO 8:1 Mboŋ liim ve ru tonenen isob, ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ula ughita kinik to Isip muul, ve usaav pani ughaze: ‘Yoova aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni Israel tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani.
EXO 8:2 Ighaze uŋguruut di, upatum ghom. Pasa, ye pale nawaghamun taan dodoli to Isip pa ŋgob.
EXO 8:3 Ŋgob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ pale tivot pa ya Nil, ve tipul ya, ve tiŋarua ruum tiom tilat. Ghoro tilooŋ tila ruum, ve tiyatov di tizala inam to ghenooŋ paam. Ve tilooŋ tila ruum to uraata tiom, ve tiyatov di tizala ival tiina to Isip poghodi paam. Ve ŋgob pale tilooŋ tila inamim to naznazuuŋ, ve tiyatov di tilooŋ tila uur to toraaŋ mberet lolodi paam.
EXO 8:4 Tovenen yamŋa uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam, ŋgob pale tiyatov di tizala poghomim.’” [Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ila ipaesia aliŋa tonenen pa kinik. Eemoghon kinik ilooŋa maau.]
EXO 8:5 Tovenen Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Usaav pa Aron iit titi toni iza, ve ipatooŋa iŋarua ya tisob to Isip: Ya tintina, ve ya gegegeu to tirereer taghon uum lolodi, ve ya naliu paam. Leso ŋgob tivot pa ya to naol, ve tineep irau taan isob to Isip.”
EXO 8:6 Tovenen Aron iit titi toni iza, ve ipatooŋa iŋarua ya tisob to yes Isipa. Ghoro ŋgob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot, le tineep irau taan isob to yes Isipa.
EXO 8:7 Eemoghon yes mura to Isip tigham mur todi, ve yes paam tigham ŋgob katindi tivot izi taan to Isip.
EXO 8:8 Ghoro kinik to Isip ipoi Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Yamru aghason Yoova pa indiir ŋgob tonene tighau payou ve tamtoghon tiou paam! Leso napul yes Israela tila tigham watooŋrau pa Yoova.”
EXO 8:9 Mose isaav pani ighaze: “Poia. Yom taum ughur sawa eta pa nasuŋ pa Yoova. Leso lolo isamin ghom toman yes uraata tiom ve ival tiina to Isip, ve indiir ŋgob tighau pa ruum tiam. Eemoghon ŋgob to tineep ya Nil dige, pale tinepneep tovene.”
EXO 8:10 Tovenen kinik isaav pani ighaze: “Bozo, ghoro usuŋ.” Mose isaav pani ighaze: “Poia. Pale nataghon aliŋam. Leso uwatag kat ughaze Yoova, Maaron to yei Israela, ye Maaron tau. Ye raraate inimale ndimaronŋa pida maau. Bozo ghoro, ŋgob tisob tipul ghom toman ruum tiom, ve tipul yes uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam, ve tisob tighau tila. Eemoghon ŋgob tau tineep ya Nil dige, pale tinepneep tovene.”
EXO 8:12 Tovenen Mose yesuru Aron tipul kinik, ve timuul tila. Ghoro Mose itaŋ roran Yoova ighaze ŋgob to iŋgal kinik mata pani ne, indiir di tighau tila.
EXO 8:13 Ve Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni. Tovenen ŋgob tisob to tineep ila ruum to yes Isipa lolodi, ve taghon ruum digedi ve uum lolodi, nene tisob timatmaat.
EXO 8:14 Ghoro yes Isipa tindou di ila ndouŋ ndouŋ, ve timbuuz le vuzidi ikau ndug.
EXO 8:15 Sawa to kinik to Isip ighita pataŋani to ŋgob isob, ye isaav ighaze: “Suleem! Aazne ghara, atemai izi!” Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ muul ighaze izoor Yoova aliŋa. Tovenen ilooŋ Mose yesuru Aron aliŋadi maau, ve iŋguruut yes Israela muul. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa saveeŋ to Yoova isavia pa Mose yesuru Aron.
EXO 8:16 Sawa pida inim ila, ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Usaav pa Aron igham titi toni, ve ilos taan. Leso ghavuur irau taan isob to Isip itoora inim suum.”
EXO 8:17 Tovenen yesuru titaghon Maaron aliŋa. Sawa to Aron igham titi toni ve ilos taan pani, ghavuur isob to Isip itoora inim suum, ve tiŋut yes Isipa toman ŋgai todi le tisami kat. Ghoro yes mura anadi tighaze titoov tapiridi leso tigham suum pida paam tivot. Eemoghon tiraua maau.
EXO 8:19 Tovenen tila tipaes pa kinik tighaze: “Wai, mbeb tonene ivot ila Maaron tau nima.” Eemoghon kinik ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze izoor Maaron aliŋa. Tovenen ilooŋ Mose yesuru Aron maau. Nene deŋia kat pa Yoova aliŋa to muuŋ isavia.
EXO 8:20 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Bozo ndoromaaŋa, ve umundig uzila ya Nil dige, ve usaŋan kinik to Isip. Ighaze inim ivot, ghoro uŋarua ula, ve usaav pani ughaze: ‘Yoova aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani.
EXO 8:21 Ighaze uŋguruut di, upatum ghom. Pasa, ye pale imbaaŋ raaŋ tintina ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tilat, ve tiŋut ghom toman yes uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam. Ndug tiam toman ruum tiam pale tivon pa raaŋ tintina.
EXO 8:22 Eemoghon ye pale ipoon taan suruvu to Gosen to tamtoghon toni Israel tineep ila, ve raaŋ eta irau ivot padi maau. Leso yom uwatag ughaze ye ineep izi taan tiom paam. Pasa, ye pale itaghon ŋgar eez pa tamtoghon toni, ve ŋgar ite pa tamtoghon tiom. Bozo, ghoro igham mbeb gharatooŋa tonene ivot, leso ipatooŋ tapiri payom.’”
EXO 8:24 Yoova itaghon aliŋa tonene, ve igham anoŋa ivot. Ye igham raaŋ tintina ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot. Raaŋ tonowen tilooŋ tila kinik ruum toni, ve ruum to yes uraata toni, ve tineep irau taan isob to yes Isipa. Tiwaghamun yes Isipa le tisami kat.
EXO 8:25 Tovenen kinik imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Iraua lak! Yam Israela ala agham watooŋrau pa Maaron tiam. Eemoghon ala ndug mala malep. Aneep tataŋgan izi taan to yei Isipa, ve agham uraat tonanan.”
EXO 8:26 Eemoghon Mose isaav pani ighaze: “Vana maau. Ighaze nirab ŋgai tiei tinim watooŋrau pa Maaron tiei Yoova ila yes Isipa matadi, nene pale irau ŋgar todi maau, ve timundig ve tirab ghei pa yaam.
EXO 8:27 Tovenen nighaze yom uyok payei, leso nila ndug balim, ve nigham watooŋrau pa Maaron tiei Yoova tonowe itaghon saveeŋ to ye tau isavia payei. Pale nilaagh irau mboŋ tol, ghoro nila nivot.”
EXO 8:28 Kinik ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighaze: “Poia. You nayok. Yam irau ala ndug balim ve agham watooŋrau pa Maaron tiam Yoova. Eemoghon ala ndug mala malep. Ve matamim iŋgal ghou paam ila suŋuuŋ tiam.”
EXO 8:29 Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Ulooŋ. You naghaze namundig nala tonene. Sawa to napul ghom ve nala, you pale nasuŋ pa Yoova, leso bozo indiir raaŋ tonene tighau payam. Yamŋa uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam, raaŋ pale tighau pa yam asob. Eemoghon kinik, you nasaav payom: Ugham kaarom payei ve uŋguruut ghei muul malep. Upul ghei nila nigham watooŋrau pa Yoova.”
EXO 8:30 Ghoro Mose ipul kinik, ve ila isuŋ pa Yoova.
EXO 8:31 Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni, ve indiir raaŋ tisob tighau pa kinik toman uraata toni ve ival tiina to Isip, le raaŋ eta ivot muul maau.
EXO 8:32 Eemoghon kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul ighaze ikis yes Israela tineep. Tauto ipul di tila maau.
EXO 9:1 Sawa pida inim ila, ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ula to kinik to Isip, ve usaav pani ughaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani.
EXO 9:2 Ighaze uzoor saveeŋ, ve upul di tila maau, ve unoknok ŋgurutaaŋ di, upatum ghom.
EXO 9:3 Pasa, ye pale ipatooŋ tapiri payom, ve ighur moroghooŋ samia kat pa ŋgai tiam to tilaghlaagh pumuri. Hos, esele, kamel, makau, sipsip, ve mekmek tiam pale timatmaat.
EXO 9:4 Eemoghon ŋgai to yes Israela, eta irau imaat maau. Pasa, Yoova pale igham ŋgar eez pa yes Israela ŋgai todi ve ŋgar ite pa yam Isipa ŋgai tiam.
EXO 9:5 Ve Yoova ighur sawa ighaze bozo, ghoro igham mbeb tonene ivot izi taan tonene.’”
EXO 9:6 Ve onoon, mboŋ ndugizau, ghoro Yoova igham mbeb tonenen ivot, le yes Isipa ŋgai todi katindi timatmaat. Eemoghon yes Israela, ŋgai todi eta imaat maau.
EXO 9:7 Kinik to Isip imbaaŋ tamtoghon pida tila titiir ndug, ve tighita ŋgai to yes Isipa moghon to timatmaat. Ve Israela todi, popoiadi moghon. Eta imaat maau. Eemoghon mbeb tonowen ipamundigin ŋgar to kinik maau. Ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze iŋguruut yes Israela tineep. Tauto ipul di tila maau.
EXO 9:8 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose yesuru Aron muul ighaze: “Yamru ala ndug to tipatuntun uur, ve akor avab le nimamim borokia, ghoro ala aghita kinik to Isip. Ala avot toni, ghoro Mose iyoon ila kinik mata, ve itir avab iza.
EXO 9:9 Avab tonanan pale imbiriis irau taan isob to yes Isipa. Ve sawa to itap izala tamtoghon ve ŋgai poghodi, nene pale sambor toman mbotmboot samsamia igham di.”
EXO 9:10 Yoova isavsaav le isob, ghoro yesuru tila ndug to tipatuntun uur, ve tikor avab. Yesuru tila tiyoon ila kinik nagho, ve Mose itir avab iza le imbiriis. Sawa to avab ghavuura tonowen itap izala tamtoghon ve ŋgai poghodi, sambor toman mbotmboot samsamia igham di.
EXO 9:11 Yes mura paam, sambor igham di le tisami kat tinimale ival tiina to Isip. Tovenen tapiridi irau Mose maau.
EXO 9:12 Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tovenen ye ilooŋ Mose yesuru Aron maau. Ŋgar to kinik ighami, nene deŋia pa Yoova aliŋa to muuŋ isavia pa Mose.
EXO 9:13 Pataŋani to mbotmboot isob ve muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Bozo mboŋmaagh, ghoro umundig ula ve usaŋan kinik to Isip. Sawa to inim ivot, ghoro usaav pani ughaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani. Ighaze upul di tila maau, upatum ghom. Pasa, ye pale iŋgal yamŋa uraata tiom ve ival tiina to Isip matamim pa pataŋani pida to tintina kat. Leso yom uwatag kat ughaze: Maaron eta to taan raraate inimale ye maau.
EXO 9:15 Inimale ye ipatooŋ katin tapiri payom, tone iwaghamun ghom toman tamtoghon tiom pa moroghooŋ tiina, ve ipasob gham pa taan alok wa.
EXO 9:16 Eemoghon igham tovene maau. Pasa, ye ighur ghom pa pughu tonene: Ye ighaze ipatooŋ tapiri ivot le ighazooŋ payom, leso muri tamtoghon tivotia varu irau taan isob.
EXO 9:17 Aazne, yom upakur ghom, ve utatan tamtoghon toni, ve uŋguruut di ughaze tila malep.
EXO 9:18 Tovenen bozo mboŋmaagh, sawa tovene, ye pale igham ais patu patu titaptap tizi. Sawa to nditimbum tipamundigin Isip inim ndug paghu, ve inim imuul aazne, ais patu patu tovene titap tizi ndug tiam pa eta sone.
EXO 9:19 Tovenen usaav pa uraata tiom tigham ŋgai tiom toman mbeb tiom to tineep pumuri, ve tighur di tisob tilooŋ tila ruum, leso ruum ipoon di. Mbeb eta ineep pumuri malep. Pasa, ais patu patu to pale tizi, nene pale tirab mbeb tisob to tineep pumuri, le timatmaat.’” [Yoova isavsaav pa Mose le isob, ghoro Mose ila ipaesia Yoova aliŋa pa kinik.]
EXO 9:20 Yes uraata to kinik to tighur ila Yoova aliŋa ve timatughez pani, rikia moghon tighur ŋgai ve mbesooŋa todi tisob tilooŋ tila ruum.
EXO 9:21 Eemoghon yes to tighur ila maau, tipul mbesooŋa ve ŋgai todi tineep pumuri.
EXO 9:22 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ukaak nimam iza, leso ais patu patu titaptap tizi irau taan isob to yes Isipa, ve tirab mbeb tisob to tineep pumuri: tamtoghon, ŋgai, ve aniiŋ isob to uum paam.”
EXO 9:23 Tovenen Mose iit titi toni iza, ghoro Yoova igham ndug milia, ve lalaav kiliŋia izizi pa taan toman avolutu tiina, ve ais patu patu titaptap tizi irau taan isob to yes Isipa.
EXO 9:24 Ais patu patu tintina kat titaptap tizi, ve ndug milia le ndug isami kat. Sawa to yes Isipa nditimbudi tipamundigin Isip inim ndug paghu ve inim, mbeb tovene ivot pa ndug todi pa eta maau.
EXO 9:25 Tovenen ais patu patu titaptap tizi irau taan isob to yes Isipa, ve tirab mbeb tisob to tineep pumuri: tamtoghon, ŋgai, ve aniiŋ isob to uum. Ve tirab ai paam le bogadi tipolpol. Tovenen mbeb tisob tisami.
EXO 9:26 Ndug ee moghon kat to ais izi pani maau. Nene taan suruvu to Gosen to yes Israela tineep pani.
EXO 9:27 Tovenen kinik to Isip imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Iraua lak! Aazne, you naghilaal naghaze nagham sosor wa. Yoova ŋgar toni, nene deŋia. Ve yeiŋa tamtoghon tiou nisosor.
EXO 9:28 Tovenen yamru ala ve asuŋ pa Yoova. Pasa, ais patu patu ve lalaav tonene iwaghamun ghei le nisami kat. You pale napul gham ala. Irau naŋguruut gham muul maau.”
EXO 9:29 Mose isaav pani ighaze: “Poia. You pale napul ndug tiina ve navot nala pumuri, ghoro nakaak nimag iza, ve nasuŋ pa Yoova. Leso ipasob lalaav, ve ais patu patu titap muul sob. Sawa to mbeb ru tonenen putia, yom pale uwatag ughaze: Taan to naol ne, nene taan to Yoova.
EXO 9:30 Eemoghon you nawatag: Yamŋa uraata tiom amatughez pa Maaron tiei Yoova sone.”
EXO 9:31 Sawa to ais patu patu tonowen titaptap tizi, tirab aniiŋ bali ve mbeb ite to tighagharaat nonogiiŋa toman mbeb pida pani ne, le tisami. Pasa, bali itub iza ve anoŋa ighaze ivot, ve mbeb ite tonowen irug paam.
EXO 9:32 Eemoghon aniiŋ wit toman aniiŋ todi ite to tiwaata tighaze ‘spelt,’ nene tipaar sone. Tauto ais patu patu tonenen tiwaghamun di maau.
EXO 9:33 Mose ipul kinik, ve ivot ila pa ndug tiina dige, ghoro ikaak nima iza, ve isuŋ pa Yoova. Tovenen Yoova ipasob uman toman lalaav ve ais, ve titap muul maau.
EXO 9:34 Eemoghon sawa to kinik ighita uman toman lalaav ve ais putia, ye igham sosor muul. Yesŋa uraata toni ŋgar todi iyaryaaŋ muul tighaze tiŋguruut yes Israela tineep. Lolodi pa tilooŋ Maaron aliŋa maau.
EXO 9:35 Kinik ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Tauto iŋguruut yes Israela muul. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa Yoova aliŋa to Mose isavia.
EXO 10:1 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ula ughita kinik to Isip muul. Pasa, you taug to nagham yesŋa uraata toni ŋgar todi iyaryaaŋ. Leso nagham mbeb gharatooŋadi tintina tivot ila lolodi, ve napatooŋ tapirig padi.
EXO 10:2 Ve muri inim kamos pa yam Israela, leso asavia pa ndinatumim ve nditimbumim, ve asaav padi aghaze: ‘Muuŋ, Yoova ipatooŋ tapiri pa yes Isipa. Ye igham mbeb gharatooŋadi tintina tivot ila lolodi, ve ipamogheran di le tiwaghamgham kat.’ Ve yam asob pale awatag aghaze you Yoova nanepneep, ve aghazooŋ pa gabuag toman ŋgar tiou.”
EXO 10:3 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose yesuru Aron tila tivot to kinik, ve tisaav pani tighaze: “Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliŋa ilat payom muul ighaze: Yom ukaria zoraaŋ saveeŋ wa. Pale ŋeez o uput aghem pani ve uneep ila samba? Upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani.
EXO 10:4 Ighaze uŋguruut di muul, upatum ghom. Pasa, bozo mboŋmaagh, ye pale igham isis tivot, ve tiwaghamun ndug tiom.
EXO 10:5 Isis to pale tivot, nene sorok maau. Pale titatab taan tiam, le aghita taan maau. Tovenen aniiŋ eŋaeŋa to ais iwaghamun di maau, isis pale tipasob di le tisob kat. Ve ai tisob to titub ila uum tiam lolodi ne paam, isis pale tighan suvun rauadi.
EXO 10:6 Yamŋa uraata tiom ve ival tiina to Isip paam, ruum tiam pale tivon kat pa isis. Muuŋ kat, sawa to nditimbumim tinim tigham ndug tonene, ve inim imuul aazne, aghita isis tovene tivot pa eta sone.” Mose isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro itoora, ve ipul kinik, ve ivot ila pumuri.
EXO 10:7 Yes uraata to kinik tisaav pani tighaze: “Wai kinik, pa piiz to yom ughaze upul ŋgeu tonowen igham pataŋani pait? Yom uwatag maau? Ndug to Isip isami wa. Upul nditamoot to Israel tila tisuŋ pa Maaron todi Yoova.”
EXO 10:8 Tovenen tila tigham Mose yesuru Aron timuul tinim, ve kinik isaav padi ighaze: “Aazne, you nayok payam pa ala asuŋ pa Maaron tiam Yoova. Eemoghon naghaze nawatag: Sei masin kat to pale tila?”
EXO 10:9 Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Yei nisob pale nila. Ndolman, ndipain, ndinatumai nditamoot ve ndiliva, toman sipsip, mekmek, ve makau tiei tisob paam. Pasa, nighaze nila nigham lupuuŋ tiina ve nisuŋ pa Yoova.”
EXO 10:10 Tovenen kinik isaav pani muul tovene: “Ighaze nayok payam pa ala, nene avaat Yoova ineep toman gham ve poia toni iza tiam. Eemoghon irau napul ndizwamim ve ndinatumim tila toman gham ne maau. Maau le maau kat! Pasa, ŋgar samia eta avaat ineep ila lolomim.
EXO 10:11 Tovenen yam nditamoot moghon irau ala ve asuŋ pa Yoova. Pasa, mbeb tonenen, to yamru azorzoorndug pani.” Ye isavsaav padi le isob, ghoro izurun Aron yesuru Mose tighau pa mata, ve tivot tila pumuri.
EXO 10:12 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ukaak nimam iza, ve upatooŋa iŋarua taan isob to yes Isipa. Leso isis ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot, ve tiwaghamun aniiŋ toman mbeb pida to titub ila taan todi. Sa mbeb to ais iwaghamuni maau, nene pale isis tipasobi.”
EXO 10:13 Tovenen Mose iit titi toni iza, ve ipatooŋa iŋarua taan isob to yes Isipa. Ghoro Yoova igham yaghur tiina ilaagh pa taan dige to ineep ila pa ndag iza, ve inim. Yaghur ilaagh pa ndag le mboŋ mboŋ ve ndugizau. Tauto iviviir isis tivot.
EXO 10:14 Isis to tivot ne, sorok maau. Katindi kat. Ve tineep irau taan isob to Isip, ve tiwaghamun ndug todi. Muuŋ ve inim, isis tovene tivot izi Isip pa eta sone. Ve muri paam, irau tivot muul maau.
EXO 10:15 Tovenen isis titatab taan isob to yes Isipa, ve tigham taan iyasosooŋ. Ve tighan suvun mbeb tisob to ais iwaghamun di maau ne le tisob kat. Tighan kikiliiŋ, ndoor, aniiŋ, ai rauadi, ve anoŋadi paam. Taan isob to yes Isipa, mbeb mbiti eta ineep muul maau.
EXO 10:16 Tovenen rikia moghon kinik to Isip imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “You nagham sosor tiina kat pa Maaron tiam Yoova, ve nagham sosor pa yamru paam.
EXO 10:17 Lolomim isamin ghou muul, ve apul sosor tiou tonene. Irau nagham sosor muul maau. Ve asuŋ Maaron tiam Yoova pa indiir pataŋani tonene payei. Pa vene, nisob nimatmaat.”
EXO 10:18 Tovenen Mose ipul kinik ineep, ve ila isuŋ pa Yoova.
EXO 10:19 Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni, ve itoor yaghur ve ilaagh pa ndag izila ve inim toman tapiri, le iviviir isis tonowen tisob tila pa Te Kaviaaŋa. Eta ineep muul izi Isip maau.
EXO 10:20 Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul. Tovenen ipul yes Israela tila maau.
EXO 10:21 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ukaak nimam iza, leso ndoroom tiina ivot izi Isip. Ndoroom tiina to pale ivot, nene ite kat. Yes Isipa pale tiyamaana tighaze nene poia maau, ve igham di titaŋtaaŋ ve tiwandabndab tinimale yes to matadi pisi.”
EXO 10:22 Tovenen Mose ikaak nima iza, ve ndoroom tiina ikau Isip, le ineep irau mboŋ tol ve ndag tol.
EXO 10:23 Ndoroom tiina tonowen ivot le yes Isipa irau tiwaghiton di maau. Tovenen mboŋ tol ve ndag tol tonenen, yes irau tilaagh maau. Tineep ila ruum todi moghon. Eemoghon ndug to yes Israela tineep pani, nene ghazooŋa.
EXO 10:24 Tovenen kinik to Isip ipoi Mose imuul inim, ve isaav pani ighaze: “Yam Israela ala asuŋ pa Yoova. Yamŋa ndizwamim ve ndinatumim asob ala. Eemoghon yam irau apul makau, sipsip, ve mekmek tiam tineep izi Isip.”
EXO 10:25 Eemoghon Mose isaav pani ighaze: “Ee-e, vana maau. Pale nimundig toman ŋgai tiei tisob. Irau nipul eta ineep maau. Pasa, yei taumai nikankaan pa sa mbeb to pale nigham di tinim watooŋrau pa Maaron tiei Yoova. Tovenen yei irau niyou di tisob tila toman ghei. Nila nivot sa ndug to Yoova ighaze nineep pani ve nisuŋ, ghoro ye tau pale isaav payei pa sa mbeb to pale nigham di tinim watooŋrau pani. Mbeb pida, pale nimoz suruvu moghon inim watooŋrau. Ve pida, yab pale ighan suvun di.”
EXO 10:27 Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul. Tovenen lolo pa ipul yes Israela tila maau.
EXO 10:28 Ve izurun Mose ighaze: “Ughau pa matag. Ve umuul unum sualen malep! Ighaze naghita ghom muul, yom pale umaat.”
EXO 10:29 Tovenen Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Saveeŋ tauto usavia. Irau ughita ghou muul maau.”
EXO 11:1 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “You pale naŋgal kinik toman ival tiina to Isip matadi pa pataŋani ite paam. Muri pa pataŋani tonene, ye pale iyok payam ve ala. Ye pale izurun gham, ve ipasul gham ighaze rikia ve asob ala. Irau tiam eta ineep maau.
EXO 11:2 Tovenen aazne, yom ula ve usaav pa Israela tisob, nditamoot ve ndiliva, tovene: Yes irau tila to yes Isipa to tineep tigharau di, ve tighason di pa tigham ledi mbaliiŋ pida to tigharaat di pa gol ve silva.”
EXO 11:3 Yoova isaav tovene pasa, ye igham yes Isipa lolodi poia pa yes Israela. Ve Mose paam, yes uraata to kinik toman ival tiina to Isip tighita tighaze ye ŋgeu tiina eez, ve titandag pani.
EXO 11:4 Tovenen Mose isaav pa kinik ighaze: “Ulooŋ! Yoova aliŋa ilat payom tovene. Ighaze: ‘Mboŋ anoŋa, you pale nazi nanim, ve nalaagh irau taan isob to Isip.
EXO 11:5 Ve ndinatumim aidaba tisob pale timatmaat. Irau napul eta ineep maau. Yom to unepneep ila inam to ghamuuŋ pooz, taum natum aidaba pale imaat. Ve itaghoni tovene ila ila le yes ndiliva mbesooŋa to ledi izadi maau ve timumum wit inim palawa ne ndinatudi paam. Tamtoghon tisob to Isip ndinatudi aidaba, toman ŋgai todi ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ ne, pale tisob timatmaat.
EXO 11:6 Tovenen taŋiiz tiina pale ivot irau taan isob to Isip. Muuŋ ve inim, taŋiiz tovene ivot izi ndug tiam pa eta sone. Ve muri paam, irau ivot muul maau.
EXO 11:7 Eemoghon yes Israela toman ŋgai todi tisob pale tineep pooi. Ŋgavuun eta irau isuul maau. Leso yom uwatag kat ughaze you Yoova nagham ŋgar raraate pa yam Isipa ve tamtoghon tiou Israel maau. Nagham ŋgar ite ite payam.”
EXO 11:8 Ve Mose isaav muul ighaze: “O kinik, mbeb tonene ighaze ivot, uraata tiom tonene pale tisob tinim tiput aghedi payou, ve titaŋ roran ghou tighaze: ‘Yamŋa tamtoghon tisob to titaghon ghom, apul ghei ve aghau ala!’ Muri pa mbeb tonenen, you pale napul ghom.” Mose ate yabyab kat. Tovenen ipul kinik ineep, ve ivot ila pumuri.
EXO 11:9 Ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Kinik to Isip irau ilooŋ aliŋam maau. Ve nene poia. Pasa, ighur soso payou, leso nagham mbeb gharatooŋadi naol izi Isip.”
EXO 11:10 Tovenen Mose yesuru Aron tigham mbeb gharatooŋadi naol ila kinik to Isip mata. Mbeb tonowen ite kat. Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauto iyok pa yes Israela tipul taan toni ve tila ne maau.
EXO 12:1 Mose yesuru Aron tinepneep izi taan to Isip, ve Yoova isaav padi ighaze:
EXO 12:2 “Kaiyo tonene, nene ilib pa kaiyo tisob. Pasa, kaiyo tonene, you pale nagham mbeb paghu ivot payam. Tovenen yam Israela irau aghur kaiyo tonene imuuŋ pa ndaman tiam tisob.
EXO 12:3 Yamru ala alup Israela tisob, ve asaav padi tovene: Mboŋ inim saaŋgul to kaiyo tonene, ghoro nditamoot tisob irau timbit sipsip ma mekmek papaghu eŋaeŋa irau ruum todi todi.
EXO 12:4 Yam eŋaeŋa irau aŋgabiiz poian sipsip to ambit di: Tamtoghon piiz kat to irau tighani le tipasobi? Ighaze ruum eta tamtoghona naol maau, ve tigham ŋgar tighaze eŋgendi irau tighan suvun sipsip todi maau, yes irau tisaav pa nditadi to tineep tigharau di tinim, ve yesŋa tilup di ve tighanghan. Leso tipasobi.
EXO 12:5 Yam irau aghita sipsip ma mekmek nditamoot to popoiadi moghon, ve ndaman todi eŋaeŋa, ghoro ambit di.
EXO 12:6 Aŋgin poian di le mboŋ inim saaŋgul ve paaŋ (14) to kaiyo tonene, ve rabrab izi, sawa to taghita sapirin ghiit, ghoro arab di. Ve ruum sine to aneep ila, agham mbeb to arab di ne siŋidi, ve apeli ila ataam avo dige ru, ve izala pa sala paam. Leso inim ghilalooŋ payam ighaze yam tamtoghon to Yoova to alup gham pa ghanghaniiŋ ila ruum tonanan lolo.
EXO 12:8 “Mboŋ ee moghon tonenen, amoz sipsip tonanan izala yab, ve aghani toman mberet to le yis maau, ve ndoor papaii.
EXO 12:9 Sipsip minda to ighaze mbiti ma nazuuŋ, yam aghani malep. Aghan moziiŋ moghon. Tovenen amoz sipsip anoŋa dodoli, toman daba, ŋgoi, ve kodkoda izala yab, ve aghan suvuni.
EXO 12:10 Apul pida ineep inim ŋaar malep. Ighaze aghan le apomim isuŋ, ve pida ineep, aghuri ila yab ighan suvuni le isob, ghoro ndugizau.
EXO 12:11 Ve agharaat taumim pataghaaŋ pa laghooŋ. Apool nonogiiŋa tiam ila tuku, aghur duduuŋa to aghemim, ve akis titi tiam paam. Ghoro mbolemim izi ve aghanghan. Eemoghon aghan rikia. Aniiŋ tonanan, nene aniiŋ to Pasova. Yam irau aghani, leso matamim iŋgal sawa to you Yoova nasalib payam, ve nala narab yes Isipa ndinatudi timatmaat.
EXO 12:12 “Mboŋ tonenen, you pale nalaagh irau taan isob to Isip, ve narab ndinatudi aidaba, toman ŋgai todi ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ, le tisob timatmaat. Leso naghur atia pa maaron kaaromŋa todi, ve natatan tapiridi. Pasa, you Yoova nanepneep.
EXO 12:13 Tovenen siŋ to apeli ila ataam to ruum tiam avodi dige, nene pale ipatooŋ ruum tiam payou. Sawa to nalaagh pa narab yes Isipa, ve naghita siŋ tonanan, you pale nasalib payam, ve navool pa ruum ite. Leso nawaghamun gham sob.
EXO 12:14 “Sawa tonene, sawa tiina ve sawa patabuaŋ. Tovenen yam Israela yamŋa papaghu tiam to muri pale tivot, irau apakur sawa tonene, ve matamim iŋgali irau sawa isob. You naghur tutuuŋ payam tovene: Ndaman isob, ighaze sawa tonene ivot, yam irau agham lupuuŋ tiina, ve asuŋ payou toman lolomim poia. Tutuuŋ tonene pale iyaryaaŋ tovene itaghoni taghoni gha ila.
EXO 12:15 “Sawa to lupuuŋ tiina tonene, ighaze lolomim pa aghan mberet, ghoro aghan mberet to tighur yis ila maau ne. Yam pale aghan mberet tovene moghon irau mboŋ liim ve ru. Tovenen sawa to lupuuŋ tiina tonene ighaze imundig, yam agham yis isob to ineep ila ruum tiam lolodi, ve apiyaava ilale. Apul rita ineep malep. Mboŋ liim ve ru to lupuuŋ tiina tonene, ighaze tamtoghon tiam eta izoor saveeŋ ve ighan mberet to titoora toman yis, yam azuruni ighau ila saguan pa yam Israela. Ilup toman gham muul malep.
EXO 12:16 Sawa to lupuuŋ tiina tonene imundig, ve sawa inim liim ve ru to isob pani, yam Israela asob irau alup gham ve agham suŋuuŋ tiina. Sawa ru tonenen, nene umbom patabuaŋ. Agham uraat eta malep. Eemoghon aniiŋ, ghoro yam irau agharaata.
EXO 12:17 “Lupuuŋ tiina to mberet to le yis maau ne, ndaman isob, yam irau matamim iŋgali ve ataghoni. Pasa, sawa tonene kat, to you nagham gham alaagh ila rouŋ rouŋ animale yes ndaaba, ve apul taan to yes Isipa. Tauto naghur tutuuŋ ariaŋa pa yam ve papaghu tiam to muri pale tivot ne tovene: Ndaman to naol ne, yam irau matamim iŋgal sawa tonene, ve alup gham ve agham suŋuuŋ tiina payou. Tutuuŋ tonene pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
EXO 12:18 “Tovenen ndaman tisob, kaiyo to ivot muuŋ, mboŋi inim saaŋgul ve paaŋ, ve rabrab toni, nene sawa to lupuuŋ tiina tonene imundig. Ve ila isob pa rabrab to mboŋ inim tamoot ee ve eez (21). Mboŋ liim ve ru tonenen, ighaze aghan mberet, ghoro aghan mberet to tighur yis ila maau. Tovenen sawa tonenen, yis eta ineep ruum tiam lolodi malep. Ighaze taumim eta, ma loom eta to ineep ila lolomim izoor saveeŋ ve ighan mberet to titoora toman yis ila sawa tonenen lolo, azuruni ighau ila saguan pa yam Israela. Ilup toman gham muul malep.
EXO 12:20 Tovenen mboŋ liim ve ru tonenen, ndug sine to yam aneep pani, aghan mbeb eta to yis ineep ila malep. Agharaat mberet to le yis maau ne moghon.”
EXO 12:21 Yoova isavsaav toman Mose le isob, ghoro Mose ila ve ilup ndolman tisob to Israel, ve isaav padi ighaze: “Ala rikia moghon, ve apas lemim sipsip papaghu irau ruum tiam tiam, ve arab di. Leso agharaat aniiŋ to Pasova.
EXO 12:22 Sipsip tonanan siŋidi, awato ila oon, ve agham ai ‘isop’ boga, ve azeeva ila siŋ tonanan. Ghoro apeli ila ataam tiam avodi dige. Ila dige ru, ve izala pa sala paam. Tiam eta ivot ila pumuri malep. Yam asob aneep ila ruum tiam tiam lolodi le ndugizau.
EXO 12:23 Sawa to Yoova izi inim, ve ilaagh pa irab yes Isipa ndinatudi ve mbeb todi, ighaze ighita siŋ tonanan ineep ataam tiam avodi dige, ye pale isalib payam, ve ila ivool ruum ite. Irau ipul aŋela to rabuuŋ tamtoghon ilooŋ ilat ruum tiam ve irab gham maau.
EXO 12:24 “Tutuuŋ to aazne nasavia di payam ne, nene ariaŋadi. Pale tinepneep tovene irau sawa isob. Tovenen yamŋa papaghu tiam to muri pale tivot ne matamim kisin di, ve ataghon katin di itaghoni taghoni gha ila.
EXO 12:25 Sawa to ala avot taan to Yoova imbua saveeŋ pani ighaze igham payam, matamim iŋgal lupuuŋ tiina to Pasova, ve ataghon katin ŋgara izi tonowe. Apuli malep.
EXO 12:26 Ve sawa to ndinatumim tighason gham pa lupuuŋ tonene pughu, ghoro apaes padi tovene.
EXO 12:27 Aghaze: ‘Iit tarab mbeb tonene inim watooŋrau pa Yoova. Leso tapaiti, ve mataad iŋgal sawa to Pasova to Yoova isalib pa ruum toit izi Isip, ve ipul ghiit taneep, ve ila irab yes Isipa ndinatudi.’” Yes Israela tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiput aghedi ve tipait Yoova iza.
EXO 12:28 Ghoro tila ve titaghon katin tutuuŋ tisob to Yoova isavia di pa Mose yesuru Aron.
EXO 12:29 Yes tineep le mboŋ anoŋa, ghoro Yoova izi inim, ve irab yes Isipa ndinatudi aidaba tisob timatmaat. Ipul eta ineep maau. Kinik to igham pooz pa taan Isip ne natu aidaba, ve ila ila le yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ne ndinatudi aidaba paam, tisob timatmaat. Ve Isipa ŋgai todi paam. Ye irab ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ ne, le tisob timatmaat.
EXO 12:30 Tovenen mboŋ tonenen, kinik yesŋa uraata toni ve ival tiina to Isip, timundig le tighita ndinatudi timatmaat. Ghoro taŋiiz tiina imundig irau ruum ruum to yes Isipa. Pasa, mateeŋ irau ruum tisob.
EXO 12:31 Mboŋ tonenen, kinik imbaaŋ ila pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Rikia moghon ve amundig apul ndug tiou, ve aghau ala! Ve yamru moghon maau. Ival tiina to Israel paam. Yam asob ayou sipsip, mekmek, ve makau tiam, ve ala agham suŋuuŋ pa Yoova itaghon ghasoniiŋ tiam. Apul tamtoghon tiou, ve aghau ala! Ve aghason Maaron tiam pa igham poian ghou.”
EXO 12:33 Yes Isipa tipasul yes Israela tighaze tipul ndug todi rikia moghon. Pasa, tigham ŋgar tovene: “Ighaze yes Israela tineep toman ghiit, nene pale tasob tamatmaat.”
EXO 12:34 Ghoro yes Israela tigham oon todi to palawa ineep ilooŋ ila, ve tindun di pa uli, leso timbaad di ila avaradi. Palawa tonowen, titoora toman yis sone.
EXO 12:35 Ve titaghon Mose aliŋa ve tighason yes Isipa pa ledi mbaliiŋ naol naol to tigharaat di pa gol ve silva, ve tighason di pa ledi nonogiiŋa paam.
EXO 12:36 Yoova igham yes Isipa lolodi poia pa yes Israela. Tovenen mbeb tisob to yes Israela tighason di pani, yes Isipa tigham padi moghon. Tauto yes Israela tikarasim di kat.
EXO 12:37 Tovenen yes Israela timundig ve tipul ndug Ramses, ve tila tivot ndug eez iza Sukot. Yes ival le ival kat. Nditamoot todi to tirau malmal, yes irau 600,000 ma venen. Ve yes ndiliva toman ndinatudi, tinin di maau.
EXO 12:38 Yes Israela ledi sipsip, mekmek, ve makau katindi kat. Tauto tiyou di tisob, ve tilaagh toman di. Ve ndug pida to Israela maau ne timundig tila toman di paam.
EXO 12:39 Tilaagh tila le tivot ndug eez, ghoro atedi izi. Tineep tonowe, ve tigham palawa todi to tigharaata izi Isip, ve timozi inim adi taman. Palawa tonowen, titoora toman yis maau. Pasa, sawa to timundig, yes Isipa tipasul di. Tauto ledi sawa eta pa tigharaat poian taman todi maau.
EXO 12:40 Yes Israela tineep izi Isip irau ndaman 430, ghoro tipul Isip ve tila.
EXO 12:41 Tovenen sawa kat to ndaman 430 tonenen isob, ghoro yes Israela tisob timundig tipul Isip ve tila. Tilaagh ila rouŋ todi todi tinimale yes ndaaba.
EXO 12:42 Mboŋ tonowen, Yoova mata iŋgal yes Israela, ve igham di tipul Isip itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto ndaman isob, sawa to Pasova ighaze ivot, yes Israela tisob irau tipamaat ve matadi iŋgal mbeb to ivot pa mboŋ tonowen, ve tipait Yoova. Ŋgar tonene pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
EXO 12:43 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighaze: “Nene tutuuŋ pida to iŋarua ghanghaniiŋ to Pasova. Ndug ndug to ighaze tinim tineep ila yam Israela lolomim, todi eta irau ighan sorokin aniiŋ to Pasova maau.
EXO 12:44 Ve ighaze agham tamtoghon to ndug ite inim lemim uraata, nene ye paam irau ighan sorokin aniiŋ to Pasova maau. Eemoghon ighaze aghol tamtoghon to ndug eta inim lemim mbesooŋa ve aziri, nene ye irau ighan.
EXO 12:46 Ighaze alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova ila ruum eta lolo, yam aghan suvun sipsip tiam tonanan. Agham minda rita ivot ila pumuri malep. Ve tua tovene paam, aŋgoor eta malep.
EXO 12:47 Tamtoghon to Israel tisob irau matadi iŋgalŋgal lupuuŋ tiina to Pasova ve titaghon katin ŋgara.
EXO 12:48 “Ighaze ŋgeu eta to ndug ite ilat ineep toman gham, ve ighaze ilup toman gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, yam irau aziri toman ndita nditamoot tisob to tineep ila ruum toni. Leso aghita di aghaze yes raratedi tinimale yam to Israela kat. Le isob, ghoro yes irau tighan aniiŋ to Pasova. Eemoghon sei to ighaze tiziri maau, nene irau ighan aniiŋ to Pasova maau.
EXO 12:49 Tutuuŋ tonene pale igham pooz pa yam asob. Yes to siŋ kat to Israel, ve yes loomba to tineep ila lolomim ne paam.”
EXO 12:50 Tovenen yes Israela tisob titaghon katin tutuuŋ tisob to Yoova isavia pa Mose yesuru Aron.
EXO 12:51 Ve sawa kat tonenen, Yoova igham di tipul Isip. Tilaagh ila rouŋ todi todi, ve tila.
EXO 13:1 Yoova isaav pa Mose muul ighaze:
EXO 13:2 “Yam Israela irau aghur ndinatumim aidaba toman ŋgai tiam ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ tisob tinim leg.”
EXO 13:3 Mose isaav pa yes Israela ighaze: “Matamim iŋgal sawa tonene. Muuŋ, yam anim mbesooŋa sorok izi taan Isip. Eemoghon aazne, Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve ipas gham ila yes Isipa nimadi, ve apul ndug todi wa. Tauto aazne, anim mbesooŋa muul maau. Tovenen ndaman isob, sawa tonene ighaze ivot, yam aghan mbeb eta to yis ineep ila ne malep.
EXO 13:4 Matamim iŋgal kaiyo Abib tonene. Pasa kaiyo tonene, to yam apul taan to yes Isipa.
EXO 13:5 Muuŋ, Yoova imbua saveeŋ toman nditimbumim ighaze ye pale igham taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Hivia, ve Yebusa inim lemim. Taan tonowen ŋgoreeŋa ve poia pa mbeb naol titub pani. Tovenen muri, sawa to Yoova igham gham ala avot tonowe, matamim iŋgal pa ataghon ŋgar tovene: Ndaman to naol ne, ighaze kaiyo Abib ivot, ghoro alup gham ve asuŋ pa Yoova. Mboŋ liim ve ru, yam irau aghan mberet to le yis maau ne moghon. Ve mboŋ inim liim ve ru to lupuuŋ tiina tonenen isob pani, yam alup gham ve agham suŋuuŋ tiina, ve apait Yoova iza toman lolomim poia.
EXO 13:7 Mboŋ liim ve ru tonenen, ighaze aghan mberet, aghan mberet to le yis maau. Tovenen sawa tonenen, yis eta ineep ila yam Israela ndug tiam lolo malep.
EXO 13:8 “Ighaze sawa to lupuuŋ tiina tonene ivot, yam eŋaeŋa apaesia pughu pa ndinatumim aghaze: ‘Iit tataghon ŋgar tonene, leso mataad iŋgal sawa to Yoova iuul ghiit, ve igham ghiit tapul Isip ve tanim.’
EXO 13:9 “Lupuuŋ tiina tonene pale inim ghilalooŋ to ineep ila nimamim ve ndamomim, ve ipei mulin ŋgar tiam pa sawa to Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve igham gham apul ndug to yes Isipa ve anim. Leso lolomim imaagh pani sob, ve avomim imbesmbees pa saveeŋ to ye igham pait ne irau sawa isob.
EXO 13:10 Tovenen Yoova ighur tutuuŋ payam tovene: Ndaman to naol ne, ighaze sawa to lupuuŋ tonene ivot, yam alup gham pa suŋuuŋ ve ataghon ŋgar tonene.”
EXO 13:11 Mose isaav muul ighaze: “Yoova pale igham gham ala avot izi taan Kanaan. Taan tonowen, ye ighaze ipuli inim lemim itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni ariaŋa to imbua toman nditimbumim. Saveeŋ tonenen iŋarua gham paam.
EXO 13:12 Sawa to ala aneep izi taan tonowen, yam irau ataghon ŋgar tovene: Ndinatumim aidaba, toman ŋgai tiam ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ, yam aghur di tisob tinim Yoova le. Tovenen ŋgai tiam ndinatudi nditamoot to tipoop di muuŋ, arab di tisob timatmaat tinim watooŋrau pa Yoova.
EXO 13:13 Eemoghon esele ndinatudi nditamoot to tipoop di muuŋ, arab di tinim watooŋrau pa Yoova malep. Arabolin di pa sipsip, ve arab sipsip tonenen tinim watooŋrau. Ve ighaze arabolin di pa sipsip maau, ghoro aŋgoor luadi ve timaat. Ve ndinatumim aidaba nditamoot tovene paam. Arabolin di tisob pa sipsip ma mbeb pida, ve agham mbeb tonenen pa Maaron tinim watooŋrau.
EXO 13:14 “Muri, ighaze ndinatumim tighason gham pa ŋgar tonene pughu, ghoro apaes padi aghaze: ‘Muuŋ, iit tanim mbesooŋa sorok izi Isip. Eemoghon Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve igham ghiit tapul ndug tonowen.
EXO 13:15 Sawa tonenen, kinik to yes Isipa, ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze tapul ndug toni malep. Eemoghon Yoova irab yes Isipa ndinatudi aidaba toman ŋgai todi ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ, le tisob timatmaat. Tauto aazne, iit tarab ŋgai toit ndinatu nditamoot to tipoop di muuŋ ne, tisob timatmaat tinim watooŋrau pa Yoova. Ve ndinatuud aidaba tinim Yoova le paam. Eemoghon tarab di tinim watooŋrau maau. Tarabolin di pa sipsip ma mbeb pida, ve tagham mbeb tonenen pa Yoova tinim watooŋrau.
EXO 13:16 Ŋgar tonene, nene inim ghilalooŋ to ineep ila nimaad ve ndamood ve ipei mulin ŋgar toit pa sawa to Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve igham ghiit tapul ndug to yes Isipa ve tanim. Leso lolood imaagh pani sob, ve mataad iŋgali irau sawa isob.’”
EXO 13:17 Sawa to kinik to Isip ipul yes Israela tila, Yoova imuuŋ ve ipatooŋ di pa ataam. Eemoghon ye igham di titaghon ataam tuku to itaghon taan to yes Pilistia ne maau. Pasa, igham ŋgar tovene: “Ighaze yes Israela titaghon ataam tuku tonowen, ve tivot to koiadi rikia ve malmal imundig, nene pale titoor ŋgar todi, ve tighau timuul tila pa Isip.”
EXO 13:18 Tauto ipamuul di tilaagh titaghon ataam mala to itaghon ndug balim ve ila ivot Te Kaviaaŋa. Sawa to yes Israela tipul Isip, tigharaat di pataghaaŋ pa malmal ve tilaagh. Ve Mose igham Yosep tua ve tilaagh tomani. Pasa muuŋ kat, Yosep isaav pa yes Israela nditimbudi tovene: “Muri, Maaron pale igham mulin gham ve apul ndug to yes Isipa. Sawa tonenen ighaze ivot, ghoro agham tuag ve alaagh tomani. Leso atavia izi Kanaan.” Ve yes Israela timbua saveeŋ ariaŋa toman Yosep tighaze yes pale titaghon ŋgar toni tonenen. Tauto Mose mata iŋgal saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen, ve itaghoni.
EXO 13:20 Yes Israela tipul ndug Sukot, ve tila tivot ndug balim dige, ghoro atedi izi ndug eez, iza Etam.
EXO 13:21 Ndag to naol ne, Yoova ineep ila yaghur tae lolo ve imuuŋ padi, leso ipatooŋ di pa ataam. Yaghur tae tonowen mala. Iza ve izi. Ve mboŋ to naol ne, ye inim yab yama to iyaryaar iza ve isul, leso ipatooŋ di pa ataam. Tovenen yes irau tilaagh pa mboŋ ve ndag.
EXO 13:22 Yaghur tae ve yab yama tonowen tipulpul di maau. Timuŋmuuŋ padi pa mboŋ ve ndag.
EXO 14:1 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze:
EXO 14:2 “Usaav pa yes Israela titoor di, ve timuul tila tivot naari to ndug Pi Airot. Ndug tonowen ineep ndug Migdol dige to ineep ila pa te, ve igharau ndug Bal Zepon. Tila tivot, ghoro tigharaat inadi izi tonowe ve atedi izi.
EXO 14:3 Leso kinik to Isip igham ŋgar ighaze yam asosor pa ataam, ve awalaghlaagh izi ndug balim, ve lemim ataam eta pa aghau maau.
EXO 14:4 You pale nagham ŋgar toni iyaryaaŋ muul, leso itaghon gham. Sawa to inim peria tiam, you pale napatooŋ tapirig pani, ve natatani toman ndaaba toni le tisob tilaledi. Leso nagham izag ivot inim tiina, ve yes Isipa tighilaal tighaze: You Yoova nanepneep.” Tovenen yes Israela titaghon saveeŋ to Yoova isavia padi.
EXO 14:5 Sawa to tipaes pa kinik to Isip tighaze yes Israela tighau tila wa, yesŋa uraata toni titoor ŋgar todi muul, ve tighaze: “Wai, iit tagham ŋgar to borouŋa! Tapul yes Israela tila pasa? Aazne, sei masin pale tinim mbesooŋa pait?”
EXO 14:6 Tovenen kinik isaav, ve tigharaat hos toman karis toni to malmal. Ve iyou ndaaba toni, leso tila tomani.
EXO 14:7 Ve igham karis ariaŋadi to malmal toman hos irau 600, ve igham karis toman hos pida paam to yes Isipa, ve yes ndiran to malmal to tindandaloov karis. Ghoro toman ndaaba toni tisob timundig ve titaghon yes Israela tila.
EXO 14:8 Sawa to yes Israela tipul Isip, lolodi poia kat, ve tigham ŋgar tighaze Maaron todi ilib pa yes Isipa wa. Tovenen tilaagh toman pakuruuŋ. Eemoghon Yoova igham kinik to Isip ŋgar toni iyaryaaŋ muul. Tauto iyou ndaaba toni, ve titaghon yes Israela tila.
EXO 14:9 Tovenen yes ndaaba to Isip tigham karis toman hos, ve ndiran pida to malmal, ve titaghon yes Israela tila le tivot todi igharau ndug to yes Israela atedi izi pani. Ineep izi naari to ndug Pi Airot ve ndug Bal Zepon.
EXO 14:10 Yes Israela matadi ila le tighita kinik to Isip yesŋa ndaaba toni tiŋarua di tinim. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di, ve titaŋ roran Yoova pa iuul di.
EXO 14:11 Ve tiŋooŋ pa Mose tighaze: “Ugham ghei nipul Isip pasa? Vena, naal to yes Isipa irau ghei maau, tauto ughereb ghei ninim ndug balim tonene, leso nimatmaat izi sualen?
EXO 14:12 Ŋgar tonene to nimatughez pani. Tauto sawa to tanepneep izi Isip, yei nisaav payom nighaze: ‘Tambaŋa. Upul ghei nineep, ve nigham uraat pa yes Isipa.’ Eemoghon yom ulooŋ ghei maau. Inimale nineep izi Isip ve nimbesmbees padi, tone poia. Eemoghon maau. Aazne, pale nisob nimatmaat izi ndug balim tonene.”
EXO 14:13 Eemoghon Mose irab motin saveeŋ todi ighaze: “Amatughez malep. Ayoon ariaŋa! Aazne, yam pale aghita katin ulaaŋ to Yoova. Pasa, ye tau pale ivool tiam, ve igham mulin gham. Yes Isipa to aazne matamim ila padi we, muri pale aghita di muul maau.
EXO 14:14 Tovenen atemim izi ve aghur matamim moghon. Pasa, Yoova tau pale iparab payam.”
EXO 14:15 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Pughu vena to yom utaŋ roran ghou ne? Usaav pa yes Israela timundig tila.
EXO 14:16 Ghoro uit titi tiom iza, ve upatooŋa iŋarua te. Leso te ivalagi. Pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan, ve ighur ataam pa yes Israela, ve tilaagh ila taan mamaasa, ve tivool tila pa dige ite.
EXO 14:17 You pale nagham yes Isipa ŋgar todi iyaryaaŋ ve titaghon gham. Ghoro napatooŋ tapirig pa kinik to Isip toman ndaaba toni to tilaagh taan, ve yes to tilaan pa hos ve karis, ve natatan di le tisob kat. Leso nagham izag ivot inim tiina, ve yes Isipa tighilaal tighaze you Yoova nanepneep.”
EXO 14:19 Ghoro aŋela to Maaron to imuŋmuuŋ pa yes Israela, ipul ina to muŋgaaŋ, ve imuul ila pa muridi. Ve yaghur tae mala to imuŋmuuŋ padi ne paam, imuul ila iyoon izi muridi,
EXO 14:20 ve ineep bodbodaaŋ pa yes Israela ve yes Isipa. Mboŋ izi, ve yaghur tae tonowen ndorooma tiina ila pa yes Isipa, ve ghazooŋa ila pa yes Israela. Tovenen mboŋ tonenen, yes Isipa irau tila tigharau yes Israela maau.
EXO 14:21 Ghoro Mose iit nima iza, ve ipatooŋa ila pa te, ve Yoova igham yaghur tiina ilaagh pa taan dige to ila pa ndag iza ve inim. Yaghur ilaagh pa mboŋ mboŋ le ndugizau, ve iviviir te le ivalagi inim ru. Pida ila pa waan, pida ila pa ŋas, ve taan mamaasa ivot. Te dige ru tonowen tiyoon deŋia tinimale didiiŋ, ve yes Israela tilaagh ila bodbodaaŋ. Tovenen tilaagh titaghon taan mamaasa tonowen, ve tivool tila pa dige ite.
EXO 14:23 Ghoro ndaaba tisob to Isip toman hos ve karis todi titaghon di tinim tivot izi bodbodaaŋ.
EXO 14:24 Ndag iza ris, ve Yoova ineep ila yaghur tae mala ve yab yama lolo, ve mata izi pa yes Isipa, ve ighamun ŋgar todi le tiwaghamgham.
EXO 14:25 Ve igham hos toman karis todi aghedi tiptipia, leso tizuar pa landooŋ. Ve igham karis aghedi ipaspas ve titaptap tizizi. Tovenen yes Isipa tisaav tighaze: “Ee-e, tala malep! Tamuul! Nene Yoova tau, to ivool to yes Israela ve iparab toman ghiit ne!”
EXO 14:26 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Uit nimam iza, ve upatooŋa ila pa te. Leso te ila ivool muul, ve itatab yes ndaaba to Isip tonowen toman karis ve hos todi, le tisob timatmaat.”
EXO 14:27 Tovenen ndag ipul te ve iza ris, ghoro Mose iit nima iza muul, ve ipatooŋa ila pa te. Ghoro te ipol inim ilupi muul. Yes Isipa to titaghon yes Israela, titoova pa tighau timuul tila. Eemoghon tiraua maau. Te itatab ndaaba to kinik toman karis ve hos todi, le tisob tilaledi. Eta ineep maau. Ataam tonene, to Yoova ipandalin ndaaba tisob to Isip tizila te lolo ve timatmaat.
EXO 14:29 Eemoghon yes Israela tilaagh ila taan mamaasa to ineep bodbodaaŋ to te, le tivool tila pa dige ite. Te dige ru tonowen tiyoon kat tinimale didiiŋ. Pida ila pa waan ve pida ila pa ŋas.
EXO 14:30 Nene ataam to Yoova igham mulin yes Israela ila yes Isipa nimadi. Yes Isipa to timatmaat, yes Israela tighita patudi tiwaghengheen taghon naari.
EXO 14:31 Onoon kat, Yoova ipatooŋ tapiri tiina pa yes Isipa, ve yes Israela tighita pa matadi. Tauto timatughez pa Yoova, ve tighur ila toni. Ve tighur ila to mbesooŋa toni Mose paam.
EXO 15:1 Ghoro Mose yesŋa Israela timbou mbouŋ tonene pa tipait Yoova. “You pale nambou ve napait Yoova. Ye iza tiina le tiina kat. Ye iparab ariaŋa le ilib pa koia. Ye ipiyaav hos todi toman yes to tilaan padi ne tizila te lolo ve tilaledi.
EXO 15:2 You naghamgham tapirig ila to Yoova. Tovenen nambou mbouŋ pa napaiti. You irau nalaleg. Eemoghon ye igham mulin ghou. Ye moghon to Maaron tiou. Tovenen naghaze napait iza pa poia toni. Muuŋ, tamaŋ imbesmbees pani. Ve you paam napait iza izala le izala kat.
EXO 15:3 Tiina tiou, ye ŋgeu ariaŋa to malmal. Iza Yoova. Ye inepneep irau sawa isob.
EXO 15:4 Ye ipiyaav kinik to Isip ndaaba toni toman karis todi tisob tizila te lolo ve tilaledi. Ve yes daba to tiraua kat pa malmal, yes paam tighun te ve tisob timatmaat izi Te Kaviaaŋa.
EXO 15:5 Te itatab di ve tindal tizila tinimale yaam. Tizila kat to mazovan bibiliiŋa lolo we.
EXO 15:6 O Yoova, nimam waan, nene tapiri tiina le tiina kat. Nimam waan irab mbirisan koiamŋa le tilaledi.
EXO 15:7 Yom izam tiina kat. Ulib pa mbeb tisob. Koiamŋa to timundig tighaze tizoor ghom, yom ureu mbirisan di. Upatooŋ mbalmbali tiom padi, ve iwaghamun di inimale yab ighan kikiliiŋ gorgori.
EXO 15:8 Yom atem yabyab padi kat. Tauto ugham yaghur tiina imundig ve ivalag te. Pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan. Dige ru tonowen tiŋgud tiza ve tiyoon kat tinimale didiiŋ. Te to mazovan iyoon le iyaryaaŋ.
EXO 15:9 Koiamai tigham tinidi tighaze: ‘Yei pale nigham taghon yes Israela le nikis di. Ghoro niyou mburuguuŋ todi tisob, ve nirei di irau ghei. Sa pataŋani to nighaze nigham padi, nene pale nighami moghon. Tovenen yei pale nipas buza tiei, ve nipatooŋ tapirimai padi, ve nireu mbirisan di.’
EXO 15:10 Eemoghon Yoova, yom uvib avuvum inim yaghur ve iviviir te. Tauto itatab di le tisob tindal tizila mazovan lolo rikia moghon tinimale yaam to pataŋani le pataŋani kat.
EXO 15:11 Yoova, sa maaron to irau ghom? Eta maau. Yom paghunam ve patabuaŋ kat. Ve ugham uraat tintina toman mbeb gharatooŋadi. Tauto tamtoghon timatughez payom, ve tipait izam.
EXO 15:12 Yom urab koiamŋa pa nimam waan, ve ugham taan avo ikaak, ve itoon di tisob.
EXO 15:13 Yoova, yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom, ve uluul di itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Tauto uvool todi, ve ugham mulin di pa pataŋani todi. Ve yom umuuŋ ve upatooŋ ataam padi. Tovenen yom pale uŋgin di pa tapirim ve ugham pooz padi, le tila tivot izi inam patabuaŋ to nepooŋ.
EXO 15:14 Yes ndug ndug tilooŋ uraat tiom varu, le ruŋadi iza pani ve lolodi imbumbu. Matughezaaŋ tiina igham yes Pilistia ve tisaŋeeŋ.
EXO 15:15 Ve daba tisob to Edom paam, matughezaaŋ tiina igham di. Yes pooza to Moap tilooŋ varum, le tinidi irur, ve lolodi imbumbu. Ve yes Kanaana tapiridi isob kat ve tinidi imatmaat.
EXO 15:16 O Yoova, yes tiwatag: Tapirim, nene tiina kat. Tauto matughezaaŋ tiina igham di, ve lolodi imbumbu. Yom taum ugham mulin yei Israela ve ninim lem kat. Tovenen ndug ndug tineep moghon tinimale yaam, ve timbatut ghei, ve nimbut naghodi ve nila nigham taan tiei. Irau tigham mbeb eta payei maau.
EXO 15:17 O Yoova, yom ugham ghei ninim nineep pooi izi lolooz tiom. Lolooz tonene, nene inam patabuaŋ to nepooŋ. Pasa, yom upayoon rumai tiom izala.
EXO 15:18 Yoova, ye kinik tiina kat. Ye pale igham pooz itaghoni taghoni gha ila.”
EXO 15:19 Tovenen Yoova ivalag Te Kaviaaŋa, ve pida ila pa ŋas ve pida ila pa waan, ve yes Israela titaghon taan mamaasa to ineep bodbodaaŋ, ve tivool tila pa dige ite. Eemoghon sawa to ndaaba to kinik tigham hos ve karis todi, ve titaghon di, Yoova igham te ila ivool muul, ve itatab di.
EXO 15:20 Aron livu Miriam, ye propet liva eez. Ye igham kakaap toni ve imuuŋ, ve ndiliva tisob to Israel anadi tigham kakaap todi ve titaghoni, ve yesŋa tigham narogho.
EXO 15:21 Ve Miriam iit mbouŋ tonene padi ighaze: “Ambou ve apait Yoova. Ye iza tiina le tiina kat. Ye iparab ariaŋa le ilib pa koia. Hos todi toman yes to tilaan padi, ye ipandalin di tizila te lolo ve tilaledi.”
EXO 15:22 Muri ghoro, Mose isaav pa yes Israela, ve timundig tilaagh muul. Tipul naari to Te Kaviaaŋa, ve tilaagh tilooŋ tila pa ndug balim to tiwaata tighaze ‘Sur.’ Tilaagh izi tonowe irau mboŋ tol, eemoghon tindeeŋ ya eta maau.
EXO 15:23 Ghoro tivot ndug kainaŋen eez, iza Mara. Ndug tonowen, ya inepneep. Eemoghon ya tonowen papaii. Tovenen yes Israela irau tighuni maau. Pughu tonene to tiwaat ndug tonowen iza tighaze ‘Mara.’
EXO 15:24 Yes Israela timundig ve tiŋooŋ pa Mose tighaze: “Ai, ŋgarsuamai imamaas kat wa. Pale nighun sa?”
EXO 15:25 Tovenen Mose itaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ve Yoova ipatooŋ ai suruvu eez pani. Mose igham ai tonowen ve ipiyaava izila ya, le ya ipapa muul maau, ve yes irau tighun. Tinepneep tonowe, ve Yoova ighur tutuuŋ pida padi ve ipatooŋ di pa ataam to titaghoni leso tilaagh deŋia ila mata. Ye igham tovene pa itoov di. Leso ighita: Pale titaghon katin aliŋa, ma maau?
EXO 15:26 Ye isaav padi ighaze: “You Yoova, Maaron tiam. Alooŋ aliŋag ve ataghoni, ve agham ŋgar to deŋia moghon ila matag. Ighaze aghur poian taliŋamim pa tutuuŋ tisob to naghur di, ve ataghon katin di, nene you irau naghur moroghooŋ samia eta payam inimale nagham pa yes Isipa ne maau. Pasa, you Yoova to nagharaat gham pa moroghooŋ tiam ve tinimim popoia.”
EXO 15:27 Ghoro yes Israela tilaagh tila tivot izi ndug Elim. Ndug tonowen, le taan saambu saaŋgul ve ru to ya ivotvot padi. Ve ai det tamoot tol saaŋgul (70) titub tonowe paam. Ai tonowen anoŋadi poia pa ghaniiŋ. Tovenen tigharaat inadi tonowe, ve atedi izi.
EXO 16:1 Muri ghoro, yes Israela timundig ve tipul ndug Elim, ve tilaagh tila tivot ndug balim to iza ‘Siin.’ Ndug tonowen ineep bodbodaaŋ pa Elim ve Sinai. Sawa to tipamundigin laghooŋ todi izi Isip ve tila tivot izi Siin, yes tilaagh irau kaiyo eez ve mboŋ saaŋgul ve liim wa.
EXO 16:2 Tinepneep tonowe, ve ival tiina to Israel tiŋooŋ pa Mose yesuru Aron muul tighaze:
EXO 16:3 “Inimale Yoova irab ghei nimaat izi Isip pataghaaŋ, tone poia! Pasa, sawa to nineep tonowe, nepooŋ tiei poia kat. Nindaad ghei ninepneep, ve nighanghan aniiŋ tiina toman ziga le apomai isuŋ. Vena, yamru aghaze arab ghei nimatmaat pa pitool, tauto aghereb ghei ninim ndug balim tonene?”
EXO 16:4 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Aazne ve ila, you pale nagham aniiŋ itap sambam ve izilat payam. Mboŋmaagh to naol ne, pale itap sambam ve izilat. Tovenen ighaze yam ala ayou amim, ayou tiina malep. Ayou irau to aghan pa ndag ee moghon. You nagham tovene pa natoov gham. Leso naghita: Pale ataghon aliŋag, ma maau?
EXO 16:5 Ighaze uraat inim liim ve eez, ghoro ayou tiina ris, irau to aghani pa ndag ru, ve anazi pataghaaŋ ve ineep.”
EXO 16:6 Tovenen Mose yesuru Aron tisaav pa tamtoghon tisob to Israel tighaze: “Yei nigham sa, to atemim yabyab ve ayou avomim payei? Yei nisaav to tanim ne? Yam aŋooŋ payei, eemoghon Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tiam wa. Tovenen rabrab izi, ghoro ye pale igham ŋgar eta payam. Leso awatag kat aghaze ye tau, to igham gham apul Isip ve anim sualen. Ve ndugizau, ghoro ipatooŋ tapiri ve poia toni payam, ve aghita pa taumim matamim.”
EXO 16:8 Ghoro Mose isaav padi muul ighaze: “Yei sei, to aŋooŋ payei? Sawa to ayou avomim payei, yam aŋooŋ payei maau. Aŋooŋ pa Yoova. Ve ŋoŋaaŋ tiam tonanan, ye ilooŋa wa. Tovenen rabrab izi, ghoro ye tau pale igham amim man pa aghan. Ve mboŋmaagh, ghoro igham amim aniiŋ, leso aghan ve apomim isuŋ.”
EXO 16:9 Ghoro Mose isaav pa Aron ighaze: “Ula usaav pa yes Israela tovene: ‘Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tiam wa. Tovenen yam asob anim alup gham ila Yoova nagho.’”
EXO 16:10 Aron isavsaav pa ival tiina to Israel, ve matadi ila pa ndug balim, le tighita Yoova ŋguruba isul ila yaghur tae lolo.
EXO 16:11 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze:
EXO 16:12 “Ŋoŋaaŋ to yes Israela, you nalooŋa wa. Tovenen usaav padi: Rabrab ndag izila goroŋia, ghoro adi aniiŋ ziga izilat. Ve bozo pale aniiŋ izilat, ve tighan le apodi isuŋ. Leso tiwatag kat tovene: You Yoova, Maaron tiam, nanepneep.”
EXO 16:13 Yes Israela tineep le rabrab izi, ghoro man katindi tivot le ndug to tineep pani ne man moghon. Mboŋ le ndugizau, ve waam izi irau ndug to tineep pani.
EXO 16:14 Waam imamaas, ve yes Israela tighita mbeb pisosooŋa itatab ndug todi. Ghitooŋa inimale iigh anuvu.
EXO 16:15 Tighita mbeb tonowen, ve tikankaan pani. Tovenen tiwaghasonin di tighaze: “Nene sa?” Mose isaav padi ighaze: “Nene aniiŋ to Yoova igham payam pa aghani.”
EXO 16:16 Ve ye ighur tutuuŋ payam tovene: Tamtoghon piiz to tilup di ila mbeez ee moghon, nene tipavonin uur gegegeu eŋaeŋa le irau di. Atedi imot pa youŋ aniiŋ malep.
EXO 16:17 Tovenen yes Israela tila, ve tiyou adi aniiŋ. Pida tiyou tiina, ve pida tiyou ris.
EXO 16:18 Eemoghon sawa to titoov aniiŋ ve tighita piiz to tigham di, nene tighita yes tisob adi aniiŋ irau di. Tovenen yes to tiyou tiina, tighan le tipasobi. Avodi alulu rita ineep maau. Ve yes to tiyou rismoghon, tovene paam. Timbool maau. Tighan le apodi isuŋ. Tovenen aniiŋ to tiyou di, nene irau di.
EXO 16:19 Mose isaav padi ighaze: “Aniiŋ tonene, aghani le isob. Aghur pida inim ŋaar pa bozo malep.”
EXO 16:20 Eemoghon tamtoghon pida tizoor Mose aliŋa, ve tighur aniiŋ pida inim ŋaar. Ŋaar todi tonowen ineep le ndugizau, ve iŋaraaŋ. Ve tighita motmoot tineep ila. Mose ighita ŋgar to tighami, le ate yabyab kat.
EXO 16:21 Tovenen mboŋmaagh to naol ne, yes Israela tilala ve tiyouyou adi aniiŋ irau di. Ve aniiŋ pida to tipuli izi ineep ila taan, sawa to ndag iza inim ve ndug ituntun, nene ireer ve ilale.
EXO 16:22 Ve ndag inim liim ve eez, nene tiyou aniiŋ irau to tighan pa ndag ru. Tovenen ŋginiiŋa to yes Israela tila tighita Mose, ve tipaesia mbeb tonenen pani.
EXO 16:23 Ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Yoova isaav tovene: Bozo, nene umbom patabuaŋ. Tovenen iit irau ateed izi. Irau tagham uraat eta maau. Tovenen aazne, yam atar taumim pa amim aniiŋ pataghaaŋ. Ighaze anazi, ma amozi, nene ineep to yam taumim. Aghan pida aazne, ve pida ineep pa bozo.”
EXO 16:24 Tovenen yes Israela titaghon Mose aliŋa, ve tighur aniiŋ todi pida inim ŋaar. Mboŋ le ndugizau, ghoro tighita ŋaar todi tonowen poia. Iŋaraaŋ maau, ve motmoota maau.
EXO 16:25 Mose isaav padi ighaze: “Aazne, yam irau aghita aniiŋ eta ineep izala taan pogho maau. Pasa, nene umbom patabuaŋ to Yoova ighuri pait leso ateed izi. Tovenen aghan aniiŋ to noor aghuri inim ŋaar ne.
EXO 16:26 Ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, aniiŋ pale ivotvot tovene, leso ayou amim. Eemoghon ndag inim liim ve ru, nene pale maau. Pasa, nene umbom patabuaŋ to Yoova ighuri pait, leso ateed izi.”
EXO 16:27 Eemoghon tamtoghon pida tizoor Mose aliŋa. Ndag inim liim ve ru to umbom patabuaŋ, yes tila tighaze tiyou adi aniiŋ. Eemoghon matadi ines le maau.
EXO 16:28 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Yam taliŋamim maau? Pale ŋeez o apul ŋgar tiam to zoraaŋ saveeŋ, ve ataghon katin saveeŋ tiou toman tutuuŋ tiou?
EXO 16:29 Aghita. You naghur umbom patabuaŋ payam, leso inim lemim sawa to atemim izi. Tovenen wik to naol ne, ndag inim liim ve eez, ghoro you pale nagham amim aniiŋ to irau pa ndag ru pataghaaŋ. Ve ndag to inim liim ve ru, ghoro yam asob aneep moghon ila inamim. Ala ndug eta malep.”
EXO 16:30 Tauto ndag inim liim ve ru, yes Israela titaghon Maaron aliŋa tonenen, ve atedi izi.
EXO 16:31 Aniiŋ to Yoova igham pa yes Israela, tiwaata tighaze ‘manna.’ Aniiŋ manna, nene pisosooŋa ve ghitooŋa inimale mbeb pida uvedi. Ve ghaniiŋa poia kat, inimale palawa to titoora toman bagil suru.
EXO 16:32 Mose isaav pa yes Israela muul ighaze: “Yoova isaav ariaŋa pait ighaze tagham uur eez, ve tapavonini pa aniiŋ manna tonene, ve takisi ineep. Leso inim matamuri pa papaghu toit to muri pale tivot. Ighaze tighita, yes pale tiwatag: Sawa to Yoova igham nditimbudi tipul Isip ve tilaghlaagh izi ndug balim, ye ipanpan di pa aniiŋ tovene.”
EXO 16:33 Tovenen Mose isaav pa Aron ighaze: “Ugham uur eta, ve ula upavonini pa aniiŋ manna. Le isob, ghoro ughuri ineep izi Yoova nagho. Leso takisi ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
EXO 16:34 Tovenen Aron itaghon saveeŋ tonenen, ve ighur manna pida ila uur, ve tighuri ineep izi Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ nagho inim matamuri.
EXO 16:35 Yes Israela tighanghan aniiŋ manna irau ndaman tamoot ru. Tineep ila manna moghon le irau tila tivot taan Kanaan dige. Ghoro aniiŋ tonenen izi muul maau.
EXO 17:1 Ghoro ival tiina to Israel tipamundigin laghooŋ todi muul. Tipul ndug balim to iza ‘Siin,’ ve tilaghlaagh titaghon Yoova aliŋa. Tighamgham tovene le tila tivot ndug eez, iza Repidim. Ghoro atedi izi tonowe. Eemoghon ndug tonowen, ya maau.
EXO 17:2 Tovenen tiŋooŋ pa Mose tighaze: “Ughita amai ya ve nighun lak!” Mose ipamuul aliŋadi ighaze: “Pughu vena to atemim yabyab ve aŋooŋ payou? Yam aghaze atoov Yoova tapiri?”
EXO 17:3 Eemoghon Israela murun di le tisami kat. Tovenen tiyou avodi pa Mose tighaze: “Pughu vena to ugham ghei nipul Isip, ve ughereb ghei ninim sualen? Ughaze yeiŋa ndinatumai ve ŋgai tiei nisob nimatmaat pa ya izi sualen?”
EXO 17:4 Tovenen Mose itaŋ roran Yoova ighaze: “O Yoova, ughita. Paam tamtoghon tonene tirab ghou pa yaam! Pale nagham vena padi?”
EXO 17:5 Yoova ipamuul Mose aliŋa ighaze: “Ugham ndolman pida to yes Israela, ve yamŋa amuuŋ anim tiou izi lolooz Sinai pughu. Sawa to unum, matam iŋgal titi tiom to ulos ya Nil pani, ve ukisi. You pale naneep izala yaam tiina eez pogho, ve nasaŋan gham. Yam anim avot, ghoro ugham titi tiom ve ulos yaam to nanepneep izala pogho. Ya pale ireer ivot pani, leso ival tiina to Israel tighun.” Tovenen Mose igham ndolman pida ve yesŋa tila, ve tighita Mose ilos yaam tiina tonowen pa titi toni itaghon Yoova aliŋa, ve ya ireer ivot.
EXO 17:7 Ndug tonowen, Mose iwaat iza ighaze ‘Masa’ ve ‘Meriba.’ Pasa, sawa to yes Israela tineep tonowe, tiŋooŋ pani, ve titoov Yoova tighaze: “Ye ineep toman ghiit onoon, ma maau?”
EXO 17:8 Yes Israela tinepneep izi ndug Repidim, ve yes Amaleka tinim tighaze tiparab toman di.
EXO 17:9 Tovenen Mose isaav pa Yosua ighaze: “Uvureer tamtoghon toit pida to tiraua kat pa malmal, ve yamŋa agharaat gham. Leso bozo ala aparab toman yes Amaleka. You pale nakis titi to Maaron, ve nazala nayoon izala ndug mbuŋa tonowen.”
EXO 17:10 Tovenen Yosua itaghon Mose aliŋa, ve igham yes Israela ve tila tiparab toman yes Amaleka. Ve Mose yesuru Aron ve ŋgeu ite, iza Hur, yes tol tizala tiyoon ila ndug mbuŋa.
EXO 17:11 Sawa to Mose ikaak nima ru iza, yes Israela tilib pa yes Amaleka. Eemoghon sawa to nima ipaspas ve izi, ghoro yes Amaleka anadi tilib pa yes Israela.
EXO 17:12 Mose ikaak nima iza ila ila le nima ipaspas kat. Tovenen Aron yesuru Hur tighita yaam eez, ve tighur Mose mbole izala. Ghoro tiit nima ru iza, ve eez ipalot nima waan, ve ite ipalot nima ŋas. Tipaloti tuŋia ve nima inepneep sala tovene le ndag izila.
EXO 17:13 Tauto Yosua yesŋa yes Israela tiparab ariaŋa pa buza todi le tilib pa yes Amaleka.
EXO 17:14 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ulooŋ. Muri, you pale napasob yes Amaleka pa taan, le irau tamtoghon matadi iŋgal di muul maau. Aliŋag tonene, umbooda ila rau. Leso yes Israela matadi iŋgali itaghoni taghoni gha ila. Ve usaav ariaŋa pa Yosua, leso mata kisini paam.”
EXO 17:15 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose igharaat artaal eez, ve iwaat iza ighaze: “Yoova, ye pilak tiou.”
EXO 17:16 Ve Mose isaav muul ighaze: “Yes Amaleka tigham tinidi ve tipatooŋ nimadi pa Yoova. Tovenen ye tau pale iparab toman di itaghoni taghoni gha ila.”
EXO 18:1 Mose rawa Yetro, ye ŋgeu to ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana. Ye ineep izi ndug toni, ve ilooŋ Mose yesŋa tamtoghon toni Israela varudi pa uraat tintina naol to Maaron igham padi, ve ataam to Yoova igham di tipul taan to yes Isipa.
EXO 18:2 Tovenen ighaze ila ighita Mose. Sawa tonenen, Mose azuwa Sipora toman ndinatu ru tinepneep toman Yetro. Pasa, Mose ighur di tila tineep tomani muuŋ wa. Tovenen sawa to Yetro imundig ila pa ighita rawa, ye igham di ve yesŋa tila. Mose ndinatu ru. Eez iza Gersom, ve ite iza Eliezer. Izadi tonene, ledi pughudi. Sawa to natu aidaba izi, Mose isaav ighaze: “Muuŋ, naneep nanim loom to ipul tau ndug toni.” Tovenen iwaat natu olman iza Gersom. Ve sawa to tipoop natudi ite, Mose isaav ighaze: “Maaron to tamaŋ iuul ghou ve ipaghau ghou pa kinik to Isip buza toni mata.” Tauto iwaat natu muria iza Eliezer.
EXO 18:5 Tovenen Yetro igham Mose azuwa toman ndinatu ru, ve yesŋa tila tivot to Mose izi ndug balim to igharau Maaron lolooz toni. Sawa tonenen, yes Israela atedi izi tonowe.
EXO 18:6 Yetro imbaaŋ ila pa rawa Mose ighaze: “You nagham azuwam toman ndinatum ru ve yeiŋa ninim nivot wa.”
EXO 18:7 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ila ighaze ighita rawa. Ila ivot todi, ve itud pa Yetro inimale pakuruuŋi. Ghoro iyaŋin pani, ve tiwaghasonin di pa nepooŋadi, Le isob, ghoro Mose igham di tila pa mbeez toni.
EXO 18:8 Mose ipaes pani pa pataŋani naol to Yoova ighur di pa kinik toman ival tiina to Isip, pa iuul yes Israela. Ve ipaes pani paam pa pataŋani naol to tivot pa yes Israela izi ataam luvuŋa, ve ataam to Yoova igham mulin di pa pataŋani todi.
EXO 18:9 Yetro ilooŋ saveeŋ toni, le lolo poia kat pa ŋgar popoia naol to Yoova ighamgham pa yes Israela, ve ataam to igham mulin di ila yes Isipa nimadi.
EXO 18:10 Tovenen isaav pa Mose ighaze: “You napait Yoova pa poia toni! Muuŋ, sawa to yam aneep ila kinik to Isip toman tamtoghon toni sambadi, yes titatan gham ve tigham samin gham kat. Eemoghon Yoova igham mulin gham ila nimadi wa. Tovenen aazne, you naghilaal kat naghaze: Yoova, ye ilib pa ndimaronŋa tisob!”
EXO 18:12 Ghoro Mose rawa Yetro igham mbeb pida, ve irab di tinim watooŋrau pa Maaron. Ye igham dodoli eez ila yab ighan suvuni, ve imoz pida, leso tamtoghon tighan ve yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. Tovenen Yetro, Mose ve Aron toman ndolman to yes Israela tisob tilup di ila Maaron nagho pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ.
EXO 18:13 Mboŋ ndugizau, ghoro Mose ipamundigin uraat toni to gharatooŋ pataŋani to tamtoghon. Ival tiina tiyondyood luvutini, ve tisasaŋani pa igharaat saveeŋ todi to mboŋmaagh le ila rabrab izi.
EXO 18:14 Yetro ighita uraat to rawa Mose ighamghami pa iuul yes Israela, nene tiina kat. Tovenen isaav pani ighaze: “Wai, yom ughamgham sa pa yes tamtoghon tonene? Pughu vena to eŋgengom ugharaat saveeŋ todi? Ughita. Ival tiina tonene tiyondyood luvutin ghom ve tisasaŋan mboŋmaagh le ila rabrab izi.”
EXO 18:15 Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Tamtoghon tighaze tiwatag ŋgar to Maaron lolo pani. Tauto tinim tiou.
EXO 18:16 Ve ighaze tiwazoran di pa saveeŋ eta, nene tinim tiou, leso nalooŋ pataŋani todi ve nagharaata. Ve you leg uraat to napatoot di pa Maaron aliŋa ve tutuuŋ toni paam.”
EXO 18:17 Tovenen rawa Yetro isaav pani ighaze: “Nene poia. Eemoghon naghita ataam to utaghoni pa uraat tiom, nene pataŋani.
EXO 18:18 Pasa, uraat tonene, tiina kat. Eŋgengom irau uraua maau. Pale unoknoki tovene le tapirim isob. Ve tamtoghon paam, pale tisaŋan tisaŋan le saŋaniiŋ isooŋ di.
EXO 18:19 “Ulooŋ. You naghaze nauul ghom pa ŋgar pida, leso uraat tonene iraurau payom. Ataam to naghaze nasavia payom, ighaze utaghoni, nene pale Maaron ineep toman ghom, ve iuul ghom pa uraat tiom. Yo, ighaze tamtoghon pida tiwazoran di pa mbeb eta, yom irau ugham naghodi, ve usavia pataŋani todi ila to Maaron. Ve sa saveeŋ to ighaze ye isavia payom, ghoro upaesia padi.
EXO 18:20 Ve yom irau upatoot di pa Maaron aliŋa ve tutuuŋ toni. Ve upasaluŋgan di, leso laghooŋ todi poia ila Maaron mata, ve titaghon ŋgar to ye lolo pani.
EXO 18:21 Ve yom irau uŋgabiiz poian tamtoghon tisob to Israel, ve uvureer tamtoghon popoiadi pida, leso tiuul ghom pa uraat to ŋginiiŋ ival tiina tonene. Yes to avodi kaarom, ma matadi mbeb, ughur di malep. Ughita yes to avodi onoon, ve timatughez pa Maaron ve titaghon ŋgar toni, ghoro ughur di tiuul ghom pa uraat. Ughur pida tiŋgin tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ eez (1000), pida tiŋgin tamoot liim (100), pida tiŋgin tamoot ru saaŋgul (50), ve pida tiŋgin tamtoghon saaŋgul moghon.
EXO 18:22 Uraat to gharatooŋ saveeŋ ve pataŋani to tamtoghon, nene pale inim daba tisob tonenen ledi uraat, ve tighamghami tovene itaghoni gha ila. Yes pale tigharaat saveeŋ rauraua, leso tiuul ghom pa uraat tonene ve iraurau payom. Eemoghon saveeŋ pataŋani, nene yes irau tipuli ilat nimam, leso taum ugharaata.
EXO 18:23 Ŋgar tonene, Maaron ighaze yom utaghoni. Ighaze ugham tovene, nene pale uraat ipataŋan payom kat maau. Ve tamtoghon tisob to tilat toman pataŋani todi, pale timuul tila pa inadi toman lolodi poia.”
EXO 18:24 Mose ilooŋ rawa aliŋa, ve itaghon ŋgar isob to ye isavia.
EXO 18:25 Ye iŋgabiiz tamtoghon tisob to yes Israela, ve ivureer yes to ledi ŋgar popoia ve tirau uraat to ghamuuŋ pooz, ve ighur di tinim daba, leso tiuuli pa uraat to gharatooŋ saveeŋ. Pida tiŋgin tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ eez (1000), pida tiŋgin tamoot liim (100), pida tiŋgin tamoot ru saaŋgul (50), ve pida tiŋgin tamtoghon saaŋgul moghon.
EXO 18:26 Tovenen ndag to naol ne, yes tiloŋlooŋ saveeŋ to tamtoghon, ve tighagharaat pataŋani todi ŋgiira ŋgiira. Eemoghon pataŋani tintina, nene tipul di tila Mose nima, leso tau igharaat di.
EXO 18:27 Yetro ineep ris toman Mose, ghoro Mose ighuri imuul ila pa ndug toni.
EXO 19:1 Yes Israela timundig muul ve tipul ndug Repidim, ve tilaagh tila tivot izi ndug balim Sinai. Laghooŋ todi to tipul Isip ve tinim, nene tigham kaiyo ru wa. Ve ite inim tol pani, ndag inim mata, ghoro tila tivot izi lolooz Sinai pughu, ve atedi izi tonowe.
EXO 19:3 Mose ipul di tineep, ve izala pa lolooz, leso yesuru Maaron tisavsaav. Yoova ineep lolooz daba, ve imboob izila pani ighaze: “Usaav pa yes Israela to papaghu to Yakop ne tovene:
EXO 19:4 ‘Ŋgar to you nagham pa yes Isipa, yam Israela aghita pa taumim matamim wa. Yam awatag: You nambaad gham inimale manbog imbaad ndinatu izala bage, ve nagham gham anim avot tiou izi sualen.
EXO 19:5 Aazne, ighaze yam alooŋ aliŋag, ve matamim iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiou, ve ataghon katin tutuuŋa, nene pale anim leg kat, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Onoon, taan isob toman tamtoghona, nene you tiou moghon. Ve yam ghoro, taug nasia gham, ve nagham gham anim leg kat. You naghaze yam asob aneep ila pooz tiou samba, ve ambees payou animale ndiran to watooŋrau. Leso anim tamtoghon tiou patabuaŋa.’”
EXO 19:7 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose imuul izila to yes Israela. Ila ivot todi, ve ipoi ndolmana todi tinim tilup di, ve ipaesia Yoova aliŋa isob tonenen padi.
EXO 19:8 Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve tisob tilup avodi tighaze: “Poia, saveeŋ isob to Yoova isavia, yei pale nitaghoni.” Tovenen Mose imuul izala to Yoova, ve ipaesia yokiiŋ todi pani.
EXO 19:9 Yoova isaav pani ighaze: “Ulooŋ! You pale naneep ila yaghur tae asosooŋa lolo ve nalat tiom, ve nasavsaav toman ghom ve ival tiina tilooŋa. Leso tighur ila saveeŋ tiom ve titaghoni taghoni gha ila.”
EXO 19:10 Mose ipaesia yes Israela aliŋadi pa Yoova le isob, ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Umuul uzila, ve usaav padi tovene: Aazne ve bozo, yes irau timen nonogiiŋa todi ve tigharaat di, leso tiŋgalaaŋ ila matag, ve tisasaŋan. Pasa mboŋru, ghoro yes Israela pale tisob tighita ghou nazi nanim ve naneep izala lolooz Sinai daba.
EXO 19:12 “Tovenen uŋgun saŋguyaŋ iluvut lolooz pughu, leso tamtoghon tineep saguan. Ve usaav ariaŋa padi, leso tiza tinim lolooz sob, ve titut lolooz pughu rita malep. Ighaze tamtoghon eta ilaagh inim le ivazag lolooz pughu, yam arabi imaat.
EXO 19:13 Ve ataam to rabuuŋ, nene arabi pa nimamim malep. Aneep saguan, ve arabi pa yaam, ma avanegi. Tovenen ighaze tamtoghon eta, ma ŋgai eta itut lolooz pughu, nene irau ineep maau. Yam arabi imaat. Saveeŋ tonene pale ineep tovene le irau alooŋ tavuur itaŋ le mala, ghoro yam irau azala lolooz.”
EXO 19:14 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ipul lolooz daba, ve imuul izila to yes Israela, ve isaav padi ighaze timen nonogiiŋa todi ve tigharaat taudi, leso tiŋgalaaŋ ila Yoova mata, ve tisasaŋan.
EXO 19:15 Ve ipaes padi ighaze: “Aazne ve bozo, yam agharaat taumim ve asasaŋan. Agheen toman ndiliva malep. Pasa mboŋru, ghoro Yoova izi inim.”
EXO 19:16 Tinepneep le mboŋ ru isob, ve mboŋmaagh, ghoro yaghur tae asosooŋa inim ikau lolooz daba. Ve ndug milia, ve lalaav irabrabi. Ve mbeb eez itaŋ inimale tavuur, eemoghon avolutu tiina kat. Tovenen yes Israela tisob timatughez le tapiridi isob.
EXO 19:17 Mose igham di tipul ndug todi to nepooŋ, ve tila tiyoon tigharau lolooz pughu, leso yesŋa Maaron tilup di.
EXO 19:18 Ghoro Yoova izi inim toman yab tiina izala lolooz Sinai daba, ve mbuas tiina ikau lolooz le tighita muul maau. Ve yoŋgyoog tiina itok, le lolooz katkatia ilala inimnim. Ve mbeb to itaŋ inimale tavuur, itaŋtaŋ ve indurnduur inim inim le avolutu ivot inim tiina kat. Ghoro Mose isavsaav toman Maaron. Ve sawa to Maaron ipamuul saveeŋ toni, aliŋa inimale lalaav avolutu.
EXO 19:20 Tovenen Yoova izi inim ineep izala lolooz Sinai daba, ve ipoi Mose ighaze izala toni tonowe.
EXO 19:21 Tovenen Mose izala toni, ve Yoova isaav pani ighaze: “Umuul uzila, ve uveivei pa ival tiina tovene: Tizoorndug pa tiza tinim tighita ghou malep. Pasa, ighaze tiza tinim, nene pale tamtoghon katindi timatmaat.
EXO 19:22 Yes ndiran to watooŋrau paam. Ighaze lolodi tighaze tinim tigharau ghou, nene yes irau tigharaat taudi le tiŋgalaaŋ kat. Le isob, ghoro tinim tivot tiou. Ighaze tigharaat taudi maau, nene pale ateg yabyab padi, ve narab di tilaledi.”
EXO 19:23 Mose isaav pa Yoova ighaze: “Tamtoghon eta irau iza inim lolooz tonene maau. Pasa, yom taum usaav ariaŋa payei ughaze niŋgun saŋguyaŋ iluvut lolooz pughu, leso tamtoghon tighita lolooz tonene inimale ndug patabuaŋ ve tiroron pani.”
EXO 19:24 Yoova isaav pani muul ighaze: “Poia. Umuul uzila ugham togham Aron, ve yamru moghon aza anim. Eemoghon yes ndiran to watooŋrau toman ival tiina to Israel tizoorndug pa tiza tinim tighita ghou malep. Ighaze tiza tinim, nene pale ateg yabyab padi, ve narab di tilaledi.”
EXO 19:25 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose imuul izila, ve ipaesia aliŋa pa yes Israela.
EXO 20:1 Maaron isavia saveeŋ isob tonene iŋarua yes Israela eŋaeŋa ighaze:
EXO 20:2 “You Yoova, Maaron tiom. Muuŋ, yom unum mbesooŋa sorok izi taan to Isip. Eemoghon you nagham mulin ghom, tauto upul ndug to pataŋani tonowen.
EXO 20:3 Yom irau umbees pa you eŋgengou. Ughur maaron ite paam imuuŋ payou ve umbees pani malep.
EXO 20:4 “Ve ugharaat mbeb eta ve ughuri inim Maaron payom malep. Sa mbeb to tineep sambam, taan, ve te lolo, ugharaat eta nagho, ve ughuri inim maaron payom, ve umbees pani malep.
EXO 20:5 Uput aghem pa mbeb eta tovene ve umbees pani malep. Pasa, you Yoova moghon, to Maaron tiom. Matag pariuuŋ. Naghaze tamtoghon tiou timbees pa you eŋgengou moghon. Yes to tighur koi payou, nene pale matag kisin sosor todi, ve naghur atia iza to yes taudi, toman ndinatudi, nditimbudi, ve saas todi. Eemoghon yes to tighur lolodi payou ve titaghon tutuuŋ tiou, nene pale lolog ineep tuŋia ila todi ve papaghu todi, ve poia tiou izaza todi itaghoni taghoni gha ila.
EXO 20:7 “You Yoova, Maaron tiom. Uwaat sorokin izag malep. Pasa, tamtoghon to ighaze iwaat sorokin izag, ma ipariaaŋ saveeŋ kaarom ila you izag, nene irau naghurghuri maau. Pale naghur atia iŋarua pa sosor toni.
EXO 20:8 “Matam iŋgal umbom to Maaron ve upatab pani.
EXO 20:9 Tovenen ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, nene sawa to ugham uraat tiom. Ve ndag inim liim ve ru, ghoro yom irau upul uraat tiom tisob tineep, ve upatab pani. Pasa, nene umbom patabuaŋ to Yoova, Maaron tiom. Tovenen yamŋa ndinatum, mbesooŋa tiom, ŋgai tiom, ve yes loomba to tineep toman ghom ne paam, yam asob irau apul uraat tiam ineep, ve atemim izi.
EXO 20:11 Pasa, sawa to you Yoova naghur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila, nagham uraat irau mboŋ liim ve eez moghon, ve napasob uraat tonenen. Ve sawa to inim liim ve ru, ateg izi. Tauto napait sawa tonenen, ve naghuri inim umbom patabuaŋ, ve naghur poia tiou ineep izala.
EXO 20:12 “Matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi. Leso uneep mala izi taan to you Yoova, Maaron tiom, pale nagham payom.
EXO 20:13 “Urab tamtoghon imaat malep.
EXO 20:14 “Ughur maat malep.
EXO 20:15 “Uyub malep.
EXO 20:16 “Upariaaŋ saveeŋ kaarom pa uwaghamun itam ite malep.
EXO 20:17 “Lolom igham pa nditam ruum todi malep. “Ve lolom igham pa ndizwadi, mbesooŋa, ŋgai, ma mbeb todi ite paam malep.”
EXO 20:18 Yes Israela tilooŋ lalaav avolutu, ve tighita ndug milia, ve tilooŋ mbeb to itaŋtaŋ inimale tavuur, ve tighita yab mbuasa asosooŋa ikau lolooz, le timatughez ve tinidi irur. Tovenen tiyoon saguan pa lolooz pughu,
EXO 20:19 ve tisaav pa Mose tighaze: “Yom irau ugham Maaron avo, ve upaesia aliŋa payei. Pasa, yei nimatughez. Ighaze ye tau isavsaav toman ghei, nene pale nisob nimatmaat!”
EXO 20:20 Mose isaav padi ighaze: “Amatughez malep. Aazne, Maaron izi inim itaghon ataam tonene, pa ipatooŋ tapiri payam, leso awatag katini ve amatughez pani, ve agham sosor muul sob.”
EXO 20:21 Tovenen ival tiina to Israel tiyoon saguan pa lolooz pughu, ve Mose eŋgeni imuul izala, le ila igharau yaghur tae asosooŋa to Maaron ineep ila.
EXO 20:22 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze ipaesia aliŋa pa yes Israela tovene: “Yam taumim aghita wa. You naneep sambam, ve aliŋag izilat payam.
EXO 20:23 Ambees pa you moghon. Alup ghou toman maaron kaarom eta malep. Tovenen agharaat maaron kaarom eta pa silva ma gol ve ambees pani malep.
EXO 20:24 “Yam irau andou taan, ve agharaata inim artaal payou, leso agham watooŋrau tiam izala. Sipsip ve makau tiam to arab di tinim watooŋrau, aghur pida tizala yab, leso yab ighan suvun di. Ve pida, amoz di ve taumim aghan di, leso itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Ndug sine to ighaze you naghuri payam inim inamim to suŋuuŋ, yam irau alup gham pa suŋuuŋ ve apait izag tonowe. Leso matamim iŋgal ghou, ve nanim naneep toman gham, ve naghur poia tiou iza tiam.
EXO 20:25 Ve ighaze andou yaam inim artaal payou, ayou yaam dodolidi moghon. Yaam to ighaze agharaata ve asap dige, nene aghami pa artaal tiou malep. Yaam tovene, poia pa artaal maau. Pasa, nene ndug patabuaŋ.
EXO 20:26 Ighaze agharaat artaal eta, izala kat malep. Pasa, ighaze ataghon ndeet azala, nene pale tighita mbolemim.”
EXO 21:1 Maaron iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Nene tutuuŋ pida to naghaze usavia pa yes Israela. Leso ipatooŋ di pa sa ŋgar to pale titaghoni.
EXO 21:2 “Ighaze ughol Hibru taamdi eta inim lem mbesooŋa, ye pale imbees payom irau ndaman liim ve eez. Ve ighaze ndaman inim liim ve ru, ghoro upuli ila. Ve upoi pa lem atia malep. Pasa uraat toni, tauto iyat mulin yaam to yom ugholi pani.
EXO 21:3 Ighaze muuŋ ye ivai maau, ve yom ugholi inim lem, sawa to ighaze upuli ila, ghoro upul eŋgeni ila. Ve ighaze muuŋ ye ivai, ve yom ughol yesuru azuwa tinim lem, upul yesuru tila.
EXO 21:4 Ve ighaze mbesooŋa eta daba toni igham liva eta pani inim azuwa, ve liva tonenen ipoop, sawa to ighaze mbesooŋa tamoot uraat toni isob, nene pale eŋgeni ila. Azuwa toman ndinatu pale tineep toman daba toni.
EXO 21:5 Eemoghon ighaze mbesooŋa tonenen isaav ghazooŋa ighaze: ‘You lolog pa daba tiou, azuwag, ve ndinatug. Irau napul di tineep, ve eŋgengou nala ne maau.’
EXO 21:6 Nene pale daba toni ighami ve yesuru tila tivot Maaron nagho ila ndug to tisuŋsuŋ pani, ve ipaak mbesooŋa tonenen taliŋa ila ataam, ma ataam avo dige. Ghoro igham kiruuŋ, ve irab purusan mbesooŋa tonenen taliŋa. Leso inim ghilalooŋ pani ighaze muri, ye irau ipul uraat maau. Pale ineep toman daba toni, le irau sawa toni to mateeŋ.
EXO 21:7 “Ighaze tamoot eta igholia natu liva ila pa ŋgeu ite inim mbesooŋa pani, nene liva tonowen pale ineep toman ŋgeu tonenen. Ighaze muri daba toni ighaze ipuli ila, ye irau itaghon ŋgar to tighamgham pa yes mbesooŋa nditamoot ne maau.
EXO 21:8 Ighaze ŋgeu to igham liva tonenen inim le ne, lolo pani muul maau, ye irau igholia ila ndug ite paam maau. Ye irau igholia imuul ila to liva tonenen tau siŋ toni. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ toni toman liva tonenen, ye itaghoni maau.
EXO 21:9 Ighaze ŋgeu tonowen igham liva tonenen pa natu eta, ye irau igham poiani inimale ye tau natu liva.
EXO 21:10 Ve ighaze ŋgeu tonowen ivai liva tonenen, ve muri ivai liva ite paam, ye irau mata iŋgal liva to ighami muuŋ ne pa a aniiŋ, ve le oliŋa, ve yesuru tilup di pa ghenooŋ paam. Ipuli ineep sorok malep.
EXO 21:11 Ighaze ye itaghon ŋgar tol tonene maau, ye irau ipul liva tonenen ila. Ve irau ipoi pa le atia maau.
EXO 21:12 “Ighaze tamtoghon eta irab ita ite imaat, yam arabi imaat paam.
EXO 21:13 Eemoghon ighaze ye iwaat rabuuŋi maau, yam arabi malep. Pasa, you Maaron to napul pataŋani tonenen ivot. Tamtoghon tovene irau ighau ila pa ndug pida to yoŋgaaŋ to muri pale napatooŋ di payam, leso ineep pooi.
EXO 21:14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa ita ite, ve iwaat rabuuŋi ve imaat, ve muri ighau ila pa artaal pughu, leso artaal ndamo pani ve ineep pooi, yam aghurghuri malep. Ala asasaara ivot ila pumuri, ve arabi imaat.
EXO 21:15 “Ighaze tamtoghon eta irab tama ma tina, arabi imaat.
EXO 21:16 “Ve ighaze ŋgeu eta ikis tamtoghon ite, ve igholia ila to tamtoghon ite paam, ma tau ikisi inim le mbesooŋa, arabi imaat.
EXO 21:17 “Ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa tama ma tina, ve ipiyaav saveeŋ samia padi, arabi imaat.
EXO 21:18 “Ighaze nditamoot ru tiparab, ve eez irab katin ita ite pa yaam ma nima, le tini isami kat. Eemoghon imaat maau. Inim narape moghon. Ŋgeu to irabi, pale ighol ita ite tonenen pa sawa to ye inim narape ve irau igham uraat maau. Ve ye irau iŋgini ve imbees pani le tini poia muul. Ighaze ita ite tonenen ikis titi ve tau imundig ilaagh, ghoro isob. Sosor toni, ye igharaata wa.
EXO 21:20 “Ighaze tamtoghon eta ilos mbesooŋa toni tamoot ma liva eta pa ai, ve mbesooŋa toni imaat pataghaaŋ, yam aghur atia pa tamtoghon tonenen.
EXO 21:21 Eemoghon ighaze mbesooŋa toni imaat rikia maau, ve ineep mboŋ eez ma ru, ghoro imaat, yam aghur atia pani malep. Pasa mbesooŋa tonowen, ye ineep ila daba toni tonenen nima.
EXO 21:22 “Ighaze liva eta apo, ve sawa toni to popaaŋ sone. Ve ighaze nditamoot pida tiparab, ve todi eta ipiyaav nima le irab sorokin liva tonenen, ve muri ipoop le natu imazug, ve ye tau poia. Nene pale atia piiz to azuwa toman yes pooza tighuri pa ŋgeu tonenen, ye irau igholi.
EXO 21:23 “Eemoghon ighaze liva to apo igham samia, yam irau aghur atia pa ŋgeu tonenen itaghon sosor to ye ighami. Tovenen ighaze ye irab liva tonenen imaat, yam arab ŋgeu tonenen imaat paam.
EXO 21:24 Ve ighaze iwaghamun mata, yam awaghamun ŋgeu tonenen mata. Ve ighaze iwaghamun livo, ma nima, ma aghe, yam paam agham ŋgar raraate moghon pani.
EXO 21:25 Ve ighaze ye itun liva tonenen pa yab, yam anamim atun ŋgeu tonenen paam. Ve ighaze imbuti, ma irabi le tini imburmburtaaŋ, ataghon ŋgar raraate moghon pa ŋgeu tonenen.
EXO 21:26 “Ighaze ŋgeu eta irab mbesooŋa toni tamoot ma liva eta le mata isami, ma livo ipol, ye irau ipuli ila. Irau inim mbesooŋa pani muul maau. Nene ataam to ŋgeu tonenen igharaat sosor toni.
EXO 21:28 “Ighaze makau tamoot eta iŋgal tamoot ma liva eta pa ndooŋa le imaat, yam arab makau tonenen paam pa yaam le imaat. Eemoghon aghani malep. Ve aghita makau tama aghaze ye inim pughu pa pataŋani tonenen malep.
EXO 21:29 Eemoghon ighaze makau eta moghon moghon iŋgalŋgal tamtoghon pa ndooŋa, ve makau tama iwatagi wa. Eemoghon ye iŋgin poian makau toni maau, ve igham tovene muul pa tamtoghon eta, yam arab makau tonenen pa yaam le imaat. Ve makau tama paam, arabi imaat.
EXO 21:30 Eemoghon ighaze ye to imaat ne ndita lolodi isamin makau tama, ve tiyok pani pa igharaat sosor toni, nene atia piiz to tighuri pani, ye irau igholi. Leso igham mulin tau, ve imaat sob.
EXO 21:31 Ighaze makau eta iwaghamun pain kainaŋen ma liva kainaŋen eta, yam ataghon ŋgar raraate moghon.
EXO 21:32 Ve ighaze makau tamoot eta iŋgal mbesooŋa tamoot ma liva eta pa ndooŋa, makau tama irau ighol yaam silva tamoot ee saaŋgul (30) ila pa daba to mbesooŋa tonenen. Ve yam irau arab makau tonenen pa yaam le imaat.
EXO 21:33 “Ighaze ŋgeu eta itai puura ve ipoona maau, ma ireu mbeb to tipoon saambu avo pani, ve ighaze makau ma esele eta itap izila le imaat, nene ŋgeu tonenen irau igharaat ŋgai tama. Ve ŋgai pale ineep ve inim ye to igham sosor ne le.
EXO 21:35 Ighaze makau to ŋgeu eta iwaghamun makau to ita ite eta ve imaat, ndiran ru tonenen irau tigholia makau to poia ne, ve tivalag yaama. Ve makau to imaat, nene yesuru irau tipaal balagini inim ru, ve pida ila to ŋgeu eez, ve pida ila to ita ite.
EXO 21:36 Eemoghon ighaze makau tonenen moghon moghon ighamgham tovene, ve makau tama iŋgin poiani maau, ve igham tovene muul, ye pale irabolin makau to imaat ne, pa toni eta to raraate, ve makau maate tonenen ineep inim a.
EXO 22:1 “Ighaze ŋgeu eta iyub makau ma sipsip eta, ve irabi ve ighani, ma igholia ila pa tamtoghon ite, ye pale iyat mbeb to iyubi ne, ve igham pida paam izala pogho. Leso igharaat sosor toni. Ighaze iyub makau, ye pale iyati, ve igham makau paaŋ paam izala pogho. Ve ighaze iyub sipsip, ye pale iyati, ve igham sipsip tol paam izala pogho.
EXO 22:2 “Ighaze ŋgeu yubyub eta ireu ruum pa mboŋ ve ilooŋ ila, ve tamtoghon eta ighita ve irabi imaat, nene ye le saveeŋa maau.
EXO 22:3 Eemoghon ighaze ŋgeu eta irab yubyub eta le imaat pa ndag, nene ye igham sosor. Tovenen yam irau aghur atia pani inimale moghon moghon aghuri pa yes to tirab tamtoghon imaat. “Ighaze tamtoghon eta iyub mbeb, ye irau igharaat mbeb to iyubi ne ila to mbeb tonowen tama. Ve ighaze ye irau igharaata maau, nene pale tigholia tamtoghon tonenen ila inim mbesooŋa pa tamtoghon pida, ve tigham yaama ila to mbeb tonowen tama.
EXO 22:4 “Ighaze ŋgeu eta iyub esele, ma makau, ma sipsip eta, ve ighaze tindeeŋ mbeb tonowen imaat maau ve inepneep ila ŋgeu tonenen nima, ye pale ipamuula, ve igham tau toni eta ila tomani, leso igharaat sosor toni.
EXO 22:5 “Ighaze ŋgeu eta ipul ŋgai toni tivool tila pa uum to tamtoghon ite ve tiwaghamuni, ye irau iyat aniiŋ ve vaen to ŋgai toni tiwaghamun di ne pa aniiŋ ve vaen popoiadi kat to titub ila uum toni.
EXO 22:6 Ve ighaze ŋgeu eta itun ndug, ve yab ighan uum to tamtoghon ite ve iwaghamun wit toni papaghu, ma wit matua to ndouŋ ne, ye irau iyat suvun wit to yab ighani.
EXO 22:7 “Ighaze ŋgeu eta ipul yaam toni ma mburuguuŋ toni pida ila tamtoghon ite nima pa iŋgin di. Ve ighaze yubyub eta iyub mbeb tonowen ila ruum toni, ve muri tindeeŋa, sa mbeb to ye iyubi, ye irau ipamuula imuul ila, ve ighur ite paam izala pogho pa igharaat sosor toni.
EXO 22:8 Eemoghon ighaze andeeŋ yubyub tonenen maau, yam agham ŋgeu to iŋgin mbeb tonenen, ve ala apayoonda ila Maaron nagho. Ghoro asuŋ pa Maaron, leso ipatooŋ ŋgeu tonenen: Ye nima isosor pa ita ite mbeb toni, ma maau?
EXO 22:9 “Ve ighaze tamtoghon ru tiwazoran di pa makau, esele, sipsip, nonogiiŋa, ma mbeb ite paam. Ve eez ighaze ye toni, ve ite ighaze ye toni. Nene agham yesuru ve ala avot Maaron nagho, ve tisavia saveeŋ todi izi tonowe. Ghoro asuŋ pa Maaron, leso ipatooŋ sei to igham sosor. Tamtoghon to igham sosor, pale ipamuul mbeb to tiwazoran di pani ne imuul ila to ita ite, ve ighur ite paam izala pogho pa igharaat sosor toni.
EXO 22:10 “Ighaze ŋgeu eta ipul esele, makau, sipsip, ma ŋgai toni ite paam ila ita ite nima pa iŋgini. Ve ighaze mbeb tonenen imaat, ma isami, ma yubyubŋa tiyubi, ve ighaze tamtoghon eta ighita mbeb tonenen maau.
EXO 22:11 Nene pale mbeb tonenen tama yesuru ita ite to iŋgin mbeb toni, tila tiyoon ila Yoova nagho. Ve ighaze ye to iŋgin mbeb toni ne, isaav ighaze: ‘Onoon kat, Maaron ighita ghou ve nasaav. Nimag isosor pa mbeb to itag ite tonene maau.’ Sawa to mbeb tonenen tama ilooŋ saveeŋ ghazooŋa tovene, nene irau le saveeŋ muul maau, ve ye irau ighur mata pa ita ite tonenen pa iyat mbeb toni maau.
EXO 22:12 “Eemoghon ighaze ita ite iŋgin poian mbeb tonenen maau, ve yubyubŋa tiyubi, ye irau iyat mbeb to ilale imuul ila to mbeb tonenen tama.
EXO 22:13 Ve ighaze mbeb sagsag eta ighan ŋgai tonenen ve isaas motini, nene ŋgeu to iŋgini irau igham suruvu ila, ve ipatooŋa pa ŋgai tonenen tama. Leso iwatag ighaze ita ite tonenen iyub ŋgai toni maau. Mbeb sagsag to iwaghamuni. Tovenen ita ite tonenen irau iyati maau. Pasa, ye le sosor maau.
EXO 22:14 “Ighaze ŋgeu eta ighason ita ite pa bapolo toni, leso iuuli pa uraat. Ve ighaze bapolo tama ineep maau, ve bapolo tonowen imaat, ma mbeb eta iwaghamuni, nene ŋgeu tonenen irau iyati.
EXO 22:15 Eemoghon ighaze bapolo tama inepneep, ve pataŋani tovene ivot, nene ŋgeu to igham bapolo tonenen pa uraat, irau iyati maau. Ve ighaze ye igharaat bapolo tama pataghaaŋ wa, ve pataŋani tovene ivot, nene paam irau iyati maau. Pasa, ye igharaat atia ila to bapolo tama wa.
EXO 22:16 “Ighaze ŋgeu eta ighereb liva paghu eta to tisia sone, ve imogheer pani, ye irau ighol liva tonenen ve ivaii.
EXO 22:17 Ve ighaze liva tama iyok padi pa tivai maau, nene pale yesuru tivai maau. Eemoghon ŋgeu tonenen irau igharaat liva tama, raraate inimale tigholghol ndiliva papaghu.
EXO 22:18 “Ndiliva to tighamgham mur, apul di tineep malep. Arab di timaat.
EXO 22:19 “Ighaze tamoot eta imogheer pa ŋgai liva eta, ma liva eta ipatooŋ tau pa ŋgai tamoot leso ŋgai imogheer pani, arabi imaat.
EXO 22:20 “Yam irau agham watooŋrau pa Yoova moghon. Ighaze tamtoghon eta igham watooŋrau pa maaron kaarom eta, arabi ilale.
EXO 22:21 “Loomba to tineep ila lolomim, yam agham samin di, ma agham pataŋani padi malep. Yam irau agham poian di. Pasa, matamim iŋgal: Muuŋ, yam paam anim loomba izi Isip.
EXO 22:22 Ve yes ndinaara ve parooŋa tovene paam. Agham samin di malep.
EXO 22:23 Pasa, ighaze agham tovene padi, ve titaŋ roran ghou pa ulaaŋ, you pale nalooŋ taŋiiz todi ve nauul di.
EXO 22:24 Ve you pale ateg yabyab kat payam, ve nambut gham pa buza tiou ve amatmaat, ve ndizwamim tinim ndinaara, ve ndinatumim tinim parooŋa.
EXO 22:25 “Ighaze tamtoghon tiou eta mbolaaŋ ighami ve igham bun ilat tiom, yom utaghon ŋgar to yes ndiran to tighamgham yaam pa tamtoghon leso tigham ledi avua izala pogho ne malep. Tovenen ye to igham bun ilat tiom, ighaze muri iyati, nene ye irau iyat yaam anoŋa moghon. Upoi pa avua izala pogho malep.
EXO 22:26 Ve ighaze ugham nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ ineep tiom, leso mata iŋgal bun toni ve iyati, rabrab to naol ne, yom irau ugham nonogiiŋa toni imuul ila pani le isob, ghoro mboŋ izi. Ve mboŋmaagh, ghoro ye ighami imuul ilat.
EXO 22:27 Pasa, ye le mbeb ite paam pa itatab tau pani maau. Tovenen ighaze ukis nonogiiŋa toni pa mboŋ, nene pale moŋeŋaaŋ ighami, ve igheen pooi maau. Ve ighaze ye itaŋ roran ghou pa nauuli, nene pale nalooŋ taŋiiz toni. Pasa, yes to tineep ila pataŋani lolo, you lolog isasamin di, ve nauluul di.
EXO 22:28 “Uveleg Maaron malep, ve upiyaav saveeŋ samia pa daba eta to iŋgin gham ne malep.
EXO 22:29 Aniiŋ toman vaen ve oliv tiom mata, uŋguruut di payou malep. Ugham di tinim payou. Ve natum tamoot aidaba tovene paam, upuli inim leg.
EXO 22:30 Ve makau ve sipsip tiom to nditinandi tipoop di muuŋ ne paam. Upul di tineep toman nditinandi irau mboŋ liim ve ru. Ve mboŋ inim liim ve tol, ghoro ugham di tinim, ve urab di tinim watooŋrau payou.
EXO 22:31 Yam irau ataghon ŋgar patabuaŋ. Pasa you nagham gham anim leg wa. Tovenen ŋgai to ighaze mbeb sagsag eta isaas motini ve irabi imaat, aghani malep. Apiyaava ila ŋgavuun tighani.”
EXO 23:1 “Ighaze ulooŋ mbeb eta varu, ghoro usavia pa tamtoghon rikia malep. Pa vene, saveeŋ kaarom ma venen. Ve ighaze tamtoghon eta igham ŋgar samia ve tipayoonda pa savsaveeŋ, uvool toni ve usavia saveeŋ kaarom pa uuli malep.
EXO 23:2 “Ighaze ival tiina tilup di pa tigham ŋgar samia eta, yom ula toman di malep. Ve sawa to gharatooŋ saveeŋ, ighaze ival tiina tisavia saveeŋ kaarom pa tighamun saveeŋ, yom ula toman di ve upariaaŋ kaarom todi tonowen malep. Yom irau usavia saveeŋ onoon moghon.
EXO 23:3 “Ighaze tipayoon mbolaaŋa eta pa savsaveeŋ, uvool toni sorok malep. Ulooŋ poian saveeŋ toni pughu le isob, ghoro uŋgabiiza itaghon ŋgar deŋia.
EXO 23:4 “Ighaze ughita makau ma esele to koiam eta ilaghlaagh pumuri, ughami imuul ila to tama.
EXO 23:5 Ve ighaze ughita esele to koiam eta to imbaad mbeb pataŋani ve itap izi igheen, upuli malep. Ula ve uul koiam tonanan ve yamru atoov agham esele toni iza iyoon.
EXO 23:6 “Ighaze yom daba to ndug, ve mbolaaŋa eta le pataŋani, ve ighuri ilat nimam pa ugharaata, utatan saveeŋ toni malep. Ulooŋ saveeŋ toni ve ugharaat poiani.
EXO 23:7 Ve ighaze tamtoghon tiŋgal saveeŋ pa ŋgeu eta ve tipayoonda sorok pa savsaveeŋ, yom ula toman di pa saveeŋ todi malep. Uneep saguan padi. Tamtoghon deŋia to le sosor eta maau, urabi imaat malep. Pasa, yes to tigham sosor tovene, nene irau naghurghur di maau. Pale naghur atia padi.
EXO 23:8 Ighaze tamtoghon eta ighaze ighol ghom leso uuli pa kaarom toni, uyok pani malep. Pasa, ŋgar tovene ighamun ŋgar to tamtoghon. Yes to tighazooŋ pa ŋgar poia ne paam, pale ighamun ŋgar todi. Tovenen sawa to tigharaat saveeŋ, yes pale tivool to yes to tighol di, ve tighamun saveeŋ to yes to titaghon ŋgar deŋia.
EXO 23:9 “Ugham samin yes loomba malep. Pasa muuŋ, yam paam aneep anim loomba izi Isip. Tovenen pataŋani to yes loomba, taumim ayamaana wa.
EXO 23:10 “Uvavazog aniiŋ ila taan tiom, ve uyouyou di le irau ndaman liim ve eez.
EXO 23:11 Ve ighaze ndaman inim liim ve ru, ghoro upul taan tonanan ineep inim raŋgaat. Ndaman tonenen, yes mbolaaŋa to tineep ila lolomim, pale tila raŋgaat tiom tonanan, ve tikaal adi nakapoŋa pa tighan. Ve ighaze tipul aniiŋ pida ineep, nene pale inim mbeb sagsag adi. Sawa isob, ighaze ndaman inim liim ve ru, yom irau utaghon ŋgar tovene. Ve utaghon ŋgar raraate moghon pa oliv ve vaen tiom paam.
EXO 23:12 “Ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, nene sawa tiom to ugham uraat. Ve ndag inim liim ve ru, yom irau upul uraat tiom ineep, ve atem izi. Leso makau ve esele tiom, toman yes mbesooŋa to nditinandi tipoop di ila ruum tiom, ve yes loomba to yamŋa anepneep ne paam, atedi izi ve avuvudi ila.
EXO 23:13 “Saveeŋ isob to you nasavia payam, matamim kisini ve ataghoni kat. Ve asuŋ pa maaron kaaromŋa malep, ve izadi ivot ila avomim rita malep.
EXO 23:14 “Ndaman to naol ne, lupuuŋ tintina tol to suŋuuŋ pale tivot. Sawa todi ighaze ivot, ghoro yamŋa ival tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghou.
EXO 23:15 Lupuuŋ to ivot muuŋ, nene Pasova. Nene pale ivot pa kaiyo Abib. Pasa, kaiyo tonenen to nagham gham apul taan to yes Isipa ve avot. Sawa tonenen, yam alup gham pa suŋuuŋ, ve aghan mberet to le yis maau irau mboŋ liim ve ru, itaghon tutuuŋ to muuŋ naghuri payam. “Tamtoghon to ighaze isuŋ payou ne, nima ŋginiŋa ve inim ivot naghog malep.
EXO 23:16 “Lupuuŋ inim ru, nene Sawa to Aniiŋ Mata. Uvazog aniiŋ ila uum tiom, ve usasaŋan le ighaze aniiŋ mata imatu, ghoro lupuuŋ tiina tonene ivot. Tovenen ulaagh toman aniiŋ tiom mata unum, ve yamŋa ival tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ. “Lupuuŋ inim tol, nene Sawa to Taitaiŋ. Ndaman igharau ighaze isob, ve utai aniiŋ ila uum tiom, ghoro lupuuŋ tiina tonene ivot. Tovenen yam asob irau alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghou pa aniiŋ to nagham payam.
EXO 23:17 “You Yoova, Maaron tiam. Tovenen ndaman to naol ne, ighaze sawa tol tonene tivot, ghoro nditamoot tiam tisob tilup di ila naghog, ve tisuŋ payou.
EXO 23:18 “Ighaze urab mbeb eta inim watooŋrau payou, ulup mbeb to yis ineep ila ne, tomani malep. Ve sawa to yamŋa ival tiina alup gham pa suŋuuŋ ve ugham watooŋrau payou, yab irau ighan suvun watooŋrau tiom tonanan minda toman ŋgoreeŋa. Ŋgiira rita ineep mboŋ le ndugizau malep.
EXO 23:19 “You Yoova, Maaron tiom. Aniiŋ tiom mata to tivot ila taan tiom, yom uvureer popoia moghon ve ugham di tinim rumai tiou. “Ighaze unaz mekmek natu eta, unazi toman tuz to tina malep.”
EXO 23:20 “Alooŋ! You pale nambaaŋ aŋela tiou ilat, leso imuuŋ payam, ve iŋgin gham pa ataam. Ye pale igham gham ala avot izi taan to you naghuri payam pataghaaŋ pa aneep pani.
EXO 23:21 Aghur taliŋamim pani pooi, ve alooŋ saveeŋ toni. Azoor aliŋa malep. Pasa, ighaze yam azoor aliŋa, ye irau ighurghur gham maau. Pale ighur pataŋani iza tiam. Pasa, ye igham naghog, ve izag ineep toni.
EXO 23:22 “Eemoghon ighaze yam alooŋ aliŋa, ve ataghon katin saveeŋ isob to you nasavia, nene pale naghur koi pa yes to tighur koi payam, ve naparab toman yes to tiparab toman gham.
EXO 23:23 Tovenen aŋela tiou tonene pale imuuŋ payam, ve igham gham ala avot izi taan to yes Amora, Hita, Peresa, Kanaana, Hivia, ve Yebusa. Ve you taug pale narab di tilaledi, leso agham taan todi inim lemim.
EXO 23:24 “Sawa to ala aneep izi taan Kanaan, ataghon di pa ŋgar todi malep. Tovenen aput aghemim pa maaron kaaromŋa todi ve ambees padi malep. Arab mbirisan di. Ve yaam todi patabuaŋa to tiyondyood ila ndug todi to suŋuuŋ, tovene paam. Arab mbirisan di le timbiriis.
EXO 23:25 “You Yoova, Maaron tiam. Yam irau ambees payou moghon. Leso poia tiou iza tiam, ve nagham amim aniiŋ ve ya, ve nandiir moroghooŋ ighau payam.
EXO 23:26 Ve ndiliva tiam tisob, popaaŋ todi pale poia moghon. Eta irau uupa maau, ve pain eta to ineep ila tiina apo lolo irau imazug maau. Ve you pale matag payam, leso aneep mala izi taan to naghaze nagham payam. Irau amaat rikia maau.
EXO 23:27 “Sawa to yam alaagh ala, you taug pale namuuŋ payam, ve naghur matughezaaŋ tiina ivot pa yes ndug ndug to pale ala avot todi. Leso nagham koiamimŋa ŋgar todi iwaghamgham, ve timatughez payam ve tighau.
EXO 23:28 Ve you pale nambaaŋ ŋguruub ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ timuuŋ payam. Leso tireu yes Hivia, Kanaana, ve Hita tighau.
EXO 23:29 Eemoghon irau nandiir di tisob tighau pa ndaman ee moghon maau. Pa vene, taan todi ineep sorok, ve mbeb sagsag timasa tinim naol izi ndug todi, ve tiwaghamun gham.
EXO 23:30 Tovenen you pale nandiir di poipoi ve tila, le irau yam avot anim naol, ghoro agham taan todi isob inim lemim.
EXO 23:31 “Taan to naghaze nagham payam ne, dige eez, nene itaghon naari to Te Kaviaaŋa, le ila imuul izi naari to Te Mediterenian to yes Pilistia tineep pani. Ve dige ite, nene itaghon ndug balim to magargaar moghon, le ila imuul ya Euprates. You pale naghur taan tonowen tamtoghona tilat nimamim, leso andiir di tighau, ve agham taan todi inim lemim.
EXO 23:32 Tovenen yamŋa ambua saveeŋ pa alup gham anim ee moghon malep. Ve maaron kaaromŋa todi tovene paam. Ambua saveeŋ toman di pa yamŋa alup gham malep. Aneep saguan padi.
EXO 23:33 Ve ayok padi pa tineep toman gham ila taan tiam malep. Pale tiyes gham pa ŋgar todi samsamia, ve agham sosor ila matag. Ve aghita. Ighaze tiweu gham ve ambees pa maaron kaaromŋa todi ve asuŋ padi, nene pale inim liis payam.”
EXO 24:1 Yoova isaav pa Mose ighaze: “Yamru togham Aron, toman ndinatu ru Nadap ve Abiu, ve daba tamoot tol saaŋgul (70) to yes Israela aza anim tiou to lolooz daba ne. Eemoghon anim agharau ghou kat malep. Aneep saguan ris, ve aput aghemim, ve asuŋ payou.
EXO 24:2 Le isob, ghoro yes pida tineep tonowe, ve yom eŋgengom unum ugharau ghou. Ve yes ival tiina to Israel tovene paam. Tiza tinim tigharau ghou malep. Tineep saguan.”
EXO 24:3 Tovenen Mose imuul izila to yes Israela, ve ipaes padi pa saveeŋ ve tutuuŋ tisob to Yoova isavia di. Isavsaav padi le isob, ghoro tilup avodi tighaze: “Saveeŋ isob to Yoova isavia, yei pale nitaghoni.”
EXO 24:4 Ghoro Mose imbood saveeŋ isob to Yoova ila rau. Mboŋ ndugizau, ghoro Mose imundig, ve indou yaam pida izi lolooz pughu inim artaal, ve ipayoon yaam saaŋgul ve ru tinim ghilalooŋ pa rumai saaŋgul ve ru to yes Israela.
EXO 24:5 Ghoro imbaaŋ ndipain todi pida tila tigham watooŋrau pa Yoova. Yes tigham mbeb pida ve tighur di tizala yab ve ighan suvun di. Ve timoz makau papaghu pida ve tighan di, leso yesŋa Yoova tilup di tinim ee moghon.
EXO 24:6 Mose iwato mbeb to tirab di tinim watooŋrau ne siŋidi, ve iliŋ pida ila oon pida lolodi, ve igham pida, ve itirtiri izala artaal.
EXO 24:7 Ghoro igham rau to saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova ineep ila, ve iraava, ve iwaata, ve ival tiina tilooŋ. Tilooŋa le isob, ghoro tisaav tighaze: “Saveeŋ isob to Yoova isavia, yei pale nitaghoni kat.”
EXO 24:8 Ghoro Mose igham siŋ to ineep ila oon lolodi, ve itirtiri izala ival tiina poghodi, ve isaav padi ighaze: “Aazne, Yoova imbua saveeŋ toman gham, ve yamŋa alup gham anim ee moghon. Siŋ tonene ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiam toman Yoova. Lupuuŋ toit toman Yoova, nene iyoon izala saveeŋ to ye igham pait. Ighaze tataghoni kat, nene pale lupuuŋ toit toman Yoova inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
EXO 24:9 Ghoro Mose igham Aron, Nadap, Abiu, ve daba tamoot tol saaŋgul (70) to yes Israela, ve yesŋa tizala pa lolooz.
EXO 24:10 Tila tivot tonowe, ghoro tighita Maaron to Israela. Ye iyoon izala mbeb eez pogho. Mbeb tonowen babaŋa, ve bibiliiŋa inimale tata.
EXO 24:11 Yes daba to Israela tineep toman Maaron, ve tighan ve tighun tonowe. Onoon kat, yes tighita Maaron. Eemoghon ye iwaghamun di maau.
EXO 24:12 Muri pa mbeb tonenen, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Malmalim uza unum tiou to lolooz daba ne, ve uneep izi sualen. Pasa, you naŋgeret saveeŋ ve tutuuŋ tiou ila yaam babaŋadi wa. Leso ipatooŋ yes Israela pa ŋgar to titaghoni. Ve naghaze naghur yaam tonene tilat nimam.”
EXO 24:13 Tovenen Mose isaav pa yes daba tonenen ighaze: “Yam aneep to sualen, ve asaŋan yeru Yosua. Aron yesuru Ur to tinepneep ne. Ighaze lemim pataŋani eta, yesuru irau tigharaata.” Isavsaav padi le isob ghoro igham ulaaŋa toni Yosua ve yesuru tinau tizala ris. Ghoro Mose ipul Yosua izi, ve eŋgeni malmali izala pa lolooz to Maaron daba.
EXO 24:15 Sawa tonenen, yaghur tae izi inim ikau lolooz Sinai daba.
EXO 24:16 Ve Yoova ŋguruba isul izala lolooz daba. Yaghur tae tonowen ikau lolooz irau mboŋ liim ve eez. Ival tiina to Israel to tineep sila, matadi izala pa lolooz, ve tighita Yoova ŋguruba isul inimale yab tiina ighanghan izala lolooz daba. Ndag inim liim ve ru, ghoro Yoova ineep yaghur tae lolo, ve isaav izila pa Mose ighaze izala toni.
EXO 24:18 Tovenen Mose izala lolooz daba kat, le ilooŋ ila yaghur tae lolo. Ve ineep tonowe irau mboŋ tamoot ru.
EXO 32:1 Mose ineep mala izi lolooz Sinai daba. Tovenen yes Israela tisaŋani le maau, ghoro tila tiluvut Aron, ve tisaav pani tighaze: “Aron, ugharaat leed maaron eta! Leso imuuŋ pait ve iŋgin ghiit. Pasa, ŋgeu to igham ghiit tapul taan to yes Isipa ve tanim, yei nikankaan pani. Mbeb eta avaat ivot pani wa.”
EXO 32:2 Aron ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav padi ighaze: “Poia. Yam ala aŋgoog pandood to ndizwamim ve ndinatumim to tigharaat di pa gol, ve agham di tinim.”
EXO 32:3 Tovenen ival tiina tipas pandood todi tizi pa taliŋadi, ve tigham di tila to Aron.
EXO 32:4 Ghoro ye igham gol todi tonowen, ve igharaata inim makau anunu. Ival tiina tighita makau anunu tonowen, ve tisaav tighaze: “Ai yam Israela, aghita. Nene maaron toit to igham ghiit tapul Isip ve tanim.”
EXO 32:5 Aron ighita ŋgar todi tonowen, ve igharaat artaal eez ila mbeb tonowen nagho, ve isaav padi ighaze: “Bozo, pale talup ghiit pa suŋuuŋ, ve tapait Yoova!”
EXO 32:6 Mboŋ le ndugizau, ghoro ival tiina timundig, ve tiyou mbeb todi pida tila, leso tigham watooŋrau pa maaron todi tonowen. Watooŋrau pida, yab ighan suvun di. Ve tigham pida, leso yesŋa maaron todi tonowen tilup di tinim ee moghon. Ghoro mboledi izi ve tighanghan. Tighanghan ve tighunghun, ve mala maau tipamundigin narogho, ve mogheraaŋ toman ŋgar samsamia naol tivot.
EXO 32:7 Tighamgham tovene, ve Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ai, rikia moghon uzila! Pasa, tamtoghon tiom to ugham di tipul Isip ve yamŋa anim, ŋgar todi isami, ve tiwaghamgham. Ataam to avog iyaryaaŋ padi naghaze titaghoni, nene tipuli wa. Ulooŋ. Tigharaat ledi makau anunu, ve tiput aghedi pani, ve tigham watooŋrau pani. Ve tisavsaav tighaze: ‘Yam Israela, aghita. Maaron toit to igham ghiit tapul Isip ve tanim, tau tonene!’
EXO 32:9 Ndiran tonowen, you nawatag di wa. Matadi zoraaŋ saveeŋ kat.
EXO 32:10 Tovenen ateg yabyab padi kat, ve aazne naghaze napasob di tilaledi. Ve yom uŋgalsekin ghou malep. Pasa, naghaze naghur yamŋa papaghu tiom agham inadi. You pale nagham gham amasa anim naol, ve izamim tintina.”
EXO 32:11 Eemoghon Mose itoova pa irab Maaron toni Yoova ate. Ighaze: “Aa Yoova, pughu vena to atem yabyab kat pa tamtoghon tiom? Yom taum to upatooŋ tapirim ve ugham mbeb gharatooŋadi tintina, tauto ugham di tipul Isip ve tinim.
EXO 32:12 Ighaze uwaghamun di, nene pale yes Isipa tisaav tighaze: ‘Laak, Maaron to yes Israela ighaze iwaghamun di ve ipasob di pa taan. Tauto itombaan di, ve igham di tipul ghiit ve tila ndug to bide lolooza, leso irab di tonowe.’ Tovenen uwaghamun di malep. Onoon, atem yabyab kat. Eemoghon utatan atem, ve utoor ŋgar tiom. Ukaria tamtoghon tiom malep. Lolom imuul padi.
EXO 32:13 “Matam iŋgal mbesooŋa tiom Abaram, Isak, ve Yakop. Muuŋ, yom umbua saveeŋ toman di, ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat ughaze yom pale ugham papaghu todi timasa tinim naol tinimale pitum to sambam paroŋania. Ve ugham taan Kanaan isob inim ledi, leso tineep pani itaghoni taghoni gha ila.”
EXO 32:14 Yoova ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze iwaghamun yes Israela. Eemoghon Mose isuŋ ariaŋa, tauto Yoova itatan ate, ve itoor ŋgar toni, ve irab tamtoghon toni maau.
EXO 32:15 Ghoro Mose igham yaam babaŋadi ru to Maaron iŋgeret tutuuŋ toni ila, ve imuul izila to yes Israela. Yaam ru tonowen, Maaron tau igharaat di, ve iŋgeret tutuuŋ toni ila. Ve bodeeŋ ineep ila digedi ru. Tutuuŋ tonowen, nene pa ipariaaŋ yes Israela, leso matadi kisin saveeŋ to yesŋa Maaron timbua, ve titaghon ataam toni.
EXO 32:17 Yosua to ulaaŋa to Mose, ye isasaŋani izi lolooz luvuŋa. Mose izila ivot toni, ve yesuru malmalidi tizila. Tigharau ndug to ival tiina tinepneep pani, ghoro Yosua ilooŋ oroor tiina. Tovenen isaav pa Mose ighaze: “Wai, nowe avaat malmal eta?”
EXO 32:18 Eemoghon Mose isaav pani ighaze: “Maau. Oroor tonowen inimale pakuruuŋ to yes ndaaba to tilib pa malmal ne maau. Ve inimale taŋiiz to ndaaba to koiadi tilib padi, nene paam maau. Mbouŋ to nalooŋa we, tamtoghon avaat tinidi iza pa mbeb eta.”
EXO 32:19 Mose ivot todi izi lolooz pughu, ve ighita di titortor luvutin makau anunu, le ate yabyab kat. Tovenen ipiyaav yaam babaŋadi ru to ikiskis di ne, tizila taan le berberia.
EXO 32:20 Ghoro ila igham makau anunu tonenen, ve ipiyaava izala yab ighani, ve itututi ila le imbiriis inim avab. Ghoro itiri izila ya, ve isaav ariaŋa pa yes Israela ve tighuni.
EXO 32:21 Ghoro iyaan Aron ighaze: “Laak, ndiran tonene tigham vena payom, to ulooŋ di, ve uweu di ve tigham sosor tiina tonene?”
EXO 32:22 Aron ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, tiina tiou, atem yabyab payou malep. Yom uwatag: Ndiran tonene, moghon moghon lolodi ipapazaagh di pa ŋgar samsamia naol.
EXO 32:23 Yes tisaav payou tighaze: ‘Ugharaat leed maaron eta lak! Leso imuuŋ pait ve iŋgin ghiit. Pasa, ŋgeu to igham ghiit tapul taan to yes Isipa ve tanim, yei nikankaan pani. Mbeb eta avaat ivot pani wa.’
EXO 32:24 Yes tisaav payou tovene, tauto nasaav padi naghaze: ‘Poia. Sei to ighaze ipambood tau pa gol, ghoro iduduuma izi ve ighami inim.’ Tovenen yes tila tiyou gol todi tinim tiou, ve nasuruuv di tizala yab, ve rikia moghon makau anunu ivot!”
EXO 32:25 Mose ighita ighaze Aron iŋgin poian yes Israela maau, ve ipul di tiwaghamgham, tauto tigham ŋgar samsamia naol. Tovenen imatughez: Ighaze koiadi tinim ve tighita di, nene pale tiveleg di ve tiŋiŋ padi.
EXO 32:26 Tauto ila iyoon ila ataam avo, ve imboob ighaze: “Alooŋ! Sei to ighaze itaghon Yoova, ghoro inim tiou!” Tovenen yes to rumai Levi tisob tila tilup di ila Mose mata,
EXO 32:27 ve Mose isaav padi ighaze: “Yoova to Maaron to iit Israela, aliŋa ilat payam ighaze agham buza tiam, ve alaagh taghon ndug lolo, ve ambut yes to tiput aghedi pa maaron kaarom tonenen, le tisob timatmaat. Ighaze toŋvetaz tiam, ma nditamim, ma yes to tineep tigharau gham, aghurghur di malep. Buza ighan di moghon.”
EXO 32:28 Tovenen yes Levia titaghon Mose aliŋa, ve sawa tonenen timbut nditamoot irau ndiŋndiŋ tol (3000) pa buza ve timatmaat.
EXO 32:29 Ghoro Mose isaav padi ighaze: “Yam rumai to Levi, alooŋ. Onoon, nene ipataŋan pa yam arab ndinatumim ve toŋvetaz tiam timatmaat. Eemoghon yam aghurghur di maau, ve ataghon katin Yoova aliŋa. Tauto aazne, ye igham gham anim uraata toni, ve ighur poia toni iza tiam.”
EXO 32:30 Mboŋ ndugizau, ghoro Mose isaav pa ival tiina ighaze: “Alooŋ! Sosor to yam aghami, nene tiina le tiina kat. Eemoghon you pale namuul nazala to Yoova, ve natoova pa nagharaat saveeŋ tomani, ve naghita: Pale irau ilooŋ ghou, ve ipul sosor tiam tonene, ma maau?”
EXO 32:31 Tovenen Mose imuul iza ila to Yoova, ve isaav pani ighaze: “O Yoova, ival tiina tonowen tigham sosor tiina kat payom. Pasa, tigharaat ledi maaron kaarom pa gol.
EXO 32:32 Eemoghon aazne, naghason ghom pa lolom isamin di ve upul sosor todi. Ighaze maau, ghoro izag to umbooda ila rau tiom, umusi ighau paam.”
EXO 32:33 Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “Vana maau. Tamtoghon to ighaze izoor ghou ve igham sosor payou, ye tonenen to pale namus iza ighau pa rau tiou.
EXO 32:34 Tovenen umundig umuul uzila todi, ve ugham di ve yamŋa ala pa ndug to muuŋ nasavia payam. Aŋela tiou pale imuuŋ payam, ve yamŋa ala. Eemoghon muri, you pale naghur atia padi pa sosor todi.”
EXO 32:35 Tauto muri, Yoova igham moroghooŋ samia ivot padi, ve iyat ŋgar todi to tizoorndug pa Aron tighaze igharaat ledi makau anunu inim maaron kaarom.
EXO 33:1 Ghoro Yoova isaav muul pa Mose ighaze: “Yamŋa yes Israela to ugham di tipul Isip ve anim, amundig apul ndug tonene, ve alaagh muul ala pa taan Kanaan. Pasa muuŋ, you nambua saveeŋ toman Abaram, Isak, ve Yakop, ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghaze you pale nagham taan tonowen pa papaghu todi.
EXO 33:2 You pale nambaaŋ aŋela tiou imuuŋ payam, pa indiir taan tonowen tamtoghona tighau. Nene yes Kanaana, Amora, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa.
EXO 33:3 Leso agham taan todi inim lemim, ve aneep pani. Taan tonowen ŋgoreeŋa tiina, ve mbeb naol titub pooi pani. Eemoghon you taug irau itiŋa tala maau. Pasa, yam matamim zoraaŋ saveeŋ. Ighaze itiŋa tala, ve agham ŋgar samia ite paam izi ataam luvuŋa, nene pale apas ateg, ghoro napasob gham.”
EXO 33:4 Ival tiina tilooŋ saveeŋ ariaŋa tonene, le lolodi ipataŋan kat ve titaŋ tiina. Titiik taudi muul maau. Tipul taudi tinimale timoŋ.
EXO 33:5 Pasa, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Usaav pa yes Israela tovene: ‘Yam matamim zoraaŋ saveeŋ. Irau itiŋa tala maau. Pasa, ighaze naneep toman gham pa sawa ris, ve apas ateg muul, nene pale napasob gham. Tovenen mbeb tiam popoia naol to atiik taumim pani, aduduum di tisob tizi, ghoro matag iŋgal sa ŋgar to pale nagham payam.’”
EXO 33:6 Tovenen sawa to yes Israela tipul lolooz Sinai ve inim, yes titiik taudi pa mbeb popoia muul maau.
EXO 33:7 Sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, ve ighaze atedi izi ataam luvuŋa, ghoro Mose ipayoon mbeez eez ineep saguan pa mbeez pida. Mbeez tonowen, tiwaata tighaze: ‘Mbeez to lupuuŋ.’ Tamtoghon tisob to tighaze tighason Yoova pa mbeb eta, tilala tonowe, ve tighurghur aliŋadi ila to Mose, leso ana isavia ila to Yoova.
EXO 33:8 Sawa to naol, ighaze Mose ilaagh ila pa mbeez tonowen, ival tiina tisob timundig, ve tiyoon irau mbeez todi todi naghodi, ve matadi itaghoni le ilooŋ ila mbeez lolo. Ghoro yaghur tae induur izi inim ve ipoon mbeez nagho, ve Mose yesuru Yoova tisavsaav.
EXO 33:10 Sawa to ival tiina tighita yaghur tae tonowen izi inim ipoon mbeez nagho, yes tiput aghedi, ve tisuŋ irau mbeez todi todi.
EXO 33:11 Ve Yoova yesuru Mose tiwaghiton di, ve tisavsaav tinimale tamtoghon ru to avodi imbesmbees. Tisavsaav le isob, ghoro Mose ivot, ve imuul ila pa Israela inadi to nepooŋ. Eemoghon Yosua to Nun natu ne, ipulpul mbeez tonenen maau. Iŋgini irau sawa isob. Yosua, ye pain paghu ve inim ulaaŋa to Mose.
EXO 33:12 Tinepneep le sawa eez, ghoro Mose isaav pa Yoova ighaze: “Laak, yom usaav payou ughaze naghereb ival tiina tonene ve yeiŋa nila pa taan Kanaan. Ve ughaze tinim imot inim tiou ve ugham ghou nanim itam ite kat. Eemoghon sei to ughaze umbaaŋa inim toman ghou pa iuul ghou, nene yom upaghazoŋan ghou pani sone.
EXO 33:13 Ighaze onoon tinim imot inim tiou, ghoro upatooŋ ghou pa ataam toman ŋgar tiom. Leso nawatag katin ghom, ve laghooŋ tiou poia ila matam. Aa Yoova, matam iŋgal ival tiina tonowen paam. Pasa, yes tamtoghon tiom. Yom taum usia di tinim lem.”
EXO 33:14 Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “Ugham ŋgar naol malep. You taug pale nalat toman ghom, leso nagham ghom lolom poia ve atem izi.”
EXO 33:15 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani ighaze: “Nene poia pa unum toman ghei. Pasa, ighaze taum unum toman ghei maau, yei irau nipul ndug tonene maau. Pale nineep moghon to sualen.
EXO 33:16 Pasa, ighaze unum toman ghei maau, nene pale sa mbeb igham tamtoghon tighilaal tighaze yom lolom payei, ve poia tiom inepneep toman ghei? Maau. Eemoghon ighaze unum toman ghei, nene pale tamtoghon tiwatag tighaze yom usia ghei ninim lem, ve yom taum upas ghei nivot saguan pa ndug tisob to taan.”
EXO 33:17 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Poia. Mbeb to yom ughason ghou pani, you pale naghami. Pasa, tinig imot ilat tiom, ve nagham ghom unum itag ite kat.”
EXO 33:18 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason Maaron muul ighaze: “Aa Yoova, ighaze venen, upatooŋ taum toman tapirim ve poia tiom payou, ve naghita katin ghom!”
EXO 33:19 Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “You pale napatooŋ suvun poia tiou payom, ve navotia izag Yoova toman gabuag ila matam. Ighaze lolog poia pa tamtoghon eta ve naghaze nagham poiani, nene pale nagham poiani. Ve ighaze lolog isamin tamtoghon eta ve lolog pa nauuli, nene pale nauuli.
EXO 33:20 Eemoghon yom irau ughita naghog maau. Pasa, ighaze tamtoghon eta ighita katin ghou, ye irau ineep maau. Pale imaat.
EXO 33:21 Ughita ndug to ineep digeg ne. Unum uyoon izala yaam pogho tonene.
EXO 33:22 Sawa to nanim ve naghaze napatooŋ taug toman tapirig ve poia tiou payom, nene pale naghur ghom ulooŋ ula yaam saambu tonene, ve napoon ghom pa nimag, le irau nasalib payom ve nala.
EXO 33:23 Ghoro nimag ighau, ve ughita ndimog. Eemoghon naghog, tamtoghon eta irau ighita maau.”
EXO 34:1 Ghoro Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Ugharaat yaam babaŋadi ru, le raratedi tinimale papazogi you nagham payom ve upiyaav di tizi berberia. Leso naŋgeret saveeŋ ila raraate inimale muuŋ naŋgereti.
EXO 34:2 Ugharaat di pataghaaŋ, leso bozo mboŋmaagh, ugham di, ve uza unum tiou sualen izi lolooz daba.
EXO 34:3 Tamtoghon ite paam inim toman ghom malep. Ve lolog pa naghita tamtoghon eta ilaagh taghon lolooz dige maau. Ve ŋgai tovene paam. Tilaagh tigharau lolooz pughu malep.”
EXO 34:4 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ila igharaat yaam babaŋadi ru, le raratedi tinimale papazogi Yoova igham pani. Mboŋ ndugizau, ndoromaaŋa kat, ve Mose imundig, igham yaam ru tonowen, ve inau izala pa lolooz Sinai daba itaghon Yoova aliŋa.
EXO 34:5 Ghoro Yoova ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim iyoon igharau Mose, ve ivotia tau iza ve gabua.
EXO 34:6 Ye ilaagh imbut Mose nagho, ve isaav ighaze: “You Yoova. Izag tau tonene: Yoova. You Maaron to lolog isasamin mbesooŋa tiou, ve naghamgham poian di. Ateg yabyab rikia maau. Poia tiou, nene tiina kat. Lolog ineep tuŋia ila to tamtoghon tiou ve nauluul di, ve nataghon saveeŋ mbuaaŋ tiou irau sawa isob. Ŋgar to lolog ineep tuŋia ila to tamtoghon tiou ve nauluul di, nene napatooŋa pa tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ. Ve ŋgar todi to zoraaŋ saveeŋ, toman ŋgar todi pida to iyel pa ataam tiou, sosor todi naol tonowen, moghon moghon you nareureu di. Eemoghon yes to ledi sosor, you naghurghur di maau. Naghurghur atia pa yes taudi, toman ndinatudi, nditimbudi, ve saas todi.”
EXO 34:8 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, le rikia moghon iput aghe, nagho izila pa taan, ve isuŋ.
EXO 34:9 Ighaze: “Aa Yoova, ighaze lolom poia payou, ve ughaze ugham poian ghou, unum toman ghei ve itiŋa tala. Onoon, ival tiina tonowen, dabadi ariaŋa, ve tiloŋlooŋ saveeŋ maau. Eemoghon lolom isamin ghei, ve ureu sosor tiei. Ŋgar tiei naol to tiyel pa tutuuŋ tiom, ureu di tilaledi. Ve ugham ghei ninim lem kat.”
EXO 34:10 Mose isavsaav le isob, ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Aazne, you naghaze nambua saveeŋ toman yam Israela, leso itiŋa talup ghiit tanim ee moghon muul. You pale nagham mbeb gharatooŋadi tintina ila tamtoghon tiom tisob matadi. Uraat to naghaze nagham di, nene pale ite kat. Muuŋ ve inim, ndug tisob to tineep irau taan isob, tighita mbeb eta tovene pa eta sone. Tovenen ndug ndug to tineep tigharau ne, ighaze tighita di, nene pale matughezaaŋ tiina igham di.
EXO 34:11 Tutuuŋ to aazne naghuri payam, yam asob matamim kisini, ve ataghoni kat. Leso namuuŋ payam, ve nandiir yes Amora, Kanaana, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa to tineep izi taan Kanaan, tisob taghau tila.
EXO 34:12 Eemoghon matamim imosmoos pa taumim. Yamŋa taan tonowen tamtoghona ambua saveeŋ pa alup gham malep. Aneep saguan padi. Pasa, ighaze yamŋa alup gham, nene pale tinim liis payam, ve tiweu gham ve agham ŋgar samia.
EXO 34:13 “Tovenen alup gham toman di malep. Ve mbeb todi naol to suŋuuŋ, areu mbirisan di. Artaal todi, toman yaam todi patabuaŋa to tipayoon di tigharau inadi to suŋuuŋ, yam arab babalagin di. Ve ai to tiluplup di ila sambadi ve tipait maaron liva todi Asera, nakavas ighan suvun di tizi.
EXO 34:14 Yam ambees pa maaron ite paam malep. Pasa, you Yoova to Maaron tiam. Matag pariuuŋ, ve naghaze yam ambees pa you moghon. Tauto tiwatwaat izag tighaze ‘Ye to mata pariuuŋ.’
EXO 34:15 “Tovenen ambua saveeŋ toman taan tonowen tamtoghona pa alup gham malep. Pasa, ighaze yes tigham watooŋrau pa maaron kaaromŋa todi, ve tilup di ve tighanghan, ve tipoi gham pa ala toman di, nene pale yamŋa aghan aniiŋ to watooŋrau todi tonowen. Ve ighaze agham tovene, yam anim maaron kaaromŋa todi tonowen ledi, ve apul murimim payou.
EXO 34:16 Ndinatumim tovene paam. Tivai ndiran tonowen ndinatudi liva malep. Pasa, ighaze ndiliva tonowen timbees pa maaron kaaromŋa todi, nene pale tiweu ndinatumim tila timbees pa maaron kaaromŋa tonowen, ve tighur muridi payou.
EXO 34:17 “Agham ain, gol, ma silva, ve agharaat mbeb eta inim maaron payam ve apaiti malep.
EXO 34:18 Ve matamim iŋgal lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne. Yam apul Isip pa kaiyo Abib. Tovenen ndaman isob, ighaze kaiyo tonenen ivot, yam alup gham pa ghaniiŋ mberet to le yis maau ne irau mboŋ liim ve ru itaghon aliŋag.
EXO 34:19 “Ndinatumim nditamoot to aidaba, toman ŋgai tiam ndinatudi to tipoop di muuŋ, nene tisob tinim leg moghon. Tovenen ŋgai tiam ndinatudi nditamoot to tipoop di muuŋ, arab di tisob timatmaat tinim watooŋrau payou.
EXO 34:20 Eemoghon esele ndinatudi to tipoop di muuŋ, arab di tinim watooŋrau payou malep. Arabolin di pa sipsip, ve arab di tinim watooŋrau payou. Leso agham mulin esele tiam. Ve ighaze arabolin di maau, ghoro arab polin luadi timaat. Ve ndinatumim aidaba tovene paam. Arabolin di pa sipsip, leso agham mulin di. “Tamtoghon to ighaze isuŋ payou ne, nima ŋginiŋa ve inim ivot naghog malep.
EXO 34:21 “Ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, yam irau agham lemim uraat. Eemoghon ndag inim liim ve ru, agham uraat malep. Atemim izi. Sawa to vazogiiŋ ve taitaiŋ paam, yam irau matamim iŋgal sawa tonenen ve atemim izi.
EXO 34:22 “Ndaman isob, sawa to Pasova ighaze isob, ve wik liim ve ru inim ila ve aniiŋ wit mata ivot, ghoro yam asob alup gham pa suŋuuŋ. Ve ighaze ndaman igharau ighaze isob, ve sawa to taitaiŋ ivot, yam asob alup gham pa suŋuuŋ muul.
EXO 34:23 You Yoova to Tiina to yam Israela. Tovenen ndaman isob, ighaze sawa tintina tol tonene tivot, ghoro nditamoot tiam tisob tinim tilup di ila naghog, ve tisuŋ payou.
EXO 34:24 “You pale namuuŋ payam ve nandiir tamtoghon tisob tighau pa taan to naghaze nagham payam, leso inim lemim. Ve you pale naseeŋ taan tiam ila inim tiina. Ighaze sawa tintina tol tonene tivot, ve yam asob apul ndug tiam tiam, ve anim alup gham ila naghog pa suŋuuŋ, agham ŋgar naol pa taan tiam malep. Pasa, tamtoghon eta irau lolo ipazaagha pa ighami sorok ne maau.
EXO 34:25 “Siŋ to watooŋrau to yam aghaze agham payou, alupi toman mberet to yis ineep ila ne malep. Ve sawa to alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, ve arab mbeb pida tinim watooŋrau, apul alulu ineep le ndugizau malep. Ighaze alulu ineep, aghuri ila yab ighan suvuni le isob, ghoro ndugizau.
EXO 34:26 “Aniiŋ mata to tivot ila taan tiam, yam avureer popoia moghon, ve agham di tinim rumai to Maaron tiam Yoova. “Ighaze anaz mekmek natu eta, yam anazi toman tuz to tina malep.”
EXO 34:27 Yoova isaav muul pa Mose ighaze: “Saveeŋ tiou isob tonene, taum umbood di. Pasa saveeŋ to itiŋa tambua pa talup ghiit tanim ee moghon, nene iyoon izala saveeŋ tonene.”
EXO 34:28 Mose ineep toman Yoova izi lolooz daba irau mboŋ tamoot ru (40). Sawa tonenen, ye ineep sorok. Ighan aniiŋ eta maau, ve ighun ya maau. Ve iŋgeret tutuuŋ saaŋgul ila yaam babaŋadi ru. Tutuuŋ tonowen isavia ataam to titaghoni, leso lupuuŋ todi toman Maaron ineep ariaŋa.
EXO 34:29 Mose igham yaam babaŋadi ru to tutuuŋ saaŋgul ineep ila, ve imuul izila. Yaam ru tonowen, nene pa ipalot yes Israela, leso matadi kisin saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova ve titaghoni kat. Sawa to Mose ipul lolooz Sinai daba ve izila, nagho isul kat. Eemoghon ye tau iwatagi maau. Nagho isul pasa, yesuru Yoova tilup di ve tisavsaav.
EXO 34:30 Mose ila ivot to yes Israela, ve Aron toman ival tiina tighita nagho isul. Tovenen timatughez pani, le tila tigharaui maau.
EXO 34:31 Eemoghon ye ipoi di ighaze tinim, tauto Aron igham yes daba to Israel, ve yesŋa tila to Mose. Ghoro Mose isavsaav toman di.
EXO 34:32 Le isob, ghoro ival tiina anadi tinim tigharaui, ve ye ipaesia saveeŋ isob to Yoova isavia pani izi lolooz Sinai daba, ve avo iyaryaaŋ padi leso titaghon katin saveeŋ tonenen.
EXO 34:33 Isavsaav padi le isob, ghoro ipoon nagho pa uli.
EXO 34:34 Eemoghon sawa isob to ye ighaze ilooŋ ila mbeez to Yoova, ghoro igham uli tonowen ighau pa nagho, ve yesuru Yoova tisavsaav. Tisavsaav le isob, ghoro ivot ila pumuri, ve ipaesia saveeŋ to Yoova isavia pani ne pa yes Israela ve tilooŋa.
EXO 34:35 Sawa to ye ivot ila pumuri, yes Israela tighita nagho isul. Tauto Mose iponpoon nagho, ve inepneep le sawa to ighaze imuul ilooŋ ila mbeez, ghoro igham uli tonowen ighau pa nagho, ve yesuru Yoova tisavsaav.
EXO 40:1 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze:
EXO 40:2 “Ndaman to naghood, kaiyo to ivot muuŋ, ve ndag inim mata, ghoro upayoon mbeez patabuaŋ. Leso inim inag to nepooŋ, ve itiŋa taluplup ghiit tonowe pa savsaveeŋ. Ugham tovene:
EXO 40:3 Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ to tutuuŋ tiou ineep ila lolo, ughuri imuuŋ ilooŋ ila mbeez suruvu to muŋgaaŋ we. Tutuuŋ tonenen isavia ataam to ataghoni leso lupuuŋ toit ineep tuŋia. Ghoro undaad uli tiina ila mbeez lolo, leso ipoon bokis tonowen. Mbeez suruvu tiina to ineep potla, nene patabuaŋ. Ve suruvu kainaŋen to bokis tonenen ineep pani, nene patabuaŋ le patabuaŋ kat.
EXO 40:4 “Undaad uli le isob, ghoro ughur toŋ to mberet patabuaŋ ilooŋ ila mbeez suruvu tiina to ineep potla, ve ughur mberet patabuaŋ izala. “Le isob, ghoro upayoon lam aia ilooŋ ila, ve ughur lam liim ve ru tila inadi.
EXO 40:5 “Ghoro ugham artaal gol kainaŋen to tunuuŋ mbeb to vuzidi popoia, ve ughuri ilooŋ ila mbeez suruvu tiina. Ve utoora le nagho iŋarua Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ. Uyou mburuguuŋ to mbeez lolo tilooŋ tila le isob, ghoro undaad uli tiina ite ipoon mbeez nagho.
EXO 40:6 “Ghoro ughur artaal tiina to watooŋrau ineep saguan ris pa mbeez nagho,
EXO 40:7 ve ughur oon tiina to ririwaaŋ ineep bodbodaaŋ pa mbeez nagho ve artaal tiina, ve uliŋ ya ila lolo.
EXO 40:8 Ghoro undaad uli mamala iluvut mbeez, ve undaad uli ariaŋa ila sirsiir avo inim ataam pani.
EXO 40:9 “Upasob uraat naol tonenen le isob, ghoro ugham ŋgoreeŋ, ve uliŋi izala mbeez toman mburuguuŋ to tineep ila lolo, leso ughur di tinim leg. Mbeb naol tonanan, patabuaŋ.
EXO 40:10 Le isob, ghoro uliŋ ŋgoreeŋ izala artaal tiina to watooŋrau, toman mburuguuŋ to artaal, ve oon to ririwaaŋ, toman toŋ to oon tonanan ineep izala pogho ne paam. Leso ughur di tinim leg. Artaal tonanan, patabuaŋ le patabuaŋ kat.
EXO 40:12 “Upasob uraat naol tonenen le isob, ghoro ugham Aron toman ndinatu nditamoot tila tigharau ataam avo to mbeez patabuaŋ, ve urughuuz di.
EXO 40:13 Urughuuz di le isob, ghoro undud Aron pa nonogiiŋa toni patabuaŋ to uraat, ve uliŋ ŋgoreeŋ izala daba pa ughuri inim leg. Leso inim ŋgeu to watooŋrau ve imbees payou.
EXO 40:14 Ghoro ugham ndinatu anadi tinim, ve undud di pa nonogiiŋa todi to uraat paam.
EXO 40:15 Ve uliŋ ŋgoreeŋ izala dabadi inimale ugham pa tamandi. Leso tinim ndiran to watooŋrau ve timbees payou. Yesŋa papaghu todi to muri pale tivot, pale tikis uraat tonene, itaghoni taghoni gha ila.”
EXO 40:16 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ipamundigin uraat. Ye igham mbeb tisob tonowen uraata itaghon saveeŋ to Yoova isavia pani.
EXO 40:17 Tovenen sawa to yes Israela tivool pa ndaman paghu, kaiyo to ivot pa ndaman tonenen muuŋ, ve ndag inim mata, ghoro tipayoon mbeez patabuaŋ to Yoova.
EXO 40:18 Tighur mbeb pa pos tiyoon izala, ghoro tipayoon pos tizala poghodi. Ve tizeev ŋgaltereniiŋ itaghon saambu to tikir di pataghaaŋ ila pos ne, leso ikis pos tiyoon tuŋia. Ve tipayoon gungun mamala paaŋ ila pa mbeez nagho, ve tiraav uli tintina pida izala mbeez pogho, itaghon Yoova aliŋa to isavia ila to Mose.
EXO 40:20 Ghoro Mose igham yaam ru to tutuuŋ to Yoova ineep ila, ve ighur di tila Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ lolo. Yaam ru tonowen, nene pa ipalot yes Israela, leso matadi kisin saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova ve titaghoni. Ve Mose izeev sig ru itaghon inadi to ineep Bokis To Saveeŋ Mbuaaŋ dige, leso timbaada. Ve ipakud bokis avo. Bokis avo tonowen, tiwaata tighaze ‘Ndug To Rewaaŋ Sosor.’
EXO 40:21 Ghoro Mose ighur Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ ilooŋ ila mbeez lolo, ve indaad uli tiina eez ve ipoona itaghon Yoova aliŋa.
EXO 40:22 Le isob, ghoro ighur toŋ to mberet patabuaŋ ilooŋ ila mbeez suruvu tiina to ineep potla. Ineep dige ila pa kagu. Ve ighur mberet patabuaŋ izala, leso ineep ila Yoova nagho, itaghon Yoova aliŋa to isavia pani.
EXO 40:24 Ghoro igham lam aia ilooŋ ila mbeez suruvu tiina, ve ipayoonda ila dige to ila pa daudau, ve itoora le nagho iŋarua toŋ to mberet patabuaŋ.
EXO 40:25 Ve ighur lam liim ve ru izala, leso tisul ila Yoova nagho, itaghon Yoova aliŋa to isavia pani.
EXO 40:26 Ghoro ighur artaal gol kainaŋen to tunuuŋ mbeb to vuzi popoia ne ila igharau uli tiina to irab motin mbeez lolo.
EXO 40:27 Ve itun mbeb to vuzi popoia izala, itaghon Yoova aliŋa to isavia pani.
EXO 40:28 Mose igharaat mbeez toman mbeb tisob to tineep ila lolo ne le isob, ghoro indaad uli tiina ila ipoon ataam avo, ve igham uraat to pumuri.
EXO 40:29 Ighur artaal igharau sirsiir to mbeez patabuaŋ ataama, ve igham watooŋrau pida itaghon Yoova aliŋa to isavia pani. Ye ighur ŋgai toman wit pida tizala artaal, ve yab ighan suvun di tinim watooŋrau.
EXO 40:30 Le isob, ghoro ighur oon tiina ineep bodbodaaŋ pa mbeez nagho ve artaal tiina, ve iliŋ ya ila lolo. Leso sawa to ye tau, ma Aron, ma Aron ndinatu tilooŋ tila mbeez lolo, ma tigharau artaal, ghoro timen nimadi ve aghedi pa ya tonowen.
EXO 40:33 Igham uraat tonenen le isob, ghoro indaad uli mamala tiluvut mbeez toman artaal tiina tinim sirsiir pani, ve indaad uli ariaŋa eez inim sirsiir ataama. Tovenen uraat naol to Yoova isavia di, Mose igham di le tisob.
EXO 40:34 Ghoro yaghur tae to Yoova ineep ila, izi inim le itatab mbeez patabuaŋ, ve Yoova ŋguruba isul toman tapiri tiina irau mbeez lolo. Tovenen Mose irau ilooŋ ila maau.
EXO 40:36 Sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, matadi ilala pa yaghur tae tonowen. Ighaze ipul mbeez patabuaŋ pogho ve induur ila, nene yes paam timundig, tiyouyou, ve tilaagh titaghoni. Ve ighaze ineep tuŋia izala mbeez pogho, nene irau tilaagh maau. Tineep ve tisasaŋan le tighita yaghur tae induur muul, ghoro timundig tilaagh.
EXO 40:38 Tovenen sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, matadi ilala pa yaghur tae tonowen ve titaghoni. Ighaze ndag, ghoro tisob tighita yaghur tae to Yoova ineep ila, inepneep izala mbeez patabuaŋ pogho. Ve ighaze mboŋ, ghoro tighita yaghur tae tonowen isul inimale yab iyaryaar.
RUT 1:1 Muuŋ kat, yes Israela ledi kinik maau, ve tamtoghon todi pida tinim daba padi ve tiŋgin di. Sawa eez, pitool tiina ivot. Sawa tonenen, ŋgeu eez inepneep, iza Elimelek. Azuwa iza Naimi. Ve ndinatudi nditamoot ru, eez iza Malon, ve ite iza Kilion. Rumai todi Eprata. Paanu todi, nene Betelem to ineep ila taan suruvu to Yuda. Sawa to pitool tiina tonenen ivot, Elimelek yesuru azuwa ve ndinatudi ru tipul Betelem, ve tila tineep izi taan suruvu to Moap. Tinepneep tonowe irau ndaman pida.
RUT 1:3 Ghoro Elimelek imaat, ve Naimi toman ndinatu ru tonenen, yes moghon tineep.
RUT 1:4 Naimi ndinatu tivai Moap tidi ru. Eez iza Opa, ve ite iza Rut. Yes tineep tonowe irau ndaman saaŋgul, ghoro Malon yesuru Kilion anadi timaat. Tovenen Naimi inim naar ve inim kakam. Le azuwa maau, ve le ndinatu maau.
RUT 1:6 Naimi inepneep izi Moap, ve ilooŋ tighaze Yoova iuul tamtoghon toni Israela, ve igham aniiŋ tiina ivot ila taan todi. Tovenen Naimi yesŋa ndirawa liva ru timundig tipul taan to Moap, ve tighaze timuul tila pa ndug pughu to Naimi.
RUT 1:7 Tipul ndug to tinepneep pani, ve titaghon ataam to ila pa taan suruvu to Yuda.
RUT 1:8 Tilaghlaagh tila ve Naimi isaav pa ndirawa liva ru ighaze: “Aa, yamru amuul ala to nditinamim ve aneep toman di. Yamru lolomim ineep tuŋia inim tiou ve ndiran toit to timaat ne, ve agham poian ghei kat. Tovenen you nasuŋ pa Yoova naghaze igham poian gham paam.
RUT 1:9 Ye tau pale iuul gham ve avai muul. Leso ndizwamim matadi payam ve aneep pooi.” Naimi isavsaav le isob, ghoro yesŋa ndirawa liva tiwasavagun di ve titaŋ tiina. Titaŋtaŋ le isob, ghoro ndirawa liva tisaav pani tighaze: “Maau. Itiŋa tamuul tala to toŋvetaz tiom ve taneep toman di.”
RUT 1:11 Eemoghon Naimi ipamuul aliŋadi ighaze: “Ndinatug liva, yamru amuul ala pa ndug tiam. Azoorndug aghaze itiŋa tala pasa? Aghita. You irau napoop nditamoot ruta muul pa tivai gham ne maau.
RUT 1:12 Amuul ala pa ndug tiam. Pasa, you nanim liva waat wa. Irau navai muul maau. Ighaze you navai pa mboŋ to aazne ve napoop nditamoot ru,
RUT 1:13 irau yamru anepneep ve anamnaam le tinim ndolman, ghoro avai di? Maau. Aa ndinatug liva, you lolog isami kat. Pasa, pataŋani tiina to Yoova igham payou, nene igham gham paam.”
RUT 1:14 Yesuru tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tipamundigin taŋiiz muul. Titaŋtaŋ le isob, ghoro Opa isavag rawa liva, ve ipul di, ve imuul ila pa ndug toni. Eemoghon Rut lolo ineep tuŋia kat ila to rawa liva Naimi. Tauto lolo pa ipuli maau.
RUT 1:15 Tovenen Naimi isaav pani muul ighaze: “Ughita! Tazim liva imuul ila to tamtoghon toni ve maaron toni wa. Utaghoni ula.”
RUT 1:16 Eemoghon Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Uzoorndug ughaze napul ghom pasa? You irau napul ghom ve namuul nala maau. Ndug sine to yom ughaze ula pani, you pale nala paam. Ve ndug to yom uneep pani, nene you pale naneep pani paam. Tamtoghon tiom, nene tamtoghon tiou paam. Ve Maaron tiom, nene Maaron tiou paam.
RUT 1:17 Sa ndug to yom uneep pani ve umaat, nene you paam pale namaat ve titavia ghou toman ghom izi tonanan. Saveeŋ isob to nasavia di ne, ighaze nataghon di maau, nene pale Yoova tau ighur atia iza tiou. Tovenen mateeŋ moghon to pale irab motin ghiit.”
RUT 1:18 Naimi ighita ighaze Rut ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze yesuru tila. Tovenen ye le saveeŋ eta muul maau, ve iyok pa yesuru tila.
RUT 1:19 Yesuru tilaagh tila le tivot izi ndug Betelem. Ival tiina to Betelem tighita di ve tisaŋeeŋ padi. Ve ndiliva pida tighason tighaze: “Wai, aghita. Nowe Naimi?”
RUT 1:20 Eemoghon Naimi ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam awaat izag Naimi muul malep. Awaat izag ‘Mara.’ Pasa, Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne, igham nepooŋ tiou isami kat.
RUT 1:21 Sawa to napul ndug tonene ve nala, narau mbeb to naol. Eemoghon aazne, Yoova igham ghou namuul nanim toman nimag ŋginiŋa. Tauto naghaze awaat izag Naimi malep. Pasa, Maaron Ariaŋa To Ilib pa Ndimaronŋa Tisob Ne ighur pataŋani tiina iza tiou ve iwaghamun ghou.”
RUT 1:22 Nene kamos to Naimi to ipul taan to yes Moapa, ve yesuru rawa liva Rut to Moap tidi ne, timuul tila pa Betelem. Sawa tonenen, nene sawa to tiyou aniiŋ bali anoŋa.
RUT 2:1 Ŋgeu eez inepneep Betelem, iza Boas. Yesuru Naimi azuwa Elimelek, siŋ ee moghon. Boas, ye mbaliiŋ tau, ve ival tiina titandag pani tighaze ye iza tiina.
RUT 2:2 Sawa eez, Rut isaav pa Naimi ighaze: “Nene sawa to mbutuuŋ aniiŋ bali. Vena, irau nala nataghon yes uraata pida, ve ighaze lolodi isamin ghou, ghoro nayou aad bali pida to titaptap tizi taan?” Naimi ipamuul aliŋa ighaze: “Natug liva, nene poia. Ula.”
RUT 2:3 Tovenen Rut ila uum bali eez, ve itaghon yes uraata ve iyou a bali. Ye iwatag uum tonowen tama maau. Eemoghon ye ilaagh ila le deŋia kat pa uum bali to Boas. Boas yesuru Elimelek, siŋ ee moghon.
RUT 2:4 Mala maau ve Boas ipul Betelem ve inim ighaze ighita yes uraata toni. Ye inim ivot todi, ve isaav padi ighaze: “Yoova ineep toman gham.” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Poia to Yoova iza tiom.”
RUT 2:5 Ghoro Boas ighason mbesooŋa toni to iŋgin yes uraata ighaze: “Sa liva paghu tonowen? Siŋ toni sei masin?”
RUT 2:6 Mbesooŋa tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Nowe Moap tidi to ipul ndug toni, ve yesuru Naimi tinim.
RUT 2:7 Ye ighason ghou ighaze irau ila itaghon yes uraata ve iyou a bali pida to titaptap tizi taan. Tauto nayok pani. To mboŋmaagh kat ve inim, ye inoknok ghamuuŋ uraat. Tauto ŋgaramus ila yavyaav ve ate izi.”
RUT 2:8 Boas ilooŋ saveeŋ tonene, ve ila isaav pa Rut ighaze: “Natug liva, ulooŋ. Yom irau upul uum tonene, ve ula uum bali to ŋgeu ite paam maau. Uneep to sualen moghon, ve yamŋa uraata tiou ndiliva agham uraat.
RUT 2:9 Matam ila pa uraata tiou moghon. Ighaze timundig muul pa mbutuuŋ bali sine, ghoro ula utaghon di. You naŋgalsekin uraata tiou wa. Irau tigham samin ghom maau. Ve ighaze murun ghom, ghoro ula ughun ya to mbesooŋa titibi izila apatu ve inepneep we.”
RUT 2:10 Rut ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe, nagho izila pa taan, ve isaav pa Boas ighaze: “Wai, you loom tidi. Vena to yom ugham ŋgar tiina payou ve ughaze ugham poian ghou?”
RUT 2:11 Boas ipamuul aliŋa ighaze: “Varum, you nalooŋa wa. Sawa to azuwam imaat, ve inim, yom ugham poian rawam liva kat. Ve upul tamam, tinam, taan tiom ve ndug tiom, ve unum uneep toman tamtoghon to muuŋ yom uwatag di maau.
RUT 2:12 Yom unum uneep sualen, leso Yoova to Maaron to yes Israela ne, mata payom ve uyooŋ ila nima samba. Ye iwatag ŋgar poia to yom ughami. Tovenen ye pale igham lem atia poia kat, ve igham poian ghom.”
RUT 2:13 Rut ipamuul Boas aliŋa ighaze: “Tiina tiou, yom ugham poian ghou kat. You liva sorok. You nanimale uraata tiom ndiliva tonowen ne maau. Eemoghon lolom isamin ghou, ve usavia saveeŋ popoia payou. Tauto ugham lolog poia kat.”
RUT 2:14 Sawa to tighan aniiŋ, Boas ipoi Rut ighaze: “Ai, unum ugham am mberet pida, ve uzeeva ila sur lolo ve ughan.” Tovenen Rut yesŋa yes uraata mboledi izi, ve Boas igham bali mazooza pida pani. Rut ighami ve ighani le apo isuŋ, ve aniiŋ toni alulu ineep.
RUT 2:15 Tighan le isob, ve Rut imuul ila pa uraat. Boas isaav ariaŋa pa yes uraata toni tovene: “Ighaze Rut iyou bali ila le igharau pa bali poos eta, yam ayou avomim pani malep. Apuli ve iyou.
RUT 2:16 Ve sawa to apoos bali, apas pida, ve asuruuv di tizi taan. Leso ye ilat iyou di. Ve matamim iŋgal: Ayou avomim pani malep.”
RUT 2:17 Tovenen Rut iyouyou bali le rabrab izi. Ghoro indou di, ve ilos di le anoŋadi titaptap tizi, ve ikor di ila nakaral lolo.
RUT 2:18 Ghoro iŋgudi, ve imuul ila pa paanu, ve ipatooŋa pa rawa liva. Ve aniiŋ mazooza to ye ighani ve alulu ineep, nene ye igham pani paam.
RUT 2:19 Tovenen Naimi ighasoni ighaze: “Aazne, yom uyou bali tonene izi sine? Yom ugham uraat ila uum to sei? Ŋgeu to mata iŋgal ghom ve iuul ghom, poia to Yoova pale iza toni.” Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Aazne, you nagham uraat ila uum to ŋgeu eez, iza Boas.”
RUT 2:20 Tovenen Naimi isaav pani ighaze: “Yoova pale ighur poia toni iza to Boas ve igham poiani! Ŋgar to Yoova to lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di, nene isob maau. Ye mata iŋgalŋgal yes mateeŋa ve iit to tanepneep ne paam.” Ve Naimi isaav muul ighaze: “Ŋgeu tonowen yesuru Elimelek, yes toŋvetaz. Yesuru siŋ ee moghon. Ye pale iyoon pait ve iuul ghiit pa pataŋani toit.”
RUT 2:21 Ghoro Rut isaav muul ighaze: “Ve mbeb ite. Boas isaav payou ighaze irau yeiŋa uraata toni ndiliva nigham uraat tovene le sawa to bali isob.”
RUT 2:22 Naimi isaav pa Rut ighaze: “Natug liva, ughita. Nene poia kat. Yamŋa uraata ndiliva to Boas agham uraat ila uum toni moghon. Ula pa uum to ŋgeu ite paam malep. Pa vene, undeeŋ pataŋani ma venen.”
RUT 2:23 Tovenen Rut yesŋa uraata ndiliva to Boas tighamgham uraat le sawa to mbutuuŋ bali ve wit isob. Sawa tonenen, Rut ineep toman rawa liva. Ipuli maau.
RUT 3:1 Tinepneep le muri ghoro, Naimi isaav pa Rut ighaze: “Natug liva, you naghaze nakaal lem ŋgeu eta leso iŋgin ghom ve uneep pooi.
RUT 3:2 Ulooŋ. Boas to yamŋa uraata toni ndiliva aghamgham uraat ne, yesuru rawam Elimelek siŋ ee moghon. Mboŋ aazne, ye pale igham uraat izi ndug to tiriiŋ bali.
RUT 3:3 Tovenen ula uririu, ve ugham naunauŋ vuzi poia ila tinim, ve undud ghom pa nonogiiŋa poia eta. Ugharaat ghom le isob, ghoro ula ughita Boas izi ndug to tiriiŋ bali. Eemoghon upatooŋ taum pani rikia malep. Unepneep ve matam ilala pani.
RUT 3:4 Sawa to ye igham uraat toni le isob, ve ighan ve ighun le isob, ve ighaze igheen, ghoro matam kisin ndug toni to ghenooŋ. Usaŋani le igheen lolo imaagh, ghoro ula uit kaukauŋ pa aghe iza, ve ugheen izi aghe pughu. Ve ighaze ye isavia saveeŋ eta payom, ghoro ulooŋ aliŋa ve utaghoni.”
RUT 3:5 Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Saveeŋ isob to yom usavia ne, pale nataghoni.”
RUT 3:6 Tovenen Rut imundig, ve ila pa ndug to tiriiŋ bali, ve itaghon saveeŋ isob to rawa liva isavia pani.
RUT 3:7 Boas ighan ve ighun le isob, ghoro lolo poia kat, ve ila igheen izi bali ndouŋ dige. Ghoro Rut ipasi poipoi ila le iit kaukauŋ pa Boas aghe iza, ve izi igheen to Boas aghe pughu.
RUT 3:8 Boas ighengheen le mboŋ anoŋa, ghoro imundig ve ighaze itoora, le ighita liva eez ighengheen izi aghe pughu! Tovenen ighasoni ighaze:
RUT 3:9 “Ou, yom sei?” Rut ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, nene you, mbesooŋa tiom Rut. Irau yom utir kaukauŋ tiom mata izala poghog? Pasa, yamru Elimelek siŋ ee moghon. Tovenen yom irau uyoon payou ve uul ghou.”
RUT 3:10 Boas isaav pani ighaze: “Natug liva, poia to Yoova pale iza tiom. Ŋgar to yom ughami ne, itaghon katin ŋgar to lolood ineep tuŋia ila to siŋ toit. Ve ilib pa ŋgar popoia pida to yom ughamgham di pa rawam liva Naimi. Pasa, nditamoot papaghu katindi tinepneep. Pida mbaliiŋ taudi, ve pida mbolaaŋa. Eemoghon yom ugham ŋgar pa todi eta maau. Yom uŋarua ghou pasa, you siŋ to azuwam.
RUT 3:11 Natug liva, umatughez ve ugham ŋgar naol malep. Mbeb tisob to yom ughason ghou pani, you pale nagham di. Pasa, tamtoghon to sualen tisob tiwatag tighaze yom liva poia.
RUT 3:12 Saveeŋ tiom, nene onoon. Yeru azuwam to imaat ne, siŋ ee moghon. Tovenen you irau nayoon payom ve nauul ghom. Eemoghon pughu tiou saguan ris. Ve ŋgeu ite inepneep. Pughu toni igharau kat pa azuwam.
RUT 3:13 Uneep sualen le ndugizau. Mboŋmaagh, ghoro you nala napalooŋ ŋgeu tonowen: Pale itaghon ŋgar to toŋvetaz ve iuul ghom, ma maau? Ighaze mbeb ighur pooi, nene poia. Ve ighaze maau, you taug pale nayoon payom ve nauul ghom. Saveeŋ tonene, you nambua iyaryaaŋ ila Yoova to Maaron mata yaryaara ne mata. Yo, yom irau ugheen sualen le ndugizau, ghoro ula.”
RUT 3:14 Tovenen Rut igheen izi Boas aghe pughu. Ndugizau sone ve Rut imundig ighaze imuul ila pa paanu. Leso tamtoghon eta ighita sob. Pasa, Boas isaav pani ighaze: “Lolog pa tamtoghon tiwatag tighaze yom unum tiou izi ndug to uraat tonene malep.”
RUT 3:15 Ve Boas isaav pani ighaze: “Ugham nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ ve uraava.” Tovenen Rut iraav nonogiiŋa toni, ve Boas ikor bali anoŋa izila le ivon. Ghoro iiti izala Rut daba, ve iŋgudi imuul ila pa paanu.
RUT 3:16 Rut ila ivot to rawa liva, ve Naimi ighasoni ighaze: “Natugliva, taum tonanan? Vena?” Ghoro Rut ipaesia mbeb tisob to Boas igham pani.
RUT 3:17 Ve isaav muul ighaze: “Ughita. Ye igham aad bali anoŋa tonene paam. Pasa, lolo pa nimag ŋginiŋa ve namuul nanim tiom malep.”
RUT 3:18 Naimi ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Natug liva, atem izi. Uneep ve taghita sa ŋgar to pale ivot. Aazne, Boas irau mbole izi maau, le igharaat saveeŋ tonene le deŋia.”
RUT 4:1 Sawa tonenen, Boas malmali ila ndug to lupuuŋ to ineep igharau ataam avo, ve mbole izi tonowe. Mala maau ve ŋgeu to Boas isavia pa Rut ne, inim. Ŋgeu tonowen, yesuru Elimelek siŋ ee moghon. Boas ighita, ve isaav ila pani ighaze: “Ai toghag, unum mbolem izi. Pasa, you leg saveeŋ payom.” Ye ilooŋ aliŋa ve ila mbole izi.
RUT 4:2 Ghoro Boas ila iyou ndolman saaŋgul to ndug Betelem tinim, ve isaav padi ighaze: “Anim mbolemim izi sualen.” Tovenen ndiran tonowen tila mboledi izi tomani.
RUT 4:3 Ghoro Boas ipamundigin saveeŋ pa togha tonenen ighaze: “Ughita. Naimi to ŋgaramus ipul taan to yes Moapa ve imuul inim, ye ighaze igholia taan to siŋ toit Elimelek.
RUT 4:4 Tauto nasaav payom pani. Ighaze lolom pa taan tonowen, ghoro ugholi ila yes ndolman ve tamtoghon pida to itiŋa tanepneep ne matadi. Pasa, pughu tiom igharau kat pa Elimelek, ve you nataghon ghom. Tamtoghon ite paam maau. Tovenen yom irau ughol taan toni. Ve ighaze lolom pa taan tonowen maau, usaav ghazooŋa payou ve nalooŋa. Leso nagholi.” Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Pale nagholi.”
RUT 4:5 Tovenen Boas isaav pani muul ighaze: “Poia. Ighaze yom ughol taan tonowen ila to Naimi, yom irau ugham naar Rut, to Moap tidi ne paam inim azuwam, ve uŋgini. Leso taan tonowen taudi to timaat ne, izadi iyondyood pa taan todi.”
RUT 4:6 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ighaze: “Ee-e you irau nagholi maau. Onoon, you irau nayoon pa Naimi ve nauuli. Eemoghon irau nasakia taan, ma mbeb tiou pida ila to ŋgeu ite ndinatu ne maau. Tambaŋa. You naneep, ve yom ugholi.”
RUT 4:7 (Muuŋ, yes Israela gabuadi tovene: Ighaze tighol taan eta, ma tiparabol pa mbeb pida, nene todi eez ipas duduuŋa to aghe izi, ve ighami ila to ita ite to yesuru tiparabol pa mbeb todi. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi.)
RUT 4:8 Tovenen Boas togha to irau iyoon pa Naimi, isaav pani ighaze: “Yom taum ughol taan tonowen.” Ve ipas duduuŋa to aghe, ve igham pa Boas.
RUT 4:9 Ghoro Boas isaav pa yes ndolman ve tamtoghon pida to tineep toman di ighaze: “Aazne, yam aghita pa matamim wa. Mbeb tisob to Elimelek toman ndinatu ru Malon ve Kilion, nene you pale naghol di ila to Naimi.
RUT 4:10 Ve Moap tidi Rut to Malon naar toni, ye paam, you pale naghami inim azuwag. Leso Elimelek ve ndinatu ru to timaat ne, izadi iyondyood pa taan todi, ve toŋvetaz todi toman ndug todi pughu paam, matadi kisin izadi, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. Aazne, yam asob aghita pa matamim.”
RUT 4:11 Yes ndolman ve tamtoghon pida to yesŋa tinepneep izi ndug to lupuuŋ tonowen tighaze: “Onoon! Yei nighita pa matamai wa. Azuwam paghu tonowen ighaze ilat ruum tiom, nene pale Yoova iuuli ve ipoop tamtoghon naol, inimale muuŋ igham pa nditimbuud liva ru, Rael ve Lea, to tipoop iit Israela pughuud. Ve yom pale unum tiina izi Eprata, ve lem izam tiina izi Betelem.
RUT 4:12 Yoova pale igham azuwam paghu tonanan ipoop lem ndinatum katindi. Leso siŋ tiom timasa tinim naol tinimale Yuda yesuru Tamar natudi Peres papaghu toni.”
RUT 4:13 Tovenen Boas igham Rut inim azuwa. Yoova iuul Rut le apo, ve ipoop natu tamoot eez.
RUT 4:14 Tovenen Betelem tidi tisaav pa Naimi tighaze: “Tapait Yoova iza! Pasa, ye ipul ghom uneep sorok maau. Aazne, igham lem timbum poia eez. Tauto muri pale lem tamtoghon to iyoon payom ve iuul ghom. Ve yes Israela pale tighita tighaze ye iza tiina.
RUT 4:15 Rawam liva Rut lolo ineep tiom kat. Onoon, yom lem natum tamoot eta muul maau. Ve ighaze yom lem ndinatum nditamoot liim ve ru, yes irau tiuul ghom tinimale rawam liva tonene maau. Ughita. Aazne, ye ipoop lem timbum poia eez. Muri, sawa to unum liva waat, yom pale uneep ila timbum tonene nima, ve nepooŋ tiom pale poia kat.”
RUT 4:16 Ghoro Naimi imundig ve isavag timbu tonenen, ve igham payamyam pani.
RUT 4:17 Tovenen Betelem tidi tisaav tighaze: “A ghara, Naimi igham le paghu eez wa.” Ve tiwaat pain tonenen iza Obet. Obet tonene to natu Yesi. Ve Yesi natu, nene kinik David.
RUT 4:18 Nene pitiiŋ to Peres papaghu toni: Peres natu, nene Ezron, Ezron natu Ram, Ram natu Aminadap, Aminadap natu Nason, Nason natu Salmon, Salmon natu Boas, Boas natu Obet, Obet natu Yesi, ve Yesi natu, nene David to inim kinik tiina to Israel.
PSA 1:1 Sei to poia to Maaron izaza toni ve tini iza? Nene ŋgeu to izorzoor ndiran samsamiadi ŋgar todi. Ve yes to tiyel pa ataam to Maaron, ye itaghon ŋgar todi maau. Ve ndiran to tiveveleg Maaron paam, ye ilup toman di maau.
PSA 1:2 Saveeŋ to Maaron toman tutuuŋ toni, nene ighami lolo poia le poia kat. Ve ighamgham ŋgar pani irau mboŋ ve ndag.
PSA 1:3 Tamtoghon tovene, ye inimale ai to tivazogi igharau ya to ireer. Sawa to anoŋa ivot, nene pale ighur anoŋa popoiadi. Ve sawa to ndag tiina, raua irau imalai maau. Tamtoghon tovene, uraat toni isob ilaan poia moghon.
PSA 1:4 Eemoghon ndiran samsamiadi, nepooŋadi tovene maau. Yes tinimale buzbuz to ighaze yaghur imundig, ghoro iviviira ilale.
PSA 1:5 Tovenen sawa to Maaron iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ndiran samsamiadi pale ledi saveeŋ maau, ve titud moghon. Ndiran to ghamuuŋ sosor irau tineep toman tamtoghon deŋiadi ila lupuuŋ todi ne maau.
PSA 1:6 Tovenen tamtoghon deŋiadi, Maaron mata padi, ve iŋginŋgin di pa laghooŋ todi. Eemoghon ndiran to titaghon ataam samia, yes pale tilaledi.
PSA 2:1 Pughu vena to ndug ndug atedi yabyab ve tighaze tipamundigin malmal? Tamtoghon tikaal ataam pa tigham didiaaŋ pasa? Ŋgar todi irau ighur maau. Tighami sorok.
PSA 2:2 Yes kinik to taan tigham aghedi tighaze tigham malmal. Ve yes pooza tilup di, ve tikaal ataam pa tizoor Yoova ŋgar toni ve titatan ŋgeu to ye ighuri inim kinik.
PSA 2:3 Yes tighaze: “Yo! Takuup ravraav toman sen todi to tikau ghiit pani ne, ve tapiyaav di tila. Leso tiŋgin ghiit muul sob.”
PSA 2:4 Eemoghon Yoova ineep ila ina to ghamuuŋ pooz izi ndug sambam, ve iŋiŋ padi. Ye mata velegin ŋgar todi.
PSA 2:5 Ghoro isaav ariaŋa padi toman ate yabyab. Ate malmal, ve ipamatughezan di. Ighaze:
PSA 2:6 “You naghur tamtoghon tiou eez igham naghog ve inim kinik. Ye ineep izi lolooz tiou patabuaŋ Zion, ve ighamgham pooz.”
PSA 2:7 Kinik to iit Israela isaav tovene: “You pale navotia saveeŋ to Yoova imbua toman ghou. Ye isaav payou ighaze: ‘You natug yom. Yom tamam to you. Aazne, you naghur ghom pa uraat.
PSA 2:8 Ughason ghou, ghoro you nagham ndug ndug tinim lem. Tamtoghon to tineep irau taan dige to naol ne pale tinim lem, ve uŋgin di.
PSA 2:9 Pooz tiom pale ariaŋa kat, inimale titi to kinik to tigharaata pa ain. Yom pale urab matin kinik tisob tapiridi. Pale tisami tinimale uur to tirabi le berberia.’”
PSA 2:10 Tovenen, yam kinik asob agham ŋgar pooi. Ve yam pooza to taan, alooŋ saveeŋ ve apatum gham.
PSA 2:11 Amatughez pa Yoova, ve ambees pani. Atandag pani, ve apaiti toman tinimim iza.
PSA 2:12 Aput aghemim pa Natu, ve aneep ila samba. Pa vene, Maaron ate yabyab payam, ve imundig ireu gham asob alalemim. Pasa, ye ate tuku. Eemoghon yes to tiyooŋ ila toni, poia toni pale iza todi, ve tineep toman tinidi iza.
PSA 3:1 O Yoova, you koiagŋa katindi. Ival tiina kat timundig tighaze tiwaghamun ghou.
PSA 3:2 Yes tisavsaav payou tighaze: “Maaron ipul muri pani wa. Irau iuuli muul maau.”
PSA 3:3 Eemoghon Yoova, yom unum sigeu payou ve upoon ghou. You tinig iza pasa, yom ugham izag inim tiina, ve upalot ghou le nalib pa koiagŋa.
PSA 3:4 You nataŋ roran Yoova toman aliŋag tiina naghaze iuul ghou. Ve ye ineep izi lolooz toni patabuaŋ, ve ilooŋ ghou.
PSA 3:5 Tovenen you nazi nagheen le lolog imaagh. Pasa, Yoova tau to mata pa ghenooŋ tiou le namundig muul.
PSA 3:6 Ighaze koiagŋa ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000) tiluvut ghou pa tigham malmal payou, you irau namatughez padi maau.
PSA 3:7 O Yoova, rikia moghon umundig ve uul ghou! Urab koiagŋa azedi le livodi ipolpol. Ve urab matin tapiridi le isob kat.
PSA 3:8 Yoova, yom moghon to irau ugham mulin ghou. Ughur poia tiom iza to tamtoghon tiom tisob, leso tinidi iza ve tineep pooi.
PSA 4:1 O Maaron, you nataŋ roran ghom. Lolom isamin ghou, ve ulooŋ suŋuuŋ tiou. Pasa, pataŋani igham ghou ve leg ataam maau. Upas ghou navot pa pataŋani tonene. Leso upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze ŋgar tiou deŋia ila matam.
PSA 4:2 Oyai, yam to atatan ghou ve awaghamun izag, ŋeez o apul ŋgar tiam tonanan? Yam aghur lolomim pa ŋgar soroksorok to le anoŋa maau, ve ataghon ŋgar kaarom. Ŋeez o apuli?
PSA 4:3 Yam awatag: Yes to lolodi ineep tuŋia ila to Yoova ve titaghon ataam toni, ye isia di tinim le wa. Tovenen sawa to you nataŋ rorani, ye pale ighur taliŋa payou.
PSA 4:4 Amatughez pa Maaron, ve agham sosor muul malep. Sawa to yam aneep ila inamim to ghenooŋ, neneeŋamim, ve matamim iŋgal taumim ve agham ŋgar pooi pa saveeŋ tonene.
PSA 4:5 Anumeer Yoova ve agham watooŋrau pani toman lolomim. Leso watooŋrau tiam deŋia ila mata.
PSA 4:6 Tamtoghon naol tikausim tighaze: “Oyai, ŋeez o tagham nepooŋ poia!” Eemoghon you naghaze: “Yoova, lolom poia payei, ve upatooŋ taum payei.”
PSA 4:7 Yom ugham ghou tinig iza ve lolog poia kat, ilib pa yes to aniiŋ ve vaen anoŋa katindi tivotvot ila uum todi.
PSA 4:8 Tovenen you ateg izi, ve nazi nagheen le lolog imaagh. Irau namatughez maau. Pasa, Yoova, yom taum matam payou ve uŋgin ghou naneep pooi.
PSA 5:1 O Yoova, ughur taliŋam pa aliŋag, ve ulooŋ taŋiiz tiou tonene.
PSA 5:2 Yom kinik tiou ve Maaron tiou. Moghon moghon, suŋuuŋ tiou iŋaŋarua ghom. Tovenen ughur taliŋam pa taŋiiz tiou tonene ve uul ghou.
PSA 5:3 Yoova, mboŋmaagh to naol ne, yom uloŋlooŋ aliŋag. Ighaze ndugizau, you naghurghur ghasoniiŋ tiou ilat tiom, ve naghur matag payom pa uul ghou.
PSA 5:4 Maaron, yom lolom pa ŋgar samia maau kat. Ndiran samsamiadi irau tineep toman ghom maau.
PSA 5:5 Ve ndiran pakuruuŋa irau tiyoon ila matam maau. Pasa, yom ughur koi pa tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samia.
PSA 5:6 Yes to avodi kaarom, yom ureu di tilaledi. Ve ndiran tombanooŋa ve yes to tirabrab tamtoghon le naghodi siŋ, yom lolom padi rita maau kat.
PSA 5:7 Eemoghon lolom ineep tuŋia inim tiou ve uluul ghou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Tauto you irau nalooŋ nalat rumai tiom. You naroron payom, ve naput agheg payom ila rumai tiom patabuaŋ.
PSA 5:8 O Yoova, ŋgar tiom, nene deŋia moghon. Ugham pooz payou, ve upatooŋ ghou pa ataam tiom, leso nataghoni kat. Pasa, koiagŋa tighaze tiwaghamun ghou.
PSA 5:9 Saveeŋ onoon eta ivot ila avodi maau. Ve lolodi igham pa ŋgar samia moghon tighaze tiwaghamun tamtoghon. Yamadi tortoraaŋ saveeŋ. Avodi inimale naal to avo ikakaak. Tisasavia saveeŋ ŋgoreeŋa naol pa titombaan tamtoghon ve tiwaghamun di.
PSA 5:10 O Maaron, uvotia sosor todi ivot ighazooŋ, ve ughur atia padi. Ŋgar samsamia to tighamgham di, upamuul di tila pa taudi ve iwaghamun di. Moghon moghon, yes timamalaaŋ pa tutuuŋ tiom. Tovenen undiir di tilaledi. Pasa, yes tizorzoor ghom, ve tighamgham didiaaŋ.
PSA 5:11 Eemoghon tamtoghon tisob to tiyooŋ ilat tiom, pale tinidi iza. Yes pale timbou toman lolodi poia irau sawa isob. Yes to lolodi ineep ilat tiom, yom uvool todi ve upoon di. Leso lolodi poia kat, ve tipait ghom.
PSA 5:12 O Yoova, poia tiom izaza to yes to titaghon katin saveeŋ tiom. Yom lolom padi ve poia tiom inim sigeu padi.
PSA 6:1 O Yoova, uyaan ghou toman atem yabyab malep. Ve ighaze ughur pataŋani iŋarua ghou pa upasaluŋgan ghou, ughami toman atem yabyab kat malep.
PSA 6:2 Yoova, you mbesooŋa tiom. Lolom isamin ghou ve uul ghou lak! Pasa, tapirig isob wa. O Maaron, ugham ghou tinig poia. Pasa, tuag tisob tiyabyab.
PSA 6:3 Yoova, lolog ipataŋan kat. Pale upul ghou tovene ila ila le ŋeez o isob?
PSA 6:4 Yoova, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen matam iŋgal ghou muul, ve upas ghou navot pa pataŋani tonene. Ugham mulin ghou lak.
PSA 6:5 Pasa, mateeŋa irau matadi iŋgal ghom muul maau. Sei to pale ighengheen ila naal ve ipait ghom? Maau.
PSA 6:6 You nayakyak le tapirig isob. Mboŋ to naol ne, nataŋtaŋ le matag suru ipot ila moogh tiou.
PSA 6:7 Lolog ipataŋan kat ve nataŋ tiina le matag isarsar. Pasa, koiagŋa katindi.
PSA 6:8 Yam ndiran to aghamgham ŋgar samsamia, asob aghau payou! Pasa taŋiiz tiou, Yoova ilooŋa wa.
PSA 6:9 You nataŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ve ilooŋ suŋuuŋ tiou. Ghasoniiŋ tiou, ye pale iyok pani.
PSA 6:10 Pale igham koiagŋa tisob timatughez tiina ve mayadi. Yes pale tiwaghamgham, ve titoor di rikia moghon, ve titud moghon ve tila.
PSA 7:1 Yoova, yom Maaron tiou. You nayooŋ ilat tiom. Ndiran samsamia tigham taghon ghou tighaze tiwaghamun ghou. Uul ghou ve ugham mulin ghou ila nimadi.
PSA 7:2 Pa vene, tirab ghou, ve tiwaghamun ghou inimale laion isaas motin tamtoghon, le ŋgiira ŋgiira. Pasa, leg itag ite eta pa igham mulin ghou maau.
PSA 7:3 O Yoova, Maaron tiou, ndiran to tighaze tigham samin ghou, you nagham sosor eta padi maau.
PSA 7:4 Tamtoghon to yeiŋa nimbua saveeŋ pa nilup ghei ninim ee moghon, you nagham ŋgar samia eta padi maau. Ve yes to tighur koi payou sorok, you nayub mbeb todi eta maau.
PSA 7:5 Ighaze you nagham sosor tovene, nene poia pa koiagŋa tigham taghon ghou ve tikis ghou, ve tivazag ghou ila taan, ve nagheen izala ghavuur.
PSA 7:6 Yoova, umundig toman atem yabyab, ve ureu koiagŋa. Pasa, atedi yabyab kat payou. Maaron tiou, umundig rikia moghon ve uul ghou. Ughur atia iŋarua koiagŋa pa ŋgar to tighami.
PSA 7:7 Uyou tamtoghon tisob tila tilup di ila naghom. Uneep ila inam to ghamuuŋ pooz izi ndug sambam, ve ugham pooz padi.
PSA 7:8 Yoova, yom uŋgabiiz tamtoghon to ndug ndug, ve ughur atia padi. Uŋgabiiz ghou ve upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi, leso tiwatag tighaze you ŋgeu deŋiag, ve gabuag toman ŋgar tiou isob, nene poia moghon.
PSA 7:9 Maaron, ŋgar to yom ughamghami, nene deŋia moghon. Ve yom uwatag katin tamtoghon lolodi ve ŋgar todi. Ndiran to tighamgham ŋgar samsamia, upasob ŋgar todi tonowen. Ve upalot ndiran deŋiadi, leso tiyoon ariaŋa.
PSA 7:10 Maaron, yom moghon to unum sigeu payou. Yes to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi, yom ugham mulin di pa pataŋani todi.
PSA 7:11 Maaron, gabizooŋ tiom, nene deŋia moghon. Ndag to naol ne, yom upatooŋ mbalmbali tiom pa ndiran samsamia.
PSA 7:12 Tamtoghon to ighaze itoor ŋgar toni maau, nene pale Maaron ipot buza ve iyool pane toni pa ighur atia pani.
PSA 7:13 Tamtoghon tovene, Maaron igharaat ndaab toni pataghaaŋ pa irabi. Ve igharaat pane natu toni ve itun mata pa yab, leso ivanegi.
PSA 7:14 Ndiran samsamia tinimale liva to apo ve ighaze ipoop. Pasa, lolodi ivon pa ŋgar samsamia naol to tighaze tigham pa tamtoghon. Ve muri, ghoro ŋgar to ineep ila lolodi ne anoŋa ivot. Nene kaarom naol to tiwaghamun tamtoghon.
PSA 7:15 Ŋgeu to ighaze itai saambu pa tamtoghon eta, nene pale tau itap izila saambu tonenen.
PSA 7:16 Ŋgar samia to ye ighaze igham pa tamtoghon, nene pale imuul pa tau. Ve malmal to ye ighaze igham padi, nene pale iwaghamun tau.
PSA 7:17 You lolog poia pa Yoova, ve napaiti pa ŋgar toni deŋia. You nambou mbouŋ ve napait iza. Pasa Yoova, ye Maaron tiina kat to ilib pa ndimaronŋa tisob.
PSA 8:1 O Yoova, Tiina tiei, yom upatooŋ izam tiina irau taan isob. Yom upambood taum pa ŋgurubam to tiina kat. Ilib pa mbeb tisob to sambam paroŋania.
PSA 8:2 Yom ughur yes ndipain ve yes to gegegeu kat pa tipait izam ve tipatooŋ tapirim. Leso ugham koiamŋa neneeŋadi, ve upoon yes ndiran to didiaaŋ avodi.
PSA 8:3 Matag izala pa sambam paroŋania, ve naghita nimam muri inepneep. You naghita kaiyo ve pitum to yom taum ughur di tila inadi,
PSA 8:4 ve naghaze: “Yei tamtoghon to taan, ninim sa mbeb poia, to yom matam iŋgalŋgal ghei? Pughu vena to matam payei?
PSA 8:5 Yom ughur ghei nizi ris moghon pa yes aŋela ve yom taum. Ve upakur ghei ve ugham izamai ivot inim tiina.
PSA 8:6 Yom ughur ghei pa niŋgin nimam muri, ve ughur mbeb tisob tineep ila sambamai:
PSA 8:7 Ŋgai naol to paanu, ve mbeb tisob to tineep ila su,
PSA 8:8 man tisob to tirovroov ila tata paroŋania, ve iigh tisob to tighaughau ila te lolo.
PSA 8:9 O Yoova, Tiina tiei, yom upatooŋ izam tiina irau taan isob.
PSA 9:1 O Yoova, you napait ghom pa poia tiom toman lolog. Ve naghaze navotia uraat gharatooŋadi to yom ughamgham di. Uraat tonanan, ite kat. Tamtoghon tighita di le ŋgar todi isob.
PSA 9:2 You lolog poia kat ve tinig iza payom. Yom Maaron tiina to ulib pa ndimaronŋa tisob. Tovenen you pale nambou, ve napait izam.
PSA 9:3 Sawa to koiagŋa tighita katin tapirim, yes titoor di, ve tighaze tighau. Eemoghon titaptap tizi le tisob timatmaat.
PSA 9:4 Yom uneep ila inam to ghamuuŋ pooz, ve uŋgagabiiz tamtoghon. Ve gabizooŋ tiom, nene deŋia moghon. Yom ughita ghou ughaze ŋgar tiou deŋia. Tauto uul ghou pa saveeŋ tiou.
PSA 9:5 Yom uyaan ndug ndug to tiwatag ghom maau, ve ureu tamtoghon samsamiadi tilaledi. Yom umus izadi tilaledi wa. Irau tamtoghon matadi iŋgal di muul maau.
PSA 9:6 Koiagŋa tisami wa. Pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve ndug todi paam, yom ureu mbirisan di le tisob tilaledi. Tovenen tamtoghon pale lolodi imaagh padi kat.
PSA 9:7 Yoova ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ve iŋgin mbeb irau sawa isob. Ye ighur ina tonowen, ve inamnaam pa iŋgabiiz tamtoghon.
PSA 9:8 Ye iŋgagabiiz tamtoghon tisob to taan, ve ighagharaat pataŋani todi itaghon ŋgar deŋia. Ve igham pooz pa ndug ndug itaghon ŋgar raraate moghon.
PSA 9:9 Yoova inim ruum ariaŋa pa yes to koiadi tighur pataŋani padi. Ighaze pataŋani ivot, ye inim ledi ndug to yoŋgaaŋ.
PSA 9:10 Yoova, yes to tiwatag katin ghom, tinumeer ghom. Pasa, ndiran to tizuaria di payom, yom irau upul murim padi maau.
PSA 9:11 Ambou ve apait Yoova. Ye ineep izi ndug Zion, ve ighamgham pooz. Uraat tintina to ye ighamgham di, avotia varudi le irau ndug ndug.
PSA 9:12 Yes to tirab tamtoghon le naghodi siŋ, Yoova ighurghur di maau. Pale iyat ŋgar todi tonowen. Ve tamtoghon to tinumeera ve timbadbaad pataŋani, ye irau lolo imaagh pa taŋiiz todi maau. Pale iuul di.
PSA 9:13 O Yoova, ughita pataŋani to koiagŋa tigham payou ne! Yes tiwaghamun ghou kat, ve rismoghon tone namaat. Lolom isamin ghou, ve upas ghou navot pa pataŋani tonene.
PSA 9:14 Leso nayoon ila ataam to ndug Zion, ve nasavia uraat tintina tisob to yom ughamgham di payou. Ve napait ghom toman tinig iza. Pasa, yom to ugham mulin ghou.
PSA 9:15 Ndug ndug to tiwatag ghom maau, titai saambu leso tikis tamtoghon. Eemoghon taudi titap tizila. Malum to tiraara pa tisavag tamtoghon, nene taudi tiŋgudi muul.
PSA 9:16 Yoova iŋgagabiiz tamtoghon, ve ighurghur atia padi itaghon ŋgar deŋia moghon. Leso ipatooŋ tau padi ve tiwatagi. Liis to ndiran samsamia tighuri, nene iliis taudi.
PSA 9:17 Ndiran samsamia ve ndug ndug to tipul muridi pa Maaron, yes pale tisob timaat tizila ndug to mateeŋa.
PSA 9:18 Eemoghon yes mbolaaŋa to tirau mbeb eta maau, Maaron irau lolo imaagh padi maau. Ve yes to timbadbaad pataŋani ve tighurghur matadi pa ulaaŋ to Maaron, ye irau ipul di tineep sami itaghoni taghoni ila ne maau. Pale iuul di.
PSA 9:19 Yoova, ughita. Tamtoghon sorok to taan tigham aghedi payom. Upul di tigham didiaaŋ malep. Utatan di tizi. Upayoon yes ndug ndug ila matam, uŋgabiiz di, ve ughur atia padi.
PSA 9:20 O Yoova, ugham ŋgar eta padi. Leso timatughez payom, ve tiwatag tighaze yes tamtoghon sorok to taan moghon. Tapiridi irau ghom maau.
PSA 10:1 O Yoova, pughu vena to uyoon saguan payou ve uul ghou maau? Vena to naneep ila pataŋani lolo, ve uyooŋ payou ne?
PSA 10:2 Ndiran samsamia tipapait taudi, ve tinanaan yes mbolaaŋa to tirau mbeb eta maau. Eemoghon ŋgar todi samia to matadi iŋgali, nene pale imuul pa taudi ve iwaghamun di.
PSA 10:3 Ndiran samsamia tipakur taudi pa ŋgar samia to tighamghami. Moghon moghon, tighamgham ŋgar pa tiyou ledi mbeb, ve tipipiyaav saveeŋ samsamia pa Yoova, ve tivevelegi.
PSA 10:4 Ndiran samsamia tonowen, tipakur taudi pa ŋgar todi. Tauto lolodi pa tiwatag Maaron maau. Ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze: “Maaron irau ighur pataŋani payou maau. Pasa, Maaron eta ineep maau.”
PSA 10:5 Ve moghon moghon, uraat todi ilaan poia moghon. Tauto tinidi iza, ve tigham ŋgar pa sawa to pale Maaron iŋgabiiz di ve ighur atia padi ne maau. Ve matadi velegin koiadi kat.
PSA 10:6 Ve matadi iŋgal tighaze: “Mbeb eta irau igham ghei ruŋamai iza ne maau. Ve pataŋani eta irau ivot payei paam maau. Yei pale nineep poia moghon itaghoni taghoni gha ila.”
PSA 10:7 Saveeŋ samsamia naol, toman kaarom, ve matughezaaŋ ivotvot ila avodi irau sawa isob. Sawa to tisavia ŋgar samsamia ve pataŋani to tighaze tigham pa tamtoghon, nene igham lolodi poia kat inimale tighan aniiŋ poia.
PSA 10:8 Yes tiyoŋyooŋ ila ndug dige, ve tisasaŋan tamtoghon popoiadi. Tiyooŋ ve matadi inesnes pa yes to tirau malmal maau. Leso tisavag di, ve tirab di timaat.
PSA 10:9 Yes tiyoŋyooŋ ve tisasaŋan tinimale laion to ineep ila su lolo ve mata ivotvot. Tisasaŋan, leso tisavag yes to tirau malmal maau. Ighaze tisavag di ila malum todi, ghoro tikis di ve tiweu di tila.
PSA 10:10 Tovenen neneeŋadi ve tisasaŋan pa tisavag di. Sawa to ighaze eta peria, ghoro tisavagi.
PSA 10:11 Ve matadi iŋgal tighaze: “Maaron mata inim payei maau. Ŋgar to yei nighami, ye irau ighita maau, ve iwatagi maau.”
PSA 10:12 Oyai, Yoova, umundig upatooŋ tapirim padi lak! Maaron tiei, yes to tinumeer ghom ve timbadbaad pataŋani, lolom imaagh padi malep.
PSA 10:13 Maaron, pughu vena to yom upul ndiran samsamia tiveleg ghom? Yes tisavsaav ila lolodi tighaze: “Ŋgar to yei nighami, Maaron irau ipayoon ghei pa savsaveeŋ maau.”
PSA 10:14 Eemoghon Maaron, yom ughita ŋgar tisob to tigham di ne. Ŋgar samsamia ve pataŋani naol to yes tigham pa tamtoghon, yom uwatag di tisob, ve tineep ila nimam. Pasa, yes mbolaaŋa to tirau mbeb eta maau, tighur taudi tilat nimam ve tinumeer ghom. Yom taum to unum ulaaŋa pa yes parooŋa.
PSA 10:15 Eemoghon ndiran samsamia to tighamgham didiaaŋ, urab matin tapiridi. Uyat ŋgar todi samsamia. Leso ivot muul sob.
PSA 10:16 Yoova, ye kinik tiina to ighamgham pooz. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Ndug ndug to tiwatagi maau ve tineep ila taan toni, ye pale ipasob di le tisob kat.
PSA 10:17 O Yoova, yes to tinumeer ghom ve timbadbaad pataŋani, yom uwatag lolodi wa. Yom pale ughur taliŋam pa taŋiiz todi, ve upalot di.
PSA 10:18 Yes parooŋa ve yes to koiadi tighur pataŋani padi, yom taum pale uyoon padi ve uul di, ve ughur atia pa koiadi. Leso tamtoghon sorok to taan tipamatughezan ndug muul sob.
PSA 11:1 You nanumeer Yoova ve nayooŋ ila toni. Pughu vena to yam asavia saveeŋ to borouŋa payou aghaze: “Ughau uzala pa lolooz, inimale man imatughez ve iroov izala.
PSA 11:2 Ughita! Ndiran samsamia tiyoŋyooŋ ila ndoroom lolo. Yes tiyool pane todi, tighur pane natu ila ool, ve tisasaŋan tighaze tivaneg tamtoghon to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi.”
PSA 11:3 Oyai, ŋgar ve tutuuŋ naol to tinim pughu pa nepooŋ poia, aazne tamtoghon tiwaghamun di le tisami wa. Tovenen ŋgeu deŋia pale igham vena?
PSA 11:4 Eemoghon Yoova, ye ineep ila rumai toni patabuaŋ lolo. Ye kinik to sambam to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz. Ve mata ighita tamtoghon tisob, ve iŋgagabiiz ŋgar todi.
PSA 11:5 Yoova iŋgagabiiz tamtoghon deŋiadi ve yes samsamiadi paam. Leso iwatag ŋgar todi. Yes to lolodi pa ŋgar to rabuuŋ tamtoghon, ye lolo padi rita maau. Ighur koi padi.
PSA 11:6 Tovenen ye pale igham yab ŋgiliŋi toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia, titaptap tizi ve tiwaghamun ndiran samsamiadi. Ve igham yaghur tuntunu kat inim leso iwaghamun di. Nene atia todi.
PSA 11:7 Pasa, Yoova itaghon ŋgar deŋia moghon. Tovenen ye lolo pa tamtoghon to tighamgham ŋgar deŋia. Yes to titaghon ŋgar poia, nene pale tineep tomani, ve tighita nagho.
PSA 12:1 O Yoova, uul ghei lak! Pasa, tamtoghon to lolodi ineep tuŋia ilat tiom ve titaghon ataam tiom, tisob wa. Yes to avodi onoon, eta ineep toman ghei muul maau.
PSA 12:2 Tamtoghon tisob tighamgham kaarom, ve tisasavia saveeŋ to le anoŋa maau ne pa nditadi. Yamadi tortoraaŋ saveeŋ. Saveeŋ to ivotvot ila avodi, nene poia. Eemoghon ŋgar to ineep ila lolodi, nene ite.
PSA 12:3 Yoova, ndiran to tisasavia saveeŋ ŋgoreeŋ pa tamtoghon pa tigham lolodi, upoon avodi. Yes tipakur taudi tighaze: “Sei to inim daba payei ve iŋgin ghei? Yei avomai mata. Sa ŋgar to ighaze nisavia, nene pale tamtoghon titaghoni moghon.” O Yoova, ugham di neneeŋadi.
PSA 12:5 Tovenen Yoova isaav ighaze: “Yes mbolaaŋa to tirau mbeb eta maau, ve yes to koiadi tiwaghamun di, you nalooŋ taŋiiz todi wa. Yes tikausim pa nepooŋ poia. Tovenen aazne, you pale namundig ve nauul di. You pale nagham mulin di ila koiadi nimadi, ve nauul di tineep pooi.”
PSA 12:6 Yoova saveeŋ toni, nene onoon moghon. Kaarom eta ineep ila lolo maau. Saveeŋ toni, nene inimale silva to tighuri izala yab pa liim ve ru, leso muun isob ighau pani le iŋgalaaŋ kat. Tovenen iit irau taghur ila saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 12:7 Onoon, aazne ndiran samsamia tipapakur di ve tilaagh irau ndug ndug. Ve ival tiina tipapait ŋgar samia. Eemoghon Yoova, yom matam payei, ve uŋgin ghei nineep pooi. Ve upoon ghei pa ndiran tovene irau sawa isob.
PSA 13:1 Oyai Yoova, pataŋani tiina tonene ikis ghou sawa mala wa. Ŋeez o uul ghou? Pale lolom imaagh payou itaghoni taghoni gha ila? Vena to uŋgooz matam payou? Ŋeez o matam inim payou muul?
PSA 13:2 Sawa isob, you naghamgham ŋgar naol pa pataŋani tiou. Mboŋ ve ndag, lolog isami naghaze nataŋ. Pale koiagŋa tilib payou itaghoni taghoni gha ila? Ŋeez o unum uul ghou?
PSA 13:3 Yoova, yom Maaron tiou. Matam inim payou, ve ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou tonene. Uul ghou ve ugham tapirig ivot muul. Pa vene, pataŋani tonene itatan ghou ve namaat, ve koiagŋa tipakur taudi tighaze tilib payou. Ighaze you natap ve nagham samia, nene pale koiagŋa tighita ve tinidi iza.
PSA 13:5 Eemoghon you nanumeer ghom. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. You lolog poia kat. Pasa, you nawatag: Yom pale ugham mulin ghou pa pataŋani tiou tonene.
PSA 13:6 Tovenen you pale nambou mbouŋ ve napait Yoova iza. Pasa, ye igham poian ghou kat.
PSA 14:1 Yes kankanooŋa to lolodi imaagh pa Maaron, tigham ŋgar ila lolodi tighaze: “Maaron eta ineep maau.” Ndiran tovene, Maaron lolo padi maau kat. Pasa, ŋgar todi isami wa. Tauto tighamgham ŋgar samsamia naol. Eta igham ŋgar poia maau.
PSA 14:2 Yoova ineep izi sambam, ve mata izizi pa tamtoghon to taan, ve iŋgagabiiz di. Ye ighaze ighita: Todi eta pale ighilaala, ma maau? Ve eta izuaria tau leso iwatag Maaron? Maau.
PSA 14:3 Tisob tipul ataam toni ve tisami wa. Eta igham ŋgar poia maau. Maau le maau kat.
PSA 14:4 Tovenen Yoova igham ŋgar naol ighaze: “Yes to tinoknok ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ledi ghilalooŋ, ma maau? Ŋeez o ŋgar todi ivot? Sawa isob, yes titombaan tamtoghon tiou, ve tipasob mbeb todi le isob kat, tinimale yes to tighan aniiŋ popoia le tipasobi. Matadi iŋgal ghou ve tisuŋ payou maau.”
PSA 14:5 Eemoghon muri, matughezaaŋ tiina kat pale igham di. Pasa, Maaron pale ivool to tamtoghon deŋiadi to titaghon ataam toni.
PSA 14:6 Yes mbolaaŋa to tirau mbeb eta maau, yam ndiran samsamia aponpoon ataam padi. Tauto ŋgar todi le anoŋa maau. Eemoghon Yoova tau pale inim ledi inadi to yoŋgaaŋ.
PSA 14:7 Oyai, Maaron to ineep izi ndug Zion iuul yes Israela, ve ipas di tivot pa pataŋani todi, ghoro poia! Ighaze Yoova iuul tamtoghon toni ve tineep poia muul, nene pale tinidi iza. Onoon kat, Yakop papaghu toni pale lolodi poia le poia kat.
PSA 15:1 Yoova, sei irau ineep toman ghom ila inam patabuaŋ to suŋuuŋ? Ve sei irau ineep izi lolooz tiom patabuaŋ Zion, ve isuŋ payom?
PSA 15:2 Tamtoghon to le sosor eta maau, ve laghooŋ toni poia moghon. Ye ighamgham ŋgar deŋia, ve isasavia saveeŋ onoon moghon toman lolo.
PSA 15:3 Ye iwaghamun tamtoghon izadi maau, ve igham ŋgar samia eta pa ndita maau. Ye iŋgal saveeŋ pa toŋvetaz toni maau, ve inin avo padi maau.
PSA 15:4 Ndiran samsamia to Maaron ipul muri padi, ye paam ipul muri padi. Ve yes to timatughez pa Yoova ve titaghon ŋgar toni, ye ipapait di. Sa saveeŋ to ye imbua, irau lolo imaagh pani maau. Ighaze ipataŋan pani pa itaghoni, nene poia. Eemoghon ye pale itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 15:5 Ve ighaze ndita tigham bun ila toni, sawa to tiyati, nene pale tiyat yaam anoŋa moghon. Ye irau ipoi pa avua izala pogho maau. Ve ighaze tamtoghon tighaze tigholi leso iŋgal saveeŋ pa yes to ledi sosor maau, ye irau iyok padi maau. Tamtoghon to titaghon ŋgar naol tonene, yes pale tiyoon ariaŋa. Mbeb eta irau igham di ruŋadi iza ne maau.
PSA 16:1 O Maaron, unum sigeu payou ve uŋgin ghou naneep pooi. Pasa, you nanumeer ghom, ve nayooŋ ilat tiom.
PSA 16:2 You nasaav pa Yoova: “Yom Tiina tiou. Ighaze naneep saguan payom, irau nandeeŋ mbeb poia eta maau.”
PSA 16:3 Tamtoghon patabuaŋa to Yoova to tinepneep izi taan, yes popoiadi kat. Ighaze naneep toman di, yes tigham lolog poia le poia kat.
PSA 16:4 Eemoghon ndiran to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, pataŋani naol pale tiza todi. You irau nala toman di pa watooŋrau todi maau. Ve avog irau itut maaron todi izadi rita maau.
PSA 16:5 You naghita Yoova naghaze ye inimale taan poia eez to tipuli payou pa naneep pani. Irau nambool pa mbeb eta maau. Pasa, you naneep ila ye nima.
PSA 16:6 Mbeb naol to you nagham di ilat tiom, nene popoiadi moghon. Onoon kat, nepooŋ tiou to Yoova igham payou, nene poia kat, inimale naneep ila taan paghuna eez to tipuli payou.
PSA 16:7 You napait Yoova pa poia toni. Pasa, ye ighamgham pooz payou leso nataghon ataam poia. Mboŋ paam, ŋgar to ye ighuri ila lolog ne, ipatooŋ ataam payou.
PSA 16:8 Moghon moghon, matag iŋgalŋgal Yoova naghaze ye ineep toman ghou. Ye inepneep ila pa digeg waan ve ipapalot ghou. Tovenen mbeb eta irau igham ghou ruŋag iza ne maau.
PSA 16:9 Tauto tinig iza, ve lolog poia kat. Irau namatughez maau. Pasa, yom pale uŋgin ghou naneep pooi.
PSA 16:10 Irau upul murim payou, ve upul ghou namaat ve nazila ndug to mateeŋa ne maau. Pasa, you tamtoghon tiom. Lolog ineep tuŋia ilat tiom, ve nataghon ataam tiom. Irau upul patug imbuuz ila naal lolo ne maau.
PSA 16:11 Yom upatooŋ ataam to nepooŋ poia payou. Ighaze naneep toman ghom, nene pale lolog poia kat. Ighaze you naneep ila pa nimam waan, nene pale nayamaan poia tiom itaghoni taghoni gha ila.
PSA 17:1 O Yoova, ulooŋ taŋiiz tiou tonene, ve uul ghou. Upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze you ŋgeu deŋiag. Leso tiwatag tighaze you nagham sosor eta maau. You nasuŋ ghom pa avog uli moghon maau. Nasuŋ ghom toman lolog. Tovenen ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou.
PSA 17:2 Yom ughita mbeb tisob, ve uwatag ughaze you nataghon ŋgar deŋia ila matam. Tovenen uvool tiou ve upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze you nagham sosor eta maau.
PSA 17:3 Yom uŋgabiiz poian ghou, ve utoov ghou. Ve unum utiir ghou pa mboŋ paam. Tauto uwatag katin lolog. Yom uŋgabiiz katin ghou, ve ughita ŋgar samia eta ineep ila lolog maau. Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze avog igham sosor eta malep.
PSA 17:4 You nataghon ŋgar to ndiran pida tighamghami ne maau. Pasa, matag kisin saveeŋ tiom. Tovenen ndiran samsamia to tighamgham malmal, you napaghau taug pa ataam todi.
PSA 17:5 Sawa isob, nataghon ataam tiom moghon. Agheg iyel pani rita maau.
PSA 17:6 O Maaron, you nawatag: Moghon moghon, yom uloŋlooŋ suŋuuŋ tiou. Tovenen nataŋ roran ghom naghaze uul ghou. Ughur taliŋam payou, ve ulooŋ aliŋag tonene.
PSA 17:7 Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen ugham uraat gharatooŋadi tintina ve uul ghou. Yes to tiyooŋ ilat tiom, nimam waan pale igham mulin di ila koiadi nimadi, ve tineep pooi.
PSA 17:8 Uŋgin poian ghou inimale uŋgin taum matam. Upoon ghou inimale tatareek ipakud ndinatu.
PSA 17:9 Pasa, ndiran samsamia tizuaria di tighaze le tiwaghamun ghou. Koiagŋa tiluvut ghou, ve tighaze tirab ghou namaat.
PSA 17:10 Lolodi isamin tamtoghon maau. Ve tipapait taudi izadi toman aliŋadi tiina.
PSA 17:11 Yes titaghon ghou tinim tiluvut ghou wa. Ve matadi deŋia payou tighaze tikokor ghou, ve tiza payou nazila taan.
PSA 17:12 Yes tinimale laion to pitoola, ve ighaze isaas motin mbeb, leso ighani. Yes tinimale laion paghu to iyooŋ ila su lolo ve isasaŋan.
PSA 17:13 Yoova, umundig urab koiagŋa lak! Uyoon unum sigeu payou, upoon di, ve utatan tapiridi. Ukas di pa buza tiom, ve ugham mulin ghou ila ndiran samsamia tonene nimadi. Leso naneep pooi.
PSA 17:14 Ndiran tonene tigham ŋgar tighaze mbeb to taan, nene mbeb tau. Upatooŋ nimam padi, ve ugham mulin ghou ila nimadi. Atia to yom ughaze ugham padi, ugham alulu padi sob. Upasobi pataghaaŋ. Leso tiyamaana kat! Ve ugham tovene pa ndinatudi ve iseeŋga ila iza to nditimbudi paam.
PSA 17:15 Eemoghon you ŋgeu deŋiag. Tovenen you pale naghita naghom. Sawa to namundig, you pale naneep ila naghom, ve nayamaana naghaze: “Aa, mbeb to nazuaria ghou pani, tauto naghami wa!”
PSA 18:1 O Yoova, you lolog payom kat, ve naghamgham tapirig ilat tiom.
PSA 18:2 Yoova iponpoon ghou pa koiagŋa inimale raŋ to izala kat. Ve inim ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Sawa isob, ye ighamgham mulin ghou pa pataŋani tiou. Maaron tiou iponpoon ghou pa ndaab inimale yaam tintina, ve you nayoŋyooŋ ila toni. Ye inim sigeu payou, ve ye Volaaŋa tiou ariaŋa. Ve ye inimale didiiŋ ariaŋa to iluvut ghou.
PSA 18:3 Iit irau tapait Yoova iza! You napoii pa ulaaŋ, ve ye igham mulin ghou ila koiagŋa nimadi.
PSA 18:4 Liis to mateeŋ, rismoghon tone iliis ghou. Pataŋani naol titatan ghou tinimale dibom tintina to tipol izala poghog.
PSA 18:5 Ve ravraav ariaŋa to mateeŋ ikaukau ghou, ve rismoghon tone ighereb ghou nazila ndug to mateeŋa. Tovenen naghita liis to mateeŋ ineep ila matag.
PSA 18:6 Sawa to naneep ila pataŋani tonowen lolo, you napoi Yoova pa ulaaŋ. Nataŋ roran Maaron tiou naghaze inim iuul ghou. Taŋiiz tiou iŋarua, ve ye ighur taliŋa pani. Ye ineep ila rumai toni lolo, ve ilooŋ aliŋag.
PSA 18:7 Tovenen igham yoŋgyoog itok taan le taan katkatia, ve lolooz tisob pughudi tirur paam. Pasa, ye ate yabyab kat.
PSA 18:8 Mbuas ivot pa uzu saambu, ve yab yama toman ŋgiliŋi ivot pa avo, ve ighan suvun mbeb naol.
PSA 18:9 Ghoro sambam paroŋania ikaak, ve ye iyoon izala yaghur tae asosooŋa, ve izi inim.
PSA 18:10 Ye ineep izala aŋela toni ariaŋa ndimo, ve iroov inim, inimale yaghur to le bage imbaada ve iroov inim.
PSA 18:11 Ye ipoon tau pa ndoroom, leso inim le ina to yoŋgaaŋ. Yaghur tae asosooŋa ikaui, ve iŋgooz tau ila lolo.
PSA 18:12 Ye ineep tonowe toman ŋguruba tiina, ve igham ndug milia. Tauto lalaav kiliŋkiliŋia izi, ve ais patu patu toman yab ŋgiliŋi titaptap tizi pa taan.
PSA 18:13 Yoova ineep izi sambam, ve isaav toman aliŋa tiina kat, inimale lalaav avolutu. Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne aliŋa ivot. Ve yab ŋgiliŋi toman ais patu patu titaptap tizi.
PSA 18:14 Ye igham lalaav iŋgal koia inimale pane natu toni. Tauto matughezaaŋ tiina igham di, ve tiwaghaughau.
PSA 18:15 Yoova, sawa to upatooŋ mbalmbali tiom padi, yaghur tiina ivot pa uzum, ve iviviir te ila saguan, le magargaar ivot ighazooŋ. Ve taan pughu to ineep izila sila kat ne ivot peria. Mbeb eta ipoona muul maau.
PSA 18:16 Ghoro Yoova ineep sala, ve izuzuun nima izi inim ikis ghou, ve indae ghou naza pa mazovan bibiliiŋa lolo.
PSA 18:17 Koiagŋa tapiridi tintina, ve you narau di maau. Yes tighur koi payou kat. Eemoghon Yoova iuul ghou, ve ipas ghou ila nimadi.
PSA 18:18 Sawa to naneep ila pataŋani lolo, yes tipamundigin malmal payou. Eemoghon Yoova ipoon ghou ve ipalot ghou.
PSA 18:19 Ye ipas ghou navot pa pataŋani tiou, ve ighur ghou nala naneep izi ndug poia. Pasa, ye lolo payou kat. Tauto igham mulin ghou ve naneep pooi.
PSA 18:20 You nataghon ŋgar to deŋia ila Yoova mata. Tauto ye lolo payou ve igham poian ghou. Nimag isosor pa mbeb eta maau. Tauto ye igham leg atia poia.
PSA 18:21 Pasa, moghon moghon, you nataghon ataam to Yoova. Irau nagham ŋgar samia ve napul murig pa Maaron tiou ne maau.
PSA 18:22 Pasa, matag kisin tutuuŋ toni tisob. Tutuuŋ toni to tineep pataghaaŋ, you napul murig padi maau.
PSA 18:23 Tauto leg sosor eta ila mata maau. You naŋgin poian taug, tauto nagham mbeb eta isosor maau.
PSA 18:24 You naghamgham ŋgar deŋia ve ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Yoova mata. Tauto ye lolo payou ve igham leg atia poia.
PSA 18:25 Yoova, ighaze tamtoghon eta lolo ineep tuŋia ilat tiom ve itaghon ataam tiom, nene pale lolom ineep tuŋia ila toni paam ve uuli irau sawa isob. Tamtoghon to ighaze le sosor eta maau ve ŋgar toni isob popoia moghon, nene pale yom upamuul ŋgar poia pani paam.
PSA 18:26 Ve ighaze ŋgeu eta ighamgham ŋgar ŋgalaaŋa moghon, nene pale yom paam ugham ŋgar ŋgalaaŋa pani. Eemoghon yes to ledi ŋgar tiina pa ghamuuŋ kaarom ve ŋgar samia, yom lem ataam naol pa uyat ŋgar todi tonowen.
PSA 18:27 Tamtoghon to titatan taudi, yom ughamgham mulin di pa pataŋani todi. Eemoghon yes to tipapait taudi ve tiveleg ghom, yom utatan di tizi tinim mbeb sorok.
PSA 18:28 Yoova, Maaron tiou, yom ugham ghazooŋa tiom isul ghou, ve undiir ndoroom ighau payou, leso naneep pooi.
PSA 18:29 Yom upapalot ghou. Tauto you irau naparab toman koiagŋa le nalib padi. Maaron tiou inepneep toman ghou. Tovenen you irau nayatov ghou le namalaaŋ pa didiiŋ ariaŋa to iluvut koiagŋa ndug todi, ve nalooŋ nala.
PSA 18:30 Ataam to Maaron, nene poia le poia kat. Ve saveeŋ toni, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat. Tamtoghon tisob to tiyooŋ ila toni, ye inim sigeu padi.
PSA 18:31 Yoova moghon to Maaron tau. Ite paam maau. Ye moghon to iponpoon ghiit inimale yaam tiina.
PSA 18:32 Ye ipapalot ghou pa tau tapiri, tauto nayoon ariaŋa. Ve ye iŋgin ghou pa laghooŋ tiou, ve ipatooŋ ataam payou.
PSA 18:33 Ye igham agheg tuŋia ila taan, ve nalaan ariaŋa nanimale mekmek sagsag. Tovenen sawa to nalaagh ila ndug sapsapi, irau agheg kirikia ve natap maau.
PSA 18:34 Ye ipatooŋ ghou pa ŋgar to ghamuuŋ malmal, ve ipalot nimag. Tauto you irau nandaad pane ariaŋa to tigharaata pa mbaras.
PSA 18:35 Yoova, yom unum sigeu payou, ve ugham mulin ghou ila koiagŋa nimadi. Ve nimam waan, tauto ipapalot ghou. Yom uluul ghou, tauto izag inim tiina.
PSA 18:36 Yom ugharaat poian agheg ina. Tauto agheg kirikia maau, ve nayoon tuŋia pa malmal.
PSA 18:37 You nalaan taghon koiagŋa nala le navot todi. Ve narab di tisob timatmaat. Eta ineep muul maau.
PSA 18:38 You narab di le tisob titaptap tizi agheg pughu. Eta irau imundig muul pa igham malmal payou ne maau.
PSA 18:39 Pasa, yom upapalot ghou pa taum tapirim. Tauto nayoon ariaŋa pa malmal. Yom ughur koiagŋa tinim nimag ve nalib padi.
PSA 18:40 Yom ugham di titoor di, ve tighau tila. Yes to tighur koi payou ne, you napasob di le tisob kat.
PSA 18:41 Yes tipoi pa ulaaŋ. Eemoghon eta iuul di maau. Taŋiiz todi iŋarua Yoova paam. Eemoghon ye ilooŋ di maau.
PSA 18:42 You narab mbirisan di, le tinim ghavuur to yaghur iviviira gha ilale. Ve navazag di tinimale tiiŋ to ineep ila ataam.
PSA 18:43 Sawa to tamtoghon timundig ve tizoor aliŋag, yom uvool tiou, ve ugham mulin ghou ila nimadi. Ve ughur ghou nanim daba pa ndug ndug. Tamtoghon to taan pida to you nawatag di maau, aazne tineep ila sambag, ve timbesmbees payou.
PSA 18:44 Ighaze tilooŋ aliŋag, nene rikia moghon ve titaghoni. Ndug ndug tinim ve tiput aghedi payou toman matughezaaŋ tiina.
PSA 18:45 Pasa, tighilaal tighaze tirau mbeb eta maau. Tauto matughezaaŋ tiina igham di, ve tipul ruum todi ariaŋadi to tiyoŋyooŋ ila lolodi, ve tinim tiou.
PSA 18:46 Onoon kat, Yoova inepneep! Ye iponpoon ghou inimale yaam tiina. Ye Volaaŋa tiou. Tovenen you napakuri ve napait iza.
PSA 18:47 Ye ivool tiou, ve iyat ŋgar samsamia to koiagŋa tigham payou. Ve ighur ndug tisob tineep ila sambag.
PSA 18:48 Ye ipas ghou ila koiagŋa nimadi, ve iuul ghou le nalib padi. Ye igham mulin ghou ila yes to tirabrab tamtoghon ne nimadi.
PSA 18:49 Tovenen Yoova, you pale nalool ve napait izam ila tamtoghon to ndug ndug lolodi, ve nambou pa napait ghom.
PSA 18:50 Yoova iuluul yes to ye ighur di tinim kinik. Tauto tiliblib pa malmal tintina. Ye tau ighur David pa igham pooz. Tovenen lolo ineep tuŋia ila toni, ve pale ighur poia toni iza to David toman papaghu toni itaghoni taghoni gha ila.
PSA 19:1 Mbeb to tineep ila sambam paroŋania, tisob tipatooŋ ghiit tighaze Maaron iza tiina. Mbeb to sala we, nene ye nima muri. Tauto tipatooŋ Maaron tapiri toman ŋgar ve poia toni pait.
PSA 19:2 Ndag to naol, tisavsaav pait. Ve mboŋ to naol, tipatooŋ ghiit pa ŋgar toni.
PSA 19:3 Yes ledi avodi to tisavsaav maau. Irau talooŋ aliŋadi maau.
PSA 19:4 Eemoghon aliŋadi ila irau taan isob. Saveeŋ todi ila irau taan dige to naol. Maaron ighur ndag le ina ila sambam paroŋania, leso ineep pani.
PSA 19:5 Ndag pusukia iza inimale ŋgeu to ivai paghu, ve ipul ruum toni ve ivot toman tini iza. Ve inimale tamtoghon to landooŋ to igharaat tau leso ilaan toman lolo poia.
PSA 19:6 Ndag iza pa taan dige eez, ve ila ilib pa dige ite. Ve mbeb eta irau iyooŋ pa mata ne maau.
PSA 19:7 Saveeŋ isob to Yoova igham pait, nene poia kat ve deŋia moghon. Ve ipariaaŋ ghiit ve igham tapiriid ivot muul. Ataam to Yoova ighuri pa tamtoghon toni, ineep tuŋia tovene. Irau itoora muul maau. Ve ipatooŋ yes to ledi ŋgar tiina maau ne, le ŋgar todi ivot.
PSA 19:8 Tutuuŋ to Yoova ighur di, nene deŋiadi moghon, ve tigham ghiit lolood poia kat. Tutuuŋ to Yoova inim ghazooŋa pait, ve igham ghiit taghilaal.
PSA 19:9 Ŋgar to tamatughez pa Yoova ve tataghon ŋgar toni, nene poia. Ŋgar tovene iŋgalaaŋ ila ye mata, ve ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve gabizooŋ to Yoova, nene deŋia ve onoon moghon.
PSA 19:10 Tamtoghon tighita yaam gol tighaze nene mbeb tiina, ve lolodi pani. Eemoghon Yoova saveeŋ toni ilib kat pa gol katindi to ŋgalaŋadi ne. Ve bagil suru tovene paam, poia ve poiawaat ila avood. Eemoghon Yoova saveeŋ toni, nene poia kat le ilib pa bagil suru.
PSA 19:11 Yoova, you mbesooŋa tiom. Saveeŋ tiom ipaghau ghou pa pataŋani naol. Yes to titaghon saveeŋ tiom, nene pale tigham ledi atia tiina.
PSA 19:12 Sei irau ighilaal sosor toni le isob? Maau. O Yoova, sosor naol to naghilaal di maau ve nagham di, lolom isamin ghou ve upul di.
PSA 19:13 You mbesooŋa tiom. Sosor to naghilaal di, upaghau ghou padi. Lolog pa ŋgar tovene igham pooz payou malep. Leso nagham sosor tiina eta sob, ve ŋgar tiou deŋia ila matam.
PSA 19:14 Tovenen you naghaze le saveeŋ to ivot ila avog, ve ŋgar to ineep ila lolog, isob deŋia ila matam, ve igham ghom lolom poia. O Yoova, yom Volaaŋa tiou ve uponpoon ghou unumale yaam tiina.
PSA 20:1 Sawa to ighaze yom uneep ila pataŋani lolo, Yoova pale ilooŋ suŋuuŋ tiom ve iuul ghom. Maaron to Yakop, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Ye pale inim sigeu payom ve iŋgin ghom uneep pooi.
PSA 20:2 Maaron ineep ila rumai toni patabuaŋ izi lolooz Zion. Ye pale iuul ghom ve ipalot ghom.
PSA 20:3 Pale mata iŋgal watooŋrau tiom tisob. Irau lolo imaagh padi maau. Watooŋrau tiom to yab ighan suvun di, nene tighami lolo poia.
PSA 20:4 Ve mbeb to yom lolom pani, ye pale igham payom. Ve sa ŋgar to matam iŋgali ughaze ughami, ye pale igham anoŋa ivot.
PSA 20:5 Muri, sawa to yom ulib pa koiamŋa, yei pale lolomai poia kat ve nilool. Pale nigham pilak tiei, ve nikakayab di tilala tinimnim, ve nipait Maaron toit iza toman tinimai iza. Mbeb tisob to yom ughason Yoova pani, ye pale ilooŋ ghom ve igham payom.
PSA 20:6 Ghara nawatag: Yoova pale iuul kinik to ye tau ighuri pa uraat. Ye pale ineep izi ndug toni patabuaŋ sambam, ve ilooŋ suŋuuŋ toni, ve ipaloti pa tau tapiri. Leso ilib pa koia tisob.
PSA 20:7 Ndiran pida tinumeer karis todi to malmal, ve pida tipakur di pa hos todi. Eemoghon yei ninumeer Maaron tiei Yoova. Ye iza tiina pa tapiri ve poia toni.
PSA 20:8 Tovenen koiamai pale titaptap tizi. Eemoghon yei pale nimundig ve niyoon ariaŋa pa malmal.
PSA 20:9 O Yoova, ughur taliŋam pa taŋiiz tiei tonene, ve uul kinik tiei. Leso ilib pa koia.
PSA 21:1 O Yoova, kinik tiei lolo poia kat. Pasa, yom upaloti pa taum tapirim. Yom uuli pa malmal le ilib pa koia. Tauto tini iza kat.
PSA 21:2 Mbeb to ye lolo pani ve ighason ghom pani, yom uŋguruuta maau. Yom ugham pani wa.
PSA 21:3 Yom ula uvot toni, ve upakuri pa mbeb popoia naol. Ve ughur moghar ndamooda milmilia izala daba. Moghar tonowen, tigharaata pa gol to poia kat.
PSA 21:4 Ye ighason ghom pa uŋgin poiani ila sawa to malmal, leso imaat sob, ve ineep pooi itaghoni taghoni gha ila. Ve yom ulooŋ suŋuuŋ toni.
PSA 21:5 Yom uuli le ilib pa malmal, tauto iza ivot inim tiina. Ve upambooda pa tapirim ve poia tiom. Tauto varu ilaan irau ndug ndug, ve tamtoghon tipaiti tighaze ye iza tiina kat.
PSA 21:6 Onoon kat, poia tiom pale izaza toni itaghoni taghoni gha ila. Ve yom uneep tomani. Tauto lolo poia le poia kat.
PSA 21:7 Kinik tiei inumeer Yoova. Tovenen mbeb eta irau ighami itap ne maau. Pasa, Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne, lolo ineep tuŋia ila toni, ve iuluuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 21:8 O kinik, nimam pale ikis koiamŋa tisob. Yes to tighur koi payom, nimam waan pale isavag di.
PSA 21:9 Sawa to upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ, yom pale uwaghamun di kat inimale yab tiina ighan mbeb. Onoon kat, mbalmbali to Yoova pale iza todi, ve yab toni ighan suvun di.
PSA 21:10 Ndinatudi paam, yom pale upasob di pa taan. Tovenen muri, paghu todi eta irau ineep muul maau.
PSA 21:11 Onoon, yes tikaal ataam payom, ve timbua saveeŋ tighaze tiwaghamun ghom. Eemoghon ŋgar todi samia tonowen irau ighur anoŋa maau.
PSA 21:12 Sawa to tighita ghom undaad pane natu iŋarua di, yes pale timatughez ve tighau tila.
PSA 21:13 Yoova, umundig ve upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ. Leso nimbou ve nipait izam pa tapirim.
PSA 22:1 Maaron tiou, Maaron tiou, pughu vena to upul murim payou? Pataŋani tiou igham ghou nataŋ tiina. Pughu vena to uul ghou maau, ve uneep saguan payou?
PSA 22:2 Maaron tiou, ndag to naol ne, nataŋ roran ghom. Eemoghon yom usavia leg saveeŋ eta maau. Ve mboŋ tovene paam. Ateg izi maau. Nanoknok taŋiiz.
PSA 22:3 Eemoghon Maaron, you nawatag: Yom patabuaŋ. Yom uneep ila inam to ghamuuŋ pooz, ve yes Israela tipapait ghom.
PSA 22:4 Muuŋ ve inim, nditimbumai tinumeer ghom. Yes tighur ilat tiom, ve yom upas di tivot pa pataŋani todi.
PSA 22:5 Sawa to titaŋ roran ghom, yom ugham mulin di pa pataŋani todi. Yes tinumeer ghom, ve yom uul di. Tovenen tighur matadi payom sorok maau.
PSA 22:6 Eemoghon you, tamtoghon tighita ghou nanimale you tamtoghon maau. Matadi izi payou, ve tiveleg ghou tighaze you mbeb sorok nanimale motmoot to taan lolo.
PSA 22:7 Tamtoghon tisob to tighita ghou, dabadi katia payou, ve tighaze: ‘Aa, ughita wa?” Ve tiŋiŋ payou, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol payou.
PSA 22:8 Tisavsaav payou tighaze: “Yom ughaze unumeer Yoova? Poia. Ighaze venen, ghoro taneep ve taghita. Ighaze ye lolo payom kat, ye pale iuul ghom, ve igham mulin ghom pa pataŋani tiom.”
PSA 22:9 Eemoghon Yoova, yom to ughur ghou navot pooi ila tinaŋ apo. Ve sawa to naghunghun tuz, yom ugham payamyam payou pooi.
PSA 22:10 Sawa to tinaŋ ipoop ghou, tighur ghou nalat nanim lem, leso uŋgin ghou. Tauto sawa tonowen ve inim, you nanumeer ghom naghaze yom Maaron tiou.
PSA 22:11 Tovenen uneep saguan payou malep. Pasa aazne, pataŋani tiina ighaze ivot payou. Ve leg tamtoghon eta to iuul ghou maau.
PSA 22:12 Ughita. Koiagŋa katindi tinim tiluvut ghou. Tapiridi tintina tinimale makau nditamoot to Basan to bide tapiridi.
PSA 22:13 Yes tinimale laion to tikakaak avodi ve livodi imasis iŋarua ghou. Ve lolodi ŋuria tighaze tisaas ghou ve tighan ghou.
PSA 22:14 Tovenen tapirig isob kat, nanimale ya to ineep ila uur lolo ve tiliŋi ilale. Tuag tisob goloŋia. Tovenen nayamaan taug naghaze irau nagham mbeb eta maau. Ve matughezaaŋ tiina igham ghou, ve lolog imbumbu naghaze paam namaat.
PSA 22:15 Ŋgarsuag imamaas ve irau natoon ŋazubag maau. Yom upul ghou nagheen izala ghavuur, ve paam namaat.
PSA 22:16 Koiagŋa katindi tinim tiluvut ghou tinimale ŋgavuun ketooŋ, ve timorau agheg ve nimag.
PSA 22:17 Ve tuag tisob timareer. Tovenen koiagŋa tiyoon ve timbatut ghou, ve lolodi poia kat. Pasa, nasami wa.
PSA 22:18 Yes tighaze pa namaat wa. Tauto tighaze tirei nonogiiŋa tiou toman mbeb tiou pida irau di. Tovenen tiŋgozŋgooz, leso tighita sei to pale igham sa mbeb.
PSA 22:19 Yoova, uneep saguan payou malep. Ulaaŋa tiou, unum rikia ve uul ghou!
PSA 22:20 Upoon ghou pa buza to mateeŋ. Upaghau ghou pa ŋgavuun samsamia tonene. Pa vene, tiwaghamun ghou.
PSA 22:21 Ugham mulin ghou ila laion tonene avo, ve upaghau ghou pa makau sagsagŋa tonene ndoŋadi. Aa, ghara naghita naghaze yom ulooŋ ghou!
PSA 22:22 Tovenen you pale navotia mbeb to ugham payou ne pa nditag. Sawa to tamtoghon tiom tilup di pa suŋuuŋ, you pale nala toman di, ve napait izam.
PSA 22:23 Yam to amatughez pa Yoova ve ataghon ŋgar toni, apaiti. Yam siŋ to Yakop, apait Yoova iza pa tapiri ve poia toni. Yam Israela asob, aroron ve amatughez pani.
PSA 22:24 Pasa, yes to timbadbaad pataŋani ve tighur matadi pa Yoova, ye irau ighita pataŋani todi inimale mbeb sorok ne maau. Pale iuul di. Irau iveleg di, ma ipul muri padi ne maau. Tovenen sawa to titaŋ rorani pa ledi ulaaŋ, ye pale ilooŋ taŋiiz todi ve iuul di.
PSA 22:25 Yoova, ighaze tamtoghon tiom tilup di pa suŋuuŋ tiina, you pale nalool ve napait izam ila matadi, ve napakur ghom pa ŋgar to ugham payou. You pale nataghon saveeŋ mbuaaŋ tiou, ve nagham watooŋrau payom ila yes to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom ne matadi.
PSA 22:26 Watooŋrau to nagham pa napait Yoova, yes mbolaaŋa pale tighan pida le apodi isuŋ. Ve yes to tizuaria di pa Yoova, pale tipaiti. Ye tau pale igham poian di, ve tineep pooi itaghoni taghoni gha ila.
PSA 22:27 Tamtoghon irau taan dige to naol ne, pale matadi iŋgal Yoova, ve titoor ŋgar todi imuul ila pani. Ndug naol pale tisob tiput aghedi pani ve tipaiti.
PSA 22:28 Pasa, Yoova, ye kinik tiina. Ye iŋgin tamtoghon tisob to taan, ve ighamgham pooz padi.
PSA 22:29 Tovenen mbaliiŋ taudi to taan pale tisob tiput aghedi pani ve tipaiti. Ve ila ila le yes to tigharau tighaze timaat ve tinim ghavuur ne paam, pale tiput aghedi pani ve tipaiti.
PSA 22:30 Papaghu toit pale timbees pa Yoova. Yes to tivot muri, pale tilooŋ Yoova varu.
PSA 22:31 Yes to tipoop di muri, tamtoghon pale tisavia ŋgar deŋia to Yoova padi, ve tipaes padi pa ataam to ye igham mulin tamtoghon toni.
PSA 23:1 Yoova, ye ŋginiiŋ tiou poia. Irau nambool pa mbeb eta maau.
PSA 23:2 Ye igheghereb ghou nala pa kikiliiŋ popoia to ineep ya naliu dige. Leso naghan, naghun ya luuma, ve ateg izi.
PSA 23:3 Ye igham tapirig ivot muul, ve ipasaluŋgan ghou le nataghon ataam to deŋia ila mata. Leso ipaghazoŋan iza tiina ivot ighazooŋ.
PSA 23:4 Yoova, ighaze nalaagh ila ndug sapsapi to mateeŋ, ve ndoroom tiina ikau ghou, nene irau namatughez maau. Pasa, yom uneep toman ghou. You naghita ghom ukis ndaab tiom toman titi to upasaluŋgan sipsip pani, tovenen ateg izi.
PSA 23:5 You nanim loom payom, ve upakur ghou kat. Yom ugham ghanghaniiŋ tiina payou ila koiagŋa matadi. Ve uliŋ ŋgoreeŋ izala dabag, ve ugham poian ghou kat.
PSA 23:6 Onoon kat, sawa isob to naneep izi taan, yom lolom ineep tuŋia inim tiou, ve poia tiom izaza tiou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Rumai tiom pale inim inag to nepooŋ le irau sawa tiou isob.
PSA 24:1 Taan toman mbeb tisob to tineep ila, nene to Yoova. Ndug tisob toman tamtoghon to tineep ila, nene toni moghon.
PSA 24:2 Pasa, ye to ighur taan ipot izala te pogho. Ve ipariaaŋ taan pughu ineep tuŋia izila te lolo to sila kat we.
PSA 24:3 Sei irau izala lolooz to Yoova ve isuŋ pani? Ve sei irau ilooŋ ila rumai toni patabuaŋ, ve iyoon ila mata?
PSA 24:4 Tamtoghon tovene: Ye igham sosor eta maau. Ve ŋgar isob to ineep ila lolo, nene ŋgalaaŋa moghon. Ye ipait maaron kaaromŋa maau, ve iwaat Maaron iza sorok pa ipalot saveeŋ kaarom maau.
PSA 24:5 Tamtoghon tovene, poia to Yoova pale iza toni. Maaron to Volaaŋa toni ne, pale igham mulini ve ineep pooi, ve ipatooŋa ighaze ye ŋgeu deŋia.
PSA 24:6 Ndiran tovene tizuaria di pa Maaron. Yes tighaze tila tivot to Maaron to Yakop nagho, ve tisuŋ pani.
PSA 24:7 O yam ataam, akaak ve tinimim iza. Yam ataam to muuŋ kat tigharaat gham, tinimim iza, ve akaak le akaak kat. Leso soso irau kinik to iza tiina pa tapiri ve poia toni, itaghoni ilooŋ ila.
PSA 24:8 Laak, kinik to iza tiina pa tapiri ve poia toni, nene sei? Nene Yoova. Ye ariaŋa, ve tapiri tiina. Ve ye iraua kat pa malmal.
PSA 24:9 O yam ataam, akaak ve tinimim iza. Yam ataam to muuŋ kat tigharaat gham, tinimim iza, ve akaak le akaak kat. Leso soso irau kinik to iza tiina pa tapiri ve poia toni, itaghoni ilooŋ ila.
PSA 24:10 Laak, kinik to iza tiina pa tapiri ve poia toni, nene sei? Nene Yoova. Ye Maaron ariaŋa, ve iŋgin mbeb tisob. Onoon kat, ye kinik to iza tiina pa tapiri ve poia toni.
PSA 25:1 O Yoova, naghur taug nalat tiom, ve nasuŋ ghom.
PSA 25:2 Maaron tiou, you nanumeer ghom. Upul koiagŋa titatan ghou malep. Pa vene, tipakur di tighaze tilib payou, ve tigham ghou mayag.
PSA 25:3 Tamtoghon tisob to tinaam pa ulaaŋ tiom, yes irau tighur matadi payom sorok ve mayadi ne maau. Eemoghon tamtoghon to tipul muridi payom, yes pale mayadi.
PSA 25:4 Yoova, upatooŋ ataam tiom payou. Upaghazoŋan ŋgar tiou pani, leso nataghoni kat.
PSA 25:5 Ugham pooz payou, leso laghooŋ tiou deŋia itaghon saveeŋ tiom. Ve upaghazoŋan ghou pa ŋgar tiom. Pasa, yom Maaron tiou ve Volaaŋa tiou. Mboŋmaagh le ravrav izi, you naghurghur matag payom.
PSA 25:6 Yoova, muuŋ ve inim, lolom isamin tamtoghon ve uluul di. Ve lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom, ve poia tiom izaza todi. Matam iŋgal ŋgar tiom tonanan.
PSA 25:7 Sosor ve ŋgar to didiaaŋ to you pain ghou ve naghamgham di, matam iŋgal di malep. Yoova, yom poiam, ve lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Tovenen matam iŋgal ghou ve uul ghou!
PSA 25:8 Yoova ŋgar toni, nene poia ve deŋia moghon. Tovenen ndiran to tiyel pa ŋgar toni, ye ipasaluŋgan di pa ataam toni.
PSA 25:9 Ve yes to titatan taudi ve tinumeer Maaron moghon, ye igheghereb di ve ipatooŋ ataam toni padi, leso titaghon ŋgar deŋia.
PSA 25:10 Yes to matadi kisin saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova, ve titaghon ataam to ye ighuri pa tamtoghon toni, ye lolo ineep tuŋia ila todi ve iuluul di itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 25:11 O Yoova, you nagham sosor naol. Eemoghon izam tiina pa ŋgar tiom to lolom isasamin yei tamtoghon. Tovenen ureu sosor tiou.
PSA 25:12 Tamtoghon tisob to timatughez pa Yoova ve tighaze titaghon ŋgar toni, ye pale ipatooŋ di pa ataam. Leso tiwatag sa ataam to yes irau titaghoni.
PSA 25:13 Ndiran tovene, nepooŋadi pale poia kat. Ve ndinatudi paam, pale tineep pooi izi taan to Yoova igham pa tamtoghon toni.
PSA 25:14 Yes to timatughez pa Yoova ve titaghon ŋgar toni, tinim ndita kat. Tovenen ye ivovotia ŋgar toni yoŋgaaŋ padi, ve ipatooŋ di pa ataam to yesŋa tilup di tinim ee moghon itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 25:15 Sawa isob, you naghurghur matag pa Yoova naghaze ye pale iuul ghou. Pale ipas agheg pa liis to koiagŋa tighuri payou.
PSA 25:16 Yoova, you mbesooŋa tiom. Tovenen matam imuul inim payou. Lolom isamin ghou, ve uul ghou pa pataŋani tiou. Pasa, you eŋgengou moghon. Leg itag ite pa iuul ghou pa pataŋani tiou tonene maau.
PSA 25:17 Lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasa, leg ataam eta maau. Upas ghou navot pa pataŋani tiou tonene.
PSA 25:18 Ughita pataŋani tiina to ivot payou ve itatan ghou ne, ve uul ghou. Ve ureu sosor tiou tisob tilaledi.
PSA 25:19 Ughita. Koiagŋa, yes ival. Ve atedi yabyab payou kat. Tighaze le tiwaghamun ghou.
PSA 25:20 Eemoghon you nanumeer ghom naghaze yom pale ugham mulin ghou ila koiagŋa nimadi, ve uŋgin ghou naneep pooi. You nayooŋ ilat tiom. Tovenen upul di tilib payou malep. Ighaze maau, pale mayag.
PSA 25:21 Yoova, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze nataghon ŋgar popoia to deŋia moghon ila matam. Tovenen yom pale upoon ghou pa mbeb samsamia to naol ne. Pasa, you naghur matag pa ulaaŋ tiom.
PSA 25:22 O Maaron, upas tamtoghon tiom Israel tivot pa pataŋani todi tisob.
PSA 26:1 O Yoova, you naghaze yom upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze you ŋgeu deŋiag. Pasa, laghooŋ tiou, you nataghon ŋgar deŋia moghon. Ve naghur ilat tiom ariaŋa. Lolog ru payom maau.
PSA 26:2 Yoova, uŋgabiiz ghou, ve utoov ghou. Utiir poian lolog ve ŋgar tiou, ve ughita: You naneep deŋiag ila matam, ma maau?
PSA 26:3 Moghon moghon, matag iŋgalŋgal ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Yom utaghon saveeŋ tiom irau sawa isob. Gabuam tonanan ipapalot ghou pa laghooŋ tiou, tauto nataghon ataam tiom.
PSA 26:4 Yeiŋa ndiran kaaromŋa niluplup ghei maau. Yes to tiparim taudi pa ghurla todi, you nala toman di maau.
PSA 26:5 You naghur koi pa yes to tighamgham ŋgar samsamia, ve naneep saguan padi. Ighaze ndiran samsamia tilup di, irau naneep toman di maau.
PSA 26:6 O Yoova, you nataghon ŋgar deŋia moghon. Tauto namen nimag inim ghilalooŋ payou ighaze leg sosor eta maau. Ve nalaagh luvutin artaal to tighamgham watooŋrau payom izala, ve nasuŋ payom.
PSA 26:7 You pale nambou mbouŋ toman lolog poia ve napait ghom, ve navotia uraat tiom gharatooŋadi to ite kat.
PSA 26:8 Yoova, you lolog pa rumai tiom kat. Pasa, nene inam to nepooŋ. Yom upatooŋ tapirim ve ŋgurubam toman poia tiom ivotvot tonowe.
PSA 26:9 Yes to tiyel pa ataam tiom, upasob ghou toman di malep. Ve yes to tirabrab tamtoghon le naghodi siŋ, urab ghou namaat toman di malep.
PSA 26:10 Ndiran tovene, nimadi igharghaar pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Ve ighaze tighol di pa tigham ŋgar samia eta, nene tiyok moghon ve tighami.
PSA 26:11 Eemoghon laghooŋ tiou, you nataghon ŋgar deŋia moghon. O Yoova, you mbesooŋa tiom. Lolom isamin ghou ve ugham mulin ghou.
PSA 26:12 You nayoon tuŋia ila taan raapa. Irau natap maau. Tovenen sawa to tamtoghon tiom tilup di pa suŋuuŋ, you pale nala toman di, ve napait ghom pa poia tiom.
PSA 27:1 Yoova inim ghazooŋa payou, ve ye Volaaŋa tiou. Pale namatughez pa sei? Maau. Pasa, you nanumeer Yoova. Ye inim ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Tauto namatughez pa mbeb eta maau.
PSA 27:2 Ighaze ndiran samsamia tipamundigin malmal payou, ve koiagŋa tighaze tiwaghamun ghou, nene pale Yoova igham aghedi ilot, ve titap.
PSA 27:3 Ighaze ndaaba katindi tinim tiluvut ghou pa tigham malmal, irau lolog imbumbu ve namatughez padi maau. Ighaze malmal imundig, ve koiagŋa tiŋarua ghou tinim, you pale nanumeer Maaron ve nayoon ariaŋa.
PSA 27:4 Mbeb ee moghon to you lolog pani kat. Tauto naghaze naghason Yoova pani. Sawa isob to naneep izi taan, you naghaze le naneep toman Yoova ila rumai toni lolo, ve naghita poia toni. You naghaze naneep ila rumai toni lolo, leso naghasoni pa ipatooŋ tau ve ŋgar toni payou.
PSA 27:5 Ighaze pataŋani tiina eta ivot payou, ye pale iŋgin ghou naneep pooi ila nima samba. Pale iŋgooz ghou ila rumai toni lolo. Ve ye pale isur ghou nazala raŋ to sala we, leso koiagŋa tigham mbeb eta payou sob.
PSA 27:6 Onoon, aazne, koiagŋa tinim tiluvut ghou. Eemoghon namatughez maau. Pasa, Yoova pale iuul ghou ve nalib padi. Tovenen tinig iza, ve nalool ve napait iza. Nagham watooŋrau pani ila rumai toni lolo, ve nambou ve narab gita pa napait iza.
PSA 27:7 Yoova, ighaze nataŋ roran ghom pa ulaaŋ, ulooŋ taŋiiz tiou. Lolom isamin ghou ve uul ghou. Pasa, you mbesooŋa tiom.
PSA 27:8 Yom usaav payou ughaze: “Unum usuŋ payou, leso napatooŋ taug payom.” Tauto lolog naghaze nalat tiom, ve upatooŋ taum payou.
PSA 27:9 You mbesooŋa tiom. Uŋgooz matam payou malep. Atem yabyab ve uzurun ghou malep. Maaron, muuŋ ve inim, yom moghon to Volaaŋa tiou. Tovenen upul ghou, ve upul murim payou malep.
PSA 27:10 Ighaze tamaŋ ve tinaŋ tipul muridi payou, nene pale Yoova tau igham ghou ve iŋgin ghou.
PSA 27:11 Yoova, upaghazoŋan ghou pa ataam tiom. Umuuŋ payou ve upatooŋ ghou pa ataam deŋia. Pasa, koiagŋa katindi tisasaŋan ghou.
PSA 27:12 Upul ghou nala nimadi malep! Pasa, yes tiŋgal saveeŋ kaarom naol payou, ve tighamgham saveeŋ matughezaaŋ payou.
PSA 27:13 Eemoghon you naghur ila naghaze yes irau tiwaghamun ghou maau. You pale naneep matag iyaryaar, ve naghita poia to Yoova.
PSA 27:14 Tovenen yom to ughur ila to Yoova, you nasaav payom naghaze: “Unumeer Yoova, ve ughur matam pani. Umatughez malep. Lolom ee moghon, uyoon ariaŋa, ve usaŋan pa ulaaŋ toni.”
PSA 28:1 Yoova, yom uponpoon ghou pa koiagŋa unumale yaam tiina. Tovenen taŋiiz tiou ilat payom. Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou tonene ve uul ghou lak! Ighaze ulooŋ ghou maau, ve neneeŋam moghon, nene pale nanim yes to timaat ve tizila saambu to yes mateeŋa.
PSA 28:2 Aazne, you nakaak nimag iza iŋarua rumai tiom lolo to patabuaŋ kat, ve nataŋ roran ghom pa ulaaŋ. Ulooŋ taŋiiz tiou tonene, ve lolom isamin ghou. Pasa, you mbesooŋa tiom.
PSA 28:3 Sawa to yom ughur atia pa ndiran samsamia, uweu ghou nala toman di malep. Yes to tinoknok ghamuuŋ sosor, nalaleg toman di malep. Ndiran tonowen tisasavia saveeŋ poia pa nditadi tighaze lolodi padi. Eemoghon ŋgar to ineep ila lolodi, nene ite. Tighaze tiwaghamun di.
PSA 28:4 Yes tikaria ghamuuŋ sosor wa. Tovenen ughur atia padi, ve uŋgal matadi. Leso uyat ŋgar todi samia tonowen. Ugham tovene, ghoro deŋia. Pasa, ŋgar to tighamghami, poia maau.
PSA 28:5 Uraat tintina to Yoova nima ighamgham di, yes tigham ŋgar pani maau. Tovenen ye pale ireu mbirisan di ve tilaledi kat, tinimale ruum to tireu mbirisani, ve irau tireii muul maau.
PSA 28:6 You napait Yoova pa poia toni. Pasa, you nataŋ rorani pa iuul ghou, ve ilooŋ taŋiiz tiou.
PSA 28:7 You naghamgham tapirig ila to Yoova, ve ye inim sigeu payou. You naghur ila toni ariaŋa ila lolog, ve iuluul ghou. Tovenen lolog poia le poia kat, ve napait iza pa poia toni ila mbouŋ.
PSA 28:8 Yoova tamtoghon toni tighamgham tapiridi ila toni. Ve kinik to Yoova tau ighuri pa uraat toni, ye iuluuli ve iponpoona pa koia inimale didiiŋ ariaŋa.
PSA 28:9 Yoova, yom usia tamtoghon tiom tinim lem kat. Ugham mulin di pa pataŋani todi, ve ughur poia tiom iza todi. Matam pa sipsip tiom, ve uŋgin poian di. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 29:1 Yam aŋela ariaŋamim to sambam, apakur Yoova. Apait iza pa tapiri ve poia toni.
PSA 29:2 Apait Yoova! Pasa, ye iza tiina kat. Ye ipambood tau pa ŋgar toni patabuaŋ. Tovenen aput aghemim pani ve apaiti.
PSA 29:3 Yoova aliŋa ila irau te dige to naol ne. Maaron to iza tiina ne aliŋa, nene inimale lalaav avolutu. Yoova isaav toman aliŋa tiina izala te pogho.
PSA 29:4 Yoova aliŋa tapiri tiina. Aliŋa ipatooŋa ighaze ye iza tiina kat.
PSA 29:5 Yoova aliŋa iŋgalŋgal balagin ai mendepur tintina to Lebanon. Aliŋa iŋgalŋgal mbirisan di.
PSA 29:6 Yoova aliŋa itok lolooz tintina to Lebanon, le tiyatovtov di tinimale makau ndinatu papaghu to tinidi iza. Ve itok lolooz Ermon, le iyatovtova inimale bapolo sagsagŋa ndinatudi to tinidi iza.
PSA 29:7 Yoova aliŋa igham ndug milia, ve yab ighan.
PSA 29:8 Ve itok taan to ndug balim le irur. Igham ndug balim to Kades katkatia ilala inimnim.
PSA 29:9 Yoova aliŋa igham mekmek sagsagŋa to apodi ne, ruŋadi iza le tipoop pataghaaŋ. Ve igham ai raua tisob kurukia tizi. Tovenen tamtoghon tisob to tilup di pa suŋuuŋ ila rumai toni lolo, tisaav toman aliŋadi tiina tighaze: “Tapait Yoova iza. Pasa, ye tapiri tiina kat!”
PSA 29:10 Muuŋ, yawaaŋa ivot toman tapiri ve itatab taan. Sawa tonenen, Yoova ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ve iŋgini. Aazne paam, ye kinik to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz. Pooz toni pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 29:11 Yoova ighamgham tapiri pa tamtoghon toni. Pale ighur poia toni izaza todi, ve iŋgin di tineep pooi toman lolodi luuma.
PSA 30:1 O Yoova, you napait izam. Pasa, sawa to naneep ila pataŋani tiina lolo, yom ugham mulin ghou, ve undae ghou naza muul. Inimale yom upul ghou namaat, tone koiagŋa lolodi poia, ve tipakur di tighaze tilib payou.
PSA 30:2 O Yoova, Maaron tiou, you nataŋ roran ghom pa ulaaŋ. Ve yom upasob moroghooŋ tiou, ve tinig poia wa.
PSA 30:3 Rismoghon tone namaat ve nazila ndug to mateeŋa. Eemoghon yom uul ghou, tauto namundig muul, ve aazne naneep pooi.
PSA 30:4 Yam tamtoghon to Yoova to lolomim ineep tuŋia ila toni ve ataghon ataam toni, apaiti ila mbouŋ tiam. Yoova, ye patabuaŋ. Tapiri ve ŋgar toni, nene ite kat. Tovenen lolomim poia pani, ve apait iza pa poia toni.
PSA 30:5 Mbalmbali toni ineep mala maau. Ineep ris, ve isob. Eemoghon poia toni, nene izaza toit irau sawa to taneep izi taan. Ighaze tataŋ pa mboŋ, mboŋmaagh, ye pale igham ghiit lolood poia muul.
PSA 30:6 Sawa to nepooŋ tiou poia moghon, you nasaav naghaze: “Pataŋani eta irau ivot payou ve itok ghou ne maau.”
PSA 30:7 Pasa, yom ughamgham poian ghou ve upapalot ghou. Tauto napait taug naghaze you pale naneep tuŋia tovene irau sawa isob, nanimale lolooz tintina. Eemoghon sawa to uŋgooz matam payou, matughezaaŋ tiina igham ghou le nasaŋeeŋ.
PSA 30:8 Sawa tonenen, napoi ghom ve nataŋ roran ghom naghaze lolom isamin ghou ve uul ghou. You nasaav payom naghaze:
PSA 30:9 “O Yoova, ighaze namaat ve nazila ndug to mateeŋa, nene pale mateeŋ tiou iuul sei? Ughita. Mateeŋa to tizila taan lolo ve tinim ghavuur, todi eta irau ipait ghom? Ma todi eta irau ivotia ŋgar tiom to utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom? Maau.
PSA 30:10 Tovenen Yoova, ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene. Lolom isamin ghou ve uul ghou lak! Pasa, you mbesooŋa tiom.”
PSA 30:11 Aa ghara upasob taŋiiz tiou! Tovenen you pale tinig iza ve nator. Yom upasob pataŋani tiou, ve ududuum uli to moŋiiŋ izi pa tinig. Yom ugham ghou lolog poia kat, ve naneep ila poia tiom lolo.
PSA 30:12 Tovenen irau neneeŋag maau. You pale nambou ve napait izam toman lolog. Yoova, yom Maaron tiou. You pale napait ghom pa poia tiom to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 31:1 O Yoova, you nanumeer ghom ve nayooŋ ilat tiom. Upul koiagŋa titatan ghou malep. Pa vene, tigham ghou mayag. Ŋgar tiom deŋia. Tovenen ugham mulin ghou.
PSA 31:2 Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou, ve rikia uul ghou! Yom Volaaŋa tiou ariaŋa. Yom uponpoon ghou unumale raŋ to izala kat. Ve unum ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Leso mbeb eta iwaghamun ghou sob, ve naneep pooi.
PSA 31:3 Onoon kat. Yom Volaaŋa tiou ariaŋa. Yom uponpoon ghou unumale raŋ to izala kat. Ve unum ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Umuuŋ payou ve upatooŋ ataam payou, leso upaghazoŋan izam tiina ivot ighazooŋ.
PSA 31:4 Ughita liis to koiagŋa tighuri payou, ve upaghau ghou pani. Pasa, yom to unum inag to yoŋgaaŋ.
PSA 31:5 Yoova, yom Maaron to utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Aazne, you naghur taug ilat nimam. Ugham mulin ghou pa pataŋani tonene.
PSA 31:6 You nanumeer Yoova moghon. Tovenen yes to tighurghur mbeb soroksorok tinim maaron padi ve timbesmbees padi, you naghur koi padi.
PSA 31:7 You tinig iza ve lolog poia payom. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Sawa to lolog ipataŋan kat, ve ateg imbumbu, yom ughita pataŋani tiou ve uul ghou.
PSA 31:8 Yom upul ghou nala koiagŋa nimadi maau. Yom upas ghou navot pa pataŋani tiou, ve ughur ghou naneep pooi ila ndug ghazooŋa.
PSA 31:9 Yoova, you mbesooŋa tiom. Lolom isamin ghou ve uul ghou lak! Pasa aazne, pataŋani tiina igham ghou le lolog ipataŋan. You nataŋ tiina le matag isarsar, ve tapirig isob kat.
PSA 31:10 Lolog ipataŋan kat ve nayakyak irau sawa isob. Pataŋani tonene pale iŋgoor sawa tiou inim tuku. Igham ghou nayamaan taug naghaze tapirig isob. You nakoŋkoŋ kat le tuag tisob timareer.
PSA 31:11 Koiagŋa tisob tigham ŋalalaŋ payou. Ve yes to tineep tigharau ghou ne paam, tipamogheran di payou. Nditag lolodi pa tinim tigharau ghou maau. Ve yes to tighita ghou izi ataam, timatughez ve tilaagh pa ataam dige ite.
PSA 31:12 Tamtoghon matadi iŋgal ghou muul maau. Tighita ghou nanimale namaat wa. You nanimale uur to ivavaal, ve tipiyaava ilale.
PSA 31:13 You nalooŋ ival tiina tikakamuun payou. Koiagŋa tilup di, ve tikaal ataam pa tirab ghou namaat. Tovenen pataŋani naol tiluvut ghou, le matughezaaŋ tiina igham ghou.
PSA 31:14 Eemoghon Yoova, you nanumeer ghom. Tauto nasaav payom naghaze: “Yom moghon to Maaron tiou.”
PSA 31:15 Sawa to naneep izi taan, sa mbeb ma ŋgar to ighaze ivot payou, you naneep ila nimam. Upas ghou ila koiagŋa nimadi, ve upoon ghou pa yes to tighamgham lilin ghou.
PSA 31:16 You mbesooŋa tiom. Lolom poia payou, ve ugham poian ghou. Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen ugham mulin ghou pa pataŋani tonene.
PSA 31:17 Yoova, you nataŋ roran ghom pa ulaaŋ. Upul koiagŋa titatan ghou malep. Pa vene, tigham ghou mayag. Utatan ndiran samsamia tonowen tapiridi, leso mayadi. Ve upiyaav di tizila ndug to mateeŋa, leso neneeŋadi.
PSA 31:18 Upoon avodi. Pasa, yes ndiran to kaarom. Tipapait taudi, ve tiveveleg tamtoghon deŋiadi, ve tipiyaav saveeŋ samsamia naol padi.
PSA 31:19 O Yoova, poia tiom, nene tiina le tiina kat. Yes to timatughez payom, ve titaghon ataam tiom, yom ughur ledi mbeb popoia naol tisasaŋan di. Yes to tinumeer ghom, ve tiyoŋyooŋ ilat tiom, yom pale ugham poian di ila ival tiina matadi.
PSA 31:20 Yom uŋgooz di tila digem. Tovenen koiadi to tikalkaal ataam pa tirab di timaat, irau tigham mbeb eta padi maau. Yom uŋgin di tineep pooi ila nimam samba. Tovenen saveeŋ samsamia to koiadi tipipiyaava padi, irau iwaghamun di maau.
PSA 31:21 You napait Yoova pa poia toni. Pasa, lolo ineep tuŋia inim tiou, ve igham ŋgar poia kat payou. Sawa to koiagŋa tiluvut ghou pa tigham malmal payou, ye iuul ghou.
PSA 31:22 Papazogi, you namatughez naghaze Yoova indiir ghou naghau pa mata wa. Eemoghon maau. You nataŋ rorani pa iuul ghou, ve ilooŋ taŋiiz tiou, ve igham mulin ghou pa pataŋani tiou.
PSA 31:23 Yam tamtoghon to Yoova to lolomim ineep tuŋia ila toni ve ataghon ataam toni, aghur lolomim pani kat. Yes to titaghon aliŋa, ye pale iŋgin di tineep pooi. Eemoghon yes to tipapait taudi ve tivelegi, ye pale ighur atia padi, ve iyat katin ŋgar todi tonowen.
PSA 31:24 Tovenen yam to anumeer Yoova ve aghurghur matamim pani, amatughez malep. Apariaaŋ taumim, ve ayoon ariaŋa!
PSA 32:1 Tamtoghon to ighaze izoor Maaron aliŋa ve iyel pa ataam toni, ighaze Maaron ireu sosor toni ilale, ye pale tini iza pa poia to Maaron to iza toni.
PSA 32:2 Onoon kat, tamtoghon to ighaze ŋgar to kaarom eta ineep ila lolo maau, ve Yoova ighita ighaze ye le sosor eta maau, ye pale tini iza pa poia to Maaron to iza toni.
PSA 32:3 Sawa to naŋgooz sosor tiou, tuag tisob tiyabyab le tapirig isob. Ve nayakyak irau mboŋ ve ndag.
PSA 32:4 O Yoova, onoon kat, sawa tonenen, nayamaan katin nimam irau mboŋ ve ndag. Tauto igham tapirig isob kat nanimale ya to ndag ighaaz le imaak.
PSA 32:5 Naneep le maau, ghoro navotia sosor tiou payom. Ŋgar tiou samia, naŋgooza muul maau. Sawa tonenen, you naghaze: “Ŋgar tiou to zoraaŋ Yoova aliŋa, you pale navotia ila toni.” Tovenen navotia sosor tiou payom, ve ureua ilale.
PSA 32:6 Tovenen tamtoghon tisob to lolodi ineep tuŋia ilat tiom, ve titaghon ataam tiom, ighaze pataŋani eta igham di, yes irau tisuŋ payom. Ighaze pataŋani tiina kat ivot padi inimale yawaaŋa to ivot toman tapiri, yom pale uul di, leso pataŋani itatan di sob.
PSA 32:7 Maaron, yom unum inag to yoŋgaaŋ. Yom upoon ghou pa pataŋani, ve ugham mulin ghou. Tauto ival tiina to tiluvut ghou ne, timbou ve tipait izam toman aliŋadi tiina.
PSA 32:8 Ve Yoova isaav payou ighaze: “You pale napaghazoŋan ŋgar tiom, ve napatooŋ ghom pa ataam to naghaze utaghoni. You pale matag payom, ve nauul ghom pa ŋgar poia.
PSA 32:9 Tovenen ugham ŋgar pooi. Dabam ariaŋa inimale hos ma esele malep. Yes ledi ŋgar maau. Tauto tamtoghon tighurghur ain suruvu toman waar ila avodi, leso tipasaluŋgan di pa laghooŋ, ve titaghon ŋgar todi.”
PSA 32:10 Ndiran samsamia, pataŋani naol pale igham di. Ve yes to tinumeer Yoova, ye pale lolo ineep tuŋia ila todi, ve tineep ila poia toni lolo.
PSA 32:11 Yam ndiran to ataghon ŋgar deŋia, lolomim poia, ve tinimim iza pa poia to Yoova. Yam to ŋgar poia ineep ariaŋa ila lolomim, asob lolomim poia pa Yoova ve alool ve apaiti!
PSA 33:1 Yam to ataghon ŋgar deŋia, lolomim poia pa Yoova, ve alool ve apaiti. Yam to aghamgham ŋgar poia, apait Yoova iza, ghoro deŋia.
PSA 33:2 Apambar ambam, ve arab gita, ve apakur Yoova. Arab mbeb naol, ve apaiti ila mbouŋ to popoia kat.
PSA 33:3 Ambou mbouŋ paghu pani, ve arab poian gita. Leso mbouŋ tiam paghuna. Ambou tiina, ve apaiti toman lolomim poia!
PSA 33:4 Pasa saveeŋ to Yoova, nene onoon ve deŋia moghon. Uraat naol to ighamgham di, nene ipatooŋa ighaze ye itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 33:5 Ye lolo pa ŋgar deŋia ve ŋgar to gharatooŋ pataŋani to tamtoghon le deŋia. Ve lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di. Ŋgar tonene, ye ipatooŋa irau taan isob.
PSA 33:6 Muuŋ, saveeŋ to Yoova moghon, tauto mbeb to sambam paroŋania tisob tivot. Avo isaav, ve ndag, kaiyo, ve pitum tisob tivot ila sambam paroŋania.
PSA 33:7 Ye igham te ila ilupi ila dige ee moghon. Mazovan to muuŋ kat itatab taan, ye ighur poiani ila ina.
PSA 33:8 Yam to aneep irau taan, amatughez pa Yoova ve ataghon ŋgar toni. Yam ndug ndug, aroron pani, ve apakuri.
PSA 33:9 Pasa, ye isaav moghon, ve sambam ve taan tivot titaghon tau aliŋa. Ye isaav ariaŋa, ve mbeb tisob tivot ve tineep tuŋia ila inadi.
PSA 33:10 Ndug ndug matadi iŋgal ŋgar naol tighaze tigham di. Eemoghon Yoova iponpoon ataam padi. Tauto ŋgar todi tonowen inim mbeb sorok, ve le anoŋa maau.
PSA 33:11 Eemoghon Yoova, ighaze mata iŋgal ŋgar eta, nene pale ŋgar tonenen ineep tovene irau sawa isob. Sa ŋgar to ighaze lolo ighur pani, nene pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 33:12 Yes Israela Maaron todi, nene Yoova. Tauto tinidi iza pa poia toni to izaza todi. Ye tau isia di, ve igham di tinim le kat.
PSA 33:13 Yoova ineep izi sambam, ve mata izizi pa ival tiina to taan.
PSA 33:14 Ye ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ve ighita tamtoghon tisob to tineep izi taan.
PSA 33:15 Ye to ighurghur ŋgar ila tamtoghon eŋaeŋa lolodi. Ve ŋgar naol to tamtoghon tighamgham di, ye iwatag di tisob.
PSA 33:16 Ighaze kinik eta le ndaaba katindi, irau ndaaba tonenen eŋgendi tilib pa malmal maau. Ndaaba ariaŋadi paam. Irau taudi tapiridi, ve tilib pa koiadi maau.
PSA 33:17 Ve hos to ndaaba tilaan padi pa malmal, tovene paam. Ighaze tighur matadi padi pa tiuul di ve tilib pa koiadi, nene pale tighur matadi padi sorok. Onoon, hos tapiridi. Eemoghon irau tiuul di maau.
PSA 33:18 Onoon kat, yes to timatughez pa Yoova ve titaghon ŋgar toni, ye mata padi. Yes to tinumeer Yoova tighaze ye lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di, ye iŋgin di tineep pooi.
PSA 33:19 Ye iuluul di, ve igham mulin di pa pataŋani todi. Leso tineep pooi. Ve ighaze pitool tiina ivot, ye pale iuul di, ve igham adi aniiŋ ve tineep pooi.
PSA 33:20 Tovenen iit tanumeer Yoova, ve taghur mataad pani. Pasa, ye Ulaaŋa toit, ve inim sigeu pait.
PSA 33:21 Ye moghon, tauto lolood poia kat, ve tiniid iza. Ye patabuaŋ ve iza tiina. Tauto taghur ila toni ariaŋa.
PSA 33:22 Yoova, yei nighur matamai payom pa uul ghei. Ughur poia tiom iza tiei itaghon ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di.
PSA 34:1 You pale napait Yoova pa poia toni irau sawa isob. Irau neneeŋag maau. Moghon moghon avog pale ipapaiti.
PSA 34:2 You lolog poia pa Yoova, ve napaiti pa ŋgar popoia to ye igham payou. Yes to tinumeer Yoova, ve timbadbaad pataŋani, irau tilooŋ aliŋag tonene. Leso lolodi poia paam.
PSA 34:3 Yam anim itiŋa talup ghiit, ve tapakur Yoova. Itiŋa tapait iza. Pasa, ye iza tiina le tiina kat.
PSA 34:4 Suŋuuŋ tiou iŋarua Yoova, ve ye ilooŋ ghou. Tauto igham mulin ghou pa mbeb tisob to namatughez padi ne.
PSA 34:5 Yes to tighur matadi pani pa iuul di, nene pale lolodi poia, ve tinidi iza. Ye pale iuul di. Irau tighur matadi pani sorok ve mayadi ne maau.
PSA 34:6 Muuŋ, pataŋani tiina igham ghou. Tovenen nataŋ roran Yoova pa ulaaŋ. Ve ye ilooŋ suŋuuŋ tiou, ve igham mulin ghou pa pataŋani tiou tisob.
PSA 34:7 Yes to timatughez pa Yoova ve titaghon ŋgar toni, aŋela toni inepneep toman di, ve iŋginŋgin di. Ye ighamgham mulin di pa pataŋani todi.
PSA 34:8 Yoova, ye poia kat. Taumim atoova ve aghita. Yes to tinumeera ve tiyoŋyooŋ ila toni, poia toni izaza todi le lolodi poia kat.
PSA 34:9 Yam tamtoghon patabuaŋa to Yoova, amatughez pani ve ataghon ŋgar toni. Pasa, yes to tighamgham tovene, irau timbool pa mbeb eta maau.
PSA 34:10 Laion papaghu, tapiridi tintina. Eemoghon sawa pida, adi aniiŋ maau ve pitool di. Ve yes to tizuaria di pa Yoova, nene irau timbool pa mbeb poia eta maau.
PSA 34:11 Ndinatug, anim alooŋ saveeŋ tiou tonene. You naghaze napatooŋ gham pa ataam to amatughez pa Yoova ve ataghon ŋgar toni.
PSA 34:12 Vena, yom ughaze uneep pooi, ve uneep mala izi taan toman lolom poia?
PSA 34:13 Ighaze tovene, ghoro uŋgin poian avom. Saveeŋ samia, ma kaarom eta ivot ila avom malep.
PSA 34:14 Ve upul murim pa ŋgar samia, ve ugham ŋgar poia moghon. Uzuaria ghom pa taghoniiŋ ŋgar luuma, ve ukaal ataam pa yamŋa tamtoghon alup gham ve aneep pooi.
PSA 34:15 Tamtoghon deŋiadi, Yoova mata padi, ve ighurghur taliŋa pa taŋiiz todi.
PSA 34:16 Eemoghon ndiran samsamia, ye ighurghur koi padi. Pale ipasob di pa taan le tisob kat. Muri pale tamtoghon matadi iŋgal di muul maau.
PSA 34:17 Sawa to tamtoghon deŋiadi titaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ye iloŋlooŋ di, ve ighamgham mulin di pa pataŋani todi tisob.
PSA 34:18 Yes to pataŋani igham di le lolodi isami kat, Yoova ineep igharau di. Tamtoghon to ighaze pataŋani itatani le tapiri isob, nene pale Yoova iuuli.
PSA 34:19 Onoon, tamtoghon deŋiadi, pataŋani naol ivotvot padi. Eemoghon Yoova pale igham mulin di pa pataŋani todi to naol.
PSA 34:20 Pale iŋgin poian di kat. Irau tuadi eta ipol maau.
PSA 34:21 Eemoghon yes to tizorzoor Yoova aliŋa, ŋgar todi samsamia pale imuul pa taudi, ve irab di timaat. Yes to tighurghur koi pa tamtoghon deŋiadi, nene pale Yoova ighur atia padi, leso iyat ŋgar todi tonowen.
PSA 34:22 Yoova ighamgham mulin mbesooŋa toni pa pataŋani todi, leso tineep pooi. Yes to tinumeera ve tiyoŋyooŋ ila toni, ye irau ighur atia padi maau.
PSA 35:1 O Yoova, uul ghou ve utatan koiagŋa to aazne yeiŋa niwazoran ghei ve tiŋoŋooŋ payou ne. Yes to tighaze tigham malmal payou, uvool tiou ve uparab toman di.
PSA 35:2 Undud ghom pa mburuguuŋ tiom to malmal, ve ukis sigeu tiom, ve umundig unum uul ghou.
PSA 35:3 Upas iiz ve ndaab tiom, ve upoon ghou pa yes to tigham lilin ghou. You naghaze nalooŋ ghom usaav payou ughaze: “You Volaaŋa tiom. You pale nauul ghom.”
PSA 35:4 Yoova, yes to tighaze tirab ghou namaat, utatan tapiridi, ve ugham di mayadi ve tighau tila. Yes to tikaal ataam pa tiwaghamun ghou, ugham ŋgar todi iwaghamgham, ve timuul tila toman mayadi.
PSA 35:5 Yoova, naghaze aŋela tiom inaan di ve tighau tila, inimale yaghur iviviir ghavuur.
PSA 35:6 Aŋela tiom igham taghon di, ve tilaan ila ndoroom lolo taghon ataam to kirikirikia, ghoro poia.
PSA 35:7 Pasa, you nagham sosor eta padi maau. Eemoghon yes tiraar malum tighaze tisavag ghou. Ve titai saambu to izila kat, leso natap nazila.
PSA 35:8 Yoova, ukarmotin di pa pataŋani tiina eta. Ugham di tiŋgud malum to tiraara payou ne. Ve ugham di titaptap tizila saambu to titaii payou. Leso tigham samia!
PSA 35:9 Yoova, ighaze ugham tovene, nene pale lolog poia kat payom, ve tinig iza pa ulaaŋ to ugham payou.
PSA 35:10 You pale napakur izam toman lolog, ve naghaze: “Yoova, sei to inimale yom? Eta maau! Pasa, yes to tapiridi maau, yom ugham mulin di ila yes to tapiridi tintina ne nimadi. Yes mbolaaŋa ve yes to tineep ila pataŋani lolo, yom pale uvool todi, ve ugham mulin di ila yes yubyubŋa nimadi.”
PSA 35:11 Tamtoghon naol timundig ve tiŋgal saveeŋ kaarom payou tighaze tiwaghamun ghou. Eemoghon saveeŋ ŋgaliiŋ to tinoknok ghasoniiŋ ghou pani, you nakankaan pani.
PSA 35:12 You nagham ŋgar poia padi. Eemoghon yes tipamuul ŋgar samia payou. Tauto lolog ipataŋan kat.
PSA 35:13 Eemoghon sawa to yes timorooŋ le tisami, lolog ipataŋan padi, ve nagharaat taug maau. Ve naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ, ve naghur di tila suŋuuŋ tiou. Eemoghon suŋuuŋ tiou tonene, yom ugham anoŋa ivot maau. Tauto lolog ipataŋan kat, ve nataŋ padi inimale nditag, ma toŋvetaz tiou kat. Ve nalaagh matag iza maau. Natudtud ve nataŋtaŋ nanimale ŋgeu to lolo ipataŋan pa tiina imaat.
PSA 35:15 Eemoghon sawa to pataŋani igham ghou ve naneep sami, yes lolodi poia, ve tilup di pa tiwaghamun ghou. Yes to tighaze tigham malmal payou ne, you nawatag di maau. Nakankaan pa ŋgar todi. Yes tinoknok ŋgaliiŋ saveeŋ payou.
PSA 35:16 Ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol payou. Atedi yabyab payou kat, ve tiŋaaŋ mareer tighaze le tiwaghamun ghou.
PSA 35:17 Yoova, pughu vena to umbabatut di, ve tighamgham ŋgar tovene payou? Pale ŋeez o uul ghou? Yes tinimale laion to tisasaŋan pa tisaas ghou. Tovenen ugham mulin ghou ila nimadi, leso naneep pooi.
PSA 35:18 Ighaze uul ghou, sawa to tamtoghon tiom tilup di pa suŋuuŋ, you pale nala toman di, ve napait ghom toman lolog poia. Pale napait varum ila ival tiina tonowen naghodi.
PSA 35:19 Koiagŋa, muuŋ yeiŋa lupuuŋ tiei ee moghon. Eemoghon aazne, tighur koi payou sorok. Tovenen uul ghou lak! Pa vene, tilib payou ve tipakur di. Yes tighan matadi payou, ve tighaze: “Aa, ŋgeu to iwaghamgham wa!” O Yoova, ŋgar tovene ivot malep!
PSA 35:20 Yes tisavia saveeŋ luuma eta pa tilup tamtoghon ve tineep pooi ne maau. Tiŋgalŋgal saveeŋ naol pa tamtoghon to orodi maate to tineep izi taan tonene.
PSA 35:21 Ve aliŋadi izaza sorok, ve tisavsaav ila matag tighaze: “Aa, ghara nighita ghom!”
PSA 35:22 Yoova, ŋgar todi samsamia to naol ne, yom ughita di wa. Neneeŋam padi malep! Tiina tiou, uneep saguan payou malep.
PSA 35:23 Maaron, yom Tiina tiou. Umundig ve uvool tiou. Uyoon payou, ve utatan di.
PSA 35:24 Yoova, Maaron tiou, ŋgar tiom deŋia moghon. Tovenen uyoon payou, ve upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze you leg sosor eta maau. Uul ghou. Pa vene, koiagŋa tipakur di pa pataŋani to igham ghou ne.
PSA 35:25 Ghoro lolodi poia, ve tisaav tighaze: “Aa, isob! Ŋgar to taghaze tagham pani, tauto ivot pani ve isami wa!”
PSA 35:26 Yoova, yes to tipakur di pa pataŋani to igham ghou ne, ugham di tiwaghamgham, ve tighau tila toman mayadi. Yes to tipapait taudi ve tiveleg ghou, upamayaŋin di le mayadi kat.
PSA 35:27 Eemoghon yes to tighaze yom uul ghou ve upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze you leg sosor eta maau, yes pale lolodi poia ve tinidi iza, ve tilool ve tipait izam. Ve tisavsaav tighaze: “Yoova iza tiina kat! Ighaze mbesooŋa toni ineep pooi, pale ye paam lolo poia.”
PSA 35:28 Tovenen mboŋmaagh ila le rabrab izi, avog pale ivotia ŋgar deŋia to yom ughamghami, ve napait ghom.
PSA 36:1 Ŋgar to zoraaŋ Maaron aliŋa to ineep ila ndiran samsamia lolodi, nene isavsaav padi, ve ighamgham pooz padi. Tauto matadi iŋgal Maaron maau, ve timatughez pani maau.
PSA 36:2 Sosor todi tonowen, ighamun ŋgar todi. Tauto tipapakur taudi, ve matadi iŋgal sorok tighaze Maaron ighita sosor todi maau, ve irau ighur atia padi maau.
PSA 36:3 Saveeŋ kaarom ve saveeŋ samsamia moghon to ivotvot ila avodi. Ŋgar to iuul ghiit pa taneep pooi, nene tipuli wa. Tauto tigham ŋgar poia eta maau.
PSA 36:4 Ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Tighaze le tigham ŋgar samia moghon. Mboŋ to naol ne, tighengheen ila moogh todi, ve matadi iŋgalŋgal pa sa ŋgar samia to pale tighami. Ataam samia tonowen, lolodi pa tipuli maau.
PSA 36:5 Yoova, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ŋgar tiom tonanan, nene tiina le tiina kat. Izala le ikis sambam. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tiom paam. Izala le ikis tata.
PSA 36:6 Ŋgar tiom deŋia, nene inimale lolooz tintina. Ve ŋgar tiom to uŋgabiiz tamtoghon itaghon ŋgar deŋia ve ughur atia padi, nene paam, tiina kat inimale mazovan bibiliiŋa to izila le izila kat. Yoova, yom uŋgin tamtoghon ve mbeb naol naol to su ve paanu, ve uluul di, tauto tineep pooi.
PSA 36:7 Maaron, gabuam to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, nene mbeb tau. Tamtoghon tisob tiyooŋ ila nimam samba, inimale tatareek ndinatu tiyooŋ ila tinandi bage samba.
PSA 36:8 Rumai tiom, nene ivon pa mbeb popoia naol. Tovenen tamtoghon tighan le isooŋ di. Poia tiom izaza todi inimale ya tiina to irereer. Yom upaghun di pani, ve tiyamaana poia kat.
PSA 36:9 Yom to unum pughu pa mbeb tisob to tineep matadi iyaryaar. Ve ghazooŋa tiom isul ghei, tauto matamai ighazooŋ.
PSA 36:10 Yoova, lolom ineep tuŋia ila to yes to tiwatag ghom. Yes to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi, upatooŋ poia tiom padi, ve uul di itaghon ŋgar tiom deŋia.
PSA 36:11 Tovenen yes to tipapait taudi izadi ve tiveleg tamtoghon tiom, upul di titatan ghou malep. Ve upul ndiran samsamia tinaan ghou malep.
PSA 36:12 Aghita. Yes to tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia, tauto Maaron irab di titaptap tizizi, le patudi tiwaghengheen izala taan pogho. Irau timundig muul maau.
PSA 37:1 Ndiran samsamia to aazne tipapakur taudi, ugham ŋgar naol padi malep. Ve yes to tighamgham sosor, lolom igham pa mbeb todi malep.
PSA 37:2 Pale tineep ris, ve tisami tinimale kikiliiŋ to ndag ighaaza ve imalai. Pale tinimale mbeb raua to timalai ve titaptap tizi.
PSA 37:3 Unumeer Yoova, ve ugham ŋgar poia moghon. Leso mbeb eta iwaghamun ghom sob, ve uneep pooi izi taan to ye igham pa tamtoghon toni.
PSA 37:4 Tinim iza pa Yoova tau. Leso igham mbeb ivot payom itaghon yom lolom.
PSA 37:5 Sa ŋgar to yom ughaze ughami, unumeer Yoova, ve ughur taum ila nima. Ye pale iuul ghom, ve ipatooŋ ghom pa ataam to utaghoni.
PSA 37:6 Pale igham ŋgar tiom deŋia ineep ghazooŋa kat ila tamtoghon matadi, inimale ndag ŋguruba. Tovenen tamtoghon pale tighilaal ghom tighaze lem sosor eta maau, ve ŋgar tiom poia moghon.
PSA 37:7 Ighaze uraat to ndiran samsamia ilaan poia, ve tiyou ledi mbeb naol ila ataam samia, ugham ŋgar naol padi malep. Atem izi, ve usaŋan Yoova. Ye tau pale ighur atia padi.
PSA 37:8 Tovenen atem yabyab ve ugham ŋgar naol malep. Uyai ghom ve utatan atem. Pa vene, atem yabyab, ve ugham sosor.
PSA 37:9 Pasa, Yoova pale ipasob ndiran samsamia ve tilaledi. Eemoghon tamtoghon to tinumeer Yoova ve tighur matadi pani, yes pale tineep pooi ila taan to ye igham pa tamtoghon toni.
PSA 37:10 Mala maau pale ndiran samsamia tisob tilaledi. Ighaze ukaal naghodi, nene pale irau ughita di muul maau.
PSA 37:11 Eemoghon yes to titatan taudi ve tinumeer Yoova, yes pale tineep pooi ila taan to ye igham pa tamtoghon toni. Pale igham di tineep poia kat toman tinidi iza.
PSA 37:12 Ndiran samsamia tilup di, ve tikaal ataam pa tiwaghamun tamtoghon deŋiadi. Atedi yabyab kat, ve tiŋaaŋ mareer ila padi.
PSA 37:13 Eemoghon Yoova iŋiŋ padi. Pasa, ye iwatag: Mala maau pale sawa todi ivot ve tilaledi.
PSA 37:14 Ndiran samsamia tipas buza todi tighaze timbut yes mbolaaŋa to tirau mbeb eta maau. Ve tindaad pane todi pa tivaneg di. Tighaze tirab yes to titaghon ataam deŋia.
PSA 37:15 Eemoghon Yoova pale ipamuul buza todi imuul pa taudi. Ve pane todi pale ipolpol.
PSA 37:16 Ighaze tamtoghon deŋia eta le mbeb rismoghon, nene iraua. Nepooŋ toni pale poia le ilib pa ndiran samsamia naol to ledi mbeb katindi.
PSA 37:17 Pasa, Yoova pale ipasob ndiran samsamia tapiridi. Eemoghon ye ipapalot tamtoghon deŋiadi, ve iŋgin di tineep pooi.
PSA 37:18 Yes to ledi sosor eta ila Maaron mata maau, Yoova iwatag nepooŋadi, ve mata padi. Ve mbeb popoia to ye igham di tinim ledi, nene pale tineep todi itaghoni taghoni gha ila.
PSA 37:19 Sawa to ighaze pataŋani ivot, yes pale tineep pooi. Ighaze pitool ivot, nene pale tiraua kat pa aniiŋ.
PSA 37:20 Eemoghon ndiran samsamia pale tisob tilaledi. Yoova koia pale timatmaat tinimale kananaŋ ruŋgu to timalai ve kurukia tizi. Pale tisob tinimale yab mbuasa to iza ve imbiriis.
PSA 37:21 Ndiran samsamia tighamgham bun, ve tiyatyat di maau. Eemoghon tamtoghon deŋiadi, yes tireirei mbeb todi pa yes mbolaaŋa.
PSA 37:22 Yes to poia to Yoova izaza todi, pale tineep pooi ila taan to ye igham pa tamtoghon toni. Eemoghon yes to mbalmbali toni inepneep todi, ye pale ipasob di ve tilaledi.
PSA 37:23 Yes to titaghon ataam to Yoova, tighami lolo poia kat. Ve ye pale ipatooŋ di pa ataam, ve ipalot di pa laghooŋ todi.
PSA 37:24 Tamtoghon tovene, ighaze aghe ilot pa mbeb eta, nene irau itap maau. Pasa, Yoova ikiskis nima ve ipapaloti.
PSA 37:25 Sawa to pain ghou, ve inim aazne nanim olman waat, you naghita Yoova ipul muri pa tamtoghon deŋiadi pa eta sone. Ve naghita todi eta natu pitoola ve isuŋsuŋ tamtoghon pa a aniiŋ sone.
PSA 37:26 Tamtoghon deŋiadi matadi reiŋ mbeb, ve tiyokyok pa tamtoghon tigham bun ila todi. Ve ndinatudi paam, tinim ataam pa poia to Yoova iza to tamtoghon.
PSA 37:27 Upul murim pa ŋgar samia, ve ugham ŋgar poia moghon. Leso uneep pooi ila taan to Yoova igham payom itaghoni taghoni gha ila.
PSA 37:28 Pasa, Yoova lolo pa ŋgar deŋia. Tovenen tamtoghon toni to lolodi ineep tuŋia ila toni ve titaghon ataam toni, ye irau ipul muri padi maau. Pale iŋgin poian di itaghoni taghoni gha ila. Eemoghon ndiran samsamia ndinatudi, ye pale ipasob di ve tilaledi.
PSA 37:29 Ndiran deŋiadi pale tigham taan to Yoova igham pa tamtoghon toni, ve tineep pooi tonowe irau sawa isob.
PSA 37:30 Saveeŋ to ivotvot ila tamtoghon deŋiadi avodi, nene ŋgar poia ineep ila. Yes tisasavia ŋgar deŋia moghon.
PSA 37:31 Tutuuŋ to Maaron todi, ineep ariaŋa ila lolodi ve ŋgar todi. Tauto irau titap maau.
PSA 37:32 Ndiran samsamia tighamgham lilin tamtoghon deŋiadi. Tizuaria di tighaze le tirab di timaat.
PSA 37:33 Eemoghon Yoova ivolvool to tamtoghon toni. Irau ipul di tineep ila koiadi nimadi ne maau. Ve ighaze tamtoghon tipayoon di pa savsaveeŋ, nene pale Yoova tau iyoon ila muridi, ve ipaghazoŋan di ighaze ledi sosor maau.
PSA 37:34 Tovenen atem izi, ughur matam pa Yoova, ve utaghon katin ataam toni. Leso ipait ghom, ve izam pa taan to ye igham pa tamtoghon toni. Ve yom pale ughita Yoova iwaghamun ndiran samsamia ve tilaledi.
PSA 37:35 Muuŋ, you nawatag ŋgeu samia eez. Sawa naol, ye ipamatughezan tamtoghon, ve itatan di le tineep sami. Ŋgeu tonowen tapiri tiina kat. Ye inimale ai mendepur tiina to Lebanon. Eemoghon muri, nalaagh izi ndug toni, ve naghita ŋgeu tonowen ineep muul maau. Nakaal nagho le maau. Ila vena?
PSA 37:37 Matam ila pa yes to ledi sosor maau, ve ugham ŋgar pa yes to ŋgar todi popoia moghon, ve ughita sa ŋgar to ivotvot padi. Ŋgeu oro maate to ilup tamtoghon tinim ee moghon ve iuluul di pa tineep pooi, yesŋa papaghu toni pale tineep pooi itaghoni taghoni gha ila.
PSA 37:38 Eemoghon yes to zoraaŋ Maaron aliŋa, Yoova pale irab di tisob timatmaat. Ve papaghu todi paam, ye pale ipasob di le tisob.
PSA 37:39 Yoova, ye Volaaŋa to tamtoghon deŋiadi. Ighaze pataŋani ivot padi, ye pale inim inadi to yoŋgaaŋ.
PSA 37:40 Ye iuluul di, ve ipaspas di tivot pa pataŋani todi. Ye ighamgham mulin di ila ndiran samsamia nimadi, ve tineep pooi. Pasa, yes tiŋarua tila, leso tiyooŋ ila toni.
PSA 38:1 O Yoova, uyaan ghou toman atem yabyab malep. Ve ighaze upasaluŋgan ghou, uŋgal matag malep.
PSA 38:2 Yom uvaneg ghou pa pane tiom natu, ve nimam itatan katin ghou.
PSA 38:3 Atem yabyab payou kat. Tauto tinig isob isami wa. Anoŋag, babaŋa eta ineep pooi maau. Sosor tiou, tauto tuag tisob tiyabyab ve nasami.
PSA 38:4 Pataŋani to sosor tiou itatan ghou kat inimale dibom tintina tipolpol izala poghog. Tauto igham pataŋani tiina payou le irau nambaada maau.
PSA 38:5 You nagham ŋgar to yes borouŋa ve nazoor aliŋam. Tauto aazne, mbotmboot toman nanag to vuzi samia ne igham ghou.
PSA 38:6 Yabyabuuŋ tiina igham ghou, ve natudtud ve nayakyak. Tovenen mboŋmaagh ila le rabrab izi, lolog ipataŋan ve nataŋtaŋ.
PSA 38:7 Tinig ituntun kat, ve anoŋag isob isami wa. Anoŋag, babaŋa eta ineep pooi maau.
PSA 38:8 Moroghooŋ tonene igham katin ghou le tapirig isob kat. Tovenen lolog ipataŋan ve nayakyak.
PSA 38:9 Yoova, yom uwatag: You naghaze uul ghou leso tinig poia. You lolog ipataŋan ve nataŋtaŋ. Mbeb tonene iyooŋ payom maau.
PSA 38:10 Aazne, ateg imbumbu ve tapirig isob. Tovenen naghog poia muul maau.
PSA 38:11 Nditag ve yes to ruum todi tigharau ghou ne, tighita moroghooŋ tiou tonene, le tineep saguan payou. Tigharau ghou muul maau. Ve siŋ tiou tovene paam. Tinim tiŋgig ghou rita maau.
PSA 38:12 Koiagŋa to tizuaria di tighaze tirab ghou namaat, tighur liis katindi payou. Mboŋmaagh ila le rabrab izi, yes tisavsaav pa ataam to tiwaghamun ghou. Lolodi ighurghur pa ataam yoŋgaaŋ pa tiwaghamun ghou.
PSA 38:13 Eemoghon matag ila pa saveeŋ todi tonowen maau. Neneeŋag moghon nanimale tamtoghon to avo maau ve taliŋa ipam, ve irau isavsaav maau, ve ilooŋ saveeŋ maau.
PSA 38:14 Onoon kat, you nanimale tamtoghon to taliŋa ipam ve ilooŋ saveeŋ maau, ve irau ipamuul saveeŋ eta maau.
PSA 38:15 O Yoova, Maaron tiou, you naghur matag payom ve nasaŋan ghom. You nanumeer ghom naghaze yom pale ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene ve uul ghou.
PSA 38:16 Maaron, upul pataŋani tonene ilib payou malep. Pa vene, natap, ve koiagŋa tinidi iza, ve tipakur di tighaze tilib payou.
PSA 38:17 Ughita. Yabyabuuŋ tonene ipul ghou rita maau. Moroghooŋ tonene irab matin tapirig le naghaze natap.
PSA 38:18 Onoon, you nazoor aliŋam. Tauto aazne, lolog ipataŋan, ve navotia sosor tiou payom.
PSA 38:19 Koiagŋa, ival kat, ve tapiridi tintina. Ŋgar to tigham payou ne, deŋia maau. Pasa, you nagham sosor eta padi maau. Yes tighur koi payou sorok.
PSA 38:20 Ŋgar popoia to muuŋ naghamgham padi, aazne tipamuula pa ŋgar samia. Yes tighurghur koi payou pasa, you nazuaria ghou pa ŋgar poia moghon.
PSA 38:21 O Yoova, upul murim payou malep. Maaron tiou, uneep saguan payou malep.
PSA 38:22 Yoova, yom to Volaaŋa tiou. Unum rikia, ve uul ghou!
PSA 39:1 You nasaav pa taug naghaze: “You pale naŋgin poian taug. Leso avog isosor sob. Ighaze naneep toman ndiran samsamia, you pale naŋgin poian avog.
PSA 39:2 Tovenen napoon avog, ve nasavia saveeŋ eta maau. Natatan taug, ve neneeŋag moghon. Eemoghon nagham ŋgar naol ila ila le lolog ipazaagh ghou naghaze nasaav.
PSA 39:3 Pasa, nagham ŋgar naol kat, le tiou imoz ghou. Tauto irau neneeŋag muul maau, ve naghason Maaron naghaze:
PSA 39:4 “Yoova, upaghazoŋan ghou. Ndaman tiou piiz to inepneep sone? Pale ŋeez o namaat ve nasob pa taan? Uul ghou leso naghilaal naghaze: Mala maau pale nepooŋ tiou to taan isob.
PSA 39:5 Yom ughur leg sawa tuku moghon pa naneep izi taan. Sawa to nepooŋ tiou izi taan, nene inimale mbeb sorok ila matam. Onoon kat, tamtoghon tisob to taan nepooŋadi, nene inimale yaghuraad to ivot ila avood. Tineep ris ve tisob. Irau taghita di muul maau.
PSA 39:6 Tamtoghon tilaghlaagh pa uraat naol. Eemoghon nepooŋadi, nene tuku inimale ai yavyaava to ighaze ndag izila, nene taghita muul maau. Matadi inim naol, ve tilala tinimnim pa uraat tighaze tindou ledi mbeb katindi. Eemoghon tirab taudi sorok. Pasa, tikankaan pa sei to pale iyou mbeb todi tonowen.
PSA 39:7 Yoova, sa mbeb to pale naghur matag pani pa iuul ghou? Mbeb eta maau. You naghur matag payom moghon.
PSA 39:8 You nazoor aliŋam ve nagham sosor. Upul sosor tiou isob, ve ugham mulin ghou pa pataŋani to sosor tiou. Pa vene, yes kankanooŋa to tiwatag ghom maau ne, tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payou.
PSA 39:9 Aazne, you neneeŋag moghon. Irau saveeŋ eta ivot ila avog maau. Pasa, yom taum to ugham pataŋani tonene ivot payou.
PSA 39:10 Maaron, uŋgal matag iraua! Nimam ighanghan ghou le tapirig isob wa.
PSA 39:11 Ighaze tamtoghon tigham ŋgar samia, yom uyaan di, ve ulos di pa upasaluŋgan di. Ve mbeb todi popoia to lolodi pani kat, yom uwaghamun di inimale up iwaghamun uli. Nene inimale you nasavia ila wa. Yei tamtoghon to taan ninim mbeb sorok. Nineep rismoghon ve nisob, ninimale yaghuramai to ivotvot ila avomai.
PSA 39:12 Yoova, upoon taliŋam pa taŋiiz tiou malep. Ughur taliŋam payou, ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou. Pasa, sawa tiou to naneep izi taan, nene mala maau. Sawa tuku to naneep izi taan tonene, you naneep nanim loom payom, nanimale nditimbug tisob.
PSA 39:13 Lolom isamin ghou ve upul ghou. Uŋgal matag iraua. Leso sawa tuku to naneep izi taan, naneep toman lolog poia, ghoro namaat ve nasob pa taan.”
PSA 40:1 Sawa to pataŋani igham ghou, ateg izi ve nasaŋan Yoova. Ve ye ighur taliŋa pa taŋiiz tiou, ve iuul ghou.
PSA 40:2 Muuŋ, nepooŋ tiou inimale you naneep izila saambu to yes mateeŋa. Eemoghon Yoova indae ghou naza. Agheg putukia ila karoos tiina, ve naghaze pale nandal nazila. Eemoghon ye ipas ghou naza, ve ighur ghou nayoon ila taan ariaŋa.
PSA 40:3 Ve ipamundigin ghou ve nambou mbouŋ paghu. Nene mbouŋ to tapait Maaron toit iza. Ŋgar to Yoova igham payou, pale igham ival tiina tighilaal. Tovenen yes pale timatughez, ve tighur ila toni.
PSA 40:4 Tamtoghon to ighaze inumeer Yoova, nene pale tini iza, ve poia to Yoova iza toni. Tamtoghon tovene, ye ilup toman yes to tipait taudi izadi ne maau. Ve yes to tipul ataam to Maaron, ve timbesmbees pa maaron kaaromŋa, ye ineep saguan padi.
PSA 40:5 Yoova, yom Maaron tiou. Eta irau ghom maau. Pasa, yom ughamgham uraat gharatooŋadi naol pa uul ghei. Uraat tonanan, ite kat. Ve lolom ighur pa ŋgar popoia naol to ughaze ugham payei. Ighaze natoova pa nanin di tisob ve nasavia di, nene pale naraua maau.
PSA 40:6 Ŋgar to rabuuŋ mbeb inim watooŋrau payom, toman ŋgar to nigham aniiŋ payom pa nipait ghom, nene yom lolom pani maau. Ve ŋgar to ghuruuŋ mbeb izala artaal leso yab ighan suvuni, toman ŋgar to rabuuŋ mbeb pa rewaaŋ sosor to tamtoghon, nene paam, yom ughur matam pani maau. Yom ukaak taliŋag, leso nataghon aliŋam.
PSA 40:7 Tauto nasaav payom naghaze: “Maaron, taug nene. Nataghon saveeŋ to timbooda iŋarua ghou ila rau tiom, tauto nanim.”
PSA 40:8 Maaron tiou, ighaze nataghon katin lolom, nene igham lolog poia kat. Pasa, tutuuŋ to yom ugham payei, nene ineep ariaŋa ila lolog.
PSA 40:9 Yoova, yom uwatag: Ulaaŋ to ugham payei, you neneeŋag pani maau. Sawa to ival tiina tilup di pa suŋuuŋ, you nasasavia varum padi.
PSA 40:10 Onoon kat, ulaaŋ ve ŋgar deŋia to upatooŋa payou, you naŋgooza ineep to taug moghon maau. Ve gabuam to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, nene paam, naŋgooza pa tamtoghon tiom maau. Sawa to tilup di pa suŋuuŋ, you nasasavia gabuam tonenen padi. Ŋgar tiom to uluul tamtoghon itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom, nene navovotia padi.
PSA 40:11 Yoova, matam kisin sosor tiou malep. Lolom isamin ghou ve upul sosor tiou. Ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom, ve utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom, nene pale inim sigeu payou.
PSA 40:12 Ughita. Aazne, pataŋani naol tiluvut ghou. Irau nanin di maau. Ŋgar tiou samsamia atia, tauto iŋarua ghou. Tovenen naghita naghaze leg ataam eta muul maau. Sosor tiou, katindi kat. Tilib pa dabag raua. Tovenen namatughez, ve tapirig isob kat.
PSA 40:13 O Yoova, lolom isamin ghou, ve ugham mulin ghou pa pataŋani tonene! Unum rikia moghon ve uul ghou!
PSA 40:14 Yes to tikalkaal ataam pa tirab ghou namaat, utatan di, ve ugham ŋgar todi iwaghamgham, leso mayadi. Ve yes to tighita pataŋani tiou tonene ve tinidi iza pani ne paam. Upamuul di tila toman mayadi.
PSA 40:15 Ve yes to tisavsaav payou tighaze: “Aa, ughita wa? Ŋgar to nighaze ivot payom, tauto ivot wa!” Ndiran tovene, utatan di, ve ugham di tiwaghamgham. Leso mayadi pa ŋgar to tighami.
PSA 40:16 Eemoghon tamtoghon tisob to tizuaria di tighaze le tiwatag katin ghom, yes pale lolodi poia ve tinidi iza payom. Ve yes to lolodi pa ulaaŋ tiom, nene pale lolodi poia kat, ve moghon moghon tisavsaav tighaze: “Tapait Yoova. Pasa, ye iza tiina kat.”
PSA 40:17 Yoova, matam inim payou lak! Pasa, pataŋani tonene itatan ghou le tapirig isob. Narau mbeb eta muul maau. Yom moghon to irau uul ghou ve ugham mulin ghou. Maaron tiou, uzuar malep. Unum rikia moghon ve uul ghou!
PSA 41:1 Ighaze tamtoghon eta mata iŋgalŋgal yes mbolaaŋa ve iuluul di, nene pale poia to Yoova izaza toni ve tini iza. Ve ighaze pataŋani eta ivot pani, nene pale Yoova iuuli.
PSA 41:2 Yoova tau pale inim sigeu pani ve iŋgini. Leso imaat sob, ve ineep pooi. Pale ineep izi taan to Yoova igham pa tamtoghon toni, ve poia to Yoova izaza toni. Yoova irau ipuli ila koia nimadi ne maau.
PSA 41:3 Ve ighaze ye imorooŋ ve ighengheen, nene pale Yoova tau iŋgini, ve ipasob moroghooŋ toni.
PSA 41:4 You nasaav naghaze: “Yoova, you nagham sosor payom wa. Lolom isamin ghou ve upasob moroghooŋ tiou. Pasa, you mbesooŋa tiom.”
PSA 41:5 Koiagŋa tisasavia saveeŋ samsamia iŋarua ghou tighaze: “Ŋgeu tonowen, ŋeez o imaat? Leso iza isob, ve lolood imaagh pani?”
PSA 41:6 Ve sawa to tamtoghon tinim tiŋgig ghou, tisavia saveeŋ toman lolodi maau. Yes tinim pa tiŋgig ghou pa moroghooŋ tiou moghon. Ve sawa to timuul tila, tisasavia varug sorok irau ndug tighaze: “Paam imaat.”
PSA 41:7 Yes to tighur koi payou ne, tisob tighaze le nasami kat. Tovenen tikakamuun payou tighaze:
PSA 41:8 “Aa, ŋgeu tonowen, moroghooŋ samia kat ighami. Irau mata pakia ve imundig muul ne maau. Paam imaat.”
PSA 41:9 Ve itag ite to nanumeera kat naghaze yeru lupuuŋ tiei ee moghon, ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ, ye paam ipul muri payou, ve inim koiag.
PSA 41:10 Yoova, lolom isamin ghou ve uul ghou. Pasa, you mbesooŋa tiom. Upasob moroghooŋ tiou, ve ugham tinig poia muul. Leso nayat ŋgar samia to koiagŋa tigham payou.
PSA 41:11 Yoova, aazne you nawatag naghaze yom lolom poia payou. Pasa, koiagŋa titatan ghou maau. Tovenen irau aliŋadi iza sorok tighaze yes tilib payou ne maau.
PSA 41:12 You nataghon ŋgar deŋia moghon. Tauto upalot ghou ve nayoon ariaŋa. Ve yom pale ugham ghou naneep toman ghom itaghoni taghoni gha ila.
PSA 41:13 Tapait Yoova pa poia toni! Ye Maaron to iit Israela. Tapait iza to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon le onoon kat.
PSA 42:1 Maaron, you naghaze le naneep nagharau ghom, ghoro poia. Eemoghon aazne, naneep saguan payom. Tovenen naŋazuuv ghom nanimale ŋgai sagsag to muruni, ve ikalkaal a ya pa ghunuuŋ.
PSA 42:2 Yoova, yom Maaron to uneep matam iyaryaar. You lolog payom kat nanimale tamtoghon to murun matini, ve ikalkaal a ya pa ghunuuŋ. Pale ŋeez o nalat peria tiom muul, ve nayoon ila naghom ve nasuŋ payom?
PSA 42:3 Mboŋmaagh ila le rabrab izi, tamtoghon tinoknok velegiiŋ ghou tighaze: “Maaron tiom ineep sine?” Saveeŋ todi tonowen igham ghou nataŋtaŋ ve naghunghun matag suru irau mboŋ ve ndag.
PSA 42:4 You matag iŋgal imuul ila pa ŋgar to muuŋ naghamghami, tauto navotia lolog ila to Yoova. Sawa tonenen, you namuŋmuuŋ pa ival tiina, ve yeiŋa nizazala pa Maaron rumai toni, leso nilup ghei pa suŋuuŋ. Yei nimboumbou toman lolomai poia kat, ve nilolool ve nipapait Maaron iza pa poia toni.
PSA 42:5 Tauto naghason taug naghaze vena to aazne lolog isami? Lolog ipataŋan, ve nagham ŋgar naol pasa? You irau naghur ila to Maaron, ve naghur matag pani. Pasa, ye Maaron tiou ve Volaaŋa tiou. Tovenen you pale napaiti muul.
PSA 42:6 Onoon, aazne lolog ipataŋan kat, ve naŋazuuv ghom. Pasa, naneep nagharau ghom maau. You naneep izi ya Yordan daba to ineep izi lolooz Ermon dige to ila pa lolooz Mizar we. Eemoghon you pale matag iŋgal imuul ila pa ŋgar tiom.
PSA 42:7 Pataŋani to yom upuli ivot payou, nene itatan ghou kat. Nene inimale ya to ireer toman avolutu tiina, iyatovtova izala poghog ve imbeluut ghou. Ve inimale dibom tintina to mazovan tipolpol izala poghog.
PSA 42:8 Eemoghon ndag to naol ne, Yoova lolo ineep tuŋia inim tiou ve iuluul ghou. Tovenen mboŋ to naol, you namboumbou ve napaiti. Suŋuuŋ tiou iŋaŋarua Maaron. Pasa, ye to iŋgin nepooŋ tiou.
PSA 42:9 Maaron, ye Volaaŋa tiou ariaŋa. Ye iponpoon ghou inimale raŋ to izala kat. Tovenen naghasoni naghaze: “Pughu vena to lolom imaagh payou? Vena to upul koiagŋa titatan ghou, ve tigham ghou lolog isami?”
PSA 42:10 Moghon moghon koiagŋa tisasavia saveeŋ velegiiŋ payou. Ve tinoknok ghasoniiŋ ghou tighaze: “Maaron tiom ineep sine?” Saveeŋ todi tonowen iŋgalŋgal ghou inimale iiz.
PSA 42:11 Tauto naghason taug naghaze pughu vena to lolog isami? Lolog ipataŋan ve nagham ŋgar naol pasa? You irau naghur ila to Maaron ariaŋa ve naghur matag pani. Pasa, ye Maaron tiou ve Volaaŋa tiou. Tovenen you pale napaiti muul.
PSA 43:1 Maaron, yes to matadi iŋgal ghom maau, tighamgham pataŋani payou. Uyoon payou, ve upaghazoŋan ghou ila matadi ughaze you nagham sosor eta maau. Upas ghou ila ndiran kaaromŋa ve ndiran samsamia tonene nimadi.
PSA 43:2 Pasa, yom Maaron tiou, ve you nayooŋ ilat tiom. Pughu vena to upul murim payou? Vena to upul koiagŋa titatan ghou ve tigham ghou lolog isami?
PSA 43:3 Naghaze ugham ghazooŋa tiom isul ghou ve upaghazoŋan ghou pa saveeŋ tiom onoon. Pasa, mbeb ru tonowen pale tipatooŋ ataam payou, ve tigham pooz payou, leso nazala pa inam to nepooŋ to ineep izi lolooz tiom patabuaŋ daba.
PSA 43:4 Ghoro naŋarua artaal tiom, ve nayoon ila naghom ve napait ghom. Pasa, yom Maaron tiou, ve yom to ugham ghou lolog poia kat. Tovenen you pale narab gita, ve nambou pa napait izam. Pasa, yom Maaron tiou.
PSA 43:5 Tauto naghason taug muul naghaze pughu vena to aazne lolog isami? Lolog ipataŋan ve nagham ŋgar naol pasa? You irau naghur ila to Maaron ariaŋa ve naghur matag pani. Pasa, ye Maaron tiou ve Volaaŋa tiou. Tovenen you pale napaiti muul.
PSA 44:1 Maaron, muuŋ sawa to nditimbumai, yom ughamgham uraat tintina padi. Tauto tighamgham kamos pani inim inim, le aazne yei nilooŋa pa taumai taliŋamai paam.
PSA 44:2 Yes ndug ndug to muuŋ tineep izi taan tonene, ila taum tapirim, yom undiir di tighau tila, ve ugham nditimbumai tinim tineep izi taan tonene, ve inim ledi kat. Yom utatan yes Kanaana le tapiridi isob kat, ve ugham nditimbumai tineep pooi izi taan tonene.
PSA 44:3 Onoon, nditimbumai tigham malmal pa taan tonene. Eemoghon taudi tapiridi ve buza todi igham di tilib pa koiadi ne maau. Yom uneep toman di ve matam padi, ve upatooŋ tapirim pa koiadi ve uparab toman di. Tauto nditimbumai tilib padi, ve tigham taan todi inim ledi. Pasa, yom lolom padi kat.
PSA 44:4 Yoova, yom kinik tiou, ve Maaron tiou. Yom usaav ariaŋa ughaze yei Israela to siŋ to Yakop pale nilib pa koiamai.
PSA 44:5 Ila taum tapirim, yei nitatan koiamai. Yei nighur ilat tiom, ve suŋuuŋ tiei iŋarua ghom. Tauto uul ghei ve nirab di, ve nivazag di ila aghemai samba.
PSA 44:6 You nanumeer pane tiou maau. Ve buza tiou paam, nene irau igham mulin ghou maau.
PSA 44:7 Yom moghon to uluul ghei, ve ughamgham mulin ghei ila koiamai nimadi. Yom ugham di tiwaghamgham, ve mayadi a tighau tila.
PSA 44:8 Maaron, yom uluul ghei, tauto moghon moghon nipapait ghom, ve lolomai poia payom. Yei pale nipait izam itaghoni taghoni gha ila.
PSA 44:9 Eemoghon aazne, yom upul murim payei, ve unum toman ndaaba tiei muul maau. Ve upul koiamai tilib payei le mayamai kat.
PSA 44:10 Yom ugham ghei tapirimai maau. Tauto nipul malmal ve niwaghaughau, ve koiamai tiyou mbeb tiei tisob.
PSA 44:11 Yom ughur ghei nila nimadi ninimale sipsip to timbit di leso tirab di. Ve ureu ghei nimbiriis irau ndug ndug.
PSA 44:12 Yei tamtoghon tiom. Eemoghon aazne, ugholia ghei nila koiamai nimadi, ve ninim mbesooŋa padi. Ve ugham mbeb tiina eta ila nimadi maau. Yom ughur atiamai izi kat, inimale yei mbeb sorok.
PSA 44:13 Yes to tineep tigharau ghei, tighita ŋgar to ugham payei, le tiŋiŋ ve tigham ŋalalaŋ payei.
PSA 44:14 Yes ndug ndug to tiwatag ghom maau ne, tighita ghei ninimale mogheraaŋ. Ve tiŋiŋiŋ payei, ve tililiit dabadi.
PSA 44:15 Ndag to naol, mboŋmaagh ila le rabrab izi, tamtoghon tipamayaŋin ghou. Tovenen matag iza maau. Mayag ve natudtud moghon.
PSA 44:16 Pasa, tamtoghon tighita ŋgar to koiagŋa tiyati payou, ve tipipiyaav saveeŋ velegiiŋ ve saveeŋ mayaŋiiŋa naol payou.
PSA 44:17 You nagham ŋgar naol naghaze pughu vena to yom upul pataŋani naol tonene tivot payei? Pasa, yei lolomai imaagh payom maau. Ve saveeŋ to nimbua toman ghom, yei nireua maau.
PSA 44:18 Yei nipul murimai payom maau. Ve laghooŋ tiei, niyel pa ataam tiom maau.
PSA 44:19 Eemoghon yom uwaghamun ghei kat le ndug tiei ŋginiŋa inimale mbeb sagsagŋa inadi to nepooŋ. Nepooŋ tiei, nene inimale ndoroom tiina ikau ghei.
PSA 44:20 Maaron tiei, yom uwatag: Lolomai imaagh payom maau, ve nisuŋ pa maaron kaarom eta maau. Inimale nigham ŋgar tovene, tone yom uwatag. Pasa, ŋgar ŋgozaaŋ to tineep ila lolomai, eta iyooŋ payom maau.
PSA 44:22 Yei nimbesmbees pa yom moghon. Tauto mboŋmaagh ila le rabrab izi, koiamai tirabrab ghei nimatmaat. Tighita ghei ninimale sipsip to timbit di leso tirab di timaat.
PSA 44:23 Yoova, ugheen iraua! Umundig! Ugham ŋgar eta pa uul ghei lak! Pale upul murim payei tovene itaghoni taghoni gha ila?
PSA 44:24 Pughu vena to uŋgooz matam payei? Ughita. Koiamai titatan ghei le nisami wa. Pataŋani tiina to nimbadbaada ne, lolom imaagh pani malep!
PSA 44:25 Aazne, koiamai titatan ghei kat. Tovenen nitap nizi taan, ve nigheen izala ghavuur pogho.
PSA 44:26 Maaron, umundig! Unum uul ghei lak! Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen upas ghei nivot pa pataŋani tonene.
PSA 45:1 Lolog ipazaagh ghou pa saveeŋ popoia, tauto natoor mbouŋ tonene iŋarua kinik. Avog raurau pa toraaŋ mbouŋ, nanimale ŋgeu to nima poia pa bodeeŋ.
PSA 45:2 O kinik, yom paghunam kat ulib pa tamtoghon tisob. Ve saveeŋ popoia to ivotvot ila avom, nene igham poian tamtoghon. Tovenen poia to Maaron pale ineep toman ghom irau sawa isob.
PSA 45:3 Yom ariaŋam, ve uraua kat pa ghamuuŋ malmal. Izam tiina, ve upambood taum le paghunam kat. Ugham buza tiom, ve ugharaat ghom pa malmal.
PSA 45:4 Yom izam tiina kat. Uza hos tiom, ve ula uparab toman koiamŋa le ulib padi. Uparab ariaŋa pa saveeŋ onoon, ŋgar to tatatan tauud, ve ŋgar deŋia. Nimam waan pale igham uraat tintina. Leso koiamŋa tighita ve timatughez.
PSA 45:5 Kinik tiei, pane tiom ndinatu matadi kat. Tauto tiŋgal koiamŋa le tiyamaan katin di. Tovenen yes ndug ndug pale tinim ve titaptap tizi ila aghem samba.
PSA 45:6 Maaron, pooz tiom irau isob ne maau. Pale uneep ila inam to ghamuuŋ pooz itaghoni taghoni gha ila. Ŋgar deŋia to ughamgham pa tamtoghon, nene inim ghilalooŋ pa pooz tiom.
PSA 45:7 Pasa, yom lolom pa ŋgar deŋia, ve ughurghur koi pa ŋgar samia. Tovenen Maaron tiom ipakur ghom le ulib pa nditam pida, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala poghom pa ighur ghom unum kinik. Tauto igham ghom lolom poia le poia kat.
PSA 45:8 Nonogiiŋa tiom, tighur naunauŋ vuzi popoia naol ila. Ruum tiom, tipambooda pa mbeb popoia to tigharaat di pa mbeb ndoŋadi. Yes to rabuuŋ gita ve mbeb pida to aliŋadi popoia ne, tineep toman ghom ila ruum tiom lolo, ve mbouŋ todi igham ghom lolom poia kat.
PSA 45:9 Ndiliva to ledi izadi tinim tineep toman ghom ila ruum tiom paam. Ve todi pida, nene kinik ndinatudi liva. Liva paghu to iyoon ila pa nimam waan ve ughaze uvaii, ye garawaat tidi. Ye itiktiik tau pa mbeb popoia le paghuna kat. Mbeb tonowen, tigharaat di pa gol poia kat to inim pa taan suruvu to Opir.
PSA 45:10 Natug liva, yom ughaze uvai kinik. Tovenen ughur poian taliŋam, ve ulooŋ aliŋag tonene. Ugham ŋgar pa tamtoghon tiom ve siŋ tiom muul malep.
PSA 45:11 Yom paghunam kat. Pale usad kinik ate. Ye to inim tiina tiom. Tovenen yom irau ulooŋ aliŋa, ve uneep ila samba.
PSA 45:12 Tamtoghon to ndug Tiro pale tigham lem mbeb popoia katindi. Yes to mbaliiŋ taudi kat, pale tigham lem mbeb popoia naol. Leso matam iŋgal di ve lolom poia padi.
PSA 45:13 Garawaat tidi to ighaze ivai kinik, ineep ila ruum toni lolo. Ye paghuna le paghuna kat. Nonogiiŋa toni, tisaii pa teret to tigharaata pa gol.
PSA 45:14 Ye indudi pa nonogiiŋa to bodeeŋadi popoia, ve tighami ila to kinik. Ndita ndiliva papaghu titaghoni ve yesŋa tila.
PSA 45:15 Tamtoghon tinidi iza, ve tighereb di toman lolodi poia, ve tilooŋ tila ruum to kinik.
PSA 45:16 O kinik, yom pale lem ndinatum nditamoot katindi, leso tigham nditimbudi inadi. Ve yom pale ughur di pa tigham pooz pa ndug ndug.
PSA 45:17 Mbouŋ tiou tonene, tamtoghon pale timboui, ve matadi iŋgal izam itaghoni taghoni gha ila. Tovenen ndug ndug pale tipait izam irau sawa isob.
PSA 46:1 Maaron inim inaad ariaŋa to yoŋgaaŋ, ve ipapalot ghiit. Ighaze pataŋani eta ivot pait, ye pale ineep digeed ve iuul ghiit.
PSA 46:2 Tovenen irau tamatughez maau. Ighaze yoŋgyoog itok taan, ve lolooz tipolpol tizila te lolo,
PSA 46:3 ve te isami, ve dibom tipaparab ve tighelghel naari to lolooz pughu le lolooz tirur, nene poia. Irau tasaŋeeŋ maau.
PSA 46:4 Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne, ndug toni patabuaŋ, ye le ya to moghon moghon irereer. Ya tonowen igham tamtoghon to ndug toni tineep pooi toman tinidi iza.
PSA 46:5 Maaron inepneep ila ndug tonowen ve iŋginŋgini. Tovenen mbeb eta irau itok ndug tonowen maau. Ighaze pataŋani eta ivot padi, Maaron irau isaŋan le mboŋmaagh maau. Pale iuul di rikia moghon.
PSA 46:6 Ndug ndug, matughezaaŋ tiina igham di ve tisaŋeeŋ. Kinik to taan tapiridi isob, le ndug todi tiwaghamgham. Ve Maaron isaav aliŋa tiina inimale lalaav avolutu, le taan ituntun ve ireer inimale ya.
PSA 46:7 Yoova, ye Maaron ariaŋa ve iŋgin mbeb tisob. Ye ineep toman ghiit irau sawa isob. Maaron to Yakop inim inaad ariaŋa to yoŋgaaŋ.
PSA 46:8 Anim aghita uraat tintina to Yoova igham di. Uraat toni igham tamtoghon timatughez ve avodi ikaak.
PSA 46:9 Ye ipasob malmal irau taan dige to naol ne. Ve iŋgor polpolin pane ve iiz, ve isad sigeu to malmal, ve isuruuv di tizala yab.
PSA 46:10 Ye isaav pa tamtoghon ighaze: “Aparab iraua! Atemim izi, ve aghilaal ghou. You moghon to Maaron. Ndug ndug pale tipait ghou, ve izag inim tiina irau taan isob.”
PSA 46:11 Yoova, ye Maaron ariaŋa, ve iŋgin mbeb tisob. Ye ineep toman ghiit irau sawa isob. Maaron to Yakop inim inaad ariaŋa to yoŋgaaŋ.
PSA 47:1 Yam tamtoghon to ndug ndug, tinimim iza ve apambar nimamim! Yam asob alool, ve ambou tapirimim pa Maaron.
PSA 47:2 Pasa Yoova, ye Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Amatughez pani ve ataghon ŋgar toni. Onoon kat, ye kinik tiina. Tamtoghon tisob to taan tineep ila samba.
PSA 47:3 Ye itatan ndug ndug, ve ighur di tineep ila sambamai. Yes to tiwatagi maau ne, ye irab di tizi, ve nivazag di ila aghemai samba.
PSA 47:4 Iit siŋ to Yakop, Yoova lolo ineep toit kat. Tauto irab motin taan suruvu eez, ve igham pait. Iit tiniid iza ve tapakur ghiit pa taan to ye igham pait.
PSA 47:5 Maaron izala ina to ghamuuŋ pooz ve ineep tonowe. Tovenen tavuur itaŋtaŋ, ve tamtoghon tilolool toman lolodi poia.
PSA 47:6 Ambou, ambou! Ambou ve apait Maaron! Ambou ve apait kinik toit iza!
PSA 47:7 Pasa Maaron, ye kinik tiina. Tamtoghon tisob to taan tineep ila samba. Tovenen ambou mbouŋ, ve apaiti!
PSA 47:8 Maaron ineep ila ina patabuaŋ to ghamuuŋ pooz, ve iŋgin ndug tisob. Tamtoghon tisob tineep ila samba.
PSA 47:9 Daba to ndug ndug tilup toman iit to tambesmbees pa Maaron to Abaram, ve itiŋa tapait iza. Pasa, pooza tisob to taan tineep ila nima. Tapait iza izala le izala kat.
PSA 48:1 Yoova iza tiina kat. Tovenen iit to taneep ila ndug toni, tapait iza izala le izala kat. Ndug toni, nene ineep izala lolooz toni patabuaŋ Zion. Lolooz tonowen, paghuna ve izala kat. Tamtoghon tisob to taan lolodi poia pa lolooz Zion ve tipaiti. Pasa, nene Maaron tau ina to nepooŋ. Ndug to kinik tiina ineep tonowe.
PSA 48:3 Tamtoghon tiwatag: Maaron iponpoon ndug toni inimale didiiŋ ariaŋa. Ye inepneep tonowe, ve inim sigeu padi. Tauto tamtoghon to ndug tonowen tineep pooi.
PSA 48:4 Kinik pida tilup di tighaze tigham malmal pa Maaron ndug toni. Eemoghon sawa to tinim tighita, ruŋadi iza pani, ve timatughez ve tighau tila.
PSA 48:6 Matughezaaŋ tiina igham di le tisaŋeeŋ tinimale ndiliva to apodi iyabyab pa popaaŋ. Ve yom uwaghamun di le tisami kat, tinimale waaŋ tintina to ndug Tarsis to tighau tila, ve rag imundig le irab mbirisan di.
PSA 48:8 Yoova, ye Maaron tiei ariaŋa to iŋgin mbeb tisob. Muuŋ, niloŋlooŋ uraat toni tintina varudi moghon. Eemoghon aazne, nineep ila ndug toni, ve ye igham uraat tovene ivot muul, le nighita katini pa taumai matamai. Maaron ipapalot ndug toni. Tovenen ndug tonowen pale iyoon ariaŋa itaghoni taghoni gha ila.
PSA 48:9 Maaron, yei nineep ila rumai tiom lolo, ve matamai iŋgalŋgal gabuam to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di.
PSA 48:10 Maaron, varum ilaan irau taan dige to naol ne. Tauto ndug ndug tipapait izam. Yom upatooŋ tapirim, leso upalot ŋgar deŋia.
PSA 48:11 Gabizooŋ tiom, nene deŋia moghon. Tovenen tamtoghon tisob to ndug Zion, toman ndug ndug to Yudea ne lolodi poia kat, ve tinidi iza.
PSA 48:12 Yam amundig ve alaghlaagh ila ndug Zion lolo. Ala aghita didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug ne.
PSA 48:13 Anin ruum dabadi mamala to yes ndaaba tiyondyood izala, ve matadi ilala pa koiadi. Ve matamim ila pa ruum ariaŋadi to ndaaba tiyooŋ ila ve tigham malmal. Leso yam irau asavia ndug tonene pa papaghu tiam to muri pale tivot.
PSA 48:14 Pale asaav padi tovene: “Maaron toit, ye ariaŋa inimale ndug Zion. Ye ineep irau sawa isob. Ve ye pale imuuŋ pait, ve ipatooŋ ataam pait itaghoni taghoni gha ila.”
PSA 49:1 Yam tamtoghon to ndug ndug, alooŋ saveeŋ tiou tonene. Yam tamtoghon to aneep irau taan, aghur poian taliŋamim payau. Yam to lemim izamim maau, ve yam to izamim tintina ne paam. Ve yam to mbaliiŋ taudi, ve yam mbolaaŋa paam. Yam asob alooŋ aliŋag tonene.
PSA 49:3 Pasa, avog pale ivotia ŋgar popoia pida to tineep ila lolog ne. Saveeŋ tiou tonene irau ipamundigin ŋgar tiam. Leso aghilaal ŋgar poia.
PSA 49:4 You naghaze nasavia saveeŋ palelaaŋ pida payam. Le isob, ghoro narab gita, ve napaghazoŋan pughu payam.
PSA 49:5 Ighaze sawa samia eta ivot, ve ndiran samsamia toman ndiran kaaromŋa tiluvut ghou pa tiwaghamun ghou, nene irau namatughez maau.
PSA 49:6 Onoon, yes tindoundou ledi mbeb katindi. Tauto tinumeer mbeb todi tonowen, ve tipakur di pani.
PSA 49:7 Eemoghon mbeb todi tonowen irau igham mulin di pa mateeŋ maau. Pasa, tamtoghon eta irau ighol Maaron, leso ipaghau mateeŋ pani, ve nepooŋ toni to taan iseeŋga itaghoni ila ne maau. Ŋgar tovene, tapuli ineeple. Pasa nepooŋ tovene, atia ite kat.
PSA 49:9 Tovenen mbaliiŋ toit eta irau ipoon ghiit pa mateeŋ maau. Mbeb eta to taan irau igham ghiit taneep le alok ne maau. Maau kat!
PSA 49:10 Iit taghita yes ŋgara timatmaat tinimale yes kankanooŋa to ledi ŋgar maau ne. Ve sawa to timaat, yes pale tipul mbeb todi tisob tizi tineep, ve mbeb tonowen tinim tamtoghon pida ledi.
PSA 49:11 Sawa to tineep matadi iyaryaar, yes izadi tintina. Pasa, ledi taan tiina ve mbeb katindi. Eemoghon sawa to timaat, naal to inim ledi inadi irau sawa isob.
PSA 49:12 Tovenen ighaze tamtoghon eta iza tiina, ve le mbeb popoia katindi, nene poia. Eemoghon mbeb toni irau ipaghau mateeŋ pani ne maau. Pale ineep rismoghon, ve isob. Ye pale imaat ve ilale, inimale ŋgavuun ve ŋgai.
PSA 49:13 Nene ataam to yes to tigham ŋgar to borouŋa, ve tipakur di pa mbeb todi. Aghita ŋgar to ivotvot padi ve yes to lolodi pa saveeŋ toman ŋgar todi, ghoro aghilaal.
PSA 49:14 Yes tinimale sipsip to timbit di leso tirab di. Mateeŋ pale inim ŋginiiŋ padi, ve iweu di tizila ndug to mateeŋa, ve patudi imbuuz tonowe. Ve mboŋmaagh, ghoro ndiran deŋiadi pale tighita di, ve lolodi poia.
PSA 49:15 Eemoghon you, ndug to mateeŋa le tapiri irau ikis ghou maau. Pasa, Maaron pale igham mulin ghou pa mateeŋ. Pale ipas ghou navot pa mateeŋ, ve igham ghou nala yeru nineep.
PSA 49:16 Tovenen ighaze tamtoghon eta indou le mbaliiŋ, ve mbeb popoia katindi tivon ila ruum toni, ugham ŋgar naol pani malep.
PSA 49:17 Pasa sawa to imaat, ye irau ikis mbeb toni eta ve ila ne maau. Mbeb popoia naol to ye iza tiina pani, irau ila tomani maau.
PSA 49:18 Sawa to tamtoghon tonenen ineep mata iyaryaar, ye ineep pooi toman tini iza. Ve ival tiina tipait iza pasa, tighita tighaze ye iraua. Eemoghon ye pale imaat, ve ineep toman nditimbu ila ndoroom lolo. Yes to ndug tonowen irau tighita ghazooŋa muul maau.
PSA 49:20 Tovenen tamtoghon to ighaze iza tiina ve le mbeb katindi, nene poia. Eemoghon ye ighilaal maau. Muri, ye pale imaat ve ilale, raraate inimale ŋgavuun ve ŋgai.
PSA 50:1 Yoova, ye Maaron ariaŋa. Aliŋa ilat pa yam tamtoghon to taan. Ye ipoi gham ighaze yam asob anim alup gham ila nagho. Yam to aneep ila pa ndag iza, ve yam to aneep ila pa ndag izila ne paam.
PSA 50:2 Ndug Zion paghuna le paghuna kat. Maaron ineep tonowe, ve ŋguruba isul ivot.
PSA 50:3 Maaron toit ighaze inim tonene. Irau neneeŋa muul maau. Yab ighan imuuŋ pani, ve yaghur tiina toman uman iluvuti.
PSA 50:4 Ye ipoi sambam ve taan tinim, leso tighita iŋgabiiz tamtoghon toni ve ighur atia padi.
PSA 50:5 Ve isaav ighaze: “Tamtoghon tiou to lolodi ineep tiou ve titaghon ŋgar tiou, ayou di tisob tinim tilup di ila naghog. Nene yes to tigham watooŋrau payom, ve timbua saveeŋ toman ghou tighaze yeiŋa nilup ghei ninim ee moghon.”
PSA 50:6 Maaron iŋgagabiiz tamtoghon ve ighurghur atia padi. Ve mbeb to sambam paroŋania tipatooŋa tighaze gabizooŋ toni, nene deŋia moghon.
