GEN 1:1 Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻi he kamataʻanga ʻae langi mo māmani.
GEN 1:2 Pea naʻe fuofuonoa ʻa māmani mo lala; pea naʻe fakapoʻuli ʻae funga ʻoe loloto. Pea naʻe ʻōʻōfaki ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua ki he fukahi vai.
GEN 1:3 Pea folofola ʻae ʻOtua, “Ke maama pea naʻe maama ai.”
GEN 1:4 Pea ʻafio ʻe he ʻOtua ki he maama, kuo lelei ia: pea naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtua ʻae maama mei he poʻuli.
GEN 1:5 Pea naʻe ui ʻe he ʻOtua ʻae maama ko e “ʻAho,” pea ne ui ʻae poʻuli ko e “Pō.” Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko e ʻuluaki ʻaho ia.
GEN 1:6 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke ai ʻae ʻatā ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi vai, ke vaheʻi ʻae ngaahi vai mei he ngaahi vai.”
GEN 1:7 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua, ʻae ʻatā, pea vaheʻi ʻae ngaahi vai naʻe ʻi he lalo ʻatā, mei he ngaahi vai naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ʻatā: pea naʻe hoko ia.
GEN 1:8 Pea naʻe ui ʻae ʻatā ʻe he ʻOtua ko e “Langi.” Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho ua ia.
GEN 1:9 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke fakataha ʻae ngaahi vai ʻi he lalo langi ki he potu pe taha, pea ke hā mai ʻae mōmoa: pea naʻe hoko ia.”
GEN 1:10 Pea naʻe ui ʻe he ʻOtua ʻae mōmoa ko e Fonua; pea ko e ngaahi vai naʻe tānaki fakataha, naʻa ne ui ko e Tahi; pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei.
GEN 1:11 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tupu ʻae mohuku mei he kelekele, mo e ʻakau iiki ʻoku ai hono tenga, mo e ʻakau ʻoku fua, pea ʻi ai hono tenga, ʻo tatau mo hono faʻahinga:” pea naʻe hoko ia.
GEN 1:12 Pea naʻe tupu mei he kelekele ʻae mohuku, mo e ʻakau iiki naʻe tupu ai ʻae tenga ʻo hono faʻahinga, mo e ʻakau ʻoku fua, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae tenga ʻo hono faʻahinga: pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei.
GEN 1:13 Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho tolu ia.
GEN 1:14 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke ai ʻae ngaahi maama ʻi he ʻatā ʻoe langi, ke vaheʻi ʻae ʻaho mei he pō; pea ke fakaʻilonga ʻaki ia ʻae ngaahi faʻahitaʻu, mo e ngaahi ʻaho, mo e ngaahi taʻu:
GEN 1:15 pea ke hoko ia ko e ngaahi maama ʻi he ʻatā ʻoe langi ke fakamaama ki māmani:” pea naʻe hoko ia.
GEN 1:16 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae maama lahi ʻe ua; ko e maama lahi hake ke pule ki he ʻaho, mo e maama siʻi ke pule ki he pō: pea mo e ngaahi fetuʻu foki.
GEN 1:17 Pea naʻe tuku ia ʻe he ʻOtua ʻi he ʻatā ʻoe langi, ke fakamaama ki māmani,
GEN 1:18 Pea ke pule ki he ʻaho mo e pō, pea ke vaheʻi ʻae maama mei he poʻuli: pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei.
GEN 1:19 Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho fā ia.
GEN 1:20 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tupu ʻo lahi ʻaupito mei he ngaahi vai ʻae meʻa moʻui ʻoku totolo, mo e fanga manupuna ke puna ʻi he funga ʻo māmani, ʻi he ʻatā ʻoe langi.”
GEN 1:21 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi tofuaʻa lalahi, mo e meʻa moʻui kotoa pē naʻe ngaolo, ʻaia ne tupu lahi ʻaupito mei he ngaahi vai ʻi honau faʻahinga, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻi honau faʻahinga pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei.
GEN 1:22 Pea naʻe tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua, ʻo pehē, “Mou fanafanau, mo tupu ke lahi, pea fakafonu ʻae ngaahi vai ʻoe tahi, pea ke tupu ke lahi ʻae fanga manupuna ʻi māmani.
GEN 1:23 Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho nima ia.
GEN 1:24 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tupu mei he fonua ʻae meʻa moʻui ʻi hono faʻahinga, ʻae fanga manu, mo e meʻa totolo, mo e manu ʻoe vao ʻi hono faʻahinga:” pea naʻe hoko ia.
GEN 1:25 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae manu ʻoe vao ʻi hono faʻahinga, mo e fanga manu lalahi ʻi honau faʻahinga, mo e meʻa kotoa pē ʻoku totolo ʻi he funga fonua ʻi hono faʻahinga: pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lelei ia.
GEN 1:26 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau, mo e tau anga: pea kenau pule ki he ika ʻoe tahi, mo e manupuna ʻoe ʻatā, mo e fanga manu, mo māmani kotoa pē, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he kelekele.”
GEN 1:27 Ko ia naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi hono tatau, naʻa ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻoe ʻOtua; naʻa ne ngaohi ʻakinaua ko e tangata mo e fefine.
GEN 1:28 Pea naʻe tāpuakiʻi ʻakinaua ʻe he ʻOtua, pea folofola ʻae ʻOtua kiate kinaua, “Fanafanau, mo fakatokolahi, mo fakakakai ʻa māmani, pea pule ki ai: pea pule ki he ika ʻoe tahi, mo e fanga manupuna ʻoe ʻatā, mo e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he funga ʻo māmani.”
GEN 1:29 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Vakai, kuo u foaki kiate kimoua ʻae ʻakau iiki kotoa pē ʻoku ʻi ai hono tenga, ʻaia ʻoku ʻi he funga ʻoe fonua kotoa, mo e ʻakau kotoa pē ʻoku fua ʻaia ʻoku ʻi ai hono tenga; ko ia ia ke mo kai.
GEN 1:30 Pea ko e fanga manu kotoa pē ʻi he fonua, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻoe ʻatā, mo e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku totolo ʻi he fonua, ʻe kai ʻi he ʻakaulaumata kotoa pē:” pea naʻe hoko ia.
GEN 1:31 Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua ki he meʻa kotoa pē naʻa ne ngaohi, pea vakai, naʻe lelei ʻaupito. Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho ono ia.
GEN 2:1 Naʻe pehē ʻa hono ngaohi ʻo ʻosi ʻae langi mo e fonua, mo hona nāunau kotoa pē.
GEN 2:2 Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho kuo fakaʻosi ʻe he ʻOtua ʻa ʻene ngāue ʻaia naʻa ne fai; pea naʻe tutuku ia ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, mei heʻene ngāue kotoa pē ʻaia naʻa ne fai.
GEN 2:3 Pea naʻe tāpuaki ʻe he ʻOtua ʻa hono fitu ʻoe ʻaho, mo ne fakatapui ia: koeʻuhi ko ia ia naʻa ne tutuku ai mei heʻene ngāue kotoa pē, ʻaia naʻe fakatupu mo ngaohi ʻe he ʻOtua.
GEN 2:4 ¶ Ko e tala fakahohoko eni ki he ngaohi ʻoe langi mo māmani, ʻi he ʻaho ʻaia naʻe fakatupu ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻa māmani pea mo e langi,
GEN 2:5 Mo e ʻakau kotoa pē ʻoe fonua ʻi he teʻeki ke tuʻu ia ʻi he kelekele, mo e ʻakau iiki kotoa pē ʻoe fonua, ʻi he teʻeki ai ke tupu: he naʻe teʻeki ke tuku ʻe he ʻOtua ha ʻuha ki he kelekele, pea naʻe ʻikai ha tangata ke ngoueʻi ʻae kelekele.
GEN 2:6 Ka naʻe ʻalu hake ʻae vaivao mei he fonua, ke fakaviviku ʻae funga kelekele kotoa pē.
GEN 2:7 Pea naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻae tangata mei he efu ʻoe kelekele, pea ne mānava ki hono avaʻi ihu ʻae mānava ʻoe moʻui; pea hoko ʻae tangata ko e laumālie moʻui.
GEN 2:8 ¶ Pea naʻe tō ʻae ngoue ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he potu hahake ʻi ʻIteni; pea ne tuku ki ai ʻae tangata ʻaia naʻa ne ngaohi.
GEN 2:9 Pea naʻe fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he kelekele ʻae ʻakau kotoa pē ʻoku matamatalelei, pea lelei ki he kai; mo e ʻakau ʻoe moʻui foki ʻi he loto ngoue, pea mo e ʻakau ʻoe ʻilo ʻoe lelei mo e kovi.
GEN 2:10 Pea naʻe ʻalu atu ʻae vaitafe ʻi ʻIteni ke fakaviviku ʻae ngoue; pea ne mavahevahe ia mei ai ʻi he mangaʻivai ʻe fā.
GEN 2:11 Ko e hingoa ʻoe ʻuluaki ko Pisoni: ko ia ia ʻoku takatakai ʻae fonua kotoa ko Havila, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae koula;
GEN 2:12 Pea ʻoku lelei ʻae koula ʻoe fonua ko ia pea ʻoku ʻi ai ʻae mataʻitofe, mo e maka ko e onike.
GEN 2:13 Pea ko e hingoa ʻo hono ua ʻoe vaitafe ko Kihoni: ko ia ia ʻoku takatakai ʻae fonua kotoa ko Kusi.
GEN 2:14 Pea ko e hingoa ʻo hono tolu ʻoe vaitafe ko Hitikeli: ko ia ia ʻoku tafe atu ki he hahake ʻo ʻAsilia. Pea ko hono fā ʻoe vaitafe ko ʻIufaletesi.
GEN 2:15 Pea naʻe ʻave ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻae tangata ʻone tuku ia ki he ngoue ko ʻIteni, ke tauhi mo leʻo ki ai.
GEN 2:16 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he tangata, ʻo pehē, “ʻE ngofua ʻa hoʻo kai mei he ʻakau kotoa pē ʻoe ngoue,
GEN 2:17 Ka ko e ʻakau ʻoe ʻilo ʻoe lelei mo e kovi, ʻe ʻikai te ke kai mei ai: he ko e ʻaho ko ia te ke kai ai, ko e moʻoni te ke mate.”
GEN 2:18 ¶ Pea naʻe folofola ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻOku ʻikai lelei ke tokotaha pe ʻae tangata: te u ngaohi kiate ia ha tokoni ʻoku taau mo ia.”
GEN 2:19 Pea naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtua, mei he kelekele ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe fonua, mo e manu kotoa pē ʻoe ʻatā; pea ne ʻomi ia kia ʻAtama, ke vakai pe ko e hā te ne ui ʻakinautolu: pea ʻilonga ʻae hingoa naʻe ai ʻe ʻAtama ki he meʻa moʻui kotoa pē, ko hono hingoa ia.
GEN 2:20 Pea naʻe fakahingoa ʻe ʻAtama ʻae fanga manu lalahi kotoa pē, mo e fanga manupuna ʻoe ʻatā, mo e fanga manu kotoa pē ʻoe vao; ka naʻe ʻikai ke ʻilo kia ʻAtama ha tokoni naʻe taau mo ia.
GEN 2:21 Pea naʻe tuku ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻae mohe maʻu kia ʻAtama, pea naʻa ne mohe: pea naʻa ne toʻo hono hui vakavaka ʻe taha, pea naʻe toe fakamaʻopoʻopo ʻa hono kakano.
GEN 2:22 Pea ko e hui vakavaka ʻaia naʻe toʻo ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he tangata, naʻa ne ngaohi mei ai ʻae fefine, pea ʻomi ia ki he tangata.
GEN 2:23 Pea naʻe pehē ʻe ʻAtama, “Ko e hui eni ʻo hoku ngaahi hui, mo e kakano ʻo hoku kakano: ʻe ui ia ‘ko e Fefine,’ koeʻuhi naʻe toʻo ia mei he Tangata.”
GEN 2:24 Ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangata ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻē, kae pikitai ki hono uaifi: pea te na kakano taha pe.
GEN 2:25 Pea naʻa na fakatou telefua, ʻae tangata mo hono uaifi, pea naʻe ʻikai te na mā ai.
GEN 3:1 Pea naʻe olopoto lahi hake ʻae ngata ʻi he manu kotoa pē ʻoe fonua, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtua. Pea pehē ʻe ia ki he fefine, “ʻOku moʻoni koā kuo pehē ʻe he ʻOtua, ‘ʻE ʻikai te mo kai ʻi he ʻakau kotoa pē ʻoe ngoue?’”
GEN 3:2 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ki he ngata, “ʻOku ngofua ʻema kai ʻi he fua ʻoe ngaahi ʻakau ʻoe ngoue:
GEN 3:3 Ka ko e fua ʻoe ʻakau ʻaia ʻoku ʻi he loto ngoue, kuo folofola mai ʻe he ʻOtua, ‘ʻE ʻikai te mo kai ai, pea ʻe ʻikai te mo ala ki ai, telia naʻa mo mate.’”
GEN 3:4 Pea pehē ʻe he ngata ki he fefine, “ʻOku ʻikai moʻoni te mo mate.
GEN 3:5 He ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua, ʻi he ʻaho te mo kai ai, ʻe toki ʻā ai homo mata, pea te mo hangē ko e ʻotua, ke ʻilo ai ʻae lelei mo e kovi.”
GEN 3:6 Pea ʻi he mamata ʻe he fefine ʻoku lelei ʻae ʻakau ki he kai, mo matamatalelei ki he mata, pea ko e ʻakau ke velevele ki ai ke fakapotoʻi, naʻa ne toʻo ai hono fua, ʻo kai, pea naʻa ne ʻange foki ki hono ʻhusepāniti, pea naʻa ne kai.
GEN 3:7 Pea naʻe ʻā ai ʻae mata ʻokinaua ʻosi pe, pea na ʻilo kuo na telefua; pea naʻa na tui ʻae lou fiki, ʻona vala ʻaki ia.
GEN 3:8 Pea naʻa na fanongo ki he leʻo ʻo Sihova ko e ʻOtua, ʻi he ʻalu ʻi he ngoue ʻi he mokomoko ʻoe ʻaho: pea naʻe toitoi ʻa ʻAtama mo hono uaifi, mei he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtua, ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe ngoue.
GEN 3:9 Pea naʻe ui ʻe Sihova ko e ʻOtua kia ʻAtama, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻi fē?”
GEN 3:10 Pea pehē ʻe ia, “Naʻaku fanongo ki ho leʻo ʻi he ngoue, pea naʻaku manavahē, koeʻuhi kuo u telefua; pea u toitoi ai.”
GEN 3:11 Pea pehē ʻe ia, “Ko hai kuo fakahā kiate koe ʻoku ke telefua? Kuo ke kai ʻi he ʻakau, ʻaia naʻaku fekau kiate koe, ke ʻoua naʻa ke kai ai?”
GEN 3:12 Pea pehē ʻe he tangata, “Ko e fefine ʻaia naʻa ke foaki ke ma nonofo, naʻe ʻomi ʻe ia kiate au mei he ʻakau pea u kai ai.”
GEN 3:13 Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ki he fefine, “Ko e hā eni kuo ke fai?” Pea pehē ʻe he fefine, “Naʻe kākaaʻi au ʻe he ngata, pea u kai.”
GEN 3:14 Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ki he ngata, “Koeʻuhi kuo ke fai eni, kuo ke malaʻia lahi hake ʻi he fanga manu lalata kotoa pē, mo e manu kotoa pē ʻoe vao; te ke ngaolo koe ʻi ho kete, pea te ke kai ʻae efu ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui:
GEN 3:15 pea te u tuku ʻae taufehiʻa ʻiate koe mo e fefine, pea ki ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke fakavolu ʻe koe ʻa hono muivaʻe.”
GEN 3:16 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he fefine, “Te u fakalahi ʻaupito ʻa hoʻo mamahi ʻi hoʻo fanafanau: te ke fāʻeleʻi ʻae fānau ʻi he mamahi; pea ʻe ʻi ho husepāniti ʻa hoʻo holi, pea te ne puleʻi koe.”
GEN 3:17 Pea naʻe pehē ʻe ia kia ʻAtama, “Koeʻuhi kuo ke tokanga ki he leʻo ʻo ho uaifi, pea kuo ke kai ʻi he ʻakau ʻaia ne u fekau kiate koe, ‘Ke ʻoua naʻa ke kai ai:’ kuo malaʻia ʻae kelekele koeʻuhi ko koe; te ke kai mei ai ʻi he mamahi ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui;
GEN 3:18 ‌ʻe tupu mei ai kiate koe ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa; pea te ke kai ʻae ʻakau iiki ʻoe fonua;
GEN 3:19 te ke kai ʻae meʻakai ʻi he kakava ʻo ho mata, kaeʻoua ke ke foki ki he kelekele; he naʻe toʻo koe mei ai: he ko e efu koe, pea te ke toe foki ki he efu.”
GEN 3:20 Pea naʻe ui ʻe ʻAtama ʻae hingoa ʻo hono uaifi ko ʻIvi; koeʻuhi ko e faʻē ia ʻoe kakai moʻui kotoa pē.
GEN 3:21 Naʻe ngaohi foki ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he kiliʻi manu, ʻae ngaahi kofu kia ʻAtama mo hono uaifi, pea naʻa ne fakakofuʻi ʻakinaua.
GEN 3:22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, “Vakai, kuo hoko ʻae tangata ke hangē ko ha taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻae lelei mo e kovi: pea ko eni, telia naʻa mafao atu ʻe ia hono nima, pea ne toli foki mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻo kai, pea moʻui ʻo taʻengata:”
GEN 3:23 Ko ia naʻe fekau atu ia ʻe Sihova ko e ʻOtua mei he ngoue ʻo ʻIteni, ke ne ngāue ki he kelekele ʻaia naʻe toʻo ia mei ai.
GEN 3:24 Pea naʻa ne kapusi ai ʻae tangata pea ne tuku ki he [potu ]hahake ʻoe ngoue ʻo ʻIteni, ʻae selupimi, mo e heletā ulo, ʻaia naʻe foli fakatakamilo, ke leʻohi ʻae hala ʻoe ʻakau ʻoe moʻui.
GEN 4:1 Pea naʻe ʻilo ʻe ʻAtama ʻa hono uaifi ko ʻIvi; pea tuituʻia ia, pea fanauʻi ʻa Keini, pea pehē ʻe ia, “Kuo u maʻu ha tangata meia Sihova.”
GEN 4:2 Pea ne toe fanauʻi ʻa hono tehina ko ʻEpeli. Pea ko e tauhi sipi ʻa ʻEpeli, ka ko e tauhi ngoue ʻa Keini.
GEN 4:3 Pea ʻi he hokosia ʻae ngaahi ʻaho, naʻe ʻomi ʻe Keini ʻae ngaahi fua ʻoe kelekele, ko e feilaulau kia Sihova.
GEN 4:4 Pea naʻe ʻomi foki ʻe ʻEpeli, ʻae veloaki mo ia naʻe ngako ʻi heʻene fanga manu. Pea naʻe leleiʻia ʻa Sihova kia ʻEpeli mo ʻene feilaulau:
GEN 4:5 Ka naʻe ʻikai te ne leleiʻia kia Keini mo ʻene feilaulau. Pea naʻe ʻita ʻaupito ʻa Keini, pea kehe hono mata.
GEN 4:6 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Keini, “Ko e hā ʻoku ke ʻita ai? Pea ko e hā ʻoku kehe ai ho mata?
GEN 4:7 Kapau te ke fai lelei, ʻikai ʻe maʻu koe? Pea ka ʻikai te ke fai lelei, ʻoku ʻi he matapā ʻae angahala. Pea ʻe anganofo ia kiate koe, pea te ke pule kiate ia.”
GEN 4:8 Pea naʻe alea ʻa ʻEpeli mo hono tokoua: pea lolotonga ʻena ʻi he ngoue, naʻe tuʻu hake ʻa Keini ki hono tehina ko ʻEpeli, ʻone tāmateʻi ia.
GEN 4:9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Keini, “Ko e fē ʻa ʻEpeli ko ho tehina?” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai te u ʻilo: he ko e tauhi au ʻa hoku tokoua?”
GEN 4:10 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā eni kuo ke fai? ʻOku tangi kiate au mei he kelekele ʻae leʻo ʻoe toto ʻo ho tehina.
GEN 4:11 Pea ko eni, kuo fakamalaʻia koe mei he kelekele, ʻaia kuo fakamanga hono ngutu ke maʻu mei ho nima ʻae toto ʻoho tehina;
GEN 4:12 ‌ʻoka ke ka ngoueʻi ʻae kelekele, ʻe ʻikai tupu lelei kiate koe ʻa hono fua; te ke hoko ko e fehēhēʻaki mo e hehengi ʻi he fonua.”
GEN 4:13 Pea naʻe pehē ʻe Keini kia Sihova, “ʻOku lahi hake ʻa hoku tautea ʻi heʻeku faʻa kātaki.
GEN 4:14 Vakai, kuo ke kapusi au ʻi he ʻaho ni mei he funga ʻoe fonua; pea ʻe fufū au mei ho fofonga; pea teu fehēhēʻaki mo hehengi ʻi he fonua; pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia kotoa pē ʻoku ʻiloʻi au ʻe tāmateʻi au.”
GEN 4:15 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate ia, “Ko ia ia ʻoku ne tāmateʻi ʻa Keini, ʻe tō kiate ia ʻae tautea ʻo liunga fitu.” Pea naʻe ʻai ʻe Sihova ʻae fakaʻilonga kia Keini, telia naʻa ʻilo ia ʻe ha taha, pea tāmateʻi ia.
GEN 4:16 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻa Keini mei he ʻao ʻo Sihova, ke nofo ʻi he fonua ko Noti, ʻi he [potu ] hahake ʻo ʻIteni.
GEN 4:17 Pea naʻe ʻilo ʻe Keini ʻa hono uaifi, pea tuituʻia ia mo ne fanauʻi ʻa ʻInoke: pea naʻe langa ʻe ia ʻae kolo, pea naʻa ne fakahingoa ʻae kolo ki he hingoa ʻo hono foha ko ʻInoke.
GEN 4:18 Pea naʻe fanauʻi kia ʻInoke ʻa ʻIlati pea tupu ʻia ʻIlati ʻa Mihuseale: pea tupu ʻia Mihuseale ʻa Metuseʻeli: pea tupu ʻia Metuseʻeli ʻa Lemeki,
GEN 4:19 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Lemeki kiate ia ʻae ongo uaifi: ko e hingoa ʻoe tokotaha ko ʻAta, pea ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Sila.
GEN 4:20 Pea naʻe fanauʻi ʻe ʻAta ʻa Sepale ko e tamai ia ʻanautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki mo tauhi ʻae fanga manu.
GEN 4:21 Pea ko e hingoa ʻo hono tokoua ko Supale: ko e tamai ia ʻanautolu kotoa pē ʻoku faiva ʻaki ʻae meʻa tatangi mo e meʻa ʻoku ifi.
GEN 4:22 Pea fāʻeleʻi foki ʻe Sila ʻa Tupale-Keini, ko e tufunga ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he palasa mo e ukamea; pea ko e tuofefine ʻo Tupale-Keini ko Neama.
GEN 4:23 Pea naʻe pehē ʻe Lemeki ki hono ongo uaifi ko ʻAta mo Sila, “Fanongo ki hoku leʻo; ʻae ongo uaifi ʻo Lemeki, fakafanongo ki heʻeku lea: he kuo u tāmateʻi ha tangata ʻi hoku lavea, ʻio, ko e talavou koeʻuhi ko ʻeku mamahi.
GEN 4:24 Kapau ʻe totongi ʻia Keini ʻo liunga fitu, ko e moʻoni, ʻe liunga fitungofulu ia lau ʻe fitu kia Lemeki.”
GEN 4:25 ¶ Pea naʻe toe ʻilo ʻe ʻAtama ʻa hono uaifi; pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama, pea naʻe ui hono hingoa ko Seti: he naʻe [pehē ʻe ia], “Kuo foaki kiate au ʻe he ʻOtua ha hako ʻe taha ko e fetongi ʻo ʻEpeli, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻe Keini.”
GEN 4:26 Pea naʻe fanauʻi foki ha foha kia Seti; pea naʻe ui hono hingoa ko ʻInosi: pea naʻe kamata ui ʻae kakai ki he huafa ʻo Sihova.
GEN 5:1 Ko eni ʻae tohi ʻoe hako ʻo ʻAtama. ʻI he ʻaho naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻae tangata, naʻa ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻoe ʻOtua;
GEN 5:2 Naʻa ne fakatupu ʻakinaua ko e tangata mo e fefine; pea ne tāpuakiʻi ʻakinaua, pea ui hona hingoa ko ʻAtama, ʻi he ʻaho naʻe fakatupu ai ʻakinaua.
GEN 5:3 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻAtama ʻi he taʻu ʻe teau ma tolungofulu, pea ne fakatupu [ʻae foha ]ʻi hono tatau ʻoʻona, mo ʻene anga; pea naʻe ui hono hingoa ko Seti:
GEN 5:4 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻAtama hili ʻae fānau kiate ia ʻa Seti ko e taʻu ʻe valungeau: pea naʻa ne fakatupu ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:5 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē naʻe moʻui ai ʻa ʻAtama, ko e taʻu ʻe hivangeau, mā tolungofulu: pea pekia ia.
GEN 5:6 Pea naʻe moʻui ʻa Seti ko e taʻu ʻe teau ma nima, pea ne fakatupu ʻa ʻInosi:
GEN 5:7 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa ʻInosi naʻe moʻui ʻa Seti ʻi he taʻu ʻe valungeau ma fitu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 5:8 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Seti, ko e taʻu ʻe hivangeau ma hongofulu ma ua: pea pekia ia.
GEN 5:9 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻInosi, ko e taʻu ʻe hivangofulu, pea ne fakatupu ʻa Kēnani:
GEN 5:10 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Kēnani naʻe moʻui ʻa ʻInosi ʻi he taʻu ʻe valungeau ma hongofulu ma nima pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:11 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻInosi, ko e taʻu ʻe hivangeau ma nima: pea pekia ia.
GEN 5:12 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Kēnani ko e taʻu ʻe fitungofulu, pea ne fakatupu ʻa Malelili:
GEN 5:13 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Malelili naʻe moʻui ʻa Kēnani ʻi he taʻu ʻe valungeau ma fāngofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:14 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Kēnani, ko e taʻu ʻe hivangeau ma hongofulu pea pekia ia.
GEN 5:15 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Malelili ko e taʻu ʻe onongofulu ma nima, pea ne fakatupu ʻa Seleti:
GEN 5:16 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Seleti naʻe moʻui ʻa Malelili ʻi he taʻu ʻe valungeau ma tolungofulu pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:17 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Malelili, ko e taʻu ʻe valungeau ma hivangofulu ma nima: pea pekia ia.
GEN 5:18 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Seleti ko e taʻu ʻe teau ma onongofulu ma ua, pea ne fakatupu ʻa ʻInoke:
GEN 5:19 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa ʻInoke naʻe moʻui ʻa Seleti ʻi he taʻu ʻe valungeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 5:20 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Seleti, ko e taʻu ʻe hivangeau ma onongofulu ma ua: pea pekia ia.
GEN 5:21 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻInoke ko e taʻu ʻe onongofulu ma nima, pea ne fakatupu ʻa Metusela:
GEN 5:22 Pea hili ʻae fanauʻi kiate ia ʻa Metusela naʻe ʻeveʻeva ʻa ʻInoke mo e ʻOtua ʻi he taʻu ʻe tolungeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:23 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻInoke, ko e tau ʻe tolungeau ma onongofulu ma nima:
GEN 5:24 Pea naʻe ʻaʻeva ʻa ʻInoke mo e ʻOtua pea naʻe ʻikai ia; he naʻe ʻave ia ʻe he ʻOtua.
GEN 5:25 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Metusela ko e taʻu ʻe teau ma valungofulu ma fitu, pea ne fakatupu ʻa Lemeki:
GEN 5:26 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Lemeki naʻe moʻui ʻa Metusela ʻi he taʻu ʻe fitungeau ma valungofulu ma ua, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:27 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Metusela ko e taʻu ʻe hivangeau ma onongofulu ma hiva: pea pekia ia.
GEN 5:28 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Lemeki ko e taʻu ʻe teau ma valungofulu ma ua, pea ne fakatupu ha foha:
GEN 5:29 Pea naʻa ne ui hono hingoa ko Noa, ʻo pehē, “Ko eni ia ʻe fakafiemālie kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue, mo e ongosia ʻa hotau nima, koeʻuhi ko e kelekele kuo fakamalaʻia ʻe Sihova.”
GEN 5:30 Pea hili ʻae fanauʻi ʻa Noa naʻe moʻui ʻa Lemeki ʻi he taʻu ʻe nimangeau ma nimangofulu ma nima, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine:
GEN 5:31 Pea ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Lemeki ko e taʻu ʻe fitungeau ma fitungofulu ma fitu: pea pekia ia.
GEN 5:32 ¶ Pea ko Noa, naʻe nimangeau taʻu hono motuʻa: pea fakatupu ʻe Noa ʻa Semi, mo Hami, mo Sepeti.
GEN 6:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻaʻau ke tokolahi ʻae kakai ʻi he funga ʻo māmani, naʻe fanauʻi ʻae ngaahi ʻofefine kiate kinautolu,
GEN 6:2 Pea mamata ʻe he ngaahi foha ʻoe ʻOtua ki he ngaahi ʻofefine ʻoe tangata ʻoku nau hoihoifua; pea naʻa nau fili mei ai ʻae ngaahi uaifi ʻo maʻu kiate kinautolu.
GEN 6:3 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, “E ʻikai ʻahiʻahi maʻuaipē ʻa hoku Laumālie mo e tangata, he ko e kakano foki ia: ka ʻe hoko hono ngaahi ʻaho ki he taʻu ʻe teau ma uofulu.”
GEN 6:4 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ai ʻae kakai lalahi ʻi māmani; pea hili ia foki, ʻi he ʻalu ʻae ngaahi foha ʻoe ʻOtua ki he ngaahi ʻofefine ʻoe tangata, pea nau fānau kiate kinautolu, naʻe mālohi lahi ʻae kau tangata ko ia, ʻae kau tangata ongoongo ʻoe muʻaki kuonga.
GEN 6:5 ¶ Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua kuo lahi ʻae angahala ʻae tangata ʻi māmani, pea kuo kovi maʻuaipē ʻae filioʻi kotoa pē ʻoe ngaahi mahalo ʻa hono loto.
GEN 6:6 Pea naʻe fakatomala ʻa Sihova koeʻuhi kuo ne ngaohi ʻae tangata ʻi māmani, pea naʻe mamahi ai ʻa hono finangalo.
GEN 6:7 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, “Te u fakaʻauha mei he funga ʻo māmani ʻae tangata ʻaia kuo u ngaohi; ko e tangata, mo e manu, mo e meʻa totolo, mo e fanga manu ʻoe ʻatā; he ʻoku ou fakatomala ʻi heʻeku ngaohi ʻakinautolu.”
GEN 6:8 Ka naʻe ʻofeina ʻa Noa ʻi he ʻao ʻo Sihova.
GEN 6:9 ¶ Ko eni ʻae tala hohoko kia Noa ko e tangata angatonu mo haohaoa ʻa Noa ʻi hono toʻutangata, pea naʻe ʻaʻeva ʻa Noa mo e ʻOtua.
GEN 6:10 Pea naʻe fakatupu ʻe Noa ʻae foha ʻe toko tolu, ko Semi, mo Hami, mo Sefeti.
GEN 6:11 Naʻe fakalielia foki ʻa māmani ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, pea naʻe fonu ʻa māmani ʻi he fakamālohi.
GEN 6:12 Pea naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ki māmani, pea vakai kuo kovi ia; he naʻe fakalieliaʻi ʻe he kakano kotoa pē hono hala ʻi māmani.
GEN 6:13 Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Noa, “Kuo hoko ki hoku ʻao ʻae ngataʻanga ʻoe kakano kotoa pē; he kuo fonu ʻa māmani ʻi he fakamālohi ʻiate kinautolu; pea vakai, te u fakaʻauha ʻakinautolu mei he māmani.
GEN 6:14 ¶ Ngaohi kiate koe hā vaka mei he ʻakau ko e kofa; te ke ngaohi ʻae ngaahi ʻana ʻi he vaka, pea te ke vali ʻaki ia ʻae pulu ʻi loto mo tuʻa.
GEN 6:15 Pea ko eni ʻae anga ʻo hono ngaohi, Ko hono lōloa ʻoe vaka ko e hanga ʻe onongeau, ko hono māukupu ko e hanga ʻe teau pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe onongofulu.
GEN 6:16 Te ke ngaohi ha kātupa ʻi he vaka pea te ke fakaʻosi ia ʻi he hanga ʻe ua ki ʻolunga; pea te ke ʻai ʻae matapā ʻoe vaka ʻi hono kaokao; pea te ke ngaohi ʻae fata ʻi lalo, mo hono ua, mo hono tolu, [ki ʻolunga].
GEN 6:17 Pea vakai, ko au, ʻio, ko au, ʻoku ou ʻomi ʻae lōmaki ʻoe ngaahi vai ki māmani, ke fakaʻauha ʻae kakano kotoa pē mei he lalo langi, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae mānava ʻoe moʻui; pea ʻe mate ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi māmani.
GEN 6:18 Ka te u fokotuʻumaʻu mo koe ʻeku fuakava; pea te ke haʻu ki he vaka, ʻa koe, mo ho ngaahi foha, mo ho uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo ho ngaahi foha mo koe.
GEN 6:19 Pea te ke ʻomi ki he vaka ʻo tautau toko ua mei he meʻa moʻui kotoa pē ʻoe kakano kotoa pē, ke fakamoʻui ʻakinautolu mo koe; ko e fefine mo e tangata.
GEN 6:20 Ko e fanga manupuna ʻi honau faʻahinga, mo e fanga manu ʻi honau faʻahinga, mo e ngaahi meʻa totolo kotoa pē ʻoe fonua ʻi hono faʻahinga, ʻe haʻu kiate koe ʻae toko ua ʻi he faʻahinga kotoa pē, ke fakamoʻui.
GEN 6:21 Pea ke toʻo kiate koe ʻi he meʻakai kotoa pē ʻoku kai, pea te ke tānaki ia kiate koe; pea ko e meʻakai ia kiate koe, pea mo kinautolu.”
GEN 6:22 Naʻe fai pehē ʻe Noa; ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau kiate ia ʻe he ʻOtua, ko ia naʻa ne fai.
GEN 7:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, kia Noa, “Haʻu koe mo ho fale kotoa pē ki he vaka; he kuo u vakai kiate koe ʻoku ke māʻoniʻoni ʻi hoku ʻao ʻi he toʻutangata ni.
GEN 7:2 Te ke toʻo kiate koe ʻo tautau toko fitu ʻi he fanga manu maʻa kotoa pē ko e tangata mo e fefine; pea tautau toko ua ʻi he fanga manu taʻemaʻa, ko e tangata mo e fefine.
GEN 7:3 Ke tautau toko fitu ʻi he fanga manu foki ʻoe ʻatā, ko e tangata mo e fefine; ke fakamoʻui ʻae hako ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē.
GEN 7:4 He ʻoku toe ʻae ngaahi ʻaho ʻe fitu, pea te u pule ke ʻuha ki māmani ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu; pea te u fakaʻauha mei he funga ʻo māmani ʻae ngaahi meʻa moʻui kotoa pē kuo u ngaohi.”
GEN 7:5 Pea naʻe fai ʻe Noa ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia.
GEN 7:6 Pea naʻe onongeau ʻae taʻu ʻo Noa, feʻunga mo e hoko ʻae lōmaki ʻoe ngaahi vai ki māmani.
GEN 7:7 ¶ Pea naʻe hū ʻa Noa ki he vaka mo hono ngaahi foha, mo hono uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo hono ngaahi foha mo ia, koeʻuhi ko e ngaahi vai ʻoe lōmaki.
GEN 7:8 Ko e fanga manu maʻa, mo e fanga manu taʻemaʻa, mo e fanga manupuna, mo e meʻa kotoa pē ʻoku totolo ʻi he fonua,
GEN 7:9 Naʻe ʻalu atu kia Noa ʻi he vaka ʻo tautau toko ua, ko e tangata mo e fefine, ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻOtua kia Noa.
GEN 7:10 Pea ʻi heʻene hili mai ʻae ʻaho ʻe fitu, naʻe hoko ki māmani ʻae ngaahi vai ʻoe lōmaki.
GEN 7:11 ¶ ʻI he taʻu ʻe onongeau ʻoe moʻui ʻa Noa, ʻi hono ua ʻoe māhina, mo hono hongofulu ma fitu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, ko e ʻaho ko ia naʻe fakapā hake ai ʻae ngaahi matavai ʻoe moana lahi, pea naʻe toʻo ai ʻae ngaahi matavai ʻoe langi.
GEN 7:12 Pea naʻe tō ʻae ʻuha ki māmani, ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu.
GEN 7:13 ‌ʻI he ʻaho pe ko ia naʻe hū ai ki he vaka ʻa Noa, mo Semi, mo Hami, mo Sefeti, ko e ngaahi foha ʻo Noa, mo e uaifi ʻo Noa, mo e ngaahi uaifi ʻe toko tolu ʻa hono ngaahi foha, mo kinautolu.
GEN 7:14 ‌ʻAkinautolu, mo e fanga manu ʻoe vao ʻi hono faʻahinga kotoa pē, mo e fanga manu kotoa pē ʻi honau faʻahinga, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaolo ʻi he fonua ʻi hono faʻahinga, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻi hono faʻahinga, ʻae manu kapakau kehekehe kotoa pē.
GEN 7:15 Pea naʻa nau ʻalu kia Noa ki he vaka, ʻo tautau toko ua ʻi he kakano kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae mānava ʻoe moʻui.
GEN 7:16 Pea ko ia naʻe hū ai, naʻe ʻalu ko e tangata mo e fefine ʻi he kakano kotoa pē, ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻOtua kiate ia; pea naʻe tāpuni ia ʻi ai ʻe Sihova.
GEN 7:17 Pea naʻe ʻi he fonua ʻae lōmaki ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu; pea naʻe hake ʻae ngaahi vai, pea maʻanu ai ʻae vaka, pea naʻe tētē ia ʻi ʻolunga, ʻi he fonua.
GEN 7:18 Pea naʻe mālohi ʻae ngaahi vai, pea tupu lahi ʻi he funga fonua; pea naʻe tētē ʻae vaka ʻi he fukahi vai.
GEN 7:19 Pea naʻe mālohi ʻaupito ʻae ngaahi vai ʻi he funga fonua; pea naʻe fakangalo ai ʻae ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi he lalo langi.
GEN 7:20 Naʻe mālohi ʻae ngaahi vai; naʻe hake ia ko e hanga ʻe tolungofulu, pea naʻe ʻūfia ai ʻae ngaahi moʻunga.
GEN 7:21 Pea naʻe mate ʻae kakano kotoa pē ʻaia naʻe ngaue ʻi māmani, ko e fanga manupuna, mo e fanga manu lalata, mo e fanga manu ʻoe vao, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaolo ʻi he fonua, mo e tangata kotoa pē:
GEN 7:22 Ko ia kotoa pē naʻe ʻi honau avaʻi ihu ʻae mānava ʻoe moʻui, ʻaia kotoa pē naʻe ʻi he fonua mōmoa naʻe mate.
GEN 7:23 Pea naʻe fakaʻauha ʻae meʻa moʻui kotoa pē ʻaia naʻe ʻi he funga kelekele, ʻae tangata, mo e fanga manu, mo e ngaahi meʻa totolo, mo e fanga manupuna ʻoe ʻatā; pea naʻe fakaʻauha ʻakinautolu mei he māmani; pea naʻe toe pe ʻa Noa, mo kinautolu naʻe ʻiate ia ʻi he vaka.
GEN 7:24 Pea naʻe mālohi ʻae ngaahi vai ʻi māmani ʻi he ʻaho ʻe teau ma nimangofulu.
GEN 8:1 Pea naʻe manatu ʻae ʻOtua kia Noa, mo e meʻa moʻui kotoa pē, mo e fanga manu kotoa pē ʻaia naʻe ʻi he vaka mo ia: pea naʻe pule ʻe he ʻOtua ke ʻalu atu ʻae matangi ʻi he funga ʻo māmani, pea naʻe matuku ai ʻae ngaahi vai;
GEN 8:2 Naʻe tāpuni foki ʻae ngaahi matavai ʻoe moana mo e ngaahi matavai ʻoe langi, pea naʻe taʻofi ʻae ʻuha mei he langi;
GEN 8:3 Pea naʻe fakaʻaʻau ke matuku ʻae ngaahi vai mei māmani: pea ʻi he fakaʻosi ʻae ʻaho ʻe teau ma nimangofulu kuo siʻi ʻae ngaahi vai.