PSA 50:7 “Yam tamtoghon tiou Israel, alooŋ saveeŋ to naghaze nasavia payam. Pasa, you to Maaron tiam. Aazne, you pale nasaav ila matamim, ve navotia sosor tiam.
PSA 50:8 Watooŋrau to aghamgham di payou ne, you nayaan gham padi maau. Moghon moghon naghita gham aghurghur watooŋrau tizala artaal, leso yab ighan suvun di. Nene poia.
PSA 50:9 Eemoghon you irau nagham makau, ma mekmek to tineep ila sirsiir tiam lolo ne maau.
PSA 50:10 Pasa, you nambool pa mbeb eta maau. Mbeb tisob to tilaghlaagh ila su lolo, ve makau to tineep irau lolooz to naol ne, nene tiou moghon.
PSA 50:11 Ve man to tirovroov ila tata paroŋania, you nawatag di tisob ve naŋgin di. Ve mbeb tisob to tilaghlaagh ila reg lolo ne paam, nene tiou.
PSA 50:12 Ighaze pitool ghou, irau nasaav payam maau. Pasa, taan toman mbeb tisob to tineep ila, nene tiou moghon.
PSA 50:13 Vena, yam aghaze you naghanghan makau minda, ma naghunghun mekmek siŋi? Maau.
PSA 50:14 Watooŋrau to lolog pani, nene vene: Lolomim poia payou, ve apait ghou pa poia tiou. Ve saveeŋ to ambua toman Maaron tiam to ineep sala le sala kat ne, agham uraata le anoŋa ivot.
PSA 50:15 Ve ighaze pataŋani igham gham, ghoro ataŋ roran ghou pa ulaaŋ. Leso nagham mulin gham, ve apait izag pa tapirig ve poia tiou.”
PSA 50:16 Eemoghon ndiran samsamia, Maaron isaav padi ighaze: “Tutuuŋ tiou to naghur di pataghaaŋ, yam awatwaat di sorok pasa? Ve pughu vena to asasavia saveeŋ to nambua toman tamtoghon tiou?”
PSA 50:17 Pasa, sawa to you napasaluŋgan gham, yam ayasiil pa aliŋag. Ve azorzoor saveeŋ tiou, ve avelegi inimale mbeb sorok.
PSA 50:18 Ighaze aghita yubyub eta, yam lolomim poia pani, ve aghami inim itamim. Ve yes to tighurghur maat, yam ala toman di ve yamŋa alaghlaagh.
PSA 50:19 Saveeŋ samsamia ve kaarom naol, to ivotvot ila avomim.
PSA 50:20 Ve yam aŋgalŋgal saveeŋ pa siŋ tiam, ve awaghamun toŋvetaz tiam izadi.
PSA 50:21 Vena, yam aghamgham tovene ve aghita neneeŋag, tauto aghaze you nayok pa ŋgar tiam tonanan? Yam aghaze itiŋa rarateed? Maau! Tauto aazne, you nayaan gham, ve nasaav ila matamim, ve navotia sosor tiam ivot ighazooŋ.
PSA 50:22 Tovenen yam to lolomim imaghmaagh payou, apatum gham! Pa vene, namundig, ve nawaghamun gham kat. Ve eta irau ipas gham ila nimag maau.
PSA 50:23 Tovenen lolomim poia payou, ve apait ghou pa poia tiou. Pasa, watooŋrau tovene, tauto igham izag inim tiina. Tamtoghon to mata iŋgal tau pa laghooŋ toni, nene pale napatooŋ ulaaŋ tiou pani, ve nagham mulini.
PSA 51:1 O Maaron, yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen lolom isamin ghou, ve upul sosor tiou. You nazoor aliŋam. Eemoghon poia tiom, nene tiina, ve lolom isamin tamtoghon tiom kat. Tovenen ureu sosor tiou isob ilale.
PSA 51:2 You nayel pa ataam tiom, ve nagham ŋgar samia ila matam. Urughuuz ghou, ve ugham ghou naŋgalaaŋ ila matam muul. Ureu sosor tiou isob ilale.
PSA 51:3 Pasa, you naghilaal sosor tiou wa. You nazoor aliŋam, ve nayel pa ataam tiom. Moghon moghon, sosor tiou inepneep toman ghou, ve matag iŋgalŋgali.
PSA 51:4 Sosor to naghami, nene iŋarua ghom moghon. You nagham ŋgar samia ila matam. Tovenen ighaze uvotia sosor tiou ivot ighazooŋ, nene deŋia. Onoon kat, ighaze uŋgabiiz ghou ve ughur atia payou, nene sosor maau.
PSA 51:5 Sawa to tinaŋ ipoop ghou ve inim, you nayel pa ataam tiom. Sawa to tinaŋ inaama payou, samia ikis ghou pataghaaŋ wa.
PSA 51:6 Maaron, yom ughaze you nataghon saveeŋ onoon toman lolog. Tovenen taum upatooŋ ghou pa ŋgar popoia. Leso nakisi tuŋia ila lolog.
PSA 51:7 Ureu sosor tiou isob ilale. Leso naŋgalaaŋ ila matam. Urughuuz ghou le naŋgalaaŋ kat nanimale yaghur tae pisosooŋa.
PSA 51:8 You naghaze nalooŋ ghom usaav ughaze yom ureu sosor tiou wa. Leso tinig iza, ve lolog poia muul. Yom ughur pataŋani tiina kat iŋarua ghou pa sosor tiou. Uul ghou, leso tinig iza muul.
PSA 51:9 Ŋgar tiou naol to tiyel pa ataam tiom, matam ila padi muul malep. Ureu sosor tiou isob ilale.
PSA 51:10 Maaron, ugham ŋgar ŋgalaaŋa ivot ila lolog, ve upalot ghou. Leso nayoon tuŋia muul, ve nataghon katin ŋgar tiom.
PSA 51:11 Undiir ghou pa naghom malep. Ve uŋgwaaz Avuvum Patabuaŋ ighau payou malep.
PSA 51:12 Muuŋ, yom ugham mulin ghou le lolog poia kat. Aazne, naghaze ugham tovene payou muul. Upamundigin ghou, leso matag loŋloŋaiŋa payom irau sawa isob.
PSA 51:13 Ighaze ugham tovene, you pale napatoot yes to tizorzoor aliŋam, ve yes to tighamgham sosor pale titoor ŋgar todi imuul ilat payom.
PSA 51:14 Maaron, sosor tiou to narab tamtoghon imaat, nene tiina kat. Irau namaat pani. Eemoghon yom Maaron tiou ve Volaaŋa tiou. Tovenen ugham mulin ghou, ve ureu sosor tiou ilale. Leso lolog poia kat, ve nambou tapirig, ve napait izam pa ŋgar tiom deŋia.
PSA 51:15 You mayag pa sosor tiou, ve neneeŋag. Tovenen ureu sosor tiou ilale. Leso avog pakia, ve napait izam.
PSA 51:16 Maaron, yom lolom pa nagham ŋgai inim watooŋrau payom malep. Watooŋrau to yab ighan suvuni ne paam. Inimale igham ghom lolom poia, tone naghami. Eemoghon yom lolom pa ŋgar tovene maau.
PSA 51:17 Watooŋrau to yom lolom pani, nene vene: You irau natatan taug, ve lolog ipataŋan pa sosor tiou. Nene watooŋrau kat. Tamtoghon to ighaze itatan tau, ve lolo ipataŋan pa sosor toni, nene yom irau upul murim pani maau.
PSA 51:18 Maaron, ugham poian ndug Zion itaghon taum lolom. Ugharaat mulin didiiŋ ariaŋa to iluvut Yerusalem, le izala iyoon muul.
PSA 51:19 Leso nigham watooŋrau to deŋia ila matam. Pale niyou makau tinim, ve nighur di tizala artaal tiom, ve yab ighan suvun di. Leso ughita ve lolom poia kat.
PSA 52:1 Yom ŋgeu ariaŋam, pughu vena to aliŋam izaza, ve upakur ghom pa ŋgar samia to ugham pa Maaron tamtoghon toni? Poia, ughami lak! Eemoghon ndag to naol ne, Maaron lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di. Ŋgar toni tonowen irau isob ne maau.
PSA 52:2 Yom ŋgeu to kaarom! Moghon moghon, ukalkaal ataam pa uwaghamun tamtoghon. Ve saveeŋ isob to ivotvot ila avom, nene inimale gharghar to mata kat.
PSA 52:3 Ŋgar poia ve saveeŋ onoon, yom lolom pani maau. Ve ŋgar samia ve saveeŋ kaarom, ghoro lolom pani kat.
PSA 52:4 Yom avom kaarom. Ve saveeŋ samsamia naol to iwaghamun tamtoghon, lolom pani kat.
PSA 52:5 Tovenen Maaron pale iwaghamun ghom le usami kat. Irau umundig muul maau. Pale ilooŋ ila ruum tiom lolo, ve isasaar ghom uvot ula pumuri, ghoro ipas ghom ila yes to matadi iyaryaar ne lolodi, ve ipiyaav ghom uzila ndug to mateeŋa.
PSA 52:6 Ŋgar to pale Maaron igham payom, ighaze ndiran deŋiadi tighita, nene pale timatughez. Ghoro tiŋiŋ payom, ve tisaav tighaze:
PSA 52:7 “Aghita. Nene ŋgeu to lolo pa igham ulaaŋ ila to Maaron ve iyooŋ ila toni maau. Ye mbaliiŋ tau kat. Ve inumeer mbeb toni naol tonowen toman ŋgar toni samia ighaze pale ighami ineep pooi.”
PSA 52:8 Eemoghon you nanimale ai oliv to iyoon ilooŋ ila sirsiir to Rumai to Maaron. Pale nayoon tuŋia, ve naneep mala izi taan, Pasa, you nanumeer Maaron naghaze ye pale lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni, ve iuul di itaghoni taghoni gha ila.
PSA 52:9 Maaron, you lolog poia kat pa ŋgar to yom ughami. Tovenen you pale napait ghom pa poia tiom itaghoni taghoni gha ila. Ve napait izam ila yes to lolodi ineep tuŋia ilat tiom ne matadi, ve nasavia ghom padi naghaze: Yom poiam le poiam kat.
PSA 53:1 Yes kankanooŋa to lolodi imaagh pa Maaron, tigham ŋgar ila lolodi tighaze: “Maaron eta ineep maau.” Ndiran tovene, Maaron lolo padi maau kat. Pasa, ŋgar todi isami wa. Tauto tighamgham ŋgar samsamia naol. Eta igham ŋgar poia maau.
PSA 53:2 Maaron ineep izi sambam, ve mata izizi pa tamtoghon to taan. Ye ighaze ighita: Todi eta pale ighilaala, ma maau? Ve eta izuaria tau leso iwatag Maaron? Maau.
PSA 53:3 Tisob tipul muridi pani, ve tisami wa. Eta igham ŋgar poia maau. Maau le maau kat.
PSA 53:4 Tovenen Maaron igham ŋgar naol ighaze: “Yes to tinoknok ghamuuŋ ŋgar samsamia, ledi ghilalooŋ, ma maau? Ŋeez o ŋgar todi ivot? Sawa isob, yes titombaan tamtoghon tiou, ve tipasob mbeb todi le isob kat, tinimale yes to tighan aniiŋ popoia le tipasobi. Matadi iŋgal ghou ve tisuŋ payou maau.”
PSA 53:5 Ndiran tovene irau tipatum di. Pasa muri, matughezaaŋ tiina kat pale igham di. Muuŋ, timatughez tovene maau. Eemoghon tipamundigin malmal payam, tauto Maaron pale irab di timatmaat, ve tuadi tizi tiwaghengheen izi taan. Yam pale alib padi, ve mayadi. Pasa, Maaron ighur muri padi kat.
PSA 53:6 Oyai, Maaron to ineep izi ndug Zion, iuul yes Israela, ve ipas di tivot pa pataŋani todi, ghoro poia! Ighaze Maaron iuul tamtoghon toni ve tineep poia muul, nene pale tinidi iza. Onoon kat, Yakop papaghu toni pale lolodi poia le poia kat.
PSA 54:1 O Maaron, yom izam tiina pa tapirim ve poia tiom. Uvool tiou ve upas ghou navot pa pataŋani tiou tonene! Upatooŋ tapirim pa koiagŋa, ve ugham mulin ghou ila nimadi. Leso upaghazoŋan ghou ila tamtoghon matadi ughaze you nagham sosor eta maau.
PSA 54:2 Maaron, ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou. Ulooŋ aliŋag tonene ve uul ghou.
PSA 54:3 Pasa, ndiran samsamia to ndug mala tinim tipamundigin malmal payou. Yes to tizuaria di tighaze tirab ghou namaat, tamtoghon timatughez padi. Pasa, lolodi isamin tamtoghon rita maau. Yes tipapait taudi, ve matadi iŋgal Maaron rita maau.
PSA 54:4 Eemoghon Maaron, ye Ulaaŋa tiou. You naneep ila Tiina tiou nima, tauto aazne naneep matag iyaryaar.
PSA 54:5 Ŋgar samia to koiagŋa tigham payou ne, upamuula imuul ila pa taudi. Upasob di le tisob kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 54:6 Yoova, yom poiam kat! Tovenen lolog poia payom, ve naghaze nagham watooŋrau pa napait izam.
PSA 54:7 Pasa, yom uul ghou, ve upas ghou navot pa pataŋani tiou tisob. Yom utatan koiagŋa ila matag, ve nalib padi wa.
PSA 55:1 O Maaron, ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou. You nataŋ roran ghom: Lolom isamin ghou ve uul ghou. Uŋgooz matam payou malep.
PSA 55:2 Ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou. Pasa, pataŋani naol tigham ghou le isooŋ katin ghou. Tauto lolog imbumbu, ve tapirig isob.
PSA 55:3 Koiagŋa aliŋadi izaza, ve tigham saveeŋ matughezaaŋ payou. Ndiran samsamia tonowen tigham pataŋani tiina payou tighaze titatan ghou. Atedi yabyab payou, ve tighur koi payou kat.
PSA 55:4 Paam namaat tonene. Tovenen ateg imbumbu ve namatughez kat.
PSA 55:5 Matughezaaŋ tiina igham ghou le tinig irur, ve wadedeŋag izi.
PSA 55:6 Tovenen nakausim naghaze: “Oyai, leg bageg nanimale man mbaluuz, ghoro poia! Leso naroov naghau nala ndug mala, ve ateg izi.
PSA 55:7 Pale nala nala le nala ndug balim to mala kat we, ve nakaal inag poia eta, leso naneep pani.
PSA 55:8 Onoon kat, leg bageg nanimale man, tone rikia moghon naghau nala, ve nakaal inag eta to yoŋgaaŋ. Leso naneep tonowe, ve nasaŋan le pataŋani tonene isob. Pasa, nene inimale naneep ila uman ve yaghur tiina lolo.”
PSA 55:9 Tiina tiou, ughamun ndiran samsamia tonowen saveeŋ todi, leso ighur anoŋa sob. Ve upasob di ve tilaledi. Pasa, you naghita ŋgar to ghamuuŋ malmal ve zoraaŋ saveeŋ ivon kat ila ndug tiina tonene lolo.
PSA 55:10 Mboŋ ve ndag, ŋgar tovene ivotvot ila ndug lolo. Ndug tonene ivon kat pa ŋgar samsamia naol ve pataŋani.
PSA 55:11 Onoon kat, tamtoghon tiwaghamun nepooŋ to ndug le isami kat. Tamtoghon to sualen, ighaze tilup di izi maran pa tigharaat saveeŋ, ma tiraukol, nene moghon moghon titatan nditadi ve titombaan di, leso tiyub mbeb todi. Ŋgar todi tonowen, tipuli rita maau.
PSA 55:12 Inimale koiag eta iveleg ghou, tone poia. Pataŋani tovene, you irau nambaada. Ve inimale tamtoghon ite paam to ighur koi payou ne, mata izi payou, tone poia. Pasa, tamtoghon tovene, you irau nayooŋ pani.
PSA 55:13 Eemoghon maau. Yom to muuŋ naghita ghom naghaze ituru ŋgar toit ee moghon. Ve naghaze pa yom ŋgeu tiou, ve itag ite kat.
PSA 55:14 Ve tinig imot ilat tiom, ve naghita ituru lupuuŋ toit poia. Ve muuŋ, itiŋa ival tiina taluplup ghiit pa suŋuuŋ ila Maaron rumai toni lolo. Eemoghon aazne, yom uzi ve unum koiag.
PSA 55:15 Maaron, koiagŋa lolodi ve ruum todi tivon pa ŋgar samsamia naol. Ukarmotin di pa mateeŋ, ghoro poia. Naghaze tineep matadi iyaryaar, ve tizila ndug to mateeŋa.
PSA 55:16 Tovenen you pale napoi Maaron pa iuul ghou. You nawatag: Yoova pale igham mulin ghou pa pataŋani tiou.
PSA 55:17 Sawa isob, you nataŋ rorani pa mboŋmaagh, ndag maatu, ve rabrab, ve navotia pataŋani tiou pani. Ve ye pale ilooŋ aliŋag, ve iuul ghou.
PSA 55:18 Onoon, koiagŋa katindi tilup di tighaze tigham malmal payou, ve titatan ghou. Eemoghon Maaron pale ipas ghou ila nimadi, ve naneep pooi.
PSA 55:19 Pale ilooŋ suŋuuŋ tiou, ve itatan di. Pasa, muuŋ kat ve inim, ye inepneep ila ina to ghamuuŋ pooz. Ve itortoor ŋgar toni maau. Tovenen yes to timatughez pani maau, ve ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tizoor aliŋa, ye pale itatan di.
PSA 55:20 Itag ite to muuŋ yeru niluplup ghei, ighita saveeŋ mbuaaŋ toni inimale mbeb sorok. Tauto ireu saveeŋ toni, ve igham malmal pa ndita to muuŋ yesŋa lupuuŋ todi ee moghon.
PSA 55:21 Saveeŋ toni, nene poia ve ŋgoreeŋa kat. Eemoghon ila lolo, ye ighaze igham malmal. Talooŋ saveeŋ toni, ve taghaze pa ye ighaze igham lolood poia. Eemoghon maau. Saveeŋ to ivot ila avo, iŋgal tamtoghon inimale buza.
PSA 55:22 Sa mbeb ma pataŋani to ighaze ivot payom, ughuri ila Yoova nima. Ye pale ipariaaŋ ghom, ve ikis ghom uneep pooi. Pasa, mata iŋgalŋgal ndiran deŋiadi. Irau ipul di titap pa tovaaŋ eta ne maau.
PSA 55:23 Eemoghon ndiran kaaromŋa ve yes to tirab tamtoghon timatmaat, Maaron, yom pale uŋgor sawa todi inim tuku, ve upiyaav di tizila ndug to mateeŋa. Ve you, ghoro nanumeer ghom naghaze pale uul ghou.
PSA 56:1 O Maaron, you mbesooŋa tiom. Lolom isamin ghou, ve uul ghou lak! Pasa, koiagŋa tinanaan ghou ne. Mboŋ ve ndag, tamtoghon tizuaria di tighaze le titatan ghou.
PSA 56:2 Sawa isob, yes to tiŋgal saveeŋ payou ne, tighamgham lilin ghou tighaze tirab ghou namaat. Yes to tighamgham malmal payou ne, ival kat.
PSA 56:3 Maaron, yom Maaron Tiina To Ulib Pa Ndimaronŋa Tisob. Sawa to matughezaaŋ tiina igham ghou, you pale nanumeer ghom.
PSA 56:4 You napait Maaron pa saveeŋ mbuaaŋ toni, ve naghur ila toni ariaŋa. Irau namatughez maau. Pasa, tamtoghon to taan tapiridi ineep sine, leso tiwaghamun ghou? Maau.
PSA 56:5 Saveeŋ tiou, nene poia. Eemoghon moghon moghon, to mboŋmaagh ila le rabrab izi, koiagŋa titortoor aliŋag muul inim saveeŋ samia. Ve tikalkaal ataam tighaze le tiwaghamun ghou.
PSA 56:6 Tilup di, ve tindaŋgat ghou pa laghooŋ tiou, ve tisasaŋan tighaze tirab ghou namaat.
PSA 56:7 Maaron, pughu vena to upul ndiran samsamia tonowen tineep? Uyat ŋgar todi tonowen lak! Upatooŋ mbalmbali tiom padi, ve utatan di. Leso tapiridi isob kat!
PSA 56:8 Yom uwatag: You nambaad pataŋani naol ve nataŋtaŋ. Eemoghon pataŋani tiou tisob, yom umbood di ila rau tiom wa. Ve naghaze matag suru paam, uwato ila ya paatu tiom, ve ughuri ineep. Leso matam iŋgalŋgal ŋgar ve pataŋani to ivotvot payou ne.
PSA 56:9 Maaron, you nawatag: Yom uvolvool tiou. Tovenen sawa to ighaze nataŋ roran ghom pa ulaaŋ, yom pale uul ghou, ve ugham koiagŋa titoor di, ve tighau muul tila.
PSA 56:10 Tovenen you napait Maaron pa saveeŋ mbuaaŋ toni, ve naghur ila toni ariaŋa. Irau namatughez maau. Pasa, tamtoghon to taan tapiridi ineep sine, leso tiwaghamun ghou? Maau.
PSA 56:12 Maaron, you naghaze nagham watooŋrau payom itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiou. Pasa, yom uul ghou, ve ugham lolog poia kat. Tovenen you pale nagham watooŋrau, ve napait ghom pa poia tiom.
PSA 56:13 Pasa, yom ugham mulin ghou pa mateeŋ, ve uul ghou le nalib pa koiagŋa. Tauto yes irau tigham ghou natap maau. Yom ugham tovene, leso naghilaal naghaze yom uneep toman ghou pa nepooŋ ve laghooŋ tiou, ve ghazooŋa tiom isul ghou ve naneep pooi.
PSA 57:1 O Maaron, you mbesooŋa tiom. Lolom isamin ghou, ve uul ghou lak! You naŋarua ghom naghaze nayooŋ ilat tiom. Upoon ghou inimale tatareek ipakud ndinatu ila bage samba, le irau pataŋani tonene isob. Pasa aazne, nepooŋ tiou, nene inimale naneep ila uman ve yaghur tiina lolo.
PSA 57:2 You nataŋ roran Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, naghaze iuul ghou. Pasa, ŋgar toni ighurghur anoŋa. Sa ŋgar to ye ighaze ivot payou, nene pale ivot.
PSA 57:3 Pale ineep izi sambam, ve igham ulaaŋ payou, ve igham mulin ghou. Pale iyoon payou, ve itatan koiagŋa to tinanaan ghou ne. Pasa, lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di. Ve sawa isob, ye itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
PSA 57:4 Koiagŋa tiluvut ghou wa. Yes tinimale laion to luadi isami pa ghaniiŋ tamtoghon. Livodi mata kat inimale pane ndinatu ve iiz. Ve yamadi paam, mata kat inimale buza to malmal.
PSA 57:5 Maaron, ugham mbeb eta ivot ila sambam samba inim ghilalooŋ pa tamtoghon. Leso tighita ve tighilaal ghom tighaze izam tiina kat. Ve upatooŋ tapirim ve poia tiom le irau taan isob paam!
PSA 57:6 Pataŋani tonene itatan ghou kat. Pasa, koiagŋa tiraar malum payou tighaze tisavag ghou. Ve titai saambu ila ataam tiou, leso natap nazila. Eemoghon maau. Taudi titap tizila.
PSA 57:7 Maaron, lolog ru payom maau. Lolog ineep tuŋia ilat tiom. Tovenen you pale nambou, ve narab gita pa napait ghom.
PSA 57:8 Lolog ighur naghaze ndugitun, ghoro namundig ve nagharaat taug, ve napambar ambam tiou, ve narab gita ila ila le ndag pusukia iza.
PSA 57:9 Tiina tiou, you pale napait ghom pa poia tiom ila tamtoghon to ndug ndug matadi. Pale yeiŋa tamtoghon to ndug tisob nilup ghei pa suŋuuŋ, ve nait mbouŋ pa napait ghom.
PSA 57:10 O Yoova, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ŋgar tiom tonanan, nene tiina le tiina kat. Izala izala le ikis sambam. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tiom tovene paam. Izala le ikis tata.
PSA 57:11 Maaron, ugham mbeb eta ivot ila sambam paroŋania inim ghilalooŋ pa tamtoghon. Leso tighita, ve tipait izam izala le izala kat. Ve upatooŋ tapirim ve poia tiom irau taan isob!
PSA 58:1 Yam daba, alooŋ. Ŋgar to yam asasavia ne, nene deŋia? Ve ighaze aŋgabiiz saveeŋ to tamtoghon ve aghur atia padi, yam ataghon ŋgar deŋia? Maau kat!
PSA 58:2 Lolomim iyaryaaŋ pa ŋgar samia moghon, ve awaghamun tamtoghon irau ndug ndug.
PSA 58:3 Ndiran samsamia, moghon moghon tiyel pa ataam poia. Sawa to nditinandi tipoop di ve inim, avodi kaarom, ve tisosor pa ataam to Maaron.
PSA 58:4 Saveeŋ to ivotvot ila avodi, nene iwaghamun tamtoghon inimale moot samia. Ighaze tatoova pa tapasaluŋgan di, nene irau tilooŋ ghiit maau. Pasa, tipoon taliŋadi. Yes tinimale moot to malmal to taliŋadi saambu maau. Tovenen ighaze moot tonowen tama ivib sab, leso ighami lolo poia ve imogheer, ye irau ilooŋ sab aliŋa maau.
PSA 58:6 O Maaron, ndiran tonowen tinimale laion papaghu to matadi malmal. Arab polpolin livodi, ve apas di! Leso tiwaghamun tamtoghon sob.
PSA 58:7 Upasob di ve tilaledi tinimale ya to ireer ila le imaak. Uvazag di ila aghem samba inimale tamtoghon tivazag kikiliiŋ le igorgor.
PSA 58:8 Ugham di tinim demdem to timaat ve timbuuz. Naghaze tinimale ndipain to timazug ila nditinandi apodi. Irau tineep ve tighita ndag maau.
PSA 58:9 Maaron pale rikia moghon iŋgor sawa todi inim tuku, inimale mbeb gorgori to yab ighani rikia. Mbalmbali toni pale iza todi, ve ipasob di tilaledi tinimale buzbuz to yaghur iviviira ila.
PSA 58:10 Ighaze tamtoghon deŋiadi tighita Maaron ighur atia pa ndiran samsamia ve iyat ŋgar todi, nene pale lolodi poia. Ndiran samsamia siŋ todi pale ireer izi ve ipot izala taan pogho, ve tamtoghon deŋiadi tilaagh ila.
PSA 58:11 Ghoro tamtoghon tisaav tighaze: “Onoon kat, Maaron inepneep, ve iŋgagabiiz tamtoghon to taan, ve ighurghur atia padi. Ve yes to titaghon ŋgar deŋia, ye ighamgham ledi atia popoia.”
PSA 59:1 Maaron tiou, uul ghou ve upas ghou ila koiagŋa nimadi. Ughur ghou naza sala, ve matam payou. Leso koiagŋa tiwaghamun ghou sob.
PSA 59:2 Ugham mulin ghou, ve upas ghou ila ndiran samsamia tonene nimadi. Pasa, yes ndiran to malmal.
PSA 59:3 Maaron, ughita! Yes to tapiridi tintina, tilup di ve tigham lilin ghou tighaze tirab ghou namaat. Yes lolodi isamin tamtoghon maau. Ve you leg sosor eta maau. Nazoor saveeŋ eta maau, ve nagham ŋgar samia eta maau. Eemoghon aazne, tigharaat taudi tighaze tigham malmal payou. Maaron, umundig uvool tiou, ve ughita di!
PSA 59:5 Yoova, yom Maaron ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Yom moghon to Maaron to Israel. Yes ndug ndug to aazne tighur koi payou ne, muuŋ lupuuŋ tiei ee moghon. Ve aazne, tighur koi payou. Umundig ve ughur atia padi. Ughurghur di malep! Pasa, yes ndiran samsamiadi, ve avodi kaarom.
PSA 59:6 Rabrab to naol ne, koiagŋa tinimnim, ve tilaghlaagh ila ndug lolo. Tiŋaaŋ mareer, ve lolodi ŋurŋuria tinimale ŋgavuun to ighaze ighan tamtoghon.
PSA 59:7 Ughita. Saveeŋ samsamia moghon to ivotvot ila avodi. Yamadi, nene inimale buza mata. Ve tisavsaav tighaze: “Sei pale ilooŋ ghei?”
PSA 59:8 Eemoghon Yoova, yom ughita di, ve uŋiŋ padi. Yes ndug ndug to tiwatag ghom maau, yom uveleg di, ve ughaze tirau sa?
PSA 59:9 Maaron, you naghamgham tapirig ilat tiom. Tovenen naghur matag payom, ve nasasaŋan moghon. Koiagŋa irau tigham mbeb eta payou maau. Pasa, yom upoon ghou padi unumale raŋ to izala kat.
PSA 59:10 Maaron tiou, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Yom pale unum toman ghou, ve utatan koiagŋa, ve naghita pa taug matag.
PSA 59:11 Eemoghon urab di timaat rikia malep. Upul di tineep toman pataŋani ris o. Leso tamtoghon tiou matadi kisin ŋgar tiom to ughurghur atia pa ndiran samsamiadi. Maaron, yom unum sigeu payei. Utatan di pa tapirim le tiwaghamgham, ve ureu mbirisan di.
PSA 59:12 Pasa, saveeŋ to ivotvot ila avodi, poia maau. Moghon moghon avodi isosor. Yes tighamgham kaarom pa tamtoghon, ve tipipiyaav saveeŋ samsamia naol padi. Eemoghon ŋgar todi to tipapait taudi ve tiveleg ghom, nene pale inim liis padi.
PSA 59:13 Tovenen upatooŋ mbalmbali tiom padi, ve uwaghamun di. Maaron, upasob di le tisob kat. Leso tamtoghon irau taan dige to naol ne, tighilaal ghom tighaze yom ughamgham pooz pa yei to Yakop papaghu toni ne.
PSA 59:14 Rabrab to naol ne, koiagŋa tinimnim, ve tilaghlaagh ila ndug lolo. Tiŋaaŋ mareer, ve lolodi ŋurŋuria tinimale ŋgavuun to ighaze ighan tamtoghon.
PSA 59:15 Yes tinimale ŋgavuun to tilaghlaagh ve tikalkaal aniiŋ. Ve ighaze tighan iraua maau, nene pale tinoknok taŋiiz.
PSA 59:16 Eemoghon you pale nambou, ve napait izam pa tapirim tiina. Mboŋmaagh to naol ne, you pale nambou ve napait ghom pa ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Pasa, yom uponpoon ghou unumale raŋ to izala kat. Ighaze pataŋani ivot payou, yom pale unum didiiŋ ariaŋa payou, leso nayooŋ ila.
PSA 59:17 Maaron, you naghamgham tapirig ilat tiom. Tovenen nambou ve napait izam. Maaron tiou, yom uponpoon ghou unumale raŋ to izala kat. Ve lolom ineep tiou, ve uluul ghou irau sawa isob.
PSA 60:1 Maaron, atem yabyab payei, ve upul murim payei. Tauto koiamai tireu mbirisan didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug tiei, ve tilooŋ tinim. Tiina tiei, matam imuul inim payei, ve ugham nepooŋ tiei poia muul.
PSA 60:2 Ndug tiei isami wa. Malmal to ivot ne, nene inimale ugham taan tiei irur le ivavaal, ve avo ikaak. Tovenen nitaŋ roran ghom nighaze ugharaat mulin ndug tiei. Pa vene, nisami kat.
PSA 60:3 Yei tamtoghon tiom. Eemoghon ugham pataŋani tiina kat ivot payei. Nighita sawa tonene samia kat. Mbalmbali tiom iza tiei, le igham ghei niwaghamgham inimale upaghun ghei pa ya ariaŋa.
PSA 60:4 Sawa to pataŋani tonene ighaze ivot payei, yom upatooŋ pilak tiom pa yei to nimatughez payom ve nitaghon ŋgar tiom. Leso niŋarua ghom nilat, ve upoon ghei pa koiamai.
PSA 60:5 Maaron, yei niwatag: Lolom ineep tiei kat. Ulooŋ suŋuuŋ tiei tonene, ve upatooŋ tapirim ve uul ghei. Ugham mulin ghei pa pataŋani tonene.
PSA 60:6 Muuŋ, Maaron ineep izi ndug toni patabuaŋ, ve isaav ighaze: “You naparab le nalib pa koiagŋa wa. Tauto tinig iza, ve navalag taan Sekem ve taan raapa to Sukot, ve nareii irau tamtoghon tiou.
PSA 60:7 Taan suruvu to Gileat, ve taan to yes Manase paam, nene you tiou. Rumai to yes Epraima tinimale hat ariaŋa to napoon dabag pa malmal. Ve rumai to yes Yuda tinimale titi to nakisi inim ghilalooŋ pa pooz tiou.
PSA 60:8 Taan suruvu to yes Moapa, nene inimale oon tiou to ririwaaŋ. Ve taan suruvu to yes Edoma, nene ndug to napiyaav duduuŋa to agheg izala. Ve yes Pilistia, you naparab toman di le nalib padi. Tauto tinig iza ve nalool.”
PSA 60:9 Sei irau igham ghou nalib pa koiagŋa ve nalooŋ nala ndug todi to didiiŋ ariaŋa iluvuti we? Sei pale imuuŋ payou, ve ighereb ghou nala navot taan suruvu to yes Edoma? Ite paam maau. Yom moghon.
PSA 60:10 Eemoghon Maaron, aazne yom upul murim payei, ve unum toman ndaaba tiei muul maau.
PSA 60:11 Maaron, uul ghei nilib pa koiamai. Pasa ulaaŋ to nighamghami ila to tamtoghon, nene iraua maau. Nene mbeb sorok.
PSA 60:12 Eemoghon ighaze Maaron inim toman ghei, nene pale nilib padi. Ye irau itatan di le tapiridi isob kat.
PSA 61:1 O Maaron, ulooŋ taŋiiz tiou. Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou.
PSA 61:2 Pasa aazne, you naneep mala kat pa ndug tiou, ve matughezaaŋ tiina igham ghou le tapirig isob. Tovenen napoi ghom naghaze uul ghou. Ugham ghou naneep izala raŋ to izala kat. Leso mbeb eta iwaghamun ghou sob, ve naneep pooi.
PSA 61:3 Pasa, yom to unum inag to yoŋgaaŋ. Yom uponpoon ghou pa koiagŋa unumale ruum ariaŋa to daba mala.
PSA 61:4 You naŋazuuv ghom naghaze le naneep ila mbeez tiom lolo, ve nanim loom payom irau sawa isob. You naghaze nalat tiom ve upoon ghou inimale tatareek ipakud ndinatu ila bage samba.
PSA 61:5 Maaron, saveeŋ to nambua toman ghom, yom ulooŋa wa. Yes to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, yom ughamgham mbeb popoiadi naol padi. Mbeb tonowen, yom ugham di payou paam.
PSA 61:6 O Maaron, useeŋ sawa to kinik tiei. Nighaze ye ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 61:7 Nighaze ye ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ila naghom, ve igham pooz irau sawa isob. Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ve sawa isob, utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Tovenen matam pa kinik tiei, ve uŋgini ineep pooi.
PSA 61:8 Ighaze ugham tovene, you pale nambou ve napait izam irau sawa isob. Ve ndag to naol ne, you pale nagham uraat pa saveeŋ to nambua toman ghom, leso anoŋa ivot.
PSA 62:1 You lolog imbumbu maau. Ateg izi, ve nasaŋan Maaron pa iuul ghou. Pasa, you nawatag: Ye moghon to irau igham mulin ghou pa pataŋani tiou.
PSA 62:2 Onoon kat, ye moghon, to Volaaŋa tiou ariaŋa. Ye iponpoon ghou inimale raŋ to izala kat, ve inim ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Tovenen mbeb eta irau iwaghamun ghou maau.
PSA 62:3 Yam to aghaze awaghamun ghou ne, ŋeez o apul ŋgar tiam samia tonanan? Yam asob azuaria gham pa aghaze arab ghou pasa? Aghita. Tapirig isob wa. You nanimale sirsiir muŋgina to pughu imbuuz ve ighaze imatit.
PSA 62:4 You leg izag. Tauto ireu lolomim, ve azuaria gham aghaze atatan ghou nazi. Yam ndiran to kaarom kat! Agham kaarom, ghoro lolomim poia. Yam asavsaav ila avomim uli aghaze Maaron ighur poia toni iza tiou. Ve lolomim, aghaze Maaron iwaghamun ghou.
PSA 62:5 Eemoghon you lolog imbumbu maau. Ateg izi, ve nasaŋan Maaron pa iuul ghou. You naghur matag pani moghon.
PSA 62:6 Onoon kat, ye moghon, to Volaaŋa tiou. Ye iponpoon ghou pa koiagŋa inimale raŋ to izala kat, ve inim ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Tovenen mbeb eta irau itok ghou ve natap ne maau.
PSA 62:7 You nanumeer Maaron naghaze pale igham mulin ghou pa pataŋani tiou, ve igham izag ivot inim tiina. Irau namatughez maau. Pasa, ye to inim inag to yoŋgaaŋ, ve iponpoon ghou inimale raŋ ariaŋa.
PSA 62:8 Yam tamtoghon to Maaron, anumeera irau sawa isob. Avotia lolomim pani, ve asavia pataŋani tiam tisob tila toni. Pasa, ye to inim inaad to yoŋgaaŋ.
PSA 62:9 Tamtoghon tisob tinim mbeb sorok. Yes to ledi izadi maau, ve yes to izadi tintina ne paam. Tineep rismoghon ve tisob, tinimale yaghuraad to ivotvot ila avood ne. Irau tanumeer di maau. Ighaze taŋgabiiz poian di, pale tighita di tirau mbeb eta maau. Pasa, yes toman uraat ve mbeb todi rikia moghon tilaledi, tinimale yaghuraad to ivotvot ila avood.
PSA 62:10 Tovenen ŋgar to ghamuuŋ malmal leso tayou leed mbeb to tamtoghon, anumeera malep. Ve ŋgar to yubuuŋ paam, aghur matamim pani pa igham gham aneep pooi ne malep. Ve ighaze yaam ve mbaliiŋ tiam tivot tinim naol, aghur lolomim pani malep.
PSA 62:11 Sawa naol, you nalooŋ Maaron isaav ighaze ye moghon to le tapiri tiina.
PSA 62:12 Tiina tiei, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di irau sawa isob. Ve yom ughur atia pa tamtoghon tisob itaghon ŋgar todi todi.
PSA 63:1 O Maaron, yom Maaron tiou. Mboŋmaagh kat, suŋuuŋ tiou iŋarua ghom naghaze unum uneep digeg. You nakausim payom naghaze nalat nagharau ghom, ghoro poia. Pasa aazne, naneep saguan payom. You lolog payom kat, nanimale ŋgeu to ilaghlaagh ila ndug to le ya maau, ve murun matini.
PSA 63:2 Pasa, matag iŋgal imuul ila pa sawa to naghita ghom ila rumai tiom patabuaŋ lolo, ve naghita katin tapirim toman ŋgurubam.
PSA 63:3 Nepooŋag to taan, nene poia. Eemoghon naghita naghaze ŋgar to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, nene mbeb to poia le poia kat. Tovenen you pale nalool, ve napait izam ve napakur ghom.
PSA 63:4 Pale napait izam pa poia tiom ila ila le nepooŋ tiou to taan isob. Pale nakaak nimag iza, ve nasuŋ payom.
PSA 63:5 Pasa, yom ugham lolog poia kat inimale naneep ila ghanghaniiŋ, ve naghan aniiŋ to poia ve ŋgoreeŋa kat le isooŋ katin ghou. Tauto lolog poia kat, ve nambou pa napait ghom.
PSA 63:6 Sawa to nazi nagheen, matag iŋgalŋgal ghom. Naghamgham ŋgar payom pa mboŋ ila ila le ndugizau.
PSA 63:7 Pasa, yom to Ulaaŋa tiou. You naneep pooi ila nimam samba inimale tatareek ndinatu tiyooŋ ila tinandi bage samba. Tauto tinig iza, ve namboumbou.
PSA 63:8 You lolog ineep tuŋia ilat tiom, ve nimam waan ipapalot ghou.
PSA 63:9 Yes to tizuaria di tighaze tirab ghou namaat, taudi pale timaat ve tizila ndug to mateeŋa.
PSA 63:10 Pale buza ighan di timatmaat, ve ŋgavuun sagsag tighan patudi.
PSA 63:11 Eemoghon kinik tiei, Maaron pale iuuli, ve ighami lolo poia kat. Ve tamtoghon tisob to tiwaat Maaron iza pa tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi ve titaghoni, yes paam pale tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. Eemoghon yes to avodi kaarom, Maaron pale ipoon avodi.
PSA 64:1 O Maaron, you nataŋ roran ghom naghaze uul ghou. Ulooŋ taŋiiz tiou tonene, ve upoon ghou pa koiagŋa. Pasa, yes tigham ghou namatughez kat.
PSA 64:2 Ndiran samsamia tilup di, ve tikalkaal ataam pa tiwaghamun ghou. Upaghau ghou padi: Pa vene, tiwaghamun ghou.
PSA 64:3 Saveeŋ to tipiyaava payou ne, poia maau. Yamadi, nene inimale buza to tipoti le mata kat. Saveeŋ to tiŋgalŋgali payou ne, inimale pane natu to tipeli pa mbeb lili.
PSA 64:4 Yes tiyoŋyooŋ, ve tisasaŋan yes to ledi sosor maau. Ve sawa to tila tivot, ghoro rikia ve tivaneg di. Pasa, yes timatughez pa mbeb eta maau.
PSA 64:5 Yes tipapazaagh taudi pa ghamuuŋ ŋgar samia. Ve tiwasavon di pa sa ndug to pale tiŋgooz liis todi pani, leso tisavag tamtoghon. Ve tisaav tighaze: “Ŋgar to taghaze taghami, sei pale iwatagi?”
PSA 64:6 Yes tikaal ataam pa ŋgar samia to tighaze tighami, ve tipait taudi tighaze: “Yei niraua kat pa ŋgar. Tovenen ŋgar to nighaze nighami, nene pale ighur.” Oyai, iit tamtoghon, taŋgooz ŋgar samsamia naol ila lolood!
PSA 64:7 Eemoghon Maaron pale ivaneg di pa pane natu toni. Pale rikia moghon ve iwaghamun di.
PSA 64:8 Saveeŋ samsamia to ivotvot ila avodi, nene pale imuul pa taudi ve iwaghamun di. Ŋgar to Maaron ighaze igham padi, tamtoghon pale tighita, ve tililiit dabadi ve tiveleg di.
PSA 64:9 Ŋgar to Maaron igham padi, nene pale igham tamtoghon tisob timatughez, ve tigham ŋgar tiina pani, ve tisavia varu.
PSA 64:10 Tovenen ndiran deŋiadi pale lolodi poia pa Yoova, ve tiyooŋ ila toni. Yes to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi, pale tinidi iza, ve tipaiti.
PSA 65:1 Maaron, yei pale nilat ndug Zion ve nipait ghom, ve nigham uraat pa saveeŋ to nimbua toman ghom. Ighaze nitaghon ŋgar tovene, nene deŋia.
PSA 65:2 Pasa, yom uloŋlooŋ suŋuuŋ to tamtoghon ve uluul di. Tamtoghon tisob to taan pale tilat tilup di ila naghom, ve tipait ghom.
PSA 65:3 Ighaze ŋgar to zoraaŋ saveeŋ ve ŋgar samia ikau ghei, ve itatan ghei kat, yom ureu sosor tiei.
PSA 65:4 Yes to yom usia di tinim lem, ve ugham di tilat tineep tigharau ghom ila sirsiir to rumai tiom lolo, nene pale lolodi poia kat, ve poia tiom izaza todi. Yei nighaze le nineep ila sirsiir to rumai tiom patabuaŋ lolo. Pasa, rumai tiom, nene ivon pa mbeb popoiadi naol. Tovenen sawa to nineep tonowe, lolomai poia kat, ve niyamaana nighaze mbeb to nizuaria ghei pani, tauto nighami wa.
PSA 65:5 O Maaron, yom Volaaŋa tiei. Yom uloŋlooŋ suŋuuŋ tiei, ve ughamgham uraat gharatooŋadi tintina. Tamtoghon tighita di le timatughez. Ugham mulin ghei itaghon ŋgar tiom deŋia. Tamtoghon to tineep tirau taan tiina, ve yes to tineep tirau mutu paam, tisob tinumeer ghom ve tighur matadi payom pa ulaaŋ.
PSA 65:6 Tapirim iluvut ghom inimale nonogiiŋa tiom. Ila taum tapirim, ugham lolooz tisob tivot, ve tiyoon tuŋia ila inadi.
PSA 65:7 Ighaze te isami, ve dibom ipolpol toman avolutu tiina, yom irau ughami ate izi. Ve tamtoghon tovene paam. Ighaze tipamundigin malmal toman oroor tiina, yom irau upasob malmal todi, ve ugham di atedi izi.
PSA 65:8 Tamtoghon to tineep tirau taan dige to naol ne, tighita mbeb gharatooŋadi tintina to yom ughamgham di, le matughezaaŋ tiina igham di. Yes to tineep ila pa ndag iza, ve yes to tineep ila pa ndag izila ne paam, yom ugham di lolodi poia kat. Tovenen tilool ve tipait izam.
PSA 65:9 Yom to uŋgin taan, ve ugham uman izizi, leso taan imbees. Ve yom to ugham taan ŋgoreeŋa tiina ivotvot. Ya to Maaron, nene ivon ve irereer tovene. Irau imaak maau. Yom ugharaat taan itaghon taum ŋgar tiom. Leso aniiŋ katindi tivot pa tamtoghon.
PSA 65:10 Yom ugham uman izizi, leso avabuti imbees, ve aniiŋ anoŋa katindi tivot. Yom ututur taan le imbees kat. Ve poia tiom, tauto igham aniiŋ titub pooi tiza.
PSA 65:11 Yom poiam kat. Pasa, ndaman tonene, ugham aniiŋ tiina ivot ila uum tiei. Aniiŋ to titub ila uum tiei, nene tipambooda tinimale moghar to yes kinik. Ndug sine to ighaze yom ula pani, nene mbeb popoiadi katindi tivotvot.
PSA 65:12 Yom ugham kikiliiŋ popoia titub ila ndug balim, leso ŋgai ma mbeb naol to su tighan. Ve uum popoia to tineep izala lolooz, nene upambood di le paghunadi kat. Tauto lolooz to naol ne, lolodi poia, ve tinidi iza.
PSA 65:13 Ndug to kikiliiŋ ineep ila, makau ve sipsip tiraua le isob. Ve aniiŋ katindi titubtub ila taan raapa. Tovenen tamtoghon lolodi poia, ve timboumbou, tilolool, ve tipapait izam.
PSA 66:1 Yam to aneep irau taan isob, lolomim poia pa Maaron, ve alool ve apaiti.
PSA 66:2 Ambou ve apait iza pa tapiri ve poia toni. Apaiti kat pasa, ye iza tiina.
PSA 66:3 Asaav pa Maaron aghaze: “Uraat tintina to yom ughamgham di, tamtoghon tighita di le timatughez. Pasa, tapirim tiina le tiina kat. Tauto koiamŋa timatughez payom kat, ve tiput aghedi ila naghom, ve titaŋroran ghom tighaze lolom isamin di.
PSA 66:4 Ve yes moghon maau. Tamtoghon to tineep tirau taan isob, pale tiput aghedi payom, ve timbou ve tipait ghom. Lolodi poia ve timbou tapiridi pa tipait izam.”
PSA 66:5 Anim aghita uraat to Maaron ighami. Ye igham uraat tintina pa iuul tamtoghon. Uraat tonowen tipatooŋ katin tapiri. Tauto tamtoghon tighita di, le matughezaaŋ tiina igham di.
PSA 66:6 Muuŋ, ye ivalag te, le pida ila pa ŋas, pida ila pa waan, ve taan mamaasa ivot. Tauto nditimbuud tilaagh titaghoni, ve tivool tila pa dige ite. Tovenen iit lolood poia, ve tiniid iza pa ŋgar to ye igham padi tonowe.
PSA 66:7 Ye tapiri tiina kat. Pale igham pooz itaghoni taghoni gha ila. Moghon moghon, ye mata pa tamtoghon to ndug ndug, ve iŋgagabiiz di. Tovenen yam ndiran to zoraaŋ saveeŋ, azoor pooz toni muul malep. Aneep ila samba.
PSA 66:8 Yam ndug ndug, apait Maaron tiei pa poia toni. Apaiti toman aliŋamim tiina, leso tamtoghon tilooŋ paitooŋ tiam.
PSA 66:9 Pasa, ye to ikiskis ghiit taneep mataad iyaryaar. Ve ye iŋginŋgin ghiit, tauto tatap maau, ve tayoon ariaŋa.
PSA 66:10 Onoon kat, Maaron, yom utoov ghei pa pataŋani pida, leso ugham ghei niŋgalaaŋ ila matam, ninimale silva to tighuri ila yab, leso ighan muun ighau, ve iŋgalaaŋ kat.
PSA 66:11 Yom ugham ghei niŋgud malum tiom, ve ughur pataŋani tiina kat iza tiei.
PSA 66:12 Yom upul koiamai tilib payei, ve karis todi to malmal tilaan tizala poghomai. Pataŋani tiei, nene inimale nilaagh ila yab to ighanghan ne lolo, ve nilaagh ila yawaaŋa to tapiri tiina. Eemoghon yom upas ghei nivot pa pataŋani tiei, ve ugham ghei nineep pooi, ve niraua kat pa mbeb to naol.
PSA 66:13 Sawa to naneep ila pataŋani lolo, you nasaav payom naghaze: “Ighaze yom uul ghou, you pale nagham watooŋrau payom.” Tauto aazne, nataghon saveeŋ mbuaaŋ tiou tonenen, ve nanim rumai tiom naghaze naghur watooŋrau tiou izala artaal, leso yab ighan suvuni.
PSA 66:15 You pale nagham mbeb tubudi, ve narab di tinim watooŋrau payom, ve yab ighan suvun di. Yab pale ighan sipsip tiou nditamoot, ve vuzidi popoia izalat. Ve tonene moghon maau. Pale nagham watooŋrau pa makau ve mekmek paam.
PSA 66:16 Yam to amatughez pa Maaron ve ataghon ŋgar toni, asob anim ve alooŋ saveeŋ tiou tonene. You naghaze navotia uraat tiina to ye igham payou.
PSA 66:17 You nataŋ rorani pa ulaaŋ, ve avog ipaiti paam.
PSA 66:18 Sawa tonenen, inimale nakis ŋgar samia eta ineep ila lolog, tone Ŋgeu Tiina irau ilooŋ suŋuuŋ tiou maau.
PSA 66:19 Eemoghon ye ighur taliŋa payou, ve ilooŋ suŋuuŋ tiou.
PSA 66:20 Tauto napait Maaron pa poia toni. Pasa, ye iyasiil pa suŋuuŋ tiou maau, ve ipas poia toni payou maau. Ŋgar toni to lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di, tauto ipatooŋa payou.
PSA 67:1 Maaron igham poian ghiit ve ighur poia toni iza toit. Pale lolo poia pait, ve ghazooŋa toni isul ghiit.
PSA 67:2 Leso tamtoghon to tineep tirau taan tiwatag ŋgar toni, ve ndug ndug tighilaala tighaze ye moghon to irau igham mulin di.
PSA 67:3 Maaron, nighaze tamtoghon to ndug ndug tipakur ghom. Ndug tisob tipait izam, ghoro poia!
PSA 67:4 Nighaze tamtoghon to ndug ndug lolodi poia, ve tilool ve timbou pa tapait ghom. Pasa, yom uŋgagabiiz tamtoghon, ve ughagharaat pataŋani todi itaghon ŋgar deŋia. Ve yom to ughamgham pooz pa ndug ndug to tineep tirau taan isob.
PSA 67:5 Maaron, nighaze tamtoghon to ndug ndug tipakur ghom. Ndug ndug tipait izam, ghoro poia!
PSA 67:6 Taitaiŋ poia ivot ila taan toit wa. Poia to Maaron toit pale ineep toman ghiit tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 67:7 Onoon kat, Maaron ighur poia toni iza toit. Leso tamtoghon to tineep tirau taan dige to naol ne timatughez pani, ve titaghon ŋgar toni.
PSA 68:1 Maaron pale imundig ve ireu mbirisan koia. Yes to tighur koi pani, ye pale indiir di tighau pa mata.
PSA 68:2 Ye pale ipasob di le tisob kat, tinimale yab mbuasa to iza, ve yaghur iviviira ilale. Ighaze ndiran samsamia tineep ila Maaron nagho, ye pale iwaghamun di ve tilaledi tinimale bagil to ineep igharau yab dige, ve yab ilavaara, ve ireer ila, le isob.
PSA 68:3 Eemoghon ndiran deŋiadi, yes pale lolodi poia kat. Pale tineep ila Maaron nagho, ve tinidi iza ve tilool.
PSA 68:4 Ambou pa Maaron. Ambou ve apait iza, ve agharaat ataam pani. Ye Ŋgeu to ineep ila yaghur tae pogho, ve indaloova. Ye iza Yoova. Alup gham ila nagho, ve tinimim iza pani.
PSA 68:5 Maaron ineep ila ina patabuaŋ, ve iŋgin yes parooŋa inimale tamandi. Ye ivolvool to yes ndinaara, ve iyondyood padi.
PSA 68:6 Yes to eŋgendi tineep, Maaron pale igham tamtoghon pida tinim nditadi, leso yesŋa tilup di ve tineep. Ve yes to koiadi tighur di sorok tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ye ipaspas di tivot, ve imuuŋ padi, ve igheghereb di tila, leso tigham nepooŋ poia. Tovenen tinidi iza ve timbou, ve titaghoni gha tila. Eemoghon tamtoghon to tighamgham didiaaŋ, yes pale tineep sami ila taan to le ya maau ve imamaas kat.
PSA 68:7 Maaron, sawa to yom umuuŋ pa tamtoghon tiom Israela, ve yamŋa alaagh izi ndug balim, yoŋgyoog itok taan, ve uman tiina itap tata ve izi. Maaron to Israel, ndug tiom to ghamuuŋ pooz, nene lolooz Sinai. Yom upatooŋ taum uvot ughazooŋ tonowe.
PSA 68:9 Maaron, taan to ugham pa tamtoghon tiom, ighaze ndag tiina ve imamaas, yom ughamgham uman tiina itaptap izi pa ipambees taan, leso mbeb titub muul.
PSA 68:10 Tamtoghon tiom tigham taan tonene inim ledi ndug to nepooŋ. Yei mbolaaŋa. Lemai mbeb eta maau. Eemoghon Maaron, yom poia pughu. Tauto ugham taan tonene payei, leso iuul ghei.
PSA 68:11 Ŋgeu Tiina ivotia malmal varu ighaze ye ilib pa koia wa. Tovenen ndiliva ival tilaan tila, ve titemtem tighaze:
PSA 68:12 “Ou alooŋ! Yes kinik toman ndaaba todi tila wa! Tisob tighau tila wa! Tauto ndaaba toit tiyou mbeb to koiaad tinim, ve tigham di pa ndiliva to tineep izi paanu we, leso tiwarein di.
PSA 68:13 Ndiliva tiei tipambood di pa silva ve gol, le paghunadi kat, tinimale man mbaluuz to tigharaata pa silva, ve tipaak gol milmilia ila bage. Pughu vena to yam pida ala pa malmal maau, ve aneep sorok izi paanu toman sipsip?”
PSA 68:14 Sawa to Maaron ariaŋa ireu mbirisan yes kinik, ye igham ais patu patu titaptap tizi ila lolooz Zalmon. Tauto inaan di tighau tila.
PSA 68:15 Lolooz to ndug Basan, nene tiina ve daba izala kat, ve le mbuŋa mbuŋa ve kazimuŋa katindi. Daba izala kat, tauto ye le iza.
PSA 68:16 Lolooz to ndug Basan, yom lem mbuŋa mbuŋa naol. Pughu vena to ughita Maaron igham lolooz Zion inim ina to nepooŋ, ve ireu lolom? Tauto lolom isami pani ne? Onoon kat, ye pale ineep izi lolooz tonene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 68:17 Ŋgeu Tiina ipul lolooz Sinai, ve ilaagh toman karis toni ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to malmal, le tila tivot izi ina patabuaŋ to Zion we.
PSA 68:18 Maaron, yom ughereb koiamŋa katindi to ulib padi ne, ve titaghon ghom, ve yamŋa azala lolooz tiom daba to sala we. Tamtoghon tigham lem mbeb popoiadi naol. Yes to tizorzoor aliŋam ne paam, tiput aghedi payom, ve tigham lem mbeb. Onoon kat, Maaron toit Yoova, moghon moghon ye inepneep izi lolooz toni tonene.
PSA 68:19 Tapait Ŋgeu Tiina pa poia toni! Ndag to naol ne, ye iuluul ghiit pa badooŋ pataŋani toit. Maaron toit, ye Maaron to ighamgham mulin ghiit pa pataŋani toit.
PSA 68:20 Maaron toit, ye Maaron to ulaaŋ. Onoon kat, Maaron toit Yoova, ye ighamgham mulin ghiit. Tauto tamaat maau, ve taneep pooi.
PSA 68:21 Maaron pale irab balagin koia dabadi. Tamtoghon to titaghon ataam samia, ve tighamgham sosor, ye pale irab mbirisan dabadi rubruuba, le tisob timatmaat.
PSA 68:22 Ŋgeu Tiina isaav ighaze: “Koiagŋa irau tighau maau. Ighaze tineep izi lolooz to ndug Basan, ma tineep sila kat izila mazovan, nene pale nagham di tisob timuul tinim.
PSA 68:23 Siŋidi pale ireer izi, le ipot inimale karoos ila taan pogho, leso awai ila. Ve ŋgavuun tiam pale tighuni le isooŋ di.”
PSA 68:24 Maaron, yom kinik tiou. Yom ulib pa koiamŋa wa. Tauto aazne, unum toman lolom poia, ve ulooŋ ula rumai tiom patabuaŋ ila ival tiina matadi. Yom umuuŋ, ve tamtoghon tiom titaghon ghom ve yamŋa alooŋ ala.
PSA 68:25 Yes to mbouŋ timuuŋ, ve ndiliva papaghu titoktok kakaap, ve titaghon di. Ve yes to tipambar ambam, ve yes to tivivib sab ve tavuur tilaagh muri.
PSA 68:26 Yam Israela to avot ila to Yakop, alup gham ila Maaron nagho ve apaiti pa poia toni. Yam asob apait Yoova iza!
PSA 68:27 Aghita. Rumai to Benyamin to ival maau ne, timuuŋ. Ghoro yes daba to Yuda toman tamtoghon todi titaghon di. Ve yes daba to Sebulun ve Naptali tilaagh muri.
PSA 68:28 Maaron, yom usaav ariaŋa pataghaaŋ ughaze yei Israela pale lemai tapirimai tiina, ve niyoon ariaŋa. Upatooŋ tapirim payei muul, inimale muuŋ upatooŋa payei.
PSA 68:29 Yes kinik to taan pale tinim tivot Yerusalem, ve tigham lem mbeb popoia ilooŋ ila rumai tiom patabuaŋ.
PSA 68:30 Yes Isipa tinepneep ila vivib lolo to ya Nil dige we tinimale poghai. Ve yes kinik to ndug pida tilaghlaagh toman ndaaba todi tinimale makau ketooŋ to tiketkeet toman ndinatudi. Uyaan koiamai tonowen, leso tiput aghedi payom, ve tighur yaam silva todi inim lem pa tipakur ghom. Ndug ndug to lolodi pa ghamuuŋ malmal, ureu mbirisan di.
PSA 68:31 Kinik to yes Isipa pale imbaaŋ uraata toni tinim Yerusalem, leso yeiŋa nisavsaav pa lupuuŋ tiei. Ve tamtoghon to Etiopia paam, pale rikia tikaak nimadi iza, ve tisuŋ pa Maaron.
PSA 68:32 Yam kinik to taan toman tamtoghon tiam, ambou pa Maaron. Ambou pani ve apaiti.
PSA 68:33 Ye Ŋgeu to ineep izala yaghur tae pogho, ve indaloova ila tata to ineep muuŋ kat ve inim. Alooŋ. Ye isavsaav toman tapiri tiina. Aliŋa tiina inimale lalaav.
PSA 68:34 Tovenen yam avotia Maaron tapiri. Ye kinik tiina to ighamgham pooz pa iit Israela, ve ipatooŋ tapiri ivotvot ila tata.
PSA 68:35 Maaron to iit Israela, ye inepneep ila rumai toni patabuaŋ lolo, ve ipatooŋ tapiri. Tovenen tamtoghon tighita, ve timatughez. Ye ireirei tapiri pa tamtoghon toni, ve ipapalot di. Tapait Maaron pa poia toni!
PSA 69:1 O Maaron, uul ghou lak! Pasa, ya ivon iza inim imuul luag, ve naghaze nandal tonene.
PSA 69:2 Aazne, agheg putukia ila tiiŋ tiina. Leg taan ariaŋa eta pa nayoon izala ne maau. You naneep izila mazovan lolo. Nepooŋ tiou to aazne, nene inimale yawaaŋa ivot toman tapiri, ve izugua ghou nalaleg.
PSA 69:3 Maaron, you nasami wa. Taŋiiz tiou iŋaŋarua ghom le ŋgarsuag imar. You naghur matag payom naghaze yom pale uul ghou. Eemoghon maau. Tauto tapirig isob.
PSA 69:4 Tamtoghon to tighur koi payou ne, yes ival le ival kat. Irau nanin di maau. Tilib pa dabag raua. Koiagŋa to tighaze tiwaghamun ghou ne, tapiridi tintina, ve tiŋgal saveeŋ kaarom naol payou. You nayub mbeb todi eta maau. Eemoghon tisavsaav payou tighaze napamuul mbeb todi. Pale napamuul sa?
PSA 69:5 Maaron, yom uwatag: You nagham ŋgar samsamia to borouŋa. Sosor tiou to naol ne, eta iyooŋ payom maau.
PSA 69:6 Yoova, yom Maaron ariaŋam kat ve uŋgin mbeb tisob. Uul ghou lak! Pa vene, nagham mayaŋiiŋa pa yes to tinumeer ghom ve tighurghur matadi payom. Maaron to Israel, you nagham ŋgar tiina pa yes to tizuaria di tighaze le tiwatag katin ghom. Ighaze yom uul ghou pa pataŋani tiou tonene maau, nene pale mayadi.
PSA 69:7 You nambesmbees payom, tauto tamtoghon tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol payou. Yes tigham ghou mayag, ve natudtud moghon.
PSA 69:8 Taug siŋ tiou tighita ghou nanimale you ŋgeu sumbu. Ve toŋvetaz tiou kat to tinamai ee moghon, yes tipul muridi payou inimale you to ndug ite.
PSA 69:9 Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nagharaat rumai tiom. Eemoghon ŋgar tonene, to aazne inim pughu pa nambaad pataŋani tiina inimale yab ighan ghou. Yes to tiveleg ghom, tiveleg ghou paam.
PSA 69:10 Sawa to natatan taug, ve naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ, tamtoghon matadi velegin ghou.
PSA 69:11 Ve sawa to lolog ipataŋan, ve nagharaat taug maau, ve nandud uli to moŋiiŋ, yes tiŋiŋ payou.
PSA 69:12 Yes to tiluplup di izi maran ate, tininin avodi payou. Ve yes ghunuuŋa timboumbou ghou inimale ŋalalaŋ.
PSA 69:13 Eemoghon suŋuuŋ tiou iŋaŋarua ghom moghon. Yoova, poia tiom, nene tiina kat. Lolom isamin ghou, ve uul ghou lak! Lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen sawa sine to ughita poia, ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou.
PSA 69:14 Upas ghou navot pa pataŋani tiina tonene. Pa vene, agheg putukia ila tiiŋ le malmalig nazila. Ugham mulin ghou ila koiagŋa nimadi. Undae ghou naza pa mazovan lolo.
PSA 69:15 Uul ghou. Pa vene, yawaaŋa izugua ghou, ve iweu ghou nalaleg. Ughita. Paam nandal nazila mazovan lolo. Aazne, you naneep izila saambu to yes mateeŋa, ve avo ighaze iŋgup tonene. Upas ghou navot.
PSA 69:16 Yoova, yom poiam. Lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di irau sawa isob. Tovenen ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou. Yom lolom isamin ghei kat. Tovenen matam imuul inim payou.
PSA 69:17 You mbesooŋa tiom. Uŋgooz matam payou malep. Pasa, aazne naneep ila pataŋani tiina lolo. Tovenen ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve uul ghou rikia.
PSA 69:18 Unum uyoon ila digeg, ve uul ghou. Ugham mulin ghou ila koiagŋa nimadi.
PSA 69:19 Ŋgar to koiagŋa tigham payou ne, yom uwatagi wa. Yes tiveveleg ghou, ve tipamayaŋin ghou, ve tiwaghamun izag kat.
PSA 69:20 Saveeŋ velegiiŋ to tipiyaava payou, nene igham lolog ipataŋan kat. Naghita naghaze irau poiag muul maau. You naghaze pale tamtoghon lolodi isamin ghou, ve tinim tirab ateg. Eemoghon maau. Eta inim peria tiou maau.
PSA 69:21 Sawa to pitool ghou, koiagŋa tighur mbeb lili ila aniiŋ tiou. Ve sawa to murun ghou, tigham ag vaen papaii.
PSA 69:22 Tovenen suŋuuŋ tiou iŋarua ghom naghaze: Sawa to koiagŋa yesŋa nditadi tilup di ve tighanghan, ugham toŋ to aniiŋ todi ineep izala, inim liis padi, ve iwaghamun di.
PSA 69:23 Ugham matadi ipis, leso tighita ndug muul sob. Ve ugham tapiridi isob, ve aghedi ipaspas.
PSA 69:24 Naghaze uŋgal matadi, ve tiyamaan katin mbalmbali tiom. Mbalmbali tiom iza todi, ve iwaghamun di kat, ghoro poia!
PSA 69:25 Inadi to nepooŋ pale balim. Tamtoghon eta irau ineep ila mbeez todi muul maau.
PSA 69:26 Pasa, tamtoghon to yom ulosi ve ughur pataŋani pani, ndiran samsamia tonowen tighur pataŋani iza toni muul, ve tinin avodi pa pataŋani to ivot pani.
PSA 69:27 Sosor to ndiran tonowen, lolom imaagh pani malep. Matam kisini, ve ughur atia padi le tiyamaana kat! Ughurghur di malep.
PSA 69:28 Umus izadi pa rau to nepooŋ mataad yaryaara. Rau to tamtoghon deŋiadi izadi tineep ila, ndiran tonowen izadi ila toman di malep.
PSA 69:29 O Maaron, aazne nambaad pataŋani ve nayamaan yabyabuuŋ tiina. Tovenen unum uul ghou. Uŋguaaz ghou nazala sala. Leso naneep pooi.
PSA 69:30 You pale nambou ve napait Maaron iza. Pasa, ye igham lolog poia kat. Tovenen you naghaze napaiti.
PSA 69:31 Ŋgar tovene, nene igham Yoova lolo poia kat le ilib pa makau katindi to tighamgham di pa watooŋrau.
PSA 69:32 Yes to tinumeer Maaron ve timbadbaad pataŋani, ighaze tighita Maaron iuul ghou, nene pale tinidi iza. Ve yes to tizuaria di pa Maaron ne paam. Ighaze tighita ulaaŋ to ye igham payou, nene pale ipalot di.
PSA 69:33 Pasa, yes to timbadbaad pataŋani ve tinumeer Yoova, ye iloŋlooŋ suŋuuŋ todi. Tamtoghon toni to tineep ila koiadi nimadi, ye irau lolo imaagh padi maau.
PSA 69:34 Sambam paroŋania, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila, yam asob apait Maaron.
PSA 69:35 Pasa, ye pale igham mulin ndug Zion, ve ipamundigin ndug tisob to Yudea muul. Leso tamtoghon toni timuul tila tonowe, ve tigham mulin taan todi, ve tineep ila.
PSA 69:36 Ve muri, taan todi pale izi pa papaghu todi, ve tighami inim ledi, ve tineep ila. Tovenen yes to lolodi pa Maaron, pale tineep pooi tonowe.
PSA 70:1 O Maaron, upas ghou navot pa pataŋani tiou tonene. Yoova, unum uul ghou rikia lak!
PSA 70:2 Yes to tigham lilin ghou ne, ughamun ŋgar todi. Leso ŋgar todi iwaghamgham, ve mayadi ve tighau tila. Ve yes to tighita pataŋani tiou tonene ve lolodi poia pani, yes paam, upamuul di tila toman mayadi.
PSA 70:3 Ndiran tonowen tiwamogheran di payou tighaze: “Aa! Pataŋani to taghaze ivot pani, tauto ivot wa!” Tovenen utatan di, ve ugham di mayadi ve tighau tila.
PSA 70:4 Eemoghon tamtoghon tisob to tizuaria di payom, yes pale tinidi iza ve lolodi poia payom. Yes to lolodi pa ulaaŋ tiom kat, nene pale moghon moghon tisavsaav tighaze: “Maaron, ye iza tiina kat!”
PSA 70:5 Yoova, pataŋani tonene itatan ghou le tapirig isob kat. Narau mbeb eta muul maau. Ve yom moghon to Ulaaŋa tiou. You naghur matag payom pa upas ghou navot pa pataŋani tonene. Tovenen uzuar malep. Rikia unum uul ghou!
PSA 71:1 Yoova, you nanumeer ghom, ve nayooŋ ilat tiom. Upul koiagŋa titatan ghou malep. Pasa, ighaze tilib payou, pale mayag.
PSA 71:2 Yom utataghon ŋgar deŋia. Tovenen uul ghou, ve upas ghou navot pa pataŋani tiou tonene. Ughur taliŋam payou ve uul ghou lak.
PSA 71:3 Yom Volaaŋa tiou ariaŋa. Uponpoon ghou pa koiagŋa unumale raŋ to izala kat. Ve unum ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo. Sawa isob, you irau naŋarua ghom, leso mbeb eta iwaghamun ghou sob, ve naneep pooi. Aliŋam inim pataghaaŋ wa ughaze yom pale ugham mulin ghou.
PSA 71:4 Maaron tiou, ugham mulin ghou ila ndiran samsamia nimadi. Pasa yes ndiran to sosor, ve lolodi isamin tamtoghon eta maau. Ighaze tikis ghou, nene pale tiwaghamun ghou kat.
PSA 71:5 Yoova, you naghur matag payom pa uul ghou. Tiina tiou, sawa to pain ghou ve inim, you nanumeer ghom.
PSA 71:6 Sawa to naneep ila tinaŋ apo ve inim, you naneep ila nimam. Tovenen sawa to tinaŋ ipoop ghou, yom uŋgin ghou. Tauto moghon moghon napapait ghom pa poia tiom.
PSA 71:7 Ival tiina tigham ŋgar naol payou. Pasa, tighita ŋgar to ivotvot payou ne, le tighilaal katin ghom. Yom unum inag ariaŋa to yoŋgaaŋ.
PSA 71:8 Tovenen mboŋmaagh ila le rabrab izi, lolog poia kat payom, ve avog ipapait izam pa tapirim ve poia tiom.
PSA 71:9 Aazne, nanim olman waat wa. Eemoghon ughita ghou nanimale mbeb samia to tamtoghon tipiyaava ilale ne malep. Tapirig isob wa. Upul murim payou malep.
PSA 71:10 Pasa koiagŋa tilup di, ve tikalkaal ataam pa tirab ghou namaat. Sawa to tiyoŋyooŋ ve tisasaŋan pa rabuuŋ ghou, tisavsaav tighaze:
PSA 71:11 “Aa, Maaron ipul muri pani wa! Tataghoni ve takisi. Pasa, le tamtoghon eta pa iuuli maau.”
PSA 71:12 O Maaron, uneep saguan payou malep! Maaron tiou, rikia unum uul ghou!
PSA 71:13 Koiagŋa to tiŋgal saveeŋ payou ne, ugham di mayadi, ve urab di le tisob. Yes to tighaze tiwaghamun ghou ne, utatan di, ve ugham di mayadi kat.
PSA 71:14 Eemoghon you pale naghur matag payom irau sawa isob, ve nasaŋan ghom pa uul ghou. You naghaze napait ghom le napait ghom kat.
PSA 71:15 Avog pale ivotia ŋgar tiom deŋia pa tamtoghon. Mboŋmaagh ila le rabrab izi, you pale nasavia uraat tintina to yom ughamgham di ne pa uul tamtoghon. Uraat tonowen, ighaze natoova pa nanin di, nene pale naraua maau.
PSA 71:16 Yoova, yom upatooŋ tapirim ila uraat tintina. Tovenen you pale nala ve navotia uraat tiom tonenen pa tamtoghon, leso matadi iŋgali. Naghaze nasavia ŋgar deŋia to yom ughamghami. Lolog pa nasavia mbeb ite paam maau. Naghaze nasavia ŋgar tiom deŋia moghon.
PSA 71:17 Sawa to pain ghou ve inim imuul aazne, yom upaghazoŋan ghou pa ŋgar tiom. Tauto navovotia uraat tiom gharatooŋadi pa tamtoghon. Uraat tonowen, ite kat.
PSA 71:18 O Maaron, aazne nanim olman waat, ve moom iza pa dabag wa. Eemoghon upul murim payou malep! Uneep toman ghou le irau navotia tapirim ve uraat tiom tintina pa ndinatumai, nditimbumai, ve iseeŋga taghoni gha ila.
PSA 71:19 Maaron, tapirim ve ŋgar tiom deŋia, nene tiina le tiina kat. Izala izala le ikis sambam. Ve uraat naol to yom ughamgham di ne, tovene paam. Nene tintina kat. Sei to pale irau ghom? Eta maau.
PSA 71:20 Onoon, yom upul pataŋani naol tivot, ve tiwaghamun ghou. Eemoghon yom pale ugham ghou naneep pooi muul. Paam namaat nazila naal. Eemoghon yom pale ugham mulin ghou. Irau namaat maau.
PSA 71:21 Ve yom pale upakur ghou, ve ugham izag ivot inim tiina, ve urab ateg, leso lolog poia muul.
PSA 71:22 Tovenen you pale narab gita, ve napait izam. Pasa, yom utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Maaron tiou, yom Maaron patabuaŋ to yes Israela. You pale narab gita tiou, ve nambou mbouŋ pa napait ghom.
PSA 71:23 Pale nalool ve nambou pa napait izam. Pale napakur ghom toman lolog. Pasa, yom to ugham mulin ghou pa pataŋani tiou.
PSA 71:24 Tovenen ndag to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, you pale nasavia ŋgar tiom deŋia. Pasa, yes to tighaze tiwaghamun ghou, yom utatan di le tapiridi isob, ve upamuul di tila toman mayadi.
PSA 72:1 O Maaron, upasaluŋgan kinik tiei ve uuli pa itaghon ŋgar tiom deŋia. Leso iyoon pa tamtoghon tiom, ve igharaat pataŋani todi le deŋia.
PSA 72:2 Ve iŋgabiiz poian tamtoghon tiom, ve igharaat saveeŋ todi itaghon ŋgar deŋia. Ve iyoon pa yes mbolaaŋa ve yes to ledi izadi maau ne, ve iuul di pa pataŋani todi.
PSA 72:3 Nighaze nepooŋ poia ivot irau lolooz tisob to ndug tonene. Ve ndug mbuŋa mbuŋa tighita anoŋa to ŋgar deŋia.
PSA 72:4 Ugham kinik tiei iyoon pa yes to ledi izadi maau ne, ve iparab ariaŋa padi. Ve yes to mbolaaŋ igham di ne, ye irau iuul di. Eemoghon yes to titatan tamtoghon ve tighurghur pataŋani padi, ye irau itatan di le tapiridi isob kat, ghoro poia.
PSA 72:5 Maaron, tamtoghon tiom pale timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom itaghoni taghoni gha ila, tinimale ndag ve kaiyo to tineep irau sawa isob.
PSA 72:6 Nighaze kinik tiei iuul tamtoghon tineep pooi, inimale uman to itap izi ila uum, ve ipambees taan, ve igham aniiŋ titub pooi.
PSA 72:7 Sawa to ye iŋgin ghei, nighaze ŋgar deŋia ve ŋgar luuma ivotvot inim tiina. Leso tamtoghon tineep pooi ila ila le irau sawa isob, ve taghita kaiyo muul maau.
PSA 72:8 Kinik tiei pale iŋgin ndug tiina kat. Te dige eez pale inim ŋgat pani, ve ivool ila pa te dige ite. Ve ya Euprates pale inim ŋgat pani, ve ila ila le irau taan dige to naol ne.
PSA 72:9 Yes to tineep izi ndug balim, pale tinim ve tiput aghedi pani. Ve koia pale titap tizi ila mata, ve tighan ghavuur to taan. Pasa, tirau mbeb eta muul maau.
PSA 72:10 Ve yes kinik to Tarsis yesŋa kinik to tineep tirau mutu tisob pale tinim, ve tigham mbeb popoia pida pa kinik tiei, ve tipaiti. Yes kinik to tiŋgin taan suruvu to Arabia ve Etiopia ne paam, pale tinim, ve tigham mbeb popoia pani. Leso tipatooŋ taudi tighaze yes pale tineep ila samba.
PSA 72:11 Nighaze kinik tisob tinim tiput aghedi pa kinik tiei, ve tineep ila samba. Ndug ndug timbees pani, ghoro poia.
PSA 72:12 Pasa, sawa to yes mbolaaŋa tipoii pa ulaaŋ, ye ilooŋ taŋiiz todi. Ve yes to tineep sami, ve ledi ulaaŋa eta maau, ye iuluul di pa pataŋani todi.
PSA 72:13 Ye lolo isamin yes mbolaaŋa ve yes to tapiridi isob, ve ighamgham mulin di pa pataŋani todi. Leso tineep pooi.
PSA 72:14 Ighaze tamtoghon titatan di ve tiwaghamun di, ye iyondyood padi, ve ighamgham mulin di ila koiadi tonowen nimadi. Pasa, ye lolo padi kat. Tovenen irau imbatut di, ve siŋ todi imaliŋ sorok ne maau.
PSA 72:15 Maaron, upalot kinik tiei. Leso ineep mala izi taan. Yes Arabia pale tigham le yaam gol to ŋgalaaŋa kat. Ve sawa isob, tamtoghon pale tighur kinik tiei ila suŋuuŋ todi, ve tighason Maaron pa ipaloti, ve ighur poia toni iza toni.
PSA 72:16 Maaron, ugham aniiŋ katindi tivot ila taan tiei le irau uum tiei to lolooz we. Ve wit anoŋa katindi tivot, ve ayadi kalkalia ilala inimnim, tinimale yes Lebanon todi. Ve tamtoghon tovene paam. Nighaze ndug tiei tisob timasa tinim naol, tinimale kikiliiŋ to isaas izala taan pogho.
PSA 72:17 Kinik tiei, iza pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila! Iza tiina pale ineep irau sawa isob, inimale ndag to moghon moghon ighazghaaz. Pasa, ye pale inim ataam pa ndug ndug, leso poia to Maaron iza todi. Ndug ndug pale tighita kinik tiei, ve tipaiti tighaze poia to Maaron ineep tomani.
PSA 72:18 Tapait Yoova! Ye Maaron to iit Israela! Ye moghon to ighamgham uraat gharatooŋadi tintina. Uraat tonenen, ite kat.
PSA 72:19 Tapait iza pa tapiri ve poia toni irau sawa isob! Tamtoghon to tineep tirau taan, pale tighilaala tighaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Onoon le onoon kat!
PSA 72:20 Suŋuuŋ to Yesi natu David, tauto tinim timuul sualen.
PSA 73:1 Onoon kat, Maaron ighamgham ŋgar poia pa yes Israela. Yes to ŋgar ŋgalaaŋa ineep ariaŋa ila lolodi, ye igham poian di kat.
PSA 73:2 Eemoghon you, sawa eez agheg kirikia, ve rismoghon tone natap. Onoon kat, sawa tonenen, rismoghon tone napul ghurla tiou.
PSA 73:3 Pasa, naghita ndiran samsamia to tipapait taudi ve tiveleg Maaron, nepooŋadi poia kat. Tovenen nagham ŋgar pa mbeb tonene, le irau lolog maau.
PSA 73:4 Yes titub le tinidi popoia kat. Ledi pataŋani maau, ve tineep poia moghon ila le irau mateeŋ todi.
PSA 73:5 Pataŋani naol to taan to tighamgham tamtoghon pida, nene tigham di maau. Yes ledi pataŋani eta maau.
PSA 73:6 Ŋgar to paitooŋ taudi, nene tipatooŋa ivot ighazooŋ ila tamtoghon matadi, inimale namatavub to tamtoghon tighuri ila luadi. Ve ŋgar todi to ghamuuŋ malmal, yes tipulpuli maau, inimale nonogiiŋa to moghon moghon tindud di pani.
PSA 73:7 Nepooŋ todi, poia moghon. Tovenen titub le paŋadi isarsar. Lolodi ivon pa ŋgar samsamia naol, ve moghon moghon tikalkaal ataam pa tiwaghamun tamtoghon.
PSA 73:8 Yes tiveveleg tamtoghon, ve tipipiyaav saveeŋ samsamia padi. Ve tipapait taudi izadi, ve tipamatughezan tamtoghon tighaze pale titatan di.
PSA 73:9 Yes tipakur taudi, ve tisasavia saveeŋ velegiiŋ pa Maaron to sambam. Ve nditadi to tineep izi taan ne, ndiran tonowen matadi velegin di, ve tighaze titatan di.
PSA 73:10 Yes tiweu tamtoghon to Maaron paam, ve titaghon di pa ŋgar todi tonowen. Ival tiina tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ todi.
PSA 73:11 Ndiran samsamia tonowen tisavsaav tighaze: “Ah, Maaron to ineep sala kat we, ye le ŋgar? Ŋgar to nighamghami ne, Maaron iwatagi maau.”
PSA 73:12 Aghita. Ndiran samsamia, nepooŋadi tovene. Ledi pataŋani eta maau, ve tindoundou ledi mbeb katindi.
PSA 73:13 Muuŋ, you nagham ŋgar tovene pa nepooŋadi. Tauto nasaav pa taug naghaze: “You tonene, nazuaria ghou naghaze le leg sosor eta sob, ve ŋgar ŋgalaaŋa moghon ineep ila lolog. Eemoghon ŋgar to nataghoni ne, anoŋa eta maau. Naghamghami sorok.
PSA 73:14 Pasa ndag to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, Maaron ighurghur pataŋani payou. Mboŋmaagh to naol ne, ye iloslos ghou.”
PSA 73:15 Maaron, ŋgar tiou samia tonene, inimale nasavia ivot ighazooŋ ve tamtoghon tilooŋa, tone nagham kaarom pa tamtoghon tiom, ve naghamun ŋgar todi. Tauto ineep to taug moghon.
PSA 73:16 You nagham ŋgar naol pa nepooŋ poia to ndiran samsamia, ve nakaal pughu. Eemoghon naraua maau. Tauto igham lolog ipataŋan kat.
PSA 73:17 Muri ghoro, nalooŋ nala rumai patabuaŋ to Maaron, ve nasuŋ. Sawa tonenen, ghoro naghilaal, ve ŋgar tiou ivot pa mbeb to muri pale ivot pa ndiran samsamia.
PSA 73:18 Onoon kat, yom pale ugham di tilaagh ila ataam to kirikirikia. Leso ugham di titap, ve tisami.
PSA 73:19 Pale upasob di rikia moghon, ve ureu mbirisan di tilaledi. Ve mateeŋ todi, pale toman matughezaaŋ tiina.
PSA 73:20 Maaron, ighaze yom umundig ve uwaghamun di, nene pale upasob di kat. Eta irau ineep muul maau. Pale tinimale mbeb to taghita ila vibiiŋ, ve mboŋmaagh tamundig lolood imaagh pani.
PSA 73:21 Sawa to nagham ŋgar pa ndiran samsamia, nene igham ghou lolog isami ve ateg yabyab. Ŋgar tiou iwaghamgham nanimale borouŋa. You nanimale ŋgai sagsag to le ŋgar payom maau.
PSA 73:23 Eemoghon yom upul ghou maau. Yom unepneep toman ghou irau sawa isob, ve ukis nimag waan ve upalot ghou.
PSA 73:24 Yom ughamgham pooz payou, leso nataghon ŋgar tiom. Ve muri, yom pale upakur ghou, ve ugham ghou nalat naneep toman ghom ila ŋgurubam lolo.
PSA 73:25 You nagham ŋgar pa mbeb eta to ndug sambam maau. Yom moghon to nagham ŋgar payom. Yom unepneep toman ghou, tovenen nakaal sa mbeb muul izi taan? Maau. Pasa, yom moghon to uraua.
PSA 73:26 Ighaze tapirig isob, ve ŋgar tiou iraua maau, nene pale Maaron ipalot ghou. You naghita Maaron naghaze ye mbeb tau. You naghamgham tapirig ila toni, ve naneep ila toni. Ye inimale taan poia eez to tipuli payou, leso naneep ila.
PSA 73:27 Yes to lolodi ineep saguan payom, nene pale tilaledi. Ve yes to tipul muridi payom, yom pale upasob di.
PSA 73:28 Eemoghon you, sawa to naneep nagharau ghom, nayamaana naghaze nene poia kat. Yoova, yom Maaron tiou. You nanumeer ghom, ve nayooŋ ilat tiom. You naghaze navotia uraat tisob to ughamgham di ne pa tamtoghon.
PSA 74:1 O Maaron, pughu vena to upul murim payei kat? Pale upul ghei nineep tovene itaghoni taghoni gha ila? Yei sipsip tiom, ve yom ŋginiiŋ tiei. Pughu vena to atem yabyab payei kat tovene?
PSA 74:2 Yei tamtoghon tiom. Muuŋ, yom usia nditimbumai tinim lem, ve uyondyood padi, ve ughamgham mulin di pa pataŋani todi. Tovenen matam iŋgal ghei. Ve matam iŋgal inam to nepooŋ to ineep izi lolooz Zion ne paam.
PSA 74:3 Taum unum ve ulaagh ila ndug lolo ve ughita. Isami wa! Irau poia muul maau. Koiamai tireu mbirisan rumai tiom patabuaŋ, ve tiwaghamun mbeb tisob to tineep ila lolo.
PSA 74:4 Ndug to muuŋ itiŋa taluplup ghiit ilooŋ ila, koiamŋa tilooŋ tila, ve tighami inim ledi, ve tilool toman aliŋadi tiina. Ve tipayoon pilak todi iza tonowe, leso ipatooŋ di ighaze tilib payei wa.
PSA 74:5 Yes tiwaghamun Rumai Tiina tinimale yes to tigham nakavas todi ve tila su pa tiŋgor ai. Ai popoiadi naol to tisap mbeb anunudi ila pa tipabood rumai tiom, tigham nakavas ve tipalpaal di, ve tirabrab balagin di pa hama todi tintina.
PSA 74:7 Ve titun rumai tiom patabuaŋ, le yab ighan suvuni. Tovenen taum inam to nepooŋ to izam inepneep ila, tiwaghamuni inimale mbeb sorok, le isami kat.
PSA 74:8 Yes tighaze titatan ghei ve tiwaghamun ghei kat. Tovenen ndug tisob to taan tiei to tamtoghon tiluplup di ila, ve tisuŋsuŋ payom, yes titun di le tisob.
PSA 74:9 Aazne, yei nighita mbeb eta to ipatooŋ ghei ighaze yom unepneep toman ghei ne maau. Ve propet eta ineep muul pa ipaghazoŋan ghei pa ŋgar tiom ne maau. Ve tiei eta iwatag maau: Pale ŋeez o, pataŋani tonene isob?
PSA 74:10 Maaron, aazne koiamai tiŋiŋiŋ payom, ve tiveveleg izam. Vena, pale upul di tigham tovene itaghoni taghoni gha ila?
PSA 74:11 Pughu vena to nimam ila murim, ve umbabatut ghei moghon? Irau uul ghei maau?
PSA 74:12 Maaron, muuŋ ve inim, yom kinik tiei ve Volaaŋa tiei. Ve yom ughamgham uraat tintina izi taan pa uul ghei.
PSA 74:13 Muuŋ, taum tapirim to uvalag te, le pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan. Ve mbeb samsamia pida to tinepneep ila te lolo, yom urab balagin dabadi.
PSA 74:14 Leviatan paam, mbeb samia tiina to inepneep ila te lolo, yom urab balagin daba to naol ne, ve ugham anoŋa, ve upan mbeb sagsagŋa to tineep ndug balim ne pani.
PSA 74:15 Ndug pida, yom ugham ya ivotvot pa taan ve ireer. Ve ya tintina to ndug pida to tirereer irau sawa isob, yom ugham di timakmaak.
PSA 74:16 Yom to ughur mboŋ ve ndag, ve uŋgin di. Ve yom ughur ndag ve kaiyo tineep ila inadi.
PSA 74:17 Yom ughur taan seŋgaŋa, ve ughur sawa to ndug tuntunu, ve sawa to ndug yauŋa.
PSA 74:18 Yoova, matam iŋgal saveeŋ velegiiŋ to koiamŋa tipiyaava payom. Aazne, yes kankanooŋa to tiwatag ghom maau ne, tiwaghamun izam, ve tighita ghom unumale mbeb sorok.
PSA 74:19 Koiamai ŋgar todi inimale mbeb sagsag. Lolodi isamin tamtoghon eta maau. Ve yei tamtoghon tiom tapirimai irau mbeb eta maau. Tovenen upul ghei nila nimadi malep. Lolom imaagh payei malep. Pasa, yes titatan ghei le nineep sami kat.
PSA 74:20 Muuŋ, yom umbua saveeŋ toman ghei ughaze yom pale unum Maaron tiei, ve yei ninim tamtoghon tiom. Matam iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiom tonenen, ve uul ghei. Ughita. Aazne, taan tiei ivon pa ndiran samsamia to tiyoŋyooŋ ila ndoroom lolo, ve tisasaŋan pa tigham malmal pa tamtoghon.
PSA 74:21 Upul ndiran samsamia titatan tamtoghon, ve tipamayaŋin di malep. Uul yes mbolaaŋa ve yes to tineep sami, leso tipait izam.
PSA 74:22 Maaron, yei tamtoghon tiom. Umundig ve uyoon payei lak! Koiamŋa tipakur di toman aliŋadi tiina. Ndag to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, yes kankanooŋa to tiwatag ghom maau ne, tighamgham oroor tiina, ve tiveveleg ghom. Lolom imaagh malep. Matam iŋgal ŋgar to tighamghami ne, ve ughur atia padi.
PSA 75:1 Maaron, yei lolomai poia payom, ve nipait ghom pa poia tiom. Pasa, moghon moghon yom unepneep ugharau ghei. Tovenen yei nipapait izam, ve nivovotia uraat gharatooŋadi to ughamgham di.
PSA 75:2 Ve Maaron isaav ighaze: “You taug naghur sawa pa naŋgabiiz tamtoghon ve naghur atia padi. Ve gabizooŋ tiou, pale deŋia moghon.
PSA 75:3 Ighaze yoŋgyoog itok taan, ve tamtoghon tisob tisaŋeeŋ, you pale nakis taan pughu, leso ineep tuŋia.
PSA 75:4 Yes to tipapait taudi izadi, you nasaav padi naghaze: ‘Apait taumim iraua!’ Ve nasaav pa ndiran samsamia naghaze: ‘Aparim taumim malep. Tapirimim ineep sine?
PSA 75:5 Tovenen apait taumim malep, ve apiyaav saveeŋ velegiiŋ payou malep!’”
PSA 75:6 Pasa, tamtoghon to ndag iza, ma tamtoghon to ndag izila, ma tamtoghon to ndug pida paam, tirau tigham tamtoghon eta iza ivot inim tiina ne maau.
PSA 75:7 Maaron moghon, to igham tamtoghon izadi tivot tinim tiina. Pasa, ye to iŋgagabiiz tamtoghon ve ighurghur atia padi. Tamtoghon pida, ye itatan di. Ve pida, ye ipakur di le izadi tintina.
PSA 75:8 Yoova ikis rubruub eez ila nima. Rubruub tonowen ivon pa vaen ariaŋa. Vaen tonowen, nene mbalmbali toni. Ndiran samsamia to tineep izi taan, ye pale iliŋ vaen tonowen, ve ipaghun di pani, le tisob tighun suvuni. Ŋgiira to ineep ila rubruub mbole, pale tighuni paam.
PSA 75:9 Eemoghon you navovotia uraat tintina to Yoova irau sawa isob. Pale namboumbou, ve napapait Maaron to Yakop iza.
PSA 75:10 Pasa, ye isaav ighaze: “Ndiran samsamia, you pale napasob tapiridi. Ve ndiran deŋiadi, you pale napakur di ve napalot di, leso tapiridi ivot inim tiina.”
PSA 76:1 Yes to tineep izi taan suruvu to Yuda, tiwatag Maaron. Ve yes to tineep izi taan suruvu to Israel, tipaiti paam. Pasa, ye iza tiina.
PSA 76:2 Rumai to Maaron ineep izi Yerusalem. Ve lolooz Zion, nene Maaron ina to nepooŋ.
PSA 76:3 Sawa to koia tigham malmal pani tonowe, ye iŋgor polpolin pane ndinatu to yab ighanghan ila matadi, toman buza todi, ve irab balagin sigeu todi. Tovenen mbeb todi to malmal, ye iwaghamun di le tisob.
PSA 76:4 O Maaron, yom ŋgurubam tiina. Yom paghunam ve izam tiina kat. Ulib pa lolooz tintina to tineep irau sawa isob.
PSA 76:5 Koiamai, ndiran ariaŋadi. Timatughez maau. Eemoghon yom uparab toman di le ulib padi. Tauto tamtoghon tiom tila tiyou mbeb todi to malmal tisob tinim ledi. Yom urab koiamŋa tisob timatmaat, ve patudi tiwaghengheen izala taan pogho. Onoon, yes ndiran ariaŋadi. Tiraua kat pa malmal. Eemoghon irau tigham mbeb eta maau.
PSA 76:6 Maaron to Yakop, yom upamatughezan di ve uyaan di. Tauto yes to tilaan pa hos toman karis, tisob titaptap tizi le timatmaat.
PSA 76:7 O Maaron, yom moghon to tamtoghon tisob timatughez payom. Pasa, ighaze atem yabyab, sei irau iyoon ila matam?
PSA 76:8 Yes to koiadi tighamgham pataŋani padi ve titatan di, yom uyoon padi, ve ugham mulin di tisob. Yom uneep izi sambam, ve aliŋam izi inim, ve usavia atia to pale iŋarua koiadi. Ve sawa to ughur atia tonenen padi, tamtoghon tisob to taan tighita, le matughezaaŋ igham di, ve neneeŋadi moghon.
PSA 76:10 Onoon kat. Mbalmbali to tamtoghon, nene paam irau inim ataam pa upatooŋ tapirim. Tauto tamtoghon tipait ghom. Ve yes to mbalmbali tiom iwaghamun di maau, yes pale tiluvut ghom, leso tisuŋ payom ve tipait ghom.
PSA 76:11 Yam to ambua saveeŋ aghaze agham mbeb pa Maaron tiam Yoova, matamim iŋgal saveeŋ tiam, ve ataghoni. Ve yam ndug ndug to aneep agharau ne, tovene paam. Agham mbeb tiam popoia pida tinim pa Ŋgeu to tamtoghon timatughez pani.
PSA 76:12 Yes pooza to tinumeer taudi tapiridi, Maaron itatan di. Tauto yes kinik to taan timatughez pani.
PSA 77:1 You nataŋ roran Maaron. Taŋiiz tiou iŋarua naghaze ighur taliŋa pa suŋuuŋ tiou tonene, ve iuul ghou.
PSA 77:2 Sawa to naneep ila pataŋani tiina lolo, you nazuaria ghou naghaze le nagham ulaaŋ ila to Maaron. Mboŋ ve ndag, nakaak nimag iza, ve nasuŋ pani. Irau ateg izi maau. Eemoghon mbeb eta irau irab ateg maau.
PSA 77:3 You matag iŋgalŋgal Maaron, ve lolog isami ve nataŋ. Nagham ŋgar naol. Tauto lolog ipataŋan ve tapirig isob.
PSA 77:4 Mboŋ to naol ne, Maaron ipul ghou nagheen pooi maau. Lolog ipataŋan kat le irau nasavia saveeŋ eta maau. Neneeŋag moghon.
PSA 77:5 Pasa, matag iŋgal imuul ila pa ndaman katindi to ila wa. Ve naŋazuuv ŋgar to muuŋ Maaron ighamgham pa tamtoghon toni.
PSA 77:6 Tovenen mboŋ to naol ne, nagham ŋgar tiina ila lolog, ve matag iŋgalŋgal naghaze:
PSA 77:7 “Vena, pale Maaron ipul muri payei, ve ipul ghei nineep sami itaghoni taghoni gha ila? Irau lolo poia payei muul maau?
PSA 77:8 Ŋgar to lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di, nene isob wa? Ve saveeŋ to ye imbua toman ghei, pale izi inim mbeb sorok itaghoni taghoni gha ila?
PSA 77:9 Ma Maaron ate yabyab kat, le ighami lolo imaagh pa poia toni? Tauto lolo isamin ghei muul maau ne?”
PSA 77:10 Nagham ŋgar tovene, tauto nasaav pa taug naghaze: “Lolog ipataŋan kat pasa, Maaron to ineep sala le sala kat ne, itoor ŋgar toni wa. Taghita tapiri inim inim le aazne, taghita muul maau.”
PSA 77:11 Yoova, you pale matag iŋgal imuul ila pa uraat tiom tintina, ve mbeb gharatooŋadi to muuŋ ughamgham di.
PSA 77:12 Pale matag iŋgal uraat tiom ariaŋadi to naol ne, ve nagham ŋgar padi pooi.
PSA 77:13 O Maaron, yom ughamgham ŋgar patabuaŋ moghon. Ŋgar tiom ve gabuam, nene ite kat. Maaron ite paam iza tiina inimale yom ne maau.
PSA 77:14 Yom Maaron to ughamgham mbeb gharatooŋadi tintina. Upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ ila ndug ndug matadi ve tighita katini wa.
PSA 77:15 Yakop ve Yosep papaghu todi, yes tamtoghon tiom. Muuŋ, ila taum tapirim, yom upas yes Israela tivot pa pataŋani todi.
PSA 77:16 O Maaron, sawa to ya tintina tighita ghom, matughezaaŋ tiina igham di. Ve te to ineep izila sila we, imatughez paam, ve imbeluuta izaza.
PSA 77:17 Sawa tonenen, yaghur tae iyasosooŋ, ve uman tiina izi. Ve ndug ighani milia, ve lalaav kiliŋia.
PSA 77:18 Yom ugham yaghur uti ililiit, ve lalaav kiliŋkiliŋia. Ndug milia, le ndug ighazooŋ. Ve yoŋgyoog itok taan katkatia.
PSA 77:19 Ataam tiom imbut te ivool ila pa dige ite. Yom uvalag mazovan, le pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan, ve ulaagh ila bodbodaaŋ. Eemoghon tighita aghem muri maau.
PSA 77:20 Yom umuuŋ pa tamtoghon tiom unumale ŋginiiŋ to sipsip. Ve ughur Mose yesuru Aron tigham naghom, ve tighereb di tila.
PSA 78:1 Yam tamtoghon tiou, aghur taliŋamim pa saveeŋ to naghaze napatoot gham pani. Saveeŋ to naghaze nasavia payam, yam asob alooŋ poiani.
PSA 78:2 Pale avog ikaak, ve nasavia saveeŋ palelaaŋ pida payam. Pale nasavia mbeb pida to muuŋ tivot. Mbeb tonowen, pughudi iyooŋ.
PSA 78:3 Kamos tonene, nditimbuud tisavia payei ve nilooŋa, tauto niwatagi.
PSA 78:4 Muuŋ, Yoova ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ. Ye igham mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina tivotvot. Tauto tamtoghon tipait iza pa tapiri ve poia toni. Uraat toni tonowen, irau taŋgooza pa ndinatuud maau. Tasavia padi, ghoro poia. Leso papaghu toit to pale muri tivot, tiwatagi paam.
PSA 78:5 Ataam to itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, muuŋ ye ivotia pa nditimbuud to Yakop papaghu toni. Ye isavia tutuuŋ toni pa yes Israela, ve isaav ariaŋa pa nditimbuud ighaze tipatoot ndinatudi pani.
PSA 78:6 Leso yes paam tiwatagi, ve anadi tisavia pa ndinatudi, ve iseeŋga tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 78:7 Ighaze tigham tovene, papaghu todi irau lolodi imaagh pa uraat tintina to Maaron igham di ne maau. Ve yes pale tinumeera, ve matadi iŋgal tutuuŋ toni, ve titaghoni.
PSA 78:8 Leso tigham ŋgar inimale nditimbudi sob. Pasa nditimbudi, ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Lolodi pa titoor ŋgar todi maau. Moghon moghon tighamgham didiaaŋ, ve tizorzoor Maaron aliŋa. Lolodi ineep tuŋia ila toni maau. Ve saveeŋ to yesŋa Maaron timbua, titaghoni maau.
PSA 78:9 Papaghu to Epraim, yes tiraua kat pa tivaneg pa pane. Eemoghon sawa to malmal imundig, timatughez ve tighau.
PSA 78:10 Ve saveeŋ to yesŋa Maaron timbua, matadi kisini ve titaghoni maau. Laghooŋ todi, lolodi pa titaghon tutuuŋ toni maau.
PSA 78:11 Ve uraat tintina toman mbeb gharatooŋadi to muuŋ Maaron ighamgham di ila matadi, lolodi imaagh pani kat.
PSA 78:12 Sawa to nditimbudi tineep izi Isip, Maaron igham mbeb gharatooŋadi tintina izi taan raapa to Zoan, ve tighita pa taudi matadi.
PSA 78:13 Ve sawa to tila tivot izi Te Kaviaaŋa, ye ivalag te le pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan. Ye igham te iyoon inimale didiiŋ. Tauto ataam ivot padi, ve titaghoni tivool tila pa dige ite.
PSA 78:14 Ndag, ye igham yaghur tae ivot, leso ipatooŋ di pa ataam. Ve mboŋ, ye igham yab ivot, leso imuuŋ padi ve titaghoni.
PSA 78:15 Sawa to tineep izi ndug balim, Maaron irab balagin yaam, ve igham ya ireer ivot pani. Ye igham ya ireer tiina, leso tighun.
PSA 78:16 Onoon kat, ye igham ya katindi tivot ila yaam, ve tireer tizi le tinim ya tintina.
PSA 78:17 Eemoghon yes tinoknok ghamuuŋ sosor pa Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Sawa to tilaghlaagh izi ndug balim, tizorzoor aliŋa.
PSA 78:18 Yes titovtoov Maaron tapiri. Tauto tisaav pani tighaze igham adi aniiŋ to luadi itaŋtaŋ pani.
PSA 78:19 Ve tiveleg Maaron tighaze: “Laak, Maaron tapiri irau igham amai aniiŋ izi ndug balim tonene? Onoon, ye irab balagin yaam, ve ya tiina goŋia ivot toman tapiri, ve ireer izi. Eemoghon irau igham tamtoghon toni adi aniiŋ toman ziga?”
PSA 78:21 Yoova ilooŋ saveeŋ todi tonowen, le ipas ate. Tovenen igham yab izi ighan Yakop papaghu toni. Ate yabyab kat pa yes Israela, ve iwaghamun di.
PSA 78:22 Pasa, yes tighur ila toni maau. Tinumeera tighaze tapiri irau iuul di ne maau.
PSA 78:23 Tovenen Maaron isaav ariaŋa, ve ataam to sambam paroŋania ikaak,
PSA 78:24 ve igham aniiŋ manna izi padi. Ye igham aniiŋ to sambam padi leso tighan.
PSA 78:25 Onoon kat, tamtoghon tighan aniiŋ to yes aŋela. Maaron igham adi aniiŋ katindi, ve tighan le isooŋ di.
PSA 78:26 Ghoro ipamundigin yaghur ghaughauru inim. Tau tapiri igham yaghur tiina imundig pa rag pughu.
PSA 78:27 Ve igham man katindi tiroov tinim, ve titaptap tizi ndug to tinepneep pani. Man tonowen, sorok maau. Yes tinimale magargaar to naari.
PSA 78:28 Maaron igham di titaptap tizi ndug to tamtoghon toni tinepneep pani, le tiluvut mbeez todi.
PSA 78:29 Tovenen yes Israela tighan le isooŋ di. Pasa, mbeb to luadi itaŋ pani, tauto ye igham padi.
PSA 78:30 Yes Israela tipasob ghanuuŋ man tonowen sone, ve Maaron mbalmbali toni iza todi, ve irab tamtoghon todi ariaŋadi timatmaat. Ndipain todi papaghu to popoiadi kat, ye ipasob di.
PSA 78:32 Yes Israela tighita mbeb tisob tonowen. Eemoghon tinoknok ghamuuŋ sosor sone. Tikaria ghitooŋ mbeb gharatooŋadi. Eemoghon tighur ila to Maaron maau.
PSA 78:33 Tauto ye iŋgor sawa todi inim tuku. Nepooŋ todi isob rikia moghon, inimale yaghuraad to ivotvot ila avood. Mateeŋ ikarmotin di, le matughezaaŋ tiina igham di.
PSA 78:34 Onoon, sawa to Maaron irab tamtoghon todi pida, rikia moghon ve ival tiina tighilaal, ve titoor ŋgar todi imuul ila pani, ve tisuŋ pani ariaŋa tighaze lolo isamin di ve ireu sosor todi.
PSA 78:35 Ve matadi iŋgal muul tighaze: Maaron, ye iponpoon di inimale raŋ to izala kat. Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, ye to Volaaŋa todi.
PSA 78:36 Eemoghon tipaiti pa avodi uli moghon. Saveeŋ to ivotvot ila avodi, tisavia toman lolodi maau. Tigham kaarom.
PSA 78:37 Lolodi ineep tuŋia ila to Maaron maau. Ve saveeŋ to yesŋa Maaron timbua, matadi kisini ve titaghoni maau.
PSA 78:38 Eemoghon Maaron lolo isasamin di, ve ireureu sosor todi. Tauto iwaghamun di kat maau. Onoon, sawa naol, ye ate yabyab padi kat. Eemoghon iyai tau, ve itatan mbalmbali toni.
PSA 78:39 Pasa, mata iŋgal ighaze: Yes to taan moghon. Tapiridi tintina maau. Tineep ris, ve tilaledi, tinimale yaghur to talooŋ avolutu inim, ve isob.
PSA 78:40 Sawa to tineep izi ndug balim, tizoor Maaron aliŋa pae katindi. Yes tilaghlaagh ila ndug to magargaar moghon, ve tighamgham Maaron lolo ipataŋan.
PSA 78:41 Maaron Patabuaŋ to yes Israela, yes tinoknok tovaaŋi. Tauto tipas ate, le ate yabyab kat.
PSA 78:42 Yes lolodi imaghmaagh pa Maaron tapiri. Matadi iŋgal sawa to ye igham mulin di ila koiadi nimadi ne maau.
PSA 78:43 Muuŋ, ye igham mbeb gharatooŋadi katindi tivotvot izi Isip pa ipatooŋ tapiri padi. Ye igham uraat tintina izi taan raapa to Zoan. Uraat tonowen, tamtoghon tighita di le avodi ikaak.
PSA 78:44 Ye itoor ya tintina to yes Isipa tinim siŋ. Tovenen yes Isipa adi ya eta pa tighun maau.
PSA 78:45 Ve igham raaŋ tintina to tiŋutŋut tamtoghon tivot izi ndug todi, ve tiŋut di le tisami kat. Ve igham ŋgob katindi tivot le tiwaghamun di paam.
PSA 78:46 Ve igham isis tivot le titatab ndug todi, ve tighan aniiŋ todi. Uum to tighun wadedeŋadi pani, isis tighan mbeb to uum tonowen le tisob.
PSA 78:47 Ve ye igham ais patu patu titaptap tizi, le tiwaghamun ai vaen todi. Ve uman tiina toman ais izi le iwaghamun ai fik todi paam.
PSA 78:48 Ye igham ais patu patu titaptap tizi, ve tirabrab makau todi timatmaat. Ve igham lalaav iŋgalŋgal sipsip todi.
PSA 78:49 Maaron ate yabyab le yabyab kat. Toni imozi kat. Ate irau izi muul maau. Tauto ighurghur yes Isipa muul maau, ve mbalmbali toni iza todi kat. Ye imbaaŋ aŋela toni ival tila tiwaghamun di pa moroghooŋ samia.
PSA 78:51 Ye irab yes Isipa ndinatudi aidaba, le tisob timatmaat. Ndinatudi to tipoop di muuŋ, tauto tisob. Eta ineep muul maau.
PSA 78:52 Ghoro igham tamtoghon toni tipul Isip. Ye imuuŋ padi inimale ŋginiiŋ to sipsip, ve yesŋa tilaghlaagh izi ndug balim.
PSA 78:53 Ye imuŋmuuŋ padi ve iŋginŋgin di. Tovenen timatughez pa mbeb eta maau, ve tineep poia moghon. Eemoghon koiadi, te itatab di, le tisob timatmaat ila te lolo.
PSA 78:54 Ye igham di tila tigharau taan toni patabuaŋ dige, ve lolooz to ye iparab pani ve ighami inim le.
PSA 78:55 Ve indiir ndug ndug to tineep izi taan tonowen tighau tila, leso tamtoghon toni tila tigham taan todi inim ledi. Ve irei taan tonowen toman ruum to tineep ila, le irau rumai rumai to yes Israela, ve tighami inim ledi, leso tineep pani.
PSA 78:56 Eemoghon tizi ve titoov Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne muul. Tizorzoor aliŋa, ve ataam to ye ighuri padi, yes titaghoni maau. Yes tamtoghon toni. Eemoghon tipul muridi pani, ve tireu saveeŋ mbuaaŋ to timbua toman Maaron, tinimale nditimbudi. Tovenen ye irau inumeer di maau. Yes tinimale pane to ool ipas pani, ve le uraata maau.
PSA 78:58 Maaron iriu di pasa, tighagharaat maaron kaaromŋa anunudi. Yes tiluplup di izala ndug mbuŋa to naol ne, ve tisuŋsuŋ pa maaron kaaromŋa. Tauto tipas Maaron ate.
PSA 78:59 Maaron ighita ŋgar todi tonowen, yabyab ve ipul muri padi kat.
PSA 78:60 Sawa tonenen, ye ipul mbeez toni patabuaŋ to ineep izi ndug Silo, izi ineeple. Ina to nepooŋ to ineep ila tamtoghon toni lolodi, ye ineep ila muul maau.
PSA 78:61 Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ to inim ghilalooŋ pa tapiri ve ŋguruba, ye ipuli ila yes Israela koiadi nimadi.
PSA 78:62 Ate yabyab kat pa tamtoghon toni. Tovenen ipul di tila koiadi nimadi, ve timbut di pa buza le geegeu todi papaghu timatmaat. Ndiliva todi papaghu irau timbou mbouŋ to vaiuuŋ muul maau. Pasa, nditamoot tineep ve tivai di muul maau.
PSA 78:64 Ndiran to watooŋrau paam, buza ighan di timatmaat. Ve ndizwadi ndiliva to tineep tinim ndinaara, irau titaŋ padi maau.
PSA 78:65 Ghoro Maaron igham ŋgar inimale tamtoghon to igheen ve imundig. Ye inimale tamtoghon ariaŋa to malmal to ighun le iwaghamgham. Ghoro mata pakia, ve imundig ila igham malmal muul.
PSA 78:66 Ye itatan koia, ve mayadi ve tighau tila. Mayaŋiiŋa tonowen pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 78:67 Maaron ipul muri pa Yosep papaghu toni. Ve ina to nepooŋ paam, ineep toman di muul maau. Irau igham yes Epraima pa uraat tiina eta muul maau.
PSA 78:68 Ve isia rumai to Yuda, leso tigham pooz pa tamtoghon toni. Ve igham lolooz Zion inim le. Lolooz tonowen, ye lolo pani kat.
PSA 78:69 Ye irei rumai toni patabuaŋ izala, leso inim ina to nepooŋ. Rumai tonowen iyaryaaŋ kat inimale sambam. Pale iyoon tuŋia tovene itaghoni taghoni gha ila, inimale taan to ye ighuri.
PSA 78:70 Ve isia mbesooŋa toni David inim kinik. David iŋginŋgin sipsip ila sirsiir lolo, ve Maaron ighami pa uraat toni.
PSA 78:71 Ye mata pa sipsip nditinandi toman ndinatudi to tighunghun tuz, ve Maaron ighami inim ŋginiiŋ pa yes Israela to Yakop papaghu toni.
PSA 78:72 Tovenen David iŋgin di itaghon ŋgar deŋia, ve igham pooz padi pooi.
PSA 79:1 O Maaron, aazne ndug ndug to tiwatag ghom maau ne, tinim taan tiom tonene, ve tighaze tighami inim ledi. Yes tiwaghamun rumai tiom patabuaŋ le isami, ve tireu mbirisan ndug tiina Yerusalem.
PSA 79:2 Yes tirab mbesooŋa tiom timatmaat, ve tipul patudi tiwaghengheen ila taan, leso man tighan di. Tamtoghon tiom to lolodi ineep tuŋia ilat tiom ve titaghon ataam tiom, tauto mindadi inim mbeb sagsagŋa adi pa tighani.
PSA 79:3 Koiamai tirab tamtoghon tiei katindi, ve siŋ todi ireer inimale ya irau Yerusalem lolo. Ve tiei eta ineep pa itavia di maau.
PSA 79:4 Tovenen ndug ndug to tineep tigharau ghei ne, tighita ghei, ve tighamgham ŋalalaŋ payei. Yes tiŋiŋiŋ payei, ve tiveleg ghei kat.
PSA 79:5 O Yoova, pale ŋeez o lolom imuul inim payei? Pale uriuriu ghei, ve mbalmbali tiom ighanghan ghei inimale yab irau sawa isob? Pale mbalmbali tiom izaza tiei tovene itaghoni taghoni gha ila?
PSA 79:6 Ughur mbalmbali tiom iza to ndug ndug to tiwatag ghom maau, ve tiyamaan katini. Ughur atia iŋarua yes to tisuŋsuŋ payom maau ne, ghoro poia.
PSA 79:7 Pasa, yei to Yakop papaghu toni, tirab ghei nisob. Ve tiwaghamun taan tonene, le ndug tiei ŋginiŋa.
PSA 79:8 Sosor to muuŋ nditimbumai tigham di, ughur atia iza tiei malep. Lolom isamin ghei, ve rikia unum uul ghei. Pasa aazne, pataŋani tiina ivot payei, ve nisami wa.
PSA 79:9 O Maaron, yom to Volaaŋa tiei. Uul ghei lak! Leso nipait izam pa tapirim ve poia tiom. Upas ghei nivot pa pataŋani tonene, ve ureu sosor tiei. Pasa, gabuam tovene. Tauto tamtoghon tipapait izam.
PSA 79:10 Maaron, ighaze uul ghei maau, nene pale ndug ndug tisavia saveeŋ velegiiŋ payei tighaze: “Laak, Maaron tiam ineep sine?” Maaron, yes to tirab mbesooŋa tiom timatmaat, uyat ŋgar todi tonowen, ve nighita. Leso ndug ndug tiwatag tighaze yom ughur atia pa ŋgar samia.
PSA 79:11 Ulooŋ taŋiiz to yes to tineep ila koiadi nimadi. Tapirim tiina kat. Tovenen yes to koiadi tighaze tirab di timaat, ugham mulin di.
PSA 79:12 O Maaron, ndug ndug tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol payom. Ŋgar todi tonowen, uyati le uyat katini.
PSA 79:13 Ighaze ugham tovene, nene pale yei tamtoghon tiom lolomai poia payom, ve nipait izam pa poia tiom irau sawa isob. Pale nisavia uraat tiom itaghoni taghoni gha ila. Pasa, yei sipsip tiom, ve yom to ŋginiiŋ tiei.
PSA 80:1 O Maaron, yom ŋginiiŋ to yei Israela, ve yei sipsip tiom. Yom to umuŋmuuŋ pa yei papaghu to Yosep. Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiei tonene. Yom unepneep ila inam to ghamuuŋ pooz to ineep izala aŋela ariaŋadi avaradi Upatooŋ ŋgurubam ivot ighazooŋ payei.
PSA 80:2 Yom ariaŋam ve tapirim tiina. Umundig ve upatooŋ tapirim ila Epraim, Benyamin, ve Manase papaghu todi matadi. Unum uul ghei.
PSA 80:3 O Maaron, uul ghei ve upalot ghei. Lolom poia payei, ve ugham poian ghei. Leso nineep poia muul.
PSA 80:4 O Yoova, yom Maaron ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Yei tamtoghon tiom. Eemoghon atem yabyab payei, ve ulooŋ suŋuuŋ tiei maau. Pale ŋeez o mbalmbali tiom isob?
PSA 80:5 Yom ugham ghei nimbaad pataŋani tiina le isooŋ katin ghei. Tovenen nitaŋ tiina, ve nighun matamai suru inim ya payei.
PSA 80:6 Yom upul murim payei. Tovenen ndug ndug to tineep tigharau ghei, tiwazoran di pa taan tiei tighaze tighami inim ledi. Ve koiamai tiveveleg ghei, ve tiŋiŋiŋ payei.
PSA 80:7 Yom Maaron ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Uul ghei ve upalot ghei. Lolom poia payei, ve ugham poian ghei. Leso nineep poia muul.
PSA 80:8 Muuŋ, ai vaen eez iyoon ila taan to yes Isipa. Yom ugheli iza, ve ughami inim sualen, ve undiir ndug tonene tamtoghona tighau, ve uvazogi ila taan todi.
PSA 80:9 Ve undeeb pughu, leso itub pooi. Tovenen waria izila taan lolo kat, ve boga titub tila mamala, le titatab taan tonene isob.
PSA 80:10 Ai vaen tonene itub iza iza, le itatab lolooz to ndug tonene paam, ve inim yavyaav padi. Ve ai mendepur tintina tiyoon ila samba paam.
PSA 80:11 Boga pida titub tivot tila mala, le tivot naari to te Mediterenian. Ve pida titub tila le peria ila ya tiina Euprates.
PSA 80:12 Pughu vena to aazne ureu didiiŋ to muuŋ iluvut uum vaen tiom? Ughita. Tamtoghon to tilaghlaagh sorok, tisob tinim tilooŋ tila, ve tiyubyub anoŋa.
PSA 80:13 Ve ŋgai sagsag tisusus pughu ve tivazagi, ve mbeb naol to su tighanghan anoŋa.
PSA 80:14 O Maaron, yom ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Matam imuul inim payei. Uneep sambam, ve matam izi inim ughita ai vaen to nimam waan ivazogi. Isami wa! Tovenen unum ugharaata! Leso itub pooi muul.
PSA 80:16 Aazne, koiamŋa tiŋgor ai vaen tiom izi, ve tisuruuva izala yab. Ughita di ve uyaan di, ve upasob di tilaledi!
PSA 80:17 Eemoghon ŋgeu tiom to ineep ila nimam waan, uŋgin poiani ila nimam samba. Kinik tiei to yom taum usia, ve ughuri pa uraat, matam pani ve upaloti. Leso igham uraat payom.
PSA 80:18 Ighaze ugham tovene, yei irau nipul murimai payom muul maau. Tovenen uul ghei nineep poia muul. Leso nimbees payom, ve nipait izam.
PSA 80:19 O Yoova, yom Maaron ariaŋam kat ve uŋgin mbeb tisob. Uul ghei ve upalot ghei. Lolom poia payei, ve ugham poian ghei. Leso nineep poia muul.
PSA 81:1 Lolomim poia pa Maaron, ve ambou pani. Pasa, iit taghamgham tapiriid ila toni. Tinimim iza pa Maaron to Yakop, ve alool ve apaiti.
PSA 81:2 Ait mbouŋ ve ambou. Ve atok kakaap, ve arab gita ve mbeb pida, leso agham mbouŋ paghuna.
PSA 81:3 Sawa to kaiyo iza paghu, ve sawa to kaiyo imatu, nene sawa to talup ghiit ve tasuŋ. Tovenen avib tavuur ve apamundigin suŋuuŋ.
PSA 81:4 Pasa ŋgar tovene, nene itaghon tutuuŋ to Maaron ighuri pa iit Israela alok wa. Maaron to Yakop ighaze tataghon tutuuŋ tonene.
PSA 81:5 Sawa to ye igham malmal pa yes Isipa, ye isaav pa iit Israela ighaze tataghon tutuuŋ tonene, leso itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. You nalooŋ ŋgeu eez aliŋa inim. To muuŋ ve inim, nalooŋ aliŋa tovene maau. Isaav ighaze:
PSA 81:6 “You to nazugua mburuguuŋ pataŋani izi pa avaramim, ve nagham gham atemim izi pa badooŋ mbeb.
PSA 81:7 Muuŋ, yam aneep ila pataŋani tiina lolo, ve ataŋ roran ghou pa nauul gham. Ve you nalooŋ taŋiiz tiam, ve napas gham avot pa pataŋani tiam. You nayooŋ ila yaghur tae asosooŋa to lalaav avolutu ivotvot pani, ve napamuul aliŋamim. Ve natoov gham izi ya dige to ndug Meriba.
PSA 81:8 Yam tamtoghon tiou, alooŋ saveeŋ ariaŋa to naghaze nasavia payam. Yam Israela, aghur taliŋamim pa aliŋag tonene ve ataghoni, ghoro poia!
PSA 81:9 Maaron ite paam ineep ila lolomim ve ambees pani malep. You moghon, ghoro ambees payou. Tovenen aput aghemim pa maaron kaaromŋa to ndug pida malep.
PSA 81:10 Pasa, you Yoova to Maaron tiam. You to nagham gham apul Isip. You nasaav payam naghaze: Akaak avomim tiina. Leso napavonini pa mbeb popoiadi.
PSA 81:11 Eemoghon tamtoghon tiou tilooŋ aliŋag maau. Yes Israela tiyasiil payou.
PSA 81:12 Ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Lolodi pa tilooŋ saveeŋ maau. Tauto napul di titaghon taudi ŋgar todi.
PSA 81:13 You nakausim naghaze le tamtoghon tiou tilooŋ aliŋag, ve titaghon ataam tiou!
PSA 81:14 Leso rikia moghon ve koiadi tiyamaan nimag, ve natatan di.
PSA 81:15 Yes to tighur koi payou ne, pale tinim titap tizi ila matag toman matughezaaŋ tiina. Ve atia to pale iza todi, nene pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 81:16 Eemoghon yam Israela, pale napan gham pa aniiŋ popoia, ve napaghun gham pa bagil to su suru, le isooŋ gham.”
PSA 82:1 Maaron ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ve yes daba to ndug sambam tilup di ila mata. Ye ipayoon ndimaronŋa pa savsaveeŋ, ve iŋgabiiz di pa uraat todi. Ighaze:
PSA 82:2 “Yam tonene, ataam tiam to ghamuuŋ pooz, deŋia maau. Pale ŋeez o apul ŋgar tiam tonanan? Sawa to daba to taan tigharaat saveeŋ to tamtoghon, yam apul di tivolvool to ndiran samsamia.
PSA 82:3 Yam irau apamundigin di, leso tigharaat saveeŋ to yes to tapiridi maau ve yes parooŋa, le deŋia moghon. Ve tiyoon pa yes to tineep ila pataŋani lolo, ve yes to ledi ulaaŋ eta maau, ve tiuul di pa pataŋani todi.
PSA 82:4 Tovenen yes to tapiridi iraua maau, ve yes mbolaaŋa, yam irau matamim padi, ve agham mulin di ila ndiran samsamia nimadi.
PSA 82:5 Eemoghon yam aghamgham tovene maau. Lemim ghilalooŋ maau. Ŋgar tiam ivot sone. Laghooŋ tiam, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Tauto ŋgar ve tutuuŋ naol to tinim pughu pa nepooŋ poia izi taan, yam awaghamun di le tisami kat.
PSA 82:6 Onoon, muuŋ you nawaat gham naghaze ndimaronŋa. Ve nasaav payam naghaze yam asob anim Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne ndinatu.
PSA 82:7 Eemoghon yam pale asob amatmaat animale ival tiina to taan. Pale atap animale yes daba to taan, ve lemim izamim muul maau.”
PSA 82:8 O Maaron, umundig ve ughur atia pa ndiran samsamia to tineep izi taan. Pasa, ndug tisob to taan toman mbeb todi, nene yom tiom.
PSA 83:1 O Maaron, pughu vena to ugham mbeb eta maau, ve neneeŋam moghon? Vena to nimam ila murim, ve unepneep sorok?
PSA 83:2 Ughita. Koiamŋa tighaze tipamundigin malmal. Yes to tighur koi payom, tipakur taudi, ve tighamgham aghedi payom.
PSA 83:3 Tamtoghon tiom to lolom padi kat, koiamŋa tonowen tilup di, ve tikaal ataam pa tiwaghamun di.
PSA 83:4 Tighaze: “Anim tala ve tapasob yes Israela le tisob kat. Leso ledi izadi muul sob, ve tamtoghon lolodi imaagh padi.”
PSA 83:5 Onoon kat, koiamŋa tonowen tilup lolodi ve ŋgar todi inim ee moghon, ve timbua saveeŋ tighaze tizoor pooz tiom, ve tiwaghamun tamtoghon tiom. Yes tamtoghon to ndug tonene:
PSA 83:6 Yes Edoma ve Ismael papaghu toni, ve yes Moapa ve yes Agri,
PSA 83:7 ve yes to taan suruvu to Gebal toman yes Amona ve Amaleka, ve yes Pilistia ve tamtoghon to ndug Tiro.
PSA 83:8 Ve yes Asiria paam to ndiran ariaŋadi to malmal, tivool to yes Amona ve Moapa to Lot papaghu toni, leso tiuul di pa malmal.
PSA 83:9 Tovenen yei nitaŋ roran ghom nighaze ugham ŋgar raraate pa yes ndiran tonowen inimale muuŋ ugham pa yes Midiana, ve muri ugham pa Sisera yesuru Yabin izi ya Kison.
PSA 83:10 Sawa tonenen, yom urab di timatmaat izi ndug Endor, ve patudi tiwaghengheen ila taan ve timbuuz.
PSA 83:11 Yes daba to koiamai, ugham ŋgar raraate padi inimale muuŋ ugham pa Oreb yesuru Zeeb. Ve yes pooza todi tovene paam. Utatan di inimale muuŋ utatan Zeba yesuru Zalmuna.
PSA 83:12 Ndiran ru tonowen, muuŋ tisaav tighaze: “Maaron taan toni, le kikiliiŋ popoia. Tala taghami inim leed.”
PSA 83:13 Maaron tiou, ureu di le timbiriis tinimale ghavuur ve buzbuz to yaghur iviviira gha ilale.
PSA 83:14 Uwaghamun di inimale yab ighan suvun reg, ve inimale yab ighan izala lolooz, le ipasob su.
PSA 83:15 Ugham uman tiina izi, ve yaghur tiina imundig, leso timatughez ve tighau.
PSA 83:16 O Yoova, utatan di. Leso mayadi kat, ve tighilaal tighaze yom izam tiina, ve tisuŋ payom.
PSA 83:17 Ugham di tiwaghamgham, ve tineep toman mayadi itaghoni taghoni gha ila. Upamayaŋin di, ve upasob di.
PSA 83:18 Leso tighilaal tighaze: Yoova, yom moghon to izam tiina. Yom Maaron Tiina To Ulib Pa Ndimaronŋa Tisob, ve uŋgin taan isob.
PSA 84:1 O Yoova, yom ariaŋam kat ve uŋgin mbeb tisob. You lolog pa rumai tiom kat. Nene poiawaat kat, ve inim inam to nepooŋ.
PSA 84:2 You nakausim naghaze le naneep ila sirsiir to rumai tiom lolo, ghoro poia. Maaron, yom uneep matam iyaryaar irau sawa isob. Tovenen lolog ve ŋgar tiou isob iŋaŋarua ghom, ve lolog poia kat, ve namboumbou payom.
PSA 84:3 Yoova, yom ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Yom kinik tiou ve Maaron tiou. Man to tineep ila sirsiir to rumai tiom lolo, lolodi poia kat. Ve man gegegeu tireirei rumadi ila rumai tiom lolo, leso tineep tigharau artaal tiom, ve tipoop ndinatudi tonowe.
PSA 84:4 Yes to tinepneep ila rumai tiom lolo, poia tiom izaza todi, ve lolodi poia kat. Tauto timboumbou, ve tipapait ghom.
PSA 84:5 Yes to tighamgham tapiridi ilat tiom, poia tiom izaza todi, ve lolodi poia kat. Lolodi iyaryaaŋ tighaze le titaghon ataam to ila pa lolooz Zion, leso tisuŋ payom tonowe.
PSA 84:6 Sawa to tilaagh ila taan raapa to le ya maau, ya katindi bokbokia ila taan lolo ve tizaza. Maaron igham uman izi pa taan tonowen, tauto ya ipot irau ndug.
PSA 84:7 Tovenen tamtoghon toni tapiridi ivotvot, ve tilaghlaagh titaghon ataam, le tila tivot Maaron nagho izi lolooz Zion.
PSA 84:8 O Yoova, yom Maaron ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene. Maaron to Yakop, ughur taliŋam payou.
PSA 84:9 Maaron, suŋuuŋ tiei iŋarua ghom pa kinik tiei to yom taum usia. Matam pani, ve ughur poia tiom iza toni. Pasa, ye to inim sigeu payei.
PSA 84:10 Ighaze you naneep ila sirsiir to rumai tiom lolo pa ndag ee moghon kat, nene igham ghou lolog poia ilib pa sawa ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to naneep izi ndug pida. You lolog pa naneep toman ndiran samsamia ila ruum todi maau. You naghaze le naneep ataam avo to Maaron tiou rumai toni, ghoro poia.
PSA 84:11 Maaron toit Yoova, ghazooŋa toni isul ghiit inimale ndag, ve ye inim sigeu pait. Ye ighamgham poian ghiit, ve igham izaad ivot inim tiina. Yes to laghooŋ todi deŋia ila mata, ye irau iŋguruut mbeb poia eta padi maau.
PSA 84:12 O Yoova, yom ariaŋam kat ve uŋgin mbeb tisob. Yes to tinumeer ghom, poia tiom izaza todi, ve lolodi poia kat.
PSA 85:1 O Yoova, muuŋ yom ughamgham poian ndug tiom. Yei to Yakop papaghu toni ne, sawa to nineep ila pataŋani lolo, yom uul ghei ve ugham ghei nineep poia muul.
PSA 85:2 Ve sawa to tamtoghon tiom tigham sosor, yom upul sosor todi. Ŋgar todi to isosor ila matam, yom ureua isob ilale.
PSA 85:3 Yom utatan mbalmbali tiom, ve lolom poia padi muul.
PSA 85:4 Ve aazne, nitaŋ roran ghom muul. Maaron, yom Volaaŋa tiei. Matam imuul payei, ve uul ghei. Leso nineep poia muul. Atem yabyab payei muul malep.
PSA 85:5 Vena, pale mbalmbali tiom izaza tiei irau sawa isob? Pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila?
PSA 85:6 Yei tamtoghon tiom. Tovenen matam imuul inim payei, ve upamundigin ghei muul. Leso lolomai poia payom, ve nipait ghom.
PSA 85:7 O Yoova, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Upatooŋ ŋgar tonenen payei muul, ve ugham mulin ghei. Leso nineep pooi.
PSA 85:8 You pale naghur taliŋag pa saveeŋ to Maaron ighaze ivotia pa tamtoghon toni. Pasa, you nawatag: Yoova pale isavia saveeŋ luuma pait. Tamtoghon toni to lolodi ineep tuŋia ila toni ve titaghon ataam toni, ye pale iuul di, leso tineep poia muul. Eemoghon tipatum di. Ŋgar to borouŋa to muuŋ tighamghami, tighami muul malep.
PSA 85:9 Onoon kat. Yes to timatughez pa Maaron ve titaghon ŋgar toni, ye inepneep igharau di, ve isasaŋan pa iuul di. Ye pale ineep toman ghiit, ve ipatooŋ tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ izi taan tiei tonene.
PSA 85:10 Maaron lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di. Ve yes titaghon tutuuŋ toni. Tauto yesŋa tilup di tinim ee moghon. Yes titaghon ŋgar deŋia, ve ye igham di tineep pooi toman lolodi luuma. Tauto lupuuŋ todi ee moghon.
PSA 85:11 Ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ onoon, nene ivotvot izi taan. Ve Maaron ineep izi sambam, ve mata pait itaghon ŋgar toni deŋia.
PSA 85:12 Onoon kat, Yoova pale igham lemai mbeb popoia. Pale igham aniiŋ katindi tivot ila taan tiei.
PSA 85:13 Ŋgar deŋia, to imuŋmuuŋ pani, ve ighagharaat ataam pani pa inim.
PSA 86:1 O Yoova, ughur taliŋam payou. Ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou. Pasa, you naneep ila pataŋani lolo, ve nakalkaal ataam.
PSA 86:2 You mbesooŋa tiom, ve nanumeer ghom. Lolog ineep tuŋia ilat tiom, ve nataghon ataam tiom. Yom Maaron tiou. Tovenen uvool tiou, ve ugham mulin ghou. Pa vene, namaat.
PSA 86:3 Tiina tiou, lolom isamin ghou ve uul ghou! Pasa ndag to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, taŋiiz tiou iŋaŋarua ghom.
PSA 86:4 Tiina, you mbesooŋa tiom. You nasuŋ payom toman lolog. Ugham lolog poia muul.
PSA 86:5 Tiina tiou, yom poiam kat, ve upulpul sosor to tamtoghon. Tamtoghon tisob to tisuŋsuŋ payom, lolom ineep tuŋia ila todi, ve uluul di.
PSA 86:6 Tiina, ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou. Ulooŋ taŋiiz tiou tonene, ve uul ghou. Pasa, you mbesooŋa tiom.
PSA 86:7 Sawa to naneep ila pataŋani lolo, you nataŋ roran ghom. Pasa, you nawatag: Yom pale ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve uul ghou.
PSA 86:8 Tiina tiou, yom moghon to Maaron tau. Maaron ite paam raraate inimale yom maau. Eta irau igham uraat tintina inimale yom ne maau.
PSA 86:9 Yoova, yom ughur tamtoghon tisob tineep tirau ndug todi todi. Ndug naol pale tinim tiput aghedi payom, ve tipait izam pa tapirim ve poia tiom.
PSA 86:10 Pasa, yom izam tiina, ve ughamgham mbeb gharatooŋadi tintina. Tovenen yom moghon to Maaron tau.
PSA 86:11 O Yoova, upatooŋ ataam tiom payou. Leso laghooŋ tiou deŋia itaghon saveeŋ tiom onoon. Ve ugham ghou naghur lolog payom kat. Leso namatughez payom, ve nataghon aliŋam.
PSA 86:12 O Tiina, yom Maaron tiou. You lolog poia payom, ve napait ghom toman lolog. You pale napait izam pa tapirim ve poia tiom irau sawa isob.
PSA 86:13 Pasa, lolom ineep tuŋia inim tiou ve uluul ghou. Muuŋ, rismoghon tone nazila ndug to mateeŋa. Eemoghon ugham mulin ghou, tauto namaat maau.
PSA 86:14 O Maaron, ughita. Aazne, ndiran samsamia timundig tighaze tiwaghamun ghou. Ndiran to didiaaŋ tilup di, ve tighaze tirab ghou namaat. Lolodi isamin tamtoghon eta maau, ve matadi iŋgal ghom rita maau.
PSA 86:15 Tiina, yom Maaron to lolom isasamin ghei, ve ughamgham poian ghei. Atem yabyab rikrikia maau. Poia tiom, nene tiina kat. Lolom ineep tuŋia inim tiei, ve uluul ghei, ve utaghon saveeŋ tiom irau sawa isob.
PSA 86:16 Tovenen matam imuul inim payou, ve lolom isamin ghou. Upalot ghou. Pasa, you mbesooŋa tiom. You nambesmbees payom inimale tinaŋ imbesmbees payom. Tovenen ugham mulin ghou pa pataŋani tiou tonene.
PSA 86:17 O Yoova, ugham ŋgar eta, leso ipatooŋ ghou ighaze lolom poia payou. Ighaze uul ghou, ve ugham ghou ateg izi, nene pale koiagŋa tighita, ve tighilaal tighaze yom lolom payou. Ghoro mayadi ve neneeŋadi.
PSA 87:1 Yoova tau ipamundigin ndug toni izi lolooz toni patabuaŋ.
PSA 87:2 Ye lolo pa ndug Zion kat ilib pa ndug naol to Yakop papaghu toni tinepneep ila.
PSA 87:3 O Yerusalem, yom Maaron ndug toni. Tauto tamtoghon tipait varum kat.
PSA 87:4 Maaron isaav ighaze: “Yes Isipa ve Babilona pale tiwatag ghou, ve nawaat di tamtoghon tiou. Ve you pale nasaav pa yes Pilistia, yes to ndug Tiro, ve yes to Etiopia paam tovene: ‘Yam anim Yerusalem tamtoghona, raraate inimale yes to tipoop di izi sualen.’”
PSA 87:5 Onoon kat, pale tisavia ndug Zion tighaze: “Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, ye igham tamtoghon to ndug naol tinim Yerusalem tamtoghona. Ndug tonowen, ye tau ipamundigini.”
PSA 87:6 Tovenen sawa to Yoova imbood tamtoghon toni izadi ila rau, ye pale imbood saveeŋ to ipaghazoŋan tamtoghon to ndug naol tonowen ighaze: “Yes paanu tau to Yerusalem.”
PSA 87:7 Tovenen tamtoghon pale lolodi poia, ve timboumbou ve titortor, ve tisaav tighaze: “A Yerusalem, yom unumale saambu to ya bokbokia izaza pani. Pasa, yom, tauto mbeb popoia katindi tivotvot payei!”
PSA 88:1 Yoova, yom Maaron tiou ve Volaaŋa tiou. Ndag to naol ne, nataŋtaŋ, ve taŋiiz tiou iŋaŋarua ghom naghaze uul ghou. Ve mboŋ paam, nanim naneep ila naghom, ve nasuŋsuŋ payom.
PSA 88:2 Ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene. Ughur taliŋam pa taŋiiz tiou, ve uul ghou.
PSA 88:3 Pasa, pataŋani naol titatan ghou, ve naghita naghaze naneep ila naal avo wa.
PSA 88:4 Tamtoghon tighita ghou tighaze paam namaat ve nazila ndug to mateeŋa. Pasa, tapirig isob kat wa.
PSA 88:5 Tamtoghon tighita ghou nanimale namaat wa. Tauto lolodi imaagh payou, ve eŋgengou naneep. You nanimale ndiran to tirab di timatmaat, ve tisuruuv patudi tizila naal. Ve nanimale yes mateeŋa to yom irau uul di muul maau, ve lolom imaagh padi.
PSA 88:6 Yom ughur ghou nazila saambu to mateeŋa to izila le izila kat. Naneep sila kat ila ndoroom lolo.
PSA 88:7 Mbalmbali tiom itatan ghou kat, inimale dibom tintina tipolpol izala poghog ve titatab ghou.
PSA 88:8 Yom ugham nditag tipul ghou. Lolodi pa tighita ghou maau. Pasa, ŋgar to ugham payou ne, igham di tighita ghou nanimale mbeb samia. Nepooŋ tiou, nene inimale naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve leg ataam pa navot maau.
PSA 88:9 Yoova, ndag to naol ne, you nakaak nimag iza, ve nataŋtaŋ roran ghom pa uul ghou. Lolog ipataŋan kat, ve nataŋ tiina le matag isarsar.
PSA 88:10 Laak, yom ugham mbeb gharatooŋa eta pa yes mateeŋa leso uul di? Ma mateeŋa irau timundig, ve tipait izam? Maau.
PSA 88:11 Ve yes to tineep ila naal lolo, tisasavia ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di? Ma yes to tineep izi ndug to mbeb tisamsami pani, tisavsaav pa ŋgar tiom to utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom? Maau.
PSA 88:12 Ve yes to tineep ila ndoroom lolo, tiwatag mbeb gharatooŋadi to ughamgham di ne? Ma mateeŋa to tamtoghon lolodi imaagh padi, matadi iŋgalŋgal ŋgar tiom deŋia? Maau kat!
PSA 88:13 Eemoghon you, ghoro nataŋtaŋ payom naghaze uul ghou. Yoova, mboŋmaagh to naol ne, suŋuuŋ tiou iŋaŋarua ghom.
PSA 88:14 Yoova, vena to upul murim payou, ve uŋgooz matam payou?
PSA 88:15 Sawa to pain ghou ve inim, nambadbaad pataŋani tiina, ve nanepneep ila naal avo. Yom ughur pataŋani payou, ve upamatughezan ghou inimale koiam you. Tauto lolog ipataŋan kat, ve naghita naghaze narau mbeb eta muul maau.
PSA 88:16 Pasa, mbalmbali tiom itatan ghou kat. Yom uwaghamun ghou le namatughez kat.
PSA 88:17 Ndag to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, nepooŋ tiou, nene inimale dibom inim toman tapiri, ve rismoghon tone izugua ghou nalaleg. Pataŋani naol tiluvut ghou, ve leg ataam pa napaghau taug maau.
PSA 88:18 Yom ugham nditag ve toŋvetaz tiou tipul ghou. Yes to muuŋ yeiŋa lupuuŋ tiei ee moghon, tigharau ghou muul maau. Aazne, ndoroom tiina ikau ghou.
PSA 89:1 O Yoova, you pale nambou ve napait ghom irau sawa isob. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ve ŋgar tiom to utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom tovene paam, avog pale ivovotia pa tamtoghon to aazne, ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
PSA 89:2 Pale navotia ghom pa tamtoghon naghaze: Ŋgar to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, nene pale inepneep tovene itaghoni gha ila. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tiom paam, nene ineep tuŋia irau sawa isob, inimale sambam paroŋania.
PSA 89:3 Muuŋ, yom usaav ughaze: “You nasia mbesooŋa tiou David ve nambua saveeŋ tomani. Saveeŋ tonene, napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghaze: ‘You pale napalot papaghu tiom, ve naghur di tinim kinik irau sawa isob. Yes pale tineep ila inam to ghamuuŋ pooz, ve tiŋgin yes Israela itaghoni taghoni gha ila.’”
PSA 89:5 Yoova, yes aŋela patabuaŋa tiluplup di izi sambam, ve tipapait izam pa mbeb gharatooŋadi to ughamgham di. Yes tipapakur ghom pasa, yom utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 89:6 Yoova, sei to irau ghom? Yes to tineep izi sambam, yom ulib padi tisob. Aŋela eta irau ghom maau.
PSA 89:7 Sawa to yes daba to aŋela patabuaŋa tilup di pa savsaveeŋ izi ndug sambam, yes tiyoon luvutin ghom, ve timatughez ve tapait ghom. Pasa, tapirim tiina, ve ulib padi kat.
PSA 89:8 Yoova, yom Maaron ariaŋam kat, ve uŋgin mbeb tisob. Sei tapiri tiina kat inimale yom? Eta maau. Ve yom utortoor ŋgar tiom maau. Moghon moghon, utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 89:9 Yom to uŋgin te. Ighaze yaghur tiina imundig, ve ipei dibom tintina, yom irau ugham dibom imaat, ve taun izi.
PSA 89:10 Muuŋ kat, yom urab balagin Rahab daba ve imaat. Nimam pataŋani. Tauto urab matin koiamŋa, ve ureu mbirisan di tighau.
PSA 89:11 Sambam ve taan, nene tiom. Pasa, yom to ughur di toman mbeb tisob to tineep ila.
PSA 89:12 Yom ughur taan to ineep ila pa rag, ve ila imuul yavaar pughu. Lolooz Tabor ve lolooz Hermon lolodi poia, ve timboumbou ve tipait izam.
PSA 89:13 Yom ariaŋam ve tapirim tiina. Nimam waan, nene ariaŋa ve ŋguruba kat. Tauto urab koiamŋa ve ulib padi.
PSA 89:14 Ŋgar deŋia toman ŋgar to gabizooŋ tamtoghon itaghon ŋgar deŋia, tauto inim pughu pa pooz tiom. Ve ŋgar tisob to ughamgham di, nene tipatooŋ ghom tighaze: Lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, ve utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 89:15 Yes to tilup di pa suŋuuŋ, ve tilolool ve tipait izam, tilaghlaagh ila ghazooŋa tiom, ve poia tiom izaza todi.
PSA 89:16 Yes tiwatag ghom toman ŋgar tiom. Tovenen ndag to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, lolodi poia kat, ve tipapait izam pa ŋgar tiom deŋia.
PSA 89:17 Yei nigham tapirimai ilat tiom, tauto tinimai iza, ve izamai ivot inim tiina. Poia tiom, tauto igham tapirimai ivot le nilib pa koiamai.
PSA 89:18 Yoova, yom usia ŋgeu to inim sigeu payei. Ye to iponpoon koiamai. Maaron patabuaŋ to yei Israela, yom ughur lemai kinik pa igham pooz payei.
PSA 89:19 Yes to lolodi ineep tuŋia ilat tiom ve titaghon ataam tiom, muuŋ kat, yom upaghazoŋan di pa ŋgar to ughaze ughami. Yom usaav padi ila tandagiiŋ ughaze: “Ndaaba ariaŋa eez inepneep ila lolomim. You taug nasia ve naghuri inim kinik. Tauto nauuli ve nagham iza ivot inim tiina.
PSA 89:20 You naghita mbesooŋa tiou David, ye iraua. Tauto naliŋ ŋgoreeŋ tiou patabuaŋ izala daba, ve naghuri pa uraat.
PSA 89:21 Ye pale inepneep ila nimag, ve napaloti irau sawa isob.
PSA 89:22 Tovenen koiŋa irau tilib pani maau, ve ndiran samsamia irau titatani maau.
PSA 89:23 Pasa, you taug pale namuuŋ pani, ve natatan koia le tapiridi isob. Yes to tighur koi pani, you pale narab di tisob timatmaat.
PSA 89:24 You pale nataghon saveeŋ mbuaaŋ to nagham pani, ve lolog ineep tuŋia ila toni, ve naghur poia tiou izaza toni. Pale naneep tomani ve napaloti, leso tapiri ivot inim tiina, ve ilib pa koia. Tovenen iza pale inim tiina kat.
PSA 89:25 You pale nagham ival tiina tineep ila samba. Yes to tineep izi naari to Te Mediterenian, ve ila imuul ya Euprates dige.
PSA 89:26 Ye pale isaav payou ighaze: ‘You Tamaŋ yom. Yom to Maaron tiou, ve Volaaŋa tiou ariaŋa. Yom uponpoon ghou pa koiagŋa unumale yaam tiina.’
PSA 89:27 Ve you pale naghami inim natug aidaba. Tovenen ye pale iza tiina kat, ve ilib pa kinik tisob.
PSA 89:28 Pale lolog ineep tuŋia ila toni ve nauuli irau sawa isob. Ve saveeŋ to nambua pani, tovene paam. Pale ineep tuŋia tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 89:29 Siŋ toni irau isob maau. Pale naŋgin papaghu toni, ve tineep pooi itaghoni taghoni gha ila tinimale sambam paroŋania. Pale tineep ila David ina to ghamuuŋ pooz, ve tiŋgin yes Israela irau sawa isob.
PSA 89:30 Eemoghon ighaze papaghu toni tipul muridi pa saveeŋ tiou, ve laghooŋ todi, tisosor pa tutuuŋ to naghuri,
PSA 89:31 ma tiveleg tutuuŋ tiou to ineep pataghaaŋ inimale mbeb sorok, ve timalaaŋ pa tutuuŋ tiou ŋgara,
PSA 89:32 nene pale naŋgal matadi pa ŋgar todi to zoraaŋ saveeŋ, ve nalos matin di pa sosor todi.
PSA 89:33 Eemoghon ŋgar to lolog ineep tuŋia ila to David ve papaghu toni, ve nauluul di, nene irau napuli maau. Pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ŋgar tiou to natataghon saveeŋ tiou, nene irau napuli maau. Tovenen saveeŋ to nambua toman David, irau nareua maau. Saveeŋ to ivot ila taug avog, irau natoora maau.
PSA 89:35 Pasa, you Maaron patabuaŋ. Tovenen saveeŋ mbuaaŋ tiou to napariaaŋa le iyaryaaŋ kat, nene pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Irau natombaan David maau.
PSA 89:36 Tovenen siŋ toni irau isob maau. Pale iseŋseeŋga itaghoni taghoni gha ila. Pale matag padi, ve pooz todi iyaryaaŋ inimale ndag, ve inepneep tovene.
PSA 89:37 Pooz todi pale tuŋia irau sawa isob inimale kaiyo. Kaiyo to ineep ila sambam paroŋania, nene ipatooŋ saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene ighaze, nene onoon.”
PSA 89:38 Yoova, muuŋ yom umbua saveeŋ ariaŋa tovene pa David ve papaghu toni. Eemoghon aazne, atem yabyab kat pa kinik tiei to taum usia ve ughuri pa uraat. Yom lolom pani muul maau, ve upul murim pani kat.
PSA 89:39 Saveeŋ mbuaaŋ to muuŋ ugham pa mbesooŋa tiom, aazne ureua wa. Ve uzugua moghar toni izi pa daba, ve upiyaava izila ghavuur.
PSA 89:40 Didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug toni, yom ureu mbirisani izi. Ve uwaghamun ruum toni ariaŋadi paam, le tisob timbiriis.
PSA 89:41 Tovenen tamtoghon tisob to tilala tinimnim, tiyubyub mbeb toni. Ve yes ndug ndug to tineep tigharaui, tivelegi ve tighamgham ŋalalaŋ pani.
PSA 89:42 Yoova, yom taum upalot kinik tiei koia, ve tiparab ariaŋa le tilib pani. Tauto tisob lolodi poia, ve tipakur taudi.
PSA 89:43 Sawa to kinik tiei igham malmal, yom upaloti maau, ve upamuul buza toni mata imuul pa tau.
PSA 89:44 Tovenen mbeb toni popoia to ye iza tiina pani, yom uŋguaaz di pani, ve ureu ina to ghamuuŋ pooz izi taan.
PSA 89:45 Ye ŋgeu paghu. Eemoghon ugham koia tilib pani, tauto igharaat tau maau, ve ipul tau. Taghita inim olman waat.
PSA 89:46 O Yoova, pale ŋeez o matam inim payei muul? Vena, pale uŋgooz matam payei, ve mbalmbali tiom izaza tiei itaghoni taghoni gha ila?
PSA 89:47 Yoova, matam iŋgal: Yei tamtoghon to taan nineep mala maau. Onoon, yom taum ughur ghei. Eemoghon, pale nisob nimatmaat ninim mbeb sorok.
PSA 89:48 Sei irau imaat maau, ve ineep mata iyaryaar itaghoni taghoni gha ila? Ma sei irau ipaghau tau pa mateeŋ? Eta maau.
PSA 89:49 Yoova, muuŋ yom umbua saveeŋ toman David, ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat ughaze pale lolom ineep tuŋia ila toni, ve uuli irau sawa isob. Eemoghon aazne, poia tiom tonanan ineep sine? Vena to utaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom muul maau?
PSA 89:50 O Yoova, you mbesooŋa tiom. Matam iŋgal ghou ve uul ghou lak! Pasa aazne, ndug ndug tipamayaŋin ghou, ve tiveleg ghou le lolog isami kat.
PSA 89:51 Yoova, yom taum usia ghou, ve ughur ghou nanim kinik. Ughita. Ndug sine to nala pani, nene koiamŋa tiwamogheran di payou, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payou.
PSA 89:52 Tapait Yoova pa poia toni irau sawa isob. Onoon le onoon kat!
PSA 90:1 O Tiina, muuŋ ve inim, yom unum inamai to nepooŋ.
PSA 90:2 Yom Maaron to uneep irau sawa isob. Muuŋ kat, sawa to ugham taan ve lolooz tivot sone, yom unepneep. Ve yom pale unepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 90:3 Yom ugham yei tamtoghon to taan nimaat ninim ghavuur. Yom usaav payei ughaze pale nimaat ve nizila ninim taan muul.
PSA 90:4 Yom ughita ughaze ndaman ndiŋndiŋ eez (1000), nene sawa tuku moghon. Ila ŋgar tiom, nene inimale noor ve inim aazne. Ve inimale sawa tuku to mboŋ to yes ndaaba tiyoon, ve tipamaat.
PSA 90:5 Yom upasob nepooŋ tiei, inimale tamtoghon igheen ve ivib, ve isob. Yei ninimale kananaŋ to ighaze ndag iza, ruŋgu ivavaal, ve ghitooŋa poia. Ve ighaze rabrab izi, ghoro imalai ve itap.
PSA 90:7 Mbalmbali tiom ipapasob ghei. Tiom imozmoz ghom pa sosor tiei, ve ughurghur atia payei. Tauto matughezaaŋ tiina igham ghei.
PSA 90:8 Pasa, ŋgar tiei tisob to tiyel pa ŋgar tiom, yom matam kisin di. Sosor tiei to ŋgozaaŋ, tisob tineep ghazooŋa ila matam. Eta iyooŋ maau.
PSA 90:9 Tovenen sawa isob to nineep izi taan, mbalmbali tiom izaza tiei. Tauto nineep sawa tuku moghon, ghoro yaghuramai isob, ve nimaat.
PSA 90:10 Nineep irau ndaman tamoot tol saaŋgul (70) moghon, ve nimaat. Ve ighaze tapirimai iraua, ghoro nineep irau ndaman tamoot paaŋ (80) ma venen. Ve ndaman tiei to naol ne, nirabrab taumai pa uraat, ve nimbadbaad pataŋani. Sawa samia, ve sawa poia paam. Nighamgham tovene ila le rikia moghon nivot pa sawa tiei, ghoro nisob.
PSA 90:11 Maaron, sei ighilaal katin mbalmbali tiom tapiri? Mbalmbali tiom to iŋaŋarua ghei ne, sei ighazooŋ pani, leso imatughez payom, ve itaghon aliŋam? Eta maau.
PSA 90:12 Tovenen ugham ghei nighilaal nighaze nepooŋ tiei to taan, nene tuku kat. Leso ŋgar tiei ivot, ve nighilaal ataam to nineep pooi.
PSA 90:13 O Yoova, ŋeez o utoor ŋgar tiom, ve matam inim payei muul? Lolom isamin ghei ve uul ghei. Pasa, yei mbesooŋa tiom.
PSA 90:14 Mboŋmaagh to naol ne, nighaze upavonin ghei pa poia tiom, ve upatooŋ ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Leso lolomai poia ve tinimai iza, ve nimboumbou ila le sawa tiei isob.
PSA 90:15 Ugham sawa poia ivot. Leso lolomai poia, ve iyat ndaman katindi to ughur pataŋani payei ve nineep sami.
PSA 90:16 Yei mbesooŋa tiom nighaze nighita ghom ugham uraat tintina tivot muul. Ve papaghu tiei to muri pale tivot ne paam, nighaze upatooŋ tapirim padi toman poia tiom to izam tiina pani, ve tighita.
PSA 90:17 Yoova, yom Maaron tiei. Lolom poia payei, ve ughur poia tiom iza tiei. Leso uraat to nighamghami pa nimamai ilaan poia. Upalot uraat tiei. Leso anoŋa ivot.
PSA 91:1 Ighaze ŋgeu eta iyooŋ ila to Maaron Ariaŋa To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, ye pale ineep pooi ila Maaron samba.
PSA 91:2 Ye irau isaav pa Yoova ighaze: “Maaron tiou, you nanumeer ghom. Yoova, yom unum inag to yoŋgaaŋ, ve uponpoon ghou pa koiagŋa unumale didiiŋ ariaŋa.”
PSA 91:3 Onoon kat, ye pale ipaghau aghem pa liis to koiamŋa tighuri payom. Ve ipaghau moroghooŋ samia payom.
PSA 91:4 Pale iŋgin ghom ila nima samba inimale tatareek ipakud ndinatu ila bage samba. Yes to tiyooŋ ila toni, pale tineep pooi. Pasa, ye itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Ŋgar tonenen pale inim sigeu payom, ve ipoon ghom pa mbeb samsamia.
PSA 91:5 Tovenen yom irau umatughez pa mbeb samsamia to mboŋ maau. Ve ndag paam, irau umatughez pa koiamŋa pane todi ndinatu maau.
PSA 91:6 Tovenen moroghooŋ samsamia to ighamgham tamtoghon pa mboŋ, ve pataŋani to irabrab di pa ndag, yom irau umatughez padi maau.
PSA 91:7 Ighaze tamtoghon ndiŋndiŋ eez (1000) timatmaat ve titaptap ila digem, ma tamtoghon ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000) to tiluvut ghom timatmaat, yom umatughez malep. Pasa, mbeb samia eta irau inim igharau ghom maau.
PSA 91:8 Atia to iza to ndiran samsamia, yom pale unepneep, ve ughita katini pa taum matam.
PSA 91:9 Pasa, yom uyoŋyooŋ ila to Yoova, ve ye inim inam to nepooŋ. Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob iŋgin ghom. Tauto uneep pooi ila samba.
PSA 91:10 Tovenen mbeb samia eta irau iwaghamun ghom maau, ve moroghooŋ samia eta irau igharau inam to nepooŋ maau.
PSA 91:11 Pasa, Maaron pale imbaaŋ aŋela toni pa tiŋgin ghom. Ndug sine to ughaze ula pani, yes pale matadi payom.
PSA 91:12 Pale tikis ghom pa nimadi, ve tipalot ghom. Leso utut aghem ila yaam sob.
PSA 91:13 Ighaze utut laion paghu, ma uvazag moot samia eta, nene irau tigham mbeb eta payom maau.
PSA 91:14 Pasa, Yoova isaav ighaze: “Yes to lolodi ineep tuŋia inim tiou ve titaghon ataam tiou, you pale napas di tivot pa pataŋani todi. Ve you pale naghur di tizala sala, ve matag padi. Leso mbeb eta iwaghamun di sob. Pasa, yes tiwatag ghou, ve lolodi ineep tiou.
PSA 91:15 Ighaze titaŋ roran ghou, you pale nalooŋ di. Sawa to tineep ila pataŋani lolo, you pale naneep toman di. Pale nauul di, ve napakur di.
PSA 91:16 You pale naseeŋ sawa todi ila mala, leso tineep toman lolodi poia. Ve napatooŋ ulaaŋ tiou ivot ighazooŋ padi.”
PSA 92:1 Yoova, yom Maaron To Ulib pa Ndimaronŋa Tisob. Ighaze you napait ghom pa poia tiom, ve nambou pa napait izam, nene igham lolog poia.
PSA 92:2 Mboŋmaagh to naol ne, navovotia ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ve mboŋ, you navovotia gabuam to utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Ŋgar tovene igham lolog poia kat.
PSA 92:3 You narabrab gita ve kulele, ve namboumbou pa napait ghom.
PSA 92:4 Pasa, Yoova, uraat tiom igham lolog poia kat. Matag ilala pa mbeb naol to nimam igharaat di, ve nambou toman tinig iza.
PSA 92:5 Yoova, uraat to yom ughamgham di, nene tintina kat. Ve ŋgar tiom paam, pughu ariaŋa. Ila le ila kat. Tovenen nagham ŋgar pani, eemoghon naraua maau.
PSA 92:6 Eemoghon yes kankanooŋa tighilaal maau. Ŋgar todi inimale borouŋa. Tauto pataŋani to pale ivot pa ndiran samsamia, yes tigham ŋgar pani maau.
PSA 92:7 Onoon, aazne ndiran samsamia tivot tinim naol tinimale kikiliiŋ samsamia to tisaas le tirau ndug. Ve yes to tinoknok ghamuuŋ sosor, taghita taghaze nepooŋadi, poia kat. Eemoghon muri, yom pale upasob di, le tisob kat.
PSA 92:8 O Yoova, yom uneep sala, ve ughamgham pooz irau sawa isob.
PSA 92:9 Onoon kat, koiamŋa to tighamgham ŋgar samia, yom pale ureu mbirisan di, ve tisob tilaledi.
PSA 92:10 Eemoghon you, yom upakur ghou, ve ugham tapirig ivot tiina inimale makau sagsag. Ve poia tiom izaza tiou, inimale tiliŋ ŋgoreeŋ poia izala poghog.
PSA 92:11 Yom utatan koiagŋa, ve tisami ila matag. Yom uwaghamun ndiran samsamia tonowen, ve nalooŋ katin taŋiiz todi.
PSA 92:12 Eemoghon ndiran deŋiadi pale tineep pooi, ve ŋgar popoia katindi tivotvot ila lolodi inimale niu rabu. Ve irau tisami maau. Pale tiyoon tuŋia ve tineep mala, tinimale ai mendepur tintina to Lebanon.
PSA 92:13 Yes tinimale ai to tivazog di ila rumai patabuaŋ to Yoova dige. Pale tineep pooi ilooŋ ila Maaron toit rumai toni sirsiira.
PSA 92:14 Ve sawa to tinim ndolman watwaat, tapiridi inepneep sone, ve tighamgham ŋgar popoia tivotvot, tinimale ai papaghu to anoŋadi katindi.
PSA 92:15 Ve tivovotia saveeŋ tovene tighaze: “Yoova iponpoon ghou inimale raŋ to izala kat. Sosor eta ineep toni maau. Ŋgar toni isob, nene deŋia moghon.”
PSA 93:1 Yoova, ye kinik tiina to ighamgham pooz pa mbeb tisob. Ŋguruba toman tapiri, tauto tiluvuti tinimale nonogiiŋa toni. Muuŋ kat, ye ighur taan le pughu tuŋia kat. Tauto mbeb eta irau induura maau.
PSA 93:2 Yoova, muuŋ kat, sawa to ughur mbeb eta ivot sone, yom uneep pataghaaŋ wa. Sawa tonowen ve inim, pooz tiom ineep ariaŋa.
PSA 93:3 Yoova, te imundig toman tapiri ighaze ireu ndug, ve avolutu tiina inimale lalaav. Dibom tipolpol, ve tighelghel taan toman avolutu tiina.
PSA 93:4 Eemoghon Yoova, yom ariaŋam kat. Yom uneep sala, ve ughamgham pooz pa mbeb tisob. Te to avolutu tiina inimale lalaav ne, tapirim ilib pani. Ve dibom tovene paam, tapirim ilib padi.
PSA 93:5 O Yoova, ataam to yom ughuri pa tamtoghon tiom, leso yamŋa alup gham anim ee moghon, nene ineep tuŋia tovene irau sawa isob. Irau utoora maau. Ŋgar patabuaŋ pale ipambood rumai tiom itaghoni taghoni gha ila.
PSA 94:1 O Yoova, yom Maaron to uyatyat ŋgar samia to tamtoghon. Upatooŋ ŋgar tiom deŋia ivot ighazooŋ, ve ughur atia pa ndiran samsamia.
PSA 94:2 Pasa, yom to uŋgagabiiz tamtoghon tisob to taan, ve ughurghur atia padi. Tovenen umundig ve ughur atia iŋarua yes to tipapait taudi. Upamuul ŋgar todi samsamia imuul ila pa taudi, ghoro deŋia.
PSA 94:3 O Yoova, ndiran samsamia tighamgham tinidi, ve lolodi poia pa ŋgar to tighamghami we. Pale ŋeez o upasob ŋgar todi tonowen?
PSA 94:4 Yes to tighamgham ŋgar samia, saveeŋ pakuruuŋ naol ivotvot ila avodi. Aliŋadi izaza, ve tipapait taudi pa ŋgar todi tighaze yes tiraua.
PSA 94:5 Yoova, ughita. Yes tighamgham samin tamtoghon tiom. Yes to ugham di tinim lem, ndiran tonowen tighamgham pataŋani tiina padi.
PSA 94:6 Ve tirabrab ndinaara toman parooŋa timatmaat. Ve loomba to tineep toman ghei izi ndug tiei ne, tirab di paam.
PSA 94:7 Ve matadi velegin ghom tighaze: “A, Yoova ighita ghiit? Ŋgar to taghamghami ne, Maaron to Yakop irau mata ila pani maau.”
PSA 94:8 Yam ndiran samsamiamim, lemim ŋgar maau animale borouŋa! Pale ŋeez o ŋgar tiam ivot, ve aghilaal?
PSA 94:9 Maaron to igharaat taliŋamim. Irau ilooŋ saveeŋ tiam maau? Ve ye to igharaat matamim. Irau ighita gham maau?
PSA 94:10 Ye ighurghur pataŋani pa tamtoghon to ndug ndug, leso ipasaluŋgan di. Pale ighurghur gham? Ve ye to ighamgham ŋgar pa tamtoghon. Vena, aghaze ye le ŋgar maau?
PSA 94:11 Ŋgar naol to tineep ila iit tamtoghon lolood, Yoova iwatag di le tisob. Ve ye iwatag: Sawa naol, ŋgar toit anoŋa maau. Nene isob rikia moghon inimale yaghuraad to ivotvot ila avood.
PSA 94:12 Yoova, tamtoghon to ighaze yom ughur pataŋani pani pa upasaluŋgani, ve upaghazoŋani pa tutuuŋ tiom, nene pale poia tiom iza toni, ve lolo poia kat.
PSA 94:13 Tamtoghon tovene, ighaze ineep ila pataŋani, yom pale uuli. Leso ate izi, ve inamnaam le irau titai saambu pa yes ndiran samsamia, ve titap tizila.
PSA 94:14 Yoova irau ipul muri pa tamtoghon toni ne maau. Yes to ye igham di tinim le, lolo imaagh padi maau.
PSA 94:15 Ve ye pale ipasaluŋgan yes pooza, leso tigharaat pataŋani to tamtoghon itaghon ŋgar deŋia. Ve tamtoghon tisob to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi, yes pale tipalot ŋgar tovene paam.
PSA 94:16 Ighaze tamtoghon tigham samin ghou, sei pale iyoon payou ve iuul ghou? Ve sei to iponpoon ghou pa ndiran samsamia? Ite paam maau. Yoova moghon.
PSA 94:17 Inimale Yoova iuul ghou maau, tone namaat rikia moghon, ve nala ndug to le oroora maau.
PSA 94:18 Yoova, sawa to naghaze pale natap pa ghurla tiou, ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, tauto ipalot ghou ve nayoon tuŋia.
PSA 94:19 Ve sawa to lolog ipataŋan, ve nagham ŋgar naol, yom urab ateg, ve ugham lolog poia muul.
PSA 94:20 Yes pooza samsamia to tighurghur tutuuŋ naol pa tiwaghamun tamtoghon, yom irau ula toman di pa ŋgar todi tonowen maau.
PSA 94:21 Yes tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tiwaghamun ndiran deŋiadi. Ve yes to ledi sosor maau, yes pooza tonowen tighur saveeŋ tighaze yes pale timaat.
PSA 94:22 Eemoghon Yoova, ye inim didiiŋ ariaŋa payou, leso nayooŋ ila. Maaron tiou iponpoon ghou inimale raŋ to izala kat.
PSA 94:23 Pale ipamuul ŋgar samsamia to ndiran tonowen imuul pa taudi, ve iwaghamun di. Pale ipasob di toman ŋgar todi samsamia tonowen. Maaron toit Yoova pale ipasob di le tisob kat.
PSA 95:1 Anim, tambou ve tapait Yoova. Tiniid iza, ve talool. Pasa, ye Volaaŋa toit ariaŋa to iponpoon ghiit pa koiaad inimale yaam tiina.
PSA 95:2 Anim tala tayoon ila nagho, ve tapaiti pa poia toni. Aliŋaad iza, ve tambou toman tiniid iza, ve tapaiti.
PSA 95:3 Pasa, Yoova, ye Maaron tiina. Ye kinik tiina kat to ilib pa ndimaronŋa tisob.
PSA 95:4 Mbeb to taan tisob tineep ila nima. Taan pughu to sila we, le izala lolooz daba paam, ye iŋgin di tisob.
PSA 95:5 Te toman taan, mbeb toni moghon. Pasa, ye nima to ighur di.
PSA 95:6 Yam anim talup ghiit, ve tasuŋ pa Yoova. Tatud pani ve taput agheed, ve tapaiti. Pasa, ye to ighur ghiit.
PSA 95:7 Ye Maaron toit, ve iit sipsip toni. Ye iŋgin ghiit ve mata pait. Taneep ila ye nima, ve tau ipanpan ghiit. Aazne, ighaze yam alooŋ Yoova aliŋa ve ataghoni, ghoro poia.
PSA 95:8 Ye isaav payam ighaze: “Apoon lolomim payou, ve azoor ghou inimale muuŋ nditimbumim tighami izi ndug balim to Meriba ve Masa ne malep.
PSA 95:9 Sawa tonenen, you nagham uraat tintina ila lolodi, ve tighita pa taudi matadi. Eemoghon tighur inim tiou maau. Ve tinoknok tovaaŋ ghou.
PSA 95:10 Tauto lolog padi maau kat irau ndaman tamoot ru. Ve nasaav naghaze: ‘Ndiran tonowen, lolodi pa titaghon ŋgar tiou maau. Moghon moghon tiyel pa ataam tiou.’
PSA 95:11 Tauto nasaav ariaŋa padi toman ateg yabyab, ve napariaaŋ saveeŋ tiou naghaze: ‘Onoon kat. Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau. Maau le maau kat!’”
PSA 96:1 Ambou mbouŋ paghu pa Yoova! Yam tamtoghon to aneep irau taan, ambou pa Yoova.
PSA 96:2 Ambou pani, ve apait iza pa poia toni. Uraat tintina to ye ighamgham di pa iuul ghiit, asasavia di irau sawa isob.
PSA 96:3 Avotia iza tiina toman tapiri ve poia toni irau ndug tisob. Ve uraat toni gharatooŋadi to ite kat, asavia di irau ndug ndug.
PSA 96:4 Pasa, Yoova, ye iza tiina kat. Tovenen iit irau tapait varu le tapaiti kat, ve tamatughez pani ilib pa ndimaronŋa tisob.
PSA 96:5 Pasa, ndimaronŋa tisob to ndug ndug timbesmbees padi, nene maaron kaaromŋa moghon. Ve Yoova, ye Maaron tau to ighur sambam toman mbeb tisob to tineep ila.
PSA 96:6 Ye iza tiina kat, ve ŋguruba iluvuti. Tapiri ve poia toni ipavonin rumai toni lolo, ve ipambooda le paghuna kat.
PSA 96:7 Tovenen yam tamtoghon to ndug ndug, ŋgar tiam ivot, ve aghilaal Yoova! Ŋgar tiam pakia ve apaiti. Pasa, ye le iza, ve tapiri tiina.
PSA 96:8 Iza tiina le tiina kat. Tovenen yam apaiti, ghoro deŋia. Anim toman paitooŋ tiam, ve alooŋ ala sirsiir to rumai toni lolo.
PSA 96:9 Yoova ipambood tau pa ŋgar toni patabuaŋ. Tovenen aput aghemim pani ve apaiti. Yam tamtoghon to taan, asob amatughez pani, ve atatan taumim ila mata.
PSA 96:10 Asaav pa ndug tisob aghaze: “Yoova, ye kinik tiina to iŋgin mbeb tisob! Muuŋ, ye ighur taan le pughu tuŋia. Tauto mbeb eta irau induura maau. Pale iŋgabiiz ndug ndug, ve ighur atia padi. Ve gabizooŋ toni, nene deŋia moghon.”
PSA 96:11 Yam mbeb to sambam ve taan, lolomim poia ve tinimim iza. Ve te toman mbeb tisob to tineep ila lolo ne paam, aliŋamim iza tiina ve apait Yoova.
PSA 96:12 Ve uum to naol ne, toman mbeb tisob to titub ila lolodi, lolomim poia ve tinimim iza. Ve ai toman mbeb tisob to su lolo paam, aliŋamim iza, ve alool ve apaiti Yoova iza.
PSA 96:13 Pasa, ye ighaze inim. Leso iŋgabiiz tamtoghon tisob to taan, ve ighur atia padi. Ye pale iŋgin tamtoghon tisob to taan, ve iŋgabiiz di. Ve gabizooŋ toni, nene deŋia ve onoon moghon.
PSA 97:1 Yoova, ye kinik tiina to iŋgin mbeb tisob. Tovenen yam tamtoghon to aneep irau taan, lolomim poia. Ve yam mutua tovene paam, tinimim iza.
PSA 97:2 Yoova iŋgozgooz tau ila yaghur tae asosooŋa, ve ndoroom ikaui. Ŋgar deŋia toman ŋgar to ulaaŋ, tauto inim pughu pa pooz toni.
PSA 97:3 Ye igham yab ighan imuuŋ pani, ve ighan koia tisob.
PSA 97:4 Ye igham ndug milia irau taan. Tovenen taan ighita, ve irur.
PSA 97:5 Yoova, ye tiina to iŋgin taan isob. Sawa to ye inim ve ipatooŋ tapiri, lolooz tisob tireer, ve timbiriis ila nagho.
PSA 97:6 Mbeb naol to tineep ila sambam paroŋania, tipatooŋ Yoova tighaze ŋgar toni deŋia moghon. Ndug tisob tighita mbeb tonowen, ve tighilaal Yoova tighaze ye iza tiina.
PSA 97:7 Tamtoghon tisob to timbesmbees pa maaron kaaromŋa anunudi, Yoova igham di mayadi. Pasa, maaron kaaromŋa todi tirau mbeb eta maau. Maaron todi tonowen pale tisob tiput aghedi pa Yoova, ve tipaiti.
PSA 97:8 Maaron, yes to ndug Zion tilooŋ varum pa uraat to yom ughamghami, le lolodi poia. Ve ndug ndug to Yuda paam, tisob tinidi iza. Pasa, yom uyondyood pa tamtoghon tiom, ve uluul di pa pataŋani todi.
PSA 97:9 Yoova, yom Maaron Tiina. Tamtoghon tisob to taan tineep ila sambam. Yom izam tiina le tiina kat. Ulib pa ndimaronŋa tisob.
PSA 97:10 Yoova lolo pa yes to tighurghur koi pa ŋgar samia. Tamtoghon toni to lolodi ineep tuŋia ila toni, ve titaghon ataam toni, ye inim sigeu padi, leso mbeb eta iwaghamun di sob. Ve ighamgham mulin di ila ndiran samsamia nimadi.
PSA 97:11 Ye ighurghur ghazooŋa pa ndiran deŋiadi. Yes to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi, ye igham di lolodi poia kat.
PSA 97:12 Yam ndiran deŋiamim, tinimim iza pa Yoova! Apaiti pa poia toni, ve apakur iza patabuaŋ!
PSA 98:1 Ambou mbouŋ paghu pa Yoova! Pasa, mbeb gharatooŋadi to ye ighamgham di, nene ite kat. Nima waan iparab ariaŋa le ilib pa koia wa. Ye ipatooŋ tapiri patabuaŋ, ve igham mulin tamtoghon toni.
PSA 98:2 Yoova ivotia ulaaŋ tiina to ye igham pa tamtoghon toni. Ye ipatooŋ ŋgar toni deŋia ila ndug ndug matadi, ve tighita katini wa.
PSA 98:3 Saveeŋ to ye imbua toman yes Israela, mata iŋgalŋgali, ve itataghoni. Tauto lolo ineep tuŋia ila todi ve iuluul di. Maaron toit iparab ariaŋa, ve igham mulin ghiit ila ndug tisob to taan matadi, ve tighita wa.
PSA 98:4 Yam taan to naol ne, asob lolomim poia pa Yoova, ve alool ve apait iza. Tinimim iza pani, ve ait mbouŋ pa apaiti.
PSA 98:5 Apambar ambam ve arab gita, ve ambou pa apait Yoova! Apambar ambam ve arab gita le titaŋ poia, ve apakuri.
PSA 98:6 Yoova, ye kinik tiina. Tinimim iza pani, ve avib tavuur toman trampet ila nagho, ve alool ve apaiti.
PSA 98:7 Te toman mbeb naol to anepneep ila te lolo, yam alool ve apait Yoova! Ve taan toman tamtoghon ve mbeb naol to anepneep ila taan, yam paam, alool ve apaiti!
PSA 98:8 Ve ya to naol ne paam, asob apambar nimamim pani, ve apaiti. Ve yam lolooz, asob alup avomim, ve ambou toman lolomim poia izi Yoova nagho, ve alool ve apait iza.
PSA 98:9 Pasa, ye ighaze inim. Leso iŋgabiiz tamtoghon tisob to taan, ve ighur atia padi. Pale iŋgabiiz ndug tisob to taan. Ve gabizooŋ toni, nene deŋia moghon.
PSA 99:1 Yoova, ye kinik tiina to iŋgin mbeb tisob. Tovenen yam ndug ndug asob amatughez pani, ve tinimim irur. Ye ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep izala aŋela ariaŋadi avaradi. Tapiri igham taan irur ve ilala inimnim inimale yoŋgyoog itoktok.
PSA 99:2 Yoova inepneep izi ndug toni Zion. Iza toman tapiri, tiina kat. Ndug tisob tineep ila samba.
PSA 99:3 Yoova, yom izam tiina, ve tapirim paam, tiina kat. Ve yom patabuaŋ. Tauto tamtoghon tisob pale timatughez payom, ve tipait izam.
PSA 99:4 Yom kinik ariaŋam, ve lolom pa ŋgar deŋia kat. Yom to unum pughu pa ŋgar deŋia. Yom upapalot ŋgar deŋia le ineep ariaŋa ila yes Israela lolodi, ve uluul di pa pataŋani todi.
PSA 99:5 Tapait Yoova, ye Maaron toit. Tala taput agheed izi ina to ghamuuŋ pooz nagho, ve tapaiti. Pasa, ye patabuaŋ.
PSA 99:6 Muuŋ, Mose yesuru Aron tinim ndiran to watooŋrau. Tamtoghon to titaŋ roran Maaron pa ulaaŋ, propet Samuel, ye todi eez paam. Ve Yoova ilooŋ suŋuuŋ todi, ve iuul yes Israela.
PSA 99:7 Sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, Yoova ineep ila yaghur tae lolo, ve isavsaav padi. Ye ighur tutuuŋ padi, leso yesŋa tilup di tinim ee moghon. Ve matadi kisin tutuuŋ tonowen toman tutuuŋ pida to ye igham padi, ve titaghon di.
PSA 99:8 Yoova, yom Maaron tiei. Yom uloŋlooŋ suŋuuŋ to tamtoghon tiom, ve upulpul sosor todi. Eemoghon ughurghur atia pa sosor todi paam.
PSA 99:9 Tapait Yoova, ye Maaron toit. Taput agheed pani izi lolooz toni patabuaŋ, ve tapaiti. Pasa, Maaron toit Yoova, ye patabuaŋ.
PSA 100:1 Yam tamtoghon to aneep irau taan isob, tinimim iza pa Yoova, ve alool ve apaiti.
PSA 100:2 Lolomim poia ve ambesmbees pani. Anim alup gham ila nagho, ve ambou pani.
PSA 100:3 Lolomim imaagh pa Yoova malep. Aghilaala aghaze: Ye moghon to Maaron tau. Ye to ighur ghiit, ve iit tamtoghon toni. Iit sipsip toni. Tauto mata pait, ve iŋginŋgin ghiit.
PSA 100:4 Lolomim poia pani, ve ataghon ataam to Rumai Tiina, ve alooŋ ala. Apaiti ve alooŋ ala sirsiir toni lolo. Lolomim poia pani, ve apait iza pa poia toni.
PSA 100:5 Pasa, Yoova ŋgar toni, nene poia moghon. Lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni, ve iuluul di irau sawa isob. Pale itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, itaghoni taghoni gha ila.
PSA 101:1 O Yoova, you nambou mbouŋ tonene pa napait ghom. Pasa, yom utaghon ŋgar deŋia moghon. Ve lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom, ve uluul di itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 101:2 You naghaze le naneep deŋia moghon ila matam. Tovenen you pale nataghon ŋgar deŋia moghon ila ruum tiou, ve nagham pooz pa tamtoghon tiou itaghon ŋgar deŋia. Ve ŋeez o unum uul ghou?
PSA 101:3 You irau nayok pa mbeb samia eta ineep ila matag maau. Ve yes to tiyel pa ataam tiom, you naghur koi padi, ve nandiir di tighaughau. Irau tilup toman ghou maau.
PSA 101:4 You pale naneep saguan pa ŋgar kaarom. Ŋgar tovene, eta irau ineep tiou maau. Ve ŋgar samia tovene paam, irau matag ila pani maau.
PSA 101:5 Yes to tiŋgal saveeŋ pa nditadi inim ŋgozaaŋ, you pale nawaghamun di, leso napoon avodi. Ve yes to tipakur taudi tighaze izadi tintina, ve tiveleg nditadi ve titatan di, nene irau napul di tineep maau.
PSA 101:6 Eemoghon taan tonene tamtoghona to avodi onoon ve titaghon ataam tiom, you nakalkaal di naghaze tinim tineep toman ghou. Ve yes to laghooŋ todi deŋia moghon, you naghaze nagham di tinim mbesooŋa tiou, leso tiuul ghou pa uraat.
PSA 101:7 Eemoghon ndiran kaaromŋa irau tineep toman ghou ila ruum tiou ne maau. Ighaze ŋgeu eta avo kaarom, nene irau iyoon ila matag maau.
PSA 101:8 Mboŋmaagh to naol ne, you pale nawaghamun tamtoghon samsamiadi tisob to tineep izi taan tonene. Yes to tighamgham ŋgar samia, you pale nandiir di tighau pa Yoova ndug toni.
PSA 102:1 O Yoova, taŋiiz tiou ilat tiom. Ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou.
PSA 102:2 Uŋgooz matam payou malep. Pasa, you naneep ila pataŋani tiina lolo. Ighaze poiŋ tiou ilat, ghoro ughur taliŋam payou. Ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve rikia moghon uul ghou.
PSA 102:3 Paam namaat tonene. Nepooŋ tiou, nene inimale yab mbuasa to imbuŋ iza, ve imbiriis ilale. Tinig ituntun kat, ve tuag tisob tiyabyab.
PSA 102:4 You nanimale kikiliiŋ to tamtoghon tivazagi le igorgor. Tovenen lolog pa naghan aniiŋ muul maau.
PSA 102:5 You nayamaan yabyabuuŋ, ve nayak tiina. Ve nakoŋkoŋ le nakoŋkoŋ kat.
PSA 102:6 You naghita naghaze eŋgengou kat. You nanimale man to mboŋ to eŋgeni ineep izi ndug balim, ma ineep izi paanu muŋgina to tamtoghon tipuli ve isami.
PSA 102:7 You irau nagheen maau. Napamaat le ndugizau. You ghora eŋgengou moghon. Nanimale man to eŋgeni ineep izala ruum pogho.
PSA 102:8 Sawa isob, mboŋmaagh ila le rabrab izi, koiag tipipiyaav saveeŋ velegiiŋ payou ve tiŋiŋiŋ payou. Ve ighaze tighur samia pa tamtoghon eta, nene tiwatwaat sorokin you izag tighaze: Pataŋani to igham ghou, nene pale igham tamtoghon tonenen paam.
PSA 102:9 Yom atem yabyab payou kat. Tauto upiyaav ghou nala dige nanimale buzbuz. Ve avab inim ag aniiŋ, ve matag suru inim ag ya pa naghun.
PSA 102:11 Nepooŋ tiou to taan, nene inimale ndag izila ve yavyaava inim. Tapirig isob wa. Nanimale kikiliiŋ to raua imalai ve igorgor.
PSA 102:12 Eemoghon Yoova, yom kinik to unepneep ila inam to ghamuuŋ pooz. Muuŋ, aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Tovenen tamtoghon papaghu to muri pale tivot, yes pale tiwatag tighaze izam tiina inepneep tovene, itaghoni taghoni gha ila.
PSA 102:13 Yom lolom isamin ndug tiom Zion. Tovenen yom pale umundig ve uuli. Pasa, sawa to ughur poia tiom iza toni, tauto ivot wa.
PSA 102:14 Onoon, tireu mbirisan ndug Zion, ve mbeb tisob timbiriis tilaledi wa. Yaam popoiadi to tirei ruum pani, tipiyaav di tila saguan saguan tinimale mbeb sorok. Eemoghon mbesooŋa tiom lolodi pa ndug tonowen kat. Tauto tighita mbeb tonenen le lolodi isami kat.
PSA 102:15 Eemoghon muri, Yoova pale igharaat mulin ndug Zion, ve ipatooŋ tau toman tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ. Ghoro yes to ndug ndug toman kinik todi todi pale tighilaala tighaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve timatughez pani, ve tineep ila samba.
PSA 102:17 Tamtoghon toni to tineep sorok kat, ye irau iyasiil pa taŋiiz todi maau. Pale ilooŋ suŋuuŋ todi, ve iuul di.
PSA 102:18 Mbeb to Yoova ighami, umbooda ila rau. Leso tamtoghon toni to muri pale tivot, tiwatagi, ve tipait iza. Umbood saveeŋ tovene:
PSA 102:19 Yoova inepneep izi ndug toni patabuaŋ, ve mata ilala inimnim. Ye ineep izi sambam, ve mata izizi pa taan.
PSA 102:20 Tovenen yes to tineep ila koiadi nimadi ve tiyakyak, ye iloŋlooŋ taŋiiz todi, ve iuluul di. Ve yes to tisaŋan sawa to koiadi tirab di timaat, ye ipaghau di pa mateeŋ.
PSA 102:21 Leso muri, yes ndug ndug toman kinik todi todi tinim tilup di pa suŋuuŋ izi Yerusalem, ve tivotia Yoova varu. Yes pale tipait iza izi lolooz toni Zion.
PSA 102:23 You nanim olman kat sone. Eemoghon aazne, Yoova igham ghou tapirig isob, ve iŋgoor sawa tiou inim tuku.
PSA 102:24 Tovenen nasaav pani naghaze: “Maaron tiou, ugham ghou rikia malep. Pasa, nanim olman waat sone! Ve yom, ghoro nepooŋ tiom inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 102:25 Yoova, muuŋ kat, yom ugharaat taan pughu le tuŋia. Ve sambam paroŋania paam, nene nimam muri.
PSA 102:26 Eemoghon muri, sambam paroŋania ve taan pale tisami ve tilaledi, tinimale uli muŋgina to imarepreep. Tovenen yom pale upiyaav di tilaledi, ve urabolin di pa sambam paroŋania paghu ve taan paghu. Eemoghon yom unepneep tovene. Utortoor gabuam ve ŋgar tiom maau, ve sawa tiom irau isob maau.
PSA 102:28 Yei to nimbesmbees payom ne, yom pale uŋgin ndinatumai, ve tineep pooi. Ve papaghu todi to muri pale tivot ne paam, yom pale ugham di tiyoon ariaŋa, ve tineep pooi ila naghom irau sawa isob.”
PSA 103:1 You nasaav pa taug naghaze you irau napait Yoova pa poia toni. Onoon kat, ila lolog ve ŋgar tiou isob, you pale napait Yoova iza patabuaŋ.
PSA 103:2 Nasaav muul. You irau napait Yoova pa poia toni. Ŋgar ve mbeb popoiadi naol to ye ighamgham di payou, irau lolog imaagh pa eta maau.
PSA 103:3 Ye ireu sosor tiou, ve ipasob moroghooŋ tiou tisob.
PSA 103:4 Ye igham mulin ghou pa mateeŋ. Tauto namaat maau. Ye igham ghou lolog poia kat nanimale tamtoghon to tighuri inim kinik. Pasa, ŋgar to lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di, ye ipatooŋa payou paam.
PSA 103:5 Nepooŋ tiou to taan, ye ighamgham leg mbeb popoiadi naol naol le naraua kat. Ve igham ghou nanim paghu muul, le tapirig ivot inim tiina inimale manbog.
PSA 103:6 Ŋgar to Yoova ighamghami, nene deŋia moghon. Tovenen tamtoghon tisob to koiadi titatan di, ve tigham samin di, ye iyondyood padi, ve iuluul di pa pataŋani todi.
PSA 103:7 Muuŋ, Yoova ivotia gabua ve ŋgar toni pa Mose. Ve ipatooŋ uraat tintina toman tapiri ila yes Israela matadi.
PSA 103:8 Yoova lolo isamin ghiit, ve ighamgham poian ghiit. Irau ate yabyab rikia maau. Poia toni, nene tiina kat. Ye lolo ineep tuŋia inim toit, ve iuluul ghiit irau sawa isob. Ve moghon moghon itaghon saveeŋ toni.
PSA 103:9 Onoon, sawa pida, ye iŋgal mataad pa sosor toit. Eemoghon igham tovene moghon moghon maau. Ve irau ikis mbalmbali toni le mala ne maau. Ineep ris, ve isob.
PSA 103:10 Onoon, ighaze tagham ŋgar to iyel pa tutuuŋ toni, Maaron irau iyat sosor toit ve ighur atia pait. Eemoghon ye ighamgham tovene maau.
PSA 103:11 Yes to timatughez pani, ve titaghon ŋgar toni, Yoova lolo ineep tuŋia ila todi, ve poia toni tiina izaza todi itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Lolo poia tonowen, tiina kat, inimale soso to taan ve izala pa sambam.
PSA 103:12 Ve sosor toit to tazorzoor Maaron aliŋa, nene Yoova ipaghau di tila mala kat pait, irau soso to taan dige to ila pa ndag iza, ve ila pa ndag izila.
PSA 103:13 Yes to timatughez pa Yoova ve titaghon ŋgar toni, ye lolo isamin di inimale nditamaan lolodi isamin ghiit.
PSA 103:14 Pasa, ye tau to igharaat ghiit. Tauto moghon moghon mata iŋgalŋgal ighaze: Iit tanimale ghavuur to taan moghon.
PSA 103:15 Nepooŋ to iit tamtoghon to taan, nene mala maau. Taneep ris, ve talaleed tanimale kikiliiŋ. Iit tanimale kananaŋ ruŋgu. Mboŋmaagh, ighaze ndag iza, ghoro ivavaal. Ve rabrab izi, ghoro imalai.
PSA 103:16 Ve ighaze yaghur iviviira, nene pale itap izi, ve ina ŋginiŋa. Taghita muul maau.
PSA 103:17 Eemoghon yes to timatughez pa Yoova, ve titaghon ŋgar toni, ye lolo ineep tuŋia ila todi, ve iuluul di. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Ve ndinatudi ve nditimbudi paam. Ye ipatooŋ ŋgar deŋia padi ve iseeŋga itaghoni taghoni gha ila. Tovenen yes to matadi kisin saveeŋ to yesŋa Maaron timbua, ve titaghon tutuuŋ toni, ye pale lolo ineep tuŋia ila todi, ve iuul di itaghoni taghoni gha ila.
PSA 103:19 Yoova ighur ina to ghamuuŋ pooz ineep tuŋia izi sambam. Ye kinik to ighamgham pooz pa mbeb tisob.
PSA 103:20 Tovenen yam aŋela to Yoova, yam asob apaiti pa poia toni. Yam aŋela ariaŋamim to aloŋlooŋ Yoova aliŋa ve ataghoni, apakuri.
PSA 103:21 Yam ndaaba to sambam to ambesmbees pa Maaron ve ataghon ŋgar toni, apait Yoova pa poia toni!
PSA 103:22 Yam mbeb to sambam ve taan to Yoova igharaat gham, ve aneep ila samba, yam asob apaiti pa poia toni. Ve you paam, pale napait Yoova pa poia toni.
PSA 104:1 You nasaav pa taug naghaze you irau napait Yoova pa poia toni. O Yoova, Maaron tiou, yom izam tiina kat. Tapirim tiina toman ŋgurubam to izam tiina pani, nene ipambood ghom inimale nonogiiŋa to yes kinik. Muuŋ kat, yom ugharaat sambam paroŋania inim inam to nepooŋ inimale moogh guduuŋ to tamtoghon tiraava leso tineep ila paroŋania.
PSA 104:3 Ve upayoon ruum tiom izala ya to ineep izala tata pogho. Yom ugham yaghur tae inim lem karis, leso uyoon izala pogho ve ulaan pani. Tovenen yaghur imbaad ghom, ve ughaughau ila sambam paroŋania.
PSA 104:4 Yom ugham yaghur inim lem mbaŋooŋa. Ve yab yama, nene inim lem mbesooŋa.
PSA 104:5 Muuŋ, yom ughur taan iyoon tuŋia izala pughu. Tauto irau induur maau. Inepneep tovene.
PSA 104:6 Sawa tonenen, ugham te itatab taan toman lolooz tisob.
PSA 104:7 Ghoro aliŋam iza, ve uyaan te ve ighau. Aliŋam tapiri tiina inimale lalaav avolutu. Tauto te ilooŋ ghom, ve rikia moghon ighau ila ilupi ila dige eez, ve taan peria.
PSA 104:8 Tovenen te imaak, ve lolooz peria, ve imaak izi izi le ndug rapadi peria paam. Tauto aazne, ya ve te tineep ila inadi inadi to taum ughur di padi.
PSA 104:9 Ve yom ughur ŋgat pa te ve taan. Leso te itatab taan ve ireu ndug muul sob. Ŋgat tonowen, te irau imalaaŋ pani maau.
PSA 104:10 Yom ugham ya tivot ila taan saambu to tineep taghon lolooz digedi, ve tireer taghon ndariri tizila pa ŋgoloop.
PSA 104:11 Ya tonowen tineep, leso mbeb naol naol to su tighun. Esele sagsagŋa paam. Ighaze murun di, nene pale tighun le isooŋ di.
PSA 104:12 Man tirei rumadi izala ai to tiyoon ila ya digedi ne bogadi, ve tineep ila ve titaŋtaŋ.
PSA 104:13 Yom uneep ila inam to sala we, ve ugham uman izizi ila lolooz. Uraat tiom tonenen, tauto igham taan ŋgoreeŋa ivot ve mbeb popoia naol titub pooi.
PSA 104:14 Yom ugham kikiliiŋ itub, leso makau, sipsip ve mbeb pida paam tighan. Ve ughur mbeb naol pa tiuul tamtoghon paam. Leso tivazog di ve tigham uraat padi. Yom ugham aniiŋ anoŋa ivotvot ila taan.
PSA 104:15 Ve ughur ai vaen, leso tamtoghon tigharaata ve tighun suru, ve igham di lolodi poia. Ve ugham ai oliv padi paam. Leso tigham ŋgoreeŋa, ve timusil tinidi ve naghodi pani, le milmilia. Ve ugham aniiŋ naol naol padi, leso tighan di ve ipalot di.
PSA 104:16 Yoova, ai tiom mendepur to uvazog di izi Lebanon, yom uŋgin di pooi, ve ugham uman izizi padi. Tauto aazne tiza tinim tintina.
PSA 104:17 Ai tonowen, man tirei rumadi izala bogadi. Ve man ŋgau, ghoro tighagharaat rumadi ila ai to tinimale yar ne bogadi.
PSA 104:18 Lolooz mamala dabadi, nene mekmek sagsagŋa inadi to nepooŋ. Ve mbeb pida tinimale namaiva ve uzuuv ma venen, nene tiyoŋyooŋ ilooŋ ila yaam tintina lolodi izala lolooz.
PSA 104:19 Yom ughur kaiyo inim iŋgat pa sawa to ndaman. Ve ndag, nene iwatag sawa sine to iza, ve sawa sine to izila.
PSA 104:20 Yom ugham mboŋ izi le ndug ndoroom, leso mbeb sagsagŋa to su tilaagh.
PSA 104:21 Tovenen laion papaghu tilaghlaagh ve titaŋtaŋ, ve tikalkaal adi mbeb pa tighan. Ve Maaron tau igham padi.
PSA 104:22 Sawa to ndag iza, ghoro timuul tila pa inadi to ghenooŋ, ve tizi tineep.
PSA 104:23 Ghoro tamtoghon anadi tivot tila pa tigham uraat. Tighamgham uraat ila ila le rabrab izi.
PSA 104:24 O Yoova, yom ughur mbeb naol naol. Ve mbeb tisob to yom ugharaat di, tipatooŋ ghom tighaze ŋgar tiom tiina le tiina kat. Taan ivon kat pa mbeb ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to yom ugharaat di.
PSA 104:25 Ve nagham ŋgar pa te paam. Nene tiina kat. Ve mbeb ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to matadi iyaryaar tineep ila lolo. Pida tintina, ve pida geegeu. Mbeb tonowen, tanin di, pale taraua maau.
PSA 104:26 Waaŋ tiravraav ila te pogho, ve Leviatan ilaghlaagh ila te lolo. Mbeb tonowen, tiina le tiina kat. Muuŋ kat, yom ugharaata, leso imomogheer ila te.
PSA 104:27 Mbeb naol tonowen tighurghur matadi payom pa ugham adi aniiŋ. Sawa to pitool di, yom taum upanpan di.
PSA 104:28 Yes tineep ila nimam. Ighaze ugham aniiŋ padi, yes pale tighami. Ighaze ukaak nimam pa upan di, pale tighan mbeb popoia le apodi isuŋ.
PSA 104:29 Ve ighaze uŋgooz matam padi, nene pale timatughez, ve tiwaghamgham. Ve ighaze upas avuvudi ighau, nene pale timatmaat le tinim ghavuur muul.
PSA 104:30 Mbeb naol to tineep izi taan ne, yom uvib Avuvum ila padi, tauto tineep matadi iyaryaar. Ve sawa to timaat, yom ugham papaghu todi tivot izi taan, leso tigham inadi.
PSA 104:31 Yoova iza tiina pale ineep itaghoni taghoni gha ila. Ve ye lolo poia pa mbeb naol to ye igharaat di.
PSA 104:32 Ye tapiri tiina kat. Ighaze mata izi pa taan, nene pale taan irur. Ve ighaze itut lolooz eta, nene pale yab ighan lolooz tonenen.
PSA 104:33 Tovenen sawa to naneep matag iyaryaar, you pale nambou ve napait Yoova. Pale lolog poia pani, ve napaiti ila mbouŋ ila ila le nepooŋ tiou to taan isob.
PSA 104:34 Yoova igham ghou lolog poia kat. Tovenen sawa to nanepneep ve naghamgham ŋgar pani, naghaze ye ighita ghou, ve lolo poia pa ŋgar tiou.
PSA 104:35 Eemoghon ndiran samsamiadi to tighamgham sosor ila Yoova mata, poia pa ye ipasob di pa taan ve tilaledi. Ve you, ghoro nasaav pa taug naghaze you irau napait Yoova pa poia toni. Aleluia! Tapait Yoova!
PSA 105:1 Apait Yoova pa poia toni, ve avotia iza tiina. Asavia ŋgar to ye ighamghami irau ndug ndug, leso tiwatagi.
PSA 105:2 Ambou pani. Ambou ve apaiti. avotia uraat toni gharatooŋadi to naol ne. Uraat tonowen, ite kat.
PSA 105:3 Yoova, ye iza patabuaŋ. Apaiti toman lolomim poia. Yes to tizuaria di pani, nene pale lolodi poia kat ve tinidi iza.
PSA 105:4 Suŋuuŋ tiam iŋarua Yoova. Leso ipalot gham pa tapiri. Azuaria gham pa ala aneep tomani irau sawa isob.
PSA 105:5 Yam to avot ila to Maaron mbesooŋa toni Abaram, yam siŋ to Yakop to Maaron isia gham anim le, matamim iŋgal mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina to Yoova ighamgham di. Uraat toni tonowen ite kat. Ve matamim iŋgal sawa naol to ye iŋgabiiz tamtoghon, ve ighur atia padi.
PSA 105:7 Yoova eŋgeni to Maaron toit. Uraat to gabizooŋ tamtoghon ve ghuruuŋ atia padi, nene ye ipatooŋa irau taan isob.
PSA 105:8 Moghon moghon, mata iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ toni, ve itataghoni. Tutuuŋ to Maaron isavia, pale iyaryaaŋ tovene, ve anoŋa ivotvot itaghoni taghoni gha ila.
PSA 105:9 Muuŋ, ye imbua saveeŋ toman Abaram ighaze yesuru tilup di tinim ee moghon. Ghoro ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tonowen ila to Isak le iyaryaaŋ kat.
PSA 105:10 Muri ghoro, ipariaaŋ saveeŋ tonenen muul ila to Yakop ighaze saveeŋ tonenen pale iyaryaaŋ tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve isaav pa Yakop ighaze: “You pale nagham taan Kanaan inim lem. Taan tonanan pale inim yamŋa papaghu tiom lemim kat.”
PSA 105:12 Sawa tonenen, yes ival maau. Yes rismoghon. Ve tineep tinim loomba pa taan tonene.
PSA 105:13 Laghooŋ todi, titaghon ŋgar tovene: Tineep ris izi ndug eez, ghoro timundig muul, ve tila tineep izi ndug ite. Tila tivot ndug to kinik eez ve tineep toman di. Le isob, ghoro tipul di, ve tila tivot to kinik ite, ve tineep toman di.
PSA 105:14 Laghooŋ todi, nene Maaron tau iŋgini. Ye ipul tamtoghon to ndug eta titatan di, ve tigham samin di ne maau. Ye mata iŋgalŋgal di, tauto iyaan kinik pida ighaze: “Yes to nasia di ve naghur di tinim uraata tiou, ambuul di malep! You naghur di tinim propet tiou. Tovenen awaghamun di malep.”
PSA 105:16 Muri ghoro Yoova igham pitool tiina ivot izi taan Kanaan. Sawa tonenen, Yakop yesŋa ndinatu adi aniiŋ maau kat.
PSA 105:17 Eemoghon Yoova imbaaŋ todi eez imuuŋ padi ila Isip. Nene Yosep to tigholia ila, ve inim mbesooŋa sorok.
PSA 105:18 Yes Isipa tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ, ve tikau aghe pa sen, ve tighur ain liliita ila lua.
PSA 105:19 Yoova itovtoov Yosep tovene, le Yosep ivotia mbeb pida pa yes Isipa, ve saveeŋ toni anoŋa ivot. Tovenen saveeŋ to Yoova isavia pani, nene ipaghazoŋan Yosep ighaze ye igham sosor maau, ve ŋgar toni deŋia.
PSA 105:20 Ghoro kinik to yes Isipa to iŋgin ndug naol, imbaaŋ ila ighaze tipul Yosep ivot pa ruum to yabyabuuŋ.
PSA 105:21 Ve ighur Yosep inim daba to yes Isipa, ve ipul ruum toni toman mbeb toni tisob ila ye nima, leso iŋgin di.
PSA 105:22 Tauto Yosep inim daba pa yes to tighamgham uraat pa kinik. Ye ipatoot yes uraata to tiuluul kinik pa ŋgar, ve ipatooŋ di pa ŋgar poia.
PSA 105:23 Ataam tonene to yes Israela to siŋ to Yakop tila tivot izi Isip, ve tineep tinim loomba izi taan to Ham.
PSA 105:24 Yoova ipapalot di, tauto tivot tinim ival, le tapiridi ilib pa koiadi.
PSA 105:25 Ghoro ye itoor ŋgar to yes Isipa, ve tighur koi pa tamtoghon toni. Tovenen tikaal ataam pa titombaan mbesooŋa toni ve tigham samin di.
PSA 105:26 Tauto Yoova imbaaŋ mbesooŋa toni ru, Mose ve Aron, leso tiuul yes Israela. Aron tonene, Yoova tau ighuri pa igham uraat toni.
PSA 105:27 Maaron ighaze ipatooŋ tapiri pa yes Isipa. Tauto ipalot Mose yesuru Aron, ve tigham mbeb gharatooŋadi naol ve uraat tintina ila yes Isipa lolodi. Uraat to ivot izi taan to Ham, nene ite kat.
PSA 105:28 Yoova igham ndoroom tiina ighamun taan to yes Isipa. Pasa, yes tizoor aliŋa, ve tiŋguruut tamtoghon toni.
PSA 105:29 Ve itoor ya todi tisob tinim siŋ, le iigh tisob timatmaat.
PSA 105:30 Ghoro igham ŋgob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot le tineep irau taan isob to yes Isipa. Ruum lolo to kinik tau, nene ivon pa ŋgob paam.
PSA 105:31 Ve Yoova isaav, ve raaŋ tintina toman suum katindi tivot, le tirau taan to yes Isipa.
PSA 105:32 Ve sawa to uman ighaze izi, uman izi maau. Yoova igham ais patu patu titaptap tizi le tiwaghamun ndug todi. Ve igham ndug milia, ve lalaav kiliŋkiliŋia irau taan todi isob.
PSA 105:33 Tauto iwaghamun ai vaen toman ai fik todi, ve iŋgal ai pida tipolpol paam.
PSA 105:34 Ghoro isaav, ve isis tivot le katindi kat. Tanin di, pale taraua maau.
PSA 105:35 Ve tighan aniiŋ to yes Isipa tivazog di ne raua toman mbeb pida to titub ila taan todi, le isob kat.
PSA 105:36 Muri ghoro, Yoova irab ndinatudi aidaba timatmaat irau taan todi isob. Ndinatudi to tipoop di muuŋ, tauto tisob.
PSA 105:37 Ghoro Yoova igham yes Israela tipul Isip, ve tivot tila. Sawa to timundig, tiyou gol to yes Isipa toman silva todi, ve tila tomani. Ve laghooŋ todi, tiwasiiŋ moghon. Todi eta tapiri isob ve itap ne maau.
PSA 105:38 Sawa to yes Israela tipul Isip ve tila, yes Isipa lolodi poia kat. Pasa, yes Israela to tinim pughu pa pataŋani to ivotvot padi. Tauto matughezaaŋ tiina igham di.
PSA 105:39 Ndag, Yoova igham yaghur tae ivot, ve ipoon ndag mata pa yes Israela. Ve mboŋ, ye igham yab ighan, le isul ndug.
PSA 105:40 Sawa to tighasoni pa adi aniiŋ, ye igham man kayau katindi tivot, ve igham aniiŋ tiina ineep sambam ve izi inim padi. Tovenen tighami ve tighan le apodi isuŋ.
PSA 105:41 Yoova igham yaam ivavaal le avo ikaak, ve ya goŋia ivot. Ya tonowen ireer tiina izi ndug balim to le ya maau.
PSA 105:42 Yoova igham mbeb naol tonenen pasa, mata iŋgalŋgal saveeŋ toni patabuaŋ to imbua toman mbesooŋa toni Abaram.
PSA 105:43 Tovenen Yoova ighereb tamtoghon toni Israel to ye tau isia di ne, ve tipul Isip. Timboumbou ve tilolool toman lolodi poia ve tila.
PSA 105:44 Muri ghoro, ye igham taan to ndug pida padi. Tovenen ndug tonowen uraat todi anoŋa, inimale ruum, uum, ai, ve mbeb todi pida paam, tauto tisob tinim yes Israela ledi.
PSA 105:45 Yoova igham tovene padi, leso tikis saveeŋ toni tuŋia, ve matadi kisin tutuuŋ toni ve titaghoni. Aleluia! Tapait Yoova!
PSA 106:1 Aleluia! Lolood poia pa Yoova, ve tapaiti pa poia toni. Pasa, ye poia kat. Lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni, ve iuluul di irau sawa isob.
PSA 106:2 Sei irau isavia uraat tintina to Yoova ighamgham di? Ve sei irau ipaiti pa ŋgar popoia naol to ye ighamgham di, ve ipasob di? Eta maau.
PSA 106:3 Yes to tighagharaat pataŋani to tamtoghon ve titaghon ŋgar deŋia irau sawa isob, nene pale lolodi poia kat, ve poia to Maaron izaza todi.
PSA 106:4 O Yoova, sawa to ugham poian tamtoghon tiom, ve ugham mulin di pa pataŋani todi, matam iŋgal ghou, ve uul ghou paam. Maaron, yom taum usia yes Israel tinim lem. Yes tamtoghon tiom. Tovenen naghaze taug naghita di tineep pooi. Leso yeiŋa nilup ghei toman tinimai iza ve nipait ghom.
PSA 106:6 Yei nisosor wa. Niyel pa ataam tiom ninimale nditimbumai. Yei nighamgham ŋgar samia. Ŋgar tiei deŋia ila matam maau.
PSA 106:7 Sawa to nditimbumai tineep izi Isip, yom ugham mbeb gharatooŋadi tintina ivotvot. Eemoghon tighilaal di maau. Sawa naol, yom upatooŋ poia tiom padi itaghon ŋgar tiom to lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Eemoghon yes tigham ŋgar pa ulaaŋ tiom tonenen maau. Sawa to tila tivot Te Kaviaaŋa, tizoor aliŋam, ve tipul muridi payom.
PSA 106:8 Eemoghon Yoova, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve ighaze igham di tighilaal katin tapiri. Tauto igham mulin di.
PSA 106:9 Sawa tonenen, ye isaav ariaŋa pa Te Kaviaaŋa, le ivalagi inim ru. Pida ila pa ŋas, pida ila pa waan, ve taan mamaasa ivot. Ghoro ighereb yes Israela, ve tilaagh ila taan mamaasa to ineep sila kat, ve tivool tila pa dige ite.
PSA 106:10 Tovenen ye igham mulin di ila koiadi nimadi. Ye iyoon padi, ve iuul di. Tauto yes to tighur koi padi irau tiwaghamun di maau.
PSA 106:11 Sawa tonenen, te itatab koiadi le tisob timatmaat. Eta ineep muul maau.
PSA 106:12 Maaron igham tovene, tauto yes Israela tighur ila saveeŋ mbuaaŋ toni, ve timbou ve tipaiti.
PSA 106:13 Eemoghon rikia moghon ve lolodi imaagh pa mbeb gharatooŋadi to ye igham di. Yes tisaŋan Maaron pa ivotia ŋgar toni padi ne maau. Tigham mbeb itaghon taudi ŋgar todi.
PSA 106:14 Sawa to tinepneep izi ndug balim, luadi itaŋ tighaze le tighan aniiŋ popoia inimale muuŋ tighanghani izi Isip. Tovenen titoov Yoova tapiri izi ndug balim.
PSA 106:15 Ve Maaron ilooŋ taŋiiz todi, ve igham adi mbeb to tighasoni pani. Eemoghon ye igham moroghooŋ samia ivot le iwaghamun di paam.
PSA 106:16 Sawa to tinepneep ila inadi to nepooŋ izi ndug balim, tamtoghon todi pida timundig ve tiŋooŋ pa Mose yesuru togha Aron to Yoova mbesooŋa toni patabuaŋ. Tighaze le tigham uraat to Maaron ighuri ila yesuru nimadi, ghoro poia.
PSA 106:17 Tovenen taan ikaak, ve Datan yesuru Abiram toman siŋ todi tisob titaptap tizila, ve taan avo ila iŋgup muul.
PSA 106:18 Ghoro yab ivot, ve ighan tamtoghon pida to titaghon di pa ŋgar todi tonowen. Ndiran samsamiadi tonowen, yab yama ighan di le tisob.
PSA 106:19 Sawa to yes Israela tinepneep izi lolooz Sinai pughu, tigham gol ve tigharaat makau natu tamoot anunu, ve tiput aghedi pani ve tipaiti.
PSA 106:20 Tovenen Maaron todi to iza tiina pa tapiri ve poia toni, yes tipul muridi pani. Ve tighur mbeb to ighanghan kikiliiŋ ne anunu igham Maaron ina.
PSA 106:21 Onoon kat, Maaron todi to igham uraat tintina tivot izi Isip, ve igham mulin di, lolodi imaagh pani kat.
PSA 106:22 Ye igham mbeb gharatooŋadi tintina izi taan to yes Isipa, ve igham uraat tintina izi Te Kaviaaŋa dige paam. Uraat tonowen, tamtoghon tighita di le matughezaaŋ tiina igham di. Eemoghon yes Israel tigham ŋgar pa mbeb tonenen maau.
PSA 106:23 Tovenen Maaron ighaze iwaghamun di le tisob. Eemoghon mbesooŋa toni Mose to ye tau isia, iyoon ila Maaron mata inim sigeu pa yes Israela. Tauto itatan Maaron mbalmbali toni, ve Maaron iwaghamun tamtoghon toni maau.
PSA 106:24 Sawa to yes Israela tigharau taan Kanaan, yes tirere pa taan poia to Yoova ighaze igham padi. Pasa, tighur ila saveeŋ mbuaaŋ toni maau.
PSA 106:25 Yes lolodi pa tilooŋ Yoova aliŋa maau. Tinepneep ilooŋ ila mbeez todi, ve lolodi ŋurŋuria pa Maaron.
PSA 106:26 Tauto Yoova iit nima iza, ve imbua saveeŋ ariaŋa ighaze ye pale irab di tisob timatmaat izi ndug balim, ve ireu papaghu todi timbiriis tirau ndug ndug.
PSA 106:28 Muri ghoro, yes Israela tila tivot lolooz Peor. Sawa tonenen, tila toman yes to timbesmbees pa maaron kaarom Baal. Pasa, aniiŋ to ndiran tonowen tigham pa maaron maate todi tonowen, yes Israela tighani paam.
PSA 106:29 Ŋgar to tighami, nene ipas Yoova ate, le ate yabyab kat. Tauto igham moroghooŋ samia ivot padi.
PSA 106:30 Tovenen Pineas imundig ve irab tamtoghon ru to tizoor Maaron aliŋa ne timaat. Ghoro moroghooŋ samia tonowen isob.
PSA 106:31 Ŋgar toni tonowen, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia. Ve Maaron pale mata iŋgalŋgali tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 106:32 Yes Israela tila tivot izi ya Meriba, ve tigham Yoova ate yabyab muul. Sawa tonenen, tigham pataŋani pa Mose paam.
PSA 106:33 Pasa, yes tizoor katini le tipas ate. Tauto igham ŋgar pooi maau, ve ipiyaav aliŋa isosor.
PSA 106:34 Sawa to tilooŋ tila taan Kanaan, Yoova isaav ariaŋa padi ighaze tirab yes to tineep tonowe tisob timatmaat. Eemoghon titaghon Yoova aliŋa maau.
PSA 106:35 Yesŋa Kanaana tiluplup di, ve titaghon ŋgar todi.
PSA 106:36 Yes timbesmbees pa maaron kaaromŋa todi, ve ŋgar tonowen inim liis padi.
PSA 106:37 Ve tigham taudi ndinatudi nditamoot ve ndiliva, ve tirab di timaat tinim watooŋrau pa avuvu samsamiadi.
PSA 106:38 Onoon kat, ndinatudi nditamoot ve ndiliva to ledi sosor eta maau, yes tirab di timatmaat tinim watooŋrau pa maaron kaaromŋa to yes Kanaana. Siŋ todi to imaliŋ, iwaghamun taan todi le isami ila Maaron mata.
PSA 106:39 Ŋgar to tighami, igham di tisami kat ila Yoova mata. Yes tipul muridi pani tinimale liva to ipul azuwa ve ila ighurghur maat.
PSA 106:40 Ŋgar to tamtoghon toni Israela tighami, nene igham Yoova ate yabyab kat, ve lolo padi maau le maau kat.
PSA 106:41 Tauto ipul di tila ndug ndug nimadi. Yes tineep ila koiadi sambadi, ve anadi tiŋgin di.
PSA 106:42 Koiadi tonowen tighur pataŋani naol padi, ve titatan di pa tapiridi, ve tigham di tinim mbesooŋa todi.
PSA 106:43 Sawa naol, Yoova ipas yes Israela tivot pa pataŋani todi. Eemoghon tighilaal ulaaŋ toni maau, ve tizorzoor aliŋa, ve titaghon taudi ŋgar todi. Ŋgar todi samia tonowen igham di tiwaghamgham.
PSA 106:44 Eemoghon Yoova ighita pataŋani todi, ve ilooŋ taŋiiz todi.
PSA 106:45 Pasa, mata iŋgal saveeŋ to imbua toman nditimbudi, ve lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di. Tauto itatan mbalmbali toni, ve igham yes to tikiskis yes Israela ne lolodi isamin di, ve tigham poian di.
PSA 106:47 O Yoova, Maaron tiei, ugham mulin ghei ila koiamai nimadi! Ughita. Aazne, nineep irau ndug ndug. Uyou ghei, ve ulup ghei nila taan tiei muul. Leso lolomai poia payom, ve nipait izam patabuaŋ. Ve matamai iŋgal izam ve tapirim tiina irau sawa isob.
PSA 106:48 Iit tapait Yoova pa poia toni. Ye Maaron to iit Israela. Tapaiti to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila! Ve ival tiina pale tisaav tighaze: “Onoon kat.” Aleluia! Tapait Yoova!
PSA 107:1 Lolomim poia pa Yoova ve apaiti. Pasa, ye poia kat. Lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni, ve iuluul di irau sawa isob.
PSA 107:2 Yes to Yoova igham mulin di ila koiadi nimadi, irau tisavia saveeŋ tonene. Pasa, ye iyoon padi ve ipas di tivot pa pataŋani todi, ve igham di tineep pooi.
PSA 107:3 Muuŋ, koiadi tigham di tila tineep irau ndug ndug. Pida tineep ila pa ndug to ndag iza pani, ve pida tineep ila pa ndug to ndag izila. Pida tineep ila pa rag pughu, ve pida tineep ila pa yavaar pughu. Eemoghon Yoova iyou di timuul pa taudi ndug todi.
PSA 107:4 Tamtoghon pida, tiwalaghlaagh izi ndug balim to le ya maau. Ve tikalkaal ataam tighaze tila ndug eta, leso tineep tonowe. Eemoghon tindeeŋ ataam eta maau.
PSA 107:5 Pitool di, ve murun di, le tapiridi isob.
PSA 107:6 Tovenen tineep sami. Eemoghon sawa to titaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ye iuul di pa pataŋani todi tonowen.
PSA 107:7 Ve ipatooŋ di pa ataam to deŋia ve tuku. Tauto titaghoni, ve rikia tila tivot ndug poia, ve tineep tonowe.
PSA 107:8 Tovenen yes irau lolodi poia pa Yoova, ve tipaiti pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia inim to iit tamtoghon, ve ighamgham uraat gharatooŋadi pa iuul ghiit.
PSA 107:9 Yes to murun di, ye ighamgham adi ya, leso tighun le isooŋ di. Ve yes to pitool di, ye irau di pa mbeb popoia le tiraua kat.
PSA 107:10 Tamtoghon pida, yes tineep ila ndoroom tiina lolo, ve rismoghon tone timaat. Yes tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve ravraav toman sen ighan nimadi ve aghedi, le tisami kat.
PSA 107:11 Pasa, tizorzoor Maaron aliŋa. Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob, yes tiveleg saveeŋ toni inimale mbeb sorok.
PSA 107:12 Tauto ye ighur uraat pataŋani kat iza todi, leso itatan di. Yes irau tilaagh deŋia maau, ve titaptap tizi. Pasa, timbadbaad mbeb pataŋani. Ve ledi tamtoghon eta to irau iuul di ne maau.
PSA 107:13 Tovenen tineep sami. Eemoghon sawa to titaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ye iuul di pa pataŋani todi tonowen.
PSA 107:14 Ye ipas di tivot pa ndoroom tiina tonowen lolo, ve igham di tivot tila ghazooŋa. Ve ikuup motin ravraav toman sen pa nimadi ve aghedi.
PSA 107:15 Tovenen yes irau lolodi poia pa Yoova, ve tipaiti pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia inim to iit tamtoghon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat gharatooŋadi pa iit tamtoghon.
PSA 107:16 Ataam ariaŋadi to ruum to yabyabuuŋ to tigharaat di pa mbaras, ye irab balagin di. Ve ain ariaŋadi to tipalot ataam, ye iŋgor polpolin di.
PSA 107:17 Tamtoghon pida, yes tighamgham ŋgar to borouŋa, ve tinoknok zoraaŋ saveeŋ. Yes tighamgham sosor, tovenen timorooŋ, ve yabyabuuŋ tiina igham di.
PSA 107:18 Lolodi pa tighan aniiŋ eta maau. Sawa to tighita aniiŋ eta, atedi inaunau ve tilulu. Tovenen tineep ila naal avo wa.
PSA 107:19 Yes tineep sami. Eemoghon sawa to titaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ye iuul di pa pataŋani todi tonowen.
PSA 107:20 Ye isaav, ve tinidi popoia muul. Muuŋ, tineep ila naal avo. Ve ye igham mulin di pa mateeŋ.
PSA 107:21 Tovenen yes irau lolodi poia pa Yoova, ve tipaiti pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia inim to iit tamtoghon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat gharatooŋadi pa iuul iit tamtoghon.
PSA 107:22 Tovenen yes irau tigham watooŋrau pani, ve tipaiti pa poia toni. Ve lolodi poia kat, ve timbou tiina, ve tisavia uraat tintina to ye ighamgham di.
PSA 107:23 Tamtoghon pida, yes tiza waaŋ, ve tiraav tila ndug mala, leso tiraukol.
PSA 107:24 Yes tighita katin Yoova tapiri, ve uraat tintina to ye ighamgham di ila te pogho.
PSA 107:25 Pasa, ye isaav ariaŋa, ve yaghur tiina iza le ipei dibom tintina.
PSA 107:26 Dibom tonowen indae waaŋ todi iza kat, ve ipuli izi le rismoghon tone indal izila mazovan tiina lolo. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di, le tapiridi isob.
PSA 107:27 Ve tiwataptap tinimale yes to tighun ve tiwaghamgham. Yes to te ve tiwatag ghamuuŋ pooz. Eemoghon tirau mbeb eta maau.
PSA 107:28 Tovenen tineep sami. Eemoghon sawa to titaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ye iuul di pa pataŋani todi tonowen.
PSA 107:29 Ye igham yaghur ate izi, ve dibom imaat.
PSA 107:30 Yes tighita taun izi, le lolodi poia. Ve Yoova igham di tila tilooŋ ndug to tighaze tila pani.
PSA 107:31 Tovenen yes irau lolodi poia pa Yoova ve tipaiti pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia inim to iit tamtoghon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat gharatooŋadi pa iuul iit tamtoghon.
PSA 107:32 Tovenen ighaze ival tiina tilup di pa suŋuuŋ, ndiran tonowen pale tila toman di, ve tinidi iza pa Yoova ve tipakuri. Ve sawa to yes daba tilup di, ndiran tonowen pale tineep toman di, ve yesŋa tipait Yoova iza.
PSA 107:33 Yoova irau igham ya tintina timaak le timamaas kat, tinimale ndug to le ya maau. Ve ya to tivotvot ila taan lolo ne paam, ye irau ipoon di le taan lolo imamaas.
PSA 107:34 Ighaze ndug eta tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia, ye irau iwaghamun taan todi to ŋgoreeŋa tiina, leso isami, ve mbeb eta itub ila muul maau.
PSA 107:35 Ve ighaze ndug eta le ya maau, ye irau igham ya ivot pani, ve ireer tiina. Taan to lolo mamaasa, ye irau igham ya ivot pani.
PSA 107:36 Yes to pitool di, ye igham di tila tineep ila taan poia tonowen, ve tighami inim ledi ndug to nepooŋ.
PSA 107:37 Tovenen yes tivazog aniiŋ ve vaen ila, ve tighita anoŋa katindi tivot.
PSA 107:38 Yoova ighur poia toni izaza todi, tauto timasa tinim ival. Ve mata pa makau, mekmek, ve sipsip todi paam, le timasa tinim naol.
PSA 107:39 Ighaze tamtoghon to Maaron koiadi titatan di le tapiridi isob, ve tigham samin di, le tineep sami toman lolodi ipataŋan,
PSA 107:40 nene pale Yoova iuul di, ve itatan daba to koiadi tonowen. Pale igham di tiwaghamgham, ve tiwalaghlaagh izi ndug balim to le ataam eta maau.
PSA 107:41 Eemoghon yes to tineep ila pataŋani lolo ve mbolaaŋ igham di, ye ipas di tivot pa pataŋani todi, ve mata padi le timasa tinim ival.
PSA 107:42 Ŋgar toni tonowen, ndiran deŋiadi tighita, le lolodi poia kat. Ve ndiran samsamiadi tisob ledi saveeŋ eta muul maau. Saveeŋ todi isob.
PSA 107:43 Tamtoghon to le ŋgar, ye irau igham ŋgar pooi pa mbeb tonene, ve mata iŋgalŋgal ŋgar to Yoova to lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di.
PSA 108:1 Maaron, lolog ru payom maau. Lolog ineep tuŋia ilat tiom, ve naghur ilat tiom ariaŋa. Tovenen nasaav pa taug naghaze: “Umundig ve umbou pa upait Maaron.”
PSA 108:2 Lolog naghaze ndugitun, ghoro namundig ve nagharaat taug, ve napambar ambam ve narab gita ila ila le ndag pusukia iza.
PSA 108:3 Tiina tiou, you pale napait ghom pa poia tiom ila tamtoghon to ndug ndug matadi. Pale yeiŋa tamtoghon to ndug naol nilup ghei pa suŋuuŋ, ve nait mbouŋ pa napait ghom.
PSA 108:4 O Yoova, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ŋgar tiom tonanan, tiina le tiina kat. Izala izala le ikis sambam. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tiom tovene paam. Izala le ikis yaghur tae.
PSA 108:5 Maaron, ival tiina pale tipait izam izala le izala kat, ilib pa sambam paroŋania. Ve tipakur ghom pa tapirim ve poia tiom irau taan isob!
PSA 108:6 Maaron, yei tamtoghon tiom. Yom lolom tiei kat. Ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve upatooŋ tapirim ve uul ghei. Ugham mulin ghei pa pataŋani tonene.
PSA 108:7 Muuŋ, Maaron ineep izi ndug toni patabuaŋ, ve isaav ighaze: “You naparab le nalib pa koiagŋa wa. Tauto lolog poia ve navalag taan Sekem ve taan raapa to Sukot, ve nareii irau tamtoghon tiou.
PSA 108:8 Taan suruvu to Gileat, ve taan to yes Manase paam, nene you tiou. Yes Epraima tinimale hat ariaŋa to ipoon dabag pa malmal. Ve yes Yuda tinimale titi to nakisi inim ghilalooŋ pa pooz tiou.
PSA 108:9 Taan suruvu to Moap, nene inimale oon tiou to ririwaaŋ. Ve taan suruvu to Edom, nene ndug to napiyaav duduuŋa to agheg pani. Ve yes Pilistia, you naparab toman di le nalib padi. Tauto lolog poia ve aliŋag iza.”
PSA 108:10 Sei irau igham ghou nalib pa koiagŋa ve nalooŋ nala ndug todi to didiiŋ ariaŋa iluvuti ne? Sei pale imuuŋ payou, ve ighereb ghou nala navot taan suruvu to yes Edoma?
PSA 108:11 Ite paam maau. Yom moghon. Eemoghon Maaron, aazne yom ughur murim payei, ve unum toman ndaaba tiei muul maau.
PSA 108:12 Maaron, uul ghei. Leso nilib pa koiamai. Pasa, ulaaŋ to nighamghami ila to tamtoghon, nene anoŋa maau.
PSA 108:13 Eemoghon ighaze Maaron inim toman ghei, nene pale nilib padi. Ye irau itatan di, le tapiridi isob kat.
PSA 109:1 O Maaron, sawa isob you napapait ghom. Ulooŋ suŋuuŋ tiou. Neneeŋam malep!
PSA 109:2 Pasa, ndiran samsamiadi to avodi kaarom, tighur koi payou, ve tiŋgal saveeŋ kaarom naol payou.
PSA 109:3 Koiagŋa tonowen tipipiyaav saveeŋ samsamia payou, ve tiwaghamun izag sorok.
PSA 109:4 Muuŋ, you lolog padi, ve nagham ŋgar poia padi. Eemoghon tiyat ŋgar poia to nagham padi ne pa ŋgar samia, ve tiŋgal saveeŋ naol payou. Eemoghon you ŋgeu to suŋuuŋ.
PSA 109:5 Ŋgar poia to you nagham padi, yes tiyati pa ŋgar samia. You lolog padi. Eemoghon yes tighur koi payou, ve tighaze:
PSA 109:6 “Taghur tamtoghon samia eta iyoon ila dige pa iŋgal saveeŋ pani. Leso sawa to tipayoonda pa savsaveeŋ, tighita tighaze ye isosor, ve tighur atia pani. Ve nighaze suŋuuŋ toni paam, nene isosor ila Maaron mata.
PSA 109:8 Ŋgeu tonowen ineep mala izi taan malep. Tamtoghon ite paam igham ina, ve igham uraat toni, ghoro poia.
PSA 109:9 Azuwa pale inim naar, ve ndinatu tinim parooŋa.
PSA 109:10 Pale tireu ndinatu ruum todi tizi, ve tinaan di tighau tila. Leso tiwaghamgham, tiwalaghlaagh, ve tisuŋsuŋ ledi mbeb.
PSA 109:11 Ighaze ŋgeu tonowen igham bun ila to tamtoghon eta, nene pale tamtoghon tonenen inim ve iyou mbeb toni tisob tinim le. Mbeb to ye ighun wadedeŋa pani, ndiran to ndug ite pale tila ve tiyou di tinim ledi.
PSA 109:12 Tamtoghon eta igham poian ŋgeu tonowen malep. Ve ndinatu to tinim parooŋa, tamtoghon eta lolo isamin di ve iuul di malep.
PSA 109:13 Ndinatu timatmaat le tisob, ghoro poia. Leso ŋgeu tonowen le iza muul sob, ve tamtoghon lolodi imaagh pani.
PSA 109:14 Ŋgar samia to nditimbu, tamtoghon pale tisavia pa Yoova, leso mata iŋgalŋgali. Ve sosor to tina paam, Yoova ireua malep.
PSA 109:15 Tovenen sosor to ŋgeu tonowen toman siŋ toni, Yoova pale mata iŋgalŋgali irau sawa isob, ve ipasob di pa taan. Leso tamtoghon lolodi imaagh padi kat.
PSA 109:16 Pasa, ŋgeu tonowen, mata iŋgal ve igham ŋgar poia eta pa tamtoghon maau. Yes mbolaaŋa ve yes to tineep ila pataŋani lolo, ye ighamgham samin di, ve irab di timatmaat.
PSA 109:17 Ŋgar to avood samia pa tamtoghon, ye lolo pani. Eemoghon saveeŋ toni samia tonowen pale imuul pa tau, ve iwaghamuni. Ŋgar to tasuŋ Maaron leso ighur poia toni iza to tamtoghon, ŋgeu tonowen lolo pani maau. Tovenen poia to Maaron pale ineep saguan pani.
PSA 109:18 Ŋgar to avood samia pa tamtoghon, ye ipulpuli maau. Nene inimale nonogiiŋa to ye lolo pani kat, ve moghon moghon indududi. Eemoghon saveeŋ toni samia tonowen pale imuul pa tau, ve izila lolo inimale ya, ve itaghon tua to naol ne inimale ŋgoreeŋ, ve iwaghamuni.
PSA 109:19 Saveeŋ toni samia tonowen, pale imuul pa tau ve ikaui, inimale kawaal to ye ikawaala ila ŋgali, ve inimale puus to ipusi pani irau sawa isob.”
PSA 109:20 O Yoova, saveeŋ samsamia naol to koiagŋa tiŋgalŋgali payou, upamuula imuul ila pa taudi. Leso uyat ŋgar todi tonowen.
PSA 109:21 Yoova, yom Maaron tiou. Izam tiina pa poia tiom ve ulaaŋ tiom. Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen uyoon payou, ve upas ghou navot pa pataŋani tiou tonene.
PSA 109:22 Pasa, aazne naneep sami, ve leg ataam eta maau. Tovenen ateg imbumbu, ve lolog isami kat.
PSA 109:23 You nanimale mbeb yavyaava to ighaze ndag izila, ghoro taghita muul maau. You nanim isis to yaghur iviviira ila.
PSA 109:24 You naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ ris wa. Tovenen nakoŋkoŋ, ve tuag tisob timareer, ve agheg imatmaat.
PSA 109:25 Ighaze koiagŋa tighita ghou, yes tiveveleg ghou, ve tiŋiŋiŋ payou. Ve luadi katia payou ve tighaze: “Aa, ughita wa?”
PSA 109:26 Yoova, yom Maaron tiou. Uul ghou lak! Ugham mulin ghou pa pataŋani tiou tonene. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di.
PSA 109:27 Ugham koiagŋa tiwatag nimam. Upatooŋ tapirim padi ve tighita katini pa matadi. Leso tighilaal tighaze yom to Volaaŋa tiou.
PSA 109:28 Onoon, yes avodi samia payou. Eemoghon yom pale ughur poia tiom iza tiou. Ighaze koiagŋa tipamundigin malmal payou, yom pale utatan di, ve upamuul di tila toman mayadi. Leso ugham mbesooŋa tiom lolo poia ve tini iza.
PSA 109:29 Tovenen yes to tiŋgal saveeŋ payou ne, ugham di tiwaghamgham, ve tighau tila toman mayadi. Mayaŋiiŋa todi tonowen pale inim ledi nonogiiŋa pa tindudi irau sawa isob.
PSA 109:30 Eemoghon you pale lolog poia kat pa Yoova, ve aliŋag iza ve napaiti pa poia toni. Sawa to yeiŋa ival tiina nilup ghei pa suŋuuŋ, you pale nait iza.
PSA 109:31 Pasa, yes to tineep ila pataŋani lolo ve titaŋ rorani pa ulaaŋ, ye iyondyood digedi pa iuul di. Ve yes to koiadi tiŋgal saveeŋ padi ve tighaze tirab di timaat, ye igham mulin di.
PSA 110:1 Yoova isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.”
PSA 110:2 O kinik, aazne yom unepneep izi ndug Zion, ve Yoova igham titi to kinik payom leso ipalot ghom. Tauto tapirim tiina ve pooz tiom ila irau ndug ndug. Yoova isaav payom ighaze: “Utatan koiamŋa to tiluvut ghom, ve ugham di tineep ila sambam.”
PSA 110:3 Ighaze umundig ula pa malmal, tamtoghon tiom ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ pale lolodi ipazaagh di tighaze tilat ve yamŋa ala. Ighaze ndag pusukia iza, ndipain tiom to tiraua kat pa malmal, pale tikeet tilat tineep tirau lolooz patabuaŋa to tiluvut Yerusalem, tinimale waam to mboŋmaagh itatab kikiliiŋ.
PSA 110:4 Yoova imbua saveeŋ toman ghom, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Irau itoor ŋgar toni maau. Isaav payom ighaze: “Yom ŋgeu to watooŋrau unumale Melkizedek. Ve yom pale uneep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
PSA 110:5 Maaron ineep ila pa nimam waan ve ipapalot ghom. Sawa to mbalmbali toni ighaze ivot, ye pale ipamundigin malmal ve irab yes kinik tisob.
PSA 110:6 Pale ighur atia pa ndug ndug, ve irab di tisob timatmaat, le patudi tizi tiwaghengheen izi taan. Tovenen yes pooza to tineep tirau taan, ye pale irab di le tisob.
PSA 110:7 Ve kinik tiei, ye pale ighun ya to ireer igharau ataam dige, le tapiri ivot muul. Tovenen ye pale ilib pa malmal, ve tini iza.
PSA 111:1 Aleluia, tapait Yoova! Ighaze ndiran deŋiadi tilup di pa suŋuuŋ, you pale nala toman di, ve napait Yoova toman lolog kat.
PSA 111:2 Pasa, Yoova ighamgham uraat tintina. Tovenen yes to lolodi pa uraat toni kat, tighamgham ŋgar pa uraat toni irau sawa isob tighaze le tiwatag katini.
PSA 111:3 Uraat toni ipatooŋa ighaze ye tapiri tiina ve poia kat. Tauto tamtoghon titandag pani. Ŋgar toni deŋia pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 111:4 Ye ipamundigin ŋgar toit, leso mataad kisin uraat toni to gharatooŋadi ne. Ye lolo isasamin tamtoghon toni, ve ighamgham poian di.
PSA 111:5 Yes to timatughez pani, ve titaghon ŋgar toni, ye ighamgham adi aniiŋ. Ve saveeŋ to yesŋa tamtoghon toni timbua pa tilup di tinim ee moghon, ye mata iŋgalŋgali ve itaghoni irau sawa isob.
PSA 111:6 Muuŋ, ye igham uraat tintina ila tamtoghon toni matadi, leso ipatooŋ tapiri padi. Sawa tonenen, ye igham taan to ndug ndug inim ledi pa tineep ila.
PSA 111:7 Uraat naol to ye igham di, nene tipatooŋa tighaze ye itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni, ve ŋgar toni deŋia moghon. Tovenen tutuuŋ tisob to ye ighur di, iit irau taghur ila, ve tataghon katin di.
PSA 111:8 Tutuuŋ tonowen pale tiyaryaaŋ tovene itaghoni taghoni gha ila. Yoova ighur tutuuŋ tonowen itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni ve ŋgar deŋia.
PSA 111:9 Muuŋ, ye ipas tamtoghon toni tivot pa pataŋani todi. Ve sawa to yesŋa timbua saveeŋ pa tilup di tinim ee moghon, avo iyaryaaŋ padi ighaze titaghon saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen ŋgara irau sawa isob. Ye tapiri tiina, ve iza patabuaŋ kat. Tauto tamatughez pani, ve tataghon ŋgar toni.
PSA 111:10 Ŋgar to tamatughez pa Yoova ve tataghon ŋgar toni, nene inim pughu pa ŋgar poia. Yes to titaghon saveeŋ toni, tiwatag ataam to tigham nepooŋ poia. Tovenen iit tapaiti irau sawa isob!
PSA 112:1 Aleluia, tapait Yoova! Ŋgeu to ighaze imatughez pa Yoova ve itaghon ŋgar toni, ve tutuuŋ to Yoova ighami lolo poia kat, nene pale tini iza, ve poia to Maaron iza toni.
PSA 112:2 Ve papaghu toni pale tinim ndiran to izadi tintina. Tovenen yes to tineep deŋiadi ila Maaron mata, tamtoghon to taan tonene pale titandag pa papaghu todi, ve poia to Maaron iza todi.
PSA 112:3 Ndiran deŋiadi, ruum todi ivon kat pa mbaliiŋ ve mbeb popoia katindi. Ve ŋgar todi deŋia pale ineep ariaŋa itaghoni taghoni gha ila.
PSA 112:4 Ighaze ŋgeu deŋia eta ineep ndoroom tiina lolo, nene pale ghazooŋa to Maaron isuli. Tamtoghon tovene lolo isasamin tamtoghon, ve ighamgham poian di, ve ipatooŋ ŋgar deŋia padi.
PSA 112:5 Ŋgeu to ighaze mata reiŋ mbeb, ve iyokia mbeb toni pa iuul tamtoghon, ve itaghon ŋgar deŋia moghon pa uraat toni, nene pale ineep pooi.
PSA 112:6 Tamtoghon to itaghon ŋgar deŋia, tovaaŋ eta irau ighami itap ne maau. Ve tamtoghon pale matadi kisini pa ŋgar poia toni tonowen itaghoni taghoni gha ila.
PSA 112:7 Ighaze ilooŋ mbeb samia eta varu, ye irau imatughez maau. Pasa, inumeer Yoova, ve ghurla toni iyaryaaŋ kat.
PSA 112:8 Tovenen matughezaaŋ irau ighami maau. Iyoon ariaŋa, le ighita Maaron itatan koia.
PSA 112:9 Ye mata iŋgalŋgal yes mbolaaŋa, ve ireirei mbeb padi. Ŋgar toni deŋia pale ineep ariaŋa tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen iza pale inim tiina, ve tamtoghon titandag pani.
PSA 112:10 Ndiran samsamiadi tighita ŋgar to ivotvot pani, le atedi yabyab, ve tiŋaaŋ mareer pani. Eemoghon irau tigham ŋgar eta pani ne maau. Pale pataŋani ivot padi ve tilaledi. Tovenen mbeb popoia to lolodi padi, nene irau tigham di maau.
PSA 113:1 Aleluia, tapait Yoova! Yam mbesooŋa to Yoova, apakuri, ve apait iza.
PSA 113:2 Apait Yoova pa poia toni to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila!
PSA 113:3 Yam to aneep ila pa ndag iza, ve ila pa yam to aneep ila pa ndag izila, apait Yoova iza!
PSA 113:4 Yoova ineep sala kat, ve ndug tisob tineep ila samba. Iza ve tapiri ilib pa mbeb tisob to sambam.
PSA 113:5 Sei to irau Maaron tiei Yoova? Eta maau. Ye inepneep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep sala kat.
PSA 113:6 Tovenen mata izila le izila kat to sila we, ghoro ighita mbeb to sambam paroŋania ve taan.
PSA 113:7 Eemoghon yes to ledi izadi maau, ve yes mbolaaŋa to moghon moghon tilala ndug to piyavooŋ buzbuz, ve tikalkaal adi aniiŋ, ye lolo imaagh padi maau. Ye ipapakur di ve iuluul di, leso tineep pooi toman tinidi iza. Tovenen yes irau tineep toman yes daba to tighamgham pooz pa tamtoghon.
PSA 113:9 Ve yes ndiliva to upadi, ye ighamgham ledi inadi popoia to nepooŋ, ve ighamgham ledi ndinatudi. Tovenen tineep toman ndinatudi tonowen, ve lolodi poia kat. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 114:1 Muuŋ, Israela tipul Isip ve tila. Yakop papaghu toni tipul tamtoghon to aliŋadi ite, ve tivot.
PSA 114:2 Sawa tonenen, yes Yuda tinim Yoova ina patabuaŋ to nepooŋ. Ve yes Israela, tineep ila ye nima, ve iŋgin di.
PSA 114:3 Sawa to Te Kaviaaŋa ighita Yoova tamtoghon toni tinim, ye imatughez ve ighau. Ve ya Yordan ighita di, le ipamuula ilooŋ ila ve ipot inimale ya naliu.
PSA 114:4 Ve lolooz tovene paam. Yoŋgyoog itok, le tiyatov di tinimale mekmek. Ve ndug mbuŋa mbuŋa tiyatov di tinimale sipsip ndinatu.
PSA 114:5 O te, sa mbeb ivot payom to ughau? Ve ya Yordan, pughu vena to upamuula ulooŋ ula ve upot unumale ya naliu?
PSA 114:6 Ve yam lolooz ve ndug mbuŋa mbuŋa, ayatov gham pasa?
PSA 114:7 O taan, upatum ghom! Pasa, mala maau pale Yoova inim. Paam Maaron to Yakop inim, ve ipatooŋ tapiri payom.
PSA 114:8 Ye to igham ya ivot ila yaam, ve izi ipot inimale ya naliu. Onoon kat, ye igham ya ivot ila yaam ariaŋa, ve ireer izi.
PSA 115:1 O Yoova, yei lolomai pa tamtoghon tipait izamai malep. Tipait yom izam pa tapirim ve poia tiom, ghoro poia. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom irau sawa isob. Tovenen upatooŋ tapirim, ve uul ghei.
PSA 115:2 Pa vene, ndug ndug tiveleg ghom, ve tisaav payei tighaze: “Aa, Maaron tiam ineep sine?”
PSA 115:3 Eemoghon yei niwatag: Maaron tiei, ye ineep izi sambam. Ve sa ŋgar to ye ighaze ighami, nene ighami moghon.
PSA 115:4 Ndug ndug tighagharaat maaron todi pa silva ve gol. Maaron kaaromŋa tonowen, tamtoghon tigharaat di pa nimadi.
PSA 115:5 Yes ledi avodi. Eemoghon tisavsaav maau. Ve ledi matadi. Eemoghon tighita ndug maau.
PSA 115:6 Yes ledi taliŋadi. Eemoghon tilooŋ saveeŋ maau. Ve ledi uzudi. Eemoghon tiyaaz mbeb eta vuzi maau.
PSA 115:7 Yes ledi aghedi. Eemoghon irau tilaagh maau. Ve ledi nimadi. Eemoghon irau tikis mbeb eta ve tiyamaana ne maau. Onoon kat, saveeŋ ma taŋiiz eta ivot pa avodi maau.
PSA 115:8 Tamtoghon to tighagharaat maaron kaaromŋa tovene ve tinumeer di, yes tisob tinimale maaron todi tonowen. Tirau mbeb eta maau.
PSA 115:9 Yam ival tiina to Israel, anumeer Yoova. Pasa, ye to Volaaŋa tiam, ve inim sigeu payam.
PSA 115:10 Ve yam to watooŋrau to avot ila to Aron ne paam, anumeer Yoova! Pasa, ye to Volaaŋa tiam, ve inim sigeu payam.
PSA 115:11 Tovenen yam to amatughez pa Yoova ve ataghon ŋgar toni, yam asob anumeera. Pasa, ye to Volaaŋa tiam, ve inim sigeu payam.
PSA 115:12 Yoova mata iŋgalŋgal ghei. Ve ye pale ighur poia toni iza tiei. Pale ighur poia toni iza to yes to watooŋrau to tivot ila to Aron. Ve ighur poia toni iza to ival tiina to Israel paam.
PSA 115:13 Tovenen yes to timatughez pani ve titaghon ŋgar toni, ye pale ighur poia toni iza to yes tisob. Yes to ledi izadi maau, ve yes to izadi tintina ne paam.
PSA 115:14 Yoova pale igham gham toman papaghu tiam amasa anim naol.
PSA 115:15 Yoova to ighur sambam ve taan. Ye pale ighur poia toni iza tiam.
PSA 115:16 Sambam, nene Yoova ndug toni. Ve taan, nene ye igham pa iit tamtoghon pa taneep ila.
PSA 115:17 Yes to timaat ve tizila ndug to mateeŋa, eta iyou oroor maau. Neneeŋadi moghon. Irau tipait Yoova muul maau.
PSA 115:18 Eemoghon iit to taneep mataad iyaryaar, ghoro lolood poia pa Yoova, ve tapaiti pa poia toni. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 116:1 You lolog pa Yoova kat pasa, ye ilooŋ taŋiiz tiou. You nataŋ rorani pa ulaaŋ, ve ye ighur taliŋa payou, ve iuul ghou. Tovenen sawa to naneep izi taan, suŋuuŋ tiou pale iŋarua irau sawa isob.
PSA 116:3 Liis to mateeŋ, rismoghon tone igham ghou. Ravraav to mateeŋ ikau ghou, ve ighaze ighereb ghou nazila ndug to mateeŋa. Tovenen igham lolog ipataŋan, ve matughezaaŋ tiina igham ghou.
PSA 116:4 Tauto nataŋ roran Yoova naghaze: “O Yoova, paam namaat. Uul ghou lak!”
PSA 116:5 Yoova lolo isasamin ghiit, ve ighamgham poian ghiit. Ŋgar toni, nene deŋia moghon.
PSA 116:6 Yes to irau tiuul taudi maau, Yoova tau iŋgin di, ve iuluul di. Inimale you. Sawa to pataŋani itatan ghou le tapirig isob, ye inim ve igham mulin ghou.
PSA 116:7 Tauto aazne, ateg izi ve lolog poia muul. Pasa, Yoova igham poian ghou kat.
PSA 116:8 Onoon kat, ye igham mulin ghou pa mateeŋ, ve ipasob taŋiiz tiou. Ve ye to ikiskis ghou. Tauto natap maau, ve aazne naneep matag iyaryaar. Ve laghooŋ tiou, nazuaria ghou naghaze le nataghon ŋgar to deŋia moghon ila Yoova mata.
PSA 116:10 Muuŋ, you nasaav pa taug naghaze: “Pataŋani tiina igham ghou le naneep sami.” Eemoghon nakis ghurla tiou tuŋia.
PSA 116:11 Pataŋani tonowen igham ghou le nakaal ataam. Tovenen napiyaav saveeŋ sorok naghaze: “Tamtoghon tisob, avodi kaarom moghon. Irau nanumeer eta maau.”
PSA 116:12 Pale nagham sa pa Yoova, leso nayat ŋgar popoia naol to ye igham payou ne?
PSA 116:13 You pale nagham rubruub vaen, ve naliŋi izala watooŋrau tiou pogho pa napaiti, ve nasuŋ pani toman lolog poia. Pasa, ye igham mulin ghou pa pataŋani tiou.
PSA 116:14 Tovenen sawa to Yoova tamtoghon toni tilup di pa suŋuuŋ, you pale nataghon saveeŋ to nambua tomani, ve nagham uraata ila matadi.
PSA 116:15 Yes to lolodi ineep tuŋia ila to Yoova ve titaghon ataam toni, ye lolo padi kat. Tovenen ye irau ighita mateeŋ to todi eta inimale mbeb sorok ne maau.
PSA 116:16 O Yoova, you mbesooŋa tiom. Nambesmbees payom inimale muuŋ tinaŋ imbesmbees payom. Muuŋ, nepooŋ tiou inimale tikau ghou pa ravraav ve sen. Eemoghon yom upoola payou, tauto aazne naneep pooi.
PSA 116:17 Tovenen you pale nagham watooŋrau payom, ve nasuŋ payom toman lolog poia, ve napait ghom.
PSA 116:18 Sawa to Yoova tamtoghon toni tizala Yerusalem, ve tilup di pa suŋuuŋ ilooŋ ila sirsiir to rumai toni lolo, you pale nataghon saveeŋ mbuaaŋ tiou tonene, ve nagham uraata ila matadi. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 117:1 Yam tamtoghon to ndug ndug, apait Yoova! Yam to aneep irau taan, asob andae iza ve apakuri.
PSA 117:2 Pasa, poia toni, nene tiina le tiina kat. Ye lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni, ve iuluul di irau sawa isob. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ toni paam, inepneep tovene, itaghoni taghoni gha ila. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 118:1 Lolomim poia pa Yoova ve apaiti! Pasa, ye poia kat. Lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di.
PSA 118:2 Yam ival tiina to Israel, alup avomim ve asaav aghaze: “Ye lolo pa tamtoghon toni ve iuluul di.”
PSA 118:3 Ve yam to watooŋrau to avot ila to Aron ne paam, asaav aghaze: “Ye lolo pa tamtoghon toni ve iuluul di.”
PSA 118:4 Tovenen yam to amatughez pa Yoova ve ataghon ŋgar toni, asob asaav aghaze: “Ye lolo pa tamtoghon toni ve iuluul di.”
PSA 118:5 Muuŋ, you naneep ila pataŋani tiina lolo ve leg ataam maau. Tovenen nataŋ roran Yoova pa ulaaŋ. Ve ye ilooŋ aliŋag, ve ipas ghou navot pa pataŋani tiou. Tauto aazne, naneep ila ndug ghazooŋa.
PSA 118:6 Ighaze Yoova ineep digeg, you irau namatughez maau. Pasa, tamtoghon pale tigham sa payou?
PSA 118:7 Yoova ivool tiou, ve iuluul ghou. Ye pale itatan koiagŋa ila matag, ve nalib padi.
PSA 118:8 Iit tanumeer tamtoghon to taan malep. Tanumeer Yoova ve tayooŋ ila toni, ghoro poia.
PSA 118:9 Yes daba to tighamgham pooz ne paam, tanumeer di malep. Tanumeer Yoova ve tayooŋ ila toni, ghoro poia.
PSA 118:10 Muuŋ, ndug ndug tinim tiluvut ghou tighaze tigham malmal payou. Eemoghon Yoova ipalot ghou, tauto napasob di.
PSA 118:11 Tiŋarua ghou tinim, ve tiluvut ghou, le leg ataam eta pa naghau maau. Eemoghon Yoova, tauto napasob di.
PSA 118:12 Yes timorau ghou tinimale ŋguruub. Eemoghon Yoova ipalot ghou, tauto napasob di le tapiridi isob. Yes tinimale yab to ighan reg ve iyaryaar, ve rikia moghon imaat.
PSA 118:13 Yes tipamundigin malmal payou, ve rismoghon tone titatan ghou. Eemoghon Yoova iuul ghou, tauto tiwaghamun ghou maau.
PSA 118:14 Pasa, ye Volaaŋa tiou ariaŋa. You naghamgham tapirig ila toni, ve ye inim sigeu payou. Tauto nambou mbouŋ pa napait iza.
PSA 118:15 Alooŋ. Ndiran deŋiadi tinepneep ila mbeez todi todi, ve timboboob ve tipapait Yoova iza toman lolodi poia. Pasa, ye ilib pa koiadi wa. Tisavsaav tighaze: “Yoova nima waan, nene pataŋani.
PSA 118:16 Nima iparab ariaŋa kat. Ye igharaat tau pa malmal, ve iparab le ilib pa koia!”
PSA 118:17 You pale namaat sone. Pale naneep matag iyaryaar. Leso navotia uraat tintina to Yoova ighamgham di.
PSA 118:18 Onoon, ye ilos katin ghou. Eemoghon ipul ghou namaat maau.
PSA 118:19 Tovenen akaak ataam to ndiran deŋiadi payou. Leso nataghoni nalooŋ nala, ve napait Yoova pa ŋgar to ye igham payou.
PSA 118:20 Nene ataam to Yoova. Yes to tineep deŋiadi ila ye mata, ghoro titaghoni tilooŋ tila.
PSA 118:21 Yoova, yom ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve ugham mulin ghou pa pataŋani tiou. Tovenen lolog poia payom, ve napait ghom.
PSA 118:22 Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.
PSA 118:23 Maaron tau igham mbeb tonene ivot. Ve yei nighita inimale mbeb gharatooŋa eez ila matamai.
PSA 118:24 Ndag to aazne, Yoova ighuri. Tovenen tiniid iza ve lolood poia pani.
PSA 118:25 O Yoova, lolom isamin ghei, ve ugham mulin ghei! Uul ghei, leso mbeb tisob tivot pooi payei.
PSA 118:26 Ŋgeu tonene inim pa Yoova iza. Tovenen poia to Yoova pale iza toni. Yei to nineep ila Yoova rumai toni lolo, nighasoni nighaze ighur poia toni iza tiam.
PSA 118:27 Yoova, ye Maaron tau! Ye igham poian ghiit, ve ghazooŋa toni isul ghiit. Akis napatolo mbila ve ala aluvut artaal ve apaiti.
PSA 118:28 Yom Maaron tiou. You lolog poia payom, ve napait ghom pa poia tiom. Onoon kat, yom to Maaron tiou. Tovenen you pale nait izam.
PSA 118:29 Lolomim poia pa Yoova, ve apaiti pa poia toni. Pasa, ye poia kat. Ye lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di.
PSA 119:1 Yes to tighamgham sosor maau, ve laghooŋ todi deŋia moghon itaghon saveeŋ to Yoova, nene pale poia toni izaza todi ve tinidi iza.
PSA 119:2 Yes to matadi kisin ataam to Maaron ighuri pa tamtoghon toni ve titaghoni, ve tighur lolodi kat pa Maaron, ve tizuaria di leso tiwatagi kat, ve tighamgham sosor maau, ve laghooŋ todi, titaghon ataam to Maaron, nene pale poia to Maaron iza todi ve lolodi poia kat.
PSA 119:4 Yoova, yom ughaze nitaghon tutuuŋ tiom eŋaeŋa ŋgara le nitaghoni kat.
PSA 119:5 Tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nataghon katin di.
PSA 119:6 Pasa, ighaze matag iŋgal tutuuŋ tiom tisob, nene irau mayag ila ival tiina matadi maau.
PSA 119:7 Ataam tiom to gabizooŋ mbeb, nene deŋia moghon. Ighaze upatooŋ ghou pani, nene pale lolog poia payom, ve napait ghom toman lolog ŋgalaaŋa.
PSA 119:8 Tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, you pale matag kisin di, ve nataghon di irau sawa isob. Tovenen upul murim payou malep.
PSA 119:9 Ighaze pain paghu eta lolo pa laghooŋ toni iŋgalaaŋ ila matam, pale igham sa? Ye irau mata iŋgal aliŋam ve itaghoni.
PSA 119:10 You naghur lolog payom kat, ve nazuaria ghou naghaze le nawatag katin ghom. Tovenen upul ghou nayel pa tutuuŋ tiom malep.
PSA 119:11 You naghita aliŋam naghaze nene mbeb tau. Tovenen naghur poiani ineep ila lolog. Leso ipalot ghou, ve nagham sosor payom sob.
PSA 119:12 O Yoova, you napait ghom pa poia tiom. Upaghazoŋan ghou pa tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:13 Tutuuŋ tiom naol to yom uvotia di, you pale nasavia di le tisob.
PSA 119:14 Ataam to yom ughuri payei, sawa to nataghoni, nene igham lolog poia kat, nanimale yes to tipakur di pa mbaliiŋ to taan.
PSA 119:15 Matag itaghon tutuuŋ tiom eŋaeŋa ŋgara naghaze le naghazooŋ padi. Ve matag iŋgalŋgal ataam tiom irau sawa isob.
PSA 119:16 Tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, tigham lolog poia le poia kat. Irau lolog imaagh pa aliŋam maau.
PSA 119:17 O Yoova, you mbesooŋa tiom. Upatooŋ poia tiom payou. Leso naneep pooi, ve nataghon aliŋam irau sawa isob.
PSA 119:18 Upaghazoŋan ŋgar tiou, leso naghilaal ŋgar popoia naol to tineep ila saveeŋ tiom lolo.
PSA 119:19 Taan tonene, nene ndug tiou kat maau. You naneep nanim loom pani moghon. Tovenen ugham ghou naghazooŋ pa tutuuŋ tiom naol ŋgara.
PSA 119:20 Moghon moghon, you lolog naghaze le upatooŋ ghou pa ataam tiom to gabizooŋ mbeb, ghoro poia!
PSA 119:21 Yes to tipapait taudi ve tiveleg ghom, yom uyaan di, ve mbalmbali tiom izaza todi. Pasa, tiyel pa tutuuŋ tiom.
PSA 119:22 Ve you, ghoro matag kisin ataam to yom ughuri payei, ve nataghoni irau sawa isob. Tovenen saveeŋ velegiiŋ ve mayaŋiiŋa to tipiyaav di payou ne, yom upaghau di payou.
PSA 119:23 Yes daba to tighamgham pooz ne paam, tilup di, ve tikalkaal ataam tighaze tiwaghamun ghou. Eemoghon you mbesooŋa tiom. Pale matag itaghon tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, ve nagham ŋgar padi pooi.
PSA 119:24 Ataam to yom ughuri payei, nene igham lolog poia le poia kat. Ve ipasaluŋgan ghou, leso nawatag sa ŋgar to pale nataghoni.
PSA 119:25 You tapirig isob, ve rismoghon tone namaat ve nagheen ila ghavuur. Upamundigin ghou, ve ugham tapirig ivot muul itaghon saveeŋ tiom.
PSA 119:26 Ŋgar naol to naghamgham di ne, you navotia di payom. Tauto ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve uul ghou. Upaghazoŋan ghou pa tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:27 Tutuuŋ naol to yom ughur di, upatooŋ ghou pa ataam to nataghon di. Ve you pale matag itaghon uraat tiom gharatooŋadi, ve nagham ŋgar padi pooi.
PSA 119:28 You lolog ipataŋan le tapirig isob. Upalot ghou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:29 Uul ghou pa naneep saguan pa ŋgar kaarom. Saveeŋ tiom, nene inim ataam pa poia tiom iza tiou.
PSA 119:30 You lolog ighur naghaze you pale nataghon ataam to saveeŋ onoon. Ve matag iŋgalŋgal ataam tiom to gabizooŋ mbeb.
PSA 119:31 O Yoova, ataam to yom ughuri payei, you nakisi ineep tuŋia ila lolog. Tovenen upul ghou malep! Pa vene, mayag.
PSA 119:32 Yom upatooŋ ghou pa mbeb katindi. Tauto tinig iza pa nataghon ataam to tutuuŋ tiom.
PSA 119:33 O Yoova, tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, upatooŋ ghou pa ataam to nataghon di. Leso matag kisin di, ve nataghon di ila ila le sawa tiou isob.
PSA 119:34 Upaghazoŋan ghou pa saveeŋ tiom ŋgara. Leso matag kisini, ve nataghoni toman lolog irau sawa isob.
PSA 119:35 Umuuŋ ve upatooŋ ataam payou, leso nataghon tutuuŋ tiom. Pasa, ataam tonenen to igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:36 Upamundigin lolog, leso nataghon ataam to yom ughuri payei, ve nagham ŋgar pa ndouŋ leg mbaliiŋ to taan sob.
PSA 119:37 Upaghau matag pa mbeb soroksorok to taan to anoŋadi maau ne, ve upalot ghou pa nataghon ataam tiom. Leso naneep matag iyaryaar.
PSA 119:38 You mbesooŋa tiom. Tovenen matam iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiom, ve ugham anoŋa ivot payou. Saveeŋ tiom tonenen iŋarua tamtoghon tisob to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom.
PSA 119:39 Saveeŋ samia to koiagŋa tipiyaava payou, nene igham ghou namatughez. Pasa, ighaze tamtoghon tighur ila saveeŋ todi tonowen, nene pale mayag. Tovenen utatan saveeŋ todi, leso tamtoghon tighur ila sob. Pasa, ataam tiom to gabizooŋ tamtoghon, nene deŋia moghon.
PSA 119:40 O Yoova, you naghaze nataghon tutuuŋ tisob to yom ughur di. Tovenen utaghon ŋgar tiom deŋia, ve ugham ghou naneep matag iyaryaar.
PSA 119:41 O Yoova, you nawatag: Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Upatooŋ ŋgar tonanan payou paam, ghoro poia. Tovenen ugham mulin ghou pa pataŋani tiou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:42 Leso you irau napamuul saveeŋ velegiiŋ to tipiyaava payou. Pasa, you naghur ila saveeŋ tiom.
PSA 119:43 You naghur matag pa gabizooŋ tiom. Tovenen uul ghou lak! Leso avog ivotia gabuam to avom onoon ve utaghon saveeŋ tiom irau sawa isob.
PSA 119:44 You pale nataghon saveeŋ tiom irau sawa isob. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 119:45 Tutuuŋ to yom ughur di, you nazuaria ghou pa nataghon di. Tovenen mbeb eta irau ipoon ataam payou maau.
PSA 119:46 Ataam to yom ughuri payei, you pale navotia ila yes kinik matadi paam. Pasa, you namatughez, ma mayag pa tamtoghon eta maau.
PSA 119:47 Tutuuŋ tiom to naol ne, tigham lolog poia le poia kat. Tauto lolog padi kat.
PSA 119:48 You lolog pa tutuuŋ tiom to naol ne ve napatab padi. Tovenen nakaak nimag, ve napait ghom pa tutuuŋ tiom. Tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, matag itaghon di naghaze nagham ŋgar padi pooi.
PSA 119:49 You mbesooŋa tiom. Matam iŋgal saveeŋ to umbua toman ghou. Pasa, saveeŋ tiom tonowen ipapalot ghou pa naghur matag payom, ve nasaŋan ulaaŋ tiom.
PSA 119:50 Ighaze pataŋani igham ghou, nene pale saveeŋ tiom iuul ghou ve naneep pooi. Ŋgar tonene, to irab ateg le ateg izi.
PSA 119:51 Yes to tipapait taudi ve tiveleg ghom, moghon moghon tiveveleg ghou paam. Eemoghon you napul murig pa saveeŋ tiom maau.
PSA 119:52 O Yoova, matag iŋgalŋgal sawa naol to muuŋ uŋgabiiz tamtoghon ve ughur atia padi. Tauto ipalot ghou, ve igham ateg izi.
PSA 119:53 Ighaze naghita ndiran samsamiadi tipul muridi pa saveeŋ tiom, nene igham ghou ateg yabyab kat.
PSA 119:54 Taan tonene, you naneep pani nanim loom moghon, ve natoor mbouŋ katindi pa tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:55 Yoova, matag iŋgalŋgal ghom pa mboŋ paam, ve nataghon saveeŋ tiom.
PSA 119:56 You gabuag tovene: Tutuuŋ to yom ughur di, matag kisin di ve nataghon di irau sawa isob.
PSA 119:57 Yoova, you naghita ghom unumale mbeb tau. You naneep ilat tiom. Unumale taan poia eez to tipuli payou pa naneep pani. You nambua saveeŋ payom naghaze you pale nataghon aliŋam.
PSA 119:58 Taŋiiz tiou iŋarua ghom toman lolog: Lolom isamin ghou, ve ughur poia tiom iza tiou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:59 You naŋgabiiz laghooŋ tiou naghaze nene deŋia maau. Tauto natoor ŋgar tiou, ve naghaze nataghon ataam to yom ughuri payei.
PSA 119:60 Ve irau nasaŋan maau. Pale rikia moghon ve nataghon tutuuŋ tiom.
PSA 119:61 Ndiran samsamia tighur liis naol pa tighaze tiliis ghou. Eemoghon irau lolog imaagh pa tutuuŋ tiom maau.
PSA 119:62 You namundig pa mboŋ anoŋa, ve napait ghom. Pasa, ataam tiom to gabizooŋ mbeb, nene deŋia moghon.
PSA 119:63 Yes to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, you lolog padi, ve nagham di tinim nditag.
PSA 119:64 O Yoova, yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ŋgar tiom tonanan, yom upatooŋa irau taan isob. Upaghazoŋan ghou pa tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, leso nawatag di kat.
PSA 119:65 O Yoova, you mbesooŋa tiom. Yom ughamgham poian ghou kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:66 You naghur ila naghaze tutuuŋ tiom to naol ne, nene popoiadi moghon. Tovenen upatooŋ ghou pa ŋgar poia ve ataam to naŋgabiiz poian mbeb.
PSA 119:67 Muuŋ, you nayel pa ataam tiom. Eemoghon yom ulos ghou ve upasaluŋgan ghou, tauto aazne, matag kisin aliŋam ve nataghoni.
PSA 119:68 Yom poiam kat. Ve ŋgar to ughamgham di ne paam, popoiadi moghon. Upaghazoŋan ghou pa tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:69 Yes to tipapait taudi ve tiveleg ghom, tiŋgal saveeŋ kaarom payou, ve tiwaghamun izag. Eemoghon matag kisin tutuuŋ to yom ughur di, ve nataghon di toman lolog.
PSA 119:70 Ndiran tonowen ledi ghilalooŋ rita maau. Eemoghon you, saveeŋ tiom igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:71 Pataŋani to muuŋ igham ghou, nene poia. Pasa, ipasaluŋgan ghou, ve ipamundigin ŋgar tiou pa tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:72 Saveeŋ to ivot ila avom, you naghita inimale mbeb tau. Ilib pa yaam silva ve gol ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.
PSA 119:73 Taum nimam igharaat ghou, to navot. Tovenen upaghazoŋan ghou pa tutuuŋ tiom to naol ne, leso nagham ŋgar padi pooi.
PSA 119:74 Yes to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, ighaze tighita ghou, nene pale lolodi poia. Pasa, you naghur ila saveeŋ mbuaaŋ tiom, ve naghur matag naghaze naghita anoŋa ivot.
PSA 119:75 O Yoova, you nawatag: Ataam tiom to gabizooŋ tamtoghon, nene deŋia moghon. Ve yom utaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom irau sawa isob. Tauto ulos ghou pa upasaluŋgan ghou.
PSA 119:76 Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Upatooŋ ŋgar tovene payou paam itaghon saveeŋ to yom umbua toman ghou. Leso urab ateg, ve upalot ghou. Pasa, you mbesooŋa tiom.
PSA 119:77 Lolom isamin ghou, ve uul ghou naneep pooi. Pasa, saveeŋ tiom, tauto igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:78 Yes to tipait taudi ve tiveleg ghom, tinoknok ŋgaliiŋ saveeŋ kaarom payou. Utatan di, ve ugham di mayadi. Eemoghon you matag itaghon tutuuŋ to yom ughur di naghaze nagham ŋgar padi pooi.
PSA 119:79 Yes to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, ghoro tinim tiou ve yeiŋa nilup ghei. Pasa, ndiran tovene tiwatag ataam to yom ughuri pa tamtoghon tiom.
PSA 119:80 You naghaze ŋgar to ineep ila lolog ne, eta isosor malep, ve nataghon katin tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ. Leso mayag sob.
PSA 119:81 O Yoova, you nakaria saŋaniiŋ pa ulaaŋ tiom, le tapirig isob kat. Eemoghon you naghur ila naghaze aliŋam pale ighur anoŋa.
PSA 119:82 You naghur matag naghaze naghita saveeŋ mbuaaŋ tiom anoŋa ivot. Eemoghon nasaŋan le maau. Pale ŋeez o uul ghou ve ateg izi?
PSA 119:83 You nasami, ve tamtoghon lolodi imaagh payou wa. Tighita ghou nanimale buzbuz. Eemoghon tutuuŋ tiom naol to tineep pataghaaŋ, lolog imaagh padi maau.
PSA 119:84 You mbesooŋa tiom. Pughu vena to yom umbabatut koiagŋa, ve tighamgham pataŋani payou? Pale ŋeez o uŋgabiiz di, ve ughur atia padi?
PSA 119:85 Ughita. Yes to tipapait taudi ve tiveleg ghom, titai saambu payou tighaze natap nazila. Ndiran tonowen titaghon saveeŋ tiom maau.
PSA 119:86 Tutuuŋ tiom tisob, popoiadi moghon. Tovenen yei irau ninumeer di pa tipasaluŋgan ghei. Aazne, tamtoghon tighur pataŋani payou sorok. Tovenen uul ghou lak!
PSA 119:87 Pasa, mala maau pale tipasob nepooŋ tiou to taan. Eemoghon tutuuŋ to yom ughur di, you napul murig padi maau.
PSA 119:88 Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen uŋgin ghou naneep pooi. Leso matag kisin ataam to yom ughuri payei, ve nataghoni irau sawa isob. Ataam tonenen, taum avom isavia.
PSA 119:89 O Yoova, saveeŋ tiom pale iyaryaaŋ izi sambam, ve inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 119:90 Tamtoghon tipopoop, ve papaghu todi tivotvot itaghoni taghoni gha ila. Ve gabuam to avom onoon ve utataghon saveeŋ tiom ne paam. Inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Yom to ughur taan ineep tuŋia ila ina. Irau induur maau.
PSA 119:91 Muuŋ ve inim aazne, mbeb tisob tineep tuŋia ila inadi inadi itaghon saveeŋ to yom usavia. Ve mbeb tisob tinim mbesooŋa tiom.
PSA 119:92 Saveeŋ tiom igham lolog poia le poia kat. Inimale maau, tone pataŋani tiou igham ghou nalaleg.
PSA 119:93 Tutuuŋ to yom ughur di, you irau lolog imaagh pa eta maau. Maau le maau kat. Pasa, saveeŋ tiom, tauto igham ghou avuvug ila, ve naneep matag iyaryaar.
PSA 119:94 You nanim lem wa. Tovenen ugham mulin ghou lak! Pasa, you nazuaria ghou naghaze le nataghon katin tutuuŋ tisob to yom ughur di.
PSA 119:95 Aazne, ndiran samsamiadi tighamgham lilin ghou tighaze tirab ghou namaat. Eemoghon matag iŋgalŋgal ataam to yom ughuri payei.
PSA 119:96 You naghita mbeb eta to ivot kat ne maau. Mbeb to naol ne, tisob timuul moghon. Eemoghon tutuuŋ tiom, ghoro iraua kat. Nene pughu tiina, ve poia le poia kat.
PSA 119:97 You lolog pa saveeŋ tiom kat! Tovenen sawa to naol ne, mboŋmaagh ila le rabrab izi, matag itaghoni ve naghamgham ŋgar pani.
PSA 119:98 Tutuuŋ tiom ineep ila ŋgar tiou irau sawa isob. Tauto ŋgar tiou ilib pa koiagŋa ŋgar todi.
PSA 119:99 Ŋgar tiou ilib pa yes ŋgara to tipatoot ghou ne paam. Pasa, matag itaghon ataam to yom ughuri payei, ve naghamgham ŋgar pani.
PSA 119:100 Ve ŋgar tiou ilib pa ndolmana ŋgar todi paam. Pasa, tutuuŋ to yom ughur di, matag kisin di, ve nataghon di irau sawa isob.
PSA 119:101 You napaghau taug pa ataam samsamia to naol ne, leso nataghon aliŋam.
PSA 119:102 You napul murig pa tutuuŋ tiom deŋiadi maau. Pasa, yom taum to upatooŋ ghou pa tutuuŋ tonenen.
PSA 119:103 Bagil suru, nene poia pa taghuni. Eemoghon saveeŋ tiom, nene poia le poia kat. Ilib pa bagil suru.
PSA 119:104 Tutuuŋ to yom ughur di, nene tiuul ghou pa naghilaal ŋgar poia. Tauto naghur koi pa ŋgar kaarom to naol ne. Pa vene, tiweu ghou ve napul ataam tiom.
PSA 119:105 Saveeŋ tiom, nene inimale lam to isul ataam ve nalaagh. Ve inim ghazooŋa payou, leso nalaagh taghon ataam tiom.
PSA 119:106 Gabizooŋ tiom, nene deŋia moghon. Tauto nambua saveeŋ toman ghom, ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghaze you pale nataghon ataam tiom to gabizooŋ mbeb.
PSA 119:107 O Yoova, pataŋani tiina kat igham ghou le naneep sami. Uul ghou naneep pooi muul itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:108 You lolog poia payom, ve napait ghom pa poia tiom. Naghaze paitooŋ tiou tonene inim watooŋrau poia ila matam. Upatooŋ ghou pa ataam tiom to gabizooŋ mbeb.
PSA 119:109 Moghon moghon you nanepneep ila naal avo. Eemoghon lolog imaagh pa saveeŋ tiom maau.
PSA 119:110 Onoon, ndiran samsamia tighur liis payou. Eemoghon tutuuŋ to yom ughur di, you nayel padi maau.
PSA 119:111 Ataam to yom ughuri payei, nene mbeb poia to yom ugham payou. You pale nakiskisi tovene itaghoni taghoni gha ila. Pasa, igham ghou lolog poia le poia kat.
PSA 119:112 Tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze you pale nataghon di le irau sawa tiou isob.
PSA 119:113 Yes to timbees payom toman lolodi ee moghon maau, ve ŋgar todi ru, you lolog padi maau. Eemoghon saveeŋ tiom, you lolog pani kat.
PSA 119:114 Yom unum inag to yoŋgaaŋ, ve unum sigeu payou. Tovenen naghur ila saveeŋ tiom, ve naghur matag naghaze naghita anoŋa ivot.
PSA 119:115 Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samia, aghau payou! Pasa, you naghaze nataghon tutuuŋ to Maaron tiou.
PSA 119:116 O Yoova, upalot ghou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom. Leso nayoon ariaŋa ve naneep pooi. Ighaze naghur matag payom sorok, nene pale mayag.
PSA 119:117 Ukis ghou tuŋia. Leso naneep pooi, ve matag kisin tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ, ve nataghon di irau sawa isob.
PSA 119:118 Tamtoghon tisob to tiyel pa tutuuŋ tiom, yom upul murim padi. Ŋgar todi kaarom, nene ipatooŋ di ighaze yes tipul ataam tiom wa.
PSA 119:119 Ndiran samsamia to tineep izi taan, yom ughita di tinimale buzbuz, ve upiyaav di tilaledi. Tauto lolog pa ataam to yom ughuri pa tamtoghon tiom.
PSA 119:120 You nagham ŋgar payom, le matughezaaŋ tiina igham ghou ve tinig irur. Ve ŋgar tiom to uŋgabiiz tamtoghon ve ughur atia padi, nene paam igham ghou namatughez.
PSA 119:121 You nagham ŋgar popoia ve ŋgar deŋia moghon. Tovenen upul ghou nala koiagŋa nimadi malep.
PSA 119:122 You mbesooŋa tiom. Tovenen uyoon payou ve uul ghou. Leso naneep pooi. Yes to tipapait taudi ve tiveleg ghom, upul di tigham samin ghou malep.
PSA 119:123 You naghur matag pa ulaaŋ tiom, ve nakaria saŋaniiŋ wa. Pale ŋeez o uul ghou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom?
PSA 119:124 Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Upatooŋ ŋgar tovene payou paam. Pasa, you mbesooŋa tiom. Ve upatoot ghou pa tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:125 You mbesooŋa tiom. Tovenen upaghazoŋan ghou, leso naghilaal ŋgar poia, ve nawatag katin ataam to yom ughuri payei.
PSA 119:126 O Yoova, aazne tamtoghon tizorzoor saveeŋ tiom. Umundig ve ugham ŋgar eta padi lak!
PSA 119:127 Onoon kat, you lolog pa tutuuŋ tiom to naol ne ilib pa gol. Gol to ŋgalaaŋa ve poia kat ne paam, naghita naghaze tutuuŋ tiom ilib pani.
PSA 119:128 Tovenen tutuuŋ to yom ughur di, tauto tipasaluŋgan ghou pa laghooŋ tiou. Ve naghur koi pa ataam naol to tiweu ghou pa napul murig payom.
PSA 119:129 Ataam to yom ughuri payei, nene poia le poia kat. Tovenen matag kisini ve nataghoni irau sawa isob.
PSA 119:130 Ighaze tipaghazoŋan saveeŋ tiom pughu pa tamtoghon, nene inim ghazooŋa padi. Ve yes to ŋgar todi tiina maau, saveeŋ tiom igham ŋgar todi ivot, leso tighilaal ŋgar poia.
PSA 119:131 You lolog pa tutuuŋ tiom kat, nanimale tamtoghon to muruni le isami kat.
PSA 119:132 Matam inim payou, ve ugham poian ghou. Pasa, yes to lolodi ineep tiom ve tipapait izam, yom ughamgham tovene padi.
PSA 119:133 Upasaluŋgan ghou, leso laghooŋ tiou deŋia itaghon saveeŋ tiom. Ve upul ŋgar samia eta ilib payou malep.
PSA 119:134 Yes to tighamgham pataŋani payou pa titatan ghou, ugham mulin ghou ila nimadi. Leso nataghon tutuuŋ to yom ughur di.
PSA 119:135 O Yoova, you mbesooŋa tiom. Naghaze lolom poia payou, ve ugham poian ghou. Ve upatoot ghou pa tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ.
PSA 119:136 You nataŋ, ve matag suru irereer izi inimale ya. Pasa, tamtoghon titaghon saveeŋ tiom iraua sone.
PSA 119:137 Yoova, yom deŋiam kat. Ve gabizooŋ tiom paam, nene deŋia moghon.
PSA 119:138 Ataam to yom ughuri payei, nene deŋia moghon. Tovenen yei irau ninumeera pa ipasaluŋgan ghei.
PSA 119:139 Ŋgar tiou iyaryaaŋ kat naghaze tamtoghon tisob titaghon aliŋam. Eemoghon koiagŋa lolodi imaagh pani. Tauto tigham ghou ateg yabyab kat.
PSA 119:140 You mbesooŋa tiom. Lolog pa saveeŋ tiom, ve nanumeera kat. Pasa, natoova le naghita naghaze nene onoon.
PSA 119:141 Onoon, you ŋgeu sorok, ve tamtoghon matadi izi payou. Eemoghon tutuuŋ to yom ughur di, lolog imaagh padi maau.
PSA 119:142 Ŋgar tiom deŋia pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve saveeŋ tiom, nene onoon moghon. Tovenen irau naghur ila, ve nanumeera kat.
PSA 119:143 Onoon, pataŋani naol titatan ghou, ve tigham ghou lolog ipataŋan kat. Eemoghon tutuuŋ tiom, nene igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:144 Ataam to yom ughuri payei, nene deŋia moghon, ve inepneep tovene irau sawa isob. Upaghazoŋan ghou pani, leso naneep pooi.
PSA 119:145 O Yoova, you nataŋ roran ghom toman lolog. Ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve uul ghou. Leso matag kisin tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ, ve nataghon di.
PSA 119:146 Taŋiiz tiou iŋarua ghom. Upas ghou navot pa pataŋani tiou tonene. Leso matag kisin ataam to yom ughuri payei, ve nataghoni irau sawa isob.
PSA 119:147 You naghur ila saveeŋ mbuaaŋ tiom, ve naghur matag naghaze naghita anoŋa ivot. Tovenen ndag iza sone, ve you namundig nataŋ roran ghom pa ulaaŋ.
PSA 119:148 Ve mboŋ to naol ne paam, you napamaat. Leso matag itaghon saveeŋ tiom, ve nagham ŋgar pani pooi.
PSA 119:149 O Yoova, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Ve gabizooŋ tiom, nene deŋia moghon. Tovenen ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou naneep pooi.
PSA 119:150 Aazne, ndiran samsamia tinim tigharau ghou tighaze tiwaghamun ghou. Ŋgar todi ineep saguan kat pa saveeŋ tiom.
PSA 119:151 Eemoghon Yoova, yom uneep digeg. Ve tutuuŋ tiom to naol ne, nene irau nanumeer di pa tipasaluŋgan ghou.
PSA 119:152 To muuŋ ve inim, you naghilaal naghaze ataam to yom ughuri pa tamtoghon tiom, yom ughaze ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 119:153 Yoova, lolog imaagh pa saveeŋ tiom maau. Tovenen ughita pataŋani tiou tonene, ve upaghau ghou pani.
PSA 119:154 Aazne, tamtoghon tipayoon ghou sorok pa savsaveeŋ. Tovenen uyoon payou, ve uul ghou naneep pooi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:155 Ndiran samsamia, yom uluul di maau. Pasa, tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ, yes tigham ŋgar pa titaghon di maau.
PSA 119:156 O Yoova, yes to tinepneep ila pataŋani lolo, yom lolom isamin di kat. Tovenen uul ghou naneep pooi itaghon ŋgar tiom deŋia.
PSA 119:157 Pasa, koiagŋa to tigham pataŋani payou ne, yes ival kat. Eemoghon ataam to yom ughuri payei, you nayel pani maau.
PSA 119:158 You naghita yes to tipul muridi payom, le irau lolog maau kat. Pasa, yes titaghon tutuuŋ tiom maau.
PSA 119:159 O Yoova, ughita. Tutuuŋ to yom ughur di, you lolog padi kat. Uul ghou naneep pooi. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di.
PSA 119:160 Saveeŋ tiom pughu tovene: Yom avom onoon, ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom irau sawa isob. Ve tutuuŋ tiom to naol, nene deŋiadi moghon, ve tinepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 119:161 Yes daba to taan tighurghur pataŋani payou sorok. Eemoghon you namatughez padi maau. Saveeŋ tiom moghon to namatughez pani.
PSA 119:162 Saveeŋ tiom igham lolog poia kat, nanimale tamtoghon to ilaagh ila le indeeŋ le mbeb poia eez.
PSA 119:163 Ŋgar kaarom to naol, you lolog padi maau kat, ve naghur koi padi. Eemoghon saveeŋ tiom, ghoro lolog pani kat.
PSA 119:164 Ndag to naol ne, napait ghom pa liim ve ru. Pasa, gabizooŋ tiom, nene deŋia moghon.
PSA 119:165 Yes to lolodi pa saveeŋ tiom kat, nene pale tineep poia kat. Ve mbeb eta irau igham di titap ne maau.
PSA 119:166 O Yoova, you nataghon tutuuŋ tiom to naol ne, ve naghur matag pa ulaaŋ tiom.
PSA 119:167 ataam to yom ughuri payei, you lolog pani kat. Tauto matag kisini, ve nataghoni irau sawa isob.
PSA 119:168 You nataghon ataam tonenen toman tutuuŋ tisob to yom ughur di. Pasa, sa ŋgar to you naghamghami, yom ughita.
PSA 119:169 O Yoova, ulooŋ taŋiiz tiou tonene. Ugham ghou naghilaal ŋgar poia itaghon saveeŋ tiom.
PSA 119:170 Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tiou, ve upas ghou navot pa pataŋani tiou itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.
PSA 119:171 Yom upatoot ghou pa tutuuŋ tiom to tineep pataghaaŋ. Tovenen avog ipait ghom kat.
PSA 119:172 You pale nambou mbouŋ to iŋarua saveeŋ tiom. Pasa, tutuuŋ tiom to naol, nene deŋiadi moghon.
PSA 119:173 Nimam isaŋan pa ulaaŋ ghou. Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze nataghon tutuuŋ to yom ughur di.
PSA 119:174 O Yoova, you nakausim pa ulaaŋ tiom. Ve saveeŋ tiom, to igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:175 Upul ghou naneep matag iyaryaar, leso napait ghom. Tutuuŋ tiom pale iuul ghou naneep pooi.
PSA 119:176 You mbesooŋa tiom. Eemoghon aazne nayel pa ataam tiom ve nawalaghlaagh nanimale sipsip to ighau ila le ilale. Tovenen ukaal ghou, ve ugham ghou namuul nanim. Pasa, you lolog imaagh pa tutuuŋ tiom maau.
PSA 120:1 You naneep ila pataŋani lolo, ve nataŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ve ye ilooŋ suŋuuŋ tiou.
PSA 120:2 O Yoova, yes to avodi kaarom, ve yamadi tortoraaŋ saveeŋ, upaghau ghou padi.
PSA 120:3 Yam to yamamim booga, nene vena? Yam aghaze awatag sa ŋgar to pale Yoova igham payam, ve atia to pale iŋarua gham?
PSA 120:4 Poia. Alooŋ kat. Ye pale ivaneg gham pa pane natu toni to matadi kat. Ve yab ŋgiliŋi to kaviaaŋa kat pale ighan gham. Atia tiam, tau tonene!
PSA 120:5 Oyai, yes to aazne naneep nanim loom ila lolodi ne, ledi ŋgar maau tinimale yes kankanooŋa to ndug Mesek ve Kedar.
PSA 120:6 Ndiran to ndug tonene, lolodi pa ŋgar luuma maau kat. Ve you nakaria nepooŋ toman di, le isooŋ ghou wa.
PSA 120:7 You lolog pa ŋgar luuma, ve naghaze yeiŋa nilup ghei ninim ee moghon. Eemoghon yes lolodi ipapazaagh di pa ghamuuŋ malmal irau sawa isob.
PSA 121:1 Matag izala pa lolooz naghaze naghita: Ulaaŋ pale inim tiou vena?
PSA 121:2 Yoova moghon to pale nagham ulaaŋ ila toni. Ye to ighur sambam ve taan.
PSA 121:3 Ye pale mata payom. Irau ipul ghom aghem kirikia ve utap maau. Ŋginiiŋ tiom ipamaat irau sawa isob.
PSA 121:4 Onoon kat, ŋginiiŋ to iit Israela, ighaze mata ighengheen, nene irau igheen maau. Ipamaat irau sawa isob.
PSA 121:5 Yoova mata payom ve iŋgin ghom, leso uneep pooi. Ye ineep ila digem, ve inim yavyaav payom pa ipoon ghom pa ndag.
PSA 121:6 Tovenen ighaze ndag, ndag irau ighaaz katin ghom maau. Ve mboŋ, kaiyo irau iwaghamun ghom maau.
PSA 121:7 Yoova pale mata payom, ve ipoon ghom pa mbeb samsamia to naol. Ye tau pale iŋgin ghom uneep pooi.
PSA 121:8 Ye pale mata pa laghooŋ tiom ve nepooŋ tiom. Tovenen sawa to upul ruum ve uvot ula, le sawa to ulooŋ umuul unum, ye pale ineep toman ghom, ve iŋgin ghom uneep pooi. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 122:1 Sawa to tisaav payou tighaze: “Umundig ve itiŋa tazala pa Yoova rumai toni!” saveeŋ todi tonowen igham lolog poia kat.
PSA 122:2 Ve aazne, ninim nilooŋ nila Yerusalem lolo, ve niyoon nigharau ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut Yerusalem.
PSA 122:3 Yerusalem, ndug paghuna. Tigharaata le ivot kat. Mbeb tisob tineep deŋia moghon.
PSA 122:4 Iit tamtoghon to Yoova tanimnim sualen pa suŋuuŋ. Rumai to yes Israela tisob tizazala pa Yerusalem pa suŋuuŋ, ve tipait Yoova iza pa poia toni, titaghon tutuuŋ to ye tau ighuri padi.
PSA 122:5 Pasa, kinik tiei to tivot ila to David ne, inadi to ghamuuŋ pooz ineep to sualen. Ve tighagharaat saveeŋ to tamtoghon paam izi sualen.
PSA 122:6 Suŋuuŋ tiam iŋarua Yoova, ve aghasoni pa igham tamtoghon to Yerusalem tineep pooi toman lolodi luuma! Asuŋ pani aghaze: “Yes to lolodi pa Yerusalem, upaghau pataŋani padi. Leso timatughez sob, ve tineep poia moghon.
PSA 122:7 Ve yes to tineep ila didiiŋ ariaŋa to Yerusalem lolo, ugham di tineep pooi toman lolodi luuma. Ve kinik yesŋa uraata to tineep ila ruum toni ne paam. Upoon di pa pataŋani to naol. Leso timatughez sob, ve tineep poia moghon.”
PSA 122:8 You matag iŋgal toŋvetaz tiou ve nditag. Tauto nasaav pa ndug tiina Yerusalem naghaze: “Maaron pale igham ghom uneep pooi toman lolom luuma.”
PSA 122:9 Ve nagham ŋgar pa Maaron toit Yoova rumai toni paam. Tauto suŋuuŋ tiou iŋarua naghaze ye tau pale igham mbeb tisob tivot poia moghon payom.
PSA 123:1 O Yoova, yom uneep ila inam to ghamuuŋ pooz izi sambam. Tovenen naghur matag payom, ve nanumeer ghom.
PSA 123:2 Yoova, yom Maaron tiei. Ninumeer ghom pa mbeb to naol ne, ninimale mbesooŋa nditamoot ve ndiliva to tinumeer daba todi. Tovenen yei pale nighur matamai payom pa ulaaŋ, le irau lolom isamin ghei ve uul ghei.
PSA 123:3 O Yoova, yei mbesooŋa tiom. Lolom isamin ghei, ve uul ghei lak! Ughita. Aazne, koiamai matadi izi payei, ve tinoknok velegiiŋ ghei le isooŋ ghei! Ndiran tonowen, nepooŋadi poia kat. Timbool pa mbeb eta maau. Tauto timatughez payom maau, ve tinumeer taudi tighaze yes tiraua kat. Ugham ŋgar eta padi lak!
PSA 124:1 “Inimale Yoova ivool toit maau, tone tagham samia.” Yam ival tiina to Israel irau asaav tovene:
PSA 124:2 “Sawa to koiaad tipamundigin malmal pait, inimale Yoova ivool toit maau, tone tipasob ghiit. Pasa, atedi yabyab pait kat.
PSA 124:4 Pataŋani tonowen, nene inimale yawaaŋa ivot toman tapiri, ve izugua ghiit tala, ve mbeluuta ililiit ghiit. Ve nene inimale lulu ilooŋ, ve iweu ghiit tala ve taghun te.”
PSA 124:6 Eemoghon Yoova ipul ghiit tala koiaad nimadi ve tiwaghamun ghiit maau. Tovenen tapaiti pa poia toni!
PSA 124:7 Sawa tonenen, iit tanimale man to liis ighami. Eemoghon Yoova ipas ghiit tavot pa liis tonowen, ve taghau.
PSA 124:8 Yoova to ighur sambam ve taan. Ye moghon to Ulaaŋa toit.
PSA 125:1 Yes to tinumeer Yoova, tiyoon ariaŋa tinimale lolooz Zion. Lolooz tonowen, ighaze mbeb eta itoki, irau irur maau. Iyoon tuŋia tovene itaghoni taghoni gha ila.
PSA 125:2 Lolooz katindi tiluvut Yerusalem. Yoova tovene paam. Ye inimale didiiŋ ariaŋa to iluvut tamtoghon toni. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 125:3 Taan to Maaron igham pa tamtoghon toni deŋiadi, ye irau ipul ndiran samsamia tigham pooz pani moghon moghon ne maau. Pale itatan di. Pa vene, tiweu ndiran deŋiadi ve tigham sosor paam.
PSA 125:4 O Yoova, tamtoghon popoia to ŋgar deŋia ineep tuŋia ila lolodi, ugham poian di.
PSA 125:5 Eemoghon yes to tipul muridi pa ataam tiom, ve titaghon ataam to deŋia maau, undiir di toman ndiran samsamia tisob tighau tila. O Yoova, ugham yes Israela tineep pooi toman lolodi luuma!
PSA 126:1 Muuŋ, ndug Zion isami kat. Ve sawa to Yoova iuul ghiit ve taneep poia muul, nene igham lolood poia kat. Eemoghon taghur ila kat maau. Taghaze pa taghita vibiiŋ moghon.
PSA 126:2 Sawa tonenen, tiniid iza, ve taŋiŋ kat. Lolood poia ve talool. Ŋgar to Yoova igham pait, ndug ndug tighita, ve tisaav tighaze: “Wai, Yoova igham uraat tintina pa yes Israela!”
PSA 126:3 Nene onoon. Yoova igham uraat tintina kat pait. Tauto lolood poia kat.
PSA 126:4 Eemoghon Yoova, aazne nisami muul. Tovenen nighason ghom nighaze uul ghei, leso nineep poia muul, inimale uman itap ve igham ya maakadi to Negev tireer muul.
PSA 126:5 Yes to titaŋtaŋ, ve tivazog aniiŋ, muri pale tilup aniiŋ todi anoŋa, ve tilool toman lolodi poia.
PSA 126:6 Onoon kat, yes to titaŋtaŋ, ve timbaad aniiŋ uvedi tila pa vazogiiŋ, muri pale timbaad aniiŋ anoŋa, ve tilool toman lolodi poia, ve timuul tila pa paanu.
PSA 127:1 Yes to reiŋ ruum, ighaze Yoova ineep toman di pa uraat todi maau, nene pale tirab taudi sorok. Ve yes to tipamaat, ve tiŋgin ndug pa mboŋ ne paam. Ighaze Yoova iŋgin ndug todi tonowen maau, nene pale tipamaat sorok.
PSA 127:2 Ighaze moghon moghon, ugham ŋgar naol ughaze: “Pale ag aniiŋ ma leg mbeb iraua, ma maau?” Ve upamundigin uraat pa mboŋmaagh kat, ve ukiskisi ila ila le mboŋ anoŋa, nene urab taum sorok. Pasa, poia toni, tauto igham uraat toit ighurghur anoŋa ivotvot. Tovenen yes to Maaron lolo ineep todi, lolodi imbumbu maau, ve tigheen pooi pa mboŋ.
PSA 127:3 Ndipain to tapoop di, Yoova ighaze igham poian ghiit, tauto igham di pait itaghon tau poia toni.
PSA 127:4 Ighaze pain paghu eta azuwa ipoop ndinatu nditamoot pida, ndinatu tonowen pale tiyoon pani tinimale pane ndinatu to yes ndaaba.
PSA 127:5 Tovenen tamtoghon to le ndinatu nditamoot katindi, nene pale tini iza pa poia to Yoova to iza toni. Ve muri, ighaze yesŋa koia tiwazoran di pa savsaveeŋ izi maran, nene koia irau titatani ve tipamayaŋini maau. Pasa, ndinatu tonowen pale tiyoon pani, ve tiuuli pa savsaveeŋ.
PSA 128:1 Yes to timatughez pa Yoova ve titaghon ataam toni, poia to Yoova pale iza todi ve tinidi iza.
PSA 128:2 Ighaze ugham tovene, nene pale poia to Yoova iza tiom, ve uneep poia toman tinim iza. Uraat to ughami pa nimam, pale ughita anoŋa, ve am aniiŋ ve lem mbeb katindi.
PSA 128:3 Ve azuwam to iŋgin ruum tiom, pale ipoop ndinatum katindi, inimale ai vaen to anoŋa ivot katindi. Tovenen sawa to yamŋa ndinatum alup gham pa ghanghaniiŋ, yes pale tineep luvutin ghom, tinimale ai oliv matasupu to titub luvutin pughu.
PSA 128:4 Tovenen tamtoghon to ighaze imatughez pa Yoova ve itaghon ŋgar toni, poia to Yoova pale iza toni tovene.
PSA 128:5 Yoova inepneep izi ndug Zion. Ye pale ighur poia toni iza tiom. Ve sawa isob to uneep izi taan, yom pale ughita Yerusalem ineep pooi.
PSA 128:6 Ve yom pale uneep mala izi taan, le ughita nditimbum. Yoova pale igham yes Israela tineep pooi toman lolodi luuma. Onoon.
PSA 129:1 “Sawa to pain ghou ve inim, koiagŋa tighurghur pataŋani naol payou.” Yam ival tiina to Israel, yam eŋaeŋa asob asaav tovene:
PSA 129:2 “Onoon kat. Sawa to pain ghou ve inim, koiagŋa tighurghur pataŋani naol payou. Eemoghon titatan ghou maau.
PSA 129:3 Yes tiloslos ghou le ndimog imburmburtaaŋ. Tiwaghamun ghou le ndimog inimale taan to tigheli pa vazogiiŋ aniiŋ.”
PSA 129:4 Eemoghon Yoova ŋgar toni, nene deŋia moghon. Tauto igham mulin ghou ila ndiran samsamia tonowen nimadi, ve nanim mbesooŋa sorok padi muul maau.
PSA 129:5 Tamtoghon tisob to tighurghur koi pa ndug Zion, Yoova pale ipamuul di tila toman mayadi.
PSA 129:6 Yes pale tinimale kikiliiŋ to itub izala ruum pogho. Itub iza tiina sone, ve igorgor. Kikiliiŋ tovene, tamtoghon irau tilupi ve tipoosa inimale tighamgham pa aniiŋ wit ne maau. Tipuli izi ineeple.
PSA 129:8 Ighaze tamtoghon tilaagh tila le tindeeŋ Zion koiadi izi ataam, yes irau tipalot di pa Yoova iza maau. Irau tisaav padi tighaze: “Ila Yoova iza, yei nisaav payam: Poia toni pale iza tiam.” Vene maau.
PSA 130:1 O Yoova, aazne naneep ila pataŋani tiina lolo. Nene inimale nandal nazila mazovan! Tovenen nataŋ roran ghom.
PSA 130:2 Tiina tiou, ughur taliŋam pa taŋiiz tiou. Lolom isamin ghou, ve ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene.
PSA 130:3 Yoova, ighaze matam kisin sosor tiei, sei irau iyoon ila matam? Eta maau.
PSA 130:4 Eemoghon yom poia pughu, ve ureureu sosor tiei. Leso nimatughez payom, ve nitaghon ŋgar tiom.
PSA 130:5 You nanumeer Yoova ve naghur matag pani naghaze ŋeez o iuul ghou? You naghur ila saveeŋ mbuaaŋ toni, tauto nasaŋan pa ulaaŋ to pale ivot.
PSA 130:6 You nasaŋan Yoova pa iuul ghou. Naghur matag pani nanimale yes to tiŋgin ndug pa mboŋ ne, tighur matadi pa ndugizau. Ighaze tighita ndag pusukia iza, nene igham di lolodi poia.
PSA 130:7 O yam Israela, anumeer Yoova ve aghur matamim pani pa iuul gham. Pasa, ye lolo pa tamtoghon toni ve iuluul di. Ighaze igham mulin ghiit pa pataŋani toit, nene pale iuul ghiit kat.
PSA 130:8 Onoon kat, ye pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit, ve ireu sosor toit isob ilale.
PSA 131:1 O Yoova, ŋgar pakuruuŋ eta ineep ila lolog maau, ve matag izi pa nditag maau. Ve nazuaria ghou pa nanim tiina maau. Tovenen ŋgar ve uraat tintina to narau di maau, nazeev taug padi maau.
PSA 131:2 You naghilaal Maaron. Tauto lolog imbumbu maau. Lolog poia ve ateg izi, nanimale pain kainaŋen to tina imbaada le lolo poia.
PSA 131:3 O yam Israela, anumeer Yoova, ve aghur matamim pani pa ulaaŋ. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 132:1 O Yoova, matam iŋgal David pa pataŋani naol to imbaad di.
PSA 132:2 Muuŋ, David imbua saveeŋ ariaŋa toman Yoova, ye Maaron ariaŋa to Yakop. Ve ipariaaŋ saveeŋ tonowen le iyaryaaŋ kat.
PSA 132:3 Ighaze: “You irau nalooŋ nala ruum tiou, ve nala inag to ghenooŋ sone.
PSA 132:4 Irau ateg izi, ve nagheen sone.
PSA 132:5 Le irau nandeeŋ ndug eta pa Yoova. Ŋgar tiou iyaryaaŋ kat naghaze nakaal ndug eta, leso inim Maaron ariaŋa to Yakop ina to nepooŋ, ghoro ateg izi!”
PSA 132:6 Sawa to yei nineep izi taan suruvu to Eprata, yei nilooŋ Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ varu. Tovenen nila le nighita ineep igharau ndug Yar.
PSA 132:7 Muri ghoro, tisakia ila Yerusalem. Tovenen nisaav nighaze: “Tamundig tala pa Maaron ina to nepooŋ to Yerusalem we. Tala tagharau ina to ghamuuŋ pooz, ve taput agheed pani, ve tapaiti.”
PSA 132:8 O Yoova, umundig toman Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ, ve ula pa inam to nepooŋ, ve atem izi. Bokis tonowen to inim ghilalooŋ pa tapirim.
PSA 132:9 Yei nighaze ŋgar deŋia ineep tuŋia ila to ndiran tiom to watooŋrau, inimale nonogiiŋa to moghon moghon tindud di pani. Ve yes to lolodi ineep tuŋia ilat tiom ve titaghon ataam tiom, nighaze tilool ve tipait izam toman lolodi poia.
PSA 132:10 O Yoova, matam iŋgal mbesooŋa tiom David. Ye ndamo payei, tauto nighaze ulooŋ suŋuuŋ tiei tonene. Paghu toni to yom ughuri inim kinik payei ne, upul murim pani malep.
PSA 132:11 Muuŋ, Yoova imbua saveeŋ ariaŋa toman David, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Tovenen irau ireua maau. Isaav ighaze: “You pale naghur papaghu tiom eta inim kinik, leso igham inam, ve ineep ila inam to ghamuuŋ pooz.
PSA 132:12 Ve ighaze papaghu tiom matadi kisin saveeŋ mbuaaŋ tiou, ve titaghon tutuuŋ tiou, nene pale naghur papaghu todi paam tinim kinik, ve tineep ila inam to ghamuuŋ pooz to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Tutuuŋ tonenen, you taug pale napatooŋ ŋgara padi.”
PSA 132:13 Yoova isia ndug Zion, ve ighami inim le wa. Ndug tonene, to ye lolo pani ighaze ineep ila.
PSA 132:14 Tauto isaav ighaze: “Ndug tonene pale inim inag to nepooŋ irau sawa isob. Inag to ghamuuŋ pooz pale ineep sualen. Pasa, lolog pa ndug tonene kat.”
PSA 132:15 You pale nagham poian tamtoghon to Zion, ve poia tiou tiina iza todi. Leso tiraua kat pa mbeb to naol. Ve nagham aniiŋ pa yes mbolaaŋa todi, ve tighan le apodi isuŋ.
PSA 132:16 Ve yes to watooŋrau to tineep izi Zion, you pale napalot di pa uraat todi. Leso tinim ataam pa ulaaŋ tiou ila pa tamtoghon. Tovenen tamtoghon to Zion to lolodi ineep tuŋia inim tiou ve titaghon ataam tiou, pale tilool ve tipait izag toman lolodi poia kat.
PSA 132:17 Paghu to David to naghuri inim kinik ve ineep izi ndug tonene, you pale nagham iza ve tapiri ivot inim tiina. Kinik to you taug nasia ve naghuri pa uraat, you pale napalot papaghu toni, ve tigham pooz itaghoni taghoni gha ila, tinimale lam to iyaryaar irau sawa isob.
PSA 132:18 You pale natatan kinik koia, ve moghon moghon tinepneep toman mayadi. Eemoghon yes to tinepneep ila kinik samba, you pale napalot di, ve nagham di tineep poia kat. Leso nepooŋ todi poia tonowen ipambood kinik.
PSA 133:1 Ighaze tamtoghon to Maaron tilup lolodi inim ee moghon itaghon ŋgar to toŋvetaz, nene paghuna, ve igham lolood poia kat.
PSA 133:2 Nene inimale ŋgoreeŋ vuzi poia to tiliŋi izala Aron daba, ve ireer izi itaghon aze oro, le itaghon nonogiiŋa toni le ireer malmali izila pa aghe.
PSA 133:3 Ŋgar to lolood ee moghon, nene inimale waam tiina izi pa lolooz to tigharau ndug Zion, inimale waam to izizi pa lolooz Ermon. Onoon kat, ighaze yes to ndug Zion tilup lolodi inim ee moghon, nene pale Yoova ighur poia toni iza todi. Nene nepooŋ poia to iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
PSA 134:1 Yam mbesooŋa to Yoova to ambesmbees pani ila rumai toni lolo pa mboŋ, asob anim ve apaiti pa poia toni.
PSA 134:2 Matamim iŋarua ndug to patabuaŋ kat, ve akaak nimamim iza, ve apait Yoova pa poia toni!
PSA 134:3 Yoova ighur sambam ve taan. Ve ye inepneep izi ndug Zion. Ye tau pale ighur poia toni iza tiam. Onoon.
PSA 135:1 Aleluia, tapait Yoova! Yam mbesooŋa to Yoova, apait iza ve apakuri. Yam to ambesmbees pani ila rumai toni lolo, ve yam to aneep pumuri igharau rumai dige ne paam.
PSA 135:3 Apait Yoova! Pasa, ye poia le poia kat. Ye iza tiina pa ŋgar paghuna to ighamghami. Tovenen apait iza ila mbouŋ.
PSA 135:4 Muuŋ, Yoova isia Yakop, ve ighami inim le. Tauto ighita iit Israela ighaze iit tamtoghon toni kat.
PSA 135:5 You nawatag: Yoova, ye iza tiina kat. Maaron toit ilib pa ndimaronŋa tisob.
PSA 135:6 Ighaze Yoova lolo pa igham ŋgar eta izi sambam, ma izi taan, ma ila te pogho, ma izila te lolo, nene ighami moghon. Pasa, mbeb eta ila muri maau.
PSA 135:7 Ye to igham yaghur tae indoui ila yaghur pughu. Ve igham uman izi, ve igham ndug milia. Ye ikakaak ruum toni to yaghur ineep ilooŋ ila ne ataama, leso ivot ve ilaagh irau taan.
PSA 135:8 Muuŋ, ye irab yes Isipa ndinatudi aidaba toman ŋgai todi to tipoop di muuŋ ne, le tisob timatmaat.
PSA 135:9 Ye igham mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina izi Isip, le iwaghamun kinik todi toman uraata toni tisob.
PSA 135:10 Sawa to yes Israela tilooŋ tila taan to yes Kanaana, ye irab tamtoghon to ndug ndug timatmaat. Kinik to tapiridi tintina ne paam, ye irab di timatmaat.
PSA 135:11 Ye irab Sihon to kinik to yes Amora, Og to kinik to Basan, ve kinik tisob to ndug ndug to Kanaan.
PSA 135:12 Ve igham taan todi inim yes Israela ledi. Leso tamtoghon toni tineep pani itaghoni taghoni gha ila.
PSA 135:13 O Yoova, izam tiina pale inepneep tovene irau sawa isob! Tamtoghon pale matadi iŋgal uraat tiom, ve tivotia varum itaghoni taghoni gha ila.
PSA 135:14 Pasa, Yoova iyondyood pa tamtoghon toni, ve ighurghur atia pa yes to tigham samin di. Ye lolo isasamin mbesooŋa toni, ve iuluul di.
PSA 135:15 Ndug ndug tigharaat maaron todi pa silva ve gol. Maaron kaaromŋa tonowen, tamtoghon tigharaat di pa nimadi.
PSA 135:16 Yes ledi avodi. Eemoghon tisavsaav maau. Ve ledi matadi. Eemoghon tighita ndug maau.
PSA 135:17 Yes ledi taliŋadi. Eemoghon irau tilooŋ saveeŋ maau. Ve yaghur eta ivot pa uzudi maau. Pasa, yes mbeb matadi yaryaara maau.
PSA 135:18 Tamtoghon to tigharaat maaron kaaromŋa tovene ve tinumeer di, yes tisob tinimale maaron todi tonowen. Tirau mbeb eta maau.
PSA 135:19 Yam ival tiina to Israel, apait Yoova pa poia toni! Ve yam ndiran to watooŋrau to avot ila to Aron, apait Yoova pa poia toni!
PSA 135:20 Ve yam rumai Levi to auluul uraat to rumai ne paam, apait Yoova pa poia toni! Tovenen yam to amatughez pa Yoova ve ataghon ŋgar toni, asob apaiti pa poia toni.
PSA 135:21 Yoova ina to nepooŋ ineep izi Yerusalem. Tovenen yam to aneep izi ndug Zion, apaiti pa poia toni! Aleluia, tapait Yoova!
PSA 136:1 Lolomim poia pa Yoova ve apaiti. Pasa, ye poia le poia kat.
PSA 136:2 Lolomim poia pa Maaron ve apaiti. Pasa, ye ilib pa ndimaronŋa tisob.
PSA 136:3 Lolomim poia pani ve apaiti. Pasa, ye Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob.
PSA 136:4 Ye moghon to ighamgham mbeb gharatooŋadi to tintina kat.
PSA 136:5 Muuŋ, ye ighur mbeb tisob to tineep ila sambam paroŋania. Uraat toni tonowen, ye ighami toman ŋgar le ivot kat.
PSA 136:6 Ye ighur taan izala te pogho.
PSA 136:7 Ve ighur mbeb tintina tineep ila sambam paroŋania, leso tigham ndug ighazooŋ.
PSA 136:8 Ye ighur ndag, leso ighaaz pa ndag.
PSA 136:9 Ve ighur kaiyo ve pitum, leso tisul pa mboŋ.
PSA 136:10 Ye to irab yes Isipa ndinatudi aidaba.
PSA 136:11 Ve igham yes Israela tipul yes Isipa ve tivot.
PSA 136:12 Sawa tonenen, ye ipatooŋ tapiri tiina ivot ighazooŋ.
PSA 136:13 Ye ivalag te le pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan, ve taan mamaasa ivot.
PSA 136:14 Ve ighereb yes Israela, ve tilaagh ila taan mamaasa to ineep bodbodaaŋ to te, ve tivool tila pa dige ite.
PSA 136:15 Ve igham Te Kaviaaŋa itatab kinik to yes Isipa toman ndaaba toni, le tisob tighun te ve timatmaat.
PSA 136:16 Ye imuuŋ pa tamtoghon toni, ve yesŋa tilaghlaagh izi ndug balim.
PSA 136:17 Ye irab kinik to tapiridi tintina timatmaat.
PSA 136:18 Kinik to izadi tintina, ye irab di timatmaat.
PSA 136:19 Ye irab Sihon to kinik to yes Amora imaat.
PSA 136:20 Ve irab Og to kinik to Basan ne paam.
PSA 136:21 Ve igham taan todi inim yes Israela ledi.
PSA 136:22 Ye igham taan tonowen pa yes Israela to mbesooŋa toni ne, leso tineep pani itaghoni taghoni gha ila.
PSA 136:23 Sawa to koiaad titatan ghiit le tawaghamgham, Maaron lolo imaagh pait maau.
PSA 136:24 Ye igham mulin ghiit ila koiaad nimadi.
PSA 136:25 Ye ipanpan iit tamtoghon toman mbeb tisob to matadi iyaryaar.
PSA 136:26 Tovenen lolomim poia pa Maaron to sambam, ve apaiti pa poia toni!
PSA 137:1 Yei mbolemai izi ila ya to yes Babilona digedi, ve niŋazuuv ila pa ndug Zion, le lolomai isami ve nitaŋ.
PSA 137:2 Tovenen nisaron gita tiei tizala timonau ila ai bogadi. Pasa, lolomai pa nirab di muul maau.
PSA 137:3 Koiamai to tigham ghei ninim nineep ndug todi, tighaze nimbou mbouŋ pida, leso tilooŋa ve igham lolodi poia. Tisaav payei tighaze: “Ou, ambou mbouŋ tiam eta to ndug Zion ve nilooŋa lak!”
PSA 137:4 Eemoghon aazne, yei nineep ninim loomba pa taan ite. Pale nimbou mbouŋ pa Yoova izi ndug tonene vena?
PSA 137:5 O Yerusalem, ighaze lolog imaagh payom, Yoova tau pale iwaghamun nimag waan, leso narab gita muul sob.
PSA 137:6 Onoon kat, ighaze matag iŋgal Yerusalem muul maau, ve tinig iza pa mbeb ite paam ilib pa Yerusalem, Yoova tau pale iwaghamun avog, leso nambou muul sob.
PSA 137:7 O Yoova, matam iŋgal ŋgar samia to yes Edoma, ve uyati. Pasa, sawa to koiamai tireu Yerusalem, yes Edoma tinidi iza, ve tisaav tighaze: “Iya! Poia kat pa areu Yerusalem. Areu mbirisani izi!”
PSA 137:8 O ndug Babilon, yom uwaghamun ndug katindi, tovenen yom paam pale usami. Tamtoghon to ighaze iyat ŋgar to yom ugham payei, nene pale tini iza pa poia to Maaron to iza toni!
PSA 137:9 Ve yes to tikis ndinatumim geegeu, ve tilos di tizala yaam pogho, tovene paam. Poia to Maaron pale iza todi ve tinidi iza.
PSA 138:1 O Yoova, you lolog poia payom, ve napait ghom toman lolog. Ighaze nambou mbouŋ pa napait ghom, ve ndimaronŋa pida tighita ghou, nene poia!
PSA 138:2 Matag iŋarua rumai tiom patabuaŋ, ve naput agheg payom. You napait izam pa poia tiom toman lolog poia. Pasa, yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di, ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom irau sawa isob. Yom upait izam toman saveeŋ tiom ilib pa mbeb tisob.
PSA 138:3 Sawa to nataŋ roran ghom pa ulaaŋ, yom ulooŋ suŋuuŋ tiou, ve ugham tapirig ivot muul ve nayoon ariaŋa.
PSA 138:4 O Yoova, saveeŋ to ivot ila avom, kinik to taan tilooŋa wa. Tovenen pale tisob lolodi poia payom, ve tipait ghom.
PSA 138:5 Pale timbou ve tipait ghom pa ŋgar to yom ughamghami, ve tisaav tighaze: “Yoova iza tiina kat pa tapiri ve poia toni.”
PSA 138:6 Nene onoon. Yoova iza tiina, ve ineep sala kat. Eemoghon yes to ledi izadi maau, ye mata padi ve iuluul di. Ve yes to tipapait taudi ve tivelegi, yes irau tiyooŋ pani maau. Ye iwatag di wa. Pasa, ye mata mala.
PSA 138:7 Ighaze pataŋani naol tiluvut ghou, yom pale uul ghou naneep pooi. Ighaze koiagŋa atedi yabyab payou kat, ve tighaze tiwaghamun ghou, nene nimam waan pale irab di, ve ugham mulin ghou ila nimadi.
PSA 138:8 O Yoova, sa ŋgar to lolom ughaze ivot payou, nene pale ivot itaghon ŋgar tiom. Pasa, lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di irau sawa isob. Tovenen upul murim payou malep. Pasa you, nene yom nimam muri.
PSA 139:1 Yoova, yom uŋgabiiz poian lolog, ve uwatag katin ghou.
PSA 139:2 Ighaze mboleg izi ve ateg izi, ma namundig nala pa uraat, yom uwatag ghou wa. Ighaze you naneep mala payom, yom uwatag ŋgar tiou isob. Pasa, yom matam mala.
PSA 139:3 Sawa to nalaagh nala pa ndug eta, ma naghaze nazi nagheen, yom ughita ghou, ve uŋgagabiiz ghou. Tovenen ŋgar naol to naghamgham di, yom uwatag di tisob.
PSA 139:4 Yoova, saveeŋ to inepneep ila lolog ve nasavia ivot sone, nene paam, yom uwatagi wa.
PSA 139:5 Yom umuŋmuuŋ payou, ve ulaghlaagh muri payou. Ve nimam ikiskis ghou, ve ipapalot ghou.
PSA 139:6 You nagham ŋgar pa ŋgar tiom tonanan, le naraua maau. Pasa, ŋgar tiom, nene ite kat. Ilib payou kat.
PSA 139:7 Ighaze you naghau payom, pale nala sine? Irau nayooŋ pa matam maau.
PSA 139:8 Ighaze nazala pa sambam, yom unepneep tonowe. Ve ighaze nagheen ila mateeŋa inadi, yom unepneep tonowe paam.
PSA 139:9 Ighaze naroov nala pa ndug to ndag iza pani, ma naghur inag to nepooŋ ila te dige ite to ndag izila pani,
PSA 139:10 nene paam, yom unepneep toman ghou. Ve nimam waan pale ikis ghou, ve ipasaluŋgan ghou pa laghooŋ.
PSA 139:11 Ve ighaze naghason ndoroom pa inim ikau ghou, ma nasaav pa ghazooŋa to isul luvutin ghou pa inim ndoroom, nene paam irau iŋgooz ghou pa matam maau.
PSA 139:12 Pasa, ndoroom irau ipoon mbeb eta pa matam maau. Mboŋ, yom ughita mbeb tisob tineep ghazooŋa raraate inimale ughita di pa ndag. Tovenen ndoroom ve ghazooŋa, nene raratedi moghon ila matam.
PSA 139:13 Yom to ughur babaŋag tisob, ve ulup di tinim ee moghon ilooŋ ila tinaŋ apo lolo.
PSA 139:14 You nawatag kat: Uraat tiom to naol ne, popoiadi ve ite kat. Tauto namatughez payom, ve napait ghom.
PSA 139:15 Sawa to nayooŋ ila tinaŋ apo lolo, yom ughita tuag titub ve tiwaseŋgan di. Mbeb to tivot payou pa sawa tonenen, eta iyooŋ pa matam maau.
PSA 139:16 Tovenen sawa to tinaŋ inaama payou, yom ughita ghou wa. Ve sawa to nepooŋag izi taan, toman sa mbeb to pale ivot payou, nene matam ighur pani, ve timbooda ila rau tiom pataghaaŋ, ghoro tinaŋ ipoop ghou.
PSA 139:17 Aa Maaron, ŋgar tiom tiina ve poia kat! You nazuaria ghou naghaze le nawatag katin ŋgar tiom. Eemoghon naraua maau. Pasa, yom matam iŋgal mbeb katindi kat.
PSA 139:18 Ighaze natoova pa nanin di, nene naraua maau. Tilib pa magargaar to naari. Mboŋ, matag iŋgalŋgal ghom tovene ila le ndugizau, ghoro namundig ve naghilaal naghaze yom unepneep toman ghou.
PSA 139:19 O Maaron, you naghaze yom urab ndiran samsamia tisob timatmaat, ghoro poia! Ve yes to tirabrab tamtoghon le naghodi siŋ, upaghau di tila saguan payou.
PSA 139:20 Koiamŋa tonowen, tighamgham ŋgar samsamia naol ila izam. Tiwatwaat izam sorok pa tipariaaŋ kaarom todi.
PSA 139:21 O Yoova, yes to tighur koi payom, you paam naghur koi padi. Ve yes to tizorzoor ghom, lolog padi rita maau.
PSA 139:22 You naghur koi padi, ve naghita di tinimale koiagŋa kat.
PSA 139:23 O Maaron, uŋgabiiz lolog ve ŋgar tiou. Utoov ghou, leso uwatag katin ŋgar to ineep ila lolog. Utiir poian ghou ve ughita: Ŋgar samia eta ineep ila lolog, ma maau?
PSA 139:24 Ighaze you nayel pa ataam tiom, upasaluŋgan ghou. Leso nataghoni kat, ve naneep pooi itaghoni taghoni gha ila. Ataam tonenen ineep muuŋ ve inim.
PSA 140:1 O Yoova, ugham mulin ghou ila ndiran samsamia nimadi. Upoon ghou pa yes to tirabrab tamtoghon le naghodi siŋ. Pa vene, tiwaghamun ghou.
PSA 140:2 Moghon moghon, matadi ighurghur pa ŋgar samia, ve tipapazaagh tamtoghon pa malmal.
PSA 140:3 Avodi poia maau. Saveeŋ to tipipiyaava ne, iwaghamun tamtoghon kat, inimale moot samia ighan tamtoghon.
PSA 140:4 O Yoova, uvool tiou, ve uŋgin ghou. Leso ndiran samsamia tikis ghou sob. Yes to tirabrab tamtoghon le naghodi siŋ, tikalkaal ataam pa tigham ghou natap. Unum sigeu payou, leso tiwaghamun ghou sob.
PSA 140:5 Yes to tipapait taudi ve matadi velegin ghom, tauto tighur liis itaghon ataam dige pa tiliis ghou. Yes tiraar malum ila ataam to nalaghlaagh pani, tighaze tisavag ghou.
PSA 140:6 You nasaav pa Yoova naghaze: “Yom Maaron tiou.” Ughur taliŋam pa taŋiiz tiou tonene, ve uul ghou.
PSA 140:7 O Yoova, Tiina tiou, yom Volaaŋa tiou ariaŋa. Sawa to naneep ila malmal lolo, yom to unum sigeu payou.
PSA 140:8 Yoova, ndiran samsamia tilup di, ve tikalkaal ataam pa tiwaghamun ghou. Upoon ataam padi, leso ŋgar todi samia tonowen ighur maau. Upul di tilib payou malep. Pa vene, tipakur di.
PSA 140:9 Yes tiluvut ghou, ve tipakur di tighaze tilib payou. Saveeŋ samsamia to ivotvot ila avodi, ighamgham pataŋani payou. Upamuul saveeŋ tonowen imuul ila pa taudi, leso iwaghamun di.
PSA 140:10 Ugham yab ŋgiliŋi itaptap izala poghodi ve ighan di. Ve usuruuv di tizila saambu to mateeŋa to izila le izila kat. Leso tiza muul sob.
PSA 140:11 Yes to tiŋgalŋgal saveeŋ pa tamtoghon, undiir di tighau pa taan tiei. You naghaze pataŋani igham taghon yes to tighamgham malmal, ve ipasob di rikia moghon.
PSA 140:12 Yoova, you nawatag: Yes mbolaaŋa, ve yes to timbadbaad pataŋani ve tighur matadi payom, yom pale uyoon padi, ve uul di pa pataŋani todi.
PSA 140:13 Onoon kat, ndiran deŋiadi pale lolodi poia payom ve tipait izam, ve tineep ila naghom irau sawa isob.
PSA 141:1 O Yoova, you nataŋ roran ghom naghaze uul ghou rikia! Ughur taliŋam payou ve ulooŋ aliŋag.
PSA 141:2 You nakaak nimag iza, ve nasuŋ ghom naghaze ughita suŋuuŋ tiou tonene inimale naunauŋ vuzi poia to tituni ila naghom, ve inimale watooŋrau to tighamghami pa rabrab.
PSA 141:3 Yoova, uŋgin poian avog ve yamag. Leso saveeŋ samia eta ivot ila avog sob.
PSA 141:4 Ve upul ghou lolog igham pa ŋgar samia eta malep. Pa vene, ndiran samsamia tiweu ghou ve nala toman di pa ŋgar todi tonowen. Upalot ghou. Leso nayoon ariaŋa. Lolog pa nala toman di, ve yeiŋa nilup ghei pa ghanghaniiŋ maau.
PSA 141:5 Ighaze ŋgeu deŋia eta ilos ghou, ma iyaan ghou pa ipasaluŋgan ghou, nene ipatooŋa ighaze ye lolo payou kat. Ŋgar tovene, you irau ateg yabyab pani maau. Nene igham ghou lolog poia kat inimale tiliŋ ŋgoreeŋ poia izala dabag. Eemoghon ndiran samsamia, moghon moghon suŋuuŋ tiou iŋaŋarua ghom naghaze utatan ŋgar todi tonowen.
PSA 141:6 Sawa to tighur atia iŋarua ndiran samsamia, ve tipiyaav di tizila ndug kazimuŋa to sila we, nene pale tighilaal tighaze: Saveeŋ to muuŋ nasavia padi pa napasaluŋgan di, nene saveeŋ poia ve saveeŋ onoon.
PSA 141:7 Ndiran tonowen, irau titavia di maau. Pale tigham tuadi, ve tiwasuruvan di itaghon ndug to mateeŋa, tinimale ai to tipaal di le mazuvu mazuvu, ve tiwasuruvan di.
PSA 141:8 Maaron tiou Yoova, you naghur matag payom pa ulaaŋ, ve nayooŋ ilat tiom. Upul ghou nasami malep.
PSA 141:9 Upaghau agheg pa liis to ndiran samsamia tighuri payou, ve upaghau ghou pa malum to tiraara payou.
PSA 141:10 Ugham ndiran tonowen taudi tila tiŋgud malum todi. Ve uul ghou, leso malum todi tonowen ikis ghou sob, ve naneep pooi.
PSA 142:1 You nataŋ roran Yoova toman aliŋag tiina. Taŋiiz tiou iŋarua naghaze lolo isamin ghou ve iuul ghou. Pasa, you mbesooŋa toni.
PSA 142:2 You navotia pataŋani tiou ila toni. Mbeb to igham ghou lolog isami, you nasavia pani.
PSA 142:3 Ighaze lolog ipataŋan kat, ve tapirig isob, yom uwatag nepooŋag wa. Ataam to nataghoni, nene koiagŋa tighur liis todi ila wa.
PSA 142:4 Matag izi pa digeg, eemoghon naghita eta ineep pa iuul ghou maau. Ve leg ndug eta to yoŋgaaŋ maau. Ve tamtoghon eta mata iŋgal ghou paam maau.
PSA 142:5 Yoova, you nataŋ roran ghom pa ulaaŋ. Ve nanumeer ghom naghaze yom to unum inag to yoŋgaaŋ. Sawa to naneep izi taan, you naneep ilat tiom. Unumale taan poia eez to tipuli payou, leso naneep ila. Irau nambool pa mbeb eta maau.
PSA 142:6 Ughur taliŋam pa taŋiiz tiou tonene. Pasa, aazne pataŋani itatan ghou kat. Koiagŋa to tighurghur pataŋani payou, tapiridi ilib payou kat. Tovenen ugham mulin ghou ila nimadi.
PSA 142:7 Nepooŋ tiou, nene inimale naneep ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ, ve leg ataam eta pa navot maau. Tovenen upas ghou navot pa pataŋani tonene. Leso napait izam. Ighaze ugham poian ghou ve uul ghou, nene pale tamtoghon tiom deŋiadi tinim tiluvutin ghou ve napait izam toman lolog poia ila matadi.
PSA 143:1 O Yoova, ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene. Ughur taliŋam pa taŋiiz tiou, ve lolom isamin ghou. Yom utataghon saveeŋ mbuaaŋ tiom, ve ughamgham ŋgar deŋia moghon. Tovenen ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou.
PSA 143:2 You mbesooŋa tiom. Upayoon ghou pa savsaveeŋ malep. Pasa, tamtoghon eta deŋia ila matam maau. Yei nisob ndiran to sosor.
PSA 143:3 Ughita. Koiag igham taghon ghou, le ikis ghou ve itatan matin ghou. Ye igham ghou naneep ila ndoroom tiina lolo, nanimale yes to timaat muuŋ kat wa.
PSA 143:4 Tovenen lolog ipataŋan, ve matughezaaŋ igham ghou, le tapirig isob. Pasa, leg ataam eta muul maau.
PSA 143:5 Tauto matag iŋgal imuul ila pa mbeb to muuŋ tivot. You naghamgham ŋgar pa uraat tintina naol to yom ugham di pa nimam.
PSA 143:6 Ve nakaak nimag iza ve nasuŋ payom. You lolog payom kat, nanimale ŋgeu to ilaghlaagh ila ndug to le ya maau, ve murun matini.
PSA 143:7 O Yoova, ulooŋ suŋuuŋ tiou tonene, ve uul ghou rikia. Pasa, lolog ipataŋan, ve tapirig isob kat. Uŋgooz matam payou malep. Matam inim payou lak! Pa vene namaat ve nala naneep ila mateeŋa ndug todi.
PSA 143:8 Yoova, you nanumeer ghom. You naghaze mboŋmaagh nalooŋ ghom usaav payou ughaze: “You lolog ineep tuŋia ilat tiom.” Upatooŋ ghou pa ataam to yom ughaze nataghoni. Pasa, you lolog payom, ve naghur matag payom pa uul ghou.
PSA 143:9 Yoova, you nayooŋ ilat tiom, leso naneep pooi. Ugham mulin ghou ila koiagŋa nimadi.
PSA 143:10 Yom moghon to Maaron tiou. Upasaluŋgan ghou, leso nataghon katin ŋgar to lolom pani. Avuvum poia pale igham pooz payou. Leso laghooŋ tiou itaghon ataam deŋia.
PSA 143:11 Yoova, yom izam tiina pa poia tiom. Tovenen ugham mulin ghou leso naneep matag iyaryaar. Yom utaghon ŋgar deŋia. Tovenen upas ghou navot pa pataŋani tonene.
PSA 143:12 Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom ve uluul di. Tovenen urab koiagŋa le tisob timatmaat. Yes to tighur koi payou ne, upasob di. Pasa you mbesooŋa tiom.
PSA 144:1 You napait Yoova pa poia toni. Ye Volaaŋa tiou ariaŋa to iponpoon ghou inimale yaam tiina. Ye ipatooŋ ghou pa ataam to ghamuuŋ malmal, ve igham nimag mamaan pa parabuuz.
PSA 144:2 Ye lolo ineep tuŋia inim tiou ve iuluul ghou. Ye inim ruum ariaŋa pa nayooŋ ila lolo, ve iponpoon ghou inimale raŋ to izala kat. Ye ighamgham mulin ghou ila koiagŋa nimadi, ve inim sigeu payou, leso nayooŋ ila toni. Ye itatan tamtoghon to ndug ndug, tauto tineep ila sambag.
PSA 144:3 Yei tamtoghon to taan, ninim sa mbeb poia, to matam iŋgalŋgal ghei? Vena to ughamgham ŋgar tiina payei?
PSA 144:4 Yei tamtoghon nineep ris ve nisob, ninimale yaghuramai to ivotvot ila avomai. Nepooŋamai tuku inimale ai yavyaava to ighaze ndag izila, nene irau tighita muul maau.
PSA 144:5 O Yoova, ukaak sambam paroŋania ve uzi unum. Utut lolooz, ve ugham yab imundig toman mbuasa.
PSA 144:6 Ugham lalaav iŋgal koiagŋa, ve ireu di. Uvaneg pane tiom ndinatu tiŋarua di, leso tighau tila.
PSA 144:7 Pataŋani to aazne igham ghou, nene inimale yawaaŋa ivot toman tapiri ve ighaze izugua ghou nalaleg. Tovenen uzuzuun nimam izi, ve uit ghou naza. Uul ghou, ve ugham mulin ghou ila ndug ndug to tighur koi payou ne nimadi.
PSA 144:8 Ndiran tonowen, avodi kaarom. Yes tiit nimadi waan iza, ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi tighaze: “Onoon sambam.” Eemoghon titaghon saveeŋ todi maau.
PSA 144:9 O Maaron, you pale nambou mbouŋ paghu payom. Pale narab gita, ve nambou pa napait ghom.
PSA 144:10 Pasa, yom uluul yes kinik to yei Israela. Tauto tilib pa malmal. Muuŋ, yom ugham mulin mbesooŋa tiom David pa buza to mateeŋ.
PSA 144:11 Upaghau buza mata payou, ve ugham mulin ghou ila yes ndug ndug to tighur koi payou ne nimadi. Ndiran tonowen, avodi kaarom. Yes tiit nimadi waan iza, ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi tighaze: “Onoon sambam.” Eemoghon titaghon saveeŋ todi maau.
PSA 144:12 Maaron, ughur poia tiom iza tiei. Leso ndinatumai papaghu titub pooi tinimale ai to itub pooi iza iza le inim tiina kat. Ve ugham ndinatumai ndiliva paghunadi kat tinimale gungun to kinik ruum toni to ŋgeretuŋadi popoia.
PSA 144:13 Ugham aniiŋ katindi tivot ila uum tiei, leso ruum tiei to ghuruuŋ aniiŋ tivon pa aniiŋ naol naol. Ve ugham sipsip ve mekmek tiei timasa tinim ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.
PSA 144:14 Ve makau tiei paam. Moroghooŋ eta igham di malep. Ugham di titub pooi ve tipoop poia, leso tinim naol. Taum uŋgin ndug tiei. Leso tamtoghon tireu sirsiir tiei, ve tiŋguaaz tamtoghon tiei sob. Ve nilooŋ taŋiiz eta izi maran tiei malep.
PSA 144:15 Tamtoghon to ighaze ŋgar tovene ivot padi, nene pale lolodi poia kat. Onoon kat, tamtoghon to timbesmbees pa Maaron todi Yoova, yes pale lolodi poia. Pasa, poia toni pale iza todi tovene.
PSA 145:1 O Maaron, yom kinik tiou. You pale napakur ghom, ve napait izam pa poia tiom. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 145:2 Onoon kat, moghon moghon, you pale napait ghom pa poia tiom. Pale napait izam to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 145:3 Yoova iza tiina kat. Ighaze tapaiti, nene deŋia. Tapiri toman ŋgar ve poia toni, nene tiina le tiina kat. Ighaze tagham ŋgar pani, nene pale taraua maau.
PSA 145:4 Uraat ariaŋadi ve ŋgar popoia to ughamgham di, tamtoghon pale tisavia varu pa ndinatudi, ve ndinatudi pale anadi tisavia pa papaghu todi, ve iseeŋga tovene gha ila.
PSA 145:5 Pale tipait izam, ve tisavia ŋgurubam tiina to ipambood ghom. Ve uraat tiom gharatooŋadi to mata ite kat ne paam, you moghon moghon naghamgam ŋgar padi.
PSA 145:6 Yom upatooŋ tapirim ila uraat tiom ariaŋadi to tigham tamtoghon timatughez. Tauto pale tisavia varu. Ve uraat tiom tintina, you pale nanim kamos padi.
PSA 145:7 Poia tiom, nene tiina kat. Tovenen tamtoghon pale matadi iŋgalŋgali, ve tivovotia varu. Pale timbou toman lolodi poia, ve tipait ghom pa ŋgar tiom deŋia.
PSA 145:8 Yoova ighamgham poian ghiit, ve lolo isasamin ghiit. Ye ate yabyab rikrikia maau. Poia toni, nene tiina kat. Ye lolo ineep tuŋia inim toit, ve iuluul ghiit irau sawa isob.
PSA 145:9 Yoova ighamgham ŋgar poia pa tamtoghon tisob. Ve lolo isasamin mbeb tisob to ye ighur di.
PSA 145:10 O Yoova, mbeb to yom ughur di, pale tisob lolodi poia payom ve tipait ghom. Ve tamtoghon tiom to lolodi ineep tuŋia ilat tiom ne paam, pale tipait ghom pa poia tiom.
PSA 145:11 Pale tisavia pooz tiom tighaze nene mbeb tiina ve poia. Ve tivotia varum tighaze tapirim tiina le tiina kat.
PSA 145:12 Leso tamtoghon tisob tiwatag uraat tiom tintina to tipatooŋ tapirim. Ve tighilaal tighaze pooz tiom, nene mbeb tiina ve poiawaat kat.
PSA 145:13 Pooz tiom inepneep tovene irau sawa isob. Mbeb tisob pale tineep ila sambam, ve uŋgin di itaghoni taghoni gha ila. Yoova itataghon saveeŋ toni isob. Uraat toni to naol ne tipatooŋa tighaze ye lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di.
PSA 145:14 Yes to aghedi kirikia ve tighaze titap, ye ipalot di tuŋia. Ve tamtoghon tisob to pataŋani itatan di, ye iuul di, ve iit di tiza.
PSA 145:15 Mbeb tisob to matadi iyaryaar ne, matadi ilatlat payom. Sawa to pitool di, yom ugham adi aniiŋ. Yom ukaak nimam ve upan di, ve tisob tighan le apodi isuŋ.
PSA 145:17 Ŋgar tisob to Yoova ighamgham di, nene deŋiadi moghon, ve tipatooŋa tighaze lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di.
PSA 145:18 Tamtoghon tisob to titaŋ rorani pa ulaaŋ toman lolodi, ye ineep igharau di ve iuluul di.
PSA 145:19 Yes to timatughez pani ve titaghon ŋgar toni, ighaze lolodi pa mbeb eta ve tighasoni pani, nene pale ilooŋ di, ve igham mbeb tonenen padi. Ye ilooŋ taŋiiz todi, ve iuluul di.
PSA 145:20 Tovenen yes to lolodi pani, ye mata padi ve inim sigeu padi. Eemoghon ndiran samsamia, ye pale iwaghamun di tisob tilaledi.
PSA 145:21 Avog pale ipait Yoova. Ve mbeb tisob to ye ighur di ne paam, pale tisob tipait iza patabuaŋ. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PSA 146:1 Aleluia, tapait Yoova! You naghaze napait Yoova toman lolog.
PSA 146:2 Sawa isob to naneep izi taan, you pale napait Yoova. Pale nambou pa Maaron tiou, ve napakuri tovene ila ila le sawa tiou isob.
PSA 146:3 Anumeer yes daba ve pooza malep. Yes tamtoghon to taan moghon. Irau tigham mulin gham pa pataŋani tiam maau.
PSA 146:4 Sawa to avuvudi isob ve timaat, yes pale timuul tizila taan. Ghoro ŋgar to muuŋ matadi iŋgali tighaze tighami, nene pale inim mbeb sorok. Irau ighur anoŋa maau.
PSA 146:5 Eemoghon tamtoghon to ighaze inumeer Maaron to Yakop, ve ighamgham ulaaŋ ila toni, ye pale lolo poia. Pasa, yes to tinumeer Maaron todi Yoova, ve tighur matadi pani pa ulaaŋ, nene pale poia toni iza todi.
PSA 146:6 Yoova ighur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila. Ve saveeŋ toni isob, ye pale mata iŋgali, ve itaghoni irau sawa isob.
PSA 146:7 Yes to koiadi titatan di, Yoova iyondyood padi, ve iuluul di pa pataŋani todi. Ve yes to pitool igham di, ye ighamgham adi aniiŋ. Ve yes to tineep ila koiadi nimadi, ye ighamgham mulin di.
PSA 146:8 Yes to matadi pisi, ye igham di tighita ndug. Ve yes to pataŋani itatan di, ye iuul di, ve iit di tiza. Yoova lolo inepneep to ndiran deŋiadi.
PSA 146:9 Mata pa yes to ndug ite, ve iŋginŋgin yes parooŋa ve ndinaara pa nepooŋadi. Eemoghon ye iponpoon ataam pa ndiran samsamia.
PSA 146:10 Yoova pale igham pooz irau sawa isob. Yam tamtoghon to ndug Zion, pooz to Maaron tiam pale inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 147:1 Aleluia, tapait Yoova! Onoon kat. Ighaze tambou pa Maaron toit ve tapaiti, nene poia kat. Pasa ŋgar tovene, nene deŋia, ve igham ghiit lolood poia.
PSA 147:2 Yoova ighamgham uraat pa igharaat mulin Yerusalem. Ve yes Israela to koiadi tigham di tila tineep irau ndug ndug, ye iyouyou di timuul tinim.
PSA 147:3 Tamtoghon to pataŋani ivot padi le lolodi isami kat, ye irabrab atedi, ve igharaat pataŋani todi, leso lolodi poia.
PSA 147:4 Muuŋ kat, lolo ighur pa pitum piiz to pale ighur di tivot. Ve ye tau iwaat pitum eŋaeŋa izadi le tisob.
PSA 147:5 Tiina toit, ye ariaŋa ve iza tiina. Ve ŋgar toni tovene paam, tiina le tiina kat. Ighaze takaal pughu, pale taraua maau.
PSA 147:6 Yes to titatan taudi, ve timbadbaad pataŋani, Yoova iuluul di leso tineep pooi. Eemoghon ndiran samsamia, ye itatan di ve ivazag di tizila taan.
PSA 147:7 Ambou toman tinimim iza, ve apait Yoova pa poia toni. Arab gita, ve apakur Maaron toit.
PSA 147:8 Ye igham yaghur tae imbotoon tata, ve igham uman izi pa ipambees taan, ve igham kikiliiŋ itub izala lolooz.
PSA 147:9 Ye ipanpan mbeb naol naol to su. Ighaze man kool ndinatu titaŋ pa aniiŋ, nene ye to igham aniiŋ padi.
PSA 147:10 Tamtoghon tinumeer hos to bide tapiridi, ve yes ndaaba to tiyoon ariaŋa pa malmal. Eemoghon mbeb tovene irau igham Yoova lolo poia ve tini iza ne maau.
PSA 147:11 Tamtoghon to timatughez pani ve titaghon ŋgar toni, tauto tighami lolo poia. Ye tini iza pa yes to tinumeera tighaze ye lolo ineep tuŋia ila to tamtoghon toni ve iuluul di.
PSA 147:12 Yam Yerusalema, apakur Yoova! Yam tamtoghon to Zion, apait Maaron tiam.
PSA 147:13 Pasa, ataam to didiiŋ to iluvut ndug tiam, ye ipariaaŋ di le tuŋia. Ve ighurghur poia toni izaza tiam.
PSA 147:14 Ye iŋginŋgin ndug tiam, tauto aneep pooi. Ve ighamgham amim aniiŋ wit to popoia kat. Tauto aghan le isooŋ gham.
PSA 147:15 Ighaze ye lolo pa mbeb eta ivot izi taan, nene aliŋa izi inim, ve mbeb tonenen ivot. Saveeŋ toni ilaan, ve igham uraat rikia moghon.
PSA 147:16 Ye igham ndug ighavurvuraaŋ le ipisosooŋ inimale sipsip oro. Ve sawa to ndug iyauŋ, ye igham waam izi le ipatuuk inim ais.
PSA 147:17 Ye igham ais patu patu titaptap tizi taan. Ighaze igham ndug iyauŋ kat, sei to pale ineep potla? Eta maau.
PSA 147:18 Ghoro isaav, ve ais tonowen itoora inim ya, ve ireer muul itaghon ye aliŋa. Ye igham yaghur toni tuntunu ilaagh, ve ya tireer muul.
PSA 147:19 Muuŋ, ye ivotia saveeŋ toni ila to Yakop, ve ipatoot yes Israela pa tutuuŋ toni toman ataam toni to gabizooŋ mbeb.
PSA 147:20 Ye igham ŋgar tovene pa ndug ite paam maau. Tauto tikankaan pa tutuuŋ toni ŋgara. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 148:1 Aleluia, tapait Yoova! Yam to sambam, apait Yoova! Yam to aneep sala kat, apaiti!
PSA 148:2 Yam aŋela toni asob apaiti! Ve yam ndaaba to sambam paam, asob apaiti!
PSA 148:3 Ndag ve kaiyo, apaiti! Ve yam pitum to araŋ ila sambam paroŋania ne paam, apaiti.
PSA 148:4 Sambam to ineep sala le sala kat, upaiti! Ve ya to ineep sala ne paam, upaiti!
PSA 148:5 Mbeb tonowen tisob tipait Yoova iza, ghoro poia. Pasa, ye isaav, ve yes tivot titaghon ye aliŋa.
PSA 148:6 Ye ighur di tineep ila inadi inadi, leso tineep tonowe itaghoni taghoni gha ila. Saveeŋ to ye isavia iŋarua di, ineep pataghaaŋ. Irau tizoora maau.
PSA 148:7 Yam mbeb to aneep izi taan, apait Yoova! Ve yam mbeb to te lolo to tapirimim tintina ve aneep ila mazovan ne paam, apaiti!
PSA 148:8 Lalaav waro, toman ais, waam, ve yaghur uti to avotvot itaghon Yoova aliŋa, yam asob apaiti!
PSA 148:9 Yam lolooz ve ndug mbuŋa, ve yam mbaaŋ to anoŋamim popoia, ve ai to su paam, asob apaiti!
PSA 148:10 Ve yam ŋgai to paanu, ve mbeb sagsag to su, mbeb to andadarab ila taan, ve man to arovroov, apaiti!
PSA 148:11 Yam kinik, pooza, ve daba, toman yam tamtoghon to ndug ndug, asob apait Yoova!
PSA 148:12 Yam nditamoot ve ndiliva papaghu, yamŋa ndolman watwaat ve yam ndipain geegeu paam, apaiti!
PSA 148:13 Yam asob apait Yoova iza. Pasa, ye moghon to iza tiina kat ilib pa mbeb tisob. Pooz toni toman tapiri ve poia toni ilib pa mbeb tisob to sambam ve taan.
PSA 148:14 Ye ipalot tamtoghon toni, tauto tiyoon ariaŋa. Tamtoghon toni to lolodi ineep tuŋia ila toni ve titaghon ataam toni, ye ipakur di, ve igham varudi inim tiina. Pasa, ye lolo ineep kat to yes Israela. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 149:1 Aleluia, tapait Yoova! Ambou mbouŋ paghu pa Yoova. Yam to lolomim ineep tuŋia ila toni ve ataghon ataam toni, alup gham pa suŋuuŋ, ve apaiti!
PSA 149:2 Yam Israela, lolomim poia pani. Pasa, ye to ighur gham. Yam tamtoghon to Zion, tinimim iza pa kinik tiam.
PSA 149:3 Ator ve apait Yoova iza. Atok kakaap ve arab gita pa apakuri.
PSA 149:4 Pasa, Yoova tini iza kat pa tamtoghon toni. Yes to tinumeera ve titatan taudi, ye ipakur di, ve ighamgham mulin di pa pataŋani todi.