GEN 8:4 Pea naʻe toka ʻae vaka ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻAlalate, ʻi hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻe hongofulu ma fitu ʻoe māhina.
GEN 8:5 Pea naʻe fakasiʻisiʻi maʻuaipē ʻae ngaahi vai ʻo aʻu ki hono hongofulu ʻoe [māhina]: naʻe ha hake ʻae tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga ʻi hono hongofulu māhina, ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe māhina.
GEN 8:6 ¶ Pea ʻi he hili ange ʻae ʻaho ʻe fāngofulu, naʻe toʻo ʻe Noa ʻae matapā ʻoe vaka ʻaia naʻa ne ngaohi:
GEN 8:7 Pea naʻa ne tukuange ha leveni, ʻaia naʻe feʻaluʻaki, kaeʻoua ke matuʻu ʻae ngaahi vai mei he funga ʻo māmani.
GEN 8:8 Naʻa ne tukuange foki ha lupe meiate ia, ke vakai pe kuo matuku ʻae ngaahi vai mei he funga ʻoe kelekele;
GEN 8:9 Ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he lupe ha tuʻuʻanga ki hono ʻaofi vaʻe, pea naʻe foki ia kiate ia ki he vaka, he naʻe ʻi he funga ʻo māmani kotoa ʻae ngaahi vai: pea naʻe mafao atu ʻe ia hono nima, ʻo toʻo pea ʻomi ia kiate ia ki he vaka.
GEN 8:10 Pea naʻe toe tatali ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea ne toe tukuange ʻae lupe mei he vaka;
GEN 8:11 Pea naʻe haʻu ʻae lupe kiate ia ʻi he efiafi; pea vakai, kuo ʻi hono ngutu ʻae lauʻi ʻolive kuo ne pakiʻi: pea toki ʻilo ai ʻe Noa kuo matuku ʻae ngaahi vai mei he māmani.
GEN 8:12 Pea toe tatali ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea tuku atu ai ʻae lupe; pea naʻe ʻikai toe foki mai ia kiate ia.
GEN 8:13 ¶ Pea ʻi he hoko ki hono onongeau ma taha taʻu, ʻi he ʻuluaki [māhina], ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe māhina, naʻe matuʻu ai ʻae ngaahi vai mei he fonua; pea naʻe hiki ʻe Noa ʻae ʻufiʻufi ʻoe vaka, ʻo sio, pea vakai, kuo mōmoa ʻae funga ʻoe kelekele.
GEN 8:14 Pea naʻe mōmoa ʻae fonua ʻi hono ua ʻoe māhina, ʻi hono uofulu ma fitu ʻoe ʻaho ʻoe māhina.
GEN 8:15 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia Noa, ʻo pehē,
GEN 8:16 “ʻAlu atu mei he vaka, ʻa koe, mo ho uaifi, mo ho ngaahi foha, mo e ngaahi uaifi ʻo ho ngaahi foha mo koe.
GEN 8:17 Omi mo koe ʻae ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻiate koe, ʻi he kakano kotoa pē, mo e fanga manupuna, mo e fanga manu, pea mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaolo ʻi he fonua; koeʻuhi kenau fanafanau ʻo lahi ʻi he fonua pea tupu, pea fakatokolahi ʻi māmani.”
GEN 8:18 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Noa, mo hono ngaahi foha, mo hono uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo hono ngaahi foha mo ia:
GEN 8:19 Naʻe ʻalu atu mei he vaka, ʻi honau faʻahinga, ʻae fanga manu kotoa pē, mo e ngaahi meʻa totolo kotoa pē, mo e fanga manupuna kotoa pē, mo ia kotoa pē ʻoku totolo ʻi he fonua.
GEN 8:20 ¶ Pea naʻe fokotuʻu ʻe Noa ha ʻesifeilaulau kia Sihova; pea naʻa ne toʻo mei he fanga manu maʻa kotoa pē, pea mei he fanga manupuna naʻe maʻa, pea ʻohake ai ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻi he ʻesifeilaulau.
GEN 8:21 Pea naʻe nanamu ʻa Sihova ki hono ngangatu lelei, pea naʻe pehē ʻe Sihova ʻi hono finangalo, “ʻE ʻikai te u toe fakamalaʻiaʻi ʻae fonua koeʻuhi ko e tangata; he ʻoku kovi ʻae ngaōʻi ʻoe loto ʻoe tangata mei heʻene kei siʻi; pea ʻe ʻikai te u toe taaʻi ʻae ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻo hangē ko ia kuo u fai.
GEN 8:22 Lolotonga ʻae tuʻu ʻa māmani, ʻe ʻikai tuku ʻae tō taʻu mo e ututaʻu, mo e momoko mo e pupuha, mo e faʻahitaʻu mafana mo e faʻahitaʻu momoko, mo e ʻaho mo e pō.”
GEN 9:1 Pea naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua ʻa Noa mo hono ngaahi foha, pea ne pehē kiate kinautolu, “Mou tupu, mo fakatokolahi, pea fakakakai ʻa māmani.
GEN 9:2 Pea ʻe ʻi he fanga manu kotoa pē ʻo māmani ʻae manavahē mo e ilifia kiate kimoutolu, pea ʻi he fanga manupuna kotoa pē ʻoe ʻatā, mo ia kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he fonua, pea ki he ngaahi ika kotoa pē ʻoe tahi; kuo tuku kotoa pē ki homou nima.
GEN 9:3 Ko e meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ngaue, ko hoʻo mou meʻakai ia; ʻio, ʻo hangē ko e ʻakau mata kuo u foaki ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate kimoutolu.
GEN 9:4 Ka ko e kakano ʻoku ʻi ai ʻae moʻui, [ʻaia ]ko hono toto, ʻe ʻikai te mou kai ia.
GEN 9:5 He ko e moʻoni, teu ʻekeʻi ʻae toto ʻa hoʻomou moʻui; teu ʻekeʻi ia ʻi he nima ʻoe fanga manu kotoa pē; pea mei he nima ʻoe tangata; teu ʻekeʻi ʻae moʻui ʻae tangata mei he nima ʻoe kāinga ʻoe tangata kotoa pē.
GEN 9:6 Ko ia ʻoku lilingi ʻae toto ʻoe tangata, ʻe lilingi hono toto ʻe he tangata: he naʻe ngaohi ʻae tangata ʻi he tatau ʻoe ʻOtua.
GEN 9:7 Pea ko kimoutolu, ke mou tupu, pea fakatokolahi mo fanafanau lahi ʻi he fonua, pea tupu ke tokolahi ʻi ai.”
GEN 9:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia Noa, pea ki hono ngaahi foha, ʻo pehē,
GEN 9:9 “Vakai, ko au, ʻoku ou fokotuʻu ʻeku fuakava kiate kimoutolu, mo homou hako ʻe tupu fakaholo;
GEN 9:10 Pea ki he ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻae fanga manupuna, mo e fanga manu lalata, mo e fanga manu vao kotoa pē ʻoe fonua ʻoku ʻiate kimoutolu; ʻaia kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he vaka, pea mo e fanga manu vao kotoa pē ʻe ʻi he fonua.
GEN 9:11 Pea te u fokotuʻu ʻeku fuakava mo kimoutolu; pea ʻe ʻikai toe motuhi ʻae kakano kotoa pē ʻe he ngaahi vai ʻo ha lōmaki; pea ʻe ʻikai toe ai ha lōmaki ke fakaʻauha ʻa māmani.”
GEN 9:12 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, “Ko eni ʻae fakaʻilonga ʻoe fuakava kuo u fai mo kimoutolu mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu, ki he ngaahi toʻutangata taʻetuku:
GEN 9:13 ‌ʻOku ou ai ʻeku ʻumata ʻi he ʻao, pea ʻe fakaʻilonga ʻaki ia ʻae fuakava ʻiate au mo māmani.”
GEN 9:14 Pea ʻe pehē, “O kau ka ʻomi ʻae ʻao ki he fonua, ʻe hā mai ʻae ʻumata ʻi he ʻao:
GEN 9:15 Pea te u manatu ki heʻeku fuakava, ʻaia kuo u fai mo kimoutolu mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoe kakano kotoa pē; pea ʻe ʻikai toe hoko ʻae ngaahi vai, ko e lōmaki ke fakaʻauha ʻae kakano kotoa pē.
GEN 9:16 Pea ʻe ʻi he ʻao ʻae ʻumata; pea te u vakai ki ai, koeʻuhi ke u manatu ki he fuakava taʻengata ʻae ʻOtua mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē ʻoe kakano kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi māmani.”
GEN 9:17 Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Noa, “Ko eni ʻae fakaʻilonga ʻoe fuakava, ʻaia kuo u fokotuʻu ʻiate au mo e kakano kotoa pē ʻoku ʻi māmani.”
GEN 9:18 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Noa, ʻaia naʻe ʻalu atu mei he vaka, ko Semi, mo Hami, mo Sefeti: pea ko Hami ko e tamai ʻa Kēnani.
GEN 9:19 Ko eni ʻae foha ʻe toko tolu ʻo Noa pea naʻe fakakakai ʻa māmani kotoa pē ʻiate kinautolu.
GEN 9:20 Pea naʻe kamata ʻa Noa ke tauhi ngoue, pea ne tō ʻae ngoue vaine:
GEN 9:21 Pea inu ʻe ia ʻi he uaine, pea kona ai: pea naʻe telefua ia ʻi hono fale fehikitaki.
GEN 9:22 Pea naʻe mamata ʻa Hami, ko e tamai ʻa Kēnani, ki he telefua ʻo ʻene tamai, pea tala ʻe ia ki hono ongo tokoua ʻituʻa.
GEN 9:23 Pea naʻe toʻo ʻe Semi mo Sefeti ʻae kofu, pea na ai ia ki hona uma, pea naʻa na fakaholomui, pea ʻufiʻufi ʻae telefua ʻo ʻena tamai, pea naʻe hanga kimui hona mata, pea naʻe ʻikai mamata ʻekinaua ki he telefua ʻo ʻena tamai.
GEN 9:24 Pea naʻe ʻā ʻa Noa mei heʻene uaine, pea ʻilo ʻe ia ʻaia naʻe fai kiate ia ʻe hono foha kimui.
GEN 9:25 Pea pehē ʻe ia, “Ke malaʻia ʻa Kēnani. ʻE hoko ia ko e tamaioʻeiki ʻoe kau tamaioʻeiki ki hono kāinga.”
GEN 9:26 Pea pehē ʻe ia, “Ke monūʻia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Semi; pea ʻe hoko ʻa Kēnani ko ʻene tamaioʻeiki.
GEN 9:27 E fakalahi ʻe he ʻOtua ʻa Sefeti, pea ʻe nofo ia ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻo Semi; pea ʻe hoko ʻa Kēnani ko ʻene tamaioʻeiki.”
GEN 9:28 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa Noa hili ʻae lōmaki ʻi he taʻu ʻe tolungeau ma nimangofulu.
GEN 9:29 Pea naʻe hivangeau ma nimangofulu taʻu ʻae ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Noa: pea pekia ia.
GEN 10:1 Ko eni ʻae tala hohoko ʻoe ngaahi foha ʻo Noa, ko Semi, mo Hami, mo Sefeti: pea naʻe fanauʻi kiate kinautolu ʻae ngaahi foha hili ʻae lōmaki.
GEN 10:2 Ko e ngaahi foha ʻo Sefeti; ko Komela, mo Mekoki, mo Metai, mo Savani, mo Tupale, mo Meseke, mo Tailasa.
GEN 10:3 Pea ko e ngaahi foha ʻo Komela; ko ʻAsekinasa, mo Lifata, mo Tokama.
GEN 10:4 Pea ko e ngaahi foha ʻo Savani; ko ʻElaisa, mo Taʻasisi, mo Ketimi, mo Totenimi.
GEN 10:5 Naʻe vahevahe kiate kinautolu ni ʻae ngaahi fonua ʻoe ngaahi puleʻanga ke nau fonua ʻaki; ke taki taha ʻi hono lea mo honau faʻahinga, pea mo honau ngaahi puleʻanga.
GEN 10:6 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Hami; ko Kusa, mo Misilemi, mo Futi, mo Kēnani.
GEN 10:7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kusa; ko Sipa, mo Havila, mo Sapita, mo Leama, mo Sapetika: pea ko e ongo foha ʻo Leama; ko Sipa, mo Titani.
GEN 10:8 Pea naʻe tupu ia Kusa, ʻa Nimilote: pea naʻe hoko ia ko e tokotaha lahi ʻi māmani.
GEN 10:9 Ko e tangata tuli manu fakamanavahē ia ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki: ko ia ʻoku ai ʻae lea ʻoku pehē, “ʻO hangē ko Nimilote ko e tuli manu lahi ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki.”
GEN 10:10 Pea ko e kamataʻanga ʻo hono puleʻanga ko Pepeli, mo ʻIleke, mo ʻAkata, mo Kalina, ʻi he fonua ko Saina.
GEN 10:11 Naʻe ʻalu atu ʻa ʻAsilia mei he fonua ko ia, pea ne langa ʻa Ninive, mo e kolo ko Leopote, mo Kela,
GEN 10:12 Mo Lisini ʻi he vahaʻa ʻo Ninive mo Kela: ko e kolo lahi ia.
GEN 10:13 Pea naʻe tupu ia Misilemi ʻa Lutimi, mo ʻAnamemi, mo Lehapimi, mo Nafituhemi,
GEN 10:14 Mo Patilusime, mo Kasiluhemi, (naʻe tupu mei ai ʻa Filisitia,) mo Kafitolime.
GEN 10:15 ¶ Pea naʻe tupu ia Kēnani ʻa Saitoni ko hono ʻuluaki, mo Heti,
GEN 10:16 Mo e kakai Sepusi, mo e ʻAmoli, mo e Keakasa,
GEN 10:17 Mo e Hevi, mo e ʻAlaka, mo e Sina,
GEN 10:18 Mo e ʻAvati, mo e Semali, mo e Hemati; pea hili ia naʻe movete atu ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Kēnani.
GEN 10:19 Pea ko e ngataʻanga fonua ʻoe kakai Kēnani naʻe [fai ]mei Saitoni, ʻi hoʻo haʻu mei Kilai ki Kesa; ʻi hoʻo ʻalu ai ki Sotoma mo Komola, mo ʻAtima, mo Sipoimi ʻo aʻu ki Lesa.
GEN 10:20 Ko e ngaahi foha eni ʻo Hami, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e nau ngaahi lea, ʻi honau ngaahi fonua, mo honau ngaahi puleʻanga.
GEN 10:21 ¶ Ko Semi foki, ʻaia ko e tamai ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIpela, ko e tehina ʻo Sefeti ko e lahi, naʻe ai foki ʻae fānau kiate ia.
GEN 10:22 Ko e fānau ʻa Semi; ko ʻIlami, mo ʻAsuli, mo ʻAfakisati, mo Luti, mo ʻElami.
GEN 10:23 Pea ko e fānau ʻa ʻElami; ko ʻUsi, mo Uli, mo Ketali, mo Masi.
GEN 10:24 Pea naʻe tupu ia ʻAfakisati ʻa Sela, pea fakatupu ʻe Sela ʻa ʻIpela.
GEN 10:25 Pea naʻe fanauʻi kia ʻIpela ʻae ongo foha; ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Peleki: he naʻe vahevahe ʻae fonua ʻi hono ngaahi ʻaho; pea ko e hingoa ʻo hono tokoua ko Sokitani.
GEN 10:26 Pea naʻe tupu ia Sokitani ʻa ʻAlimotate, mo Silefi, mo Hesamevete, mo Sela,
GEN 10:27 Mo Hatolame, mo ʻUsali, mo Tikila,
GEN 10:28 Mo ʻOpale, mo ʻApimaeli, mo Sipa.
GEN 10:29 Mo ʻOfeli, mo Havila, mo Sopapi: ko e ngaahi foha eni kotoa pē ʻo Sokitani.
GEN 10:30 Pea ko honau nofoʻanga naʻe [fai ]mei Mesa, ʻi hoʻo ʻalu ʻo aʻu ki Sefa ko e moʻunga ʻi hahake.
GEN 10:31 Ko e ngaahi foha eni ʻo Semi, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e nau ngaahi lea, mo honau ngaahi fonua, mo honau ngaahi puleʻanga.
GEN 10:32 Ko eni ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Noa, mo honau ngaahi toʻutangata, ʻi honau ngaahi puleʻanga: pea naʻe vahe vahe ʻiate kinautolu ni ʻae ngaahi puleʻanga ʻo māmani, hili ʻae lōmaki.
GEN 11:1 Pea naʻe ngutu taha pe ʻa māmani kotoa, mo lea taha pe.
GEN 11:2 Pea naʻe hoko, ʻi heʻenau fononga mei hahake, naʻa nau ʻilo ai ʻae toafa ʻi he fonua ko Saina; pea nau nofo ai.
GEN 11:3 Pea naʻa nau fepehēʻaki, “Vakai, ke tau ngaohi ʻae makaʻumea, pea taʻo ia ke vela ʻaupito. Pea naʻa nau maka ʻaki ʻae makaʻumea, mo nau lahe ʻaki ʻae kelepulu.”
GEN 11:4 Pea naʻa nau pehē, “Vakai, ke tau langa moʻotautolu ha kolo mo e fale māʻolunga, kae aʻu hono tuʻa fale ki langi; pea tau fakaongoongoa ʻa hotau hingoa, telia naʻa fakamovetevete ʻakitautolu ki he funga ʻo māmani kotoa.”
GEN 11:5 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova, ke ʻafio ki he kolo mo e fale māʻolunga, ʻaia naʻe langa ʻe he fānau ʻae tangata.
GEN 11:6 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku taha pe ʻae kakai, pea ʻoku nau lea taha pe; pea kuo nau kamata fai eni: pea ko eni, ʻe ʻikai taʻofia ʻakinautolu, ʻi ha meʻa kuo nau fakakaukau ke fai.
GEN 11:7 Vakai, ke tau ʻalu hifo, pea veuveuki ʻenau lea, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau feʻiloaki lea.”
GEN 11:8 Ko ia naʻe fakamovetevete ai ʻakinautolu ʻe Sihova ki he funga ʻo māmani kotoa pē: pea naʻa nau tuku ʻae langa kolo.
GEN 11:9 Ko ia ʻoku ui ai hono hingoa ko Pepeli; koeʻuhi naʻe veuveuki ʻi ai ʻe Sihova ʻae lea ʻa māmani kotoa pē: pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu mei ai, ʻe Sihova, ki he funga ʻo māmani kotoa pē.
GEN 11:10 Ko eni ʻae ngaahi toʻutangata ʻo Semi naʻe teau taʻu ʻae motuʻa ʻo Semi, pea fānau kiate ia ʻa ʻAfakisati ʻi hono ua taʻu hili ʻae lōmaki:
GEN 11:11 Pea naʻe moʻui ʻa Semi hili ʻae fanauʻi ʻa ʻAfakisati ʻi he taʻu ʻe nimangeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:12 Pea naʻe moʻui ʻa ʻAfakisati ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma nima, pea fānau kiate ia ʻa Sela:
GEN 11:13 Pea naʻe moʻui ʻa ʻAfakisati, hili ʻae fanauʻi ʻa Sela, ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolu, pea fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:14 Pea naʻe moʻui ʻa Sela ʻi he taʻu ʻe tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa ʻIpela.
GEN 11:15 Pea naʻe moʻui ʻa Sela hili ʻae fanauʻi ʻa ʻIpela ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:16 Pea naʻe moʻui ʻa ʻIpela ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma fā, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Peleki:
GEN 11:17 Pea naʻe moʻui ʻa ʻIpela hili ʻae fanauʻi ʻo Peleki, ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:18 Pea naʻe moʻui ʻa Peleki ʻi he taʻu ʻe tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Liu:
GEN 11:19 Pea naʻe moʻui ʻa Peleki hili ʻae fanauʻi ʻa Liu, ʻi he taʻu ʻe uangeau ma hiva, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:20 Pea naʻe moʻui ʻa Liu ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma ua, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Seluke:
GEN 11:21 Pea naʻe moʻui ʻa Liu hili ʻae fanauʻi ʻa Seluke, ʻi he taʻu ʻe uangeau ma fitu, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:22 Pea naʻe moʻui ʻa Seluke ʻi he taʻu ʻe tolungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Nehoa;
GEN 11:23 Pea naʻe moʻui ʻa Seluke hili ʻae fanauʻi ʻa Nehoa ʻi he taʻu ʻe uangeau, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:24 Pea naʻe moʻui ʻa Nehoa ʻi he taʻu ʻe uofulu ma hiva, pea naʻe fānau kiate ia ʻa Tela:
GEN 11:25 Pea naʻe moʻui ʻa Nehoa hili ʻae fanauʻi ʻa Tela ʻi he taʻu ʻe teau ma hongofulu ma hiva, pea naʻe fānau kiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
GEN 11:26 Pea naʻe moʻui ʻa Tela ʻi he taʻu ʻe fitungofulu, pea naʻe fānau kiate ia ʻa ʻEpalame, mo Nehoa, mo Halani.
GEN 11:27 ¶ Pea ko eni ʻae hako ʻo Tela: naʻe fānau kia Tela ʻa ʻEpalame, mo Nehoa, mo Halani; pea naʻe fānau kia Halani ʻa Lote.
GEN 11:28 Pea naʻe tomuʻa pekia ʻa Halani ʻi heʻene tamai ko Tela, ʻi he fonua naʻe fanauʻi ai ia, ko Ua ʻi Kalitia.
GEN 11:29 Pea naʻe maʻu uaifi ʻa ʻEpalame mo Nehoa: ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo ʻEpalame ko Selai, pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo Nehoa ko Milika, ko e ʻofefine ʻo Halani, ko e tamai ʻa Milika, mo e tamai ʻa Isika.
GEN 11:30 Ka naʻe paʻa ʻa Selai; naʻe ʻikai haʻa ne tama.
GEN 11:31 Pea naʻe ʻave ʻe Tela ʻa hono foha ko ʻEpalame, mo Lote ko e foha ʻo hono foha ko Halani, mo Selai ko hono ʻofefine ʻi he fono, ko e uaifi ʻo hono foha ko ʻEpalame; pea naʻa nau ʻalu atu mei Ua ʻi Kalitia, ke fononga ki he fonua ko Kēnani; pea naʻa nau hoko ki Halani, ʻo nofo ai.
GEN 11:32 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo Tela ko e taʻu ʻe uangeau ma nima; pea naʻe pekia ʻa Tela ʻi Halani.
GEN 12:1 Ka ko eni, kuo pehē ʻe Sihova kia ʻEpalame, “ʻAlu koe ʻi ho fonua, pea mei ho kāinga, pea mei he fale ʻo hoʻo tamai, ki ha fonua te u fakahā kiate koe:
GEN 12:2 Pea te u fakatupu ʻiate koe ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe, pea ngaohi ho hingoa ke lahi; pea te ke hoko ko e tāpuaki:
GEN 12:3 Pea te u fakamonūʻia, ʻakinautolu ʻe tāpuakiʻi koe, pea fakamalaʻia ia ʻe kapeʻi koe: pea ʻe monūʻia ʻiate koe ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani.”
GEN 12:4 Ko ia naʻe ʻalu ʻa ʻEpalame, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate ia; pea ʻalu ʻa Lote mo ia: pea naʻe fitungofulu ma nima taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalame ʻi heʻene ʻalu mei Halani.
GEN 12:5 Pea naʻe ʻave ʻe ʻEpalame ʻa hono uaifi ko Selai, mo Lote ko e foha ʻo hono tokoua, mo e nau ngaahi meʻa kotoa pē kuo nau tānaki, mo e kakai kuo nau maʻu ʻi Halani; pea naʻa nau ʻalu atu ke fononga ki he fonua ko Kēnani; pea naʻa nau hoko ai ki he fonua ko Kēnani.
GEN 12:6 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻEpalame ʻi he fonua ki he potu ʻo Sikemi, ki he potu ʻakauʻia ʻo Mole. Pea ko e kakai Kēnani naʻe ʻi he fonua ʻi he kuonga ko ia.
GEN 12:7 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kia ʻEpalame, ʻo ne pehē, “Te u foaki ʻae fonua ni ki ho hako:” pea naʻe fokotuʻu ai ʻe ia ʻae ʻesifeilaulau kia Sihova, ʻaia naʻe hā kiate ia.
GEN 12:8 Pea naʻe hiki ia mei ai ki ha moʻunga ʻi he potu hahake ʻo Peteli, pea ne fokotuʻu hono fale fehikitaki, ʻoku ʻi hihifo ʻa Peteli, mo ʻAi ʻi hahake: pea ne fokotuʻu ai ʻae ʻesifeilaulau kia Sihova, pea ui ʻe ia ki he huafa ʻo Sihova.
GEN 12:9 Pea naʻe fononga ʻa ʻEpalame, ʻo ne kei ʻalu atu ki he feituʻu tonga.
GEN 12:10 ¶ Pea naʻe hoko ʻae honge ʻi he fonua: pea naʻe ʻalu hifo ʻa ʻEpalame ki ʻIsipite ke nofo ai: he kuo lahi ʻae honge ʻi he fonua.
GEN 12:11 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene hoko ʻo ofi atu ki ʻIsipite, naʻe pehē ʻe ia kia Selai ko hono uaifi, “Vakai mai, ʻoku ou ʻilo ko e fefine hoihoifua koe ke sio ki ai:
GEN 12:12 Pea ko ia, ka mamata ʻae kakai ʻIsipite kiate koe, te nau pehē, ‘Ko hono uaifi eni:’ pea te nau tāmateʻi au, ka te nau fakamoʻui koe.
GEN 12:13 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke ke pehē, ko hoku tuofefine koe: kae lelei ai au koeʻuhi ko koe; pea ʻe moʻui ʻa hoku laumālie koeʻuhi ko koe.”
GEN 12:14 ¶ Pea naʻe pehē, ʻi he ʻalu atu ʻa ʻEpalame ki ʻIsipite, naʻe vakai ʻe he kakai ʻIsipite ki he hoihoifua ʻaupito ʻoe fefine.
GEN 12:15 Naʻe mamata foki kiate ia ʻae houʻeiki ʻa Felo, pea naʻa nau fakaongolelei ia kia Felo: pea naʻe ʻave ʻae fefine ki he fale ʻo Felo.
GEN 12:16 Pea naʻe fai lelei ʻe ia kia ʻEpalame koeʻuhi ko ia: pea naʻa ne maʻu ʻae fanga sipi, mo e fanga manu, mo e fanga ʻasi tangata, mo e kau tamaioʻeiki, mo e kau kaunanga, mo e fanga ʻasi fefine, mo e fanga kāmeli.
GEN 12:17 Pea naʻe tautea ʻe Sihova ʻa Felo mo hono fale ʻaki ʻae ngaahi hangatāmaki lahi koeʻuhi ko Selai ko e uaifi ʻo ʻEpalame.
GEN 12:18 Pea naʻe ui ʻa Felo kia ʻEpalame, ʻo ne pehē, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate au? Ko e hā naʻe ʻikai ai te ke tala mai ko ho uaifi ia?
GEN 12:19 Ko e hā naʻa ke pehē ai, ‘Ko hoku tuofefine eni?’ Ne u meimei maʻu ia ko e uaifi kiate au; pea ko eni, vakai ki ho uaifi, ʻave ia pea ke ʻalu.”
GEN 12:20 Pea naʻe fonosi ʻe Felo ki heʻene kau tangata koeʻuhi ko ia: pea naʻa nau fekau ia ke ʻalu, mo hono uaifi, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu.
GEN 13:1 Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻEpalame mei ʻIsipite, ko ia, mo hono uaifi, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu, pea naʻa nau ō mo Lote, ki he feituʻu tonga.
GEN 13:2 Pea naʻe koloaʻia ʻaupito ʻa ʻEpalame ʻi he fanga manu, mo e siliva, mo e koula.
GEN 13:3 Pea ʻalu ai pe ia ʻi hono fononga mei he feituʻu tonga ʻo aʻu ki Peteli, ki he potu naʻe tuʻu ai ʻa hono fale fehikitaki he kamataʻanga, ʻi he vahaʻa ʻo Peteli mo ʻAi:
GEN 13:4 Ki he potu ʻoe ʻesifeilaulau, ʻaia naʻa ne tomuʻa fokotuʻu: pea naʻe ui ai ʻa ʻEpalame ki he huafa ʻo Sihova.
GEN 13:5 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Lote foki, ʻaia naʻe ō mo ʻEpalame, ʻae fanga sipi, mo e fanga manu, mo e ngaahi fale fehikitaki.
GEN 13:6 Pea naʻe siʻi ʻae fonua kiate kinaua ke na nofo fakataha: he naʻe lahi ʻaupito ʻena meʻa, ko ia naʻe ʻikai ai te na faʻa nofo fakataha.
GEN 13:7 Pea naʻe ai ha kē ʻi he kau tauhimanu ʻa ʻEpalame mo e kau tauhimanu ʻa Lote: pea naʻe kei nofo ʻae kakai Kēnani mo e kau Pelisi ʻi he fonua, ʻi he kuonga ko ia.
GEN 13:8 Pea naʻe pehē ʻe ʻEpalame kia Lote, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ʻoua naʻa ai ha kē ʻiate kitaua, pe ʻi heʻeku kau tauhimanu mo hoʻo kau tauhimanu; he ʻoku ta kāinga.
GEN 13:9 ‌ʻIkai ʻoku ʻi ho ʻao ʻae fonua kotoa? ʻOku ou kole kiate koe, ke mavahe koe ʻiate au: kapau te ke ʻi he toʻohema pea te u ʻalu au ki he toʻomataʻu; pea kapau te ke ʻalu ki he toʻomataʻu, pea te u ʻalu au ki he toʻohema.”
GEN 13:10 Pea naʻe sio hake ʻa Lote, pea vakai ʻe ia ki he fonua fakalelei kotoa pē ʻo Sioatani, kuo lahi ʻae vai ʻi he potu kotoa pē. ʻI he teʻeki ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa Sotoma mo Komola, naʻe hangē ia ko e ngoue ʻa Sihova, ʻo tatau mo e fonua ko ʻIsipite, ʻi he halaifonua ki Soa.
GEN 13:11 Pea naʻe fili ʻe Lote maʻana, ʻae fonua tokalelei kotoa pē ʻo Sioatani; pea fononga ʻa Lote ki he feituʻu hahake: pea naʻe fakamāvae ʻakinaua.
GEN 13:12 Naʻe nofo ʻa ʻEpalame ʻi he fonua ko Kēnani, pea nofo ʻa Lote ʻi he ngaahi kolo ʻoe tokalelei, pea naʻa ne fokotuʻu hono fale fehikitaki ke hanga ki Sotoma.
GEN 13:13 Ka naʻe kovi ʻae kakai ʻo Sotoma, pea angahala ʻaupito ʻi he ʻao ʻo Sihova.
GEN 13:14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻEpalame, hili ʻae māvae ʻa Lote meiate ia, “Tangaki hake ni ho mata, pea sio mei he potu ʻoku ke ʻi ai ki he tokelau mo e tonga, pea ki he hahake, mo hihifo:
GEN 13:15 He ko e fonua kotoa pē ʻoku ke mamata ai, te u foaki ia kiate koe, pea ki ho hako ʻo lauikuonga.
GEN 13:16 Pea te u fakatupu ho hako ke hangē ko e efu ʻoe kelekele: pea kapau ʻe faʻa lau ʻe ha tangata ʻae efu ʻoe kelekele, pehē, ʻe lau foki ʻa ho hako.
GEN 13:17 Tuʻu hake, pea ʻalu atu ʻi he fonua, ʻi hono lōloa mo hono māukupu ʻo ia he te u foaki ia kiate koe.”
GEN 13:18 Pea naʻe toki hiki ʻe ʻEpalame hono fale fehikitaki, pea haʻu ʻo nofo ʻi he fonua tokalelei ʻo Mamili, ʻaia ʻoku ʻi Hepeloni, pea naʻe fokotuʻu ai ʻae ʻesifeilaulau kia Sihova.
GEN 14:1 Pea naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAmilafeli ko e tuʻi ʻo Saina, mo ʻAlioke ko e tuʻi ʻo ʻIlasa, mo Kitaleoma. Ko e tuʻi ʻo ʻIlami, mo Titale ko e tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga;
GEN 14:2 Naʻa nau tau mo Pila ko e tuʻi ʻo Sotoma, mo Pilisa ko e tuʻi ʻo Komola, mo Sinape ko e tuʻi ʻo ʻAtima, mo Semipa ko e tuʻi ʻo Sepoimi, mo e tuʻi ʻo Pila ʻaia ʻoku ui ko Soa.
GEN 14:3 Naʻe kātoa fakataha ʻakinautolu kotoa pē ʻi he teleʻa ʻo Sitimi, ʻaia ko e tahi māsima.
GEN 14:4 Naʻa nau tauhi kia Kitaleoma ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua, pea nau angatuʻu ʻi hono hongofulu ma tolu ʻoe taʻu.
GEN 14:5 Pea naʻe haʻu ʻa Kitaleoma ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe taʻu, mo e ngaahi tuʻi naʻe ʻiate ia, pea taaʻi ʻae kakai Lifeime ʻi ʻAsitelote Kaneime, mo e kakai Susi ʻi Hami, mo e kakai Imime ʻi Seva Kiliateimi,
GEN 14:6 Mo e kau Hoa ʻi honau moʻunga ko Seia, ʻo aʻu ki ʻEli-Pelani, ʻaia ʻoku ofi ki he toafa.
GEN 14:7 Pea naʻa nau liu mai, ʻo hoko ki ʻEni-Misipate, ʻaia ko Ketesi, ʻo nau taaʻi ʻae fonua kotoa pē ʻoe kakai ʻAmaleki, mo e kakai ʻAmoli foki, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesisone Tamali.
GEN 14:8 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi ʻo Sotoma, mo e tuʻi ʻo Komola, mo e tuʻi ʻo ʻAtima, mo e tuʻi ʻo Sepoime, mo e tuʻi ʻo Pila (ʻa ia ko Soa;) pea nau tali tau kiate kinautolu ʻi he teleʻa ʻo Sitimi;
GEN 14:9 Kia Kitaleoma ko e tuʻi ʻo ʻIlami, mo Titale ko e tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga, mo ʻAmilafeli ko e tuʻi ʻo Saina, mo ʻAlioke ko e tuʻi ʻo ʻIlasa; ko e tuʻi ʻe toko fā ki he toko nima.
GEN 14:10 Pea naʻe fonu ʻae teleʻa ʻo Sitimi ʻi he ngaahi luo kelepulu: pea naʻe hola ʻae ngaahi tuʻi ʻo Sotoma mo Komola pea hinga ʻi ai; pea ko kinautolu naʻe toe naʻa nau hola ki he moʻunga.
GEN 14:11 Pea naʻa nau veteki ʻae koloa kotoa pē ʻo Sotoma mo Komola, mo e meʻakai kotoa pē ʻi ai, pea nau ʻalu.
GEN 14:12 Pea naʻa nau ʻave ʻa Lote, ko e foha ʻoe tokoua ʻo ʻEpalame, ʻaia naʻe nofo ʻi Sotoma, mo ʻene ngaahi meʻa, pea nau ʻalu.
GEN 14:13 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae tokotaha naʻe hao ʻo fakahā kia ʻEpalame ko e Hepelū; he naʻe nofo ia ʻi he potu tokalelei ʻo Mamili, ko e tangata ʻAmoli, ko e tokoua ʻo ʻEsikoli, mo e tokoua ʻo ʻAneli; pea naʻa nau kau taha pe mo ʻEpalame.
GEN 14:14 Pea kuo fanongo ʻa ʻEpalame kuo ʻave pōpula ʻa hono kāinga, pea ne tuku ʻae mahafutau ki hono kau nofoʻanga naʻe tupu ʻi hono fale, ko e toko tolungeau mo e toko hongofulu ma toko valu, pea ne tuli ʻakinautolu ki Tani.
GEN 14:15 Pea ne vahevahe ʻakinautolu, ʻaia mo hono kau nofoʻanga ʻi he poʻuli, pea ne teʻia ʻakinautolu, ʻo ne tuli ʻakinautolu ki Hopa, ʻaia ʻoku tuʻu ki he toʻohema ʻo Tamasikusi.
GEN 14:16 Pea naʻa ne toe maʻu ʻae koloa kotoa pē, pea ne toe ʻomi ʻa hono kāinga ko Lote, mo ʻene ngaahi meʻa mo e kau fefine mo e kakai.
GEN 14:17 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ʻo Sotoma ke fakafetaulaki kia ʻEpalame ʻi heʻene liu mai mei he taaʻi ʻa Kitaleoma mo e ngaahi tuʻi, naʻe ʻiate ia ʻi he teleʻa ʻo Seve, ʻaia ko e teleʻa ʻoe tuʻi.
GEN 14:18 Pea ʻomi ʻe Melekiseteki ko e tuʻi ʻo Selemi ʻae mā mo e uaine: pea ko e taulaʻeiki ia ʻoe ʻOtua fungani māʻolunga.
GEN 14:19 Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa ʻEpalame, ʻi he ʻOtua fungani māʻolunga ʻaia ʻoku ʻoʻona ʻae langi mo māmani.
GEN 14:20 Pea ke monūʻia mo e ʻOtua fungani māʻolunga, ʻaia kuo ne tuku ho ngaahi fili ki ho nima. Pea naʻa ne tukuhau kiate ia, ʻi he meʻa kotoa pē.”
GEN 14:21 Pea pehē ʻe he tuʻi ʻo Sotoma kia ʻEpalame, “Tuku mai kiate au ʻae kakai, pea ke toʻo maʻau ʻae ngaahi meʻa.”
GEN 14:22 Pea talaange ʻe ʻEpalame ki he tuʻi ʻo Sotoma, “Naʻaku hiki hoku nima kia Sihova, ko e ʻOtua fungani māʻolunga, ʻoku ʻoʻona ʻae langi, mo māmani,
GEN 14:23 Koeʻuhi ʻe ʻikai te u toʻo ha foʻi lou filo pe ha nonoʻo ʻoe topuvaʻe, pea ʻe ʻikai te u toʻo ha meʻa ʻe taha meiate koe, telia naʻa pehē ʻe koe, ‘Kuo u fakakoloaʻia ʻa ʻEpalame.’
GEN 14:24 Ka ko e meʻa kuo kai ʻe he kau talavou, pea mo e ʻinasi ki he kau tangata naʻa mau o mo au, ko ʻAneli, mo ʻEsikoli, mo Mamili; tuku ke nau toʻo honau ʻinasi.”
GEN 15:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻEpalame ʻi he meʻa hā mai ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke manavahē ʻEpalame: ko ho ungaʻanga au, mo ho totongi lahi ʻaupito.”
GEN 15:2 Pea pehēange ʻe ʻEpalame, “E Sihova ko e ʻOtua, ko e hā te ke foaki kiate au, he ʻoku ou masiva fānau, pea ko e tauhi ʻo hoku ʻapi, ko e ʻEliesa ni ʻo Tamasikusi?”
GEN 15:3 Pea pehē ʻe ʻEpalame, “Vakai, naʻe ʻikai te ke foaki kiate au ha hako; pea vakai, ko e taha naʻe fānau ʻi hoku fale, ko hoku hoko ia.”
GEN 15:4 Pea ʻiloange, naʻe folofola mai ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ko ho hoko ia: ka ko ia ʻe tupu mei ho fatu ʻoʻou ko ho hoko ia.”
GEN 15:5 Pea ne taki atu ia kituaʻā, ʻo ne pehē, “Hanga hake ni ki he langi, ʻo lau ʻae ngaahi fetuʻu, ʻo kapau te ke faʻa lau ia; pea ne pehē kiate ia, E tatau mo ia ho hako.”
GEN 15:6 Pea naʻe tui ia kia Sihova; pea naʻe lau ia kiate ia, ko e māʻoniʻoni.
GEN 15:7 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko au ko Sihova, naʻaku ʻomi koe mei Ua, ʻi Kalitia, ke foaki kiate koe ʻae fonua ni, ke ke maʻu moʻou.”
GEN 15:8 Pea ne pehē ʻe ia, “E Sihova ko e ʻOtua, te u ʻilo ʻi he ha te u maʻu ia?
GEN 15:9 Pea ne pehē kiate ia, “Toʻo mai maʻaku ʻae pulu fefine mui ʻoku tolu taʻu hono motuʻa, mo e kosi fefine ʻoku tolu taʻu hono motuʻa, mo e sipitangata ʻoku tolu taʻu hono motuʻa, mo e kulukulu mo e lupe mui.”
GEN 15:10 Pea ne toʻo ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ʻo ne fahiua ʻakinautolu, ʻo tuku fakaholo ʻae ngaahi konga kotoa pē, ka naʻe ʻikai te ne fahiʻi ʻae fanga manupuna.
GEN 15:11 Pea ʻi he lolofa mai ʻae fanga manupuna ki he ngaahi ʻangaʻanga, naʻe fakahēhē ia ʻe ʻEpalame.
GEN 15:12 Pea ʻi he kamata tō ʻae laʻā, naʻe hoko ʻae mohe maʻu kia ʻEpalame: pea vakai naʻe tō kiate ia ʻae fuʻu manavahē ʻoe fakapoʻuli lahi.
GEN 15:13 Pea naʻe pehē kia ʻEpalame, “Ke ke ʻilo pau eni, ʻe nofo ʻāunofo ho hako ʻi ha fonua ʻoku ʻikai ʻonautolu, pea te nau tauhi ʻakinautolu; pea te nau fakamamahi ʻakinautolu ʻi he taʻu ʻe fāngeau.
GEN 15:14 Pea ko e puleʻanga ko ia te nau ngāue ki ai, te u fakamaauʻi foki: pea hili ia te nau haʻu mei ai mo e koloa lahi.
GEN 15:15 Pea te ke ʻalu koe ki hoʻo ngaahi tamai ʻi he fiemālie: ʻe pekia koe ʻoka ke ka motuʻa lelei.
GEN 15:16 Pea ʻi hono fā ʻoe toʻutangata te nau toe haʻu ki heni; he ʻoku teʻeki ai fonu ʻae angahala ʻae kakai ʻAmoli.”
GEN 15:17 Pea ʻi he tō ʻae laʻā pea poʻuli, vakai, naʻe ʻi ai ʻae afi kakaha kuo kohu, mo e maama ulo naʻe ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi konga [manu].
GEN 15:18 ‌ʻI he ʻaho ko ia naʻe fai ʻe Sihova ʻae fuakava mo ʻEpalame, ʻo pehē, “Kuo u tuku ki ho hako ʻae fonua ni, mei he vaitafe ʻo ʻIsipite ʻo aʻu ki he vaitafe lahi, ʻaia ko e ʻIufaletesi.
GEN 15:19 Ko e kakai Kena, mo e kakai Kenisai mo e kakai Katimona.
GEN 15:20 Mo e kakai Heti, mo e kakai Pelisi, mo e kakai Lifeime,
GEN 15:21 Mo e kakai ʻAmoli, mo e kakai Kēnani, mo e kakai Kilikesa, mo e kakai Sepusi.”
GEN 16:1 Pea ko Selai, ko e uaifi ʻo ʻEpalame, naʻe ʻikai siʻi haʻane fānau; ka naʻe ʻiate ia ʻae kaunanga, ko e fefine ʻIsipite, ko Hekaʻā hono hingoa.
GEN 16:2 Pea naʻe lea ʻa Selai kia ʻEpalame, “Vakai mai, kuo taʻofi au ʻe Sihova, ke ʻoua naʻaku fānau; pea ʻoku ou tala atu kiate koe, ke ke ʻalu ki heʻeku kaunanga; heiʻilo te u maʻu ʻae fānau ʻiate ia. Pea naʻe tokanga ʻa ʻEpalame ki he lea ʻa Selai.
GEN 16:3 Pea ʻave ʻe Selai, ko e uaifi ʻo ʻEpalame, ʻene kaunanga ko Hekaʻā ko e ʻIsipite ʻo ne ʻatu ia ki hono husepāniti ko ʻEpalame ke uaifi ʻaki, hili ʻenau nofo ʻi he fonua ko Kēnani, ʻi he taʻu ʻe hongofulu.”
GEN 16:4 ¶ Pea naʻe ʻalu ia kia Hekaʻā, pea feitama ia; pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻoku ne feitama, naʻa ne taukaeʻi hono ʻeiki fefine ʻi hono mata.
GEN 16:5 Pea pehē ʻe Selai kia ʻEpalame, “Ke ʻiate koe ʻeku mamahi: Naʻaku foaki ʻeku kaunanga ki ho fatafata: pea kuo mamata ia kuo feitama, peau kovi leva ʻi hono mata: ke fakamaau ʻe Sihova ʻiate kitaua.”
GEN 16:6 Ka naʻe pehē ʻe ʻEpalame kia Selai, “Vakai, ʻoku ʻi ho nima hoʻo kaunanga; ke ke fai kiate ia hoʻo faʻiteliha.” Pea ʻi he fai fakamālohi ʻe Selai kiate ia, naʻa ne hola ia mei hono ʻao.
GEN 16:7 Pea ʻilo ia ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻo ofi ki ha vai ʻi he toafa, ʻae vai ʻoku ʻi he hala ki Sua.
GEN 16:8 Pea ne pehē, “Hekaʻā, ko e kaunanga ʻa Selai, Kuo ke haʻu mei fē? Pea te ke ʻalu ki fē?” Pea pehēange ʻe ia, “ʻOku ou hola mei he ʻao ʻo ʻeku fineʻeiki ko Selai.”
GEN 16:9 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia. “Toe ʻalu ki ho fineʻeiki, mo ke fakavaivaiʻi koe kiate ia.”
GEN 16:10 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Te u fakatupu ho hako ke tokolahi ʻaupito, pea ʻe ʻikai faʻa lau hono tokolahi.”
GEN 16:11 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Vakai, ʻoku ke feitama, pea te ke fāʻeleʻi ʻae tama, pea te ke ui hono hingoa ko ʻIsimeʻeli; “he kuo ongoʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo mamahi.”
GEN 16:12 Pea ʻe hoko ia ko e tangata hehengi; ʻe hiki hake ʻe ia hono nima ki he tangata kotoa pē, pea ʻe hiki hake ʻe he tangata kotoa pē hono nima kiate ia; pea ʻe nofo ia ʻi he ʻao ʻo hono kāinga kotoa pē.”
GEN 16:13 Pea naʻa ne ui ʻae huafa ʻo Sihova naʻe folofola kiate ia, “Ko e ʻOtua koe ʻoku ke ʻafioʻi au: he naʻa ne pehē, ‘He ʻikai foki kuo u siofia ia ʻaia ʻoku ʻafio kiate au?’”
GEN 16:14 Ko ia ʻoku ui ai ʻae vai ko ia, “ko Pea-Lehai-Loʻai;” vakai ʻoku tuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻo Ketesi mo Peleti.
GEN 16:15 ¶ Pea naʻe fanauʻi ʻe Hekaʻā ʻae tama kia ʻEpalame; pea ui ʻe ʻEpalame hono foha, naʻe fanauʻi ʻe Hekaʻā, ko ʻIsimeʻeli.
GEN 16:16 Pea naʻe valungofulu ma ono taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalame ʻi he fanauʻi ʻe Hekaʻā ʻa ʻIsimeʻeli kia ʻEpalame.
GEN 17:1 Pea ʻi he hivangofulu ma hiva taʻu ʻoe motuʻa ʻo ʻEpalame naʻe hā mai ʻa Sihova kia ʻEpalame, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko au, ko e ʻOtua Māfimafi; ke ke ʻeveʻeva ʻi hoku ʻao, pea ke haohaoa.
GEN 17:2 Pea te u fai ʻa ʻeku fuakava ʻiate koe mo au, pea te u fakatokolahi ʻaupito koe.”
GEN 17:3 Pea tō foʻohifo ʻa ʻEpalame ki he kelekele pea folofola ʻae ʻOtua kiate ia, ʻo pehē;
GEN 17:4 “Ko au eni, Vakai, ʻoku ʻiate koe ʻeku fuakava, pea te ke hoko ko e tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi;
GEN 17:5 Pea ʻe ʻikai toe ui ho hingoa ko ʻEpalame, ka ko ʻEpalahame ho hingoa, he kuo u ngaohi koe “ko e tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi.”
GEN 17:6 Pea te u ngaohi koe ke ke tupu ʻo tokolahi ʻaupito, pea te u ngaohi ʻae ngaahi puleʻanga lahi ʻiate koe, pea ʻe tupu ʻae ngaahi tuʻi ʻiate koe.
GEN 17:7 Pea te u fakamaau ʻeku fuakava kiate koe, mo ho hako ʻe tupu ʻiate koe ʻamui, ʻi heʻenau ngaahi toʻutangata, ko e fuakava taʻengata, ke u ʻiate koe, ko e ʻOtua, pea ki ho hako ki mui ʻiate koe.
GEN 17:8 Pea te u foaki kiate koe, pea mo ho hako ʻe hoko mo koe, ʻae fonua ʻoku ke ʻāunofo ki ai, ʻio ʻae fonua kotoa pē ʻo Kēnani, ko e tofiʻa taʻengata; pea teu ʻiate kinautolu ko honau ʻOtua.”
GEN 17:9 ¶ Pea pehē ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, “Ko ia te ke tauhi ai ʻeku fuakava, ʻa koe mo ho hako ʻe hoko mo koe ʻi honau ngaahi toʻutangata.
GEN 17:10 Ko eni ʻa ʻeku fuakava, ʻaia te mou tauhi, kiate au mo kimoutolu mo ho hako ʻe tupu ʻamui ʻiate koe; E kamu ʻae tamasiʻi tangata kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu.
GEN 17:11 Pea te mou kamu ʻae kili ʻo homou potu; pea ko e fakaʻilonga ia ʻoe fuakava kiate au mo kimoutolu.
GEN 17:12 Pea ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku ʻaho valu hono motuʻa ʻe kamu ia, ʻae tama tangata kotoa pē ʻi homou ngaahi toʻutangata, ko ia kuo fanauʻi ho fale, mo ia ʻoku ʻikai ʻi hoʻo fānau, ka kuo fakatauʻaki hoʻo koloa mei he muli.
GEN 17:13 Ko ia ʻe tupu ʻi ho fale, mo ia kuo fakatauʻaki hoʻo koloa ke ke kamu ia; pea ʻe ʻi homou sino ʻeku fuakava, ko e fuakava taʻengata ia.
GEN 17:14 Pea ko e tamasiʻi taʻekamu, ʻe motuhi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai; he kuo ne siʻaki ʻeku fuakava.”
GEN 17:15 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, “Pea koeʻuhi ko Selai ko ho uaifi, ʻe ʻikai te ke ui hono hingoa ko Selai, ka ko Sela hono hingoa.
GEN 17:16 Pea te u tāpuaki ia, ʻo tuku kiate koe ʻae foha ʻiate ia; ʻio, te u tāpuaki ia, pea ʻe hoko ia, ko e faʻē ki he ngaahi puleʻanga; ʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi tuʻi ʻoe kakai.”
GEN 17:17 Pea tō foʻohifo ai ʻa ʻEpalahame ki he kelekele pea kata, ʻo ne pehē ʻi hono loto, “E tupu ha tama ʻiate ia ʻoku teau taʻu hono motuʻa? Pea ʻe feitama ʻa Sela, ʻaia ʻoku hivangofulu hono taʻu?
GEN 17:18 Pea pehēange ʻe ʻEpalahame ki he ʻOtua, ʻofa ke moʻui ʻa ʻIsimeʻeli ʻi ho ʻao.”
GEN 17:19 Pea pehē ʻe he ʻOtua, “Ko e moʻoni ʻe fanauʻi ʻe ho uaifi ko Sela, ha tama kiate koe; pea te ke ui hono hingoa ko ʻAisake: pea te u fakamaau ʻeku fuakava kiate ia, ko e fuakava taʻengata pea mo hono hako ʻe hoko mo ia.
GEN 17:20 Pea koeʻuhi ko ʻIsimeʻeli, kuo u fanongo kiate koe; “Vakai, kuo u tāpuaki ia, pea te u ngaohi ke tokolahi ʻaupito ia; te ne fakatupu ʻae ʻeiki ʻe toko hongofulu ma toko ua, pea te u ngaohi ia ko e puleʻanga lahi.
GEN 17:21 Ka ko ʻeku fuakava te u fakamaau ia kia ʻAisake, ʻaia ʻe fanauʻi ʻe Sela kiate koe, ʻi he kuonga totonu ʻi he taʻu ʻe hoko mai ni.”
GEN 17:22 Pea ngata ai ʻene lea kiate ia, pea hāʻele hake ʻae ʻOtua meia ʻEpalahame.
GEN 17:23 ¶ Pea ʻave ʻe ʻEpalahame hono foha ko ʻIsimeʻeli, mo kinautolu kotoa pē naʻe fāʻele ʻi hono fale, mo kinautolu kotoa pē naʻe fakatauʻaki ʻene koloa: ʻae tama tangata kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻEpalahame; ʻo ne kamu ʻakinautolu ʻi he ʻaho ko ia, ʻo hangē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtua kiate ia.
GEN 17:24 Pea naʻe hivangofulu ma hiva taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalahame, ʻi hono kamu.
GEN 17:25 Pea naʻe hongofulu ma tolu taʻu hono foha ko ʻIsimeʻeli, ʻi he kamu ʻae kili ʻo hono potu.
GEN 17:26 ‌ʻI he ʻaho pe taha ko ia naʻe kamu ai ʻa ʻEpalahame mo hono foha ko ʻIsimeʻeli,
GEN 17:27 Pea mo e tangata kotoa pē ʻo hono fale, naʻe tupu ʻi hono fale, pe fakatauʻaki ʻene koloa mei he muli, naʻa nau kamu kotoa pē mo ia.
GEN 18:1 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kiate ia ʻi he fonua ʻo Mamili, ʻi heʻene nofo ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻi he pupuha ʻoe ʻaho.
GEN 18:2 Pea hanga hake ʻe ia hono mata ʻo sio, pea vakai, ʻoku tutuʻu mai ʻae tangata ʻe toko tolu kiate ia: pea ʻi heʻene mamata ki ai, naʻa ne lele mei he matapā ʻoe fale fehikitaki, ke fakafetaulaki kiate kinautolu, pea naʻe punou hifo ia ki he kelekele,
GEN 18:3 ‌ʻO ne pehē, “Ko hoku ʻEiki, ko eni, kapau kuo u maʻu ʻae lelei ʻi ho ʻao, ʻofa ke ʻoua naʻa ke ʻalu mei hoʻo tamaioʻeiki.
GEN 18:4 Tuku ke ʻomi ha vai siʻi, pea fufulu homou vaʻe, pea mou mālōlō ʻi he lolo ʻakau.
GEN 18:5 Pea te u ʻomi ha konga mā, pea fakafiemālie homou loto; pea hili ia te mou ʻalu; he ko ia kuo mou haʻu ai ki hoʻomou tamaioʻeiki.” Pea naʻa nau pehē, “Ke ke fai ʻo hangē ko hoʻo lea.”
GEN 18:6 Pea ʻalu fakatoʻotoʻo ʻa ʻEpalahame ki he fale, kia Sela ʻo ne pehē, “Teuteu fakavave ʻae fua ʻe tolu ʻoe mahoaʻa lelei ʻo natu ia, ʻo ngaohi ʻaki ʻae ngaahi foʻi mā, pea taʻo ia ʻi he ngotoʻumu.
GEN 18:7 Pea lele ʻa ʻEpalahame ki he fanga manu, ʻo ne toʻo mei ai ʻae ʻuhiki pulu molu mo lelei, ʻo ne ʻatu ia ki ha talavou pea naʻa ne fakatoʻotoʻo ʻa hono ngaohi.
GEN 18:8 Pea ne toʻo mai ʻae pota, mo e huʻahuhu, pea mo e ʻuhiki pulu naʻa ne ngaohi, ʻo ne tuku ia ʻi honau ʻao; pea tuʻu ia ʻo ofi kiate kinautolu ʻi he lolo ʻakau, pea naʻa nau kai.”
GEN 18:9 ¶ Pea nau pehē kiate ia, “Ko e fē ʻa Sela, ko ho uaifi?” Pea pehēange ʻe ia, “Vakai, ʻoku ʻi he fale fehikitaki ia.”
GEN 18:10 Pea ne pehē, “Ko e moʻoni te u toe haʻu kiate koe, ʻi he kuonga totonu; pea vakai, ʻe maʻu ʻe ho uaifi ko Sela, ha tama.” Pea naʻe ongoʻi ʻe Sela ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki, ʻaia naʻe ʻi hono tuʻa.
GEN 18:11 Pea naʻe motuʻa ʻa ʻEpalahame mo Sela, pea naʻe lahi hona taʻu: naʻe ʻikai kei ia Sela ʻae anga ʻoe fefine.
GEN 18:12 Ko ia naʻe katakata loto ai ʻa Sela, ʻo pehē, “He ko e moʻoni, te u nekeneka au, ka kuo u motuʻa, pea kuo motuʻa mo ʻeku ʻeiki foki?”
GEN 18:13 Pea folofola ʻa Sihova kia ʻEpalahame, ʻo pehē, “Ko e hā naʻe kata ai ʻa Sela, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni koā te u fanauʻi ha tama ʻeau ka kuo u motuʻa?’
GEN 18:14 He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa kia Sihova? ʻI he kuonga kuo kotofa te u toe haʻu kiate koe, pea ʻe maʻu ʻe ho uaifi ko Sela ʻae tama.”
GEN 18:15 Pea fakafisi ʻa Sela ʻo pehē, “Naʻe ʻikai te u kata;” he naʻa ne manavahē. Pea ne pehē, “ʻIkai, ka naʻa ke kata pe.”
GEN 18:16 ¶ Pea tuʻu hake ʻae kau tangata mei ai, pea hanga atu ki Sotoma, pea ʻalu ʻa ʻEpalahame mo kinautolu, ke moimoiʻi ʻakinautolu ʻi he hala.
GEN 18:17 Pea pehē ʻe Sihova, “He te u fufū mei ʻa ʻEpalahame ʻae meʻa te u fai?
GEN 18:18 He ko e moʻoni ʻe hoko ʻa ʻEpalahame ko e puleʻanga lahi mo mālohi ʻaupito, pea ʻe monūʻia ʻiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani.
GEN 18:19 He ʻoku ou ʻiloʻi ia, te ne fekau ʻene fānau mo hono kau nofoʻanga kotoa pē tuku fakaholo, pea te nau ʻalu ʻi he hala ʻo Sihova, ke fai ʻae angatonu, mo e fakamaau: koeʻuhi ke fakahoko ʻe Sihova kia ʻEpalahame, ʻaia kotoa pē kuo ne lea ʻaki kiate ia.”
GEN 18:20 Pea pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi kuo lahi ʻae tangi ʻa Sotoma mo Komola, pea kuo hoko ʻo kovi ʻaupito ʻenau angahala;
GEN 18:21 Ko ia te u ʻalu hifo ni, ʻo mamata, pe kuo nau fai kotoa pē, ʻo hangē ko e tangi ʻo ia, ʻaia kuo aʻu mai kiate au: pea kapau ʻe ʻikai, pea te u ʻilo.”
GEN 18:22 Pea naʻe hanga atu mei ai ʻae mata ʻoe ongo tangata ke na ʻalu atu ki Sotoma: ka naʻe kei tuʻu pe ʻa ʻEpalahame ʻi he ʻao ʻo Sihova.
GEN 18:23 ¶ Pea ʻunuʻunu atu ke ofi ʻa ʻEpalahame, ʻo ne pehē, “Pea te ke fakaʻauha fakataha ʻae angatonu mo e angahala?
GEN 18:24 Naʻa ʻoku ʻi he kolo ʻae angatonu ʻe toko nimangofulu: pea te ke fakaʻauha foki, ka ʻe ʻikai fakamoʻui ʻae potu, koeʻuhi ko e angatonu ʻe toko nimangofulu ʻoku ʻi ai?
GEN 18:25 Ke mamaʻo ʻiate koe ha fai pehē, ke tāmateʻi ʻae angatonu fakataha mo e angahala, pea ke fakatatau ʻae angatonu ki he angahala, ke mamaʻo ia ʻiate koe: ʻikai ʻe fai totonu ʻae Fakamaau ʻo māmani kotoa pē?”
GEN 18:26 Pea pehē ʻe Sihova, “Kapau te u ʻilo ʻi Sotoma ʻae angatonu ʻe toko nimangofulu, te u fakamoʻui ʻae potu kotoa pē koeʻuhi ko kinautolu.”
GEN 18:27 Pea lea ʻa ʻEpalahame ʻo ne pehē, “Vakai, ko eni kuo u lea au kia Sihova, ka ko e efu, mo e efuefu pe au:
GEN 18:28 Pea kapau ʻe ʻikai ʻi ai ʻae toko nima ʻi he toko nimangofulu ʻoku angatonu: pea te ke fakaʻauha ʻae kolo kotoa pē, koeʻuhi ko e toko nima? Pea pehē ʻe ia, kapau te u ʻilo ʻi ai ʻae toko fāngofulu ma toko nima, ʻe ʻikai te u fakaʻauha ia.”
GEN 18:29 Pea ne toe lea kiate ia, ʻo pehē, “Pea kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko fāngofulu.” Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai te u fai ia, koeʻuhi koe toko fāngofulu ko ia.”
GEN 18:30 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOfa ke ʻoua naʻa houhau ʻa Sihova, pea te u lea: Kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko tolungofulu.” Pea pehēange ʻe ia, “E ʻikai te u fai ia, ʻo kapau te u ʻilo ʻi ai ʻae toko tolungofulu.”
GEN 18:31 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, kuo u lea ni kia Sihova: Kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko uofulu.” Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai te u fakaʻauha ia koeʻuhi ko e toko uofulu ko ia.”
GEN 18:32 Pea pehē ʻe ia, “ʻOfa ke ʻoua naʻa houhau ʻa Sihova, pea te u lea ni ʻo tā tuʻo taha pe; Kapau ʻe ʻilo ʻi ai ʻae toko hongofulu.” Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai te u fakaʻauha ia, koeʻuhi ko e toko hongofulu ko ia.”
GEN 18:33 Pea hāʻele atu ai ʻa Sihova ʻi hono hala, hili ʻena alea mo ʻEpalahame; pea liu mai ʻa ʻEpalahame ki hono potu.
GEN 19:1 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻe toko ua ki Sotoma kuo efiafi; pea naʻe nofo ʻa Lote ʻi he matapā ʻo Sotoma, pea mamata ʻa Lote, pea tuʻu hake ia ʻo ʻalu ke fakafetaulaki kiate kinaua: pea naʻa ne punou ia mo hono mata ki he kelekele.
GEN 19:2 Pea pehē ʻe ia, “Ongo ʻeiki, mo vakai mai, ʻoku ou kole kiate kimoua, mo afe ki he fale ʻo ho mo tamaioʻeiki ʻo nofo ʻi he poōni, pea fufulu ho mo vaʻe, pea te mo tuʻu hengihengi hake pe, pea ō ʻi homo fononga. Pea naʻa na pehē, “E ʻikai; ka te mā nofo ʻi he hala he poōni.”
GEN 19:3 Pea kole fakamātoato ia kiate kinaua; pea na afe ai kiate ia, ō hū ki hono fale; pea naʻa ne teu ʻena kai, pea taʻo ʻae mā taʻemeʻafakatupu, pea ne na kai.
GEN 19:4 ¶ Pea naʻe teʻeki te na tokoto, mo ʻene haʻu ʻae kau tangata ʻoe kolo, ʻio, ʻae kau tangata ʻo Sotoma, ʻo nau kāpui ʻae fale, ʻae kau mātuʻa mo e talavou, ʻae kakai kotoa pē mei he potu kehekehe.
GEN 19:5 Pea naʻa nau ui kia Lote ʻo pehē kiate ia, “Kofaʻā ia ʻae ongo tangata naʻe omi kiate koe he poōni? ʻOmi ʻakinaua kituʻa kiate kimautolu ke mau ʻilo ʻakinaua.”
GEN 19:6 Pea ʻalu kituaʻā Lote ʻi he matapā kiate kinautolu, pea tāpuni ʻe ia ʻae matapā ʻi hono tuʻa,
GEN 19:7 Pea ne pehē, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ʻoua te mou fai ʻae kovi pehē ni.
GEN 19:8 Vakai mai, ʻoku ai hoku ongo ʻofefine ʻoku teʻeki ai te na ʻilo ha tangata; ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ke u ʻomi ʻakinaua kiate kimoutolu, pea mou fai kiate kinaua, ʻaia ʻoku lelei kiate kimoutolu kaeʻoua te mou fai ha meʻa ki he ongo tangata ni; he ko ia kuo na omi ai ki he malu ʻo hoku fale.”
GEN 19:9 Pea naʻa nau pehē, “Tuʻu atu. Pea nau toe pehē, Ko e siana ni naʻe haʻu ia ko e ʻāunofo, pea kuo fie hoko ia ko e fakamaau nai; pea ko eni te mau fai kovi lahi kiate koe, ʻiate kinaua.” Pea naʻa nau feʻohofi mai ʻo tataʻo ʻae tangata ko Lote, pea naʻe meimei maumau ʻae matapā.
GEN 19:10 Ka naʻe mafao atu ʻae ongo tangata hona nima ʻo toho mai ʻa Lote ki he fale kiate kinaua, pea tāpuni ʻae matapā.
GEN 19:11 Pea na taaʻi ʻaki ʻae kui, ʻae kau tangata naʻe ʻi he matapā ʻoe fale, ʻae siʻi mo e lalahi: ko ia naʻa nau fiu ʻi he kumi ʻae matapā.
GEN 19:12 ¶ Pea pehē ʻe he ongo tangata kia Lote, “ʻOku ai hao kāinga ʻi he potu ni? Ko ho foha ʻi he fono, mo ho ngaahi foha, mo ho ngaahi ʻofefine, mo ia kotoa pē ʻoku ke maʻu ʻi he kolo ni fetuku mei he potu ni.
GEN 19:13 He te ma fakaʻauha ʻae potu ni, koeʻuhi kuo hoko ʻo lahi ʻaupito ʻa ʻenau tangi ki he ʻao ʻo Sihova; pea kuo fekauʻi ʻakimaua ʻe Sihova, ke fakaʻauha ia,”
GEN 19:14 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Lote ʻo lea ki hono ngaahi foha ʻi he fono, ʻaia naʻe uaifi mo hono ngaahi ʻofefine, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Tuʻu hake, hola mei he potu ni; koeʻuhi ʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻae kolo ni;” ka naʻe hangē ia ko ha tokotaha ʻoku luma, ki hono ngaahi foha ʻi he fono.
GEN 19:15 ¶ Pea pongipongi hake ai, naʻe fakavave ʻa Lote ʻe he ongo ʻāngelo, ʻo pehē, “Tuʻu ʻo ʻave ho uaifi mo ho ongo ʻofefine ʻoku ʻi heni; telia naʻa ʻauha koe ʻi he angahala ʻae kolo.”
GEN 19:16 Pea ʻi heʻene fakatuotuai, naʻe puke hono nima ʻe he ongo tangata, pea mo e nima ʻo hono uaifi, pea mo e nima ʻo hono ongo ʻofefine; naʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova kiate ia; pea naʻa na ʻomi ia kituʻa, ʻo tuku ia ʻi he tuaʻā kolo.
GEN 19:17 ¶ Pea hili ʻena ʻomi ʻakinautolu kituaʻā, pea pehē ʻe ia, “Hola ke ke moʻui ai, ʻoua naʻa ke sio ki mui, pe mālōlō ʻi he tokalelei kotoa pē, mole atu ki he moʻunga, telia naʻa ke ʻauha.”
GEN 19:18 Pea pehēange ʻe Lote kiate kinaua, “Ke ʻoua naʻa pehē ʻeku ʻEiki!
GEN 19:19 Vakai, kuo ʻofeina ʻa hoʻo tamaioʻeiki ʻi ho ʻao, Pea kuo ke fakaongo lahi hoʻo ʻaloʻofa, ʻaia kuo ke fakahā kiate au, ʻi hoʻo fakamoʻui au: pea ʻe ʻikai te u faʻa lava ki he moʻunga, telia naʻa hoko ai ha kovi kiate au, peau mate.
GEN 19:20 Vakai, mai ko e kolo ni ʻoku ofi ke hola ki ai, pea ʻoku siʻi ia; ʻofa ke u hola ki ai, (ʻikai ko e siʻi ia?) Pea ʻe moʻui ai hoku laumālie.
GEN 19:21 Pea ne pehē kiate ia, “Vakai, kuo u tokanga kiate koe ʻi he meʻa ni foki, pea ʻe ʻikai te u fakaʻauha ʻae kolo ni ʻaia kuo ke kole ki ai.
GEN 19:22 Fakatoʻotoʻo ʻo hola ki ai; he ʻoku ʻikai teu faʻa fai ha meʻa, kaeʻoua ke ke hoko ki ai;” Ko ia naʻe ui ai hono hingoa ʻoe kolo ko ia ko Soa.
GEN 19:23 ¶ Naʻe hoko ʻa Lote ki Soa, kuo hopo ʻae laʻā ki māmani.
GEN 19:24 Pea naʻe fakaʻuha ʻe Sihova ki Sotoma mo Komola, ʻae makavela mo e afi mei ʻa Sihova ʻi he langi.
GEN 19:25 Pea ne fakaʻauha ʻae ngaahi kolo ko ia, mo e fonua tokalelei kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe ngaahi kolo, pea mo e ngaahi meʻa naʻe tupu ʻi he kelekele.
GEN 19:26 ¶ Ka naʻe hanga ki mui hono uaifi, ʻi heʻene muimui ʻiate ia, pea naʻe liliu ia ko e pou māsima.
GEN 19:27 ¶ Pea naʻe ʻalu hengihengi hake pe ʻa ʻEpalahame ki he potu naʻe tuʻu ai ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
GEN 19:28 Pea ne sio atu ki Sotoma mo Komola, pea ki he fonua kotoa pē ʻoe tokalelei, pea ne mamata, pea vakai naʻe ʻalu hake ʻae kohu ʻoe fonua, ʻo hangē ko e kohu ʻoe pupuʻa afi.
GEN 19:29 Pea ʻi he fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kolo ʻoe toafa, naʻe pehē ʻa ʻene manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻa ʻEpalahame, ʻo ne fekau ʻa Lote mei he lotolotonga ʻoe ʻauha, ʻi heʻene fakaʻauha ʻae ngaahi kolo ʻaia naʻe nofo ai ʻa Lote.
GEN 19:30 Pea naʻe ʻalu ʻa Lote mei Soa, mo hono ongo ʻofefine ʻo nau nofo ʻi he moʻunga: he naʻe manavahē ia ke nofo ʻi Soa; pea nofo ia ʻi he ʻanaʻi maka, ʻaia mo hono ongo ʻofefine.
GEN 19:31 Pea pehē ʻe he taʻokete ki he tehina, “Kuo motuʻa ʻeta tamai, pea ʻoku ʻikai ha tangata ʻi māmani ke haʻu kiate kitaua, ʻo hangē ko e anga ʻo māmani.
GEN 19:32 Ke ta fakainu uaine ʻe ta tamai, pea te ta mohe mo ia, koeʻuhi ke ai ha hako ʻi he ʻe ta tamai.”
GEN 19:33 Pea naʻa na fakainu uaine ʻena tamai ʻi he pō ko ia; pea ʻalu ʻae taʻokete ʻo mohe mo ʻene tamai: pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻene tokoto hifo, pe ko ʻene toetuʻu hake.
GEN 19:34 Pea pongipongi ai, naʻe pehē ʻae lea ʻae ʻuluaki ki he tehina, “Vakai, naʻaku mohe ʻanepō ki heʻeku tamai; pea ke ta fakainu uaine ia he poōni foki; pea ke ʻalu kiate ia ke mo mohe, koeʻuhi ke ai ha hako ʻi heʻeta tamai.”
GEN 19:35 Pea naʻa na fakainu uaine ʻena tamai ʻi he pō ko ia foki; pea ʻalu ange ʻae tehina, ʻo mohe mo ia pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻene tokoto hifo, pe ko ʻene tuʻu hake.
GEN 19:36 Pea feitama ai fakatouʻosi pe ʻae ongo ʻofefine ʻo Lote ki heʻena tamai.
GEN 19:37 Pea fanauʻi ʻe he ʻuluaki ʻae tama, pea ne ui hono hingoa ko Moape, ko e tamai ia ʻae kakai Moape, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
GEN 19:38 Pea fanauʻi foki ʻe he tehina ʻae tama, pea ne ui ia ko Peniami: ʻaia ko e tamai ʻae ngaahi fānau ʻa ʻAmoni, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
GEN 20:1 Pea naʻe fononga ʻa ʻEpalahame mei ai, ki he fonua ʻi he feituʻu tonga, pea nofo ia ʻi he vahaʻa ʻo Ketesi mo Sua, pea ʻāunofo ia ʻi Kela.
GEN 20:2 Pea naʻe pehē ʻe ʻEpalahame [ʻi heʻene lau ]ki hono uaifi ko Sela, “Ko hoku tuofefine ia:” pea fekauʻi ʻe ʻApimeleki, ko e tuʻi ʻo Kela, ʻo ne ʻave ʻa Sela.
GEN 20:3 Ka naʻe hā mai ʻae ʻOtua kia ʻApimeleki ʻi he misi ʻi he pō, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai ko e tangata mate koe, koeʻuhi ko e fefine kuo ke toʻo, he ko e uaifi ia ʻo ha tangata.”
GEN 20:4 Ka naʻe teʻeki ai ofi ʻa ʻApimeleki kiate ia: pea pehē ʻe ia, “E ʻEiki, te ke fakaʻauha foki ʻae puleʻanga māʻoniʻoni?
GEN 20:5 ‌ʻIkai naʻa ne pehē mai kiate au, ‘Ko hoku tuofefine ia?’ Mo e fefine, naʻe pehē ʻe ia, ‘Ko hoku tuongaʻane ia;’ ʻi he totonu ʻa hoku loto, mo e māʻoniʻoni ʻa hoku nima kuo u fai ʻae meʻa ni.”
GEN 20:6 Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia ʻi he misi, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo naʻa ke fai ia ʻi he anga totonu, he naʻaku taʻofi koe foki ke ʻoua naʻa ke fai hala kiate au; ko ia naʻe ʻikai te u tuku koe ke ke ala kiate ia.
GEN 20:7 Pea ko eni, ke ke toe ʻatu ki he tangata hono uaifi; he ko e palōfita ia, pea te ne hūfia koe, pea te ke moʻui: pea kapau ʻe ʻikai te ke toe ʻatu ia, ke ke ʻilo ko e moʻoni te ke mate, ʻa koe mo ia kotoa pē ʻoku ʻoʻou.”
GEN 20:8 Ko ia naʻe tuʻu hengihengi hake ai ʻa ʻApimeleki, ʻo ne ui ʻene kau nofoʻanga kotoa pē, ʻo ne fakahā kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē; pea naʻa nau manavahē lahi.
GEN 20:9 Pea fekau ʻe ʻApimeleki ke haʻu ʻa ʻEpalahame, pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate kimautolu? Pea ko e hā ha kovi naʻaku fai kiate koe, ke ke ʻomi ai kiate au mo hoku puleʻanga ʻae hala lahi ni? Kuo ke fai ʻae ngaahi meʻa kiate au ʻaia ʻoku ʻikai lelei ke fai.”
GEN 20:10 Pea fehuʻi ʻe ʻApimeleki kia ʻEpalahame ʻo ne pehē, ‘Ko e hā ʻae meʻa naʻe hā kiate koe, koeʻuhi ke ke fai ai ʻae meʻa ni?’
GEN 20:11 Pea talaange ʻe ʻEpalahame, “Naʻaku pehē ʻi hoku loto, Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ʻi he potu ni, ʻae manavahē ki he ʻOtua; pea te nau tāmateʻi au, koeʻuhi ko hoku uaifi.
GEN 20:12 Ka ko e moʻoni pe ko hoku tuofefine ia: he ko e ʻofefine ia ʻo ʻeku tamai, ka ʻoku ʻikai ko e tama ʻa ʻeku faʻē ʻaʻaku pea naʻe hoko ia ko hoku uaifi.
GEN 20:13 Pea ʻi he fakahēʻi au ʻe he ʻOtua mei he fale ʻo ʻeku tamai, naʻaku pehē kiate ia, Ko hoʻo ʻofa eni, te ke fakahā kiate au; ʻi he potu kotoa pē te ta hoko ki ai, te ke fakahā au, ʻo pehē, Ko hoku tuongaʻane ia.”
GEN 20:14 Pea toʻo ʻe ʻApimeleki ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e kau tamaioʻeiki, mo e kau kaunanga ʻo ne foaki ʻakinautolu kia ʻEpalahame, mo ne toe atu kiate ia ʻa Sela ko hono uaifi.
GEN 20:15 Pea pehēange ʻe ʻApimeleki, “Vakai, ʻoku ʻi ho ʻao hoku fonua kotoa pē; faʻiteliha ko e hā potu te ke nofo ki ai.”
GEN 20:16 Pea naʻe pehē ʻe ia kia Sela, “Vakai, kuo u foaki ki ho tuongaʻane ʻae [konga ]siliva ʻe afe: vakai ʻoku ʻiate koe ia, ko e pūlou ki ho mata kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻiate koe mo e [kakai ]kotoa pē naʻe pehē ʻa hono valokia ia.”
GEN 20:17 ¶ Pea lotu ʻa ʻEpalahame ki he ʻOtua pea fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻa ʻApimeleki, mo hono uaifi, mo ʻene kau kaunanga; pea naʻa nau fanafanau.
GEN 20:18 He ne kuo pupuni ʻe he ʻOtua ʻae manāva kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻApimeleki, koeʻuhi ko Sela, ko e uaifi ʻo ʻEpalahame.
GEN 21:1 Pea naʻe ʻaʻahi ʻe Sihova kia Sela ʻo hangē ko ʻene folofola, pea naʻe fai ʻe Sihova kia Sela ʻo hangē ko ʻene folofola.
GEN 21:2 He naʻe tuituʻia ʻa Sela ʻo ne fanauʻi kia ʻEpalahame ʻae tama ʻi heʻene motuʻa, ʻio, ʻi he kuonga ko ia naʻe folofola ki ai ʻae ʻOtua.
GEN 21:3 Pea naʻe ui ʻe ʻEpalahame ʻae hingoa ʻo hono foha naʻe fānau kiate ia, ʻaia naʻe fāʻeleʻi ʻe Sela kiate ia, ko ʻAisake.
GEN 21:4 Pea naʻe kamu ʻe ʻEpalahame hono foha ko ʻAisake ʻi hono ʻaho valu, ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻOtua kiate ia,
GEN 21:5 Pea naʻe teau taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻEpalahame ʻi he fānau ʻa ʻAisake kiate ia.
GEN 21:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sela, “Kuo fakakata au ʻe he ʻOtua, pea ʻe kata mo au ʻakinautolu kotoa pē ʻe fanongo ai.”
GEN 21:7 Pea pehē ʻe ia, “Ko hai ia naʻe teitei pehē kia ʻEpalahame, ʻe fakahuhu ʻe Sela ha fānau? He kuo u fāʻeleʻi ha tama kiate ia ʻi heʻene motuʻa.”
GEN 21:8 Pea naʻe tupu ʻae tama, pea māvae ia, pea naʻe fai ʻe ʻEpalahame ʻae kātoanga lahi ʻi he ʻaho naʻe māvae ai ʻa ʻAisake.
GEN 21:9 ¶ Pea naʻe mamata ʻa Sela ki he tama ʻa Hekaʻā ko e fefine ʻIsipite, ʻaia naʻa ne fanauʻi kia ʻEpalahame, ʻoku manuki.
GEN 21:10 Ko ia naʻa ne pehē ai kia ʻEpalahame, “Kapusi ʻae fefine pōpula ni mo ʻene tama: koeʻuhi ʻe ʻikai fakataha ʻae tama ʻae fefine pōpula ni, mo ʻeku tama ko ʻAisake.”
GEN 21:11 Pea ko e meʻa fakamamahi lahi ia ʻi he ʻao ʻo ʻEpalahame, koeʻuhi ko hono foha.
GEN 21:12 ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia ʻEpalahame, “ʻOua naʻa ke mamahi koeʻuhi ko e tama, pe koeʻuhi ko hoʻo fefine kaunanga ka ke tokanga ki he leʻo ʻo Sela ʻi he meʻa kotoa pē kuo ne lea ai kiate koe koeʻuhi ʻe ui ia ʻAisake pe ʻa ho hako.
GEN 21:13 Pea te u fakatupu ʻae puleʻanga ʻi he tama ʻae fefine kaunanga, koeʻuhi ko ho hako ia.”
GEN 21:14 Pea tuʻu hengihengi hake ai ʻa ʻEpalahame, mo ne ʻomi ʻae mā mo e hina vai, ʻo ne ʻatu kia Hekaʻā, pea ne ai ia ki hono uma pea mo e tama, ʻo ne fekau ia ke ʻalu; pea naʻe ʻalu ia, ʻo he fano pe ʻi he toafa ʻo Peasipa.