PSA 149:5 Ye igham di tilib pa koiadi. Tovenen yes to lolodi ineep tuŋia ila to Yoova ve titaghon ŋgar toni, lolodi poia kat ve tinidi iza. Sawa to tigheen ila inadi to ghenooŋ, timboumbou ve tipapaiti.
PSA 149:6 Yes tipait Maaron iza izala kat. Paitooŋ todi inepneep ila avodi irau sawa isob. Buza matadi ru tineep ila nimadi.
PSA 149:7 Leso tighur atia pa ndug ndug to tighamgham sosor ila Maaron mata, ve tiyat ŋgar todi samia.
PSA 149:8 Pale tikis kinik to ndug ndug toman pooza todi, ve tikau di pa sen ariaŋadi.
PSA 149:9 Leso tighur atia padi itaghon saveeŋ to timbooda pataghaaŋ. Nene ataam to Yoova ipakur yes to lolodi ineep tuŋia ila toni ve titaghon ŋgar toni. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 150:1 Aleluia, tapait Yoova! Apait Maaron ila rumai toni patabuaŋ lolo! Apaiti ila ina ariaŋa to sambam we!
PSA 150:2 Apaiti pa uraat ariaŋadi to ye ighamgham di. Apaiti pasa, ye iza tiina ilib pa mbeb tisob.
PSA 150:3 Avib tavuur ve apaiti. Apambar ambam ve arab gita, ve apaiti.
PSA 150:4 Atok kakaap ve ator, ve apaiti. Avib sab ve arab kulele, ve apaiti.
PSA 150:5 Aŋgal ŋgiraam, ve apaiti. Ve ighaze aŋgali, ghoro aŋgali tapirimim, leso avolutu tiina!
PSA 150:6 Yam mbeb to aneep matamim iyaryaar, asob apait Yoova! Aleluia, tapait Yoova!
JON 1:1 Ŋgeu eez, iza Yona. Ye Amitai natu. Sawa eez, Yoova aliŋa ila pani ighaze:
JON 1:2 “Umundig ula pa ndug tiina Ninive, ve uvotia aliŋag padi. Usaav padi ughaze: Ŋgar todi samsamia, you Yoova naghita di tisob wa. Tovenen you pale naghur atia padi pa sosor todi.”
JON 1:3 Eemoghon Yona itaaru, ve lolo pa ila Ninive maau. Tovenen ighaze iyooŋ pa Yoova, ve ighau ila pa ndug mala eez iza Tarsis. Ye ilaagh izila naari le ila peria ndug Yoppa. Ghoro ighita waaŋ eez to ighaze ila pa ndug Tarsis. Ye ighol waaŋ atia le isob, ghoro iza waaŋ tonowen, leso ighau pa Yoova ve ila.
JON 1:4 Tiraav tila, ve Yoova igham yaghur tiina imundig le ipei dibom iza toman tapiri. Ve rismoghon tone timbiriis.
JON 1:5 Tovenen matughezaaŋ tiina igham uraata to waaŋ, ve yes eŋaeŋa titaŋ roran maaron todi todi, leso tiuul di. Eemoghon te isami le isami kat. Tauto tipiyaav mburuguuŋ tisob tila pa te, leso waaŋ pokia iza. Yona ikankaan pa pataŋani to ivot. Pasa, izila waaŋ lolo to sila we, ve izi igheen le lolo imaagh kat.
JON 1:6 Tovenen ŋgeu to igham pooz pa waaŋ izila toni, ve isaav pani ighaze: “Wai, ukaria ghenooŋ wa! Umundig ve anam utoov utaŋ roran maaron tiom ve taghita! Pale irau iuul ghiit, ma maau. Pasa, paam talaleed.”
JON 1:7 Ghoro yes uraata to waaŋ tiwasavon di tighaze: “Ai! Iit irau taŋgozŋgooz, leso taghita sei kat to inim pughu pa pataŋani tonene!” Tovenen tiŋgozŋgooz le ŋgozŋgozaaŋ todi ipatooŋ Yona ighaze ye to inim pughu pa pataŋani tonenen.
JON 1:8 Tovenen tighasoni tighaze: “Usaav ghazooŋa payei lak! Pughu vena to pataŋani tonene ivot pait? Ve yom ulaagh pa sa uraat? Yom to sa ndug. Uneep sine to unum?”
JON 1:9 Tovenen Yona ipamuul aliŋadi ighaze: “You to Hibru. Nambesmbees pa Yoova. Ye Maaron to sambam to ighur te ve taan. Eemoghon naghau pani ve nanim.” Tilooŋ saveeŋ tonene, le matughezaaŋ tiina igham di. Tovenen tisaav pani tighaze: “Wai, yom ugham sosor tiina kat!
JON 1:11 Pale nigham vena payom, leso te imaat, ve taun izi pait?” Pasa, te isami le isami kat.
JON 1:12 Yona ipamuul aliŋadi ighaze: “Asur ghou ve apiyaav ghou nazila pa te. Leso taun izi. Pasa, nene sosor tiou, tauto pataŋani tonene ivot.”
JON 1:13 Yes uraata to waaŋ lolodi pa tipiyaava izila pa te rikia maau. Tighaze ineep ve titoov ŋgoraaŋ tilooŋ tila pa taan. Tiŋgoor tiŋgoor, eemoghon tiraua maau. Pasa, ndug isami le isami kat.
JON 1:14 Tovenen tighaze tipiyaav Yona izila pa te. Eemoghon timatughez pa tigham tovene. Tauto titaŋ roran Yoova tighaze: “O Yoova, ighaze nipiyaav ŋgeu tonene izila te ve imaat, uwaghamun ghei nimaat malep. Ughita ghei ughaze yei nigham sosor malep. Pasa, yei lolomai pa nirab ŋgeu tonene maau. Yom to ugham mbeb tonene ivot itaghon taum lolom ve ŋgar tiom.”
JON 1:15 Ghoro tisur Yona ve tipiyaava izila pa te, ve rikia moghon yaghur toman dibom ate izi, ve taun izi.
JON 1:16 Yes uraata to waaŋ tighita mbeb tonenen, le timatughez kat pa Yoova. Ve tigham watooŋrau pani, toman saveeŋ mbuaaŋ ariaŋa pida paam.
JON 1:17 Ghoro Yoova imbaaŋ iigh tiina eez ila ve itoon Yona. Tovenen Yona ineep ila iigh apo lolo irau mboŋ tol.
JON 2:1 Yona inepneep ila iigh tiina apo lolo, ve isuŋ pa Maaron toni Yoova ighaze:
JON 2:2 “Sawa to nanepneep ila pataŋani tiina lolo, you nataŋ roran Yoova. Ve ye ilooŋ aliŋag ve iuul ghou. Yoova, you nanepneep ila ndug to yes mateeŋa, ve taŋiiz tiou iŋarua ghom naghaze uul ghou. Ve yom ulooŋ taŋiiz tiou.
JON 2:3 Yom upandalin ghou le nazila mazovan to sila kat we. Ve te itatab ghou, ve waŋaar ighereb ghou nala nanim, ve dibom tiom tintina tipol tizala poghog.
JON 2:4 You nagham ŋgar naghaze yom undiir ghou pa naghom wa. Eemoghon naghur ila naghaze pale naghita rumai tiom patabuaŋ muul.
JON 2:5 Dibom ipol izala poghog, ve itatab ghou. Ve waŋaar to te lolo ililiit ghou, ve aniiŋ to pon ikaukau dabag.
JON 2:6 You nazila lolooz pughu to sila we. Ndug samia tonowen ikis ghou le nagham ŋgar naghaze irau naza muul maau. Eemoghon Maaron tiou Yoova, yom undae ghou naza. Tauto namaat ve nazila ndug to mateeŋa maau, ve aazne naneep matag iyaryaar.
JON 2:7 “Yoova, sawa to tapirig ighaze isob, you matag iŋgal ghom, ve suŋuuŋ tiou iŋarua ghom. Ve yom unepneep ila rumai tiom patabuaŋ lolo, ve ulooŋ ghou.
JON 2:8 “Yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, tighur muridi pa poia to Maaron. Tauto irau tighita anoŋa eta maau.
JON 2:9 “Eemoghon you lolog poia pa ulaaŋ tiom. Tovenen nambou pa napait ghom, ve nagham watooŋrau payom. Ve mbeb tisob to nambua saveeŋ toman ghom pa nagham di, you pale nagham di. Yoova, yom moghon to Volaaŋa tiou.”
JON 2:10 Ghoro Yoova isaav pa iigh tiina tonowen, ve ila iluar Yona izi naari.
JON 3:1 Ghoro Yoova aliŋa ila muul pa Yona inim pae ru. Isaav pani ighaze: “Umundig, ve ula pa ndug tiina Ninive, ve uvotia saveeŋ to you nasavia payom ne padi.”
JON 3:3 Tovenen Yona itaghon Yoova aliŋa, ve imundig ila pa Ninive. Ninive, nene ndug tiina kat. Ighaze tala talib pa ndug dige ite, nene pale talaagh ndag tol ma venen.
JON 3:4 Yona ila peria ve ilooŋ ila ndug tiina. Ilaagh irau ndag eez, ve itetem pa Yoova aliŋa ighaze: “Mboŋ tamoot ru tonene ighaze isob, Yoova pale ireu ndug Ninive le imbiriis.”
JON 3:5 Yes Ninivea tilooŋ saveeŋ tonene, le tighur ila to Maaron. Yes tighilaal sosor todi, ve lolodi ipataŋan pani. Tovenen tigham saveeŋ tighaze yes tisob irau tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ, ve tindud di pa nonogiiŋa to moŋiiŋ. Yes to izadi tintina, ve itaghoni taghoni izi pa yes to izadi maau ne paam.
JON 3:6 Kinik to Ninive ilooŋ Yona varu, ve ye paam ipul ina to ghamuuŋ pooz, ve iduduum nonogiiŋa toni poia izi, ve indudi pa uli to moŋiiŋ, ghoro mbole izala avab.
JON 3:7 Ve aliŋa ila pa yes Ninivea ighaze: “You kinik yeiŋa daba tiou nighur tutuuŋ ariaŋa tovene: Iit tamtoghon pale tasob taŋgun tauud pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ ya. Ve ŋgai toit tovene paam. Makau, sipsip, ve ŋgai to naol ne, tilaagh malep, tighan ve tighun malep. Iit tasob taneep sorok tovene.
JON 3:8 Ve iit tamtoghon toman ŋgai toit pale tatatab ghiit pa uli to moŋiiŋ, ve iit eŋaeŋa tataŋ roran Maaron ariaŋa. Ve taghur muriid pa ŋgar toit samsamia, ve tapul didiaaŋ toit toman ŋgar to rabuuŋ tamtoghon ineeple.
JON 3:9 Ve taghita. Maaron pale itoor ŋgar toni, ma maau? Ighaze ye itatan mbalmbali toni, ve lolo isamin ghiit, nene pale tamaat maau.”
JON 3:10 Maaron ighita yes Ninivea tipul ŋgar todi samsamia ve titoor gabuadi, tauto lolo isamin di, ve iwaghamun di maau. Atia to muuŋ ye ighaze ighuri padi, nene ighami maau.
JON 4:1 Yona ighita mbeb to ivot ne, le irau lolo maau. Ate yabyab kat pasa, Yoova lolo isamin yes Ninivea, ve irab di maau.
JON 4:2 Tovenen isuŋ pa Yoova ighaze: “O Yoova, sawa to nanepneep izi ndug tiou sone, you nawatag wa. Yom pale ugham tovene. Tauto naghaze naghau rikia moghon nala pa ndug Tarsis. Pasa, you nawatag: Yom Maaron to lolom isasamin tamtoghon, ve ughamgham poian di. Atem yabyab rikia maau. Yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon, ve ughaze ughur poia tiom iza todi. Tovenen ighaze tamtoghon tipul ŋgar todi samsamia, yom irau ughur pataŋani padi maau.
JON 4:3 Tovenen Yoova, naghaze poia pa namaat ve ugham ghou nalat to aazne. Lolog pa naneep muul maau.”
JON 4:4 Eemoghon Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “Yona, ughita. Malmaliiŋ tiom tonanan deŋia?”
JON 4:5 Eemoghon Yona isavia saveeŋ eta maau. Neneeŋa moghon. Ve ipul ndug tiina, ve ivot ila pumuri, ve ila ineep Ninive dige to ila pa ndag iza. Ghoro ipayoon le dur tonowe, leso ineep ila samba, ve ate izi. Ve isasaŋan ighaze ighita sa mbeb pale ivot pa ndug tiina Ninive.
JON 4:6 Ghoro Maaron igham waar eez itub iza, leso inim yavyaav pa Yona, ve ipoona pa ndag. Yona ighita waar tonowen, le lolo poia kat.
JON 4:7 Eemoghon mboŋ ndugizau, ghoro Maaron imbaaŋ motmoot tighan waar tonenen le igorgor.
JON 4:8 Sawa to ndag iza, Maaron igham yaghur ghaughauru ilaagh toman tuntunu. Ve ndag ighaaz Yona daba, le tapiri isob ve ighaze imaat. Tovenen isaav ighaze: “Wais, lolog pa naneep muul maau. Namaat, ghoro poia!”
JON 4:9 Eemoghon Maaron isaav pani ighaze: “Waar tonanan igorgor, tauto atem yabyab ve uŋooŋ ne? Ughita. Ŋoŋaaŋ tiom tonene, deŋia?” Yona ipamuul aliŋa ighaze: “Vee, malmaliiŋ tiou, nene deŋia. Tauto naghaze namaat, ghoro poia.”
JON 4:10 Tovenen Yoova isaav pani muul ighaze: “Waar tonanan, itub iza inim tiina pa mboŋ ee moghon. Ve ndag ite ila rabrab izi, waar igorgor. Yom ugham uraat pani maau. Ye tau itub iza. Eemoghon yom lolom isamin waar tonanan sorok, ve ugham ŋgar tiina pani.
JON 4:11 Ughita. Ninive, nene ndug tiina kat, ve tamtoghona ival le ival kat. Tilib pa 120,000. Ve yes ledi ghilalooŋ maau. Ŋgar todi inimale ndipain to irau tighilaal ŋgar samia ve ŋgar poia ne maau. Ve ŋgai todi paam, katindi. Vena, irau nagham ŋgar padi ve lolog isamin di maau?”
MAT 1:1 Nene pitiiŋ to Yesu Krisi pughu toni. Yesu, ye siŋ to kinik David, ve David, ye siŋ to Abaraam.
MAT 1:2 Yesu pughu toni to Abaraam ve inim imuul izi David, tauto izadi tovene: Abaraam natu Isak, Isak natu Yakop, ve Yakop ndinatu, nene Yuda toman nditogha ve nditazi.
MAT 1:3 Yuda yesuru Tamar tipoop ndinatudi ru, izadi Peres ve Sera. Peres natu Ezron, ve Ezron natu Ram.
MAT 1:4 Ram natu Aminadap, Aminadap natu Nason, ve Nason natu Salmon.
MAT 1:5 Salmon yesuru Reap tipoop Boas, ve Boas yesuru azuwa Rut tipoop Obet. Obet natu Yesi,
MAT 1:6 ve Yesi natu, nene kinik David. David ivai Uraia azuwa Batseba, ve yesuru tipoop Solomon.
MAT 1:7 Solomon natu Reoboam, Reoboam natu Abia, ve Abia natu Asa.
MAT 1:8 Asa natu Yosapat, Yosapat natu Yoram, ve Yoram natu Usia,
MAT 1:9 Usia natu Yotam, Yotam natu Aas, ve Aas natu Esekia.
MAT 1:10 Esekia natu Manase. Manase natu Amon, ve Amon natu Yosia.
MAT 1:11 Yosia ndinatu, nene Yekonia toman nditazi pida. Sawa tonenen, yes Babilona tinim tireu ndug tintina tisob to yes Yuda, ve tiyou di ve tigham di tila tivot ndug todi to ineep mala kat.
MAT 1:12 Sawa to yes Israela tinepneep izi Babilon, Yekonia yesuru azuwa tipoop Sealtiel, ve Sealtiel yesuru azuwa tipoop Zerubabel.
MAT 1:13 Zerubabel natu Abiut, Abiut natu Eliakim, ve Eliakim natu Azor.
MAT 1:14 Azor natu Sadok, Sadok natu Akim, ve Akim natu Eliut.
MAT 1:15 Eliut natu Eleasar, Eleasar natu Matan, ve Matan natu Yakop.
MAT 1:16 Yakop natu Yosep. Yosep azuwa Maria to ipoop Yesu, ye to tiwaata tighaze Krisi ne.
MAT 1:17 Tovenen Abaraam natu Isak, Isak natu Yakop, ve siŋ todi tiparseŋgan di tovene itaghoni ila ila le imuul David ivot inim saaŋgul ve paaŋ (14). Ve sawa to David, le ila imuul sawa to yes Babilona tiyou yes Yuda ve tigham di tila tivot Babilon, nene siŋ to David tiparseŋgan di irau saaŋgul ve paaŋ (14) muul. Ve sawa to yes Yuda tipul Babilon ve timuul tila taudi ndug todi, le ila imuul sawa to Krisi tina ipoopa, nene siŋ to David tiparseŋgan di irau saaŋgul ve paaŋ (14).
MAT 1:18 Kamos to Yesu Krisi tina ipoopa, nene vene: Tina Maria, tisia pa ŋgeu eez, iza Yosep. Eemoghon yesuru tilup di sone, ve tighilaal tighaze Maria apo. Mbeb tonene ivot ila Avuvu Patabuaŋ tapiri.
MAT 1:19 Yosep, ye ŋgeu deŋia eez, ve lolo pa igham Maria varu ivot ighazooŋ maau. Tovenen mata iŋgal ighaze irab motin vaiuuŋ todi inim ŋgozaaŋ.
MAT 1:20 Ighamgham ŋgar sone, ve Maaron aŋela toni ivot toni ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Yosep, yom siŋ to David, umatughez pa ugham Maria inim azuwam malep. Pasa, tamtoghon to ineep ila ye apo, nene ivot pa Avuvu Patabuaŋ tapiri.
MAT 1:21 Ye pale ipoop pain tamoot. Ve yom irau uwaat iza Yesu. Pasa, ye pale igham mulin tamtoghon toni pa pataŋani to sosor todi.”
MAT 1:22 Mbeb tonenen tisob titaghon saveeŋ to muuŋ Maaron ivotia ila propet toni eez avo. Saveeŋ tovene:
MAT 1:23 Aghita. Liva paghu eez to ivai sone pale apo, ve ipoop natu tamoot. Pale tiwaat iza Imanuel.
MAT 1:24 Tovenen Yosep igheen le ndugizau, ghoro imundig ve itaghon saveeŋ to aŋela to Maaron isavia pani, ve igham Maria inim azuwa.
MAT 1:25 Eemoghon igharaui maau le ye ipoop natu tamoot tonowen. Ve Yosep iwaat pain tonenen iza Yesu.
MAT 2:1 Sawa to kinik Erod ighamgham pooz pa yes Israela, Yesu tina Maria ipoopa izi ndug Betelem to ineep taan suruvu to Yudea. Muri ghoro, ndiran pida to ledi ŋgar tintina pa pitum ne, tilaagh tila tivot Yerusalem. Ndiran tonowen, ndug todi ineep mala kat ila pa ndag iza.
MAT 2:2 Yes tila tivot Yerusalem, ve tighason tighaze: “Kinik to yes Yuda to tina ipoopa aazne, ineep sine? Pasa, yei nineep izi ndug tiei to ndag iza we, ve nighita pitum paghu eez to inim ghilalooŋ payei pani. Tauto ninim nighaze nighita, ve niput aghemai pani, ve nipakuri.”
MAT 2:3 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tonene le ruŋa iza ve igham ŋgar naol. Ve ival tiina to Yerusalem paam, tisob ruŋadi iza, ve tigham ŋgar naol.
MAT 2:4 Tovenen Erod ipoi yes daba to watooŋrau toman ŋgara pida to tutuuŋ tinim tilup di, ve ighason di ighaze: “Laak, Mesia, pale tina ipoopa izi sine?”
MAT 2:5 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Pale ipoopa izi ndug Betelem to ineep taan suruvu to Yudea ne. Pasa muuŋ, propet eez imbood saveeŋa tovene:
MAT 2:6 Ndug Betelem to uneep taan suruvu to Yudea ne, yom ndug sorok maau. Varum pale ilib pa paanu tintina to tighamgham pooz pa Yudea. Pasa, ŋgeu tiina eez pale ivot ilat tiom. Ye pale iŋgin tamtoghon tiou Israel, ve igham pooz padi.”
MAT 2:7 Erod isavsaav toman di le isob, ghoro ipoi yes ŋgara to ndag iza tinim inimale yoŋgaaŋ, ve ighason poian di pa sawa sine kat to tighita pitum tonowen ivot.
MAT 2:8 Ghoro imbaaŋ di tila pa ndug Betelem ighaze: “Ala akaal pain kainaŋen tonowen le ighaze aghita, ghoro amuul anim apaes payou. Leso you paam nala naghita, ve naput agheg pani, ve napaiti.”
MAT 2:9 Erod isavsaav toman di le isob, ghoro timundig ve tila. Ve pitum to muuŋ tighita izi ndug todi, nene ila imuuŋ padi, ve titaghoni tila. Yes tighita pitum tonowen muul, le lolodi poia kat. Pitum tonowen ila le ineep izala ruum to pain kainaŋen ighengheen pani ne pogho.
MAT 2:11 Tila tivot tonowe, ve tilooŋ tila ruum lolo, ve tighita pain kainaŋen yesuru tina Maria. Tiput aghedi pani ve tipakuri, ghoro tikaak pelpeel todi, ve tiwaan mbaliiŋ pida to atiadi tintina, ve tigham pani inimale pakuruuŋi. Tigham yaam gol, ve naunauŋ pida to vuzidi popoia kat.
MAT 2:12 Muri ghoro, Maaron ivot padi ila vibiiŋ, ve iŋgalsekin di ighaze timuul tila to kinik Erod muul malep. Tovenen titaghon ataam ite, ve timuul tila pa ndug todi.
MAT 2:13 Yes ŋgara to ndag iza timundig ve tila, ve mala maau, Maaron imbaaŋ aŋela toni eez ila ivot to Yosep ila vibiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Erod pale ikaal pain kainaŋen tonene, leso irabi imaat. Tovenen yom irau umundig, ugham pain kainaŋen yesuru tina, ve aghau ala pa Isip. Ala aneep tonowe, le irau you nasaav payom muul.”
MAT 2:14 Tovenen Yosep imundig pa mboŋ, ve igham pain kainaŋen yesuru tina, ve tighau tila pa Isip.
MAT 2:15 Tinepneep tonowe le Erod imaat. Tauto saveeŋ to Maaron ivotia ila propet toni eez avo, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: Natug ineep izi Isip, ve napoii imuul inim.
MAT 2:16 Erod isaŋan yes ŋgara to ndag iza le maau, ghoro ighilaal ighaze yes titombaana. Tovenen ate malmal kat. Ye mata iŋgal saveeŋ to yes ŋgara to ndag iza tisavia pa sawa to tighita pitum ivot, tovenen imbaaŋ ndaaba toni pida tila ndug Betelem ve ndug pida to tineep tigharau. Tila tivot tonowe, ve tirab ndinatudi nditamoot tisob to ndaman todi ruŋaruŋa ve izi.
MAT 2:17 Tovenen Maaron aliŋa to muuŋ propet Yeremia ivotia, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene:
MAT 2:18 Taŋiiz tiina pale ivot izi ndug Rama. Rael pale itaŋ tiina pa ndinatu. Pasa, tirab di tisob timatmaat. Eta ineep muul maau. Tovenen titoova pa tirab Rael ate, eemoghon tiraua maau.
MAT 2:19 Yosep yesuru Maria ve natudi Yesu tinepneep izi Isip, le Erod imaat. Ghoro aŋela eez to Maaron ila ivot to Yosep ila vibiiŋ,
MAT 2:20 ve isaav pani ighaze: “Umundig, ugham pain kainaŋen yesuru tina, ve amuul ala pa taan to Israel. Pasa, ndiran to tikaal ataam pa tirab pain kainaŋen imaat, yes tisob timatmaat wa.”
MAT 2:21 Tovenen Yosep imundig, igham pain kainaŋen yesuru tina, ve timuul tila pa taan to Israel.
MAT 2:22 Eemoghon Yosep ilooŋ tighaze Erod natu Arkelaus igham tama ina, ve inim kinik pa taan suruvu to Yudea. Tovenen imatughez pa ila ineep izi Yudea. Ve mbeb ite, Maaron ivot toni ila vibiiŋ, ve iveivei pani ighaze tineep izi Yudea malep. Tovenen Yosep ipaghau pain kainaŋen yesuru tiina tila pa taan suruvu to Galilaia.
MAT 2:23 Tila tivot tonowe, ve tineep izi ndug Nasaret. Tauto Maaron aliŋa to yes propeta toni tivotia, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: Tamtoghon pale tiwaata tighaze ‘ŋgeu to Nasaret.’
MAT 3:1 Sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa ipamundigin uraat toni, ye ila ivot ndug balim to Yudea, ve ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ighaze:
MAT 3:2 “Apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam imuul ila pa Maaron! Pasa, mala maau pale pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ.”
MAT 3:3 Yoan tonene, to muuŋ propet Isaia isavia saveeŋ pida iŋarua ighaze: Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: ‘Agharaat ataam pa Ŋgeu Tiina. Apasaluŋgan ataam to naol ne pani le deŋiadi moghon.’
MAT 3:4 Yoan indudi pa uli to tigharaata pa kamel oro, ve ipus ŋgali pa puus to tigharaata pa ŋgai uli. Ve ighanghan isis, ve ighunghun bagil suru.
MAT 3:5 Ival tiina to Yerusalem, yesŋa ndug naol to Yudea toman taan suruvu to igharau ya Yordan, tiketkeet tila toni izi ya Yordan.
MAT 3:6 Yes tivovotia sosor todi ila toni, ve ye irurughuuz di tonowe.
MAT 3:7 Ndiran tutuuŋa ve Sadusi katindi tila toni paam tighaze ye irughuuz di. Eemoghon Yoan ighita di, ve isaav ariaŋa padi ighaze: “Yam tonene, moot samsamia ndinatudi! Sei imbaaŋ payam to anim sualen? Vena, yam aghaze aŋguaaz taumim pa mbalmbali to Maaron to ighaze ivot ne?
MAT 3:8 Ighaze onoon yam apul ŋgar tiam samsamia ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron, ghoro apatooŋ anoŋa toni popoia pida tivot ve taghita.
MAT 3:9 Yam aghaze Abaraam papaghu toni yam. Eemoghon anumeer mbeb tonenen malep. Pasa, you nasaav payam: Maaron, ye irau isaav pa yaam tonene, ve timundig tinim Abaraam papaghu toni.
MAT 3:10 Alooŋ. Nakavas to Maaron ineep ila ai pughudi ve isaŋan wa. Ai tisob to anoŋadi popoia maau, nene pale nakavas ighan di tizi, ve tipiyaav di tila yab ighan di.
MAT 3:11 Aazne, you narughuuz gham pa ya inim ghilalooŋ payam ighaze yam atoor ŋgar tiam ila pa Maaron wa. Eemoghon ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye tapiri tiina. Ilib payou kat. You naghita taug naraua maau kat. Uraat sorok inimale badooŋ duduuŋa to aghe, nene paam, you poiag irau to nagham pani maau. Ye pale igham Avuvu Patabuaŋ payam toman yab.
MAT 3:12 Mbeb to tiriiŋ wit, to ye ikisi ila nima ve isasaŋan. Pasa, ye pale iŋgabiiz tamtoghon, ve ivureer di inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza. Leso yaghur iviviir wit uli ilale, ve wit anoŋa titaptap tizi taan. Wit anoŋa tonowen, ye pale ighur poiani ila ruum to aniiŋ. Eemoghon wit uli, ye pale ikori ila yab ighani. Yab tonowen, irau tirab matini maau. Ighanghan irau sawa isob.”
MAT 3:13 Sawa tonenen, Yesu ipul taan suruvu to Galilaia, ve ilaagh ila ivot ya Yordan, leso Yoan irughuuza.
MAT 3:14 Eemoghon Yoan iyok pani rikia maau. Isaav pani ighaze: “Yom unum tiou pasa? Yom urughuuz ghou, ghoro deŋia.”
MAT 3:15 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Aazne, yom utaghon aliŋag, ghoro poia. Pasa, iit irau tataghon suvun ŋgar deŋia, ve tagham anoŋa toni ivot, ghoro poia.” Tovenen Yoan ilooŋ Yesu aliŋa, ve irughuuza.
MAT 3:16 Yesu ipul ya ve iza, ve mala maau sambam ikaak, ve ye ighita Maaron Avuvu izi inim inimale man mbaluuz, ve izala pogho.
MAT 3:17 Ghoro saveeŋ ineep sambam, ve izi inim ighaze: “Ŋgeu tonanan, you taug Natug ee moghon. You lolog pani kat, ve igham ghou lolog poia kat.”
MAT 4:1 Muri ghoro, Maaron Avuvu ipamundigin Yesu ve ila ivot ndug balim. Leso Ŋgeu Samia itoova.
MAT 4:2 Yesu ineep tonowe, ve iŋgun tau pa ghaniiŋ aniiŋ irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, ye ighan aniiŋ eta maau, le pitoola kat.
MAT 4:3 Ghoro Ŋgeu To Watiiŋ ivot toni, ve isaav pani ighaze: “Laak, ighaze yom Maaron Natu, ghoro usaav pa yaam tonene, ve tinim am aniiŋ.”
MAT 4:4 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: Aniiŋ moghon irau igham tamtoghon tineep pooi ne maau. Saveeŋ isob to ivot ila Maaron avo, tauto igham di tineep pooi.”
MAT 4:5 Ghoro Ŋgeu Samia ighami ve tila ndug patabuaŋ Yerusalem, ve tizala tiyoon ila Rumai Tiina pogho to ineep sala kat.
MAT 4:6 Ve isaav pani: “Ighaze onoon yom Maaron Natu, uneep sualen, ve uyatov ghom uzila. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Ye pale imbaaŋ aŋela toni tinim pa tiŋgin ghom. Yes pale tikis ghom ve tipalot ghom. Leso utut aghem ila yaam sob.’”
MAT 4:7 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Eemoghon Maaron aliŋa waaro ite to timbooda isaav tovene: Utoov Tiina tiom Maaron tapiri malep.”
MAT 4:8 Tovenen Ŋgeu Samia igham Yesu muul, ve tizala lolooz tiina eez to daba izala kat, ve ipatooŋ ndug tisob to kinik to taan tiŋgin di, toman mbeb todi popoiadi ve tintina to tipakur di pani, ve isaav pani ighaze:
MAT 4:9 “Laak, ighaze yom uput aghem payou ve upakur ghou, you pale napul mbeb tonowen tisob tinim lem.”
MAT 4:10 Eemoghon Yesu izuruni ighaze: “Sadan, yom ughau ula! Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: ‘Uput aghem pa Tiina tiom Maaron moghon, ve umbees pa ye eŋgeni.’”
MAT 4:11 Tovenen Ŋgeu Samia ipuli, ve aŋela pida tinim ve tiuuli.
MAT 4:12 Yesu ilooŋ Yoan varu tighaze Erod ighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ, tovenen imuul ila pa taan suruvu to Galilaia.
MAT 4:13 Eemoghon ila ineep izi ndug toni pughu Nasaret muul maau. Ipuli, ve ila ineep izi ndug Kapernaum to ineep igharau naari to ya naliu Galilaia. Ndug tonowen ineep ila taan to yes Zebuluna ve yes Naptalia.
MAT 4:14 Tovenen Maaron aliŋa to muuŋ propet Isaia ivotia, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene:
MAT 4:15 Yam tamtoghon to aneep izi taan to yes Zebuluna ve Naptalia igharau ataam tiina to izila pa te, ve yam tamtoghon to aneep ya Yordan paŋa ite to ineep ila pa ndag iza, alooŋ saveeŋ tonene. Yam Galilaia to aneep toman ndug ndug to Yuda maau ne, saveeŋ tonene ilat payam. Tamtoghon to tinepneep ila ndoroom lolo, tighita ghazooŋa tiina. Ve yes to ndoroom to mateeŋ ikau di, ghazooŋa to Maaron isul di.
MAT 4:17 Sawa tonenen, Yesu ipamundigin uraat toni to votiaaŋ varu poia. Ye isavsaav pa tamtoghon ighaze: “Apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron! Pasa, sawa to pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa!”
MAT 4:18 Sawa eez, Yesu ilaghlaagh taghon naari to ya naliu Galilaia, ve ighita ndiran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Eez, iza Simon (to iza ite Petrus), ve ite iza Andreas. Ye Simon tazi.
MAT 4:19 Yesu ighita di, ve isaav ila padi ighaze: “Ai, yamru anim ataghon ghou. You pale napatooŋ gham pa ataam to agham tamtoghon.”
MAT 4:20 Rikia moghon yesuru tipul malum todi tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAT 4:21 Tilaagh tila ris, ve Yesu ighita Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, yesŋa tamandi tinepneep izala waaŋ pogho, ve tiyaim malum todi. Yesu isaav ila padi ighaze tinim titaghoni.
MAT 4:22 Tovenen yesuru paam, rikia moghon tipul tamandi ineep toman waaŋ todi, ve tila titaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAT 4:23 Yesu ilaagh irau ndug ndug to Galilaia, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi. Ye ivovotia varu poia pa pooz to ndug sambam, ve ighagharaat di pa moroghooŋ naol naol.
MAT 4:24 Yesu varu ilaan ila irau taan suruvu to Siria paam. Tovenen tamtoghon tigham moroghooŋa todi tisob tila toni. Yes to moroghooŋ naol naol toman yabyabuuŋ tiina igham di, yes to avuvu samsamiadi tizeev di, yes to borou ighamgham di titaptap tizizi, ve yes narapeŋa paam. Yesu igharaat di tisob tinidi popoia.
MAT 4:25 Tovenen ival tiina to Galilaia, ve ival tiina to taan suruvu to Dekapolis, toman yes Yerusalema, ve yes to Yudea, ve ndug pida to tineep tigharau ya Yordan paŋa ite ila pa ndag iza ne paam, tiketkeet tila toni, ve titaghoni ve yesŋa tilaghlaagh.
MAT 5:1 Yesu ighita ival tiina kat titaghoni tinim, tovenen izala lolooz eez dige, ve mbole izi tonowe. Ghoro taghoniiŋa toni tila toni,
MAT 5:2 ve ye ipatoot di ighaze:
MAT 5:3 “Ndiran to tighilaal ila lolodi tighaze timbool pa ŋgar to Maaron, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, yes tineep ila pooz to ndug sambam lolo wa.
MAT 5:4 Yes to lolodi ipataŋan ve titaŋ, yes paam irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, ye pale irab atedi, ve igham di lolodi poia.
MAT 5:5 Ve yes to atedi maate ve titatan taudi izadi, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, muri Maaron pale igham taan isob inim ledi.
MAT 5:6 Yes to pitool di ve murun di pa ŋgar deŋia to Maaron, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, mbeb to lolodi pani, Maaron tau pale igham padi le irau lolodi.
MAT 5:7 Yes to lolodi isamin tamtoghon ve tiuluul di pa pataŋani todi, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, yes paam, Maaron pale lolo isamin di ve iuul di.
MAT 5:8 Yes to lolodi ŋgalaaŋa, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, yes pale tighita katin Maaron.
MAT 5:9 Yes to tighamgham uraat pa tirab matin malmal ve tilup tamtoghon tinim ee moghon, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, Maaron pale iwaat di ighaze tau ndinatu.
MAT 5:10 Ve yes to titaghon ŋgar deŋia to Maaron, ve tamtoghon tighur pataŋani padi, yes irau tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Pasa, yes tineep ila pooz to ndug sambam lolo wa.
MAT 5:11 “Yam to ataghon ghou, ve tamtoghon tipiyaav saveeŋ velegiiŋa payam, ve tighur pataŋani, ve tiŋgal saveeŋ samsamia naol payam, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam.
MAT 5:12 Tinimim iza ve lolomim poia kat. Pasa, ŋgar to muuŋ tigham pa yes propeta to tivotia Maaron aliŋa, tauto aazne tigham payam paam. Tovenen atia tiam tiina ineep izi ndug sambam ve isasaŋan gham.”
MAT 5:13 Yesu isaav muul ighaze: “Yam animale te (o sol) to taan. Eemoghon ighaze te tapiri isob, ve itete muul maau, pale tagharaata vena? Maau. Te tovene, le uraat muul maau. Tovenen iit pale tipiyaava ilale, ve tamtoghon tivazagi inimale mbeb sorok.
MAT 5:14 Ve yam animale lam to taan. Pasa, yam apatooŋ ghazooŋa to Maaron pa tamtoghon. Iit tawatag: Ighaze ndug eta ineep izala ndug mbuŋa, nene irau iyooŋ maau.
MAT 5:15 Ighaze tamtoghon titun lam, pale tipakudi pa uur? Maau. Pale tisaroni iza imonau. Leso ŋguruba igham ndug ighazooŋ pa tamtoghon tisob to tineep ila ruum lolo.
MAT 5:16 Yam tovene paam. Ghazooŋa to Maaron to ineep tiam, aŋgooza malep. Apatooŋa ivot ighazooŋ. Leso tamtoghon tighita ŋgar popoia to yam aghamgham di, ve tipakur Tamamim Maaron to ineep izi sambam.”
MAT 5:17 Yesu isaav muul ighaze: “Vena, yam aghaze you nanim pa nareu tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propeta? Maau. You nanim pa nagham ŋgar tovene maau. You nanim pa napaghazoŋan saveeŋ todi, ve nagham anoŋa toni ivot.
MAT 5:18 You nasaav payam kat. Sambam ve taan pale tilaledi. Eemoghon tutuuŋ to Maaron waaro ŋgiira rita irau ilale ne maau. Maau le maau kat. Pale inepneep tovene moghon lee irau Maaron ipasob uraat toni to naol ne.
MAT 5:19 Tovenen ighaze tamtoghon eta mata velegin tutuuŋ waaro rita, ve isaav pa tamtoghon pida leso tigham tovene paam, nene pale tighita tighaze ye ŋgeu sorok kat izi ndug sambam. Ve tamtoghon to ighaze itaghon katin tutuuŋ tisob, ve ipatoot tamtoghon padi, nene pale tighita tighaze ye iza tiina kat izi ndug sambam.
MAT 5:20 “You nasaav payam: Ighaze yam aneep deŋiamim ila Maaron mata maau, yam irau alooŋ ala ndug sambam maau. Yam irau aneep deŋiamim kat ila ye mata, le alib pa yes ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ, ghoro alooŋ ala.”
MAT 5:21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ to muuŋ Maaron isavia pa nditimbuud, yam alooŋa wa. Ighaze: ‘Urab tamtoghon imaat malep. Ighaze ŋgeu eta irab tamtoghon imaat, ye irau tipayoonda pa savsaveeŋ ve tighur atia pani.’
MAT 5:22 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ighaze tamtoghon eta ighur koi pa ita ite eta, nene ye paam pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani. Ve ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ velegiiŋa pa ita ite eta ighaze: ‘Yom dabam ŋginiŋa. Lem ŋgar maau!’ nene pale tipayoonda ila lupuuŋ to yes pooza matadi leso tighur atia pani paam. Ve ighaze ŋgeu eta mata velegin ita ite eta, ve isaav pani ighaze: ‘Yom borou kat! Uwatag Maaron rita maau!’ nene ye ipatumi. Pasa, yes to tigham ŋgar tovene, nene pale tila ndug samia, ve yab ighan di.
MAT 5:23 “Tovenen ighaze yom ula artaal pa ugham watooŋrau, ve matam iŋgal itam eta to ye le savsaveeŋ toman ghom,
MAT 5:24 upul watooŋrau tiom tonanan izi ineep artaal pughu, ve ula toni ve yamru agharaat lolomim muuŋ. Ghoro umuul ula ve ugham watooŋrau tiom.
MAT 5:25 “Ve ighaze tamtoghon eta ighaze ipayoon ghom pa savsaveeŋ, yom unaama malep. Sawa to yamru alaghlaagh ala pa ndug to gharatooŋ saveeŋ, rikia moghon utoova pa ugharaat saveeŋ tomani, le lolo poia. Pa vene, ighur ghom ula to daba to gharatooŋ saveeŋ, ve daba tonowen ighur ghom ula uraata toni nima, ghoro ana ighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ.
MAT 5:26 You nasaav payom kat. Yom irau uvot rikia ne maau. Pale unepneep tonowe le irau upasob atia to tighuri payom, le isob kat.
MAT 5:27 “Tutuuŋ eez to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Ughur maat malep.’
MAT 5:28 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ighaze ŋgeu eta ighita liva eta, ve lolo igham pani, nene pale Maaron ighita ŋgeu tonenen ighaze ye igham ŋgar to ghuruuŋ maat ila lolo wa.
MAT 5:29 Tovenen ighaze matam dige to ineep ila pa nimam waan igheghereb ghom pa ghamuuŋ ŋgar samia, nene poia pa upeii, ve upiyaava ilale. Pa vene, igheghereb ghom, ve muri tipiyaav anoŋam dodoli ila ndug samia.
MAT 5:30 Nimam waan tovene paam. Ighaze igheghereb ghom pa ghamuuŋ ŋgar samia, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Pa vene, igheghereb ghom, ve muri tipiyaav anoŋam dodoli ila ndug samia.
MAT 5:31 “Tutuuŋ ite to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Tamoot eta ighaze irab motin vaiuuŋ toni ve izurun azuwa ila, ye irau imbood azuwa le rau eta, leso ipaghazoŋan di ighaze vaiuuŋ todi isob wa.’
MAT 5:32 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ighaze tamoot eta azuwa ighur maat maau, ve ŋgeu tonenen izuruni sorok, ye ipatumi. Pa vene, inim pughu pa azuwa imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Pasa, ighaze liva tonenen ila ve ivai tamoot paghu, nene pale Maaron ighita ighaze yesuru tamoot paghu tonenen timalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Eemoghon ighaze liva eta ighur maat, nene azuwa irau irab motin vaiuuŋ todi.
MAT 5:33 “Tutuuŋ ite to Maaron isavia pa nditimbuud ve yam paam alooŋa wa, nene vene: ‘Uwaat Maaron iza pa upariaaŋ saveeŋ kaarom malep. Ve ighaze umbua saveeŋ toman Maaron le iyaryaaŋ, ureua malep. Matam iŋgal saveeŋ tiom, ve utaghoni le anoŋa toni ivot.’
MAT 5:34 Eemoghon you nasaav payam tovene: Awaat mbeb eta iza pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep. Tovenen awaat Maaron iza pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep. Ve sambam, taan, ve Yerusalem, paam, awaat izadi pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep. Pasa, sambam, nene Maaron ina to ghamuuŋ pooz. Ve taan, nene ndug to ye ighur aghe izala. Ve Yerusalem, nene Kinik Tiina ndug toni.
MAT 5:36 Dabamim paam, awaata pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep. Pasa, yam irau agham dabamim raua asosooŋa eta, ma moom eta iza ne maau.
MAT 5:37 Yam irau asaav moghon aghaze: ‘Vee, nene saveeŋ onoon.’ o ‘Maau, saveeŋ tovene maau.’ Nene irau. Pasa, ighaze yam awaat mbeb pida izadi pa apariaaŋ saveeŋ tiam, nene ŋgar tovene inim pa Ŋgeu Samia.
MAT 5:38 “Tutuuŋ ite to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Ighaze yom uwaghamun itam ite mata, nene pale tiwaghamun yom matam paam. Ve ighaze urab itam ite le livo eta ipol, nene pale tirab ghom paam ve livom ipol, leso iyat ŋgar to ughami.
MAT 5:39 Eemoghon you nasaav payam tovene: Ŋgar samia to tamtoghon tigham payam, yam ayati malep. Ayokia taumim moghon. Tovenen ighaze ŋgeu eta ipambar paŋam to ineep pa nimam waan, yom uyol nima malep. Utoor ghom, ve ipambar paŋam ite paam.
MAT 5:40 Ve ighaze ŋgeu eta ipayoon ghom pa savsaveeŋ, ve ighaze igham nonogiiŋa tiom eta, yom uyou avom pani malep. Upuli ila pani, ve ugham le nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ paam.
MAT 5:41 Ighaze ŋgeu eta isaav ariaŋa payom ighaze yom uuli pa badooŋ mburuguuŋ toni irau soso mala ris, yom irau umbaada ila le umalaaŋ pa soso tonowen, ve usakia laghooŋ ula ris muul.
MAT 5:42 Ve ighaze ŋgeu eta ighason ghom pa le mbeb eta, yom ugham pani. Ve ighaze ye ighason ghom ighaze uyokia mbeb tiom eta pani leso igham uraat pani, yom uŋguruuta malep. Uyokia pani moghon.
MAT 5:43 “Tutuuŋ ite to tisavia ve alooŋa wa, nene vene: ‘Ughur lolom pa nditam, ve ughur koi pa koiam.’
MAT 5:44 Eemoghon you nasaav payam tovene: Aghur lolomim pa koiamimŋa ve agham poian di. Ve ighaze ataghon ghou ve tamtoghon tighur pataŋani payam, yam aghur di tila suŋuuŋ tiam.
MAT 5:45 Leso ataghon ŋgar to Tamamim Maaron to ineep izi sambam. Pasa, ye ipatooŋ poia toni pa tamtoghon tisob. Igham ndag toni ighaaz pa ndiran popoiadi, ve yes to samsamiadi paam. Ve igham uman izizi pa ndiran deŋiadi, ve yes to ŋgar todi deŋia maau ne paam.
MAT 5:46 Ighaze lolomim pa yes to lolodi payam moghon, nene pale agham lemim atia poia vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, ndiran samsamiadi to tiyouyou takes tighamghami paam.
MAT 5:47 Ve ighaze agham toŋvetaz tiam moghon toman lolomim poia, nene pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to tiwatag Maaron maau ne tighamghami paam.
MAT 5:48 Tovenen yam irau azuaria gham le ŋgar tiam isob deŋia ve poia moghon inimale Tamamim Maaron to ineep izi sambam.”
MAT 6:1 Yesu isaav padi muul ighaze: “Apatum gham. Ŋgar popoia to agham di pa Maaron, apatooŋ di ila tamtoghon matadi pa tighita gham ve tipait gham pani malep. Pasa, ighaze agham tovene, Tamamim Maaron to ineep izi sambam, irau igham lemim atia poia eta maau.
MAT 6:2 “Tovenen ighaze yom uul yes mbolaaŋa, aliŋam iza pani malep. Pasa, nene ŋgar to yes to tiparim taudi sorok pa ghurla todi. Sa ulaaŋ to ighaze yes tigham pa tamtoghon, nene aliŋadi izaza pani ilooŋ ila rumai, ve izi maran ate paam. Leso tamtoghon tipait di. You nasaav payam kat: Atia todi, tauto tighami pataghaaŋ wa!
MAT 6:3 “Eemoghon ighaze yom uul yes mbolaaŋa, ughami inim ŋgozaaŋ. Ighaze nimam waan igham ulaaŋ eta, nimam ŋas iwatagi malep. Leso Tamam Maaron to ineep izi sambam iyat nimam. Pasa, mbeb tisob to ŋgozaaŋ ne, ye ighita di.”
MAT 6:5 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa to aghaze asuŋ, yam ataghon ŋgar inimale yes to tiparim taudi pa ghurla todi ne malep. Pasa, yes tighaze le tiyoon ila rumai lolo, ma izi maran ate, ve tigham suŋuuŋ todi ila tamtoghon matadi. Leso tighita di ve tipait di. You nasaav payam kat: Atia todi, tauto tighami pataghaaŋ wa!
MAT 6:6 Eemoghon ighaze yom usuŋ, ghoro ulooŋ ula ruum tiom lolo, upoon ataam, ve usuŋ pa Tamam Maaron to tamtoghon tighita maau. Ye pale ilooŋ suŋuuŋ tiom, ve igham lem atia poia. Pasa, mbeb tisob to ŋgozaaŋ ne, ye ighita di.
MAT 6:7 “Ve sawa to aghaze asuŋ, ayou avomim ve ayoot suŋuuŋ tiam ila mala malep. Pasa, nene ŋgar to ndiran to tikankaan pa Maaron. Yes tigham ŋgar tighaze: Tigham suŋuuŋ mala kat, ghoro maaron todi ilooŋ di ve iuul di.
MAT 6:8 Eemoghon yam ataghon di pa ŋgar todi malep. Pasa, sawa to aghason Tamamim Maaron pa mbeb eta sone, ye iwatag mbolaaŋ tiam wa.
MAT 6:9 Tovenen sawa to aghaze asuŋ, asaav tovene: ‘Tamamai to uneep sambam, ugham tamtoghon tipatab pa yom izam.
MAT 6:10 Pooz tiom inim irau ndug le isob. Ugham tamtoghon titaghon lolom izi taan, inimale titaghoni izi sambam.
MAT 6:11 Ugham aniiŋ to aazne payei.
MAT 6:12 Ureu sosor tiei, inimale yei nipul sosor to tamtoghon tigham payei.
MAT 6:13 Upul tovaaŋ ivot payei malep. Uvool tiei, ve upoon ghei pa mbeb samsamia tisob.’
MAT 6:14 “Alooŋ. Ighaze yam apul sosor to tamtoghon, nene pale Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ireu sosor tiam paam.
MAT 6:15 Ve ighaze apul sosor to tamtoghon maau, nene pale sosor tiam paam, Tamamim Maaron irau ireua maau.
MAT 6:16 “Ighaze yam aŋgun taumim pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, naghomim isami ve atudtud animale yes to tiparim taudi pa ghurla todi ne malep. Yes tighamgham tovene, leso tamtoghon tighita di ve tipait di. You nasaav payam kat: Atia todi, tauto tighami wa.
MAT 6:17 Eemoghon ighaze yom uŋgun taum pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, upatooŋa ivot ighazooŋ malep. Umen naghom, ve ugharaat taum le naghom poia.
MAT 6:18 Leso tamtoghon tiwatag ŋgar to ughami ne sob. Ve Tamam Maaron to tamtoghon tighita maau, ye moghon pale ighita ghom, ve igham lem atia poia. Pasa, mbeb tisob to ŋgozaaŋ, ye ighita di.
MAT 6:19 “Azuaria gham pa andou lemim mbaliiŋ izi taan malep. Pasa, mbeb to taan, up ve asiir pale tiwaghamun di, ve yubyubŋa pale tireu ruum tiam, ve tilooŋ tila ve tiyub pida.
MAT 6:20 Yam irau azuaria gham pa andou lemim mbaliiŋ tau to ndug sambam. Pasa, mbaliiŋ to ndug tonowen, up ve asiir irau tiwaghamun di maau, ve yubyubŋa paam irau tireu ruum ve tilooŋ tila ve tiyub di maau.
MAT 6:21 [Tovenen azuaria gham pa ndug tonowen.] Pasa, ndug to yom ughita ughaze mbaliiŋ tiom ineep pani, nene pale lolom iyaryaaŋ pani.
MAT 6:22 “Mataad, nene inimale yaryarooŋa to anoŋaad. Pasa, taghita ghazooŋa pani. Tovenen ighaze matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa.
MAT 6:23 Eemoghon ighaze matam pisi, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron maau, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. Tovenen upatum ghom. Pa vene, unumeer sorok ughaze ghazooŋa to Maaron ineep ila lolom wa. Eemoghon lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom sone. Ndoroom tovene, nene tiina kat. Ilib pa ndoroom pida.
MAT 6:24 “Ŋgeu eta irau imbees pa daba ru maau. Pale ighur lolo pa eez, ve lolo ineep toni kat. Ve ite, nene pale ighur lolo pani kat maau, ve mata izi pani. Tovenen yam irau ambees pooi pa Maaron toman mbaliiŋ to taan maau.”
MAT 6:25 Yesu isaav muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Lolomim imbumbu pa nepooŋ tiam to taan malep. Agham ŋgar naol pa amim aniiŋ to ghaniiŋ, ve ya to ghunuuŋ, ve nonogiiŋa to andud gham pani ne malep. Onoon, aniiŋ ve nonogiiŋa, nene iuul ghiit pa nepooŋ to taan. Eemoghon mbeb tovene irau iuul ghiit to tagham nepooŋ poia ila to Maaron ne maau.
MAT 6:26 Matamim izala pa man to tirovroov ila tata paroŋania we. Yes tivazog aniiŋ maau, ve titai aniiŋ anoŋa, ve tizeeva ilooŋ ila mbeez maau. Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ye tau ipanpan di. Ve yam, Maaron ighita gham ighaze yam ghoro, mbeb tau. Alib kat pa man tisob.
MAT 6:27 Ve vena? Ighaze tiam eta igham ŋgar naol pa nepooŋ toni to taan, ve ikaal ataam pa iseeŋ sawa toni le mala ris, pale iraua wa? Maau.
MAT 6:28 “Ve pughu vena to lolomim imbumbu pa lemim nonogiiŋa? Aghita kananaŋ to tiyondyood we. Titub vena? Taudi tigham uraat, ma tigharaat ledi nonogiiŋa eta? Maau.
MAT 6:29 Eemoghon you nasaav payam kat. Muuŋ, kinik Solomon, ye iza tiina kat, ve indudi pa nonogiiŋa to popoiadi kat. Eemoghon nonogiiŋa toni eta bodeeŋa poia inimale kananaŋ tonowen ruŋgudi maau.
MAT 6:30 Ve aghita kikiliiŋ to ruŋgudi popoia we. Nene mbeb sorok. Aazne inepneep. Ve bozo, pale tindeeba, ve tizaara ila yab ighani. Eemoghon Maaron tau ipambooda le paghuna kat. Laak, ighaze ye mata iŋgal mbeb sorok tovene, ye pale mata iŋgal gham paam, ve igham lemim nonogiiŋa. Oyai, ghurla tiam rismoghon kat!
MAT 6:31 “Tovenen lolomim imbumbu ve aghaze: ‘Wai, amai ya to ghunuuŋ ve aniiŋ to ghaniiŋ sine? Ve lemai nonogiiŋa sine to nindud ghei pani?’ Agham vene malep.
MAT 6:32 Pasa, mbeb tovene, ndug ndug to tiwatag Maaron maau ne, tirabrab taudi pa ghamuuŋ di. Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ye iwatag mbolaaŋ tiam. [Tovenen ye pale iuul gham.]
MAT 6:33 Yam irau azuaria gham pa ataghon pooz to Maaron muuŋ, ve agham ŋgar to deŋia moghon ila mata. Ghoro ye tau mata iŋgal gham pa mbeb naol tovene paam.
MAT 6:34 Tovenen lolomim imbumbu pa pataŋani to bozo malep. Pasa, mbeb to bozo, nene mbeb to bozo. Yam agham ŋgar pa pataŋani to aazne moghon. Nene iraua.
MAT 7:1 “Aŋgabiiz tamtoghon aghaze yes samsamiadi rikia malep. Pasa, ighaze yam agham tovene, nene pale Maaron iŋgabiiz gham paam ighaze yam ndiran samsamiamim.
MAT 7:2 Sa ataam to yam ataghoni pa gabizooŋ tamtoghon, nene pale Maaron itaghon ataam raraate moghon pa gabizooŋ gham paam. Ve sa ŋgar to yam agham pa tamtoghon, nene pale ŋgar ee moghon tonanan imuul pa yam taumim.
MAT 7:3 Pughu vena to yom rikia moghon matam ila pa buzbuz to ineep ila itam ite mata? Eemoghon ai suruvu tiina to ineep ila taum matam ne, uyamaana maau?
MAT 7:4 Ighaze ai suruvu tiina ineep ila matam, vena to yom usaav pa itam ite ughaze: ‘O, buzbuz to ineep ila matam ne, you pale nauul ghom ve natapaara izi.’
MAT 7:5 Yom ŋgeu to kaarom! Uparim taum sorok pa ghurla tiom! Ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, upasi izi muuŋ. Leso ughita poian buzbuz to ineep ila itam ite mata, ve utapaara izi.
MAT 7:6 “Apiyaav sorokin mbeb patabuaŋ ila pa ŋgavuun malep. Pasa, yes pale titoor di muul, ve tighan gham. Mbaliiŋ tau to sambam to Maaron igham payam ne, tovene paam. Apiyaav sorokini ila pa ŋgai malep. Pasa, yes pale tivazagi inimale mbeb sorok.”
MAT 7:7 Yesu isaav muul ighaze: “Aghason, ghoro aghami. Akaala, ghoro andeeŋa. Apit ataam, ghoro ataam ikaak payam.
MAT 7:8 Pasa, tamtoghon tisob to tighaghason, nene pale tighami. Ve ŋgeu eta ighaze ikaala, nene pale indeeŋa. Ve ŋgeu eta ighaze ipit ataam, nene pale ataam ikaak pani.
MAT 7:9 “Vena, ighaze tamtoghon tiam eta natu ighason tama pa aniiŋ, pale tama igham yaam pani? Maau.
MAT 7:10 Ma ighaze ye ighason tama pa iigh, pale tama igham moot pani? Nene paam maau.
MAT 7:11 Aghita. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Eemoghon aghamgham mbeb popoiadi moghon pa ndinatumim. Ve Tamamim Maaron to ineep izi sambam, poia toni, nene ilib payam kat. Tovenen tamtoghon tisob to tighasoni pa mbeb poia eta, ye pale ilooŋ di, ve igham mbeb tonenen padi.
MAT 7:12 “Tovenen sa ŋgar to aghaze tamtoghon tigham payam, yam irau agham ŋgar raraate tovene padi paam. Pasa, tutuuŋ to Maaron, toman saveeŋ isob to yes propeta, nene ŋgara tovene.”
MAT 7:13 Yesu isaav muul ighaze: “Yam ataghon ataam avo kainaŋen, ve alooŋ ala. Pasa, ataam to tataghoni ve talaleed, nene taanda, ve rauraua, ve avo tiina. Tauto ival tiina titaghoni.
MAT 7:14 Eemoghon ataam to tataghoni ve tagham nepooŋ poia ila to Maaron, nene kainaŋen ve ipataŋan pa tamtoghon titaghoni. Ve ataam avo paam, tiina maau. Ŋgupu. Tauto tamtoghon eŋaeŋa moghon tindeeŋa ve titaghoni.
MAT 7:15 “Apatum gham pa propet kaaromŋa. Yes pale tilat tiam, ve tisavia saveeŋ ŋgoreeŋ naol payam pa tigham lolomim. Pale tiparim taudi tinimale sipsip tau to Maaron. Eemoghon ŋgar to ineep ila lolodi, nene inimale ŋgavuun sagsag. Pasa, lolodi ivon pa ŋgar samsamia naol to pale iwaghamun gham.
MAT 7:16 Yam pale irau aghilaal di. Pasa, ŋgar to tighamghami, nene pale ipatooŋ di tivot tighazooŋ payam. Vena, waar mata mata irau ighur anoŋa poia eta to taidi ve taghani? Maau.
MAT 7:17 Ai tovene paam. Ai tisob to popoiadi, nene pale anoŋadi popoia. Eemoghon ai samsamia, nene pale anoŋadi samsamia.
MAT 7:18 Ai poia irau ighur anoŋa samia eta ne maau. Ve ai samia irau ighur anoŋa poia eta ne maau.
MAT 7:19 Ai tisob to tighurghur anoŋadi popoia maau, nene pale tiŋgor di tizi, ve tipiyaav di tizala yab ighan di.
MAT 7:20 Tovenen ŋgar ve uraat to yes propet kaaromŋa tighamghami, nene pale ipatooŋ di tivot tighazooŋ payam.
MAT 7:21 “Yes to tipoi ghou tighaze ‘Tiina, Tiina,’ nene pale irau tisob tilooŋ tila ndug sambam maau. Yes to titaghon Tamaŋ Maaron to ineep izi sambam we ŋgar toni, yes moghon to pale tilooŋ tila.
MAT 7:22 Tovenen Mboŋ Muri ighaze ivot, nene pale tamtoghon katindi timundig ve tisaav payou tighaze: ‘Tiina tiei, muuŋ yei nigham uraat naol pa yom izam. Nigham avom ve nivovotia aliŋam pa tamtoghon ninimale yes propeta. Ve nindirndiir avuvu samsamiadi pa yom izam, ve nigham mbeb gharatooŋadi tintina tivot pa yom izam paam.’
MAT 7:23 Eemoghon you pale nasaav ghazooŋa padi tovene: ‘Yam ndiran to amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron. You nawatag gham rita maau. Yam asob aghau ala saguan payou!’”
MAT 7:24 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tovenen tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ tiou tonene ve titaghoni, yes tinimale ŋgeu ŋgara eez to irei ruum ariaŋa izala boŋar pogho.
MAT 7:25 Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri, ve yaghur tiina imundig ve itok ruum toni, ruum ipol maau. Pasa, boŋar ipalot ruum le iyoon tuŋia.
MAT 7:26 “Ve tamtoghon tisob to tiloŋlooŋ saveeŋ tiou, ve titaghoni maau, yes tinimale ŋgeu eez to le ŋgar maau, ve irei ruum toni sorok izala magargaar pogho.
MAT 7:27 Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri, ve yaghur tiina imundig ve itok ruum toni, ruum imatit ve imbiriis.”
MAT 7:28 Yesu ivotia mos tonenen le isob, ve ival tiina to tiloŋlooŋa ne, ruŋadi iza pa ŋgar toni.
MAT 7:29 Pasa, ye ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa inimale ndiran pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ ne maau. Saveeŋ toni, toman tapiri. Ve isavsaav inimale tamtoghon to ye le iza pa uraat tovene.
MAT 8:1 Yesu ipul lolooz tonowen, ve imuul izila. Ve ival tiina titaghoni ve yesŋa tila.
MAT 8:2 Mala maau ve ŋgeu eez to kolekole ighami, iŋarua Yesu ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve isaav pani ighaze: “Tiina tiou, ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia, ve ugham ghou naŋgalaaŋ ila Maaron mata.”
MAT 8:3 Yesu nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia. You pale nauul ghom. Leso uŋgalaaŋ ila Maaron mata. Yo, tinim poia lak!” Yesu isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia.
MAT 8:4 Ghoro Yesu isaav pani muul ighaze: “Ulooŋ. Usavia mbeb tonene varu pa tamtoghon eta malep. Malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.”
MAT 8:5 Yesu ilaagh ilooŋ ila pa ndug Kapernaum, ve daba eez ilaagh iŋarua ila. Daba tonowen iŋgin ndaaba to Rom irau tamoot liim (100). Ye ila ivot to Yesu, ve itaŋ rorani ighaze:
MAT 8:6 “Tiina, mbesooŋa tiou eez, moroghooŋ ighami toman yabyabuuŋ tiina le tapiri isob kat. Irau ilaagh maau. Ighengheen moghon ila ruum.”
MAT 8:7 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. You pale nalat ve nauuli. Leso tini poia muul.”
MAT 8:8 Eemoghon daba tonenen iŋgalsekini ighaze: “Tiina, you poiag irau to ulooŋ ula ruum tiou maau. Eemoghon you naghur ilat tiom tovene: Ighaze usaav moghon, nene pale mbesooŋa tiou tini poia.
MAT 8:9 Pasa, you nawatag pa taug. You paam naneep ila daba tiou sambadi, ve tighur ghou pa naŋgin yes ndaaba to tineep ila sambag. Tovenen ighaze nasaav pa ndaaba tiou eta naghaze: ‘Ula!’ nene pale ila. Ve ighaze nasaav pa ite: ‘Unum!’ nene pale inim. Ve ighaze nasaav pa mbesooŋa tiou eta naghaze: ‘Ugham uraat tonene!’ nene pale itaghon aliŋag.”
MAT 8:10 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, le ruŋa iza pani. Tovenen isaav pa ival tiina to titaghoni ighaze: “You nasaav payam kat. You naghita tamtoghon eta to Israel to ghurla toni iyaryaaŋ kat inimale ŋgeu tonene ne maau.
MAT 8:11 You nasaav payam kat: Muri, sawa to pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ, nene pale tamtoghon katindi tinim pa ndug naol, ve tilooŋ tila Maaron ndug toni, ve mboledi izi toman Abaraam, Isak, ve Yakop pa marewaaŋ tiina to Maaron. Yes to ndag iza, ve ila imuul ndag izila.
MAT 8:12 Eemoghon tamtoghon katindi to Maaron ipoi di muuŋ pa tineep ila pooz toni lolo, nene pale tindiir di tila tineep ndoroom lolo, ve yabyabuuŋ tiina igham di, ve tiyakyak toman livodi kikikia, ve tinepneep.”
MAT 8:13 Ghoro Yesu isaav muul pa daba tonenen ighaze: “Umuul ula pa ruum tiom. Mbeb pale ivot itaghon ghurla tiom.” Sawa kat tonenen, mbesooŋa to daba tonenen tini poia.
MAT 8:14 Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ila pa Petrus ruum toni. Ilooŋ ila ruum, ve ighita Petrus rawa liva imorooŋ le tini ituntun kat ve ighengheen.
MAT 8:15 Tovenen ila ikis olman tidi nima, ve moroghooŋ toni isob. Ghoro olman tidi imundig toman tini poia, ve ila igharaat Yesu a aniiŋ.
MAT 8:16 Tinepneep le rabrab izi, ghoro tamtoghon tiyou nditadi katindi to avuvu samsamiadi tizeev di ne tila to Yesu, leso iuul di. Yesu isaav moghon, ve avuvu samsamiadi tonowen tighau padi. Ve yes moroghooŋa paam, ye igharaat di tisob tinidi popoia.
MAT 8:17 Tovenen Maaron aliŋa to muuŋ propet Isaia ivotia ne, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: Pataŋani toit naol to igham ghiit tapiriid isob, tauto ye imbaad di tisob. Ve igharaat ghiit pa moroghooŋ toit paam.
MAT 8:18 Yesu ighita ival tiina tinim tiluvuti, tovenen isaav pa taghoniiŋa toni ighaze tigham waaŋ, ve tivool tila pa ya naliu Galilaia paŋa ite.
MAT 8:19 Eemoghon ŋgeu eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, ilaagh iŋarua ila, ve isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, ndug sine to yom ughaze ula pani, you pale nataghon ghom ve ituru tala.”
MAT 8:20 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgavuun sagsag ledi inadi ila taan saambu. Ve man to tirovroov ila tata paroŋania, ledi rumadi izala ai. Eemoghon Tamtoghon Natu, ye le ina eta to ghenooŋ maau.”
MAT 8:21 Ghoro ŋgeu ite, ye taghoniiŋa toni, ana isaav pani ighaze: “Tiina, vena? Irau upul ghou namuul nala naneep toman tamaŋ? Ve nasaŋani imaat ve natavia, ghoro nalat nataghon ghom?”
MAT 8:22 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Ndiran to titaghon ataam to mateeŋ, yes irau titavia mateeŋa. Eemoghon yom unum utaghon ghou.”
MAT 8:23 Yesu isavsaav le isob, ghoro iza waaŋ. Taghoniiŋa toni tila tiza paam, ve yesŋa tivot tila.
MAT 8:24 Yesu izi igheen le lolo imaagh kat. Mala maau ve yaghur tiina kat imundig, le ipei dibom tintina. Ereman ilooŋ ila waaŋ lolo le rismoghon timarub.
MAT 8:25 Tovenen taghoniiŋa toni tila tivaaŋa, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, umundig ve uul ghiit lak! Paam tamarub ve tala leed tonene!”
MAT 8:26 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam amatughez pasa? Ghurla tiam tiina maau!” Ghoro imundig ve isaav ariaŋa pa yaghur ve dibom inimale yanooŋ di, le taun tiina izi.
MAT 8:27 Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to yaghur ve dibom paam tilooŋ aliŋa ve titaghoni?”
MAT 8:28 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gadara to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite. Ndug tonowen, ndiran ru tinepneep. Yesuru, avuvu samsamiadi katindi tizeev di, ve moghon moghon tinepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Ŋgar todi iwaghamgham kat. Ighaze tighita tamtoghon eta, nene rikia moghon timundig ve tirabi. Tovenen tamtoghon tilala ndug tonowen maau. Yesuru tighita Yesu, ve tipul inadi to yaam saambu we, ve tilaagh tiŋarua tila,
MAT 8:29 ve timboob tighaze: “Ai Maaron Natu, yom unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ ilat payom? Sawa to ughur yabyabuuŋ payei, nene sone. Upasul pasa?”
MAT 8:30 Ŋgai ketooŋ tiina tighanghan saguan ris pa ndug to yes tiyondyood pani.
MAT 8:31 Tovenen avuvu samsamiadi tonenen titaŋ roran Yesu tovene: “Ighaze yom undiir ghei, ghoro ughur ghei niŋarua ŋgai ketooŋ tonowen. Leso nizeev ghei nilooŋ nila lolodi.”
MAT 8:32 Yesu isaav padi ighaze: “Ala lak!” Tovenen avuvu samsamiadi tipul ndiran ru tonenen, ve tiŋarua ŋgai ketoŋadi tila, le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Rikia moghon ve ŋgai tonowen tisob tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyaat tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat.
MAT 8:33 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila pa paanu todi, ve tipaesia mbeb tisob to tivot pa ŋgai todi ve ndiran ru to muuŋ avuvu samsamiadi tizeev di.
MAT 8:34 Tovenen tamtoghon tisob to paanu tonowen tivot tila to Yesu, ve titaŋ rorani tighaze ipul ndug todi, ve ila pa ndug ite paam.
MAT 9:1 Yesu toman taghoniiŋa toni tiza waaŋ muul, ve tiraav tivool tila pa Kapernaum, nene ndug to Yesu inepneep pani.
MAT 9:2 Tila tilooŋ tonowe, ve mala maau, ndiran pida timbaad ŋgeu narape eez izala ndiu pogho ve tinim tighaze Yesu iuuli. Ŋgeu tonowen, aghe imaat. Irau ilaagh maau. Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonowen ighaze: “Tazig, umatughez malep. Sosor tiom, you nareua wa.”
MAT 9:3 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Tilooŋ Yesu saveeŋ toni tonene, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene iveleg Maaron. Maaron moghon, ghoro isaav tovene.”
MAT 9:4 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Pughu vena to ŋgar samia iyaryaaŋ kat ila lolomim?
MAT 9:5 Sa saveeŋ to rauraua pa you nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋgeu tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma naghaze: ‘Yom umundig ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze: “Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.”
MAT 9:7 Ye isaav tovene, ve ŋgeu tonenen imundig, ipul di, ve imuul ila pa ruum toni.
MAT 9:8 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. Pasa, ye ighur tapiri iza to tamtoghon, leso tigham uraat tovene izi taan.
MAT 9:9 Yesu ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ris le ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Matayu. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum utaghon ghou.” Tovenen Matayu imundig, ve itaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAT 9:10 Muri ghoro, Matayu igham ghanghaniiŋ izi ruum toni. Yesu toman taghoniiŋa toni tinim tineep toman di, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. Sawa tonenen, Matayu ndita katindi to youŋ takes, toman ndiran naol to ghamuuŋ sosor tinim tineep toman di paam, ve yesŋa tilup di tonowe.
MAT 9:11 Ndiran tutuuŋa pida tighita di, ve tighason taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, pughu vena to tiina tiam, yesŋa ndiran to youŋ takes, ve ndiran to ghamuuŋ sosor tilup di pa ghanghaniiŋ?”
MAT 9:12 Yesu ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav padi ighaze: “Yes to tinidi popoia ne, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi.
MAT 9:13 Yam irau ala ve agham ŋgar pooi pa Maaron aliŋa tonene pughu: ‘You lolog pa watooŋrau soroksorok maau. You naghaze yam lolomim isamin tamtoghon ve auul di.’ Alooŋ. You tonene nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa napoi yes ndiran to ghamuuŋ sosor.”
MAT 9:14 Sawa tonenen, taghoniiŋa pida to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa tiŋarua Yesu tila, ve tisaav pani tighaze: “Sawa naol, yei niŋgun taumai pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve ndiran tutuuŋa tighamgham tovene paam. Pughu vena to taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau?”
MAT 9:15 Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze ŋgeu eta ivai paghu, ve yesŋa ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale ndita lolodi ipataŋan? Maau. Pasa, itadi ite to ivai paghu, ye ineep toman di. Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
MAT 9:16 Yesu isaav muul ighaze: “Uli muŋgina to berekia, tamtoghon eta irau isai uli paghu suruvu izala pogho pa ipoona ne maau. Pasa, sawa to timen uli tonowen, nene pale uli paghu ighoon uli muŋgina, ve berekia le isami kat.
MAT 9:17 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila vaen patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau. Pasa, vaen paghu pale isar ve igham patu muŋgina diŋia ve berekia. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami. Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia. Leso vaen toman patudi tineep pooi.”
MAT 9:18 Yesu isavsaav toman taghoniiŋa to Yoan tonenen, ve mala maau, daba eez ilaagh iŋarua ila, iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze: “Tiina tiou, natug liva, ŋgaramus imaat. Eemoghon ighaze yom unum ruum tiou ve ughur nimam izala pogho, ye pale imundig muul.”
MAT 9:19 Tovenen Yesu imundig, ve yesŋa taghoniiŋa toni titaghon ŋgeu tonowen ve tila.
MAT 9:20 Tilaghlaagh tila, ve liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ighami irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Tovenen mata iŋgal ighaze: “You nakis nonogiiŋa toni rita, ghoro moroghooŋ tiou tonene isob, ve tinig poia.” Tauto itaghon Yesu, ve indirndiir ila ila le ikis nonogiiŋa toni dige.
MAT 9:22 Yesu indaleel le ighita liva tonowen, ghoro isaav pani ighaze: “Livug, umatughez malep. Lolom poia. Pasa, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa.” Sawa kat tonenen, moroghooŋ to liva tonenen isob, ve tini poia.
MAT 9:23 Ghoro tisakia laghooŋ todi muul, ve tila tivot ruum to daba tonenen. Tilooŋ tila, ve Yesu ighita tamtoghon pida tivib mbouŋ to taŋizŋiiz ila sab. Ve ival tiina tighamgham oroor, ve tiloŋlooŋ ve tivotvot pa ruum.
MAT 9:24 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yam asob aghau avot ala pumuri. Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani.
MAT 9:25 Yesu izurun di tisob tivot tila pumuri, ghoro ilooŋ ila to liva kainaŋen, ikis nima, ve rikia moghon mata iyaryaar ve imundig.
MAT 9:26 Muri, mbeb tonenen varu ilaan irau taan suruvu tonenen.
MAT 9:27 Yesu ipul ndug tonowen, ve isakia laghooŋ toni muul ila, ve ndiran ru to matadi pisi, titaghoni tinim, ve timboboob tighaze: “Oo, David Natu, lolom ghora, isamin ghei, ve uul ghei lak!”
MAT 9:28 Yesu ilooŋ ila ruum to ye inepneep pani, ve matadi pisi ru tonowen tila toni, ve ye ighason di ighaze: “Vena? Yamru aghur inim tiou aghaze you irau nagharaat matamim?” Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Vee. Tiina, yeru nighur ilat tiom.”
MAT 9:29 Tovenen Yesu nima ila matadi, ve isaav padi ighaze: “Mbeb pale ivot pa yamru itaghon ghurla tiam.”
MAT 9:30 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve rikia moghon matadi pakia ve tighita ndug. Ghoro iŋgalsekin di ariaŋa ighaze: “Alooŋ. Asavia mbeb tonene varu pa tamtoghon eta malep.”
MAT 9:31 Eemoghon maau. Yesuru tipuli ve tila, ve tipaesia mbeb tonenen varu le irau taan suruvu tonowen isob.
MAT 9:32 Ndiran ru tonenen tipul Yesu ve tila, ve mala maau ve tamtoghon pida tigham ŋgeu ite paam ila to Yesu. Ye, avuvu samia ighami le avo ivool.
MAT 9:33 Yesu indiir avuvu samia tonowen ighau pani, ghoro ŋgeu tonenen avo ikaak ve isaav. Ival tiina to tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ruŋadi iza pani le ŋgar todi isob. Ve tisaav tighaze: “Wai, to muuŋ ve inim, iit Israela taghita mbeb eta tovene ivot izi ndug toit maau.”
MAT 9:34 Eemoghon ndiran tutuuŋa pida tisaav tighaze: “Nowe, daba to avuvu samsamiadi ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir di tighau.”
MAT 9:35 Yesu ilaghlaagh irau ndug tintina ve ndug geegeu, ve ivovotia varu poia pa pooz to ndug sambam. Ye ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve igharaat di pa moroghooŋ naol naol paam le tisob tinidi popoia.
MAT 9:36 Ye ighita ival tiina le lolo isamin di. Pasa, pataŋani naol titatan di le tapiridi isob, ve tiwaghamgham tinimale sipsip to ledi ŋginiiŋ maau.
MAT 9:37 Tovenen isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Aniiŋ katindi timatu ila uum wa. Eemoghon uraata to youŋ aniiŋ, yes ival maau. Eŋaeŋa moghon.
MAT 9:38 Tovenen aghason Tiina to iŋgin uraat to taitaiŋ ila suŋuuŋ tiam. Leso imbaaŋ uraata pida paam tila pa uraat to gogaaŋ aniiŋ toni.”
MAT 10:1 Muri ghoro, Yesu ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve irei tapiri irau di, leso tigharaat moroghooŋ naol naol. Ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau.
MAT 10:2 Mbaŋooŋa toni saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye ŋgeu to imuuŋ padi. Tiwaat iza ite tighaze Petrus) yesuru tazi Andreas, Zebedi ndinatu ru, Yakobus yesuru tazi Yoan,
MAT 10:3 Pilip yesuru Patoromai, Tomas yesuru Matayu to ŋgeu to youŋ takes, Yakobus ite to Alpai natu ne yesuru Tadeus,
MAT 10:4 Simon ite to iyoon toman yes Selot, ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi.
MAT 10:5 Sawa to Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru pa uraat, ipatoot di pa ataam to laghooŋ todi ighaze: “Yam ala pa taan to yes to Yuda maau ne malep, ve alooŋ ala ndug eta to yes Samaria paam malep.
MAT 10:6 Ala to yes Israela moghon. Pasa, yes tineep tinimale sipsip to tiyel pa ataam to Maaron ve tisagsag.
MAT 10:7 Sawa to yam ala, avotia varu poia padi tovene aghaze: ‘Sawa to pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa.’
MAT 10:8 Agharaat moroghooŋa, ve apamundigin mateeŋa. Yes to kolekole igham di, agharaat di tinidi popoia muul. Ve andiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon. Tapiri to you nareii payam, yam agholi maau. You nagham payam sorok. Yam tovene paam. Sa ulaaŋ to ighaze agham pa tamtoghon, apoi pa atia malep. Agham padi sorok.
MAT 10:9 Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol malep. Tovenen yaam eta ineep ila lugluug tiam malep.
MAT 10:10 Ve agham pelpeel, nonogiiŋa to aghemim, ve titi malep. Nonogiiŋa tiam paam, agham ruŋaruŋa malep. Ee moghon to ineep ila tinimim, nene iraua. Pasa, ighaze ŋgeu eta igham uraat, ve tamtoghon tiuuli pa aniiŋ ve mbeb pida, nene deŋia.
MAT 10:11 “Ighaze ala avot ndug tiina ma kainaŋen eta, ghoro aghason di pa tamtoghon todi eta to ŋgar toni poia irau igham uraata to Maaron tineep tomani. Aneep toman ŋgeu tonenen le apul ndug tonowen.
MAT 10:12 Ighaze yam alooŋ ala ruum eta, ghoro agham saveeŋ palotiiŋ pa ruum tonenen tamtoghona aghaze: ‘Maaron iŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma.’
MAT 10:13 Ighaze ŋgar todi poia, ve tigham gham toman lolodi poia, nene pale luuma to Maaron to asavia ne ineep todi. Ve ighaze ŋgar todi poia maau, ve tizurun gham toman mos to Maaron, nene pale palotiiŋ tiam imuul pa taumim.
MAT 10:14 Ighaze tamtoghon eta lolo pa igham gham maau, ve ilooŋ saveeŋ tiam maau, yam atut aghemim ve ghavuur to ndug todi izi, ghoro apul di ve ala.
MAT 10:15 You nasaav payam kat: Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, pataŋani tiina kat pale iŋarua ndug tonowen tamtoghona le ilib pa pataŋani to muuŋ ivot pa ndug Sodom ve Gomora.
MAT 10:16 “Alooŋ. Aazne, you nambaaŋ gham ala animale sipsip to tineep ila ŋgavuun sagsag lolodi. Tovenen sawa isob, yam irau agham ŋgar pooi animale moot. Ve ŋgar samia eta ineep tiam malep. Ataghon ŋgar to deŋia moghon ila Maaron mata animale man mbaluuz.
MAT 10:17 Apatum gham pa tamtoghon. Pasa, yes Yuda pale tipayoon gham pa savsaveeŋ ila daba todi matadi, ve tilos gham ilooŋ ila rumai todi.
MAT 10:18 Ve ndug ndug to tighur koi payou, pale tiweu gham ala, ve tipayoon gham pa savsaveeŋ ila yes pooza to taan ve kinik matadi paam. Pasa, yam ataghon ghou. Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tiou ila yes pooza tonowen matadi, ve ival tiina to Yuda maau ne matadi paam.
MAT 10:19 Ighaze tikis gham ve tighur gham ila yes daba nimadi pa savsaveeŋ, yam lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa asavia padi malep. Pasa, sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, Maaron tau pale ipatoooŋ gham pa sa saveeŋ to ye ighaze yam asavia.
MAT 10:20 Tovenen yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tiam maau. Tamamim Maaron Avuvu pale ivotia aliŋa ila yam avomim.
MAT 10:21 “Ighaze sawa tonenen ivot, tamtoghon pale tighur toŋvetaz todi ila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. Ve ndolman pale tigham ŋgar raraate moghon pa ndinatudi. Ve ndipain pale tighur koi pa nditamandi ve nditinandi paam, ve tighur di tila yes daba nimadi, leso tirab di timaat.
MAT 10:22 Ival tisob pale tighur koi payam pasa, yam avotia you izag ve ataghon ghou. Eemoghon tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa, ve ikis ghurla toni tuŋia le sawa toni isob, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi.
MAT 10:23 Ighaze yam aneep izi ndug eta, ve yes tighur pataŋani payam, apul di ve aghau ala pa ndug ite. You nasaav payam kat: Uraat tiam to votiaaŋ mos irau ndug ndug to Israel, yam pale apasobi sone, ve Tamtoghon Natu imuul inim.
MAT 10:24 “Ŋgeu paghu eta irau ilib pa patoŋaaŋ toni ne maau. Ve mbesooŋa tovene paam. Irau ilib pa tiina toni ne maau.
MAT 10:25 Ighaze taghoniiŋa eta imbaad pataŋani inimale patoŋaaŋ toni, nene poia. Ve ighaze mbesooŋa eta imbaad pataŋani inimale tiina toni, nene poia paam. Aghita. You ruum tau. Eemoghon tiwaghamun izag tighaze you Belsebul. Ighaze venen, yam to aneep ila lupuuŋ tiou, pale tiwaghamun izamim kat.”
MAT 10:26 Yesu isaav muul ighaze: “Tovenen yam amatughez pa tamtoghon malep. Pasa, mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ndunuŋadi, nene pale tipool di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar to ŋgozaaŋ, nene pale ivot ighazooŋ ve ival tiina tiwatagi
MAT 10:27 Tovenen saveeŋ to you nasavia payam ila ndoroom lolo inim ŋgozaaŋ, yam avotia pa ndag. Ve saveeŋ to tikamuun payam pani, yam ayoon izala ruum tiam poghodi ve atemtem pani, leso ival tiina tilooŋa.
MAT 10:28 Yes to tighaze tirab gham amaat, yam amatughez padi malep. Onoon, yes irau tiwaghamun anoŋamim ve tirab gham amaat. Eemoghon irau tigham mbeb eta pa anunumim maau. Tovenen yam amatughez pa Maaron moghon. Pasa, ye irau iwaghamun tamtoghon anoŋadi toman anunudi paam ila ndug samia.
MAT 10:29 “Aghita. Man niuruŋgu, nene man sorok. Irau taghol ru pa yaam kaviaaŋa ee moghon. Eemoghon Tamamim Maaron irau lolo imaagh pa eta maau. Ighaze ye iyok maau, nene niuruŋgu eta irau imaat ve itap izi taan ne maau.
MAT 10:30 Ve yam, Maaron ighita gham ighaze yam alib kat pa man niuruŋgu to katindi ne. Ve ye iwatag katin gham. Dabamim raua paam, ye inin di tisob. Tovenen yam amatughez malep. Ye pale mata iŋgal gham.
MAT 10:32 “Ival tisob to tisaav ghazooŋa ila tamtoghon matadi tighaze yes tinim leg ve titaghon ghou, nene pale you paam nasaav ghazooŋa ila Tamaŋ to ineep izi sambam we mata naghaze yes tinim leg wa.
MAT 10:33 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ipesam pa tau ila tamtoghon matadi ighaze ye tamtoghon tiou maau, nene pale you paam nasaav ila Tamaŋ to ineep izi sambam we mata naghaze ŋgeu tonenen, ye tamtoghon tiou maau.
MAT 10:34 “Vena, yam aghaze you nanim pa napasob malmal tisob to taan, ve nalup tamtoghon tinim ee moghon? Maau. You pale nanim pughu pa tamtoghon tivalag di, ve tineep saguan saguan pa taudi, inimale buza imbut motin mbeb inim suruvu ru.
MAT 10:35 You nanim pa nagham tamtoghon ndinatudi nditamoot toman nditamandi tineep saguan saguan pa taudi. Ve ndinatudi liva toman nditinandi, ve ndiliva toman ndirawadi liva tovene paam. Pale tineep saguan saguan pa taudi.
MAT 10:36 Ve yes to tilup di ila ruum ee moghon, pale tiwaghurun koi pa taudi.
MAT 10:37 “Ighaze tamtoghon eta lolo pa tama ma tina ilib payou, nene ye poia irau to inim leg maau. Ve ighaze ŋgeu eta lolo pa ndinatu ilib payou, nene ye paam poia irau to inim leg maau.
MAT 10:38 Ve ighaze ŋgeu eta imbaad ai pambarooŋ toni ve itaghon ghou maau, nene ye poia irau to inim leg maau.
MAT 10:39 Ighaze tamtoghon eta izuaria tau pa ghamuuŋ nepooŋ poia to taan moghon, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta ipul tau payou, ye pale igham nepooŋ poia ila to Maaron.”
MAT 10:40 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze tamtoghon eta igham gham toman lolo poia, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, ye igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam.
MAT 10:41 Tovenen ighaze ŋgeu eta, ye propet, ve tamtoghon eta ighami toman lolo poia, ye pale igham le atia poia raraate inimale propet tonenen. Ve ighaze ŋgeu eta itaghon ŋgar deŋia, ve tamtoghon eta ighami toman lolo poia, ye pale igham le atia poia raraate inimale Maaron ighamgham pa ndiran deŋiadi.
MAT 10:42 Onoon kat, you nasaav payam: Ndipain to tinim leg ve titaghon ghou, ighaze tamtoghon eta igham ya yauŋa rita pa todi eta, nene irau Maaron lolo imaagh pani maau. Muri, ye pale igham atia poia pani.”
MAT 11:1 Yesu ipatoot taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru le isob, ghoro ipul ndug tonowen, ve ila pa ndug tintina pida to taan tonowen, leso ivotia Maaron aliŋa padi, ve ipatoot di pani.
MAT 11:2 Sawa tonenen, Yoan ŋgeu rughuzaaŋa inepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve ilooŋ Krisi varu pa uraat naol to ye ighamgham di. Tovenen imbaaŋ taghoniiŋa toni pida tila to Yesu, leso tighasoni pa uraat toni.
MAT 11:3 Yes tila tivot toni, ve tighasoni tighaze: “Vena, Ulaaŋa to pale Maaron imbaaŋa inim, yom taum tonene, ma nisaŋan ŋgeu ite paam?”
MAT 11:4 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Saveeŋ to yam alooŋa ve uraat to aghita ne, amuul ala to Yoan, ve apaesia pani.
MAT 11:5 Asaav pani tovene: Matadi pisi tighita ndug, ve narapeŋa timundig tilaagh. Yes to kolekole igham di, tinidi popoia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Taliŋadi pamu tilooŋ saveeŋ, mateeŋa timundig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ varu poia.
MAT 11:6 Ve tamtoghon to ighaze ighita uraat tiou ve irere ghou maau, nene pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni.”
MAT 11:7 Yoan taghoniiŋa toni tonenen tipul Yesu ve tila, ghoro Yesu isavia Yoan pa ival tiina to yesŋa tinepneep. Ighaze: “Laak, sawa to ala ndug balim, yam aghaze aghita sa? Vivib to yaghur iviviira ve sikia ila inim? Ma ala aghaze aghita tamtoghon eta to indudi pa nonogiiŋa poia? Maau. Pasa, ndiran to tindud di pa nonogiiŋa to bodeeŋadi popoia, yes tineep izi ndug tovene maau. Yes tinepneep ila ruum tintina to yes kinik.
MAT 11:9 Tovenen yam ala aghaze aghita sa mbeb tonowe? Yam ala pa aghita propet to Maaron, ne? Ve nene onoon. Yoan, ye propet eez. Eemoghon you nasaav payam: Yoan, ye propet moghon maau. Ye igham uraat pida paam to ilib pa yes propeta.
MAT 11:10 Ye ŋgeu to muuŋ timbood saveeŋ iŋarua tighaze: ‘Ulooŋ. You pale nambaaŋ mbesooŋa tiou eez imuuŋ payom. Ye pale ivotia aliŋag pa tamtoghon, ve igharaat ataam payom.’
MAT 11:11 “You nasaav payam kat: Tamtoghon tisob to nditinandi tipoop di izi taan ne, eta iza ilib pa Yoan maau. Eemoghon ighaze ŋgeu sorok eta ineep ila pooz to ndug sambam lolo ve ighita anoŋa toni, nene pale ighita katin poia to Maaron le ilib pa Yoan.
MAT 11:12 Sawa to Yoan ipamundigin uraat toni le inim aazne, pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ toman tapiri tiina. Tovenen ndiran ariaŋadi tizuaria di tighaze le tilooŋ tila pooz to ndug sambam lolo. Eemoghon tamtoghon pida tizuaria di tighaze tigham malmal pani ve titatani.
MAT 11:13 Tutuuŋ to Mose toman saveeŋ isob to yes propeta, nene ipatooŋ tamtoghon pa Maaron ŋgar toni le inim imuul sawa to Yoan. Ghoro pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ kat.
MAT 11:14 Ighaze lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ todi, nene pale aghilaal aghaze saveeŋ to muuŋ tisavia tighaze muri pale propet Ilia imuul inim, nene iza to Yoan.
MAT 11:15 Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tiou tonene, ve igham ŋgar pani pooi.”
MAT 11:16 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam ighaze: “Tamtoghon to aazne, gabuadi vena? Pale nasavia di iza to sa? Yes tinimale ndipain geegeu to tirou taghon maran ate, ve timboboob ila pa nditadi pida tighaze:
MAT 11:17 ‘Yei nipambar ambam payam, eemoghon ator maau. Ve nimbou taŋizŋiiz, eemoghon lolomim isami ve ataŋ maau.’
MAT 11:18 “Pasa, sawa to Yoan inim ivot ve igham uraat toni, ye iŋgungun tau pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemoghon tamtoghon lolodi pani maau, ve tighaze avuvu samia izeeva.
MAT 11:19 Ve sawa to Tamtoghon Natu inim ve igham uraat toni, ye ighanghan ve ighunghun. Eemoghon ye paam, tamtoghon lolodi pani maau, ve tighaze: ‘Aghita. Nowe ŋgeu to ila toman yes ndiran to ghamuuŋ sosor ve yes to tiyouyou takes, ve yesŋa tiluplup di pa ghaniiŋ ve ghunuuŋ.’ Eemoghon uraat to aazne ivotvot itaghon ŋgar to Maaron, nene ipatooŋa ighaze ŋgar toni deŋia moghon.”
MAT 11:20 Yesu igham mbeb gharatooŋadi naol izi ndug pida wa. Eemoghon yes titoor ŋgar todi ila pa Maaron maau. Tovenen ye imundig ve iyaan di ighaze:
MAT 11:21 “Oyai, yam tamtoghon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasa, you nagham mbeb gharatooŋadi tintina naol tivot izi ndug tiam. Eemoghon yam atoor ŋgar tiam ila pa Maaron sone. Inimale ndug Tiro ve Sidon to tikankaan pa Maaron, tighita mbeb tovene, tone lolodi ipataŋan pa sosor todi, ve tindud di pa nonogiiŋa to moŋiiŋ, ve mboledi izala avab, ve titoor ŋgar todi alok wa.
MAT 11:22 Tovenen you nasaav payam. Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ighur atia rauraua pa tamtoghon to ndug ru tonowen. Eemoghon yam, pale aghita atia tiina kat pa sosor tiam.
MAT 11:23 “Ve yam ndiran to ndug Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghaze Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa ndug sambam? Maau kat! Yam pale azila ndug samia to mateeŋa. Pasa, yam akaria ghitooŋ mbeb gharatooŋadi wa. Inimale muuŋ, tamtoghon to ndug Sodom tighita mbeb tovene, tone titoor ŋgar todi, ve tilaledi maau, ve aazne ndug todi inepneep.
MAT 11:24 Tovenen you nasaav payam. Sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ighur atia rauraua pa tamtoghon to ndug Sodom. Eemoghon yam, pale agham atia tiina kat pa sosor tiam!”
MAT 11:25 Sawa tonenen, Yesu isuŋ ighaze: “O Tamaŋ, yom Tiina to uŋgin sambam ve taan. You napait ghom toman lolog poia. Pasa, yes to ledi ŋgar tintina ve tighazooŋ pa mbeb naol, yom uŋgooz uraat tiou tonene pughu padi. Ve upaghazoŋani pa yes to tigham ŋgar pa izadi maau ve tinumeer ghom inimale ndipain geegeu tinumeer nditamandi ve nditinandi.
MAT 11:26 Oo Tamaŋ, yom utaghon taum lolom ve poia tiom, tauto ugham tovene.”
MAT 11:27 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Tamaŋ Maaron ighur mbeb tisob tinim nimag wa. Ve ye moghon to iwatag katin tau Natu. Tamtoghon ite paam maau. Ve Tama Maaron tovene paam. Tamtoghon eta iwatagi kat maau. Natu moghon, ve yes to Natu ipaghazoŋan di pani, yes moghon to tiwatagi.”
MAT 11:28 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Yam ndiran to arab taumim pa uraat le tapirimim isob, ve yam to ambaad pataŋani naol, yam asob anim tiou. Leso nagham gham atemim izi, ve tapirimim ivot muul.
MAT 11:29 Yam anim toman ghou, ve agham ŋgar inim tiou. Pasa, you ŋgeu luuma ve natatan taug izag. You pale napalot gham ve nagham pooz payam, ve itiŋa talaagh raraate, tanimale bapolo ru to tikap di pa ai. Leso nagham gham atemim izi, ve tapirimim ivot muul.
MAT 11:30 Ighaze yam anim toman ghou ve itiŋa talaagh raraate, nene pale ipataŋan payam maau. Ve uraat to you naghaze naghuri iza tiam, nene pale ayamaana iraurau payam.”
MAT 12:1 Muri ghoro, umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi, ve taghoniiŋa toni pitool di. Tovenen tiŋgoor wit anoŋa pida ve tighan.
MAT 12:2 Ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tighita di, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Ai, ughita! Aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron! Ŋgar to taghoniiŋa tiom tighami ne, iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ.”
MAT 12:3 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida pitool di, yam awaata, ma maau? Sawa tonenen, David ilooŋ ila mbeez (o haus sel) patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonenen ve ighani, ve irei pida pa tamtoghon toni, ve tighan paam.
MAT 12:5 Ve tutuuŋ to Mose to isavia uraat to yes ndiran to watooŋrau ne paam, yam awaata, ma maau? Umbom patabuaŋ to naol ne, yes atedi izi maau. Tighamgham uraat ila Rumai Tiina lolo inimale tighamgham pa sawa pida. Tovenen yes paam timalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ. Eemoghon ledi sosor eta ila Maaron mata pa ŋgar tonenen maau.
MAT 12:6 Ve you nasaav payam kat: Mbeb to aazne ivot ne, nene mbeb tiina. Ilib kat pa Rumai Tiina to Maaron.
MAT 12:7 “Maaron saveeŋ toni waaro eez isaav tovene: ‘You lolog pa watooŋrau tiam maau. You naghaze lolomim isamin tamtoghon ve auul di.’ Inimale yam aghazooŋ pa saveeŋ tonene pughu, tone irau aŋgal sorokin saveeŋ payei maau. Yei nigham sosor eta maau.
MAT 12:8 Pasa, Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.”
MAT 12:9 Yesu ipul uum to wit tonowen, ve ilaagh ila ivot paanu, ve ilooŋ ila rumai todi.
MAT 12:10 Ŋgeu eez inepneep toman di. Nima eez imaat. Tamtoghon pida to tineep toman di, tighaze tiwat Yesu, leso imalaaŋ pa tutuuŋ, ve inim le pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. Tovenen tighasoni tighaze: “Laak, ighaze tagharaat yes moroghooŋa ila sawa to umbom patabuaŋ, pale deŋia pa tutuuŋ to Maaron, ma maau?”
MAT 12:11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Vena, ighaze tiam eta sipsip toni itap izila taan saambu ila sawa to umbom patabuaŋ, pale ipuli ineep? Maau. Ye pale rikia moghon ila ve ighami iza.
MAT 12:12 Ve iit tamtoghon talib kat pa sipsip. Tovenen ighaze tauul tamtoghon ve tagham poian di ila sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron.”
MAT 12:13 Ghoro isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Upaat nimam.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima, le poia muul inimale nima ite.
MAT 12:14 Tauto ndiran tutuuŋa to tineep toman di, timundig tivot tila pumuri, ve tilup di, ve tikaal ataam pa tirab Yesu imaat.
MAT 12:15 Yesu, iwatag ndiran tutuuŋa tonowen ŋgar todi wa. Tovenen ipul ndug tonowen ve ila. Ve ival tiina titaghoni ve yesŋa tila. Yesu igharaat moroghooŋa todi le tisob tinidi popoia.
MAT 12:16 Eemoghon iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia varu ivot ighazooŋ malep.
MAT 12:17 Tovenen Maaron aliŋa to muuŋ propet Isaia ivotia, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene:
MAT 12:18 “Aghita mbesooŋa tiou tonene. You taug nasia, ve naghuri pa uraat tiou. You lolog pani, ve igham ghou lolog poia kat. You pale nagham Avuvug pani, ve ye pale ivotia ŋgar deŋia pa ndug ndug to Yuda maau ne.
MAT 12:19 Ye ŋgeu luuma. Irau imboob aliŋa tiina, ve yesŋa tamtoghon tiwazoran di pa savsaveeŋ ne maau. Ve irau aliŋa iza ila maran maau.
MAT 12:20 Vivib to tituti le igharau ighaze imot, ye irau iŋgoora maau. Ve lam to iyaryaar pooi maau, nene ye irau ivibi imaat maau. Ve ye pale ighamgham tovene le irau ŋgar deŋia to Maaron ilib pa ŋgar samsamia tisob.
MAT 12:21 Tovenen varu pale ilaan irau taan isob, ve ndug ndug to Yuda maau ne tighur matadi pani, ve tisaŋan sawa to ye igham mulin di ve tineep pooi.”
MAT 12:22 Muri ghoro, tigham ŋgeu eez ila to Yesu. Ŋgeu tonowen, avuvu samia izeeva, ve ighami mata ipis ve avo ivool. Yesu igharaata le avo ikaak ve isavsaav, ve mata poia ve ighita ndug.
MAT 12:23 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le tisob ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Tovenen tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene avaat David Natu tou?”
MAT 12:24 Eemoghon ndiran tutuuŋa pida tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Nowe Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.”
MAT 12:25 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale ndug todi isami kat, ve tamtoghon tineep pani muul maau. Ve ndug eta, ma ruum eta, tovene paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di tineep ledi ledi, nene irau tiyoon ariaŋa maau.
MAT 12:26 Tovenen ighaze Sadan ighur koi pa tau ndita ve indiir di, nene pale pooz toni iyaryaaŋ vena? Maau.
MAT 12:27 Laak, yam aghaze you nandirndiir avuvu samsamiadi pa Belsebul tapiri. Ighaze venen, vena pa nditamim to tindirndiir avuvu samsamiadi? Sei ipalot di pa ŋgar todi tonowen? Ŋgar to yes tighami, nene ipatooŋ gham ighaze ŋgar tiam deŋia maau.
MAT 12:28 Eemoghon ighaze Maaron Avuvu ipalot ghou ve nandiir avuvu samsamiadi pa tamtoghon, nene yam irau awatagh aghaze pooz to Maaron inim peria tiam wa.
MAT 12:29 “Vena, tamtoghon eta irau ilooŋ ila ruum to ŋgeu ariaŋa eta, ve iyou mbeb toni sorok? Maau. Ye irau itatan ŋgeu ariaŋa tonenen tapiri, ve ikaui pa ravraav le isob, ghoro iyou mbeb tisob to tineep ila ruum toni lolo.
MAT 12:30 “Ighaze tamtoghon eta ilup toman ghou maau, ye inim you koiag. Ve ighaze tamtoghon eta iuul ghou pa lupuuŋ tamtoghon maau, nene pale ireu di timbiriis tila saguan payou.
MAT 12:31 “Tovenen you nasaav payam: Sosor isob to tamtoghon, ve saveeŋ samsamia naol to tipiyaava pa Maaron, nene Maaron irau ireua padi. Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavia saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau.
MAT 12:32 Tovenen ighaze ŋgeu eta isavia saveeŋ samia iŋarua Tamtoghon Natu, nene Maaron irau ireu sosor toni. Eemoghon ighaze ŋgeu eta isavia saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ toman uraat toni, nene sosor tovene, Maaron irau ireua maau. To aazne, ve sawa to Mboŋ Muri paam, ye irau ireua maau.”
MAT 12:33 Yesu isaav muul ighaze: “Andeeb ai pughu ve agharaata iŋgalaaŋ. Leso itub poia, ve ighur anoŋa popoia. Ighaze andeeba maau ve awaghamuni, nene pale ai tonenen toman anoŋa isami. Pasa, ai anoŋa to ipatooŋ ai: Ai poia, ma samia?”
MAT 12:34 Yam tonene moot samia ndinatu! Saveeŋ poia eta irau ivot ila avomim ne maau. Pasa, lolomim ivon pa ŋgar samsamia naol. Ve ŋgar to lolood ivon pani, tauto ivotvot ila avood.
MAT 12:35 Ndiran popoiadi tipavonin lolodi pa ŋgar popoia. Tauto tigham ŋgar popoia tivotvot. Ve ndiran samsamiadi tipavonin lolodi pa ŋgar samsamia. Tauto tigham ŋgar samsamia tivotvot.
MAT 12:36 “You nasaav payam kat. Sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz tamtoghon, ve ighason di pa saveeŋ soroksorok tisob to tisavia di.
MAT 12:37 Tovenen taum saveeŋ tiom pale inim pughu payom. Ighaze saveeŋ tiom poia, nene pale Maaron ighita ghom ighaze yom deŋiam ila mata. Ve ighaze saveeŋ tiom poia maau, nene pale ye ighita ghom ighaze yom ŋgeu samia, ve ighur atia payom.”
MAT 12:38 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ndiran tutuuŋa ve ŋgara pida to tutuuŋ tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei nighaze yom ugham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payei ve nighita. Leso niwatag nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom.”
MAT 12:39 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyais, yam ndiran to aazne, yam samsamiamim kat! Yam apul murimim pa Maaron animale liva to ipul azuwa, ve igham tamoot paghu. Yam azuaria gham aghaze le aghita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payam, ghoro aghur ila. Ve mbeb ee moghon, to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ payam. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa propet Yona.
MAT 12:40 Ye ineep ila iigh tiina apo irau mboŋ tol. Ŋgar raraate pale ivot pa Tamtoghon Natu paam. Pasa, ye pale igheen ila naal lolo irau mboŋ tol.
MAT 12:41 “Muuŋ, yes Ninivea tilooŋ saveeŋ to Yona ivotia, ve rikia moghon tighilaal ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Ve aazne, mbeb to ilib pa ŋgar to muuŋ Yona ighami, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau]. Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, nene pale yes Ninivea timundig toman yam ndiran to aazne, ve tivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.
MAT 12:42 “Ve garawaat tidi (o kwin) to muuŋ igham pooz pa taan suruvu to ineep mala kat ila pa daudau pughu, tovene paam. Ye ilaagh mala kat inim ighaze ilooŋ ŋgar popoiadi to kinik Solomon. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa Solomon, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, liva tonowen pale imundig toman yam ndiran to aazne, ve ivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.”
MAT 12:43 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze avuvu samia ipul tamtoghon eta, ve ighau ila, nene pale iwalaghlaagh ila ndug balim to le ya maau ne, ve ikaal le ina. Leso ineep pani ve ate izi.
MAT 12:44 Ighaze ikaal le maau, pale isaav pa tau ighaze: ‘You pale namuul nala, ve naŋgig inag muŋgina to napuli ve nanim ne!’ Tovenen ye pale imuul ila. Ighaze ila ivot ve ighita ina muŋgina ŋginiŋa, ve tizaara ve tipambooda le poia kat,
MAT 12:45 nene pale ila iyou ndita liim ve ru paam to tilib pani pa ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ve yesŋa timuul tinim tizeev tamtoghon tonenen, ve tineep le tineep kat. Irau tipuli muul maau. Tovenen ye pale isami kat. Muuŋ, nepooŋ toni poia ris. Ve aazne, isami le isami kat. Ŋgar raraate moghon pale ivot pa tamtoghon samsamiadi to aazne.”
MAT 12:46 Yesu isavsaav, ve tina toman nditazi tinim tivot. Yes tiyoon pumuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighaze tighita ve tisavsaav tomani.
MAT 12:47 Tovenen ŋgeu eez ila ipaes pani ighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tisavsaav toman ghom.”
MAT 12:48 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tinaŋ sei, ve nditazig sei masin?”
MAT 12:49 Ghoro ipatooŋ ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav pa ŋgeu tonowen ighaze: “Nene you nditinaŋ ve nditazig.
MAT 12:50 Pasa, sei to ighaze itaghon Tamaŋ to ineep izi sambam we ŋgar toni, nene inim you tazig, livug, ve tinaŋ.”
MAT 13:1 Ndag ee moghon tonenen, Yesu ipul ruum, ve ivot gha izila pa ya naliu Galilaia, ve mbole izi naari.
MAT 13:2 Ve ival tiina kat tila tiluvuti tighaze tilooŋ saveeŋ toni. Tovenen ye iza waaŋ eez, ve tipanduura ivot ila ris, ghoro mbole izi ve ivotia Maaron aliŋa padi. Ival tiina tonowen tiyondyood izi naari, ve tighurghur taliŋadi pa saveeŋ toni.
MAT 13:3 Yesu ipatoot di pa mbeb naol ila saveeŋ palelaaŋ. Ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di.
MAT 13:4 Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen man tiroov tila, ve tighan suvun di.
MAT 13:5 Ve pida titaptap tizi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza.
MAT 13:6 Eemoghon sawa to ndag ighaaz ve taan ituntun, wit tonowen rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, wariadi tizila kat maau.
MAT 13:7 Ve uuv pida titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le timatmaat.
MAT 13:8 Eemoghon uuv pida titap tizala taan poia. Tovenen titub pooi tiza, ve anoŋadi katindi. Pida anoŋadi irau tamoot liim (100), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30).”
MAT 13:9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ve ipariaaŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
MAT 13:10 Muri ghoro, taghoniiŋa toni tila toni, ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yom usavsaav pa tamtoghon ila saveeŋ palelaaŋ moghon?”
MAT 13:11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham, ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonenen. Ve tamtoghon pida, ye igham tovene padi maau.
MAT 13:12 Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iuuli ve iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Leso tamtoghon tonenen iraua kat pa ŋgar. Eemoghon ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron aliŋa rita, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar toni ris moghon tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.
MAT 13:13 Pughu to nasavsaav padi ila saveeŋ palelaaŋ, nene tovene: ‘Matadi tighitghita mbeb, eemoghon tighilaal pughu maau. Ve taliŋadi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemoghon tigham ŋgar pani maau.’
MAT 13:14 “Ŋgar to tighami, nene deŋia kat pa Maaron aliŋa to muuŋ propet Isaia ivotia. Isaav tovene: ‘Yam pale alooŋ saveeŋ. Eemoghon ŋgar tiam irau ivot pani maau. Ve matamim aghita mbeb. Eemoghon irau aghilaal pughu maau.
MAT 13:15 Pasa, ndiran tonene, ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Lolodi pa tighilaal mbeb eta maau. Tinidi imum pa loŋaaŋ saveeŋ. Ve tiponpoon matadi, leso tighilaal mbeb to ivotvot ne pughu sob. Ve inimale lolodi pa tigham ŋgar, tone tighilaal mbeb to matadi tighita ve taliŋadi tilooŋa ne, ve tighazooŋ pa pughu, ve titoor ŋgar todi. Leso nauul di ve nareu sosor todi.’”
MAT 13:16 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Tovenen yam tonene, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa, mbeb to matamim aghita, ve taliŋamim alooŋa, yam aghazooŋ pa pughu.
MAT 13:17 You nasaav payam kat. Muuŋ, propeta naol toman ndiran deŋiadi katindi tighaze le tighita mbeb to aazne yam aghita di ne. Eemoghon tighita di maau. Ve tighaze le tilooŋ saveeŋ to yam aloŋlooŋa ne. Eemoghon tilooŋa maau.”
MAT 13:18 Yesu isaav padi muul ighaze: “Alooŋ. Saveeŋ palelaaŋ to suruvuuŋ wit uve, nene pughu tovene:
MAT 13:19 Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ pa pooz to ndug sambam, eemoghon ŋgar todi ighazooŋ pani maau. Tovenen Ŋgeu Samia ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi.
MAT 13:20 Ve uuv pida to titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve rikia moghon tighami toman lolodi poia.
MAT 13:21 Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to wariadi izila kat taan lolo maau. Tovenen tiyoon tuŋia ris, ve ighaze tamtoghon tigham samin di, ma pataŋani ite paam ivot padi pasa, yes titaghon Maaron aliŋa, nene rikia moghon titap ve tighur muridi pa Maaron.
MAT 13:22 Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ to Maaron. Eemoghon pataŋani naol to taan, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to taan to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi ne, ighur anoŋa eta ivot maau.
MAT 13:23 Ve uuv pida to ŋgeu tonenen isuruuv di ila taan poia, nene iza to yes to tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tighazooŋ pani. Tovenen ghurla todi ighur anoŋa popoia katindi. Pida, anoŋadi tivot irau tamoot liim (100), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30).”
MAT 13:24 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu eez to isuruuv wit uvedi popoia ila uum toni.
MAT 13:25 Eemoghon sawa to ival tiina tigheen le lolodi imaagh, ŋgeu tonenen koia ila isuruuv wit olia uvedi ilooŋ ila wit lolodi, ghoro ighau ila. Wit olia tonowen, ghitooŋa raraate inimale wit tau. Eemoghon nene kikiliiŋ samia.
MAT 13:26 Sawa to wit titub tiza ve tighur anoŋadi, ghoro tighilaal wit olia tonenen.
MAT 13:27 Tovenen yes mbesooŋa to uum tau tila toni, ve tipaes pani tighaze: ‘Wai, tiina, ŋgaramus nighilaal wit olia to titub toman wit tiom! Pughu vena to titub tonowe? Pasa, yom usuruuv wit uvedi popoia moghon.’
MAT 13:28 “Ye ipamuul aliŋadi ighaze: ‘Koiag eta avaat igham ŋgar tonene.’ Tovenen mbesooŋa toni tighasoni muul tighaze: ‘Vena, pale nila nikurub wit olia tonowen, ve nisuruuv di tilaledi?’
MAT 13:29 “Eemoghon ye isaav padi ighaze: ‘Agham vene malep. Pale akurub wit anoŋa popoia pida toman di.
MAT 13:30 Apul di tineep toman wit tau, le sawa to ndebooŋ wit, ghoro nasaav pa uraata tiou, ve tila tikurub wit olia tonowen, ve tiyou di tila tilup di, leso tisuruuv di tila yab. Ghoro tindou poian wit tau anoŋadi, ve tighur di tilooŋ tila mbeez tiou.’”
MAT 13:31 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale mastet uve to ŋgeu eez ighami, ve ila ipiyaava ila uum toni.
MAT 13:32 Mastet uve, nene kainaŋen kat. Mbeb tisob uvedi tintina tilib pani. Eemoghon sawa to itub iza, nene tiina inimale ai le ilib pa ndoor tisob to uum. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, tila tirei rumadi izala boga.”
MAT 13:33 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale yis ris to liva eez imbuula toman palawa tiina. Yis rismoghon tonenen indil irau palawa tonowen lolo, le ighami isar.”
MAT 13:34 Ŋgar naol tonenen, Yesu isavia di pa ival tiina ila saveeŋ palelaaŋ moghon. Ye isavia saveeŋ eta ighazooŋ padi maau. Sawa isob, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ moghon.
MAT 13:35 Tovenen Maaron aliŋa to propet eez ivotia, anoŋa ivot. Isaav tovene: Avog pale ikaak, ve nasavia saveeŋ palelaaŋ. Ŋgar pida to tiyooŋ indeeŋ sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ve inim imuul aazne, you pale nasavia di tivot tighazooŋ.
MAT 13:36 Yesu ipul ival tiina, ve ilooŋ ila ruum, ghoro taghoniiŋa toni tila toni, ve tighasoni tighaze: “Saveeŋ palelaaŋ to wit olia to yom usavia, irau upaghazoŋan ghei pa pughu?”
MAT 13:37 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu to isuruuv wit uvedi popoia, nene Tamtoghon Natu.
MAT 13:38 Ve uum toni, nene iza to tamtoghon to taan. Uuv popoia, nene iza to yes to titaghon pooz to ndug sambam. Ve wit olia, nene iza to yes to titaghon ŋgar to Ŋgeu Samia.
MAT 13:39 Uum tau koia to isuruuv wit olia uvedi, nene Ŋgeu Samia. Sawa to ndebooŋ wit, nene taan sawa. Ve yes uraata to tila tindou wit anoŋa, nene yes aŋela.
MAT 13:40 Taan sawa ighaze ivot, nene pale ŋgar raraate moghon ivot pa ndiran samsamiadi inimale yes uraata tigham pa wit olia tonowen. Pale tiyou di tila tilup di, ve yab ighan di.
MAT 13:41 Pasa, Tamtoghon Natu pale imbaaŋ aŋela toni tila tiyou tamtoghon tisob to tinim watiiŋ pa nditadi, toman tamtoghon tisob to timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve tigham di tila saguan pa yes to titaghon pooz toni.
MAT 13:42 Ghoro tisuruuv di tizala yab tiina ighan di. Yes pale tinepneep tonowe, ve tiyakyak toman livodi kikikia.
MAT 13:43 Eemoghon ndiran to tineep deŋiadi ila Maaron mata, yes pale tineep pooi izi ndug to Tamandi Maaron, ve ŋgurubadi tintiina tinimale ndag. Ŋgeu to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
MAT 13:44 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu eez to ilaagh ila le ighita mbaliiŋ tau to tiŋgooza ilooŋ ila taan lolo. Ye ighita mbaliiŋ tonowen, ve isakia ŋgozaaŋi muul. Ghoro ila toman tini iza, ve igholia mbeb toni tisob, ve igham yaama, ve ighol motin taan tonowen. Leso mbaliiŋ tonenen inim le kat.”
MAT 13:45 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu to raukoliiŋ to ilaghlaagh ve ikalkaal ŋgool atuludi popoia.
MAT 13:46 Ye ighita ŋgool atulu eez to poia kat ve atia tiina. Tovenen ila igholia mbeb toni tisob, ve igham yaama, ve ighol ŋgool atulu ee moghon tonowen.”
MAT 13:47 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale malum to tiweua ila te, ve iigh naol naol tiŋgudi.
MAT 13:48 Sawa to iigh ipel malum kat, yes uraata tiweu malum ilooŋ ila naari, mboledi izi, ve tipit iigh popoiadi ila malum, ve tinonog di tila nakaral pida. Eemoghon iigh samsamiadi, tisuruuv di tila saguan.
MAT 13:49 Taan sawa ighaze ivot, nene pale ŋgar raraate moghon ivot. Yes aŋela pale tipul ndug sambam, ve tizi tinim, ve tipas tamtoghon samsamiadi tighau pa ndiran deŋiadi lolodi,
MAT 13:50 ve tisuruuv di tila yab tiina ighan di. Yes pale tineep tonowe, ve tiyakyak toman livodi kikikia.”
MAT 13:51 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Vena, saveeŋ isob tonene, pughu ighazooŋ payam, ma maau?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yei nighazooŋ pani wa.”
MAT 13:52 Yesu isaav padi muul ighaze: “Tovenen yes ŋgara to tutuuŋ to tipatoot di pa pooz to ndug sambam le tighazooŋ pani, nene yes tisob tinimale ruum tau to ipaspas mbaliiŋ papaghu ve muŋginadi pa katkaat toni.”
MAT 13:53 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ naol tonene le isob, ghoro imundig, ipul ndug tonowen, ve imuul ila pa ndug toni pughu. Ye ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, le ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar tiina tonene sine? Ve igham tapiri to ghamuuŋ mbeb gharatooŋadi tintina tovene izi sine?
MAT 13:55 Vena, ye to ndug ite, to takankaan pani ne? Tama, ye ŋgeu sorok to reiŋ ruum moghon. Tina Maria. Ve nditazi, nene Yakobus, Yosep, Simon, ve Yudas.
MAT 13:56 Ve ndilivu to tinepneep toman ghiit ne. Ŋgeu tonene igham ŋgar tiina ve tapiri izi sine?”
MAT 13:57 Tovenen matadi velegini, ve lolodi pa tighur ila toni maau. Tauto Yesu isaav padi tovene: “Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne, matadi velegini. Eemoghon ighaze ye ila ndug ite, nene pale titandag pani ve tiit varu.”
MAT 13:58 Tovenen Yesu igham mbeb gharatooŋadi tintina naol izi tonowe maau. Pasa, yes tighur ila toni maau.
MAT 14:1 Sawa tonenen, Erod, daba to iŋgin taan suruvu to Galilaia, ilooŋ Yesu varu pa uraat to ighamghami, le igham ŋgar naol.
MAT 14:2 Tovenen isaav pa uraata toni pida ighaze: “Nowe avaat Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ye imaat ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. Tauto tapiri tiina ineep toni, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi.”
MAT 14:3 Erod isaav tovene pasa, mata iŋgal ŋgar to igham pa Yoan. Ŋgar tovene: Muuŋ, Erod isad togha Pilip azuwa Erodias ve ivaii. Sawa tonenen, Yoan ilala toni, ve inoknok saveeŋ pani ighaze: “Ŋgar to yom ugham pa liva tonanan, nene deŋia pa Maaron tutuuŋ toni maau.” Tauto Erod imbaaŋ tamtoghon pida tila tikis Yoan, tikaui pa ravraav, ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ.
MAT 14:5 Erod ighaze irab Yoan imaat. Eemoghon imatughez pa ival tiina pasa, yes tighur ila tighaze Yoan, ye propet to Maaron.
MAT 14:6 Tinepneep le indeeŋ sawa to Erod tina ipoopa, ghoro Erod yesŋa ndita pida tilup di pa ghanghaniiŋ. Sawa tonenen, azuwa Erodias natu liva ilooŋ ila, ve itor ila matadi le isad Erod ate.
MAT 14:7 Tovenen Erod imundig ve ipiyaav aliŋa pani ighaze: “Onoon sala! Sa mbeb to yom ughason ghou pani, you pale nagham payom!” Ghoro ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen le iyaryaaŋ kat.
MAT 14:8 Liva paghu tina igharaat saveeŋ pani wa. Tauto isaav pa Erod ighaze: “You naghaze yom umbut motin Yoan ŋgeu rughuzaaŋa lua, ughur daba ila oon lolo, ve ughami inim tiou to sualen.”
MAT 14:9 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tonene, le lolo ipataŋan. Eemoghon irau itoor aliŋa muul maau. Pasa, imbua saveeŋ iyaryaaŋ pani ila ndita to yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ ne matadi wa. Tovenen imbaaŋ ndaaba toni eez ila ruum to yabyabuuŋ, ve imbut motin Yoan lua.
MAT 14:11 Ghoro ighur daba ila oon lolo, ve ighami inim, ve izuzuuna ila to liva paghu. Ghoro ye ana isakia ila to tina Erodias.
MAT 14:12 Yes taghoniiŋa to Yoan tilooŋ mbeb tonenen varu. Tovenen tila tigham Yoan paatu, ve tila titavia. Ghoro tila tipaes pa Yesu.
MAT 14:13 Yesu ilooŋ mateeŋ to Yoan varu, ve ipul Nasaret, ve iza waaŋ, ve iraav ila le ilooŋ izi ndug balim eez. Leso eŋgeni ineep. Eemoghon ival tiina tilooŋ varu, ve tipul ndug todi todi, ve tilaagh taan titaghoni tila.
MAT 14:14 Tovenen sawa to Yesu ilooŋ taan ve iyaat izi pa waaŋ, ye ighita ival tiina kat tilup di ve tinepneep. Ye ighita di le lolo isamin di, ve igharaat moroghooŋa todi.
MAT 14:15 Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni tila tisaav pani tighaze: “Ou, taneep izi ndug balim ve mboŋ izi wa. Usaav pa ival tiina tonene tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tighol adi aniiŋ.”
MAT 14:16 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Yes ledi pughu eta to tipul ghiit ve tighau tila ne maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.”
MAT 14:17 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, iit aad aniiŋ naol maau. Ughita. Nene mberet liim, ve iigh ru moghon.”
MAT 14:18 Yesu isaav pa taghoniiŋa toni muul ighaze: “Agham mberet toman iigh tonanan inim.”
MAT 14:19 Ghoro isaav pa ival tiina mboledi izi kikiliiŋ pogho, ve igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, mata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet toman iigh, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, ve anadi tila tireii pa ival tiina.
MAT 14:20 Tisob tighan le apodi isuŋ. Ve avodi alulu to izi ne, taghoniiŋa toni tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon.
MAT 14:21 Yes to tighan aniiŋ tonenen, yes nditamoot moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen. Ve ndiliva toman ndinatudi, tinin di maau.
MAT 14:22 Tighan le isob, ghoro Yesu ipasul taghoniiŋa toni ighaze tiza waaŋ, ve timuuŋ tivool tila pa ya naliu Galilaia paŋa ite. Ve ye ineep, leso ighur ival tiina tonowen timuul tila pa ndug todi todi.
MAT 14:23 Ye ighur di tila, ve izala pa lolooz eez, leso ineep tonowe ve isuŋ. Eŋgeni inepneep tonowe le mboŋ izi.
MAT 14:24 Waaŋ to taghoniiŋa toni ighaughau pooi ila le tivot bodbodaaŋ to ya naliu. Tigharau taan sone. Pasa, tisoop yaghur toman dibom.
MAT 14:25 Yesu inepneep le igharau ighaze ndugitun, ghoro izila naari, ve ilaagh izala ya pogho iŋarua di ila.
MAT 14:26 Taghoniiŋa toni matadi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala ya pogho iŋarua di inim. Tighita le todi ilale kat. Ve tisaav tighaze: “Wai, nowe mariaam eta to inim ne!” Tovenen matughezaaŋ tiina igham di, ve tisaŋeeŋ.
MAT 14:27 Eemoghon Yesu rikia moghon ve isaav padi ighaze: “Ai, amatughez malep! Atemim izi. Nene you!”
MAT 14:28 Tovenen Petrus imundig ve isaav ila pa Yesu ighaze: “Tiina, ighaze yom taum tonanan, ghoro usaav ve nalaagh izala ya pogho ve nalat.”
MAT 14:29 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Poia, unum lak!” Tovenen Petrus izi pa waaŋ, ve ilaagh izala ya pogho, ve iŋarua Yesu ila.
MAT 14:30 Eemoghon ighita yaghur toman dibom tintina, le imatughez ve ighaze indal izila. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: “Tiina, uul ghou lak!”
MAT 14:31 Rikia moghon Yesu nima ila ikis Petrus, ve isaav pani ighaze: “Yom tonene, ghurla tiom rismoghon kat. Lolom ru pasa?”
MAT 14:32 Ghoro yesuru tila tiza waaŋ. Sawa tonenen, yaghur ve dibom imaat.
MAT 14:33 Tovenen nditadi to tineep waaŋ pogho, tiput aghedi pa Yesu ve tipaiti tighaze: “Onoon kat, yom Maaron Natu!”
MAT 14:34 Yesu toman taghoniiŋa toni tivool tila ya naliu paŋa ite, ve tilooŋ naari to ndug Genesaret.
MAT 14:35 Nditamoot to ndug tonowen tighita Yesu ve tighilaala. Tovenen timbaaŋ ila pa ndug tisob to tineep tigharau, tighaze tiyou moroghooŋa todi, ve tigham di tinim.
MAT 14:36 Tovenen yes tinim toman moroghooŋa todi, ve titaŋ roran Yesu tighaze tikis nonogiiŋa toni dige rita, ghoro poia. Ve ival tisob to tikis nonogiiŋa toni, ye igham di tinidi popoia.
MAT 15:1 Sawa tonenen, ndiran tutuuŋa pida toman ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tipul Yerusalem, ve tila tivot to Yesu, ve tighasoni tighaze:
MAT 15:2 “Muuŋ ve inim aazne, iit Yuda tambees pa Maaron itaghon tutuuŋ to nditimbuud titaghoni. Pughu vena to taghoniiŋa tiom timalaaŋ pa tutuuŋ tonowen? Ughita. Yes timen nimadi maau, ve rikia moghon tigham aniiŋ ve tighan.”
MAT 15:3 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ve yam paam, pughu vena to apariaaŋ katin tutuuŋ to nditimbumim, ve amamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni?
MAT 15:4 Aghita. Maaron ighur tutuuŋ tovene: ‘Matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi.’ Ve ‘ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ samia pa tama ma tina, ye irau imaat.’
MAT 15:5 “Eemoghon yam asavsaav tovene: ‘Ighaze tamtoghon eta le mbeb to iuul tama ma tina pani, eemoghon igham padi maau, ve isaav padi ighaze: ‘O, mbeb tonene, you irau nagham payam maau. Pasa, nawaat Maaron iza pani wa.’ Ighaze tamtoghon eta igham tovene, ve muri itoor ŋgar toni, ve ighaze igham mbeb tonenen pa tama ma tina pa ipakur di, nene yam aŋgalsekini aghaze ye igham tovene malep. Tovenen tutuuŋ to nditimbumim tigham payam ve aazne ataghoni, nene igham gham atatan Maaron saveeŋ toni izi inim mbeb sorok.
MAT 15:7 Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Muuŋ, propet Isaia ivotia Maaron aliŋa waaro eez to deŋia kat pa ŋgar to yam aghamghami. Isaav tovene:
MAT 15:8 ‘Ndiran tonene tipapait ghou sorok pa avodi uli moghon. Eemoghon lolodi, nene ineep mala kat payou.
MAT 15:9 Saveeŋ ve tutuuŋ katindi to tipatoot tamtoghon pani, nene itaghon ŋgar tiou maau. Itaghon ŋgar to tamtoghon moghon. Tauto suŋuuŋ ve mbesooŋ todi to tighamgham payou ne, inim mbeb sorok, ve le anoŋa maau.’”
MAT 15:10 Yesu isavsaav toman di le isob, ghoro ipoi ival tiina tinim toni, ve isaav padi ighaze: “Alooŋ saveeŋ tonene, ve agham ŋgar pani pooi.
MAT 15:11 Mbeb to tilooŋ tila tamtoghon avodi ve tizila apodi, eta irau igham di tisami ila Maaron mata ne maau. Ŋgar samsamia to tineep ila tamtoghon lolodi, ve tisavia di tivot ila avodi, tauto igham di tasami ila Maaron mata.”
MAT 15:12 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro taghoniiŋa toni tila tipaes pani tighaze: “Yom uwatag maau? Ndiran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tiom tonanan le irau lolodi maau.”
MAT 15:13 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Matamim ila padi malep. Mbeb tisob to Tamaŋ to ineep izi sambam we ivazog di maau, nene pale tikurub di toman wariadi, ve tisuruuv di tilaledi. Ndiran tonowen, yes tinimale tamtoghon matadi pisi to tighaze tipatooŋ ataam pa nditadi pida to matadi pisi paam. Eemoghon ighaze ŋgeu eta to mata pisi iweu ita ite tau mata pisi paam, ve ipatooŋ ataam pani, nene pale yesuru ve titap tizila saambu.”
MAT 15:15 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason Yesu ighaze: “Irau upaghazoŋan saveeŋ palelaaŋ tiom tonene pughu payei?”
MAT 15:16 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, yam paam lemim ŋgar maau?
MAT 15:17 Aghilaal sone? Mbeb tisob to tilooŋ tila tamtoghon avodi, nene tizila apodi moghon, ve mala maau timbebeghazi ilale.
MAT 15:18 Eemoghon saveeŋ to tisavia ivot ila avodi, nene ipatooŋ ŋgar samia to ineep ila lolodi. Ŋgar todi tonowen to igham di tasami ila Maaron mata.
MAT 15:19 Pasa, ŋgar samsamia to tineep ila tamtoghon lolodi, tauto tipamundigin di ve tigham ŋgar samsamia naol inimale: tirab tamtoghon imaat, tiwaghamun vaiuuŋ, tighur maat, tiyub, tipariaaŋ saveeŋ kaarom pa Maaron iza, ve tipiyaav saveeŋ samia pa nditadi ve Maaron paam.
MAT 15:20 Ŋgar samsamia tovene to tigham tamtoghon tisami ila Maaron mata. Tauto ighaze tamtoghon eta imen nima maau, ve igham aniiŋ ve ighan, nene irau ighami isami ila Maaron mata maau.”
MAT 15:21 Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ivot taan suruvu to ndug tintina ru, Tiro ve Sidon, tineep ila.
MAT 15:22 Mala maau ve Kanaan tidi eez to ndug tonowen iŋarua Yesu ila, ve itaŋ rorani toman aliŋa tiina ighaze: “Tiina, yom David Natu. Lolom ghora, isamin ghou ve uul ghou! Pasa, avuvu samia izeev natug liva le isami kat.”
MAT 15:23 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa rita maau. Neneeŋa moghon. Liva tonowen inoknok ghasoniiŋi. Tovenen taghoniiŋa toni tila tisaav pani tighaze: “Liva to ipoipoi ve itataghon ghiit ne, uzuruni ila!”
MAT 15:24 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou nanim pa tamtoghon toni to Israel moghon. Pasa, yes tinimale sipsip to tighau pa ŋginiiŋ todi, ve tila tisagsag ila su lolo.”
MAT 15:25 Ye isavsaav padi le isob, ghoro liva tonenen iŋarua ila igharaui, iput aghe izi Yesu nagho, ve isaav pani muul ighaze: “Tiina, uul ghou lak!”
MAT 15:26 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze tasad aniiŋ to ndipain, ve tapiyaava rikia moghon ila ŋgavuun tighani, nene deŋia maau.”
MAT 15:27 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, aliŋam poia. Eemoghon ŋgavuun paam tisasaŋan. Ighaze tamtoghon tighanghan, ve aniiŋ ŋgiira ŋgiira itaptap izi taan, nene inim ŋgavuun todi adi pa tighan.”
MAT 15:28 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani muul ighaze: “Wai liva, ghurla tiom tiina kat! Tovenen mbeb to yom lolom pani, nene pale ivot payom.” Sawa kat tonenen, avuvu samia ighau pa liva tonenen natu liva, ve tini poia.
MAT 15:29 Yesu ipul ndug tonowen, ve ila ivot ya naliu Galilaia muul. Ghoro ipiyal taghon naari, ve ilaagh izala pa lolooz eez, ve mbole izi tonowe.
MAT 15:30 Mala maau ve ival tiina kat tiyou moroghooŋa todi katindi ve tila toni. Pida narape, pida matadi pisi, pida avodi maau, ve moroghooŋa pida paam. Nditadi tighur di tizi Yesu aghe pughu, ve ye igharaat di tisob tinidi popoia.
MAT 15:31 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa tonowen le ruŋadi iza pani. Pasa, tighita yes to avodi maau ne, tisavsaav. Ve yes narapeŋa tinidi popoia muul ve tilaghlaagh. Ve yes to matadi pisi ne, matadi popoia ve tighita ndug. Tovenen tipait Maaron to Israel pa tapiri ve poia toni.
MAT 15:32 Yesu toman ival tiina tonenen tinepneep, ve ipoi taghoniiŋa toni tinim, ve isaav padi ighaze: “You lolog isamin ival tiina tonene. Pasa, itiŋa takaria nepooŋ ve mboŋ inim tol wa. Ve adi aniiŋ eta to tighan maau. You lolog pa naghur di tila toman pitool maau. Pale tapiridi isob, ve matadi ililiit izi ataam luvuŋa.”
MAT 15:33 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Wai, iit taneep izi ndug balim. Pale tagham aniiŋ sine to irau ival tiina tonene?”
MAT 15:34 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Mberet tiam piiz inepneep?” Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Liim ve ru. Ve iigh geegeu pida paam.”
MAT 15:35 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina mboledi izi taan,
MAT 15:36 ve igham mberet liim ve ru toman iigh pida tonowen, ve ipait Maaron pani. Isuŋ le isob, ghoro iteeva, ve ireii ila to taghoniiŋa toni, ve anadi tighami tila, ve tireii pa ival tiina.
MAT 15:37 Yes tisob tighan le apodi isuŋ. Ve avodi muri to izi, taghoniiŋa toni tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral tintina liim ve ru le tivon.
MAT 15:38 Ival tiina to tighan aniiŋ tonenen, nditamoot moghon irau ndiŋndiŋ paaŋ (4000) ma venen. Ve ndiliva toman ndinatudi, tinin di maau.
MAT 15:39 Tighan le isob, ve Yesu ighur di timuul tila pa ndug todi todi. Ghoro yesŋa taghoniiŋa toni tipul lolooz, ve tizila muul pa naari, ve tiza waaŋ todi, ve tiraav tivool tila pa taan suruvu to Magadan.
MAT 16:1 Yesu toman taghoniiŋa toni tineep tonowe, ve ndiran tutuuŋa toman Sadusi pida tiŋarua tila tighaze titoova. Tovenen tighasoni tighaze ye igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi. Leso tighur ila tighaze Maaron to sambam ineep tomani pa uraat toni.
MAT 16:2 Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze rabrab izi, ve yam aghita yaghur tae kaviaaŋa, nene pale asaav aghaze: ‘O, nene pale ndug poia.’
MAT 16:3 Ve ighaze ndugizau, ve aghita yaghur tae asosooŋa, nene pale asaav aghaze: ‘O, aazne, pale ndug isami ve uman.’ Pughu vena to yam irau aŋgabiiz ndug, eemoghon mbeb naol to aazne tivotvot ve tinim ghilalooŋ payam ne, yam aghilaal pughudi maau?
MAT 16:4 Oyais, yam ndiran to aazne, yam samsamiamim kat! Yam apul murimim pa Maaron animale liva to ipul azuwa, ve igham tamoot paghu. Yam azuaria gham aghaze le aghita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ payam, ghoro aghur ila. Ve mbeb ee moghon kat to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ payam. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa sawa to propet Yona.” Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ipul di tineep, ve ila.
MAT 16:5 Sawa to Yesu toman taghoniiŋa toni tivool tila pa ya naliu paŋa ite, taghoniiŋa toni lolodi imaagh, ve tigham adi taman maau.
MAT 16:6 Yesu mata iŋgal ŋgar samsamia to ndiran tutuuŋa ve yes Sadusi, tovenen iveivei pa taghoniiŋa toni ighaze: “Matamim imosmoos, ve apatum gham pa yis to ndiran tutuuŋa ve yes Sadusi.”
MAT 16:7 Eemoghon taghoniiŋa toni tighilaal saveeŋ toni pughu maau. Tovenen tiwasavon di tighaze: “Ye avaat isaav pait pasa, lolood imaagh ve tagham aad mberet maau.”
MAT 16:8 Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi muul ighaze: “Oyai, ghurla tiam rismoghon kat! Yam awayoun avomim pa mberet pasa?
MAT 16:9 Aghilaal ghou sone? Mbeb gharatooŋadi naol to you nagham di ne, lolomim imaagh padi wa? Sawa to napan tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000) pa mberet liim moghon, yam aŋgoog aniiŋ pida pida irau nakaral piiz?
MAT 16:10 Ve sawa to napan tamtoghon ndiŋndiŋ paaŋ (4000) pa mberet liim ve ru, yam aŋgoog aniiŋ pida pida irau nakaral tintina piiz?
MAT 16:11 Pughu vena to yam aghilaal saveeŋ tiou pughu maau. You nasaav pa mberet maau. You nasaav payam naghaze: ‘Matamim imosmoos, ve apatum gham pa yis to ndiran tutuuŋa ve yes Sadusi.’”
MAT 16:12 Ghoro ŋgar todi ivot, ve tighilaal tighaze Yesu isavia yis to mberet maau. Ye isaav pa ŋgar samsamia pida to ndiran tutuuŋa ve Sadusi tivovotia pa tamtoghon.
MAT 16:13 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila tivot taan suruvu to ndug Sisarea Pilipai ineep ila. Ghoro ighason di ighaze: “Laak, tamtoghon tigham ŋgar pa Tamtoghon Natu tighaze ye sei?”
MAT 16:14 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Ndiran pida tighaze yom Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, pida tighaze yom propet Ilia, pida tighaze yom propet Yeremia, ve pida tighaze yom propet ite paam.”
MAT 16:15 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve yam taumim, aghaze you sei?”
MAT 16:16 Simon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Yom Mesia, ve yom Maaron mata yaryaara tau Natu.”
MAT 16:17 Yesu ipamuul Petrus aliŋa ighaze: “Simon, Yona natu, tinim iza pa poia to Maaron to iza tiom! Pasa, saveeŋ to ŋgaramus usavia, tamtoghon eta to taan ipaghazoŋan ghom pani maau. Tamaŋ to ineep izi sambam ipaghazoŋan ghom pani, tauto usavia ivot.
MAT 16:18 You nasaav payom: Yom izam Petrus. You pale napayoon lupuuŋ tiou iyoon izala boŋar ariaŋa tonene. Leso iyoon ariaŋa, ve mateeŋ tapiri irau itatani maau.
MAT 16:19 You pale naghur ghom pa uŋgin ataam to ndug sambam. Leso unum ataam pa tamtoghon tilooŋ tila lupuuŋ tiou ve titaghon pooz to ndug sambam. Ighaze yom uŋgalsek pa ŋgar eta izi taan, nene pale ŋgalsekiiŋ raraate tovene ivot izi ndug sambam. Ve ighaze uyok pa ŋgar eta izi taan, nene pale yokiiŋ raraate tovene ivot izi ndug sambam paam.”
MAT 16:20 Yesu isavsaav pa Petrus le isob, ghoro iŋgalsekin taghoniiŋa toni ariaŋa ighaze tivotia varu pa tamtoghon eta tighaze ye Mesia malep.
MAT 16:21 Sawa tonenen ve ila, Yesu isavsaav ghazooŋa pa taghoniiŋa toni ighaze ye pale ila pa Yerusalem, ve yes pooza, toman yes daba to watooŋrau, ve yes ŋgara to tutuuŋ tighur pataŋani naol pani toman yabyabuuŋ tiina, ve tirabi imaat itaghon Tama Maaron ŋgar toni. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.
MAT 16:22 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham Yesu ila dige, ve iyaana ighaze: “Tiina, vana maau. Ŋgar tovene irau ivot payom maau. Maau le maau kat!”
MAT 16:23 Eemoghon Yesu itoora, ve isaav pa Petrus ighaze: “Sadan, ughau ula pa murig! Upoon ghou pa ataam to Maaron ighuri payou ne malep. Ŋgar tiom itaghon Maaron ŋgar toni maau. Yom utaghon ŋgar to tamtoghon moghon.”
MAT 16:24 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa inim leg ve itaghon ataam tiou, ye irau itatan tau, imbaad ai pambarooŋ toni, ve inim itaghon ghou.
MAT 16:25 Pasa, tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon, ve ipul tau payou, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron.
MAT 16:26 Ighaze tamtoghon eta igham mbeb popoiadi tisob to taan, eemoghon tau anunu ilale, nene pale mbeb naol tonowen tiuuli vena? Maau. Pale tamtoghon tonenen igham sa mbeb ve irabolin anunu pani? Maau kat.
MAT 16:27 Sawa to Tamtoghon Natu imuul inim toman aŋela toni, ve ipatooŋ Tama Maaron ŋguruba ve tapiri ivot ighazooŋ, ye pale ighur atia pa tamtoghon tisob itaghon ŋgar todi to muuŋ tighami izi taan.
MAT 16:28 You nasaav payam kat: Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood ne, pale timaat sone ve tighita Tamtoghon Natu inim, ve ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.”
MAT 17:1 Mboŋ liim ve eez inim ila, ghoro Yesu igham Petrus, Yakobus, ve tazi Yoan, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez to daba izala kat. Leso eŋgendi tineep.
MAT 17:2 Tinepneep tonowe, ve Yesu nagho itoora ila yes tol matadi, le isul toman ŋguruba tiina kat inimale ndag mata. Ve nonogiiŋa toni paam, ipisosooŋ kat ve isul.
MAT 17:3 Mala maau ve taghoniiŋa toni tol tonowen tighita Mose yesuru propet Ilia tivot ve tisavsaav toman Yesu.
MAT 17:4 Tovenen Petrus imundig ve isaav ila pa Yesu ighaze: “Tiina, taneep sualen le poiawaat kat. Ighaze lolom tovene, ghoro narei mbeez tol to sualen. Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia.”
MAT 17:5 Petrus isavsaav sone, ve yaghur tae to milmilia kat izi inim ikau di. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan you taug natug ee moghon to lolog pani, ve igham ghou lolog poia kat. Alooŋ aliŋa ve ataghoni.”
MAT 17:6 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le matughezaaŋ tiina igham di. Tovenen tiput aghedi izi taan, ve tipoon matadi.
MAT 17:7 Eemoghon Yesu ila ikis di, ve isaav padi ighaze: “Amatughez malep. Amundig.”
MAT 17:8 Ghoro matadi iza, ve tighita tamtoghon eta muul maau. Yesu eŋgeni to ineep toman di.
MAT 17:9 Yes tipul lolooz, ve sawa to tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze: “Mbeb gharatooŋa to ŋgaramus aghita, avotia pa tamtoghon rikia malep. Ineep tiam moghon, le sawa to Tamtoghon Natu imundig pa mateeŋ, ghoro avotia.”
MAT 17:10 Ghoro taghoniiŋa toni tonenen tighason Yesu tighaze: “Pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze propet Ilia pale imuul inim muuŋ, ghoro Mesia tau inim?”
MAT 17:11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Saveeŋ todi tonenen, deŋia. Ilia pale inim muuŋ, ve igharaat mulin mbeb tisob to tisami.
MAT 17:12 Ve you nasaav payam: Ilia, ye inim wa. Eemoghon tamtoghon tighilaala maau. Tauto tighur pataŋani naol pani itaghon taudi lolodi. Ve Tamtoghon Natu tovene paam. Mala maau pale ana imbaad pataŋani, ve iyamaan yabyabuuŋ tiina ila tamtoghon nimadi.”
MAT 17:13 Yesu isaav tovene, ghoro ŋgar todi ivot ve tighilaal tighaze ye isavia saveeŋ tonene iza to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa.
MAT 17:14 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen timuul tila tivot to ival tiina, ghoro ŋgeu eez iŋarua Yesu ila, iput aghe pani,
MAT 17:15 ve isaav pani ighaze: “Tiina, lolom isamin natug ve uuli lak! Pasa, ighaze borou imundig pani, nene iwaghamuni le isami kat. Sawa pida to imundig pani, ye itap izala yab, ve sawa pida itap izila ya lolo.
MAT 17:16 Tovenen you naghami ila to taghoniiŋa tiom naghaze tiuuli, leso tini poia. Eemoghon titoova, le tiraua maau.”
MAT 17:17 Yesu isaav padi inim yasilooŋ ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau, ve ŋgar tiam iwaghamgham kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot, ve aghilaal ris. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam aghamgham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia, agham pain kainaŋen tonanan inim.”
MAT 17:18 Tovenen tighami ila toni, ve ye iyaan avuvu samia tonowen, ve indiira ighau pani. Sawa kat tonenen, pain kainaŋen tini poia.
MAT 17:19 Muri ghoro, taghoniiŋa to Yesu tila toni, ve yes moghon tineep ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yei irau nindiir avuvu samia tonowen maau?”
MAT 17:20 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Pasa, ghurla tiam tiina maau. You nasaav payam kat. Ighaze ghurla tiam ŋgiira rismoghon inimale mastet uve, nene irau mbeb eta ila murimim maau. Yam pale irau asaav pa lolooz tonene tovene: ‘Upul inam, ve ula nowe.’ Ve lolooz tonene pale ilooŋ aliŋamim, ve ipul ina ve ila.”
MAT 17:22 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tilup di izi Galilaia, ve ye isaav padi ighaze: “Mala maau pale tighur Tamtoghon Natu ila koia nimadi itaghon Maaron ŋgar toni,
MAT 17:23 leso tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.” Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi ipataŋan kat.
MAT 17:24 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh tila le tivot ndug Kapernaum. Tinepneep tonowe, ve ndiran pida to youŋ takes pa Rumai Tiina tiŋarua Petrus tila, ve tighasoni tighaze: “Vena, patoŋaaŋ tiam ipipiyaav takes pa Rumai Tiina, ma maau?”
MAT 17:25 Petrus ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, ye ipipiyaav paam.” Muri ghoro, imuul ila pa ruum, ve Yesu rikia moghon isoop ghasoniiŋi ighaze: “Simon, yom ugham ŋgar vena? Sa ndiran to tipipiyaav takes ila pa yes kinik to taan? Taudi ndinatudi, ma ndiran pida?”
MAT 17:26 Petrus isaav pani ighaze: “Ndiran pida.” Yesu isaav pani muul: “Ighaze venen, kinik tau ndinatu, ledi pughu eta pa tipiyaav takes maau.
MAT 17:27 Eemoghon tawaghamun ndiran tonowen lolodi malep. Tapiyaav lak. Tovenen ula upiyaav yaav tiom ila ya naliu. Iigh to ughoona muuŋ, nene pale yaam silva eez ineep ila avo. Ughami ula, ve upiyaava inim ituru ndamood.”
MAT 18:1 Sawa tonenen, taghoniiŋa to Yesu tila toni, ve tighasoni tighaze: “Yes to titaghon pooz to ndug sambam, sei to iza tiina kat?”
MAT 18:2 Yesu ipoi pain kainaŋen eez inim, ipayoonda iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze:
MAT 18:3 “You nasaav payam kat. Ighaze atoor ŋgar tiam inim ndipain geegeu ŋgar todi maau, yam pale irau ataghon pooz to Maaron ve alooŋ ala ndug sambam ne maau.
MAT 18:4 Pasa, sei to ighaze itatan tau iza inimale pain kainaŋen tonene, nene ye iza tiina kat ilib pa tamtoghon tisob to titaghon pooz to ndug sambam.
MAT 18:5 Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain kainaŋen eta tovene ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam.”
MAT 18:6 Yesu isaav muul ighaze: “Ndipain to tighur inim tiou ne, ighaze tamtoghon eta iwat todi eta, ve ighami itap pa ghurla toni, nene ye ikaria tau wa. Tamtoghon tovene, poia pa timbit yaam tiina ila lua, ve tipandalini izila mazovan bibiliiŋa lolo ve ilale.
MAT 18:7 Tamtoghon to taan to tinim watiiŋ pa nditadi, yes tikaria taudi wa. Onoon, tovaaŋ naol pale tivot, ve tipamundigin tamtoghon pa tigham ŋgar samsamia, ve tigham di titap pa ghurla todi. Eemoghon tamtoghon to ighaze inim watiiŋ pa ita ite, ve ighami itap pa ghurla toni, nene ye ikaria tau wa.
MAT 18:8 “Ighaze nimam ma aghem eta igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze nimam ru ve aghem ru tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila yab to ighanghan irau sawa isob.
MAT 18:9 Ve matam tovene paam. Ighaze matam dige eta igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa upeii ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale matam atulu ee moghon. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze matam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani.”
MAT 18:10 Yesu isaav muul ighaze: “Matamim iŋgal pooi. Ndipain geegeu tovene, matamim velegin eta malep! Pasa, you nasaav payam kat: Yes aŋela todi tinepneep ila Tamaŋ Maaron nagho izi sambam irau sawa isob.”
MAT 18:12 Yesu isaav muul ighaze: “Laak, yam agham ŋgar vena? Ighaze ŋgeu eta, ye le sipsip tamoot liim (100), ve todi eta ipas ila lolodi, ve ila isagsag, nene pale igham vena? Ye pale ipul sipsip toni tamoot paaŋ saaŋgul liim ve paaŋ (99) tonenen tineep lolooz dige, ve ila ikaal ye to ilale.
MAT 18:13 Ve you nasaav payam. Ye pale ikalkaala le ighaze indeeŋa, nene pale lolo poia kat pa sipsip ee moghon tonenen, le ilib pa sipsip toni pida to tilaledi maau ne.
MAT 18:14 Ve Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ŋgar toni raraate. Ye lolo pa pain tiou eta ilale malep.”
MAT 18:15 Yesu isaav muul tovene: “Ighaze toŋvetaz tiom eta igham sosor payom, ula toni, ve yamru moghon aneep, ve upaes pani pa sosor toni, leso ighilaala. Ighaze ye ilooŋ aliŋam, nene poia. Pasa, yom ugham mulin toŋvetaz tiom ve yamru alup gham muul.
MAT 18:16 Eemoghon ighaze ye ilooŋ ghom maau, ghoro ula ugham tamtoghon eta ma ruta, ve yamŋa ala atoov saveeŋ pani muul. Leso sa saveeŋ to ighaze ye isavia, yes tilooŋa paam. Ve ighaze muri, yam apaesia aliŋa pa tamtoghon pida, yes pale tighur ila saveeŋ tiam. Pasa, yam ndiran ru ma tol to apariaaŋ saveeŋ tonenen.
MAT 18:17 Ve ighaze ye ilooŋ gham maau, ghoro apaesia saveeŋ toni ila lupuuŋ to Maaron lolo. Leso yes paam anadi tilooŋa ve titiir saveeŋ toni. Ve ighaze tamtoghon tonenen iyasiil pa lupuuŋ to Maaron paam, ghoro apuli, ve ineep inimale yes ndiran to youŋ takes ve yes to tiwatag Maaron maau.
MAT 18:18 “You nasaav payam kat: Ighaze yam aŋgalsek pa ŋgar eta izi taan, nene pale ŋgalsekiiŋ raraate tovene ivot izi sambam. Ve ighaze ayok pa ŋgar eta izi taan, nene pale yokiiŋ raraate tovene ivot izi sambam paam.
MAT 18:19 “Ve you nasaav payam muul tovene: Ighaze tamtoghon tiam ruta ma tolta tilup lolodi, ve tighason Tamaŋ Maaron to ineep izi sambam we pa mbeb eta, ye pale ilooŋ suŋuuŋ todi, ve igham anoŋa ivot.
MAT 18:20 Pasa ighaze tamtoghon ruta, ma tolta tilup di ila you izag, you pale naneep toman di.”
MAT 18:21 Ghoro Petrus ila igharau Yesu ve ighasoni ighaze: “Tiina, ighaze toŋvetaz tiou eta inoknok ghamuuŋ sosor payou, pale napul sosor toni irau pa piiz? Pa liim ve ru, pale iraua?”
MAT 18:22 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Liim ve ru, nene iraua maau. Unini malep. Ighaze yom upul sosor toni irau pa tamoot tol saaŋgul liim ve ru (77), nene paam iraua maau.
MAT 18:23 Pasa, pooz to ndug sambam, nene inimale kinik eez. Ye ighaze iŋgabiiz yes mbesooŋa to tiŋgin yaam toni. Leso iwatag: Yes tiŋgin poian yaam toni, ma maau?
MAT 18:24 Ye ipamundigin uraat to gabizooŋ di, ve tigham mbesooŋa toni eez ila ivot toni. Ŋgeu tonowen, bun toni tiina le tiina kat. Tanini, pale taza pani maau.
MAT 18:25 Mbesooŋa tonenen, ye le yaam irau to iyat bun toni maau. Tovenen kinik isaav ariaŋa ighaze tigholia ŋgeu tonenen toman azuwa, ndinatu, ve mbeb toni tisob. Leso tigham yaama, ve tiyat bun toni pida.
MAT 18:26 Mbesooŋa tonenen ilooŋ saveeŋ to kinik, ve iput aghe izi nagho, ve itaŋ rorani ighaze: ‘Aa kinik tiou, utatan atem, ve ughur soso mala ris payou. Leso nayat bun tiou isob ilat tiom.’
MAT 18:27 Tovenen kinik lolo isamini, ve ipul bun toni toman sosor toni, ve ipuli ila.
MAT 18:28 “Mbesooŋa tonenen ivot ila pumuri, ve indeeŋ ita ite eez to mbesooŋa to kinik paam. Ita ite tonowen, ye igham bun tiina ris ila toni inimale denari tamoot liim (100). Ye iza to ita ite tonenen, ve nima ila igigin lua, ve isaav pani ighaze: ‘Ai, yom irau uyat bun tiom rikia moghon!’
MAT 18:29 Tovenen ita ite tonenen iput aghe izi nagho, ve itaŋ rorani ighaze: ‘Aa ŋgeu tiou, utatan atem ve ughur soso mala ris payou. Leso nayat bun tiou ilat tiom.’
MAT 18:30 Eemoghon ye ilooŋa maau. Ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav ve tipiyaav ita ite tonenen ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Leso ineep tonowe le irau iyat suvun bun toni.
MAT 18:31 “Eemoghon mbesooŋa pida to kinik tighita ŋgar to ye ighami, le irau lolodi maau. Igham di lolodi ipataŋan kat. Tovenen tila to tiina todi, ve tipaes pani.
MAT 18:32 Kinik ilooŋ saveeŋ todi, ve rikia moghon ipoi ŋgeu tonowen inim, ve isaav pani ighaze: ‘Yom tonene, mbesooŋa samia kat! Yom utaŋ roran ghou, tauto lolog isamin ghom, ve napul bun tiom isob.
MAT 18:33 Ŋgar to nagham payom, yom paam irau utaghon ŋgar raraate moghon, ve lolom isamin itam ite. Pughu vena to ugham tovene maau?’
MAT 18:34 Tovenen kinik ate yabyab kat, ve ana ighur mbesooŋa tonenen ila uraata toni pida nimadi, leso tighur yabyabuuŋ tiina pani, le irau iyat suvun bun toni.”
MAT 18:35 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni tovene: “Ighaze toŋvetaz tiam eta igham sosor payam, yam lolomim isamini, ve apul sosor toni le apuli kat. Ighaze agham tovene maau, nene pale Tamaŋ Maaron to ineep izi sambam igham ŋgar raraate moghon payam inimale kinik tonowen igham pa mbesooŋa toni.”
MAT 19:1 Yesu isavia saveeŋ tonenen le isob, ghoro ipul Galilaia, ve ilaagh ila le ivot taan suruvu to Yudea to ineep ila pa ya Yordan dige ite.
MAT 19:2 Ve ival tiina kat tikeet taghoni ve yesŋa tila. Tinepneep tonowe, ve ye igharaat moroghooŋa todi le tinidi popoia.
MAT 19:3 Ndiran tutuuŋa pida tila tivot toni tighaze titoova. Tovenen tighasoni tighaze: “Vena? Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni pa pughu eta, ve izurun azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
MAT 19:4 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Yam awaat saveeŋ to Maaron, ma maau? Pasa, saveeŋ toni isaav tovene: Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ye ighur tamtoghon. Ighur tamoot ve liva.
MAT 19:5 Ve Maaron isaav ighaze: ‘Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye pale ipul tama ve tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon.’
MAT 19:6 Muuŋ, yesuru tineep ledi ledi. Ve sawa to tivai, tinim tamtoghon ee moghon. Tovenen yesuru irau tineep ledi ledi muul maau. Pasa, tilup di tinim ee moghon wa. Ve yes to Maaron tau ilup di tinim ee moghon, tamtoghon eta irau ivalag di muul maau.”
MAT 19:7 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen tighasoni muul: “Ighaze venen, pughu vena to Mose imbood tutuuŋ pait tovene: ‘Ŋgeu eta ighaze irab motin vaiuuŋ toni, ye irau imbood liva le rau eta inim paesiiŋ, leso ipaghazoŋan di ighaze vaiuuŋ todi isob wa. Ghoro izuruni ila.’”
MAT 19:8 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tiam onoon. Ve Mose iyok payam ighaze yam irau arab motin vaiuuŋ tiam ve azurun ndizwamim tila pasa, ŋgar samia iyaryaaŋ kat ila lolomim. Eemoghon muuŋ kat, sawa to Maaron ighur nditamoot ve ndiliva, ŋgar tovene ineep maau.
MAT 19:9 Tovenen you nasaav payam: Tamoot eta irau irab motin vaiuuŋ toni sorok ne maau. Pughu ee moghon kat tovene: Ighaze tamoot eta azuwa ighur maat, nene tamoot tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi. Eemoghon ighaze ye irab motin vaiuuŋ todi pa pughu ite paam ve ivai liva paghu, nene ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.”
MAT 19:10 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai, ighaze Maaron ighur tutuuŋ ariaŋa tovene pa yes vaivaiŋa, poia pa tavai sob!”
MAT 19:11 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tiam poia. Eemoghon tamtoghon tisob irau titaghoni maau. Yes to Maaron ighur di pa nepooŋ tovene, yes moghon to irau titaghoni.
MAT 19:12 Tamtoghon to tivai maau, nene yes ledi pughu naol. Tamtoghon pida, nditinandi tipoop di toman pataŋani pida to tinidi. Tauto igham di irau tivai maau. Ve pida, tamtoghon tipaal tinidi leso tigham ŋgar pa vaiuuŋ sob. Ve tamtoghon pida tigham ŋgar tiina pa pooz to ndug sambam, tauto lolodi pa vaiuuŋ maau. Tovenen sei to ighita ighaze ye irau itaghon saveeŋ tonene, ghoro poia pa itaghoni.”
MAT 19:13 Tamtoghon pida tigham ndinatudi geegeu tila to Yesu, leso ighur nima izala poghodi, ve isuŋ Maaron pa ipalot di. Eemoghon taghoniiŋa toni tighita di, ve tiyaan di.
MAT 19:14 Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ai, yam apoon ataam pa ndipain malep! Apul di tinim tiou. Pasa, pooz to Maaron toman ndug toni, nene to yes to ŋgar todi inimale ndipain tonene.”
MAT 19:15 Yesu ighur nima izala ndipain tonenen poghodi ve ighur poia to Maaron iza todi, ghoro ipul ndug tonowen, ve ila.
MAT 19:16 Yesu ilaghlaagh ila, ve ŋgeu eez ilaagh iŋarua ila, ve ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, pale nagham sa ŋgar poia, leso nagham nepooŋ poia ila to Maaron, ve naneep matag iyaryaar le alok?”
MAT 19:17 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pughu vena to yom ughason ghou tovene? Maaron moghon to poia. Ighaze lolom pa ulooŋ ula ndug toni ve uneep matam iyaryaar, matam kisin tutuuŋ toni tisob, ve utaghon katin di.”
MAT 19:18 Tovenen ŋgeu tonowen ighason Yesu muul ighaze: “Sa tutuuŋ?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tutuuŋ tovene: ‘Urab tamtoghon imaat malep, ughur maat malep, uyub malep, ve upariaaŋ saveeŋ kaarom malep.
MAT 19:19 Matam loŋloŋaiŋa pa tamam, ve tinam ve utandag padi. Ve lolom pa tamtoghon ve ugham poian di inimale lolom pa taum.’”
MAT 19:20 Ŋgeu paghu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai, Patoŋaaŋ, you nataghon tutuuŋ tonenen tisob. Sa ŋgar muul to you nambool pani?”
MAT 19:21 Tovenen Yesu isaav pani muul tovene: “Ighaze lolom pa ŋgar tiom ve gabuam isob deŋia moghon ila Maaron mata, ghoro ula ugholia mbeb tiom tisob, ve urei yaama pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Le isob, ghoro unum utaghon ghou.”
MAT 19:22 Ŋgeu paghu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig, ipul Yesu ve ila toman lolo ipataŋan. Pasa, ye mbaliiŋ tau kat.
MAT 19:23 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “You nasaav payam kat: Yes mbaliiŋ taudi, ipataŋan padi kat pa titaghon pooz to Maaron, ve tilooŋ tila ndug sambam.
MAT 19:24 You nasaav payam muul. Ighaze kamel eta itoova pa izeev tau ilooŋ ila sarum saambu, pale iraua wa? Maau. Yes mbaliiŋ taudi tovene paam. Ighaze taudi titoova pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug sambam, nene pale tiraua maau.”
MAT 19:25 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le ruŋadi iza pani ve ŋgar todi isob. Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, ighaze venen, sei to pale Maaron igham mulini ve ineep pooi?”
MAT 19:26 Yesu mata ila padi, ve isaav padi tovene: “Ighaze tamtoghon taudi titoova, nene pale tiraua maau. Eemoghon Maaron, mbeb eta ila muri maau.”
MAT 19:27 Yesu isaav tovene, ve Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ughita. Yei tonene, nipul mbeb tiei tisob tizi tineep, ve ninim nitaghon ghom. Sa anoŋa to pale ivot payei?”
MAT 19:28 Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam kat. Sawa to Maaron igharaat mbeb tisob tinim papaghu, ve Tamtoghon Natu ineep ila ina to ghamuuŋ pooz toman ŋguruba ve tapiri tiina, yam to ataghon ghou, pale aneep ila inamim to ghamuuŋ pooz irau saaŋgul ve ru, ve aŋgin rumai saaŋgul ve ru to yes Israela.
MAT 19:29 Ve tamtoghon tisob to tigham ŋgar pa you izag, ve tipul ruum todi, toŋvetaz todi, nditamandi ve nditinandi, ndinatudi, ma uum todi, nene pale poia tiina to Maaron iza todi, le iyat mulin mbeb tisob to tipul di, irau tamoot liim (100). Ve yes pale tineep matadi iyaryaar le alok.
MAT 19:30 Eemoghon tamtoghon katindi to aazne timuŋmuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to aazne tineep muri kat, nene pale anadi tila timuuŋ.”
MAT 20:1 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale taan tau eez. Mboŋmaagh kat, ve ye imundig ila ikaal tamtoghon pida pa tigham uraat pa uum vaen toni.
MAT 20:2 Ye ighita tamtoghon pida, ve imbua saveeŋ toman di tovene: Ighaze tigham uraat pa mboŋmaagh ila le rabrab izi, nene pale ighol di pa yaam denari eez. Igharaat saveeŋ toman di le isob, ve tila pa uraat.
MAT 20:3 Ye inepneep le ndag iza inim ris, ghoro ila iŋgig maran muul, ve ighita tamtoghon pida tiyondyood sorok.
MAT 20:4 Tovenen isaav padi ighaze: ‘Ai, ighaze lemim uraat maau, ghoro ala agham uraat pa uum vaen tiou. You pale nagham lemim atia irau uraat to aghami.’
MAT 20:5 Tovenen yes paam tila tigham uraat. “Ndag iza inim bobodaaŋ, ghoro ye ila iŋgig maran muul, ve imbaaŋ tamtoghon pida paam tila pa uraat. Ve ineep le ndag ivool, ghoro igham ŋgar raraate moghon.
MAT 20:6 Rabrab izi, ve imuul ila maran, ve ighita tamtoghon pida tiyondyood sone. Tovenen ighason di ighaze: ‘Pughu vena to yam ayondyood sorok mboŋmaagh le inim rabrab izi? Lemim uraat maau?’
MAT 20:7 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Vee, eta igham ghei pa uraat maau.’ “Tovenen ye isaav padi ighaze: ‘O ighaze venen, ghoro ala agham uraat pa uum vaen tiou.’
MAT 20:8 “Mboŋ izi ve uraat isob, ghoro uum vaen tau ipoi mbesooŋa toni to iŋgin yes uraata inim, ve isaav pani ighaze: ‘Upoi yes uraata tonowen tinim, ve urei atia todi irau di. Upamuuŋ yes to tinim muri kat, ve ureii ila ila le upasobi ila to yes to tinim mboŋmaagh kat.’
MAT 20:9 Tovenen mbesooŋa tonowen ila iyou yes uraata tinim, ve ighol di pa uraat todi. Yes to tinim muri kat ve tigham uraat rismoghon, ye igham ledi yaam denari eez le irau di.
MAT 20:10 Tovenen yes to timuuŋ tinim pa mboŋmaagh, tinumeer tighaze atia todi pale iza ilib pa nditadi pida atia todi. Eemoghon maau. Yes paam tigham yaam denari eŋaeŋa irau di pa uraat todi, raraate inimale nditadi pida.
MAT 20:11 Tovenen sawa to tigham atia todi, lolodi ŋukia ve tiŋooŋ pa uum vaen tau tighaze:
MAT 20:12 ‘Wai, yes to tinim muri kat, tigham uraat rismoghon. Ve yei ghoro, ndag ighaaz matin ghei, ve nigham uraat pataŋani kat to mboŋmaagh kat lee inim rabrab izi. Pughu vena to yom ughol di raraate inimale yei?’
MAT 20:13 “Tovenen uum vaen tau isaav pa todi eez ighaze: ‘Ŋgeu tiou, you nagham sosor eta payom maau. Atia to muuŋ ituru tambua saveeŋ pani ve uyok pani, tauto nagham payom.
MAT 20:14 Ugham atia tiom ve ula. Ve ulooŋ. Ighaze you lolog naghaze nagham poian yes to tinim muri kat, ve nagham ledi atia raraate inimale nagham payom, nene you mbeb tiou.
MAT 20:15 Sa ŋgar to naghaze nagham pa mbeb tiou, nene ineep to you taug. Ma vena? Yom ughita nagham poian tamtoghon, tauto uŋooŋ ne?’”
MAT 20:16 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tovenen yes to timuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to tineep muri kat, nene pale tila timuuŋ.”
MAT 20:17 Yesu toman taghoniiŋa toni ve tamtoghon pida paam tilaagh taghon ataam to izala pa Yerusalem. Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ghoro isaav padi ighaze:
MAT 20:18 “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Tala tavot, pale tighur Tamtoghon Natu ila daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ nimadi itaghon Maaron ŋgar toni. Ve yes pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani tighaze ye pale imaat.
MAT 20:19 Ghoro tighuri ila ndiran to Yuda maau ne nimadi. Leso anadi tipamogherani, ve tilosi pa waar mata mata, ve tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Tama Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.”
MAT 20:20 Yesu isavia mateeŋ toni le isob, ghoro Zebedi azuwa toman ndinatu ru tila toni, ve tinandi iput aghe izi Yesu nagho ighaze ighasoni pa mbeb eez.
MAT 20:21 Tovenen Yesu ighasoni ighaze: “Yom lolom pa sa mbeb?” Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You naghaze muri, sawa to yom upatooŋ pooz tiom ivot ighazooŋ ve uneep izi ndug tiom, ghoro ughur ndinatug ru tonene tineep ila digem. Eez ineep ila pa nimam waan, ve ite ineep ila pa nimam ŋas.”
MAT 20:22 Yesu isaav pani ighaze: “Mbeb to aghason ghou pani, yam awatag pataŋani toni maau. Aghita. Rubruub to you pale naghun ila, yamru irau aghun ila paam?”
MAT 20:23 Yakobus ve Yoan tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yeru irau nighun ila.” Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Onoon, rubruub tiou, yamru pale aghun ila paam. Eemoghon mbeb to aghason ghou pani, you naŋgini maau. Nene ineep to Tamaŋ Maaron. Sei to pale ineep ila pa nimag waan, ve sei ineep ila pa nimag ŋas, nene ye tau ighur di pataghaaŋ wa.”
MAT 20:24 Nditadi saaŋgul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ todi le irau lolodi maau.
MAT 20:25 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Yes daba to tiŋgin di, tipapait taudi izadi, ve titatan yes to tineep ila sambadi. Ve tamtoghon todi pida to izadi tintina, yes titaghon ŋgar raraate moghon. Sawa naol tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di.
MAT 20:26 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Ighaze tiam eta lolo pa iza inim tiina ila lolomim, ye irau itatan tau iza izi, ve inim mbesooŋa payam.
MAT 20:27 Ve ighaze tiam eta lolo pa imuuŋ pa yam asob, ye irau itatan tau iza izi kat le inim mbesooŋa sorok payam.
MAT 20:28 Leso itaghon Tamtoghon Natu ŋgar toni. Aghita. Ye inim pa tamtoghon timbees pani maau. Ye inim inimale mbesooŋa pa iuul tamtoghon, ve ipul tau imaat pa ival tiina. Leso ighol atia to sosor todi, ve ipas di tivot pa samia tapiri.”
MAT 20:29 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug Yeriko, ve ival tiina kat titaghon di ve yesŋa tila.
MAT 20:30 Tilaagh tila le tivot to ndiran ru to matadi pisi. Mboledi izi ataam dige ve tinepneep. Yesuru tilooŋ tighaze Yesu inim le ighaze isalib padi. Tovenen timboob aliŋadi tiina tighaze: “Aa Tiina tiei, David Natu, lolom isamin ghei, ve uul ghei lak!”
MAT 20:31 Ival tiina tilooŋ di, ve tiyaan di tighaze neneeŋadi. Eemoghon maau. Yesuru titaŋ roran Yesu muul toman aliŋadi tiina kat tighaze: “Wais tiina tiei, David Natu, lolom, ghora, isamin ghei, ve uul ghei lak!”
MAT 20:32 Tovenen Yesu aghe tuŋia, ve ipoi di tinim, ve ighason di ighaze: “Yamru aghaze nagham vena payam?”
MAT 20:33 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina tiei, yeru nighaze yom ugharaat matamai. Leso nighita ndug.”
MAT 20:34 Yesu ighita di le lolo isamin di. Tovenen nima ila ikis matadi, ve rikia moghon matadi poia ve tighita ndug. Ghoro yesuru paam titaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAT 21:1 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila le tigharau Yerusalem, ve tivot ndug Betpage to ineep ila lolooz Oliv dige. Ghoro, Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze:
MAT 21:2 “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele eez to timbiti iyondyood, ve natu iyondyood tomani. Apool di, ve agham di tizi tinim payou.
MAT 21:3 Ighaze tamtoghon eta ighason gham pa ŋgar to aghami, ghoro asaav pani aghaze: ‘Tiina tiei le uraat padi.’ Ye pale rikia moghon iyokia di payam.”
MAT 21:4 Tauto Maaron aliŋa to muuŋ propet toni eez ivotia ne anoŋa ivot. Saveeŋ tonenen isaav ighaze:
MAT 21:5 “Asaav pa tamtoghon to Zion aghaze: ‘Aghita kinik tiam to ilat. Ye ŋgeu luuma, ve itatan tau iza. Tauto mbole izala esele ve ilat. Mbole izala esele paghu eez ve ilat.’”
MAT 21:6 Tovenen taghoniiŋa toni ru tonowen timuuŋ tila, ve titaghon saveeŋ to Yesu isavia padi.
MAT 21:7 Yesuru tigham esele tonowen toman natu, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ghoro tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele natu tonenen pogho, ve Yesu izala mbole izi.
MAT 21:8 Ghoro ival tiina to tilaagh toman di, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri. Ve tamtoghon pida tila timbut mbeb tinimale napatolo mbila, ve tigham di tinim tisuruuv di taghon ataam paam.
MAT 21:9 Ve tamtoghon pida timuuŋ pa Yesu, ve pida tilaagh muri, ve tipaiti toman aliŋadi tiina tighaze: “Hosana! Tapakur David Natu. Ŋgeu tonene inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni ve ipaloti. Hosana! Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza!”
MAT 21:10 Yesu ilooŋ ila Yerusalem, ve yes Yerusalema tisob tisaŋeeŋ ve tiwaghasonin di tighaze: “Sa ŋgeu tonowen?”
MAT 21:11 Ve ival tiina to tilaagh toman Yesu, tipamuul aliŋadi tighaze: “Nene Yesu, propet to ndug Nasaret to ineep izi Galilaia.”
MAT 21:12 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighita tamtoghon tirauraukol izi tonowe. Tovenen izurun di tisob tighau tivot tila pumuri. Ye ipakud toŋ to yes ndiran to paraboliiŋ yaam, toman watiiŋ to yes to tirauraukol pa man mbaluuz, le mbeb todi isob imaliŋ izila taan.
MAT 21:13 Ve isaav padi ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: ‘Pale tiwaat rumai tiou tighaze nene suŋuuŋ ina.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila.”
MAT 21:14 Yesu inepneep izi Rumai Tiina nagho, ve matadi pisi ve narapeŋa pida tila toni, ve ye igharaat di le tinidi popoia.
MAT 21:15 Tovenen ndipain to tineep Rumai Tiina nagho ne paam, timboboob inimale pakuruuŋi tighaze: “Hosana! Tapakur David Natu!” Yes daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ tighita mbeb gharatooŋadi to Yesu ighamgham di, ve tilooŋ saveeŋ to ndipain tonowen, le irau lolodi maau.
MAT 21:16 Tovenen tisaav pa Yesu tighaze: “Ai, saveeŋ to titem pani we, yom ulooŋa, ma maau?” Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, you nalooŋa wa. Vena, yam awaat saveeŋ to Maaron rita, ma maau? Pasa, saveeŋ toni waaro eez isaav ighaze: ‘Maaron, yom ughur ndipain geegeu pa tipait yom izam! Yes to ndolman ris, ve yes to tighunghun tuz ne paam!’”
MAT 21:17 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro ipul di tineep, ve ilaagh ivot pa ndug tiina Yerusalem, ve imuul ila pa ndug Betania. Mboŋ izi ve ineep tonowe.
MAT 21:18 Mboŋ ndugizau, ghoro Yesu ighaze imuul ila pa ndug tiina Yerusalem. Ilaghlaagh ila, ve iyamaan tau pitoola.
MAT 21:19 Mata ila le ighita ai fik eez iyoon ila ataam dige. Tovenen ilaagh ŋarua ila ighaze igham anoŋa pida ve ighan. Eemoghon ila le ighita ai tonowen le anoŋa eta maau. Raua moghon. Tovenen isaav pa ai tonenen ighaze: “Aazne ve ila, yom pale ughur anoŋam eta muul maau.” Ye isavia saveeŋ tonene, ve rikia moghon ai tonowen raua imalai, ve igorgor.
MAT 21:20 Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ruŋadi iza pani ve ŋgar todi isob. Ve tisaav tighaze: “Wai, vena to ai tonene rikia moghon raua imalai ve igorgor?”
MAT 21:21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam kat: Ighaze lolomim ru maau, ve aghur ila ariaŋa, yam paam irau agham mbeb inimale you nagham pa ai tonene. Ve tonene moghon maau. Yam pale irau agham mbeb tintina pida paam. Ighaze yam asaav pa lolooz tonene aghaze ‘Umundig, ve upiyaav taum ula te,’ nene pale mbeb tonenen ivot itaghon aliŋamim.
MAT 21:22 Onoon kat, ighaze yam aghur ila to Maaron toman lolomim ee moghon, ve aghasoni pa mbeb eta, ye pale igham mbeb tonenen ivot payam.”
MAT 21:23 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo muul, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Tovenen yes daba to watooŋrau toman pooza pida tilup di, ve tila tivot toni, ve tighasoni tighaze: “Laak, uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?”
MAT 21:24 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam. Ighaze apamuul ghasoniiŋ tiou, nene pale you napamuul tiam paam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou.
MAT 21:25 Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam pa uraat toni, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?” Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’
MAT 21:26 Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ iit tamatughez pa ival tiina tonene. Pasa, tisob tighur ila tighaze Yoan, ye propet tau to Maaron. Ighaze tareu lolodi, pale tigham ŋgar eta.”
MAT 21:27 Tovenen tipamuul ghasoniiŋ to Yesu tighaze: “Ii, yei nikankaan pani.” Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to izag pa uraat tiou tonene maau.”
MAT 21:28 Yesu isaav muul pa yes daba to watooŋrau toman pooza tonenen ighaze: “Laak, yam agham ŋgar vena? Sawa eez, ŋgeu eez toman ndinatu ru tinepneep. Ye ila to natu olman, ve isaav pani ighaze: ‘Natug, you naghaze aazne yom ula ugham uraat ila vaen tiou lolo.’
MAT 21:29 Natu olman tonowen iyasiil pani ighaze: ‘Ah, tinig imum.’ Eemoghon muri ghoro, ye itoor ŋgar toni, ve ila igham uraat tonenen.
MAT 21:30 Tamandi ila to natu muria paam, ve isavia saveeŋ raraate moghon pani. Ve natu tonowen iyok sorok ve isaav ighaze: ‘Tamaŋ, nene poia. You pale nataghon aliŋam.’ Eemoghon ye ila igham uraat maau.
MAT 21:31 Laak, ndinatu ru tonenen, sine to itaghon tama ŋgar toni?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Natu olman.” Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam kat. Ndiran samsamiadi to youŋ takes toman ndiliva to ataam, tauto timuŋmuuŋ payam ve tilooŋ tila Maaron pooz toni lolo.
MAT 21:32 Pasa, sawa to Yoan inim ve ipatoot gham pa ataam to deŋia ila Maaron mata, yam aghur ila saveeŋ toni maau. Eemoghon ndiran samsamiadi to youŋ takes, toman ndiliva to ataam, yes tighur ila saveeŋ toni, ve rikia moghon tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Ve yam aghita ŋgar to tighami, eemoghon atoor ŋgar tiam ve aghur ila Yoan saveeŋ toni maau.”
MAT 21:33 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur taliŋamim ve alooŋ saveeŋ palelaaŋ ite tonene. Sawa eez, taan tau eez igharaat taan toni, ve ivazog vaen ila. Ghoro ikau sirsiir iluvuti, ve itai saambu eez inim ndug to pisooŋ vaen. Ve irei mbeez aghe mala, leso yes uraata tineep izala sala, ve matadi izila pa uum vaen ve tiŋgini. Ye igharaat mbeb naol tonenen le isob, ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite.
MAT 21:34 “Inepneep izi tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni pida tila to yes uraata tonowen. Leso tiŋgig di, ve tigham vaen anoŋa to tighuri pa uum tau.
MAT 21:35 Eemoghon sawa to mbesooŋa toni tila peria todi, yes uraata tonowen tikis di. Mbesooŋa eez, tirabi le nagho isami. Ve ite, tirabi imaat. Ve ite inim tol, nene tirabi pa yaam.
MAT 21:36 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni pida muul tila. Yes ival ris. Tilib pa nditadi to ye imbaaŋ di muuŋ. Eemoghon yes paam, uraata tonenen tigham ŋgar raraate padi.
MAT 21:37 “Muri ghoro, uum tau imbaaŋ tau natu ana ila todi. Pasa, igham ŋgar ighaze tau natu ila, ghoro tiroron pani ve tilooŋ aliŋa.
MAT 21:38 Eemoghon sawa to yes uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita. Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’
MAT 21:39 Tovenen tila tikisi, ve tiweua ivot ila saguan pa uum vaen, ve tirabi imaat.”
MAT 21:40 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Ighaze uum vaen tau ila ivot to yes uraata tonowen, nene pale igham vena padi?”
MAT 21:41 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ye pale irab ndiran samsamiadi tonowen tisob timatmaat. Ve mateeŋ todi pale poia maau. Toman yabyabuuŋ tiina. Ghoro ighur uum vaen toni ila tamtoghon pida nimadi. Leso tiŋgin poiani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tighur pida ila pani.”
MAT 21:42 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, yam awaata rita, ma maau? Saveeŋ tonowen isaav ighaze: ‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho. Maaron tau igham mbeb tonene ivot. Ve yei nighita inimale mbeb gharatooŋa eez ila matamai.’”
MAT 21:43 Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul tovene: “Ighaze tamtoghon eta itap ve irab tau izala yaam tonowen, nene pale irab mbirisan tau le mazuvu mazuvu. Ve ighaze yaam tonenen itap izala tamtoghon eta pogho, nene pale imbiriis le ŋeneŋ ŋeneŋia. Tovenen you nasaav payam kat: Maaron pale ipas pooz to ndug sambam payam, ve ighuri ila tamtoghon pida nimadi. Leso tigham uraata le anoŋa ivot.”
MAT 21:45 Yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di.
MAT 21:46 Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina. Pasa, yes tighita Yesu tighaze ye propet to Maaron.
MAT 22:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite paam padi ighaze:
MAT 22:2 “Pooz to ndug sambam, nene inimale kinik eez to ighaze igham ghanghaniiŋ tiina pa vaiuuŋ to natu.
MAT 22:3 Tovenen isavtaran tamtoghon katindi ighaze tinim tighita vaiuuŋ to pale ivot. Ye itar tau pa mbeb naol le isob, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni pida tila pa youŋ yes to poiŋ toni igham di. Eemoghon tila le ndiran tonowen lolodi pa tila maau.
MAT 22:4 “Tovenen kinik imbaaŋ mbesooŋa toni pida paam, ve isaav padi ighaze: ‘Ndiran to nasavtaran di pa tinim, yam ala ve asavia aliŋag padi aghaze: Aniiŋ to ghanghaniiŋ, you nagharaata isob wa. Ve narab makau tubudi pida paam. Tovenen natar taug pa mbeb tisob, ve nasaŋan di moghon. Rikia tinim pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonene.’ [Tovenen yes mbesooŋa tila ve tipaesia kinik aliŋa pa ndiran tonowen.]
MAT 22:5 Eemoghon yes matadi velegin poiŋ to kinik inimale mbeb sorok, ve timundig tiwaghaughau pa uraat todi todi. Eez ila igham uraat pa uum toni, ite ila pa uraat toni to raukoliiŋ.
MAT 22:6 Ve pida tikis yes mbesooŋa to kinik, ve tipamayaŋin di, ve tirab di timatmaat.
MAT 22:7 “Ŋgar to tighami, nene ipas kinik ate, le ate yabyab kat. Tovenen imbaaŋ ndaaba toni tila, ve tirab yes to tirab mbesooŋa toni ne, le tisob timatmaat, ve titun ndug todi paam.
MAT 22:8 Muri ghoro, ye ipoi mbesooŋa toni pida tinim, ve isaav padi ighaze: ‘Wais, ghanghaniiŋ to natug vaiuuŋ toni, natar taug pani wa. Eemoghon ndiran to papazogi nasavtaran di pa tinim, yes popoiadi irau to tinim pa ghanghaniiŋ tonene maau.
MAT 22:9 Tovenen yam amuul ala, ve ayoon irau ataam volaŋadi to naol ne. Ve sei masin to ighaze aghita di, ghoro apoi di tisob tinim pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonene.’
MAT 22:10 “Tovenen yes mbesooŋa tonenen tila tirau ataam to naol, ve tiyou tamtoghon tisob to tindeeŋ di ne tinim, le ruum to vaiuuŋ lolo ivon kat. Tigham ndiran popoiadi, ve yes to ghamuuŋ ŋgar samsamia paam.
MAT 22:11 “Ghoro kinik ilooŋ ila ruum to vaiuuŋ ighaze ighita yes to tinim pa ghanghaniiŋ. Mata ila le ighita ŋgeu eez inepneep. Ye ighur nonogiiŋa poia to vaiuuŋ maau, ve inim sorok.
MAT 22:12 Tovenen kinik ighasoni ighaze: ‘Ŋgeu tiou, pughu vena to undud ghom pa nonogiiŋa poia to vaiuuŋ maau, ve ulooŋ unum sualen? [Matam velegin ghou?]’ Ŋgeu tonowen, le saveeŋ maau.
MAT 22:13 Tovenen kinik isaav pa uraata toni pida ighaze: ‘Akau aghe ve nima, ve apiyaava ivot ila ndoroom tiina to potla we. Yes to tineep izi ndug tonowen, yabyabuuŋ tiina igham di, ve tiyakyak toman livodi kikikia.’”
MAT 22:14 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Poiŋ to Maaron ila pa ival tiina. Eemoghon tamtoghon eŋaeŋa moghon, to ye igham di tinim le.”
MAT 22:15 Muri ghoro, ndiran tutuuŋa pida tila tilup di, ve tikaal ataam pa Yesu. Tighaze titombaana pa savsaveeŋ, ve ighaze ipiyaav aliŋa sosori eta, ghoro inim pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ.
MAT 22:16 Tovenen timbaaŋ taghoniiŋa todi pida toman tamtoghon pida to Erod tila to Yesu ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Yom ŋgeu to saveeŋ onoon moghon. Ighaze upatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob nene onoon moghon. Ve ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi.
MAT 22:17 Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ugham ŋgar vena? Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
MAT 22:18 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi samia tonenen wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Yam ndiran to kaarom. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pughu vena to aghaze atoov ghou?
MAT 22:19 Yaam to tapiyaava pa takes ne, apatooŋ eta ve naghita.” Tovenen tigham yaam denari eez ila toni,
MAT 22:20 ve ighason di ighaze: “Laak, sei anunu ve iza tonene?”
MAT 22:21 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.” Yesu isaav padi muul ighaze: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.”
MAT 22:22 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene le ruŋadi iza pani. Tovenen tipul Yesu, ve tighau.
MAT 22:23 Yes Sadusi tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Ndag ee moghon tonenen, Sadusi pida tila to Yesu,
MAT 22:24 ve tighasoni tighaze: “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose isaav tovene: ‘Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau ve tamoot imaat, nene tazi irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni.’
MAT 22:25 Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tineep toman ghei. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau ve imaat. Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii.
MAT 22:26 Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat. Ŋgar raraate ivot pa nditazidi ila ila le tisob timaat.
MAT 22:27 Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat.
MAT 22:28 Laak, sawa to Maaron ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.”
MAT 22:29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyai, yam tonene awatag Maaron tapiri ve saveeŋ toni rita maau. Tauto ŋgar tiam iwaghamgham.
MAT 22:30 Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale tamtoghon tivai muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela to tineep izi sambam.
MAT 22:31 “Yo, you naghaze naghason gham pa mundigiiŋ to yes mateeŋa. Vena, Maaron aliŋa waaro eez isaav payam ighaze: ‘You Maaron to Abaraam, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ “Yam awaat saveeŋ tonenen, ma maau? Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar.”
MAT 22:33 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani, ve ŋgar todi isob.
MAT 22:34 Ndiran tutuuŋa tilooŋ tighaze Yesu igham yes Sadusi tiwaghamgham pa savsaveeŋ, tovenen tilup di ve tila to Yesu,
MAT 22:35 ve tamtoghon todi eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, ana itoov ghasoniiŋ Yesu ighaze:
MAT 22:36 “Patoŋaaŋ, tutuuŋ sine to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob?”
MAT 22:37 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani.
MAT 22:38 “Tutuuŋ tonene to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob.
MAT 22:39 Ve tutuuŋ tiina ite to inim ru pani, nene ŋgara igharau ris. ‘Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.’
MAT 22:40 “Saveeŋ to Mose ve yes propeta, nene isob ineep ila tutuuŋ ru tonene lolodi.”
MAT 22:41 Ndiran tutuuŋa tonenen tilup di ve tinepneep, ve Yesu ana ighason di ighaze:
MAT 22:42 “Laak, yam agham ŋgar vena pa Mesia? Pale ivot ila siŋ to sei?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ye pale ivot ila siŋ to kinik David.”
MAT 22:43 Tovenen Yesu ighason di muul: “Ighaze venen, pughu vena to Maaron Avuvu ipamundigin David, ve ye iwaat Mesia ighaze ‘Tiina toni’?
MAT 22:44 Pasa, muuŋ David isaav ighaze: ‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa, ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’
MAT 22:45 “Ighaze David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni,’ pale Mesia ivot ila siŋ to David vena?”
MAT 22:46 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, le neneeŋadi. Ŋgeu eta irau ipamuul Yesu saveeŋ toni maau. Tovenen sawa tonenen ve ila, tamtoghon eta ighasoni pa saveeŋ eta muul maau. Pasa, timatughez pani.
MAT 23:1 Muri ghoro, Yesu isaav pa ival tiina toman taghoniiŋa toni ighaze:
MAT 23:2 “Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tikis saveeŋ to Mose, ve tigham Mose ina pa anadi tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa.
MAT 23:3 Tovenen saveeŋ isob to tipatoot gham pani, matamim kisini ve ataghoni. Eemoghon ŋgar to tighamghami ne, yam ataghoni malep. Pasa, saveeŋ naol to tipatoot tamtoghon pani, taudi titaghoni maau.
MAT 23:4 Yes tiseeŋ Maaron tutuuŋ toni pa tutuuŋ katindi itaghon taudi ŋgar todi, ve avodi iyaryaaŋ pa tamtoghon leso titaghon di. Tauto tigham pataŋani naol pa tamtoghon tinimale ai posaaŋ tintina to ipataŋan kat pa badooŋ di. Eemoghon lolodi pa tiuul di rita pa badooŋ di maau.
MAT 23:5 Ŋgar tisob to tighamgham di ne, tigham di pasa, tighaze tamtoghon tighita di ve tipait izadi. Aghita. Mbeb todi to saveeŋ pida to Maaron ineep ilooŋ ila ve tipoos di ila ndamodi ve nimadi, nene tintina kat. Tilib pa tamtoghon pida todi. Ve nonogiiŋa to tindud di pani ne, tovene paam. Mburudi mamala. Leso tamtoghon tighita ve tipait di.
MAT 23:6 Ighaze tila pa ghanghaniiŋ, ma tilooŋ tila rumai, yes tighaze le tineep ila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina.
MAT 23:7 Ve ighaze tilaagh ila maran ate, yes tighaze le tamtoghon tighita di ve tisavia saveeŋ popoia padi inimale pakuruuŋ di, ve tipoi di tighaze ‘Rabi’ (o ‘Patoŋaaŋ’).
MAT 23:8 “Eemoghon yam to ataghon ghou ne, tamtoghon tipoi gham tighaze ‘Patoŋaaŋ’ malep. Pasa, patoŋaaŋ tiam ee moghon kat, nene you. Tovenen yam awaghiton gham aghaze yam raratemim moghon. Pasa, yam asob anim toŋvetaz.
MAT 23:9 Ve apait tamtoghon eta to taan ve apoii aghaze ‘tamamim’ malep. Pasa, Tamamim ee moghon, nene Maaron to ineep izi sambam.
MAT 23:10 Ve tipoi gham tighaze ‘daba tiei’ malep. Pasa, daba tiam ee moghon, nene Mesia.
MAT 23:11 Tovenen ighaze tamtoghon eta ighaze iza inim tiina kat ila lolomim, ye irau itatan tau iza, ve inim mbesooŋa payam.
MAT 23:12 Pasa, tamtoghon to ighaze ipait tau iza, nene pale titatan iza izi. Ve ighaze tamtoghon eta itatan tau iza, nene pale tipait iza inim tiina.”
MAT 23:13 Yesu isaav muul ighaze: “Yam ndiran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria gham wa! Yam ndiran to aparim taumim sorok pa ghurla tiam. Yam taumim ataghon pooz to ndug sambam maau. Ve yes to tizuaria di tighaze titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug sambam, yam aŋgalsekin di, ve aponpoon ataam padi.
MAT 23:15 “Yam ndiran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria gham wa! Yam ndiran to aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pasa, yam alaghlaagh taan, ve aravraav irau ndug tisob, leso ayou lemim tamtoghon ve titaghon gham pa ŋgar tiam. Ve ighaze agham ŋgeu ee moghon kat, nene aghita aghaze uraat tiam ighur anoŋa wa. Eemoghon yes to agham di tinim lemim, yam ayes di pa ŋgar tiam samsamia, le tilib payam kat. Tovenen muri, yamŋa pale asob ala ndug samia.
MAT 23:16 “Akaria gham wa! Yam matamim pisi. Eemoghon aghaze apatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron. Yam aghamun tamtoghon ŋgar todi. Pasa, asavsaav padi tovene: ‘Ighaze tamtoghon eta iwaat Rumai Tiina iza pa ipariaaŋ saveeŋ toni, nene saveeŋ tonenen inim yaghur sorok. Iyaryaaŋ maau. Ve ighaze iwaat yaam gol to ineep ila Rumai Tiina lolo ne iza, nene pale saveeŋ toni iyaryaaŋ kat. Irau itoor aliŋa muul maau.’
MAT 23:17 Yam matamim pisi, ve lemim ŋgar maau kat! Sa mbeb to mbeb tiina kat ila Maaron mata? Rumai toni, ma yaam gol to ineep ila rumai lolo? Yaam gol, nene mbeb tiina maau. Rumai to Maaron to igham yaam tonowen inim mbeb patabuaŋ ila Maaron mata.
MAT 23:18 Ve yam asavsaav paam tovene: Ighaze tamtoghon eta iwaat artaal iza pa ipariaaŋ saveeŋ toni, nene pale saveeŋ toni tonenen inim yaghur sorok. Iyaryaaŋ maau. Eemoghon ighaze ye iwaat mbeb to igham pa watooŋrau ne iza, nene pale saveeŋ toni iyaryaaŋ kat. Irau itoor aliŋa muul maau.
MAT 23:19 Yam matamim pisi! Sa mbeb to tiina kat ila Maaron mata? Mbeb to tamtoghon tigham pa watooŋrau, ma artaal? Mbeb to tamtoghon tigham pa watooŋrau, nene mbeb tiina maau. Artaal, tauto igham mbeb tonowen inim mbeb patabuaŋ to Maaron.
MAT 23:20 Tovenen ighaze tamtoghon eta iwaat artaal iza pa ipariaaŋ saveeŋ toni, nene ilup artaal toman mbeb tisob to tineep izala.
MAT 23:21 Ve ighaze tamtoghon eta iwaat Rumai Tiina iza pa ipariaaŋ saveeŋ toni, nene inimale ye iwaat Maaron iza paam. Pasa, Rumai Tiina, nene Maaron ina to nepooŋ.
MAT 23:22 Ve ighaze tamtoghon eta iwaat ndug sambam pa ipariaaŋ saveeŋ toni, nene inimale ye iwaat Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve Maaron iza paam. Pasa, Maaron inepneep ila ina tonowen.
MAT 23:23 “Yam ndiran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria gham wa! Yam ndiran to aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pasa, mbeb tiam soroksorok inimale ndoor, nene matamim iŋgalŋgal pa valagiiŋ di tinim ndouŋ saaŋgul, ve aghamgham ndouŋ eŋaeŋa pa Maaron. Nene poia. Ŋgar tiam tonanan, apuli malep. Eemoghon tutuuŋ to tintina kat ila Maaron mata, yam lolomim imaghmaagh padi! Tutuuŋ tovene: ‘Uŋgabiiz poian saveeŋ to tamtoghon ve ugharaata le deŋia,’ ‘lolom isamin tamtoghon ve uul di,’ ve ‘usavia saveeŋ onoon moghon ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.’ Tutuuŋ tovene, yam ataghon di paam, ghoro poia.
MAT 23:24 Yam matamim pisi! Eemoghon aghaze apatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron. Yam animale tamtoghon to mboromroom itap izila rubruub toni lolo ve itapaara ilale. Eemoghon kamel to mbeb tiina kat, ye ighita maau, ve itoona moghon.
MAT 23:25 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam ndiran tutuuŋa, akaria gham wa! Yam ndiran to aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Yam animale tamtoghon to imen rubruub dige le iŋgalaaŋ kat. Eemoghon lolo, muun inepneep sone. Onoon, ŋgar to yam aghamghami, nene poia ila tamtoghon matadi. Eemoghon lolomim, nene ivon pa ŋgar to yubuuŋ, ve matamim mbeb, ve aghamgham ŋgar pa taumim moghon.
MAT 23:26 Yam ndiran tutuuŋa, matamim pisi! Yam irau agharaat lolomim le iŋgalaaŋ muuŋ. Leso ŋgar to aghamghami ila tamtoghon matadi ne iŋgalaaŋ paam.
MAT 23:27 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam ndiran tutuuŋa, akaria gham wa! Yam ndiran to aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Yam animale naal poghodi to tamtoghon tigharaat di le paghunadi kat. Eemoghon lolodi, nene tivon pa mateeŋa tuadi ve mbeb mbuzadi naol.
MAT 23:28 Yam animale mbeb tonowen. Pasa, ŋgar to yam aghami ila tamtoghon matadi, nene tamtoghon tighita ve tighaze pa yam ndiran deŋiamim ila Maaron mata. Eemoghon lolomim ivon pa kaarom toman ŋgar naol to tiyel pa Maaron tutuuŋ toni.
MAT 23:29 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam ndiran tutuuŋa, akaria gham wa! Yam ndiran to aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Agham ŋgar imuul ila pa yes propeta ve ndiran deŋiadi to muuŋ nditimbumim tighur koi padi ve tirab di timaat. Ndiran tonowen, to aazne yam agharaat naal todi poghodi, ve apambood di le paghunadi kat pa apakur di.
MAT 23:30 Ve asavsaav tovene: ‘Inimale yei nineep pa sawa tonowen, tone ŋgar samia to nditimbumai tigham pa yes propeta, yei irau nitaghoni maau.’
MAT 23:31 Tovenen yam avotia taumim. Ndiran to muuŋ tirabrab yes propeta timatmaat ne, papaghu todi to yam!
MAT 23:32 Poia. Apasob uraat to nditimbumim tonenen le isob kat!
MAT 23:33 “Yam moot! Yam moot samsamia ndinatudi! Pale apaghau taumim pa Maaron mbalmbali toni vena? Maau. Ye pale ighur atia payam, ve ipiyaav gham azila ndug samia.
MAT 23:34 Tovenen you nasaav payam kat tovene: You pale nambaaŋ yes propeta, toman ndiran to ledi ŋgar popoia, ve ndiran ŋgara to tutuuŋ tilat tiam. Tamtoghon todi pida, yam pale arab di timatmaat. Ve pida, arab di tizala ai pambarooŋ. Ve pida, alos di ila rumai tiam lolodi, ve aghur pataŋani naol padi, ve anaan di taghon ndug ndug gha tila.
MAT 23:35 Tovenen atia to pale iza tiam, nene tiina le tiina kat. Pasa, ndiran deŋiadi tisob to tamtoghon tirab sorokin di, siŋ todi atia pale iza tiam. Muuŋ, Abel, ye le sosor eta maau, ve togha Kain irab sorokini imaat. Sawa tonenen, ve inim sawa to arab Barakia natu Sakaria imaat izi bodbodaaŋ pa artaal ve Rumai Tiina. Ndiran deŋiadi tisob tonowen siŋ todi atia pale iza tiam.
MAT 23:36 You nasaav payam kat: Ŋgar samsamia tisob tonenen atia pale iza to yam ndiran to aazne.”
MAT 23:37 Ghoro Yesu isaav muul toman lolo ipataŋan ighaze: “Aa Yerusalem, Yerusalem, yom ndug to urabrab propet to Maaron timaat. Ve yes uraata to ye imbaaŋ di tilat payom, yom urabrab di pa yaam ve timatmaat. Sawa naol, you naghaze nalup tamtoghon tiom tinim tiou. Leso napakud di inimale tatareek ipakud ndinatu pa bage. Eemoghon yam lolomim pa ŋgar tovene maau.
MAT 23:38 Tovenen Maaron pale ipul rumai tiom ineep sorok, ve le tamtoghona maau.
MAT 23:39 Ve you nasaav payom: Yom pale ughita ghou muul maau le irau ŋgar to tamtoghon tiom ivot, ve tisaav tighaze: ‘Poia to Maaron iza to ŋgeu tonene ve ipaloti. Pasa, ye igham Maaron nagho ve inim.’”
MAT 24:1 Yesu ipul Rumai Tiina, ve ivot ila pumuri, ghoro taghoniiŋa toni tila toni, ve tipatooŋ ila pa Rumai Tiina toman ruum pida to tiyoon tigharau.
MAT 24:2 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Yam aghita Rumai Tiina toman ruum pida to tiyondyood we? You nasaav payam kat. Muri pale tireu mbirisan di tisob tizi. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho muul maau.”
MAT 24:3 Yes tilaagh tizala lolooz Oliv, ghoro Yesu mbole izi tonowe. Yesŋa taghoniiŋa toni moghon tinepneep, ve tisaav pani tighaze: “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ to usavia pa rewaaŋ Rumai Tiina, ŋeez o mbeb tonenen ivot? Ve ighaze mulaaŋ tiom toman taan sawa igharau, pale sa mbeb inim ghilalooŋ pani?”
MAT 24:4 Yesu isaav padi ighaze: “Apatum gham! Pa vene, tamtoghon eta iweu gham ve apul ataam tiou.
MAT 24:5 Pasa, muri, tamtoghon naol pale tinim, ve tiwaat sorokin you izag, ve tighaze: ‘You tonene, Mesia.’ Ve tamtoghon katindi pale tighur ila kaarom todi tonowen, ve tipul ataam tiou.
MAT 24:6 Yam pale alooŋ malmal tintina varudi. Ve alooŋ saveeŋ yaghur tighaze malmal tintina pale tivot. Eemoghon asaŋeeŋ malep. Pasa, mbeb tovene pale tivot itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon taan sawa, nene sone.
MAT 24:7 Tovenen ndug tintina pida pale tigham malmal pa ndug pida paam. Ve kinik pida pale tigham malmal pa kinik to ndug pida. Pitool pale ivot izi ndug pida, ve yoŋgyoog itok taan.
MAT 24:8 Pataŋani naol tonowen, nene tinimale yabyabuuŋ to ndiliva tiyamaana muuŋ, ghoro tipoop.
MAT 24:9 “Sawa tonenen ighaze ivot, nene pale tamtoghon tikis gham, ve tighur pataŋani naol payam, ve tirab tamtoghon tiam pida timatmaat. Ve ndug tisob pale tighur koi payam. Pasa, yam avotia you izag, ve ataghon ghou.
MAT 24:10 Tovenen sawa tonenen, tamtoghon katindi to tighur inim tiou, pale tighur muridi payou, ve tiwaghurun koi pa taudi, ve tiwaghurun di tila yes daba nimadi, leso tighur yabyabuuŋ padi.
MAT 24:11 Ve propet kaaromŋa naol pale timundig, ve titoom tighaze yes tivotia Maaron aliŋa, ve tiweu ival tiina ve tipul ataam to Maaron.
MAT 24:12 Ŋgar samia pale ivot inim tiina. Tovenen tamtoghon naol pale tighur muridi pa Maaron. Ve ŋgar to taghur lolood pa Maaron ve tamtoghon, nene pale izi izi le isob.
MAT 24:13 Eemoghon tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa, ve ikis ghurla toni tuŋia le irau sawa toni isob, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi.
MAT 24:14 Varu poia to isavia pooz to ndug sambam, pale tivotia irau taan isob. Leso tamtoghon to ndug ndug tilooŋa, ve tighur ila saveeŋ tiou. Ghoro taan sawa ivot.”
MAT 24:15 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, yam pale aghita tamtoghon tipayoon mbeb samia kat ilooŋ ila Rumai Patabuaŋ to Maaron pa tiwaghamuni. Ghoro tipul ndug tonowen ineeple. Saveeŋa, propet Daniel ivotia muuŋ wa. (Yom sei to uwaat saveeŋ tonene, ugham ŋgar pani pooi.)
MAT 24:16 Ighaze mbeb tonenen ivot, tamtoghon to tineep izi taan suruvu to Yudea, yes irau rikia moghon ve tighau tizala pa lolooz.
MAT 24:17 Tovenen ighaze ŋgeu eta ineep ila ndug to nepooŋ to ruum pogho we, nene irau imuul izila ruum lolo ve igham mbeb toni eta ne maau. Izi ve ighau malmali ila.
MAT 24:18 Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tonenen ivot, nene ye paam. Irau imuul ila igham nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau. Ighau malmali ila.
MAT 24:19 Sawa tonenen ighaze ivot, ndiliva to apodi ve yes payamyamŋa, tikaria taudi wa. Pasa, tipataŋan pa ghaoŋ.
MAT 24:20 Tovenen yam asuŋ Maaron. Leso ighur sawa to pataŋani tonenen ila sawa to ndug yauŋa, ma umbom patabuaŋ sob, ve ighur soso payam pa aghau.
MAT 24:21 Pasa, pataŋani to sawa tonenen pale tiina le tiina kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan, le inim aazne, pataŋani tovene ivot pa eta sone. Ve muri paam, irau ivot muul maau.
MAT 24:22 Ighaze Maaron iŋgoor sawa to pataŋani tonenen tuku maau, nene irau tamtoghon eta ineep maau. Tisob tilaledi. Eemoghon ye igham ŋgar pa yes to ye tau isia di tinim le. Tovenen ye pale iŋgoor sawa inim tuku.
MAT 24:23 “Sawa tonenen, ighaze tamtoghon eta isaav payam ighaze: ‘Aghita. Mesia tau tonene!’ ma isaav ighaze: ‘Ye ineep nowe!’, yam aghur ila saveeŋ toni malep.
MAT 24:24 Pasa, ndiran kaaromŋa katindi pale timundig, ve pida titoom tighaze yes Mesia. Ve pida pale titoom tighaze yes propeta to tivotia Maaron aliŋa. Ve yes pale tigham mbeb gharatooŋadi toman ghilalooŋ tintina pida tivot paam. Leso tiweu tamtoghon ve tipul ataam to Maaron. Yes to Maaron isia di tinim le ne paam. Ndiran kaaromŋa tonowen pale titoova pa tiweu di, leso tipul ataam to Maaron.
MAT 24:25 Alooŋ. Mbeb naol tonenen tivot sone, ve you nasavia di payam pataghaaŋ. Tovenen apatum gham.
MAT 24:26 Ighaze tisaav payam tighaze: ‘Alooŋ. Mesia ila ineep izi ndug balim!’ yam ala todi malep. Ve ighaze tisaav tighaze: ‘Ye ineep ila ruum tonowen lolo!’ yam aghur ila saveeŋ todi malep.
MAT 24:27 Pasa, sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ, tamtoghon tisob pale tighita. Ye pale izi inimale ndug milia, ve lalaav waro ilaan ila tata paroŋania dige to ndag iza, ve ivool ila pa dige to ndag izila.
MAT 24:28 “Ndug to uri igheen pani, nene irau iyooŋ maau. Pasa, man kool pale tiroov tila, ve tilup di tonowe ve tighani.
MAT 24:29 “Ighaze pataŋani to sawa tonenen tivotaar le isob, nene pale ndag ighaaz muul maau, ve ndug ndoroom. Ve kaiyo paam pale ighaaz muul maau. Pitum to sambam paroŋania pale tipul inadi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale iwatokin mbeb pida to sambam paroŋania to tapiridi tintina ne le tirur.
MAT 24:30 Ghoro mbeb eez pale ivot ila sambam paroŋania inim ghilalooŋ pa Tamtoghon Natu mulaaŋ toni. Ve tamtoghon tisob to taan pale matadi izala, ve tighita Tamtoghon Natu ineep ila yaghur tae to sambam pogho, ve izi inim toman tapiri ve ŋguruba tiina kat. Tovenen yes pale timatughez ve titaŋ tiina.
MAT 24:31 Ghoro tavuur to Maaron itaŋ tiina, ve Tamtoghon Natu imbaaŋ aŋela toni tila tirau taan dige paaŋ. Leso tiyou yes to ye isia di tinim le, ve tigham di tila toni. Pale tila pa rag pughu, daudau pughu, yavaar pughu, ve kagu pughu.”
MAT 24:32 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighaze boga mbiti, ve sududu papaghu tipeet tiza, ghoro aghilaal aghaze sawa to ndag ighaze ivot.
MAT 24:33 Mbeb to you nasavia di payam ne, ŋgara raraate moghon. Ighaze aghita mbeb naol tonene tivotvot, ghoro awatag aghaze sawa to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene inim igharau wa, inimale tamtoghon to iyoon ila ataam avo.
MAT 24:34 You nasaav payam kat: Yes to sawa tonene pale timaat sone, ve tighita mbeb tonowen tisob tivotaar.
MAT 24:35 Sambam ve taan pale tilaledi. Eemoghon saveeŋ tiou waaro eta irau ilale ne maau.
MAT 24:36 “Sawa kat to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, tamtoghon eta iwatagi maau, aŋela to tineep sambam we tiwatagi maau, ve Natu paam, iwatagi maau. Tama Maaron moghon, to iwatagi.
MAT 24:37 Sawa to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni ighaze inim igharau, nene pale tamtoghon titaghon ŋgar to muuŋ titaghoni ila sawa to Noa. Sawa tonenen, tamtoghon lolodi imaagh pa taudi kat. Pataŋani to ighaze ivot, yes tighilaala maau. Tovenen tighanghan, tighunghun, ve tiwavaivai ila ila le sawa kat to Noa ilooŋ ila waaŋ lolo. Ghoro Maaron igham ya ivon toman yawaaŋa, le itatab taan, ve irab tamtoghon tisob tilaledi. Sawa to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene pale ŋgar raraate moghon ivot.
MAT 24:40 Sawa tonenen, ighaze tamtoghon ru tighamgham uraat ila uum, pale tigham eez, ve tipul eez ineep.
MAT 24:41 Ve ighaze ndiliva ru tilup di pa uraat to gharatooŋ aniiŋ, nene pale tigham eez, ve tipul eez ineep.
MAT 24:42 Tovenen apamaat ariaŋa! Pasa, sawa kat to Tiina tiam mulaaŋ toni, yam awatagi maau.
MAT 24:43 Agham ŋgar pooi. Ighaze ruum tau iwatag sawa kat to yubyub eta ighaze inim, ye irau igheen maau. Pale ipamaat ariaŋa, ve iŋgin ruum toni pooi. Pa vene, yubyub tonenen ireu ruum toni, ve ilooŋ ila iyub mbeb toni.
MAT 24:44 Yam tovene paam. Agharaat gham pataghaaŋ, ve asasaŋan. Pasa, Tamtoghon Natu pale inim pa sawa eta to yam awatagi maau, ve ikarmotin gham.”
MAT 24:45 Yesu isaav muul: “Ighaze mbesooŋa eta ŋgar toni poia, ve tini imbees pa uraat to tighuri ila nima, nene pale tiina toni ighuri inim daba. Leso iŋgin ruum toni toman mbesooŋa toni pida, ve igham adi aniiŋ ila sawa to tiina toni ighuri.
MAT 24:46 Mbesooŋa to ighaze tiina toni ila ndug ite, ve imuul inim le ighita mbesooŋa tonenen igham katin uraat toni, nene pale tini iza pa poia to pale iza toni.
MAT 24:47 You nasaav payam kat: Tiina toni pale ighuri inim daba, ve iŋgin mbeb toni tisob.
MAT 24:48 “Eemoghon ighaze ye mbesooŋa samia, ve lolo ighur ighaze: ‘Ah, tiina tiou irau rikia imuul inim sone.’
MAT 24:49 Tovenen imundig ve irab sorokin ndita pida, ve ila toman yes ndiran to ghunuuŋ, ve yesŋa tighanghan ve tighunghun. Mbesooŋa tonenen, ye irau ipatumi.
MAT 24:50 Pasa, tiina toni pale imuul inim pa sawa eta to ye iwatagi maau, ve ikarmotini. Ghoro ilos matini le uli imotmot, ve ipiyaava izila ndug samia. Leso ineep tonowe toman yes to tiparim taudi sorok pa ghurla todi, ve yabyabuuŋ tiina igham di, ve tiyakyak toman livodi kikikia, ve tinepneep.”
MAT 25:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ pooz to ndug sambam ivot ighazooŋ, nene pale ŋgara inimale ndiliva papaghu saaŋgul to tisaŋan ŋgeu eez to ighaze ivai. Tovenen tigham lam todi, ve tila tisaŋani izi ataam luvuŋa. Leso tighur yesuru azuwa tila ruum todi.
MAT 25:2 Ndiliva tonowen, liim ledi ŋgar maau, ve liim ledi ŋgar. Yes to ledi ŋgar maau, tigham lam todi ve tila, eemoghon tikis ŋgoreeŋ pida pa lam todi maau. Ve yes to ledi ŋgar, titartar pooi pa taudi. Pasa, tipavonin lam todi, ve tikis ŋgoreeŋ alulu pida ineep ila apatu le irau di.
MAT 25:5 Ŋgeu to ivai, ila ivot todi rikia maau. Tovenen ndiliva saaŋgul tonenen matadi ighengheen, ve tizi tigheen le lolodi imaagh.
MAT 25:6 “Tighengheen le mboŋ anoŋa, ghoro tilooŋ bobaaŋ tighaze: ‘Ou, vaiuuŋ paghu, to inim wa! Amundig anim aghita!’
MAT 25:7 Tovenen ndiliva tonenen ruŋadi iza ve timundig. Ve tipuleel lam todi iza ighan tiina.
MAT 25:8 Ghoro yes ndiliva to ledi ŋgar maau, anadi timundig, ve tisaav pa nditadi to ledi ŋgar tighaze: ‘Ai, auul ghei pa ŋgoreeŋ rita lak! Pasa, lam tiei ighaze imaat tonene.’
MAT 25:9 “Eemoghon yes to ledi ŋgar, tipamuul aliŋadi tighaze: ‘M-m, irau niuul gham maau. Ŋgoreeŋ tonene irau ghiit maau. Nene irau yei liim moghon. Yam ala to yes to tirauraukol pa ŋgoreeŋ, ve aghol lemim.’
MAT 25:10 Tovenen ndiliva to ledi ŋgar maau, timundig ve tila pa tighol ledi ŋgoreeŋ. Mala maau ve vaiuuŋ paghu inim ivot. Tovenen yes ndiliva liim to ledi ŋgar ve titartar pa taudi, titaghoni ve yesŋa tila. Tila peria ruum, ve tilooŋ tila pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, ghoro tipoon ataam ila ivool.
MAT 25:11 “Muri ghoro, ndiliva liim to ledi ŋgar maau, anadi tinim tipit ataam, ve tisaav tighaze: ‘Tiina, Tiina, ukaak ataam payei lak!’
MAT 25:12 “Eemoghon ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: ‘Yam sei masin? You nasaav payam kat: You nawatag gham maau.’”
MAT 25:13 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ghoro isaav padi muul ighaze: “Tovenen yam apamaat ariaŋa. Pasa, sawa kat to Tiina tiam mulaaŋ toni, yam awatagi maau.”
MAT 25:14 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale ŋgeu eez to ighaze imundig ve ila pa ndug mala. Tovenen ipoi mbesooŋa toni tinim, ve ighur mbeb toni ila nimadi. Leso tiŋgini ve tigham uraata.
MAT 25:15 Yaam to ighuri ila nimadi, ye itaghon gabizooŋ toni pa ŋgar ve uraat todi todi. Ye ighur yaam ndiŋndiŋ liim (5000) ila to mbesooŋa eez. Ve ndiŋndiŋ ru (2000) ila to mbesooŋa ite. Ve ndiŋndiŋ eez (1000) ila to mbesooŋa toni ite inim tol. Ghoro ipul di, ve ila.
MAT 25:16 “Mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ liim (5000), rikia moghon ipamundigin uraat pa yaam tonowen. Ye iraukol pani ve igham ndiŋndiŋ liim muul izala pogho, le inim ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000).
MAT 25:17 Mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ ru (2000), tovene paam. Igham yaam ndiŋndiŋ ru muul izala pogho, le inim ndiŋndiŋ paaŋ (4000).
MAT 25:18 Eemoghon mbesooŋa to igham ndiŋndiŋ ee (1000), ye ila itai saambu, ve iŋgooz yaam to tiina toni izila.
MAT 25:19 “Tinepneep le mala ris, ghoro tiina todi imuul ila, ve ipoi di tinim, leso tisavia sa uraat to tigham pa yaam toni, ve ye iwatag: Yaam to ireii padi, tigham uraat pani le anoŋa piiz ivot wa.
MAT 25:20 Mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ liim (5000), ikis ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000), ve ila ighuri ila to tiina toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, ughita. Yaam tiom ndiŋndiŋ liim (5000) to ughuri inim nimag, tauto nagham uraata, ve nagham ndiŋndiŋ liim muul izala pogho.’
MAT 25:21 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘Iya! Yom mbesooŋa poiawaat! Pasa, yom utaghon ŋgar tiou ve uŋgin poian mbeb kainaŋen to napuli ilat nimam, ve ugham uraata. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin uraat tintina pida. Unum uneep toman ghou ve itiŋa tiniid iza.’
MAT 25:22 “Ghoro mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ ru (2000), ana ila ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, ughita. Yaam tiom ndiŋndiŋ ru to ughuri inim nimag, tauto nagham uraata, ve nagham ndiŋndiŋ ru muul izala pogho.’
MAT 25:23 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘Iya! Yom mbesooŋa poiawaat! Pasa, yom uŋgin poian mbeb kainaŋen to naghuri ilat nimam, ve ugham uraata. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin uraat tintina pida. Unum uneep toman ghou ve itiŋa tiniid iza.’
MAT 25:24 “Muri ghoro, mbesooŋa to igham yaam ndiŋndiŋ ee (1000), ana ila ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina, you nawatag ghom wa. Yom ughamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolom isamin di rita maau. Ve unepneep ila ndiran pida nimadi. Taum uvazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, yom uyouyou sorokini inim am!
MAT 25:25 Tauto namatughez payom, ve nala naŋgooz yaam tiom izila taan. Yaam tiom tonene. Ugham mbeb tiom.’
MAT 25:26 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani ighaze: ‘Yom mbesooŋa samia eez, ve mindam malaii kat! Yom ughaze you nanepneep ila ndiran pida nimadi. Ve ughaze taug navazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, you nayouyou sorokini inim ag.
MAT 25:27 Ighaze venen, pughu vena to ughur yaam tiou tonene ilooŋ ila ruum to yaam maau? Inimale ugham tovene, tone sawa to namuul nanim navot, nagham yaam tiou anoŋa toman avua izala pogho.’
MAT 25:28 Ghoro tiina toni isaav pa mbesooŋa toni pida to tineep tigharau ighaze: ‘Yaam ndiŋndiŋ eez to ŋgeu tonene ikisi, asadi ila nima, ve aghami ila to ita ite to ikis yaam ndiŋndiŋ saaŋgul (10,000)!
MAT 25:29 Pasa, tamtoghon tisob to ledi mbeb ve tigham uraata, nene pale tigham ledi pida muul izala pogho le tiraua kat. Eemoghon ighaze tamtoghon eta le mbeb ŋgiira moghon, ve igham uraata maau, nene pale tigham mulin mbeb tonenen, ve ye ineep sorok.
MAT 25:30 Yo, mbesooŋa samia tonene, ye irau mbeb eta maau. Aghami ivot ila pumuri, ve apiyaava ila ndoroom tiina lolo to potla we. Yes to tineep tonowe, yabyabuuŋ tiina igham di, ve tiyakyak toman livodi kikikia ve tinepneep.’”
MAT 25:31 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, Tamtoghon Natu pale imuul inim toman aŋela tisob, ve ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ toman tapiri ve ŋguruba tiina. Sawa tonenen ighaze ivot, ye pale ineep ila ina to ghamuuŋ pooz toman ŋguruba tiina, ve iŋgabiiz tamtoghon. Pasa, ye kinik.
MAT 25:32 Ghoro aŋela tiyou tamtoghon tisob to ndug ndug tila tiyoon ila mata, ve ivureer di tinim rouŋ ru, inimale ŋginiiŋ ŋgaia ivureer ŋgai toni. Sipsip tila saguan, ve mekmek tila saguan.
MAT 25:33 Ye pale ighur sipsip tila tineep ila pa nima waan, ve mekmek tineep ila pa nima ŋas.
MAT 25:34 “Ghoro kinik isaav pa yes to tineep ila pa nima waan ighaze: ‘Yam ndiran to poia to Tamaŋ Maaron ineep toman gham, anim alooŋ ala ndug toni, ve agham nepooŋ poia to izamim pani. Muuŋ kat, sawa to ye ighur sambam ve taan sone, ye igharaat ndug tonene payam wa.
MAT 25:35 Pasa, sawa to pitool ghou, yam agham ag aniiŋ. Ve murun ghou, yam agham ag ya, ve naghun. Ve naneep nanim loom, yam agham ghou nalat ruum tiam ve aŋgin ghou.
MAT 25:36 Ve you nambool pa nonogiiŋa, yam agham leg nonogiiŋa. Ve namorooŋ, yam anim aŋgin ghou. Ve sawa to tighur ghou nalooŋ nala ruum to yabyabuuŋ, yam anim aŋgig ghou.’
MAT 25:37 “Ghoro yes ndiran deŋiadi tonowen pale tighasoni tighaze: ‘Wai Tiina, yei nighita ghom ve nigham ŋgar tovene payom ŋeez? Yom ughaze sawa to pitool ghom, yei nigham am aniiŋ. Ve murun ghom, yei nigham am ya, ve ughun.
MAT 25:38 Ve uneep unum loom, yei nigham ghom unum uneep ruum tiei ve niŋgin ghom. Ve umbool pa nonogiiŋa, yei nigham lem nonogiiŋa.
MAT 25:39 Ve sawa to nighita yom umorooŋ, ma tighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ lolo, yei nilat niŋgig ghom. Yei nigham tovene payom ŋeez?’
MAT 25:40 “Ve kinik pale ipamuul aliŋadi ighaze: ‘You nasaav payam kat tovene: Sa ŋgar poia to muuŋ yam agham pa nditazig, you naghita naghaze yam agham payou paam. Yes to izadi maau kat ne paam. Ighaze muuŋ auul todi eta, you naghita naghaze yam agham ŋgar tonenen payou paam.’
MAT 25:41 “Isavsaav padi le isob, ghoro itoora mata ila pa yes to tiyondyood ila pa nima ŋas, ve isaav padi ighaze: ‘Yam ndiran samsamiamim kat. Tamaŋ Maaron mbalmbali toni pale iza tiam. Aghau payou, ve azila yab. Yab tonowen, tigharaata pa Sadan toman aŋela toni, ve ighanghan irau sawa isob. Irau imaat maau.
MAT 25:42 Pasa, sawa to pitool ghou, yam agham ag aniiŋ maau. Ve murun ghou, yam agham ag ya maau.
MAT 25:43 Ve naneep nanim loom, yam agham ghou nalat ruum tiam maau. Ve nambool pa nonogiiŋa, yam agham leg nonogiiŋa maau. Ve sawa to namorooŋ, ma naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, yam anim aŋgin ghou maau.’
MAT 25:44 “Ghoro yes anadi tipamuul aliŋa tighaze: ‘Wai Tiina, yom ughaze sawa to pitool ghom, murun ghom, uneep unum loom, umbool pa nonogiiŋa, umorooŋ, ma uneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, yei niuul ghom maau. Yei nigham tovene payom ŋeez?’
MAT 25:45 “Ve kinik pale ipamuul aliŋadi ighaze: ‘You nasaav payam kat: Ighaze muuŋ, tamtoghon tiou eta to le iza maau kat inepneep, ve yam auuli maau, ve apul murimim pani, nene you naghita naghaze yam agham ŋgar tonenen payou paam.’”
MAT 25:46 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Ndiran samsamia tovene, Maaron pale indiir di tighau tila, leso tigham atia todi. Atia todi tonowen, irau isob maau. Pale iseŋseeŋga gha ila. Eemoghon yes ndiran deŋiadi, ye pale igham di tila tineep matadi iyaryaar le alok.”
MAT 26:1 Yesu isavia saveeŋ naol tonenen le isob, ghoro isaav pa taghoniiŋa toni muul ighaze:
MAT 26:2 “Yam awatag: Mboŋ ru isob, ghoro taza pa sawa to lupuuŋ tiina to Pasova. Ve Tamtoghon Natu, pale tighami ve tighuri ila koia nimadi itaghon Maaron ŋgar toni, leso tirabi izala ai pambarooŋ.”
MAT 26:3 Sawa tonenen, yes daba to watooŋrau toman pooza pida tilup di ila ruum to Kaiapas lolo, ve tiwasavon di pa ataam to tikis Yesu inimale yoŋgaaŋ, leso tirabi imaat. Kaiapas, ye daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau.
MAT 26:5 Yes tisaav tighaze: “Iit irau takisi pa sawa to lupuuŋ tiina tonene maau. Pa vene, tareu ival tiina lolodi, ve tipamundigin malmal.”
MAT 26:6 Ŋgeu eez to ndug Betania, iza Simon. Ye, muuŋ kolekole ighami. Yesu toman taghoniiŋa toni tila ruum toni, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ, ve liva eez igham apatu paghuna eez to ŋgoreeŋ ineep ila, ve inim iliŋi izala Yesu daba. Ŋgoreeŋ tonowen, vuzi poia ve atia tiina kat.
MAT 26:8 Taghoniiŋa toni tighita ŋgar to liva tonowen ighami, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pani tighaze: “Wai, ye iwaghamun ŋgoreeŋ tonowen pasa?
MAT 26:9 Mbeb tonowen, atia tiina kat. Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina kat, leso tauul yes mbolaaŋa pani.”
MAT 26:10 Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Ayou avomim pa liva tonene pasa? Ŋgar to igham payou ne, nene paghuna.
MAT 26:11 Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Eemoghon you, mala maau pale napul gham, ve irau naneep toman gham muul maau.
MAT 26:12 Ŋgoreeŋ to liva tonene iliŋi izala poghog, nene inimale igharaat ghou pataghaaŋ pa mateeŋ tiou.
MAT 26:13 Tovenen you nasaav payam kat: Muri, tamtoghon pale tila tivotia varu poia irau taan isob. Ve ndug sine to tivotia varu poia padi, nene pale tisavia ŋgar to liva tonene igham payou. Leso tamtoghon matadi kisini.”
MAT 26:14 Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, todi eez, iza Yudas Iskariot. Sawa tonenen, ye ila to yes daba to watooŋrau,
MAT 26:15 ve ighason di ighaze: “Laak, ighaze you naghur Yesu ilat nimamim, pale agham leg sa?” Tovenen tigham le yaam silva irau tamoot ee saaŋgul (30).
MAT 26:16 Tauto sawa tonenen ve ila, Yudas isasaŋan. Ighaze sawa poia eta ivot, ghoro ighur Yesu ila nimadi.
MAT 26:17 Tinepneep, le ndag to tipamundigin lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Tovenen taghoniiŋa to Yesu tila toni, ve tighasoni tighaze: “Yom ughaze nigharaat aniiŋ to Pasova payom izi sine?”
MAT 26:18 Yesu isaav padi ighaze: “Yam alooŋ ala Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez inepneep. Asaav pani aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit isaav ighaze: Sawa tiou inim igharau wa. Ve naghaze yeiŋa taghoniiŋa tiou nilup ghei ila ruum tiom lolo pa ghanghaniiŋ to Pasova.’”
MAT 26:19 Tovenen taghoniiŋa toni titaghon aliŋa, ve tila tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe.
MAT 26:20 Rabrab izi, ve Yesu toman taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tilup di, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova.
MAT 26:21 Yes tighanghan, ve Yesu isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam tonene, tiam eta pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.”
MAT 26:22 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi ipataŋan kat. Tovenen yes eŋaeŋa tisaav pani tighaze: “Wai, Tiina, pale nagham ŋgar tovene payom wa? You irau nagham tovene maau.”
MAT 26:23 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu to yeru nizeev mberet izila rubruub ee moghon, nene ye to pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.
MAT 26:24 Tovenen Tamtoghon Natu pale ila ve tirabi imaat itaghon saveeŋ to timbooda pani pataghaaŋ wa. Ve ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa! Inimale tina ipoopa maau, tone poia!”
MAT 26:25 Ghoro Yudas, ŋgeu to ighaze ighur Yesu ila koia nimadi, ana ighason Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ to usavia ne, iŋarua ghou, ma?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tauto usavia wa.”
MAT 26:26 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva, ve ireii irau taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Aghami ve aghan. Nene you mindag.”
MAT 26:27 Ghoro igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi. Ve isaav padi ighaze: “Yam asob aghami ve aghun ila.
MAT 26:28 Nene siŋ tiou to pale imaliŋ pa tamtoghon katindi. Leso ireu sosor todi, ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon.
MAT 26:29 You nasaav payam kat: You pale naghun vaen muul maau, le irau sawa paghu ivot, ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, ghoro itiŋa taghun.”
MAT 26:30 Tighanghan le isob, ve timbou mbouŋ eez pa tipait Maaron, ghoro tipul ruum, tivot tila pumuri, ve tizala pa lolooz Oliv.
MAT 26:31 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot lolooz Oliv, ghoro ye isaav padi ighaze: “Mboŋ aazne, yam asob pale atap pa ghurla tiam, ve apul murimim payou. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘You pale narab ŋginiiŋa to sipsip, ve sipsip tiwaghaughau.’
MAT 26:32 “Eemoghon muri, sawa to Tamaŋ Maaron ipamundigin ghou pa mateeŋ, you pale namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.”
MAT 26:33 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ariaŋa pa Yesu ighaze: “Nene yes pida. Ve you irau natap, ve napul murig payom ne maau. Maau le maau kat!”
MAT 26:34 Yesu isaav pani ighaze: “Nes Petrus, you nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
MAT 26:35 Tovenen Petrus isaav pani muul ighaze: “Sei isaav! Ighaze tirab ghou namaat toman ghom, nene poia. Tirab ghou lak! Eemoghon irau napesamun izam maau.” Ve taghoniiŋa toni tisob tisavia saveeŋ raraate moghon.
MAT 26:36 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni, ve yesŋa tilaagh tila tivot ndug eez, iza Getsemane. Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Mbolemim izi sualen, ve you nala nasuŋ tonowe.”
MAT 26:37 Ghoro igham Petrus, ve Zebedi ndinatu ru, ve yesŋa tila saguan ris. Sawa tonenen, Yesu lolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani to pale ivot pani.
MAT 26:38 Tovenen isaav padi ighaze: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rismoghon tone namaat. Yam aneep sualen ve apamaat toman ghou.”
MAT 26:39 Ghoro ilaagh ila ris, iput aghe ve ighur nagho izila pa taan, ve isuŋ ighaze: “O Tamaŋ, ighaze yom irau upaghau rubruub tonene payou, ghoro ugham tovene. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.”
MAT 26:40 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni tol tonenen, ve ighita di tigheen. Tovenen isaav pa Petrus ighaze: “Vena, yam irau apamaat ris toman ghou maau?
MAT 26:41 Yam apamaat ariaŋa, ve asuŋ pa Maaron. Pa vene, tovaaŋ ivot payam ve atap. Onoon, lolood taghaze le tataghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar to uliid iyaryaaŋ ila lolood. Tauto igham ghiit tapiriid iraua maau.”
MAT 26:42 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro ipul di, ve ila isuŋ muul inim pae ru ighaze: “Tamaŋ, ighaze yom irau upaghau rubruub tonene payou maau, nene poia. You pale naghami ve naghun ila. Utaghon taum lolom.”
MAT 26:43 Ye isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen sone. Pasa, matadi ighengheen kat.
MAT 26:44 Tovenen ipul di, ve ila isuŋ muul inim pae tol. Ve itaghon suŋuuŋ raraate moghon.
MAT 26:45 Ye isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Wai, atemim izi ve aghengheen sone? Amundig lak! Pasa, sawa to tighur Tamtoghon Natu ila ndiran samsamia nimadi, tauto ivot wa.
MAT 26:46 Amundig ve tala. Aghita. Ŋgeu to ighaze ighur ghou nala koiagŋa nimadi, tauto inim peria wa.”
MAT 26:47 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina kat a tinim peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ival tiina tonowen, yes daba to watooŋrau toman pooza pida to yes Yuda timbaaŋ di tinim. Yes tikis buza ve ndaab le irau di.
MAT 26:48 Yudas igharaat saveeŋ padi pataghaaŋ ighaze: “Tala peria, ve ighaze aghita nasavag ŋgeu eta ve nayaŋin pani, nene ye tau. Akisi. You pale nagham ŋgar tovene inim ghilalooŋ payam, leso aghilaal ŋgeu tonowen.”
MAT 26:49 Tovenen sawa to tinim tivot todi, Yudas iŋarua Yesu ila, ve isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, mboŋ poia!” Ghoro isavagi, ve iyaŋin pani.
MAT 26:50 Yesu isaav pani ighaze: “Ŋgeu tiou, uraat to unum pani, ughami lak.” Ye isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ival tiina tonenen tikisi.
MAT 26:51 Tovenen yes to tineep toman Yesu, tamtoghon todi eez ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau.
MAT 26:52 Eemoghon Yesu isaav pa ŋgeu to imbut tamtoghon tonenen ighaze: “Ai, atem izi, ve uzeev buza tiom imuul ila ina. Pasa, tamtoghon tisob to tiparab pa buza, nene pale buza ighan di timaat.
MAT 26:53 Yom ugham ŋgar vena? Ughaze you irau napoi Tamaŋ Maaron pa iuul ghou maau? Ighaze you nasaav pani, ye pale rikia moghon imbaaŋ aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ilib pa 72,000 tizi tinim tiuul ghou.
MAT 26:54 Eemoghon ighaze you nagham tovene, pale Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ ne anoŋa ivot vena?”
MAT 26:55 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina tonenen ighaze: “Pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal? Sawa naol, you napatoot gham pa Maaron aliŋa izi Rumai Tiina nagho. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau?
MAT 26:56 Poia. Akis ghou lak. Mbeb tisob to tivot ne, titaghon Maaron aliŋa to muuŋ yes propeta tivotia ve timbooda pataghaaŋ, leso anoŋa ivot.” Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tisob tipuli, ve tighau.
MAT 26:57 Ndiran to tikis Yesu, tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila ruum to Kaiapas. Kaiapas, ye daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. Yes ŋgara to tutuuŋ toman pooza pida to yes Yuda tilup di tonowe, ve tisasaŋan.
MAT 26:58 Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon Yesu ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez. Ye ilaagh riŋa riŋa tovene le ila peria sirsiir to ruum tonenen. Ghoro ilooŋ ila sirsiir lolo, ve mbole izi toman uraata pida to daba to watooŋrau, ighaze ighita sa ŋgar to pale ivot pa Yesu.
MAT 26:59 Yes daba to watooŋrau toman tamtoghon tisob to lupuuŋ tiina to tiŋgin yes Yuda, titoova pa tikaal tamtoghon pida, leso tipariaaŋ saveeŋ kaarom tighaze yes tighita Yesu igham sosor, ve inim pughu pa tirabi imaat.
MAT 26:60 Eemoghon ŋgar todi ighur maau. Onoon, tamtoghon katindi tipariaaŋ saveeŋ kaarom tighaze yes tighita Yesu igham sosor. Eemoghon saveeŋ todi raraate maau. Tisavia saveeŋ mata naol. Ghoro ndiran ru timundig, ve tisaav tighaze:
MAT 26:61 “Yei nilooŋ ŋgeu tonene isaav ighaze: ‘You irau nareu Rumai Tiina to Maaron izi, ve napayoonda muul pa mboŋ tol moghon.’”
MAT 26:62 Tovenen daba to watooŋrau imundig iyoon, ve isaav pa Yesu ighaze: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighaze tilooŋ ghom usavia saveeŋ tovene. Vena, irau upamuul saveeŋ todi, ma maau?”
MAT 26:63 Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta maau. Neneeŋa moghon. Tovenen daba to watooŋrau isaav pani muul ighaze: “You nasaav payom ila Maaron mata yaryaara iza: Yom irau usaav ghazooŋa payei. Yom Mesia ve Maaron Natu?”
MAT 26:64 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tauto usavia ne. Ve you nasaav ghazooŋa payam tovene: Muri, yam pale aghita: Tamtoghon Natu ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan. Ve ye pale ineep ila yaghur tae to sambam, ve imuul izi inim.”
MAT 26:65 Daba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tonene le irau lolo maau kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve isaav ighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa? Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa. Ye isavia saveeŋ velegiiŋ pa Maaron.
MAT 26:66 Laak, yam agham ŋgar vena pani?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ye isosor wa. Tamtoghon tovene irau ineep maau. Ye imaat!”
MAT 26:67 Ghoro tamtoghon todi pida timundig ve tivurag nagho, tirabi, tipambari, ve tipamogherani tighaze: “Yom Mesia ve propet ne? Yo, usaav payei: Sei to irab ghom ne?”
MAT 26:69 Sawa to yes daba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus mbole izi pumuri ila sirsiir lolo. Liva paghu eez to imbesmbees pa daba to watooŋrau ila toni, ve isaav pani ighaze: “Ai, yom tonene ulaghlaagh toman Yesu to Galilaia paam.”
MAT 26:70 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ila yes tonowen matadi ighaze: “Wai, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi maau.”
MAT 26:71 Ghoro ipul ina tonowen, ve induur ivot igharau sirsiir avo. Mala maau ve liva mbesooŋa ite, ana inim le ighita Petrus, ve isaav pa tamtoghon pida to tiyoon tigharaui ne, ighaze: “Ai aghita! Ŋgeu tonene, ye ilaghlaagh toman Yesu to Nasaret.”
MAT 26:72 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul, ve ipariaaŋ saveeŋ toni ighaze: “Ee-e, onoon sambam, ŋgeu tonowen, you nawatagi maau.”
MAT 26:73 Tinepneep ris, ghoro tamtoghon pida to tiyoon tigharau Petrus, tiŋarua tila, ve tisaav pani tighaze: “Onoon kat, yom tonene, todi eez paam. Yei nighilaal ghom pa aliŋam. Yom to Galilaia.”
MAT 26:74 Tovenen Petrus imundig ve isaav ariaŋa kat ighaze: “Onoon sambam, ŋgeu tonowen, you nawatagi rita maau kat. Ighaze natoom, Maaron tau pale iwaghamun ghou!” Sawa kat tonenen, tatareek itaŋ.
MAT 26:75 Tovenen Petrus mata iŋgal Yesu aliŋa to ighaze: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol. Le isob, ghoro tatareek itaŋ.” Tovenen ivot ila pumuri, ve lolo isami kat pa tau, ve itaŋ tiina.
MAT 27:1 Mboŋmaagh kat, yes daba to watooŋrau toman pooza tisob to yes Yuda tilup di, ve tiwasavon di pa sa ataam to pale tirab Yesu imaat.
MAT 27:2 Tovenen tikau nima, ve tighami tila tighuri ila to Piladus. Piladus, ye gavana to Rom to iŋgin taan suruvu to Yudea.
MAT 27:3 Yudas, ŋgeu to ighur Yesu ila koia nimadi, ilooŋ tighaze yes daba timbua saveeŋ tighaze tirab Yesu imaat. Tovenen lolo ipataŋan kat, ve igham yaam silva tamoot ee saaŋgul (30) to tigham pani ne, ve ila ighaze ipamuula. Ye ila ivot to yes daba to watooŋrau ve yes pooza, ve isaav padi ighaze:
MAT 27:4 “Nes, yaam tiam tonene. You nagham sosor tiina kat. Pasa, ŋgeu to le sosor eta maau, tauto naghur sorokini ilat nimamim, ve aazne pale arabi imaat.” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ah, nene mbeb to taum. Yei lemai saveeŋ eta pani maau.”
MAT 27:5 Tovenen Yudas isuruuv yaam tonowen izi Rumai Tiina nagho, ghoro ivot ila pumuri, ve iliis lua ve imaat.
MAT 27:6 Yes daba to watooŋrau tiyou yaam tonenen, ve tisaav tighaze: “Yaam tonene, nene siŋ to tamtoghon atia. Ighaze taghuri ila pelpeel to Rumai Tiina, nene pale deŋia pa tutuuŋ maau.”
MAT 27:7 Tovenen tiwasavon di pani ila le timbua saveeŋ tighaze tigham yaam tonenen, ve tighol taan pida to tiwaata tighaze ‘taan to gharatooŋ uur.’ Ve tighuri inim ndug pa loomba titavia mateeŋa todi.
MAT 27:8 Tauto tiwaat taan tonowen iza ‘Taan to siŋ.’ Iza tonenen inepneep ve inim aazne.
MAT 27:9 Tovenen Maaron aliŋa to muuŋ propet Yeremia ivotia ne anoŋa ivot. Saveeŋ tonenen isaav ighaze: “Yes Israela tighur yaam silva tamoot ee saaŋgul (30) inim tamtoghon tonene atia. Yaam tonowen, tighami ve tighol taan pida to gharatooŋ uur pani itaghon saveeŋ to Maaron isavia payou.”
MAT 27:11 Yes Yuda tigham Yesu ila, ve tipayoonda ila Piladus to gavana to Yudea ne mata, ghoro Piladus ighasoni ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nanan taum saveeŋ tiom.”
MAT 27:12 Ghoro yes daba to watooŋrau toman yes pooza timundig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu. Eemoghon ye ipamuul saveeŋ todi eta maau. Neneeŋa moghon.
MAT 27:13 Tovenen Piladus isaav pani muul ighaze: “Yom ulooŋ di, ma maau? Yes tiŋgal saveeŋ naol payom.”
MAT 27:14 Eemoghon Yesu ipamuul Piladus aliŋa maau. Saveeŋ naol to tiŋgali pani, ye ipamuul eta maau. Neneeŋa moghon. Tovenen Piladus igham ŋgar naol.
MAT 27:15 Ndaman to naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighaze ivot, gavana to Yudea ighamgham tovene: Yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ighaze ival tiina lolodi pa todi eta ivot, nene pale ipuli ivot.
MAT 27:16 Sawa tonenen, ŋgeu eez inepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, iza Barabas. Varu ilaan irau ndug tisob.
MAT 27:17 Tovenen ival tiina tila tilup di ila Piladus nagho, ve ye ighason di ighaze: “Yam aghaze napul sei ilat? Barabas, ma Yesu to tiwaata tighaze ye Mesia ne?”
MAT 27:18 Piladus isaav tovene pasa, ye iwatag: Daba to yes Yuda tigham Yesu inim, ve tighuri ila nima pasa, tighita tamtoghon katindi tipait Yesu pa uraat toni ve titaghoni. Tauto ireu yes daba tonowen lolodi ve tighur koi pani.
MAT 27:19 Piladus inepneep ila ina to gharatooŋ saveeŋ, ve azuwa aliŋa ila pani ighaze: “Ŋgeu deŋia tonanan, ugham mbeb eta pani malep. Pasa mboŋ, you naghita vibiiŋ eez to iŋarua, le igham ghou namatughez, ve lolog ipataŋan kat.”
MAT 27:20 Eemoghon yes daba to watooŋrau toman yes pooza tipazaagh ival tiina, ve tighason Piladus tighaze ipul Barabas ivot ila, ve irab Yesu imaat.
MAT 27:21 Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Ndiran ru to tinepneep ne, sei kat to yam aghaze napuli ivot ilat?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Barabas!”
MAT 27:22 Tovenen Piladus ighason di muul: “Ighaze venen, pale nagham vena pa Yesu to tiwaata tighaze Mesia?” Yes tisob tilup avodi tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ!”
MAT 27:23 Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Pasa? Ye igham sa sosor?” Eemoghon avodi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ!”
MAT 27:24 Piladus ighilaal ighaze yes irau tilooŋ aliŋa maau. Ve imatughez ighaze mala maau pale malmal tiina imundig. Tovenen igham ya, ve imen nima ila ival tiina matadi. Ghoro isaav padi ighaze: “Aghita. Ŋgeu tonene, ighaze siŋ toni imaliŋ ve imaat, nene yam to anim pughu pa mateeŋ toni. You maau.”
MAT 27:25 Ival tiina tipamuul aliŋa tighaze: “Poia. Siŋ toni atia iza tiei toman ndinatumai lak!”
MAT 27:26 Tovenen Piladus ipul Barabas ivot ila todi. Ve isaav ve tilos Yesu. Ghoro ighuri ila ndaaba toni nimadi. Leso tighami tila, ve tirabi izala ai pambarooŋ.
MAT 27:27 Yes ndaaba tonenen tigham Yesu ve tilooŋ tila gavana ruum toni lolo, ghoro tipoi nditadi tisob tinim tilup di, ve tiyoon luvutin Yesu, ve tipamogherani inimale ye kinik.
MAT 27:28 Tiduduum nonogiiŋa toni izi, ve tindudi pa uli kaviaaŋa eez,
MAT 27:29 ghoro tigham waar mata mata, titalia, ve tighuri izala Yesu daba inimale moghar ndamooda. Ghoro tighur toon ila Yesu nima waan inimale titi to kinik, ve tiput aghedi pani, ve tipamogherani tighaze: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipakur ghom!”
MAT 27:30 Ve tivuragi, ve tigham toon ve tiloslos daba pani.
MAT 27:31 Tipamogherani le isob, ghoro tiduduum uli kaviaaŋa tonenen izi pani, ve tindudi pa tau nonogiiŋa toni muul, ve tighami tila, leso tirabi izala ai pambarooŋ.
MAT 27:32 Yes tipul ndug tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon ataam tila, le tivot to ŋgeu eez to ndug Sairini, iza Simon. Yes ndaaba tighita, ve tisasaara inim, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avara, ve ana imbaada,
MAT 27:33 ve tila tivot ndug eez, iza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ pughu tovene: ‘Ndug to ghitooŋa inimale tamtoghon daba rubruuba.’)
MAT 27:34 Yes ndaaba tighaze tigham Yesu a vaen to titoora toman marasin papaii, leso iuuli pa yabyabuuŋ toni. Ye itoova, eemoghon lolo pa ighuni maau.
MAT 27:35 Yes tirab Yesu izala ai pambarooŋ, ghoro tigham nonogiiŋa toni toman mbeb toni pida, tighaze tireii irau di. Tovenen tigham mogheraaŋ eez, leso ipatooŋ sei to pale igham sa mbeb.
MAT 27:36 Tirei mbeb toni le isob, ghoro mboledi izi tonowe, ve matadi pani.
MAT 27:37 Tigham ndiu suruvu to timbood mateeŋ toni pughu ila, ve tirabi izala ai pambarooŋ toni daba. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Nene Yesu, kinik to yes Yuda.”
MAT 27:38 Sawa to tirab Yesu izala ai pambarooŋ, tirab tamtoghon ru paam. Eez, tipayoonda imonau ila pa Yesu nima waan, ve ite ila pa nima ŋas. Yesuru ndiran to didiaaŋ ve ghamuuŋ malmal.
MAT 27:39 Sawa to Yesu imonau ila ai pambarooŋ, ival tiina tilala tinimnim. Matadi izaza pani, ve dabadi katia pani inimale velegiiŋi, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani tighaze:
MAT 27:40 “Aa, ughita wa! Yom to ughaze ureu Rumai Tiina izi, ve mboŋ inim tol, ghoro upayoonda muul. Poia. Uul taum lak! Ighaze onoon yom Maaron Natu, ghoro uzi pa ai pambarooŋ tiom tonanan.”
MAT 27:41 Yes daba to watooŋrau toman ŋgara to tutuuŋ ve pooza pida tivelegi paam tighaze:
MAT 27:42 “Ye iuluul tamtoghon naol. Irau iuul tau maau? Ve ighaze ye kinik to iit Israela. Poia. Ighaze ipul ai pambarooŋ toni, ve izi inim taan, ghoro taghur ila toni.
MAT 27:43 Ye inumeer Maaron, ve ighaze ye Maaron Natu. Poia. Ighaze Maaron lolo pani, ghoro iuuli to aazne!”
MAT 27:44 Ve ndiran samsamiadi ru to tirab di tizala ai pambarooŋ igharau Yesu, yesuru paam tipiyaav saveeŋ velegiiŋ raraate moghon pani.
MAT 27:45 Ndag anunu iza inim bobodaaŋ, ghoro ndoroom tiina ivot irau taan isob, ve inepneep tovene le ndag ivool (3 kilok).
MAT 27:46 Ghoro Yesu imboob aliŋa tiina ighaze: “Eli, Eli, lema sabaktani?” Saveeŋ tonene pughu tovene: “Maaron tiou, Maaron tiou, pughu vena to upul murim payou?”
MAT 27:47 Tamtoghon pida to tiyondyood tigharau Yesu, tilooŋ sapirin saveeŋ toni, ve tisaav tighaze: “Alooŋ. Ipoi propet Ilia.”
MAT 27:48 Tovenen tamtoghon todi eez rikia moghon ilaan ila igham momosan, ve izeeva izila uur eez to vaen ineep ila. Ghoro ikaui ila ai mala, ve izuzuuna izala to Yesu, leso iyavoona.
MAT 27:49 Tamtoghon todi pida tisaav pani tighaze: “Uneep o, ve taghita. Pale Ilia inim ve igham mulini pa pataŋani toni, ma maau?”
MAT 27:50 Yesu imboob muul toman aliŋa tiina, ghoro ipul avuvu ila, ve imaat.
MAT 27:51 Sawa kat tonenen, uli tiina to imonau ila Rumai Tiina lolo ve iponpoon ndug to patabuaŋ kat ne, imarepreep to sala we, ve malmali izila sila, le inim ru. Ve yoŋgyoog tiina itok taan, le taan irur ve yaam tintina tivavaal.
MAT 27:52 Ve tamtoghon patabuaŋa katindi to Maaron to timaat muuŋ ne, naal todi tikaak, ve Maaron ipamundigin di pa mateeŋ.
MAT 27:53 Yes tipul naal todi todi, ve tinepneep le sawa to Maaron ipamundigin Yesu pa mateeŋ, ghoro tilooŋ tila ndug patabuaŋ Yerusalem, ve tamtoghon katindi tighita di.
MAT 27:54 Yes ndaaba to tiŋgin Yesu, yesŋa daba todi tighita yoŋgyoog tonowen ve mbeb pida to tivot pa sawa tonenen, le matughezaaŋ tiina kat igham di. Ve tisaav tighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye Maaron Natu.”
MAT 27:55 Ndiliva katindi to timbesmbees pa Yesu, yesŋa Yesu tilaagh Galilaia ve tinim. Yes paam tiyondyood saguan, ve timarar mbeb to ivotvot pa Yesu
MAT 27:56 Ndiliva tonowen, tol to tiyoon toman di, nene Maria to ndug Magdala, ve Maria ite to Yakobus yesuru Yosep tinandi, ve Zebedi azuwa to Yakobus yesuru Yoan tinandi.
MAT 27:57 Rabrab izi, ghoro mbaliiŋ tau eez ila ivot, iza Yosep. Ye to ndug Arimatea, ve ye taghoniiŋa eez to Yesu paam. Ye ila to Piladus, ve ighasoni ighaze iyokia Yesu paatu pani. Tovenen Piladus isaav pa ndaaba pida, ve tila tigham Yesu paatu, ve tighuri ila Yosep nima.
MAT 27:59 Yosep toman ndiran pida tigham Yesu paatu, tinduni pa uli pisosooŋa to ŋgalaaŋa kat.
MAT 27:60 Ghoro tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu paghu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa. Yaam saambu tonowen, to Yosep. Ghoro tipatambulin yaam tiina eez ila ipoon saambu tonenen avo. Tipasob uraat tonenen le isob, ghoro tipul ndug tonowen, ve timuul tila.
MAT 27:61 Sawa to tigham uraat tonenen, Maria to Magdala yesuru Maria ite, mboledi izi saguan ris, ve matadi ilala padi.
MAT 27:62 Sawa to titartar taudi pa umbom patabuaŋ isob, ve ndugizau, ghoro yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa pida tila to Piladus, ve tisaav pani tighaze:
MAT 27:63 “Tiina tiei, yei matamai iŋgal saveeŋ waaro eez to avo kaarom tonowen isavia. Sawa to ineep mata iyaryaar, ye isaav ighaze: ‘You pale namaat. Ve mboŋ inim tol, ghoro namundig muul.’
MAT 27:64 Tovenen yei nighaze yom ughur ndaaba tiom pida tila tiŋgin saambu to paatu igheen ila ne, le irau mboŋ tol tonene isob. Pa vene, taghoniiŋa toni tila tiyub paatu, ve tiŋgooza ila pa ndug ite, ve titombaan tamtoghon tighaze ye imundig muul pa mateeŋ. Ghoro kaarom todi tonenen ilib pa saveeŋ kaarom naol to ye isasavia di muuŋ ne, ve ighamun ŋgar to tamtoghon, le tiwaghamgham kat.”
MAT 27:65 Piladus iyok pa ŋgar todi ighaze: “Poia. Ndaaba pida tinepneep. Yamŋa ala, ve agham sa ŋgar to aghaze aghami, leso apoon saambu tonowen le tuŋia kat.”
MAT 27:66 Tovenen tipul Piladus, ve yesŋa ndaaba tonowen tila pa tiŋgin Yesu paatu. Yes tiwakaun yaam tiina to ipoon naal avo ne pa ravraav le tuŋia kat. Leso tamtoghon eta ilooŋ ila sob. Ghoro tighur ndaaba pida pa tiŋgini.
MAT 28:1 Umbom patabuaŋ isob, ve ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh kat, ve Maria to Magdala yesuru Maria ite tila tighaze tiŋgig naal to Yesu.
MAT 28:2 Mala maau, ve aŋela eez to Ŋgeu Tiina ipul sambam ve izi inim, ve yoŋgyoog tiina kat itok taan. Aŋela tonowen ipatambulin yaam tiina to ipoon naal avo ighau ila pa dige, ve mbole izala pogho.
MAT 28:3 Ye tini milmilia, ve nonogiiŋa toni pisosooŋa kat.
MAT 28:4 Ndaaba to tiŋgin ndug tonowen, tighita aŋela tonenen, le ruŋadi iza ve matughezaaŋ tiina igham di, ve titaptap tizi tigheen tinimale mateeŋa.
MAT 28:5 Ghoro aŋela isaav pa ndiliva ru tonowen ighaze: “Yamru amatughez malep! You nawatag: Yam aghaze aghita Yesu to tirabi izala ai pambarooŋ ne paatu, tauto anim.
MAT 28:6 Eemoghon ye ineep sualen muul maau. Pasa, Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa, itaghon saveeŋ to muuŋ ye tau isavia. Anim aghita ndug to paatu igheen pani.
MAT 28:7 Aghita le isob, ghoro rikia moghon alaan ala apaesia mbeb tonene varu pa taghoniiŋa toni aghaze: ‘Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa! Ye pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, ghoro aghita izi tonowe.’ Saveeŋ, tauto napaesia payam ve alooŋa wa.”
MAT 28:8 Tovenen rikia moghon ve ndiliva ru tonenen tipul naal, ve tilaan tila tighaze tipaesia mbeb tonenen varu pa taghoniiŋa toni. Tilandaad toman tinidi iza, ve lolodi poia le poia kat. Eemoghon matughezaaŋ igham di paam.
MAT 28:9 Mala maau ve Yesu tau ivot todi, ve isaav padi ighaze: “Yamru, mboŋmaagh poia!” Yesuru tiŋarua tila, ve tiput aghedi pani, tisavag aghe, ve tipaiti.
MAT 28:10 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Yamru amatughez malep! Ala ve asaav pa nditazig tila Galilaia. Tila tivot tonowe, ghoro tighita ghou.”
MAT 28:11 Tovenen ndiliva ru tonenen tipul naal, ve titaghon ataam tila. Ve yes ndaaba to tiŋgin Yesu naal toni, tamtoghon todi pida tilooŋ tila Yerusalem paam, ve tipaes pa yes daba to watooŋrau pa mbeb naol to tivot padi.
MAT 28:12 Tovenen yes daba to watooŋrau toman yes pooza tilup di, ve tikaal ataam pa saveeŋ to ndaaba tonowen. Tisavsaav ila ila le tiza pa ŋgar eez. Tighaze tigham ndaaba tonenen ledi yaam tiina, leso tipoon avodi. Ve tiŋgalsekin di ariaŋa tighaze:
MAT 28:13 “Apaesia saveeŋ tonene pa tamtoghon eta malep. Asaav moghon tovene: ‘Mboŋ, yei nigheenmaat. Tovenen taghoniiŋa to ŋgeu tonowen tinim tiyub paatu, ve tighami tila.’
MAT 28:14 Ighaze gavana toit ilooŋ mbeb tonene varu, yei pale nigharaat saveeŋ pani. Leso lemim savsaveeŋ sob.”
MAT 28:15 Tovenen ndaaba tigham yaam tonowen ve tila, ve titaghon saveeŋ isob to yes daba tisavia padi. Tauto kamos tonenen ilaan irau yes Yuda itaghoni taghoni ve inim aazne.
MAT 28:16 Taghoniiŋa saaŋgul ve eez to Yesu tila tivot Galilaia, ve tilup di izi lolooz eez, titaghon saveeŋ to Yesu isavia padi.
MAT 28:17 Tighita Yesu izi tonowe, ve tiput aghedi pani ve tipakuri. Eemoghon tamtoghon todi pida lolodi ru.
MAT 28:18 Tovenen Yesu iŋarua di ila, ve isaav padi ighaze: “Tamaŋ Maaron ighur mbeb to sambam ve taan tisob tineep ila you sambag wa, ve you izag pa naŋgin di.
MAT 28:19 Tovenen yam ala arau ndug tisob, ve agham tamtoghon tinim taghoniiŋa tiou. Arughuuz di ila Maaron iza, Tama, Natu ve Avuvu Patabuaŋ. Ve tutuuŋ tisob to nasavia di payam, yam apatoot di padi. Leso matadi kisin di ve titaghon di. Ve alooŋ. You pale naneep toman gham irau sawa isob, le ila taan sawa.”
MAR 1:1 Nene varu poia to Yesu Krisi, ye Maaron Natu. Saveeŋa to imuuŋ, nene vene: Uraat toni imundig itaghon Maaron aliŋa to propet Isaia ivotia ve timbooda ila rau. Saveeŋ tovene: “Ulooŋ. You pale nambaaŋ mbesooŋa tiou imuuŋ payom. Ye pale ivotia aliŋag pa tamtoghon ve igharaat ataam payom.
MAR 1:3 Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: ‘Agharaat ataam pa Ŋgeu Tiina! Apasaluŋgan ataam pani le deŋia moghon.” ’
MAR 1:4 Saveeŋ tonene ighur anoŋa iza to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Pasa, ye ila ivot ndug balim, ve ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron, ve tigham ya. Leso Maaron ireu sosor todi.
MAR 1:5 Ival tiina to taan suruvu to Yudea, yesŋa Yerusalema tisob tiketkeet tilala toni izi ya Yordan paŋa, ve tivovotia sosor todi ila toni, ve ye irurughuuz di tonowe.
MAR 1:6 Yoan indudi pa uli to tigharaata pa kamel oro, ve ipus ŋgali pa puus to tigharaata pa ŋgai uli. Ve ighanghan isis, ve ighunghun bagil suru.
MAR 1:7 Ye ivovotia saveeŋ pa tamtoghon tovene ighaze: “Ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye tapiri tiina. Ilib payou kat. You naghita taug naraua maau kat. Uraat sorok inimale naput agheg pani ve napool waar to duduuŋa to aghe, nene paam, you poiag irau to nagham pani ne maau.
MAR 1:8 You narughuuz gham pa ya moghon. Eemoghon ye pale igham Avuvu Patabuaŋ payam.”
MAR 1:9 Sawa tonenen, Yesu ipul ndug Nasaret to Galilaia, ve ilaagh ila ivot to Yoan izi ya Yordan, ve Yoan irughuuza tonowe.
MAR 1:10 Yesu ipul ya ve iza, ve sawa tonenen, mata iza le ighita sambam ikaak, ve Maaron Avuvu izi inim inimale man mbaluuz, ve izala pogho.
MAR 1:11 Ghoro saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “You natug ee moghon yom. You lolog payom, ve yom ugham ghou lolog poia kat.”
MAR 1:12 Yesu igham ya le isob, ve rikia moghon Maaron Avuvu ipamundigini ve ipul ya Yordan, ve ila ivot ndug balim.
MAR 1:13 Ye ineep tonowe toman mbeb to su irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, Sadan itovtoova. Eemoghon yes aŋela tinepneep tomani ve tiuluuli.
MAR 1:14 Yoan ighamgham uraat toni ila, le tikisi ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Ghoro Yesu ila ivot taan suruvu to Galilaia muul, ve ipamundigin uraat toni to votiaaŋ varu poia to Maaron.
MAR 1:15 Ye isavsaav pa tamtoghon ighaze: “Alooŋ! Sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam imuul ila pa Maaron, ve aghur ila varu poia!”
MAR 1:16 Sawa eez, Yesu ilaghlaagh taghon naari to ya naliu Galilaia, ve ighita ndiran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Eez iza Simon, ve ite iza Andreas. Ye Simon tazi.
MAR 1:17 Yesu ighita di, ve isaav ila padi ighaze: “Ai, yamru anim ataghon ghou. You pale napatooŋ gham pa ataam to ghamuuŋ tamtoghon.”
MAR 1:18 Rikia moghon yesuru tipul malum todi tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAR 1:19 Tilaagh tila ris, ve Yesu ighita Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, tinepneep izala waaŋ pogho ve tiyaim malum todi.
MAR 1:20 Yesu rikia moghon isaav ila padi ighaze tinim titaghoni. Tovenen yesuru paam tipul tamandi toman uraata toni tineep izala waaŋ pogho, ve tila titaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAR 1:21 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot ndug Kapernaum, ve tineep tonowe le umbom patabuaŋ ivot. Ghoro Yesu ilooŋ ila rumai, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa.
MAR 1:22 Yes tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza pa ŋgar toni. Pasa, ye ipatoot tamtoghon inimale ndiran ŋgara pida to tutuuŋ maau. Saveeŋ toni toman tapiri. Ye isavsaav inimale tamtoghon to le iza pa uraat toni.
MAR 1:23 Sawa tonenen, ŋgeu eez ineep toman di ila rumai lolo. Ye, avuvu samia izeeva. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze:
MAR 1:24 “Aii, Yesu to Nasaret, unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ payom? Ma unum ughaze uwaghamun ghei? You nawatag ghom wa. Yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron.”
MAR 1:25 Eemoghon Yesu iyaana ighaze: “Ai, yom neneeŋam. Upuli ve ughau ula!”
MAR 1:26 Ye isaav tovene, ve avuvu samia iwatokin ŋgeu tonenen, iyak samia, ve ipuli ve ila.
MAR 1:27 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, nene sa mbeb tovene? Ŋgeu tonene ipatoot tamtoghon pa ŋgar paghu. Ve aghita. Avuvu samsamiadi paam tineep ila samba. Pasa, sawa to isaav ariaŋa padi, yes tilooŋ aliŋa ve tighau tila. Ŋgeu tonene, ye le iza ve tapiri.”
MAR 1:28 Pughu tonenen to Yesu varu ilaan rikia moghon le irau taan suruvu to Galilaia.
MAR 1:29 Yesu ipul rumai tonenen, ve yesŋa Yakobus ve Yoan malmalidi tila pa Petrus yesuru Andreas ruum todi.
MAR 1:30 Tilooŋ tila ruum lolo, ve tipaes pa Yesu tighaze Simon rawa liva imorooŋ le tini ituntun ve ighengheen we.
MAR 1:31 Tovenen Yesu ila toni, ikis olman tidi nima, ve ipamundigini iza iyoon, ve moroghooŋ toni isob. Ghoro olman tidi ila igharaat adi aniiŋ.
MAR 1:32 Tinepneep le rabrab izi ve ndag izila, ghoro tamtoghon tiyou nditadi tisob to timorooŋ, ma avuvu samsamiadi tizeev di ne tila to Yesu, leso iuul di.
MAR 1:33 Ndug tonowen tamtoghona tisob tila tirou izi ataam avo to ruum to Yesu ineep pani.
MAR 1:34 Yesu igharaat tamtoghon katindi pa moroghooŋ todi naol naol, ve indiir avuvu samsamiadi naol padi paam. Avuvu samsamiadi tonowen tiwatagi wa. Tovenen ye iŋgalsekin di ighaze tisavia saveeŋ eta malep.
MAR 1:35 Mboŋmaagh ndoromaaŋa kat, ve Yesu imundig ve ipul paanu, ve ilaagh ila pa ndug balim eez. Ghoro eŋgeni ineep tonowe, ve isuŋ.
MAR 1:36 Eemoghon Simon toman ndita pida tila tikaala.
MAR 1:37 Tikaala tila le tindeeŋa, ve tipaes pani tighaze: “Ival tiina tikalkaal ghom we.”
MAR 1:38 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Iit irau tala pa paanu pida to tataŋgan ne. Leso navotia saveeŋ padi paam. Pasa, you nanim pa uraat tovene.”
MAR 1:39 Tauto Yesu ilaagh irau ndug ndug to Galilaia, ve ivovotia Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve indirndiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon.
MAR 1:40 Ŋgeu eez, kolekole ighami. Ye iŋarua Yesu ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve itaŋ rorani ighaze: “Ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia, ve ugham ghou naŋgalaaŋ ila Maaron mata.”
MAR 1:41 Yesu lolo isamini, tovenen nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia, you pale nauul ghom. Yo, tinim poia, ve uŋgalaaŋ!”
MAR 1:42 Ye isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia.
MAR 1:43 Ghoro Yesu imbaaŋa ila, ve isaav ariaŋa pani ighaze: “Ulooŋ, aazne tinim poia wa. Eemoghon usavia mbeb tonene varu pa tamtoghon eta malep. Malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia, ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.”
MAR 1:45 Eemoghon ŋgeu tonenen itaghon Yesu aliŋa maau. Ye ila ve isavia mbeb to ivot pani ne varu pa yes ival. Tovenen Yesu irau ilaagh ila tamtoghon matadi muul maau, ve ilooŋ ila paanu eta maau. Ineep saguan izi ndug balim moghon. Eemoghon ndug ndug tilala toni.
MAR 2:1 Mboŋ pida inim ila, ghoro Yesu imuul ila pa Kapernaum, ndug to ye inepneep pani. Tamtoghon tilooŋ Yesu varu tighaze ye imuul ila ineep izi ruum toni,
MAR 2:2 tovenen ival tiina tila ve tipavonin ruum toni le ivon kat. Ataam pughu paam, tipoona le soso maau. Yesu ivovotia Maaron aliŋa padi, ve ndiran paaŋ timbaad ŋgeu narape eez tinim tighaze Yesu iuuli. Ŋgeu tonowen aghe imaat. Irau laghooŋ maau.
MAR 2:4 Ndiran paaŋ tonenen titoova pa tilooŋ tila tigharau Yesu. Eemoghon tiraua maau. Pasa, ival tiina tipoon di. Tovenen tigham narape tonenen, ve titaghon ndeet tizala pa ruum pogho. Ghoro tipas atob pida ighau, ve titugi toman moogh to ye igheen izala ne, le izi Yesu nagho.
MAR 2:5 Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonenen ighaze: “Ŋgeu tiou, sosor tiom, you nareua wa.”
MAR 2:6 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Yes tilooŋ Yesu saveeŋ toni tonene, ve tigham ŋgar naol ila lolodi tighaze:
MAR 2:7 “Wai, pughu vena to ŋgeu tonene isavia saveeŋ tovene? Ye iveleg Maaron! Tamtoghon eta irau ireu sosor maau. Maaron moghon, ghoro ireu sosor.”
MAR 2:8 Yesu rikia moghon ighilaal ŋgar todi ila lolo. Tovenen ighason di ighaze:
MAR 2:9 “Pughu vena to yam agham ŋgar naol ila lolomim? Sa saveeŋ to rauraua pa you nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa narape tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma naghaze: ‘Yom umundig, ugham moogh tiom, ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze:
MAR 2:11 “You nasaav payom: Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.”
MAR 2:12 Ye isaav tovene, ve ival tiina tonowen tisob timbatut narape tonenen, ve rikia moghon ye imundig iyoon, igham moogh toni, ve ivot ila. Yes tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ve tisob ruŋadi iza, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Wai, muuŋ ve inim, iit taghita mbeb eta tovene maau.”
MAR 2:13 Yesu ipul paanu tonenen, ve izila naari to ya Galilaia muul ve ilaghlaagh. Ival tiina tila toni, ve ye ipatoot di pa Maaron aliŋa.
MAR 2:14 Ghoro ilaagh muul ila, ve ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Levi. Ye Alpeus natu. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum utaghon ghou.” Tovenen Levi imundig, ve itaghoni ve yesŋa tila.
MAR 2:15 Muri ghoro, Levi igham ghanghaniiŋ izi ruum toni. Yesu toman taghoniiŋa toni tinim tineep toman di, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. Sawa tonenen, Levi ndita katindi to youŋ takes, toman tamtoghon naol to ghamuuŋ sosor tinim tineep toman di paam ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. Pasa, tamtoghon tovene, katindi titaghon Yesu.
MAR 2:16 Ndiran tutuuŋa pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ, tighita Yesu toman ndiran to ghamuuŋ sosor ve yes to youŋ takes tilup di pa ghanghaniiŋ, ve tighason taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, vena to tiina tiam yesŋa ndiran to youŋ takes ve yes to ghamuuŋ sosor tilup di pa ghanghaniiŋ?”
MAR 2:17 Yesu ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav padi ighaze: “Yes to tinidi popoia ne, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi. You tovene paam. Nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa poiŋ yes to ghamuuŋ sosor.”
MAR 2:18 Taghoniiŋa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ve taghoniiŋa to yes ndiran tutuuŋa, sawa naol tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tovenen sawa eez, ndiran pida tiŋarua Yesu tila, ve tighasoni tighaze: “Taghoniiŋa to Yoan ve taghoniiŋa to ndiran tutuuŋa, sawa naol tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ. Pughu vena to taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau?”
MAR 2:19 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi tovene: “Ighaze vaiuuŋ paghu eta toman ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale ndita lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ? Maau. Pasa, itadi ite to ivai paghu, ye inepneep toman di.
MAR 2:20 Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan, ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
MAR 2:21 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite padi ighaze: “Uli muŋgina to imarepreep, irau tisai uli paghu suruvu izala pogho pa ipoona ne maau. Pasa, sawa to timen uli tonowen, nene pale uli paghu ighoon uli muŋgina, ve imarepreep le isami kat.
MAR 2:22 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau. Pasa, vaen paghu pale isar, ve igham patu muŋgina diŋia ve ivavaal. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami. Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia.”
MAR 2:23 Umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi, ve taghoniiŋa toni tiŋgoor wit anoŋa pida, ve tighan.
MAR 2:24 Tovenen ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tighason Yesu tighaze: “Ai, ughita! Pughu vena to taghoniiŋa tiom tigham ŋgar tonenen? Aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron. Ŋgar to tighami, nene iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ.”
MAR 2:25 Yesu isaav padi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida timbool pa aniiŋ ve pitool di, yam awaata rita, ma maau? Kamos tonenen isaav tovene: Sawa to Abiata ye daba to watooŋrau, David ilooŋ ila mbeez (o haus sel) patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonenen ve ighani, ve irei pida pa tamtoghon toni ve tighan paam.”
MAR 2:27 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Maaron ighur umbom patabuaŋ pa iuul tamtoghon. Ighur tamtoghon pa tinim mbesooŋa pa umbom patabuaŋ ne maau.
MAR 2:28 Tovenen Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.”
MAR 3:1 Tineep le umbom patabuaŋ ite ivot, ghoro Yesu ilooŋ ila rumai eez. Ve ŋgeu eez inepneep toman di. Nima eez imaat.
MAR 3:2 Ndiran tutuuŋa pida tinepneep toman di paam. Yes tighaze tipayoon Yesu pa savsaveeŋ. Tovenen timbatuti tighaze tighita: Pale igharaat ŋgeu tonenen ila sawa to umbom patabuaŋ, ma maau?
MAR 3:3 Yesu isaav pa ŋgeu to nima imaat ighaze: “Unum uyoon sualen.”
MAR 3:4 Ghoro ighason ndiran tutuuŋa tonenen ighaze: “Laak, ŋgar sine to yam aghita aghaze deŋia itaghon tutuuŋ to umbom patabuaŋ? Tauul tamtoghon ve tagham poian di, ma tagham samin di? Tagham mulin di pa pataŋani todi, ma tarab di timaat?” Yesu isavia saveeŋ tonenen ve neneeŋadi moghon. Irau tipamuul aliŋa maau.
MAR 3:5 Tovenen Yesu ate malmal ve mata ibelbel padi. Pasa, ŋgar todi iyaryaaŋ kat, ve lolodi isamin ŋgeu tonenen rita maau. Eemoghon lolo ipataŋan padi paam. Ghoro isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Upaat nimam.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima le poia muul.
MAR 3:6 Tauto ndiran tutuuŋa to tineep toman di, timundig tivot tila pumuri, ve yesŋa ndiran pida to tiluplup toman Erod, tilup di ve tikaal ataam pa tirab Yesu imaat.
MAR 3:7 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug tonowen, ve tizila muul pa ya naliu Galilaia. Ve ival tiina kat to Galilaia titaghon di ve yesŋa tila.
MAR 3:8 Ve yes moghon maau. Tamtoghon katindi to Yudea, Yerusalem, ve Idumea, toman tamtoghon naol to ndug pida to tineep ila ya Yordan paŋa ite, tila toman di. Ve taan suruvu to ndug Tiro ve Sidon tamtoghona paam, tilooŋ Yesu varu pa mbeb naol to ye ighamgham di ne. Tovenen tisob tila tighaze tighita.
MAR 3:9 Ival tiina tonenen tila tiluvut Yesu. Tovenen ye isaav pa taghoniiŋa toni tigham waaŋ eta inim isaŋan pani. Ighaze tamtoghon tigiriŋi, ghoro iza waaŋ ve ila ipot saguan.
MAR 3:10 Pasa, Yesu igharaat moroghooŋa katindi le tinidi popoia. Tovenen ival tisob to timorooŋ, tiwandiron di tighaze le tikisi.
MAR 3:11 Yes to avuvu samsamiadi tizeev di, sawa isob to tighita Yesu, titaptap tizi taan ila ye nagho, ve timboboob aliŋadi tiina tighaze: “Yom Maaron Natu!”
MAR 3:12 Eemoghon Yesu iyaan di, ve iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia iza ighazooŋ malep.
MAR 3:13 Muri ghoro, Yesu izala pa lolooz eez, ve ipoi tamtoghon pida to ye lolo padi ne, tinim toni.
MAR 3:14 Ve ighur tamtoghon saaŋgul ve ru tinim taghoniiŋa toni. Leso tineep tomani, ve muri pale imbaaŋ di tila pa tivotia varu poia. Ve irei tapiri irau di, ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi. Leso tindiir di tighau.
MAR 3:16 Ndiran saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye, Yesu iwaat iza ite ighaze Petrus),
MAR 3:17 ve Zebedi ndinatu ru, Yakobus yesuru tazi Yoan. (Ndiran ru tonene, Yesu iwaat di ighaze ‘Boanerges.’ Izadi tonene, pughu tovene: ‘Lalaav ndinatu.’)
MAR 3:18 Ve Andreas, Pilip, Batoromai, Matayu, Tomas, Yakobus ite to Alpai natu, Tadeus, Simon ite to iyoon toman yes Selot,
MAR 3:19 ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi.
MAR 3:20 Yesu toman taghoniiŋa toni timuul tila pa ruum, ve ival tiina tinim tilup toman di muul. Tovenen ledi sawa rita to ghanghaniiŋ maau.
MAR 3:21 Yesu siŋ toni pida tilooŋ varu pa mbeb naol to ye ighamgham di, ve tila tighaze tikisi. Pasa, tighaze ŋgar toni iwaghamgham.
MAR 3:22 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep Yerusalem ve tinim, ve tiŋgal saveeŋ pani tighaze: “Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, izeeva ve ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.”
MAR 3:23 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: “Vena, pale Sadan ighur koi pa tau ndita, ve indiir di tighau? Maau.
MAR 3:24 Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, yes irau tiyoon ariaŋa maau.
MAR 3:25 Ve ruum paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, yes irau tiyoon ariaŋa maau.
MAR 3:26 Sadan tovene paam. Ighaze imundig ve igham malmal pa tau ndita, ma tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tiwavalagun di, nene irau iyoon iyaryaaŋ muul ne maau. Tapiri ighaze isob.
MAR 3:27 “Tamtoghon eta irau ilooŋ ila ruum to ŋgeu ariaŋa eta ve iyou mbeb toni sorok ne maau. Ye irau itatan ŋgeu ariaŋa tonenen tapiri ve ikaui pa ravraav le isob, ghoro iyou mbeb tisob to tineep ilooŋ ila ruum toni lolo.
MAR 3:28 Onoon kat, you nasaav payam: Sosor isob to tamtoghon, ve saveeŋ samsamia naol to tipiyaava pa Maaron, nene Maaron irau ireua padi.
MAR 3:29 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau. Maau kat. Pale ineep le alok.”
MAR 3:30 Yesu isavia saveeŋ tonenen padi pasa, yes tighaze avuvu samia izeeva.
MAR 3:31 Sawa tonenen, Yesu tina ve nditazi tinim tivot. Yes tiyoon pumuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighaze ivot ila todi.
MAR 3:32 Sawa tonenen, ival tiina tirou luvutin Yesu. Yes tisaav pani tighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.”
MAR 3:33 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tinaŋ sei, ve nditazig sei masin?”
MAR 3:34 Ghoro mata ila pa ival tiina to tiluvuti, ve isaav padi ighaze: “Nene you nditinaŋ ve nditazig.
MAR 3:35 Pasa, sei to ighaze itaghon Maaron lolo, nene inim you tazig, livug, ve tinaŋ.”
MAR 4:1 Yesu ila ivot ya naliu dige, ve ipamundigin uraat toni muul to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Sawa tonenen, ival tiina kat tila tiluvuti tighaze tilooŋ saveeŋ toni. Tovenen ye iza waaŋ eez, ve tipanduura ivot ila ris. Ghoro mbole izi, ve ivotia Maaron aliŋa padi. Ve ival tiina tonowen tineep izi naari, ve tighurghur taliŋadi pa saveeŋ toni.
MAR 4:2 Yesu ipatoot di pa mbeb naol ila saveeŋ palelaaŋ. Ye isaav padi ighaze:
MAR 4:3 “Alooŋ. Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di.
MAR 4:4 Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen man tiroov tila ve tighan suvun di.
MAR 4:5 Ve pida titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza.
MAR 4:6 Eemoghon sawa to ndag ighaaz ve taan ituntun, wit tonowen rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, wariadi tizila kat maau.
MAR 4:7 Ve uuv pida titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le anoŋadi maau.
MAR 4:8 “Eemoghon uuv pida titap tizala taan poia. Tovenen tipaar tiza le titub pooi, ve anoŋadi katindi. Pida anoŋadi irau tamoot ee saaŋgul (30), pida anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot liim (100).”
MAR 4:9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipariaaŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham ŋgar pani pooi!”
MAR 4:10 Ival tiina tonenen tipul di ve tila, ve muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru ve ndiran pida, yes moghon tineep. Yes tighasoni pa saveeŋ palelaaŋ toni pughu,
MAR 4:11 ve Yesu isaav padi ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonenen. Ve yes to tineep ila pooz toni lolo maau, tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ moghon. [Pasa, lolodi ivool wa.]
MAR 4:12 Tauto pale matadi tighita mbeb, eemoghon irau tighilaal pughu maau. Ve taliŋadi tilooŋ saveeŋ, eemoghon irau tigham ŋgar pani maau. Ve inimale tighilaal mbeb pughu ve tigham ŋgar pani, tone titoor ŋgar todi, ve Maaron ireu sosor todi.”
MAR 4:13 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze aghazooŋ pa saveeŋ palelaaŋ tonene pughu maau, nene pale awatag saveeŋ palelaaŋ pida pughudi vena?
MAR 4:14 Wit uve to ŋgeu tonenen isuruuv di, nene iza to Maaron saveeŋ toni.
MAR 4:15 “Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon rikia moghon Sadan ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi.
MAR 4:16 “Ve uuv pida to titaptap izi ndug to yaam tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve rikia moghon tighami toman lolodi poia kat.
MAR 4:17 Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to waria izila kat taan lolo maau. Tovenen tiyoon tuŋia ris, ve ighaze tamtoghon tigham samin di, ma pataŋani ite paam ivot padi pasa, titaghon Maaron aliŋa, nene rikia moghon titap ve tighur muridi pa Maaron.
MAR 4:18 “Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ saveeŋ to Maaron.
MAR 4:19 Eemoghon pataŋani naol to taan, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to taan to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi ne, ighur anoŋa eta ivot maau.
MAR 4:20 “Ve uuv pida to ŋgeu tonenen isuruuv di ila taan poia, nene iza to yes to tilooŋ saveeŋ to Maaron, ve tighami toman lolodi poia. Tovenen ghurla todi ighur anoŋa popoia katindi. Pida, anoŋadi tivot irau tamoot ee saaŋgul (30), pida, anoŋadi irau tamoot tol (60), ve pida anoŋadi irau tamoot liim (100).”
MAR 4:21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Laak, ighaze tamtoghon tigham lam eta inim, pale tipakudi pa oon, ma tizeeva ila watiŋ samba? Maau. Tisaroni iza imonau.
MAR 4:22 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to tiyooŋ, nene pale tipaghazoŋan di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivot tighazooŋ.
MAR 4:23 Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
MAR 4:24 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur taliŋamim pa saveeŋ to aloŋlooŋa, ve agham ŋgar pani pooi. Pasa, sa ŋgar to ighaze yam agham pa saveeŋ tonene, Maaron pale ipamuula payam. Ighaze azuaria gham pa agham ŋgar pani pooi ve ataghoni, nene pale Maaron igham lemim ŋgar pida paam.
MAR 4:25 Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron aliŋa ris, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar ris to ineep to tamtoghon tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.”
MAR 4:26 Yesu isaav padi muul ighaze: “Pooz to Maaron ŋgara, nene inimale ŋgeu eez to igham wit uve, ve ila isuruuv di ila uum, ve isasaŋan.
MAR 4:27 Mboŋ to naol ne, ye ighengheen. Ve ndag to naol ne, imundig ila ighamgham uraat toni pida. Ataam to aniiŋ itub iza pani, nene ye iwatagi maau. Taan tau, to igham aniiŋ tonenen itub. Tovenen paradi tiŋgig pa taan tiza muuŋ, ghoro rauadi tivot, ve tighur anoŋadi.
MAR 4:29 Sawa to aniiŋ imatu, ŋgeu tonenen rikia moghon ila toman buza, ve imbut motmotini. Pasa, sawa to ŋgogaaŋ aniiŋ, tauto ivot wa.”
MAR 4:30 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, ŋgara vena? Pale tasavia iza to sa?
MAR 4:31 Nene inimale mastet uve. Mastet uve, nene gegegeu kat. Mbeb tisob to taan uvedi tintina tilib pani.
MAR 4:32 Eemoghon ighaze tasuruuv mastet uve ila taan, nene pale itub iza tiina inimale ai, le ilib pa ndoor tisob to uum, ve ighur boga tintina paam. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, yes irau tirei rumadi izala boga, leso tineep ila mastet tonenen yavyaava.”
MAR 4:33 Yesu ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ila saveeŋ palelaaŋ katindi tovene. Leso iraurau padi pa tilooŋa ve tigham ŋgar pani.
MAR 4:34 Tovenen sawa isob to ye ivotia mos pa ival tiina, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ moghon. Eemoghon sawa to yesŋa taghoniiŋa toni moghon tineep, ye ipaghazoŋan saveeŋ isob pughu padi.
MAR 4:35 Ndag ee moghon tonenen, Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep le rabrab izi, ghoro ye isaav padi ighaze: “Yo, anim tavool tala pa ya naliu paŋa ite.”
MAR 4:36 Tovenen tighur ival tiina tila, ve taghoniiŋa toni tiza waaŋ to Yesu ineep izala pogho ne, ve tivot tila. Waaŋ pida tila toman di paam.
MAR 4:37 Yesu iwat daba ila ali, ve izi igheen ila waaŋ mbole. Igheen le lolo imaagh. Mala maau ve yaghur tiina kat imundig, le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo le rismoghon timarub. Tovenen taghoniiŋa toni tivaaŋa, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, umundig lak! Yom ugham ŋgar pait, ma maau? Paam talaleed tonene!”
MAR 4:39 Yesu imundig, ve isaav ariaŋa pa yaghur inimale yanooŋi. Ghoro isaav pa dibom ighaze: “Ai, iraua! Atem izi!” Rikia moghon yaghur imaat, ve taun tiina izi.
MAR 4:40 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yam amatughez pasa? Aghur ila sone?”
MAR 4:41 Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ve matughezaaŋ tiina kat igham di. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to yaghur ve dibom paam tilooŋ aliŋa ve titaghoni?”
MAR 5:1 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite.
MAR 5:2 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ve moghon moghon inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Sawa to Yesu iyaat izi pa waaŋ, ŋgeu tonowen ipul ina to yaam saambu we, ve ilaagh iŋarua Yesu ila. Ŋgeu tonenen, sawa naol tikaui pa ravraav toman sen. Eemoghon ikuup motmotin di, ve ighau ila. Pasa, ye tapiri tiina kat. Tovenen tamtoghon eta irau ikisi ve ikaui muul maau. Ve tamtoghon eta irau ighami ate izi ne maau.
MAR 5:5 Mboŋ ve ndag, iwalaghlaagh ila lolooz, ve iloŋlooŋ ila yaam saambu to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Ve sawa isob, imboboob sorok, ve ighoghorot tau pa yaam to ledi matadi.
MAR 5:6 Ye ighita Yesu to saguan we, ve ilaan iŋarua ila, ve itap izi Yesu nagho.
MAR 5:7 Yesu isaav pani ighaze: “Yom avuvu samia, ughau pani!” Tovenen avuvu samia tonowen igham ŋgeu tonenen imboob aliŋa tiina kat ighaze: “Aii, Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom pa Maaron iza, ughur yabyabuuŋ payou malep!”
MAR 5:9 Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?” Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag Legion (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’). Pasa, yei ival kat.”
MAR 5:10 Ghoro avuvu samia tonenen itaŋ roran Yesu ariaŋa ighaze indiir di tighau pa taan suruvu tonowen malep.
MAR 5:11 Ndug tonowen, ŋgai katindi tinepneep ila lolooz dige, ve tighanghan.
MAR 5:12 Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze: “Ughur ghei niŋarua ŋgai tonowen. Upul ghei nilooŋ nila lolodi.”
MAR 5:13 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyatov di tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat. Ŋgai to timaat ne, irau ndiŋndiŋ ru (2000) ma venen.
MAR 5:14 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi paanu todi ve ndug pida to tineep tigharau di ne paam. Tovenen tamtoghon tisob tila tighaze tighita mbeb to ivot. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to muuŋ avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ŋgar toni ivot poia wa. Ye indudi pa nonogiiŋa ve mbole izi inepneep. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di.
MAR 5:16 Ghoro yes to tineep ve tighita mbeb to ivot pa ŋgeu tonenen ve ŋgai, tipaesia mbeb tonenen pa tamtoghon.
MAR 5:17 Ival tiina tilooŋ paesiiŋ todi, ve titaŋ roran Yesu tighaze ipul ndug todi, ve ila pa ndug ite paam.
MAR 5:18 Tovenen Yesu imuul ila ighaze iza waaŋ ve yesŋa taghoniiŋa toni timuul tila. Sawa tonenen, ŋgeu to muuŋ avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ye inim ve itaŋ rorani ighaze iyok, ghoro iza todi ve yesŋa tila.
MAR 5:19 Eemoghon Yesu iyok pani maau. Isaav pani ighaze: “Umuul ula pa paanu tiom, ve usavia uraat tiina to Maaron igham payom ne varu pa nditam. Pasa, Maaron lolo isamin ghom ve iuul ghom uneep pooi.”
MAR 5:20 Tovenen ŋgeu tonenen imuul ila, ve ivotia uraat tiina to Yesu igham pani ne varu irau ndug ndug to tineep ila taan suruvu to Dekapolis. Ival tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa Maaron tapiri le ŋgar todi isob.
MAR 5:21 Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ, ve timuul tila pa ya naliu paŋa ite. Sawa to tila tilooŋ, ival tiina kat tila tiluvut Yesu izi naari.
MAR 5:22 Ghoro daba eez, iza Yairus, ila ivot. Iza Yairus. Ye yesŋa ndiran pida tiŋgin paanu tonowen rumai todi. Ye ighita Yesu, ve iput aghe izi Yesu aghe pughu,
MAR 5:23 ve itaŋ rorani ighaze: “Tiina tiou, natug liva igharau ighaze imaat. Unum tala ruum tiou, ve ughur nimam izala pogho. Leso imaat sob, ve tini poia muul.”
MAR 5:24 Tovenen Yesu itaghoni ve yesuru tila. Tilaghlaagh tila, ve ival tiina tikeet titaghon di. Yes tiwandiron di le tigiriŋ Yesu paam.
MAR 5:25 Liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ikisi irau ndaman saaŋgul ve ru wa.
MAR 5:26 Uraata katindi to moroghooŋa titoova pa tiuuli, ve ye iyamaan yabyabuuŋ tiina ila nimadi, ve ipul yaam toni isob pa gholiiŋ di. Eemoghon todi eta irau iuuli maau. Maau kat. Yes totoova, eemoghon tigham le moroghooŋ toni isami kat.
MAR 5:27 Liva tonowen ilooŋ Yesu varu wa. Tovenen mata iŋgal ighaze: “You nakis nonogiiŋa toni rita, ghoro moroghooŋ tiou tonene isob, ve tinig poia.” Tauto ila itaghon ival tiina tonowen, ve ilooŋ ila lolodi, ve indirndiir ila ila le ikis Yesu nonogiiŋa toni.
MAR 5:29 Rikia moghon, siŋ imot pani, ve iyamaan tau ighaze tini poia wa.
MAR 5:30 Ve Yesu paam, iyamaan tau ighaze tapiri to ulaaŋ igham tamtoghon eta wa. Tovenen indaleel, ve mata ila pa ival tiina, ve ighason di ighaze: “Ai, sei ikis nonogiiŋa tiou?”
MAR 5:31 Taghoniiŋa toni tipamuul aliŋa tighaze: “Pughu vena to ughason ughaze sei ikis ghom? Ughita. Nene ival tiina tiluvutin ghom ve tiwandiron di. Eta avaat igiriŋ ghom.”
MAR 5:32 Eemoghon Yesu mata inesnes ighaze ighita sei kat to igham ŋgar tonenen.
MAR 5:33 Liva tonenen iwatag mbeb to ivot pani ne. Tovenen matughezaaŋ tiina ighami le tini irur, ve ila iput aghe izi Yesu nagho. Ghoro ivotia mbeb tisob to tivot pani ne.
MAR 5:34 Yesu isaav pani ighaze: “Livug, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa. Ula toman lolom poia.”
MAR 5:35 Yesu isavsaav sone, ve ndiran pida tineep Yairus ruum toni ve tinim, ve tipaes pani tighaze: “Olman, ughereb sorokin patoŋaaŋ tonanan inim pasa? Natum liva imaat wa.”
MAR 5:36 Eemoghon Yesu taliŋa irab saveeŋ todi. Tovenen isaav pa Yairus ighaze: “Umatughez malep. Ukis ghurla tiom ariaŋa.”
MAR 5:37 Ghoro iŋgalsekin ival tiina ighaze tila tomani malep. Ve igham Petrus, Yakobus, ve tazi Yoan, ve yes moghon tila.
MAR 5:38 Tila tivot ruum to Yairus, ve Yesu ighita tamtoghon titaŋtaŋ pa liva kainaŋen toman oroor tiina, ve tiloŋlooŋ tivotvot pa ruum lolo.
MAR 5:39 Tovenen ilooŋ ila ruum lolo, ve isaav padi ighaze: “Pughu vena to yam ataŋtaŋ ve aghamgham oroor tiina? Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.”
MAR 5:40 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Yesu izurun di tisob tivot tila pumuri. Ghoro igham liva kainaŋen tina ve tama, toman taghoniiŋa toni tol tonenen, ve yesŋa tilooŋ tila ruum lolo to liva kainaŋen igheen pani.
MAR 5:41 Yesu ikis nima, ve isaav pani ighaze: “Talita kum!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: “Liva kainaŋen, you nasaav payom: Umundig!”
MAR 5:42 Rikia moghon mata iyaryaar, ve imundig ilaagh. Liva kainaŋen tonenen, ndaman toni irau saaŋgul ve ru. Tamtoghon tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob.
MAR 5:43 Eemoghon Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tisavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Ghoro isaav padi ighaze tigham aniiŋ inim, leso liva kainaŋen ighan.
MAR 6:1 Yesu ipul ndug tonowen, ve imuul ila pa ndug toni pughu. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tila.
MAR 6:2 Sawa to umbom patabuaŋ, Yesu ilooŋ ila rumai todi, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. Tamtoghon katindi to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar ve tapiri tiina tonene izi sine? Ŋgar popoia to isasavia di ne, ye igham di ila to sei? Pughu vena to uraat gharatooŋadi naol tivotvot ila ye nima?
MAR 6:3 Vena, ye to ndug ite, to takankaan pani ne? Ye, ŋgeu sorok to reiŋ ruum moghon. Maria natu. Ve nditazi Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon, toman ndilivu tisob, to tinepneep toman ghiit ne.” Tovenen matadi velegini, ve lolodi pa tighur ila toni maau.
MAR 6:4 Tauto Yesu isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu toman siŋ toni, ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne, matadi velegini. Eemoghon ighaze ye ila ndug ite, nene pale titandag pani ve tipait varu.”
MAR 6:5 Tovenen Yesu irau igham mbeb gharatooŋa tiina eta izi tonowe maau. Ye ighur nima izala moroghooŋa eŋaeŋa poghodi le tinidi popoia.
MAR 6:6 Ve igham ŋgar naol pa ndug toni pughu: Pughu vena to yes tighur ila toni maau? Tovenen Yesu imundig, ipul ndug toni pughu, ve ilaghlaagh irau ndug ndug, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa.
MAR 6:7 Ghoro ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve ighur di ruŋaruŋa ighaze tila pa uraat. Ve irei tapiri irau di, ve ighur avuvu samsamiadi tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau.
MAR 6:8 Ve isaav padi tovene: Sawa to tila, yes irau tilaagh toman mbeb naol maau. Tighur duduuŋa to aghedi, ve tikis titi moghon. Irau tigham mbeb inimale aniiŋ ve pelpeel maau, ve yaam eta irau ineep ila lugluug todi maau. Nonogiiŋa todi paam, irau tigham ruŋaruŋa maau. Ee moghon to ineep ila tinidi, nene iraua.
MAR 6:10 Ve Yesu isaav padi: “Ighaze yam ala avot ndug eta, ruum sine to tighur gham pani, ghoro aneep ila ruum tonenen moghon le irau apul ndug tonowen ve ala.
MAR 6:11 Ve ighaze ndug eta lolodi pa ghamuuŋ gham maau, ve tizurun gham toman saveeŋ tiam, yam atut aghemim, ve ghavuur todi izi, ghoro apul ndug tonenen ve ala. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi.”
MAR 6:12 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro tila ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ve tisaav padi tighaze: “Yam apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron.”
MAR 6:13 Ve tindirndiir avuvu samsamiadi katindi tighaughau, ve timusmus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katindi poghodi, ve tisuŋ Maaron padi le tinidi popoia muul.
MAR 6:14 Sawa tonenen, Yesu varu ilaan irau ndug naol, ve kinik Erod ilooŋa paam. Tamtoghon pida tighaze: “Nowe avaat Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ye imaat, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. Tauto tapiri tiina ineep toni, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi.”
MAR 6:15 Ve tamtoghon pida tighaze: “Maau. Ye avaat propet Ilia to imuul inim.” Ve pida tighaze: “Maau, ye avaat igham uraat inimale propeta muŋginadi pida.”
MAR 6:16 Sawa to Erod ilooŋ Yesu varu, ye isaav pa tau ighaze: “Nowe avaat Yoan. Ŋgeu to nambut motin lua, tauto aazne Maaron ipamundigini pa mateeŋ.”
MAR 6:17 Ye isaav tovene pasa, mata iŋgal ŋgar to ye igham pa Yoan. Ŋgar tovene: Muuŋ, Erod isad togha Pilip azuwa Erodias ve ivaii. Sawa tonenen, Yoan ilala toni, ve inoknok saveeŋ pani ighaze: “Ŋgar to ugham pa togham azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron maau.” Yoan saveeŋ toni igham Erod azuwa ate yabyab. Tovenen ikalkaal ataam pa irabi imaat. Eemoghon iraua maau. Tauto Erod imbaaŋ tamtoghon pida tila tikis Yoan, ve tikaui pa ravraav, ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Leso igham azuwa lolo poia.
MAR 6:20 Erod iwatag ighaze Yoan, ye ŋgeu patabuaŋ, ve ŋgeu deŋia eez ila Maaron mata. Tovenen imatughez pani. Sawa to Yoan isavsaav pani, saveeŋ toni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemoghon Erod ighaze le iloŋlooŋ saveeŋ toni. Tauto sawa to Yoan ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, Erod igham poiani.
MAR 6:21 Tinepneep le sawa poia eez ivot pa Erodias irab Yoan imaat. Tiza pa sawa to Erod tina ipoopa, ghoro Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daba to tiŋgin uraat toni, ve yes daba to malmal, toman ndiran pida to Galilaia to izadi tintina ne paam tinim, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ.
MAR 6:22 Sawa tonenen, Erodias natu liva ilooŋ ila, ve itor ila matadi, le isad Erod toman ndita tonowen atedi. Tovenen Erod ipiyaav aliŋa pani ighaze: “Wais, sa mbeb to ighaze yom ughason ghou pani, you pale nagham payom!”
MAR 6:23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen le iyaryaaŋ kat ighaze: “Onoon sala! Sa mbeb to ighaze ughason ghou pani, you pale nagham payom. Ighaze yom ughaze navalag mbeb tisob to naŋgin di ne, ve nagham lem pida, nene poia paam!”
MAR 6:24 Erod isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro liva paghu ivot ila pumuri, ve ighason tina ighaze: “Vena, pale naghasoni pa sa mbeb?” Tina isaav pani ighaze: “Ughasoni pa Yoan ŋgeu rughuzaaŋa daba.”
MAR 6:25 Tovenen liva paghu rikia moghon ila ivot to kinik Erod muul, ve isaav pani ighaze: “You naghaze yom ughur Yoan ŋgeu rughuzaaŋa daba ila oon, ve ughami inim tiou to aazne.”
MAR 6:26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tonene le lolo ipataŋan kat. Eemoghon irau itoor aliŋa muul maau. Pasa, imbua saveeŋ ariaŋa pani ila ndita to yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ ne matadi wa.
MAR 6:27 Tovenen rikia moghon imbaaŋ ndaaba toni eez ighaze ila imbut motin Yoan lua, ve igham daba inim. Ndaaba tonowen itaghon Erod aliŋa, ve ila imbut motin Yoan lua. Ghoro ighur daba ila oon lolo, ve ighami inim, ve izuzuuna ila to liva paghu tonenen. Ghoro ye ana isakia ila to tina.
MAR 6:29 Yes taghoniiŋa to Yoan tilooŋ mbeb tonenen varu. Tovenen tila tigham Yoan paatu, ve tila tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata inim naal pa mateeŋa.
MAR 6:30 Yesu mbaŋooŋa toni tigham uraat le isob, ghoro timuul tinim tivot to Yesu, ve tipaes pani pa uraat naol to tigham di, toman saveeŋ isob to tipatoot tamtoghon pani.
MAR 6:31 Sawa tonenen, tamtoghon katindi tilala ve tinimnim, le Yesu toman taghoniiŋa toni ledi soso eta to atedi izi ve tighan aniiŋ maau. Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yo, amundig ve tala pa ndug balim eta. Leso eŋgengiit taneep ve ateed izi.”
MAR 6:32 Tovenen tigham waaŋ tighaze tila pa ndug balim eez. Leso eŋgendi tineep tonowen, ve atedi izi.
MAR 6:33 Eemoghon ival tiina tighita di tiraav tila, ve tighilaal di pa ghaoŋ todi. Tovenen tamtoghon to ndug naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu toman taghoniiŋa toni tighaughau sone, ve ival tiina tonowen timuuŋ tila tivot ndug to Yesu toman taghoniiŋa toni tighaze tila pani, ve tisasaŋan.
MAR 6:34 Mala maau ve Yesu toman taghoniiŋa toni anadi tinim tilooŋ ndug tonowen. Yesu ighita ival tiina tonenen, le lolo isamin di. Pasa, yes tineep tinimale sipsip to ledi ŋginiiŋa maau. Tovenen ye ipamundigin saveeŋ toni, ve ipatoot di pa mbeb naol.
MAR 6:35 Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni tila tisaav pani tighaze: “Ou, taneep izi ndug balim, ve mboŋ izi wa.
MAR 6:36 Usaav pa ival tiina tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tighol adi aniiŋ ve tighan.”
MAR 6:37 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, yom ughaze yei nila nighol aniiŋ pa ival tiina tonene? Ighaze nighol aniiŋ irau yaam denari 200, pale irau di wa?”
MAR 6:38 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Ala aghita. Amim mberet piiz inepneep?” Yes tila tighita le isob, ghoro timuul tinim, ve tipaes pani tighaze: “Iit aad mberet liim, ve iigh ru moghon.”
MAR 6:39 Ghoro Yesu isaav padi ighaze tighur ival tiina tonenen ila rouŋ rouŋ, ve tisaav padi leso mboledi izi kikiliiŋ popoia tonowen pogho. Tovenen titaghon Yesu aliŋa, ve mboledi izi tonowe tila rouŋ rouŋ. Rouŋ pida irau tamtoghon tamoot liim (100), ve rouŋ pida irau tamoot ru saaŋgul (50).
MAR 6:41 Ghoro Yesu igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, ve mata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet tonenen, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, leso anadi tila tireii pa ival tiina. Ye igham ŋgar raraate pa iigh ru tonenen paam, ve ival tiina tighan.
MAR 6:42 Tovenen ival tisob tighan le apodi isuŋ.
MAR 6:43 Ve mberet toman iigh to tighan ve suruvu izi ineep, nene taghoniiŋa toni tiŋgooga, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon.
MAR 6:44 Yes to tighan aniiŋ tonenen, yes nditamoot moghon, irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen.
MAR 6:45 Tighan le isob, ghoro Yesu ipasul taghoniiŋa toni ighaze tiza waaŋ, leso timuuŋ tivool tila pa ndug Betsaida to ineep ila ya naliu paŋa ite. Ve ye ineep, leso ighur ival tiina tonowen timuul tila pa ndug todi todi.
MAR 6:46 Ye ighur di tila, ghoro izala pa lolooz eez, leso ineep tonowe ve isuŋ.
MAR 6:47 Waaŋ to taghoniiŋa toni tiza ve tila, nene ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to ya naliu, ghoro mboŋ izi padi. Ve Yesu eŋgeni izi ineep izi taan.
MAR 6:48 Mata ila le ighita pataŋani ivot pa taghoniiŋa toni. Pasa, yes tisoop yaghur ve tila. Tovenen tigham uraat tiina pa ŋgoraaŋ. Yesu inepneep le igharau ighaze ndugitun, ghoro izila naari, ve ilaagh izala ya pogho iŋarua di ila, le ighaze isalib padi.
MAR 6:49 Taghoniiŋa toni matadi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala ya pogho ve inim. Yes tisob tighita ve tighaze pa mariaam eta. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di ve tisaŋeeŋ. Eemoghon Yesu rikia moghon ve isaav padi ighaze: “Ai, amatughez malep. Atemim izi. Nene you.”
MAR 6:51 Ghoro ila iza waaŋ toman di. Sawa tonene, yaghur ve dibom isob. Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ŋgar todi isob.
MAR 6:52 Pasa, mbeb gharatooŋa to Yesu igham pa mberet, nene igham ŋgar todi ivot sone. Ledi ghilalooŋ maau pasa, lolodi iyaryaaŋ kat.
MAR 6:53 Yesu toman taghoniiŋa toni tivool tila pa ya naliu paŋa ite, ve tilooŋ naari to ndug Genesaret, ve timbit waaŋ todi tonowe.
MAR 6:54 Sawa to tiyaat tizi pa waaŋ, ival tiina rikia moghon ve tighilaal Yesu.
MAR 6:55 Tovenen tilaan tila, ve tipaesia varu irau ndug tisob to tineep tigharau. Tovenen sawa to ighaze tamtoghon tilooŋ tighaze Yesu ila ivot ndug eta, ghoro timbadbaad moroghooŋa todi izala ndiu, ve tiŋarua tila, leso iuul di.
MAR 6:56 Yesu ilaghlaagh irau ndug tintina, ndug geegeu, ve taghon ndug dige dige paam. Sawa to ye ila ivot ndug eta, ghoro tiyou moroghooŋa todi tila maran, ve titaŋ rorani tighaze tikis nonogiiŋa toni dige rita moghon, ghoro poia. Ve ival tisob to tikisi, ye igham di tinidi popoia.
MAR 7:1 Ndiran tutuuŋa toman Yuda pida paam timbees pa Maaron itaghon tutuuŋ to nditimbudi titaghoni muuŋ ve inim. Ŋgar todi tovene: Irau tighan aniiŋ sorok maau. Timen nimadi itaghon tutuuŋ todi le tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro tighan. Ve ighaze tila nal ina, ve timuul tinim, nene yes irau titir ya izala poghodi, ve timen muun ilale. Leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata muul, ve tighan aniiŋ. Yes ledi tutuuŋ naol tovene. Tutuuŋ pida tiŋarua menuuŋ uur ve rubruub, ve tutuuŋ pida tiŋarua mbeb pida paam. Ndiran tutuuŋa pida toman ŋgara pida to tutuuŋ tipul Yerusalem, ve tila tineep toman Yesu. Yes tighita taghoniiŋa toni titaghon tutuuŋ todi to menuuŋ nimadi maau, ve rikia moghon tighan aniiŋ. Tovenen tighita di, le irau lolodi maau. Pasa, taghoniiŋa toni nimadi iŋgalaaŋ maau, ve tigham aniiŋ ve tighan.
MAR 7:5 Tovenen tighason Yesu tighaze: “Ughita. Taghoniiŋa tiom nimadi iŋgalaaŋ maau, ve tighan aniiŋ. Pughu vena to titaghon tutuuŋ to nditimbuud maau?”
MAR 7:6 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Muuŋ, propet Isaia ivotia Maaron aliŋa waaro eez to deŋia kat pa ŋgar to yam aghamghami. Isaav tovene: ‘Ndiran tonene tipapait ghou sorok pa avodi uli moghon. Eemoghon lolodi, nene ineep mala kat payou.
MAR 7:7 Saveeŋ ve tutuuŋ katindi to tipatoot tamtoghon pani, nene itaghon ŋgar tiou maau. Itaghon ŋgar to tamtoghon moghon. Tauto suŋuuŋ ve mbesooŋ todi to tighamgham payou, nene inim mbeb sorok, ve le anoŋa maau.’”
MAR 7:8 Ve Yesu isaav padi muul ighaze: “Tutuuŋ to Maaron tau ighuri, yam apuli wa. Ve tutuuŋ to tamtoghon tighuri, tauto akisi tuŋia ve ataghoni.”
MAR 7:9 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Yam apul murimim pa tutuuŋ to Maaron, ve apuli izi ineeple. Leso apariaaŋ tutuuŋ to nditimbumim tigham payam, ve ataghoni. Ŋgar tovene, yam araua kat!
MAR 7:10 Aghita. Tutuuŋ to Mose isaav tovene: ‘Matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi. Ve ‘ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ samia pa tama ma tina, ye irau imaat.’
MAR 7:11 Eemoghon yam asavsaav tovene: Ighaze tamtoghon eta le mbeb to iuul tama ma tina pani, eemoghon igham padi maau, ve isaav padi ighaze: ‘O, mbeb tonene, you irau nagham payam maau. Pasa, nawaat Maaron iza pani wa.’ Ighaze tamtoghon eta igham tovene, ve muri itoor ŋgar toni ve ighaze igham mbeb tonenen pa tama ve tina, yam aŋgalsekini aghaze ye igham tovene malep.
MAR 7:13 Tovenen tutuuŋ to nditimbumim tigham payam ve aazne ataghoni, nene igham gham atatan Maaron saveeŋ toni izi inim mbeb sorok. Ve ŋgar tiam naol to aghamgham di, nene raratedi moghon.”
MAR 7:14 Yesu isavsaav toman di le isob, ghoro ipoi ival tiina tinim toni muul, ve isaav padi ighaze: “Yam asob alooŋ saveeŋ tiou tonene, ve agham ŋgar pani pooi.
MAR 7:15 Mbeb to tamtoghon tighami ve tighani izila pa apodi ne, eta irau igham di tasami ila Maaron mata ne maau. Ŋgar samsamia to tineep ila lolodi ve tivotvot, tauto tigham di tasami ila Maaron mata.”
MAR 7:17 Yesu ipul ival tiina tonowen tineep pumuri, ve ilooŋ ila ruum lolo, ghoro taghoniiŋa toni tighasoni pa saveeŋ toni pughu.
MAR 7:18 Ye isaav padi ighaze: “Wai, yam paam lemim ŋgar maau? Aghilaal sone? Mbeb to tamtoghon tigham di ve tighan di, eta irau igham di tasami ila Maaron mata ne maau.
MAR 7:19 Pasa, mbeb tovene igham mbeb eta pa lolodi maau. Izila pa apodi moghon, ve mala maau timbebeghazi ilale.” Yesu saveeŋ toni tonene ipaghazoŋan ghiit ighaze mbeb to naol ne, nene poia pa ghaniiŋ. Eta irau igham ghiit tasami ila Maaron mata maau.
MAR 7:20 Ve Yesu isaav muul ighaze: “Ŋgar samsamia to tineep ila tamtoghon lolodi ve tivotvot, tauto tigham di tisami ila Maaron mata.
MAR 7:21 Pasa, ŋgar samsamia to tineep ila tamtoghon lolodi ve tivotvot, tauto tipamundigin di ve tigham ŋgar samsamia naol inimale: tighur maat, tiyub, tirab tamtoghon imaat, tiwaghamun vaiuuŋ, matadi aniiŋ, tigham didiaaŋ, tigham kaarom, matadi samia tinimale ŋgavuun ve ŋgai, tighur koi pa nditadi to ledi mbeb katindi, tipiyaav saveeŋ samia pa nditadi ve Maaron paam, tipait taudi izadi, ve tigham ŋgar samsamia pida paam tinimale yes to tikankaan pa Maaron.
MAR 7:23 Ŋgar samsamia naol tonene to tineep ila tamtoghon lolodi ve tivotvot, tauto tigham di tisami ila Maaron mata.”
MAR 7:24 Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ivot taan suruvu to ndug tiina Tair ineep pani. Ghoro ilooŋ ila ruum eez to ndug tonowen ve ineep. Ina to nepooŋ tonowen, ye ighaze tamtoghon tiwatagi malep. Eemoghon maau. Pasa, tamtoghon tighita wa.
MAR 7:25 Liva eez to ndug tonowen, avuvu samia izeev natu liva. Liva tonowen, ye Yuda maau. Ye Grik tidi to taan Ponisia to ineep ila taan suruvu to Siria. Ye ilooŋ Yesu varu, ve rikia moghon iŋarua Yesu ila, itap izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze indiir avuvu samia tonowen ighau pa natu liva.
MAR 7:27 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze tasad aniiŋ to ndipain, ve tapiyaava rikia moghon ila ŋgavuun tighani, nene deŋia maau. Ndipain tighan muuŋ le apodi isuŋ, ghoro tapiyaav aniiŋ pida ila pa ŋgavuun tighan.”
MAR 7:28 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, aliŋam poia. Eemoghon ŋgavuun paam tisasaŋan. Ighaze ndipain tighanghan, ve aniiŋ ŋgiira ŋgiira itaptap izi taan, nene inim ŋgavuun adi pa tighan.”
MAR 7:29 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani muul ighaze: “Yom upamuul aliŋag le deŋia kat. Tovenen umuul ula pa ruum toman lolom poia. Pasa, avuvu samia ighau pa natum liva wa.”
MAR 7:30 Tovenen liva tonenen imuul ila pa ruum, ve ighita natu liva ighengheen izala watiiŋ toni. Avuvu samia ighau pani ve tini poia wa.
MAR 7:31 Yesu ipul taan suruvu to Tair, ve isakia laghooŋ toni ila ivot ndug Sidon. Ghoro iluvut muul inim, ve imbut taan suruvu to Dekapolis, ve ila ivot ya naliu Galilaia muul.
MAR 7:32 Ye inepneep tonowe, ve tigham ŋgeu eez ila toni. Ŋgeu tonowen, taliŋa ipam, ve irau isavia saveeŋ ighazooŋ maau. Tovenen titaŋ roran Yesu tighaze ighur nima izala ŋgeu tonenen pogho, leso tini poia.
MAR 7:33 Yesu ighami ve yesuru tila saguan ris pa ival tiina, ghoro izeev nima u ru ilooŋ ila ŋgeu tonenen taliŋa. Le isob, ghoro iŋazub ila nima, ve ighur nima ila ŋgeu tonenen yama.
MAR 7:34 Ghoro mata iza pa sambam, iyavan, ve isaav pani ighaze: “Epata!” (Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Ukaak.’)
MAR 7:35 Rikia moghon ve ŋgeu tonenen taliŋa toman avo pakia, ve isaav aliŋa ivot ighazooŋ.
MAR 7:36 Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia mbeb gharatooŋa tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Eemoghon maau. Onoon, ye iŋgalsekin di pae katindi. Eemoghon yes tinoknok votiaaŋ mbeb tonenen varu gha ila.
MAR 7:37 Tamtoghon tisob to tilooŋ mbeb tonenen varu, ruŋadi iza kat le ŋgar todi isob, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, ye iraua kat. Mbeb tisob to ye ighamgham di, nene popoia moghon. Aghita. Yes to taliŋadi pamu, ve yes to avodi ivool ne paam, ye igham di tiloŋlooŋ saveeŋ ve tisavsaav.”
MAR 8:1 Sawa tonenen, ival tiina kat tila tilup di toman Yesu muul, ve yesŋa tinepneep le aniiŋ todi isob. Tovenen Yesu ipoi taghoniiŋa toni tinim, ve isaav padi ighaze:
MAR 8:2 “You lolog isamin ival tiina tonene. Pasa, itiŋa takaria nepooŋ ve mboŋ inim tol wa. Ve adi aniiŋ eta to tighan maau.
MAR 8:3 Ighaze naghur di tila toman pitool di, nene pale tapiridi isob ve matadi ililiit izi ataam luvuŋa. Pasa, tamtoghon todi pida tilaagh ndug mala tinim.”
MAR 8:4 Taghoniiŋa toni tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, iit taneep izi ndug balim. Pale tagham aniiŋ sine ve tagham pa ival tiina tonene?”
MAR 8:5 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Mberet tiam piiz inepneep?” Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Liim ve ru.”
MAR 8:6 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina mboledi izi taan, ve igham mberet liim ve ru tonenen, ve ipait Maaron pani. Le isob, ghoro iteeva, ve ighuri ila to taghoniiŋa toni. Leso anadi tila tireii pa ival tiina. Tovenen tighami tila ve tireii padi.
MAR 8:7 Yes adi iigh geegeu pida paam. Yesu ipait Maaron pa iigh tonenen le isob, ghoro isaav padi tila tireii pa tamtoghon.
MAR 8:8 Ival tiina tonowen tighan le apodi isuŋ. Ve avodi muri to izi, taghoniiŋa toni tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral tintina liim ve ru le tivon.
MAR 8:9 Ival tiina to tighan aniiŋ tonenen, yes irau ndiŋndiŋ paaŋ (4000) ma venen. Tighan le isob, ve Yesu ighur di timuul tila pa ndug todi todi. Ghoro rikia moghon yesŋa taghoniiŋa toni tizila muul pa naari, ve tiza waaŋ todi, ve tiraav tivool tila pa taan suruvu to Dalmanuta.
MAR 8:11 Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep tonowe, ve ndiran tutuuŋa pida tiŋarua tila tighaze titoova. Yesŋa Yesu tiwazoran di, ve tizoorndug tighaze ye igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi ve tighita. Leso tighur ila tighaze Maaron to sambam ineep tomani pa uraat toni.
MAR 8:12 Yesu iyavan inim yasilooŋ padi, ve isaav padi toman lolo ipataŋan kat ighaze: “Oyais, pughu vena to ndiran to aazne tizuaria di pa ghitooŋ ghilalooŋ? You nasaav payam kat: Maaron irau ipatooŋ mbeb eta inim ghilalooŋ padi ne maau. Maau kat.”
MAR 8:13 Ghoro ipul di tineep, ve izila naari ve iza waaŋ muul, ve yesŋa taghoniiŋa toni timuul tivool tila pa ya naliu paŋa ite.
MAR 8:14 Taghoniiŋa toni lolodi imaagh ve tigham adi taman maau. Tigham mberet ee moghon kat to ineep izi waaŋ.
MAR 8:15 Yes tighaughau tila, ve Yesu mata iŋgal ŋgar samsamia to Erod ve ndiran tutuuŋa. Tovenen iveivei pa taghoniiŋa toni ighaze: “Matamim imosmoos, ve apatum gham pa yis to Erod ve ndiran tutuuŋa!”
MAR 8:16 Eemoghon taghoniiŋa toni tighilaal saveeŋ toni pughu maau. Tovenen tiwasavon di tighaze: “Ye avaat isaav pait pasa, lolood imaagh ve tagham aad mberet maau.”
MAR 8:17 Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi muul ighaze: “Yam awayoun avomim pa mberet pasa? Aghilaal ghou sone? Lemim ŋgar maau? Lolomim avaat iyaryaaŋ kat, tauto aghazooŋ payou sone.
MAR 8:18 Yam lemim matamim ve taliŋamim. Pughu vena to aghita mbeb maau, ve alooŋ saveeŋ maau? Lolomim imaagh wa? Sawa to nateev mberet liim moghon pa tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000), yam aŋgoog aniiŋ pida pida izila nakaral tintina piiz le tivon?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Saaŋgul ve ru.”
MAR 8:20 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve sawa to nateev mberet liim ve ru pa tamtoghon ndiŋndiŋ paaŋ (4000), yam ayou aniiŋ pida pida izila nakaral piiz?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Liim ve ru.”
MAR 8:21 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Vena? Aghilaal sone?”
MAR 8:22 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tilooŋ izi ndug Betsaida. Ghoro tamtoghon pida tigham ŋgeu mata pisi eez inim toni, ve titaŋ roran Yesu tighaze ye ighur nima iza ila ŋgeu tonowen pogho, ve igharaat mata.
MAR 8:23 Tovenen Yesu ikis mata pisi tonenen nima, ve igherebi ve yesuru tipul paanu, ve tivot tila saguan. Yesuru tiyoon tonowe, ve Yesu ighur ŋazuba ila ŋgeu tonenen mata, ve nima ru izala pogho. Ghoro ighasoni ighaze: “Vena, ughita mbeb eta, ma maau?”
MAR 8:24 Ŋgeu tonenen mata ila, ve isaav pani ighaze: “Vee! You naghita tamtoghon pida tilaghlaagh. Eemoghon naghita poian di maau. Ghitoŋadi inimale ai ma venen.”
MAR 8:25 Tovenen Yesu ighur nima ila ikis ŋgeu tonenen mata muul. Ŋgeu tonenen itugtug mata ila ila le mata pakia ve ighita mbeb to naol ighazooŋ.
MAR 8:26 Ghoro Yesu isaav pani ighaze: “Umuul ula pa paanu malep. Malmalim ula pa ruum tiom.”
MAR 8:27 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug Betsaida, ve tighaze tila pa ndug geegeu pida to tigharau ndug tiina Sisarea Pilipai. Tilaghlaagh taghon ataam tila, ve Yesu ighason di ighaze: “Laak, tamtoghon tigham ŋgar tighaze you sei?”
MAR 8:28 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Ndiran pida tighaze yom Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ve pida tighaze yom propet Ilia, ve pida tighaze yom propet ite paam.”
MAR 8:29 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve yam taumim, aghaze you sei?” Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Yom Mesia.”
MAR 8:30 Petrus isavsaav le isob, ghoro Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon eta malep.
MAR 8:31 Sawa tonenen, Yesu imundig ve ipatoot taghoniiŋa toni ighaze: “Tamtoghon Natu pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Tama Maaron ŋgar toni. Ve yes pooza toman yes daba to watooŋrau, ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizuruni, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.”
MAR 8:32 Yesu isaav ghazooŋa padi. Tovenen Petrus ighami ila dige, ve iyaana.
MAR 8:33 Eemoghon Yesu itoora, mata imuul pa taghoniiŋa toni pida, ve iyaan Petrus ighaze: “Sadan, ughau ula pa murig! Ŋgar tiom itaghon Maaron ŋgar toni maau. Yom utaghon ŋgar to tamtoghon moghon.”
MAR 8:34 Ghoro Yesu ipoi ival tiina tinim tilup di toman taghoniiŋa toni, ve isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa inim leg, ve itaghon ataam tiou, ye irau itatan tau, imbaad ai pambarooŋ toni, ve inim itaghon ghou.
MAR 8:35 Pasa, tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon, ve ipul tau payou ve uraat to varu poia, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron.
MAR 8:36 Ighaze tamtoghon eta igham mbeb popoiadi tisob to taan tinim le, eemoghon tau anunu ilale, nene pale mbeb naol tonowen tiuuli vena? Maau.
MAR 8:37 Pale tamtoghon tonenen igham sa mbeb ve irabolin anunu pani? Maau kat.”
MAR 8:38 “Tamtoghon to aazne, yes samsamiadi kat. Tipul muridi pa Maaron tinimale liva to ipul azuwa ve igham tamoot paghu. Ighaze tiam eta maya payou ve saveeŋ tiou, ve ipesamun ghou ila yes tonene matadi, nene pale sawa to Tamtoghon Natu imuul inim toman aŋela toni patabuaŋa, ve ipatooŋ Tama Maaron ŋguruba ve tapiri ivot ighazooŋ, ye pale ipesamun tamtoghon tonenen iza paam.”
MAR 9:1 Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam kat. Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood, pale timaat sone, ve tighita Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ toman tapiri tiina.”
MAR 9:2 Mboŋ liim ve eez inim ila, ghoro Yesu igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez to daba izala kat. Leso eŋgendi tineep.
MAR 9:3 Tinepneep tonowe, ve Yesu nagho itoora ila yes tol matadi. Ve nonogiiŋa toni paam, ipisosooŋ kat ve isul tiina. Tamtoghon eta to taan irau igham uli ipisosooŋ kat tovene ne maau.
MAR 9:4 Tinepneep ve tighita Ilia yesuru Mose tivot ve tisavsaav toman Yesu.
MAR 9:5 Tovenen Petrus imundig ve isaav ila pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, taneep sualen le poiawaat kat. Vena, pale nirei mbeez tol? Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia?”
MAR 9:6 Aliŋa tonene, ye igham ŋgar pooi ve isavia ne maau. Isaav sorok. Pasa, toman ndita ru timatughez kat.
MAR 9:7 Mala maau ve yaghur tae izi le ikau di. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan you taug Natug to lolog pani kat. Alooŋ aliŋa ve ataghoni!”
MAR 9:8 Rikia moghon taghoniiŋa toni matadi ines, ve tighita tamtoghon eta muul maau. Yesu eŋgeni moghon.
MAR 9:9 Yes tipul lolooz, ve sawa to tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze mbeb to tighita izala lolooz, tivotia pa tamtoghon rikia malep. Ineep todi moghon, le sawa to Tamtoghon Natu imundig pa mateeŋ, ghoro tisavia.
MAR 9:10 Tovenen mbeb tonenen ineep to taudi moghon. Eemoghon tigham ŋgar naol pa saveeŋ to Yesu isavia pa mateeŋ toni tighaze: “Saveeŋ tonene, pughu vena?”
MAR 9:11 Ghoro taghoniiŋa toni tighasoni tighaze: “Pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze propet Ilia pale imuul inim muuŋ, ghoro Mesia tau inim?”
MAR 9:12 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Saveeŋ todi tonenen, nene deŋia. Ilia pale inim muuŋ, ve igharaat mulin mbeb tisob to tisami. Ve you nasaav payam. Ilia, ye inim wa. Ve matamim iŋgal ŋgar to tamtoghon tigham pani. Yes tighur pataŋani naol pani irau taudi lolodi itaghon saveeŋ muŋgina to ineep pataghaaŋ wa. Ve ighaze venen, pale vena pa Maaron aliŋa to timbooda iŋarua Tamtoghon Natu? Saveeŋ tonenen isaav tovene: Ye pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Maaron ŋgar toni, ve tamtoghon tivelegi ve tizuruni.”
MAR 9:14 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen timuul tila tivot to nditadi pida, ve tighita ival tiina tiluvut di. Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam, ve yesŋa tiwazoran di pa savsaveeŋ.
MAR 9:15 Ival tiina tonowen tighita Yesu, le tisob ruŋadi iza, ve rikia moghon tilaan tiŋarua tila, ve tighami toman lolodi poia.
MAR 9:16 Yesu ighason di ighaze: “Yamŋa ndiran tonene awazoran gham pa sa?”
MAR 9:17 Ŋgeu eez to ineep ila ival tiina tonenen lolodi, ipamuul ghasoniiŋ to Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, avuvu samia izeev natug tonene, ve ighami avo ivool. Tauto naghami inim tiom, leso uuli.
MAR 9:18 Sawa isob to avuvu samia imundig pani, ipiyaava izila taan, ve livo kikikia, mbeera izizi, ve tua ikatotooŋ paam. Tovenen naghason taghoniiŋa tiom naghaze tindiir avuvu samia tonene ighau pani. Eemoghon titoova, le tiraua maau.”
MAR 9:19 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav padi ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot ris ve aghilaal. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam aghamgham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia, agham pain kainaŋen inim.”
MAR 9:20 Tovenen tighami ila toni. Sawa to avuvu samia tonenen ighita Yesu, rikia moghon imundig pa pain kainaŋen le itap izi taan, ve itatambul toman tua ikatotooŋ, ve mbeera izi.
MAR 9:21 Tovenen Yesu ighason tama ighaze: “Pataŋani tonene ighami ris wa, ma ŋgaramus ne?” Tama ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa to ye kainaŋen ve inim, mbeb tonene ighamghami.
MAR 9:22 Mbeb tonene, poia maau. Ighaze le iwaghamuni kat. Sawa naol, ighami itaptap izala yab. Ve sawa pida, ighami itap izila ya lolo. Tovenen ighaze yom uraua, ghoro lolom isamin ghei, ve uul ghei.”
MAR 9:23 Yesu isaav pani ighaze: “Wai, pughu vena to yom usaav ughaze: ‘Ighaze yom uraua, uul ghei.’ Nene ineep ila ghurla tiom moghon. Tamtoghon to ighaze ighur ila, mbeb eta irau ila muri maau.”
MAR 9:24 Tovenen pain kainaŋen tama rikia moghon ve itaŋ roran Yesu ighaze: “You naghur ila. Eemoghon ghurla tiou, nene iraua maau. Uul ghou lak!”
MAR 9:25 Yesu ighita ival tiina tilaan tiŋarua di tinim, tovenen iyaan avuvu samia tonenen, ve indiira ighaze: “Yom to uwaghamun pain kainaŋen tonene, ve avo ve taliŋa ivool, you nasaav payom: Upuli ve ughau ula! Uzeeva muul malep.”
MAR 9:26 Ye isaav tovene, ve avuvu samia iyak sami, ve iwatoktokin pain kainaŋen le itap izi taan. Ghoro ipuli, ve ighau. Sawa to ipuli, pain kainaŋen mata iborboor, ve iwamatmaat. Tovenen ival tiina tighita ve tighaze: “Waii, imaat ghora wa!”
MAR 9:27 Eemoghon Yesu ikis nima, ve iiti imundig iyoon.
MAR 9:28 Ghoro Yesu imuul ila pa ruum. Yesŋa taghoniiŋa toni moghon tinepneep, ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yei irau nindiir avuvu samia tonowen maau?”
MAR 9:29 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Tasuŋ, ghoro irau tandiir mbeb tovene. Ataam ite paam maau.”
MAR 9:30 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul ndug tonowen, ve tilaagh inimale yoŋgaaŋ, ve timbut taan suruvu to Galilaia. Yesu lolo pa tamtoghon tiwatag laghooŋ todi malep. Pasa, ye ighaze ipatoot taghoniiŋa toni moghon pa ŋgar to pale ivot pani. Ye isaav padi ighaze: “Tamtoghon Natu, pale tighuri ila koia nimadi, leso tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.”
MAR 9:32 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tikankaan pa pughu. Eemoghon timatughez pa ghasoniiŋ Yesu.
MAR 9:33 Yes tilaagh tila tivot Kapernaum ve tilooŋ tila ruum lolo, ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, sawa to talaghlaagh taghon ataam tanim, yam awasavon gham pa sa?”
MAR 9:34 Yes neneeŋadi moghon. Pasa, tiwasavon di pa sei todi to iza tiina ilib padi tisob.
MAR 9:35 Tovenen Yesu mbole izi, ve ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve isaav padi ighaze: “Tamtoghon to ighaze iza inim tiina ilib pa ndita tisob, ye irau itatan tau iza izi kat inimale yes to ledi izadi maau, ve imbees pa tamtoghon tisob.”
MAR 9:36 Ghoro Yesu igham pain kainaŋen eez, ipayoonda iyoon ila lolodi, ve iiti iza imbaada. Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni muul:
MAR 9:37 “Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain kainaŋen eta tovene, ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, ye igham ghou moghon maau. Igham Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim ne paam.”
MAR 9:38 Yoan imundig ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, yei nighita ŋgeu eez indirndiir avuvu samsamiadi ila yom izam. Eemoghon ye itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tonene maau. Tovenen yei niŋgalsekini nighaze igham tovene malep.”
MAR 9:39 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ai, yam agham vene malep! Pasa, ighaze ŋgeu eta igham mbeb gharatooŋa tiina eta pa you izag, nene ye irau rikia moghon itoor aliŋa muul, ve isavia saveeŋ samia payou ne maau.
MAR 9:40 Alooŋ. Tamtoghon to ighaze ighur koi pait maau, ye inim itaad ite, ve irau iuul ghiit.
MAR 9:41 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ighaze yam tamtoghon to Krisi, ve igham amim ya rita ila rubruub pa ghunuuŋ, nene Maaron irau lolo imaagh pani maau. Ye pale igham le atia poia.”
MAR 9:42 Yesu isaav muul ighaze: “Ndipain to tighur inim tiou ne, ighaze tamtoghon eta iwat todi eta, ve ighami itap pa ghurla toni, ye ikaria tau wa. Tamtoghon tovene, poia pa timbit yaam tiina ila lua, ve tipandalini izila te lolo ve ilale.
MAR 9:43 “Ighaze nimam eez igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze nimam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani irau sawa isob. Yab tonowen, irau imaat maau.
MAR 9:45 “Ve ighaze aghem eez igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa umbut motini, ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale unum narape. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula ndug sambam, ve uneep matam iyaryaar. Ve ighaze aghem rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani irau sawa isob.
MAR 9:47 “Ve matam tovene paam. Ighaze matam dige eta igheghereb ghom pa ghamuuŋ sosor, nene poia pa upeii ve upiyaava ilale. Onoon, yom pale matam atulu ee moghon. Eemoghon muri, yom pale ulooŋ ula uneep Maaron ndug toni. Ve ighaze matam rugharu tineep, nene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve sawa to Mboŋ Muri, ghoro tipiyaav ghom uzila ndug samia to yab ighanghan pani.
MAR 9:48 Motmoot to ndug tonowen timatmaat maau. Tighanghan tamtoghon irau sawa isob. Ve yab to ndug tonowen tovene paam. Irau tirabi imaat maau. Ighanghan irau sawa isob.
MAR 9:49 “Yes to watooŋrau tighurghur te izala watooŋrau pogho, leso iŋgalaaŋ ila Maaron mata. Le isob, ghoro yab ighani. Ŋgar tovene pale ivot pa tamtoghon tisob.
MAR 9:50 “Te nene mbeb poia. Eemoghon ighaze tapiri isob, ve itete muul maau, pale tagharaata vena? Maau. Yam irau anim te poia, ve apatooŋ ŋgar luuma to Maaron pa tamtoghon. Leso yamŋa awalupun gham anim ee moghon, ve aneep pooi.”
MAR 10:1 Yesu imundig muul, ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ivot taan suruvu to Yudea to ineep ila ya Yordan paŋa ite. Inepneep tonowe, ve ival tiina tikeet tila toni muul. Tovenen ye ipatoot di muul pa Maaron aliŋa itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami.
MAR 10:2 Ndiran tutuuŋa pida tila toni tighaze titoova. Tovenen tighasoni tighaze: “Vena? Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni, ve izurun azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
MAR 10:3 Yesu ighason di ighaze: “Tutuuŋ to Mose ighuri payam, isaav vena?”
MAR 10:4 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Mose iyok pa nditamoot tirab motin vaiuuŋ todi. Eemoghon tamoot eta ighaze izurun azuwa, ye irau imbood azuwa le rau eta inim paesiiŋ. Leso ipaghazoŋan di ighaze vaiuuŋ todi isob wa. Ghoro izuruni ila.”
MAR 10:5 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ tiam tonenen, nene onoon. Ve Mose imbood tutuuŋ tovene payam pasa, ŋgar samia iyaryaaŋ kat ila lolomim.
MAR 10:6 Eemoghon muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ye ighur tamtoghon. Ighur tamoot ve liva.
MAR 10:7 Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye pale ipul tama ve tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon.
MAR 10:8 Muuŋ, yesuru tineep ledi ledi. Ve sawa to tivai, tinim tamtoghon ee moghon. Tovenen yesuru irau tineep ledi ledi muul maau. Pasa, tilup di tinim ee moghon wa.
MAR 10:9 Ve yes to Maaron tau ilup di tinim ee moghon, tamtoghon eta irau ivalag di muul maau.”
MAR 10:10 Yesu toman taghoniiŋa toni timuul tila ruum, ghoro tighasoni muul pa saveeŋ tonenen.
MAR 10:11 Yesu isaav padi tovene: “Ighaze tamoot eta irab motin vaiuuŋ toni ve ivai liva paghu, ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ, ve igham sosor pa azuwa muŋgina.
MAR 10:12 Ve liva tovene paam. Ighaze irab motin vaiuuŋ toni, ve ivai tamoot paghu, ye imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.”
MAR 10:13 Tamtoghon tighamgham ndinatudi geegeu tila to Yesu, leso ighur nima izala poghodi ve ipalot di. Eemoghon taghoniiŋa toni tighita di, ve tiyaan di.
MAR 10:14 Yesu ighita ŋgar to tighami, le irau lolo maau. Tovenen isaav padi ighaze: “Ai, yam apoon ataam pa ndipain malep. Apul di tinim tiou. Pasa, pooz to Maaron toman ndug toni, nene to yes to ŋgar todi inimale ndipain geegeu tonene.
MAR 10:15 You nasaav payam kat: Ighaze tamtoghon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara inimale ndipain geegeu tonene maau, ye pale irau ilooŋ ila ndug toni ne maau.”
MAR 10:16 Yesu isavsaav le isob, ghoro igham ndipain tonowen, imbaad di, ve nima izala poghodi, ve ighur poia to Maaron iza todi.
MAR 10:17 Yesu ighaze ipamundigin laghooŋ toni muul. Eemoghon ŋgeu eez ilaan iŋarua ila, iput aghe izi Yesu nagho, ve ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, yom poiam. Pale nagham vena, leso nagham nepooŋ poia ila to Maaron, ve naneep matag iyaryaar le alok?”
MAR 10:18 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pughu vena to yom ughaze you poiag? Maaron moghon to poia. Ite paam maau.
MAR 10:19 Tutuuŋ to naol ne, yom uwatag di wa: ‘Urab tamtoghon imaat malep, ughur maat malep, uyub malep, upariaaŋ saveeŋ kaarom malep, uwatombanon tamtoghon ve uyub mbeb todi malep, ve matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi.’”
MAR 10:20 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai, Patoŋaaŋ, sawa to you pain ghou ve inim aazne, you nataghon tutuuŋ tonenen tisob.”
MAR 10:21 Yesu ighita ŋgeu tonenen le lolo pani. Tovenen isaav pani muul ighaze: “Poia. Ve ŋgar eez to yom ughami sone. Ula ugholia mbeb tiom tisob, ve urei yaama pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Le isob, ghoro unum utaghon ghou.”
MAR 10:22 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig, ipul Yesu, ve ila toman lolo ipataŋan. Pasa, ye mbaliiŋ tau kat.
MAR 10:23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yes mbaliiŋ taudi, ipataŋan padi kat pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni.”
MAR 10:24 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le ruŋadi iza. Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Wais ndipain tiou, alooŋ. Ipataŋan kat pa tamtoghon titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni!
MAR 10:25 Aghita. Ighaze kamel eta itoova pa izeev tau ilooŋ ila sarum saambu, pale iraua wa? Maau. Yes mbaliiŋ taudi tovene paam. Ighaze taudi titoova pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene pale tiraua maau.”
MAR 10:26 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, ighaze venen, sei to pale Maaron igham mulini ve ineep pooi?”
MAR 10:27 Yesu mata ila padi, ve isaav padi tovene: “Ighaze tamtoghon taudi titoova, nene pale tiraua maau. Eemoghon Maaron, mbeb eta ila muri maau. Tovenen ighaze ye igham mulin di, nene pale tineep pooi.”
MAR 10:28 Yesu isaav tovene, ve Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ughita. Yei tonene nipul mbeb tiei tisob tizi tineep, ve ninim nitaghon ghom.”
MAR 10:29 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar payou toman varu poia, ve ipul ruum toni, toŋvetaz toni, tina tama, ndinatu, ma uum toni,
MAR 10:30 nene pale poia tiina to Maaron iza toni le iyat mulin mbeb tisob to tamtoghon tonenen ipul di, irau tamoot liim (100). Pasa, sawa tonene to ye ineep izi taan, Maaron pale igham le ruum, toŋvetaz, ndinatu, nditina, ve uum katindi. Eemoghon tamtoghon pale tighur pataŋani pa tamtoghon tonenen paam pasa, ye itaghon ghou ve ivovotia varug. Ve sawa to Mboŋ Muri ighaze ivot, ye pale ineep mata iyaryaar le alok.
MAR 10:31 “Eemoghon tamtoghon katindi to aazne timuŋmuuŋ, nene pale tizi tineep muri kat. Ve yes to aazne tineep muri kat, nene pale anadi tila timuuŋ.”
MAR 10:32 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam to izala pa Yerusalem. Yesu imuuŋ, ve yes titaghoni. Taghoniiŋa toni ŋgar todi iwaghamgham. Ve yes to tilaagh toman di, matughezaaŋ igham di. Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ghoro isaav padi muul pa mbeb to pale ivot pani.
MAR 10:33 Ighaze: “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Tala tavot, pale tighur Tamtoghon Natu ila daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ nimadi itaghon Maaron ŋgar toni. Ve yes pale tipayoonda pa savsaveeŋ, ve tighur atia pani tighaze ye pale imaat. Ghoro tighuri ila yes to Yuda maau ne nimadi.
MAR 10:34 Ve anadi tipamogherani, tivuragi, ve tilosi pa waar mata mata, ghoro tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.”
MAR 10:35 Yesu isavia mateeŋ toni le isob, ghoro Zebedi ndinatu ru, Yakobus ve Yoan, tila tigharau Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, mbeb eez to yeru lolomai pani kat. Tovenen nighaze nighason ghom pani. Irau ughami payei?”
MAR 10:36 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Yamru aghaze you nagham sa payam?”
MAR 10:37 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighaze muri, sawa to uneep toman ŋgurubam tiina izi ndug sambam, ghoro ugham ghei nineep ila digem. Eez ineep ila pa nimam waan, ve ite ineep ila pa nimam ŋas.”
MAR 10:38 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Mbeb to aghason ghou pani, yamru awatag pataŋani toni maau. Aghita. Rubruub to you pale naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam? Ve pataŋani tiina to pale igham ghou, yamru irau aghami paam?”
MAR 10:39 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, yeru irau nighun ila.” Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “Onoon, rubruub to you pale naghun ila, yamru pale aghun ila paam. Ve pataŋani to pale igham ghou, nene pale igham yamru paam.
MAR 10:40 Eemoghon mbeb to yamru aghason ghou pani ne, you naŋgini maau. Nene ineep to Tamaŋ Maaron. Sei to pale ineep ila pa nimag waan, ve sei to pale ineep ila pa nimag ŋas, nene ye tau ighur di pataghaaŋ wa.”
MAR 10:41 Nditadi saaŋgul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ todi, le irau lolodi maau.
MAR 10:42 Tovenen Yesu ipoi di tinim, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Yes daba to tiŋgin di, tipapait taudi izadi, ve titatan yes to tineep ila sambadi. Ve tamtoghon todi pida to izadi tintina, yes titaghon ŋgar raraate moghon. Sawa naol, tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di.
MAR 10:43 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Ighaze tamtoghon tiam eta lolo pa imuuŋ payam, ve iza inim tiina ila lolomim, nene ye irau itatan tau iza, ve inim mbesooŋa payam.
MAR 10:44 Ve ighaze tiam eta lolo pa imuuŋ pa yam asob, nene ye irau itatan tau iza izi kat, ve inim mbesooŋa sorok pa yam asob.
MAR 10:45 Leso itaghon Tamtoghon Natu ŋgar toni. Pasa, ye inim pa tamtoghon timbees pani ne maau. Ye inim inimale mbesooŋa pa iuul tamtoghon, ve ipul tau imaat pa ival tiina. Leso ighol atia to sosor todi, ve ipas di tivot pa samia tapiri.”
MAR 10:46 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot ndug Yeriko. Ghoro tisakia laghooŋ todi muul, ve yesŋa ival tiina tipul ndug, ve tilaagh tila le tivot to ŋgeu mata pisi eez, iza Bartimeus. Ye Timai natu. Mbole izi ataam dige, ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb.
MAR 10:47 Ye ilooŋ tighaze ŋgeu to inim ne, ye Yesu to Nasaret. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: “Aa Yesu, David Natu, lolom ghora, isamin ghou ve uul ghou lak!”
MAR 10:48 Tamtoghon katindi tilooŋa, ve tiyaana tighaze neneeŋa. Eemoghon maau. Ye itaŋ roran Yesu muul toman aliŋa tiina kat ighaze: “O David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!”
MAR 10:49 Tovenen Yesu iyoon, ve isaav ila pa tamtoghon pida ighaze: “Asaav pani inim o.” Tovenen tipoi mata pisi tonowen tighaze: “Ai, lolom poia, ve umundig. Pasa, ye ipoi ghom ighaze ula toni.”
MAR 10:50 Ŋgeu tonenen itir nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ izi ineep, ve imundig ve ila to Yesu.
MAR 10:51 Ila ivot toni, ghoro Yesu ighasoni ighaze: “Yom ughaze nagham vena payom?” Mata pisi tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Aa mos tau, you naghaze yom ugharaat matag. Leso naghita ndug.”
MAR 10:52 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Ula lak! Ghurla tiom, tauto iuul ghom ve matam poia wa.” Rikia moghon ŋgeu tonenen mata poia ve ighita ndug. Ghoro itaghon Yesu ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila.
MAR 11:1 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila le tigharau Yerusalem, ve tivot ndug ru, Betpage ve Betania, to tineep ila lolooz Oliv dige.
MAR 11:2 Ghoro Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze: “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele paghu eez to timbiti iyondyood. Ŋgeu eta mbole izala pogho pa eta sone. Apoola, ve aghami izi inim.
MAR 11:3 Ighaze tamtoghon eta ighason gham ighaze: ‘Pughu vena to yamru agham tovene?’ ghoro asaav pani aghaze: ‘Tiina tiei le uraat pani. Ye pale rikia moghon ve ighami imuul inim.’”
MAR 11:4 Tovenen yesuru timuuŋ tila tivot ndug tonowen, ve tighita esele paghu eez iyondyood. Esele tonowen, timbiti ila ataam dige igharau ataam to ruum eez. Yesuru tipoola,
MAR 11:5 ve tamtoghon pida to tiyondyood tonowe tighason di tighaze: “Ai, yamru agham sa? Pughu vena to apool sorokin esele tonanan?”
MAR 11:6 Yesuru tipamuul aliŋadi inimale Yesu isaav padi. Ghoro ndiran tonowen tiyokia esele padi,
MAR 11:7 ve yesuru tighami, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ghoro tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele pogho, ve Yesu izala mbole izi.
MAR 11:8 Ghoro ival tiina to tilaagh toman di, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri. Ve tamtoghon pida tila timbut mbeb inimale napatolo mbila taghon ataam dige, ve tigham di tinim tisuruuv di taghon ataam paam.
MAR 11:9 Ve tamtoghon pida timuuŋ pa Yesu, ve pida tilaagh muri, ve tipaiti toman aliŋadi tiina tighaze: “Hosana! Ŋgeu tonene inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni ve ipaloti!