GEN 21:15 Pea ʻi he ʻosi ʻae vai ʻi he hina, naʻe tuku ʻe ia ʻae tama ʻi he lolo ʻakau ʻe taha.
GEN 21:16 Ka ka ʻalu ia ʻo nofo fakahangatonu mai mei he mamaʻo ʻo tatau nai mo e touʻanga ngahau kuo fana; he naʻe pehē ʻe ia; “ʻOfa ke ʻoua naʻaku mamata ki he pekia ʻae tama, pea naʻe nofo ia ʻo hangatonu kiate ia, pea hiki hake ʻe ia hono leʻo ʻo tangi.”
GEN 21:17 Pea ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae leʻo ʻoe tamasiʻi; pea lea mai ʻae ʻāngelo ʻae ʻOtua kia Hekaʻā mei he langi ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke mamahi ai Hekaʻā? ʻOua te ke manavahē: he kuo ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae leʻo ʻoe tamasiʻi mei he potu na.
GEN 21:18 Tuʻu, pea hiki hake ʻae tamasiʻi pea fafa ia ho nima: he te u ngaohi ia ko e puleʻanga lahi.”
GEN 21:19 Pea naʻe fakaʻā ʻe he ʻOtua hono mata, pea naʻe mamata ia ki he matavai: pea ʻalu ia ʻo fakafonu ʻae hina ʻaki ʻae vai, pea ne fakainu ʻae tamasiʻi.
GEN 21:20 Pea naʻe kau ʻae ʻOtua ki he tamasiʻi pea tupu ia, pea ne nofo ʻi he toafa, pea hoko ia ko e tangata fana.
GEN 21:21 Pea naʻe nofo ia ʻi he toafa ʻo Palani: pea naʻe ʻomi ʻe heʻene faʻē, ʻae uaifi kiate ia mei he fonua ko ʻIsipite.
GEN 21:22 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he kuonga ko ia, naʻe lea kia ʻEpalahame ʻa ʻApimeleki, mo Fikoli ko e ʻeiki lahi ia ʻo ʻene kautau, ʻo pehē: “ʻOku ʻiate koe ʻae ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai;
GEN 21:23 Pea ko eni, ke ke fuakava kiate au ʻi he ʻOtua, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ke fai kākā kiate au, pe ki hoku foha, pe ki he foha ʻo hoku foha, ka ke fai kiate au, mo e fonua, ʻaia kuo ke nofo ʻāunofo ki ai, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate koe.”
GEN 21:24 Pea pehē ʻe ʻEpalahame, “Te u fuakava.”
GEN 21:25 Pea naʻe valoki ʻe ʻEpalahame kia ʻApimeleki, koeʻuhi ko e vai keli naʻe faʻao fakamālohi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻApimeleki.
GEN 21:26 Pea pehēange ʻe ʻApimeleki, “ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hai kuo fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke tala mai ia, pea naʻe ʻikai te u fanongo ki ai, ka ko e ʻaho ni pe.”
GEN 21:27 Pea naʻe ʻomi ʻe ʻEpalahame ʻae fanga sipi mo e fanga pulu, ʻo ne foaki ia kia ʻApimeleki; pea naʻe fai ʻekinaua ʻae fuakava;
GEN 21:28 Pea naʻe vaheʻi mo tuku kehe ʻe ʻEpalahame ʻae lami fefine ʻe fitu.
GEN 21:29 Pea pehē ʻe ʻApimeleki kia ʻEpalahame; “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe lami fefine ʻe fitu kuo ke vaheʻi mo tuku kehe?”
GEN 21:30 Pea ne pehē, “Ke ke toʻo ia ʻo ʻave mei hoku nima, ʻae lami fefine ʻe fitu ko ia, koeʻuhi ko e fakamoʻoni ia kiate au, naʻaku keli ʻae vai.
GEN 21:31 Ko ia naʻa ne ui ai ʻae potu ko ia ko Peasipa: koeʻuhi naʻa na fefuakava ʻi ai;
GEN 21:32 Naʻe pehē ʻena fai ʻae fuakava ʻi Peasipa: pea tuʻu hake ʻa ʻApimeleki mo Fikoli ko e ʻeiki lahi ʻo ʻene kautau, pea na toe ō ki he fonua ʻoe kakai Filisitia.
GEN 21:33 ¶ Pea naʻe tō ʻe ʻEpalahame ʻae ngaahi ʻakau ʻi Peasipa, pea naʻe ui ai ia ki he huafa ʻo Sihova, ko e ʻOtua taʻengata;
GEN 21:34 Pea naʻe ʻāunofo ʻa ʻEpalahame ʻi he fonua ʻoe kakai Filisitia ʻi he ngaahi ʻaho lahi.
GEN 22:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe hoko ʻae ʻahiʻahi mei he ʻOtua kia ʻEpalahame ʻo ne pehē, ʻEpalahame: pea pehē ʻe ia, “Vakai ko au [eni].
GEN 22:2 Pea ne pehē, “Ko eni ke ke ʻave ho foha, ho foha pe taha ko ʻAisake, ʻaia ʻoku ke ʻofa ki ai, pea ke ʻalu ki he fonua ko Molia: ʻo feilaulau ʻaki ia ʻi ai, ko e feilaulau tutu, ʻi he moʻunga ʻe taha ʻaia te u fakahā kiate koe.”
GEN 22:3 ¶ Pea tuʻu hengihengi hake ʻa ʻEpalahame ʻo ne ai hono hekaʻanga ki he ʻasi, pea ʻave mo ia ʻae talavou ʻe toko ua, pea mo ʻAisake ko hono foha, pea naʻa ne tā ʻae fefie ki he feilaulau tutu, pea nau tutuʻu hake ʻo fononga ki he potu naʻe fakahā ʻe he ʻOtua kiate ia.
GEN 22:4 Pea hanga hake ʻa ʻEpalahame hono mata ʻi hono ʻaho tolu, pea mamata ia ki he potu mei he mamaʻo.
GEN 22:5 Pea pehē ʻe ʻEpalahame ki heʻene ongo talavou, “Mo nofo ʻi heni mo e ʻasi: pea te ma ō mo e tama ki hena ʻo lotu, pea toe haʻu kiate kimoua.”
GEN 22:6 Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake; pea ne toʻo ʻae afi ʻi hono nima mo e hele; pea naʻa na ō fakataha.
GEN 22:7 Pea naʻe leaange ʻa ʻAisake ki heʻene tamai ko ʻEpalahame, ʻo pehē, “Ko ʻeku tamai; pea ne pehē, “Hoku foha, ko au eni.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko eni ʻae afi, mo e fefie; ka ko e fē ʻae lami ki he feilaulau?”
GEN 22:8 Pea pehēange ʻe ʻEpalahame, “Hoku foha, ʻe tokonaki ʻe he ʻOtua maʻana ha lami ki he feilaulau tutu; pea ne na ō fakataha.”
GEN 22:9 Pea naʻa na hoko ki he potu naʻe fakahā ʻe he ʻOtua kiate ia; pea fokotuʻu ai ʻe ʻEpalahame ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne hili ʻae fefie ki ai, pea ne haʻi hono foha ko ʻAisake, ʻo ne hilifaki ia ki he fefie ki he funga ʻesifeilaulau.
GEN 22:10 Pea mafao atu ʻe ʻEpalahame hono nima, ʻo ne toʻo ʻae hele ke tāmateʻi hono foha.
GEN 22:11 Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia mei he langi, ʻo pehē, “ʻEpalahame, ʻEpalahame;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni;”
GEN 22:12 Pea pehē ʻe ia, “ʻOua naʻa ala ho nima ki he tama, pe fai ha meʻa kiate ia; he ʻoku ou ʻilo eni, ʻoku ke manavahē ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke taʻofi ho foha, ko ho foha pe taha meiate au.”
GEN 22:13 Pea hanga hake ʻa ʻEpalahame hono mata ʻo ne sio, pea vakai naʻe ʻi hono tuʻa ha sipitangata, kuo ʻefihia ʻi hono nifo ʻi he vao; pea naʻe ʻalu ʻa ʻEpalahame ʻo ne toʻo ʻae sipitangata, ʻo ne feilaulau ʻaki ia, ko e feilaulau tutu, ko e fetongi ʻo hono foha.
GEN 22:14 Pea naʻe ui ʻe ʻEpalahame ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Sihova-Saila; hangē ko ia ʻoku lea ʻaki ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻo pehē, “ʻI he moʻunga ʻe ʻafio ʻa Sihova ki ai.”
GEN 22:15 ¶ Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia ʻEpalahame mei he langi ko hono tuʻo ua,
GEN 22:16 ‌ʻo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, kuo u fuakava ʻiate au, koeʻuhi kuo ke fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi meiate au ho foha, ʻa ho foha pe taha;
GEN 22:17 Koeʻuhi ʻi he tāpuaki, te u tāpuakiʻi koe, pea ʻi he fakatokolahi, te u fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, mo e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahi; pea ʻe maʻu ʻe ho hako ʻae matapā ʻo honau ngaahi fili.
GEN 22:18 Pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻo.”
GEN 22:19 Pea naʻe toe haʻu ʻa ʻEpalahame ki heʻene ongo talavou, pea naʻa nau tutuʻu ki ʻolunga ʻo nau fononga fakataha ki Peasipa, pea naʻe nofo ʻa ʻEpalahame ʻi Peasipa.
GEN 22:20 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakahā kia ʻEpalahame, ʻo pehē, “Vakai, kuo fanauʻi foki ʻe Milika ʻae fānau kia Nehoa, ko ho tokoua.
GEN 22:21 Ko Husa hono ʻuluaki, mo Pusa ko hono tehina, pea mo Kemueli, ko e tamai ʻa ʻElami.
GEN 22:22 Mo Keseti, mo Hesoa, mo Pilitasi, mo Sitilafi, mo Petueli.
GEN 22:23 Pea naʻe tupu ia Petueli ʻa Lepeka ko e toko valu ni naʻe fanauʻi ʻe Milika kia Nehoa, ko e tehina ʻo ʻEpalahame.
GEN 22:24 Pea ko hono sinifu naʻe hingoa ko Liuma, naʻa ne fanauʻi foki ʻe ia ʻa Tepa, mo Kehami, mo Tehasi, mo Meeka.
GEN 23:1 Pea naʻe teau ma uofulu ma fitu ʻae taʻu ʻa Sela; ko e ngaahi taʻu eni ʻoe moʻui ʻa Sela;
GEN 23:2 Pea naʻe pekia ʻa Sela ʻi Kesa ʻAlipa; ʻaia ko Hepeloni ʻi he fonua ko Kēnani pea naʻe haʻu ʻa ʻEpalahame ke tēngihia ʻa Sela, mo tangi koeʻuhi ko ia.
GEN 23:3 ¶ Pea naʻe tuʻu ki ʻolunga ʻa ʻEpalahame ʻi he ʻao ʻo hono pekia, ʻo ne lea ki he fānau ʻa Heti, ʻo pehē,
GEN 23:4 “Ko e muli au mo e ʻāunofo ʻiate kimoutolu, tuku mai ha potu faʻitoka meiate kimoutolu, koeʻuhi ke u tanu ai hoku pekia mei hoku ʻao.”
GEN 23:5 Pea leaange ʻae fānau ʻa Heti kia ʻEpalahame, ʻo pehē kiate ia:
GEN 23:6 “E ʻEiki, ke ke fanongo mai kiate kimautolu, ko e ʻEiki lahi koe ʻiate kimautolu; ke ke faʻiteliha ki homau ngaahi fonualoto, ke fai ai ho pekia; ʻe ʻikai ha mau tokotaha ʻe taʻofi meiate koe hono fonualoto, ka ke fai ʻi ai ho pekia.”
GEN 23:7 Pea tuʻu hake ʻa ʻEpalahame, ʻo tulolo ia ki he kakai ʻoe fonua, ʻio ki he fānau ʻa Heti.
GEN 23:8 Pea lea ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kapau ko homou loto ke u tanu hoku pekia mei hoku ʻao, pea mou fanongo mai; pea mou kole kia ʻEfilone ko e foha ʻo Sohaʻa, koeʻuhi ko au.
GEN 23:9 Koeʻuhi ke ne tuku mai ʻae ʻana ʻi Makipila ʻoku ʻaʻana, pea ʻoku ʻi he potu ʻo ʻene ngoue; ke ne fakatau ia kiate au, ki he paʻanga ʻoku tatau mo ia, ke u maʻu ia ko hoku faʻitoka ʻiate kimoutolu.”
GEN 23:10 Pea naʻe nofo ʻa ʻEfilone fakataha mo e fānau ʻa Heti; pea leaange ʻa ʻEfilone ko e tangata Heti kia ʻEpalahame ʻi he ʻao ʻoe ngaahi fānau ʻa Heti, ʻio, ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē naʻe hū ʻi he matapā ʻoe kolo, ʻo pehē,
GEN 23:11 “Ko ʻeku ʻeiki, ʻe ʻikai; ka ke fanongo mai: ʻoku ʻoʻou ʻae ngoue, pea mo e ʻana ʻoku ʻi ai, te u foaki ia kiate koe; ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa hoku kakai ni, ʻoku ou foaki ia kiate koe, ke ke tanu ai ho pekia.”
GEN 23:12 Pea toe tulolo ʻa ʻEpalahame ki he kakai ʻoe fonua.
GEN 23:13 Pea lea ia kia ʻEfilone ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻoe fonua, ʻo pehē, “Kapau ko ho loto ia, ʻoku ou kole kiate koe fanongo mai kiate au: te u ʻatu kiate koe ʻae paʻanga ki he ngoue; ke ke maʻu ia, pea teu tanu hoku pekia ʻi ai.”
GEN 23:14 Pea lea ʻa ʻEfilone kia ʻEpalahame, ʻo ne pehē kiate ia,
GEN 23:15 “Ko ʻeku ʻeiki, ke ke fanongo mai; ʻoku tatau ʻae konga fonua mo e sikeli siliva ʻe fāngeau; ka koeʻumaʻā ia kiate au mo koe? Ko ia, ke ke tanu pe ho pekia.”
GEN 23:16 Pea tokanga ʻa ʻEpalahame kia ʻEfilone; pea naʻe fua ʻe ʻEpalahame ʻae siliva kia ʻEfilone, ʻaia naʻa ne tala ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa Heti, ko e sikeli siliva ʻe fāngeau, ʻo hangē ko e lau ʻe he kau fakatau.
GEN 23:17 ¶ Pea ko e ngoue ʻa ʻEfilone, ʻaia naʻe ʻi Makipila, pea ofi ki Mamali, ko e ngoue, pea mo e ʻana ʻi ai, pea mo e ngaahi ʻakau ʻoku ʻi ai, ʻaia naʻe ʻi he veʻe ngoue kotoa pē, naʻe fakapapau ia,
GEN 23:18 Kia ʻEpalahame ko e tofiʻa, ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa Heti, ʻi he ʻao ʻo kinautolu kotoa pē naʻe hū ʻi he matapā ʻo hono kolo.
GEN 23:19 Pea hili ia, naʻe tanu ʻe ʻEpalahame hono uaifi ko Sela ʻi he ʻana ʻi he ngoue ʻo Makipila ʻoku hangatonu ki Mamili, ʻaia ko Hepeloni, ʻi he fonua ko Kēnani.
GEN 23:20 Pea ko e ngoue, mo e ʻana naʻe ʻi ai naʻe fakapapau ia kia ʻEpalahame, ʻe he ngaahi foha ʻo Heti, ke ne maʻu ko hono faʻitoka.
GEN 24:1 Pea naʻe motuʻa ʻa ʻEpalahame, pea lahi ʻaupito ʻa hono ngaahi ʻaho; pea naʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻa ʻEpalahame ʻi he meʻa kotoa pē.
GEN 24:2 Pea pehē ʻe ʻEpalahame ki ke motuʻa tamaioʻeiki ʻi hono fale, ʻaia naʻe pule ki heʻene meʻa kotoa pē, “ʻOku ou kole ke ke ai ho nima ʻi hoku lalo tenga:
GEN 24:3 He ko hoku loto, ke ke fuakava ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, pea ko e ʻOtua ʻo māmani, ke ʻoua naʻa ke fili ha uaifi ki hoku foha ʻi he ngaahi ʻofefine ʻoe kakai Kēnani, ʻaia ʻoku ou ʻāunofo ki ai.
GEN 24:4 Ka te ke ʻalu ki hoku fonua, ki hoku kāinga, mo ke fili mai ha uaifi ki hoku foha ko ʻAisake.”
GEN 24:5 Pea pehēange ʻe he tamaioʻeiki kiate ia, “Kapau ʻe ʻikai fie haʻu mo au ʻae fefine ki he fonua ni; ʻe fēfē, te u toe ʻave ho foha ki he fonua naʻa ke haʻu mei ai?”
GEN 24:6 Pea talaange ʻe ʻEpalahame kiate ia, “Vakai, ʻoua ʻaupito naʻa ke toe ʻave hoku foha ki ai.
GEN 24:7 Ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, ʻaia naʻe ʻomi au mei he fale ʻo ʻeku tamai, mo e fonua ʻo hoku kāinga, pea naʻa ne lea kiate au mo ne fuakava kiate au, ʻo pehē, Te u foaki ki ho hako ʻae fonua ni: te ne fekau ʻene ʻāngelo ke muʻomuʻa ʻiate koe, pea te ke ʻomi mei ai ha uaifi ki hoku foha.
GEN 24:8 Pea kapau ʻe ʻikai loto ʻae fefine ke haʻu mo koe, te ke ʻataʻatā ai mei he ʻe ta fuakava ni: kaeʻoua naʻa ke toe ʻave hoku foha ki ai.”
GEN 24:9 Pea naʻe ai ʻe he tamaioʻeiki hono nima ki he lalo tenga ʻo hono ʻeiki ko ʻEpalahame, pea ne fuakava kiate ia, koeʻuhi ko e meʻa ni.
GEN 24:10 ¶ Pea naʻe fili mai ʻe he tamaioʻeiki ʻae kāmeli ʻe hongofulu ʻi he fanga kāmeli ʻa ʻene ʻeiki, pea ʻalu; he naʻe ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ʻene ʻeiki, pea tuʻu hake ia ʻo ʻalu ki Mesopōtemia, ki he kolo ʻo Nehoa.
GEN 24:11 Pea naʻa ne fakatūʻulutui ʻene fanga kāmeli ʻi he tuaʻā kolo ʻi he veʻe vaikeli, ʻi he feituʻulaʻā efiafi, ʻio, ʻi he feituʻulaʻā ʻoku ʻalu ai ʻae kau fefine ke utu vai.
GEN 24:12 Pea pehē ʻe ia, “E Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakamonūʻia au he ʻaho ni, pea ke fakahā hoʻo ʻofa ki heʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame.
GEN 24:13 Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi heni, ʻi he veʻe vaikeli; pea ʻe haʻu ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kakai ʻoe kolo ke utu vai.
GEN 24:14 Tuku ke hoko ʻo pehē, ke ʻilonga ʻae taʻahine, ʻaia te u pehē ki ai, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku hifo hoʻo hina, ke u inu; pea te ne pehē mai, Inu, pea te u fakainu hoʻo fanga kāmeli foki;’ ko ia ia kuo ke fili maʻa hoʻo tamaioʻeiki ko ʻAisake: pea te u ʻilo ai kuo ke fakahā ʻae ʻofa ki heʻeku ʻeiki.”
GEN 24:15 ¶ Pea naʻe hoko, ʻo pehē, ʻi he teʻeki ai ʻosi ʻene lea, vakai naʻe haʻu mo ʻene hina vai ʻi hono uma, ʻa Lepeka ʻaia naʻe tupu ia Petueli, ko e tama ʻa Milika, ko e uaifi ʻo Nehoa, ko e taʻokete ʻo ʻEpalahame.
GEN 24:16 Pea naʻe hoihoifua ʻae taʻahine ke sio ki ai, pea ko e tāupoʻou ia, he naʻe teʻeki ʻiloʻi ia ʻe ha tangata; pea ne ʻalu hifo ia ki he vai, ʻo fakafonu ʻene hina pea toe ʻalu hake.
GEN 24:17 Pea lele ʻae tamaioʻeiki ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia: “ʻOku ou kole ke u inu ha vai siʻi ʻi hoʻo hina.”
GEN 24:18 Pea pehēange ʻe ia, “Ko ʻeku ʻeiki ke ke inu;” pea fakatoʻotoʻo ia ʻo tuku hifo ʻae hina ki hono nima, ʻo ne fakainu ia.
GEN 24:19 Pea hili ʻene fakainu ia, pea pehē ʻe ia, “Te u utu ki hoʻo fanga kāmeli foki ke ʻoua ke nau fiu.”
GEN 24:20 Pea fakatoʻotoʻo ia, pea lingi ʻae vai mei he hina ki he tukuʻanga vai, pea toe lele ki he vai ke utu, pea naʻa ne utu ki heʻene fanga kāmeli kotoa pē.
GEN 24:21 Pea naʻe ofo ʻae tangata kiate ia, kae fakalongo pe, ko ʻene vakai pe kuo fakamonūʻia ʻe Sihova hono fononga pe ʻikai.
GEN 24:22 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hili ʻae inu ʻae fanga kāmeli, naʻe toʻo ʻe he tangata ʻae hau koula, ko e vaheua ʻoe sikeli siliva hono mamafa, pea mo e lelu koula ʻe ua ki hono nima, ko e sikeli ʻe hongofulu hono mamafa.
GEN 24:23 Pea ne pehē, “Ko e ʻofefine ʻohai koe? ʻOku ou kole ke ke tala mai, pe ʻoku ʻataʻatā ʻae ʻapi ʻo hoʻo tamai ke mau ʻapitanga ai.”
GEN 24:24 Pea ne pehē kiate ia, “Ko e ʻofefine au ʻo Petueli ko e tama ʻa Milika, ʻaia naʻa ne fāʻeleʻi kia Nehoa.”
GEN 24:25 Pea ne pehē foki kiate ia, “ʻOku mau maʻu ʻae mohuku mo e meʻakai lahi pea ʻoku ʻataʻatā homau ʻapi ke [mou ]ʻapitanga ki ai.”
GEN 24:26 Pea tulolo hifo ʻae tangata hono ʻulu, pea hū ia kia Sihova.
GEN 24:27 ‌ʻO ne pehē, “ʻOku monūʻia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻa ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, ʻaia ʻoku ʻikai te ne fakamasiva ʻeku ʻeiki ʻi heʻene ʻaloʻofa mo ʻene moʻoni; naʻaku ʻi he hala, pea kuo tataki au ʻe Sihova ki he fale ʻoe kāinga ʻo ʻeku ʻeiki.”
GEN 24:28 Pea naʻe lele ʻae taʻahine, ʻo fakahā ki he fale ʻo ʻene faʻē, ʻae ngaahi meʻa ni.
GEN 24:29 ¶ Pea naʻe ʻi ai ʻae tuongaʻane ʻo Lepeka ko Lepani hono hingoa; pea lele kituʻa ʻa Lepani ki he tangata, ʻi he vaikeli.
GEN 24:30 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ki he hau, mo e lelu ʻi he nima ʻo hono tuofefine, pea mo ʻene fanongo ki he ngaahi lea ʻa Lepeka ko hono tuofefine, ʻo pehē, naʻe lea pehē mai ʻae tangata kiate au; pea haʻu leva ia ki he tangata; pea vakai naʻe tuʻu ia ʻo ofi ki he fanga kāmeli ʻi he veʻe vaikeli.
GEN 24:31 Pea pehē ʻe ia, “Haʻu ki heni, ʻa koe ko e monūʻia ʻo Sihova; ko e hā ʻoku ke kei tuʻu ai ʻi tuaʻā? He kuo ʻosi ʻeku teu ʻae fale, mo e potu ki he fanga kāmeli.
GEN 24:32 ¶ Pea naʻe hū ʻae tangata ki he fale; pea ne vete ʻae fanga kāmeli, pea ne ʻatu ʻae mohuku mo e meʻakai ki he fanga kāmeli, mo e vai ke fufulu ai hono vaʻe mo e vaʻe ʻoe kau tangata naʻe ʻiate ia.
GEN 24:33 Pea naʻe tuku ʻi hono ʻao ʻae meʻakai: ka naʻe pehē ʻe ia, “E ʻikai te u kai, kaeʻoua muʻa ke u fakahā ʻeku fekau,” pea ne pehē, “Ke ke lea.”
GEN 24:34 Pea ne pehē ʻe ia, “Ko e tamaioʻeiki au ʻa ʻEpalahame,
GEN 24:35 Pea kuo tāpuaki lahi ʻe Sihova ʻeku ʻeiki; pea kuo hoko ia ʻo lahi: pea kuo ne foaki kiate ia ʻae fanga sipi, mo fanga manu, mo e siliva, mo e koula, mo e kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga, mo e fanga kāmeli, mo e fanga ʻasi.
GEN 24:36 Pea ko Sela, ko e uaifi ʻo ʻeku ʻeiki naʻa ne fanauʻi ki heʻeku ʻeiki ʻae tama heʻene motuʻa; pea kuo ne tuku ʻa ʻene meʻa kotoa pē kiate ia.
GEN 24:37 Pea naʻe fekau ʻe heʻeku ʻeiki kiate au ke u fuakava, ʻo pehē, ‘E ʻikai te ke fili ha uaifi ki hoku foha mei he ngaahi ʻofefine ʻoe kakai Kēnani, ʻaia ʻoku ʻonautolu ʻae fonua ʻoku ou nofo ai;’
GEN 24:38 Ka ke ʻalu ki he fale ʻo ʻeku tamai mo hoku kāinga, ʻo ʻomi mei ai ha uaifi ki hoku foha.
GEN 24:39 Pea naʻaku pehē ki heʻeku ʻeiki, ‘Ka e fēfē ʻoka ʻikai fie haʻu ʻae fefine mo au?’
GEN 24:40 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, ‘Ko Sihova ʻaia ʻoku ou ʻalu ʻi hono ʻao, te ne fekau ʻene ʻāngelo ke ʻalu mo koe ʻo fakamonūʻia hoʻo ʻalu; pea te ke ʻomi ha uaifi ki hoku foha mei hoku kāinga mo e fale ʻo ʻeku tamai:
GEN 24:41 Pea te ke ʻataʻatā mei heʻeku fuakava ni, ʻoka ke ka hoko ki hoku kāinga, pea kapau ʻe ʻikai te nau tuku ha tokotaha kiate koe, pea te ke ʻataʻatā mei he ʻe tā fuakava ni.’
GEN 24:42 Pea naʻaku haʻu he ʻaho ni ki he vaikeli pea u pehē, ‘E Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, kapau ʻoku ke fakamonūʻia hoku hala, ʻaia ʻoku ou ʻalu ai:
GEN 24:43 Vakai ʻoku ou tuʻu ʻi he veʻe vaikeli pea te u pehē, ʻoka haʻu ha taʻahine ke utu vai, te u pehē kiate ia, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku mai ha vai siʻi ʻi hoʻo hina ke u inu:’
GEN 24:44 Pea kapau te ne pehē mai kiate au, ‘Inu koe, pea te u utu ha vai ki hoʻo fanga kāmeli foki,’ ʻofa ko e fefine ko ia kuo fili ʻe Sihova ki he foha ʻo ʻeku ʻeiki.
GEN 24:45 Pea naʻe teʻeki ai ʻosi ʻeku lea ʻi hoku loto, mo ʻene hoko mai ʻa Lepeka mo ʻene hina ʻi hono uma: pea hifo ia ki he vai, ʻo utu, pea ne u pehē kiate ia, ‘ʻOku ou kole kiate koe tuku mai ke u inu.’
GEN 24:46 Pea naʻe fakatoʻotoʻo ia ʻo tuku hifo ʻene hina mei hono uma, ʻo ne pehē, ‘Inu, pea te u fakainu hoʻo fanga kāmeli foki; pea u inu, pea naʻa ne fakainu ʻae fanga kāmeli foki.
GEN 24:47 Pea naʻaku fehuʻi kiate ia ʻo pehē, ‘Ko e ʻofefine ʻohai koe?’ Pea pehē ʻe ia, ‘Ko e ʻofefine ʻo Petueli, ko e foha ʻo Nehoa ʻaia naʻe fanauʻi ʻe Milika kiate ia: pea naʻaku ai ʻae hau ki hono mata, mo e lelu ki hono nima.’
GEN 24:48 Pea punou hifo hoku mata ʻo hū mo e fakafetaʻi kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻeku ʻeiki ko ʻEpalahame, ʻaia naʻe tataki au ʻi he hala totonu ke ʻave ʻae ʻofefine ʻoe tokoua ʻa ʻeku ʻeiki ki hono foha.
GEN 24:49 Pea ko eni, kapau te mou fai ʻofa mo totonu, ki heʻeku ʻeiki, tala mai, pea ka ʻikai, tala mai, koeʻuhi ke u afe ki he nima toʻomataʻu, pe ki he toʻohema.”
GEN 24:50 Pea lea ʻa Lepani mo Petueli, ʻo pehēange, “ʻOku haʻu ʻae meʻa ni meia Sihova; pea ʻoku ʻikai te ma faʻa lea ʻaki kiate koe ʻae kovi pe ko e lelei;
GEN 24:51 Vakai, ʻoku ʻi ho ʻao ʻa Lepeka, toʻo ia, pea ʻalu, pea ke hoko ia ko e uaifi ki he foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.”
GEN 24:52 Pea ʻi he fanongo ʻae tamaioʻeiki ʻa ʻEpalahame ki he ngaahi lea ni, naʻe hū ia kia Sihova, ʻo ne punou ki he kelekele;
GEN 24:53 Pea toʻo ʻe he tamaioʻeiki ʻae ngaahi teunga siliva, mo e ngaahi teunga koula, mo e ngaahi kofu, ʻo ne foaki ia kia Lepeka; pea ne foaki ʻae ngaahi meʻa mahuʻinga ki hono tuongaʻane, mo ʻene faʻē.
GEN 24:54 Pea naʻa nau kai mo inu, ko ia mo e kau tangata naʻe ʻiate ia, pea nau mohe ʻi he pō ko ia: pea nau tuʻu hake ʻi he pongipongi, pea naʻa ne pehē, “Tuku au ke u ʻalu ki heʻeku ʻeiki.”
GEN 24:55 Pea pehēange ʻe hono tuongaʻane mo ʻene faʻē, “Tuku muʻa ke mau nonofo mo e taʻahine ʻi he ʻaho niʻihi, ʻae ʻaho ʻe hongofulu nai; pea hili ia ʻe toki ʻalu atu.”
GEN 24:56 Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, “ʻOua te mo taʻofi au, he kuo fakamonūʻia ʻe Sihova hoku hala: tuku au ke u ʻalu ki heʻeku ʻeiki.”
GEN 24:57 Pea naʻa na pehē, “Te ma ui ʻae taʻahine ʻo fehuʻi mei hono ngutu.”
GEN 24:58 Pea naʻa na ui ʻa Lepeka, ʻo pehē kiate ia, “Te ke ʻalu mo e tangata ni?” Pea pehēange ʻe ia, “Te u ʻalu.”
GEN 24:59 Pea naʻa nau tuku ʻa Lepeka ko honau tuofefine ke ne ʻalu mo hono fefine tauhi, mo e tamaioʻeiki ʻa ʻEpalahame, mo ʻene kau tangata.
GEN 24:60 Pea naʻa nau tāpuaki ʻa Lepeka ʻo pehē kiate ia, “Ko homau tuofefine koe, ʻofa ke ke hoko koe ko e faʻē ʻoe ngaahi toko afe taʻefaʻalaua, pea ke maʻu ʻe ho hako ʻae matapā ʻonautolu ʻoku fehiʻa kiate koe.”
GEN 24:61 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Lepeka mo hono kau fefine, pea nau heka ʻi he fanga kāmeli ʻo muimui ki he tangata; pea ʻave ʻa Lepeka ʻe he tamaioʻeiki, pea fononga ʻi hono hala.
GEN 24:62 Ka naʻe haʻu ʻa ʻAisake ʻi he hala mei he vai ko Lehai-Loʻai; he naʻa ne nofo ʻi he potu tonga.
GEN 24:63 Pea ʻalu atu ʻa ʻAisake ki he ngoue ʻi he efiafi, ke ne lotu; pea ne hanga hake hono mata ʻo sio, pea vakai ʻoku haʻu ʻae fanga kāmeli.
GEN 24:64 Pea hanga hake ʻe Lepeka hono mata, pea ʻi heʻene mamata kia ʻAisake, naʻe ʻalu hifo ia mei he kāmeli.
GEN 24:65 He kuo ʻosi ʻene fehuʻi ki he tamaioʻeiki, ʻo pehē, ‘Ko hai ʻae tangata ko ia ʻoku haʻu ʻi he ngoue ke fakafetaulaki mai kiate kitautolu?” Pea naʻe pehēange ʻe he tamaioʻeiki, “Ko ʻeku ʻeiki ia: ko ia naʻa ne toʻo ai ʻae pulupulu, ʻo fakapulou ʻaki ia.”
GEN 24:66 Pea naʻe fakamatala ʻe he tamaioʻeiki kia ʻAisake ʻae ngaahi meʻa kotoa pē naʻa ne fai.
GEN 24:67 Pea naʻe ʻomi ia ʻe ʻAisake ki he fale fehikitaki ʻo ʻene faʻē ko Sela, pea ne maʻu ʻa Lepeka, pea hoko ia ko hono uaifi: pea ʻofa ia kiate ia; pea naʻe fiemālie ʻa ʻAisake ʻi he hili ange [ʻae pekia ]o ʻene faʻē.
GEN 25:1 Pea toe maʻu ʻe ʻEpalahame ʻae uaifi, ko hono hingoa ko Ketula.
GEN 25:2 Pea ne fanauʻi kiate ia ʻa Similani, mo Sokesani, mo Metani mo Mitiani: mo ʻIsipaka, mo Suaa.
GEN 25:3 Pea naʻe fānau kia Sokesani ʻa Sipa mo Titani, pea ko e ngaahi foha ʻo Titani ko ʻAsuli, mo Litusi mo Leumi.
GEN 25:4 Pea ko e ngaahi foha ʻo Mitiani: ko ʻEfaa, mo ʻEfee, mo Henoke, mo ʻApaita, mo Elitaa. Ko e ngaahi fānau eni ʻa Ketula.
GEN 25:5 ¶ Pea naʻe foaki ʻe ʻEpalahame ʻene meʻa kotoa pē kia ʻAisake.
GEN 25:6 Ka ko e ngaahi foha ʻo ʻEpalahame ʻi hono sinifu, naʻe ʻatu ki ai ʻe ʻEpalahame ʻae ngaahi foaki, pea ʻi heʻene kei moʻui naʻa ne fekau ke nau ʻalu ki he feituʻu hahake, koeʻuhi ke ʻataʻatā ʻo hono foha ko ʻAisake.
GEN 25:7 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi taʻu naʻe moʻui ai ʻa ʻEpalahame, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe fitungofulu ma nima.
GEN 25:8 Pea naʻe tukuange ʻe ʻEpalahame hono laumālie, pea pekia ia ʻi he motuʻa lelei, ko e tangata motuʻa kuo aʻu; pea naʻe fakataha ia ki hono kakai.
GEN 25:9 Pea naʻe tanu ia ʻe hono ongo foha ko ʻAisake mo ʻIsimeʻeli, ʻi he ʻana ʻi Makipila, ʻi he ngoue ʻa ʻEfilone, ko e foha ʻo Sohaʻa, ko e Heti, ʻaia ʻoku fehangai mo Mamili.
GEN 25:10 Ko e ngoue ia naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame mei he ngaahi foha ʻo Heti; naʻe tanu ʻi ai ʻa ʻEpalahame mo hono uaifi ko Sela.
GEN 25:11 ¶ Pea hili ʻae pekia ʻa ʻEpalahame, naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua hono foha ko ʻAisake: pea naʻe nofo ʻa ʻAisake ʻo ofi ki he vaikeli ko Lehai-Loʻai.
GEN 25:12 ¶ Pea ko e hako eni ʻo ʻIsimeʻeli, ko e foha ʻo ʻEpalahame, ʻaia naʻe fanauʻi kia ʻEpalahame ʻe Hekaʻā ko e ʻIsipite, ko e kaunanga ʻa Sela.
GEN 25:13 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo ʻIsimeʻeli, ko honau hingoa ʻi honau ngaahi toʻutangata; ko e ʻuluaki ʻo ʻIsimeʻeli, ko Nepeoti; mo Keta, mo ʻAtieli, mo Mipisami,
GEN 25:14 Mo Misima, mo Tumaʻā mo Masa:
GEN 25:15 Ko Hetaʻa, mo Tima, mo Situa, mo Nefisi, mo Kitema.
GEN 25:16 Ko e ngaahi foha ia ʻo ʻIsimeʻeli, pea ko honau hingoa ia, ʻi honau ngaahi kolo, ʻi honau ngaahi fale: ko e ʻeiki ʻe toko hongofulu ma toko ua, ʻo fakatatau mo honau ngaahi puleʻanga.
GEN 25:17 Pea ko e ngaahi taʻu eni ʻoe moʻui ʻa ʻIsimeʻeli, ko e taʻu ʻe teau mo e tolungofulu ma fitu: pea tukuange ʻe ia hono laumālie, pea pekia ia, pea fakataha ia ki hono kakai.
GEN 25:18 Pea naʻa nau nofo mei Havila ʻo aʻu ki Sua, ʻaia ʻoku ofi ki ʻIsipite, ʻi he hala ki ʻAsilia; pea naʻe pekia ia ʻi he ʻao ʻo hono ngaahi kāinga kotoa pē.
GEN 25:19 ¶ Pea ko e hako eni ʻo ʻAisake ko e foha ʻo ʻEpalahame: naʻe fānau kia ʻEpalahame ʻa ʻAisake.
GEN 25:20 Pea naʻe fāngofulu taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻAisake, ʻi heʻene maʻu ʻa Lepeka ko hono uaifi, ko e ʻofefine ʻo Petueli, ko e Silia ʻa Petanalami, ko e tuofefine ʻo Lepani ko e Silia.
GEN 25:21 Pea naʻe hūfia ʻe ʻAisake hono uaifi kia Sihova, he naʻe paʻa ia; pea tui kiate ia ʻa Sihova, pea feitama hono uaifi ko Lepeka.
GEN 25:22 Pea naʻe fengaueʻi ʻae fānau ʻiate ia; pea pehē ʻe ia, “Kapau ʻoku moʻoni, ko e hā ʻoku ou pehē ai?” Pea ʻalu ia ke fehuʻi kia Sihova.
GEN 25:23 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “ʻOku ai ʻae puleʻanga ʻe ua ʻi ho manāva, pea ʻe mahuʻi mei ho manava ʻae kakai ʻe ua, ʻo taki taha hono anga; pea ʻe mālohi ʻae kakai ʻe taha ki he taha; pea ʻe tauhi ʻe he ʻuluaki ʻae kimui.”
GEN 25:24 ¶ Pea ʻi heʻene kakato hono ngaahi ʻaho ke fāʻele, pea vakai, naʻe ai ʻae māhanga ʻi hono manāva.
GEN 25:25 Pea fāʻele ʻae ʻuluaki kuo kulokula kotoa pē, ʻo hangē ha kofu fulufulu: pea ne nau ui hono hingoa ko ʻIsoa.
GEN 25:26 Pea toki fāʻeleʻi hono tehina, pea naʻe puke ʻe hono nima ʻae mui vaʻe ʻo ʻIsoa; pea naʻe ui hono hingoa ko Sēkope; pea naʻe onongofulu taʻu ʻa ʻAisake ʻi he fanauʻi ʻakinaua.
GEN 25:27 Pea tupu ʻae ongo tama: pea naʻe poto ʻa ʻIsoa ʻi he tuli manu, ko e tangata taka ʻuta; ka ko e tangata angamalūʻia ʻa Sēkope, pea naʻe nofo ia ʻi he ngaahi fale fehikitaki.
GEN 25:28 Pea ʻofa ʻa ʻAisake kia ʻIsoa, he naʻa ne kai ʻa ʻene kanoʻi manu, ka naʻe ʻofa ʻa Lepeka kia Sēkope.
GEN 25:29 ¶ Pea naʻe fei haka ʻa Sēkope; pea haʻu ʻa ʻIsoa mei he vao, pea kuo vaivai ia;
GEN 25:30 Pea pehē ʻe ʻIsoa kia Sēkope, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fafanga au ʻaki ʻae lū kulokula na, he kuo u vaivai; ko ia naʻe ui ai hono hingoa, ko ʻItomi.”
GEN 25:31 Pea pehēange ʻe Sēkope, Fakatau kiate au he ʻaho ni, ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha.
GEN 25:32 Pea pehē ʻe ʻIsoa, “Vakai, kuo u teitei mate: pea ko e hā hono ʻaonga kiate au ʻoe ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha?”
GEN 25:33 Pea pehēange ʻe Sēkope; “Fuakava mai kiate au he ʻaho ni; pea ne fuakava kiate ia:” pea naʻa ne fakatau ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha kia Sēkope.
GEN 25:34 Pea toki ʻatu ai ʻe Sēkope kia ʻIsoa ʻae mā mo e haka lū; pea kai ia mo inu, pea ne tuʻu hake ʻo ʻalu ʻi hono hala; naʻe pehē ʻae siʻaki ʻe ʻIsoa ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki foha.
GEN 26:1 Pea naʻe tō ʻae honge ki he fonua: ka ʻoku taha kehe ʻae ʻuluaki honge ʻaia naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻEpalahame. Pea naʻe ʻalu ʻa ʻAisake ki Kela kia ʻApimeleki ko e tuʻi ʻoe kakai Filisitia.
GEN 26:2 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻOua naʻa ke ʻalu hifo ki ʻIsipite: nofo ʻi he fonua ʻaia te u fakahā kiate koe.
GEN 26:3 Ke ke nofomaʻu ʻi he fonua ni, pea teu ʻiate koe, pea te u tāpuakiʻi koe; he te u foaki kiate koe mo ho hako ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē, pea te u fakamoʻoni ʻae fuakava ʻaia naʻaku fuakava ʻaki ki hoʻo tamai ko ʻEpalahame.
GEN 26:4 Pea te u fakatupu ho hako ke tokolahi, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi; pea te u foaki ki ho hako ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē; pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani;
GEN 26:5 Koeʻuhi naʻe talangofua ʻa ʻEpalahame ki hoku leʻo, mo ne maʻu ʻeku tala, mo ʻeku ngaahi fekau, mo ʻeku tuʻutuʻuni, mo ʻeku ngaahi fono.”
GEN 26:6 ¶ Pea naʻe nofo ʻa ʻAisake ʻi Kela.
GEN 26:7 Pea fehuʻi kiate ia ʻae kakai tangata ʻoe potu ko ia, ki hono uaifi: pea pehē ʻe ia, ko hoku tuofefine ia; he naʻe manavahē ia ke pehē atu, ‘Ko hoku uaifi ia;’ he naʻa ne pehē, telia naʻa tāmateʻi au ʻe he kau tangata ʻoe potu ni, koeʻuhi ko Lepeka; he naʻe hoihoifua ia ke mamata ki ai.
GEN 26:8 Pea naʻe nofo ia ʻi ai ʻo fuoloa; pea ʻiloange, naʻe fakasio ʻa ʻApimeleki ko e tuʻi ʻoe kakai Filisitia, mei he tupa, ʻo ne mamata ʻoku fakavā ʻa ʻAisake mo Lepeka ko hono uaifi.
GEN 26:9 Pea fekau ʻe ʻApimeleki ke haʻu ʻa ʻAisake, ʻo ne pehē, “Vakai, ko e moʻoni ko ho uaifi ia; pea ko e hā naʻa ke pehē ai, ko hoku tuofefine ia?” Pea talaange ʻe ʻAisake kiate ia, “Koeʻuhi naʻaku pehē, telia naʻaku mate koeʻuhi ko ia.”
GEN 26:10 Pea pehē ʻe ʻApimeleki, “Ko e hā ʻae meʻa ni kuo ke fai kiate kimautolu? Ka ne mohe faainoa ha tokotaha mo ho uaifi; pehē kuo ke ʻomi ʻae kovi lahi kiate kimautolu.”
GEN 26:11 Pea fai fono ʻe ʻApimeleki ki hono kakai, ʻo pehē, “Ko ia ʻe ala ki he tangata ni, pe ko hono uaifi, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.”
GEN 26:12 Pea naʻe toki tō taʻu ʻe ʻAisake ʻi he fonua ko ia, pea ne utu ʻi he taʻu ko ia hono tupu ʻe tā tuʻo teau: pea naʻe tāpuaki ia ʻe Sihova.
GEN 26:13 Pea naʻe tupu pe ʻae tangata, pea fakaʻaʻau ki muʻa ia, pea ne tupu ʻo lahi ʻaupito.
GEN 26:14 He naʻa ne maʻu ʻae fanga sipi lahi, mo e fanga manu, mo e kau tamaioʻeiki tokolahi; pea naʻe meheka ʻae kakai Filisitia kiate ia.
GEN 26:15 He ko e ngaahi vai kehekehe naʻe keli ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻene tamai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻEpalahame, naʻe mapuni ia ʻe he kakai Filisitia ʻi hono tanu ʻaki ʻae kelekele.
GEN 26:16 Pea pehē ʻe ʻApimeleki kia ʻAisake, “Ke ke ʻalu ʻiate kimautolu; he ʻoku ke mālohi hake koe ʻiate kimautolu.”
GEN 26:17 Pea ʻalu mei ai ʻa ʻAisake, pea fokotuʻu hono fale fehikitaki ʻi he teleʻa ʻo Kela, pea nofo ai ia.
GEN 26:18 Pea naʻe toe keli ʻe ʻAisake ʻae ngaahi vai, ʻaia naʻa nau keli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene tamai ko ʻEpalahame: he naʻe tanu ia ʻe he kakai Filisitia, hili ʻae pekia ʻa ʻEpalahame: pea ne ui ʻaki ia ʻae ngaahi hingoa, ʻaia naʻe fakahingoa ʻaki ia ʻe heʻene tamai.
GEN 26:19 Pea naʻe keli ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻAisake ʻi he teleʻa ʻo nau ʻilo ai ʻae matavai moʻui.
GEN 26:20 Pea fakakikihi ʻe he kau tangata tauhimanu ʻa Kela, mo e kau tauhimanu ʻa ʻAisake, ʻo nau pehē, “ʻOku ʻamautolu ʻae vai;” pea ne ui hono hingoa ʻoe vai, ‘ko Eseki;’ ko e meʻa ʻi heʻenau ke mo ia.
GEN 26:21 Pea naʻa nau keli ʻae vai ʻe taha, pea nau fakakikihi ki ai foki; pea ne ui hono hingoa ʻo ia ko Sitina.
GEN 26:22 Pea hiki mei ai ia ʻo keli ʻae vai ʻe taha; pea naʻe ʻikai te nau fakakikihi ki ai; pea ne ui hono hingoa ʻo ia ko Leopote; pea ne pehē, “He ko eni, kuo fakaʻataʻatā ʻe Sihova ha potu kiate kitautolu, pea te tau tupu ʻi he fonua.”
GEN 26:23 Pea naʻe ʻalu ia mei ai ki Peasipa.
GEN 26:24 Pea hā mai ʻa Sihova kiate ia ʻi he pō ko ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e ʻOtua au ʻo hoʻo tamai ko ʻEpalahame; ʻOua naʻa ke manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe, pea te u tāpuaki koe, pea fakatokolahi ho hako, koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko ʻEpalahame.”
GEN 26:25 Pea fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau ʻo ne hū kia Sihova, pea fokotuʻu ʻe ia hono fale fehikitaki ʻi ai; pea keli ʻi ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻAisake ʻae vai.
GEN 26:26 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa ʻApimeleki kiate ia mei Kela, pea mo hono kāinga ʻe taha ko ʻAhusate, mo Fikoli ko e ʻeiki ʻo ʻene kautau.
GEN 26:27 Pea pehē ʻe ʻAisake kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou haʻu ai kiate au, ka ʻoku mou fehiʻa kiate au, pea kuo mou kapusi au meiate kimoutolu.”
GEN 26:28 Pea naʻa nau pehē, “Naʻa mau mamata pau kuo ʻiate koe ʻa Sihova; pea naʻa mau pehē, ‘Ke tau fefuakavaʻaki mo koe, ʻio, ʻiate kitautolu mo koe, pea ke tau fai ʻae fuakava mo koe;’
GEN 26:29 Ke ʻoua naʻa ke fai kovi kiate kimautolu, ʻo hangē ko ʻemau taʻeala kiate koe, pea kuo mau fai lelei pe kiate koe, pea mau tuku koe ke ke ʻalu fiemālie: pea ko eni, ko e monūʻia koe ʻia Sihova.”
GEN 26:30 Pea naʻe teu ʻe ia hanau kātoanga, pea naʻa nau kai mo inu.
GEN 26:31 Pea nau tuʻu hengihengi hake mo nau fefuakavaʻaki: pea naʻe tukuange ʻakinautolu ʻe ʻAisake, pea naʻa nau ʻalu ʻiate ia ʻi he fiemālie.
GEN 26:32 Pea naʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻae haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa ʻAisake, ʻo nau fakahā kiate ia ʻae vai kuo nau keli, ʻo nau pehē kiate ia, “Kuo mau ʻilo ʻae vai.”
GEN 26:33 Pea ne ui ia ko Sipa; ko ia ʻoku ui ai ʻae kolo ko ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ko Peasipa.
GEN 26:34 ¶ Pea naʻe fāngofulu ʻae taʻu ʻa ʻIsoa, pea ne maʻu kiate ia ʻa Sutiti ko hono uaifi, ko e ʻofefine ʻo Peli ko e [tangata Heti], mo Pasimati ko e ʻofefine ʻo ʻElone ko e [tangata ]Heti.
GEN 26:35 Ko e meʻa ko ia, naʻe mamahi ai ʻae loto ʻo ʻAisake mo Lepeka.
GEN 27:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene motuʻa ʻa ʻAisake, pea kuo kui hono mata, pea naʻe ʻikai te ne faʻa sio, naʻa ne ui ki hono ʻuluaki foha ko ʻIsoa, ʻo ne pehē kiate ia, Ko hoku foha: pea ne pehē kiate ia, Vakai, ko au eni.
GEN 27:2 Pea pehē ʻe ia, “Vakai mai, kuo u motuʻa, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻae ʻaho ʻo ʻeku mate.
GEN 27:3 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke toʻo hoʻo nāunau, ʻa hoʻo tangakaho, mo hoʻo kaufana, pea ke ʻalu ki he vao mo ke kumi maʻaku ha manu.
GEN 27:4 Pea ke ngaohi maʻaku ha meʻakai ifo lelei, ʻo hangē ko ʻeku manako, pea ke ʻomi ia kiate au ke u kai; koeʻuhi ke tāpuaki koe ʻe hoku laumālie, ʻi he teʻeki ai teu mate.”
GEN 27:5 Pea naʻe fanongo ʻa Lepeka ki he lea ʻa ʻAisake ki hono foha ko ʻIsoa. Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIsoa ki he vao ke kumi ha manu mo ʻomi ia.
GEN 27:6 ¶ Pea lea ʻa Lepeka ki heʻene tama ko Sēkope, ʻo pehē, “Vakai mai, naʻaku fanongo naʻe lea hoʻo tamai ki ho tokoua ko ʻIsoa, ʻo pehē,
GEN 27:7 ‘Omi maʻaku ha manu, mo ngaohi maʻaku ʻae meʻakai lelei, koeʻuhi ke u kai ia, mo tāpuaki koe ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he teʻeki ai teu mate.’
GEN 27:8 Pea ko eni, ʻeku tama, Ke ke talangofua ki hoku leʻo, ʻo hangē ko ia te u fekau kiate koe.
GEN 27:9 ‌ʻAlu leva ki he fanga kosi, mo ke ʻomi mei ai ʻae ongo ʻuhikiʻi kosi lelei ʻe ua: pea te u ngaohi ʻaki ia ki hoʻo tamai, ʻae meʻakai lelei, ʻo hangē ko ʻene manako.
GEN 27:10 Pea te ke ʻave ia ki hoʻo tamai, koeʻuhi ke ne kai, pea koeʻuhi ke ne tāpuaki koe ʻi he teʻeki ai te ne pekia.”
GEN 27:11 Pea naʻe pehēange ʻe Sēkope ki heʻene faʻē ko Lepeka, “Vakai mai, ko e tangata fulufulu ʻa ʻIsoa ko hoku tokoua, pea ko e tangata molemole au.
GEN 27:12 E ala nai ʻe heʻeku tamai kiate au, pea te u hā atu kiate ia ko e kākā; pea te u ʻomi kiate au ha malaʻia, kae ʻikai ha tāpuaki.”
GEN 27:13 Pea pehēange ʻe heʻene faʻē kiate ia, “Ko ʻeku tama, ke ʻiate au pe ho malaʻia, ka ke tui pe ki hoku leʻo pea ke ʻalu ʻo ʻomi ia kiate au.”
GEN 27:14 Pea naʻe ʻalu ia ō fetuku mo ʻomi ia ki heʻene faʻē; pea ngaohi ai ʻe heʻene faʻē ʻae meʻakai lelei, ʻo hangē ko e manako ʻa ʻene tamai.
GEN 27:15 Pea toʻo ʻe Lepeka ʻae ngaahi kofu lelei ʻo ʻene ʻuluaki tama ko ʻIsoa, ʻaia naʻe ʻiate ia ʻi he fale, pea ne ai ia ki heʻene tama ki mui ko Sēkope.
GEN 27:16 Pea ne ai ʻae kiliʻi kosi ki hono nima mo e [potu ]molemole ʻo hono kia.
GEN 27:17 Pea ne ʻatu ʻae meʻakai lelei, mo e mā kuo ne ngaohi, ki he nima ʻo ʻene tama ko Sēkope.
GEN 27:18 ¶ Pea naʻe ʻalu ia ki heʻene tamai, ʻo ne pehē, “Ko ʻeku tamai;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni; ka ko hai koe hoku foha?”
GEN 27:19 Pea pehē ʻe Sēkope ki heʻene tamai, “Ko au ʻIsoa, ko ho ʻuluaki; kuo u fai ʻo hangē ko hoʻo fekau kiate au; pea ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuʻu hake, pea ke nofo ʻo kai mei heʻeku manu, koeʻuhi ke ke tāpuaki au.”
GEN 27:20 Pea pehēange ʻe ʻAisake ki hono foha, “Hoku foha naʻe fēfeeʻi hao maʻu vave pehē mai ia?” Pea ne pehē kiate ia, “Koeʻuhi naʻe ʻomi ia kiate au ʻe Sihova ko ho ʻOtua.”
GEN 27:21 Pea pehē ʻe ʻAisake kia Sēkope, “Ko hoku foha ʻoku ou kole ke ke ʻunuʻunu mai, koeʻuhi ke u ala kiate koe ke u ʻilo pe ko hoku foha ko ʻIsoa moʻoni koe, pe ʻikai.”
GEN 27:22 Pea ʻunuʻunu atu ʻa Sēkope ki heʻene tamai ko ʻAisake; pea ne fāfā ia ʻo ne pehē, ‘Ko e leʻo, ko e leʻo ʻo Sēkope, ka ko e nima ko e nima ʻo ʻIsoa.”
GEN 27:23 Pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ia, koeʻuhi naʻe fulufulu hono nima, ʻo hangē ko e nima ʻo hono taʻokete, ko ʻIsoa: pea naʻa ne tāpuaki ia;
GEN 27:24 Pea pehē ʻe ia, “Ko hoku foha ko ʻIsoa moʻoni koe?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko au ia.”
GEN 27:25 Pea pehē ʻe ia, “Omi ke ofi ia kiate au, pea te u kai ʻae kanoʻi manu ʻa hoku foha, koeʻuhi ke tāpuaki koe ʻe hoku laumālie.” Pea ne ʻomi ia ʻo ofi kiate ia, pea ne kai ai: pea ne ʻomi kiate ia ʻae uaine, pea ne inu ai.
GEN 27:26 Pea pehē ʻe heʻene tamai ko ʻAisake kiate ia; “Ko hoku foha ke ke ʻunuʻunu mai, ʻo uma kiate au.”
GEN 27:27 Pea ʻunuʻunu atu ia, pea uma kiate ia; pea ne nanamu ki he nanamu ʻo hono ngaahi kofu, ʻo ne tāpuaki ia, ʻo pehē, “Vakai, ko e nanamu ʻo hoku foha, ʻoku tatau mo e nanamu ʻoe ngoue kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova:
GEN 27:28 Ko ia ke foaki kiate koe ʻe he ʻOtua ʻae hahau mei langi, mo e mahu ʻoe kelekele, pea mo e koane, mo e uaine, ʻo lahi:
GEN 27:29 Ke tauhi koe ʻe he ngaahi kakai, pea ke punou ʻae ngaahi puleʻanga kiate koe; ke ke ʻeiki koe ki ho kāinga, pea ke punou ʻae ngaahi tama ʻa hoʻo faʻē kiate koe; ke malaʻia ia te ne kapeʻi koe, pea ke monūʻia ia ʻoku ne tāpuakiʻi koe.”
GEN 27:30 Pea pehē, kuo hili ʻae tāpuaki ʻe ʻAisake ʻa Sēkope, pea naʻe teʻeki ke meimei ʻalu ia mei he ʻao ʻo ʻene tamai ko ʻAisake, mo ʻene haʻu ʻa hono taʻokete ko ʻIsoa, mei heʻene tuli manu.
GEN 27:31 Pea kuo ngaohi ʻe ia foki ʻae meʻakai ifo lelei, pea ne ʻomi ia ki heʻene tamai, pea pehē ʻe ia ki heʻene tamai, “Ke tuʻu hake ʻeku tamai, mo kai ʻae kanoʻi manu ʻa hono foha, pea ke tāpuaki au ʻe ho laumālie.”
GEN 27:32 Pea pehēange ʻe heʻene tamai ko ʻAisake kiate ia, “Ko hai koe?” Pea talaange ʻe ia, “Ko au, ko ho foha, ko ho ʻuluaki ko ʻIsoa.”
GEN 27:33 Pea tetetete lahi ʻaupito ʻa ʻAisake, ʻo ne pehē, “Ko hai? Kofaʻā ia naʻa ne maʻu ʻae kanoʻi manu, ʻo ʻomi kiate au, pea naʻaku kai ʻi he meʻa kotoa pē, pea naʻaku tāpuaki ia ʻi he teʻeki ai te ke haʻu koe? ʻIo pea ko e moʻoni ʻe monūʻia ia.”
GEN 27:34 Pea kuo fanongo ʻa ʻIsoa ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamai, pea tangi ia ʻi he leʻo lahi mo fakamamahi, ʻo ne pehē ki heʻene tamai, “Ke ke tāpuaki au, ʻio, ko au foki, ʻa ʻeku Tamai.”
GEN 27:35 Pea pehēange ʻe ia, “Naʻe haʻu ʻa ho tehina ʻi he kākā, pea kuo ne faʻao ʻo ʻave ʻa ho tāpuaki.”
GEN 27:36 Pea pehē ʻe ia, “ʻIkai kuo totonu ʻae fakahingoa ia ko Sēkope? He kuo tuʻo ua ʻene muʻakiʻi au: naʻa ne toʻo ʻo ʻave ʻae lelei ʻoe taʻokete ʻiate au; pea ko eni kuo ne toʻo hoku tāpuaki. Pea pehē ʻe ia, “Kuo ʻikai ha tāpuaki te ke tuku maʻaku?”
GEN 27:37 Pea talaange ʻe ʻAisake kia ʻIsoa, ʻo ne pehē; “Vakai mai, kuo u ngaohi ia ko hoʻo ʻeiki, pea ko hono ngaahi kāinga kuo u foaki kiate ia ko ʻene kau tamaioʻeiki: pea kuo u tokoni ʻaki ia ʻae koane mo e uaine: pea ko eni, ko e hā te u fai kiate koe hoku foha?”
GEN 27:38 Pea pehēange ʻe ʻIsoa ki heʻene tamai, “He ʻoku taha pe hoʻo tāpuaki ʻa ʻeku tamai? Ke ke tāpuaki au, ʻio, ko au foki ʻa ʻeku tamai. Pea hiki hake ʻe ʻIsoa hono leʻo, pea tangi.”
GEN 27:39 Pea pehēange ʻe heʻene tamai ko ʻAisake kiate ia, “Vakai, ko ho nofoʻanga ʻe ʻi he lelei ʻoe kelekele, pea mo e hahau ʻoe langi mei ʻolunga.
GEN 27:40 Pea te ke moʻui ʻi hoʻo heletā, pea te ke tauhi ʻa ho tehina; pea ʻe hoko, ʻo pehē, ʻoka ke ka hoko ki he pule, te ke toki fesiʻi hono haʻamonga mei ho kia.”
GEN 27:41 ¶ Pea naʻe fehiʻa ʻa ʻIsoa kia Sēkope, koeʻuhi ko e tāpuaki naʻe tāpuaki ʻaki ia ʻe heʻene tamai; pea pehē ʻe ʻIsoa ʻi hono loto, Ko eni kuo ofi ʻae ngaahi ʻaho ke tēngihia ʻa ʻeku tamai, pea te u toki tāmateʻi hoku tehina ko Sēkope.
GEN 27:42 Pea naʻe fakahā kia Lepeka ʻae ngaahi lea ʻa ʻene ʻuluaki tama ko ʻIsoa: pea fekau ia ke ui ʻa ʻene tama ki mui ko Sēkope ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, ko ho taʻokete ko ʻIsoa, ʻoku ne fakafiemālieʻi ia, ʻi heʻene pehē, ke ne tāmateʻi koe.
GEN 27:43 Pea ko eni ʻeku tama, ke ke muitala ki hoku leʻo; pea ke tuʻu ʻo hola ki hoku tuongaʻane ko Lepani, ʻi Halani;
GEN 27:44 Pea ke nofo mo ia ʻi he ʻaho niʻihi, ke ʻoua ke ʻosi ʻae ʻita ʻa ho taʻokete.
GEN 27:45 Ke ʻoua ke afe ʻae ʻita ʻa ho taʻokete meiate koe, pea ʻe ngalo ʻiate ia, ʻaia kuo ke fai kiate ia; pea te u toki fekau ʻo ʻomi koe mei ai: he koeʻumaʻā ʻeku masiva ʻiate kimoua ʻosi pe, ʻi he ʻaho pe taha?”
GEN 27:46 Pea pehē ʻe Lepeka kia ʻAisake, “Kuo u fiu ʻi heʻeku moʻui, koeʻuhi ko e ngaahi ʻofefine ʻo Heti; he kapau ʻe fili ʻe Sēkope ha uaifi ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Heti, ʻo hangē ko kinautolu ni ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe fonua, ko e hā hono ʻaonga ʻo ʻeku moʻui kiate au?”
GEN 28:1 Pea ui ʻe ʻAisake ʻa Sēkope ʻo ne tāpuaki ia, ʻo ne naʻinaʻi kiate ia, mo ne pehē ki ai, “ʻOua naʻa ke fili ho uaifi mei he ngaahi ʻofefine ʻo Kēnani;
GEN 28:2 Ka ke tuʻu ʻo ʻalu ki Petanalami, ki he fale ʻo Petueli ko e tamai ʻa hoʻo faʻē; pea ke fili hao uaifi mei he ngaahi ʻofefine ʻo Lepani, ko e tuongaʻane ʻo hoʻo faʻē.
GEN 28:3 Pea ke tāpuaki koe ʻe he ʻOtua Māfimafi, pea fakatupu mo fakatokolahiʻi koe, koeʻuhi ke ke hoko ko e fuʻu kakai tokolahi.
GEN 28:4 Pea ke tuku kiate koe ʻae tāpuaki ʻo ʻEpalahame, pea ki ho hako foki; koeʻuhi ke ke maʻu ʻae fonua ʻaia ʻoku ke ʻāunofo ki ai, ʻaia naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame.”
GEN 28:5 Pea naʻe fekau ʻe ʻAisake ʻa Sēkope ke ne ʻalu: pea ʻalu ia ki Petanalami kia Lepani, ko e foha ʻo Petueli ko e [tangata ]Silia, ko e tuongaʻane ʻo Lepeka, ko e faʻē ʻa Sēkope mo ʻIsoa.
GEN 28:6 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa ʻIsoa kuo tāpuaki ʻe ʻAisake ʻa Sēkope, ʻo ne fekau ia ke ʻalu ki Petanalami, ke fili moʻona ha uaifi mei ai; pea mo ʻene tāpuaki ia mo naʻinaʻi kiate ia, ʻo pehē, ʻoua naʻa ke fili ha uaifi mei he ngaahi ʻofefine ʻo Kēnani:
GEN 28:7 Pea mo ʻene talangofua ʻa Sēkope ki heʻene tamai mo ʻene faʻē, pea kuo ʻalu ia ki Petanalami;
GEN 28:8 Pea ʻi he mamata ʻa ʻIsoa ʻoku ʻikai fiemālie ʻene tamai ko ʻAisake, ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Kēnani;
GEN 28:9 Pea ʻalu ʻa ʻIsoa kia ʻIsimeʻeli, ʻo ne fakatokolahi ʻaki ʻae ngaahi uaifi naʻa ne maʻu ʻa Mehalate, ko e ʻofefine ʻo ʻIsimeʻeli, ko e foha ʻo ʻEpalahame, ko e tuofefine ʻo Nepeoti, ke mali mo ia.
GEN 28:10 ¶ Pea ʻalu atu ʻa Sēkope mei Peasipa, mo [ne ]fononga ki Halani.
GEN 28:11 Pea hoko ia ki he potu ʻe taha, pea ne nofo ai ʻi he pō ko ia, he kuo tō ʻae laʻā; pea ne toʻo ʻae ngaahi maka ʻoe potu ko ia, ke ne ʻolunga ʻaki, pea naʻa ne tokoto ʻi he potu ko ia, ʻo mohe.
GEN 28:12 Pea misi ia, pea vakai, kuo fokotuʻu ha tuʻunga ki he funga kelekele, pea tau hake hono potu ki he langi, pea vakai, naʻe feʻaluʻaki hake mo hifo ʻi ai ʻae kau ʻāngelo ʻae ʻOtua.
GEN 28:13 Pea vakai, naʻe ʻafio ʻa Sihova mei ʻolunga ʻi ai, pea pehē ʻe ia, “Ko au ko Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame ko hoʻo tamai, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake: ko e fonua ʻoku ke tokoto ai, te u foaki ia kiate koe, mo ho hako.
GEN 28:14 Pea ʻe tatau ho hako mo e efu ʻoe kelekele, pea te ke mafola koe ki he lulunga mo e hahake, pea ki he tokelau mo e tonga: pea ʻe monūʻia ʻiate koe mo ho hako, ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani.
GEN 28:15 Pea vakai, ʻoku ou ʻiate koe, pea te u tauhi koe ʻi hoʻo fononga kotoa pē, pea te u toe ʻomi koe ki he fonua ni: koeʻuhi ʻe ʻikai te u siʻaki koe, ka te u fai ʻaia kuo u lea ai kiate koe.”
GEN 28:16 ¶ Pea ʻā hake ʻa Sēkope mei heʻene mohe, pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ʻi heni ʻa Sihova; pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia.”
GEN 28:17 Pea naʻe manavahē ia, ʻo ne pehē, “ʻOku fakamanavahē ʻae potu ni! ʻOku ʻikai ko ha potu kehe eni, ka ko e fale ʻoe ʻOtua, pea ko eni ʻae matapā ʻoe langi.”
GEN 28:18 Pea tuʻu hengihengi hake pe ʻa Sēkope, pea ne toʻo mai ʻae maka naʻa ne ʻolunga ʻaki, pea ne tō ia ko e pou, pea lilingi ʻe ia ʻae lolo ki ai.
GEN 28:19 Pea ne ui ʻae hingoa ʻoe potu ko ia ko Peteli: ka ko hono hingoa ʻi muʻa ʻoe kolo ko ia ko Lusa.
GEN 28:20 Pea fai ai ʻe Sēkope ʻae fuakava, ʻo pehē, “Kapau ʻe ʻiate au ʻae ʻOtua, pea ne tauhi au ʻi he hala ni ʻoku ou ʻalu ai, pea ne foaki kiate au ʻa ʻeku meʻakai, mo e ngaahi kofu ke u ai,
GEN 28:21 Koeʻuhi ke u toe hoko ki he fale ʻo ʻeku tamai ʻi he fiemālie, pehē, te u ʻOtua ʻaki ʻa Sihova;
GEN 28:22 pea ko e maka ni, ʻaia kuo u tō ko e pou, ʻe hoko ia ko e fale ʻoe ʻOtua; pea ʻi he meʻa kotoa pē te ke tuku mai kiate au, te u ʻatu moʻoni hono vahe hongofulu kiate koe.”
GEN 29:1 Pea toe ʻalu ʻa Sēkope ʻi hono fononga, pea naʻe haʻu ia ki he fonua ʻoe kakai hahake.
GEN 29:2 Pea sio ia, pea ne ʻilo ʻae vai ʻi he ngoue, pea vakai, naʻe ai ʻae vāhenga fanga sipi ʻe tolu, naʻe tokoto ʻo ofi ki ai, he naʻe fakainu ʻae fanga manu mei he vai ko ia: pea naʻe tāpuni ʻaki ʻae ngutu vai ʻae fuʻu maka lahi.
GEN 29:3 Pea naʻe fakataha ki ai ʻae ngaahi vāhenga sipi kotoa pē: pea nau filifilihi ʻae maka mei he ngutu vai, pea fakainu ʻae fanga sipi, pea naʻe toe ai ʻae maka ki hono potu, ki he ngutu vai.
GEN 29:4 Pea pehē ʻe Sēkope kiate kinautolu, “Kāinga, ʻoku mei fē ʻakinautolu?” Pea nau pehē, “Ko e kau Halani ʻakimautolu.”
GEN 29:5 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ʻa Lepani, ko e foha ʻo Nehoa?” Pea naʻa nau pehē, “ʻOku mau ʻilo ia.”
GEN 29:6 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku moʻui ia?” Pea nau pehēange, “ʻOku mālōlō pe: pea vakai, ko Lesieli ko hono ʻofefine, ʻoku haʻu mo e fanga sipi.”
GEN 29:7 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ʻoku kei hoʻatā pe, pea ʻoku teʻeki ai hokosia ʻae feituʻulaʻā ke fakataha ai ʻae fanga manu: ko ia mou fakainu ʻae fanga sipi, pea ʻalu ʻo fafanga.”
GEN 29:8 Pea naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai te mau faʻa fai, kaeʻoua ke fakataha mai ʻae vāhenga sipi kotoa pē, pea ʻoua ke filifilihi ʻae maka mei he ngutu vai; pea te mau toki fakainu ʻae fanga sipi.”
GEN 29:9 ¶ Pea lolotonga ʻenau alea mo e haʻu ʻa Lesieli mo e fanga sipi ʻa ʻene tamai, he naʻa ne tauhi ki ai.
GEN 29:10 Pea ʻi he mamata ʻa Sēkope kia Lesieli ko e ʻofefine ʻo Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē, mo e fanga sipi ʻa Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē, naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Sēkope ʻo ne tekaʻi ʻae maka mei he ngutu vai, pea ne fakainu ʻae fanga sipi ʻa Lepani, ko e tuongaʻane ʻo ʻene faʻē.
GEN 29:11 Pea uma ʻa Sēkope kia Lesieli, pea hiki hake hono leʻo, pea tangi.
GEN 29:12 Pea talaange ʻe Sēkope kia Lesieli, “Ko e kāinga ia ʻo ʻene tamai, pea ko e tama ia ʻa Lepeka:” pea naʻe lele ia ʻo fakahā ki heʻene tamai.
GEN 29:13 Pea kuo fanongo ʻa Lepani ki he talanoa kia Sēkope, “Ko e tama ʻa hono tuofefine,” pea naʻe lele ia ke fakafetaulaki kiate ia, pea ne fāʻufua ia, ʻo ʻuma kiate ia, mo ne ʻomi ia ki hono fale. Pea talanoa ʻe ia kia Lepani, ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
GEN 29:14 Pea pehē ʻe Lepani kiate ia, Ko e moʻoni ko hoku hui koe, mo hoku kakano. Pea naʻa ne nofo kiate ia ʻi he māhina ʻe taha.
GEN 29:15 ¶ Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “He ʻoku totonu koā ke ke ngāue kiate au taʻehatotongi koeʻuhi ko hoku kāinga koe? Tala mai, ko e hā ʻae totongi ʻe fai kiate koe?”
GEN 29:16 Pea naʻe toko ua ʻae ʻofefine ʻo Lepani; ko e hingoa ʻoe ʻuluaki ko Lia, pea ko e hingoa ʻoe kimui ko Lesieli.
GEN 29:17 Naʻe mata kuikui ʻa Lia, ka naʻe hoihoifua ʻa Lesieli, mo matamatalelei.
GEN 29:18 Pea naʻe ʻofa ʻa Sēkope kia Lesieli, pea ne pehē, “Te u tauhi ko e ʻi he taʻu ʻe fitu, ka ke tuku mai ʻa Lesieli, ko ho ʻofefine kimui.”
GEN 29:19 Pea pehē ʻe Lepani, “ʻOku lelei lahi ʻeku foaki ia kiate koe, ʻi heʻeku foaki ia ki ha tangata kehe: ke ta nonofo mo au.”
GEN 29:20 ¶ Pea naʻe ngāue ʻa Sēkope ʻi he taʻu ʻe fitu, ke ne maʻu ʻa Lesieli; pea naʻe tatau ia kiate ia mo e ʻaho siʻi pe, koeʻuhi ko ʻene ʻofa lahi kiate ia.
GEN 29:21 Pea naʻe pehē ʻe Sēkope kia Lepani, “Tuku mai hoku uaifi koeʻuhi ke u ʻalu atu kiate ia, he kuo kakato ʻa hoku ngaahi ʻaho.”
GEN 29:22 Pea fakataha ʻe Lepani ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe potu, pea ne fai ʻae kātoanga.
GEN 29:23 Pea ʻi heʻene hoko ki he pō, naʻa ne ʻave hono ʻofefine ko Lia, ʻo ne ʻomi ia kiate ia; pea ʻalu ia kiate ia.
GEN 29:24 Pea ne foaki ki hono ʻofefine ko Lia, ʻa ʻene kaunanga ko Silipa, ke kaunanga [kiate ia].
GEN 29:25 Pea pongipongi hake ai, pea vakai, pea tā ko Lia ia: pea pehē ʻe ia kia Lepani, “Ko e hā eni kuo ke fai kiate au? ʻIkai naʻaku ngāue kiate koe koeʻuhi ko Lesieli? Pea ko e hā kuo ke kākaaʻi ai au?”
GEN 29:26 Pea pehē ʻe Lepani, “E ʻikai fai ha meʻa pehē ʻi homau fonua, ke tomuʻa foaki ʻae kimui ʻi he ʻuluaki.
GEN 29:27 Ka ke fakakakato ʻa hono uike, pea te mau foaki ia foki kiate koe, ʻoka ke ka toe ngāue kiate au, ʻi ha taʻu ʻe fitu kehe.”
GEN 29:28 Pea naʻe fai ia ʻe Sēkope; ʻo ne fakakakato hono uike: pea ne foaki kiate ia hono ʻofefine ko Lesieli, ko hono uaifi foki.
GEN 29:29 Pea foaki ʻe Lepani ki hono ʻofefine ko Lesieli ʻa Pila, ko ʻene kaunanga, ke kaunanga kiate ia.
GEN 29:30 Pea naʻe ʻalu ʻa Sēkope kia Lesieli, pea ʻofa lahi hake ʻe ia kia Lesieli ia Lia, pea naʻa ne toe ngāue kiate ia ʻi he taʻu ʻe fitu.
GEN 29:31 ¶ Pea ʻafioʻi ʻe Sihova kuo fehiʻanekina ʻa Lia, pea naʻa ne ngaohi ia ke faʻa fānau; ka naʻe paʻa ʻa Lesieli.
GEN 29:32 Pea feitama ʻa Lia, pea ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea ui hono hingoa ko Lupeni; he naʻe pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni kuo ʻafioʻi ʻe Sihova ʻeku mamahi; pea ko eni ʻe ʻofa hoku husepāniti kiate au.”
GEN 29:33 Pea naʻe toe feitama ia pea fāʻeleʻi ʻae tama: ʻo ne pehē, “He kuo fanongo ʻa Sihova kuo fehiʻanekina au, ko ia kuo ne foaki kiate au ʻae tama ni foki: pea ne ui hono hingoa ko Simione.”
GEN 29:34 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama: pea pehē ʻe ia; “Ko eni ʻe tokanga hoku husepāniti kiate au ʻi he kuonga ni, koeʻuhi kuo u fanauʻi kiate ia ʻae tama ʻe toko tolu; ko ia naʻe ui ai hono hingoa ko Livai.”
GEN 29:35 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama: pea pehē ʻe ia, Ko eni te u fakafetaʻi kia Sihova: ko ia naʻa ne ui hono hingoa ko Siuta: pea naʻe ngata ai ʻene fānau.
GEN 30:1 Pea ʻi he mamata ʻa Lesieli ʻoku ʻikai haʻa ne fānau kia Sēkope, naʻe meheka ia ki hono taʻokete: pea pehē ʻe ia kia Sēkope, “Tuku mai ha fānau kiate au, telia naʻaku mate.”
GEN 30:2 Pea tupu ai ʻae loto ʻo Sēkope kia Lesieli: pea pehē ʻe ia, “He ko e ʻOtua au, ʻaia kuo ne taʻofi meiate koe ʻae fua ʻoe manāva?”
GEN 30:3 Ka naʻe pehēange ʻe ia, “Vakai ki heʻeku kaunanga ko Pila, ke ke ʻalu kiate ia: pea te ne fānau ʻi hoku ongo tui koeʻuhi ke u maʻu ha fānau ʻiate ia.
GEN 30:4 Pea ne foaki kiate ia ʻene kaunanga ko Pila ko hono uaifi, pea ʻalu ʻa Sēkope kiate ia.
GEN 30:5 Pea naʻe tuituʻia ʻa Pila, pea fānau kia Sēkope ʻae tama.”
GEN 30:6 Pea pehē ʻe Lesieli, “Kuo fakamaau au ʻe he ʻOtua, mo ne fanongo ki hoku leʻo, pea kuo ne foaki kiate au ʻae tama ko ia naʻa ne ui ai hono hingoa ko Tani.”
GEN 30:7 Pea toe feitama ʻa Pila, ko e kaunanga ʻa Lesieli, pea ne fānau kia Sēkope ʻae tama ko hono tokoua.
GEN 30:8 Pea pehē ʻe Lesieli, “ʻI he ʻahiʻahi lahi, naʻa ma ʻahiʻahi mo hoku taʻokete, pea kuo u lavaʻi: pea ne ui hono hingoa ko Nafitalai.”
GEN 30:9 Pea ʻi he mamata ʻa Lia kuo ngata ʻene fānau, pea ʻave ʻe ia ʻene kaunanga ko Silipa, ʻo ne ʻatu ia kia Sēkope ko hono uaifi.
GEN 30:10 Pea ko Silipa, ko e kaunanga ʻa Lia, naʻa ne fānau kia Sēkope ʻae tama.
GEN 30:11 Pea pehē ʻe Lia, “ʻOku haʻu ʻae tokolahi: pea ne ui hono hingoa ko Kata.”
GEN 30:12 Pea ko Silipa ko e kaunanga ʻa Lia, naʻa ne fānau kia Sēkope ʻae tama ʻe taha.
GEN 30:13 Pea pehē ʻe Lia, “ʻOku monūʻia au, ʻe ui au ʻe he ngaahi ʻofefine ko e monūʻia pea ne ui hono hingoa ko ʻAseli.”
GEN 30:14 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Lupeni ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ututaʻu uite, pea ne ʻilo ʻae ngaahi tutai ʻi he ngoue, pea ne ʻomi ia ki heʻene faʻē ko Lia. Pea pehē ʻe Lesieli kia Lia, “ʻOku ou kole ke ke tuku mai foki, mei he ngaahi tutai ʻa hoʻo tama.”
GEN 30:15 Pea talaange ʻe ia kiate ia, “He ko e meʻa siʻi ia, hao faʻao hoku husepāniti? Pea te ke toʻo mo e ngaahi tutai ʻa ʻeku tama foki?” Pea pehē ʻe Lesieli, “E mohe ia mo koe he poōni, koeʻuhi ko e tutai ʻa hoʻo tama.”
GEN 30:16 Pea haʻu ʻa Sēkope mei he ngoue ʻi he efiafi, pea ʻalu ʻa Lia ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē, “Ke ke haʻu kiate au; he ko e moʻoni kuo u fakatau koe ʻaki ʻae ngaahi tutai ʻa ʻeku tama.” Pea ne na mohe ʻi he pō ko ia.
GEN 30:17 Pea naʻe ʻafio ʻae ʻOtua kia Lia, pea feitama ia, pea ne fāʻeleʻi kia Sēkope ʻae tama ʻe taha, ko hono toko nima ia.