MAR 11:10 Tamtoghon to aazne inim ne, pale inim kinik, ve igham pooz inimale muuŋ timbuud David ighami. Poia to Maaron pale iza toni ve ipaloti. Hosana! Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza!”
MAR 11:11 Yesu ila ivot Yerusalem, ghoro ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Iyondyood tonowe, ve mata ines pa mbeb, ve ighita ŋgar naol to tighamgham di ila rumai lolo. Eemoghon igharau pa mboŋ izi. Tovenen yesŋa taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tipul Yerusalem, ve timuul tila pa ndug Betania.
MAR 11:12 Mboŋ ndugizau, ghoro Yesu toman taghoniiŋa toni timundig ve tipul ndug Betania, ve tighaze timuul tila pa Yerusalem. Tilaghlaagh taghon ataam tila, ve Yesu iyamaan tau pitoola.
MAR 11:13 Mata ila le ighita ai fik eez iyoon saguan. Tovenen ilaagh ŋarua ila ighaze igham anoŋa pida ve ighan. Eemoghon ila le ighita ai tonowen anoŋa eta maau. Raua moghon. Pasa, sawa tonenen, nene sawa to ai fik anoŋadi sone.
MAR 11:14 Tovenen isaav pa ai tonenen ighaze: “Aazne ve ila, yom pale ughur anoŋam eta muul pa tamtoghon tighani ne maau.” Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tilooŋa paam.
MAR 11:15 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot Yerusalem, ghoro Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, le ighita tamtoghon to tirauraukol izi tonowe. Tovenen izurun di tighau tivot tila pumuri. Ye ipakud toŋ to yes ndiran to paraboliiŋ yaam, toman watiiŋ to yes to tirauraukol pa man mbaluuz, le mbeb todi isob imaliŋ izila taan.
MAR 11:16 Ve yes to timbadbaad mbeb todi, ve tilala tinimnim ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ye iŋgalsekin di ighaze tigham tovene muul malep.
MAR 11:17 Ghoro ipatoot di pa Maaron aliŋa ighaze: “Yam awatag maau? Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Pale tiwaat rumai tiou tighaze nene suŋuuŋ ina to ndug tisob.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila.”
MAR 11:18 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tonene, ve timundig ve tikaal ataam pa tirab Yesu imaat. Pasa, ival tiina ruŋadi iza pa saveeŋ toni ve titaghoni wa. Tovenen yes daba timatughez pani.
MAR 11:19 Rabrab izi, ghoro Yesu toman taghoniiŋa toni tipul Yerusalem, ve timuul tila pa ndug todi to ghenooŋ.
MAR 11:20 Ndugizau, ghoro Yesu toman taghoniiŋa toni timundig ve tilaagh taghon ataam muul tila. Tila le tighita ai fik to Yesu isavia saveeŋ pataŋani iŋarua, nene igorgor izala to duba, ve izila waria paam.
MAR 11:21 Tovenen Petrus mata iŋgal Yesu aliŋa, ve isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, ughita! Ai fik to noor usavia saveeŋ pataŋani iŋarua, tauto igorgor wa!”
MAR 11:22 Yesu ipamuul Petrus aliŋa, ve isaav padi ighaze: “Yam irau aghur ila to Maaron. You nasaav payam kat: Ighaze tamtoghon eta isaav pa lolooz tonene ighaze: ‘Umundig, ve upiyaav taum ula te.’ Ve ighaze lolo ru maau, ve ighur ila ighaze saveeŋ toni pale ighur anoŋa, nene pale Maaron igham mbeb tonenen ivot.
MAR 11:24 Tovenen you nasaav payam. Ighaze yam asuŋ Maaron pa mbeb eta, ve aghur ila aghaze ye pale igham mbeb tonenen ivot, ye pale ighami ivot payam.
MAR 11:25 “Ighaze ayoon pa suŋuuŋ, ve matamim kisin sosor to tamtoghon eta, yam irau apul sosor toni. Leso Tamamim Maaron to ineep izi sambam ireu sosor tiam paam.
MAR 11:26 [Eemoghon ighaze yam apul sosor to nditamim maau, nene pale sosor tiam paam, Tamamim Maaron to ineep sambam we ireua maau.]”
MAR 11:27 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tivot Yerusalem muul, ve Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ilaghlaagh tonowe. Yes daba to watooŋrau toman ŋgara pida to tutuuŋ ve pooza pida tilup di ve tila tivot toni, ve tighasoni tighaze:
MAR 11:28 “Laak, uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?”
MAR 11:29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam. Ighaze yam apamuul ghasoniiŋ tiou, nene pale you napamuul tiam paam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou.
MAR 11:30 Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?”
MAR 11:31 Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’
MAR 11:32 Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ pale poia?” Tisaav tovene pasa, tamtoghon tisob tighur ila tighaze Yoan ye propet tau. Tovenen yes timatughez, ve tipamuul ghasoniiŋ to Yesu tighaze: “Ii, yei nikankaan pani.” Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to izag pa uraat tiou tonene maau.”
MAR 12:1 Yesu isaav muul pa yes daba to yes Yuda ila saveeŋ palelaaŋ ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez igharaat taan toni ve ivazog vaen ila. Ghoro ikau sirsiir iluvuti, ve itai saambu eez inim ndug to pisooŋ vaen. Ve irei mbeez aghe mala. Leso yes uraata tineep izala, ve matadi izila pa uum vaen ve tiŋgini. Ye igharaat mbeb le isob, ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite.
MAR 12:2 “Ineep tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni eez ila to yes uraata tonowen. Leso iŋgig di, ve igham vaen anoŋa pida to tighuri pa uum tau.
MAR 12:3 Eemoghon sawa to mbesooŋa tonowen ila peria todi, tikisi ve tilosi. Ghoro tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila.
MAR 12:4 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite ila. Eemoghon ye paam, tirabi izala daba, ve tipamayaŋini
MAR 12:5 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite inim tol ana ila. Ye ila ivot todi, ve tirabi imaat. Ve mbesooŋa toni pida, tovene paam. Tirab pida le naghodi isami, ve pida, tirab di timatmaat.
MAR 12:6 “Mbesooŋa toni tisob titoova le maau, ve ŋgeu ee moghon to inepneep. Nene ye tau natu to ye lolo pani kat. Tovenen uum tau imbaaŋ natu tonowen ila. Pasa, igham ŋgar tovene: ‘Ighaze taug natug ila, nene pale tiroron pani ve tilooŋ aliŋa.’
MAR 12:7 Eemoghon sawa to yes uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita. Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’
MAR 12:8 Tovenen tila tikisi, ve tirabi imaat. Ghoro tisur paatu iza, ve tila tipiyaava ila pumuri.”
MAR 12:9 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Pale uum vaen tau igham vena pa yes uraata tonowen? Ye pale inim, ve irab di tisob timatmaat, ve ighur uum vaen toni ila ndiran pida nimadi, leso tiŋgin poiani.”
MAR 12:10 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, yam awaata, ma maau? Saveeŋ tonenen isaav ighaze: ‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini, ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.
MAR 12:11 Maaron tau igham ŋgar tonene ivot. Ve yei nighita inimale mbeb gharatooŋa eez ila matamai.’”
MAR 12:12 Yes daba tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di. Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina, tauto tipuli ineep, ve tighau tila.
MAR 12:13 Muri ghoro, daba to yes Yuda timbaaŋ ndiran tutuuŋa toman Erod tamtoghon toni pida tila to Yesu. Yes tighaze titombaana pa savsaveeŋ. Ighaze ipiyaav aliŋa eta isosor, ghoro inim pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ.
MAR 12:14 Tovenen tila tivot toni, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Yom ŋgeu to saveeŋ onoon moghon. Ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi. Ve ighaze upatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob, nene onoon moghon. Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau? Tapiyaav, ma ineeple?”
MAR 12:15 Eemoghon Yesu iwatag kaarom todi wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Pughu vena to yam aghaze atoov ghou? Yaam to tapiyaava pa takes ne, agham eta inim naghita.”
MAR 12:16 Tovenen tigham yaam denari eez ila toni, ve ighason di ighaze: “Laak, sei anunu ve iza tonene?” Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.”
MAR 12:17 Yesu isaav padi muul tovene: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani.
MAR 12:18 Yes Sadusi, tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Tovenen Sadusi pida tiŋarua Yesu tila, ve tighasoni tighaze: “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose imbood tutuuŋ pait tovene: Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau, ve tamoot imaat, nene tazi eta irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni.
MAR 12:20 “Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tinepneep. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau, ve imaat.
MAR 12:21 Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii. Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat. Ghoro tazidi ite to inim tol padi, ŋgar raraate ivot pani. Le natu maau, ve imaat.
MAR 12:22 Tighamgham tovene le yes liim ve ru tivai liva ee moghon tonenen, ve tisob timaat. Ve ledi ndinatudi maau. Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat.
MAR 12:23 Laak, sawa to Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.”
MAR 12:24 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyai, yam tonene awatag Maaron tapiri ve saveeŋ toni rita maau. Tauto ŋgar tiam iwaghamgham.
MAR 12:25 Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale tamtoghon tivai muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela to tineep izi sambam.
MAR 12:26 Yo, you naghaze naghason gham pa mundigiiŋ to yes mateeŋa. Vena, saveeŋ waaro eez to Mose imbooda, isavia sawa to Maaron ivot toni inimale yab ighanghan ila ai kainaŋen duba. Yam awaat saveeŋ tonenen, ma maau? Sawa tonenen, Maaron isaav pani ighaze: ‘You Maaron to Abaraam, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ “Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar. Tovenen ŋgar tiam iyel kat.”
MAR 12:28 Ŋgeu ŋgara eez to tutuuŋ inim ve ilooŋ Yesu toman yes Sadusi tiwazoran di pa savsaveeŋ. Ye ilooŋ saveeŋ to Yesu, ve ighita ighaze Yesu ipamuul saveeŋ todi kat. Tovenen ye ana ighason Yesu ighaze: “Tutuuŋ sine to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob?”
MAR 12:29 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Tutuuŋ to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob, nene vene: ‘O yam Israela alooŋ! Tiina toit Maaron, ye moghon to Maaron tau.
MAR 12:30 Tovenen lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani.’
MAR 12:31 “Ve tutuuŋ tiina ite to inim ru pani, nene vene: ‘Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di inimale lolom pa taum.’ Tutuuŋ eta ilib pa tutuuŋ ru tonene maau.”
MAR 12:32 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ tiom, nene deŋia kat. Saveeŋ to usavia, nene onoon moghon. Pasa, Ŋgeu Tiina moghon to Maaron tau. Maaron ite paam maau.
MAR 12:33 Tovenen ighaze iit taghur lolood toman ŋgar toit ve tapiriid isob ila pani, ve taghur lolood pa tamtoghon ve tagham poian di inimale lolood pa tauud, nene mbeb tiina kat. Ilib pa mbeb tisob to taghur di izala artaal leso yab ighan suvun di, toman watooŋrau pida to taghamgham di.”
MAR 12:34 Yesu ighita ighaze ŋgeu tonenen ipamuul saveeŋ toman ŋgar poia. Tovenen isaav pani ighaze: “Yom uneep mala pa pooz to Maaron maau.” Sawa tonenen ve ila, tamtoghon tighason Yesu pa saveeŋ eta muul maau. Pasa, timatughez pa saveeŋ toni.
MAR 12:35 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighason di ighaze: “Laak, pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze Mesia pale ivot ila siŋ to kinik David? Pasa, muuŋ Avuvu Patabuaŋ ipamundigin David, ve isaav ighaze:
MAR 12:36 ‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’
MAR 12:37 “Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?” Ival tiina to tiloŋlooŋ Yesu saveeŋ toni, tinidi iza ve lolodi poiawaat kat.
MAR 12:38 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ve isaav padi ighaze: “Apatum gham pa yes ŋgara to tutuuŋ! Yes tighaze tindud di pa nonogiiŋa mamala, ve tilaghlaagh taghon maran ate. Leso tamtoghon tighita di ve tipait di.
MAR 12:39 Ve ighaze tilooŋ tila rumai, ma tila pa ghanghaniiŋ, yes tighaze le tineep ila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina.
MAR 12:40 Yes tiwatombanon yes ndinaara ve tigham ruum todi toman mbeb todi to naol ne tinim ledi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ todi le mala kat. Leso tamtoghon tighita di tighaze yes ndiran patabuaŋa. Tovenen atia to muri pale iza todi, nene tiina le tiina kat.”
MAR 12:41 Yesu mbole izi ila Rumai Tiina nagho igharau ndug to tamtoghon tighurghur paitooŋ todi ila, ve imbatut ival tiina to tilala pa tighur paitooŋ todi. Mbaliiŋ taudi katindi tila, ve tighur yaam tintina ila.
MAR 12:42 Mala maau liva mbolaaŋa eez, ye naar, ana ila ighur yaam kaviaaŋa gegegeu ru tila.
MAR 12:43 Yesu ighita mbeb tonenen, ve ipoi taghoniiŋa toni tinim, ve isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. Naar tonowen, ye liva mbolaaŋa. Eemoghon yaam to ye ighuri we, nene ilib pa yaam to ival tisob tighuri.
MAR 12:44 Pasa, yes tisob ledi yaam tiina inepneep, ve tighur ŋgiira moghon. Ve naar tonowen, mbolaaŋ ighami. Eemoghon yaam toni ris to iŋgini pa nepooŋ toni, tauto ighuri isob ila.”
MAR 13:1 Yesu ipul Rumai Tiina, ve ivot ila pumuri, ghoro taghoniiŋa toni eez isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, ughita. Tirei katin rumai tonowen pa yaam tintina to ŋgeretuŋadi popoia kat! Ve ruum pida to tiyoon tigharau we paam, paghunadi kat.”
MAR 13:2 Eemoghon Yesu isaav pani ighaze: “Ughita ruum tintina tonowen? You nasaav payom: Muri pale tireu mbirisan di tisob tizi. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho muul maau.”
MAR 13:3 Yes tilaagh tizala lolooz Oliv, ghoro Yesu mbole izi tonowen, ve mata ila pa Rumai Tiina to iyondyood we. Petrus, Yakobus, Yoan, ve Andreas tila toni, ve yes moghon tineep tomani, ghoro tisaav pani tighaze:
MAR 13:4 “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ to usavia pa rewaaŋ Rumai Tiina, pale ŋeez o mbeb tonenen ivot? Ve ighaze sawa to mbeb tonenen igharau, pale sa mbeb inim ghilalooŋ pani?”
MAR 13:5 Yesu isaav padi ighaze: “Apatum gham. Pa vene, tamtoghon eta iweu gham, ve apul ataam tiou.
MAR 13:6 Pasa, muri tamtoghon naol pale tinim ve tiwaat sorokin izag, ve tighaze: ‘Ŋgeu to yam asasaŋani, nene taug tonene.’ Ve tamtoghon katindi pale tighur ila kaarom todi tonowen, ve tipul ataam tiou.
MAR 13:7 “Ighaze yam alooŋ malmal tintina varudi, ma alooŋ saveeŋ yaghur tighaze malmal tintina pale tivot, yam asaŋeeŋ malep. Pasa, mbeb tovene pale tivot itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon taan sawa, nene sone.
MAR 13:8 Tovenen ndug tintina pale tigham malmal pa ndug tintina pida. Ve kinik pida pale tigham malmal pa kinik to ndug pida. Ve yoŋgyoog pale itok taan, ve pitool ivot izi ndug pida. Pataŋani naol tonenen, nene tinimale yabyabuuŋ to ndiliva tiyamaana muuŋ, ghoro tipoop.
MAR 13:9 “Apatum gham. Pasa, yes Yuda pale tipayoon gham pa savsaveeŋ ila daba todi matadi, ve tilos gham ilooŋ ila rumai todi. Ve ndug ndug to tighur koi payou, pale tipayoon gham paam pa savsaveeŋ ila yes daba to taan ve kinik matadi. Pasa, yam ataghon ghou. Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tiou ila yes pooza tonowen matadi.
MAR 13:10 Ve varu poia, pale tivotia irau ndug tisob itaghon Maaron ŋgar toni. Le isob, ghoro taan sawa ivot.
MAR 13:11 “Ighaze tikis gham ve tighur gham ila yes daba nimadi pa savsaveeŋ, yam lolomim imbumbu, ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa asavia padi malep. Sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, sa ŋgar to ighaze ivot payam, yam asavia moghon. Pasa, Maaron tau pale ipatooŋ gham pa sa saveeŋ to ye ighaze yam asavia. Tovenen yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tiam maau. Avuvu Patabuaŋ tau pale ivotia aliŋa ila yam avomim.
MAR 13:12 “Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tighur toŋvetaz todi ila yes daba nimadi, leso tirab di timaat. Ve ndolman pale tigham ŋgar raraate moghon pa ndinatudi. Ve ndipain pale tighur koi pa nditamandi ve nditinandi paam, ve tighur di tila yes daba nimadi, leso tirab di timaat.
MAR 13:13 Ival tisob pale tighur koi payam. Pasa, yam avotia you izag, ve ataghon ghou. Eemoghon tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa ve ikis ghurla toni tuŋia le irau sawa toni isob, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi.”
MAR 13:14 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, yam pale aghita tamtoghon tipayoon mbeb samia kat ilooŋ ila ndug patabuaŋ pa tiwaghamuni. Ndug tonowen, mbeb tovene irau ilooŋ ila maau. Eemoghon pale tipayoonda iza iyoon tonowen, ghoro tipul ndug tonowen ineeple. (Yom sei to uwaat saveeŋ tonene, ugham ŋgar pani pooi.) Ighaze mbeb tonenen ivot, tamtoghon to tineep izi taan suruvu to Yudea, yes irau rikia moghon tighau tizala pa lolooz.
MAR 13:15 Tovenen ighaze ŋgeu eta ineep ila ndug to nepooŋ to ruum pogho we, nene irau imuul izila ruum lolo ve igham mbeb toni eta ne maau. Izi ve ighau malmali ila.
MAR 13:16 Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tonenen ivot, ye paam. Irau imuul ila igham nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau. Ighau malmali ila.
MAR 13:17 Sawa tonenen ighaze ivot, ndiliva to apodi, ve yes payamyamŋa, tikaria taudi wa. Pasa, tipataŋan pa ghaoŋ.
MAR 13:18 Tovenen yam asuŋ Maaron. Leso ighur pataŋani tonenen ila sawa to ndug yauŋa sob, ve ighur soso payam pa aghau.
MAR 13:19 Pasa, pataŋani to sawa tonenen, pale tiina le tiina kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan ve inim aazne, pataŋani tovene ivot pa eta sone. Ve muri paam, irau ivot muul maau.
MAR 13:20 Ighaze Maaron iŋgoor sawa to pataŋani tonenen tuku maau, nene irau tamtoghon eta ineep maau. Tisob tilaledi. Eemoghon ye igham ŋgar pa yes to ye tau isia di tinim le ne. Tauto iŋgoor sawa tonenen inim tuku wa.
MAR 13:21 “Sawa tonenen, ighaze tamtoghon eta isaav payam ighaze: ‘Aghita. Mesia tau tonene!’ ma isaav ighaze: ‘Ye ineep nowe!’ yam aghur ila saveeŋ toni malep.
MAR 13:22 Pasa, ndiran kaaromŋa pale timundig, ve pida titoom tighaze yes Mesia. Ve pida pale titoom tighaze yes propeta to tivotia Maaron aliŋa. Ve yes pale tigham mbeb gharatooŋadi toman ghilalooŋ pida tivot paam. Leso tiweu tamtoghon ve tipul ataam to Maaron. Yes to Maaron isia di tinim le ne paam. Ndiran kaaromŋa tonowen pale titoova pa tiweu di, leso tipul ataam to Maaron.
MAR 13:23 “Alooŋ. Mbeb naol tonene tivot sone, ve you nasavia di payam pataghaaŋ. Tovenen apatum gham.
MAR 13:24 “Ighaze pataŋani to sawa tonenen tivotaar le isob, nene pale ndag ighaaz muul maau, ve ndug ndoroom. Ve kaiyo paam, pale ighaaz muul maau.
MAR 13:25 Pitum to sambam paroŋania pale tipul inadi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale iwatokin mbeb pida to sambam paroŋania to tapiridi tintina ne le tirur.
MAR 13:26 Ghoro tamtoghon matadi izala, ve tighita Tamtoghon Natu ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim toman tapiri ve ŋguruba tiina kat.
MAR 13:27 Ve ye pale imbaaŋ aŋela toni tila tirau taan dige paaŋ. Leso tiyou yes to ye isia di tinim le, ve tigham di tila toni. Pale tila pa rag pughu, daudau pughu, yavaar pughu, ve kagu pughu.”
MAR 13:28 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighaze boga mbiti, ve sududu papaghu tipeet tiza, ghoro aghilaal aghaze sawa to ndag ighaze ivot.
MAR 13:29 Mbeb to you nasavia di payam ne, ŋgara raraate moghon. Ighaze yam aghita mbeb naol tonene tivotvot, ghoro awatag aghaze: Sawa to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene inim igharau wa, inimale tamtoghon to iyoon ila ataam avo.
MAR 13:30 You nasaav payam kat: Yes to sawa tonene pale timaat sone, ve tighita mbeb tonowen tisob tivotaar.
MAR 13:31 Sambam paroŋania ve taan pale tilaledi. Eemoghon saveeŋ tiou waaro eta irau ilale ne maau.”
MAR 13:32 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa kat to Tamtoghon Natu mulaaŋ toni, nene tamtoghon eta iwatagi maau, aŋela to tineep izi sambam we tiwatagi maau, ve Natu paam, iwatagi maau. Tama Maaron moghon, to iwatagi.
MAR 13:33 “Tovenen apatum gham ve apamaat ariaŋa. Pasa, sawa tonenen, yam awatagi maau.
MAR 13:34 Pale ivot inimale ŋgeu eez to ighaze imundig ve ila pa ndug mala. Tovenen ighur uraat irau mbesooŋa toni, ve ipul ruum toman mbeb toni pida ila nimadi, leso tiŋgin di. Ve isaav pa mbesooŋa toni to iŋgin ataam ne ighaze ighur mata pani ve isaŋani. Ighur uraat padi le isob, ghoro ipul di, ve ila.
MAR 13:35 “Tovenen you nasaav payam. Apamaat ariaŋa. Pasa, sawa kat to ruum tau mulaaŋ toni, yam awatagi maau. Pale ilat pa rabrab kat, ma mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ma mboŋmaagh kat, nene yam awatagi maau.
MAR 13:36 Tovenen yam apamaat ariaŋa. Pa vene, aghengheen, ve ye ilat ve ikarmotin gham.
MAR 13:37 Tovenen saveeŋ to you nasavia payam, nene ila pa ival tisob paam: Apamaat ariaŋa.”
MAR 14:1 Mboŋ ru isob, ghoro tiza pa sawa to Pasova toman lupuuŋ tiina to yes Yuda to tilup di pa suŋuuŋ ve tighan mberet to le yis maau ne. Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ tighaze tirab Yesu imaat. Tovenen tilup di, ve tikaal ataam pa tikisi inimale yoŋgaaŋ.
MAR 14:2 Tisaav tighaze: “Iit irau takisi pa sawa to lupuuŋ tiina tonene maau. Pa vene, tareu ival tiina lolodi, ve tipamundigin malmal.”
MAR 14:3 Ŋgeu eez to ndug Betania, iza Simon. Ye, muuŋ kolekole ighami. Yesu toman taghoniiŋa toni tila ruum toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ, ve liva eez igham ŋgoreeŋ apatu paghuna eez to ŋgoreeŋ ineep ila, ve inim. Ŋgoreeŋ tonowen, vuzi poia, ve atia tiina kat. Tigharaata pa mbeb to tiwaat iza tighaze ‘nard.’ Ye igham ŋgoreeŋ apatu tonowen, ve iseŋ polin avo, ghoro iliŋi izala Yesu daba.
MAR 14:4 Tamtoghon todi pida tighita ŋgar to liva tonowen ighami, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pa liva tonenen tighaze: “Wai, ye iwaghamun ŋgoreeŋ tonowen pasa?
MAR 14:5 Mbeb tonowen, atia tiina kat. Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina kat irau 300 denari ma venen, leso tauul yes mbolaaŋa pani!” Tovenen tiyaan liva tonenen.
MAR 14:6 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ayou avomim pani pasa? Apuli ineep. Ŋgar to ye igham payou ne, nene paghuna.
MAR 14:7 Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Tovenen sawa sine to yam aghaze auul di, nene irau auul di. Eemoghon you, mala maau pale napul gham, ve irau naneep toman gham muul maau.
MAR 14:8 Ŋgar to liva tonene irau igham payou, tauto ighami wa. Ŋgoreeŋ to ye iliŋi izala poghog, nene inimale ye igharaat ghou pataghaaŋ pa mateeŋ tiou.
MAR 14:9 Tovenen you nasaav payam kat: Muri, tamtoghon pale tila tivotia varu poia irau taan isob. Ve ndug sine to tivotia varu poia padi, nene pale tisavia ŋgar to liva tonene igham payou. Leso tamtoghon matadi kisini.”
MAR 14:10 Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, todi eez, iza Yudas Iskariot. Sawa tonenen, ye ila to yes daba to watooŋrau, ve isaav padi ighaze ye pale ighur Yesu ila nimadi.
MAR 14:11 Yes tilooŋ saveeŋ toni, le lolodi poia kat, ve yesŋa timbua saveeŋ tighaze pale tigham le yaam pida. Timbua saveeŋ le isob, ghoro Yudas ila ve isaŋan. Ighaze soso poia eta ivot, ghoro ighur Yesu ila nimadi.
MAR 14:12 Tinepneep le ndag to tipamundigin lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Sawa tonenen, yes Yuda tirabrab sipsip ndinatu pa ghanghaniiŋ to Pasova. Tovenen taghoniiŋa toni tighason Yesu tighaze: “Tiina, yom ughaze nila nigharaat aniiŋ to Pasova payom izi sine?”
MAR 14:13 Tovenen Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru tila, ve isaav padi ighaze: “Yamru alooŋ ala Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez imbaad ya ila uur, ve ilaagh iŋarua gham ilat.
MAR 14:14 Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sine to ighaze ye ilooŋ ila, yamru ataghoni alooŋ ala, ve asaav pa ruum tau aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit ighason ghom ighaze: Ruum suruvu to yom ughuri pani ne ineep pa dige sine? Pasa, ye ighaze yesŋa taghoniiŋa toni tilup di sualen pa ghanghaniiŋ to Pasova.’
MAR 14:15 Ŋgeu tonenen pale ipatooŋ ruum suruvu tiina eez payam. Ineep sala. Ndug to nepooŋ ve ghanghaniiŋ, nene tigharaata wa. Yamru agharaat aad aniiŋ pataghaaŋ tonowe.”
MAR 14:16 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro taghoniiŋa toni tonowen timundig ve tilooŋ tila Yerusalem, ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa. Tovenen tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe.
MAR 14:17 Rabrab izi, ve Yesu yesŋa taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila tivot ruum tonowen, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova.
MAR 14:18 Yes tighanghan, ve Yesu isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam tonene, tiam eez to aazne ighanghan toman ghou ne, pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.”
MAR 14:19 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi ipataŋan. Tovenen yes eŋaeŋa tisaav pani tighaze: “Wai, Tiina, pale nagham ŋgar tovene payom wa? You irau nagham tovene maau.”
MAR 14:20 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam saaŋgul ve ru tonene, tiam eez to yeru nizeev mberet izila rubruub ee moghon, nene ye to pale igham ŋgar tonene.
MAR 14:21 Tovenen Tamtoghon Natu pale ila ve tirabi imaat itaghon saveeŋa to timbooda pataghaaŋ wa. Ve ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa! Inimale tina ipoopa maau, tone poia!”
MAR 14:22 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva, ve ireii irau taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Aghami. Nene you mindag.”
MAR 14:23 Ghoro igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi, ve yes tisob tighun ila. Ve isaav padi ighaze:
MAR 14:24 “Nene siŋ tiou to pale imaliŋ pa tamtoghon katindi. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon.
MAR 14:25 You nasaav payam kat: You pale naghun vaen muul maau, le irau sawa paghu ivot ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, ghoro naghun.”
MAR 14:26 Tighanghan le isob, ve timbou mbouŋ eez to tipait Maaron, ghoro tivot tila pumuri, ve tizala pa lolooz Oliv.
MAR 14:27 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tila tivot lolooz Oliv, ghoro isaav padi ighaze: “Mboŋ aazne, yam asob pale atap pa ghurla tiam, ve apul murimim payou. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘You pale narab ŋginiiŋa to sipsip, ve sipsip tiwaghaughau.’
MAR 14:28 “Eemoghon muri, sawa to Tamaŋ Maaron ipamundigin ghou pa mateeŋ, you pale namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.”
MAR 14:29 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ariaŋa pa Yesu ighaze: “Nene yes pida. Ve you irau natap ve napul murig payom ne maau.”
MAR 14:30 Yesu isaav pani ighaze: “Nes Petrus, you nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ muul inim pae ru.”
MAR 14:31 Tovenen Petrus isaav ariaŋa muul ighaze: “Sei isaav! Ighaze tirab ghou namaat toman ghom, nene poia. Tirab ghou lak! Eemoghon irau napesamun izam maau.” Ve taghoniiŋa toni tisob tisavia saveeŋ raraate moghon.
MAR 14:32 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni, ve yesŋa tilaagh tila tivot ndug eez, iza Getsemane. Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Mbolemim izi sualen, ve you nala nasuŋ tonowe.”
MAR 14:33 Ghoro igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, ve yesŋa tila saguan ris. Sawa tonenen, Yesu lolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani to pale ivot pani.
MAR 14:34 Tovenen isaav padi ighaze: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rismoghon tone namaat. Yam aneep sualen ve apamaat ariaŋa.”
MAR 14:35 Ghoro ilaagh ila ris, iput aghe ve ighur nagho izila pa taan, ve ighason Maaron ighaze irau to ipaghau pataŋani tonenen pani, ma maau? Pasa, Yesu iwatag: Sawa to pataŋani iza toni, tauto ivot wa.
MAR 14:36 Ve isaav ighaze: “Abba, Tamaŋ, mbeb eta ila murim maau. You naghaze upaghau rubruub tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.”
MAR 14:37 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni tol tonenen, ve ighita di tigheen. Tovenen isaav pa Petrus ighaze: “Simon, yom ugheen? Irau upamaat ris maau?
MAR 14:38 Yam apamaat ariaŋa ve asuŋ. Pa vene, tovaaŋ ivot payam, ve atap. Onoon, lolood taghaze le tataghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar to uliid iyaryaaŋ ila lolood, tauto igham ghiit tapiriid iraua maau.”
MAR 14:39 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro ipul di, ve ila isuŋ muul itaghon suŋuuŋ to papazogi ighami.
MAR 14:40 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen sone. Pasa, matadi ighengheen kat. Tovenen ledi saveeŋ eta to tisavia pani ne maau.
MAR 14:41 Yesu ila isuŋ muul inim pae tol, ghoro imuul ila, ve isaav padi ighaze: “Wai, atemim izi ve aghengheen sone? Iraua lak! Pasa, sawa to tighur Tamtoghon Natu ila ndiran samsamia nimadi, tauto ivot wa.
MAR 14:42 Amundig ve tala. Aghita. Ŋgeu to ighaze ighur ghou nala koiagŋa nimadi, tauto inim peria wa!”
MAR 14:43 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tinim peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ival tiina tonowen, yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve pooza pida to yes Yuda timbaaŋ di tila. Yes tikis buza toman ndaab le irau di.
MAR 14:44 Yudas igharaat saveeŋ padi pataghaaŋ ighaze: “Tala peria ve ighaze aghita nasavag ŋgeu eta ve nayaŋin pani, nene ye tau. Akisi, ndaaba tiŋgin poiani, ve aghami ala. You pale nagham ŋgar tovene inim ghilalooŋ payam, leso aghilaal ŋgeu tonowen.”
MAR 14:45 Tovenen sawa to tila tivot todi, Yudas rikia moghon iŋarua Yesu ila, ve isaav pani ighaze: “Aa Patoŋaaŋ!” ve isavagi ve iyaŋin pani.
MAR 14:46 Ghoro ival tiina tonenen tikis Yesu.
MAR 14:47 Tovenen yes to tiyoon toman Yesu, todi eez ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau.
MAR 14:48 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina tonenen ighaze: “Wai, pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal?
MAR 14:49 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho, ve napatoot gham pa Maaron aliŋa. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Leso Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ, anoŋa ivot.”
MAR 14:50 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tisob tipuli, ve tighau.
MAR 14:51 Ŋgeu paghu eez itaghon Yesu ve yesŋa tila tivot ndug tonowen. Ye ikawaal uli moghon. Yes ndaaba tighaze tikisi paam.
MAR 14:52 Eemoghon tigham sapirini, ve tikis uli toni moghon. Tovenen kambaŋmbaŋiiŋa, ve ilaan ighau ila.
MAR 14:53 Yes tigham Yesu tila, ve tighuri ilooŋ ila ruum to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau. Daba tisob to watooŋrau, toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tilup di tonowe ve tisasaŋan.
MAR 14:54 Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon Yesu ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez. Ye ilaagh riŋa riŋa tovene le ila peria sirsiir to ruum tonenen. Ghoro ilooŋ ila sirsiir lolo, ve mbole izi toman uraata pida to daba to watooŋrau ila yab dige, ve yab ilaava.
MAR 14:55 Yes daba to watooŋrau toman tamtoghon tisob to lupuuŋ tiina to tiŋgin yes Yuda, titoova pa tikaal tamtoghon pida, leso tipariaaŋ saveeŋ tighaze yes tighita Yesu igham sosor, ve inim pughu pa tirabi imaat. Eemoghon ŋgar todi ighur maau.
MAR 14:56 Onoon, tamtoghon katindi tipariaaŋ saveeŋ kaarom tighaze yes tighita Yesu igham sosor. Eemoghon saveeŋ todi raraate maau. Tisavia saveeŋ mata naol.
MAR 14:57 Ghoro ndiran pida timundig, ve tiŋgal saveeŋ pani tighaze:
MAR 14:58 “Yei nilooŋ ŋgeu tonene isaav ighaze: ‘Rumai Tiina to tamtoghon tireii pa nimadi, you pale nareua izi, ve napayoon rumai ite pa mboŋ tol moghon. Rumai tonowen, tamtoghon pale tireii pa nimadi maau.’”
MAR 14:59 Eemoghon yes paam, aliŋadi raraate maau. Saveeŋ todi mata naol.
MAR 14:60 Tovenen daba to watooŋrau imundig iyoon ila yes pooza tonenen matadi, ve isaav pa Yesu ighaze: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighaze tilooŋ ghom usavia saveeŋ tovene. Vena, irau upamuul saveeŋ todi, ma maau?”
MAR 14:61 Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta maau. Neneeŋa moghon. Tovenen daba to watooŋrau ighasoni muul ighaze: “Usaav ghazooŋa payei lak. Yom Mesia? Maaron to tamtoghon tipaiti pa poia toni ne, Natu yom?”
MAR 14:62 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Taug tonene. Ve muri, yam pale aghita: ‘Tamtoghon Natu ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan. Ve ye pale ineep ila yaghur tae to sambam, ve imuul izi inim.’”
MAR 14:63 Daba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tonene le irau lolo maau kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve isaav ighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa?
MAR 14:64 Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa. Ye isavia saveeŋ velegiiŋ pa Maaron. Laak, yam agham ŋgar vena pani?” Yes tisob tilup avodi, ve tisaav tighaze: “Ye isosor wa. Tamtoghon tovene irau ineep maau. Ye imaat.”
MAR 14:65 Ghoro tamtoghon todi pida timundig ve tivuragi, tikau mata, tirabi, ve tipamogherani tighaze: “Yom propet, ne? Yo, uvotia Maaron aliŋa payei!” Ghoro yes uraata pida to Rumai Tiina anadi tighami, ve tipambar paŋa paam.
MAR 14:66 Sawa to yes daba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus ineep sila igharau yab to titavuna ila sirsiir lolo, ve yab ilaava. Liva paghu eez to imbesmbees pa daba to watooŋrau, inim ve imbatut poian Petrus nagho, ve isaav ighaze: “Ai, yom tonene ulaghlaagh toman Yesu to Nasaret paam.”
MAR 14:68 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi maau. Nakankaan pani.” Ghoro ipul ina tonowen, ve induur ivot igharau sirsiir avo. Sawa tonenen, tatareek itaŋ.
MAR 14:69 Liva mbesooŋa tonowen mata ila le ighita Petrus muul. Tovenen isaav pa yes to tiyondyood tigharaui ighaze: “Ai, aghita! Ŋgeu tonene, ye todi eez paam.”
MAR 14:70 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul. Tinepneep ris, ghoro yes to tiyoon tigharau Petrus, anadi tisaav pani tighaze: “Onoon kat. Yom tonene, todi eez paam. Pasa, yom to Galilaia.”
MAR 14:71 Tovenen Petrus imundig, ve isaav ariaŋa kat ighaze: “Onoon sambam, ŋgeu to yam asavsaav pani ne, you nawatagi rita maau kat. Ighaze natoom, Maaron tau pale iwaghamun ghou!”
MAR 14:72 Rikia moghon, tatareek itaŋ muul inim pae ru. Tovenen Petrus mata iŋgal Yesu aliŋa to ighaze: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ muul inim pae ru.” Tovenen Petrus lolo isami pa tau, ve itaŋ tiina.
MAR 15:1 Mboŋmaagh kat, yes daba to watooŋrau toman ŋgara to tutuuŋ, ve daba pida to lupuuŋ tiina to tiŋgin yes Yuda, tisob tilup di, ve tiwasavon di pa sa ŋgar to pale tigham pa Yesu. Le isob, ghoro tikis Yesu, tikau nima, ve tighami tila tighuri ila Piladus nima.
MAR 15:2 Piladus ighason Yesu ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nanan taum saveeŋ tiom.”
MAR 15:3 Ghoro yes daba to watooŋrau timundig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu.
MAR 15:4 Tovenen Piladus ighasoni muul ighaze: “Vena, yom irau upamuul saveeŋ todi, ma maau? Ughita. Yes tiŋgal saveeŋ naol payom.”
MAR 15:5 Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta muul maau. Neneeŋa moghon. Tovenen Piladus igham ŋgar naol.
MAR 15:6 Ndaman to naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighaze ivot, Piladus ighamgham tovene: Yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ighaze ival tiina tighasoni pa ipul todi eta ivot, nene pale ipuli ivot.
MAR 15:7 Sawa tonenen, ŋgeu eez, iza Barabas, yesŋa ndiran pida paam tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Pasa, sawa to ival tiina tipamundigin malmal pa tizurun gavman to Rom, Barabas toman ndita tonowen tirab tamtoghon pida timaat.
MAR 15:8 Tovenen ival tiina tila to Piladus, ve tighasoni tighaze ipul tamtoghon todi eta ivot itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami.
MAR 15:9 Piladus ipamuul aliŋadi ighaze: “Vena? Yam aghaze you napul kinik to yam Yuda ilat payam?”
MAR 15:10 Piladus isaav tovene pasa, ye iwatag: Daba to yes Yuda tigham Yesu inim, ve tighuri ila nima pasa, tighita tamtoghon katindi tipait Yesu pa uraat toni ve titaghoni. Tauto ireu yes daba tonowen lolodi, ve tighur koi pani.
MAR 15:11 Eemoghon yes daba to watooŋrau tipazaagh ival tiina, leso tiyok pa Piladus aliŋa sob, ve tighasoni pa ipul Barabas ivot ila.
MAR 15:12 Tovenen Piladus ighason di muul: “Ighaze venen, pale nagham vena pa ŋgeu to yam awaata aghaze ye kinik to yam Yuda?”
MAR 15:13 Yes timboob muul toman aliŋadi tiina tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ!”
MAR 15:14 Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Pasa? Ye igham sa sosor?” Eemoghon azedi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ!”
MAR 15:15 Piladus ighaze igham ival tiina tonowen lolodi poia. Tovenen ilooŋ aliŋadi, ve ipul Barabas ivot ila todi. Ve isaav ve tilos Yesu. Ghoro ighuri ila ndaaba toni pida nimadi. Leso tighami tila, ve tirabi izala ai pambarooŋ.
MAR 15:16 Yes ndaaba tonowen tigham Yesu tilooŋ tila gavana ruum toni lolo, ghoro tipoi nditadi tisob tinim tilup di, ve tipamogheran Yesu inimale ye kinik.
MAR 15:17 Tigham uli eez to bodeeŋa inimale aindan, ve tipiyaava izala Yesu avara. Ve tigham waar mata mata ve titalia, ve tighuri izala Yesu daba inimale moghar ndamooda. Ghoro tisaav pani tighaze: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipait ghom!”
MAR 15:19 Ve tigham toon ve tiloslos daba pani, tivuragi, ve tiput aghedi pani inimale tipakuri.
MAR 15:20 Tipamogherani le isob, ghoro tiduduum uli to bodeeŋa inimale aindan izi pani, ve tindudi pa tau uli toni muul, ve tighami tila, leso tirabi izala ai pambarooŋ.
MAR 15:21 Yes tipul ndug tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon ataam tila, le tivot to ŋgeu eez to ndug Sairini, iza Simon. Ye Aleksander ve Rupus tamandi. Ye ineep Yerusalem dige, ve ighaze ilooŋ ila pa ndug tiina. Yes ndaaba tighita, ve tisasaara inim, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avara, ve ana imbaada, ve tila tivot ndug eez, iza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ pughu tovene: Ndug to ghitooŋa inimale tamtoghon daba rubruuba.)
MAR 15:23 Ndaaba tighaze tigham Yesu a vaen to titoora toman marasin, leso iuuli pa yabyabuuŋ toni. Eemoghon ye lolo pa ighuni maau.
MAR 15:24 Yes tirabi izala ai pambarooŋ, ghoro tigham Yesu nonogiiŋa toni toman mbeb toni pida, ve tighaze tireii irau di. Tovenen tigham mogheraaŋ eez, leso tighita sei to pale igham sa mbeb.
MAR 15:25 Sawa to tirab Yesu izala ai pambarooŋ, ndag anunu igham liim ve paaŋ.
MAR 15:26 Timbood paesiiŋ to mateeŋ toni pughu izala ai pambarooŋ toni daba. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: ‘Kinik to yes Yuda.’
MAR 15:27 Sawa to tirab Yesu izala ai pambarooŋ, tirab tamtoghon ru paam. Eez, tipayoonda imonau ila pa Yesu nima waan, ve ite ila pa nima ŋas. Yesuru ndiran to didiaaŋ ve ghamuuŋ malmal.
MAR 15:29 Sawa to Yesu imonau ila ai pambarooŋ, ival tiina tilala tinimnim. Matadi izaza pani, ve dabadi katia pani inimale velegiiŋi, ve tisasavia saveeŋ velegiiŋa pani tighaze: “Aa, ughita wa! Yom to ughaze ureu Rumai Tiina izi, ve mboŋ inim tol, ghoro upayoonda muul.
MAR 15:30 Poia. Uul taum ve uzi pa ai pambarooŋ tiom tonanan!”
MAR 15:31 Yes daba to watooŋrau toman ŋgara to tutuuŋ tivelegi paam. Tiwasavon di tighaze: “Ye iuluul tamtoghon naol, eemoghon irau iuul tau maau.
MAR 15:32 Ye ighaze ye Mesia ve kinik to iit Israela. Poia. Taneep ve taghita. Ighaze ipul ai pambarooŋ toni ve izi inim taan, ghoro taghur ila toni!” Ndiran ru to tirab di tizala ai pambarooŋ igharau Yesu, yesuru paam tisavia saveeŋ velegiiŋ naol pani.
MAR 15:33 Ndag anunu iza inim bobodaaŋ, ghoro ndoroom tiina ivot irau taan isob, ve inepneep tovene le ndag ivool (3 kilok).
MAR 15:34 Ghoro Yesu imboob aliŋa tiina ighaze: “Eloi, Eloi lema sabaktani!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Maaron tiou, Maaron tiou! Pughu vena to upul murim payou?’
MAR 15:35 Tamtoghon pida to tiyondyood tigharau Yesu, tilooŋ sapirin saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Alooŋ! Ipoi propet Ilia.”
MAR 15:36 Tovenen tamtoghon todi eez ilaan ila igham momosan, ve izeeva izila uur eez to vaen ineep ila. Ghoro ikaui ila ai mala, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso iyavoona. Ve isaav ighaze: “Aneep ve taghita. Pale Ilia inim iuuli ve ighami izi, ma maau?”
MAR 15:37 Ghoro Yesu imboob muul toman aliŋa tiina, ve iyavan ve imaat.
MAR 15:38 Sawa kat tonenen, uli tiina to imonau ila Rumai Tiina lolo ve iponpoon ndug to patabuaŋ kat ne, imarepreep to sala we, ve malmali izila sila, le inim ru.
MAR 15:39 Daba to yes ndaaba iyondyood ila Yesu nagho, ve ighita Yesu imaat. Ye ighita mateeŋ toni, ite kat. Tovenen isaav ighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye Maaron Natu.”
MAR 15:40 Ndiliva pida tiyondyood saguan, ve timarar mbeb to ivotvot pa Yesu. Ndiliva tonowen, tol to tiyoon toman di, nene Maria to ndug Magdala, ve Maria ite to Yosep yesuru Yakobus kainaŋen tinandi, ve Salome.
MAR 15:41 Sawa to Yesu ighamgham uraat izi Galilaia, ndiliva tonenen titaghoni ve timbesmbees pani. Ve ndiliva naol to yesŋa Yesu tilaagh tila pa Yerusalem, yes paam tineep toman di.
MAR 15:42 Sawa tonenen, nene sawa to titar taudi pa umbom patabuaŋ to ighaze ivot.
MAR 15:43 Ve rabrab izi wa. Tovenen ŋgeu eez to ndug Arimatea, iza Yosep, ipariaaŋ tau, ve ila to Piladus, ve ighasoni ighaze iyokia Yesu paatu pani. Yosep, ye ŋgeu eez to ival tiina titandag pani, ve tipapait iza. Ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Israela. Ve ighurghur mata pa sawa to pale Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.
MAR 15:44 Sawa to Yosep ipaes pa Piladus ighaze Yesu imaat wa, Piladus igham ŋgar naol ighaze: “Yesu imaat onoon, ma maau?” Tovenen ipoi daba to yes ndaaba to tirab Yesu izala ai pambarooŋ ne inim, ve ighasoni ighaze: “Yesu imaat kusia wa, ma sone?”
MAR 15:45 Daba tonowen ipaes pani ighaze Yesu imaat wa. Tovenen Piladus iyokia Yesu paatu pa Yosep.
MAR 15:46 Yosep ighol uli pisosooŋa eez, ve ighami ila. Ve yesŋa ndiran pida tizugua Yesu paatu izi pa ai pambarooŋ, ve tikaui pa uli tonowen. Ghoro tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa. Ve tipatambulin yaam tiina eez ila ipoon naal avo.
MAR 15:47 Maria to Magdala yesuru Maria ite to Yose tina ne tineep toman di paam. Tovenen yesuru tila tighita ndug to tighur Yesu paatu pani.
MAR 16:1 Umbom patabuaŋ isob, ghoro Maria to Magdala yesuru Maria ite to Yakobus tina, ve Salome, yes tol tila tighol naunauŋ toman ŋgoreeŋ to vuzi poia ne tighaze tighami tila, ve tiliŋi izala Yesu paatu.
MAR 16:2 Tovenen ndag to imuuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh to ndag ghara iza, ve yes tol timundig ve tila pa naal to Yesu.
MAR 16:3 Tilaghlaagh tila, ve tiwasavon di tighaze: “Sei pale iuul ghiit, ve ipatambulin yaam tiina ighau pa naal avo?”
MAR 16:4 Tila tivot, ve matadi ila le tighita yaam tiina to ipoon naal avo, ineep ila ina muul maau. Tipatambulini ighau ila pa dige wa.
MAR 16:5 Tovenen ndiliva tonowen tilooŋ tila naal lolo, le tighita ŋgeu paghu eez mbole izi dige ila pa nimadi waan. Ye indudi pa nonogiiŋa pisosooŋa. Yes tighita, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob.
MAR 16:6 Ŋgeu tonowen isaav padi ighaze: “Yam agham ŋgar naol malep. You nawatag: Yam anim aghaze aghita Yesu to Nasaret to tirabi izala ai pambarooŋ ne paatu. Eemoghon ye ineep sualen muul maau. Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa! Aghita ina to tighur paatu igheen ila.
MAR 16:7 Alooŋ. Yam ala ve apaesia mbeb tonene varu pa taghoniiŋa toni. Ve matamim iŋgal Petrus, ve apaes pani paam. Asaav padi aghaze: Yesu pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, ghoro aghita izi tonowe itaghon saveeŋ to muuŋ ye isavia payam.”
MAR 16:8 Ye isavsaav padi le isob, ghoro ndiliva tonenen tipul naal, ve tivot tila pumuri, ve tighau tila toman matughezaaŋ tiina. Pasa, mbeb to ivot padi, nene igham di ruŋadi iza le ŋgar todi isob. Tovenen tisavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta maau.
MAR 16:9 Ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen (Sande), mboŋmaagh kat, ve Yesu imundig pa mateeŋ. Ghoro ila ivot to Maria to Magdala muuŋ. Ye liva to muuŋ Yesu indiir avuvu samsamiadi liim ve ru tighau pani.
MAR 16:10 Maria ighita le isob, ghoro ila ipaes pa yes to muuŋ tilaghlaagh toman Yesu. Pasa, yes tineep toman lolodi ipataŋan ve titaŋtaŋ pani sone.
MAR 16:11 Ye isaav padi ighaze: “Yesu, imundig pa mateeŋ, ve ineep mata iyaryaar. You naghita pa taug matag kat.” Eemoghon yes tighur ila saveeŋ toni maau.
MAR 16:12 Muri ghoro, taghoniiŋa ru to Yesu tipul ndug tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon ataam tila, ve Yesu ivot todi. Eemoghon tighilaala rikia maau. Pasa, nagho itoora ite ris.
MAR 16:13 Sawa to tighilaala, timuul tila ve tipaesia mbeb tonenen varu pa taghoniiŋa toni pida. Eemoghon saveeŋ todi paam, nditadi tighur ila maau.
MAR 16:14 Muri ghoro, taghoniiŋa toni saaŋgul ve eez (11) tilup di pa ghanghaniiŋ ve tinepneep. Mala maau ve Yesu tau ivot todi, ve iyaan di. Pasa, ye imundig pa mateeŋ, ve tamtoghon pida tighita ve tisavia varu padi wa. Eemoghon ŋgar todi iyaryaaŋ, ve tighur ila maau.
MAR 16:15 Ve Yesu isaav padi ighaze: “Ala irau ndug tisob, ve avotia varu poia pa tamtoghon tisob to taan.
MAR 16:16 Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou ve igham ya, nene pale Maaron igham mulini ve ineep pooi. Eemoghon yes to tighur ila maau, nene pale Maaron ighur atia padi ve tilaledi.
MAR 16:17 Yes to tighur inim tiou, nene pale nagham ledi tapiridi to tigham mbeb gharatooŋadi tivot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur inim tiou. Mbeb tovene: Pale tindiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon ila you izag, ve tisavsaav ila ndug ndug aliŋadi to tiwatagi maau.
MAR 16:18 Ve ighaze tikis moot samia eta, ma tighun mbeb lili eta, nene pale iwaghamun di maau. Ve ighaze tighur nimadi izala moroghooŋa poghodi, ve tighason Maaron pa iuul di, ye pale igham di tinidi popoia muul.”
MAR 16:19 Tiina toit Yesu isavsaav pa taghoniiŋa toni le isob, ghoro Tama Maaron ighami imuul iza ila pa sambam, ve mbole izi ila ye nima waan.
MAR 16:20 Ghoro taghoniiŋa toni tila tivotia varu poia irau ndug tisob. Ve Tiina toit ineep toman di pa uraat todi, ve igham mbeb gharatooŋadi pida tivot ila nimadi. Tauto ipariaaŋ saveeŋ todi, ve tamtoghon tighur ila tighaze saveeŋ tonenen, nene saveeŋ onoon.
LUK 1:1 O tiina tiou Teopilus, Maaron igham uraat tiina ivot ila iit lolood itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Sawa to uraat tonowen ivot muuŋ ve inim, ndiran pida tinepneep, ve tighita pa matadi. Tauto tipariaaŋ uraat tonenen saveeŋa ve tigham uraata. Ndiran tonowen tisaav pooi payei pa uraat tonenen. Leso niwatagi paam. Ve tamtoghon katindi titoova pa timbood poian kamos tonenen ila rau.
LUK 1:3 You tovene paam. Sawa mala ris, nazuari ghou, leso nawatag katin uraat naol tonenen ila to pughu ve inim. Ve nambood kamos tonenen ila rau itaghon katin mbeb to ivot. Tauto aazne, nasaŋgoora ilat payom. Leso uwatag ughaze saveeŋ to tipatoot ghom pani, nene onoon moghon.
LUK 1:5 Sawa to kinik Erod iŋgin taan suruvu to Yudea, ŋgeu eez to watooŋrau inepneep, iza Sakaria. Ye ineep ila rouŋ to Abia pa uraat to watooŋrau. Azuwa iza Elisabet. Ye paam siŋ to Aron.
LUK 1:6 Yesuru tamtoghon deŋiadi. Ledi sosor eta ila Maaron mata maau. Sawa isob, matadi kisin tutuuŋ to Ŋgeu Tiina toman tutuuŋ ŋgara, ve titaghoni kat.
LUK 1:7 Eemoghon yesuru ledi natudi eta maau. Pasa, Elisabet ye uupa. Ve yesuru tinim ndolman watwaat wa.
LUK 1:8 Sawa eez, Sakaria toman ndita pida to tineep ila rouŋ to Abia, anadi tila tigham uraat ila Maaron nagho ila Rumai Tiina lolo. Ndiran to watooŋrau, gabuadi tovene: Sawa todi to uraat ighaze ivot, ghoro tiŋgozŋgooz. Leso ipatooŋ sei to pale ila itun naunauŋ to vuzi poia ila Maaron nagho. Sawa tonenen, tiŋgozŋgooz le Sakaria iza ivot.
LUK 1:10 Tovenen sawa to tunuuŋ naunauŋ, ye ineep ila Rumai Tiina lolo, ve igham uraat tonenen, ve ival tiina tineep pumuri ve tisuŋsuŋ.
LUK 1:11 Sakaria ighamgham uraat, ve mala maau, aŋela eez to Ŋgeu Tiina ivot toni, ve iyoon ila artaal dige to ila pa nima waan.
LUK 1:12 Sakaria ighita aŋela tonowen le ruŋa iza ve matughezaaŋ tiina ighami.
LUK 1:13 Eemoghon aŋela isaav pani ighaze: “Sakaria, umatughez malep. Suŋuuŋ tiom, Maaron ilooŋa wa. Azuwam Elisabet pale apo ve ipoop tamoot. Pain tonowen, yom uwaat iza Yoan.
LUK 1:14 Ye pale igham ghom tinim iza ve lolom poia kat. Ve yom moghon maau. Sawa to tina ipoopa, ival tiina pale tinidi iza ve lolodi poia pani paam.
LUK 1:15 Pasa, ye pale iza tiina ila Maaron mata. Ye irau ighun vaen, ma ya ariaŋa maau. Ve sawa to ye inepneep ila tiina apo lolo ve ila, Avuvu Patabuaŋ pale izeeva.
LUK 1:16 Ye pale igham tamtoghon katindi to Israel titoor ŋgar todi imuul ila pa Tiina todi Maaron.
LUK 1:17 Ŋgar toni ve tapiri pale inimale propet Ilia. Ve ye pale imuuŋ pa Ŋgeu Tiina, ve igharaat ataam pani. Pale itoor ndolman ŋgar todi imuul ila pa ndinatudi, leso tilup lolodi inim ee moghon. Ve igham yes ndiran to didiaaŋ titoor ŋgar todi, ve titaghon ŋgar poia tinimale tamtoghon deŋiadi. Leso igham tamtoghon tigharaat taudi ve tisaŋan sawa to Ŋgeu Tiina igham mulin di.”
LUK 1:18 Sakaria ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason aŋela ighaze: “Sa mbeb pale inim ghilalooŋ payou leso nawatag naghaze saveeŋ tiom pale ighur anoŋa? Ughita, you nanim olman waat ve azuwag inim liva waat paam.”
LUK 1:19 Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “You Gabriel. Moghon moghon nayondyood ila Maaron nagho. Ye imbaaŋ ghou nanim pa nasavia mbeb poia tonene varu payom.
LUK 1:20 Ve ulooŋ. Saveeŋ tiou tonene pale ighur anoŋa ivot itaghon sawa to Maaron ighuri. Eemoghon yom ughur ila maau. Tovenen avom pale ivool, ve irau usaav maau, lee saveeŋ tonene anoŋa ivot.”
LUK 1:21 Sakaria ineep mala ila Rumai Tiina lolo. Tovenen ival tiina to tineep pumuri tisaŋani le maau, ve tigham ŋgar naol pani.
LUK 1:22 Sawa to ivot ila todi, ye irau isavia saveeŋ eta padi maau. Ipartoghon pa nima moghon. Pasa, avo ivool. Tauto tighilaal tighaze mbeb eta avaat ivot pani ila rumai lolo.
LUK 1:23 Sakaria inepneep le sawa toni to uraat isob, ve imuul ila pa ndug toni.
LUK 1:24 Muri ghoro, azuwa Elisabet apo. Ye ineep ila ruum lolo irau kaiyo liim inim ŋgozaaŋ tau.
LUK 1:25 Ve mata iŋgal ighaze: “Ŋgeu Tiina ighita pataŋani tiou, tauto lolo isamin ghou ve iuul ghou le aazne mayag ila tamtoghon matadi muul maau.”
LUK 1:26 Elisabet kaiyo toni irau liim ve eez, ghoro Maaron imbaaŋ aŋela Gabriel ila ndug Nasaret to ineep taan suruvu to Galilaia.
LUK 1:27 Ye ila ivot to liva paghu eez, iza Maria. Ye, tisia pa ŋgeu eez wa, iza Yosep. Yosep tonene, ye siŋ to kinik David.
LUK 1:28 Gabriel ila ivot to Maria, ve isaav pani ighaze: “Maria, ndag poia! Ŋgeu Tiina lolo payom, ve ipakur ghom. Ve ye ineep toman ghom.”
LUK 1:29 Maria ilooŋ saveeŋ tonene le ruŋa iza ve igham ŋgar naol ighaze saveeŋ poia to aŋela isavia pani, nene pughu vena?
LUK 1:30 Tovenen aŋela isaav pani muul ighaze: “Maria, umatughez malep. Pasa, Maaron lolo payom ve igham poian ghom.
LUK 1:31 Ulooŋ. Yom pale apom, ve upoop natum tamoot. Pain tonenen, yom uwaat iza Yesu.
LUK 1:32 Ye pale iza tiina kat, ve tiwaata tighaze Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Tiina toit Maaron pale ighuri pa igham pooz inimale timbu David.
LUK 1:33 Ve pooz toni irau isob ne maau. Ye pale iŋgin Yakop papaghu toni itaghoni taghoni gha ila.”
LUK 1:34 Aŋela isavsaav le isob, ghoro Maria ighasoni ighaze: “Saveeŋ tiom tonene pale anoŋa ivot vena? Pasa, you liva paghu. Yeru ŋgeu eta nilup ghei sone.”
LUK 1:35 Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “Avuvu Patabuaŋ toman Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne tapiri pale iza tiom. Tovenen pain to yom upoopa, ye pale patabuaŋ, ve tiwaata tighaze ‘Maaron Natu.’
LUK 1:36 Ve ulooŋ. Waghamliva Elisabet to inim liva waat ve muuŋ tiwatwaata tighaze uupa, ye paam apo, ve kaiyo toni liim ve eez wa.
LUK 1:37 Pasa, Maaron, mbeb eta ila muri maau.”
LUK 1:38 Tovenen Maria isaav pani muul ighaze: “Poia. You liva mbesooŋa to Ŋgeu Tiina. Ye irau igham mbeb ivot payou itaghon aliŋam.” Maria isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro aŋela ipuli, ve ila.
LUK 1:39 Sawa tonenen, Maria imundig ve ilaagh rikia moghon ila ivot Sakaria yesuru Elisabet ndug todi. Ndug tonowen ineep ila taan suruvu to Yudea izala lolooz.
LUK 1:40 Ila peria, ve malmali ilooŋ ila ruum to Sakaria, ve igham ‘ndag poia’ pa Elisabet.
LUK 1:41 Elisabet ilooŋ Maria aliŋa, ve natu ipuul ve ivazag ila tina apo lolo. Ghoro Avuvu Patabuaŋ izeev Elisabet, ve ipamundigini ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Maria, Maaron ipakur ghom, ve ighur poia toni tiina iza tiom le ulib pa ndiliva tisob. Ve natum to apom pani ne, Maaron pale ipakuri ve ighur poia toni iza toni paam.
LUK 1:43 You sei, to Maaron tiou tina inim iŋgig ghou?
LUK 1:44 Sawa kat to nalooŋ ugham ‘ndag poia’ payou, natug to ineep ila apog lolo ne, ipuul toman tini iza.
LUK 1:45 Poia to Ŋgeu Tiina pale iza tiom. Pasa, yom ughur ila ughaze saveeŋ to ye isavia payom, nene pale anoŋa ivot.”
LUK 1:46 Ghoro Maria ipait Maaron iza tovene: “You napait Ŋgeu Tiina toman lolog. Pasa, ye iza tiina kat. Maaron, ye Volaaŋa tiou to igham mulin ghou. Tovenen lolog poia kat pani.
LUK 1:48 You liva mbesooŋa toni sorok. Leg izag maau. Eemoghon ye mata iŋgalŋgal ghou ve igham poian ghou. Tovenen aazne ve ila, tamtoghon pale tisavia poia to Maaron to iza tiou.
LUK 1:49 Pasa, Maaron ariaŋa igham uraat tintina payou. Ye iza patabuaŋ.
LUK 1:50 Tamtoghon to timatughez pani ve titaghon ŋgar toni, ye lolo isamin di, ve iuluul di. Ighamgham tovene pa tamtoghon to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
LUK 1:51 Maaron nima ighamgham uraat tintina, leso ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ. Tamtoghon to tipapait taudi izadi tighaze yes tiraua, ye ireu di tiwaghaughau.
LUK 1:52 Ve yes daba to tapiridi tintina, ye indirndiir di pa inadi to ghamuuŋ pooz, ve itatan di tizi tinim mbeb sorok. Eemoghon tamtoghon to ledi izadi maau, ye ipakur di.
LUK 1:53 Ve yes to pitool di, ye igham mbeb popoia padi, ve tighan le isooŋ di. Eemoghon mbaliiŋ taudi, ye indiir di tighau tila toman nimadi ŋginiŋa moghon.
LUK 1:54 Muuŋ, ye imbua saveeŋ toman nditimbuud tovene: Ye pale lolo isamin Abaram ve papaghu toni, ve iuul di itaghoni taghoni gha ila. Tauto aazne, mata iŋgal mbesooŋa toni Israel, ve iuul di.”
LUK 1:56 Maria ineep toman Elisabet irau kaiyo tol ma venen, ghoro imundig imuul ila pa ndug toni.
LUK 1:57 Elisabet sawa toni to popaaŋ ivot, ve ipoop tamoot.
LUK 1:58 Siŋwaaro toni toman ndita pida to ruum todi igharau, tilooŋ Elisabet varu tighaze Ŋgeu Tiina lolo isamini ve igham ulaaŋ tiina pani. Tauto yesŋa Elisabet lolodi poia.
LUK 1:59 Tineep le mboŋ inim liim ve tol, ghoro nditadi tinim pa uraat to zirooŋ pain kainaŋen tonenen. Ve tighaze tiwaat pisis to tama Sakaria pani.
LUK 1:60 Eemoghon tina isaav padi ighaze: “Maau! Tawaat iza Yoan.”
LUK 1:61 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Nene poia. Eemoghon siŋ tiom eta iza tovene maau.”
LUK 1:62 Tauto tipartoghon pa tama tighaze tighita pale iwaat iza sei?
LUK 1:63 Sakaria ipartoghon padi ve tigham rau inim, ve imbood saveeŋ tovene: “Ye iza Yoan.” Yes to tineep toman di, tighita mbeb tonenen le tisob ruŋadi iza.
LUK 1:64 Rikia moghon Sakaria avo pakia, yama imbees, ve ipait Maaron iza pa poia toni.
LUK 1:65 Tauto matughezaaŋ tiina igham tamtoghon tisob to tineep tigharau di. Ve tisavia mbeb tisob tonenen varu irau lolooz to taan suruvu to Yudea.
LUK 1:66 Tamtoghon tisob to tilooŋ mbeb tonenen varu, tigham ŋgar naol, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, pain tonowen, muri pale igham sa?” Pasa, tighilaal tighaze ye ineep ila Ŋgeu Tiina nima wa.
LUK 1:67 Ghoro Avuvu Patabuaŋ izeev Yoan tama Sakaria, ve ye ivotia Maaron aliŋa inim propet ighaze:
LUK 1:68 “Iit tapait Maaron pa poia toni! Ye Tiina to iit Israela. Pasa, ye inim pa ulaaŋ tamtoghon toni, leso igham mulin di pa pataŋani todi.
LUK 1:69 Ye ighur leed Volaaŋa ariaŋa eez. Leso igham mulin ghiit pa pataŋani toit, itaghon saveeŋ to muuŋ ivotia ila yes propeta toni patabuaŋa avodi. Volaaŋa tonowen ivot ila siŋ to mbesooŋa toni David.
LUK 1:71 Ye pale igham mulin ghiit ila koiaadŋa nimadi. Leso taneep ila yes to tighur koi pait ne sambadi muul sob.
LUK 1:72 Muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman timbuud Abaram, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ighaze: Yesuru pale tilup di tinim ee moghon. Ve ye pale lolo isamin Abaram toman papaghu toni, ve iuul di pa pataŋani todi itaghoni taghoni gha ila. Tauto mata iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toni patabuaŋ tonowen,
LUK 1:74 ve igham mulin ghiit ila koiaadŋa nimadi. Leso tamatughez muul sob, ve tambees pani toman lolood poia,
LUK 1:75 ve tataghon ŋgar to patabuaŋ ve deŋia moghon ila mata, le irau sawa toit to taan isob.”
LUK 1:76 Ghoro Sakaria isaav pa natu ighaze: “Natug, yom pale tiwaat ghom tighaze propet to Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Pasa, yom pale umuuŋ pa Ŋgeu Tiina, ve ugharaat ataam pani.
LUK 1:77 Yom pale upatoot Maaron tamtoghon toni, leso tiwatag ataam to ye pale igham mulin di ve ireu sosor todi.
LUK 1:78 Pasa, Maaron toit, ye lolo pait, ve lolo isamin ghiit kat. Tovenen ghazooŋa to sambam pale izi inim pait inimale ndag ighan ndug ve iza.
LUK 1:79 Yes to ndoroom ikau di, ve tineep ila mateeŋ yavyaava, ghazooŋa tonowen pale isul di, ve ipaghazoŋan di. Ve ye pale igham pooz pait, leso tataghon ataam to taneep poia toman lolood luuma.”
LUK 1:80 Yoan itub inim olman, ve Maaron Avuvu tapiri ineep toni ve ipaloti. Ye ila ineep izi ndug balim le irau sawa to ipamundigin uraat toni ila yes Israela matadi.
LUK 2:1 Elisabet ipoop Yoan, ve sawa pida inim ila, ghoro Augustus to kinik tiina to Rom, isaav ariaŋa pa ndug tisob to tineep ila samba, ighaze tila tighur izadi.
LUK 2:2 Nene sawa inim mata to tigham tamtoghon izadi. Uraat tonenen ivot indeeŋ Kirinius ighamgham pooz pa taan suruvu to Siria.
LUK 2:3 Tovenen ival tisob timuul tila pa paanu todi, leso tighur izadi.
LUK 2:4 Yosep pughu toni ivot ila to kinik David. Tovenen igham Maria, liva to tisia pani ne, ve yesuru tipul ndug Nasaret to ineep ila taan suruvu to Galilaia, ve tilaagh tila tivot taan suruvu to Yudea. Ghoro malmalidi tila tivot ndug to kinik David, iza Betelem. Leso tighur izadi. Sawa tonenen, Maria ye apo.
LUK 2:6 Tinepneep tonowe, ve Maria sawa toni to popaaŋ ivot.
LUK 2:7 Tovenen ipoop natu aidaba, ve ikaukaui pa uli, ghoro ipagheena ila ŋgai inadi to ghanghaniiŋ. Yes tineep tonowe pasa, ruum to loomba tisob tivon.
LUK 2:8 Mboŋ tonenen, ŋginiiŋa pida to sipsip tineep izi ndug Betelem dige, ve tiŋginŋgin sipsip todi.
LUK 2:9 Mala maau ve aŋela eez to Ŋgeu Tiina ivot todi, ve Ŋgeu Tiina ŋguruba isul luvutin di. Tovenen matughezaaŋ tiina kat igham di.
LUK 2:10 Eemoghon aŋela tonowen isaav padi ighaze: “Yam amatughez malep! Alooŋ. You nanim pa napaesia varu poia payam. Varu poia tonene pale igham tamtoghon tisob lolodi poia le poia kat.
LUK 2:11 Pasa, mboŋ aazne, Volaaŋa tiam, tina ipoopa izi ndug to David wa. Ye Mesia, ve Tiina tiam.
LUK 2:12 Mbeb tonene pale ipatooŋa payam: Ala, pale aghita pain kainaŋen eez to tikaukaui pa uli, ve tipagheena igheen ila ŋgai inadi to ghanghaniiŋ.”
LUK 2:13 Mala maau ve aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to ndug sambam tikeet tizi tinim, ve tilup di toman aŋela tonowen, ve tipait Maaron iza tighaze:
LUK 2:14 “Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza pa tapiri ve poia toni. Mboŋ aazne, luuma to Maaron izi inim taan. Tovenen yes to ye lolo poia padi, nene pale luuma toni iza todi, ve tineep pooi.”
LUK 2:15 Yes aŋela tipul di, ve timuul tiza tila pa sambam. Ghoro yes ŋginiiŋa to sipsip tonenen tiwasavon di tighaze: “Yo, tamundig, ve tala pa Betelem. Leso taghita mbeb to Ŋgeu Tiina ipaesia pait ne.”
LUK 2:16 Tovenen tilaagh rikia tila, ve tighita Maria yesuru Yosep ve natudi. Ye ighengheen ila ŋgai inadi to ghanghaniiŋ.
LUK 2:17 Tighita di le isob, ghoro tipaesia saveeŋ to aŋela isavia padi pa pain kainaŋen tonenen.
LUK 2:18 Ival tisob to tilooŋ saveeŋ todi, ruŋadi iza ve tigham ŋgar naol.
LUK 2:19 Ve Maria ikis saveeŋ tonenen isob ineep ila lolo, ve mata iŋgalŋgali.
LUK 2:20 Muri ghoro, yes ŋginiiŋa to sipsip timuul tila. Tilaghlaagh, ve tipapait Maaron iza pa mbeb tisob to tilooŋa ve tighita. Pasa, mbeb tonenen ivot itaghon katin saveeŋ to aŋela isavia padi.
LUK 2:21 Tinepneep ve mboŋ liim ve tol inim ila, ghoro uraat to zirooŋ natudi tonenen ivot, ve tiwaat iza Yesu. Pisis tonene, Maria apo sone, ve aŋela iwaata pataghaaŋ wa.
LUK 2:22 Maria yesuru Yosep tineep le sawa todi ivot pa tigharaat taudi, leso tiŋgalaaŋ muul ila Maaron mata itaghon tutuuŋ to Mose. Tovenen tigham pain kainaŋen tonenen, ve tizala pa Yerusalem. Leso tighuri inim Ŋgeu Tiina le, itaghon saveeŋ to timbooda ila Ŋgeu Tiina tutuuŋ toni. Isaav tovene ighaze: “Ndinatumim aidaba, aghur di tisob tinim Maaron le.”
LUK 2:24 Tovenen yesuru tila tighur pain kainaŋen tonenen inim Ŋgeu Tiina le, ve tirab man mbaluuz ru tinim watooŋrau itaghon tutuuŋ to Ŋgeu Tiina to ighaze: “Arab man mbaluuz ru, ma mbulumoor papaghu ru tinim watooŋrau.”
LUK 2:25 Ŋgeu eez ineep izi Yerusalem, iza Simeon. Ye ŋgeu eez to ineep deŋia ila Maaron mata. Sawa isob, ye mata iŋgalŋgal Maaron, ve itaghon ŋgar toni. Ye ighurghur mata pa sawa to Maaron igham mulin yes Israela ve tineep poia muul. Ve Avuvu Patabuaŋ ineep tomani.
LUK 2:26 Avuvu Patabuaŋ ipaghazoŋani wa ighaze: Ye pale ighita Mesia to Maaron le isob, ghoro imaat.
LUK 2:27 Tovenen Yesu tama ve tina tighami tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo tighaze tigham ŋgar to tutuuŋ isavia ne pani. Ve sawa kat tonenen, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin Simeon paam ve ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo.
LUK 2:28 Ye ighita pain kainaŋen, ve ila iiti iza imbaada, ve ipait Maaron iza ighaze:
LUK 2:29 “O Tiina, you mbesooŋa tiom. Ŋgaramus ateg izi. Aazne, ighaze yom ugham ghou napul taan ve nalat, you pale nalat toman lolog poia. Pasa, saveeŋ to yom umbua payou, tauto anoŋa ivot wa.
LUK 2:30 Ataam to pale ugham mulin tamtoghon pani, yom upatooŋa payou, ve naghita pa matag wa. Ataam tonene, yom taum ugharaata ila ndug tisob matadi.
LUK 2:32 Ye pale inim ghazooŋa pa yes to Yuda maau ne, ve ipaghazoŋan di payom. Ve igham tamtoghon tiom Israel izadi ivot inim tiina paam.”
LUK 2:33 Yesu tama ve tiina tilooŋ saveeŋ to Simeon isavia pa Yesu, le tigham ŋgar naol.
LUK 2:34 Ghoro Simeon ighur poia to Maaron iza todi, ve isaav pa Yesu tina Maria ighaze: “Ulooŋ. Pain tonene, Maaron ighuri pa valagiiŋ tamtoghon katindi to Israel. Pida pale tizuruni ve titap ve tilaledi. Ve pida, ye pale igham di timundig tiyoon. Pasa, ye pale igham ŋgar to ineep ila tamtoghon lolodi ivot ighazooŋ. Eemoghon tamtoghon katindi pale tizuruni. Ve ŋgar to pale ivot pani, nene yom pale uyamaana inimale buza mata iŋgal atem.”
LUK 2:36 Propet liva eez ineep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo paam, iza Anna. Tama iza Panuel, ve ye siŋ to Aser. Ye inim liva waat wa. Muuŋ, ivai. Eemoghon yesuru azuwa tineep irau ndaman liim ve ru moghon, ve azuwa imaat, ve ye izi inim naar.
LUK 2:37 Ye inepneep le ndaman toni irau tamoot paaŋ avua paaŋ (84). Ye ipulpul Rumai Tiina maau. Sawa isob, mboŋ ve ndag, imbesmbees pa Maaron tonowe. Ve iŋgungun tau pa ghaniiŋ aniiŋ ve isuŋsuŋ.
LUK 2:38 Yosep yesuru Maria ve natudi tinepneep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo sone, ve Anna ana ila ivot todi, ve ipait Maaron iza, ve ipaesia pain kainaŋen pa yes ival to tighurghur matadi pa sawa to Maaron igham mulin tamtoghon to Yerusalem pa pataŋani todi.
LUK 2:39 Yosep ve Maria tigham mbeb to tutuuŋ to Ŋgeu Tiina isavia ne uraata le isob, ghoro timuul tila pa ndug todi Nasaret to ineep ila taan suruvu to Galilaia.
LUK 2:40 Natudi itub inim olman ris ve tapiri ivot. Ve ŋgar toni paam, ivot inim tiina, ve ŋgar popoia katindi tineep toni. Ve poia to Maaron ineep tomani.
LUK 2:41 Ndaman to naol ne, Yesu tama ve tina tilala Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova.
LUK 2:42 Sawa to Yesu ndaman toni inim saaŋgul ve ru, tighami ve yesŋa tizala pa Yerusalem titaghon ŋgar to moghon moghon tighamghami.
LUK 2:43 Lupuuŋ tonowen isob, ghoro Yosep yesuru Maria tipamundigin laghooŋ todi tighaze timuul tila pa ndug todi. Eemoghon Yesu izi ineep Yerusalem. Ve tama ve tina tiwatagi maau. Matadi iŋgal sorok tighaze ye yesŋa tamtoghon pida timuuŋ tila wa. Tilaagh tila le rabrab izi, ghoro tikaala. Tovenen tilaagh irau nditadi, ve tighason di pani.
LUK 2:45 Eemoghon tindeeŋa maau. Tovenen timuul tila pa Yerusalem leso tikaala tonowe.
LUK 2:46 Tikaala irau mboŋ tol, ghoro tindeeŋa ineep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Yesŋa ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tinepneep, ve ye iloŋlooŋ di, ve ighaghason di pa savsaveeŋ pida.
LUK 2:47 Tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve saveeŋ to ye ipamuula pa ndiran ŋgara tonowen.
LUK 2:48 Tama ve tina tighita le ruŋadi iza. Ve tina ila isaav pani ighaze: “Wai natug, pughu vena to yom ugham ŋgar tovene payei? Yeru tamam atemai iparab payom kat, ve nikaria kalooŋ ghom.”
LUK 2:49 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ne? Yamru akaal ghou pasa? Awatag maau? You naneep ila Tamaŋ ruum toni lolo, ghoro poia.”
LUK 2:50 Eemoghon yesuru tighilaal saveeŋ to ye isavia padi ne pughu maau.
LUK 2:51 Ghoro yesŋa timundig, ve timuul tila pa Nasaret. Ye moghon moghon mata loŋloŋaiŋa padi. Ve tina ighur saveeŋ toman mbeb tisob to tivot pa natu ne ila lolo, ve ighamgham ŋgar padi.
LUK 2:52 Yesu itub inim olman, ve ŋgar toni imatu pa ŋgar popoia to Maaron. Tovenen Maaron lolo poia pani. Ve tamtoghon paam, lolodi poia pani.
LUK 3:1 Tiberius inim kinik to Rom, ve igham pooz irau ndaman saaŋgul ve paaŋ, ve ite inim liim pani, nene Pontius Piladus iŋgin taan suruvu to Yudea, ve Erod iŋgin taan suruvu to Galilaia, ve togha Pilip iŋgin taan suruvu to Iturea ve Trakonitis, ve Lisanius iŋgin taan suruvu to Abilene.
LUK 3:2 Ve Anas yesuru Kaiapas tinim daba pa yes ndiran to watooŋrau. Sawa tonenen, Yoan to Sakaria natu, inepneep izi ndug balim, ve Maaron aliŋa inim pani.
LUK 3:3 Tovenen imundig ilaagh irau ndug naol to tineep tigharau ya Yordan, ve ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron ve tigham ya. Leso Maaron ireu sosor todi.
LUK 3:4 Ŋgar to Yoan ighami, nene itaghon saveeŋ to ineep ila rau to propet Isaia. Isaav tovene: Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: “Agharaat ataam pa Ŋgeu Tiina. Apasaluŋgan ataam to naol ne pani le deŋiadi moghon.
LUK 3:5 Ndug ndariri, apavonin di tisob tiza raratedi. Ve lolooz toman ndug mbuŋa tisob, aghel di le tizi raratedi. Ataam to kookadi, yam agharaat di le deŋiadi moghon. Ve ataam naol to tisami, agharaat di le popoiadi.
LUK 3:6 Leso tamtoghon tisob to taan tighita katin uraat to Maaron pale ighami leso igham mulin di.”
LUK 3:7 Ival tiina tiketkeet tilala to Yoan tighaze ye igham ya padi. Eemoghon Yoan isaav padi ighaze: “Yam tonene, moot samsamia ndinatudi! Sei imbaaŋ payam, to anim sualen? Vena, yam aghaze aŋguaaz taumim pa mbalmbali to Maaron to ighaze ivot ne?
LUK 3:8 Ighaze onoon apul ŋgar tiam samsamia ineeple ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron, ghoro apatooŋ anoŋa toni popoia pida tivot ve taghita. Yam aghaze Abaram papaghu toni yam. Eemoghon anumeer mbeb tonenen malep. Pasa, you nasaav payam: Maaron, ye irau isaav pa yaam tonene, ve timundig tinim Abaram papaghu toni.
LUK 3:9 Alooŋ. Nakavas to Maaron ineep ila ai pughudi ve isaŋan wa. Ai tisob to anoŋadi popoia maau, nene pale nakavas ighan di tizi, ve tipiyaav di tila yab ighan di.”
LUK 3:10 Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighason Yoan tighaze: “Wai, ighaze venen, pale nigham vena?”
LUK 3:11 Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Tamtoghon to le nonogiiŋa ru, ghoro igham eez pa ita ite to ye le maau. Ve tamtoghon to ye a aniiŋ, ye irau itaghon ŋgar raraate moghon.”
LUK 3:12 Ndiran pida to youŋ takes tila to Yoan paam tighaze irughuuz di. Ve tighasoni tighaze: “Patoŋaaŋ, yei tonene pale nigham vena?”
LUK 3:13 Yoan isaav padi: “Sawa to ighaze ayou takes, yam ataghon inimale daba to gavman tisaav payam. Apoi pa yaam pida izala pogho malep.”
LUK 3:14 Ghoro ndaaba pida anadi tinim, ve tighasoni tighaze: “Ve yei tonene, pale nigham vena?” Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Agham samin tamtoghon malep. Ve apamatughezan di, ve atombaan di pa ayub yaam todi malep. Atia tiam to tigham payam, nene iraua. Aghami ve lolomim poia pani.”
LUK 3:15 Sawa tonenen, ival tiina tighurghur matadi pa Mesia tighaze mala maau pale inim ivot. Tovenen tighita uraat to Yoan, ve tigham ŋgar ila lolodi tighaze: “Mesia avaat tau tonene, ma?”
LUK 3:16 Tovenen Yoan isaav ghazooŋa padi ighaze: “You narughuuz gham pa ya. Eemoghon ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye tapiri tiina. Ilib payou kat. Uraat sorok inimale polaaŋ waar to duduuŋa to aghe, nene paam you poiag irau to nagham pani maau. Ye pale igham Avuvu Patabuaŋ payam toman yab.
LUK 3:17 Mbeb to tiriiŋ wit, to ye ikisi ila nima ve isasaŋan. Pasa, ye pale iŋgabiiz tamtoghon ve ivureer di inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza. Leso yaghur iviviir wit uli ilale, ve wit anoŋa titaptap tizi taan. Wit anoŋa tonowen, ye pale ighur poiani ila ruum to aniiŋ. Eemoghon wit uli, ye pale ikori ila yab ighani. Yab tonowen, irau tirabi imaat maau. Ighanghan irau sawa isob.”
LUK 3:18 Tovenen Yoan ivovotia varu poia pa tamtoghon, ve ipalot di pa saveeŋ pida paam, leso titoor ŋgar todi.
LUK 3:19 Muri, Yoan iyaan Erod to daba to taan suruvu to Galilaia. Pasa, Erod isad togha azuwa Erodias ve ivaii, ve igham ŋgar samsamia pida paam.
LUK 3:20 Tauto Erod iseeŋ ŋgar toni samia muul, ve ighur Yoan ila ruum to yabyabuuŋ lolo.
LUK 3:21 Sawa to ival tiina tigham ya, Yesu paam ila toman di ighaze igham ya. Sawa to igham ya ve isuŋsuŋ, sambam ikaak, ve Avuvu Patabuaŋ izi inim inimale man mbaluuz, ve izala pogho. Ghoro saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “You natug ee moghon to yom. You lolog payom, ve yom ugham ghou lolog poia kat.”
LUK 3:23 Yesu ndaman toni irau tamoot ee saaŋgul (30), ve ye ipamundigin uraat toni. Tamtoghon tigham ŋgar tighaze ye Yosep natu. Yosep tonene, ye Eli natu.
LUK 3:24 Eli, ye Matat natu. Matat, ye Levi natu. Levi, ye Melki natu. Melki, ye Yanai natu. Yanai, ye Yosep natu.
LUK 3:25 Yosep, ye Matatias natu. Matatias, ye Amos natu. Amos, ye Naum natu. Naum, ye Esli natu. Esli, ye Nagai natu.
LUK 3:26 Nagai, ye Maat natu. Maat, ye Matatias natu. Matatias, ye Semein natu. Semein, ye Yosek natu. Yosek, ye Yoda natu.
LUK 3:27 Yoda, ye Yoanan natu. Yoanan, ye Resa natu. Resa, ye Zerubabel natu. Zerubabel, ye Sealtiel natu. Sealtiel, ye Neri natu.
LUK 3:28 Neri, ye Melki natu. Melki, ye Adi natu. Adi, ye Kosam natu. Kosam, ye Elmadam natu. Elmadam, ye Er natu.
LUK 3:29 Er, ye Yosua natu. Yosua, ye Elieser natu. Elieser, ye Yorim natu. Yorim, ye Matat natu. Matat, ye Levi natu.
LUK 3:30 Levi, ye Simeon natu. Simeon, ye Yuda natu. Yuda, ye Yosep natu. Yosep, ye Yonam natu. Yonam, ye Eliakim natu.
LUK 3:31 Eliakim, ye Melea natu. Melea, ye Mena natu. Mena, ye Matata natu. Matata, ye Natan natu. Natan, ye David natu.
LUK 3:32 David, ye Yesi natu. Yesi, ye Obet natu. Obet, ye Boas natu. Boas, ye Salmon natu. Salmon, ye Nason natu.
LUK 3:33 Nason, ye Aminadap natu. Aminadap, ye Admin natu. Admin, ye Arni natu. Arni, ye Ezron natu. Ezron, ye Peres natu. Peres, ye Yuda natu.
LUK 3:34 Yuda, ye Yakop natu. Yakop, ye Isak natu. Isak, ye Abaram natu. Abaram, ye Tera natu. Tera, ye Naor natu.
LUK 3:35 Naor, ye Serug natu. Serug, ye Reu natu. Reu, ye Peleg natu. Peleg, ye Eber natu. Eber, ye Sela natu.
LUK 3:36 Sela, ye Kainan natu. Kainan, ye Arpaksad natu. Arpaksad, ye Sem natu. Sem, ye Noa natu. Noa, ye Lamek natu.
LUK 3:37 Lamek, ye Metusela natu. Metusela, ye Enok natu. Enok, ye Yared natu. Yared, ye Malalel natu. Malalel, ye Kenan natu.
LUK 3:38 Kenan, ye Enos natu. Enos, ye Set natu. Set, ye Adam natu. Ve Adam, ye Maaron natu.
LUK 4:1 Avuvu Patabuaŋ izeev Yesu, ve ye ipul ya Yordan, ve imuul ila. Ila ivot ndug balim, ve ineep tonowe irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, Avuvu Patabuaŋ igham pooz pani pa laghooŋ toni, ve Ŋgeu Samia ivotvot toni ve itovtoova. Mboŋ tamoot ru tonenen isob, ve Yesu pitool matini. Pasa, sawa isob tonenen, ye ighan aniiŋ eta maau.
LUK 4:3 Ghoro Ŋgeu Samia isaav pani ighaze: “Laak, ighaze yom Maaron Natu, usaav pa yaam tonene, ve inim am aniiŋ.”
LUK 4:4 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: ‘Aniiŋ moghon irau igham tamtoghon tineep pooi ne maau.’”
LUK 4:5 Ghoro Sadan ighami ve tizala ndug eez to ineep sala kat, ve rikia moghon ipatooŋ ndug tisob to kinik to taan tiŋgin di ne pani,
LUK 4:6 ve isaav pani ighaze: “Ughita. Mbeb popoiadi ve tintina tonowen to tamtoghon tipakur di ve tighamgham izadi pani, nene Maaron ipul di tisob tineep ila you nimag wa. Tovenen sei to you naghaze nagham mbeb tonowen pani, nene irau nagham pani. Ve yom taum. Ighaze uput aghem payou ve upakur ghou, you pale napul mbeb naol tonowen tisob tinim lem, leso uŋgin di.”
LUK 4:8 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa waaro ite to timbooda, isaav tovene: ‘Uput aghem pa Tiina tiom Maaron moghon, ve umbees pa ye eŋgeni.’”
LUK 4:9 Ghoro Sadan ighami muul, ve tila Yerusalem, ve tizala tiyoon ila Rumai Tiina pogho to ineep sala kat, ve isaav pani: “Ighaze onoon yom Maaron Natu, uneep sualen, ve uyatov ghom uzila.
LUK 4:10 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Ye pale imbaaŋ aŋela toni pa tiŋgin ghom. Yes pale tikis ghom, ve tipalot ghom. Leso utut aghem ila yaam sob.’”
LUK 4:12 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Eemoghon Maaron aliŋa waaro ite isaav tovene: ‘Utoov Tiina tiom Maaron tapiri malep.’”
LUK 4:13 Tovenen Sadan itoov Yesu pa ataam naol naol le maau, ghoro ipuli, ve ila isaŋan pa sawa ite paam.
LUK 4:14 Yesu imuul ila pa Galilaia, ve Avuvu Patabuaŋ tapiri tiina ineep toni. Tovenen varu ilaan irau taan suruvu tonowen.
LUK 4:15 Ye ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa irau ndug ndug ila rumai todi lolodi. Ve tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, tipait iza.
LUK 4:16 Yesu imuul ila pa ndug toni pughu Nasaret to ye itub pani ve inim olman. Inepneep le umbom patabuaŋ ivot, ghoro itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami, ve ilooŋ ila rumai todi, leso isuŋ toman di. Ye imundig iyoon, leso iwaat Maaron aliŋa padi.
LUK 4:17 Tizuzuun rau to propet Isaia ila toni, ve ye ipaata ve mata itaghoni izi le indeeŋ saveeŋ waaro eez to isaav ighaze:
LUK 4:18 “Maaron Avuvu ineep toman ghou. Pasa, ye ighur ghou pa navotia varu poia pa yes mbolaaŋa. Ve imbaaŋ ghou nanim pa nasaav pa yes to tineep ila koiadi nimadi tovene: ‘Avot ala! Yam aneep ila koiamimŋa nimadi muul maau.’ Ve yes to matadi pisi, Maaron ighaze you nasaav padi tovene: ‘Matamim pakia ve aghita ndug.’ Ve yes to koiadi titatan di, ve tighurghur pataŋani padi, Maaron imbaaŋ ghou nanim pa nagham mulin di. Ve ye ighaze navotia saveeŋ pa tamtoghon tovene: Sawa to Ŋgeu Tiina ipatooŋ poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa.”
LUK 4:20 Yesu iwaat saveeŋ tonene le isob, ghoro iloi rau tonenen muul, ve ighuri ila to ŋgeu to iŋgin rumai, ve mbole izi, leso ivotia mos padi. Tamtoghon tisob to tinepneep, matadi deŋia pani,
LUK 4:21 ve ye ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “Saveeŋ to aazne alooŋa ne, anoŋa ivot wa.”
LUK 4:22 Tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa saveeŋ popoia to ivot ila avo, ve tipaiti. Eemoghon tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, Yosep natu. Pughu vena to ye irau isavia saveeŋ tovene?”
LUK 4:23 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “You nawatag: Yam pale apiyaav saveeŋ waaro eez to moghon moghon ivot ila tamtoghon avodi ne payou aghaze: ‘Dokta, matam iŋgal ve ugharaat taum muuŋ.’ Yei nilooŋ tighaze yom ughamgham mbeb tintina izi ndug Kapernaum. Pughu vena to ugham di izi ndug tiom pughu tonene maau?”
LUK 4:24 Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You nasaav payam kat. Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu tighami maau.
LUK 4:25 Eemoghon you nasaav payam kat: Sawa to propet Ilia, uman itap rita maau irau ndaman tol ve suruvu, le pitool tiina ivot irau ndug. Sawa tonenen, ndinaara katindi to Israel tinepneep.
LUK 4:26 Eemoghon Maaron imbaaŋ Ilia ila pa iuul todi eta maau. Imbaaŋa ila to naar eez to ndug Zarepat to ineep ila taan suruvu to Sidon.
LUK 4:27 Ve sawa to propet Elisa tovene paam. Kolekole (o sik lepra) igham tamtoghon katindi to Israel. Eemoghon Elisa iuul todi eta maau. Naeman to ŋgeu to taan suruvu to Siria, ye moghon to Elisa iuuli le tini poia.”
LUK 4:28 Yes to tineep ila rumai tonowen lolo, tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi.
LUK 4:29 Tovenen timundig ve tizurun Yesu pa ndug todi, ve tighami tila tivot raŋ to iyoon ila ndug dige, leso tisipiira izila. (Ndug todi ineep izala lolooz.)
LUK 4:30 Eemoghon maau. Ye ipasi ila lolodi, ve ighau ila.
LUK 4:31 Yesu izila ivot ndug Kapernaum to Galilaia, ve ineep toman di. Sawa to umbom patabuaŋ, ye ipatoot di pa Maaron aliŋa.
LUK 4:32 Yes tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza pa ŋgar toni. Pasa, saveeŋ toni, toman tapiri. Ve isavsaav inimale ŋgeu to ye le iza pa uraat tovene.
LUK 4:33 Sawa tonenen, ŋgeu eez inepneep toman di ila rumai lolo. Ye, avuvu samia izeeva. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze:
LUK 4:34 “Aii, Yesu to Nasaret, unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ payom? Ma unum ughaze uwaghamun ghei? You nawatag ghom wa. Yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron.”
LUK 4:35 Eemoghon Yesu iyaana ighaze: “Ai! Yom neneeŋam! Upuli ve ughau ula!” Ye isaav tovene, ve avuvu samia ipiyaav ŋgeu tonowen izila taan ila ival tiina naghodi. Eemoghon iwaghamuni maau. Ipuli ve ighau ila.
LUK 4:36 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza ve tiwasavon di tighaze: “Wai, saveeŋ tonene, nene vena? Ŋgeu tonene, ye le iza ve tapiri. Aghita. Avuvu samsamiadi tineep ila samba. Pasa, ye isavsaav padi, ve tiloŋlooŋ aliŋa ve tighau tila.”
LUK 4:37 Pughu tonene to Yesu varu ilaan irau ndug tisob to taan suruvu tonowen.
LUK 4:38 Yesu ipul rumai tonowen, ve malmali ila Simon ruum toni ve ilooŋ ila. Simon rawa liva imorooŋ le tini ituntun kat ve ighengheen. Tovenen tighason Yesu tighaze iuuli.
LUK 4:39 Yesu ila iyoon igharau olman tidi dige, ve iyaan moroghooŋ toni tonowen. Rikia moghon ve moroghooŋ toni isob, ve tini poia. Ghoro olman tidi imundig, ve ila igharaat adi aniiŋ.
LUK 4:40 Tinepneep le ndag izila, ghoro tamtoghon tiyou nditadi tisob to moroghooŋ naol naol igham di ne tila to Yesu, leso iuul di. Ye ighur nima izala tamtoghon eŋaeŋa poghodi, ve igharaat di le tisob tinidi popoia.
LUK 4:41 Avuvu samsamiadi paam. Tipul tamtoghon katindi, ve tighau tila, ve timboboob tighaze: “Yom Maaron Natu!” Pasa, yes tiwatag tighaze ye Mesia. Eemoghon ye iyaan di, ve isaav ariaŋa padi ighaze: “Neneeŋamim!”
LUK 4:42 Mboŋ le ndugizau, ghoro Yesu imundig ve ipul ruum, ve ilaagh ila ivot ndug balim eez ighaze eŋgeni ineep tonowe. Eemoghon maau. Ival tiina tikaala ve titaghoni tinim. Tinim peria toni, ve tiŋguruuta tighaze ineep toman di.
LUK 4:43 Eemoghon ye isaav padi ighaze: “You irau nala ve navotia saveeŋ pa pooz to ndug sambam izi ndug pida paam. Pasa, Maaron imbaaŋ ghou nanim pa uraat tonene.”
LUK 4:44 Tauto Yesu ilaagh irau taan suruvu to Yudea, ve ivovotia Maaron aliŋa ila rumai todi lolodi.
LUK 5:1 Sawa eez, Yesu iyondyood izi naari to ya naliu Genesaret, ve ival tiina tila tiluvuti, ve tiwandiron di tighaze le tilooŋ Maaron aliŋa.
LUK 5:2 Yesu mata ila le ighita waaŋ ru to titataan di tiza naari. Uraata to waaŋ tonowen, yes ndiran to ghamuuŋ iigh. Yes tipul waaŋ ve tila tiyaim malum todi.
LUK 5:3 Waaŋ ru tonowen, eez to Simon. Yesu ila iza waaŋ tonenen, ve isaav pa Simon ighaze: “Unum upanduur waaŋ ivot ris.” Tovenen Simon iza ve ipanduur waaŋ ivot ila ris, ghoro Yesu mbole izi, ve ipatoot ival tiina pa Maaron aliŋa.
LUK 5:4 Isavsaav le isob, ghoro isaav pa Simon ighaze: “Tavot tala mazovan, ve araar malum tiam izi, ghoro awaas amim iigh.”
LUK 5:5 Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Wai tiina, yei nikaria uraat mboŋ mboŋ le ndugizau, ve nigham iigh eta maau. Eemoghon yom usaav, tauto pale naraar malum izi muul.”
LUK 5:6 Tovenen yes titaghon Yesu aliŋa, le iigh katindi tiŋgud malum, ve rismoghon tone malum berekia.
LUK 5:7 Tovenen tikayab nditadi pida to tineep izala waaŋ ite pogho, leso tinim tiuul di. Yes tinim ve tipit iigh ila waaŋ todi ru tonowen, le tivon ve rismoghon timarub.
LUK 5:8 Simon Petrus ighita mbeb tonenen, le itap izi Yesu aghe pughu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, upul ghou ve ula! Pasa, you ŋgeu to ghamuuŋ sosor.”
LUK 5:9 Ye isaav tovene pasa, yesŋa ndita to tineep izala waaŋ pogho, ruŋadi iza pa iigh katindi to tigham di. Tighita mbeb tonenen inimale mbeb gharatooŋa eez. Ve yes moghon maau. Zebedi ndinatu ru Yakobus ve Yoan to yesŋa Petrus tiluplup di pa uraat, yesuru ruŋadi iza pa mbeb tonenen paam. Eemoghon Yesu isaav pa Petrus ighaze: “Umatughez malep. Aazne ve ila, yom pale ugham tamtoghon tovene.”
LUK 5:11 Ghoro tilooŋ tila tighereb waaŋ todi tizala pa naari, ve tipul mbeb todi tisob tizi tineep, ve titaghon Yesu ve yesŋa tila.
LUK 5:12 Sawa eez, Yesu inepneep izi ndug eez, ve ŋgeu eez inim. Kolekole ighami le tini isob isami. Ye ighita Yesu, le itap izi Yesu aghe pughu, ve ighur nagho izila pa taan, ve itaŋ rorani ighaze: “Oyai, tiina tiou, ighaze lolom pa uul ghou, yom irau ugharaat ghou tinig poia. Leso naŋgalaaŋ ila Maaron mata.”
LUK 5:13 Yesu nima ila ikisi, ve isaav pani ighaze: “Poia. You pale nauul ghom, leso uŋgalaaŋ ila Maaron mata. Yo, tinim poia!” Ye isaav tovene, ve rikia moghon kolekole ighau pa ŋgeu tonenen ve tini poia.
LUK 5:14 Ghoro Yesu iŋgalsekini ighaze isavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Tovenen malmalim ula, ve upatooŋ taum pa ŋgeu eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ to Mose isavia. Leso upaghazoŋan taum pa tamtoghon, ve tiwatag tighaze tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron mata wa.”
LUK 5:15 Eemoghon maau. Yesu varu ilandaad ila le irau ndug. Tovenen ival tiina kat tiketkeet tilala toni tighaze tilooŋ saveeŋ toni, ve ye igharaat moroghooŋ todi.
LUK 5:16 Tauto sawa pida, ye ilala pa ndug balim. Leso eŋgeni ineep ve isuŋ.
LUK 5:17 Sawa eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ve ndiran tutuuŋa toman ŋgara pida to tutuuŋ tineep toman di paam. Ndiran tonowen, pida tineep ndug naol to Galilaia ve tinim, pida tineep taan suruvu to Yudea ve tinim, ve pida tineep Yerusalem ve tinim. Maaron tapiri inepneep toman Yesu, tovenen ye irau igharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia muul.
LUK 5:18 Yesu isavsaav ve mala maau, ndiran pida timbaad ŋgeu narape eez izala ndiu ve tinim. Ŋgeu tonowen, aghe imaat. Irau ilaagh maau. Yes tikaal ataam tighaze tighami tilooŋ tila ve tighuri izi Yesu nagho.
LUK 5:19 Eemoghon ival tiina tipoon di. Tovenen tigham narape tonenen, ve titaghon ndeet tizala pa ruum pogho. Ghoro tipas atob pida ighau, ve titugi toman moogh toni, le izi Yesu nagho.
LUK 5:20 Yesu ighita ndiran tonenen ghurla todi iyaryaaŋ kat. Tovenen isaav pa narape tonenen ighaze: “Ŋgeu tiou, sosor tiom, you nareua wa.”
LUK 5:21 Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tonene, ve tigham ŋgar naol. Tovenen tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, ye sei to iveleg Maaron tovene? Tamtoghon eta irau ireu sosor maau. Maaron moghon, ghoro irau ireu sosor.”
LUK 5:22 Yesu ighilaal ŋgar todi wa. Tovenen ighason di ighaze: “Pughu vena to yam agham ŋgar naol ila lolomim?
LUK 5:23 Sa saveeŋ to rauraua payou pa nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋgeu tonene naghaze: ‘Sosor tiom, you nareua wa,’ ma nasaav pani naghaze: ‘Yom umundig ve ulaagh’? Eemoghon you naghaze yam awatag kat tovene: Tamtoghon Natu, ye iza pa ireu sosor to tamtoghon izi taan.” Ghoro isaav pa narape tonenen ighaze: “You nasaav payom: Umundig, ugham moogh tiom, ve umuul ula pa ruum.”
LUK 5:25 Rikia moghon ŋgeu tonenen imundig iyoon ila ival tiina matadi, igham moogh toni, ve ipapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, ve imuul ila pa ruum toni.
LUK 5:26 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, ve matughezaaŋ tiina igham di, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Wai, mbeb to aazne taghita, nene ite kat!”
LUK 5:27 Yesu igharaat narape tonenen le isob, ghoro ipul ndug tonowen, ve ilaagh ila ris le ighita ŋgeu eez to youŋ takes inepneep ila ina to uraat, iza Levi. Yesu isaav pani ighaze: “Yom unum, utaghon ghou!”
LUK 5:28 Tovenen Levi imundig, ipul mbeb toni tisob tizi tineep, ve itaghon Yesu ve yesuru tila.
LUK 5:29 Muri ghoro, Levi igham ghanghaniiŋ tiina pa Yesu izi ruum toni. Sawa tonenen, Levi ndita katindi to youŋ takes toman tamtoghon pida tinim tineep toman di paam, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ.
LUK 5:30 Ndiran tutuuŋa pida toman nditadi pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ, tighita mbeb tonenen, ve tiyou avodi pa taghoniiŋa to Yesu tighaze: “Wai, pughu vena to yamŋa ndiran to ghamuuŋ takes, ve yes to ghamuuŋ sosor alup gham pa ghanghaniiŋ ma ghunghunuuŋ?”
LUK 5:31 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yes to tinidi popoia, uraata to moroghooŋ le uraat padi maau. Yes moroghooŋa moghon, ghoro ye le uraat padi.
LUK 5:32 You tovene paam. Nanim pa poiŋ tamtoghon deŋiadi maau. Nanim pa napoi yes to ghamuuŋ sosor. Leso tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron.”
LUK 5:33 Tamtoghon pida tisaav pa Yesu tighaze: “Sawa naol, taghoniiŋa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve taghoniiŋa to ndiran tutuuŋa tighamgham tovene paam. Eemoghon taghoniiŋa tiom titaghon ŋgar tovene maau. Sawa isob, tighanghan ve tighunghun.”
LUK 5:34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi tovene: “Ighaze ŋgeu eta ivai paghu, ve yesŋa ndita tilup di pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ toni, pale irau agham di lolodi ipataŋan ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ? Maau.
LUK 5:35 Eemoghon muri, sawa eta pale ivot, ghoro tikis vaiuuŋ paghu tonenen, ve tighami ipul ndita ve ila. Sawa tonenen, ndita pale lolodi ipataŋan, ve tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
LUK 5:36 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam ighaze: “Tamtoghon eta irau ireep uli toni paghu, ve isaii izala uli toni muŋgina to berekia ne maau. Pasa ighaze igham tovene, nene pale iwaghamun uli paghu. Ve mbeb ite. Uli paghu, nene raraate pa uli muŋgina maau.
LUK 5:37 Vaen tovene paam. Irau tiliŋ vaen paghu izila vaen patu muŋgina to tigharaata pa mekmek uli ne maau. Pasa, vaen paghu pale isar ve igham patu muŋgina diŋia ve berekia. Ghoro vaen imaliŋ, ve patu paam isami.
LUK 5:38 Tovenen vaen paghu izila patudi papaghu, ghoro poia.
LUK 5:39 Eemoghon yes to tighunghun vaen muŋgina, lolodi pa vaen paghu maau. Pale tirere pani, ve tighaze: ‘Ee-e, taghun vaen muŋgina, ghoro poia.’”
LUK 6:1 Umbom patabuaŋ eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh ila uum to wit lolodi. Ve taghoniiŋa toni tiŋgoor wit anoŋa pida ve timumi, leso uli ighau ve tighan anoŋa.
LUK 6:2 Tovenen ndiran tutuuŋa pida to tineep tigharau di, tisaav padi tighaze: “Ai, aazne, nene sawa to uraat maau. Nene umbom patabuaŋ to Maaron. Pughu vena to yam agham ŋgar to iyel pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ?”
LUK 6:3 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Kamos to isavia sawa to kinik David yesŋa ndita pida pitool di, yam awaata, ma maau?
LUK 6:4 Sawa tonenen, David ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuaŋ to tighuri ila Maaron nagho. Mberet tonowen, tutuuŋa tovene: Ival tiina irau tighan maau. Yes ndiran to watooŋrau moghon, ghoro tighani. Eemoghon David igham mberet tonowen ve ighani, ve irei pida pa ndita ve tighan paam.”
LUK 6:5 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tamtoghon Natu, ye Tiina to iŋgin umbom patabuaŋ to Maaron.”
LUK 6:6 Tineep le umbom patabuaŋ ite ivot, ghoro Yesu ilooŋ ila rumai eez, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ve ŋgeu eez inepneep toman di. Nima waan imaat.
LUK 6:7 Ŋgara pida to tutuuŋ toman ndiran tutuuŋa pida tinepneep toman di paam. Yes tighaze tipayoon Yesu pa savsaveeŋ. Tovenen timbatuti tighaze tighita: Pale igharaat moroghooŋa eta ila sawa to umbom patabuaŋ, ma maau?
LUK 6:8 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav pa ŋgeu to nima imaat ne ighaze: “Unum uyoon sualen.” Ŋgeu tonenen ilooŋ Yesu aliŋa, ve imundig ila iyoon igharaui.
LUK 6:9 Ghoro Yesu ighason di ighaze: “Laak. Ŋgar sine to yam aghita aghaze deŋia itaghon tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtoghon ve tagham poian di pa sawa to umbom patabuaŋ, ma tagham samin di? Tagham mulin di pa pataŋani todi, ma tawaghamun di?”
LUK 6:10 Yesu imbatut ariaŋa padi tisob, ghoro isaav pa ŋgeu to nima waan samia ighaze: “Upaat nimam ivot deŋia.” Tovenen ŋgeu tonenen ipaat nima le nima poia muul.
LUK 6:11 Ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tonowen tighita mbeb tonenen le ipas atedi. Tovenen tiwasavon di tighaze pale tigham vena pa Yesu.
LUK 6:12 Sawa tonenen, Yesu izala pa lolooz eez ighaze isuŋ. Mboŋ tonenen, isuŋsuŋ ila le ndugizau.
LUK 6:13 Ghoro ipoi taghoniiŋa toni tinim tilup di, ve ighur tamtoghon todi saaŋgul ve ru tinim mbaŋooŋa toni.
LUK 6:14 Ndiran saaŋgul ve ru tonowen, izadi tovene: Simon (ye, Yesu iwaat iza ite ighaze Petrus) yesuru tazi Andreas, Yakobus ve Yoan, Pilip, Patoromai,
LUK 6:15 Matayu, Tomas, Yakobus ite to Alpai natu, Simon ite to tiwaata tighaze Selot,
LUK 6:16 Yudas to Yakobus natu, ve Yudas Iskariot to muri ighur Yesu ila koia nimadi.
LUK 6:17 Yesu toman taghoniiŋa toni tipul lolooz tonowen, ve tizila le tivot ndug raraate eez, ve tiyoon tonowe. Tamtoghon katindi to titaghon Yesu, toman ival tiina kat tila tineep toman di paam. Ival tiina tonowen to ndug naol to Yudea ve Yerusalem, ve yes to naari to tineep tigharau ndug Tiro ve Sidon ne paam.
LUK 6:18 Tinim tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni, ve igharaat moroghooŋ todi. Ve yes to avuvu samsamiadi tiwaghamun di, ye indirndiir avuvu samsamiadi padi le tinidi popoia.
LUK 6:19 Ival tiina to tiluvuti, tisob tizuaria di tighaze le tikisi rita. Pasa, tighilaal tighaze tapiri to gharatooŋ yes moroghooŋa ivotvot ila toni, ve ighagharaat moroghooŋa tisob tinidi popoia.
LUK 6:20 Yesu mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yam mbolaaŋa, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa, yam aneep ila Maaron pooz toni lolo wa.
LUK 6:21 Yam to aazne pitool gham, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa, mbeb to ambool pani, Maaron pale igham payam le irau lolomim. Yam to lolomim ipataŋan ve ataŋ, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa muri, yam pale lolomim poia kat ve aŋiŋ.
LUK 6:22 “Ve yam to ataghon Tamtoghon Natu, ve tighur koi payam, ve tizurun gham pa lupuuŋ todi, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payam, ve tiwaghamun izamim, yam paam tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam.
LUK 6:23 Lolomim poia kat ve ayaat toman tinimim iza. Pasa, atia tiam tiina ineep izi ndug sambam ve isasaŋan gham. Ŋgar to tigham payam, muuŋ nditimbudi tigham pa yes propeta to tivotia Maaron aliŋa ne paam.
LUK 6:24 “Oyai, yam to mbaliiŋ taudi, akaria taumim wa. Onoon, aazne lemim mbeb to igham gham lolomim poia. Eemoghon mbeb tau to muri, yam izamim pani maau.
LUK 6:25 Yam to aazne araua kat pa aniiŋ ve mbeb naol ne, akaria taumim wa. Pasa muri, yam pale ambool, ve pitool gham. Yam to aazne aŋiŋiŋ ne, akaria taumim wa. Pasa muri, yam pale lolomim ipataŋan ve ataŋ.
LUK 6:26 Ve yam to aazne tamtoghon tisob tipait gham, yam paam, akaria taumim wa. Pasa muuŋ, nditimbumim tighamgham tovene pa propet kaaromŋa to titoom tighaze tivotia Maaron aliŋa.”
LUK 6:27 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam to aloŋlooŋ ghou ne, you nasaav payam tovene: Lolomim pa koiamimŋa ve agham poian di. Tamtoghon tisob to tighur koi payam, yam irau agham poian di.
LUK 6:28 Yes to tipiyaav saveeŋ samia payam, asuŋ Maaron pa igham poian di. Ve yes to tigham samin gham, aghur di ila suŋuuŋ tiam.
LUK 6:29 Ighaze ŋgeu eta ipambar paŋam, upamuul nima malep. Utoor ghom, ve ipambar paŋam ite paam. Ve ighaze ŋgeu eta igham nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ, upuli igham nonogiiŋa tiom ite to undud ghom pani ne paam.
LUK 6:30 Ighaze tamtoghon eta ighason ghom pa le mbeb eta, ugham pani moghon. Ve ighaze ŋgeu eta igham mbeb tiom eta ila, ughasoni pa ipamuula malep. Upuli ineep inim le.
LUK 6:31 Sa ŋgar to aghaze tamtoghon tigham payam, nene irau agham ŋgar raraate tovene padi paam.
LUK 6:32 “Ighaze lolomim pa yes to lolodi payam moghon, pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam.
LUK 6:33 Ve ighaze agham poian yes to tighamgham poian gham ne moghon, pale alib pa tamtoghon pida vena? Maau. Pasa, ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam.
LUK 6:34 Ve ighaze aŋgagabiiz yes to tighaze tigham bun ilat tiam, ve yes to awatag di aghaze yes pale tiyat bun todi, ghoro ayok padi pa tigham bun. [Eemoghon yes to awatag di aghaze yes irau tiyat bun todi rikia maau, nene irau agham padi maau.] Ighaze ataghon ŋgar tovene, nene pale alib pa tamtoghon pida vena? Pasa ŋgar tovene, yes to ghamuuŋ sosor tighamghami paam. Tovenen yam ataghon ŋgar tonene malep.
LUK 6:35 Yam irau ataghon ŋgar ite tovene: Lolomim pa koiamimŋa, ve agham poian di. Agham mbeb padi toman lolomim poia. Ve aghur matamim padi pa tiyat mbeb tiam malep. Leso agham lemim atia tiina, ve anim Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne ndinatu. Pasa, yes ndiran samsamiadi, ve yes to tighita poia toni inimale mbeb sorok, ve lolodi imaghmaagh pani, ye ighamgham poian di paam.
LUK 6:36 Tovenen lolomim isamin tamtoghon ve auul di, inimale Tamamim Maaron lolo isamin di ve iuluul di.”
LUK 6:37 Yesu isaav muul ighaze: “Aŋgabiiz tamtoghon aghaze yes samsamiadi rikia malep. Ve aghur pataŋani iŋarua di pa sosor todi rikia malep. Pasa, ighaze yam agham tovene, nene pale Maaron igham ŋgar raraate payam paam. Yam apul nditamim sosor todi. Leso Maaron ipul sosor tiam paam.
LUK 6:38 Auul, ghoro aghita ulaaŋ ilat payam paam. Poia to iza tiam, nene pale tiina le tiina kat. Pale inimale tipavonin nakaral le ivon kat ve imaliŋ. Pasa, sa ulaaŋ to yam agham pa tamtoghon, nene pale ŋgar ee moghon imuul pa yam taumim.”
LUK 6:39 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi paam, ighaze: “Vena, ŋgeu eta to mata pisi, irau ighereb ita ite to mata pisi paam ve ipatooŋ ataam pani? Maau. Nene pale yesuru ve titap tizila saambu.
LUK 6:40 Ŋgeu paghu eta irau ilib pa patoŋaaŋ toni ne maau. Eemoghon ighaze igham ŋgar to patoŋaaŋ toni isob inim le, nene pale yesuru ŋgar todi raraate.
LUK 6:41 Vena to rikia moghon matam ila pa buzbuz to ineep ila itam ite mata? Eemoghon ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, yom uyamaana maau?
LUK 6:42 Ighaze ai suruvu tiina ineep ila matam ve ughilaala maau, vena to usaav pa itam ite ughaze: ‘O, buzbuz to ineep ila matam, you irau nauul ghom ve natapaara izi.’ Yom ŋgeu to kaarom! Uparim taum sorok pa ghurla tiom! Ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, upasi izi muuŋ. Leso ughita poian buzbuz to ineep ila itam ite mata, ve utapaara izi.”
LUK 6:43 Yesu isaav muul ighaze: “Ai poia irau ighur anoŋa samia eta maau. Ve ai samia irau ighur anoŋa poia eta maau.
LUK 6:44 Tovenen ai anoŋa to ipatooŋ ai: Ai poia, ma samia? Vena, waar mata mata irau ighur anoŋa poia eta, leso taidi? Maau.
LUK 6:45 Tamtoghon tovene paam. Ndiran popoiadi tipavonin lolodi pa ŋgar popoia. Tovenen tigham ŋgar popoia tivotvot. Ve ndiran samsamiadi tipavonin lolodi pa ŋgar samsamia. Tauto tigham ŋgar samsamia tivotvot. Pasa, ŋgar to lolood ivon pani, tauto ivotvot ila avood.
LUK 6:46 “Pughu vena to yam awatwaat ghou aghaze: ‘Tiina tiou, Tiina tiou,’ eemoghon ataghon saveeŋ tiou maau?
LUK 6:47 You pale napatooŋ gham pa yes to tinim tiou, ve tilooŋ aliŋag ve titaghoni.
LUK 6:48 Tamtoghon tovene, yes tinimale ŋgeu to irei ruum. Ye ipayoon ruum gunguna tizila le koŋia kat ila boŋar to ineep ila taan lolo ne pogho. Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri ve itok ruum toni, ruum katia maau. Pasa, ŋgeu tonenen irei ruum ariaŋa.
LUK 6:49 Eemoghon tamtoghon to ighaze iloŋlooŋ saveeŋ tiou, ve itaghoni maau, ye inimale ŋgeu to ipayoon ruum gunguna tizila tuŋia maau. Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri ve itok ruum toni, rikia moghon ruum imatit izila ve imbiriis ilale.”
LUK 7:1 Yesu ivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon le isob, ghoro imundig ve ilooŋ ila pa ndug Kapernaum.
LUK 7:2 Daba eez to Rom inepneep tonowe. Ye iŋgin ndaaba irau tamoot liim (100). Ve ye le mbesooŋa eez, to ye lolo pani kat. Mbesooŋa tonowen, moroghooŋ tiina ighami le igharau ighaze imaat.
LUK 7:3 Sawa to daba tonenen ilooŋ tighaze Yesu inim, ye imbaaŋ ndolman pida to yes Yuda tila toni. Leso tighasoni pa inim igharaat mbesooŋa toni.
LUK 7:4 Tovenen tila tivot to Yesu, ve titaŋ rorani tighaze: “Aa tiina tiei, nighaze yom uul ŋgeu tonowen, ghoro poia. Pasa, ye ŋgeu poia eez.
LUK 7:5 Ye lolo pa iit Yuda kat, ve irei lemai rumai paam.”
LUK 7:6 Tovenen Yesu ila toman di ve yesŋa tila. Tila le tigharau ruum, ve daba tonenen imbaaŋ tamtoghon toni pida tila tivot to Yesu, ve tisavia aliŋa pani tighaze: “Tiina, daba tiei aliŋa ilat payom ighaze: ‘Ukaria ghom pa laghooŋ malep. Pasa, you poiag irau to ulooŋ unum ruum tiou maau.
LUK 7:7 Ve you poiag irau to nalat peria tiom ne maau. Eemoghon you naghur ilat tiom tovene: Ighaze usaav moghon, nene pale mbesooŋa tiou tini poia.
LUK 7:8 Pasa, you nawatag pa taug. You paam naneep ila daba tiou sambadi, ve tighur ghou pa naŋgin yes ndaaba to tineep ila you sambag ne. Tovenen ighaze nasaav pa ndaaba tiou eta naghaze: “Ula!” nene pale ila. Ve ighaze nasaav pa ite: “Unum!” ye pale inim. Ve ighaze nasaav pa mbesooŋa tiou eta naghaze: “Ugham uraat tonene!” nene pale itaghon aliŋag.’”
LUK 7:9 Yesu ilooŋ daba tonenen aliŋa, le ruŋa iza pani. Ghoro itoora, mata imuul pa ival tiina to titaghoni ne, ve isaav padi ighaze: “You nasaav payam kat. You naghita tamtoghon eta to Israel to ghurla toni iyaryaaŋ kat inimale daba tonowen ne maau.”
LUK 7:10 Ghoro ndiran to daba tonenen imbaaŋ di ne, timuul tila pa ruum, le tighita mbesooŋa tonowen tini poia.
LUK 7:11 Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni timundig ve tila pa ndug eez, iza Nain. Ve ival tiina titaghon di, ve yesŋa tila.
LUK 7:12 Tila tigharau ataam to didiiŋ tiina to iluvutin ndug tonowen, ve tila tivot to tamtoghon pida to timbaad mateeŋ eez ve tivot. Ŋgeu paghu to imaat, ye naar eez natu ee moghon kat. Tovenen ival tiina to ndug tonowen tilaagh toman naar tonowen, ve yesŋa tila.
LUK 7:13 Tiina toit Yesu ighita naar tonenen, le lolo isamini. Tovenen isaav pani ighaze: “Olman tidi, utaŋ malep!”
LUK 7:14 Ghoro iŋarua mateeŋ tonenen ila, ve ikis ndiu. Tovenen yes to timbaad pain tonowen, aghedi tuŋia. Ve Yesu isaav ighaze: “Ŋgeu paghu, you nasaav payom: Umundig!”
LUK 7:15 Rikia moghon mateeŋ tonenen imundig, mbole izi, ve avo pakia ve isavsaav. Ghoro Yesu ikis nima, ve ighuri ila to tina.
LUK 7:16 Tamtoghon tighita mbeb tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di tisob, ve tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni tighaze: “Onoon kat, aazne propet tiina eez inim ineep toman ghiit wa. Maaron mata iŋgal tamtoghon toni, tauto inim pa iuul di!”
LUK 7:17 Tovenen Yesu varu pa mbeb tonene ilaan irau ndug ndug to yes Yuda, ve ila pa ndug tisob to tineep tigharau taan todi ne paam.
LUK 7:18 Yoan tamtoghon toni pida tila ve tipaes pa Yoan pa mbeb naol to Yesu ighamgham di. Tovenen Yoan ipoi tamtoghon toni ru tinim,
LUK 7:19 ve imbaaŋ di ighaze tila to Tiina toit Yesu, ve tighasoni tovene: “Ulaaŋa to pale Maaron imbaaŋa inim, yom taum tonene, ma nisaŋan ŋgeu ite paam?”
LUK 7:20 Tovenen yesuru tila tivot to Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Yoan ŋgeu rughuzaaŋa imbaaŋ ghei ninim pa nighason ghom: Ulaaŋa to pale Maaron imbaaŋa inim, yom taum tonene, ma nisaŋan ŋgeu ite paam?”
LUK 7:21 Sawa tonenen, Yesu igharaat tamtoghon katindi to moroghooŋ samsamia naol tiwaghamun di, le tinidi popoia. Ve indirndiir avuvu samsamiadi tighau pa tamtoghon. Ve yes to matadi pisi, ye igharaat matadi le tighita ndug.
LUK 7:22 Tovenen ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Uraat to yamru aghita ve saveeŋ to alooŋa ne, amuul ala ve apaesia pa Yoan. Asaav pani tovene: Matadi pisi tighita ndug, ve narapeŋa timundig tilaagh. Yes to kolekole igham di, tinidi popoia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Taliŋadi pamu tilooŋ saveeŋ, mateeŋa timundig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ varu poia.
LUK 7:23 Ve tamtoghon to ighaze ighita uraat tiou, ve irere ghou maau, nene pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni.”
LUK 7:24 Yoan mbaŋooŋa toni tonenen tipul Yesu ve tila, ghoro Yesu isavia Yoan pa ival tiina to yesŋa tinepneep. Ighaze: “Laak, sawa to ala ndug balim, yam aghaze aghita sa? Vivib raua to yaghur irabi? Ma ala aghaze aghita ŋgeu eta to indudi pa nonogiiŋa poia? Maau. Pasa, ndiran to tindud di pa nonogiiŋa to bodeeŋadi popoia, ve tigham nepooŋ popoia kat, yes tineep izi ndug tovene maau. Yes tineep ila ruum tintina to yes kinik.
LUK 7:26 Tovenen yam ala aghaze aghita sa mbeb tonowe? Yam ala pa aghita propet to Maaron, ne? Ve nene onoon. Yoan, ye propet eez. Eemoghon you nasaav payam: Yoan, ye propet moghon maau. Ye igham uraat pida paam to ilib pa yes propeta.
LUK 7:27 Ye ŋgeu to muuŋ timbood saveeŋa ila rau patabuaŋ. Isaav tovene: ‘Ulooŋ. You pale nambaaŋ mbesooŋa tiou eez imuuŋ payom. Ye pale ivotia aliŋag pa tamtoghon, ve igharaat ataam payom.’
LUK 7:28 You nasaav payam: Tamtoghon tisob to nditinandi tipoop di izi taan ne, eta iza ilib pa Yoan maau. Eemoghon ighaze ŋgeu sorok eta ineep ila pooz to Maaron lolo, ve ighita anoŋa toni, nene pale ighita katin poia to Maaron le ilib pa Yoan.”
LUK 7:29 Ival tiina toman ndiran pida to youŋ takes paam, tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiyok pani tighaze: “Maaron ŋgar toni, nene deŋia.” Tisaav tovene pasa, tighur ila Yoan saveeŋ toni, ve tigham ya wa.
LUK 7:30 Eemoghon ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tizurun ataam to Maaron ighuri padi. Tauto tigham ya ila to Yoan maau.
LUK 7:31 Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “Tamtoghon to aazne, gabuadi vena? Pale nasavia di iza to sa?
LUK 7:32 Yes tinimale ndipain geegeu to tirou taghon maran ate, ve timboboob ila pa nditadi pida tighaze: ‘Yei nipambar ambam payam, eemoghon ator maau. Ve nimbou taŋizŋiiz, eemoghon lolomim isami ve ataŋ maau.’
LUK 7:33 “Aghita. Sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa inim ve igham uraat toni, ye iŋgungun tau pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemoghon yam lolomim pani maau, ve aghaze avuvu samia izeeva.
LUK 7:34 Ve sawa to Tamtoghon Natu inim ve igham uraat toni, ye ighanghan ve ighunghun. Eemoghon ye paam, yam lolomim pani maau, ve aghaze: ‘Aghita. Nowe ŋgeu to ilala toman yes ndiran to ghamuuŋ sosor ve yes to tiyouyou takes, ve yesŋa tiluplup di pa ghaniiŋ ve ghunuuŋ.’
LUK 7:35 Eemoghon yes to titaghon ŋgar poia to Maaron, tipatooŋ ŋgar tonowen tighaze nene deŋia moghon.”
LUK 7:36 Ndiran tutuuŋa todi eez, iza Simon, ipoi Yesu ighaze ila ruum toni pa ghanghaniiŋ. Tovenen Yesu ila mbole izi toman di ve tighanghan.
LUK 7:37 Liva eez to ndug tonowe, ye liva to ghamuuŋ sosor. Ye ilooŋ tighaze Yesu inepneep ila ruum to ŋgeu tutuuŋa tonowen pa ghanghaniiŋ. Tovenen rikia moghon igham ŋgoreeŋ ve ila ighaze ighita Yesu. Ŋgoreeŋ tonowen, vuzi poia ve atia tiina, ve ineep ila apatu paghuna eez lolo.
LUK 7:38 Ye ila ivot, ve iput tau izi Yesu muri igharau aghe, ve itaŋtaŋ. Ye ikorkor Yesu aghe, ve mata suru itaptap izala, ve imusmusi pa daba rau. Ve igham ŋgoreeŋ tonowen, ve iliŋi izala Yesu aghe.
LUK 7:39 Ŋgeu tutuuŋa to ipoi Yesu pa ghanghaniiŋ, ye ighita ŋgar to liva tonenen ighami, ve igham ŋgar ila lolo ighaze: “Wai, inimale ŋgeu tonene propet tau to Maaron, tone ighilaal ighaze liva to ikiskisi ne, ye liva to ghamuuŋ sosor.”
LUK 7:40 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Simon, you leg saveeŋ ris to naghaze nasavia payom.” Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Patoŋaaŋ, usaav lak!”
LUK 7:41 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pani ighaze: “Sawa eez, ndiran ru tila to ŋgeu eez, ve tigham bun ila toni. Eez igham yaam denari 500, ve ite igham pius liim.
LUK 7:42 Eemoghon muri, yesuru irau tiyat bun todi maau. Tovenen ŋgeu to igham yaam padi, lolo isamin di ve ipul bun todi. Laak, ndiran ru tonene, sei to pale ighur lolo kat pa ŋgeu tonowen ilib pa ita ite?”
LUK 7:43 Simon ipamuul aliŋa ighaze: “Avaat ye to igham bun tiina kat, ve ŋgeu tonenen ipul bun toni.” Yesu isaav pani ighaze: “Aliŋam deŋia.”
LUK 7:44 Ghoro itoora, mata ila pa liva tonenen, ve isaav pa Simon muul ighaze: “Matam inim pa liva tonene. Yom upoi ghou pa ghanghaniiŋ, tauto nanim ruum tiom. Eemoghon ugham leg ya pa namen agheg maau. Ve ughita liva tonene. Ye imen agheg pa mata suru, ve imusi pa daba rau.
LUK 7:45 Ve sawa to nalooŋ nanim ruum tiom, yom uyaŋin payou rita maau. Eemoghon liva tonene, ye ikorkor agheg tuŋia ve iyayaŋin pani. Ipuli maau.
LUK 7:46 Ve yom uliŋ ŋgoreeŋ rita izala dabag maau. Eemoghon ye iliŋ ŋgoreeŋ to vuzi poia izala agheg.
LUK 7:47 “Tovenen you nasaav payom. Onoon, liva tonene igham sosor naol. Eemoghon sosor toni to katindi, nene you nareu di tisob. Tauto ye lolo payou kat. Eemoghon ighaze ŋgeu eta inumeer ighaze ye le sosor ŋgiira moghon pa Maaron ireua, nene pale lolo payou kat maau.”
LUK 7:48 Yesu isavsaav pa Simon le isob, ghoro isaav pa liva tonenen ighaze: “Sosor tiom to naol, you nareu di tisob wa.”
LUK 7:49 Yes to tineep toman Yesu pa ghanghaniiŋ tonenen, tilooŋ saveeŋ toni le tigham ŋgar naol, ve tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonene, ye sei to ighaze ireu sosor to tamtoghon paam?”
LUK 7:50 Ve Yesu isaav pa liva tonenen muul ighaze: “Ghurla tiom, tauto igham mulin ghom wa. Ula toman lolom poia.”
LUK 8:1 Yesu ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ilaagh irau ndug tintina ve geegeu, ve ivovotia varu poia pa pooz to Maaron. Taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru,
LUK 8:2 toman ndiliva pida tilaagh tomani. Ndiliva tonowen, muuŋ Yesu indiir avuvu samsamiadi tighau padi ve igharaat di pa moroghooŋ todi. Todi eez, nene Maria to ndug Magdala. Muuŋ, Yesu indiir avuvu samsamiadi liim ve ru tighau pani.
LUK 8:3 Ve Yoana to azuwa Kuza iŋgin uraat pida to Erod, ve Susana, toman ndiliva pida paam. Yes tiuluul Yesu toman taghoniiŋa toni pa adi aniiŋ ve mbeb pida paam.
LUK 8:4 Sawa eez, ival tiina kat to ndug ndug tikeet tila to Yesu, ve ye isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze:
LUK 8:5 “Sawa eez, ŋgeu eez igham wit uve, ve ila uum toni ighaze isuruuv di. Sawa to ye isusuruuv uuv tonowen, pida titaptap tizi ataam. Tovenen tamtoghon tivazag di, ve man tiroov tila ve tighan suvun di.
LUK 8:6 Ve pida titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila, ve taan ris moghon ineep izala pogho. Tauto titub rikia tiza. Eemoghon mala maau rauadi timalai ve timatmaat. Pasa, taan tonowen lolo mamaasa. Ya maau.
LUK 8:7 Ve uuv pida, titaptap ila waar mata mata lolodi. Tovenen waar tonowen titub toman wit tiza, ve tiwakaun di le timatmaat.
LUK 8:8 Eemoghon uuv pida titaptap tizala taan poia. Tovenen titub pooi tiza, ve tisob anoŋadi katindi irau tamoot liim (100).” Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene le isob, ghoro isaav aliŋa tiina ighaze: “Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
LUK 8:9 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighasoni pa pughu.
LUK 8:10 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon yam, Maaron igham poian gham, ve ipaghazoŋan pooz toni ŋgara le ighazooŋ payam. Ve tamtoghon pida, yes tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ moghon. [Pasa, lolodi ivool wa.] ‘Tauto pale matadi tighita mbeb, eemoghon irau tighilaal pughu maau. Ve taliŋadi tilooŋ saveeŋ, eemoghon irau tigham ŋgar pani maau.’”
LUK 8:11 Yesu isaav padi muul ighaze: “Saveeŋ palelaaŋ tonene, pughu tovene: Wit uve, nene iza to Maaron saveeŋ toni.
LUK 8:12 Uuv pida to titaptap tizi ataam, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon rikia moghon Sadan ila ve isad saveeŋ tonowen ighau pa lolodi. Pa vene, tighur ila to Maaron ve igham mulin di.
LUK 8:13 Ve uuv pida to titaptap izi ndug to boŋar tiina ineep izila sila ve taan ris moghon ineep izala pogho, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, ve tighami toman lolodi poia kat. Eemoghon saveeŋ tonowen ineep tuŋia ila lolodi maau. Yes tinimale aniiŋ to waria izila kat taan lolo maau. Tovenen tighur ila sawa tuku moghon, ve ighaze tovaaŋ eta ivot padi, nene rikia moghon titap, ve tipul muridi pa Maaron.
LUK 8:14 Ve uuv pida to titaptap ila waar mata mata lolodi, nene iza to tamtoghon to tilooŋ Maaron aliŋa, eemoghon pataŋani naol to taan nepooŋa, toman mbaliiŋ ve mbeb popoiadi naol to tamtoghon lolodi igham pani, nene ighamun ŋgar todi. Tovenen saveeŋ to ineep ila lolodi, nene ighur anoŋa eta ivot maau. Yes tinimale uuv to itub iza, eemoghon anoŋa imatu maau.
LUK 8:15 Ve uuv pida to titap tizala taan poia, nene iza to yes to ŋgar todi poia, ve lolodi ee moghon ila pa Maaron. Tovenen tilooŋ saveeŋ toni, ve tikisi ariaŋa ila lolodi, ve ghurla todi ighurghur anoŋa popoia.”
LUK 8:16 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale ipakudi pa oon, ma izeeva ila watiŋ samba? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso iyaryaar pa yes to tilooŋ tila ruum lolo.
LUK 8:17 Tovenen mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ŋgozaaŋ, nene pale tivotia di le tighazooŋ. Ve ŋgar to yoŋgaaŋ, nene pale ivot ighazooŋ, ve ival tiina tiwatagi.
LUK 8:18 Tovenen aghur taliŋamim ve agham ŋgar pooi pa saveeŋ to aloŋlooŋa ne. Pasa, tamtoghon to ighaze iwatag Maaron aliŋa ve itaghoni, nene pale Maaron iuuli, ve iseeŋ ŋgar toni pa ŋgar pida muul. Eemoghon ighaze tamtoghon eta inumeer sorok ighaze ye iwatag Maaron aliŋa, ve itaghoni maau, nene pale Maaron ipas ŋgar toni tonenen ighau pani, ve ye ineep sorok.”
LUK 8:19 Sawa tonenen, Yesu tina ve nditazi tinim tighaze tighita. Eemoghon ival tiina tiluvuti ve tipoon di.
LUK 8:20 Tovenen tipaes pani tighaze: “Ou, tinam ve nditazim tinim tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.”
LUK 8:21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tinaŋ ve nditazig, nene yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni.”
LUK 8:22 Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni tiza waaŋ, ve isaav padi ighaze: “Yo, tala tavool pa ya naliu paŋa ite.” Tovenen tivot tila.
LUK 8:23 Tiraav tila, ve Yesu izi igheen le lolo imaagh kat. Mala maau ve yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina. Ereman ivon ila waaŋ lolo, le rismoghon timarub ve tilaledi.
LUK 8:24 Tovenen taghoniiŋa toni tila tivaaŋ Yesu, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, Tiina, umundig lak! Paam tamarub ve talaleed tonene!” Yesu imundig ve isaav ariaŋa pa yaghur ve dibom inimale yanooŋ di, le yaghur imot ve dibom imaat, ve taun izi.
LUK 8:25 Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ghurla tiam ineep sine?” Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen, le matughezaaŋ tiina igham di ve ŋgar todi isob. Ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene sei kat, to isaav pa yaghur ve dibom, ve tilooŋ aliŋa ve titaghoni?”
LUK 8:26 Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite.
LUK 8:27 Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ŋgeu eez to ndug tonowen ilaagh iŋarua ila. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva le ŋgar toni iwaghamgham kat. Tovenen muuŋ ve inim, ye indudi pa uli eta maau. Ilaghlaagh tini ŋginiŋa. Ve ineep ila ruum eta maau. Inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa.
LUK 8:28 Ye ighita Yesu, le iyak samia, ve itap izi Yesu nagho. Yesu isaav ariaŋa pa avuvu samia to izeev ŋgeu tonowen ighaze ipuli ve ighau ila. Eemoghon ye imboob aliŋa tiina ighaze: “Aii Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom. Ughur yabyabuuŋ payou malep!” Ŋgeu tonenen, sawa naol to avuvu samia tonowen imundig pani, tamtoghon titoova pa tikaui pa ravraav toman sen. Leso ineep le ate izi. Eemoghon mbeb eta irau ikisi maau. Ye ikuup motmotin ravraav ve sen tonenen tizi, ve avuvu samia ipamundigini, ve ighau ila pa ndug balim muul.
LUK 8:30 Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?” Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag ‘Legion’ (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’).” Ye isaav tovene pasa, avuvu samsamiadi to tizeeva, yes ival kat.
LUK 8:31 Ghoro titaŋ roran Yesu muul tighaze indiir di tila tineep saambu samia to le pughu maau ne malep.
LUK 8:32 Ndug tonowen, ŋgai ketooŋ tiina eez tinepneep ila lolooz dige ve tighanghan. Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze iyok padi, leso tizeev di tilooŋ tila ŋgai tonowen lolodi.
LUK 8:33 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila, le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro ŋgai tonowen tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyaat tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat.
LUK 8:34 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi ndug todi ve ndug pida to tigharau di ne paam.
LUK 8:35 Tovenen tamtoghon tisob tikeet tila tighaze tighita mbeb to ivot ne. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ŋgar toni poia ivot wa. Ye indudi pa nonogiiŋa eez, ve mbole izi igharau Yesu aghe. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di.
LUK 8:36 Ghoro yes to tighita mbeb to ivot ne tipaes pa ival tiina pa ataam to Yesu igharaat ŋgeu tonenen, ve indiir avuvu samsamiadi tighau pani.
LUK 8:37 Ival tiina to ndug Gerasa ve ndug pida to tineep tigharau, tilooŋ paesiiŋ todi tonenen, le matughezaaŋ tiina kat igham di. Tovenen tighason Yesu tighaze ipul di, ve ila pa ndug ite paam. Tovenen Yesu toman taghoniiŋa toni tipul di, ve tiza waaŋ todi tighaze timuul tila.
LUK 8:38 Ve ŋgeu to avuvu samsamiadi tipuli, ye inim ve ighason Yesu ariaŋa ighaze iyok pani, ve yesŋa tila. Eemoghon Yesu iyok pani maau. Isaav pani ighaze:
LUK 8:39 “Umuul ula pa ndug tiom, ve usavia uraat tiina to Maaron igham payom.” Tovenen ŋgeu tonenen imuul ila, ve ivotia uraat tiina to Yesu igham pani ne varu le irau ndug.
LUK 8:40 Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ, ve timuul tila pa ya naliu paŋa to papazogi tineep pani. Ival tiina tineep tonowe ve tisasaŋani. Tovenen tighita inim peria, ve tighami toman lolodi poia.
LUK 8:41 Mala maau ve daba eez to iŋgin rumai todi ne, inim ivot todi paam. Iza Yairus. Ye iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve itaŋ rorani ighaze yesuru tila ruum toni.
LUK 8:42 Pasa, natu liva imorooŋ le ighaze imaat. Ye natu liva ee moghon kat. Ve ndaman toni irau saaŋgul ve ru. Tovenen Yesu itaghoni ve tila. Tilaagh tila, ve ival tiina titaghon di, ve tiwandiron di le tigiriŋ Yesu paam.
LUK 8:43 Liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ikisi irau ndaman saaŋgul ve ru wa. Ye ipul yaam toni isob pa gholiiŋ yes uraata to gharatooŋ moroghooŋa. Eemoghon eta irau iuuli maau.
LUK 8:44 Ye itaghon Yesu, ve indirndiir ila ila le ikis Yesu nonogiiŋa toni avo dige. Rikia moghon siŋ imot pani, ve tini poia muul.
LUK 8:45 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Ai, sei ikis ghou?” Yes tisob tipamuul aliŋa tighaze: “Yei maau.” Ve Petrus isaav pani ighaze: “Tiina, ughita. Nene ival tiina tiluvutin ghom ve tiwandiron di. Tauto eta avaat igiriŋ ghom.”
LUK 8:46 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Todi eta avaat ikis ghou. Pasa, nayamaan taug naghaze tapirig to ulaaŋ igham tamtoghon eta wa.”
LUK 8:47 Liva tonowen ighilaal ighaze ye irau iŋgooz tau muul maau. Tovenen matughezaaŋ ighami le tini irur, ve ila itap izi Yesu nagho. Ghoro ivotia pughu to ye ikis Yesu, ila ival tiina tonowen matadi. Ve ipaes padi paam pa Yesu tapiri to iuuli le rikia moghon moroghooŋ toni isob.
LUK 8:48 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Livug, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa. Ula toman lolom poia.”
LUK 8:49 Yesu isavsaav sone, ve ŋgeu eez ineep Yairus ruum toni ve inim, ve ipaes pa Yairus ighaze: “Olman, ughereb sorokin patoŋaaŋ tonanan inim malep. Pasa, natum liva imaat wa.”
LUK 8:50 Yesu ilooŋ saveeŋ tonenen, ve isaav pa Yairus ighaze: “Umatughez malep. Ukis ghurla tiom ariaŋa, ghoro natum liva imundig muul.”
LUK 8:51 Tila peria ruum, ve Yesu iŋgalsekin tamtoghon ighaze eta ilooŋ ila ruum lolo toman di malep. Ghoro igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, toman liva kainaŋen tama ve tina, ve yes moghon tilooŋ tila.
LUK 8:52 Sawa tonenen, ival tiina to tineep pumuri, titaŋtaŋ pa liva kainaŋen toman oroor tiina. Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Yam ataŋ malep. Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.”
LUK 8:53 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Pasa, yes tiwatag: Liva kainaŋen imaat wa.
LUK 8:54 Eemoghon Yesu ila ikis nima, ve isaav pani toman aliŋa tiina ighaze: “Liva kainaŋen, umundig!”
LUK 8:55 Rikia moghon liva kainaŋen avuvu imuul inim, ve imundig. Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Agham a aniiŋ inim ve ighan.”
LUK 8:56 Liva kainaŋen tina ve tama tighita mbeb gharatooŋa tonenen le ŋgar todi isob. Ve Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tisavia mbeb to ivot ne varu pa tamtoghon eta malep.
LUK 9:1 Muri ghoro, Yesu ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim tilup di, ve irei tapiri irau di, leso tigharaat moroghooŋ naol naol. Ve ighur avuvu samsamiadi tisob tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau pa tamtoghon.
LUK 9:2 Ve imbaaŋ di tila ighaze tivotia pooz to Maaron pa tamtoghon, ve tigharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia.
LUK 9:3 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol malep. Tovenen akis mbeb eta inimale titi, pelpeel, aniiŋ, ve yaam malep. Ve nonogiiŋa tiam paam, agham ru malep. Ee moghon to ineep ila tinimim, nene iraua.
LUK 9:4 Ighaze ala avot ndug eta, ruum sine to ighaze tighur gham pani, aneep ila ruum tonenen moghon le irau apul ndug tonowen ve ala.
LUK 9:5 Ve ighaze ndug eta lolodi pa tigham gham maau, ve tizurun gham, yam atut aghemim ve ghavuur todi izi, ghoro apul ndug todi ve ala. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi.”
LUK 9:6 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro tipuli, ve tila tilaagh irau ndug ndug, ve tivovotia varu poia pa tamtoghon. Ve ndug sine to tila padi, tigharaat moroghooŋa todi paam.
LUK 9:7 Erod, ye daba to iŋgin taan suruvu to Galilaia. Ilooŋ Yesu varu pa uraat to ye ighamghami, le igham ŋgar naol. Pasa, tamtoghon pida tisavsaav tighaze Yesu, ye Yoan ŋgeu rughuzaaŋa to imaat ne, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ.
LUK 9:8 Ve tamtoghon pida tighaze ye propet Ilia to ivot muul. Ve pida tighaze Yesu, ye propet muŋgina eez to imaat alok wa, ve aazne imundig muul ve inim.
LUK 9:9 Tauto Erod isaav pa tau ighaze: “Yoan, you nambut motin lua wa. Nowe sei kat to naloŋlooŋ varu tighaze ye ighamgham mbeb gharatooŋadi ivotvot?” Tovenen ikalkaal ataam ighaze le ighita Yesu.
LUK 9:10 Yesu mbaŋooŋa toni tila tigham uraat le isob, ghoro timuul tinim tivot toni, ve tipaes pani pa uraat to tighami. Yesu igham di ve yesŋa tipul ival tiina, ve tila pa taan suruvu to ineep igharau ndug Betsaida. Leso eŋgendi tineep.
LUK 9:11 Eemoghon ival tiina tilooŋ varudi, ve titaghon di tila. Yesu ighita di, ve igham di toman lolo poia, ve isavsaav padi pa pooz to Maaron, ve igharaat moroghooŋa todi le tinidi popoia.
LUK 9:12 Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila tisaav pani tighaze: “Ughita. Taneep izi ndug balim. Usaav pa ival tiina tonene tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tikaal adi aniiŋ ve ndug to ghenooŋ.”
LUK 9:13 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, iit aad aniiŋ naol maau. Ughita. Nene mberet liim, ve iigh ru moghon. Pale irau ival tiina tonene wa? Ma vena? Ughaze nila nighol aniiŋ pida paam padi?”
LUK 9:14 Tisaav tovene pasa, ival tiina tonowen, nditamoot moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen. Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur tamtoghon ila rouŋ rouŋ, ve asaav padi mboledi izi. Aghur tamtoghon irau tamoot ru saaŋgul (50) ila rouŋ eŋaeŋa.”
LUK 9:15 Tovenen titaghon Yesu aliŋa, ve tila tighur ival tiina tonenen ila rouŋ rouŋ, ve mboledi izi.
LUK 9:16 Ghoro Yesu igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, ve mata izala pa sambam ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet toman iigh ru tonenen, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, ve anadi tila tireii pa ival tiina tonowen.
LUK 9:17 Tisob tighan le apodi isuŋ. Ve avodi alulu to izi ne, tiŋgoog di, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon.
LUK 9:18 Sawa eez, Yesu toman taghoniiŋa toni eŋgendi tineep, ve ye isuŋsuŋ. Isuŋ le isob ghoro ighason di ighaze: “Laak, tamtoghon tigham ŋgar payou tighaze you sei?”
LUK 9:19 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Ndiran pida tighaze yom Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, pida tighaze yom propet Ilia, ve pida tighaze propet muŋginadi to timaat alok wa, yom todi eez to imundig pa mateeŋ ve inim.”
LUK 9:20 Yesu ighason di muul ighaze: “Ve yam taumim, aghaze you sei?” Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Yom Mesia. Maaron ighur ghom pa ugham mulin tamtoghon toni itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.”
LUK 9:21 Petrus isaav le isob, ghoro Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tivotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon eta malep.
LUK 9:22 Sawa tonenen, Yesu isaav ghazooŋa pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tamtoghon Natu, ye pale imbaad pataŋani naol, ve yabyabuuŋ tiina ighami itaghon Tama Maaron ŋgar toni. Ve yes pooza toman daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizuruni, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.”
LUK 9:23 Yesu isaav pa tamtoghon tisob to yesŋa tinepneep: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa inim leg ve itaghon ataam tiou, ye irau itatan tau, imbaad ai pambarooŋ toni irau sawa isob, ve inim itaghon ghou.
LUK 9:24 Pasa, tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, ye pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon, ve ipul tau payou, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron.
LUK 9:25 Ighaze tamtoghon eta igham mbeb popoiadi to taan tisob tinim le, eemoghon tau anunu ilale, nene pale mbeb naol tonowen tiuuli vena? Maau.
LUK 9:26 “Ighaze tamtoghon eta maya payou ve saveeŋ tiou, ve ipesamun ghou, sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, ve ipatooŋ yesuru Tama Maaron, ve aŋela toni patabuaŋa tapiridi ve ŋgurubadi ivot ighazooŋ, nene pale ye maya pa tamtoghon tonenen paam, ve ipesamuni.
LUK 9:27 “Ve alooŋ. You nasaav payam kat. Tamtoghon pida to itiŋa tayondyood ne, pale timaat sone, ve tighita Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.”
LUK 9:28 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ve mboŋ liim ve tol inim ila, ghoro igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez. Leso isuŋ tonowe.
LUK 9:29 Ye isuŋsuŋ, ve nagho itoora, ve nonogiiŋa toni paam ipisosooŋ ve isul kat.
LUK 9:30 Mala maau ve ndiran ru, Mose ve Ilia, tivot toni toman ŋgurubadi tiina. Tisavsaav toman Yesu pa uraat to ye pale ighami izi Yerusalem, ve ataam to ye pale igham mulin tamtoghon, ve ipul taan ve imuul izala pa sambam.
LUK 9:32 Petrus toman ndita ru tigheen le lolodi imaagh kat. Sawa to timundig ve matadi pakia, tighita Yesu ŋguruba, ve ndiran ru to tiyondyood tomani.
LUK 9:33 Tinepneep le ndiran ru tonowen tighaze tipul Yesu, ve Petrus isaav ila pa Yesu ighaze: “Tiina, taneep sualen le poiawaat kat. Vena, pale nirei mbeez tol? Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia.” Aliŋa tonene, ye igham ŋgar pooi ve isavia ne maau. Isaav sorok.
LUK 9:34 Petrus isavsaav, ve yaghur tae izi inim le ikau di. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di.
LUK 9:35 Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan natug. You taug nasia ve naghuri pa uraat tiou wa. Alooŋ aliŋa, ve ataghoni!”
LUK 9:36 Saveeŋ tonene isob, ve matadi ila le tighita Yesu eŋgeni. Mbeb to tighita, tisavia pa tamtoghon eta rikia maau. Ineep todi moghon le muri ghoro, tivotia.
LUK 9:37 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen tineep mboŋ ndugizau, ghoro tipul lolooz, ve timuul tizila le tindeeŋ ival tiina kat to tiŋarua di tinim.
LUK 9:38 Ŋgeu eez to ineep ila ival tiina tonowen lolodi, imboob ila pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, you nataŋ roran ghom: Unum ughita natug tonene ve uuli lak! Natug ghora ee moghon kat, ve avuvu samia izeeva. Ighaze imundig pani, nene rikia moghon iyak tiina, itap izila taan, tua ikatotooŋ, ve mbeera izi. Mbeb tonene iwaghamuni le isami kat. Ve ipulpuli maau.
LUK 9:40 You nataŋ roran taghoniiŋa tiom naghaze tindiir avuvu samia tonene ighau pani. Eemoghon titoova, le tiraua maau.”
LUK 9:41 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau, ve ŋgar tiam iwaghamgham kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot ve aghilaal ris. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam agham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia. Ugham natum inim.”
LUK 9:42 Pain tonowen iŋarua Yesu ila, ve avuvu samia tonowen imundig pani, ve ipiyaava izila taan, ve igham tua ikatotooŋ. Tovenen Yesu iyaan avuvu samia ighau, ve igharaat pain tonenen le tini poia. Ghoro ighuri imuul ila to tama.
LUK 9:43 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza pa Maaron tapiri, le ŋgar todi isob. Tamtoghon tighita uraat gharatooŋadi naol to Yesu ighamgham di ne, ve tisob avodi ikaak. Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze:
LUK 9:44 “Yam aghur taliŋamim pooi pa saveeŋ tonene. Tamtoghon Natu, pale tighuri ila koia nimadi.”
LUK 9:45 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, eemoghon tighazooŋ pani maau. Tikankaan pani. Pasa, pughu iyooŋ padi. Eemoghon tighason Yesu pa saveeŋ toni pughu maau. Pasa, timatughez.
LUK 9:46 Sawa eez, taghoniiŋa toni tiwazoran di pa sei todi to iza tiina ilib padi tisob.
LUK 9:47 Yesu iwatag ŋgar to ineep ila lolodi wa. Tovenen igham pain kainaŋen eez inim, ve ipayoonda iyoon izi ye dige,
LUK 9:48 ve isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ghou, ve igham pain tonene ve iuuli pa you izag, nene ye igham ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, nene ye igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. Pasa, yes to tineep ila yam lolomim, ve tamtoghon matadi izi padi tighaze ledi izadi maau, nene Maaron ighita di ighaze izadi tintina.”
LUK 9:49 Yoan ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, yei nighita ŋgeu eez indirndiir avuvu samsamiadi ila yom izam. Eemoghon ye itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tonene maau. Tovenen yei niŋgalsekini nighaze igham tovene malep.”
LUK 9:50 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Ai, yam agham vene malep. Pasa, tamtoghon to ighaze ighur koi payam maau, nene inim itamim ite, ve irau iuul gham.”
LUK 9:51 Sawa to Maaron ighaze igham Yesu imuul iza ila pa ndug sambam, nene inim igharau wa. Tovenen Yesu ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze izala pa Yerusalem.
LUK 9:52 Ye imbaaŋ tamtoghon pida timuuŋ tila pa ndug eez to Samaria, leso tigharaat ataam pani.
LUK 9:53 Eemoghon tamtoghon to ndug tonowen tilooŋ tighaze Yesu ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze izala pa Yerusalem, tovenen lolodi pa tighami maau.
LUK 9:54 Taghoniiŋa toni ru, Yakobus ve Yoan, tighita mbeb tonene le irau lolodi maau. Tovenen tighason Yesu tighaze: “Tiina, ughaze nigham vena? Pale nighason Maaron, leso igham yab sambam ve izi inim, ve ighan tamtoghon tonowen?”
LUK 9:55 Eemoghon Yesu itoora ve iyaan di.
LUK 9:56 Ghoro tipamundigin laghooŋ todi muul, ve tila pa ndug ite.
LUK 9:57 Yes tilaghlaagh taghon ataam tila, ve ŋgeu eez isaav pa Yesu ighaze: “Ndug sine to yom ughaze ula pani, you pale nataghon ghom ve ituru tala.”
LUK 9:58 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgavuun sagsag ledi inadi ila taan saambu. Ve man to tirovroov ila tata paroŋania, ledi rumadi izala ai. Eemoghon Tamtoghon Natu, ye le ina to ghenooŋ maau.”
LUK 9:59 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu ite ighaze: “Unum utaghon ghou.” Eemoghon ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, vena? Irau upul ghou namuul nala naneep toman tamaŋ? Ve nasaŋani le imaat ve natavia, ghoro nalat nataghon ghom?”
LUK 9:60 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Yes to ledi ghilalooŋ pa Maaron maau ve titaghon ataam to mateeŋ, yes irau titavia mateeŋa. Eemoghon yom, ghoro ula uvotia pooz to Maaron pa tamtoghon.”
LUK 9:61 Ghoro ŋgeu ite, ana inim ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you naghaze nataghon ghom. Ve vena? Irau upul ghou namuul nala pa ndug tiou ve yeiŋa nditag nineep ris? Ve nakis nimadi le isob, ghoro nalat nataghon ghom.”
LUK 9:62 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Ighaze tamtoghon eta igham pooz pa waaŋ ve indandaleel, nene irau igham poian pooz to Maaron uraata maau.”
LUK 10:1 Muri ghoro, Tiina toit Yesu ighur tamtoghon tamoot tol saaŋgul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ di ighaze tilaagh ruŋaruŋa, ve timuuŋ tila pa ndug tisob to ye ighaze ila padi, ve tigharaat ataam pani.
LUK 10:2 Ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Aniiŋ katindi timatu wa. Eemoghon uraata to ŋgogaaŋ aniiŋ, yes ival maau. Tovenen aghason Uum Tau to iŋgin uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ. Leso imbaaŋ uraata pida muul tila pa uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ toni.
LUK 10:3 Ala. You nambaaŋ gham ala animale sipsip ndinatu to tineep ila ŋgavuun sagsag lolodi. Tovenen apatum gham.
LUK 10:4 Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol inimale lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Ve ighaze avot to ŋgeu eta izi ataam luvuŋa, avomim imbees tomani malep. Matamim pa laghooŋ moghon, ve malmalimim ala.
LUK 10:5 “Ruum sine to alooŋ ala pani, asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tonenen tamtoghona muuŋ aghaze: ‘Maaron pale igham gham aneep pooi toman lolomim luuma.’
LUK 10:6 Ighaze ruum tonenen tau, ye ŋgeu to ŋgar luuma, nene pale luuma to Maaron to asavia, ineep toni. Ve ighaze maau, nene pale palotiiŋ tiam imuul pa taumim.
LUK 10:7 Ruum sine to papazogi tighur gham aneep pani, aneep tonanan moghon. Asakia gham ala ruum ite paam malep. Ve sa aniiŋ ma ya to tigham payam, arere malep. Aghan ve aghun moghon. Pasa, yes uraata irau tigham ledi atia.
LUK 10:8 Tovenen ighaze yam alooŋ ala pa ndug eta, ve tigham gham toman lolodi poia, ve tigham amim aniiŋ, arere malep. Aghan moghon.
LUK 10:9 Agharaat moroghooŋa to ndug tonenen le tinidi popoia, ve asaav padi tovene: ‘Pooz to Maaron, nene inim igharau gham wa!’
LUK 10:10 Eemoghon ighaze ala avot ndug eta, ve lolodi pa tigham gham maau, yam ala ayoon maran ate, ve atut aghemim ve ghavuur todi izi, ghoro asaav padi aghaze: ‘Aghita. Aazne, yei nitut aghemai ve ghavuur to ndug tiam izi. Leso inim ghilalooŋ payam pa sosor tiam. Yam irau awatag kat tovene: Pooz to Maaron inim igharau gham wa.’
LUK 10:12 “You nasaav payam kat: Sawa to Mboŋ Muri, pataŋani tiina kat pale iŋarua ndug tonenen tamtoghona le ilib pa pataŋani to pale ivot pa yes tamtoghon to Sodom.
LUK 10:13 “Oyai, yam tamtoghon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasa, you nagham mbeb gharatooŋadi tintina naol tivot izi ndug tiam. Eemoghon atoor ŋgar tiam ila pa Maaron sone. Inimale ndug Tiro ve Sidon to tikankaan pa Maaron ne, tighita mbeb tovene, tone lolodi ipataŋan pa sosor todi, ve tindud di pa nonogiiŋa to moŋiiŋ, ve mboledi izala avab, ve titoor ŋgar todi alok wa.
LUK 10:14 Tovenen you nasaav payam: Sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ighur atia rauraua pa tamtoghon to ndug ru tonowen. Eemoghon yam pale agham atia tiina kat pa sosor tiam.
LUK 10:15 Ve yam tamtoghon to ndug Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghaze Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa ndug sambam? Maau kat! Yam pale azila ndug samia to mateeŋa.”
LUK 10:16 Yesu isaav muul pa taghoniiŋa toni tovene: “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋamim, ye ilooŋ ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun gham, ye izurun ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun ghou, ye izurun Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne paam.”
LUK 10:17 Yes tamoot tol saaŋgul ve ru (72) to Yesu imbaaŋ di pa uraat, tila tilaagh pa uraat todi le isob, ghoro timuul tila to Yesu, ve tisaav pani toman tinidi iza tighaze: “Tiina, uraat tiei ilaan pooi, ve avuvu samsamiadi paam tineep ila sambamai. Sawa to nindiir di ila yom izam, yes tilooŋ ghei ve tighau.”
LUK 10:18 Yesu isaav padi ighaze: “You naghita Sadan itap sambam ve izi inim taan inimale lalaav waro to ilaan izi pa taan.
LUK 10:19 Alooŋ. You nagham lemim tapirimim to avazag moot samsamiadi toman skorpion, ve atatan koiaad Sadan tapiri le isob. Ve mbeb eta pale irau iwaghamun gham maau.
LUK 10:20 Eemoghon tinimim iza pa avuvu samsamiadi to tineep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim ne malep. Tinimim iza pasa, timbood izamim ila rau to ndug sambam wa.”
LUK 10:21 Rikia moghon, Avuvu Patabuaŋ igham Yesu lolo poia le poia kat. Tovenen isaav ighaze: “O Tamaŋ, yom Tiina to uŋgin sambam ve taan. You napait ghom toman lolog poia. Pasa, yes to ledi ŋgar tintina ve tighazooŋ pa mbeb naol, yom uŋgooz uraat tiou tonene pughu padi. Ve upaghazoŋani pa yes to titatan taudi izadi, ve tinumeer ghom inimale yes ndipain tinumeer nditamandi ve nditinandi. Oo Tamaŋ, yom utaghon taum lolom ve poia tiom, tauto ugham tovene.
LUK 10:22 “Tamaŋ Maaron ighur mbeb tisob tinim nimag wa. Ve ye moghon to iwatag katin tau Natu. Tamtoghon ite paam maau. Ve Tamaŋ Maaron tovene paam. Tamtoghon eta iwatagi kat maau. Tau Natu, ve yes to Natu ipaghazoŋan di pani, yes moghon to tiwatagi.”
LUK 10:23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yam to aghita uraat tiou ne, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam!
LUK 10:24 Pasa, you nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighaze le tighita mbeb to yam aghita. Eemoghon yes tighita maau. Ve tighaze le tilooŋ saveeŋ to yam aloŋlooŋa. Eemoghon tilooŋa maau.”
LUK 10:25 Sawa tonenen, ŋgeu eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, imundig ve ighaze itoov Yesu. Tovenen ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, pale nagham vena, leso naneep matag iyaryaar le alok?”
LUK 10:26 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ to ineep ila tutuuŋ ne, yom uwaata ve ugham ŋgar pani vena?”
LUK 10:27 Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: “Lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani. Ve lolom pa nditam ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.”
LUK 10:28 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Saveeŋ tiom, nene deŋia. Ugham tovene, ghoro ugham nepooŋ poia ila to Maaron, ve uneep matam iyaryaar le alok.”
LUK 10:29 Eemoghon ŋgeu tonenen ighaze ipatooŋ tau ighaze ye ŋgeu deŋia. Tovenen ighason Yesu muul ighaze: “Nditag sei masin to yom ughaze you naghur lolog padi ne?”
LUK 10:30 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ineep Yerusalem, ve ighaze izila pa ndug Yeriko. Ye ilaghlaagh taghon ataam ila, ve mala maau yubyubŋa pida tivot toni, ve tirabi tirabi le nagho isami kat. Rismoghon tone imaat. Ve tiyou nonogiiŋa toman mbeb toni tisob. Ghoro tipuli izi, ve tighau tila.
LUK 10:31 “Mala maau ve ŋgeu eez to watooŋrau itaghon ataam tonowen inim, le ighita ŋgeu tonenen ighengheen izi ataam. Eemoghon iuuli maau. Isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila.
LUK 10:32 Ye inim ila, ve uraata eez to Rumai Tiina ana inim, ve ighita ŋgeu tonenen ighengheen. Eemoghon ye paam, iuuli maau, ve isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila.
LUK 10:33 “Ghoro Samaria taamdi eez, ana inim peria ndug to ŋgeu tonenen ighengheen pani. Ye ighita, le lolo isamini kat, ve ighaze iuuli.
LUK 10:34 Tovenen ilaagh iŋarua ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ toman vaen izala ndaab avo ina, ve ikaui. Ghoro isuri izala esele toni pogho, ve ighami ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini tonowe.
LUK 10:35 Mboŋ ndugizau ghoro iwaan yaam denari ru ila lugluug toni, ighur di ila to ŋgeu to iŋgin ruum tonowen, ve isaav pani ighaze: ‘Nagham yaam tonene payom, leso uŋgin poian ŋgeu tonene. Ve ighaze iraua maau, yom uuli pa yaam tiom le irau namuul nanim. Ghoro nayat mulin yaam tiom.’”
LUK 10:36 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason ŋgeu ŋgara to tutuuŋ tonenen ighaze: “Laak, yom ugham ŋgar vena pa ndiran tol tonenen? Sei to inim ŋgeu to yes yubyubŋa tirabi ne ita ite?”
LUK 10:37 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ye to lolo isamini ve iuuli.” Tovenen Yesu isaav pani: “Tau tonene. Ula ve utaghon ŋgar raraate moghon.”
LUK 10:38 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam tila le tivot ndug eez. Liva eez to ndug tonowen, iza Marta. Ye igham Yesu ve tila ruum toni.
LUK 10:39 Marta taziliva, iza Maria. Maria mbole izi igharau Yesu aghe pughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ toni.
LUK 10:40 Eemoghon Marta mata naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba todi. Tovenen ila to Yesu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, yom ugham ŋgar payou, ma maau? Ughita. Tazigliva ipul ghou, ve eŋgengou naghamgham uraat. Usaav pani inim iuul ghou lak!”
LUK 10:41 Eemoghon Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aa Marta, yom matam naol pa uraat, tauto lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol.
LUK 10:42 Yom irau ugham ŋgar pa mbeb ee moghon. Pasa, nene iraua. Tazimliva Maria iŋgabiiz pooi. Tauto izuaria tau pa mbeb to poia le poia kat. Ve mbeb tonene, eta irau iŋguaaza pani maau.”
LUK 11:1 Sawa eez, Yesu isuŋsuŋ izi ndug eez. Isuŋ le isob, ghoro taghoniiŋa toni eez isaav pani ighaze: “Tiina, yei nighaze upatooŋ ghei pa ataam to suŋuuŋ inimale Yoan ipatooŋ taghoniiŋa toni.”
LUK 11:2 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to yam aghaze asuŋ, asaav tovene: ‘Tamamai, ugham tamtoghon tisob tipatab pa yom izam. Pooz tiom inim irau ndug le isob.
LUK 11:3 Ugham aniiŋ to aazne payei.
LUK 11:4 Upul sosor tiei. Pasa, tamtoghon tisob to tigham sosor payei, yei nipul sosor todi paam. Upul tovaaŋ ivot payei malep.’”
LUK 11:5 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze tiam eta loom toni inim pa mboŋ anoŋa, ve a aniiŋ eta pa igham pani maau, nene pale igham vena? Ye pale ila to ita ite eta, ve ighasoni ighaze: ‘Ou, itag ite, ugham ag mberet tolta tinim. Leso nagham di pa loom tiou. Pasa, ye ineep ndug mala inim, ve ag aniiŋ eta to nagham pani ne maau. Pale nayati muri.’
LUK 11:7 “Ve ighaze ita ite to ineep ruum lolo, iyasiil pani ighaze: ‘Ah, upararai ghou pasa? You napoon ataam ila ivool, ve toman ndinatug nigheen wa. Irau namundig ve nauul ghom maau.’”
LUK 11:8 Ve Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Vena? Ighaze ita ite ipamuul aliŋa tovene, pale ŋgeu tonenen ipuli? Maau. Ye pale inoknok ghasoniiŋi. Ve you nasaav payam. Ita ite tonenen pale ilooŋ aliŋa, ve imundig ve igham mbeb tisob to ŋgeu tonenen imbool pani. Onoon, ye mata iŋgal ighaze ŋgeu tonenen, ye ita ite ve iuuli ne maau. Pale iuuli pasa, ŋgeu tonenen maya maau, ve inoknok ghasoniiŋi.”
LUK 11:9 Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Aghason, ghoro aghami. Akaala, ghoro andeeŋa. Apit ataam, ghoro ataam ikaak payam.
LUK 11:10 “Pasa, tamtoghon tisob to tighason, nene pale tighami. Ve ighaze tikaala, nene pale tindeeŋa. Ve ighaze tipit ataam, nene pale ataam ikaak padi.
LUK 11:11 Vena? Ighaze tamtoghon tiam eta natu ighason tama pa iigh, pale tama igham moot pani?
LUK 11:12 Ma ighaze ye ighason tama pa man atulu, pale tama igham skorpion pani? Maau.
LUK 11:13 Aghita. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Eemoghon aghamgham mbeb popoiadi moghon pa ndinatumim. Ve Tamamim to ineep sambam, poia toni, nene ilib payam kat. Tovenen tamtoghon tisob to tighasoni pa Avuvu Patabuaŋ, ye pale ilooŋ di, ve igham padi.”
LUK 11:14 Ŋgeu eez, avuvu samia izeeva ve ighami avo ivool. Yesu indiir avuvu samia tonowen ighau pani, ghoro ŋgeu tonenen avo ikaak ve isavsaav. Yes to tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, ruŋadi iza pani ve ŋgar todi isob.
LUK 11:15 Eemoghon tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Nowe Belsebul, daba to avuvu samsamiadi, ipaloti. Tauto ye le tapiri pa indiir avuvu samsamiadi tighau.”
LUK 11:16 Ve tamtoghon pida tighaze titoov Yesu. Tovenen tizoorndug tighaze ye igham mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi. Leso tiwatag tighaze Maaron to sambam ineep tomani pa uraat toni.
LUK 11:17 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen isaav padi: “Ighaze kinik eta toman tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale ndug todi isami kat, ve tamtoghon tineep pani muul maau. Ve ruum paam. Ighaze tamtoghona tiwaghurun koi pa taudi, ve tivalag di tineep ledi ledi, nene pale tireu mbirisan ruum todi, ve lupuuŋ todi isami.
LUK 11:18 “Sadan tovene paam. Ighaze tamtoghon toni tiwaghurun koi pa taudi ve tivalag di, nene pale pooz toni iyaryaaŋ vena? Maau. Laak, yam aghaze you nandirndiir avuvu samsamiadi pa Belsebul tapiri.
LUK 11:19 Ighaze venen, vena pa nditamim to tindirndiir avuvu samsamiadi? Sei ipalot di pa ŋgar todi tonowen? Ŋgar to yes tighami, nene ipatooŋ gham ighaze ŋgar tiam deŋia maau.
LUK 11:20 Eemoghon ighaze you nandiir avuvu samsamiadi pa Maaron tapiri, nene yam irau awatagh aghaze pooz to Maaron inim peria tiam wa.
LUK 11:21 “Ighaze ŋgeu ariaŋa eta igharaat tau pa malmal, ve iyoon ariaŋa pa ŋginiiŋ ruum toni, nene pale mbeb toni tisob tineep pooi.
LUK 11:22 Eemoghon ighaze tamtoghon eta to tapiri ilib pa ŋgeu ariaŋa tonenen ila peria toni, ve igham malmal le ilib pani, nene pale iyou mbeb tisob to malmal to ŋgeu ariaŋa tonenen inumeer di ne, toman mbeb toni pida, ve irei di pa ndita.
LUK 11:23 “Ighaze tamtoghon eta inim toman ghou maau, ye inim koiag. Ve ighaze ŋgeu eta iuul ghou pa lupuuŋ tamtoghon maau, nene pale ireu di timbiriis.”
LUK 11:24 Yesu isaav padi muul: “Ighaze avuvu samia ipul ŋgeu eta ve ighau ila, nene pale iwalaghlaagh izi ndug balim to le ya maau ne, ve ikaal le ina pa ineep pani ve ate izi. Ighaze ikaal le maau, pale isaav pa tau ighaze: ‘You pale namuul nala naŋgig inag muŋgina to napuli ve nanim ne!’ Tovenen ye pale imuul ila. Ighaze ila ivot, ve ighita tizaar ruum lolo, ve tigharaata le paghuna kat,
LUK 11:26 nene pale ila iyou ndita liim ve ru paam to tilib pani pa ghamuuŋ ŋgar samsamia ne, ve yesŋa timuul tinim tizeev tamtoghon tonenen, ve tineep le tineep kat. Irau tipuli muul maau. Tovenen ye pale isami kat. Muuŋ, nepooŋ toni poia ris. Ve aazne, isami le isami kat!”
LUK 11:27 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve liva eez to ineep ila ival tiina lolodi, imboob ila pani ighaze: “Liva to ipoop ghom ve igham payamyam payom, ye avaat tini iza pa poia to Maaron to iza toni.”
LUK 11:28 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon yes to tilooŋ Maaron aliŋa ve titaghoni, nene pale tinidi iza kat pa poia to Maaron to iza todi.”
LUK 11:29 Sawa tonenen, tamtoghon katindi tiketkeet tila to Yesu. Tovenen ye isaav padi ighaze: “Ndiran to aazne, samsamiadi kat. Pasa, tizuaria di tighaze le tighita mbeb gharatooŋa eta inim ghilalooŋ padi, ghoro tighur ila. Ve mbeb ee moghon kat to pale Maaron ipatooŋa inim ghilalooŋ padi. Ite paam maau. Nene mbeb inimale muuŋ ivot pa sawa to propet Yona.
LUK 11:30 Yona toman saveeŋ toni inim ghilalooŋ pa tamtoghon to Ninive. Tamtoghon Natu tovene paam. Pale inim ghilalooŋ pa ndiran to aazne.
LUK 11:31 “Muuŋ, garawaat tidi (o kwin) to igham pooz pa taan suruvu to ineep ila pa daudau pughu ilaagh mala kat inim ighaze ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa Solomon, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, liva tonowen pale imundig toman yam ndiran to aazne, ve ivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.
LUK 11:32 “Yes Ninivea tovene paam. Muuŋ, tilooŋ saveeŋ to Yona ivotia ne, ve rikia moghon tighilaal sosor todi, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Ve aazne, mbeb to ilib kat pa ŋgar to Yona ighami, ivotvot ila lolomim. [Eemoghon yam aghilaala maau.] Tovenen sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, yes Ninivea pale timundig toman yam ndiran to aazne, ghoro tivotia sosor tiam ivot ighazooŋ.”
LUK 11:33 Yesu isaav muul: “Ighaze tamtoghon eta itun lam, pale iŋgooza, ma ipakudi pa uur? Maau. Pale isaroni iza imonau. Leso ŋguruba igham ndug ighazooŋ pa yes to tilooŋ tila pa ruum.
LUK 11:34 Mataad, nene inimale lam to ineep ila anoŋaad. Pasa, taghita ghazooŋa pani. Tovenen ighaze matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. Eemoghon ighaze matam ipis, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron maau, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ndoroom ivon ila lolom.
LUK 11:35 Tovenen upatum ghom. Pa vene, unumeer sorok ughaze ghazooŋa to Maaron ineep ila lolom wa. Eemoghon maau. Lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom sone.
LUK 11:36 Ighaze ndoroom rita ineep toman anoŋam pida eta maau, ve anoŋam isob itaghon ŋgar to ghazooŋa moghon, nene pale gabuam isob ipatooŋ ghazooŋa to Maaron inimale lam ŋguruba igham ndug ighazooŋ.”
LUK 11:37 Yesu isavsaav, ve ŋgeu eez to tutuuŋ ighasoni ighaze yesuru tila ruum toni ve tighan. Tovenen tilooŋ tila ruum toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ.
LUK 11:38 Ŋgeu tonowen ighita Yesu itaghon tutuuŋ todi to menuuŋ nimadi maau, ve igham aniiŋ ve ighan moghon. Tovenen ruŋa iza ve igham ŋgar naol.
LUK 11:39 Tiina toit Yesu isaav pani ighaze: “Yam ndiran tutuuŋa animale tamtoghon to imen rubruub dige le iŋgalaaŋ kat. Eemoghon lolo, nene muun inepneep. Pasa, ŋgar to yam aghamgham di ila tamtoghon matadi, nene agharaat di le popoia kat. Eemoghon lolomim, nene ivon pa ŋgar to yubuuŋ ve ŋgar samsamia naol naol.
LUK 11:40 Yam lemim ŋgar maau! Vena, Maaron ighur mbeb to tineep ghazooŋa moghon, ve ighur mbeb lolodi maau?
LUK 11:41 Eemoghon ighaze lolomim isamin yes mbolaaŋa ve arei mbeb tiam pida padi, nene pale ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ, ve mbeb eta irau igham gham asami ila Maaron mata maau.
LUK 11:42 “Yam ndiran tutuuŋa, akaria taumim wa! Onoon, ndoor soroksorok to aghagharaat sur pani, nene matamim iŋgalŋgal pa valagiiŋ di tinim ndouŋ saaŋgul, ve aghamgham ndouŋ eŋaeŋa ila pa Maaron. Nene poia. Ŋgar tonenen, apuli malep. Eemoghon tutuuŋ to tintina kat ila Maaron mata, nene lolomim imaghmaagh padi. Tutuuŋ tovene: ‘Uŋgabiiz poian pataŋani to tamtoghon, ve ugharaata le deŋia,’ ve ‘Lolom pa Maaron.’ Tutuuŋ tovene, yam ataghon di paam, ghoro poia.
LUK 11:43 “Yam ndiran tutuuŋa, akaria taumim wa! Pasa, sawa to yam alooŋ ala rumai, aghaze le aneep ila watiiŋ popoiadi moghon to tighur di pa yes to izadi tintina. Ve ighaze alaagh ila maran ate, aghaze tamtoghon tighita gham, ve tisavia saveeŋ popoia payam inimale pakuruuŋ gham.
LUK 11:44 Onoon kat, yam akaria taumim wa! Yam animale naal to tamtoghon tiwatag di maau, tovenen tighaze pa ndug poia moghon ve tilaghlaagh izala poghodi.”
LUK 11:45 Ghoro ŋgeu ŋgara eez to tutuuŋ, imundig ve ipamuul Yesu aliŋa ighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ to yom upiyaava, nene inimale yom uveleg ghei paam!”
LUK 11:46 Yesu isaav pani ighaze: “Yam ŋgara to tutuuŋ paam, akaria taumim wa! Pasa, yam aseeŋ Maaron tutuuŋ toni pa tutuuŋ naol itaghon taumim ŋgar tiam. Tauto agham pataŋani naol pa tamtoghon tinimale ai posaaŋ tintina to ipataŋan kat pa badooŋ di. Eemoghon yam auul di rita pa badooŋ di maau.
LUK 11:47 “Yam akaria taumim wa! Agham ŋgar pa yes propeta to muuŋ nditimbumim tighur koi padi ve tirab di timatmaat. Ndiran tonowen to aazne yam agharaat naal todi poghodi le paghunadi kat. Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam paam ayok pa ŋgar samsamia to nditimbumim tigham di aghaze nene ŋgar poia.
LUK 11:49 Pughu tonene, to Maaron ivotia ŋgar toni ighaze: ‘You pale nambaaŋ yes propeta toman mbaŋooŋa tiou tila pa ndiran tonowen. Eemoghon yes pale tighur koi padi, ve tirab pida timatmaat, ve tighur pataŋani naol pa pida, ve tinaan di itaghon ndug ndug ve tila.’
LUK 11:50 Tovenen atia to pale iza to tamtoghon to aazne, nene pale tiina kat. Pasa, propeta tisob to tamtoghon tirab di timatmaat, siŋ todi atia pale iza to tamtoghon to aazne. You nasaav payam kat. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan, inim mateeŋ to Abel, ve itaghoni taghoni inim le mateeŋ to propet Sakaria to ineep ila Rumai Tiina lolo igharau artaal ve tirabi imaat ne, tamtoghon to aazne siŋ todi pale imaliŋ inimale yatuuŋ siŋ to yes tisob tonowen.
LUK 11:52 “Yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Pasa, ki to ikaak ataam pa tamtoghon leso tiwatag katin Maaron, yam aŋguaaza padi. Yam taumim alooŋ ala maau. Ve yes to tizuaria di tighaze tiwatag katin Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene yam aponpoon ataam padi.”
LUK 11:53 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob ghoro imundig ve ivot ila pumuri. Ndiran tutuuŋa toman yes ŋgara to tutuuŋ tonenen atedi yabyab kat pani. Tovenen sawa tonenen ve ila, tinoknok ghasoniiŋi pa mbeb naol naol, ve tisasaŋan. Tighaze ye isavia saveeŋ eta isosor, ghoro inim le pughu pa tikisi.
LUK 12:1 Sawa tonenen, tamtoghon ival le ival kat tinim tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni. Yes tinim tilup di le ndug ivon padi ve ledi soso maau, ve tiwandiron di. Yesu ipamundigin saveeŋ toni, ve iveivei pa taghoniiŋa toni muuŋ ighaze: “Apatum gham pa yis to ndiran tutuuŋa. Nene you nasavia gabuadi to tiparim taudi pa ghurla todi.
LUK 12:2 Alooŋ. Mbeb eta irau iyooŋ maau. Mbeb tisob to ndunuŋadi, nene pale tipool di, leso tineep ghazooŋa. Ve ŋgar to ŋgozaaŋ, nene pale tisob tivot tighazooŋ.
LUK 12:3 Tovenen saveeŋ to yam asavia ila ndoroom lolo inim ŋgozaaŋ, nene pale ivot pa ndag le ival tiina tilooŋa. Ve saveeŋ to yam akamuun pani ila ruum lolo, nene pale tamtoghon tiyoon izala ruum todi poghodi ve titem pani, leso ival tiina tilooŋa.
LUK 12:4 “Aa nditag, you nasaav payam. Yes to tighaze tirab gham amaat, yam amatughez padi malep. Pasa, ighaze tirab gham amaat, nene isob. Tiwaghamun anoŋamim moghon. Muri, irau tigham mbeb eta payam muul maau.
LUK 12:5 Tovenen you nasaav payam: Amatughez pa Maaron moghon. Pasa, ye tapiri tiina, ve yam aneep ila ye nima. Ighaze lolo pa irab tamtoghon eta imaat, nene ye irau ipiyaav tamtoghon tonenen anunu izila ndug samia paam. Tauto nasaav payam: Amatughez pa Maaron moghon.
LUK 12:6 “Aghita. Man niuruŋgu, nene man sorok. Irau taghol liim pa yaam kaviaaŋa ru moghon. Eemoghon Maaron irau lolo imaagh pa eta maau.
LUK 12:7 Ve yam ndamomim ve alib kat pa niuruŋgu to katindi. Ve ye iwatag katin gham. Dabamim raua paam, ye inin di tisob. Tovenen yam amatughez malep. Ye pale mata iŋgal gham.”
LUK 12:8 Yesu isaav muul ighaze: “You nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa ila tamtoghon matadi ighaze ye inim leg ve itaghon ghou, nene pale Tamtoghon Natu paam, isaav ghazooŋa ila Maaron aŋela toni matadi ighaze tamtoghon tonenen inim ye le wa.
LUK 12:9 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ipesam pa tau ila tamtoghon matadi ighaze ye tamtoghon tiou maau, nene pale Tamtoghon Natu ipesamuni paam ila Maaron aŋela toni matadi.
LUK 12:10 “Ighaze tamtoghon eta ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Tamtoghon Natu, nene sosor toni tonenen, Maaron irau ireua pani. Eemoghon ighaze ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Avuvu Patabuaŋ ve iveleg uraat toni, sosor tovene, Maaron irau ireua maau.
LUK 12:11 “Ighaze tikis gham, ve tipayoon gham ila rumai lolo, ma tipayoon gham ila yes pooza ve daba to ndug matadi, lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve saveeŋ pa ambotoon taumim malep.
LUK 12:12 Pasa, sawa to tipayoon gham pa savsaveeŋ, Avuvu Patabuaŋ tau pale ipatooŋ gham pa sa saveeŋ to Maaron ighaze yam asavia.”
LUK 12:13 Ŋgeu eez ineep ila ival tiina lolodi, ve isaav pa Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, usaav pa toghag, leso ivalag mbeb to tamamai ipul di payei, ve igham leg pida.”
LUK 12:14 Eemoghon Yesu isaav pani ighaze: “Wai, ŋgeu tiou, sei ighur ghou pa nagharaat saveeŋ tiam ve navalag mbeb tiam?”
LUK 12:15 Ghoro Yesu isaav pa ival tiina ighaze: “Matamim iza ve apatum gham pa ŋgar to lolood igham pa mbeb naol naol to taan. Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta ye le mbeb katindi to taan, nene mbeb tonowen moghon irau ighami ineep pooi ne maau.”
LUK 12:16 Ghoro ye isavia saveeŋ palelaaŋ padi ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez, taan toni ŋgoreeŋa tiina. Tovenen mbeb tisob to ye ivazog di, titub tiza le anoŋadi katindi.
LUK 12:17 Ye ighita anoŋadi tonowen, ve igham ŋgar ighaze: ‘Wai, pale nagham vena pa aniiŋ tiou tonene? Naghur di sine? Pasa, mbeez tiou tiraua maau.’
LUK 12:18 Ghoro ŋgar eez ivot pani: ‘Aa, ghara matag iŋgal ŋgar eez! You pale nareu mbeez tiou muŋginadi tizi, ve narei papaghu ve tintina. Leso naghur aniiŋ tiou toman mbeb tiou tisob tilooŋ tila.
LUK 12:19 Isob, ghoro nasaav pa taug naghaze: Wais, naraua kat wa! Mbeb popoia naol to nandou di, nene pale iuul ghou irau ndaman katindi. Aazne ve ila, you pale ateg izi, ve naghan ve naghun, ve naneep toman lolog poia moghon.’
LUK 12:20 “Eemoghon Maaron isaav pani ighaze: ‘Ah, borou taamdi! Lem ŋgar maau kat! Mboŋ aazne, yom pale umaat. Ve sei pale iyou mbeb tiom to undou di ne?’”
LUK 12:21 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Ŋgar raraate moghon pale ivot pa tamtoghon tisob to tindou ledi mbaliiŋ to taan, eemoghon timbool pa ŋgar popoia to Maaron lolo pani.”
LUK 12:22 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul, ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Lolomim imbumbu pa nepooŋ tiam to taan malep. Agham ŋgar naol pa amim aniiŋ to ghaniiŋ, ve nonogiiŋa to andud gham pani ne malep. Onoon, aniiŋ ve nonogiiŋa iuul ghiit pa nepooŋ to taan. Eemoghon mbeb tovene irau iuul ghiit pa tagham nepooŋ poia ila to Maaron ne maau. Ve nepooŋ tonowen, to mbeb tau.
LUK 12:24 Agham ŋgar pa man kool. Yes tivazog aniiŋ maau, ve tiyou aniiŋ anoŋa maau. Ve ledi mbeez to ndouŋ aniiŋ todi ilooŋ ila ne maau. Maaron tau ipanpan di. Ve yam, Maaron ighita gham ighaze yam ghoro, mbeb tau. Alib kat pa man to naol ne.
LUK 12:25 Vena? Ighaze tiam eta igham ŋgar naol pa nepooŋ toni to taan, ve ikaal ataam pa iseeŋ sawa toni le mala ris, pale iraua wa? Maau.
LUK 12:26 Ighaze yam irau agham mbeb ŋgiira tonenen maau, pughu vena to lolomim imbumbu, ve agham ŋgar naol pa mbeb pida to taan inimale aniiŋ ve nonogiiŋa?
LUK 12:27 “Aghita kananaŋ to tiyondyood we. Titub vena? Taudi tigham uraat, ma tigharaat ledi nonogiiŋa eta? Maau. Eemoghon you nasaav payam. Muuŋ, kinik Solomon, ye iza tiina kat, ve indudi pa nonogiiŋa to popoiadi kat. Eemoghon nonogiiŋa toni eta bodeeŋa poia inimale kananaŋ tonowen ruŋgudi maau.
LUK 12:28 Ve aghita kikiliiŋ to ruŋgudi popoia we. Nene mbeb sorok. Aazne inepneep. Ve bozo pale tindeeba, ve tizaara ila yab ighani. Eemoghon Maaron tau ipambooda le paghuna kat. Laak, ighaze ye mata iŋgal mbeb sorok tovene, ye pale mata iŋgal gham paam, ve igham lemim nonogiiŋa. Oyai, ghurla tiam rismoghon kat!
LUK 12:29 Tovenen lolomim imbumbu ve arab taumim pa ghamuuŋ aniiŋ to ghaniiŋ ve ya to ghunuuŋ malep.
LUK 12:30 Pasa, mbeb tovene, to ndug ndug to tiwatag Maaron maau ne tirabrab taudi pa ghamuuŋ di. Tamamim Maaron iwatag: Ighaze yam ambool pa mbeb tovene, irau aneep poia maau. [Tovenen ye pale iuul gham.]
LUK 12:31 Yam irau azuaria gham pa ataghon pooz to Maaron muuŋ. Ghoro ye tau mata iŋgal gham pa mbeb naol tovene paam.”
LUK 12:32 Yesu isaav muul ighaze: “O yam sipsip to Maaron, onoon yam ival maau. Eemoghon amatughez malep. Pasa, Tamamim Maaron lolo poia payam, ve ighaze igham gham aneep ila pooz toni lolo leso aghita anoŋa toni.
LUK 12:33 Tovenen agholia mbeb tiam, ve arei yaama pa yes mbolaaŋa. Nene ataam to agharaat lemim lugluug to irau isami maau, ve andou lemim mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Mbaliiŋ to ndug tonowen irau isob maau. Ineep irau sawa isob. Ve yubyubŋa irau tiyubi maau, ve up paam irau iwaghamuni maau.
LUK 12:34 [Tovenen azuaria gham pa ndug tonowen.] Pasa, ndug to yam aghita aghaze mbaliiŋ tiam ineep pani, nene pale lolomim iyaryaaŋ pani.”
LUK 12:35 Yesu isaav muul ighaze: “Yam agharaat gham pataghaaŋ, ve matamim iŋgal lam tiam ighan irau sawa isob, ve asaŋan.
LUK 12:36 Ataghon ŋgar to yes mbesooŋa to tiina todi ineep ila ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, ve ighaze imuul inim. Yes tighurghur matadi ve tisasaŋani. Leso sawa to ighaze ye imuul inim peria ve ipit ataam, nene pale rikia moghon ve tikaak ataam pani.
LUK 12:37 You nasaav payam kat. Yes mbesooŋa to tiina todi imuul inim, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi. Pasa, tiina todi pale igharaat tau pa ŋgaliiŋ aniiŋ, ghoro isaav padi mboledi izi, ve ye tau inim ve iŋgal adi aniiŋ, ve imbees padi.
LUK 12:38 “Ighaze tiina todi inim pa mboŋ anoŋa, ma ndug itun, ve ighita di tighurghur matadi ve tisasaŋani, nene pale tinidi iza pa poia to pale iza todi.
LUK 12:39 “Agham ŋgar pooi. Ighaze ruum tau eta iwatag sawa kat to yubyub eta ighaze inim, ye irau igheen maau. Pale ipamaat, ve iŋgin ruum toni pooi. Pa vene, yubyub tonenen ireu ruum toni, ve ilooŋ ila iyub mbeb toni.
LUK 12:40 Yam tovene paam. Agharaat gham pataghaaŋ ve asaŋan. Pasa, Tamtoghon Natu pale inim pa sawa eta to yam awatagi maau, ve ikarmotin gham.”
LUK 12:41 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Petrus ighasoni ighaze: “Tiina, vena? Saveeŋ palelaaŋ tiom tonene iŋarua ghei, ma ila pa tamtoghon tisob?”
LUK 12:42 Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze mbesooŋa eta ŋgar toni poia, ve tini imbees pa uraat to tighuri ila nima, nene pale tiina toni ighuri inim daba. Leso iŋgin ruum toni toman mbesooŋa toni pida, ve igham adi aniiŋ ila sawa to tiina toni ighuri.
LUK 12:43 Mbesooŋa to ighaze tiina toni ila pa ndug ite, ve imuul inim le ighita mbesooŋa tonenen igham katin uraat toni, nene pale tini iza pa poia to pale iza toni.
LUK 12:44 You nasaav payam kat: Tiina toni pale ighuri inim daba, ve iŋgin mbeb toni tisob.
LUK 12:45 “Eemoghon ighaze mbesooŋa eta lolo ighur ighaze: ‘Ah, tiina tiou irau rikia imuul inim sone.’ Tovenen imundig ve irab sorokin ndita pida, nditamoot ve ndiliva. Ve ighanghan ve ighunghun le iwaghamgham. Mbesooŋa tonenen, ye irau ipatumi.
LUK 12:46 Pasa, tiina toni pale imuul inim, ve ikarmotini pa sawa eta to ye iwatagi maau. Ghoro ilos matini le uli imotmot, ve ipiyaava izila ndug samia. Leso ineep tonowe toman yes to matadi iŋgal uraat todi maau ve tizorzoor aliŋa.
LUK 12:47 “Tovenen mbesooŋa to iwatag ŋgar to tiina toni lolo pani, eemoghon igharaat tau pa uraat maau, ve itaghon ŋgar to tiina toni maau, nene pale tilos matini.
LUK 12:48 Eemoghon mbesooŋa to ighaze ikankaan pa ŋgar to tiina toni, ve isosor pa mbeb pida, nene pale tiina toni lolo isamini, ve ilosi kat maau. Pasa, tamtoghon tisob to Maaron igham ledi mbeb katindi, nene pale ighur mata padi pa tigham mbeb tonowen uraata leso anoŋadi katindi tivot. Ve ighaze Maaron inumeer ŋgeu eta, ve ighur mbeb tiina ila nima pa iŋgini, nene pale Maaron ighur mata pani pa igham anoŋa tiina ivot.”
LUK 12:49 Yesu isaav muul ighaze: “You nanim pa napiyaav yab izi taan. Ve naghaze yab tonowen iyaryaar, ghoro poia!
LUK 12:50 Eemoghon pataŋani tiina pale igham ghou muuŋ. Le isob, ghoro mbeb tonenen ivot. Tovenen you pale naneep toman lolog ipataŋan le irau napasob uraat tonenen le isob.
LUK 12:51 Vena? Yam aghaze you nanim pa napasob malmal tisob to taan, ve nalup tamtoghon tinim ee moghon? Maau. You nasaav payam. You pale nanim pughu pa tamtoghon tivalag di, ve tineep saguan saguan pa taudi.
LUK 12:52 Sawa tonene ve ila, toŋvetaz irau tilup di tinim ee moghon muul maau. Ighaze yes liim, ve tilup di ila ruum ee moghon, nene pale tivalag di, ve tol tineep ila dige eez, ve ru tineep ila dige ite.
LUK 12:53 Ve nditamandi ve nditinandi toman ndinatudi pale tivalag di ve tineep saguan saguan pa taudi paam. Ve ndiliva toman ndirawadi liva tovene paam, pale tineep saguan saguan pa taudi.
LUK 12:54 Yesu isaav pa ival tiina tovene: “Ighaze yam aghita yaghur tae iyoon ila rag pughu, nene pale rikia moghon asaav aghaze: ‘O, uman ighaze inim tonene.’ Le onoon, uman inim.
LUK 12:55 Ve ighaze yaghur ilaagh yavaar inim, nene asavsaav aghaze: ‘O, nene pale ndug ituntun.’ Le onoon, mbeb ivot inimale yam asavia.
LUK 12:56 Yam ndiran kaaromŋa. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pughu vena to yam irau aŋgabiiz ndug, eemoghon mbeb to ivotvot pa sawa tonene, yam aghilaal pughu maau.”
LUK 12:57 Yesu isaav muul ighaze: “Ŋgar deŋia, yam awatagi wa. Pughu vena to aŋgabiiz pooi maau?
LUK 12:58 Ighaze tamtoghon eta ighaze ipayoon ghom pa savsaveeŋ, yom usaŋan malep. Sawa to yamru alaghlaagh ala pa ndug to gharatooŋ saveeŋ, rikia moghon utoova pa ugharaat saveeŋ tiom toman ŋgeu tonenen le lolo poia. Pa vene, iweu ghom ula to daba to gharatooŋ saveeŋ, ve daba tonowen ighur ghom ula uraata toni nima, ve ana ighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ.
LUK 12:59 Onoon kat, you nasaav payom. Yom irau uvot rikia maau. Pale unepneep tonowe le irau upasob atia to tighuri payom, le isob kat.”
LUK 13:1 Sawa tonenen, tamtoghon pida to tineep toman di, tipaesia ndiran pida to Galilaia varudi pa Yesu. Tighaze sawa to ndiran tonowen tigham watooŋrau pa Maaron, Piladus irab di timatmaat, ve siŋ todi imaliŋ toman siŋ to mbeb to tirab di tinim watooŋrau.
LUK 13:2 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam agham ŋgar vena pa ndiran tonowen? Aghaze tilib pa tamtoghon tisob to Galilaia pa ghamuuŋ sosor, tauto pataŋani tonowen ivot padi ne?
LUK 13:3 Maau kat! Ve you nasaav payam: Ighaze atoor ŋgar tiam ila pa Maaron maau, yam asob pale alalemim animale ndiran tonowen.
LUK 13:4 Ve yes saaŋgul liim ve tol (18) to tineep igharau ya naliu Siloam, ve ruum to daba mala ipol izala poghodi ve irab di timatmaat ne, yam agham ŋgar padi vena? Aghaze sosor todi ilib pa tamtoghon tisob to tineep Yerusalem we, tauto pataŋani tonowen ivot padi?
LUK 13:5 Maau kat! Ve you nasaav payam: Ighaze atoor ŋgar tiam ila pa Maaron maau, yam pale asob alalemim animale ndiran tonowen.”
LUK 13:6 Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ padi ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ivazog ai fik ila vaen toni lolo. Ai tonowen itub iza, ve muri ghoro, ŋgeu tonenen ila iloui. Ighaze anoŋa, ghoro igham a pida. Eemoghon ila le ighita anoŋa eta maau.
LUK 13:7 Tovenen isaav pa uraata toni to iŋgin vaen ighaze: ‘Ulooŋ. You nalala nanimnim pa youŋ ai tonene anoŋa irau ndaman tol wa. Eemoghon naghita anoŋa eta sone. Uŋgori ighau! Ipasob sorokin taan ŋgoreeŋa pasa?’
LUK 13:8 “Eemoghon uraata toni ipamuul aliŋa ighaze: ‘Wai, tiina tiou, uwaghamun ai pasa? Upuli ineep pa ndaman tonene, ve natoor taan toman ŋgai tae, ve naghuri ila ai pughu.
LUK 13:9 Ve taghita pa ndaman muri. Ighaze anoŋa, ghoro poia. Ve ighaze maau, ghoro taŋgori ighau.’”
LUK 13:10 Umbom patabuaŋ eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila rumai lolo.
LUK 13:11 Liva eez ineep toman di paam. Ye, avuvu samia irabrab matin tapiri ve iwaghamuni le ndimo ikook irau ndaman saaŋgul liim ve tol (18) wa. Tovenen irau iyoon deŋia maau.
LUK 13:12 Yesu ighita, ve ipoii inim, ve isaav pani ighaze: “Liva, moroghooŋ tiom irau ikis ghom muul maau.”
LUK 13:13 Ghoro ighur nima izala pogho, ve rikia moghon liva tonowen tini poia ve iyoon deŋia, ve ipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni.
LUK 13:14 Eemoghon ŋgeu to iŋgin rumai, ighita mbeb tonenen le irau lolo maau. Pasa, Yesu igharaat liva tonenen pa sawa to umbom patabuaŋ. Tovenen ŋgeu tonowen iyaan yes to tineep ila rumai lolo ighaze: “Ai, wik to naol ne, iit leed sawa liim ve eez to uraat. Ighaze lolomim pa ŋgeu tonene igharaat moroghooŋ tiam, anim pa sawa to uraat. Anim pa sawa to umbom patabuaŋ malep!”
LUK 13:15 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Yam ndiran to kaarom. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Umbom patabuaŋ to naol ne, yam asob apaspas makau ve esele tiam, ve agham di tila tighunghun ya.
LUK 13:16 Ve aghita liva tonene. Ye Abaram paghu toni. Eemoghon Sadan ikisi irau ndaman saaŋgul liim ve tol (18) wa. Tovenen ighaze you nauuli, ve nagham mulini pa pataŋani toni ila sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia. Ma yam agham ŋgar vena?”
LUK 13:17 Yesu isavia saveeŋ tonene, le koia tisob mayadi. Eemoghon ival tiina tisob tinidi iza. Pasa, tighita mbeb tintina to Yesu ighamgham di, ve tighilaal tapiri ve poia toni.
LUK 13:18 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara vena? Pale nasavia iza to sa?
LUK 13:19 Nene inimale mastet uve to ŋgeu eez ighami ila, ve isuruuva ila uum toni. Muri ghoro, uuv kainaŋen tonowen itub iza tiina inimale ai, ve ighur boga naol. Tovenen man to tirovroov ila tata paroŋania, tirei rumadi izala boga.”
LUK 13:20 Yesu isaav muul ighaze: “Pooz to Maaron, nene ŋgara vena? Pale nasavia iza to sa?
LUK 13:21 Nene inimale yis ris to liva eez imbuula toman palawa tiina. Yis rismoghon tonowen indil irau palawa tonenen lolo le ighami isar.”
LUK 13:22 Yesu ighaze izala pa Yerusalem. Tovenen itaghon ataam ila, ve ighaze ila ivot ndug kainaŋen, ma ndug tiina eta, ghoro ipatoot di pa Maaron aliŋa. Ighamgham tovene itaghoni taghoni gha ila.
LUK 13:23 Ŋgeu eez imundig ve ighasoni ighaze: “Tiina, vena? Tamtoghon to pale Maaron igham mulin di ve tineep pooi, yes ival, ma eŋaeŋa moghon?”
LUK 13:24 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ataam to tataghon pooz to Maaron ve talooŋ tala ndug toni, nene avo tiina maau. Kainaŋen kat. Tovenen azuaria gham pa alooŋ ala. Pasa, tamtoghon ival pale titoova pa tilooŋ tila, eemoghon tiraua maau.
LUK 13:25 “Tovenen agham ŋgar pooi. Muri, ruum tau pale imundig, ve ipoon ataam. Ve ighaze ayoon pumuri, ve apit ataam ve ataŋ rorani aghaze: ‘Tiina, ukaak ataam payei lak!’ Nene pale ipamuul aliŋamim ighaze: ‘Yam sei masin? You nakankaan payam. Alaagh vena to anim?’
LUK 13:26 “Ghoro apamuul aliŋa aghaze: ‘Wai, tiina tiei, muuŋ taluplup ghiit pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ, ve yom upatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug tiei. Lolom imaagh payei?’
LUK 13:27 “Eemoghon ye pale isaav payam ighaze: ‘Yam sei masin? You nasaav payam wa. You nakankaan payam. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Asob aghau ala saguan payou!’”
LUK 13:28 “Tovenen yam pale lolomim isami kat, ve ayak toman livomim kikikia. Pasa, aghita Abaram, Isak, ve Yakop, toman propeta tisob tilup di toman Maaron izi ndug toni. Eemoghon yam ghoro tipiyaav gham avot ala pumuri.
LUK 13:29 Sawa tonenen ighaze ivot, nene pale ndug tisob tinim tilup di izi Maaron ndug toni, ve mboledi izi pa ghanghaniiŋ. Yes to rag pughu, yavaar pughu, daudau pughu, ve kagu pughu.
LUK 13:30 “Ve alooŋ. Ndiran pida to aazne tineep muri kat, nene pale tila timuuŋ. Ve ndiran pida to aazne timuŋmuuŋ, nene pale anadi tizi tineep muri kat.”
LUK 13:31 Sawa kat tonenen, ndiran tutuuŋa pida tila tipaes pa Yesu tighaze: “Ulooŋ. Upul ndug tonene, ve ughau ula pa ndug ite paam! Pasa, Erod ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze irab ghom umaat.”
LUK 13:32 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu tonowen, ye irau sa? Ye inimale ŋgavuun sagsag to geegeu. Yam ala asavia aliŋag pani tovene: ‘Ulooŋ. Aazne ve bozo, you pale nandiir avuvu samsamiadi ve nagharaat moroghooŋa. Ve mboŋru, ghoro napasob uraat tiou le isob kat.’
LUK 13:33 Tovenen aazne, bozo, ve mboŋru, you irau nataghon ataam to Maaron ighuri payou. Pasa, irau tirab propet eta to Maaron izi ndug ite paam maau. Tirabi imaat izi Yerusalem, ghoro deŋia.”
LUK 13:34 Ghoro Yesu isaav muul toman lolo ipataŋan ighaze: “O Yerusalem, Yerusalem, yom ndug to urabrab propeta to Maaron timatmaat. Ve yes uraata to ye imbaaŋ di tilat payom, yom urabrab di pa yaam ve timatmaat. Sawa naol, you naghaze nalup tamtoghon tiom, ve nayou di tinim tiou. Leso napakud di inimale tatareek ipakud ndinatu pa bage. Eemoghon yes lolodi pa tinim maau.
LUK 13:35 Tovenen Maaron pale ipul rumai tiom ineep sorok, ve le tamtoghona maau. Ve you nasaav payom: Yom pale ughita ghou muul maau, le irau ŋgar to tamtoghon tiom ivot, ve tisaav tighaze: ‘Poia to Maaron iza to ŋgeu tonene ve ipaloti. Pasa, ye igham Maaron nagho, ve inim!’”
LUK 14:1 Umbom patabuaŋ eez, Yesu ila ruum to ŋgeu eez pa ghanghaniiŋ. Ŋgeu tonowen, ye daba eez to ndiran tutuuŋa. Sawa tonenen, tamtoghon pida to tineep toman di, timbatut Yesu tighaze tighita pale igham sa ŋgar?
LUK 14:2 Mala maau ve ŋgeu eez imundig iyoon ila Yesu nagho. Ye, sariiŋ tiina ighami.
LUK 14:3 Tovenen Yesu ighason ila pa ndiran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ ighaze: “Laak, yam agham ŋgar vena? Ighaze tagharaat yes moroghooŋa pa sawa to umbom patabuaŋ, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron, ma maau?”
LUK 14:4 Yes tisavia saveeŋ eta maau. Neneeŋadi moghon. Tovenen Yesu nima ila ikis ŋgeu tonenen, igharaata tini poia, ve isaav pani ila.
LUK 14:5 Ghoro ighason di muul ighaze: “Vena, sawa to umbom patabuaŋ, ighaze tiam eta natu, ma makau toni itap izila saambu to titaii pa ya, pale ipuli ineep? Maau. Ye pale rikia moghon ila ve ighami iza.”
LUK 14:6 Yes tilooŋ saveeŋ tonene le tikankaan: Pale tisavia sa saveeŋ? Tovenen neneeŋadi.
LUK 14:7 Tamtoghon pida to tipoi di tinim pa ghanghaniiŋ tonenen, tighur taudi sorok tila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina. Yesu ighita ŋgar tonenen, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi:
LUK 14:8 “Ighaze ŋgeu eta ipoi ghom pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ, mbolem izi sorok ila watiiŋ to tighuri pa yes to izadi tintina ne malep. Pasa, ighaze ghanghaniiŋ tama ipoi ŋgeu eta to iza tiina ilib payom inim paam,
LUK 14:9 nene pale ghanghaniiŋ tama ilat, ve isaav payom ighaze: ‘Umundig upul watiiŋ tonene, ve ŋgeu tonowen inim mbole izi.’ Ghoro umundig toman mayam tiina, ve umuul ula uneep watiiŋ to muri kat we.
LUK 14:10 Tovenen ighaze tipoi ghom pa ghanghaniiŋ eta, upakur ghom ve ula mbolem izi muŋgaaŋ malep. Ula mbolem izi ila watiiŋ to muri kat. Pasa, ighaze ghanghaniiŋ tama inim, ve isaav payom ighaze: ‘Itag ite, umundig unum mbolem izi muŋgaaŋ igharau ghou.’ Nene pale ipakur ghom ila ival tiina to yamŋa aghanghan ne matadi.
LUK 14:11 Pasa, tamtoghon to ighaze ipakur tau iza, nene pale titatan iza izi. Ve ighaze tamtoghon eta itatan tau iza, nene pale tipakuri, ve iza inim tiina.”
LUK 14:12 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu to ipoii pa ghanghaniiŋ tonenen: “Ighaze ugham ghanghaniiŋ eta, upoi nditam, toŋvetaz tiom, siŋ tiom, ma yes mbaliiŋ taudi to tineep tigharau ghom ne malep. Pasa muri, yes pale tipoi ghom pa ghanghaniiŋ toman di, ve tiyat mulin nimam. Nene atia tiom.
LUK 14:13 Tovenen ighaze yom ugham ghanghaniiŋ, upoi yes to irau tigham ghanghaniiŋ maau, inimale yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes to matadi pisi. Leso poia to Maaron iza tiom, ve sawa to ye ipamundigin tamtoghon deŋiadi pa mateeŋ, nene pale ye tau iyat nimam, ve igham lem atia poia.”
LUK 14:15 Yes to yesŋa Yesu tilup di pa ghanghaniiŋ ila toŋ ee moghon, tamtoghon todi eez ilooŋ Yesu saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Yes to tilooŋ tila Maaron ndug toni pa ghanghaniiŋ tonowen, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.”
LUK 14:16 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pani ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ighaze igham ghanghaniiŋ tiina. Tovenen isavtaran tamtoghon katindi ighaze tinim pa ghanghaniiŋ tonowen.
LUK 14:17 Sawa to ghanghaniiŋ ighaze ivot, ye imbaaŋ mbesooŋa toni eez imuul ila, leso isaav pa yes to poiŋ to tiina toni igham di ne ighaze: ‘Ai, yam anim rikia! Pasa, tigharaat mbeb tisob wa.’
LUK 14:18 “Eemoghon yes tisob tinidi imum. Tovenen tipaleel saveeŋ pani leso tila pa ghanghaniiŋ tonenen sob. Ŋgeu to mbesooŋa tonowen ila ivot toni muuŋ, ye isaav pani ighaze: ‘Poia, irau nalat. Eemoghon leg uraat ris. You naghol taan pida eez, ve aazne naghaze nala naghita.’
LUK 14:19 Ŋgeu ite ana isaav pani ighaze: ‘Poia, irau nalat. Eemoghon naghol bapalo saaŋgul, ve aazne naghaze nala natoov di pa uraat.’
LUK 14:20 Ve ŋgeu ite to inim tol pani, ana isaav pani ighaze: ‘You ŋgaramus navai. Tovenen irau nalat maau.’
LUK 14:21 “Mbesooŋa tonenen imuul ila to tiina toni, ve ipaesia aliŋadi pani. Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni le ate yabyab kat, ve isaav pani: ‘Ighaze venen, rikia moghon umuul ula, ve ulaagh taghon ataam tintina ve geegeu to ndug, ve uyou yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes to matadi pisi, ve yamŋa anim.’
LUK 14:22 “Tovenen mbesooŋa tonenen imuul ila, ve igham uraat itaghon tiina toni aliŋa. Le isob, ghoro imuul inim, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, aliŋam to yom usavia, tauto nasavia pa tamtoghon le isob. Eemoghon ruum to ghanghaniiŋ, soso inepneep sone.’
LUK 14:23 “Tiina toni ipamuul aliŋa: ‘Ighaze venen, upul ndug tonene, ve ula ulaagh taghon ataam ve uum digedi, ve umbuur ariaŋa pa tamtoghon, ve yamŋa anim. Leso tipavonin ruum tiou le ivon kat.
LUK 14:24 You nasaav payam. Yes to poiŋ tiou igham di ve tinidi imum, tamtoghon todi eta irau avo itut aniiŋ tiou maau le maau kat!’”
LUK 14:25 Ival tiina titaghon Yesu, ve yesŋa tilaghlaagh. Yesu itoora, ve isaav padi:
LUK 14:26 “Ighaze tamtoghon eta lolo pa tama, tiina, azuwa, ndinatu, toŋvetaz toni, ma tau nepooŋ toni ilib payou, nene irau inim taghoniiŋa tiou maau.
LUK 14:27 Ve ighaze ŋgeu eta imbaad ai pambarooŋ toni ve itaghon ghou maau, nene ye paam, irau inim taghoniiŋa tiou maau.
LUK 14:28 “Ighaze tiam eta igham ŋgar pa reiŋ ruum to daba mala, ye irau ineep ve inin poian yaam toni muuŋ. Pale irau ipasob ruum, ma maau? Ighaze yaam toni iraua, ghoro ipamundigin uraat.
LUK 14:29 Pa vene, ipamundigin uraat to reiŋ ruum, ve ipasobi maau, ghoro tamtoghon tisob to tighita uraat toni, tiŋiŋ pani ve tivelegi tighaze: ‘Wai, ŋgeu tonowen igham tini pa reiŋ ruum tiina. Ipasobi wa?’
LUK 14:31 “Ve kinik to ighaze igham malmal pa kinik ite, nene pale itaghon ŋgar raraate moghon. Ighaze ye le ndaaba 10,000 moghon, ve kinik ite le ndaaba 20,000. Nene pale iŋgabiiz ndaaba toni muuŋ ve igham ŋgar pooi: Irau tigham malmal pa kinik ite tonowen, ma maau?
LUK 14:32 Ighaze maau, sawa to kinik tonowen ilaghlaagh mala sone, ye pale imbaaŋ uraata pida tila pa tigharaat saveeŋ, leso malmal ivot sob.”
LUK 14:33 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Yam tovene paam. Ighaze tiam eta ipul muri pa mbeb toni tisob maau, nene ye irau inim taghoniiŋa tiou maau.”
LUK 14:34 Yesu isaav muul ighaze: “Te, nene mbeb poia. Eemoghon ighaze tapiri isob ve itete muul maau, nene pale tagharaata vena? Maau.
LUK 14:35 Te tovene, le uraat muul maau. Irau tatoora toman ŋgai tae pa igham taan ŋgoreeŋa maau. Tovenen iit pale tapiyaava ilale. Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene ve igham ŋgar pani pooi.”
LUK 15:1 Sawa eez, tamtoghon pida to youŋ takes, toman ndiran pida to ghamuuŋ sosor tila to Yesu tighaze tilooŋ saveeŋ toni.
LUK 15:2 Ndiran tutuuŋa pida toman ŋgara pida to tutuuŋ tighita di, ve tiyou avodi pa Yesu tighaze: “Wai, ŋgeu tonowen, vena to igham ndiran to ghamuuŋ sosor toman lolo poia, ve yesŋa tiluplup di pa ghaniiŋ?”
LUK 15:3 Tovenen Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi:
LUK 15:4 “Ighaze tiam eta le sipsip tamoot liim (100), ve iŋginŋgin di izi ndug balim, ve eta ilale, nene pale igham vena? Ye pale ipul sipsip toni tamoot paaŋ saaŋgul liim ve paaŋ (99) tonenen tineep, ve ila ikalkaal sipsip toni to ilale ne, le irau indeeŋa.
LUK 15:5 Sawa to ighaze indeeŋa, nene pale iiti izala avara,
LUK 15:6 ve imbaada imuul ila pa ndug toni toman tini iza. Ghoro ipoi ndita ve yes to tineep tigharaui ne tinim, ve isaav padi ighaze: ‘Anim, itiŋa lolood poia ve tiniid iza! Pasa, sipsip tiou to ilale, tauto nandeeŋa wa!’
LUK 15:7 “You nasaav payam. Ighaze ŋgeu eta to ghamuuŋ sosor ipul ŋgar toni samia ineeple, ve itoor ŋgar toni ila pa Maaron, nene yes to ndug sambam tighamgham tovene paam. Lolodi poia kat, ve tinidi iza pa ŋgeu ee moghon tonenen ilib pa ndiran tamoot paaŋ saaŋgul liim ve paaŋ (99) to tinumeer tighaze tineep deŋiadi ila Maaron mata ve ledi pughu eta pa titoor ŋgar todi maau.”
LUK 15:8 Yesu isaav muul tovene: “Ighaze liva eta le yaam silva saaŋgul, ve eta ilale, nene pale igham vena? Ye pale itun lam, ve izaar ruum lolo, ve mata ines pooi pa yaam tonenen le irau indeeŋa.
LUK 15:9 Sawa to ighaze indeeŋa, ye pale ipoi ndita ve yes to tineep tigharaui ne tinim, ve isaav padi ighaze: ‘Alei, anim itiŋa lolood poia ve tiniid iza. Pasa, yaam tiou to ilale, tauto nandeeŋa wa.’
LUK 15:10 “You nasaav payam: Ighaze ŋgeu eta to ghamuuŋ sosor ipul ŋgar toni samia ineeple, ve itoor ŋgar toni ila pa Maaron, nene ŋgar raraate ivotvot ila aŋela to Maaron lolodi paam. Yes lolodi poia kat, ve tinidi iza pa ŋgeu ee moghon tonenen.”
LUK 15:11 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite paam padi ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez inepneep. Ye ndinatu ru.
LUK 15:12 Tinepneep, ve ŋgeu muria imundig ve isaav pa tama ighaze: ‘Tamaŋ, you naghaze yom uvalag mbeb tiom, ve sa mbeb to yom ughaze upuli inim leg, nene ugham payou pataghaaŋ.’ Tama itaghon aliŋa, ve ivalag mbeb toni inim ru, ve ighur pida ila inim ŋgeu muria le, ve pida ineep pa ŋgeu olman.
LUK 15:13 “Sawa pida inim ila, ghoro natu muria iyou mbeb toni tisob, ve imundig toman di, ve ila pa ndug mala. Ila ivot tonowe, ghoro isuruuv yaam toni pa mbeb soroksorok le yaam isob. Mala maau ve pitool tiina ivot izi ndug tonowen. Tauto mbolaaŋ igham ŋgeu tonenen, le nepooŋa poia maau.
LUK 15:15 Tovenen ila ighason paanu tau eez pa uraat. Ye iyok pani, ve imbaaŋa ila pa ŋginiiŋ ŋgai toni.
LUK 15:16 Ye pitoola kat. Eemoghon eta iuuli pa aniiŋ maau. Tovenen ighaze le ighan aniiŋ pida to ŋgai. Eemoghon aniiŋ tonowen paam, eta igham pani maau.
LUK 15:17 “Ye inepneep ila le ighilaal ighaze ye isosor wa. Ve ikausim pa nepooŋ toni to muuŋ ighaze: ‘Oyai, uraata to tamaŋ tighanghan le apodi isuŋ, ve aniiŋ alulu izi ineep. Ve you tonene, aazne namaat pa pitool.
LUK 15:18 Tambaŋa. You pale namuul nala to tamaŋ. Sawa to nala navot toni, nene pale nasaav pani naghaze: Tamaŋ, you nagham sosor pa Maaron to sambam, ve nagham sosor payom paam.
LUK 15:19 You poiag maau. Tovenen irau uwaat ghou natum muul maau. Vena, irau uyok ve nanim uraata payom?’
LUK 15:20 “Ye igharaat ŋgar toni le isob, ghoro imuul ila to tama. Ilaghlaagh mala sone, ve tama mata ila le ighita. Rikia moghon ighilaala ve lolo isamini. Tovenen ilaan ila isavagi, ve itaŋ pani.
LUK 15:21 Ghoro natu isaav pani ighaze: ‘Tamaŋ, you nagham sosor pa Maaron to sambam, ve nagham sosor payom paam. You poiag maau. Tovenen irau uwaat ghou natum muul maau.’
LUK 15:22 “Eemoghon tama irab motin saveeŋ toni, ve isaav pa yes mbesooŋa toni ighaze: ‘Ai, yam rikia ala agham nonogiiŋa mala to paghuna kat inim, ve andud natug tonene pani. Ve agham ring, ve aghuri ila nima u, ve agham duduuŋa to aghe ve aghuri ila aghe.
LUK 15:23 Ve yam pida ala aghita makau natu to naghuri pa ghanghaniiŋ, ve arabi. Ye to itub kat. Leso tagham ghanghaniiŋ pa natug tonene toman tiniid iza.
LUK 15:24 Pasa, iit taghaze pa ye imaat wa. Eemoghon maau. Mata iyaryaar, ve imuul inim ivot. Taghaze pa ye ilale wa. Eemoghon maau. Aazne, taghita muul.’ Tovenen mbesooŋa toni tila tigham uraat itaghon olman aliŋa. Ghoro tilup di pa ghanghaniiŋ toman tinidi iza.
LUK 15:25 “Mala maau ve natu olman ana, ineep uum ve inim. Ilaagh inim igharau ruum, ve ilooŋ oroor tiina. Ambam itaŋtaŋ, ve tighamgham narogho.
LUK 15:26 Tovenen ipoi mbesooŋa eez inim, ve ighasoni ighaze: ‘Ai, oroor tonowe to sa?’
LUK 15:27 “Mbesooŋa tonowen ipamuul aliŋa ighaze: ‘Iit taghaze pa tazim imaat wa. Eemoghon maau. Imuul inim toman tini poia! Tauto tamam lolo poia kat, ve irab makau natu to ighuri pa ghanghaniiŋ ne, ve tighanghan pani.’
LUK 15:28 “Natu olman ilooŋ saveeŋ tonene, le irau lolo maau ve ate yabyab kat. Tauto lolo pa ilooŋ ila ruum maau. Tovenen tama ivot ila toni, ve itoova pa irab ate.
LUK 15:29 Eemoghon ye isaav pa tama ighaze: ‘Tamaŋ, ndaman katindi, you naneep toman ghom, ve nakaria uraat payom. Nazoor aliŋam rita maau. Eemoghon ndag eta, yom upakur ghou pa mbeb eta maau. Maau kat. Inimale ugham leg mekmek natu eta ve yeiŋa nditag nighanghan toman tinimai iza, tone lolog poia ris. Eemoghon maau.
LUK 15:30 Ve natum tonowen, ye ila ve yesŋa ndiliva to ataam tiwaghamun mbeb tiom le isob. Eemoghon sawa to imuul inim, yom urab makau natu poia to taghuri pa ghanghaniiŋ ne pani!’
LUK 15:31 “Tama ipamuul aliŋa ighaze: ‘O natug, sawa isob, ituru tanepneep. Ve mbeb tiou to naol ne, nene yom tiom.
LUK 15:32 Ughita. Iit taghaze pa tazim imaat wa. Eemoghon ineep mata iyaryaar. Ve taghaze pa ilale wa. Eemoghon aazne, inim peria ve taghita muul. Tovenen ighaze tagham ghanghaniiŋ pani toman tiniid iza, nene deŋia.’”
LUK 16:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa taghoniiŋa toni ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez inepneep. Ye le uraata eez to iŋginŋgin mbeb toni. Eemoghon ndiran pida tila ve tiŋgal saveeŋ pa uraata toni tonowen tighaze ye isusuruuv yaam toman mbeb pida to tiina toni soroksorok.
LUK 16:2 Tovenen mbaliiŋ tau tonenen ipoii inim, ve isaav pani ighaze: ‘Yom ugham uraat vena? Pasa, nakaria loŋaaŋ saveeŋ tiom wa! Yom ula rikia, ve umbood uraat tiom to ughamghami ne ila rau, ve ughami inim naghita. Pasa, yom pale usob pa uraat tonene. Irau uŋgin mbeb tiou muul maau.’
LUK 16:3 “Uraata toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve ikaal ŋgar ighaze: ‘Wai, tiina tiou ighaze ipasob ghou pa uraat to ŋginiiŋ mbeb toni. Pale nagham vena? Tapirig irau to nagham uraat pataŋani inimale mbutuuŋ taan ne maau. Ve mayag paam pa nasuŋ tamtoghon pa leg mbeb.’
LUK 16:4 Tovenen inepneep le ŋgar eez ivot pani, ve isaav ighaze: ‘Ya! Ghara matag iŋgal ŋgar eez! Ighaze nagham tovene, nene pale tamtoghon lolodi poia payou, ve sawa to tiina tiou ipasob ghou pa uraat, tamtoghon pida pale tigham ghou nala ruum todi, ve naneep ila nimadi.’
LUK 16:5 “Ghoro ye ipoi yes to ledi bun ineep ila to tiina toni, ve eŋaeŋa tila toni. Ye to ila ivot toni muuŋ, uraata tonenen ighasoni ighaze: ‘Ai, usaav: Bun tiom piiz ineep ila to tiina tiou?’
LUK 16:6 “Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: ‘Ŋgoreeŋ to ineep ila patudi tintina irau tamoot liim (100).’ “Uraata tonenen isaav pani ighaze: ‘You pale nanduura izi ris. Nes, ugham rau to bun tiom ineep ila ne, mbolem izi, ve rikia moghon umbood tamoot ru saaŋgul (50) moghon. Ve pida, ineeple.’
LUK 16:7 “Ghoro ŋgeu ite ana ila toni, ve uraata tonenen ighasoni ighaze: ‘Yo, usaav: Bun tiom piiz?’ “Ye ipamuul aliŋa ighaze: ‘Bek tamoot liim (100) to tivon pa aniiŋ wit.’ “Uraata tonenen isaav pani ighaze: ‘Nes, ugham rau to bun tiom ineep ila ne, ve umbood bek wit tamoot paaŋ (80) moghon.’”
LUK 16:8 Ghoro Yesu isaav muul ighaze: “Onoon, ŋgar to uraata tonenen ighami, nene deŋia maau. Eemoghon sawa to tiina toni ilooŋ varu, ye ipait uraata tonenen iza. Pasa, ye igham ŋgar pa pataŋani to ighaze ivot pani, ve ikaal ataam pa tau, leso muri ineep pooi. “Tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tilib pa yes to titaghon ŋgar to ghazooŋa. Pasa, yes tiwatag katin sa ŋgar to taan to yes irau tighami, leso tineep pooi izi taan. Ve titaghon ŋgar tonowen. Eemoghon yes to tiwatag ŋgar to ghazooŋa, titaghoni iraua maau.
LUK 16:9 “You nasaav payam: Akaal ataam pa taumim, leso muri aneep pooi. Yaam to taan to inim pughu pa ŋgar samsamia naol, yam areii pa tamtoghon. Leso lolodi poia payam. Ve muri, sawa to yaam to taan isob, nene pale tigham gham ala aneep pooi ila ruum tiam izi ndug sambam itaghoni taghoni gha ila.
LUK 16:10 “Ighaze tamtoghon eta iŋgin poian mbeb ŋgiira to tighuri ila nima, nene pale iŋgin poian mbeb tiina paam. Ve ighaze tamtoghon eta igham ŋgar to deŋia maau pa mbeb ŋgiira, nene pale igham ŋgar raraate moghon pa mbeb tiina paam.
LUK 16:11 Yaam to taan, mbeb tau maau. Ve inim pughu pa ŋgar samsamia naol. Tovenen ighaze yam aŋgin poian yaam itaghon Maaron ŋgar toni maau, nene pale ighur mbeb tau to sambam ilat nimamim vena? Maau.
LUK 16:12 Onoon kat, ighaze tighur mbeb ilat nimamim ve aŋgin poiani maau, nene pale sei igham mbeb inim lemim kat?
LUK 16:13 Mbesooŋa eta irau imbees kat pa daba ru maau. Pale ighur lolo pa eez, ve lolo ineep toni kat. Ve ite, nene pale ighur lolo pani kat maau, ve mata izi pani. Tovenen yam irau ambees kat pa Maaron toman mbaliiŋ to taan ne maau.”
LUK 16:14 Ndiran tutuuŋa lolodi pa yaam kat. Yes tilooŋ saveeŋ isob tonenen, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pa Yesu.
LUK 16:15 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yam aghamgham ŋgar naol ila tamtoghon matadi, leso tighita gham tighaze yam ndiran deŋiamim. Eemoghon Maaron iwatag lolomim wa. Ve alooŋ! Mbeb to tamtoghon tighita tighaze mbeb tiina, nene Maaron ighita ighaze mbeb samia kat.”
LUK 16:16 Yesu isaav muul ighaze: “Tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propeta ipatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron le inim imuul sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ve sawa tonenen ve inim, tamtoghon tivovotia varu poia pa pooz to Maaron, ve ival tiina tizuaria di pa tilooŋ tila pooz toni lolo.
LUK 16:17 “Sambam ve taan, nene iraurau pa Maaron ipasob di. Eemoghon tutuuŋ toni waaro ŋgiira rita irau ilale ne maau. Maau le maau kat.
LUK 16:18 “Ighaze tamoot eta izurun azuwa ila ve ivai liva paghu, nene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ. Ve ighaze tamoot eta ivai liva eta to azuwa izuruni, ye paam imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiuuŋ.”
LUK 16:19 Yesu isaav muul ighaze: “Sawa eez, mbaliiŋ tau eez inepneep. Nepooŋ toni poia kat. Moghon moghon, ye indudi pa nonogiiŋa popoiadi moghon to bodeeŋadi inimale aindan ve atiadi tintina kat. Ve sawa isob, ighanghan aniiŋ popoia moghon, ve inepneep toman tini iza.
LUK 16:20 Mbolaaŋa eez inepneep igharau mbaliiŋ tau tonowen. Iza Lasarus. Ye narape, ve tini isob mbotmboot ighami. Tovenen tisuri ila, ve tighuri izi igharau mbaliiŋ tau tonenen ataam toni avo.
LUK 16:21 Lasarus pitoola kat. Tovenen ighaze le ighan aniiŋ ŋgiira ŋgiira to itaptap izizi pa mbaliiŋ tau toŋ toni. Sawa to inepneep tonowe, ŋgavuun tinimnim ve tindandamoz mbotmboot to ineep ila tini.
LUK 16:22 “Ye inepneep toman pataŋani tovene le imaat. Ghoro aŋela tighami ve tighuri ineep ila ndug poia igharau Abaram dige. Muri ghoro, mbaliiŋ tau ana imaat, ve titavia.
LUK 16:23 “Ye izila ndug samia, ve iyamaan yabyabuuŋ tiina kat. Mata izala le ighita Abaram yesuru Lasarus tinepneep mala kat.
LUK 16:24 Tovenen imboob ila pa Abaram ighaze: ‘Oo tamaŋ Abaram, lolom ghora, isamin ghou ve umbaaŋ Lasarus inim. Leso izeev nima u ila ya, ve ipaluum yamag rita. Pasa, you naneep ila yab tonene lolo, ve yabyabuuŋ tiina kat igham ghou.’
LUK 16:25 “Eemoghon Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Oo natug, matam iŋgal nepooŋ tiom to muuŋ ughami izi taan. Sawa tonenen, yom uneep poia kat, ve Lasarus ineep sami. Tauto aazne, ate izi ve igham nepooŋ poia izi ndug tonene, ve yom uyamaan yabyabuuŋ tiina tonanan.
LUK 16:26 Ve mbeb ite. Ughita. Ndug kazimuŋa tiina tonene ineep sosood. Leso tamtoghon eta to sualen ighaze ilat tiam, nene pale iraua maau. Ve yam tovene paam. Tiam eta irau ilib inim sualen maau.’
LUK 16:27 “Mbaliiŋ tau ilooŋ saveeŋ tonene, ve itaŋ roran Abaram muul ighaze: ‘O tamaŋ, ighaze venen, ghoro umbaaŋ Lasarus imuul ila tamaŋ ruum toni,
LUK 16:28 ve isaav ariaŋa pa nditazig liim to tinepneep we, leso titoor ŋgar todi. Pa vene, yes paam titaghon ghou tinim ndug to yabyabuuŋ tonene.’
LUK 16:29 “Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Saveeŋ to Mose ve yes propeta, nene tiwatagi wa. Yes irau tilooŋa ve titaghoni.’
LUK 16:30 “Mbaliiŋ tau isaav pani muul ighaze: ‘Tamaŋ Abaram, ŋgar tiom tonanan poia. Eemoghon irau ighur maau. Ve ighaze mateeŋa eta imundig ve ila ivot todi, ve ipaes padi, nene pale tighur ila saveeŋ toni, ve titoor ŋgar todi.’
LUK 16:31 “Abaram ipamuul aliŋa ighaze: ‘Maau. Ighaze tilooŋ Mose toman yes propeta aliŋadi maau, nene pale tamtoghon to imundig pa mateeŋ ne paam, irau igham di tighur ila maau.’”
LUK 17:1 Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Tovaaŋ naol pale tivot pa tamtoghon, ve tigham di titap pa ghurla todi. Eemoghon tamtoghon to ighaze inim watiiŋ pa pain eta, ve ighami itap pa ghurla toni, nene ye ikaria tau wa. Tamtoghon tovene, poia pa timbit yaam tiina ila lua, ve tipandalini izila te lolo ve ilale. Tovenen apatum gham!
LUK 17:3 “Ighaze toŋvetaz tiom eta igham sosor, yom ula toni ve usaav kat pani pa sosor toni. Ighaze ilooŋ ghom, ve itoor ŋgar toni, ghoro upul sosor toni, ve lolom imaagh pani.
LUK 17:4 Ighaze ye igham sosor payom pa liim ve ru pa ndag ee moghon, ve ilatlat tiom ve isavsaav payom ighaze: ‘You naghilaal sosor tiou ve natoor ŋgar tiou wa.’ Nene yom paam, upul sosor toni, ve lolom imaagh pani.”
LUK 17:5 Mbaŋooŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Tiina, ighaze venen, ugham ghurla tiei ivot inim tiina.”
LUK 17:6 Yesu isaav padi: “Ighaze ghurla tiam rismoghon inimale mastet uve, yam pale irau asaav pa ai tiina tonene aghaze: ‘Ukuul taum uza, ve ula upayoon taum ila te lolo.’ Ve ai tonene pale itaghon aliŋamim.”
LUK 17:7 Yesu isaav muul: “Ighaze tiam eta isaav pa mbesooŋa toni ila imbut uum, ma iŋgin sipsip toni, ve rabrab mbesooŋa tonowen imuul ila pa ruum, nene pale isaav vena pa mbesooŋa tonenen? Pale rikia moghon isaav pani ighaze: ‘Unum, mbolem izi, ve ughan?’
LUK 17:8 Nene pale maau. Pale isaav pani tovene: ‘Yom ula ugharaat aniiŋ payou le isob, ghoro ugharaat ghom, ve umuul unum umbees payou le irau naghan ve naghun le isob. Ghoro anam mbolem izi, ve ughan ve ughun.’
LUK 17:9 “Ve vena? Ighaze mbesooŋa toni ilooŋ aliŋa ve igham uraat toni isob, pale tiina toni ipakuri? Maau. Pasa, nene ye uraat toni.
LUK 17:10 Yam tovene paam. Ighaze agham mbeb tisob to Maaron isavia di payam pa agham di, ghoro asaav moghon aghaze: ‘Yei mbesooŋa to Maaron. Nigham mbeb poia eta irau to tipakur ghei pani ne maau. Uraat to ye ighuri inim nimamai, tauto nighami.”
LUK 17:11 Yesu ilaagh taghon ataam to ila pa Yerusalem, le ila ivot bodbodaaŋ pa Samaria ve Galilaia.
LUK 17:12 Ye ilooŋ ila ndug eez to ineep tonowe, le ivot to ndiran saaŋgul to moroghooŋ kolekole igham di. Tovenen tiyoon mala, ve timboob ila pani tighaze: “Yesu, tiina tiei, lolom isamin ghei ve uul ghei lak!”
LUK 17:14 Yesu ighita di, ve isaav padi ighaze: “Yam ala apatooŋ taumim pa yes ndiran to watooŋrau.” Tovenen tipuli ve tila. Tilaagh taghon ataam tila, ve Maaron tapiri igham di tinidi popoia le tiŋgalaaŋ ila mata.
LUK 17:15 Todi eez ighita ighaze Maaron iuuli ve tini poia wa. Tovenen ipapait Maaron iza toman aliŋa tiina, ve imuul ila to Yesu.
LUK 17:16 Ila ivot toni, ghoro itap izi ila Yesu aghe pughu, ve ighur nagho izila taan, ve ipaiti toman lolo poia. Ŋgeu tonowen, ye Yuda maau. Ye to Samaria.
LUK 17:17 Yesu ighita ŋgeu tonenen, ve isaav ighaze: “Wai, you naghaze pa nagharaat tamtoghon saaŋgul tinidi popoia. Liim ve paaŋ tineep sine?
LUK 17:18 Ŋgeu tonene, ye Yuda maau. Pughu vena to ye eŋgeni imuul inim ve ipait Maaron iza, ve yes pida maau?”
LUK 17:19 Ghoro Yesu isaav pa ŋgeu tonenen ighaze: “Umundig ve ula toman lolom poia. Ghurla tiom, tauto igham ghom tinim poia, ve Maaron igham mulin ghom wa.”
LUK 17:20 Sawa eez, ndiran tutuuŋa pida tighason Yesu tighaze: “Pale ŋeez, o pooz to Maaron ivot ighazooŋ?” Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Pooz to Maaron ivot toman ghilalooŋ tiina eta to tamtoghon irau tighita pa matadi ne maau.
LUK 17:21 Tovenen tamtoghon irau tisaav tighaze: ‘Aghita. Pooz to Maaron ineep sualen,’ ma ‘ineep tonowe,’ nene maau. Pasa, pooz to Maaron, nene mbeb to ivot ila lolomim.”
LUK 17:22 Ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Muri, sawa samia kat pale ivot, ve yam apasul aghaze le aghita Tamtoghon Natu ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ rita, ghoro poia. Eemoghon yam irau aghita rikia maau.
LUK 17:23 Tovenen apatum gham. Pasa, ndiran pida pale tisaav payam tighaze: ‘Aghita. Ye tau tonowe!,’ ma tisaav tighaze: ‘Ye tau tonene!’ Eemoghon yam ala ataghon di malep.
LUK 17:24 Pasa, sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ tapiri ivot ighazooŋ, tamtoghon tisob pale tighita. Ye pale izi inim inimale ndug milia, ve lalaav waro ilaan ila tata paroŋania dige eez ve ivool ila pa dige ite.
LUK 17:25 Eemoghon mbeb tonenen irau ivot rikia sone. Pasa, Tamtoghon Natu pale imbaad pataŋani naol muuŋ itaghon Maaron ŋgar toni, ve tamtoghon to aazne tizuruni.
LUK 17:26 “Sawa to mulaaŋ to Tamtoghon Natu ighaze inim igharau, nene pale tamtoghon titaghon ŋgar to muuŋ tighami ila sawa to Noa.
LUK 17:27 Sawa tonenen, tamtoghon lolodi imaagh pa taudi kat. Pataŋani to ighaze ivot, yes tighilaala maau. Tovenen tighanghan, tighunghun, ve tiwavaivai ila ila le sawa kat to Noa ilooŋ ila waaŋ lolo. Ghoro Maaron igham ya ivon toman yawaaŋa le itatab taan, ve irab tamtoghon tisob tilaledi.
LUK 17:28 “Ve tamtoghon pale titaghon ŋgar to tighami ila sawa to Lot. Sawa tonenen paam, tamtoghon tighilaal pataŋani to ighaze ivot padi ne maau. Tighanghan, tighunghun, tirauraukol pa mbeb todi, tivavazog aniiŋ, tireirei ruum, ila ila le sawa to Lot ipul ndug Sodom ve ighau ila. Ghoro Maaron igham yab toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia kat, titaptap ila tata ve tizi, le tirab di tisob tilaledi.
LUK 17:30 Sawa to Tamtoghon Natu imuul inim ve ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene pale ŋgar raraate moghon ivot.
LUK 17:31 “Sawa tonenen ighaze ivot, ve ŋgeu eta inepneep ila ndug to nepooŋ to ruum pogho we, nene irau izila muul ruum lolo pa igham mbeb toni pida ne maau. Izi le ighau malmali ila. Ve ighaze ŋgeu eta ineep uum toni ve ighamgham uraat, nene ye paam, irau imuul ila pa ruum toni maau. Ighau malmali ila.
LUK 17:32 Tovenen agham ŋgar pa mbeb tiam malep. Matamim iŋgal muul pa pataŋani to muuŋ ivot pa Lot azuwa.
LUK 17:33 Tamtoghon to ighaze ikaal ataam pa tau leso ineep poia izi taan, nene pale ilale. Ve ighaze tamtoghon eta lolo ee moghon ve ipul tau payou, nene pale igham nepooŋ poia ila to Maaron.
LUK 17:34 “You nasaav payam. Sawa tonenen ighaze ivot, ve tamtoghon ru tilup di pa ghenooŋ ila inadi ee moghon, pale tigham eez, ve tipul eez ineep.
LUK 17:35 Ve ighaze ndiliva ru tilup di pa uraat to gharatooŋ aniiŋ, nene pale tigham eez, ve tipul eez ineep.”
LUK 17:37 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighasoni tighaze: “Tiina, mbeb to yom usavia ne, pale ivot izi sine?” Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ndug to uri igheen pani, nene irau iyooŋ maau. Pasa, man kool pale tiroov tila, ve tilup di tonowe ve tighani.”
LUK 18:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa taghoniiŋa toni pa ipalot di. Leso tinidi imum pa suŋuuŋ sob, ve tisuŋ pa Maaron irau sawa isob.
LUK 18:2 Ye isaav padi ighaze: “Ndug eez, daba todi to gharatooŋ saveeŋ imatughez pa Maaron maau, ve igham ŋgar pa tamtoghon eta maau.
LUK 18:3 Ndug tonowen, naar eez inepneep. Moghon moghon, ye ilala to daba tonenen, ve itaŋtaŋ rorani ighaze: ‘Ŋgar to koiag igham payou, nene deŋia maau. Uul ghou ve ugharaat saveeŋ tiou itaghon ŋgar deŋia.’
LUK 18:4 “Sawa mala, daba tonenen iyasiil pa ulaaŋ naar tonenen. Eemoghon ye inoknoki tovene le muri ghoro, daba tonenen isaav pa tau ighaze: ‘You namatughez pa Maaron maau. Ve tamtoghon paam, nagham ŋgar padi maau.
LUK 18:5 Eemoghon naar tonene inoknok pararaiŋ ghou ila ila le tinig imum pani kat. Tambaŋa. You pale nauuli ve nagharaat saveeŋ toni. Pa vene, inoknok saveeŋ payou tovene.’”
LUK 18:6 Ghoro Tiina toit Yesu isaav muul ighaze: “Alooŋ saveeŋ to daba samia tonenen wa?
LUK 18:7 Ighaze tamtoghon tovene ilooŋ naar tonenen aliŋa ve igharaat pataŋani toni, nene pale Maaron igham vena pa yes to ye tau isia di tinim le? Ighaze koiadi tigham sosor padi, ve yes titaŋ rorani pa mboŋ ve ndag, pale izuar pa ulaaŋ di? Maau.
LUK 18:8 You nasaav payam: Ye pale iuul di pa pataŋani todi rikia moghon, ve igharaat saveeŋ todi itaghon ŋgar deŋia. Eemoghon sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, pale ighita yes to tineep izi taan ne tighur ila toni, ma maau?”
LUK 18:9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene iŋarua ndiran pida to tinumeer taudi tighaze yes moghon tineep deŋiadi ila Maaron mata, ve matadi izi pa nditadi pida.
LUK 18:10 “Sawa eez, ndiran ru tila Rumai Tiina tighaze tisuŋ. Eez, ye ŋgeu tutuuŋa. Ve ite, ye ŋgeu to youŋ takes.
LUK 18:11 Ŋgeu to tutuuŋ ila iyoon, ve isuŋ ila lolo ighaze: ‘Oo Maaron, you napait ghom toman lolog poia. Pasa, you nanimale tamtoghon pida maau. You nayub maau, naghur maat maau, ve ŋgar to deŋia ila matam, you nayel pani rita maau. Ŋgeu to youŋ takes tonene paam, you nanimale ye maau.
LUK 18:12 Wik to naol ne, you naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ pae ru itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve moghon moghon, mbeb tisob to nagham di, matag iŋgalŋgal pa valagiiŋ di tinim ndouŋ saaŋgul, ve naghamgham ndouŋ eŋaeŋa payom.’
LUK 18:13 “Ye isuŋsuŋ, ve ŋgeu to youŋ takes iyoon saguan. Mata iza maau. Itud, ve ipambar ate toman taŋiiz. Pasa, lolo ipataŋan pa sosor toni. Tovenen isaav moghon ighaze: ‘Oo Maaron, you ŋgeu to ghamuuŋ sosor. Lolom isamin ghou, ve ureu sosor tiou ilale!’”
LUK 18:14 Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You nasaav payam. Sawa to ŋgeu to youŋ takes ivot ila pa ruum toni, Maaron ighita ighaze ye moghon to ŋgeu deŋia. Ve ita ite tonowen, ne maau. Pasa, tamtoghon tisob to tipait taudi, nene pale Maaron itatan di. Ve ighaze tamtoghon eta itatan tau iza, nene pale Maaron ipaiti.”
LUK 18:15 Tamtoghon tigham ndinatudi geegeu paam tila to Yesu, leso ighur nima izala poghodi ve ipalot di. Taghoniiŋa toni tighita di, ve tiyaan di.
LUK 18:16 Eemoghon Yesu ipoi ndipain tonowen timuul tinim, ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ai, yam apoon ataam pa ndipain malep! Apul di tinim tiou. Pasa, pooz to Maaron toman ndug toni, nene to yes to ŋgar todi inimale ndipain tonene.”
LUK 18:17 You nasaav payam kat. Ighaze tamtoghon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara inimale ndipain tonene maau, ye irau ilooŋ ila ndug toni maau.
LUK 18:18 Daba eez to yes Yuda ighason Yesu ighaze: “Patoŋaaŋ, yom poiam. Pale nagham vena, leso naneep matag iyaryaar le alok?”
LUK 18:19 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pughu vena to yom ughaze you poiag? Maaron moghon to poia. Ite paam maau.
LUK 18:20 Tutuuŋ to naol ne, yom uwatag di wa: ‘Ughur maat malep, urab tamtoghon imaat malep, uyub malep, upariaaŋ saveeŋ kaarom malep, ve matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam ve utandag padi.’”
LUK 18:21 Ŋgeu tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai patoŋaaŋ, sawa to pain ghou ve inim aazne, you nataghon tutuuŋ tonenen tisob.”
LUK 18:22 Yesu ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani muul ighaze: “Poia. Ve ŋgar eez to yom ughami sone. Ula ugholia mbeb tiom tisob, ve urei yaama pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem mbaliiŋ tau izi ndug sambam. Le isob, ghoro unum utaghon ghou.”
LUK 18:23 Ŋgeu tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, le lolo ipataŋan kat. Pasa, ye mbaliiŋ tau kat.
LUK 18:24 Yesu ighita ŋgeu tonenen lolo ipataŋan, ve isaav ighaze: “Yes mbaliiŋ taudi, ipataŋan padi kat pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni.
LUK 18:25 Aghita. Ighaze kamel itoova pa izeev tau ilooŋ ila sarum saambu, pale iraua wa? Maau. Yes mbaliiŋ taudi tovene paam. Ighaze taudi titoova pa titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni, nene pale tiraua maau.”
LUK 18:26 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighason Yesu tighaze: “Wai, ighaze venen, sei to pale Maaron igham mulini ve ineep pooi izi ndug toni?”
LUK 18:27 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Mbeb to tamtoghon irau tighami maau, nene Maaron irau ighami. Pasa, mbeb eta irau ila Maaron muri maau.”
LUK 18:28 Tovenen Petrus isaav pa Yesu ighaze: “Ughita. Yei tonene nipul ndug tiei toman mbeb tiei tisob tizi tineep, ve ninim nitaghon ghom.”
LUK 18:29 Yesu isaav padi ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar pa pooz to Maaron, ve ipul ruum toni, azuwa, toŋvetaz toni, tina tama, ma ndinatu,
LUK 18:30 nene pale Maaron iyat mbeb to tamtoghon tonenen ipul di irau pae katindi. Pasa, sawa to ye ineep izi taan, poia tiina to Maaron pale iza toni le ilib kat pa mbeb toni tisob tonowen. Ve sawa to Mboŋ Muri ighaze ivot, ye pale ineep mata iyaryaar le alok.”
LUK 18:31 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tila saguan, ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Iit taghaze tala pa Yerusalem tonene. Ve saveeŋ isob to yes propeta timbooda iza to Tamtoghon Natu, nene pale anoŋa ivot.
LUK 18:32 Pale tighuri ila yes to Yuda maau ne nimadi, ve tipamogherani, tipamayaŋini, ve tivuragi.
LUK 18:33 Ghoro tilosi pa waar mata mata, ve tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.”
LUK 18:34 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, eemoghon tighazooŋ pa pughu rita maau. Pasa, pughu iyooŋ padi. Tauto tikankaan pa Yesu saveeŋ toni.
LUK 18:35 Yesu ilaagh ila le igharau ndug Yeriko, ve ivot to ŋgeu mata pisi eez. Ye mbole izi ataam dige, ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb.
LUK 18:36 Ŋgeu tonowen ilooŋ ival tiina tinim le tighaze tisalib pani. Tovenen ighason di ighaze: “Ou, nene vena?”
LUK 18:37 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, Yesu to Nasaret inim ila we.”
LUK 18:38 Tovenen ye imboob aliŋa tiina ighaze: “Yesu, David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!”
LUK 18:39 Yes to tilaagh timuuŋ, tiyaan ŋgeu tonenen tighaze neneeŋa. Eemoghon ye itaŋ roran Yesu muul toman aliŋa tiina kat ighaze: “Aa David Natu, lolom isamin ghou ve uul ghou lak!”
LUK 18:40 Tovenen Yesu aghe tuŋia, ve isaav pa tamtoghon pida ighaze: “Akis ŋgeu tonanan nima ve aghami inim.” Ŋgeu tonenen inim igharaui, ve Yesu ighasoni ighaze:
LUK 18:41 “Yo, ughaze nagham vena payom?” Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Aa tiina tiou, naghaze yom ugharaat matag. Leso naghita ndug.”
LUK 18:42 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Matam poia ve ughita ndug lak! Ghurla tiom, tauto iuul ghom ve matam poia wa.”
LUK 18:43 Rikia moghon, ŋgeu tonenen mata poia ve ighita ndug. Tovenen ipapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, ve itaghon Yesu ve yesŋa tila. Ve ival tiina to tinepneep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob tipait Maaron iza paam.
LUK 19:1 Yesu ilooŋ ila ndug Yeriko, ve ilaagh taghon ndug lolo ila.
LUK 19:2 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Sakaius. Ye ndiran to youŋ takes daba todi eez, ve ye mbaliiŋ tau kat.
LUK 19:3 Sakaius izuaria tau ighaze le ighita Yesu ye sa ŋgeu. Eemoghon iraua maau. Pasa, aghe tuku ve ival tiina tipoona.
LUK 19:4 Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ighita Yesu. Tovenen ilaan imuuŋ ila, ve ighita ai fik eez to iyoon igharau ataam to Yesu itaghoni, ve iip izala, ve isaŋan.
LUK 19:5 Yesu ilaagh ila le ivot ai tonowen pughu. Ghoro mata izala pa Sakaius, ve isaav pani ighaze: “Sakaius, rikia moghon uzi unum! Pasa, aazne you naghaze naneep toman ghom ila ruum tiom itaghon Maaron ŋgar toni.”
LUK 19:6 Sakaius ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon izi, ve igham Yesu toman lolo poia kat, ve yesuru tila pa ruum toni.
LUK 19:7 Eemoghon ival tiina tighita yesuru tila le irau lolodi maau ve tiyou avodi tighaze: “Wai, ŋgeu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor. Yesu ila ineep ruum toni pasa?”
LUK 19:8 Yesuru tila tivot ruum, ghoro Sakaius iyoon ila Yesu nagho, ve isaav pani ighaze: “Tiina, ulooŋ! Aazne, you pale navalag mbeb tiou tisob tinim ndouŋ ru, ve narei ndouŋ eez pa yes mbolaaŋa. Ve ighaze muuŋ you natombaan ŋgeu eta ve nayub mbeb toni, nene pale nayat mbeb tonowen, ve nagham le tol paam izala pogho.”
LUK 19:9 Ye isaav tovene, ve Yesu isaav ighaze: “Aazne, Maaron igham mulin yes to ruum tonene wa. Pasa ŋgeu tonene, ye Abaram paghu toni paam.
LUK 19:10 Tamtoghon Natu, ye inim pa ikaal yes to tiyel pa ataam to Maaron, leso igham mulin di.”
LUK 19:11 Sawa tonenen, Yesu ila igharau Yerusalem wa. Tovenen yes to tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighaze sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa. Tauto Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi.
LUK 19:12 “Sawa eez, ŋgeu eez inepneep. Yesŋa siŋ toni izadi tintina. Ye ighaze ila ndug mala, leso daba to ndug tonowen tighuri inim kinik pa tau ndug toni. Le isob, ghoro imuul ila.
LUK 19:13 Tovenen ipoi mbesooŋa toni saaŋgul tinim, ve irei yaam mina eŋaeŋa le irau di. Ghoro isaav padi ighaze: ‘Alooŋ. You naghaze nala tonene. Yaam to nareii irau gham wa. Tovenen sawa to naneep saguan payam, yam araukol pani ve agham anoŋa toni ivot.’ Isavsaav toman di le isob, ghoro imundig ve ila.
LUK 19:14 “Eemoghon ŋgeu tonowen, tamtoghon to ndug toni tighur koi pani. Tovenen timbaaŋ tamtoghon pida titaghoni tila, leso tigham avodi ve tisavsaav toman yes daba to ndug tonowen. Tila tivot tonowe, ve tisaav padi tighaze: ‘Ŋgeu tonene, yei lolomai pani maau kat. Yam aghuri pa iŋgin ghei malep.’
LUK 19:15 “Eemoghon daba tonowen tilooŋ di maau, ve tighur ŋgeu tonenen inim kinik. Ghoro ye imundig ve imuul ila pa tau ndug toni. Ila peria, ve ipoi mbesooŋa toni tinim. Leso tivotia uraat todi, ve ye iwatag: Yaam to muuŋ ireii padi, tiraukol pani ve tigham piiz paam izala pogho?
LUK 19:16 “Mbesooŋa to inim ivot muuŋ, ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau saaŋgul.’
LUK 19:17 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ toni, ve ipaiti ighaze: ‘Iya! Yom uraata poiawaat! Pasa, yom utaghon ŋgar tiou ve uŋgin poian uraat ŋgiira to naghuri ilat nimam. Tovenen you pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina saaŋgul.’
LUK 19:18 “Ghoro mbesooŋa ite inim ru, ana inim ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina tiou, yaam tiom mina eez to ughami inim nimag, naraukol pani le ivot irau liim.’
LUK 19:19 “Tiina toni isaav pani ighaze: ‘You pale naghur ghom pa uŋgin ndug tintina liim.’
LUK 19:20 “Ghoro mbesooŋa toni ite inim tol pani, ana inim ivot toni, ve ipaes pani ighaze: ‘Tiina, yaam tiom mina eez, tau tonene. You nanduni pa uli pida, ve naŋgooza inepneep.
LUK 19:21 Pasa, you namatughez payom. Yom ughamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolom isamin di rita maau. Ve unepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, yom ughami inim lem. Ve taum uvazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, yom uyouyou sorokini inim am.’
LUK 19:22 “Tiina toni ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav ila mata ighaze: ‘Yom mbesooŋa samia eez! Saveeŋ to ivot ila taum avom, tauto pale inim pughu pa naghur atia iŋarua ghom. Yom ughaze you naghamgham ariaŋa pa tamtoghon. Irau lolog isamin di rita maau. Ve ughaze nanepneep ila ndiran pida nimadi. Pasa, mbeb to tamtoghon pida tighuri ineep, you naghami inim leg. Ve taug navazog aniiŋ maau. Eemoghon sawa to ndouŋ aniiŋ, you nayouyou sorokini inim ag.
LUK 19:23 Ighaze tovene, pughu vena to yom ughur yaam tiou ilooŋ ila ruum to yaam maau? Inimale ugham tovene, tone sawa to namuul nanim navot, nagham yaam tiou anoŋa toman avua ris izala pogho.’
LUK 19:24 “Ghoro tiina toni isaav pa ndiran pida to tiyoon tigharaui ighaze: ‘Yaam to ŋgeu tonene ikisi, asadi ila nima, ve aghami ila to ita ite to ikis yaam mina saaŋgul.’
LUK 19:25 “Yes tipamuul aliŋa tighaze: ‘Wai tiina, ye ikis yaam saaŋgul wa.’
LUK 19:26 “Eemoghon kinik isaav padi ighaze: ‘Maau. You nasaav payam: Tamtoghon tisob to ledi mbeb ve tigham uraata, nene pale tigham ledi pida muul izala pogho. Eemoghon ighaze tamtoghon eta le mbeb ŋgiira moghon, ve igham uraata maau, nene pale tigham mulin mbeb tonenen, ve ye ineep sorok.
LUK 19:27 Yo, yes to tighur koi payou, ve lolodi pa taneep ila sambag maau, yam agham di tinim, ve arab di tisob timatmaat ila matag.’”
LUK 19:28 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonenen le isob, ghoro ipamundigin laghooŋ toni muul. Ye imuuŋ, ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tilaagh taghon ataam tila tighaze tizala pa Yerusalem.
LUK 19:29 Tila tivot ndug ru, Betpage ve Betania, to tineep ila lolooz Oliv dige, ghoro Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze:
LUK 19:30 “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele paghu eez to timbiti iyondyood. Ŋgeu eta mbole izala pogho pa eta sone. Apoola, ve aghami izi inim sualen.
LUK 19:31 Ighaze tamtoghon eta ighason gham ighaze: ‘Pughu vena to yamru apool esele tonenen?’ ghoro asaav pani tovene: ‘Tiina tiei le uraat pani.’”
LUK 19:32 Tovenen mbaŋooŋa toni ru tonowen tila ve tighita mbeb tisob tivot titaghon Yesu aliŋa.
LUK 19:33 Sawa to tighaze tipool waar pa esele, taudi tighita di, ve tighason di tighaze: “Yamru apoola pasa?”
LUK 19:34 Yesuru tipamuul aliŋadi tighaze: “Tiina tiei le uraat pani.”
LUK 19:35 Ghoro tigham esele tonowen, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ve tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele pogho, ghoro Yesu izala mbole izi.
LUK 19:36 Tovenen ye ineep izala esele pogho, ve itaghon ataam ila. Yes to tilaagh toman di ne paam, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri.
LUK 19:37 Tilaagh titaghon ataam tila, le tivot lolooz Oliv daba, ghoro tindarir muul tizila. Sawa tonenen, taghoniiŋa toni to tilaghlaagh tomani tisob timundig ve tipait Maaron iza toman aliŋadi tiina. Pasa, lolodi poia kat pa mbeb gharatooŋadi tintina naol to tighita di. Tipaiti ve timboob tovene:
LUK 19:38 “Ŋgeu tonene, ye kinik to inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni, ve ipaloti! Aazne, ŋgar luuma ivot, ve koi ineep ila itiŋa Maaron to sambam sosood muul maau. Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza pa tapiri ve poia toni.”
LUK 19:39 Ndiran tutuuŋa pida tilaagh toman ival tiina tonenen paam. Tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, usaav pa taghoniiŋa tiom neneeŋadi!”
LUK 19:40 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam: Ighaze ndiran tonene neneeŋadi, nene pale yaam timundig ve tipait Maaron toman aliŋadi tiina.”
LUK 19:41 Yesu ilaagh ila le igharau Yerusalem, ghoro mata izala pa ndug, ve itaŋ pani. Ve isaav ighaze: “O ndug Yerusalem, naghaze aazne yom ughilaal ataam to yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon ve luuma toni iza tiom, ghoro poia. Eemoghon ataam tonenen ighazooŋ payom sone.
LUK 19:43 Tovenen sawa eta pale ivot, ghoro koiamŋa tinim tiluvut ghom, ve tindou taan ila didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug tiom dige inim ndeet padi. Leso titaghoni, ve tilooŋ tilat ndug tiom lolo. Ve lem ataam eta to ughau padi maau.
LUK 19:44 Tovenen yes pale tirab ghom toman ndinatum, ve tireu mbirisan ndug tiom. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho maau. Pasa, sawa to Maaron inim pa iuul ghom, yom ughilaala maau.”
LUK 19:45 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ireu yes to tirauraukol izi tonowe, ve izurun di tighau tivot tila pumuri.
LUK 19:46 Ve isaav padi ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Rumai tiou, nene suŋuuŋ ina.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila!”
LUK 19:47 Sawa tonenen ve ila, Yesu ate izi maau. Ndag to naol, ye inepneep izi Rumai Tiina nagho, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Tovenen yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tikaal ataam pa tirabi imaat.
LUK 19:48 Eemoghon ledi ataam maau. Pasa, moghon moghon ival tiina tinepneep tomani tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ toni.
LUK 20:1 Sawa eez, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho, ve ivotia varu poia padi. Tovenen yes daba to watooŋrau, toman ŋgara pida to tutuuŋ ve pooza pida tilup di ve tila tivot toni,
LUK 20:2 ve tighasoni tighaze: “Laak, usaav ghazooŋa payei. Uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?”
LUK 20:3 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam.
LUK 20:4 Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?”
LUK 20:5 Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’
LUK 20:6 Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ nene pale ival tiina tonene tisob timundig ve tirab ghiit pa yaam. Pasa, yes tighur ila ariaŋa tighaze: Yoan, ye propet to Maaron.”
LUK 20:7 Tovenen yes tisaav pa Yesu tighaze tikankaan pa Yoan uraat toni pughu.
LUK 20:8 Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou tonene ne maau.”
LUK 20:9 Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene pa ival tiina ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez igharaat taan toni, ve ivazog vaen ila. Ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite.
LUK 20:10 Ineep tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni eez ila to yes uraata tonowen. Leso iŋgig di, ve igham vaen anoŋa pida to tighuri pa uum tau. Eemoghon sawa to mbesooŋa tonowen ila peria todi, yes timundig ve tirabi, ve tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila.
LUK 20:11 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite ila. Eemoghon ye paam, tirabi, tipamayaŋini, ve tizuruni toman nima ŋginiŋa, ve imuul ila.
LUK 20:12 Ghoro uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni ite inim tol pani ana ila. Ye paam, tirab katini le ighun siŋ, ve tizuruni imuul ila.
LUK 20:13 “Muri ghoro, uum tau isaav ighaze: ‘Wai, nene pale nagham vena? You pale nambaaŋ taug natug to lolog pani kat ne ila. Ighaze ye ila, avaat pale tiroron pani, ve tilooŋ aliŋa.’
LUK 20:14 “Tovenen imbaaŋ tau natu ila. Eemoghon sawa to uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita! Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’
LUK 20:15 Tovenen tila tikisi, tiweua ivot ila saguan pa uum vaen, ve tirabi imaat.” Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Pale uum vaen tau igham vena pa yes uraata tonowen?
LUK 20:16 Ye pale inim, ve irab di tisob timatmaat, ve ighur uum vaen toni ila ndiran pida nimadi, leso tiŋgin poiani.” Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Wai, usaav vene malep!”
LUK 20:17 Yesu mata ila padi, ve isaav ighaze: “Nene pale vena pa Maaron aliŋa waaro eez to timbooda? Isaav ighaze: ‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.’
LUK 20:18 Tamtoghon tisob to ighaze titap ve tirab taudi izala yaam tonowen, nene pale tuadi ipolpol. Ve ighaze yaam tonenen itap izala tamtoghon eta pogho, nene pale imbiriis le ŋeneŋ ŋeneŋia.”
LUK 20:19 Ŋgara pida to tutuuŋ, toman yes daba to watooŋrau tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di. Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina, tauto tipuli ineep.
LUK 20:20 Yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tonenen matadi ilala pa Yesu. Tauto timbaaŋ ndiran pida, leso tindaŋgati. Ndiran tonowen titoom tighaze lolodi pa taghoniiŋ ŋgar deŋia, ve tighaze tilooŋ Yesu saveeŋ toni. Eemoghon maau. Yes tila pa titombaana pa savsaveeŋ. Ighaze ipiyaav saveeŋ sosori eta, ghoro inim pughu pa tikisi, ve tighuri ila gavana to Rom nima.
LUK 20:21 Tovenen tila tivot to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Saveeŋ tiom toman ŋgar isob to yom upatoot tamtoghon pani, nene deŋia moghon. Ve ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi. Ve ighaze upatoot tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob, nene onoon moghon.
LUK 20:22 Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
LUK 20:23 Eemoghon Yesu iwatag kaarom todi wa. Tovenen isaav padi ighaze:
LUK 20:24 “Yaam to tapiyaava pa takes ne, apatooŋ eta ve naghita. Laak, sei anunu ve iza tonene?” Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.”
LUK 20:25 Yesu isaav padi muul ighaze: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.”
LUK 20:26 Tovenen yes titoova pa titombaana pa savsaveeŋ, leso ipiyaav saveeŋ sosori eta ila ival tiina matadi. Eemoghon tiraua maau. Tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani ve neneeŋadi.
LUK 20:27 Yes Sadusi tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Tovenen Sadusi pida tila to Yesu, ve tighasoni tighaze:
LUK 20:28 “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose imbood tutuuŋ pait tovene: Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau, ve tamoot imaat, nene tazi eta irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni.
LUK 20:29 “Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tinepneep. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau, ve imaat.
LUK 20:30 Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii. Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat.
LUK 20:31 Ghoro tazidi ite to inim tol padi, ana igham naar tonenen ve ivaii. Tighamgham tovene, le yes liim ve ru tivai liva ee moghon tonenen, ve tisob timaat. Ve ledi ndinatudi maau.
LUK 20:32 Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat.
LUK 20:33 Laak, sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.”
LUK 20:34 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Tamtoghon to sawa tonene tivaivai.
LUK 20:35 Eemoghon sawa paghu to pale ivot muri, yes to Maaron ighita di ighaze yes popoiadi irau to ipamundigin di pa mateeŋ, nene pale tivai muul maau. Pasa, irau timaat muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela. Ndiran tovene, mundigiiŋ todi pale ipatooŋ di ighaze yes tinim Maaron ndinatu.
LUK 20:37 Ve mundigiiŋ to yes mateeŋa, nene Mose paam ivotia saveeŋa alok wa. Pasa, sawa to Maaron ivot toni inimale yab ighanghan ila ai kainaŋen duba, ye iwaat Ŋgeu Tiina ighaze ye Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.
LUK 20:38 Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar. Ve ye tau to inim pughu pa nepooŋ to tamtoghon tisob.”
LUK 20:39 Ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ tiom deŋia moghon.”
LUK 20:40 Tovenen sawa tonenen ve ila, tamtoghon tighason Yesu pa mbeb eta muul maau. Pasa, timatughez pa saveeŋ toni.
LUK 20:41 Ghoro Yesu ana ighason di ighaze: “Pughu vena to tighaze Mesia pale ivot ila siŋ to kinik David?
LUK 20:42 Pasa muuŋ, David imbood saveeŋ ila rau to Mbouŋ To Suŋuuŋ ighaze: ‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan,
LUK 20:43 le irau natatan koiamŋa, ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’
LUK 20:44 Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?”
LUK 20:45 Ival tiina tinepneep, ve tilooŋ Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze:
LUK 20:46 “Apatum gham pa yes ŋgara to tutuuŋ. Yes tighaze tindud di pa nonogiiŋa mamala, ve tilaagh taghon maran ate. Leso tamtoghon tighita di ve tisavia saveeŋ popoia pa tipakur di. Ve ighaze tilooŋ tila rumai, ma tila pa ghanghaniiŋ, nene tighaze le tineep ila watiiŋ popoiadi to tighur di pa yes to izadi tintina.
LUK 20:47 Yes tiwatombanon ndinaara ve tigham ruum todi toman mbeb todi to naol ne tinim ledi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ todi le mala kat. Leso tamtoghon tighita di tighaze yes ndiran patabuaŋa. Tovenen atia to pale iza todi, nene tiina le tiina kat.”
LUK 21:1 Yesu inepneep izi Rumai Tiina nagho igharau ndug to tamtoghon tighurghur paitooŋ todi ila, ve ighita mbaliiŋ taudi pida tila ve tighur paitooŋ todi.
LUK 21:2 Ghoro ighita liva mbolaaŋa eez, ye naar, ana ila ighur yaam kaviaaŋa gegegeu ru tila.
LUK 21:3 Yesu ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze: “You nasaav payam kat. Naar tonowen, ye liva mbolaaŋa. Eemoghon yaam to ye ighuri we, nene ilib pa yaam to tamtoghon tisob tighuri.
LUK 21:4 Pasa, yes tisob ledi yaam tiina inepneep, ve tighur ŋgiira moghon. Ve naar tonowen, mbolaaŋ ighami. Eemoghon yaam toni ris to iŋgini pa nepooŋ toni, tauto ighuri isob ila.”
LUK 21:5 Tamtoghon pida tipait Rumai Tiina tighaze: “Aighat, rumai poia eez ne! Tipambooda pa yaam paghunadi naol naol toman mbeb popoia to tamtoghon tighur di pa Maaron, le paghuna kat.”
LUK 21:6 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Alooŋ. Mbeb to aazne yam aghita di ne, sawa eta pale ivot, ghoro tireu mbirisan di tisob tizi. Irau tipul yaam eta ineep izala yaam ite pogho muul maau.”
LUK 21:7 Tovenen tighason Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, saveeŋ to yom usavia pa rewaaŋ Rumai Tiina, pale ŋeez o mbeb tonenen ivot? Ve sa mbeb pale inim ghilalooŋ pani?”
LUK 21:8 Yesu isaav padi ighaze: “Apatum gham. Pa vene, tamtoghon tiweu gham ve apul ataam tiou. Pasa, muri, tamtoghon naol pale tinim ve tiwaat sorokin izag tighaze: ‘Ŋgeu to yam asasaŋani, nene you taug tonene.’ Ve yes pale tisaav payam tighaze: ‘Taan sawa, nene inim igharau wa.’ Eemoghon yam ataghon di malep.
LUK 21:9 Ve ighaze alooŋ malmal tintina varudi, ma alooŋ tighaze tamtoghon tipamundigin malmal pa taudi ila ndug lolo, yam amatughez ve asaŋeeŋ malep. Pasa, mbeb tovene pale tivot itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon taan sawa, nene sone.”
LUK 21:10 Yesu isaav muul ighaze: “Ndug tintina pale tigham malmal toman ndug tintina pida, ve kinik pida pale tigham malmal toman kinik to ndug pida.
LUK 21:11 Yoŋgyoog tintina pale titok taan, ve pitool toman moroghooŋ samsamia tivot izi ndug pida ve tiwaghamun tamtoghon. Mbeb tintina pale tivot ila sambam paroŋania tinim ghilalooŋ pa tamtoghon. Ve mbeb pida paam pale tivot. Tovenen matughezaaŋ tiina kat pale igham tamtoghon.
LUK 21:12 “Eemoghon mbeb naol tonowen pale tivot sone, ve yes to tighur koi payou ne tikis gham, ve tighur pataŋani naol payam. Yes Yuda pale tipayoon gham ilooŋ ila rumai todi, ve tighur gham alooŋ ala ruum to yabyabuuŋ. Ve tamtoghon pale tipayoon gham ila yes daba to taan ve kinik matadi paam. Pasa, yam avotia you izag ve ataghon ghou.
LUK 21:13 Mbeb to ivot payam pa sawa tonenen, nene pale inim ataam payam pa avotia varug padi ve apariaaŋ saveeŋ tiou.
LUK 21:14 Tovenen agharaat ŋgar tiam pataghaaŋ: Ighaze tikis gham, lolomim imbumbu ve akaal ŋgar ve savsaveeŋ pa ambotoon taumim malep.
LUK 21:15 Pasa, you taug pale nagham lemim ŋgar poia ve napatooŋ gham leso awatag sa saveeŋ to pale asavia. Tovenen saveeŋ to ivot ila avomim, koiamimŋa pale irau tizoora, ma titatani ne maau.
LUK 21:16 Sawa tonenen, nditamamim toman nditinamim, toŋvetaz tiam, siŋ tiam, ve nditamim, yes paam pale tighur gham ila koiamimŋa nimadi, ve tirab tamtoghon tiam pida timatmaat.
LUK 21:17 Tamtoghon tisob pale tighur koi payam pasa, yam avotia you izag ve ataghon ghou.
LUK 21:18 Eemoghon amatughez malep. Pasa, Maaron tau pale mata payam ve iŋgin gham aneep pooi. Tovenen dabamim raua eta irau ilale maau.
LUK 21:19 Tovenen ayoon ariaŋa, ve akis ghurla tiam tuŋia. Leso Maaron igham mulin gham, ve aneep matamim iyaryaar le alok.”
LUK 21:20 Yesu isaav muul ighaze: “Muri, yam pale aghita ndaaba katindi tinim tiyoon tiluvut Yerusalem. Mbeb tonenen ighaze ivot, nene yam awatag: Sawa to tireu Yerusalem, ve Yerusalem tamtoghona tipuli ineeple, nene inim igharau wa.
LUK 21:21 Ighaze mbeb tonenen ivot, tamtoghon to tineep izi taan suruvu to Yudea, yes irau tighau rikia moghon, ve tighau tizala pa lolooz. Ve yes to tineep Yerusalem lolo, tipuli ve tighau tila. Ve yes to tineep Yerusalem dige ne paam, irau tilooŋ tila Yerusalem muul maau. Tighau malmalidi moghon tila.
LUK 21:22 Pasa sawa tonenen, Maaron pale iyat sosor to yes Yuda itaghon aliŋa isob to timbooda.
LUK 21:23 Sawa tonenen ighaze ivot, ndiliva to apodi, ve yes payamyamŋa, tikaria taudi wa. Pasa, tipataŋan pa ghaoŋ. Sawa tonenen, mbalmbali to Maaron pale iza to taan tonene tamtoghona, ve pataŋani tiina kat igham di.
LUK 21:24 Tamtoghon pida, pale timbut di pa buza ve timaat. Ve pida, koiadi pale tiyou di tila tineep irau ndug ndug. Ve ndug ndug to Yuda maau ne, pale tigham Yerusalem inim ledi, ve tineep pani ve tiŋgini le irau sawa to Maaron ighuri padi ne isob, ghoro tipuli.
LUK 21:25 “Muri pale mbeb pida tivot pa ndag, kaiyo, ve pitum tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, ve pataŋani tintina pale tivot izi taan. Te pale isami, ve ipei dibom toman avolutu tiina kat. Tovenen tamtoghon ŋgar todi pale iwaghamgham, ve tisaŋeeŋ.
LUK 21:26 Ve Maaron pale iwatokin mbeb pida to sambam paroŋania to tapiridi tintina, le tirur. Tovenen tamtoghon pale lolodi imbumbu, ve matughezaaŋ tiina igham di le tapiridi isob. Pasa, tighilaal tighaze mala maau pale pataŋani tiina kat ivot izi taan.
LUK 21:27 Ghoro tamtoghon matadi izala, le tighita Tamtoghon Natu ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim toman tapiri ve ŋguruba tiina kat.
LUK 21:28 Ighaze yam aghita mbeb pida tonenen tivotvot, ayoon tuŋia toman lolomim poia, ve aghur matamim. Pasa, sawa to Maaron igham mulin gham pa pataŋani tiam, nene inim igharau wa.”
LUK 21:29 Ghoro Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi ighaze: “Matamim ila pa ai fik ve ai pida paam, ve agham ŋgar padi.
LUK 21:30 Ighaze aghita sududu papaghu tipeet tiza, ghoro aghilaal aghaze sawa to ndag ighaze ivot.
LUK 21:31 Mbeb to you nasavia di payam ne, ŋgara raraate moghon. Ighaze aghita mbeb naol tonenen tivotvot, ghoro awatag aghaze: Sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni toman tapiri ivot ighazooŋ, nene inim igharau wa.
LUK 21:32 “Onoon kat, you nasaav payam: Yes to sawa tonene pale timaat sone, ve tighita mbeb tonenen tisob tivotaar.
LUK 21:33 Sambam paroŋania ve taan pale tilaledi. Eemoghon saveeŋ tiou waaro eta irau ilale ne maau.”
LUK 21:34 Yesu isaav muul ighaze: “Apatum gham ve apamaat ariaŋa. Pa vene, apul taumim pa ŋgar soroksorok inimale ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ, ve agham ŋgar naol pa nepooŋamim to taan. Ghoro itatan ghurla tiam, ve sawa to Tamtoghon Natu imuul inim, ye pale ikarmotin gham inimale liis iliis gham.
LUK 21:35 Pasa, sawa tonenen, pale ivot pa tamtoghon tisob to tineep izi taan. Eta irau ighau pani maau.
LUK 21:36 Tovenen apamaat ariaŋa irau sawa isob, ve asuŋ Maaron pa ipalot gham. Leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani naol tonenen, ve sawa to ayoon ila Tamtoghon Natu mata, amatughez maau, ve ayoon toman tinimim iza.”
LUK 21:37 Ndag to naol ne, Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho. Ve rabrab, imuul izala pa lolooz Oliv, ve ineep tonowe pa mboŋ.
LUK 21:38 Tovenen mboŋmaagh to naol ne, ndoromaaŋa kat ve tamtoghon tisob tilala Rumai Tiina, leso tilooŋ Yesu saveeŋ toni.
LUK 22:1 Sawa to lupuuŋ tiina to yes Yuda to tilup di pa suŋuuŋ ve tighan mberet to le yis maau, nene inim igharau wa. Sawa tonenen, tiwaata tighaze ‘Pasova.’
LUK 22:2 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ timatughez pa ival tiina to titaghon Yesu. Tighaze pale tipamundigin malmal ma venen. Tovenen tikaal ataam pa tikis Yesu ve tirabi imaat.
LUK 22:3 Sawa tonenen, Sadan izeev Yudas Iskariot. Taghoniiŋa to Yesu saaŋgul ve ru, ye todi eez.
LUK 22:4 Tovenen ye ila to yes daba to watooŋrau ve ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve yesŋa tiwasavon di pa sa ataam to pale ye ighur Yesu ila nimadi.
LUK 22:5 Yes tilooŋ saveeŋ toni le lolodi poia kat, ve yesŋa timbua saveeŋ tighaze pale tigham le yaam pida.
LUK 22:6 Yudas iyok pa saveeŋ todi, ve ila isasaŋan. Ighaze sawa poia eta ivot, ve ival tiina tineep toman Yesu maau, ghoro ighuri ila nimadi.
LUK 22:7 Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne ivot. Ndag tonenen, nene sawa to tirab sipsip ndinatu pa ghanghaniiŋ to Pasova itaghon tutuuŋ to Maaron.
LUK 22:8 Tovenen Yesu imbaaŋ Petrus yesuru Yoan ighaze: “Yamru amuuŋ ala ve agharaat aad aniiŋ to Pasova. Leso rabrab, tala talup ghiit ve taghanghan.”
LUK 22:9 Yesuru tighasoni tighaze: “Yom ughaze nila nigharaata izi sine?”
LUK 22:10 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yamru alooŋ ala ndug tiina Yerusalem, ghoro aghita ŋgeu eez imbaad ya ila uur, ve ilaagh iŋarua gham ilat. Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sine to ighaze ye ilooŋ ila, yamru ataghoni alooŋ ala.
LUK 22:11 Ve asaav pa ruum tonowen tau aghaze: ‘Patoŋaaŋ toit ighason ghom ighaze: Ruum suruvu to yom ughuri pa yes loomba, ineep sine? Pasa, ye ighaze yesŋa taghoniiŋa toni tilup di sualen pa ghanghaniiŋ to Pasova.’
LUK 22:12 Ŋgeu tonenen pale ipatooŋ ruum suruvu tiina eez payam. Ineep sala. Ndug to nepooŋ ve ghanghaniiŋ, nene tigharaata wa. Yamru agharaat aad aniiŋ tonowe.”
LUK 22:13 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro yesuru tipuli, ve tilooŋ tila Yerusalem, ve tighita mbeb tisob tivot itaghon Yesu aliŋa. Tovenen tigharaat aniiŋ to Pasova tonowe.
LUK 22:14 Rabrab izi, ve sawa to Pasova ivot, ghoro Yesu toman mbaŋooŋa toni tilup di, ve mboledi izi ve tighanghan.
LUK 22:15 Ye isaav padi ighaze: “Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze itiŋa talup ghiit ve taghan aniiŋ to Pasova tonene le isob, ghoro yabyabuuŋ igham ghou.
LUK 22:16 Ve you nasaav payam: Irau naghan aniiŋ to Pasova muul maau, le Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, ve Pasova anoŋa toni ivot.”
LUK 22:17 Ghoro Yesu igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila todi. Ve isaav padi ighaze: “Aghami ve aghun le irau gham.
LUK 22:18 You nasaav payam: You pale naghun vaen muul maau, le irau Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ.”
LUK 22:19 Ghoro igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve ireii irau di. Ve isaav padi ighaze: “Nene you mindag. You pale napul taug namaat payam. Ŋgar to naghami ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghou.”
LUK 22:20 Tighan le isob, ghoro Yesu itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighami ve isaav ighaze: “Rubruub tonene, nene siŋ tiou to pale imaliŋ payam ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon tilup di tinim ee moghon.
LUK 22:21 Eemoghon alooŋ. Tiam eez to inepneep toman ghiit ve taghanghan ne, pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.
LUK 22:22 Onoon, Tamtoghon Natu pale itaghon ataam to Maaron ighuri pani. Eemoghon ŋgeu to pale ighuri ila koia nimadi, ye ikaria tau wa.”
LUK 22:23 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le tigham ŋgar naol, ve tiwaghasonin di tighaze: “O, iit tonene, sei pale igham tovene?”
LUK 22:24 Ghoro taghoniiŋa toni tiwazoran di pa todi sei to iza tiina kat ilib padi tisob.
LUK 22:25 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Ŋgar to ndug ndug to Yuda maau ne, yam awatagi wa. Kinik todi tipapait taudi izadi, ve moghon moghon tipatooŋ tapiridi pa yes to tineep ila sambadi, ve titatan di. Ve daba pida to tiŋgin di, tighaze tamtoghon tipait di pa ulaaŋ to tighamgham padi.
LUK 22:26 Eemoghon ŋgar tovene ineep tiam malep. Tamtoghon to ighaze iza tiina kat ila lolomim, ye irau itatan tau iza, ve igham uraat payam inimale nditazimim muriadi. Ve ŋgeu to ighaze imuuŋ payam, ye irau imbees payam.
LUK 22:27 Laak, sei to iza tiina? Ŋgeu to mbole izi ve ighanghan, ma ŋgeu to iŋgalŋgal aniiŋ ve imbesmbees pani? Nene ye to mbole izi ve ighanghan. Ve aghita. Aazne, you naneep toman gham, ve nambesmbees payam.”
LUK 22:28 “Onoon, tovaaŋ naol tivot payou. Eemoghon yam apul ghou maau. Ayondyood toman ghou le inim aazne.
LUK 22:29 Tovenen you pale naghur gham pa uraat to ghamuuŋ pooz, inimale Tamaŋ ighur ghou pa nagham pooz. Leso muri aneep ila inamim to ghamuuŋ pooz izi ndug tiou, ve aŋgin rumai saaŋgul ve ru to yes Israela. Ve itiŋa pale talup ghiit ila toŋ tiou, ve taghanghan ve taghunghun.”
LUK 22:31 Ghoro Yesu isaav pa Simon Petrus ighaze: “Simon, Simon, upatum ghom wa! Sadan izuaria tau ighaze igham gham anim le. Tovenen ye pale itoov ghurla tiam inimale ŋgeu to ilos wit toni ve itiri iza, leso ivalag anoŋa ila saguan, ve uli ila saguan.
LUK 22:32 Eemoghon you naghur ghom ila suŋuuŋ tiou wa: Leso utap pa ghurla tiom sob. Ve sawa to yom utoor ŋgar tiom ve umuul, yom irau upalot toŋvetaz tiom.”
LUK 22:33 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you irau napul ghom maau. Ighaze tighur ghom ulooŋ ula ruum to yabyabuuŋ, nene pale ituru tala. Ve ighaze tirab ghom umaat, nene pale you paam, tirab ghou namaat toman ghom!”
LUK 22:34 Tovenen Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nes Petrus, nasaav payom kat. Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
LUK 22:35 Ghoro Yesu ighason taghoniiŋa toni ighaze: “Laak, muuŋ, sawa to nambaaŋ gham ala pa uraat, you nasaav payam naghaze: Yam alaagh toman lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Vena, sawa tonenen, yam ambool pa mbeb eta?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Yei nimbool pa mbeb eta maau.”
LUK 22:36 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, nene sawa ite. Ighaze lemim lugluug, ghoro aghami toman pelpeel, ve alaagh tomani. Ve ighaze lemim buza maau, ala agholia nonogiiŋa tiam to moŋeŋaaŋ, ve agham yaama, ve ala aghol lemim buza.
LUK 22:37 Pasa, Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, isaav ighaze: ‘Yes tighita tighaze ye tamtoghon samia eez to imalaaŋ pa tutuuŋ.’ Mboŋ aazne, saveeŋ tonene pale anoŋa ivot payou itaghon Maaron ŋgar toni. Pasa, saveeŋ naol to timbooda iza tiou, anoŋa ighaze ivot tonene.”
LUK 22:38 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, ughita. Buza ru tonene.” Yesu isaav padi ighaze: “Nanan iraua.”
LUK 22:39 Ghoro Yesu ipul ndug tiina Yerusalem, ve izala pa lolooz Oliv itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tizala.
LUK 22:40 Tila tivot tonowe, ve ye isaav padi ighaze: “Yam aneep sualen ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sob.”
LUK 22:41 Ghoro ipul di tizi tineep, ve ilaagh ila saguan ris, ve iput aghe ve isuŋ.
LUK 22:42 Ighaze: “O Tamaŋ, ighaze lolom tovene, ghoro upaghau rubruub tonene payou. Eemoghon utaghon ŋgar tiou malep. Utaghon taum lolom.”
LUK 22:43 Sawa to Yesu isuŋsuŋ, aŋela eez to sambam izi inim ve ipaloti.
LUK 22:44 Yesu lolo ipataŋan kat le wadedeŋa toman siŋ toŋtoŋia izi taan. Tovenen isuŋ ariaŋa kat.
LUK 22:45 Isuŋ le isob, ghoro imuul ila to taghoniiŋa toni, ve ighita di tighengheen. Pasa, lolodi ipataŋan kat.
LUK 22:46 Tovenen isaav padi ighaze: “Wai, yam agheen pasa? Amundig ve asuŋ Maaron. Pa vene, tovaaŋ ivot payam ve atap.”
LUK 22:47 Yesu isavsaav sone, ve Yudas ighereb ival tiina a tila peria. (Yudas, ye taghoniiŋa saaŋgul ve ru, todi eez.) Ye iŋarua Yesu ila ighaze iyaŋin pani.
LUK 22:48 Yesu isaav pani ighaze: “Yudas, vena? Yom ughaze uyaŋin pa Tamtoghon Natu, leso ughuri ila koia nimadi?”
LUK 22:49 Taghoniiŋa to tiyondyood toman Yesu, tighilaal mbeb to pale ivot. Tovenen tighasoni tighaze: “Tiina, vena? Pale nipas buza ve nimbut di?”
LUK 22:50 Ghoro todi eez, ipas buza toni iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye mbesooŋa to daba to imuuŋ pa yes to watooŋrau.
LUK 22:51 Eemoghon Yesu isaav ighaze: “Ai, iraua! Apul di tigham ŋgar tonene.” Ghoro igham mbesooŋa tonenen taliŋa, ve ipaaka ila ina le poia muul.
LUK 22:52 Ghoro Yesu isaav pa yes ndiran to watooŋrau toman ŋginiiŋa to Rumai Tiina, ve pooza pida to tinim pa kisiiŋi ighaze: “Pughu vena to alaagh toman buza ve ndaab, ve anim aghaze akis ghou? You ŋgeu to ghamuuŋ malmal?
LUK 22:53 Sawa naol, itiŋa tanepneep izi Rumai Tiina nagho. Yam akis ghou pataghaaŋ tonowe maau? Poia. Akis ghou lak. Mboŋ aazne, nene sawa tiam. Pasa, ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.”
LUK 22:54 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tikisi, ve tighami tila, ve tighuri ilooŋ ila daba to watooŋrau ruum toni. Petrus ipaspasi pooi, ve itaghon di ila. Eemoghon ilaagh muri kat padi, pasa imatughez.
LUK 22:55 Tamtoghon pida titavun yab izi sirsiir to ruum tonowen lolo, ve mboledi izi ila yab dige. Tovenen Petrus ila ve mbole izi toman di.
LUK 22:56 Mala maau ve liva mbesooŋa paghu eez inim le ighita Petrus mbole izi ila yab dige. Tovenen imbatut nagho, ve isaav ighaze: “Ou, ŋgeu tonene ilaghlaagh toman Yesu paam.”
LUK 22:57 Eemoghon Petrus ipesam pa tau ighaze: “Wai liva, ŋgeu tonowen, you nawatagi maau.”
LUK 22:58 Tineep ris, ve ŋgeu ite inim le ana ighilaal Petrus. Tovenen isaav pani ighaze: “Ai, yom tonene, todi eez paam!” Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e ŋgeu tiou, you maau.”
LUK 22:59 Tineep ris, ghoro ŋgeu ite imundig ve ana avo iyaryaaŋ ighaze: “Onoon kat, ŋgeu tonene, ye ilaghlaagh toman Yesu. Pasa, ye paam to Galilaia.”
LUK 22:60 Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai ŋgeu tiou, saveeŋ to yom usavia ne, you nawatagi rita maau.” Petrus isavsaav sone, ve tatareek itaŋ.
LUK 22:61 Sawa kat tonenen, Yesu indaleel ve mata imuul pa Petrus. Petrus ighita, ve mata iŋgal saveeŋ to Yesu isavia pani. Saveeŋ tovene: “Mboŋ aazne, yom pale upesamun ghou pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
LUK 22:62 Tovenen Petrus imundig ivot ila pumuri, ve lolo isami kat pa tau, ve itaŋ tiina.
LUK 22:63 Yes to tikiskis Yesu, tirabrabi, ve tipamogherani.
LUK 22:64 Tipoos mata pa uli ve tighasoni tighaze: “Yom propet, ne? Yo, usaav. Sei to irab ghom ne?”
LUK 22:65 Yes tivelegi, ve tipiyaav saveeŋ samsamia naol pani.
LUK 22:66 Tinepneep le ndugizau, ghoro ŋginiiŋa to yes Yuda tilup di izi inadi to lupuuŋ. Yes daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ paam tineep ila lupuuŋ tonowen lolo. Ghoro tigham Yesu ila ivot todi, ve tipayoonda ila matadi, ve yes pooza tonowen tisaav pani:
LUK 22:67 “Ighaze yom Mesia, ghoro usaav ghazooŋa payei lak!” Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze you nasaav tovene payam, yam irau aghur ila aliŋag maau. Ve ighaze naghason gham pa mbeb eta, yam irau apamuul aliŋag maau.
LUK 22:69 Eemoghon aazne ve ila, Tamtoghon Natu pale ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to ineep ila Maaron ariaŋa nima waan.”
LUK 22:70 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisob tilup avodi ve tighasoni muul tighaze: “Vena, yom ughaze Maaron Natu yom?” Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ tauto asavia ne.”
LUK 22:71 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav tighaze: “Isob wa! Takaal tamtoghon ite paam pa ipariaaŋ saveeŋ muul pasa? Aazne, talooŋ katin saveeŋ ila ye tau avo wa.”
LUK 23:1 Tovenen yes daba tonenen tisob timundig ve tigham Yesu tila, ve tipayoonda ila Piladus mata.
LUK 23:2 Ghoro tiŋgal saveeŋ pani tighaze: “Yei nighita ŋgeu tonene moghon moghon ighamun tamtoghon tiei ŋgar todi, ve ipapazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Ye iŋgalsekin di ighaze tipiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom malep. Ve ipapakur tau ighaze ye Mesia ve kinik. Tauto nighami inim.”
LUK 23:3 Tovenen Piladus ighason Yesu ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Nanan taum saveeŋ tiom.”
LUK 23:4 Tovenen Piladus isaav pa yes daba to watooŋrau toman ival tiina ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, ye le sosor eta maau.”
LUK 23:5 Eemoghon yes daba tonenen tisaav ariaŋa pani tighaze: “Ŋgeu tonenen ilaghlaagh irau taan isob to Yudea, ve ighamun ŋgar to tamtoghon pa saveeŋ toni, ve ipapazaagh di, leso tizoor gavman to Rom aliŋa. Ye ipamundigin uraat toni izi taan suruvu to Galilaia, ve itaghoni inim inim le aazne ivot izi sualen.”
LUK 23:6 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason di ighaze: “O, ŋgeu tonene to Galilaia?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Vee, ye to Galilaia.”
LUK 23:7 Piladus ilooŋ tighaze Yesu inim pa ndug to Erod iŋgini, tauto isakia Yesu ila to Erod, leso itiir saveeŋ toni. Pasa sawa tonenen, Erod inepneep izi Yerusalem paam.
LUK 23:8 Sawa mala, Erod ilooŋ Yesu varu, eemoghon ighita rita maau. Ye ighaze le ighita Yesu igham mbeb gharatooŋa eta. Tauto sawa to tigham Yesu ila ivot toni, Erod lolo poia kat, ve igham ghasoniiŋ naol pani. Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa rita maau. Neneeŋa moghon.
LUK 23:10 Yes daba to watooŋrau toman yes ŋgara to tutuuŋ to tiyondyood tigharau Yesu, avodi iyaryaaŋ ve tiŋgal saveeŋ naol pani.
LUK 23:11 Ve Erod toman ndaaba toni tivelegi ve tipamogherani. Tigham nonogiiŋa poia eez inimale to yes kinik, ve tindudi pani. Ghoro tighami ve tighuri imuul ila to Piladus.
LUK 23:12 Muuŋ, Erod yesuru Piladus tiwaghurun koi pa taudi. Eemoghon sawa tonenen ve ila, lolodi pa taudi.
LUK 23:13 Tovenen tigham Yesu imuul ila to Piladus, ve Piladus ipoi yes daba to watooŋrau ve daba pida toman ival tiina tinim tilup di,
LUK 23:14 ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Yam agham ŋgeu tonene inim, ve asaav aghaze ye ighamun ŋgar to tamtoghon tiam, ve ipapazaagh di, leso tizoor gavman to Rom aliŋa. Eemoghon you natiir saveeŋ toni ila matamim, ve nandeeŋ sosor toni eta inimale yam asavia ne maau.
LUK 23:15 Ve Erod paam indeeŋ sosor toni eta maau. Tauto tighami imuul inim. Tovenen aghita. Ŋgeu tonene, ye igham sosor tiina eta irau to tarabi imaat ne maau.
LUK 23:16 Tovenen you pale nalosi moghon, ve napuli ilat.” [Ndaman to naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighaze ivot, gavana to Rom ighamgham tovene: Yes to tinepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ye irau ipul todi eez ivot.]
LUK 23:18 Eemoghon yes tisob tilup avodi, ve timboob tighaze: “Ŋgeu tonanan ineep malep. Urabi imaat, ve upul Barabas inim tiei.”
LUK 23:19 Barabas tonene, muuŋ ipazaagh tamtoghon ve tigham malmal izi Yerusalem pa tighaze tizurun gavman to Rom tighau. Ve irab tamtoghon timaat paam. Tauto tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ.
LUK 23:20 Piladus ighaze ipul Yesu ila. Tovenen itoov saveeŋ padi muul.
LUK 23:21 Eemoghon tinoknok bobaaŋ tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ! Urabi izala ai pambarooŋ!”
LUK 23:22 Tovenen Piladus isaav padi muul inim pae tol ighaze: “Narab sorokin ŋgeu tonene pasa? Ye igham sa sosor? You naghita naghaze ye igham sosor eta irau to imaat pani ne maau. Tovenen you pale nalosi moghon, ve napuli ilat.”
LUK 23:23 Eemoghon tiyok pa saveeŋ toni maau. Avodi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze Piladus irab Yesu izala ai pambarooŋ. Piladus itoova pa irab atedi. Eemoghon iraua maau. Pasa, avodi iyaryaaŋ kat.
LUK 23:24 Tovenen ye ilooŋ di, ve ipul ŋgeu to ival tiina lolodi pani ne, ivot pa ruum to yabyabuuŋ. Ye ŋgeu to muuŋ ipazaagh tamtoghon ve tigham malmal pa tizurun gavman to Rom tighau, ve irab tamtoghon timaat. Eemoghon Yesu, Piladus itaghon ival tiina ŋgar todi, ve ighuri ila ndaaba pida nimadi.
LUK 23:26 Tovenen ndaaba tigham Yesu, ve yesŋa tilaagh tila le tivot to ŋgeu eez to ndug Sairini, iza Simon. Ye ineep Yerusalem dige, ve ighaze ilooŋ ila pa ndug tiina. Yes ndaaba tighita, ve tikisi, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avara. Ghoro ana imbaada, ve ilaagh taghon Yesu, ve yesŋa tila.
LUK 23:27 Ival tiina kat titaghon di ve yesŋa tila. Ndiliva pida to tilaghlaagh toman di, lolodi isamin Yesu. Tovenen titaŋtaŋ pani.
LUK 23:28 Yesu indaleel padi, ve isaav padi ighaze: “Yam Yerusalem tidi, ataŋ payou malep. Ataŋ pa taumim ve ndinatumim.
LUK 23:29 Pasa, you nasaav payam. Muri, sawa samia kat pale ivot, ve asaav aghaze: ‘Oyai, aazne ndiliva to upadi, ve yes to tipoop sone, ve yes to payamyamŋa maau ne, irau lolodi poia.’
LUK 23:30 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tisaav ila pa lolooz tighaze: ‘Apol anim atatab ghei lak!’ Ve tisaav pa ndug mbuŋa tighaze: ‘Azala poghomai ve alalai ghei lak!’
LUK 23:31 Aghita. Aazne, tigham ŋgar tonene pa ai mbiti to iyondyood toman raua. Ighaze venen, pale sa mbeb ivot pa ai gorgori?”
LUK 23:32 Yes ndaaba tigham ndiran samsamiadi ru ve yesŋa tila paam. Leso tirab di timaat toman Yesu.
LUK 23:33 Tila tivot ndug eez to tiwaat iza tighaze ‘Tamtoghon Daba Rubruuba,’ ghoro tirab Yesu toman ndiran ru tonowen tizala ai pambarooŋ todi todi, ve tipayoon di tiza. Eez imonau ila pa Yesu nima waan, ve ite imonau ila pa nima ŋas.
LUK 23:34 Timonau, ve Yesu isaav ighaze: “O Tamaŋ, ureu sosor todi. Pasa, ŋgar to tighami ne, yes tighilaala maau.” Ghoro ndaaba tigham nonogiiŋa to Yesu toman mbeb toni pida tighaze tireii irau di. Tovenen tigham mogheraaŋ eez, leso ipatooŋ sei to pale igham sa mbeb.
LUK 23:35 Ival tiina tiyondyood, ve timarar mbeb to ivotvot. Ve yes daba to Yuda paam tiyondyood, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Yesu tighaze: “Ye iuul tamtoghon naol. Ighaze onoon ye Mesia, ve Maaron ighuri pa uraat toni, ghoro iuul tau!”
LUK 23:36 Yes ndaaba paam tipamogherani. Tila tigharaui ve tigham vaen maŋiŋi, ve tizuzuuna izala toni pa ighun.
LUK 23:37 Ve tisaav pani: “Ighaze yom kinik to yes Yuda, ghoro uul taum!”
LUK 23:38 Ve timbood paesiiŋ to mateeŋ toni pughu izala ai pambarooŋ toni daba. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Nene kinik to yes Yuda.”
LUK 23:39 Ndiran samsamiadi ru to timonau paam izala ai pambarooŋ, todi eez ipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Yesu ighaze: “Yom Mesia ne? Ighaze venen, uul taum ve yeru paam!”
LUK 23:40 Eemoghon ita ite iyaana ighaze: “Ah, yom umatughez pa Maaron maau? Tiŋgabiiz ghom tighaze yom ugham sosor tiina. Tauto aazne yom pale umaat unumale ŋgeu tonene.
LUK 23:41 Pataŋani to igham ghiit, nene deŋia. Pasa, nene sosor toit atia. Eemoghon ŋgeu tonene, ye igham sosor eta maau.”
LUK 23:42 Ghoro isaav pa Yesu ighaze: “O Yesu, sawa to unum ve upatooŋ pooz tiom ve tapirim ivot ighazooŋ, matam iŋgal ghou!”
LUK 23:43 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom: Aazne, ituru pale taneep izi ndug to paghuna le paghuna kat.”
LUK 23:44 Ndag anunu iza inim bobodaaŋ, ghoro ndoroom tiina ivot irau taan isob, ve inepneep tovene le ndag ivool (3 kilok). Ghoro uli tiina to imonau ila Rumai Tiina lolo, ve iponpoon ndug to patabuaŋ kat ne, imarepreep inim ru.
LUK 23:46 Ve Yesu imboob aliŋa tiina ighaze: “Tamaŋ, nene naghur taug ilat yom nimam.” Isaav tovene le isob, ghoro iyavan ve imaat.
LUK 23:47 Daba to yes ndaaba ighita mbeb to ivot, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat. Ŋgeu tonene, ye ŋgeu deŋia. Ye igham sosor eta maau.”
LUK 23:48 Ival tiina to tilup di ve tinim pa timarar mbeb to ivot ne, tighita mbeb naol tonenen, le lolodi ipataŋan kat. Tovenen tipambar atedi ve titaŋtaŋ, ve timuul tila pa ruum todi todi.
LUK 23:49 Yesu ndita tisob, toman yes ndiliva to titaghoni ve yesŋa tilaagh Galilaia ve tinim, tiyondyood saguan, ve timarar mbeb to ivotvot pani.
LUK 23:50 Yuda eez inepneep, iza Yosep. Ye to ndug Arimatea to ineep ila taan suruvu to Yudea. Ye ŋgeu deŋia eez, ve ŋgar toni poia. Ye ighurghur mata pa sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ. Ve ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Yuda. Eemoghon ŋgar to tigham pa Yesu, ye iyok pani maau.
LUK 23:52 Tovenen ila to Piladus, ve ighasoni ighaze iyokia Yesu paatu pani.
LUK 23:53 Piladus iyok pani, tovenen Yosep toman ndiran pida tila tizugua Yesu paatu izi pa ai pambarooŋ, ve tinduni pa uli pisosooŋa. Ghoro tighami tila ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa. Saambu tonowen, tighur mateeŋ eta ilooŋ ila sone.
LUK 23:54 Sawa tonenen, nene sawa to titar taudi pa umbom patabuaŋ. Ve rabrab izi wa. Tovenen umbom patabuaŋ ighaze ivot.
LUK 23:55 Ndiliva to yesŋa Yesu tilaagh Galilaia ve tinim Yerusalem, titaghon Yosep tila. Yes tighaze tighita ndug to tighur Yesu paatu pani, ve tighita igheen vena.
LUK 23:56 Tighita le isob, ghoro timuul tila pa inadi to nepooŋ, ve tigharaat naunauŋ ve ŋgoreeŋ to vuzi popoia ne pa Yesu paatu. Ghoro sawa to umbom patabuaŋ ivot. Tovenen atedi izi itaghon tutuuŋ to Maaron.
LUK 24:1 Umbom patabuaŋ isob, ve ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh kat, ve ndiliva tonowen tigham naunauŋ ve ŋgoreeŋ to tigharaat di, ve tila pa naal to Yesu.
LUK 24:2 Tila tivot tonowe, le tighita yaam tiina to ipoon naal avo, ineep ila ina muul maau. Tipatambulini ighau ila pa naal avo wa.
LUK 24:3 Tovenen tilooŋ tila, eemoghon tighita Yesu paatu maau.
LUK 24:4 Tauto tigham ŋgar naol. Mala maau ve, ndiran ru tivot, ve tiyoon tigharau di. Yesuru nonogiiŋa todi milmilia kat.
LUK 24:5 Yes ndiliva tighita di le matughezaaŋ tiina igham di. Tovenen tiput aghedi, ve tighur naghodi izila taan. Eemoghon ndiran ru tonowen tisaav padi tighaze: “Yam anim akaal ŋgeu to mata iyaryaar ila mateeŋa inadi pasa? Ye ineep sualen muul maau. Ye imundig wa! Matamim iŋgal. Sawa to ye ineep toman gham izi Galilaia, isaav payam ighaze:
LUK 24:7 ‘Tamtoghon Natu, pale tighuri ila ndiran samsamiadi nimadi, ve tirabi imaat izala ai pambarooŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.’”
LUK 24:8 Yes ndiliva tilooŋ saveeŋ tonene, ve matadi iŋgal Yesu aliŋa.
LUK 24:9 Ghoro tipul naal, ve timuul tila tipaesia mbeb to ivot padi ne pa taghoniiŋa saaŋgul ve eez, toman ndiran pida paam.
LUK 24:10 Ndiliva tonowen, nene Maria to Magdala, Yoana, Maria ite to Yakobus tina, ve ndiliva pida paam. Yes tonene to tipaesia mbeb tonenen pa yes mbaŋooŋa. Eemoghon yes mbaŋooŋa tighur ila saveeŋ todi maau. Tighaze pa ŋgar todi iwaghamgham ve tisaav sorok.
LUK 24:12 Eemoghon Petrus imundig ve ilaan ila pa naal to Yesu. Ila ivot tonowe, ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo, le ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, mbeb tonowen moghon to tinepneep. Tovenen ipul naal ve ila, ve ighamgham ŋgar pa mbeb to ivot.
LUK 24:13 Ndag ee moghon tonenen, taghoniiŋa ru to Yesu tighaze tila pa ndug kainaŋen Emaus. Ndug tonowen ineep mala ris pa Yerusalem (irau 11 kilomita ma venen).
LUK 24:14 Yesuru tilaghlaagh, ve tiwasavon di pa mbeb naol to tivot.
LUK 24:15 Tisavsaav, ve mala maau, Yesu tau ivot todi, ve yesŋa tilup di pa laghooŋ ve tila.
LUK 24:16 Eemoghon mbeb eta ipoon matadi, tauto tighilaala maau.
LUK 24:17 Yesu ighason di ighaze: “Ou, yamru alaghlaagh, ve awasavon gham pa sa?” Ye isaav tovene ve yesuru tiyoon. Naghodi iza maau. Titud moghon. Pasa, lolodi isami kat.
LUK 24:18 Ghoro todi eez, iza Kleopas, ipamuul Yesu aliŋa ighaze: “Wai, mbeb to noor moghon ivot, tamtoghon tisob to tineep izi Yerusalem we tiwatagi. Yom avaat loom eta, tauto ukankaan ne?”
LUK 24:19 Tovenen ye ighason di muul ighaze: “Sa mbeb?” Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nisavsaav pa ŋgar to tigham pa Yesu to Nasaret. Ival tiina tighita tighaze ye propet tiina eez ila Maaron mata. Pasa, saveeŋ toni ve uraat toni, toman tapiri.
LUK 24:20 Tovenen nighaze pa ye Volaaŋa to pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit. Eemoghon maau. Yes daba to watooŋrau toman pooza toit tighuri ila yes Roma nimadi leso tirabi imaat. Tauto Roma tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat. Mbeb tonene ivot pani mboŋ tol ila wa.
LUK 24:22 “Ve ŋgaramus, mboŋmaagh sone, ve mbeb ite ivot. Ndiliva tiei pida tigham ghei ruŋamai iza le nikankaan. Pasa, tila naal toni, eemoghon tighita paatu ineep muul maau. Ve tighita aŋela tivot todi, ve tisaav padi tighaze: ‘Yesu ineep mata iyaryaar.’ Tovenen timuul tinim, ve tipaesia mbeb tonenen payei.
LUK 24:24 Ghoro ndiran tiei pida anadi tila tighaze tighita naal. Tila tivot, ve tighita Yesu paatu ineep maau. Ve mbeb tisob tinepneep raraate inimale ndiliva tisavia.”
LUK 24:25 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Wai, yam lemim ŋgar maau. Maaron aliŋa isob to yes propeta tivotia, pughu vena to yam aghur ila rikia maau?
LUK 24:26 Saveeŋ ineep pataghaaŋ tovene: Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ tiina ve imbaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar toni. Ghoro iza tiina ivot ighazooŋ, ve izala ineep izi ndug toni sambam toman tapiri ve ŋguruba tiina.”
LUK 24:27 Ghoro Yesu ipaghazoŋan di pa Maaron aliŋa isob to timbooda iza toni. Ipamundigin saveeŋ toni pa saveeŋ to Mose, ve itaghoni inim le ipasobi ila saveeŋ isob to yes propeta.
LUK 24:28 Tilaghlaagh tila le tigharau ndug to yesuru tighaze tila pani. Ghoro Yesu igham inimale ye ighaze malmali ila.
LUK 24:29 Eemoghon yesuru tizoorndug pani tighaze: “Aiss, ula malep. Mboŋ izi wa. Umuul unum, ve itiŋa taneep.” Tovenen Yesu ila toman di, ve yesŋa tineep.
LUK 24:30 Tinepneep le sawa to mboledi izi pa ghanghaniiŋ, ghoro Yesu igham mberet, ipakur Maaron pani, iteeva, ve ireii padi.
LUK 24:31 Igham tovene, ghoro matadi iza pani ve tighilaala. Eemoghon rikia moghon, ve ye ilale sorok ila lolodi, le tighita muul maau.
LUK 24:32 Yesuru tiwambatutun di, ve tisaav tighaze: “Onoon kat. Sawa to talaagh taghon ataam tanim, ye ipaghazoŋan ghiit pa Maaron aliŋa to timbooda, le saveeŋ toni tonowen ipazaagh katin lolood.”
LUK 24:33 Sawa eemoghon tonenen, yesuru timundig, ve rikia moghon timuul tila pa Yerusalem. Tila tivot tonowe, ve tindeeŋ taghoniiŋa saaŋgul ve eez to yesŋa nditadi pida tilup di ve tinepneep.
LUK 24:34 Ndiran to tilup di, tisaav pa yesuru tighaze: “Onoon kat. Tiina toit imundig pa mateeŋ, ve ila ivot to Simon wa.”
LUK 24:35 Ghoro yesuru anadi tipaesia mbeb to ivot padi izi ataam luvuŋa. Ve tisaav padi tighaze: “Sawa to Yesu iteev mberet, yeru nighilaala.”
LUK 24:36 Taghoniiŋa to Yesu tisavsaav pa mbeb tonenen, ve mala maau, Yesu tau ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham.”
LUK 24:37 Yes tighita le ruŋadi iza, ve matughezaaŋ tiina igham di. Tighaze pa ye mariaam.
LUK 24:38 Eemoghon Yesu isaav padi muul ighaze: “Wai, pughu vena to yam amatughez, ve agham ŋgar naol, ve lolomim ru?
LUK 24:39 Aghita nimag ve agheg. Nene you taug tonene. Anim akis ghou ve aghita. Mariaam eta le minda ve tua inimale you? Maau.” Ye isavsaav padi, ve ipatooŋ nima ve aghe padi.
LUK 24:41 Yes tinidi iza kat. Eemoghon lolodi ru sone. Pasa mbeb to tighita, nene igham ŋgar todi isob. Tovenen Yesu ighason di ighaze: “Vena, amim aniiŋ eta pa naghani, ma maau?”
LUK 24:42 Tovenen tigham iigh mazooza suruvu pani, ve tisob timbatuti ve ighan.
LUK 24:44 Ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Matamim iŋgal aliŋag to muuŋ itiŋa tanepneep ve nasavia payam: Saveeŋ isob to timbooda iza tiou, nene pale ighur anoŋa ivot itaghon Maaron ŋgar toni. Saveeŋ to ineep ila Mose tutuuŋ toni, saveeŋ to yes propeta, ve saveeŋ to ineep ila mbouŋ to iit Israela paam.”
LUK 24:45 Ye isaav tovene, ghoro ipaghazoŋan ŋgar todi pa Maaron aliŋa to timbooda, leso tighazooŋ kat pa pughu.
LUK 24:46 Ve isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, nene isaav tovene: Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ, ve tirabi imaat itaghon Maaron ŋgar toni. Ve mboŋ inim tol, ye pale imundig pa mateeŋ.
LUK 24:47 Ghoro tivotia saveeŋ pa tamtoghon ila ye iza tovene: Yes irau tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron, ve tighur ila to Mesia. Leso ye ndamo padi, ve Maaron ireu sosor todi. Uraat tonene, yam pale apamundigini izi Yerusalem muuŋ, ghoro aseeŋga ila le irau ndug isob.
LUK 24:48 Yam aghita mbeb tisob to tivot payou ne pa taumim matamim. Tovenen lemim uraat pa ala avotia varug, leso apariaaŋ saveeŋ tiou.
LUK 24:49 Eemoghon ala rikia malep. Pasa, you pale nambaaŋ Avuvu Patabuaŋ sambam izi inim itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Tamaŋ Maaron. Tovenen aneep izi Yerusalem, ve asaŋan le irau Maaron tapiri sambam izi inim ve izala poghomim, ghoro ala.”
LUK 24:50 Ghoro Yesu igham taghoniiŋa toni ve tila pa ndug Betania. Tila peria, ghoro iit nima iza, ve ighur poia to Maaron iza todi.
LUK 24:51 Nima izaza poghodi sone, ve Tama Maaron ighami ipul di, ve iza ila pa sambam.
LUK 24:52 Yes tiput aghedi ve tipaiti le isob, ghoro timuul tila pa Yerusalem toman lolodi poia kat.
LUK 24:53 Sawa tonenen ve ila, tiluplup di pa suŋuuŋ ila Rumai Tiina nagho, ve tipapait Maaron iza pa poia toni.
JOH 1:1 Muuŋ kat, sawa to sambam ve taan tivot sone, ŋgeu to ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron ne inepneep. Ye ineep toman Maaron, ve ye Maaron.
JOH 1:2 Tovenen sawa to ivot muuŋ kat, ye inepneep toman Maaron.
JOH 1:3 Maaron ighur mbeb tisob tivot ila ye nima. Mbeb eta ivot ila ataam ite paam maau.
JOH 1:4 Ye to nepooŋ mata yaryaara pughu. Ve nepooŋ toni izi taan, tauto inim ghazooŋa pa tamtoghon.
JOH 1:5 Ghazooŋa tonowen iyaryaar ila ndoroom lolo, ve ndoroom tapiri irau itatani maau.
JOH 1:6 Maaron imbaaŋ ŋgeu eez inim, iza Yoan.
JOH 1:7 Ye inim pa ipariaaŋ saveeŋ pa ghazooŋa tonenen. Leso igham ival tisob tighur ila toni.
JOH 1:8 Yoan, ye ghazooŋa tonenen maau. Ye inim pa ipariaaŋ saveeŋ to ŋgeu to ghazooŋa tau. Leso tamtoghon tighur ila toni.
JOH 1:9 Tovenen ghazooŋa tau to iyaryaar pa ival tisob ve ipaghazoŋan di pa Maaron, tauto izi inim taan.
JOH 1:10 Onoon, mbeb tisob to taan tivot ila ye nima. Eemoghon sawa to ye izi inim ve ineep izi taan, yes to titaghon taan ŋgara tighilaala maau.
JOH 1:11 Ye ila ivot tau ndug toni, ve tamtoghon toni paam tighami maau. Tizuruni.
JOH 1:12 Eemoghon tamtoghon tisob to tighur ila toni ve tighami inim Tiina todi, nene ye igham ledi izadi pa tinim Maaron ndinatu.
JOH 1:13 Ndiran tonenen, siŋ to nditamandi ma nditinandi igham di tinim Maaron ndinatu maau. Ve tinim Maaron ndinatu itaghon ŋgeu eta to taan ŋgar toni ma lolo maau. Maaron tau, tauto igham di tinim ye ndinatu.
JOH 1:14 Tovenen aghita. Ŋgeu to ipaghazoŋan saveeŋ onoon ve ŋgar to Maaron pait, tauto inim tamtoghon ve inim ineep ila sosood wa. Ye ipatooŋ Maaron tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, ve yei nighita pa matamai. Tauto nighilaala nighaze ye Maaron tau Natu ee moghon to ineep to Tama Maaron ve inim. Poia to Maaron toman ŋgar toni to isasavia saveeŋ onoon moghon, nene ivon ila to Natu tonowen.
JOH 1:15 Yoan ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila toni, ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Muuŋ, you nasaav payam naghaze: ‘Ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye iza ilib payou kat. Pasa, sawa to navot sone, ye ineep muuŋ wa.’ Nene ŋgeu tau tonene.”
JOH 1:16 Onoon kat. Ŋgar popoia naol tivon ila to Maaron Natu, ve ye irei poia toni pa iit tasob. Tovenen poia to Maaron to aazne iza toit, nene tiina kat. Ilib pa poia toni to muuŋ ipatooŋa pait.
JOH 1:17 Onoon, Maaron ivotia tutuuŋ toni pait ila Mose avo. Eemoghon Yesu Krisi, tauto inim ataam pa poia to Maaron iza toit, ve ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ onoon.
JOH 1:18 Tamtoghon eta to taan ighita katin Maaron nagho pa eta sone. Natu moghon to ipatooŋ Maaron nagho ve ŋgar toni pait. Pasa, ye Maaron, ve ineep Tama dige, ve Tama lolo ineep toni kat.
JOH 1:19 Sawa eez, daba to yes Yuda to tineep Yerusalem ne, timbaaŋ ndiran pida to watooŋrau toman ŋginiiŋa pida to Rumai Tiina tila to Yoan, ve tighasoni tighaze: “Laak, yom sa ŋgeu, to ughamgham uraat tonene?” Yoan isaav ghazooŋa padi ighaze: “You tonene, Mesia maau.”
JOH 1:21 Tovenen tighasoni muul: “Ighaze venen, avaat yom propet Ilia tou?” Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Maau.” Tovenen tighasoni muul tighaze: “Wai, vene yom avaat propet tiina to nisasaŋani ne? Taum tonene?” Eemoghon ye ipamuul aliŋadi muul ighaze: “Maau.”
JOH 1:22 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Wai, ighaze venen, yom sei kat? Upaghazoŋan taum payei lak! Leso nipaesia ghom pooi pa yes to timbaaŋ ghei ninim.”
JOH 1:23 Tovenen Yoan isaav padi ighaze: “You ŋgeu to muuŋ, propet Isaia isavia ne ighaze: Ŋgeu eez imboboob izi ndug balim ighaze: ‘Apasaluŋgan ataam pa Ŋgeu Tiina le deŋia moghon.’”
JOH 1:24 Yes to tila tighita Yoan, ndiran tutuuŋa pida tila toman di paam. Tilooŋ Yoan aliŋa tonene, ve tighasoni muul tighaze: “Ighaze yom Mesia maau, ve yom Ilia maau, ve yom propet tiina to nisasaŋani ne maau, pughu vena to ururughuuz tamtoghon?”
JOH 1:26 Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene you narurughuuz tamtoghon pa ya. Eemoghon ŋgeu eez inepneep ila lolomim, ve yam aghilaala maau. Ye inim muri payou, eemoghon ilib payou kat. Uraat sorok inimale polaaŋ waar to duduuŋa to aghe, nene paam, you poiag irau to nagham pani maau.”
JOH 1:28 Mbeb tonenen tisob tivot izi ndug Betania to ineep ya Yordan paŋa vena we. Pasa, Yoan irurughuuz tamtoghon izi tonowe.
JOH 1:29 Mboŋ le ndugizau muul, ve Yoan ighita Yesu ilaagh ŋarua inim. Tovenen isaav ighaze: “Aghita. Nowe sipsip to Maaron. Ye inim pa ireu sosor to tamtoghon to taan.
JOH 1:30 Ŋgeu tonene, to muuŋ nasavia payam naghaze: ‘Ŋgeu eez pale inim muri payou. Eemoghon ye ilib payou kat. Pasa, ye ineep muuŋ wa, ghoro you navot.’
JOH 1:31 Muuŋ, you paam naghilaala maau. Eemoghon you nanim ve narughuuz tamtoghon pa ya, leso nagharaat ataam pani, ve navotia pa yes Israela.”
JOH 1:32 Yoan ighaze ipariaaŋ di pa tighur ila to Yesu. Tovenen ipaes padi ighaze: “Taug naghita Maaron Avuvu ipul sambam, ve izi inim inimale man mbaluuz, ve ineep izala ŋgeu tonene pogho.
JOH 1:33 Muuŋ, you paam naghilaala maau. Eemoghon Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim pa narughuuz tamtoghon, ye isaav payou ighaze: ‘Sawa eta, yom pale ughita Avuvu Patabuaŋ izi inim, ve ineep ila to ŋgeu eta. Ŋgeu tonenen, to pale irei Avuvu Patabuaŋ pa tamtoghon.’
JOH 1:34 Ve alooŋ. You naghita katin mbeb tonenen pa taug matag wa. Tauto nasaav ghazooŋa payam. You naghur ila naghaze ŋgeu tonene ye Maaron tau Natu.”
JOH 1:35 Mboŋ ndugizau, ghoro Yoan iyondyood muul toman taghoniiŋa toni ru.
JOH 1:36 Yoan mata ila le ighita Yesu ilaagh ila. Tovenen isaav padi ighaze: “Aghita. Nowe sipsip to Maaron.”
JOH 1:37 Taghoniiŋa toni ru tonenen tilooŋ Yoan isaav tovene ve yesuru tipul Yoan, ve tila titaghon Yesu.
JOH 1:38 Yesu mata imuul, ve ighita di titaghoni tinim. Tovenen ighason di ighaze: “Yamru akaal sa?” Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Rabi, yom unepneep sine?” (Saveeŋ ‘Rabi,’ pughu tovene: ‘Patoŋaaŋ.’)
JOH 1:39 Yesu isaav padi ighaze: “Yamru anim toman ghou, ghoro aghita.” Tovenen yesŋa tila tighita ruum to ye inepneep pani. Sawa tonenen, rabrab izi wa. Ndag anunu igham paaŋ ma venen. Yesuru tineep toman Yesu le mboŋ izi.
JOH 1:40 Ndiran ru to tilooŋ Yoan aliŋa ve titaghon Yesu, eez nene Andreas to Simon Petrus tazi.
JOH 1:41 Tinepneep le isob, ghoro Andreas imundig, ve malmali ila ikaal togha Simon muuŋ. Ila indeeŋa, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Yei nighita Mesia wa.” (Saveeŋ ‘Mesia’ ve ‘Krisi,’ nene pughudi ee moghon.)
JOH 1:42 Tovenen Andreas igham togha Simon, ve yesuru tila to Yesu. Yesu ighita Simon, ve isaav pani ighaze: “Yom Simon, Yoan natu. Muri pale tiwaat izam tighaze Kepas.” (Pisis ‘Kepas,’ yes Grika tiwaata ila aliŋadi tighaze ‘Petrus.’)
JOH 1:43 Mboŋ ndugizau muul, ghoro Yesu mata iŋgal ighaze ila pa taan suruvu to Galilaia. Ilaagh ivot to ŋgeu eez, iza Pilip, ve isaav pani ighaze: “Yom unum utaghon ghou.”
JOH 1:44 Pilip ndug toni, nene Betsaida. Pilip, Andreas, ve Simon, yes tol, ndug todi ee moghon.
JOH 1:45 Ghoro Pilip ila ikaal ita ite Natanael le indeeŋa, ve isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Ŋgeu to muuŋ Mose imbood saveeŋa ila tutuuŋ toni, ve propeta pida timbood saveeŋa paam, tauto aazne nighita wa! Ye iza Yesu. Ye ŋgeu to ndug Nasaret, ve tama iza Yosep.”
JOH 1:46 Eemoghon Natanael isaav pani ighaze: “Wai, mbeb poia eta irau ivot ila ndug Nasaret?” Pilip ipamuul aliŋa ighaze: “Unum tala, ve taum ughita pa matam!” Tovenen timundig ve tila.
JOH 1:47 Yesu ighita Natanael iŋarua inim, ve isaav ighaze: “Aghita. Ŋgeu to inim ne, ye Israel tau. Ŋgar kaarom eta ineep ila lolo maau.”
JOH 1:48 Tovenen Natanael ighason Yesu ighaze: “Yom uwatag ghou vena?” Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Pilip isavia ghou payom sone, ve you naghita ghom unepneep izi ai fik paroŋania.”
JOH 1:49 Natanael ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighaze: “Rabi, yom Maaron Natu. Yom moghon to kinik to Israel.”
JOH 1:50 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Natanael, vena? Saveeŋ tiou to naghaze naghita ghom uneep izi ai fik paroŋania, tauto igham ghom ughur inim tiou ne? Ulooŋ. Muri, yom pale ughita mbeb tintina pida to tilib pa mbeb tonene.”
JOH 1:51 Ve Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam: Onoon kat, muri yam pale aghita sambam ikaak, ve aŋela to Maaron tiipip taghon Tamtoghon Natu tizizi ve tizaza.”
JOH 2:1 Mboŋ ru inim ila, ve ite inim tol pani, ghoro vaiuuŋ to ŋgeu eez ivot izi ndug Kana to ineep izi taan suruvu to Galilaia. Yesu tina ila tonowe pa ighita vaiuuŋ tonowen.
JOH 2:2 Ve tipoi Yesu toman taghoniiŋa toni pa tila pa vaiuuŋ tonenen paam.
JOH 2:3 Marewaaŋ to vaiuuŋ tonenen ivot, ve tighanghan ve tighunghun ila le vaen isob. Tovenen Yesu tina isaav pani ighaze: “Ughita. Vaen todi isob wa.”
JOH 2:4 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tinaŋ, yom usaav payou pasa? Nene mbeb to ituru maau. Pasa, sawa to napatooŋ taug navot ghazooŋa, nene sone.”
JOH 2:5 Ghoro tina isaav pa yes mbesooŋa ighaze: “Alooŋ! Ighaze ye isaav payam pa agham mbeb eta, yam ataghon aliŋa moghon.”
JOH 2:6 Ruum to ghanghaniiŋ ivot pani, tighur uur tintina liim ve eez to tigharaat di pa yaam ne tineep pataghaaŋ wa. Leso titib ya ila, ve timen nimadi ma aghedi ve mbeb pida, le tiŋgalaaŋ itaghon tutuuŋ to yes Yuda. Uur eŋaeŋa lolodi, nene irau titib ya 20 ma 30 galon ila.
JOH 2:7 Yesu isaav pa yes mbesooŋa tonenen ighaze: “Yo, atib ya ila uur tonene le tisob tivon.” Tovenen tilooŋ aliŋa, ve tipavonin uur tonowen le tivon kat.
JOH 2:8 Ghoro ye isaav padi muul ighaze “Atib rita, ve aghami ila to ŋgeu to iŋgin aniiŋ to vaiuuŋ tonene, ve itoova.” Tovenen titaghon aliŋa, ve tighami ila to ŋgeu tonenen.
JOH 2:9 Sawa to itoova, ya tonowen inim vaen wa. Ye ikankaan pa vaen tonenen ilaagh vena to inim. (Eemoghon mbesooŋa to titib ya tonenen, yes tiwatag.) Tovenen ŋgeu tonenen ipoi ŋgeu to ivai paghu inim,
JOH 2:10 ve isaav pani tovene: “Ighaze ghanghaniiŋ tovene ivot, nene ival tisob moghon moghon tipamuuŋ vaen popoia ila pa tamtoghon ve tighun muuŋ. Ve ighaze isooŋ di maau, nene pale tirei vaen to poia kat maau ne ila padi. Eemoghon yom ugham tovene maau. Uŋguruut vaen poia inepneep, le ŋgaramus ughami ivot.”
JOH 2:11 Mbeb tonenen ivot izi ndug Kana to Galilaia. Nene mbeb gharatooŋa to Yesu ighami muuŋ, leso ipatooŋ tau pa tamtoghon ve tighilaala tighaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen ve tighur ila toni.
JOH 2:12 Ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonenen isob, ghoro Yesu yesŋa tina, nditazi, ve taghoniiŋa toni tizila pa ndug Kapernaum, ve tineep ris izi tonowe.
JOH 2:13 Sawa to Pasova, lupuuŋ tiina to yes Yuda matadi iŋgal muul pa sawa to Maaron igham mulin nditimbudi ve tipul Isip, nene inim igharau. Tovenen Yesu izala pa Yerusalem.
JOH 2:14 Ye ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighita tamtoghon tirauraukol pa makau, sipsip, ve man mbaluuz izi tonowe. Ve ighita ndiran to paraboliiŋ yaam paam, mboledi izi ve tighamgham uraat todi.
JOH 2:15 Tovenen igharaat ravraav tuktuku pida inim toon, ve inaan ndiran to raukoliiŋ tonowen toman sipsip ve makau todi, tisob tighau tivot pa Rumai Tiina. Ve ipakud watiŋ to ndiran to paraboliiŋ yaam paam, le yaam todi imaliŋ izi taan.
JOH 2:16 Ve isaav pa yes to tirauraukol pa man mbaluuz ne ighaze: “Ayou mbeb tiam tonene, ve aghau avot ala! Agham Tamaŋ Rumai toni inim ndug to raukoliiŋ malep!”
JOH 2:17 Tovenen taghoniiŋa toni matadi iŋgal Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene: ‘Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nagharaat mulin rumai tiom. Eemoghon inim pughu pa nambaad pataŋani tiina inimale yab ighan ghou.’
JOH 2:18 Daba to yes Yuda tighita ŋgar to Yesu ighami, ve tisaav pani tighaze: “Pale upatooŋ sa inim ghilalooŋ payei, leso niwatag nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat to aazne ughami ne?”
JOH 2:19 Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze yam areu rumai tonene izi, you pale napayoonda muul pa mboŋ tol moghon.”
JOH 2:20 Tovenen daba to yes Yuda tighaze: “Wai, yom sei? Rumai Tiina tonene, tigham uraat pa reiŋi irau ndaman tamoot ru liim ve eez (46) wa! Ve yom ughaze yom irau upayoonda muul pa mboŋ tol moghon?”
JOH 2:21 Eemoghon rumai to Yesu isavia, nene ye tau anoŋa. Pasa, ye to inim Rumai tau to Maaron.
JOH 2:22 Tovenen muri, sawa to ye imundig pa mateeŋ, taghoniiŋa toni matadi iŋgal muul pa aliŋa to ye isavia ne, ve tighur ila saveeŋ tonenen. Ve tighur ila Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ ne paam.
JOH 2:23 Lupuuŋ tiina to Pasova tonenen, Yesu ineep izi Yerusalem, ve igham mbeb gharatooŋadi naol to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Tovenen tamtoghon katindi tighita di, ve tighur ila toni.
JOH 2:24 Eemoghon Yesu ighur ila todi maau. Pasa, ye iwatag katin tamtoghon tisob lolodi ve ŋgar todi.
JOH 2:25 Ye le pughu eta to ighason pa ŋgar to tamtoghon tighamghami ne maau. Pasa, ye tau iwatag sa ŋgar to ineep ila ival tisob lolodi.
JOH 3:1 Ŋgeu tutuuŋa eez inepneep, iza Nikodemus. Ye ineep ila lupuuŋ tiina to yes daba to tiŋgin yes Yuda.
JOH 3:2 Mboŋ eez, ye ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Maaron imbaaŋ ghom unum pa upatoot tamtoghon pa saveeŋ toni. Pasa, yom ughamgham mbeb gharatooŋadi naol to ipatooŋ ghom ighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom. Tamtoghon to ighaze Maaron ineep tomani maau, nene irau igham mbeb gharatooŋadi inimale yom ne maau.”
JOH 3:3 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payom tovene: Ighaze tapiri to ndug sambam igham tamtoghon eta inim paghu maau, ye irau ighilaal pooz to Maaron ve ighita anoŋa ne maau.”
JOH 3:4 Tovenen Nikodemus ighasoni ighaze: “Wai, ighaze tamtoghon eta inim olman wa, pale irau inim paghu muul vena? Pale ilooŋ ila tina apo, ve ipoopa muul inim pae ru?”
JOH 3:5 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You nasaav payom: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta inim paghu ila ya ve uraat to Maaron Avuvu maau, ye irau itaghon pooz to Maaron, ve ilooŋ ila ndug toni ne maau.
JOH 3:6 Ndiran to titaghon ŋgar to taan, tighamgham tovene pasa, nditamandi ve nditinandi to tipoop di ne, yes to taan. Eemoghon tamtoghon to Maaron Avuvu itoor di tinim papaghudi, yes titaghon ŋgar to Maaron Avuvu.
JOH 3:7 Saveeŋ to you nasavia payom naghaze: ‘Tapiri to ndug sambam irau igham gham anim paghu,’ nene ruŋam iza ve ugham ŋgar naol pani malep.
JOH 3:8 Ugham ŋgar pa yaghur. Yom irau ughita maau, ve uŋgini maau. Ilaagh vena inim, ma ilaagh vena ila, nene yom uwatagi maau. Ilaagh itaghon tau ataam toni, ve uloŋlooŋ avolutu moghon. Uraat to Maaron Avuvu ighamghami ila tamtoghon lolodi leso igham di tinim paghu, nene ŋgara raraate moghon.”
JOH 3:9 Nikodemus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason Yesu muul ighaze: “Wai, mbeb to yom usavia ne, pale ivot vena?”
JOH 3:10 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, yes Israela tighita ghom tighaze yom izam tiina pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Pughu vena to yom ughazooŋ pa mbeb tonene maau?
JOH 3:11 You nasaav payom. Onoon kat, mbeb to yei nighita pa matamai ve niwatag katini, tauto nisavia ve nipariaaŋ saveeŋa. Leso tamtoghon tighur ila. Eemoghon yam Yuda aghur ila saveeŋ tiei maau.
JOH 3:12 You nasavsaav payam pa uraat to Maaron ighamghami izi taan, eemoghon yam aghur ila maau. Tovenen ighaze nasavia mbeb to ndug sambam payam, pale awatagi ve aghur ila wa? Maau.
JOH 3:13 Tamtoghon eta to taan izala ndug sambam ve ighita mbeb tonowe leso ivotia pa tamtoghon ne maau. Tamtoghon Natu to ineep sambam ve izi inim ne, ye moghon to irau isavia mbeb tonenen.
JOH 3:14 “Muuŋ, sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, Mose igharaat moot anunu, isaroni ila ai, ve ipayoonda iza iyoon. Ŋgar raraate moghon pale ivot pa Tamtoghon Natu. Pale tighuri ila ai, ve tipayoonda iza iyoon itaghon Maaron ŋgar toni. Leso sei masin to ighaze tighur ila toni, tigham nepooŋ poia ila to Maaron, ve tineep tovene le alok.
JOH 3:16 “Pasa, Maaron ighur lolo kat pa tamtoghon to taan. Tauto ipul Natu ee moghon izi inim taan ve imaat padi. Leso tamtoghon tisob to tighur ila toni, tilaledi sob, ve tigham nepooŋ poia ila to Maaron, ve tineep tovene le alok.
JOH 3:17 Onoon kat, Maaron imbaaŋ Natu izi inim taan pa iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi ne maau. Ye imbaaŋa izi inim pa igham mulin di.
JOH 3:18 Tamtoghon to ighaze ighur ila to Maaron Natu, nene Maaron irau iŋgabiiza ve ighur atia pani ne maau. Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila toni maau, nene ye inimale tamtoghon to tiŋgabiiza tighaze ye isosor wa, ve isaŋan moghon pa igham atia toni. Pasa, ye ighur ila to Maaron Natu ee moghon tonenen maau.
JOH 3:19 “Pughu to Maaron ighur atia pa tamtoghon, nene vene: Ghazooŋa toni izi inim taan wa. Eemoghon tamtoghon lolodi pani maau, ve tizuruni. Ve lolodi pa ŋgar to ndoroom moghon. Pasa, ŋgar isob to tighamgham di, nene samsamiadi moghon.
JOH 3:20 Tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samia, tighurghur koi pa ghazooŋa to Maaron, ve tineep saguan pani. Pasa, timatughez tighaze: Ghazooŋa toni pale ipatooŋ sosor todi ivot ghazooŋa.
JOH 3:21 Eemoghon yes to titaghon saveeŋ onoon ŋgara, tiŋarua ghazooŋa to Maaron. Leso ghazooŋa toni ipatooŋ di pa ŋgar popoia to tighamgham di ne, ve tiwatag tighaze ŋgar todi tonowen, Maaron ineep toman di ve ipalot di, tauto tigham di.”
JOH 3:22 Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni tipul Yerusalem, ve tila tineep sawa pida izi taan suruvu to Yudea, ve tirurughuuz tamtoghon izi tonowe.
JOH 3:23 Yoan paam, irurughuuz tamtoghon izi ndug Aenon to ineep igharau ndug Salim. Pasa, ndug tonowen, le ya katindi. Tovenen tamtoghon tilala toni, ve ye irughuuz di tonowe.
JOH 3:24 Sawa tonenen, Erod ighur Yoan ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ sone.
JOH 3:25 Sawa eez, taghoniiŋa pida to Yoan yesŋa Yuda eez, tiwazoran di pa ataam sine to pale titaghoni pa ririwaaŋ leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata.
JOH 3:26 Tovenen tila to Yoan, ve tisaav pani tighaze: “Patoŋaaŋ, ughita. Ŋgeu to muuŋ yamru anepneep izi ya Yordan paŋa ila ilib pa ndag iza, ve yom upariaaŋ tamtoghon pa tighur ila toni, tauto aazne ival tisob tilala toni, ve irughuuz di we.”
JOH 3:27 Yoan ipamuul aliŋadi ighaze: “Nene poia. Agham ŋgar naol malep. Tamtoghon eta irau igham uraat tovene sorok maau. Maaron to sambam ipaloti, tauto ye irau igham tovene.
JOH 3:28 Muuŋ, itiŋa tanepneep, ve yam taumim alooŋ ghou nasaav naghaze: ‘You Mesia maau. Maaron imbaaŋ ghou namuuŋ nanim pa nagharaat ataam pani moghon.’”
JOH 3:29 Ghoro Yoan isavia saveeŋ palelaaŋ tonene iza to ye tau ve Yesu: “Ighaze vaiuuŋ eta ivot, ve tamoot inim pa igham liva, ve ita ite to imuuŋ pa uraat to vaiuuŋ ne ilooŋ aliŋa, nene ighami lolo poia kat. Onoon, ye irau igham liva tonenen maau. Pasa, liva tonenen, ye to ita ite. Eemoghon ye pale lolo poia kat. Pasa, uraat toni ighur anoŋa wa. You tovene paam. Lolog poia le poia kat pasa, uraat tiou ighur anoŋa wa.
JOH 3:30 Ye iza pale inim tiina. Ve you izag, ghoro izi ve naneep ila ye samba.”
JOH 3:31 Tamtoghon to taan, ye isavia mbeb to taan moghon. Pasa, ye ivot izi taan. Ve ye to ineep sambam ve izi inim, ye ilib pa tamtoghon tisob.
JOH 3:32 Mbeb to ŋgeu to sambam tonenen ighita ve ilooŋa, tauto ivotia. Eemoghon tamtoghon tighur ila saveeŋ toni maau.
JOH 3:33 Ve ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ toni ve ighur ila, nene ipatooŋa ighaze ye ighur ila ighaze Maaron saveeŋ toni, nene onoon.
JOH 3:34 Ŋgeu to Maaron imbaaŋa izi inim, ye ivovotia Maaron tau aliŋa. Pasa, Avuvu to Maaron ireii pani ne, ye irei alulu pani maau. Ipul suvuni ila pani.
JOH 3:35 Tama Maaron lolo ineep to Natu kat, ve ipul mbeb tisob tila ye nima wa.
JOH 3:36 Tovenen tamtoghon to ighaze ighur ila to Maaron Natu, nene igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene le alok. Eemoghon yes to tizoor Maaron Natu aliŋa, nene irau tigham nepooŋ tonenen maau. Maau kat. Mbalmbali to Maaron pale izaza todi itaghoni taghoni gha ila.
JOH 4:1 Sawa tonenen, ndiran tutuuŋa tilooŋ tighaze Yesu iyou tamtoghon katindi tinim taghoniiŋa toni, ve irughuuz di le tilib pa Yoan taghoniiŋa toni. Eemoghon Yesu tau irughuuz tamtoghon maau. Taghoniiŋa toni moghon to tighamgham uraat tonenen. Yesu iwatag ighaze ndiran tutuuŋa tilooŋ uraat toni varu wa. Tovenen ipul taan suruvu to Yudea, ve ighaze imuul ila pa Galilaia.
JOH 4:4 Ataam to ye itaghoni, nene imbut taan suruvu to Samaria, ve ila ivot izi Galilaia.
JOH 4:5 Tovenen ye ilaagh ila le ivot ndug eez to Samaria, iza Sikar. Ndug tonowen ineep igharau taan to muuŋ Yakop igham pa natu Yosep.
JOH 4:6 Ya taiŋ eez to muuŋ Yakop itaii ne, ineep ndug dige. Yesu ilaagh mala le laghooŋ isooŋ matini. Tovenen ila mbole izi ya taiŋ dige, ve ate izi. Sawa tonenen, ndag iza bobodaaŋ wa.
JOH 4:7 Yesu ate izi inepneep, ve taghoniiŋa toni tila paanu pa gholiiŋ adi aniiŋ. Mala maau ve Samaria tidi eez inim ighaze itib ya. Yesu ighita, ve isaav pani ighaze: “Liva, irau ugham ag ya rita inim naghun?”
JOH 4:9 Tovenen liva tonowen isaav pani ighaze: “Wai, yom Yuda taamdi, ve you Samaria tidi. Pughu vena to ughason ghou pa am ya?” Ye isavia saveeŋ tonene pasa, yes Yuda ve yes Samaria tiwalupun di pa nepooŋ maau.
JOH 4:10 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You naghason ghom pa ag ya. Ve inimale yom ughilaal ghou kat, ve uwatag mbeb poia to Maaron ighaze igham payom, tone ughason ghou pa nagham am ya to pale igham ghom uneep matam iyaryaar le alok. Ya tonene pale ireer irau sawa isob.”
JOH 4:11 Tovenen liva tonenen isaav pani muul ighaze: “Olman, yom lem ya apatu eta maau. Ve saambu tonene, ya ineep sila kat. Ya reera to usavia ne, pale ughami sine?
JOH 4:12 Yom uwatag: Timbuud Yakop itai ya tonene payei alok wa. Ve ye tau toman ndinatu, ve makau ve sipsip toni tighunghun ya tonene. Vena, yom ughaze ulib pa Yakop, tauto ughaze ugham ag ya ite paam ne?”
JOH 4:13 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tamtoghon tisob to tighun ya tonene, nene pale murun di muul.
JOH 4:14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighun ya to you naghaze nagham pani, ye irau muruni muul maau. Pasa, ya to you nagham pani, nene pale pisikia iza le ivon ila lolo. Tovenen tamtoghon tonenen pale igham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila.”
JOH 4:15 Liva tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu muul ighaze: “Wai olman, ugham ya tonenen payou lak! Leso muri murun ghou muul sob, ve nala nanim pa tibuuŋ ya to sualen muul sob.”
JOH 4:16 Ghoro Yesu isaav pani ighaze: “Yo, ula ugham azuwam, ve yamru amuul anim.”
JOH 4:17 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “You leg azuwag maau.” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aliŋam to yom ughaze lem azuwam maau, nene deŋia.
JOH 4:18 Eemoghon yom uvai nditamoot liim wa. Ve ŋgeu to aazne yom uneep tomani, ye azuwam tau maau. Tovenen aliŋam, nene onoon.”
JOH 4:19 Liva tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve ŋgar toni pakia. Tovenen isaav pa Yesu ighaze: “Olman, ghara naghilaal ghom. Yom avaat propet eez to Maaron.
JOH 4:20 Nes, you leg ghasoniiŋ eez payom. To muuŋ ve inim, yei Samaria nditimbumai tiluplup di pa suŋuuŋ izala lolooz tonowen. Ve aazne, paam, nitaghon ŋgar tonenen. Eemoghon yam Yuda aghaze tamtoghon irau tisuŋ pa Maaron izi ndug Yerusalem moghon. Laak, ndug sine to poia pa suŋuuŋ?”
JOH 4:21 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Olman tidi, ughur ila saveeŋ tiou tonene. Mala maau pale agham ŋgar pa ndug eta to suŋuuŋ inimale lolooz tonowen, ma Yerusalem muul maau. Ndug sine to ighaze aneep pani ve asuŋ, nene poia moghon.
JOH 4:22 Yam tamtoghon to Samaria awatag katin Maaron to asuŋsuŋ pani ne maau. Ve yei Yuda, ghoro niwatagi. Pasa, yei ninim ataam pa Maaron igham mulin tamtoghon.
JOH 4:23 Ve ulooŋ. Mala maau pale sawa paghu ivot. Aazne, inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tigham suŋuuŋ tau pa Tamaan Maaron. Yes pale tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu. Tamaan Maaron izuaria tau pa youŋ le tamtoghon to pale tisuŋ pani itaghon ataam tovene.
JOH 4:24 Maaron, ye Avuvu. Tovenen tamtoghon to tighaze tisuŋ pani, yes irau tisuŋ pani toman lolodi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu.”
JOH 4:25 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro liva tonenen isaav pani ighaze: “You nawatag: Mesia pale inim. Ve sawa to inim ivot, ye pale ipaghazoŋan ghei pa mbeb to naol.” (Saveeŋ ‘Mesia,’ yes Grika tiwaata ila aliŋadi tighaze: ‘Krisi.’)
JOH 4:26 Tovenen Yesu isaav ghazooŋa pani ighaze: “Mesia to usavia ne, nene you taug tonene, you to nasavsaav toman ghom ne.”
JOH 4:27 Yesu isavsaav pani, ve taghoniiŋa toni timuul tinim tivot. Tighita Yesu yesuru liva tonenen tisavsaav, le tigham ŋgar naol. Eemoghon eta ighasoni pa pughu vena to ye isavsaav toman liva tonenen maau.
JOH 4:28 Ghoro liva tonenen ipul ya apatu toni izi, ve imuul ila pa paanu, ve ipaes pa tamtoghon ighaze:
JOH 4:29 “Ou, yam anim tala aghita ŋgeu eez to inepneep we. Ŋgar naol to you naghamgham di ne, ye ivotia di payou le tisob. Ye avaat Mesia tou?”
JOH 4:30 Tauto ival tiina tipul paanu, ve tikeet tila tighaze tighita Yesu.
JOH 4:31 Sawa to liva tonenen ipul Yesu ve imuul ila pa paanu, taghoniiŋa toni tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, ugham am aniiŋ eta ughan.”
JOH 4:32 Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Aniiŋ tiou to ghaniiŋ inepneep. Eemoghon yam awatagi maau.”
JOH 4:33 Tovenen taghoniiŋa toni tiwasavon di tighaze: “Vena, tamtoghon eta igham a aniiŋ wa?”
JOH 4:34 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghita. You irau nataghon Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne lolo, ve napasob uraat toni le isob kat. Aniiŋ tiou tau tonenen.
JOH 4:35 Yam asavsaav aghaze: ‘Kaiyo paaŋ isob, ghoro sawa to taitaiŋ ivot.’ Eemoghon you nasaav payam: Nenen ila matini. Matamim ila pa uum. Aniiŋ tisob timatu, ve sawa to taitaiŋ, tauto ivot wa.
JOH 4:36 Tovenen aazne, yes to taitaiŋ tisaŋan muul maau. Tiŋgoog aniiŋ anoŋa, ve tilup di ila ndouŋ ndouŋ, ve tighamgham ledi atia. Tauto yesŋa yes to vazogiiŋ aniiŋ, lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, uraat todi ighur anoŋa wa. Anoŋa tovene: Tigheghereb tamtoghon tila to Maaron, leso tineep matadi iyaryaar le alok.
JOH 4:37 Ŋgar tonenen deŋia pa saveeŋ to moghon moghon tasasavia ne: ‘Ŋgeu eez ivazog, ve ite ilup anoŋa.’
JOH 4:38 You nambaaŋ gham ala pa lupuuŋ aniiŋ anoŋa to taumim avazogi maau. Ndiran pida tigham uraata le tighun wadedeŋadi pani. Uraat todi anoŋa, tauto aazne yam ala aghami.”
JOH 4:39 Yes Samaria katindi to tinepneep izi ndug tonowen tilooŋ saveeŋ to liva tonenen, ve tighur ila to Yesu. Pasa, ye ivotia ŋgar to Yesu igham pani ne, ve isaav padi ighaze: “Ŋgar tisob to you naghamgham di, tauto ye ivotia di payou le tisob.”
JOH 4:40 Tovenen yes Samaria tonowen tila tivot to Yesu, ve tiŋguruuta tighaze ineep toman di ris. Tovenen ye ineep mboŋ ru tonowe.
JOH 4:41 Tauto tamtoghon katindi to ndug tonowen tighur ila toni. Pasa, tilooŋ saveeŋ ila ye tau avo.
JOH 4:42 Ve tisaav pa liva tonowen tighaze: “Papazogi yei nilooŋ saveeŋ tiom moghon, ve nighur ila to ŋgeu tonene. Ve aazne, taumai nilooŋ saveeŋ ila ye tau avo. Tauto niwatag nighaze onoon kat, ŋgeu tonene, ye Volaaŋa to pale igham mulin ival tiina to taan.”
JOH 4:43 Yesu yesŋa yes Samaria tineep mboŋ ru isob, ghoro imundig muul ve ila pa Galilaia.
JOH 4:44 (Ye tau isaav pataghaaŋ wa ighaze: “Propet eta irau le iza izi tau ndug toni maau.”)
JOH 4:45 Ye ila ivot Galilaia, ve yes Galilaia tighami toman lolodi poia. Pasa, sawa to lupuuŋ tiina to Pasova, yes paam tila Yerusalem, ve tighita uraat naol to ye igham di tonowe.
JOH 4:46 Tovenen Yesu ila ivot muul izi ndug Kana to ineep izi Galilaia ne. Muuŋ, ye ineep tonowe, ve itoor ya inim vaen. Yesu inepneep tonowe, ve uraata eez to kinik to ineep izi ndug Kapernaum, ilooŋ Yesu varu tighaze ye ipul Yudea ve inim ivot Galilaia wa. Uraata tonowen natu, moroghooŋ tiina ighami ve ighengheen. Tovenen ye ipul Kapernaum, ve ila ighaze ighita Yesu. Ila ivot toni, ve itaŋ rorani ighaze izila Kapernaum ve igharaat natu. Pasa, moroghooŋ tiina ighami le igharau ighaze imaat.
JOH 4:48 Yesu isaav pani ighaze: “Wai, yam aghaze le aghita mbeb gharatooŋadi toman uraat tintina to ipatooŋ ghou ighaze Maaron ineep toman ghou pa uraat tiou, ghoro aghur ila. Ve ighaze maau, nene irau aghur ila maau.”
JOH 4:49 Uraata tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, rikia unum ve tazila. Pa vene, natug imaat.”
JOH 4:50 Yesu isaav pani ighaze: “Ula! Natum irau imaat maau. Ye pale tini poia.” Tovenen uraata tonenen ighur ila Yesu aliŋa ve ila.
JOH 4:51 Ilaagh muul izila, ve mbesooŋa toni pida tinim tivot toni izi ataam luvuŋa, ve tipaes pani tighaze: “Olman, natum tini poia wa!”
JOH 4:52 Tovenen ye ighason di pa sawa sine kat to natu mata pakia. Yes tipaes pani tighaze: “Noor, ndag iza bobodaaŋ ve itap ris, ghoro tini iluum ve mata pakia.”
JOH 4:53 Tovenen pain kainaŋen tama mata iŋgal: Sawa tonenen kat to Yesu isaav pani ighaze: “Ula. Natum irau imaat maau. Ye pale tini poia.” Tovenen yesŋa tamtoghon toni to tineep tomani ila ruum toni, tisob tighur ila to Yesu.
JOH 4:54 Nene mbeb gharatooŋa inim ru to Yesu ighami inim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighilaala tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Sawa to ye ipul taan suruvu to Yudea ve imuul ila Galilaia, igham mbeb gharatooŋa tonene.
JOH 5:1 Muri ghoro, yes Yuda sawa todi eez ivot pa tilup di ve tigham suŋuuŋ tiina pa Maaron. Tovenen Yesu izala pa Yerusalem.
JOH 5:2 Ya naliu eez ineep igharau didiiŋ tiina to iluvut Yerusalem. Tiwaat iza ila Hibru aliŋadi tighaze Betesda. Ya tonowen ineep igharau ataam avo to tiwaata tighaze ‘Ataam to Sipsip.’ Ve tirei mbeez liim tiyoon tiluvutin ya aze.
JOH 5:3 Moghon moghon moroghooŋa katindi tighengheen ila mbeez tonowen lolodi. Pida matadi pisi, pida aghedi isami, ve pida aghedi imaat wa. Irau tilaagh maau. [Tinepneep tonowe ve tisasaŋan le ighaze ya itarir, nene rikia moghon tila tiyatov di tizila. Pasa, sawa eŋaeŋa, aŋela to Maaron izi inim, ve igham ya tonenen itarir. Ve sei to ighaze iyatova izila muuŋ, nene pale moroghooŋ toni isob, ve tini poia.]
JOH 5:5 Ŋgeu eez inepneep ya tonenen aze. Ye moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saaŋgul liim ve tol (38) wa.
JOH 5:6 Yesu ighita ŋgeu tonenen ighengheen, ve iwatag ighaze ye imorooŋ sawa mala wa. Tovenen ighasoni ighaze: “Vena? Lolom pa tinim poia?”
JOH 5:7 Narape tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgeu tiou, ighaze ya itarir, you leg itag ite eta to iuul ghou ve ighur ghou nazila ya maau. Ve sawa naol to taug natoova pa nazila, tamtoghon pida timuuŋ payou ve tizila.”
JOH 5:8 Yesu isaav pani ighaze: “Umundig uyoon, uput moogh tiom, ve ulaagh.”
JOH 5:9 Rikia moghon ve ŋgeu tonenen tini poia. Tovenen imundig, iput moogh toni, imbaada, ve ilaagh ila. Eemoghon sawa tonenen, nene umbom patabuaŋ to Maaron.
JOH 5:10 Tovenen daba to yes Yuda tighita ŋgeu tonenen, ve tiyaana tighaze: “Ai, aazne, nene umbom patabuaŋ to Maaron! Umbaad moogh tiom ve ulaagh pasa? Ŋgar to ughami ne, tutuuŋ iŋgalsek pani.”
JOH 5:11 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “You taug maau. Ŋgeu to igharaat ghou ve tinig poia, tauto isaav payou ighaze: ‘Uput moogh tiom, ughami, ve ula.’”
JOH 5:12 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Sei isaav payom?”
JOH 5:13 Eemoghon ŋgeu tonenen ikankaan pa sei to igharaata ve tini poia. Pasa, sawa tonenen, ival tiina tinepneep tonowe. Tauto Yesu ipasi ila lolodi, ve ighau ila wa.
JOH 5:14 Muri ghoro, Yesu ila indeeŋ ŋgeu tonenen izi Rumai Tiina dige, ve isaav pani ighaze: “Ughita. Aazne, tinim poia wa. You nasaav payom: Ugham sosor muul malep. Ighaze unoknok ghamuuŋ sosor, nene pale pataŋani tiina kat igham ghom le ilib pa pataŋani to papazogi igham ghom.”
JOH 5:15 Yesu isavsaav pani le isob, ghoro ŋgeu tonenen ipuli, ve ila ipaes pa daba to yes Yuda ighaze: “Ŋgeu to igharaat ghou, nene Yesu.”
JOH 5:16 Tovenen daba to yes Yuda tiyou avodi pa Yesu, ve tikaal ataam pa tiŋgal mata. Pasa, ye ighamgham uraat tovene ila umbom patabuaŋ to Maaron.
JOH 5:17 Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “To muuŋ ve inim, Tamaŋ ighamgham uraat toni irau sawa isob. Tauto you paam naghamgham uraat tovene.”
JOH 5:18 Saveeŋ toni tonene ireu daba tonenen lolodi. Tovenen ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze le tirabi imaat. Pasa, tighita tighaze ye imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuaŋ. Ve ŋgaramus igham sosor ite izala pogho. Pasa, iwaat Maaron ighaze ye tama. Tovenen tighita tighaze ye ipakur tau ighaze ye raraate inim Maaron.
JOH 5:19 Tovenen Yesu isaav pa daba to yes Yuda ighaze: “You nasaav payam. Onoon kat, Maaron Natu irau igham mbeb eta itaghon tau ŋgar toni ne maau. Maau kat. Ye ighita Tama igham sa ŋgar, nene ye itaghoni moghon. Tovenen sa ŋgar to Tama ighamghami, nene Natu ighami paam.
JOH 5:20 Tama lolo pa Natu kat. Tovenen uraat naol to ye ighamgham di ne, ye ipatooŋ di pa Natu. Ve muri, ye pale ipatooŋ uraat tintina pida to tilib pa uraat to ŋgaramus ivot ne pa Natu. Tovenen yam pale aghita di, le ruŋamim iza padi ve avomim ikaak.
JOH 5:21 Tama Maaron, ye ipamundigin yes mateeŋa ve timundig matadi iyaryaar muul. Natu tovene paam. Ighaze lolo pa tamtoghon eta, ye pale ighami ineep poia.
JOH 5:22 Uraat to gabizooŋ tamtoghon, tovene paam. Tama Maaron iŋgabiiz tamtoghon eta ve ighur atia pani maau. Uraat tonenen, ye ipuli isob ila Natu nima.
JOH 5:23 Leso ival tisob tighita Natu tighaze ye le iza, ve titandag pani tinimale titandag pa Tama Maaron. Ve ighaze tamtoghon eta itandag pa Maaron Natu maau, nene itandag pa Tama Maaron maau paam. Pasa, ye to imbaaŋ Natu izi inim taan.
JOH 5:24 “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ tiou ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, nene ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tamtoghon tovene, you irau naŋgabiiza ve naghur atia pani ne maau. Pasa, ye ipul ataam to mateeŋ wa, ve aazne itaghon ataam to ineep mata iyaryaar le alok.
JOH 5:25 You nasaav payam: Onoon kat, mala maau pale sawa paghu ivot. Aazne, inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, yes to titaghon ataam to mateeŋ ne, pale tilooŋ Maaron Natu aliŋa. Ve ival tisob to ighaze tilooŋ aliŋa ve titaghoni, nene pale tigham nepooŋ poia ila to Maaron.
JOH 5:26 Maaron tau inim pughu pa tau nepooŋ toni. Ve ye ighur tapiri tonenen ila to Natu. Tauto Natu paam inim pughu pa tau nepooŋ toni.
JOH 5:27 Ve Tama ighur uraat to gabizooŋ tamtoghon ve ghuruuŋ atia padi ila Natu nima paam. Pasa, ye Tamtoghon Natu.
JOH 5:28 Yam ruŋamim iza pa saveeŋ tonene malep. Muri, sawa eta pale ivot, ghoro mateeŋa tisob to tigheen naal lolo, pale tilooŋ Maaron Natu aliŋa,
JOH 5:29 ve timundig, tipul naal todi, ve tivot. Yes to muuŋ tighamgham ŋgar popoia, pale timundig ve tineep matadi iyaryaar le alok. Eemoghon yes to muuŋ tighamgham ŋgar samia, pale timundig ve tigham atia to sosor todi.
JOH 5:30 “You irau nagham mbeb eta itaghon taug lolog ve ŋgar tiou ne maau. Saveeŋ to naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauto ighamgham pooz payou pa gabizooŋ tiou. Tovenen ighaze naŋgabiiz tamtoghon, nene pale gabizooŋ tiou deŋia moghon. Pasa, you nataghon taug lolog maau. Nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne lolo.”
JOH 5:31 Yesu isaav muul tovene: “Ighaze you taug napariaaŋ saveeŋ tiou, nene iraua maau. Saveeŋ tovene, yam irau aghur ila aghaze nene onoon ne maau.
JOH 5:32 Eemoghon Ŋgeu ite to ipariaaŋ saveeŋ tiou. [Nene Tamaŋ Maaron.] Ve you nawatag: Saveeŋ to ye isasavia payou, nene onoon moghon.
JOH 5:33 “Ve ŋgeu ite paam ipariaaŋ saveeŋ tiou. Sawa to yam ambaaŋ tamtoghon tiam pida tila to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa, ye ivotia saveeŋ onoon padi, ve ipariaaŋ di pa tighur inim tiou.
JOH 5:34 You naghur matag pa tamtoghon eta pa ipalot saveeŋ tiou ne maau. Eemoghon nasavia saveeŋ tonene to nauul gham, leso aghur inim tiou, ve Maaron igham mulin gham.
JOH 5:35 Yoan, ye inim yaryarooŋa to ighan ve igham ndug ighazooŋ pa tamtoghon. Ve sawa rismoghon to ye ineep toman gham, yam tinimim iza ve lolomim poia pa ghazooŋa toni.
JOH 5:36 “Eemoghon you leg mbeb ite paam to ipariaaŋ saveeŋ tiou ve ilib pa saveeŋ to Yoan. Nene uraat naol to Tamaŋ ighur di tinim nimag leso nagham di ve napasob di. Uraat naol to naghamgham di, nene tipatooŋ ghou tighaze: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou to nanim.
JOH 5:37 “Tovenen Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim, ye ipariaaŋ saveeŋ tiou wa. Eemoghon muuŋ ve inim, yam alooŋ aliŋa rita maau, ve aghita nagho pa eta sone.
JOH 5:38 Ve saveeŋ toni paam ineep tuŋia ila lolomim maau. Pasa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou nazi nanim taan, eemoghon yam aghur inim tiou maau.
JOH 5:39 Yam anumeer aghaze Maaron saveeŋ toni pale ipatooŋ gham pa ataam to aneep matamim iyaryaar le alok. Tovenen sawa naol awatwaat saveeŋ toni, ve azuaria gham aghaze le awatag katin pughu. Ve mos waaro to naol ne tipariaaŋ saveeŋ tiou.
JOH 5:40 You naghaze yam anim tiou, leso agham nepooŋ poia ila to Maaron. Eemoghon yam lolomim pa ŋgar tovene maau.
JOH 5:41 “Ighaze tamtoghon tipait izag, ma tipait ghou maau, nene matag ila padi maau. Pasa, you nazuaria ghou pa paitooŋ to tamtoghon maau.
JOH 5:42 Eemoghon yam, you nawatag gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rita maau.
JOH 5:43 Pasa, you nagham Tamaŋ Maaron nagho to nanim. Eemoghon yam agham ghou maau, ve azurun ghou. Ve ighaze ŋgeu eta itaghon tau ŋgar toni ve inim, ghoro yam rikia moghon aghami toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ toni.
JOH 5:44 Pale irau aghur ila to Maaron vena? Maau. Pasa, yam azuaria gham aghaze le nditamim tipait gham, ghoro poia. Eemoghon paitooŋ tau to inim pa Maaron, yam azuaria gham pani maau.
JOH 5:45 Vena, yam aghaze you pale napayoon gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron nagho? Maau. Mose, ŋgeu to yam anumeera aghaze tutuuŋ toni pale igham gham aneep pooi, nene ye to pale ipayoon gham pa savsaveeŋ.
JOH 5:46 Inimale yam aghur ila saveeŋ toni, tone aghur inim tiou paam. Pasa, saveeŋ waaro naol to ye imbood di, nene tiza tiou.
JOH 5:47 Eemoghon yam aghur ila saveeŋ to ye imbooda ne maau. Tauto pale aghur ila saveeŋ tiou vena?”
JOH 6:1 Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ ve tivool tila pa ya naliu Galilaia paŋa ite. Ya tonowen, iza ite Tiberias.
JOH 6:2 Tila tilooŋ tonowe, ve ival tiina kat titaghoni ve yesŋa tila. Pasa, tighita mbeb gharatooŋadi naol to ye ighamgham di pa yes moroghooŋa.
JOH 6:3 Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tizala ndug mbuŋa eez, ve mboledi izi ve tinepneep.
JOH 6:4 Sawa tonenen, sawa to yes Yuda tilup di pa suŋuuŋ tiina to Pasova, nene inim igharau wa.
JOH 6:5 Yesu mbole izi ve inepneep, ve mata ila le ighita ival tiina tonowen tikeet tiŋarua tila. Tovenen ighason Pilip ighaze: “Pale taghol aniiŋ sine, ve tapan ival tiina tonene?”
JOH 6:6 Saveeŋ tonene, ye isavia pa itoov Pilip. Eemoghon ye tau iwatag sa ŋgar to ye ighaze ighami.
JOH 6:7 Pilip ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, ival ne ris? Ighaze taghol adi aniiŋ rita pa titatan atedi pani, nene yaam denari 200 iraua paam maau.”
JOH 6:8 Ghoro taghoniiŋa toni ite, iza Andreas (ye Simon Petrus tazi) isaav pa Yesu ighaze:
JOH 6:9 “Ai, ughita pain tonene. Ye a mberet bali liim, ve iigh geegeu ru. Eemoghon tamtoghon tonene, ival le ival kat. Aniiŋ ŋgiira tovene pale irau di vena?”
JOH 6:10 Ndug to tineep pani, le kikiliiŋ popoia. Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ala asaav pa ival tiina tonowen mboledi izi.” Ival tiina mboledi izi, ghoro Yesu igham mberet tonowen, ipait Maaron pani, ve ireii padi. Ghoro igham ŋgar raraate moghon pa iigh. Tovenen ival tiina tighan le isooŋ di. Ival tiina tonenen, nditamoot todi moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen.
JOH 6:12 Tamtoghon tisob tighan le apodi isuŋ, ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yam ala aŋgoog avodi alulu to izi we. Takaria aniiŋ malep.” Tovenen tila tiŋgoog aniiŋ pida pida tonowen, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon.
JOH 6:14 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa to Yesu ighami inim ghilalooŋ padi, le tisaav tighaze: “Onoon kat, propet tiina to tisavia tighaze Maaron pale imbaaŋa izi inim taan, tau tonene!”
JOH 6:15 Tovenen timundig tighaze tikisi ve tighuri inim kinik padi pataghaaŋ. Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen ipul di tizi, ve ighau izala pa lolooz, leso eŋgeni ineep tonowe.
JOH 6:16 Taghoniiŋa to Yesu tinepneep le rabrab izi, ghoro tizila pa naari,
JOH 6:17 ve tiza waaŋ, leso tiraav tivool tila pa ndug Kapernaum to ineep ya naliu paŋa ite. Sawa tonenen, Yesu ila ivot todi sone. Ve mboŋ izi wa.
JOH 6:18 Tivot gha tila ve mala maau, yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina.
JOH 6:19 Tapiridi pa ŋgoraaŋ le tila tivot bodbodaaŋ to ya naliu. Ghoro matadi imuul, le tighita Yesu ilaghlaagh ila ya pogho iŋarua di inim le igharau di. Tighita le matughezaaŋ tiina igham di.
JOH 6:20 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Amatughez malep! You nanepneep.”
JOH 6:21 Ghoro lolodi poia, ve tighami iza waaŋ. Rikia moghon ve tila tilooŋ naari to tighaze tila pani.
JOH 6:22 Ival tiina to tineep izi ya naliu paŋa ite, tisaŋan Yesu mboŋ le ndugizau. Ghoro tigham ŋgar naol pani. Pasa, noor tighita waaŋ ee moghon to taghoniiŋa toni tighami ve tila. Waaŋ ite paam maau. Eemoghon Yesu ila toman di maau. Taghoniiŋa toni moghon to tivot tila. Ival tiina tonowen tinepneep tonowe, ve waaŋ geegeu pida to ndug Tiberias tilooŋ tigharau ndug to noor moghon Tiina toit ineep pani, ve ipait Maaron pa aniiŋ, ve igham pa ival tiina ve tighan.
JOH 6:24 Ival tiina to tisasaŋan Yesu, tighita Yesu toman taghoniiŋa toni naghodi maau, tovenen tiza waaŋ geegeu tonowen, ve yesŋa waaŋ tamtoghonadi tiraav tivool tila pa Kapernaum. Leso tikaal Yesu tonowe.
JOH 6:25 Ival tiina tonenen tila tilooŋ ya naliu paŋa ite, ve tindeeŋ Yesu tonowe. Tovenen tighasoni tighaze: “Mos Tau, unum sualen ŋeez?”
JOH 6:26 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam. Onoon kat, yam agham ŋgar pa mbeb gharatooŋadi tintina to nagham di tinim ghilalooŋ payam, ve akaal ghou anim ne maau. Yam ataghon ghou anim pasa, aghan katin aniiŋ le apomim isuŋ!
JOH 6:27 Alooŋ, aniiŋ to isami rikrikia, yam arab taumim pani malep. Yam irau azuaria gham pa aniiŋ to pale igham gham aneep matamim iyaryaar le alok. Aniiŋ tonowen, Tamtoghon Natu irau igham payam. Pasa, Tama Maaron igham mbeb gharatooŋa inim ghilalooŋ pani, tauto ipatooŋa ighaze ye iza pa ghamuuŋ uraat tovene.”
JOH 6:28 Tovenen yes tighasoni: “Ighaze venen, pale nigham sa, leso nigham uraat to Maaron lolo pani?”
JOH 6:29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Uraat to Maaron ighaze yam aghami, nene vene: Yam irau aghur ila to ŋgeu to ye imbaaŋa inim.”
JOH 6:30 Tovenen tighasoni muul: “Venen, pale ugham sa mbeb ivot inim ghilalooŋ payei, leso nighita ve nighur ila nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom? Ughita. Yei nighur ila saveeŋ to Mose pasa, muuŋ sawa to nditimbumai tilaghlaagh izi ndug balim, ye igham aniiŋ manna padi, ve tighanghan. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze: ‘Ye igham aniiŋ to sambam izi padi ve tighan.’”
JOH 6:32 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam aghaze Mose igham aniiŋ to sambam izi pa nditimbumim ve tighan? Maau. Pasa, aniiŋ tau to ipul sambam ve izi inim, tauto aazne Tamaŋ Maaron igham payam.
JOH 6:33 Aniiŋ to Maaron igham payam, nene ŋgeu to ipul sambam ve izi inim, leso igham nepooŋ poia pa tamtoghon to taan.”
JOH 6:34 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani muul tighaze: “Wai tiina, ighaze venen, ghoro ugham aniiŋ tonowen payei irau sawa isob!”
JOH 6:35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aniiŋ to igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar, nene you taug. Tamtoghon to ighaze inim tiou, nene pale pitoola muul maau. Ve ighaze ŋgeu eta ighur inim tiou, nene pale muruni muul maau.
JOH 6:36 You nasaav payam wa. Onoon, yam aghita ghou toman uraat tiou. Eemoghon aghur inim tiou maau.
JOH 6:37 Ve tamtoghon to Tamaŋ Maaron ighur di pa tinim leg, yes tisob pale tinim tiou. Ve ighaze tamtoghon eta inim tiou, nene you irau nazuruni maau. Maau le maau kat.
JOH 6:38 “You naneep sambam ve nazi nanim taan pa nagham mbeb eta itaghon taug lolog ne maau. You nazi nanim pa nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne lolo.
JOH 6:39 Ve ye lolo ighaze yes to ye ighur di tinim leg, irau napul eta ilale maau. Ye ighaze sawa to Mboŋ Muri, you napamundigin di pa mateeŋ.
JOH 6:40 Onoon kat, Tamaŋ Maaron lolo tovene: Tamtoghon tisob to tighilaal Natu ve tighur ila toni, ye ighaze tigham nepooŋ poia ila toni, ve tineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen Mboŋ Muri, you pale napamundigin di pa mateeŋ ve timundig matadi iyaryaar.”
JOH 6:41 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, le irau lolodi maau ve tiyou avodi pani. Pasa, Yesu isaav padi ighaze: “Aniiŋ tau to ipul sambam ve izi inim, nene you taug.”
JOH 6:42 Ve tivelegi tighaze: “Ŋgeu tonene, ye Yosep natu Yesu. Iit tawatag tama ve tina. Pughu vena to aazne isaav ighaze ye ipul sambam ve izi inim?”
JOH 6:43 Tovenen Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam lolomim ŋukia ve ayou avomim pasa?
JOH 6:44 Tamtoghon eta irau inim tiou sorok ne maau. Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne, irau ipazaagh tamtoghon lolodi ve ighereb ŋgar todi iŋarua ghou, ghoro tinim tiou. Tamtoghon tovene, sawa to Mboŋ Muri, you pale napamundigini pa mateeŋ ve ineep mata iyaryaar.
JOH 6:45 “Saveeŋ waaro eez ineep ila rau to yes propeta. Isaav ighaze: ‘Maaron pale ipatoot tamtoghon tisob ve ipaghazoŋan ŋgar todi.’ Tamtoghon tisob to tiloŋlooŋ Tamaŋ aliŋa ve tighamgham ŋgar ila toni, nene pale tinim tiou.
JOH 6:46 Tamtoghon eta to taan ighita Tamaŋ Maaron pa eta sone. Ye to ineep to Maaron ve inim, ye moghon to ighita.
JOH 6:47 “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou, nene ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
JOH 6:48 Pasa, you taug aniiŋ to igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar le alok.
JOH 6:49 Onoon muuŋ nditimbumim tighanghan aniiŋ manna izi ndug balim. Eemoghon tisob timatmaat.
JOH 6:50 Ve aniiŋ to you nasavia ne, nene ipul sambam ve izi inim. Leso yes to tighani, timaat gha tilaledi sob, ve tineep matadi iyaryaar le alok.
JOH 6:51 Aniiŋ to ipul sambam ve izi inim taan, ve igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar, nene you taug. Ighaze tamtoghon eta ighan aniiŋ tonene, ye pale ineep mata iyaryaar le alok. Aniiŋ to nasasavia, nene you mindag. Pasa, you pale napul taug namaat pa tamtoghon to taan, leso tigham nepooŋ poia ila to Maaron.”
JOH 6:52 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi kat. Tovenen tiwazoran di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene ighaze igham minda pait ve taghani? Pale mbeb tonene ivot vena?”
JOH 6:53 Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze aghan Tamtoghon Natu minda maau, ve aghun siŋ toni maau, yam irau agham nepooŋ poia ila to Maaron maau.
JOH 6:54 Ve tamtoghon to tighan mindag ve tighun siŋ tiou, nene tigham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve yes pale tineep tovene le alok. Tovenen sawa to Mboŋ Muri, you pale napamundigin di pa mateeŋ ve tineep matadi iyaryaar.
JOH 6:55 Pasa, mindag, nene aniiŋ tau. Ve siŋ tiou, nene ya tau to ghunuuŋ.
JOH 6:56 Ighaze tamtoghon eta ighan mindag ve ighun siŋ tiou, nene pale yeru nilup ghei ninim ee moghon, ve ye ineep inim tiou, ve you naneep ila toni irau sawa isob.
JOH 6:57 “Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne, ye nepooŋ mata yaryaara pughu, ve you naneep ila toni. Ve tamtoghon to ighaze ighanghan inim tiou, ve ighamgham tapiri inim tiou, tovene paam. Ye pale igham nepooŋ poia inim tiou.
JOH 6:58 Aniiŋ to ineep sambam ve izi, ve you nasasavia payam ne, nene aniiŋ mata ite pa aniiŋ manna to muuŋ nditimbumim tighani izi ndug balim. Pasa, yes to tighan manna tonowen, tisob timatmaat. Eemoghon tamtoghon to ighaze ighan aniiŋ to you nasavia, nene pale ineep mata iyaryaar le alok.”
JOH 6:59 Yesu ineep izi ndug Kapernaum, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve isavia saveeŋ tonene padi.
JOH 6:60 Tamtoghon katindi to titaghon Yesu, tilooŋ saveeŋ toni tonenen, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pani tighaze: “Wai, saveeŋ tonene pataŋani kat! Sei pale ilooŋa ve ighur ila?” Eemoghon Yesu iwatag yes tiyou avodi pa aliŋa to ye isavia. Tovenen isaav padi ighaze: “Vena, yam arere ghou pa saveeŋ tiou tonene, tauto aghaze apul ghou ne?
JOH 6:62 Ighaze venen, ve muri yam aghita Tamtoghon Natu imuul izala pa ndug to muuŋ ye ineep pani, nene pale agham ŋgar vena?
JOH 6:63 Maaron Avuvu moghon irau igham nepooŋ poia to anunuud ivot. Mbeb eta to tamtoghon to taan tighami ila taudi tapiridi ve ŋgar todi, irau iuul di pa tigham nepooŋ tonenen maau. Saveeŋ to you nasavia payam, tauto inim ataam pa agham Maaron Avuvu toman nepooŋ poia.
JOH 6:64 Eemoghon tamtoghon pida to tineep ila lolomim, tighur ila maau.” Yesu isavia saveeŋ tonene pasa, sawa to ye ipamundigin uraat toni ve inim, ye iwatag yes to tighur ila toni maau. Ve ŋgeu to muri ighuri ila koia nimadi ne paam, Yesu iwatagi.
JOH 6:65 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Pughu tonene, to you nasaav payam pataghaaŋ naghaze: ‘Tamtoghon eta irau inim tiou sorok ne maau. Tamaŋ Maaron irau iuuli ve ighereb ŋgar toni iŋarua ghou, ghoro inim tiou.’”
JOH 6:66 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tamtoghon katindi to titaghoni, yes tipuli, ve tighau tila. Muri, tilaagh tomani muul maau.
JOH 6:67 Tovenen Yesu ighason taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru ighaze: “Vena, yam paam aghaze apul ghou ve aghau?”
JOH 6:68 Simon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, ighaze nipul ghom ve nighau, pale nila to sei? Pasa, saveeŋ to pale igham ghei nineep matamai iyaryaar le alok, nene ineep tiom.
JOH 6:69 Yei nighilaal ghom wa, ve nighur ilat tiom nighaze yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron imbaaŋ ghom unum.”
JOH 6:70 Tovenen Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam saaŋgul ve ru tonene, you taug nisia gham anim leg. Eemoghon tamtoghon tiam eez, ye inim Ŋgeu Samia le wa.”
JOH 6:71 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iŋarua Yudas to Simon Iskariot natu. Onoon, taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru, Yudas, ye todi eez. Eemoghon muri, ye ighur Yesu ila koia nimadi.
JOH 7:1 Muri pa nenen, Yesu lolo pa ilaagh izi Yudea muul maau. Pasa, ye iwatag: Daba to yes Yuda to tineep nowe ne, tikalkaal ataam pa tirabi imaat. Tovenen ilaghlaagh izi Galilaia moghon.
JOH 7:2 Sawa tonenen, lupuuŋ tiina ite to yes Yuda inim igharau. Lupuuŋ tonenen, to matadi iŋgal pa sawa to nditimbudi tilaghlaagh izi ndug balim ve tinepneep ila dur moghon.
JOH 7:3 Tovenen Yesu nditazi tisaav pani tighaze: “Upul ndug tonene, ve ula pa Yudea. Leso ndiran tiom pida to tinepneep tonowe paam tighita uraat to yom ughamgham di ne.
JOH 7:4 Ighaze ŋgeu eta ighaze varu ilaan irau ndug, nene irau igham uraat toni inim ŋgozaaŋ maau. Tovenen ighaze yom ugham uraat tovene, yom irau upatooŋ naghom pa ival tiina.”
JOH 7:5 Onoon, Yesu nditazi kat. Eemoghon yes tighur ila toni sone. Tauto tisaav pani tovene.
JOH 7:6 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Sawa sine to aghaze ala, yam irau ala. Ve sawa tiou to nala, nene sone.
JOH 7:7 Tamtoghon to taan ledi pughu eta to tighur koi payam maau. Eemoghon you, ghoro tighurghur koi payou. Pasa, ŋgar samsamia naol to tighamgham di ne, you navotia di tighazooŋ.
JOH 7:8 Tovenen yam moghon azala pa lupuuŋ tiina tonowen. You irau nalat maau. Pale naneep. Pasa, sawa tiou to nazala, nene sone.”
JOH 7:9 Yesu isaav padi tovene, ve ineep izi Galilaia.
JOH 7:10 Tovenen Yesu nditazi tizala pa lupuuŋ tiina tonenen. Muri ghoro, ye paam ana imundig ve itaghon di izala. Eemoghon ilaagh ghazooŋa maau. Ilaagh inim yoŋgaaŋ, ve ila ivot.
JOH 7:11 Daba to yes Yuda to tineep pa lupuuŋ tiina tonowen, tikaal Yesu, ve tiwaghasonin di tighaze: “Ŋgeu tonowen ineep sine?”
JOH 7:12 Ve ival tiina tiwazoran di pani paam. Pida tighaze: “Ye ŋgeu poia.” Ve pida tighaze: “Maau, ye iwatombanon ival tiina le tiyel pa ataam to Maaron.”
JOH 7:13 Eemoghon saveeŋ to tisasavia pa Yesu, nene tisavia ivot ighazooŋ maau. Pasa, timatughez pa daba to yes Yuda.
JOH 7:14 Tinim bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tonenen, ghoro Yesu inim peria, ve malmali izala pa Rumai Tiina, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa.
JOH 7:15 Daba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza. Ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar ila to patoŋaaŋ eta maau. Pughu vena to ye le ŋgar tiina tovene?”
JOH 7:16 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to napatoot gham pa Maaron aliŋa, saveeŋ to navovotia payam, nene taug saveeŋ tiou maau. Nene saveeŋ to Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim.
JOH 7:17 Ighaze tamtoghon eta ighaze itaghon Maaron lolo, ye pale ighilaal: Saveeŋ to you napatoot gham pani, nene inim pa Maaron, ma nasavia itaghon taug ŋgar tiou?
JOH 7:18 Ighaze tamtoghon eta isasavia saveeŋ itaghon tau ŋgar toni, nene taghilaal taghaze ye ighamgham pa tau iza moghon. Eemoghon ighaze tamtoghon eta izuaria tau pa pakuruuŋ Ŋgeu to imbaaŋa inim ne iza, nene ye avo onoon, ve ŋgar toni deŋia moghon. Kaarom eta ineep ila lolo maau.
JOH 7:19 Muuŋ, Mose igham tutuuŋ pa nditimbumim. Eemoghon tiam eta itaghoni kat maau. Pughu vena to aazne azuaria gham aghaze arab ghou namaat?”
JOH 7:20 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai, sei ighaze irab ghom umaat? Avuvu samia eta avaat izeev ghom. Tauto ŋgar tiom iwaghamgham.”
JOH 7:21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nagham mbeb gharatooŋ ee moghon, ve yam asob ruŋamim iza pani ve agham ŋgar naol.
JOH 7:22 Aghita. Muuŋ, Mose ighur tutuuŋ payam pa ŋgar to zirooŋ ndipain. Eemoghon ye ipamundigin ŋgar tonowen maau. Nditimbumim Abaram, Isak, ve Yakop, tauto tipamundigini. Muri ghoro, Mose isavia ŋgar tonenen tutuuŋa payam. Yam aghaze ataghon tutuuŋ toni tonenen, tauto azir ndinatumim. Eemoghon sawa pida, yam agham uraat tonenen ila umbom patabuaŋ to Maaron. Pa vene, amalaaŋ pa tutuuŋ to Mose. Laak, ighaze yam taumim aghamgham tovene, pughu vena to atemim yabyab payou? You nanim pa ghamuuŋ uraat to ulaaŋ. Tauto nagharaat narape eez tini isob poia ila sawa to umbom patabuaŋ.
JOH 7:24 Yam aŋgabiiz mbeb to potla moghon malep. Aneep ve aŋgabiiz poian lolo toni paam. Leso gabizooŋ tiam deŋia.”
JOH 7:25 Tamtoghon pida to Yerusalem tilooŋ Yesu saveeŋ toni ve tisaav tighaze: “Vena, ŋgeu to daba toit tizuaria di pa tirabi imaat, tau tonene?
JOH 7:26 Aghita. Aazne, ye isavsaav ila ival tiina matadi. Eemoghon daba toit tisavia saveeŋ eta pani maau. Neneeŋadi moghon. Vena, yes avaat tiwatagi tighaze ye Mesia?
JOH 7:27 Eemoghon ŋgeu tonene, iit tawatag ndug to ye inim pani. Ve sawa to Mesia tau inim, tamtoghon eta pale iwatag ndug to ye inim pani ne maau.”
JOH 7:28 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi Rumai Tiina nagho, ve isaav aliŋa tiina ighaze: “Vena, yam agham ŋgar aghaze awatag ghou, ve awatag ndug to nanim pani ne? Alooŋ. You nataghon taug lolog ve nanim maau. Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghou to nanim. Ye avo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Yam awatagi maau.
JOH 7:29 Eemoghon you, ghoro nawatagi. Pasa, naneep toni, ve ye imbaaŋ ghou nanim.”
JOH 7:30 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon eta kokor iza pani maau. Pasa, sawa toni ivot sone.
JOH 7:31 Tamtoghon katindi to tineep ila ival tiina lolodi ve tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighur ila toni, ve tisaav tighaze: “Mesia to tasasaŋani ne, ighaze inim, pale irau ilib pa ŋgeu tonene pa ghamuuŋ mbeb gharatooŋadi? Maau. Ye tau tonene.”
JOH 7:32 Ndiran tutuuŋa tilooŋ ival tiina tikamuun pa Yesu tighaze ye Mesia. Tovenen yesŋa yes daba to watooŋrau timbaaŋ uraata pida to Rumai Tiina tila pa kisiiŋi.
JOH 7:33 Yesu isaav padi ighaze: “You pale itiŋa taneep ris, ghoro napul gham, ve namuul nala to Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim.
JOH 7:34 Muri, yam pale azuaria gham pa kalooŋ ghou. Eemoghon irau andeeŋ ghou maau. Pasa, ndug to you pale nala pani, yam irau ala pani maau.”
JOH 7:35 Tovenen daba to yes Yuda tiwaghasonin di tighaze: “Ŋgeu tonene pale ila sine ve taghita muul maau? Ma ye ighaze ila to nditaad pida to tila tineep ila yes Grika lolodi we, leso ipatoot yes Grika paam pa Maaron aliŋa?
JOH 7:36 Saveeŋ toni tonene, pughu vena? Pasa, ye isaav pait ighaze: ‘Yam pale azuaria gham pa kalooŋ ghou. Eemoghon irau andeeŋ ghou maau. Ve ndug to you nala pani, nene yam irau ala pani maau.’”
JOH 7:37 Sawa to lupuuŋ tonenen ighaze isob, nene sawa tiina kat to tilup di pa suŋuuŋ. Sawa tonenen, Yesu imundig, ve isaav aliŋa tiina tovene: “Ighaze tamtoghon eta muruni, ghoro inim tiou. You pale nagham a ya pa ighun.
JOH 7:38 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: Tamtoghon tovene, ya to nepooŋ mata yaryaara pale ivon ila lolo, ve ireer ivot.”
JOH 7:39 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iŋarua Maaron Avuvu. Muri, ye igham Avuvu tonowen pa tamtoghon tisob to tighur ila toni. Eemoghon sawa to ye isavia saveeŋ tonene, ival tiina tigham Avuvu Patabuaŋ sone. Pasa, sawa to Yesu ipatooŋ iza tiina ivot ighazooŋ, nene ivot sone.
JOH 7:40 Ival tiina tilooŋ Yesu aliŋa tonene, ve tamtoghon pida timundig ve tisaav tighaze: “Onoon kat, propet tiina to tasasaŋani ne, tau tonene!”
JOH 7:41 Ve pida tighaze: “Maau. Ŋgeu tonene, ye Mesia.” Ve pida tizoor di tighaze: “Aghita. Mesia irau ivot izi taan suruvu to Galilaia? Maau.
JOH 7:42 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze Mesia pale ivot ila siŋ to David, ve tipoopa izi David ndug toni Betelem.”
JOH 7:43 Tovenen ival tiina tonowen tigham ŋgar naol naol pa Yesu le tivalag taudi.
JOH 7:44 Pida tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon tamtoghon eta kokor iza pani maau.
JOH 7:45 Tovenen yes uraata to timbaaŋ di tila pa kisiiŋ Yesu ne, timuul tila sorok to yes daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa. Daba tonowen tighita di, ve tighason di tighaze: “Pughu vena to akis ŋgeu tonowen ve aghami anim maau?”
JOH 7:46 Yes uraata tonowen tisaav padi tighaze: “Wai, to muuŋ ve inim, tamtoghon eta isavsaav inimale ŋgeu tonowen maau.”
JOH 7:47 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen tiyaan di tighaze: “Wai, kaarom toni ighamun ŋgar tiam paam?
JOH 7:48 Aghita. Daba toit ma ndiran tutuuŋa, todi eta ighur ila to ŋgeu tonowen? Maau.
JOH 7:49 Nowe ival tiina to tikankaan pa tutuuŋ to Mose, tauto tighur ila toni. Ve tambaŋ di paam. Muri, mbalmbali to Maaron pale iza todi.”
JOH 7:50 Yes daba tonowen, tamtoghon todi eez to yesŋa tinepneep ne, iza Nikodemus. Ye ŋgeu to muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav. Ye isaav padi ighaze:
JOH 7:51 “Ou, tutuuŋ toit isaav vena? Irau tasaav sorok taghaze tamtoghon eta igham sosor? Maau. Iit irau talooŋ saveeŋ toni, ve taŋgabiiz poian ŋgar to ye ighamghami, ghoro taghur atia pani.”
JOH 7:52 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, ighaze venen, yom paam avaat Galilaia taamdi? Utiir poian Maaron saveeŋ toni, ve ugham ŋgar pani pooi. Propet eta irau ivot izi taan suruvu to Galilaia maau.”
JOH 7:53 Ghoro yes tisob tighau mbiriis tila pa ruum todi todi.
JOH 8:1 Yesu ipul Yerusalem, ve izala pa lolooz Oliv, ve ineep tonowe pa mboŋ.
JOH 8:2 Mboŋmaagh kat, ve ye imuul ila, ve ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina. Ve ival tiina tinim tiluvuti. Tovenen ye mbole izi, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa.
JOH 8:3 Ye isavsaav padi, ve yes ŋgara to tutuuŋ toman ndiran tutuuŋa pida tigham liva eez, ve tila tivot toni. Liva tonowen ighur maat, ve tamtoghon pida tighita. Tauto tikisi, ve tighami tila to Yesu. Ghoro tipayoonda ila ival tiina matadi, ve tisaav pa Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, ughita liva tonene. Ye ighur maat, ve tamtoghon pida tighita.
JOH 8:5 Mose ighur tutuuŋ ariaŋa pait ighaze liva tovene, iit irau tarabi pa yaam le imaat. Ve yom usaav vena?”
JOH 8:6 Yes tisavia saveeŋ tonene pa titoova. Ighaze ye isavia saveeŋ eta isosor, ghoro inim le pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. Eemoghon Yesu ipamuul aliŋadi rikia maau. Izi imbutur, ve imbodbood ila taan pa nima u.
JOH 8:7 Yes tinoknok ghasoniiŋi. Tovenen mata iza, ve isaav padi tovene: “Tiam eta, ighaze le sosor eta maau, ghoro igham yaam ve irab liva tonene muuŋ.”
JOH 8:8 Ghoro mata izi muul, ve imbodbood pa nima u ila taan.
JOH 8:9 Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve eŋaeŋa tipaspas ve tiwaghaughau. Ndolman timuuŋ, ve yes papaghudi titaghon di, ve tisob tighau tila. Tovenen liva tonenen eŋgeni moghon iyondyood ila Yesu nagho.
JOH 8:10 Yesu imundig iyoon, ve ighasoni ighaze: “Liva, yes to tigham ghom unum ne, tila vena? Eta ineep pa ighur atia payom maau?”
JOH 8:11 Liva tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, eta ineep sualen muul maau. Tisob tighau tila wa.” Yesu isaav pani muul: “Ighaze venen, you paam irau naghur atia payom maau. Ula. Eemoghon matam iŋgal. Muri, ugham sosor muul malep.”
JOH 8:12 Yesu isaav ila pa ival tiina muul ighaze: “You taug to ghazooŋa to taan. Ighaze tamtoghon eta itaghon ghou, ye pale ilaagh ila ndoroom lolo muul maau. Ghazooŋa to Maaron pale ineep toni, ve igham nepooŋ poia inim tiou.”
JOH 8:13 Ndiran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Ughita. Aazne, yom usavia taum, ve upariaaŋ taum saveeŋ tiom leso tamtoghon tighur ilat tiom. Eemoghon lem mbeb eta to ipariaaŋ saveeŋ tiom leso nighur ila ne maau. Saveeŋ tovene, pale nighur ila vena?”
JOH 8:14 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Onoon, you nasavia taug ve napariaaŋ taug saveeŋ tiou, leso tamtoghon tighur inim tiou. Ve saveeŋ tiou, nene onoon. Yam irau aghur ila. Pasa, ndug to nanim pani ve muri pale namuul nala pani, you nawatagi. Eemoghon yam awatag ndug tonowen maau.
JOH 8:15 Gabizooŋ tiam, nene itaghon ŋgar to tamtoghon. Eemoghon you naŋgabiiz tamtoghon nanimale yam maau.
JOH 8:16 Ve ighaze naŋgabiiz tamtoghon eta, nene pale gabizooŋ tiou deŋia. Pasa, eŋgengou naŋgabiiz tamtoghon eta maau. Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, yeru nilup ghei pa uraat tonenen.
JOH 8:17 Saveeŋ waaro eez to ineep ila tutuuŋ tiam paam isaav tovene: ‘Ighaze tamtoghon ru tipariaaŋ saveeŋ eta, ve tisavia saveeŋ raraate, nene irau taghur ila taghaze saveeŋ tonenen, nene onoon.’
JOH 8:18 Aazne, you taug napariaaŋ saveeŋ tiou. Eemoghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, ye paam ipariaaŋ saveeŋ tiou. Tovenen yam irau aghur ila.”
JOH 8:19 Tauto tighasoni tighaze: “Tamam ineep sine?” Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam awatag ghou maau. Tauto awatag Tamaŋ maau. Ve inimale awatag ghou, tone awatag Tamaŋ paam.”
JOH 8:20 Yesu ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug to tipipiyaav yaam pa uraat to Rumai Tiina, ve isavia saveeŋ tonene. Eemoghon tamtoghon eta ikisi maau. Pasa, sawa toni ivot sone.
JOH 8:21 Yesu isaav padi muul ighaze: “You pale napul gham ve nala, ve yam akaal ghou. Eemoghon irau aghita ghou maau. Pasa, ndug to you pale nala pani, nene yam irau ala pani maau. Tovenen yam pale amatmaat toman sosor tiam ve alalemim.”
JOH 8:22 Daba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiwaghasonin di tighaze: “Wai, ye isaav ighaze ndug to ye pale ila pani, nene iit irau tala pani maau. Saveeŋ toni tonene, pughu vena? Ma ye ighaze ila irab tau imaat?”
JOH 8:23 Yesu isaav padi muul ighaze: “Alooŋ. Yam to sila. Ve you to sala. Yam to taan, tauto ataghon ŋgar to taan. Ve you to taan maau.
JOH 8:24 Pughu tonene to nasaav payam naghaze yam pale amatmaat toman sosor tiam ve alalemim. Pasa, yam irau aghur ila aghaze Ŋgeu to iza YOU NANEPNEEP, nene you taug tonene. Ve ighaze aghur inim tiou maau, yam pale amatmaat toman sosor tiam, ve alalemim.”
JOH 8:25 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighasoni muul tighaze: “Yom sei? Usavia taum kat.” Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Sawa to napamundigin uraat tiou ve inim, you navovotia taug payam.
JOH 8:26 You naghita ŋgar tiam naol isosor. Tovenen leg saveeŋ naol to nasavia payam, ve you irau naghur atia payam. Eemoghon you irau nagham tovene maau. Pasa, Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim, ye avo onoon. Ve saveeŋ to naloŋlooŋa ila toni, tauto navovotia pa yam tamtoghon to taan.”
JOH 8:27 Saveeŋ tonene, ye isavia iŋarua Tama Maaron. Eemoghon yes tighilaal saveeŋ toni pughu maau.
JOH 8:28 Tovenen Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Sawa to yam apayoon Tamtoghon Natu iza, nene pale ŋgar tiam ivot, ve aghilaal aghaze: You to izag Nanepneep. Ve awatag aghaze you nagham mbeb eta itaghon taug ŋgar tiou maau. Saveeŋ to nalooŋa ila to Tamaŋ, tauto navovotia pa tamtoghon.
JOH 8:29 Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim, ye irau ipul ghou maau. Ye inepneep toman ghou. Pasa sawa isob, you nataghon ŋgar to ye lolo pani.”
JOH 8:30 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve tamtoghon katindi to tiloŋlooŋa, tighur ila toni.
JOH 8:31 Ghoro Yesu isaav pa Yuda pida to tighur ila toni ne tovene: “Ighaze akis saveeŋ tiou tuŋia ve ataghoni, nene pale anim taghoniiŋa tiou kat.
JOH 8:32 Ve yam pale awatag katin saveeŋ onoon, ve saveeŋ tonowen ipas gham avot pa samia tapiri. Leso anim mbesooŋa sorok muul sob.”
JOH 8:33 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, yei tonene Abaram papaghu toni. Yei ninim mbesooŋa sorok pa tamtoghon eta pa eta sone. Pughu vena to yom usaav ughaze yei pale ninim mbesooŋa sorok muul maau?”
JOH 8:34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Tamtoghon tisob to tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia, nene tinim mbesooŋa sorok pa ŋgar samia. Pasa, ŋgar tonowen to ighamgham pooz padi.
JOH 8:35 Mbesooŋa eta irau ineep toman ruum tama itaghoni taghoni gha ila ne maau. Natu moghon to ineep tomani irau sawa isob.
JOH 8:36 Tovenen ighaze Maaron Natu ipas gham avot pa samia tapiri, ye pale ipas gham kat. Leso samia iŋgin gham muul sob.
JOH 8:37 Onoon, yam papaghu to Abaram. Eemoghon saveeŋ tiou le ina eta to ineep ila lolomim maau. Tauto aazne, azuaria gham aghaze le arab ghou namaat.
JOH 8:38 Mbeb to yeru Tamaŋ nineep ve naghita, tauto nasavia payam. Ve yam tovene paam. Ŋgar to yam aloŋlooŋa ila to tamamim, tauto aghamghami.”
JOH 8:39 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei timbumai to Abaram.” Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Inimale yam Abaram papaghu toni kat, tone ataghon ŋgar to muuŋ ye ighamghami.
JOH 8:40 Eemoghon maau. Aghita. Aazne, you navotia saveeŋ onoon to nalooŋa ila to Tamaŋ Maaron ne payam. Eemoghon ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze le arab ghou namaat. Abaram, ye igham ŋgar tovene maau.
JOH 8:41 Nene yam ataghon tamamim ŋgar toni.” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei Abaram papaghu toni kat. Ve Tamamai ee moghon kat, to Maaron. Nditinamai tipoop ghei sorok maau.”
JOH 8:42 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Inimale yam Maaron ndinatu kat, tone lolomim payou. Pasa, you naneep toni to nanim. You nataghon taug lolog ve nanim maau. Ye imbaaŋ ghou, tauto nanim.
JOH 8:43 Pughu vena to aghazooŋ pa saveeŋ tiou sone? Yam avaat apoon lolomim wa. Tauto irau alooŋ saveeŋ tiou maau.
JOH 8:44 Alooŋ wa! Yam tamamim to Sadan! Tauto aghaze le ataghon katin ŋgar to ye lolo pani. Sawa to muuŋ kat ve inim, ye ŋgeu to rabuuŋ tamtoghon timatmaat. Ve ye itaghon saveeŋ onoon maau. Pasa, saveeŋ onoon eta ineep toni maau. Ye kaarom taamdi. Sawa isob, isasavia saveeŋ kaarom to inepneep ila lolo. Ve ye to inim pughu pa saveeŋ kaarom to naol ne.
JOH 8:45 Saveeŋ isob to you nasasavia payam, nene onoon moghon. Eemoghon yam lolomim pa saveeŋ onoon maau, tauto aghur ila saveeŋ tiou maau.
JOH 8:46 Ma vena? Ighaze tiam eta ighita ghou nagham sosor eta, ghoro ivotia lak! Ve ighaze leg sosor eta maau, ve nasasavia saveeŋ onoon moghon payam, pughu vena to aghur ila saveeŋ tiou maau?
JOH 8:47 Sei to ighaze inim Maaron le, nene iloŋlooŋ Maaron aliŋa ve itaghoni. Eemoghon yam tamtoghon to Maaron maau. Tauto alooŋ aliŋa maau.”
JOH 8:48 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve yes Yuda tisaav pani tighaze: “Wai, saveeŋ tauto nisavia ila wa. Yom ukankaan pa Maaron unumale yes Samaria. Yom, avuvu samia izeev ghom!”
JOH 8:49 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You, avuvu samia eta izeev ghou maau. You nazuaria ghou pa paitooŋ Tamaŋ Maaron iza. Eemoghon yam aveleg ghou.
JOH 8:50 You nagham pa taug izag maau. Eemoghon Ŋgeu eez izuaria tau ighaze igham izag inim tiina, nene Tamaŋ Maaron. Ve uraat to gabizooŋ mbeb ve ghuruuŋ atia, nene ineep ila ye tau nima.
JOH 8:51 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta mata kisin saveeŋ tiou ve itaghoni, ye irau imaat ve ilale ne maau. Maau kat.”
JOH 8:52 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Aa, ŋgaramus niwatag katin ghom. Yom tonene, avuvu samia izeev ghom! Pasa, Abaram toman propeta tisob timataar tila wa. Eemoghon yom usaav tovene: Ighaze tamtoghon eta mata kisin saveeŋ tiom ve itaghoni, ye irau imaat ve ilale ne maau.
JOH 8:53 Timbumai Abaram, ye imaat wa. Ve yes propeta paam timataar wa. Yom sa ŋgeu? Yom ughaze ulib pa Abaram? Usavia taum kat!”
JOH 8:54 Yesu isaav padi: “Ighaze napait taug izag, nene pale saveeŋ tiou ighur maau. Paitooŋ tovene, nene mbeb sorok. Eemoghon Tamaŋ to yam awatwaata aghaze Maaron tiam, ye tau to ipait ghou ve igham izag inim tiina.
JOH 8:55 Yam awatagi rita maau. Eemoghon you, ghoro nawatagi. Tauto naloŋlooŋ aliŋa, ve nataghoni. Ighaze nasaav naghaze nawatagi maau, nene pale nagham kaarom nanimale yam.
JOH 8:56 Muuŋ, timbumim Abaram ighita sawa tiou to navot izi taan. Ye iwatag mbeb to pale ivot pa sawa tonene, tauto tini iza ve lolo poia kat.”
JOH 8:57 Tovenen yes Yuda tonenen tipamuul Yesu aliŋa tighaze: “Wai, ndaman tiom tamoot ru saaŋgul (50) sone. Ve yom upakur taum ughaze ughita Abaram!”
JOH 8:58 Yesu isaav padi muul ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam: Abaram ivot sone, ve You Nanepneep.”
JOH 8:59 Saveeŋ toni tonene ireu yes Yuda tonenen lolodi. Tovenen tikor yaam tighaze tirabi pataghaaŋ. Eemoghon ye iŋguaaz tau, ve ipul Rumai Tiina, ve ivot ila pumuri.
JOH 9:1 Yesu ilaagh ila le ighita ŋgeu eez to mata pisi. Ye, tina ipoopa tovene.
JOH 9:2 Taghoniiŋa toni tighita ŋgeu tonowen, ve tighason Yesu tighaze: “Patoŋaaŋ, pughu vena to ŋgeu tonene tina ipoopa mata pisi? Ye tau sosor toni, ma tama yesuru tina sosor todi?”
JOH 9:3 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Ŋgeu tonene igham sosor maau, ve tama yesuru tina paam tigham sosor maau. Pataŋani tonene ivot pani, leso Maaron iuuli ve ipatooŋ tapiri ve uraat toni ivot ighazooŋ.
JOH 9:4 Aazne, nene sawa to ndag ve taneep ila ghazooŋa. Tovenen iit irau tagham uraat to Tamaŋ Maaron to imbaaŋ ghou nanim. Pasa, sawa to ndoroom, nene inim igharau wa. Sawa tonenen ighaze ivot, nene irau tamtoghon eta igham uraat muul maau.
JOH 9:5 Sawa to nanepneep izi taan, you taug to nanim ghazooŋa pa tamtoghon to taan.”
JOH 9:6 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ikor taan ris ila nima ve iŋazub ila, ve itoora ve ikumi ila ŋgeu tonenen mata.
JOH 9:7 Ghoro isaav pani ighaze: “Ula ya naliu Siloam, ve umen matam.” (Ya tonowen iza, pughu tovene: ‘Mbaŋooŋ.’) Tovenen ŋgeu tonenen itaghon Yesu aliŋa, ve ila imen mata. Sawa to ipul ya tonowen ve imuul inim, mata poia ve ighita ndug.
JOH 9:8 Ndita pida to ruum todi igharau, ve tamtoghon to muuŋ tighita ŋgeu tonenen isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb, yes tighita ŋgeu tonenen, le ruŋadi iza pani tighaze: “Wai, ŋgeu mata pisi to muuŋ inepneep ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb, tau tonene?”
JOH 9:9 Pida tighaze: “Vee! Ye tau tonene.” Ve pida tighaze: “Maau. Nene avaat ŋgeu ite paam to yesuru naghodi raraate.” Ve ŋgeu tonenen inok saveeŋ ighaze: “Maau. You taug tonene!”
JOH 9:10 Tovenen tighasoni tighaze: “Wai, vena to matam poia ve ughita ndug?”
JOH 9:11 Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Ŋgeu to iza Yesu, ye itoor taan toman ŋazuba ve ikumi ila matag, ghoro isaav payou ighaze “Ula ya naliu Siloam, ve umen matam.” Tovenen nataghon aliŋa ve nala namen matag, ve rikia moghon matag poia ve naghita ndug.”
JOH 9:12 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Ŋgeu tonowen, tau sine?” Ye isaav padi ighaze: “Ii, you nakankaan pani.”
JOH 9:13 Ghoro tigham ŋgeu tonenen ve tila to ndiran tutuuŋa pida.
JOH 9:14 Pasa, sawa to Yesu igharaat mata, nene umbom patabuaŋ.
JOH 9:15 Tovenen ndiran tutuuŋa tonowen anadi tighason ŋgeu tonenen tighaze: “Sa ivot payom, to matam poia ne?” Ye isaav padi ighaze: “Ŋgeu to iza Yesu, ye itoor taan toman ŋazuba, ve ikumi ila matag, ghoro nala nameni. Tauto aazne, matag poia ve naghita ndug.”
JOH 9:16 Ndiran tutuuŋa tonenen tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Iit tawatag: Ŋgeu tonowen, Maaron imbaaŋa inim maau. Pasa, ye itaghon tutuuŋ to umbom patabuaŋ maau.” Ve pida tighaze: “Maau. Ye ighamgham mbeb gharatooŋadi katindi to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Ighaze ye tamtoghon samia, nene irau igham mbeb tovene maau.” Tauto tivalag taudi.
JOH 9:17 Tovenen tighason ŋgeu to Yesu igharaat mata ne muul tighaze: “Laak, yom to ye igharaat matam, ugham ŋgar pani vena?” Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye avaat propet eez to Maaron.”
JOH 9:18 Onoon, ŋgeu tonenen, tina ipoopa mata pisi, ve Yesu igharaat mata. Eemoghon ndiran tutuuŋa tonenen tighur ila maau. Tovenen tipoi tama yesuru tina tinim paam,
JOH 9:19 ve tighason di tighaze: “Laak, natumim to yamru aghaze apoopa mata pisi ne, tau tonene? Pughu vena to aazne mata poia ve ighita ndug?”
JOH 9:20 Tama ve tina tipamuul aliŋadi tighaze: “Ŋgeu tonene, yeru niwatagi. Nene natumai. Ve niwatag nighaze nipoopa mata pisi.
JOH 9:21 Eemoghon ataam to aazne mata poia, ve sei to igharaat mata, nene nikankaan pani. Ye pain maau. Ye olman. Aghasoni, ghoro tau ipaes payam.”
JOH 9:22 Yesuru tisaav tovene pasa, timatughez pa daba to yes Yuda. Pasa, yes timbua saveeŋ wa: Ighaze tamtoghon eta isaav tovene: ye ighur ila to Yesu ighaze ye Mesia, nene pale tizuruni pa lupuuŋ todi, ve ila ineep pumuri. [Irau ilup toman di pa suŋuuŋ ma uraat todi pida muul maau.]
JOH 9:23 Tauto tama ve tina tisaav padi tighaze: “Ye pain maau. Ye olman. Taumim aghasoni.”
JOH 9:24 Tovenen tipoi ŋgeu tonenen imuul inim, ve tisaav ariaŋa pani tighaze: “Yom irau upait Maaron iza, ve usavia saveeŋ onoon payei ila ye mata. Yei niwatag: Yesu tonowen, ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor!”
JOH 9:25 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋadi ighaze: “Ye ŋgeu to ghamuuŋ sosor, ma ŋgeu poia, nene you nawatagi maau. Ve mbeb ee moghon to you nawatagi, nene vene: Muuŋ, matag pisi. Ve aazne, matag poia ve naghita ndug.”
JOH 9:26 Tovenen tighasoni muul tighaze: “Ye igham vena payom? Igharaat matam vena?”
JOH 9:27 Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Saveeŋ, tauto nasavia payam wa. Eemoghon yam alooŋ ghou maau. Pughu vena to anoknok ghasoniiŋ ghou pa mbeb tonene? Yam paam aghaze le anim taghoniiŋa toni?”
JOH 9:28 Tilooŋ aliŋa tonene, le igham di atedi yabyab kat. Tovenen tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani tighaze: “Yom to ŋgeu tonowen taghoniiŋa toni. Eemoghon yei, ghoro nitaghon ŋgar to Mose.
JOH 9:29 Pasa, yei niwatag: Mose ivotia saveeŋ to ilooŋa ila Maaron tau avo. Eemoghon ŋgeu tonowen, yei nikankaan pani toman uraat toni. Ineep sine to inim?”
JOH 9:30 Ŋgeu to muuŋ mata pisi, ipamuul aliŋadi ighaze: “Wai, nalooŋ saveeŋ tiam le ruŋag iza pani! Ŋgeu tonowen igharaat matag, ve yam aghaze akankaan pani: Ineep sine to inim?
JOH 9:31 Iit tawatag: Yes to tighamgham sosor, Maaron ilooŋ di maau. Ye iloŋlooŋ yes to matadi iŋgalŋgali, ve titaghon aliŋa.
JOH 9:32 Sawa to Maaron ighur sambam ve taan tivot, ve inim imuul aazne, iit talooŋ ŋgeu eta varu pa gharatooŋ tamtoghon to tina ipoopa mata pisi ne maau. Aazne moghon, ghoro mbeb tovene ivot.
JOH 9:33 Ighaze Maaron imbaaŋ ŋgeu tonowen maau, ye irau igham mbeb gharatooŋa eta tovene maau.”
JOH 9:34 Saveeŋ toni tonene ireu lolodi kat. Tovenen tipiyaav saveeŋ pani tighaze: “Ai, yom tonene, sawa to tinam ipoop ghom ve inim aazne, unepneep ilooŋ ila ŋgar samia lolo. Ve yom ughaze upatoot ghei pa Maaron aliŋa?” Tisaav pani tovene, ghoro tizuruni ighau.
JOH 9:35 Yesu ilooŋ ŋgeu tonenen varu tighaze yes Yuda tizuruni ighau. Tovenen ila indeeŋa, ve ighasoni ighaze: “Vena? Yom ughur ila to Tamtoghon Natu, ma maau?”
JOH 9:36 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, Tamtoghon Natu tonowen, sei kat? Usavia payou, leso naghur ila toni.”
JOH 9:37 Yesu isaav pani ighaze: “Yom ughita wa. Taug to ituru tasavsaav ne.”
JOH 9:38 Ŋgeu tonenen isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, you naghur ilat tiom.” Ghoro iput aghe pani ve ipakuri.
JOH 9:39 Yesu isaav muul ighaze: “You nazi nanim taan pa navalag tamtoghon. Yes to tighilaal tighaze matadi pisi ve tikankaan pa Maaron ŋgar toni, nene pale matadi pakia ve tighazooŋ pani. Ve yes to tinumeer sorok tighaze matadi poia ve tighazooŋ pa Maaron ŋgar toni, nene pale matadi ipis, ve ndoroom ikau di le tisami kat.”
JOH 9:40 Yesu isavsaav, ve ndiran tutuuŋa pida to tiyondyood tigharaui, tilooŋa. Tovenen tighasoni tighaze: “Vena, yom ughaze yei tonene matamai pisi?”
JOH 9:41 Yesu ipamuul aliŋadi: “Ighaze matamim pisi ve akankaan pa Maaron ŋgar toni, nene pale lemim sosor maau. Eemoghon yam aghaze matamim pakia ve aghazooŋ pa Maaron ŋgar toni. Tauto aazne, anepneep toman sosor tiam sone.”
JOH 10:1 Yesu isaav muul ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam: Tamtoghon to ighaze ilooŋ ila sirsiir to sipsip, ye irau itaghon ataam, ve ilooŋ ila. Ve ighaze tamtoghon eta itaghon ataam maau, ve imalaaŋ pa sirsiir ve ilooŋ ila, nene ye yubyub ve ŋgeu to ighaze iwaghamun sipsip.
JOH 10:2 Eemoghon ŋgeu to itaghon ataam to sirsiir, ve ilooŋ ila, nene ye ŋginiiŋ tau to sipsip.
JOH 10:3 Tovenen ŋginiiŋa to ataam to sirsiir pale ikaak ataam pani, ve ye ilooŋ ila. Yes sipsip toni tighilaal aliŋa. Tovenen ye ipoipoi eŋaeŋa izadi, ve ighereb di tivot tila.
JOH 10:4 Ighaze iyou di tisob tivot tila pumuri, ye pale imuuŋ padi, ve tikeet taghoni, ve yesŋa tilaagh tila. Pasa, tighilaal aliŋa.
JOH 10:5 Eemoghon ighaze ŋgeu ite paam ipoi di, nene irau titaghoni maau. Pale tighau pani. Pasa, tighilaal aliŋa maau.”
JOH 10:6 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tonene padi, eemoghon yes to tiloŋlooŋ saveeŋ toni, tighilaal pughu maau.
JOH 10:7 Tovenen ye isaav padi muul ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam. Ataam to sirsiir to sipsip tivotvot ve tiloŋlooŋ pani, nene you taug.
JOH 10:8 Tamtoghon tisob to timuuŋ payou ve tinim, yes yubyubŋa, ve ndiran to tiwaghamun sipsip. Eemoghon sipsip tilooŋ aliŋadi maau.
JOH 10:9 You taug to ataam to sirsiir. Tovenen ighaze tamtoghon eta iŋarua ghou inim, ve ilooŋ ila sirsiir lolo, nene pale you nagham mulini ve ineep pooi. Ve ye pale ivotvot ve iloŋlooŋ, leso igham a aniiŋ popoia.
JOH 10:10 Ŋgeu yubyub, ye inim pa iwaghamun sipsip moghon. Ye iyubyub di, ireureu di, ve irabrab di timatmaat. Eemoghon you nanim pa nagham sipsip tiou tineep poia le poia kat.
JOH 10:11 “You taug to ŋginiiŋa poia to sipsip. Pasa, ŋginiiŋa poia, ye ipul tau kat pa sipsip toni.
JOH 10:12 Eemoghon ŋgeu to iŋgin sipsip to tamtoghon ite, ye ŋginiiŋ tau to sipsip maau. Ighamgham uraat pa le atia moghon. Tovenen ye pale ighur lolo pa sipsip kat maau. Pasa, ye sipsip tama maau. Ighaze ighita ŋgavuun sagsag eta inim, nene pale ipul sipsip tineep, ve ighau. Tovenen ŋgavuun sagsag pale ighan di, ve ireu di timbiriis.
JOH 10:14 “You taug to ŋginiiŋ poia to sipsip. You nawatag sipsip tiou, ve yes tiwatag ghou, inimale you nawatag Tamaŋ Maaron, ve ye iwatag ghou. Ve you pale napul taug namaat pa sipsip tiou. Leso nagham mulin di ve tineep pooi.
JOH 10:16 Eemoghon you leg sipsip pida paam. Yes to sirsiir tonene maau. You leg uraat to nayou di tinim titaghon ghou paam. Yes pale tilooŋ aliŋag, ve yesŋa sipsip tiou pida tilup di tinim lupuuŋ ee moghon, ve ledi ŋginiiŋ ee moghon.
JOH 10:17 “Tamaŋ Maaron lolo payou kat. Pasa, you pale napul taug namaat. Leso namundig pa mateeŋ ve naneep matag iyaryaar muul.
JOH 10:18 Tamtoghon eta to taan irau irab ghou namaat sorok ne maau. Nayokia taug, ghoro tirab ghou namaat. Pasa, you tapirig irau nayokia taug namaat, ve tapirig irau namundig matag iyaryaar muul, itaghon saveeŋ to Tamaŋ isavia payou.”
JOH 10:19 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni tonene, le tivalag di muul.
JOH 10:20 Tauto todi katindi tighaze: “Ŋgeu tonene, talooŋ saveeŋ toni pasa? Ye avuvu samia izeeva, tauto ŋgar toni iwaghamgham.”
JOH 10:21 Eemoghon tamtoghon pida tisaav tighaze: “Ŋgeu to ighaze avuvu samia izeeva, nene irau isavia saveeŋ tovene maau. Ve aghita. Avuvu samia eta irau igharaat tamtoghon mata pisi ve ighita ndug? Maau.”
JOH 10:22 Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ivot. Nene lupuuŋ to matadi iŋgal sawa to tigharaat mulin Rumai Tiina, ve tighuri inim Maaron le. Sawa to lupuuŋ tonowen, nene sawa to ndug yauŋa.
JOH 10:23 Yesu ilaghlaagh ila ruum to nepooŋ to Solomon ireii ila Rumai Tiina dige ne lolo,
JOH 10:24 ve daba pida to yes Yuda tila tiluvuti, ve tisaav pani tighaze: “Yei nikaria saŋaniiŋ ghom wa. Pale ŋeez o uvotia taum? Ighaze onoon yom Mesia, ghoro usaav ghazooŋa payei!”
JOH 10:25 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam wa. Eemoghon yam aghur ila saveeŋ tiou maau. Uraat naol to naghamgham di ila Tamaŋ iza, nene tipariaaŋ saveeŋ tiou. Eemoghon yam sipsip tiou maau, tauto aghur inim tiou maau.
JOH 10:27 Sipsip tiou, nene yes to tiloŋlooŋ aliŋag. You nawatag di tisob, ve yes titaghon ghou.
JOH 10:28 You nagham ledi nepooŋ poia to iseŋseeŋga taghoni gha ila. Tovenen yes irau timaat ve tilaledi ne maau. Pale tineep le alok. Ve tamtoghon eta irau isad di ila nimag maau.
JOH 10:29 Pasa, Tamaŋ to ighur di tinim leg ne, tapiri ilib pa mbeb tisob. Tovenen tamtoghon eta irau isad di ila ye nima ne maau.
JOH 10:30 You ve Tamaŋ, yeru ee moghon.”
JOH 10:31 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve timundig tigham yaam, ve tighaze tirabi imaat pataghaaŋ.
JOH 10:32 Tovenen Yesu ighason di ighaze: “You nagham uraat popoia naol ila matamim itaghon ŋgar to Tamaŋ. Sa uraat isosor, to aghaze arab ghou pa yaam?”
JOH 10:33 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nighaze nirab ghom umaat pa uraat popoia to ugham di ne maau. Nighaze nirab ghom umaat pasa, yom tamtoghon sorok to taan. Eemoghon upakur taum ughaze yamru Maaron raratemim. Tovenen yom uveleg Maaron ve uwaghamun iza.”
JOH 10:34 Yesu isaav padi muul ighaze: “Yam awatag maau? Saveeŋ waaro eez to ineep ila tutuuŋ tiam isaav tovene: Maaron isaav pa daba pida ighaze: ‘You nasaav payam: yam ndimaronŋa.’ Daba tonowen, yes tamtoghon to taan. Eemoghon Maaron aliŋa to iŋarua di, nene iwaat di ighaze yes ndimaronŋa. Ve iit tawatag: Maaron aliŋa to timbooda wa, nene irau toraaŋi maau. Ineep tovene.
JOH 10:36 Eemoghon you, Tamaŋ Maaron ighur ghou pa nagham uraat patabuaŋ tonene, ve imbaaŋ ghou nazi nanim taan. Tovenen ighaze nawaat taug naghaze you Maaron Natu, pughu vena to aghaze you naveleg Maaron ve nawaghamun iza?
JOH 10:37 Ighaze you nagham Tamaŋ uraat toni maau, yam aghur inim tiou malep.
JOH 10:38 Eemoghon ighaze naghamgham uraat toni, yam irau aghur inim tiou. Tovenen ighaze saveeŋ tiou igham gham aghur ila maau, aghita uraat to naghamgham di ne, ve aghur ila. Leso ŋgar tiam ivot, ve aghilaal aghaze: You naneep ila to Tamaŋ, ve Tamaŋ ineep inim tiou.”
JOH 10:39 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve titoova pa tikisi muul. Eemoghon ye ighau padi ila.
JOH 10:40 Ilaagh ila imbut ya Yordan, ve ila ivot muul ndug to muuŋ Yoan ineep pani ve irurughuuz tamtoghon. Yesu inepneep tonowe,
JOH 10:41 ve ival tiina tila tivot toni, ve tiwasavon di tighaze: “Yoan igham mbeb gharatooŋa eta maau. Eemoghon saveeŋ isob to ye isavia pa ŋgeu tonene, nene onoon moghon.”
JOH 10:42 Tovenen tamtoghon katindi to tinepneep tonowe, tighur ila toni.
JOH 11:1 Ŋgeu eez to ineep izi ndug Betania, moroghooŋ tiina ighami. Iza Lasarus. Ndilivu ru tinepneep izi ndug tonowen paam. Eez iza Marta, ve ite iza Maria. Maria tonene, tauto muuŋ iliŋ ŋgoreeŋ vuzi poia iza ila Yesu aghe, ve imusi pa daba raua.
JOH 11:3 Sawa to Lasarus imorooŋ, ndilivu ru tonowen timbaaŋ ila pa Yesu tighaze: “Tiina, livumai Lasarus to yom ineep toni kat, ye imorooŋ le isami kat.”
JOH 11:4 Yesu ilooŋ paesiiŋ tonene, ve isaav ighaze: “Moroghooŋ tonowen ivot pa igham Lasarus imaat ne maau. Pale inim ataam pa Maaron ipatooŋ tapiri ve poia toni. Leso tamtoghon tipait iza ve tipait Natu iza paam.”
JOH 11:5 Yesu lolo pa Marta yesuru taziliva Maria ve livudi Lasarus kat.
JOH 11:6 Eemoghon sawa to ilooŋ tighaze Lasarus imorooŋ, ye rikia imundig ipul ndug to inepneep pani ne maau. Inepneep tonowe le mboŋ ru paam.
JOH 11:7 Ghoro isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yo, tamundig ve tamuul tala pa Yudea.”
JOH 11:8 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai, Patoŋaaŋ, ŋgaramus yes Yuda to ndug tonowen tighaze tirab ghom pa yaam ve umaat. Pughu vena to aazne ughaze umuul ula tonowe?”
JOH 11:9 Yesu isaav padi ighaze: “Vena, tamtoghon eta irau ipasul sawa to ndag ila inim tuku? Maau. Ghagharaar ila le rabrab izi, nene ndag dodoli to tagham uraat. Ighaze tamtoghon eta ilaagh pa ndag, nene irau itut aghe ve itap ne maau. Pasa, ye ighita ghazooŋa to taan.
JOH 11:10 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ilaagh ila ndoroom lolo, nene pale itut aghe ve itap. Pasa, ghazooŋa ineep toni maau.”
JOH 11:11 Yesu isaav tovene, ve iseeŋ aliŋa ighaze: “Itaad Lasarus igheen wa. Tovenen you irau nala, leso navaaŋa imundig muul.”
JOH 11:12 Taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, ighaze Lasarus igheen pooi, ye avaat mata pakia wa.”
JOH 11:13 Yesu iwatag: Lasarus imaat wa. Eemoghon isavia saveeŋ palelaaŋ, tauto taghoniiŋa toni tikankaan pa saveeŋ toni pughu, ve tighaze pa Lasarus igheen moghon.
JOH 11:14 Tovenen Yesu isaav ghazooŋa padi ighaze: “Lazarus ineep maau. Imaat wa. Onoon, you naneep tomani maau, ve imaat. Eemoghon lolog poia. Pasa, mbeb to pale ivot, nene pale iuul gham, ve ipariaaŋ ghurla tiam. Yo, amundig ve tala taghita.”
JOH 11:16 Tomas, to iza ite Didimus, ye isaav pa ndita ighaze: “Tambaŋa. Amundig ve itiŋa tala. Leso iit tasob tamaat raraate toman tiina toit.”
JOH 11:17 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila tigharau ndug Betania, ve tilooŋ tighaze Lasarus paatu ineep ila naal lolo irau mboŋ paaŋ wa.
JOH 11:18 Ndug Betania, nene ineep igharau ndug tiina Yerusalem, irau kilomita tol ma venen.
JOH 11:19 Tovenen yes Yuda katindi tinim tineep toman Marta ve Maria pa moŋiiŋ todi leso tirab atedi.
JOH 11:20 Sawa to Marta ilooŋ tighaze Yesu inim igharau ndug Betania, ye imundig ila ighaze ighita. Eemoghon Maria, ye ineep izi ruum.
JOH 11:21 Marta ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighaze: “O Tiina, inimale yom uneep sualen, tone livug imaat maau.
JOH 11:22 Eemoghon you nawatag: Aazne, sa mbeb to ighaze yom ughason Maaron pani, ye pale ilooŋ ghom ve igham payom.”
JOH 11:23 Yesu isaav pani ighaze: “Livum pale imundig muul.”
JOH 11:24 Marta ipamuul aliŋa ighaze: “You nawatag. Sawa to Mboŋ Muri, Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale livug imundig paam.”
JOH 11:25 Yesu isaav pani muul ighaze: “Ulooŋ. You taug to nanim pughu pa mundigiiŋ to yes mateeŋa ve nepooŋ to tamtoghon tineep matadi iyaryaar. Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou ve imaat, nene mateeŋ irau ikisi maau. Ye pale imundig muul, ve ineep mata iyaryaar le alok.
JOH 11:26 Tamtoghon tisob to tighur inim tiou ve tigham nepooŋ poia ila to Maaron, yes irau timaat ve tilaledi ne maau. Pale tineep matadi iyaryaar le alok. Yom ughur ila saveeŋ tiou tonene, ma maau?”
JOH 11:27 Marta ipamuul aliŋa ighaze: “Vee. Tiina, you naghur ila kat naghaze yom Mesia. Yom Maaron Natu. Ye imbaaŋ ghom tauto uzi unum taan.”
JOH 11:28 Marta yesuru Yesu tisavsaav le isob, ghoro Marta imuul ila ruum, ve ikamuun pa taziliva Maria ighaze: “Ulooŋ. Patoŋaaŋ toit inim ivot wa. Ve ye ighaze yom ula ughita.”
JOH 11:29 Maria ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon imundig ila ighaze ighita Yesu.
JOH 11:30 Sawa tonenen, Yesu inim peria paanu sone. Inepneep izi paanu dige to papazogi Marta ila ivot toni ne.
JOH 11:31 Yuda pida yesŋa Maria tinepneep ila ruum lolo pa tirab ate. Tighita Maria imundig, ipul ruum ve ila, ve tighaze pa ye ila pa naal to Lasarus, leso itaŋ pani. Tovenen titaghoni tila.
JOH 11:32 Maria ila ivot to Yesu, ve iput aghe izi Yesu aghe pughu, ve isaav pani ighaze: “O Tiina, inimale yom unepneep sualen, tone livug irau imaat maau.”
JOH 11:33 Yesu ighita Maria yesŋa Yuda pida to tinim tomani titaŋtaŋ, le lolo ipataŋan kat.
JOH 11:34 Ye ighason di ighaze: “Yam aghur Lasarus paatu izi sine?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Tiina, unum tala ve ughita.”
JOH 11:35 Ghoro Yesu itaŋ.
JOH 11:36 Tovenen Yuda pida to yesŋa tiyondyood, tisaav tighaze: “Aghita. Ye avaat lolo pa Lasarus kat.”
JOH 11:37 Eemoghon tamtoghon todi pida tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonene igharaat ŋgeu eez to mata pisi. Pughu vena to iuul Lasarus maau? Inimale iuuli, tone Lasarus irau imaat maau.”
JOH 11:38 Yesu lolo ipataŋan kat pa mateeŋ to Lasarus. Tovenen ilaagh ŋarua yaam saambu to Lasarus paatu ineep pani. Saambu tonowen, tigharaata inim naal, ve tigham yaam tiina eez, ve tipoon avo wa.
JOH 11:39 Yesu ila ivot naal avo, ve isaav padi ighaze: “Apatambulin yaam ighau pa naal avo.” Mateeŋ tonowen livu Marta isaav pa Yesu ighaze: “Wai Tiina, ugham vene malep. Yei nighuri igheen tonowe mboŋi paaŋ wa. Takaaka, pale vuzi.”
JOH 11:40 Yesu isaav pani ighaze: “Marta, matam iŋgal saveeŋ tiou, ma maau? You nasaav payom wa. Ighaze ughur ila, nene pale ughita Maaron ipatooŋ tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ.”
JOH 11:41 Tovenen tipatambulin yaam tiina ighau pa naal avo, ve Yesu mata izala pa sambam, ve isaav ighaze: “O Tamaŋ, you lolog poia payom pasa, suŋuuŋ tiou, yom ulooŋa wa.
JOH 11:42 You nawatag: Sawa isob, yom uloŋlooŋ suŋuuŋ tiou. Eemoghon you nagham ŋgar pa ival tiina to yeiŋa niyondyood ne, naghaze le yes tighur ila tighaze: Yom taum umbaaŋ ghou to nanim. Tauto nasavia saveeŋ tonene.”
JOH 11:43 Ye isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro imboob aliŋa tiina ighaze: “Lasarus, uvot unum!”
JOH 11:44 Rikia moghon Lasarus imundig, ve ivot. Eemoghon uli pida pida to tikaukaui pani, tinepneep ila tini sone. Tovenen ye ivot ila pumuri, ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Apool uli pida pida tonowen tighau pa nagho, nima, ve aghe. Leso ilaagh pooi.”
JOH 11:45 Yes Yuda to tinim tineep toman Maria, tighita mbeb gharatooŋa to Yesu ighami, le katindi tighur ila toni.
JOH 11:46 Eemoghon tamtoghon todi pida tila to ndiran tutuuŋa, ve tipaesia mbeb tonenen varu padi.
JOH 11:47 Tovenen daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa tila tilup di toman pooza pida to yes Yuda, ve tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonowen ighamgham mbeb gharatooŋadi katindi to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Pale tagham vena?
JOH 11:48 Ighaze tapuli ve ighamgham tovene, nene pale tamtoghon tisob tighur ila toni ve titaghoni. Ghoro yes Roma tinim, ve tireu mbirisan Rumai Tiina toit, ve tiwarewon ghiit paam, le irau tauud taŋgin ndug toit muul maau.”
JOH 11:49 Tilup di ve tinepneep, ve tamtoghon todi eez, iza Kaiapas, ye daba to watooŋrau pa ndaman tonenen, imundig ve isaav padi ighaze: “Yam tonene, lemim ŋgar maau!
JOH 11:50 Agham vena to awaghamgham tovene? Yam aghilaal maau? Poia pa ŋgeu ee moghon igham ival tiina inadi, ve imaat padi. Pa vene, iit Yuda tasob tamatmaat.”
JOH 11:51 Saveeŋ tonene, Kaiapas isavia sorok itaghon tau ŋgar toni maau. Maaron igham pooz pani, tauto isavia. Pasa, ndaman tonenen, Kaiapas, ye daba to watooŋrau. Tauto ivotia Maaron aliŋa padi, ve ighaze Yesu pale igham yes Yuda inadi ve imaat padi.
JOH 11:52 Eemoghon Yesu imaat pa yes Yuda moghon maau. Ye imaat pa Maaron ndinatu tisob to tineep irau ndug ndug. Leso ilup di tinim lupuuŋ ee moghon.
JOH 11:53 Tovenen sawa tonenen ve ila, daba to yes Yuda tikalkaal ataam pa tirab Yesu imaat.
JOH 11:54 Tauto ye ilaagh ghazooŋa ila yes Yuda matadi muul maau. Ye ipul di, ve ila pa ndug Epraim to ineep ndug balim dige, ve yesŋa taghoniiŋa toni tinepneep izi tonowe.
JOH 11:55 Tinepneep le sawa to lupuuŋ tiina to yes Yuda to tiwaata tighaze Pasova, nene inim igharau. Tovenen ival tiina to ndug ndug tizazala pa Yerusalem. Tighaze tigharaat taudi ve tiŋgalaaŋ ila Maaron mata le isob, ghoro lupuuŋ tiina tonowen ivot.
JOH 11:56 Tamtoghon tinepneep ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve matadi inesnes pa Yesu, ve tiwasavon di tighaze: “Ou, agham ŋgar vena? Ŋgeu tonowen pale inim pa lupuuŋ tiina tonene, ma maau?”
JOH 11:57 Sawa tonenen, yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tisaav ariaŋa pa ival tiina tovene: Ighaze tamtoghon eta iwatag ndug to Yesu ineep pani, ye irau rikia moghon ve ipaes padi. Leso tila tikisi.
JOH 12:1 Mboŋi liim ve eez inepneep sone, ghoro uraat to Pasova ivot. Sawa tonenen, Yesu ila ivot Lazarus ndug toni Betania. Lasarus, ye ŋgeu to imaat ve Yesu ipamundigini pa mateeŋ.
JOH 12:2 Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep tonowe, ve ndita pida to ndug tonowen tigham ghanghaniiŋ pani. Marta igham uraat pa gharatooŋ adi aniiŋ, ve Lasarus ineep toman di pa ghanghaniiŋ tonenen paam.
JOH 12:3 Tovenen yes tighanghan, ve Maria igham ŋgoreeŋ to vuzi poia ve atia tiina kat inim, ve iliŋi izala Yesu aghe. Ghoro imusi pa daba raua. Ŋgoreeŋ tonowen vuzi ivot le ikau ruum lolo.
JOH 12:4 Yudas Iskariot, ye taghoniiŋa to Yesu to muri ighuri ila koia nimadi. Ye ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze:
JOH 12:5 “Wai, liva ne, iwaghamun ŋgoreeŋ tonene sorok pasa! Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina pani, irau 300 denari ma venen. Leso tagham pa yes mbolaaŋa.”
JOH 12:6 Saveeŋ tonene, ye mata iŋgal yes mbolaaŋa, ve isavia maau. Isaav sorok. Pasa, ye ŋgeu yubyub. Ye iŋgin lugluug todi, ve sawa pida nima serekserekia pa yaam todi pida.
JOH 12:7 Yudas isaav tovene, ve Yesu isaav pani ighaze: “Uyou avom pani pasa? Upuli. Ye ikis ŋgoreeŋ tonene pa gharatooŋ ghou pa sawa to namaat ve titavia ghou.
JOH 12:8 Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Ve you irau itiŋa tanepneep moghon maau.”
JOH 12:9 Ival tiina tilooŋ tighaze Yesu inepneep izi ndug Betania, ve tikeet tila tighaze tighita. Ve tighaze tighita Lasarus paam. Pasa, tilooŋ varu tighaze ye imaat ve Yesu ipamundigini pa mateeŋ.
JOH 12:10 Tovenen yes daba to watooŋrau tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tirab Lasarus imaat paam.
JOH 12:11 Pasa, Yuda katindi to tilooŋ Lasarus varu, tipul daba todi tonowen, ve tighur ila to Yesu.
JOH 12:12 Mboŋ ndugizau, ghoro ival tiina to tila tineep izi Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova, tilooŋ Yesu varu tighaze ye ighaze izala pa Yerusalem.
JOH 12:13 Tovenen tigham mbeb inimale napatolo raua, ve tivot tila tighaze tighita. Sawa to tighita, tipamundigin bobaaŋ, ve tipait iza tighaze: “Hosana! Tapakur Maaron toit! Poia to Maaron pale iza to ŋgeu tonene. Pasa, ye inim pa Ŋgeu Tiina iza, ve ye kinik to iit Israela!”
JOH 12:14 Yesu igham esele paghu eez ve mbole izala, ve ilaghova itaghon Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene:
JOH 12:15 “Yam tamtoghon to ndug Zion, amatughez malep. Aghita kinik tiam to ilat! Ye ineep izala esele paghu eez, ve ilat.”
JOH 12:16 Sawa to mbeb tonenen ivot, taghoniiŋa to Yesu tighilaal pughu maau. Eemoghon muri, sawa to ye imaat ve imundig muul, ve iza tiina ivot ighazooŋ, ghoro matadi iŋgal mbeb tonenen, ve tighilaal tighaze saveeŋ waaro tonenen, timbooda iza to Yesu.
JOH 12:17 Pughu to ival tiina tikeet tila tighita Yesu, nene vene: Sawa to ye ipoi Lasarus, ve imundig pa mateeŋ ve ilaagh ivot pa naal, ival tiina tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen. Tovenen muri, tila ve tipaesia mbeb tonenen varu pa tamtoghon ve tipariaaŋ Yesu saveeŋ toni tighaze mbeb tonenen ipatooŋa ighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni.
JOH 12:19 Ndiran tutuuŋa pida tighita ival tiina tonowen yesŋa Yesu tilaghlaagh ve tipapait iza, tauto tiwasavon di tighaze: “Aghita! Iit taraua maau. Tamtoghon to taan tisob tila titaghoni wa!”
JOH 12:20 Yes to tizala Yerusalem ve tighaze tisuŋ pa Maaron ila lupuuŋ tiina to Pasova, Grika pida tineep ila lolodi paam.
JOH 12:21 Yes tila to Pilip, ye ŋgeu to ndug Betsaida to ineep Galilaia, ve tisaav pani tighaze: “Olman, yei nighaze le nighita Yesu.”
JOH 12:22 Tovenen Pilip ila ipaesia aliŋadi pa Andreas, ghoro yesuru tila tipaes pa Yesu.
JOH 12:23 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu ipatooŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa.
JOH 12:24 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze wit uve izila taan lolo maau, nene irau wit paghu eta ivot maau. Nene pale uuv tonenen moghon ineep. Eemoghon ighaze uuv tonenen izila taan lolo, ve uli imbuuz ve ilale, nene pale matasupu toni iza, ve ighur anoŋa katindi.
JOH 12:25 Ighaze tamtoghon eta lolo pa ghamuuŋ nepooŋ poia to taan moghon, nene pale tau ilale. Ve ighaze tamtoghon eta ighur muri pa taan nepooŋa, ye pale igham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila.
JOH 12:26 Ighaze tamtoghon eta imbees payou, ye irau itaghon ghou. Tamtoghon tovene, pale ineep toman ghou izi ndug to you pale nala naneep pani. Ve tamtoghon to ighaze imbesmbees payou, nene pale Tamaŋ ipakuri.”
JOH 12:27 Yesu isaav muul ighaze: “Aazne, lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasa, sawa tiou to mateeŋ inim igharau wa. Pale nasaav vena? Pale nasaav naghaze: ‘Tamaŋ, upasalin ghou pa pataŋani tiina to ighaze ivot payou ne?’ Maau, irau nasaav tovene maau. Pasa, pughu tonene to you nazi nanim taan.
JOH 12:28 O Tamaŋ, mbeb to pale ivot payou ne, you naghaze inim ataam pa upatooŋ tapirim ve poia tiom ivot ighazooŋ pa tamtoghon. Leso tipait izam.” Yesu isavia saveeŋ tonene, ghoro saveeŋ sambam ve izi inim ighaze: “You napatooŋ tapirig toman poia tiou pa tamtoghon wa. Ve you pale napatooŋa padi muul. Leso tighilaal ghou tighaze you izag tiina.”
JOH 12:29 Ival tiina to yesŋa Yesu tinepneep ne, tilooŋ saveeŋ tonene, ve pida tighaze pa lalaav avolutu. Ve pida tighaze: “Maau. Aŋela eta avaat isavsaav pani.”
JOH 12:30 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Saveeŋ to itaŋ izi inim, nene pa iuul ghou maau. Nene pa iuul gham.
JOH 12:31 Aazne, taza pa sawa to Maaron ipatooŋ sosor to tamtoghon to taan ivot ighazooŋ, ve ighur atia padi, ve indiir daba to iŋgin taan ne ighau.
JOH 12:32 Aazne, you naneep izi taan. Eemoghon muri, sawa to tiit ghou naza, nene pale nayou tamtoghon tisob tinim tiou.”
JOH 12:33 Yesu isavia saveeŋ tonene pa ivotia ataam to pale imaat pani.
JOH 12:34 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tipamuul aliŋa tighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, saveeŋ waaro eez isaav tovene: Mesia pale ineep mata iyaryaar le alok. Ighaze venen, pughu vena to yom ughaze Tamtoghon Natu pale tiiti iza? Tamtoghon Natu to yom usavia, nene sei?”
JOH 12:35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, ghazooŋa to Maaron ineep toman gham. Eemoghon mala maau pale ipul gham. Tovenen sawa to ghazooŋa toni inepneep toman gham, alaghlaagh ila ghazooŋa tonowen lolo. Leso ndoroom ipoon gham sob. Tamtoghon to ighaze ilaghlaagh ila ndoroom lolo, nene pale ikankaan pa ndug sine to pale ila pani.
JOH 12:36 Tovenen sawa to ghazooŋa to Maaron inepneep toman gham, aghur ila toni pataghaaŋ. Leso anim tamtoghon to ghazooŋa.” Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ipul di, ve ila iyooŋ padi.
JOH 12:37 Onoon, Yesu igham mbeb gharatooŋadi naol ila yes Yuda matadi, leso ipatooŋ tau padi, ve tighilaala tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Eemoghon tighur ila toni maau.
JOH 12:38 Ŋgar to tighami, nene itaghon saveeŋ to muuŋ propet Isaia imbooda. Isaav tovene: “O Maaron, yei nivotia aliŋam padi, ve sei ighur ila? Ve sawa to upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ padi, sei to ighilaala? Maau.”
JOH 12:39 Yes irau tighur ila to Yesu maau. Ve Isaia ipaghazoŋan ghiit pa pughu. Pasa, saveeŋ waaro ite to ye imbooda, isaav ighaze:
JOH 12:40 “Maaron tau igham ŋgar todi iyaryaaŋ kat ve ipoon matadi. Tauto matadi irau tighita mbeb to Maaron ighami ne maau, ve ledi ghilalooŋ ila lolodi maau. Ve lolodi imuul payou maau, ve tiyok pa nagharaat mulin di maau.”
JOH 12:41 Isaia isavia saveeŋ tonene pasa, muuŋ ye ighita Yesu tapiri ve poia toni toman uraat tiina to muri pale ighami ne ila tandagiiŋ. Tauto ighilaal Yesu ighaze ye iza tiina.
JOH 12:42 Onoon, pooza katindi to yes Yuda tighur ila to Yesu. Eemoghon tivotia ghurla todi ivot ighazooŋ maau. Pasa, timatughez tighaze ndiran tutuuŋa pale tizurun di pa lupuuŋ todi, ve irau yesŋa tilup di pa suŋuuŋ muul maau.
JOH 12:43 Ndiran tonowen, lolodi pa pakuruuŋ to tamtoghon ilib pa pakuruuŋ to inim pa Maaron.
JOH 12:44 Muri ghoro, Yesu isaav aliŋa tiina ighaze: “Tamtoghon to ighaze ighur inim tiou, nene ighur inim tiou moghon maau. Ye ighur ila to Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam.
JOH 12:45 Tamtoghon to ighaze ighita ghou, nene ighita Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam.
JOH 12:46 You nazi nanim taan pa nanim ghazooŋa pa tamtoghon. Leso tamtoghon tisob to tighur inim tiou, tineep ila ndoroom lolo muul sob.
JOH 12:47 “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ tiou, ve itaghoni maau, nene irau naŋgabiiza ve naghur atia pani maau. Pasa, you nazi nanim taan pa naŋgabiiz tamtoghon to taan ve naghur atia padi ne maau. Nanim pa nagham mulin di.
JOH 12:48 Ve alooŋ! Tamtoghon tisob to tizurun ghou, ve lolodi pa tigham saveeŋ tiou maau, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz di itaghon saveeŋ to you nasavia ne, ve ighur atia padi.
JOH 12:49 Pasa, you nasavia saveeŋ eta itaghon taug ŋgar tiou maau. You nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne ŋgar toni. Saveeŋ to ye tau ighuri payou pa nasavia, tauto nasasavia payam.
JOH 12:50 Ve you nawatag: Tutuuŋ toni to ye ighuri inim tiou pa navotia, nene inim ataam pa tamtoghon tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. Tovenen saveeŋ to you nasasavia, nene nataghon katin saveeŋ to Tamaŋ isavia payou.”
JOH 13:1 Sawa to lupuuŋ tiina to Pasova igharau ighaze ivot. Yesu iwatag: Sawa toni to ipul taan, ve imuul izala pa Tama, nene inim igharau wa. Muuŋ ve inim, ye ighur lolo kat pa tamtoghon toni to tineep izi taan. Ŋgar tonowen, ye itaghoni ila ila le sawa to mateeŋ toni, ghoro ipatooŋa ivot ighazooŋ kat.
JOH 13:2 Rabrab izi, ve Yesu toman taghoniiŋa toni tilup di pa ghanghaniiŋ. Yudas to Simon Iskariot natu, Ŋgeu Samia ipazaagh lolo wa, leso ighur Yesu ila koia nimadi.
JOH 13:3 Yesu iwatag: Tama Maaron ighur mbeb tisob tila nima wa. Ve ye ineep toni, to izi inim, ve pale imuul izala toni.
JOH 13:4 Tovenen Yesu ipul ghaniiŋ, ve imundig ve iduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ izi, ve igham uli eez to musuuŋ, ve ipoosa ila ŋgali.
JOH 13:5 Ghoro iliŋ ya izila oon, ve ipamundigin uraat to menuuŋ taghoniiŋa toni aghedi. Sawa to imenmen aghedi, imus di paam pa uli to ipoosa ila ŋgali ne.
JOH 13:6 Imenmen aghedi ila ila le ivot to Simon Petrus. Ghoro Simon isaav pani ighaze: “Wai Tiina, yom ughaze umen agheg?”
JOH 13:7 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ŋgar to you naghami ne, aazne yom ughilaal pughu maau. Eemoghon muri pale ughazooŋ pani.”
JOH 13:8 Petrus izoora ighaze: “Aazne ve muri paam, yom irau umen agheg maau. Maau le maau kat!” Yesu isaav pani muul: “Ighaze namen aghem maau, yom tamtoghon tiou maau.”
JOH 13:9 Simon Petrus isaav pani ighaze: “O Tiina, ighaze venen, ghoro umen agheg moghon malep. Umen nimag ve dabag paam!”
JOH 13:10 Yesu isaav pani ighaze: “Tamtoghon to ighaze iririu wa, ye le pughu eta to iririu muul maau. Pasa, anoŋa isob iŋgalaaŋ wa. Tovenen ye pale imen aghe moghon. Yam tonene aŋgalaaŋ wa. Eemoghon yam asob maau.”
JOH 13:11 Yesu isavia saveeŋ tonene pasa, ŋgeu to ighaze ighuri ila koia nimadi, ye iwatagi wa. Tauto isaav padi ighaze: “Yam asob aŋgalaaŋ maau.”
JOH 13:12 Yesu imen taghoniiŋa toni aghedi le isob, ghoro indudi pa nonogiiŋa toni muul, ve imuul ila pa ina ve mbole izi, ve ighason di ighaze: “Laak, ŋgar to ŋgaramus nagham payam ne, awatag pughu, ma maau?
JOH 13:13 Yam awatwaat ghou aghaze you patoŋaaŋ ve tiina tiam. Saveeŋ tiam tonanan onoon. Ighaze awaat ghou tovene, nene deŋia.
JOH 13:14 Aghita. You Tiina ve patoŋaaŋ tiam. Eemoghon namen aghemim. Ighaze you nagham tovene, yam paam irau agham ŋgar raraate moghon pa taumim.
JOH 13:15 You nagham ŋgar tonene inim patoŋaaŋ payam, leso aghita ve ataghon ŋgar raraate inimale you nagham payam.
JOH 13:16 You nasaav payam. Onoon kat, mbesooŋa eta irau ilib pa tiina toni ne maau. Ve mbaŋooŋa eta irau ilib pa ŋgeu to imbaaŋa ne maau.
JOH 13:17 Ŋgar to naghami ne, yam aghazooŋ pa pughu wa. Ighaze ataghoni, nene pale lolomim poia, ve poia to Maaron iza tiam.
JOH 13:18 “Saveeŋ tonene, you nasavia iŋarua yam asob maau. Yam to nasia gham anim leg, you nawatag katin gham. Tamtoghon tiam eez, ye lolo ineep toman ghou maau. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, anoŋa pale ivot. Saveeŋ tovene: ‘Itag ite to yeru lupuuŋ tiei ee moghon ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ, tauto inim koiag.’
JOH 13:19 Aghita. Mbeb tonene ivot sone, ve aazne you navotia payam pataghaaŋ. Leso sawa to ivot, yam aghur ila aghaze YOU TO IZAG NANEPNEEP.
JOH 13:20 Onoon kat you nasaav payam: Yes to you nambaaŋ di tila pa uraat ne, ighaze tamtoghon eta igham di toman lolo poia, nene igham ghou. Ve ighaze tamtoghon eta igham ghou, nene igham Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam.”
JOH 13:21 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro lolo ipataŋan kat, ve isaav ghazooŋa ighaze: “Onoon kat, you nasaav payam: Tamtoghon tiam eez pale ighur ghou nala koiagŋa nimadi.”
JOH 13:22 Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiwambatutun di. Pasa, tikankaan: Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua sei?
JOH 13:23 Sawa tonenen, taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat ne, ineep Yesu dige.
JOH 13:24 Tovenen Simon Petrus lua katia pani ighaze ighason Yesu pa saveeŋ to ye isavia ne. Iŋarua sei?
JOH 13:25 Tauto taghoniiŋa tonowen indaleel pa Yesu, ve ighasoni ighaze: “Tiina, yom usaav pa sei?”
JOH 13:26 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You pale napazug mberet tonene ila sur, ve nagham pa tamtoghon toit eez. Ŋgeu tonene to you nasavia.” Ghoro igham mberet pida, ipazugi ila sur, ve igham pa Yudas to Simon Iskariot natu.
JOH 13:27 Yudas ipaes mberet tonowen, ghoro Sadan izeeva. Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Ŋgar to yom ughaze ughami, nene ughami rikia moghon.”
JOH 13:28 Yes to tilup di pa ghanghaniiŋ, todi eta ighilaal pughu to Yesu isavia saveeŋ tonene pa Yudas ne maau.
JOH 13:29 Pida tigham ŋgar tighaze Yesu imbaaŋa pa gholiiŋ mbeb pida pa lupuuŋ tiina tonowen, ma imbaaŋa ila pa reiŋ mbeb pida pa yes mbolaaŋa. Pasa, Yudas iŋgin lugluug todi.
JOH 13:30 Tovenen Yudas igham mberet suruvu tonenen, ve rikia moghon imundig, ve ivot ila pumuri. Sawa tonenen, ndoroom izi wa.
JOH 13:31 Yudas ipul di, ve ivot ila pumuri, ghoro Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu ipatooŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa. Ve mbeb to pale ivot pani, nene pale ipaghazoŋan Tama Maaron iza tiina toman tapiri ve poia toni paam. Leso tamtoghon tipait Tama Maaron iza. Ve Tama Maaron tovene paam. Pale ipaghazoŋan Natu iza tiina toman tapiri ve poia toni. Leso tamtoghon tipait Natu iza. Mala maau pale mbeb tonene ivot.
JOH 13:33 “Aa ndipain tiou, you pale naneep toman gham ris moghon, ghoro aghita ghou muul maau. Pale napul gham, ve akaal naghog. Tovenen saveeŋ to muuŋ nasavia pa yes Yuda, tauto aazne nasavia payam paam. Saveeŋ tovene: ‘Ndug to you naghaze nala pani, nene yam irau ala pani maau.’
JOH 13:34 Alooŋ. Aazne, you nasavia tutuuŋ paghu payam tovene: Lolomim pa taumim ve agham poian gham. Lolomim pa taumim kat, inimale you lolog payam kat.
JOH 13:35 Ighaze lolomim pa taumim kat, nene pale tamtoghon tighilaal gham tighaze yam taghoniiŋa tiou.”
JOH 13:36 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Petrus ighasoni ighaze: “Tiina, ndug sine to yom ughaze ula pani?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Ndug to you pale nala pani, yom irau utaghon ghou unum to aazne ne maau. Eemoghon muri, yom pale utaghon ghou unum.”
JOH 13:37 Tovenen Petrus ighasoni muul ighaze: “Tiina, pughu vena to yom ughaze you irau nataghon ghom to aazne maau? You irau napul taug namaat payom.”
JOH 13:38 Yesu isaav pani muul ighaze: “Aliŋam tonanan, pale onoon wa? Yom irau upul taum umaat payou? You nasaav payom: Onoon kat, mboŋ aazne, yom pale upesamun izag pae tol le isob, ghoro tatareek itaŋ.”
JOH 14:1 Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol malep. Aghur ila to Maaron, ve aghur inim tiou paam.
JOH 14:2 Tamaŋ ruum toni, le sosoor katindi to nepooŋ. Inimale le sosoor katindi maau, tone irau nasaav payam tovene maau. You pale namuuŋ nala, ve nagharaat lemim inamim to nepooŋ izi tonowe. Ighaze nagharaata le isob, nene pale namuul nanim, ve nagham gham anim tiou. Leso aneep toman ghou izi ndug to you naneep pani.
JOH 14:4 Ataam to ndug to you naghaze nala pani, yam awatagi wa.”
JOH 14:5 Tomas ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Yesu ighaze: “Tiina, ndug to yom ughaze ula pani ne, yei nikankaan pani. Pale niwatag ataam to nila pa ndug tonanan vena?”
JOH 14:6 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “You taug to ataam. You napatooŋ katin gham pa Maaron ve saveeŋ toni onoon, ve nanim pughu pa nepooŋ to mataad iyaryaar. Ataam ee moghon to tamtoghon titaghoni ve tila to Tamaŋ, nene you. Ite paam maau.
JOH 14:7 Ighaze awatag katin ghou, nene pale awatag Tamaŋ paam. Aazne ve ila, yam awatagi. Pasa, aghita wa.”
JOH 14:8 Tovenen Pilip isaav pani ighaze: “Tiina, upatooŋ Tamam payei, ghoro nighazooŋ pani ve atemai izi.”
JOH 14:9 Yesu isaav pani ighaze: “Wai Pilip, itiŋa takaria nepooŋ wa! Ve yom ughilaal ghou sone? Tamtoghon to ighaze ighita ghou, nene ighita Tamaŋ. Pughu vena to ughason ghou ughaze napatooŋ Tamaŋ payam?
JOH 14:10 Yom ughur ila sone? You naneep ila to Tamaŋ, ve ye ineep inim tiou. Saveeŋ to you nasavia payam ne, nasavia itaghon taug ŋgar tiou maau. Tamaŋ to ineep inim tiou, tauto ighamgham uraat toni ila nimag.
JOH 14:11 You naneep ila to Tamaŋ, ve ye ineep inim tiou. Saveeŋ tonene, yam irau aghur ila. Ve ighaze aghur ila maau, ghoro agham ŋgar pa uraat tintina to you nagham di tivot wa. Leso ipalot gham, ve aghur inim tiou.
JOH 14:12 “Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou, ye pale igham uraat tintina tinimale uraat to you naghamgham di. Ve ye pale igham uraat tintina pida paam le tilib pa uraat tiou. Pasa, you pale napul taan, ve namuul nala to Tamaŋ.
JOH 14:13 Sa mbeb to ighaze yam aghason Tamaŋ Maaron pani ila you izag, nene pale you naghami ivot. Leso napaghazoŋan Tamaŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni.
JOH 14:14 Tovenen sa mbeb to ighaze yam aghason pani ila you izag, nene pale you naghami.
JOH 14:15 “Ighaze lolomim payou, nene pale matamim kisin tutuuŋ tiou, ve ataghon di.
JOH 14:16 Ve you pale naghason Tamaŋ pa imbaaŋ Palotiiŋa ite paam izilat tiam. Leso ineep toman gham irau sawa isob, ve ipalot gham.
JOH 14:17 Palotiiŋa tonowen, nene Maaron Avuvu. Ye pale ipaghazoŋan gham pa saveeŋ onoon to Maaron. Pasa, ye isasavia saveeŋ onoon. Tamtoghon to titaghon taan ŋgara, yes irau tighami maau. Pasa, tighita maau, ve tiwatagi maau. Eemoghon yam, ghoro awatagi. Pasa, ye inepneep toman gham. Ve muri, ye pale ineep tuŋia ila lolomim.
JOH 14:18 “You irau napul gham aneep sorok animale yes parooŋa ne maau. You pale namuul nanim tiam.
JOH 14:19 Yes to titaghon taan ŋgara, mala maau pale tighita ghou muul maau. Eemoghon yam ghoro aghita ghou. Pasa, you pale namundig muul ve naneep matag iyaryaar. Tovenen yam paam pale agham nepooŋ poia inim tiou, ve aneep matamim iyaryaar.
JOH 14:20 Sawa tonenen, yam pale aghilaal aghaze you naneep ila to Tamaŋ, ve yam aneep inim tiou, ve you naneep ilat tiam. Iit tasob talup ghiit tanim ee moghon.
JOH 14:21 Tamtoghon to ighaze mata kisin tutuuŋ tiou ve itaghon di, nene ye to lolo ineep. Tamtoghon tovene, nene pale Tamaŋ lolo ineep toni, ve you paam lolog ineep toni ve napatooŋ taug pani.”
JOH 14:22 Yesu isaav tovene, ve Yudas ite (ye Yudas Iskariot maau) ighasoni ighaze: “Tiina, vena to yom ughaze upatooŋ taum pa yei moghon, ve ival tiina to taan maau?”
JOH 14:23 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni tovene: “Ighaze tamtoghon eta lolo payou kat, nene pale mata kisin saveeŋ tiou ve itaghoni. Tamtoghon tovene, Tamaŋ pale lolo pani kat, ve yeru Tamaŋ nila toni, ve nighami inim inamai to nepooŋ.
JOH 14:24 Eemoghon tamtoghon to ighaze lolo ineep tiou maau, nene pale lolo imaagh pa saveeŋ tiou, ve itaghoni maau. Saveeŋ to yam aloŋlooŋa, nene taug saveeŋ tiou maau. Nene Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne saveeŋ toni.
JOH 14:25 “Aazne, itiŋa tanepneep, ve nasavia saveeŋ tonene payam.
JOH 14:26 Eemoghon mala maau pale napul gham, ve Tamaŋ imbaaŋ lemim Palotiiŋa ite paam izilat pa you izag. Nene Avuvu Patabuaŋ. Ye pale igham naghog, ve ipaghazoŋan ŋgar tiam pa mbeb tisob, ve ipei ŋgar tiam pa saveeŋ isob to you nasavia payam. Leso matamim kisini.
JOH 14:27 “You pale napul gham. Tovenen naghaze napul luuma tiou ineep toman gham, leso aneep poia toman lolomim luuma. Nepooŋ poia to naghaze nagham payam, nene raraate inimale nepooŋ poia to tamtoghon to taan tighamghami ne maau. Tovenen lolomim imbumbu malep, ve amatughez malep.
JOH 14:28 Yam alooŋ ghou naghaze: ‘You pale napul gham, ve nala. Eemoghon muri, you pale namuul nanim tiam.’ Ighaze lolomim payou, nene pale lolomim poia ve tinimim iza. Pasa, Tamaŋ to ilib payou ne, you naghaze namuul nala toni.
JOH 14:29 Saveeŋ isob tonene, you nasavia payam pataghaaŋ. Leso sawa to anoŋa toni ivot, matamim iŋgal aliŋag, ve aghur inim tiou.
JOH 14:30 Saveeŋ to nasasavia payam ne, irau naseeŋga ila mala kat maau. Pasa, ŋginiiŋ to taan tonene inim igharau wa. Ye tapiri irau ghou maau, ve you naneep ila ye samba maau.
JOH 14:31 Eemoghon you irau nataghon katin saveeŋ isob to Tamaŋ isavia payou, ve pataŋani ivot payou itaghon ŋgar toni. Leso tamtoghon to taan tiwatag tighaze you lolog pa Tamaŋ kat. Yo, amundig tapul ndug tonene, ve tala.”
JOH 15:1 Yesu isaav muul ighaze: “You taug to vaen tau. Ve Tamaŋ, ye ŋginiiŋ to uum vaen.
JOH 15:2 Yes to tineep tuŋia inim tiou, nene tinimale ai vaen boga. Boga tisob to anoŋadi tivot pooi maau, nene Tamaŋ ipook di tizi. Ve boga tisob to anoŋadi tivot pooi, nene ye irab motmotin matadi ve ighagharaat di, leso tiŋgalaaŋ ve anoŋadi katindi tivot.
JOH 15:3 Yam tonene, saveeŋ to nasavia payam, tauto igharaat gham ve aŋgalaaŋ wa.
JOH 15:4 Yam irau aneep tuŋia inim tiou, ve you naneep tuŋia ilat tiam. Agham ŋgar pa vaen boga. Ighaze ineep saguan pa vaen luvuŋa, pale boga tonowen ighur anoŋa? Maau. Ai boga irau ineep tuŋia ila ai luvuŋa, ghoro anoŋa. Ve yam tovene paam. Ighaze aneep tuŋia inim tiou maau, nene irau ghurla tiam ighur anoŋa poia eta maau.
JOH 15:5 “You taug to ai vaen, ve yam animale vaen boga. Tamtoghon to ighaze ineep tuŋia inim tiou, ve you naneep tuŋia ila toni, nene pale ghurla toni ighur anoŋa popoia katindi. Ve ighaze aneep saguan payou, nene irau agham mbeb poia eta ivot maau.
JOH 15:6 Tamtoghon to ighaze ineep tuŋia inim tiou maau, nene ye inim ai booga gorgori to timbuti ve tipiyaava ila. Ai boga tovene, pale muri tindou di, ve tipiyaav di tisob tizala yab ighan di.
JOH 15:7 Ighaze aneep tuŋia inim tiou, ve saveeŋ tiou ineep tuŋia ila lolomim ve ataghoni, yam irau aghason Tamaŋ Maaron pa sa mbeb to lolomim pani, ve ye pale igham mbeb tonenen ivot payam.
JOH 15:8 Ighaze ghurla tiam ighur anoŋa popoia katindi, nene pale apaghazoŋan Tamaŋ Maaron iza tiina toman tapiri ve poia toni, ve apatooŋ taumim paam aghaze yam taghoniiŋa tiou.
JOH 15:9 You lolog ineep tiam kat inimale Tamaŋ lolo ineep tiou. Matamim kisin ŋgar tiou tonene, ve aneep ilooŋ ila irau sawa isob.
JOH 15:10 Ighaze matamim kisin tutuuŋ tiou tisob ve ataghon di, nene pale awatag kat aghaze you lolog payam kat, ve aneep ilooŋ ila ŋgar tiou tonene irau sawa isob. Inimale you. Matag kisin Tamaŋ tutuuŋ toni to naol ne, ve nataghon di. Tauto nawatag naghaze ye lolo ineep tiou kat, ve naneep ilooŋ ila ŋgar toni tonenen irau sawa isob.
JOH 15:11 “You nasavia saveeŋ tonene payam, leso lolomim poia le poia kat inimale you.
JOH 15:12 Tutuuŋ to nasavia payam, nene vene: Lolomim pa taumim ve agham poian taumim, inimale you lolog payam ve nagham poian gham.
JOH 15:13 Ighaze tamtoghon eta imbaad pataŋani pa ndita, ve ipul tau imaat padi, nene ipatooŋa ighaze ye lolo ineep todi kat. Ŋgar tovene ilib pa ataam tisob to lolood pa nditaad.
JOH 15:14 Ighaze ataghon tutuuŋ to naghuri payam, yam pale apatooŋ taumim aghaze you nditag kat to yam.
JOH 15:15 Mbesooŋa eta iwatag katin uraat to tiina toni ighamghami ne maau. Eemoghon yam, ghoro awatagi. Pasa, saveeŋ isob to nalooŋa ila to Tamaŋ, tauto navotia payam ve alooŋa wa. Tovenen you irau nawaat gham mbesooŋa muul maau. Pale nawaat gham naghaze nditag kat.
JOH 15:16 Yam taumim lolomim ve anim ataghon ghou maau. You taug to nasia gham anim leg, ve naghur gham pa ala ve agham uraat. Uraat to aghami, nene pale ighur anoŋa, ve anoŋa tonenen ineep itaghoni taghoni gha ila. Ighaze yam agham tovene, ve aghason Tamaŋ pa mbeb eta ila you izag, ye pale ilooŋ gham ve igham payam.
JOH 15:17 Tovenen you naghur tutuuŋ payam tovene: Lolomim pa taumim ve agham poian taumim.”
JOH 15:18 Yesu isaav padi muul tovene: “Ighaze yes to titaghon taan ŋgara tighur koi payam, matamim iŋgal: Ŋgar todi tonowen, paghu maau. Yes tighur koi payou muuŋ, tauto tighur koi payam paam.
JOH 15:19 Ndiran to titaghon ŋgar to taan, inimale yam ataghon di pa ŋgar todi ve yamŋa raratemim, tone lolodi payam. Eemoghon maau. Pasa, you napas gham avot ila lolodi ve anim leg, ve apul ŋgar to taan wa. Tauto yes tighurghur koi payam.
JOH 15:20 Matamim iŋgal saveeŋ to you nasavia payam: Mbesooŋa eta irau ilib pa tiina toni ne maau. Tovenen yes to tighur pataŋani payou, nene pale tighur pataŋani payam paam. Ve yes to matadi kisin saveeŋ tiou ve titaghoni, nene pale matadi kisin saveeŋ tiam paam ve titaghoni.
JOH 15:21 Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim, tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tiwatagi rita maau. Tauto yes pale tigham ŋgar tovene payam. Pasa, yam anim leg ve ataghon ghou.
JOH 15:22 Inimale you nanim ve navotia saveeŋ padi maau, tone ledi sosor ila Maaron mata maau. Eemoghon you nanim ve navotia saveeŋ toni padi wa. Tauto, aazne, yes irau tipoon taudi pa sosor todi muul maau. Sosor todi ineep ghazooŋa wa.
JOH 15:23 Tamtoghon to ighaze ighur koi payou, nene ighur koi pa Tamaŋ paam.
JOH 15:24 Uraat tintina to nagham di ila matadi, nene ŋgeu eta igham uraat tovene pa eta sone. Inimale nagham uraat tonene maau, tone ledi sosor ila Maaron mata maau. Eemoghon you nagham uraat tonowen ve tighita wa. Ve tighurghur koi pa yeru Tamaŋ sone. Tauto ledi sosor ila Maaron mata.
JOH 15:25 Ŋgar to tigham payou, nene itaghon saveeŋ to muuŋ timbooda ila tutuuŋ todi. Ighaze: ‘Yes tighur koi payou sorok.’”
JOH 15:26 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Palotiiŋa to pale inim, ye ineep to Tamaŋ. Ve you pale nambaaŋa izilat tiam. Ye Maaron tau Avuvu to ivot ila toni ve izi inim. Ye isasavia saveeŋ onoon moghon. Ve ye pale ipariaaŋ saveeŋ tiou, leso tamtoghon tighur inim tiou.
JOH 15:27 Ve yam paam pale apariaaŋ saveeŋ tiou. Pasa, sawa to napamundigin uraat tiou le imuul aazne, yam anepneep toman ghou.
JOH 16:1 “Saveeŋ isob tonene, you nasavia payam pa napalot gham. Leso atap ve apul ghurla tiam sob.
JOH 16:2 Aghita. Muri, yes Yuda pale tizurun gham pa rumai todi, ve irau yamŋa alup gham pa suŋuuŋ muul maau. Sawa tonenen, ighaze todi eta irab tiam eta imaat, nene pale igham ŋgar ighaze imbees pooi pa Maaron.
JOH 16:3 Tamtoghon pale tigham ŋgar tonenen payam pasa, tikankaan pa Tamaŋ Maaron, ve tikankaan payou paam.
JOH 16:4 Saveeŋ tonene, you nasavia payam pataghaaŋ. Leso sawa to pataŋani tonenen ivot payam, matamim iŋgal aliŋag tonene, ve ayoon ariaŋa. “Muuŋ, you nasavia saveeŋ tonene payam maau. Pasa, taug nanepneep toman gham.
JOH 16:5 Ve aazne, naghaze napul gham, ve namuul nala pa Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim. Eemoghon tiam eta ighason ghou pa ndug to naghaze nala pani ne maau.
JOH 16:6 Onoon, saveeŋ to nasavia payam ne, pale igham gham lolomim ipataŋan kat.
JOH 16:7 Eemoghon you nasaav payam: Onoon kat, ighaze napul gham ve nala, nene pale poia payam. Pasa, ighaze napul gham maau, nene irau Maaron Avuvu izilat tiam maau. Ve ighaze nala, nene pale nambaaŋ Palotiiŋa tonowen izilat, leso iuul gham.
JOH 16:8 Sawa to izilat, ye pale igham tamtoghon to taan tighilaal sosor todi ve ŋgar to deŋia ila Maaron mata, ve tighilaal tighaze muri pale Maaron iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi.
JOH 16:9 Sosor todi, nene vene: Tighur inim tiou maau.
JOH 16:10 Ve sawa to namuul nala to Tamaŋ, ve aghita ghou muul maau, nene pale tamtoghon tighilaal tighaze you nagham ŋgar deŋia ila Maaron mata.
JOH 16:11 Ve uraat to gabizooŋ ve ghuruuŋ atia pa tamtoghon, nene pale ivot. Pasa, ŋginiiŋ to yes to titaghon ŋgar to taan, Maaron iŋgabiiza ighaze ye isosor wa. Tovenen ye isasaŋan moghon pa sawa to Maaron ighur atia pani.
JOH 16:12 “You leg saveeŋ naol to naghaze nasavia di payam. Eemoghon irau nasavia di to aazne ne maau. Pale ipataŋan payam.
JOH 16:13 Eemoghon Maaron Avuvu, ye ipaghazoŋan saveeŋ onoon to Maaron pughu. Sawa to inim, ye pale igham pooz payam, leso aghazooŋ kat pa saveeŋ isob to onoon. Pasa, ye irau isavia saveeŋ eta itaghon tau ŋgar toni maau. Sa saveeŋ to ilooŋa ila to Tamaŋ, tauto ye pale ivotia. Ve ye pale ipaghazoŋan gham pa mbeb pida to pale tivot muri.
JOH 16:14 Sa ŋgar ma saveeŋ to ighami inim tiou, ye pale ivotia payam. Leso aghazooŋ payou, ve aghilaal ghou aghaze izag tiina pa tapirig ve poia tiou.
JOH 16:15 Tamaŋ ŋgar toni ve tapiri, toman mbeb toni to naol ne, tineep tiou paam. Tauto nasaav payam naghaze: ‘Sa ŋgar ma saveeŋ to Maaron Avuvu ighami inim tiou, ye pale ivotia payam.’”
JOH 16:16 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Mala maau pale akaal naghog. Ve tala ris, ghoro aghita ghou muul.”
JOH 16:17 Tovenen taghoniiŋa toni pida tiwasavon di tighaze: “Wai, saveeŋ toni tonene, pughu vena? Ye isaav pait ighaze, mala maau pale takaal nagho. Ve tala ris, ghoro taghita muul. Ve isaav paam ighaze ye pale ila to Tama.
JOH 16:18 Aliŋa waaro ris to ighaze: ‘mala maau,’ nene pughu vena? Iit takankaan pa saveeŋ toni tonene. Ye isavia sa?”
JOH 16:19 Yesu ighilaal ŋgar todi ighaze yes tighaze tighasoni pa saveeŋ toni pughu. Tovenen isaav padi ighaze: “Vena, aliŋag waaro to naghaze: ‘Mala maau pale akaal naghog, ve tala ris, ghoro aghita ghou muul,’ saveeŋ tonene to awaghasonin gham pani ne?
JOH 16:20 Onoon kat, you nasaav payam. Yam pale lolomim ipataŋan kat ve agham taŋiiz tiina. Ve yes to titaghon ŋgar to taan pale tinidi iza. Eemoghon tala ris muul, ghoro lolomim ipataŋan muul maau, ve anamim tinimim iza inimale liva to ipoop. Onoon, sawa to popaaŋ, ye iyamaan yabyabuuŋ tiina. Eemoghon sawa to ipoop tamtoghon izi, ye lolo poia kat pa natu paghu tonenen, ve lolo imaagh pa yabyabuuŋ to ighami.
JOH 16:22 “Yam tovene paam. Aazne, lolomim ipataŋan kat. Eemoghon you pale nanim naghita gham muul. Sawa tonenen ighaze ivot, yam pale lolomim poia le poia kat. Ve lolomim poia tonenen, tamtoghon eta irau iwalabi payam maau.
JOH 16:23 Sawa tonenen ve ila, yam pale aghason ghou pa mbeb eta pughu muul maau. Pasa, ŋgar tiam pale ighazooŋ. Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze aghason Tamaŋ pa mbeb eta ila you izag, ye pale igham payam.
JOH 16:24 Muuŋ ve inim aazne, yam aghason Maaron pa mbeb eta ila you izag sone. Ve you nasaav payam: Aghasoni, ghoro igham payam. Leso lolomim poia le poia kat.
JOH 16:25 “Saveeŋ tonene, you nasavia payam ila saveeŋ palelaaŋ. Eemoghon sawa tiou ighaze ivot, nene pale you irau nasavia saveeŋ eta payam ila saveeŋ palelaaŋ muul maau. You pale nasaav ghazooŋa, ve napaghazoŋan gham pa Tamaŋ.
JOH 16:26 Sawa tonenen, yam taumim pale aghur ghasoniiŋ tiam iŋarua Tamaŋ ila you izag. Lemim pughu eta pa nagham avomim, ve naghur ghasoniiŋ tiam ila pani ne maau.
JOH 16:27 Pasa, Tamaŋ iwatag: Yam lolomim payou, ve aghur inim tiou aghaze you naneep toni ve nanim. Tauto ye lolo payam, ve ighaze igham poian gham.
JOH 16:28 Onoon kat, you naneep to Tamaŋ, ve nazi nanim taan. Ve aazne, sawa to napul taan ve namuul nazala toni, nene inim igharau wa.”
JOH 16:29 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve taghoniiŋa toni tisaav pani tighaze: “Tiina, aazne yom usavsaav ila saveeŋ palelaaŋ muul maau. Usaav ghazooŋa kat payei.
JOH 16:30 Tovenen yei nighilaal ghom nighaze yom uwatag mbeb tisob. Pasa, sawa to tamtoghon tighason ghom sone, ve yom uwatag ghasoniiŋ todi wa. Tauto nighur ilat tiom nighaze yom uneep to Maaron, to uzi unum.”
JOH 16:31 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Onoon? Ŋgaramus aghur ila?
JOH 16:32 Alooŋ, sawa tiou inim igharau wa. Ighaze ivot tonene. Tovenen tamtoghon pale tinaan gham le asob awaghaughau ala lemim lemim, ve apul ghou naneep. Eemoghon you eŋgengou naneep maau. Pasa, Tamaŋ inepneep toman ghou.
JOH 16:33 Saveeŋ tonene, you nasavia payam, leso aneep tuŋia inim tiou, ve luuma tiou ineep toman gham. Onoon, sawa to aneep izi taan, pataŋani pale igham gham. Eemoghon amatughez malep. Lolomim poia ve ayoon ariaŋa! Pasa taan tapiri, you natatani wa.”
JOH 17:1 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro mata izala pa sambam, ve isuŋ ighaze: “O Tamaŋ, sawa tiou, tauto ivot wa. Upaghazoŋan tamtoghon pa Natum, ve ugham di tighilaal tapiri ve poia toni. Leso ye ipaghazoŋan di payom, ve tighilaal ghom paam tighaze yom izam tiina pa tapirim ve poia tiom.
JOH 17:2 Yom ughur tamtoghon tisob tineep ila Natum samba wa. Leso yes to yom ughur di tinim ye le, tisob tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila.
JOH 17:3 Yom moghon to Maaron tau. Ve nepooŋ poia to tamtoghon tighami ilat tiom, nene ŋgara tovene: Yes tiwatag katin ghom, ve Natum Yesu Krisi to umbaaŋa izi inim taan. Tamtoghon tovene, pale tineep poia ilat tiom itaghoni taghoni gha ila.
JOH 17:4 Uraat naol to ughur di tinim nimag, you napasob di tisob wa. Tauto napaghazoŋan izam tiina toman tapirim ve poia tiom izi taan.
JOH 17:5 O Tamaŋ, muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone, you naneep toman ŋgurubag ve izag tiina ila matam. Tovenen aazne, you naghaze ugham ghou namuul nalat tiom, ve naneep toman ŋgurubag ve izag tiina inimale muuŋ.
JOH 17:6 “O Tamaŋ, yom upas ndiran pida tivot ila tamtoghon to taan lolodi, ve ugham di tinim leg, ve you napaghazoŋan di pa izam toman ŋgar tiom ve gabuam wa. Yes tamtoghon tiom. Eemoghon yom ugham di tinim leg, ve matadi kisin saveeŋ tiom ve titaghoni.
JOH 17:7 Aazne, yes tiwatag tighaze: Mbeb tisob to yom ugham di payou, nene tivot ilat tiom.
JOH 17:8 Pasa, saveeŋ isob to yom ughuri inim tiou, nene anag nasavia padi, ve tighami inim ledi wa. Tauto aazne, tighur inim tiou, ve tiwatag tighaze: You naneep tiom, ve yom umbaaŋ ghou to nanim.
JOH 17:9 “Tamaŋ, suŋuuŋ tiou tonene iŋarua ghom pa ndiran tonene pasa, yes tamtoghon tiom, ve yom ughur di tinim leg wa. Ve yes to titaghon ŋgar to taan, you naghur di ila suŋuuŋ tiou tonene maau.
JOH 17:10 Tamtoghon tiou toman mbeb tiou to naol ne, nene yom tiom. Ve tamtoghon tiom toman mbeb tiom tisob, nene you tiou. Ndiran tiou tonene tipaghazoŋan izag tiina toman tapirig ve poia tiou wa.
JOH 17:11 You irau naneep toman di muul maau. Pale napul di tineep izi taan. Pasa, naghaze nalat tiom tonene. O Tamaŋ, yom patabuaŋ. Uŋgin poian di ve unum sigeu padi. Leso tikis izam toman ŋgar tiom ariaŋa, ve lupuuŋ todi eemoghon tinimale ituru.
JOH 17:12 Tapirim toman ŋgar tiom to izam tiina pani, nene yom ugham payou paam. Tovenen sawa to nanepneep toman di, you naŋgin di ila izam, ve nanim sigeu padi. Tauto todi eta ilale maau, ve aazne tikiskis izam toman ŋgar tiom ariaŋa. Ŋgeu to iza ineep pataghaaŋ pa ilale, ye moghon to ilale. Leso saveeŋ tiom to timbooda ne anoŋa ivot.
JOH 17:13 “Eemoghon naghaze napul ndiran tonene tineep, ve nalat tiom tonene. Tovenen sawa to yeiŋa ninepneep izi taan sone, ve nasavia saveeŋ isob tonene padi pataghaaŋ. Leso lolodi poia kat tinimale you.
JOH 17:14 Ndiran tonene, you navotia saveeŋ tiom padi, ve tighami wa. Tovenen yes to taan muul maau, inimale you to taan maau. Pughu tonene to tamtoghon to titaghon ŋgar to taan tighurghur koi padi.
JOH 17:15 You naghason ghom pa upas di tivot saguan pa yes to titaghon ŋgar to taan ne maau. You naghaze unum sigeu padi, ve upoon di pa Ŋgeu Samia.
JOH 17:16 Pasa, ndiran tonene, yes to taan maau, inimale you to taan maau.
JOH 17:17 “Saveeŋ tiom, nene saveeŋ onoon moghon. Upalot saveeŋ tiom ineep ariaŋa ila lolodi. Leso tinim tamtoghon tiom patabuaŋa, ve titaghon katin ŋgar tiom.
JOH 17:18 You nambaaŋ di tila pa tineep ila tamtoghon to taan lolodi, ve tigham uraat padi, inimale yom umbaaŋ ghou nazi nanim naneep ila tamtoghon to taan lolodi.
JOH 17:19 Aazne, you napul taug nalat nimam, ve naghaze napasob uraat to yom ughuri payou. Leso nauul di, ve saveeŋ tiom onoon igham uraat padi ve tinim tamtoghon tiom patabuaŋa.
JOH 17:20 “Suŋuuŋ tiou tonene iŋarua ghom pa ndiran tonene moghon maau. You naghason ghom pa yes to muri pale tilooŋ saveeŋ todi, ve tighur inim tiou paam.
JOH 17:21 Tamaŋ, ulup di tisob tinim ee moghon, ve ugham di tineep tuŋia inim toit, inimale you naneep ilat tiom, ve yom uneep inim tiou, ve lupuuŋ toit ee moghon. Leso tamtoghon to taan tighilaal tighaze yom umbaaŋ ghou to nanim.
JOH 17:22 Tapirim ve poia tiom to izam tiina pani, yom ugham payou, ve you napaghazoŋan di pani wa. Leso tilup di tinim ee moghon, tinimale ituru.
JOH 17:23 You pale naneep ila todi, ve yom uneep inim tiou. Leso tilup di tinim ee moghon kat. Ighaze ŋgar tovene ivot, nene pale tamtoghon to taan tighilaal tighaze yom umbaaŋ ghou to nazi nanim, ve lolom pa yes to tighur inim tiou ne, inimale lolom payou.
JOH 17:24 “Tamaŋ, yes to yom ugham di tinim leg, you naghaze tinim tineep toman ghou izi ndug tiou, ve tighita katin ŋgurubag, toman tapirig ve poia tiou. Sawa to yom ughur mbeb eta ivot sone ve inim, yom lolom payou. Tauto ugham ghou naneep toman ŋgurubag ve tapirig tiina, ve izag tiina.
JOH 17:25 O Tamaŋ, yom deŋiam kat. Yes to titaghon ŋgar to taan, tiwatag ghom maau. Eemoghon you, ghoro nawatag katin ghom. Ve ndiran tonene tighilaal tighaze yom umbaaŋ ghou to nanim.
JOH 17:26 Izam tiina toman gabuam ve ŋgar tiom, you napaghazoŋan di pani wa. Ve you pale naghamgham tovene, le tighazooŋ pani kat. Leso lolodi pa taudi inimale yom lolom payou, ve naneep ila todi ve yeiŋa nilup ghei ninim ee moghon.”
JOH 18:1 Yesu ipasob suŋuuŋ toni le isob, ghoro toman taghoniiŋa toni tipul ndug tiina Yerusalem, ve tizila timbut ya Kidron, ve tinau tizala pa oliv lolo to ineep ila lolooz dige.
JOH 18:2 Ndug tonowen, Yudas, ŋgeu to ighaze ighur Yesu ila koia nimadi, ye iwatagi paam. Pasa, Yesu toman taghoniiŋa toni moghon moghon tiluplup di izi tonowe.
JOH 18:3 Tovenen Yudas igham ndaaba pida to Rom toman uraata pida to yes daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa timbaaŋ di, ve yesŋa tila pa ndug tonowen. Tikis lam ve sul toman ndaab to malmal, ve tilaagh tila.
JOH 18:4 Ŋgar isob to pale ivot pani, Yesu iwatagi wa. Tovenen ipul oliv lolo tonowen, ve ilaagh ŋarua di ila, ve ighason di ighaze: “Yam akaal sei?”
JOH 18:5 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Yei nikaal Yesu to Nasaret.” Yudas to ighur Yesu ila koia nimadi, ye paam iyondyood toman di. Yesu isaav padi ighaze: “You Taug To Nanepneep.”
JOH 18:6 Sawa to ye isaav padi tovene, ruŋadi iza ve tinduur timuul, le titaptap tizi taan.
JOH 18:7 Ghoro Yesu ighason di muul ighaze: “Yam akaal sei?” Ve yes tighaze: “Yei nikaal Yesu to Nasaret.”
JOH 18:8 Ye isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam wa. You Taug To Nanepneep. Ighaze yam aghaze agham ghou, nene poia. Eemoghon apul ndiran tonene tila.”
JOH 18:9 Ye isaav padi tovene, leso saveeŋ toni to muuŋ isavia ne anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: ‘Yes to yom ugham di payou, you napul todi eta ilale maau.’
JOH 18:10 Sawa tonenen, Simon Petrus le buza. Tovenen ipasi iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa dige ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye daba to watooŋrau mbesooŋa toni. Iza Malkus.
JOH 18:11 Yesu isaav pa Petrus ighaze: “Ai! Uzeev buza tiom tonanan imuul ila ina. Vena, rubruub to Tamaŋ igham payou ne, irau naghun ila maau?”
JOH 18:12 Ghoro yes ndaaba to Rom toman daba todi, ve yes uraata to yes Yuda timbaaŋ di tinim, tikis Yesu, tikau nima, ve tighami tila to Anas muuŋ, leso ilooŋ saveeŋ toni. Ndaman tonenen, Anas rawa Kaiapas, ye daba to watooŋrau.
JOH 18:14 Kaiapas tonene, to muuŋ isaav pa pooza to yes Yuda ighaze: “Poia pa ŋgeu ee moghon igham ival tiina inadi ve imaat padi. Pa vene, tamtoghon tisob timatmaat.”
JOH 18:15 Simon Petrus yesuru taghoniiŋa ite titaghon Yesu le tila tivot daba to watooŋrau ruum toni. Taghoniiŋa tonowen, daba to watooŋrau iwatagi. Tovenen ye itaghon Yesu ve yesuru tilooŋ tila didiiŋ to iluvut ruum lolo.
JOH 18:16 Eemoghon Petrus, ye ineep pumuri igharau ataam avo. Tovenen taghoniiŋa ite tonenen ivot muul, ve isaav pa liva to iŋgin ataam, pa igham Petrus ilooŋ ila paam.
JOH 18:17 Tauto liva tonowen ighason Petrus ighaze: “Yom taghoniiŋa eez to ŋgeu tonowen paam?” Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, you taghoniiŋa toni maau.”
JOH 18:18 Sawa tonenen, ndug iyauŋ. Tovenen yes mbesooŋa toman uraata pida titavun yab gha ilaav di ve tinepneep. Ve Petrus paam ila iyondyood toman di, ve yab ilavlaava.
JOH 18:19 Anas, ye daba muŋgina to ndiran to watooŋrau. Ye ighason Yesu pa taghoniiŋa toni, ve saveeŋ to ivovotia pa tamtoghon.
JOH 18:20 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tiou, you naŋgooza maau. Nasasavia ighazooŋ ila ival tiina matadi. Sawa naol, you napatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug to iit Yuda taluplup ghiit pani, inimale rumai to ndug ndug, ve ila Rumai Tiina nagho.
JOH 18:21 Yom ughason ghou pa saveeŋ tiou pasa? Ughason yes to tiloŋlooŋ saveeŋ tiou. Pasa, yes tiwatag saveeŋ to nasasavia.”
JOH 18:22 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve uraata eez to iyoon igharaui, ipambar paŋa ve isaav pani ighaze: “Ai, upamuul daba to watooŋrau saveeŋ toni tovene pasa? Uroron pani maau?”
JOH 18:23 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze aliŋag eta isosor, ghoro uvotia. Ve ighaze saveeŋ tiou deŋia, pughu vena to upambar sorokin ghou?”
JOH 18:24 Yesu isaav tovene, ghoro Anas ipuli, ve isaav ve tighami tila to Kaiapas to daba to watooŋrau. Ve ravraav to tikau Yesu nima pani, nene inepneep, ve ye ilaghlaagh tomani.
JOH 18:25 Petrus, iyondyood igharau yab, ve yab ilavlaava. Tovenen yes to yesŋa Petrus tinepneep izi yab dige, tighasoni tighaze: “Yom paam avaat taghoniiŋa toni eez?” Ghoro Petrus ipesam pa tau ighaze: “Ee-e, you taghoniiŋa toni maau.”
JOH 18:26 Ŋgeu to Petrus isap motin taliŋa, siŋ toni eez, ye mbesooŋa to Kaiapas. Ye imundig ve isaav pa Petrus ighaze: “Wai, yom tonene to naghita ghom yamŋa ayondyood izi oliv lolo!”
JOH 18:27 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul. Sawa tonenen kat, ve tatareek itaŋ.
JOH 18:28 Mboŋmaagh kat, daba to yes Yuda tigham Yesu ve tipul ruum to Kaiapas, ve tighami tila pa ruum tiina to Piladus to gavana to Rom. Eemoghon tilooŋ tila ruum toni lolo maau. Tineep pumuri. Pasa, Piladus, ye Yuda maau. Ve sawa to Pasova inim igharau wa. Tovenen timatughez: Ighaze tilooŋ tila ruum toni lolo, nene pale igham di tisami ila Maaron mata, ve irau tighan aniiŋ to Pasova maau.
JOH 18:29 Tovenen Piladus ivot ila todi, ve ighason di ighaze: “Ŋgeu tonene igham sa sosor, to aghami inim?”
JOH 18:30 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Wai, ighaze ye ŋgeu poia, pale nighami inim tiom? Maau. Ye ŋgeu samia eez. Tauto nighami inim.”
JOH 18:31 Tovenen Piladus isaav padi muul: “Ighaze venen, yam aghami ala, ve taumim agharaat saveeŋ toni itaghon tutuuŋ tiam.” Yes tisaav pani tighaze: “Nene poia. Eemoghon yam Roma tutuuŋ tiam iŋgalsekin ghei pa rabuuŋ tamtoghon imaat.”
JOH 18:32 Muuŋ, Yesu isavia ataam to pale imaat pani. Yes tisaav tovene, tauto Yesu aliŋa tonenen ighur anoŋa.
JOH 18:33 Tovenen Piladus imuul ilooŋ ila ruum lolo, ve isaav ve tigham Yesu ilooŋ ila toni. Ghoro ighasoni ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?”
JOH 18:34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Ghasoniiŋ tiom tonenen, ivot ila taum ŋgar tiom, ma tamtoghon pida tipaesia ghou payom, tauto ughason ghou ne?”
JOH 18:35 Piladus isaav pani muul ighaze: “Vena, you to Yuda? Nene taum tamtoghon tiom, toman yes daba to watooŋrau, to tighur ghom unum nimag. Tovenen usaav ghazooŋa payou lak. Yom ugham sa sosor, to tigham ghom unum?”
JOH 18:36 Yesu isaav pani ighaze: “Mbeb to you naghamgham pooz pani, nene to taan maau. Inimale you kinik itaghon ŋgar to taan, tone uraata tiou tivool tiou, ve tigham malmal. Leso yes Yuda irau tikis ghou maau. Eemoghon saveeŋ, tauto nasavia ila wa. Mbeb to you naghamgham pooz pani, nene to taan maau.”
JOH 18:37 Piladus ilooŋ saveeŋ toni, ve ighasoni muul ighaze: “Ighaze venen, yom kinik tou?” Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tauto taum usavia ne. [Eemoghon you kinik inimale yom ugham ŋgar pani ne maau.] You nazi nanim taan pa napariaaŋ tamtoghon leso tighur ila saveeŋ onoon. Tinaŋ ipoop ghou pa pughu tonene. Tovenen tamtoghon tisob to tighaze titaghon saveeŋ onoon, nene pale tilooŋ aliŋag ve titaghoni.”
JOH 18:38 Tauto Piladus ighasoni muul ighaze: “Saveeŋ onoon, nene sa?” Piladus isavsaav toman Yesu le isob, ghoro ivot ila pumuri muul, ve isaav pa yes Yuda ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, ye le sosor eta maau.
JOH 18:39 Aghita. Yam gabuamim tovene: Tamtoghon tiam to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ighaze sawa to Pasova ivot, you irau napul todi eez ivot ilat tiam. Vena, aghaze napul kinik to yam Yuda tonene ilat?”
JOH 18:40 Yes timboob toman aliŋadi tiina tighaze: “Yei lolomai pa ŋgeu tonanan maau! Upul Barabas inim!” Barabas tonowen, muuŋ igham malmal pa izurun gavman to Rom tighau.
JOH 19:1 Tovenen Piladus isaav pa ndaaba toni, ve tigham Yesu ve tilosi.
JOH 19:2 Ve tigham waar mata mata ve titalia, ve tighuri izala Yesu daba inimale moghar to yes kinik. Ve tindudi pa nonogiiŋa eez to bodeeŋa inimale aindan izala pogho. Ghoro tamtoghon todi eŋaeŋa tila tiyoon ila mata, ve tisaav pani tighaze: “Aa, kinik to yes Yuda, ghagharaar poia! Yei nipakur ghom!” ve tipambar paŋa.
JOH 19:4 Tighamgham tovene, ve Piladus ivot ila pumuri, ve isaav pa ival tiina ighaze: “Aghita. You pale nagham ŋgeu tonowen ivot inim tiam. Leso awatag aghaze you naghita naghaze ye le sosor eta maau.”
JOH 19:5 Tovenen Piladus igham Yesu ivot ila pumuri. Waar mata mata ineep ila daba, ve nonogiiŋa to bodeeŋa inimale aindan ineep ila tini. Ghoro Piladus isaav pa ival tiina ighaze: “Aghita! Tamtoghon tau tonene!”
JOH 19:6 Yes daba to watooŋrau toman uraata pida to Rumai Tiina tighita Yesu, ve timboob tighaze: “Urabi izala ai pambarooŋ! Urabi izala ai pambarooŋ!” Eemoghon Piladus isaav padi ighaze: “Yam taumim aghami ala, ve arabi izala ai pambarooŋ. Pasa, you naghita naghaze ye le sosor eta maau.”
JOH 19:7 Yes Yuda tipamuul aliŋa tighaze: “Yei lemai tutuuŋ. Ve tutuuŋ tiei isaav ighaze: tamtoghon tovene, ye irau imaat. Pasa, ipakur tau ighaze ye Maaron Natu.”
JOH 19:8 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, le matughezaaŋ tiina ighami.
JOH 19:9 Tovenen ilooŋ ila ruum lolo muul, ve ighason Yesu ighaze: “Yom sa ŋgeu? Ulaagh vena to unum?” Eemoghon Yesu isavia saveeŋ eta pani maau. Neneeŋa moghon.
JOH 19:10 Tovenen Piladus ighasoni muul ighaze: “Pughu vena to upamuul aliŋag maau? Yom ukankaan payou? Aazne, yom uneep ila nimag. You leg tapirig pa napul ghom ula, ve leg tapirig pa nasaav ve tirab ghom uzala ai pambarooŋ.”
JOH 19:11 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze Maaron to sambam ipul ghou nalat nimam maau, nene irau lem tapirim pa ugham mbeb eta payou maau. Tovenen ŋgeu to ighur ghou nalat nimam, sosor toni ilib pa sosor tiom.”
JOH 19:12 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ghoro ikaal ataam pa ipul Yesu ila. Eemoghon yes Yuda timboob ila pani: “Ighaze yom upul ŋgeu tonanan ila, yom kinik tiina to Rom ŋgeu toni maau. Pasa, tamtoghon tisob to tipakur taudi tighaze yes kinik, nene tizoor kinik tiina to Rom pooz toni.”
JOH 19:13 Piladus ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham Yesu ve yesuru tivot tila pumuri, ghoro Piladus mbole ila ina to gharatooŋ saveeŋ. Ina tonowen ineep ndug to tiwaat iza ila saveeŋ Hibru tighaze ‘Gabata’ (‘Gabata’ pughu tovene: ndug to tirau yaam babaŋadi ila inim ndug to nepooŋ.)
JOH 19:14 Sawa tonenen, nene sawa to gharatooŋ aniiŋ ma mbeb pa Pasova. Ve ndag iza inim bobodaaŋ wa. Piladus isaav pa yes Yuda ighaze: “Aghita. Kinik tiam tau tonene!”
JOH 19:15 Eemoghon timboob ila pani tighaze: “Maau. Ŋgeu tonanan ineep malep! Ughami ila, ve urabi imaat. Urabi izala ai pambarooŋ!” Tovenen Piladus ighason di muul ighaze: “Lolomim vena? Aghaze you narab kinik tiam tonene izala ai pambarooŋ?” Yes daba to watooŋrau tipamuul aliŋa tighaze: “Yei lemai kinik ite paam maau. Kinik tiina to Rom, ye moghon to kinik tiei.”
JOH 19:16 Tovenen Piladus ilooŋ aliŋadi, ve ipul Yesu ila ndaaba toni nimadi. Leso tirabi izala ai pambarooŋ.
JOH 19:17 Tovenen tigham Yesu tila, ve tau imbaad ai pambarooŋ toni. Tipul ndug tiina Yerusalem, ve tivot tila pumuri, ghoro tinau pa ndug mbuŋa eez, iza ‘Daba rubruuba.’ Tiwaat ndug tonowen iza ila saveeŋ Hibru tighaze ‘Golgata.’
JOH 19:18 Tila tivot tonowe, ghoro tirab Yesu toman ndiran ru paam tizala ai pambarooŋ todi todi, ve tipayoon di tiza. Ndiran ru tonowen, eez imonau ila pa Yesu nima ŋas, ve ite imonau ila pa nima waan, ve Yesu ineep bodbodaaŋ.
JOH 19:19 Ve timbood mateeŋ toni pughu ila ndiu suruvu, ve tirabi izala ai pambarooŋ toni daba, titaghon saveeŋ to Piladus isavia padi. Paesiiŋ tonowen isaav tovene: “Yesu to Nasaret, kinik to yes Yuda.”
JOH 19:20 Saveeŋ tonene, timbooda ila saveeŋ Hibru, Roma aliŋadi, ve yes Grika aliŋadi paam. Ndug to tineep pani ve tirab Yesu izala ai pambarooŋ, nene ineep igharau Yerusalem. Tovenen yes Yuda ival tinim tighita saveeŋ tonenen, ve tiwaata.
JOH 19:21 Tauto yes daba to watooŋrau tila to Piladus, ve tisaav pani tighaze: “Yom umbood ughaze ‘kinik to yes Yuda’ malep. Yom irau umbood saveeŋ tovene: ‘Ŋgeu tonene tau isaav ighaze ye kinik to yes Yuda.’”
JOH 19:22 Eemoghon Piladus ipamuul aliŋadi ighaze: “Maau. Saveeŋ to nambooda, pale ineep tovene.”
JOH 19:23 Ndaaba tonenen tirab Yesu izala ai pambarooŋ le isob, ghoro tigham nonogiiŋa toni toman mbeb toni pida paam, ve tivalag di tinim paaŋ, ve tireii irau di. Eemoghon nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ, nene saiŋ maau.
JOH 19:24 Tovenen ndaaba tonenen tiwasavon di tighaze: “Nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ tonene, tareepa malep. Ineep tovene ve taŋgozŋgooz ve taghita: Sei pale ighami?” Tovenen Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Isaav tovene: “Yes tirei nonogiiŋa tiou toman mbeb pida irau di. Ve nonogiiŋa tiou to moŋeŋaaŋ, nene tigham mogheraaŋ eez pani. Leso tighita sei to pale ighami.” Ŋgar to ndaaba tighami, nene deŋia pa saveeŋ tonene.
JOH 19:25 Yesu tina Maria yesuru taziliva, ve Maria ite to Klopas azuwa, ve Maria to ndug Magdala, ve taghoniiŋa to Yesu lolo ineep toni kat, yes liim tiyondyood tigharau ai pambarooŋ toni pughu. Yesu mata izi le ighita tina yesuru taghoniiŋa toni tonowen tiyondyood. Tovenen isaav pa tina ighaze: “Tinaŋ, ughita. Nanan natum.”
JOH 19:27 Ve isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ughita. Nanan yom tinam.” Tauto sawa tonenen ve ila, taghoniiŋa tonenen igham Yesu tina ila ruum toni, ve iŋgini.
JOH 19:28 Yesu isavsaav pa tina ve taghoniiŋa toni tonenen le isob, ghoro iwatag ighaze ye ipasob uraat toni isob wa. Tovenen isaav ighaze: “You murun ghou!” Saveeŋ tonene, ye isavia leso Maaron aliŋa to timbooda ne anoŋa ivot.
JOH 19:29 Uur eez toman vaen maŋiŋi ineep igharau. Tovenen tigham momosan ve tizeeva izila vaen tonowen. Ghoro tidadaaŋa ila ai isop boga, ve tizuzuuna izala pa Yesu avo.
JOH 19:30 Yesu iyavoon vaen tonenen le isob, ve isaav ighaze: “Uraat tiou, nene isob wa.” Ghoro lua itap, ipul avuvu ila, ve imaat.
JOH 19:31 Sawa tonenen, nene sawa to titartar taudi pa umbom patabuaŋ to ighaze ivot. Umbom tonenen, nene patabuaŋ kat. Tovenen daba to yes Yuda tila to Piladus, ve tighasoni tighaze ye isaav ila pa yes ndaaba, ve tirab polin yes to timomonau ila ai pambarooŋ ne aghedi. Leso timaat rikia, ve tizugua di tizi, ve tila titavia di. Le isob, ghoro umbom patabuaŋ ivot.
JOH 19:32 Tovenen ndaaba tila, ve tirab polin ndiran ru to tirab di toman Yesu ne aghedi.
JOH 19:33 Tirab polin yesuru aghedi le isob, ghoro tila pa Yesu ana. Eemoghon tighita imaat wa. Tauto tirab polin aghe maau.
JOH 19:34 Eemoghon ndaaba eez igham iiz, ve iŋgeer Yesu waria. Ve rikia moghon siŋ toman ya imaliŋ.
JOH 19:35 Ŋgeu to ighita mbeb tonenen pa tau mata, tauto isavia. Ve ye iwatag: Saveeŋ toni, nene onoon. Pasa, ye ighita katin mbeb tonenen. Tauto ipariaaŋ saveeŋa, leso yam paam aghur ila.
JOH 19:36 Mbeb tonenen tivot pa Yesu, leso Maaron aliŋa waaro eez to timbooda ne anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: “Tua eta irau ipol maau.”
JOH 19:37 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: “Pale matadi ila pa ŋgeu to tiŋgeera ne.”
JOH 19:38 Mbeb tonenen tivot le isob, ghoro Yosep to ndug Arimatea ila ighason Piladus ighaze iyokia Yesu paatu pani, leso ighami ila ve ighuri ilooŋ ila naal. Yosep, ye taghoniiŋa eez to Yesu. Eemoghon ivotia ghurla toni ivot ighazooŋ maau. Pasa, imatughez pa yes Yuda. Piladus iyok pani, tauto ye ila pa igham Yesu paatu.
JOH 19:39 Ve Nikodemus to muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav pa mboŋ, ye paam ila toman Yosep. Ye igham ŋgoreeŋ tiina to vuzi poia ne, ve inim. Ŋgoreeŋ tonowen, pataŋani toni tiina, irau 30 kilogram ma venen.
JOH 19:40 Yesuru tila tigham Yesu paatu, ve tila tigharaata itaghon yes Yuda gabuadi to moghon moghon tighamgham pa mateeŋa todi. Timusil ŋgoreeŋ tonenen pida izala Yesu paatu, ve pida ila uli, ve tikaukaui.
JOH 19:41 Ndug to tirab Yesu pani, ndug paghuna eez ineep igharau. Ve yaam saambu paghu eez to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa, nene ineep tonowe. Saambu tonowen, tighur mateeŋ eta ilooŋ ila sone.
JOH 19:42 Sawa tonenen, nene sawa to yes Yuda titartar taudi pa umbom patabuaŋ. Ve rabrab izi, ve umbom patabuaŋ ighaze ivot. Yaam saambu tonenen ineep igharau. Tovenen tigham Yesu paatu, ve tighuri ilooŋ ila.
JOH 20:1 Umbom patabuaŋ isob, ve ndag to ivot muuŋ pa wik tonenen, mboŋmaagh, ndoromromaaŋa, ve Maria to Magdala ila ighaze iŋgig naal to Yesu. Ila ivot yaam saambu to tighur Yesu paatu pani, ve ighita yaam tiina to ipoon naal avo, nene tipatambulini ighau wa.
JOH 20:2 Tovenen ilaan imuul ila to Simon Petrus ve taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat, ve ipaes padi ighaze: “Paanu eta tipas Tiina toit paatu ivot pa naal, ve tighami tila wa! Ve yei nikankaan pani. Tighuri sine?”
JOH 20:3 Tovenen Petrus yesuru taghoniiŋa ite tonowen timundig tila pa naal.
JOH 20:4 Yesuru tilaan tila, ve taghoniiŋa ite tonenen ilaan rikia imuuŋ pa Petrus, le ila ivot naal avo muuŋ.
JOH 20:5 Ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo, le ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, inepneep ila ina. Eemoghon ye ilooŋ ila naal lolo maau.
JOH 20:6 Mala maau, Simon Petrus ana inim peria, ve malmali ilooŋ ila naal lolo. Ye paam ighita uli pida pida to tikau Yesu paatu pani, tinepneep.
JOH 20:7 Ve ighita uli to tikau Yesu daba pani, nene ineep toman uli pida pida tonowen maau. Nene tipoola izi ineep saguan.
JOH 20:8 Ghoro taghoniiŋa ite to ila ivot naal avo muuŋ, ana itaghon Petrus ve ilooŋ ila. Ye ighita mbeb naol tonenen, ve ighur ila.
JOH 20:9 Onoon, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Mesia pale imaat, ve imundig pa mateeŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar todi ighazooŋ pa saveeŋ tonenen pughu sone.
JOH 20:10 Yesuru tighita mbeb tonenen le isob, ghoro tipul naal, ve timuul tila pa inadi to nepooŋ.
JOH 20:11 Maria to Magdala imuul ila ivot naal avo, ve iyondyood ve itaŋtaŋ. Ghoro itugi izi, ve iŋgig ilooŋ ila pa naal lolo,
JOH 20:12 le ighita aŋela ru tinepneep. Yesuru tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve mboledi izi ndug to tighur Yesu paatu igheen pani. Eez ineep pa daba, ve ite ineep pa aghe.
JOH 20:13 Aŋela ru tonowen tighasoni tighaze: “Liva, yom utaŋtaŋ pasa?” Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Wai, tigham Tiina tiou paatu ila wa. Ve you nakankaan pani. Tighuri sine?”
JOH 20:14 Ghoro indaleel, ve ighita Yesu tau iyondyood. Eemoghon ighilaala maau.
JOH 20:15 Yesu ighasoni ighaze: “Liva, utaŋ pasa? Ukaal sei?” Maria ighaze pa ye uraata eta to iŋgin ndug tonowen. Tovenen isaav pani ighaze: “Olman, ighaze yom ugham Tiina tiou paatu ila ndug eta, ghoro upaes payou: Ughuri sine? Leso nala naghami.”
JOH 20:16 Tovenen Yesu isaav pani ighaze: “Maria.” Ye isaav tovene, ghoro Maria ighilaala ighaze nene Yesu tau tonene. Tovenen indaleel, ve isaav pani ila saveeŋ Hibru ighaze: “Raboni!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: ‘Patoŋaaŋ tiou.’
JOH 20:17 Yesu isaav pani muul ighaze: “Usavag ghou malep. Pasa sawa to nazala to Tamaŋ, nene sone. Umuul ula to nditazig, ve upaes padi tovene: You pale namuul nazala to Tamaŋ. Ye, yam Tamamim paam. Ve ye Maaron tiou, ve Maaron tiam paam.”
JOH 20:18 Tovenen Maria to ndug Magdala ila ivot to yes taghoniiŋa, ve ipaes padi ighaze: “You naghita Tiina toit pa taug matag wa!” Ghoro ipaesia Yesu aliŋa padi ve tilooŋ.
JOH 20:19 Sawa ee moghon tonenen, rabrab toni, yes taghoniiŋa to Yesu tilup di ilooŋ ila ruum eez lolo ve tipoon ataam le tuŋia kat. Pasa, timatughez pa yes Yuda. Mala maau ve, Yesu ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham.”
JOH 20:20 Ghoro ipatooŋ nima ve waria padi. Yes tighita Tiina todi, ve lolodi poia le poia kat.
JOH 20:21 Yesu isaav padi muul ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham. Aazne, you nambaaŋ gham ala, inimale Tamaŋ imbaaŋ ghou nanim.”
JOH 20:22 Ghoro ivib avuvu ila padi, ve isaav padi ighaze: “Agham Avuvu Patabuaŋ irau gham.
JOH 20:23 Ighaze yam apul sosor to tamtoghon eta, nene Maaron paam ireu sosor toni. Ve tamtoghon to ighaze apul sosor toni maau, nene Maaron paam, irau ireu sosor toni maau.”
JOH 20:24 Sawa to Yesu ivot to taghoniiŋa toni, tamtoghon todi eez, iza Tomas, ineep toman di maau. Tomas tonowen, iza ite Didimus.
JOH 20:25 Tovenen muri, ghoro tipaes pani tighaze: “Yei nighita Tiina toit wa!” Eemoghon Tomas ipamuul aliŋadi ighaze: “Ah, ighaze taug matag naghita kiruuŋ inadi to tineep ila nima, ve nazeev nimag u itaghon kiruuŋ inadi tonowen, ve nazeev nimag ilooŋ ila iiz ina to waria, nene pale naghur ila. Ve ighaze maau, nene irau naghur ila saveeŋ tiam tonanan maau!”
JOH 20:26 Mboŋ liim ve ru inim ila, ghoro taghoniiŋa toni tilup di muul ilooŋ ila ruum to tinepneep pani ne. Sawa tonenen, Tomas ineep toman di paam. Yes tipoon ataam tisob tivool le tuŋia. Mala maau ve Yesu ivot iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Luuma to Maaron ineep toman gham.”
JOH 20:27 Ghoro isaav pa Tomas ighaze: “Unum ugharau, ve ughita nimag, uzeev nimam u itaghon kiruuŋ ina tonene, ve uzeev nimam ilooŋ ila iiz ina to ineep ila wariag ne. Yom lolom ru iraua! Ughur ila!”
JOH 20:28 Tomas isaav pani ighaze: “Yom Tiina tiou, ve Maaron tiou!”
JOH 20:29 Yesu isaav pani muul ighaze: “Yom ughita ghou pa taum matam, tauto ughur inim tiou. Ve yes to tighita ghou pa matadi maau, ve tighur inim tiou, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.”
JOH 20:30 Yesu igham mbeb gharatooŋadi katindi ila taghoniiŋa toni matadi, leso ipatooŋ tau padi, ve tighilaal tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Eemoghon saveeŋa pida ineep ila rau tonene maau.
JOH 20:31 Ve saveeŋ isob to ineep ila rau tonene, nene pa igham gham aghur ila to Yesu aghaze ye Mesia ve Maaron tau Natu. Leso ye ndamo payam, ve agham nepooŋ poia ila to Maaron.
JOH 21:1 Muri ghoro, Yesu ila ivot to taghoniiŋa toni muul izi naari to ya naliu Tiberias. Ila ivot todi itaghon ataam tovene.
JOH 21:2 Simon Petrus, Tomas to iza ite Didimus, Natanael to ndug Kana to ineep izi Galilaia, ve Zebedi ndinatu ru, toman taghoniiŋa ru paam, yesŋa tinepneep.
JOH 21:3 Simon Petrus imundig, ve isaav pa ndita tonowen ighaze: “You naghaze navot nala napiyaav malum.” Ndita tonowen tisaav pani tighaze: “Yei paam, itiŋa tavot tala.” Tovenen yes tisob tila tiza waaŋ, ve tivot tila. Mboŋ tonenen, tiwaswaas le ndugizau. Eemoghon tigham iigh eta maau.
JOH 21:4 Mboŋmaagh, ndoromaaŋa, ve matadi ilooŋ ila, le tighita Yesu iyondyood izi naari. Eemoghon tighilaala maau.
JOH 21:5 Yesu imboob ila padi ighaze: “Ou ndipain, agham iigh eta, ma maau?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Waii, nigham eta maau kat.”
JOH 21:6 Tovenen ye imboob ila padi muul ighaze: “Ighaze venen, ghoro apiyaav malum ila pa waaŋ dige to ineep ila pa nimamim waan. Leso agham amim iigh.” Tovenen tipiyaav malum todi izila muul. Sawa to tighaze tiyoui iza, titoova le tiraua maau. Pasa, iigh katindi tiŋgud ila malum le isami kat.
JOH 21:7 Taghoniiŋa to Yesu lolo pani kat, ighita mbeb tonenen, ve isaav pa Petrus ighaze: “Nowe avaat Tiina toit!” Sawa tonenen, Simon Petrus iduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ izi, ve ighamgham uraat. Ye ilooŋ saveeŋ tonenen, ve rikia moghon indud oliŋa muul, ve iyatova izila ya, ve iwai ilooŋ ila pa naari.
JOH 21:8 Yes tipot tigharau naari, irau 100 mita ma venen. Tovenen taghoniiŋa pida to tineep ila waaŋ pogho, tiweu malum toman iigh, ve titaghon Petrus ve tilooŋ tila pa naari.
JOH 21:9 Tilooŋ kurukia ve tiyatov di tizi, ve tighita mberet toman iigh inepneep izala yab ŋgiliŋi.
JOH 21:10 Yesu isaav padi ighaze: “Iigh to ŋgaramus agham di ne, agham pida tinim timoz.”
JOH 21:11 Tovenen Simon Petrus ivot muul ila izala waaŋ, ve iyou malum toman iigh ilooŋ inim taan. Iigh tiŋgud tila malum le isami kat. Eemoghon imotmot maau. Iigh geegeu maau. Tintinadi moghon. Tinin di le irau 153.
JOH 21:12 Yesu isaav padi muul ighaze: “Mboŋmaagh wa. Anim aghan amim aniiŋ.” Ye isaav tovene, ve nima ila pa mberet toman iigh tonowen, ve ireii padi. Taghoniiŋa toni eta avo ikaak ve ighasoni ighaze: “Yom sei?” ne maau. Timatughez pa ghasoniiŋi. Pasa, tighilaala tighaze ye Tiina todi.
JOH 21:14 Yesu imundig pa mateeŋ, ve ivot to taghoniiŋa toni pae ru ila wa. Ve ite tonene inim tol pani.
JOH 21:15 Yes tighan le isob, ghoro Yesu ighason Simon Petrus ighaze: “Aa Simon, Yoan natu, vena? Yom lolom payou kat ilib pa nditam pida tonene, ma maau?” Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag, you lolog payom.” Yesu isaav pani ighaze: “Upan sipsip tiou papaghu.”
JOH 21:16 Ghoro Yesu ighasoni muul inim pae ru ighaze: “Simon, Yoan natu, yom lolom payou kat, ma maau?” Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag: You lolog payom.” Yesu isaav pani ighaze: “Uŋgin poian sipsip tiou.”
JOH 21:17 Ghoro Yesu ighasoni muul inim pae tol ighaze: “Simon, Yoan natu, yom lolom payou, ma maau?” Petrus ilooŋ Yesu igham ghasoniiŋ tonenen pani inim pae tol, le lolo ipataŋan. Tovenen ipamuul aliŋa ighaze: “Vee! Tiina, yom uwatag mbeb to naol ne. Yom uwatag, you lolog payom.” Yesu isaav pani ighaze: “Upan sipsip tiou.
JOH 21:18 Onoon kat, you nasaav payom: Sawa to yom paghum, taum ulul kawaal tiom iza ve upus ghom. Ve ndug sine yom to ughaze ula pani, nene ula moghon. Eemoghon muri, sawa to unum olman waat, nene pale upaat nimam, ve ŋgeu ite ilul kawaal tiom iza ve ipus ghom. Ve ndug to yom ughaze ula pani maau, ye pale igham ghom ula pani.”
JOH 21:19 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iza to ataam to Petrus pale imaat, ve ipaghazoŋan Maaron iza tiina. Ve Yesu isaav pani muul ighaze: “Utaghon ghou!”
JOH 21:20 Petrus yesuru Yesu tilaagh tila, ve Petrus itoora, ve mata imuul le ighita taghoniiŋa to Yesu lolo ineep toni kat, itaghon di inim. Muuŋ, sawa to tilup di pa ghanghaniiŋ to Pasova, ŋgeu tonowen to indaleel pa Yesu, ve ighasoni pa sei to pale ighuri ila koia nimadi.
JOH 21:21 Petrus ighita taghoniiŋa tonowen, ve ighason Yesu pani ighaze: “Tiina, vena pa ŋgeu to inim ne?”
JOH 21:22 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Matam ila pani malep. Ighaze you naghaze ye ineep le irau namuul nanim, nene yom mbeb tiom maau. Nene ineep to you taug. Yom irau matam iŋgal taum, ve utaghon ghou.”
JOH 21:23 Yesu isaav pani tovene, tauto muri saveeŋ ilaan irau toŋvetaz naol to tighur ila to Krisi, ve tighaze pa taghoniiŋa toni to ye lolo pani kat ne, irau imaat maau. Eemoghon Yesu isaav tovene maau. Ye isaav moghon tovene: “Ighaze you naghaze ye ineep le irau namuul nanim, nene yom mbeb tiom maau.”
JOH 21:24 Taghoniiŋa tonowen, to ighita katin mbeb tisob tonenen, ve imbood di ila rau tonene. Leso ipariaaŋ saveeŋ to Yesu ve tamtoghon tighur ila toni. Ve yei niwatag: Saveeŋ toni, nene onoon moghon.
JOH 21:25 Yesu igham uraat katindi. Eemoghon timbood di tisob tila rau maau. Timbood eŋaeŋa moghon. Ve inimale timbood uraat toni tisob tila rau, tone rau tonenen tivot tinim katindi kat le tipavonin taan isob, ve pida ledi inadi maau!
ACT 1:1 O Teopilus, uraat naol to Yesu igham di muuŋ, toman saveeŋ isob to ye ipatoot tamtoghon pani, tauto ineep ila rau to nambooda ilat tiom muuŋ. Saveeŋ toman uraat toni tonowen inim inim le Maaron ighami imuul iza ila pa sambam. Yesu imaat ve imundig muul, ve mboŋi tamoot ru to itaghoni, ye ila ivotvot to yes mbaŋooŋa toni to ye tau isia di tinim le, ve ipatooŋ tau padi ila ataam naol. Leso tiwatag kat tighaze ye imundig pa mateeŋ, ve ineep mata iyaryaar. Sawa tonenen, ila uraat to Avuvu Patabuaŋ, ye ipaghazoŋan ŋgar todi pa tutuuŋ toni pida. Ve isavsaav padi pa pooz to Maaron.
ACT 1:4 Sawa eez, Yesu toman mbaŋooŋa toni tinepneep, ve Yesu isaav padi ighaze: “Apul Yerusalem rikia malep. Aneep ve asaŋan pa mbeb to Tamaŋ ighaze igham payam itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Mbeb tonowen, you nasavia payam ve alooŋ saveeŋa wa.
ACT 1:5 ‘Yoan, ye irughuuz tamtoghon pa ya. Eemoghon yam, mala maau pale Maaron igham Avuvu Patabuaŋ payam.’”
ACT 1:6 Ghoro mbaŋooŋa toni to tinepneep tomani, tighasoni tighaze: “Tiina, vena? Sawa to ughaze ugharaat mulin nepooŋ to yei Israela leso taumai niŋgin ndug tiei, tau tonene?”
ACT 1:7 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Sawa to mbeb tovene, yam irau awatagi maau. Nene ineep to Tamaŋ moghon. Ye tauto ighur sawa pa mbeb tisob tivot.
ACT 1:8 Ve alooŋ. Sawa to Avuvu Patabuaŋ izi inim ve izala poghomim, yam pale agham tapirimim tiina ila toni. Leso ayoon ariaŋa pa votiaaŋ varug ve apariaaŋ saveeŋ tiou. Pale agham uraat tonene izi Yerusalem muuŋ. Le isob, ghoro alaagh irau taan isob to Yudea, ve ala pa Samaria, ve alaagh irau taan dige to naol.”
ACT 1:9 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro Maaron indaea ila matadi, ve imuul iza ila pa sambam, le yaghur tae ipoona ve tighita muul maau.
ACT 1:10 Matadi itaghoni ve izala, ve mala maau, ndiran ru tivot todi ve yesŋa tiyondyood. Nonogiiŋa todi pisosooŋa moghon. Yesuru tisaav padi tighaze:
ACT 1:11 “Yam ndiran to Galilaia, pughu vena to ayondyood ve matamim izazala pa sambam? Alooŋ. Yesu tonowen, aazne Maaron ighami ipul gham, ve imuul iza ila pa sambam. Eemoghon muri, ye pale imuul izi inim raraate inimale aazne yam aghita iza ila.”
ACT 1:12 Ghoro taghoniiŋa toni tipul lolooz Oliv, ve timuul tila pa Yerusalem. Lolooz tonowen ineep igharau Yerusalem, irau 1 kilomita ma venen.
ACT 1:13 Yes tilaagh tila tivot Yerusalem, ve malmalidi tizala pa inadi to nepooŋ to ineep ruum lolo sala. Ndiran tonowen, nene Petrus yesuru Yoan, Yakobus ve Andreas, Pilip yesuru Tomas, Patoromai ve Matayu, Yakobus ite to Alapai natu, Simon (ye to yes Selot), ve Yudas to Yakobus natu. Sawa isob, yesŋa Yesu tina Maria toman nditazi ve ndiliva pida, lolodi ee moghon ve tiluplup di pa suŋuuŋ.
ACT 1:15 Sawa eez, yes to tighur ila to Yesu tilup di. Yes irau tamoot liim avua tamoot ee (120) ma venen. Petrus imundig iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze:
ACT 1:16 “Yam toŋvetaz, muuŋ, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin kinik David ve ivotia Maaron aliŋa to iŋarua mbeb to ivot pa Yudas. Saveeŋa ineep ila Maaron aliŋa to timbooda, ve aazne anoŋa ivot wa. Pasa, Maaron aliŋa isob pale ighur anoŋa ivot itaghon ye tau ŋgar toni. Yam awatag: Yesu igham Yudas inim taghoniiŋa toni, ve itiŋa taluplup ghiit ve tambesmbees pa uraat to Maaron. Eemoghon muri, Yudas ilaagh toman Yesu koia, ve ipatooŋ di pani, tauto tikisi.
ACT 1:18 Ŋgar to Yudas ighami, deŋia maau. Eemoghon tigham le atia, ve ighol le taan pida eez pani. Eemoghon ila itap izala taan tonowen, le apo ivavaal ve kodkoda imaliŋ.
ACT 1:19 Mbeb tonenen varu ilaan irau tamtoghon tisob to Yerusalem ve tilooŋa. Pughu tonene to tiwaat taan tonowen ila taudi aliŋadi tighaze: ‘Akeldama.’ (Akeldama pughu, nene vene: ‘Taan to siŋ.’)
ACT 1:20 “Saveeŋ waaro eez to ineep ila Mbouŋ To Yes Israela, isaav tovene: ‘Ina to nepooŋ pale ŋginiŋa. Tamtoghon eta irau ineep tonowe muul maau.’ “Ve Maaron aliŋa waaro ite isaav ighaze: ‘Tamtoghon ite irau igham ina, ve igham uraat toni to ŋginiiŋ.’
ACT 1:21 “Tovenen tamtoghon eta irau igham Yudas ina. Leso yeiŋa nipariaaŋ mundigiiŋ to Yesu saveeŋa. Taghita tamtoghon toit eta to inepneep toman ghiit ve itiŋa Yesu talaghlaagh pa sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa igham uraat toni, ve inim sawa to Maaron indae Yesu a ipul ghiit, ve imuul iza ila pa sambam.”
ACT 1:23 Petrus isavsaav le isob, ghoro tipayoon ndiran ru: Yosep Barsabas to iza ite Yastus, ve Matias.
ACT 1:24 Tipayoon yesuru, ve tisuŋ pa Maaron tighaze: “O Tiina tiei, yom uwatag tamtoghon tisob lolodi. Tovenen ndiran ru tonene, upatooŋ sei to yom ughaze ughuri igham Yudas ina. Leso inim mbaŋooŋa tiom ve igham uraat tiom tonene. Pasa, Yudas, ye ipul muri pa uraat tiom, ve imaat gha ila ndug to yom ughuri pani pataghaaŋ wa.”
ACT 1:26 Tisuŋ le isob, ghoro tiŋgozŋgooz le ipatooŋ Matias. Tauto Matias igham Yudas ina, ve iŋgal mbaŋooŋa saaŋgul ve eez le tinim saaŋgul ve ru muul.
ACT 2:1 Tiza pa sawa to Pentekos, ve yes to tighur ila to Yesu, tilup di ila inadi ee moghon ve tinepneep.
ACT 2:2 Mala maau ve tilooŋ mbeb avolutu inimale yaghur tiina kat ipul sambam ve izi inim le irau ruum lolo to tinepneep pani.
ACT 2:3 Ghoro tighita mbeb inimale yab yama ivot, ve ivalagi le irau yes tisob poghodi.
ACT 2:4 Ve Avuvu Patabuaŋ izeev di tisob, ve ipamundigin di ve tisavsaav ila ndug ndug aliŋadi.
ACT 2:5 Sawa tonenen, Yuda katindi to tineep irau ndug ndug, tinim tilup di izi Yerusalem paam. Ndiran tonowen matadi iŋgalŋgal Maaron, ve titaghon ŋgar toni.
ACT 2:6 Mbeb to ivot ne, ival tiina tilooŋ avolutu. Tovenen tiketkeet tinim tighaze tighita. Tilooŋ saveeŋ to yes to Avuvu Patabuaŋ izeev di, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Pasa, yes eŋaeŋa tisob tilooŋ saveeŋ ila taudi aliŋadi kat.
ACT 2:7 Tauto avodi ikaak, ve tikaal mbeb tonenen ŋgara tighaze: “Wai, ndiran to tisavsaav ne, yes tisob to Galilaia.
ACT 2:8 Pughu vena to iit eŋaeŋa tasob talooŋ di tisavsaav ila tauud aliŋaad kat. Aghita. Saveeŋ to tisasavia we, nene inimale tamtoghon to paanu toit kat tisavsaav.
ACT 2:9 Iit tonene, to ndug ee moghon maau. Iit pida to taan suruvu to Partia, Midia, ve Elam. Ve pida to Mesopotamia, Yudea, ve Kapadosia. Pida to Pontus ve Asia,
ACT 2:10 ve pida to Pirigia, Pampilia, Isip, ve taan suruvu to Libia to ineep igharau Sairini, ve pida to mutu Krit, ve pida to taan suruvu to Arabia. Iit loomba pida taneep Rom ve tanim paam. Tamtoghon toit pida, yes Yuda kat. Ve iit pida, Yuda kat maau. Eemoghon tatoor ŋgar toit ila pa Maaron, ve tataghon yes Yuda pa suŋuuŋ todi. Eemoghon saveeŋ to ndiran tonowen tisasavia pa uraat ariaŋadi to Maaron, nene iit eŋaeŋa tasob talooŋa ila tauud aliŋaad kat.”
ACT 2:12 Tovenen yes ival tonenen tisob avodi ikaak, ve tigham ŋgar naol. Ve tiwaghasonin di tighaze: “Wai, mbeb tonene, pughu vena?”
ACT 2:13 Eemoghon tamtoghon pida tiŋiŋ ve tisaav tighaze: “Nowe avaat tighun vaen tiina, tauto tiwayoun avodi.”
ACT 2:14 Petrus iyondyood toman ndita saaŋgul ve eez. Ye isaav pa ival tiina tonowen toman aliŋa tiina ighaze: “Yam tamtoghon to Yuda, ve yam pida to anim aneep izi Yerusalem paam, asob aghur taliŋamim payou pooi. Leso napaghazoŋan gham pa mbeb to ivot ne pughu ve aghazooŋ pani.
ACT 2:15 Vena, yam aghaze tamtoghon tonene tighun tiina le ŋgar todi iwaghamgham? Maau. Aghita. Ŋgaramus mboŋmaagh. Ndag iza inim ŋgeeg sone. Sei ighunghun pa sawa tovene?
ACT 2:16 Alooŋ. Mbeb to ŋgaramus ivot ne, nene itaghon Maaron aliŋa to muuŋ ye ivotia ila propet Yoel avo. Ighaze:
ACT 2:17 ‘Maaron isaav tovene: “Sawa muri ighaze ivot, you pale narei Avuvug irau tamtoghon tisob. Ghoro ndinatumim nditamoot ve ndiliva tinim propet, ve tivotia aliŋag pa tamtoghon. Tovenen nditamoot tiam papaghu pale tighita mbeb pida ila tandagiiŋ. Ve ndolman watwaat tiam pale tighita mbeb pida ila vibiiŋ.
ACT 2:18 You pale narei Avuvug irau mbesooŋa tiou tisob. Yes nditamoot ve ndiliva paam. Leso tinim propet, ve tivotia aliŋag pa tamtoghon.
ACT 2:19 Ve you pale nagham mbeb gharatooŋadi tintina pida tivot ila sambam paroŋania, ve nagham mbeb gharatooŋadi tivot izi taan paam tinim ghilalooŋ pa tamtoghon. Siŋ pale imaliŋ, ve yab ighan ndug ve mbuasa tiina iza le ikau ndug.
ACT 2:20 Ndag pale ighaaz muul maau, ve ndug ndoroom. Ve kaiyo pale ikaviaaŋ. Ghoro sawa tiina to Ŋgeu Tiina ivot, ve ipatooŋ tapiri ve ŋguruba ivot ighazooŋ.
ACT 2:21 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon tisob to titaŋ roran Maaron pa ulaaŋ, ye pale igham mulin di, ve tineep pooi.’
ACT 2:22 “Tovenen yam nditamoot to Israel, aghur taliŋamim pooi pa saveeŋ tiou tonene. Yam awatag: Yesu to Nasaret igham uraat ariaŋadi ve mbeb gharatooŋadi tintina ila lolomim tinim ghilalooŋ payam, leso aghur ila aghaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Uraat naol to Maaron igham di tivot ila Yesu nima, nene ataam to Maaron ipaghazoŋani ighaze ye imbaaŋa to inim.
ACT 2:23 Ŋgar to ivot pa Yesu, Maaron igham ŋgar pani alok wa. Ye ighur Yesu ilat nimamim itaghon tau ŋgar toni. Tauto akisi ve aghuri ila yes Roma to tikankaan pa tutuuŋ toni ne nimadi, ve anadi tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat.
ACT 2:24 Eemoghon Maaron igham mulini pa yabyabuuŋ to mateeŋ, ve ipamundigini. Pasa, mateeŋ irau ikisi ne maau.
ACT 2:25 Muuŋ, kinik David isavia saveeŋ pida to iza to Yesu. Ighaze: ‘Sawa isob, you naghita Maaron inepneep naghog ne. Ye inepneep ila digeg waan ve ipapalot ghou. Tovenen mbeb eta irau igham ghou ruŋag iza ne maau.
ACT 2:26 Tauto lolog poia kat, ve napaiti ila avog toman tinig iza. Lolog ru maau. Naneep ve naghur matag pa ulaaŋ tiom moghon.
ACT 2:27 Pasa, yom irau upul murim payou, ve upul ghou namaat nazila ndug to mateeŋa ne maau. You tamtoghon tiom patabuaŋ. Tovenen yom irau upul ghou namaat, ve patug imbuuz ila naal lolo maau.
ACT 2:28 Yom upatooŋ ghou pa ataam to nepooŋ poia. Ighaze naneep toman ghom, yom pale ugham ghou lolog poia le poia kat.’
ACT 2:29 “Yo, yam toŋvetaz, you nasaav ghazooŋa payam: Timbuud David, ye imaat ve titavia alok wa. Indeeŋ sawa tonowen ve inim imuul aazne, naal toni inepneep toman ghiit izi ndug tonene.
ACT 2:30 Eemoghon David, ye propet to Maaron. Ve ye iwatag ighaze Maaron imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighaze ye pale ighur paghu toni eta inim kinik. Leso ana igham pooz inimale ye tau.
ACT 2:31 Maaron ipaghazoŋan David pa mbeb pida to muri pale tivot. Tauto ye isavia mundigiiŋ to Mesia, ve ighaze Maaron irau ipul muri pani, ve ipuli imaat ve izila ndug to mateeŋa maau. Ve irau paatu imbuuz ila naal lolo ne maau.
ACT 2:32 “Yesu to aazne nasasavia ne, Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Ve yei nisob tonene nighita pa matamai. Tauto nipariaaŋ saveeŋ toni.
ACT 2:33 Ve Tama Maaron ighami iza ila pa sambam, ve ighuri ineep ila pa nima waan, ve igham Avuvu Patabuaŋ pani. Tauto aazne, Yesu ana isakia Avuvu tonowen inim irau ghei itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Avuvu tonenen, tauto inim pughu pa mbeb to aazne aghita ve alooŋa.
ACT 2:34 Timbuud David, ye iza ila sambam inimale Yesu maau. Eemoghon ye isavia mbeb to muri ivot pa Yesu ighaze: ‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan,
ACT 2:35 le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem paroŋania.” ’
ACT 2:36 Ghoro Petrus isaav ariaŋa padi ighaze: “Tovenen yam Israela asob irau awatag kat tovene: Yesu to yam arabi izala ai pambarooŋ ve imaat, tauto Maaron ighuri inim Tiina ve Mesia.”
ACT 2:37 Ival tiina tilooŋ saveeŋ tonene le iŋgal di. Tovenen tighason Petrus toman mbaŋooŋa pida tighaze: “Wai, nditoghamai, ighaze venen, pale nigham vena?”
ACT 2:38 Petrus ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam asob apul ŋgar tiam samsamia, atoor ŋgar tiam ila pa Maaron, ve agham ya ila Yesu Krisi iza. Leso Maaron ireu sosor tiam ilale, ve irei Avuvu Patabuaŋ payam.
ACT 2:39 Saveeŋ mbuaaŋ tonene ilat pa yam Israela toman ndinatumim, ve tamtoghon tisob to ndug ndug to tineep mala ne paam. Pasa, saveeŋ tonene iŋarua tamtoghon tisob to Tiina toit Maaron ipoi di pa tinim le.”
ACT 2:40 Petrus isavia saveeŋ tonene moghon maau. Ye isaav ariaŋa padi pa saveeŋ pida paam. Pasa, ighaze igham di titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Tovenen isaav padi ighaze: “Ataŋ roran Maaron, leso igham mulin gham! Pa vene, alalemim toman ndiran samsamiadi to tinepneep pa sawa tonene.”
ACT 2:41 Sawa tonenen, tamtoghon irau ndiŋndiŋ tol (3000) ma venen tighur ila Petrus aliŋa, ve tigham ya. Tovenen yes paam tilooŋ tila lupuuŋ to Krisi.
ACT 2:42 Yes to tighur ila to Krisi, sawa naol, tighurghur taliŋadi pa saveeŋ to yes mbaŋooŋa tipatoot di pani, ve tighamgham ŋgar pani pooi. Ve tiwaulan di, ve tiluplup di pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ.
ACT 2:43 Maaron igham mbeb gharatooŋadi naol tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimadi tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur ila to Krisi. Tovenen tamtoghon tisob to tighita Maaron tapiri, matughezaaŋ igham di.
ACT 2:44 Yes to tighur ila to Yesu, tisob lolodi ee moghon, ve tiwaulan di. Todi eta iŋguruut mbeb toni maau. Tighita mbeb todi tisob tighaze nene mbeb to ival tisob.
ACT 2:45 Tovenen tigholgholia taan toman mbeb todi pida, ve tighamgham yaama pa yes to mbolaaŋ igham di. Tauto yes tisob ledi mbeb le irau di.
ACT 2:46 Ndag to naol ne, lolodi ve ŋgar todi ee moghon, ve tiluplup di ila Rumai Tiina nagho. Ve tiluplup di pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ ila ruum todi todi paam. Sawa to tilup di pa ghanghaniiŋ, lolodi poia ve tipapait Maaron iza. Tauto tamtoghon tisob tighita di ve lolodi poia padi. Ve sawa isob, Tiina toit ighamgham uraat ila tamtoghon pida lolodi, leso igham mulin di. Tauto tighur ila to Yesu, ve tiŋgal yes to tighur ila muuŋ ne, le tinim ival kat.
ACT 3:1 Sawa eez, ndag anunu igham tol, ve suŋuuŋ to rabrab ighaze ivot. Tovenen Petrus yesuru Yoan tizala pa Rumai Tiina.
ACT 3:2 Yesuru tila le tivot to ŋgeu narape eez to timbaada tinim. Ŋgeu tonowen, tina ipoopa aghe samia. Tovenen moghon moghon tighurghuri igharau sirsiir to Rumai Tiina ataama to tiwaata tighaze ‘Ataam Paghuna.’ Leso ineep tonowe, ve isuŋ yes to tighaze tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo ne pa le mbeb.
ACT 3:3 Ye ighita Petrus yesuru Yoan tinim ve tighaze tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Ghoro isuŋ yesuru ighaze tiuuli.
ACT 3:4 Yesuru matadi ila pani, ve Petrus isaav pani ighaze: “Matam inim!”
ACT 3:5 Tovenen ŋgeu tonowen ighur mata pa yesuru ighaze pale tigham le mbeb eta.
ACT 3:6 Eemoghon Petrus isaav pani ighaze: “You leg yaam silva ma gol eta maau. Eemoghon mbeb to ineep tiou ne, tauto pale nagham payom. You nasaav payom: Ila Yesu Krisi to Nasaret iza, umundig ve ulaagh!”
ACT 3:7 Ghoro ikis ŋgeu tonenen nima waan ighaze indaea imundig. Rikia moghon ve ŋgeu tonenen aghe seŋgaŋa poia. Tovenen purukia imundig iyoon ve ilaagh. Ghoro iyatovtova toman tini iza, ve ipapait Maaron iza, ve itaghon Petrus yesuru Yoan, ve yesŋa tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo.
ACT 3:9 Tamtoghon tisob to tighita ŋgeu tonenen ilaghlaagh ve ipapait Maaron iza,
ACT 3:10 yes tighilaala tighaze ye to muuŋ inepneep igharau Ataam Paghuna, ve isuŋsuŋ tamtoghon pa le mbeb. Tovenen ruŋadi iza pa mbeb gharatooŋa to ivot pani, le avodi ikaak.
ACT 3:11 Ŋgeu tonenen ikiskis Petrus yesuru Yoan, ve mala maau ival tiina tilaan tinim tivot todi izi ruum to nepooŋ to Solomon ireii ila Rumai Tiina dige. Pasa, ruŋadi iza pa mbeb gharatooŋa to ivot ne le avodi ikaak.
ACT 3:12 Petrus ighita di, ve isaav padi ighaze: “O yam Israela, pughu vena to ruŋamim iza pa mbeb tonene, ve matamim deŋia payei? Yam aghaze yeru lemai tapirimai tiina, ma nitaghon katin Maaron ŋgar toni, tauto nigham ŋgeu tonene ilaagh ne? Maau.
ACT 3:13 Maaron to nditimbuud, ye Maaron to Abaram, Isak ve Yakop. Ye to igham mbesooŋa toni Yesu iza ila pa sambam, ve aazne igham mbeb tonene pa ipaghazonan Yesu ighaze ye iza tiina. Yam awatag: Taumim aghur Yesu ila Piladus nima. Ve sawa to Piladus ilooŋ saveeŋ toni ve ighaze ipuli ilat tiam, yam azuruni.
ACT 3:14 Aghita. Yesu, ye ŋgeu patabuaŋ ve deŋia. Eemoghon lolomim pani maau, ve azuruni. Ve ŋgeu to irab tamtoghon imaat, tauto yam azoorndug aghaze le Piladus ipuli ilat tiam.
ACT 3:15 Tovenen ŋgeu to inim pughu pa nepooŋ to mataad iyaryaar, tauto yam arabi imaat. Eemoghon Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve yei tonene nighita katini pa matamai. Tauto aazne, nipariaaŋ saveeŋ toni, leso aghur ila toni.
ACT 3:16 Itaad tonene, yam awatag pataŋani toni. Yesu iza ve tapiri, tauto igham ŋgeu tonene tapiri ivot ve tini poia. Mbeb ite paam maau. Yesu ipamundigin ghei ve nighur ila toni ariaŋa. Ve ghurla tiei to iŋarua Yesu, tauto iuul ŋgeu tonene ve tini poia, ve aazne iyoon ila matamim.
ACT 3:17 “Yam toŋvetaz, you nawatag: Yamŋa daba tiam aghilaal Yesu maau, tauto agham ŋgar samia pani.
ACT 3:18 Ve alooŋ. Muuŋ, Maaron ivotia aliŋa ila propeta toni tisob avodi ighaze Mesia toni pale imbaad pataŋani ve iyamaan yabyabuuŋ tiina. Ŋgar to agham pa Yesu, nene ataam to Maaron aliŋa tonowen anoŋa ivot.
ACT 3:19 Tovenen yam apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam imuul ila pa Maaron. Leso Maaron ireu sosor tiam isob ilale, ve Tiina toit ineep toman gham ve ipariaaŋ gham pa tau tapiri. Ve ye pale imbaaŋ Yesu imuul inim. Ye Mesia to Maaron tau ighuri pa igham mulin gham.
ACT 3:21 Ye irau ineep izi ndug sambam ve isasaŋan le irau sawa to Maaron igharaat mulin mbeb tisob, itaghon saveeŋ to muuŋ ye ivotia ila propeta toni patabuaŋa avodi.
ACT 3:22 Muuŋ, Mose imbood saveeŋ pida to iza to Yesu ighaze: ‘Tiina tiam Maaron pale ighur tamtoghon tiam eta inim propet, ve ivotia Maaron aliŋa payam inimale you. Tovenen sa saveeŋ to ighaze ye isavia, yam irau alooŋa ve ataghoni.
ACT 3:23 Ve ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋa maau, ve izoor saveeŋ toni, nene pale Maaron iwaghamuni ve ilale. Leso indiira ighau pa tamtoghon toni Israela.’
ACT 3:24 “Tovenen aghita. Sawa to propet Samuel ve inim, propeta tisob to Maaron tisavia mbeb to ivot pa sawa tonene.
ACT 3:25 Yam papaghu to yes propeta. Saveeŋ todi, nene iŋarua gham. Ve saveeŋ to Maaron imbua toman nditimbuud, tovene paam. Iŋarua gham. Matamim iŋgal saveeŋ to Maaron isavia pa Abaram ighaze: ‘Papaghu tiom pale tinim ataam pa poia tiou iza to ndug tisob to taan.’
ACT 3:26 “Tovenen aghita. Sawa to Maaron ighur uraat ila mbesooŋa toni Yesu nima, ye imbaaŋa ilat tiam muuŋ. Leso igham gham atoor ŋgar tiam, ve yam eŋaeŋa asob apul ŋgar tiam samsamia, ve poia toni iza tiam.”
ACT 4:1 Petrus yesuru Yoan tisavsaav pa tamtoghon sone, ve ndiran pida to watooŋrau, ve daba to yes uraata to tiŋgin Rumai Tiina, toman Sadusi pida tiŋarua di tinim.
ACT 4:2 Yes tinim toman atedi yabyab pasa, yesuru tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ve tivovotia saveeŋ padi tighaze yes to tinim Yesu le ve tineep tuŋia ila toni, Maaron pale ipamundigin di pa mateeŋ.
ACT 4:3 Sawa tonenen, rabrab izi wa. Tovenen tikis yesuru, ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Leso tineep tonowe ve ndugizau, ghoro titiir saveeŋ todi.
ACT 4:4 Yes to tilooŋ saveeŋ to yesuru, katindi titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu. Tovenen tiŋgal yes to muŋginadi ne, le tinim ival kat. Nditamoot todi moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen.
ACT 4:5 Mboŋ ndugizau, ghoro pooza to yes Yuda, toman ŋginiiŋa todi ve ndiran ŋgara pida to tutuuŋ tilup di izi Yerusalem.
ACT 4:6 Ve Anas to daba muŋgina to watooŋrau, toman Kaiapas to igham Anas ina, Yoan, Aleksander, ve Anas siŋ toni pida, yes tisob tineep ila lupuuŋ tonowen paam.
ACT 4:7 Tilup di ve tinepneep, ve tigham Petrus yesuru Yoan tinim, ve tipayoon di ila matadi, ve tighason di tighaze: “Ai, mbeb to noor ivot, yamru agham tapirimim vena, to agham mbeb tonenen ivot? Ve agham uraat tonenen ila sei iza?”
ACT 4:8 Avuvu Patabuaŋ izeev Petrus, ve ye isaav padi ighaze: “Yam pooza ve yam ŋginiiŋa, vena?
ACT 4:9 Aazne, aghaze aghason ghei pa uraat poia to ivot pa ŋgeu narape tonene, ve ataam to ye tini poia pani, tauto agham ghei ninim ne?
ACT 4:10 Poia. You naghaze yamŋa Israela asob awatag kat tovene: Yesu Krisi to Nasaret to yam arabi izala ai pambarooŋ ve imaat, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ila ye iza ve tapiri, ŋgeu to aazne iyondyood ila matamim ne tini poia.
ACT 4:11 Yesu tonene to muuŋ timbood saveeŋ iza toni tighaze: ‘Yaam to yam ndiran to reiŋ ruum matamim velegini ve apiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.’
ACT 4:12 “Yesu moghon to Maaron ighuri inim Volaaŋa pait. Tamtoghon ite paam to taan le iza pa uraat tovene maau. Ila ye iza moghon, tauto Maaron igham mulin ghiit pa pataŋani to sosor toit, ve taneep pooi.”
ACT 4:13 Yes daba tonowen tiwatag: Petrus ve Yoan, yesuru tamtoghon to paanu moghon. Tila skul tiina eta maau. Eemoghon tighita yesuru timatughez maau, ve tiyoon ariaŋa kat pa savsaveeŋ. Tovenen tigham ŋgar naol padi, ve tighilaal di tighaze muuŋ, yesŋa Yesu tilaghlaagh.
ACT 4:14 Ve tighita narape to yesuru tighami aghe poia ne, yesŋa tiyondyood. Tovenen irau tisavia saveeŋ eta maau.
ACT 4:15 Tauto tizurun Petrus yesuru Yoan pa lupuuŋ todi ve tivot tila pumuri, ve yes moghon tiwasavon di.
ACT 4:16 Tighaze: “Laak, pale tagham vena pa yesuru? Pasa, mbeb gharatooŋa tiina to tighami, nene ipatooŋ Maaron tapiri ivot ighazooŋ, ve ival tiina to tineep Yerusalem ne, tisob tiwatagi wa. Tovenen ighaze tatoova pa tatatan saveeŋ to yesuru taghaze kaarom, nene irau tamtoghon tilooŋ ghiit maau.
ACT 4:17 Eemoghon iit irau tarab matin saveeŋ tonene. Pa vene, varu ilaan ila ve tamtoghon tisob tiwatagi. Tovenen taŋgalsekin di ariaŋa. Leso tivotia saveeŋ pa tamtoghon ila ŋgeu tonowen iza muul sob.”
ACT 4:18 Tiwasavon di le isob, ghoro tipoi mbaŋooŋa ru tonenen tilooŋ tinim muul, ve tisaav ariaŋa padi tighaze tisavia saveeŋ eta pa tamtoghon ila Yesu iza malep, ve tipatoot di pani muul malep.
ACT 4:19 Eemoghon yesuru tipamuul aliŋadi tighaze: “Yam taumim aŋgabiiz: Ŋgar sine to deŋia ila Maaron mata? Pale nilooŋ yam aliŋamim ve nitaghoni, ma nitaghon Maaron aliŋa?
ACT 4:20 Pasa, mbeb tiina to yeru nighita ve nilooŋa, nene irau neneeŋamai pani maau. Pale nisasavia moghon tovene.”
ACT 4:21 Yesuru tisaav tovene, ve yes daba tonenen tigham saveeŋ matughezaaŋ padi muul. Ghoro tipul di tila. Yes tighaze tiŋgal yesuru matadi. Eemoghon tiraua maau. Pasa, narape to mbeb gharatooŋa tonowen ivot pani, ndaman toni ilib pa tamoot ru (40) wa. Tovenen mbeb to ivot, nene igham ival tiina tisob tipapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni.
ACT 4:23 Yes daba tonenen tipul Petrus yesuru Yoan tila, ve malmalidi tila to nditadi, ve tipaesia saveeŋ to yes daba to watooŋrau ve yes ŋginiiŋa tisavia padi.
ACT 4:24 Nditadi tilooŋ paesiiŋ todi, ve tisob tilup lolodi inim ee moghon, ve titaŋ roran Maaron tighaze: “Tiina tiei, yom ughur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila, ve uŋgin di.
ACT 4:25 Muuŋ, Avuvum Patabuaŋ ipamundigin timbumai David to mbesooŋa tiom, ve isaav tovene: ‘Pughu vena to ndug ndug atedi yabyab ve tighaze tipamundigin malmal? Tamtoghon tikaal ataam pa tigham didiaaŋ pasa? Ŋgar todi irau ighur maau. Tighami sorok.
ACT 4:26 Yes kinik to taan tigham aghedi tighaze tigham malmal. Yes pooza tilup di, ve tikaal ataam pa tizoor Maaron ve titatan Mesia toni.’
ACT 4:27 “Saveeŋ tonene, aazne anoŋa ivot wa. Pasa, yom taum ughur Yesu, to mbesooŋa tiom patabuaŋ, inim Mesia. Eemoghon Erod yesuru Piladus toman yes to Yuda maau ne, ve ival tiina to Israel paam, tilup di izi ndug tiina tonene, ve tikaal ataam pa tizoor saveeŋ toni ve titatani. Tauto tirabi imaat.
ACT 4:28 Eemoghon ŋgar to tigham pani, nene itaghon taum ŋgar tiom. Matam iŋgal muuŋ wa ughaze ila taum tapirim, yom pale ugham mbeb tonene ivot.
ACT 4:29 O Maaron, saveeŋ matughezaaŋ to tighamgham payei ne, yom uwatagi wa. Tovenen yei to ninim mbesooŋa tiom ne, nitaŋ roran ghom nighaze upalot ghei. Leso nimatughez sob, ve niyoon ariaŋa pa votiaaŋ saveeŋ tiom.
ACT 4:30 Upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ, ve ugharaat yes moroghooŋa le tinidi popoia, ve ugham mbeb gharatooŋadi tintina tivot ila mbesooŋa tiom patabuaŋ Yesu iza, leso tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, ve tighur ila toni.”
ACT 4:31 Tisuŋ le isob, ghoro Maaron tapiri itok ndug to tilup di pani, le irur inimale yoŋgyoog itok. Ve Avuvu Patabuaŋ izeev di tisob. Tauto timatughez maau, ve tiyoon ariaŋa pa votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon.
ACT 4:32 Yes to tighur ila to Yesu, tisob lolodi ve ŋgar todi ee moghon, ve tiwaulan di. Todi eta iŋguruut mbeb toni ve isaav ighaze nene mbeb to tau moghon ne maau. Tighita mbeb todi tisob tighaze nene mbeb to ival tisob.
ACT 4:33 Ve yes mbaŋooŋa tipariaaŋ saveeŋ pa mundigiiŋ to Tiina toit Yesu, leso tamtoghon tighur ila toni. Ve uraat todi ilandaad toman tapiri. Tauto Maaron poia toni tiina inepneep toman di tisob.
ACT 4:34 Tamtoghon todi eta imbool pa mbeb eta maau. Pasa, yes to ledi taan ma ruum, tigholgholia mbeb todi, ve tighamgham yaama ve tighurghuri ila to yes mbaŋooŋa. Ghoro anadi tireii pa yes to mbolaaŋ igham di.
ACT 4:36 Tauto ŋgeu eez to mutu Saiprus, iza Yosep, ye paam igholia taan toni, ve igham yaama ve ighuri ila to yes mbaŋooŋa. Yosep tonene, pughu toni ivot ila to Levi. Ve yes mbaŋooŋa titoor iza, ve tiwaata tighaze Banabas. (Pisis Banabas, pughu tovene: ‘Ŋgeu to ipapalot tamtoghon.’)
ACT 5:1 Ŋgeu todi eez, iza Ananias. Ve azuwa iza Sapira. Yesuru paam tigholia taan todi eez.
ACT 5:2 Eemoghon Ananias igham kaarom. Pasa, itatan taan tonowen yaama pida ineep, ve igham pida moghon ve ighuri ila to yes mbaŋooŋa. Eemoghon isaav padi ighaze taan toni yaama, tauto isob ila todi. Kaarom to ye ighami, azuwa Sapira iwatagi paam.
ACT 5:3 Tovenen Petrus isaav pani ighaze: “Wai, Ananias, pughu vena to upul Ŋgeu Samia izeev ghom ve utatan yaam pida? Ŋgar to ughami ne, yom ugham kaarom pa Avuvu Patabuaŋ.
ACT 5:4 Sawa to ugholia taan tiom sone, nenen yom mbeb tiom. Ve sawa to ugholia, sa ŋgar to matam iŋgali ughaze upul yaam tonene pani, nene ineep to yom taum. Pughu vena to lolom ipazaagh ghom pa ŋgar samia tonene? Aazne, ugham kaarom pa yei tamtoghon maau. Yom ugham kaarom pa Maaron!”
ACT 5:5 Ananias ilooŋ saveeŋ tonene, ve itap izi le imaat kusia. Tovenen tamtoghon tisob to tilooŋ mbeb tonenen varu, matughezaaŋ tiina igham di.
ACT 5:6 Ghoro ndipain pida tinim ve tikau Ananias paatu pa uli, ve timbaada tila titavia.
ACT 5:7 Tineep mala ris (irau aua tol ma venen), ghoro Ananias azuwa Sapira ana ilooŋ ila todi. Eemoghon mbeb to ivot pa Ananias, ye iwatagi maau.
ACT 5:8 Ye ilooŋ ila, ve Petrus ighasoni ighaze: “Yo, usaav ghazooŋa payou. Taan to yamru azuwam agholia ne, atia tau tonene?” Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Vee, atia tauto nenen moghon.”
ACT 5:9 Tovenen Petrus isaav pani muul ighaze: “Pughu vena to yamru azuwam alup lolomim ve aghaze atoov Maaron Avuvu? Ulooŋ. Yes to tila titavia azuwam, tauto ŋgaramus timuul tinim tiyondyood ataam avo. Ve yom paam, pale timbaad ghom uvot ula.”
ACT 5:10 Rikia moghon ve liva ana, itap izi Petrus aghe pughu, ve imaat kusia. Ndipain to titavia Ananias, tilooŋ tinim, ve tighita Sapira paam imaat ve ighengheen. Tovenen tisuri iza, ve timbaada tila titavia izi azuwa dige.
ACT 5:11 Mbeb tonenen ivot, le matughezaaŋ tiina igham tamtoghon tisob to tineep ila lupuuŋ to Krisi. Ve yes moghon maau. Tamtoghon tisob to tilooŋ yesuru varudi ne timatughez paam.
ACT 5:12 Sawa tonenen, Maaron igham mbeb gharatooŋadi katindi tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimadi tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur ila to Yesu. Ve yes to tighur ila to Yesu, lolodi ee moghon, ve moghon moghon tiluplup di ila ruum to nepooŋ to Solomon ireii ila Rumai Tiina dige.
ACT 5:13 Tamtoghon tila toman di sorok maau. Pasa, timatughez. Eemoghon ival tiina titandag padi, ve tipapait varudi.
ACT 5:14 Sawa tonenen, tamtoghon papaghu katindi tighur ila. Tauto tinim Tiina toit Yesu le, ve tiŋgal yes to muŋginadi, le tinim ival le ival kat. Yes nditamoot ve ndiliva paam.
ACT 5:15 Mbeb gharatooŋadi to yes mbaŋooŋa tighamgham di ne, varudi ilaan irau ndug ndug. Tovenen sawa isob, tamtoghon timbadbaad moroghooŋa todi tilala, ve tighurghur di ila ataam dige, ve tisasaŋan. Pida tigheen izala ndiu, ve pida tigheen izala moogh. Pasa, tinumeer tighaze sawa to Petrus ilaagh iŋarua di inim, ve ighaze yavyaava rita izala poghodi, nene pale igham di tinidi popoia.
ACT 5:16 Ndug pida to tineep tigharau Yerusalem ne, paam. Tighamgham moroghooŋa todi toman tamtoghon todi pida to avuvu samsamiadi tiwaghamun di tilala Yerusalem, ve tiŋaŋarua yes mbaŋooŋa. Ve yes mbaŋooŋa tiuul di tisob tinidi popoia.
ACT 5:17 Daba to watooŋrau, toman yes Sadusi tisob to tiluplup tomani, tighita uraat to yes mbaŋooŋa ilaan toman tapiri, le ireu lolodi ve atedi yabyab kat.
ACT 5:18 Tovenen tila tikis di, ve tizeev di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ.
ACT 5:19 Eemoghon mboŋ tonenen, aŋela eez to Maaron ivot todi, ve ikaak ataam to ruum to yabyabuuŋ, ve igham di tivot tila pumuri.
ACT 5:20 Ghoro isaav padi ighaze: “Yam ala ayoon ila Rumai Tiina nagho, ve avotia nepooŋ paghu tonene ŋgara isob pa tamtoghon, leso tighazooŋ pani.”
ACT 5:21 Tovenen ndugizau ve titaghon aŋela aliŋa, ve tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve tipamundigin uraat todi to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Sawa ee moghon tonenen, daba to watooŋrau toman ndita pida tipoi yes pooza to Israel tinim tilup di, ve timbaaŋ uraata todi pida tila ruum to yabyabuuŋ, leso tigham yes mbaŋooŋa tinim.
ACT 5:22 Eemoghon tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve tikaal di le maau. Tovenen timuul tila to yes pooza, ve tipaes padi tighaze:
ACT 5:23 “Alooŋ. Sawa to nila peria ruum to yabyabuuŋ, nighita ataam tisob, tipoon di le tuŋia kat. Ve ndiran to tiŋgin ataam, tiyondyood. Eemoghon nikaak ataam ve nilooŋ nila, le ruŋamai iza pa ruum lolo ŋginiŋa. Tamtoghon eta ineep maau.”
ACT 5:24 Daba to yes uraata to tiŋgin Rumai Tiina, toman yes daba to watooŋrau tilooŋ paesiiŋ tonene, le ŋgar todi iwaghamgham ve tighaze: “Wai, ighaze venen, sa paam pale ivot?”
ACT 5:25 Mala maau ve ŋgeu ite ana inim, ve ipaes padi ighaze: “Ou, yam anepneep? Ndiran to azeev di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, tauto tiyondyood ila Rumai Tiina nagho, ve tipatoot tamtoghon we!”
ACT 5:26 Daba to yes uraata to tiŋgin Rumai Tiina, ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig iyou ndita, ve tila tighaze tikis di muul. Eemoghon sawa to tivot todi, tigham samin di maau. Tikis di pooi. Pasa, timatughez pa ival tiina tonowen pale timundig ve tirab di pa yaam.
ACT 5:27 Tovenen tikis yes mbaŋooŋa, ve tigham di timuul tila, ve tipayoon di ila lupuuŋ tiina tonenen matadi. Ghoro daba to watooŋrau iyaan di ighaze:
ACT 5:28 “Awaat ŋgeu tonowen iza iraua! Yam taliŋamim maau? Yei niŋgalsekin gham ariaŋa wa: Apatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila ŋgeu tonowen iza malep. Eemoghon yam asasavia varu le tamtoghon tisob to Yerusalem tiwatagi wa. Vena, yam aghaze asuk payei pa mateeŋ toni?”
ACT 5:29 Petrus yesŋa mbaŋooŋa pida tipamuul aliŋa tighaze: “Yei irau nitaghon sorokin saveeŋ to tamtoghon eta to taan maau. Saveeŋ to deŋia pa Maaron ŋgar toni, ghoro nitaghoni.
ACT 5:30 Alooŋ. Yesu to yam arabi izala ai pambarooŋ ve imaat, Maaron to nditimbuud ipamundigini pa mateeŋ wa.
ACT 5:31 Ve ighami iza ila pa sambam, ve ighuri ineep ila ye tau nima waan. Tauto ipaghazoŋani ighaze ye iza tiina. Tama Maaron ighuri inim Daba pait, ve ye Volaaŋa toit. Ye irau igham iit Israela tatoor ŋgar toit ila pa Maaron, ve ireu sosor toit isob ilale.
ACT 5:32 Mbeb naol to tivot pani, yei nighita di pa matamai. Tauto nipariaaŋ saveeŋ toni, leso tamtoghon tighur ila toni. Ve yei moghon maau. Avuvu Patabuaŋ to Maaron igham pa tamtoghon tisob to titaghon ŋgar toni, ye paam ipariaaŋ Yesu saveeŋ toni.”
ACT 5:33 Yes to tineep ila lupuuŋ tonowen, tilooŋ saveeŋ tonene, le ipas atedi ve tighaze tirab di timaat pataghaaŋ.
ACT 5:34 Eemoghon ŋgeu tutuuŋa eez ineep ila lupuuŋ tonenen lolo, iza Gamaliel. Ye patoŋaaŋ eez to tutuuŋ, ve tamtoghon tisob titandag pani. Ye imundig iyoon, ve isaav padi ighaze: “Ai, agham ndiran tonene tivot tila pumuri o.”
ACT 5:35 Tovenen tigham yes mbaŋooŋa tivot tila pumuri le isob, ghoro Gamaliel isaav pa yes to tineep ila lupuuŋ ighaze: “Yam tamtoghon to Israel, alooŋ. Agham mbeb eta pa ndiran tonowen rikia malep. Aneep ve agham ŋgar pooi.
ACT 5:36 Matamim iŋgal ŋgar to muuŋ ivot pa Teudas. Ye imundig, ve ipakur tau ighaze ye ŋgeu ariaŋa eez. Ve iyou le tamtoghon 400 ve titaghoni. Eemoghon sawa to tirabi imaat, ndita tisob tighau tila, ve anoŋa eta ivot maau.
ACT 5:37 Muri pa nenen, sawa to gavman to Rom tigham tamtoghon izadi, Yudas to Galilaia ana imundig iweu tamtoghon, ve titaghoni tighaze tizurun gavman to Rom tighau. Eemoghon ye paam, tirabi imaat, ve ndita tisob tighau.
ACT 5:38 Tovenen aazne, you naghaze nauul ŋgar tiam. Ndiran tonowen, agham mbeb eta padi malep. Apul di tineep. Pasa, takankaan pa ŋgar todi ve uraat todi pughu. Ighaze ivot itaghon ŋgar to tamtoghon, nene pale le anoŋa maau.
ACT 5:39 Eemoghon ighaze Maaron inim pughu pani, ve yam atoova pa atatan di, nene pale araua maau. Tovenen apatum gham. Pa vene, aparab toman Maaron.”
ACT 5:40 Gamaliel saveeŋ toni igham di atedi izi ris. Tovenen tipoi yes mbaŋooŋa tilooŋ tinim muul, ve tilos di, ve tiŋgalsekin di ariaŋa tighaze tisaav pa tamtoghon ila Yesu iza muul malep. Ghoro tipul di tila.
ACT 5:41 Yes mbaŋooŋa tipul lupuuŋ tiina tonenen, ve tila toman lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, Maaron ighita di ighaze yes popoiadi irau to timbaad pataŋani ve mayaŋiiŋa pa Krisi iza.
ACT 5:42 Ndag to naol ne, yes mbaŋooŋa tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa ila Rumai Tiina nagho, ve ila ruum avo avo paam. Ve tivovotia Yesu varu pa tamtoghon tighaze ye Mesia. Uraat todi tonowen, tipuli maau.
ACT 6:1 Sawa tonenen, yes to titaghon Yesu tivot tinim ival. Eemoghon pataŋani eez ivot ila sosodi. Yes Yuda to tisavsaav ila Grika aliŋadi, tiyou avodi pa nditadi to tisavsaav ila saveeŋ Hibru tighaze: Ndag to naol ne, sawa to reiŋ ulaaŋ pida pa yes mbolaaŋa, nditadi to tisavsaav ila saveeŋ Hibru, matadi iŋgal yes Grika ndinaara todi kat maau.
ACT 6:2 Tovenen yes mbaŋooŋa saaŋgul ve ru tipoi tamtoghon tisob to titaghon Yesu tinim tilup di, ve tisaav padi tighaze: “Yam toŋvetaz, aghita. Ighaze yei mbaŋooŋa nigham uraat pa reiŋ aniiŋ, ve nipul uraat to votiaaŋ Maaron aliŋa, nene deŋia maau.
ACT 6:3 Tovenen yam atiir taumim, ve aghur lemim tamtoghon liim ve ru to varudi toman ŋgar todi popoia, ve ŋgar to Avuvu Patabuaŋ ivon ila lolodi. Leso nipul uraat to reiŋ aniiŋ ve ulaaŋ pida ila nimadi.
ACT 6:4 Ve yei pale nineep pa suŋuuŋ moghon, ve uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa.”
ACT 6:5 Ival tiina tilooŋ saveeŋ todi tonene, ve tisob tiyok pani. Tovenen tighur Stepanus (ye ghurla toni iyaryaaŋ kat, ve ŋgar to Avuvu Patabuaŋ ivon ila lolo), ve Pilip yesuru Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas, ve Nikolas to ndug Antiok. Nikolas tonene, ye Yuda kat maau. Eemoghon itoor ŋgar toni ila pa Maaron, ve itaghon yes Yuda pa suŋuuŋ todi.
ACT 6:6 Tigham ndiran liim ve ru tonowen tinim tiyoon ila yes mbaŋooŋa matadi, ghoro mbaŋooŋa tighur nimadi izala poghodi, ve tighason Maaron pa ipalot di, ve tighur di pa uraat.
ACT 6:7 Sawa tonenen, Maaron saveeŋ toni ilaan toman tapiri irau ndug ndug. Tovenen Yesu taghoniiŋa toni tivot tinim ival le ival kat izi Yerusalem. Yes ndiran to watooŋrau paam, tamtoghon todi katindi titoor ŋgar todi, ve tighur ila to Krisi, ve titaghon ataam toni.
ACT 6:8 Stepanus, ye ŋgeu eez to Maaron tapiri ve poia toni ivon ila lolo kat. Tovenen ighamgham mbeb gharatooŋadi tintina tivotvot ila tamtoghon matadi. Mbeb tonowen tinim ghilalooŋ pani tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni.
ACT 6:9 Yuda pida, muuŋ tinim mbesooŋa sorok. Eemoghon tipas di pa uraat todi, ve ŋgaramus tinim mbesooŋa pa tamtoghon muul maau. Tiŋgin taudi. Yes tipamundigin lupuuŋ eez, ve tiwaat iza tighaze ‘Lupuuŋ to yes to tinim mbesooŋa muul maau.’ Lupuuŋ tonowen tamtoghona pida timundig, ve yesŋa Stepanus tiwazoran di pa savsaveeŋ. Ndiran tonowen, pida to ndug Sairini, pida to Aleksandria, pida to taan to Silisia, ve pida to taan to Asia.
ACT 6:10 Eemoghon yes tirau Stepanus maau. Pasa, ye le ŋgar tiina, ve Avuvu Patabuaŋ ipapalot saveeŋ toni.
ACT 6:11 Tovenen tikaal ataam pani, ve tipazaagh tamtoghon pida ve tiŋgal saveeŋ pani tighaze: “Yei nilooŋ ŋgeu tonene ipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Mose ve Maaron.”
ACT 6:12 Tisaav tovene, le tipazaagh ival tiina to yes Yuda, toman ŋginiiŋa todi ve yes ŋgara to tutuuŋ. Tovenen timundig tila tikis Stepanus, ve tiweua ilooŋ ila lupuuŋ to yes daba to yes Yuda, ve tipayoonda ila matadi.
ACT 6:13 Ghoro tiyou ndiran kaaromŋa pida tinim, ve tipayoon di ila lupuuŋ tonowen matadi paam, ve yes kaaromŋa tonowen tiŋgal saveeŋ pa Stepanus tighaze: “Ŋgeu tonene, sawa isob, isasavia saveeŋ velegiiŋ iŋarua rumai patabuaŋ to Maaron ve tutuuŋ to Mose.
ACT 6:14 Yei nilooŋa ighaze Yesu to Nasaret pale ireu Rumai Tiina tonene izi. Ve tutuuŋ to Mose igham pait ve tataghoni to muuŋ ve inim ne paam, ye pale itoora.”
ACT 6:15 Yes to tineep ila lupuuŋ tonenen tilooŋ saveeŋ tonene, le tisob matadi deŋia pa Stepanus, ve tighita nagho isul inimale aŋela.
ACT 7:1 Ghoro daba to watooŋrau ighason Stepanus ighaze: “Laak, saveeŋ to tisavia ne, nene onoon?”
ACT 7:2 Stepanus ipamuul aliŋa ighaze: “Yam nditamaŋ ve toŋvetaz tiou, alooŋ saveeŋ tiou tonene ve agham ŋgar pani pooi. Muuŋ kat, sawa to timbuud Abaram ila ineep izi ndug Aran sone, ve inepneep izi taan suruvu to Mesopotamia, Maaron toit to iza tiina pa tapiri ve poia toni ne ivot toni,
ACT 7:3 ve isaav pani ighaze: ‘Umundig, upul taan tiom toman siŋ tiom, ve ula. You pale napatooŋ ghom pa taan to naghaze uneep pani.’
ACT 7:4 “Tovenen Abaram ipul Mesopotamia to taan to yes Kaldia, ve ila ivot ndug Aran, ve ighur ina to nepooŋ tonowe. Tama Tera imaat, ve muri ghoro, Maaron ipamundigin Abaram muul ve ilaagh inim ivot taan to aazne iit tanepneep pani ne.
ACT 7:5 Maaron igham taan rita inim Abaram le kat ne maau. Eemoghon sawa to Abaram le natu eta sone, Maaron imbua saveeŋ tomani ighaze ye pale igham taan tonene pani ve papaghu toni to muri pale tivot muri ne paam. Leso inim ledi kat.
ACT 7:6 Ve Maaron ipaghazoŋan Abaram pa mbeb pida to muri pale tivot ighaze: ‘Papaghu tiom pale tila tineep tinim loomba izi taan ite. Ve taan tonowen tamtoghona pale tigham di tinim mbesooŋa sorok, ve tigham samin di irau ndaman 400.
ACT 7:7 Eemoghon muri, you pale naghur atia iŋarua taan tonowen tamtoghona pa ŋgar todi samia, ve nagham papaghu tiom tipul taan tonowen, ve timuul tinim. Leso tisuŋ ve timbees payou izi sualen.’
ACT 7:8 “Ghoro Maaron isaav pa Abaram ighaze ŋgar to zirooŋ nditamoot pale inim ghilalooŋ pa saveeŋ mbuaaŋ to yesuru. Tovenen sawa to Abaram azuwa ipoop Isak, ve mboŋi inim liim ve tol, ghoro tama iziri. Muri ghoro, Isak yesuru azuwa tipoop Yakop, ve Yakop toman ndizuwa tipoop ndinatudi saaŋgul ve ru to iit Israela tavot ila todi.
ACT 7:9 “Yakop ndinatu tighita tamandi lolo pa tazidi Yosep kat, le ireu lolodi. Tauto tigholia ila to tamtoghon pida, ve anadi tighami tila Isip, ve inim mbesooŋa sorok izi tonowe. Eemoghon Maaron ineep tomani,
ACT 7:10 ve igham mulini pa pataŋani toni tisob. Sawa to tigham Yosep ila iyoon ila kinik to Isip mata, Maaron igham kinik lolo pani, ve ighilaala ighaze ye le ŋgar tiina. Tauto ighuri inim ŋginiiŋ pa ruum toni toman mbeb toni tisob, ve taan isob to Isip paam.
ACT 7:11 “Mala maau ve pitool tiina ivot irau taan isob to Isip ve Kanaan, ve igham di tineep sami kat. Iit Israela nditimbuud paam, tikaal adi aniiŋ le maau.
ACT 7:12 Eemoghon sawa to Yakop ilooŋ tighaze aniiŋ wit inepneep izi Isip, ye imbaaŋ ndinatu tila tighol adi aniiŋ, ve timuul tinim to tamandi. Nene laghooŋ to tighami muuŋ.
ACT 7:13 Tinepneep le aniiŋ todi isob, ghoro tizila Isip muul inim pae ru. Sawa tonenen, Yosep ivotia tau pa nditogha ve tazi. Ve kinik to Isip paam ilooŋ tighaze Yosep siŋ toni pida to tinim tinepneep.
ACT 7:14 Ghoro Yosep imbaaŋ ila pa tama Yakop ighaze yesŋa tamtoghon toni tisob tiyouyou, ve tizi tinim toni. Tamtoghon to timundig ve tizila Isip ne, yes irau tamoot tol saaŋgul ve liim (75).
ACT 7:15 Tovenen Yakop toman tamtoghon toni tizila Isip, ve yesŋa ndinatu tisob timatmaat izi tonowe.
ACT 7:16 Eemoghon titavia di izi Isip maau. Tigham patudi, ve timuul tila pa ndug Sekem, ghoro tighur di tilooŋ tila yaam saambu to Amor ndinatu to Abaram igholi pa yaam silva pida.
ACT 7:17 “Saveeŋ to Maaron imbua toman Abaram, nene sawa inim igharau pa anoŋa ivot. Ve sawa tonenen, nditimbuud to tineep izi Isip, timasa tinim ival le ival kat.
ACT 7:18 Ghoro kinik paghu ana igham pooz pa Isip. Kinik tonowen ilooŋ Yosep varu pa uraat toni rita maau.
ACT 7:19 Ye iwatombanon nditimbuud, ve igham samin di kat. Ve isaav ariaŋa padi ighaze ndinatudi papaghu to ŋgaramus tipoop di, yes irau tipul di tineepledi. Leso timatmaat.
ACT 7:20 “Sawa tonenen, Mose tina ipoopa. Maaron ighita Mose ye pain paghuna kat ve lolo pani. Tina ve tama tiŋgini izi ruum todi irau kaiyo tol,
ACT 7:21 le pain tuŋia ve irau tiŋgooza muul maau. Ghoro tighami tila, ve tipuli izi ya Nil paŋa. Eemoghon kinik natu liva ilaagh ila le ighita. Tauto ighami inim le, ve iŋgini inimale ye tau natu.
ACT 7:22 Mose itub inim olman, ve tipatooti pa Isipa ŋgar todi to naol ne. Ye ŋgeu ariaŋa eez. Ve saveeŋ toni paam, toman tapiri.
ACT 7:23 “Ye inepneep le ndaman toni irau tamoot ru (40), ghoro igham ŋgar ighaze ila iŋgig yes Israela to tau siŋ toni.
ACT 7:24 Eemoghon sawa to ila ivot todi, ye ighita ŋgeu eez to Isip igham samin ŋgeu eez to Israel. Tovenen ilaan ila ivool to ŋgeu tonowen, ve irab Isip taamdi tonowen imaat inimale yatuuŋ sosor toni.
ACT 7:25 Mose mata iŋgal ighaze tamtoghon toni Israel avaat tighilaala tighaze Maaron ighuri pa igham mulin di pa pataŋani todi. Eemoghon ŋgar todi ivot pa mbeb tonenen sone.
ACT 7:26 “Mboŋ ndugizau, ghoro Mose imuul ila le ighita Israela ru anadi tiparab. Tovenen itoova pa isuul di pa malmal ve ilup di. Ve isaav padi ighaze: ‘Wai, yamru toŋvetaz! Awaghamun taumim pasa?’
ACT 7:27 “Eemoghon ŋgeu to imuuŋ pa malmal, ye imundig ve isipiir Mose ighau, ve isaav pani ighaze: ‘Ai, yom, sei ighur ghom ighaze unum ŋginiiŋ payei, to ughaze ugharaat saveeŋ tiei?
ACT 7:28 Vena, yom ughaze urab ghou namaat nanimale Isip taamdi to noor urabi imaat ne?’
ACT 7:29 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ve ighau ila ivot taan suruvu to yes Midiana. Ye ineep inim loom tonowe, le ivai, ve yesuru azuwa tipoop ndinatudi nditamoot ru.
ACT 7:30 “Ndaman tamoot ru (40) paam inim ila, ghoro aŋela eez ila ivot toni izi ndug balim to ineep igharau lolooz Sinai. Ivot toni inimale yab to ighanghan izala ai kainaŋen eez.
ACT 7:31 Mose mata ila ighita mbeb tonenen, le ruŋa iza ve igham ŋgar naol. Tovenen ila igharau ai tonowen ighaze ighita poiani. Eemoghon ilooŋ Ŋgeu Tiina aliŋa ivot ila yab tonowen ighaze:
ACT 7:32 ‘You Maaron to nditimbum. You Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.’ Mose ilooŋ saveeŋ tonene, le ruŋa iza ve imbotoon nagho. Pasa, imatughez pa ighita Maaron.
ACT 7:33 “Maaron isaav pani muul ighaze: ‘Upas duduuŋa to aghem izi. Pasa, taan to uyondyood izala ne, nene patabuaŋ.
ACT 7:34 Ulooŋ. Tamtoghon tiou Israel to tineep Isip we, you naghita pataŋani todi wa. Yes Isipa tighamgham samin di, le tisami kat. Eemoghon taŋiiz todi, you nalooŋa wa. Tauto nazi nanim pa nagham mulin di pa pataŋani todi tonowen. Aazne, you naghaze nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip. Tovenen umundig ve ula.’
ACT 7:35 “Aghita. Mose to muuŋ tizuruni ve tighaze: ‘Ai, sei ighur ghom unum ŋginiiŋ, to ughaze ugharaat saveeŋ tiei?’ Ŋgeu ee moghon tonenen, to Maaron imbaaŋ aŋela ila ivot toni inimale yab to ighanghan izala ai kainaŋen. Ve ighuri pa iŋgin yes Israela, ve igham mulin di pa pataŋani todi.
ACT 7:36 Ve ye to imuuŋ padi ve igham di tipul taan to yes Isipa, ve igham mbeb gharatooŋadi tintina tinim ghilalooŋ padi izi Isip, Te Kaviaaŋa, ve izi ndug balim paam irau ndaman tamoot ru (40).
ACT 7:37 Mose tonene, tauto isaav pa yes Israela ighaze: ‘Maaron pale ighur tamtoghon tiam eta inim propet, leso ivotia Maaron aliŋa payam inimale you.’
ACT 7:38 “Mose toman ival tiina to Israel tinim lupuuŋ to Maaron izi ndug balim. Ve ye isavsaav toman aŋela izi lolooz Sinai, ve igham saveeŋ to nepooŋ mata yaryaara ila to Maaron, ve ipaesia pa nditimbuud. Saveeŋ tonowen, tauto iit Israela takiskisi ve inim aazne.
ACT 7:39 “Eemoghon nditimbuud tipul muridi pani ve lolodi pa tilooŋ saveeŋ toni maau. Ve tikausim muul ila pa nepooŋ todi to muuŋ tineep izi Isip.
ACT 7:40 Tovenen timundig ve tisaav pa Aron tighaze: ‘Ugharaat leed maaron pida! Leso timuuŋ pait ve tiŋgin ghiit. Pasa, ŋgeu to igham ghiit tapul Isip ve tanim taneep to sualen, yei nikankaan pani: Avaat mbeb eta ivot pani wa.’
ACT 7:41 “Tauto tigharaat makau natu anunu inim maaron kaarom, ve tigham watooŋrau pani. Aghita. Mbeb to taudi tigharaata pa nimadi, yes tipaiti toman tinidi iza.
ACT 7:42 Tovenen muri, Maaron ipul muri padi, ve ipul di titaghon taudi ŋgar todi. Tauto timbees pa mbeb to tineep ila sambam paroŋania inimale ndag, kaiyo, ve pitum pida. Saveeŋa ineep ila rau to yes propeta. Ighaze: ‘O yam Israela, ndaman tamoot ru (40) to alaghlaagh izi ndug balim, yam aghamgham watooŋrau pa makau ve sipsip. Watooŋrau naol tonanan agham eta payou? Maau kat!
ACT 7:43 Ve sawa tonenen, yam ambaad mbeez to Molek toman pitum Repan anunu to maaron kaarom tiam, ve alaghlaagh toman di. Maaron kaaromŋa tonanan, taumim agharaat di pa aput aghemim padi ve apakur di. Tovenen you pale nareu gham, ve nandiir gham malmalimim ala aneep izi Babilon dige ite ve ila.’
ACT 7:44 “Sawa to nditimbuud tilaghlaagh izi ndug balim, yes tilaghlaagh toman mbeez patabuaŋ. Mbeez tonowen, saveeŋ mbuaaŋ todi toman Maaron ineep ilooŋ ila. Sawa to tirei mbeez tonenen, Maaron isaav ariaŋa pa Mose ighaze ye irau itaghon katin mboom to mbeez to ighita izala lolooz Sinai.
ACT 7:45 Nditimbuud tilaagh toman mbeez tonenen ila ila le tighuri ivool to papaghu todi. Ghoro anadi tilaagh tomani tila tila le tivot taan Kanaan. Sawa tonenen, Maaron ireu yes ndug ndug to tineep izi Kanaan tighau, ve Yosua igham yes Israela tilooŋ tinim tigham taan tonene inim ledi. Mbeez patabuaŋ tonenen inepneep le sawa to kinik David.
ACT 7:46 David, Maaron lolo pani kat. Tovenen ye ighason Maaron ighaze iyok pani, ghoro irei Maaron to Yakop le rumai tau. Leso inim ina to nepooŋ.
ACT 7:47 Eemoghon David irei rumai eta maau. Natu Solomon to irei rumai.
ACT 7:48 “Ve Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne, ye ineep ilooŋ ila rumai eta to tamtoghon tireii pa nimadi ne maau. Pasa, propet eez ivotia Maaron aliŋa ighaze:
ACT 7:49 ‘Sambam, nene you inag to ghamuuŋ pooz. Ve taan, nene ndug to naghur agheg izala. Tovenen sa ruum muul to aghaze areii payou? Ve sa ndug muul to aghaze aghuri payou pa naneep pani?
ACT 7:50 Maau. Pasa, taug nimag nagharaat mbeb naol tonenen.’”
ACT 7:51 Ghoro Stepanus isaav pa yes to tipayoonda pa savsaveeŋ ighaze: “Yam ndiran to zoraaŋ saveeŋ. Ŋgar tiam ariaŋa kat animale yes to tiwatag Maaron maau! Ŋgar samia to ineep ila lolomim, Maaron iwaana ivot sone. Ve taliŋamim ivool kat. Sawa isob, yam azorzoor Avuvu Patabuaŋ ŋgar toni, inim muuŋ nditimbumim tighamghami.
ACT 7:52 Aghita. Muuŋ, nditimbumim tipul propet eta ineep? Maau. Sawa naol, tighamgham samin di. Ve yes to muuŋ tivotia Maaron aliŋa tighaze ye pale imbaaŋ Mesia inim, nene nditimbumim tirab di tisob timatmaat. Ve sawa to ŋgeu deŋia tonowen tau inim, yam ataghon ŋgar raraate. Azi ve aghuri ila koia nimadi, ve tirabi imaat.
ACT 7:53 Onoon, tutuuŋ to Maaron to aŋela tinim ataam pani ve izi inim, yam aghami wa. Eemoghon ataghoni maau.”
ACT 7:54 Tilooŋ Stepanus saveeŋ toni tonenen, le atedi yabyab kat, ve tiŋaaŋ mareer pani tighaze tirabi imaat.
ACT 7:55 Eemoghon Stepanus, Avuvu Patabuaŋ izeev katini, ve mata izala pa sambam le ighita Maaron ŋguruba, ve ighita Yesu iyondyood ila Tama Maaron nima waan.
ACT 7:56 Tovenen isaav padi ighaze: “Alooŋ. You naghita sambam ikaak, ve Tamtoghon Natu iyondyood ila Maaron nima waan!”
ACT 7:57 Tilooŋ saveeŋ tonene, le bobaaŋ tiina iza, ve tipoon taliŋadi, ve tilaan tiŋarua Stepanus tila,
ACT 7:58 ve tighami ve tisasaara ivot ila ndug tiina dige, ghoro tikor yaam ve tirabi. Yes to tipariaaŋ saveeŋ tighaze Stepanus igham sosor, tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, ve tila tighur di tila ŋgeu paghu eez aghe pughu, iza Saul.
ACT 7:59 Tirabrab Stepanus pa yaam, ve ye isuŋ ighaze: “O Tiina Yesu, ugham anunug.”
ACT 7:60 Ghoro iput aghe izi taan, ve isaav aliŋa tiina ighaze: “O Tiina, sosor to tigham payou ne, uyati malep. Ureua padi.” Isaav tovene, ve itap izi imaat.
ACT 8:1 Sawa to tirab Stepanus imaat, Saul ineep ve iyok pa ŋgar to tighami. Sawa tonenen ve ila, yes Yuda timundig ve tighur pataŋani tiina kat iŋarua lupuuŋ to Krisi to tineep izi Yerusalem. Tigham samin di kat. Tovenen tisob tiwaghaughau irau taan suruvu to Yudea ve Samaria. Ve yes mbaŋooŋa moghon to tineep izi Yerusalem.
ACT 8:2 Sawa to Stepanus imaat, tamtoghon pida to matadi iŋgalŋgal Maaron tigham paatu ve titavia toman taŋiiz tiina.
ACT 8:3 Eemoghon Saul ighaze iwaghamun lupuuŋ to Krisi ve ipasob di kat. Tovenen ilaghlaagh taghon ruum avo avo, ve isasaar Krisi tamtoghon toni, ve ighurghur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Yes nditamoot ve ndiliva paam.
ACT 8:4 Yes to tiwaghaughau, tilaagh irau ndug naol. Ve ndug sine to tila tineep pani, nene tivotia varu poia padi.
ACT 8:5 Tauto Pilip paam izila ndug tiina eez to Samaria, ve ivotia Krisi varu izi tonowe.
ACT 8:6 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni, ve tighita mbeb gharatooŋadi to ye ighamgham di tinim ghilalooŋ padi, le tisob tighur taliŋadi pooi pa saveeŋ toni.
ACT 8:7 Pasa, avuvu samsamiadi tiyakyak, ve tighau pa tamtoghon katindi. Ve narapeŋa katindi tinidi popoia.
ACT 8:8 Tovenen tamtoghon to ndug tonowen tinidi iza ve lolodi poia kat.
ACT 8:9 Ndug tonowen, mur taamdi eez inepneep, iza Simon. Muuŋ ve inim, ye ipapait tau iza ighaze ye ŋgeu tiina eez. Ival tiina to Samaria tighita mur toni anoŋa le avodi ikaak.
ACT 8:10 Tovenen tamtoghon tisob tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ toni. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. Ve tisavsaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, tapiri tiina kat inimale Maaron tau.”
ACT 8:11 Pasa, mur to moghon moghon ye ighamghami, tamtoghon tighita le avodi ikaak. Tauto tighurghur taliŋadi pa saveeŋ toni irau sawa isob.
ACT 8:12 Eemoghon sawa to Pilip ivotia varu poia pa pooz to Maaron, ve ipatoot di pa Yesu Krisi, tamtoghon katindi tighur ila ve tigham ya. Yes nditamoot ve ndiliva paam.
ACT 8:13 Simon paam ighur ila ve igham ya. Sawa tonenen ve ila, ye itataghon Pilip, ve ighita mbeb gharatooŋadi tintina to Pilip ighamgham di. Mbeb tonowen tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Tovenen Simon ighita di, le avo ikaak.
ACT 8:14 Yes mbaŋooŋa to tinepneep Yerusalem, tilooŋ yes Samaria varudi tighaze tigham Maaron saveeŋ toni ve tighur ila wa. Tovenen timbaaŋ Petrus yesuru Yoan tizila, leso tighita di.
ACT 8:15 Yesuru tila tivot todi, ve tighason Maaron pa irei Avuvu Patabuaŋ pa yes to Samaria to ŋgaramus tighur ila.
ACT 8:16 Pasa, tamtoghon todi eta igham Avuvu Patabuaŋ sone. Yes tigham ya moghon ila Tiina toit Yesu iza.
ACT 8:17 Tovenen Petrus yesuru Yoan tighur nimadi izala poghodi ve tipalot di, ve tigham Avuvu Patabuaŋ.
ACT 8:18 Simon to mur taamdi, ye ighita yes mbaŋooŋa tighur nimadi izala tamtoghon poghodi ve tigham Avuvu Patabuaŋ. Tovenen izuzuun yaam pida ila padi, ve isaav ighaze:
ACT 8:19 “Aa, you naghaze yam agham leg tapirimim tonanan paam. Leso sei to ighaze naghur nimag izala pogho, nene pale igham Avuvu Patabuaŋ.”
ACT 8:20 Eemoghon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Simon, mbeb to Maaron ireii pait sorok, yom ughaze ugholi pa yaam? Yom pale ulalem toman yaam silva tiom tonanan!
ACT 8:21 Yom irau itiŋa talup ghiit pa uraat tiei tonene maau. Pasa, lolom toman ŋgar tiom, nene deŋia ila Maaron mata maau.
ACT 8:22 Tovenen upul ŋgar tiom samia tonanan ineeple, utoor ŋgar tiom ila pa Maaron, ve usuŋi ve ughasoni: Irau lolo isamin ghom ve ireu sosor tiom to ineep ila lolom, ma maau?
ACT 8:23 Pasa, you naghilaal ghom wa. Ŋgar samia izeev ghom, ve lolom igham pa tapiri to ineep tiei ne. Tauto iwaghamun ghom inimale mbeb lili.”
ACT 8:24 Simon ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav padi ighaze: “Wai, ighaze venen, yamru aghason Maaron payou! Leso pataŋani to asavia ne, ivot payou sob.”
ACT 8:25 Petrus yesuru Yoan tivotia saveeŋ to Tiina toit pa yes Samaria, ve tipalot di pa tighur ila toni. Le isob, ghoro timuul tizala pa Yerusalem. Yesuru tilaghlaagh, ve tivovotia varu poia pa ndug pida to Samaria to tineep taghon ataam dige. Tighamgham tovene le tila tivot Yerusalem.
ACT 8:26 Ghoro aŋela eez to Ŋgeu Tiina ila ivot to Pilip, ve isaav pani ighaze: “Umundig ve ulaagh uzila le uvot ataam tiina to Yerusalem to imbut ndug balim, ve ila peria ndug Gaza.”
ACT 8:27 Pilip ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ila. Ila peria ataam luvuŋa, ghoro ivot to ŋgeu eez to Etiopia. Ŋgeu tonowen, iza tiina pasa, ye iŋgin mbaliiŋ tisob to garawaat tidi Kandake. Kandake, ye iŋgin taan suruvu to Etiopia.
ACT 8:28 Ŋgeu tonowen izala Yerusalem pa suŋuuŋ, ve suŋuuŋ tonenen isob wa. Tovenen igham karis toni, ve ighaze imuul ila pa ndug toni. Karis ilandaad, ve ye iwatwaat saveeŋ to muuŋ propet Isaia imbooda.
ACT 8:29 Pilip ila le ighita, ve Avuvu Patabuaŋ isaav pani ighaze: “Uŋarua karis tonowen ula, ve ulaagh tomani.”
ACT 8:30 Tovenen Pilip ilaan iŋarua ila. Ila igharaui, ve ilooŋ ŋgeu tonowen iwatwaat saveeŋ to propet Isaia. Tovenen Pilip ighasoni ighaze: “Ou, saveeŋ to uwatwaata ne, yom uwatag pughu, ma maau?”
ACT 8:31 Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, pale nawatag pughu vena? Tamtoghon eta ipaghazoŋan ghou pani, ghoro naghazooŋ pani.” Ghoro isaav pa Pilip ighaze: “Uza unum mbolem izi toman ghou.”
ACT 8:32 Saveeŋ waaro to ŋgeu tonowen iwatwaata, nene isaav tovene: “Ye inimale sipsip to tighami ila pa tirabi imaat. Ve tuŋia moghon ve neneeŋa inimale sipsip paghu to tikapis oro. Isavia saveeŋ eta maau.
ACT 8:33 Tipamayaŋini, ve tipayoonda pa savsaveeŋ. Eemoghon gabizooŋ todi deŋia maau. Sei pale inim kamos pa papaghu toni? Maau. Pasa, nepooŋ toni izi taan, nene tiŋgoora tuku moghon.”
ACT 8:34 Daba to Etiopia iwaat saveeŋ tonene, ghoro isaav pa Pilip ighaze: “Naghason ghom pa saveeŋ waaro tonene. Propet to imbood saveeŋ tonene, ye isavia tau, ma isavia ŋgeu ite paam?”
ACT 8:35 Tovenen Pilip ipamundigin saveeŋ toni itaghon saveeŋ waaro to ŋgeu tonowen iwaata, ve iseeŋga pa saveeŋ pida, ve ivotia varu poia to Yesu pani.
ACT 8:36 Yesuru titaghon ataam tila le peria ila ya eez. Tovenen daba tonenen imundig ve ighason Pilip ighaze: “Ughita. Ya eez tonene. Irau nagham ya, ma mbeb eta ipoon ataam payou?”
ACT 8:37 Pilip ipamuul aliŋa tovene: “Ighaze yom ughur ila to Yesu Krisi toman lolom, tau tonene. Yom irau ugham ya!” Ye ipamuul Pilip aliŋa ighaze: “Vee, you naghur ila naghaze Yesu Krisi, ye Maaron Natu.”
ACT 8:38 Tovenen isaav pa ŋgeu to indaloov karis ighaze: “Ukis karis iyoon.” Ghoro yesuru Pilip tizi pa karis ve tizila ya, ve Pilip irughuuza.
ACT 8:39 Sawa to tipul ya ve tiza muul, Maaron Avuvu indae Pilip, le daba tonenen ighita muul maau. Daba tonenen ipamundigin laghooŋ toni muul, ve ilaagh taghon ataam ila toman lolo poia kat.
ACT 8:40 Ve Pilip ila ivot ndug Asdot, ve ilaghlaagh irau ndug tisob to taan suruvu tonowen, ve ivovotia varu poia padi le ila ivot ndug Sisarea.
ACT 9:1 Sawa tonenen, Saul ipariaaŋ uraat toni to ghuruuŋ pataŋani iŋarua yes to titaghon Yesu. Ye isasavia saveeŋ matughezaaŋ padi, ve izuaria tau ighaze le irab di timatmaat. Ighamgham tovene ila, ghoro mata iŋgal ighaze ye irau ila ndug Damaskus paam, ve ikaal nditamoot ve ndiliva to titaghon ataam to Yesu izi tonowe. Leso ikis di ve ikau nimadi, ve igham di tila Yerusalem, ve ipayoon di pa savsaveeŋ. Tovenen ila ighita daba to watooŋrau, ve ighasoni ighaze imbood le rau pida tinim paesiiŋ pa uraat toni. Leso ipatooŋ di pa lupuuŋ to yes Yuda to tineep izi Damaskus we.
ACT 9:3 Tovenen Saul imundig toman tamtoghon toni pida, ve tipul Yerusalem, ve tila pa Damaskus. Tilaghlaagh tila le tigharau Damaskus, ghoro ŋguruba tiina ineep sambam ve izi inim isul luvutin Saul. Tovenen itap izi taan, ghoro ilooŋ ŋgeu eez aliŋa. Isaav pani ighaze: “Saul, Saul, pughu vena to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou?”
ACT 9:5 Saul ighasoni ighaze: “Tiina, yom sei?” Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze: “You Yesu. You taug to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou ne.
ACT 9:6 Umundig ve ulooŋ ula ndug tiina. Ghoro tisaav payom pa sa ŋgar to yom irau ughami.”
ACT 9:7 Yes to tilaagh toman Saul, tiyoon ve avodi ikaak. Pasa, tiloŋlooŋ ŋgeu eez aliŋa, eemoghon tighita tamtoghon eta maau.
ACT 9:8 Ghoro Saul imundig iyoon, ve mata pakia. Eemoghon irau ighita ndug maau. Tovenen tikis nima, ve tighami tilooŋ tila pa ndug Damaskus.
ACT 9:9 Saul mata ipis irau mboŋ tol. Sawa tonenen, ye ighan aniiŋ maau, ve ighun ya maau.
ACT 9:10 Ndug Damaskus, ŋgeu eez to itaghon Yesu inepneep. Iza Ananias. Tiina toit Yesu ivot toni ila tandagiiŋ ve ipoii ighaze: “Ananias!” Ananias iyok pani ighaze: “Tiina, taug to nene.”
ACT 9:11 Ghoro Tiina toit isaav pani ighaze: “Umundig uvot ula, ve utaghon ataam to tiwaata tighaze ‘Ataam Deŋia,’ ve ulooŋ ula ruum to Yudas. Ghoro ughason pa ŋgeu eez to ndug Tarsus, iza Saul. Pasa, ye inepneep tonowe, ve isuŋsuŋ.
ACT 9:12 Ye paam itandag, ve ighita ŋgeu eez, iza Ananias, ilooŋ ila toni, ve ighur nima izala pogho. Leso mata poia, ve ighita ndug muul.”
ACT 9:13 Ananias ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Tiina, ŋgeu tonowen, ival tiina tisavia varu ve nalooŋa wa. Tamtoghon tiom patabuaŋa to tineep Yerusalem we, ye ighamgham ŋgar samsamia naol padi.
ACT 9:14 Ve aazne, yes daba to watooŋrau tiyok pani pa igham ŋgar raraate izi ndug tonene paam. Yei to nisuŋsuŋ ve niwatwaat yom izam, ye ighaze ikis ghei nisob, ve igham ghei nila.”
ACT 9:15 Eemoghon Tiina toit isaav pani muul ighaze: “Maau. Ula. Pasa, ŋgeu tonowen, you taug nasia inim leg wa. Ye pale inim uraata tiou ariaŋa eez, ve ivotia varug ila ndug ndug matadi. Yes to Yuda maau ne, ve yes kinik, ve yes Israela paam.
ACT 9:16 You taug pale napatooŋa pa pataŋani naol to ye pale imbaad di pa you izag.”
ACT 9:17 Tovenen Ananias imundig, ve ilaagh ila ivot ruum to Yudas, ve ilooŋ ila. Ila peria to Saul, ghoro ighur nima izala Saul pogho, ve isaav pani ighaze: “Tazig Saul, Tiina toit Yesu to ivot tiom izi ataam luvuŋa, ye ighaze yom ughita ndug muul, ve Avuvu Patabuaŋ izeev ghom. Tauto imbaaŋ ghou nanim.”
ACT 9:18 Ye isaav tovene, ve rikia moghon mbeb inimale iigh anuvu to ipoon Saul mata, nene itap izi, ve ighita ndug muul. Ghoro imundig ve igham ya pataghaaŋ.
ACT 9:19 Igham ya le isob, ghoro ighan aniiŋ ve tapiri ivot muul, ve ineep mboŋ pida izi Damaskus toman yes to titaghon Yesu.
ACT 9:20 Saul isaŋan maau. Rikia moghon ve ipamundigin uraat toni to votiaaŋ Yesu varu. Ye iloŋlooŋ ila rumai to yes Yuda, ve ivovotia Yesu varu padi ighaze ye Maaron Natu.
ACT 9:21 Yes to tilooŋa, tisob ruŋadi iza pa saveeŋ toni ve avodi ikaak. Ve tisaav tighaze: “Wai, nowe ŋgeu to ireureu yes to tisuŋsuŋ ila Yesu iza izi Yerusalem. Vena to aazne itoor ŋgar toni muul? Iit taghaze pa ye inim pa ikis yes to ndug tonene to titaghon Yesu. Leso igham di tila Yerusalem, ve ipayoon di pa savsaveeŋ ila yes daba to watooŋrau matadi. Eemoghon maau.”
ACT 9:22 Maaron ipapalot Saul, tovenen uraat toni to votiaaŋ mos ilandaad toman tapiri le tapiri kat. Ye igham yes Yuda to tineep Damaskus tikankaan: Pale tipamuul saveeŋ toni vena? Pasa, saveeŋ toni ipaghazoŋan Yesu ighaze onoon kat, ye Mesia.
ACT 9:23 Yes Yuda tineep le mala ris, ghoro tilup di ve timbua saveeŋ tighaze tirab Saul imaat.
ACT 9:24 Tovenen mboŋ ve ndag, tisasaŋan izi ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut Damaskus tighaze tirab Saul imaat. Eemoghon tamtoghon pida tipaes pani pa ŋgar todi tonowen.
ACT 9:25 Tovenen mboŋ eez, Saul ndita pida tighuri ilooŋ ila nakaral eez lolo, ve tipalibi ila ilib pa didiiŋ to iluvut ndug ne dige, ve titugi izila, ve ighau ila.
ACT 9:26 Saul ilaagh ila ivot Yerusalem, ve itoova pa ilup toman yes to titaghon Yesu. Eemoghon yes tisob timatughez pani. Pasa, tighur ila tighaze ye itoor ŋgar toni ve itaghon Yesu nenen sone.
ACT 9:27 Eemoghon Banabas, ye inim Saul ita ite, ve ighami ila to yes mbaŋooŋa, ve ipaes padi ighaze: “Saul ighita Tiina toit wa. Ye ivot toni izi ataam luvuŋa ve isavsaav tomani. Ghoro Saul ila Damaskus, ve iyoon ariaŋa pa votiaaŋ Yesu varu izi tonowe. Imatughez maau.”
ACT 9:28 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi poia pa Saul, ve tighami a yesŋa tilup di. Sawa tonenen, Saul ilaghlaagh taghon Yerusalem lolo, ve ivovotia Yesu varu. Ye imatughez maau. Iyoon ariaŋa kat.
ACT 9:29 Yesŋa yes Yuda to tisavsaav Grika aliŋadi, tiwazoran di pa savsaveeŋ paam. Tovenen tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tirabi imaat.
ACT 9:30 Eemoghon toŋvetaz pida to Krisi tilooŋ saveeŋ todi, ve tiŋguaaz Saul izila pa ndug Sisarea. Ghoro tipaghaua iza waaŋ, ve iraav ila pa ndug toni Tarsus.
ACT 9:31 Tovenen lupuuŋ to Krisi to tineep irau taan suruvu to Yudea, Galilaia, ve Samaria, tineep pooi. Pataŋani ivot padi muul maau. Ve Maaron iseeŋ ŋgar todi pa ŋgar popoia pida, ve Avuvu Patabuaŋ ipapalot di. Tauto tiroron pa Tiina toit, ve titaghon ataam toni, ve lupuuŋ todi ivot inim tiina.
ACT 9:32 Petrus ilaghlaagh, ve iŋgigig lupuuŋ to Krisi to tineep irau ndug ndug. Sawa eez, ye izila iŋgig Maaron tamtoghon toni patabuaŋa pida to tineep izi ndug Lidda.
ACT 9:33 Ila peria le ivot to narape eez to aghe imaat, iza Aineas. Ye irau ilaagh maau. Ighengheen moghon. Moroghooŋ toni tonowen ikisi irau ndaman liim ve tol wa.
ACT 9:34 Petrus ighita, ve isaav pani ighaze: “Aineas, aazne Yesu Krisi igharaat ghom tinim poia. Umundig ve uput moogh tiom.” Isaav tovene, ve rikia moghon Aineas imundig.
ACT 9:35 Tamtoghon to ndug Lidda ve ndug Saron tighita Aineas tini poia muul, le tisob titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit Yesu, ve tighur ila toni.
ACT 9:36 Liva eez to itaghon Yesu, inepneep izi ndug Yoppa. Iza Tapita. (Tiwaat iza ila Grika aliŋadi tighaze ‘Dorkas.’) Sawa isob, ye ighamgham ŋgar popoia, ve iuluul yes mbolaaŋa.
ACT 9:37 Sawa tonenen, ye imorooŋ le imaat. Tovenen tigharaat paatu, ve tisuri izala ruum lolo sala.
ACT 9:38 Ndug Lidda igharau Yoppa. Tovenen yes to ndug Yoppa to titaghon Yesu ne tilooŋ Petrus varu tighaze ye inim ineep izi ndug Lidda, ve timbaaŋ tamtoghon ru tilaan tila toni. Yesuru tila tivot, ve titaŋ rorani tighaze: “Olman, umundig rikia, ve itiŋa tala! Pasa, pataŋani tiina eez to ivot payei.”
ACT 9:39 Tovenen Petrus imundig ve yesŋa tila. Tila peria ndug Yoppa, ve tigham Petrus malmali izala ruum lolo sala to olman tidi paatu igheen pani. Yes ndinaara tisob to ndug tonowen tila tiyoon tigharau Petrus, ve titaŋtaŋ, ve tipatooŋ nonogiiŋa to muuŋ Dorkas isai di ve igham padi.
ACT 9:40 Petrus isaav padi tisob tivot tila pumuri, ghoro iput aghe ve isuŋ. Isuŋ le isob, ghoro itoora mata ila pa olman tidi paatu, ve isaav pani ighaze: “Tapita, umundig!” Rikia moghon ve olman tidi mata pakia le ighita Petrus, ve imundig mbole izi.
ACT 9:41 Petrus ikis nima, ve indaea imundig iyoon. Ghoro ipoi yes ndinaara toman Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tinim, ve ipatooŋ Tapita padi. Leso tiwatag tighaze ye imundig pa mateeŋ ve mata iyaryaar.
ACT 9:42 Mbeb gharatooŋa tonenen varu ilaan irau ndug Yoppa. Tovenen tamtoghon katindi titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit Yesu ve tighur ila toni.
ACT 9:43 Petrus ineep mala ris izi Yoppa. Ye ineep toman Simon to ŋgeu to gharatooŋ mbeb pida pa ŋgai uli.
ACT 10:1 Daba eez inepneep izi ndug Sisarea, iza Konili. Ye iŋgin ndaaba to Rom irau tamoot liim (100) to tinim pa taan Itali. Tauto tiwaat ndaaba tonowen tighaze ‘Rouŋ to Itali.’
ACT 10:2 Konili, ye Yuda maau. Eemoghon yesŋa tamtoghon tisob to tineep tomani ila ruum toni, matadi iŋgalŋgal Maaron, ve yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ. Ye iuluul yes Yuda to mbolaaŋ igham di ne, ve isuŋsuŋ pa Maaron irau sawa isob.
ACT 10:3 Sawa eez, rabrab izi, ndag anunu igham tol ma venen, ve Konili itandag. Ye ighita aŋela eez to Maaron ivot ghazooŋa kat, ve iŋarua ila, ve ipoii ighaze: “Konili.”
ACT 10:4 Konili mata deŋia pani, ve matughezaaŋ tiina kat ighami. Ghoro ighason aŋela tonowen ighaze: “Tiina tiou, vena?” Aŋela ipamuul aliŋa ighaze: “Suŋuuŋ tiom toman ulaaŋ popoia to ughamgham pa yes mbolaaŋa, nene Maaron ighita ve lolo poia pani inimale watooŋrau poia.
ACT 10:5 Ulooŋ. Ŋgeu eez inepneep izi ndug Yoppa, iza Simon Petrus. Umbaaŋ tamtoghon pida tila tighami inim.
ACT 10:6 Ye ineep to Simon ite to ŋgeu to gharatooŋ mbeb pa ŋgai uli ne. Ruum toni iyoon igharau naari.”
ACT 10:7 Aŋela isavsaav tomani le isob, ghoro ipuli ve ila. Konili ipoi mbesooŋa toni ru to tighamgham uraat ila ruum toni lolo, ve ndaaba toni eez to sawa naol inepneep tomani ve ighamgham uraat pani. Ndaaba tonowen mata iŋgalŋgal Maaron.
ACT 10:8 Konili ipaes padi pa mbeb tisob to tivot pani ne le isob, ghoro imbaaŋ di tila pa ndug Yoppa.
ACT 10:9 Mboŋ ndugizau ve ndag iza inim bobodaaŋ ma venen, ghoro ndiran tol tonowen tila tigharau ndug Yoppa. Sawa tonenen, Petrus izala ruum pogho ighaze isuŋ.
ACT 10:10 Isuŋsuŋ ila le iyamaan tau ighaze pitoola. Sawa to tighagharaat aniiŋ pani, ye isasaŋan ila le tandagiiŋ eez ivot pani.
ACT 10:11 Mata izala le ighita sambam ikaak, ve mbeb eez inimale uli tiina. Uli tonowen, timbit mata paaŋ pa ravraav, ve titugi izi inim pa taan.
ACT 10:12 Ve mbeb naol naol tineep ila uli tonowen lolo: Ŋgai, ve mbeb to tindandarab ila taan, ve man naol naol to tirovroov ila tata paroŋania ne paam.
ACT 10:13 Mala maau ve Petrus ilooŋ saveeŋ inim pani ighaze: “Petrus, umundig, urab di, ve ughan.”
ACT 10:14 Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Tiina, irau naghan di maau. Pasa, mbeb tonowen tiŋgalaaŋ ila matam maau, ve tutuuŋ iŋgalsek pa ghaniiŋ di. To muuŋ ve inim, avog itut mbeb eta tovene maau.”
ACT 10:15 Ghoro saveeŋ inim pani muul ighaze: “Mbeb to Maaron ighami iŋgalaaŋ wa, yom ughaze samia malep.”
ACT 10:16 Mbeb tonenen ivot pae tol le isob, ghoro rikia moghon ve tiyou mbeb tonowen imuul izala pa sambam.
ACT 10:17 Sawa to Petrus ighita tandagiiŋ tonenen, ndiran tol to Konili imbaaŋ di, tila tivot ndug Yoppa, ve tighason pa Simon ruum toni. Petrus ighamgham ŋgar pa tandagiiŋ tonenen pughu, ve ndiran tol tonenen tila tiyoon izi ruum nagho,
ACT 10:18 ve tighason pani toman aliŋadi tiina tighaze: “Ou, Simon to iza ite Petrus, ye ineep to sualen, ma maau?”
ACT 10:19 Petrus ighamgham ŋgar pa tandagiiŋ tonenen pughu sone, ve Maaron Avuvu isaav pani ighaze: “Simon, ulooŋ. Ndiran tol tiyondyood pumuri we. Tighaze tighita ghom.
ACT 10:20 Umundig uzila todi, ve yamŋa ala. Ugham ŋgar naol malep. Pasa, you taug to nambaaŋ di tinim.”
ACT 10:21 Tovenen Petrus izila todi, ve isaav padi ighaze: “You taug tonene. Anim akaal ghou pasa? Lemim savsaveeŋ payou?”
ACT 10:22 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Daba tiei Konili to iŋgin ndaaba tamoot liim (100), ye imbaaŋ ghei payom, to ninim. Ye ŋgeu deŋia eez, ve iroron pa Maaron ve itaghon ŋgar toni. Tovenen Yuda tisob tipaiti. Noor moghon, tandagiiŋ eez ivot pani. Ye ighita aŋela patabuaŋ eez ivot toni, ve isaav pani ighaze ye irau imbaaŋ payom ula ruum toni. Leso igham saveeŋ pida ila yom avom.”
ACT 10:23 Petrus ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham loomba tonenen tilooŋ tila ruum, ve yesŋa tineep pa mboŋ. Ndugizau, ghoro Petrus yesŋa ndiran tol tonenen timundig ve tila. Tamtoghon pida to Krisi to tineep izi ndug Yoppa tila toman di paam.
ACT 10:24 Tilaagh tila le tigheen izi ataam luvuŋa. Mboŋmaagh, ghoro tila tivot ndug Sisarea. Konili iyou siŋ toni toman ndita pida tinim tilup di izi ruum toni, ve tisasaŋan di.
ACT 10:25 Sawa to Petrus ighaze ilooŋ ila pa ruum, Konili ilaagh ŋarua ila, ve iput aghe izi Petrus aghe pughu ve ipakuri.
ACT 10:26 Eemoghon Petrus iŋgalsekini ighaze: “Wai, ugham venen malep! Umundig uyoon! You tamtoghon to taan nanimale yom.” Ve indaea imundig.
ACT 10:27 Ghoro yesuru tisavsaav, ve tilooŋ tila pa ruum lolo. Petrus ighita ival tiina to tilup di ve tinepneep, ve isaav padi ighaze: “Yam awatag. Yei Yuda, lemai tutuuŋ ariaŋa to iŋgalsekin ghei ighaze: Yes to Yuda maau ne, irau nila todi, ma nilup toman di ne maau. Yei irau nineep saguan padi. Eemoghon Maaron ipaghazoŋan ŋgar tiou, ve aazne naghilaal wa. Irau naghaze tamtoghon eta isami ila Maaron mata ne maau.
ACT 10:29 Tauto mbaŋooŋ tiam inim, ve nayasiil pani maau. You namundig nanim. Yo, naghaze naghason gham. Pughu vena to ambaaŋ payou?”
ACT 10:30 Ghoro Konili ana isaav ighaze: “Wariiz, ndag anunu igham tol ma venen inimale aazne, ve you nasuŋsuŋ izi ruum tiou. Mala maau ve naghita ŋgeu eez ivot. Nonogiiŋa toni milmilia kat. Ye inim iyoon ila matag, ve isaav payou ighaze:
ACT 10:31 ‘Konili, suŋuuŋ tiom, Maaron ilooŋa wa. Ve ulaaŋ to ughamgham pa yes mbolaaŋa ne, ye mata iŋgalŋgali.
ACT 10:32 Tovenen umbaaŋ tamtoghon pida tila pa ndug Yoppa, ve tigham Simon to iza ite Petrus inim. Ye inepneep toman Simon ite to ŋgeu to gharatooŋ mbeb pa ŋgai uli ne. Ruum toni iyoon igharau naari.’
ACT 10:33 Aŋela isaav payou tovene, tauto rikia moghon ve nambaaŋ uraata tiou tol tilat payom. Poia kat pa ulooŋ aliŋag ve unum. Yei nisob ninim nilup ghei izi sualen ila Maaron mata nighaze nilooŋ saveeŋ isob to Ŋgeu Tiina isavia payom. Yo, uvotia payei ve nilooŋa.”
ACT 10:34 Petrus ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “Aa, ghara ŋgar tiou ighazooŋ. Onoon kat. Maaron ivool to tamtoghon eta maau. Ye igham ŋgar raraate pa tamtoghon tisob.
ACT 10:35 Ye ighur lolo pa tamtoghon to ndug tisob. Tovenen sei to ighaze iroron pani ve itaghon ŋgar to deŋia ila mata, nene pale Maaron lolo poia pani.
ACT 10:36 Onoon, varu poia to isavia ataam to itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon ve luuma toni iza toit, nene Maaron ighuri inim to yei Israela muuŋ. Ataam tonowen, nene uraat to Yesu Krisi. Ye Tiina to iit tasob.
ACT 10:37 “Uraat tiina to ivot irau taan isob to yei Israela, yam avaat alooŋ varu rita wa. Sawa to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa ivovotia saveeŋ pa tamtoghon ighaze tigham ya, Yesu to Nasaret ipamundigin uraat toni izi Galilaia. Ye, Maaron ineep tomani. Ye ighuri pa uraat toni, ve izeeva pa Avuvu Patabuaŋ, ve igham le tapiri tiina. Tauto Yesu ilaagh irau ndug naol, ve igham uraat popoia, ve igharaat tamtoghon tisob to Ŋgeu Samia iwaghamun di.
ACT 10:39 “Uraat naol to ye igham di izi taan suruvu to Yudea ve Yerusalem, yei mbaŋooŋa nighita katin di pa matamai. Tauto nivovotia saveeŋ toni pa tamtoghon, leso nipariaaŋ di pa tighur ila toni. Uraat toni tonowen, tauto inim pughu pa tamtoghon atedi yabyab pani, ve tirabi izala ai pambarooŋ ve imaat.
ACT 10:40 Eemoghon mboŋi inim tol, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ ila tamtoghon pida matadi.
ACT 10:41 Sawa to imundig pa mateeŋ, ye ila ivot to ival maau. Yei moghon, to ivot tiei ve nighita. Ve yeiŋa nilup ghei pa ghanghaniiŋ. Pasa, Maaron isia ghei pataghaaŋ pa nighita uraat toni ve nipariaaŋ saveeŋ toni.
ACT 10:42 Ve ighur uraat payei ighaze nivotia saveeŋ pa tamtoghon tovene: Ye ighur Yesu pa iŋgabiiz tamtoghon tisob, ve ighur atia padi. Yes to matadi iyaryaar, ve yes mateeŋa paam.
ACT 10:43 Propeta tisob tipariaaŋ saveeŋ toni tighaze tamtoghon tisob to tighur ila toni, ila ye iza, Maaron pale ireu sosor todi ilale.”
ACT 10:44 Petrus ivovotia Maaron aliŋa padi sone, ve Avuvu Patabuaŋ izi inim ve izeev tamtoghon tisob to tiloŋlooŋ saveeŋ.
ACT 10:45 Yuda pida to tighur ila to Krisi, yesŋa Petrus tinim. Tilooŋ ndiran tonowen tisavsaav ila ndug ndug aliŋadi ve tipapait Maaron iza, le tisob ruŋadi iza ve avodi ikaak. Pasa, Maaron irei Avuvu Patabuaŋ pa yes to Yuda maau ne.
ACT 10:47 Ghoro Petrus imundig ve isaav ighaze: “Sei irau iŋgalsekin ndiran tonene pa ghamuuŋ ya? Maau. Pasa, yes tigham Avuvu Patabuaŋ wa raraate inimale iit.”
ACT 10:48 Tovenen Petrus isaav ariaŋa padi ighaze yes irau tigham ya ila Yesu Krisi iza. Tigham ya le isob, ghoro tiŋguruut Petrus, ve yesŋa tineep ris tonowe.
ACT 11:1 Mbaŋooŋa pida toman yes toŋvetaz to Krisi to tineep irau taan suruvu to Yudea, tilooŋ tighaze yes to Yuda maau ne tilooŋ Maaron saveeŋ toni ve tighur ila wa.
ACT 11:2 Tovenen sawa to Petrus imuul izala Yerusalem, yes to tiyoon ariaŋa pa tutuuŋ to Mose ve ŋgar to zirooŋ tamtoghon, tiyou avodi pani tighaze:
ACT 11:3 “Petrus, nilooŋ tighaze yom ula uneep toman yes to Yuda maau ne, ve yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ. Ugham venen pasa?”
ACT 11:4 Tovenen Petrus ipaes padi pooi pa mbeb naol to tivot pani ne ighaze:
ACT 11:5 “Alooŋ. You naneep izi ndug Yoppa ve nasuŋsuŋ, ve tandagiiŋ eez ivot payou. Matag izala le naghita mbeb inimale uli tiina eez. Uli tonowen, timbit mata paaŋ, ve titugi to sambam we ve izi inim. Izi izi le deŋia ila naghog.
ACT 11:6 Naŋgig ilooŋ ila uli tonenen lolo, ve naghita mbeb naol naol. Ŋgai mata mata, ve mbeb pida to tindandarab ila taan, ve man to tirovroov ila tata paroŋania ne paam.
ACT 11:7 Ghoro nalooŋ saveeŋ inim payou ighaze: ‘Petrus, umundig, urab di, ve ughan.’
ACT 11:8 “You napamuul aliŋa naghaze: ‘Wai Tiina, irau naghan di maau. Pasa, mbeb pida tonowen tiŋgalaaŋ ila matam maau, ve tutuuŋ iŋgalsek pa ghaniiŋ di. To muuŋ ve inim, avog itut mbeb eta tovene maau.’
ACT 11:9 “Ghoro saveeŋ ineep sambam ve izi inim payou muul ighaze: ‘Mbeb to Maaron ighami iŋgalaaŋ wa, yom ughaze samia malep.’
ACT 11:10 Mbeb tonenen ivot payou irau pae tol le isob, ghoro tiyou mbeb tisob tonenen timuul tizala pa sambam.
ACT 11:11 “Sawa tonenen kat, tamtoghon tol to ndug Sisarea to timbaaŋ di payou, yes tinim tiyoon izi ruum to nanepneep pani ne nagho.
ACT 11:12 Avuvu Patabuaŋ isaav payou ighaze nagham ŋgar naol malep, ve nala toman di ve yeiŋa nila. Tovenen yeiŋa toŋvetaz liim ve eez tonene, nimundig ve nila. Nilaagh nila nivot ndug Sisarea, ve malmalimai nilooŋ nila Konili ruum toni.
ACT 11:13 Ghoro ye ipaes payei ighaze ye ighita aŋela eez ivot ve iyoon ila ruum toni lolo, ve isaav pani ighaze: ‘Umbaaŋ tamtoghon pida tila pa ndug Yoppa, ve tigham Simon to iza ite Petrus inim.
ACT 11:14 Ye pale isavia lem savsaveeŋ pida to pale inim ataam payom pa Maaron igham mulin ghom ve uneep pooi. Ve yom moghon maau. Tamtoghon tisob to tineep toman ghom ila ruum tiom ne paam, Maaron pale igham mulin di.’
ACT 11:15 “Ye ipaesia mbeb tonenen payou le isob, ghoro anag napamundigin saveeŋ tiou. Mala maau ve Avuvu Patabuaŋ izi inim, ve izeev di raraate inimale papazogi igham pait ila sawa to Pentekos.
ACT 11:16 Ghoro matag iŋgal imuul ila pa Tiina toit aliŋa to ighaze: ‘Yoan irughuuz tamtoghon pa ya moghon. Eemoghon yam tonene, Maaron pale igham Avuvu Patabuaŋ payam.’
ACT 11:17 Aghita. Sawa to iit taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron irei Avuvu Patabuaŋ pait. Ve aazne, ye itaghon ŋgar raraate pa ndiran tonowen. Mbeb tonene inim pa Maaron tau. Tovenen you sei, to irau napoon Maaron uraat toni?”
ACT 11:18 Tilooŋ saveeŋ tonene, ghoro atedi izi, ve ledi saveeŋ muul maau. Ve tipait Maaron iza tighaze: “Onoon kat, aazne, Maaron ighaze igham poian yes to Yuda maau ne paam. Tauto ipamundigin di ve titoor ŋgar todi ila pani. Leso tigham nepooŋ poia ila toni.”
ACT 11:19 Sawa to tirab Stepanus imaat, tighur tighur pataŋani pa tamtoghon naol to titaghon ataam to Krisi. Tauto tiwaghaughau irau ndug ndug. Pida tila pa taan suruvu to Ponisia, pida tivot tila mutu Saiprus, ve pida tila ndug Antiok. Sawa to tilaghlaagh, yes tivovotia Maaron aliŋa. Eemoghon tivotia pa tamtoghon tisob maau. Tiŋarua yes Yuda moghon.
ACT 11:20 Eemoghon tamtoghon todi pida to mutu Saiprus ve taan suruvu to Sairini, yes tila tivot ndug tiina Antiok, ve tivotia Tiina toit Yesu Krisi varu pa yes Grika to tineep tonowe.
ACT 11:21 Ve Maaron tapiri inepneep toman di. Tovenen ival tiina to ndug Antiok titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit, ve tighur ila toni.
ACT 11:22 Varudi ilaan ila ivot Yerusalem, ve lupuuŋ to Krisi tilooŋa. Tauto timbaaŋ Banabas ila ndug Antiok, leso ighita di.
ACT 11:23 Ila ivot todi, ve ighita poia to Maaron ineep toman di, le ighami lolo poia kat. Ve ipalot di ighaze lolodi ikis Tiina toit tuŋia itaghoni taghoni gha ila.
ACT 11:24 Banabas, ye ŋgeu poia. Ŋgar to Avuvu Patabuaŋ ivon ila lolo, ve ghurla toni iyaryaaŋ kat. Sawa tonenen, ival tiina kat titoor ŋgar todi ila pa Tiina toit Krisi ve tinim le.
ACT 11:25 Tovenen Banabas ila ndug Tarsus pa ikaal Saul. Ila ivot toni, ghoro ighami ve yesuru timuul tila pa Antiok.
ACT 11:26 Ndaman dodoli eez Banabas yesuru Saul tineep toman lupuuŋ to Krisi izi tonowe, ve tipatoot ival tiina pa Krisi saveeŋ toni. Yes Antioka to titaghon Krisi, tauto tamtoghon tipoi di tighaze ‘Kristen’ muuŋ.
ACT 11:27 Sawa tonenen, propet pida tineep Yerusalem, ve tizila pa Antiok.
ACT 11:28 Tamtoghon todi eez, iza Agabus. Maaron Avuvu ipamundigini ve ivotia Maaron aliŋa padi ighaze pitool tiina pale ivot irau taan isob. (Pitool tonowen ivot indeeŋ sawa to Klodias inim kinik tiina to Rom ve iŋgin ndug.)
ACT 11:29 Yes to titaghon Yesu tilooŋ saveeŋ tonenen, ve timbua saveeŋ tighaze tisaŋgoor ulaaŋ pida ila to yes toŋvetaz to Krisi to tineep izi Yudea we. Tighita sa mbeb to irau tigham padi, nene tighuri ila moghon.
ACT 11:30 Tilup mbeb le isob, ghoro tighuri ila to Banabas yesuru Saul, ve tighami tila, ve tighuri ila to yes ŋginiiŋa to tineep izi Yerusalem.
ACT 12:1 Sawa tonenen, kinik Erod imundig, ve ikis tamtoghon pida to tineep ilooŋ ila lupuuŋ to Krisi, leso ighur yabyabuuŋ padi.
ACT 12:2 Ve isaav ve tigham Yakobus to Yoan togha, ve timbut motin lua pa buza ve imaat.
ACT 12:3 Ye ighita ŋgar to ighami, nene igham yes Yuda lolodi poia. Tovenen ikis Petrus paam. Mbeb tonenen ivot pa sawa to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau.
ACT 12:4 Tovenen Erod ikis Petrus, ve ighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Ve ighuri ila ndaaba saaŋgul liim ve eez (16) nimadi pa tiŋgini. Ndaaba tonowen tivalag di tinim rouŋ paaŋ, ve rouŋ paaŋ tonowen tirabol pa uraat to ŋginiiŋ Petrus. Tamtoghon paaŋ tineep ila rouŋ eŋaeŋa. Erod mata iŋgal ighaze sawa to lupuuŋ tiina to Pasova isob, ghoro igham Petrus, ve ipayoonda pa savsaveeŋ ila ival tiina matadi.
ACT 12:5 Tovenen tikis Petrus ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Eemoghon lupuuŋ to Krisi tisuŋsuŋ ariaŋa tighaze Maaron iuuli.
ACT 12:6 Tinepneep le mboŋ eez, Petrus ighengheen ila ndaaba ru sosodi. Ye, tikaui pa sen ru. Ve ndaaba pida tiyondyood ila ataam avo, ve tiŋginŋgin ruum to yabyabuuŋ. Erod mata iŋgal ighaze mboŋ tonenen le ndugizau, ghoro igham Petrus ivot pa ruum to yabyabuuŋ, ve ipayoonda pa savsaveeŋ.
ACT 12:7 Mala maau ve aŋela to Maaron ivot le ŋguruba isul ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Aŋela ivaaŋ Petrus, ve isaav pani ighaze: “Ai, umundig rikia!” Ye isavsaav, ve sen to tikau Petrus nima pani, timazug tizi.
ACT 12:8 Aŋela isaav pani muul ighaze: “Ugharaat ghom pa laghooŋ, ve ughur duduuŋa to aghem.” Petrus igharaat tau le isob, ghoro aŋela isaav pani muul ighaze: “Utatab ghom pa nonogiiŋa tiom to moŋeŋaaŋ, ve utaghon ghou.”
ACT 12:9 Tovenen Petrus itaghoni ve yesuru tila. Eemoghon igham ŋgar ighaze mbeb to aŋela igham pani, nene ivot pani onoon maau. Ighaze pa ighita tandagiiŋ moghon.
ACT 12:10 Yesuru tila tivot to ndaaba to rouŋ eez, ve tilaagh digedi tila tivot to rouŋ ite. Tilaagh digedi paam tila, ghoro tila tivot ataam ariaŋa to ineep potla. Tilaagh ŋarua tila, ve ataam tau ikaak sorok, ve yesuru malmalidi tivot tila. Tipul ruum to yabyabuuŋ, ve titaghon ataam tila ris, ghoro aŋela ipuli ve ila.
ACT 12:11 Ghoro Petrus ŋgar toni ivot, ve isaav pa tau ighaze: “Ghara naghilaal! Maaron imbaaŋ aŋela toni inim pa iŋguaaz ghou ila Erod nima, ve ŋgar samsamia naol to yes Yuda tighaze tigham payou.”
ACT 12:12 Petrus ighilaal mbeb tonenen, ve malmali ila pa ruum to Maria, to Yoan Markus tina. Ruum tonowen, yes ival tila tilup di ila lolo, ve tisuŋsuŋ.
ACT 12:13 Petrus ila ipit ataam, ve liva mbesooŋa eez, iza Roda, ila ighaze ikaak ataam.
ACT 12:14 Eemoghon sawa to ighilaal Petrus aliŋa, ye lolo poia le poia kat. Tovenen lolo imaagh pa kakooŋ ataam, ve ilaan muul ilooŋ ila, ve ipaes pa ival tiina ighaze: “Alei, Petrus tau to iyondyood ila ataam avo we!”
ACT 12:15 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, ŋgar tiom iwaghamgham!” Eemoghon ye avo iyaryaaŋ ighaze: “Maau, ye tau to iyondyood pumuri we.” Tovenen yes tisaav pani tighaze: “Nowe avaat aŋela toni.”
ACT 12:16 Petrus iyondyood pumuri, ve inoknok pitiiŋ ataam. Tovenen tila tikaak ataam, ve tighita le ruŋadi iza.
ACT 12:17 Eemoghon ye itatan nima padi, leso neneeŋadi. Ghoro ipaes padi pa ataam to Tiina toit Yesu iŋguaaza ivot pa ruum to yabyabuuŋ. Ipaes padi le isob, ghoro isaav padi ighaze tila tipaes pa Yakobus ve toŋvetaz pida to Krisi pa mbeb to ivot pani. Ghoro ipul di tineep, ve ila pa ndug ite.
ACT 12:18 Mboŋ tonenen le ndugizau, ve yes ndaaba ruŋadi iza ve tigham ŋgar naol pa ghaoŋ to Petrus.
ACT 12:19 Erod ilooŋ paesiiŋ tighaze Petrus ineep ruum to yabyabuuŋ lolo muul maau. Tovenen isaav pa ndaaba toni ighaze tila tikaala. Eemoghon tikaala le maau. Tovenen Erod ighason roran yes to tiŋgin Petrus. Ighason di le maau, ghoro isaav ve tigham di tila, ve tirab di timatmaat. Muri ghoro, Erod imundig, ipul taan suruvu to Yudea, ve izila ndug Sisarea, ve ineep ris tonowe.
ACT 12:20 Sawa tonenen, Erod ate yabyab kat pa ndug tintina ru, Tiro ve Sidon. Ndug ru tonowen, sawa naol tighamgham aniiŋ ila ndug to Erod. Tovenen tilup di, ve timbaaŋ tamtoghon todi pida tila to Erod, leso tigharaat saveeŋ pani. Tila tivot, ve malmalidi tila to Blastus to iŋgin kinik ruum toni, ve tigham lolo, leso iuul di pa savsaveeŋ. Ghoro tila to Erod tau, ve yesŋa tigharaat saveeŋ, leso tilup di muul. Tisavsaav tomani le isob, ghoro ye ighur sawa padi pa timuul tinim, ve isavia lolo padi.
ACT 12:21 Tisaŋan le sawa tonenen ivot, ghoro timuul tila to Erod. Ye indudi pa nonogiiŋa toni to kinik, ve mbole izala watiŋ to gharatooŋ saveeŋ, ve ipamundigin saveeŋ toni.
ACT 12:22 Yes to tilooŋ saveeŋ toni, timboboob tighaze: “Tamtoghon eta to taan aliŋa tovene maau. Nowe avaat maaron eta!”
ACT 12:23 Tipapait Erod tovene ila ila le aŋela to Maaron irabi itap izi. Pasa, inimale Erod isaav padi pa tipait Maaron iza, tone poia. Eemoghon maau. Ye iyok pa paitooŋ todi tonowen. Tauto moroghooŋ tiina ighami, ve motmoot tighan lolo ve imaat.
ACT 12:24 Sawa tonenen, Maaron saveeŋ toni ilandaad toman tapiri tiina irau ndug ndug.
ACT 12:25 Banabas yesuru Saul tighur saŋgoor to yes Antioka ila yes Yerusalema nimadi le isob, ghoro tigham Yoan Markus ve yesŋa timuul tila pa Antiok.
ACT 13:1 Yes Antioka to titaghon Krisi, propet pida toman patoŋaaŋ pida tineep ilooŋ ila lupuuŋ todi. Izadi tovene: Banabas, Simeon to tiwaata tighaze ‘Asosooŋa,’ Lusius to Sairini, Manaen (ye yesuru Erod to igham pooz pa ndug ne tubuuŋ todi ee moghon), ve Saul.
ACT 13:2 Sawa eez, tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tisuŋsuŋ ila le Avuvu Patabuaŋ isaav padi ighaze: “Aghur Banabas yesuru Saul tivot, leso tigham uraat to napoi di pani ne.”
ACT 13:3 Tovenen tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ ve tisuŋ, ve tighur nimadi izala yesuru poghodi ve tipalot di, ghoro tighur di tila.
ACT 13:4 Nenen ataam to Avuvu Patabuaŋ ighur Banabas ve Saul pa uraat. Yesuru tila tivot ndug Selusia, ve tigham waaŋ tonowe, ve tiraav tila pa mutu Saiprus.
ACT 13:5 Tilooŋ izi ndug Salamis, ve tivotia Maaron aliŋa pa yes Yuda ila rumai todi lolodi. Yoan Markus ila toman di paam, leso iuul di.
ACT 13:6 Tilaagh taan tila tivot mutu dige ite, ve tila peria ndug tiina Papos, le tivot to mur taamdi eez tonowe, iza Bar-Yesu. Ye Yuda taamdi, ve ye propet kaarom eez.
ACT 13:7 Sawa naol, ye inepneep toman Sergius Paulus to iŋgin mutu tonowen. Sergius Paulus, ye ŋgeu ŋgara eez, ve ighaze le ilooŋ Maaron aliŋa. Tovenen imbaaŋ ila pa Banabas yesuru Saul ighaze tinim toni.
ACT 13:8 Bar-Yesu iza ite Elimas. Pisis tonene, pughu tovene: ‘mur taamdi.’ Ye itovtoova pa itatan yesuru saveeŋ todi, ve ileleel saveeŋ pa Sergius Paulus, leso ighur ila to Krisi sob.
ACT 13:9 Eemoghon Avuvu Patabuaŋ izeev Saul, to tiwaat iza ite Paulus, ve mata deŋia pa mur taamdi tonowen,
ACT 13:10 ve isaav ariaŋa pani ighaze: “Ai, yom tonene, ŋgeu samia eez! Ŋgeu Samia natu yom! Yom ughurghur koi pa ŋgar deŋia to naol ne, ve lolom ivon pa ŋgar samsamia ve ŋgar kaarom naol! Ŋeez o upul ŋgar tiom to ughamun tamtoghon ŋgar todi ve upapaghau di pa ataam deŋia to Maaron?
ACT 13:11 Aazne, yom pale ughita katin Maaron nima. Ye pale igham matam ipis, ve irau ughita ndug muul maau. Ve pale uneep tovene mala ris!” Paulus isaav tovene, ve rikia moghon mbeb inimale ghavurvuraaŋ toman ndoroom ikau mur taamdi tonenen mata. Tovenen iwalaghlaagh ve ikaal tamtoghon pida pa tiuuli, ighaze tikis nima ve tipatooŋ ataam pani.
ACT 13:12 Daba to mutu tonowen ighita mbeb gharatooŋa to ivot ne, le avo ikaak, ve ighilaal ighaze saveeŋ to Tiina toit le tapiri tiina. Tovenen ighur ila kat.
ACT 13:13 Paulus toman ndita tigham waaŋ izi ndug Papos, ve tiraav tivool tila pa taan tiina. Ghoro tilaagh tila tivot ndug Perga to ineep ila taan suruvu to Pampilia. Tineep tonowe, ve Yoan Markus ipul di, ve ighau imuul ila pa Yerusalem.
ACT 13:14 Paulus yesuru Banabas tipul ndug Perga, ve tizala pa ndug Antiok to ineep ila taan suruvu to Pisidia. Tinepneep tonowe le sawa to umbom patabuaŋ, ghoro tilooŋ tila rumai to yes Yuda, ve mboledi izi toman di pa suŋuuŋ.
ACT 13:15 Tamtoghon pida to lupuuŋ tonowen tiwaat saveeŋ pida to ineep ila tutuuŋ to Mose, ve saveeŋ pida to yes propeta le isob, ghoro yes ŋginiiŋa to lupuuŋ tonenen tighason ila pa Paulus yesuru Banabas tighaze: “Yo, yam toŋvetaz ru, ighaze lemim savsaveeŋ pida pa apalot lupuuŋ tonene, ghoro asaav.”
ACT 13:16 Paulus imundig iyoon, ve itatan nima padi, leso neneeŋadi ve tighur taliŋadi pani. Ghoro ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “Yam nditamoot to Israel, ve yam pida to aroron pa Maaron ve ataghon ŋgar toni ne, aghur taliŋamim payou pooi.
ACT 13:17 Iit Israela, muuŋ Maaron toit isia nditimbuud tinim ye tau le. Ve sawa to tila tineep tinim loomba izi Isip, ye igham di timasa tinim naol. Ghoro ipatooŋ tapiri pa yes Isipa, ve ighereb nditimbuud tipul taan to yes Isipa ve tivot.
ACT 13:18 Yes tineep izi ndug balim irau ndaman tamoot ru (40), ve sawa naol tizorzoor Maaron aliŋa ve tighamgham ŋgar to irau ye lolo maau. Eemoghon ye itatan tau, ve iŋgin di pa laghooŋ todi.
ACT 13:19 Yes tilaagh tila tivot taan suruvu to Kanaan, ghoro ye ireu tamtoghon to ndug tintina liim ve ru, ve igham taan todi inim yes Israela ledi.
ACT 13:20 Uraat isob tonenen igham ndaman 450. “Muri ghoro, Maaron ighur ledi daba pida. Leso tiŋgin di ve tigharaat saveeŋ todi. Inim inim le indeeŋ sawa to propet Samuel,
ACT 13:21 ghoro tighason Maaron pa igham ledi kinik eta. Tovenen ye ighur Kis natu Saul inim kinik padi. Saul pughu toni ivot ila to Benyamin. Ye iŋgin Israel irau ndaman tamoot ru (40).
ACT 13:22 Muri ghoro, Maaron izugua izi, ve ighur David ana inim kinik. Maaron ipaesia David ŋgar toni ighaze: ‘David to Yesi natu, you naghita wa. Yeru lolomai ee moghon. Ye pale itaghon katin ŋgar tiou pa mbeb tisob.’
ACT 13:23 “Aazne, Maaron ighur ŋgeu eez inim Volaaŋa pa yes Israela itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Iza Yesu, ve ivot ila siŋ to David.
ACT 13:24 Yesu ipamundigin uraat toni sone, ve Yoan ŋgeu rughuzaaŋa imuuŋ pani, ve ivovotia saveeŋ pa yes Israela ighaze tisob tipul ŋgar todi samsamiadi, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron, ve tigham ya.
ACT 13:25 Sawa igharau pa Yoan ipasob uraat toni, ghoro ighason tamtoghon ighaze: ‘Yam agham ŋgar aghaze you sei? Aghaze you Mesia to asasaŋani ne? Maau. Ŋgeu eez pale inim muri payou. Ye ilib payou kat. Uraat sorok inimale polaaŋ waar pa duduuŋa to aghe, nene you poiag irau to nagham pani maau.’”
ACT 13:26 Ghoro Paulus isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, yam to Abaram papaghu toni, ve yam pida to aroron pa Maaron ve ataghon ŋgar toni ne paam, alooŋ. Maaron aliŋa to isavia ataam to ye igham mulin tamtoghon, nene iŋarua ghiit.
ACT 13:27 Eemoghon ival tiina to Yerusalem toman yes daba todi tighilaal Yesu maau. Onoon, umbom patabuaŋ to naol ne, yes tiwatwaat saveeŋ to yes propeta. Eemoghon tighilaal saveeŋ tonowen pughu maau. Yesu igham sosor eta irau to imaat pani ne maau. Eemoghon sawa to yes daba titiir saveeŋ toni, tighita tighaze ye igham sosor tiina, ve tighason Piladus pa irabi imaat. Ŋgar to tighami, nene deŋia pa Maaron aliŋa to muuŋ yes propeta tivotia. Saveeŋ todi tonowen, aazne anoŋa ivot wa.
ACT 13:29 Saveeŋ to yes propeta timbooda iza to Yesu, nene yes Yuda titaghon suvuni le isob, ghoro tamtoghon pida tighami izi pa ai pambarooŋ. Yes tigham paatu tila, ve tighuri ilooŋ ila yaam saambu to tigharaata pataghaaŋ inim naal pa mateeŋa.
ACT 13:30 Eemoghon Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve ineep sawa mala ris izi taan. Sawa tonenen, ye ila ivotvot to yes to muuŋ yesŋa tilaagh izi Galilaia ve tila tivot izi Yerusalem. Ndiran tonowen, tauto aazne tivovotia saveeŋ toni pa ival tiina to iit Israela, ve tipariaaŋ di pa tighur ila toni.
ACT 13:32 “Yei ninim pa nivotia varu poia tonene payam: Maaron ipamundigin Yesu pa mateeŋ wa. Tovenen saveeŋ to muuŋ ye imbua toman nditimbuud, tauto aazne anoŋa ivot pa iit to papaghu todi ne! Saveeŋa ineep ila mbouŋ to suŋuuŋ to inim ru. Ighaze: ‘You natug yom. Yom tamam to you. Aazne, you naghur ghom pa uraat.’
ACT 13:34 “Tovenen Yesu, Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Ve ye irau imuul izila naal ve imbuuz ne maau. Saveeŋa ineep tovene: ‘You nambua saveeŋ ariaŋa toman gham naghaze you pale nagham lemim mbeb popoia ve patabuaŋa inimale muuŋ nagham pa David.’
ACT 13:35 Ve saveeŋ waaro ite isaav ighaze: ‘Yom irau upul mbesooŋa tiom patabuaŋ imbuuz ila naal lolo ne maau.’
ACT 13:36 “Iit tawatag: Sawa to kinik David ineep izi taan, ye imbesmbees pa Maaron itaghon Maaron ŋgar toni. Ve sawa to imaat, titavia toman nditimbu, ve paatu imbuuz ila naal lolo.
ACT 13:37 Eemoghon ŋgeu to Maaron ipamundigini pa mateeŋ ne, paatu imbuuz maau.
ACT 13:38 “Tovenen yam toŋvetaz, alooŋ! Yei nivotia saveeŋ payam leso awatag kat tovene: Tutuuŋ to Mose, nene irau igham mulin ghiit kat pa pataŋani to sosor toit ne maau. Eemoghon ila Yesu uraat toni, Maaron ireu sosor toit kat. Tamtoghon tisob to tighur ila to Yesu, ye pale ipas di tivot pa samia tapiri, ve ireu sosor todi isob ilale, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata.
ACT 13:40 “Tovenen yam apatum gham. Pa vene, mbeb to yes propeta tisavia ne ivot payam. Saveeŋa ineep tovene:
ACT 13:41 ‘Yam tamtoghon to velegiiŋ Maaron, alooŋ! Pataŋani to naghaze naghuri iza tiam pa sawa tonene, nene pale ite kat. Yam pale aghita, le ruŋamim iza pani ve ŋgar tiam isob, ve alalemim. Ighaze mbeb tovene ivot pa tamtoghon pida ve alooŋ varu moghon, nene irau aghur ila maau.’”
ACT 13:42 Paulus isavsaav le isob, ghoro yesuru Banabas tipul rumai, ve tivot tila pumuri. Tamtoghon to lupuuŋ tonenen timundig, ve tighason di ariaŋa tighaze umbom patabuaŋ ite ighaze ivot, ghoro yesuru timuul tinim, ve tila saveeŋ tonenen lolo muul.
ACT 13:43 Lupuuŋ todi isob ve tamtoghon tighaughau, ve ival tiina titaghon Banabas yesuru Paulus a yesŋa tila. Pida, yes Yuda kat. Ve pida, nene yes to titoor di tinim Yuda ve titaghon ataam to Maaron. Yesuru tisavsaav toman di, ve tipalot di tighaze tiyoon tuŋia ila poia to Maaron.
ACT 13:44 Tinepneep le umbom patabuaŋ ivot muul, ghoro tamtoghon tisob to ndug tonenen tila tilup di pa tilooŋ saveeŋ to Tiina toit.
ACT 13:45 Yes Yuda tighita ival tiina kat tiketkeet tila tighaze tilooŋ Paulus yesuru Banabas saveeŋ todi. Tauto ireu lolodi, ve timundig ve yesŋa Paulus tiwazoran di, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pani.
ACT 13:46 Eemoghon Paulus yesuru Banabas timatughez maau. Tiyoon ariaŋa, ve tisaav ghazooŋa padi tighaze: “Maaron ighaze ipamuuŋ gham pa saveeŋ toni. Eemoghon yam azuruni. Ŋgar to aghami, nene inimale aŋgabiiz taumim aghaze yam irau to agham nepooŋ to mataad iyaryaar maau. Tovenen aazne ve ila, yei pale nipul gham aneep lemim, ve nila to yes to Yuda maau ne.
ACT 13:47 Pasa, Ŋgeu Tiina isaav ariaŋa payei ighaze: ‘You naghur ghom unum ghazooŋa pa yes ndug ndug to Yuda maau ne. Naghaze undaloov saveeŋ tiou ila pa tamtoghon irau taan dige to naol, leso tiwatag ataam to nagham mulin di.’”
ACT 13:48 Yes to Yuda maau ne, tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi poia kat, ve tipait Maaron pa saveeŋ toni to tilooŋa. Ve tamtoghon tisob to Maaron isia di pa tigham nepooŋ to mataad iyaryaar, yes tighur ila.
ACT 13:49 Tovenen Maaron saveeŋ toni ilaan toman tapiri irau taan suruvu tonowen.
ACT 13:50 Eemoghon yes Yuda tileel saveeŋ pa yes daba to ndug tonowen, toman ndiliva pida to izadi tintina ve titaghon yes Yuda pa suŋuuŋ todi. Tovenen yes daba ve ndiliva tonowen anadi tipazaagh ival tiina, ve tighur pataŋani pa yesuru, ve tinaan di tighau pa ndug todi.
ACT 13:51 Sawa to yesuru tipul ndug Antiok, titut aghedi ve ghavuur to ndug tonenen izi. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi. Ghoro tilaagh tila tivot ndug Ikonium.
ACT 13:52 Ve yes Antioka to titaghon Yesu, Avuvu Patabuaŋ izeev di tisob, ve tineep toman lolodi poia.
ACT 14:1 Paulus yesuru Banabas tila tivot izi Ikonium, ve titaghon ŋgar to tighami izi Antiok. Yesuru tilooŋ tila rumai to yes Yuda, ve tivotia mos padi. Saveeŋ to yesuru, nene ila iŋgal ival tiina lolodi, le titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu. Yes Yuda, ve yes Grika paam.
ACT 14:2 Eemoghon yes Yuda to tighur ila to Krisi maau, tileel saveeŋ pa yes to Yuda maau ne, le tighur koi pa yes toŋvetaz to Krisi.
ACT 14:3 Tovenen Paulus yesuru Banabas tineep mala izi tonowe. Yesuru timatughez maau. Tinumeer Maaron, ve tiyoon ariaŋa pa votiaaŋ Tiina toit varu. Ve ye tau ipalot di, ve igham mbeb gharatooŋadi naol tivot ila yesuru nimadi tinim ghilalooŋ pa tamtoghon. Leso tighur ila saveeŋ to yesuru tisavia pa poia toni.
ACT 14:4 Tamtoghon to ndug tonowen tighita yesuru uraat todi, le tivalag taudi tinim ru. Pida titaghon yes Yuda, ve pida tila tivool to mbaŋooŋa ru tonenen.
ACT 14:5 Ghoro Yuda pida, ve yes to Yuda maau ne paam, toman daba todi, tilup ŋgar todi inim ee moghon, ve timbua saveeŋ tighaze tighur pataŋani padi ila ival tiina matadi, ve tirab di pa yaam.
ACT 14:6 Eemoghon yesuru tilooŋ saveeŋ pa ŋgar to tighaze tigham padi. Tovenen tighau tila pa taan suruvu to Likonia, ve tineep izi ndug Listara ve ndug Derbe, ve ndug geegeu pida to tineep tigharau.
ACT 14:7 Tovenen yesuru tineep izi tonowe, ve tivovotia varu poia padi.
ACT 14:8 Ŋgeu narape eez ineep izi ndug Listara. Ye tina ipoopa aghe samia. Tauto muuŋ ve inim, ilaagh maau.
ACT 14:9 Paulus isavsaav, ve ŋgeu tonowen ighurghur taliŋa pa saveeŋ toni. Paulus imbatuti, ve ighilaala ighaze ghurla toni irau to Maaron ighami tini poia.
ACT 14:10 Tovenen isaav pani toman aliŋa tiina ighaze: “Ai, umundig uyoon.” Ve ŋgeu tonenen purukia imundig ve ilaagh.
ACT 14:11 Ival tiina tighita Paulus igham mbeb gharatooŋa tonenen, le timboob ila taudi aliŋadi Likonia tighaze: “Wai, aazne, maaron toit ru, tauto titoor di tinim tamtoghon, ve tizi tinim toit.”
ACT 14:12 Ghoro tiwaat Banabas tighaze ye Zeus, ve tiwaat Paulus tighaze ye Ermes. Pasa, yes tighita Paulus imuŋmuuŋ pa savsaveeŋ.
ACT 14:13 Maaron todi eez, iza Zeus. Rumai toni iyondyood igharau ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug. Tovenen ŋgeu to watooŋrau to iŋgin rumai tonowen, yesŋa ival tiina tigham makau pida, ve tipabood di pa kananaŋ, ghoro tila pa ataam tonenen, tighaze tirab makau tonowen tinim watooŋrau pa yesuru.
ACT 14:14 Tipaesia ŋgar to tighaze tighami ne pa yesuru le irau lolodi maau kat. Tovenen tireep nonogiiŋa todi, ve tilaan tilooŋ tila ival tiina tonowen lolodi,
ACT 14:15 ve timboob tighaze: “Wai, ndiran tiei, agham vene malep! Yeru tamtoghon to taan ninimale yam. Yei ninim pa nivotia varu poia payam. Alooŋ. Maaron tiam to ambesmbees padi ne, irau tigham anoŋa eta maau. Apul murimim padi, ve apul di tineepledi. Ve aghur ila to Maaron tau to ineep mata iyaryaar irau sawa isob. Pasa, ye to ighur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila.
ACT 14:16 Muuŋ, sawa to nditimbuud ve inim, ye ipul ndug ndug titaghon taudi ŋgar todi.
ACT 14:17 Eemoghon Maaron tau, ye iyooŋ pait maau. Sawa isob, ye ighamgham poian ghiit, leso tawatag taghaze ye inepneep. Ye ighamgham lemim uman to itap sambam ve izi inim, ve ighamgham sawa to taitaiŋ ivotvot. Leso amim aniiŋ katindi, ve lolomim poia.”
ACT 14:18 Yesuru tisavia saveeŋ tonene inimale ŋgalsekiiŋ ival tiina tonowen. Pasa, ival tiina ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze le tigham watooŋrau eta pa yesuru, ve rismoghon tone tighami.
ACT 14:19 Yesuru tinepneep izi tonowe, ve Yuda pida to Ikonium ve Antiok tinim ve tileel saveeŋ pa ival tiina. Tovenen titoor ŋgar todi, ve tighur koi pa Paulus, ve timundig tirabi pa yaam. Ghoro tisasaara ivot ila ndug dige, ve tipuli izi. Pasa, tighaze pa imaat wa.
ACT 14:20 Eemoghon ndita pida to titaghon Yesu, tila tiyoon luvutini, ve ye imundig, ve yesŋa timuul tilooŋ tila pa paanu. Mboŋ ndugizau, ghoro yesuru Banabas timundig, ve tila pa ndug Derbe.
ACT 14:21 Paulus yesuru Banabas tila tivot ndug Derbe, ve tivotia varu poia tonowe, le tamtoghon katindi tighur ila to Yesu ve tinim taghoniiŋa toni. Ghoro tipamuul laghooŋ todi, ve timuul tila pa ndug Listara, tila Ikonium, ve tila tivot ndug Antiok to Pisidia.
ACT 14:22 Yesuru tipapalot yes to titaghon Yesu, ve tisaav ariaŋa padi tighaze tikis ghurla todi tuŋia. Ve tisavsaav padi tighaze: “Iit irau tambaad pataŋani naol, ghoro tataghon pooz to Maaron, ve talooŋ tala ndug toni sambam.”
ACT 14:23 Yesuru tighur tamtoghon pida tinim ŋginiiŋa pa lupuuŋ to Krisi irau ndug ndug. Sawa to tighur di, tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ ve tisuŋ, ghoro tighur di tila Tiina Yesu to tighur ila toni ne nima, leso iŋgin di.
ACT 14:24 Ghoro yesuru tilaagh timbut taan suruvu to Pisidia, ve tila peria taan suruvu to Pampilia.
ACT 14:25 Tivotia Maaron aliŋa izi ndug Perga, ghoro malmalidi tizila ndug Atalia.
ACT 14:26 Yesuru tigham waaŋ tonowe, ve tiraav timuul tila pa ndug tiina Antiok to ineep izi taan suruvu to Siria. Pasa, sawa to tighaze tipamundigin laghooŋ todi, yes toŋvetaz to Krisi to tineep izi tonowe, tauto tighur yesuru tila Maaron nima, leso ighur poia toni iza todi ve ipalot di pa uraat. Tovenen sawa to tipasob uraat tonenen, yesuru timuul tila pa ghitooŋ di.
ACT 14:27 Yesuru tila tivot Antiok, ghoro tipoi lupuuŋ to Krisi tinim tilup di, ve tipaes padi pa uraat naol to Maaron igham di tivot ila nimadi. Ve tipaes padi tighaze Maaron igharaat ataam pa yes to Yuda maau ne, tauto tighur ila to Yesu wa.
ACT 14:28 Ghoro yesuru tineep mala ris toman nditadi to titaghon Yesu ne izi Antiok.
ACT 15:1 Muri ghoro, Yuda pida to tighur ila to Yesu, tineep Yudea, ve tizila pa Antiok, ve tisaav pa yes toŋvetaz to Krisi tighaze: “Alooŋ. Yam to Yuda maau ne, tizir gham itaghon tutuuŋ to Mose, ghoro poia. Ighaze maau, nene pale Maaron irau igham mulin gham maau.”
ACT 15:2 Paulus yesuru Banabas tilooŋ saveeŋ todi, le irau lolodi maau kat. Tovenen yesŋa ndiran tonowen tiwazoran di. Tisavsaav le maau, ghoro timbua saveeŋ tighaze timbaaŋ Paulus yesuru Banabas toman nditadi pida to Antiok tizala Yerusalem. Leso tighita yes mbaŋooŋa pida toman yes ŋginiiŋa tonowe, ve tigharaat saveeŋ tonene.
ACT 15:3 Tovenen lupuuŋ to Krisi tigharaat ataam padi, ve tighur di tila. Tilaagh taghon ataam to imbut taan suruvu to Ponisia ve Samaria, ve tipapaes pa toŋvetaz to Krisi taghon ndug ndug tighaze: Yes to Yuda maau ne, katindi titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu wa. Nditadi tilooŋ paesiiŋ todi, le lolodi poia kat.
ACT 15:4 Tila tivot Yerusalem, ve lupuuŋ to Krisi, toman ŋginiiŋa todi ve yes mbaŋooŋa, tigham di toman lolodi poia. Ghoro Paulus yesuru Banabas tipaes padi pa uraat naol to Maaron igham di tivot ila nimadi.
ACT 15:5 Eemoghon ndiran tutuuŋa pida to tighur ila to Yesu, tilooŋ saveeŋ todi, ve timundig ve tisaav tighaze: “Yes to Yuda maau ne, ighaze tighur ila to Yesu, iit irau tazir di ve tapariaaŋ di pa titaghon tutuuŋ to Mose, ghoro poia.”
ACT 15:6 Tovenen yes mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa tilup di, ve titiir saveeŋ to ndiran tutuuŋa tonowen.
ACT 15:7 Tiwasavon di ila ila, ghoro Petrus ana imundig ve isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, yam awatag. Muuŋ, Maaron isia ghou ila lolomim, ve imbaaŋ ghou nala to yes to Yuda maau ne. Tauto tilooŋ varu poia ila you avog, ve tighur ila.
ACT 15:8 Maaron iwatag iit tamtoghon lolood. Tauto igham Avuvu Patabuaŋ padi raraate inimale papazogi igham pait. Leso igham ghiit taghilaal taghaze ye lolo poia padi, ve ighaze igham di tinim ye le paam.
ACT 15:9 Ye igham ŋgar ite paam ite paam maau. Itaghon ŋgar raraate moghon pa iit, ve yes paam. Pasa, ye igham lolodi iŋgalaaŋ itaghon ghurla todi.
ACT 15:10 Tovenen pughu vena, to aazne yam aghaze atoov Maaron ve azoor ŋgar toni? Yes to Yuda maau ve titaghon Yesu ne, ighaze yam aghur pataŋani iza todi, nene pale agham Maaron ate yabyab. Aghita. Sawa to nditimbuud ve inim aazne, iit Yuda irau tataghon katin Mose tutuuŋ toni ne maau. Pasa, nene ipataŋan.
ACT 15:11 Yam awatag: Iit taghur ila taghaze poia to Tiina toit Yesu, tauto inim ataam pait ve Maaron igham mulin ghiit. Ve ye ighur ataam raraate moghon padi paam. Ataam ite paam maau.”
ACT 15:12 Petrus isavsaav le isob, ve ival tiina to lupuuŋ tonenen neneeŋadi moghon. Ghoro tighur taliŋadi pa Banabas yesuru Paulus, ve anadi tipaesia mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina to Maaron igham di tivot ila nimadi, sawa to tineep ila yes to Yuda maau ne lolodi.
ACT 15:13 Tisavsaav le isob, ghoro Yakobus ana imundig, ve isaav pa ival tiina ighaze: “Yam toŋvetaz, aghur taliŋamim payou, ve anag nasaav.
ACT 15:14 Maaron ighaze iyou tamtoghon to ndug ndug tinim le, leso igham iza ivot inim tiina. Ŋgaramus, Simon ipaesia sawa inim mata to Maaron igham tamtoghon pida to Yuda maau ne tinim le.
ACT 15:15 Ve yes propeta tisavia ŋgar raraate moghon. Pasa, Maaron aliŋa pida to timbooda, isaav ighaze:
ACT 15:16 ‘Aazne, pataŋani tiina ivot pa siŋ to David ve iwaghamun di. Yes tinimale ruum to tireu mbirisani. Eemoghon muri, you pale nauul di, leso tiyoon ariaŋa ve tigham pooz muul.
ACT 15:17 Ve tamtoghon pida to ndug ndug tovene paam. You pale napamundigin yes to nasia di tinim leg, leso tizuaria di pa tiwatag katin ghou.
ACT 15:18 Saveeŋ tonene, nene Maaron aliŋa. Ye tau ivotia alok wa.’”
ACT 15:19 Ghoro Yakobus iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “You naghita naghaze yes to Yuda maau, ve aazne titoor ŋgar todi ve tighur ila to Maaron, iit irau tagham pataŋani padi malep.
ACT 15:20 Tovenen iit irau tambood ledi rau eta, ve tasaav ghazooŋa padi pa sa tutuuŋ to pale titaghon di. Tutuuŋ tovene: Aniiŋ to tipakur maaron kaaromŋa pani, nene yes tighani malep. Pasa, aniiŋ tovene pale igham di tisami ila Maaron mata. Ve tighur maat malep. Ve tighun mbeb siŋidi malep, ve tighan mbeb mindadi to siŋ ineep ila malep.
ACT 15:21 Tovenen yes irau titaghon tutuuŋ tonene. Leso tireu yes Yuda lolodi sob. Pasa, muuŋ ve inim, tivovotia tutuuŋ to Mose irau ndug ndug. Ve umbom patabuaŋ to naol ne, tiwatwaat tutuuŋ tonowen ila Yuda rumai todi lolodi.”
ACT 15:22 Yes mbaŋooŋa toman yes ŋginiiŋa ve nditadi tisob to tineep ilooŋ ila lupuuŋ to Krisi, tilooŋ Yakobus saveeŋ toni, ve tighita tighaze poia pa titaghoni. Tovenen tighur tamtoghon todi ru to timuŋmuuŋ pa lupuuŋ todi, Yudas to iza ite Barsabas, ve Silas. Leso tigham naghodi, ve yesŋa Paulus ve Banabas tila pa Antiok.
ACT 15:23 Ve timbood saveeŋ tonowen ila rau, ve tighuri ila todi, leso tikisi ve tila tomani. Rau todi isaav tovene: “Yei mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa, nimbood rau tonene ilat to yam toŋvetaz to Krisi to Yuda maau, ve aneep izi ndug Antiok, ve taan suruvu to Siria ve Silisia. Yam toŋvetaz, ndag poia tiei ilat pa yam asob.
ACT 15:24 “Yei nilooŋ tighaze tamtoghon tiei pida tilat, ve tisavia saveeŋ pida to igham gham lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol. Eemoghon yei nimbaaŋ ndiran tonowen maau. Yes titaghon taudi ŋgar todi ve tilat.
ACT 15:25 Tovenen yei nilup ghei, ve niwasavon ghei pa pataŋani tonene, le nivot pa ŋgar ee moghon. Tauto nighur tamtoghon tiei pida tigham naghomai, ve nimbaaŋ di tilat. Ve Banabas yesuru Paulus, tamtoghon toit ru to lolomai padi kat ne, tilat toman di paam.
ACT 15:26 Yesuru timatughez maau, ve tirei taudi pa uraat to votiaaŋ Tiina toit Yesu Krisi varu.
ACT 15:27 Tovenen yei nighur rau tonene ila to Yudas yesuru Silas, ve nimbaaŋ di tilat. Ve yesuru pale tipaesia aliŋamai ila avodi paam.
ACT 15:28 Avuvu Patabuaŋ igham pooz payei le nighita nighaze irau nighur tutuuŋ naol payam maau. Pa vene, igham pataŋani payam. Tovenen yei pale nisavia mbeb tintina moghon to nighaze ataghon di.
ACT 15:29 Aniiŋ to tipakur maaron kaaromŋa pani, yam aghani malep. Ve aghun mbeb siŋidi malep. Ve aghur maat malep. Ve aghan mbeb mindadi to siŋ ineep ila malep. Ighaze aneep saguan pa ŋgar tovene, nene pale ataghon ŋgar poia. Saveeŋ tiei inim imuul sualen. Yam aneep toman lolomim poia.”
ACT 15:30 Ndiran paaŋ to timbaaŋ di, tila tivot Antiok, ghoro tipoi tamtoghon to Krisi tinim tilup di, ve tighur rau tonenen ila todi.
ACT 15:31 Yes Antioka tiwaata, ve tilooŋ saveeŋ palotiiŋ to ineep ila rau lolo ne, le lolodi poia kat.
ACT 15:32 Yudas ve Silas, yesuru propet paam. Tovenen tisavia saveeŋ popoia naol pa yes Antioka pa tipalot ghurla todi, leso tiyoon ariaŋa.
ACT 15:33 Yesuru tineep toman di mala ris, ghoro yes Antioka tighur di tila toman lolodi poia, ve timuul tila pa nditadi to timbaaŋ di tinim.
ACT 15:35 Paulus yesuru Banabas tineep mala ris izi Antiok. Ve yesŋa ndiran pida tivovotia saveeŋ to Tiina toit pa tamtoghon, ve tipatoot di pani.
ACT 15:36 Sawa pida inim ila, ghoro Paulus isaav pa Banabas ighaze: “Yo, ituru tataghon agheed ina muul, ve tala ndug ndug to tavotia saveeŋ to Tiina toit Yesu padi, ve taŋgig yes toŋvetaz to Krisi. Leso taghita nepooŋ todi vena.”
ACT 15:37 Sawa tonenen, Banabas ighaze igham Yoan Markus ve yesŋa tila.
ACT 15:38 Eemoghon Paulus lolo pa Markus ilaagh toman di muul malep. Pasa muuŋ, sawa to tilaagh pa uraat to votiaaŋ varu poia, Yoan Markus ila toman di paam. Eemoghon ye ipul di tineep izi Pampilia, ve ighau padi, ve yesŋa tilaagh pa uraat muul maau.
ACT 15:39 Yesuru tiwazoran di ila ila le tiwapulin taudi. Tovenen Banabas igham Yoan Markus, ve yesuru tigham waaŋ, ve tiraav tila pa mutu Saiprus.
ACT 15:40 Ve Paulus igham Silas ighaze yesuru tilaagh. Tovenen yes toŋvetaz to Krisi tighur yesuru tila Tiina toit nima, ve tighason Maaron pa ighur poia toni iza todi.
ACT 15:41 Ghoro Paulus yesuru Silas timundig ve tilaagh irau taan suruvu to Siria ve Silisia, ve Paulus ipalot lupuuŋ to Krisi irau ndug ndug izi tonowe.
ACT 16:1 Paulus yesuru Silas tila tivot ndug Derbe, ghoro tisakia tila pa ndug Listara. Ndug tonowen, ŋgeu eez to itaghon Yesu inepneep. Iza Timoti. Tina, ye Yuda tidi to ighur ila to Yesu. Ve tama, ye Grik taamdi.
ACT 16:2 Yes toŋvetaz to Krisi to tineep ndug Listara ve ndug Ikonium, tisob tipait Timoti varu tighaze ye ŋgeu poia.
ACT 16:3 Tovenen Paulus ighaze ighami, leso yesŋa tilaagh pa uraat. Eemoghon Yuda katindi to tineep tonowe, tiwatag tighaze Timoti tama, ye Grik taamdi. Tovenen Paulus izir Timoti, leso yes Yuda tiyou avodi pani sob.
ACT 16:4 Ghoro Paulus yesuru Silas, ve Timoti tipamundigin laghooŋ todi muul, ve tilaagh irau ndug ndug, ve tipaesia yes mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa to tineep izi Yerusalem ne aliŋadi padi. Leso tiwatag sa ŋgar to daba tonowen tighuri pa yes to Yuda maau ne pa titaghoni.
ACT 16:5 Saveeŋ todi ipalot lupuuŋ to Krisi irau ndug ndug le ghurla todi iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Ve sawa isob tamtoghon papaghu tiloŋlooŋ tila toman di. Tauto lupuuŋ to Krisi tivot tinim tintinadi irau ndug ndug.
ACT 16:6 Paulus toman ndita tilaagh timbut taan suruvu to Galesia ve Pirigia. Eemoghon tila pa taan suruvu to Asia maau. Pasa, Avuvu Patabuaŋ ipoon di ighaze tivotia Maaron aliŋa izi tonowe malep.
ACT 16:7 Tilaagh tila tivot taan to Misia dige, ve tighaze tivool pa taan suruvu to Bitinia. Eemoghon Yesu Avuvu iyok padi pa tila ndug tonowen maau.
ACT 16:8 Tovenen tilaagh timbut taan suruvu to Misia, ve tizila tivot ndug Troas to ineep izi naari.
ACT 16:9 Mboŋ, tandagiiŋ eez ivot pa Paulus. Ye ighita ŋgeu eez to Masedonia iyondyood, ve ipoipoi ighaze: “Paulus, uraav uvool unum pa Masedonia, leso uul ghei.”
ACT 16:10 Paulus ighita tandagiiŋ tonene le isob, ghoro rikia moghon yeiŋa nimundig, ve nikaal ataam pa nivool nila pa taan suruvu to Masedonia. Pasa, nighilaal mbeb to ivot ne nighaze nene Maaron tau ipoi ghei pa nivotia varu poia pa tamtoghon tonowe.
ACT 16:11 Tovenen yei niza waaŋ izi Troas, ve nighau deŋia nila nivot mutu Samotres. Mboŋ ndugizau, ghoro niraav muul nila, le nilooŋ izi ndug Neapolis to ineep taan tiina.
ACT 16:12 Ghoro nilaagh taan, ve nilooŋ nila pa Pilipai. Pilipai, nene ndug tiina eez to taan suruvu to Masedonia. Yes Roma tipamundigin ndug tonowen ila taan to yes Grika. Nila nivot tonowe, ve nineep irau mboŋ pida le isob,
ACT 16:13 ghoro umbom patabuaŋ to Maaron ivot. Tovenen nipul ndug tiina, ve nivot nila ya to ineep ndug dige. Pasa, yei nigham ŋgar nighaze yes Yuda avaat tiluplup di pa suŋuuŋ izi tonowe. Le onoon. Nila peria, ve nighita ndiliva pida tilup di tonowe. Ghoro mbolemai izi, ve yeiŋa niwasavon ghei pa Maaron aliŋa.
ACT 16:14 Yes ndiliva tonowen, todi eez, iza Lidia. Ye to ndug Tiatira. Ve irauraukol pa uli popoiadi to bodeeŋadi inimale aindan. Ye Yuda tidi maau. Eemoghon ighur ila to Maaron ve itaghon ataam toni, ve yesŋa Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ. Sawa to ye ilooŋ Paulus saveeŋ toni, Maaron igham uraat ila lolo le ighur ila Paulus aliŋa.
ACT 16:15 Tovenen ye tau ve yes to tineep tomani ila ruum toni, tigham ya. Le isob, ghoro ye isaav payei tovene: “Ighaze yam aghita ghou aghaze you naghur ila kat to Tiina toit, ghoro anim ruum tiou, ve aneep toman ghou.” Ye izoorndug payei, tovenen nilooŋ aliŋa, ve nila ruum toni.
ACT 16:16 Sawa eez, yei nighaze nimuul nila pa suŋuuŋ ina to ineep ya paŋa. Nila le nivot to liva mbesooŋa eez. Ye, avuvu samia izeeva le irau ivotia mbeb pida to muri pale tivot. Tovenen yes daba toni tiyouyou yaam tiina ila uraat toni tonowen.
ACT 16:17 Ye ighita yeiŋa Paulus, tovenen itaghon ghei ve imboboob ighaze: “Ai, aghita. Ndiran tonene, yes mbesooŋa to Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Yes tinim pa tivotia ataam to Maaron igham mulin gham, ve aneep pooi.”
ACT 16:18 Ndag to naol ne, ye inoknok bobaaŋ moghon le Paulus tini imum pani kat. Tauto sawa eez, itoora, ve iyaan avuvu samia tonowen ighaze: “Ai! You nasaav ariaŋa payom ila Yesu Krisi iza: Upul liva tonanan, ve ughau ula!” Sawa tonenen kat, avuvu samia ipul liva tonowen, ve ighau.
ACT 16:19 Tovenen yes daba to liva tonenen atedi yabyab kat pa Paulus yesuru Silas. Pasa, yes tighita ataam todi to ghamuuŋ yaam, nene ivool wa. Tovenen tikis yesuru, ve tisasaar di tila maran, leso tipayoon di pa savsaveeŋ ila yes pooza to ndug matadi.
ACT 16:20 Tigham di tila, ve tipayoon di ila yes pooza matadi, ghoro tiŋgal saveeŋ padi tighaze: “Ndiran tonene, yes Yuda. Tinim ndug toit, ve tighereb pataŋani naol tivotvot ila ndug lolo.
ACT 16:21 Ve yesuru timalaaŋ pa tutuuŋ toit Roma paam. Pasa, tipapazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar pida to tutuuŋ toit iŋgalsekin ghiit pani.”
ACT 16:22 Ival tiina to tinim pa lupuuŋ, tilooŋ saveeŋ todi, le anadi atedi yabyab pa yesuru, ve tiŋgal saveeŋ padi paam. Tovenen yes pooza to ndug tireep yesuru nonogiiŋa todi tizi, ve tisaav pa tamtoghon pida ve tilos di.
ACT 16:23 Tilos katin di le naghodi isami. Ghoro tigham di tila, ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tisaav ariaŋa pa ŋgeu to iŋgin ruum to yabyabuuŋ tighaze ye irau iŋgin katin di.
ACT 16:24 Ŋgeu tonowen ilooŋ aliŋadi, ve isasaar di tilooŋ tila ruum lolo to ineep looŋa kat. Ghoro ikapis aghedi pa ai tintina ru, ve ikau ai tonowen matadi le tuŋia.
ACT 16:25 Paulus yesuru Silas tinepneep le mboŋ anoŋa. Yesuru tisuŋsuŋ ve timboumbou mbouŋ pa tipait Maaron, ve ndiran pida to tineep toman di ila ruum to yabyabuuŋ lolo, tighurghur taliŋadi padi.
ACT 16:26 Mala maau ve yoŋgyoog tiina kat itok taan le iwatokin ruum to yabyabuuŋ tonowen, ve ataam tisob tikaak. Ve sen to tikau tamtoghon pani, tisob timazug tizi.
ACT 16:27 Ŋgeu to iŋgin ruum to yabyabuuŋ ne, ruŋa iza ve imundig, mata ila le ighita ataam tisob tikaak. Tovenen ighaze pa tamtoghon tisob tighau tila wa. Tauto ipas buza toni, ve ighaze iŋgeer tau imaat.
ACT 16:28 Eemoghon rikia moghon Paulus imboob ila pani ighaze: “Ai, ukaria taum malep! Yei nisob ninepneep ne. Tiei eta ighau maau.”
ACT 16:29 Ŋgeu tonenen imboob ila, ve tigham yaryarooŋa inim. Ghoro ilaan ilooŋ ila toman matughezaaŋ tiina, ve itap izi Paulus ve Silas aghedi pughu.
ACT 16:30 Ghoro, imundig muul, ve igham di tivot tila pumuri, ve ighason di ighaze: “Ndolman tiou ru, pale nagham vena, leso Maaron igham mulin ghou ve naneep pooi?”
ACT 16:31 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Ughur ila to Tiina tiei Yesu, leso igham mulin ghom toman yes to tineep ila ruum tiom ne paam.”
ACT 16:32 Ghoro, ŋgeu tonenen iyou yes to tineep tomani ila ruum toni tinim, ve Paulus yesuru Silas tivotia saveeŋ to Tiina toit padi.
ACT 16:33 Mboŋ ee moghon tonenen, ye igham yesuru tila, ve imen mbotadi. Le isob, ghoro rikia moghon ye toman yes to tineep tomani ila ruum toni, tisob tigham ya.
ACT 16:34 Ghoro igham Paulus yesuru Silas tilooŋ tila ruum toni lolo, ve igham adi aniiŋ. Ye lolo poia kat. Pasa, yesŋa ndita tisob to tineep tomani ila ruum toni, tighur ila to Maaron wa.
ACT 16:35 Ndugizau, ghoro yes pooza to ndug timbaaŋ kukud pida tila to ŋgeu to iŋgin ruum to yabyabuuŋ, ve tisaav pani tighaze: “Ndiran ru tonowen, upul di tila.”
ACT 16:36 Tovenen ye ila ve ipaesia yes kukud aliŋadi pa Paulus ighaze: “Yes pooza timbaaŋ ghou nanim tighaze you napul gham ala. Tovenen yamru avot ala toman lolomim poia.”
ACT 16:37 Eemoghon Paulus isaav pani ighaze: “Maau kat! Yes pooza to ndug tonene timalaaŋ pa tutuuŋ to Rom wa. Pasa, yeru tamtoghon to Rom. Eemoghon yes titiir poian saveeŋ tiei maau, ve tilos sorokin ghei ila ival tiina matadi, ve tizeev ghei nilooŋ nila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ve aazne, tighaze tizurun ghei inimale yoŋgaaŋ? Maau! Taudi tinim, ve tigham ghei nivot nila.”
ACT 16:38 Tovenen yes kukud timuul tila, ve tipaesia Paulus aliŋa pa yes pooza. Sawa to yes pooza tilooŋ tighaze Paulus ve Silas, yesuru tamtoghon to Rom, matughezaaŋ tiina igham di.
ACT 16:39 Tovenen taudi tila, ve tirab yesuru atedi, ve tighason di pa tipul sosor todi. Ghoro tigham di tivot tila pumuri, ve tighason di pa tipul ndug todi ve tila.
ACT 16:40 Yesuru tipul ruum to yabyabuuŋ, ve tiŋarua Lidia ruum toni tila. Tila peria ve yesŋa yes toŋvetaz to Krisi tilup di tonowe. Tipalot di pa savsaveeŋ pida le isob, ghoro tipul di, ve tila.
ACT 17:1 Paulus toman ndita tilaagh tila tivot ndug Ampipolis, ve tisakia muul tila ndug Apolonia. Ghoro tilaagh muul tila tivot ndug Tesalonika. Ndug tonowen, yes Yuda rumai todi eez inepneep.
ACT 17:2 Paulus yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ titaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami. Tovenen umbom patabuaŋ tol, ye ila rumai tonowen, ve yesŋa yes Yuda tiwasavon di pa Maaron aliŋa to timbooda.
ACT 17:3 Ye ipatoot di pa Maaron aliŋa, leso tighilaal tighaze Mesia, ye irau iyamaan yabyabuuŋ ve imaat, ghoro imundig pa mateeŋ itaghon Maaron ŋgar toni. Ve isaav padi ighaze: “Yesu to navovotia varu payam ne, tauto Mesia.”
ACT 17:4 Yuda pida tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighur ila. Tovenen tila tilup di toman Paulus yesuru Silas. Ve yes moghon maau. Yes Grika ival to matadi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ, toman ndiliva pida to izadi tintina, yes paam tighur ila to Yesu, ve titaghon ataam toni.
ACT 17:5 Eemoghon yes Yuda tighita ival tiina titaghon Paulus yesuru Silas, le ireu lolodi. Tovenen tila maran, ve tiyou ndiran samsamiadi pida to tirourou sorok taghon maran, ve yesŋa ndiran tonowen tilup di, ve tipazaagh ival tiina to ndug, leso tipamundigin malmal iŋarua yesuru. Mala maau, oroor tiina imundig, ve tikeet tiŋarua Yason ruum toni tila. Tila tivot ruum, ghoro tirab balagin ataam, ve tilooŋ tila tikaal Paulus yesuru Silas. Tighaze tigham di tivot, leso tipayoon di ila ival tiina matadi.
ACT 17:6 Eemoghon tikaal di le maau. Tovenen tigham Yason toman toŋvetaz pida to Krisi, ve tisasaar di tila, ve tipayoon di ila yes daba to ndug matadi. Ghoro timboob tighaze: “Ndiran to Yason igham di tila tineep ruum toni, tilaghlaagh irau taan isob, ve tipapazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Ve aazne, tinim tivot ndug toit wa. Ndiran tonowen tizorzoor kinik tiina to Rom tutuuŋ toni. Pasa, tisavsaav tighaze kinik ite inepneep, iza Yesu.”
ACT 17:8 Ival tiina toman yes daba to ndug tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi ve oroor tiina imundig muul.
ACT 17:9 Tovenen yes daba to ndug tisaav pa Yason toman ndita tighaze tighur yaam pida izi tikisi. Leso timatughez, ve tigham pataŋani ivot pa ndug muul sob. Yaam tonowen, ŋgara tovene: Ighaze tigham sosor ite paam muul maau, nene muri pale tigham mulini. Yason toman ndita tighur yaam tonenen ila todi le isob, ghoro yes daba tipul di tila.
ACT 17:10 Paulus yesuru Silas tineep le mboŋ izi, ghoro yes toŋvetaz to Krisi rikia moghon tipaghau di tila pa ndug Berea. Tila tivot tonowe, ve tiŋarua yes Yuda rumai todi.
ACT 17:11 Yes Yuda to ndug Berea, ŋgar todi poiawaat. Tilib pa yes Yuda to ndug Tesalonika. Pasa, tighaze le tilooŋ katin saveeŋ to Paulus ivovotia. Ve ndag to naol ne, tiŋgabiiz saveeŋ toni toman Maaron aliŋa to timbooda, leso tiwatag: Saveeŋ toni deŋia, ma maau?
ACT 17:12 Tauto Yuda katindi titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu. Ve Grika katindi to izadi tintina, yes tighur ila paam. Yes ndiliva ve nditamoot.
ACT 17:13 Eemoghon yes Yuda to ndug Tesalonika tilooŋ Paulus varu tighaze ye ivovotia Maaron aliŋa izi ndug Berea. Tovenen timundig titaghon di tila, ve tighamun ival tiina to Berea ŋgar todi ve tipazaagh di. Leso tigham malmal pani.
ACT 17:14 Tovenen yes toŋvetaz to Krisi rikia moghon tiŋguaaz Paulus tizila naari, ve Silas yesuru Timoti moghon tineep izi Berea.
ACT 17:15 Yes to tiŋguaaz Paulus, tiŋgini le tila tivot ndug tiina Atens. Tila peria, ghoro Paulus isaav padi ighaze: “Amuul ala, ghoro asaav pa Silas ve Timoti rikia moghon titaghon ghou tinim.” Tovenen tipul Atens ve timuul tila.
ACT 17:16 Sawa to Paulus isasaŋan Silas yesuru Timoti izi Atens, ye ilaghlaagh taghon ndug lolo, ve ighita ndug ivon pa maaron kaaromŋa anunudi, le irau lolo maau kat.
ACT 17:17 Tovenen ilooŋ ila yes Yuda rumai todi, ve yesŋa yes Yuda ve ndiran pida to matadi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ, tiwasavon di pa Maaron aliŋa. Ve ndag to naol ne, ye ilala maran ate, ve isavsaav toman yes to tineep izi tonowe.
ACT 17:18 Tamtoghon katindi to ndug Atens titaghon ŋgar to yes ndiran ŋgara to muuŋ. Lupuuŋ todi tintina ru, tiwaat izadi tighaze ‘Epikurian,’ ve ‘Stoik.’ Epikurian pida toman Stoik pida tilooŋ Paulus ivotia Yesu varu ve mundigiiŋ to yes mateeŋa, ve timundig ve yesŋa Paulus tiparzoor pa savsaveeŋ. Tamtoghon todi pida tisaav tighaze: “Aghita. Borou tonowen iyou avo pasa? Saveeŋ to isasavia we, ye tau ighazooŋ pani maau. Avaat ighami ila ndiran pida avodi.” Ve tamtoghon pida tisaav tighaze: “Maau. Ye avaat isavia ndug pida maaron todi, leso ighereb ghiit pa tataghon di.”
ACT 17:19 Tovenen tighami tila pa lupuuŋ tiina to yes daba to tiluplup di izala ndug mbuŋa Areopagus, ve tisaav pani tighaze: “Laak, ŋgar paghu to yom uvovotia pa tamtoghon, usavia payei ve nilooŋa. Leso nighazooŋ pani.
ACT 17:20 Pasa, ŋgar to yom usasavia ne, yei nilooŋa inimale paghu payei. Tovenen nighaze usavia muul. Leso nighazooŋ kat pa pughu.”
ACT 17:21 Tisaav tovene pasa, tamtoghon tisob to Atens toman yes loomba to tila tineep toman di, ledi uraat ite paam maau. Tinepneep ve tighurghur taliŋadi pa sa ŋgar ma saveeŋ paghu to tamtoghon tisavia ivot, ghoro tiwasavon di pani.
ACT 17:22 Paulus imundig ve iyoon ila bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tonowen, ve isaav padi ighaze: “Yam nditamoot to Atens, you nawatag: Yam azuaria gham aghaze le ambees kat pa ndimaronŋa tiam. Ŋgar tiam, you naghita wa.
ACT 17:23 Pasa, sawa to nalaagh taghon ndug lolo, you naghita maaron tiam anunudi katindi to asuŋsuŋ padi. Ve naghita artaal eez to timbood saveeŋ izala pogho tovene: ‘Artaal tonene, nene to maaron to yei niwatagi maau.’ Laak, Maaron to yam awatagi maau ve ambesmbees pani, tauto aazne naghaze navotia payam.
ACT 17:24 “Ye Maaron to ighur sambam ve taan, toman mbeb tisob. Ve ye Tiina to iŋgin sambam ve taan. Ye ineep ilooŋ ila rumai to suŋuuŋ to tamtoghon tirei di pa nimadi ne maau.
ACT 17:25 Ve imbool pa mbeb eta, leso iit tamtoghon taghur nimaad pa ulaaŋi ne maau. Ye tau to igham yaghuraad pa iit tasob, ve igham ghiit taneep mataad iyaryaar. Ve mbeb toit to naol ne, ye to igham di pait.
ACT 17:26 “Muuŋ kat, ye ighur tamtoghon ee moghon. Ve igham ghiit ndug ndug to taan tasob tavot ila to tamtoghon ee moghon tonowen, ve ighur ghiit taneep irau taan isob. Ye tau ighur tamtoghon tineep irau ndug todi todi, ve ighur mbut pa taan todi. Ve ighur sawa padi pa tineep izi ndug todi todi.
ACT 17:27 “Maaron igham tovene, leso ipamundigin ghiit pa tazuaria ghiit pa kalooŋi. Onoon, ye ineep mala pait maau. Eemoghon sawa to takaala, iit tanimale yes matadi pisi to tindabdab pa mbeb.
ACT 17:28 Nepooŋ toit, ve sa ŋgar to ighaze taghami, nene ye ineep toman ghiit. Ve ye to ighur ghiit tovene. Nene inimale tamtoghon tiam ŋgara eez isavia ila mbouŋ toni alok wa. Ighaze: ‘Iit tasob Maaron ndinatu.’
ACT 17:29 “Yo, ighaze Maaron ndinatu iit, nene irau tagham ŋgar taghaze Maaron, ye inimale mbeb anunudi to tamtoghon tigharaat di pa gol, silva, ve yaam pida ne maau. Pasa, Maaron tau, ye inimale maaron kaaromŋa anunudi to tamtoghon tigharaat di pa nimadi titaghon taudi ŋgar todi ne maau.
ACT 17:30 “Muuŋ, tamtoghon tikankaan pa Maaron. Tauto lolo isamin di, ve mata ila pa sosor todi kat maau. Eemoghon aazne, ye isaav ariaŋa pa tamtoghon tisob ighaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pani.
ACT 17:31 Pasa, ye tau ighur sawa eez pataghaaŋ wa. Sawa tonenen ighaze ivot, ye pale iŋgabiiz tamtoghon tisob to taan, ve ighur atia padi. Ve gabizooŋ toni pale deŋia moghon. Uraat to gabizooŋ tonowen, ye ipuli ila ŋgeu eez nima. Ŋgeu tonowen, Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Leso iit tawatag taghaze ye iza pa uraat tonenen.”
ACT 17:32 Sawa to tilooŋ Paulus avo ila pa mundigiiŋ to Yesu pa mateeŋ, tamtoghon todi pida tiŋiŋ, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani. Eemoghon pida tisaav pani tighaze: “Yei nighaze sawa ite paam, ghoro usavia saveeŋ tonene payei ve nilooŋa muul.”
ACT 17:33 Paulus isavsaav toman di le isob, ghoro ipul di, ve ila.
ACT 17:34 Tamtoghon pida to tilooŋ saveeŋ toni, tighur ila to Krisi ve tila tomani. Todi eez, iza Dionisis. Yes daba to tiluplup di izala ndug mbuŋa Areopagus, ye todi eez. Ve liva eez, iza Damaris, yesŋa tamtoghon pida tighur ila paam.
ACT 18:1 Muri ghoro, Paulus ipul Atens, ve ilaagh ila ivot ndug tiina Korin.
ACT 18:2 Inepneep tonowe, ve ighita Yuda eez, iza Akwila. Ye to taan suruvu to Pontus, ve azuwa iza Prisila. Muuŋ, yesuru tineep izi taan suruvu to Itali. Eemoghon Klodias to kinik to Rom, isaav ariaŋa ighaze yes Yuda to tineep izi ndug tiina Rom, tisob tipul Rom, ve tighau tila. Tauto Akwila yesuru Prisila tighau tila, ve ŋgaramus tineep izi Korin.
ACT 18:3 Paulus ila ineep toman di, ve yesŋa tilup di pa uraat. Pasa, uraat to yesuru tighamghami, nene uraat toni paam. Yes tighagharaat ŋgai uli ve tisaii, leso tamtoghon tidaada inim mbeez (o haus sel).
ACT 18:4 Umbom patabuaŋ to naol ne, Paulus ilooŋ ila yes Yuda rumai todi, ve yesŋa yes Yuda ve yes Grika tiwasavon di pa Maaron aliŋa. Pasa, ye ighaze ipamundigin ŋgar todi, leso tighur ila to Yesu.
ACT 18:5 Muri ghoro, Silas yesuru Timoti tipul Masedonia, ve anadi tinim tivot Korin. Tila peria to Paulus, ghoro ye ipul uraat toni to saiŋ ŋgai uli, ve ineep ila uraat to votiaaŋ mos moghon. Ye ivovotia Yesu saveeŋ toni pa yes Yuda, leso tighur ila tighaze Yesu, ye Mesia.
ACT 18:6 Eemoghon yes tizorzoor Paulus aliŋa, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pani. Tovenen itir nonogiiŋa toni inim ghilalooŋ padi pa sosor todi, ve isaav padi ighaze: “Poia. Ighaze Maaron ighur atia payam ve alalemim, nene pughu to taumim. You maau. Aazne ve ila, you pale napul gham aneep, ve nala navotia Maaron aliŋa pa yes to Yuda maau ne.”
ACT 18:7 Tovenen Paulus ipul di, ve ila ineep toman ŋgeu eez, iza Titius Yastus. Ye Yuda maau. Eemoghon ighur ila to Maaron ve itaghon ataam toni, ve yesŋa yes Yuda tiluplup di pa suŋuuŋ. Ruum toni igharau yes Yuda rumai todi.
ACT 18:8 Daba to iŋgin rumai todi tonowen, iza Krispus. Yesŋa yes to tinepneep tomani ila ruum toni, tisob tighur ila to Tiina toit. Ve yes moghon maau. Ival tiina to Korin to tilooŋ Paulus saveeŋ toni, tighur ila to Yesu ve tigham ya.
ACT 18:9 Mboŋ eez, Tiina toit Yesu ivot to Paulus ila tandagiiŋ, ve isaav pani ighaze: “Umatughez ve neneeŋam malep. Uyoon ariaŋa pa savsaveeŋ.
ACT 18:10 Eta irau iwaghamun ghom maau. Pasa, you naneep toman ghom. Ve tamtoghon tiou katindi tineep izi ndug tonene.”
ACT 18:11 Tauto Paulus ineep izi Korin irau ndaman eez, kaiyo liim ve eez, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa.
ACT 18:12 Ighamgham tovene le sawa to Galio iŋgin taan suruvu to Akaia, ghoro yes Yuda tilup lolodi inim ee moghon, ve tighaze tiŋgalsekin Paulus pa savsaveeŋ to ye ivovotia. Tovenen tighami tila ndug to gharatooŋ saveeŋ, ve tipayoonda ila Galio mata,
ACT 18:13 ve tisaav pani tighaze: “Ŋgeu tonene ighamun tamtoghon ŋgar todi, ve iweu di ighaze tisuŋ pa Maaron itaghon ataam paghu to iyel pa tutuuŋ.”