GEN 30:18 Pea pehē ʻe Lia, “Kuo tuku mai ʻe he ʻOtua ʻae totongi, koeʻuhi ʻi heʻeku foaki ʻeku kaunanga ki hoku husepāniti: pea ne ui hono hingoa ko ʻIsaka.”
GEN 30:19 Pea toe feitama ʻa Lia, pea fānau kia Sēkope ʻae tama ko hono toko ono ia.
GEN 30:20 Pea pehē ʻe Lia, “Kuo ʻomi ʻe he ʻOtua kiate au ʻae koloa lelei; ko eni ʻe toki fie nofo hoku husepāniti kiate au, koeʻuhi kuo u fanauʻi kiate ia, ʻae tama ʻe toko ono: pea ne ui hono hingoa ko Sepuloni.”
GEN 30:21 Pea ne toki fānau kiate ia ʻae taʻahine, pea ne ui hono hingoa ko Taina.
GEN 30:22 ¶ Pea naʻe manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻa Lesieli, ʻo ne tokanga kiate ia, pea ne ngaohi ia ke ne faʻa fānau.
GEN 30:23 Pea feitama ia, pea fanauʻi ʻae tama; pea pehē ʻe ia, “Kuo toʻo ʻo ʻave ʻe he ʻOtua ʻa hoku manukia:”
GEN 30:24 Pea naʻa ne ui hono hingoa ko Siosefa: ʻo ne pehē, “E ʻomi kiate au ʻe Sihova ʻae tama ʻe taha.”
GEN 30:25 ¶ Pea kuo fāʻeleʻi ʻe Lesieli ʻa Siosefa, pea lea ʻa Sēkope kia Lepani, ʻo pehē, “Tuku au ke u ʻalu, koeʻuhi ke u ʻalu ki hoku potu, mo hoku fonua.
GEN 30:26 Tuku mai hoku ngaahi uaifi, mo ʻeku fānau, ʻakinautolu naʻaku ngāue ai kiate koe, pea ke tuku ke u ʻalu: he ʻoku ke ʻilo ʻae ngāue kuo u fai kiate koe.”
GEN 30:27 Pea kole ʻa Lepani, ʻo ne pehē kiate ia: “Kapau kuo u ʻofeina ʻi ho ʻao, ke ke nofo pe; he kuo u ʻilo pau kuo tāpuakiʻi au ʻe Sihova, koeʻuhi ko koe.”
GEN 30:28 Pea pehē ʻe ia, “Tala mai hao totongi, pea te u ʻatu ia.”
GEN 30:29 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “ʻOku ke ʻilo pe naʻe fēfē ʻeku ngāue kiate koe, pea mo e ʻiate au ʻa hoʻo fanga manu.”
GEN 30:30 He naʻa ke maʻu siʻi pe, ʻi he heʻeki ai te u haʻu au; pea ko eni kuo tupu ia ʻo lahi ʻaupito; pea kuo tāpuaki koe ʻe Sihova talu ʻeku haʻu: pea ko eni, te u tokonaki afe, ki hoku fale foki ʻoʻoku?”
GEN 30:31 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā te u foaki kiate koe?” Pea pehē ʻe Sēkope, “E ʻikai te ke foaki mai ha meʻa ʻe taha: ka ko eni kapau te ke fai ʻae meʻa ni kiate au, te u toe fafanga mo tauhi hoʻo fanga manu:
GEN 30:32 Te u ʻalu ki hoʻo fanga manu he ʻaho ni, ʻo vaheʻi mei ai ʻae ilaila mo e pulepule, pea mo e fanga manu kelo mei he fanga sipi, pea mo e ilaila mo e pulepule mei he fanga kosi: pea ʻe ʻi he fanga manu pehē ʻa ʻeku totongi.
GEN 30:33 Pea ʻe hā ai ʻa ʻeku angatonu ʻamui, ʻoka hoko ia ko ʻeku totongi ʻi ho ʻao; ko ia kotoa pē ʻe ʻiate au ʻoku ʻikai ilaila mo pulepule ʻi he fanga kosi, mo ia ʻoku ʻikai kelo ʻi he fanga sipi, ʻe lau ia ko ʻeku kaihaʻa.”
GEN 30:34 Pea pehēange ʻe Lepani, “Ko hoku loto ke fai ʻo hangē ko hoʻo lea.”
GEN 30:35 Pea ne vaheʻi ʻi he ʻaho ko ia ʻae fanga kosi tangata naʻe ilaila mo pulepule, pea mo e kosi fefine naʻe lavatea mo pulepule, pea ko ia kotoa pē naʻe hinehina hano potu, pea mo e kelo kotoa pē mei he fanga sipi, pea naʻa ne tuku ia ki he nima ʻo hono ngaahi foha.
GEN 30:36 Pea naʻa ne fakamamaʻo mo Sēkope, ʻi he fononga mei ai ʻi he ʻaho ʻe tolu; pea tauhi ʻe Sēkope hono toe ʻoe fanga manu ʻa Lepani.
GEN 30:37 Pea naʻe toʻo mai ʻe Sēkope ʻae ngaahi vaʻa ʻakau hinehina mo mata, ko e ʻakau ko e futu pea mo e ifi; pea ne fohifohiʻi hono kili, koeʻuhi ke hā mai ʻae ngaahi potu hinehina ʻi he ʻakau.
GEN 30:38 Pea naʻa ne tuku ʻae ngaahi vaʻa ʻakau naʻa ne fohifohiʻi ʻi he tafeʻanga vai, mo e ngaahi tukuʻanga vai, ʻi he haʻu ʻae fanga manu ke inu, koeʻuhi ke nau tuituʻia ʻi heʻenau haʻu ke inu.
GEN 30:39 Pea naʻe tuituʻia ʻae fanga manu ʻi he ʻao ʻoe ngaahi vaʻa ʻakau, pea fanauʻi ʻae ʻuhiki kuo lavatea mo pulepule, mo ilaila.
GEN 30:40 Pea vavahe ʻe Sēkope ʻae fanga lami, pea ne fakahanga ʻae mata ʻoe fanga manu ki he lavatea, pea mo e faʻahinga kelo kotoa pē ʻi he fanga manu ʻa Lepani; pea ne tuku kehe pe ʻene fanga manu ʻaʻana, mei he fanga manu ʻa Lepani.
GEN 30:41 Pea naʻe pehē, ʻi he tuituʻia ʻae manu mālohi, naʻe tuku ʻe Sēkope ʻae ngaahi vaʻa ʻakau ʻi he ʻao ʻoe fanga manu ʻi he tafeʻanga vai, koeʻuhi ke nau tuituʻia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau.
GEN 30:42 Ka naʻe ʻikai te ne ai ʻae ʻakau ki he ʻao ʻoe fanga manu vaivai: ko ia naʻe ia Lepani ʻae vaivai, pea naʻe ia Sēkope ʻae mālohi.
GEN 30:43 Pea naʻe tupu ke koloaʻia ʻaupito ʻae tangata, pea lahi ʻene fanga manu, mo e kau kaunanga, mo e kau tamaioʻeiki, mo e fanga kāmeli, mo e fanga ʻasi.
GEN 31:1 Pea fanongo ia ki he lea ʻae ngaahi foha ʻo Lepani, ʻo pehē, “Kuo toʻo ʻe Sēkope ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ʻetau tamai; pea kuo ne maʻu ʻae nāunau ni kotoa pē ʻi he meʻa ʻa ʻetau tamai.”
GEN 31:2 Pea naʻe mamata ʻa Sēkope ki he mata ʻo Lepani, pea vakai, naʻe ʻikai lelei ia kiate ia ʻo hangē ko ia ʻi muʻa.
GEN 31:3 Pea pehē ʻe Sihova kia Sēkope, “Foki atu ki he fonua ʻo hoʻo ngaahi tamai mo ho ngaahi kāinga; pea te u ʻiate koe.”
GEN 31:4 Pea ʻalu ʻa Sēkope ʻo ne ui mai ʻa Lesieli mo Lia kiate ia ki he ngoue, ki he fanga manu.
GEN 31:5 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻOku ou sio ki he mata ʻo hoʻomo tamai ʻoku ʻikai kei ʻiate au, ʻo hangē ko ia ʻi muʻa; ka kuo ʻiate au ʻae ʻOtua ʻo ʻeku tamai.
GEN 31:6 Pea ʻoku mo ʻilo naʻaku ngāue ki hoʻomo tamai, ʻaki ʻa ʻeku mālohi kotoa.
GEN 31:7 Pea kuo kākaaʻi au ʻe hoʻomo tamai, mo ne fakakehe ʻeku totongi ʻo liunga hongofulu; ka naʻe ʻikai tuku ia ʻe he ʻOtua ke u kovi ai.
GEN 31:8 Kapau naʻa ne pehē ʻe ia, ‘Ke ʻoʻou ʻae pulepule ko hoʻo totongi,’ pea fānau leva ʻae fanga manu kotoa pē ko e pulepule: pea kapau naʻa ne pehē, ‘Ko hoʻo totongi ʻae ilaila;’ pea fānau leva ʻae fanga manu kotoa pē ko e ilaila.
GEN 31:9 Ko ia kuo toʻo ʻe he ʻOtua ʻae fanga manu ʻa hoʻomo tamai ʻo foaki ia kiate au.
GEN 31:10 “Pea ʻi he tuituʻia ʻae fanga manu, naʻaku hanga hake hoku mata, ʻo mamata ʻi he misi, pea vakai, ko e fanga sipitangata, naʻe hopo ki he fanga manu naʻe ilaila mo e pulepule mo e kelo.
GEN 31:11 Pea lea ʻae ʻāngelo ʻae ʻOtua kiate au ʻi he misi, ʻo pehē, ‘Sēkope:’ pea naʻaku pehē, ‘Ko au eni.’
GEN 31:12 Pea pehē ʻe ia, “Hanga hake eni ho mata”, ʻo vakai, ‘Ko e fanga sipitangata ʻoku hopo ki he fanga manu, ko e ilaila mo e pulepule, mo e kelo; he kuo u mamata ki he meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe Lepani kiate koe.
GEN 31:13 Ko au ko e ʻOtua ʻo Peteli, ʻaia naʻa ke fakatapui ai ʻae pou, mo ke fai ʻae fuakava kiate au; pea ko eni, ke ke tuʻu, pea ke ʻalu ʻi he fonua ni, ʻo toe ʻalu ki he fonua ʻo ho ngaahi kāinga.’”
GEN 31:14 Pea pehēange ʻe Lesieli mo Lia kiate ia, “He ʻoku kei ai ha ʻinasi pe tufakanga kiate kimaua ʻi he fale ʻoe ma tamai?
GEN 31:15 ‌ʻIkai kuo ne lau ʻakimaua ko e ongo muli? He kuo ne fakatau ʻakimaua, pea kuo ne fakaʻosiʻosi foki ʻe ma paʻanga.
GEN 31:16 He ko e koloa kotoa pē kuo toʻo ʻe he ʻOtua mei heʻetau tamai ʻoku ʻatautolu ia, pea mo e tau fānau: pea ko eni, ko e meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he ʻOtua kiate koe, ke ke fai.”
GEN 31:17 Pea tuʻu hake ʻa Sēkope, ʻo ne fakaheka ʻa ʻene fānau, mo hono ngaahi uaifi ki he fanga kāmeli;
GEN 31:18 Pea naʻa ne ʻave ʻene fanga manu kotoa pē, mo ʻene meʻa kotoa pē ʻaia naʻa ne maʻu, ʻae fanga manu naʻe tupu kiate ia, ʻaia naʻa ne maʻu ʻi Petanalami, ke ʻalu ia ki heʻene tamai ko ʻAisake ki he fonua ko Kēnani.
GEN 31:19 Pea naʻe ʻalu ʻa Lepani ke kosi ʻene fanga sipi: pea naʻe kaihaʻasi ʻe Lesieli ʻae ngaahi tamapua ʻa ʻene tamai.
GEN 31:20 Pea ʻalu fakafufū pe ʻa Sēkope meia Lepani, ko e [tangata ]Silia, he naʻe ʻikai te ne tala kiate ia ʻene hola.
GEN 31:21 Ko ia naʻe hola ia mo ʻene meʻa kotoa pē: pea tuʻu hake ia ʻo ne laka ʻi he vaitafe, pea hanga hono mata ki he moʻunga ko Kiliate.
GEN 31:22 ¶ Pea ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, naʻe fakahā kia Lepani, ʻae hola ʻa Sēkope.
GEN 31:23 Pea naʻa ne ʻalu mo hono kāinga tangata, pea nau tuli ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea naʻa nau maʻu ia ʻi he moʻunga ko Kiliate.
GEN 31:24 Pea naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua kia Lepani ko e [tangata ]Silia, ʻi he misi ʻi he pō, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, ʻoua naʻa ke lea kia Sēkope ʻi he lelei pe ʻi he kovi.”
GEN 31:25 ¶ Pea maʻu ʻe Lepani ʻa Sēkope. He naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope hono fale fehikitaki ʻi he moʻunga; pea pehē foki ʻa Lepani mo hono kāinga, naʻa nau fokotuʻu fale fehikitaki ʻi he moʻunga ko Kiliate.
GEN 31:26 Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “Ko e hā eni kuo ke fai, koeʻuhi kuo ke ʻalu fakafokifā pe, mo ke ʻave hoku ngaahi ʻofefine, ʻo hangē ko e ngaahi pōpula kuo maʻu ʻaki ʻae heletā?
GEN 31:27 Ko e hā kuo ke hola fakafufū ai, hangē ha kaihaʻa meiate au: pea naʻe ʻikai te ke tala kiate au, koeʻuhi ke u tuku ko e ke ʻalu ʻi he fiefia, mo e fai hiva, mo e tā ʻae lali mo e haʻape?
GEN 31:28 Pea naʻe ʻikai te ke tuku ke u uma ki ho ngaahi foha, mo hoku ngaahi ʻofefine? Kuo ke fai vale ʻi hoʻo fai pehē.
GEN 31:29 ‌ʻOku ai ʻae mālohi ʻi hoku nima ke fai kovi kiate koe: ka ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai naʻa ne folofola mai kiate au ʻanepō, ʻo pehē, ‘Vakai, ʻoua naʻa ke lea kia Sēkope, ʻi he lelei, pe ʻi he kovi.’
GEN 31:30 Pea ko eni, naʻe totonu hoʻo holi ke ʻalu, he ʻoku ke holi ki he fale ʻo hoʻo tamai, ka ko e hā kuo ke kaihaʻa ai hoku ngaahi ʻotua?”
GEN 31:31 Pea lea ʻa Sēkope, ʻo ne pehē kia Lepani, “Koeʻuhi naʻaku manavahē, he naʻaku pehē, telia naʻa ke toʻo fakamālohi pe, ʻa ho ngaahi ʻofefine ʻiate au.
GEN 31:32 Pea ko ia te ke ʻilo ki ai ʻa ho ngaahi ʻotua ke ʻoua naʻa moʻui ia; ʻi he ʻao ʻo ho ta kāinga, ke ke vakai ʻae meʻa ʻaʻau, pea ke toʻo ia kiate koe.” He naʻe ʻikai ʻilo ʻe Sēkope kuo kaihaʻasi ia ʻe Lesieli.
GEN 31:33 Pea hū atu ʻa Lepani ki he fale fehikitaki ʻo Sēkope, mo e fale fehikitaki ʻo Lia, pea mo e fale fehikitaki ʻe ua ʻoe ongo kaunanga; ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ia. Pea ʻalu ia mei he fale fehikitaki ʻo Lia, mo ne hū ki he fale fehikitaki ʻo Lesieli.
GEN 31:34 Ka kuo toʻo ʻe Lesieli ʻae ngaahi tamapua, ʻo ne ʻai ia ki he nāunau ʻoe fanga kāmeli, pea heka ai ia. Pea kumi ʻe Lepani ʻi he potu kotoa pē ʻoe fale fehikitaki, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ia.
GEN 31:35 Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamai. “Ke ʻoua naʻa tuputāmaki ʻa ʻeku ʻeiki, koeʻuhi ʻoku ʻikai te u faʻa tuʻu; he ʻoku ʻiate au ʻae anga fakafefine.” Pea naʻe kumi ia, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻae ngaahi tamapua.
GEN 31:36 Pea naʻe ʻita ʻa Sēkope ʻo lea lahi kia Lepani: pea lea ʻa Sēkope ʻo pehē, kia Lepani, “Ko e hā ʻeku fai kovi? Pea ko e hā ʻeku angahala koeʻuhi ke ke tuli ai au ʻi he lili ni?
GEN 31:37 He kuo ke kumi ʻi heʻeku meʻa kotoa pē, pea ko e hā hao meʻa kuo ke ʻiloʻi? Fokotuʻu ia ʻi he ʻao ʻo hoku kāinga, mo ho kāinga, koeʻuhi ke nau fakamaau kiate kitaua.
GEN 31:38 Naʻaku ʻiate koe ʻi he taʻu ʻe uofulu ni, naʻe ʻikai ʻuhimate ʻa hoʻo fanga sipi fefine, mo e fanga kosi fefine, pea ko e sipitangata ʻo hoʻo fanga manu, naʻe ʻikai te u kai.
GEN 31:39 Ko ia naʻe kai ʻe he manu fekai naʻe ʻikai te u ʻomi kiate koe: naʻaku totongi ia; naʻa ke maʻu ʻae totongi ʻo ia ʻi hoku nima, kapau naʻe kaihaʻa ia ʻi he ʻaho, pe ʻi he pō.
GEN 31:40 Naʻaku pehē au, pea naʻe fakavaivai au ʻe he pupuha ʻi he ʻaho, mo e momoko ʻi he pō; pea mahuʻi ʻae mohe mei hoku mata.
GEN 31:41 Kuo u pehē ni ʻi he taʻu ʻe uofulu ʻi ho fale; naʻaku tauhi koe ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fā, koeʻuhi ko ho ongo ʻofefine, mo e taʻu ʻe ono ki hoʻo fanga manu; pea kuo ke fakakehe ʻeku totongi ʻo liunga hongofulu.
GEN 31:42 Ka ne ʻikai ʻiate au ʻae ʻOtua ʻo ʻeku tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo e manavahē kia ʻAisake, pehē kuo ke fekau au ke u ʻalu taʻehaʻakumeʻa.” Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtua hoku tautea, mo e ngāue ʻa hoku nima, pea ne valoki ko e ʻanepō.
GEN 31:43 ¶ Pea pehē mai ʻa Lepani kia Sēkope, “Ko e ngaahi ʻofefine ni, ko hoku ngaahi ʻofefine, pea ko e tamaiki ni, ko ʻeku fānau, pea ko e fanga manu ni, ko ʻeku fanga manu, pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ke mamata ki ai ʻoku ʻaʻaku ia: pea ko e hā nai te u fai he ʻaho ni, ki hoku ongo ʻofefine ni, mo e na fānau kuo na fanauʻi?
GEN 31:44 Ko eni ke ke haʻu, ke ta fai ʻae fuakava, ʻa koe mo au; pea tuku ia ko e fakamoʻoni kiate kitaua.”
GEN 31:45 Pea toʻo ʻe Sēkope ʻae maka, ʻo ne fokotuʻu ia ko e pou.
GEN 31:46 Pea pehē ʻe Sēkope ki hono kāinga, “Tānaki ʻae ngaahi maka; pea naʻa nau toʻo ʻae ngaahi maka ʻo fokotuʻu; pea naʻa nau kai ʻi ai, ʻi he fanga maka.”
GEN 31:47 Pea ui ia ʻe Lepani, ko Sekaa Satuta; ka naʻe ui ia ʻe Sēkope, ko Kaleti.
GEN 31:48 Pea pehē ʻe Lepani, “Ko e fokotuʻunga maka ni, ko e fakamoʻoni kiate koe mo au he ʻaho ni. Ko ia naʻe ui ai hono hingoa ko Kaleti mo Misipa.”
GEN 31:49 He naʻe pehē ʻe ia, “Ke leʻohi ʻe Sihova kiate au mo koe, ʻi he ʻe ta māvae.
GEN 31:50 Kapau te ke fakamamahi hoku ongo ʻofefine, pea kapau te ke toʻo maʻau ha uaifi kehe, mo hoku ongo ʻofefine, ʻoku ʻikai ha tangata ʻi heni; kae vakai, ko e fakamoʻoni ʻae ʻOtua kiate kitaua:”
GEN 31:51 Pea pehē ʻe Lepani kia Sēkope, “Vakai ki he ngaahi maka ni, mo e pou ʻaia kuo tuku ʻi ho ta vahaʻa;
GEN 31:52 Ke fakamoʻoni ʻe he ʻesi ni, mo e pou ni, ʻe ʻikai te u laka ʻi he potu ʻoe ʻesi ni kiate koe, pea ʻe ʻikai te ke laka ʻi he ʻesi ni kiate au, ke fai ha kovi.
GEN 31:53 Ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo e ʻOtua ʻo Nehoa, ko e ʻOtua ʻo ʻena tamai, fakamaau kiate kitaua.” Pea naʻe fuakava ʻa Sēkope, ʻi he manavahē ʻo ʻene tamai ko ʻAisake.
GEN 31:54 Pea feilaulau ʻa Sēkope ʻi he moʻunga, pea naʻa ne ui hono kāinga ke nau kai: pea naʻa nau kai ʻae mā, pea nau mohe ʻi he moʻunga ʻi he pō ko ia.
GEN 31:55 Pea tuʻu hengihengi hake pe ʻa Lepani, mo ne uma ki hono ngaahi foha, mo hono ongo ʻofefine, ʻo ne tāpuaki ʻakinautolu; pea ʻalu ʻa Lepani, ʻo toe foki ki hono potu.
GEN 32:1 Pea naʻe ʻalu ʻa Sēkope ʻi hono hala, pea fakafetaulaki mai kiate ia ʻae kau ʻāngelo ʻae ʻOtua.
GEN 32:2 Pea kuo mamata ʻa Sēkope kiate kinautolu, pea pehē ʻe ia, “Ko e kau tau eni ʻae ʻOtua: pea naʻa ne ui ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Mehanemi.”
GEN 32:3 ¶ Pea fekau ʻe Sēkope ʻae kau talafekau ke muʻomuʻa ʻiate ia ki hono taʻokete ko ʻIsoa, ʻi he fonua ko Seia, ʻi he fonua ko ʻItomi.
GEN 32:4 Pea ne fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Te mou lea pehē ki hoku ʻeiki ko ʻIsoa; ʻoku pehē mai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Sēkope, Naʻaku nofo ʻāunofo mo Lepani peau nofo mo ia ʻo aʻu ki he kuonga ni.
GEN 32:5 Pea kuo u maʻu ʻae fanga pulu mo e fanga ʻasi mo e ngaahi fanga manu, mo e kau tangata tauhi, mo e kau fefine tauhi, pea kuo u fekau ke fakahā ia ki hoku ʻeiki, koeʻuhi ke u lelei ʻi ho ʻao.”
GEN 32:6 ¶ Pea toe liu mai ʻae kau tangata kia Sēkope, ʻo nau pehē, “Naʻa mau hoko ki ho taʻokete ko ʻIsoa, pea vakai, ʻoku haʻu ia foki ke fakafetaulaki mai kiate koe, mo e kau tangata ʻe fāngeau.”
GEN 32:7 Pea naʻe manavahē ai ʻa Sēkope, ʻo mamahi lahi: pea ne vaeua ʻae kakai naʻe ʻiate ia, pea mo e fanga sipi, mo e fanga manu lalahi, pea mo e fanga kāmeli.
GEN 32:8 Pea ne pehē, “Kapau ʻe haʻu ʻa ʻIsoa ki he kakai ʻe taha ʻo taaʻi ia, pea ko e kakai ʻe toe te nau hao.”
GEN 32:9 ¶ Pea pehē ʻe Sēkope, “E ʻOtua ʻo ʻeku tamai ko ʻEpalahame, mo e ʻOtua ʻo ʻeku tamai ko ʻAisake, ko e ʻEiki naʻa ke pehē mai kiate au, ‘Toe ʻalu ki ho fonua mo ho kāinga, pea te u fai lelei kiate koe:’
GEN 32:10 ‌ʻOku ʻikai te u taau au, mo e siʻi hifo ʻo hoʻo ʻaloʻofa kotoa pē, mo e moʻoni kotoa pē, ʻaia kuo ke fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki: he naʻaku ʻalu mo hoku tokotoko pe ʻi he Sioatani ni; ka ko eni, kuo u hoko ko e kakai ʻe ua.
GEN 32:11 ‌ʻOku ou kole kiate koe, fakahaofi au mei he nima ʻo hoku taʻokete mei he nima ʻo ʻIsoa: he ʻoku ou manavahē kiate ia, telia naʻa ne haʻu ʻo taaʻi au, pea mo e fale mo e fānau.
GEN 32:12 Pea naʻa ke pehē, ‘Te u fai lelei kiate koe, ʻo ngaohi ho hako ke tatau mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ʻaia ʻe ʻikai faʻa lau hono lahi.’”
GEN 32:13 ¶ Pea mohe ia ʻi ai ʻi he pō ko ia pea naʻa ne fili mai ʻaia naʻe ofi kiate ia, ko e meʻaʻofa ki hono taʻokete ko ʻIsoa;
GEN 32:14 Ko e kosi fefine ʻe uangeau mo e kosi tangata ʻe uofulu, mo e sipi fefine ʻe uangeau, mo e sipitangata ʻe uofulu.
GEN 32:15 Ko e kāmeli huhu ʻe tolungofulu mo honau ʻuhiki, mo e fanga pulu fefine ʻe fāngofulu, mo e pulu tangata ʻe hongofulu, mo e ʻasi fefine ʻe uofulu mo e ʻuhiki ʻe hongofulu.
GEN 32:16 Pea ne tuku fakafaʻahinga ia ki he nima ʻoe kau tauhi, pea ne pehē ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Mou muʻomuʻa ʻiate au, ʻo fakavahavaha ʻae faʻahinga manu taki taha.”
GEN 32:17 Pea fekau ia ki he ʻuluaki, ʻo pehē, “ʻOka fakafetaulaki mai hoku taʻokete ko ʻIsoa kiate koe, ʻo fehuʻi kiate koe, ʻo pehē, ‘Ko hai koe?’ pea, ‘ʻOku ke ʻalu ki fē?’ Pea ʻoku ʻa hai ʻena ʻi ho ʻao?
GEN 32:18 Pea ke lea ʻo pehē, ‘Ko e meʻa ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Sēkope, pea ko e meʻaʻofa ia kuo ne fekau ki hoku ʻeiki ko ʻIsoa; pea vakai, ʻoku ne muimui mai.’”
GEN 32:19 Pea naʻa ne fekau pehē ki hono toko ua, mo hono toko tolu, mo kinautolu kotoa pē naʻe muimui ki he fanga manu, ʻo pehē, “Te mou lea pehē ki hoku ʻeiki ko ʻIsoa, ʻoka mou ka fetaulaki mo ia.
GEN 32:20 Pea te mou pehē foki, ‘Vakai, ʻoku muimui mai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko Sēkope.’” He naʻe pehē ʻe ia, “Te u fakafiemālieʻi ia ʻaki ʻae meʻaʻofa, ʻe muʻomuʻa ʻiate au, pea te u toki mamata ki hono mata; heiʻilo pe te ne maʻu lelei au.”
GEN 32:21 Ko ia naʻe ʻave ai ʻae meʻaʻofa, ʻo nau muʻomuʻa ʻiate ia ki he kauvai ʻe taha; pea mohe ia ʻi he pō ko ia mo e kakai.
GEN 32:22 Pea tuʻu hake ia ʻi he pō ko ia ʻo ne ʻave hono ongo uaifi, mo ʻene ongo kaunanga, mo hono ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma tokotaha, pea nau aʻa ʻi he aʻaʻanga ko Sapoki.
GEN 32:23 Pea naʻa ne ʻave ʻakinautolu ʻo fekau ke nau aʻa ki he kauvai ʻe taha, pea ne ʻave mo ʻene meʻa kotoa pē.
GEN 32:24 ¶ Ka naʻe nofo tokotaha pe ʻa Sēkope; pea naʻe ai ʻae tangata naʻa na fefaʻuhi mo ia ʻo aʻu ki he mafoa ʻae ata.
GEN 32:25 Pea ʻi heʻene mamata ʻoku ʻikai te ne mālohi kiate ia, naʻa ne alasi ʻae tefito tupu ʻo Sēkope: pea naʻe homo ʻae tenga ʻo Sēkope, ʻi he ʻena fefaʻuhi mo ia.
GEN 32:26 Pea naʻa ne pehē, “Tuku au ke u ʻalu, he kuo maʻa ʻae ʻaho;” pea ne pehē, “E ʻikai te u tukuange koe ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tāpuaki au.”
GEN 32:27 Pea ne pehē kiate ia, “Ko hai ho hingoa?” Pea ne pehē, “Ko Sēkope.”
GEN 32:28 Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli: he ʻoku hangē ko ha ʻeiki ʻa hoʻo fai mālohi ki he ʻOtua, mo e tangata, pea kuo ke lavaʻi.”
GEN 32:29 Pea fehuʻi ʻe Sēkope kiate ia, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tala mai ho hingoa. Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa?” Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻi ai.
GEN 32:30 Pea ne ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Penieli. He kuo u mamata ki he ʻOtua, ko e mata ki he mata, ka ʻoku ou kei moʻui.
GEN 32:31 Pea ʻi heʻene ʻalu ʻi Penieli, naʻe hopo ʻae laʻā, pea naʻe ketu ia koeʻuhi ko hono tenga.
GEN 32:32 Ko ia naʻe ʻikai kai ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae uoua naʻe alasi, ʻaia ʻoku ʻi he aoʻi tenga, ʻo aʻu ki he ʻaho ni: koeʻuhi naʻa ne alasi ʻae aoʻi tupu ʻo Sēkope ʻi he uoua naʻe mingi.
GEN 33:1 Pea hanga hake ʻa Sēkope ʻo sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻa ʻIsoa, mo e kau tangata ʻe toko fāngeau. Pea vaheʻi ʻe ia ʻae fānau, kia Lia, mo Lesieli, pea mo e ongo kaunanga.
GEN 33:2 Pea ne fakamuʻomuʻa ʻae ongo kaunanga mo ʻena fānau, pea hoko ʻa Lia mo ʻene fānau, pea fakamuimui ʻa Lesieli mo Siosefa.
GEN 33:3 Pea ne muʻomuʻa ia ʻiate kinautolu, pea punou hifo ia ʻo tuʻo fitu ki he kelekele, ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ki hono taʻokete.
GEN 33:4 Ka naʻe lele ʻa ʻIsoa ke fakafetaulaki kiate ia, pea ne fāʻofua ia ki hono kia, pea uma kiate ia: pea naʻa na fetāngihi.
GEN 33:5 Pea hanga hake hono mata, ʻo ne sio ki he kau fefine mo e tamaiki: pea pehē ʻe ia, “Ko hai ʻakinautolu ni ʻoku ʻiate koe?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko e fānau, kuo foaki ʻe he ʻOtua ʻaloʻofa ki hoʻo tamaioʻeiki.”
GEN 33:6 Pea naʻe toki ʻunuʻunu mai ʻo ofi, ʻae ongo kaunanga, ʻakinaua mo ʻena fānau, pea naʻa nau punou.
GEN 33:7 Pea haʻu ʻo ofi ʻa Lia foki mo ʻene fānau, pea punou ʻakinautolu: pea haʻu fakamui ʻa Siosefa mo Lesieli ʻo ofi, pea punou ʻakinaua.
GEN 33:8 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi fanga manu naʻa mau fehikitaki mo au?” Pea pehē ʻe ia, “Ko e meʻa ke ʻofeina ai au ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki.”
GEN 33:9 Pea pehē ʻe ʻIsoa, “Ko hoku tehina, kuo lahi ʻeku meʻa; ke ʻiate koe pe, ʻaia ʻoku ʻaʻau.”
GEN 33:10 Pea pehēange ʻe Sēkope, “ʻOua, ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, kapau ʻoku ou lelei ʻi ho ʻao, pea ke maʻu ʻeku meʻaʻofa mei hoku nima; he ko ia kuo u mamata ai ki ho mata, ʻo hangē ko e fofonga ʻoe ʻOtua, pea kuo ke lelei kiate au.
GEN 33:11 ‌ʻOku ou kole ke ke maʻu ʻeku tāpuaki, ʻaia kuo ʻomi kiate koe; koeʻuhi kuo fai lelei ʻe he ʻOtua kiate au, pea kuo u maʻu ʻo lahi.” Pea naʻa ne fakalotoʻi ia, pea ne toʻo ia.
GEN 33:12 Pea pehē ʻe ia, “Ke tau fononga pea tau ō, pea te u muʻomuʻa ʻiate koe.”
GEN 33:13 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “ʻOku ʻilo ʻe hoku ʻeiki ʻoku vaivai ʻae tamaiki, pea ʻoku ʻiate au ʻae fanga manu feitama: pea kapau ʻe fakateka mālohi ʻakinautolu ʻe he kau tangata, ʻi he ʻaho pe taha, ʻe mate ai kotoa pē.
GEN 33:14 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke muʻomuʻa ʻa hoku ʻeiki ʻi heʻene tamaioʻeiki; pea te u muimui atu ʻo fakatuotuai, ʻo fakatatau ki he faʻa fai ʻe he fanga manu, mo e tamaiki, ʻa ʻenau muʻomuʻa ʻiate au, ke ʻoua ke u hoko ki hoku ʻeiki ʻi Seia.”
GEN 33:15 Pea talaange ʻe ʻIsoa, “Tuku ke nofo kiate koe hā niʻihi ʻiate kinautolu ʻoku ʻiate au:” pea pehē ʻe ia, “Ko e hā hono ʻaonga?” Tuku ke u lelei ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki.
GEN 33:16 ¶ Pea tafoki ʻa ʻIsoa ʻi he ʻaho ko ia ke ʻalu ki Seia.
GEN 33:17 Pea fononga ʻa Sēkope ki Sukote, pea langa ai hono fale louʻakau ʻo ne ngaohi ai ʻae ngaahi fale louʻakau ki heʻene fanga manu: ko ia ʻoku ui ai ʻae potu ko ia ko Sukote.
GEN 33:18 ¶ Pea hoko lelei pe ʻa Sēkope ki he kolo ko Sikemi, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani, ʻi heʻene haʻu mei Petanalami; pea naʻa ne fokotuʻu hono fale fehikitaki ʻo ofi ki he kolo.
GEN 33:19 Pea ne fakatau ʻae potu ngoue, ʻaia ne ne folahi ai hono fale fehikitaki, mei he nima ʻoe fānau ʻa Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi, ʻaki ʻae paʻanga ʻe teau.
GEN 33:20 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne ui ia ko ʻEle-ilohe-ʻIsileli.
GEN 34:1 Pea ko Taina ko e taʻahine ʻa Lia, ʻaia naʻa ne fanauʻi kia Sēkope, naʻe ʻalu ia ke ʻaʻahi ki he kau fefine ʻoe fonua.
GEN 34:2 Pea ʻi he mamata kiate ia ʻa Sikemi ko e foha ʻo Hemoa ko e tangata Hevi, ko e ʻeiki ʻoe fonua, naʻa ne puke ia ʻo na mohe, ʻo ne fakahalaʻi ia.
GEN 34:3 Pea pikitai hono laumālie kia Taina ko e ʻofefine ʻo Sēkope, pea ʻofa ia ki he taʻahine, ʻo ne lea lelei ki he taʻahine.
GEN 34:4 Pea lea ʻa Sikemi ki heʻene tamai ko Hemoa, ʻo pehē, “Ke ke maʻu mai ʻae taʻahine ni ke ma mali.”
GEN 34:5 Pea fanongo ʻa Sēkope kuo ne fakahalaʻi hono ʻofefine ko Taina; ka naʻe ʻi he ngoue ʻa hono ngaahi foha, mo ʻene fanga manu: pea longo pe ʻa Sēkope kaeʻoua ke nau haʻu.
GEN 34:6 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi kia Sēkope, ke na alea mo ia.
GEN 34:7 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope, naʻa nau haʻu mei he ngoue; pea mamahi ʻae kau tangata ʻo nau ʻita lahi, koeʻuhi ko ʻene fai meʻa kovi ʻi ʻIsileli, ʻo mohe mo e ʻofefine ʻo Sēkope; ʻae meʻa naʻe ʻikai ngofua ke fai.
GEN 34:8 Pea naʻe lea ʻa Hemoa ki ai, ʻo pehē, “ʻOku holi ʻae laumālie ʻo hoku foha ko Sikemi ki ho ʻofefine: ʻoku ou kole kiate kimoutolu, foaki mai ia kiate ia, ke na mali.
GEN 34:9 Pea mou fai mali mo kimautolu, pea foaki mai homou ngaahi ʻofefine kiate kimautolu, pea mou maʻu homau ngaahi ʻofefine kiate kimoutolu.
GEN 34:10 Pea ke tau nonofo; pea ʻoku ʻi homou ʻao ʻae fonua: mou nofo ki ai, mo fai hoʻomou fakatau, pea mou maʻu ʻi ai ʻae ngaahi ʻapi moʻomoutolu.”
GEN 34:11 Pea pehē ʻe Sikemi ki he tamai [ʻae fefine ]mo hono ngaahi tuongaʻane, “ʻOfa ke u lelei ʻi homou ʻao, pea ko ia ʻoku mou tala te u foaki.
GEN 34:12 Tala mai ʻae totongi lahi, pe ko e foaki, pea te u ʻatu ʻo hangē ko ia te mou tala kiate au, kae kehe ke foaki mai ʻae fefine ke ma mali.”
GEN 34:13 Pea naʻe lea fakakākā ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope kia Sikemi, mo ʻene tamai ko Hemoa, ʻo nau pehē, ko e meʻa ʻi heʻene fakahalaʻi ʻa Taina, ko honau tuofefine:
GEN 34:14 Pea naʻa nau pehē kiate kinaua, “ʻOku ʻikai te mau faʻa fai ʻae meʻa ni, ke foaki homau tuofefine ki ha tokotaha ʻoku taʻekamu; he ko e meʻa kovi ia kiate kimautolu.
GEN 34:15 Ka ʻi he meʻa ni te mau loto kiate kimoutolu: ʻo kapau te mou hoko ʻo hangē ko kimautolu, koeʻuhi ke kamu ʻae tangata kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu.
GEN 34:16 Pea te mau toki foaki homau ngaahi ʻofefine kiate kimoutolu, pea te mau maʻu homou ngaahi ʻofefine kiate kimautolu, pea te tau nonofo, pea te tau hoko ko e kakai pe taha.
GEN 34:17 Pea kapau ʻe ʻikai te mou tokanga kiate kimautolu ke mou kamu: pea te mau toʻo homau ʻofefine, ka mau ʻalu.”
GEN 34:18 Pea naʻe leleiʻia ʻa Hemoa, mo Sikemi ko e foha ʻo Hemoa, ʻi heʻenau lea.
GEN 34:19 Pea naʻe ʻikai fakatuai ʻae talavou ke fai ʻae meʻa ko ia, koeʻuhi naʻe lahi ʻene ʻofa ki he ʻofefine ʻo Sēkope; pea naʻe tuʻu ki muʻa ia ʻi he fale kotoa pē ʻo ʻene tamai.
GEN 34:20 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Hemoa mo hono foha ko Sikemi ki he matapā ʻo ʻenau kolo, ʻo nau alea mo e kau tangata ʻo ʻenau kolo, ʻo pehē,
GEN 34:21 “ʻOku nofo fiemālie pe ʻae kau tangata ni mo kitautolu; ko ia tuku ke nau nofo ʻi he fonua mo fai ʻenau fakatau ʻi ai: he vakai, ʻoku lahi ʻae fonua kiate kinautolu; ke tau maʻu honau ngaahi ʻofefine ke mali, pea tau foaki kiate kinautolu hotau ngaahi ʻofefine.
GEN 34:22 Ka ko e meʻa pe taha ʻe loto ai ʻae kau tangata kiate kitautolu, ke nofo mo kitautolu, ke tau hoko ko e kakai pe taha, ʻo kapau ʻe kamu ʻae tangata kotoa pē ʻoku ʻiate kitautolu, ʻo hangē ʻoku nau kamu.
GEN 34:23 ‌ʻIkai ʻe hoko ai ʻenau fanga pulu, mo e nau fanga manu kotoa pē, mo e nau ngaahi meʻa, ko e tau ngaahi meʻa? Kae kehe ke tau loto kiate kinautolu, pea te nau nofo mo kitautolu.
GEN 34:24 Pea naʻe tokanga kia Hemoa mo Sikemi ko hono foha, ʻakinautolu kotoa pē naʻe ʻalu kituaʻā ʻi he matapā ʻo ʻena kolo; pea kamu ʻae tangata kotoa pē, ʻio, ʻakinautolu kotoa pē naʻe hū kituaʻā ʻi he matapā ʻo ʻena kolo.”
GEN 34:25 ¶ Pea ʻi heʻene hokosia hono ʻaho tolu, kuo nau mamahi, pea naʻe taki taha toʻo ʻae heletā ʻe he ongo foha ʻe toko ua ʻo Sēkope, ko Simione mo Livai, ko e ongo tuongaʻane ʻo Taina, ʻo na hū mālohi ki he kolo, ʻo tāmateʻi ʻae kau tangata kotoa pē.
GEN 34:26 Pea naʻa na tāmateʻi ʻa Hemoa mo hono foha ko Sikemi ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea na toʻo mai ʻa Taina mei he fale ʻo Sikemi, pea nau ō ai.
GEN 34:27 Pea naʻe haʻu ai ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope ki he kakai mate ʻo nau maumauʻi ʻae kolo, ko e meʻa ʻi heʻenau fakahalaʻi honau tuofefine.
GEN 34:28 Ne nau ʻave ʻenau fanga sipi mo e nau fanga pulu, mo e nau fanga ʻasi, mo e meʻa kotoa pē ʻi he kolo, mo e meʻa ʻi he ngoue,
GEN 34:29 Mo ʻenau koloa kotoa pē, mo nau ʻave fakapōpula ʻenau fānau iiki, mo honau ngaahi uaifi, pea naʻa nau maumauʻi ʻae meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi fale.
GEN 34:30 Pea pehē ʻe Sēkope kia Simione mo Livai, “Kuo mo fakamamahiʻi au, ke fakanamukūʻi au, ki he kakai ʻoe fonua, ko e kakai Kēnani mo e kakai Pelesi: ʻoku ou tokosiʻi au, pea te nau fakataha kotoa pē, ke tāmateʻi au, pea te u ʻauha, ko au, mo hoku fale.”
GEN 34:31 Pea naʻa na pehēange kiate ia, “He naʻe lelei ʻa ʻene fai ki homa tuofefine ʻo hangē ko ha muitau?”
GEN 35:1 Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Sēkope, “Tuʻu hake ʻo ʻalu ki Peteli, pea nofo ai; pea ke ngaohi ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau ki he ʻOtua, ʻaia naʻe hā kiate koe ʻi hoʻo hola mei he ʻao ʻo ho taʻokete ko ʻIsoa.”
GEN 35:2 Pea fekau ai ʻe Sēkope ki hono kau nofoʻanga, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻo pehē; “Tukuange ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻoku ʻiate kimoutolu, pea mou maʻa, pea fetongi homou ngaahi kofu.
GEN 35:3 Pea ke tau tuʻu hake, ʻo ʻalu ki Peteli: pea te u ngaohi ai ʻae ʻesifeilaulau ki he ʻOtua, ʻaia naʻe tali ʻeku hū, ʻi he ʻaho ʻo ʻeku mamahi, pea naʻe ʻiate au ʻi he hala naʻaku ʻalu ai.
GEN 35:4 Pea naʻa nau tuku kia Sēkope honau ngaahi ʻotua kehe kotoa pē naʻe ʻi honau nima, mo honau ngaahi hau, naʻe ʻi honau telinga; pea naʻe fufū ia ʻe Sēkope ʻi he lalo [ʻakau ]ko e oke naʻe ofi ki Sikemi.”
GEN 35:5 Pea naʻa nau fononga; pea ko e manavahē ki he ʻOtua, naʻe ʻi he ngaahi kolo kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau tuli ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope.
GEN 35:6 ¶ Pea hoko ʻa Sēkope ki Lusa, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia ko Peteli, ko ia mo e kakai naʻe ʻiate ia.
GEN 35:7 Pea naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne ui ʻae potu ko ia, ko ʻElepeteli: koeʻuhi naʻe hā ai ʻae ʻOtua kiate ia, ʻi heʻene hola mei he ʻao ʻo hono taʻokete.
GEN 35:8 Pea naʻe pekia ai ʻa Tepola ko e tauhi ʻo Lepeka, pea naʻe tanu ia ʻi Peteli, ʻi he lalo oke; pea naʻe fakahingoa ʻae potu ko ʻAlonipakuti.
GEN 35:9 ¶ Pea naʻe toe hā ʻae ʻOtua kia Sēkope, ʻi heʻene haʻu mei Petanalami, ʻo ne tāpuaki ia.
GEN 35:10 Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “Ko ho hingoa ko Sēkope: ka e ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli ho hingoa: pea ne ui hono hingoa ko ʻIsileli.”
GEN 35:11 Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “Ko e ʻOtua Māfimafi au ke ke monūʻia, ʻo tupu ke tokolahi ko e puleʻanga, mo e ngaahi puleʻanga ʻe tupu ʻiate koe, pea ʻe tupu ʻiate koe ʻae ngaahi tuʻi.
GEN 35:12 Pea ko e fonua naʻaku tuku kia ʻEpalahame mo ʻAisake, ʻoku ou foaki ia kiate koe, pea mo ho hako ʻamui ʻiate koe, te u foaki ki ai ʻae fonua.”
GEN 35:13 Pea naʻe hāʻele hake ʻae ʻOtua meiate ia, mei he potu naʻa ne folofola ai kiate ia.
GEN 35:14 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ʻae pou ʻi he potu naʻa ne folofola ai kiate ia, ʻio, ʻae pou maka: pea ne lilingi ki ai ʻae feilaulau inu, pea ne lilingi ki ai ʻae lolo.
GEN 35:15 Pea naʻe ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia naʻe folofola ai ʻae ʻOtua kiate ia, ko Peteli.
GEN 35:16 ¶ Pea naʻa nau fononga mei Peteli pea naʻe toetoe siʻi pe, ke nau hoko ki ʻEfelata, pea naʻe langā ai ʻa Lesieli, pea naʻe faingataʻa.
GEN 35:17 Pea ʻi heʻene kei langā, naʻe lea ʻae māʻuli kiate ia, ʻo pehē, “ʻOua te ke manavahē; he te ke maʻu ʻae tama ni foki.”
GEN 35:18 Pea ʻi he tei ʻalu hono laumālie, (he naʻe pekia ia,) pea ne ui hono hingoa ko Penioni; ka naʻe ui ia ʻe heʻene tamai ko Penisimani.
GEN 35:19 Pea naʻe pekia ʻa Lesieli, pea tanu ia ʻi he hala ʻoku tau ki ʻEfelata, ʻaia ko Petelihema.
GEN 35:20 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ʻae pou ki hono tanuʻanga; pea ko e pou ia ʻoe tanuʻanga ʻo Lesieli, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
GEN 35:21 ¶ Pea naʻe fai fononga ʻa ʻIsileli, pea folahi hono fale fehikitaki ki kō atu ʻoe fale māʻolunga ko ʻEta.
GEN 35:22 Pea ʻi he kei nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko ia, naʻe ʻalu ʻa Lupeni ʻo na mohe mo Pila, ko e sinifu ʻo ʻene tamai; pea fanongo ki ai ʻa ʻIsileli. Pea ko e ngaahi foha ʻo Sēkope naʻe toko hongofulu ma toko ua.
GEN 35:23 Ko e ngaahi tama ʻa Lia: ko Lupeni, ko e ʻuluaki ʻo Sēkope, mo Simione, mo Livai, mo Siuta, mo ʻIsaka, mo Sepuloni.
GEN 35:24 Ko e ongo tama ʻa Lesieli: ko Siosefa mo Penisimani.
GEN 35:25 Pea ko e ongo tama ʻa Pila, ko e kaunanga ʻa Lesieli, ko Tani, mo Nafitali.
GEN 35:26 Pea ko e ongo tama ʻa Silipa, ko e kaunanga ʻa Lia; ko Kata mo ʻAseli; ko e ngaahi foha eni ʻo Sēkope, naʻe fanauʻi kiate ia ʻi Petanalami.
GEN 35:27 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Sēkope ki heʻene tamai ko ʻAisake ʻi Mamili, ki he kolo ko ʻAapa, ʻaia ko Hepeloni, ko e potu naʻe ʻāunofo ai ʻa ʻEpalahame mo ʻAisake.
GEN 35:28 Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻAisake, ko e taʻu ʻe teau, mo e taʻu ʻe valungofulu.
GEN 35:29 Pea tukuange ʻe ʻAisake ʻa hono laumālie, pea pekia ia, pea fakataha ia ki hono kakai, kuo motuʻa, naʻe aʻu hono ngaahi ʻaho; pea naʻe tanu ia ʻe hono ongo foha, ko ʻIsoa, mo Sēkope.
GEN 36:1 Pea ko e ngaahi toʻutangata eni ʻo ʻIsoa, ʻaia ko ʻItomi.
GEN 36:2 Naʻe maʻu ʻe ʻIsoa hono ngaahi uaifi mei he fānau fefine ʻo Kēnani; ko ʻAta ko e ʻofefine ʻo ʻEloni ko e tangata Heti, mo ʻAholipama ko e taʻahine ʻo ʻAna, ko e ʻofefine ʻo Sipione, ko e tangata Hevi.
GEN 36:3 Mo Pasimati ko e ʻofefine ʻo ʻIsimeʻeli, ko e tuofefine ʻo Nepeoti.
GEN 36:4 Pea naʻe fānau ʻe ʻAta kia ʻIsoa, ʻa ʻIlifasi; pea fanauʻi ʻe Pasimati ʻa Leueli.
GEN 36:5 Pea fanauʻi ʻe ʻAholipama, ʻa Seusi, mo Salami, mo Kola; ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIsoa, naʻe fanauʻi kiate ia ʻi he fonua ko Kēnani.
GEN 36:6 Pea naʻe ʻave ʻe ʻIsoa hono ngaahi uaifi, mo hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine, mo e kakai kotoa pē ʻo hono fale, mo ʻene fanga pulu, mo ʻene fanga manu, mo e meʻa kotoa pē ʻaia naʻa ne maʻu ʻi he fonua ko Kēnani; pea ʻalu mamaʻo ia ki he tukuʻuta, mei he ʻao ʻo hono tehina ko Sēkope.
GEN 36:7 He naʻe lahi ʻena koloa, ko ia naʻe ʻikai ai te na faʻa nofo fakataha; pea ko e fonua naʻa na nofo ʻāunofo ai, naʻe ʻikai ʻataʻatā ia kiate kinaua, koeʻuhi naʻe lahi ʻena fanga manu.
GEN 36:8 Pea pehē, naʻe nofo ʻa ʻIsoa ʻi he moʻunga ko Seia, pea ko ʻIsoa ko ʻItomi ia.
GEN 36:9 ¶ Pea ko e ngaahi toʻutangata eni ʻo ʻIsoa, ko e tamai ʻae kakai ʻItomi, ʻi he moʻunga ko Seia.
GEN 36:10 Ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo ʻIsoa: ko ʻIlifasi ko e tama ʻa ʻAta ko e uaifi ʻo ʻIsoa; ko Leueli ko e tama ʻa Pasimati, ko e uaifi ʻo ʻIsoa.
GEN 36:11 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIlifasi, ko Temani, mo ʻOmaa, mo Sefo, mo Katami, mo Kinasi.
GEN 36:12 Pea ko Timina, ko e sinifu ia kia ʻIlifasi, ko e foha ʻo ʻIsoa, pea ne fāʻele kia ʻIlifasi, ʻa ʻAmaleki; ko e ngaahi tama ia ʻa ʻAta, ko e uaifi ʻo ʻIsoa.
GEN 36:13 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Leueli ko Nehate, mo Sela, mo Sama, mo Misa: ko e ngaahi tama ia ʻa Pasimati, ko e uaifi ʻo ʻIsoa.
GEN 36:14 ¶ Pea ko e ngaahi tama eni ʻa ʻAholipama, ko e uaifi ʻo ʻIsoa, ko e taʻahine ʻo ʻAna, ko e ʻofefine ʻo Sipione; naʻa ne fānau kia ʻIsoa ʻa Seusi, mo Salami, mo Kola.
GEN 36:15 ¶ Pea ko e ngaahi ʻeiki eni ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIsoa; ko e ngaahi foha ʻo ʻIlifasi, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsoa; ko e ʻeiki ko Temani, ko e ʻeiki ko ʻOmaa, ko e ʻeiki ko Sefo, ko e ʻeiki ko Kinasi,
GEN 36:16 Ko e ʻeiki ko Kola, mo e ʻeiki ko Katami, mo e ʻeiki ko ʻAmaleki; ko e ngaahi ʻeiki ia [naʻe tupu ]ia ʻIlifasi ʻi he fonua ko ʻItomi; ko e ngaahi tama eni ʻa ʻAta.
GEN 36:17 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Leueli ko e foha ʻo ʻIsoa; ko e ʻeiki ko Nehate, mo e ʻeiki ko Sela, mo e ʻeiki ko Sama, mo e ʻeiki ko Misa: ko e ngaahi ʻeiki eni [naʻe tupu ]ia Leueli, ʻi he fonua ko ʻItomi; ko e ngaahi tama eni ʻa Pasimati ko e uaifi ʻo ʻIsoa.
GEN 36:18 ¶ Pea ko e ngaahi tama eni ʻa ʻAholipama ko e uaifi ʻo ʻIsoa: ko e ʻeiki ko Seusi, mo e ʻeiki ko Salami, mo e ʻeiki ko Kola: ko e ngaahi ʻeiki ia [naʻe tupu ]ia ʻAholipama, ko e taʻahine ʻo ʻAna, ko e uaifi ʻo ʻIsoa.
GEN 36:19 Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIsoa ʻaia ko ʻItomi, pea ko honau ngaahi ʻeiki ia.
GEN 36:20 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Seia, ko e tangata Hoa, ʻaia naʻe maʻu ʻae fonua ko Lotani mo Sopale, mo Sipione, mo ʻAna,
GEN 36:21 Mo Tisoni, mo ʻEseli, mo Tisani ko e ngaahi ʻeiki ʻoe kakai Hoa, ko e fānau ʻa Seia, ʻi he fonua ko ʻItomi.
GEN 36:22 Pea ko e fānau ʻa Lotani ko Holi, mo Hemami; pea ko e tuofefine ʻo Lotani ko Timina.
GEN 36:23 Pea ko e fānau ʻa Sopale eni ko ʻAlivani, mo Maneate, mo ʻEpale, mo Sifo, mo ʻOnama.
GEN 36:24 Pea ko e fānau eni ʻa Sipione ko ʻEiaa mo ʻAna; ko e ʻAna ia ʻaia naʻa ne ʻiloʻi ʻae fanga miuli ʻi he toafa, ʻi heʻene tauhi ʻae fanga ʻasi ʻa ʻene tamai ko Sipione.
GEN 36:25 Pea ko e fānau ʻa ʻAna ʻa eni; ko Tisoni mo ʻAholipama, ko e taʻahine ʻa ʻAna.
GEN 36:26 Pea ko e fānau eni ʻa Tisoni; ko Hemitani, mo ʻEsipani, mo ʻItilani, mo Kilani.
GEN 36:27 Pea ko e fānau eni ʻa ʻEseli, ko Pilani, mo Sefani, mo ʻEkani.
GEN 36:28 Pea ko e fānau eni ʻa Tisani; ko ʻUsa mo ʻAlani.
GEN 36:29 Ko eni ʻae ngaahi ʻeiki [naʻe tupu ]ʻi he kau Hoa; ko e ʻeiki ko Lotani, mo e ʻeiki ko Sopale, mo e ʻeiki ko Sipione, mo e ʻeiki ko ʻAna,
GEN 36:30 Ko e ʻeiki ko Tisoni, mo e ʻeiki ko ʻEseli, mo e ʻeiki ko Tisani; ko e ngaahi ʻeiki eni naʻe tupu ia Holi, ʻi he ngaahi ʻeiki ʻi he fonua ko Seia.
GEN 36:31 ¶ Pea ko e ngaahi tuʻi eni naʻe pule ʻi he fonua ko ʻItomi, ʻi he teʻeki pule ha tuʻi ki he fānau ʻa ʻIsileli.
GEN 36:32 Ko Pela ko e foha ʻo Peoli, naʻe pule ia ki ʻItomi; pea ko e hingoa ʻo hono kolo ko Tinapa.
GEN 36:33 Pea pekia ʻa Pela, pea pule ʻi hono puleʻanga ʻa Sopapa ko e foha ʻo Sela ʻo Posila.
GEN 36:34 Pea pekia ʻa Sopapa, pea pule ʻi hono puleʻanga ʻa Husami, mei he fonua ko Temani.
GEN 36:35 Pea pekia ʻa Husami, pea ko Hetati ko e foha ʻo Pitati, ʻaia naʻa ne taaʻi ʻa Mitiane, ʻi he ngoue ʻo Moape, naʻe pule ia ʻi hono puleʻanga; pea ko e hingoa ʻo hono kolo ko ʻEviti.
GEN 36:36 Pea pekia ʻa Hetati, pea ko Samila mei Masileka, naʻa ne pule ʻi hono puleʻanga.
GEN 36:37 Pea pekia ʻa Samila, pea ko Saula mei Leopote ʻo ofi ki he vaitafe, naʻe pule ia ʻi hono puleʻanga.
GEN 36:38 Pea pekia ʻa Saula, pea ko Pealihenani, ko e foha ʻo ʻAkepoa, naʻe pule ʻi hono puleʻanga.
GEN 36:39 Pea pekia ʻa Pealihenani ko e foha ʻo ʻAkepoa; pea pule ʻa Hetali ʻi hono puleʻanga pea ko e hingoa ʻo hono kolo ko Pau pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Mehetepeli, ko e ʻofefine ʻo Matileti, ko e ʻofefine ʻo Mesaʻapi.
GEN 36:40 ¶ Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe ngaahi ʻeiki [naʻe tupu ]ia ʻIsoa, ʻo hangē ko honau ngaahi faʻahinga, ʻi honau ngaahi potu, ʻi honau ngaahi hingoa; ko e ʻeiki ko Timina, mo e ʻeiki ko ʻAlivani, mo e ʻeiki ko Sesete,
GEN 36:41 Ko e ʻeiki ko ʻAholipama, mo e ʻeiki ko ʻe ia, mo e ʻeiki ko Pinoni,
GEN 36:42 Mo e ʻeiki ko Kinasi, mo e ʻeiki ko Temani, mo e ʻeiki ko Mipisali,
GEN 36:43 Mo e ʻeiki ko Makiteli, mo e ʻeiki ko ʻIlami; ko e ngaahi ʻeiki eni ʻo ʻItomi, ʻo hangē ko honau nofoʻanga, ʻi honau ngaahi fonua: pea ko ʻIsoa, ko e tamai ia ʻae kakai ʻItomi.
GEN 37:1 Pea naʻe nofo ʻa Sēkope ʻi he fonua naʻe ʻāunofo ki ai ʻene tamai, ʻio, ʻi he fonua ko Kēnani.
GEN 37:2 Ko e hako eni ʻo Sēkope naʻe hongofulu ma fitu ʻae taʻu ʻo Siosefa, pea naʻe tauhi ʻe ia ʻae fanga manu, ʻo fakataha mo hono ngaahi taʻokete; pea naʻe nofo ʻae tama mo e ongo tama ʻa Pila, pea mo e fānau ʻa Silipa, ko e ongo sinifu ʻo ʻene tamai: pea naʻe ʻomi ʻe Siosefa ki heʻene tamai ʻenau ongoongo kovi.
GEN 37:3 Pea naʻe ʻofa lahi hake ʻa ʻIsileli kia Siosefa ʻi heʻene fānau kotoa pē, koeʻuhi ko hono foha ia ʻi heʻene motuʻa; pea ne ngaohi maʻana ʻae kofutuʻa pulepule.
GEN 37:4 Pea kuo mamata hono ngaahi taʻokete, ʻoku ʻofa lahi hake ʻenau tamai kiate ia, ʻi hono taʻokete kotoa pē, naʻa nau fehiʻa ai kiate ia, pea naʻe ʻikai te nau lea lelei kiate ia.
GEN 37:5 Pea misi ʻe Siosefa ʻae misi, pea ne tala ia ki hono ngaahi taʻokete; pea naʻe ʻāsili ai ʻenau fehiʻa kiate ia.
GEN 37:6 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ou kole ke mou fanongo ki he misi ni, kuo u misi ʻaki;
GEN 37:7 He naʻa tau nonoʻo ʻae ngaahi u koane ʻi he ngoue, pea vakai, naʻe tuʻu hake ʻeku u koane, ʻo tuʻu totonu; pea vakai, ko hoʻomou ngaahi u koane naʻa nau tutuʻu hake ʻo takatakai ia, ʻo nau punou ki heʻeku u koane.”
GEN 37:8 Pea pehē ʻe hono ngaahi taʻokete kiate ia, “He ko e moʻoni te ke pule kiate kimautolu? Pea te ke mālohi kiate kimautolu?” Pea ʻāsili ai ʻenau fehiʻa kiate ia ʻi heʻene misi, mo ʻene ngaahi lea.
GEN 37:9 ¶ Pea misi ia ʻae misi ʻe taha, pea ne tala ia ki hono ngaahi taʻokete, ʻo pehē, “Vakai, kuo u misi ʻae misi ʻe taha, pea vakai, ko e laʻā mo e māhina, mo e fetuʻu ʻe hongofulu ma taha, naʻa nau punou kiate au.”
GEN 37:10 Pea ne fakahā ki heʻene tamai, mo hono ngaahi taʻokete: pea valoki ia ʻe heʻene tamai, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae misi ni kuo ke misi ʻaki? Ko e moʻoni ʻe pehē au mo hoʻo faʻē, mo ho ngaahi taʻokete, ke mau punou ʻakimautolu kiate koe, ki he kelekele?”
GEN 37:11 Pea naʻe meheka ʻa hono ngaahi taʻokete kiate ia; ka naʻe tokanga ʻene tamai ki he lea.
GEN 37:12 ¶ Pea naʻe ʻalu hono ngaahi taʻokete ki Sikemi, ke fafanga ʻae fanga manu ʻa ʻenau tamai.
GEN 37:13 Pea pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “ʻIkai ʻoku fafanga ʻe ho ngaahi taʻokete ʻae fanga manu ʻi Sikemi?” Haʻu, pea te u fekau koe kiate kinautolu. Pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.”
GEN 37:14 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ke ke ʻalu, ʻo vakai pe ʻoku lelei ʻa ho ngaahi taʻokete, pea lelei mo e fanga manu; pea ke haʻu ʻo tala mai.” Pea ne fekau ia mei he teleʻa ʻo Hepeloni ʻo ne hoko ki Sikemi.
GEN 37:15 ¶ Pea naʻe ʻilo ia ʻe he tangata ʻe taha, pea vakai, naʻe ʻalu he pe ia ʻi he fonua; pea fehuʻi ʻae tangata kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke kumi?”
GEN 37:16 Pea ne pehē, “ʻOku ou kumi hoku ngaahi taʻokete; ʻoku ou kole kiate koe, fakahā kiate au ʻae potu ʻoku nau fafanga ai ʻae fanga manu.”
GEN 37:17 Pea pehēange ʻe he tangata, “Kuo nau ō, he naʻaku fanongo ki heʻenau pehē, Tau ō ki Totani.” Pea naʻe muimui ʻa Siosefa ki hono ngaahi taʻokete, pea ne ʻilo ʻakinautolu ʻi Totani.
GEN 37:18 Pea kuo nau mamata kiate ia, ʻi heʻene kei mamaʻo, ʻi he teʻeki ke ne ofi kiate kinautolu, naʻa nau alea fakataha, ke tāmateʻi ia.
GEN 37:19 Pea naʻa nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae faʻa misi ni.”
GEN 37:20 Pea ko ia ke tau tāmateʻi ia pea lī ia ki ha luo, pea te tau pehē, kuo kai ia ʻe ha manu fekai; pea te tau vakai, pe ʻe hoko ʻo fēfē ʻene ngaahi misi.
GEN 37:21 Pea fanongo ki ai ʻa Lupeni, ʻo ne fakahaofi ia mei honau nima; ʻo ne pehē, “ʻOua naʻa tau tāmateʻi ia.”
GEN 37:22 Pea pehē ʻe Lupeni kiate kinautolu, “ʻOua naʻa lingi toto, kae lī ia ki he luo ni, ʻoku ʻi he toafa, pea ʻoua naʻa ala ha nima kiate ia;” naʻa ne pehē koeʻuhi ke ne toʻo ia mei honau nima, ke toe ʻatu ia ki heʻene tamai.
GEN 37:23 ¶ Pea kuo hoko atu ʻa Siosefa ki hono ngaahi taʻokete, pea pehē, naʻa nau toʻo ʻae kofutuʻa ʻo Siosefa meiate ia, ʻae kofutuʻa pulepule naʻe ʻiate ia;
GEN 37:24 Pea nau ʻave ia ʻo lī ki he luo; pea naʻe maha pe ʻae luo, naʻe ʻikai ʻi ai ha vai.
GEN 37:25 Pea nau nofo ki lalo ke kai mā: pea ʻi he hanga hake honau mata ʻo sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻae fononga ʻoe kakai ʻIsimeʻeli, naʻe haʻu mei Kiliate, mo e nau fanga kāmeli, naʻe fakaheka ki ai ʻae ngaahi ʻakau namu lelei, mo e pulu mo e pulu nanamu, ko e nau fetuku ia ki ʻIsipite.
GEN 37:26 Pea lea ʻa Siuta, ʻo pehē ki hono ngaahi taʻokete, “Ko e hā hono ʻaonga, ʻo ʻetau tāmateʻi hotau tehina, pea fufū hono toto?
GEN 37:27 Haʻu, ke tau fakatau ia ki he kau ʻIsimeʻeli, kaeʻoua naʻa ʻiate ia hotau nima: he ko hotau tehina ia mo hotau kakano.” Pea loto ki ai ʻa hono ngaahi taʻokete.
GEN 37:28 Pea ʻalu ʻo ofi ki ai ʻae kakai Mitiani ko e kau fakatau: pea naʻa nau toho hake ʻa Siosefa mei he luo, pea nau fakatau ʻa Siosefa ki he kau ʻIsimeʻeli, ʻaki ʻae konga siliva ʻe uofulu; pea naʻa nau ʻave ʻa Siosefa ki ʻIsipite.
GEN 37:29 ¶ Pea toe ʻalu ʻa Lupeni ki he luo pea vakai, naʻe ʻikai ʻi he luo ʻa Siosefa pea haehae ʻe ia hono ngaahi kofu.
GEN 37:30 Pea toe haʻu ia ki hono ngaahi tokoua, ʻo ne pehē, “Kuo ʻikai ʻae tama; pea ko au, te u ʻalu ki fē?”
GEN 37:31 Pea naʻa nau toʻo ʻae kofutuʻa ʻo Siosefa, ʻo nau tāmateʻi ʻae ʻuhikiʻi kosi, ʻo nau unu ʻae kofutuʻa ʻi he toto:
GEN 37:32 Pea nau fekau ke ʻave ʻae kofutuʻa pulepule ki heʻenau tamai; ʻo nau pehē, “Kuo mau ʻilo ʻae meʻa ni; pea ke vakai, pe ko e kofutuʻa ʻo ho foha pe ʻikai.”
GEN 37:33 Pea ne ʻilo ia, ʻo ne pehē, “Ko e kofutuʻa ia ʻo hoku foha; kuo kai ia ʻe he manu fekai; kuo haehae nai, ʻo fakaikiiki ʻa Siosefa.”
GEN 37:34 Pea haehae ʻe Sēkope hono ngaahi kofu, pea ne ai ʻae tauangaʻa, pea ne tēngihia hono foha ʻo ʻaho lahi.
GEN 37:35 Pea tuʻu hake hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine ke nau fakafiemālieʻi ia; ka naʻe ʻikai te ne tali ʻae fakafiemālie; pea ne pehē, “He te u ʻalu hifo tangi pe ki he faʻitoka ki hoku foha.” Naʻe pehē ʻae tangi ʻa ʻene tamai koeʻuhi ko ia.
GEN 37:36 Pea naʻe fakatau ia ʻe he kakai Mitiani ki ʻIsipite, kia Potifa, ko e matāpule ʻa Felo, ko e pule ʻoe kau leʻo.
GEN 38:1 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ʻalu ʻa Siuta mei hono ngaahi tokoua, pea afe ia ki ha taha ʻi he kakai ʻAtulama, ko ʻIla hono hingoa.
GEN 38:2 Pea mamata ai ʻa Siuta ki he ʻofefine ʻoe Kēnani ʻe tokotaha, ko Suaa hono hingoa: pea ne maʻu ia, pea ʻalu kiate ia ʻo na mohe.
GEN 38:3 Pea feitama ia, mo fāʻeleʻi ʻae tama pea ne ui hono hingoa ho ʻEa.
GEN 38:4 Pea toe feitama ia, pea fāʻeleʻi ʻae tama; pea ne ui hono hingoa ko ʻOnani
GEN 38:5 Pea toe feitama foki ia; pea fāʻeleʻi ʻae tama; pea ne ui hono hingoa ko Sila pea naʻe ʻi Kesipi ia ʻi heʻene fanauʻi ia.
GEN 38:6 Pea fili ʻe Siuta ʻae uaifi kia ʻEa, ko hono ʻuluaki, pea ko Tema hono hingoa.
GEN 38:7 Pea naʻe anga kovi ʻa ʻEa, ko e ʻuluaki foha ʻo Siuta, ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻe tāmateʻi ia ʻe Sihova.
GEN 38:8 Pea pehē ʻe Siuta kia ʻOnani, “ʻAlu ko e ki he uaifi ʻo ho taʻokete, pea ke mali mo ia, mo ke fakatupu ai ʻae hako ki ho taʻokete.”
GEN 38:9 Pea naʻe ʻilo ʻe ʻOnani ʻe ʻikai ʻiate ia ʻae hako; pea ʻi heʻene ʻalu ki he uaifi ʻo hono taʻokete, naʻa ne huaʻi ia ki he kelekele, telia naʻa foaki ʻe ia ʻae hako ki hono taʻokete.
GEN 38:10 Pea naʻe kovi kia Sihova ʻae meʻa naʻa ne fai: ko ia, naʻa ne tāmateʻi mo ia foki.
GEN 38:11 Pea fekau ʻe Siuta kia Tema ko hono ʻofefine ʻi he fono [ʻo pehē], “Ke ke nofo ʻatā pe koe, ʻi he fale ʻo hoʻo tamai, ke ʻoua ke tupu hoku foha ko Sila;” he naʻe pehē ʻe ia, “Telia naʻa mate foki ia, ʻo hangē ko hono ongo taʻokete.” Pea ʻalu ʻa Tema ʻo nofo ʻi he fale ʻo ʻene tamai.
GEN 38:12 ¶ Pea fuoloa ai, pea pekia ʻae taʻahine ʻa Suaa ko e uaifi ʻo Siuta: pea kuo fiemālie ʻa Siuta, pea ʻalu ia ki heʻene kau tangata kosi sipi ki Timinate, ʻaia mo hono kāinga ko ʻIla, ko e ʻAtulama.
GEN 38:13 Pea naʻe fakahā kia Tema, ʻo pehē, Vakai, ʻoku ʻalu ʻa hoʻo tamai ʻi he fono, ki Timinate ke kosi ʻene fanga sipi.
GEN 38:14 Pea ne tuku ʻe ia hono ngaahi kofu putu, pea pūlou ʻaki ʻe ia ʻae pūlou, ʻo ne tākai ʻaki ʻae kofu, pea nofo ia ʻi he potu ʻataʻatā naʻe ʻi he veʻe hala ki Timinate; he naʻe vakai ia, kuo tupu ʻa Sila, ka ʻoku teʻeki ai ʻatu ia kiate ia, ke na mali.
GEN 38:15 Pea kuo mamata ʻa Siuta, kiate ia, naʻa ne mahalo ko e fefine angahala ia, he koeʻuhi kuo pūlou hono mata.
GEN 38:16 Pea afe ia kiate ia ʻi he hala, ʻo ne pehē, “Ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu atu kiate koe;” (he naʻe ʻikai te ne ʻilo ko hono ʻofefine ia ʻi he fono). Pea pehēange ʻe ia, “Ko e hā te ke tuku mai kiate au, koeʻuhi ke ke haʻu kiate au?”
GEN 38:17 Pea pehē ia, “Te u fekau ke ʻomi ha ʻuhiki mei he fanga manu,” pea pehē ʻe ia, “Pea te ke tuku mai ha fakamoʻoni, kaeʻoua ke ke ʻomi ia?”
GEN 38:18 Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā te u tuku kiate koe?” Pea talaange ʻe ia, “Ko ho mama, mo ho lelu, pea mo ho tokotoko ʻoku ʻi ho nima.” Pea ne ʻatu ia kiate ia, pea ʻalu atu ia kiate ia, pea feitama ia kiate ia.
GEN 38:19 Pea tuʻu hake ia ʻo ʻalu mei ai, pea ne tuku ʻene pūlou meiate ia, ʻo toe ai hono ngaahi kofu putu.
GEN 38:20 Pea fekau ʻe Siuta ke ʻave ʻae ʻuhikiʻi kosi ʻi he nima ʻa hono kāinga ko e ʻAtulama, koeʻuhi ke ne maʻu ʻae fakamoʻoni mei he nima ʻoe fefine; ka naʻe ʻikai te ne faʻa ʻilo ia.
GEN 38:21 Pea fehuʻi ia ki he kau tangata ʻoe potu ko ia, ʻo pehē, “Ko e fē ʻae fefine angahala naʻe ʻi he potu hala ni?” Pea nau pehē, naʻe ʻikai ha fefine angahala ʻi he potu ni.
GEN 38:22 Pea toe ʻalu ia kia Siuta, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ia; pea ʻoku pehē foki ʻe he kau tangata ʻoe potu, naʻe ʻikai ha fefine angahala ʻi he potu ko ia.”
GEN 38:23 Pea pehē ʻe Siuta, “Tuku ke ne maʻu, ia maʻana, telia naʻa tau mā ai; vakai, naʻaku fekau ke ʻave ʻae ʻuhiki manu ni, pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ia.”
GEN 38:24 ¶ Pea hili ʻae māhina ʻe tolu nai, naʻe fakahā kia Siuta, ʻo pehē, “Kuo fai angahala ʻe Tema, ko ho ʻofefine ʻi he fono; pea vakai, ʻoku feitama foki ia ʻi he feʻauaki.” Pea pehē ʻe Siuta; “Taki mai ia, ke tutu ia.”
GEN 38:25 Pea kuo nau taki mai ia, pea fekau ia ki heʻene tamai ʻi he fono, ʻo pehē, “Kuo u feitama ki he tangata ʻoku ʻaʻana ʻae meʻa ni: pea ne pehē, Ke ke vakai, pe ʻoku ʻa hai ʻae maama ni mo e lelu, mo e tokotoko ni?”
GEN 38:26 Pea fakamoʻoni ʻe Siuta, ʻo ne pehē, “ʻOku tonuhia lahi ia ʻia au: koeʻuhi naʻe ʻikai te u foaki ia ki hoku foha ko Sila.” Pea naʻe ʻikai te ne taʻeʻiloʻi ia.
GEN 38:27 ¶ Pea naʻe hoko, ʻo pehē, ʻi heʻene langā, pea vakai, naʻe ai ʻae māhanga ʻi hono manāva.
GEN 38:28 Pea ʻi heʻene langā naʻe tuku kituʻa ʻe he tokotaha hono nima, pea nonoʻo ki ai ʻe he māʻuli ʻae filo kulokula, ʻo ne pehē, naʻe fuofua haʻu eni.
GEN 38:29 Pea ʻi heʻene toe toʻo atu hono nima, pea vakai, naʻe haʻu hono tokoua; pea pehē ʻe he māʻuli, “Naʻe fēfeeʻi hao ʻoho mai koe ke ʻiate koe ʻae motuhi ni, ko ia naʻa ne ui hono hingoa ko Felesi.”
GEN 38:30 Pea toki haʻu hono tokoua, ʻaia naʻe ʻi hono nima ʻae filo kulokula, pea ne ui hono hingoa ko Selaa.
GEN 39:1 Pea naʻe ʻave ʻa Siosefa ki ʻIsipite; pea ko Potifa ko e matāpule ʻa Felo, ko e pule ʻoe kau leʻo, ko e tangata ʻIsipite, naʻa ne fakatau ia ʻi he nima ʻoe kau ʻIsimeʻeli, ʻakinautolu naʻa nau ʻomi ia ki ai.
GEN 39:2 Pea naʻe ia Siosefa ʻa Sihova, pea ko e tangata monūʻia ia, pea naʻa ne ʻi he fale ʻo ʻene ʻeiki, ko e tangata ʻIsipite.
GEN 39:3 Pea mamata ʻene ʻeiki ki he ʻiate ia ʻa Sihova, pea mo e fakamonūʻia ʻe Sihova ʻi hono nima ʻae meʻa kotoa pē naʻa ne fai.
GEN 39:4 Pea naʻe lelei ʻa Siosefa ʻi hono ʻao, ʻo ne ngāue kiate ia, pea ne fakanofo ia ke leʻohi hono fale, pea naʻa ne tuku ki hono nima ʻa ʻene meʻa kotoa pē.
GEN 39:5 Pea talu ʻae fakanofo ia ke leʻohi hono fale, pea mo ʻene meʻa fulipē, naʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻae fale ʻoe tangata ʻIsipite, koeʻuhi ko Siosefa: pea ko e tāpuaki ʻa Sihova naʻe ʻi heʻene meʻa kotoa pē, ʻi he fale, pea ʻi he ngoue.
GEN 39:6 Pea naʻa ne tuku ʻene meʻa kotoa pē ki he nima ʻo Siosefa; pea naʻe ʻikai te ne tokangaʻi ʻe ia haʻane meʻa, ka ko e mā pe naʻa ne kai. Pea ko e tangata sino lelei ʻa Siosefa mo toulekeleka.
GEN 39:7 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakasiosio ʻae uaifi ʻoe ʻeiki ʻa Siosefa kiate ia; pea ne pehē, Haʻu ke ta mohe.
GEN 39:8 Ka naʻe ʻikai loto ia ki ai, ʻo ne pehē ki he uaifi ʻo hono ʻeiki, “Vakai, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe heʻeku ʻeiki ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻoʻona ʻi he fale, pea kuo ne tuku ia kotoa pē ki hoku nima:
GEN 39:9 ‌ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku lahi hake ʻiate au ʻi he fale ni; pea naʻe ʻikai te ne taʻofi au mei ha meʻa ʻe taha, ka ko Koe pe, koeʻuhi ko hono uaifi koe: pea ʻe fēfē ʻeku fai ʻae hala lahi ni, ke u halaia ai ki he ʻOtua?”
GEN 39:10 Pea ʻi heʻene lea pe ʻi he ʻaho kotoa pē kia Siosefa, naʻe ʻikai te ne tokanga kiate ia, ke na mohe, pe ke ofi kiate ia.
GEN 39:11 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe pehē, naʻe hū [ʻa Siosefa ]ki fale ke fai ʻene ngāue; pea naʻe ʻikai ha tangata ʻoe kakai ʻoe fale ʻi ai.
GEN 39:12 Pea naʻa ne puke ki hono kofu, ʻo ne pehē, “Haʻu ke ta mohe;” ka naʻe siʻaki ʻe [Siosefa ]hono kofu ʻi hono nima, ka ka hola ia ʻo hao kituʻa.
GEN 39:13 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata kuo tuku hono kofu ki hono nima, pea kuo hola ia kituʻa,
GEN 39:14 Naʻa ne ui ki he kau tangata ʻo hono fale, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Vakai, kuo ne ʻomi ʻae Hepelū ni ke pauʻusiʻi mai kiate kitautolu: naʻe haʻu ia kiate au ke ma mohe mo ia, pea u kalanga ʻi he leʻo lahi:”
GEN 39:15 Pea kuo fanongo ia kuo u hiki hoku leʻo ʻo kalanga, ʻiloange, naʻa ne siʻaki hono kofu kiate au, ka ka hola, pea mole kituaʻā.
GEN 39:16 Pea naʻa ne tuku maʻu hono kofu, kaeʻoua ke haʻu ʻene ʻeiki.
GEN 39:17 Pea naʻa ne lea kiate ia ʻi he lea ni, ʻo pehē, “Ko e tamaioʻeiki Hepelū naʻa ke ʻomi kiate kitautolu, naʻe haʻu kiate au ke pauʻu mai kiate au.
GEN 39:18 Pea ʻi heʻeku hiki hake hoku leʻo ʻo kalanga, ʻiloange, naʻa ne siʻaki hono kofu kiate au, pea hola kituaʻā.”
GEN 39:19 Pea kuo fanongo ʻa ʻene ʻeiki ki he ngaahi lea ʻa hono uaifi, ʻaia naʻa ne lea ʻaki kiate ia, ʻo ne pehē, naʻe fai pehē ʻa hoʻo tamaioʻeiki kiate au; naʻe tupu ai ʻene ʻita lahi.