ACT 18:14 Paulus ighaze isavia saveeŋ toni, eemoghon Galio rikia moghon irab motin saveeŋ toni, ve isaav pa yes Yuda ighaze: “Yam Yuda, alooŋ. Inimale ŋgeu tonene imalaaŋ pa tutuuŋ toit, ve igham sosor tiina eta, tone irau nalooŋ gham ve itiŋa tagharaat saveeŋ tiam.
ACT 18:15 Eemoghon aazne, yamŋa awazoran gham pa savsaveeŋ pida, ve tamtoghon izadi, ve yam taumim tutuuŋ tiam. Irau nagharaat saveeŋ tovene ne maau. Taumim ala ve agharaata.”
ACT 18:16 Ghoro izurun di tivot tila.
ACT 18:17 Ival tiina tighita di, ve timundig tikis Sostenes izi ndug to gharatooŋ saveeŋ tonowen, ve tirabi pataghaaŋ. Pasa, ye to iŋgin yes Yuda to Korin rumai todi. Ival tiina tirabi le nagho isami, eemoghon Galio mata ila padi maau.
ACT 18:18 Paulus ineep mala ris izi ndug Korin toman yes toŋvetaz to Krisi, ghoro ikis nimadi, ve ipul di. Prisila yesuru Akwila tila tomani, le tila tivot ndug Kenkria. Tila tivot tonowe, ghoro tikot Paulus daba rau inim ghilalooŋ pa saveeŋ to ye imbua toman Maaron. Ghoro yes tol tigham waaŋ tighaze tiraav tila pa taan suruvu to Siria.
ACT 18:19 Tiraav tila le tilooŋ izi ndug Epesus, ghoro Paulus ipul yesuru tizi tineep tonowe. Ye malmali ilooŋ ila yes Yuda rumai todi, ve yesŋa Yuda tiwasavon di pa Maaron aliŋa. Yes Yuda tiŋguruuta tighaze ineep toman di ris. Eemoghon ye ipasul. Tovenen ikis nimadi, ve isaav padi tovene: “Ighaze Maaron lolo pa namuul, nene pale namuul nanim.” Ghoro ila iza waaŋ, ve tipul Epesus ve tivot, ve tiraav tila pa Sisarea.
ACT 18:22 Tiraav tila tilooŋ izi ndug Sisarea, ve Paulus malmali izala pa Yerusalem. Ila iŋgig lupuuŋ to Krisi tonowe, ve yesŋa tisavsaav ris, ghoro izila pa Antiok.
ACT 18:23 Paulus ineep mala ris izi Antiok, ghoro ipamundigin laghooŋ muul, ve ilaagh irau taan suruvu to Galesia ve Pirigia, ve ipapalot yes to titaghon Yesu.
ACT 18:24 Sawa tonenen, Yuda eez ila ivot ndug Epesus, iza Apolos. Ye ndug toni Aleksandria. Ye le ŋgar tiina, ve ye ŋgeu to savsaveeŋ. Ve iwatag katin Maaron aliŋa to timbooda.
ACT 18:25 Ye, tipatooti pa ataam to Tiina toit Yesu wa. Ve lolo ipazaagha pa votiaaŋ Maaron aliŋa. Sawa to ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, saveeŋ toni iyel maau. Deŋia kat. Ye iloŋlooŋ ila yes Yuda rumai todi, ve iyoon ariaŋa pa votiaaŋ Yesu varu. Imatughez maau. Eemoghon ataam to Yoan itaghoni pa ghamuuŋ ya, tauto Apolos iwatagi. Ataam ite paam maau. Tovenen sawa to Prisila yesuru Akwila tilooŋa, tighami tila ruum todi, ve tipaghazoŋani pa ataam to Maaron, leso ighazooŋ pani kat.
ACT 18:27 Muri ghoro, Apolos mata iŋgal ighaze iraav ivool ila taan suruvu to Akaia, leso ivotia mos izi tonowe paam. Yes toŋvetaz to Krisi to tineep izi Epesus, tipaloti pa ŋgar to ye ighaze ighami, ve timbood rau eez ila to yes to Akaia to titaghon Yesu. Leso sawa to Apolos ila peria todi, tighami toman lolodi poia. Tovenen Apolos ila ivot Akaia, ve iuul katin yes to Maaron igham di tighur ila to Krisi itaghon tau poia toni.
ACT 18:28 Pasa, ye iyoon ariaŋa kat pa savsaveeŋ, ve ivovotia Maaron aliŋa to timbooda ne pughu pa tamtoghon, leso tighilaal tighaze Yesu, ye Mesia. Tauto ye itatan saveeŋ to yes Yuda ila ival tiina matadi.
ACT 19:1 Sawa to Apolos inepneep izi ndug Korin, Paulus ilaghlaagh irau ndug ndug to tineep taghon lolooz. Le isob, ghoro indarir izila pa ndug Epesus. Inepneep tonowe, ve indeeŋ tamtoghon pida to titaghon Yesu.
ACT 19:2 Ye ighason di ighaze: “Vena, sawa to aghur ila to Yesu, yam agham Avuvu Patabuaŋ, ma maau?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Maau. Avuvu Patabuaŋ to yom usavia ne, yei nilooŋ saveeŋa rita maau.”
ACT 19:3 Paulus ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason di muul: “Ighaze venen, agham ya itaghon sa ataam?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nigham ya itaghon ataam to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa.”
ACT 19:4 Paulus isaav padi muul ighaze: “Muuŋ, Yoan irughuuz tamtoghon inim ghilalooŋ padi ighaze yes titoor ŋgar todi ve tighaze titaghon ŋgar paghu. Ve ye isaav padi ighaze tighur ila to ŋgeu to pale inim muri pani. Nene Yesu.”
ACT 19:5 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon tigham ya ila Tiina toit Yesu iza.
ACT 19:6 Ghoro Paulus ighur nima izala poghodi, ve Avuvu Patabuaŋ izeev di tisob. Tovenen tisaav ila ndug ndug aliŋadi, ve tivotia Maaron aliŋa tinimale propet.
ACT 19:7 Nditamoot tonowen irau saaŋgul ve ru.
ACT 19:8 Paulus ineep izi Epesus irau kaiyo tol. Sawa tonenen, ye ilooŋ ila yes Yuda rumai todi, ve yesŋa tiwasavon di pa pooz to Maaron. Ye imatughez maau. Avo iyaryaaŋ, ve isavsaav ghazooŋa padi. Pasa, ye ighaze igham di titoor ŋgar todi ve tighur ila to Yesu.
ACT 19:9 Eemoghon tamtoghon todi pida, ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Tauto tighur ila maau, ve tipiyaav saveeŋ samsamiadi naol pa ataam to Tiina toit Yesu ila ival tiina matadi. Tovenen Paulus ipul di, ve igham yes to titaghon Yesu tila saguan. Ve ndag to naol ne, yesŋa tiluplup di ila Tiranus ruum toni to ghamuuŋ ŋgar, ve tiwasavon di pa Maaron aliŋa.
ACT 19:10 Paulus itaghon ŋgar tonenen irau ndaman ru. Tauto saveeŋ to Tiina toit ilaan irau tamtoghon tisob to taan suruvu to Asia ve tilooŋa. Yes Yuda, ve Grika paam.
ACT 19:11 Maaron ipatooŋ tapiri, ve igham mbeb gharatooŋadi naol tivotvot ila Paulus nima. Mbeb tonowen, tamtoghon tighita di le avodi ikaak.
ACT 19:12 Ighaze tigham mbeb rita to Paulus inimale uli toni to musuuŋ wadedeŋa, ma uli toni pida, ve tighuri izala yes moroghooŋa poghodi, nene rikia moghon tinidi popoia. Ve yes to avuvu samsamiadi tizeev di ne paam, avuvu samsamiadi tipul di, ve tighau tila.
ACT 19:13 Yuda pida tilaghlaagh irau ndug ndug, ve tindirndiir avuvu samsamiadi pa tamtoghon inim ledi uraat. Yes paam titoova pa tiwaat Yesu iza, leso ipalot di pa uraat to tighamghami. Tisavsaav pa avuvu samsamiadi tighaze: “Yesu to Paulus ivovotia varu ne, you nayoon ila ye iza, ve nasaav ariaŋa payam naghaze aghau ala!”
ACT 19:14 Yuda eez, ye daba to watooŋrau. Iza Skeva. Ndinatu nditamoot liim ve ru tighamgham tovene paam.
ACT 19:15 Sawa eez, titoova pa tindiir avuvu samia pa ŋgeu eez. Eemoghon avuvu samia tonowen ipamuul aliŋadi ighaze: “Yesu, you nawatagi. Ve Paulus, naloŋlooŋ varu. Eemoghon yam sei masin?”
ACT 19:16 Ghoro ŋgeu to avuvu samia izeeva, iyatova izala poghodi, ve irab di le naghodi isami kat, ve iwarepon nonogiiŋa todi paam. Pasa, tapiri ilib padi tisob. Tovenen tipul ruum lolo, ve tilaan kambaŋ moghon, ve tivot tila pumuri.
ACT 19:17 Mbeb tonenen varu ilaan irau tamtoghon tisob to Epesus. Yes Yuda ve yes Grika paam. Tovenen tamtoghon tisob ruŋadi iza ve matughezaaŋ tiina igham di, ve tipait Tiina toit Yesu iza.
ACT 19:18 Ve tamtoghon katindi to tighur ila to Yesu, tinim ve tivotia ŋgar samsamia naol to muuŋ tighamgham di ne, ila ival tiina matadi.
ACT 19:19 Yes mura katindi tinim paam toman rau todi to var ma mur saveeŋa ineep ila, ve tindou di ila ival tiina matadi, ve tighur yab padi. Rau tonowen, tinin atiadi le irau yaam silva 50,000.
ACT 19:20 Tauto saveeŋ to Tiina toit Yesu ilaan irau ndug toman tapiri tiina.
ACT 19:21 Mbeb naol tonenen tivot le isob, ghoro Avuvu Patabuaŋ ipazaagh Paulus, ve lolo ighur ighaze ilaagh irau taan suruvu to Masedonia ve Akaia. Le isob, ghoro ila pa Yerusalem. Ve mata iŋgal paam ighaze: “Nala navot Yerusalem, ghoro you pale nala pa Rom. [Leso navotia varu poia izi tonowe.]”
ACT 19:22 Tovenen imbaaŋ ulaaŋa toni ru, Timoti yesuru Erastus, timuuŋ tila pa Masedonia. Ve ye tau ineep ris izi Asia.
ACT 19:23 Sawa tonenen, ataam to Tiina toit Yesu inim pughu pa malmal tiina ivot izi ndug Epesus.
ACT 19:24 Ŋgeu eez inepneep izi Epesus, iza Demitrius. Ye ŋgeu to gharatooŋ mbeb pa silva. Yesŋa uraata toni tighagharaat mbeb geegeu katindi to ghitoŋadi inimale Artemis rumai toni, leso tamtoghon tighol di. Uraat todi tonowen, yes tighamgham yaam tiina pani.
ACT 19:25 Tovenen Demitrius ipoi uraata toni, toman tamtoghon pida to uraat todi ee moghon, tinim tilup di, ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Yam awatag: Uraat toit tonene, iit taghamgham katin yaam pani.
ACT 19:26 Paulus tonowen, yam taumim aghita ve alooŋa wa. Ye isavsaav ighaze ndimaronŋa anunudi to tamtoghon tigharaat di pa nimadi, nene Maaron tau maau. Tauto ighamun ival tiina to Epesus ŋgar todi, le tipul muridi pa ndimaronŋa toit wa. Ve iit Epesus moghon maau. Ival tiina tau tineep irau taan isob to Asia, tighur ila saveeŋ toni wa.
ACT 19:27 Tovenen tapatum ghiit. Mala maau pale taneep ila pataŋani tiina lolo. Pasa, ŋgeu tonowen pale igham ival tiina matadi velegin uraat toit. Ve tonene moghon maau. Pale igham tamtoghon tiveleg maaron liva toit Artemis to iza tiina ne, rumai toni paam inimale mbeb sorok. Ve Artemis to aazne ival tiina to Asia ve taan tisob tisuŋsuŋ pani ne, saveeŋ to ŋgeu tonowen pale itatan iza, ve tamtoghon matadi velegini tighaze ye Maaron tau maau.”
ACT 19:28 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, le atedi yabyab kat. Tovenen tipamundigin bobaaŋ tighaze: “Iit tamtoghon to Epesus, Maaron toit Artemis. Ye iza tiina kat!”
ACT 19:29 Mala maau ve oroor tiina kat imundig irau ndug lolo. Yes Epesus atedi yabyab kat, ve tiparlandaad tila le tighita Gaius ve Aristarkus, ndiran ru to Masedonia to tilaghlaagh toman Paulus. Tovenen tikis di, ve tisasaar di tila pa ndug todi to lupuuŋ.
ACT 19:30 Paulus ighaze ivot ila ival tiina tonowen matadi paam, ve isavsaav padi. Eemoghon ndita pida to titaghon Yesu, tiŋgalsekini tighaze ila malep.
ACT 19:31 Daba pida to Asia, nene Paulus ndita. Tovenen yes paam tisaav pani tighaze ila pa ndug to lupuuŋ tonowen malep.
ACT 19:32 Ival tiina to tila tilup di, yes tiwatag oroor tonowen pughu maau. Tizeev di sorok tila toman di. Tovenen kankanooŋ ivot padi, ve timboboob pa saveeŋ naol naol. Pida tisaav pa mbeb eez, pida tisaav pa mbeb ite.
ACT 19:33 Yes Yuda timatughez pa taudi, tovenen tisipiir tamtoghon todi eez, iza Aleksander, ila iyoon ila ival tiina matadi. Leso igham avodi, ve ipaghazoŋan ival tiina ighaze yes Yuda tigham sosor eta maau. Eemoghon tamtoghon pida tighita, ve tighaze pa ye to ipamundigin oroor tonenen. Tovenen timboob ila pani tighaze ipaesia oroor tonenen pughu padi. Aleksander itatan nima padi, leso oroor imot, ve isaav.
ACT 19:34 Eemoghon sawa to tighilaala tighaze ye Yuda, tilup avodi, ve tipamundigin bobaaŋ muul tighaze: “Maaron to iit Epesus, nene Artemis. Ye iza tiina kat!” Tinoknok bobaaŋ tovene le mala ris.
ACT 19:35 Ghoro daba to Epesus to iŋgin uraat to bodeeŋ rau, imundig iŋaar di ighaze neneeŋadi, ve isaav padi ighaze: “Yam ndug tau to Epesus, alooŋ. Tamtoghon tisob tiwatag tighaze iit to ndug Epesus taŋgin maaron Artemis to iza tiina ne rumai toni, toman anunu to itap sambam izi taan.
ACT 19:36 Tamtoghon eta irau izoor ghiit pa mbeb tonene maau. Tovenen lolomim ipazaagh gham rikia malep. Atemim izi, ve aŋgabiiz poian saveeŋ.
ACT 19:37 Ndiran to agham di tinim ne, yes tiyub mbeb eta ila rumai toit lolo maau. Ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ eta pa maaron liva toit Artemis maau.
ACT 19:38 Ighaze Demitrius toman uraata toni ledi saveeŋ pa ŋgeu eta, ndug to gharatooŋ saveeŋ inepneep. Yes irau tila tonowe, ve yesŋa yes daba tigharaat saveeŋ todi.
ACT 19:39 Ve ighaze yam lemim saveeŋ pida paam to aghaze asavia, yam irau ataghon tutuuŋ toit, ve aghuri ila lupuuŋ tiina to ndug nimadi. Leso tigharaata.
ACT 19:40 Aazne, iit tasosor wa. Tovenen you namatughez. Ighaze gavman to Rom tilooŋ oroor tonene varu, nene pale tighita tighaze iit tagham malmal, ve tighur atia pait. Ighaze tighason ghiit pa oroor tonene pughu, pale tasaav vena? Pasa, oroor tonene le pughu maau.”
ACT 19:41 Ye isavsaav le isob, ghoro izurun di tighau tila.
ACT 20:1 Oroor tiina tonowen isob, ghoro Paulus ipoi yes to titaghon Yesu tinim tilup di, ve ipalot di pa savsaveeŋ pida. Le isob, ghoro ikis nimadi, ve imundig ila pa taan suruvu to Masedonia.
ACT 20:2 Ilaagh irau taan suruvu tonowen, ve ipapalot yes to titaghon Yesu, le ila ivot taan suruvu to yes Grika.
ACT 20:3 Ye ineep izi tonowe irau kaiyo tol le isob, ghoro igham ŋgar ighaze igham waaŋ, ve iraav ivool ila pa taan suruvu to Siria. Eemoghon titig taliŋa tighaze yes Yuda timbua saveeŋ pa rabuuŋi imaat. Tovenen itoor ŋgar toni, ve imuul ila pa Masedonia.
ACT 20:4 Tamtoghon pida to yesŋa Paulus tila, nene Pirus natu Sopater, ye to ndug Berea, Aristarkus ve Sekundus, yesuru to ndug Tesalonika, Gaius, ye to ndug Derbe, Timoti, ve Tikikus ve Tropimus, yesuru to taan suruvu to Asia.
ACT 20:5 Yes timuuŋ tila, ve tisaŋan ghei izi ndug Troas.
ACT 20:6 Yei pida nineep izi ndug Pilipai le sawa to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne isob. Ghoro nizila naari, ve niza waaŋ nila. Nineep te pogho irau mboŋ liim, ghoro nilooŋ izi ndug Troas, ve nindeeŋ nditamai liim ve ru tonowe. Yeiŋa nineep izi Troas irau mboŋ liim ve ru.
ACT 20:7 Wik tonenen, ndag to ivot muuŋ, yeiŋa nditamai to ndug Troas nilup ghei pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ ilooŋ ila ruum eez lolo to ineep sala. Yes titun lam katindi, ve yesŋa Paulus tiwasavon di pa Maaron aliŋa ila le mboŋ anoŋa. Pasa, Paulus ighaze ndugizau, ghoro ipul di, ve ila.
ACT 20:9 Ŋgeu paghu eez inepneep toman di, iza Yutikus. Mbole izala marai saambu to ghamuuŋ yaghur, ve ighurghur taliŋa pa saveeŋ. Paulus ikis saveeŋ mala kat. Sawa to isavsaav, Yutikus igheen le lolo imaagh, ve itap pa muri. Itap ila ruum sosoor tol to sala we, le izila pumia ila taan. Tovenen rikia moghon tilaan tizila tighaze tighami. Tisuri iza, eemoghon maau. Imaat wa.
ACT 20:10 Tovenen Paulus izila taan, itugi izi, ve isavag Yutikus, ghoro isaav padi ighaze: “Lolomim ipataŋan malep. Ye mata imuul ve imundig wa.”
ACT 20:11 Paulus imuul izala pa ruum lolo to tinepneep pani ne, ve iteev mberet, ve yesŋa tighan. Isavsaav toman di le ndugizau, ghoro ipul di ve ila.
ACT 20:12 Ve ŋgeu paghu to imaat ve imundig muul, nene tighami tila pa ruum toni toman lolodi poia kat.
ACT 20:13 Paulus ighaze ilaagh taan. Tovenen isaav payei ighaze niza waaŋ, ve nimuuŋ nila nisaŋani izi ndug Asos le inim ivot, ghoro yeiŋa niraav muul. Tauto yei niza waaŋ ve niraav, ve ye ilaagh taan.
ACT 20:14 Ila peria izi Asos, ghoro iza tiei, ve yeiŋa niraav nila nilooŋ izi ndug Mitilene.
ACT 20:15 Nivot muul nila, ve nighaughau mboŋ mboŋ le ndugizau, ghoro matamai ilooŋ pa mutu Kios ve malmalimai. Nighaughau mboŋ mboŋ le ndugizau muul, ghoro nivool nila mutu Samos. Nipot tonowe le ndugizau, ghoro malmalimai nila nilooŋ taan tiina, ve nipot izi ndug Miletus.
ACT 20:16 Paulus ipasul ighaze rikia ila ivot Yerusalem. Leso ighita lupuuŋ tiina to Pentekos izi tonowe. Tovenen lolo pa waaŋ ilooŋ ila ndug Epesus malep. Pasa, imatughez: Pale tikisi ineep mala muul izi taan suruvu to Asia.
ACT 20:17 Tovenen Paulus ineep izi ndug Miletus, ve imbaaŋ ila pa lupuuŋ to Krisi to tineep izi Epesus ighaze ŋginiiŋa todi tinim toni.
ACT 20:18 Yes tila tivot toni, ve ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Ndag inim mata kat to you nanim navot taan suruvu to Asia, ve inim aazne, ŋgar to you naghamghami ila lolomim, yam aghita ve awatagi wa.
ACT 20:19 Sawa naol, lolog ipataŋan ve nataŋ. Pasa, sawa naol, yes Yuda tikalkaal ataam pa titatan ghou, ve tighurghur pataŋani naol tizaza tiou. Eemoghon you nayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve nagham ŋgar pa izag maau, ve nambesmbees pa Tiina toit Yesu.
ACT 20:20 Ve yam awatag: Saveeŋ isob to irau iuul gham, tauto nasavia payam le isob. You namatughez maau, ve naŋgooz saveeŋ eta payam maau. Nasavsaav ghazooŋa payam ila ival tiina matadi, ve ila ruum tiam tiam paam.
ACT 20:21 Ve nasavsaav ariaŋa pa yes Yuda ve yes Grika paam naghaze tipul ŋgar todi samsamiadi, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron, ve tighur ila to Tiina toit Yesu.
ACT 20:22 “Eemoghon aazne, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin ghou ighaze you nala pa Yerusalem. Ve nakankaan: Pale sa mbeb ivot payou izi tonowe?
ACT 20:23 Eemoghon ndug tisob to nala padi, Avuvu Patabuaŋ isavsaav payou ighaze ruum to yabyabuuŋ toman pataŋani naol tisasaŋan ghou tonowe.
ACT 20:24 Ve you naghita naghaze nepooŋ tiou to taan, nene mbeb tiina maau. Ighaze tirab ghou namaat, nene mbeb sorok. Eemoghon you irau nataghon katin ataam to Tiina toit Yesu Krisi ighuri payou le napasobi. Ve uraat to ye tau ighuri inim nimag ne paam, naghaze napasobi le isob kat. Uraat tovene: You irau nayoon ariaŋa ve napariaaŋ saveeŋ to varu poia. Leso tamtoghon tiwatag ataam to poia to Maaron izaza to iit tamtoghon samsamiaad.
ACT 20:25 “Aghita. Muuŋ, you naneep ila lolomim, ve navovotia pooz to Maaron payam. Ve aazne, nawatag naghaze tiam eta irau ighita naghog muul maau.
ACT 20:26 Tovenen aazne, nasaav ghazooŋa payam tovene: Mboŋ Muri, ighaze tiam eta ilale, nene you sosor tiou maau.
ACT 20:27 Pasa, you naroron payam maau, ve naŋgooz saveeŋ eta payam maau. Ŋgar to Maaron ighaze yam ataghoni, tauto nasavia payam le isob.
ACT 20:28 “Matamim imosmoos pa taumim, ve aŋgin poian Maaron sipsip toni tisob to Avuvu Patabuaŋ ighur gham anim ŋginiiŋ padi. Yam irau aŋgin poian lupuuŋ to Maaron. Pasa, siŋ to tau Natu imaliŋ padi, ve ye igham di tinim le wa.
ACT 20:29 You nawatag. Sawa to napul gham ve nala, nene pale ndiran kaaromŋa pida tinim toman gham sorok, ve tiwaghamun Maaron sipsip toni tinimale ŋgavuun sagsag.
ACT 20:30 Ve yam taumim paam, tamtoghon tiam pida pale timundig, ve tighamun saveeŋ to Maaron. Leso tighereb yam to aazne ataghon Yesu ne, ve apul saveeŋ onoon ineeple, ve ataghon di pa ŋgar todi.
ACT 20:31 Tovenen apatum gham padi. Matamim iŋgal ndaman tol to itiŋa tanepneep. Sawa tonenen, you napul gham pa savsaveeŋ maau. Mboŋ ve ndag, you napatoot gham asob. Lolog payam kat, tauto nasavsaav payam toman taŋiiz.
ACT 20:32 “Aazne, naghur gham ala Maaron tau nima, ve nasaav payam naghaze: Matamim iŋgal Maaron aliŋa to isavia poia toni to izaza to iit tamtoghon samsamiaad. Pasa, saveeŋ tonowen irau ipalot gham, ve iseeŋ ŋgar tiam. Leso yamŋa ndiran toni patabuaŋa asob agham mbeb popoia tisob to Maaron ighaze igham di pait.
ACT 20:33 Sawa to itiŋa tanepneep, lolog igham pa silva, gol, ma nonogiiŋa to tamtoghon eta maau.
ACT 20:34 Ve taumim awatag: Taug nimag iyaryaaŋ pa uraat. Tauto nauul taug, ve nditag to tineep toman ghou ne paam.
ACT 20:35 Nagham tovene pa napatooŋ gham pa ataam to tagham uraat ariaŋa. Leso leed mbeb to tauul yes to tirau uraat maau. Iit irau mataad iŋgal Tiina toit Yesu aliŋa to isaav tovene: ‘Yes to matadi reiŋ mbeb, nene pale poia tiina to Maaron iza todi, ve lolodi poia ilib pa yes to tamtoghon tigham ledi mbeb.’”
ACT 20:36 Paulus isavsaav le isob, ghoro iput aghe izi taan, ve yesŋa tisuŋ.
ACT 20:37 Tisuŋ le isob, ghoro timundig tila tisavagi, ve yesŋa titaŋ tiina.
ACT 20:38 Pasa, aliŋa ris to ighaze yes irau tighita nagho muul maau, tauto igham di lolodi isami. Titaŋ le isob, ghoro tighami tila, leso tighuri iza waaŋ.
ACT 21:1 Yeiŋa yes ŋginiiŋa to Epesus niwakisin nimamai le isob, ghoro niza waaŋ. Tiravia keel iza, ve niraav deŋia nila nivot mutu Kos. Mboŋ ndugizau, ghoro niraav muul nila nivot mutu Rodos. Ghoro niraav muul nila ve nilooŋ izi ndug Patara.
ACT 21:2 Nilooŋ Patara, ve nindeeŋ waaŋ ite to ighaze imbuti ivool pa taan suruvu to Ponisia. Tovenen niza waaŋ tonowen, ve niraav muul.
ACT 21:3 Nighaughau nila le matamai ilooŋ pa mutu Saiprus. Ineep pa nimamai ŋas. Nipuli pa murimai, ve nighau deŋia pa taan tiina Siria. Nila le nilooŋ izi ndug Tiro. Pasa, tighaze tighur mburuguuŋ pida tizi tonowe.
ACT 21:4 Nizi nineep tonowe, ve nila nighita tamtoghon pida to ndug tonowen to titaghon Yesu. Tovenen nila nineep toman di irau mboŋ liim ve ru. Pataŋani to pale ivot pa Paulus, Avuvu Patabuaŋ ivotia padi wa. Tovenen tighaze tiŋguruuta, leso izala Yerusalem sob. Eemoghon Paulus ilooŋ aliŋadi maau.
ACT 21:5 Yeiŋa nineep le sawa to waaŋ ighaze iraav muul, ghoro ndiran tonowen, toman ndizwadi ve ndinatudi tisob tighur ghei. Yeiŋa nipul paanu, ve nizila peria naari, ghoro niput aghemai izala magargaar pogho, ve nisuŋ.
ACT 21:6 Nisuŋ le isob, ghoro niwakisin nimamai, ve niza waaŋ, ve yes timuul tila pa paanu.
ACT 21:7 Nipul Tiro, ve niraav muul nila ve nilooŋ izi ndug Tolemais. Yei nila niŋgig toŋvetaz pida to Krisi to tineep tonowe, ve nineep toman di pa mboŋ ee moghon.
ACT 21:8 Ndugizau, ghoro nipul di, ve niraav muul nila le nilooŋ izi ndug Sisarea, ve malmalimai nila ruum to Pilip. Ye ŋgeu to votiaaŋ varu poia pa yes to tighur ila to Krisi maau. Ndiran liim ve ru to muuŋ tighur di pa tiuul yes mbaŋooŋa pa uraat pida, ye todi eez.
ACT 21:9 Ye ndinatu liva paaŋ to tivai sone. Maaron irei tapiri padi ve tivovotia aliŋa pa tamtoghon tinimale propet.
ACT 21:10 Yei nineep izi ndug Sisarea mboŋ pida, ghoro ŋgeu eez ineep Yudea ve izi inim, iza Agabus. Ye paam ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet.
ACT 21:11 Inim peria tiei, ghoro ipool puus to Paulus pa ŋgali, ve ighami ve ikau ye tau nima ve aghe pani, ve isaav ighaze: “Avuvu Patabuaŋ isaav tovene: Ŋgar raraate moghon pale ivot pa puus tonene tau. Pasa, yes Yuda to tineep Yerusalem we pale tikau nima ve aghe, ve tighuri ila yes to Yuda maau ne nimadi.”
ACT 21:12 Yei nilooŋ saveeŋ toni, le yeiŋa nditamai to ndug tonowen lolomai ipataŋan, ve nitaŋ roran Paulus nighaze iza ila Yerusalem malep.
ACT 21:13 Eemoghon ye isaav payei ighaze: “Taŋiiz tiam tonene, ŋgara vena? Aghaze agham ghou lolog isamin gham, leso natoor ŋgar tiou ve nazi naneep? Nene pale maau. You nasaŋan moghon pa badooŋ pataŋani. Ighaze nala Yerusalem ve tikau nimag ve agheg, nene tikau ghou lak! Ve ighaze namaat izi Yerusalem, ve mateeŋ tiou ipait Tiina toit Yesu iza, nene poia. Tirab ghou lak!”
ACT 21:14 Yei nisaav ariaŋa pani, eemoghon ilooŋ ghei maau. Pasa, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ila. Tovenen nipul saveeŋ pani, ve nisaav nighaze: “Poia. Mbeb pale ivot itaghon Tiina toit lolo.”
ACT 21:15 Muri ghoro, nigharaat mbeb tiei pa laghooŋ, ve nimundig nizala pa Yerusalem.
ACT 21:16 Tamtoghon pida to ndug Sisarea to titaghon Yesu, yes tilaagh toman ghei paam. Yei nila peria Yerusalem, ve tigham ghei nila ruum to Nason, ve nineep tomani. Nason, ye to mutu Saiprus. Ndiran to titaghon Yesu muuŋ, ye todi eez.
ACT 21:17 Sawa to nila nivot Yerusalem, yes toŋvetaz to Krisi tigham ghei toman lolodi poia.
ACT 21:18 Nineep mboŋ ndugizau, ghoro yeiŋa Paulus nila nighita Yakobus. Ve ŋginiiŋa tisob to lupuuŋ to Krisi tinim tineep toman ghei paam.
ACT 21:19 Paulus igham ndag poia padi, ghoro ipaes pa mbeb tisob to Maaron igham di tivot ila ye nima, sawa to igham uraat pa yes to Yuda maau.
ACT 21:20 Yes tilooŋ saveeŋ toni, le tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. Ghoro tisaav pani tighaze: “Toghamai, paesiiŋ tiom poia. Eemoghon ughita. Yes Yuda ival le ival kat tighur ila to Yesu wa. Ve yes tisob tizuaria di tighaze le titaghon katin tutuuŋ to Mose.
ACT 21:21 Varum inim ve tilooŋa wa. Pasa, ndiran pida tighamun saveeŋ tiom tighaze yes Yuda to tineep ila yes to Yuda maau ne lolodi, yom usavsaav padi ughaze tipul muridi pa tutuuŋ to Mose. Ve tighaze yom uŋgalsekin di pa ŋgar to zirooŋ tamtoghon, ve ughaze titaghon iit Yuda gabuaad muul sob.
ACT 21:22 Tovenen pale tagham vena, leso tarab motin saveeŋ todi tonowen? Pasa, tamtoghon avaat tilooŋ varum tighaze yom unum wa.
ACT 21:23 “Tovenen, yom irau utaghon saveeŋ tiei tonene. Tamtoghon tiei paaŋ tinepneep. Yes timbua saveeŋ toman Maaron wa.
ACT 21:24 Ugham di, ve yamŋa ala agharaat taumim, leso aŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ghoro uul di, ve ughol ledi mbeb pida, leso tigham watooŋrau pani, ve tikot dabadi. Ighaze ugham tovene, nene pale tamtoghon tisob to ndug tonene tighilaal tighaze varum to tiloŋlooŋa ne, nene kaarom, ve tiwatag tighaze yom utaghon tutuuŋ to Mose.
ACT 21:25 “Ve ndug ndug to Yuda maau ve tighur ila to Tiina toit, nene yei nisaŋgoor rau ila todi wa. Rau tonowen, nipaesia saveeŋ to lupuuŋ toit imbua. Nighaze: Aniiŋ to tipakur maaron kaaromŋa pani, nene tighani malep. Ve tighun ŋgai siŋi malep. Ve mbeb to ighaze tipuleel lua imaat, nene paam tighani sob. Ve tighur maat malep.”
ACT 21:26 Tineep mboŋ ndugizau, ghoro Paulus igham ndiran paaŋ tonowen, ve yesŋa tila ve tipamundigin uraat to gharatooŋ taudi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ye ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ila ighita yes ndiran to watooŋrau, ve isavtaran di pa sawa sine to pale tipasob uraat to gharatooŋ taudi ve tigham watooŋrau todi todi.
ACT 21:27 Uraat to gharatooŋ taudi leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, nene ikis di irau mboŋ liim ve ru. Sawa tonenen igharau ighaze isob, ve Yuda pida to tineep Asia ve tinim Yerusalem, tighita Paulus inepneep ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Tovenen tila tikisi, ve tipazaagh ival tiina pa tighur koi pani.
ACT 21:28 Timboboob tighaze: “Ai, yam ndiran to Israel, anim auul ghei! Ŋgeu tonene to aloŋlooŋ varu tighaze ilaghlaagh irau ndug ndug, ve ivovotia saveeŋ pa tamtoghon tisob, leso tiveleg ghiit toman tutuuŋ toit, ve Rumai Patabuaŋ tonene paam. Ve aazne, ye igham sosor tiina ite paam muul. Pasa, igham Grika pida tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo. Tauto tiwaghamun ndug patabuaŋ tonene, ve isami ila Maaron mata wa.”
ACT 21:29 Yes tisaav tovene pasa, muuŋ tighita Tropimus to ndug Epesus yesuru Paulus tilaghlaagh izi Yerusalem lolo. Tovenen tigham ŋgar sorok tighaze Paulus ighami, ve yesuru tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo.
ACT 21:30 Tamtoghon tilooŋ saveeŋ tonene, le yes Yerusalema tisob timundig, tiparlandaad tilooŋ tila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve tikis Paulus ve tisasaara tivot tila pumuri. Ghoro rikia moghon tipoon ataam to rumai ila ivool.
ACT 21:31 Tizuaria di tighaze le tirabi imaat. Eemoghon saveeŋ ilaan ila igham daba to iŋgin ndaaba tisob to Rom to tinepneep izi Yerusalem, tighaze: “Yes Yerusalema tisob tineep ila malmal tiina lolo!”
ACT 21:32 Tovenen daba tonowen rikia moghon iyou ndaaba pida toman daba todi, ve tilaan tizila pa ndug to malmal imundig pani. Yes Yuda tirabrab Paulus le tighita daba tonenen toman ndaaba toni tinim peria, ghoro tipuli.
ACT 21:33 Daba tonenen inim ivot todi, ve isaav pa ndaaba toni ve tikis Paulus, ve tikau nima pa sen ru. Ghoro ighason yes Yuda ighaze: “Ŋgeu tonene sei? Ye igham sa sosor to yam arabi ne?”
ACT 21:34 Ival tiina to tinepneep ve timboboob, tisasavia saveeŋ naol naol. Tovenen daba tonenen irau igham saveeŋ ghazooŋa eta pa malmal tonenen pughu maau. Pasa, oroor tiina matini. Tovenen isaav ila pa yes ndaaba toni ighaze tiŋguaaz Paulus ilooŋ ila ruum todi lolo.
ACT 21:35 Yes ndaaba tigham Paulus ve tila ndeet pughu, ghoro tisuri iza timbaada. Pasa, tighita tighaze ival tiina tiyaryaaŋ tighaze le tirab Paulus imaat.
ACT 21:36 Ival tiina titaghon di tila, ve timboboob tighaze: “Ineep malep. Arabi imaat!”
ACT 21:37 Yes ndaaba tigham Paulus tighaze tilooŋ tila pa ruum todi lolo, ve Paulus isaav ila pa daba todi ighaze: “Vena, irau nasavsaav toman ghom ris?” Daba tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Wai! Yom uwatag Grika aliŋadi?
ACT 21:38 You naghaze pa yom Isip taamdi to wariiz moghon ipazaagh tamtoghon ndiŋndiŋ paaŋ (4000) ve tigham malmal tiina, ve ighereb di tila ndug balim. Yes ndiran popoiadi maau. Tiyoŋyooŋ ila ival tiina lolodi, ve timbutmbut tamtoghon pa buza.”
ACT 21:39 Paulus isaav pani ighaze: “Maau, you Yuda. Ndug tiou pughu, nene Tarsus to ndug tiina eez to Silisia. You naghason ghom: Irau uyok payou ve nasavsaav ris pa ival tiina tonowen?”
ACT 21:40 Daba tonenen iyok pani, tovenen Paulus imundig iyoon izala ndeet, ve itatan nima padi. Leso oroor imot, ve isavia saveeŋ toni. Ival tiina tighita le neneeŋadi. Ghoro Paulus ipamundigin saveeŋ toni ila taudi aliŋadi Hibru.
ACT 22:1 Paulus isaav padi ighaze: “Yam nditamaŋ ve toŋvetaz tiou, aghur taliŋamim payou. You naghaze nasavia pughu to nataghon ataam paghu tonene. Leso aghilaal aghaze you nagham sosor eta maau.”
ACT 22:2 Yes tilooŋ Paulus isaav padi ila taudi aliŋadi Hibru, le neneeŋadi kat.
ACT 22:3 Paulus isaav muul ighaze: “You Yuda. Tipoop ghou izi ndug Tarsus to ineep taan suruvu to Silisia. Sawa to you pain, tigham ghou nanim to sualen. Naneep izi ndug tonene le nanim olman. Tutuuŋ to nditimbuud, olman Gamaliel ipatoot ghou pani le isob. Ve you nazuaria ghou naghaze le nataghon katin ŋgar isob to Maaron lolo pani, raraate inimale aazne yam asob azuaria gham pa taghoniiŋi.
ACT 22:4 Yes to titaghon ataam paghu tonene, muuŋ you naghurghur pataŋani padi. You nagham samin di kat, le tamtoghon todi pida timaat. Ve pida, nakis di ve naghur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Yes nditamoot, ve ndiliva paam.
ACT 22:5 Daba to watooŋrau toman ŋginiiŋa tisob to tineep ila lupuuŋ tiina to pooza toit, yes tiwatag ŋgar to muuŋ naghamghami. Yes irau tipariaaŋ saveeŋ tiou tonene. Sawa eez, you naghaze nakis yes to titaghon ataam paghu tonene izi ndug Damaskus, ve nagham di tinim Yerusalem, leso tighur yabyabuuŋ padi. Tovenen naghason yes daba toit, ve timbood saveeŋ yokiiŋ payou ila rau pida. Leso nagham di nala, ve napatooŋ di pa yes toŋvetaz toit to tineep izi Damaskus, ve tiwatag tighaze you izag pa uraat tovene.
ACT 22:6 “Tovenen namundig ve nala. Nalaagh nala le nagharau ndug Damaskus. Ndag iza inim bobodaaŋ ma venen. Mala maau ve ŋguruba tiina kat ineep sambam ve izi inim isul luvutin ghou.
ACT 22:7 Tovenen natap nazi taan, ve nalooŋ saveeŋ inim payou. Isaav payou ighaze: ‘Saul, Saul, pughu vena to unoknok ghuruuŋ pataŋani payou?’
ACT 22:8 You napamuul aliŋa naghaze: ‘Tiina, yom sei?’ Ve ye isaav payou ighaze: ‘You Yesu to Nasaret. You to yom ughurghur pataŋani payou ne.’
ACT 22:9 Nditag to yeiŋa nilaagh, tighita ŋguruba tonowen paam. Eemoghon tilooŋ ŋgeu to isavsaav payou ne aliŋa maau.
ACT 22:10 “You naghasoni naghaze: ‘Tiina, ughaze nagham vena?’ Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Umundig ve ulooŋ ula ndug Damaskus. Ghoro tipaes payom pa uraat tisob to naghaze naghur di tilat nimam.’
ACT 22:11 Ŋguruba tonenen isul tiina kat le igham matag ipis. Tovenen nditag tinim tikis nimag, ve tiŋgal mboig, ve nilooŋ nila ndug Damaskus.
ACT 22:12 “Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Ananias. Ye mata iŋgalŋgal Maaron, ve izuaria tau ighaze le itaghon katin tutuuŋ toni. Tovenen Yuda tisob to ndug Damaskus tipapait iza tighaze ye ŋgeu poia eez.
ACT 22:13 Ye iŋarua ghou inim, iyoon digeg, ve isaav payou ighaze: ‘Tazig Saul, matam poia ve ughita ndug!’ Sawa tonenen kat, matag poia, ve naghita Ananias iyondyood.
ACT 22:14 Ghoro isaav payou ighaze: ‘Maaron to nditimbuud, ye tau isia ghom wa. Leso igham ghom ughazooŋ pa lolo ve ŋgar toni. Tauto ughita katin Ŋgeu To Ŋgar Deŋia, ve ulooŋ saveeŋ ila ye tau avo.
ACT 22:15 Mbeb to ulooŋa ve ughita pa taum matam, yom irau usavia irau ndug tisob. Leso upariaaŋ Yesu saveeŋ toni, ve tamtoghon tighur ila toni.
ACT 22:16 Tovenen usaŋan sa muul? Umundig to aazne, ugham ya, ve ughason Yesu pa iuul ghom. Leso ireu sosor tiom ilale, ve igham ghom uŋgalaaŋ ila Maaron mata.’
ACT 22:17 “Muri ghoro, namuul nanim Yerusalem, ve nanepneep to sualen le sawa eez, nalooŋ nala sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve nasuŋ. Nasuŋsuŋ ila, le tandagiiŋ eez ivot payou.
ACT 22:18 Naghita Yesu isaav payou ighaze: ‘Umundig rikia moghon, upul Yerusalem, ve ughau. Pasa ighaze yom upariaaŋ saveeŋ tiou izi sualen, yes irau tilooŋ ghom maau.’
ACT 22:19 “You nasaav pani naghaze: ‘Tiina, tamtoghon to ndug tonene tiwatag tighaze: Muuŋ, you nalaghlaagh irau rumai todi, ve naghurghur yes to tighur ilat tiom tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, ve naloslos di.
ACT 22:20 Ve sawa to Stepanus ivotia saveeŋ tiom, ve tirabi imaat, you nayok pa ŋgar tonenen. Tauto nayoon toman yes to tirabi, ve naŋgin nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ.’
ACT 22:21 “Eemoghon Tiina tiou isaav payou ighaze: ‘Umundig ve ula. You naghaze nambaaŋ ghom ula pa ndug mala. Leso ugham uraat pa yes to Yuda maau.’”
ACT 22:22 Ival tiina tighur taliŋadi pa Paulus ila ila le tilooŋ aliŋa ighaze Maaron imbaaŋa ila to yes to Yuda maau. Ghoro timboob muul tighaze: “Ah, arabi imaat ila! Ineep ne, ye poia eta? Tamtoghon tovene ineep malep!”
ACT 22:23 Yes timboboob, ve tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ, ve tisuruuv di tizi, ghoro tikor taan, ve tisuruuva izaza.
ACT 22:24 Tovenen tiina to yes ndaaba isaav pa ndaaba toni ighaze tigham Paulus ve tilooŋ tila ruum todi lolo, ghoro tiloslosi le irau ivotia pughu vena to ival tiina atedi yabyab kat ve timboboob pani tovene.
ACT 22:25 Tovenen tilooŋ tila ve tipagheena izi, ve tikau nima ila ai, leso tilosi. Eemoghon Paulus ighason daba to yes ndaaba to iyoon igharau ighaze: “Vena, ighaze tamtoghon eta, ye to Rom, ve yes daba titiir saveeŋ toni sone ve yam alos sorokini, pale deŋia pa tutuuŋ to Rom?”
ACT 22:26 Daba tonowen ilooŋ saveeŋ tonene, ve ila ipaes pa daba todi to iŋgin ndaaba tisob ighaze: “Uyamaan ghiit wa? Pasa, ŋgeu tonowen, ye to Rom. Pale ugham sa ŋgar pani?”
ACT 22:27 Daba tonenen ilooŋ paesiiŋ toni, ghoro ye tau ila ighason Paulus ighaze: “Ai, usaav ghazooŋa payou. Onoon kat, yom to Rom?” Paulus ipamuul aliŋa ighaze: “Vee. You to Rom.”
ACT 22:28 Daba tonenen isaav pani ighaze: “You napul yaam tiina kat, tauto nanim tamtoghon to Rom.” Paulus isaav pani muul ighaze: “Nanan yom. Ve you napul yaam eta maau. Pasa, sawa to tipoop ghou, you to Rom.”
ACT 22:29 Yes ndaaba to tighaze tilos Paulus tilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon tipuli. Ve daba todi paam imatughez pa tau. Pasa, Paulus, ye tamtoghon to Rom. Eemoghon daba tonenen isaav ve tikau nima ve aghe sorok.
ACT 22:30 Daba to iŋgin ndaaba tisob, ye ighaze iwatag kat: Paulus igham sa ŋgar to yes Yuda tighita tighaze isosor. Leso ighazooŋ pa saveeŋ toni pughu. Tovenen tineep mboŋ ndugizau, ghoro isaav ve tipool sen to tikau Paulus pani, ve imbaaŋ ila pa yes daba to watooŋrau toman pooza tisob to yes Yuda ve tinim tilup di. Ghoro igham Paulus inim, ve ipayoonda ila matadi.
ACT 23:1 Paulus mata deŋia pa yes daba to tineep ila lupuuŋ tonowen, ve isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, you nayamaan taug naghaze to muuŋ ve inim aazne, laghooŋ tiou, you nataghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata.”
ACT 23:2 Daba to watooŋrau, iza Ananias, ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa yes to tiyoon tigharau Paulus, ve tipambar Paulus avo.
ACT 23:3 Tovenen Paulus isaav pani ighaze: “Yom, Maaron pale irab ghom paam! Yom unumale didiiŋ mbuuza to tikumi pa ko, leso tamtoghon tighita tighaze poia. Mbolem izi tonanan pa uŋgabiiz ghou itaghon tutuuŋ toit. Eemoghon taum umalaaŋ pa tutuuŋ wa. Pasa, usaav padi ve tipambar sorokin ghou.”
ACT 23:4 Tamtoghon pida to tiyoon tigharau Paulus, tisaav pani tighaze: “Wai, daba to watooŋrau, ye uraata to Maaron. Vena to uroron pani maau, ve uvelegi?”
ACT 23:5 Paulus ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam toŋvetaz, you naghilaala naghaze ye daba to watooŋrau maau. Inimale naghilaala, tone irau napiyaav saveeŋ tovene pani maau. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: ‘Apiyaav saveeŋ samia pa daba tiam eta malep.’”
ACT 23:6 Paulus iwatag: Yes to tineep ila lupuuŋ tonenen, pida nene yes Sadusi, ve pida nene ndiran tutuuŋa. Tovenen isaav padi toman aliŋa tiina ighaze: “Yam toŋvetaz, alooŋ. You tonene, ŋgeu tutuuŋa eez paam. Ve tamaŋ yesuru tinaŋ, ve nditimbug paam, yes ndiran tutuuŋa. You naghur matag pa mundigiiŋ to yes mateeŋa, tauto aazne tipayoon ghou pa savsaveeŋ.”
ACT 23:7 Paulus ipiyaav saveeŋ tonene, le ireu di ve parzoraaŋ tiina imundig ila lolodi. Pasa, yes Sadusi tighur ila tighaze yes mateeŋa irau timundig muul maau. Ve tighaze aŋela eta ineep maau, ve avuvu eta ineep maau. Eemoghon yes ndiran tutuuŋa tighur ila mbeb tisob tonenen.
ACT 23:9 Tovenen oroor tiina imundig, ve tiwazoran di ila ila le tamtoghon ŋgara pida to yes ndiran tutuuŋa timundig tiyoon, ve tisaav ariaŋa tighaze: “Yei nighita nighaze ŋgeu tonene, ye igham sosor eta maau. Takankaan. Avaat avuvu eta, ma aŋela eta isavsaav pani.”
ACT 23:10 Daba to iŋgin ndaaba tisob to Rom, ighita saveeŋ todi iparab kat. Tovenen imatughez: Ighaze tiwasasaron Paulus ila inim, nene pale tireepa ve imaat. Tovenen isaav pa ndaaba toni, ve tila tiŋguaaz Paulus ighau pa yes daba tonenen, ve tighami tilooŋ tila ruum todi lolo muul.
ACT 23:11 Mboŋ tonenen, Tiina toit Yesu ivot to Paulus, ve iyoon igharaui, ve isaav pani ighaze: “Paulus, umatughez malep. Uyoon ariaŋa. Pasa, varug to uvotia izi Yerusalem, yom pale uvotia izi Rom paam.”
ACT 23:12 Tineep le ndugizau, ghoro Yuda pida tilup di, ve tikaal ataam pa tirab Paulus imaat. Yes timbua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata tighaze yes irau tighan aniiŋ maau, ve tighun ya maau, le irau tirab Paulus imaat.
ACT 23:13 Ndiran to timbua saveeŋ pa rabuuŋ Paulus, yes irau tamoot ru avua.
ACT 23:14 Tovenen timundig tila to yes daba to watooŋrau ve yes ŋginiiŋa, ve tipaesia ŋgar todi padi tighaze: “Yei tonene nimbua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata wa. Nighaze aazne ve ila, avomai irau itut aniiŋ eta maau, le irau nirab Paulus imaat.
ACT 23:15 Tovenen yamŋa daba toit pida ala to daba to iŋgin yes ndaaba to Rom, ve atombaana tovene aghaze: ‘Yei nighaze ugham Paulus izi inim tiei. Leso nighason poiani pa saveeŋ toni pughu, ve nighazooŋ pani kat.’ Yam agham tovene, ve yei pale nisaŋani izi ataam luvuŋa. Sawa to inim peria tiei, ghoro nirabi imaat. Leso ilat ivot tiam sob.”
ACT 23:16 Eemoghon Paulus wagha taliŋa irab saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen. Tovenen ila ivot ruum to yes ndaaba, ve ilooŋ ila ighita wagha, ve ipaesia saveeŋ tonenen pani.
ACT 23:17 Paulus ilooŋ saveeŋ toni, ve imbaaŋ ila pa daba eez to yes ndaaba inim, ve isaav pani ighaze: “Ugham pain tonene ila to daba tiam to iŋgin yam ndaaba asob. Pasa, ye le saveeŋ ris pani.”
ACT 23:18 Tovenen daba tonowen igham Paulus wagha ila to daba toni, ve isaav pani ighaze: “Paulus to nikisi inepneep toman ghei ne, imbaaŋ payou, tauto nala toni. Ve ighason ghou ighaze nagham pain tonene inim ighita ghom. Pasa, ye le saveeŋ ris payom.”
ACT 23:19 Tovenen daba toni ikis Paulus wagha nima, ve yesuru tila dige, ghoro ighasoni ighaze: “Yo, sa saveeŋ to ughaze usavia payou ne?”
ACT 23:20 Paulus wagha isaav pani ighaze: “Yes Yuda timbua saveeŋ tighaze tinim tighason ghom, leso bozo, ghoro ugham Paulus, ve yamru azila pa daba to yes Yuda lupuuŋ todi. Sawa to tinim, yes pale tigham kaarom payom tighaze ye tau irau ila todi, leso tighason poiani pa saveeŋ toni ve tighazooŋ pa pughu.
ACT 23:21 Eemoghon ulooŋ di malep. Pasa, tamtoghon todi irau tamoot ru avua pale tisaŋan pa rabuuŋi izi ataam luvuŋa. Yes timbua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata tighaze yes irau tighan aniiŋ maau, ve tighun ya maau, le irau tirab Paulus imaat. Yes tighurghur matadi payom ve tisasaŋan. Ighaze ulooŋ di, nene pale tigham ŋgar tonenen.”
ACT 23:22 Daba tonenen ilooŋ saveeŋ toni, ve iŋgalsekini ighaze: “Saveeŋ to yom usavia payou ne, upaesia pa ŋgeu ite paam malep.” Isavsaav pani le isob, ghoro ipuli ila.
ACT 23:23 Daba tonenen ipoi daba ru to yes ndaaba tinim, ve isaav padi ighaze: “Ala ayou yes ndaaba irau 200, toman ndaaba tamoot tol saaŋgul (70) to tilaan pa hos. Ve agham yes ndaaba to kisiiŋ iiz paam irau 200. Ve agharaat hos pida pa Paulus paam. Mboŋ aazne, ndag anunu ighaze igham liim ve paaŋ, ghoro agham Paulus, ve yamŋa amundig azila pa ndug Sisarea. Aŋgin poiani le ila ivot to gavana toit Feliks.”
ACT 23:25 Isavsaav toman di le isob, ghoro imbood paesiiŋ ila rau tovene:
ACT 23:26 “O gavana Feliks, tiina tiou. You Klodias Lisius nagham ndag poia payom.
ACT 23:27 “Ŋgeu to ilat ne, yes Yuda tikisi ve rismoghon tone tirabi imaat. Eemoghon you nalooŋ tighaze ye to Rom, tovenen nala toman ndaaba tiou, ve nigham mulini ve niŋguaaza padi.
ACT 23:28 You naghaze nawatag: Ye igham sa ŋgar to Yuda tighita tighaze isosor. Tovenen naghami ila, ve napayoonda ila daba to yes Yuda matadi.
ACT 23:29 You naneep, ve nalooŋ saveeŋ todi iparab ila inim, ve naghita naghaze ye igham sosor tiina eta irau to taghuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ, ma tarabi imaat ne maau. Yes tiwazoran di pa taudi tutuuŋ todi moghon.
ACT 23:30 Muri ghoro, tipaes payou tighaze Yuda pida tigham lilini tighaze tirabi imaat. Tauto rikia moghon napaghaua ilat. Leso anam utiir saveeŋ toni. Ve nasaav pa yes to tighaze tipayoonda pa savsaveeŋ naghaze tizilat tiom tonanan, ghoro tivotia sosor toni ila matam. Yo, saveeŋ tiou, tauto inim imuul sualen. Uneep toman lolom poia.”
ACT 23:31 Tovenen mboŋ tonenen, yes ndaaba titaghon saveeŋ to tiina todi, ve tigham Paulus ve yesŋa tila tivot ndug Antipatris.
ACT 23:32 Tineep tonowe le ndugizau, ghoro yes ndaaba to tilaagh taan, timuul tila pa inadi to Yerusalem we.
ACT 23:33 Ve yes to tilaan pa hos, tigham Paulus ve malmalidi tila tivot ndug Sisarea. Tila peria, ghoro tizuzuun rau to Klodias ila to gavana Feliks, ve tighur Paulus ila nima.
ACT 23:34 Feliks iwaat rau to Klodias imbooda le isob, ghoro ighason Paulus ighaze: “Ndug tiom ineep taan suruvu sine?” Paulus ipaes pani ighaze “You nanim pa taan suruvu to Silisia.”
ACT 23:35 Feliks isaav pani ighaze: “Poia. Uneep le yes to tighaze tipayoon ghom pa savsaveeŋ tinim tivot, ghoro nalooŋ saveeŋ tiam.” Ghoro isaav pa ndaaba pida ighaze tigham Paulus tila ruum tiina to muuŋ Erod ireii, ve tiŋgini tonowe.
ACT 24:1 Mboŋ liim inim ila, ghoro Ananias to daba to watooŋrau, yesŋa ŋginiiŋa pida to yes Yuda tizila pa Sisarea, pa tighaze tipayoon Paulus pa savsaveeŋ ila gavana Feliks mata. Ŋgeu ŋgara eez to iwatag katin tutuuŋ to Rom, ye ilaagh toman di paam, leso igham avodi ve iuul di pa savsaveeŋ. Iza Tertulus.
ACT 24:2 Tovenen timbaaŋ pa Paulus ilooŋ inim, ghoro Tertulus ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “O tiina tiei Feliks, yei lolomai poia kat payom. Pasa, ŋginiiŋ tiom, nene poia kat. Mbeb naol to muuŋ tisami, yom ugharaat di wa. Tovenen sawa mala to uŋgin ghei, nepooŋ tiei poia kat. Tauto yei nisob irau ndug ndug lolomai poia payom ve nipapait ghom.
ACT 24:4 Eemoghon irau naseeŋ saveeŋ tiou ila mala kat maau. Pale uyasiil pa aliŋag. Yom ŋgeu poiam. Tovenen naghason ghom: Irau ulooŋ saveeŋ tiei tuku tonene?
ACT 24:5 “Yei nighita ŋgeu tonene nighaze ŋgar toni poia maau. Ye inimale moroghooŋ samia. Pasa, ipapamundigin parzoraaŋ ve malmal tintina ila yes Yuda lolodi irau ndug tisob. Yom uwatag: Yes to titaghon Yesu to Nasaret ne, tipaghau taudi tila saguan pa yes Yuda, ve tipamundigin lupuuŋ paghu wa. Tauto yes ival tirere padi. Ve ŋgeu tonene, ye imuŋmuuŋ pa lupuuŋ todi.
ACT 24:6 Ve itoova pa iwaghamun Rumai Tiina paam, leso ighami isami ila Maaron mata. Tauto nikisi. Yei nighaze taumai nipayoonda ve nitiir saveeŋ toni.
ACT 24:7 Eemoghon Lisius to iŋgin ndaaba tisob to Yerusalem, ye inim ireu ghei, ve isadi ila nimamai, ve iŋguaaza ila. Ghoro isaav payei ighaze ninim nighita ghom, ve nisaav ghazooŋa payom pa sosor toni.
ACT 24:8 Tovenen poia pa taum ughason poian ŋgeu tonene pa saveeŋ toni. Leso ughilaal ughaze saveeŋ isob to nisavia pa sosor toni, nene onoon moghon.”
ACT 24:9 Tertulus isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Yuda pida anadi timundig ve tipariaaŋ saveeŋ toni tighaze saveeŋ isob to ye isavia, nene onoon moghon.
ACT 24:10 Ghoro Feliks ipatooŋ nima ila pa Paulus, leso ana isaav. Tovenen Paulus ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “O gavana Feliks, you nawatag: Ndaman ndaman to yom ukaria gharatooŋ yei Yuda saveeŋ tiei wa. Tovenen lolog poia pa nayoon ila matam, ve navotia taug. Leso uwatag ughaze you nagham sosor eta maau.
ACT 24:11 Saveeŋ tonene, pataŋani maau. Ighaze ughason tamtoghon pani, nene pale tisaav payom tovene: Wariiz moghon, mboŋ saaŋgul ve ru to ila wa, you nazala pa Yerusalem pa suŋuuŋ.
ACT 24:12 Yeru tamtoghon eta niparzoor ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo maau. Ve napazaagh tamtoghon pa mbeb eta ilooŋ ila yes Yuda rumai todi, ma ila ndug tiina lolo, nene paam maau. Yes to aazne tiŋgal saveeŋ payou ne, todi eta ighita ghou nagham tovene maau.
ACT 24:13 Tovenen saveeŋ ŋgaliiŋ todi to iŋarua ghou, nene taudi tisaav. Eemoghon ledi mbeb eta to ipalot saveeŋ todi ve ipatooŋa ighaze nene onoon ne maau. Tisaav sorok.
ACT 24:14 “Eemoghon saveeŋ todi waaro eez, nene you nayok pani. You nasaav ghazooŋa payom: You nambesmbees pa Maaron to nditimbumai itaghon ataam to Krisi to yes tirere pani. Eemoghon ŋgar isob to itaghon tutuuŋ to Mose, toman saveeŋ isob to ineep ila rau to yes propeta, nene you naghur ila.
ACT 24:15 Yeiŋa yes ndiran tonene, ŋgar tiei ee moghon. Pasa, nisob nighur matamai pa sawa to Maaron pale ipamundigin yes mateeŋa. Yes ndiran deŋiadi, ve yes samsamiadi paam.
ACT 24:16 Tauto sawa isob, you nazuaria ghou naghaze le lolog toman ŋgar tiou isob iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata, ve tamtoghon matadi paam.
ACT 24:17 “You nala naneep irau ndug ndug pa ndaman pida wa. Tauto namuul nanim taug ndug tiou, leso naghita tamtoghon tiou, ve naghur ulaaŋ pida ila pa yes mbolaaŋa. Ve naghaze nagham watooŋrau pida pa Maaron paam.
ACT 24:18 You naghaze nagham uraat pa mbeb tonenen, tauto nalooŋ nala sirsiir to Rumai Tiina lolo. Sawa to tighita ghou izi tonowe, you nagharaat taug ve naŋgalaaŋ ila Maaron mata wa. Ve ival tineep toman ghou maau, ve napamundigin oroor maau.
ACT 24:19 Eemoghon Yuda pida to tineep taan suruvu to Asia ve tinim, yes tighita ghou ve tipamundigin pataŋani tonene. Tauto ighaze ndiran tonowen tighita tighaze you nagham sosor eta, ghoro poia pa taudi tinim tiyoon ila matam, ve tisavia payom.
ACT 24:20 Ve ighaze maau, nene yes to yeiŋa niyondyood ne, taudi irau tisaav ghazooŋa payom: Sawa to tipayoon ghou pa savsaveeŋ ila daba to yes Yuda lupuuŋ todi, tindeeŋ sa sosor kat to you naghami?
ACT 24:21 Avaat saveeŋ tiou waaro eez to ireu lolodi. Sawa to nayondyood ila lolodi, namboob naghaze: ‘You naghur matag pa mundigiiŋ to yes mateeŋa, tauto aazne tipayoon ghou pa savsaveeŋ ila matamim!’”
ACT 24:22 Feliks, ye ighazooŋ kat pa ŋgar to yes to titaghon ataam to Yesu. Tovenen Paulus isavsaav le isob, ghoro Feliks irab motin saveeŋ todi ighaze: “Poia. Saveeŋ imuul tovene, ve tasaŋan Lisius to daba to yes ndaaba to Yerusalem. Tau izi inim, ghoro naŋgabiiz saveeŋ tiam, ve nagharaata.”
ACT 24:23 Ghoro isaav pa daba to yes ndaaba ighaze ighur Paulus ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ ve iŋgin poiani. Eemoghon ighur pataŋani pani malep, ve ipuli ilaagh ve ineep sorok ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Ve ighaze Paulus ndita tinim ve tighaze tiuuli pa aniiŋ ma mbeb pida, nene iŋgalsekin di malep.
ACT 24:24 Mboŋ pida inim ila, ghoro Feliks yesuru azuwa Drusila tinim. Drusila, ye Yuda tidi. Feliks imbaaŋ ila pa Paulus ighaze inim ve yesŋa tisavsaav. Paulus inim ivot todi, ve avo ila pa ataam to taghur ila to Yesu Krisi, ve yesuru tiloŋlooŋa.
ACT 24:25 Paulus ipaghazoŋan Feliks pa ŋgar deŋia, ŋgar to ŋginiiŋ tauud pooi, ve gabizooŋ ve ghuruuŋ atia to pale ivot pa Mboŋ Muri. Feliks ilooŋ saveeŋ tonenen le imatughez. Tovenen irab motin saveeŋ ighaze: “Poia. Imuul to sualen. Umuul ula, ve naghita sawa poia eta, ghoro nambaaŋ payom umuul unum, ve tawasavon ghiit muul.”
ACT 24:26 Feliks ighur mata ighaze Paulus igham le yaam pida inim gholiiŋi, leso ipuli ila. Tovenen sawa naol, imbaŋbaaŋ pani inimnim, ve yesuru tisavsaav.
ACT 24:27 Ndaman ru isob, ghoro Feliks isob pa uraat, ve Porsius Festus igham ina. Feliks ighaze igham yes Yuda lolodi poia, tovenen ipul Paulus ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo.
ACT 25:1 Festus to gavana paghu to Yudea, ila ivot ndug Sisarea, ve ipamundigin uraat toni. Ineep tonowe irau mboŋ tol, ghoro izala pa Yerusalem.
ACT 25:2 Yes daba to watooŋrau yesŋa ndolmana pida to Yuda tila to Festus, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Paulus, ve tighason Festus ariaŋa tighaze:
ACT 25:3 “Vena, irau uul ghei, ve ugham Paulus imuul iza inim Yerusalem?” Tighasoni tovene pasa, yes timbua saveeŋ tighaze tirabi imaat izi ataam luvuŋa.
ACT 25:4 Eemoghon Festus ipamuul aliŋadi ighaze: “Paulus, tikisi ineep izi ndug Sisarea. Ve you, mala maau pale nazila.
ACT 25:5 Ighaze yam aghita aghaze ye igham sosor, ghoro daba tiam pida timundig toman ghou, ve yeiŋa nizila. Leso tipayoonda pa savsaveeŋ izi tonowe.”
ACT 25:6 Festus ineep toman yes Yuda izi Yerusalem irau mboŋ liim ve tol ma saaŋgul ma venen, ghoro imundig ve imuul izila ndug Sisarea. Mboŋ ndugizau, ghoro ila mbole izi ila ndug to gharatooŋ saveeŋ, ve imbaaŋ ila ighaze tigham Paulus inim.
ACT 25:7 Paulus inim ivot, ghoro yes Yuda to tineep Yerusalem ve tizi tinim, tiyoon luvutini, ve tiŋgal saveeŋ naol pani. Tighaze ye ighamgham ŋgar samsamia kat. Eemoghon ledi mbeb eta to ipalot saveeŋ todi ve ipatooŋa ighaze nene onoon ne maau. Tisaav sorok.
ACT 25:8 Tisavsaav le isob, ghoro Paulus ana ipamuul saveeŋ todi ighaze: “You namalaaŋ pa tutuuŋ eta to yes Yuda maau, ve nagham sosor eta pa Rumai Tiina maau. Ve kinik tiina to Rom paam, nagham sosor eta pani maau.”
ACT 25:9 Festus ighaze igham yes Yuda lolodi poia. Tovenen ighason Paulus ighaze: “Vena, irau uzala Yerusalem, ve nalooŋ saveeŋ tonene muul izi tonowe?”
ACT 25:10 Eemoghon Paulus ipamuul aliŋa ighaze: “Maau. Yom to kinik tiina to Rom ighur ghom pa uraat to gharatooŋ saveeŋ. Tauto aazne, nayoon ila matam izi ndug tonene, leso ugharaat saveeŋ tiou. Ve yom uwatag wa: You nagham sosor eta pa yes Yuda maau.
ACT 25:11 Eemoghon ighaze ughita ghou ughaze nagham sosor tiina eta irau to namaat pani, ghoro urab ghou namaat! You namatughez pa atia tiou maau. Eemoghon ighaze saveeŋ ŋgaliiŋ to tigham payou ne onoon maau, nene ŋgeu eta irau ighur ghou nala nimadi ne maau. Poia. Venen, you naghaze nala naghita kinik tiina to Rom, leso ilooŋ saveeŋ tiou.”
ACT 25:12 Festus ilooŋ saveeŋ tonene, ve yesŋa ndiran ŋgara toni pida tiwasavon di pani. Le isob, ghoro isaav pa Paulus ighaze: “Yom ughaze kinik tiina to Rom ilooŋ saveeŋ tiom. Poia. Pale ula ughita.”
ACT 25:13 Festus, ye gavana paghu. Tovenen mboŋ pida inim ila, ghoro kinik Agripa yesuru livu Benis tila tivot Sisarea tighaze tighita.
ACT 25:14 Yesuru tineep mala ris izi Sisarea, tovenen Festus ipaesia Paulus saveeŋ toni pa Agripa ighaze: “Ŋgeu eez, Feliks ighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ ve inepneep sone. Iza Paulus.
ACT 25:15 Sawa to nazala Yerusalem, yes daba to watooŋrau toman yes ŋginiiŋa to yes Yuda tinim tighita ghou, ve tiŋgal saveeŋ naol pani. Ve tighason ghou ariaŋa tighaze natiir saveeŋ toni, ve naghur atia pani.
ACT 25:16 Eemoghon you napamuul aliŋadi naghaze: ‘Yei Roma gabuamai tovene maau. Irau nighur tamtoghon eta ila koia nimadi sorok ne maau. Ighaze tamtoghon pida tiŋgal saveeŋ pa ŋgeu eta, ye yesŋa yes to tiŋgal saveeŋ pani, irau tilup di ila ndug ee moghon, ve nighur soso pa ŋgeu tonenen, leso ipoon tau pa saveeŋ todi.’
ACT 25:17 “Nasaav padi tovene, ve muri ghoro, yeiŋa ndiran tonowen nizi ninim Sisarea. Ninim nivot ve nanamnaam maau. Mboŋ ndugizau, ghoro yeiŋa nila ve mboleg izi ila inag to gharatooŋ saveeŋ, ve nambaaŋ ila pa Paulus ve inim.
ACT 25:18 Yes to tipayoonda pa savsaveeŋ, timundig tiyoon ve tivotia sosor toni. You naghaze pa tisavia sosor tiina eta.
ACT 25:19 Eemoghon maau. Yesŋa tiwazoran di pa suŋuuŋ todi ŋgara, ve ŋgeu eez to imaat ila wa, iza Yesu. Paulus isaav ariaŋa ighaze ŋgeu tonowen ineep mata iyaryaar.
ACT 25:20 Nalooŋ saveeŋ todi le nakankaan. Nagham ŋgar naghaze: ‘Pale naghazooŋ pa saveeŋ tonene pughu vena?’ Tovenen naghason Paulus naghaze: ‘Vena, irau uzala Yerusalem, ve nalooŋ saveeŋ tonene muul izi tonowe?’
ACT 25:21 Eemoghon ye iyok maau. Ighason ghou ariaŋa ighaze ila Rom, ve kinik tiina itiir saveeŋ toni. Ve ighason paam ighaze yes ndaaba tiŋgin poiani le ila ivot tonowe. Tovenen you nasaav pa yes ndaaba naghaze tikisi ineep to sualen le irau nandeeŋ ataam eta, ghoro naghuri ila to kinik tiina to Rom.”
ACT 25:22 Kinik Agripa ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa Festus ighaze: “You naghaze taug nalooŋ ŋgeu tonowen saveeŋ toni paam.” Festus isaav pani ighaze: “Poia. Bozo, ghoro ulooŋa.”
ACT 25:23 Mboŋ ndugizau, ghoro kinik Agripa yesuru livu Benis tila toman yes ndolman to ndug ve yes daba to yes ndaaba, ve tilooŋ tila ruum lolo to lupuuŋ, ve tilup di tonowe. Tigham mogheraaŋ pida pa tipakur Agripa yesuru Benis le isob, ghoro Festus imbaaŋ ila ighaze tigham Paulus inim.
ACT 25:24 Paulus inim ivot, ve Festus isaav ighaze: “Kinik Agripa, ve yam asob to anim aneep toman ghei ne, aghita ŋgeu tonene! Yes Yuda tisob tighason ghou pani izi Yerusalem ve sualen paam. Ve azedi iyaryaaŋ pa bobaaŋ tighaze ye ineep malep. Narabi imaat.
ACT 25:25 Eemoghon nalooŋ saveeŋ toni, ve naghita naghaze ye igham sosor tiina eta irau to tarabi imaat ne maau. Ve ye tau ighason ghou ighaze ila ighita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ toni. Tovenen you nayok pa aliŋa, ve pale naghuri ila.
ACT 25:26 Eemoghon nakankaan pa sa saveeŋ to pale nambooda ila rau inim paesiiŋ pani, leso tiina toit ighazooŋ pa saveeŋ toni pughu. Kinik Agripa, pughu tonene to naghami inim iyoon ila yom toman tamtoghon tisob tonene matamim. Naghaze tasob talooŋ saveeŋ toni le isob, ghoro yam auul ghou pa ŋgar pida, ve nambooda ila rau.
ACT 25:27 Pasa, ŋgar tiou tovene: Ighaze ŋgeu eta ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve taghuri ila to kinik tiina to Rom, ye irau ila toman rau eta to ipaesia sosor toni, ghoro poia. Ighaze paesiiŋ eta maau, ve taghur sorokini ila, nene ŋgar to borouŋa.”
ACT 26:1 Tovenen kinik Agripa isaav pa Paulus ighaze: “Yo, yom anam usavia saveeŋ tiom.” Paulus izuzuun nima iŋarua di leso tighur taliŋadi pani, ve ipamundigin saveeŋ toni. Ighaze ivotia tau, leso tighilaala tighaze ye le sosor maau:
ACT 26:2 “O kinik Agripa, yom uwatag katin yei Yuda gabuamai. Ve sa saveeŋ to niwazoran ghei pani, nene yom ughazooŋ pani. Tovenen aazne, lolog poia pasa, nanim nayoon ila matam pa navotia taug. Leso uwatag ughaze you nagham sosor eta maau, ve saveeŋ naol to yes Yuda tiŋgali payou, nene kaarom moghon. You naghason ghom: Irau ughur taliŋam pooi pa aliŋag? Pasa, saveeŋ tiou, nene mala ris. Pa vene, tinim imum.
ACT 26:4 “Ŋgar tiou ve gabuag to pain ghou ve inim aazne, nene Yuda tisob tiwatagi. Ŋgar to naghami izi taug ndug tiou Tarsus, ve izi Yerusalem paam, nene tikankaan pani maau.
ACT 26:5 Yes Yuda tiwatag katin ghou. Muuŋ ve inim ne, you ŋgeu tutuuŋa eez. Lupuuŋ tiei, nizuaria ghei kat nighaze le nitaghon katin tutuuŋ tisob to Maaron. Mbesooŋ tiei ilib pa Yuda tisob. Ighaze nditag tonene lolodi pa tiuul ghou, nene irau taudi tipariaaŋ saveeŋ tiou tonene.
ACT 26:6 Saveeŋ mbuaaŋ to Maaron toman nditimbumai, you naghurghur matag pa sawa to anoŋa toni ivot. Tauto aazne, tipayoon ghou pa savsaveeŋ to sualen.
ACT 26:7 Yei Yuda rumai tiei saaŋgul ve ru nighurghur matamai pa saveeŋ mbuaaŋ tonowen, ve suŋuuŋ tiei iŋaŋarua Maaron irau mboŋ ndag nighaze igham anoŋa toni ivot. O kinik, you paam naghur matag pa saveeŋ mbuaaŋ tonenen, tauto yes Yuda tiŋgal saveeŋ naol payou.
ACT 26:8 Pughu vena to yam pida aghita aghaze Maaron irau ipamundigin yes mateeŋa maau?
ACT 26:9 “Muuŋ, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze you irau nagham ŋgar naol pa nawaghamun Yesu to Nasaret iza, ve natatan saveeŋ toni.
ACT 26:10 You nagham tapirig ila to yes daba to watooŋrau, ve nagham tovene izi Yerusalem muuŋ. Nakis Maaron tamtoghon toni patabuaŋa katindi, ve naghur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Ve sawa to yes daba timbua saveeŋ pa rabuuŋ di timatmaat, you paam nayok pa ŋgar todi ve naghaze nene poia pa tirab di.
ACT 26:11 Sawa naol, you nalaghlaagh irau yes Yuda rumai todi, ve naghurghur pataŋani padi. Ve naghamgham ariaŋa padi naghaze le tighur muridi pa Yesu, ve tipiyaav saveeŋ samia pani, ghoro poia. You ateg yabyab padi kat. Tovenen nalaghlaagh nala ndug ndug to mala we paam. Leso nakis tamtoghon todi to tighur ila to Yesu, ve nagham ŋgar raraate moghon padi.”
ACT 26:12 Paulus iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “Tauto sawa eez, nagham tapirig ila to yes daba to watooŋrau, ve timbaaŋ ghou nala ndug Damaskus, leso nagham ŋgar raraate moghon izi tonowe.
ACT 26:13 “Nalaagh taghon ataam nala le ndag anunu iza inim bobodaaŋ. Ghoro ŋguruba tiina kat ineep sambam ve izi inim isul luvutin ghou, ve yes to tilaagh toman ghou ne paam. Ŋguruba tonowen, tapiri ilib pa ndag mata.
ACT 26:14 Yei nisob nitap nizi taan, ve nalooŋ ŋgeu eez aliŋa. Isaav payou ila saveeŋ Hibru ighaze: ‘Saul, Saul, pughu vena to yom unoknok ghuruuŋ pataŋani payou. Ŋgar tiom to uzorzoor ghou ne, tauto iwaghamun taum. Yom unumale bapolo to iyel pa ataam ve tiŋgal dige pa ai mata, leso tipasaluŋgani.’
ACT 26:15 “Tovenen you naghasoni naghaze: ‘Tiina, yom sei?’ “Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘You Yesu. You to yom unoknok ghuruuŋ pataŋani payou ne.
ACT 26:16 Umundig uyoon. You navot tiom pa naghur ghom unum uraata tiou. Mbeb to aazne ughita, toman mbeb pida to muri pale navotia di payom, yom irau uvotia di pa tamtoghon, leso upariaaŋ di pa tighur inim tiou.
ACT 26:17 Ighaze yes Yuda ve yes to Yuda maau ne, titoova pa tiwaghamun ghom, you pale napas ghom uvot pa nimadi. You pale nambaaŋ ghom pa yes to Yuda maau ne.
ACT 26:18 Ve yom pale upaghazoŋan di payou. Leso titoor ŋgar todi, ve tighur muridi pa Sadan tapiri ve ŋgar samsamia to ndoroom, ve tiŋarua Maaron ve ghazooŋa toni. Ighaze tigham tovene, nene pale nareu sosor todi ilale. Ve sawa to Maaron irei mbeb popoia pa tamtoghon toni patabuaŋa, nene pale yes ledi ndamodi paam. Pasa, tighur inim tiou ve tinim ye le wa.’
ACT 26:19 “O kinik Agripa, mbeb to you naghita, nene ilaagh sambam ve izi inim. Tovenen irau nazoora maau.
ACT 26:20 Tauto navotia saveeŋa izi ndug Damaskus muuŋ, ghoro navotia izi Yerusalem, ve irau taan suruvu to Yudea. Muri ghoro, navotia pa yes to Yuda maau ne paam. You nasavsaav pa tamtoghon naghaze tipul ŋgar todi samsamia, ve titaghon Maaron ŋgar toni. Leso tipatooŋ taudi tighaze titoor ŋgar todi wa.
ACT 26:21 Pughu tonene to yes Yuda tikis ghou ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve tighaze tirab ghou namaat.
ACT 26:22 Eemoghon muuŋ ve inim, Maaron iuluul ghou. Tauto aazne, naneep matag iyaryaar, ve nayoon ila matamim. You napariaaŋ Yesu saveeŋ toni ila tamtoghon tisob matadi, leso nagham di tighur ila to Yesu. Yes to ledi izadi maau, ve yes to izadi tintina ne paam. Ve saveeŋ to nasasavia ne, paghu maau. Mbeb to muuŋ Mose ve yes propeta tisavia tighaze muri pale ivot, tauto nasavia.
ACT 26:23 Pasa muuŋ, tisaav tighaze Mesia pale iyamaan yabyabuuŋ ve imaat, ve imundig pa mateeŋ muuŋ. Ghoro ivotia ghazooŋa to Maaron pa tamtoghon. Yes Israela, ve ndug ndug to Yuda maau ne paam.”
ACT 26:24 Paulus ipasob saveeŋ toni sone, ve Festus isaav pani toman aliŋa tiina ighaze: “Paulus, ŋgar tiom iwaghamgham! Tipatoot ghom pa ŋgar naol, tauto dabam isami!”
ACT 26:25 Eemoghon Paulus ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou Festus, dabag isami maau. You nasavia saveeŋ onoon moghon toman ŋgar.
ACT 26:26 Mbeb to nasavia di ne, kinik Agripa iwatag di tisob wa. Eta iyooŋ pa mata ma taliŋa maau. Pasa, mbeb tonene ŋgozaaŋa maau. Tauto namatughez maau, ve nasaav ghazooŋa pani.
ACT 26:27 O kinik Agripa, yom ughur ila saveeŋ to yes propeta, ma maau? You nawatag naghaze yom ughur ila.”
ACT 26:28 Kinik Agripa ipamuul aliŋa ighaze: “Wai Paulus, nene vena? Ughaze rikia moghon ugham ghou nanim Krisi le to aazne?”
ACT 26:29 Paulus isaav pani tovene: “Ighaze aazne, ma sawa ite paam, nene poia moghon. Ve you naghaze le Maaron igham ghom toman tamtoghon tisob to aazne tiloŋlooŋ saveeŋ tiou ne paam, atoor ŋgar tiam ve ataghon ŋgar to you nataghoni, ghoro poia. Eemoghon tikau aghemim ma nimamim pa sen, ve tighur gham alooŋ ala ruum to yabyabuuŋ animale you malep.”
ACT 26:30 Paulus isavsaav le isob, ghoro kinik Agripa toman gavana Festus, Benis, ve tamtoghon tisob to tineep toman di, timundig tivot tila pumuri, ve tiwasavon di tighaze: “Ŋgeu tonowen igham sosor eta irau to tarabi imaat, ma taghuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ ne maau.”
ACT 26:32 Ve Agripa isaav pa Festus ighaze: “Ŋgeu tonowen izoorndug ighaze kinik tiina to Rom itiir saveeŋ toni, tauto pale ila toni. Inimale maau, tone tapuli ila.”
ACT 27:1 Yes timbua saveeŋ pa tighur ghei niza waaŋ, leso niraav nila pa Itali. Tovenen tigham Paulus yesŋa tamtoghon pida to tineep tomani ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tighur di tila daba eez nima, iza Yulius. Ye iŋgin ndaaba to Rom irau tamoot liim (100). Toman ndaaba toni, yes tineep ilooŋ ila ndaaba 600 to kinik tiina to Rom tau ndaaba toni.
ACT 27:2 Waaŋ eez to ndug Adramitium ighaze iraav ila pa ndug pida to tineep taghon naari to Asia. Yei niza waaŋ tonowen, ghoro tiravia keel iza ve nivot. Aristarkus paam iza toman ghei. Ye to ndug Tesalonika to ineep izi taan suruvu to Masedonia.
ACT 27:3 Mboŋ ndugizau, ve nighau nilooŋ ndug Sidon. Yulius igham poian Paulus, ve ipuli ila iŋgig ndita pida to tineep izi tonowe. Leso tiuuli pa aniiŋ ve mbeb pida.
ACT 27:4 Yei nipul Sidon ve niraav muul, eemoghon yaghur isoop ghei. Tovenen nimbuti looŋa, leso nipoon pa mutu Saiprus.
ACT 27:5 Nighau potla taghon naari to Silisia ve Pampilia, le malmalimai nila nilooŋ ndug Mira to ineep taan suruvu to Lisia.
ACT 27:6 Nilooŋ tonowe, ve Yulius to daba to yes ndaaba, ighita waaŋ eez to ndug Aleksandria to ighaze iraav ila pa Itali. Tovenen isakia ghei nivool nila pa waaŋ tonowen.
ACT 27:7 Yei nivot, ve yaghur irab pa naghomai inim. Tovenen irau nighau rikia maau. Yes uraata to waaŋ tigham uraat ariaŋa, ve nighau poipoi irau mboŋ pida le nila nigharau ndug Nidus. Eemoghon yaghur isoop ghei kat le irau nighau deŋia muul maau. Tovenen titoor waaŋ, ve naghomai iŋgal mutu Krit, leso nipoon pa yaghur. Nighau nila le nigharau ŋorŋoor eez to Krit, iza Salmone.
ACT 27:8 Yes uraata to waaŋ tigham uraat ariaŋa le nipalib ghei pa ŋorŋoor, ghoro nighau poipoi taghon mutu dige, le nila nilooŋ ndug kainaŋen eez, iza ‘Lambu Poia.’ Ineep igharau ndug tiina Lasea.
ACT 27:9 Raveeŋ tiei to niraav ninim, nene igham sawa mala. Sawa to nilooŋ lambu tonowen, sawa to yes Yuda tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ, nene isob wa, ve sawa to karas ighaze ivot. Tovenen Paulus isaav padi ighaze:
ACT 27:10 “Ndiran tiou, alooŋ. You naghita naghaze iit irau tapatum ghiit. Ighaze taraav muul, nene pale tandeeŋ pataŋani tiina ila te pogho. Pale waaŋ imbiriis, ve mburuguuŋ tisob tilaledi, ve iit paam pale tasob tamatmaat.”
ACT 27:11 Eemoghon daba to yes ndaaba ighur ila Paulus aliŋa maau. Ye itaghon ŋgar to waaŋ tama ve ŋgeu to ighamgham pooz pa waaŋ.
ACT 27:12 Yei nigham ŋgar nighaze sawa to yaghur tiina imundig, lambu tonowen pale poia pa potiiŋ maau. Tovenen yes ival tiyok tighaze nisakia ghaoŋ muul nila nilib pa lambu ite to ineep ila pa daudau, iza Finiks. Leso nipot tonowe, ve nisaŋan yaghur itoora, ghoro niraav muul. Pasa, lambu tonowen poia pa potiiŋ.
ACT 27:13 Nineep tonowe le daudau suru inim. Tovenen yes uraata to waaŋ tighaze pa sawa poia pa raveeŋ. Yes tiyou badewaaŋ iza, ghoro tiravia keel iza, ve nivot. Yei nighaughau taghon taan nila,
ACT 27:14 le mala maau ve kagu imundig toman tapiri, ve imalaaŋ pa mutu inim, le izeev keel.
ACT 27:15 Tovenen uraata to waaŋ titoova pa titoor waaŋ nagho, leso nimbul nilooŋ nila. Eemoghon tiraua maau. Tovenen tipul waaŋ ve ighau itaghon yaghur.
ACT 27:16 Nighau nila le nipoon pa mutu kainaŋen eez muri, iza Kauda. Ghoro nigham uraat ariaŋa pa youŋ waaŋ kainaŋen to niweua ne inim igharau waaŋ tiina dige.
ACT 27:17 Waaŋ kainaŋen inim ipaak, ghoro niyoui iza, ve yes uraata to waaŋ tikaui ila waaŋ tiina le tuŋia. Le isob, ghoro tigham uraat pa waaŋ tiina. Tigham ravraav pida ve tikau luvutin waaŋ pani, ve tiliika le tuŋia. Leso ipalot waaŋ. Yes timatughez pa yaghur iviviir di tila, ghoro tizala maghat tiina to ineep igharau Aprika, iza Sirti. Tovenen tirab keel izi, ve titug mbeb pida tizila te lolo, leso tikis waaŋ ve nighau poipoi.
ACT 27:18 Ndug isami le isami kat, ve dibom iroŋgot waaŋ ila inim. Tovenen ndugizau, ghoro tisuruuv mburuguuŋ pida tila pa te.
ACT 27:19 Mboŋ ndugizau muul, ghoro matughezaaŋ tiina igham yes uraata to waaŋ le tisaŋeeŋ kat. Tovenen nimadi ila pa mbeb pida to waaŋ paam, ve tisuruuv di tila pa te.
ACT 27:20 Yei nineep te pogho sawa mala ve nimomoghan. Mboŋ ve ndag, ndug isami kat le irau nighita ndag ve pitum maau. Ve dibom irab katin ghei. Tovenen nigham ŋgar nighaze yei irau nineep maau. Pale nisob nilalemai.
ACT 27:21 Sawa mala tonenen, tamtoghon tighan aniiŋ maau. Tovenen Paulus imundig iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Yam ndiran tiou, inimale alooŋ saveeŋ tiou ve tapul Krit maau, tone pataŋani tonene irau ivot pait maau, ve mburuguuŋ toit eta ilale maau.
ACT 27:22 Eemoghon tambaŋa paam. You naghaze napalot gham tovene: Yam amatughez malep. Pasa, toit eta irau ilale maau. Waaŋ moghon to pale imbiriis.
ACT 27:23 Pasa, noor mboŋ, Maaron tiou to nambesmbees pani ne, imbaaŋ aŋela toni eez inim iyoon izi digeg, ve isaav payou ighaze:
ACT 27:24 ‘Paulus, umatughez malep. Yom pale ula uvot to kinik tiina to Rom itaghon Maaron ŋgar toni. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ tiom wa. Tovenen ye pale mata pa yes to yamŋa araav ne, leso todi eta ilale sob.”
ACT 27:25 Ghoro Paulus iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Amatughez malep. Lolomim poia. Pasa, you naghur ila to Maaron naghaze mbeb pale ivot inimale ye isavia payou.
ACT 27:26 Eemoghon iit pale tazala maghat to mutu eta.”
ACT 27:27 Mboŋ inim saaŋgul ve paaŋ, ve yaghur iviviir ghei ve nimomoghan ila mazovan to Te Mediterenian. Mboŋ anoŋa, ghoro yes uraata to waaŋ tighilaal tighaze nigharau taan wa.
ACT 27:28 Tovenen tigham ravraav to tovaaŋ maghat ve titugi izila, ve tighita soso to te pogho ve izila tuŋia ila magargaar, nene irau 40 mita. Nimomoghan nila, ghoro titoova muul, ve tighita maghat iza inim irau 30 mita wa.
ACT 27:29 Yes timatughez tighaze waaŋ pale izala yaam tintina to tineep ila te lolo. Tovenen tila waaŋ mbole, ve tinduur badewaaŋ tintina paaŋ tizila te. Leso tikis waaŋ ve ipot tuŋia tonowe. Ve tipasul tighaze rikia ve ndugizau.
ACT 27:30 Yes uraata to waaŋ tikaal ataam tighaze tipul waaŋ ve tighau. Tovenen tila waaŋ nagho, ve titoom pa tipiyaav badewaaŋ. Ve maau. Tizugua waaŋ kainaŋen, ve titugi izila te, leso tiza ve tighau.
ACT 27:31 Eemoghon Paulus ighita di, ve ighilaal ŋgar todi. Tovenen isaav pa yes ndaaba toman daba todi ighaze: “Aghita ghiit wa? Ighaze yes uraata to waaŋ tonowen tipul ghiit ve tighau, tiam eta irau poia maau. Pale asob amatmaat.”
ACT 27:32 Tovenen yes ndaaba tila timbut motin ravraav pa waaŋ kainaŋen ve itap izila te, ve imoghan ilale.
ACT 27:33 Mboŋmaagh, ndoromromaaŋa sone, ve Paulus ipalot di ighaze tighan aniiŋ, ghoro poia. Ye isaav padi ighaze: “Aghita. Iit taneep ila pataŋani tonene lolo, ve matughezaaŋ igham gham le aneep toman apomim ŋginiŋa irau mboŋ saaŋgul ve paaŋ wa.
ACT 27:34 You naghaze napalot gham. Agham aniiŋ ve aghan, leso ipalot gham ve amaat ila pataŋani tonene lolo sob. Agham ŋgar naol malep. Pasa, tiam eta irau igham samia maau. Iit tasob pale popoiaad moghon.”
ACT 27:35 Isavsaav padi le isob, ghoro igham mberet, ipait Maaron pani ila ival tiina matadi, ve iteev suruvu, ve ighan.
ACT 27:36 Ival tiina tighita Paulus ighan, tauto ipalot di ve anadi tighan paam.
ACT 27:37 Yei to nineep ila waaŋ ne, yei irau 276.
ACT 27:38 Mburuguuŋ tiina to waaŋ, nene wit moghon. Tovenen tisob tighan le apodi isuŋ, ghoro tila tisuruuv wit isob izila pa te. Leso waaŋ pokia, ve imoghan ilooŋ ila pa taan.
ACT 27:39 Ndugizau, ghoro yes uraata to waaŋ matadi ilooŋ ila le tighita naari. Eemoghon tighilaal ndug maau. Ve tighita giluuŋ eez to magargaara poia. Tovenen tigham ŋgar tighaze titoor waaŋ, leso nighau deŋia nilooŋ nila tuŋia ila papi tonowen.
ACT 27:40 Yes timundig ve timbut motmotin ravraav pa badewaaŋ tisob to tikis waaŋ, ve titap tizi. Ve tipool ravraav pa waaŋ pooza ru, ve tizeev di tizila te. Ghoro tiravia keel tiina iza, ve yaghur izeeva, ve niraav niŋarua lambu tonowen nilooŋ nila.
ACT 27:41 Nighaughau nila le waaŋ nagho korokia izala maghat, ve mbole moghon to kalkalia. Tauto dibom irabi irabi le imbiriis.
ACT 27:42 Ndiran pida to yeiŋa niraav, yes ndaaba tikis di pa tighur di tila daba to gavman nimadi. Yes ndaaba timatughez tighaze ndiran tonowen pale tiwai tilooŋ tila taan, ghoro tighau tila. Tovenen timundig, ve tighaze tirab di tisob timatmaat.
ACT 27:43 Eemoghon daba to yes ndaaba ighaze iuul Paulus, leso imaat sob. Tovenen iŋgalsekin ndaaba toni ighaze tigham ŋgar tovene malep. Ghoro isaav pa yes to tiwatag waeŋ ighaze: “Yam ayatov gham muuŋ azila, ve awai alooŋ ala.”
ACT 27:44 Ve yes to tiwatag waeŋ maau, ye isaav padi ighaze tighita ledi ndiu, ma waaŋ pida pida, ghoro tikis di ve tiwai pani tilooŋ tila pa naari. Yei nigham tovene, tauto nisob nilooŋ nila naari. Eta igham samia maau.
ACT 28:1 Yei nilooŋ nila naari, ve tipaes payei tighaze mutu tonowen iza Malta.
ACT 28:2 Yes paanu tau tigham poian ghei kat. Sawa tonenen, uman izi le ndug iyauŋ. Tovenen titavun yab, ve tipoi ghei tighaze nila yab ilaav ghei.
ACT 28:3 Paulus ila ikor ai pida inim, ve ighaze indou di tizala yab. Eemoghon moot samia eez ineep ila ai tonowen sosodi. Sawa to iyamaan yab tuntunu, sekia ivot le iŋaaŋ Paulus nima, ve livo kikikia pa nima.
ACT 28:4 Yes paanu tau tighita moot tonowen imonau ila Paulus nima, ve tiwasavon di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene avaat irab tamtoghon eta imaat. Onoon, ye imaat ila te pogho maau. Eemoghon maaron liva toit to iyatyat ŋgar samsamia to tamtoghon, ye irau ipuli ineep mata yaryaara maau. Tauto pataŋani tonene ivot pani.”
ACT 28:5 Eemoghon Paulus itir nima le itapaar moot tonenen izala yab, ve mbeb eta ivot pani maau.
ACT 28:6 Yes paanu tau tighur matadi tighaze pale Paulus nima isarsar, ma itap izi imaat. Eemoghon tinaam le mala, ve mbeb eta ivot pani maau. Tovenen titoor ŋgar todi, ve tisaav tighaze: “Wai, ye avaat maaron eta.”
ACT 28:7 Daba to mutu tonowen, iza Publius. Taan toni ineep igharau ndug to yei nilooŋ pani. Ye igham ghei toman lolo poia, ve nila nineep tomani ila ruum toni irau mboŋ tol. Ye iŋgin poian ghei kat.
ACT 28:8 Publius tama, moroghooŋ tiina ighami ve inepneep. Tini ituntun, ve ibebeghaz siŋ. Tovenen Paulus ilooŋ ila toni, ve ighason Maaron pa iuuli. Ghoro ighur nima izala pogho, ve tini poia muul.
ACT 28:9 Yes paanu tau tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le moroghooŋa todi tisob tiŋarua Paulus tila, ve iuul di tisob tinidi popoia.
ACT 28:10 Tovenen yes tipakur ghei kat, ve tigham lemai mbeb katindi. Ve sawa to nitartar pa raveeŋ muul, sa mbeb to nimbool pani, nene tiuul ghei pani.
ACT 28:11 Sawa to karas tiina imundig ve inim, yaghur ipoon waaŋ eez to ndug Aleksandria le ipot izi mutu Malta. Waaŋ tonowen nagho, tisap maaron todi Zeus ndinatu ru anunudi tineep ila. Yei nineep tonowe irau kaiyo tol, le sawa to yaghur ate izi, ghoro niza waaŋ tonenen, ve niraav muul.
ACT 28:12 Nighaughau nila le nilooŋ izi ndug Sirakius, ve nipot tonowe irau mboŋ tol.
ACT 28:13 Ghoro nipul Sirakius ve nivot muul, ve niraav nila nilooŋ izi ndug Regium. Nipot tonowe le mboŋ ndugizau, ghoro daudau imundig. Tovenen nipul Regium, ve niraav muul nila. Nighau irau mboŋ ru, ghoro nilooŋ izi ndug Puteoli, ve raveeŋ tiei isob.
ACT 28:14 Nilooŋ tonowe, ve nindeeŋ toŋvetaz pida to Krisi. Yes tighita ghei, ve tigham ghei nila nineep toman di irau mboŋ liim ve ru. Ghoro nipamundigin laghooŋ tiei nighaze nila pa ndug tiina Rom.
ACT 28:15 Toŋvetaz pida to Krisi to tineep izi Rom we tilooŋ varumai wa. Tovenen timundig tinim tighaze tighita ghei. Pida tindeeŋ ghei izi maran to ndug Apius. Ve pida tindeeŋ ghei izi ndug to tiwaat iza: ‘Ruum tol to yes loomba.’ Paulus ighita di tinim, le lolo poia ve ipait Maaron pa poia toni. Pasa, laghooŋ todi to tinim, nene ipaloti.
ACT 28:16 Yei nilaagh nila le nivot ndug tiina Rom, ve tiyok pa Paulus eŋgeni ineep ila ruum eez, toman ndaaba eez to iŋgini.
ACT 28:17 Mboŋ tol inim ila, ghoro Paulus imbaaŋ ila pa ŋginiiŋa to yes Yuda to tineep izi Rom ne ighaze tinim toni. Yes tinim tilup di, ve ye isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, alooŋ. You nagham ŋgar eta to nawaghamun tamtoghon toit Yuda maau, ve namalaaŋ pa tutuuŋ eta to nditimbuud maau. Eemoghon tikis ghou sorok izi Yerusalem, ve tighur ghou nala yes Roma nimadi.
ACT 28:18 Ve sawa to yes Roma titiir saveeŋ tiou, yes tighita tighaze you nagham sosor eta irau to tirab ghou namaat ne maau. Tovenen tighaze tipul ghou nala.
ACT 28:19 Eemoghon yes Yuda tizoor di pa ŋgar tonenen, ve naghita naghaze leg ataam eta muul maau. Tauto nasaav padi naghaze: ‘You naghaze nala naghita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ tiou.’ Eemoghon you nanim pa naŋgal saveeŋ pa taug tamtoghon tiou ne maau.
ACT 28:20 Pughu tonene to napoi gham anim. Leso naghita gham, ve nasaav ghazooŋa payam tovene: Aazne, tikau ghou pa sen tonene pasa, you nambesmbees pa Mesia to iit Israela tasob taghurghur mataad pani ne.”
ACT 28:21 Yes tisaav pani tighaze: “Saveeŋ tiom poia. Eemoghon nditaad to tineep izi Yudea we, timbood rau eta pa tipaesia ghom payei ne maau. Ve tamtoghon eta ineep Yudea, ve inim isavia varum payei, ma ipiyaav aliŋa samia eta iŋarua ghom, nene paam maau.
ACT 28:22 Ve poia pa taum unum peria wa. Leso nilooŋ katin ŋgar tiom ila taum avom. Pasa, yei niwatag tovene: Ndug naol tiwayoun avodi pa lupuuŋ tiam paghu tonene tighaze ŋgar tiam pida tisosor.”
ACT 28:23 Ghoro tighur sawa ite pa yesŋa Paulus tilup di muul pa savsaveeŋ. Tineep le sawa to lupuuŋ tonenen ivot, ghoro mboŋmaagh ve ival tiina kat tila pa ruum to Paulus inepneep ila. Ye ipaghazoŋan di pa pooz to Maaron ŋgara, ve ipatoot di pa tutuuŋ to Mose toman yes propeta aliŋadi, leso igham di tighur ila to Yesu. Ye ikiskis saveeŋ ila ila le mboŋ izi.
ACT 28:24 Tamtoghon pida tilooŋ saveeŋ toni, ve tighur ila tighaze nene onoon. Eemoghon pida, tighur ila maau.
ACT 28:25 Tovenen tiwazoran di pa savsaveeŋ ila le maau, ve tighaze tighau. Eemoghon Paulus ipiyaav aliŋa ris padi ighaze: “Saveeŋ waaro eez to Avuvu Patabuaŋ ivotia pa nditimbuud ila propet Isaia avo, nene deŋia kat pa ŋgar tiam. Pasa, ye isaav ighaze:
ACT 28:26 ‘Ula to yes ndiran tonowen ve usaav padi tovene: “Yam pale aloŋlooŋ saveeŋ. Eemoghon irau aghazooŋ pani maau. Ve aghitghita mbeb. Eemoghon irau aghilaal pughu maau.”
ACT 28:27 Pasa, ndiran tonowen, ŋgar todi iyaryaaŋ kat. Taliŋadi tiloŋlooŋ saveeŋ maau. Ve tiponpoon matadi paam, leso tighita mbeb sob. Ve inimale lolodi pa tighita mbeb ve tilooŋ saveeŋ, tone tighilaal, ve titoor ŋgar todi imuul inim tiou, leso nauul di tineep pooi muul.’”
ACT 28:28 Paulus isaav padi muul ighaze: “Tovenen you naghaze yam awatag kat tovene: Yam Yuda azurun ataam to Maaron igham mulin iit tamtoghon pani. Tauto isakia varu ila irau ndug ndug to Yuda maau. Ve yes pale tilooŋa, ve tighur ila.”
ACT 28:30 Paulus ineep izi Rom irau ndaman dodoli ru. Ruum to ineep pani, ye tau igholgholi ila to ruum tau. Tamtoghon tisob to tinim ve tiŋgigi, ye igham di toman lolo poia.
ACT 28:31 Ye imatughez maau. Iyoon ariaŋa pa votiaaŋ pooz to Maaron, ve ipatoot tamtoghon pa Tiina toit Yesu Krisi saveeŋ toni. Ve tamtoghon eta iŋgalsekini pa uraat toni tonowen maau.
ROM 1:1 You Paulus nambood rau tonene. You mbesooŋa to Yesu Krisi. Ye tau isia ghou nanim le, ve ipoi ghou nanim mbaŋooŋa toni, leso navotia varu poia to Maaron.
ROM 1:2 Varu poia tonene itaghon saveeŋ mbuaaŋ to muuŋ Maaron ivotia ila yes propeta toni avodi, ve timbooda ila rau patabuaŋ.
ROM 1:3 Varu poia tonene isavia Maaron Natu Yesu Krisi. Ye Tiina toit. Ye izi inim taan ve inim tamtoghon, ve ye siŋ to kinik David. Avuvu Patabuaŋ ipaghazoŋan ghiit pani ighaze mundigiiŋ toni ila mateeŋ, tauto ipatooŋa ighaze ye Maaron Natu, ve tapiri tiina kat.
ROM 1:5 Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa toni itaghon tau poia toni. Leso nagham ndug ndug to Yuda maau ne tighur ila toni ve titaghon aliŋa, ve tipatooŋ iza tiina ivot ighazooŋ.
ROM 1:6 Aazne, tamtoghon to ndug ndug tighur ila to Krisi ve titaghon aliŋa. Ve yam Roma paam agham tovene. Pasa, Maaron ipoi gham anim Yesu Krisi le wa.
ROM 1:7 You nambood rau tonene ilat to yam Roma asob to Maaron lolo payam, ve ipoi gham anim tamtoghon toni patabuaŋa. Poia toman luuma to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi iza tiam. Onoon.
ROM 1:8 Saveeŋ tiou to ilat tiam muuŋ, nene vene: Ghurla tiam, tamtoghon tisasavia varu irau ndug tisob. Tauto sawa to matag iŋgal gham, lolog poia pa Maaron tiou, ve napaiti ila Yesu iza.
ROM 1:9 You nambesmbees pa Maaron toman lolog, ve navovotia varu poia to Natu. Ye tau ighita ghou ve iwatag: Saveeŋ to naghaze nasavia, nene onoon. You naghurghur gham ila suŋuuŋ tiou irau sawa isob. Ve naghaghason Maaron naghaze ighur leg ataam eta pa nalat naghita gham. Ve ighaze ye lolo tovene, nene pale nalat.
ROM 1:11 Pasa, you naghaze naghita gham, ghoro poia. Leso napalot gham pa ŋgar ve tapiri to Avuvu Patabuaŋ igham payou, ve ayoon ariaŋa.
ROM 1:12 You naghaze napalot gham, ve yam paam apalot ghou. Leso itiŋa tawapalotin ghiit pa ghurla toit.
ROM 1:13 Yam toŋvetaz, you naghaze yam awatag: Sawa naol, you naghamgham ŋgar naghaze le nalat naghita gham. Pasa, naghaze uraat tiou ighur anoŋa popoia pida tivot ila yam lolomim paam, inimale ndug pida to yes to Yuda maau. Eemoghon sawa isob to naghaze namundig, mbeb pida tiponpoon ataam payou. Tauto nalat maau.
ROM 1:14 You naghita naghaze you leg uraat pa nauul tamtoghon tisob. Yes Grika, ve yes kankanooŋa to tivot sone ne paam. Ve yes to ledi ŋgar tintina, ve yes to ledi ŋgar maau ne paam.
ROM 1:15 Tauto lolog ipazaagh ghou naghaze navotia varu poia pa yam Roma paam, ghoro poia.
ROM 1:16 You mayag pa varu poia maau. Pasa, Maaron tapiri ineep ila. Tapiri tonowen to igham mulin tamtoghon tisob to tighur ila to Krisi. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam.
ROM 1:17 Varu poia ipaghazoŋan ghiit pa ataam to Maaron igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila mata. Nene ataam to ghurla. Ataam ite paam maau. Tamtoghon to ighaze ighur ila to Krisi, nene pale Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata. Saveeŋa ineep ila Maaron aliŋa to timbooda. Ighaze: “Tamtoghon to ighaze ighur ila, nene pale ineep deŋia ila Maaron mata, ve igham nepooŋ poia ila toni.”
ROM 1:18 Tamtoghon tisob to matadi iŋgal Maaron maau, ve tighamgham ŋgar samsamia to deŋiadi maau, ve titatan saveeŋ onoon, nene Maaron to ineep sambam, ye ipatooŋ mbalmbali toni padi, ve ighurghur atia izaza todi.
ROM 1:19 Ŋgar toni tonene, nene deŋia. Pasa, ye ipatooŋ tau padi ve tighazooŋ pa ŋgar toni pida wa. Onoon, tamtoghon tighita Maaron pa matadi maau. Eemoghon sawa to ye ighur sambam ve taan ve inim, yes tighitghita mbeb naol to ye ighur di. Mbeb tonowen tipaghazoŋan tamtoghon pani tighaze ye Maaron tau, ve tapiri tiina kat. Tapiri tonowen inepneep irau sawa isob. Tovenen tamtoghon irau tipoon taudi pa sosor todi maau.
ROM 1:21 Pasa, yes tiwatag: Maaron inepneep. Eemoghon tiroron pani maau. Matadi velegini inimale mbeb sorok. Ve lolodi poia pani ve tipaiti pa ŋgar popoia to ye ighamgham padi ne maau. Pasa, mbeb soroksorok to anoŋadi maau, tighamun ŋgar todi le tiwaghamgham. Ŋgar todi ighazooŋ maau inimale tineep ila ndoroom lolo.
ROM 1:22 Taudi tighaze yes ledi ŋgar tiina. Eemoghon maau. Ŋgar todi iwaghamgham tinimale yes borouŋa.
ROM 1:23 Pasa, Maaron to iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve ineep irau sawa isob, yes timbees pani maau. Tighur muridi pani. Ve tizi tigharaat ledi mbeb tinimale man, ŋgai, moot, pariiv, ve tamtoghon to tineep ris ve timaat ne anunudi, ve timbesmbees padi. Tighur mbeb soroksorok tonowen tinim maaron padi.
ROM 1:24 Tauto Maaron ipul di titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi igham pani, ve ŋgar mayaŋiiŋa naol to uliid to tiŋgalaaŋ maau, tivotvot ila lolodi.
ROM 1:25 Saveeŋ onoon to isavia Maaron tau, nene yes tipuli ineeple, ve titaghon ŋgar kaarom. Ve mbeb to Maaron ighur di tivot, nene yes tighur di tinim maaron, ve timbesmbees padi. Eemoghon iit irau tapait Maaron pa poia toni irau sawa isob. Pasa, ye to ighur mbeb tisob tivot. Onoon.
ROM 1:26 Tovenen yes tighur muridi pa Maaron, ve ye ipul di titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi igham pani. Tauto tighamgham ŋgar mayaŋiiŋa naol to deŋiadi maau. Ndiliva tipul vaiuuŋ ŋgara kat to Maaron ighuri, ve timogheer pa nditadi ndiliva.
ROM 1:27 Ve yes nditamoot tovene paam. Tipul ŋgar to vaiuuŋ ndiliva to Maaron ighuri, ve lolodi igham pa nditadi nditamoot pida, ve timomogheer padi, ve tigham ŋgar mayaŋiiŋa naol. Tovenen tiyel pa ataam to Maaron, ve pataŋani to ivot padi ve iwaghamun di, nene iyat sosor todi tonowen.
ROM 1:28 Yes matadi iŋgal Maaron maau. Tovenen ye ipul di tila pa naghodi moghon. Tauto ledi ghilalooŋ muul maau, ve tighamgham ŋgar samsamia naol to deŋiadi maau.
ROM 1:29 Lolodi ivon kat pa ŋgar samsamia naol to deŋiadi maau. Matadi mbeb, tighurghur koi pa tamtoghon, lolodi igham pa mbeb to nditadi, ve tirabrab tamtoghon timatmaat. Ve tiwazoran di, tighamgham kaarom, lolodi tighaze le tiwaghamun tamtoghon, ve tininin avodi pa nditadi.
ROM 1:30 Yes tiŋgalŋgal saveeŋ pa nditadi, ve tighurghur koi pa Maaron, tiseisei pa taudi, tiveveleg nditadi, tipapait taudi izadi, tipeipei ŋgar samsamia papaghu, ve tizorzoor nditamandi ve nditinandi aliŋadi.
ROM 1:31 Yes ledi ŋgar maau. Ŋgar todi iwaghamgham tinimale borouŋa. Ve tireureu saveeŋ mbuaaŋ todi, tighur lolodi pa siŋ todi maau, ve lolodi isamin tamtoghon maau.
ROM 1:32 Eemoghon yes tiwatag: Maaron isaav pataghaaŋ wa ighaze yes to tighamgham ŋgar tovene, nene poia pa timaat ve tilaledi. Eemoghon maau. Tinoknoki sone. Ve ighaze nditadi pida titaghon di pa ŋgar todi samia tonowen, nene igham di lolodi poia ve tipait di.
ROM 2:1 Yo, yom sei to uŋgagabiiz tamtoghon ve ughaze yes samsamiadi, you leg saveeŋ payom paam. Pasa, ŋgar to yes tighamghami, yom ughami paam. Tovenen saveeŋ to upiyaava padi, nene imuul pa taum. Ve yom irau upoon taum pa sosor tiom maau. Pasa, yom ughamgham sosor raraate inimale yes tighami.
ROM 2:2 Iit tawatag: Yes to tighamgham ŋgar samsamia tovene, Maaron pale ighur atia padi. Ve ighaze ye igham tovene, nene deŋia.
ROM 2:3 Ughita. Yom uŋgagabiiz tamtoghon ve ughaze yes samsamiadi. Eemoghon taum utaghon ŋgar raraate inimale yes tighamghami. Vena, ughaze Maaron pale ighurghur ghom? Maau kat! Ye pale iŋgabiiz ghom ve ighur atia payom paam.
ROM 2:4 Ughita. Maaron ipatooŋ poia toni tiina kat payom. Pasa, ye itatan ate, ve ighur atia payom rikia maau. Vena, matam velegin poia toni tonowen? Ughilaal, ma maau? Ye igham tovene, leso igham ghereb payom, ve utoor ŋgar tiom.
ROM 2:5 Eemoghon ŋgar tiom iyaryaaŋ kat, ve lolom pa utoor ŋgar tiom maau. Ŋgar to ughamghami, nene inimale undoundou lem atia pa samia tiom. Mboŋ Muri, Maaron pale ipatooŋ mbalmbali toni ivot ighazooŋ, ve ighur atia deŋia iyat tamtoghon eŋaeŋa sosor todi. Sawa tonenen, mbalmbali toni pale iŋarua ghom pa sosor tiom.
ROM 2:6 Maaron pale ighur atia pa tamtoghon eŋaeŋa itaghon ŋgar todi todi.
ROM 2:7 Tovenen yes to tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve tighamgham ŋgar popoia, ve tizuaria di tighaze le Maaron tau ipait di ve tineep tomani ila ŋguruba lolo irau sawa isob, nene yes pale tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila.
ROM 2:8 Eemoghon yes to titaghon saveeŋ onoon maau, ve matadi iŋgal taudi moghon, ve tighamgham ŋgar to deŋia maau, nene pale Maaron ate yabyab padi kat, ve mbalmbali toni tiina iza todi.
ROM 2:9 Tovenen tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samsamia, nene pale pataŋani tiina toman yabyabuuŋ igham di. Pale igham yes Yuda muuŋ, ghoro yes to Yuda maau ne anadi.
ROM 2:10 Eemoghon tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar popoia, nene pale Maaron ipait di, ve yesŋa tilup di tinim ee moghon, ve tineep pooi ila ye taau ŋguruba lolo. Ye pale igham tovene pa yes Yuda muuŋ, ghoro igham pa yes to Yuda maau ne paam.
ROM 2:11 Pasa, Maaron ivool to tamtoghon eta maau. Gabizooŋ toni, ye itaghon ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob.
ROM 2:12 Onoon, yes to Yuda maau, tikankaan pa tutuuŋ to Mose. Eemoghon ighaze tisosor ila Maaron mata, ye pale ighur atia padi ve tilaledi. Ve yes Yuda tineep ila tutuuŋ to Mose samba, ve tutuuŋ tonowen igham pooz padi. Tovenen Maaron pale iŋgabiiz di itaghon tutuuŋ tonenen.
ROM 2:13 Ve tapatum ghiit. Pasa, loŋaaŋ tutuuŋ moghon irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata ne maau. Tataghon tutuuŋ, ghoro taneep deŋiaad ila ye mata.
ROM 2:14 Onoon, ndug ndug to Yuda maau, tiwatag tutuuŋ to Mose maau. Eemoghon muuŋ ve inim, yes paam ledi ghilalooŋ ineep ila lolodi. Ghilalooŋ todi tonowen to ighamgham pooz padi inimale tutuuŋ.
ROM 2:15 Ghilalooŋ todi tonowen ipatooŋ di ighaze Maaron imbood tutuuŋ toni ila lolodi wa. Tauto sawa to tigham ŋgar samia eta, taudi tiyamaana ila lolodi tighaze tigham sosor. Ve sawa to tigham ŋgar poia, tiyamaan di tighaze ledi sosor maau.
ROM 2:16 Varu poia to you navovotia, isaav tovene: Sawa to Mboŋ Muri, Yesu Krisi pale igham uraat to gabizooŋ to Tama Maaron ighuri ila nima. Sawa tonenen, ŋgar ŋgozaaŋ to tamtoghon pale tisob tivot tighazooŋ, ve ye ighur atia padi.
ROM 2:17 Yom sei to uwaat taum ughaze yom Yuda, you leg saveeŋ payom paam. Pasa, yom unumeer tutuuŋ to Mose ughaze igham ghom uneep deŋiam ila Maaron mata, ve upapait taum ughaze yom uwatag katin Maaron.
ROM 2:18 Ŋgar to Maaron lolo pani, yom uwatagi. Ve mbeb to poia kat ilib pa mbeb tisob, nene tutuuŋ ipaghazoŋan ghom pani ve ughilaala wa.
ROM 2:19 Yom ugham ŋgar ughaze ŋgar popoia ve saveeŋ onoon to ineep ila tutuuŋ to Mose, yom ughazooŋ pani wa. Tauto unumeer taum ughaze yom irau upatooŋ ataam pa yes to matadi pisi, ve unum ghazooŋa pa yes to tineep ila ndoroom lolo. Ve ughaze upasaluŋgan yes kankanooŋa, ve upatoot yes to ŋgar todi imatu sone.
ROM 2:21 Laak, yom to ughaze upatoot tamtoghon pida, pughu vena to upatoot taum maau? Ughita. Yom uvovotia saveeŋ pa tamtoghon ughaze tiyub malep. Ve vena pa yom taum? Uyubyub, ma maau?
ROM 2:22 Ve usavsaav pa tamtoghon ughaze tighur maat malep. Taum ughur maat, ma maau? Ve ughaze lolom pa maaron kaaromŋa rita maau kat. Vena, uyub mbeb eta to rumai todi, ma maau?
ROM 2:23 Yom to upapait taum ughaze uwatag katin tutuuŋ to Maaron, vena? Taum umalaaŋ pa tutuuŋ tonowen rita maau? Pasa, ighaze umalaaŋ pani, yom uwaghamun Maaron iza.
ROM 2:24 Ŋgar to ughami, timbood saveeŋa pataghaaŋ wa. Tighaze: “Ŋgar to yam aghami, nene inim pughu pa ndug ndug to Yuda maau ne tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa Maaron.”
ROM 2:25 Ighaze utaghon katin tutuuŋ to Maaron, nene pale ŋgar to zirooŋ ghom iuul ghom. Ve ighaze umamalaaŋ pa tutuuŋ toni, nene pale ŋgar to zirooŋ ghom inim mbeb sorok, ve Maaron ighita ghom ighaze yom raratem unumale yes to tizir di maau.
ROM 2:26 Ve ighaze ŋgeu eta tiziri maau, eemoghon mata kisin tutuuŋ to Maaron ve itaghoni, nene pale Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata raraate inimale yes to tizir di.
ROM 2:27 Onoon, tutuuŋ to timbooda, yam Yuda awatagi. Ve tizir gham wa. Eemoghon ighaze amamalaaŋ pa tutuuŋ, ghoro apatum gham. Pasa, yes to tizir di maau, eemoghon matadi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni, yes pale tipatooŋ sosor tiam ivot ighazooŋ, ve Maaron ighur atia tiina payam.
ROM 2:28 Ighaze tamtoghon eta iparim tau ighaze ye Yuda, eemoghon itaghon Maaron ŋgar toni maau, nene ye Yuda tau maau. Pasa, ŋgar tau to yes Yuda, nene mbeb to lolood. Ve uraat to zirooŋ tamtoghon tovene paam. Nene mbeb to uliid moghon maau. Nene mbeb to lolood. Maaron Avuvu igham ŋgar muŋgina ilale, ve igham ŋgar paghu ivot ila lolood. Mbeb tovene, tutuuŋ to timbooda, irau igham pait maau. Tamtoghon to ighaze mbeb tovene ivot pani, ye pale igham ŋgar pa pakuruuŋ to tamtoghon maau. Ye pale izuaria tau pa pakuruuŋ to inim pa Maaron moghon.
ROM 3:1 Saveeŋ tiou tonene avaat ipamundigin ghasoniiŋ tovene: Vena, yes Yuda ledi mbeb eta to igham di tilib pa tamtoghon pida, ma maau? Ve ŋgar to zirooŋ tamtoghon paam, iuul di vena?
ROM 3:2 Aghita. Maaron iuul yes Yuda ila ataam naol. Mbeb tiina kat to ye igham padi, nene ye ighur saveeŋ toni ila nimadi pa tiŋgini.
ROM 3:3 Onoon, saveeŋ to timbua toman Maaron, tamtoghon todi pida titaghoni maau. Ve vena? Ŋgar todi tonowen irau igham Maaron paam ireu saveeŋ mbuaaŋ toni?
ROM 3:4 Maau kat! Ighaze tamtoghon tisob tigham kaarom, tigham kaarom lak! Eemoghon Maaron saveeŋ toni, nene onoon moghon, ve ye itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni irau sawa isob. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Tighaze: “Maaron, saveeŋ isob to usasavia, nene tamtoghon tighilaala tighaze deŋia moghon. Ve ighaze koiamŋa tipayoon ghom pa savsaveeŋ, nene pale ulib padi.”
ROM 3:5 You nawatag. Ndiran pida to titaghon ŋgar to taan, pale tighamun saveeŋ tighaze: “Ighaze sosor toit ipaghazoŋan ŋgar deŋia to Maaron, pughu vena to ye ate yabyab pait ve ighur atia pa sosor toit? Ŋgar toni tonowen, deŋia maau. Pasa, ighaze iit tagham sosor maau, nene pale ye le ataam eta pa ipatooŋ ŋgar toni deŋia ivot ighazooŋ ne maau.
ROM 3:6 Ŋgar tovene poia maau kat! Ighaze Maaron itaghon ŋgar deŋia maau, nene pale iŋgabiiz iit tamtoghon to taan vena?
ROM 3:7 Ve tamtoghon ite pale isaav sorok ighaze: “Ŋgar kaarom to you naghami, nene iuul Maaron. Pasa, ipaghazoŋan ŋgar toni to ye avo onoon ivot ighazooŋ. Ve mbeb tonene pale igham tamtoghon tipait iza. Ve ighaze venen, pughu vena to ye iŋgabiiz ghou ighaze you nagham sosor, ve ighur atia payou?”
ROM 3:8 Ŋgar tovene, nene inimale saveeŋ to yes to ŋgar todi iwaghamgham tighaze iit tagham ŋgar samia, ghoro poia. Pasa, ŋgar toit samsamia pale inim ataam pa mbeb poia ivot. You nawatag: Ndiran pida tiŋgal saveeŋ payou sorok tighaze you navovotia saveeŋ tovene pa tamtoghon. Ndiran tonowen, Maaron tau pale ighur atia padi. Ve ighaze ye igham tovene, nene pale deŋia.
ROM 3:9 Tovenen pale tasaav vena? Yei Yuda nilib pa yes to Yuda maau? Maau kat! Pasa, you navotia sosor toit ivot ighazooŋ wa. Iit tasob taneep ila samia lolo. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam.
ROM 3:10 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Tighaze: “Tamtoghon eta ineep deŋia ila Maaron mata maau.
ROM 3:11 Ve tamtoghon eta le ghilalooŋ maau. Eta izuaria tau pa Maaron maau.
ROM 3:12 Pasa, tamtoghon tisob tipul ataam toni wa. Tauto tiwaghamgham, ve irau tigham uraat poia eta maau. Todi eta igham ŋgar poia maau. Tisob tisami moghon.
ROM 3:13 Saveeŋ mbuuza to ivotvot ila avodi, nene inimale naal to avo ikakaak. Avodi kaarom, ve saveeŋ todi iwaghamun tamtoghon inimale moot samia. Pasa, saveeŋ samsamia naol ivotvot ila avodi.
ROM 3:14 Tovenen avodi poia maau. Moghon moghon tipipiyaav saveeŋ samsamia pa tiwaghamun tamtoghon.
ROM 3:15 Sawa isob, tilandaad pa rabuuŋ tamtoghon timatmaat.
ROM 3:16 Ataam to titaghoni, nene ataam to tawaghamun tamtoghon ve tagham pataŋani padi.
ROM 3:17 Tovenen ataam to talup ghiit tanim ee moghon ve taneep toman lolood luuma, nene yes tiwatagi rita maau.
ROM 3:18 Ve Maaron paam, timatughez pani maau, ve matadi iŋgali rita maau.”
ROM 3:19 Iit tawatag: Saveeŋ isob to ineep ila tutuuŋ to Mose, nene iŋarua yes Yuda to tineep ila tutuuŋ samba. Eemoghon yes titaghon katin tutuuŋ tonowen maau. Tovenen iit tamtoghon tasob to taneep izi taan, tutuuŋ to Maaron ineep pa ipoon avood ve ipamundigin ŋgar toit. Leso taghilaal sosor toit, ve tawatag taghaze Maaron pale ighur atia pait.
ROM 3:20 Tovenen ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, nene irau inim ataam pa tamtoghon eta pa ineep deŋia ila Maaron mata ne maau. Maau le maau kat. Tutuuŋ ineep pa ipamundigin ŋgar toit, leso taghilaal sosor toit.
ROM 3:21 Ve aazne, Maaron ivotia ataam paghu to igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila mata. Ataam tonene, nene ataam to taghoniiŋ tutuuŋ maau. Eemoghon tutuuŋ ve saveeŋ to muuŋ yes propeta tisavia, nene isavsaav pa ataam tonene.
ROM 3:22 Ataam tonene, nene ataam to ghurla. Tamtoghon tisob to tighur ila to Yesu Krisi, Maaron pale ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. Pasa, tamtoghon eta ilib pa ita ite maau. Iit tasob rarateed moghon. Tasob tasosor wa. Pasa, tataghon Maaron gabua ve ŋgar toni iraua maau. Ŋgar ve nepooŋ toit, nene ipatooŋa ighaze ye iza tiina ne maau.
ROM 3:24 Eemoghon poia to Maaron ilib kat. Tauto lolo isamin ghiit, ve ighur leed ataam ite pa taneep deŋiaad ila mata. Ataam tonene ivot ila tauud poia toit eta maau. Nene ivot ila uraat to Yesu Krisi. Ye imbaad sosor toit atia, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri.
ROM 3:25 Maaron ighur Krisi ighaze imaat inim watooŋrau, leso siŋ toni ireu sosor to tamtoghon, ve itatan mbalmbali to Maaron. Tovenen yes to tighur ila toni, ye pale ireu sosor todi isob ilale. Yes to muuŋ tigham sosor ne paam, Maaron lolo isamin di, tauto iwaghamun di maau ve ipul di tineep. Ŋgar toni tonowen, nene deŋia. Pasa, ye iwatag ighaze muri, Natu pale imbaad sosor todi atia.
ROM 3:26 Ve aazne tovene paam. Ighaze Maaron lolo isamin yes to tighur ila to Krisi, ve ireu sosor todi, ve igham di tineep deŋiadi ila mata, nene deŋia. Pasa, Krisi imbaad sosor todi atia wa.
ROM 3:27 Ve ighaze venen, sei irau ipait tau ighaze ŋgar to ye ighamghami, nene poia ila Maaron mata? Maau. Paitooŋ tovene irau ivot muul maau. Pasa, iit tataghon katin tutuuŋ, ghoro tapait tauud. Eemoghon aazne, iit tataghon ataam to tutuuŋ muul maau. Tataghon ataam to ghurla.
ROM 3:28 Pasa, iit tawatag: Ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, nene irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata maau. Ghurla toit, tauto inim ataam pait ve taneep deŋiaad ila Maaron mata.
ROM 3:29 Vena, Maaron ye Maaron to yes Yuda moghon? Maau. Ye Maaron to yes to Yuda maau ne paam.
ROM 3:30 Pasa, Maaron ee moghon to inepneep. Ve ye ighur ataam ee moghon pa tamtoghon tisob tineep deŋiadi ila mata. Yes to tizir di, ve yes to tizir di maau ne paam. Ataam ee moghon to tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene ghurla todi.
ROM 3:31 Vena? Ighaze tapakur ghurla toit inim mbeb tiina, pale igham ghiit mataad velegin tutuuŋ to Maaron inimale mbeb sorok? Maau kat! Ghurla toit, nene ipamundigin ghiit pa tataghon katin tutuuŋ ŋgara.
ROM 4:1 Yo, iit mataad iŋgal ila pa Abaram to yei Yuda nivot ila toni. Pale tasaav vena pani?
ROM 4:2 Ye igham ŋgar popoia moghon ve itaghon katin tutuuŋ to Maaron, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia? Maau. Pasa, ighaze venen, nene ye irau ipait tau ila Maaron mata.
ROM 4:3 Eemoghon Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “Abaram ighur ila to Maaron, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.”
ROM 4:4 Ighaze tamtoghon eta igham uraat, ve tigham le atia, nene taghita taghaze atia tonenen tigham pani sorok maau. Nene tigholi pa uraat toni.
ROM 4:5 Ve tamtoghon to ighaze inumeer ŋgar ve uraat popoia to ye igham di ne maau, ve ighur ila ighaze Maaron moghon irau igham iit tamtoghon samsamiaad taneep deŋiaad ila mata, nene tamtoghon tovene to Maaron pale ighita ghurla toni, ve iwaata ighaze ye ŋgeu deŋia.
ROM 4:6 Kinik David paam isavia saveeŋ raraate ighaze: Yes to ŋgar ve uraat todi poia ila Maaron mata maau, eemoghon ye ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata, nene yes pale tinidi iza pa poia toni to iza todi. Pasa, saveeŋ toni waaro eez isaav tovene:
ROM 4:7 “Ighaze tamtoghon eta izoor Maaron aliŋa ve isosor pa ataam toni, ve Maaron lolo isamini ve ireu sosor toni, nene pale tini iza pa poia to Maaron to iza toni.
ROM 4:8 Onoon kat, ighaze Maaron ipul sosor to tamtoghon eta, ve mata iŋgali muul maau, nene pale tamtoghon tonenen tini iza pa poia to Maaron to iza toni.”
ROM 4:9 Ve sei masin to poia to Maaron iza todi? Yes Yuda moghon to tizir di, ma ndug ndug to tizir di maau ne paam? Mataad iŋgal imuul ila pa Abaram. Yei nisavia wa: Ghurla toni, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia eez.
ROM 4:10 Laak, sawa sine to Maaron ighita Abaram ighaze ye ŋgeu deŋia? Tiziri le isob, ghoro Maaron isaav pani tovene? Maau. Maaron ighita Abaraam ighaze ye ŋgeu deŋia muuŋ, ve muri ghoro, tiziri.
ROM 4:11 Tovenen sawa to tiziri sone, ghurla toni ighami ineep deŋia ila Maaron mata. Ve muri ghoro, tiziri. Maaron isavia ŋgar to zirooŋ tamtoghon pa Abaram inim ghilalooŋ pa ghurla toni, leso ipaloti ve iwatag kat ighaze ye ineep deŋia ila Maaron mata. Tauto yes to tizir di maau ve tighur ila, ve Maaron ighita di ighaze tineep deŋiadi ila mata, nene tisob tinim Abaram papaghu toni.
ROM 4:12 Ve yes to tizir di ne paam. Ighaze titaghon ŋgar to tamaan Abaram, ve tighur ila to Maaron inimale Abaram ighur ila toni indeeŋ sawa to tiziri sone, nene pale tinim Abaram papaghu toni.
ROM 4:13 Muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ve papaghu toni ighaze ye pale igham taan isob inim ledi. Laak, Abaram itaghon katin tutuuŋ to Maaron, tauto ye isavia saveeŋ tonene pani? Maau. Maaron isavia saveeŋ tonene pani pasa, Abaram ighur ila toni, ve ghurla toni ighami ineep deŋia ila ye mata.
ROM 4:14 Ighaze tamtoghon to titaghon katin tutuuŋ, yes moghon to pale tighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa, nene pale anoŋa ivot vena? Maau. Pale inim mbeb sorok. Ve ghurla toit tovene paam. Inim mbeb sorok.
ROM 4:15 Pasa, tamtoghon eta itaghon katin tutuuŋ maau. Iit tasob tamamalaaŋ pani. Tauto tutuuŋ inim pughu pa mbalmbali to Maaron izaza toit. Ve inimale tutuuŋ ineep maau, tone irau tamalaaŋ pani maau, ve leed sosor ila Maaron mata maau.
ROM 4:16 Tauto Maaron igham poian ghiit, ve ighur leed ataam ite leso taghita saveeŋ mbuaaŋ toni anoŋa. Nene ghurla toit. Pasa, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze le saveeŋ mbuaaŋ toni ighur anoŋa pa Abaram papaghu toni tisob. Yes Yuda to titaghon tutuuŋ to Mose, ve yes to Yuda maau, to titaghon Abaram pa ghurla toni ne paam. Pasa, iit tasob to taghur ila to Krisi, Abaram inim tamaan.
ROM 4:17 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Tighaze: “You naghur ghom leso unum ival tiina to ndug ndug tamandi.” Aazne, saveeŋ tonene anoŋa ivot pa iit tamtoghon to taghur ila to Krisi. Pasa, Maaron ighita ghiit ighaze iit tanim Abaram papaghu toni. Abaram ipatooŋ ghiit pa ataam to ghurla. Pasa, ye ighur ila to Maaron ighaze ye irau ipamundigin yes mateeŋa. Ve ighur ila ighaze Maaron isaav moghon, ve mbeb to muuŋ tineep maau ne, tivot.
ROM 4:18 Muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ighaze: “Papaghu tiom pale timasa tinim ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.” Abaram iwatag: Tau tapiri irau igham saveeŋ tonowen anoŋa ivot maau. Eemoghon ye ighur ila kat ighaze Maaron tapiri pale igham mbeb tonowen ivot. Tauto ighurghur mata pani. Ghurla toni iyaryaaŋ tovene, tauto inim ival tiina to ndug ndug tamandi.
ROM 4:19 Sawa tonenen, Abaram iwatag: Ye inim olman wat, ve tapiri imbool wa. Pasa, ndaman toni igharau pa tamoot liim (100). Ve Sara paam inim olman tidi. Sawa toni to popaaŋ isob wa. Eemoghon Abaram iyoon ariaŋa pa ghurla toni.
ROM 4:20 Ve lolo ru pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron maau. Ghurla toni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauto ipatooŋ Maaron iza tiina ivot ighazooŋ.
ROM 4:21 Pasa, Abaram ighur ila kat tovene: Ighaze Maaron imbua saveeŋ pa mbeb eta, nene ye tapiri irau igham anoŋa ivot.
ROM 4:22 Abaram ghurla toni iyaryaaŋ tovene, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.
ROM 4:23 Saveeŋ waaro tonene, timbooda pa Abaram moghon maau. Iŋarua ghiit paam. Pasa, ighaze iit taghur ila to Maaron to ipamundigin Tiina toit Yesu pa mateeŋ, nene ye pale ighita ghiit ighaze iit paam taneep deŋiaad ila mata.
ROM 4:25 Pasa, sosor toit, tauto Maaron ipul Yesu ila tamtoghon nimadi, ve tirabi imaat. Ve ipamundigini pa mateeŋ, leso igham ghiit taneep deŋiaad ila mata.
ROM 5:1 Tovenen, iit to taghur ila to Krisi, taneep deŋiaad ila Maaron mata wa. Ve Tiina toit Yesu Krisi irab motin koi to muuŋ ineep ila itiŋa Maaron sosood. Ye inim ataam pait, tauto aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa.
ROM 5:2 Krisi ndamo pait, tauto iit to taghur ila toni, irau tala tagharau Maaron, ve taneep ila poia toni lolo. Ve lolood poia ve tiniid iza pasa, iit taghurghur mataad pa sawa to ye igham ghiit tala taneep tomani ila ŋguruba lolo izi ndug sambam.
ROM 5:3 Ve tonene moghon maau. Lolood poia ve tiniid iza pa pataŋani naol to tivotvot pait ne paam. Pasa, iit tawatag: Pataŋani toit ipariaaŋ ghiit, leso tayoon ariaŋa.
ROM 5:4 Ve ighaze tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, nene pale Maaron ighita ghiit ighaze iit taraua. Ve ighaze venen, nene irau taghur mataad pa nepooŋ poia to ye pale igham pait.
ROM 5:5 Ve iit irau taghur mataad pani sorok ne maau. Ye pale igham nepooŋ poia tonowen pait. Pasa, ye igham Avuvu Patabuaŋ pait wa. Ve Avuvu tonowen izeev ghiit pa poia to Maaron, tauto tayamaana ila lolood taghaze Maaron lolo ineep toit kat.
ROM 5:6 Aghita. Muuŋ, iit mataad iŋgal Maaron maau, ve leed tapiriid irau to tauul tauud maau. Eemoghon indeeŋ sawa kat to Maaron tau ighuri, Yesu Krisi imaat pa iit tamtoghon samsamiaad.
ROM 5:7 Tamtoghon eŋaeŋa avaat irau tiyokia taudi ve timaat pa tamtoghon ite. Ve irau tigham tovene pa tamtoghon soroksorok maau. Ŋgeu to ŋgar toni deŋia ve poia kat, ghoro yes irau tiyokia taudi ve timaat pani.
ROM 5:8 Eemoghon Maaron ŋgar toni ite. Sawa to ŋgar to ghamuuŋ sosor ikiskis ghiit sone, Krisi imaat pait. Ŋgar toni tonowen ipatooŋ ghiit ighaze Maaron lolo ineep toit kat.
ROM 5:9 Ve ighaze venen, iit tawatag kat taghaze: Krisi pale igham mulin ghiit pa mbalmbali to Maaron to pale ivot pa Mboŋ Muri ne paam. Pasa aazne, siŋ toni igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata wa.
ROM 5:10 Aghita. Muuŋ, itiŋa Maaron tawaghurun koi pa tauud. Eemoghon mateeŋ to Natu irab motin koi tonowen, tauto aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ighaze venen, iit tawatag kat tovene: Natu to imundig pa mateeŋ ve aazne ineep mata iyaryaar, ye pale igham mulin ghiit ve taneep pooi.
ROM 5:11 Ve tonene moghon maau. Iit tiniid iza pa Maaron, ve tapaiti ila Tiina toit Yesu Krisi iza. Pasa, Krisi inim ataam pait, tauto aazne, itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa.
ROM 5:12 Iit tawatag: Muuŋ, ŋgeu ee moghon igham sosor, tauto ŋgar samia ivot le irau taan isob. Sosor toni, tauto igham tamtoghon tisob tisami. Ve ye to inim pughu pa mateeŋ ivot le irau tamtoghon tisob.
ROM 5:13 Sawa to Adam, ve inim imuul sawa to Maaron isavia tutuuŋ toni pa yes Israela, tamtoghon to tineep izi taan tighamgham sosor. Onoon, tigham sosor tinimale Adam maau. Pasa, sawa tonenen, yes ledi ŋgalsekiiŋ eta inimale Adam maau. Tovenen tutuuŋ to Maaron to timalaaŋ pani, yes tighazooŋ pani maau. Ve tamtoghon to ighaze ikankaan pa tutuuŋ, nene Maaron irau mata kisin sosor toni maau. Eemoghon sawa tonenen, tamtoghon tisob tineep ila mateeŋ samba, ve timatmaat. Pasa, yes tineep ilooŋ ila Adam sosor toni lolo. Adam ipatooŋ ghiitpa Ŋgeu to inim muri.
ROM 5:15 Pasa Adam, ye ŋgeu ee moghon. Ve sawa to izoor Maaron aliŋa ve igham sosor, nene inim pughu pa mateeŋ igham tamtoghon tisob. Yesu Krisi tovene paam. Ye ŋgeu ee moghon. Ve ila uraat toni, poia tiina to Maaron iza to ival tiina sorok, ve ireu sosor todi. Tovenen poia to Maaron ipatooŋa pait, ve pataŋani to ivot ila sosor to Adam, nene raratedi maau. Pasa, sosor ee moghon kat to Adam, to iwaghamun ghiit tasob, ve inim pughu pa Maaron ighur atia pait. Eemoghon tamtoghon tigham sosor katindi inim inim le sawa to Yesu, ghoro Maaron igham poian ghiit sorok itaghon tau poia toni, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila mata.
ROM 5:17 Tovenen muuŋ, Adam izoor Maaron aliŋa, tauto inim pughu pa tamtoghon tisob tineep ila mateeŋ samba ve timatmaat. Eemoghon poia to Maaron, nene tiina le tiina kat. Ve ŋgeu ee moghon to inim ataam pait ve poia to Maaron iza toit, nene Yesu Krisi. Tovenen yes to tigham poia to Maaron ila toni, ve ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene pale tigham nepooŋ poia ila toni, ve tineep tinimale kinik ve tigham pooz le alok.
ROM 5:18 Tovenen onoon, Adam, ye ŋgeu ee moghon. Ve sawa to izoor Maaron aliŋa ve imalaaŋ pa tutuuŋ toni, sosor toni tonowen, tauto inim pughu pa Maaron ighur atia pa tamtoghon tisob. Krisi tovene paam. Ye ŋgeu ee moghon. Ve itaghon katin ŋgar deŋia, tauto igham ival tiina tineep deŋiadi ila Maaron mata, ve tigham nepooŋ poia ila toni.
ROM 5:20 Maaron igham tutuuŋ pait, leso samia toit ivot ighazooŋ, ve taghilaal tauud taghaze iit ndiran to ghamuuŋ sosor. Onoon kat, iit tamtoghon, sosor toit tiina. Eemoghon poia to Maaron, nene tiina le tiina kat. Ilib pa sosor toit.
ROM 5:21 Tovenen muuŋ, iit taneep ila ŋgar samia samba ve samia igham pooz pait. Tauto igham mateeŋ ivot pait. Eemoghon aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata wa. Tauto taneep ila poia to Maaron samba, ve poia toni ighamgham pooz pait. Leso tagham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila.
ROM 6:1 Yo, ighaze Maaron lolo isamin ghiit ve ireu sosor toit itaghon tau poia toni, pale tasaav vena? Pale tanoknok ghamuuŋ ŋgar samia, leso poia toni tiina iza toit?
ROM 6:2 Maau kat! Iit to taghur ila to Krisi, tapul ŋgar samia wa, tanimale yes mateeŋa. Pale tataghon ataam samia muul vena?
ROM 6:3 Yam awatag maau? Sawa to tagham ya, itiŋa Yesu Krisi talup ghiit tanim ee moghon, ve tala tomani pa mateeŋ toni.
ROM 6:4 Onoon kat, sawa to tagham ya, nene inimale tamaat, ve titavia ghiit toman Krisi. Leso laghooŋ toman nepooŋ toit inim paghu, raraate inimale Krisi imaat, ve Tama Maaron tapiri ipamundigini pa mateeŋ.
ROM 6:5 Ighaze tala toman Krisi pa mateeŋ toni ve nepooŋ toit muŋgina isob, nene pale tala tomani pa mundigiiŋ toni paam, ve tagham nepooŋ paghu inimale ye igham nepooŋ paghu.
ROM 6:6 Iit tawatag: Lolood muŋgina, nene tirabi toman Yesu izala ai pambarooŋ wa. Leso ŋgar samia to ipapazaagh ghiit ne tapiri isob, ve tanim mbesooŋa pani muul sob.
ROM 6:7 Tamtoghon to ighaze imaat wa, nene samia tapiri irau ikisi muul maau.
ROM 6:8 Tauto iit taghur ila tovene: Ighaze tala toman Krisi pa mateeŋ toni, nene pale itiŋa Krisi taneep mataad iyaryaar paam.
ROM 6:9 Iit tawatag: Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa, ve irau imaat muul maau. Tauto mateeŋ iŋgini muul maau.
ROM 6:10 Pasa, ye imaat pa sosor toit pa ee moghon, ve isob. Irau imaat muul maau. Ve aazne, ye ineep pa igham uraat itaghon Maaron lolo ve ŋgar toni.
ROM 6:11 Yam tovene paam. Agham ŋgar aghaze: “Yei to ninim Yesu Krisi le, nipul ŋgar samia wa. Yei ninimale yes mateeŋa to irau tigham ŋgar samia muul maau. Ve aazne, nineep pa ghamuuŋ uraat itaghon Maaron lolo ve ŋgar toni.”
ROM 6:12 Yam awatag: Muri, yam pale amaat. Tovenen apul samia igham pooz payam malep. Pale ighereb gham ve ataghon ŋgar samia to lolomim igham pani.
ROM 6:13 Aŋgin poian anoŋamim babaŋa tisob, inimale matamim, avomim, nimamim ma venen. Apul di tinim mbesooŋa pa ŋgar samia muul malep. Muuŋ, yam aneep animale yes mateeŋa. Ve aazne, Maaron ipamundigin gham ve agham nepooŋ paghu ila toni wa. Tovenen aghur taumim anim le kat. Ve aghur anoŋamim babaŋa tisob tinim ye le paam, leso tinim mbesooŋa pa ŋgar deŋia.
ROM 6:14 Pasa, yam aneep ila tutuuŋ samba muul maau. Yam aneep ila poia to Maaron samba. Tovenen samia irau igham pooz payam muul maau.
ROM 6:15 Vena? Ighaze iit taneep ila tutuuŋ samba muul maau, ve taneep ila poia to Maaron samba, pale mataad sorok pa ghamuuŋ ŋgar samia? Maau kat!
ROM 6:16 Yam awatag maau? Ighaze aghur taumim ila tamtoghon eta samba ve ataghon ŋgar toni, yam anim mbesooŋa toni. Ighaze anim mbesooŋa pa ŋgar samia, nene pale ighereb gham pa mateeŋ ve alalemim. Eemoghon ighaze anim mbesooŋa pa Maaron, ve ataghon ŋgar toni, nene pale ighereb gham pa ghamuuŋ ŋgar to deŋia ila ye mata.
ROM 6:17 Muuŋ, yam anim mbesooŋa pa ŋgar samia ve ŋgar tonowen igham pooz payam. Eemoghon iit tapait Maaron! Pasa, sawa to tipatoot gham pa saveeŋ to Krisi, ve tighur gham aneep ila saveeŋ tonowen samba, yam aghur ila, ve aghaze ataghoni kat toman lolomim.
ROM 6:18 Sawa tonenen, Krisi ipas gham avot pa samia tapiri, ve anim mbesooŋa pa ŋgar deŋia.
ROM 6:19 You nasavia ataam to Krisi iza to ŋgar to yes mbesooŋa tighamghami, leso iraurau payam pa agham ŋgar pani. Aghita. Muuŋ, yam apul anoŋamim babaŋa naol tinim mbesooŋa pa ŋgar samia. Tauto amalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve agham ŋgar naol to tiŋgalaaŋ maau. Ve aazne, yam irau ataghon ŋgar raraate, ve apul anoŋamim babaŋa tisob tinim mbesooŋa pa ŋgar deŋia to Maaron. Leso anim ye le kat, ve ataghon ŋgar patabuaŋ moghon.
ROM 6:20 Sawa to yam anim mbesooŋa pa ŋgar samia, ŋgar deŋia igham pooz payam maau.
ROM 6:21 Vena? Ŋgar to aghami pa sawa tonenen, igham anoŋa poia eta ivot payam? Maau kat. Aazne, matamim iŋgal imuul ila pani, ve mayamim. Pasa, ŋgar tovene pale igham ghiit tamaat ve talaleed.
ROM 6:22 Eemoghon aazne, Maaron ipas gham avot pa samia tapiri, ve ŋgar tonowen igham pooz payam muul maau. Ve yam anim mbesooŋa to Maaron wa. Tauto aghita anoŋa poia tovene: Yam ataghon ŋgar patabuaŋ ve anim Maaron le kat. Ve muri, yam pale agham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila.
ROM 6:23 Ŋgar samia atia, nene mateeŋ. Eemoghon iit to taneep tuŋia ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham poian ghiit, ve igham leed nepooŋ poia to pale iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
ROM 7:1 Yam toŋvetaz, tutuuŋ ŋgara, yam awatagi wa. Tutuuŋ iŋgin yes to tineep matadi iyaryaar moghon. Ve yes mateeŋa, nene tutuuŋ le saveeŋ eta padi maau.
ROM 7:2 Agham ŋgar pa ndiliva vaivaiŋa. Tutuuŋ isaav ighaze: Yes irau tineep toman ndizwadi le ndizwadi timaat. Eemoghon sawa to ndizwadi timaat, tutuuŋ to vaiuuŋ iŋgin di muul maau.
ROM 7:3 Tovenen ighaze liva eta azuwa inepneep, ve liva tonenen ipuli, ve ila igham tamoot paghu, nene pale tiwaata tighaze ye liva to ghuruuŋ maat. Ve ighaze azuwa imaat, ve liva tonenen ila ivai muul, nene irau tiwaata tovene maau. Pasa, mateeŋ to azuwa irab motin vaiuuŋ todi, ve tutuuŋ to vaiuuŋ iŋgini muul maau.
ROM 7:4 Yam toŋvetaz, ŋgar raraate moghon to ivot payam paam. Pasa, yam to ala toman Krisi pa mateeŋ toni, aazne aneep ila ataam to tutuuŋ muul maau, ve anim tamtoghon ite le wa. Nene ŋgeu to Maaron ipamundigini pa mateeŋ, leso tagham ŋgar popoia naol tivot pa Maaron.
ROM 7:5 Muuŋ, sawa to lolood muŋgina ighamgham pooz pait, tutuuŋ ipazaagh ghiit pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Tauto anoŋaad babaŋa inimale mataad, avood, nimaad, ma venen, tigham ŋgar samsamia naol. Ŋgar tovene to igham ghiit tamaat.
ROM 7:6 Ve aazne, iit talup toman Krisi pa mateeŋ toni. Tauto ye ipas ghiit pa ataam to taghoniiŋ tutuuŋ. Ataam muŋgina to tutuuŋ to timbooda, nene iit tanim mbesooŋa pani muul maau. Tapuli wa. Ve aazne tambesmbees pa Maaron itaghon ataam paghu to Avuvu Patabuaŋ.
ROM 7:7 Ighaze venen, pale tasaav vena? Tutuuŋ, nene mbeb samia? Maau kat! Tutuuŋ, nene mbeb poia. Ighaze tutuuŋ ineep maau, pale naghilaal sosor tiou vena? Aghita. Tutuuŋ to Maaron isaav ighaze: “Lolom igham pa nditam mbeb todi malep.” Tauto naghilaal naghaze ŋgar tovene, isosor. Ve inimale tutuuŋ tonene ineep maau, tone nakankaan pa ŋgar tonene.
ROM 7:8 Eemoghon tutuuŋ tonene inim ataam pa ŋgar samia, ve ipazaagh ghou ve lolog igham pa mbeb naol. Ve inimale tutuuŋ tovene ineep maau, tone samia tapiri isob.
ROM 7:9 Tovenen sawa to nakankaan pa tutuuŋ to Maaron, you naneep poia. Ve sawa to tutuuŋ ivot ve nawatagi, nene ipamundigin ŋgar samia ila lolog.
ROM 7:10 Tauto igham ghou naneep saguan pa Maaron, ve irab ghou namaat. Aghita. Tutuuŋ to Maaron ighuri leso tagham nepooŋ poia, tauto igham mateeŋ ivot payou.
ROM 7:11 Pasa, tutuuŋ tonowen inim ataam pa ŋgar samia. Tauto itombaan ghou, ve irab ghou namaat.
ROM 7:12 Eemoghon tutuuŋ, nene mbeb patabuaŋ. Ve ŋgar to tutuuŋ isavia ne paam. Nene patabuaŋ, deŋia, ve poia.
ROM 7:13 Vena, mbeb poia tonowen, to irab ghou namaat? Maau kat! Ŋgar samia to irab ghou namaat. Aghita. Tutuuŋ to mbeb poia, nene inim ataam pa ŋgar samia, tauto irab ghou namaat. Pasa, ŋgar samia ighereb ghou namalaaŋ pa tutuuŋ, tauto inim pughu pa Maaron ighur atia payou ve namaat. Nene ipatooŋa ighaze ŋgar samia, nene mbeb samia le samia kat.
ROM 7:14 Iit tawatag: Tutuuŋ, nene itaghon ŋgar to Maaron Avuvu. Eemoghon you tamtoghon to taan, ve lolog muŋgina inepneep toman ghou sone. Tauto nepooŋ tiou to aazne, nene inimale samia ighol ghou ve nanim mbesooŋa pani.
ROM 7:15 You nakankaan pa ŋgar to naghamghami ne. Pasa, ŋgar to naghaze nataghoni, nene naghami maau. Ve ŋgar to lolog pani maau kat, tauto naghamghami.
ROM 7:16 Ŋgar samia to naghamghami, ighaze lolog pani maau, nene ipatooŋ ghou ighaze taug nayok pa tutuuŋ to Maaron naghaze nene mbeb poia.
ROM 7:17 Tovenen ŋgar samia to naghamghami, taug lolog ve naghami maau. Samia to ineep ila lolog, tauto ipapazaagh ghou ve naghamghami.
ROM 7:18 You nawatag: Ŋgar poia eta ineep ila lolog maau. Nene nasavia lolog muŋgina. Pasa, lolog naghaze le nagham ŋgar popoia moghon. Eemoghon naraua maau.
ROM 7:19 Ŋgar popoia to naghaze nagham di, nene nagham di maau. Ve ŋgar samsamia to lolog padi maau kat, tauto naghamgham di.
ROM 7:20 Ŋgar samsamia to naghamgham di ne, ighaze lolog pa nagham di maau, nene ipatooŋ ghou ighaze taug lolog ve nagham di maau. Samia to ineep ila lolog, tauto ipapazaagh ghou ve naghamgham di.
ROM 7:21 You naghita ŋgar tonene ivotvot payou. Sawa to naghaze nagham ŋgar poia eta, ŋgar samia inepneep ila ŋgar tonenen lolo.
ROM 7:22 You lolog pa Maaron tutuuŋ toni kat, ve naghaze le nataghoni kat.
ROM 7:23 Eemoghon naghilaal ŋgar ite ineep ila lolog paam, ve ighamgham pooz pa anoŋag babaŋa inimale matag, avog, nimag, ma venen. Ŋgar tonene toman tutuuŋ to Maaron to ŋgar tiou iyaryaaŋ pani, nene tipaparab irau sawa isob. Ŋgar samia tonene ikis katin ghou ve ighamgham pooz payou. Irau ipul ghou maau.
ROM 7:24 Oyai, nakaria taug wa. Atia to ŋgar samia tonene, nene mateeŋ! Sei to pale ipas ghou navot pa pataŋani tonene?
ROM 7:25 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pa poia toni. Pasa, ila Tiina toit Yesu Krisi uraat toni, ye pale iuul ghou. Tovenen ŋgar tiou naghaze nanim mbesooŋa pa Maaron, ve nataghon tutuuŋ toni. Eemoghon lolog muŋgina tapiri tiina, tauto nanim mbesooŋa pa ŋgar samia.
ROM 8:1 Saveeŋ naol to nasavia ila wa, nene pughu tovene: Iit to taneep tuŋia ila to Yesu Krisi, aazne leed pughu eta pa Maaron ighur atia pait maau. Pasa, Maaron Avuvu to taghamgham nepooŋ poia ila toni, tapiri ipas ghiit pa ŋgar samia ve mateeŋ tapiri wa.
ROM 8:3 Tutuuŋ, nene irau ipas ghiit tavot pa samia ve mateeŋ tapiri, ve igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata ne maau. Pasa, lolood muŋgina, nene irabrab matin tapiriid. Eemoghon mbeb to tutuuŋ irau ighami maau, tauto Maaron tau ighami. Pasa, ye imbaaŋ tau Natu izi inim taan, ve igham nepooŋ inimale iit tamtoghon samsamiaad, ve tini iyabyab, ve imaat inim watooŋrau pa ireu sosor toit.
ROM 8:4 Ye igham tovene, leso tagham ŋgar deŋia to tutuuŋ isavia. Nene nasavia iit tamtoghon to tataghon ŋgar to lolood muŋgina maau, ve tataghon pooz to Maaron Avuvu.
ROM 8:5 Tamtoghon to titaghon lolodi muŋgina, yes matadi iŋgalŋgal ŋgar samsamia to lolodi muŋgina moghon. Eemoghon yes to titaghon pooz to Maaron Avuvu, matadi iŋgalŋgal mbeb ve ŋgar to Maaron Avuvu.
ROM 8:6 Tamtoghon to matadi iŋgalŋgal ŋgar to lolodi muŋgina, titaghon ataam to mateeŋ. Ve yes to matadi iŋgalŋgal mbeb ve ŋgar to Maaron Avuvu, nene tigham nepooŋ poia ila to Maaron, ve tineep toman lolodi luuma.
ROM 8:7 Ighaze tamtoghon eta ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze itaghon lolo muŋgina, nene ye ighur koi pa Maaron. Tamtoghon tovene, lolo pa ineep ila tutuuŋ to Maaron samba maau. Ighaze itoova pa itaghoni, nene pale iraua maau.
ROM 8:8 Tovenen yes to titaghon lolodi muŋgina, nene irau tigham Maaron lolo poia ne maau. Maau le maau kat.
ROM 8:9 Eemoghon yam ataghon ŋgar to lolomim muŋgina muul maau. Pasa ighaze onoon Maaron Avuvu ineep ila lolomim, ye pale igham pooz payam. Ve tamtoghon to ighaze Krisi Avuvu ineep ila lolo maau, nene ye tamtoghon to Krisi maau.
ROM 8:10 Onoon, sosor toit to inim pughu pa iit tasob tamatmaat. Eemoghon ighaze Krisi ineep ila lolomim, yam pale agham nepooŋ poia ila to Avuvu Patabuaŋ. Pasa, Krisi igham gham aneep deŋiamim ila Maaron mata wa.
ROM 8:11 Ve ighaze Maaron toit to ipamundigin Yesu Krisi pa mateeŋ ne Avuvu ineep ila lolomim, ye pale ipamundigin gham paam pa mateeŋ ila Avuvu tonowen tapiri, ve aneep matamim iyaryaar toman anoŋamim paghu.
ROM 8:12 Tovenen yam toŋvetaz to Krisi, yam lemim pughu eta pa ataghon ŋgar to lolomim muŋgina muul maau. Yam irau ataghon ŋgar to Avuvu Patabuaŋ.
ROM 8:13 Pasa, ighaze ataghon ŋgar to lolomim muŋgina, nene pale amatmaat ve alalemim. Ve ighaze agham tapirimim ila to Avuvu Patabuaŋ, ve arabrab matin ŋgar samsamia to lolomim muŋgina, nene pale agham nepooŋ poia ila to Maaron.
ROM 8:14 Pasa, tamtoghon tisob to titaghon pooz to Maaron Avuvu, to tinim Maaron ndinatu.
ROM 8:15 Avuvu to Maaron igham payam, ye irau igham gham anim yes mbesooŋa sorok to timatughez pa daba todi ne maau. Ye Avuvu to igham ghiit tanim Maaron ndinatu. Ve ye to igham ghiit tapoi Maaron taghaze: “Abba, Tamaŋ!”
ROM 8:16 Tovenen Avuvu Patabuaŋ tau isavsaav pait ila lolood, ve ipariaaŋ ghiit, leso taghur ila taghaze iit Maaron ndinatu.
ROM 8:17 Ighaze iit Maaron ndinatu, nene izaad pa ghamuuŋ mbeb popoiadi naol to Tamaan Maaron ighaze irei di pa tamtoghon toni. Ve iit moghon maau. Itiŋa Krisi pale tagham mbeb tonowen. Eemoghon iit irau tambaad pataŋani pa Krisi iza, ghoro muri itiŋa Krisi taneep poia ila ŋguruba lolo izi ndug sambam.
ROM 8:18 Pataŋani naol to aazne tivotvot ne, you naghita di tinimale mbeb sorok. Pasa, sawa to Maaron ipatooŋ ŋguruba toman tapiri ve poia toni pait izi ndug sambam, mbeb tonowen pale ilib kat pa pataŋani toit tisob.
ROM 8:19 Aazne, mbeb tisob to Maaron ighur di, tiŋazuuva ve tighurghur matadi pa Maaron tighaze le rikia moghon ve tighita katin sawa to ye ipatooŋ ndinatu tivot tighazooŋ.
ROM 8:20 Aazne, taghita mbeb naol to Maaron ighur di, tineep pooi maau. Tisasami rikia, ve uraat todi ilaan deŋia kat itaghon Maaron ŋgar toni maau. Mbeb tonowen titaghon taudi lolodi ve tigham tovene maau. Maaron tau ipul di tila samia nima, tauto tisami. Eemoghon ye igham ŋgar padi paam ighaze muri, ye pale igham mulin di paam, ve ipas di tivot pa samia tapiri. Leso tinim paghu ve tineep pooi ila ŋguruba lolo, tinimale iit to tanim ye ndinatu.
ROM 8:22 Iit tawatag: Muuŋ ve inim aazne, mbeb tisob to Maaron ighur di, tiyamaan yabyabuuŋ ve tiyakyak tinimale liva to ighaze ipoop.
ROM 8:23 Ve yes moghon maau. Iit paam. Onoon, Maaron igham tau Avuvu pait wa. Nene inim pughu pa mbeb popoia naol to muri pale tagham di. Eemoghon aazne, taneep toman pataŋani ve tataŋtaŋ, ve tasasaŋan sawa to pale Maaron ipas ghiit tavot pa samia tapiri, ve igham leed anoŋaad paghu. Sawa tonenen ighaze ivot, ghoro ye ipatooŋ ghiit ighaze: “Nene you ndinatug.”
ROM 8:24 Onoon, Maaron igham mulin ghiit wa. Eemoghon taghita katin anoŋa sone. Tauto aazne, taghurghur mataad pani ve tanepneep. Ve inimale anoŋa ivot wa, tone irau taghur mataad pani muul maau. Pasa, ighaze mbeb eta anoŋa ivot, sei pale ighur mata pani muul?
ROM 8:25 Nepooŋ poia to taghurghur mataad pani ne, iit taghita katini sone. Eemoghon iit tawatag: Maaron pale igham pait. Tauto tayoon ariaŋa, ve tasasaŋan moghon.
ROM 8:26 Onoon, iit tamtoghon to taan, tapiriid imbool. Ve sawa naol, takankaan: Pale tasuŋ vena, leso suŋuuŋ toit deŋia pa Maaron ŋgar toni. Ve ŋgar pida to ineep ila lolood, nene ipataŋan pa tasavia ila suŋuuŋ toit. Eemoghon Avuvu Patabuaŋ iuluul ghiit, ve ipasaluŋgan suŋuuŋ toit iŋaŋarua Tamaan Maaron.
ROM 8:27 Maaron itirtiir iit tasob lolood, ve iwatag Avuvu Patabuaŋ ŋgar toni paam. Ye iwatag: Sawa to Avuvu Patabuaŋ ighur iit tamtoghon to Maaron ila suŋuuŋ toni, ye isuŋsuŋ itaghon Maaron lolo.
ROM 8:28 Iit tawatag: Mbeb tisob to tivotvot, nene Maaron itortoor di tinim mbeb popoia pa yes to lolodi pani. Nene yes to ye ipoi di tinim le itaghon tau ŋgar toni.
ROM 8:29 Pasa, yes to ye tau isia di pataghaaŋ, tauto ŋgar toni iyaryaaŋ padi ighaze igham uraat padi ve itoor di lee tigham katin ŋgar to Natu Yesu Krisi. Leso ye inim aidaba, ve imuuŋ pa nditazi ve ndilivu katindi tonowen.
ROM 8:30 Ve yes to Maaron ŋgar toni iyaryaaŋ padi, tauto ipoi di tinim le. Ve yes to ipoi di tinim le, tauto igham di tineep deŋiadi ila mata. Ve yes to igham di tineep deŋiadi ila mata, nene ye pale ikis di tineep tuŋia ila toni ila ila le igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo izi ndug sambam.
ROM 8:31 Laak, ighaze Maaron igham tovene pait, pale tasaav vena? Ighaze ye tau ivool toit, sei irau iwaghamun ghiit? Maau.
ROM 8:32 Aghita. Maaron iŋguruut tau Natu pait maau. Ye ipuli izi inim taan, ve igham inaad ve imaat pait. Ighaze venen, Maaron pale igham leed mbeb toni popoia to naol ne, raraate inimale igham Natu pait.
ROM 8:33 Ve iit tamtoghon to Maaron isia ghiit tanim le, sei pale ipayoon ghiit pa savsaveeŋ? Maau. Pasa, Maaron tau igham ghiit taneep deŋiaad ila mata wa.
ROM 8:34 Ve sei pale ighur atia pait pa sosor toit? Maau. Pasa, Yesu Krisi imaat pa sosor toit, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa. Ve aazne, ye inepneep ila Maaron nima waan, ve suŋuuŋ toni iŋaŋarua Tama pait.
ROM 8:35 Aghita. Krisi lolo ineep toit kat. Tovenen sa mbeb irau irab motin ghiit pani? Maau. Pataŋani naol naol to tivotvot pait inimale taneep sami, ma tamtoghon tighur pataŋani pait pasa, tataghon Krisi, ma pitool ghiit, ma mbolaaŋ igham ghiit, ma timbut ghiit pa buza, ma pataŋani ite paam, mbeb eta tovene irau irab motin ghiit pa Krisi maau.
ROM 8:36 Onoon, pataŋani naol tonene tivotvot pait. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “Yei ninim lem wa. Tauto sawa isob, tirabrab sorokin ghei nimatmaat. Yes tighita ghei ninimale sipsip to timbit di pa tirab di.”
ROM 8:37 Eemoghon pataŋani naol tonene irau tiwaghamun ghiit maau. Pasa, Krisi lolo pait kat, ve igham ghiit talib padi.
ROM 8:38 Tovenen you naghur ila kat tovene: Iit to taneep tuŋia ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron lolo ineep toit kat, ve mbeb eta irau irab motin ghiit pani maau. Mateeŋ, ma nepooŋaad to taan, aŋela eta, avuvu samia eta, mbeb to ledi tapiridi tintina, ŋgar to aazne ivotvot, ŋgar to muri pale ivot, mbeb to tineep sala, ma mbeb to tineep sila kat, mbeb tisob to Maaron ighur di, eta irau irab motin ghiit pa Maaron toit to lolo pait kat ne maau. Maau le maau kat.
ROM 9:1 Saveeŋ to you naghaze nasavia, nene kaarom maau. Nene saveeŋ onoon, ve nasavia toman lolog. Pasa, you tamtoghon to Krisi. Ve Avuvu Patabuaŋ to ighamgham pooz payou ne, ye igham ghou nayamaan taug naghaze saveeŋ tonene, nene onoon moghon.
ROM 9:2 Sawa isob, you naneep toman lolog ipataŋan kat ve nataŋtaŋ pa yes Israela. Pasa, yes tamtoghon tiou, ve pughu tiei ee moghon. Tovenen lolog iyaryaaŋ kat naghaze Maaron igham mulin di, ghoro poia. Ighaze Maaron irau ipaghau mbalmbali toni padi, ve ighuri iza tiou, nene poia moghon. Onoon kat, ighaze ataam ite paam ineep maau, you irau nayokia taug ve Maaron irab motin ghou pa Krisi ve nalaleg, leso nauul di.
ROM 9:4 Yes Israela, Maaron igham mbeb popoiadi naol padi. Ye igham di tinim ndinatu. Ve muuŋ, inepneep ila lolodi, ve ipatooŋ tapiri ve poia toni padi. Pae katindi, Maaron imbua saveeŋ toman di, leso tilup di tinim ee moghon. Yes to tigham tutuuŋ toni. Ve Maaron ipatooŋ suŋuuŋ ŋgara padi leso titaghoni ila rumai lolo, ve imbua saveeŋ toman di pa mbeb naol.
ROM 9:5 Yes tivot ila to nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop. Ve siŋ todi tonowen iseeŋga inim inim le aazne Krisi ivot ila todi. Krisi, ye Maaron, ve mbeb tisob tineep ila ye samba. Tovenen iit irau tapait iza pa poia toni itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
ROM 9:6 Onoon, aazne Israela katindi tighur ila to Krisi maau. Tovenen pale tasaav vena pa saveeŋ to Maaron imbua toman nditimbudi? Saveeŋ tonowen inim yaghur sorok? Maau. Pasa, tamtoghon to tivot ila to yes Israela, tisob tinim Israela kat maau.
ROM 9:7 Ve Abaram papaghu toni tovene paam. Yes to tivot ila to Abaram, tisob tinim papaghu toni kat maau. Pasa, muuŋ, Maaron isaav pa Abaram ighaze: “Papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak moghon.”
ROM 9:8 Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Yes to tivot ila siŋ to Abaram, tisob tinim Maaron ndinatu maau. Yes to tivot titaghon saveeŋ mbuaaŋ toni, nene yes moghon to ye ighita di ighaze ye ndinatu.
ROM 9:9 Pasa muuŋ, Maaron imbua saveeŋ toman Abaram ighaze: “Sawa tonene ighaze ivot muul pa ndaman muri, you pale namuul nanim. Ve sawa to navot sone, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot.”
ROM 9:10 Ve tonene moghon maau. Matamim iŋgal imuul ila pa timbumai Isak ve azuwa Rebeka paam. Rebeka ipoop booga ru.
ROM 9:11 Sawa to ipoop ndinatu ru tonowen sone, Maaron isaav pani ighaze: “Muri, natum aidaba pale inim mbesooŋa pa ŋgeu muria.” Sawa to Maaron isavia saveeŋ tonene, ndipain ru tonenen tigham ŋgar poia eta, ma ŋgar samia eta sone. Maaron igham ŋgar tonene, leso ipatooŋ ataam to ye isia le tamtoghon. Pasa, ighaze ye isia tamtoghon eta inim le, nene pughu ineep ila tamtoghon tonenen tau ŋgar toni, ma uraat toni eta ne maau. Maaron itaghon tau lolo ve ŋgar toni, ve igham tamtoghon tonenen inim le.
ROM 9:13 Ve Maaron saveeŋ toni waaro ite isavia ŋgar raraate moghon. Ighaze: “You lolog pa Yakop ve naghami pa uraat tiou. Ve Esau, you matag ila pani maau. Napuli ineep.”
ROM 9:14 Ighaze tovene, pale tasaav vena? Maaron ŋgar toni deŋia maau? Tagham ŋgar tovene malep.
ROM 9:15 Pasa aghita. Muuŋ, Maaron isaav pa Mose ighaze: “Ŋgar to lolog isamin tamtoghon, nene ineep to you taug. Ighaze ateg waaro tamtoghon eta ve naghaze nareu sosor toni, nene pale nagham tovene. Tamtoghon to ighaze lolog isamini ve lolog pa nauuli, nene pale nauuli.”
ROM 9:16 Tovenen Maaron ighita tamtoghon lolodi ve ŋgar to tizuaria di pani, ve igham di tinim le ne maau. Ighaze lolo isamin tamtoghon eta, ve isia inim le, ye itaghon tau lolo.
ROM 9:17 Ve Maaron aliŋa waaro ite to timbooda, isaav tovene: Muuŋ, Maaron isaav pa kinik to yes Isipa ighaze: “You taug naghur ghom unum kinik, leso unum ataam pa napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ, ve muri tivotia varug irau taan isob.”
ROM 9:18 Tovenen Maaron itataghon tau lolo. Ighaze lolo pa iuul tamtoghon eta, nene pale lolo isamini ve ireu sosor toni. Ve ighaze lolo pa igham tamtoghon eta ŋgar toni iyaryaaŋ kat leso izoor ye aliŋa, ye irau igham tovene paam.
ROM 9:19 Tamtoghon tiam eta pale ighason ghou ighaze: “Wai, ighaze Maaron ighamgham tovene, pughu vena to ye ighaze iit leed sosor pa ŋgar toit samsamia? Ighaze ye lolo pa ŋgar eta ivot, sei irau izoora?”
ROM 9:20 Ve you pale napamuul ghasoniiŋ toni tovene: “Yom sa ŋgeu to ughaze urere Maaron pa ŋgar toni? Vena, uur eta irau isaav pa tamtoghon to igharaata ighaze: ‘Pughu vena to yom ugharaat ghou tovene?’” Nene maau.
ROM 9:21 Tamtoghon to gharatooŋ uur ighagharaat di itaghon tau lolo. Pasa, ye iza pa uraat tonowen. Tovenen ye irau igham taan ndouŋ eez inim, ve igharaat pida inim uur poia kat, leso ineep pa uraat tintina. Ve pida, ye igharaata inim uur to ineep pa uraat soroksorok.
ROM 9:22 Maaron ighamgham tovene paam. Ye ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa tapiri, ve ipatooŋ mbalmbali toni pa ŋgar samia. Tauto ighur tamtoghon pida, leso mbalmbali toni iza todi ve tilaledi. Eemoghon ye iwaghamun di rikia maau. Itatan ate, ve isasaŋan di.
ROM 9:23 Ve ye ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa iza tiina ve poia toni paam. Tauto tamtoghon pida, ye ighur di, leso lolo isamin di ve igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo.
ROM 9:24 Nene nasavia iit to Maaron ipoi ghiit tanim le. Iit Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam.
ROM 9:25 Saveeŋa, propet Hosea isavia muuŋ wa. Ighaze: “Yes to tamtoghon tiou maau, you pale nawaat di naghaze ‘tamtoghon tiou.’ Ve yes to muuŋ lolog padi maau, you pale nasaav padi naghaze: ‘You lolog payam kat.’
ROM 9:26 Ve ndug to muuŋ tamtoghon tineep pani, ve Maaron isaav padi ighaze: ‘Yam tamtoghon tiou maau,’ ndug tonowen tamtoghona, to pale tiwaat di tighaze Maaron mata yaryaara ndinatu.”
ROM 9:27 Isaia paam ivotia saveeŋ iŋarua yes Israela ighaze: “Onoon, yes Israela, tamtoghon todi ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinimale magargaar to te. Eemoghon tamtoghon todi to you pale nagham mulin di, yes ival maau. Eŋaeŋa moghon.”
ROM 9:28 Pasa, Maaron irau isaŋan maau. Atia to ye ighaze ighuri pa tamtoghon to taan, ye pale igham uraata rikia moghon, ve ighuri isob iza todi.
ROM 9:29 Nene itaghon saveeŋ waaro ite to muuŋ propet Isaia ivotia. Ighaze: “Inimale Maaron ariaŋa ighurghur tamtoghon toit pida maau, tone iit tasob talaleed tanimale yes Sodoma ve Gomora.”
ROM 9:30 Tovenen pale tasaav vena? Ndug ndug to muuŋ tizuaria di pa tineep deŋiadi ila Maaron mata maau, tauto aazne tighur ila to Krisi, ve ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata wa.
ROM 9:31 Eemoghon yes Yuda to tizuaria di tighaze le titaghon katin tutuuŋ to Mose, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene yes titoova le tiraua maau.
ROM 9:32 Pasa, lolodi pa titaghon ataam to ghurla maau, ve tighaze uraat ve ŋgar popoia to tighamgham di, nene pale igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata. Tauto tinim tamtoghon to itut aghe ila yaam, ve itap izi.
ROM 9:33 Ŋgar to tighami, saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene: “Aghita. You naghur yaam eez ineep izi lolooz Zion. Yaam tonowen, tamtoghon pida pale titut aghedi ila, ve titap tizi. Eemoghon tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita ghurla todi anoŋa. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.”
ROM 10:1 Yam toŋvetaz, you nagham ŋgar tiina kat pa yes Israela naghaze le Maaron igham mulin di, ghoro poia. Tauto sawa isob, suŋuuŋ tiou iŋaŋarua Maaron padi.
ROM 10:2 You nawatag katin di, tovenen you irau nasavia gabuadi. Onoon, ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze le titaghon katin ataam to Maaron. Eemoghon tighazooŋ kat pa Maaron lolo ve ŋgar toni maau. Tauto tiyel pa ataam toni.
ROM 10:3 Pasa, ataam to Maaron igham ghiit taneep deŋiaad ila mata, nene tighilaala sone. Tauto tizurun ataam toni tonowen, ve tiyoon ila ataam to taghoniiŋ tutuuŋ tighaze ŋgar tonowen pale igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata.
ROM 10:4 Eemoghon Krisi igham tutuuŋ to Mose anoŋa ivot wa. Tauto ataam to taghoniiŋ tutuuŋ inim imuul izi toni. Pasa, tamtoghon tisob to tighur ila toni, ye igham di tineep deŋiadi ila Maaron mata.
ROM 10:5 Ataam to taghoniiŋ tutuuŋ leso taneep deŋiaad ila Maaron mata, nene ipataŋan. Muuŋ, Mose imbood saveeŋa ighaze: “Tamtoghon to ighaze itaghon katin tutuuŋ, nene pale ineep pooi.”
ROM 10:6 Ve ataam to taghur ila, leso taneep deŋiaad ila Maaron mata, nene rauraua. Pasa, isaav pait tovene: “Usaav ila lolom ughaze: ‘Sei irau iza ila sambam?’ Vene malep. Pasa, Maaron imbaaŋ Krisi izi inim taan wa. Ughaze ughami imuul izi inim pasa?
ROM 10:7 Ve usaav ughaze: ‘Sei irau izila ndug to mateeŋa?’ Vene paam malep. Pasa, Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa. Yom ughaze upamundigini muul pasa?”
ROM 10:8 Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: “Maaron saveeŋ toni ineep mala pait maau. Pasa, ineep ila avood ve lolood wa.” Laak, sa saveeŋ? Nene saveeŋ to yei nivovotia pa ataam to ghurla.
ROM 10:9 Saveeŋ tonowen isaav pait tovene: Ighaze taum avom uvotia ghurla tiom ila ival tiina matadi ughaze: “Yesu, ye Tiina tiou,” ve ighaze lolom ighur ila ughaze Maaron ipamundigini pa mateeŋ wa, nene pale Maaron igham mulin ghom, ve uneep pooi.
ROM 10:10 Pasa, ighaze lolood ighur ila, nene pale Krisi igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. Ve ighaze tauud avood tavotia ghurla toit ila ival tiina matadi, nene pale Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi.
ROM 10:11 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: “Tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita anoŋa to ghurla todi ve Maaron igham mulin di. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.”
ROM 10:12 Saveeŋ tonene iŋarua tamtoghon tisob. Yes Yuda, ve yes to Yuda maau ne paam. Pasa, Maaron ee moghon inepneep. Ye Tiina to iit tasob. Ve ye ighurghur poia toni tiina izaza to tamtoghon tisob to tighasoni pa ulaaŋ.
ROM 10:13 Pasa, Maaron aliŋa isaav ighaze: “Tamtoghon tisob to tighason Maaron pa ulaaŋ, ye pale igham mulin di ve tineep pooi.”
ROM 10:14 Eemoghon ighaze tamtoghon tighur ila to Maaron maau, nene pale tighasoni pa ulaaŋ vena? Ve ighaze tilooŋ varu maau, pale tighur ila toni vena? Ve ighaze ledi tamtoghon eta pa ivotia mos padi maau, pale tilooŋ Maaron varu vena?
ROM 10:15 Ve ighaze timbaaŋ yes uraata tila maau, pale tivotia mos pa tamtoghon vena? Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: “Tamtoghon tighita yes to tilaghov varu poia inim, le igham di lolodi poia.”
ROM 10:16 Eemoghon yes Israela tisob titaghon saveeŋ to varu poia maau. Eŋaeŋa moghon. Isaia isavia saveeŋa muuŋ wa. Ighaze: “Tiina, sei ighur ila saveeŋ to yei nivotia padi?”
ROM 10:17 Tovenen Maaron aliŋa to taloŋlooŋa, tauto ipamundigin ghiit pa taghur ila. Ve sawa to tivotia Krisi varu, tamtoghon tilooŋ saveeŋ toni.
ROM 10:18 Ighaze venen, pale tasaav vena pa yes Israela? Tilooŋ varu poia sone? Maau. Yes tilooŋa wa. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: “Aliŋadi ila irau taan, ve saveeŋ todi ilaan irau ndug tisob.”
ROM 10:19 Ma vena? Yes Israela tilooŋ saveeŋ tonowen, ve tikankaan pa pughu? Maau. Yes irau tighazooŋ pani. Aghita. Muuŋ, Mose isaav ighaze: “Yes ndug ndug to ledi izadi maau ve ledi ŋgar maau, you pale nagham di tinim leg ve naghur poia tiou iza todi. Ve yam pale aghita ŋgar to nagham padi, ve igham gham atemim yabyab, ve aghaze le mbeb tovene ivot payam paam, ghoro poia.”
ROM 10:20 Ve propet Isaia isaav ghazooŋa kat ighaze: “Tamtoghon to tizuaria di payou maau, yes tauto tindeeŋ ghou. Ve yes to tighason payou maau, tauto napatooŋ taug padi.”
ROM 10:21 Eemoghon yes Israela, Isaia isavia saveeŋ iŋarua di ighaze: “Yam to taliŋamim saambu maau ve azorzoor aliŋag, sawa isob you nakaak nimag ve nasasaŋan gham pa amuul anim tiou. Eemoghon anim maau.”
ROM 11:1 Ighaze venen, pale tasaav vena? Maaron ipul muri pa tamtoghon toni? Maau kat! Aghita. You tamtoghon to Israel. You paghu to Abaram, ve pughu tiou ivot ila to Benyamin.
ROM 11:2 Maaron irau ipul muri pa yes Israela maau. Pasa, ye tau isia di tinim le wa. Matamim iŋgal imuul ila pa kamos to propet Ilia. Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Ilia ivotia sosor to yes Israela ila to Maaron, ve itaŋ rorani ighaze:
ROM 11:3 “O Tiina, yes tirab propeta tiom tisob timatmaat wa. Ve artaal to tigharaat di payom, tovene paam. Tireu di tisob timbiriis tila wa. Tovenen aazne, you eŋgengou kat to naneep. Ve tizuaria di pa rabuuŋ ghou paam.”
ROM 11:4 Ve Maaron ipamuul Ilia aliŋa ighaze: “Maau. Aazne, you leg tamtoghon irau 7000 to nakis di ve tiyondyood ariaŋa. Tauto tiput aghedi pa maaron kaarom Baal maau.”
ROM 11:5 Aazne, ŋgar raraate ivot muul. Maaron isia yes Israela pida tinim le, itaghon tau lolo ve poia toni. Tauto tighur ila to Krisi.
ROM 11:6 Ndiran tonowen, Maaron igham di tinim le, itaghon uraat ve ŋgar todi popoia ne maau. Ye itaghon tau lolo ve poia toni, ve igham di. Ve inimale ye igham di tinim le itaghon uraat ve ŋgar todi popoia, tone poia toni tonowen inim poia tau maau.
ROM 11:7 Ighaze tovene, pale tasaav vena? Mbeb to yes Israela tizuaria di pani, ival tiina tighami maau. Tamtoghon todi eŋaeŋa to Maaron tau isia di tinim le, yes moghon to tighami. Ve yes pida, ye ipul di titaghon taudi ŋgar todi. Tauto ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze tizoor saveeŋ toni.
ROM 11:8 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “Maaron igham di lolodi imaagh pa taudi tinimale tamtoghon to igheen le lolo imaagh kat. Tauto matadi tighita mbeb, eemoghon tighilaal pughu maau. Ve taliŋadi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemoghon titaghoni maau. Ve ŋgar todi tonowen isob sone. Iseeŋga iseeŋga ve inim aazne.”
ROM 11:9 David paam isavia saveeŋ iŋarua di ighaze: “Toŋ to aniiŋ todi ineep izala, pale inim liis padi, ve inim yaam to titut aghedi ila, ve titap tizi. Leso iyat sosor todi.
ROM 11:10 Matadi pale ipis, ve tighilaal maau. Ve yes pale timbaad pataŋani tiina le ndimodi ikook, ve tineep tovene le alok.”
ROM 11:11 Yes Israela to tighur ila to Krisi maau ne, yes tinimale tamtoghon to itut aghe ila yaam, ve itap. Ve vena, pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila? Maau. Pale timundig muul. Onoon, aazne tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon ŋgar to tighami, nene inim ataam pa Maaron igham mulin ndug ndug to Yuda maau ne. Leso yes Israela tighita ŋgar poia to ye igham padi, ve lolodi igham pani kat, ve timuul tila toni.
ROM 11:12 Sawa to yes Israela tiyel pa ataam to Maaron ve tipul muridi pani, nene inim ataam pa poia tiina to Maaron iza to ival tiina to taan. Pasa sawa tonenen, poia toni iŋarua ival tiina to Yuda maau. Ve ighaze venen, iit tawatag: Ighaze yes Israela tisob titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron, nene pale poia toni tiina kat iza to tamtoghon tisob, le ilib pa poia toni to muuŋ iza todi.
ROM 11:13 Yo, you naghaze nasavia saveeŋ pida iŋarua yam to Yuda maau. Pasa, Maaron imbaaŋ ghou pa nagham uraat payam. Ve you naghita naghaze uraat tiou tonene, nene uraat tiina, ve uraat tau. Tovenen naghaze nagham katin uraat tiou.
ROM 11:14 Pasa, ighaze uraat tiou ighur anoŋa popoia naol tivot ila lolomim, nene pale nditag Israela tighita ve lolodi igham pani, ve tamtoghon todi pida pale titoor ŋgar todi ila pa Maaron ve igham mulin di.
ROM 11:15 Aghita. Sawa to yes Israela tizoor Maaron ŋgar toni, ve ye ipul muri padi, nene inim ataam pa ival tiina to taan yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. Tovenen muri, ighaze Maaron igham mulin yes Israela paam, ve yesŋa tilup di muul tinim ee moghon, nene inimale mundigiiŋ to yes mateeŋa.
ROM 11:16 Sawa to tigharaat mberet, ighaze tipamuuŋ Maaron pa pida muuŋ, nene pale mberet isob tonenen inim Maaron le. Ve ai oliv tovene paam. Ighaze waria inim Maaron le, nene pale boga paam tisob tinim Maaron le.
ROM 11:17 Yes Israela tinimale ai oliv to tipatari. Ve yam to Yuda maau ne, animale oliv susu bogadi. Aazne, nene inimale Maaron isoop oliv to tipatari boga pida tizi, ve ighur gham ala apaak ila inadi. Tauto aazne, atub toman oliv to patariiŋ tonowen boga pida, ve yamŋa aghamgham taan ŋgoreeŋa ila waria.
ROM 11:18 Eemoghon apakur taumim sorok aghaze: “Yei popoiamai ve nilib pa oliv boga pida to Maaron isoop di tizi.” Venen malep. Matamim iŋgal. Yam ai boga moghon. Ai waria ighamgham tapiri ilat tiam maau. Yam aghamgham tapirimim ila ai waria.
ROM 11:19 Ve yam pida pale amundig ve asaav aghaze: “Oliv boga tonowen, Maaron isoop di tizi, leso yei nila nigham inadi.”
ROM 11:20 Saveeŋ tiam tonanan onoon. Eemoghon Maaron isoop di sorok maau. Ye isoop di tizi pasa, yes tighur ila toni maau. Ve aazne, yam agham inadi pasa, ayoon ariaŋa ve akis ghurla tiam. Eemoghon apakur taumim malep. Yam amatughez.
ROM 11:21 Pasa, ighaze Maaron ighurghur oliv tau boga maau, nene pale yam paam, ye irau ighurghur gham maau.
ROM 11:22 Tovenen matamim iŋgal pooi. Onoon, Maaron ye poia pughu. Eemoghon ye irau ighurghur ghiit maau. Yes Israela to tipul muridi pani ve titap, ye ighurghur di maau. Ve yam, ghoro igham poian gham. Eemoghon yam irau akis poia toni ariaŋa, ve aneep ilooŋ ila. Ighaze maau, ye pale isoop gham azi paam.
ROM 11:23 Ve muri, ighaze yes Israela titoor ŋgar todi ve tighur ila to Krisi, nene pale Maaron ipaak di tila inadi muul. Pasa, ye tapiri irau igham tovene.
ROM 11:24 Aghita. Yam to Yuda maau ne, animale oliv susu. Yam avot ila oliv to patariiŋ ne maau. Eemoghon Maaron igham uraat payam, tauto aazne apaak ila oliv to patariiŋ tonowen ve anim boga. Ighaze Maaron igham tovene payam, onoon kat, oliv to patariiŋ bogadi to ye isoop di tizi, ye pale ipaak di tila inadi muul.
ROM 11:25 Yam toŋvetaz, you naghaze navotia mbeb yoŋgaaŋ eez payam. Leso apakur gham sorok sob. Onoon, aazne Maaron ipul yes Israela pida titaghon taudi ŋgar todi. Tauto ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze tizoor saveeŋ toni. Eemoghon ye irau ipul di tineep tovene itaghoni taghoni gha ila ne maau. Pale tinepneep tovene, le ye iyou ndug ndug tamtoghonadi to ye isia di pataghaaŋ ne tisob tinim le.
ROM 11:26 Ghoro igham mulin yes Israela tisob paam. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa: “Volaaŋa pale ineep lolooz Zion ve inim. Ve ye pale igham Yakop papaghu toni tipul ŋgar todi samsamia, ve matadi iŋgal Maaron muul.
ROM 11:27 Ve you pale naghur ledi ataam paghu, leso nareu sosor todi ve yeiŋa nilup ghei muul ninim ee moghon.”
ROM 11:28 Aazne, yes Israela to tighur ila varu poia maau, tinim Maaron koia. Ve nene inim ataam pa poia to Maaron iza to ndug ndug to Yuda maau ne. Eemoghon ye lolo inepneep to yes Israela sone. Pasa, ye tau isia di tinim le wa. Ve nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop, to ndamodi padi.
ROM 11:29 Ighaze Maaron ipoi tamtoghon eta inim le, ve igham mbeb poia eta pani, ye irau itoor ŋgar toni muul ne maau. Tovenen ye irau ipul muri pa tamtoghon tonenen kat, ma igham mulin mbeb tonenen ne maau.
ROM 11:30 Aghita. Muuŋ, yam to Yuda maau ne, azorzoor Maaron ŋgar toni. Ve aazne, yes Yuda anadi tighamgham tovene. Eemoghon ŋgar to tighami, tauto inim ataam payam ve Maaron lolo isamin gham, ve ireu sosor tiam.
ROM 11:31 Tovenen aazne, yes Israela tizorzoor Maaron ŋgar toni. Eemoghon muri, poia toni to ye lolo isamin yam to Yuda maau, ve ireu sosor tiam, nene pale ipamundigin ŋgar todi. Leso titoor ŋgar todi, ve Maaron lolo isamin di ve ireu sosor todi paam.
ROM 11:32 Pasa, Maaron ipul ŋgar to zoraaŋ saveeŋ ighamun iit tasob. Leso iit tasob leed ataam ee moghon pa tala toni. Nene poia toni to ye lolo isamin ghiit ve ireu sosor toit. Ataam ite paam maau.
ROM 11:33 Onoon kat, Maaron, ye ŋgar pughu. Ŋgar toni, nene ila le ila kat, inimale mazovan bibiliiŋa. Pasa, ye iwatag mbeb tisob. Sei irau iwatag katin ŋgar toni ve ataam to ye itaghoni? Ighaze tatoova pa tagham ŋgar pani, nene pale ŋgar toit iraua maau.
ROM 11:34 “Pasa, sei iwatag Ŋgeu Tiina ŋgar toni? Ve sei irau iuuli pa ŋgar?
ROM 11:35 Ve sei igham Maaron le mbeb, leso muri iyati? Maau.”
ROM 11:36 Pasa, ye tau to inim pughu pa mbeb tisob. Ve mbeb tisob tiyaryaaŋ ila toni, ve tineep leso tipaghazoŋan ye iza. Tovenen iit tapaiti irau sawa isob. Onoon.
ROM 12:1 Tovenen yam toŋvetaz, aghita. Maaron lolo isamin ghiit ve igham mulin ghiit wa. Tauto naghaze napariaaŋ gham pa aghur anoŋamim ila pa Maaron inim watooŋrau mata yaryaara. Watooŋrau tovene, nene patabuaŋ ila ye mata, ve ighami lolo poia kat. Ighaze tambees pa Maaron itaghon ataam tovene, nene deŋia.
ROM 12:2 Yes to titaghon ŋgar to taan, yam ala toman di pa ŋgar todi muul malep. Apul Maaron itoor ŋgar tiam ve gabuamim inim paghu kat. Leso aghilaal ŋgar to Maaron lolo pani. Nene ŋgar to poia kat, ve deŋia moghon, ve ighami lolo poia.
ROM 12:3 Maaron ighur ghou nanim uraata toni itaghon tau lolo ve poia toni. Tovenen you naghaze napariaaŋ gham asob tovene: Agham ŋgar sorok aghaze yam popoiamim alib pa nditamim malep. Yam irau aŋgabiiz poian taumim: Maaron igham gham aghur ila ariaŋa ve ataghon katin ghurla tiam ŋgara, ma maau?
ROM 12:4 Iit anoŋaad le babaŋa naol: Agheed, nimaad, avood, mataad, ve mbeb pida paam. Ve anoŋaad to naol ne, ledi uraat eŋaeŋa irau di.
ROM 12:5 Iit to taneep tuŋia ila to Krisi, tovene paam. Iit tanimale Krisi nima, aghe, ve anoŋa babaŋa pida paam to tilup di tinim ee moghon.
ROM 12:6 Maaron irei uraat ve tapiri naol naol le irau ghiit, itaghon tau lolo ve poia toni. Tovenen iit irau tagham uraat toit toit. Ighaze Maaron ighur ŋgeu eta inim propet, ŋgeu tonenen irau ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon itaghon ghurla toni.
ROM 12:7 Ighaze Maaron igham ŋgeu eta le ŋgar pa uraat to ulaaŋ tamtoghon, ye irau itaghon katin ŋgar to ulaaŋ. Ve ighaze tamtoghon eta le uraat pa ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, ye irau ipatoot di kat.
ROM 12:8 Ve ighaze eta le ŋgar pa uraat to palotiiŋ tamtoghon, ye irau ipalot di. Ve ighaze eta le uraat pa reiŋ mbeb pa yes mbolaaŋa, ye irau iuul di kat, ve irei mbeb toni toman lolo poia. Ighaze eta le ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ye irau mata iza pa uraat toni, ve igham katini. Ve ighaze eta le ŋgar pa uraat to ulaaŋ yes to pataŋani igham di, ye irau iuul di toman lolo poia.
ROM 12:9 Ighaze yam aghur lolomim pa tamtoghon, agham kaarom pani malep. Aghur lolomim padi kat, ve apatooŋ anoŋa ivot. Yam irau aghur koi pa ŋgar samia ve aneep saguan pani. Ve ŋgar poia, ghoro akisi tuŋia.
ROM 12:10 Yam anim toŋvetaz to Krisi wa. Tovenen lolomim pa taumim kat ve agham poian gham. Agham ŋgar pa taumim izamim malep. Apait nditamim pa ŋgar popoia to yes tigham di.
ROM 12:11 Uraat to agham pa Ŋgeu Tiina, matamim mormoria pani malep. Apul Avuvu Patabuaŋ ipamundigin gham, leso matamim kaviaaŋa pa mbesooŋ tiam, ve aghami toman lolomim.
ROM 12:12 Yam awatag: Muri, Maaron pale igham mulin ghiit ve taneep pooi. Matamim iŋgal mbeb tonene ve aghur matamim pani irau sawa isob. Leso igham gham lolomim poia. Ve ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve asuŋ irau sawa isob. Apul suŋuuŋ malep.
ROM 12:13 Ighaze mbolaaŋ igham Maaron tamtoghon toni, ghoro auul di. Ve ighaze loomba tilat, yam agham di toman lolomim poia, ve aŋgin poian di.
ROM 12:14 Ighaze tamtoghon tighur pataŋani payam pasa, ataghon ŋgar to Krisi, yam aghur samia iza todi malep. Aghason Maaron pa igham poian di.
ROM 12:15 Yes to tinidi iza, yam tinimim iza toman di. Ve yes to ledi pataŋani ve titaŋ, yam ataŋ toman di.
ROM 12:16 Yam asob alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon. Apait taumim, ve ala toman yes to izadi tintina moghon malep. Yam irau alup gham toman yes to ledi izadi maau. Ve aparim taumim pa ŋgar tiam malep.
ROM 12:17 Ighaze tamtoghon tigham samin gham, ayati pa ŋgar samia malep. Atoova pa ataghon ŋgar to deŋia moghon ila tamtoghon tisob matadi.
ROM 12:18 Ve atoova pa alup gham toman tamtoghon tisob anim ee moghon. Tovenen sa ŋgar to yam irau aghami pa ilup gham, ghoro aghami.
ROM 12:19 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Nayol aliŋag muul. Ŋgar samia to tamtoghon tigham payam, yam ayati malep. Apuli ila Maaron nima. Ye tau pale ighur pataŋani iŋarua di. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “You leg uraat pa naghur atia pa ŋgar samia. Taug pale nayati.”
ROM 12:20 Tovenen taumim ayat ŋgar samia malep. Agham poian koiamimŋa. Pasa, Maaron aliŋa waaro ite isaav tovene: “Ighaze koiam eta pitoola, ugham a aniiŋ. Ve ighaze muruni, ugham a ya. Leso ughami ighilaala sosor toni, ve maya.”
ROM 12:21 Tovenen apul ŋgar samia itatan gham malep. Yam irau atatan ŋgar samia pa ŋgar poia.
ROM 13:1 Tamtoghon tisob irau tineep ila yes pooza to taan to tiŋgin ghiit ne sambadi. Pasa, pooza eta to taan iyoon sorok maau. Maaron tau ighur uraat tonowen ila nimadi.
ROM 13:2 Tovenen ighaze tamtoghon eta izoor yes pooza to taan, nene ye izoor Maaron. Pasa, Maaron to ighur di pa uraat todi. Tovenen ighaze tamtoghon eta izoor di, ye pale igham atia pa ŋgar toni tonenen.
ROM 13:3 Laak, sei masin to timatughez pa yes pooza to taan? Tamtoghon to tighamgham ŋgar poia? Maau. Ndiran to tighamgham ŋgar samsamia, to timatughez padi. Tovenen ighaze yom lolom pa yes pooza to taan tighur pataŋani payom maau, ghoro ugham ŋgar poia moghon. Leso umatughez sob, ve yes pooza tipait ghom.
ROM 13:4 Pasa, pooza to taan, yes mbesooŋa to Maaron. Yes tineep pa tiuul ghom, leso uneep pooi. Eemoghon ighaze ughamgham ŋgar samia, ghoro upatum ghom. Pasa, yes tikis buza sorok maau. Yes izadi pa ghuruuŋ atia pa tamtoghon to tighamgham ŋgar samia. Leso tipatooŋ mbalmbali to Maaron padi. Ve yes irau tighurghur ghom maau.
ROM 13:5 Tovenen iit tasob irau taneep ila yes pooza sambadi, ve talooŋ aliŋadi. Pasa ighaze tazoor di, nene pale Maaron ate yabyab pait, ve yes tigham ye nagho ve tighur atia pait. Ve mbeb ite. Ighaze tazoor di, nene pale tauud tayamaana ila lolood taghaze iit tagham sosor ila Maaron mata.
ROM 13:6 Pughu tonene to yam irau apiyaav takes paam. Pasa, yes pooza, nene yes mbesooŋa to Maaron. Sawa isob, yes tipamaat pa uraat to Maaron ighuri ila nimadi.
ROM 13:7 Tovenen sa mbeb to yam irau agham pa yes pooza, ghoro aghami. Ighaze tipoi gham pa takes, ghoro agham padi. Ve yes to ledi izadi, yam atandag padi ve apakur di. Pasa, ighaze agham padi tovene, nene deŋia.
ROM 13:8 Ighaze agham bun, apuli ineep mala sob. Rikia ve ayati. Eemoghon iit tasob leed bun tiina eez inepneep. Tayati, pale taraua maau. Bun toit, nene vene: Iit irau lolood pa tamtoghon tisob ve tagham poian di. Pasa, ŋgeu to ighaze lolo pa tamtoghon ve igham poian di, nene ye ipatooŋ tutuuŋ anoŋa ivot.
ROM 13:9 Pasa, tutuuŋ to naol ne inimale “Ughur maat malep,” “Urab tamtoghon imaat malep,” “Uyub malep,” “Lolom igham pa nditam mbeb todi malep,” ve tutuuŋ pida paam, nene tisob tineep ila tutuuŋ ee moghon tonene lolo: “Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.”
ROM 13:10 Ighaze lolood pa tamtoghon, nene iit irau tagham sosor eta padi maau. Tauto ighaze lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene pale tataghon tutuuŋ ŋgara ve tagham tutuuŋ anoŋa ivot.
ROM 13:11 Tovenen yam irau ataghon ŋgar tovene. Pasa, yam aghilaal sawa tonene wa. Tovenen agheen iraua. Amundig! Pasa, sawa to Maaron igham mulin ghiit, nene inim igharau wa. Sawa to iit taghur ila muuŋ, sawa tonenen inepneep mala sone. Eemoghon aazne, inim igharau wa. Tovenen agheen iraua. Amundig!
ROM 13:12 Aghita. Mboŋ ighaze isob, ve ndugizau tonene. Tovenen tapul ŋgar to ndoroom isob ineeple, ve tandud ghiit pa ŋgar to ghazooŋa inimale ndaaba tigharaat di pa mburuguuŋ to malmal.
ROM 13:13 Iit irau tataghon ŋgar to ghazooŋa tanimale tamtoghon to tilaagh pa ndag. Ve ŋgar to talup ghiit pa ghunuuŋ ve ghamuuŋ ŋgar samsamia naol, ŋgar to ghuruuŋ maat, ŋgar to mataad samia tanimale ŋgavuun, ŋgar to parzoraaŋ, ve ŋgar to ŋuŋuaaŋ toman ŋgar samsamia pida paam, nene tagham di muul malep.
ROM 13:14 Agham ŋgar to Tiina toit Yesu Krisi inim lemim, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu. Ve ŋgar samsamia to lolomim muŋgina ipapazaagh gham pani, nene akaal ataam pa ghamuuŋi malep.
ROM 14:1 Ighaze tamtoghon eta ghurla toni iyaryaaŋ sone, ve ye ighaze ilat toman gham pa suŋuuŋ, ghoro ayok pani, ve aghami toman lolomim poia. Ayou avomim pani pa ŋgar toni pida to ite ris pa ŋgar tiam ne malep.
ROM 14:2 Tamtoghon pida tighur ila tighaze yes irau tighan mbeb tisob. Ve tamtoghon pida, ghurla todi iyaryaaŋ kat maau, ve tigham ŋgar tovene: Ighaze tighan mbeb pida mindadi, nene pale igham di tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Tauto tighanghan aniiŋ ve ndoor moghon.
ROM 14:3 Yes to tighanghan mbeb tisob, matadi izi pa nditadi to timatughez pa ghaniiŋ mbeb pida malep. Ve yes to timatughez pa ghaniiŋ mbeb pida, tovene paam. Tighita nditadi to tighanghan mbeb tisob, ve tighaze yes tisosor malep. Pasa, yes paam, Maaron igham di tinim le.
ROM 14:4 Ve yom sei to ughaze uŋgabiiz yes mbesooŋa to Ŋgeu Tiina pa ŋgar to tighamghami? Maaron tau pale iŋgabiiz di. Ighaze ighita di ighaze ŋgar todi deŋia, ma tisosor, nene ye mbeb toni. Eemoghon ye pale ighita di ighaze ŋgar todi deŋia. Pasa, ye irau ipalot di, leso tiyoon ariaŋa ve titaghon ŋgar toni.
ROM 14:5 Ve tamtoghon pida, yes tighita tighaze sawa eez to suŋuuŋ, nene patabuaŋ ilib pa sawa pida. Ve tamtoghon pida tighita tighaze sawa to naol, nene raratedi moghon ila Maaron mata. Nene poia. Tamtoghon eŋaeŋa irau tigham ŋgar pooi pa mbeb tonene, ve sa ŋgar to tighita tighaze deŋia, ghoro titaghoni.
ROM 14:6 Tamtoghon to tipatab pa sawa eta, tighamgham tovene pa tipait Ŋgeu Tiina. Ve tamtoghon to tighanghan mbeb tisob, yes paam tipakur Ŋgeu Tiina. Pasa, sawa to tighan, lolodi poia pani ve tipaiti pa mbeb to ye igham padi. Ve yes to tighanghan mbeb pida maau ne, yes paam matadi iŋgal Maaron. Tauto tighamgham tovene, ve tipapaiti pa poia toni toman lolodi poia.
ROM 14:7 Pasa, nepooŋaad, nene mbeb to iit tauud maau. Ve mateeŋ toit paam, nene mbeb to iit tauud maau.
ROM 14:8 Ighaze taneep, nene taneep pa tambees pa Tiina toit ve tapait iza. Ve ighaze tamaat, nene taneep ila ye nima. Tovenen ighaze taneep, ma tamaat, nene iit toni moghon.
ROM 14:9 Pasa, Krisi imaat ve imundig muul, leso inim tiina pa tamtoghon tisob. Yes mateeŋa, ve yes to tineep matadi iyaryaar ne paam.
ROM 14:10 Tovenen pughu vena to yom ughaze uŋgabiiz toŋvetaz tiom to Krisi ve matam izi padi? Yom uwatag maau? Muri, iit tasob pale tayoon ila Maaron mata. Leso iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia pait.
ROM 14:11 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa tovene: “You Tiina tiam. Naneep irau sawa isob. Avog iyaryaaŋ naghaze: Tamtoghon tisob pale tiput aghedi payou ve tipait ghou, ve tisaav ghazooŋa tighaze you Maaron tau.”
ROM 14:12 Tovenen iit eŋaeŋa tasob pale tayoon ila Maaron mata, ve tavotia ŋgar to taghami izi taan ne ila toni.
ROM 14:13 Tovenen iit taŋgabiiz nditaad ve taveleg di muul malep. Ve tagham ŋgar eta pa tagham yes toŋvetaz to Krisi titap pa ghurla todi, ma tapoon ataam padi pa Krisi malep.
ROM 14:14 Pasa, Tiina toit Yesu ipaghazoŋan ŋgar tiou le nawatag kat tovene: Mbeb to taghanghan di ne, eta samia ila Maaron mata maau. Eemoghon ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze mbeb eta iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau, ye ipatumi. Pasa, ighaze ighan mbeb tonenen, nene ye igham sosor.
ROM 14:15 Tovenen ighaze yom ughan mbeb eta ila toŋvetaz tiom mata, le ureu lolo, nene yom utaghon ŋgar to lolood pa tamtoghon maau. Mbeb tovene, ughani malep. Pale uwaghamun toŋvetaz tiom to Krisi imaat pani.
ROM 14:16 Tovenen ighaze yam agham ŋgar aghaze mbeb tisob, nene popoia pa ghaniiŋ, nene poia. Eemoghon apatum gham. Pa vene, aghan mbeb to nditamim pida tirere pani, ghoro tiyou avodi payam tighaze yam agham ŋgar samia.
ROM 14:17 Pooz to Maaron, nene mbeb to ghaniiŋ ve ghunuuŋ maau. Pooz to Maaron ŋgara, nene vene: Tataghon ŋgar deŋia, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, ve Avuvu Patabuaŋ igham ghiit taneep toman lolood poia kat ve lolood luuma.
ROM 14:18 Tamtoghon to ighaze imbees pa Krisi itaghon ataam tovene, nene pale Maaron lolo poia pani, ve tamtoghon paam tiyok pani tighaze ŋgar toni poia.
ROM 14:19 Iit irau tazuaria ghiit pa ghamuuŋ ŋgar to igham tamtoghon tisob tineep pooi toman lolodi luuma, ve tawapalotin ghiit pa ŋgar popoia pida.
ROM 14:20 Tovenen yam awazoran gham pa mbeb to ghaniiŋ malep. Pa vene, awaghamun uraat to Maaron. Onoon, mbeb tisob tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, ve popoia pa taghan di. Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighan mbeb eta, ve igham ita ite itap pa ghurla toni, nene ye igham ŋgar samia.
ROM 14:21 Tovenen ighaze matam iŋgal ughaze ughan mbeb minda, ma ughun vaen, ma ugham ŋgar ite paam to irau igham toŋvetaz tiom eta itap pa ghurla toni, nene poia pa upul ŋgar tonanan.
ROM 14:22 Mbeb tovene, ighaze yom ughur ila ughaze poia, ma samia, nene mbeb to yamru Maaron. Ighaze tamtoghon eta iyamaan tau ighaze ŋgar to itaghoni, nene Maaron le saveeŋ pani maau, ye pale tini iza.
ROM 14:23 Eemoghon ighaze tamtoghon eta lolo ru pa mbeb eta ve ighani, nene ye igham sosor. Pasa, ye ighur ila ve igham ŋgar tonenen maau. Ve sa ŋgar to iit taghami itaghon ghurla toit maau, nene isosor.
ROM 15:1 Iit to ghurla toit iyaryaaŋ ne, irau tataghon tauud lolood maau. Iit irau mataad iŋgal yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone, ve tatatan tauud, ve tataghon ŋgar to irau lolodi ve ŋgar todi, ve tatoova pa tapalot di.
ROM 15:2 Tovenen iit tasob irau tataghon ŋgar to iuul nditaad, ve tapalot di pa ŋgar popoia. Leso tapariaaŋ ghurla todi.
ROM 15:3 Agham ŋgar pa Krisi. Ye igham ŋgar pa tau maau. Ŋgar toni itaghon Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene: “O Maaron, saveeŋ velegiiŋ to tipiyaava payom, nene inim payou paam.”
ROM 15:4 Maaron aliŋa isob to muuŋ timbooda, nene ineep pa ipaghazoŋan ghiit, ve ipalot ghiit. Leso lolood ru malep, ve tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve taghur mataad pa sawa to Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi.
ROM 15:5 Maaron toit ipapalot ghiit, leso tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ye tau pale igham gham alup lolomim toman ŋgar tiam inim ee moghon itaghon ŋgar to Yesu Krisi.
ROM 15:6 Leso yam asob lolomim ee moghon, ve alup avomim, ve apait Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron pa tapiri ve poia toni. Onoon.
ROM 15:7 Krisi lolo poia payam, ve igham gham anim le wa. Tovenen yam paam, lolomim poia pa taumim ve agham poian gham. Leso apaghazoŋan Maaron iza tiina toman tapiri ve poia toni.
ROM 15:8 Pasa, you nasaav payam: Krisi inim mbesooŋa pa yes Yuda, ve igham uraat itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron isavia pa nditimbudi. Leso anoŋa ivot, ve ipaghazoŋan Maaron ighaze saveeŋ toni, nene onoon moghon.
ROM 15:9 Ve igham ndug ndug to Yuda maau ne tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni. Pasa, ye lolo isamin di ve ireu sosor todi. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene: “You pale napait ghom ila ndug ndug to Yuda maau ne lolodi, ve nambou mbouŋ pa napakur izam.”
ROM 15:10 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: “Yam ndug ndug to Yuda maau ne, asob alup gham toman Maaron tamtoghon toni, ve tinimim iza pani.”
ROM 15:11 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: “Yam to Yuda maau ne, asob apakur Maaron. Yam ndug ndug to aneep irau taan, asob apait Maaron iza.”
ROM 15:12 Propet Isaia paam isavia mbeb tonene ighaze: “Paghu eez to Yesi pale ivot ve inim kinik, ve igham pooz pa ndug tisob. Ndug ndug to Yuda maau ne, pale tinumeera, ve tighur matadi pa sawa to ye iuul di tineep pooi.”
ROM 15:13 Maaron to iit taghurghur mataad pani, pale igham yam to aghur ila toni lolomim poia kat, ve aneep poia toman lolomim luuma. Ve Avuvu Patabuaŋ tapiri ipalot gham, leso lolomim ru sob, ve anumeer Maaron kat, ve asaŋan sawa to ye igham mulin ghiit ve taneep pooi. Onoon.
ROM 15:14 Yam toŋvetaz, you nawatag: Ŋgar poia ivon ila lolomim, ve aghazooŋ kat pa Maaron aliŋa. Tovenen yam asob irau apatoot nditamim pa saveeŋ toni.
ROM 15:15 You nawatag: Ŋgar pida to nambood di ila rau tonene, nene ariaŋadi. Eemoghon nasavia di tighazooŋ payam, leso napamundigin ŋgar tiam muul, ve matamim kisin di. Pasa, you nanimale ŋgeu to watooŋrau to nagham uraat payam. Maaron ighur ghou nanim mbesooŋa to Yesu Krisi itaghon tau lolo ve poia toni, ve ighur uraat inim nimag pa navotia varu poia toni pa ndug ndug to Yuda maau ne. Leso titoor ŋgar todi ve tighur ila to Krisi, ve Avuvu Patabuaŋ igham uraat padi le titaghon ŋgar patabuaŋ. Ghoro naghur di tila to Maaron tinim watooŋrau to ighami lolo poia kat.
ROM 15:17 Yesu Krisi, ineep toman ghou pa uraat to naghamghami pa Maaron. Tauto tinig iza pa uraat tiou tonene.
ROM 15:18 You irau avog ila pa saveeŋ ma uraat ite paam ne maau. Uraat to Krisi ighami ivot ila nimag, mbeb tonene moghon to pale nasavia. Ye tau ipapalot saveeŋ toman uraat tiou. Tauto uraat tiou ighur anoŋa, ve ndug ndug to Yuda maau ne titoor ŋgar todi, ve titaghon ŋgar to Krisi.
ROM 15:19 Avuvu Patabuaŋ tapiri ineep tiou, ve sawa to navotia mos, ye ighamgham mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina tivotvot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon, leso tighur ila to Krisi. You napamundigin uraat izi Yerusalem muuŋ. Ghoro nataghon taan nala nala le navot izi taan suruvu to Ilirikum. Ndug tonowen tisob tilooŋ katin varu poia to Yesu Krisi wa.
ROM 15:20 Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze ndug sine to tilooŋ Krisi varu sone, ghoro nala navotia varu poia padi. You lolog pa narei ruum izala gungun to tamtoghon ite ipayoonda ne maau. Naghaze taug napayoon gungun, ve narei ruum izala, ghoro poia.
ROM 15:21 Ataam to nataghoni pa uraat tiou, saveeŋa ineep ila Maaron aliŋa to timbooda. Isaav tovene: “Tamtoghon to tilooŋ varu sone, nene pale tighita. Ve yes to tilooŋ saveeŋ toni sone, nene pale tilooŋa ve tiwatagi.”
ROM 15:22 Sawa naol, you naghaze nalat naghita gham. Eemoghon uraat tiou to votiaaŋ varu poia ikiskis ghou, tauto nalat maau.
ROM 15:23 Eemoghon aazne, naghita naghaze yes to taan suruvu tonene, you leg uraat eta padi muul maau. Ve nagham ŋgar naghaze nala pa taan suruvu to Spen ve navotia varu poia izi tonowe. Tovenen you pale nalat naŋgig gham, ve naneep toman gham ris le isob, ghoro auul ghou pa laghooŋ tiou, ve namundig muul nala pa Spen. Pasa, ndaman katindi, matag iŋgal naghaze nalat naghita gham, ghoro poia.
ROM 15:25 Eemoghon you pale nala Yerusalem muuŋ, ve nauul Maaron tamtoghon toni to tineep tonowe le isob, ghoro nalat navot tiam.
ROM 15:26 Pasa, yes to Masedonia ve Akaia lolodi ipamundigin di, ve tiŋgoog yaam pida inim nimadi, ve tighuri inim nimag wa. Tighaze naghami nala, ve nagham pa Maaron tamtoghon toni to tineep toman mbolaaŋ izi Yerusalem.
ROM 15:27 Ŋgar tonene, taudi lolodi ve tighami. Ve nene deŋia. Pasa, yes Yuda tinim ataam pa yes to Yuda maau ne, ve tigham mbeb popoia katindi to iuul di pa nepooŋ to anunudi. Tovenen ighaze yes to Yuda maau ne, matadi iŋgal yes Yuda pa mbeb popoia pida to taan ve tiuul di pani, nene poia.
ROM 15:28 Tovenen you naghaze napasob uraat tonene, ve naghur yaam to tiŋgooga ne ila yes Yerusalema nimadi le isob, ghoro nalat naghita gham, ve nala pa Spen.
ROM 15:29 You nawatag: Sawa to nalat peria tiam, nene pale poia tiina kat to Krisi iza tiam.
ROM 15:30 Yam toŋvetaz, itiŋa taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, ve Avuvu Patabuaŋ igham ghiit lolood pa tauud. Tovenen you naghason gham naghaze asuŋ Maaron ariaŋa, leso inim sigeu payou pa yes to Yudea to tighur ila maau. Ve iuul ghou pa uraat to naghaze naghami izi Yerusalem pa nauul tamtoghon toni. Leso ilaan pooi, ve igham di lolodi poia. Tovenen aghur ghou ila suŋuuŋ tiam. Leso itiŋa tazuaria ghiit pa ghamuuŋ uraat to Yesu Krisi.
ROM 15:32 Ve muri, ighaze Maaron lolo pa ighaze nalat, nene pale nalat naghita gham toman lolog poia, ve naneep toman gham ris ve itiŋa tawapalotin ghiit, ghoro nala.
ROM 15:33 Maaron, ye igham ghiit taneep poia toman lolood luuma. Ye tau pale ineep toman gham asob. Onoon.
ROM 16:1 You naghaze napaes payam pa livuud Fibi. Ye liva poia eez to iuluul lupuuŋ to Krisi izi ndug Kenkria. Iuluul ival tiina, ve iuluul ghou paam. Tovenen sawa to ye ilat ivot, yam aghami toman lolomim poia, ve yamŋa aneep. Ve ighaze ye le pataŋani eta, ghoro auuli. Pasa, iit tamtoghon to Maaron irau tataghon ŋgar tovene.
ROM 16:3 Agham ndag poia tiou ila pa Prisila yesuru azuwa Akwila to yeiŋa niluplup ghei pa uraat to Yesu Krisi.
ROM 16:4 Yesuru tirei taudi payou, ve rismoghon tone timaat. Tovenen lolog poia kat padi ve napait di. Ve you moghon maau. Lupuuŋ tisob to yes to Yuda maau ne, lolodi poia padi ve tipait di paam.
ROM 16:5 Ve lupuuŋ to Krisi to tiluplup di ilooŋ ila yesuru ruum todi ne paam, agham ndag poia tiou ila padi. Ve ndag poia tiou ila pa Epenetus paam. You lolog pani kat, ve ye ŋgeu to imuuŋ pa tamtoghon tisob to Asia, ve ighur ila to Krisi muuŋ.
ROM 16:6 Agham ndag poia tiou ila pa Maria. You nawatag: Ye ighamgham uraat tiina ila lolomim pa iuul gham.
ROM 16:7 Ve ndag poia tiou ila pa Andronikus yesuru Yunias. Yesuru toŋvetaz tiou, ve muuŋ yeiŋa nineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Tamtoghon tighita di tighaze yesuru mbaŋooŋa popoia kat to Krisi ve tilib pa mbaŋooŋa pida. Ve yesuru tinim Krisi le muuŋ, ghoro you anag.
ROM 16:8 Agham ndag poia tiou ila pa Ampliatus paam. Pasa, Tiina toit Yesu ilup ghei, tauto lolog pani kat.
ROM 16:9 Ve ndag poia tiou ila pa itaad Urbanus to itiŋa taluplup ghiit pa uraat to Krisi, ve ila pa itag ite Stakis paam. Pasa, you lolog pani kat.
ROM 16:10 Agham ndag poia tiou ila pa Apeles. Ye ŋgeu poia eez to itaghon katin ŋgar to Krisi. Ŋgar ve uraat to ye ighami, nene ipatooŋa ighaze ye iraua. Ve ndag poia tiou ila pa nditaad to tineep toman Aristobulus ila ruum toni ne paam.
ROM 16:11 Agham ndag poia tiou ila pa toŋvetaz tiou Erodion. Ve ndag poia tiou ila pa Narsisus toman tamtoghon toni to tinim Tiina toit Yesu le ne paam.
ROM 16:12 Agham ndag poia tiou ila pa Tripena yesuru Triposa. Pasa, ndiliva ru tonowen, yesuru tirab taudi kat pa uraat to Tiina toit. Ve ndag poia tiou ila pa Persis paam. Ye liva ite to igham uraat naol pa Tiina toit. Tauto lolog pani kat.
ROM 16:13 Agham ndag poia tiou ila pa Rupus yesuru tina paam. Rupus, Tiina toit Krisi isia inim le wa. Ve naghita tina inimale you tinaŋ paam.
ROM 16:14 Ve agham ndag poia tiou ila pa Asinkritus, Pelegon, Ermes, Patorobas, Ermas, ve toŋvetaz pida to Krisi to yesŋa tinepneep ne paam.
ROM 16:15 Ve ndag poia tiou ila pa Pilologus, Yulia, Nereus yesuru livu, ve Olimpas, toman tamtoghon tisob to Maaron to yesŋa tinepneep ne paam.
ROM 16:16 Yam asob anim toŋvetaz to Krisi wa. Tovenen lolomim poia pa taumim, ve awakisin nimamim. Lupuuŋ to Krisi to tineep irau taan suruvu tonene, tisob tigham ndag poia todi payam paam.
ROM 16:17 Yam toŋvetaz, apatum gham pa yes to tizorzoor saveeŋ to tipatoot gham pani, ve tireureu lupuuŋ tiam, ve tighamgham tamtoghon titap pa ghurla todi. Ndiran tovene, aneep saguan padi.
ROM 16:18 Pasa, yes timbees pa Tiina toit Krisi maau. Titaghon ŋgar to ulidi moghon. Saveeŋ todi, nene ŋgoreeŋa kat. Tauto igham yes to ledi ghilalooŋ maau ne lolodi, ve titaptap pa ghurla todi.
ROM 16:19 Yam, tipaesia varumim irau ndug tighaze ataghon katin Krisi saveeŋ toni. Tauto agham ghou lolog poia kat. Ve naghaze ŋgar samia eta ineep toman gham malep. Ve ŋgar popoia, ghoro aghilaala ve akisi.
ROM 16:20 Maaron toit, ye igham ghiit taneep poia toman lolood luuma. Mala maau pale iuul gham, leso atatan Sadan tapiri ve avazagi ila aghemim samba. Poia to Tiina toit Yesu Krisi ineep toman gham.
ROM 16:21 Timoti, to yeru niluplup ghei pa uraat to Krisi ne, igham ndag poia payam. Ve toŋvetaz tiou tol, Lusius, Yason, ve Sosipater, ndag poia todi ilat payam paam.
ROM 16:22 Ve you Tertius paam nagham ndag poia tiou ilat payam ila Tiina toit iza. Paulus isavsaav, ve you nambodbood saveeŋ toni ila rau tonene.
ROM 16:23 Gaius paam igham ndag poia toni payam. Ye to igham ghou naneep tomani ila ruum toni. Ye iŋgin poian ghou, toman tamtoghon tisob to Krisi to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum toni. Ve Erastus to iŋgin yaam to ndug tonene, yesuru toŋvetaz toit Kwartus tigham ndag poia todi ilat payam paam.
ROM 16:24 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza tiam. Onoon.
ROM 16:25 Varu poia to Yesu Krisi to you navovotia, Maaron pale ipalot gham pani, leso ayoon ariaŋa. Onoon, muuŋ kat ve inim, varu poia tonene ivot ighazooŋ maau.
ROM 16:26 Eemoghon yes propeta timbood saveeŋa. Ve aazne, Maaron mata yaryaara to ineep le alok, ye ivotia ighazooŋ wa. Ve ye avo iyaryaaŋ ighaze saveeŋ tonene ilaan irau ndug tisob. Leso tighur ila to Krisi ve titaghon saveeŋ toni.
ROM 16:27 Maaron ite paam maau. Ye eŋgeni. Ve ŋgar toni, nene tiina le tiina kat. Tovenen iit tapaiti pa tapiri ve poia toni ila Yesu Krisi iza. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
1CO 1:1 You Paulus. Maaron ipoi ghou nanim le, ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon tau lolo. Yeru toŋvetaz toit Sostenes nimbood rau tonene ilat to yam to aneep ila lupuuŋ to Maaron izi ndug Korin. Yam aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, tauto anim tamtoghon toni patabuaŋa wa. Ye ipoi gham anim le, leso ataghon ŋgar patabuaŋ animale ye tau. Ve yam moghon maau. Ye igham tovene pa tamtoghon tisob to ndug ndug to tisuŋsuŋ ila Tiina toit Yesu Krisi iza. Ye tiina todi, ve tiina toit paam.
1CO 1:3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
1CO 1:4 Sawa isob, you napait Maaron payam toman lolog poia. Pasa, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur poia toni tiina iza tiam.
1CO 1:5 Yam to aneep tuŋia ila to Krisi, Maaron Avuvu irei ŋgar popoia naol payam. Tauto aghazooŋ pa ŋgar popoia naol, ve avovotia Maaron aliŋa ila ataam naol.
1CO 1:6 Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila lolomim. Tauto aghilaal aghaze saveeŋ to Krisi to nisavia payam, nene onoon, ve akisi ariaŋa.
1CO 1:7 Tovenen aazne, ambool pa tapiri, ma ŋgar poia eta to Maaron Avuvu ireii pait ne maau. Ve asasaŋan aghaze le aghita sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ve Maaron ipatooŋa ivot ighazooŋ.
1CO 1:8 Maaron tau pale ipalot gham, ve igham gham ayoon ariaŋa le aza pa sawa to ye ighuri payam. Leso sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ye ighita gham ighaze lemim sosor eta maau.
1CO 1:9 Iit irau tanumeer Maaron. Pasa, ye itaghon saveeŋ toni irau sawa isob. Ve ipoi gham anim le ve yamŋa Natu Yesu Krisi alup gham anim ee moghon wa.
1CO 1:10 Yam toŋvetaz, you naghaze napalot gham ila Tiina toit Yesu Krisi iza tovene: Avalag gham aneep lemim lemim malep. Yam asob alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon, ve azuaria gham pa taghoniiŋ ŋgar ee moghon.
1CO 1:11 Yam toŋvetaz, you nasavia saveeŋ tonene pasa, Kloe tamtoghon toni pida tinim, ve tipaesia varumim payou tighaze parzoraaŋ naol tivotvot ila lolomim.
1CO 1:12 Nene nasavia ŋgar tiam to avalag gham aneep lemim lemim, ve yam pida asavsaav aghaze: “You nataghon Paulus,” ve pida aghaze: “You nataghon Apolos,” ve pida aghaze: “You nataghon Petrus,” ve yam pida aghaze: “You nataghon Krisi.” Ŋgar tonanan, yam asob aghamghami.
1CO 1:13 Vena, yam aghaze arab motmotin Krisi anoŋa inim suruvu suruvu? Ma aghaze you Paulus nagham inamim, ve tirab ghou izala ai pambarooŋ payam? Ma yam agham ya ila you izag? Maau.
1CO 1:14 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pasa, nagham ya pa yam ival maau. Nagham ya pa Krispus ve Gaius moghon.
1CO 1:15 Tovenen tamtoghon eta irau isaav ighaze: “Yei tonene nigham ya ila Paulus iza,” ne maau.
1CO 1:16 O, ŋgaramus matag iŋgal. You nagham ya pa Stepanas ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne paam. Ve yam pida, lolog imaagh. Nagham ya payam, ma maau?
1CO 1:17 Pughu to you nagham ya pa yam ival maau, nene vene: Krisi imbaaŋ ghou pa nagham ya pa tamtoghon maau. Ye imbaaŋ ghou pa navotia varu poia. Ve ye ighaze sawa to navotia varu poia, you irau nasaav nanimale yes ŋgara to taan to tighamgham pa taudi izadi ne maau. Pasa ighaze nagham tovene, nene pale narab matin ai pambarooŋ to Krisi tapiri, ve tamtoghon tighita ai pambarooŋ toni inimale mbeb sorok.
1CO 1:18 Onoon, saveeŋ to isavia mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ, tamtoghon to titaghon ataam to tilaledi, tighita tighaze nene saveeŋ to borouŋa. Eemoghon iit to Maaron ighamgham uraat pa igham mulin ghiit ne, taghilaala taghaze saveeŋ tonowen, Maaron tapiri ineep ila.
1CO 1:19 Saveeŋa, Maaron isavia ve timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze: “Ndiran ŋgara to taan, you pale nawaghamun ŋgar todi le tiwaghamgham. Yes to tighaze tighazooŋ kat pa ŋgar tintina, you pale nagham ŋgar todi inim mbeb sorok, ve le anoŋa maau.”
1CO 1:20 Ighaze venen, pale tasaav vena pa yes ŋgara to taan, ve yes to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ to Mose, ve yes to aazne tiwazoran di pa savsaveeŋ ma ŋgar? Pale tapait di? Maau. Pasa, ŋgar to tamtoghon to taan tipakur taudi pani, nene Maaron ipatooŋa ighaze nene ŋgar to borouŋa.
1CO 1:21 Maaron ŋgar toni tiina, ve ighita ighaze poia pa ipoon ataam pa tamtoghon to taan, leso tipait taudi izadi sob. Tauto yes ŋgara to taan ŋgar todi irau iuul di pa tiwatag Maaron maau. Maaron ighaze igham mulin tamtoghon itaghon ataam ite. Nene saveeŋ to Krisi to nivovotia. Onoon, tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tighita saveeŋ tonene tighaze nene saveeŋ to borouŋa. Eemoghon yes to tighur ila saveeŋ tonene, Maaron pale igham mulin di.
1CO 1:22 Yes Yuda tizoorndug tighaze tighita mbeb gharatooŋadi tivot tinim ghilalooŋ padi, ghoro tighur ila. Ve yes Grika tizuaria di pa loŋaaŋ saveeŋ to yes ŋgara to taan to tighita tighaze le pughu tiina.
1CO 1:23 Eemoghon yei nivovotia saveeŋ pa mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ. Saveeŋ tonene, sawa to yes Yuda tilooŋa, tirere pani ve tighur ila maau. Ve sawa to yes Grika tilooŋa, tivelegi tighaze nene saveeŋ to borouŋa.
1CO 1:24 Eemoghon yes to Maaron ipoi di tinim le, yes Yuda ve Grika paam, yes tighilaal tighaze Krisi ipatooŋ Maaron tapiri ve ŋgar toni tiina ivot ighazooŋ pait.
1CO 1:25 Onoon, tamtoghon to titaghon ŋgar to taan, tiveleg Maaron ŋgar toni tighaze nene inimale ŋgar to borouŋa. Eemoghon maau. Ŋgar toni tiina. Ilib kat pa ŋgar to iit tamtoghon. Ve uraat to Maaron ighami, tovene paam. Tamtoghon tivelegi inimale mbeb sorok, ve tighita tighaze le tapiri maau. Eemoghon uraat tonowen, tapiri tiina kat. Ilib pa iit tamtoghon tapiriid.
1CO 1:26 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa taumim. Sawa to Maaron ipoi gham anim le, gabuamim ne vena? Ndiran to titaghon ŋgar to taan, tighita tamtoghon tiam katindi tighaze ledi ŋgar tiina maau. Ve tighaze yes ledi izadi ve tapiridi pa ghamuuŋ mbeb eta maau, ve siŋ todi paam, ledi izadi maau.
1CO 1:27 Tovenen aghita. Yes to tamtoghon to taan tiveleg di tighaze ledi ŋgar maau tinimale borouŋa, tauto Maaron igham di tinim le, leso ipamayaŋin ndiran ŋgara to taan. Ve yes to tamtoghon to taan tighita di tighaze tapiridi iraua maau, tauto Maaron igham di tinim le, leso ipamayaŋin yes to tapiridi tintina.
1CO 1:28 Ve yes to ledi izadi maau, ve tamtoghon to taan matadi velegin di, ve tighita di tinimale mbeb sorok, tauto Maaron igham di tinim le. Leso ipatooŋ yes to izadi tintina ighaze izadi tonowen, mbeb sorok. Pasa, ye lolo pa tamtoghon eta ipait tau iza ila mata malep.
1CO 1:30 Maaron tau to igham gham aneep tuŋia ila to Yesu Krisi. Ye ighur Yesu Krisi pa ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar toni, leso taneep pooi. Ve Krisi to igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata, ve igham ghiit tanim tamtoghon toni patabuaŋa, ve ipas ghiit tavot pa ŋgar samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob.
1CO 1:31 Tovenen tataghon saveeŋ to timbooda pataghaaŋ wa. “Tamtoghon to lolo pa ŋgar to pakuruuŋ, ye irau ipakur Ŋgeu Tiina pa ŋgar to ye ighami.”
1CO 2:1 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal. Sawa to nalat ve navotia Maaron aliŋa payam, you nasavia saveeŋ pughu ariaŋa inimale yes ŋgara to taan to tighamgham pa taudi izadi ne maau. You nasavia saveeŋ rauraua payam, leso aghazooŋ pa Maaron ŋgar toni. Ŋgar tonowen, muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ wa.
1CO 2:2 Pasa, sawa to nalat ve naneep toman gham, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze nasavia Yesu Krisi varu moghon, ve mateeŋ toni izala ai pambarooŋ.
1CO 2:3 Sawa to naneep toman gham, matughezaaŋ tiina igham ghou le tinig irur. Ve nayamaan taug naghaze tapirig imbool.
1CO 2:4 Ve sawa to navotia varu poia payam, you nasavsaav nanimale yes ŋgara to taan pa nagham lolomim ne maau. Eemoghon Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila lolomim. Tauto ipatooŋ ghou ighaze saveeŋ to nasavia payam, nene saveeŋ onoon.
1CO 2:5 Nataghon ataam tovene, leso ŋgar to tamtoghon inim pughu pa ghurla tiam sob. Naghaze Maaron tau tapiri inim pughu pani, ghoro poia.
1CO 2:6 Eemoghon yes to ŋgar todi imatu pa Maaron ve saveeŋ toni, yei nisavsaav padi pa ŋgar tiina to Maaron to muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ. Muuŋ kat, sawa to sambam ve taan tivot sone, ye igharaat ataam pataghaaŋ wa, leso igham ghiit tala taneep tomani ila ŋguruba lolo. Ŋgar toni tonowen, ite kat pa ŋgar to yes ŋgara to taan tisasavia pa sawa tonene. Ve yes to tighamgham pooz pa sawa tonene tikankaan pani paam. Yes pooza tonowen, muri Maaron pale itatan di tinim mbeb sorok.
1CO 2:8 Todi eta ighazooŋ pa Maaron ŋgar toni maau. Ve inimale tighazooŋ pani, tone irau tirab Tiina toit Yesu to iza tiina pa tapiri ve poia toni ne izala ai pambarooŋ maau.
1CO 2:9 Ŋgar yoŋgaaŋ to Maaron to nisasavia ne, timbood saveeŋa pataghaaŋ tighaze: “Maaron igharaat mbeb popoiadi naol pa yes to lolodi ineep toni. Mbeb tonowen, ite kat. Tamtoghon eta ighita di pa mata, ma ilooŋ varudi pa taliŋa sone. Ve tamtoghon eta irau igham ŋgar padi paam maau.”
1CO 2:10 Eemoghon iit, ghoro Maaron ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar toni yoŋgaaŋ tonenen ila uraat to Avuvu Patabuaŋ wa. Maaron Avuvu ighita mbeb tisob. Ŋgar yoŋgaaŋ kat to ineep ila Maaron lolo ne paam, Avuvu ighita.
1CO 2:11 Laak, sei iwatag katin tamtoghon ite lolo? Maau. Ye tau moghon to iwatagi. Maaron tovene paam. Tau Avuvu moghon to iwatag katin lolo. Ite paam maau.
1CO 2:12 Avuvu to iit taghami, ye itaghon ŋgar to taan maau. Ye ivot ila to Maaron tau. Maaron igham Avuvu pait, leso tawatag mbeb popoia to ye irei di pait itaghon tau lolo ve poia toni.
1CO 2:13 Tovenen yei nisavsaav pa mbeb tonene. Ve ŋgar to nisasavia, yei nighami ila to yes ŋgara to taan maau. Maaron tau Avuvu to ipaghazoŋan ghei pani, ve ighamgham pooz pa saveeŋ isob to nisasavia. Tovenen saveeŋ onoon to Maaron Avuvu isavia payei, tauto nipaghazoŋan pughu pa yes to titaghon ŋgar to Maaron Avuvu.
1CO 2:14 Ighaze ŋgeu eta itaghon ŋgar to tamtoghon moghon, ye pale izurun ŋgar to inim pa Maaron Avuvu, ve ighita ŋgar tonowen inimale ŋgar to borouŋa. Irau ighazooŋ pani maau. Pasa, Maaron Avuvu iuul ghiit, ghoro taŋgabiiz poian ŋgar tonenen, ve taghazooŋ pani.
1CO 2:15 Tamtoghon to ighaze itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, nene irau iŋgabiiz poian mbeb tisob ve ighilaal di: Sa to poia, ve sa to samia. Tamtoghon tovene, yes to titaghon ŋgar to taan, irau tiŋgabiiza maau.
1CO 2:16 Pale tiŋgabiiza vena? Maau. Pasa, saveeŋ ineep pataghaaŋ wa. Ighaze: “Sei iwatag katin ŋgar to Maaron, ve irau ipatooti pa ŋgar pida? Maau.” Eemoghon iit, ghoro ŋgar to Krisi ineep toit.
1CO 3:1 Yam toŋvetaz, muuŋ you irau nasaav payam inimale nasavsaav pa yes to titaghon ŋgar to Maaron Avuvu ne maau. Pasa, sawa tonenen, yam akis Krisi tuŋia ila ŋgar tiam sone. Yam animale ndipain geegeu, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgina.
1CO 3:2 Tauto nagham aniiŋ ariaŋa payam maau. Napaghun gham pa tuz moghon. Pasa, sawa tonenen, yam irau aghan aniiŋ ariaŋa maau. Ve aazne paam, naghita gham araua sone.
1CO 3:3 Aghita. Parzoraaŋ naol tivotvot ila lolomim, ve ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze atatan nditamim, ve agham di titaghon ŋgar tiam moghon. Nene ipatooŋ gham ighaze yam atataghon lolomim muŋgina sone. Laghooŋ tiam, yam animale yes to titaghon ŋgar to taan.
1CO 3:4 Pasa, yam pida aghaze: “You nataghon Paulus,” ve pida aghaze: “You nataghon Apolos,” Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam ataghon tamtoghon to taan ŋgar todi.
1CO 3:5 Laak, Apolos ne sei? Ve you Paulus, sei? Yeru mbesooŋa moghon to Tiina toit Yesu Krisi. Yei nigham uraat payam, tauto aghur ila toni. Onoon, ye ighur lemai uraat eŋaeŋa irau ghei. Eemoghon yeru nigham uraat pa Ŋgeu ee moghon.
1CO 3:6 Uraat tiou, nene inimale navazog aniiŋ ila uum. Ve Apolos uraat toni, nene inimale igham uraat pa uum, ve igham ya ve itutur aniiŋ. Eemoghon Maaron to igham aniiŋ itub iza.
1CO 3:7 Ŋgeu to ivazog aniiŋ, ve ŋgeu to igham ya ve itutur aniiŋ, yesuru ledi izadi maau. Maaron moghon to ye le iza. Pasa, ye to igham aniiŋ itub ve anoŋa ivot.
1CO 3:8 Tovenen ŋgeu to ivazog aniiŋ, ve ŋgeu to ighamgham ya ve itutur aniiŋ, uraat todi, nene pughu ee moghon. Ve muri, Tiina todi pale igham ledi atia deŋia itaghon uraat todi todi.
1CO 3:9 Tovenen yeru Apolos nilup ghei ve nigham uraat to Maaron ighuri inim nimamai. Ve lupuuŋ tiam, nene inimale uum to Maaron ve ruum to ye inepneep pani.
1CO 3:10 Poia to Maaron iza tiou, ve ye igham pooz pa uraat tiou. Tauto nanimale ŋgeu to iwatag katin uraat to reiŋ ruum, ve imuŋmuuŋ pani. Uraat to naghami ila lolomim, nene inimale napayoon gungun inim pughu pa Maaron ruum toni. Ve aazne, tamtoghon pida anadi tiseeŋ uraat to reiŋ ruum tonanan. Tovenen sei to ighaze iseeŋ uraat to reiŋ ruum to Maaron, ye irau igham ŋgar pooi, ve irei poian ruum itaghon ruum tau ŋgar toni.
1CO 3:11 Tamtoghon eta irau ighur mbeb ite paam inim pughu pa ruum to Maaron maau. Yesu moghon to inim pughu pani. Ve pughu tonowen, you nagharaata wa.
1CO 3:12 Yes to tirei ruum anoŋa, pida tirei pa malimooŋ ariaŋadi inimale gol, silva, ve yaam popoia pida. Ve pida tirei pa malimooŋ to ariaŋadi maau inimale ai, reg, ve mbeb pida.
1CO 3:13 Tala tala le ighaze taza pa sawa to gabizooŋ ivot, ghoro yes to tirei ruum ne, uraat todi anoŋa pale ivot ighazooŋ. Gabizooŋ tonowen ŋgara, nene inimale tamtoghon tighur mbeb ila yab, leso titoova ve tighita: Nene mbeb ariaŋa, ma mbeb sorok? Ighaze tirei ruum pa malimooŋ ariaŋa, nene pale yab tonowen irau ighani maau. Eemoghon ighaze tirei ruum pa malimooŋ to ariaŋa maau, nene pale yab ighan uraat todi gha ilale.
1CO 3:14 Tamtoghon to ighaze irei ruum to Maaron pa mbeb ariaŋa, gabizooŋ to Maaron irau igham mbeb eta pa uraat toni maau. Tovenen sawa to gabizooŋ tonowen ivot le isob, ghoro uraat toni anoŋa pale inepneep, ve Maaron igham le atia poia.
1CO 3:15 Eemoghon ighaze tamtoghon eta irei ruum to Maaron pa malimooŋ soroksorok, nene pale yab ighan uraat toni, ve le anoŋa maau. Onoon, ye tau pale ineep pooi. Eemoghon ye inimale ŋgeu to yab ighan suvun ruum toni, ve nima moghon, ve ighau ivot ila pumuri.
1CO 3:16 Yam awatag maau? Lupuuŋ tiam, nene inimale Maaron rumai toni patabuaŋ to ye inepneep ilooŋ ila. Ve Maaron Avuvu inepneep toman gham ila lupuuŋ tiam lolo.
1CO 3:17 Tovenen apatum gham. Pasa, yam taumim animale rumai to Maaron. Ve rumai tonanan, mbeb toni patabuaŋ. Tovenen ighaze tamtoghon eta iwaghamuni, nene pale ye paam, Maaron iwaghamuni.
1CO 3:18 Yam agham kaarom pa taumim malep. Ighaze tiam eta ighaze ye iraua kat pa ŋgar to taan to aazne tamtoghon tizuaria di pani, ye irau ipul muri pa ŋgar tonowen, ve itaghon ŋgar to Krisi to ndiran to taan tighita inimale ŋgar to borouŋa. Leso ighazooŋ pa Maaron ŋgar toni ve ataam to ineep pooi.
1CO 3:19 Pasa, ŋgar naol to tamtoghon to taan tipakur di pani, Maaron ighita di ighaze nene ŋgar to borouŋa. Saveeŋa, timbooda pataghaaŋ wa. Isaav tovene: “Ndiran ŋgara to taan titaghon ŋgar naol tighaze pale iuul di pa tineep pooi. Eemoghon ŋgar todi tonowen pale inim liis padi, ve Maaron iliis di.”
1CO 3:20 Ve saveeŋ waaro ite isaav ighaze: “Maaron iwatag: Ŋgar naol to ndiran ŋgara to taan tiwazoran di pani, nene le anoŋa maau.”
1CO 3:21 Tovenen ŋgar to paitooŋ tamtoghon izadi, yam apuli ineeple. Pasa mbeb to naol, nene yam tiam. Maaron ighur di pa tiuul gham.
1CO 3:22 Paulus, Apolos, Petrus, taan tonene, nepooŋ tiam, mateeŋ tiam, mbeb to aazne tinepneep, ve mbeb to pale tivot muri ne paam. Mbeb tisob tonowen, nene tiam moghon.
1CO 3:23 Ve yam to Krisi. Ve Krisi, ye to Maaron.
1CO 4:1 Tovenen tamtoghon irau tigham ŋgar pa yei uraata tovene: Yei mbesooŋa to Krisi. Ye inumeer ghei, ve ighur saveeŋ toni inim tiei, leso niŋgini. Saveeŋ tonene isavia Maaron ŋgar toni to muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ.
1CO 4:2 Mbesooŋa to ighaze tiina toni inumeera ve ighur mbeb ila nima pa ŋginiiŋi, ye irau iŋgin poian mbeb tonenen itaghon ŋgar to tiina toni.
1CO 4:3 Tovenen ighaze yam, ma tamtoghon pida aŋgabiiz ghou aghaze you poiag, ma samiag, nene nagham ŋgar pani kat maau. Ve irau naŋgabiiz taug naghaze you poiag, ma samiag, nene paam maau.
1CO 4:4 Onoon, matag iŋgal naghaze uraat tiou, nagham sosor eta maau. Eemoghon irau nanumeer sorok naghaze ŋgar tiou isob deŋia ne maau. Naneep ve nasaŋan gabizooŋ to Tiina toit to muri pale ivot. Ghoro ye tau iŋgabiiz ghou.
1CO 4:5 Yam tovene paam. Rikia aŋgabiiz tamtoghon ve aghaze yes samsamiadi, ma popoiadi malep. Aneep ve asaŋan sawa to Tiina toit Yesu imuul inim. Pasa, sawa tonenen ighaze ivot, ye pale ivotia mbeb tisob to tiyooŋ ila ndoroom lolo, toman ŋgar tisob to tineep ŋgozaaŋ ila tamtoghon lolodi, tivot tighazooŋ. Ghoro Maaron tau ipait tamtoghon eŋaeŋa itaghon ŋgar todi todi.
1CO 4:6 Yam toŋvetaz, saveeŋ isob tonene, you nasavia iza to yeru Apolos, leso nauul gham ve agham ŋgar pooi pa yei to nipatoot gham pa Maaron aliŋa. Yam irau agham ŋgar inim tiei. Leso yam to apapait tamtoghon eez pa ŋgar toni, ve matamim izi pa ite, apul ŋgar tiam tonanan ineeple. Pasa, ighaze agham tovene, yam amalaaŋ pa Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ wa.
1CO 4:7 Laak, yom to upait taum, sei igham ghom ulib pa nditam? Ve sa mbeb to yom ughami ivot ila taum tapirim? Maau. Mbeb tiom tisob toman sa ŋgar poia to ineep tiom, yom ugham di ila to Maaron. Ighaze venen, pughu vena to tinim iza ve upakur taum inimale ŋgar toman mbeb tiom ivot ila to taum?
1CO 4:8 Aa yam Korin, araua kat! Akaal sa mbeb muul? Pasa, yam asavsaav aghaze Maaron tapiri, yam agham katini wa. Ve aghaze aghazooŋ kat pa ŋgar toni. Ve aghaze yam anim kinik wa. Aneep ila tamtoghon eta samba muul maau. Eemoghon yei ghora, sone. Ve inimale saveeŋ tiam tonanan onoon, tone poia. Leso itiŋa tanim kinik ve tagham pooz. Eemoghon maau.
1CO 4:9 You naghita naghaze Maaron ighur yei mbaŋooŋa nineep muri kat. Yei ninimale yes to tighaze tirab di timaat, ve tiweu di tila pa ndug to mogheraaŋ, leso tirab di ila ival tiina matadi. Ve yes to timbatut ghei ne, tamtoghon to taan moghon maau. Yes aŋela paam.
1CO 4:10 Yei mbaŋooŋa nizuaria ghei pa taghoniiŋ Krisi, ve tamtoghon tighita ghei tighaze niwaghamgham ninimale borouŋa. Eemoghon yam, ghoro aghaze Krisi igham gham araua kat pa ŋgar! Yei tapirimai imbool, ve lemai izamai maau. Eemoghon yam, ghoro aghaze tapirimim tintina ve izamim tintina. Yam araua kat!
1CO 4:11 Muuŋ ve inim aazne, yei pitool matmatin ghei, ve murun ghei. Ve nonogiiŋa tiei popoia maau. Mareprepaiŋa. Tamtoghon tighamgham samin ghei, ve lemai ruum to nepooŋ maau. Niwaghengheen.
1CO 4:12 Yei nighamgham uraat ariaŋa pa nimamai, leso niuul taumai. Tamtoghon tipipiyaav saveeŋ samsamia payei, eemoghon yei nighason Maaron pa ighur poia toni iza todi. Ve tighurghur pataŋani payei pasa, nitaghon Krisi, eemoghon yei niyoon ariaŋa ve nimbaada.
1CO 4:13 Tamtoghon tiŋgalŋgal saveeŋ payei, eemoghon yei nipamuul saveeŋ poia padi. Tauto muuŋ ve inim aazne, tamtoghon tiveleg ghei kat ve tighita ghei tighaze yei samsamiamai ninimale buzbuz to taan.
1CO 4:14 Saveeŋ tonene, you nambooda payam pa napamayaŋin gham ne maau. You lolog payam kat, ve naghita gham naghaze you ndinatug yam. Tauto naghaze napasaluŋgan gham.
1CO 4:15 Pasa, ighaze yam lemim tamtoghon ndiŋndiŋ (10,000) to tiŋgin gham ve tipatoooŋ gham pa ataam to Krisi, nene poia. Eemoghon nditamamim naol maau. Tamamim ee moghon to you. Pasa, sawa to navotia varu poia payam, ve aghur ila to Yesu Krisi, you nanim tamamim.
1CO 4:16 Tauto naghaze napalot gham, leso ataghon ŋgar tiou.
1CO 4:17 Pughu tonene to nambaaŋ Timoti ilat. Ye, you nanumeera ve lolog pani kat. Naghita inimale natug kat. Ye ighur ila to Tiina toit ariaŋa, ve igham uraat itaghon Krisi ŋgar toni. Ye pale ipei ŋgar tiam muul pa ataam to you naneep tuŋia ila to Krisi ve nataghon ŋgar toni. Ataam tonene, you napatooŋ lupuuŋ to Krisi pani irau ndug ndug.
1CO 4:18 You nawatag: Tiam pida matadi iŋgal tighaze you irau nalat naghita gham muul maau. Tauto tipapait taudi ve tizorzoor saveeŋ.
1CO 4:19 Eemoghon ighaze Tiina toit lolo pa nalat, nene pale mala maau nalat peria tiam. Pasa, naghaze naghita yes to tapapait taudi ve tizorzoor saveeŋ, leso nawatag: Tisavsaav sorok, ma tigham uraat toman Maaron tapiri?
1CO 4:20 Pasa, pooz to Maaron, nene saveeŋ moghon maau. Nene Maaron tau tapiri to iza to tamtoghon.
1CO 4:21 Vena? Yam aghaze nagham sa ŋgar payam? Aghaze nalat toman toon ve nalos gham, ma nalat toman ŋgar poia ve ŋgar to lolood pa tauud?
1CO 5:1 Yo, you naghaze napasaluŋgan gham pa ŋgar pida to ivotvot tonanan. Tipaesia varumim tighaze ŋgar to ghuruuŋ maat ivotvot ila lolomim. Ve tisaav tighaze tamtoghon tiam eez ivai tau tama azuwa. Aghita. Yes kankanooŋa to tiwatag Maaron maau, yes irau tigham ŋgar samia tovene maau.
1CO 5:2 Eemoghon yam agham ŋgar eta pani maau. Apuli ve ighamgham tovene. Pughu vena to apait taumim aghaze yam araua kat pa Maaron ŋgar toni? Inimale yam awatag katin ŋgar toni, tone lolomim ipataŋan pa ŋgar to ŋgeu tonanan ighami, ve azuruni pa lupuuŋ tiam.
1CO 5:3 Onoon, you naneep toman gham maau. Eemoghon ŋgar tiou, nene inepneep tiam, ve Maaron Avuvu ilup ghiit inimale itiŋa tanepneep. Ŋgeu to igham ŋgar samia tonenen, atia to pale iza toni, you nagham ŋgar pani wa.
1CO 5:4 Tovenen you nasaav payam tovene: Yam irau alup gham ila Tiina toit Yesu Krisi iza, ve ila uraat to Maaron Avuvu, you pale naneep toman gham paam, ve Tiina toit Yesu tapiri iza tiam. Ghoro azurun ŋgeu tonanan pa lupuuŋ tiam, ve aghuri ila Sadan nima, ve iyamaan katin pataŋani to nepooŋ tovene. Leso itoor ŋgar toni, ve ipul ŋgar to lolo muŋgina ineeple, ve sawa to Tiina toit Yesu imuul inim, ye pale igham mulin ŋgeu tonanan ve ineep pooi.
1CO 5:6 Ŋgar tiam to apapait taumim ve aghaze araua kat pa Maaron ŋgar toni, nene poia maau. Yam awatag maau? Yis ŋgiira moghon, nene irau igham palawa tiina isar.
1CO 5:7 Tovenen apiyaav yis tiam muŋgina isob ilale. Leso aneep animale mberet paghu to le yis maau. You nawatag: Yam animale mberet paghu to le yis maau. Pasa, Krisi, ye inimale sipsip toit to Pasova to tirabi imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit.
1CO 5:8 Tovenen iit irau tataghon ŋgar to Pasova irau sawa isob. Ŋgar samia to lolood muŋgina, iit tapuli ineeple, inimale yes to tilup di pa Pasova, tipiyaav yis todi muŋgina ilale. Ve tapait Maaron toman tiniid iza, tagham ŋgar ŋgalaaŋa moghon, ve tataghon saveeŋ onoon toman lolood. Leso tanim mberet paghu to le yis maau, ve tataghon katin ŋgar to Pasova.
1CO 5:9 You nambood rau eez ilat, ve nasaav payam tovene: Yes to tighurghur maat, yam aneep saguan padi.
1CO 5:10 Saveeŋ tiou tonowen, iŋarua ival tiina to taan to tighurghur maat ne maau. [Nene iŋarua yes to tighur ila to Krisi ve tighamgham ŋgar tonenen.] Pasa, ighaze yam aghaze aneep saguan pa tamtoghon tisob to taan to tighurghur maat, ma matadi mbeb, ma titombaan tamtoghon leso tigham sorokin mbeb todi, ma timbesmbees pa maaron kaaromŋa, ghoro yam irau apul taan tonene!
1CO 5:11 Tovenen saveeŋ to nambooda payam, nene ŋgara tovene: Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye toŋvetaz to Krisi, eemoghon ighurghur maat, ma mata mbeb, ma imbesmbees pa maaron kaaromŋa, ma iveveleg tamtoghon ve ipipiyaav saveeŋ samsamia padi, ma ighunghun le iwaghamgham, ma itombaan tamtoghon leso igham sorokin mbeb todi, nene tamtoghon tovene, agharaui malep. Aneep saguan pani. Ghanghaniiŋ paam, yamŋa alup malep.
1CO 5:12 Yes to tineep ilooŋ ila lupuuŋ to Krisi maau, you leg uraat pa naŋgabiiz di maau. Maaron tau pale iŋgabiiz di. Eemoghon yes to tineep ilooŋ ila lupuuŋ toni, iit irau taŋgabiiz di pa ŋgar todi. Tovenen yam irau ataghon Maaron aliŋa tonene: “Ighaze tamtoghon samia eta ineep ila lolomim, yam azuruni ighau.”
1CO 6:1 Ighaze tiam eta ita ite igham sosor pani, pughu vena to ye ipayoonda ila yes daba to taan to tiwatag Maaron maau ne matadi? Ŋgar tiam tonanan, mayamim pani maau? Yam awatag: Daba tonowen, ŋgar todi deŋia ila Maaron mata maau. Tovenen yam aghur pataŋani tiam ila tamtoghon to Maaron nimadi pa tigharaata, ghoro poia.
1CO 6:2 Yam awatag maau? Sawa to Mboŋ Muri, iit tamtoghon to Maaron pale tauuli pa uraat to gabizooŋ tamtoghon to taan. Ighaze venen, pughu vena to yam irau agharaat pataŋani ŋgiira ŋgiira to aazne tivotvot ila lolomim ne maau? Ve iit pale taŋgabiiz yes aŋela paam. Ighaze venen, iit irau tagharaat pataŋani to taan. Pasa, nene mbeb tiina maau.
1CO 6:4 Daba to taan ledi izadi ila lupuuŋ to Krisi lolo maau. Pughu vena to yam aghurghur pataŋani tiam to taan ila ndiran tovene nimadi pa tigharaat di?
1CO 6:5 Nambood saveeŋ tonene payam, leso mayamim pa ŋgar to aghamghami. Vena, tiam eta le ŋgar irau to igharaat toŋvetaz to Krisi saveeŋ todi maau?
1CO 6:6 Eemoghon yam ataghon ataam tovene maau. Yam apayoon toŋvetaz tiam to tighur ila to Krisi ne, ila yes daba to taan to tighur ila maau ne matadi. Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze yam atap wa. Vena, ighaze toŋvetaz tiam eta itombaan gham pa igham sorokin mbeb tiam, ma igham sosor ite paam payam, irau apul sosor toni maau?
1CO 6:8 Eemoghon yam ataghon ataam tovene maau. Pasa, toŋvetaz tiam to yamŋa aneep ila lupuuŋ to Krisi lolo, tauto aghamgham sosor padi, ve atombaan di pa ayou sorokin mbeb todi.
1CO 6:9 Yam awatag maau? Ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar to deŋia maau, ye irau itaghon Maaron pooz toni ve ilooŋ ila ndug toni ne maau. Tovenen agham kaarom pa taumim malep. Yes to matadi samia tinimale ŋgavuun, yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, yes to tighurghur maat, nditamoot to timomogheer pa nditadi nditamoot pida,
1CO 6:10 yes yubyubŋa, yes to matadi mbeb, yes ghunuuŋa, yes to matadi izi pa nditadi ve tipipiyaav saveeŋ samsamia padi, ve yes to titombaan tamtoghon pa tigham sorokin mbeb todi, tamtoghon tisob to tighamgham tovene, yes irau titaghon pooz to Maaron ve tilooŋ tila ndug toni ne maau.
1CO 6:11 Muuŋ, yam pida ataghon ŋgar tovene paam. Eemoghon aazne, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron Avuvu igham uraat payam. Tauto Maaron igham gham aŋgalaaŋ, ve anim tamtoghon toni patabuaŋa, ve aneep deŋiamim ila mata wa.
1CO 6:12 Yam pida asavsaav aghaze: “You irau nagham ŋgar to naol ne. Mbeb eta le ŋgalsekiiŋ maau.” Nanan poia. Eemoghon ŋgar tisob irau tiuul ghiit maau. Ve mbeb ite paam. You lolog pa mbeb samia eta igham pooz payou ve nanim mbesooŋa pani ne maau.
1CO 6:13 Ve yam pida asavsaav aghaze: “Aniiŋ, nene mbeb to apood. Ve apood ineep pa aniiŋ izila. Ve muri, Maaron pale ipasob mbeb ru tonenen.” Saveeŋ tiam tonanan onoon. Eemoghon anoŋaad ineep pa igham ŋgar samia inimale ŋgavuun maau. Anoŋaad ineep pa imbees pa Ŋgeu Tiina. Ve Ŋgeu Tiina igham ŋgar tiina pa anoŋaad.
1CO 6:14 Aghita. Maaron ipamundigin Tiina toit Yesu pa mateeŋ wa. Ve muri, Maaron tapiri pale ipamundigin ghiit paam pa mateeŋ ve igham leed anoŋaad paghu.
1CO 6:15 Yam awatag maau? Anoŋamim, nene inimale Krisi anoŋa pida pida. Vena, ighaze tagham Krisi anoŋa pida ve talupi toman liva to ataam, pale poia? Maau kat!
1CO 6:16 Yam awatag maau? Ighaze tamoot eta ipaak anoŋa ila liva to ataam anoŋa, nene yesuru tilup di tinim ee moghon. Saveeŋa ineep pataghaaŋ wa: “Yesuru pale tilup di tinim ee moghon.”
1CO 6:17 Eemoghon tamtoghon to inim Tiina toit le ne, ila uraat to Maaron Avuvu, yesuru Krisi tilup di tinim ee moghon. Vena, tamtoghon tovene irau ilup tau toman liva to ataam muul? Nene pale maau.
1CO 6:18 Tovenen ŋgar to mataad samia tanimale ŋgavuun, yam aneep saguan pani. Pasa, ŋgar tonene raraate inimale sosor pida maau. Sosor toit pida tiŋarua tauud anoŋaad maau. Eemoghon tamtoghon to ighaze igham ŋgar tonene, nene igham sosor pa tau anoŋa.
1CO 6:19 Yam awatag maau? Anoŋamim, nene inimale rumai to Avuvu Patabuaŋ ineep ilooŋ ila. Pasa, Maaron igham Avuvu payam, ve aazne ye ineep ila lolomim. Tovenen yam aŋgin taumim muul maau.
1CO 6:20 Maaron ighol gham anim le wa. Tovenen sa ŋgar to ighaze aghami pa anoŋamim, yam irau aghami pa apait Maaron iza.
1CO 7:1 Yo, naghaze napamuul saveeŋ pida to ambooda ila rau tiam. Yam asaav tovene: “Ighaze tamoot eta itut liva eta maau, nene poia.”
1CO 7:2 Eemoghon ŋgar to ghuruuŋ maat, nene ivot inim tiina. Tovenen ighaze tamoot eta yesuru azuwa tineep saguan pa taudi, ve tilup di pa ghenooŋ maau, nene poia maau. Poia pa yesuru tilup di.
1CO 7:3 Vaivaiŋa irau titaghon vaiuuŋ ŋgara. Ighaze liva eta ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene tamoot irau iyok pani. Ve tamoot tovene paam. Ighaze ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene liva irau iyok pani.
1CO 7:4 Liva iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa tamoot to iŋgini. Ve tamoot tovene paam. Ye iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa liva to iŋgini.
1CO 7:5 Tovenen yam vaivaiŋa aŋguruut taumim pa ndizwamim malep. Eemoghon ighaze yamru azuwam aghaze asapaar pa taumim, leso apul soso ris pa suŋuuŋ, nene poia. Eemoghon muri, yamru irau alup gham muul. Pa vene, irau atatan ghaara tiam maau, ve Sadan iwat gham ve atap.
1CO 7:6 Saveeŋ to nasavia pa saparooŋ, you nasavia pa nagham ŋgar payam moghon. Ve napariaaŋa inim tutuuŋ pa ataghoni ne maau.
1CO 7:7 You naghaze le tamtoghon tisob tivai maau tinimale you, ghoro poia. Eemoghon Maaron ighur leed nepooŋ naol naol. Tauto pida tivai, ve pida tivai maau. Ve sa nepooŋ to ye igham pait, nene poia toni pale ineep toman ghiit.
1CO 7:8 Yo, yam osa ve ndinaara, you nasaav payam tovene: Ighaze avai muul maau, ve aneep animale you, ghoro poia.
1CO 7:9 Eemoghon ighaze yam irau atatan ghaara tiam maau, avai lak. Pa vene, ghaara tiam ipazaagh gham ve agham sosor.
1CO 7:10 Ve yam vaivaiŋa, you naghur tutuuŋ tonene payam: Liva eta irau ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ toni maau. Saveeŋ tonene, nene you taug saveeŋ tiou maau. Nene Tiina toit tau aliŋa.
1CO 7:11 Ve ighaze liva eta ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ todi, ye irau ivai muul maau. Ineep moghon. Ve ighaze maau, ye irau imuul ila to azuwa muŋgina, ve yesuru tilup di muul toman lolodi ee moghon. Ve yes nditamoot tovene paam. Tizurun ndizwadi malep.
1CO 7:12 Ve yam pida to ndizwamim tighur ila to Krisi maau, you nasaav payam tovene. Ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve liva iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene tamoot tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Saveeŋ tonene, nene Tiina toit aliŋa maau. Nene you ŋgar tiou.
1CO 7:13 Ve ighaze liva eta azuwa ighur ila to Krisi maau, ve tamoot iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene liva tonenen paam irau irab motin vaiuuŋ todi maau.
1CO 7:14 Pasa, liva ma tamoot to ighaze ighur ila, ye inim ataam pa azuwa to ighur ila maau ne, leso inim Maaron le. Ighaze maau, tone ndinatumim tisami ila Maaron mata. Eemoghon maau. Pasa, yam ndamomim padi, tauto tinim Maaron le.
1CO 7:15 Eemoghon ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve azuwa tonenen ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze irab motin vaiuuŋ todi, nene ye to ighur ila, irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tovene, le ŋgalsekiiŋ maau. Pasa, Maaron ighaze iit tataghon ŋgar luuma.
1CO 7:16 Yom liva to ughur ila, uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yom tamoot tovene paam. Uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam liva, ve Maaron igham mulini.
1CO 7:17 Sa nepooŋ to Tiina toit ighuri pait, nene lolood poia pani moghon. Tovenen nepooŋaad to taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit tayok pani moghon. Saveeŋ tonene, you napatoot lupuuŋ to Krisi pani irau ndug ndug.
1CO 7:18 Tovenen ighaze ŋgeu eta tiziri, ve muri Maaron ipoii inim le, nene ŋgeu tonenen ikaal ataam pa tigharaat tini malep. Ve ighaze ŋgeu eta tiziri maau ve Maaron ipoii inim le, ye igham ŋgar pa ziriiŋ malep.
1CO 7:19 Pasa, ighaze tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, nene mbeb sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ toni, nene mbeb tau.
1CO 7:20 Tovenen sa nepooŋ to tamtoghon eŋaeŋa tighami indeeŋ sawa to Maaron ipoi di tinim le, yes irau lolodi poia pani ve tineep tovene.
1CO 7:21 Ighaze yom mbesooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom unum le, lolom ipataŋan pa uraat tiom malep. Eemoghon ighaze ataam poia eta ivot pa upas taum pa uraat tiom tonanan, nene poia. Utaghoni moghon.
1CO 7:22 Pasa, ighaze tamtoghon eta inim mbesooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, nene tamtoghon tonenen inim mbesooŋa muul maau. Onoon, uraat to mbesooŋa, ye pale ighami. Eemoghon Krisi ipasi pa samia tapiri to muuŋ ikisi, ve ye inim Krisi le wa. Ve tamtoghon to ighaze ye mbesooŋa maau ve iŋgin tau, ve Krisi ipoii inim le, ye mbesooŋa to Krisi.
1CO 7:23 Aghita. Maaron ighol gham anim le wa. Tovenen anim mbesooŋa pa ŋgar to tamtoghon malep.
1CO 7:24 Tovenen yam toŋvetaz, sa nepooŋ to iit eŋaeŋa taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit irau tineep tuŋia ila to Maaron, ve tataghoni tovene gha ila.
1CO 7:25 You leg saveeŋ pida pa yes to tivai sone. Saveeŋ tonene, nene tutuuŋ to Tiina toit maau. Nene taug ŋgar tiou. Eemoghon Tiina toit igham poian ghou, ve igham leg ŋgar. Tovenen yam irau aghur ila saveeŋ tiou tonene, ve ataghoni.
1CO 7:26 Aazne, iit taneep ila sawa to pataŋani. Tovenen you naghita naghaze sa nepooŋ to aazne iit eŋaeŋa taghami, nene poia pa taneep tovene gha tala.
1CO 7:27 Tovenen ighaze yom uvai wa, ukaal ataam pa urab motin vaiuuŋ tiam ve uzurun azuwam malep. Uneep toman azuwam tonanan. Ve ighaze uvai sone, uzuaria ghom pa vaiuuŋ malep.
1CO 7:28 Eemoghon ighaze uvai, nene poia paam. Ugham sosor maau. Ve ndiliva papaghu paam. Ighaze tivai, yes tigham sosor maau. Eemoghon you nawatag: Nepooŋ to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tovene igham gham malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene payam.
1CO 7:29 Yam toŋvetaz, saveeŋ tiou tonene, pughu tovene. Sawa inim igharau wa. Tovenen aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa nepooŋ toit to taan malep. Tovenen vaivaiŋa nditamoot, yes irau tineep tinimale yes to ledi ndizwadi maau.
1CO 7:30 Ve yes to lolodi ipataŋan, yes irau tineep tinimale yes to lolodi ipataŋan maau. Ve yes to lolodi poia, yes irau tineep tinimale yes to lolodi poia maau. Ve yes to tigholghol ledi mbeb, yes irau tigham ŋgar tovene: Mbeb tonowen, nene mbeb to taudi, leso tikisi mala ne maau.
1CO 7:31 Ve yes to tighamgham uraat pa mbeb to taan, nene ŋgar todi ineep ila mbeb tonowen kat malep. Pasa, iit tawatag: Taan tonene toman taan ŋgara, nene irau ineep le alok maau. Ighaze isob tonene.
1CO 7:32 You naghaze pataŋani naol to taan igham lolomim imbumbu ve agham ŋgar naol malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene. Ŋgeu paghu to ighaze ighur ila to Krisi, nene ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat toni, ve izuaria tau ighaze le igham Krisi lolo poia.
1CO 7:33 Eemoghon ŋgeu vaivaiŋ, ye ighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve izuaria tau leso igham azuwa lolo poia.
1CO 7:34 Tovenen ŋgar toni inim ru. Ve yes ndinaara ve ndiliva papaghu to tighur ila to Krisi, tovene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat toni, ve tighaze le tighur ŋgar todi ve lolodi, toman anoŋadi isob ila pani. Eemoghon ndiliva vaivaiŋa, yes tighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve tighaze tigham ndizwadi lolodi poia.
1CO 7:35 Saveeŋ tiou tonene, nasavia pa naŋgalsekin gham pa vaiuuŋ maau. Nene nasavia pa nauul gham, leso ŋgar tiam inim ru sob, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat toni, ve ataghon ŋgar deŋia moghon ila mata.
1CO 7:36 Ighaze ŋgeu eta igham ŋgar ighaze ye irau ivai maau, eemoghon muri, mata iŋgal ighaze ŋgar to igham pa liva to tisia pani, nene deŋia maau, ve ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivaii, nene poia pa itaghon ŋgar toni, ve yesuru tivai. Nene sosor maau.
1CO 7:37 Eemoghon ighaze ŋgeu eta ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivai malep, ve irau itatan ghaara toni, ve ighaze tamtoghon eta iŋgalsekini pa vaiuuŋ maau, ve ye itaghon tau lolo ve ivai maau, ye igham ŋgar poia.
1CO 7:38 Tovenen ŋgeu to ighaze ivai, nene igham ŋgar poia. Ve ŋgeu to ighaze ivai maau, nene igham ŋgar poia kat.
1CO 7:39 Ighaze liva vaivaiŋ eta azuwa ineep mata iyaryaar, liva tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Ye irau ineep toman azuwa. Ve ighaze muri azuwa imaat, ve liva tonenen ighaze ivai muul, nene poia. Ye igham sosor eta maau. Eemoghon ivai sorok malep. Ye irau ighita le ŋgeu eta to ighur ila to Tiina toit, ghoro ivaii.
1CO 7:40 Eemoghon you naghita naghaze: Yes ndinaara to tivai muul maau, ve tineep sorok, yes pale tinidi iza ve poia tiina to Maaron iza todi ilib pa yes to tivai muul. Saveeŋ tonene, you naghita naghaze Maaron Avuvu igham pooz payou ve nasavia.
1CO 8:1 Yo, naghaze nasaav ris pa mbeb to tigham di tinim watooŋrau pa maaron kaaromŋa. Yam pida asavsaav aghaze: “Yei nisob lemai ŋgar. Nikankaan pa mbeb tonowen ŋgara maau.” Nene poia. Eemoghon apatum gham. Pasa, ŋgar toit igham ghiit tapait tauud ve taghaze talib pa nditaad pida. Eemoghon ŋgar to lolood pa tauud, nene igham ghiit takaal ataam pa tauul nditaad ve tapalot di.
1CO 8:2 Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye iraua kat pa ŋgar, nene ipatooŋa ighaze ye igham ŋgar iraua sone.
1CO 8:3 Eemoghon ighaze tamtoghon eta lolo pa Maaron, nene Maaron iwatagi ve ighami inim le wa.
1CO 8:4 Yo, yam aghason ghou aghaze irau taghan mbeb to tirab di tinim watooŋrau pa maaron kaaromŋa, ma maau? Iit tawatag: Maaron kaaromŋa to naol ne, nene Maaron tau maau. Nene mbeb anunudi sorok. Pasa, Maaron ee moghon to inepneep. Ite paam maau.
1CO 8:5 Onoon, tamtoghon tighur ila to mbeb naol naol to sambam paroŋania ve taan, ve tiwaat di tighaze maaron todi ve tiina todi.
1CO 8:6 Eemoghon iit, ghoro taghur ila to Maaron ee moghon. Ye Tamaan to inim pughu pa mbeb tisob, ve iit taneep pa tambees pani. Ve taghur ila to Tiina toit ee moghon. Nene Yesu Krisi. Ye to inim ataam pa mbeb tisob ve tivot, ve ye to inim pughu pa nepooŋ toit.
1CO 8:7 Eemoghon tamtoghon pida to ghurla todi iyaryaaŋ sone, tighilaal mbeb tonene maau. Pasa, muuŋ ve inim, timbesmbees pa maaron kaaromŋa. Tovenen aazne, ighaze tighan mbeb eta to tighami inim watooŋrau pa maaron kaarom eta, nene tiyamaan taudi tighaze tigham sosor ve tisami ila Maaron mata.
1CO 8:8 Onoon, mbeb to naol ne, ighaze taghan di, ma taghan di maau, nene irau igham ghiit tagharau Maaron, ma ipoon ghiit pani ne maau. Pasa, mbeb tovene irau igham ghiit tanim popoiaad, ma tasami ila Maaron mata ne maau.
1CO 8:9 Eemoghon yam to aghazooŋ pa mbeb tonene, ve awatag aghaze yam irau aghan mbeb to naol ne, apatum gham. Pasa, ighaze aghan mbeb to tighami inim watooŋrau pa maaron kaarom eta, ve yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone tighita gham, nene pale agham di titap pa ghurla todi.
1CO 8:10 Yom to ughazooŋ pa Maaron ŋgar toni, ighaze ughan ilooŋ ila rumai to maaron kaarom eta, nene poia. Eemoghon ighaze ŋgeu eta to ghurla toni iyaryaaŋ sone ve imatughez pa ghaniiŋ mbeb tovene, ighita ghom, nene pale ipazaagha pa ghaniiŋ mbeb tonowen paam. Tovenen muri, ye pale iyamaan tau ighaze ye igham sosor ila Maaron mata.
1CO 8:11 Upatum ghom wa? Ŋgeu to ghurla toni iyaryaaŋ sone ve imatughez pa ghaniiŋ mbeb tovene, ye toŋvetaz tiom to Krisi imaat pani. Eemoghon ŋgar to ughami, nene iwaghamuni.
1CO 8:12 Yam irau matamim iŋgal toŋvetaz tiam pida to ghurla todi iyaryaaŋ sone. Ighaze agham di tiyamaan taudi tighaze tigham sosor ve lolodi ipataŋan, yam agham sosor padi, ve agham sosor pa Krisi paam.
1CO 8:13 Tovenen ighaze mbeb eta to taghani, irau igham toŋvetaz tiou eta to Krisi itap pa ghurla toni, nene irau naghan mbeb tonenen muul maau. Pa vene, nagham toŋvetaz tiou tonenen itap ma venen.
1CO 9:1 You tonene, tamtoghon eta iŋgin ghou maau. Naŋgin taug. Ve izag pa uraat to mbaŋooŋa, ve naghita katin Tiina toit Yesu. Ve uraat to naghami toman Tiina toit tapiri, anoŋa toni nene lupuuŋ tiam. Yam Korin aghilaal mbeb naol tonene, ma maau?
1CO 9:2 Onoon, tamtoghon pida tighita ghou tighaze you mbaŋooŋa tau to Krisi maau. Eemoghon yam, ghoro awatag. Pasa, uraat to naghami ila lolomim ve ighur anoŋa ivot, tauto ipatooŋ ghou ighaze you mbaŋooŋa tau to Tiina toit.
1CO 9:3 Yes to tiŋgabiiz ghou tighaze you mbaŋooŋa tau maau, you napamuul saveeŋ todi tovene:
1CO 9:4 Vena, yei to nighamgham uraat to Tiina toit ne, lemai izamai pa nigham aniiŋ ve ya inim uraat tiei atia, ma maau?
1CO 9:5 Onoon, yei uraata pida nivai maau. Ve inimale nivai ve ndizwamai tighur ila, tone irau nigham di ve yeiŋa nilaghlaagh pa uraat to Krisi inimale Petrus toman mbaŋooŋa pida ve Tiina toit nditazi tighamghami.
1CO 9:6 Ma vena, yam aghaze yeru Banabas moghon nigham uraat pa nimamai, leso niuul taumai pa nepooŋ tiei, ve yes pida maau?
1CO 9:7 Agham ŋgar pa yes ndaaba. Todi eta ikaal yaam ve aniiŋ, leso iŋgin tau pa nepooŋ toni? Maau. Ve ighaze tamtoghon eta ivazog vaen, pale tau irau ighan anoŋa maau? Maau. Ye pale ighan. Ve vena, ŋginiiŋ to sipsip ve mekmek irau igham tuz todi ve ighun, ma maau?
1CO 9:8 Vena, saveeŋ tiou tonene, you nataghon ŋgar to tamtoghon ve nasavia? Maau. Pasa, tutuuŋ to Mose isavia saveeŋ raraate tovene: “Ighaze bapolo ighamgham uraat pa vazaguuŋ wit leso uli imalab, yom upoon avo malep. Ye paam irau ighan a aniiŋ.” Vena, Maaron igham ŋgar pa bapolo moghon, ve ighur tutuuŋ tonene?
1CO 9:10 Maau. Ye isavia saveeŋ tonene iŋarua ghiit paam. Aghita. Yes to timbut taan pa vazogiiŋ aniiŋ, ve yes to tindou wit ve tigham uraat pa walabuuŋ uli, yes irau tigham adi aniiŋ anoŋa pida inim ndamodi, ghoro poia. Pughu tonene to timbood tutuuŋ tonene pait.
1CO 9:11 Sawa to nigham uraat ila lolomim, yei nivazog uuv popoia to Avuvu Patabuaŋ. Tovenen ighaze yei nigham ulaaŋ pida ilat tiam, nene deŋia. Ma vena? Aghita aghaze yei nighur matamai payam pa mbeb tiina eta?
1CO 9:12 Ndiran pida, yam aghita di aghaze yes ledi izadi pa tigham ulaaŋ ilat tiam. Nene poia. Ŋgar tonanan deŋia. Eemoghon yei, ghoro deŋia kat pa nigham ulaaŋ pida ilat tiam. Eemoghon muuŋ ve inim, yei niyok payam pa auul ghei maau. Pa vene, ipoon ataam pa varu poia to Krisi. Onoon, ataam to nitaghoni pa uraat tiei, nene igham pataŋani payei. Eemoghon sa pataŋani to ighaze ivot payei, yeru irau nimbaada.
1CO 9:13 Yam awatag maau? Yes to tighamgham uraat ila Rumai to Maaron lolo, tighanghan aniiŋ to rumai. Ve ighaze tamtoghon tigham mbeb eta inim watooŋrau, nene tighur mbeb tonenen suruvu izala artaal inim watooŋrau, ve suruvu izi pa yes to tighamgham uraat pa watooŋrau, leso tighani.
1CO 9:14 Yes to tivovotia varu poia, tovene paam. Tiina toit ighur tutuuŋ pait ighaze: Yes irau tigham ledi atia pa uraat todi to votiaaŋ varu poia. Leso iuul di pa nepooŋ todi.
1CO 9:15 Tovenen you leg izag pa nagham leg atia pa uraat tiou. Eemoghon muuŋ ve inim, nayok pa ŋgar tovene maau. Ve aazne paam, nambood saveeŋ tonene pa napamundigin gham, leso agham leg atia ne maau. Lolog pa ŋgar tovene maau kat. Pasa, ataam to nataghoni pa uraat tiou, tauto igham ghou tinig iza. Tovenen sawa to naneep matag iyaryaar, irau nayok pa agham leg ulaaŋ eta ne maau. Aneep namaat nala, ghoro sa to aghaze aghami, aghamghami lak!
1CO 9:16 Ighaze you navotia varu poia, nene leg pughu eta pa napakur taug ne maau. Pasa, Maaron tau ighur uraat tonene inim nimag. Tovenen you irau naghami. Ighaze navotia varu poia maau, nene nakaria taug wa.
1CO 9:17 Ve inimale nataghon taug lolog ve nagham uraat tonene, tone nagham ŋgar pa leg atia. Eemoghon maau. Pasa, nanim mbesooŋa to Maaron, ve ye inumeer ghou ve ighur uraat tonene inim nimag.
1CO 9:18 Tovenen sa to pale naghami inim leg atia? Atia tiou, nene vene: Sawa to navotia varu poia pa tamtoghon, you napoi pa atia to izag pani ne maau. Nagham uraat padi sorok. Ve ŋgar tonene, to igham ghou tinig iza ve lolog poia. Atia tiou, tau tonene.
1CO 9:19 You tonene, tamtoghon eta iŋgin ghou maau. Naŋgin taug. Eemoghon taug lolog ve nanim mbesooŋa pa tamtoghon tisob, leso naghereb tamtoghon katindi tinim Krisi le.
1CO 9:20 Tovenen sawa to naneep toman yes Yuda, you nataghon di pa gabuadi, leso naghereb di tinim Krisi le. Onoon, you naneep ila tutuuŋ todi samba maau. Eemoghon sawa to naneep toman di, naneep nanimale yes to tineep ila tutuuŋ samba, leso naghereb di tinim Krisi le.
1CO 9:21 Ve sawa to naneep toman ndug ndug to tikankaan pa tutuuŋ to yes Yuda, you nataghon gabuadi, ve naneep nanimale yes to tikankaan pa tutuuŋ tonowen. Pasa, naghaze le naghereb di paam tinim Krisi le. Eemoghon you nazoor tutuuŋ to Maaron maau. Pasa, you naneep ila tutuuŋ to Krisi samba.
1CO 9:22 Ighaze naneep toman yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone, you nataghon di pa gabuadi ve nepooŋ todi. Leso napamundigin ghurla todi ve tineep tuŋia ila to Krisi. Tovenen you nataghon tamtoghon tisob gabuadi ve nepooŋ todi, leso nagham mulin tamtoghon todi pida. Sa ataam to irau iuul di, nene you nataghoni.
1CO 9:23 Tovenen ŋgar tisob to nataghon di, you nagham di leso varu poia ilaan irau tamtoghon tisob, ve yeiŋa nighita poia to Maaron iza tiei.
1CO 9:24 Iit tawatag: Ighaze landooŋ eta ivot, nene tamtoghon to landooŋ tonenen pale tisob tilaan. Ve tamtoghon todi ee moghon, to pale ilaan le ilib pa ndita, ve igham le atia. Tovenen matamim iza pa landooŋ to Maaron, ve alaan toman tapirimim. Leso alib ve agham lemim atia poia.
1CO 9:25 Tamtoghon tisob to tighaze tilaan pa landooŋ eta, tisapaar pooi pa mbeb naol naol. Leso tilaan toman tapiridi. Ve atia to tizuaria di pani, nene ineep mala maau. Rikia moghon ve isami. Eemoghon iit, ghoro tazuaria ghiit pa atia poia to pale ineep le alok. Irau isami maau.
1CO 9:26 You nanim tamtoghon to ilandaad ve mata inesnes maau. Matag deŋia pa ndug to landooŋ ila isob pani, ve nalaan naŋarua. Ve you nanimale ŋgeu to iparab ve ipiyaav nima soroksorok maau. You nanimale ŋgeu to ipiyaav nima, ve irab katin tamtoghon.
1CO 9:27 You narab katin taug anoŋag, leso natatan ŋgar samsamia to lolog muŋgina. Pasa, namatughez. Ighaze navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ve ŋgar tiou pida isosor, nene pale muri tigham atia tiou ila pa tamtoghon ite, ve naneep sorok.
1CO 10:1 Yam toŋvetaz, you naghaze matamim iŋgal muul pa mbeb to muuŋ ivot pa nditimbuud. Sawa to yesŋa Mose tipul Isip, Maaron igham yaghur tae ivot leso ipoon di ve ipatooŋ di pa ataam. Ve yes tisob tineep ila yaghur tae tonowen samba, ve tisob timbut Te Kaviaaŋa ve tivool tila pa paŋa ite.
1CO 10:2 Yaghur tae ve te tonowen ŋgara, nene inimale yes Israela tigham ya. Pasa, sawa tonenen ve ila, yes titaghon Mose pa ŋgar toni, ve tigham nepooŋ paghu.
1CO 10:3 Ve aniiŋ ve ya to Maaron Avuvu igham padi, yes tisob tighan ve tighun. Ya tonowen ivotvot ila yaam to Maaron Avuvu to itaghon di pa laghooŋ todi. Yaam tonowen, nene Krisi.
1CO 10:5 Eemoghon muri, tamtoghon todi katindi tizoor Maaron aliŋa. Tauto ate yabyab padi, ve irab di timatmaat izi ndug balim.
1CO 10:6 Mbeb to ivot pa yes Israela pa sawa tonenen, nene inim patoŋaaŋ pait. Leso taghilaal, ve lolood igham pa mbeb samsamia tanimale yes malep.
1CO 10:7 Tovenen yam ambees pa maaron kaaromŋa inimale muuŋ yes Israela pida tighami malep. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: [Sawa to yes Israela tigharaat makau pa gol, ve tipait mbeb tonowen inimale maaron todi.] “Ival tiina mboledi izi pa ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ, ghoro tipamundigin mogheraaŋ toman ŋgar samsamia naol.”
1CO 10:8 Ve mataad samia tanimale ŋgavuun malep. Pasa, Israela pida tigham tovene, ve tamtoghon todi 23,000 timatmaat pa ndag ee moghon.
1CO 10:9 Ve tatoov Tiina toit tapiri malep. Pasa muuŋ, Israela pida tigham tovene, ve moot samsamiadi tivot, ve tighan di timatmaat.
1CO 10:10 Ve tayou avood pa Maaron toman uraata toni malep. Pasa muuŋ, Israela pida tigham tovene, ve aŋela to irabrab tamtoghon, irab di timatmaat.
1CO 10:11 Mbeb naol to tivot pa yes Israela pa sawa tonenen, nene tinim patoŋaaŋ pait. Timbood kamos to mbeb tonowen, leso ipatoot iit to aazne tavot pa sawa to Maaron ipasob mbeb to naol ne, ve tagharaat tauud. Pa vene, pataŋani igham ghiit inimale muuŋ igham yes Israela.
1CO 10:12 Tovenen ighaze tamtoghon eta inumeer tau ighaze iyoon tuŋia, ye irau ipatumi. Pa vene, itap ve igham sosor.
1CO 10:13 Sa tovaaŋ to ighaze ivot payam, nene tovaaŋ ite maau. Tovaaŋ tiam to naol ne, raratedi tinimale tovaaŋ to moghon moghon ivotvot pa tamtoghon tisob. Ve yam irau anumeer Maaron. Pasa, tovaaŋ to yam irau ambaada maau, nene ye irau ipuli ivot payam maau. Ve ighaze ipul tovaaŋ eta ivot payam, nene pale ighur lemim ataam eta leso apaghau taumim pani ve ayoon ariaŋa, ve alib pa tovaaŋ tonenen.
1CO 10:14 Tovenen yam ndiran tiou, ŋgar to tambees pa maaron kaaromŋa, agharaui malep. Aneep saguan pani.
1CO 10:15 Yam lemim ŋgar. Tovenen taumim irau aŋgabiiz saveeŋ to naghaze nasavia.
1CO 10:16 Sawa to taghun vaen ila rubruub, ve tapait Maaron pa poia toni, nene igham ghiit talup toman Krisi, ve siŋ toni inim leed. Ve mberet to tateeva ve taghani, tovene paam. Nene igham ghiit talup toman Krisi, ve minda inim leed.
1CO 10:17 Ve mberet ee moghon to iit tasob taghani, tauto ipatooŋ ghiit ighaze iit tasob tanimale ŋgeu ee moghon anoŋa. Nene Krisi.
1CO 10:18 Matamim iŋgal ŋgar to yes Israela titaghoni pa watooŋrau todi. Ighaze tigham mbeb eta inim watooŋrau, nene timoz pida izala artaal, ve taudi tighan pida, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon.
1CO 10:19 Ighaze tovene, pale tasaav vena pa maaron kaaromŋa ve watooŋrau to tamtoghon tighamgham padi? Nene mbeb tau? Maau. Maaron toit moghon to Maaron tau.
1CO 10:20 Watooŋrau to yes to tikankaan pa Maaron tighamgham di ila rumai todi lolo, nene tigham di pa Maaron tau maau. Tigham di pa avuvu samsamiadi. Tovenen you naghaze yam ala toman di pa ŋgar todi tonowen malep. Pasa, ighaze ala toman di, nene inimale yamŋa avuvu samsamiadi tonowen alup gham anim ee moghon.
1CO 10:21 Alooŋ. Yam irau aghun ila rubruub to Tiina toit, ve rubruub to avuvu samsamiadi paam ne maau. Ve yam irau aghan ila toŋ to Tiina toit, ve aghan ila toŋ to avuvu samsamiadi paam ne maau.
1CO 10:22 Ighaze iit tagham tovene, nene pale tagham Ŋgeu Tiina ate yabyab kat. Pasa, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze taghur lolood ve ŋgar toit isob ila pani moghon. Yam to aghanghan ve aghunghun ila rumai to maaron kaaromŋa, agham ŋgar vena? Aghaze tapiriid ilib pa Maaron?
1CO 10:23 Tiam pida tisaav tighaze: “Yei irau nigham ŋgar to naol ne. Mbeb eta le ŋgalsekiiŋ maau.” Eemoghon ŋgar tisob tiuul ghiit maau. Ve ŋgar tisob tipalot ghiit maau.
1CO 10:24 Iit irau tagham ŋgar pa tauud moghon maau. Iit irau tagham ŋgar pa nditaad paam, ve tatoova pa tauul di ve tapalot di pa ghurla todi.
1CO 10:25 Tovenen yam ataghon ŋgar tovene: Ighaze aghita mbeb eta minda ineep ila nal ina, yam aghason pani malep. Agholi ve aghani moghon. Agham ŋgar naol malep.
1CO 10:26 Pasa, Maaron aliŋa isaav ighaze: “Taan toman mbeb tisob to tineep ila, nene to Ŋgeu Tiina.”
1CO 10:27 Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila to Krisi maau, ve ipoi gham pa ghanghaniiŋ, ve lolomim aghaze ala, nene poia. Ala lak. Ve sa aniiŋ to ighaze tigham payam, yam aghani moghon. Aghason di pani malep. Pasa, ighaze tipaes payam tighaze mbeb tonenen inim pa rumai to maaron kaarom eta, ve aghani, nene pale agham ŋgar aghaze asosor ila Maaron mata.
1CO 10:28 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ipaes payam ighaze mbeb minda tonenen, nene watooŋrau suruvu, ghoro yam aghani malep. Pasa, ighaze aghani, nene pale tamtoghon tonenen ighita ighaze yam agham sosor, ve igham ŋgar naol.
1CO 10:29 Onoon, ighaze aghan mbeb tonenen, yam pale ayamaan taumim aghaze agham sosor ila Maaron mata maau. Eemoghon yam irau agham ŋgar pa itamim tonenen. Ighaze ighita gham aghan mbeb tonenen, nene pale ighita ighaze yam agham sosor, ve igham ŋgar naol. Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavia saveeŋ tovene pait maau, iit irau tataghon tauud gabizooŋ toit pa sa mbeb to poia ve samia. Pughu vena to nataghon gabizooŋ to ŋgeu ite?
1CO 10:30 Ighaze you naghan mbeb tonenen toman lolog poia pa Maaron, pughu vena to tamtoghon ite iyou avo payou?
1CO 10:31 Tovenen ighaze yam aghan, ma aghun, ma agham sa ŋgar ite paam, nene poia. Eemoghon sa ŋgar to aghami, yam irau aghami pa apait Maaron iza.
1CO 10:32 Tovenen yam irau agham ŋgar pa yes Yuda, ve yes Grika to tighur ila maau ne, ve lupuuŋ to Maaron paam. Agham ŋgar eta to pale ireu ŋgar todi malep. Agham ŋgar to deŋia moghon ila tamtoghon tisob matadi.
1CO 10:33 Leso ataghon ŋgar tiou. Aghita. You nagham ŋgar pa taug maau. Sawa isob, natoova pa nagham ŋgar to popoia moghon ila tamtoghon tisob matadi. Ve nagham ŋgar to pale iuul di, leso Maaron igham mulin di.
1CO 11:1 Tovenen yam irau ataghon ghou pa ŋgar tiou, inimale you nataghon Krisi pa ŋgar toni.
1CO 11:2 You napait gham pa ŋgar tiam to sawa isob matamim iŋgalŋgal ghou, ve akis Maaron aliŋa to nasavia payam ne ariaŋa. Saveeŋ tonenen, you naghami ila to tamtoghon pida, ve anag nasakia ilat tiam.
1CO 11:3 Ve aazne, naghaze yam awatag kat tovene: Krisi, ye inim daba pa nditamoot tisob, ve nditamoot tinim daba pa ndizwadi. Ve Maaron to inim daba pa Krisi.
1CO 11:4 Ighaze tamoot eta ipoon daba pa mbeb eta, ve isuŋ ma ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, nene ipamayaŋin daba toni, nene Krisi.
1CO 11:5 Ve ndiliva to tipoon dabadi maau, ve tisuŋ ma tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, nene yes tipamayaŋin daba todi, nene ndizwadi. Ndiliva tovene tinimale ndiliva samsamiadi to tiin dabadi, leso tipamayaŋin di.
1CO 11:6 Tovenen ighaze liva eta ipakur tau ve ipoon daba maau, nene poia pa tiin daba. Leso maya pa ŋgar to ye ighami, ve ipuli. Ve ighaze liva eta maya pa tikot daba raua izi, ma tiin daba, ye irau ipoon daba.
1CO 11:7 Eemoghon nditamoot irau tipoon dabadi maau. Pasa, yes tigham Maaron nagho, ve tineep pa tipait Maaron iza ve tipatooŋ tapiri ve poia toni. Ve ndiliva tineep pa tipait ndizwadi.
1CO 11:8 Aghita. Muuŋ kat, tamoot ivot ila to liva maau. Liva ivot ila to tamoot.
1CO 11:9 Ve Maaron igham ŋgar pa liva ve ighur tamoot ne maau. Ye igham ŋgar pa tamoot, tauto ighur liva pa iuuli.
1CO 11:10 Pughu tonene to yes ndiliva irau tipoon dabadi. Leso tipatooŋ taudi tighaze yes tineep ila ndizwadi sambadi, ve ŋgar todi deŋia ila yes aŋela matadi.
1CO 11:11 Eemoghon iit ndiliva ve nditamoot to taneep ila to Tiina toit Krisi, irau taneep leed leed maau. Nditamoot ve ndiliva irau tiwaulan di.
1CO 11:12 Agham ŋgar pa Adam yesuru Eva. Papazogi, liva ivot ila to tamoot. Ve aazne, nditamoot tivotvot ila to ndiliva. Pasa, ndiliva to tipoop di. Eemoghon Maaron to inim pughu pa mbeb tisob.
1CO 11:13 Yam taumim irau aŋgabiiz mbeb tonene. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ, ve liva eta ipoon daba maau ve isuŋ pa Maaron, nene deŋia?
1CO 11:14 Saveeŋ tiou tonene itaghon iit gabuaad paam. Ighaze ŋgeu eta daba raua tiina, nene taghita taghaze ŋgeu tonenen ipamayaŋin tau.
1CO 11:15 Ve ighaze liva eta daba raua tiina, nene ighami paghuna ila tamtoghon matadi ve tipaiti. Daba raua tonowen, nene Maaron igham pani, leso ipoon daba.
1CO 11:16 Ighaze tamtoghon eta izoor aliŋag tonene, nene you nasaav pani tovene: Yei lemai ŋgar ite paam pa mbeb tonene maau. Ve yei moghon maau. Lupuuŋ tisob to Maaron titaghon ŋgar ee moghon pa mbeb tonene.
1CO 11:17 Yo, naghaze napasaluŋgan gham pa ŋgar tiam pida to deŋiadi maau. Irau napait gham maau. Pasa, sawa to alup gham pa suŋuuŋ, suŋuuŋ tiam iuul gham maau. Iwaghamun gham.
1CO 11:18 Saveeŋ to naghaze nasavia payam muuŋ, nene vene: You nalooŋ varumim tighaze sawa to alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, yam avalag gham aneep lemim lemim, ve awazoran gham pa savsaveeŋ. Ve naghaze saveeŋ tonene, avaat onoon.
1CO 11:19 Ŋgar tiam to avalag gham aneep lemim lemim, poia maau. Eemoghon ŋgar tovene irau ivot. Leso tawatag: Sei masin to Krisi tamtoghon toni kat, ve ŋgar todi deŋia ila mata.
1CO 11:20 Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam ataghon ghanghaniiŋ to Tiina toit ŋgara maau.
1CO 11:21 Pasa, yam agham ŋgar pa nditamim ve asaŋan di maau. Yam pida matamim ghanghaniiŋ, ve amuuŋ ala agham amim amim ve aghan. Ve tamtoghon tiam pida tighun tiina le tisami. Tauto nditamim pida to tinim muri, adi aniiŋ maau ve pitool di.
1CO 11:22 Vena, irau aghan ve aghun izi taumim ruum tiam maau? Ma aghaze aveleg lupuuŋ to Maaron ve apamayaŋin nditamim pida to mbolaaŋa ne? Pale nasaav vena payam? Aghaze napait gham pa ŋgar tiam tonanan? Maau kat!
1CO 11:23 Saveeŋ to naghami ila to Tiina toit ve muuŋ nasavia payam, tauto aazne nasavia muul. Saveeŋ tovene: Mboŋ to Yudas ighur Yesu ila koia nimadi, Yesu igham mberet,
1CO 11:24 ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva ve isaav ighaze: “Nene you mindag. You pale napul taug namaat payam. Ŋgar to naghami ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghou.”
1CO 11:25 Tighan le isob, ghoro itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighami ve isaav padi ighaze: “Rubruub tonene, nene siŋ tiou to pale imaliŋ ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon toni tilup di tinim ee moghon. Sawa isob to ighaze yam aghun ila rubruub tonene, ghoro ataghon ŋgar to you naghami ne, leso matamim iŋgal ghou.”
1CO 11:26 Saveeŋ tonenen, ŋgara tovene: Sawa isob to aghan mberet tonenen ve aghun ila rubruub vaen, yam avotia mateeŋ to Tiina toit. Yam irau agham tovene ila ila le irau mulaaŋ toni.
1CO 11:27 Tovenen tamtoghon to ighaze ighan mberet ve ighun ila rubruub to Tiina toit, ve igham ŋgar to deŋia pa ŋgar to pasa maau, nene ye igham sosor pa Tiina toit minda ve siŋi.
1CO 11:28 Tovenen tamtoghon irau tiŋgabiiz poian taudi, ghoro tighan mberet ve tighun ila rubruub.
1CO 11:29 Pasa, mberet ve vaen, nene iza to Tiina toit anoŋa. Tovenen ighaze tamtoghon eta ighilaal mbeb tonene maau, ve ighani ma ighuni inimale mbeb sorok, nene ye igham sosor. Tamtoghon tovene, Maaron pale ighur atia pani.
1CO 11:30 Pughu tonene to tamtoghon tiam katindi timomorooŋ ve tapiridi isob. Ve pida, timaat wa.
1CO 11:31 Ve inimale taŋgabiiz tauud pooi ve taghan pasa, tone Maaron irau ighur atia tovene pait maau.
1CO 11:32 Eemoghon ighaze ye iŋgabiiz ghiit ighaze tagham sosor, ve ilos ghiit pa ipasaluŋgan ghiit, nene poia. Pa vene, takis ŋgar samia toit, ve sawa to Mboŋ Muri, ye ighur atia pait, ve itiŋa ival tiina to taan talaleed.
1CO 11:33 Tovenen yam toŋvetaz tiou, ighaze alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, asaŋan nditamim ve yam asob aghan raraate.
1CO 11:34 Ve ighaze tamtoghon eta pitool matini, nene poia pa ighan pataghaaŋ izi ruum toni. Le isob, ghoro ilat pa lupuuŋ tiam. Leso sawa to alup gham, agham sosor ila Maaron mata sob, ve ye ighur atia payam malep. You leg saveeŋ pida inepneep sone. Eemoghon irau nasavia aazne maau. Taug nalat peria, ghoro nasavia.
1CO 12:1 Yam toŋvetaz, uraat ve ŋgar naol naol to Maaron Avuvu irei di pait ne, you naghaze yam akankaan padi malep.
1CO 12:2 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, sawa to yam akankaan pa Maaron. Sawa tonenen, tiweu gham ala, ve asuŋsuŋ pa maaron kaaromŋa to tisavsaav maau.
1CO 12:3 Tovenen you naghaze nasaav ghazooŋa payam tovene: Tamtoghon to Maaron Avuvu igham pooz pani, ye irau ipiyaav saveeŋ samia iŋarua Yesu maau. Ve tamtoghon eta irau isaav sorok ighaze: “Yesu, ye Tiina” ne maau. Maaron Avuvu igham pooz pani, ghoro isaav tovene toman lolo.
1CO 12:4 Maaron Avuvu ireirei uraat ve ŋgar naol naol pait. Uraat ve ŋgar tisob tonowen, nene Avuvu ee moghon to inim pughu padi.
1CO 12:5 Iit tataghon ataam naol pa Mbesooŋ toit itaghon ataam naol. Eemoghon tasob tambees pa Tiina ee moghon, nene Yesu.
1CO 12:6 Ve Maaron ee moghon to ipapalot ghiit tasob, tauto taghamgham uraat naol naol ila ye tau tapiri.
1CO 12:7 Maaron Avuvu ineep toman iit tasob, ve ireirei tau tapiri toman uraat ve ŋgar naol naol irau ghiit, leso tapalot lupuuŋ to Krisi pani.
1CO 12:8 Tamtoghon eez, Maaron Avuvu ipaghazoŋani pa Maaron ŋgar toni, leso ivotia ŋgar tonowen pa tamtoghon. Ve ite, Maaron Avuvu igham le ŋgar popoia pida, leso ipatoot tamtoghon pani.
1CO 12:9 Ve ite, Maaron Avuvu ee moghon to ipalot ghurla toni le iyaryaaŋ kat. Ve ite, Maaron Avuvu igham le tapiri, leso iuul moroghooŋa ve tinidi popoia.
1CO 12:10 Ve ite, ye le tapiri to igham mbeb gharatooŋadi tivot. Ve ite, ye ivovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve ite, ye irau ighilaal mbeb to tivotvot: Maaron Avuvu inim pughu padi, ma avuvu ite paam? Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Tauto tamtoghon tilooŋ saveeŋ toni, eemoghon tikankaan pa pughu. Ve ŋgeu ite, Maaron Avuvu ipaghazoŋani pa saveeŋ tonowen pughu, leso ivotia pa tamtoghon ve tighazooŋ pani.
1CO 12:11 Ŋgar ve uraat naol tonowen, Avuvu ee moghon to inim pughu padi. Ye ireirei di irau iit eŋaeŋa itaghon tau lolo.
1CO 12:12 Iit tawatag: Anoŋaad, nene ee moghon. Ve ye le babaŋa naol inimale nimaad, agheed, mataad, ve mbeb pida paam. Eemoghon anoŋaad babaŋa to naol ne, tilup di tinim mbeb ee moghon. Lupuuŋ to Krisi, nene ŋgara raraate.
1CO 12:13 Aghita, iit tamtoghon naol naol. Pida, yes Yuda, pida Grika. Pida, mbesooŋa. Ve pida, mbesooŋa maau. Tiŋgin taudi. Eemoghon sawa to tagham ya, ila uraat to Maaron Avuvu ee moghon, iit tanim Krisi le. Ve Avuvu tonowen ilup ghiit tanim Krisi anoŋa ee moghon. Ve Maaron igham Avuvu ee moghon pa iit tasob. Avuvu tonowen inim ya mata yaryaara pait ve ipapalot ghiit.
1CO 12:14 Iit tawatag: Anoŋaad, babaŋa ee moghon maau. Ye le babaŋa katindi.
1CO 12:15 Aghita. Ighaze tamtoghon eta aghe igham ŋgar ighaze: “You nanim ŋgeu tonene nima, ghoro poia. Eemoghon maau. Tauto irau nalup toman anoŋa maau.” Pale irau ipul ina, ve ila ineep saguan? Maau. Pasa, ye ŋgeu tonenen anoŋa pida.
1CO 12:16 Ve ighaze ŋgeu tonenen taliŋa igham ŋgar ighaze: “You nanim ŋgeu tonene mata, ghoro poia. Eemoghon maau. Tauto irau nalup toman anoŋa maau.” Pale irau ipul ina, ve ila ineep saguan? Maau. Pasa, ye ŋgeu tonenen anoŋa pida.
1CO 12:17 Ve vena? Ighaze anoŋaad babaŋa tisob titoor di tinim mataad moghon, pale irau talooŋ saveeŋ? Ma ighaze titoor di tinim taliŋaad moghon, pale irau tayaaz mbeb vuzi? Maau.
1CO 12:18 Iit anoŋaad venen maau. Maaron itaghon tau lolo, ve ighur anoŋaad babaŋa to naol ne, leso tigham uraat todi todi.
1CO 12:19 Aghita. Ighaze anoŋaad babaŋa tisob titoor di tinim babaŋa eta moghon, pale taghita taghaze nene tamtoghon anoŋa? Maau.
1CO 12:20 Anoŋaad, ye le babaŋa katindi. Ve babaŋa tisob tilup di tinim mbeb ee moghon.
1CO 12:21 Tovenen mataad irau iveleg nimaad ve isaav ighaze: “Ah, you leg uraat eta payom maau!” Isaav vene malep. Ve dabaad tovene paam. Irau isaav tovene pa agheed maau. Pasa, anoŋaad babaŋa tisob, ledi uraat.
1CO 12:22 Ve agham ŋgar pa mbeb pida to tineep ila lolood inimale ateed ve kodkodaad. Onoon, taghita mbeb tonowen taghaze ariaŋadi maau. Eemoghon ledi uraat tintina. Ighaze tineep maau, nene pale tamaat.
1CO 12:23 Anoŋaad babaŋa pida to taghaze popoia pa tamtoghon tighita di maau ve mayaad padi, nene tapakur di. Pasa, moghon moghon mataad iŋgalŋgal di, ve taponpoon di.
1CO 12:24 Eemoghon anoŋaad babaŋa pida to popoia pa tamtoghon tighita di, nene tagham ŋgar tovene padi maau. Tapul di tineep sorok. Maaron ighur anoŋaad babaŋa to naol ne, ve ilup di tinim ee moghon. Ve anoŋaad babaŋa pida to taghita di taghaze mbeb sorok ve ledi izadi maau, nene ye ipait di tilib pa anoŋaad babaŋa pida.
1CO 12:25 Maaron igham tovene, leso anoŋaad babaŋa tiwazoran di ve tivalag di sob. Ye ighaze tilup di tinim ee moghon, ve matadi pa taudi ve tiwaulan di.
1CO 12:26 Iit tawatag: Ighaze anoŋaad babaŋa eta iyamaan yabyabuuŋ, nene pale anoŋaad isob iyamaan yabyabuuŋ. Ve ighaze tipait anoŋaad babaŋa eta, nene pale anoŋaad babaŋa tisob lolodi poia ve tinidi iza.
1CO 12:27 Lupuuŋ tiam, nene inimale Krisi anoŋa. Ve yam asob animale anoŋa tonenen babaŋa pida.
1CO 12:28 Lupuuŋ to Krisi, Maaron ighur yes mbaŋooŋa pa timuuŋ pani, ghoro yes to tinim propet ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon. Ve inim tol pani, nene yes to tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ghoro yes to tighamgham mbeb gharatooŋadi, ve yes to Maaron irei tapiri padi leso tiuul moroghooŋa, ve yes to tighamgham uraat pa ulaaŋ nditadi, ve yes to ledi ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav.
1CO 12:29 Vena? Tamtoghon tisob tinim mbaŋooŋa to Krisi? Ma tisob tinim propeta ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon? Ma tisob tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa? Ma tisob tigham mbeb gharatooŋadi?
1CO 12:30 Ma Maaron irei tapiri pa tamtoghon tisob leso tiuul moroghooŋa? Ma Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon tisob, leso tiwasavsaav? Ma irau tisob tivotia saveeŋ tovene pughu? Maau.
1CO 12:31 Tovenen Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar naol naol pait. Ve yam irau azuaria gham pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar to iuul katin lupuuŋ to Krisi. Yo, naghaze nasavia ŋgar eez to poia kat ilib pa ŋgar to naol ne.
1CO 13:1 Ighaze you irau nasaav ila ndug ndug aliŋadi, ma aŋela aliŋadi, eemoghon lolog pa tamtoghon maau, nene you nanimale belo ma ambam to itaŋ sorok toman aliŋa tiina.
1CO 13:2 Ve ighaze navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon nanimale propet, ve naghazooŋ pa ŋgar toni yoŋgaaŋ isob, ve nawatag katin ŋgar popoia tisob, ve ghurla tiou iyaryaaŋ kat le irau nasaav moghon, ve lolooz tinduur tighau tila, nene poia. Eemoghon ighaze lolog pa tamtoghon maau, nene you nanim mbeb sorok.
1CO 13:3 Ve ighaze narei mbeb tiou tisob pa yes mbolaaŋa, ve napul taug nala Maaron koia nimadi, ve tighur ghou nala yab ighan ghou, eemoghon lolog pa tamtoghon maau, pale nagham sa inim leg atia? Mbeb eta maau.
1CO 13:4 Ŋgar to lolood pa tamtoghon, nene vene: Tagham poian tamtoghon, ve ighaze tigham pataŋani pait, nene pale tatatan tauud, ve tambaada moghon. Ve ighaze taghita nditaad ledi mbeb katindi, nene irau ireu lolood maau. Ve tapait tauud ve taghaze talib pa nditaad maau.
1CO 13:5 Ve tagham ŋgar eta isosor ila tamtoghon matadi maau, ve mataad iŋgal tauud moghon maau. Ve ateed yabyab soroksorok maau, ve mataad kisin sosor to tamtoghon maau.
1CO 13:6 Ve ŋgar to ighaze deŋia maau, nene pale tiniid iza pani maau. Ve sa saveeŋ ma ŋgar to onoon, nene pale lolood poia pani.
1CO 13:7 Ve sa ŋgar to ighaze ivot, nene irau tapul muriid pa tamtoghon maau. Sawa isob, iit pale tanumeer Maaron, ve taghur ila ariaŋa taghaze ye pale igham mbeb tisob tivot pooi. Ve sa pataŋani to ighaze ivot pait, nene pale tayoon ariaŋa ve tambaada.
1CO 13:8 Ŋgar to lolood pa tamtoghon, nene irau isob maau. Inepneep irau sawa isob. Eemoghon ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, muri pale Maaron ipasobi. Ve ŋgar to Maaron Avuvu ipamundigin ghiit ve tawasavsaav, nene pale isob. Ve uraat to Maaron Avuvu ighamghami, leso ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar pida, nene paam pale isob.
1CO 13:9 Aghita. Iit tagham ŋgar iraua sone. Ve Maaron aliŋa to tavotia pa tamtoghon tanimale propet, tovene paam. Tasavia pida pida moghon.
1CO 13:10 Ve tala tala le ighaze sawa to mbeb anoŋa kat ivot, nene pale Maaron ipasob ŋgar tisob to aazne tagham pida, ve pida taghami sone ne, ve tilaledi.
1CO 13:11 Muuŋ, sawa to pain ghou, saveeŋ toman ŋgar ve gabizooŋ tiou, nene inimale to ndipain. Eemoghon aazne, nanim olman, ve ŋgar tiou imatu wa. Tauto napul ŋgar to ndipain ineeple.
1CO 13:12 Aazne, iit taghita mbeb to Maaron ighazooŋ kat maau. Nene inimale taghita mbeb tonowen anunudi ila tirooŋ to ŋgalaaŋa maau. Eemoghon muri, itiŋa Maaron pale tawaghiton ghiit. Aazne, nagham ŋgar pida moghon. Ve muri, you pale nawatag kat, inimale Maaron iwatag katin ghou.
1CO 13:13 Tovenen ŋgar tintina tol to tinepneep: ŋgar to ghurla, ŋgar to ghuruuŋ mataad pa Maaron, ve ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon. Ve ŋgar tol tonene, ŋgar to imuuŋ, nene ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon.
1CO 14:1 Tovenen yam azuaria gham pa ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, toman ŋgar ve uraat tisob to Maaron Avuvu irei di pait ne. Ve ŋgar eez to yam irau azuaria gham pani kat, nene ŋgar to tavotia Maaron aliŋa pa tamtoghon tanimale propet.
1CO 14:2 Pasa, tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yes tisavsaav pa tamtoghon maau. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ to tisavia, nene pughu iyooŋ. Tauto tamtoghon tilooŋa ve tikankaan pani.
1CO 14:3 Eemoghon yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tisavia saveeŋ to tamtoghon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauto tipalot nditadi ve tiseeŋ ŋgar todi, ve tirab atedi leso lolodi poia, ve tipariaaŋ di pa titaghon ŋgar poia.
1CO 14:4 Tamtoghon to Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav, ye ipalot ival tiina maau. Ipalot tau moghon. Ve ighaze ŋgeu eta ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye ipalot yam asob to aneep ila lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar tiam.
1CO 14:5 You naghaze Maaron Avuvu ipamundigin gham asob ve awasavsaav, ghoro poia. Eemoghon ighaze yam asob avotia Maaron aliŋa pa tamtoghon animale propet, nene pale poia kat. Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ivotia saveeŋ tonenen pughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi ve iseeŋ ŋgar todi. Ve ighaze maau, nene uraat to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, to poia kat le ilib pa ŋgar to Maaron Avuvu ipamundigin ghiit ve tawasavsaav.
1CO 14:6 Yam toŋvetaz, ighaze you nalat, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene pale nauul gham vena? Maau. You irau navotia mbeb pida to Maaron ipaghazoŋan ghou pani, ma naseeŋ ŋgar tiam pa ŋgar pida, ma napatoot gham pa ŋgar pida, ma navotia Maaron aliŋa payam nanimale propet, ghoro nauul gham. Pasa, ighaze nasavia saveeŋ tovene, yam pale aghazooŋ pa pughu.
1CO 14:7 Agham ŋgar pa mbeb pida to tigharaat di leso titaŋ, inimale sab ve gita. Mbeb tonowen, taudi irau titaŋ maau. Tavib di, ma tarab di, ghoro titaŋ. Eemoghon ighaze titaŋ pooi maau, nene pale tawatag mbouŋ aliŋa vena?
1CO 14:8 Ve tavuur to tivibi pa malmal ne paam, ighaze itaŋ pooi maau, nene pale sei igharaat tau pa malmal?
1CO 14:9 Yam tovene paam. Ighaze awasavsaav ve asavia saveeŋ to tamtoghon tighazooŋ pani maau, nene pale tigham ŋgar pa saveeŋ pughu vena? Maau. Saveeŋ tiam pale inim yaghur.
1CO 14:10 Onoon, tamtoghon to tineep izi taan ne, aliŋadi naol. Ve aliŋadi tonowen, tisob ledi pughudi. Tovenen sei to ighaze iwatag ndug eta aliŋadi, nene pale ighazooŋ pani.
1CO 14:11 Eemoghon ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve you nawatag aliŋa maau, nene pale yeru niwaghiton ghei inimale ye to ndug ite, ve you to ndug ite.
1CO 14:12 Yam tovene paam. Aazne, azuaria gham pa uraat ve ŋgar naol to Maaron Avuvu irei di pait. Nene poia. Eemoghon yam irau azuaria gham kat pa uraat ve ŋgar to ipalot lupuuŋ to Krisi.
1CO 14:13 Tovenen ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon eta ve iwasavsaav, ye irau ighason Maaron pa iuuli leso itoor saveeŋ tonowen, ve ndita tilooŋa ve tighazooŋ pa pughu.
1CO 14:14 Ighaze you nasuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghou ve nawasavsaav, nene Maaron Avuvu to ineep ila lolog, tauto isavsaav. Eemoghon saveeŋ to nasavia, nene iuul ŋgar tiou maau.
1CO 14:15 Tovenen pale nagham vena? You pale nalup rugharu. Sawa pida to nasuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne isavsaav. Ve sawa pida, nasuŋ ve ŋgar tiou ighazooŋ pa saveeŋ to nasavia. Ve sawa pida to nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Maaron Avuvu to ineep ila lolog ne imbou. Ve sawa pida, nambou ve ŋgar tiou ighazooŋ pa mbouŋ to namboui.
1CO 14:16 Aghita. Ighaze tamtoghon eta ilat ilup toman gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipamundigin ghom ve upait Maaron pa poia toni toman lolom poia, ve tamtoghon tonenen ikankaan pa saveeŋ tiom pughu, nene pale iyok pani ighaze: “Onoon” vena? Maau. Pasa, saveeŋ to usavia, ye ikankaan pa pughu.
1CO 14:17 Onoon, yom usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia toni. Eemoghon saveeŋ tiom irau ipalot tamtoghon tonenen maau.
1CO 14:18 You lolog poia pa Maaron ve napaiti pasa, nawasavsaav le nalib pa yam asob.
1CO 14:19 Eemoghon sawa to naneep toman Maaron tamtoghon toni pa suŋuuŋ, you naghaze nasavia saveeŋ to tamtoghon tisob irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Ighaze nasavia saveeŋ waaro liim moghon to tamtoghon tighazooŋ padi, nene pale poia ve ilib pa saveeŋ waaro ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) to tamtoghon tikankaan padi.
1CO 14:20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar inimale ndipain ŋgar geegeu muul malep. Yam anim ndolman wa. Tovenen yam irau agham ŋgar matua animale ndolman. Eemoghon ŋgar samia, ghoro aneep saguan pani animale ndipain geegeu.
1CO 14:21 Maaron aliŋa isaav tovene: Muuŋ, Maaron ate yabyab pa yes Israela, ve isaav padi ighaze: “You pale nagham ndiran to ndug ite to aliŋadi ite, tinim ve tiŋgin tamtoghon tiou tonene, ve navotia aliŋag padi ila ndiran tonowen avodi. Eemoghon aliŋag to tisavia, yes Israela pale irau tilooŋa maau.”
1CO 14:22 Saveeŋ tonene ipatooŋ ghiit ighaze ŋgar to tawasavsaav, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone, leso ipamundigin ŋgar todi. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa inimale propet, nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila sone ne maau. Nene inim ghilalooŋ pa yes to tighur ila, ve ipatooŋ di ighaze Maaron ineep toman di.
1CO 14:23 Aghita. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ ve yam asob awasavsaav, ve tamtoghon pida to tighur ila sone ve tikankaan pa Maaron, tilat ve tineep toman gham pa suŋuuŋ, nene pale tighita gham, ve tighaze yam awaghamgham animale borouŋa!
1CO 14:24 Eemoghon ighaze tamtoghon eta tovene ilooŋ ilat, ve ilooŋ gham asob avotia Maaron aliŋa animale propet, ve asavia saveeŋ to ye ighazooŋ pani, nene pale saveeŋ tiam iŋgali, ve ighami ighilaal sosor toni ve atia to pale iza toni.
1CO 14:25 Tamtoghon tonenen pale iyamaana ighaze ŋgar isob to iyooŋ ila lolo, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tovenen ye pale itap izi taan, ve ipait Maaron iza, ve isaav ighaze: “Onoon kat, Maaron inepneep toman gham.”
1CO 14:26 Tovenen yam toŋvetaz, pale tasaav vena? Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam asob agham uraat le irau gham. Ŋgeu eez, ye imbou mbouŋ pa ipait Maaron. Ve ite, ye ipatoot gham pa Maaron aliŋa. Ve ite, ye isavia ŋgar yoŋgaaŋ pida to Maaron ipaghazoŋani pani. Ve ite, Maaron Avuvu ipamundigini ve iwasavsaav. Ve ite, ye ivotia saveeŋ tonenen pughu. Ve sa ŋgar to aghaze aghami, yam irau aghami pa apalot lupuuŋ to Krisi.
1CO 14:27 Ighaze Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon ve tiwasavsaav, ival irau tisaav maau. Tamtoghon ru ma tol, nene iraua. Ve sawa to aghaze asaav, yam irau asaŋan nditamim. Tamtoghon eez isavsaav le isob, ghoro tamtoghon ite ana. Ve tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu, leso ival tiina tighazooŋ pani.
1CO 14:28 Ve ighaze tamtoghon eta irau ivotia saveeŋ todi pughu maau, nene irau tisaav aliŋadi tiina ila lupuuŋ to Krisi maau. Neneeŋadi moghon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolodi.
1CO 14:29 Yes to tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, tovene paam. Tamtoghon ru, ma tol tisavsaav le isob, ghoro yam pida aŋgabiiz saveeŋ todi: Deŋia, ma maau?
1CO 14:30 Ve ighaze tamtoghon eta isavsaav, ve tamtoghon ite ineep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, nene ye to isavsaav ne, irau neneeŋa ve ighur soso pa ita ite ana isavsaav.
1CO 14:31 Tovenen yam to avotia Maaron aliŋa animale propet, irau ataghon ŋgar tovene: Tamtoghon eez isavia saveeŋ toni le isob, ghoro ite ana isaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtoghon tisob ve apalot di.
1CO 14:32 Alooŋ. Ighaze ŋgeu eta lolo ipamundigini ighaze ivotia Maaron aliŋa inimale propet, ye irau itatan tau, ve isaŋan le ita ite ipasob saveeŋ toni, ghoro ana isaav.
1CO 14:33 Pasa, Maaron toit, ye Maaron to ighamun mbeb maau. Ye ighaze mbeb tisob tilaan deŋiadi moghon. Ve ye ighaze iit tasob talup ghiit tanim ee moghon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtoghon tisob to Krisi titaghon ŋgar tovene ila lupuuŋ todi todi.
1CO 14:34 Ighaze yam alup gham pa suŋuuŋ, ndiliva irau tisaav maau. Yes irau neneeŋadi moghon, ve titatan taudi, ve tineep ila nditamoot sambadi itaghon tutuuŋ to Maaron.
1CO 14:35 Ighaze ledi ghasoniiŋ pida, sawa to tila ruum, ghoro tighason ndizwadi. Pasa, ighaze liva eta isaav ila lupuuŋ tiam lolo, nene igham mayaŋiiŋa.
1CO 14:36 Laak, yam to azorzoor ghou ne, vena? Aghaze Maaron aliŋa ivot tiam muuŋ, ghoro ila pa ndug pida? Ma aghaze yam moghon to Maaron aliŋa ilat ivot tiam?
1CO 14:37 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye propet to Maaron ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, nene ye irau ighilaal ighaze saveeŋ to nambooda payam, nene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani.
1CO 14:38 Ve ighaze tamtoghon eta mata velegin saveeŋ tiou tonene, yam matamim ila pani malep.
1CO 14:39 Tovenen yam toŋvetaz, azuaria gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet. Ve yes to Maaron Avuvu ipamundigin di ve tiwasavsaav, yam aŋgalsekin di malep.
1CO 14:40 Yam irau ataghon katin suŋuuŋ ŋgara to naol ne, leso suŋuuŋ tiam deŋia moghon ve ilaan pooi.
1CO 15:1 Yam toŋvetaz, you naghaze napei ŋgar tiam muul pa varu poia to navotia payam ve aghami wa. Varu poia tonene, to aazne ayondyood ila.
1CO 15:2 Varu poia to muuŋ navotia payam, ighaze aghur ila ve akisi tuŋia, nene pale inim ataam payam ve Maaron igham mulin gham. Eemoghon ighaze akisi maau, nene pale inim mbeb sorok, ve aghita ghurla tiam anoŋa maau.
1CO 15:3 Saveeŋ tiina kat to muuŋ tisavia payou ve anag nasakia ilat payam, nene vene: Krisi, ye igham inaad ve imaat pa sosor toit itaghon Maaron aliŋa to timbooda.
1CO 15:4 Ve titavia izila mateeŋa inadi ve mboŋ inim tol, ghoro Maaron ipamundigini pa mateeŋ. Nene paam itaghon Maaron aliŋa to timbooda.
1CO 15:5 Sawa to imundig, ye ila ivot to Petrus muuŋ. Ghoro ila ivot to mbaŋooŋa toni tisob ve tighita.
1CO 15:6 Muri ghoro, ye ila ivot to tamtoghon toni irau 500 ve avua pida, ve tisob tighita. Ndiran tonowen, katindi tinepneep sone. Ve pida timaat wa.
1CO 15:7 Ghoro ivot to Yakobus ve ighita. Ghoro ila ivot to mbaŋooŋa toni tisob.
1CO 15:8 Yes mbaŋooŋa toni tisob tighita ve inim inim le muri ghoro, ivot tiou ve anag naghita paam, ve isob. Onoon, ataam to ye igham ghou nanim mbaŋooŋa toni, nene ite pa ataam to ye igham mbaŋooŋa toni pida. You nanim tamtoghon to tina ipoopa ila sawa toni kat maau.
1CO 15:9 Mbaŋooŋa tisob to Krisi izadi ilib payou. Onoon, you mbaŋooŋa toni paam. Eemoghon naghita taug naghaze you poiag irau to tiwaat ghou tighaze mbaŋooŋa to Krisi maau. Pasa, muuŋ, naghur pataŋani naol pa lupuuŋ to Maaron.
1CO 15:10 Eemoghon poia to Maaron itoor ghou, tauto nanim mbaŋooŋa to Krisi ve aazne nataghon ŋgar toni. Poia toni iza tiou sorok maau. Ighur anoŋa. Pasa, you nagham katin uraat le nalib pa mbaŋooŋa tisob. Eemoghon you taug maau. Poia to Maaron ineep tiou, tauto ipapalot ghou ve naghamgham uraat tonene.
1CO 15:11 Tovenen ighaze you, ma mbaŋooŋa pida nivotia varu poia pa tamtoghon, nene yei nisob nisasavia saveeŋ tovene pa mateeŋ ve mundigiiŋ to Yesu Krisi. Ve saveeŋ tonene, tauto yam alooŋa ve aghur ila.
1CO 15:12 Yei nivovotia saveeŋ pa tamtoghon tovene: “Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa.” Ighaze venen, pughu vena to tiam pida tighaze Maaron irau ipamundigin yes mateeŋa maau?
1CO 15:13 Aghita. Ighaze saveeŋ todi onoon, ve mateeŋa irau timundig maau, nene Krisi paam, Maaron ipamundigini pa mateeŋ maau.
1CO 15:14 Ve ighaze Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ maau, saveeŋ to yei nivovotia, nene saveeŋ sorok. Le anoŋa maau. Ve ghurla tiam paam, mbeb sorok.
1CO 15:15 Ve mbeb ite. Ighaze Krisi imundig pa mateeŋ maau, nene yei tonene nigham kaarom payam pa Maaron iza. Pasa, nipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila tighaze Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ. Eemoghon ighaze saveeŋ tiam tonanan onoon, ve mateeŋa irau timundig maau, nene Krisi paam, Maaron ipamundigini pa mateeŋ maau.
1CO 15:16 Nayol aliŋag muul. Ighaze saveeŋ tiam onoon, ve mateeŋa irau timundig maau, nene Krisi paam, Maaron ipamundigini pa mateeŋ maau.
1CO 15:17 Ve ighaze Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ maau, ghurla tiam, nene mbeb sorok. Le anoŋa maau. Ve sosor tiam inepneep sone.
1CO 15:18 Ve yes to tighur ila to Krisi ve timaat, yes paam tilaledi wa.
1CO 15:19 Iit taghurghur mataad pa mundigiiŋ to yes mateeŋa ve nepooŋ poia to pale Krisi igham pait. Eemoghon ighaze saveeŋ to nepooŋ tonowen, onoon maau, ve taghurghur mataad pani sorok, nene takaria tauud wa. Pasa, sawa to taneep izi taan, iit tambaad pataŋani naol. Tovenen tamtoghon avaat lolodi isamin ghiit ilib pa tamtoghon tisob to taan to tineep sami ne.
1CO 15:20 Eemoghon maau! Maaron ipamundigin Krisi pa mateeŋ wa. Ye inimale aniiŋ mata to imatu ila uum muuŋ. Pasa, ye to imuuŋ pa mateeŋa tisob to pale timundig.
1CO 15:21 Aghita. Muuŋ, ŋgeu eez to inim ataam pa mateeŋ ivot. Mundigiiŋ to yes mateeŋa tovene paam. Ŋgeu eez to inim ataam pani ve ivot. Nene Krisi.
1CO 15:22 Iit tamtoghon to tavot ila to Adam, tasob taneep ila sosor toni lolo. Tauto iit tasob tamatmaat. Ve yes to tinim Krisi le ve tineep tuŋia ila toni, tovene paam. Muri, Maaron pale ipamundigin di tisob, ve tineep matadi iyaryaar.
1CO 15:23 Eemoghon tamtoghon tisob pale titaghon sawa todi todi. Krisi to imundig pa mateeŋ muuŋ. Ve tala tala le sawa to ighaze ye imuul inim, ghoro tamtoghon toni tisob anadi timundig.
1CO 15:24 Mbeb tonowen isob, ghoro taan sawa ivot, ve ye pale ipasob yes pooza, ve daba tisob to izadi tintina, toman mbeb tisob to tapiridi tintina, le tisob tilaledi. Ghoro ipul uraat to ghamuuŋ pooz imuul ila Tama Maaron nima.
1CO 15:25 Pasa, Krisi pale igham pooz itaghon Maaron ŋgar toni le irau itatan koia ve tapiridi isob kat, ve ivazag di ila aghe samba.
1CO 15:26 Ve koia to pale ipasobi muri kat, nene mateeŋ.
1CO 15:27 Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “Maaron ighur mbeb tisob tineep ila ye samba wa.” Onoon, saveeŋ tonene isaav ighaze mbeb tisob tineep ila Krisi samba. Eemoghon Maaron, ye ineep ila Krisi samba maau. Pasa, ye to ighur mbeb tineep ila Krisi samba.
1CO 15:28 Muri, sawa to mbeb tisob tineep deŋiadi ila Natu samba, Natu pale ighur tau ila Tama Maaron samba. Leso Maaron inim daba pa mbeb tisob, ve iŋgin di.
1CO 15:29 Laak, naghaze naghason gham. Ighaze mateeŋa irau timundig maau, pughu vena to yam pida aghaze agham mateeŋa tiam inadi, ve tigham ya payam? Agham ŋgar tonanan pasa? Pale iuul di vena?
1CO 15:30 Ve pughu vena to sawa isob, yei nimbadbaad pataŋani pa Krisi iza, ve nireirei taumai pa ndaab.
1CO 15:31 Yam toŋvetaz, yam agham ghou lolog poia. Pasa, uraat tiou ighur anoŋa ivot ila lolomim ve anim Tiina toit Yesu Krisi le wa. Ila ye mata, you nasaav ghazooŋa payam naghaze: Mateeŋ iŋaŋarua ghou irau sawa isob.
1CO 15:32 Ighaze you nataghon ŋgar to tamtoghon moghon pa uraat to naghamghami ne, pughu vena to narei taug, ve yeiŋa mbeb sagsagŋa niparab izi ndug Epesus? You naghaze nagham sa kat, to nambaad pataŋani tonowen? Ighaze mateeŋa irau timundig maau, tambaŋa. “Taghanghan, taghunghun, ve takaal leed nepooŋ poia izi taan. Pasa, bozo ma mboŋru, ghoro tamatmaat.”
1CO 15:33 Yam apatum gham. Apul tamtoghon titombaan gham malep! “Pasa, ighaze iit to tataghon ŋgar poia ne, talup toman ndiran samsamiadi, nene pale tiyes ghiit pa ŋgar todi, ve ŋgar toit isami paam.”
1CO 15:34 Ŋgar tiam iwaghamgham iraua! Agham ŋgar pooi, ve apul ŋgar samia ineeple, ve ataghon ŋgar to deŋia ila Maaron mata. You nasaav ghazooŋa payam: Mayamim. Pasa, yam pida awatag Maaron rita maau.
1CO 15:35 Yo. Ŋgeu eta pale ighason ghou tovene: “Ighaze Maaron ipamundigin yes mateeŋa, pale ipamundigin di vena? Ve sawa to timundig, pale igham ledi anoŋadi papaghu to ghitooŋadi vena?”
1CO 15:36 Yom borou! Lem ŋgar maau! Ughita. Ighaze tavazog mbeb eta uve, nene pale uli imbuuz ve ilale, ghoro paghu toni itub iza.
1CO 15:37 Ve ighaze tavazog wit, ma mbeb ite paam uve, nene pale paghu toni to muri itub iza ne, ghitooŋa raraate inimale uuv to tavazogi ne maau. Pale ghitooŋa ite.
1CO 15:38 Ve Maaron igham mbeb to tavazog di ne titub tiza, ghoro eŋaeŋa tighur ayadi, bogadi, rauadi, ruŋgudi, ve anoŋadi itaghon ye tau ŋgar toni.
1CO 15:39 Mbeb to tineep izi taan ne, mindadi raratedi maau. Iit tamtoghon mindaad ite, ŋgai todi ite, man todi ite, ve iigh tovene paam, mindadi ite.
1CO 15:40 Ve mbeb to tineep ila sambam paroŋania ne, anoŋadi ite. Ve mbeb to taan, anoŋadi ite. Mbeb to sambam paroŋania paghunadi, ve mbeb to taan paghunadi paam. Eemoghon yes raratedi maau.
1CO 15:41 Ndag ŋguruba, nene ite pa kaiyo ŋguruba. Ve pitum tovene paam. Ŋgurubadi ite pa ndag ve kaiyo ŋgurubadi. Ve pitum tisob raratedi maau. Pitum eŋaeŋa ŋgurubadi ite ite.
1CO 15:42 Mundigiiŋ to yes mateeŋa, nene ŋgara raraate. Ighaze tamaat ve titavia ghiit, nene anoŋaad izila taan ve imbuuz ve ilale. Eemoghon sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ye pale igham leed anoŋaad papaghu. Anoŋaad papaghu tonenen pale ariaŋadi, ve irau tisami maau.
1CO 15:43 Anoŋaad to titavia izila taan, nene ghitooŋa poia kat maau. Eemoghon muri, sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ye pale igham leed anoŋaad to popoia kat, ve ŋgurubadi tiina. Anoŋaad to titavia izila taan, ye le tapiri maau. Eemoghon sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ye pale igham leed anoŋaad papaghu to tapiridi tintina.
1CO 15:44 Anoŋaad to titavia izila taan, nene mbeb to taan. Eemoghon sawa to Maaron ipamundigin ghiit pa mateeŋ, ila Maaron Avuvu tapiri, iit pale tagham leed anoŋaad to sambam.
1CO 15:45 Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “Adam, ŋgeu to Maaron ighuri muuŋ, imundig inim tamtoghon, ve mata iyaryaar.” Ve Adam ite to ivot muri, ye avuvu to igham ghiit taneep mataad iyaryaar le alok.
1CO 15:46 Tovenen ŋgeu to sambam imuuŋ maau. Ŋgeu to taan toman taan nepooŋa to imuuŋ. Ghoro ŋgeu to sambam inim toman nepooŋ paghu to Maaron Avuvu.
1CO 15:47 Adam to ivot muuŋ, Maaron igharaata pa taan. Tovenen ye tamtoghon to taan. Ve Adam ite to inim ru pani, ye ineep sambam ve izi inim.
1CO 15:48 Tamtoghon tisob to taan, anoŋadi ve nepooŋadi, nene tinimale ŋgeu to taan to Maaron ighuri. Ve yes to pale tineep izi ndug sambam, anoŋadi papaghu ve nepooŋadi, nene tinimale Ŋgeu to ineep sambam ve izi inim.
1CO 15:49 Aazne, nepooŋ toit, taneep tanimale ŋgeu to taan to Maaron ighuri. Ve muri tovene paam. Nepooŋ toit pale inimale nepooŋ to Ŋgeu to ineep sambam ve izi inim.
1CO 15:50 Yam toŋvetaz, you nasaav payam tovene: Anoŋaad to taan, nene irau igham nepooŋ to ndug sambam maau. Pasa, mbeb to ndug sambam irau tisami maau. Tovenen mbeb to isamsami inimale anoŋaad to taan, nene irau igham nepooŋ to ndug tonowen maau. Maaron igham leed anoŋaad papaghu, ghoro iit irau tagham nepooŋ tonowen.
1CO 15:51 Alooŋ. You naghaze napaghazoŋan gham pa mbeb eez to muuŋ iyooŋ ve aazne Maaron isavia ivot ighazooŋ. Tamtoghon toit pida pale timaat maau. Pasa, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale itoor ghiit tasob, ve tagham anoŋaad papaghu.
1CO 15:52 Tavuur to Maaron ighuri pa itaŋ muri kat, pale itaŋ, ve rikia moghon Maaron ipamundigin yes mateeŋa, ve igham ledi anoŋadi papaghu to irau tisami maau. Ghoro iit to tamaat sone ve tanepneep ne, anaad Maaron pale itoor ghiit, ve igham leed anoŋaad papaghu.
1CO 15:53 Pasa, anoŋaad to taan to tisami ve timatmaat, Maaron irau itoor di. Leso tinim paghu, ve irau tisami, ma timaat muul maau. Mbeb tonene ighaze ivot, nene pale Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Isaav ighaze: “Maaron iparab ariaŋa, tauto ilib pa mateeŋ tapiri ve ipasobi le isob kat.”
1CO 15:55 “Mateeŋ, tapirim to ulib payei ineep sine? O mateeŋ, iiz tiom to uŋgal ghei pani ne, ineep sine? Maau.”
1CO 15:56 Pasa, iiz to mateeŋ, nene ŋgar samia. Ve ŋgar samia ighamgham tapiri ila tutuuŋ.
1CO 15:57 Eemoghon iit tapait Maaron toman lolood poia! Pasa, ila uraat to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham ghiit talib pa ŋgar samia ve mateeŋ.
1CO 15:58 Tovenen yam toŋvetaz to lolog payam kat, you nasaav payam: Ayoon ariaŋa, akis ghurla tiam tuŋia, ve apul taumim kat pa uraat to Tiina toit irau sawa isob. Pasa, yam awatag: Ighaze ye ineep toman gham pa uraat tiam, yam arab taumim sorok pa uraat maau. Uraat tiam pale ighur anoŋa.
1CO 16:1 Yo, you leg saveeŋ ris payam pa yaam to aghaze aŋgooga pa Krisi tamtoghon toni to tineep izi Yerusalem. You naghita naghaze ataam to naghuri pa lupuuŋ to Maaron to tineep izi taan suruvu to Galesia, yam ataghoni paam, ghoro poia.
1CO 16:2 Wik to naol ne, ndag to ivot muuŋ, yam eŋaeŋa irau aghur yaam tiam pida ila saguan itaghon uraat tiam atia. Leso ivot inim tiina, ve isaŋan pa sawa to nalat. Ataghon aliŋag tonene, ghoro poia. Pasa, ighaze nalat peria ve aŋgooga sone, nene pale poia maau.
1CO 16:3 Ve aghur tamtoghon tiam pida to aghita di aghaze tiraua, leso tigham yaam to aŋgooga ne ila to toŋvetaz toit to tineep izi Yerusalem. Sawa to nalat, you pale nambood rau pida tinim paesiiŋ padi, leso tikis di ve tila.
1CO 16:4 Ve ighaze naghita naghaze poia pa you paam nala, nene pale yeiŋa nila.
1CO 16:5 You nagham ŋgar naghaze nala naghita nditaad pida to tineep irau taan suruvu to Masedonia. Tovenen you pale nala naghita di muuŋ. Le isob, ghoro nalat naghita gham.
1CO 16:6 Ve naghaze naneep toman gham mala ris. Tovenen matag iŋgal naghaze naneep toman gham le sawa to ndug yauŋa isob, ghoro yam irau aghita ghou pa laghooŋ tiou, ve aghur ghou nala pa ndug sine to naghaze nala pani.
1CO 16:7 Lolog pa naŋgig gham moghon ve nala maau. Tovenen ighaze Maaron lolo tovene, nene pale itiŋa taneep mala ris.
1CO 16:8 Eemoghon irau nala Masedonia rikia maau. Pale naneep izi ndug Epesus le irau lupuuŋ tiina to Pentekos ivot, ghoro nala.
1CO 16:9 Pasa, Maaron ikaak ataam payou pa nagham uraat tiina izi sualen. Ve naghita naghaze uraat tiou ighurghur anoŋa. Eemoghon ival tiina tizorzoor saveeŋ tiou paam.
1CO 16:10 Ighaze aghita Timoti ilat peria tiam, yam aghami toman lolomim poia. Leso sawa to ineep toman gham, imatughez sob, ve lolo poia. Pasa, ye ighamgham uraat to Tiina toit Krisi, raraate inimale you.
1CO 16:11 Tovenen tamtoghon eta mata izi pani malep. Ve sawa to ye ipamundigin laghooŋ toni muul, yam auuli, ve aghuri ila toman lolo poia, ve imuul inim tiou. Pasa, you nasasaŋani toman toŋvetaz toit pida.
1CO 16:12 Toŋvetaz toit Apolos, sawa naol, you nasavsaav ariaŋa pani naghaze yesŋa toŋvetaz toit pida tilat tighita gham. Eemoghon lolo pa ilat pa sawa tonene maau. Pale ighita soso eta, ghoro ilat ighita gham.
1CO 16:13 Matamim imosmoos ve ayoon ariaŋa pa ghurla tiam. Amatughez malep. Apariaaŋ taumim, ve ayoon tuŋia.
1CO 16:14 Ve sa ŋgar to aghaze aghami, yam aghami itaghon ŋgar to lolood pa tamtoghon.
1CO 16:15 Yam awatag: Stepanas ve yes to tineep tomani ila ruum toni, timuuŋ pa yam Akaia asob, ve tighur ila to Krisi muuŋ. Ve yes tirei taudi pa uraat to Tiina toit, ve timbesmbees kat pa tamtoghon toni. Ndiran tovene, toman tamtoghon tisob to tiuluul di ve tipul taudi kat pa uraat to Maaron, you naghaze napalot gham pa aneep ila sambadi, ve alooŋ aliŋadi.
1CO 16:17 Sawa to Stepanas toman Portunatus ve Akaikus tinim tivot tiou, yes tigham lolog poia kat. Onoon, yam ival irau anim maau. Eemoghon yes tigham naghomim ve tinim tivot, ve tiuul ghou pa mbeb pida.
1CO 16:18 Tauto tipalot ghou ve tigham ateg izi, inimale moghon moghon tighamgham payam. Tamtoghon tovene, yam irau apait di.
1CO 16:19 Lupuuŋ tisob to Krisi to tineep izi taan suruvu to Asia ne, tigham ndag poia todi ilat payam. Akwila yesuru Prisila toman yes to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum todi ne, lolodi payam kat. Tovenen yes paam tigham ndag poia todi ilat payam ila Tiina toit iza.
1CO 16:20 Ve toŋvetaz to Krisi to yeiŋa ninepneep ne paam, tisob tigham ndag poia todi ilat payam. Yam asob toŋvetaz to Krisi. Tovenen lolomim poia pa taumim ve awakisin nimamim.
1CO 16:21 Nene you Paulus. Nambood ndag poia tiou tonene ilat payam pa taug nimag.
1CO 16:22 Ighaze tamtoghon eta lolo pa Tiina toit maau, nene pale mbalmbali to Maaron iza toni. O Tiina tiei, unum lak!
1CO 16:23 Poia to Tiina toit Yesu ineep toman gham.
1CO 16:24 You lolog pa yam asob. Pasa, Yesu Krisi ilup ghiit ve taneep ila toni.
2CO 1:1 You Paulus. Maaron itaghon tau lolo ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeru toŋvetaz toit Timoti, nimbood rau tonene ilat to yam to aneep ila lupuuŋ to Maaron izi ndug Korin. Ve yam moghon maau. Rau tonene ilup gham toman Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob to tineep irau taan suruvu to Akaia ne paam.
2CO 1:2 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
2CO 1:3 Lolood poia pa Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron, ve tapaiti pa poia toni. Pasa, ye lolo isamin ghiit ve iuluul ghiit. Ye Maaron to irabrab ateed ve ipapalot ghiit irau sawa isob.
2CO 1:4 Sawa isob to iit taneep ila pataŋani lolo, ye irabrab ateed ve ipapalot ghiit. Leso anaad tapalot nditaad pida to tineep ila pataŋani lolo, ve tarab atedi. Pasa, ulaaŋ to taghamghami ila toni, nene ipapalot ghiit. Tauto iit irau tarab nditaad atedi ve tapalot di.
2CO 1:5 Onoon, iit to tataghon Krisi, tambaad pataŋani naol tanimale ye tau. Eemoghon ighaze tambaad pataŋani tintina, nene pale ye tau irab ateed, ve tagham palotiiŋ tiina ila toni.
2CO 1:6 Sawa to yei nimbaad pataŋani, nene pa ipalot gham, leso ayoon ariaŋa pa taghoniiŋ ataam to Maaron ve igham mulin gham. Pasa, ighaze Maaron ipalot ghei ve niyoon ariaŋa, nene pale ŋgar to nighami, ipalot gham paam ve ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani animale yei.
2CO 1:7 Tovenen yei nighur ila ariaŋa nighaze: Yam pale ayoon ariaŋa. Pasa, yei niwatag: Ighaze itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani, nene pale Maaron irab ateed ve itiŋa tagham palotiiŋ ila toni.
2CO 1:8 Yam toŋvetaz, yei nighaze yam awatag pataŋani to ivot payei izi taan suruvu to Asia. Pataŋani to ivot payei, nene tiina kat. Irau nimbaada maau. Tovenen sawa tonenen, nigham ŋgar nighaze irau nineep maau, pale nimaat.
2CO 1:9 Onoon kat. Sawa tonenen, nighita nighaze lemai ataam eta muul maau. Yei ninimale ŋgeu to tiŋgabiiz saveeŋ toni ve tighaze ye pale imaat. Eemoghon pataŋani tonowen ivot payei, leso ninumeer taumai sob, ve ninumeer Maaron. Pasa, ye moghon irau ipamundigin yes mateeŋa.
2CO 1:10 Tovenen pataŋani tiina to ivot payei, nene inimale yei nineep ila naal avo. Eemoghon Maaron igham mulin ghei pa pataŋani tonowen. Tauto nighur ila ariaŋa nighaze muri, ighaze pataŋani ivot payei muul, ye pale igham mulin ghei.
2CO 1:11 Eemoghon yam irau auul ghei ve aghur ghei ila suŋuuŋ tiam. Ighaze agham tovene, Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ tiam, ve iuul ghei itaghon tau poia toni. Leso yamŋa ival tiina lolomim poia pani, ve apaiti.
2CO 1:12 Mbeb tiina eez to yei nipakur ghei pani, nene vene: Niyamaan taumai nighaze: Ŋgar to nighamghami irau ndug ndug, yei nitaghon ŋgar to tamtoghon to taan tipaiti ne maau. Poia to Maaron, tauto ipamundigin ghei ve nimbesmbees pani toman lolomai ee moghon, ve nighamgham ŋgar to iŋgalaaŋ ila ye mata. Ve ŋgar tonene, yei nipatooŋ katini payam.
2CO 1:13 Ve saveeŋ to nimbooda payam ne, pughu eta iyooŋ maau. Saveeŋ tiei isob, ŋgara ineep ghazooŋa. Irau awaata moghon ve aghazooŋ pani. Onoon, sawa tonene, yam pida avaat aghazooŋ payei kat sone. Eemoghon naghaze le ŋgar tiam ivot ve aghazooŋ kat payei. Leso sawa to Tiina toit Yesu imuul inim, tinimim iza payei, inimale yei tinimai iza payam.
2CO 1:15 Muuŋ, naghita naghaze yam tinimim iza payou ve uraat tiou. Tauto sawa tonenen, matag iŋgal naghaze nalat naghita gham muuŋ. Le isob, ghoro nala taan suruvu to Masedonia. Ve sawa to napul Masedonia, ghoro namuul nalat naghita gham muul, ve aghur ghou malmalig nala pa Yudea. Leso Maaron ipalot gham pae ru itaghon laghooŋ ru to naghami ne.
2CO 1:17 Eemoghon ŋgar tiou tonenen ighur maau. Onoon muuŋ, you nasaav payam naghaze: “You pale nalat.” Eemoghon muri, natoor aliŋag naghaze irau nalat maau. Ve yam aghita ghou vena? Aghaze you nagharaat poian ŋgar tiou maau, tauto natortoor aliŋag? Ma aghaze nagham kaarom ve nambua sorokin saveeŋ nanimale yes to titaghon ŋgar to taan, tauto saveeŋ ru “Vee” ve “Maau” ivotvot ila avog, ne?
2CO 1:18 Alooŋ. Maaron toit, ye isasavia saveeŋ onoon moghon, ve itataghon saveeŋ toni irau sawa isob. Ve yei tovene paam. Irau nitortoor aliŋamai maau.
2CO 1:19 Pasa, Maaron Natu Yesu Krisi to yeru Silas ve Timoti nivotia varu payam, ye itortoor aliŋa maau. Ighaze ye imbua saveeŋ pa mbeb eta ighaze: “Vee, pale naghami,” nene irau itoor aliŋa muul maau. Sawa isob, ye itataghon saveeŋ toni. Ve ila uraat toni, Maaron isaav “Vee” pa saveeŋ mbuaaŋ toni to naol ne.
2CO 1:20 Pasa, sa saveeŋ to Maaron imbua, nene Krisi to igham uraata ve anoŋa ivot. Tauto moghon moghon ighaze tapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni, iit tasavsaav taghaze: “Onoon” ila Yesu Krisi iza.
2CO 1:21 Maaron tau ipapalot ghei toman gham. Tauto iit tasob taneep tuŋia ila to Krisi. Ye isia ghiit tanim le, ve ighur Avuvu Patabuaŋ ila lolood wa. Avuvu tonene inim ghilalooŋ pait ighaze iit tamtoghon to Maaron. Ve inim pughu pa mbeb naol to pale Maaron igham di pait. Tovenen iit tawatag: Sa mbeb to Maaron imbua saveeŋ pani, ye pale igham pait.
2CO 1:23 Ila Maaron mata, saveeŋ to naghaze nasavia, nene onoon. Pughu to nalat maau, nene vene: You lolog pa nasavia saveeŋ ariaŋa payam, ve nagham gham lolomim isami malep.
2CO 1:24 Alooŋ. Yei nighaze nitatan gham azi, ve niŋgin ghurla tiam ne maau. Yei niwatag: Yam ayoon ariaŋa pa ghurla tiam wa. Yei nighaze itiŋa talup ghiit ve tagham uraat. Leso niuul gham ve aneep toman lolomim poia.
2CO 2:1 Pughu to nalat maau, nene vene: Papazogi to nalat tiam, nagham saveeŋ ariaŋa payam, ve igham lolomim isami. Ve ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze ŋgar tovene ivot muul malep. Tauto nalat maau.
2CO 2:2 Pasa, ighaze nagham lolomim isami, nene pale sei masin tigham ghou lolog poia? Maau. Pasa, yam to nawaghamun lolomim, yam moghon to irau agham ghou lolog poia.
2CO 2:3 Tauto nalat maau, ve nambood rau ilat pa napasaluŋgan gham. Pasa namatughez: Ighaze pataŋani inepneep sosood ve nalat, nene pale agham lolog isami. Eemoghon you naghaze le yam agham ghou lolog poia. Ve you naghur ila tovene: Ighaze ataghon ŋgar to igham ghou lolog poia, nene pale yam asob lolomim poia paam.
2CO 2:4 Rau ariaŋa tonanan, matag suru izizi ve nambooda. Pasa, nagham ŋgar naol payam, ve lolog ipataŋan kat. You nambood rau tonanan pa nagham gham lolomim isami maau. Nambooda ilat tiam, leso aghilaal aghaze lolog payam kat.
2CO 2:5 Ŋgeu to muuŋ igham ghou lolog ipataŋan, ye igham sosor payou moghon maau. Ye igham gham asob lolomim ipataŋan paam. Eemoghon irau avog ila pa mbeb tonenen kat maau. Pa vene, nagham ŋgeu tonenen lolo isami.
2CO 2:6 Pataŋani to yam ival aghuri pani pa aŋgal mata, nene iraua.
2CO 2:7 Tovenen aazne, yam irau apul sosor toni, ve arab ate ve apaloti. Pa vene, lolo isami le isami kat, ve pataŋani tonenen itatani.
2CO 2:8 Tovenen you naghaze napalot gham pa apatooŋ ŋgar poia pani, leso iwatag ighaze yam lolomim pani.
2CO 2:9 Pughu to nambood rau ariaŋa tonanan payam, nene vene: Naghaze natoov gham ve naghita: Pale ataghon aliŋag pa ŋgar to naol ne, ma maau?
2CO 2:10 Ve yam alooŋ aliŋag ve aghur atia pa ŋgeu tonanan wa. Tovenen aazne, yam irau lolomim isamini ve apul sosor toni. Ve ighaze yam apul sosor to tamtoghon eta, nene you paam, pale napul sosor toni. Sa sosor to ye igham payou, ila Krisi mata, you napul sosor toni. Nene poia pa nagham tovene, leso nauul gham.
2CO 2:11 Tovenen iit irau tapul sosor toni. Pa vene, Sadan itombaan ghiit ve ilib pait. Eemoghon iit takankaan pa Sadan ŋgar toni maau. Ataam naol to ye itovtoov ghiit pani, iit tawatag di wa.
2CO 2:12 Sawa to nala navot ndug Troas pa navotia varu poia to Krisi padi, naghita naghaze Tiina toit ikaak ataam payou pa nagham uraat izi tonowe.
2CO 2:13 Eemoghon lolog ipataŋan, ve nagham ŋgar naol. Pasa, naghaze pa naghita itag ite Titus tonowe. Eemoghon maau. Tovenen yeiŋa yes Troasa nikis nimamai le isob, ghoro napul di, ve namundig nala pa taan suruvu to Masedonia. Leso nakaal Titus izi tonowe.
2CO 2:14 Ve you napait Maaron toman lolog poia. Pasa, sawa isob, ye imuuŋ payei ve ipapalot ghei pa uraat tiei. Ila uraat to Krisi, yei ninimale yes to tilaagh toman daba to ndaaba to iparab ariaŋa ve ilib pa malmal tiina. Uraat tiei, nene ataam to Maaron ipaghazoŋan tamtoghon pa Krisi varu. Varu tonowen, nene inimale naunauŋ poia to vuzi ila irau ndug.
2CO 2:15 Onoon kat. Yei uraata to Krisi ninimale naunauŋ vuzi poia to ye igham pa Maaron inimale watooŋrau. Tamtoghon to nineep ila lolodi ne, tisob tiyaaz naunauŋ tonene vuzi. Yes to Maaron ighamgham uraat padi pa igham mulin di, ve yes to titaghon ataam to pale igham di tilaledi ne paam.
2CO 2:16 Yes to pale tilaledi, tiyaaz naunauŋ tonene vuzi poia maau, inimale mateeŋa vuzidi. Ve naunauŋ tonene pale inim pughu pa timaat ve tilaledi. Ve yes to titaghon ataam to nepooŋ poia, tiyaaz naunauŋ tonene vuzi inimale mbeb poia kat. Pasa, ipatooŋ di pa ataam to tigham nepooŋ poia ila to Maaron. Uraat to Maaron ighuri inim nimamai, nene pataŋani. Sei iraua?
2CO 2:17 Tamtoghon katindi tilaghlaagh ve tivovotia Maaron aliŋa inim ataam pa tiyou yaam to tamtoghon. Eemoghon yei nineep ila to Krisi, ve Maaron tau ighur ghei pa uraat. Ve yei niwatag Maaron ighitghita uraat tiei. Tauto nighamgham uraat toman lolomai, ve nivovotia Maaron aliŋa deŋia pa tamtoghon.
2CO 3:1 Vena, saveeŋ tiei tonene, yei nisavia pa nipait taumai muul, leso aghur ila uraat tiei? Maau. Onoon, tamtoghon pida tikis ledi rau to ipatooŋ di ighaze izadi pa uraat todi. Eemoghon yei lemai pughu eta pa nipatooŋ rau tovene payam, ma nighason gham pa ambood rau tovene payei ne maau.
2CO 3:2 Pasa, yam taumim to anim rau payei. Uraat to nighami ila lolomim ve anoŋa ivot, tauto ipatooŋ ghei ighaze izamai pa uraat to nighamghami. Saveeŋ isob to rau tonenen ineep ila yei lolomai ve ineep ila yam lolomim paam. Rau tonenen, tamtoghon tisob irau tiwaata ve tigham ŋgar pani, leso tighur ila saveeŋ tiei.
2CO 3:3 Tovenen yam taumim animale rau to Krisi to ineep ghazooŋa. Rau tonenen, nene uraat to nighami ila lolomim ne anoŋa toni. Krisi imbooda pa mbeb eta inimale gabgab maau. Imbooda pa Maaron mata yaryaara Avuvu. Ve imbooda ila yaam babaŋadi inimale Maaron igham pa tutuuŋ to Mose ne maau. Ye imbooda ila tamtoghon lolodi.
2CO 3:4 Ila Maaron mata, yei nighur ila ariaŋa nighaze saveeŋ tonene, nene onoon. Pasa, Krisi ineep toman ghei pa uraat tiei.
2CO 3:5 Eemoghon yei irau nipait taumai maau. Pasa, irau nigham uraat tovene ila taumai tapirimai maau. Maaron ipapalot ghei, tauto niraua.
2CO 3:6 Tovenen Maaron tau igham ghei nirau uraat toni, ve ighur ghei ninim mbesooŋa pa ataam paghu to yesŋa tamtoghon toni tilup di tinim ee moghon. Ataam tonene, nene ataam to taghoniiŋ tutuuŋ to timbooda ne maau. Nene ataam to Maaron Avuvu to itortoor ghiit tanim paghu. Pasa, tutuuŋ to timbooda, nene igham ghiit tamaat. Ve Maaron Avuvu, ye igham ghiit taneep poia ila to Maaron.
2CO 3:7 Ataam to muuŋ tamtoghon timbees pa Maaron, nene igham ghiit taneep ila ataam to mateeŋ. Eemoghon sawa to Maaron irab tutuuŋ tonowen ila yaam, ve igham pa yes Israela, nene inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Tauto yes Israela irau timbatut Mose nagho mala maau. Pasa, ŋguruba tonowen, tiina kat le iŋgal matadi. Eemoghon ŋguruba tonenen ineep ris, ve isob.
2CO 3:8 Ve ataam paghu to aazne tambees pa Maaron, nene vene: Maaron Avuvu igham uraat pait ve itoor ghiit tanim paghu. Tovenen ataam tonene ŋguruba ve tapiri tiina kat ilib pa ataam muŋgina.
2CO 3:9 Ataam paghu, nene ŋguruba ve tapiri tiina kat ilib pa ataam muŋgina. Onoon, ataam muŋgina inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Eemoghon ataam tonowen isaav pait tovene: Iit pale tamaat pa sosor toit. Ve ataam paghu to aazne tataghoni, nene igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata.
2CO 3:10 Onoon, ataam muŋgina inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Eemoghon ighaze taghazooŋ pa ataam paghu ŋgara, nene pale taghita taghaze ataam muŋgina, ŋguruba ve tapiri kat maau. Pasa, ataam paghu ŋguruba, nene tiina kat ilib pa ataam muŋgina.
2CO 3:11 Sawa to Maaron ivotia ataam muŋgina to tutuuŋ, nene inim toman ŋguruba ve tapiri. Eemoghon ataam tonowen irau ineep itaghoni gha ila ne maau. Pale isob. Ve ataam paghu tonene irau isob maau. Pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen ye ŋguruba ve tapiri tiina kat.
2CO 3:12 Yei nighur ila ariaŋa tovene, tauto nimatughez maau, ve nisavsaav ghazooŋa pa tamtoghon.
2CO 3:13 Yei ninimale Mose maau. Aghita. Muuŋ, ye iponpoon nagho pa uli pida. Leso yes Israela timbatut nagho to isul ne sob. Pasa, ŋguruba tonowen ineep mala maau. Ineep ris, ve isob.
2CO 3:14 Eemoghon yes Israela ŋgar todi iyaryaaŋ, tauto tighilaal mbeb tonowen pughu maau. Ve aazne paam, ighaze tiwaat saveeŋ to ataam muŋgina, yes tighilaal pughu maau. Nene inimale uli pida iponpoon matadi sone. Pasa, Krisi moghon to irau igham uli pida tonowen ighau padi.
2CO 3:15 Tauto muuŋ ve inim aazne, ighaze yes Israela tiwaat saveeŋ to Mose, yes tighilaal pughu maau. Nene inimale mbeb eta iponpoon lolodi ve ŋgar todi.
2CO 3:16 Eemoghon ighaze tamtoghon eta itoor ŋgar toni, ve ighur ila to Tiina toit, nene pale Krisi igham mbeb tonenen ighau pani.
2CO 3:17 Tiina to nasavia ne, nene Maaron Avuvu. Ighaze ye inepneep toman ghiit, ye pale ipas ghiit tavot pa samia tapiri. Leso tanim mbesooŋa sorok muul sob.
2CO 3:18 Aazne, iit taghazooŋ pa Maaron. Mbeb eta ipoon mataad muul maau. Pasa, iit tasob taghita Ŋgeu Tiina ŋguruba toman tapiri ve poia toni ila to Krisi. Ye ipatooŋ Ŋgeu Tiina nagho pait inimale taghita Ŋgeu Tiina anunu ila tirooŋ. Tovenen mataad ilala pani, ve Tiina toit Avuvu itortoor ghiit. Leso tagham nagho, ve anaad tapatooŋ ŋguruba toman tapiri ve poia toni pa tamtoghon.
2CO 4:1 Maaron lolo isamin ghei ve ireu sosor tiei, ve ighur uraat tonene inim nimamai itaghon tau poia toni. Tovenen pataŋani naol to nimbadbaad di ne, nene irau titatan ghei ve tigham ghei nipul uraat tiei tonene maau.
2CO 4:2 Ŋgar mayaŋiiŋa naol to tamtoghon tighamgham di inimale yoŋgaaŋ, yei nighur murimai padi wa. Ŋgar to yei nighamghami ne, kaarom eta ineep ila lolo maau. Ve niwatoran Maaron aliŋa maau. Nisavia deŋia moghon. Pasa, yei niwatag: Maaron ighita uraat tiei. Tauto nivovotia saveeŋ onoon moghon pa tamtoghon, ve nisaav kat padi. Leso tighilaal ila lolodi tighaze yei izamai pa uraat tonene.
2CO 4:3 Onoon, tamtoghon pida, nene inimale mbeb eta ipoon lolodi ve ŋgar todi. Tauto sawa to nivotia varu poia padi, tigham ŋgar pani maau. Tamtoghon tovene titaghon ataam to pale igham di tilaledi.
2CO 4:4 Varu poia isavia Krisi ŋguruba toman tapiri ve poia toni. Ve ipaghazoŋani ighaze ye ŋgeu to ipatooŋ katin Maaron nagho pait. Eemoghon yes to tighur ila maau, tighilaal ghazooŋa to varu poia maau. Pasa, Sadan to maaron kaarom to taan tonene, ye ipoon ŋgar todi wa.
2CO 4:5 Sawa to nivotia mos, yei nisavsaav pa taumai maau. Nisavsaav pa tamtoghon nighaze: “Yesu Krisi, ye Tiina toit. Ve yei mbesooŋa tiam. Ye tau imbaaŋ ghei ninim pa niuul gham.”
2CO 4:6 Muuŋ kat, Maaron isaav ighaze: “Ghazooŋa ivot ve isul ila ndoroom lolo!” Ve ye igham ghazooŋa toni isul ila yei lolomai paam. Leso nighilaal ŋguruba toman tapiri ve poia toni to Krisi ipatooŋa pait.
2CO 4:7 Yei mbaŋooŋa ninimale uur to tigharaat di pa taan ve tighur mbaliiŋ popoia ila lolodi. Pasa, yei tamtoghon sorok to taan, ve tapirimai imbool. Eemoghon Maaron ighur ghazooŋa toni ve tapiri ila lolomai, ve ighur uraat toni inim nimamai. Leso ipatooŋ tapiri ila uraat tiei. Tapiri tonowen, tiina le tiina kat.
2CO 4:8 Onoon, pataŋani naol naol tighamgham ghei. Eemoghon titatan ghei maau. Moghon moghon ataam ivolvool payei. Eemoghon lolomai isami maau. Pasa, yei niwatag: Maaron pale igham ataam eta ivot payei.
2CO 4:9 Tamtoghon tighurghur pataŋani payei. Eemoghon Maaron ipul ghei maau. Tirab matin ghei le nitap nizi taan. Eemoghon nimundig muul.
2CO 4:10 Sawa to nimbaad pataŋani, nene inimale nila toman Krisi pa mateeŋ toni. Eemoghon ye ipapalot ghei ve niyoon ariaŋa. Tauto nipatooŋa nighaze ye ineep mata iyaryaar.
2CO 4:11 Yei tamtoghon to taan moghon, ve muri pale nimaat. Ve sawa isob to nineep izi taan, ninepneep ila buza mata. Pasa, yei nitaghon Yesu. Eemoghon niyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Gabuamai tonene ipatooŋ Yesu ighaze ye ineep mata iyaryaar.
2CO 4:12 Tovenen moghon moghon ninepneep ila naal avo. Eemoghon niuluul gham pa agham nepooŋ poia ila to Maaron.
2CO 4:13 Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “You naghur ila to Maaron, tauto nasavia.” Yei tovene paam, nighur ila to Maaron, ve nitaghon ghurla tiei. Tauto nisasavia varu poia pa tamtoghon.
2CO 4:14 Pasa, yei niwatag: Ŋgeu to ipamundigin Tiina toit Yesu pa mateeŋ, muri pale ipamundigin ghei paam, raraate inimale igham pa Yesu. Ve ye pale igham ghiit tala tayoon ila mata, ve ivotia ghiit ighaze: “Aghita. Nene tamtoghon tiou.”
2CO 4:15 Yei niyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani tiei to naol ne, leso niuul gham. Yei nighaze poia to Maaron iza to ival tiina, leso lolodi poia pani ve tipait iza pa tapiri ve poia toni.
2CO 4:16 Tovenen pataŋani naol to nimbadbaad di ne, nene irau titatan ghei ve tigham ghei nipul uraat tiei ne maau. Onoon, anoŋamai ighaze isami. Eemoghon nene mbeb to potla moghon. Ve lolomai, sawa isob Maaron ighamgham uraat payei, leso itoor ghei ninim paghu.
2CO 4:17 Pataŋani tiei to naol ne, yei nighita di nighaze nene mbeb tiina maau. Nene rauraua moghon. Ve mala maau pale tisob. Eemoghon pataŋani naol tonene pale iuul ghei, leso izamai tiina izi ndug sambam, ve nineep toman Maaron ila ŋguruba lolo le alok. Mbeb poia to pale ivot payei, nene ilib kat pa pataŋani tiei to naol.
2CO 4:18 Tovenen mbeb to taghita di pa mataad ne, yei matamai ila padi maau. Matamai ilala pa mbeb to irau taghita di maau ve talooŋ varudi moghon. Pasa, mbeb to taghita di pa mataad, pale tineep ris ve tisob. Ve mbeb to aazne iit irau taghita di maau, nene pale tineep le alok.
2CO 5:1 Yei nighita anoŋamai to taan tonene inimale dur sorok to anunumai ineep ilooŋ ila. Ve yei niwatag: Ighaze tireu dur tonene, Maaron pale igham lemai ruum tau to ineep izi sambam. Ruum tonowen, tamtoghon tigharaata pa nimadi maau. Maaron tau igharaata. Ve ruum tonenen pale ineep le alok.
2CO 5:2 Tovenen aazne, yei nikausim ve nitaŋ nighaze: “Oyai, ŋeez o nineep ila inamai paghu tonowen?” Inamai tonowen, nene anoŋamai paghu to sambam. Sawa to nilooŋ nila, nene inimale anunumai indudi pa nonogiiŋa paghu. Leso nineep tinimai ŋginiŋa sob.
2CO 5:4 Sawa to ninepneep ilooŋ ila dur tiei to taan tonene, lolomai ipataŋan ve nitaŋtaŋ pa nepooŋ to ndug sambam. Eemoghon lolomai pa nipul anoŋamai to taan tonene maau. Nighaze anoŋamai to taan inepneep tovene, le malmalimai nilooŋ nila anoŋamai paghu to sambam to pale ineep le alok, inimale tandud ghiit pa nonogiiŋa paghu.
2CO 5:5 Maaron ighur ghiit pa tagham nepooŋ tovene. Ve igham tau Avuvu pait, inim pughu pa mbeb naol to muri pale igham di pait.
2CO 5:6 Tauto sawa isob, yei nimatughez maau, ve niyoon ariaŋa. Onoon sawa to nineep toman anoŋamai to taan, nineep saguan pa Tiina toit. Eemoghon yei niwatag: Muri pale nila nineep tomani.
2CO 5:7 Aazne, taghita katin mbeb eta pa mataad sone. Nepooŋ toit to taan, nene tataghon ataam to ghurla.
2CO 5:8 Nasaav muul. Yei nimatughez maau ve niyoon ariaŋa. Ve lolomai pa nipul anoŋamai to taan tonene, ve nila nineep toman Tiina toit Yesu izi sambam. Pasa, nene mbeb poia kat ilib pa nepooŋ tiei to taan.
2CO 5:9 Tauto ighaze nineep saguan pa Tiina toit, ma nineep tomani izi ndug toni, nene yei nizuaria ghei nighaze nigham ŋgar to ye lolo pani.
2CO 5:10 Pasa muri, iit tasob pale tayoon ila Krisi mata. Leso iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia pa iit eŋaeŋa itaghon ŋgar to taghami izi taan. Ŋgar popoia, ve ŋgar samsamia paam.
2CO 5:11 Tovenen yei nimatughez pa Ŋgeu Tiina. Tauto nizuaria ghei nighaze le nigham tamtoghon titoor ŋgar todi ila pani. Lolomai toman ŋgar tiei, nene ineep ghazooŋa ila Maaron mata. Ve nighaze yam paam aghazooŋ payei, ve aghilaal ila lolomim aghaze yei nimbesmbees pa Maaron toman lolomai.
2CO 5:12 Yam agham ŋgar pa saveeŋ tiei tonene vena? Aghaze nipait taumai muul, leso aghur inim tiei aghaze yei izamai pa uraat tiei? Maau. Yei nisavia saveeŋ tonene, leso tinimim iza pa uraat to nighami, ve irau apamuul saveeŋ to ndiran pida to tineep toman gham. Ndiran tonanan, tighamgham ŋgar pa tamtoghon izadi ve tipakur di pa mbeb to uliid moghon. Ve mbeb to lolood, yes tigham ŋgar pani maau.
2CO 5:13 Tamtoghon pida tighita ghei ninimale borouŋa, ve tighaze ŋgar tiei iwaghamgham. Ve pida tighaze ŋgar tiei deŋia. Nene poia. Taudi ve tisavsaav! Eemoghon uraat tiei tonene, nighamghami pa nipait Maaron iza ve niuul gham.
2CO 5:14 Ŋgar to Krisi to lolo pait kat, nene ighamgham pooz payei ve ipamundigin ghei pa ghamuuŋ uraat toni. Pasa, yei nighur ila nighaze ŋgeu ee moghon tonowen to igham tamtoghon tisob inadi, ve imaat pa sosor todi. Tauto yes to tila tomani pa mateeŋ toni, tisob tipul nepooŋ todi muŋgina wa.
2CO 5:15 Krisi imaat pa iit tasob, leso iit tamtoghon to taneep ila toni, tataghon ŋgar to tauud muul sob, ve tataghon ŋgar to ye lolo pani. Pasa, ye imaat pa sosor toit ve imundig pa mateeŋ, leso iuul ghiit.
2CO 5:16 Tovenen aazne, yei niŋgabiiz tamtoghon eta itaghon ŋgar to taan muul maau. Onoon, muuŋ yei niŋgabiiz Krisi itaghon ŋgar to taan. Eemoghon aazne, nigham ŋgar tovene pani muul maau.
2CO 5:17 Ighaze tamtoghon eta inim Krisi le ve ineep ila toni, nene Maaron igham mbeb paghu ivot. Ŋgar muŋgina to tamtoghon tonenen, nene isob, ve ye igham nepooŋ paghu.
2CO 5:18 Mbeb tisob tonenen tivot ila to Maaron. Aghita. Muuŋ, koi ineep ila itiŋa Maaron sosood. Eemoghon ila uraat to Krisi, aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ye ighur uraat inim nimamai ighaze niuul tamtoghon, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon.
2CO 5:19 Muuŋ, koi ineep ila iit tamtoghon ve Maaron sosood. Pasa, tamamalaaŋ pa tutuuŋ toni. Eemoghon ila uraat to Krisi, Maaron ireu sosor toit, ve ipasob koi tonowen. Tauto aazne, mata kisin sosor toit muul maau, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ye ighur saveeŋ toni inim tiei, leso nivotia pa tamtoghon, ve tiwatag ataam to yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon.
2CO 5:20 Tovenen yei nigham Krisi nagho, ve Maaron ivovotia aliŋa payam ila avomai. Yei nitaŋ roran gham ila Krisi iza nighaze: “Atoor ŋgar tiam ila pa Maaron. Leso yamŋa alup gham anim ee moghon.”
2CO 5:21 Aghita. Krisi, ye le sosor eta maau. Eemoghon Maaron ighur sosor toit iza toni ve imaat inim watooŋrau pa ireua. Leso iit to tanim Krisi le ve taneep ila toni ne, taneep deŋiaad ila Maaron mata.
2CO 6:1 Yeiŋa Maaron niluplup ghei pa uraat toni. Tovenen nighaze nipalot gham tovene: Poia to Maaron to iza tiam, nene irau ipamundigin gham pa ataghon Maaron ŋgar toni. Leso poia toni tonanan anoŋa ivot. Ighaze maau, nene pale inim mbeb sorok.
2CO 6:2 Maaron aliŋa isaav tovene: “You taug naghur sawa pa nagham mulin gham ve nagham poian gham. Ve sawa kat tonenen, nalooŋ suŋuuŋ tiam, ve nauul gham.” Alooŋ. Sawa to Maaron igham mulin ghiit ve igham poian ghiit, tauto aazne taza pani wa.
2CO 6:3 Mbesooŋ tiei to nighamghami pa Krisi, yei nighaze nitaghon ŋgar to deŋia kat ila tamtoghon matadi. Lolomai pa nigham ŋgar eta isosor maau. Pa vene, nigham tamtoghon titap pa ghurla todi.
2CO 6:4 Ŋgar tiei isob, nene ipatooŋ ghei ighaze yei mbesooŋa to Maaron. Pasa, pataŋani naol tighamgham ghei, eemoghon niyoon ariaŋa pa badooŋ di. Moghon moghon pataŋani izaza tiei, ve sawa pida, nighita nighaze lemai ataam muul maau.
2CO 6:5 Tamtoghon tiloslos ghei, ve tighurghur ghei nilooŋ nila ruum to yabyabuuŋ, ve nighamgham samia ila malmal. Yei nirab taumai pa uraat to Krisi le tapirimai isob kat. Ve sawa naol, nigheen pooi maau, ve pitool matmatin ghei.
2CO 6:6 Yei nitaghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata, ve nighazooŋ pa ŋgar toni, ve nighamgham poian tamtoghon. Ve ighaze tigham samin ghei, yei nitatan taumai ve nimbaada moghon. Avuvu Patabuaŋ inepneep toman ghei, ve nighur lolomai pa tamtoghon kat.
2CO 6:7 Yei nisasavia saveeŋ onoon moghon, ve Maaron tapiri ipapalot ghei. Mbeb tiei to malmal, nene ŋgar to deŋia ila Maaron mata. Ŋgar tonene inim iiz pa niparab pani, ve inim sigeu pa nipoon taumai pani.
2CO 6:8 Sawa to nigham uraat to Maaron, tamtoghon pida tipait izamai, ve pida tiveleg ghei tighaze yei tamtoghon sorok. Tamtoghon pida tipait varumai, ve pida tiwaghamun izamai. Tamtoghon pida tighita ghei tighaze yei mbesooŋa tau to Maaron, ve pida tighaze yei nigham kaarom ve nipaghau tamtoghon pa ataam to Maaron.
2CO 6:9 Tamtoghon pida tighazooŋ payei, ve pida tikankaan payei. Sawa pida, nigham ŋgar nighaze paam nimaat. Eemoghon nimaat maau. Pataŋani pida to tivot payei, nene pa ipasaluŋgan ghei. Eemoghon irab ghei nimaat maau.
2CO 6:10 Onoon, pataŋani naol to nimbadbaad di ne, tigham ghei lolomai ipataŋan. Eemoghon Maaron igham ghei lolomai poia irau sawa isob. Yei ndiran mbolaaŋa. Eemoghon niuluul ival tiina le tiraua kat pa mbeb popoia to Maaron. Yei lemai mbeb eta maau. Eemoghon nirau mbeb to naol.
2CO 6:11 O yam Korin, yei lolomai payam kat, tauto nisavia saveeŋ naol tonene payam. Leso awatag katin lolomai. Eemoghon nighita nighaze yam aponpoon lolomim payei sone.
2CO 6:13 You nasaav payam inimale ndinatug yam: Apoon lolomim payei muul malep. Aghur lolomim payei, inimale yei nighur lolomai payam.
2CO 6:14 Alooŋ. Yes to tighur ila to Krisi maau ne, yam ala toman di pa ŋgar todi malep. Pasa, ŋgar todi inimale yam maau. Yes to titaghon ŋgar deŋia ve yes to timalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni, pale tilup di pa uraat vena? Ghazooŋa ve ndoroom irau tilup di? Maau.
2CO 6:15 Ma Krisi yesuru Sadan tigham ŋgar raraate? Ighaze tamtoghon eez ighur ila to Krisi, ve ite ighur ila maau, sa mbeb irau ilup yesuru? Maau.
2CO 6:16 Yam awatag: Iit tanim Maaron mata yaryaara rumai toni. Vena, irau talup rumai toni toman rumai to maaron kaaromŋa? Maau. Saveeŋa, Maaron isavia pataghaaŋ wa. Ighaze: “You pale naneep toman di, ve nalaghlaagh ila lolodi. Ve you pale nanim Maaron todi, ve yes tinim tamtoghon tiou.”
2CO 6:17 Tauto Maaron isaav muul ighaze: “Apul ndiran samsamiadi tonanan tineep, ve ala aneep saguan padi. Ve mbeb to ighaze iŋgalaaŋ maau, yam agharaui malep. Leso nagham gham toman lolog poia.
2CO 6:18 ve nanim tamamim, ve yam anim ndinatug ve ndinatug liva. Saveeŋ tonene, nene Maaron ariaŋa tau aliŋa.”
2CO 7:1 Yam ndiran tiei, lolomai payam kat. Aghita. Maaron igham leed saveeŋ mbuaaŋ popoia naol tonene. Tovenen ŋgar tisob to tiwaghamun anoŋaad ma anunuud, ve tigham ghiit tasami ila Maaron mata, tapul di tineepledi. Ve tamatughez pa Maaron, ve taghur tauud tanim ye le kat, ve tataghon ŋgar patabuaŋ moghon inimale ye tau itaghoni.
2CO 7:2 Yam toŋvetaz, apoon lolomim payei muul malep. Akaak lolomim payei lak! Pasa, yei nigham sosor pa tamtoghon eta, ma niwaghamun tamtoghon eta, ma nigham kaarom pa niyub mbeb to tamtoghon eta, ne maau.
2CO 7:3 Saveeŋ tiou tonene, you nasavia pa nasees matamim maau. Naghaze napasaluŋgan gham moghon. You nasaav payam wa. Lolomai ineep tiam kat. Tovenen ighaze tanepneep, ma tamaat, nene mbeb eta irau irab motin lupuuŋ toit maau.
2CO 7:4 You nasaav ghazooŋa payam. Lolog ru payam maau. You naghita gham naghaze yam araua kat. Tauto agham ghou tinig iza. Onoon, pataŋani naol tighamgham ghei. Eemoghon ŋgar to yam aghami, tauto ipalot ghou, ve igham ghou lolog poia le poia kat.
2CO 7:5 Sawa to nila nivot taan suruvu to Masedonia, yei irau atemai izi rita maau. Pasa, pataŋani naol tiŋarua ghei. Yeiŋa tamtoghon niwazoran ghei. Ve nigham ŋgar naol ila lolomai, ve matughezaaŋ tiina igham ghei.
2CO 7:6 Eemoghon Maaron toit, ye Ŋgeu to palotiiŋ yes to pataŋani itatan di. Tauto igham Titus inim peria tiei izi Masedonia, leso ipalot ghei ve irab atemai.
2CO 7:7 Ve tonene moghon maau. Mbeb ite to ipalot ghei, nene vene: Sawa to Titus inim, ye ipaesia varumim payei ighaze sawa to ilat peria tiam, yam apaloti ve arab ate. Ve ipaes payei ighaze lolomim ipataŋan kat pa pataŋani to muuŋ ivot ila sosood, ve akausim aghaze le aghita ghou muul, ve ŋgar tiam iyaryaaŋ kat aghaze anim toman ghou pa ŋgar tiou. Saveeŋ toni tonowen igham ghou lolog poia le poia kat.
2CO 7:8 You nawatag: Rau to nambooda ilat tiam, avaat igham gham lolomim isami ris. Eemoghon lolog ipataŋan pa mbeb tonenen maau. Onoon, muuŋ lolog ipataŋan pani. Ve aazne maau. Pasa, naghita lolomim ipataŋan rismoghon, ve isob.
2CO 7:9 Tauto aazne lolog poia. Eemoghon lolog poia pa lolomim to ipataŋan ne maau. Lolog poia pasa, sawa to lolomim ipataŋan, yam atoor ŋgar tiam. Ŋgar to lolood ipataŋan pa sosor toit ve tatoor ŋgar toit, nene itaghon Maaron ŋgar toni. Tauto rau tiei tonanan iwaghamun gham maau.
2CO 7:10 Ighaze lolood ipataŋan itaghon Maaron ŋgar toni, nene igham ghiit tatoor lolood, leso Maaron igham mulin ghiit. Ŋgar tovene, sei irau lolo ipataŋan pani? Maau. Eemoghon ighaze lolood ipataŋan inimale yes to titaghon ŋgar to taan, nene pale ighereb ghiit pa mateeŋ.
2CO 7:11 Aghita. Sawa to agham rau tiou ve lolomim ipataŋan itaghon Maaron ŋgar toni, yam irau asaŋan maau. Rikia moghon ve agharaat taumim. Pasa, ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze apaghazoŋan taumim, leso you nawatag: Pataŋani to ivot, yam aneep ila maau. Yam amatughez pa Maaron, ve aghaze ataghon katin ŋgar toni. Tauto aghur atia pa ŋgeu to igham sosor. Ve aazne, akausim aghaze le aghita ghou muul. Ŋgar tiam isob tonanan ipatooŋ gham ighaze pataŋani to ivot, nene yam sosor tiam maau.
2CO 7:12 Sawa to nambood rau tonanan payam, you nagham ŋgar tiina pa ŋgeu to igham sosor, ma tamtoghon to ye igham sosor pani ne maau. You naghaze yam apaghazoŋan taumim ila Maaron mata aghaze yam lolomim ineep tiei, ve anim toman ghei pa ŋgar tiei. Tauto nambood rau tonanan.
2CO 7:13 Tovenen ŋgar to yam aghami, nene ipalot ghei, ve irab atemai. Ve mbeb ite. Titus ipaes payei ighaze ye lolo poia kat pasa, sawa to ye ilat, yam asob aghami toman lolomim poia. Tauto ate izi, ve igham ŋgar naol muul maau. Ŋgar tiam tonanan ipalot ghei paam, ve igham lolomai poia kat.
2CO 7:14 Muuŋ, you nasavia varumim pa Titus ve napait gham pa ŋgar tiam. Saveeŋ tiou tonowen igham ghou mayag maau. Pasa, aliŋamai to nisavia pani pa nipait gham, nene onoon. Ye tau ighita wa. Tovenen saveeŋ tiei tonowen onoon, raraate inimale saveeŋ isob to yei nisasavia payam nene onoon moghon.
2CO 7:15 Titus paam lolo payam kat. Pasa, mata iŋgal sawa to ye ilat tiam. Yam atandag pani ve aghami toman lolomim poia, ve yam asob alooŋ aliŋa. Pasa, amatughez pa Maaron ve aghaze ataghon ŋgar toni.
2CO 7:16 Tovenen aazne, you lolog poia kat. Pasa, you naghur ila ariaŋa naghaze yam pale ataghon katin Maaron ŋgar toni.
2CO 8:1 Yam toŋvetaz, yei nighaze yam awatag: Poia to Maaron ipamundigin lupuuŋ to Krisi to tineep izi taan suruvu to Masedonia, ve tigham ŋgar poia kat.
2CO 8:2 Onoon, yes tineep ila pataŋani tiina lolo, ve mbolaaŋ igham di le tineep sami kat. Eemoghon tiŋgoog yaam tiina kat pa tiuul tamtoghon to Krisi to tineep sami izi Yerusalem. Ŋgar todi tonowen, tighami toman lolodi poia. Pasa, yes matadi reiŋ mbeb.
2CO 8:3 Taug naghita ŋgar todi wa. Tovenen naghaze napaes payam: Yaam to tiŋgooga pa ulaaŋ, nene tiina kat. Tighur yaam to yes irau tighuri, ve tighur pida paam izala pogho. Taudi lolodi tighaze tigham tovene.
2CO 8:4 Pasa, ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze yes paam tighur nimadi pa ulaaŋ Maaron tamtoghon toni to mbolaaŋ igham di. Tauto tinoknok ghasoniiŋ ghei le niyok padi.
2CO 8:5 Yei nighaze pa tigham ŋgar tonenen moghon. Eemoghon maau. Yes tighur taudi toman lolodi isob ila pa Tiina toit muuŋ, ve tighur taudi payei paam, titaghon Maaron lolo.
2CO 8:6 Uraat to ulaaŋ tonene, poia to Maaron inim pughu pani, ve Titus ipamundigini ila lolomim wa. Tauto yei nisaav pani nighaze ipalot gham pani le apasobi kat.
2CO 8:7 Maaron Avuvu irei tapiri toman uraat ve ŋgar naol payam le araua kat. Yam aghur ila ariaŋa, avovotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, aghazooŋ pa ŋgar toni, ve tinimim imbees pa uraat toni. Ve uraat to nighami ila lolomim, nene ipamundigin gham, tauto lolomim pa Maaron ve tamtoghon paam. Uraat to ulaaŋ tamtoghon, nene ŋgar ite to poia to Maaron ipamundigin ghiit pani. Tovenen yam araua paam, ve matamim reiŋ, ghoro poia.
2CO 8:8 Aliŋag tonene, nasavia inim tutuuŋ payam maau. You naghaze natoov gham, leso naghita: Yam aghur lolomim pa Maaron ve tamtoghon kat, animale yes pida to tinidi imbees pa uraat tonene, ma maau?
2CO 8:9 Poia to Tiina toit Yesu Krisi, yam awatagi wa. Muuŋ, ye irau mbeb to naol. Eemoghon ipul mbeb toni tonowen tisob tizi tineep, ve izi inim taan, ve ineep inimale ŋgeu mbolaaŋa, leso iuul gham ve igham gham araua kat pa mbeb to Maaron.
2CO 8:10 Tovenen you naghita naghaze: Yam apasob uraat tonene le isob kat, ghoro poia. Ndaman to ila wa, lolomim ipazaagh gham pa uraat to ulaaŋ tonene, ve yam apamundigini muuŋ, ghoro lupuuŋ pida titaghon gham.
2CO 8:11 Uraat to ulaaŋ to lolomim ipamundigin gham pani, yam irau tinimim imbees pani, ve agham uraata le apasobi kat. Aghur irau to aghuri. Ighaze lemim yaam tiina, aghur tiina. Ighaze lemim tiina maau, aghur ŋgiira.
2CO 8:12 Pasa ighaze iit leed mbeb eta, ve lolood taghaze tagham pa Maaron, ye pale lolo poia pani. Ve ighaze leed mbeb maau, nene poia. Maaron irau ighur mata pait pa tagham mbeb tovene pani ne maau.
2CO 8:13 Saveeŋ tiou tonene, ŋgara tovene: You naghaze yam auul tamtoghon pida tineep pooi, ve taumim aneep sami ne maau. Naghaze yam asob aneep raratemim.
2CO 8:14 Aazne, yam arau mbeb naol. Tovenen yam irau auul di pa mbolaaŋ todi. Ve muri, ighaze yes tirau mbeb pida to yam ambool padi, nene pale anadi tiuul gham. Leso yam asob aneep raratemim.
2CO 8:15 Yam irau ataghon ŋgar to muuŋ ivot pa yes Israela, indeeŋ sawa to tiyou aniiŋ manna. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “Yes to tiyou tiina, tighan le tipasobi kat. Avodi muri rita izi maau. Ve yes to tiyou ŋgiira moghon, tovene paam. Timbool maau. Tighan le apodi isuŋ.”
2CO 8:16 You napait Maaron toman lolog poia. Pasa, ye igham Titus ighur lolo payam kat. Tauto ye ighaze iuul gham raraate inimale yei nighaze niuul gham.
2CO 8:17 Sawa to yei nighasoni pa ilat ighita gham, ye iyok pa aliŋamai. Ve tau lolo ighaze ilat ighita gham paam. Pasa, ye ighur lolo payam kat ve ighaze iuul gham.
2CO 8:18 Ve yei pale nimbaaŋ toŋvetaz toit ite leso yesuru Titus tilat. Ŋgeu tonene, lupuuŋ to Maaron tisob tipait iza pa uraat toni to votiaaŋ varu poia.
2CO 8:19 Ve tonene moghon maau. Lupuuŋ to Krisi tighuri leso yeiŋa nilaagh pa uraat tonene. Uraat to ulaaŋ tonene, poia to Maaron ipamundigini ila lolood. Ve yei nighaze nighami pa nipait Tiina toit iza, ve nipatooŋ taumai nighaze yei tinimai imbees pa uraat to ulaaŋ Maaron tamtoghon toni.
2CO 8:20 Yei niwatag: Tamtoghon pale tighur yaam tiina pa tiuul yes toŋvetaz toit to mbolaaŋ igham di ne. Tovenen nighaze niŋgin poian yaam to nighami, ve nigham ŋgar to deŋia moghon ila Tiina toit mata ve tamtoghon matadi paam. Leso tamtoghon tiyou avodi payei sob.
2CO 8:22 Ve yei pale nimbaaŋ toŋvetaz toit ite paam ilat toman ndiran ru tonowen, leso yes tol tilat tiam. Ŋgeu tonene, yei nighur uraat naol naol ila nima, ve nighita nighaze tini imbesmbees pa uraat to Maaron. Ye ighur ilat tiam ariaŋa ighaze yam aghur lolomim pa uraat tonene kat, tauto ighaze iuul gham.
2CO 8:23 Tovenen Titus, yam awatagi wa. Pasa, yeru niluplup ghei pa uraat to nighami ila lolomim. Ve toŋvetaz toit ru to nasavia di payam ne, yesuru tigham lupuuŋ to Krisi nagho ve tilat. Uraat todi toman ŋgar to tighamghami, nene ipait Krisi iza, ve ipatooŋ tapiri ve poia toni.
2CO 8:24 Tovenen sawa to yes tol tilat peria tiam, yam agham di ve apatooŋ ŋgar poia padi. Leso tiwatag tighaze yam lolomim padi, ve lupuuŋ tisob to Krisi tiwatag tighaze saveeŋ to muuŋ nisavia pa nipait varumim, nene onoon.
2CO 9:1 Yo, yam to aneep izi taan suruvu to Akaia, irau nambood saveeŋ mala payam maau. Pasa, you nawatag: Ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze auul Maaron tamtoghon toni to mbolaaŋ igham di. Nene inim mbesooŋ tiam ila pa Maaron. Moghon moghon, you napapait varumim pa nditaad to Masedonia. Pasa, ndaman to ila wa, yam aŋgoog yaam ve aghuri isaŋan. Ŋgar tiam iyaryaaŋ kat aghaze agham uraat to ulaaŋ tonene, tauto ipamundigin ival tiina to Masedonia paam.
2CO 9:3 Tovenen yei nipait varumim ve nisaav padi nighaze yam aŋgoog yaam wa. Pughu tonene to naghaze nambaaŋ Titus toman toŋvetaz toit ru to nasavia di ne timuuŋ tilat, leso tiuul gham pa uraat tonene. Pa vene, saveeŋ tiei to nisavia inim paitooŋ gham inim mbeb sorok.
2CO 9:4 You naghur ila ariaŋa naghaze yam pale agharaat mbeb inim nimamim ve isaŋan. Eemoghon ighaze yeiŋa tamtoghon pida to Masedonia nilat, ve tighita gham agharaat mbeb sone, nene pale mayag pa aliŋag to nasavia pa napait gham, ve yam paam pale mayamim.
2CO 9:5 Matag iŋgal tovene, tauto naghaze nambaaŋ toŋvetaz toit tol tonenen timuuŋ tilat. Leso yamŋa agharaat yaam to aŋgooga itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiam, ve isaŋan pataghaaŋ. Yaam tonanan pale ipatooŋ poia to Maaron pa tamtoghon toni. You lolog pa nalat nazoorndug payam ve aghur mbeb ne maau. Naghaze agham mbeb tiina toman lolomim.
2CO 9:6 Matamim iŋgal: Ighaze tamtoghon eta ivazog aniiŋ ŋgiira, nene pale sawa to taitaiŋ, ye pale ighita anoŋa ris moghon. Ve tamtoghon to ighaze ivazog aniiŋ katindi, nene pale ighita anoŋa katindi.
2CO 9:7 Yaam piiz to tamtoghon eŋaeŋa lolodi ighur pani tighaze tighuri, nene poia. Tighuri moghon. Eemoghon ighaze yam aŋguruut mbeb tiam, ve tizoorndug payam ila ila le aghuri, nene poia maau. Pasa, Maaron lolo pa yes to tireirei mbeb todi toman lolodi poia.
2CO 9:8 Maaron, ye irau ighur poia toni tiina iza tiam ila ataam naol naol. Leso yam araua kat pa mbeb tisob irau sawa isob, ve irau agham uraat popoiadi to naol ne.
2CO 9:9 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze: “Ŋgeu poia, ye ireirei mbeb toni pa yes mbolaaŋa. Tamtoghon tovene, ŋgar toni deŋia pale ineep ariaŋa itaghoni taghoni gha ila.”
2CO 9:10 Yes to tivavazog aniiŋ, Maaron igham ledi aniiŋ uve. Ve ye igham aniiŋ pa iit tasob. Ye pale igham mbeb tiam tivot katindi, leso arei katindi tila pa yes mbolaaŋa. Ŋgar tovene, nene deŋia ila ye mata, ve ighur anoŋa popoiadi naol.
2CO 9:11 Tovenen Maaron pale igham gham araua kat pa mbeb tisob. Leso yam irau agham ulaaŋ pa tamtoghon irau sawa isob. Ve sawa to yei nigham mbeb tiam ila peria to yes to mbolaaŋ igham di, yes pale lolodi poia pa Maaron, ve tipaiti pa ulaaŋ to yam agham padi.
2CO 9:12 Uraat tonene, yam aghami inim mbesooŋ tiam ila pa Maaron. Ulaaŋ tiam pale ipasob mbolaaŋ to tamtoghon toni. Ve tonene moghon maau. Pale igham ival tiina lolodi poia pa Maaron, ve tipaiti kat pa poia toni paam.
2CO 9:13 Ŋgar tiam to aghaze arei mbeb tiam, ve asaŋgoor ulaaŋ pida ila pa yes mbolaaŋa, nene ipatooŋ gham ighaze yam aghur ila varu poia to Krisi, ve ataghon aliŋa. Tovenen tamtoghon to tigham ulaaŋ ilat tiam, pale tipait Maaron iza pa tapiri ve poia toni.
2CO 9:14 Ve lolodi ineep tiam, ve matadi iŋgal gham ila suŋuuŋ todi. Pasa, tighita poia tiina to Maaron ineep tiam.
2CO 9:15 Iit lolood poia pa Maaron ve tapaiti! Pasa, ye igham leed mbeb to poia le poia kat. Ighaze tasavia mbeb tonowen, pale tasaav vena? Pasa, saveeŋ eta iraua maau.
2CO 10:1 Tamtoghon pida tiŋgalŋgal saveeŋ payou tighaze sawa to naneep toman gham, you namatughez ve nasasavia saveeŋ popoia moghon payam. Ve ighaze naneep saguan payam, nene napakur taug ve avog iyaryaaŋ payam. Tovenen you Paulus naghaze napalot gham pa saveeŋ pida. Saveeŋ to naghaze nasavia, nene nasavia toman ŋgar luuma ve ŋgar to natatan taug inimale Krisi itaghoni.
2CO 10:2 You nawatag: Ndiran tonowen tighaze yei nitaghon Maaron ŋgar toni maau. Tighaze nitaghon ŋgar to tamtoghon moghon. Yes irau tipatum di. Pasa ighaze nilat, nene irau namatughez padi maau. Pale nayaan di toman saveeŋ ariaŋa. Eemoghon lolog pa nagham ŋgar tovene maau. Tovenen nataŋ roran gham naghaze agharaat ŋgar tiam.
2CO 10:3 Onoon, aazne yei nineep izi taan. Eemoghon niparab ninimale yes to titaghon ŋgar to taan maau.
2CO 10:4 Pasa, ndaab to malmal to yei niparab pani, nene to taan maau. Nene ndaab to Maaron igham payei, ve ye tau tapiri ineep ila. Tauto ruum ariaŋadi to koiamai tiyoŋyooŋ ila lolodi, nene yei irau nireu mbirisan di tizi.
2CO 10:5 Ndiran pida tipapait taudi pa ŋgar todi, ve avodi iyaryaaŋ pa ŋgar kaarom naol to iponpoon ataam pa yes to tighaze tiwatag Maaron. Ndiran tovene, yei nireureu ŋgar ve saveeŋ kaarom todi isob. Ve nitatan ŋgar todi samsamia, ve nigham ŋgar todi isob imuul ila pa Krisi. Leso titaghon ŋgar toni, ve tineep ila samba.
2CO 10:6 Yei nighur matamai ilat tiam moghon. Ighaze yam alooŋ aliŋamai ve ataghon saveeŋ tiei, nene yei pale nighur atia pa tamtoghon tisob to tizorzoor saveeŋ.
2CO 10:7 Alooŋ. Yam aŋgabiiz mbeb to potla moghon malep. Aŋgabiiz poian lolo toni paam. Ighaze tamtoghon eta igham ŋgar ighaze ye to Krisi, pale iwatag ighaze yei paam to Krisi, ve Krisi tau to ighur ghei pa uraat toni.
2CO 10:8 Onoon, saveeŋ tiou tonene, nene inimale napait izamai pa uraat to nighamghami Eemoghon mayag maau. Pasa, yei izamai pa uraat tonene. Tiina toit ighur ghei pa uraat tonene pa niwaghamun gham maau. Ye ighaze nipalot gham.
2CO 10:9 Tovenen agham ŋgar aghaze rau to nambood di tilat tiam, nene pa napamatughezan gham malep.
2CO 10:10 Ndiran to nasavia di ne, tisavia ghou tighaze: “Saveeŋ to ye imbooda ila rau, nene ariaŋa ve toman tapiri. Eemoghon ighaze tau inim peria, nene taghita taghaze ye le tapiri maau, ve iwaghamgham pa savsaveeŋ. Saveeŋ toni anoŋa maau.”
2CO 10:11 Ndiran tonenen irau tigham ŋgar pooi. Pasa, saveeŋ to nineep saguan ve nimbooda payam, ighaze nilat ve itiŋa taneep, nene pale nitaghon saveeŋ tonowen ŋgara.
2CO 10:12 Yei ninimale ndiran pida maau. Yes tilib payei kat. Pasa, ŋgar to tighamghami, yei irau nighami maau. Yei mayamai pa nipait taumai izamai. Eemoghon yes mayadi pa tigham ŋgar tovene maau. Tighaze yes tiraua kat. Pasa, sawa to tiŋgabiiz taudi, tigham ŋgar pa Maaron aliŋa maau. Tiŋgabiiz taudi toman nditadi ŋgar todi. Ndiran tovene, ledi ŋgar maau.
2CO 10:13 Yei irau nipait taumai sorok ninimale ndiran tonenen maau. Ighaze nipait taumai, nene nisavia uraat to nighami izi ndug to Maaron ighuri payei. Ndug tonenen, yam Korin aneep ila paam. Ve ndug to ighaze lemai izamai pa nigham uraat pani maau, nene irau nimalaaŋ ve nila nigham uraat tonowe maau.
2CO 10:14 Ndug to Maaron ighuri payei pa nigham uraat pani, yei nimalaaŋ pani maau. Yam Korin aneep ilooŋ ila paam. Ve yei to nilat ve nivotia varu poia to Krisi payam muuŋ. Tovenen yei izamai pa nigham uraat ila lolomim.
2CO 10:15 Yei nipait ghei pa uraat to tamtoghon pida tighami ne maau. Uraat to taumai nighami izi ndug to Maaron ighuri payei pa nigham uraat pani, ghoro nipait ghei pani. Uraat to nighamghami ila lolomim pa nipalot ghurla tiam, yei nighaze ivot inim tiina.
2CO 10:16 Leso inim ataam payei pa nivotia varu poia izi ndug pida to tineep ndug tiam dige ve ila. Pasa, lolomai pa nipait ghei pa uraat to tamtoghon ite ighami ne maau. Nighaze le nila ndug to tamtoghon tigham uraat padi sone, ghoro poia.
2CO 10:17 Maaron aliŋa isaav tovene: “Tamtoghon to lolo pa ŋgar to pakuruuŋ, ye irau ipakur Ŋgeu Tiina pa ŋgar to ye ighami.”
2CO 10:18 Ighaze tamtoghon eta ipait tau, nene takankaan: Maaron lolo poia pani, ma maau? Ve ighaze Maaron tau ipait tamtoghon eta, nene tawatag taghaze ye lolo poia pani.
2CO 11:1 You naghaze nagham ŋgar to borouŋa ris. Vena, irau ayok payou?
2CO 11:2 Aghita. You nasia gham pa Krisi wa. Tovenen ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ moghon, ve naghur gham ala toni, animale liva paghu to tighuri ila to tamoot, leso yesuru tivai. Pasa, Maaron ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze tamtoghon toni tighur lolodi ve ŋgar todi isob ila pani moghon.
2CO 11:3 Aazne, yam ataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve aghur lolomim isob iŋarua Krisi. Eemoghon namatughez: Pale tamtoghon pida tighamun ŋgar tiam, inimale muuŋ moot igham kaarom pa Eva ve itombaana, ghoro apul ŋgar tonanan.
2CO 11:4 Pasa, you nawatag: Tamtoghon pida tilat tineep toman gham, ve saveeŋ to tivovotia pa Yesu, nene raraate inimale saveeŋ to muuŋ yei nisavia payam ne maau. Ve avuvu to yes tighaze yam aghami, nene raraate inimale Maaron Avuvu to muuŋ aghami ne maau. Ve varu poia to tivovotia payam ne paam, nene raraate inimale varu poia to yei nisavia payam ve aghur ila ne maau. Eemoghon yam agham di toman lolomim poia, ve apul di tigham uraat todi tonanan, ve aghur ila saveeŋ todi.
2CO 11:5 Alooŋ. Mbaŋooŋa pida to yam aghita di aghaze izadi tintina, yes tilib payou maau. Sa ŋgar to yes tighami, you naghami paam.
2CO 11:6 Onoon, you ŋgeu to savsaveeŋ nanimale yes maau. Eemoghon ŋgar to Maaron, you nambool pani maau. Sawa naol, ŋgar naol to nagham di ne, tipatooŋ ghou ila matamim tighaze you naghazooŋ pa Maaron ŋgar toni.
2CO 11:7 Yam awatag: Sawa to navotia varu poia to Maaron payam, natatan taug, ve nagham uraat payam sorok. Nayok pa agham leg atia maau. You nataghon ataam tovene pa napakur gham. Laak, yam aghita vena? You nasosor?
2CO 11:8 Sawa tonenen, you naneep ila lupuuŋ pida to Krisi nimadi. Ulaaŋ to tigham payou, nene iuul ghou ve nagham uraat payam. Ŋgar tonenen, nene inimale you nayub mbeb todi, leso nagham payam.
2CO 11:9 Sawa to itiŋa tanepneep ve mbolaaŋ igham ghou, you naghason gham pa ulaaŋ eta maau. Pasa, toŋvetaz pida to Masedonia tinim, ve tiuul ghou pa mbeb to nambool pani. Ve lolog pa nagham pataŋani eta payam maau. Tauto nayai ghou, ve naghason gham pa ulaaŋ eta maau. Ve aazne ve itaghoni ila paam, pale nataghon ŋgar raraate moghon.
2CO 11:10 Alooŋ. Saveeŋ onoon to Krisi ineep tiou, ve ye tau ighita ghou ve nasavia saveeŋ tonene. Yam tamtoghon to Akaia, tiam eta irau igham ghou napul ataam to nataghoni pa uraat tiou ne maau. Pasa, ataam tonene to igham ghou tinig iza ve napakur ghou pani.
2CO 11:11 Vena, yam aghaze you lolog payam maau, tauto nataghon ataam tovene? Maaron iwatag: You lolog payam kat.
2CO 11:12 Tovenen irau nayok payam pa auul ghou ne maau. Ataam to nataghoni pa uraat tiou, nene pale inepneep tovene. Pasa, naghaze napoon ataam pa yes to tipapait taudi izadi tighaze yes raratedi tinimale yei.
2CO 11:13 Ndiran tonowen, tigham taudi tinimale mbaŋooŋa to Krisi. Eemoghon yes mbaŋooŋa to Krisi maau! Tigham kaarom.
2CO 11:14 Ve iit irau ruŋaad iza pa kaarom todi tonowen maau. Pasa, Sadan paam irau igham tau inimale aŋela to ipatooŋ ghazooŋa to Maaron, leso itombaan ghiit.
2CO 11:15 Tovenen mbesooŋa toni paam, irau tigham taudi tinimale ndiran to titaghon ŋgar deŋia. Eemoghon ruŋaad iza padi malep. Muri, Maaron pale ighur atia iŋarua di pa ŋgar todi.
2CO 11:16 You nasaav wa. Naghaze nasavia saveeŋ ris inimale borouŋa. Eemoghon tiam eta ighita ghou nanimale borou malep. Ve ighaze aghita ghou nanimale borou, nene poia! Apul ghou ve nagham ŋgar to borouŋa, ve napait taug izag ris.
2CO 11:17 You nawatag: Saveeŋ to naghaze nasavia pa napait taug, nene itaghon ŋgar to Tiina toit maau. Saveeŋ to naghaze nasavia, nene inimale saveeŋ to yes borouŋa to ledi ŋgar maau.
2CO 11:18 Ve tambaŋa. Pasa, tamtoghon katindi to yamŋa anepneep, yes titaghon ŋgar to taan ve tipapait taudi izadi. Tovenen you paam, anag naghaze napait taug.
2CO 11:19 Aa yam Korin, yam araua kat pa ŋgar! Tauto yes to ledi ŋgar maau tinimale borouŋa, yam lolomim poia padi, ve lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ todi!
2CO 11:20 Ve tonene moghon maau. Pasa, ighaze tamtoghon eta itatan gham ve izoorndug payam pa ataghon ŋgar toni moghon, ma iyou mbeb tiam tisob tinim le, ma igham mbeb tiam dige ee moghon, ma ipait tau, ma ipambar gham ve ipamayaŋin gham, yam ayok pani moghon, ve apuli ighamgham tovene.
2CO 11:21 Ndiran tonanan tilib payei kat! Tigham ghei mayamai. Pasa, ŋgar to tighamghami, yei irau nitaghoni maau. Yo, naghaze naseeŋ saveeŋ tiou borou tonene. Pasa, ndiran pida to tineep toman gham, mayadi maau ve tipapait taudi izadi. Tovenen you pale nataghon ŋgar todi ve napait taug izag paam!
2CO 11:22 Vena, ndiran tonanan yes Hibrua? You paam to Hibru. Ve yes to Israel? You paam to Israel. Ve yes tivot ila to Abaram? You paam navot ila to Abaram.
2CO 11:23 Ve yes mbesooŋa to Krisi? You paam, mbesooŋa toni. Eemoghon you nalib padi. Aliŋag tonene, you nawatag, nene saveeŋ to borouŋa. Eemoghon tambaŋa! You narab taug pa uraat to Krisi le nalib padi. Ve tilos ghou le nasami pae katindi. Sawa naol, tighur ghou nalooŋ nala ruum to yabyabuuŋ. Ve moghon moghon, naghita naghaze sawa tiou to mateeŋ inim igharau. Pataŋani naol to nambaad di, nene nalib pa ndiran tonanan.
2CO 11:24 Daba to yes Yuda tilos ghou pa ravraav pa liim wa. Ve sawa eŋaeŋa to tilos ghou, tilos ghou pa tamoot ee saaŋgul liim ve paaŋ (39).
2CO 11:25 Yes Roma tigham toon ve tilos ghou pae tol wa. Ve sawa eez, ival tikor yaam ve tirab matin ghou. Sawa tol, you naza waaŋ ve niraav nila le waaŋ imbiriis ila te pogho. Ve sawa eez, namoghan ila te pogho pa mboŋ eez, ve ndag eez.
2CO 11:26 Sawa naol to nalaghlaagh, pataŋani naol tiŋarua ghou ve rismoghon tone namaat. Yawaaŋa ivot toman tapiri le rismoghon izugua ghou nalaleg. Moghon moghon yubyubŋa, ve yes Yuda to yeiŋa ndug ee moghon, ve yes to Yuda maau ne paam tizuaria di tighaze tiwaghamun ghou. Tovenen ighaze naneep ila ndug tintina, ma nalaghlaagh izi ndug balim, ma naza waaŋ ve naraav ila te pogho, nene pataŋani ighamgham ghou tovene. Ve tamtoghon to titoom ve tigham taudi tinimale toŋvetaz to Krisi, yes tigham pataŋani tiina payou paam.
2CO 11:27 Moghon moghon, you narabrab taug pa uraat, ve nagheen pooi maau. Ve sawa naol, naneep sami, ve murun ghou ve pitool ghou. Ag aniiŋ maau. Ve moŋeŋaaŋ ighamgham ghou pasa, leg nonogiiŋa poia eta to nandud ghou pani maau.
2CO 11:28 Pataŋani naol tonowen, to tinig moghon. Ve mbeb ite paam ighamgham pataŋani payou. Pasa, sawa isob, you naghamgham ŋgar naol pa lupuuŋ tisob to Krisi, ve lolog imbumbu padi.
2CO 11:29 Ighaze tamtoghon eta ghurla toni iyaryaaŋ maau, nene igham ghou nayamaan taug naghaze tapirig isob. Ve ighaze tiweu toit eta ve igham sosor, nene igham ghou ateg yabyab kat.
2CO 11:30 Ighaze ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze napait taug, nene poia. You pale nataghon ŋgar tiam. Eemoghon sawa to napait ghou, you pale nasavia mbeb pida to tipatooŋ ghou tighaze you tapirig imbool.
2CO 11:31 Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron, iit irau tapait iza irau sawa isob. Ye iwatag: Saveeŋ tiou tonene, kaarom maau. Onoon moghon.
2CO 11:32 Sawa to naneep izi ndug tiina Damaskus, gavana to kinik Aretas ighuri inim ŋginiiŋ pa ndug tonowen, ye ighur ndaaba pida pa tiŋgin ataam to ndug, leso tikis ghou.
2CO 11:33 Eemoghon nditag pida tizeev ghou nala nakaral tiina lolo, ve tigham ghou nila pa marai saambu to ineep ila didiiŋ tiina to ndug dige, ve titug ghou nazi nala. Tauto ye ikis ghou maau, ve naghau nala.
2CO 12:1 Onoon, you naghita naghaze ŋgar to tapait tauud izaad, nene iuul ghiit maau. Eemoghon leg ataam ite paam maau pasa, yam lolomim pa ŋgar tovene. Tauto you pale naseeŋ saveeŋ tiou, ve nasavia mbeb pida to Tiina toit Yesu ivotia di payou ila tandagiiŋ.
2CO 12:2 You nawatag ŋgeu eez to Krisi. Ndaman saaŋgul ve paaŋ to ila wa, Maaron iiti iza ila sambam to sala le sala kat. Ve you nawatag maau. Ŋgeu tonowen tau iza ila ve ighita pa mata, ma itandag moghon? Maaron moghon to iwatag.
2CO 12:3 Tovenen ŋgeu tonenen, Maaron iiti iza ila ndug toni to paghuna le paghuna kat. Ve nasaav muul. Nawatag maau. Ŋgeu tonenen tau iza ila ve ighita pa mata, ma itandag moghon? Maaron moghon to iwatag. Sawa to ineep tonowe, ye ilooŋ saveeŋ to mbeb pida. Mbeb tonowen, ighaze tatoova pa tasavia di, nene pale taraua maau. Pasa, saveeŋ eta irau ivotia mbeb tonowen tighazooŋ maau. Ve mbeb ite. Mbeb tonowen, ledi ŋgalsekiiŋ. Tamtoghon eta to taan irau ivotia di maau.
2CO 12:5 Ŋgeu to mbeb tonowen ivot pani, you irau napaiti. Eemoghon irau napait taug maau. You naghaze nasavia mbeb pida to tipatooŋ ghou tighaze tapirig imbool. Mbeb tonene moghon to napait ghou padi.
2CO 12:6 Tovenen you lolog pa napait taug maau. Eemoghon ighaze nagham tovene, nene pale nagham ŋgar to borouŋa maau. Pasa, saveeŋ to nasavia pa napait taug, nene onoon. Eemoghon lolog pa ŋgar tovene maau. Pasa, lolog pa tamtoghon tipait izag sorok malep. Naghaze tighita ŋgar to naghami ne, ve tilooŋ saveeŋ tiou. Ve ighaze tighita gabuag ve tipait ghou, nene poia.
2CO 12:7 Maaron ivotia mbeb popoia katindi payou. Eemoghon ye lolo pa napait taug pa ŋgar to igham payou ne malep. Tauto ipul Sadan iwaghamun ghou pa pataŋani eez to tinig. Pataŋani to ighamgham ghou, nene inimale mbaŋooŋa to Sadan. Iŋgalŋgal ghou inimale waar mata mata, leso napait taug kat sob.
2CO 12:8 Pataŋani tonene, you naghason Tiina toit pae tol naghaze ipaghaua ighau payou.
2CO 12:9 Eemoghon ye isaav payou ighaze: “Maau. Poia tiou to izaza tiom, nene iraua. Ukaal sa mbeb muul? Yes to tapiridi imbool, nene you irau napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ kat ila todi.” Tovenen ighaze tapirig imbool, nene tinig iza, ve napakur ghou. Pasa, sawa to taug tapirig imbool, nene Krisi tapiri tiina ineep tiou.
2CO 12:10 Tovenen ighaze tapirig imbool, ve tamtoghon tipamayaŋin ghou, ve tigham samin ghou, ve tighur pataŋani payou, nene lolog poia. Pasa, sawa to tapirig imbool, Krisi ipapalot ghou pa tau tapiri. Tauto nayoon ariaŋa.
2CO 12:11 Wais, yam Korin agham ghou nasavia saveeŋ to borouŋa wa. Inimale yam apait ghou pa uraat tiou, tone poia. Eemoghon yam agham tovene maau. Onoon, you ŋgeu sorok. Eemoghon yes mbaŋooŋa to yam aghita di aghaze izadi tintina, yeiŋa raratemai. Sa ŋgar to yes tighami, nene you naghami paam.
2CO 12:12 Ŋgar ve uraat to naghami ila lolomim, nene ipatooŋ ghou ighaze you mbaŋooŋa tau to Krisi. Pasa, nayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve Maaron ipalot ghou ve nagham mbeb gharatooŋadi ve uraat tintina tivotvot. Tauto ipatooŋ ghou ighaze ye ineep toman ghou pa uraat tiou.
2CO 12:13 Laak, you nagham sa sosor payam? Ŋgar ee moghon to nagham payam, to ite ris pa ŋgar to nagham pa lupuuŋ pida to Krisi. Nene nayok pa agham leg atia maau. Nagham tovene pasa, lolog pa nagham pataŋani payam maau. Ighaze yam aghita aghaze ŋgar tiou tonenen deŋia maau, ghoro apul sosor tiou!
2CO 12:14 You naŋgig gham pae ru wa. Ve aazne, matag iŋgal naghaze nalat naghita gham muul inim pae tol. Ve irau nagham pataŋani eta payam maau. Pasa, lolog pa nagham mbeb tiam maau. You nagham ŋgar pa yam taumim. Naghaze lolomim inim tiou, ghoro poia. Aghita. Ndipain tindou mbeb pa tiuul nditamandi ve nditinandi? Maau. Yes tineep ila nditamandi ve nditinandi nimadi.
2CO 12:15 Tovenen ighaze you narei taug toman mbeb tiou pa nauul gham, nene lolog poia moghon. Ma vena? Ŋgar tiou to lolog payam kat, tauto igham gham lolomim payou kat maau ne?
2CO 12:16 Tovenen you lolog pa nagham pataŋani payam maau. Tauto nayok pa agham leg atia maau. Yo, saveeŋ tonene imuul sualen. Tala kat sob. You nawatag: Ndiran pida to tineep toman gham, tiŋgal saveeŋ payou tighaze: “Ŋgeu tonowen, ye iraua kat pa kaarom. Onoon, ye iyok pa tagham le atia maau. Eemoghon inim itombaan ghiit, ve iyou yaam to taŋgooga pa ulaaŋ ne, ve ighami inim le!”
2CO 12:17 Saveeŋ todi tonowen, you nakankaan pani. Yes to nambaaŋ di tilat tiam, todi eta inim ataam payou pa natombaan gham ve nayau mbeb tiam? Maau.
2CO 12:18 Onoon, you to napalot Titus naghaze ilat. Ve nambaaŋ toŋvetaz toit ite ilat tomani. Vena, Titus itombaan gham ve iyou mbeb tiam? Yam awatag: Ye irau igham ŋgar tovene maau. Ve yeru Titus, ŋgar tiei ve gabuamai raraate.
2CO 12:19 Vena, yam aghaze saveeŋ to nimbooda ila rau tonene, nene pa nipoon taumai? Maau. Yei nisavia saveeŋ tonene ila Maaron mata itaghon Krisi ŋgar toni. Pasa, yei nineep ila to Krisi. Yam toŋvetaz, lolomai payam kat. Tovenen ŋgar isob to nighami ne, nene pa iuul gham ve ipalot gham.
2CO 12:20 Eemoghon you namatughez: Sawa to ighaze nalat, pale naghita ŋgar tiam le irau lolog maau. Ve ighaze tovene, nene pale nayaan gham, ve nagham ŋgar to irau lolomim maau. Pasa, matag iŋgal naghaze sawa to nalat, you pale naghita gham aghamgham ŋgar samsamia naol tovene: Awazoran gham, ve avalag gham aneep lemim lemim, ve ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze atatan nditamim ve agham di titaghon ŋgar tiam moghon. Ve atemim yabyab, agham ŋgar pa taumim moghon, aŋgalŋgal saveeŋ pa nditamim, anin avomim padi, apapait taumim izamim, ve aghamgham ŋgar samsamia pida paam to tireureu lupuuŋ tiam.
2CO 12:21 Ve namatughez pa mbeb ite paam: Ighaze namuul nalat, ve naghita gham agharaat taumim sone, nene pale Maaron ipamayaŋin ghou ila matamim. Ghoro lolog ipataŋan ve nataŋ pa ival tiina to tigham sosor, ve titoor ŋgar todi sone. Nene nasavia yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ maau, ve matadi samia tinimale ŋgavuun, ve tila pa naghodi moghon ve tighamgham ŋgar samsamia naol.
2CO 13:1 You nalat naghita gham pae ru wa. Ve aazne, naghaze nagham laghooŋ tiou ite muul inim tol. Leso nawatag katin ŋgar tiam. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: “Tamtoghon ru ma tol irau tighita mbeb pa taudi matadi ve tipariaaŋ saveeŋa, ghoro taghur ila taghaze nene onoon.”
2CO 13:2 Sawa to nalat naneep toman gham inim pae ru, you nasaav ariaŋa payam naghaze apatum gham pa ŋgar to aghamghami. Ve aazne, naneep mala, ve nasaav muul. Ighaze namuul nalat, ve naghita yes to muuŋ tigham sosor titoor ŋgar todi sone, nene irau naghurghur di maau. Pale naghur pataŋani padi. Ve yes moghon maau. Tamtoghon pida to aazne tighamgham sosor ne paam, irau naghurghur di maau.
2CO 13:3 Aazne, ŋgar tiam iyaryaaŋ aghaze le aghita mbeb eta inim ghilalooŋ payam. Leso awatag aghaze you navotia Krisi aliŋa payam. Tovenen yam pale aghita. Eemoghon Krisi tapiri ineep saguan payam maau. Ye ighamgham uraat ila lolomim toman tapiri tiina. Ve yam aghilaala maau.
2CO 13:4 Onoon, sawa to Krisi imaat izala ai pambarooŋ, tamtoghon tighita tighaze ye le tapiri maau. Eemoghon Maaron tapiri ipamundigini pa mateeŋ, ve aazne ye ineep mata iyaryaar. Yei tovene paam. Tapirimai imbool. Eemoghon nineep ila to Krisi, tauto Maaron tapiri ipapalot ghei pa uraat tiei, leso niuul gham.
2CO 13:5 Aŋgabiiz poian taumim: Ŋgar to aghamghami ne, ipatooŋ gham ighaze yam aghur ila, ma maau? Ve yam irau aghilaal aghaze Krisi ineep ila lolomim, ma maau? Anumeer taumim sorok malep. Pa vene, aghur ila maau ma venen.
2CO 13:6 Ve yei nighur ila tovene: Ighaze aŋgabiiz ghei, nene pale aghilaal ghei aghaze yei mbaŋooŋa tau to Krisi.
2CO 13:7 Yei nighason Maaron pa ipalot gham, leso agham ŋgar samia muul sob. Pasa, nighaze le ŋgar tiam isob deŋia ila ye mata. Ve ighaze tamtoghon tiŋgabiiz ghei tighaze yei mbaŋooŋa tau to Krisi, ma tighaze yei nigham kaarom pa uraat tiei, nene mbeb sorok. Eemoghon yam irau ataghon katin ŋgar deŋia, ghoro agham ghei lolomai poia.
2CO 13:8 Pasa, yei irau nizoor saveeŋ onoon maau. Yei nineep pa nipariaaŋa.
2CO 13:9 Tovenen ighaze tamtoghon tighita ghei tighaze tapirimai imbool, nene poia. Eemoghon nighaze yam ayoon ariaŋa pa ghurla tiam, ghoro lolomai poia. Tauto sawa isob, nighurghur gham ila suŋuuŋ tiei, ve nighason Maaron pa igham uraat payam le ŋgar tiam isob deŋia moghon ila mata.
2CO 13:10 Saveeŋ tonene, aazne naneep saguan ve nambooda ilat tiam. Pasa, lolog pa nalat ve nagham saveeŋ ariaŋa payam maau. Onoon, Tiina toit ighur gham ila sambag. Eemoghon ye lolo pa nawaghamun tamtoghon malep. Ye ighur ghou pa uraat tonene, leso napalot tamtoghon, ve ghurla todi ivot inim tiina ve iyaryaaŋ.
2CO 13:11 Yam toŋvetaz, naghaze napasob saveeŋ tiou. Yam asob alooŋ saveeŋ palotiiŋ tiou tonene, ve lolomim poia, agharaat ŋgar tiam, alup lolomim inim ee moghon, ve ataghon ŋgar luuma. Leso Maaron to lolo ineep toit, ve igham ghiit taneep poia toman lolood luuma, ineep toman gham.
2CO 13:12 Tovenen lolomim poia pa taumim, ve awakisin nimamim itaghon ŋgar to iit tamtoghon to Maaron.
2CO 13:13 Maaron tamtoghon toni to tineep sualen, tigham ndag poia todi ilat.
2CO 13:14 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza to yam asob, ve ŋgar to Tamaan Maaron to lolo ineep toit ne ineep toman gham, ve Avuvu Patabuaŋ ilup gham anim ee moghon. Onoon.
GAL 1:1 You Paulus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi, to nambood rau tonene. Uraat to naghamghami ne, tamtoghon eta ighur ghou pani maau, ve lupuuŋ eta to taan tighur ghou pani maau. Maau kat. Yesu Krisi ve Tama Maaron to ipamundigini pa mateeŋ, yesuru to tighur ghou pa uraat tonene.
GAL 1:2 Toŋvetaz tisob to Krisi to tineep toman ghou ne, yeiŋa nimbood rau tonene ilat to yam tamtoghon to aneep ila lupuuŋ to Krisi irau taan suruvu to Galesia.
GAL 1:3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
GAL 1:4 Krisi iyokia tau ve imaat itaghon Tamaan Maaron lolo, leso ireu sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri to aazne ineep irau taan.
GAL 1:5 Tovenen tapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
GAL 1:6 Oyai, you nagham ŋgar naol pa yam Galesia. Aghita. Ila uraat to Yesu Krisi ve poia toni, Maaron ipoi gham anim le wa. Eemoghon yam rikia moghon apul murimim pani, ve aghaze ataghon varu poia ite. Ve varu poia ee moghon to inepneep. Ite paam maau. Alooŋ. Tamtoghon pida to tinepneep toman gham, yes titortoor varu poia to Krisi ve tighamun ŋgar tiam. Ndiran tonowen, saveeŋ todi iyel kat.
GAL 1:8 Tovenen yam alooŋ di malep. Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta, ma aŋela eta to sambam ivotia varu poia payam, ve saveeŋ toni iyel pa varu poia to muuŋ yei nivotia payam, nene pale mbalmbali to Maaron iza toni ve iwaghamuni. Yei paam, ighaze nigham tovene, nene pale mbalmbali to Maaron iza tiei ve iwaghamun ghei.
GAL 1:9 Tovenen saveeŋ to nisavia ve alooŋa wa, tauto aazne nayoli muul. Ighaze tamtoghon eta ivotia saveeŋ payam, ve saveeŋ toni iyel pa varu poia to muuŋ yam aghami, nene pale mbalmbali to Maaron iza toni ve iwaghamuni.
GAL 1:10 Yam agham ŋgar vena? Saveeŋ tiou tonene, you nasavia pa nagham tamtoghon lolodi poia payou? Maau. You nasavia leso Maaron lolo poia payou. Ve vena? Yam aghaze you nazuaria ghou pa ghamuuŋ tamtoghon lolodi? Maau kat! Ighaze nagham tovene, nene you mbesooŋa to Krisi maau.
GAL 1:11 Yam toŋvetaz, you naghaze yam awatag kat tovene: Varu poia to you nasavia payam, nene ivot ila to tamtoghon eta to taan maau.
GAL 1:12 Pasa, you naghami ila to tamtoghon eta maau. Ve tamtoghon eta ipatoot ghou pani maau. Yesu Krisi tau, to ivotia payou.
GAL 1:13 Ŋgar to muuŋ naghamghami, yam avaat alooŋa wa. Sawa to nataghon yes Yuda pa tutuuŋ ve suŋuuŋ todi, naghur pataŋani tintina izaza to yes to tineep ila lupuuŋ to Maaron, ve nagham di tineep sami kat. Pasa, naghaze le nareu di, ve napasob lupuuŋ todi le isob kat.
GAL 1:14 Sawa tonenen, you nazuaria ghou kat pa suŋuuŋ ve tutuuŋ to yei Yuda, le nalib pa nditag naol to yeiŋa tubuuŋ ee moghon. Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ kat naghaze le nataghon katin tutuuŋ tisob to nditimbug to tineep muuŋ ve inim.
GAL 1:15 Eemoghon, sawa to tinaŋ ipoop ghou sone, Maaron isia ghou pataghaaŋ wa. Ve muri ghoro, ye ipoi ghou nanim le, itaghon tau lolo ve poia toni, ve ipatooŋ Natu payou, leso navotia varu pa yes to Yuda maau ne. Sawa to mbeb tonenen ivot payou, you nala nakaal ŋgeu eta to taan pa ipaghazoŋan ŋgar tiou ne maau.
GAL 1:17 Ve nazala Yerusalem pa naghita yes to timuuŋ payou ve tinim mbaŋooŋa to Krisi ne maau. Malmalig nala naneep izi taan suruvu to Arabia. Naneep mala ris le isob, ghoro namuul nala pa ndug Damaskus.
GAL 1:18 Ndaman tol isob, ghoro nazala Yerusalem ve naghita Petrus, ve yeru nineep irau mboŋ saaŋgul ve liim.
GAL 1:19 Sawa tonenen, you naghita mbaŋooŋa pida to Krisi maau. Naghita Yakobus to Tiina toit tazi ne moghon.
GAL 1:20 Saveeŋ to nambooda payam ne, kaarom maau. Ila Maaron mata, nene saveeŋ onoon.
GAL 1:21 You naghita Petrus le isob, ghoro nala naneep izi taan suruvu to Siria ve Silisia.
GAL 1:22 Sawa tonenen, lupuuŋ to Krisi to tineep irau taan suruvu to Yudea, tighita naghog maau.
GAL 1:23 Tiloŋlooŋ varug moghon tovene: “Ŋgeu to muuŋ ighurghur pataŋani pa iit tamtoghon to taghur ila Krisi saveeŋ toni, ve ireureu ghiit, tauto aazne ivovotia saveeŋ tonenen pa tamtoghon.”
GAL 1:24 Tovenen yes tilooŋ varug pa ŋgar to Maaron igham payou, ve tipait iza pa tapiri ve poia toni.
GAL 2:1 Ndaman saaŋgul ve paaŋ isob, ghoro yeru Banabas nizala muul pa Yerusalem. Sawa tonenen, nagham Titus ve yeiŋa nila.
GAL 2:2 Nazala sorok maau. Nataghon ŋgar to Maaron ivotia payou, tauto nazala. Nila peria, ghoro yeiŋa yes to tamtoghon tighita di tighaze yes tinim daba pa lupuuŋ to Krisi, nila nilup ghei saguan, ve napaes padi pa varu poia to navovotia pa yes to Yuda maau ne. Pasa, namatughez: Ighaze muri timundig ve tiyou avodi pa uraat tiou, nene pale uraat to naghamghami, ighur anoŋa maau.
GAL 2:3 Ve aghita. Titus to yeiŋa nizala, ye Yuda maau. Ye Grik taamdi. Eemoghon yes daba tonowen tizoorndug pani pa tiziri maau.
GAL 2:4 Sawa tonenen, tamtoghon pida to toŋvetaz tau to Krisi maau, tigham kaarom ve tinim toman ghei sorok pa tindaŋgat ghei. Pasa, yes tiwatag: Yei nighur ila nighaze iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, Krisi ipas ghiit pa ataam to taghoniiŋ tutuuŋ wa. Ndiran tonowen tighaze tigham ghei ninim mbesooŋa sorok muul pa yes Yuda gabuadi ve tutuuŋ todi.
GAL 2:5 Eemoghon yei niyoon ariaŋa, ve nilooŋ aliŋadi rita maau. Pasa, nighaze le saveeŋ onoon to varu poia ineep deŋia pa yam to Yuda maau.
GAL 2:6 Tovenen you napaesia varu poia to navovotia ne pa yes daba to tiŋgin lupuuŋ to Krisi, ve tiyok pani moghon. Tirere pani maau, ve tiseeŋga pa saveeŋ ite paam maau. Maau kat. Daba tonowen, tamtoghon titandag padi tighaze izadi tintina. Ve ighaze izadi tintina, ma ledi izadi maau, nene you nagham ŋgar pa mbeb tovene maau. Pasa, Maaron paam igham ŋgar pa tamtoghon izadi maau.
GAL 2:7 Yes daba tonenen tighilaal ghou tighaze Maaron inumeer ghou, ve ighur uraat inim nimag ighaze navotia varu poia pa yes to Yuda maau ne, raraate inimale ighur uraat to votiaaŋ varu poia pa yes Yuda ila Petrus nima.
GAL 2:8 Pasa, Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa pa yes to Yuda maau ne, ve ipapalot ghou pa uraat to naghamghami ila lolodi, raraate inimale ighur Petrus inim mbaŋooŋa pa yes Yuda, ve ipapaloti pa uraat to ighamghami ila lolodi.
GAL 2:9 Tovenen Yakobus, Petrus, ve Yoan, to tamtoghon tighita di tighaze timuŋmuuŋ pa uraat to Krisi, yes tighilaal tighaze: Maaron ighur poia toni iza tiou, ve ighur uraat tonene inim nimag. Ve lolodi poia pa yeru Banabas uraat tiei, ve tighita tighaze yeiŋa uraat tiei ee moghon. Tovenen yeiŋa niwakisin nimamai, ve nimbua saveeŋ nighaze yeru Banabas pale nila nigham uraat ila yes to Yuda maau ne lolodi, ve yes tigham uraat pa yes Yuda.
GAL 2:10 Mbeb ee moghon to tisaav payei tighaze nighami, nene vene: Yei irau matamai iŋgal tamtoghon todi to mbolaaŋ igham di, ve nisaŋgoor ledi ulaaŋ pida. You nalooŋ saveeŋ todi tonowen, ve nayok pani moghon. Pasa, muuŋ ve inim, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze nagham tovene.
GAL 2:11 Sawa to Petrus izi inim ndug Antiok, ye igham ŋgar to deŋia maau. Tovenen you nasaav kat ila mata, ve nayaana.
GAL 2:12 Pasa, muuŋ, yesŋa yes to Yuda maau ne tiluplup di pa ghanghaniiŋ. Eemoghon sawa to Yakobus imbaaŋ ndita pida tila tivot todi, Petrus ipul yes to Yuda maau ne, ve yesŋa tilup di muul maau. Pasa, imatughez pa yes to tiyoon ariaŋa pa tutuuŋ to Mose ve ŋgar to zirooŋ tamtoghon.
GAL 2:13 Ve eŋgeni maau. Yuda pida to tighur ila to Yesu, yes tila toman Petrus pa kaarom toni. Ve Banabas paam, tighamun ŋgar toni le itaghon di pa kaarom todi tonowen.
GAL 2:14 You naghita ŋgar todi tonowen iyel kat pa saveeŋ onoon to varu poia. Tovenen nasaav kat pa Petrus ila ival tiina matadi naghaze: “Yom Yuda. Eemoghon upul yes Yuda gabuadi ve tutuuŋ todi, ve uneep unumale yes to Yuda maau. Vena to aazne utoor ŋgar tiom muul, ve ughaze utaghon Yuda gabuadi? Ŋgar to ughami, nene pale igham yes to Yuda maau ne matadi iŋgal tighaze yes irau titaghon yes Yuda gabuadi ve tutuuŋ todi.”
GAL 2:15 Onoon, yes ndug ndug to tikankaan pa Maaron, timamalaaŋ pa tutuuŋ toni irau sawa isob. Ve iit to siŋ to Yuda kat, tagham tovene maau.
GAL 2:16 Eemoghon iit tawatag: Ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, nene irau igham tamtoghon eta ineep deŋia ila Maaron mata ne maau. Ghurla toit to iŋarua Yesu Krisi, tauto inim ataam pait ve taneep deŋiaad ila Maaron mata. Pughu tonene to iit taghur ila to Yesu Krisi, leso igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. Ve ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, nene tanumeera muul maau. Pasa, tamtoghon eta irau itaghon katin tutuuŋ to Maaron ve ighami ineep deŋia ila Maaron mata ne maau.
GAL 2:17 Tauto iit tazuaria ghiit taghaze le taghur ila kat to Yesu Krisi ve taneep tuŋia ila toni. Leso ye igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. Onoon, sawa pida, iit tamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni. Eemoghon pale tasaav vena? Yesu Krisi inim pughu pa sosor toit tonowen? Maau kat!
GAL 2:18 Ve aghita. Ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, you napaghazoŋani naghaze nene isob wa. Ighaze natoor ŋgar tiou ve napayoon ataam tonowen muul, nene pale nayel pa Maaron ŋgar toni.
GAL 2:19 Tovenen ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, you napuli wa. Pasa, sawa to Krisi imbaad sosor tiou atia izala ai pambarooŋ itaghon saveeŋ to tutuuŋ, nene inimale you paam namaat tomani. Tauto aazne, naneep ila tutuuŋ samba muul maau, ve nagham nepooŋ paghu ila to Maaron ve nambesmbees pani.
GAL 2:20 Tovenen nepooŋ tiou to aazne naghami izi taan, nene taug naŋgini muul maau. Krisi to inepneep ila lolog ne, tauto iŋgin nepooŋ tiou. Tovenen you naghur ila to Maaron Natu to ighur lolo payou kat, ve ipul tau imaat payou. Ghurla tiou tonene, tauto aazne ighamgham pooz payou pa nepooŋ tiou to taan.
GAL 2:21 Poia to Maaron to iza toit ila uraat to Yesu Krisi, nene irau matag velegini inimale mbeb sorok ne maau. Ighaze ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata, nene Krisi imaat sorok.
GAL 3:1 Aa yam Galesia, agham ŋgar to borouŋa! Sei ighamun ŋgar tiam? Aazne, awaghamgham animale yes to mura tiwaghamun di! Sawa to nineep toman gham, yei nipatoot gham pa Yesu Krisi, le inimale taumim aneep, ve aghita tirabi izala ai pambarooŋ.
GAL 3:2 Yo, naghaze naghason gham pa mbeb eez. Yam agham Maaron Avuvu itaghon sa ataam. Ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, ma ataam to alooŋ varu poia ve aghur ila?
GAL 3:3 Yam tonanan lemim ŋgar maau ne? Papazogi, Maaron Avuvu ipamundigin gham ve agham nepooŋ poia ila toni. Pughu vena to aazne aghaze apasob uraat toni ila taumim tapirimim?
GAL 3:4 Mbeb naol to muuŋ tivotvot payam, tivot payam sorok? Maau!
GAL 3:5 Ve pughu vena to Maaron irei Avuvu payam, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi ila lolomim? Yam ataghon katin tutuuŋ toni, tauto igham ŋgar tovene payam ne? Maau. Yam alooŋ varu poia moghon, ve aghur ila.
GAL 3:6 Matamim iŋgal imuul ila pa Abaram. Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: “Abaram ighur ila to Maaron, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.”
GAL 3:7 Tovenen yam irau awatag aghaze yes to titaghon ataam to ghurla, tauto tinim Abaram ndinatu.
GAL 3:8 Muuŋ kat, Maaron iwatag: Muri, ndug ndug to Yuda maau, pale tighur ila varu poia ve ghurla todi igham di tineep deŋiadi ila ye mata. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Muuŋ kat, Maaron ivotia varu poia pa Abaram ighaze: “Yom pale unum ataam pa ndug tisob to taan, leso poia tiou iza todi.”
GAL 3:9 Tovenen tamtoghon tisob to tighur ila to Krisi, nene poia to Maaron pale iza todi, inimale muuŋ Abaram ighur ila ve poia to Maaron iza toni.
GAL 3:10 Yes to tinumeer ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ tighaze pale inim ataam padi ve tineep deŋiadi ila Maaron mata, nene pale mbalmbali to Maaron iza todi ve iwaghamun di. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa: “Saveeŋ naol to timbooda ila rau to tutuuŋ, yam irau matamim kisin di ve ataghon di le tisob. Ve sei to ighaze itaghon suvuni maau, nene pale mbalmbali to Maaron iza toni, ve iwaghamuni.”
GAL 3:11 Tovenen tutuuŋ irau inim ataam pa tamtoghon eta ve ineep deŋia ila Maaron mata ne maau. Nene ineep ghazooŋa wa. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: “Tamtoghon to ighaze ighur ila, nene pale ineep deŋia ila Maaron mata ve igham nepooŋ poia ila toni.”
GAL 3:12 Eemoghon ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, nene ŋgara ite pa ataam to ghurla. Pasa, ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, nene vene: “Tamtoghon to ighaze itaghon tutuuŋ tiou, nene pale ineep pooi.”
GAL 3:13 Tovenen ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, nene igham pataŋani pait. Pasa, ighaze tataghon katin tutuuŋ maau, nene pale mbalmbali to Maaron iza toit ve iwaghamun ghiit. Eemoghon Yesu igham inaad ve imbaad mbalmbali to Maaron izala ai pambarooŋ. Tauto igham mulin ghiit pa pataŋani tonowen. Saveeŋa ineep pataghaaŋ wa: “Ŋgeu to ighaze tirabi ve imonau ila ai, nene pale mbalmbali to Maaron ineep iza toni.”
GAL 3:14 Krisi igham tovene, leso poia to Maaron to muuŋ iŋarua Abaram, iza to yes to Yuda maau ne paam. Tauto aazne, iit to taghur ila to Krisi ne, tagham Maaron Avuvu itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
GAL 3:15 Yam toŋvetaz, you naghaze nagham saveeŋ palelaaŋ pa ŋgar to iit tamtoghon taghamghami. Ighaze tambua saveeŋ eta ve tapariaaŋa le iyaryaaŋ kat, nene muri tamtoghon ite paam irau ireua, ma iseeŋga pa saveeŋ ite paam maau. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ tonenen iyaryaaŋ wa.
GAL 3:16 Yo, mataad iŋgal saveeŋ to muuŋ Maaron imbua toman Abaram ve paghu toni. Saveeŋ tonowen iŋarua tamtoghon tisob to tivot ila to Abaram ne maau. Iŋarua ŋgeu ee moghon, nene Krisi.
GAL 3:17 Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Maaron imbua saveeŋ toman Abaram, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat, ve ndaman 430 inim ila, ghoro igham tutuuŋ pa yes Israela. Tovenen tutuuŋ irau ireu saveeŋ mbuaaŋ tonowen maau. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ ivot muuŋ.
GAL 3:18 Nepooŋ poia to Maaron ighaze igham pa tamtoghon toni, inimale ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ irau inim ataam pait ve taghami, tone taghami ila ataam tonenen, ve saveeŋ mbuaaŋ ineeple. Eemoghon maau. Pasa, Maaron imbua saveeŋ pa Abaram ighaze ye pale igham nepooŋ poia tonowen pani sorok.
GAL 3:19 Venen, pughu vena to Maaron imbua saveeŋ le isob, ghoro izi ve igham tutuuŋ pa yes Israela? Ye igham tutuuŋ pa tamtoghon, leso ipamundigin ŋgar todi, ve tighilaal sosor todi. Ve ye ighaze tutuuŋ tonowen iyoon le irau Abaram paghu toni to imbua saveeŋ pani inim ivot. Tutuuŋ tonenen, yes aŋela tigham pa Mose, ghoro ye ana isakia ila pa yes Israela. Pasa, ye to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve yes Israela.
GAL 3:20 Eemoghon sawa to Maaron imbua saveeŋ toman Abaram, tamtoghon eta, ma aŋela eta ineep bodbodaaŋ pa Maaron ve Abaram, ve isakia Maaron aliŋa ila pa Abaram ne maau. Abaram ilooŋ saveeŋ ila Maaron tau avo. Pasa, Maaron eŋgeni to ineep, ve isavia.
GAL 3:21 Ma vena? Saveeŋ mbuaaŋ to Maaron iparab toman tutuuŋ toni? Maau kat! Inimale tutuuŋ eta irau inim ataam pait ve tagham nepooŋ poia ila to Maaron, tone ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ irau igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata.
GAL 3:22 Eemoghon maau. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ghazooŋa tovene: Ŋgar samia ikis ghiit tasob, le tanimale yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Saveeŋ tonene ipaghazoŋan ghiit pa sosor toit. Leso taghur ila to Yesu Krisi, ve ghurla toit inim ataam pait ve taghita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa.
GAL 3:23 Muuŋ, sawa to taneep ila tutuuŋ samba, nepooŋ toit inimale yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Pasa, tutuuŋ iŋgin ghiit pa mbeb tisob. Taneep tovene le Maaron ipatooŋ ataam to ghurla ivot ighazooŋ.
GAL 3:24 Agham ŋgar pa yes mbesooŋa to tiŋgin ndipain ve tipasaluŋgan di le tinim ndolman. Muuŋ, iit taneep ila tutuuŋ samba ve tutuuŋ iŋgin ghiit inimale yes mbesooŋa tonowen le Krisi inim ivot. Leso ighereb ghiit tala to Krisi ve taghur ila toni, ve ye igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata.
GAL 3:25 Ve aazne, ataam to ghurla ivot ighazooŋ wa. Tauto taneep ila tutuuŋ samba muul maau, ve tutuuŋ inim patoŋaaŋ pait muul maau.
GAL 3:26 Yam asob to aghur ila to Yesu Krisi, Maaron ndinatu yam.
GAL 3:27 Pasa, yam to agham ya ve anim Krisi le, asob agham ŋgar to Krisi inim lemim wa, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu.
GAL 3:28 Ve yam asob raratemim ila Maaron mata. Ighaze yam Yuda, ma Yuda maau, ma yam mbesooŋa sorok, ma yam mbesooŋa maau ve aŋgin taumim, ma yam ndiliva, ma nditamoot, mbeb naol tovene, iit tagham ŋgar pani malep. Pasa, yam aneep ila to Yesu Krisi, ve ye ilup gham asob anim ee moghon wa.
GAL 3:29 Tovenen aazne, yam anim Krisi le wa. Ve anim Abaram papaghu toni paam. Tauto izamim pa ghamuuŋ nepooŋ poia ila to Maaron, itaghon saveeŋ mbuaaŋ to muuŋ ye imbua toman Abaram.
GAL 4:1 Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Ighaze tamtoghon eta iza pa iŋgin mbeb tisob to tama, nene irau iŋgin mbeb tonenen rikia maau. Sawa to ye paini, taghita taghaze nepooŋ toni, nene ilib pa yes mbesooŋa to tama maau. Pasa, ye ineep ila mbesooŋa pida sambadi, ve tiŋgini toman mbeb toni tonowen. Ve ye pale ineep tovene le tiza pa sawa to tama ighuri, ghoro igham mbeb toni tonenen, ve tau iŋgin di.
GAL 4:3 Yei Yuda tovene paam. Muuŋ, nineep ninimale yes ndipain to tipatoot di pa ŋgar. Sawa tonenen, nimbesmbees pa tutuuŋ naol to tisavia mbeb to taan.
GAL 4:4 Nineep tovene le niza pa sawa kat to Maaron ighuri, ghoro imbaaŋ tau Natu izi inim taan. Liva eez to taan ipoopa. Ve ye ineep ila tutuuŋ samba, ve itaghon katin tutuuŋ le isob.
GAL 4:5 Ye inim pa igham mulin yei to nineep ila tutuuŋ samba. Leso ninim mbesooŋa sorok pa tutuuŋ muul sob, ve ninim Maaron ndinatu.
GAL 4:6 Ve yam paam, anim Maaron ndinatu wa. Tauto Maaron imbaaŋ Natu Avuvu ila lolomim. Avuvu tonowen igham ghiit tapoi Maaron taghaze: “Abba, tamaŋ!”
GAL 4:7 Tovenen aazne, yam anim mbesooŋa sorok muul maau. Pasa, Maaron igham gham anim ye tau ndinatu wa. Ve ighaze ye ndinatu yam, ghoro izamim pa ghamuuŋ nepooŋ poia ila toni.
GAL 4:8 Muuŋ, yam awatag Maaron maau. Sawa tonenen, yam anim mbesooŋa sorok pa mbeb soroksorok naol to Maaron tau maau.
GAL 4:9 Eemoghon aazne, yam awatag Maaron wa. Aiss, nasaav vene malep. Maaron to iwatag gham ve igham gham anim le wa. Tovenen pughu vena to aazne yam apul murimim pani, ve aghaze amuul pa gabuamim muŋgina, ve ataghon tutuuŋ naol to taan to ledi tapiridi irau to tiuul gham ne maau?
GAL 4:10 Aazne, yam matamim iŋgalŋgal sawa to kaiyo iza paghu, ve sawa to ndaman paghu, ve sawa pida to aghur di tinim sawa to suŋuuŋ itaghon ŋgar to yes Yuda.
GAL 4:11 Tauto agham ghou lolog imbumbu pa uraat tiina to naghami ila lolomim. Pale ighur anoŋa, ma inim mbeb sorok?
GAL 4:12 Yam toŋvetaz, aghita. You napul ataam to taghoniiŋ tutuuŋ, ve nataghon yam to Yuda maau ne pa gabuamim. Tovenen aazne, nataŋ roran gham naghaze atoor ŋgar tiam, ve amuul anim ataghon ghou pa ŋgar to you naghamghami. Saveeŋ tiou tonene, nasavia pasa naghaze yam agham sosor payou, nene maau. Yam awatag: Sawa to nalat ve navotia varu poia payam muuŋ, you namorooŋ. Tauto nazalat naneep toman gham.
GAL 4:14 Moroghooŋ tiou igham pataŋani tiina payam. Eemoghon matamim velegin ghou, ma azurun ghou maau. Yam apakur ghou kat, inimale you aŋela eta to Maaron, ma Yesu Krisi tau.
GAL 4:15 Sawa tonenen, yam tinimim iza kat pa poia to Maaron to iza tiam. Eemoghon aazne, tinimim iza muul maau. Nene vena? Onoon kat, you nasaav payam: Sawa tonenen, lolomim pa auul ghou kat. Irau aŋguruut mbeb eta payou maau. Inimale yam irau auul ghou pa matamim, tone apasi ve agham payou!
GAL 4:16 Vena, you nasavia saveeŋ onoon payam, tauto aghaze naghur koi payam?
GAL 4:17 Ndiran to tizuaria di pa ghamuuŋ lolomim, ŋgar todi poia maau. Yes tighaze tigham gham apul ghou, leso ataghon di pa ŋgar todi.
GAL 4:18 Sawa isob, ighaze tazuaria ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia, nene poia. Tovenen sawa to naneep toman gham maau, yam irau matamim kisin ŋgar poia ve ataghoni.
GAL 4:19 O ndinatug, ŋgar to aghami, nene igham pataŋani tiina payou muul. You nanimale liva to apo iyabyab pa popaaŋ. Ve you pale nambaad pataŋani tonene le irau ŋgar to Krisi ivot inim tiina ila lolomim.
GAL 4:20 Oyai, pale nagham vena payam? Aazne, naneep mala payam. Inimale itiŋa taneep, tone yam agham saveeŋ ila taug avog, ve nasavia saveeŋ popoia pida pa nauul ŋgar tiam.
GAL 4:21 Yam to aghaze aneep ila tutuuŋ samba, asaav payou lak. Yam alooŋ saveeŋ to tutuuŋ, ma maau?
GAL 4:22 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Abaram ndinatu ru. Eez ivot ila to Agar, ye liva to mbesooŋa sorok. Ve ite ivot ila to azuwa Sara to ruum tau.
GAL 4:23 Liva mbesooŋa natu, ye ivot itaghon ataam to iit tamtoghon to taan. Ve liva to mbesooŋa maau ne natu, ye ivot itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron.
GAL 4:24 Saveeŋ tonene, nene saveeŋ palelaaŋ. Pasa, ndiliva ru tonowen tipatooŋ ghiit pa ataam ru to tamtoghon titaghon di leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. Agar, ye inimale ataam to tutuuŋ to ivot izi lolooz Sinai. Yes to titaghon ataam tonowen, tineep tinimale mbesooŋa sorok.
GAL 4:25 Lolooz Sinai, nene ineep taan suruvu to Arabia. Agar, ye inimale lolooz tonowen ve ndug Yerusalem to aazne ineep izi taan. Pasa, ndug tonowen tamtoghona tinim mbesooŋa sorok pa tutuuŋ.
GAL 4:26 Eemoghon Yerusalem tau to ineep izi sambam, tamtoghona tinim mbesooŋa sorok maau. Yes ndug tau. Yerusalem tonowen, to inim iit tinaan.
GAL 4:27 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze: “Yom liva to upoop maau, tinim iza! Yom liva to uyamaan yabyabuuŋ pa popaaŋ sone, lolom poia ve aliŋam iza! Pasa, liva to azuwa ipul muri pani, nene pale ndinatu katindi ve tilib pa liva to ye le azuwa ne ndinatu.”
GAL 4:28 Yam toŋvetaz, yam animale Sara natu Isak. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ to Maaron inim ataam payam ve anim ye tau ndinatu.
GAL 4:29 Ve matamim iŋgal imuul ila pa ŋgar to muuŋ Ismael igham pa Isak. Ŋgeu to ivot itaghon ataam to iit tamtoghon to taan, ye ighur pataŋani pa tazi to ivot ila Maaron Avuvu tapiri. Aazne, ŋgar raraate ivotvot. Pasa, yes to titaghon ataam to tutuuŋ, tighurghur pataŋani pa iit to Maaron Avuvu igham ghiit tanim ye tau ndinatu.
GAL 4:30 Ve Maaron aliŋa to timbooda, isaav vena? Isaav tovene: “Uzurun liva mbesooŋa yesuru natu tila saguan! Pasa, liva mbesooŋa natu irau ineep toman liva to ruum tau ne natu, ve yesuru tiyoon pa mbeb to tamandi ne maau.”
GAL 4:31 Tovenen yam toŋvetaz, alooŋ. Iit liva mbesooŋa ndinatu maau. Iit tinaan, ye ruum tau.
GAL 5:1 Tovenen iit tanim mbesooŋa pa tutuuŋ muul maau. Pasa, Krisi ipas ghiit pa ataam to taghoniiŋ tutuuŋ wa. Tovenen ayoon ariaŋa. Apul tamtoghon tigham gham anim mbesooŋa muul malep.
GAL 5:2 Alooŋ. You Paulus nasaav ghazooŋa payam tovene: Ighaze alooŋ ndiran tonanan aliŋadi, ve tizir gham leso aneep deŋiamim ila Maaron mata, nene irau uraat to Krisi iuul gham maau. Maau kat.
GAL 5:3 You nasaav ghazooŋa payam muul. Yam asob to aghaze ataghon ataam to tutuuŋ ve ayok pa tizir gham, yam irau ataghon tutuuŋ to naol ne le isob, ghoro aneep deŋiamim ila Maaron mata.
GAL 5:4 Tovenen yam to anumeer ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ pa igham gham aneep deŋiamim ila Maaron mata, apatum gham. Pasa, yam arab motin taumim pa Krisi ve apul poia to Maaron wa.
GAL 5:5 Eemoghon iit to taghur ila to Krisi, Maaron Avuvu ipapalot ghiit ve tasasaŋan sawa to Maaron ipatooŋ ghiit ighaze iit taneep deŋiaad ila mata. Mbeb tonowen, tauto taghur mataad pani kat.
GAL 5:6 Iit to taneep ila to Yesu Krisi, tagham ŋgar tiina pa ŋgar to zirooŋ tamtoghon muul maau. Pasa, ighaze tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, nene mbeb to uliid moghon. Ve ighaze ghurla toit ipamundigin ghiit le lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene mbeb tau.
GAL 5:7 Muuŋ, yam alaan deŋia ve ataghon ataam to saveeŋ onoon. Aazne, sei iponpoon gham pa landooŋ tiam? Saveeŋ ŋgoreeŋ todi to ighamun ŋgar tiam, nene inim pa Maaron to ipoi gham anim le ne maau.
GAL 5:9 Tovenen apatum gham. “Pasa, yis ŋgiira moghon, nene irau igham palawa tiina isar.”
GAL 5:10 Eemoghon you naghur ila to Maaron naghaze ye tau pale ipasaluŋgan gham, leso ataghon ŋgar toni animale you. You nakankaan pa sei to ighamun ŋgar tiam. Eemoghon ŋgeu tonanan pale igham atia to sosor toni tonowen.
GAL 5:11 Yam toŋvetaz, you nawatag. Ndiran pida tiŋgalŋgal saveeŋ kaarom payou tighaze you taug navovotia saveeŋ pa tamtoghon naghaze yes irau titaghon tutuuŋ to Mose ve tizir di, ghoro poia. Laak, ighaze saveeŋ todi tonowen onoon, pughu vena to yes Yuda tighurghur pataŋani payou sone? Inimale nagham tovene, tone saveeŋ to navovotia pa mateeŋ to Yesu izala ai pambarooŋ, irau ireu tamtoghon lolodi muul maau.
GAL 5:12 Yes to tighamun ŋgar tiam ve tiyaryaaŋ pa zirooŋ gham, you naghaze tipaal taudi lambedi paam, ghoro poia!
GAL 5:13 Yam toŋvetaz, Maaron ipoi gham anim le, leso anim mbesooŋa pa tutuuŋ muul sob. Eemoghon ŋgar tonenen inim pughu payam pa ataghon ŋgar to lolomim muŋgina malep. Yam irau lolomim pa taumim, ve awaulan gham.
GAL 5:14 Pasa, tutuuŋ tisob tineep ila tutuuŋ ee moghon tonene lolo: “Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.”
GAL 5:15 Eemoghon ighaze yam awazoran gham ve avomim iwaghanin gham animale ŋgavuun sagsag to tiparab ve tiwaghanin di, ghoro apatum gham. Pa vene, anoknoki tovene, ve awaghamun taumim le asami kat.
GAL 5:16 Tovenen you nasaav payam: Laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar to Maaron Avuvu. Ighaze agham tovene, nene irau ataghon lolomim muŋgina muul maau.
GAL 5:17 Aghita. Sawa isob, ŋgar to lolood muŋgina ve Maaron Avuvu tiwaghurun koi pa taudi ve tipaparab. Pasa, ŋgar to Maaron Avuvu lolo pani, nene lolood muŋgina izorzoora. Ve ŋgar to lolood muŋgina iyaryaaŋ pani, nene paam Maaron Avuvu izorzoora. Tauto sa ŋgar to aghaze aghami, yam irau aghami maau.
GAL 5:18 Eemoghon ighaze ataghon pooz to Maaron Avuvu, nene pale aneep ila tutuuŋ samba muul maau.
GAL 5:19 Ŋgar to lolood muŋgina ipapazaagh ghiit pani, iit tawatagi wa. Nene ŋgar tovene: Taghur maat, tagham ŋgar to ŋgalaaŋa maau, lolood ipazaagh ghiit pa ŋgar samsamia ve tala pa naghood moghon,
GAL 5:20 tambees pa maaron kaaromŋa, ŋgar to ghamuuŋ mur, taghur koi pa tamtoghon, tawazoran ghiit, taghur koi pa nditaad to ledi mbeb katindi, ateed izaza pa malmal rikia, takokook, mataad iŋgalŋgal tauud moghon, tavalg ghiit taneep leed leed, tagham ŋgar taghaze lupuuŋ toit moghon to deŋia kat ila Maaron mata,
GAL 5:21 lolood igham pa mbeb to nditaad, taghun le tasami, itiŋa nditaad talup ghiit ve tagham ŋgar samsamia naol toman oroor tiina, ve ŋgar samsamia pida paam. Saveeŋ to muuŋ nasavia payam, tauto aazne nasavia muul: Ndiran to titaghon ŋgar tovene, yes irau tigham nepooŋ poia izi Maaron ndug toni maau. Pasa, yes titaghon pooz toni maau.
GAL 5:22 Ve Maaron Avuvu ipapamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar tovene: Lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, lolood poia kat irau sawa isob, tapatooŋ ŋgar luuma pa tamtoghon ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, tatatan ateed, tagham poian tamtoghon ve tapatooŋ ŋgar popoia moghon padi, mataad iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit ve tataghoni,
GAL 5:23 tagham pooi pa tamtoghon, ve taŋgin tauud pooi. Aghita. Ŋgar tovene, nene deŋia moghon. Tutuuŋ eta iŋgalsekin ghiit pani maau.
GAL 5:24 Yes to tinim Yesu Krisi le, tigham lolodi muŋgina toman ŋgar samsamia naol to lolodi muŋgina ipapazaagh di pani ne, ve tirab di tizala ai pambarooŋ ve timaat wa.
GAL 5:25 Iit tagham nepooŋ paghu ila to Maaron Avuvu wa. Tovenen laghooŋ toit, iit irau tataghon pooz to Maaron Avuvu.
GAL 5:26 Tovenen tapait tauud malep. Ve taparai nditaad, ve taghur koi pa yes to ledi mbeb katindi ne malep.
GAL 6:1 Yam toŋvetaz, ighaze tamtoghon eta itap ve igham sosor, yam to ataghon ŋgar to Maaron Avuvu, ala apasaluŋgani toman saveeŋ luuma, leso itoor ŋgar toni imuul ila pa Krisi. Eemoghon apatum gham. Pa vene, tovaaŋ ivot payam paam.
GAL 6:2 Awaulan gham pa badooŋ pataŋani tiam. Leso apatooŋ tutuuŋ to Krisi anoŋa ivot.
GAL 6:3 Ighaze ŋgeu eta ighaze ye ilib pa ndita, nene itombaan tau. Pasa, tamtoghon tovene, ye igham ŋgar iraua sone.
GAL 6:4 Tovenen tamtoghon eŋaeŋa irau tiŋgabiiz poian uraat to yes taudi: Uraat todi poia ila Maaron mata, ma maau? Ighaze uraat todi poia, nene yes irau tinidi iza pani. Ve tiŋgabiiz uraat todi toman uraat to nditadi malep.
GAL 6:5 Pasa, iit eŋaeŋa irau tambaad pataŋani toit toit.
GAL 6:6 Ighaze tamtoghon eta ipatoot gham pa Maaron aliŋa, yam irau arei mbeb tiam popoia pida pani paam.
GAL 6:7 Apatum gham. Irau atombaan Maaron maau. Sa aniiŋ to ighaze tavazogi, nene aniiŋ tonenen moghon to pale iza ve tataii.
GAL 6:8 Tamtoghon to ighaze ivavazog mbeb to ipazaagh lolo muŋgina, nene pale ighita anoŋa tovene: Ye pale isami ve ilale. Ve tamtoghon to ighaze ivazog mbeb to ipariaaŋ ŋgar to Maaron Avuvu ila lolo, nene pale ighita anoŋa poia tovene: Ye pale igham nepooŋ poia ila to Maaron Avuvu itaghoni taghoni gha ila.
GAL 6:9 Tiniid imum pa ghamuuŋ ŋgar poia malep. Pasa ighaze tapuli maau, ve tanoknok ghamuuŋi, nene pale taghita anoŋa ila sawa toni.
GAL 6:10 Tovenen ighaze iit irau tauul tamtoghon eta, ghoro tauuli. Iit irau tagham poian tamtoghon tisob. Ve yes to tighur ila to Krisi, ghoro tagham poian di kat. Pasa, yes tinim toŋvetaz toit.
GAL 6:11 Aghita bodeeŋ tintina to nambood di pa taug nimag ne.
GAL 6:12 Yes to tizoorndug payam pa taghoniiŋ tutuuŋ ve tighaze tizir gham, nene tigham pa izadi moghon. Ve timatughez paam: Ighaze tivotia saveeŋ pa mateeŋ to Krisi izala ai pambarooŋ, nene pale yes to tighur ila maau tighur pataŋani padi.
GAL 6:13 Yes to tiyoon ariaŋa pa ŋgar to zirooŋ tamtoghon, taudi titaghon katin tutuuŋ to Mose maau. Yes tizoorndug tighaze tizir gham pasa, tighaze tigham gham ataghon ŋgar todi. Leso tipait taudi izadi.
GAL 6:14 Eemoghon you irau napait taug izag, ma tamtoghon ite paam iza ne maau. Yesu Krisi to imaat izala ai pambarooŋ, ye moghon to igham ghou tinig iza ve napait iza. You naghita naghaze sawa to Krisi imaat izala ai pambarooŋ, tirab ghou namaat tomani. Tauto mateeŋ toni tapiri irab matin ŋgar to taan to muuŋ ineep ila lolog, ve imaat wa.
GAL 6:15 Tovenen ighaze tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, nene mbeb sorok. Uraat to Maaron to igham ghiit tanim paghu, mbeb tonene moghon to mbeb tau.
GAL 6:16 Tamtoghon tisob to titaghon ataam tovene, Maaron tau pale lolo isamin di, ve ighur luuma toni iza todi. Pasa, yes to tinim Israela kat.
GAL 6:17 Yo, you naghaze napasob saveeŋ tiou. Aazne ve ila, lolog pa tamtoghon eta igham pataŋani payou muul malep. Pasa, sip to ineep ila tinig, nene nagham di pa Yesu Krisi iza.
GAL 6:18 Yam toŋvetaz, poia to Tiina toit Yesu Krisi ineep toman gham. Onoon.
EPH 1:1 You Paulus. Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon tau lolo. Nambood rau tonene ilat to yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron to aneep izi ndug Epesus, ve aghur ila to Yesu Krisi, ve aneep tuŋia ila toni.
EPH 1:2 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
EPH 1:3 Iit tapait Maaron, ye Tiina toit Yesu Krisi Tama. Pasa, iit to taneep tuŋia ila to Krisi, Maaron igham poian ghiit, ve igham mbeb popoiadi naol to ndug sambam pait, leso ipalot anunuud.
EPH 1:4 Aghita. Iit to taneep tuŋia ila to Krisi, muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, ye isia ghiit ighaze igham ghiit tanim le. Leso leed sosor eta ila ye mata sob, ve tanim tamtoghon toni patabuaŋa.
EPH 1:5 Tovenen muuŋ kat, Maaron lolo ineep toit, ve mata iŋgal ighaze igham ghiit tanim ye ndinatu ila uraat to Yesu Krisi. Nene ye itaghon tau lolo ve poia toni.
EPH 1:6 Maaron ighaze tamtoghon tipaiti pa poia toni. Tauto igham poian ghiit sorok itaghon tau lolo ve ŋgar toni, ve ighur poia toni tiina kat iza to iit to taneep tuŋia ila to Natu Yesu Krisi. Natu tonowen, Tama Maaron lolo pani kat.
EPH 1:7 Poia to Maaron, nene tiina le tiina kat. Iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, siŋ toni ipas ghiit tavot pa samia tapiri, ve ireu sosor toit isob ilale.
EPH 1:8 Tovenen Maaron ighur poia toni tiina kat iza toit. Ve ye ipaghazoŋan ghiit pa ŋgar popoia naol, leso taghazooŋ padi.
EPH 1:9 Ŋgar yoŋgaaŋ toni to ineep ila tau lolo, tauto Maaron ipaghazoŋan ghiit pani wa. Ŋgar tonowen iŋarua Yesu Krisi. Pasa, Maaron ighaze igham pooz pa mbeb tisob ila ila le ighaze sawa kat to ye tau ighuri ne ivot, ghoro ilup mbeb tisob to tineep izi sambam ve taan tinim ee moghon, ve ighur di tineep ila Krisi samba ve Krisi inim daba padi.
EPH 1:11 Sawa isob, Maaron igham mbeb tisob tivotvot titaghon tau lolo ve ŋgar toni. Iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, muuŋ kat, Maaron isia ghiit itaghon tau lolo ighaze igham ghiit tanim le. Tauto aazne, tagham mbeb popoiadi naol ila toni.
EPH 1:12 Ve ye ighaze yei Yuda to nighur ila to Krisi muuŋ, nipatooŋ tamtoghon pa tapiri ve poia toni, leso tipait iza.
EPH 1:13 Ve yam paam. Sawa to alooŋ saveeŋ onoon to varu poia ve aghur ila, yamŋa Krisi alup gham anim ee moghon. Pasa, saveeŋ tonowen ipaghazoŋan gham pa ataam to Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi. Ve Krisi ndamo payam, tauto Maaron igham Avuvu Patabuaŋ payam itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Avuvu tonowen, tauto inim ghilalooŋ payam ighaze yam tamtoghon toni.
EPH 1:14 Maaron Avuvu to taghami ne, nene inim pughu pa mbeb popoiadi naol to muri ye pale igham di pait. Leso taghur ila taghaze izaad pa ghamuuŋ mbeb tonowen, ve tasaŋan sawa to ye igham mulin ghiit, ve igham ghiit tala taneep tomani izi ndug sambam. Tovenen iit tapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni.
EPH 1:15 You nalooŋ varumim tighaze yam aghur ila kat to Tiina toit Yesu, ve lolomim pa Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob, ve aghamgham poian di.
EPH 1:16 Sawa tonenen ve inim, you napul suŋuuŋ payam maau. Sawa isob, matag iŋgalŋgal gham ila suŋuuŋ tiou. Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. You lolog poia pani, ve napaiti pa uraat to ye ighamghami ila lolomim. Ve nanoknok ghasoniiŋi naghaze tau Avuvu igham gham aghilaal ŋgar popoia, ve ipaghazoŋan gham pa Maaron ŋgar toni, leso awatag katin Maaron.
EPH 1:18 Ve naghaze Maaron igham ghazooŋa toni isul ila lolomim, leso aghilaal mbeb popoiadi naol naol to ye ighaze igham di pa tamtoghon toni. Nene mbeb to aazne aghur matamim pani. Ye ipoi gham anim le, leso agham mbeb tonowen. Onoon kat, iit Maaron tamtoghon toni izaad pa ghamuuŋ mbeb katindi to popoiadi kat. Tauto naghaze yam awatag katin di.
EPH 1:19 Ve naghason Maaron naghaze igham gham aghilaal katin tapiri to iuluul iit tamtoghon to taghur ila toni. Tapiri tonowen, tiina le tiina kat. Ighaze tagham ŋgar pani, nene taraua maau.
EPH 1:20 Maaron tapiri to aazne iuluul ghiit, nene raraate inimale tapiri to ipamundigin Krisi pa mateeŋ, ve ighami iza ila sambam, ve mbole izi ila Tama Maaron nima waan.
EPH 1:21 Tovenen aazne, Krisi ineep to sala we, ve ighamgham pooz pa mbeb tisob. Yes pooza ve daba to tiŋginŋgin ndug, toman mbeb ariaŋadi to sambam ve taan to ledi tapiridi tintina, mbeb naol naol to ledi izadi, nene Krisi iza ve tapiri ilib padi kat, ve tisob tineep ila ye samba. To aazne, ve sawa muri paam.
EPH 1:22 Pasa, Maaron ighur mbeb tisob tineep ila Krisi samba wa. Tauto ye inim daba padi ve ighamgham pooz padi. Ve pooz toni, nene pa iuul yes to tineep ila lupuuŋ toni. Lupuuŋ tonenen, nene inimale Krisi tau anoŋa. Ve ye ineep ila lolodi ve ipavonin di pa tapiri ve poia toni le tivon kat, inimale ineep ila mbeb tisob lolodi, ve igham pooz padi.
EPH 2:1 Muuŋ, yam aneep animale yes mateeŋa. Pasa, lemim ŋgar eta pa Maaron maau, ve irau agham ŋgar poia eta maau. Sawa isob, yam amalaaŋ pa tutuuŋ toni, ve agham ŋgar samsamia naol.
EPH 2:2 Sawa tonenen, laghooŋ tiam, yam ataghon ŋgar to taan, ve aloŋlooŋ Sadan aliŋa. Ye daba to avuvu samsamiadi to tinepneep izi sambam paroŋania, ve ipapazaagh tamtoghon leso tizoor Maaron aliŋa.
EPH 2:3 Ve yam moghon maau. Yei paam. Pasa, muuŋ iit tasob rarateed. Sawa isob, lolood muŋgina ipapazaagh ghiit ve tagham ŋgar samsamia naol. Pasa, iit tamtoghon to taan gabuaad tovene. Tipoop ghiit toman ŋgar samia. Tauto muuŋ, mbalmbali to Maaron ineep toit tanimale tamtoghon tisob to taan.
EPH 2:4 Sawa tonenen, iit taneep tanimale yes mateeŋa. Leed ŋgar pa Maaron maau, ve irau tagham ŋgar poia eta maau. Sawa isob, tamamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni. Eemoghon Maaron, ye poia pughu, ve lolo isamin ghiit kat. Ve lolo ineep toit kat ve ighaze igham poian ghiit. Tauto igham mulin ghiit itaghon tau lolo ve poia toni, ve ipamundigin ghiit toman Krisi ve tagham nepooŋ paghu ila toni.
EPH 2:6 Ve aazne, nene inimale ye igham iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, ve itiŋa Krisi tazala ndug sambam ve taneep tomani ila ina to ghamuuŋ pooz.
EPH 2:7 Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron igham poian ghiit kat. Poia to ye ipatooŋa pait, nene tiina le tiina kat. Pale taghuri iza to sa? Maau. Mbeb eta iraua maau. Ye igham tovene, leso ipatooŋ poia toni ivot ighazooŋ to aazne, ve sawa muri paam.
EPH 2:8 Tovenen yam to aghur ila to Krisi, Maaron igham mulin gham itaghon tau lolo ve poia toni. Mbeb tonenen ivot itaghon ŋgar poia eta to yam aghami ne maau. Maaron igham payam sorok.
EPH 2:9 Tovenen ye igham poian gham itaghon ŋgar poia eta to yam aghami ne maau. Ye igham payam sorok. Leso tamtoghon eta ipait tau sob.
EPH 2:10 Iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, tanimale mbeb to paghunadi kat. Maaron tau ighur ghiit, ve igham ghiit tanim paghu, leso tagham uraat popoia to ye tau ighur di pait pataghaaŋ wa.
EPH 2:11 Yam to Yuda maau ne, matamim iŋgal. Muuŋ, yes Yuda tipapait taudi tighaze yes, ghoro tizir di. Ve tiveveleg gham tighaze yam tizir gham maau. Eemoghon uraat to zirooŋ tamtoghon, nene mbeb to uliid moghon to tamtoghon tigham pa nimadi. Nene igham mbeb eta pa lolood maau.
EPH 2:12 Sawa tonenen, yam aneep saguan pa Krisi, ve irau yamŋa Maaron tamtoghon toni to Israel alup gham maau. Muuŋ, Maaron yesŋa yes Israela timbua saveeŋ pa tilup di tinim ee moghon, ve ye imbua saveeŋ popoia naol padi. Eemoghon yam lemim izamim pa saveeŋ mbuaaŋ tonowen maau. Pasa, yam siŋ ite. Ve nepooŋamim izi taan, yam aghilaal mbeb popoia to Maaron ighaze igham di pait ne maau. Pasa, sawa tonenen, yam awatagi maau.
EPH 2:13 Eemoghon aazne, yam anim Krisi le ve aneep tuŋia ila toni. Tovenen yam tamtoghon to muuŋ aneep saguan pa Maaron, Krisi siŋ toni inim ataam payam ve anim agharau Maaron wa.
EPH 2:14 Tovenen Krisi tau to inim pughu pa luuma to Maaron inim pait, ve igham ghiit itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Aghita. Muuŋ, koi ineep ila Yuda ve yes to Yuda maau ne sosodi inim didiiŋ padi ve ipoon di, le irau tilup di maau. Eemoghon sawa to Krisi imbaad yabyabuuŋ ve imaat, ye ireu didiiŋ tonowen izi, ve ilup di tinim ee moghon.
EPH 2:15 Muuŋ, tutuuŋ ve saveeŋ ŋgalsekiiŋ naol to Mose isavia di, nene igham Yuda ve yes to Yuda maau ne tiwaghurun koi pa taudi, ve tineep saguan saguan. Eemoghon sawa to Krisi igham yabyabuuŋ ila tini ve imaat izala ai pambarooŋ, ye ipasob tutuuŋ toman ŋgalsekiiŋ naol tonowen, Tauto igham ŋgar luuma ivot, ve ilup yes to tineep tuŋia ila toni tinim lupuuŋ ee moghon. Pasa, sawa to imaat izala ai pambarooŋ, ye irab motin koi to ineep ila itiŋa Maaron sosood, ve ilup ghiit toman Maaron tanim ee moghon. Tauto ipasob koi to muuŋ ineep ila Yuda ve yes to Yuda maau ne sosodi paam, ve ilup di tinim lupuuŋ ee moghon.
EPH 2:17 Ve ye inim ivotia saveeŋ luuma pait ighaze: “Aneep toman lolomim luuma. Pasa, koi ineep ila yamŋa Maaron sosomim muul maau.” Saveeŋ tonene ilat pa yam tamtoghon to muuŋ aneep saguan pa Maaron, ve iŋarua yei Yuda to nineep nigharaui ne paam.
EPH 2:18 Pasa, Krisi to inim ataam pa Avuvu ee moghon ilup ghiit tasob, ve Avuvu tonowen iuluul ghiit pa tala tagharau Tamaan Maaron, leso itiŋa tasavsaav. Yam to Yuda maau ne, ve yei Yuda paam.
EPH 2:19 Tovenen aazne, yam anim loomba, ma sumbudi muul maau. Yam anim tamtoghon to Maaron, ve yamŋa tamtoghon toni patabuaŋa asob to sambam.
EPH 2:20 Yam animale rumai to Maaron malimooŋa pida. Rumai tonowen, Maaron ireii iyoon izala yes mbaŋooŋa to Krisi ve yes propeta uraat todi. Ve Yesu Krisi, ye yaam to inim pughu pa rumai ve ipaloti.
EPH 2:21 Ye ikis rumai toni malimooŋa tisob tineep tuŋia ila inadi, ve ighamgham uraat pa reiŋ rumai toni, leso iza inim tiina, ve inim Ŋgeu Tiina ina patabuaŋ to nepooŋ.
EPH 2:22 Tovenen yam paam, yamŋa tamtoghon tisob to tineep tuŋia ila to Krisi ne, Krisi ighamgham uraat payam, ve iluplup gham. Leso anim Maaron Avuvu ina to nepooŋ.
EPH 3:1 Pughu tonene to you Paulus naghaze naghur gham ila suŋuuŋ tiou. You mbesooŋa to Yesu Krisi, ve naghamgham uraat pa ulaaŋ yam tamtoghon to Yuda maau. Tauto tighur ghou naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo.
EPH 3:2 Yam avaat alooŋ varug wa. Maaron ighur uraat inim nimag ighaze nauul gham, leso awatag ataam to ye ipatooŋ poia toni pait ve igham mulin ghiit.
EPH 3:3 Ataam tonene, muuŋ iyooŋ. Eemoghon Maaron ivotia payou ve naghazooŋ pani wa. Ŋgara pida, to nasavia ila rau tiou wa.
EPH 3:4 Ighaze awaat rau tonene, nene pale aghilaal aghaze uraat to Krisi ŋgara, you naghazooŋ pani. Ŋgar tonowen, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, Maaron ivotia ighazooŋ wa.
EPH 3:5 To muuŋ ve inim, Maaron ivotia ŋgar tonenen pa iit tamtoghon maau. Eemoghon aazne, ila uraat to tau Avuvu, ye ivotia ŋgar tonenen pa yes mbaŋooŋa toni patabuaŋa ve yes propeta pida, le ivot ighazooŋ.
EPH 3:6 Ŋgar yoŋgaaŋ tonenen, nene vene: Yam to Yuda maau, varu poia inim ataam payam, ve anim Krisi le ve aneep ila toni. Tauto aazne, yamŋa yes Yuda anim lupuuŋ ee moghon, ve yamŋa izamim pa ghamuuŋ nepooŋ poia ila to Maaron itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
EPH 3:7 You, Maaron igham poian ghou itaghon tau lolo ve poia toni, ve tapiri igham uraat payou, tauto nanim mbesooŋa toni, ve leg uraat pa navotia varu poia tonene pa tamtoghon.
EPH 3:8 Onoon, you poiag maau. Ŋgar samia to muuŋ naghamghami, nene igham ghou naneep muri kat pa Maaron tamtoghon toni tisob. Eemoghon Maaron igham poian ghou kat itaghon tau lolo ve poia toni, ve ighur uraat inim nimag ighaze navotia Krisi varu pa ndug ndug to Yuda maau ne. Leso tiwatag Krisi tapiri toman ŋgar popoia naol to tineep toni, ve mbeb popoiadi to ye ighaze igham di pait. Mbeb tonowen, ighaze tagham ŋgar padi, nene pale ŋgar toit iraua maau.
EPH 3:9 Maaron ighur mbeb tisob tivot. Muuŋ ve inim, ye ivotia ŋgar toni ighazooŋ maau. Ineep to tau moghon. Eemoghon aazne, ye ivotia ighazooŋ wa. Ve ighaze you napaghazoŋan tamtoghon pani, leso tisob tiwatag ataam to ye igham ŋgar toni yoŋgaaŋ tonenen anoŋa ivot.
EPH 3:10 Maaron igham tovene, leso yes aŋela toman mbeb ariaŋadi pida to tineep izi sambam ve tighamgham pooz ne, matadi inim pa iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ to Krisi ne, ve tighilaal ŋgar popoia naol naol to tineep to Maaron.
EPH 3:11 Mbeb naol tonene titaghon Maaron tau ŋgar toni to ineep muuŋ kat ve inim, sawa to sambam ve taan tivot sone. Ve aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham anoŋa ivot wa.
EPH 3:12 Tovenen iit to taghur ila to Krisi ve taneep tuŋia ila toni, irau tala tagharau Maaron ve tasavsaav tomani. Tamatughez malep. Pasa, iit tawatag: Mbeb eta ipoon ghiit pani muul maau.
EPH 3:13 Tovenen onoon, uraat to you nagham payam, tauto inim pughu payou ve aazne nambaad pataŋani. Eemoghon naghaze napalot gham tovene: Pataŋani to nambaada ne, igham gham lolomim ipataŋan ve itatan gham malep. Ayoon ariaŋa, ve tinimim iza. Pasa, uraat tiou tonene pale inim ataam payam pa aneep toman Maaron ila ŋguruba lolo.
EPH 3:14 Tovenen Tamaan Maaron igham ŋgar popoia naol pait. Tauto naput agheg pani ve naghaze naghur gham ila suŋuuŋ tiou.
EPH 3:15 Maaron, ye inim pughu pa mbeb tisob to sambam ve taan. Ve ye inim tamandi, ve yes tisob tigham izadi ila toni.
EPH 3:16 Ye iza tiina kat pasa, ye iraua kat pa tapiri, ŋgar, ve mbeb popoia to naol ne. You naghasoni naghaze igham Avuvu Patabuaŋ ineep tuŋia ila lolomim, ve ipariaaŋ gham pa tau tapiri, leso ayoon ariaŋa.
EPH 3:17 Ve naghaze ye igham gham aghur ila to Krisi kat, ve Krisi ineep tuŋia ila lolomim. Ve akis ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon ariaŋa inimale ai waria ikor taan, ve ayoon ila ŋgar tonenen.
EPH 3:18 Maaron igham gham yamŋa ival tiina anim tamtoghon toni patabuaŋa wa. You naghaze yam asob aghilaal aghaze Krisi lolo ineep toit kat. Ŋgar toni tonowen, tiina le tiina kat. Pale taghuri iza to sa? Pasa, ila le ila mala kat, ve izala le izala sala kat, ve izila le izila kat.
EPH 3:19 You naghaze le Maaron igham gham awatag katin ŋgar to Krisi to ye lolo pait kat. Eemoghon pale araua maau. Pasa, ŋgar toni tonenen ilib pa iit tamtoghon ŋgar toit. Ighaze Maaron igham mbeb naol tonenen ivot payam, nene pale ipavonin gham pa tapiri ve ŋgar toni popoia to naol ne le tivon kat ila lolomim.
EPH 3:20 Maaron tapiri to aazne ighamgham uraat ila lolood, nene tiina le tiina kat. Tovenen sa mbeb to ighaze taghason pani, ma mataad iŋgali, nene ye irau igham pait. Ve tonene moghon maau. Mbeb katindi to iit tagham ŋgar padi maau ne paam, ye irau igham di. Pasa, mbeb eta irau ila muri maau.
EPH 3:21 Tovenen iit to taneep tuŋia ila to Krisi ve taneep ila lupuuŋ toni ne, iit irau tapait Maaron iza pa tapiri ve poia toni irau sawa isob. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
EPH 4:1 You naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo pasa, nanim Tiina toit Yesu le, ve naghamgham uraat toni. You naghaze napalot gham tovene: Maaron igham poian gham, ve ipoi gham anim le wa. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar poia to deŋia pa poiŋ toni tonenen. Ataghon ŋgar tovene:
EPH 4:2 Apait taumim izamim malep. Sawa isob, yam atatan izamim izila kat, ve ataghon ŋgar luuma. Ve ighaze tamtoghon tigham samin gham, yam ayati malep. Ambaada moghon, ve aghur lolomim padi ve agham poian di.
EPH 4:3 Iit tamtoghon to Krisi, Maaron Avuvu ilup ghiit tanim ee moghon wa. Tovenen yam irau azuaria gham pa ŋgar luuma. Pasa, ŋgar tonenen to ikis lupuuŋ to Krisi, leso tavalag ghiit sob, ve taneep pooi.
EPH 4:4 Aghita. Lupuuŋ ee moghon to Krisi to inepneep. Nene iit tamtoghon toni to tanim Krisi anoŋa. Ve Maaron Avuvu ee moghon to inepneep. Ve sawa to Maaron ipoi gham anim le, ye ipoi gham pa aghur matamim pa mbeb ee moghon. Ve Tiina toit ee moghon, ghurla toit ee moghon, ghamuuŋ ya toit ee moghon, ve Tamaan ee moghon. Nene Maaron. Mbeb tisob tineep ila ye samba ve tigham uraat titaghon ŋgar toni. Ve ye ineep ila mbeb tisob lolodi.
EPH 4:7 Krisi igham poian ghiit, ve irei tapiri tiina ve ŋgar popoia naol irau iit eŋaeŋa.
EPH 4:8 Saveeŋa ineep pataghaaŋ wa. Ighaze: “Ye iparab le ilib pa koia. Ve sawa to izala sala, ighereb ival tiina to ye iyou di tinim le, ve yesŋa tila, ve irei mbeb popoia pa tamtoghon.”
EPH 4:9 Saveeŋ to ighaze ye izala sala, nene pughu tovene: Ye izala moghon maau. Papazogi ye izi inim taan, ve imaat gha izila kat mateeŋa ndug todi. Ve imundig muul, tauto izala.
EPH 4:10 Tovenen ŋgeu to izi inim taan, tauto imuul iza ila pa sambam to ineep sala le sala kat. Leso ineep irau ndug to naol ne, ve iŋgin mbeb tisob.
EPH 4:11 Krisi ighur uraat naol naol tinim nimaad, leso tapalot lupuuŋ toni. Tamtoghon pida tinim mbaŋooŋa toni, pida tinim propet, ve pida tivovotia varu poia pa yes to tighur ila maau. Ve pida ledi uraat pa ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ve tipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa.
EPH 4:12 Krisi ighur uraat tovene inim nimaad, leso tapalot Maaron tamtoghon toni, ve anadi timbees pooi pa Maaron ve tamtoghon paam, ve tiuul lupuuŋ to Krisi le ivot kat itaghon ŋgar toni.
EPH 4:13 Iit irau taghamgham tovene, le ghurla toit iyaryaaŋ ve tawatag katin Maaron Natu. Leso lupuuŋ toit ee moghon, ve ŋgar toit imatu, ve tataghon suvun ŋgar to Yesu Krisi.
EPH 4:14 Tovenen iit tataghon ŋgar to ndipain muul malep. Pasa, ndipain tikis Maaron aliŋa tuŋia maau. Yes tinimale waaŋ to yaghur ve dibom iwatokini ila inim. Ighaze ndiran to tiraua kat pa ghamuuŋ kaarom, tinim ve tiŋgal di pa saveeŋ, nene pale rikia moghon tighur ila saveeŋ kaarom todi, ve tipul ataam to Maaron.
EPH 4:15 Eemoghon iit tagham tovene malep. Iit irau lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, ve tasavia saveeŋ onoon moghon padi. Ve tazuaria ghiit le tataghon katin ŋgar isob to Krisi, ve taneep tuŋia ila toni. Pasa, ye to inim daba pait, ve iit to taneep ila lupuuŋ toni ne, tanimale ye anoŋa pida pida. Ye ilup ghiit tanim ee moghon, ve ikis ghiit tuŋia, leso tagham uraat toit toit. Ve uraata toni, to tinim seŋgaŋa, ve tilup anoŋa pida pida tonowen ve tikis di tinim ee moghon, ve tipapalot di. Ighaze lolood pa tauud, ve iit eŋaeŋa tagham katin uraat toit toit, nene pale lupuuŋ to Krisi ivot inim tiina, ve iyaryaaŋ.
EPH 4:17 Tovenen you nasaav ariaŋa payam ila Maaron iza: Yes to tiwatag Maaron maau, yam ataghon ŋgar todi muul malep. Pasa, ŋgar todi le anoŋa poia eta maau. Ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tizoor Maaron aliŋa ve titaghon ŋgar to ndoroom. Tauto ighamun ŋgar todi, le tineep saguan pa nepooŋ poia to iit taghami ila to Maaron.
EPH 4:19 Matadi samia tinimale ŋgavuun. Ve mayadi rita maau. Tila pa naghodi moghon. Sa ŋgar to ulidi to matadi iŋgali, nene tighami moghon. Tauto tighamgham ŋgar samsamia naol to tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau.
EPH 4:20 Laak, sawa to yam aghur ila to Krisi, ve tipatoot gham pa ataam toni, tisaav payam pa ataghon ŋgar tovene? Maau kat!
EPH 4:21 You nawatag: Yam alooŋ Yesu varu, ve tipatoot gham pa saveeŋ onoon to ineep toni, le aghazooŋ pani.
EPH 4:22 Yes tisaav payam tovene: Nepooŋ tiam to muuŋ, lolomim ipazaagh gham pa ŋgar kaarom ve ŋgar samsamia naol. Eemoghon aazne, yam irau aghur murimim pa ŋgar muŋgina tonanan inimale nonogiiŋa to aghita isami ve apiyaava ilale. Ataghoni muul malep. Pasa, ŋgar tovene pale iwaghamun gham.
EPH 4:23 Ve tisaav payam tighaze yam irau apul Maaron itoor ŋgar tiam toman lolomim inim paghu.
EPH 4:24 Maaron ighaze igham ŋgar tiam inim paghu kat, leso ataghon saveeŋ onoon, ve ŋgar tiam deŋia ve patabuaŋ inimale ye tau. Tovenen yam irau agham ŋgar paghu ila toni, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu.
EPH 4:25 Tovenen, yam asob apul ŋgar to ghamuuŋ kaarom ineeple, ve asavia saveeŋ onoon moghon pa taumim. Pasa, iit tanimale Krisi anoŋa pida pida, ve ye ilup ghiit tanim ee moghon wa.
EPH 4:26 Ighaze atemim yabyab, ghoro apatum gham. Pa vene, agham sosor. Tovenen agharaat lolomim le isob, ghoro ndag izila.
EPH 4:27 Aghur soso pa Ŋgeu Samia malep.
EPH 4:28 Ve yes yubyubŋa tiyub iraua. Yes irau timundig ve tigham uraat popoia pida pa taudi nimadi. Leso tigham ledi mbeb ve tiuul yes mbolaaŋa.
EPH 4:29 Ve saveeŋ samia eta ivot ila avomim malep. Asavia saveeŋ popoia moghon to irau iuul tamtoghon, ve ipatoot di pa sa ŋgar to yes tikankaan pani. Leso saveeŋ tiam inim ataam pa poia to Maaron iza todi.
EPH 4:30 Ve agham Avuvu Patabuaŋ to Maaron lolo ipataŋan malep. Pasa, ye to inim ghilalooŋ payam ighaze yam anim Maaron le wa. Ighaze ye ineep ila lolomim, yam awatag: Sawa to Krisi imuul inim, ye pale igham mulin gham, ve aneep pooi.
EPH 4:31 Tovenen ŋgar to ŋuŋuaaŋ, ateed yabyab, kisiiŋ malmaliiŋ toit, kokaaŋ, bobaaŋ soroksorok, ŋgaliiŋ saveeŋ, ve piyavooŋ saveeŋ velegiiŋ, toman ŋgar samsamia pida paam, ineep tiam malep. Apul di tisob tineepledi.
EPH 4:32 Ve agham poian taumim, lolomim isamin nditamim, ve awagharaton lolomim ve apul sosor to nditamim, inimale Maaron ireu sosor tiam ila uraat to Yesu Krisi.
EPH 5:1 Maaron lolo payam kat, ve igham gham anim ye tau ndinatu. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar toni, ve lolomim pa tamtoghon tisob ve agham poian di, inimale Krisi lolo pait ve ipul tau imaat pait. Ŋgar to ye ighami, nene igham Maaron lolo poia inimale watooŋrau to vuzi poia kat.
EPH 5:3 Ŋgar to ghuruuŋ maat, ŋgar to mataad samia inimale ŋgavuun, ve ŋgar to mataad mbeb, yam aneep saguan pani. Ŋgar tovene ivot ila lolomim malep, ve asavia rita malep. Pasa, yam anim Maaron tamtoghon toni patabuaŋa wa. Ighaze agham ŋgar tovene, nene deŋia maau.
EPH 5:4 Ve saveeŋ samia eta ivot ila avomim malep. Tovenen asavia kombol malep, ayou avomim pa saveeŋ soroksorok malep, ve asavia saveeŋ samia inimale mogheraaŋ malep. Pasa, ŋgar tovene, nene deŋia maau. Yam irau lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia toni.
EPH 5:5 Ve alooŋ. Ighaze tamtoghon eta ighurghur maat, ma mata samia inimale ŋgavuun, ma mata mbeb, nene ye ineep ilooŋ ila pooz to Krisi maau, ve iza pa ghamuuŋ nepooŋ poia izi Maaron ndug toni maau. Pasa, ŋgar tovene, nene inimale tambees pa maaron kaarom.
EPH 5:6 Tovenen matamim imosmoos pooi pa taumim. Pa vene, tamtoghon titombaan gham pa saveeŋ todi soroksorok, ve tiweu gham ve agham ŋgar samsamia to nasavia di ne. Ve yam awatag: Yes to tizorzoor Maaron, ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar tovene, nene pale mbalmbali to Maaron iza todi.
EPH 5:7 Tovenen yam ala toman di pa ŋgar todi tonowen malep. Aneep saguan padi.
EPH 5:8 Muuŋ, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Eemoghon aazne, yam aneep tuŋia ila to tiina toit Yesu, ve ghazooŋa toni isul gham. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar to ghazooŋa.
EPH 5:9 Ghazooŋa to Krisi, anoŋa tovene: ŋgar popoia to naol ne, toman ŋgar deŋia, ve saveeŋ onoon.
EPH 5:10 Ve atoova pa aghilaal ŋgar to igham Maaron lolo poia.
EPH 5:11 Ŋgar to ndoroom, nene le anoŋa poia eta maau. Tovenen yam aneep saguan pani. Ŋgar tovene, yam avotia ivot ighazooŋ, leso tamtoghon tighilaala ve tipuli. Pasa, ŋgar to tighamghami inim ŋgozaaŋ, nene samia kat. Ighaze tasavia, nene pale mayaad.
EPH 5:13 Eemoghon ghazooŋa to Krisi igham mbeb tisob tivot tighazooŋ.
EPH 5:14 Ve ghazooŋa toni isul di ve itoor di. Leso anadi tipatooŋ ghazooŋa toni. Pughu tonene to tisavsaav tighaze: “Yom to ugheen, umundig pa mateeŋ. Leso ghazooŋa to Krisi isul ghom.”
EPH 5:15 Tovenen matamim pa laghooŋ tiam pooi. Yes to tikankaan pa Maaron ŋgar toni, yam ataghon di malep. Yam irau aneep animale yes to tiwatag Maaron ŋgar toni.
EPH 5:16 Ighaze yam irau agham ŋgar poia eta, ghoro aghami pataghaaŋ. Pasa aazne, taneep ila sawa samia. Tovenen takankaan pa muri. Pale irau aghami, ma maau?
EPH 5:17 Tovenen agham ŋgar to borouŋa malep. Azuaria gham le aghazooŋ pa ŋgar to Maaron lolo pani.
EPH 5:18 Ve aghun ya ariaŋa le asami malep. Pa vene, agham ŋgar to iwaghamun taumim. Yam irau apul Avuvu Patabuaŋ ipavonin gham pa ŋgar toni ve tapiri, ve igham pooz payam.
EPH 5:19 Sawa to alup gham, asavia mbouŋ to yes Israela, ve ambou mbouŋ to suŋuuŋ, toman mbouŋ pida to Maaron Avuvu igham di payam ne paam. Leso apait Maaron iza, ve apariaaŋ taumim paam. Yam irau ambou toman lolomim ve apait Tiina toit Yesu.
EPH 5:20 Ve sa mbeb to ighaze ivot payam, poia payam ma ipataŋan payam, nene lolomim poia pa Tamaan Maaron, ve apaiti ila Tiina toit Yesu Krisi iza irau sawa isob.
EPH 5:21 Yam aroron pa Tiina toit Yesu Krisi, ve aghaze ataghon ŋgar toni. Tovenen atatan taumim ve aneep ila nditamim sambadi.
EPH 5:22 Tovenen yam ndiliva, aneep ila ndizwamim sambadi ve ataghon ŋgar todi, inimale aneep ila Krisi samba ve ataghon ŋgar toni.
EPH 5:23 Pasa ndizwamim nditamoot, yes tinim daba payam, ve tigham pooz payam, inimale Krisi inim daba pa lupuuŋ toni, ve ighamgham pooz padi. Lupuuŋ toni, nene inimale ye tau anoŋa. Ve ye ipul tau imaat padi, tauto igham mulin di, ve tineep pooi.
EPH 5:24 Tovenen yam ndiliva aneep ila ndizwamim sambadi ve ataghon ŋgar todi pa mbeb tisob, raraate inimale lupuuŋ to Krisi tineep ila ye samba ve titaghon ŋgar toni.
EPH 5:25 Ve yam nditamoot, lolomim pa ndizwamim kat ve agham poian di, inimale Krisi lolo pa iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ toni, ve ipul tau imaat pait, ve irughuuz ghiit pa ya toman saveeŋ toni. Leso taŋgalaaŋ ila Maaron mata ve tanim tamtoghon toni patabuaŋa.
EPH 5:27 Pasa, Krisi ighaze lupuuŋ toni ivot kat [inimale liva to ighaze ivai ve igharaat tau le paghuna kat.] Leso sawa to Mboŋ Muri, ye igham iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ toni ne, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, ve iit popoiaad ila ye mata. Leed sosor eta maau, ve ŋgar samia eta ineep toit muul maau, ve tataghon ŋgar patabuaŋ moghon.
EPH 5:28 Tovenen yam nditamoot irau ataghon Krisi ŋgar toni tonowen paam, ve lolomim pa ndizwamim ve agham poian di, inimale lolomim pa taumim anoŋamim. Ŋgeu to ighaze lolo pa azuwa ve igham poiani, nene lolo pa tau ve iuul tau paam.
EPH 5:29 Aghita. Tamtoghon eta ighur koi pa tau anoŋa maau. Iit tasob mataad pa anoŋaad ve taŋgini pooi. Krisi itaghon ŋgar raraate moghon pa iit tamtoghon to taneep ila lupuuŋ toni.
EPH 5:30 Pasa, iit tanimale ye tau anoŋa pida pida.
EPH 5:31 Saveeŋ to Maaron ineep pataghaaŋ tovene: “Pughu tonene to tamoot eta ighaze ivai, ye irau ipul tama ve tina, ve yesuru azuwa tilup di tinim ee moghon.”
EPH 5:32 Saveeŋ tonene, ŋgara tiina, ve pughu yoŋgaaŋ ineep ila. Nene nasavia vaiuuŋ ŋgara pida to iŋarua Krisi ve lupuuŋ toni.
EPH 5:33 Eemoghon saveeŋ tonene iŋarua ghiit paam. Tovenen yam nditamoot asob lolomim pa ndizwamim ve agham poian di, inimale lolomim pa taumim. Ve yam ndiliva atandag pa ndizwamim, ve apakur di.
EPH 6:1 Yo, yam ndipain anim Tiina toit le wa. Tovenen alooŋ nditamamim ve nditinamim aliŋadi. Pasa, ŋgar tonene deŋia ila ye mata.
EPH 6:2 Alooŋ Maaron aliŋa tonene: “Matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi.” Tutuuŋ tonene, nene tutuuŋ inim mata to saveeŋ mbuaaŋ ineep ila. Saveeŋ tovene: “Leso uneep pooi ve uneep mala izi taan.”
EPH 6:4 Ve yam nditamandi, awaghamun ndinatumim lolodi malep. Pa vene, agham di atedi yabyab sorok. Yam irau aŋgin di pooi, ve apasaluŋgan di toman saveeŋ luuma. Leso ataghon ataam to Tiina toit.
EPH 6:5 Yam mbesooŋa, alooŋ daba tiam aliŋadi ve atandag padi, ve ambees padi pooi toman lolomim, raraate inimale ambesmbees pa Krisi.
EPH 6:6 Agham kaarom pa uraat malep. Mbesooŋa pida, ighaze daba todi tineep ve tighita di pa uraat todi, nene pale tigham katin uraat, leso tigham di lolodi poia. Ve sawa to daba todi tipul di ve tila, ghoro tigham poian uraat maau. Yam agham tovene malep. Pasa, yam mbesooŋa to Krisi. Tovenen yam irau agham uraat tiam toman lolomim. Leso ataghon Maaron ŋgar toni.
EPH 6:7 Tovenen tinimim imbees pa uraat tiam ve aghami toman lolomim poia. Pasa, yam agham uraat pa tamtoghon moghon maau. Yam agham uraat tonanan pa Tiina toit Yesu paam.
EPH 6:8 Ve yam awatag: Sa uraat poia to ighaze iit taghami, nene pale Maaron igham atia poia pait itaghon uraat to iit eŋaeŋa. Ye pale igham tovene pa tamtoghon tisob. Yes mbesooŋa, ve yes to mbesooŋa maau ve tiŋgin taudi ne paam.
EPH 6:9 Ve yam daba paam, apatooŋ ŋgar to Krisi pa mbesooŋa tiam. Apamatughezan di sorok malep. Pasa, yam awatag: Yamŋa mbesooŋa tiam lemim daba ee moghon. Ye Tiina tiam to ineep izi sambam. Ve ye igham ŋgar pa tamtoghon izadi maau, ve ivool to tamtoghon eta maau. Ye itaghon ŋgar ee moghon pa tamtoghon tisob.
EPH 6:10 You naghaze nasavia saveeŋ tiou tonene, ve isob. Yam irau agham tapirimim ila to Tiina toit. Pasa, ye ariaŋa, ve tapiri tiina kat.
EPH 6:11 Ve yam irau agharaat gham pa mburuguuŋ tisob to malmal to Maaron igham di pait. Leso sawa to ighaze Ŋgeu Samia itoov gham, ma itombaan gham, yam pale ayoon tuŋia.
EPH 6:12 Pasa, yam awatag. Itiŋa tamtoghon to taan taparab maau. Aazne, mbeb samsamia naol to tapiridi ve izadi tintina, tinim koiaadŋa ve taparab toman di. Mbeb tonowen tineep ila inadi to sala we, ve tighamgham pooz toman tapiridi, leso tipalot ŋgar to ndoroom izi taan.
EPH 6:13 Tovenen yam irau agharaat gham, ve aghur mbeb tisob to malmal to Maaron igham di pait. Leso sawa to ighaze tovaaŋ samia ivot payam, yam pale ayoon tuŋia, ve aparab ariaŋa ve alib pa tovaaŋ tonenen. Ataam to ayoon tuŋia, nene vene:
EPH 6:14 Yam irau akis saveeŋ onoon, ve ataghoni toman lolomim. Pasa, nene inim puus pa apus nonogiiŋa tiam. Ve yam irau ataghon ŋgar deŋia. Pasa, nene inimale mbeb ariaŋa to ipoon atemim pa ndaab.
EPH 6:15 Ve varu poia to isavia ataam to itiŋa Maaron ve tamtoghon talup ghiit tanim ee moghon, yam irau agharaat gham pa votiaaŋi irau sawa isob. Pasa, ŋgar tovene pale ipalot gham inimale andud duduuŋa to aghemim ve alaagh.
EPH 6:16 Tovenen yam ataghon ŋgar naol tonenen, ve akis ghurla tiam ariaŋa. Pasa, ghurla tiam, nene inimale sigeu to ipoon gham pa pane ndinatu tisob to Ŋgeu Samia to yab ighanghan ila matadi.
EPH 6:17 Ve uraat to Yesu Krisi to igham mulin ghiit, nene aghami inim lemim. Pasa, nene inimale hat ariaŋa to ipoon dabamim pa ndaab. Ve saveeŋ to Maaron to Avuvu Patabuaŋ igham pait, nene yam akisi inim lemim buza.
EPH 6:18 Ve asuŋ itaghon pooz to Avuvu Patabuaŋ irau sawa isob. Aghason Maaron pa iuul gham pa mbeb to naol ne. Ve tinimim imum pa suŋuuŋ malep. Apamaat ariaŋa, ve aghur Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob tila suŋuuŋ tiam.
EPH 6:19 Ve matamim iŋgal ghou ila suŋuuŋ tiam paam. Aghason Maaron pa ipalot ghou ve igham pooz pa saveeŋ tiou. Leso sawa to navotia mos toni pa tamtoghon, namatughez sob, ve napaghazoŋan di kat pa varu poia to muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ.
EPH 6:20 You nagham Tiina toit avo, ve navovotia saveeŋ toni pa tamtoghon. Tauto tighur ghou naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tikau ghou pa sen. Tovenen yam lolomim imaagh payou malep. Aghur ghou ila suŋuuŋ tiam. Leso namatughez sob, ve nayoon ariaŋa, ve navotia katin varu poia itaghon Maaron ŋgar toni.
EPH 6:21 Toŋvetaz toit Tikikus, ye mbesooŋa poia eez to Tiina toit Yesu Krisi, ve lolog pani kat. You nambaaŋa ilat, leso ipaes payam pooi pa nepooŋ tiei ve uraat tiei, ve ipalot gham pa saveeŋ pida paam.
EPH 6:23 Yam toŋvetaz, Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi pale tiŋgin gham asob aneep pooi, ve luuma todi iza tiam. Ve tipalot gham, leso lolomim pa tamtoghon ve agham poian di, ve aghur ila ariaŋa.
EPH 6:24 Tamtoghon tisob to lolodi ikis Tiina toit Yesu Krisi ariaŋa, poia toni iza todi itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
PHI 1:1 You Paulus. Yeru Timoti mbesooŋa to Yesu Krisi. Nimbood rau tonene ilat to yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron asob to aneep izi ndug Pilipai ve aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, toman yes ŋginiiŋa to matadi payam, ve yam pida to auluul uraat ne paam.
PHI 1:2 Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
PHI 1:3 Sawa isob to matag iŋgal gham, you napait Maaron tiou pa poia toni.
PHI 1:4 Ve moghon moghon, naghurghur gham asob ila suŋuuŋ tiou. Ve sawa to nasuŋ, nasuŋ toman lolog poia kat.
PHI 1:5 Pasa, sawa to yam aghur ila to Krisi muuŋ, ve inim aazne, itiŋa taluplup ghiit pa uraat to varu poia.
PHI 1:6 Ve you naghur ila naghaze Maaron tau ipamundigin uraat poia ila lolomim wa. Ve ye pale ikis uraat tonenen ila ila le sawa to Yesu Krisi imuul inim, ghoro ipasobi le isob kat.
PHI 1:7 You lolog pa yam asob, ve sawa isob matag iŋgalŋgal gham. Naghamgham ŋgar tovene payam, nene deŋia. Pasa, sawa to naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ma naneep pumuri ve naparab ariaŋa pa saveeŋ to varu poia, ve napaghazoŋan tamtoghon pani, you nawatag: Eŋgengou nayoon pa uraat tiou tonene maau. Itiŋa taluplup ghiit pani. Uraat tonene, Maaron ighuri inim nimaad itaghon ye tau poia toni.
PHI 1:8 Ila Maaron mata, you nasaav payam tovene: Yesu Krisi igham ghou lolog pa yam asob raraate inimale ye tau lolo payam. Tauto nakausim naghaze le naghita gham, ghoro poia.
PHI 1:9 Suŋuuŋ tiou iŋarua Maaron irau sawa isob naghaze ye tau ipalot gham, leso ŋgar to lolood pani ve lolood pa tamtoghon ivot inim tiina ila lolomim. Ve naghaze ye tau ipaghazoŋan gham. Leso awatagi kat, ve aghazooŋ pa ŋgar toni,
PHI 1:10 ve aghilaal sa ŋgar to poia kat pa ataghoni. Ve naghaze Yesu Krisi ipamundigin gham, leso ghurla tiam ighur anoŋa ve ataghon ŋgar deŋia. Ighaze agham tovene, yam pale apaghazoŋan tamtoghon pa Maaron tapiri ve poia toni, ve tipait iza. Ve sawa to Yesu Krisi imuul inim, yam pale lemim sosor eta maau, ve ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata.
PHI 1:12 Yam toŋvetaz, you naghaze yam awatag kat tovene: Pataŋani to ivot payou ne, nene ipoon ataam pa varu poia maau. Nene inim ataam pa varu poia ila irau ival tiina.
PHI 1:13 Aghita. Yes ndaaba tisob to tiŋgin kinik to Rom ruum toni, yesŋa ival tiina paam tiwatag tighaze aazne, you naneep ila ruum to yabyabuuŋ tonene lolo, ve tikau ghou pa sen pasa, you nataghon Krisi ve navovotia varu.
PHI 1:14 Ve mbeb ite paam. Toŋvetaz naol to Krisi tighita ghou naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ve namatughez maau. Tauto ŋgar tiou tonene ipalot di, le yes paam timatughez muul maau. Tighur ila to Tiina toit ariaŋa, ve tirei taudi pa uraat to votiaaŋ saveeŋ toni.
PHI 1:15 Onoon, tamtoghon pida to tivovotia Krisi varu to sualen, tighamgham pa taudi izadi. Yes tighita uraat tiou ilaan poia, ve ireu lolodi. Tauto tiparzoor pa savsaveeŋ, ve tighaze titatan ghou. Eemoghon tamtoghon pida tivovotia Krisi varu toman ŋgar poia ve tighaze tiuul ghou.
PHI 1:16 Pasa, lolodi payou, ve tiwatag tighaze Maaron igham ghou nanim sualen pa napariaaŋ saveeŋ to varu poia, ve napaghazoŋan tamtoghon pani, leso tighilaala tighaze nene saveeŋ sosori maau.
PHI 1:17 Yes pida to tivovotia Krisi varu toman ŋgar to deŋia maau, tighamgham pa taudi izadi moghon. Tighaze tigham tamtoghon lolodi, leso tipul ghou ve titaghon di. Aghita. Aazne, you naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve ndiran tonowen tighaze tighur pataŋani ite paam iza tiou.
PHI 1:18 Eemoghon tambaŋa paam. Yes tivotia varu poia toman sa ŋgar, nene mbeb todi. Ighaze onoon tigham uraat tonowen pa tipait Krisi iza, ma ŋgar ite paam ineep ila lolodi, you pale lolog poia moghon. Pasa, Krisi varu ila pa tamtoghon itaghon sa ataam, nene igham ghou lolog poia.
PHI 1:19 Tovenen you pale lolog poia kat to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Pasa, yam aghurghur ghou ila suŋuuŋ tiam, ve Yesu Krisi Avuvu iuluul ghou. Tovenen you nawatag naghaze: Maaron pale ipas ghou navot pa pataŋani tonene.
PHI 1:20 Eemoghon ighaze naneep, ma tirab ghou namaat, nene mbeb sorok. Ve mbeb ee moghon to lolog pani kat, ve moghon moghon nazuaria ghou pani, nene vene: Lolog pa namatughez, ma nagham ŋgar eta to pale igham ghou mayag ila Maaron mata ne maau. Naghaze nayoon ariaŋa, ve navotia Krisi iza ighazooŋ. Ve naghaze ŋgar to naghamgham di izi taan ne, tisob tipait ye iza. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
PHI 1:21 Pasa, you naghita naghaze nepooŋ tiou pughu, nene Krisi. Ve ighaze namaat, nene pale nagham mbeb poia to ilib kat pa nepooŋ tiou to taan.
PHI 1:22 Eemoghon ighaze naneep izi taan, you irau nagham uraat to ighurghur anoŋa popoia. Tauto igham ghou nakankaan pa ŋgar sine to lolog pani.
PHI 1:23 Ŋgar tiou ru. Lolog naghaze le napul taan, ve nala naneep toman Krisi. Pasa, nene mbeb poia kat to ilib pa mbeb tisob. Eemoghon you leg uraat pa nauul gham paam. Ve ighaze naneep izi taan, nene you irau nagham uraat tonene.
PHI 1:25 Tovenen you naghur ila naghaze you irau napul gham sone. Pale nalat ve itiŋa taneep ris. Leso napalot gham ve ghurla tiam ivot iyaryaaŋ, ve lolomim poia.
PHI 1:26 Ighaze Yesu Krisi iuul ghou, ve nalat naneep toman gham muul, nene pale igham gham lolomim poia kat, ve apait Krisi iza pa ulaaŋ tiina to igham payou.
PHI 1:27 Sambam, nene inim ndug tiam wa. Tovenen yam irau ataghon ŋgar to ndug tonowen. Leso laghooŋ tiam poia ve deŋia pa varu poia to Krisi. Tovenen ighaze nalat naghita gham, ma nalat maau ve nalooŋ varumim moghon, you naghaze alup lolomim toman ŋgar tiam inim ee moghon, ve ayoon tuŋia, ve aparab ariaŋa pa saveeŋ to varu poia to iit taghur ila ne.
PHI 1:28 Koiamimŋa to tipamatughezan gham, yam amatughez padi malep. Ayoon tuŋia. Leso agham di tighilaal tighaze yes pale tilaledi. Ve yam ghoro, Maaron pale igham mulin gham ve aneep pooi.
PHI 1:29 Pasa, Krisi ndamo payam, tauto Maaron igham poian gham ve igham gham aghur ila to Krisi ve anim le. Ve tonene moghon maau. Ye ipait gham ve igham gham ambaad pataŋani pa Krisi iza paam.
PHI 1:30 Muuŋ, yam aghita ghou nambaad pataŋani ve naparab ariaŋa pa Maaron saveeŋ toni. Ve aazne, aloŋlooŋ varug tighaze you naghamgham tovene sone. Ve yam paam aghamgham tovene. Tovenen itiŋa tayoon tuŋia, ve taparab ariaŋa pa Krisi iza.
PHI 2:1 Yam aneep tuŋia ila to Krisi, ve ye ipapalot gham. Ve ŋgar toni to lolo payam kat, tauto irabrab atemim. Maaron Avuvu ilup gham anim ee moghon. Ve Maaron ŋgar toni to lolo isamin ghiit ve iuluul ghiit, nene ipamundigin gham ve ataghon ŋgar raraate.
PHI 2:2 Ighaze venen, yam irau alup lolomim toman ŋgar tiam inim ee moghon, ve lolomim pa nditamim ve agham poian di, inimale Krisi lolo payam ve igham poian gham. Ve azuaria gham, leso asob ataghon ŋgar ee moghon. Ighaze agham tovene, nene pale agham ghou lolog poia le poia kat.
PHI 2:3 Agham ŋgar pa taumim moghon malep. Ve agham ŋgar eta pa apait taumim izamim malep. Paitooŋ to tamtoghon, nene mbeb sorok. Yam irau atatan izamim, ve agham ŋgar tiina pa nditamim, ghoro poia.
PHI 2:4 Tovenen matamim iŋgal taumim moghon malep. Matamim iŋgal nditamim paam.
PHI 2:5 Ŋgar to Yesu Krisi, akisi tuŋia ila lolomim.
PHI 2:6 Aghita. Ye Maaron tau. Yesuru Maaron raratedi. Ŋgar ve tapiri isob to ineep to Maaron, nene ineep to Krisi paam. Eemoghon ye lolo pa ikis ŋgar ve tapiri tonowen maau.
PHI 2:7 Iza tiina toman tapiri, ŋguruba, ve nepooŋ toni to ndug sambam, ye ipul di tizi tineep, ve iyok ighaze inim mbesooŋa sorok. Tauto izi inim taan ve inim tamtoghon.
PHI 2:8 Tovenen tamtoghon tighita tighaze ye tamtoghon inimale iit. Ve ye itatan tau, ve mata loŋloŋaiŋa pa Maaron ila ila le imaat. Ve mateeŋ toni, poia maau. Pasa, imaat izala ai pambarooŋ.
PHI 2:9 Pughu tonene to Maaron ighami izala le izala kat ilib pa mbeb tisob, ve igham tau iza pani. Iza tonowen ilib pa mbeb tisob izadi.
PHI 2:10 Pasa, Maaron ighaze tamtoghon tisob tiput aghedi pa Yesu, ve tipait iza, ve tisaav ghazooŋa tighaze: “Yesu Krisi, ye Tiina.” Yes to tineep izi sambam, yes to tineep izi taan, ve yes mateeŋa to tineep ila taan lolo ne paam. Tama Maaron itaghon ataam tovene, leso tamtoghon tisob tipait iza pa tapiri ve poia toni.
PHI 2:12 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Muuŋ ve inim, sawa to itiŋa tanepneep, yam matamim loŋloŋaiŋa, ve ataghon Krisi ŋgar toni. Eemoghon aazne, you naneep toman gham maau. Tovenen you nasaav payam: Azuaria gham le ataghon katin Krisi ŋgar toni. Onoon, Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi wa. Eemoghon yam irau amatughez ve aroron pani, ve azuaria gham pa taghoniiŋ ŋgar to Krisi, le aghita anoŋa toni ivot.
PHI 2:13 Pasa, Maaron ighamgham uraat tiina ila lolomim, ve ipapalot gham. Tauto lolomim aghaze le ataghon ŋgar to igham Maaron lolo poia, ve tapirimim irau to ataghon ŋgar tovene.
PHI 2:14 Sa ŋgar to ighaze aghami, aghami toman lolomim poia. Ayasiil ve awazoran gham pani malep.
PHI 2:15 Leso lemim sosor eta sob, ve ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ ve deŋia moghon ila Maaron mata, ve aneep animale ye ndinatu. Ival tiina to taan to aneep ila lolodi, laghooŋ todi deŋia maau, ve titaghon ŋgar samsamia. Eemoghon yam akis saveeŋ mata yaryaara, ve azuzuuna ila todi, tauto apatooŋ ghazooŋa to Krisi padi animale pitum to tiraŋ pa mboŋ. Ighaze yam ataghon ŋgar naol tonene, sawa to Krisi imuul inim, you pale lolog poia, ve napakur ghou payam. Pasa, gabuamim pale ipatooŋ ghou ighaze you napul tapirig payam sorok maau. You nagham katin uraat tiou ve anoŋa ivot.
PHI 2:17 Ghurla tiam ipamundigin gham, tauto arei taumim pa Maaron ve ambesmbees pani toman tinimim iza. Ŋgar tiam tonanan, nene inimale watooŋrau poia eez to yam aghuri ila toni, ve igham ghou lolog poia toman gham. Onoon, aazne nambaad pataŋani ve nakankaan: Pale siŋ tiou imaliŋ ve namaat ma venen. Ighaze ŋgar tovene ivot, nene pale inimale vaen to tiliŋi izala watooŋrau tiam pogho.
PHI 2:18 Tovenen sa ŋgar to ighaze ivot payou, yam lolomim poia. Leso itiŋa lolood poia.
PHI 2:19 You naghur matag pa Tiina toit Yesu naghaze mala maau pale igharaat ataam eta, leso nambaaŋ Timoti ilat iŋgig gham ve ipalot gham. Ve sawa to ighaze ye imuul inim ve isavia varumim, nene pale igham ghou lolog poia, ve ipalot ghou paam.
PHI 2:20 You leg ŋgeu ite paam inimale Timoti maau. Yeru ŋgar tiei ee moghon. Pasa, sawa isob, ye ighamgham ŋgar tiina payam, ve ikalkaal ataam pa iuul gham.
PHI 2:21 Tamtoghon katindi matadi iŋgalŋgal taudi moghon. Ve mbeb to Yesu Krisi ighita di ighaze tintina ila mata, nene yes tigham ŋgar padi maau.
PHI 2:22 Eemoghon Timoti, yam awatagi wa. Ye ŋgeu poia eez. You naghita ŋgar ve uraat toni, ye iraua. Ye itaghon ghou inimale taug natug, ve yeru nimbesmbees pa uraat to varu poia.
PHI 2:23 Tovenen you pale naneep ve naghita: Pale tighur sa ataam payou. Ghoro rikia moghon nambaaŋa ilat tiam.
PHI 2:24 Ve you naghur ila ariaŋa naghaze mala maau pale Tiina toit Krisi igharaat ataam payou, leso taug nalat naghita gham paam.
PHI 2:25 Toŋvetaz toit Epaproditus to yam ambaaŋa inim pa iuul ghou pa mbolaaŋ tiou, ye inim peria wa. Ye mbesooŋa poia eez to Maaron, ve igham ghou lolog poia kat. Yeru niluplup ghei pa uraat, ve yeru ndaaba to Krisi to niparab ariaŋa pa saveeŋ toni. Eemoghon matag iŋgal naghaze you pale nambaaŋa imuul ilat tiam.
PHI 2:26 Pasa, ye ikausim pa yam asob ighaze le imuul ilat ighita gham. Ye igham ŋgar tiina payam pasa, iwatag ighaze yam alooŋ varu pa moroghooŋ toni wa.
PHI 2:27 Ve varu to yam alooŋa, nene onoon. Moroghooŋ tiina kat ighami, ve rismoghon tone imaat. Eemoghon Maaron lolo isamini ve iuuli, tauto tini poia muul. Ve ye eŋgeni maau. You paam, Maaron lolo isamin ghou ve iuul ghou. Pasa, inimale Epaproditus imaat, tone igham pataŋani ite paam iza tiou.
PHI 2:28 Tovenen you naghaze nambaaŋa rikia moghon imuul ilat. Leso yam aghita, ve lolomim poia muul. Ve ighaze lolomim poia, nene pale igham ghou ateg izi paam.
PHI 2:29 Tovenen ighaze ye imuul ilat peria, yam aghami toman lolomim poia. Pasa yamŋa, tamtoghon to Krisi. Ndiran tovene, yam irau atandag padi ve apait di.
PHI 2:30 Aghita. Ye rismoghon tone imaat pa uraat to Krisi. Pasa, ye iwatag: Yam aneep mala payou, ve taumim irau auul ghou maau. Tauto irei tau, ve izuaria tau le inim peria tiou, leso iuul ghou to sualen. Tovenen ulaaŋ to yam irau agham payou maau, nene ye igham payou.
PHI 3:1 Yam toŋvetaz, you naghaze nasavia saveeŋ tiou ris tonene, ve isob. Yam aneep tuŋia ila to tiina toit Krisi. Tovenen lolomim poia le poia kat. Aliŋag to muuŋ you nasavia payam, tauto aazne nayoli muul. Irau tinig imum pa bodeeŋi maau. Pasa, naghaze napoon gham pa ŋgar pida to deŋiadi maau.
PHI 3:2 Apatum gham pa yes to tiyaryaaŋ pa ŋgar to zirooŋ tamtoghon toman ŋgar pida to yes Yuda. Ndiran tovene, yes tinimale ŋgavuun sagsag. Uraat samia to tighamghami, nene iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Ve ŋgar to tisasavia, nene kaarom. Yes tiwaghorotin tamtoghon ve tiwaghamun ulidi sorok. Tovenen apatum gham padi.
PHI 3:3 Alooŋ. Ŋgar tau to zirooŋ tamtoghon, nene mbeb to lolood. Tovenen iit tamtoghon to Krisi, to tataghon katin ŋgar tau to zirooŋ tamtoghon, ve tanim Maaron tamtoghon toni. Nene nasavia iit tamtoghon to tanumeer tauud tapiriid ve ŋgar toit maau, ve tambees pa Maaron itaghon pooz to Maaron Avuvu, ve tiniid iza pa Yesu Krisi ve tapait ye iza.
PHI 3:4 Ndiran tonowen tinumeer ŋgar to tighamghami ila taudi tapiridi, ve tipait taudi pani. Eemoghon sa ŋgar to yes tighami, nene you naghami paam le nalib padi.
PHI 3:5 Pasa, sawa to tinaŋ ipoop ghou ve mboŋ inim liim ve tol, ghoro tizir ghou. You tamtoghon to Israel. Rumai tiou, nene Benyamin. Tamaŋ ve tinaŋ, yesuru Hibrua kat ve aliŋadi Hibru. Ve you paam Hibru kat ve nasaav Hibru. Ve ndiran tutuuŋa, you todi eez.
PHI 3:6 Muuŋ, you nazuaria ghou naghaze le nataghon katin tutuuŋ to yes Yuda. Tauto ipazaagh ghou ve naghur pataŋani naol pa lupuuŋ to Krisi. Tutuuŋ to yes Yuda, you nayel pa eta maau. Nataghon di le tisob.
PHI 3:7 Muuŋ, you nagham ŋgar naghaze ŋgar naol tonowen pale tiuul ghou leso naneep deŋiag ila Maaron mata. Eemoghon aazne, you nawatag Krisi ve nanim le wa. Tauto naghita naghaze ŋgar naol tonowen, nene mbeb sorok to ipoon ghou pa Krisi.
PHI 3:8 Ve tonene moghon maau. You naghita naghaze mbeb popoiadi tisob to taan paam, nene mbeb sorok. Irau to tiuul ghou maau. Ve mbeb ee moghon kat, to naghita naghaze nene mbeb tau, ve mbeb poia kat to ilib pa mbeb to naol ne. Nene ŋgar to nawatag katin Tiina tiou Yesu Krisi. Onoon, ye inim pughu pa napul mbeb tiou tisob tizi tineep. Eemoghon matag ila pa mbeb tonowen muul maau. You naghita di tinimale buzbuz. Pasa, ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nagham Krisi inim leg.
PHI 3:9 Leso sawa to Mboŋ Muri, ghoro Maaron ighita ghou ighaze you tamtoghon to Krisi. Tovenen ŋgar popoia naol to nagham di itaghon tutuuŋ, you nanumeer eta pa igham ghou naneep deŋiag ila Maaron mata ne maau. You nanumeer Krisi moghon. Ighaze naghur ila toni, ye pale igham ghou naneep deŋiag ila Maaron mata.
PHI 3:10 Tovenen you naghaze le nawatag katin Krisi ve mundigiiŋ toni tapiri. Ve naghaze nayoon toman Krisi pa badooŋ pataŋani, ve nataghon katin Maaron aliŋa le irau mateeŋ tiou. Leso nataghon ŋgar to Krisi ŋgar.
PHI 3:11 Ighaze nagham tovene, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale ipamundigin ghou pa mateeŋ.
PHI 3:12 You nawatag: Ŋgar to Krisi, you naghami iraua sone. Tauto aazne, nazuaria taug pani. Pasa, Yesu Krisi igham ghou nanim le, leso nataghon ŋgar tovene.
PHI 3:13 Yam toŋvetaz to Krisi, you nawatag: Nakis suvun ŋgar tonene sone. Ve ŋgar ee moghon to you nataghoni, nene vene: Sa mbeb to muuŋ ivot, matag ila pani muul maau. You nazuaria ghou pa ghamuuŋ mbeb to inepneep ila pa naghog.
PHI 3:14 Aazne, nene inimale you naneep ila landooŋ tiina. Tovenen tapirig pa landooŋ. Leso nala peria, ve nagham atia tiou. Nene nepooŋ toman Krisi izi ndug sambam. Iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi, Maaron ipoi ghiit tanim le, leso igham atia tonenen pait.
PHI 3:15 Iit to tawatag katin Maaron ŋgar toni le ŋgar toit imatu, nene pale tagham ŋgar tovene. Ve ighaze yam pida ŋgar tiam raraate inimale you maau, nene poia. Maaron tau pale ipaghazoŋan ŋgar tiam.
PHI 3:16 Eemoghon sa ŋgar poia to iit taghazooŋ pani, iit irau mataad kisini, ve tataghoni kat.
PHI 3:17 Yam toŋvetaz, ŋgar to you napatooŋa payam, matamim kisini ve ataghoni. Ve you moghon maau. Tamtoghon tisob to laghooŋ todi raraate inimale yei ne, yes paam tinim patoŋaaŋ popoia payam. Tovenen aghita di, ve ataghon di pa ŋgar todi.
PHI 3:18 Pasa, tamtoghon katindi, laghooŋ todi toman ŋgar todi ipatooŋ di ighaze yes tipul muridi pa Krisi, ve tighur koi pa ai pambarooŋ toni. Saveeŋ tonene, you nasavia payam pae katindi wa. Ve aazne, nataŋtaŋ ve nasavia muul.
PHI 3:19 Tamtoghon tovene, taghoni tala, nene pale tilaledi. Pasa, ŋgar to ulidi to inim maaron padi ve timbesmbees pani, ve ŋgar todi ilala pa mbeb to taan moghon. Ve ŋgar to iit taghita taghaze mayaŋiiŋa, nene yes tighita tighaze ŋgar poia, ve tipakur di pani.
PHI 3:20 Eemoghon iit ndug toit, nene sambam. Tauto taghurghur mataad pa Tiina toit Yesu Krisi, ve tasasaŋan sawa to ye ipul sambam, ve imuul izi inim pa igham mulin ghiit.
PHI 3:21 Krisi, ye tapiri tiina kat. Ye irau igham mbeb to sambam ve taan tisob tineep ila samba. Tovenen sawa to Mboŋ Muri ivot, ye pale itoor anoŋaad to taan to tisasami rikia, leso tinim ye tau anoŋa to poia kat, ve tisul toman ŋgurubadi tiina.
PHI 4:1 Tovenen yam toŋvetaz tiou, ataghon ŋgar to nasavia ila rau tonene. Leso ayoon ariaŋa, ve aneep tuŋia ila to Tiina toit Krisi. You lolog payam kat, ve yam agham ghou lolog poia le poia kat. Tauto nakausim naghaze le nalat naghita gham, ghoro poia. You naghita gham naghaze yam anim atia poia eez to Maaron igham payou. Pasa, uraat to muuŋ naghami ila lolomim, nene ighur anoŋa.
PHI 4:2 Yo, yam ndiliva ru, Ewodia ve Sintike, yamru anim Tiina toit le wa. Tovenen naghaze napalot gham, leso alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon.
PHI 4:3 Ve yom to itag ite kat ve ituru taluplup ghiit pa uraat, naghaze yom uul ndiliva ru tonanan, leso titaghon ŋgar tovene. Pasa, yesuru, yeiŋa niluplup ghei pa uraat, ve niparab ariaŋa pa varu poia. Ve yes moghon maau. Kelemen, ve yes pida to yeiŋa niluplup ghei pa uraat tigham tovene paam. Yes tisob izadi ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara.
PHI 4:4 Lolomim poia kat ve tinimim iza pa Tiina toit irau sawa isob. Nasaav muul. Lolomim poia le poia kat!
PHI 4:5 Yam irau apatooŋ ŋgar poia ila tamtoghon tisob matadi. Pasa, sawa to Tiina toit, nene inim igharau wa.
PHI 4:6 Lolomim imbumbu pa mbeb eta malep. Sa ŋgar ma mbeb to ighaze ivot payam, nene asavia pa Maaron. Suŋuuŋ tiam iŋarua irau sawa isob, apaiti pa poia toni, ve aghasoni pa iuul gham.
PHI 4:7 Leso luuma to Maaron inim sigeu pa lolomim ve ŋgar tiam, ve ikis gham aneep tuŋia ila to Yesu Krisi toman lolomim poia. Luuma toni, nene mbeb poia kat to ilib pa iit tasob ŋgar toit.
PHI 4:8 Yam toŋvetaz to Krisi, you naghaze nasavia saveeŋ tiou ris tonene ve isob. Ŋgar naol to paghunadi kat ve tamtoghon tipait di, matamim iŋgal di irau sawa isob. Ŋgar tovene: ŋgar onoon, ŋgar to poia kat ila tamtoghon matadi, ŋgar deŋia, ŋgar ŋgalaaŋa, ŋgar to tamtoghon lolodi pani, ve ŋgar to tamtoghon tipaiti.
PHI 4:9 Ve ŋgar isob to you napatoot gham pani ve aghami inim tiou, toman saveeŋ isob to alooŋa ila you avog, ve ŋgar isob to aghita ghou naghami, nene matamim kisin di ve ataghon di. Leso Maaron toit to ŋgar luuma pughu, ineep toman gham.
PHI 4:10 You nawatag: Sawa mala, yam matamim iŋgal aghaze auul ghou. Eemoghon lemim ataam maau. Ve aazne, ŋgar tiam tonanan ighur anoŋa, ve asaŋgoor ulaaŋ pida inim tiou muul. Tauto igham ghou lolog poia le poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi.
PHI 4:11 You mbolaaŋ igham ghou ve nasavia saveeŋ tonene maau. Pasa, you naghazooŋ pa nepooŋ ŋgara wa. Tovenen sa ŋgar ma mbeb to ighaze ivot payou, poia payou ma isami payou, nene naneep toman lolog poia moghon.
PHI 4:12 Sawa pida, mbolaaŋ igham ghou, ve sawa pida leg mbeb katindi ve naneep poia. Mbeb naol to tivot payou, nene tiuul ghou le nawatag katin nepooŋ ŋgara. Tauto naghazooŋ pa ataam to naneep toman lolog poia irau sawa isob. Tovenen ighaze apog isuŋ ma pitool ghou, ma leg mbeb katindi, ma mbolaaŋ igham ghou, ma sa mbeb ite paam to ighaze ivot payou, nene you naneep toman lolog poia moghon.
PHI 4:13 Pasa, you naneep tuŋia ila to Krisi, ve ye ipapalot ghou. Tovenen sa mbeb to ighaze ivot payou, nene mbeb eta maau. You naraua.
PHI 4:14 Eemoghon ulaaŋ to yam agham payou ne, nene ŋgar poia. Pasa, nene inimale itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani tiou tonene.
PHI 4:15 Yam to Pilipai awatag: You napamundigin uraat to varu poia izi ndug tiam ve muri ghoro, napul taan suruvu to Masedonia ve nala. Sawa tonenen, lupuuŋ tiam moghon to auluul ghou pa uraat tiou, ve aghamgham leg yaam ma mbeb pida. Lupuuŋ pida tigham tovene maau.
PHI 4:16 Ve sawa to nala naneep izi ndug Tesalonika ve nagham uraat ila le mbolaaŋ igham ghou, yam asasaŋgoor ulaaŋ pida inim tiou tonowe paam.
PHI 4:17 Yam agham ŋgar pa aliŋag tonene aghaze you nagham pa leg mbeb malep. You naghaze ŋgar poia to yam aghami ne, ivot inim tiina. Pasa, muri Maaron pale iyati ve igham lemim atia poia.
PHI 4:18 Aazne, you nambool pa mbeb eta muul maau. You leg mbeb katindi ve naraua kat. Pasa, saŋgoor tiou to yam aghuri ila to Epaproditus, ye ighuri inim tiou wa. Ulaaŋ tiam tonene, nene inimale watooŋrau toman vuzi poia to Maaron iyok pani ve ighami lolo poia kat.
PHI 4:19 Maaron tiou, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Ve ye iraua kat pa mbeb to naol ne. Tovenen yam to aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, sa mbeb to ambool pani, ye pale iuul gham pani.
PHI 4:20 Tovenen iit tapait Tamaan Maaron iza irau sawa isob. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon!
PHI 4:21 Agham ndag poia tiou pa tamtoghon patabuaŋa tisob to Yesu Krisi. Ve yes toŋvetaz to Krisi to tineep toman ghou ne, ndag poia todi ilat payam paam.
PHI 4:22 Ve yes moghon maau. Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob to tineep sualen, ndag poia todi ilat payam paam. Ve yes to tighamgham uraat ila kinik to Rom ruum toni lolo, yes paam tisaav ariaŋa payou tighaze you nagham ndag poia todi ilat payam paam.
PHI 4:23 Poia to Tiina toit Yesu Krisi ineep toman yam asob. Onoon.
COL 1:1 You Paulus. Maaron itaghon tau lolo, ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeru toŋvetaz toit Timoti nimbood rau tonene ilat to yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron to aneep izi ndug Kolosi. Yam toŋvetaz to aneep tuŋia ila to Yesu Krisi, ve akis ghurla tiam ariaŋa. Tamaan Maaron ighur poia toni iza tiam, ve iŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
COL 1:3 Sawa isob to yeru nighur gham ila suŋuuŋ tiei, nipait Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron toman lolomai poia kat.
COL 1:4 Pasa, nilooŋ varumim tighaze yam aghur ila to Yesu Krisi ariaŋa, ve aneep tuŋia ila toni. Ve lolomim pa Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob, ve aghamgham poian di.
COL 1:5 Ŋgar tiam tonanan, yam ataghoni pasa, yam awatag: Maaron ighur gham pa agham nepooŋ poia izi ndug sambam. Tauto aghurghur matamim pa nepooŋ tonowen ve asasaŋan. Sawa to tivotia saveeŋ onoon to varu poia payam, yam alooŋ nepooŋ tonenen saveeŋa.
COL 1:6 Saveeŋ to varu poia to ilat peria tiam, nene ighurghur anoŋa popoia naol tivotvot irau ndug tisob, raraate inimale tivotvot payam. Sawa inim mata to yam alooŋ poia to Maaron saveeŋa ve aghazooŋ pani, ve inim aazne, varu poia ighurghur anoŋa popoia tivotvot ila lolomim.
COL 1:7 Itaad ite Epapras to yeiŋa nimbesmbees pa Krisi ne, lolomai pani kat. Ye mbesooŋa poia eez to Krisi, ve tini imbees kat pa uraat toni. Ye igham naghomai, ve ipatoot gham pa saveeŋ onoon to varu poia.
COL 1:8 Ye ipaesia varumim payei ighaze Avuvu Patabuaŋ ipamundigin gham ve aghur lolomim kat pa Maaron ve tamtoghon paam.
COL 1:9 Tovenen sawa to nilooŋ varumim ve inim, yei nighurghur gham ila suŋuuŋ tiei. Sawa isob, nighason Maaron pa ipavonin gham pa ŋgar popoia tisob to tinim pa ye tau Avuvu, ve ipaghazoŋan gham pa ŋgar to ye lolo pani.
COL 1:10 Leso laghooŋ tiam deŋia itaghon poia to Tiina toit Krisi ipatooŋa payam, ve ŋgar tiam isob ighami lolo poia. Ve yam pale agham uraat popoia naol naol tinim ghurla tiam anoŋa, ve ŋgar tiam ivotvot le awatag katin Maaron.
COL 1:11 Maaron toit, ye ariaŋa ve iza tiina pa tapiri. Yei nighaze Maaron ipavonin gham kat pa tau tapiri, ve ipalot gham. Leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani to naol ne,
COL 1:12 ve apait Tamaan Maaron toman lolomim poia. Pasa, ye igham mulin gham, ve aazne yamŋa tamtoghon toni patabuaŋa asob izamim iyoon pa agham nepooŋ poia ila ye tau ŋguruba izi ndug sambam.
COL 1:13 Muuŋ, ŋgar to ndoroom igham pooz pait. Ve aazne, Maaron ipas ghiit tavot pa ndoroom tapiri, ve ighur ghiit taneep ila Natu Yesu Krisi samba, leso tataghon pooz toni. Natu tonowen, ye lolo pani kat.
COL 1:14 Aghita. Iit to taneep tuŋia ila to Krisi ne, ye ipul tau imaat pa ireu sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri.
COL 1:15 Onoon, iit irau taghita Maaron maau. Eemoghon uraat toman ŋgar to Natu Yesu Krisi, tauto ipatooŋ Tama Maaron ivot ighazooŋ pait. Krisi imuuŋ pa mbeb tisob to Maaron ighur di, ve inim daba padi.
COL 1:16 Pasa, Maaron ighur mbeb tisob tivot ila Krisi nima. Mbeb to sambam, ve mbeb to taan. Mbeb to taghita di pa mataad, ve mbeb to taghita di maau ne paam. Yes daba to tanepneep ila sambadi ne, ve mbeb pida to tapiridi ve izadi tintina ne paam. Inimale yes aŋela ve avuvu ariaŋadi naol naol paam. Mbeb naol tonowen, Maaron ighur di tisob tivot ila Natu nima, ve tineep pa timbees pani.
COL 1:17 Sawa to mbeb eta ivot sone, Natu ye inepneep. Ve ye moghon to ikiskis mbeb tisob tineep tuŋia ila inadi.
COL 1:18 Ye inim daba pa lupuuŋ toni ve igham pooz padi. Ve yes tinimale ye anoŋa. Ye to imundig pa mateeŋ muuŋ, ve inim pughu pa mundigiiŋ to yes mateeŋa. Tauto iza ivot inim tiina le ilib pa mbeb tisob.
COL 1:19 Tovenen Maaron itaghon tau lolo, ve ighur tapiri toman iza, ve ŋgar toni isob ineep ila to Natu.
COL 1:20 Koi to ineep ila iit, Maaron, ve mbeb tisob to sambam ve taan sosood, Maaron ighaze ipasobi, ve igham ghiit toman mbeb tisob tonowen ve tamuul tala to ye tau. Pughu tonene to Natu siŋ toni imaliŋ izala ai pambarooŋ ve imaat. Leso ipasob koi tonowen le isob kat, ve itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, ve taneep pooi.
COL 1:21 Muuŋ, yamŋa Maaron irau alup gham maau. Koi ineep ila sosomim, ve aneep saguan saguan. Pasa, ŋgar tiam poia maau, ve aghur koi pani, ve aghamgham ŋgar samsamia naol.
COL 1:22 Eemoghon aazne, ye ipasob koi tonenen, ve yamŋa alup gham anim ee moghon wa. Pasa, ye ipul Natu izi inim taan, ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini ve imaat. Tauto ireu sosor tiam. Leso sawa to igham gham ala ayoon ila Maaron mata, Maaron pale ighita gham ighaze yam tamtoghon toni patabuaŋa. Lemim sosor eta maau, ve lemim saveeŋ eta maau.
COL 1:23 Eemoghon yam irau akis ghurla tiam ariaŋa, ve ayoon tuŋia ila to Krisi. Ve ŋgar to saŋaniiŋ nepooŋ poia to Maaron ighaze igham pait, nene mbeb eta ighereb gham ve apuli malep. Varu poia to tisavia payam ve alooŋa, nene isavia nepooŋ tonowen, ve tivotia irau ndug tisob to tineep ila sambam paroŋania. Ve you paam, Krisi ighur ghou nanim mbesooŋa pani.
COL 1:24 Onoon, aazne you nambaad pataŋani ve nayamaan yabyabuuŋ ila tinig pa nauul gham. Eemoghon lolog poia. Pasa, pataŋani naol to Krisi imbaad di, nene tisob sone. Tauto poia pa anag nauuli ve nambaad pida. Nene inimale you nimag to nauul lupuuŋ to Krisi. Pasa, lupuuŋ toni, nene inimale ye anoŋa.
COL 1:25 Maaron inumeer ghou ve ighur uraat inim nimag pa nauul lupuuŋ to Krisi. Ve ye ighaze napatoot gham pa saveeŋ toni to naol ne, leso awatag katin ŋgar toni.
COL 1:26 To muuŋ we, sawa to nditimbuud ve inim, ŋgar to you nasasavia ne, iyooŋ. Tovenen tamtoghon tikankaan pani. Eemoghon aazne, Maaron ivotia ŋgar yoŋgaaŋ tonene pa tamtoghon toni patabuaŋa ve ighazooŋ wa.
COL 1:27 Ye igham tovene, leso yam to Yuda maau ne awatagi paam. Ŋgar yoŋgaaŋ tonene, mbeb poia kat, ve ipaghazoŋan ghiit pa Maaron tapiri ve poia toni. Ŋgar tonene iŋarua Krisi to aazne ineep ila yam lolomim. Ye ndamo payam, tauto yam asasaŋan sawa to ye igham mulin gham, ve yamŋa aneep ila Maaron ŋguruba izi ndug sambam.
COL 1:28 Tovenen yei nivovotia Krisi varu pa tamtoghon tisob, ve nipatoot di, ve nisavsaav ariaŋa padi. Leso tiwatag ŋgar popoia tisob to tinim pa Maaron, ve sawa to nighur di tila toni, ye pale ighita di ighaze yes tisob tiraua kat pa ŋgar to Krisi.
COL 1:29 Ŋgar tonene to ipapamundigin ghou, tauto nazuaria ghou kat, ve narab taug pa uraat tiou. Ve tapiri tiina to naghamghami ila to Krisi, nene ipalot ghou pa uraat tiou.
COL 2:1 You naghaze yam awatag tovene: You narab taug pa uraat ve naparab ariaŋa, leso nauul gham toman nditaad pida to tineep izi ndug Laodisia. Ve yam moghon maau. Tamtoghon tisob to tighita naghog sone ne paam, you naghaze nauul di.
COL 2:2 You naghaze napalot gham ve napariaaŋ ŋgar tiam, leso lolomim pa taumim ve agham poian gham, ve alup lolomim inim ee moghon. Ve awatag katin ŋgar yoŋgaaŋ to Maaron to aazne ivot ighazooŋ, ve aghur ila ariaŋa aghaze nene onoon. Ŋgar tonowen iŋarua Krisi.
COL 2:3 Pasa, Maaron ŋgar toni to naol ne, tisob tineep ila to Krisi, tinimale mbaliiŋ to tamtoghon tighuri izala katkaat leso ineep pooi.
COL 2:4 Saveeŋ tonene, you nasavia pasa, namatughez pa saveeŋ ŋgoreeŋ to ndiran pida. Onoon, tamtoghon pida tilooŋ saveeŋ todi, ve tighur ila. Eemoghon yam aghur ila malep.
COL 2:5 Aghita, aazne you naneep saguan payam. Eemoghon Maaron Avuvu ilup ghiit, ve ŋgar tiou ineep tiam inimale itiŋa tanepneep. You naghita naghaze uraat tiam ilaan deŋia, ve aghur ila to Krisi ariaŋa. Tauto igham ghou lolog poia kat.
COL 2:6 Yam agham Yesu Krisi inim Tiina tiam wa. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau aneep tuŋia ila toni, ve ataghon ŋgar toni irau sawa isob.
COL 2:7 Lolomim ikis Krisi kat, ve agham tapirimim ila toni, animale ai to waria izila kat. Ve ayoon tuŋia ila toni, animale ruum to tireii izala gungun ariaŋadi. Ve aghur ila toni ariaŋa. Leso ataghon saveeŋ to tipatoot gham pani. Ve lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia toni irau sawa isob.
COL 2:8 Apatum gham pa yes kaaromŋa. Pa vene, tiweu gham ve ataghon di. Saveeŋ to tisasavia, nene saveeŋ tau maau. Nene saveeŋ sorok to itaghon ŋgar to nditimbudi muuŋ ve inim. Le anoŋa maau. Ndiran tonowen tighaze titaghon ŋgar to avuvu naol to tiŋgin mbeb to sambam paroŋania ve taan. Eemoghon saveeŋ todi itaghon Krisi ŋgar toni maau.
COL 2:9 Krisi, ye tamtoghon inimale iit. Eemoghon Maaron iza, toman tapiri ve ŋgar toni, nene isob ineep toni.
COL 2:10 Ve mbeb naol to tapiridi tintina ve tighamgham pooz pait ne, ye inim daba padi ve iŋgin di. Tovenen yam to aneep tuŋia ila to Krisi, ye ipavonin gham kat pa Maaron tapiri ve ŋgar toni isob, ve agham nepooŋ poia kat ila toni.
COL 2:11 Alooŋ. Yam to aneep tuŋia ila to Krisi, ŋgar tau to zirooŋ ivot payam wa. Nene nasavia ŋgar to tamtoghon tighami pa nimadi ne maau. You nasavia uraat to Krisi ighami ila lolomim, leso indiir ŋgar to lolomim muŋgina ighau payam.
COL 2:12 Ŋgara tovene: Sawa to agham ya, yam alup toman Krisi pa mateeŋ toni, ve titavia gham toman Krisi. Ve Maaron igham gham alup toman Krisi pa mundigiiŋ toni paam, tauto agham nepooŋ paghu ila toni. Pasa, yam aghur ila Maaron tapiri to ipamundigin Krisi pa mateeŋ.
COL 2:13 Muuŋ, yam agham ŋgar naol to tiyel pa tutuuŋ to Maaron, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgina. Pasa, sawa tonenen, Krisi indiir ŋgar to lolomim muŋgina sone. Tovenen nepooŋ tiam, yam animale yes mateeŋa. Lemim ghilalooŋ pa Maaron maau, ve irau agham ŋgar poia eta maau. Eemoghon aazne, Maaron ipamundigin gham toman Krisi, ve agham nepooŋ paghu ila toni. Pasa, ye ireu sosor toit isob ilale wa.
COL 2:14 Muuŋ, iit leed sosor tiina kat ila Maaron mata. Eemoghon aazne, Krisi ipasob sosor toit isob. Nene inimale timbood ŋgar toit to tiyel pa tutuuŋ to Maaron ne ila rau, ve Maaron irabi izala ai pambarooŋ to Krisi.
COL 2:15 Ve avuvu ariaŋadi naol, toman mbeb naol to tapiridi ve izadi tintina ne paam, sawa to Krisi imaat izala ai pambarooŋ, Maaron ilib padi ve ipasob tapiridi. Ghoro iweu di tila, ipayoon di ila ival tiina matadi, ve ipamayaŋin di.
COL 2:16 Tovenen ighaze ndiran pida tighita gham ataghon tutuuŋ todi maau, ve tiyou avodi payam tighaze agham sosor, yam agham ŋgar naol pa saveeŋ todi malep. Nene nasavia tutuuŋ todi pida to tiŋarua mbeb to aghan di ve aghun di, ve tutuuŋ to tiŋarua lupuuŋ tintina to suŋuuŋ, ve suŋuuŋ to ivotvot ila sawa to kaiyo iza paghu, ve umbom patabuaŋ to Maaron.
COL 2:17 Pasa, mbeb to tisavia di, nene mbeb tau maau. Nene tinimale mbeb to ivot muri ne anunu. Ve mbeb tau, nene Krisi.
COL 2:18 Ndiran pida, avodi iyaryaaŋ tighaze yam irau atatan taumim ve awaghamun taumim, leso anim tamtoghon patabuaŋa. Ve tighaze yam asuŋ pa yes aŋela ve apait di. Ndiran tovene, ighaze todi eta iveleg gham, ve ipambar ate pa tandagiiŋ to ye ighita, yam aghur ila saveeŋ toni malep. Pa vene, iweu gham ala ayel pa ataam to Maaron. Ghoro agham atia tiam poia maau. Tamtoghon tovene, ye ipakur tau sorok itaghon ŋgar to taan moghon.
COL 2:19 Ye ilup toman Krisi maau. Eemoghon iit tawatag: Krisi, ye inim daba pait ve igham pooz pait. Ve iit to taneep ila lupuuŋ toni ne, tanimale ye tau anoŋa. Iit tanimale Krisi seŋgaŋa ve waro eŋaeŋa to tikis babaŋa pida tineep tuŋia ila inadi. Ve ye ipapalot ghiit ve ilup ghiit tanim ee moghon. Tauto ila Maaron tapiri, lupuuŋ to Krisi ivot inim tiina, ve iyaryaaŋ.
COL 2:20 Yam alup toman Krisi pa mateeŋ toni, ve apul nepooŋ tiam muŋgina wa. Tovenen avuvu naol naol to sambam paroŋania ve taan, yam aneep ila sambadi muul maau. Ighaze venen, pughu vena to yam aneep animale yes to taan, ve ataghon tutuuŋ naol to tiŋarua mbeb to taan?
COL 2:21 Tutuuŋ tovene: “Mbeb tonene, yam aghami malep, akisi malep, aghani malep.”
COL 2:22 Aghita. Tutuuŋ naol to tiŋarua aniiŋ ma mbeb tovene, nene tisavia mbeb to taghami ve taghani, ve isob. Tutuuŋ tovene titaghon ŋgar to tamtoghon moghon. Pasa, tamtoghon to tighur di ve tisaav pait tighaze tataghon di.
COL 2:23 Onoon, tutuuŋ tovene, tamtoghon pida tighita di tighaze nene ŋgar poia. Pasa, matadi iŋgal tovene: Ighaze tizuaria di kat pa Maaron, ve titatan taudi, ve tiwaghamun taudi anoŋadi, nene pale igham suŋuuŋ todi poia kat ila Maaron mata. Eemoghon tutuuŋ tovene irau tiuul ghiit pa tatatan ŋgar samia to lolood muŋgina ne maau.
COL 3:1 Maaron ipamundigin gham toman Krisi ve agham nepooŋ paghu wa. Tovenen yam irau azuaria gham pa mbeb to sambam. Pasa Krisi, ye ineep tonowe ila Maaron nima waan.
COL 3:2 Agham ŋgar pa mbeb to taan malep. Ŋgar tiam iyaryaaŋ pa mbeb to sambam moghon.
COL 3:3 Pasa, yam alup toman Krisi pa mateeŋ toni, ve nepooŋ tiam muŋgina isob wa. Ve nepooŋ tiam paghu, nene mbeb to aazne ineep ŋgozaaŋ toman Krisi ila to Tama Maaron.
COL 3:4 Tovenen Krisi inim pughu pa nepooŋ paghu to aazne yam aghami. Ve muri, sawa to ye imuul inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, nene pale Maaron ipatooŋ gham toman Krisi, ve yamŋa Krisi apatooŋ Maaron tapiri, ŋguruba, ve poia toni ivot ighazooŋ.
COL 3:5 Tovenen ŋgar samsamia naol to taan to tineep ila lolomim, yam arab matin di. Ŋgar tovene: Ŋgar to ghuruuŋ maat, ŋgar to iŋgalaaŋ maau, ŋgar to lolood igham pa mbeb samsamia, ŋgar to taŋgin poian tauud maau ve tala pa naghood moghon, ve ŋgar to mataad mbeb. Aghita. Ŋgar to mataad mbeb, nene inimale tambees pa maaron kaarom.
COL 3:6 Alooŋ. Yes to tizorzoor Maaron aliŋa ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar samsamia tovene, mbalmbali to Maaron pale iza todi.
COL 3:7 Muuŋ, yam paam, laghooŋ tiam toman nepooŋ tiam, ataghon ŋgar tovene.
COL 3:8 Eemoghon aazne, yam irau apul ŋgar samsamia tisob tineepledi. Ŋgar tovene: Ŋgar to takis ateed yabyab, ŋgar to ateed izaza pa malmal rikia, ghuruuŋ koi, ŋgar to tasavia saveeŋ samia pa nditaad, ve ŋgar to ghamuuŋ kombol. Tovenen saveeŋ samia eta ivot ila avomim malep.
COL 3:9 Ve awatombanon gham malep. Pasa, ŋgar tiam muŋgina to ipazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia, yam apuli wa, inimale nonogiiŋa to aghita isami ve apiyaava ilale.
COL 3:10 Ve agham ŋgar paghu to Krisi inim lemim, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu. Aazne, Krisi ighamgham uraat payam. Leso awatag katin Maaron to ighur gham, ve ŋgar toni ineep tiam, ve avot animale ye tau.
COL 3:11 Iit to Krisi igham ghiit tanim paghu, tasob rarateed moghon. Eta poia ilib pa ita ite maau. Tovenen ighaze iit Grika, ma iit Yuda, ma tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, ma iit kankanooŋa ve tawatag saveeŋ Grik maau, ma tanim pa taan suruvu to Sikitia, ma iit mbesooŋa to taneep ila daba toit sambadi, ma iit mbesooŋa maau ve taŋgin tauud, mbeb naol tonene, nene mbeb sorok. Ve Krisi to ineep ila tamtoghon toni tisob lolodi, ye moghon to mbeb tau.
COL 3:12 Maaron lolo payam, ve isia gham anim le wa. Tovenen yam irau agham ŋgar toni inim lemim, inimale andud gham pa nonogiiŋa paghu. Ŋgar tovene: Lolomim isamin tamtoghon ve agham poian di. Atatan taumim izamim. Ve agham ŋgar pa taumim moghon malep. Matamim iŋgal nditamim ve agham ŋgar luuma padi.
COL 3:13 Ighaze tamtoghon tigham samin gham, yam ayati malep. Ambaad pataŋani tonenen, ve apatooŋ ŋgar luuma padi. Ve ighaze tiam eta igham ŋgar eta to irau lolomim maau, matamim kisin sosor toni malep. Yamŋa agharaat lolomim ve apul sosor toni, inimale Tiina toit Krisi ipul sosor tiam.
COL 3:14 Ŋgar naol tonene, aseeŋ di pa ŋgar to lolood pa tauud. Pasa, nene ilup ŋgar popoia tisob tinim ee moghon, ve igham di tivot poia kat.
COL 3:15 Ŋgar luuma to Krisi irau igham pooz ila lolomim, ve ipatooŋ gham pa sa ŋgar to pale aghami pa tamtoghon. Pasa, Maaron ipoi gham anim le, ve ilup gham anim Krisi anoŋa ee moghon, leso ataghon ŋgar tovene. Ve lolomim poia pa Maaron, ve apaiti pa poia toni irau sawa isob.
COL 3:16 Saveeŋ to Krisi irau ivon kat ve ineep tuŋia ila lolomim. Ve apatoot nditamim ve apasaluŋgan di pa ŋgar popoia naol naol. Ve ambou ve apait Maaron pa poia toni. Ambou mbouŋ to yes Israela to timbood di, toman mbouŋ to suŋuuŋ, ve mbouŋ pida to Maaron Avuvu ipamundigin gham ve atoor di ne paam.
COL 3:17 Saveeŋ tiam toman uraat tiam, ve sa ŋgar ite paam to ighaze aghami, yam irau aghami ila Tiina toit Yesu iza pa apaiti. Ve lolomim poia pa Tamaan Maaron paam, ve apaiti pa poia toni ila Yesu iza.
COL 3:18 Yam ndiliva, atatan taumim ve aneep ila ndizwamim sambadi. Pasa, ighaze iit to tanim Tiina toit Krisi le tataghon ŋgar tovene, nene deŋia.
COL 3:19 Ve yam nditamoot, lolomim pa ndizwamim ve agham poian di. Agham samin di malep, ve agham ariaŋa padi malep.
COL 3:20 Yam ndipain, alooŋ nditamamim ve nditinamim aliŋadi pa mbeb tisob. Pasa, ŋgar tovene igham Tiina toit Yesu lolo poia.
COL 3:21 Ve nditamandi paam, yam agham ariaŋa pa ndinatumim malep. Pale agham di lolodi isami ve tighita taudi tighaze yes tirau mbeb eta maau.
COL 3:22 Yam mbesooŋa, alooŋ daba tiam to taan aliŋadi pa mbeb tisob. Ve agham kaarom pa uraat malep. Mbesooŋa pida, ighaze tighita daba todi tinim, ghoro tigham poian uraat ila matadi, leso tigham di lolodi poia. Ve sawa to ighaze daba todi tipul di ve tila, ghoro tigham poian uraat maau. Yam agham tovene malep. Yam irau ambees padi pooi toman lolomim. Pasa, yam amatughez pa Maaron ve aghaze ataghon ŋgar toni.
COL 3:23 Tovenen sa uraat to ighaze aghami, tinimim imbees pani ve aghami toman lolomim. Aghami inimale agham uraat pa tamtoghon maau. Aghami inimale agham uraat pa Tiina toit Yesu.
COL 3:24 Ve yam awatag: Muri, Maaron pale igham lemim atia poia. Nene nepooŋ to ndug sambam. Yam izamim iyoon pa ghamuuŋi wa. Pasa, yam ambesmbees pa Tiina toit Krisi.
COL 3:25 Eemoghon ighaze tamtoghon eta igham sosor, nene ye pale igham atia to sosor toni. Pasa, Maaron igham ŋgar pa tamtoghon izadi maau, ve ivool to eta maau. Gabizooŋ toni, ye itaghon ataam raraate moghon pa tamtoghon tisob.
COL 4:1 Ve yam to lemim mbesooŋa, agham ŋgar deŋia moghon padi. Ighaze avool to pida ve agham poian di, ve agham samin pida, nene poia maau. Yam irau ataghon ŋgar raraate pa mbesooŋa tiam tisob. Pasa, yam awatag: Yam lemim daba paam. Ye Tiina tiam to ineep izi sambam.
COL 4:2 Yam apul suŋuuŋ malep. Apamaat ariaŋa, ve asuŋ irau sawa isob. Ve sawa to asuŋ, lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia toni.
COL 4:3 Ve aghur ghei ila suŋuuŋ tiam paam. Aghason Maaron pa igharaat ataam payei. Leso nivotia saveeŋ to Krisi pa tamtoghon, ve nipaghazoŋan di pa Maaron ŋgar toni to muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ. You, tighur ghou ila ruum to yabyabuuŋ lolo pasa, navovotia saveeŋ tonene pa tamtoghon.
COL 4:4 Tovenen yam aghason Maaron pa iuul ghou. Leso napaghazoŋan tamtoghon pa ŋgar toni yoŋgaaŋ itaghon tau lolo.
COL 4:5 Yes to tineep ila lupuuŋ to Krisi lolo maau, matamim iŋgal pooi pa sa ŋgar to pale agham padi leso aghereb di tinim Krisi le. Ve sawa isob, ighaze soso poia eta ivot payam pa apatooŋ di pa Krisi ŋgar toni, ghoro apatooŋ di pataghaaŋ.
COL 4:6 Ve yam asavia saveeŋ poia moghon pa tamtoghon. Leso lolodi pa saveeŋ tiam inimale aniiŋ poia to tighur te ila, ve tamtoghon lolodi tighaze le tighanghani moghon. Ve sei to ighaze ighason gham pa ghurla tiam, yam apamuul ghasoniiŋ toni toman ŋgar.
COL 4:7 Toŋvetaz toit Tikikus pale ipaes payam pa nepooŋ ve uraat tiou. Ye ŋgeu poia eez, ve lolog pani kat. Ye ighur lolo kat pa uraat to ulaaŋ tamtoghon to Krisi. Ve yeru niluplup ghei pa uraat ve nimbesmbees pa Tiina toit.
COL 4:8 You naghaze nambaaŋa ilat, leso ipaes payam pa nepooŋ tiei, ve ipalot gham pa saveeŋ pida.
COL 4:9 Ve ye moghon maau. Tamtoghon tiam eez, Onesimus, pale yesuru tilat. Onesimus, ye toŋvetaz toit kat. Ye ŋgeu eez to you nanumeera ve lolog pani kat. Sawa to tilat peria, yesuru pale tipaes payam pa mbeb naol to ivotvot izi sualen.
COL 4:10 Aristarkus to yeru nineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ne, ndag poia toni ilat. Ve Markus to Banabas tazi, ye paam igham ndag poia payam. Paesiiŋ to iŋarua, yam alooŋa wa. Ighaze ilat ivot, ghoro aghami toman lolomim poia.
COL 4:11 Ve itaad ite Yesu to iza ite Yastus, ye paam igham ndag poia payam. Yuda tol tonene tipapalot ghou kat. Pasa, yes moghon, to yeiŋa niluplup ghei pa uraat to votiaaŋ pooz to Maaron. Ve Yuda pida maau.
COL 4:12 Itamim ite Epapras paam, igham ndag poia payam. Ye mbesooŋa poia eez to Yesu Krisi. Moghon moghon, ye isuŋsuŋ Maaron ariaŋa payam ighaze ayoon ariaŋa pa ghurla tiam, ve ŋgar tiam imatu pa Maaron ve saveeŋ toni, ve awatag katin ŋgar isob to Maaron lolo pani.
COL 4:13 Epapras, you nighita ŋgar toni wa. Tauto naghaze nasaav payam: Ye igham uraat tiina kat payam. Ve igham uraat tiina pa nditaad pida to tineep izi Laodisia ve Hierapolis ne paam.
COL 4:14 Toŋvetaz toit dokta Lukas to lolomai pani kat, yesuru Demas tigham ndag poia payam paam.
COL 4:15 Ndag poia tiou ila pa toŋvetaz toit pida to tineep izi Laodisia, ve ila pa olman tidi Nimpa, toman yes to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum toni lolo ne paam.
COL 4:16 Rau tonene, ighaze awaata le isob, ghoro asakia ila pa nditaad to Laodisia. Leso anadi tiwaata paam. Ve rau to nambooda ila todi, ighaze tighami ilat peria tiam, ghoro awaata paam.
COL 4:17 Asaav pa Arkipus tovene: “Uraat to Tiina toit to ilat nimam, matam iŋgali ve upasobi.”
COL 4:18 You Paulus, taug nambood ndag poia tiou tonene. Lolomim imaagh payou malep. Pasa aazne, naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tikau ghou pa sen. Poia to Maaron ineep toman gham. Onoon.
1TH 1:1 You Paulus. Yeru Silas ve Timoti nimbood rau tonene ilat to lupuuŋ to Krisi to aneep izi ndug Tesalonika. Yam tamtoghon to aneep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi. Maaron ighur poia toni iza tiam, ve iŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
1TH 1:2 Sawa isob, yei nipapait Tamaan Maaron pa yam asob toman lolomai poia kat, ve nighurghur gham ila suŋuuŋ tiei, ve matamai iŋgalŋgal ŋgar popoia to yam aghamgham di. Pasa, yam aghur ila to Krisi ariaŋa, tauto ipamundigin gham pa ghamuuŋ uraat popoia naol. Ve lolomim pa tamtoghon ve aghaze agham poian di, tauto aghamgham uraat tiina pa ulaaŋ di. Ve yam awatag aghaze Tiina toit Yesu Krisi pale imuul inim ve igham mulin gham. Tauto ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve aghurghur matamim pa mulaaŋ toni.
1TH 1:4 Yam toŋvetaz, yei niwatag: Maaron lolo payam kat, ve isia gham anim le wa.
1TH 1:5 Pasa, sawa to ninim ve nivotia varu poia payam, nene saveeŋ moghon to ilat ne maau. Sawa tonenen, Maaron ipatooŋ tau tapiri payam, ve Avuvu Patabuaŋ igham uraat ila lolomim. Ve aghilaal aghaze saveeŋ to nisavia payam, nene yei nighur ila kat. Ve yam taumim awatag: Sawa to nineep toman gham, yei nipatooŋ ŋgar to Krisi payam, leso niuul gham pa ataghoni.
1TH 1:6 Onoon, sawa to yam alooŋ saveeŋ tiei ve aghur ila, tamtoghon tigham pataŋani tiina payam. Eemoghon Avuvu Patabuaŋ igham gham lolomim poia le poia kat. Ve yam ataghon katin ŋgar tiei, ve ŋgar to Tiina toit Krisi paam.
1TH 1:7 Tovenen yam anim patoŋaaŋ poia eez pa tamtoghon tisob to Masedonia ve Akaia to tighur ila to Krisi.
1TH 1:8 Yam anim belo to tiyati ve avolutu irau ndug. Pasa, yam agham saveeŋ to Tiina toit, ve asakia ila irau taan suruvu to Masedonia ve Akaia. Ve tonene moghon maau. Ghurla tiam to iŋarua Maaron, nene varu ilaan irau ndug tisob. Tovenen lemai saveeŋ eta pa nisavia padi muul maau. Pasa, varumim to tilooŋa wa.
1TH 1:9 Tovenen ival tiina tisasavia varumim tighaze sawa to nilat ve nineep toman gham, yam alooŋ saveeŋ tiei, ve apul murimim pa maaron kaaromŋa, leso ambees pa Maaron tau. Ye Maaron to ineep mata iyaryaar irau sawa isob.
1TH 1:10 Ve tisavia gham tighaze yam asasaŋan Maaron Natu to ye ipamundigini pa mateeŋ. Ye pale ipul sambam ve izi inim pa igham mulin ghiit pa mbalmbali to Maaron to muri pale ivot.
1TH 2:1 Yam toŋvetaz, yam awatag: Sawa to nilat itiŋa taneep, nirab taumai sorok pa uraat maau. Uraat tiei ighur anoŋa.
1TH 2:2 Yam avaat matamim iŋgal. Sawa to nigham uraat izi ndug Pilipai, tighur yabyabuuŋ tiina payei ve tipamayaŋin ghei kat. Ve sawa to nilat ve nigham uraat izi ndug tiam, tamtoghon katindi tizoor saveeŋ tiei, ve tigham pataŋani tiina payei muul. Eemoghon Maaron ipalot ghei, tauto nimatughez maau, ve niyoon ariaŋa pa votiaaŋ varu poia payam.
1TH 2:3 Uraat tiei to palotiiŋ tamtoghon leso tighur ila to Krisi, nene ŋgar yoŋgaaŋ eta ineep ila lolo maau. Yei nipaghau tamtoghon pa ataam to Maaron maau, ve nigham kaarom eta maau. Yei nisasavia saveeŋ onoon moghon, ve nisavsaav toman lolomai.
1TH 2:4 Maaron ighita ghei ighaze yei nirau uraat. Tauto inumeer ghei, ve ighur uraat to votiaaŋ varu poia inim nimamai. Ye iŋgagabiiz ghei ve ighita ŋgar isob to ineep ila lolomai. Tovenen sawa to nivotia varu poia pa tamtoghon, ighaze lolodi poia pa uraat tiei, ma lolodi poia pani maau, nene nigham ŋgar pa mbeb tovene maau. Yei nighaze Maaron ighita uraat tiei ve lolo poia pani.
1TH 2:5 Ve yam awatag: Sawa to itiŋa tanepneep, yei nigham saveeŋ ŋgoreeŋ payam pa nigham lolomim maau. Ve niparim taumai pa uraat leso agham lemai mbeb ne maau. Ila Maaron mata, saveeŋ tiou tonene, nene onoon.
1TH 2:6 Ve yei nigham uraat tonene, leso yam, ma tamtoghon pida apait izamai ne maau.
1TH 2:7 Onoon, yei mbaŋooŋa to Krisi. Tovenen yei irau niyaryaaŋ payam pa ataghon ŋgar tiei ve agham ulaaŋ pida payei. Eemoghon nigham tovene maau. Sawa to nineep ila lolomim, yei niŋgin gham pooi inimale liva igham payamyam pa tau ndinatu.
1TH 2:8 Pasa, lolomai payam kat. Tauto nighaze nivotia varu poia to Maaron payam. Ve tonene moghon maau. Yei nighaze nirei taumai pa ulaaŋ gham paam. Pasa, lolomai ineep tiam kat.
1TH 2:9 Yam toŋvetaz, yam avaat matamim iŋgal. Sawa to itiŋa tanepneep ve nivotia varu poia payam, mboŋ ve ndag, nirab taumai pa uraat. Leso nigham yaam ris pa iuul ghei pa nepooŋ tiei. Pasa, lolomai pa nigham pataŋani payam maau.
1TH 2:10 Tovenen ŋgar to nigham payam, taumim aghita ve irau asavia. Ve Maaron ighita paam. Yam tamtoghon to aghur ila to Krisi, nigham sosor eta payam maau. Yei nigham ŋgar patabuaŋ moghon to deŋia ila Maaron mata, ve deŋia ila tamtoghon matadi paam.
1TH 2:11 Yam awatag: Yei nigham ŋgar payam inimale ŋgar to nditamaan tighamgham pait.
1TH 2:12 Pasa, yei nipalot gham, leso ayoon tuŋia. Ve sawa to pataŋani igham gham, yei nirab atemim. Ve avomai iyaryaaŋ payam nighaze: Maaron igham poian gham, ve ipoi gham pa aneep ila pooz toni lolo. Leso muri aneep ila ŋguruba lolo izi ndug sambam. Tovenen yam irau ataghon ŋgar to Maaron lolo pani, ghoro laghooŋ tiam deŋia pa poia toni tiina to iza tiam.
1TH 2:13 Pughu ite to nipait Maaron toman lolomai poia, nene vene: Sawa to nivotia Maaron aliŋa payam, yam aghita saveeŋ tiei inimale saveeŋ sorok to tamtoghon ne maau. Yam aghur taliŋamim pani pooi, ve aghilaala aghaze nene Maaron tau aliŋa. Tauto aghur ila. Ve aazne, saveeŋ tonenen ighamgham uraat tiina ila yam to aghur ila ne lolomim.
1TH 2:14 Yam toŋvetaz, ŋgar to ivot payam, nene raraate inimale ŋgar to ivot pa yes to titaghon Yesu Krisi ve tineep ila lupuuŋ to Maaron izi Yudea. Pasa, ndiran to yamŋa ndug ee moghon, yes tighurghur pataŋani payam, inimale yes Yuda tighamgham pa lupuuŋ to Krisi to tineep izi ndug todi.
1TH 2:15 Aghita. Muuŋ, yes Yuda tirab propeta pida timatmaat, ve tirab Tiina toit Yesu imaat paam. Ve yei paam, tighur pataŋani payei, ve tizurun ghei nighau pa ndug todi. Yes tighur koi pa tamtoghon tisob. Tovenen ŋgar to tighamghami, nene irau Maaron lolo maau.
1TH 2:16 Ve mbeb ite. Yei nighaze nivotia Maaron aliŋa pa yes to Yuda maau ne, leso Maaron igham mulin di. Eemoghon yes Yuda lolodi pa ŋgar tonene maau. Tauto titovtoova pa tipoon ataam payei. Ŋgar samsamia naol to tighamgham di, nene tindoundou di le tizala kat. Tauto mbalmbali to Maaron iza todi wa.
1TH 2:17 Yam toŋvetaz, yam awatag: Yes Yuda tireu ghiit, tauto rikia moghon yei nipul gham, ve soso ris tonene, taneep saguan saguan pa tauud. Eemoghon lolomai, nene ineep tiam, inimale tamtoghon to natu ineep saguan pani ve ikausim pani ighaze le ighita. Tovenen ŋgar tiei iyaryaaŋ nighaze nilat nighita naghomim muul, ghoro poia. Sawa naol, you Paulus natovtoova naghaze nalat naghita gham. Eemoghon Ŋgeu Samia iponpoon ataam payei.
1TH 2:19 Aghita. Sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, yei pale nighur matamai pa sa mbeb? Ve sa to pale nipakur ghei pani, ve igham ghei tinimai iza ila ye mata? Ve sa to pale inim pughu pa igham lemai atia poia? Nene yam! Pasa, uraat tiei anoŋa, nene yam tou!
1TH 2:20 Onoon kat. Yam to agham ghei nipakur ghei, ve tinimai iza kat.
1TH 3:1 Sawa to ninepneep izi ndug Atens, yei nigham ŋgar naol payam nighaze: Yam aneep pooi, ma maau? Nineep le maau, tauto nimbaaŋ toŋvetaz toit Timoti ilat tiam. Ve yei pida nineep to sualen. Yeiŋa Timoti niluplup ghei pa uraat to Maaron ve nivovotia Krisi varu. Tauto nimbaaŋa ilat tiam, leso ipalot ghurla tiam, ve ayoon ariaŋa.
1TH 3:3 Pasa, nimatughez naghaze pataŋani to ighamgham gham ne, pale igham tamtoghon tiam pida titap ve tipul ghurla todi. Eemoghon yam awatag: Iit to tataghon ataam to Maaron, pale tambaad pataŋani tovene.
1TH 3:4 Pasa, sawa to itiŋa tanepneep, yei nisavsaav payam nighaze: “Apatum gham. Pasa, tamtoghon pale tighur pataŋani pait.” Saveeŋ tiei tonenen ighur anoŋa ve aghita wa.
1TH 3:5 Tovenen sawa to naneep izi Atens, you nagham ŋgar naol payam. Naneep le maau, tauto nambaaŋ Timoti ilat. Leso iŋgabiiz ghurla tiam: Iyaryaaŋ, ma maau? Pasa, namatughez kat. Pa vene, Ŋgeu To Tovaaŋ itoov gham ve atap, ghoro uraat tiei ighur anoŋa maau.
1TH 3:6 Tauto Timoti ilat iŋgig gham. Ve ŋgaramus, ye inim ivot tiei muul, ve ipaesia varumim poia payei ighaze yam akis ghurla tiam tuŋia, ve lolomim pa Maaron ve tamtoghon paam. Ve isaav payei ighaze yam lolomim poia pa sawa to nilat nineep toman gham ve itiŋa taluplup ghiit. Tauto akausim payei irau sawa isob aghaze le aghita ghei muul, raraate inimale yei paam lolomai nighaze le nighita gham.
1TH 3:7 Tovenen yam toŋvetaz, onoon, aazne pataŋani tiina igham ghei, le nikaal ataam kat. Eemoghon sawa to nilooŋ varumim tighaze yam ayoon tuŋia ve aghur ila to Tiina toit ariaŋa, nene ipalot ghei, ve igham ghei lolomai poia kat.
1TH 3:9 Tovenen sawa isob to nisuŋ ila Maaron toit mata ve matamai iŋgal gham, lolomai poia kat ve nipaiti pa poia toni. Eemoghon nikankaan: Pale nisavia sa saveeŋ, leso ipatooŋ lolomai poia tonene? Pasa, saveeŋ eta iraua maau.
1TH 3:10 Mboŋ ve ndag, yei nisuŋsuŋ Maaron ariaŋa nighaze ye igham ataam eta ivot, leso nilat nighita gham muul ve nipalot ghurla tiam. Ve ighaze yam ambool pa ŋgar pida, ghoro nipatoot gham pani.
1TH 3:11 Tovenen you nasuŋ Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu naghaze tigham ataam eta ivot payei, leso nilat tiam.
1TH 3:12 Ve naghaze Tiina toit ipalot gham, leso lolomim pa taumim ve lolomim pa tamtoghon tisob. Naghaze ŋgar tonene ivot inim tiina le raraate inimale yei lolomai payam.
1TH 3:13 Leso ŋgar patabuaŋ to Maaron ineep ariaŋa ila lolomim. Ve sawa to Tiina toit Yesu imuul inim toman tamtoghon toni patabuaŋa tisob, ve yam ayoon ila Tamaan Maaron mata pa iŋgabiiz gham, ye pale ighita gham ighaze yam lemim sosor eta maau.
1TH 4:1 Yam toŋvetaz, you naghaze nasavia saveeŋ tonene, ve isob. Ŋgar to Maaron lolo pani, yei nipatoot gham pani ve awatagi wa. Tauto laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar tonenen. Ve aazne, nighaze nipalot gham pani muul ila Tiina toit Yesu iza, leso ataghoni le ataghoni kat.
1TH 4:2 Tutuuŋ to nisavia di payam ila Tiina toit Yesu iza, yam awatag di wa.
1TH 4:3 Maaron ighaze yam ataghon ŋgar patabuaŋ animale ye tau. Tovenen ŋgar to ghuruuŋ maat, yam aneep saguan pani.
1TH 4:4 Yam tamtoghon eŋaeŋa, irau matamim iŋgal taumim ndizwamim ve aneep toman di. Leso ataghon ŋgar patabuaŋ to poia ila Maaron mata, ve poia ila tamtoghon matadi paam.
1TH 4:5 Yes to tiwatag Maaron maau, matadi samsamia, ve moghon moghon ŋgar to ulidi ipapazaagh di. Yam ataghon di pa ŋgar todi tonowen malep.
1TH 4:6 Aghita. Ighaze aghur maat pa toŋvetaz tiam ndizwadi, yam agham sosor pa toŋvetaz tiam tonanan, ve agham kaarom padi. Tamtoghon tisob to ighaze tigham sosor tovene, Tiina toit pale ighur atia padi. Saveeŋa, yei nisavia payam ve alooŋa wa. Pasa muuŋ, nisaav ariaŋa payam pa ŋgar tonene.
1TH 4:7 Maaron ipoi ghiit tanim le pa tagham ŋgar samia maau. Ye ighaze tataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve ŋgar patabuaŋ tanimale ye tau.
1TH 4:8 Tovenen ighaze ŋgeu eta izoor saveeŋ tonene, ye izoor saveeŋ to tamtoghon maau. Ye izoor Maaron to igham Avuvu Patabuaŋ payam ne aliŋa.
1TH 4:9 Ŋgar to lolood pa toŋvetaz to Krisi, lemai saveeŋ eta pa nimbooda payam ne maau. Pasa, Maaron tau ipaghazoŋan gham pa ŋgar tonene ve aghazooŋ pani wa. Tauto lolomim pa toŋvetaz tisob to Krisi to tineep irau taan suruvu to Masedonia. Eemoghon nighaze nipalot gham pani muul, leso ŋgar tonene ivot inim tiina kat ila lolomim.
1TH 4:11 Yam azuaria gham pa taghoniiŋ ŋgar luuma ve ŋgar to orood maate, ve matamim iŋgal uraat tiam. Yam aneep ila tamtoghon eta nima malep, ve alaagh soroksorok malep. Nimamim iyaryaaŋ pa uraat, itaghon tutuuŋ to muuŋ nisavia payam. Leso ambool pa mbeb eta sob, ve ŋgar tiam deŋia ila yes to tighur ila maau ne matadi.
1TH 4:13 Yam toŋvetaz, yes to tighur ila to Krisi ve timaat, yei nighaze yam awatag mbeb to pale ivot padi. Leso lolomim ipataŋan kat pa mateeŋa tiam inimale yes to tighur ila maau ne sob. Yes tighur matadi pa mundigiiŋ to yes mateeŋa maau. Tauto ighaze todi eta imaat, nene igham di lolodi ipataŋan kat.
1TH 4:14 Eemoghon iit taghur ila taghaze Yesu imaat ve imundig pa mateeŋ wa. Tovenen yes to tighur ila toni ve timaat, Maaron pale ipamundigin di ila Yesu tapiri, ve iyou di, ve yesŋa Yesu tiza tila toni.
1TH 4:15 Alooŋ. Nene Tiina toit Yesu tau aliŋa to nisavia payam: Sawa to ye imuul izi inim, iit to taneep mataad iyaryaar, irau tamuuŋ pa yes mateeŋa maau.
1TH 4:16 Pasa, sawa to Tiina toit Yesu imuul izi inim, Maaron pale isaav ariaŋa toman aliŋa tiina, ve daba to yes aŋela imboob, ve tavuur to Maaron itaŋ. Ghoro yes to tinim Krisi le ve timaat, pale timundig muuŋ.
1TH 4:17 Ghoro tiyou iit to taneep mataad iyaryaar ne paam, toman yes to timundig pa mateeŋ, ve rikia moghon tiit ghiit talooŋ tala yaghur tae lolo to sala we. Leso taghita Tiina toit, ve itiŋa taneep itaghoni taghoni gha ila.
1TH 4:18 Tovenen matamim iŋgal saveeŋ tonene, ve awapalotin gham pani.
1TH 5:1 Yam toŋvetaz, sawa kat to Tiina toit imuul inim, nene irau nimbood saveeŋa eta payam maau.
1TH 5:2 Pasa, taumim awatag wa. Sawa to Tiina toit imuul inim, nene pale ikarmotin ghiit inimale yubyub to inim pa mboŋ.
1TH 5:3 Tamtoghon pale tigham ŋgar tighaze: “Aa, aazne taneep poia kat. Mbeb eta irau iwaghamun ghiit maau.” Pale tisavsaav tovene, ve rikia moghon pataŋani tiina ivot padi le iwaghamun di kat. Pale ikarmotin di inimale yabyabuuŋ to ighamgham ndiliva pa popaaŋ. Ve irau tighau pani maau.
1TH 5:4 Eemoghon yam toŋvetaz, aazne aneep ila ndoroom lolo maau. Tovenen sawa tonenen irau ikarmotin gham inimale yubyub maau.
1TH 5:5 Pasa, yam asob tamtoghon to ndag ve alaagh ila ghazooŋa to Maaron. Iit tanimale yes to mboŋ to tineep ila ndoroom lolo ne maau.
1TH 5:6 Tovenen iit tagheen le lolood imaagh inimale tamtoghon pida malep. Tapamaat ve taŋgin tauud pooi.
1TH 5:7 Iit tawatag: Yes to tigheen, nene tigheen pa mboŋ. Ve yes to tighun le tisami, nene tighun pa mboŋ.
1TH 5:8 Eemoghon iit tamtoghon to ndag. Tovenen iit irau taŋgin tauud pooi. Ve taghur ila ariaŋa, ve lolood pa Maaron ve tamtoghon paam. Pasa, ŋgar tovene, nene inimale mbeb ariaŋa to ipoon ateed pa ndaab. Ve taghur mataad pa sawa to Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi. Pasa, ŋgar tovene, nene inimale guduuŋa ariaŋa to ipoon dabaad pa ndaab.
1TH 5:9 Aghita. Maaron ighur ghiit pa mbalmbali toni iza toit ne maau. Ye ighur ghiit pataghaaŋ ighaze igham mulin ghiit ila uraat to Yesu Krisi, leso taneep pooi.
1TH 5:10 Krisi igham inaad ve imaat pait, leso igham ghiit tala taneep tomani. Tovenen sawa to mulaaŋ toni, ighaze tamaat, ma taneep mataad iyaryaar, nene ye pale igham ghiit tala itiŋa taneep.
1TH 5:11 Tovenen yam asob awapalotin gham ve apariaaŋ nditamim pa ŋgar to Krisi, inimale aazne yam aghamghami ne.
1TH 5:12 Yam toŋvetaz, ŋginiiŋa tiam tighamgham uraat tiina ila yam lolomim, ve tipasaluŋgan gham, leso ataghon katin Tiina toit ŋgar toni. Tovenen yei nighason gham pa atandag padi, ve aneep ila sambadi.
1TH 5:13 Apakur di, ve lolomim padi kat. Pasa, yes tighamgham uraat tiina payam. Ve yam asob alup lolomim inim ee moghon, ve aneep toman ŋgar luuma.
1TH 5:14 Yam toŋvetaz, yei nighaze nipalot gham pa ŋgar pida. Yes to maatedi pa uraat ve tinepneep sorok, yam asaav ariaŋa padi leso tigham uraat. Ve yes to matadi matughezaaŋ, ma lolodi ipataŋan, yam apalot di. Ve yes to tapiridi maau ve tirau tigham uraat maau, yam auul di. Apatooŋ ŋgar luuma pa tamtoghon tisob. Ighaze tamtoghon eta igham samin gham, atatan atemim ve ambaada moghon.
1TH 5:15 Tovenen ighaze tamtoghon eta igham ŋgar samia payam, yam ayati malep. Sawa isob, atoova pa apatooŋ ŋgar poia pa taumim ve tamtoghon tisob.
1TH 5:16 Lolomim poia irau sawa isob.
1TH 5:17 Ve asuŋ irau sawa isob. Apul suŋuuŋ malep.
1TH 5:18 Sa mbeb to ighaze ivot payam, lolomim poia pa Maaron ve apaiti. Pasa, ye ighaze yam tamtoghon to anim Krisi le, agham tovene.
1TH 5:19 Arab matin yab to Avuvu Patabuaŋ malep.
1TH 5:20 Ve Maaron aliŋa to propet toni tisavia payam, yam avelegi, ma aghita inimale saveeŋ sorok malep.
1TH 5:21 Eemoghon yam irau aŋgabiiz poian saveeŋ ve ŋgar to naol ne. Ighaze popoiadi, ghoro akis di ve ataghon di.
1TH 5:22 Ve ŋgar samsamia to naol ne, yam aneep saguan padi.
1TH 5:23 Maaron toit, ye ŋgar luuma pughu ve iŋgin ghiit taneep pooi irau sawa isob. Ye tau pale igham gham ataghon ŋgar patabuaŋ moghon. Ve iŋgin anunumim, lolomim ve ŋgar tiam, toman anoŋamim, ve igham gham ataghon ŋgar poia moghon le irau mulaaŋ to Tiina toit Yesu Krisi. Leso lemim sosor eta ila mata sob.
1TH 5:24 Maaron to ipoi gham anim le, ye pale igham tovene. Pasa, ye avo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ toni.
1TH 5:25 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal ghei, ve aghur ghei ila suŋuuŋ tiam.
1TH 5:26 Akis toŋvetaz to Krisi tisob nimadi, ve agham di toman lolomim poia.
1TH 5:27 You nasaav ariaŋa payam ila Tiina toit iza: Awaat rau tonene pa toŋvetaz toit tisob to tighur ila to Krisi.
1TH 5:28 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza tiam. Onoon.
2TH 1:1 You Paulus. Yeru Silas ve Timoti nimbood rau tonene ilat to lupuuŋ to Krisi to aneep izi ndug Tesalonika. Yam tamtoghon to aneep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi.
2TH 1:2 Poia toman luuma to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
2TH 1:3 Yam toŋvetaz, sawa isob, yei lolomai poia pa Maaron ve nipaiti payam. Ve ighaze nigham tovene, nene deŋia. Pasa, ghurla tiam ivot le ighaze iyaryaaŋ tonene. Ve ŋgar to lolomim pa taumim ve agham poian taumim, tovene paam. Nene ivotvot inim tiina ila lolomim, le yam asob ataghoni kat.
2TH 1:4 Pughu tonene to nipapait varumim ila lupuuŋ to Maaron lolodi irau ndug ndug. Yei nipaesia varumim padi nighaze onoon, yam ambaad pataŋani naol, ve tamtoghon tighamgham samin gham pasa, yam ataghon Krisi. Eemoghon ayoon ariaŋa, ve akis ghurla tiam tuŋia.
2TH 1:5 Onoon, aazne yam ambaad pataŋani pasa, ataghon pooz to Maaron. Ŋgar tiam tonanan ipatooŋ gham ighaze muri, sawa to Maaron ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, ve iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ipait gham ighaze yam popoiamim irau to alooŋ ala ndug toni. Pasa, Maaron gabizooŋ toni, nene deŋia moghon. Tovenen yes to tighurghur pataŋani payam, ye pale ighur pataŋani padi, leso iyat ŋgar todi tonowen.
2TH 1:7 Ve yam to ambadbaad pataŋani, ye pale ipas gham avot pa pataŋani tiam, ve igham gham atemim izi. Ve yam moghon maau. Yei paam. Sawa to Tiina toit Yesu imuul inim, ve Maaron ipatooŋa ivot ighazooŋ, nene pale mbeb tonenen ivot. Yesu yesŋa aŋela toni ariaŋadi, pale tipul sambam, ve tizi tinim toman mbalmbali to Maaron to ighanghan inimale yab.
2TH 1:8 Ghoro iyat ŋgar samsamia to tamtoghon, ve ighur atia padi tovene: Yes irau tila tineep toman Tiina toit, ve tighita ŋguruba ve tapiri ne maau. Ye pale izurun di tila saguan, ve pataŋani tiina igham di itaghoni taghoni gha ila. Irau isob maau. Atia tonowen pale iŋarua tamtoghon tisob to tiwatag Maaron maau, ve tizorzoor varu poia to Tiina toit Yesu.
2TH 1:10 Mboŋ Muri, mbeb tonowen pale ivot. Sawa tonenen, Tiina toit Yesu pale imuul inim. Leso tamtoghon toni patabuaŋa to tighur ila toni ne, tipakuri ve tipait iza pa tapiri ve poia toni. Pale tighaze le tighitghita moghon. Ve yam paam pale aneep toman di. Pasa, sawa to nivotia saveeŋ to Krisi payam ve nipariaaŋ gham pa aghur ila toni, yam alooŋ saveeŋ tiei, ve aghur ila.
2TH 1:11 Yei nigham ŋgar pa mbeb naol tonenen, tauto sawa isob, suŋuuŋ tiei iŋaŋarua Maaron toit nighaze ighita gham popoiamim ila mata, ve irau agham nepooŋ poia to ye ipoi gham pani. Ve nighaze Maaron ipalot gham pa tau tapiri. Leso yam irau agham ŋgar popoiadi tisob to aghaze agham di, ve apatooŋ ghurla tiam ila uraat popoia naol.
2TH 1:12 Ighaze agham tovene, nene pale agham tamtoghon tighilaal tighaze Tiina toit Yesu, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Ve ye pale ipakur gham paam, ve igham gham aneep ila ŋguruba lolo. Ŋgar tovene pale ivot payam itaghon poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi. Onoon.
2TH 2:1 Yam toŋvetaz, aazne yei nighaze nipaes payam pa sawa to pale Tiina toit Yesu Krisi imuul inim ve tiyou ghiit tala toni, leso itiŋa taneep. Tovenen nighason gham nighaze aghur taliŋamim pooi pa saveeŋ tiei tonene.
2TH 2:2 Onoon, ndiran pida avaat tisaav payam tighaze sawa to Tiina toit Yesu, nene ivot wa. Eemoghon ruŋamim iza ve agham ŋgar naol pa saveeŋ todi malep. Ighaze ndiran tonowen tighaze Avuvu Patabuaŋ ipamundigin di ve tisavsaav tinimale propet, ma tighaze saveeŋ to tisavia payam, nene Maaron aliŋa, ma tighaze yei nimbood saveeŋ tovene ila rau eta, nene matamim ila pa saveeŋ todi malep.
2TH 2:3 Tovenen apul tamtoghon eta itombaan gham malep. Pasa, sawa tonenen irau ivot sorok maau. Tamtoghon pale tighur muridi pa Maaron, ve tizoor aliŋa kat, ve Ŋgeu To Izorzoor Tutuuŋ To Maaron ivot. Le isob, ghoro sawa tonenen ivot. Ŋgeu tonowen, muri pale ila ndug samia ve ilale kat.
2TH 2:4 Pasa, ye pale ighur koi pa Maaron tau toman mbeb tisob to tamtoghon tiwatwaat di tighaze maaron todi ve timbesmbees padi. Ve ye pale ipait tau ighaze ilib padi. Ve ilooŋ ila Rumai to Maaron, ve mbole izi tonowe, ve ighaze: “You to Maaron tau.”
2TH 2:5 Saveeŋ tonene, paghu maau. Matamim iŋgal. Sawa to itiŋa tanepneep, you nasavia mbeb tonene payam.
2TH 2:6 Ve yam awatag: Sawa tonene, mbeb eez iponpoon ataam pa ŋgeu samia tonowen. Leso ivot rikia sob. Ve tala tala le taza pa sawa toni kat, ghoro ipatooŋ tau ivot ighazooŋ.
2TH 2:7 Pasa, ŋgar to zoraaŋ tutuuŋ ighaze ivot tonene itaghon ŋgar yoŋgaaŋ to Maaron. Eemoghon ivot ighazooŋ kat sone. Ve pale ivotvot tovene le mbeb to iponpoon ataam pani ighau, ghoro ivot ighazooŋ.
2TH 2:8 Ŋgeu To Izorzoor Tutuuŋ To Maaron, sawa to ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, nene pale Tiina toit Yesu inim toman ŋguruba ve tapiri tiina, ve iwaghamuni. Pale ivibi moghon, ve imaat ve ilale.
2TH 2:9 Ŋgeu To Izorzoor Tutuuŋ To Maaron, sawa to ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, Ŋgeu Samia pale ighur tapiri iza toni. Tovenen ye pale igham uraat toman tapiri tiina, ve ipatooŋ uraat tintina ve mbeb gharatooŋadi naol naol, leso itombaan tamtoghon.
2TH 2:10 Tovenen ye pale itombaan tamtoghon pa ŋgar samsamia naol to deŋiadi maau. Ve tamtoghon to titaghon ataam to timaat ve tilaledi, yes pale tighur ila saveeŋ toni. Pasa, lolodi pa saveeŋ onoon maau. Ve inimale lolodi pani, tone tighur ila, ve Maaron igham mulin di ve tineep pooi. Eemoghon maau.
2TH 2:11 Tovenen Maaron pale ighamun ŋgar todi kat, leso tighur ila saveeŋ kaarom tonenen.
2TH 2:12 Ye pale igham tovene pa tamtoghon tisob to tighur ila saveeŋ onoon maau, ve tinidi iza pa ghamuuŋ ŋgar samia. Leso muri ipayoon di, ve ighur atia padi ve tilaledi.
2TH 2:13 Yam toŋvetaz, sawa isob, yei irau lolomai poia pa Maaron ve nipaiti pa ŋgar to igham payam. Ye lolo payam kat. Aghita. Muuŋ kat, ye isia gham ila tamtoghon lolodi, leso igham mulin gham. Ve Avuvu Patabuaŋ igham uraat payam, tauto aghur ila saveeŋ onoon, ve ataghon ŋgar patabuaŋ. Ila ataam tonene, yam anim aniiŋ mata to tamtoghon tigham pa Maaron inimale paitooŋ.
2TH 2:14 Maaron ighaze ŋgar tovene ivot payam, leso muri igham gham aneep toman Tiina toit Krisi izi ndug sambam ila ŋguruba lolo. Tauto sawa to yei nivotia varu poia payam, ye ipoi gham anim le.
2TH 2:15 Tovenen yam toŋvetaz, ayoon tuŋia pa ghurla tiam. Ve Maaron aliŋa to tisavia payei ve anamai nipaesia payam ila avomai, ma nimbooda ila rau, nene matamim kisini, ve ataghoni kat.
2TH 2:16 Tamaan Maaron lolo pait kat, ve poia toni ipapalot ghiit. Tauto lolood poia irau sawa isob, ve taghurghur mataad pa nepooŋ poia toman Maaron izi ndug toni sambam. Yesuru Tiina toit Yesu Krisi pale tirab atemim, ve tipalot gham. Leso ataghon ŋgar popoia to naol ne, ve asavia saveeŋ popoia moghon. Onoon.
2TH 3:1 Yo, yam toŋvetaz, nisavia saveeŋ tonene, ve isob. Yei nighaze yam aghur ghei ila suŋuuŋ tiam, ve aghason Maaron pa iuul ghei pa uraat tiei. Leso saveeŋ to Tiina toit ilaan rikia irau ndug, ve tamtoghon tighita inimale mbeb tiina padi, ve titaghoni tinimale yam.
2TH 3:2 Ve aghasoni paam pa ipaghau ghei pa ndiran samsamiadi to ŋgar todi poia maau. Pasa, yam awatag: Tamtoghon tisob tighur ila sone.
2TH 3:3 Eemoghon iit irau tanumeer Tiina toit. Pasa, ye itaghon saveeŋ toni irau sawa isob. Ye tau pale ipalot gham, ve ipoon gham pa Ŋgeu Samia.
2TH 3:4 Tiina toit igham ghei nighur ila kat tovene: Ŋgar isob to yei nisavia payam nighaze ataghoni, nene yam pale ataghoni. To aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
2TH 3:5 Ve nighaze Tiina toit ipaghazoŋan ŋgar tiam, leso aghilaal kat ila lolomim aghaze: Maaron lolo payam. Ve nighaze Krisi ipalot gham, leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani animale ye tau.
2TH 3:6 Yam toŋvetaz, yei nisaav ariaŋa payam ila Tiina toit Yesu Krisi iza tovene: Ighaze toŋvetaz eta to Krisi igham uraat maau, ve inepneep sorok, yam agharaui malep. Aneep saguan pani. Pasa ŋgar tovene, nene deŋia pa Maaron aliŋa to nisavia payam ne maau. Saveeŋ tonene, paghu maau. Ineep muuŋ ve inim.
2TH 3:7 Yam awatag: Sawa to ninepneep toman gham, yei nineep sorok maau. Nigham uraat. Ŋgar tiei tonene, yam irau ataghoni.
2TH 3:8 Ve nighan aniiŋ to tamtoghon eta sorok maau. Nigholghol aniiŋ ve nighanghan. Pasa, lolomai pa nigham pataŋani pa tiam eta maau. Tauto mboŋ ve ndag, nirab taumai pa uraat, leso nindeeŋ lemai yaam ris pa iuul ghei.
2TH 3:9 Onoon, sawa tonenen, yei irau nighur matamai payam pa ulaaŋ pida. Eemoghon nighason gham maau. Pasa, nighaze nipatooŋ gham pa ŋgar poia, leso aghita ve ataghoni.
2TH 3:10 Ve sawa to nineep toman gham, yei nighur tutuuŋ ariaŋa payam tovene: Ighaze tamtoghon eta lolo pa ghamuuŋ uraat maau, ye irau ighan maau.
2TH 3:11 Eemoghon nilooŋ tighaze tamtoghon tiam pida tigham uraat maau. Tinepneep sorok, ve tiwalaghlaagh taghon ruum ruum, ve tisia ledi savsaveeŋ to nditadi.
2TH 3:12 Ndiran tovene, yei nisaav ariaŋa padi ila Tiina toit Yesu Krisi iza nighaze tiput taudi, ve nimadi iyaryaaŋ pa uraat todi. Leso tiŋgin taudi pa ledi mbeb.
2TH 3:13 Ve yam toŋvetaz, tinimim imum pa ghamuuŋ ŋgar poia malep.
2TH 3:14 Saveeŋ to nimbooda ila rau tonene, ighaze tiam eta itaghoni maau, yam aghita ve aneep saguan pani. Agharaui malep. Leso ighilaal sosor toni ve maya.
2TH 3:15 Eemoghon aghita inimale koiamim malep. Aghita inimale toŋvetaz to Krisi, ve apasaluŋgani.
2TH 3:16 Tiina toit Yesu, ye ŋgar luuma pughu. Sawa isob, ye tau pale igham gham aneep poia pa mbeb to naol ne, ve aneep toman lolomim luuma. Ve ye pale ineep toman gham asob.
2TH 3:17 You Paulus, taug nimag ve nambood ndag poia tiou ilat payam. You napasob rau tiou to naol ne tovene, leso tamtoghon tighilaal tighaze taug to nambood di. Nene bodeeŋ tiou tovene.
2TH 3:18 Poia to Tiina toit Yesu Krisi ineep toman gham asob. Onoon.
1TI 1:1 You Paulus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Maaron to Volaaŋa toit, ve Yesu Krisi to tanumeera ve taghurghur mataad pani ne, yesuru to tisaav ariaŋa payou tighaze nagham uraat tonene.
1TI 1:2 Timoti, nambood rau tonene ilat tiom pasa, ghurla toit ilup ghiit tanim ee moghon, ve naghita ghom utaghon katin ŋgar tiou unumale taug natug. Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi iza tiom, ve lolodi isamin ghom, ve tiŋgin ghom uneep pooi toman lolom luuma. Onoon.
1TI 1:3 Sawa to naghaze napul ghom ve nala pa taan suruvu to Masedonia, you nasaav ariaŋa payom naghaze uneep izi ndug Epesus, ve usaav ariaŋa pa yes ndiran kaaromŋa pida, leso tighamun ŋgar to tamtoghon muul sob. Ndiran tonanan, saveeŋ todi raraate pa saveeŋ to Krisi to iit tapatoot tamtoghon pani ne maau. Ve aazne, nasaav payom muul, leso matam iŋgal uraat tiom tonanan ve ughami.
1TI 1:4 Ndiran tonanan, moghon moghon tiyouyou avodi pa vuvuaaŋ soroksorok katindi to titaghon pitiiŋ to yes Yuda. Tovenen usaav ariaŋa padi, leso tipul ŋgar todi tonowen ineeple. Pasa, saveeŋ tovene, nene igham tamtoghon tiwazoran di pa mbeb soroksorok to le anoŋa maau. Irau ipamundigin di pa tighur ila to Maaron, ve tigham uraat itaghon ŋgar toni ne maau.
1TI 1:5 Pughu to naghaze usaav ariaŋa pa ndiran tonanan, nene vene: You naghaze ŋgar ŋgalaaŋa moghon ineep ila tamtoghon to Krisi lolodi, ve tiyamaan taudi tighaze ŋgar todi isob, nene poia moghon ila Maaron mata, ve tighur ila to Krisi toman lolodi. Leso titaghon ŋgar to lolood pa tamtoghon.
1TI 1:6 Eemoghon tamtoghon toit pida tipul muridi pa ŋgar tovene wa. Tauto tiyel pa ataam to Maaron, ve tiyouyou avodi pa saveeŋ soroksorok.
1TI 1:7 Ndiran tonowen lolodi tighaze le tipatoot tamtoghon pa tutuuŋ to Maaron. Ve tinumeer tighaze yes tiwatag katin saveeŋ to Maaron pughu. Eemoghon ŋgar to tisavsaav ariaŋa pani, taudi tighazooŋ pani maau. Maau kat. Avodi burburia sorok.
1TI 1:8 Iit tawatag: Tutuuŋ to Maaron, nene mbeb poia. Eemoghon iit irau tapatoot tamtoghon pani itaghon Maaron ŋgar toni.
1TI 1:9 Pasa, Maaron ighur tutuuŋ pa ipasaluŋgan tamtoghon deŋiadi maau. Tutuuŋ toni iŋarua yes to timamalaaŋ pa tutuuŋ ve tizorzoor Maaron aliŋa, ve yes to matadi iŋgal Maaron maau ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia, ve yes to tiroron pa mbeb patabuaŋ maau ve tighamgham ŋgar pa mbeb to taan moghon, ve yes to tirab nditamandi ve nditinandi, ve yes to tirab tamtoghon timaat.
1TI 1:10 Ve tutuuŋ toni iŋarua yes to tighurghur maat, ve yes nditamoot to timomogheer pa nditadi nditamoot, yes to tigholia tamtoghon leso tinim mbesooŋa sorok, ndiran kaaromŋa, ve yes to tipariaaŋ saveeŋ kaarom, ma tigham ŋgar ite paam pa tizoor saveeŋ onoon to igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia.
1TI 1:11 Saveeŋ onoon tonowen ineep ila varu poia to Maaron ighuri inim nimag, leso navotia pa tamtoghon. Varu poia tonene ipaghazoŋan ghiit pa Maaron ighaze ye poia pughu. Iza tiina kat pa tapiri ve poia toni. Tauto tapaiti irau sawa isob.
1TI 1:12 You lolog poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi. Pasa, ye inumeer ghou ighaze you pale naŋgin poian uraat toni. Tauto ighur ghou nanim uraata toni, ve ighur tapiri iza tiou.
1TI 1:13 Onoon, muuŋ you napiyaav saveeŋ samsamia naol pani, ve naghur pataŋani naol pa tamtoghon toni, ve nawaghamun di le naghodi isami. Pasa, sawa tonenen, you nakankaan pani, ve naghur ila toni maau. Pughu tonene, to Tiina toit Yesu Krisi lolo isamin ghou, ve ireu sosor tiou.
1TI 1:14 Ye ighur poia toni tiina kat iza tiou, ve igham ghou naneep tuŋia ila toni. Tauto aazne, naghur ila toni, ve lolog pani kat, ve lolog pa tamtoghon paam.
1TI 1:15 Yesu Krisi izi inim taan pa igham mulin iit tamtoghon samsamiaad pa pataŋani to sosor toit. Saveeŋ tonene, onoon kat. Irau taghur ila, ve takisi ineep ariaŋa ila lolood. Ve you nalib kat pa tamtoghon tisob pa ghamuuŋ sosor.
1TI 1:16 Eemoghon poia to Yesu Krisi to iza tiou, nene tiina le tiina kat. Aghita. Ye lolo isamin ghou ve ipul sosor tiou, leso nanim patoŋaaŋ pa tamtoghon to muri, ve tighilaal tighaze Krisi, ye ŋgeu to ate waro iit tamtoghon ve lolo isamin ghiit. Ve tighur ila toni, ve tigham nepooŋ poia ila to Maaron. Nepooŋ tonowen iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
1TI 1:17 Maaron toit, ye kinik tiina, ve ineep irau sawa isob. Ye irau imaat maau, ve iit irau taghita pa mataad maau. Ye moghon to Maaron tau. Tovenen iit irau tapait iza pa tapiri ve poia toni, to aazne, ve iseŋseeŋga gha ila.
1TI 1:18 Tovenen natug Timoti, usaav ariaŋa pa ndiran kaaromŋa tonanan. You matag iŋgal: Muuŋ, Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon pida ve tivotia mbeb pida to muri pale tivot payom. Uraat to naghuri payom, nene deŋia pa saveeŋ todi tonowen. Tovenen matam kisin saveeŋ todi. Leso ipalot ghom, ve uparab ariaŋa pa saveeŋ onoon, ve utatan saveeŋ to ndiran kaaromŋa tonanan.
1TI 1:19 Ve ukis ghurla tiom tuŋia, ve utaghon ŋgar to uwatagi ila lolom ughaze nene poia ila Maaron mata. Pasa, ndiran pida, yes tipul muridi pa ŋgar tovene wa. Tauto ghurla todi isami le tinim waaŋ to ilot izala maghat ve imbiriis.
1TI 1:20 Ndiran tonowen, todi ru, nene Himenaios yesuru Aleksander. You nazurun di pa lupuuŋ to Krisi, ve naghur di tineep ila Sadan nima wa. Naghaze napasaluŋgan di ve tighilaal, leso tiveleg Maaron muul sob.
1TI 2:1 Yo, mbeb tiina to naghaze napalot gham pani muuŋ, nene vene: Yam irau aghur tamtoghon tisob ila suŋuuŋ tiam. Asuŋ pa Maaron toman lolomim poia pani, ve aghasoni pa iuul di ve igham pooz padi. Aghur yes kinik toman daba tisob to taneep ila sambadi ne, ila suŋuuŋ tiam. Leso pataŋani indeeŋ ghiit sob, ve taneep poia toman lolood luuma, ve mataad iŋgal Maaron ve tataghon ŋgar toni, ve taŋgin tauud pooi tanimale yes to ledi ŋgar pa Maaron.
1TI 2:3 Suŋuuŋ tovene, nene poia ila Maaron to Volaaŋa toit ne mata, ve ighami lolo poia.
1TI 2:4 Pasa, ye ighaze igham mulin tamtoghon tisob, ve igham di tiwatag katin saveeŋ onoon.
1TI 2:5 Iit tawatag: Maaron ee moghon to inepneep. Ve Ŋgeu ee moghon to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve ilup ghiit tanim ee moghon. Nene Yesu Krisi. Ye izi inim taan ve inim tamtoghon, ve iyokia tau ve imaat pa iit tasob. Tauto ighol sosor toit atia, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri. Mbeb tonenen ivot ila sawa to Maaron tau ighuri, ve ipariaaŋ ghiit pa taghur ila saveeŋ toni.
1TI 2:7 Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa toni, ve ighur uraat inim nimag ighaze navotia saveeŋ tonene pa tamtoghon. (Saveeŋ tiou tonene, kaarom maau. Onoon moghon.) Tauto napatoot yes to Yuda maau ne pa Maaron aliŋa, leso tiwatag katin saveeŋ onoon, ve tighur ila to Yesu Krisi toman lolodi.
1TI 2:8 You naghaze yam nditamoot to ndug to naol ne ataghon ŋgar tovene: Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yes nditamoot irau tigharaat taudi le tiŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro tiit nimadi ve tisuŋ ila ival tiina matadi. Ve ŋgeu to ighaze ate yabyab soroksorok, ma izorzoor saveeŋ, nene ye irau ipul ŋgar toni tonenen ineeple, ghoro iit nima ve isuŋ.
1TI 2:9 You leg saveeŋ pida to iŋarua yes ndiliva paam. Yes tigham ŋgar to ndiliva nasolo malep. Tovenen yes irau tighur nonogiiŋa to poia ila tamtoghon matadi ve ŋgar todi. Ve timbuul dabadi raua ma tipiraii, ma tighur nonogiiŋa to atiadi tintina, ma titiik di pa gol ma mbaliiŋ pida malep.
1TI 2:10 Pasa, ndiliva to tisaav tighaze yes tiroron pa Maaron ve titaghon ŋgar toni, nene ŋgar popoia to tighamgham di, tauto tinim tikooŋ padi.
1TI 2:11 Ighaze alup gham pa suŋuuŋ, yes ndiliva irau tineep ila yes ŋginiiŋa sambadi, ve neneeŋadi, tighur taliŋadi pa Maaron saveeŋ toni, ve tigham ŋgar pani pooi.
1TI 2:12 You naŋgalsekin yes ndiliva pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ve titoova pa titatan nditamoot ve tinim daba padi malep. Yes irau neneeŋadi moghon, ve tighur taliŋadi pa saveeŋ.
1TI 2:13 Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Maaron ighur Adam muuŋ, ghoro ighur Eva. Ve Ŋgeu Samia ila to Adam ve itombaana maau. Ye ila to liva ve itombaana. Tauto ye itap, ve imalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron.
1TI 2:15 Eemoghon yes ndiliva to tivai ve tipoop, ighaze tikis ghurla todi ariaŋa, toman ŋgar to lolood pa tamtoghon, ve titaghon ŋgar patabuaŋ, ve tiŋgin taudi pooi, nene pale Maaron igham mulin di ve tineep pooi.
1TI 3:1 Ighaze ŋgeu eta lolo ipazaagha ighaze imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, nene poia. Uraat to ye ighaze ighami, nene uraat poia ve uraat tau. Saveeŋ tonene, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat.
1TI 3:2 Tamtoghon to ighaze imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, laghooŋ toni isob irau deŋia moghon, leso tamtoghon tiyou avodi pani sob. Tovenen mata ila pa liva ite paam malep. Ye irau mata kisin tau azuwa moghon. Ve irau lolo ipazaagha rikia maau. Ighaze lolo ighur pa ghamuuŋ mbeb eta, ye irau ate imaat ve iŋgabiiz pooi. Le isob, ghoro ighami. Ve varu isami malep, ve iŋgin tau pooi, ve mata ghamuuŋ yes loomba. Ve ye irau le ŋgar pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa.
1TI 3:3 Ve irau ighun le isami maau. Ve ate ipazaagha pa ghamuuŋ malmal ne maau. Ye irau igham pooi pa tamtoghon ve itaghon ŋgar luuma. Ve irau izorzoor saveeŋ, ma lolo igham pa le yaam ne maau.
1TI 3:4 Ve irau iŋgin poian yes to tineep tomani ila ruum toni. Ve ipatooŋ ndinatu pooi, le tineep ila samba ve titandag pani.
1TI 3:5 Pasa, ighaze ŋgeu eta irau iŋgin poian yes to tineep tomani ila ruum toni maau, nene pale iŋgin lupuuŋ to Maaron vena?
1TI 3:6 Tamtoghon to ŋgaramus itoor ŋgar toni ve ighur ila to Krisi, ye irau imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi maau. Pa vene, ipakur tau pa uraat tonenen, ve Maaron ighur atia pani inimale muuŋ igham pa Ŋgeu Samia.
1TI 3:7 Ŋgeu to imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ye irau itaghon ŋgar poia ila yes to tineep pumuri pa lupuuŋ to Krisi ne matadi paam, ve tipait varu. Pa vene, ye itap ve igham sosor, ghoro tamtoghon tiyou avodi pani, ve liis to Sadan iliisa.
1TI 3:8 Yes pida to tiuluul uraat to lupuuŋ to Krisi, tovene paam. Yes irau atedi imaat ve tiŋgin taudi pooi tinimale yes to ledi ŋgar pa Maaron. Leso tamtoghon titandag padi. Tovenen yes irau tisavia saveeŋ onoon moghon. Yamadi itortoor saveeŋ malep. Ve matadi ghunuuŋ malep. Ve ŋgar todi iyaryaaŋ pa youŋ ledi yaam malep. Pasa, ŋgar tovene pale igham mayaŋiiŋa pa lupuuŋ to Krisi.
1TI 3:9 Yes irau titaghon ŋgar to tiyamaana ila lolodi tighaze nene iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata. Ve tikis saveeŋ onoon to iit taghur ila ne tuŋia. Saveeŋ tonenen, muuŋ iyooŋ. Ve aazne ivot ighazooŋ wa.
1TI 3:10 Tovenen yam aghur sorokin tamtoghon tinim uraata pa lupuuŋ to Krisi malep. Aghita yes to ledi sosor eta maau, ve atoov di le ighaze tiraua, ghoro aghur di.
1TI 3:11 Yes uraata ndizwadi tovene paam. Irau atedi imaat ve tiŋgin taudi pooi tinimale yes to ledi ŋgar pa Maaron. Leso tamtoghon titandag padi. Ve irau lolodi ipazaagh di rikia maau, ve tiŋgal saveeŋ pa nditadi maau. Yes irau tisavia saveeŋ onoon moghon, ve tinidi imbees pa uraat tisob to tighur di tila nimadi.
1TI 3:12 Yes uraata to tiuluul lupuuŋ to Krisi, irau matadi kisin taudi ndizwadi moghon. Matadi ila pa ndiliva pida malep. Ve yes irau tiŋgin poian ndizwadi toman ndinatudi, ve tamtoghon pida to tineep toman di ila ruum todi.
1TI 3:13 Yes uraata to tinidi imbees pa uraat todi, nene pale varudi poia. Ve Maaron tau pale ipariaaŋ di. Leso timatughez sob, ve tighur ila to Yesu Krisi kat, ve tiyoon ariaŋa pa votiaaŋ Maaron aliŋa.
1TI 3:14 Timoti, you naghaze nalat rikia moghon ve naghita ghom. Eemoghon nambood saveeŋ tonene ilat tiom, pa ighaze mbeb eta ikis ghou ve irau nalat rikia maau, nene aliŋag tonene pale ipatooŋ ghom pa ŋgar to iit tamtoghon to Maaron irau tataghoni. Iit to taneep ila lupuuŋ to Maaron mata yaryaara ne, tanim gungun ariaŋa pa rumai toni leso tapalot saveeŋ onoon. Ve tanim didiiŋ ariaŋa pa saveeŋ onoon, ve taponpoona pa koia.
1TI 3:16 Ŋgar to Maaron to iit tataghoni, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, ivot ighazooŋ wa. Ŋgar tonowen, ival tiina tiyok tighaze nene pughu tiina kat. Pasa, isavia Krisi tovene: Ye ivot izi taan, ve inim tamtoghon raraate inimale iit. Sawa to Maaron Avuvu ipamundigini pa mateeŋ, nene ipatooŋa ighaze ye ŋgeu deŋia. Yes aŋela tighita. Tamtoghon tivotia varu irau ndug ndug to Yuda maau. Ve tamtoghon to tineep irau taan ne, tighur ila toni. Tama Maaron ighami imuul iza ila pa sambam, ve ipatooŋa ighaze ye iza tiina.
1TI 4:1 Avuvu Patabuaŋ isaav ghazooŋa pait wa: Muri, avuvu samsamiadi pale titombaan tamtoghon ve tighamun ŋgar todi, leso tipul muridi pa saveeŋ onoon to iit taghur ila ne, ve tighur taliŋadi pa ŋgar kaarom naol ve titaghon di.
1TI 4:2 Ndiran kaaromŋa tonowen, Ŋgeu Samia igham di tinim le wa. Tauto tiyamaan sosor todi muul maau, ve tiparim taudi pa ghurla todi.
1TI 4:3 Yes tiŋgalsekin tamtoghon pa vaiuuŋ, ve ghaniiŋ aniiŋ pida. Eemoghon aniiŋ to naol ne, Maaron ighur di, leso iit to taghur ila toni ve tawatag saveeŋ onoon ne, tagham di ve taghan di toman lolood poia pani.
1TI 4:4 Mbeb tisob to Maaron ighur di, popoiadi moghon. Tovenen tazurun eta malep. Tagham di ve taghan di toman lolood poia pa Maaron.
1TI 4:5 Pasa, saveeŋ to Maaron toman suŋuuŋ toit to izala aniiŋ pogho, nene ighami inim mbeb patabuaŋ to Maaron to poia pa ghaniiŋ.
1TI 4:6 O Timoti, saveeŋ poia to iit taghur ila ne, tipatoot ghom pani ve utaghoni wa. Ighaze saveeŋ tonenen ipalot ghom inimale aniiŋ poia, ve upaesia aliŋag to ineep ila rau tonene pa yes toŋvetaz to Krisi, nene pale unum mbesooŋa poia to Yesu Krisi.
1TI 4:7 Eemoghon saveeŋ kaarom ve vuvuaaŋ soroksorok to tisasavia itaghon taan ŋgara, yom ughur taliŋam pani rita malep. Matam iŋgal Maaron ve uzuaria ghom le utaghon katin ŋgar toni.
1TI 4:8 Ighaze tazuaria ghiit pa ghamuuŋ anoŋaad tapiri ivot inim tiina, nene iuul ghiit ris moghon. Ve ighaze tazuaria ghiit pa taghoniiŋ ŋgar to Maaron, nene iuul ghiit kat. Pasa, iuul ghiit pa nepooŋaad to aazne, ve nepooŋaad to muri paam.
1TI 4:9 Saveeŋ tonene, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat.
1TI 4:10 Maaron mata yaryaara, ye iuluul tamtoghon tisob. Ve yes to tighur ila toni, ye inim Volaaŋa tau todi, ve igham mulin di. Iit taghurghur mataad pani ve nepooŋ poia to ye pale igham pait. Tauto tazuaria ghiit ve tagham katin uraat.
1TI 4:11 Saveeŋ tiou isob tonene, upatoot tamtoghon pani, ve usaav ariaŋa padi leso titaghoni.
1TI 4:12 Onoon, yom ŋgeu paghum. Eemoghon tamtoghon matadi izi payom malep. Yom irau unum patoŋaaŋ poia eez pa yes to tighur ila to Krisi. Saveeŋ tiom toman gabuam isob irau deŋia moghon. Tovenen lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, upatooŋ ghurla tiom ivot ighazooŋ, ve ugham ŋgar ŋgalaaŋa moghon. Leso tamtoghon tighita ŋgar to ughamghami, ve titaghon ghom.
1TI 4:13 Sawa to usasaŋan ghou, upul taum kat pa uraat tiom. Uwatwaat Maaron aliŋa pa tamtoghon, upatoot di pani, ve upalot di pa titaghoni.
1TI 4:14 Muuŋ, sawa to yes ŋginiiŋa tighur nimadi izala poghom ve tighur ghom pa uraat, Avuvu Patabuaŋ ipamundigin tamtoghon pida ve tivotia Maaron aliŋa payom. Sawa tonenen, Maaron Avuvu irei tapiri ve ŋgar popoia pida payom, leso upalot lupuuŋ to Krisi pani. Tovenen umamalai pa uraat tiom malep. Tapiri ve ŋgar popoia to ineep tiom ne, matam iza pani ve ugham anoŋa ivot.
1TI 4:15 Ŋgar isob to nasavia di payom ila rau tonene, matam kisin di, ve utaghon katin di. Upul taum kat pa taghoniiŋ di. Leso tamtoghon tisob to matadi ilatlat tiom, tighilaal ghom tighaze yom uzuaria ghom ila ila, le ŋgar tiom toman uraat tiom ivot kat.
1TI 4:16 Tovenen matam imosmoos pooi pa taum, toman saveeŋ to upatoot tamtoghon pani. Ighaze ukis ŋgar tovene, nene pale Maaron igham mulin ghom, ve yes to tiloŋlooŋ saveeŋ tiom ne paam.
1TI 5:1 Matam iŋgal. Ighaze upasaluŋgan tamtoghon pa ataam to Krisi, uŋaar ndolman malep. Utandag padi, ve usavia saveeŋ padi toman roroniiŋ, inimale usavsaav pa taum tamam. Ve usaav pa ndipain papaghu inimale usavsaav pa nditazim.
1TI 5:2 Ve ndiliva ndolman, ugham ŋgar padi inimale ughamgham pa tinam. Ve yes ndiliva papaghu paam, ugham ŋgar ŋgalaaŋa moghon padi inimale ughamgham pa ndilivum.
1TI 5:3 Ndinaara to eŋgendi kat, uroron padi, ve uŋgin poian di.
1TI 5:4 Eemoghon ighaze naar eta ndinatu ma nditimbu pida tinepneep, yes irau timuuŋ pa ulaaŋ naar tonenen. Pasa, yesŋa siŋ ee moghon. Leso tiyat mbesooŋ to muuŋ nditamandi ve nditinandi tigham padi, ve tipatooŋ taudi tighaze yes titaghon ataam to Maaron. Ŋgar tovene, nene poia ila Maaron mata, ve ye ighita ighaze nene mbeb tiina kat.
1TI 5:5 Yes ndinaara to eŋgendi kat ve ledi tamtoghon eta pa iuul di maau, nene tighurghur matadi pa Maaron moghon pa iuul di, ve tisuŋsuŋ pani irau mboŋ ve ndag.
1TI 5:6 Ve ighaze naar eta tini imbees pa nepooŋ poia to taan moghon, onoon, ye ineep mata iyaryaar. Eemoghon ghurla toni, nene imaat wa.
1TI 5:7 Saveeŋ tiou tonene, yom irau usaav ariaŋa pa tamtoghon pani. Leso laghooŋ to ndinaara toit deŋia moghon ila tamtoghon matadi, ve irau tiyou avodi padi maau.
1TI 5:8 Ighaze tamtoghon eta ighaze ye ighur ila to Maaron, eemoghon iuluul tau siŋ toni ve yes to tineep tomani ila ruum toni maau, nene ye ipul muri pa ghurla toni wa. Ŋgar tovene, samia kat. Ilib pa sosor to yes to tighur ila to Maaron maau ne.
1TI 5:9 Ighaze ugham ŋgar pa naar eta ughaze ughur iza ila rau to ulaaŋ, yom irau uŋgabiiz poian ŋgar toni. Le isob, ghoro ughur iza ila rau, ve lupuuŋ to Krisi tiŋgini pa nepooŋ toni. Ughita yes ndinaara to ndaman todi irau tamoot tol ve izala. Ve muuŋ, tighur maat maau, ve tineep pooi toman ndizwadi moghon.
1TI 5:10 Ve varudi poia pa uraat popoia to tighami. Ve muuŋ, tiŋgin poian ndinatudi ve yes loomba. Ve titatan taudi, ve tinidi imbees pa uraat to ulaaŋ Maaron tamtoghon toni, ve tiuluul yes to pataŋani indeeŋ di, ve tipul taudi kat pa uraat popoia naol naol. Ndinaara tovene, ghoro ughur izadi ila rau to ulaaŋ.
1TI 5:11 Eemoghon yes ndinaara to papaghudi, ughur izadi ila rau to ulaaŋ malep. Pasa muri, ighaze lolodi igham pa vaiuuŋ muul, nene pale tighur muridi pa Krisi, ve tireu saveeŋ mbuaaŋ todi, ve tisosor ila Maaron mata.
1TI 5:13 Ve mbeb ite paam. Pale maatedi pa uraat, ve tirou irau ruum avo avo, ve tinin avodi pa tamtoghon, ve tisia ledi savsaveeŋ to nditadi. Ve tisavia saveeŋ pida paam to poia pa tasavia maau.
1TI 5:14 Tovenen you nagham ŋgar naghaze yes ndinaara papaghudi tivai muul, ve tipoop, ve tiŋgin poian taudi ruum todi, ghoro poia. Leso ledi sosor eta ila koiaadŋa matadi sob, ve irau tiyou avodi pait maau.
1TI 5:15 Saveeŋ tiou tonene, you nasavia sorok maau. Pasa, ndinaara pida, yes tipul ataam to Krisi, ve titaghon Sadan ŋgar toni wa.
1TI 5:16 Ighaze liva eta ighur ila to Krisi, ve siŋ toni pida tinim ndinaara, ye irau iuul di. Leso tigham pataŋani pa lupuuŋ to Krisi sob, ve lupuuŋ irau iuul yes ndinaara to eŋgendi kat.
1TI 5:17 Yes ŋginiiŋa to tiŋgin poian lupuuŋ to Krisi, yam irau atandag padi ve agham ledi atia poia. Ve yes ŋginiiŋa to tighamgham uraat tiina pa votiaaŋ Maaron aliŋa ve tipatoot gham pani, ghoro atandag padi kat, ve agham ledi atia tiina ris.
1TI 5:18 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: “Bapolo to ivavazag wit tiom, yom upoon avo malep. Leso ighan a aniiŋ pida.” Ve saveeŋ waaro ite isaav ighaze: “Tamtoghon to ighaze igham uraat, ye irau igham le atia.”
1TI 5:19 Ighaze tamtoghon ee moghon iŋgal saveeŋ pa ŋginiiŋ eta, ulooŋa malep. Ve ighaze tamtoghon ru, ma tol tipariaaŋ saveeŋ raraate, ghoro ulooŋ di.
1TI 5:20 Yes ŋginiiŋa to tinoknok ghamuuŋ sosor, uvotia sosor todi ila ival tiina matadi ve uyaan di. Leso yes pida tighita ve timatughez.
1TI 5:21 Timoti, ila Maaron yesuru Natu Yesu Krisi, ve yes aŋela to Maaron ighur di pa uraat toni ne matadi, you nasaav ariaŋa payom tovene: Saveeŋ tiou isob tonene, matam kisini ve utaghoni kat. Yom irau ugham ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob. Uvool to eta malep.
1TI 5:22 Ughur nimam izala tamtoghon poghodi ve ughur di tinim ŋginiiŋa rikia malep. Ve ula toman tamtoghon pa sosor todi malep. Uŋgin taum pooi, leso gabuam isob iŋgalaaŋ ila Maaron mata.
1TI 5:23 You nawatag: Yom lem moroghooŋ ineep ila apom, ve sawa naol ighamgham ghom. Tovenen yom irau ughun ya moghon maau. Ughun vaen ris paam, ghoro poia. Leso iuul ghom.
1TI 5:24 Tamtoghon pida, ŋgar todi samsamia ineep ghazooŋa. Tovenen rikia moghon ve taghilaal di taghaze muri, Maaron pale ighur atia padi. Ve tamtoghon pida, ŋgar todi samsamia iyooŋ. Eemoghon yes paam, muri pale tigham atia to ŋgar todi samsamia tonowen.
1TI 5:25 Ŋgar popoia to tamtoghon tigham di, tovene paam. Pida tineep ghazooŋa. Ve pida maau. Eemoghon irau tiyooŋ itaghoni taghoni gha ila ne maau. Muri pale tivot tighazooŋ.
1TI 6:1 Mbesooŋa tisob to tinim Krisi le wa, yes irau tineep ila daba todi sambadi, ve titandag padi ve tipakur di. Leso tamtoghon tiwaghamun Maaron toit iza sob, ve tiyou avodi pa saveeŋ to Krisi to iit tapatoot tamtoghon pani ne malep.
1TI 6:2 Onoon, mbesooŋa to ighaze daba toni ighur ila to Krisi, nene yesuru toŋvetaz to Krisi. Eemoghon mbesooŋa tonenen mata izi pa daba toni malep. Ye irau itandag pani, ve tini imbees kat pa uraat to daba toni. Pasa, ye lolo pa daba toni, ve igham ŋgar ighaze uraat toni, nene iuluul ŋgeu to ighur ila to Krisi. Saveeŋ tiou tonene, upatoot tamtoghon pani, ve usaav ariaŋa padi leso titaghoni.
1TI 6:3 Saveeŋ to Tiina toit Yesu Krisi, ve ŋgar to tapatoot tamtoghon pani leso matadi iŋgal Maaron ve titaghon ataam toni, nene iuluul tamtoghon pa tineep pooi. Tovenen ighaze ŋgeu eta ipul saveeŋ tonenen, ve igham saveeŋ ite pa tamtoghon,
1TI 6:4 nene ye ipakur tau sorok pa ŋgar toni. Tamtoghon tovene, ŋgar toni ighazooŋ pa mbeb eta maau. Ye inimale ŋgeu to moroghooŋ ighami le ŋgar toni iwaghamgham. Pasa, sawa isob, yesŋa tamtoghon tiwazoran di pa mos waaro pida to tamtoghon tigham ŋgar naol naol pani. Eemoghon saveeŋ tovene irau iuul ghiit maau. Nene igham tamtoghon tighur koi pa nditadi pida to ledi mbeb katindi, ve atedi yabyab pa taudi, tiwakokan di, tipiyaav saveeŋ samsamia pa nditadi, ve tighita di tighaze yes samsamiadi.
1TI 6:5 Ndiran tovene, moghon moghon tigham tamtoghon tiwazoran di. Ŋgeu Samia ighamun ŋgar todi, ve isad saveeŋ onoon pa lolodi wa. Tauto matadi iŋgal tighaze uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron ŋgar toni, nene ataam poia pa tiyou ledi mbeb katindi.
1TI 6:6 Onoon, ighaze mataad iŋgal Maaron ve tataghon ŋgar toni, ve lolood poia pa sa nepooŋ to ye igham pait, nene ŋgar tovene iuul ghiit kat.
1TI 6:7 Pasa, iit tawatag: Nditinaan tipoop ghiit nimaad ŋginiŋa. Ve sawa to tamaat ve tapul taan tonene, nene pale nimaad ŋginiŋa ve tala.
1TI 6:8 Tovenen ighaze iit aad aniiŋ ve leed nonogiiŋa, nene lolood poia, ve tasaav taghaze: “Nene iraua.”
1TI 6:9 Tamtoghon to ŋgar todi iyaryaaŋ tighaze tinim mbaliiŋ taudi, ŋgar todi tonowen inim liis padi, ve inim ataam pa tovaaŋ naol tivot padi. Pasa, ighamun ŋgar todi ve ipazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Yes tigham ŋgar to borouŋa, ve tiwaghamun taudi kat. Tovenen muri pale tisami ve tilaledi.
1TI 6:10 Pasa, ŋgar to lolood pa yaam kat, nene inim pughu pa ŋgar samsamia naol naol. Ughita. Tamtoghon pida to tizuaria di kat pa ghamuuŋ ledi yaam tiina, tipul saveeŋ to iit taghur ila, ve tikaria taudi wa.
1TI 6:11 Eemoghon Timoti, yom unum tamtoghon to Maaron wa. Tovenen uneep saguan pa ŋgar samsamia naol tonenen. Uzuaria ghom le uneep deŋiam kat ila Maaron mata, ve utaghon katin ŋgar toni, ukis ghurla tiom tuŋia, uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, ve ugham pooi padi.
1TI 6:12 Ghurla toit, nene mbeb tau. Tovenen yom irau uparab ariaŋa pani, ve uzuaria ghom le ugham nepooŋ to mataad iyaryaar. Matam iŋgal. Muuŋ, yom umatughez maau, ve uvotia ghurla tiom ila ival tiina matadi. Sawa tonenen, Maaron ipoi ghom pa ugham nepooŋ tonenen.
1TI 6:13 Maaron, ye inim pughu pa mbeb tisob to tineep matadi iyaryaar. Ve Yesu Krisi, ye imatughez maau, ve ivotia tau ighazooŋ ila Pontius Piladus mata. You nasaav ariaŋa payom ila yesuru matadi tovene: Ugham ŋgar samia eta to irau igham tamtoghon tiyou avodi pa lupuuŋ to Krisi malep. Tutuuŋ to nasavia payom ne, matam kisini ve utaghoni kat le irau sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ.
1TI 6:15 Mulaaŋ toni pale ivot pa sawa to Maaron tau ighuri. Maaron toit, ye poia pughu. Ye moghon to tapiri tiina kat, ve mbeb tisob tineep ila samba. Ye kinik tiina kat to iŋgin kinik tisob, ve ilib pa ndimaronŋa tisob.
1TI 6:16 Ye moghon to irau imaat maau, ve inepneep ila ŋguruba tiina lolo. Ŋguruba tonowen, tapiri tiina. Tamtoghon eta irau igharaui ne maau. Tamtoghon eta ighita Maaron nagho sone. Ve tamtoghon eta irau ighita katini maau. Ye tapiri tiina kat, ve ighamgham pooz irau sawa isob. Tauto tapait iza to aazne, ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
1TI 6:17 Yes to ledi mbaliiŋ katindi to taan, usaav ariaŋa padi ughaze tipakur taudi malep, ve tinumeer yaam ve mbeb todi malep. Pasa, mbaliiŋ todi tonowen, mbeb tau maau. Ineep rismoghon, ve isob. Yes irau tinumeer Maaron moghon. Pasa, ye to ighamgham mbeb popoia katindi pait, leso taneep pooi toman tiniid iza.
1TI 6:18 Ve usaav ariaŋa padi pa titaghon ŋgar poia, ve tizuaria di le tiraua kat pa ghamuuŋ uraat popoia to naol ne. Sawa isob, yes irau tisaŋan pa tiuul yes mbolaaŋa toman lolodi poia.
1TI 6:19 Ighaze tigham tovene, nene inimale tindou ledi mbaliiŋ tau to pale iuul katin di izi ndug sambam. Ve yes pale tineep matadi iyaryaar le alok. Nepooŋ tonene, nene nepooŋ tau.
1TI 6:20 O Timoti, saveeŋ onoon ve uraat, tauto ilat nimam wa. Matam iŋgali, ve uŋgin poiani. Ve saveeŋ soroksorok to taan to le anoŋa maau, toman ŋgar kaarom to yes to tizorzoor ghiit ne, yom uneep saguan pani. Onoon, ndiran tonowen tinumeer taudi tighaze ledi ŋgar tiina. Eemoghon maau.
1TI 6:21 Ughita. Tamtoghon pida to tighur ila ndiran tonowen ŋgar todi ve titaghoni, yes tipul ghurla todi, ve tiyel pa ataam to Maaron wa. Poia to Maaron iza tiam. Onoon.
2TI 1:1 You Paulus. Maaron itaghon tau lolo ve ighur ghou nanim mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Leso navotia saveeŋ mbuaaŋ toni pa tamtoghon, ve napatoot di pa nepooŋ poia to ye ighaze igham padi. Nepooŋ tonowen, tamtoghon to tineep tuŋia ila to Yesu Krisi, to pale tighami.
2TI 1:2 O natug Timoti, you lolog payom kat, tauto nambood rau tonene ilat tiom. Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiom, ve lolodi isamin ghom ve tiuul ghom, ve tiŋgin ghom uneep pooi toman lolom luuma. Onoon.
2TI 1:3 You nambesmbees pa Maaron ve nataghon ŋgar to nawatagi ila lolog naghaze nene iŋgalaaŋ ila ye mata, inimale muuŋ nditimbug tighamghami. Ve mboŋ ve ndag, matag iŋgalŋgal ghom, ve naghurghur ghom ila suŋuuŋ tiou, ve napapait Maaron toman lolog poia pa ŋgar poia to yom ughamghami.
2TI 1:4 You matag iŋgal imuul ila pa sawa to ituru tawapulun ghiit, ve naghita taŋiiz tiom toman matam suru. Tauto naŋazuuv ghom naghaze naghita ghom rita, ghoro igham ghou lolog poia le poia kat.
2TI 1:5 Ve nagham ŋgar paam pa gabuam to ughur ila to Krisi toman lolom. You nawatag: Ghurla tiom, nene mbeb tau, inimale timbum liva Lois ve tinam Yunis ghurla todi.
2TI 1:6 Tauto naghaze napamundigin ghom muul. Leso ŋgar ve tapiri to Maaron ireii payom, ineep sorok sob, ve ugham uraata le ivot inim tiina, inimale tamtoghon tivib yab, ve ighan tiina iza. Maaron igham tapiri ve ŋgar tonanan payom, indeeŋ sawa to you naghur nimag izala poghom.
2TI 1:7 Yom uwatag: Avuvu to Maaron igham pait ne, ye irau igham ghiit tamatughez maau. Ye ipapalot ghiit. Leso taŋgin tauud pooi, tayoon ariaŋa, ve lolood pa tamtoghon ve tagham poian di.
2TI 1:8 Onoon, aazne tighur ghou naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo pasa, nataghon Krisi. Eemoghon ŋgar to tigham payou ne, mayam pani malep. Ve mayam pa votiaaŋ varu poia to Tiina toit malep. Yom irau upariaaŋ saveeŋ toni, leso tamtoghon tighur ila toni. Ve ugham tapirim ila to Maaron, ve uyoon ariaŋa ve umbaad pataŋani pa varu poia unumale you.
2TI 1:9 Maaron igham mulin ghiit, ve ipoi ghiit tanim le, leso tataghon ŋgar patabuaŋ. Ve iit tagham ŋgar poia eta, to ye ipoi ghiit pani ne maau. Ye itaghon tau lolo, ve poia toni. Muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone, ye mata iŋgal pataghaaŋ ighaze igham poian iit tamtoghon to taneep tuŋia ila to Krisi.
2TI 1:10 Ve aazne, Volaaŋa toit Yesu Krisi izi inim taan, ve ipatooŋ poia to Maaron tonowen ivot ighazooŋ, ve ipasob mateeŋ tapiri wa. Varu poia ipatooŋ ghiit pa ataam to tagham nepooŋ poia ila to Maaron ve taneep mataad iyaryaar le alok.
2TI 1:11 Maaron ighur ghou nanim mbaŋooŋa toni, leso navotia varu poia tonene pa tamtoghon ve napatoot di pani.
2TI 1:12 Pughu tonene to aazne nambaad pataŋani naol. Eemoghon namatughez maau, ve mayag maau. Pasa, you nawatag Ŋgeu to naghur ila toni, ve naghur ila kat naghaze: Varu poia to ye ighuri inim nimag, ye tau pale iŋgin poiani le irau sawa to imuul inim.
2TI 1:13 O Timoti, saveeŋ poia to ulooŋa ila you avog, nene ipatooŋ ghom pa sa saveeŋ to yom irau upatoot tamtoghon pani, leso ghurla todi iyaryaaŋ ve lupuuŋ to Krisi ilaan poia. Tovenen matam kisini ve utaghoni. Ve uneep tuŋia ila to Krisi, ve ukis ghurla tiom ariaŋa, toman ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon.
2TI 1:14 Varu poia to ilat nimam, nene mbeb tau. Tovenen matam pani ve uŋgin poiani. Avuvu Patabuaŋ to inepneep ila lolood ne, pale ipalot ghom, leso ugham tovene.
2TI 1:15 Yom uwatag: Nditaad to taan suruvu to Asia, tisob tipul muridi payou wa. Ndiran tonowen, todi ru, nene Pigelus ve Ermogenes.
2TI 1:16 Eemoghon Onesiporus toman yes to tinepneep tomani ila ruum toni, Maaron pale lolo isamin di ve iuul di. Onoon, aazne you nanepneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tikau nimag ve agheg pa sen. Eemoghon Onesiporus imatughez maau, ve maya payou maau. Sawa to inim Rom, ye ikalkaal ghou le inim ivot tiou. Ve sawa naol, inimnim iŋgigig ghou, ve ipapalot ghou, ve iuluul ghou.
2TI 1:18 Ve yom uwatag: Muuŋ, ye iuul ghou kat izi ndug Epesus. Tauto naghaze Mboŋ Muri, Maaron pale lolo isamini ve igham mulini.
2TI 2:1 Tovenen natug Timoti, matam iŋgal poia to Maaron to taghami ila to Yesu Krisi. Leso ipalot ghom ve uyoon ariaŋa.
2TI 2:2 Ve saveeŋ isob to nasavia ila ival tiina matadi ve yom ulooŋa, usakia ila pa tamtoghon pida to yom ughita di ughaze yes tiraua, ve unumeer di ughaze yes pale tinidi imbees pa uraat to Maaron. Leso anadi tipatoot tamtoghon pida pa saveeŋ tonenen, ve uraat to varu poia iseeŋga itaghoni gha ila.
2TI 2:3 Uraat to votiaaŋ Krisi varu, ye le pataŋani. Tovenen yom irau unum toman ghei ve itiŋa tambaad pataŋani tonene. Leso unum ndaaba poia eez to Yesu Krisi.
2TI 2:4 Yom uwatag: Yes ndaaba matadi ilala pa uraat ite paam inimale tamtoghon pida ne maau. Yes tineep ila uraat to malmal moghon. Leso tigham daba todi lolodi poia pa uraat todi. Yom irau ugham tovene paam.
2TI 2:5 Tamtoghon to ighaze ilaan pa landooŋ tiina, ye irau itaghon tutuuŋ to landooŋ, ghoro irau igham atia to yes to tilaan le tilib. Ve ighaze itaghon tutuuŋ to landooŋ maau, nene irau ighami maau.
2TI 2:6 Ighaze sawa to taitaiŋ ivot, nene irau tighur ŋgeu to igham uraat tiina pa vazogiiŋ aniiŋ ne le ndamo muuŋ, ghoro poia.
2TI 2:7 Saveeŋ palelaaŋ tiou naol tonene, ighaze ugham ŋgar padi pooi, nene pale Maaron tau ipaghazoŋan ghom pa pughu. Leso uwatag sa ŋgar to yom irau utaghoni.
2TI 2:8 Matam iŋgal Yesu Krisi irau sawa isob. Ye ivot ila siŋ to kinik David. Ve imaat, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. You navovotia varu poia tonene pa tamtoghon, tauto nambadbaad pataŋani, ve aazne naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ve tikau ghou pa sen inimale you ŋgeu samia. Eemoghon Maaron aliŋa, yes irau tipoon ataam pani maau.
2TI 2:10 Tauto nayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani naol to igham ghou ne. Pasa, you naghaze nauul yes to Maaron isia di tinim le. Leso tineep tuŋia ila to Yesu Krisi, ve igham mulin di, ve tineep toman Maaron ila ŋguruba lolo itaghoni taghoni gha ila.
2TI 2:11 Saveeŋ to naghaze nasavia, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat: “Ighaze iit talup toman Krisi pa mateeŋ toni, nene pale taneep mataad iyaryaar tomani.
2TI 2:12 Ve ighaze tayoon ariaŋa ve tambaad pataŋani pa ye iza, nene pale itiŋa Krisi tagham pooz. Eemoghon ighaze tapul muriid pani ve tapesamun iza, ye pale ipul muri pait, ve ipesamun izaad paam.
2TI 2:13 Sawa pida, iit tataghon saveeŋ mbuaaŋ toit toman Krisi maau. Eemoghon ye, ghoro itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni irau sawa isob. Pasa, ŋgar toni ineep pataghaaŋ to muuŋ ve inim. Irau itortoora maau.”
2TI 2:14 Saveeŋ tiou tonene, you naghaze yom upamundigin tamtoghon ŋgar todi pani irau sawa isob, leso matadi kisini. Ve avom iyaryaaŋ padi ila Maaron mata, leso tiwazoran di pa saveeŋ soroksorok sob. Pasa, saveeŋ tovene irau iuul ghiit rita maau. Nene iwaghamun yes to tiloŋlooŋa.
2TI 2:15 Uzuaria ghom le uraat tiom isob deŋia moghon ila Maaron mata. Ve uvotia katin saveeŋ onoon pa tamtoghon itaghon ŋgar to Maaron. Leso mayam ila ye mata sob, ve ighita ghom ighaze yom uraata toni poia eez.
2TI 2:16 Saveeŋ soroksorok to taan to tamtoghon avodi burburia pani, yom uneep saguan pani. Pasa, saveeŋ tovene pale ipaghau tamtoghon pa ataam to Maaron, ve tila tila le tisami kat. Nene inimale moroghooŋ samia to ivot inim tiina, ve iwaghamun tamtoghon le tisami. Ndiran ru to tisasavia saveeŋ tovene, nene Imeneus ve Piletus.
2TI 2:18 Yesuru tipul ataam to saveeŋ onoon wa. Pasa, tivovotia saveeŋ kaarom pa tamtoghon tighaze mundigiiŋ to yes mateeŋa, nene ivot wa. Ve muri, mundigiiŋ ite paam muul maau. Saveeŋ todi tonowen iwaghamun tamtoghon pida ghurla todi wa.
2TI 2:19 Eemoghon Maaron ipayoon lupuuŋ toni izala gungun ariaŋa eez, ve imbood saveeŋ waaro ru izala. Eez isaav tovene: “Maaron iwatag tamtoghon toni.” Ve ite isaav ighaze: “Tamtoghon tisob to tivotia Yesu iza tighaze ye Tiina todi, nene yes irau tipul muridi pa ŋgar samia, ve tineep saguan pani.” Saveeŋ ru tonene tinim ghilalooŋ pa tamtoghon to Maaron.
2TI 2:20 Ruum tiina, nene mbeb naol naol tinimale uur ve oon tineep ilooŋ ila. Pida, tigharaat di pa gol ve silva. Ve pida, tigharaat di pa taan ma ai. Pida, to uraat tintina. Ve pida, to uraat soroksorok.
2TI 2:21 Iit tamtoghon tovene paam. Ighaze ŋgeu eta ipul ŋgar samia ineeple, ve igharaat tau leso iŋgalaaŋ ila Maaron mata, ye pale inim uur patabuaŋ to poia pa ghamuuŋ uraat tintina to Maaron. Ye pale irau iuul Tiina toni, ve igham uraat popoia to naol ne.
2TI 2:22 Tovenen yom uneep saguan pa ŋgar samsamia naol to ndipain tighamgham di. Ve yamŋa tamtoghon tisob to tisuŋsuŋ pa Maaron toman lolodi ŋgalaaŋa, azuaria gham pa aneep deŋiamim ila Maaron mata, ve aghur ila toni ariaŋa, ve lolomim pa tamtoghon ve agham poian di, ve alup lolomim inim ee moghon, ve ataghon ŋgar luuma.
2TI 2:23 Eemoghon yes to tikankaan pa Maaron, ve tiyouyou avodi, ve tiwazoran di pa saveeŋ soroksorok, yom ula toman di pa saveeŋ todi malep. Pasa, yom uwatag: Saveeŋ tovene, nene ipamundigin ŋoŋaaŋ ve malmal moghon.
2TI 2:24 Tamtoghon to ighaze inim mbesooŋa to Maaron, nene irau ate yabyab soroksorok ve iŋoŋooŋ ne maau. Ye irau igham poian tamtoghon tisob, ve ipatooŋ ŋgar luuma padi. Ve ye irau le ŋgar pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa. Ighaze tamtoghon tigham samini, nene irau iŋooŋ maau. Ye irau itatan ate, ve imbaada moghon.
2TI 2:25 Ve ighaze tamtoghon pida tizoor aliŋa, ye irau ipasaluŋgan di toman saveeŋ luuma. Pasa ighaze igham tovene, nene pale inim ataam pa Maaron igham di titoor ŋgar todi, ve ŋgar todi ivot ve tighazooŋ pa saveeŋ onoon.
2TI 2:26 Leso tighilaal, ve tipas taudi pa liis to Ŋgeu Samia. Pasa, ye to iliis di pa liis toni, ve ighamgham pooz padi leso titaghon ŋgar toni.
2TI 3:1 Timoti, you naghaze yom uwatag kat tovene: Muri, pataŋani naol pale tivot.
2TI 3:2 Pasa, tamtoghon pale lolodi pa taudi moghon, ve tighur lolodi kat pa yaam. Ve tipapait taudi izadi tighaze tilib pa nditadi pida. Ve tipipiyaav saveeŋ samsamia pa nditadi, ve tizorzoor nditamandi ve nditinandi aliŋadi. Ŋgar popoia to Maaron ve tamtoghon tighamgham padi ne, yes pale tighita inimale mbeb sorok, ve lolodi imaghmaagh pani. Ve ledi roroniiŋ pa Maaron maau. Pale tivelegi inimale mbeb sorok.
2TI 3:3 Ve yes pale lolodi pa toŋvetaz todi paam maau. Ighaze atedi yabyab, nene irau atedi izi rikia maau. Pale tikis malmaliiŋ todi ariaŋa. Ve yes pale tiŋgal saveeŋ naol pa nditadi. Ve irau tiŋgin taudi pooi maau. Ŋgar todi, nene inimale mbeb sagsag. Pasa, lolodi isamin tamtoghon rita maau, ve tiwaghamun di sorok. Yes pale tighur koi pa ŋgar popoia to naol ne,
2TI 3:4 ve tighur nditadi tila koiadi nimadi. Ve ledi gabizooŋ maau. Tila pa naghodi moghon. Ve tipait taudi izadi. Tovenen yes pale lolodi pa Maaron maau. Lolodi pa mbeb to ulidi moghon.
2TI 3:5 Yes pale tiparim taudi tighaze titaghon Maaron ŋgar toni. Eemoghon ŋgar to tighami, nene pale ipatooŋ di ighaze yes tiwatag Maaron tapiri rita maau. Ndiran tovene, yom uneep saguan padi.
2TI 3:6 Tamtoghon todi pida pale titoova pa tilooŋ tila ruum to yes ndiliva to ledi ghilalooŋ maau, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ padi leso titaghon di pa ŋgar todi. Ndiliva tonowen tighilaal tighaze yes tigham sosor katindi, ve lolodi ipataŋan pani. Eemoghon irau tipul ŋgar todi tonowen ne maau. Pasa sawa isob, ŋgar samsamia naol naol tipapazaagh di.
2TI 3:7 Yes ndiliva tovene, lolodi tighaze le tiloŋlooŋ saveeŋ to tamtoghon tipatoot di pani. Eemoghon ŋgar todi irau ivot kat pa saveeŋ onoon to Maaron ne maau.
2TI 3:8 Ndiran kaaromŋa tonowen tizorzoor saveeŋ onoon inimale muuŋ Yanes yesuru Yamberes tizoor Mose. Ŋgeu Samia ighamun ŋgar todi kat, ve tighamgham kaarom pa ghurla todi. Tauto Maaron ipul muri padi wa.
2TI 3:9 Eemoghon uraat todi pale irau ighur kat maau. Pasa, ŋgar to muuŋ ivot pa Yanes ve Yamberes, nene pale ivot padi paam. Pale titoova le maau, ve ival tiina tighilaal di tighaze ledi ŋgar maau. Ŋgar todi inimale borouŋa.
2TI 3:10 O Timoti, yom unum toman ghou, ve sawa naol ituru talaghlaagh. Tovenen ŋgar to nasasavia pa tamtoghon, laghooŋ tiou, mbeb to nazuaria ghou pani, ghurla tiou, gabuag to natatan taug ve nayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve ŋgar tiou to lolog pa tamtoghon ve naghamgham poian di, nene taum ughita di wa. Ve pataŋani naol to tamtoghon tighurghur di payou, nene paam yom uwatag di. Muuŋ, tigham samin ghou kat izi ndug Antiok, Ikonium, ve Listara. Eemoghon Maaron ipas ghou navot pa pataŋani tiou tisob tonowen.
2TI 3:12 Onoon kat, ndiran tisob to tineep tuŋia ila to Yesu Krisi ve titaghon katin Maaron ŋgar toni, tamtoghon pale tighur pataŋani padi.
2TI 3:13 Ve ndiran samsamiadi ve ndiran kaaromŋa to tipaghau tamtoghon pa ataam to Maaron, nene pale tinoknok ghamuuŋ ŋgar todi samia tonowen ila ila le inim tiina kat. Tovenen kaarom todi pale iweu tamtoghon tiyel pa ataam to Maaron. Ve taudi tiyel pani paam. Pasa, tighur ila ŋgar kaarom.
2TI 3:14 Eemoghon yom irau matam kisin saveeŋ onoon to ulooŋa ve ughur ila, ve utaghoni. Pasa, yei to nipatoot ghom pa saveeŋ tonenen, yom uwatag ghei wa.
2TI 3:15 Sawa to pain ghom ve inim, utub toman Maaron aliŋa patabuaŋ to timbooda. Saveeŋ tonowen irau ipatooŋ ghom pa Maaron ŋgar toni, leso ughazooŋ kat pa ataam to ye igham mulin ghiit pani. Ataam tonowen, nene vene: Ighaze taghur ila to Yesu Krisi ve taneep tuŋia ila toni, nene pale taneep pooi.
2TI 3:16 Maaron aliŋa isob to timbooda, nene Maaron Avuvu ipamundigin tamtoghon, tauto timbooda. Saveeŋ toni iuluul ghiit pa tapasaluŋgan tamtoghon ve tapatoot di pa Maaron ŋgar toni. Leso tiwatag saveeŋ onoon, ve tighilaal sosor todi ve tipuli, ve titaghon ŋgar deŋia moghon.
2TI 3:17 Tovenen ighaze Maaron tamtoghon toni eta iwatag katin saveeŋ toni, ye pale iraua kat pa ghamuuŋ uraat popoia to naol ne.
2TI 4:1 Muri pale Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ve ipatooŋ pooz toni ivot ighazooŋ, ve iŋgabiiz tamtoghon tisob ve ighur atia padi. Yes to tineep matadi iyaryaar, ve yes mateeŋa paam. You nasaav ariaŋa payom ila yesuru Tama Maaron matadi naghaze:
2TI 4:2 Uvotia Maaron aliŋa pa tamtoghon irau sawa isob. Ighaze uneep ila sawa poia ve tamtoghon lolodi pa tilooŋ ghom, ma uneep ila sawa samia ve tiyasiil pa saveeŋ tiom, yom irau uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani ve upatoot di kat pa Maaron aliŋa. Uvotia saveeŋ kaarom ve ŋgar samia to tamtoghon ivot ighazooŋ, ve avom iyaryaaŋ padi leso tipuli. Ve upalot di pa titaghon Maaron ŋgar toni.
2TI 4:3 Pasa muri, sawa eta pale ivot, ghoro tamtoghon lolodi pa tilooŋ saveeŋ poia to itaghon Maaron ŋgar toni ne maau. Taliŋadi pale igham pa loŋaaŋ saveeŋ soroksorok moghon. Tovenen yes pale tiyou ndiran kaaromŋa katindi tinim, ve tighur di tinim patoŋaaŋ padi. Pasa, yes tiwatag: Ndiran tonowen pale tipul di titaghon taudi lolodi ve ŋgar todi.
2TI 4:4 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon pale tipoon taliŋadi pa saveeŋ onoon to Maaron ve tipul muridi pani, ve tighur taliŋadi pa vuvuaaŋ soroksorok.
2TI 4:5 Eemoghon yom irau atem imaat, ve ugham ŋgar pooi irau sawa isob, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve uvotia varu poia pa yes to tighur ila sone. Tinim imbees pa uraat to Maaron ighuri ilat nimam, ve ugham uraata le anoŋa ivot.
2TI 4:6 Pasa, sawa to napul taan, nene inim igharau wa. Mala maau pale siŋ tiou imaliŋ inimale vaen to tiliŋi izala watooŋrau pogho.
2TI 4:7 You naparab ariaŋa pa varu poia le nalib wa. You napariaaŋ ghou ve rismoghon, ghoro napasob landooŋ tiou tonene. Ve ghurla tiou, nene nakiskisi sone.
2TI 4:8 Tovenen atia poia to yes to tiparab ariaŋa le tilib, tauto isasaŋan ghou. Atia tonowen, nene vene: Sawa to Mboŋ Muri, Tiina toit to gabizooŋ toni deŋia moghon, ye pale ighita ghou ighaze you ŋgeu deŋiag. Ve you moghon maau. Tamtoghon tisob to lolodi pani, ve tighaze le tighita mulaaŋ toni, nene ye pale igham ŋgar raraate moghon padi.
2TI 4:9 O Timoti, utoova pa unum rikia.
2TI 4:10 Pasa, mbeb to taan igham Demas mata, ve ipul ghou ve ighau ila pa ndug Tesalonika wa. Ve Kresenes, ye ila pa taan suruvu to Galesia, ve Titus ila pa taan suruvu to Dalmatia.
2TI 4:11 Ve Lukas eŋgeni, tauto yeru ninepneep. Tovenen naghaze ugham Markus, ve yamru anim. Pasa, ye irau iuul ghou kat pa uraat to Maaron.
2TI 4:12 Tikikus, you nambaaŋa ilat pa ndug Epesus wa.
2TI 4:13 Nonogiiŋa tiou to moŋeŋaaŋ, napuli ineep Karpus ruum toni izi ndug Troas. Sawa to ughaze unum, ghoro matam iŋgali ve ughami inim. Ve ugham rau tiou tinim paam. Ve rau tiou to tigharaat di pa ŋgai uli, nene matam iŋgal di kat, ve ugham di tinim. Lolom imaagh padi malep.
2TI 4:14 Aleksander to ŋgeu to gharatooŋ mbeb pa mbaras ve ain, ye igham ŋgar samia to iwaghamun ghou kat. Ŋgar to igham payou, muri Maaron tau pale iyati.
2TI 4:15 Tovenen matam imosmoos pooi pani. Pasa, ye izoor katin saveeŋ tiei.
2TI 4:16 Sawa inim mata to tipayoon ghou pa navotia taug pa uraat tiou, tamtoghon eta iyoon murig ve ipariaaŋ saveeŋ tiou maau. Maau kat. Tisob tighau payou. Eemoghon you nasuŋ Maaron naghaze mata kisin sosor todi tonowen ve iyati malep.
2TI 4:17 Onoon, you eŋgengou. Eemoghon Maaron ineep toman ghou ve ipalot ghou. Tauto navotia katin varu poia pa yes to Yuda maau ne, ve tisob tilooŋa. Sawa tonenen, naghaze pale namaat. Eemoghon maau. Maaron iuul ghou, ve ipas ghou navot ila laion avo.
2TI 4:18 Ve you naghur ila ariaŋa naghaze ye pale igham mulin ghou pa ŋgar samsamia tisob to tamtoghon tighaze tigham di payou ne, ve mata payou pooi le igham ghou nala naneep tomani izi ndug toni sambam. Ye iza tiina kat pa tapiri ve poia toni. Tovenen paitooŋ toit iŋarua irau sawa isob. To aazne ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
2TI 4:19 Ugham ndag poia tiou pa Prisila yesuru Akwila, ve Onesiporus toman yes to tineep tomani ila ruum toni paam.
2TI 4:20 Erastus, you napuli ineep izi ndug Korin. Ve Tropimus, ye imorooŋ ve napuli ineep izi Miletus.
2TI 4:21 Timoti, utoova pa unum rikia. Pasa, mala maau pale ndug isami ve yauŋa tiina ivot. Eubulus, Pudes, Linus, ve Klaudia, toman toŋvetaz to Krisi tisob to yeiŋa ninepneep ne, yes tigham ndag poia todi payom.
2TI 4:22 Timoti, Tiina toit pale ineep toman ghom, ve poia toni iza to yam asob. Onoon.
TIT 1:1 You Paulus nambood rau tonene. You mbesooŋa to Maaron ve mbaŋooŋa to Yesu Krisi. You leg uraat pa nauul yes to Maaron isia di tinim le. Leso tighur ila to Krisi ariaŋa, ve tiwatag katin saveeŋ onoon to ipatooŋ ghiit pa ataam to Maaron,
TIT 1:2 ve tighur matadi pa nepooŋ to taneep mataad iyaryaar toman Maaron le alok. Nepooŋ tonowen, Maaron imbua saveeŋ pani muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone. Ve ye irau igham kaarom maau. Saveeŋ toni isob, nene onoon moghon.
TIT 1:3 Maaron to Volaaŋa toit ighaze ipaghazoŋan tamtoghon pa saveeŋ toni. Tovenen indeeŋ sawa to ye tau ighuri, ye ighur uraat inim nimag pa navotia aliŋa padi.
TIT 1:4 O Titus, nambood rau tonene ilat tiom pasa, ghurla toit ilup ghiit tanim ee moghon, ve naghita ghom utaghon katin ŋgar tiou unumale taug natug. Poia to Tamaan Maaron ve Volaaŋa toit Yesu Krisi iza tiom, ve tiŋgin ghom uneep pooi toman lolom luuma. Onoon.
TIT 1:5 You napul ghom uneep izi mutu Krit, leso upasob uraat pida to napasob di sone, ve ughur ŋginiiŋa tirau ndug eŋaeŋa to tamtoghon to Krisi tineep pani, itaghon aliŋag to muuŋ nasavia payom.
TIT 1:6 Ughur tamtoghon tovene: Laghooŋ todi isob, nene deŋia moghon ila tamtoghon matadi, leso tiyou avodi padi sob. Ve matadi kisin taudi ndizwadi moghon. Ve ndinatudi tighur ila to Yesu Krisi ve tiŋgin taudi pooi. Tigham didiaaŋ maau, ve tizoor saveeŋ maau. Leso varudi poia.
TIT 1:7 Tamtoghon to imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, Maaron tau ighur uraat tonenen ila nima. Tovenen laghooŋ toni irau deŋia moghon ila tamtoghon matadi. Leso tiyou avodi pani sob. Ve irau ipait tau ve iveleg ndita pida maau, ve ate yabyab rikia maau. Ve irau ighun le isami maau. Ve irau ate ipazaagha pa malmal, ma ŋgar toni iyaryaaŋ pa youŋ le yaam ve mbeb pida ne maau.
TIT 1:8 Ye irau igham yes loomba ve iŋgin poian di, ve lolo pa ŋgar poia. Ve irau lolo ipazaagha rikia maau. Ye irau ate imaat ve igham ŋgar pooi, ghoro igham mbeb. Ve itaghon ŋgar deŋia ve ŋgar patabuaŋ moghon, ve iŋgin tau pooi.
TIT 1:9 Saveeŋ to Maaron to tapatoot tamtoghon pani, nene onoon moghon. Irau taghur ila kat. Tovenen ŋgeu to imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ye irau ikis saveeŋ tonenen ariaŋa. Leso ye irau ipalot tamtoghon, ve ipatoot di pa ŋgar to igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia, ve ipasaluŋgan yes to tizorzoor saveeŋ onoon ve igham di tighilaal sosor todi.
TIT 1:10 Tovenen yom irau ughur tamtoghon tovene tinim ŋginiiŋa. Pasa, tamtoghon katindi to Krit tizorzoor saveeŋ to Krisi, ve tiyouyou avodi pa saveeŋ soroksorok to le anoŋa maau ve tipapaghau tamtoghon pa ataam to Maaron. Yes Yuda to tiyoon ariaŋa pa tutuuŋ to Mose ve ŋgar to zirooŋ tamtoghon, tauto timuŋmuuŋ pa ŋgar tovene.
TIT 1:11 Ndiran tonanan, yom irau rikia upoon avodi. Pasa, tighamun ŋgar to tamtoghon. Ughita. Tigham tamtoghon to ruum pida tisob tipul saveeŋ onoon wa. Ndiran tonanan, mayadi maau. Tilaghlaagh irau ruum ruum, ve tisasavia saveeŋ to deŋia maau, inim ledi ataam pa titombaan tamtoghon ve tiyou ledi yaam.
TIT 1:12 Muuŋ, yes Krita tamtoghon todi ŋgara eez ivotia gabuadi ighaze: “Tamtoghon to Krit, sawa isob, tighamgham kaarom. Ve yes samsamiadi kat tinimale ŋgavuun sagsag. Yes maatedi pa uraat, ve matadi ghanghaniiŋ kat.”
TIT 1:13 Saveeŋ tonene, onoon moghon. Tovenen avom iyaryaaŋ pa ndiran tonanan, ve uvotia sosor todi ivot ighazooŋ. Leso tighilaala ve tipuli, ve ghurla todi iyaryaaŋ itaghon Maaron ŋgar toni.
TIT 1:14 Ve tighur taliŋadi pa vuvuaaŋ soroksorok to yes Yuda, toman tutuuŋ to yes to tighur muridi pa saveeŋ onoon to Maaron muul malep.
TIT 1:15 Yes to ŋgar todi ŋgalaaŋa, ŋgar ma mbeb eta to potla irau igham di tisami ila Maaron mata ne maau. Eemoghon yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ maau ve tighur ila maau, nene sa ŋgar to ighaze tighami, nene irau iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Pasa, ŋgar todi toman lolodi, nene isami wa. Tauto yes irau tighilaal sosor todi maau.
TIT 1:16 Ndiran tovene tisavsaav sorok ila avodi uli tighaze yes tiwatag Maaron. Eemoghon ŋgar to tighamghami, nene ipatooŋ di ighaze yes tipul muridi pani wa. Yes irau tigham ŋgar poia eta maau, ve moghon moghon tizorzoor Maaron aliŋa. Tauto ye lolo padi rita maau.
TIT 2:1 Eemoghon yom irau upatoot tamtoghon pa ŋgar poia to itaghon saveeŋ onoon ve igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia.
TIT 2:2 Tovenen usaav pa yes ndolman: Yes irau tiŋgin taudi pooi tinimale yes to ledi ŋgar pa Maaron. Leso tamtoghon titandag padi. Ve irau lolodi ipazaagh di rikia maau. Yes irau atedi imaat ve tigham ŋgar pooi, ghoro tigham mbeb. Ve ghurla todi iyaryaaŋ, ve lolodi pa tamtoghon ve tigham poian di, ve tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani.
TIT 2:3 Ve ndiliva ndolman tovene paam. Usaav padi tiroron pa Maaron ve timbees pani pooi. Ve tiŋgal saveeŋ pa nditadi malep, ve tinim mbesooŋa pa ya ariaŋa malep. Yes irau tipatoot tamtoghon pa ŋgar poia.
TIT 2:4 Leso tipatooŋ ndiliva papaghu pa ŋgar popoia ve titaghoni. Ŋgar tovene: Yes irau tighur lolodi pa ndizwadi ve ndinatudi.
TIT 2:5 Ve lolodi ipazaagh di rikia malep. Atedi imaat ve tigham ŋgar pooi, ghoro tigham mbeb. Ve titaghon ŋgar ŋgalaaŋa ila Maaron mata, tiŋgin poian ndug ve ruum todi, tigham poian tamtoghon, ve titatan taudi ve tineep ila ndizwadi sambadi. Leso tamtoghon tipiyaav saveeŋ samia iŋarua Maaron aliŋa sob.
TIT 2:6 Yes nditamoot papaghu, usaav ariaŋa padi ughaze tiŋgin taudi pooi. Lolodi ipazaagh di rikia malep. Atedi imaat ve tigham ŋgar pooi, ghoro tigham mbeb.
TIT 2:7 Uraat toman ŋgar tiom isob irau ipatooŋ tamtoghon pa ŋgar poia, leso tighita ve titaghoni. Ve ighaze upatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, usavia inimale mogheraaŋ malep, ve ugham kaarom malep. Yom irau uroron pa Maaron, ve usavia saveeŋ onoon moghon padi toman lolom.
TIT 2:8 Tovenen usavia saveeŋ poia moghon to igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia. Leso tamtoghon irau tiyou avodi payom maau, ve koiaadŋa to tizorzoor ghiit ne, irau tipiyaav saveeŋ samia eta pait maau. Pale mayadi ve neneeŋadi moghon pasa, tighilaal ghom tighaze lem sosor eta maau.
TIT 2:9 Yes to tinim mbesooŋa sorok, usaav padi ughaze yes irau tineep ila daba todi sambadi, ve tilooŋ aliŋadi, ve tinidi imbees pa uraat todi to naol ne. Leso tigham daba todi lolodi poia. Ve tiyasiil padi malep,
TIT 2:10 ve nimadi serekia pa mbeb eta to daba todi malep. Yes irau titaghon katin ŋgar to daba todi, ve matadi iza pa uraat todi. Leso daba todi irau tinumeer di. Ŋgar tovene pale igham tamtoghon tighilaal tighaze Maaron to Volaaŋa toit ne, saveeŋ toni, nene mbeb paghuna.
TIT 2:11 Iit tamtoghon to Krisi irau tataghon ŋgar tovene pasa, Maaron ipatooŋ poia toni ivot ighazooŋ pa tamtoghon tisob wa. Tauto aazne, leed ataam pa Maaron igham mulin ghiit ve taneep pooi.
TIT 2:12 Poia toni to iza toit, nene ipatooŋ ghiit, leso tataghon ŋgar tovene: Ŋgar isob to itaghon Maaron ŋgar toni maau, toman ŋgar samsamia naol to taan to lolood igham padi, iit irau taghur muriid padi ve tapul di tineepledi. Ve sawa to taneep izi taan, iit irau taŋgin tauud pooi, tagham ŋgar deŋia, ve tataghon Maaron ŋgar toni.
TIT 2:13 Ve taghur mataad pa sawa to Tiina toit Yesu Krisi imuul inim, ve ipatooŋ tapiri ve ŋguruba ivot ighazooŋ. Ye Maaron toit to iza tiina kat, ve ye Volaaŋa toit. Sawa to imuul inim, poia tiina to Maaron pale iza toit ve lolood poia kat.
TIT 2:14 Yesu Krisi igham inaad ve imaat, leso ireu sosor toit isob ilale, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ye igham tovene, leso tanim ye tau le, ve tazuaria ghiit pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar popoia.
TIT 2:15 Saveeŋ tiou tonene, yom irau usavia pa tamtoghon, ve usaav ariaŋa padi leso titaghoni. Yes to tizorzoor saveeŋ ne, uvotia sosor todi ivot ighazooŋ ve uyaan di, leso tighilaala ve tipuli. Ve tamtoghon eta iveleg ghom pa uraat tiom malep. Pasa, yom izam pa uraat tovene.
TIT 3:1 Upei ŋgar to tamtoghon muul, leso tineep ila yes daba to gavman ve pooza todi sambadi ve tilooŋ aliŋadi, ve tisaŋan pa ghamuuŋ uraat popoia to naol ne.
TIT 3:2 Ve uŋgalsekin di ughaze tinin avodi pa tamtoghon eta malep, ve tiwazoran di malep. Sawa isob, yes irau titatan taudi, ve tigham ŋgar pa nditadi, ve tipatooŋ ŋgar poia ve ŋgar luuma pa tamtoghon tisob.
TIT 3:3 Pasa, muuŋ, iit paam takankaan pa Maaron ve taghamgham ŋgar to borouŋa. Tazorzoor Maaron aliŋa, ve taghur ila ŋgar kaarom naol to ipaghau ghiit pa ataam toni. Sawa tonenen, iit tanim mbesooŋa pa ŋgar samsamia naol to uliid to lolood igham padi. Ve mataad iŋgalŋgal ŋgar samsamia naol pa tamtoghon, ve taghurghur koi pa nditaad to ledi mbeb katindi, ve tawaghurun koi pa tauud.
TIT 3:4 Eemoghon Maaron to Volaaŋa toit ne, lolo ineep toit kat ve ighaze igham poian ghiit. Sawa to Krisi izi inim taan, Maaron ipatooŋ ŋgar toni tonowen ivot ighazooŋ, ve igham mulin ghiit. Ye igham ŋgar tonenen itaghon ŋgar deŋia eta to iit taghami ne maau. Maau kat. Ye lolo isamin ghiit ve ighaze iuul ghiit. Tauto irughuuz ghiit le taŋgalaaŋ ila mata, ve Avuvu Patabuaŋ igham ghiit tanim paghu.
TIT 3:6 Ila uraat to Volaaŋa toit Yesu Krisi, Maaron igham ulaaŋ tiina pait, ve irei Avuvu Patabuaŋ irau ghiit.
TIT 3:7 Tovenen poia to Yesu Krisi, tauto igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. Leso izaad pa ghamuuŋ nepooŋ poia ila to Maaron, ve taneep mataad iyaryaar le alok. Nepooŋ tonowen, to aazne taghurghur mataad pani.
TIT 3:8 Saveeŋ tonene, onoon moghon. Irau taghur ila kat. Ŋgar to nasavia tonene, you naghaze yom uyoon ariaŋa pa votiaaŋi. Leso yes to tighur ila to Maaron, tipul taudi kat pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar popoia irau sawa isob. Ŋgar tovene, nene paghuna kat, ve irau iuul tamtoghon tisob.
TIT 3:9 Eemoghon ŋgar to tawayoun avood pa saveeŋ soroksorok, ve avood burburia pa vuvuaaŋ soroksorok itaghon pitiiŋ to yes Yuda, ve tawazoran ghiit pa tutuuŋ to yes Yuda, nene yom uneep saguan pani. Pasa, ŋgar tovene le anoŋa poia eta maau. Irau iuul ghiit rita maau.
TIT 3:10 Ighaze tamtoghon eta ireu lupuuŋ to Krisi, yom usaav kat ila mata, ve utoova pa upasaluŋgani. Usaav pani pa eez ma ru, ve ighaze ilooŋ ghom maau, ghoro upuli ve uneep saguan pani. Pasa, yom uwatag: Tamtoghon tovene, ŋgar toni iwaghamgham, ve iyel pa ataam to Maaron. Ŋgar to ighamghami, nene ipatooŋa ighaze ye isosor.
TIT 3:12 You naghaze nambaaŋ Atemas ma Tikikus ilat tiom. Ighaze todi eta ilat ivot, ghoro utoova pa unum tiou rikia izi ndug Nikopolis. Pasa, sawa to ndug isami ve yauŋa tiina ivot, you pale naneep tonowe le ndug poia muul.
TIT 3:13 Apolos yesuru Zenas to iwatag katin tutuuŋ to Rom ne, uŋgin di pooi pa nepooŋ todi. Ve sawa to tipamundigin laghooŋ todi muul, auul di pa sa mbeb to timbool pani.
TIT 3:14 Upatoot nditaad tonanan, leso tighilaal tighaze yes irau tineep sorok maau, ve tipul taudi kat pa ghamuuŋ uraat popoia to naol ne. Yes irau tiuul tamtoghon to tineep ila pataŋani lolo ve mbolaaŋ tiina igham di. Leso tipatooŋ anoŋa to ghurla todi.
TIT 3:15 Nditaad to tinepneep toman ghou ne, tisob tigham ndag poia todi payom. Ve yes to tighur ila to Krisi ve lolodi payei ne, ugham avomai ve ugham ndag poia tiei padi. Poia to Maaron iza to yam asob. Onoon.
PHM 1:1 You Paulus. You nambesmbees pa Yesu Krisi, tauto aazne tighur ghou naneep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. O Pilemon, yeru toŋvetaz toit Timoti nimbood rau tonene ilat tiom pasa, itiŋa taluplup ghiit pa uraat to Krisi, ve lolomai payom kat.
PHM 1:2 Ve saveeŋ tonene ila to livuud ite Apia, yesuru Arkipus to yeiŋa ninim ndaaba to Krisi ve niparab ariaŋa pa saveeŋ toni. Ve ila to lupuuŋ to Krisi to tiluplup di pa suŋuuŋ ila ruum tiom ne paam.
PHM 1:3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
PHM 1:4 O Pilemon, sawa isob to matag iŋgal ghom ila suŋuuŋ tiou, you napait Maaron tiou toman lolog poia.
PHM 1:5 Pasa, naloŋlooŋ varum tighaze yom ughur ila to Tiina toit Yesu ariaŋa, ve lolom pa Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob, ve ughamgham poian di.
PHM 1:6 Ghurla toit, nene ilup ghiit tanim ee moghon wa. Tovenen suŋuuŋ tiou iŋaŋarua Maaron payom naghaze ghurla tiom tonanan inim ataam payom ve uwatag katin mbeb popoiadi naol to tagham di ila to Krisi.
PHM 1:7 Tazig, you nawatag: Yom upapalot Maaron tamtoghon toni, ve ugham di lolodi poia. Ŋgar tiom to lolom pa tamtoghon ve ughamgham poian di, nene igham ghou lolog poia kat, ve ipariaaŋ ghou paam.
PHM 1:8 O Pilemon, matag iŋgal mbeb eez to naghaze ughami. Mbeb tonene, ighaze ughami, nene deŋia. Ughita. Ituru tanim Krisi le wa. Tovenen you irau nasaav ariaŋa payom pa ugham mbeb tonene. Eemoghon lolog pa nagham ghom venen maau.
PHM 1:9 You naghaze naghason ghom pooi itaghon ataam to lolood pa tauud. Ughita, you Paulus, aazne nanim olman wa. Ve nagham Krisi nagho ve navovotia aliŋa pa tamtoghon. Tauto aazne, tighur ghou nalooŋ nala ruum to yabyabuuŋ.
PHM 1:10 Naghaze naghason ghom pa natug Onesimus. Sawa to nanepneep ila ruum to yabyabuuŋ tonene lolo, ye inim peria tiou, ve nasavia Krisi varu pani. Tauto itoor ŋgar toni ila pa Maaron, le aazne naghita inimale natug.
PHM 1:11 Onoon, ye mbesooŋa tiom. Eemoghon muuŋ, ye iuul ghom kat maau. Ve aazne, ye irau iuul ghom, ve iuul ghou paam.
PHM 1:12 You lolog pani kat. Eemoghon you pale napamuula ilat tiom.
PHM 1:13 Onoon, aazne tighur ghou nalooŋ nala ruum to yabyabuuŋ tonene lolo pasa, navovotia varu poia. Tovenen naghaze naŋguruut Onesimus ineep toman ghou, leso igham inam ve iuul ghou.
PHM 1:14 Eemoghon lolog pa nagham mbeb eta itaghon taug ŋgar tiou maau. Ve irau nazoorndug payom pa ugham ŋgar tonene maau. Naghaze ughami toman lolom poia. Ighaze uyok, ghoro nakis Onesimus ineep toman ghou. Ighaze maau, ghoro imuul ilat tiom.
PHM 1:15 Iit takankaan pa pughu to Onesimus ipul ghom pa soso ris tonene. Nene avaat ataam to Maaron itoor Onesimus ŋgar toni, ve inim Krisi le. Leso imuul ilat tiom, ve yamru alup gham ve aneep itaghoni gha ila.
PHM 1:16 Sawa to ye ilat ivot, ughita inimale mbesooŋa sorok moghon malep. Onoon, ye mbesooŋa tiom. Eemoghon yom irau ughita inimale toŋvetaz to Krisi, ve lolom pani kat. You paam, lolog pani. Eemoghon yom pale lolom pani kat. Pasa, yamru anim Tiina toit Krisi le wa. Tovenen ye inim toŋvetaz tiom to Krisi, ve ye pale inim mbesooŋa poia eez payom paam.
PHM 1:17 Tovenen ighaze yom ughita ghou ughaze itam ite you, ve ituru lupuuŋ toit ee moghon, ghoro sawa to Onesimus ilat ivot, ughami toman lolom poia, raraate inimale ugham ghou.
PHM 1:18 Ve ighaze ye igham sosor eta payom, ma ye le bun eta ineep ilat tiom, ughur izag pani. Sawa sine to ighaze nalat, ghoro nagharaata.
PHM 1:19 Nene taug nimag to nambood saveeŋ tonene. Onoon kat, you pale nayat bun toni isob ilat tiom. Eemoghon yom uwatag: Bun tiom tiina eez to ineep tiou ne. Pasa you, tauto ugham nepooŋ poia ila to Krisi. Eemoghon irau avog ila pa mbeb tonene maau.
PHM 1:20 Aa tazig, ituru tanim Tiina toit Krisi le wa. Tovenen naghaze uul ghou ve ugham mbeb tonene. Leso urab ateg, ve ugham ghou lolog poia itaghon ŋgar to Krisi.
PHM 1:21 Sawa to nambood rau tonene, lolog ru payom maau. You nawatag: Yom pale utaghon aliŋag. Ve tonene moghon maau. Matag iŋgal naghaze yom pale ugham mbeb ite paam ilib pa mbeb tonene.
PHM 1:22 O, ve mbeb ite. Naghaze yom ughur ruum suruvu eta isaŋan ghou pataghaaŋ. Pasa, naghur ila naghaze Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ tiam, ve ipas ghou navot pa ruum to yabyabuuŋ tonene, ve nalat.
PHM 1:23 Itaad ite Epapras, ndag poia toni ilat payom paam. Yeru ninepneep ila ruum to yabyabuuŋ tonene lolo pasa, nitaghon Krisi.
PHM 1:24 Ve ye moghon maau. Markus, Aristarkus, Demas, ve Lukas to yeiŋa niluplup ghei pa uraat ne, yes paam tigham ndag poia todi ilat payom.
PHM 1:25 Poia to Tiina toit Yesu Krisi iza to yam asob tonanan. Onoon.
HEB 1:1 Muuŋ, Maaron isavia aliŋa pa propet toni pae katindi ila ataam naol naol. Tauto tigham avo, ve tivotia aliŋa pa nditimbuud.
HEB 1:2 Eemoghon aazne, taneep ila sawa paghu to Maaron ighaze ipasob uraat toni. Tovenen sawa tonene, iit talooŋ Maaron aliŋa ila tau Natu avo. Sawa to Maaron ighur sambam ve taan toman mbeb to naol, ye ighur di tivot ila Natu tonowen nima. Ve ye ighaze ighur mbeb naol tonowen tisob tinim Natu le, leso iŋgin di.
HEB 1:3 Ye to inim ghazooŋa pait ve isul ghiit, ve ipatooŋ ghiit pa Tama Maaron tapiri ve poia toni. Ye igham Tama Maaron nagho kat. Maaron tapiri ve ŋgar isob to ineep toni, nene ineep to Natu paam. Natu saveeŋ toni, nene tapiri tiina kat, ve ikis mbeb tisob tineep tuŋia. Ye imaat ve ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ghoro imuul iza ila pa sambam, ve mbole izi ila pa Maaron ariaŋa tau nima waan.
HEB 1:4 Tovenen Maaron Natu ilib kat pa yes aŋela. Pasa, iza to Maaron igham pani, nene tiina ve poia kat ilib pa yes aŋela izadi.
HEB 1:5 Aghita. Maaron isaav pa Natu ighaze: “Aazne, you nasaav ghazooŋa tovene: You natug yom. Yom tamam to you. Aazne, you naghur ghom pa uraat.” Ve isaav muul ighaze: “Ye tama you, ve ye you natug.” Maaron isavia saveeŋ tovene pa aŋela eta maau. Saveeŋ tonene iŋarua Natu moghon.
HEB 1:6 Ve sawa to Maaron ighaze imbaaŋ Natu aidaba izi inim taan, ye isaav tovene: “Aŋela tisob to Maaron irau tiput aghedi pani, ve tipaiti.”
HEB 1:7 Ve yes aŋela, Maaron isavia di ighaze: “Aŋela, yes uraata toni to timbesmbees pani. Ye igham di tinimale yaghur ve yab yama.”
HEB 1:8 Eemoghon ye isavia Natu ighaze: “Maaron, pooz tiom irau isob ne maau. Uneep ila inam to ghamuuŋ pooz itaghoni taghoni gha ila. Ŋgar deŋia to inim ghilalooŋ pa pooz tiom.
HEB 1:9 Yom lolom pa ŋgar deŋia, ve ughur koi pa ŋgar samsamia to tiyel pa tutuuŋ. Tovenen Maaron tiom ipait ghom le ulib pa nditam pida, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala poghom pa ighur ghom unum kinik. Tauto igham ghom lolom poia le poia kat.”
HEB 1:10 Ve saveeŋ waaro ite to iŋarua Maaron Natu, nene isaav tovene: “Tiina, muuŋ kat yom ughur taan, ve ugharaat pughu le iyaryaaŋ. Ve sambam paroŋania paam, nene nimam muri.
HEB 1:11 Sambam paroŋania ve taan pale tisami tinimale uli to muŋginaaŋ ve imarepreep. Tovenen yom pale uloi di inimale nonogiiŋa muŋgina, ve urabolin di pa sambam paroŋania paghu ve taan paghu. Eemoghon yom, ghoro unepneep moghon tovene. Sawa tiom irau isob maau. Iseŋseeŋga itaghoni taghoni gha ila.”
HEB 1:13 Ve muuŋ, Maaron isaav pa Natu ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” Aghita. Sawa eta ye isaav tovene pa aŋela eta? Maau. Saveeŋ tonene iŋarua Natu moghon.
HEB 1:14 Pasa, aŋela, yes mbesooŋa to Maaron. Ye imbaŋbaaŋ di pa tiuul yes to ye ighaze igham mulin di.
HEB 2:1 Tovenen Maaron aliŋa to talooŋa, iit irau mataad kisini ve tataghoni kat. Pa vene, tapul Maaron tanimale waaŋ to waŋaar igherebi ve imoghan ilale.
HEB 2:2 Aghita. Maaron aliŋa to muuŋ yes Israela tilooŋa ila yes aŋela avodi, nene onoon ve ineep tuŋia. Tamtoghon tisob to titaghoni maau ve timalaaŋ pani, Maaron ighurghur di maau. Yes tisob tigham atia deŋia itaghon sosor todi.
HEB 2:3 Ve uraat to Yesu ighami pa igham mulin ghiit, nene tiina le tiina kat. Tovenen ighaze lolood imaagh ve tapul ŋgar pani, pale tapaghau tauud pa Maaron mbalmbali toni vena? Maau. Uraat tonenen, Tiina toit Yesu ivotia muuŋ. Ghoro yes to tilooŋ saveeŋ ila toni, anadi tipalot saveeŋa pait.
HEB 2:4 Ve Maaron ipariaaŋ saveeŋ tonenen paam. Pasa, irei uraat ve tapiri naol to Avuvu Patabuaŋ pa tamtoghon toni itaghon tau lolo. Ve ipalot di ve tigham uraat tintina ve mbeb gharatooŋadi naol naol to tipatooŋ di tighaze ye ineep toman di pa uraat todi.
HEB 2:5 Sambam paghu ve taan paghu to nisavia ne, Maaron ighur yes aŋela pa tiŋgin di maau.
HEB 2:6 Pasa, Maaron aliŋa waaro eez to ŋgeu eez ivotia, isaav ighaze: “Maaron, yei tamtoghon to taan ninim sa mbeb poia, to yom matam iŋgalŋgal ghei? Yei tamtoghon ndinatudi, pughu vena to yom matam payei?
HEB 2:7 Yom ughur ghei ve ugham ghei nizi ris moghon pa yes aŋela. Ve upait ghei, ve ugham izamai ivot inim tiina.
HEB 2:8 Ve ughur mbeb tisob tineep ila sambamai, leso niŋgin di.” Sawa to Maaron ighur mbeb tineep ila iit tamtoghon sambaad, ye iŋguruut mbeb eta maau. Ighur mbeb tisob tineep ila sambaad. Onoon aazne, taghita anoŋa sone. Pasa, mbeb tisob tineep ila iit tamtoghon sambaad sone.
HEB 2:9 Eemoghon Yesu, ghoro iit taghita. Ye iparab ariaŋa le ilib. Tauto aazne, Maaron ipakuri, ve igham iza ivot inim tiina kat. Sawa tuku to Yesu ineep izi taan, Maaron itatan iza ve ighuri izi ris pa yes aŋela. Pasa, ye ighaze igham poian ghiit ve igham mulin ghiit pa mateeŋ. Tauto Yesu igham iit tasob inaad, ve igham yabyabuuŋ tiina, ve imaat.
HEB 2:10 Maaron inim pughu pa mbeb to naol ne, ve ighur mbeb tisob tivot pa tau. Ye ighaze igham tamtoghon katindi tinim ndinatu, ve igham di tila tineep tomani ila ŋguruba lolo izi sambam. Tauto igham Natu Yesu iyamaan yabyabuuŋ tiina. Ŋgar toni tonene deŋia. Pasa, yabyabuuŋ to Yesu ighami, tauto ighami inim volaaŋa poia eez. Ye irau imuuŋ pa Maaron ndinatu, ve iparab padi, leso igham mulin di.
HEB 2:11 Yesu toman yes to ye igham di tinim tamtoghon patabuaŋa to Maaron, lupuuŋ todi ee moghon. Tauto maya pa iwaat di toŋvetaz toni maau.
HEB 2:12 Aghita. Ye isaav pa Maaron ighaze: “You pale navotia izam ve ŋgar tiom pa toŋvetaz tiou. Ve ighaze tamtoghon tiom tilup di pa suŋuuŋ, you pale nala toman di, ve nambou pa napait izam.”
HEB 2:13 Ve ye isaav muul ighaze: “You pale nanumeer Maaron.” Ve isavia saveeŋ ite ighaze: “Ughita. You taug tonene. Yeiŋa ndipain to Maaron igham di payou, tauto ninepneep.”
HEB 2:14 Ndipain to ye isavia di, nene iit tamtoghon to taan to taghur ila toni. Tauto Yesu paam inim tamtoghon to taan raraate inimale iit, ve iyamaan pataŋani naol to taan ve imaat, leso ipasob Ŋgeu Samia tapiri. Pasa, ye to inim pughu pa mateeŋ ve iwaghamun tamtoghon.
HEB 2:15 Sawa isob to taneep izi taan, iit tanim mbesooŋa pa mateeŋ. Pasa tamatughez pani, ve matughezaaŋ tonene ikis ghiit ariaŋa. Eemoghon mateeŋ to Yesu, nene ipas ghiit pa pataŋani tonene wa.
HEB 2:16 Iit tawatag: Yesu inim pa iuul yes aŋela maau. Ye inim pa iuul iit papaghu to Abaram.
HEB 2:17 Pughu tonene to ye ighita ighaze ye izi inim taan ve inim tamtoghon raraate inimale iit toŋvetaz toni pa mbeb to naol ne, ghoro poia. Leso inim daba to watooŋrau to lolo isamin ghiit, ve igham poian uraat to Maaron ighuri ila nima, ve ireu sosor toit, ve itatan mbalmbali to Maaron.
HEB 2:18 Ye iyamaan tovaaŋ ve pataŋani naol to taan wa. Tauto ye iraua kat pa iuul yes to tovaaŋ igham di.
HEB 3:1 Yam toŋvetaz, poiŋ to ndug sambam igham gham anim Maaron tamtoghon toni patabuaŋa wa. Tovenen matamim iŋgal pooi pa Yesu. Iit taghur ila toni, ve tavovotia varu taghaze ye mbaŋooŋa to Maaron, ve daba tau to watooŋrau.
HEB 3:2 Uraat to Maaron ighuri ila nima, ye ighami itaghon katin Maaron ŋgar toni, inimale muuŋ Mose igham katin uraat to Maaron ighuri ila nima, ve iŋgin poian Maaron ruum toni. Ruum tonowen, nene yes Israela to Maaron igham di tinim le.
HEB 3:3 Iit tawatag: Ighaze ŋgeu eta irei ruum poia eta, nene pale tamtoghon tipait ruum tonenen. Eemoghon ŋgeu to irei ruum, ghoro tipaiti kat. Nene raraate inimale Mose ve Yesu. Yesu iza ilib pa Mose pasa, Mose ye inimale ruum moghon. Ve Yesu, ye inimale ŋgeu to irei ruum.
HEB 3:4 Ruum to naol ne, tamtoghon tirei di. Eemoghon Maaron to ighur mbeb tisob tivot.
HEB 3:5 Mose, ye mbesooŋa to Maaron ve igham katin uraat naol pa ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar toni. Ve ye isavia mbeb pida to muri Maaron ivotia di tivot tighazooŋ.
HEB 3:6 Eemoghon Krisi, ye Maaron Natu to iŋgin poian ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar toni. Ve ighaze tamatughez maau, ve takis ghurla toit tuŋia, ve taghur mataad pa nepooŋ poia to Maaron pale igham pait, ve tiniid iza pani, nene pale tapatooŋ tauud taghaze iit ruum to Maaron.
HEB 3:7 Tovenen alooŋ saveeŋ to Avuvu Patabuaŋ ivotia pait. Ighaze: “Aazne, ighaze yam alooŋ Maaron aliŋa, apoon lolomim pani malep. Ve atoov Maaron ve azoora inimale muuŋ nditimbumim tighami izi ndug balim malep.
HEB 3:9 Ndaman tamoot ru to tineep izi ndug balim, you nagham uraat tintina ila lolodi, ve tighita pa taudi matadi. Eemoghon tighur inim tiou maau, ve tinoknok tovaaŋ ghou.
HEB 3:10 Tauto tigham ghou ateg yabyab kat, ve nasaav padi naghaze: ‘Ndiran tonowen lolodi pa titaghon ataam tiou maau. Moghon moghon tiyel pa ataam tiou.’
HEB 3:11 Tauto nasaav ariaŋa padi toman ateg yabyab, ve napariaaŋ saveeŋ tiou naghaze: ‘Onoon kat. Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila pani maau. Maau le maau kat!’”
HEB 3:12 Tovenen yam toŋvetaz, apatum gham: Pa vene ŋgar samia ighereb tiam eta, ghoro ipul ghurla toni, ve ipul muri pa Maaron mata yaryaara.
HEB 3:13 Ndag to naol ne, yam irau awapalotin gham pa ŋgar poia. Pa vene, ŋgar samia itombaan tiam eta, ghoro ipoon lolo, ve irau ighilaal Maaron muul maau. Uraat to palotiiŋ tonenen, asakia ila sawa ite paam malep. Aghami to aazne.
HEB 3:14 Sawa to taghur ila to Krisi muuŋ, taghur ila toni ariaŋa. Iit irau tikis ghurla toit tuŋia tovene le sawa toit isob. Leso tapatooŋ tauud taghaze iit itaad ite Krisi ve talup tomani.
HEB 3:15 Saveeŋa, Maaron isavia muuŋ wa. Ighaze: “Aazne, ighaze yam alooŋ Maaron aliŋa, apoon lolomim pani animale nditimbumim to muuŋ tizoor Maaron aliŋa izi ndug balim ne malep.”
HEB 3:16 Laak, sei masin to tilooŋ Maaron aliŋa ve tizoora? Nene yes ival tiina to Israel to Mose imuuŋ padi ve igham di tipul Isip ve tila.
HEB 3:17 Ve sei masin to Maaron ate yabyab padi irau ndaman tamoot ru? Nene yes Israela to tinoknok ghamuuŋ sosor. Tauto Maaron irab di timatmaat ve patudi tiwaghengheen izi ndug balim.
HEB 3:18 Ve sei masin to Maaron isaav ariaŋa padi, ve ipariaaŋ saveeŋ toni ighaze ndug to ye ighaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau? Saveeŋ tonenen iŋarua yes to tizoor ye aliŋa.
HEB 3:19 Saveeŋ naol tonene ipatooŋ ghiit ighaze yes Israela tighur ila maau, tauto yes irau tilooŋ tila ndug to Maaron ighaze atedi izi pani ne maau.
HEB 4:1 Tovenen Maaron imbua saveeŋ toman tamtoghon toni ighaze ye pale igham di atedi izi. Ve saveeŋ mbuaaŋ tonowen inepneep sone. Tovenen iit irau tamatughez ve mataad iŋgal tauud pooi. Pasa, ighaze tiam eta itaghon ataam to Krisi ila, eemoghon ipasob laghooŋ toni maau, ve imuul izi ataam luvuŋa moghon, nene pale irau ighita saveeŋ mbuaaŋ tonenen anoŋa maau.
HEB 4:2 Onoon, tivotia varu poia pait ve talooŋa wa, inimale muuŋ ival tiina to Israel tilooŋ Maaron aliŋa. Eemoghon saveeŋ tonowen iuul di maau. Pasa, sawa to tilooŋa, tighur ila maau.
HEB 4:3 Aazne, iit tamtoghon to taghur ila to Krisi, tauto ye igham ghiit ateed izi. Ve yes to tighur ila maau ne, irau atedi izi maau. Pasa, Maaron isaav ighaze: “You nasaav ariaŋa padi toman ateg yabyab, ve napariaaŋ saveeŋ tiou naghaze: ‘Onoon kat. Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau. Maau le maau kat!’” Eemoghon sawa to ye igham ghiit ateed izi, nene inepneep sone. Pasa, muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan, ye ipasob uraat toni le isob. Ve aazne, ye inamnaam ghiit.
HEB 4:4 Aghita. Saveeŋ toni waaro eez isaav ighaze: “Sawa inim liim ve ru, ghoro Maaron ate izi pa uraat toni to naol ne.”
HEB 4:5 Ve saveeŋ waaro ite isaav tovene: “Ndug to naghaze atedi izi pani, yes irau tilooŋ tila maau.”
HEB 4:6 Tovenen saveeŋ mbuaaŋ to Maaron to isaav ighaze ye pale igham tamtoghon toni atedi izi, nene inepneep sone. Ve tamtoghon pida pale tighita saveeŋ tonenen anoŋa. Eemoghon yes to tilooŋ mbeb tonenen varu muuŋ, tighita anoŋa maau. Pasa, tizoor Maaron aliŋa.
HEB 4:7 Tauto Maaron ighur sawa ite pa igham tamtoghon toni atedi izi kat. Sawa tonenen, tauto aazne taza pani wa. Aghita. Ndaman katindi inim ila, ve muri ghoro, Maaron ivotia nepooŋ tonenen saveeŋa ila David avo ighaze: “Aazne, ighaze yam alooŋ Maaron aliŋa, apoon lolomim pani malep.”
HEB 4:8 Onoon, Yosua igham yes Israela tilooŋ tila taan Kanaan. Eemoghon ye igham di atedi izi kat maau. Pasa, inimale ye igham di atedi izi kat, tone irau Maaron isavia sawa ite paam to igham tamtoghon atedi izi ne maau.
HEB 4:9 Tovenen nepooŋ to Maaron igham tamtoghon toni atedi izi kat inimale nepooŋ to umbom patabuaŋ, nene inepneep sone.
HEB 4:10 Ighaze Maaron igham tamtoghon eta ate izi, nene pale uraat toni isob, ve ate izi kat, inimale Maaron ighur sambam ve taan le isob, ghoro ate izi.
HEB 4:11 Tovenen iit irau tazuaria ghiit kat le taneep ateed izi itaghon Maaron ŋgar toni. Pa vene, toit eta izoor Maaron inimale yes Israela, ghoro itap pa ghurla toni, ve irau igham nepooŋ tonowen maau.
HEB 4:12 Maaron aliŋa, nene saveeŋ mata yaryaara, ve ighamgham uraat toman tapiri tiina. Ve saveeŋ toni, mata kat. Ilib pa buza to mata ru. Tauto iŋgalŋgal katin lolood, ve ipatooŋ ŋgar to ineep ila lolood ne ivot ighazooŋ. Leso taghilaal ŋgar sine to ivot ila to Maaron Avuvu, ve ŋgar sine to ivot ila tauud ŋgar toit moghon.
HEB 4:13 Maaron, ye mata mala. Mbeb to ye ighur di, eta iyooŋ pani maau. Mbeb ŋgozaaŋ tisob tineep tighazooŋ ila mata. Ve iit tasob pale tayoon ila ye mata, leso tavotia ŋgar to tagham di ne ila toni, ve iŋgabiiz ghiit.
HEB 4:14 Tovenen ghurla toit to tavovotia ne, takisi tuŋia. Pasa, iit leed daba tiina eez to watooŋrau. Nene Yesu. Ye Maaron tau Natu. Ye malmali iza ila le ila peria to Maaron to sambam we, leso igham avood ve isavia saveeŋ toit ila toni.
HEB 4:15 Onoon, iit tamtoghon tapiriid imbool. Eemoghon daba toit to watooŋrau tonene, ye lolo isasamin ghiit. Pasa, tovaaŋ tisob to tivotvot pait ne, tivot pani paam, ve ye iwatag di wa. Eemoghon ye igham sosor eta maau.
HEB 4:16 Tovenen iit tamatughez pa tala tagharau Maaron malep. Taghur suŋuuŋ toit iŋarua ina to ghamuuŋ pooz irau sawa isob. Pasa poia toni, nene tiina le tiina kat. Tovenen sawa to pataŋani igham ghiit, ye pale lolo isamin ghiit, ve iuul ghiit itaghon tau poia toni.
HEB 5:1 Daba tisob to watooŋrau, Maaron ipas di ila tamtoghon lolodi, ve ighur di pa uraat. Leso tigham tamtoghon naghodi, ve tigham uraat pa watooŋrau todi ila ye mata. Yes tighurghur paitooŋ to tamtoghon tila pa Maaron, ve tighamgham uraat pa watooŋrau todi, leso Maaron ireu sosor todi.
HEB 5:2 Yes to tikankaan pa Maaron aliŋa ve tiyel pa ataam toni, daba to watooŋrau irau tigham ariaŋa padi maau. Tisasavia saveeŋ luuma padi. Pasa, tiwatag: Yes paam tapiridi imbool, ve tighamgham sosor.
HEB 5:3 Pughu tonene to daba to watooŋrau irau igham watooŋrau pa ireu tau sosor toni muuŋ. Le isob, ghoro igham pa sosor to tamtoghon pida.
HEB 5:4 Daba to watooŋrau, ye iza tiina pa uraat toni. Ve ŋgeu eta irau idodon tau pa uraat tonene maau. Maaron tau irau ipoii, ve ighur uraat tonene ila nima inimale muuŋ igham pa Aron.
HEB 5:5 Krisi tovene paam. Ye ipakur tau ve ighur tau inim daba to watooŋrau maau. Maaron tau ighuri pa uraat tonene. Aghita. Muuŋ, ye isaav pani ighaze: “You natug yom. Yom tamam to you. Aazne, you naghur ghom pa uraat.”
HEB 5:6 Ve saveeŋ toni waaro ite isaav ighaze: “Yom ŋgeu to watooŋrau inimale Melkizedek. Ve yom pale uneep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
HEB 5:7 Sawa to Yesu inim tamtoghon ve ineep izi taan, ye isuŋ pa Maaron ighaze iuuli, ve itaŋ rorani toman aliŋa tiina ve mata suru izi. Pasa, ye iwatag: Maaron irau igham mulini pa mateeŋ. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ toni. Pasa, ye iroron pa Maaron ve ineep ila samba.
HEB 5:8 Onoon, ye Maaron tau Natu. Eemoghon pataŋani naol to ye imbaad di, tauto igham ŋgar toni ighazooŋ kat pa ŋgar to taghoniiŋ Maaron aliŋa.
HEB 5:9 Ve ighami iraua kat pa igham uraat to watooŋrau. Tauto Maaron isaav pani ighaze ye ighuri inim daba to watooŋrau inimale Melkizedek. Tovenen tamtoghon to tilooŋ aliŋa ve titaghoni, ye pale igham mulin di tisob, ve tineep pooi itaghoni taghoni gha ila.
HEB 5:11 Lemai saveeŋ naol to nighaze nasavia pa Yesu ve uraat toni. Eemoghon ighaze nila lolo pa saveeŋ tonene, pale ipataŋan payam. Pasa, saveeŋ to yam aloŋlooŋa, ŋgar tiam ivot pani rikia maau.
HEB 5:12 Aghita. Yam agham Maaron saveeŋ toni muuŋ wa. Tovenen naghaze pa yam apatoot tamtoghon pida pani wa. Eemoghon maau. Yam animale yes to papaghudi pa tigham Maaron saveeŋ toni. Yam animale ndipain geegeu to tighunghun tuz sone. Irau aghan aniiŋ ariaŋa maau.
HEB 5:13 Tamtoghon to tighunghun tuz moghon, ŋgar todi inimale ndipain geegeu. Pasa, ŋgar to deŋia ila Maaron mata, yes tighazooŋ pani sone.
HEB 5:14 Ve aniiŋ ariaŋa, nene to yes to ŋgar todi imatu wa. Ndiran tovene, mos to Maaron ipatooŋ di le ŋgar todi ivot wa. Tauto yes irau tighilaal ŋgar sine to poia, ve ŋgar sine to samia.
HEB 6:1 Sawa to talooŋ saveeŋ to Krisi inim paghu, tipatoot ghiit pa ŋgar rauraua muuŋ. Ŋgar tovene: Ŋgar to pale igham ghiit tamaat ve talaleed, iit irau tapuli ineeple, tatoor ŋgar toit, ve taghur ila to Krisi. Ve tipatoot ghiit pa ŋgar naol to ghamuuŋ ya, ve ŋgar to ghuruuŋ nimaad izala tamtoghon poghodi pa tapalot di, ve mundigiiŋ to yes mateeŋa. Ve tipatoot ghiit tighaze Maaron pale iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait. Ve atia tonowen pale ineep le alok. Ŋgar tovene to tipatoot ghiit pani muuŋ, ghoro tisavia ŋgar pida. Nene poia. Eemoghon ighaze tasasavia ŋgar tovene moghon, nene inimale iit taghelia gungun moghon, ve tarei ruum anoŋa maau. Tovenen iit irau tazuaria ghiit le taghazooŋ pa ŋgar pida paam, leso ŋgar toit imatu pa Maaron saveeŋ toni.
HEB 6:3 Ve ighaze Maaron iyok pait, nene pale tagham tovene.
HEB 6:4 Aghita. Ighaze tamtoghon eta ipul muri pa Krisi, nene pale iit leed ataam eta pa taghami itoor ŋgar toni imuul ila pa Krisi ne maau. Tamtoghon pida, Maaron ipaghazoŋan di ve ŋgar todi ighazooŋ wa. Ve Maaron Avuvu igham uraat padi, ve poia toni to ineep sambam ve izi inim, yes tiyamaana wa.
HEB 6:5 Yes tigham saveeŋ to Maaron, ve tiyamaana tighaze poia. Ve Maaron tapiri naol to muri pale tivot tighazooŋ, yes tiyamaan di ris wa.
HEB 6:6 Tamtoghon tovene, ighaze tighur muridi pa Krisi, yes ledi ataam pa titoor ŋgar todi ve timuul tila toni ne maau. Pasa, ŋgar to tighami, nene inimale tirab Maaron Natu izala ai pambarooŋ muul, ve tipamayaŋini ila ival tiina matadi.
HEB 6:7 Taan to ighaze uman izizi pani ve aniiŋ popoia titubtub ila, nene iuul yes to tighanghan ila taan tonenen. Taan tovene, poia to Maaron pale ineep ila.
HEB 6:8 Eemoghon taan to kikiliiŋ samsamia toman waar mata mata moghon titubtub ila, nene taan poia maau. Taan tovene ipatumi. Pasa, ighaze inepneep tovene itaghoni ila, nene pale mala maau ve Maaron iwaghamuni, ve yab ighani.
HEB 6:9 Yam ndiran tiei, lolomai payam kat. Onoon, saveeŋ to aazne nisavia payam ne, ariaŋa ris. Eemoghon yei nighur ila ariaŋa nighaze yam animale taan samia maau. Yam animale taan poia. Tovenen Maaron pale igham mulin gham ve aneep pooi.
HEB 6:10 Pasa, ye itaghon ŋgar deŋia moghon. Irau igham ŋgar samia eta maau. Tovenen ye irau lolo imaagh pa uraat tiam popoia ve ulaaŋ to yam aghamgham pa tamtoghon toni ne maau. Aazne paam, yam auluul di. Ŋgar tonanan ipatooŋ gham ighaze lolomim ineep toni kat.
HEB 6:11 Yei nighaze yam asob azuaria gham le ataghon katin ŋgar to Krisi. Tovenen lolomim ru malep. Akis ghurla tiam tuŋia le irau agham nepooŋ poia to aghurghur matamim pani ne.
HEB 6:12 Tovenen amalai malep. Matamim iyaryaar, ve ataghon ŋgar to yes to tighur ila to Maaron, tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve tisasaŋan le tighita saveeŋ mbuaaŋ toni anoŋa.
HEB 6:13 Sawa to Maaron imbua saveeŋ toman Abaram, ye iwaat tau iza pa saveeŋ mbuaaŋ toni leso ipariaaŋa. Pasa, tamtoghon eta iza ilib pa Maaron maau. Tauto iwaat tau iza pa saveeŋ tonowen, leso ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighaze:
HEB 6:14 “Onoon kat. You taug pale naghur poia tiou tiina iza tiom, ve nagham papaghu tiom timasa tinim naol.”
HEB 6:15 Abaram ighur ila saveeŋ mbuaaŋ tonene. Tauto ate izi, ve inamnaam ila le ighita anoŋa.
HEB 6:16 Iit tamtoghon gabuaad tovene: Ighaze itiŋa ndiran pida tawazoran ghiit pa mbeb eta, nene pale tawaat tamtoghon eta to iza tiina ilib pait. Leso iza tonowen ipariaaŋ saveeŋ toit, ve ipoon ndiran tonenen avodi.
HEB 6:17 Maaron tovene paam. Ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze igham poian Abaram toman papaghu toni. Irau itoor ŋgar toni muul maau. Tauto iwaat tau iza pa saveeŋ mbuaaŋ toni, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Leso iit tamtoghon to izaad pa mbeb to ye imbua saveeŋ pani ne, lolood ru pani sob.
HEB 6:18 Tovenen iit to tayooŋ ila to Maaron, leed mbeb ru to tipariaaŋ ghiit pa taghur ila toni. Eez, nene saveeŋ mbuaaŋ toni. Ve ite, nene ye tau iza to iwaata pa ipariaaŋ saveeŋ toni. Mbeb ru tonene, Maaron irau itoor ŋgar toni, ma itombaan ghiit pani ne maau. Mbeb ru tonene tipariaaŋ ghiit kat, leso takis ghurla toit tuŋia, ve taghur mataad pa nepooŋ poia to Maaron pale igham pait.
HEB 6:19 Nepooŋ poia to taghurghur mataad pani ne, nene ikis ghiit tuŋia, inimale badewaaŋ to ikis waaŋ. Pasa, Ŋgeu to inim ataam pait pa tagham nepooŋ tonenen, ye imuuŋ pait, ve ilooŋ ila rumai to ndug sambam wa. Nene Krisi. Ve uli to ipoon rumai lolo to patabuaŋ le patabuaŋ kat, ye ila ilib pani, le ila peria to Maaron. Pasa, Krisi, ye inim daba tau to watooŋrau inimale Melkizedek. Tovenen ye pale iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve uraat toni tonowen iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
HEB 7:1 Melkizedek to nasavia ne, ye kinik to ndug Salem, ve ye ŋgeu to watooŋrau to imbesmbees pa Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob. Sawa to Abaram yesŋa kinik pida tigham malmal ve ilib padi, ye imuul ila le ivot to Melkizedek izi ataam luvuŋa. Ghoro Melkizedek ighur poia to Maaron iza toni.
HEB 7:2 Ye ighur poia to Maaron iza toni le isob, ghoro Abaram imundig, ve ilup mbeb tisob to tila tigham malmal ve tiyou di tinim ne, ve ivalag di tinim ndouŋ saaŋgul. Ghoro ighur ndouŋ eez inim Melkizedek le. Yo, Melkizedek iza pughu tovene: ‘Kinik to ŋgar deŋia.’ Ve ye iŋgin ndug Salem. Ve Salem pughu, nene ‘ŋgar luuma.’ Tovenen ye kinik to ŋgar deŋia ve ŋgar luuma.
HEB 7:3 Ve mbeb ite. Ighaze tawaat Maaron aliŋa, nene taghita saveeŋ waaro eta to isavia Melkizedek tama ve tina ve pughu toni ne maau. Ve sawa to tina ipoopa, ve sawa to ye imaat, nene paam, timbood saveeŋa eta maau. Tovenen taghita taghaze ye inim ghilalooŋ poia eez pa Maaron Natu. Pasa, Yesu ye ŋgeu to watooŋrau to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon irau sawa isob.
HEB 7:4 Aghita. Ŋgar to timbuud Abaram igham pa Melkizedek, nene ipatooŋ ghiit ighaze Melkizedek, ye iza tiina kat. Pasa, mbeb to tila tigham malmal ve tiyou di tinim ne, Abaram ivalag di tinim ndouŋ saaŋgul, ve ighur ndouŋ eez inim Melkizedek le.
HEB 7:5 Yo, tagham ŋgar pa tutuuŋ to muri Maaron igham pa yes Israela. Levi papaghu toni to tinim ndiran to watooŋrau, ve ival tiina to Israel, yes siŋ ee moghon. Pasa, tisob tivot ila to Abaram. Eemoghon tutuuŋ to Mose isaav tovene: Ival tiina to Israel irau tivalag mbeb todi tinim ndouŋ saaŋgul, ve tigham ndouŋ eez pa yes to Levi papaghu toni.
HEB 7:6 Melkizedek, ye ivot ila to Levi maau. Eemoghon mbeb to Abaram iyou di ne, tauto ivalag di tinim ndouŋ saaŋgul, ve ighur ndouŋ eez ila inim Melkizedek le. Aghita. Abaram iza tiina kat. Pasa, Maaron imbua saveeŋ tomani pa mbeb naol. Eemoghon Melkizedek iza tiina ilib pa Abaram. Tauto ipaloti ve ighur poia to Maaron iza toni.
HEB 7:7 Iit tawatag: Ŋgeu to igham palotiiŋ pa tamtoghon, ye iza ilib pa yes to tigham palotiiŋ ila toni.
HEB 7:8 Ve mbeb ite paam. Onoon, paitooŋ to tamtoghon tighurghur di ila pa Maaron, nene Levi papaghu toni to tiyouyou di tinim ledi. Eemoghon yes tikis uraat todi itaghoni taghoni gha ila ne maau. Tighamgham uraat ila le sawa to ighaze timaat, ghoro tamtoghon papaghu tigham inadi. Eemoghon Melkizedek to Abaram igham mbeb pida pani, timbood saveeŋ eta pa mateeŋ toni maau. Tovenen ye inim ghilalooŋ pa Ŋgeu to ineep mata iyaryaar irau sawa isob.
HEB 7:9 Ve iit irau tasaav taghaze: Sawa to Melkizedek ivot to Abaram, ve Abaram ivalag mbeb toni ve igham pida ila toni, nene Levi toman papaghu toni nimadi ineep ila mbeb tonowen paam. Onoon sawa tonenen, tipoop Levi sone. Eemoghon muri, ye ivot ila to Abaram papaghu toni.
HEB 7:11 Muuŋ, yes Israela tigham tutuuŋ to Maaron, ve tineep ila tutuuŋ tonowen samba. Tutuuŋ tonenen isaav tovene: Levi papaghu toni moghon to Maaron ighur di pa uraat to watooŋrau. Laak, ighaze uraat todi to watooŋrau igharaat tamtoghon le tiŋgalaaŋ kat ila Maaron mata, pughu vena to Maaron isaav ighaze muri, ŋgeu ite to watooŋrau pale ivot, ve igham uraat inimale Melkizedek. Ŋgeu tonowen, uraat toni inimale Aron ve papaghu toni maau.
HEB 7:12 Eemoghon ighaze Maaron ighur uraat to watooŋrau ila tamtoghon ite nima, nene ipatooŋa ighaze ye itoor tutuuŋ toni wa.
HEB 7:13 Ŋgeu to watooŋrau to nisasavia ne, nene Tiina toit Yesu. Ye ivot ila to Levi maau. Ye ivot ila to Yakop natu Yuda. Ve iit tawatag: Muuŋ ve inim, paghu eta to Yuda ikis uraat to watooŋrau maau.
HEB 7:14 Pasa, sawa to Mose ighur tamtoghon pa tigham uraat to watooŋrau, ye isavia aliŋa eta iŋarua Yuda papaghu toni maau.
HEB 7:15 Saveeŋ to nisasavia ne, ŋgar tiam avaat ighami wa. Aazne, ŋgeu paghu eez to watooŋrau ivot wa. Ye inimale Melkizedek.
HEB 7:16 Tutuuŋ to Mose isaav tovene: Yes to tivot ila to Levi moghon, ghoro tinim ndiran to watooŋrau. Eemoghon Yesu inim ŋgeu to watooŋrau itaghon ataam tonowen maau. Ye inim ŋgeu to watooŋrau pasa, ye tapiri tiina kat, ve ineep mata iyaryaar irau sawa isob. Irau imaat muul maau.
HEB 7:17 Pasa, Maaron aliŋa isavia ighaze: “Yom ŋgeu to watooŋrau unumale Melkizedek. Ve yom pale uneep tovene itaghoni taghoni gha ila.”
HEB 7:18 Tutuuŋ muŋgina, le tapiri irau to iuul tamtoghon maau, ve irau igharaat mbeb eta ivot deŋia kat maau. Tauto Maaron irabolini pa ataam paghu to poia kat le ilib pa ataam muŋgina. [Ataam tonowen, nene Yesu tau.] Ye igham ghiit tala tagharau Maaron kat. Leso tagham nepooŋ poia to taghur mataad pani ne.
HEB 7:20 Sawa to Maaron ighur Yesu inim ŋgeu to watooŋrau, ye imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋ saveeŋ tonowen le iyaryaaŋ kat. Eemoghon Levi papaghu toni, Maaron igham ŋgar tovene pa todi eta maau.
HEB 7:21 Aghita. Maaron imbua saveeŋ ariaŋa kat toman Yesu. Pasa, isaav pani ighaze: “Ŋgeu Tiina, ye imbua saveeŋ toman ghom, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Irau itoor ŋgar toni muul maau. Yom ŋgeu to watooŋrau, ve uraat tiom tonanan irau isob maau. Pale inepneep tovene, itaghoni taghoni gha ila.”
HEB 7:22 Tovenen ataam paghu to aazne tataghoni leso itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, nene le saveeŋ mbuaaŋ to poia kat. Ilib pa saveeŋ to muuŋ Maaron imbua toman yes Israela. Ve Yesu to iyoon pa saveeŋ mbuaaŋ paghu tonenen ve igham uraata, leso anoŋa ivot.
HEB 7:23 Muuŋ, yes Israela ledi ndiran katindi to watooŋrau. Tikis uraat todi iseŋseeŋga itaghoni ila ne maau. Pasa, tighamgham uraat ila le sawa to ighaze timaat, ghoro tamtoghon papaghu tigham inadi.
HEB 7:24 Eemoghon uraat to Yesu, nene irau isob maau. Pasa, ye ŋgeu to watooŋrau to ineep mata iyaryaar irau sawa isob.
HEB 7:25 Tovenen yes to tiŋarua Maaron ila Yesu iza, ye irau igham mulin di. Pasa, ye igham naghood ve ineep igharau Maaron irau sawa isob, leso isuŋ Maaron pa iuul ghiit.
HEB 7:26 Poia kat pa iit leed ŋgeu to watooŋrau tovene. Ye irau iuul ghiit. Pasa, ye inimale iit tamtoghon samsamiaad to taan maau. Ye le sosor eta maau. Ye patabuaŋ, ve ŋgar toni isob, nene iŋgalaaŋ moghon. Ve Tama Maaron ighami iza ila ndug sambam, ve aazne iza ilib pa mbeb to naol ne.
HEB 7:27 Tovenen ye inimale daba pida to watooŋrau maau. Pasa, yes tonowen, sawa isob tighamgham watooŋrau pa tireu sosor to taudi muuŋ. Ghoro tigham watooŋrau pa sosor to tamtoghon pida. Eemoghon Yesu, ye le sosor eta pa igham watooŋrau pani ne maau. Ve mbeb ite paam. Watooŋrau to ye igham pa ireu sosor to iit tamtoghon, ye ighami pa ee moghon, ve isob. Watooŋrau tonowen, ye ighami indeeŋ sawa to iyokia tau ve imaat.
HEB 7:28 Tamtoghon tisob to tighur di tinim daba to watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose ne, tapiridi imbool. Pasa, yes to taan. Tauto Maaron igham tutuuŋ pa yes Israela, ve muri ghoro, ighur tau Natu inim ŋgeu to watooŋrau. Ye inimale ndiran pida to watooŋrau maau. Pasa, Maaron imbua saveeŋ tomani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ve ŋgar isob to Natu tonowen itaghoni, tauto ighami le iraua kat pa uraat toni. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
HEB 8:1 Saveeŋ to nisasavia ne, pughu tovene: Aazne, iit leed daba poia eez to watooŋrau. Ye ineep ila Maaron ariaŋa nima waan igharau ina to ghamuuŋ pooz to sambam we.
HEB 8:2 Ye ineep ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to iyoon izi sambam, ve ighamgham uraat toni to watooŋrau ila lolo to patabuaŋ le patabuaŋ kat. Mbeez tonowen, nene mbeez tau. Tamtoghon to taan tipayoonda maau. Maaron tau ipayoonda.
HEB 8:3 Daba tisob to watooŋrau, tighur di, leso tighur paitooŋ to tamtoghon ila pa Maaron ve tigham uraat pa watooŋrau todi. Daba toit to watooŋrau tovene paam. Irau nima moghon ve ila to Maaron ne maau. Ye irau ikis mbeb eta ve ila tomani, leso igham pani inim watooŋrau.
HEB 8:4 Ighaze Yesu inepneep izi taan, ye irau inim ŋgeu to watooŋrau maau. Pasa, watooŋrau naol to tutuuŋ to Mose isavia di, tamtoghona tineep pataghaaŋ wa pa tigham uraat padi.
HEB 8:5 Eemoghon yes timbesmbees pa Maaron ilooŋ ila mbeez to taan moghon. Mbeez tonowen, mbeb tau maau. Nene mbeez to iyoon izi sambam we anunu moghon. Pasa, sawa to Mose ighaze ipayoon mbeez patabuaŋ to Maaron izi ndug balim, Maaron isaav ariaŋa pani ighaze: “Mbeez anunu to napatooŋa payom izi lolooz, matam kisini ve ugharaat mbeb tisob titaghoni.”
HEB 8:6 Ve aazne, uraat to watooŋrau to Maaron ighuri ila Yesu nima, nene poia kat ilib pa uraat to watooŋrau to muuŋ. Ve ataam paghu to itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon, tovene paam. Nene poia kat ilib pa ataam muŋgina, ve le saveeŋ mbuaaŋ popoiadi kat. Ataam paghu tonowen ivot ila uraat to Krisi. Pasa ye to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon.
HEB 8:7 Inimale ataam muŋgina tonowen poia kat, ve le pataŋani eta maau, tone irau Maaron irabolini pa ataam paghu tonene maau.
HEB 8:8 Eemoghon Maaron ighita tovene: Moghon moghon tamtoghon toni tiyel pa ataam toni ve tighamgham sosor. Tauto ye isaav ighaze: “Alooŋ. Sawa eta pale ivot, ghoro you naghur ataam paghu pa yes Israela ve yes Yuda, leso yeiŋa nilup ghei ninim ee moghon.
HEB 8:9 Ataam paghu tonene, pale ite pa ataam to naghuri pa nditimbudi. Muuŋ, sawa to nakis yes Israela nimadi ve naghereb di tipul Isip, you navotia ataam muŋgina tonowen padi. Eemoghon titaghoni kat maau. Tauto naghur murig padi.
HEB 8:10 Ataam paghu to pale naghuri padi, nene vene: Muri, you taug pale naghur tutuuŋ tiou ineep ariaŋa ila ŋgar todi ve nambooda ila lolodi. Ve you pale nanim Maaron todi, ve yes tinim tamtoghon tiou.
HEB 8:11 Sawa tonenen ighaze ivot, tamtoghon eta irau ipatoot ndita pa saveeŋ tiou muul maau. Ve tamtoghon eta irau isaav pa toŋvetaz toni ighaze: ‘Oyai, yam awatag Maaron, ghoro poia!’ vene maau. Pasa, yes tisob pale tiwatag katin ghou. Yes to ledi izadi maau, ve yes to izadi tintina ne paam.
HEB 8:12 Ve you pale lolog isamin di ve nareua sosor todi isob ilale, ve matag iŋgali muul maau.”
HEB 8:13 Aghita. Ighaze Maaron isavia ataam paghu eta, nene ipatooŋ ghiit ighaze ataam to ivot muuŋ, nene muŋginaaŋ ve igharau ighaze isob. Ataam tovene, mala maau pale ilale kat.
HEB 9:1 Ataam to ivot muuŋ, nene le tutuuŋ naol to tisavia suŋuuŋ ŋgara. Ve ataam tonowen isavia mbeez patabuaŋ to iyoon izi taan.
HEB 9:2 Mbeez tonowen, tipayoonda le isob, ghoro tindaad uli tiina ila lolo, leso tirab motin lolo inim suruvu ru. Suruvu to ineep potla, nene tiwaata tighaze ‘ndug patabuaŋ,’ ve mbeb ru tineep ila lolo. Eez, nene lam aia to tighurghur lam izala. Ve ite, nene toŋ to tighurghur mberet patabuaŋ izala. Ve suruvu ite to uli tiina tonowen ipoona, nene tiwaata tighaze ‘ndug to patabuaŋ le patabuaŋ kat.’
HEB 9:4 Suruvu tonowen, artaal to tunuuŋ naunauŋ vuzi popoia ineep ilooŋ ila. Artaal tonowen, tigharaata pa gol. Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ ineep ilooŋ ila paam. Bokis tonowen, tipaak gol ila lolo ve muri, ve tighur mbeb pida tilooŋ tila. Eez, nene uur to tigharaata pa gol ve tighur aniiŋ manna pida ineep ilooŋ ila. Ve mbeb ite, nene titi to Aron to isudud. Ve mbeb ite, nene yaam babaŋadi ru to tutuuŋ saaŋgul ineep ila. Tutuuŋ tonowen, nene isavia ataam to yes Israela titaghoni leso lupuuŋ todi toman Maaron ineep pooi.
HEB 9:5 Ve tighur aŋela anunudi ru tizala bokis tonenen pogho ve bagedi ipoon avo. Aŋela anunudi tonowen tinim ghilalooŋ pa Maaron ŋguruba ve tapiri. Bokis tonenen avo, nene tiwaata tighaze ‘ndug to rewaaŋ sosor.’ Eemoghon aazne, irau nila saveeŋ tonene lolo maau.
HEB 9:6 Tigharaat mbeb naol tonenen, ve tipayoon di le isob, ghoro ndiran to watooŋrau tipamundigin uraat todi. Moghon moghon, tiloŋlooŋ tila mbeez patabuaŋ suruvu to ineep potla, ve tighamgham uraat todi.
HEB 9:7 Ve daba todi eŋgeni moghon to irau ilooŋ ila mbeez suruvu to patabuaŋ le patabuaŋ kat. Eemoghon ye ilooŋ ila pa ee moghon pa ndaman eŋaeŋa. Ve irau nima moghon ve ilooŋ ila maau. Ye irau ikis mbeb eta siŋi, ghoro ilooŋ ila. Sawa to ilooŋ ila, ye igham watooŋrau pa tau sosor toni muuŋ. Ghoro igham pa yes to tikankaan ve tigham sosor.
HEB 9:8 Ŋgar to tighamghami ila mbeez tonenen lolo, Avuvu Patabuaŋ ipatooŋ ghiit pani tovene: Sawa to mbeez tonenen iyondyood, ataam to talooŋ tala ndug patabuaŋ ve tagharau Maaron, nene ivot ighazooŋ sone.
HEB 9:9 Ve mbeez tonenen ipatooŋ ŋgar to ivotvot pa sawa tonene ighaze yes to tighurghur paitooŋ ve watooŋrau todi ila pa Maaron itaghon ataam muŋgina, ŋgar todi tonowen irau igham di tiyamaan di tighaze tiŋgalaaŋ kat ila Maaron mata ne maau.
HEB 9:10 Pasa, watooŋrau tovene, toman tutuuŋ naol to tisavia sa mbeb to irau taghani ve taghuni, ve ataam naol to ririwaaŋ leso taŋgalaaŋ ila Maaron mata, nene mbeb to moghon. Irau igharaat lolood le iŋgalaaŋ kat ila Maaron mata ne maau. Tauto Maaron ighur ataam tonenen ighaze tataghoni ila le sawa to ye igharaat mbeb ve igham ataam paghu ivot, ghoro tapuli.
HEB 9:11 Ve aazne, ataam paghu tonenen ivot ighazooŋ pasa, Krisi inim wa. Ye daba to watooŋrau to inim ataam pait ve taghamgham mbeb popoia ila to Maaron. Pasa, ye ilooŋ ila mbeez tau to iyoon izi sambam, ve ila peria to Maaron. Mbeez tonowen, poia le poia kat. Ilib pa mbeez to muuŋ yes Israela tireii. Pasa, tamtoghon tireii pa nimadi maau, ve ineep izi taan maau. Ineep izi sambam.
HEB 9:12 Sawa to Krisi ilooŋ ila mbeez suruvu to patabuaŋ le patabuaŋ kat, ye ila toman mekmek ma makau natu eta siŋi maau. Ye ila toman tau siŋ toni to imaliŋ inim watooŋrau, ve ila ivot to Maaron. Tauto ireu sosor toit, ve igham mulin ghiit. Leso samia tapiri ikis ghiit muul sob, ve taneep mataad iyaryaar le alok. Uraat tonenen, Krisi ighami pa ee moghon, ve isob. Irau ighami muul maau.
HEB 9:13 Aghita. Muuŋ, ighaze mbeb eta igham tamtoghon tisami ila Maaron mata, nene titir mekmek ma makau tamoot eta siŋi, ma avab to makau liva to yab ighani ne izala poghodi. Leso igham tinidi to potla iŋgalaaŋ ve irau tisuŋ pa Maaron muul.
HEB 9:14 Ighaze venen, Krisi siŋ toni ilib kat pa mbeb tonowen. Pasa, Avuvu Patabuaŋ to inepneep irau sawa isob ne, tapiri ipaloti, ve iyokia tau ve imaat inim watooŋrau pa Maaron, leso ireu sosor toit. Watooŋrau toni tonowen, poia le poia kat. Sosor eta ineep ila maau. Tovenen siŋ toni le tapiri tiina. Irau imen lolood ve igham ghiit tayamaan tauud taghaze taŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ve igham ghiit tapul ŋgar to ighereb ghiit pa mateeŋ, leso tambees pooi pa Maaron mata yaryaara.
HEB 9:15 Tovenen Krisi, ye ŋgeu to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve igharaat ataam paghu pait, leso itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Yes to timalaaŋ pa tutuuŋ to ataam muŋgina, mateeŋ toni ipasob sosor todi atia, ve igham mulin di. Leso tamtoghon tisob to Maaron ipoi di tinim le, tigham nepooŋ poia itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Nepooŋ tonowen pale iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
HEB 9:16 Iit tawatag: Ighaze tamtoghon timbua saveeŋ, yes irau tirab mbeb eta imaat inim watooŋrau. Leso tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ todi. Ve ighaze tirab mbeb eta imaat maau, nene pale saveeŋ mbuaaŋ todi iyaryaaŋ maau.
HEB 9:18 Tauto sawa to Maaron imbua saveeŋ toman yes Israela izi lolooz Sinai pa tilup di tinim ee moghon, siŋ to ŋgai imaliŋ.
HEB 9:19 Sawa tonenen, Mose iwaat tutuuŋ to Maaron pa yes Israela le isob, ghoro igham siŋ to makau ve mekmek, ve itoora toman ya. Ve igham sipsip oro kaviaaŋa ve ikaui ila ai isop boga, ve ipazugi izila siŋ tonowen. Ghoro itiri izala rau to tutuuŋ to Maaron ineep ila, ve itiri izala Israela tisob poghodi paam, ve isaav padi ighaze: “Ataam to ataghoni leso yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon, tauto ye isavia payam ve alooŋa wa. Ve yam ambua saveeŋ tomani aghaze ataghoni. Siŋ tonene, nene pa ipariaaŋ saveeŋ to aazne yam ambua toman Maaron.”
HEB 9:21 Ve Mose itaghon ŋgar raraate pa mbeez patabuaŋ to Maaron toman mbeb to suŋuuŋ to tineep ila lolo ne paam. Igham siŋ ve itiri izala poghodi.
HEB 9:22 Pasa, saveeŋ to ineep ila tutuuŋ to Mose, isaav tovene: Ighaze siŋ imaliŋ, nene irau igham mbeb tisob tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Mbeb eŋaeŋa moghon to maau. Ve ighaze siŋ imaliŋ maau, nene Maaron irau ireu sosor maau.
HEB 9:23 Mbeez patabuaŋ to yes Israela tireii, toman mburuguuŋ to tineep ila lolo, nene mbeb tau maau. Nene mbeb to tineep izi sambam ne anunudi moghon. Tauto tirabrab ŋgai tinim watooŋrau, leso siŋ to mbeb tonowen igham mbeez toman mburuguuŋ to tineep ila lolo ne tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Eemoghon mbeb tau, nene tineep izi sambam. Tauto ŋgar tovene irau igham di tiŋgalaaŋ maau. Ledi watooŋrau to poia kat le ilib pa siŋ to ŋgai, ghoro igham di tiŋgalaaŋ ila Maaron mata.
HEB 9:24 Pughu tonene to Krisi ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to tamtoghon tigharaata pa nimadi ne maau. Pasa, mbeez tonowen, nene mbeez tau maau. Nene mbeez to ineep izi sambam we anunu moghon. Ye igham naghood ve ilooŋ ila ndug sambam lolo kat. Tauto aazne, ineep toman Tama Maaron, ve iuluul ghiit.
HEB 9:25 Yes Yuda, ndaman to naol ne, daba to watooŋrau iloŋlooŋ ila mbeez suruvu to patabuaŋ le patabuaŋ kat. Ve sawa to ilooŋ ila, ye ila toman tau siŋ toni maau. Ye ilala toman siŋ to ŋgai. Eemoghon Krisi, ye igham watooŋrau pae katindi maau. Iyokia tau ve imaat pa ee moghon, ve isob.
HEB 9:26 Ve inimale ye itaghon ŋgar to daba to watooŋrau to taan titaghoni, tone sawa to Maaron ighur sambam ve taan ve inim, ye ighamgham yabyabuuŋ ve mateeŋ. Eemoghon maau. Aazne, nene sawa to Maaron ipasob uraat toni. Tauto Krisi izi inim taan, ve iyokia tau ve imaat, leso ireu sosor toit ve ipasob samia tapiri. Ve uraat tonenen, ye ighami pa ee moghon ve isob. Irau ighami muul maau.
HEB 9:27 Tamtoghon tisob pale timaat pa ee moghon ve isob, itaghon Maaron ŋgar toni. Ve muri, gabizooŋ todi pale ivot ve tigham atia todi.
HEB 9:28 Krisi tovene paam. Ye iyokia tau ve imaat inim watooŋrau pa ee moghon, ve isob. Ye imbaad pataŋani tiina pa ireu sosor to tamtoghon katindi. Ve muri, ye pale imuul izi inim. Sawa tonenen, ye irau igham uraat muul pa rewaaŋ sosor to tamtoghon maau. Ye pale inim pa igham mulin yes to tighur matadi pani ve tisasaŋani.
HEB 10:1 Watooŋrau to tigham di titaghon tutuuŋ to Mose, nene mbeb tau maau. Nene tinimale mbeb popoia to muri tivot ne anunudi moghon. Aghita. Ndaman to naol ne, ndiran to watooŋrau tinoknok rabuuŋ ŋgai pa tireu sosor to tamtoghon. Eemoghon yes to tighaze tila tigharau Maaron ve tisuŋ pani, watooŋrau tovene irau igham di tineep deŋiadi kat ila ye mata ne maau. Maau le maau kat.
HEB 10:2 Ve inimale watooŋrau tovene irau ireu sosor todi isob ilale, ve igham di tineep ŋgalaŋadi kat ila Maaron mata irau sawa isob, tone tiyamaan di tighaze ledi sosor maau, ve tipul ŋgar to rabuuŋ ŋgai pa tireu sosor todi.
HEB 10:3 Eemoghon maau. Watooŋrau to ndaman to naol tighamgham di, nene tigham di matadi iŋgalŋgal sosor todi.
HEB 10:4 Pasa, makau ma mekmek siŋidi, nene irau ireu sosor to tamtoghon maau.
HEB 10:5 Tauto sawa to Krisi izi inim taan, ye isaav pa Maaron ighaze: “Ŋgar to rabuuŋ mbeb inim watooŋrau toman ŋgar to nigham aniiŋ pa nipait ghom, yom lolom pani maau. Eemoghon yom ugharaat anoŋag pataghaaŋ wa. Leso inim inag pa naneep ila.
HEB 10:6 Ve ŋgar to ghuruuŋ mbeb izala artaal leso yab ighan suvuni, toman ŋgar to rabuuŋ mbeb pa rewaaŋ sosor to tamtoghon, nene paam, irau lolom maau.
HEB 10:7 Tauto nasaav naghaze: ‘Maaron, ughita. You taug tonene. You nanim pa nataghon lolom. Ŋgar to naghaze naghami, saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa.’”
HEB 10:8 Aghita. Papazogi, Krisi isavia watooŋrau to tighamgham di titaghon tutuuŋ to Mose ighaze: “Ŋgar to rabuuŋ mbeb inim watooŋrau, toman ŋgar to nigham aniiŋ pa nipait ghom, ve ŋgar to ghuruuŋ mbeb izala artaal leso yab ighan suvuni, ve ŋgar to rabuuŋ mbeb pa rewaaŋ sosor to tamtoghon, ŋgar naol tonene, yom lolom padi maau. Ŋgar tovene, nene irau lolom maau.”
HEB 10:9 Ghoro isaav muul ighaze: “Maaron, ughita. You taug tonene. You nanim pa nataghon lolom.” Saveeŋ tonene, ŋgara tovene: Ataam muŋgina to watooŋrau to ye isavia muuŋ, ye irab motini, ve irabolini pa ataam paghu wa.
HEB 10:10 Aghita. Yesu Krisi iyokia tau itaghon Maaron lolo, ve imaat pa ee moghon pa ireu sosor toit. Tauto aazne, ye igham ghiit tanim tamtoghon patabuaŋa to Maaron wa.
HEB 10:11 Ndag to naol ne, ndiran to watooŋrau tiyondyood ila artaal nagho, ve tinoknok ghamuuŋ watooŋrau raratedi moghon. Eemoghon watooŋrau todi naol tonowen irau tireu sosor eta maau.
HEB 10:12 Ve Krisi, ye igham watooŋrau ee moghon kat pa ireu sosor to tamtoghon, ghoro iza ila pa sambam, ve mbole izi ila pa Tama Maaron nima waan. Watooŋrau toni tonowen, tapiri inepneep irau sawa isob. Muuŋ, aazne, ve itaghoni taghoni gha ila.
HEB 10:13 Tovenen sawa tonenen ve inim, Krisi ineep izi sambam, ve isasaŋan. Ighaze Maaron itatan koia le tapiridi isob, ghoro ye ana ivazag di ila aghe samba.
HEB 10:14 Watooŋrau ee moghon kat to Krisi ighami, nene igham tamtoghon toni tineep deŋiadi kat ila Maaron mata. Ve pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve aazne, ye ighamgham uraat padi leso titaghon katin ŋgar patabuaŋ.
HEB 10:15 Avuvu Patabuaŋ paam ipariaaŋ ghiit pa taghur ila saveeŋ tonene. Pasa, muuŋ, ye isaav ighaze:
HEB 10:16 “Ataam paghu to pale naghuri pa yes Israela, nene vene: Muri, you pale naghur tutuuŋ tiou ineep tuŋia ila lolodi, ve nambooda ila ŋgar todi paam.”
HEB 10:17 Ghoro isaav muul ighaze: “Ve ŋgar todi samsamia naol to tiyel pa tutuuŋ tiou, you pale nareu di tilaledi, ve matag iŋgal di muul maau.”
HEB 10:18 Tovenen aghita. Ighaze Krisi ireu sosor toit isob ilale, nene watooŋrau to rewaaŋ sosor paam, le uraat muul maau.
HEB 10:19 Sawa to Yesu imaat ve imundig muul, ye ilooŋ ila mbeez to ndug sambam. Ve uli to iponpoon ndug patabuaŋ, ye ireep motini, ve malmali ila peria to Maaron. Tauto aazne, mbeb eta ipoon ghiit pa Maaron muul maau. Tovenen yam toŋvetaz, iit tamatughez pa talooŋ tala ndug to patabuaŋ kat, ve tala peria to Maaron malep. Pasa, siŋ to Yesu igharaat ataam paghu pait wa. Ataam tonowen, nene ye tau. Pasa, ye ineep mata iyaryaar ve iuluul ghiit.
HEB 10:21 Aazne, iit leed ŋgeu tiina eez to watooŋrau. Ye daba to iŋgin ruum to Maaron. Ruum tonene, nene iit tamtoghon toni.
HEB 10:22 Tovenen tala tagharau Maaron toman lolood ee moghon, ve taghur ila toni ariaŋa taghaze ye irau iuul ghiit. Pasa, Maaron itir Yesu siŋ toni izala poghood, ve taririu pa ya ŋgalaaŋa wa. Tovenen ŋgar toit samia to muuŋ igham ghiit tayamaan tauud taghaze tasami ila Maaron mata, nene ye ireua isob ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ kat wa.
HEB 10:23 Iit taghur ila saveeŋ mbuaaŋ to Maaron to ighaze ye pale igham nepooŋ poia pait. Tauto taghurghur mataad pa nepooŋ poia tonowen, ve tavovotia saveeŋa pa tamtoghon. Saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen, lolood ru pani malep. Taghur ila ariaŋa ve takisi tuŋia. Pasa, Ŋgeu to imbua saveeŋ tonenen, ye itataghon saveeŋ toni.
HEB 10:24 Ve takaal ataam pa tapamundigin nditaad, leso iit tasob lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, ve tagham uraat popoiadi naol.
HEB 10:25 Ve ŋgar to talup ghiit pa suŋuuŋ, nene tapuli malep. You nasavia saveeŋ tonene pasa, tamtoghon tiam pida naghodi perperia pa lupuuŋ tiam maau. Tovenen matamim iŋgal ve alup gham ve awapalotin gham. Pasa, sawa to Tiina toit, nene inim igharau wa.
HEB 10:26 Alooŋ. Ighaze talooŋ saveeŋ onoon to Krisi ve ŋgar toit ighazooŋ pani, eemoghon muri ŋgar toit iyaryaaŋ muul taghaze tanok ghamuuŋ ŋgar samia, nene pale leed watooŋrau ite paam pa ireu sosor toit maau.
HEB 10:27 Ighaze tagham tovene, iit leed ataam eta muul maau. Tovenen matughezaaŋ tiina pale igham ghiit ve tanepneep, ve tasaŋan moghon pa gabizooŋ to Maaron ve atia to pale ighuri pait. Atia tonowen, nene yab tiina to pale ighan yes to tizorzoor Maaron.
HEB 10:28 Agham ŋgar pa tutuuŋ to Mose. Tutuuŋ tonowen, ariaŋa kat. Ighaze ŋgeu eta mata velegini ve iyel pani, ve tamtoghon ru ma tol tighita ve tipariaaŋ saveeŋ tighaze ye igham ŋgar tovene, nene ye pale imaat. Irau lolodi isamini maau.
HEB 10:29 Laak, ighaze ŋgar tovene ivotvot pa yes to matadi velegin tutuuŋ to Mose, nene pale vena pa tamtoghon to ighaze mata velegin Maaron tau Natu? Ye pale igham atia to samia le samia kat. Onoon, Krisi siŋ toni imaliŋ, leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu, ve igham ŋgeu tonenen inim Maaron le. Eemoghon ye mata velegin siŋ patabuaŋ to Krisi inimale mbeb sorok, ve avo samia pa Maaron Avuvu to inim ataam pa poia to Maaron iza toit.
HEB 10:30 Iit tawatag Ŋgeu to isaav ighaze: “Uraat to yatuuŋ ŋgar samsamia to tamtoghon, nene uraat tiou. Taug pale naghur atia padi.” Ve saveeŋ toni waaro ite isaav tovene: “Ŋgeu Tiina pale iŋgabiiz tamtoghon toni ve ighur atia padi.”
HEB 10:31 Tovenen iit tamatughez pa Maaron mata yaryaara. Pasa, ye nima mala. Ighaze ikis ghiit ve ighur atia pait, nene pale tasami le tasami kat.
HEB 10:32 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, sawa to Maaron ipaghazoŋan gham pa varu poia. Sawa tonenen, tamtoghon tighur pataŋani tiina kat payam pasa, yam ataghon Krisi. Eemoghon yam apul ghurla tiam maau, ve ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani.
HEB 10:33 Sawa pida, tipayoon gham ila ival tiina matadi, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ payam, ve tigham samin gham. Ve sawa pida, tigham ŋgar tovene pa nditamim paam. Tauto lolomim isamin nditamim tonanan, ve ayoon toman di pa badooŋ pataŋani todi tonowen.
HEB 10:34 Ve sawa to tikis nditamim pida ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ ne paam, lolomim isamin di ve auul di. Ve sawa to tamtoghon tilat ve tiyou mbeb tiam tinim ledi, yam lolomim poia moghon. Pasa, awatag aghaze yam lemim mbeb poia to ilib kat pa mbeb tiam to tiyou di ne. Mbeb tonowen, nene mbeb tau, ve ineep le alok.
HEB 10:35 Tovenen ŋgar tiam to amatughez maau ve ayoon ariaŋa pa ghurla tiam, yam apuli malep. Pasa, ighaze akis ŋgar tonanan, nene pale aghita atia tiina to poia kat.
HEB 10:36 Tovenen yam ayoon ariaŋa, ve ataghon Maaron lolo. Leso aghita saveeŋ mbuaaŋ toni anoŋa.
HEB 10:37 Pasa, Maaron saveeŋ toni isaav tovene: “Ŋgeu to ighaze inim ne, mala maau pale inim. Irau izuar maau.
HEB 10:38 Ve tamtoghon tiou to titaghon ŋgar deŋia, nene pale ghurla todi igham pooz pa nepooŋ todi. Eemoghon ighaze tamtoghon eta imatughez, ve lolo ighur ighaze ipul muri payou, nene pale lolog poia pani maau.”
HEB 10:39 Ve iit tanimale yes to timatughez, ve tipul muridi pa Maaron ve tilaledi ne maau. Iit tamtoghon to takis ghurla toit tuŋia, leso taneep mataad iyaryaar le alok.
HEB 11:1 Ŋgar to taghur ila, nene vene: Mbeb popoia to taghur mataad pani, lolood ru pani maau, ve ŋgar toit iyaryaaŋ taghaze mbeb tonowen pale tivot. Ve mbeb to aazne taghita di pa mataad maau, ŋgar toit iyaryaaŋ taghaze onoon kat mbeb tonowen tinepneep.
HEB 11:2 Nditimbuud to muuŋ, ghurla todi iyaryaaŋ tovene. Tauto Maaron lolo poia padi ve ipait di.
HEB 11:3 Ghurla toit, to igham ghiit taghilaal taghaze: Maaron isaav moghon, ve sambam ve taan toman mbeb to naol ne tivot. Tovenen mbeb tisob to aazne taghita di ne, Maaron igharaat di pa mbeb eta to iit irau taghita pa mataad ne maau.
HEB 11:4 Muuŋ, Abel ighur ila to Maaron. Tauto igham watooŋrau poia le ilib pa watooŋrau to togha Kain. Ghurla toni tonowen, tauto igham Maaron lolo poia pani ve watooŋrau to ye igham pani, ve ipaiti ighaze ye ŋgeu deŋia eez. Tovenen onoon, Abel imaat wa. Eemoghon kamos to ghurla toni, nene inimale Abel isavsaav pait sone.
HEB 11:5 Enok ighur ila to Maaron. Tauto imaat maau, ve Maaron ighami iza ila sambam. Muri, tamtoghon tikaala le maau. Pasa, Maaron ighami iza ila wa. Ve sawa to Enok inepneep izi taan, tipait varu tighaze Maaron lolo poia pani.
HEB 11:6 Eemoghon ighaze taghur ila to Maaron maau, nene irau ye lolo poia pait maau. Pasa, tamtoghon to ighaze ila igharau Maaron, ye irau ighur ila ighaze Maaron inepneep ve ighamgham atia popoia pa yes to tizuaria di pani.
HEB 11:7 Noa ighur ila to Maaron ve imatughez pani. Tovenen sawa to Maaron isavtarani pa pataŋani to ighaze ivot, ye itaghon Maaron aliŋa ve igharaat waaŋ. Onoon, sawa tonenen, tamtoghon tighita pataŋani tovene ivot ndag eta sone. Eemoghon Noa ighur ila Maaron aliŋa, tauto iuul tau toman azuwa, ve ndinatu toman ndizwadi, ve tineep pooi. Tilaledi maau. Ŋgar to ye ighami, nene ipatooŋ ŋgar samia to tamtoghon to tineep izi taan pa sawa tonenen ivot ighazooŋ. Ghurla toni tonowen, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.
HEB 11:8 Sawa to Maaron ipoi Abaram, ye isaav pani ighaze ipul ndug toni, ve ila pa taan to ye ighaze igham pani. Onoon, sawa tonenen, Abaram ikankaan pa sa ndug to pale ila ineep pani. Eemoghon ye ighur ila to Maaron. Tauto ilooŋ aliŋa, ve imundig ipul ndug toni ve ila.
HEB 11:9 Abaram ighur ila. Tauto ineep inim loom izi taan to Maaron imbua saveeŋ pani. Ye le ruum tau maau. Ipapayoon mbeez moghon, ve inepneep ila. Ve muri, natu Isak ve timbu Yakop titaghon ŋgar raraate. Ve saveeŋ mbuaaŋ to Maaron igham pa Abaram, saveeŋ ee moghon, tauto ye isavia padi paam.
HEB 11:10 Abaram ineep tovene pasa, ye ighur mata pa ndug tiina to Maaron igharaata itaghon tau ŋgar toni. Ndug tonowen, pughu ariaŋa, ve ineep tovene irau sawa isob.
HEB 11:11 Abaram ighur ila. Tauto Maaron tapiri iza to yesuru Sara ve tipoop. Onoon, yesuru tinim ndolman watwaat, ve sawa todi to popaaŋ isob wa. Eemoghon Abaram ighur ila ighaze Maaron itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto ighita saveeŋ tonowen anoŋa.
HEB 11:12 Tovenen aghita. Abaram, ye ŋgeu ee moghon kat, ve inim olman waat wa. Eemoghon yesuru azuwa Sara tipoop, ve tamtoghon to tivot ila toni, yes katindi kat. Irau tanin di maau. Pasa, timasa tinim naol tinimale pitum to sambam paroŋania, ve magargaar to naari.
HEB 11:13 Yes tisob tonowen, ghurla todi igham pooz padi le irau mateeŋ todi. Onoon, saveeŋ to Maaron imbua toman di, yes tighita anoŋa maau. Pasa, sawa to saveeŋ tonowen anoŋa ivot, nene inepneep mala sone. Eemoghon lolodi poia pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron inimale tighita anoŋa wa. Ve tivotia taudi tighaze: “Taan, nene ndug tiei kat maau. Nepooŋ tiei to taan, nene nineep ninim loomba moghon. Pasa, ndug tiei kat, nene sambam.”
HEB 11:14 Tamtoghon to tisaav tovene, tipatooŋ taudi tighaze ndug todi eta inepneep. Tauto tikalkaala sone.
HEB 11:15 Ve inimale tigham ŋgar tiina pa taan todi to tipuli, ve tikausim pani, tone yes irau timuul tila.
HEB 11:16 Eemoghon maau. Pasa, ŋgar todi iyaryaaŋ pa ndug ite to poia kat ilib pa ndug to tipuli. Ndug tonowen ineep izi sambam. Tauto sawa to tipoi Maaron tighaze ye Maaron todi, ye maya pa saveeŋ todi tonowen maau. Pasa, ndug to tighur matadi pani, ye ighuri padi pataghaaŋ ve isasaŋan di.
HEB 11:17 Abaram ighur ila to Maaron. Tauto sawa to Maaron itoova ve isaav pani ighaze irab natu ee moghon Isak imaat inim watooŋrau, ye ighaze itaghon Maaron aliŋa. Onoon, muuŋ Maaron imbua saveeŋ tomani ighaze: “Papaghu tiom kat pale tivot ila to natum Isak.” Eemoghon Abaram iŋguruut natu tonowen maau.
HEB 11:19 Pasa, ye igham ŋgar tovene: Ighaze Isak imaat, nene Maaron irau ipamundigini pa mateeŋ. Ve ŋgar to ivot pa Isak, nene inimale ye imaat wa, eemoghon Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve ighuri imuul ila to tama Abaram.
HEB 11:20 Isak ighur ila to Maaron. Tauto ighur poia to Maaron iza to ndinatu ru, Yakop ve Esau, ve isaav pa mbeb to muri pale ivot padi.
HEB 11:21 Yakop ighur ila to Maaron. Tauto sawa to iyamaan tau ighaze mateeŋ toni igharau, ye ighur poia to Maaron iza to Yosep ndinatu ru le isob, ghoro iwat aze ila titi toni, ve isuŋ pa Maaron.
HEB 11:22 Yosep paam ighur ila to Maaron. Tauto sawa to iyamaan tau ighaze mateeŋ toni igharau, ye isaav pa yes Israela ighaze muri Maaron pale igham di tipul Isip. Ve isaav padi pataghaaŋ pa tua. Leso sawa to timundig, matadi iŋgal tua, ve tighami tila ve titavia izi taan Kanaan.
HEB 11:23 Mose tama ve tina tighur ila to Maaron. Tauto sawa to tipoopa, timatughez pa kinik to Isip aliŋa maau, ve tiŋgooz natudi tonowen irau kaiyo tol. Pasa, tighita inimale ndipain pida maau. Nagho poia le poia kat.
HEB 11:24 Mose paam ighur ila to Maaron. Tauto sawa to itub inim olman, lolo pa tamtoghon tiwaata tighaze ye kinik to Isip natu liva natu malep.
HEB 11:25 Ye irau itaghon yes Isipa ve yesŋa tigham ŋgar samsamia naol to uliid to tigham lolood poia rismoghon ve isob. Eemoghon lolo pa ŋgar tovene maau. Ye ighita ighaze ye irau ila toman Maaron tamtoghon toni ve yesŋa timbaad pataŋani, ghoro poia.
HEB 11:26 Ve ye igham ŋgar tovene: Ighaze tamtoghon tipamayaŋini ve tighur pataŋani pani inimale tigham pa Mesia, nene poia. Pasa, ye ighur mata pa atia poia to muri pale Maaron igham pani. Ve ighita ighaze atia tonowen, nene ilib kat pa yes Isipa mbaliiŋ todi to naol ne.
HEB 11:27 Mose ighur ila. Tauto imundig ve ipul Isip. Ye imatughez pa malmaliiŋ to kinik maau. Onoon, iit tamtoghon irau taghita Maaron pa mataad maau. Eemoghon Mose, ye iyoon ariaŋa inimale ighita katin Maaron pa tau mata.
HEB 11:28 Mose ighur ila to Maaron. Tauto ipamundigin ŋgar to Pasova, ve isaav pa yes Israela tipel siŋ ila ataam todi todi. Leso aŋela to Maaron imbaaŋa ila pa irab yes Isipa ndinatudi aidaba, igham mbeb eta padi sob.
HEB 11:29 Ival tiina to Israel tighur ila to Maaron. Tauto sawa to timbut Te Kaviaaŋa ve tivool tila pa dige ite, yes tilaagh inimale tilaagh izala taan mamaasa. Eemoghon sawa to yes Isipa titoova pa titaghon di, te ipol imuul inim izala poghodi, le tisob tighun te ve timatmaat.
HEB 11:30 Ival tiina to Israel tighur ila. Tauto tilaagh luvutin ndug tiina Yeriko irau ndag liim ve ru. Ghoro didiiŋ ariaŋadi to tiluvutin ndug, tisob tipolpol tizi.
HEB 11:31 Reap, ye liva to ataam. Eemoghon ighur ila to Maaron. Tovenen sawa to Yosua imbaaŋ yes sandiri tila pa tighita ndug, Reap igham di tila ruum toni, ve iŋgin poian di. Tauto sawa to yes Israela tirab ival tiina to Yeriko to tizoor Maaron aliŋa, yes tirab Reap maau. Tipuli ineep.
HEB 11:32 Poia. Irau nayoot saveeŋ ila mala maau. Pasa, leg sawa to nasavia kamos pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, David, Samuel, ve yes propeta to muuŋ tivotia Maaron aliŋa ne maau.
HEB 11:33 Ndiran tonowen tighur ila to Maaron. Tauto ye ipalot di, ve pida tiparab le tilib pa kinik pida to tiŋgin taan tintina. Ve yes pida to muuŋ tiŋgin yes Israela, tipalot tamtoghon pa titaghon ŋgar deŋia. Ve tamtoghon todi pida tighita saveeŋ to Maaron imbua toman di ne anoŋa. Ve pida, laion tirau tighan di maau.
HEB 11:34 Pida, tipiyaav di tila yab tiina lolo. Eemoghon yab le tapiri irau to iwaghamun di maau. Ve pida, Maaron ipaghau di pa buza mata. Pida, tapiridi imbool. Eemoghon Maaron ipalot di, tauto tiparab ariaŋa le tilib pa ndaaba to ndug pida, ve tinaan koiadi tonowen tila.
HEB 11:35 Ve ndiliva pida, Maaron ipamundigin mateeŋa todi. Tamtoghon pida, koiadi tighur yabyabuuŋ padi ve tisaav padi tovene: “Ighaze yam apul murimim pa Maaron tiam, nene pale nipul gham ala.” Eemoghon yes tilooŋ aliŋadi maau, ve tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Pasa, tighur ila tighaze Maaron pale ipamundigin di pa mateeŋ, ve tigham nepooŋ poia kat to ilib pa pataŋani naol to timbaad di izi taan.
HEB 11:36 Ve pida, tamtoghon tiwaŋiŋizon di ve tilos di. Pida, tikau nimadi ve aghedi pa sen, ve tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo.
HEB 11:37 Ve pida, tirab di pa yaam. Pida, tighorot di pa so tinim suruvu ru. Ve pida, timbut di pa buza timatmaat. Tamtoghon pida tineep sami. Mbolaaŋ igham di, ve ledi nonogiiŋa poia eta maau. Tindud di pa sipsip ma mekmek ulidi moghon. Ve tamtoghon tigham samin di, ve tighur pataŋani naol padi.
HEB 11:38 Ndiran tonowen, tamtoghon popoiadi kat. Tinimale ival tiina to titaghon ŋgar to taan ne maau. Ndiran tovene, taan tonene poia irau to tineep pani ne maau. Aghita. Nepooŋ todi, poia maau. Ve ledi inadi poia eta to nepooŋ maau. Tauto tiwalaghlaagh taghon ndug balim ve lolooz. Ve tinepneep ilooŋ ila taan ve yaam sambudi.
HEB 11:39 Tamtoghon tisob to nasavia di ne, tighur ila to Maaron. Tauto Maaron lolo poia padi ve ipait di. Eemoghon sawa to tineep izi taan, todi eta ighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anoŋa maau.
HEB 11:40 Pasa, muuŋ kat, Maaron lolo ighur pataghaaŋ ighaze igham mbeb poia eez to pale iuul ghiit tasob. Leso tasob taneep deŋiaad kat ila mata. Ve ye lolo pa yes tighami muuŋ malep. Ye ighaze ilup ghiit toman di, ve iit tasob taghami raraate.
HEB 12:1 Ival tiina to muuŋ to ŋgaramus nasavia di ne, nene inimale tiyoon luvutin ghiit ve tipariaaŋ ghiit pa taghur ila. Ighaze venen, pale tagham vena? Nepooŋ toit, nene inimale taneep ila landooŋ tiina, ve talaan soso mala. Tovenen mbeb naol to tipataŋan ghiit pa landooŋ, toman ŋgar samsamia to tikau ghiit ne, iit irau tapul di tisob tineepledi. Ve talaan toman tapiriid taghon ataam to Maaron ighuri pait, ve takiskisi tovene le tapasob landooŋ toit.
HEB 12:2 Ve mataad ila pa mbeb ite paam malep. Mataad ila pa Yesu moghon, ve talaan taŋarua tala. Pasa, ye to imuuŋ pait ve ipatooŋ ghiit pa ataam to taghur ila. Ve ye to pale igham uraat pait le ghurla toit ivot kat le deŋia moghon ila Maaron mata. Aghita. Ye imbaad pataŋani, ve tirabi imaat izala ai pambarooŋ. Eemoghon ye ighita mayaŋiiŋa tonowen inimale mbeb sorok. Pasa, ye iwatag: Ighaze itaghon katin Maaron ŋgar toni, nene pale muri ineep pooi toman tini iza. Tauto aazne, ye ineep ila pa Tama Maaron nima waan igharau ina to ghamuuŋ pooz.
HEB 12:3 Onoon, sawa to ye ineep izi taan, ndiran samsamiadi tighur koi pani, ve tizorzoora. Eemoghon ye iyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani tonowen. Tovenen matamim kisin ŋgar to ye ighami, ve ataghoni. Pa vene, pataŋani tiam itatan gham le tapirimim isob.
HEB 12:4 Onoon, yam aparab ariaŋa pa atatan samia tapiri. Eemoghon tiam eta siŋ toni imaliŋ sone.
HEB 12:5 Yam avaat lolomim imaagh pa saveeŋ palotiiŋ eez to iŋarua yam to anim Maaron ndinatu ne? Isaav tovene: “Natug, ighaze Ŋgeu Tiina ighur pataŋani eta payom pa ipasaluŋgan ghom, ughita inimale mbeb sorok malep. Ugham ŋgar pani pooi. Ve ighaze iyaan ghom, lolom isami malep.
HEB 12:6 Pasa, tamtoghon tisob to Ŋgeu Tiina lolo ineep todi, ye ipasaluŋgan di. Ve tamtoghon tisob to ye igham di tinim ndinatu, ye iloslos di, leso igham di tighilaal.”
HEB 12:7 Tovenen ighaze pataŋani eta ivot payam, ayoon ariaŋa ve ambaada moghon. Pasa, pataŋani tonanan, nene ataam to Maaron ipasaluŋgan gham. Ye ighamgham tovene pa ndinatu tisob. Aghita. Ighaze pain eta igham sosor, pale tama ipuli? Maau. Ndipain tisob, nditamandi tipasaluŋgan di. Ve Maaron tovene paam. Ye ighurghur pataŋani ivotvot pa ndinatu tisob, leso ipasaluŋgan di. Eemoghon ighaze ye ipasaluŋgan gham maau, nene ye ndinatu yam maau. Yam animale ndipain to ledi nditamandi maau.
HEB 12:9 Ve mbeb ite paam. Iit tawatag: Nditamaan to taan tigham toon ve tiloslos ghiit, leso tipasaluŋgan ghiit. Ve sawa to tigham tovene, iit taroron padi ve neneeŋaad moghon. Ighaze venen, vena pa Tamaan Maaron to iŋgin anunuud ne? Pasa, ye ilib pa nditamaan to taan. Tovenen ighaze ye ighur pataŋani eta pait pa ipasaluŋgan ghiit, tapul tauud ila ye nima, ve tambaada moghon. Leso muri, tagham nepooŋ poia.
HEB 12:10 Nditamaan to taan tipasaluŋgan ghiit pa sawa tuku moghon, ve titaghon ŋgar to taudi tighita tighaze poia. Eemoghon Tamaan Maaron, ye ipasaluŋgan ghiit, leso iuul ghiit kat ve tataghon ŋgar patabuaŋ tanimale ye tau.
HEB 12:11 Onoon, sawa to tilos ghiit, lolood poia maau. Lolood ipataŋan. Ve ighaze Maaron ighur pataŋani pait pa ipasaluŋgan ghiit, nene pale ŋgara raraate moghon. Eemoghon lolood ipataŋan pani kat malep. Pasa, ighaze pataŋani tonenen igham ŋgar toit ivot, nene pale muri tataghon ŋgar deŋia, ve taghita anoŋa tovene: Itiŋa Maaron pale talup ghiit tanim ee moghon, ve taneep toman lolood luuma.
HEB 12:12 Yam pida animale tamtoghon to ilaan soso mala, le tapiri isob, ve nima ve aghe ipaspas. Eemoghon apariaaŋ taumim ve akiskis landooŋ le apasobi!
HEB 12:13 Ve matamim iŋgal pa ataghon ataam deŋia to Maaron moghon. Leso apalot nditamim pida to tiyoon ariaŋa sone, ve ghurla todi ivot inim tiina le iyaryaaŋ. Tovenen apatum gham. Pa vene, ayel pa ataam to Maaron, ve agham di titap le tisami kat.
HEB 12:14 Azuaria gham pa apatooŋ ŋgar luuma pa tamtoghon tisob, ve yamŋa alup gham anim ee moghon. Ve azuaria gham pa ŋgar patabuaŋ. Pasa, tamtoghon to ighaze itaghon ŋgar patabuaŋ maau, nene irau ighita Ŋgeu Tiina maau.
HEB 12:15 Yam apatum gham. Pa vene, ŋgar samia izeev tiam eta, ve ipul muri pa Maaron ve poia toni. Tamtoghon tovene, ye inimale waraman to itub iza ila lolomim. Ye pale iwaghamuni tamtoghon katindi, ve igham di tisami ila Maaron mata.
HEB 12:16 Ve tiam eta ighur maat malep. Ve eta ipul muri pa Maaron, ve ŋgar toni iyaryaaŋ pa mbeb to taan moghon inimale Esau malep. Iit tawatag: Esau, ye ŋgeu aidaba, ve iza pa igham mbeb naol to tama. Eemoghon igham ŋgar pa mbeb tonenen maau, ve irabolin iza tonowen pa sur rubruub ee moghon kat.
HEB 12:17 Ve yam awatag. Muri, Esau ila to tama ve ighasoni ariaŋa ighaze ighur poia to Maaron iza toni. Eemoghon tama izugua. Esau izoorndug pani, ve itaŋ tiina. Eemoghon sosor to ye ighami, le ataam eta pa igharaata muul maau.
HEB 12:18 Aazne, yam anim avot ndug to irau aghita pa matamim ve akisi pa nimamim animale yes Israela ne maau. Muuŋ, sawa to Maaron ivot todi izi lolooz Sinai, yes tighita yab to ighanghan izala lolooz Sinai daba, toman yaghur tae asosooŋa to ikau lolooz tonowen. Ve tighita ndoroom tiina, ndug milia, ve yaghur tiina. Ve tilooŋ mbeb to avolutu inimale tavuur itaŋ tiina. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa. Tauto matughezaaŋ tiina igham di le tisami kat. Ve titaŋ roran Mose tighaze isaav pa Maaron, leso isavsaav padi muul sob.
HEB 12:20 Pasa, timatughez pa tutuuŋ ariaŋa to Maaron isavia padi ighaze: “Tamtoghon ma ŋgai eta ighaze itut lolooz pughu, yam arabi pa yaam le imaat.”
HEB 12:21 Mose ighita mbeb naol tonowen, le ye paam imatughez kat, ve isaav ighaze: “Matughezaaŋ igham ghou le tinig irur kat!”
HEB 12:22 Eemoghon yam, aazne anim avot ndug tovene maau. Krisi igham gham anim avot lolooz Zion wa. Nene Yerusalem to sambam, ndug tiina to Maaron mata yaryaara. Aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tiluplup di tonowe toman tinidi iza.
HEB 12:23 Ve yam aneep ila lupuuŋ to Maaron ndinatu aidaba. Tamtoghon tisob to tineep ila lupuuŋ tonene, yes tinim ndug sambam tamtoghona. Tauto izadi ineep ila rau to ndug tonowen. Ve aazne, yam agharau Maaron wa. Ye ŋgeu to pale iŋgabiiz tamtoghon tisob ve ighur atia padi. Ve anim avot to ndiran deŋiadi to aazne tineep izi ndug sambam. Ndiran tonowen, Maaron igham ŋgar todi isob poiawaat ila ye mata.
HEB 12:24 Ve aazne, anim avot to Yesu. Ye to iyoon bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtoghon, ve igharaat ataam paghu, leso itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Siŋ toni, tauto ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu tonowen. Tovenen siŋ toni ilib pa siŋ to Abel. Pasa, Abel siŋ toni ipoipoi Maaron ighaze iyati. Eemoghon siŋ to Krisi, nene ipoipoi Maaron ighaze ireu sosor toit.
HEB 12:25 Alooŋ. Aazne, Maaron tau isavsaav pait. Tovenen apoon taliŋamim ve azoor saveeŋ toni malep. Aghita. Yes Israela to muuŋ tipoon taliŋadi pa Maaron aliŋa ne, irau tipaghau taudi pa mbalmbali toni? Maau. Eemoghon sawa tonenen, ye ivotia aliŋa padi izi taan. Ve aazne, Yesu ineep izi sambam ve isavsaav pait. Tovenen ighaze taghur muriid pani, pale tapaghau tauud pa mbalmbali toni vena? Maau le maau kat!
HEB 12:26 Sawa to Maaron isavsaav pa yes Israela, aliŋa itok taan le katia, inimale yoŋgyoog. Ve aazne, ye imbua saveeŋ ighaze: “Muri, you pale natok taan pa ee moghon, ve isob. Ve tonene moghon maau. Pale natok sambam paroŋania paam.”
HEB 12:27 Saveeŋ waaro to isaav ighaze ye pale itok taan “pa ee moghon ve isob” nene ŋgara tovene: Maaron pale itok mbeb tisob to ye ighur di. Leso mbeb to ariaŋadi maau, timbiriis ve tilaledi, ve mbeb ariaŋadi to irau katia maau ne, moghon to tineep.
HEB 12:28 Pooz to Maaron toman ndug toni, nene mbeb ariaŋadi. Irau katia maau, ve tineep tovene irau sawa isob. Tovenen iit to ye igham ghiit taneep ila pooz toni lolo ve izaad pa talooŋ tala ndug toni ne, irau tapatooŋ lolood poia ila pani, ve taroron pani. Leso suŋuuŋ toman mbesooŋ toit itaghon ye lolo.
HEB 12:29 Pasa, Maaron toit, ye patabuaŋ kat. Ye inimale yab to moghon moghon ighanghan.
HEB 13:1 Ŋgar to taghur lolood pa toŋvetaz to Krisi, yam apuli malep. Akiskisi.
HEB 13:2 Ve ighaze loomba tilat, agham di tila ruum tiam toman lolomim poia, ve aŋgin poian di. Ŋgar tovene, lolomim imaagh pani malep. Pasa muuŋ, tamtoghon pida tigham yes loomba ve tighaze pa yes tamtoghon sorok. Eemoghon maau. Yes to tigham di tila ruum todi, nene yes aŋela.
HEB 13:3 Ve matamim iŋgal Maaron tamtoghon toni to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo. Agham ŋgar inimale yam anepneep toman di tonowe. Ve matamim iŋgal yes to tamtoghon tigham samin di. Agham ŋgar pa pataŋani todi tonowen inimale yabyabuuŋ igham gham paam, ve auul di.
HEB 13:4 Yam asob irau aghita ŋgar to vaiuuŋ inimale mbeb tiina, ve matamim iŋgal taumim ndizwamim, ve aneep toman di moghon. Leso asami ila Maaron mata sob. Iit tawatag: Yes to matadi samia tinimale ŋgavuun, ve yes to tighurghur maat, Maaron pale ighur atia padi.
HEB 13:5 Ve lolomim igham pa yaam malep. Ighaze lemim ris, nene iraua. Pasa, Maaron tau isaav ighaze: “You irau napul ghom, ma naghur murig payom ne maau.”
HEB 13:6 Tovenen iit tamatughez malep. Taghur ila to Maaron ariaŋa, ve tasaav taghaze: “Ŋgeu Tiina, ye Ulaaŋa tiou. Irau namatughez pa mbeb eta maau. Pale tamtoghon tigham sa payou?”
HEB 13:7 Matamim iŋgal yes to timuuŋ payam ve tivotia Maaron aliŋa payam. Matamim kisin ŋgar poia to tighamghami ne anoŋa toni, ve ataghon katin di pa ghurla todi.
HEB 13:8 Pasa, Yesu Krisi, ye itortoor ŋgar toni maau. Muuŋ, aazne, ve muri paam, ŋgar toni inepneep tovene irau sawa isob.
HEB 13:9 Tovenen saveeŋ soroksorok to iyel pa saveeŋ to Maaron, nene iweu gham ve apul ataam toni malep. Onoon, ndiran pida tizuaria di taghaze le titaghon katin tutuuŋ naol to iŋarua aniiŋ ve mbeb pida. Eemoghon ŋgar to tighamghami, iuul di rita maau. Tagham tapiriid ila poia to Maaron, ghoro poia.
HEB 13:10 Iit leed artaal eez inepneep. Eemoghon ndiran to watooŋrau to timbesmbees pa Maaron ilooŋ ila mbeez patabuaŋ to yes Yuda, yes ledi izadi pa tighan aniiŋ to ineep ila artaal toit tonowen maau.
HEB 13:11 Aghita. Ndaman to naol, ighaze sawa tiina to rewaaŋ sosor ivot, nene daba to watooŋrau igham siŋ to ŋgai, ve ilooŋ ila mbeez lolo to patabuaŋ kat, ve igham watooŋrau pa ireu sosor to tamtoghon. Eemoghon ŋgai anoŋadi, nene tigham di tila saguan pa ndug todi to nepooŋ, ghoro tighur di tizala yab ighan di.
HEB 13:12 Pughu tonene to Yesu paam, tighami tivot tila saguan pa ndug tiina Yerusalem, ghoro tirabi imaat toman yabyabuuŋ tiina. Nene ataam to Maaron itaghoni, leso siŋ to Yesu ireu sosor to iit tamtoghon, ve igham ghiit tanim tamtoghon toni patabuaŋa.
HEB 13:13 Tovenen iit paam irau tapul lupuuŋ to yes to tizurun Krisi, ve tavot tala toni. Ve ighaze tipamayaŋin ghiit inimale muuŋ tigham pani, nene poia. Sa pataŋani to tigham pait, tambaada moghon.
HEB 13:14 Pasa, iit tawatag: Taan tonene, iit leed ndug tiina eta to iit irau taneep pani itaghoni taghoni gha ila ne maau. Nene tazuaria ghiit pa Maaron ndug toni. Ndug tonowen, muri pale ivot ighazooŋ.
HEB 13:15 Tovenen iit tapait Maaron ila Yesu iza. Onoon kat, iit to taghur ila to Yesu ve tavotia iza ne, avood pale ipait Maaron irau sawa isob. Nene inim watooŋrau toit ila pani.
HEB 13:16 Ve agham poian tamtoghon ve arei mbeb tiam padi. Ŋgar tovene, lolomim imaagh pani malep. Pasa, nene watooŋrau ite to igham Maaron lolo poia.
HEB 13:17 Alooŋ ŋginiiŋa tiam aliŋadi ve aneep ila sambadi. Pasa, yes to matadi payam ve tipatoot gham pa nepooŋ to anunumim. Ve muri, yes pale tiyoon ila Maaron mata, ve tipaesia uraat todi pani. Tovenen yam alooŋ saveeŋ todi. Leso tigham uraat todi toman lolodi poia. Ighaze moghon moghon aghamgham pataŋani padi, nene irau uraat todi iuul gham kat maau.
HEB 13:18 Nighason gham nighaze aghur ghei ila suŋuuŋ tiam. Onoon, yei niyamaan taumai nighaze ŋgar tiei, nene iŋgalaaŋ ila Maaron mata. Eemoghon apul suŋuuŋ payei malep. Pasa, nighaze ŋgar tiei isob poia ve deŋia moghon ila Maaron mata.
HEB 13:19 Ve mbeb ite to lolog pani kat, nene naghaze yam asuŋ Maaron ariaŋa, leso iuul ghou ve rikia nalat naghita gham muul.
HEB 13:20 Tiina toit Yesu Krisi to imaat ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ye to ŋginiiŋ to sipsip, ve iza tiina kat. Siŋ toni imaliŋ, tauto ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. Ataam tonowen pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Ve Tama Maaron to igham ghiit taneep poia toman lolood luuma, ye pale irei ŋgar popoia naol payam, leso yam irau ataghon lolo. Ve ila uraat to Yesu Krisi, ye pale ipamundigin gham, leso agham ŋgar popoia moghon ila mata. Tovenen iit irau tapait iza itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
HEB 13:22 Yam toŋvetaz, you nambood saveeŋ tuku ila rau tonene pa napalot gham. Ve naghason gham naghaze aghur taliŋamim pani pooi. Ayasiil malep.
HEB 13:23 You napaes payam pa itaad ite Timoti. Ye, tipuli ivot pa ruum to yabyabuuŋ wa. Ve ighaze inim ivot rikia, nene pale yeru nilat nighita gham.
HEB 13:24 Agham ndag poia tiei pa ŋginiiŋa tiam, ve Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tisob to tineep izi tonanan. Yes to Itali to yeiŋa ninepneep ne, ndag poia todi ilat payam paam.
HEB 13:25 Poia to Maaron iza to yam asob. Onoon.
JAM 1:1 You Yakobus. You mbesooŋa to Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi. Nambood rau tonene ilat to yam rumai saaŋgul ve ru to Israel to awaghaughau ala aneep irau ndug ndug. Ndag poia pa yam asob.
JAM 1:2 Yam toŋvetaz, ighaze tovaaŋ naol naol tivot payam, aghita di tinimale mbeb popoia, ve lolomim poia padi.
JAM 1:3 Pasa, yam awatag: Ighaze Maaron itoov ghurla tiam, nene pale ipalot gham, leso ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani.
JAM 1:4 Tovenen ayoon ariaŋa ve akis ghurla tiam tuŋia. Pasa, ighaze ŋgar tovene ivot inim tiina ila lolomim, nene pale irau ambool pa ŋgar poia eta maau, ve ŋgar tiam isob deŋia ve popoia moghon ila Maaron mata.
JAM 1:5 Ighaze tiam eta ikankaan: Pale itaghon sa ataam leso itaghon Maaron ŋgar toni ve ineep pooi? Ye irau ighason Maaron pa igham le ŋgar. Maaron pale igham pani. Irau iyasiil pani maau. Pasa, ye ŋgeu to reiŋ mbeb, ve ighamgham mbeb popoia naol naol pa tamtoghon tisob.
JAM 1:6 Eemoghon ye irau isuŋ Maaron toman lolo ee moghon, ve ighur ila ighaze Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ toni. Lolo ru malep. Pasa, tamtoghon to ighaze lolo ru, ye inimale te to yaghur iviviira, ve diboma iparab.
JAM 1:7 Tamtoghon tovene, irau ighur mata pa Maaron igham mbeb eta pani ne maau.
JAM 1:8 Pasa, ŋgar toni ru. Ye itaghon ataam ee moghon maau. Tauto iwaghamgham.
JAM 1:9 Ighaze toŋvetaz eta to Krisi le iza maau, ye irau lolo poia ve tini iza. Pasa, Maaron pale ipakuri.
JAM 1:10 Ve yes to mbaliiŋ taudi ne paam, ighaze tighilaal Maaron ve titatan taudi ila mata, nene yes irau lolodi poia ve tinidi iza. Pasa, mala maau pale timaat tinimale kananaŋ ruŋgu to timalai ve titaptap.
JAM 1:11 Iit tawatag: Ighaze ndag iza ve ighaaz kananaŋ ruŋgu, nene pale imalai ve itap izi, ve ghitooŋa poia muul maau. Ŋgar raraate moghon pale ivot pa yes mbaliiŋ taudi. Pale tighamgham uraat todi ila ila le sawa eta, ghoro timaat ve tisob.
JAM 1:12 Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa pa tovaaŋ to ivotvot pani, ye irau tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni. Pasa, ŋgar to ye ighami, nene ipatooŋa ighaze ghurla toni, nene mbeb tau. Tovenen muri, ye pale ineep mata iyaryaar. Nepooŋ tonowen, nene atia to Maaron igham pa yes to tiparab ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ to ivot padi. Ye imbua saveeŋ pataghaaŋ wa ighaze pale igham nepooŋ tonenen pa yes to lolodi ineep toni.
JAM 1:13 Ve alooŋ! Ighaze tamtoghon eta lolo ipazaagha pa ghamuuŋ ŋgar samia, nene irau isuk pa Maaron ighaze: “Tovaaŋ tonene, Maaron ighami pa iwat ghou, leso natap ve nagham sosor.” Venen malep. Pasa, Maaron iwat ghiit maau. Ve mbeb eta irau iwat Maaron maau.
JAM 1:14 Ŋgar samia to ineep ila tauud lolood, tauto ipapazaagh ghiit, ve igheghereb ghiit pa ghamuuŋ sosor.
JAM 1:15 Ŋgara tovene: Ighaze ŋgar samia ivot ila lolood ve inim tiina, ghoro ipazaagh ghiit ve tagham sosor. Ve ighaze sosor toit ivot inim tiina kat, nene pale igham ghiit tamaat. Ŋgara inimale ndiliva to apodi. Ndinatudi titubtub ila apodi le sawa todi to popaaŋ ighaze ivot, ghoro tipoop.
JAM 1:16 Yam toŋvetaz, you lolog payam kat. Matamim imosmoos pooi pa taumim. Pa vene, aghur ila ŋgar kaarom ve ipaghau gham pa ataam to Maaron.
JAM 1:17 Sa ŋgar ma mbeb to paghuna ve poia kat, nene ineep sambam ve izi inim. Tamaan Maaron ireireii pait sorok. Ye ghazooŋa tau, to ighur ndag, kaiyo, ve pitum, leso ŋgurubadi isul ghiit. Ve itortoor ŋgar toni maau. Ye inimale ai yavyaava to ila mala, ve inim tuku ne maau. Ŋgar toni inepneep tovene irau sawa isob.
JAM 1:18 Tau lolo ighaze igham ghiit tanim ndinatu. Tauto ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ onoon, ve igham ghiit tanim paghu. Iit tanimale aniiŋ mata to tighuri inim Maaron le. Pasa, ye igham ghiit tanim paghu ve tamuuŋ pa mbeb naol to ye ighur di.
JAM 1:19 Yam toŋvetaz, you lolog payam kat. You naghaze alooŋ saveeŋ tonene ve agham ŋgar pani. Iit tasob irau taŋgin poian avood. Tovenen tapiyaav saveeŋ rikia malep. Taneep ve talooŋ poian saveeŋ to tamtoghon, ghoro tasaav. Ve ateed yabyab rikrikia malep.
JAM 1:20 Pasa, mbalmbali to iit tamtoghon, nene irau igham ŋgar deŋia ivot itaghon Maaron lolo ne maau.
JAM 1:21 Tovenen ŋgar samia to iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau, yam apuli isob ineeple. Ve atatan taumim, ve agham saveeŋ toni to ye ivazogi ila lolomim, ve akisi ariaŋa. Pasa, saveeŋ tonowen le tapiri tiina, ve irau igham mulin gham, leso aneep pooi.
JAM 1:22 Ve alooŋ. Yam irau ataghon Maaron saveeŋ toni. Ighaze aloŋlooŋa sorok, ve ataghoni maau, yam agham kaarom pa taumim. Ighaze ŋgeu eta igham tovene, nene ye inimale tamtoghon to itiir nagho ila tirooŋ.
JAM 1:24 Eemoghon igharaat tau maau, ve imundig ila, ve rikia moghon lolo imaagh pa nagho muul.
JAM 1:25 Tutuuŋ to Krisi, nene poia moghon ve deŋia kat. Nene irau ipas ghiit pa samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob. Ighaze tamtoghon eta itiir poian tutuuŋ tonowen, ve lolo imaagh pani maau, ve mata kisini ve itaghoni, ye pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni, ve uraat toni ighur pooi.
JAM 1:26 Ighaze tamtoghon eta mata iŋgal ighaze suŋuuŋ toman mbesooŋ toni nene poia, eemoghon iŋgin poian avo maau, ye igham kaarom pa tau. Pasa, mbesooŋ tovene, nene mbeb sorok. Irau iuuli rita maau.
JAM 1:27 Ve mbesooŋ to le sosor eta ineep ila maau, ve iŋgalaaŋ moghon ila Tamaan Maaron mata, nene vene: Tala taŋgig yes parooŋa ve ndinaara, ve tauul di pa pataŋani todi, ve taneep saguan pa ŋgar samsamia naol to taan to tigham ghiit tasami ila Maaron mata.
JAM 2:1 Yam toŋvetaz, yam aghur ila to Tiina toit Yesu Krisi aghaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Tovenen ighaze yam avool to tamtoghon pida ve apakur di, ve matamim izi pa pida ve aveleg di, nene deŋia maau.
JAM 2:2 Saveeŋ tiou tonene, pughu tovene: Agham ŋgar pa tamtoghon ru. Eez, ye mbaliiŋ tau. Nonogiiŋa toni, nene paghuna, ve igharaat tau le poia kat. Ve ite, ye ŋgeu sorok to nonogiiŋa toni mareprepaiŋa. Ighaze tamtoghon ru tovene tilooŋ tila pa lupuuŋ tiam, yam aghamgham tovene:
JAM 2:3 Ŋgeu to nonogiiŋa toni paghuna kat, yam apakuri ve asaav pani aghaze: “Olman, unum mbolem izi ndug poia tonene.” Eemoghon ŋgeu mbolaaŋa, yam asaav pani aghaze: “Ai, yom ula uyoon tonowe,” ma “Unum mbolem izi taan to agheg pughu ne.”
JAM 2:4 Aghita. Ŋgar tovene poia? Maau. Ighaze aŋgabiiz nditamim ve avureer di tovene, yam agham ŋgar samia, ve gabizooŋ tiam deŋia maau.
JAM 2:5 Yam toŋvetaz, lolog payam kat. Alooŋ. Yes mbolaaŋa to tamtoghon to taan matadi izi padi, nene Maaron isia di tinim le, ve igham di tighur ila toni ariaŋa. Tauto izadi pa ghamuuŋ nepooŋ poia toman Maaron izi ndug toni sambam. Ndug tonowen, ye imbua saveeŋ pa yes to lolodi pani ne, ighaze ye pale igham di tila tineep pani.
JAM 2:6 Eemoghon yam, ghoro agham mayaŋiiŋa pa yes mbolaaŋa. Laak, naghason gham: Sa ndiran to titatan gham, ve tiweuweu gham ala pa savsaveeŋ? Nene yes mbaliiŋ taudi.
JAM 2:7 Ve Krisi iza poia to iza tiam, sei masin to tivevelegi, ve tipipiyaav saveeŋ samsamia pani? Nene yes tonowen. Aghita wa?
JAM 2:8 Kinik toit Maaron isavia tutuuŋ toni tiina eez. Ineep ila saveeŋ toni to timbooda. Isaav ighaze: “Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.” Ighaze ataghon katin tutuuŋ ee moghon tonene, nene pale agham ŋgar poia.
JAM 2:9 Eemoghon ighaze avool to tamtoghon pida ve apakur di, ve matamim izi pa pida ve aveleg di, nene yam amalaaŋ pa Maaron tutuuŋ toni, ve asosor.
JAM 2:10 Alooŋ. Ighaze tamtoghon eta itaghon tutuuŋ to naol ne, ve imalaaŋ pa ee moghon kat, nene ye le sosor ila Maaron mata raraate inimale tamtoghon to imalaaŋ pa tutuuŋ to naol ne.
JAM 2:11 Pasa, Maaron ee moghon to isaav ighaze: “Ughur maat malep,” ve isaav paam ighaze: “Urab tamtoghon imaat malep.” Tovenen ighaze yom ughur maat maau, eemoghon urab tamtoghon imaat, tau tonene. Yom umalaaŋ pa tutuuŋ wa.
JAM 2:12 Tovenen matamim iŋgal. Saveeŋ tiam toman ŋgar isob to aghami, nene irau itaghon tutuuŋ to Krisi. Pasa, tutuuŋ tonowen irau ipas ghiit pa samia tapiri, leso tanim mbesooŋa pani muul sob. Ve sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz ghiit itaghon tutuuŋ tonenen.
JAM 2:13 Tovenen yes to lolodi isamin tamtoghon maau, yes paam, Maaron pale lolo isamin di maau, ve ighur atia iŋarua di pa sosor todi. Eemoghon yes to lolodi isasamin tamtoghon ve tiuluul di, nene pale tinidi iza ve lolodi poia. Pasa, sawa to Maaron iŋgabiiz di, ye pale lolo isamin di, ve ireu sosor todi.
JAM 2:14 Yam toŋvetaz, aghita. Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye ighur ila to Krisi, eemoghon ghurla toni ipamundigini pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene pale iuuli vena? Maau. Ghurla tovene irau inim ataam pani pa Maaron igham mulini ne maau.
JAM 2:15 Laak, ighaze toŋvetaz tiam eta ilat, ve ye le nonogiiŋa to moŋeŋaaŋ maau, ve imbool pa aniiŋ.
JAM 2:16 Ve ighaze yam auuli maau, ve ambaaŋa ila, ve asaav pani aghaze: “Ŋgeu tiou, ula toman lolom poia, ve ukaal lem nonogiiŋa eta to moŋeŋaaŋ ve undud ghom pani. Leso umoŋeeŋ sob. Ve ughan le apom isuŋ.” Nene pale saveeŋ tiam tonanan iuuli vena? Maau.
JAM 2:17 Nene raraate moghon pa ghurla toit. Ighaze taghur ila moghon, ve ghurla toit ipamundigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia maau, nene imaat wa.
JAM 2:18 You nawatag: Tamtoghon eta pale imundig ve izoor saveeŋ tiou ighaze: “Tamtoghon pida tiyoon ariaŋa pa ataam to ghurla, ve pida tigham ŋgar ve uraat popoia, leso tineep deŋiadi ila Maaron mata.” Eemoghon you pale napamuul saveeŋ tonenen tovene: Ighaze yom ughur ila, eemoghon ughamgham ŋgar poia maau, nene pale naghilaal ghurla tiom vena? Upatooŋa ivot ighazooŋ, ghoro nawatagi. Pasa, you naghita naghaze ŋgar popoia to naghamgham di ne, tauto tipatooŋ ghurla tiou.
JAM 2:19 Ve yom to usaav ughaze: “You naghur ila naghaze Maaron ee moghon to inepneep.” Saveeŋ tiom poia. Eemoghon avuvu samsamiadi tighur ila tovene paam. Tauto atedi imbumbu, ve matughezaaŋ tiina igham di!
JAM 2:20 Yom ugham ŋgar to borouŋa! Ighaze ughur ila to Maaron, ve ughamgham ŋgar poia maau, ghurla tiom, nene mbeb sorok. Le anoŋa maau. Vena? Ughaze napaghazoŋan ghom pa saveeŋ tiou tonene pughu?
JAM 2:21 Matam iŋgal ŋgar to muuŋ timbuud Abaram ighami. Ye ighur natu Isak izala artaal, ve ighaze irabi imaat inim watooŋrau. Ŋgar toni tonowen, tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.
JAM 2:22 Ughita wa? Ŋgar to Abaram ighami, nene itaghon ghurla toni. Tovenen igham ghurla toni ivot kat ve inim mbeb tau.
JAM 2:23 Tauto Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: “Abaram ighur ila to Maaron. Tauto Maaron ighita ighaze ye ŋgeu deŋia.” Pughu tonene to tiwaat Abaram tighaze ye Maaron ita ite.
JAM 2:24 Aghita wa? Ighaze taghur ila moghon, nene iraua maau. Iit irau taghur ila, ve tagham ŋgar poia itaghon ghurla toit, ghoro taneep deŋiaad ila Maaron mata.
JAM 2:25 Ve agham ŋgar pa Reap paam. Ye liva to ataam. Eemoghon sawa to Yosua imbaaŋ sandiri pida tila pa tindaŋgat ndug Yeriko, Reap igham di ve iŋgin poian di, le ipaghau di titaghon ataam ite tila. Ŋgar to Reap ighami, tauto Maaron ighita ighaze ye ineep deŋia ila mata.
JAM 2:26 Tovenen ighaze tamtoghon eta ighur ila, eemoghon ghurla toni ipamundigini pa ghamuuŋ ŋgar poia maau, nene ghurla toni imaat wa. Inimale iit tamtoghon. Ighaze avuvuud isob, nene tamaat.
JAM 3:1 Yam toŋvetaz, tamtoghon tiam katindi tizuaria di pa uraat to patoŋaaŋ tamtoghon pa Maaron aliŋa malep. Pasa, yam awatag: Iit to tapatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa, Maaron pale iŋgabiiz katin ghiit pa gabuaad ve uraat toit. Ve ighaze deŋiaad maau, ye pale ighur atia pait ilib pa tamtoghon pida.
JAM 3:2 Iit tasob tatap ve taghamgham sosor naol naol. Ighaze tamtoghon eta iŋgin poian avo, ve saveeŋ toni isosor maau, ye pale iraua kat pa ŋgar popoia to naol ne. Tamtoghon tovene pale irau iŋgin poian nima, aghe, ve anoŋa dodoli isob.
JAM 3:3 Aghita. Iit taghurghur ain ila hos avo, leso tagham pooz pani ve itaghon ŋgar toit. Hos, nene mbeb tiina. Eemoghon ain kainaŋen tonowen, nene irau igham pooz pa hos anoŋa dodoli.
JAM 3:4 Waaŋ tovene paam. Waaŋ anoŋa, nene mbeb tiina kat. Ve pooza, nene kainaŋen. Eemoghon ighaze yaghur iza ve dibom tiwapapun waaŋ, tamtoghon to ikis pooz kainaŋen tonowen, ye irau igham pooz pa waaŋ le ighau deŋia iŋarua ndug sine to ye ighaze ila pani.
JAM 3:5 Ve avood paam. Nene mbeb kainaŋen eez to ineep ila anoŋaad. Eemoghon aliŋa ve tapiri, nene tiina kat. Ve sawa isob, ipapakur tau pa uraat tintina. Yab ŋgiliŋi rismoghon, nene irau imundig, ve ighan su tiina kat le isob.
JAM 3:6 Avood, nene raraate inimale yab. Nene anoŋaad babaŋa eez to samia kat. Sawa isob, isasavia saveeŋ samsamia naol itaghon ŋgar to taan. Tauto igham anoŋaad toman lolood, ŋgar toit, ve gabuaad isob isami ila Maaron mata, ve iwaghamun nepooŋaad le isami kat, inimale yab ighan ndug tiina le isob. Pasa, ŋgar to inim pa Ŋgeu Samia ndug toni, tauto ipapamundigin ghiit ve tasasavia saveeŋ samsamia ivotvot ila avood.
JAM 3:7 Iit tamtoghon irau tapamormoran mbeb naol naol le matadi mormoria tinim borouŋa. Ŋgai to su, man, moot, ve mbeb to te paam. Nene tamtoghon tipamormoran di le tisob.
JAM 3:8 Eemoghon tamtoghon eta irau iŋgin poian tau avo ne maau. Pasa, avood, nene mbeb samia kat. Ve ate izizi maau. Sawa isob, isasavia saveeŋ samsamia, ve iwawaghamun nepooŋ to tamtoghon inimale mbeb lili.
JAM 3:9 Avood, nene mbeb ee moghon. Ve ighamgham uraat ru. Ipapait Tamaan Maaron, ve ipipiyaav saveeŋ samia pa nditaad to Maaron ighur di tigham ye tau nagho. Tovenen saveeŋ mata ru to ivotvot ila avood, poia ve samia. Yam toŋvetaz, aghita. Ŋgar tovene deŋia maau.
JAM 3:11 Vena, te toman ya irau tivot pa taan saambu ee moghon? Maau.
JAM 3:12 Ve irau ai fik ighur anoŋa inimale ai oliv, ma ai vaen ighur anoŋa inimale ai fik? Maau. Ma te irau itoora inim ya poia pa ghunuuŋ? Maau.
JAM 3:13 Ighaze tiam eta ighaze ye le ŋgar poia ve ighazooŋ pa Maaron ŋgar toni, ye irau itatan tau, ve igham ŋgar poia pa tamtoghon. Pasa, ŋgar tovene, tauto ipatooŋ yes to ledi ŋgar poia.
JAM 3:14 Eemoghon ighaze aghita nditamim to ledi mbeb katindi ve ireu lolomim, ve sawa isob akaal ataam pa atatan di ve agham taumim izamim inim tiina, yam apait taumim aghaze lemim ŋgar tiina malep. Yam agham kaarom pa taumim. Pasa, ŋgar samia to aghamghami, nene itaghon saveeŋ onoon to Maaron maau.
JAM 3:15 Ŋgar tovene inim pa ndug sambam maau. Nene ŋgar to taan ve ŋgar to lolood muŋgina. Ŋgeu Samia inim pughu pani.
JAM 3:16 Alooŋ. Ighaze taghur koi pa nditaad to ledi mbeb katindi, ve sawa isob takaal ataam pa tatatan nditaad ve tagham tauud izaad inim tiina, nene irau mbeb eta ilaan deŋia maau. Pasa, ŋgar tovene inim pughu pa ŋgar samsamia naol naol.
JAM 3:17 Eemoghon ŋgar to ineep sambam ve izi inim, nene igham ghiit tataghon ŋgar ŋgalaaŋa muuŋ. Ghoro igham ghiit talup ghiit tanim ee moghon ve taneep toman lolood luuma, ve tagham pooi pa tamtoghon. Ve igham ghiit tayoon ariaŋa pa tauud ŋgar toit maau, ve tanim loŋlooŋ pa nditaad ŋgar todi. Ve igham ghiit lolood isamin tamtoghon kat ve tauul di, ve tapatooŋ ŋgar popoia naol naol tinim ghurla toit anoŋa, ve tagham ŋgar raraate pa tamtoghon tisob. Ve ŋgar naol tonene, tagham kaarom padi maau. Tagham di toman lolood.
JAM 3:18 Yes to tighamgham uraat pa lupuuŋ tamtoghon tinim ee moghon, ve tiuluul di leso tineep pooi toman lolodi luuma, yes tinimale tamtoghon to tivazog aniiŋ uve popoiadi. Muri, uraat todi tonowen pale ighur anoŋa ve ŋgar deŋia ivot.
JAM 4:1 Pughu vena to ŋoŋaaŋ ve malmal tivotvot ila lolomim? Lolomim igham pa mbeb samsamia naol. Tauto ŋgar naol tonanan tiparab ila lolomim, ve tipazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia.
JAM 4:2 Yam lolomim igham pa mbeb naol to taan. Eemoghon irau agham di maau. Tauto lolomim irab gham pa nditamim mbeb todi, ve yamŋa awakokan gham, ve agham malmal, ve awarabun gham amatmaat. You nasaav payam. Mbeb to lolomim itaŋ pani, yam irau aghami maau. Pasa, aghason Maaron pani maau.
JAM 4:3 Ve ighaze aghason Maaron pa mbeb eta, ye irau igham payam maau. Pasa, ŋgar tiam deŋia maau, ve aghasoni pa mbeb soroksorok pa ipambees tinimim moghon.
JAM 4:4 Yam apul murimim pa Maaron animale liva to ipul azuwa ve igham tamoot paghu. Yam awatag maau? Ŋgar to taghur lolood pa mbeb to taan, nene igham ghiit tanim Maaron koia. Tovenen sei to ighaze ighur lolo pa mbeb to taan, nene inim Maaron koia.
JAM 4:5 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “Avuvu to Maaron ighuri ila lolood ne, ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze taghur lolood ve ŋgar toit isob iŋarua ye moghon.” Vena, saveeŋ tonene, yam aghita inimale saveeŋ sorok?
JAM 4:6 Eemoghon poia to Maaron to izaza toit, nene tiina le tiina kat. Tauto saveeŋ waaro ite isaav ighaze: “Yes to tipait taudi izadi, nene Maaron ighurghur koi padi ve itatan di. Ve yes to titatan taudi izadi, ye ighurghur poia toni izaza todi.”
JAM 4:7 Tovenen atatan taumim ve aneep ila Maaron samba, ve aparab ariaŋa toman Ŋgeu Samia. Leso ighau payam.
JAM 4:8 Yam ala agharau Maaron, ghoro ye ilat igharau gham. Yam ndiran samsamiamim to ayoon pa ataam ru, apul ŋgar to taan ineeple, ve ataghon ŋgar to Maaron moghon! Agharaat taumim, leso lolomim toman ŋgar tiam iŋgalaaŋ moghon ila ye mata.
JAM 4:9 Aŋiŋ ve tinimim iza muul malep. Aghilaal sosor tiam, lolomim ipataŋan pani, ve ataŋ tiina pa taumim.
JAM 4:10 Atatan taumim ila Maaron mata. Leso ye tau ipakur gham.
JAM 4:11 Yam toŋvetaz, asavia saveeŋ samia pa nditamim malep. Pasa, tamtoghon to ighaze iveleg ita ite ve ighita ighaze ye ŋgeu samia, ye iveleg Maaron tutuuŋ toni paam, ve ighita tutuuŋ tonowen inimale mbeb sorok. Yom sei to ugham tovene, yom uneep ila Maaron tutuuŋ toni samba maau, ve utaghoni maau. Yom upakur ghom sorok. Pasa, yom ughaze taum uŋgabiiz tutuuŋ ve ughita sine to poia pa utaghoni, ve sine to irau upuli.
JAM 4:12 Alooŋ. Maaron tau to ighur tutuuŋ. Ve uraat to gabizooŋ tamtoghon, nene ineep ila ye nima. Ye irau igham mulin tamtoghon, ve irau iwaghamun di. Tovenen yom sei, to ughaze unum tiina ve uŋgabiiz itam ite?
JAM 4:13 Alooŋ! Yam to asavsaav aghaze: “Aazne, ma bozo, ghoro niraav nila ndug eta, ve nineep tonowe irau ndaman eez ve niraukol pa lemai mbeb. Leso niyou lemai mbeb katindi. Le isob, ghoro nimuul ninim.”
JAM 4:14 Yam lemim ŋgar maau! Mbeb to bozo pale ivot payam, yam awatagi? Maau. Nepooŋamim to taan, nene inimale yab mbuasa to iza, ve mala maau imbiriis ilale.
JAM 4:15 Yam irau asaav tovene: “Ighaze Tiina toit lolo tovene, nene pale taneep ve tagham uraat tonene. Ighaze maau, nene pale maau.”
JAM 4:16 Eemoghon yam asavsaav tovene maau. Yam apapait taumim ve apakur gham sorok pa uraat to aghaze aghami. Ŋgar pakuruuŋ isob tovene, nene samia kat.
JAM 4:17 Tovenen matamim iŋgal pooi. Pasa, ighaze tamtoghon eta ighilaal ŋgar poia to ye irau itaghoni, eemoghon ighami maau, ye igham sosor.
JAM 5:1 Yam mbaliiŋ taudi, alooŋ. Lolomim isami ve ataŋ tiina pa taumim. Pasa, pataŋani tiina kat ighaze ivot payam tonene.
JAM 5:2 Mbaliiŋ tiam naol to andoundou di, nene pale tisami le tisob. Ve nonogiiŋa tiam popoiadi, up pale iŋut motmotin di.
JAM 5:3 Gol ve silva tiam to asiir iwaghamun di le tisami, nene pale tipatooŋ sosor tiam ivot ighazooŋ, ve tinim pughu pa Maaron ighur atia iŋarua gham, ve yab ighan gham. Pasa, aazne, taneep ila sawa to Maaron ipasob uraat toni toman mbeb tisob. Eemoghon yam azuaria gham pa ndouŋ lemim mbaliiŋ naol naol.
JAM 5:4 Aghita. Yes uraata tiam to tighamgham uraat pa uum ve tiluplup aniiŋ tiam, yam awatombanon di, ve aghol poian di maau. Atia todi pida to atatani izi ineep, toman taŋiiz todi, nene imboboob iza ila pa Maaron Ariaŋa To Iŋgin Mbeb Tisob, ve ilooŋa wa. Ve ye pale iyat ŋgar samia to yam agham padi.
JAM 5:5 Nepooŋamim to taan, nene poia le poia kat. Tinimim imbees kat pa mbeb to ulimim. Aghan tiina, aghun tiina, ve atub atub le animale ŋgai to sawa igharau pa tiŋgali.
JAM 5:6 Yes ndiran deŋiadi to ledi sosor eta maau, yam apayoon di pa savsaveeŋ, ve arab di timatmaat. Ve yes tipamuul malmal maau.
JAM 5:7 Tovenen yam toŋvetaz, ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, ve asaŋan mulaaŋ to Tiina toit. Agham ŋgar pa yes to tivazog aniiŋ ila uum. Yes tipasul maau. Atedi izi, ve tisaŋan ndag ve uman pa igham aniiŋ anoŋa ivot.
JAM 5:8 Yam tovene paam. Atemim izi, ayoon ariaŋa, ve asaŋan Tiina toit. Pasa, sawa to mulaaŋ toni, nene inim igharau wa.
JAM 5:9 Ayou avomim pa nditamim malep. Pasa, ighaze agham tovene, Maaron pale iŋgabiiz gham paam ve ighur atia payam. Aghita. Ŋgeu to pale iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait, ye inim iyoon ataam avo wa.
JAM 5:10 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa yes propeta to muuŋ tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon. Onoon, pataŋani naol tivot padi, ve tineep sami. Eemoghon tiyoon ariaŋa, ve timbaad pataŋani naol tonowen. Tauto aazne, tapait di, ve taghita di taghaze Maaron ighur poia toni tiina iza todi. Ŋgar to tighami, nene ipatooŋ gham pa ŋgar to Maaron ighaze ataghoni. Ve agham ŋgar pa Yop paam. Kamos toni, yam alooŋa wa. Ye paam, pataŋani naol tighami. Eemoghon iyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani naol tonowen, le irau Maaron iuuli ve nepooŋ toni poia muul. Ŋgar to Maaron igham pani, nene ipatooŋ ghiit ighaze Maaron toit, ye lolo isasamin ghiit, ve iuluul ghiit pa pataŋani toit.
JAM 5:12 Yam toŋvetaz, mbeb tiina kat to yam irau matamim kisini, nene vene: Ighaze ambua saveeŋ pa uraat ma mbeb eta, yam awaat mbeb eta to sambam ma taan, ma mbeb ite paam iza pa apariaaŋ saveeŋ tiam malep. Ighaze ambua saveeŋ pa agham mbeb eta, ghoro asaav moghon aghaze: “Vee, pale naghami.” Ve ighaze lolomim pa aghami maau, ghoro asaav ghazooŋa aghaze: “You irau naghami maau.” Asaav moghon tovene, ve ataghon saveeŋ tiam. Pa vene, agham sosor ve Maaron ighur atia payam.
JAM 5:13 Ighaze tiam eta ineep toman pataŋani, ye irau ighason Maaron pa iuuli. Ve tamtoghon to ighaze ineep poia ve tini iza, ye irau imbou ve ipait Maaron iza.
JAM 5:14 Ighaze tamtoghon eta imorooŋ, ye irau imbaaŋ pa yes to tiŋgin lupuuŋ to Krisi. Leso tinim tiliŋ ŋgoreeŋ izala pogho, ve tighason Maaron pa iuuli.
JAM 5:15 Ighaze tisuŋ pa Maaron ve tighur ila tighaze ye irau igharaat tamtoghon tonenen, nene pale Maaron iuuli ve tini poia muul. Ve ighaze tamtoghon tonenen igham sosor eta, nene pale Maaron ireua.
JAM 5:16 Tovenen yam avotia sosor tiam pa taumim, ve awaghurun taumim ila suŋuuŋ tiam. Leso Maaron iuul gham ve tinimim popoia. Pasa, suŋuuŋ to tamtoghon deŋiadi, le tapiri tiina ve ighurghur anoŋa.
JAM 5:17 Agham ŋgar pa propet Ilia. Ye tamtoghon raraate inimale iit. Eemoghon sawa to isuŋ ariaŋa ve ighason Maaron pa ipoon uman, Maaron ilooŋ suŋuuŋ toni, ve uman rita izi maau le irau ndaman tol ve alulu.
JAM 5:18 Muri ghoro, Ilia isuŋ muul, ve Maaron igham uman izi, ve aniiŋ titub muul.
JAM 5:19 Yam toŋvetaz, ighaze tamtoghon tiam eta iyel pa ataam to saveeŋ onoon, yam lemim uraat pa apasaluŋgani, ve aghami imuul inim itaghon ataam to Maaron.
JAM 5:20 Yam irau awatag kat tovene: Ighaze tamtoghon eta igham sosor ve iyel pa ataam to saveeŋ onoon, ve tiam eta ighami imuul inim itaghon ataam to Maaron, ye pale igham mulin tamtoghon tonenen anunu pa mateeŋ, ve inim ataam pa Maaron ireu sosor toni isob ilale.
1PE 1:1 You Petrus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Nambood rau tonene ilat to yam tamtoghon to Maaron to aneep arau ndug ndug izi taan suruvu to Pontus, Galesia, Kapadosia, Asia, ve Bitinia. Onoon nepooŋ tiam to taan, yam aneep anim loomba moghon. Eemoghon ndug tiam kat, nene sambam.
1PE 1:2 Muuŋ kat, Tamaan Maaron isia gham anim le itaghon tau ŋgar toni. Ve ila uraat to Avuvu Patabuaŋ, ye igham gham anim tamtoghon toni patabuaŋa. Tauto aazne, ataghon ŋgar to Yesu Krisi, ve Yesu siŋ toni izala poghomim le aŋgalaaŋ ila Maaron mata wa. Poia tiina to Maaron iza tiam, ve igham gham aneep poia kat toman lolomim luuma. Onoon.
1PE 1:3 Iit tapait Tiina toit Yesu Krisi Tama Maaron pa poia toni. Pasa, ye lolo isamin ghiit ve ate waaro iit kat. Aghita. Ye ipamundigin Yesu Krisi pa mateeŋ, ve ila mundigiiŋ to Krisi, iit tagham nepooŋ paghu wa. Tauto izaad pa nepooŋ to taneep mataad iyaryaar le alok, ve aazne taghurghur mataad pa nepooŋ tonowen. Nepooŋ to isasaŋan ghiit izi ndug sambam, nene poia moghon. Ve irau isami, ma isob ne maau. Inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila. Pasa, Maaron tau iŋgini pait.
1PE 1:5 Yam to aghur ila to Krisi, Maaron tau tapiri inim sigeu payam. Ve ye pale iŋgin gham tovene ila ila le sawa to Mboŋ Muri, ghoro ipatooŋ ulaaŋ toni ivot ighazooŋ, ve igham mulin gham. Ulaaŋ tonowen, ye igharaata pataghaaŋ wa.
1PE 1:6 Yam agham ŋgar pa mbeb naol to nasavia di ne, tauto igham gham lolomim poia le poia kat. Onoon, sawa tonene, yam avaat lolomim ipataŋan. Pasa, tovaaŋ naol naol tivotvot payam. Eemoghon tovaaŋ tiam tonanan, eta ivot sorok maau. Tisob tivot titaghon Maaron ŋgar toni. Ve tineep mala maau. Pale tisob.
1PE 1:7 Sawa to tigharaat gol, tighuri ila yab, leso yab ighan muuna ighau pani le iŋgalaaŋ kat. Onoon, tamtoghon tighita gol tighaze nene mbaliiŋ tau. Eemoghon gol irau ineep le alok maau. Muri pale ilale. Ve ghurla tiam, nene mbeb tiina kat ilib pa gol. Tauto Maaron ipul tovaaŋ pida tivotvot payam, leso itoov ghurla tiam, ve ighami iŋgalaaŋ kat inimale gol to tighuri ila yab. Ighaze yam ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani, nene ipatooŋ gham ighaze ghurla tiam, nene mbeb tau. Tovenen sawa to Yesu Krisi ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, nene pale Maaron ipait gham ve izamim inim tiina.
1PE 1:8 Onoon, yam aghita Krisi pa matamim pa eta sone. Eemoghon aghur ila toni, ve lolomim pani kat. Tauto igham gham lolomim poia le poia kat. Ighaze atoova pa asavia lolomim, pale asavia iza to sa? Mbeb eta iraua maau.
1PE 1:9 Pasa, yam aghur ila to Krisi aghaze ye pale igham mulin gham ve aneep pooi. Ve aazne, aghitghita ghurla tiam anoŋa pida tivotvot.
1PE 1:10 Uraat to Krisi ighami pa igham mulin gham, toman poia to Maaron to aazne izaza tiam, yes propeta to tivotia Maaron aliŋa tisavia muuŋ wa. Eemoghon tighazooŋ pa saveeŋ todi tonowen pughu maau. Tauto tikaal saveeŋ tonenen ŋgara, ve tizuaria di tighaze le tiwatag katin pughu: Pale ŋeez o Maaron igham mulin tamtoghon toni? Ve uraat tonowen pale ivot vena? Pasa, Krisi Avuvu to ineep ila lolodi, ye ipaghazoŋan di pa mbeb pida ighaze Krisi pale imbaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar toni. Le isob, ghoro iza tiina ivot ighazooŋ, ve ineep toman ŋguruba tiina izi ndug sambam.
1PE 1:12 Tovenen Maaron ipaghazoŋan yes propeta pa ŋgar toni, ve isaav padi ighaze: Aliŋa to tisavia, nene iŋarua sawa todi maau. Saveeŋ todi iŋarua gham. Tovenen saveeŋ todi tonowen inepneep tovene inim inim le sawa toit, ghoro anoŋa ivot. Ve aazne, Avuvu Patabuaŋ to Maaron imbaaŋa sambam ve izi inim, ye ipamundigin yes uraata to Krisi, ve tisavia varu poia payam ve alooŋa wa. Ŋgar popoia to tisavia di payam, yes aŋela paam tighaze le tiwatag di, ghoro poia.
1PE 1:13 Tovenen agharaat ŋgar tiam ve aŋgin taumim pooi. Ve aghur ila to Maaron ariaŋa, ve aghur matamim pa poia toni to pale iza tiam. Sawa to Yesu Krisi imuul inim ve Maaron ipatooŋa ivot ighazooŋ, nene pale poia toni tonowen ivot ighazooŋ.
1PE 1:14 Muuŋ, yam akankaan pa Maaron, ve lolomim igham pa ŋgar samsamia naol to taan. Eemoghon aazne, Maaron igham gham anim ye tau ndinatu, ve aghaze ataghon ŋgar toni. Tovenen apul ŋgar to lolomim muŋgina igham pooz payam muul malep.
1PE 1:15 Pasa, Maaron to ipoi gham anim le, ye patabuaŋ. Tovenen yam irau ataghon ŋgar raraate inimale ival tiina to taan maau. Laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar patabuaŋ moghon animale ye tau.
1PE 1:16 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “You patabuaŋ. Tovenen yam paam irau ataghon ŋgar patabuaŋ animale you.”
1PE 1:17 Maaron to yam asuŋsuŋ pani ve awatwaata aghaze Tamamim, ye ivool to tamtoghon eta maau. Sawa to ighaze iŋgabiiz ghiit ve ighur atia pait, ye ighur atia pa iit tamtoghon tasob itaghon ŋgar to iit eŋaeŋa taghami. Tovenen sawa tuku to aneep izi taan, yam irau amatughez pani ve ataghon ŋgar toni. Pasa, yam awatag: Taan tonene, nene ndug tiam kat maau. Nene aneep anim loomba moghon.
1PE 1:18 Yam awatag: Ŋgar naol to agham di ila to nditimbumim, nanan ledi anoŋa poia eta maau. Muuŋ, yam ataghon ŋgar tonanan le awaghamgham. Eemoghon aazne, Maaron ighol sosor tiam atia, tauto ipas gham avot pa ŋgar tonanan, ve igham gham anim le wa. Mbeb to ye ipuli pa ighol sosor tiam atia, nene irau isami inimale gol ve silva maau.
1PE 1:19 Mbeb tonowen, nene Krisi tau siŋ toni to ilib pa mbaliiŋ to naol ne. Ye, tirabi imaat inimale sipsip natu to poia le poia kat. Babaŋa eta isami maau.
1PE 1:20 Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, ŋgar toni ineep pataghaaŋ wa ighaze imbaaŋ Krisi inim, leso igham mulin ghiit. Maaron ighaze iuul gham. Tauto sawa paghu tonene to ye ighaze ipasob uraat toni, ye imbaaŋ Krisi inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ ila tamtoghon matadi.
1PE 1:21 Muri, Krisi imaat ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ, ve ighami imuul iza ila pa sambam, ve igham Krisi iza ivot inim tiina le tiina kat. Ve aazne, Krisi ipamundigin gham ve aghur ila to Maaron, tauto aghurghur matamim pa sawa to ye igham mulin gham ve aneep pooi.
1PE 1:22 Aazne, yam aghur ila saveeŋ onoon to varu poia ve ataghoni, tauto aŋgalaaŋ ila Maaron mata wa. Tovenen lolomim pa toŋvetaz tiam to Krisi ve aghamgham poian di. Eemoghon yam irau azuaria gham le aghur lolomim padi kat.
1PE 1:23 Pasa, Maaron ivazog saveeŋ toni ila lolomim inimale aniiŋ uve poia, ve saveeŋ tonanan itoor gham anim paghu wa. Saveeŋ toni irau isami, ma isob ne maau. Pasa, nene Maaron tau aliŋa mata yaryaara to pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.
1PE 1:24 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “Tamtoghon to taan, tisob timatmaat rikrikia tinimale kikiliiŋ. Ve mbeb naol to tamtoghon tighamgham izadi padi, nene tinimale kananaŋ ruŋgu to timalai rikrikia ve titaptap. Kikiliiŋ imatmaat, ve kananaŋ ruŋgu titaptap.
1PE 1:25 Eemoghon Ŋgeu Tiina aliŋa, nene inepneep tovene irau sawa isob.” Saveeŋ tonowen, nene varu poia to tivotia payam.
1PE 2:1 Tovenen ŋgar samsamia ve ŋgar kaarom to naol ne, yam apul di tisob tineepledi. Ve aparim taumim pa ghurla tiam malep. Yam irau aghur ila kat toman lolomim. Nditamim to ledi mbeb katindi, yam aghur koi padi malep. Ve anin avomim pa nditamim malep.
1PE 2:2 Saveeŋ to Maaron, nene iŋgalaaŋ moghon. Ŋgar samia eta ineep ila lolo maau. Ve ipalot gham pa nepooŋ to anunumim inimale tuz to ndipain tighuni. Tovenen yam aghaze le aloŋlooŋa irau sawa isob, inimale ndipain to ŋgaramus tipoop di ne lolodi pa tighun tuz. Leso ipatubun ŋgar to Krisi inim tiina ila lolomim, ve sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale igham mulin gham ve aneep pooi.
1PE 2:3 Tovenen saveeŋ to Tiina toit, akisi tuŋia. Pasa poia toni, taumim atoova ve ayamaana wa.
1PE 2:4 Krisi, ye inimale yaam mata yaryaara to ikis rumai to Maaron iyoon ariaŋa. Tovenen yam aŋarua ala. Onoon, tamtoghon tivelegi tighaze ye tamtoghon sorok, ve tizuruni. Eemoghon Maaron tau ighuri pa uraat toni, ve lolo pani kat. Ye ighita Krisi inimale yaam poiawaat to atia tiina kat.
1PE 2:5 Yam to aneep ila lupuuŋ to Krisi lolo ne paam, yam animale yaam matadi yaryaara to Maaron ireirei rumai toni padi, leso tau Avuvu ineep ilooŋ ila. Ve yam anim ndiran patabuaŋa to watooŋrau, leso ambees pa Maaron. Ve Avuvu Patabuaŋ ipamundigin gham, tauto asuŋsuŋ pa Maaron ve apapaiti, ve aghamgham uraat ve ŋgar popoia naol. Ila uraat to Krisi, ŋgar tiam naol tonanan tinim watooŋrau popoiadi ila Maaron mata.
1PE 2:6 Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene: “Aghita. You pale naghur yaam eez ineep izi lolooz Zion. Yaam tonowen, poiawaat kat ve atia tiina. Taug naghuri pa ipariaaŋ rumai tiou. Tamtoghon tisob to tighur ila toni, nene pale tighita anoŋa to ghurla todi. Eta irau ighur mata pani sorok ve maya ne maau.”
1PE 2:7 Yam to aghur ila, aghita Krisi inimale yaam poiawaat eez to atia tiina kat. Ve yes to tighur ila maau ne, Maaron aliŋa waaro ru, nene deŋia kat padi: “Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto tighuri inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.
1PE 2:8 Yaam tonowen, tamtoghon pida pale titut aghedi ila, ve titap tizi. Ve pida tighita ve tirere pani. Tauto igham di titap.” Yes titap pasa, tizoor Maaron aliŋa. Ŋgar todi tonowen, Maaron ighuri padi pataghaaŋ wa.
1PE 2:9 Eemoghon yam, Maaron isia gham anim le, ve igham gham anim lupuuŋ ee moghon wa. Yam ndiran to watooŋrau to ambees pa kinik tiina. Ve yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron. Ye ipoi gham ve apul ŋgar to ndoroom, ve alooŋ ala ghazooŋa toni lolo, leso avotia ŋgar popoia naol naol to ye ighamgham di payam. Ghazooŋa tonowen, poia le poia kat. Ighaze tagham ŋgar pani, nene pale ŋgar toit iraua maau.
1PE 2:10 Muuŋ, yam aneep ilooŋ ila lupuuŋ to Maaron maau. Ve aazne, yam anim tamtoghon toni patabuaŋa. Muuŋ, ye lolo isamin gham maau. Ve aazne, lolo isamin gham ve ireu sosor tiam wa.
1PE 2:11 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Aghita: Taan tonene, ndug tiam maau. Yam aneep anim loomba moghon. Pasa, ndug tiam kat, nene sambam. Tovenen naghaze napalot gham: Ŋgar samsamia naol to lolomim igham padi, yam apul di tineepledi. Nene nasavia ŋgar to lolomim muŋgina to tipaparab toman ŋgar to anunuud.
1PE 2:12 Yam irau agham ŋgar deŋia moghon ila yes to tiwatag Maaron maau ne matadi. Onoon, aazne, tiŋgal saveeŋ naol payam tighaze yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia. Eemoghon ighaze tighita gham ataghon ŋgar poia, nene pale igham di titoor ŋgar todi. Leso sawa to Maaron inim ve ighur atia pa tamtoghon, yes paam pale tipait iza pa tapiri ve poia toni.
1PE 2:13 Yam anim Tiina toit Yesu Krisi le wa. Tovenen tamtoghon tisob to tighur di tinim daba pait, yam irau aneep ila sambadi ve alooŋ saveeŋ todi. Tovenen aneep ila kinik to Rom to iza tiina kat ne samba.
1PE 2:14 Ve daba pida to tiŋgin ndug ne paam, azoor di malep. Aneep ila sambadi ve alooŋ saveeŋ todi. Pasa, yam awatag: Kinik ighur di, leso tighur atia pa ndiran samsamiadi ve titatan di, ve tipakur yes to titaghon ŋgar poia.
1PE 2:15 Tovenen Maaron ighaze yam agham ŋgar poia moghon. Leso apoon yes kankanooŋa to tiŋgal saveeŋ pait ne avodi, ve tipul saveeŋ todi tonowen ineeple. Ndiran tonowen saveeŋ todi inimale saveeŋ to borouŋa.
1PE 2:16 Onoon, ila uraat to Krisi, yam anim mbesooŋa muul maau. Eemoghon agham ŋgar aghaze: “Aazne, you naŋgin taug. Tovenen sa ŋgar to naghaze naghami, nene irau naghami.” Venen malep. Pasa, ighaze agham ŋgar tovene, nene pale inim pughu payam pa agham sosor. Yam irau ataghon ŋgar to ipatooŋ gham ighaze yam mbesooŋa to Maaron.
1PE 2:17 Tovenen matamim izi pa tamtoghon eta malep. Ighaze tamtoghon ledi izadi, ma ledi izadi maau, yam agham ŋgar poia moghon padi. Ve lolomim pa toŋvetaz tiam to Krisi ve agham poian di, amatughez pa Maaron ve ataghon ŋgar toni, ve atandag pa kinik.
1PE 2:18 Yo, you leg saveeŋ ris pa yam mbesooŋa. Yam irau atatan taumim, aneep ila daba tiam sambadi, ve atandag padi. Yes to tigham poian gham ve tipatooŋ ŋgar poia payam, ve yes to tigham ariaŋa payam ne paam.
1PE 2:19 Onoon, ighaze matamim iŋgal Maaron ve ataghon ŋgar toni, ve tamtoghon tighur pataŋani payam, nene deŋia maau. Eemoghon ighaze ayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani tonanan, nene pale Maaron lolo poia payam, ve ipakur gham.
1PE 2:20 Eemoghon ighaze yam agham ŋgar samia ve tilos gham, ve abaad pataŋani tonenen, nene pale sei ipait gham? Maau. Ve ighaze ambaad pataŋani pa taghoniiŋ ŋgar deŋia, nene pale Maaron lolo poia payam, ve ipakur gham.
1PE 2:21 Maaron ipoi gham anim le, leso ataghon ŋgar tovene. Aghita. Krisi imbaad pataŋani tiina kat pa iuul gham. Ye ipatooŋ gham pa ŋgar toni tonowen, leso aghita ve ataghon aghe muri.
1PE 2:22 “Ye igham sosor eta maau, ve saveeŋ kaarom eta ivot ila avo maau.”
1PE 2:23 Ve sawa to tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani, ye ipamuul saveeŋ todi maau. Neneeŋa moghon. Ve sawa to tighur yabyabuuŋ pani, ye isavia saveeŋ eta pa ipamatughezan di maau. Ye inumeer Maaron, ve ipul tau ila ye nima. Pasa, ye iwatag: Gabizooŋ to Maaron, nene deŋia moghon.
1PE 2:24 Sawa to Krisi imbaad sosor toit atia izala ai pambarooŋ, ye iyamaan yabyabuuŋ tiina kat ila tini. Leso tasob pa ghamuuŋ ŋgar samia, ve taneep poia ila toni, ve tataghon ŋgar deŋia moghon. Tovenen sip to ineep ila Krisi tini, tauto igharaat gham poiamim wa.
1PE 2:25 Muuŋ, yam aneep animale sipsip to tisagsag. Ve aazne, amuul anim to Ŋginiiŋ tiam Krisi wa. Ye Ŋgeu to mata pa anunumim irau sawa isob.
1PE 3:1 Yam ndiliva vaivaiŋa paam, you nasaav payam tovene. Atatan taumim ve aneep ila ndizwamim sambadi. Ighaze todi pida tizorzoor Maaron aliŋa, yamŋa awazoran gham malep. Apul saveeŋ padi. Pasa, ighaze tighita gham atandag padi, ve amatughez pa Maaron ve ataghon ŋgar toni, ve agham ŋgar ŋgalaaŋa moghon, nene pale ŋgar tiam tonanan ighereb di tila to Krisi. Leso yes paam tighur ila toni ve tinim le.
1PE 3:3 Ataam naol to tagharaat tauud leso paghunaad ila tamtoghon matadi inimale tapirai dabaad raua, ma tatiik ghiit pa mbeb milmilia, ma tandud ghiit pa nonogiiŋa popoiadi to atiadi tintina, yam ndiliva agham ŋgar tiina pani malep. Pasa, nene mbeb sorok to potla moghon.
1PE 3:4 Yam irau azuaria gham pa tikooŋ tau. Nene ŋgar popoia to Maaron to ineep ila lolood. Ighaze yam ndiliva atatan taumim ve ataghon ŋgar luuma, ghoro ŋgar tiam tonanan pale inim tikooŋ tau payam. Tikooŋ tovene irau isami maau. Pale ineep itaghoni taghoni gha ila. Ve ila Maaron mata, nene mbeb tiina ve mbeb tau.
1PE 3:5 Muuŋ, yes ndiliva patabuaŋa to tighurghur matadi pa Maaron, tigharaat taudi tovene. Yes titatan taudi ve tineep ila ndizwadi sambadi.
1PE 3:6 Inimale Sara. Ye iloŋlooŋ azuwa Abaram aliŋa, ve ipoii ighaze ‘tiina toni.’ Ighaze yam ndiliva agham ŋgar poia, ve amatughez maau ve anumeer Maaron, nene pale ataghon Sara ŋgar toni, ve aneep animale ye ndinatu liva.
1PE 3:7 Ve yam vaivaiŋa nditamoot paam. Matamim izi pa ndizwamim malep. Nepooŋ tiam toman di, matamim iŋgal di, ve agham poian di. Pasa, yam awatag: Yes tapiridi tintina maau. Ve Maaron ighaze ipatooŋ poia toni padi, leso tigham nepooŋ poia ila toni tinimale yam. Tovenen ighaze agham samin di, nene pale Maaron ipoon taliŋa pa suŋuuŋ tiam.
1PE 3:8 Yo, nasavia saveeŋ tonene, ve isob. Yam asob alup lolomim ve ŋgar tiam inim ee moghon. Ighaze tamtoghon eta lolo ipataŋan, ghoro lolomim ipataŋan tomani. Ve ighaze lolo poia, ghoro lolomim poia tomani. Lolomim pa toŋvetaz tiam to Krisi ve agham poian di. Ve lolomim isamin tamtoghon ve auul di. Ve agham pa izamim malep. Yam irau atatan taumim.
1PE 3:9 Ighaze tamtoghon tigham samin gham, ayati malep. Ve ighaze tipiyaav saveeŋ samia payam ve tiveleg gham, yam apamuul saveeŋ todi malep. Yam irau agham poian di, ve aghason Maaron pa ighur poia toni iza todi. Pasa, ye ipoi gham anim le, leso ataghon ŋgar tovene. Ighaze agham tovene, nene pale poia toni iza tiam paam.
1PE 3:10 Pasa, Maaron isaav tovene: “Ighaze tamtoghon eta lolo pa nepooŋ poia ve ighaze ighita sawa poia ve ineep toman tini iza, ye irau iŋgin poian avo. Leso saveeŋ samia, ma kaarom eta ivot ila avo sob.
1PE 3:11 Ve ye irau ipul muri pa ŋgar samia, ve igham ŋgar poia moghon. Ve izuaria tau pa ŋgar luuma, ve ikaal ataam pa yesŋa tamtoghon tisob tilup di tinim ee moghon ve tineep pooi.
1PE 3:12 Pasa, Ŋgeu Tiina mata pa tamtoghon deŋiadi, ve ighurghur taliŋa pa suŋuuŋ todi. Eemoghon yes to tighamgham ŋgar samia, ye mata ighaughau padi ve ighur koi padi.”
1PE 3:13 Ighaze yam azuaria gham pa ghamuuŋ ŋgar poia, sei pale irau iwaghamun gham? Maau.
1PE 3:14 Eemoghon ighaze ataghon ŋgar deŋia ve ambaad pataŋani pani, lolomim poia. Pasa, poia to Maaron pale iza tiam. Tovenen ighaze tamtoghon tigham ŋgar eta pa tipamatughezan gham, yam amatughez ve agham ŋgar naol malep.
1PE 3:15 Yam irau aghur Krisi inim Tiina tiam ila lolomim ve apatab pani. Sawa isob, agharaat ŋgar tiam pooi. Ighaze tamtoghon tighason gham pa ghurla tiam, yam irau apamuul ghasoniiŋ todi, ve apaghazoŋan di pa pughu to aghurghur matamim pa sawa to Krisi igham mulin gham.
1PE 3:16 Ve alooŋ. Sawa to yam apamuul ghasoniiŋ todi, matamim izi padi malep. Asavia saveeŋ luuma ve saveeŋ poia moghon padi. Aazne, tamtoghon tiyou avodi payam ve tiwaghamun izamim pasa, yam anim Krisi le, ve ataghon ŋgar poia. Tovenen laghooŋ tiam, yam irau ataghon ŋgar to awatagi aghaze nene iŋgalaaŋ moghon ila Maaron mata. Leso koiamimŋa tonowen tighita ŋgar poia to aghami, ve mayadi.
1PE 3:17 Tovenen ighaze Maaron lolo pa tambaad pataŋani pa ŋgar poia to taghami, nene poia. Tayok pani moghon. Eemoghon ighaze tagham ŋgar samia ve tambaad pataŋani pani, nene poia maau
1PE 3:18 Agham ŋgar pa Krisi. Ye ŋgeu deŋia kat. Eemoghon igham iit tamtoghon samsamiaad inaad, ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini ve imaat, leso ireu sosor toit ve igham ghiit tala to Maaron. Uraat tonowen, ye ighami pa ee moghon, ve isob. Irau ighami muul maau. Ve Maaron Avuvu ipamundigini pa mateeŋ, ve aazne ye ineep mata iyaryaar izi sambam.
1PE 3:19 Sawa to imundig pa mateeŋ, ye ila ivotia Maaron aliŋa pa avuvu samsamiadi to tighur di tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ lolo.
1PE 3:20 Muuŋ, sawa to Noa, avuvu samsamiadi tonowen tizoor Maaron aliŋa. Eemoghon ye ighur atia padi rikia maau. Ye isaŋan Noa le ipasob uraat to ghuzuuŋ waaŋ, ghoro ighur atia padi. Yes to tilooŋ tila waaŋ lolo, ival maau. Yes liim ve tol moghon. Ve sawa to ya ivon toman tapiri, Maaron iuul di ve tineep pooi.
1PE 3:21 Ya tonowen, nene inimale ŋgar to ghamuuŋ ya to aazne igham mulin gham. Nene nasavia ŋgar to tirughuuz ghiit ve muun ighau pa tiniid ne maau. Pasa, mbeb tiina kat to ghamuuŋ ya, nene vene: Iit taghason Maaron pa igham ghiit taŋgalaaŋ ila mata, ve tambua saveeŋ pa tataghon ŋgar toni. Ŋgar tovene irau igham mulin gham pasa, Maaron ipamundigin Yesu Krisi pa mateeŋ wa.
1PE 3:22 Ve ye iza ila sambam, ve aazne ineep ila Maaron nima waan. Tauto aŋela toman avuvu naol to izadi ve tapiridi tintina, tisob tineep ila ye samba.
1PE 4:1 Tovenen sawa to Krisi ineep izi taan, ye imbaad pataŋani ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini, leso iuul ghiit. Yam tovene paam. Agharaat gham ve asaŋan pa badooŋ pataŋani. Leso ataghon ŋgar to Krisi tonowen. Pasa, tamtoghon to ighaze imbaad pataŋani pa Krisi iza ve iyamaan yabyabuuŋ ila tini, ye isob pa ŋgar samia wa. Tovenen sawa to ye ineep izi taan, ŋgar to lolo muŋgina irau igham pooz pani muul maau. Ye pale itaghon Maaron lolo.
1PE 4:3 Ŋgar samsamia naol to yes kankanooŋa lolodi igham padi, yam agham di iraua. Aghita. Muuŋ, lolomim ipazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Sawa tonenen, matamim samia animale ŋgavuun, ve aghunghun le awaghamgham, aluplup gham pa ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ toman oroor tiina, ve ambesmbees pa maaron kaaromŋa to tutuuŋ to Maaron iŋgalsekin ghiit padi.
1PE 4:4 Ve aazne, nditamim tighita gham ve tigham ŋgar naol. Pasa, yam ala toman di ve yamŋa alup gham pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol tonowen muul maau. Tauto tipiyaav saveeŋ samsamia naol payam, ve tiveleg gham.
1PE 4:5 Eemoghon muri, yes pale tiyoon ila Ŋgeu Tiina mata, ve tivotia ŋgar to tighami izi taan ne pani. Ye igharaat tau, ve isasaŋan sawa to iŋgabiiz tamtoghon tisob ve ighur atia padi. Yes to tineep matadi iyaryaar, ve yes mateeŋa paam.
1PE 4:6 Maaron ighaze tamtoghon toni tineep matadi iyaryaar tinimale ye tau. Pughu tonene to tamtoghon toni to timaat wa, sawa to tineep matadi iyaryaar, tilooŋ varu poia. Yes timaat pasa, tamtoghon tisob to taan to tigham sosor, Maaron ighur atia padi. Eemoghon ila uraat to Avuvu Patabuaŋ, aazne anunudi tineep matadi iyaryaar.
1PE 4:7 Aazne, sawa to mbeb tisob tilaledi, nene inim igharau wa. Tovenen agham ŋgar pooi, ve aŋgin taumim pooi. Leso iuul gham pa suŋuuŋ tiam.
1PE 4:8 Ve mbeb tiina to ilib pa mbeb tisob, nene ŋgar to lolood pa tauud. Tovenen azuaria gham le ataghon katin ŋgar tonene. Pasa, ŋgar to lolood pa tauud, nene igham ghiit tapul sosor naol to tamtoghon tigham pait, ve lolood imaagh padi.
1PE 4:9 Ŋgar to ghamuuŋ poian loomba irau ineep ariaŋa ila lolomim. Ayasiil pani malep.
1PE 4:10 Maaron ireirei uraat ve ŋgar popoia naol naol pait itaghon tau poia toni. Tovenen sa uraat ma ŋgar to ye ireii payam, aŋgin poiani ve agham anoŋa toni ivot. Leso awaulan gham, ve anim mbesooŋa popoia to Maaron.
1PE 4:11 Tovenen ighaze ŋgeu eta le uraat pa ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ye isaav itaghon tau ŋgar toni malep. Isaav inimale Maaron tau isavsaav ila avo. Ve ighaze tamtoghon eta le uraat pa iuul tamtoghon, ye irau igham tapiri ila to Maaron ve igham uraat tonenen. Ighaze yam agham tovene, nene pale ŋgar tiam isob igham tamtoghon tipait Maaron pa tapiri ve poia toni ila Yesu Krisi iza. Tapakur Krisi iza ve tapaiti pa tapiri, to aazne ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
1PE 4:12 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Onoon aazne, pataŋani tiina kat itoov ghurla tiam, ve ayamaana inimale yab ighan gham. Eemoghon pataŋani to ivot payam ne, ruŋamim iza pani ve agham ŋgar naol aghaze nene pataŋani ite kat ne malep. Pasa, pataŋani tovene igham Maaron tamtoghon toni katindi wa.
1PE 4:13 Lolomim poia. Pasa, aazne, yam alup toman Krisi ve ambaad pataŋani inimale muuŋ ye imbaada. Tovenen ayoon ariaŋa. Leso sawa to Krisi ipatooŋ tapiri ve iza tiina ivot ighazooŋ, ye pale igham gham lolomim poia le poia kat.
1PE 4:14 Tovenen ighaze yam avotia Krisi iza ve ataghon ŋgar toni, ve tamtoghon tipiyaav saveeŋ samia payam ve tiveleg gham, ghoro tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam. Pasa sawa tovene, Maaron Avuvu to ipatooŋ Maaron tapiri ve poia toni pait, pale ineep kat toman gham.
1PE 4:15 Eemoghon tiam eta irab tamtoghon imaat, iyub, isegeed saveeŋ sorok, ma igham ŋgar samia ite paam malep. Pasa, ighaze agham ŋgar tovene ve tiŋgal matamim pani, nene poia maau. [Ŋgar tovene igham mayaŋiiŋa pa Krisi ve iwaghamun iza.]
1PE 4:16 Eemoghon ighaze yam ataghon Krisi ve ambaad pataŋani pani, mayamim malep. Tinimim iza ve apait Maaron. Pasa, Krisi igham gham anim le wa. Tauto tiwaat iza payam tighaze yam Kristen.
1PE 4:17 Sawa to Maaron iŋgabiiz tamtoghon toni ve ighur atia padi, tauto taza pani wa. Ve ye ighaze iŋgabiiz ghiit muuŋ. Le isob, ghoro iŋgabiiz yes pida paam Aghita. Ighaze ye igham tovene pa iit tamtoghon toni, pale igham sa ŋgar pa yes to tizorzoor varu poia toni?
1PE 4:18 Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: “Ataam to Maaron igham mulin ghiit, nene ipataŋan kat pa ndiran deŋiadi titaghoni. Ighaze venen, pale vena pa ndiran samsamiadi to matadi iŋgal Maaron rita maau? Pale sa ŋgar ivot padi?”
1PE 4:19 Tovenen ighaze Maaron lolo pa yam ambaad pataŋani pa Krisi iza, yam aghur taumim ila ye nima, ve agham ŋgar poia irau sawa isob. Ye irau ipul muri payam maau. Pasa, ye to ighur gham, ve lolo ikis tamtoghon toni ariaŋa.
1PE 5:1 Yo, you naghaze napalot ŋginiiŋa tiam pa saveeŋ pida. Pasa, you paam ŋginiiŋ nanimale yam. Ve pataŋani to Krisi imbaada, taug naghita katini pa matag. Ve sawa to Krisi imuul inim ve ipatooŋ tapiri ve iza tiina ivot ighazooŋ, nene pale you paam itiŋa taneep ila Krisi ŋguruba lolo. Tovenen yam ŋginiiŋa irau alooŋ aliŋag tonene, ve ataghoni.
1PE 5:2 Maaron ighur uraat ilat nimamim wa ighaze aŋgin sipsip toni. Tovenen matamim padi ve aŋgin poian di. Uraat tiam tonanan, ighaze tamtoghon tizoorndug payam pa aghami, nene poia maau. Aghami toman lolomim, ghoro poia. Leso ataghon Maaron lolo. Ve agham ŋgar tiina pa lemim atia malep. Pasa ŋgar tovene, taghita poia maau.
1PE 5:3 Yes to Maaron ighur di tilat nimamim pa aŋgin di, agham taumim anim tiina padi ve atatan di tizi malep. Yam taumim irau anim patoŋaaŋ poia pa Maaron sipsip toni. Leso tighita gham, ve titaghon gham pa ŋgar tiam.
1PE 5:4 Ighaze agham tovene, sawa to Ŋginiiŋ tau to sipsip imuul inim, ve ipatooŋ tapiri ve iza tiina ivot ighazooŋ, Maaron pale igham gham aneep ila tau ŋguruba lolo le alok inim lemim atia. Atia tovene, irau isami, ma isob ne maau.
1PE 5:5 Yam ndipain aneep ila ŋginiiŋa tiam sambadi, ve alooŋ saveeŋ todi. Ve yam asob irau atatan taumim izamim, ve ambees pooi pa taumim. Pasa, Maaron aliŋa isaav tovene: “Yes to tipait taudi izadi, Maaron ighurghur koi padi ve itatan di. Ve yes to titatan taudi izadi, ye ighurghur poia toni izaza todi.”
1PE 5:6 Tovenen atatan taumim, ve aneep ila Maaron ariaŋa nima samba. Ighaze agham tovene, ye pale ipait gham ila sawa to ye tau ighuri.
1PE 5:7 Pataŋani tiam naol to lolomim imbumbu padi, aghur di tisob tila Maaron nima. Ye pale iuul gham. Pasa, ye igham ŋgar tiina payam ve mata payam.
1PE 5:8 Agham ŋgar pooi ve matamim iza. Pasa, koiamim Ŋgeu Samia ilaghlaagh inimale laion to itaŋtaŋ ve ikalkaal tamtoghon pa ighani.
1PE 5:9 Tovenen akis ghurla tiam tuŋia, ve aparab ariaŋa. Leso atatani. Pasa, yam awatag: Toŋvetaz tiam to Krisi to tineep irau ndug ndug, timbaad pataŋani raraate inimale yam ambaada.
1PE 5:10 Maaron toit to poia pughu, ye ipoi gham anim Krisi le, leso igham gham ala aneep tomani ila ŋguruba lolo le alok. Pataŋani to aazne ambaada ne, mala maau pale isob. Ve muri, Maaron tau pale igham gham aneep poia muul ve ipalot gham, leso ayoon tuŋia ve akis ghurla tiam ariaŋa.
1PE 5:11 Ye ariaŋa, ve tapiri toman pooz toni, nene inepneep tovene irau sawa isob. Onoon.
1PE 5:12 Silas iuul ghou pa bodeeŋ rau tuku tonene. You naghita naghaze ye toŋvetaz toit eez to lolo ineep tuŋia ila to Krisi ve tini imbees kat pa uraat toni. Nambood rau tonene ilat tiam pa napariaaŋ gham. Leso aghur ila aghaze poia to Maaron to nasavia ila rau tonene, nene mbeb tau. Tovenen akisi tuŋia.
1PE 5:13 Nditamim to Maaron isia di tinim le tinimale yam ve tineep izi ndug tiina Babilon, tigham ndag poia todi ilat payam. Ve natug Markus paam, igham ndag poia toni payam.
1PE 5:14 Yam asob awakisin nimamim itaghon ŋgar to lolood pa tauud. Yam to aneep tuŋia ila to Krisi, Maaron pale igham gham asob aneep poia toman lolomim luuma. Onoon.
2PE 1:1 You Simon Petrus, mbesooŋa ve mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Nambood rau tonene ilat to yam tamtoghon to aghur ila to Yesu Krisi, ye Maaron toit ve Volaaŋa toit. Ye itaghon ŋgar deŋia moghon. Tauto igham gham aghur ila toni, ve ghurla tiam ivot kat le raraate inimale yei tiei.
2PE 1:2 Maaron pale igham ŋgar tiam ivot le awatag katin ye tau ve Tiina toit Yesu. Leso poia toman luuma toni tiina iza tiam, ve aneep pooi.
2PE 1:3 Maaron toit, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Ŋgar toni to naol, nene popoia moghon. Aghita. Ye ipoi ghiit tanim le, ve ipatooŋ tau pait, leso tawatag katini ve tapiri iza toit. Ve ila tau tapiri, ye irau ghiit pa ŋgar isob to tambool pani. Leso tataghon ataam toni, ve tagham nepooŋ poia ila toni.
2PE 1:4 Ve ye igham mbeb tintina ve popoia naol pait itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Saveeŋ tonowen irau itoor gham. Leso Maaron ŋgar toni ineep tiam, ve apaghau taumim pa ŋgar samsamia to taan to lolood igham padi ve tiwaghamun ghiit ne.
2PE 1:5 Maaron igham ŋgar popoia naol tonenen pait, tovenen you nasaav payam: Azuaria gham le aseeŋ ghurla tiam pa ŋgar to poia ila Maaron mata ve poia ila tamtoghon matadi paam. Ve aseeŋ ŋgar poia tonenen pa ŋgar to tawatag katin Maaron.
2PE 1:6 Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to taŋgin tauud pooi. Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to mataad iŋgal Maaron ve tataghon ataam toni.
2PE 1:7 Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to lolood pa toŋvetaz toit to Krisi. Ve ŋgar tonenen, aseeŋga pa ŋgar to lolood pa tamtoghon tisob ve tagham poian di.
2PE 1:8 Pasa, ighaze azuaria gham pa ŋgar naol tonene ila ila le tineep ariaŋa ilat tiam, nene irau ŋgar to awatag Tiina toit Yesu Krisi, ineep sorok maau. Pale agham anoŋa toni ivot.
2PE 1:9 Eemoghon ighaze tamtoghon eta, ŋgar tovene ineep toni maau, nene ipatooŋa ighaze ye mata pisi, ma mata maau. Ye igham ŋgar pa mbeb to ndug sambam maau, ve mata ilala pa mbeb to taan moghon. Ve uraat to Krisi to ireu sosor toni ve ighami iŋgalaaŋ ila Maaron mata, ye lolo imaagh pani wa.
2PE 1:10 Tovenen yam toŋvetaz, azuaria gham le ataghon katin ŋgar naol tonene. Leso taumim awatag kat aghaze Maaron isia gham ve ipoi gham anim le wa. Ve irau atap ve apul murimim pani ne maau. Maau le maau kat.
2PE 1:11 Ve muri, sawa to alooŋ ala ndug sambam, nene pale tiyaŋin payam, ve tigham gham toman lolodi poia kat. Ndug tonowen, Tiina toit Yesu Krisi to Volaaŋa toit ne, pale igham pooz pani le alok.
2PE 1:12 Onoon, saveeŋ to aazne nambooda payam, nene paghu payam maau. Yam awatagi wa. Pasa, yam agham saveeŋ onoon, ve akisi tuŋia wa. Eemoghon naghaze napeipei ŋgar tiam pani, leso matamim kisini.
2PE 1:13 Pasa, you nawatag: Dur tiou to taan tonene, mala maau pale napuli izi. Tiina toit Yesu Krisi ipatooŋ ghou pa mbeb tonene wa. Tovenen matag iŋgal naghaze sawa to nanepneep sone, nene poia pa napei ŋgar tiam pa saveeŋ toni.
2PE 1:15 Ve you pale nakaal ataam pida. Leso sawa to ighaze napul gham ma venen, yam irau matamim kisin saveeŋ to nasavia payam.
2PE 1:16 Sawa to nisaav payam pa Tiina toit Yesu Krisi tapiri ve mulaaŋ toni, yei nitaghon vuvuaaŋ soroksorok to ndiran ŋgara pida to taan titombaan tamtoghon pani ne maau. Yei nighita katin Krisi tapiri ve ŋguruba pa matamai.
2PE 1:17 Pasa muuŋ, yeiŋa Krisi ninepneep, ve nighita Tama Maaron to tapiri ve ŋguruba tiina, ipakuri ve igham Krisi ŋguruba isul. Ve nilooŋ Maaron isaav ighaze: “Nanan you taug natug to lolog pani, ve igham ghou lolog poia kat.”
2PE 1:18 Onoon kat, yeiŋa Krisi nineep izi lolooz patabuaŋ, ve taumai nilooŋ katin Maaron aliŋa tonowen ineep sambam ve izi inim.
2PE 1:19 Mbeb naol to tivot pa Yesu, nene tipariaaŋ ghei le nighur ila kat nighaze: Saveeŋ isob to muuŋ propeta to Maaron timbooda, nene onoon. Ighaze yam matamim kisin saveeŋ todi tonowen ve ataghoni, nene pale poia. Pasa, nene inimale lam to ighan ila ndoroom lolo ila ila le ndugizau, ghoro ghazooŋa tau to Krisi ivot ighazooŋ ila lolomim, inimale pitum Daga to mboŋmaagh ŋguruba.
2PE 1:20 Ve alooŋ. Mbeb tiina eez to yam irau agham ŋgar pani pooi, nene vene: Maaron aliŋa to muuŋ propeta toni tivotia ve timbooda, irau tavotia pughu itaghon tauud ŋgar toit maau.
2PE 1:21 Pasa, propet eta itaghon tau lolo ve isavia saveeŋ tonowen maau. Avuvu Patabuaŋ ipamundigin tamtoghon ve igham pooz padi, tauto tisavia.
2PE 2:1 Alooŋ. Muuŋ, ndiran pida to tineep ila yes Israela lolodi, titoom tighaze yes propeta to Maaron, ve tighamun ŋgar to tamtoghon. Ŋgar raraate moghon pale ivot payam paam. Tovenen apatum gham. Pasa, ndiran pida to tineep ila lolomim, pale timundig ve tighaze tipatoot gham pa Maaron aliŋa. Eemoghon lolodi, ŋgar ŋgozaaŋa inepneep. Yes pale tivotia ŋgar kaarom to iyel pa saveeŋ onoon, ve iwaghamun tamtoghon ghurla todi. Ve Tiina todi to ighol sosor todi atia, leso igham di tinim le, yes pale tipul muridi pani paam. Tovenen yes pale tighamgham tovene ila le Maaron iwaghamun di rikia moghon ve tilaledi.
2PE 2:2 Ndiran tonanan ledi mayadi maau. Matadi samia tinimale ŋgavuun. Ve ival tiina pale titaghon di pa ŋgar todi samia tonowen. Tovenen ŋgar to tighami, pale inim pughu pa tamtoghon tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa ataam to saveeŋ onoon.
2PE 2:3 Ndiran tonanan, matadi mbeb kat. Tovenen yes pale titombaan gham pa saveeŋ soroksorok to ivot ila taudi ŋgar todi, leso tiyub yaam tiam toman mbeb tiam pida. Atia to pale iza todi, Maaron ivotia muuŋ wa ighaze ye pale iwaghamun di ve tilaledi. Ve ye ighengheen maau. Mata iyaryaar irau sawa isob, ve isasaŋan pa sawa to iwaghamun di.
2PE 2:4 Aghita. Yes aŋela to muuŋ tigham sosor, Maaron ighurghur di? Maau. Ye ipiyaav di tizila ndug samia to ndoroom lolo we, leso tineep tonowe ve tisaŋan sawa to ye iŋgabiiz di ve ighur atia padi.
2PE 2:5 Ve tamtoghon to muuŋ tineep izi taan, ve matadi iŋgal Maaron maau, tovene paam. Ye ighurghur di maau. Sawa to Noa, Maaron igham yawaaŋa tiina ivot, ve irab di tisob timatmaat. Eemoghon Noa to ivovotia ŋgar deŋia to Maaron pa tamtoghon, Maaron iuuli toman tamtoghon toni liim ve ru, ve tineep pooi.
2PE 2:6 Ve ndug Sodom ve Gomora paam. Maaron ighur atia padi, ve igham yab ighan di le tinim avab moghon. Ye igham tovene, leso ipatooŋ ghiit pa ŋgar to pale ivot pa yes to matadi iŋgali maau.
2PE 2:7 Eemoghon Lot, ghoro Maaron igham mulini. Pasa, ye ŋgeu deŋia. Ye ighita ndiran samsamia tonowen matadi samia tinimale ŋgavuun. Tauto ighami lolo ipataŋan kat.
2PE 2:8 Ŋgeu deŋia tonowen inepneep ila tamtoghon to ndug ru tonowen lolodi, ve moghon moghon iloŋlooŋ saveeŋ todi samsamia, ve ighitghita ŋgar todi naol to tiyel pa Maaron tutuuŋ toni. Tauto lolo ipataŋan kat.
2PE 2:9 Mbeb naol tonene tipatooŋ ghiit tighaze yes to matadi iŋgal Maaron ve titaghon ataam toni, ighaze tovaaŋ eta ivot padi, Maaron iwatag ataam to igham mulin di pa tovaaŋ tonenen. Eemoghon tamtoghon to titaghon ŋgar deŋia maau, yes irau tipaghau taudi pa Maaron mbalmbali toni maau. Pasa, ye iwatag ataam to ighur atia padi to aazne, ve ila ila le sawa to Mboŋ Muri, ghoro tigham atia todi kat.
2PE 2:10 Tovenen Maaron pale ighur atia pa tamtoghon tisob to titaghon ŋgar deŋia maau. Eemoghon ndiran pida, ye pale ighur atia tiina kat iŋarua di. Nene yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ maau, ve titaghon ŋgar samia to lolodi ipazaagh di pani. Ve tipait taudi izadi, ve titaghon taudi ŋgar todi moghon. Ve matadi izi pa yes pooza to Maaron ighur ghiit ila sambadi. Yes timatughez pa mbeb eta maau. Aŋela to sambam to izadi ve tapiridi tintina ne paam, ndiran tonanan matadi izi padi inimale mbeb sorok.
2PE 2:11 Iit tawatag: Aŋela to sambam, tapiridi tintina ve tilib pa ndiran tonanan. Eemoghon irau tipiyaav saveeŋ velegiiŋ padi ve tisees matadi ila Maaron mata maau.
2PE 2:12 Mbeb to ndiran kaaromŋa tonanan tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pani, taudi tiwatagi maau. Tikankaan pani. Yes tinimale ŋgai sagsag to tineep izi taan, leso tamtoghon tisavag di ve tirab di timatmaat. Ledi ghilalooŋ rita maau. Ighaze ŋgar samia eta ivot padi, nene tila pa naghodi moghon. Tovenen muri, yes pale timaat ve tilaledi tinimale ŋgai.
2PE 2:13 Ŋgar samia to tighamghami, nene iwaghamun tamtoghon. Tovenen muri, Maaron pale iwaghamun di paam. Yes mayadi maau. Tighunghun ve tighamgham ŋgar samsamia naol ila tamtoghon matadi pa ndag. Ŋgar tovene igham di lolodi poia kat. Ŋgar todi iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Tovenen ighaze yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, yes tigham lupuuŋ tiam isami, ve tigham gham mayamim. Eemoghon yes tinidi iza pa ŋgar kaarom to tighamghami.
2PE 2:14 Ŋgar samia, yes irau tipuli maau. Matadi samia ve tigharghaar kat. Ve yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone, ndiran tonanan tigheghereb di pa ghamuuŋ ŋgar samia. Ŋgar to mataad mbeb, yes tiraua kat! Moghon moghon tiyouyou mbeb to nditadi. Tauto mbalmbali to Maaron inepneep toman di, ve ighaze iwaghamun di.
2PE 2:15 Tovenen ataam deŋia to Maaron, yes tipuli wa. Ve aazne, titaghon ataam samia. Ŋgar todi inimale ŋgar to Beor natu Balam. Balam, ye propet eez to muuŋ ivotia Maaron aliŋa. Eemoghon lolo pa yaam kat, tauto igham ŋgar to deŋia maau. Iit tawatag: Esele tisavsaav maau. Eemoghon Maaron igham esele to Balam isaav inimale tamtoghon, ve iyaan Balam pa ŋgar to borouŋa to ye ighaze ighami. Tauto ipul ŋgar tonenen.
2PE 2:17 Ndiran kaaromŋa tonanan, saveeŋ todi anoŋa maau. Yes tinimale taan saambu to muuŋ ya ivotvot pani, ve aazne imaak wa. Ve yes tinimale yaghur tae to taghita ve taghaze uman pale izi. Eemoghon maau. Yaghur iviviira ve ila. Ndiran tonanan, Maaron igharaat ledi inadi pataghaaŋ wa. Ndug tonowen, ndorooma tiina le tiina kat.
2PE 2:18 Pasa, yes tipapait taudi izadi, ve tisasavia saveeŋ soroksorok naol to le anoŋa maau. Ve tipazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol to uliid. Aghita. Ndiran pida, ŋgaramus titoor ŋgar todi ve titoova pa tipul nditadi pida to tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon ndiran kaaromŋa tonanan tighereb di timulmuul pa ŋgar todi muŋgina.
2PE 2:19 Yes tisavsaav padi tovene: “Ighaze yam ataghon ghei, nene irau tiŋgalsekin gham pa mbeb eta maau. Yam irau ataghon taumim lolomim pa mbeb to naol.” Eemoghon taudi tinim mbesooŋa sorok pa ŋgar samia to tighamghami. Pasa, ighaze mbeb eta tapiri ilib pait ve igham pooz pait, nene iit tanim mbesooŋa pani.
2PE 2:20 Ndiran tonanan, tikaria taudi wa. Pasa, ighaze tamtoghon eta iwatag Tiina ve Volaaŋa toit Yesu Krisi, ve ipul muri pa ŋgar samia to taan, eemoghon muri izi ve ŋgar samia ikaui ve itatani muul, ye pale isami kat. Papazogi poia ris. Ve aazne, isami le isami kat.
2PE 2:21 Inimale yes tiwatag ataam deŋia to Maaron maau, tone poia. Ve aazne, tiwatagi, ve tigham tutuuŋ patabuaŋ to Maaron wa. Eemoghon tizi ve tighur muridi pani.
2PE 2:22 Ŋgar to tighami, nene itaghon saveeŋ waaro ru to moghon moghon tasasavia di ne: “Ŋgavuun iluara izi, ghoro imuul ila ighan lulua. Ve ŋgai tovene paam. Ighaze timen tini le iŋgalaaŋ, nene pale ipeli ila tiiŋ muul.”
2PE 3:1 Ndiran tiou, you lolog payam kat. Nene rau ite to nambooda ilat tiam. Rau tiou ru to nambood di, pughudi ee moghon. Naghaze napei ŋgar tiam muul, leso ataghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata,
2PE 3:2 ve matamim iŋgal aliŋa to muuŋ yes propeta patabuaŋa tivotia, toman tutuuŋ to Tiina toit Krisi, ye Volaaŋa toit. Tutuuŋ tonowen, mbaŋooŋa toni tisavia payam ve alooŋa wa.
2PE 3:3 Alooŋ. Mbeb tiina kat to you naghaze yam awatagi, nene vene: Sawa muri ighaze ivot, nene pale tamtoghon titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi ipazaagh di pani, ve tiveleg Tiina toit.
2PE 3:4 Pale tisaav tighaze: “Laak, saveeŋ to muuŋ Krisi imbua ighaze ye pale imuul inim, pale ŋeez o anoŋa ivot? Pasa, sawa to nditimbuud ve inim aazne, mbeb eta itoora maau. Mbeb tisob tineep toman inadi. Sawa to Maaron ighur di ve inim, tinepneep tovene moghon.”
2PE 3:5 Yes tiwatag. Muuŋ kat, Maaron isaav moghon, ve sambam ve taan tivot. Ve ya induur taan ila indoui, tauto taan ineep sala, ve ya ineep sila. Ve muri, sawa to Noa, Maaron igham ya ivon toman tapiri, ve itatab taan muŋgina tonowen, toman tamtoghon ve mbeb tisob to taan, ve ireu di tilaledi. Eemoghon ndiran kaaromŋa tonenen lolodi pa tigham ŋgar pa mbeb tonene maau.
2PE 3:7 Ve aazne, saveeŋ ee moghon tonenen ipalot sambam ve taan, tauto tineep toman inadi. Ve ye pale iŋgin di pooi tovene ila ila le sawa to Mboŋ Muri, ghoro yab tiina ighan di. Sawa tonenen, ye pale iŋgabiiz ghiit. Ve tamtoghon tisob to titaghon ataam toni maau, ye pale ighur atia padi ve tilaledi.
2PE 3:8 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Mbeb eez to naghaze lolomim imaagh pani malep. Nene vene: Tiina toit, ye ighita ndag ee moghon inimale ndaman ndiŋndiŋ eez (1000). Ve ighita ndaman ndiŋndiŋ eez tinimale ndag ee moghon. Ndag eez ve ndaman ndiŋndiŋ eez, nene raratedi ila mata.
2PE 3:9 Onoon, tamtoghon pida tigham ŋgar tighaze Tiina toit izuar pa taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ toni. Eemoghon maau. Ye ighur soso payam. Pasa, lolo pa tamtoghon eta ilale malep. Ye ighaze tamtoghon tisob titoor ŋgar todi ila pani. Tauto itatan ate, ve ighur atia pa tamtoghon rikia maau.
2PE 3:10 Sawa to Tiina toit imuul inim, ye pale ikarmotin ghiit inimale ŋgeu yubyub. Ghoro sambam paroŋania isob ilale toman avolutu tiina kat, ve yab ighan mbeb to tineep ila sambam paroŋania, ve tisob tilaledi. Ve taan toman mbeb to tineep izi taan ne paam, yab pale ighan di tisob tilaledi.
2PE 3:11 Tovenen muri, Maaron pale ipasob mbeb tisob ve tilaledi. Ighaze venen, sa ataam to pale ataghoni? Yam irau agham ŋgar patabuaŋ moghon, ve matamim iŋgal Maaron ve ataghon ataam toni, asaŋan sawa tonenen, ve tinimim imbees pa uraat to votiaaŋ varu poia. Leso apasul sawa tonenen ve ivot rikia. Sawa tonenen ighaze ivot, nene pale yab iyaryaar ve ighan sambam paroŋania, ve igham mbeb tisob to tineep ila sambam paroŋania, tireer ve tilaledi.
2PE 3:13 Eemoghon iit taghurghur mataad pa sambam paghu ve taan paghu to pale tivot titaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Sambam ve taan papaghu tonowen, ŋgar deŋia moghon pale ineep ila.
2PE 3:14 Tovenen ndiran tiou, sawa to aneep ve asasaŋan sawa to mbeb tonenen ivot, yam azuaria gham le ŋgar tiam isob iŋgalaaŋ moghon. Leso lemim sosor eta ila Maaron mata maau, ve yamŋa Maaron alup gham anim ee moghon ve aneep pooi.
2PE 3:15 Ŋgar to Ŋgeu Tiina to ighurghur atia pait rikia maau, ve isasaŋan ghiit pa tatoor ŋgar toit, yam agham ŋgar pani pooi. Ye ighamgham tovene pasa, lolo isamin ghiit ve ighaze igham mulin ghiit. Toŋvetaz toit Paulus to lolood pani kat, Maaron igham le ŋgar tiina. Ye imbood saveeŋ payam pa mbeb tonene raraate inimale saveeŋ tiou tonene.
2PE 3:16 Rau tisob to ye imbood di, ye isavsaav pa mbeb tonene. Onoon, saveeŋ toni pida, pughu ariaŋa, ve ipataŋan pait pa tagham ŋgar pani. Tauto yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone ve tikankaan pa Maaron ŋgar toni, tighamun saveeŋ toni, raraate inimale tigham pa Maaron aliŋa pida to timbooda. Ŋgar todi tonowen pale inim pughu padi pa tilaledi.
2PE 3:17 Ndiran tiou, you lolog payam kat. Matamim iŋgal. Mbeb naol tonenen pale tivot. Ve aazne, napaghazoŋan gham padi pataghaaŋ. Onoon, Krisi igham gham ayoon ariaŋa. Eemoghon yam irau apatum gham. Pa vene, yes to tizorzoor tutuuŋ to Maaron, tiweu gham pa saveeŋ kaarom todi, ve atap pa ghurla tiam, ve apul murimim pa Krisi.
2PE 3:18 Yesu Krisi, ye Tiina ve Volaaŋa toit. Azuaria gham le awatag katini, ve aneep tuŋia ila poia toni. Ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Tovenen iit tapaiti to aazne, ve itaghoni taghoni le taan sawa. Onoon.
1JO 1:1 Yei nivovotia saveeŋ mata yaryaara pa ŋgeu to ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, ve inim ataam pait ve tagham nepooŋ poia. Muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone ve inim, ŋgeu tonowen inepneep. Ve ye izi inim ineep toman ghei, ve nilooŋ saveeŋ toni ila ye tau avo, nighita pa matamai, ve nikisi pa nimamai. Tauto nighilaal katini.
1JO 1:2 Tovenen ŋgeu to inim ataam pait ve tagham nepooŋ poia ila to Maaron, tauto ivot ighazooŋ ve nighita wa. To muuŋ ve inim, yesuru Tama tinepneep. Ve aazne, ye ivot ighazooŋ payei ve nighita. Tauto nipariaaŋ saveeŋ toni, ve nivotia varu payam. Leso aghur ila toni ariaŋa, ve aneep matamim iyaryaar le alok.
1JO 1:3 Tovenen mbeb to yei nighita ve nilooŋa, tauto nivotia payam. Leso yam anim alup gham toman ghei, ve itiŋa Tamaan Maaron ve Natu Yesu Krisi talup ghiit tanim ee moghon.
1JO 1:4 Saveeŋ tonene, nimbooda leso itiŋa lolood poia le poia kat.
1JO 1:5 Saveeŋ to nilooŋa ila Yesu Krisi tau avo, tauto nivotia payam. Isaav tovene ighaze: Maaron, ye ghazooŋa tau. Ŋgar to ndoroom rita ineep toni maau.
1JO 1:6 Tovenen ighaze tasaav taghaze itiŋa Maaron lupuuŋ toit ee moghon, ve laghooŋ toit, tataghon ŋgar to ndoroom, nene tataghon saveeŋ onoon maau. Tagham kaarom.
1JO 1:7 Ve ighaze laghooŋ toit, tataghon ghazooŋa to Maaron inimale ye tau inepneep ila ghazooŋa toni lolo, nene pale itiŋa talup ghiit tanim ee moghon, ve Maaron Natu Yesu siŋ toni ireu sosor toit isob ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron mata.
1JO 1:8 Ighaze tasaav taghaze iit leed sosor eta maau, nene tagham kaarom pa tauud, ve saveeŋ onoon ineep ila lolood maau.
1JO 1:9 Ve ighaze tavotia sosor toit ila to Maaron, ye pale ireu di itaghon ŋgar deŋia ve saveeŋ mbuaaŋ toni. Ŋgar toit to deŋia maau, ye pale ireua isob ilale, leso igham ghiit taŋgalaaŋ ila mata.
1JO 1:10 Tovenen ighaze tasaav taghaze iit tagham sosor eta maau, nene inimale tasaav pa Maaron taghaze ye ŋgeu to kaarom, ve tapatooŋ tauud taghaze saveeŋ toni ineep ila lolood maau.
1JO 2:1 O ndinatug, you nambood saveeŋ tonene payam, leso agham sosor sob ve ayoon ariaŋa. Eemoghon ighaze tamtoghon eta itap ve igham sosor, iit leed ŋgeu deŋia eez to ivolvool toit, ve igham avood ve isasavia saveeŋ toit ila to Tamaan Maaron, nene Yesu Krisi.
1JO 2:2 Ye imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit ve itatan mbalmbali to Maaron. Uraat toni tonowen, ye igham pa iit moghon maau. Igham pa tamtoghon tisob to taan.
1JO 2:3 Ighaze mataad kisin Maaron tutuuŋ toni ve tataghon di, nene irau taghilaal taghaze iit tawatag Maaron.
1JO 2:4 Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze ye iwatag Maaron, eemoghon itaghon tutuuŋ toni maau, nene ye ŋgeu to kaarom, ve saveeŋ onoon ineep ila lolo maau.
1JO 2:5 Eemoghon ighaze tamtoghon eta mata kisin Maaron aliŋa ve itaghoni, nene ipatooŋa ighaze ŋgar to lolood pa Maaron ineep ariaŋa ila lolo wa. Tovenen ighaze taghamgham tovene, nene irau tawatag taghaze iit taneep tuŋia ila to Maaron.
1JO 2:6 Tovenen ighaze tamtoghon eta isaav ighaze: “You nanim Maaron le ve naneep tuŋia ila toni,” nene ye irau itaghon ŋgar to Krisi irau sawa isob.
1JO 2:7 Yam nditag to lolog payam kat, tutuuŋ to nambooda payam ne, paghu payam maau. Nene tutuuŋ muŋgina. Akaria loŋaaŋi wa. Sawa to yam aghur ila muuŋ, ve inim aazne, tutuuŋ tonene ineep tiam.
1JO 2:8 Eemoghon tutuuŋ to nambooda payam ne, aazne inim paghu muul. Pasa muuŋ, anoŋa ivot kat maau. Ve aazne, Krisi igham anoŋa ivot. Ve yam paam apatooŋ anoŋa ivot wa. Pasa, ghazooŋa tau to Maaron isul ariaŋa. Tauto ŋgar to ndoroom ighaze isob tonene.
1JO 2:9 Ighaze tamtoghon eta isaav ighaze: “You naneep ila ghazooŋa to Maaron,” eemoghon ighur koi pa toŋvetaz toni to Krisi, nene ye inepneep ila ndoroom lolo sone.
1JO 2:10 Ve ighaze tamtoghon eta lolo pa yes toŋvetaz to Krisi ve ighamgham poian di, nene ye inepneep ila ghazooŋa to Maaron. Tamtoghon tovene irau igham ŋgar eta to igham tau, ma ndita pida titap ve tipul ghurla todi ne maau.
1JO 2:11 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighur koi pa toŋvetaz toni to Krisi, nene ye inepneep ila ndoroom lolo. Ye le ghilalooŋ maau. Pasa, ŋgar to ndoroom ipoon mata wa. Tauto laghooŋ toni, ye itaghon ŋgar to ndoroom, ve ighilaal ataam to itaghoni ne maau.
1JO 2:12 Ndinatug, you nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, ila Yesu Krisi iza, Tamaan Maaron ireu sosor tiam isob ilale wa.
1JO 2:13 Ve yam ndolman, nambood saveeŋ tonene ila tiam pasa, Ŋgeu to ineep muuŋ ve inim, yam awatag katini wa. Ve yam ndipain, nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, yamŋa Ŋgeu Samia aparab ve alib pani wa.
1JO 2:14 Tovenen ndinatug, you nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, yam awatag Tamaan Maaron wa. Ve yam ndolman, nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, Ŋgeu to ineep muuŋ ve inim, yam awatagi wa. Ve yam ndipain, nambood saveeŋ tonene ilat tiam pasa, yam ayoon ariaŋa, ve saveeŋ to Maaron ineep tuŋia ila lolomim irau sawa isob, ve yamŋa Ŋgeu Samia aparab ve alib pani wa.
1JO 2:15 Yam aghur lolomim pa ŋgar toman mbeb to taan malep. Pasa, tamtoghon to ighaze ighur lolo pa ŋgar toman mbeb to taan, nene irau lolo pa Tamaan Maaron maau.
1JO 2:16 Ŋgar to taan, iit tawatagi wa: Lolood igham pa mbeb to uliid, mbeb naol naol to taan tigham mataad, ve tapakur tauud pa mbeb toit. Ŋgar tovene inim pa Tamaan Maaron maau. Nene ŋgar to taan.
1JO 2:17 Taan toman ŋgar ve mbeb naol to taan to tamtoghon lolodi igham padi, nene pale tilaledi. Eemoghon tamtoghon to ighaze itaghon Maaron lolo, nene pale ineep le alok.
1JO 2:18 Ndinatug, apatum gham! Pasa, sawa to Maaron ipasob uraat toni, tauto aazne taza pani wa. Muuŋ, tisaav payam tighaze: “Muri, Yesu koia eez pale ivot.” Ve aazne, katindi tivot wa. Tovenen iit tawatag: Sawa to Maaron ipasob mbeb tisob, tauto taza pani wa.
1JO 2:19 Muuŋ, ndiran tonowen tiluplup toman ghiit. Eemoghon aazne, tipul lupuuŋ toit wa. Tovenen yes avaat tamtoghon toit kat maau. Inimale yes tamtoghon toit kat, tone irau tipul ghiit maau, ve tinepneep toman ghiit sone. Ŋgar to tighami, nene ipatooŋ di ighaze muuŋ, yes tamtoghon toit kat maau.
1JO 2:20 Eemoghon yam animale ndiran tonowen maau. Pasa, Maaron patabuaŋ igham tau Avuvu payam wa. Ve yam asob awatag saveeŋ onoon.
1JO 2:21 You naghaze yam akankaan pa saveeŋ onoon, to nambood rau tonene ilat ne maau. Saveeŋ onoon, yam awatagi wa. Ve yam awatag: Saveeŋ onoon irau inim pughu pa kaarom eta maau. Pughu tonene to nambood rau tonene ilat tiam.
1JO 2:22 Sei to ŋgeu to kaarom? Nene ŋgeu to izorzoor saveeŋ ighaze: “Yesu, ye Mesia maau.” Tamtoghon tovene, ye inim Krisi koia. Ye ipul muri pa Krisi ve Tamaan Maaron paam.
1JO 2:23 Pasa, tamtoghon tisob to tipul muridi pa Maaron Natu, nene Tamaan Maaron ineep toman di maau. Eemoghon ighaze tamtoghon eta ivotia ghurla toni ighazooŋ ighaze ye ighur ila to Maaron Natu, nene Tamaan Maaron paam ineep tomani, ve yesuru tilup di tinim ee moghon.
1JO 2:24 Tovenen saveeŋ onoon to tisavia payam muuŋ ve inim, matamim iŋgalŋgali ve akisi tuŋia ila lolomim irau sawa isob. Leso aneep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Natu Yesu Krisi.
1JO 2:25 Nepooŋ tovene itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Yesu igham pait. Pasa muuŋ, ye isaav ighaze iit pale tagham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila.
1JO 2:26 Saveeŋ tonene, you nambooda ilat tiam, leso matamim imosmoos pa ndiran kaaromŋa to tighaze tipaghau gham pa ataam to Maaron.
1JO 2:27 Eemoghon yam, Krisi igham tau Avuvu payam, ve Avuvu tonenen ineep toman gham irau sawa isob. Tovenen yes to tizoorndug tighaze tipatoot gham pa Maaron aliŋa, ledi uraat eta payam maau. Pasa, Maaron Avuvu tau ipatoot gham pa mbeb to naol ne. Ve ŋgar to ye ipatoot gham pani, nene kaarom maau. Nene onoon moghon. Tovenen yam irau ataghon ŋgar tonenen, leso aneep tuŋia ila to Krisi irau sawa isob.
1JO 2:28 Ndinatug, aneep tuŋia ila to Krisi irau sawa isob. Leso sawa to ye imuul inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, iit tamatughez pa tala tagharaui sob, ve mayaad ila mata malep.
1JO 2:29 Yam awatag: Krisi, ye ŋgeu to ŋgar deŋia. Tovenen yam irau awatag aghaze: Tamtoghon tisob to titaghon ŋgar deŋia, nene Maaron igham di tinim paghu, ve tinim ye ndinatu wa.
1JO 3:1 Aghita. Tamaan Maaron lolo pait ve ipakur ghiit kat. Pasa, ye ipoi ghiit ighaze tau ndinatu iit. Ve saveeŋ tonene, nene deŋia. Aazne, Maaron igham ghiit tanim ye ndinatu. Eemoghon yes to titaghon ŋgar to taan, tighilaal ghiit maau. Pasa, yes tighilaal Maaron maau.
1JO 3:2 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Aazne, iit tanim Maaron ndinatu wa. Ve sa nepooŋ to muri pale taghami, nene takankaan pani. Pasa, Maaron ipaghazoŋan ghiit pa mbeb tonenen sone. Eemoghon iit tawatag: Sawa to Krisi imuul inim ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, ve taghita katini, nene pale taneep tanimale ye tau.
1JO 3:3 Tamtoghon tisob to tighurghur matadi pa mbeb tonene, yes irau tigharaat taudi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata tinimale Krisi tau.
1JO 3:4 Tamtoghon tisob to tigham sosor, tiyel pa tutuuŋ to Maaron. Pasa sosor, nene ŋgar to iyel pa Maaron tutuuŋ toni.
1JO 3:5 Ve yam awatag: Krisi, ye le sosor eta maau, ve izi inim taan pa ireu sosor toit.
1JO 3:6 Tovenen ighaze tamtoghon eta ineep tuŋia ila to Krisi, ye irau inoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau. Ve ighaze ŋgeu eta ighamgham ŋgar samia irau sawa isob, nene ipatooŋa ighaze ye ighilaal Krisi sone. Tamtoghon tovene, iwatag Krisi maau.
1JO 3:7 Ndinatug, ŋgeu eta itombaan gham ve ipaghau gham pa ataam to Maaron malep. Tamtoghon to titaghon ŋgar deŋia inimale Krisi itaghoni, nene yes moghon to tineep deŋiadi ila Maaron mata.
1JO 3:8 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar samia irau sawa isob, nene ye ŋgeu to Sadan. Pasa, muuŋ kat ve inim, Sadan ighamgham ŋgar samia. Eemoghon Maaron Natu izi inim taan, ve ipatooŋ tau ivot ighazooŋ, leso ireu uraat to Sadan isob ilale.
1JO 3:9 Tovenen yes to Maaron igham di tinim paghu, tighamgham sosor kat maau. Pasa, Maaron tapiri to igham di tinim paghu, nene inepneep todi irau sawa isob. Tovenen yes irau tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau.
1JO 3:10 Tovenen ataam to taghilaal Maaron ndinatu ve Sadan ndinatu, nene vene: Ighaze tamtoghon eta inoknok ghamuuŋ ŋgar to deŋia ila Maaron mata maau, nene ye tamtoghon to Maaron maau. Ve ighaze ŋgeu eta lolo pa toŋvetaz to Krisi maau ve ighamgham poian di maau, nene ye paam, tamtoghon to Maaron maau.
1JO 3:11 Sawa to aghur ila muuŋ ve inim, yam aloŋlooŋ saveeŋ tovene: Iit irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud.
1JO 3:12 Tovenen iit tataghon Kain ŋgar toni malep. Ye, Ŋgeu Samia ighami inim le, tauto imundig ve irab sorokin tazi Abel imaat. Ve pughu vena to irabi imaat? Ye igham ŋgar tonenen pasa, ŋgar toni samia, ve tazi ŋgar toni poia ve deŋia ila Maaron mata.
1JO 3:13 Yam toŋvetaz, ighaze yes to titaghon taan ŋgara tighur koi payam, ruŋamim iza ve agham ŋgar naol malep.
1JO 3:14 Iit tawatag: Iit tapul ataam to mateeŋ wa. Ve aazne, tataghon ataam to Maaron tauto tagham nepooŋ poia ila toni. Pasa, lolood pa yes toŋvetaz to Krisi ve taghamgham poian di. Ve ighaze tamtoghon eta lolo pa yes toŋvetaz to Krisi maau, nene ye itaghon ataam to mateeŋ.
1JO 3:15 Tamtoghon tisob to tighurghur koi pa toŋvetaz to Krisi, nene Maaron ighita di tinimale ŋgeu to irab tamtoghon imaat. Ve yam awatag: Yes to tirab tamtoghon timaat, nepooŋ to mataad iyaryaar ineep todi maau.
1JO 3:16 Sawa to Yesu Krisi ipul tau imaat pait, ye ipatooŋ ŋgar to lolood pa tamtoghon ivot ighazooŋ pait. Iit paam irau tataghon ŋgar raraate, ve tarei tauud pa yes toŋvetaz to Krisi.
1JO 3:17 Ighaze ŋgeu eta le mbeb katindi to taan, ve ighita mbolaaŋ igham toŋvetaz eta to Krisi, eemoghon lolo isamini ve iuuli maau, nene pale vena? Ŋgar to Maaron to lolo pa iit tamtoghon ve ighamgham poian ghiit, ineep to ŋgeu tonenen? Maau.
1JO 3:18 Ndinatug, ighaze tasavsaav sorok ila avood uli taghaze lolood pa tamtoghon, ve saveeŋ toit le anoŋa maau, nene poia maau. Ŋgar tovene, nene kaarom. Iit irau tataghon saveeŋ toit, ve tagham anoŋa ivot. Leso avood onoon.
1JO 3:19 Tovenen iit lolood pa tamtoghon ve tagham poian di. Leso tawatag taghaze iit tataghon saveeŋ onoon. Ve sawa to tayoon ila Maaron mata, iit pale lolood poia. Irau tamatughez ma mayaad ne maau.
1JO 3:20 Onoon, sawa pida, tayamaan tauud taghaze taneep deŋiaad ila Maaron mata maau. Eemoghon poia to Maaron, nene tiina kat ve ŋgar toni ilib pa ŋgar toit. Ighaze mataad kisin mbeb ru tonene, nene pale ipalot ghiit, leso tamatughez pa tayoon ila Maaron mata sob.
1JO 3:21 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Ighaze tayamaan tauud taghaze leed sosor eta ila Maaron mata maau, nene pale tamatughez pa tayoon ila mata maau.
1JO 3:22 Ve ighaze taghasoni pa mbeb eta, ye pale ilooŋ ghiit ve igham pait. Pasa, mataad kisin tutuuŋ toni ve tataghon di, ve taghamgham ŋgar to ighami lolo poia.
1JO 3:23 Tutuuŋ toni, nene vene: Iit irau taghur ila to Natu Yesu Krisi, ve lolood pa tauud ve tagham poian tauud itaghon tutuuŋ to Yesu tau isavia pait.
1JO 3:24 Tamtoghon tisob to matadi kisin tutuuŋ toni ve titaghon di, yes pale tineep tuŋia ila to Maaron, ve Maaron ineep tuŋia ila todi, ve tilup di tinim ee moghon. Ve Avuvu to Maaron igham pait, tauto igham ghiit taghilaal taghaze Maaron ineep toman ghiit irau sawa isob.
1JO 4:1 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Aazne, propet kaaromŋa naol tilaghlaagh izi taan. Tovenen ighaze tamtoghon eta isaav payam ighaze: “You navotia saveeŋ itaghon pooz to Maaron Avuvu.” Yam aghur ila saveeŋ toni rikia malep. Aŋgabiiz poiani: Onoon kat Maaron Avuvu igham pooz pani, ma maau?
1JO 4:2 Ataam to taghilaal yes to Maaron Avuvu igham pooz padi, nene vene: Tamtoghon tisob to tisaav ghazooŋa tighaze: “You naghur ila to Yesu Krisi naghaze ye izi inim taan, ve inim tamtoghon,” nene titaghon pooz to Maaron Avuvu.
1JO 4:3 Ve ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa tovene maau, nene ye itaghon pooz to Maaron Avuvu maau. Ye itaghon pooz to avuvu ite. Nene avuvu to ipapazaagh tamtoghon ve tighur koi pa Yesu. Muuŋ, yam alooŋ saveeŋa tighaze avuvu tonowen pale inim. Ve aazne, ye inim ivot izi taan wa.
1JO 4:4 Eemoghon ndinatug, yam Maaron tamtoghon toni. Ve yam atatan ndiran kaaromŋa tonowen ve alib padi wa. Pasa, Maaron Avuvu to inepneep ila lolomim ne, tapiri ilib pa ye to ipapazaagh tamtoghon ve titaghon ŋgar to taan.
1JO 4:5 Ndiran tonowen, gabuadi toman saveeŋ todi ipatooŋ di ighaze yes to taan. Tauto yes to titaghon ŋgar to taan, tiloŋlooŋ aliŋadi.
1JO 4:6 Eemoghon iit to Maaron. Tovenen ighaze tamtoghon eta iwatag Maaron, ye pale ilooŋ aliŋamai. Ve yes to tiwatagi maau, nene tilooŋ aliŋamai maau. Nene ataam to taghilaal tamtoghon ve tawatag: Yes titaghon pooz to Maaron Avuvu to isasavia saveeŋ onoon, ma titaghon pooz to avuvu kaarom to ipapaghau tamtoghon pa ataam to Maaron?
1JO 4:7 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Iit tasob irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud. Pasa, ŋgar tovene inim pa Maaron. Tamtoghon tisob to lolodi pa nditadi ve tighamgham poian di, yes tiwatag Maaron. Ye igham di tinim paghu ve tinim ye ndinatu wa.
1JO 4:8 Ve ighaze ŋgeu eta lolo pa tamtoghon maau ve igham poian di maau, nene ye iwatag Maaron maau. Pasa, ŋgar to lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene Maaron ŋgar toni.
1JO 4:9 Maaron imbaaŋ Natu anoŋa ee moghon izi inim taan, leso igham ghiit taneep poia itaghoni taghoni gha ila. Nene ipatooŋ ghiit ighaze Maaron lolo pait kat.
1JO 4:10 Ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon, iit tataghoni iraua maau. Eemoghon Maaron, ye lolo pait kat. Aghita. Ye imbaaŋ Natu anoŋa ee moghon izi inim taan, ve imaat inim watooŋrau, leso ireu sosor toit ve itatan mbalmbali to Maaron.
1JO 4:11 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Ighaze Maaron lolo pait kat tovene, iit paam irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud.
1JO 4:12 Onoon, tamtoghon eta ighita katin Maaron sone. Eemoghon ighaze lolood pa tauud ve tagham poian tauud, nene ipatooŋ ghiit ighaze Maaron ineep tuŋia inim toit, ve ŋgar toni to lolo pa tamtoghon ve ighamgham poian di, nene ineep ariaŋa ila lolood wa.
1JO 4:13 Maaron igham tau Avuvu pait wa. Tovenen iit tawatag: Iit taneep tuŋia ila toni, ve ye ineep tuŋia inim toit.
1JO 4:14 Tamaan Maaron imbaaŋ Natu izi inim taan pa igham mulin iit tamtoghon to taan. Ve yei nighita katin uraat toni tonowen, ve nighazooŋ pa pughu. Tauto nipariaaŋ saveeŋa, leso aghur ila toni.
1JO 4:15 Ighaze tamtoghon eta isaav ghazooŋa ighaze ye ighur ila ighaze Yesu, ye Maaron Natu, nene Maaron ineep tuŋia ila toni, ve ye ineep tuŋia ila to Maaron, ve yesuru tilup di tinim ee moghon.
1JO 4:16 Tovenen ŋgar to Maaron to lolo pait ve ighamgham poian ghiit, nene iit taghilaala wa. Ve taghur ila taghaze nene onoon. Ŋgar to lolood pa tamtoghon ve tagham poian di, nene Maaron ŋgar toni. Tovenen ighaze iit takis ŋgar tonene tuŋia, ve tataghoni irau sawa isob, nene pale taneep tuŋia ila to Maaron, ve ye ineep tuŋia inim toit, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon.
1JO 4:17 Ighaze takis ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon ineep tuŋia ila lolood, nene sawa to Mboŋ Muri, iit pale leed matughezaaŋ pa gabizooŋ to Maaron maau, ve tayoon ila mata toman lolood poia. Pasa, sawa to taneep izi taan, iit tataghon ŋgar to Krisi ighami.
1JO 4:18 Tovenen ighaze takis ŋgar to lolood pa Maaron ve tamtoghon ariaŋa, nene irau tamatughez maau. Pasa, matughezaaŋ pughu, nene vene: Tamatughez pa atia to sosor toit. Tovenen ighaze ŋgeu eta imatughez pa Maaron, nene ipatooŋa ighaze ŋgar to Maaron to lolo pait kat ve igham poian ghiit, nene ye ighazooŋ pani sone.
1JO 4:19 Maaron lolo ineep toit ve igham poian ghiit muuŋ. Tauto aazne, iit lolood pani, ve lolood pa tamtoghon paam.
1JO 4:20 Tovenen ighaze ŋgeu eta isaav ighaze ye lolo pa Maaron, eemoghon ighur koi pa yes toŋvetaz to Krisi, nene ye ŋgeu to kaarom. Pasa, yes toŋvetaz to Krisi, ye ighita katin di pa mata. Eemoghon Maaron, tamtoghon eta irau ighita maau. Tovenen ighaze ŋgeu eta lolo pa tamtoghon maau ve igham poian di maau, nene ye irau lolo pa Maaron paam maau.
1JO 4:21 Tauto Krisi ighur tutuuŋ tonene pait: Tamtoghon to ighaze lolo pa Maaron, ye irau lolo pa yes toŋvetaz to Krisi paam, ve igham poian di.
1JO 5:1 Tamtoghon tisob to tighur ila tighaze Yesu ye Mesia, Maaron igham di tinim paghu ve tinim ye ndinatu wa. Ve tamtoghon tisob to lolodi pa Tamaan Maaron, nene lolodi pa Maaron ndinatu paam.
1JO 5:2 Ighaze lolood pa Maaron ve tataghon tutuuŋ toni, nene pale tawatag taghaze iit lolood pa Maaron ndinatu.
1JO 5:3 Pasa, ataam to tapatooŋ tauud taghaze lolood pa Maaron, nene vene: Mataad kisin tutuuŋ toni to naol ne, ve tataghon di. Ve tutuuŋ toni, nene ipataŋan pait pa tataghon di maau.
1JO 5:4 Tamtoghon tisob to Maaron igham di tinim ndinatu, yes titatan ŋgar to taan. Ve ataam to tatatan ŋgar to taan, nene vene: Tayoon ariaŋa ve takis ghurla toit tuŋia.
1JO 5:5 Sei masin irau titatan ŋgar to taan? Nene yes to tighur ila to Yesu tighaze ye Maaron Naatu. Yes moghon to irau titatan ŋgar to taan.
1JO 5:6 Yesu Krisi izi inim taan ve inim tamtoghon, ve igham ya, ve siŋ toni imaliŋ ve imaat izala ai pambarooŋ. Tovenen ye igham ya moghon maau. Igham ya, ve muri siŋ toni imaliŋ paam. Ve Maaron Avuvu ipariaaŋ Yesu saveeŋ toni paam, leso taghur ila. Pasa, ye isasavia saveeŋ onoon.
1JO 5:7 Tovenen mbeb tol to tipariaaŋ ghiit pa taghur ila to Yesu, nene vene:
1JO 5:8 Avuvu Patabuaŋ, ya, ve siŋ. Mbeb tol tonene, ŋgaradi raraate.
1JO 5:9 Sawa naol, iit taghur ila saveeŋ to tamtoghon tisavia pa tipariaaŋ nditadi saveeŋ todi. Eemoghon Maaron, ye ilib pa iit tamtoghon kat. Tovenen ighaze ye ipariaaŋ saveeŋ to Natu, iit irau taghur ila kat.
1JO 5:10 Ighaze tamtoghon eta ighur ila to Maaron Natu, ye pale iyamaana ila lolo ighaze saveeŋ to ye ighur ila, nene onoon. Ve ighaze tamtoghon eta ighur ila toni maau, nene ye iveleg Maaron ighaze ye avo kaarom. Pasa, saveeŋ to Maaron isavia pa ipariaaŋ saveeŋ to Natu, nene tamtoghon tonenen ighur ila maau.
1JO 5:11 Saveeŋ tovene: Nepooŋ poia to iseŋseeŋga gha ila, nene Maaron igham pait wa. Nepooŋ tonowen, taghami ila to Natu.
1JO 5:12 Tovenen tamtoghon to ighaze igham Maaron Natu, ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve tamtoghon to ighaze igham Maaron Natu maau, ye igham nepooŋ tonowen sone.
1JO 5:13 Saveeŋ isob tonene, you nambooda ilat to yam tamtoghon to aghur ila to Maaron Natu, leso awatag kat aghaze yam agham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Nepooŋ tonowen pale iseeŋga itaghoni taghoni gha ila.
1JO 5:14 Tovenen iit tamatughez pa ghasoniiŋ Maaron pa leed mbeb malep. Pasa, ighaze taghasoni pa mbeb eta itaghon ye lolo ve ŋgar toni, ye pale ilooŋ ghiit ve igham mbeb tonenen pait.
1JO 5:15 Ve iit tawatag: Maaron ilooŋ suŋuuŋ toit irau sawa isob. Tovenen ighaze iit taghasoni pa mbeb eta, ye pale ilooŋ suŋuuŋ toit ve igham pait.
1JO 5:16 Ighaze iit taghita toŋvetaz toit eta igham sosor to Maaron irau ireua, iit irau tasuŋ Maaron. Leso igham mulin tamtoghon tonenen, ve imuul inim pa ataam to taneep mataad iyaryaar. Ve yes to tipul muridi pa Krisi ve ŋgar todi iyaryaaŋ kat, nene leg saveeŋ eta padi maau. Ndiran tovene, irau taghason Maaron padi maau. Pasa, yes ledi ataam eta muul maau. Muri, yes pale timaat ve tilaledi.
1JO 5:17 Onoon, ŋgar samsamia to naol ne, nene sosor. Eemoghon sosor pida irau tigham ghiit tamaat ve talaleed maau.
1JO 5:18 Iit tawatag: Tamtoghon tisob to Maaron igham di tinim paghu, yes tinoknok ghamuuŋ ŋgar samia maau. Pasa, Maaron Natu mata padi ve iŋgin di. Tovenen Ŋgeu Samia irau iwaghamun di maau.
1JO 5:19 Ve iit tawatag: Iit tamtoghon to Maaron. Eemoghon ival tiina to taan, yes tineep ila Ŋgeu Samia nima, ve ye ighamgham pooz padi.
1JO 5:20 Ve iit tawatag: Maaron Natu izi inim taan, ve ipaghazoŋan ŋgar toit, leso tawatag katin Maaron tau. Tauto aazne, iit taneep ila to Maaron tau ve Natu Yesu Krisi, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Yesu Krisi, ye Maaron tau. Ve ye to inim pughu pa nepooŋ to mataad iyaryaar.
1JO 5:21 Ndinatug, matamim imosmoos pa taumim, ve aneep saguan pa maaron kaaromŋa tisob.
2JO 1:1 You ŋginiiŋ to lupuuŋ to Krisi. Olman tidi to Maaron isia ghom unum le, you nambood rau tonene ilat tiom toman ndinatum. Saveeŋ onoon ilup ghiit, tauto lolog payam kat. Ve you moghon maau. Tamtoghon tisob to tiwatag saveeŋ onoon, yes lolodi payam paam.
2JO 1:2 Pasa aazne, saveeŋ onoon ineep tuŋia ila lolood, ve saveeŋ tonene pale ineep toman ghiit tovene itaghoni taghoni gha ila.
2JO 1:3 Iit to tataghon saveeŋ onoon, ve lolood pa Maaron ve tamtoghon paam, poia to Tamaan Maaron yesuru Natu Yesu Krisi pale iza toit, ve lolodi isamin ghiit, ve tigham ghiit taneep pooi toman lolood luuma. Onoon.
2JO 1:4 Olman tidi, you naghita ndinatum pida laghooŋ todi deŋia kat pa saveeŋ onoon. Yes titaghon katin tutuuŋ to Tamaan Maaron ighuri pait. Tauto tigham ghou lolog poia kat. Aazne, nambood rau tonene ilat tiom, leso napariaaŋ ghom muul pa ŋgar to lolood pa tauud ve tagham poian tauud. Tutuuŋ tonene, paghu maau. Sawa to taghur ila muuŋ, ve inim, tutuuŋ tonene ineep toit.
2JO 1:6 Ataam to lolood pa Maaron ve tamtoghon, nene vene: Laghooŋ toit, iit irau tataghon katin tutuuŋ to Maaron. Ve tutuuŋ toni tiina, nene vene: Iit irau lolood pa tauud ve tagham poian tauud. Muuŋ kat ve inim, yam aloŋlooŋ tutuuŋ tonene.
2JO 1:7 You nasaav payam tovene pasa, ndiran kaaromŋa naol tila tirau taan, ve tipapaghau tamtoghon pa ataam to Maaron. Saveeŋ to iit tavovotia taghaze Yesu Krisi izi inim taan ve inim tamtoghon, nene yes tivotia maau. Pasa, yes tighur ila tovene maau. Tamtoghon to ighaze igham tovene, ye ŋgeu to kaarom, ve inim Yesu koia.
2JO 1:8 Tovenen apatum gham pa ndiran kaaromŋa tonowen. Pa vene, tiweu gham ala ve apul ataam to Maaron, ghoro uraat to nighami ila lolomim, le anoŋa maau ve ineeple. Tovenen ayoon ariaŋa. Leso muri, agham suvun atia tiam.
2JO 1:9 Tamtoghon tisob to tikis saveeŋ to Krisi tuŋia maau, ve tiseeŋga pa saveeŋ pida itaghon taudi ŋgar todi, nene Tamaan Maaron ineep toman di maau. Eemoghon ighaze tamtoghon eta ikis saveeŋ to Krisi tuŋia ve itaghoni, nene ipatooŋa ighaze Tamaan Maaron ve Natu Yesu Krisi tineep tomani, ve yesŋa tilup di tinim ee moghon.
2JO 1:10 Ighaze tamtoghon eta ilat tiam, ve ivotia saveeŋ to iyel pa saveeŋ to Krisi, yam aghami ilat ineep toman gham ila ruum tiam malep. Ve agham ndag poia pani ve yamŋa asavsaav malep. Aneep saguan pani. Pa vene, ala tomani pa uraat toni samia tonowen ma venen.
2JO 1:12 You leg saveeŋ naol to naghaze nasavia payam. Eemoghon lolog pa nambooda ila rau maau. Naghaze taug nalat naghita gham ve itiŋa tasavsaav. Tagham tovene, ghoro lolood poia kat.
2JO 1:13 Tazimliva to Maaron isia inim le ne, ndinatu tonene tigham ndag poia payom.
3JO 1:1 O itag ite Gaius, you ŋginiiŋ to lupuuŋ to Krisi to nambood rau tonene ilat tiom. Saveeŋ onoon ilup ghiit tanim ee moghon, tauto lolog payom kat. You nawatag: Nepooŋ tiam to anunumim, nene poia. Ve naghaze uneep poia ila mbeb to anoŋam paam, ghoro poia. Tovenen naghason Maaron naghaze ye mata payom, leso moroghooŋ eta igham ghom sob, ve tinim poia moghon, ve mbeb tisob tighur pooi payom. Onoon.
3JO 1:3 Toŋvetaz toit pida tinim, ve tipaesia varum payou tighaze yom ukis saveeŋ onoon tuŋia, ve laghooŋ tiom, yom utaghoni kat. Tauto igham ghou lolog poia kat.
3JO 1:4 Ighaze you nalooŋ tighaze ndinatug to napatooŋ di pa ataam to Krisi ne laghooŋ todi deŋia itaghon saveeŋ onoon, nene igham ghou lolog poia ilib pa mbeb to naol ne.
3JO 1:5 Itag ite, you lolog payom kat. You naghita ghom naghaze tinim imbees kat pa uraat tiom to ŋginiiŋ yes toŋvetaz to Krisi pa nepooŋ todi. Onoon, tamtoghon pida, muuŋ yom uwatag di maau. Eemoghon sawa to tilat peria tiom, yom ugham di toman lolom poia, ve uŋgin poian di.
3JO 1:6 Ŋgar poia to yom upatooŋa padi, you nawatagi pasa, tamtoghon todi pida tinim ve tipaesia varum ila lupuuŋ to Krisi ve nilooŋa. Tighaze yom lolom padi ve ugham poian di kat. Ighaze tipamundigin laghooŋ todi muul, ughita di pa sa mbeb to timbool pani, ve uul di pani. Leso ugham Maaron lolo poia.
3JO 1:7 Pasa, yes tipul ndug todi sorok maau. Yes tilaagh pa votiaaŋ Krisi iza. Ve yes to tighur ila to Krisi maau ne, ndiran tonanan lolodi pa tigham ulaaŋ eta ila todi maau.
3JO 1:8 Ndiran tovene, iit irau tagham di toman lolood poia, ve taŋgin poian di. Leso itiŋa talup ghiit pa uraat to votiaaŋ saveeŋ onoon.
3JO 1:9 Muuŋ, you nambood saveeŋ pida pa lupuuŋ tiam. Eemoghon Diotrepes to izuaria tau ighaze le inim daba payam, ye izorzoor saveeŋ tiei.
3JO 1:10 Tovenen muri, ighaze nalat navot tiam, nene pale navotia ŋgar samia toni ivot ighazooŋ. Pasa, ye iŋgal saveeŋ samsamia naol payei. Ve tonene moghon maau. Ighaze toŋvetaz pida to Krisi tighaze tilat tiŋgig gham, ye igham di toman lolo poia maau. Ve ighaze tamtoghon tiam pida tighaze tigham di, nene paam, ye iŋgalsekin di, ve izurun di pa lupuuŋ to Krisi.
3JO 1:11 Itag ite, lolog payom kat. Ŋgar samia tovene, yom utaghoni malep. Yom irau utaghon ŋgar poia moghon. Pasa, tamtoghon to ighaze itaghon ŋgar poia, nene ye tamtoghon to Maaron. Eemoghon ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar samia, nene ipatooŋa ighaze ye ighilaal Maaron iraua sone.
3JO 1:12 Eemoghon Demitrius, tamtoghon tisob tipait varu. Pasa, ŋgar to ye ighamghami, nene deŋia itaghon saveeŋ onoon. Ve yei paam nipaiti. Ve yom uwatag: Saveeŋ tiei, nene onoon moghon.
3JO 1:13 You leg saveeŋ naol to naghaze nasavia payom. Eemoghon lolog pa nambooda ila rau maau.
3JO 1:14 Pasa, lolog ighur naghaze mala maau pale taug nalat naghita ghom ve ituru tasavsaav.
3JO 1:15 Luuma to Maaron pale iza tiom. Onoon. Nditaad pida to yeiŋa nineep sualen, tigham ndag poia payom. Ve yom paam, ugham ndag poia tiei pa nditaad to tineep izi tonanan. Uwaat izadi le tisob, ve ugham ndag poia tiei padi.
JUD 1:1 You Jud mbesooŋa to Yesu Krisi ve Yakobus tazi. Nambood rau tonene ilat to yam tamtoghon to Tamaan Maaron lolo payam, ve ipoi gham anim le, ve aazne aneep ila Yesu Krisi nima.
JUD 1:2 Maaron toit, ye lolo isamin gham ve ipul sosor tiam, ve ighur luuma toni iza tiam, ve lolo payam kat. You naghaze poia toni izaza tiam tovene, le ivot inim tiina kat.
JUD 1:3 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Lolog ipamundigin ghou naghaze le nambood saveeŋ payam pa uraat to Maaron to igham mulin ghiit ve ilup ghiit tanim ee moghon. Eemoghon naghita naghaze you irau nambood saveeŋ to ipalot gham, leso aparab ariaŋa pa saveeŋ to Krisi to iit taghur ila ne. Saveeŋ tonene, Maaron ighuri ila iit tamtoghon toni patabuaŋa nimaad pataghaaŋ wa, ve ye ighaze taŋgin poiani.
JUD 1:4 You nasaav payam pasa, ndiran kaaromŋa pida to titaghon ataam to Maaron maau, tilat ve tiyooŋ ila lolomim. Tiina toit Yesu Krisi to iŋgin ghiit, yes tighur muridi pani wa. Ve tighamun saveeŋ pa poia to Maaron. Pasa, tisavsaav pa tamtoghon tovene: Ighaze tala pa naghood moghon ve mataad samia tanimale ŋgavuun, nene mbeb sorok. Pasa, Maaron pale ireu sosor toit. Saveeŋ kaarom todi tonowen inim pughu pa tamtoghon tigham ŋgar samsamia naol. Tovenen muri, Maaron pale iŋgabiiz di, ve ighur atia padi ve tilaledi. Saveeŋa, timbooda muuŋ wa.
JUD 1:5 Yam awatag: Muuŋ, Ŋgeu Tiina igham mulin ival tiina to Israel ve tipul Isip. Eemoghon muri, tamtoghon todi pida tighur ila toni maau, ve tizoor aliŋa. Tauto ye irab di tilaledi. Saveeŋ tonene, paghu payam maau. Yam asob awatagi. Ve aazne napit saveeŋa muul, leso matamim kisini.
JUD 1:6 Ve agham ŋgar pa yes aŋela to muuŋ kat tizoor Maaron aliŋa. Uraat to Maaron ighuri ila nimadi ve izadi pani, toman inadi to nepooŋ to ye igham padi, yes tirere pani ve tipuli. Tauto Maaron izurun di tighau pa inadi, ve ikau di pa ravraav ariaŋadi to pale tineep irau sawa isob, ve ighur di tineep ila ndoroom tiina lolo. Leso tineep tonowe ve tisaŋan sawa tiina to Mboŋ Muri, ghoro ye iŋgabiiz di ve ighur atia padi.
JUD 1:7 Ve Sodom ve Gomora toman ndug pida to tigharau di ne paam. Yes tipul taudi kat pa ŋgar samsamia to ulidi, ve matadi samia tinimale ŋgavuun. Ŋgar to tighami, nene irau ŋgar eta maau. Pasa, nditamoot todi timomogheer pa nditadi nditamoot. Pataŋani to Maaron ighuri padi, nene ipatooŋ ghiit pa sa atia to pale Maaron igham pa ndiran samsamiadi. Yab pale ighan di itaghoni taghoni gha ila. Irau isob maau.
JUD 1:8 Ndiran kaaromŋa to tineep ila lolomim, tovene paam. Ŋgar todi iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Pasa, tandagiiŋ todi soroksorok igham ŋgar todi iwaghamgham. Tauto titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi ipazaagh di pani, ve tizorzoor yes pooza to Maaron ighur di pa tiŋgin ghiit, ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa yes aŋela to izadi ve tapiridi tintina.
JUD 1:9 Aghita. Aŋela Mikael, ye daba to aŋela tisob. Eemoghon sawa to yesuru Sadan tiwazoran di pa Mose paatu, ye ipakur tau ve isavia saveeŋ samia eta pa Sadan inimale yanooŋi ne maau. Isaav moghon tovene: “Ŋgeu Tiina tau pale iyaan ghom.” Pasa, ye iwatag: Uraat to gabizooŋ ve ghuruuŋ atia, nene mbeb to Maaron.
JUD 1:10 Eemoghon ndiran kaaromŋa tonanan tipakur taudi ve tipiyaav saveeŋ velegiiŋ pa mbeb to taudi tikankaan pani. Yes ledi ŋgar poia eta maau. Ŋgar todi inimale ŋgai sagsag. Sa ŋgar samia to lolodi ipazaagh di pani, nene tila pa naghodi moghon. Tauto tighamgham ŋgar to pale iwaghamun di ve tilaledi.
JUD 1:11 Ndiran tonanan tikaria taudi wa! Pasa, ataam to saveeŋ onoon, yes tipuli wa. Laghooŋ todi, yes titaghon ŋgar to Kain. Ve lolodi igham pa yaam, tauto tipul taudi pa ŋgar samia, ve tiweu Maaron tamtoghon toni pa ghamuuŋ sosor, inimale muuŋ Balam ighami. Ve tizorzoor Maaron uraata toni, inimale muuŋ Kora ighami. Tovenen muri, yes pale tilaledi tinimale Kora.
JUD 1:12 Sawa to yam alup gham pa ghanghaniiŋ toman suŋuuŋ itaghon ataam to lolomim pa taumim, ndiran tonanan tigham lupuuŋ tiam isami ila Maaron mata. Pasa, ledi roroniiŋ eta pani maau, ve tigham ŋgar pa nditadi maau. Matadi iŋgal taudi moghon. Yes tinimale yaghur tae to taghita ve taghaze uman pale izi, eemoghon maau. Yaghur iviviira ila. Ve tinimale ai to sawa toni to anoŋa ivot, eemoghon anoŋa maau, ve imaat ve igorgor. Tovenen tamtoghon tikurubi toman waria, ve tipiyaava ilale. Yes tinimale tamtoghon to timaat pae ru. Pasa, ataam to mateeŋ to muuŋ titaghoni ve tipuli, tauto aazne tila titaghoni muul.
JUD 1:13 Yes tinimale dibom to ipuul, ve mbeluut toman muun iza. Pasa, tipapazaagh tamtoghon pa ghamuuŋ ŋgar samsamia naol to ighaze iit tagham di, nene pale mayaad. Eemoghon yes mayadi maau. Ve tinimale pitum to tiyel pa ataam todi. Ndiran tonanan, Maaron igharaat inadi pataghaaŋ wa. Leso tineep tonowe ila ndoroom tiina lolo itaghoni taghoni gha ila.
JUD 1:14 Iit tawatag: Adam natu, nene Set. Ve Set natu Enos, ve siŋ todi tiparseŋgan di tovene ila ila le Enok ivot inim liim ve ru. Enok, ye propet eez to ivotia Maaron aliŋa. Saveeŋ toni pida iŋarua ndiran kaaromŋa tonanan. Ighaze: ‘Aghita. Ŋgeu Tiina pale inim toman aŋela toni patabuaŋa ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ,
JUD 1:15 leso iŋgabiiz tamtoghon tisob ve ighur atia padi. Ve yes to matadi iŋgal Maaron maau ve tiyel pa ataam toni, ye pale ighur atia padi pa ŋgar samsamia todi to naol ne, ve saveeŋ samsamia tisob to tipiyaav di pani.’
JUD 1:16 Ndiran kaaromŋa tonanan, lolodi poia pa mbeb eta maau. Moghon moghon tiŋoŋooŋ ve tiyouyou avodi pa tamtoghon. Ve titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi ipazaagh di padi, ve timboboob ve tipapait taudi izadi. Ve tigham ŋgoreeŋ pa tamtoghon, leso tigham lolodi ve titaghon di pa ŋgar todi.
JUD 1:17 Yam ndiran tiou, lolog payam kat. Matamim iŋgal saveeŋ to muuŋ mbaŋooŋa to Tiina toit Yesu Krisi tisavia pa ŋgar to muri pale ivot.
JUD 1:18 Yes tisaav payam tighaze: “Sawa to muri ighaze ivot, nene pale tamtoghon matadi iŋgal Maaron maau, ve titaghon ŋgar samsamia naol to lolodi ipazaagh di pani, ve tiveleg Tiina toit.”
JUD 1:19 Tamtoghon tovene, tireureu lupuuŋ to Krisi. Pasa, Maaron Avuvu ineep ila lolodi maau, ve titaghon ŋgar to taan moghon.
JUD 1:20 Eemoghon yam ndiran tiou, ghurla tiam to Maaron igham payam, nene mbeb patabuaŋ kat. Yam irau awapalotin gham, leso ghurla tiam ivot inim tiina ve iyaryaaŋ kat. Ve agham tapirim ila to Maaron Avuvu ve asuŋ itaghon pooz toni.
JUD 1:21 Maaron lolo pait kat, ve ighamgham poian ghiit. Tovenen yam paam, matamim kisin ŋgar toni tonowen ve ataghoni irau sawa isob. Ve asaŋan sawa to Tiina toit Yesu Krisi lolo isamin gham ve igham mulin gham, ve igham gham aneep matamim iyaryaar le alok.
JUD 1:22 Yes to ghurla todi iyaryaaŋ sone ve lolodi ru, yam ayou avomim padi malep. Lolomim isamin di ve auul di.
JUD 1:23 Tamtoghon tiam pida tineep ila samia lolo wa. Tinimale alitliit to yab ighanghan ila. Tovenen rikia moghon ve apas di tivot pa ŋgar todi samia tonowen. Leso anim ataam pa Maaron igham mulin di. Ve tamtoghon pida, ŋgar samsamia to lolodi ipazaagh di pani, igham di tisami kat ila Maaron mata tinimale nonogiiŋa to timemeghazi. Tamtoghon tovene, lolomim isamin di ve auul di. Eemoghon apatum gham. Pa vene, tiyes gham pa ŋgar todi. Tovenen ala toman di pa ŋgar todi samia tonowen malep. Aneep saguan pa ŋgar todi tonowen ve aghur koi pani.
JUD 1:24 Maaron to Volaaŋa toit, ye moghon to Maaron tau. Ye irau ipalot gham, leso atap sob, ve ayoon ariaŋa. Ve ye irau igham gham ala aneep tomani ila ŋguruba lolo toman lolomim poia kat. Pasa, uraat to Krisi igham gham aneep deŋiamim ila Maaron mata, ve lemim sosor eta muul maau. Ye ariaŋa ve iza tiina kat pa tapiri ve poia toni. Ve mbeb tisob tineep ila samba. Muuŋ kat, sawa to mbeb eta ivot sone, ye ineep tovene. Ve aazne ve muri paam, ye pale ineep tovene, itaghoni taghoni gha ila. Tovenen iit tapaiti ila Tiina toit Yesu Krisi iza. Onoon.
REV 1:1 Saveeŋ tonene isavia mbeb to muuŋ tineep ŋgozaaŋ ila to Maaron moghon, ve aazne Yesu Krisi ivotia di tivot tighazooŋ wa. Maaron ighaze mbesooŋa to Krisi tiwatag mbeb to mala maau pale tivot titaghon ŋgar toni. Tauto igham saveeŋ tonene pa Krisi. Ghoro Krisi ana imbaaŋ aŋela toni inim ivotia saveeŋ tonene pa you Yoan, mbesooŋa toni.
REV 1:2 Mbeb naol to rau tonene isavia di ne, taug naghita di pa matag. Tauto napariaaŋ saveeŋa naghaze nene saveeŋ onoon to Maaron to ipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu Krisi.
REV 1:3 Saveeŋ to nambooda ila rau tonene, nene Maaron tau aliŋa to iŋarua ghiit. Sei to ighaze iwaata pa tamtoghon, nene pale poia to Maaron iza toni. Ve yes to tilooŋa ve titaghoni ne paam, poia to Maaron pale iza todi. Pasa, sawa to saveeŋ tonene anoŋa ivot, nene inim igharau wa.
REV 1:4 You Yoan. Nambood rau tonene ilat to yam lupuuŋ liim ve ru to Krisi to aneep izi taan suruvu to Asia. Maaron toit, ye ineep irau sawa isob. Ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim. Ye tau, toman Yesu Krisi, ve Avuvu liim ve ru to tineep ila Maaron mata igharau ina to ghamuuŋ pooz, poia todi pale iza tiam, ve tiŋgin gham aneep pooi toman lolomim luuma. Onoon.
REV 1:5 Yesu Krisi, ye lolo ee moghon, ve ipariaaŋ saveeŋ onoon. Leso tamtoghon tighur ila. Ye to imundig pa mateeŋ muuŋ. Ve ye imuuŋ pa mbeb to naol ne, ve iŋgin kinik tisob to taan. Ye lolo pait kat. Tauto siŋ toni imaliŋ ve imaat pa sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa samia tapiri.
REV 1:6 Ve igham ghiit tanim ye tau le. Leso tapatooŋ pooz toni pa tamtoghon, ve tambees pa Tama Maaron tanimale ndiran to watooŋrau. Yesu Krisi, ye iza tiina pa tapiri ve poia toni, ve iŋgin mbeb tisob. Tovenen iit tapaiti to aazne ve itaghoni taghoni gha ila. Onoon.
REV 1:7 Aghita. Ye pale ineep ila yaghur tae ve inim, ve tamtoghon tisob tighita pa matadi. Yes to tirabi imaat ne paam, pale tisob tighita. Tovenen ndug tisob to taan pale tighita, ve titaŋ tiina. Onoon kat. Mbeb tonene pale ivot.
REV 1:8 Tiina toit Maaron ineep irau sawa isob. Ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim. Ye tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. Ye isaav ighaze: “You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb tisob, ve you to napasob di.”
REV 1:9 You Yoan, toŋvetaz tiam. You nanim itamim ite pasa, Yesu igham ghiit tanim le, ve itiŋa taneep ila pooz toni lolo wa. Tauto tamtoghon tighurghur pataŋani pait. Eemoghon iit tayoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani to ighamgham ghiit ne. Aazne, tizurun ghou nanim naneep izi mutu Patmos pasa, navotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, ve napariaaŋ di pa tighur ila to Yesu.
REV 1:10 Sawa patabuaŋ eez to Tiina toit, you nasuŋsuŋ, ve Maaron Avuvu tapiri iza tiou. Ghoro nalooŋ bobaaŋ eez inim pa murig. Avolutu tiina inimale tavuur itaŋ.
REV 1:11 Isaav ighaze: “Mbeb to yom ughita di ne, umbood di ila rau, ve usaŋgoora ila to lupuuŋ liim ve ru to Krisi to tineep izi ndug tonene: Epesus, Smerna, Pergamum, Tiatira, Sardis, Piladelpia, ve Laodisia.”
REV 1:12 Tovenen natoor ghou naghaze naghita sei to isavsaav payou. Sawa to nandaleel, you naghita lam aiadi liim ve ru to tigharaat di pa gol,
REV 1:13 ve ŋgeu eez iyoon ila bodbodaaŋ to lam aiadi tonowen. Nagho inimale Tamtoghon Natu. Ye indudi pa nonogiiŋa mala to ipoon avara le ila izila tuŋia ila aghe. Ve mbeb milmilia to tigharaata pa gol iluvut ate.
REV 1:14 Daba raua moom ve ipisosooŋ kat inimale sipsip oro ma yaghur tae pisosooŋa. Ve mata inimale yab yama.
REV 1:15 Aghe milmilia inimale mbaras to yab ighani le muun ighau ve ŋgalaaŋa kat. Ve aliŋa, nene inimale ndug to ya tiina iyatyaat izizi toman avolutu tiina.
REV 1:16 Ye ikis pitum liim ve ru ila nima waan, ve buza eez ineep ila avo. Buza toni mata kat. Ve buza tonowen, ye mata ru. Ŋgeu tonowen nagho isul inimale ndag to ighaaz kat.
REV 1:17 You naghita ŋgeu tonowen le tapirig isob, ve natap izi aghe pughu nanimale tamtoghon to imaat. Eemoghon ye ikis ghou pa nima waan, ve isaav payou ighaze: “Umatughez malep. You to naneep muŋgaaŋ ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb tisob. Ve you pale naŋgin di tovene le taan sawa.
REV 1:18 You naneep matag iyaryaar irau sawa isob. Muuŋ, you namaat. Eemoghon ughita. Aazne, naneep matag iyaryaar. Ve you pale naneep tovene le alok. You to naŋgin mateeŋ ve ndug to yes mateeŋa.
REV 1:19 Tovenen umbood mbeb to ughita di ne. Mbeb tonene, aazne pida tivotvot. Ve pida pale tivot muri.
REV 1:20 Pitum liim ve ru to yom ughita di tineep ila nimag waan ne, toman lam aiadi liim ve ru, nene pughu yoŋgaaŋ. Pughu tovene: Lam aia liim ve ru, nene tiza to lupuuŋ liim ve ru to Asia to nawaat izadi. Ve pitum liim ve ru iza to aŋela liim ve ru to tiŋgin lupuuŋ tonowen.”
REV 2:1 Ŋgeu tonowen isaav payou muul ighaze: “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Epesus, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Ŋgeu to ikis pitum liim ve ru ila nima waan, ve ilaghlaagh ila lam aia milmilia liim ve ru lolodi, aliŋa ilat payom ighaze:
REV 2:2 ‘Ŋgar ve uraat naol to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Yom urab taum pa uraat tiou, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ve yes to tighamgham ŋgar samia, yom ughurghur di maau. Ve yes to titoom tighaze yes mbaŋooŋa to Krisi, yom uŋgabiiz katin di, ve ughilaal di ughaze yes ndiran to kaarom.
REV 2:3 Pataŋani naol tivotvot payom pasa, yom utaghon ghou ve uvotia izag. Eemoghon uyasiil maau. Tinim iza ve uyoon ariaŋa.
REV 2:4 ‘Eemoghon mbeb eez, to you narere ghom pani. Sawa to ughur inim tiou muuŋ, lolom payou kat. Eemoghon aazne, lolom payou kat maau.
REV 2:5 Matam iŋgal ŋgar to muuŋ ughami. Pasa aazne, yom utap tiina. Tovenen utoor ŋgar tiom, ve utaghon ŋgar to papazogi ughami. Ighaze maau, you pale nalat ve napas lam tiom aia ighau pa ina.
REV 2:6 Ve ŋgar tiom ite to you naghita poia, nene vene: Yes to titaghon ataam ru tinimale Nikolas, yom ughur koi pa ŋgar todi tonowen animale you.
REV 2:7 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi. Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, you pale nayok pani, pa ighan ai anoŋa ila ai to iyoon ila uum to Maaron lolo. Leso ineep mata iyaryaar le alok.’
REV 2:8 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Smerna, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Ŋgeu to ineep muŋgaaŋ, ve ineep muri kat, aliŋa ilat payom. Ye to imaat ve imundig mata iyaryaar, isaav payom ighaze:
REV 2:9 ‘You nawatag: Pataŋani naol toman mbolaaŋ tiina igham ghom. Eemoghon you naghita ghom naghaze yom uraua kat pa ŋgar naol to Maaron. Ve you nawatag: Yes Yuda pida to yamŋa anepneep, tiŋgal saveeŋ naol payom. Onoon, ndiran tonowen tiparim taudi tighaze yes Yuda. Eemoghon yes Yuda tau maau. You naghita di naghaze yes lupuuŋ to Sadan.
REV 2:10 You nasaav payom: Mala maau pale pataŋani ite paam ivot payom. Eemoghon umatughez malep. Ŋgeu Samia pale ipazaagh tamtoghon ve tighur tamtoghon tiom pida tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ. Pataŋani tonenen pale itoov ghurla tiam. Eemoghon pale igham gham irau mboŋ saaŋgul moghon, ve isob. Tovenen akis ghurla tiam tuŋia le sawa tiam to mateeŋ. Leso nagham lemim atia to yes to tiyoon ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ. Atia tonowen, nene nepooŋ to taneep mataad iyaryaar le alok.
REV 2:11 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi. Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, ye pale ineep pooi. Pasa, mateeŋ to inim ru pani, nene irau igham mbeb eta pani maau.’
REV 2:12 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Pergamum, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Ŋgeu to aliŋa ilat payom, buza toni mata kat. Ve buza tonowen, ye mata ru. Ye isaav payom ighaze:
REV 2:13 ‘You nawatag: Sadan ina to ghamuuŋ pooz ineep izi ndug to yom uneep pani, ve ye ighamgham uraat toman tapiri tiina tonanan. Muuŋ, tamtoghon tiom eez, iza Antipas, lolo ee moghon ve ipariaaŋ saveeŋ tiou. Imatughez maau, ve ipul muri payou maau. Tauto tirabi imaat izi ndug tiam. Eemoghon sawa tonenen, yom upul ghurla tiom maau. Ve aazne paam, yom ukiskis izag sone.
REV 2:14 ‘Eemoghon ŋgar tiom pida, you narere ghom pani. Pasa, tamtoghon tiom pida, titaghon ŋgar to Balam. Nene nasavia yes to titaghon Nikolas toman ndita ŋgar todi. Matam iŋgal. Muuŋ, Balam ipatooŋ Balak pa ataam to iweu yes Israela pa ghamuuŋ ŋgar samia. Tauto igham di titap pa ghurla todi, ve tighur muridi pa Maaron, ve tighan aniiŋ to tipait maaron kaaromŋa pani, ve tighur maat.
REV 2:16 Tovenen utoor ŋgar tiom. Ighaze maau, you pale nalat tiom rikia moghon, ve naparab toman ndiran tonanan pa buza to ineep ila avog ne.
REV 2:17 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi. Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, you pale nagham a aniiŋ manna to ineep iyooŋ izi ndug sambam. Ve nagham le yaam pisosooŋa eez to timbood iza paghu ila. Iza tonowen, eta iwatagi maau. Tamtoghon to igham yaam pisosooŋa tonowen, ye moghon to pale iwatagi.’
REV 2:18 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Tiatira, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Maaron Natu, mata inimale yab yama, ve aghe milmilia inimale mbaras to yab ighani le muun ighau ve ŋgalaaŋa kat. Aliŋa ilat payom ighaze:
REV 2:19 ‘Ŋgar ve uraat naol to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Yom lolom payou ve tamtoghon paam. Ve ughur inim tiou ariaŋa, ve umbees payou kat, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Ve uraat tiom to aazne, nene ilib pa uraat to ugham di muuŋ.
REV 2:20 ‘Ve mbeb ee moghon to you narere ghom pani. Liva samia eez ineep toman ghom. Ye iwaat tau ighaze ye propet to Maaron. Eemoghon ŋgar toni, nene inimale Yezebel to muuŋ ighamun ŋgar to yes Israela. Saveeŋ kaarom to ye ivovotia, nene ipaghau mbesooŋa tiou pa ataam tiou. Tauto matadi samia tinimale ŋgavuun, ve tighanghan aniiŋ to tipait maaron kaaromŋa pani. Ve yom neneeŋam pani moghon. Ugham ŋgar eta pani maau.
REV 2:21 You naghur soso pani naghaze itoor ŋgar toni ve ipul ŋgar toni to ghuruuŋ maat. Eemoghon ye lolo pa itoor ŋgar toni ve ipul ŋgar samia tonowen maau.
REV 2:22 Tovenen you pale nagham moroghooŋ samia ivot pani. Ve yes to tiluplup tomani pa ŋgar toni samia ne paam. Ighaze titoor ŋgar todi maau, nene pale naghur pataŋani tiina iŋarua di.
REV 2:23 Ve Yezebel ndinatu paam, you pale narab di tisob timatmaat. Leso lupuuŋ to Krisi tisob tiwatag tighaze you natirtiir tamtoghon lolodi ve ŋgar todi. Ve you pale naghur atia iŋarua yam eŋaeŋa itaghon ŋgar tiam tiam.
REV 2:24 ‘Eemoghon yam pida to ndug Tiatira ataghon Yezebel ŋgar toni maau. Ve saveeŋ toni to tiwaata tighaze “Sadan ŋgar toni yoŋgaaŋ,” yam awatagi maau. Tovenen you nasaav payam naghaze irau naghur pataŋani ite paam iza tiam maau.
REV 2:25 Eemoghon yam irau ayoon ariaŋa, ve akis ŋgar to Maaron to ineep tiam ne tuŋia, le sawa to namuul nanim.
REV 2:26 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, ve itaghon ŋgar tiou le indeeŋ sawa toni isob, nene pale naghur ndug ndug tineep ila samba ve igham pooz padi, inimale Tamaŋ Maaron ighur di tineep ila you sambag. Ve pooz toni pale iyaryaaŋ kat. Ye pale irab matin ndiran samsamiadi tapiridi, inimale tamtoghon to irab balagin uur ve imbiriis. Ve you pale nagham pitum Daga to mboŋmaagh pa tamtoghon tonenen paam.
REV 2:29 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’
REV 3:1 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Sardis, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Ŋgeu to Maaron Avuvu liim ve ru tineep tomani, ve ikis pitum liim ve ru, aliŋa ilat payom ighaze: ‘Ŋgar ve uraat to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Tamtoghon tipait ghom toman lupuuŋ tiom tighaze nepooŋ tiam to anunumim, nene iyaryaaŋ kat. Eemoghon you naghita ghurla tiam, nene imaat wa.
REV 3:2 Ugheen iraua! Umundig, ve upalot ghurla tiom ŋgiira to inepneep. Pa vene, isob kat. You nasaav tovene pasa, naghita ghom naghaze ŋgar ve uraat tiom, nene deŋia kat ila Tamaŋ Maaron mata sone.
REV 3:3 Aazne, yom unumale ŋgeu to igheen le lolo imaagh. Tovenen utoor ŋgar tiom. Saveeŋ to muuŋ tisavia payom ve ughami, matam iŋgali muul ve utaghoni. Ighaze umundig maau, you pale nalat nakarmotin ghom nanimale ŋgeu yubyub. Pasa, sawa to you pale namuul nanim, yom uwatagi maau.
REV 3:4 ‘Eemoghon yam to ndug Sardis, tamtoghon tiam pida tiŋgin taudi pooi, ve tipel nonogiiŋa todi maau. Tovenen yes popoiadi irau to tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve yeiŋa nilup ghei pa laghlaghooŋ.
REV 3:5 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, nene pale you nagham le nonogiiŋa pisosooŋa, leso indudi pani. Ve iza to ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara, nene irau namusi ilale maau. Pale navotia tamtoghon tonenen iza ila Tamaŋ Maaron toman aŋela toni matadi, ve naghaze ye tamtoghon tiou.
REV 3:6 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’
REV 3:7 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Piladelpia, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Nene saveeŋ to Ŋgeu to patabuaŋ kat ve ighamgham ŋgar onoon moghon. Ye to ikis ki to David. Tovenen ighaze ye ikaak ataam, tamtoghon eta irau ipoona muul maau. Ve ighaze ipoon ataam, eta irau ikaaka muul maau. Ye aliŋa ilat payom ighaze:
REV 3:8 ‘Ŋgar ve uraat to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Onoon, yom tapirim tiina maau. Eemoghon matam kisin saveeŋ tiou ve utaghoni, ve upesamun izag maau. Ughita. You nakaak ataam eez ila naghom wa. Ve tamtoghon eta irau ipoona maau.
REV 3:9 You nawatag: Yuda pida tighamgham pataŋani payom. Ndiran tonowen tigham izadi sorok tighaze yes Yuda. Eemoghon tigham kaarom. Pasa, yes titaghon katin Yuda ŋgar todi maau. Yes tineep ila Sadan lupuuŋ toni. Tovenen you pale nagham di tilat tiput aghedi izi aghem pughu, ve tipait ghom. Leso tighilaal tighaze you lolog payom kat.
REV 3:10 Pasa, yom matam kisin saveeŋ tiou ve utaghoni, ve uyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Tovenen you pale napaghau ghom pa tovaaŋ tiina to pale ivot pa tamtoghon tisob to taan.
REV 3:11 Mala maau pale nalat. Tovenen uyoon ariaŋa, ve ukis ŋgar to Maaron to ineep tiom ne tuŋia. Ighaze maau, nene pale atia tiom to isasaŋan ghom ne, irau ughami maau. Pasa atia tonowen, nene to yes to tiyoon ariaŋa ve tilib pa tovaaŋ.
REV 3:12 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, nene you pale naghuri inim ododeŋ pa ipambood rumai to Maaron tiou. Ye pale ineep tuŋia igharau Maaron. Irau tipasi muul maau. Ve you pale nambood izag paghu, toman Tamaŋ Maaron iza, ve Tamaŋ Maaron ndug toni iza paam izala tamtoghon tonenen pogho. Ndug tonowen, nene Yerusalem paghu to ineep to Maaron tiou izi ndug sambam, ve izi inim.
REV 3:13 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’
REV 3:14 “Aŋela to iŋgin lupuuŋ tiou to tineep izi ndug Laodisia, umbood saveeŋ ila pani tovene: ‘Nene saveeŋ to ŋgeu to ighaze: “Onoon” pa saveeŋ mbuaaŋ tisob to Maaron, ve igham anoŋadi tivot ila uraat toni. Ye iyoon ariaŋa ve ipariaaŋ saveeŋ onoon toman lolo ee moghon. Ve ye inim pughu pa mbeb tisob to Maaron ighur di. Aliŋa ilat payom ighaze:
REV 3:15 ‘Ŋgar ve uraat to yom ughamgham di, you nawatag di tisob. Yom unumale ya to ituntun kat maau, ve iyauŋ kat maau. You naghaze yom uneep ila ŋgar ru tonene eta, ghoro poia!
REV 3:16 Eemoghon maau. Yom uneep bodbodaaŋ unumale ya to ituntun kat maau, ve iyauŋ kat maau. Tovenen ugham ghou ateg inaunau, ve rismoghon tone naluar ghom uvot pa avog.
REV 3:17 Pasa, yom usavsaav ughaze: “You tonene, mbaliiŋ tau. Nambool pa mbeb eta maau. Narau mbeb to naol ne.” Eemoghon you naghita ghom le lolog isamin ghom. Pasa, yom uneep sami, ve mbolaaŋ tiina igham ghom. Ve matam pisi, ve lem nonogiiŋa pa upoon tinim maau. Eemoghon lem ghilalooŋ maau.
REV 3:18 Tovenen you nasaav payom: Yom irau unum tiou, ve ughol lem gol to yab ighani le muun ighau pani ve iŋgalaaŋ kat. Leso unum mbaliiŋ tau to ndug sambam. Ve yom irau ughol lem nonogiiŋa pisosooŋa, leso upoon tinim pani. Pa vene, tighita ghom tinim ŋginiŋa, ve mayam. Ve ughol lem marasin pa matam. Leso ughuri ila matam, ve igham matam poia ve ughita ndug.
REV 3:19 ‘Tamtoghon tisob to lolog padi, you nayaan di, leso napasaluŋgan di. Tovenen naghaze utoor ŋgar tiom, ve uzuaria ghom le ŋgar tiom deŋia kat.
REV 3:20 Ughita. You nayoon ila ataam avo, ve napitpit ataam. Ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋag ve ikaak ataam payou, you pale nalooŋ nala toni, ve yeru nilup ghei ve nighanghan.
REV 3:21 ‘Ighaze tamtoghon eta iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, nene pale you nayok pani pa yeru nineep ila inag to ghamuuŋ pooz, inimale you nayoon ariaŋa ve nalib pa tovaaŋ, tauto yeru Tamaŋ nineep ila ina to ghamuuŋ pooz.
REV 3:22 ‘Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ to Maaron Avuvu isavia pa lupuuŋ to Krisi.’”
REV 4:1 You naghita mbeb tonenen le isob, ghoro matag ila le naghita ataam eez ikakaak izi ndug sambam. Ghoro ŋgeu to muuŋ nalooŋa isaav payou inimale tavuur itaŋ, aliŋa inim payou muul ighaze: “Uza unum sualen, leso napatooŋ ghom pa mbeb pida to muri pale tivot titaghon Maaron ŋgar toni.”
REV 4:2 Rikia moghon Maaron Avuvu tapiri iza tiou, ve naghita Maaron ina to ghamuuŋ pooz iyoon izi ndug sambam, ve Ŋgeu eez inepneep ila.
REV 4:3 Ye nagho milmilia inimale yaam yaspa ve karnelian to ŋgeretuŋadi popoia. Ve maalraŋgo to ŋguruba airaumbiti inimale yaam emeral, iluvut ŋgeu tonowen ina to ghamuuŋ pooz.
REV 4:4 Ve naghita ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tineep ila inadi to ghamuuŋ pooz ve tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz. Yes tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve moghar tineep izala dabadi. Moghar todi tonowen, tigharaat di pa gol.
REV 4:5 Ve naghita lalaav waro milia to ivotvot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve nalooŋ lalaav avolutu. Ve sul liim ve ru tighanghan ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz nagho. Sul tonowen, nene Maaron avuvu liim ve ru.
REV 4:6 Ve mbeb ite ineep tonowe paam. Ghitooŋa inimale te. Tigharaata pa galas to ŋgalaaŋa kat. Ve mbeb matadi yaryaara paaŋ tiyoon tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz. Mbeb paaŋ tonowen, matadi katindi, tineep irau tinidi tisob. Matadi tineep pa naghodi ve muridi paam.
REV 4:7 Mbeb paaŋ tonowen, eez nagho inimale laion. Ve ite nagho inimale makau tamoot. Ve ite nagho inimale tamtoghon. Ve inim paaŋ pani, nagho inimale manbog to iraav bage pa rovaaŋ.
REV 4:8 Mbeb paaŋ tonowen ledi bagedi liim ve eez le irau di. Ve matadi katindi kat. Irau anoŋadi ve bagedi paam. Ve yes atedi izi maau. Mboŋ ve ndag, tipapait Maaron iza tighaze: “Tiina toit Maaron, tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. Ye patabuaŋ, le patabuaŋ, le patabuaŋ kat! Ye ineep muuŋ, ineep aazne, ve muri ye pale inim.”
REV 4:9 Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz irau sawa isob, mbeb matadi yaryaara paaŋ tonowen moghon moghon tipakuri ve tipait iza pa tapiri ve poia toni.
REV 4:10 Ve sawa to tigham tovene, yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ tila titap tizi ila mata, ve tipakuri paam. Ve tizugua moghar todi to ineep izala dabadi, ve tighur di tizi ila ŋgeu tonowen ina to ghamuuŋ pooz nagho, ve tipait iza tighaze:
REV 4:11 “O Maaron, Tiina tiei, yom poiam kat. Ighaze nipakur ghom ve nipait izam pa tapirim ve poia tiom, nene deŋia. Pasa, yom moghon to ughur mbeb tisob tivot. Onoon kat, yom utaghon taum ŋgar tiom ve ughur mbeb tisob tivot. Tauto tineep tovene.”
REV 5:1 Ghoro matag ila le naghita Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ikis rau eez ila nima waan. Rau tonowen, tiloii ve tipaak bagil liim ve ru ila avo dige, leso ikori le tuŋia. Bagil liim ve ru tonowen, mboom to Maaron ineep ila. Ve rau tonowen, timbood saveeŋ ila lolo ve ndimo paam.
REV 5:2 Ve naghita aŋela eez to tapiri tiina imboob aliŋa tiina ighaze: “Sei to poia kat irau to iwalab bagil pa rau tonowen, ve iraava?”
REV 5:3 Tovenen titiir sambam, taan, ve taan lolo paam. Eemoghon tighita ŋgeu eta to poia kat irau to iraav rau tonowen ve ighita lolo ne maau.
REV 5:4 Tovenen you nataŋ tiina. Pasa, tindeeŋ eta to poia kat irau to iraava ve ighita lolo ne maau.
REV 5:5 You nataŋtaŋ, ve ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), todi eez inim ve isaav payou ighaze: “Utaŋ malep. Ughita ŋgeu tonowen. Ye Laion to ivot ila Yakop natu Yuda siŋ toni, ve ye paghu to kinik David. Ye iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ wa. Tovenen ye poia irau to iwalab bagil liim ve ru pa rau tonowen, ve iraava.”
REV 5:6 Ghoro matag ila le naghita Sipsip eez iyoon igharau Maaron ina to ghamuuŋ pooz. Ve mbeb matadi yaryaara paaŋ toman yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tiluvuti. Sipsip tonowen ghitooŋa inimale muuŋ tirabi imaat. Ye le ndooŋa liim ve ru. Ve mata paam, liim ve ru. Mata tonowen, nene Maaron Avuvu liim ve ru to ye imbaaŋ di tila tirau taan.
REV 5:7 Sipsip tonowen ilaagh iŋarua Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, ve igham rau to yes ikisi ila nima waan.
REV 5:8 Ye igham rau tonowen, ve mbeb matadi yaryaara paaŋ toman ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tila titap tizi ila mata, ve tipakuri. Yes eŋaeŋa tikis mbeb inimale gita, ve oon geegeu to tigharaat di pa gol le irau di. Oon tonowen tivon pa naunauŋ popoia. Naunauŋ tonowen, nene suŋuuŋ to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa.
REV 5:9 Yes tipait Sipsip to Maaron pa mbouŋ paghu eez, tighaze: “Yom poiam kat irau to ugham rau tonanan, ve uwalab bagil pani, ve uraava. Pasa, tirab ghom umaat, ve siŋ tiom igham mulin ival tiina ve tinim Maaron le wa. Yes to ndug ndug. Ve tinidi, aliŋadi ve gabuadi, naol naol.
REV 5:10 Yom ugham di tisob tinim Maaron le. Leso tineep ila pooz toni samba, ve timbees pani tinimale ndiran to watooŋrau. Ve yes pale tigham pooz izi taan.”
REV 5:11 Ghoro matag ila muul, le naghita aŋela katindi kat ve nalooŋ aliŋadi. Yes ndiŋndiŋ, le ndiŋndiŋ, le ndiŋndiŋ. Irau tanin di maau. Tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz, toman mbeb matadi yaryaara paaŋ ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) paam.
REV 5:12 Ve timbou aliŋadi tiina tighaze: “Sipsip to Maaron to tirabi imaat, ye iraua kat pa tapiri, mbaliiŋ, ve ŋgar to naol. Ye ariaŋa ve iza tiina. Ve ye ŋguruba tiina, ve poia pughu. Tovenen tapait iza, ghoro poia.”
REV 5:13 Ghoro nalooŋ mbeb naol naol to Maaron ighur di, tisob tipait Maaron toman Sipsip toni izadi. Yes to tineep sambam, yes to tineep izi taan, yes to tineep taan lolo, ve yes to tineep te lolo ne paam. Tisob tilup avodi tighaze: “Ye to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, toman Sipsip toni, iit irau tapakur di pa tapiridi ve poia todi, ve tapait izadi itaghoni taghoni gha ila!”
REV 5:14 Ve mbeb matadi yaryaara paaŋ tiyolyol saveeŋ tighaze: ‘Onoon! Onoon!’ Ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ paam, titap tizi ve tipait Maaron toman Sipsip toni.
REV 6:1 Ghoro you naghita Sipsip to Maaron igham rau to bagil liim ve ru tineep ila, ve ipas bagil eez muuŋ. Ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi eez imboob aliŋa tiina kat inimale lalaav avolutu ighaze: “Unum!”
REV 6:2 Ghoro matag ila le naghita hos pisosooŋa eez. Ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, ye ikis pane, ve tigham le moghar eez. Pasa, ye iparab ariaŋa toman koia pida ve ilib padi wa. Tauto ila ighaze iparab muul.
REV 6:3 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite izi, ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi ite isaav ighaze: “Unum!”
REV 6:4 Tovenen hos ite ivot ila. Hos tonowen, kaviaaŋa kat inimale yab yama. Ve ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, tizuzuun buza tiina eez ila toni, ve tiyok pani pa ipaghau ŋgar luuma pa taan ve ipazaagh tamtoghon pa malmal. Leso tiwarabun di ve timatmaat.
REV 6:5 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim tol izi, ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi ite inim tol, isaav ighaze: “Unum!” Ghoro matag ila le naghita hos asosooŋa eez. Ve ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, ye ŋgeu to mata ighurghur pa aniiŋ ila sawa to mbolaaŋ. Tovenen ikis sikel ila nima.
REV 6:6 Mala maau ve nalooŋ ŋgeu eez aliŋa ivot ila mbeb matadi yaryaara paaŋ tonowen lolodi ighaze: “Pitool pale ivot. Ve aniiŋ atia pale izala kat. Ighaze tamtoghon tigham uraat pa ndag eez, atia to tigham pa uraat todi, nene irau tighol aniiŋ tiina pani maau. Aniiŋ bali to atia rauraua, yes pale irau tighol uur geegeu tol ma venen. Ve aniiŋ wit, atia todi tonowen pale irau tighol uur kainaŋen ee moghon kat. Eemoghon uwaghamun ai oliv ve vaen malep.”
REV 6:7 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim paaŋ izi, ve nalooŋ mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi ite inim paaŋ, isaav ighaze: “Unum!”
REV 6:8 Ghoro matag ila le naghita hos yaŋoŋa eez. Ve ŋgeu to ineep izala pogho ve ilaan pani, tiwaat iza tighaze: ‘Mateeŋ.’ Ye imuuŋ, ve ndug to mateeŋa itaghoni. Ve tivalag tamtoghon tisob to taan tinim rouŋ paaŋ, ve tighur rouŋ eez ila yesuru nimadi, leso tirab di timatmaat. Tovenen timbut tamtoghon pida pa buza. Ve pida, pitool tiina ve moroghooŋ samsamia irab di. Ve pida, mbeb sagsag tighan di ve timatmaat.
REV 6:9 Ghoro Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim izi, ve naghita ival tiina anunudi tineep ila artaal to ndug sambam samba. Yes tonowen, muuŋ titaghon saveeŋ onoon to Maaron ve tipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu. Tauto yes to tighur koi pa Krisi tirab di timatmaat.
REV 6:10 Yes timboob toman aliŋadi tiina kat tighaze: “O Maaron, yom ariaŋam kat, ve patabuaŋ, ve avom onoon. Ŋeez o uŋgabiiz tamtoghon to tineep izi taan, ve uyat siŋ tiei?”
REV 6:11 Ghoro tigham tamtoghon tonowen ledi nonogiiŋa pisosooŋa mamala le irau di, ve tisaav padi tighaze: “Atemim izi ve asaŋan ris. Pasa, toŋvetaz tiam pida to timbesmbees pa Krisi, Maaron ighur di ighaze timaat tinimale yam. Sawa to tirab di le tisob, ghoro iyat siŋ tiam.”
REV 6:12 Ghoro naghita Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim ve eez izi, le yoŋgyoog tiina kat itok taan. Ve ndag mata iyasosooŋ inimale uli asosooŋa to moŋiiŋ. Ve kaiyo paam, mata ikaviaaŋ inimale siŋ.
REV 6:13 Ve pitum to tineep ila sambam paroŋania, titaptap tizi tinim taan tinimale ai fik to anoŋa ŋgalpeenda, ve yaghur tiina itoki le titaptap tizi.
REV 6:14 Ve tinduur sambam paroŋania ila pa dige eez inimale rau to tiloii. Ve tinduur lolooz toman mutu tisob tighau pa inadi paam.
REV 6:15 Tovenen yes kinik to taan toman yes to izadi tintina, ve daba to yes ndaaba, mbaliiŋ taudi, yes to ledi tapiridi tintina, yes mbesooŋa, ve yes to mbesooŋa maau ve tiŋgin taudi, tisob tila tiyooŋ ila yaam sambudi ve yaam tintina to lolooz lolodi.
REV 6:16 Ve timboboob pa lolooz ve yaam tighaze: “Apol anim azala poghomai ve apoon ghei pa Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ne mata. Leso ighita ghei sob, ve niyooŋ pa mbalmbali to Sipsip toni.
REV 6:17 Pasa, sawa tiina to tipatooŋ mbalmbali todi ighaze ivot tonene. Sei irau iyoon ve ipaloti?”
REV 7:1 Mbeb tonowen isob, ghoro naghita aŋela paaŋ tiyoon ila taan dige paaŋ. Eez iyoon ila pa rag, eez iyoon ila pa yavaar, ite iyoon ila pa kagu, ve ite paam iyoon ila pa daudau. Ve tikis yaghur paaŋ tonowen. Leso tiviviir taan, te, ma ai eta sob.
REV 7:2 Ve naghita aŋela ite ineep pa ndag iza, ve iza. Ye ikis mbeb to mboom to Maaron mata yaryaara ineep ila, ve isaav aliŋa tiina ila pa aŋela paaŋ tonowen ighaze: “Awaghamun taan toman te ve ai rikia malep. Asaŋan ris, ve nighur Maaron toit mboom toni ila yes mbesooŋa toni ndamodi le isob o.” Ye isaav tovene pasa, Maaron igham aŋela paaŋ tonowen ledi tapiridi pa tiwaghamun taan ve te.
REV 7:4 Nanepneep, ve nalooŋ yes Israela piiz to Maaron mboom toni iza ndamodi inim ghilalooŋ padi. Yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000). Yes Israela tonenen, rumai todi eŋaeŋa ledi tamtoghon irau ndiŋndiŋ saaŋgul ve ru (12,000). Tovenen rumai to Yuda tamtoghon todi 12,000, to Ruben 12,000, to Gat 12,000, to Aser 12,000, to Naptali 12,000, to Manase 12,000, to Simeon 12,000, to Levi 12,000, to Isakar 12,000, to Zebulun 12,000, to Yosep 12,000, ve to Benyamin 12,000. Yes tonowen tisob tigham mboom to Maaron, tauto inim ghilalooŋ padi ighaze yes tinim le wa.
REV 7:9 Mbeb tonowen isob, ghoro naghita ival tiina kat tiyoon ila Sipsip to Maaron mata igharau Tama ina to ghamuuŋ pooz. Yes to ndug ndug. Ve tinidi, toman gabuadi, ve aliŋadi naol naol. Yes tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa, ve tikis napatolo raua ila nimadi. Yes ival le ival kat. Tamtoghon eta irau inin di maau.
REV 7:10 Ve timboboob aliŋadi tiina tighaze: “Tapakur Maaron toit to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ne toman Sipsip toni. Pasa, yesuru tigham mulin ghiit, tauto taneep pooi.”
REV 7:11 Ve aŋela tisob tiyoon tiluvut Maaron ina to ghamuuŋ pooz toman ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) ve mbeb matadi yaryaara paaŋ. Ve matadi iŋarua Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve titap naghodi izi ila Maaron mata, ve tipaiti tighaze:
REV 7:12 “Onoon kat. Iit tapait Maaron toit pa poia toni. Ye iza tiina kat, ve ŋgar toni tiina. Lolood poia pani pasa, ye igham poian ghiit. Ye ariaŋa, ve tapiri tiina kat. Tovenen iit pale tapaiti tovene itaghoni taghoni gha ila! Onoon.”
REV 7:13 Ghoro ŋginiiŋa tonowen, todi eez ighason ghou ighaze: “Sei masin to tindud di pa nonogiiŋa pisosooŋa we? Yes tilaagh vena to tinim?”
REV 7:14 You napamuul aliŋa naghaze: “Tiina, yom uwatag di.” Ghoro ye isaav payou muul ighaze: “Sawa to tighur pataŋani tiina pa Maaron tamtoghon toni, ndiran tonowen tiyoon ariaŋa, ve tilib pa tovaaŋ to ivot padi. Yes timen nonogiiŋa todi pa Sipsip to Maaron siŋ toni, tauto tiŋgalaaŋ ve tipisosooŋ kat.
REV 7:15 “Pughu tonene to ndiran tonowen tineep tigharau Maaron ina to ghamuuŋ pooz, ve timbesmbees pani ila rumai toni lolo, ve tipapaiti irau mboŋ ve ndag. Ŋgeu to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz, pale ineep toman di, ve ighur di tineep ila samba ve ipoon di.
REV 7:16 Tovenen yes irau pitool di, ma murun di muul maau. Ve ndag irau ighaaz katin di muul maau.
REV 7:17 Pasa, Sipsip to Maaron to ineep toman Maaron igharau ina to ghamuuŋ pooz, ye tau pale iŋgin di ve mata padi. Ve ye pale ighereb di tila pa ya to nepooŋ mataad yaryaara to bokbokia izaza. Ve Maaron tau pale imus matadi suru isob ighau, ve irau titaŋ muul maau.”
REV 8:1 Sipsip to Maaron iwalab bagil ite inim liim ve ru izi, ghoro ndug sambam tikia, ve ineep le mala ris irau aua alulu ma venen.
REV 8:2 Ghoro matag ila le naghita aŋela liim ve ru to moghon moghon tiyondyood ila Maaron mata. Tigham ledi tavuur liim ve ru, ve tirei eŋaeŋa irau di.
REV 8:3 Ghoro aŋela ite ila iyoon igharau artaal. Artaal tonowen, tigharaata pa gol, ve iyoon ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz nagho. Aŋela tonowen ikis oon eez to tigharaata pa gol, ve tigham le naunauŋ tiina to vuzi poia. Leso ilupi toman suŋuuŋ to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa, ve igham watooŋrau pani izala artaal tonowen.
REV 8:4 Tovenen igham uraat pa watooŋrau tonowen, le naunauŋ to vuzi poia ne mbuasa toman suŋuuŋ to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa izala ila Maaron mata.
REV 8:5 Ghoro aŋela igham oon tonowen ve ipavonini pa yab to artaal le ivon, ve ipiyaava izila pa taan. Ghoro ndug milia, ve lalaav irabrabi, ve yoŋgyoog itoktok.
REV 8:6 Ghoro aŋela liim ve ru to tikis tavuur irau di, tigharaat di leso tivib di.
REV 8:7 Yes tivalag taan toman ai tisob to tiyoon ila tinim ndouŋ tol, ghoro aŋela to imuuŋ padi, ivib tavuur toni, ve tipiyaav ais toman yab ve siŋ tizi tinim taan. Yab tonowen ighan suvun ndouŋ eez. Ve ndouŋ ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. Eemoghon kikiliiŋ, ghoro yab ighani le isob.
REV 8:8 Ghoro tivalag te inim tol. Ve aŋela ite inim ru ivib tavuur toni, ve tipiyaav mbeb inimale lolooz tiina kat izila te lolo. Lolooz tonowen, yab ighanghan ila. Tovenen te dige eez itoora inim siŋ. Ve dige ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep.
REV 8:9 Mbeb to tineep ila te dige to isami, tisob timatmaat. Ve waaŋ to tipot ila te dige tonowen paam, tisob tisami ve timbiriis.
REV 8:10 Ghoro tivalag ya tisob tinim ndouŋ tol, ve aŋela ite inim tol, ana ivib tavuur toni, ve pitum tiina eez itap sambam ve izi inim. Pitum tonowen iyaryaar inimale sul. Ve tiwaat iza, ‘Papaii.’ Itap izala ya ndouŋ eez poghodi le iwaghamun di. Ya to tirereer, ve ya to tivotvot ila taan lolo ne paam. Tauto ival tiina to tighunghun ya papaii tonowen timatmaat. Ve ya ndouŋ ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep.
REV 8:12 Ghoro aŋela ite inim paaŋ, ana ivib tavuur toni, ve iwaghamun ndag dige eez ve kaiyo dige eez. Ve ndag dige ru ve kaiyo dige ru, tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. Pitum tovene paam. Tivalag di tinim ndouŋ tol, ve tiwaghamun rouŋ eez, ve rouŋ ru tisami maau. Popoiadi ve tinepneep. Tovenen ndag dige ve kaiyo dige tonowen tighaaz kat maau. Ve pitum ndouŋ eez tonowen paam, tiraŋ maau. Tauto ndag suruvu, ndug inim ndoroom. Ve mboŋ suruvu paam, ndoroom tiina ikau ndug.
REV 8:13 Ghoro matag ila le naghita manbog eez iroov ila tata, ve imboob aliŋa tiina ighaze: “Oyai, oyai, oyai. Aa, tamtoghon to tineep izi taan, tikaria taudi wa! Pasa, paite paam aŋela tol paam anadi tivib tavuur todi.”
REV 9:1 Ghoro aŋela ite to inim liim, ana ivib tavuur toni, ve naghita pitum eez to muuŋ itap sambam ve izi inim taan. Pitum tonowen, tighuri inim ŋginiiŋ pa saambu tiina to le pughu maau. Tovenen tighur ki to saambu tonowen avo ila nima.
REV 9:2 Ye ikaak saambu tonowen avo, ve mbuas tiina kat imbuŋ iza pani inimale yab tiina kat ighanghan. Mbuas tonowen ipoon ndag mata le ndug ndoroom.
REV 9:3 Ghoro mbeb tinimale isis tivot ila mbuas tonowen lolo, ve tila tineep irau taan. Maaron igham mbeb tonowen ledi tapiridi inimale skorpion to taan.
REV 9:4 Ve tiŋgalsekin di tighaze: Yes irau tiwaghamun kikiliiŋ, ai, ma mbeb ite paam to itub izi taan ne maau. Yes to Maaron mboom toni ineep ila ndamodi maau, yes moghon to isis tonowen pale tiwaghamun di.
REV 9:5 Tovenen yes pale tigham yabyabuuŋ tiina pa tamtoghon irau kaiyo liim. Yabyabuuŋ tonowen inimale skorpion iŋgal tamtoghon. Eemoghon Maaron iyok pa mbeb tonowen tirab tamtoghon eta imaat ne maau.
REV 9:6 Sawa to pataŋani tonenen ivot, tamtoghon pale tikaal ataam pa timaat, leso atedi izi pa yabyabuuŋ todi. Eemoghon pale tikaala le maau. Pale tipasul tighaze le timaat rikia, ghoro poia. Eemoghon mateeŋ irau ivot padi maau.
REV 9:7 Isis tonowen, ghitoŋadi inimale hos to tigharaat di pa malmal. Dabadi, tighur mbeb tinimale moghar milmilia izala. Ve naghodi inimale tamtoghon.
REV 9:8 Dabadi raua, mamala. Ve livodi tintina inimale laion.
REV 9:9 Tipoon atedi pa mbeb ariaŋa to tigharaata pa ain. Ve sawa to tiroov, bagedi avolutu inimale karis katindi to hos tighereb di tilaan pa malmal.
REV 9:10 Yes ledi uvudi paam. Uvudi mata, nene inimale skorpion toni, leso tiŋgal tamtoghon pani. Ve Maaron igham ledi tapiridi pa tiwaghamun tamtoghon pa uvudi mata irau kaiyo liim.
REV 9:11 Ve yes ledi kinik to iŋgin di paam. Kinik todi, nene aŋela to iŋgin saambu tiina to le pughu maau. Tiwaat iza ila Hibru aliŋadi tighaze ‘Abaddon.’ Ve ila Grika aliŋadi tighaze ‘Apolion.’
REV 9:12 Nene saveeŋ to pataŋani tiina to ivot muuŋ. Ve ru paam pale tivot.
REV 9:13 Ghoro aŋela ite inim liim ve eez, ana ivib tavuur toni, ve nalooŋ saveeŋ ivot ila artaal to iyoon ila Maaron mata. Artaal tonowen, tigharaata pa gol, ve mbeb tinimale ndooŋ tiyoon ila dadabu paaŋ.
REV 9:14 Ye isaav pa aŋela tonenen ighaze: “Aŋela paaŋ to timbit di ve tineep ila ya tiina Euprates dige, upool ravraav padi ve tila. Pasa sawa todi, tauto ivot wa.”
REV 9:15 Aŋela paaŋ tonowen, Maaron ighur di pataghaaŋ ve tisasaŋan moghon pa sawa kat to ye tau ighuri. Tovenen tipool di, ve tila tivalag tamtoghon tisob to taan tinim rouŋ tol le isob, ghoro tirab rouŋ eez timatmaat, ve tipul rouŋ ru tineep.
REV 9:16 Ve nalooŋ tighaze aŋela paaŋ tonowen ndaaba todi to tineep izala hos ve tiparab, yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (200 milion ma venen).
REV 9:17 Ve tandagiiŋ tiou, you naghita yes to tineep izala hos ve tilaan padi ne, ghitoŋadi tovene: Mbeb ariaŋadi to tipoon atedi pani, nene ŋgeretuŋadi kaviaaŋa inimale yab, bibiliiŋa, ve yaŋoŋa. Ve hos todi dabadi, nene inimale to laion. Ve mbeb samsamia tol tivotvot ila avodi pa tiwaghamun tamtoghon. Nene yab, mbuas, ve yaam salfa tuntunu to vuzi samia kat.
REV 9:18 Tovenen tivalag tamtoghon tisob to taan tinim rouŋ tol, ve yab, mbuas, ve yaam salfa tuntunu to ivotvot ila hos todi avodi ne, tirab rouŋ eez, le tisob timatmaat.
REV 9:19 Hos tonowen, tapiridi ineep ila avodi ve uvudi. Uvudi mata, nene inimale moot samia daba. Tauto tiwaghamun tamtoghon pani.
REV 9:20 Ival tiina to timaat ila pataŋani naol tonowen maau, tighita pataŋani tonenen tivotvot. Eemoghon ipamundigin ŋgar todi maau. Yes titoor ŋgar todi, ve tipul ŋgar samsamia naol to tighamgham di ne maau. Yes timbesmbees pa avuvu samsamiadi. Ve maaron kaaromŋa to tigharaat di pa ai, gol, silva, mbaras, ve yaam pida paam, lolodi pa tipul di maau. Tovenen mbeb to irau tighita ndug maau, tilooŋ saveeŋ maau, ve tilaagh maau, tauto tamtoghon tonowen timbesmbees padi, ve tipait di tinim maaron padi.
REV 9:21 Ve ŋgar todi to rabuuŋ tamtoghon timatmaat, ghamuuŋ mur, ghuruuŋ maat, ve yubuuŋ, nene paam, tipul di maau.
REV 10:1 Ghoro matag ila le naghita aŋela ariaŋa ite to ineep sambam ve izi inim. Yaghur tae ikaui inim nonogiiŋa toni, ve maalraŋgo ineep izala daba pogho. Nagho isul inimale ndag. Ve aghe ru, nene tinimale gungun tintina to yab ighanghan ila.
REV 10:2 Ye ikis rau kainaŋen eez to tiraava pataghaaŋ. Aghe waan iza te, ve aghe ŋas iza taan.
REV 10:3 Ye imboob aliŋa tiina kat inimale laion itaŋ. Ghoro nalooŋ lalaav avolutu tiina kat itaŋ pa liim ve ru toman saveeŋ, ve ipamuul bobaaŋ toni.
REV 10:4 Mbeb tonenen isob, ve naghaze nambood saveeŋ tonowen ila rau. Eemoghon nalooŋ saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “Saveeŋ to ivot toman lalaav avolutu ve ulooŋa, umbooda malep. Ineep inim ŋgozaaŋ.”
REV 10:5 Ghoro naghita aŋela to aghe eez iyoon ila te ve aghe ite iyoon ila taan ne, iit nima waan iza pa sambam,
REV 10:6 ve ipariaaŋ saveeŋ toni ila Maaron to ineep irau sawa isob ne iza. Ye Maaron to ighur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila. Aŋela tonowen isaav ighaze: “Irau tasaŋan muul maau. Sawa isob wa.
REV 10:7 Sawa to aŋela to inim liim ve ru pani ivib tavuur toni, nene pale Maaron ŋgar toni yoŋgaaŋ isob anoŋa ivot itaghon saveeŋ toni. Saveeŋ tonowen, muuŋ ye ivotia pa yes propeta to timbesmbees pani.”
REV 10:8 Ghoro ŋgeu to aliŋa ineep sambam ve izi inim, ye isaav payou muul ighaze: “Aŋela to aghe eez iyoon ila te ve aghe ite iyoon ila taan, yom ula toni ve ugham rau kainaŋen to tiraava ve ikiskisi we.”
REV 10:9 Tovenen nala toni, ve naghasoni naghaze igham rau kainaŋen tonowen inim tiou. Ye isaav payou ighaze: “Ughami ve ughani. Pale uyamaana poiawaat ila avom inimale bagil suru. Eemoghon izila apom, pale igham apom iyabyab.”
REV 10:10 Tovenen nagham rau to ineep ila aŋela tonowen nima, ve naghani. Nayamaana poiawaat ila avog inimale bagil suru. Eemoghon sawa to natoona, igham apog iyabyab.
REV 10:11 Ghoro tisaav payou muul tighaze: “Yom pale uvotia Maaron aliŋa muul, ve usavia ŋgar to pale ivot pa yes kinik ve ival tiina to taan. Yes to ndug ndug. Ve tinidi toman gabuadi ve aliŋadi, naol naol.”
REV 11:1 Muri ghoro, tigham leg ai eez to tovaaŋ mbeb, ve tisaav payou tighaze: “Ula utoov Rumai Tiina toman artaal, ve unin yes to tisuŋsuŋ ila lolo.
REV 11:2 Eemoghon didiiŋ tiina to iluvut rumai dige, yom utoova malep. Pasa, Maaron ipul soso tonowen pa ndug ndug to Yuda maau ne, leso tiŋgini irau kaiyo tamoot ru avua ru (42). Mboŋ 1260 tonenen, yes pale tivazag ndug patabuaŋ Yerusalem. Sawa tonenen, you pale nambaaŋ uraata tiou ru pa tivotia aliŋag pa tamtoghon, leso tighur inim tiou. Yesuru pale tindud di pa nonogiiŋa asosooŋa to moŋiiŋ.”
REV 11:4 Yesuru tinimale ai oliv ru ve lam aia ru to tiyoon izi Ŋgeu Tiina to iŋgin taan isob ne nagho.
REV 11:5 Ighaze koiadi eta itoova pa iwaghamun yesuru, nene pale yab ivot ila yesuru avodi ve ighani. Tovenen tamtoghon to ighaze itoova pa iwaghamun yesuru, nene pale imaat pa ataam tonene.
REV 11:6 Maaron tapiri ineep to yesuru. Tovenen sawa to tineep izi taan ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon, yes irau tigham pataŋani naol tivot izi taan. Yesuru irau tipoon tata, leso uman izi sob. Ve irau titoor ya inim siŋ paam. Sawa sine to tighaze tigham tovene, yesuru irau tighami.
REV 11:7 Tovenen yesuru pale tipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Maaron aliŋa. Ve sawa to tipasob uraat todi tonowen, nene pale mbeb samia ipul saambu to le pughu maau ne, ve iza iparab toman di. Ghoro ilib padi ve irab di timaat.
REV 11:8 Ve tamtoghon pale tipul yesuru patudi tigheen sorok izi ataam dige to ineep ila ndug tiina lolo. Ndug tonowen to tirab Tiina todi izala ai pambarooŋ ve imaat. Ve tipaleel pa ndug tonowen iza tighaze Sodom ve Isip.
REV 11:9 Ival tiina pale tila timarar yesuru patudi irau mboŋ tol ve suruvu. Yes to ndug ndug. Ve tinidi toman aliŋadi ve gabuadi, naol naol. Ve yes irau tiyok pa tamtoghon eta pa itavia patudi maau.
REV 11:10 Pasa muuŋ, propet ru tonowen tighur pataŋani tintina tizaza to tamtoghon to taan. Tovenen sawa to yesuru timaat, tamtoghon to taan pale lolodi poia ve tinidi iza, ve tiwarein mbeb pa taudi.
REV 11:11 Eemoghon mboŋ tol ve pida tonenen isob, ghoro Maaron ivib Avuvu mata yaryaara ilooŋ ila yesuru patudi, ve timundig tiyoon. Tovenen yes to tighita di, matughezaaŋ tiina igham di.
REV 11:12 Mala maau ve tilooŋ bobaaŋ tiina ineep sambam ve izi inim ighaze: “Yamru aza anim sualen!” Ghoro ndiran ru tonowen koiadi timarar di, ve yaghur tae indae di tizala pa ndug sambam.
REV 11:13 Rikia moghon, yoŋgyoog tiina kat itok ndug tiina tonowen, le ruum katindi tipolpol ve timbiriis. Ndug eŋaeŋa eŋaeŋa to ruum saaŋgul tineep ila, todi eez ipol, ve liim ve paaŋ popoiadi. Yoŋgyoog tonowen irab tamtoghon ndiŋndiŋ liim ve ru 7000 timatmaat. Ve yes to popoiadi, matughezaaŋ tiina kat igham di, ve tipait Maaron to sambam iza.
REV 11:14 Nene pataŋani tiina to inim ru. Ve ite inim tol pani, ighaze ivot tonene.
REV 11:15 Ghoro aŋela ite to inim liim ve ru pani, ana ivib tavuur toni, ve nalooŋ ival tiina to tineep izi sambam, tisaav aliŋadi tiina tighaze: “Aa, ghara ŋgar samia to muuŋ igham pooz pa taan ne tapiri isob, ve mbeb to naol ne titaghon pooz to Maaron toit ve Mesia toni. Ve ye pale igham pooz tovene itaghoni taghoni gha ila!”
REV 11:16 Ghoro yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tipul inadi to ghamuuŋ pooz to tiyoon izi Maaron mata, ve titap tizi ve tipait iza tighaze:
REV 11:17 “O Maaron, Tiina tiei, tapirim ilib pa mbeb to naol ne. Yom uneep muuŋ ve inim. Yei lolomai poia payom, ve nipait ghom. Pasa, tapirim tiina toman pooz tiom, tauto upatooŋa ivot ighazooŋ wa.
REV 11:18 Ndug ndug to tiwatag ghom maau ne, atedi yabyab payom. Eemoghon aazne, nene sawa to upatooŋ mbalmbali tiom ivot ighazooŋ, ve uŋgabiiz yes mateeŋa ve ughur atia padi. Tovenen yes propeta to muuŋ timbesmbees payom, toman tamtoghon tiom patabuaŋa to timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, yom pale ugham ledi atia poia. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. Eemoghon ndiran to tiwaghamun mbeb izi taan, yom pale uwaghamun di paam.”
REV 11:19 Tisavsaav le isob, ghoro ataam to Rumai Tiina to ineep izi sambam ikaak, ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ ineep ighazooŋ. Ghoro ndug milia, lalaav irabrabi, yoŋgyoog itoktok, ve ais patu patu tintina titaptap sambam ve tizizi.
REV 12:1 Ghoro naghita mbeb eez ivot izi sambam inim ghilalooŋ. Mbeb tonowen, pughu tiina. Liva eez indudi pa ndag, ve iyoon izala kaiyo. Ve pitum saaŋgul ve ru tineep izala daba tinimale moghar.
REV 12:2 Liva tonowen apo ve ighaze ipoop. Tovenen iyamaan yabyabuuŋ tiina ve iyakyak.
REV 12:3 Mala maau ve mbeb ite ivot izi sambam inim ghilalooŋ. Naghita moot tiina eez. Tini kaviaaŋa inimale yab ŋgiliŋi. Ve daba liim ve ru, ve ndooŋa saaŋgul. Ve moghar liim ve ru tinimale moghar to yes kinik tineep irau daba liim ve ru tonowen.
REV 12:4 Pitum to tineep sambam we, moot tonowen uvu induur ndouŋ eez, ve ipiyaav di tizila taan. Ve ndouŋ ru tineep pooi. Ghoro moot ila iyoon izi liva tonenen nagho ve isasaŋani. Ighaze ipoop, ghoro rikia moghon ve itoon natu.
REV 12:5 Liva tonenen ipoop natu tamoot. Natu tonowen pale iŋgin ndug tisob, ve pooz toni pale ariaŋa kat. Tauto moot ighaze irabi imaat. Eemoghon Maaron indaea iza ila, ve ighuri ineep ila nima waan igharau ina to ghamuuŋ pooz.
REV 12:6 Ghoro liva tonenen ighau ila ve ineep izi ndug balim. Nene ndug toni to nepooŋ to Maaron tau ighuri pani pataghaaŋ. Ye pale ineep tonowe ve Maaron iŋgini pa nepooŋ toni irau mboŋ 1260.
REV 12:7 Mala maau ve naghita malmal tiina ivot izi ndug sambam. Mikael toman aŋela toni tipamundigin malmal pa moot tiina tonenen. Ghoro moot toman aŋela toni anadi tipamuul malmal padi.
REV 12:8 Eemoghon tapiridi iraua maau. Tovenen moot toman aŋela toni irau tineep izi ndug sambam muul maau, ve tipiyaav di tizila taan. Moot tonenen ineep muuŋ ve inim. Tiwaat iza tighaze Sadan, ma Ŋgeu Samia. Ye to itotombaan tamtoghon irau taan isob, ve igheghereb di pa ghamuuŋ ŋgar samsamia.
REV 12:10 Ghoro nalooŋ bobaaŋ tiina ivot izi ndug sambam tighaze: “Aazne, Maaron toit igham mulin tamtoghon toni ve tineep pooi, ve ipatooŋ tapiri toman pooz toni ivot ighazooŋ wa. Ve ighur mbeb to naol ne tisob tineep ila Mesia toni samba, leso iŋgin di. Pasa, Ŋgeu Samia to mboŋ ve ndag iŋgalŋgal saveeŋ pa toŋvetaz toit ila Maaron mata, tauto tizuruni pa ndug sambam, ve tipiyaava izila taan wa.
REV 12:11 Toŋvetaz toit tigham ŋgar pa nepooŋ poia to taan maau, ve timatughez pa mateeŋ maau. Tirei taudi kat. Ve Sipsip to Maaron siŋ toni ipalot di le tiyoon ariaŋa pa votiaaŋ saveeŋ onoon ila ila le irau mateeŋ todi. Tauto tilib pa Ŋgeu Samia wa.
REV 12:12 Tovenen yam to aneep izi ndug sambam, tinimim iza ve lolomim poia. Eemoghon yam to taan ve yam to te, apatum gham. Pasa, Ŋgeu Samia tauto izilat. Ve ye iwatag ighaze sawa toni inim igharau wa. Tovenen ate yabyab kat.”
REV 12:13 Moot ighita tipiyaava izi inim taan wa. Tovenen ila inaan liva to ipoop natu tamoot, ighaze ighur pataŋani pani.
REV 12:14 Eemoghon tigham liva tonenen le bage ru inimale manbog, leso iroov ila ina to nepooŋ to ndug balim we, ve ineep saguan pa moot. Ve Maaron pale mata pani, ve iŋgini pa nepooŋ toni irau ndaman tol ve suruvu.
REV 12:15 Tauto moot inaan liva tonenen, ve ya tiina goŋia ivot pa avo, leso izugua ilale.
REV 12:16 Eemoghon taan iuuli, ve ikaak avo ve ighun suvun ya to ivot ila moot avo.
REV 12:17 Tovenen moot ate yabyab kat pa liva tonenen, ve ila ipamundigin malmal pa liva paghu toni pida. Nene yes to matadi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni, ve tivotia ghurla todi ighazooŋ tighaze yes tighur ila to Yesu.
REV 12:18 Ghoro moot ila iyoon izi naari.
REV 13:1 Ghoro matag ila le naghita mbeb samia eez ineep te lolo ve bokia iza. Mbeb tonowen, daba liim ve ru, ve ndooŋa saaŋgul. Ndooŋ toni saaŋgul tonowen, moghar saaŋgul tinimale moghar to yes kinik tineep ila. Ve timbood saveeŋ naol ila daba liim ve ru tinim mbeb tonenen iza. Iza naol tonowen, ighaze ŋgeu eta to taan igham di, nene iveleg Maaron ve ipait tau sorok inimale ye Maaron.
REV 13:2 Mbeb samia to you naghita, nagho inimale lepad, aghe inimale bea, ve avo inimale laion. Ghoro moot ighur tapiri ve iza ila toni, ve ighuri ineep ila tau ina to ghamuuŋ pooz, ve ighur mbeb naol to taan tila mbeb tonenen samba, leso iŋgin di.
REV 13:3 Ve naghita mbeb tonenen daba eez, sip ineep ila. Pasa, muuŋ tirabi imaat. Eemoghon imundig muul toman tini poia. Tamtoghon to tineep izi taan ve titaghon ŋgar to taan, tisob ruŋadi iza pa mbeb tonenen ve titaghoni.
REV 13:4 Ve tiput aghedi pa moot ve tipaiti. Pasa, ye to ighur tapiri ve iza ila to mbeb tonenen. Ve mbeb samia tonenen paam, tiput aghedi pani ve tipaiti tighaze: “Aighat, sei irau mbeb tonene? Ve sei irau iparab tomani ve ilib pani? Maau.”
REV 13:5 Maaron ipul mbeb samia tonenen iŋgin ndug irau kaiyo tamoot ru avua ru (42). Sawa tonenen, mbeb tonenen ipapait tau iza, ve ipiyaav saveeŋ velegiiŋ naol pa Maaron.
REV 13:6 Tovenen ikaak avo, ve isavia saveeŋ velegiiŋ naol pa Maaron. Iveleg Maaron iza, iveleg ina to nepooŋ, ve iveleg yes to tinepneep toman Maaron izi sambam ne paam.
REV 13:7 Ve Maaron ipul mbeb tonenen iparab toman tamtoghon toni patabuaŋa le ilib padi. Ve ighur tamtoghon tisob tineep ila mbeb tonenen samba, leso iŋgin di. Tinidi, toman gabuadi, aliŋadi, ve ndug todi, naol naol.
REV 13:8 Ve ival tiina to taan tiput aghedi pa mbeb tonenen ve tipaiti. Nene yes to izadi ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara maau. Rau tonowen, Sipsip to Maaron to tirabi imaat, iŋgini. Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, ye imbood tamtoghon toni izadi ila rau tonenen pataghaaŋ wa.
REV 13:9 Tamtoghon to ighaze le taliŋa, ye irau ilooŋ saveeŋ tonene, ve igham ŋgar pani pooi.
REV 13:10 Sawa to mbeb samia tonenen igham pooz, yes to Maaron ighur di pa tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ, nene pale tilooŋ tila ruum to yabyabuuŋ itaghon ŋgar toni. Ve yes to ye ighur di pa timaat pa buza, nene pale timaat pa buza. Tovenen Maaron tamtoghon toni patabuaŋa irau tikis ghurla todi tuŋia, ve tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani.
REV 13:11 Ghoro matag ila le naghita mbeb samia ite ineep taan lolo ve iza. Ndooŋa ru inimale sipsip. Eemoghon saveeŋ toni, nene raraate inimale moot.
REV 13:12 Ye igham ita ite to ivot muuŋ ne nagho, ve ighereb ival tiina leso tineep ila mbeb tonowen samba. Tovenen tamtoghon tisob to tineep izi taan ve titaghon ŋgar to taan, ye igham di tiput aghedi pa mbeb samia to ivot muuŋ, ve tipaiti. Nene ye to tirabi imaat, ve imundig muul.
REV 13:13 Mbeb samia to inim ru pani, Maaron ipuli igham mbeb gharatooŋadi tintina tivotvot. Tauto ighereb tamtoghon ve titaghon ita ite to ivot muuŋ ne pa ŋgar toni. Ye irau igham yab ineep sambam ve izi inim taan ila tamtoghon matadi. Kaarom toni tonowen ighamun tamtoghon to taan ŋgar todi. Tauto tigharaat ita ite to ivot muuŋ ne anunu ve tipaiti. Nene ye to tirabi imaat, ve imundig muul.
REV 13:15 Ve Maaron ipul mbeb samia to inim ru pani igham mbeb gharatooŋa ite. Ye igham ita ite anunu to tigharaata ne le yaghur, leso isavsaav inimale mbeb to ineep mata iyaryaar. Ve yes to tiput aghedi pa anunu tonowen maau, nene pale anunu tonenen isaav, ve tirab di timatmaat.
REV 13:16 Ve ye iyou tamtoghon tisob, ve izoorndug padi ighaze tigham ita ite to ivot muuŋ ne mboom toni ila nimadi waan ma ndamodi inim ghilalooŋ padi. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau, yes mbaliiŋ taudi ve yes mbolaaŋa, yes mbesooŋa ve yes to mbesooŋa maau ne.
REV 13:17 Ve tighur tutuuŋ ariaŋa tovene: Yes to ledi ghilalooŋ tonowen, yes moghon to irau tighol mbeb ve tigholia mbeb todi. Ve ighaze maau, nene pale maau. Ghilalooŋ tonowen, nene mbeb samia to ivot muuŋ ne iza.
REV 13:18 Ighaze taghazooŋ pa Maaron ŋgar toni, nene pale tawatag mbeb tonene pughu. Tovenen tamtoghon to le ŋgar, nene pale iwatag ataam to niniiŋ mbeb samia tonowen iza, ve ighilaal pughu. Ghilalooŋ toni, nene 666. Ve nene ghilalooŋ to tamtoghon.
REV 14:1 Ghoro matag ila le naghita Sipsip to Maaron toman tamtoghon toni ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) tiyondyood izi lolooz Zion. Tamtoghon tonowen, timbood yesuru Tama Maaron izadi ila ndamodi.
REV 14:2 Mala maau ve nalooŋ ival tiina aliŋadi ineep sambam ve izi inim. Avolutu tiina kat inimale ya katindi tiyatyaat tizizi, ma lalaav avolutu. Ve nalooŋ mbeb avolutu poia kat inimale tamtoghon tirab gita ma venen.
REV 14:3 Ival tiina tonowen timbou mbouŋ paghu igharau Maaron ina to ghamuuŋ pooz ila yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) toman mbeb matadi yaryaara paaŋ matadi. Ival tiina tonenen, yes tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) to taan to Sipsip to Maaron ighol di tinim le, ve ipas di tivot pa samia tapiri. Ve yes moghon to irau tiwatag mbouŋ tonowen ve timboui.
REV 14:4 Nene yes to tighur maat maau. Tiŋgin taudi pooi. Tovenen tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Ve ndug sine to Sipsip to Maaron ighaze ila pani, nene yes titaghoni moghon. Ye ipas di ila ival tiina to taan lolodi, ve ighol di tinim le wa. Tovenen yes tinimale aniiŋ mata to tighuri ila to Maaron yesuru Sipsip toni pa tipait di.
REV 14:5 Ve saveeŋ kaarom eta ivot ila avodi maau. Tauto ledi sosor eta ila Maaron mata maau.
REV 14:6 Ghoro matag ila le naghita aŋela eez iroov ila tata. Varu poia to ineep irau sawa isob, nene ineep toni. Ye le uraat pa ivotia saveeŋ tonowen pa tamtoghon tisob to tineep izi taan. Yes to ndug ndug. Ve tinidi toman aliŋadi, ve gabuadi, naol naol.
REV 14:7 Aŋela tonowen isaav aliŋa tiina ighaze: “Sawa to gabizooŋ tamtoghon ve ghuruuŋ atia padi, tauto ivot wa. Tovenen amatughez pa Maaron, ve apait iza pa tapiri ve poia toni. Ye to ighur sambam, taan, te, ve ya tisob to tivotvot ila taan lolo. Tovenen aput aghemim pani ve apaiti.”
REV 14:8 Mala maau ve aŋela ite, ana itaghoni inim, ve isaav ighaze: “Ndug tiina Babilon itap wa! Itap le isami kat! Ndug to igheghereb tamtoghon pa ŋgar toni samsamia, ve ighamun ŋgar todi inimale ipaghun di pa ya ariaŋa, tauto aazne izi inim mbeb sorok.”
REV 14:9 Aŋela tonowen inim ila, ghoro ite inim tol pani, ana itaghon yesuru inim, ve isaav aliŋa tiina tovene: “Ighaze tamtoghon eta iput aghe pa mbeb samia, ma mbeb tonowen anunu, ve ipaiti, ve igham ghilalooŋ toni ila ndamo ma nima,
REV 14:10 nene ye pale ighun ila rubruub to ivon kat pa mbalmbali to Maaron. Mbalmbali toni tonowen, nene inimale vaen to ariaŋa kat. Irau Maaron itoor ya ite paam tomani ve irab matin tapiri ne maau. Tovenen tamtoghon tonenen pale tighur yabyabuuŋ tiina pani, ve yab toman yaam salfa tuntunu to vuzi samia ighani ila aŋela patabuaŋa to Maaron ve Sipsip toni matadi.
REV 14:11 Ndiran tovene, yab to ighan di, nene pale mbuasa izaza tovene itaghoni taghoni gha ila. Irau isob maau. Tovenen yes to tiput aghedi pa mbeb samia, ma mbeb tonowen anunu, toman yes to tigham ghilalooŋ toni, yab pale ighan di tovene irau mboŋ ve ndag itaghoni taghoni gha ila. Irau atedi izi pa yabyabuuŋ maau.
REV 14:12 Tovenen Maaron tamtoghon toni patabuaŋa irau tiyoon ariaŋa pa badooŋ pataŋani. Nene yes to titaghon tutuuŋ to Maaron ve tighur ila to Yesu ariaŋa.”
REV 14:13 Aŋela tonowen isavsaav le isob, ghoro nalooŋ saveeŋ ineep sambam ve izi inim ighaze: “Umbood saveeŋ tovene: Aazne ve ila, yes to tineep tuŋia ila to Tiina toit Yesu le irau mateeŋ todi, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza.” Maaron Avuvu paam isavia saveeŋ ee moghon ighaze: “Onoon kat, yes pale atedi izi pa uraat ve pataŋani todi. Ve ŋgar popoia to tigham di, pale tineep toman di ve tila.”
REV 14:14 Ghoro matag ila le naghita yaghur tae pisosooŋa, ve ŋgeu eez mbole izala pogho. Ŋgeu tonowen, nagho inimale Tamtoghon Natu, ve moghar to kinik ineep ila daba. Moghar tonowen, tigharaata pa gol. Ve ye ikis buza kooka eez to mata kat.
REV 14:15 Ghoro aŋela ite ivot pa Rumai Tiina to sambam we, ve imboob pa ŋgeu to ineep izala yaghur tae ighaze: “Sawa to ŋgogaaŋ aniiŋ, ighaze ivot tonene. Pasa, aniiŋ wit tiom to titub izi taan, timatu wa. Tovenen ugham buza tiom kooka tonanan, ve undeeb di tizi.”
REV 14:16 Tovenen ŋgeu to ineep ila yaghur tae pogho, igham buza toni, ve indeeb wit tisob to titub izi taan, leso tiyou di ve tilup di ila ruum to aniiŋ.
REV 14:17 Mala maau ve aŋela ite, ana ivot pa Rumai Tiina to sambam we. Ye paam, ikis buza kooka eez to mata kat.
REV 14:18 Ghoro aŋela ite paam to iŋgin yab to artaal, ipul artaal ve ivot, ve imboob pa ita ite to ikis buza kooka ighaze: “Vaen to taan tisob tibulbuul wa. Ugham buza tiom tonanan ula utotoor di, ve ulup di.”
REV 14:19 Tovenen aŋela tonowen igham buza toni, ve ila itotoor vaen to tineep izi taan ne anoŋadi tisob tizi. Ghoro iyou di ve ilup di, ve igham di ila, ve isuruuv di tila Maaron ndug toni to pisooŋ vaen to ineep ndug tiina dige. Pasa, sawa to mbalmbali to Maaron iza todi, tauto ivot wa. Tovenen tivazag vaen anoŋa tonowen izi ndug to pisooŋ vaen le suru tiina kat ivot. Ve ipot iza le raraate pa hos aze. Ve ireer ila ndug mala irau 300 kilomita ma venen. Vaen suru tonowen, nene siŋ to tamtoghon to imaliŋ.
REV 15:1 Ghoro matag ila le naghita mbeb tiina ite ivot izi sambam inim ghilalooŋ. Ghilalooŋ tonowen, ite kat. Nagham ŋgar pani le naraua maau. Naghita aŋela liim ve ru tikis pataŋani liim ve ru to samsamiadi kat. Pataŋani tonowen pale tivot pa tipasob mbalmbali to Maaron.
REV 15:2 Ve naghita mbeb ite. Tigharaata pa galas toman yab, ve ghitooŋa inimale te. Ve Maaron tamtoghon toni tiyoon ila dige. Nene yes to tiyoon ariaŋa, ve tilib pa mbeb samia toman anunu, ve namba to inim ghilalooŋ pa iza. Yes tiput aghedi pani maau, ve tigham namba toni maau. Yes tikis gita to Maaron igham padi, ve tipait Maaron iza ila mbouŋ.
REV 15:3 Yes timbou mbouŋ to Mose, ye mbesooŋa to Maaron. Mbouŋ tonowen iŋarua Sipsip to Maaron paam. Timbou tovene: “O Maaron, Tiina tiei, tapirim ilib pa mbeb to naol ne. Uraat to yom ughamgham di, nene tintina kat. Nigham ŋgar padi le niraua maau. Yom kinik tiina kat to uŋgin ndug tisob. Ve ŋgar tiom, nene deŋia ve onoon moghon.
REV 15:4 Tiina tiei, yom moghon to patabuaŋ. Tovenen tamtoghon tisob irau timatughez payom ve titaghon ŋgar tiom, ve tipait izam pa tapirim ve poia tiom. Ndug naol pale tisob tinim tiput aghedi payom, ve tipait ghom. Pasa, ŋgar tiom to ughurghur atia pa tamtoghon, tauto upatooŋa ivot ighazooŋ wa.”
REV 15:5 Muri ghoro, matag ila le naghita mbeez patabuaŋ to inim rumai izi sambam. Lolo to patabuaŋ kat ne, ataama ikaak. Nene lolo to saveeŋ mbuaaŋ to Maaron toman tutuuŋ toni ineep ila.
REV 15:6 Aŋela liim ve ru to naghita di muuŋ, tineep mbeez tonowen lolo ve tivot. Yes tikis pataŋani liim ve ru to samsamiadi kat, le irau di. Aŋela tonenen nonogiiŋa todi ŋgalaaŋa ve milmilia kat. Ve mbeb milmilia to tigharaat di pa gol, tineep tiluvut atedi.
REV 15:7 Ghoro mbeb matadi yaryaara paaŋ, todi eez irei oon geegeu liim ve ru, le irau di. Oon liim ve ru tonowen, tigharaat di pa gol, ve tivon kat pa mbalmbali to Maaron to ineep irau sawa isob.
REV 15:8 Ve Maaron ŋguruba ve tapiri toman mbuasa ivot, le ipavonin Rumai Tiina to iyoon izi sambam ne lolo. Tauto eta irau ilooŋ ila maau. Pale tineep ve tisaŋan, le aŋela liim ve ru tonenen tipasob uraat todi to ghuruuŋ pataŋani pa tamtoghon le isob, ghoro tilooŋ tila.
REV 16:1 Ghoro nalooŋ bobaaŋ tiina ivot ila rumai lolo to sambam we, ve inim pa aŋela liim ve ru tonenen ighaze: “Mbalmbali to Maaron to ineep ila oon tiam lolodi, ala aliŋi izila pa taan.”
REV 16:2 Ghoro aŋela to imuuŋ padi, igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa taan. Tovenen yes to tigham ghilalooŋ to mbeb samia ve tipait mbeb tonowen anunu, mbotmboot igham di. Mbotmboot tonowen poia maau. Mbotmboot samsamia, ve yabyabuuŋa tiina kat.
REV 16:3 Ghoro aŋela ite inim ru, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa te, le te itoora inim siŋ to yes mateeŋa. Tovenen mbeb to tineep ila te lolo, timatmaat le tisob. Eta ineep muul maau.
REV 16:4 Ghoro aŋela ite inim tol, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa ya, le ya tisob tinim siŋ paam. Ya to tirereer, ve ya to tivotvot ila taan lolo ne paam.
REV 16:5 Ve nalooŋ aŋela to iŋgin ya, isaav pa Maaron ighaze: “Yom uneep muuŋ, ve aazne paam. Ve yom patabuaŋ kat. Ŋgar to ughami pa uyat ŋgar samsamia to tamtoghon, nene deŋia moghon.
REV 16:6 Pasa, yes tirab tamtoghon tiom patabuaŋa ve yes propeta, ve siŋ todi imaliŋ. Tauto anam ugham di tighun siŋ. Atia todi tonowen, deŋia kat pa ŋgar to yes tighami.”
REV 16:7 Ve nalooŋ saveeŋ ineep artaal ve ivot inim ighaze: “Onoon kat. Maaron, Tiina tiei, tapirim ilib pa mbeb to naol ne. Gabizooŋ tiom ve atia to ughuri pa tamtoghon, nene deŋia ve onoon moghon.”
REV 16:8 Ghoro aŋela ite inim paaŋ, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron iŋarua ndag. Tovenen ndag ighaaz kat, ve isalaam tamtoghon inimale yab.
REV 16:9 Ndag ighaaz katin di, le tinidi isapoop. Eemoghon lolodi pa titoor ŋgar todi maau, ve tipait Maaron iza maau. Timundig ve tipiyaav saveeŋ samsamia naol pani. Pasa, yes tiwatag: Ye to iŋgin pataŋani tonowen.
REV 16:10 Ghoro aŋela ite inim liim, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron iŋarua mbeb samia ina to ghamuuŋ pooz. Tovenen yes to tineep ila mbeb tonowen samba, ndoroom tiina ikau di. Ve yabyabuuŋ tiina igham tamtoghon le livodi kikikia.
REV 16:11 Tovenen tipiyaav saveeŋ samsamia naol pa Maaron to sambam. Pasa, yabyabuuŋ tiina ve mbotmboot samsamia igham di. Eemoghon titoor ŋgar todi ve tipul ŋgar todi samsamia maau.
REV 16:12 Ghoro aŋela ite inim liim ve eez, ana igham oon toni, ve ila iliŋ mbalmbali to Maaron iŋarua ya tiina Euprates, le imaak ve imamaas. Leso igharaat ataam pa yes kinik to ndag iza tinim.
REV 16:13 Ve naghita avuvu samsamiadi tol. Ghitoŋadi inimale ŋgob. Eez ivot ila moot avo, ite ivot ila mbeb samia avo, ve ite inim tol pani, ivot ila propet kaarom to igham mbeb samia nagho ne avo.
REV 16:14 Avuvu samsamia tonowen pale tigham mbeb gharatooŋadi tintina tivotvot tinim ghilalooŋ pa tamtoghon. Ighaze sawa tiina to Maaron ariaŋa iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi inim igharau, nene pale tila tipazaagh yes kinik irau taan isob, leso tiyou yes ndaaba todi tinim, ve tipamundigin malmal pa Maaron.
REV 16:15 [Ve matamim iŋgal Krisi aliŋa to isaav ighaze:] “Alooŋ. You pale nanim nakarmotin gham nanimale ŋgeu yubyub. Tovenen tamtoghon to ighaze igharaat tau pataghaaŋ, ve ipamaat ariaŋa le nanim, nene pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni. Eemoghon ighaze tamtoghon eta igharaat tau maau, nene pale iwaghamgham, ve maya inimale ŋgeu to kambaŋbaŋiiŋa.”
REV 16:16 Tovenen avuvu samsamiadi tonowen tila tiyou yes kinik toman ndaaba todi, ve tilup di izi ndug to tiwaat iza ila saveeŋ Hibru tighaze Armagedon. Leso tigham malmal tonowe.
REV 16:17 Ghoro aŋela ite inim liim ve ru pani, ana ila iliŋ mbalmbali to Maaron izila pa tata. Ve bobaaŋ tiina ivot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz to Rumai Tiina lolo we. Isaav ighaze: “Tau tonene. Isob wa!”
REV 16:18 Ghoro ndug milia, lalaav irabrabi guruŋguruŋia ve yoŋgyoog itok. Yoŋgyoog tonowen, tiina le tiina kat. Sawa to Maaron ighur tamtoghon tivot izi taan ve inim, yoŋgyoog tiina eta tovene itok taan pa eta sone.
REV 16:19 Yoŋgyoog tonowen igham taan to ndug tiina Babilon ivavaal le inim suruvu tol. Ve ndug tintina irau taan to naol ne tovene paam, tisami ve timbiriis. Tovenen Maaron lolo imaagh pa ndug tiina Babilon sosor toni maau. Mata iŋgalŋgali, tauto ipaghuni pa vaen ariaŋa kat. Vaen tonowen, nene mbalmbali toni to tiina le tiina kat.
REV 16:20 Sawa tonenen, mutu tisob tilaledi. Ve lolooz paam, eta ineep muul maau.
REV 16:21 Ve ais patu patu tintina titaptap sambam ve tizizi, ve tirabrab tamtoghon. Ais tonowen, gegegeu maau. Pataŋani to patua eŋaeŋa, nene irau 50 kilogram ma venen. Tovenen tamtoghon tipiyaav saveeŋ samsamia naol pa Maaron. Pasa, pataŋani tonowen, tiina le tiina kat.
REV 17:1 Ghoro yes aŋela liim ve ru to tikis oon liim ve ru, todi eez inim ve isaav payou ighaze: “Unum ve napatooŋ ghom pa atia to pale iŋarua liva to ataam to mbole izala ya tintina naol poghodi. Liva tonowen, ye iza tiina kat.
REV 17:2 Ye to igheghereb yes kinik to taan, ve yesŋa tighurghur maat. Ve yes kinik moghon maau. Ye ighamun ŋgar to ival tiina to tineep izi taan, ve titaghoni pa ŋgar toni samia le inimale tighun vaen ariaŋa ve ŋgar todi iwaghamgham.”
REV 17:3 Ghoro Avuvu Patabuaŋ tapiri iza tiou, ve aŋela tonowen igham ghou nala navot ndug balim. Navot tonowe, ve naghita liva eez inepneep. Mbole izala mbeb samia eez pogho. Mbeb tonowen, tini kaviaaŋa kat, ve bodeeŋ naol tineep irau tini isob. Bodeeŋ tonowen, tinimale iza. Ve iza naol tonowen, pughudi ee moghon. Pughudi tovene: Ye iveleg Maaron, ve ipait tau iza ighaze ye Maaron. Mbeb tonenen, daba liim ve ru, ve ndooŋa saaŋgul.
REV 17:4 Liva tonowen indudi pa nonogiiŋa poia kat to bodeeŋa aindan ve kaviaaŋa. Ve itiktiik tau pa mbeb popoiadi naol tinimale gol, yaam milmilia pida, ve ŋgool atulu. Ye ikis rubruub eez to tigharaata pa gol. Rubruub tonowen ivon pa ŋgar samsamia naol ve ŋgar to ghuruuŋ maat to liva tonenen ighamghami. Ŋgar tovene iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau. Samia kat.
REV 17:5 Ve timbood liva tonenen iza ila ndamo. Iza tonowen, saveeŋ palelaaŋ. Isaav tovene: “Nene ndug tiina Babilon. Ndiliva to ataam toman tamtoghon tisob to tighamgham ŋgar samsamia kat izi taan, ye to inim tinandi. Pasa, ye to ipapazaagh di pa ghamuuŋ ŋgar tovene.”
REV 17:6 You naghita liva tonenen ighun, le ŋgar toni iwaghamgham. Pasa, Maaron tamtoghon toni patabuaŋa to tipariaaŋ Yesu saveeŋ toni, ye ikaria ghunuuŋ siŋ todi. Ye to ipazaagh tamtoghon pa rabuuŋ di timatmaat. You naghita, le nagham ŋgar naol ve ŋgar tiou iwaghamgham.
REV 17:7 Tovenen aŋela tonenen ighason ghou ighaze: “Pughu vena to yom ugham ŋgar naol? Mbeb samia to daba liim ve ru ve ndooŋa saaŋgul, toman liva to ineep izala mbeb tonowen pogho, nene ŋgara yoŋgaaŋ. Eemoghon you pale napaghazoŋan ghom pani.
REV 17:8 Mbeb samia to yom ughita ne, muuŋ ye ineep. Ve aazne, ineep maau. Eemoghon mala maau pale iza muul pa saambu to le pughu maau. Ve ineep ris, ghoro Maaron iwaghamuni ve ilale. Muuŋ kat, sawa to Maaron ighur sambam ve taan sone, timbood tamtoghon toni izadi ila rau to nepooŋ mataad yaryaara wa. Tamtoghon tisob to izadi ineep ila rau tonowen maau, yes pale tighita mbeb samia ve ruŋadi iza pani. Pasa, muuŋ, ye ineep. Ve aazne ineep maau. Eemoghon muri pale ivot muul.
REV 17:9 “Tamtoghon to le ŋgar, ye pale ighazooŋ pa mbeb tonene pughu. Mbeb samia daba liim ve ru, nene tiza to lolooz liim ve ru to liva tonenen ineep izala. Ve tiza to kinik liim ve ru paam.
REV 17:10 Todi liim, uraat todi isob ve tizi wa. Ve ite inim liim ve eez, tauto aazne inepneep ve ighamgham pooz. Ve ite inim liim ve ru, ye ivot sone. Eemoghon sawa to ighaze ivot, ye pale ineep mala ris.
REV 17:11 Mbeb samia to muuŋ ineep ve aazne ineep maau, nene kinik to inim liim ve tol pani. Yesŋa kinik liim ve ru tonowen, ŋgar todi raraate. Ye pale ineep ris, ghoro Maaron iwaghamuni ve ilale.
REV 17:12 “Ve ndooŋa saaŋgul to ughita di, nene tiza to kinik saaŋgul. Eemoghon sawa todi to ghamuuŋ pooz, nene sone. Pale tisaŋan le sawa to yesŋa mbeb samia tigham tapiridi, ghoro tilup di, ve tiŋgin taan pa sawa rismoghon.
REV 17:13 Kinik saaŋgul tonowen, ŋgar todi ee moghon. Ve yes pale tighur tapiridi toman mbeb naol to tiŋgin di tisob tila to mbeb samia, leso tipaloti.
REV 17:14 Ve yesŋa mbeb samia pale tilup di, ve tiparab toman Sipsip to Maaron ve tamtoghon toni. Eemoghon pale tiraua maau. Sipsip to Maaron pale ilib padi. Pasa, ye tiina ilib pa ndimaronŋa tisob. Ve ye kinik tiina to ilib pa kinik tisob. Tamtoghon toni, nene yes to ye tau isia di ve ipoi di tinim le, ve tikis ghurla todi ariaŋa.”
REV 17:15 Ghoro aŋela tonenen isaav payou muul ighaze: “Ya naol to ughita liva to ataam mbole izala poghodi, nene tiza to ndug ndug to taan to tinidi, toman aliŋadi ve gabuadi naol naol.
REV 17:16 Ve mbeb samia ndooŋa saaŋgul to ughita di ne, tiza to kinik saaŋgul. Muri pale yesŋa mbeb tonowen titoor ŋgar todi, ve tighur koi pa liva to ataam, ve tiwaghamuni kat. Pale tireep nonogiiŋa toni le kambaŋ, ve tighan minda le isob, ghoro tipiyaava izala yab ighani ve ilale.
REV 17:17 Pasa, Maaron ighur ŋgar ineep ila kinik saaŋgul tonowen lolodi wa ighaze tilup ŋgar todi inim ee moghon, ve tipul mbeb to tiŋgin di tila mbeb samia nima. Leso iŋgin di, le irau Maaron saveeŋ toni anoŋa ivot. Tovenen ŋgar tonene pale ivot itaghon Maaron tau ŋgar toni.
REV 17:18 “Liva to yom ughita, nene iza to ndug tiina to ighamgham pooz pa kinik tisob to taan.”
REV 18:1 Muri ghoro, matag ila le naghita aŋela eez ipul sambam ve izi inim. Ye tapiri tiina kat, ve ŋguruba isul taan le ighazooŋ kat.
REV 18:2 Ye imboob aliŋa tiina kat ighaze: “Ndug tiina Babilon isami wa! Itap le isami kat! Aazne, ndug balim kat. Tamtoghon eta ineep muul maau. Tauto mbeb naol to tiŋgalaaŋ ila Maaron mata maau ne, tighami inim ledi inadi to nepooŋ. Avuvu samsamiadi, man samsamia, ve mbeb samsamia naol to lolood pa taghita di maau ne, tilup di tonowe.
REV 18:3 Pasa, ndug tonowen to igheghereb ndug ndug pa ghamuuŋ ŋgar samia ve yesŋa tighurghur maat. Ye ipaghun di pa vaen toni ariaŋa kat, le ŋgar todi iwaghamgham. Yes kinik to taan paam, yesŋa tighurghur maat. Ye ighaze igham mbeb popoiadi naol to taan tinim le, ve ineep poia le poia kat. Tauto ndiran to raukoliiŋ tilala toni, ve tigholia mbeb todi ila toni, ve tinim mbaliiŋ taudi.”
REV 18:4 Ve nalooŋ saveeŋ ite ineep sambam ve izi inim ighaze: “Tamtoghon tiou, apul ndug tonanan ve aghau. Pa vene, iyes gham pa ŋgar toni samia, ve pataŋani to pale iza toni, iza tiam paam.
REV 18:5 Pasa, sosor toni indoui izala izala le ikis sambam paroŋania wa. Ŋgar toni samsamia naol tonowen, Maaron mata kisin di.
REV 18:6 Ŋgar samsamia naol to ye ighamgham di, yam apamuul di timuul tila pani. Ve atia to aghaze agham pani ne, aghur ite paam izala pogho ve agham pani! Muuŋ, ye itoor ya ariaŋa pa tamtoghon ve ipaghun di pani. Tovenen aazne, yam irau atoor ya ariaŋa kat, ve aliŋi ila ye tau rubruub toni, le ivon kat. Leso ighuni le isooŋ katini.
REV 18:7 Muuŋ, ye ipakuri kat, ve igham mbeb popoiadi naol to taan tinim le, ve nepooŋ toni poia kat. Tovenen ye pale iyamaan yabyabuuŋ tiina ve itaŋ, leso iyat ŋgar toni tonowen. Pasa, ye igham tini ighaze: ‘You garawaat tidi. Nambool pa mbeb eta maau. You pale naneep ila inag to ghamuuŋ pooz, ve nepooŋ tiou poia moghon itaghoni taghoni gha ila. You naar leso nataŋ? Maau. Pataŋani eta irau ivot payou maau.’
REV 18:8 Pataŋani naol to Maaron pale ighur di pani, nene pale tisob tivot pani pa ndag ee moghon. Sawa tonenen, taŋiiz, pitool, ve moroghooŋ toman mateeŋ pale tivot pani. Ve yab pale ighani, le inim avab. Pasa, Tiina toit Maaron to pale ighur atia pani, ye ariaŋa ve tapiri tiina kat.”
REV 18:9 Yes kinik to taan to muuŋ yesŋa liva tonenen tighur maat ve tigham nepooŋ poia kat ila toni, ighaze tighita yab ighani ve mbuasa iza, nene pale lolodi isami kat ve titaŋ tiina pani.
REV 18:10 Sawa to tighita yabyabuuŋ tiina ighami, matughezaaŋ tiina pale igham di, ve tineep saguan ve tiŋazuuva tighaze: “Oyai, ukaria taum wa! Aa ndug tiina, ukaria taum wa! Babilon, yom izam ve tapirim tiina. Eemoghon aazne, ugham atia tiom, ve rikia moghon pataŋani tiina igham ghom ve umbiriis.”
REV 18:11 Ve ndiran to raukoliiŋ irau taan isob, pale lolodi ipataŋan ve tikausim pani. Pasa, ledi tamtoghon eta to ighol mbeb todi muul maau.
REV 18:12 Muuŋ, tigholia mbeb naol naol ila toni: Gol, silva, ŋgool atulu, ve yaam milmilia pida to popoiadi ve atiadi tintina. Ve uli popoiadi to bodeeŋadi pisosooŋa, aindan, ve kaviaaŋa, ve ai pida to vuzidi popoia toman mbeb popoia naol to tigharaat di pa elepan ndooŋa, ve ai popoia to atiadi tintina, ain, baras, ve yaam pida to bodeeŋadi popoia.
REV 18:13 Ve mbeb pida paam to vuzidi popoia ve atiadi tintina. Ve vaen, ŋgoreeŋ, aniiŋ, makau, sipsip, ve hos toman karis. Ve tigholia tamtoghon paam tinim mbesooŋa sorok. Mbeb naol tonene, irau tiraukol padi tonowe muul maau.
REV 18:14 Ve yes pale tisaav pa ndug tiina Babilon tighaze: “Mbeb naol to lolom igham padi, eta igharau ghom muul maau. Mbaliiŋ tiom to popoiadi kat ve ughamgham izam padi, tisob tilaledi wa. Irau ughita di muul maau.”
REV 18:15 Ndiran to raukoliiŋ to tigholia mbeb todi izi Babilon ve tinim mbaliiŋ taudi, pale timatughez pa yabyabuuŋ tiina to ighami. Tovenen yes pale tineep saguan pani, ve tikausim pani tighaze:
REV 18:16 “Oyai, ukaria taum wa! Ndug tiina, ukaria taum ve usami wa. Muuŋ, yom undud ghom pa nonogiiŋa popoiadi kat to bodeeŋadi pisosooŋa, aindan, ve kaviaaŋa. Ve utiik taum pa mbeb naol to tigharaat di pa gol, ŋgool atulu, ve yaam popoia pida to atiadi tintina.
REV 18:17 Eemoghon sawa tuku tonene, mbaliiŋ tiom tisob tisami ve tilaledi.” Ve yes daba to waaŋ toman uraata todi, ve yes to tiza waaŋ toman di, ve tamtoghon tisob to tiravraav pa raukoliiŋ ne paam, pale tisob tiyoon saguan.
REV 18:18 Ve matadi ila pa mbuas to izaza pa ndug tiina Babilon, ve tikausim pani tighaze: “Oyai, sa ndug tiina ite paam to irau Babilon?”
REV 18:19 Tovenen lolodi ipataŋan, titaŋ tiina ve timoŋ pani. Ve tiŋazuuva tighaze: “Oyai, ukaria taum wa! Aa ndug tiina, ukaria taum ve usami kat! Aazne, rikia moghon ve umbiriis ve ulalem. Pale nigham vena? Mbaliiŋ tiom moghon, tauto yei to lemai waaŋ ne, nisob ninim mbaliiŋ tau.”
REV 18:20 “Tovenen yam to ndug sambam, yam mbaŋooŋa to Krisi, yam propeta, ve yam tamtoghon patabuaŋa to Maaron, lolomim poia ve tinimim iza! Pasa aazne, Maaron iŋgabiiz ndug tiina Babilon, ve ighur atia pani pa iyat sosor to ye igham payam.”
REV 18:21 Ghoro naghita aŋela eez to tapiri tiina kat, igham yaam tiina eez ve ipiyaava izila pa te, ve isaav ighaze: “Ŋgar raraate tovene pale ivot pa ndug tiina Babilon. Pale tireua ilale. Irau tighita muul maau.
REV 18:22 Tovenen tamtoghon eta pale ineep izi ndug Babilon, ve ilooŋ mbouŋ, gita, tavuur, sab, ma mbeb ite paam avolutu tonowe muul maau. Ve ndiran to tighagharaat mbeb naol naol ne paam, eta pale ineep tonowe muul maau. Ve yaam tintina to mumuuŋ wit inim palawa ne paam, irau talooŋ avolutu ila ndug lolo muul maau.
REV 18:23 Ve lam eta irau ighan ila ndug lolo muul maau. Ve oroor to vaivaiŋa papaghu irau ivot ila ndug lolo muul maau. Ndiran tiom to raukoliiŋ tiraua kat. Tilib pa tamtoghon tisob to taan. Ve mur tiom, nene ighamun ndug tisob ŋgar todi le tiyel pa ataam to Maaron.
REV 18:24 Yom urabrab tamtoghon patabuaŋa to Maaron ve yes propeta toni toman ival tiina to taan, ve siŋ todi imaliŋ. Tovenen lem sosor tiina kat ila Maaron mata.”
REV 19:1 Muri ghoro, nalooŋ oroor tiina ivot izi ndug sambam inimale ival tiina kat timbou. Tighaze: “Aleluia, tapait Tiina toit Maaron! Ye igham mulin ghiit ve taneep poia wa. Ye iza tiina. Ve tapiri paam, tiina le tiina kat.
REV 19:2 Ighaze ye iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, gabizooŋ toni, nene deŋia ve onoon moghon. Liva to ataam to iza tiina, ye igheghereb tamtoghon to taan pa ŋgar toni samsamia, ve yesŋa tighurghur maat. Tauto Maaron ighur atia pani. Muuŋ, liva tonowen irabrab mbesooŋa to Maaron ve siŋ todi imamaliŋ. Tauto aazne, Maaron iyat ŋgar toni tonowen.”
REV 19:3 Ghoro ival tiina tonowen timboob muul tighaze: “Aleluia! Yab to ighan liva samia tonowen, mbuasa pale izaza tovene itaghoni taghoni gha ila.”
REV 19:4 Ghoro ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), toman mbeb matadi yaryaara paaŋ, titap tizi ve tipait Maaron to ineep ila ina to ghamuuŋ pooz ne iza tighaze: “Aleluia! Onoon kat. Iit tapait Maaron iza!”
REV 19:5 Ghoro saveeŋ ivot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz ve inim ighaze: “Yam mbesooŋa to Maaron to amatughez pani ve ataghon ŋgar toni, asob apait Maaron toit iza! Yam to izamim tintina, ve yam to lemim izamim maau ne paam.”
REV 19:6 Mala maau ve nalooŋ oroor tiina ivot izi sambam muul. Oroor tonowen, inimale ival tiina timboboob. Ve inimale ndug to ya katindi tiyatyaat tizi pani, ve inimale lalaav kiliŋia. Ival tiina tonowen tisaav tighaze: “Aleluia! Iit tapait Tiina toit Maaron iza. Ye tapiri tiina kat. Ilib pa mbeb to naol ne. Ve ighamgham pooz irau sawa isob.
REV 19:7 Iit tiniid iza ve lolood poia, ve tapait iza pa tapiri ve poia toni. Pasa, Sipsip to Maaron vaiuuŋ toni, tauto ighaze ivot tonene. Liva to tisia pani, ye igharaat tau wa.
REV 19:8 Ye indudi pa nonogiiŋa pisosooŋa to Maaron tau igham pani. Nonogiiŋa tonowen, iŋgalaaŋ ve milmilia kat.” (Nonogiiŋa tonenen iza to ŋgar deŋiadi naol to Maaron tamtoghon toni patabuaŋa tighamgham di.)
REV 19:9 Ghoro aŋela isaav payou muul ighaze: “Umbood saveeŋ tovene: ‘Yes to tipoi di tinim pa Sipsip to Maaron vaiuuŋ toni, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ, nene pale tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi.’” Ve ipariaaŋ saveeŋ toni ighaze: “Saveeŋ tonene, nene saveeŋ onoon to Maaron.”
REV 19:10 Ye isaav tovene, ve natap nazi aghe pughu naghaze napaiti. Eemoghon ye iŋgalsekin ghou ighaze: “Wai, ugham vene malep! You mbesooŋa to Maaron nanimale yom ve yes toŋvetaz tiom to yamŋa akis saveeŋ onoon to Yesu ariaŋa, ve apariaaŋ tamtoghon pa tighur ila toni. Tovenen uput aghem ve upait Maaron moghon. Pasa, uraat tau to yes propeta, nene vene: Yes tipariaaŋ tamtoghon, leso tighur ila to Yesu.”
REV 19:11 Ghoro matag ila le naghita sambam ikaak. Ve naghita hos pisosooŋa eez, ve ŋgeu eez ineep izala pogho. Ŋgeu tonowen, tiwaata tighaze: ‘Ŋgeu to ighamgham ŋgar onoon, ve itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni.’ Sawa to iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ma igham malmal, ye itataghon ŋgar deŋia moghon.
REV 19:12 Mata inimale yab yama. Ve moghar katindi to kinik tineep ila daba. Ve timbood iza ila tini pataghaaŋ wa. Iza tonowen, tamtoghon ite paam iwatag pughu maau. Ye moghon to iwatagi.
REV 19:13 Nonogiiŋa toni, siŋ ikaria le isami. Ve tiwaat iza tovene: ‘Ŋgeu to ipaghazoŋan ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron.’
REV 19:14 Ye imuuŋ, ve ndaaba katindi to sambam titaghoni. Yes tineep izala hos pisosooŋadi poghodi, ve nonogiiŋa todi pisosooŋa ve ŋgalaŋadi kat.
REV 19:15 Ŋgeu to imuuŋ padi, buza eez to mata kat ineep ila avo. Leso imbut tamtoghon to ndug ndug pani. Ve ye pale iŋgin di ve igham pooz padi. Ve pooz toni, nene ariaŋa kat. Tovenen ye pale ivazag di ila aghe samba, ve siŋ todi ireer inimale vaen to tivazagi ve suru izi. Leso ipatooŋ mbalmbali to Maaron padi. Ye Maaron ariaŋa to igham pooz pa mbeb to naol ne.
REV 19:16 Ŋgeu tonenen, timbood iza ila nonogiiŋa toni ve ila ŋgoi paam tovene: ‘Kinik To Ilib pa Kinik Tisob, ve Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob.’
REV 19:17 Ghoro naghita aŋela eez iyoon ila ndag lolo, ve imboob ila pa man tisob to tirovroov ila tata paroŋania ighaze: “Yam anim alup gham pa ghanghaniiŋ tiina to Maaron!
REV 19:18 Leso aghan tamtoghon tisob to taan mindadi. Yes kinik, yes daba to malmal, yes to tapiridi tintina, hos toman yes to tilaan padi, yes mbesooŋa, yes to mbesooŋa maau ve tiŋgin taudi, yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. Aghan di tisob.”
REV 19:19 Ghoro naghita mbeb samia ve yes kinik to taan toman ndaaba todi tila tilup di tighaze tigham malmal pa ŋgeu to ineep izala hos pisosooŋa pogho, toman ndaaba toni.
REV 19:20 Eemoghon tapiridi iraua maau. Mbeb samia tonenen, yesuru ita ite to propet kaarom, ŋgeu tonowen toman ndaaba toni tigham di, ve tipiyaav di matadi iyaryaar ve tizila saambu tiina to ivon pa yaam salfa ve yab to ighanghan irau sawa isob. Propet kaarom tonowen, muuŋ igham mbeb samia nagho, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi ila tamtoghon matadi. Tauto itombaan di ve tigham ghilalooŋ to mbeb samia, ve tiput aghedi pa mbeb tonowen anunu.
REV 19:21 Mbeb ru tonowen ndaaba todi paam, ŋgeu to ineep izala hos pisosooŋa pogho, imbut di pa buza to ineep ila avo, le tisob timatmaat. Ghoro man tisob tiroov tila, ve timbutur izala poghodi, ve tighan tighan le apodi isuŋ.
REV 20:1 Muri ghoro, matag ila le naghita aŋela ite ineep sambam ve izi inim. Ye ikis ki to saambu to le pughu maau ne, toman sen tiina eez to ariaŋa kat.
REV 20:2 Ye izila ve ikis moot to ineep muuŋ kat ve inim. Moot tonowen, tiwaat iza tighaze: ‘Ŋgeu Samia’ ve ‘Sadan.’ Aŋela tonowen ikaui pa sen le tuŋia, ve ipiyaava izila saambu to le pughu maau ne, ve ipoon saambu tonowen avo le tuŋia kat. Ye pale ineep tonowe irau ndaman ndiŋndiŋ eez (1000). Leso itombaan tamtoghon to ndug ndug muul sob, le ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen isob. Ghoro tipool sen pani, ve tipuli ivot ilaagh ris.
REV 20:4 Ve naghita yes to Maaron ighur di pa uraat to gabizooŋ, mboledi izi ila inadi to ghamuuŋ pooz. Ve naghita Krisi tamtoghon toni to timbut motin luadi ne anunudi paam. Ndiran tonowen tiput aghedi pa mbeb samia ve mbeb tonowen anunu maau. Ve tigham ghilalooŋ toni ila ndamodi ve nimadi maau. Yes titaghon Maaron aliŋa, ve tipariaaŋ tamtoghon pa tighur ila to Yesu. Tovenen yes timundig pa mateeŋ muuŋ, ve yesŋa Krisi tigham pooz pa ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen.
REV 20:5 Nene mundigiiŋ to mateeŋa to ivot muuŋ. Ve mateeŋa pida, yes pale tisaŋan le ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen isob, ghoro anadi timundig.
REV 20:6 Yes to timundig pa mateeŋ muuŋ, nene Maaron tamtoghon toni patabuaŋa. Yes pale tinidi iza pa poia to Maaron to iza todi. Ve mateeŋ to inim ru pani, nene le tapiri eta pa itatan di maau. Ndaman tamoot liim (1000) tonenen, yes pale tinim ndiran to watooŋrau pa Maaron ve Krisi, ve yesŋa Krisi tigham pooz.
REV 20:7 Ighaze ndaman ndiŋndiŋ eez (1000) tonenen isob, nene pale tikaak saambu to tipiyaav Ŋgeu Samia ilooŋ ila, ve tipuli ivot.
REV 20:8 Ghoro ila itombaan ndug ndug irau taan isob, ve ilup di leso tigham malmal pa Maaron tamtoghon toni tinimale Gog ve Magog. Maaron koia tonowen, irau tanin di maau. Yes ival kat tinimale magargaar to naari.
REV 20:9 Yes pale tineep taan dige to naol, ve tila tivot ndug to Maaron tamtoghon toni tineep pani. Ve tiluvutin di toman ndug tiina Yerusalem to Maaron lolo pani kat, leso tigham malmal padi. Eemoghon yab to Maaron pale ineep sambam izi inim, ve ighan koia tonenen tisob tilaledi.
REV 20:10 Ve Ŋgeu Samia to itombaan di tinim ne, Maaron pale ipiyaava izila saambu tiina. Nene saambu to yab ighanghan ila, ve yaam salfa to vuzi samia ivotvot pani. Ndug tonowen, to papazogi tipiyaav mbeb samia yesuru ita ite to propet kaarom tizila. Tovenen yes tol pale tineep tonowe, ve tigham yabyabuuŋ tiina kat. Ve yabyabuuŋ todi irau isob ne maau. Pale igham di irau mboŋ ve ndag, ve inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.
REV 20:11 Ghoro matag ila le naghita Maaron ineep ila ina to ghamuuŋ pooz to pisosooŋa ve tiina kat. Ve taan toman mbeb to sambam paroŋania tighaze tighau pa ye mata. Eemoghon ledi ndug eta pa tiyooŋ pani maau.
REV 20:12 Ve naghita mateeŋa tisob tiyoon ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz nagho. Yes to izadi tintina, ve yes to ledi izadi maau ne paam. Ghoro tiraav rau pida. Rau tonowen, ŋgar naol to tamtoghon tigham di ne, timbood di ila. Ve tiraav rau ite. Nene rau to nepooŋ mataad yaryaara. Tovenen Maaron mata itaghon rau ru tonowen, ve iŋgabiiz di itaghon ŋgar todi todi.
REV 20:13 Sawa tonenen, te ipul yes mateeŋa to tineep ila lolo tila. Ve Mateeŋ toman ndug to mateeŋa paam. Tipul mateeŋa tisob tila. Ghoro Maaron iŋgabiiz tamtoghon tisob itaghon ŋgar todi todi.
REV 20:14 Ghoro tipiyaav Mateeŋ toman ndug to mateeŋa tila saambu tiina to yab ighanghan ila. Leso tilaledi. Yab tonowen, nene mateeŋ to inim ru pani.
REV 20:15 Tovenen sei to ighaze iza ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara maau, nene pale tipiyaava izila saambu tiina to yab ighanghan ila.
REV 21:1 Ghoro matag ila le naghita sambam paghu ve taan paghu. Pasa, sambam ve taan to tivot muuŋ, nene tilaledi wa. Ve te tovene paam, ineep muul maau.
REV 21:2 Ve naghita ndug patabuaŋ to Maaron. Ineep toni to sambam we ve izi inim. Ndug tonowen, Yerusalem paghu. Ye igharaat tau le paghuna kat, inimale liva to ighaze ila pa vaiuuŋ tamoot to tisia pani.
REV 21:3 Ghoro nalooŋ bobaaŋ tiina ivot ila Maaron ina to ghamuuŋ pooz ve inim ighaze: “Aghita. Maaron ighur ina to nepooŋ ineep ila tamtoghon lolodi wa. Aazne ve ila, ye pale ineep toman di ve inim Maaron todi. Ve yes tinim ye le kat, ve tilup di tinim ee moghon.
REV 21:4 Ye pale imus matadi suru isob ilale. Ve mateeŋ, moŋiiŋ, taŋiiz, ve yabyabuuŋ irau tivot muul maau. Pasa, nepooŋ to muuŋ isob wa.”
REV 21:5 Ve ŋgeu to inepneep ila ina to ghamuuŋ pooz, isaav ighaze: “Ulooŋ. You naghamgham mbeb tisob tinim papaghu.” Ve isaav payou muul ighaze: “Saveeŋ tiou tonene, nene onoon. Tamtoghon irau tighur ila kat. Tovenen umbooda.”
REV 21:6 Ve isaav muul ighaze: “Tau tonene. Isob wa! You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb to naol ne, ve you to napasob di. Ighaze tamtoghon eta muruni, you pale nagham a ya mata yaryaara to bokbokia. Ya tonene, le atia maau. Pale nagham pani sorok.
REV 21:7 Tamtoghon to ighaze iyoon ariaŋa ve ilib pa tovaaŋ, ye pale iza pa igham mbeb popoia naol to nasavia di ne. Ve you pale nanim Maaron toni, ve ye inim natug.
REV 21:8 Eemoghon yes to timatughez ve tipul ghurla todi, yes to tighur ila maau, yes to ŋgar todi iŋgalaaŋ ila Maaron mata maau, yes to tirab tamtoghon timaat, yes to tighur maat, yes mura, yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, ve tamtoghon tisob to avodi kaarom, ndiran tovene inadi, nene saambu tiina to yab ighanghan ila, ve yaam salfa to vuzi samia ivotvot pani. Nene mateeŋ to inim ru pani.”
REV 21:9 Ghoro aŋela eez inim tiou, ve isaav payou ighaze: “Unum ve ughita liva tonene. Ye pale ivai Sipsip to Maaron ve inim azuwa.” Muuŋ, naghita aŋela liim ve ru tikis oon eŋaeŋa le irau di. Oon todi tonowen tivon pa pataŋani liim ve ru to tipasob Maaron mbalmbali toni. Aŋela to isavsaav payou ne, ye todi eez.
REV 21:10 Rikia moghon ve Maaron Avuvu tapiri iza tiou, ve aŋela tonowen indae ghou nazala lolooz tiina eez to daba izala kat, ve ipatooŋ ndug patabuaŋ Yerusalem payou. Nene ineep to Maaron to sambam we, ve izi inim.
REV 21:11 Maaron ŋguruba igham ndug tonowen isul. Ghitooŋa ite kat. Nene inimale yaam milmilia to atia tiina, ve inimale yaam yaspa to ŋgalaaŋa kat inimale galas.
REV 21:12 Ve didiiŋ ariaŋa iluvuti. Didiiŋ tonowen izala kat, ve le ataam tintina irau saaŋgul ve ru (12). Ataam tonowen, aŋela saaŋgul ve ru (12) tiŋgin di, ve timbood rumai saaŋgul ve ru to Israela izadi ila.
REV 21:13 Ataam tonenen, tol tineep ila pa rag, tol tineep ila pa kagu, tol tineep ila pa daudau, ve tol tineep ila pa yavaar.
REV 21:14 Didiiŋ to ndug tonowen iyoon izala yaam tintina saaŋgul ve ru (12) to tinim pughu pani. Yaam tonowen, timbood Sipsip to Maaron mbaŋooŋa toni saaŋgul ve ru izadi ila.
REV 21:15 Aŋela to isavsaav payou, ye le ai milmilia eez to tovaaŋ mbeb, leso itoov ndug tonowen, ve didiiŋ to iluvuti toman ataama.
REV 21:16 Aŋela itoov ndug tonowen mala toni, le irau 12,000 stadia. Ve tuku toni, toman lolo sala ve izi inim, nene raraate moghon.
REV 21:17 Ve itoov didiiŋ le irau nima ŋgari 144. Tovaaŋ tonene, nene aŋela itaghon tovaaŋ to tamtoghon.
REV 21:18 Didiiŋ tonowen, tigharaata pa yaam yaspa. Ve ndug tiina, tigharaata pa gol to milmilia ve ŋgalaaŋa kat inimale galas.
REV 21:19 Yaam tintina to didiiŋ ariaŋa to ndug tonowen iyoon izala poghodi, tipambood di pa yaam popoiadi saaŋgul ve ru to atiadi tintina ve bodeeŋadi naol naol. Yaam tovene: Yaspa, sapaia, aget, emeral,
REV 21:20 oniks, karnelian, krisolit, beril, topaz, krisopres, haiasin, ve amatis.
REV 21:21 Didiiŋ ataama saaŋgul ve ru, tigharaat di pa mbeb saaŋgul ve ru tinimale ŋgool atulu to milmilia kat ve atiadi tintina. Ve ataam to itaghon ndug lolo, tigharaata pa gol to poia kat ve ŋgalaaŋa inimale galas.
REV 21:22 Naghita rumai eta iyoon tonowe maau. Pasa, Tiina toit Maaron, to tapiri tiina kat ilib pa mbeb to naol ne, yesuru Sipsip toni tineep tonowe. Tovenen yes taudi to tinim rumai pa ndug tonowen.
REV 21:23 Ndug tonowen le uraat eta pa ndag ma kaiyo muul maau. Pasa, Maaron tau ŋguruba, tauto isul ndug ve ighami ighazooŋ. Ve Sipsip to Maaron to inim lam pani.
REV 21:24 Tamtoghon to ndug ndug pale tilaagh ila ghazooŋa to ndug tonowen. Ve yes kinik to taan pale tilooŋ tila toman paitooŋ todi, ve tipait Maaron.
REV 21:25 Ataam to didiiŋ ariaŋa to iluvut ndug, tivolvool maau. Tikakaak irau sawa isob. Pasa, ndug tonowen, ndoroom maau.
REV 21:26 Ndug ndug pale tilooŋ tila ndug tonowen toman paitooŋ todi, ve tipait Maaron.
REV 21:27 Eemoghon mbeb to tiŋgalaaŋ maau, eta irau ilooŋ ila maau. Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar samsamia, ma ighamgham kaarom, ye paam irau ilooŋ ila maau. Ndiran to izadi ineep ila rau to nepooŋ mataad yaryaara to Sipsip to Maaron iŋgini, yes moghon to irau tilooŋ tila ndug tonowen.
REV 22:1 Ghoro aŋela tonenen ipatooŋ ya to nepooŋ mataad yaryaara payou. Ya tonowen, milmilia ve iŋgalaaŋ kat inimale galas. Ve ivot ila Maaron yesuru Sipsip toni inadi to ghamuuŋ pooz, ve ireer ivot.
REV 22:2 Ya tonenen ireer itaghon bodbodaaŋ to ataam tiina to itaghon ndug lolo. Ve ai to nepooŋ mataad yaryaara iyoon ila ya tonenen paŋa ru. Ndaman tisob, ai tonowen anooŋa ivotvot pa saaŋgul ve ru. Tovenen anoŋa ivotvot irau kaiyo to naol ne. Ve raua tineep pa tigharaat tamtoghon to ndug tisob, leso tineep pooi.
REV 22:3 Pataŋani naol to muuŋ Maaron ighur di tiŋarua tamtoghon pa sosor todi, nene tisob wa. Irau tivot muul maau. Ve Maaron yesuru Sipsip toni inadi to ghamuuŋ pooz pale iyoon izi ndug tonowen. Ve Maaron mbesooŋa toni pale tineep tonowe, ve timbesmbees pani.
REV 22:4 Yes pale tighita katin nagho. Ve ye iza ineep ila ndamodi.
REV 22:5 Ndug tonowen, mboŋ muul maau. Ve tamtoghona ledi uraat pa lam ma ndag muul maau. Pasa, Tiina todi Maaron ŋguruba igham ndug ighazooŋ padi. Ve yes pale tigham pooz irau sawa isob.
REV 22:6 You naghita mbeb naol tonene le isob, ghoro aŋela tonenen isaav payou muul ighaze: “Saveeŋ tonene, saveeŋ onoon. Tovenen tamtoghon irau tighur ila kat. Ŋgeu Tiina, ye Maaron to ipamundigin yes propeta toni ve tivotia aliŋa pa tamtoghon. Ye imbaaŋ aŋela toni inim, leso ipaghazoŋan yes mbesooŋa toni pa mbeb to mala maau pale ivot itaghon ŋgar toni.
REV 22:7 “Ve ulooŋ. Yesu aliŋa ilat payom ighaze: ‘Mala maau you pale nanim.’ Tamtoghon to ighaze mata kisin Maaron aliŋa to ineep ila rau tonanan ve itaghoni, ye pale tini iza pa poia to Maaron to pale iza toni.”
REV 22:8 You Yoan taug nalooŋ ve naghita katin mbeb naol tonene. Aŋela ipatooŋ di payou le isob, ghoro natap nazi aghe pughu naghaze napaiti.
REV 22:9 Eemoghon ye iŋgalsekin ghou ighaze: “Wai, ugham vene malep! You mbesooŋa to Maaron nanimale yom, toman toŋvetaz tiom to tinim propet to Maaron ne, ve tamtoghon tisob to matadi kisin saveeŋ to ineep ila rau tonanan ve titaghoni. Tovenen upait ghou malep. Yom irau uput aghem pa Maaron ve upaiti, ghoro poia.”
REV 22:10 Ghoro isaav payou muul ighaze: “Maaron aliŋa to ineep ila rau tonanan, uŋgooza malep. Pasa, sawa to saveeŋ anoŋa ivot, nene inim igharau wa.
REV 22:11 Tovenen ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar to deŋia maau, nene ye ila pa nagho moghon! Ve ighaze tamtoghon eta ighamgham ŋgar to iŋgalaaŋ maau, nene ye paam, ila pa nagho moghon. Eemoghon tamtoghon to ighaze ighamgham ŋgar deŋia, nene ye irau mata kisin ŋgar tonenen ve itaghoni. Tovenen yes to Maaron igham di tinim tamtoghon toni patabuaŋa, irau matadi kisin ŋgar patabuaŋ ve titaghoni.”
REV 22:12 “Alooŋ. Mala maau pale nanim ve naghur atia pa tamtoghon tisob itaghon ŋgar todi todi.
REV 22:13 “You naneep muŋgaaŋ, ve naneep muri kat. You nanim pughu pa mbeb to naol ne, ve you to napasob di. Mbeb tisob pughudi, nene you. Ve mbeb tisob tineep pa titaghon ŋgar tiou.”
REV 22:14 Yes to timen nonogiiŋa todi le tiŋgalaaŋ, nene pale poia to Maaron iza todi ve tinidi iza. Pasa, yes pale irau tighan ai to nepooŋ mataad yaryaara anoŋa, ve titaghon ataam tilooŋ tila pa ndug tiina to Maaron.
REV 22:15 Eemoghon yes to matadi samia tinimale ŋgavuun, ve yes mura, yes to tighur maat, yes to tirab tamtoghon timaat, yes to timbesmbees pa maaron kaaromŋa, toman tamtoghon tisob to lolodi pa ŋgar to kaarom ve tighamgham kaarom, yes irau tilooŋ tila ndug tonene maau. Pale tineep pumuri.
REV 22:16 “You Yesu to nambaaŋ aŋela tiou ilat ve isavia saveeŋ tonene pa yam to aneep ila lupuuŋ tiou irau ndug ndug. Leso napariaaŋ gham pa aghur inim tiou. You paghu to David. You ai matasupu to navot ila toni. Ve you pitum Daga to mboŋmaagh to iraŋ kat.”
REV 22:17 Maaron Avuvu yesuru liva to ighaze ivai, tisaav tighaze: “Unum!” Ve yes to tilooŋ saveeŋ tonene paam, tisaav raraate tighaze: “Unum.” Ighaze tamtoghon eta muruni, ghoro inim ve ighun ya mata yaryaara to le atia maau.
REV 22:18 Tamtoghon tisob to tilooŋ Maaron aliŋa to ineep ila rau tonene, you avog iyaryaaŋ padi tovene: Ighaze tamtoghon eta iseeŋ saveeŋ ite paam ila toman Maaron aliŋa tonene, Maaron pale ighur pataŋani to rau tonene isavia di tiza toni.
REV 22:19 Ve ighaze tamtoghon eta ipas Maaron aliŋa pida to ineep ila rau tonene ve ipuli, nene pale Maaron imus iza ighau. Ye irau ighan ai to nepooŋ mataad yaryaara, ve ineep izi ndug patabuaŋ to rau tonene isavia ne maau.
REV 22:20 Tovenen ŋgeu to ivotia mbeb naol tonene ve ipariaaŋ saveeŋa, ye isaav ighaze: “Onoon kat, mala maau pale nanim.” Nene onoon. Yesu, Tiina tiei, unum lak!
REV 22:21 Poia to Tiina toit Yesu iza to yam asob. Onoon.