GEN 39:20 Pea naʻe ʻave ʻa Siosefa ʻe heʻene ʻeiki, ki he fale fakapōpula, ki he potu naʻe haʻi ai ʻae kau pōpula ʻae tuʻi: pea naʻe nofo ai ia ʻi he fale fakapōpula.
GEN 39:21 ¶ Ka naʻe ia Siosefa ʻa Sihova, ʻo ne ʻaloʻofa kiate ia, mo ne fakaʻofeina ia ʻi he ʻao ʻoe tauhi fale fakapōpula.
GEN 39:22 Pea naʻe tuku ʻe he tauhi fale fakapōpula ki he nima ʻo Siosefa ʻae kau pōpula kotoa pē naʻe ʻi he fale fakapōpula; pea ko e meʻa kotoa pē naʻa nau fai, naʻe fai maʻana.
GEN 39:23 Naʻe ʻikai vakai ʻe he tauhi fale fakapōpula ki ha meʻa ʻe taha naʻe ʻi hono nima; koeʻuhi naʻe ʻiate ia ʻa Sihova, pea ko ia naʻa ne fai, naʻe fakamonūʻia ia ʻe Sihova.
GEN 40:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe hoko ʻo pehē, ko e tauhi lahi, mo e tangata taʻo mā ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite, naʻa na fakaʻitaʻi hona ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite.
GEN 40:2 Pea tuputāmaki ʻa Felo ki heʻene ongo matāpule, ʻio, ki he matāpule ʻoe kau tauhi, mo e matāpule ʻoe kau taʻo mā.
GEN 40:3 Pea ne tuku ʻakinaua ke pōpula ʻi he fale ʻoe ʻeiki ʻoe kau leʻo, ki he fale fakapōpula, ko e potu ko ia naʻe nofo haʻisia ai ʻa Siosefa.
GEN 40:4 Pea naʻe tuku ʻakinaua ʻe he matāpule ʻoe kau leʻo, kia Siosefa ke ne leʻohi, pea naʻe tauhi ʻe ia ʻakinaua: pea ne na nofo ʻi he fale fakapōpula ʻo fuoloa siʻi pe.
GEN 40:5 ¶ Pea ne na misi fakatouʻosi ʻae misi, taki taha ʻae tangata ʻene misi ʻi he pō pe taha, ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau mo hono ʻuhinga ʻo ʻene misi, ʻae tauhi lahi, mo e tangata taʻo mā ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite, ʻaia naʻe nofo haʻisia ʻi he fale fakapōpula.
GEN 40:6 Pea ʻalu ange ʻa Siosefa kiate kinaua ʻi he pongipongi, pea sio ia kiate kinaua, pea vakai, naʻa na matapeko.
GEN 40:7 Pea fehuʻi ia ki he ongo matāpule ʻa Felo, ʻakinaua naʻe pōpula mo ia ʻi he fale ʻo ʻene ʻeiki, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku mo matapeko ai he ʻaho ni?”
GEN 40:8 Pea na pehē kiate ia, “Kuo ma misi ʻae misi, pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ke fakahā hono ʻuhinga.” Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinaua, “ʻIkai ʻoku ʻi he ʻOtua pe hono ʻuhinga? ʻOku ou kole mo fakahā mai ia kiate au.”
GEN 40:9 Pea tala ʻe he tauhi lahi ʻene misi kia Siosefa, ʻo ne pehē kiate ia; “Vakai, ʻi heʻeku misi, naʻe ʻi hoku ʻao ʻae vaine;
GEN 40:10 pea naʻe ʻi he vaine ʻae vaʻa ʻe tolu pea hangē naʻe litolito ia, pea tupu hono fisi; pea naʻe tupu ʻi hono ngaahi fuhi ʻae kālepi momoho:
GEN 40:11 pea naʻe ʻi hoku nima ʻae ipu ʻa Felo pea naʻaku toʻo ʻae ngaahi kālepi, ʻo tatau ia ki he ipu ʻa Felo, pea ne u ʻatu ʻae ipu ki he nima ʻo Felo.”
GEN 40:12 Pea pehēange ʻe Siosefa kiate ia, “Ko hono ʻuhinga eni; Ko e vaʻa ʻe tolu, ko e ʻaho ia ʻe tolu.
GEN 40:13 ‌ʻI he teʻeki ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu, ʻe hakeakiʻi Ko e ʻe Felo, ʻo ne toe tuku koe ki hoʻo ngāue: pea te ke ʻatu ʻae ipu ʻa Felo ki hono nima, ʻo hangē ko ia naʻa ke fai ʻi hoʻo kei nofo ko ʻene tauhi lahi.
GEN 40:14 Ka ʻoka ke ka lelei koe, ke ke manatuʻi au; pea ʻoku ou kole ke ke ʻofa mai kiate au, ʻo tala au kia Felo, pea fakahao au mei he fale ni;
GEN 40:15 He ko e moʻoni naʻe kaihaʻasia au mei he fonua ʻoe kakai Hepelū: pea naʻe ʻikai te u fai ha meʻa ʻi heni foki, koeʻuhi ke nau tuku au ki he fale fakapōpula.”
GEN 40:16 Pea kuo mamata ʻe he tangata taʻo mā, ʻoku lelei hono ʻuhinga, pea pehē ʻe ia kia Siosefa: “Naʻaku misi foki, pea vakai, naʻe ʻi hoku ʻulu ʻae kato hinehina ʻe tolu;
GEN 40:17 Pea naʻe ʻi he kato ʻi ʻolunga ʻae ngaahi meʻakai, kuo taʻo kia Felo; pea naʻe kai ia ʻe he fanga manupuna mei he kato, ʻi hoku ʻulu.”
GEN 40:18 Pea lea ʻa Siosefa, ʻo pehē: “Ko hono ʻuhinga, eni: ko e kato ʻe tolu ko e ʻaho ia ʻe tolu.
GEN 40:19 Pea ʻi he teʻeki ke ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu, ʻe hiki ʻe Felo ho ʻulu meiate koe, pea te ne tautau koe ki he ʻakau; pea ʻe kai ʻe he fanga manupuna, ʻae kakano meiate koe.”
GEN 40:20 ¶ Pea ʻi heʻene hokosia hono ʻaho tolu, ko e ʻaho fakamanatu ki he fanauʻi ʻo Felo, naʻa ne fai ʻae kātoanga ki heʻene kau nofoʻanga kotoa pē, pea naʻa ne lau hake ʻae tauhi lahi, mo e tangata taʻo mā, ʻi heʻene kau nofoʻanga.
GEN 40:21 Pea ne toe tuku ki he tauhi lahi ʻa ʻene ngāue: pea toe ʻatu ʻe ia ʻae ipu ki he nima ʻo Felo;
GEN 40:22 Ka naʻa ne tautau ʻae tangata taʻo mā; ʻo hangē ko e fakamatala, ʻa Siosefa,
GEN 40:23 Ka naʻe ʻikai manatu ʻe he tauhi lahi kia Siosefa, ka naʻa ne fakangaloʻi ia.
GEN 41:1 Pea hili ʻae taʻu kotoa ʻe ua, pea pehē, naʻe misi ʻa Felo: pea vakai naʻe tuʻu ia ʻi he veʻe vaitafe.
GEN 41:2 Pea vakai, naʻe ʻalu hake mei he vaitafe ʻae fanga pulu ʻe fitu naʻe matamatalelei mo sino lahi; pea nau kai ʻi he ngoue mohuku.
GEN 41:3 Pea vakai naʻe ʻalu hake ʻo muimui ʻi ai ʻae fanga pulu matamata kehe ʻe fitu, naʻe matamata kovi mo tutue lahi, pea nau tutuʻu ʻo ofi ki he fanga pulu kehe ʻi he veʻe vaitafe.
GEN 41:4 Pea ko e fanga pulu matamata kovi mo tutue, naʻa nau kai ʻo ʻosi ʻae fanga pulu matamatalelei, mo sino lahi. Pea ʻā ai ʻa Felo.
GEN 41:5 Pea toe mohe ia, pea misi ia ko hono tuʻo ua; pea vakai, naʻe tupu hake ʻae fua koane ʻe fitu ʻi he kau pe taha, naʻe lahi mo lelei.
GEN 41:6 Pea vakai, naʻe tupu hake ʻo muimui ʻi ai ʻae fua koane ʻe fitu, naʻe kekena mo mate ʻi he matangi hahake.
GEN 41:7 Pea ko e fua vaivai ʻe fitu, naʻa nau kai ʻo ʻosi ʻae fua ʻe fitu naʻe mālohi mo lelei. Pea; ʻā ai ʻa Felo, pea vakai, ko e misi pe ia.
GEN 41:8 Pea pongipongi hake ai, naʻe mamahi pe hono laumālie; pea fekau ʻe ia ke ui ʻae kau fiemana kotoa pē ʻo ʻIsipite, pea mo e kau tangata poto kotoa pē ʻi ai: pea fakahā ʻe Felo ʻene misi kiate kinautolu; ka naʻe ʻikai ha taha ke ne faʻa fakahā hono ʻuhinga kia Felo.
GEN 41:9 ¶ Pea lea ai ʻae tauhi lahi kia Felo, ʻo pehē, “ʻOku ou manatu ki heʻeku ngaahi hala he ʻaho ni;
GEN 41:10 Naʻe tuputāmaki ʻa Felo ki heʻene kau tamaioʻeiki, pea ne tuku au ke fakapōpulaʻi, ki he fale ʻoe ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻa au mo e tangata taʻo mā.
GEN 41:11 Pea naʻa ma misi ʻae misi ʻi he pō pe taha, ko au mo ia; naʻa ma misi ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono ʻuhinga ʻo ʻene misi.
GEN 41:12 Pea naʻa mau ʻi ai mo e talavou ko e Hepelū, ko e tamaioʻeiki ki he ʻeiki ʻoe kau leʻo; pea ma fakahā kiate ia, pea ne fakahā kiate kimaua hono ʻuhinga ʻoe ma misi, ki he tangata taki taha naʻa ne fakahā hono ʻuhinga ʻo ʻene misi.
GEN 41:13 Pea naʻe hoko ia, ʻo hangē ko e meʻa naʻa ne fakahā; naʻa ne toe tuku au ki heʻeku ngāue, pea ne tautau ia.”
GEN 41:14 ¶ Pea fekau leva ʻe Felo ke ui mai Siosefa, pea naʻa nau fakatoʻotoʻo ʻo ʻomi ia mei he fale fakapōpula; pea naʻa ne tele kava, pea fetongi hono kofu, pea haʻu ia kia Felo.
GEN 41:15 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Kuo u misi ʻae misi, pea ʻoku ʻikai ha taha ke fakahā hono ʻuhinga; pea kuo u fanongo kiate koe, ʻoku ke faʻa ʻilo hono ʻuhinga ʻoe misi ke fakahā ia.”
GEN 41:16 Pea talaange ʻe Siosefa kia Felo, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ʻiate au; ʻe tuku ʻe he ʻOtua kia Felo ʻae tala fakafiemālie.”
GEN 41:17 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Naʻaku mamata ʻi heʻeku misi, pea vakai, naʻaku tuʻu ʻi he veʻe vaitafe:
GEN 41:18 Pea vakai, naʻe ʻalu hake mei he vaitafe ʻae fanga pulu ʻe fitu naʻe sino lahi, mo matamatalelei; pea naʻa nau kai ʻi he ngoue mohuku:
GEN 41:19 pea vakai, naʻe ʻalu hake ʻae fanga pulu kehe ʻe fitu, naʻa nau kovi mo matamata kehe, mo tutue ʻaupito, kuo ʻikai te u mamata ki he kovi pehē, ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite:
GEN 41:20 Pea naʻe kai ʻo ʻosi ʻe he fanga pulu tutue, ʻae ʻuluaki fanga pulu ʻe fitu, ʻaia naʻe sino:
GEN 41:21 Pea hili ʻenau kai ʻo ʻosi ia, pea naʻe ʻikai hano fakaʻilonga ʻo ʻenau kai ia; he naʻa nau matamata kovi ai pe, ʻo hangē ʻi muʻa. Pea u ʻā ai.
GEN 41:22 Pea naʻaku mamata ʻi heʻeku misi, pea vakai, naʻe ai ʻae fua koane ʻe fitu ʻi he kau pe taha, naʻe lahi mo lelei;
GEN 41:23 Pea vakai, naʻe ai ʻae fua koane ʻe fitu naʻe mae mo manifi, mo mate ʻi he matangi hahake, naʻe tupu hake ki mui;
GEN 41:24 Pea naʻe kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fua lelei, ʻe he ngaahi fua mate: pea ne u tala ʻae meʻa ni ki he kau fiemana; ka naʻe ʻikai ha tokotaha ke faʻa fakahā ia.”
GEN 41:25 ¶ Pea talaange ʻe Siosefa kia Felo, “Ko e misi ʻa Felo, ʻoku taha pe: kuo fakahā ʻe he ʻOtua kia Felo, ʻaia ʻoku ne teu ke fai.
GEN 41:26 Ko e fanga pulu lelei ʻe fitu ko e taʻu ia ʻe fitu: pea ko e fua lelei ʻe fitu, ko e taʻu ʻe fitu; ko e misi ʻoku taha pe.
GEN 41:27 Pea ko e fanga pulu tutue mo matamata kovi ʻe fitu, naʻe tupu ki mui, ko e taʻu ia ʻe fitu: pea ko e fua ʻe fitu naʻe mate ʻi he matangi hahake, ko e taʻu honge ia ʻe fitu.
GEN 41:28 Ko eni ʻae meʻa kuo u lea ʻaki kia Felo; ko ia ʻoku teu ʻe he ʻOtua ke fai ni, kuo ne fakahā kia Felo.
GEN 41:29 Vakai, ʻoku haʻu ʻae taʻu mahu lahi ʻe fitu ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite;
GEN 41:30 Pea ʻe hoko mo ia ʻae taʻu ʻe fitu ʻoku honge; pea ʻe ngalo ʻaupito ʻae mahu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite; pea ʻe fakaʻosi ʻe he honge ʻae fonua;
GEN 41:31 Pea ʻe ʻikai ʻilo ʻae mahu ʻi he fonua ni, ko e meʻa ʻi he honge ʻe hoko mo ia; koeʻuhi ʻe lahi ʻaupito ia.
GEN 41:32 Pea ko e meʻa ʻi hono fai ʻo tuʻo ua ʻae misi kia Felo; ko hono ʻuhinga kuo fakapapau ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ni, pea ʻe fakahoko toʻotoʻo ia ʻe he ʻOtua.
GEN 41:33 “Pea ko eni, ke kumi ʻe Felo ha tangata lelei, mo poto, ke fakanofo ia, ke pule ki he fonua ko ʻIsipite.
GEN 41:34 Pea ke fai ʻe Felo ʻae meʻa ni, tuku ke fakanofo ʻae kau matāpule ki he fonua ni, pea ke vaheʻi mo toʻo hono vahe nima ʻoe fonua ko ʻIsipite, ʻi he taʻu mahu ʻe fitu.
GEN 41:35 Pea tuku ke nau tānaki ʻae meʻakai kotoa pē ʻoe ngaahi taʻu lelei ko ia ʻoku haʻu, pea ke nau fokotuʻu ʻae koane ʻi he fekau ʻa Felo, pea nau maʻu ʻae meʻakai ʻi he ngaahi kolo.
GEN 41:36 Pea ko e meʻakai ko ia ko e tokonaki ia ki he fonua ʻi he taʻu ʻe fitu ʻoe honge, ʻaia ʻe hoko ki he fonua ko ʻIsipite; ke ʻoua naʻa ʻauha ʻae fonua koeʻuhi ko e honge.”
GEN 41:37 ¶ Pea naʻe lelei ʻae meʻa ko ia ʻi he ʻao ʻo Felo, mo e ʻao ʻo hono kau nofoʻanga kotoa pē.
GEN 41:38 Pea pehē ʻe Felo ki heʻene kau tamaioʻeiki, “He te tau faʻa ʻilo ha tokotaha ʻo hangē ko eni, ko e tangata ʻoku ʻiate ia ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua?”
GEN 41:39 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Ko e meʻa ʻi he fakahā ʻe he ʻOtua kiate koe ʻae ngaahi meʻa ni, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku lelei mo poto ʻo hangē ko koe:
GEN 41:40 Te ke pule koe ki hoku fale: pea ʻe fekauʻi ʻa hoku kakai, ʻo fakatatau ki hoʻo lea: ko e nofoʻa fakatuʻi pe, teu lahi hake ai ʻiate koe.”
GEN 41:41 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Vakai kuo u fakanofo koe he ʻaho ni, ki he fonua kotoa pē ko ʻIsipite.”
GEN 41:42 Pea naʻe toʻo ʻe Felo hono mama mei hono nima, ʻo ne ʻai ia ki he nima ʻo Siosefa, ʻo ne fakakofuʻaki ia ʻae ngaahi kofu lelei, pea ne ʻai ʻae kahoa koula ki hono kia.
GEN 41:43 Pea naʻa ne tuku ia ke heka ʻi hono ua ʻoe saliote naʻa ne maʻu pea naʻa nau kalanga ʻi hono ʻao, Punou pea naʻa ne fakanofo ia ke pule ki he fonua kotoa pē ko ʻIsipite.
GEN 41:44 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, “Ko Felo au, pea ʻe ʻikai ha tangata ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, te ne hiki hono nima pe vaʻe, ka ʻi hoʻo pule.”
GEN 41:45 Pea ui ʻe Felo ʻae hingoa ʻo Siosefa ko Safinati Peanea: pea naʻa ne foaki kiate ia ʻa ʻAsinate, Ko e ʻofefine ʻo Potifela koe taulaʻeiki ʻo ʻOni, ko hono uaifi. Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
GEN 41:46 ¶ Pea naʻe tolungofulu taʻu ʻa Siosefa ʻi heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite. Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa mei he ʻao ʻo Felo, ʻo ne ʻalu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
GEN 41:47 Pea ʻi he taʻu mahu ʻe fitu naʻe fua lahi ʻaupito ʻae kelekele.
GEN 41:48 Pea naʻa ne tānaki ʻae meʻakai kotoa pē ʻoe taʻu ʻe fitu, ʻaia naʻe ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻo fokotuʻu ia ʻi he kolo: ko e ngaahi meʻakai ʻoe ngoue, ʻaia naʻe takatakai ʻae kolo kotoa pē, naʻa ne fokotuʻu ia ki ai.
GEN 41:49 Pea naʻe tānaki ʻe Siosefa ʻae koane ʻo tatau mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ʻo lahi ʻaupito, pea naʻe tuku ʻene lau ia; he naʻe ʻikai ke faʻa lau ia;
GEN 41:50 Pea naʻe tupu kia Siosefa ʻae foha ʻe toko ua ʻi he teʻeki ai hoko ʻae honge, ʻaia naʻe fāʻeleʻi kiate ia ʻe ʻAsinate, ko e ʻofefine ʻo Potifela, ko e taulaʻeiki ʻo ʻOni.
GEN 41:51 Pea naʻe ui ʻe Siosefa ʻae hingoa ʻo hono ʻuluaki, ko Manase; he naʻe pehē ʻe ia, “Kuo tuku ʻe he ʻOtua, ke u fakangaloʻi ʻeku ngaahi mamahi, mo e fale kotoa pē ʻo ʻeku tamai.”
GEN 41:52 Pea ne ui ʻae hingoa ʻo hono toko ua ko ʻIfalemi; he kuo ngaohi au ʻe he ʻOtua ke u monūʻia ʻi he fonua ʻo hoku tautea.
GEN 41:53 ¶ Pea naʻe ʻosi ange ʻae taʻu mahu ʻe fitu, ʻaia naʻe ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
GEN 41:54 Pea kuo hoko ʻae taʻu ʻe fitu ʻoe honge, ʻo hangē ko e lea ʻa Siosefa pea naʻe ʻi he fonua kotoa pē ʻae honge ka naʻe ai ʻae mā ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
GEN 41:55 Pea ʻi he hongea ʻae fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, naʻe tangi ʻae kakai kia Felo ki he mā: pea pehē ʻe Felo ki he kakai ʻIsipite; ʻAlu kia Siosefa; pea ko ia ʻoku ne fakahā kiate kimoutolu, mou fai ia.
GEN 41:56 Pea naʻe hoko ʻae honge ki he fonua kotoa pē; pea naʻe fakaava ʻe Siosefa ʻae ngaahi feleoko, ʻo ne fakatau ki he kakai ʻIsipite; pea tupu ʻo lahi ʻae honge ʻi he fonua ko ʻIsipite.
GEN 41:57 Pea naʻe haʻu ʻae fonua kotoa pē ki ʻIsipite kia Siosefa ke fakatau: koeʻuhi naʻe lahi fau ʻae honge ʻi he fonua kotoa pē.
GEN 42:1 Pea kuo mamata ʻe Sēkope ʻoku ai ʻae koane ʻi ʻIsipite, pea pehē ʻe Sēkope ki hono ngaahi foha, “Ko e hā ʻoku mou fesiofaki ai?
GEN 42:2 Pea pehē ʻe ia, Vakai, kuo u fanongo ʻoku ai ʻae koane ʻi ʻIsipite: mou ʻalu ki ai, pea mou fakatau maʻatautolu mei ai; koeʻuhi ke tau moʻui, kae ʻikai mate.”
GEN 42:3 ¶ Pea naʻe ʻalu ki ʻIsipite ke fakatau koane, ʻae ngaahi taʻokete ʻe toko hongofulu ʻo Siosefa.
GEN 42:4 Ka ko Penisimani ko e tehina ʻo Siosefa, naʻe ʻikai tuku ia ʻe Sēkope ke ʻalu mo hono ngaahi taʻokete; he naʻa ne pehē; Telia naʻa tō ha kovi kiate ia.
GEN 42:5 Pea haʻu ʻae ngaahi foha ʻo ʻIsileli ke fakatau ʻae koane mo kinautolu naʻe haʻu; he naʻe lahi ʻae honge ʻi he fonua ko Kēnani.
GEN 42:6 Pea naʻe pule pe ʻa Siosefa ʻi he fonua, pea ko ia pe naʻe fakatau ki he kakai kotoa pē ʻoe fonua; pea haʻu ʻae ngaahi taʻokete ʻo Siosefa, ʻo nau tulolo mo honau mata ki he kelekele, ʻi hono ʻao.
GEN 42:7 Pea mamata ʻa Siosefa ki hono ngaahi taʻokete, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu, ka naʻe mata kehe ia kiate kinautolu, ʻo ne lea mālohi kiate kinautolu: pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou haʻu mei fē?” Pea nau talaange, “Mei he fonua ko Kēnani, ke fakatau meʻakai.”
GEN 42:8 Pea naʻe ʻilo ʻe Siosefa hono ngaahi taʻokete, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ia.
GEN 42:9 Pea naʻe manatu ʻe Siosefa ki he ngaahi misi naʻa ne misi ʻaki kiate kinautolu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e kau mataki ʻakinautolu; kuo mou haʻu ke mamata ki he telefua ʻoe fonua.”
GEN 42:10 Pea nau talaange kiate ia, “ʻEiki ʻoku ʻikai, ka kuo haʻu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ke fakatau meʻakai.
GEN 42:11 Ko e ngaahi foha ʻoe tangata pe taha ʻakimautolu kotoa pē: ko e kau tangata moʻoni ʻakimautolu, ʻoku ʻikai ko e kakai mataki ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki.”
GEN 42:12 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻIkai, ka kuo mou haʻu ke mamata ki he telefua ʻoe fonua.”
GEN 42:13 Pea naʻa nau pehē, “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki, ko e kāinga ʻe toko hongofulu ma toko ua, ko e ngaahi foha ʻoe tangata pe taha ʻi he fonua ko Kēnani; pea vakai, ko e kimui, ʻoku ʻi he ʻemau tamai he ʻaho ni, pea ko e tokotaha kuo ʻikai.”
GEN 42:14 Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinautolu, “Ko ia ia naʻaku lea ai kiate kimoutolu, ʻo pehē, ko e kau mataki ʻakinautolu.
GEN 42:15 E ʻahiʻahi kiate kimoutolu ʻaki ʻae meʻa ni; hangē ʻoku moʻui ʻa Felo, ʻe ʻikai te mou ʻalu ʻi heni, ʻo kapau ʻe ʻikai haʻu ki heni homou tehina.
GEN 42:16 Fekau homou tokotaha ke ne ʻalu ʻo ʻomi homou tehina, pea ʻe nofo pōpula ʻakinautolu, koeʻuhi ke fakamoʻoni ki hoʻomou ngaahi lea, pe ʻoku ai ha moʻoni ʻiate kimoutolu; ka ka ʻikai, hangē ʻoku moʻui ʻa Felo, ko e kau mataki ʻakinautolu.”
GEN 42:17 Pea naʻa ne tuku fakataha ʻakinautolu ki he fale fakapōpula, ʻi he ʻaho ʻe tolu.
GEN 42:18 Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinautolu ʻi hono ʻaho tolu, “Mou fai eni, pea mou moʻui he ʻoku ou manavahē ki he ʻOtua;
GEN 42:19 Kapau ko e kau tangata angatonu ʻakinautolu, tuku ke haʻi homou tokotaha ʻi he fale ʻo homou pōpula: ka mou ʻalu ʻo fetuku ʻae koane telia ʻae honge ʻi homou ngaahi fale.
GEN 42:20 Ka mou ʻomi homou tehina kiate au; ko ia ʻe fakamoʻoni ai hoʻomou ngaahi lea, pea ʻe ʻikai te mou mate. Pea naʻa nau fai ia.”
GEN 42:21 ¶ Pea naʻa nau fealēleaʻaki ʻo pehē, “Ko e moʻoni, ʻoku tau kovi ko e meʻa ʻi hotau tehina, ko e meʻa ʻi heʻetau mamata ki he feinga ʻa hono laumālie, ʻi heʻene fakakole kiate kitautolu, ka naʻe ʻikai te tau fie tokanga kiate ia; ko ia kuo tō ai ʻae mamahi ni kiate kitautolu.”
GEN 42:22 Pea lea ʻa Lupeni kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻIkai ne u lea kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou fai hala ki he tamasiʻi, ka naʻe ʻikai te mou tokanga? Ko ia, vakai, ʻoku ʻeke foki ʻae totongi ʻo hono toto.”
GEN 42:23 Pea naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻoku ʻilo ʻe Siosefa ʻenau lea; he naʻe lea ia kiate kinautolu ʻaki ʻae tangata hiki lea.
GEN 42:24 Pea naʻe foki atu ia ʻiate kinautolu ʻo tangi; pea toe haʻu ia kiate kinautolu, ke nau alea, pea naʻa ne toʻo ʻa Simione ʻiate kinautolu, ʻo haʻi ia ʻi honau ʻao.
GEN 42:25 ¶ Pea naʻe fekau ʻa Siosefa ke fakafonu ʻenau ngaahi tangai ʻi he koane, pea ke toe ai ki he tangai ʻae tangata taki taha, ʻene paʻanga, pea ke tuku kiate kinautolu ʻae ʻoho ke kai ʻi he hala; pea naʻe fai pehē ia kiate kinautolu.
GEN 42:26 Pea naʻa nau fakaheka ʻae koane ki heʻenau fanga asi, pea nau ʻalu.
GEN 42:27 Pea ʻi he toʻo ʻe honau tokotaha ʻene tangai ke ʻatu ʻae meʻakai ki heʻene ʻasi ʻi he fale talifononga, naʻe ʻilo ʻe ia ʻene ngaahi paʻanga; he vakai naʻe ʻi he ngutu ʻoe tangai ia.
GEN 42:28 Pea pehē ʻe ia ki hono ngaahi tokoua, “Kuo toe ʻomi ʻeku ngaahi paʻanga; he vakai, ʻoku ʻi he ngutu ʻo ʻeku tangai;” pea naʻe vaivai ai honau loto, pea nau manavahē, ʻo fepehēʻaki, “Ko e hā eni kuo fai ʻe he ʻOtua kiate kitautolu?”
GEN 42:29 ¶ Pea naʻa nau haʻu kia Sēkope ko e nau tamai ki he fonua ko Kēnani, ʻo nau fakahā kiate ia ʻae meʻa kotoa pē naʻe hoko kiate kinautolu; ʻo pehē,
GEN 42:30 “Ko e tangata ʻoku ʻeiki ʻi he fonua, naʻe lea mālohi kiate kimautolu, ʻo pehē, Ko e kau mataki ʻakinautolu ki he fonua.
GEN 42:31 Pea mau tala kiate ia, ko e kau tangata moʻoni ʻakimautolu; ʻoku ʻikai ko e kau mataki ʻakimautolu.
GEN 42:32 Ko e kāinga ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻakimautolu, ko e ngaahi foha ʻoe mau tamai, ko e tokotaha ʻoku ʻikai, pea ko e kimui ʻoku ʻi he ʻemau tamai he ʻaho ni, ʻi he fonua ko Kēnani.”
GEN 42:33 Pea ko e tangata, ko e ʻeiki ʻoe fonua, naʻe pehē kiate kimautolu, “Te u ʻilo ʻi he meʻa ni, pe ko e kau tangata moʻoni ʻakinautolu; tuku mai homou tokoua ʻe tokotaha kiate au, pea mou ʻave ʻae meʻakai ki he honge ʻo homau ngaahi fale, pea mou ʻalu;
GEN 42:34 Pea mou ʻomi ki heni, homou tehina: ko ia te u ʻilo ai, ʻoku ʻikai ko e kau mataki ʻakinautolu, ka ko e kau tangata moʻoni: pea te u toe tuku ai kiate kimoutolu homou tokoua, pea te mou fakatau ʻi he fonua ni.”
GEN 42:35 ¶ Pea ʻi heʻenau lingi ʻenau ngaahi tangai, pea nau vakai, naʻe ʻilo taki taha ʻae tangata ʻene kato paʻanga ʻi he ngutu ʻo ʻene tangai: pea kuo mamata ʻakinautolu mo e nau tamai ki he ngaahi kato paʻanga, naʻa nau manavahē.
GEN 42:36 Pea pehē ʻe Sēkope ko e nau tamai kiate kinautolu, “Kuo mou fakamasiva au ʻi heʻeku fānau; kuo ʻikai ʻa Siosefa, pea kuo ʻikai mo Simione, pea te mou toe ʻave mo Penisimani; ʻoku kovi ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate au.”
GEN 42:37 Pea lea ʻa Lupeni ki heʻene tamai, ʻo pehē, “Tāmateʻi hoku foha ʻe toko ua, ʻo kapau ʻe ʻikai te u toe ʻomi ia kiate koe; tuku mai ia ki hoku nima, pea te u toe ʻomi ia kiate koe.”
GEN 42:38 Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai ʻalu hifo hoku foha mo kimoutolu, he kuo mate hono tokoua, pea ʻoku toe tokotaha pe ia; pea kapau ʻe hoko ha kovi kiate ia ʻi he hala ʻoku mou ʻalu ai, te mou ʻomi hoku ʻuluhinā ki he faʻitoka ʻi he mamahi.”
GEN 43:1 Pea naʻe lahi ʻaupito ʻae honge ʻi he fonua.
GEN 43:2 Pea ʻi heʻene ʻosi ʻenau kai ʻae koane naʻa nau ʻomi mei ʻIsipite, naʻe pehē ʻenau tamai kiate kinautolu, “Toe ʻalu ʻo fakatau ʻetau meʻakai siʻi.”
GEN 43:3 Pea lea ʻa Siuta kiate ia, ʻo pehē, “Naʻe lea fakatotonu mai ʻae tangata kiate kimautolu, ʻo pehē, ‘E ʻikai te mou mamata ki hoku mata, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻiate kimoutolu homou tehina.’
GEN 43:4 Pea kapau te ke tuku homau tehina ke ʻalu mo kimautolu, pea te mau toe ʻalu hifo ʻo fakatau hao meʻakai.”
GEN 43:5 Pea kapau ʻe ʻikai te ke tuku mai ia, ʻe ʻikai te mau ʻalu; he naʻe pehē ʻe he tangata kiate kimautolu, E ʻikai te mou mamata ki hoku mata, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻiate kimoutolu homou tehina.”
GEN 43:6 Pea pehē ʻe ʻIsileli, “Ko e hā naʻa mou fai kovi pehē ai kiate au, koeʻuhi ke fakahā ki he tangata ʻoku toe homou tehina?”
GEN 43:7 Pea naʻa nau pehē, “Naʻe fehuʻi fakatotonu mai ʻe he tangata ki he ʻemau nofo, ʻa mo homau ngaahi kāinga, ʻo pehē, ʻOku kei moʻui hoʻomou tamai? ʻOku ai homou tehina? Pea naʻa mau tala kiate ia ʻo hangē ko e lea ni; he naʻa mau teitei ʻilo te ne lea, ʻo pehē, ‘Omi homou tehina ki heni?’”
GEN 43:8 Pea pehē ʻe Siuta ki heʻene tamai ko ʻIsileli, “Tuku mai ʻae tamasiʻi kia au, pea te mau tuʻu hake ʻo ʻalu; koeʻuhi ke mau moʻui, kaeʻoua naʻa tau mate, ʻio, ʻakimautolu mo koe, mo e mau tamaiki foki.
GEN 43:9 Te u totongi ia; te ke maʻu ia ʻi hoku nima: kapau ʻe ʻikai te u toe ʻomi ʻo tuku ia ʻi ho ʻao, ke ʻiate au hono kovi ʻo taʻengata:”
GEN 43:10 He ko e moʻoni, ka ne ʻikai ko e tau fakatuotuai ni, pehē kuo mau toe liu mai ko hono tuʻo ua.
GEN 43:11 Pea pehē ʻe heʻenau tamai ko ʻIsileli kiate kinautolu, “Kapau ko ia, pea mou fai eni; ʻave ʻae ngaahi fua fungani lelei ʻoe fonua ʻi hoʻomou ngaahi tangai, pea mou ʻave ia, ko e meʻaʻofa ki he tangata, ko e paame, mo e hone, mo e ʻakau namu lelei, mo e paame nanamu, mo e ngaahi foʻi ai, mo e telie.
GEN 43:12 Pea ʻave ʻae kato paʻanga ʻe ua ʻi homou nima; pea mo e paʻanga naʻe toe ʻomi ʻi he ngutu ʻo hoʻomou tangai, toe ʻave ia ʻi homou nima: naʻa ko ha fai noa nai;”
GEN 43:13 ‌ʻAve foki mo homou tehina, pea mou tuʻu ʻo toe ʻalu ki he tangata:
GEN 43:14 Pea ke tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua Māfimafi ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻoe tangata, koeʻuhi ke ne toe tuku mai homou tokoua ʻe taha, mo Penisimani. Kapau ʻe fakamasiva au ʻi heʻeku fānau, kuo u masiva moʻoni.
GEN 43:15 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe he kau tangata ʻae meʻaʻofa, pea naʻa nau toʻo ʻae kato paʻanga ʻe ua ʻi honau nima, pea mo Penisimani; pea naʻa nau tutuʻu hake ʻo toe ʻalu ki ʻIsipite, ʻo nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Siosefa.
GEN 43:16 Pea ʻi he mamata ʻa Siosefa ʻoku ʻiate kinautolu ʻa Penisimani, pea pehē ʻe ia ki he pule ʻo hono fale; “Omi ʻae kau tangata ni ki ʻapi, pea tāmateʻi [ha manu ]mo teuteu; he te mau kai mo e kau tangata ʻi he hoʻatā.”
GEN 43:17 Pea naʻe fai ʻe he tangata ʻo hangē ko e fekau ʻa Siosefa; pea naʻe ʻomi ʻe he tangata ʻae kau tangata ki he fale ʻo Siosefa.
GEN 43:18 Pea naʻe manavahē ʻae kau tangata, koeʻuhi ko e ʻave ʻakinautolu ki he fale ʻo Siosefa; pea naʻa nau pehē, “Kuo ʻomi ʻakitautolu ki heni, ko e meʻa ʻi he paʻanga nai, naʻe toe tuku mai ʻi heʻetau tangai, ʻi he fuofua haʻu; koeʻuhi ke nau fakahalaʻi ʻaki ʻakitautolu, ʻo ʻoho mai kiate kitautolu, ʻo puke ʻo fakapōpulaʻi ʻakitautolu, mo ʻetau fanga ʻasi.”
GEN 43:19 Pea naʻa nau ʻunuʻunu ʻo ofi ki he tauhi ʻoe fale ʻo Siosefa, ʻo nau alea mo ia ʻi he matapā ʻoe fale,
GEN 43:20 ‌ʻO pehē, “E ʻeiki, ko e moʻoni naʻa mau fuofua haʻu ke fakatau meʻakai:
GEN 43:21 Pea ʻi he ʻemau hoko ki he fale talifononga, pea mau vete ʻemau tangai, pea vakai, kuo taki taha ʻae tangata ʻene paʻanga ʻi he ngutu ʻo ʻene tangai, ʻae paʻanga kotoa; pea kuo mau toe ʻomi ia ʻi homau nima.
GEN 43:22 Pea mo e paʻanga kehe kuo mau ʻomi ke fakatau meʻakai: ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ko hai naʻa ne ai ʻemau paʻanga, ki he ʻemau tangai.”
GEN 43:23 Pea pehē ʻe ia, “Mou fiemālie, ʻoua te mou manavahē: ko homou ʻOtua, mo e ʻOtua ʻo hoʻomou tamai naʻa ne tuku koloa maʻamoutolu, ki hoʻomou tangai: naʻe ʻiate au hoʻomou paʻanga.” Pea naʻa ne ʻomi ʻa Simione kiate kinautolu.
GEN 43:24 Pea ʻomi ʻe he tangata ʻae kau tangata ki he fale ʻo Siosefa, ʻo ne ʻatu ʻenau vai, pea fufulu honau vaʻe; pea naʻa ne ʻatu ʻae meʻakai ki heʻenau fanga ʻasi.
GEN 43:25 Pea naʻa nau teuteu ʻae meʻaʻofa ʻo tali ʻae haʻu ki ʻapi ʻa Siosefa ʻi he hoʻatā: he naʻa nau fanongo te nau kai mā ʻi ai.
GEN 43:26 ¶ Pea kuo haʻu ʻa Siosefa ki ʻapi, naʻa nau ʻomi kiate ia ki fale ʻae meʻaʻofa naʻe ʻi honau nima, ʻo nau tulolo ʻakinautolu kiate ia ki he kelekele.
GEN 43:27 Pea fehuʻi ia kiate kinautolu pe ʻoku nau fēfē, ʻo ne pehē, “ʻOku lelei hoʻomou tamai, ʻae tangata motuʻa naʻa mou lea ki ai? ʻOku kei moʻui ia?”
GEN 43:28 Pea nau talaange, “Ko hoʻo tamaioʻeiki ko e mau tamai ʻoku mālōlō pe, ʻoku kei moʻui ia.” Pea naʻa nau tulolo honau ʻulu ʻo nau hū.
GEN 43:29 Pea naʻa ne hanga hake hono mata ʻo mamata ki hono tehina ko Penisimani, ʻae tama ʻa ʻene faʻē, ʻo ne pehē, “Ko homou tehina eni, ʻaia naʻa mou lea ki ai?” Pea pehē ʻe ia, “Ko hoku foha, ke ʻofa ʻae ʻOtua kiate koe.”
GEN 43:30 Pea fakatoʻotoʻo ʻe Siosefa, he naʻe ngaue lahi hono fatu ki hono tehina: pea naʻa ne kumi ha potu ke tangi ai; pea hū ia ki hono loki, pea tangi ai.
GEN 43:31 Pea naʻa ne kaukau hono mata, pea ʻalu kituʻa, pea ne fakamaʻumaʻu ʻe ia ia, pea ne pehē, Ke mou teu mai ʻae kai.
GEN 43:32 Pea naʻa nau teuteu maʻana tokotaha pe, pea [teu ]kehe maʻanautolu, pea ai kehe ki he kakai ʻIsipite naʻe kai mo kinautolu; koeʻuhi naʻe ʻikai kai ʻae kakai ʻIsipite ʻo fakataha mo e kakai Hepelū; he ko e meʻa ia naʻe fakaliliʻa ai ʻae kakai ʻIsipite.
GEN 43:33 Pea naʻe fakanofo ʻakinautolu ʻi hono ʻao, ko e ʻuluaki ʻo fakatatau ki hono fanauʻi, mo e kimui ʻo fakatatau ki heʻene siʻi; pea naʻe feʻofaʻaki pe ʻae kau tangata.
GEN 43:34 Pea naʻe toʻo ʻo ange ʻenau meʻakai mei hono ʻao: ka ko e meʻa ʻa Penisimani, naʻe tuʻo nima hono lahi hake ʻi heʻenau meʻa. Pea naʻa nau inu mo nau fiefia mo ia.
GEN 44:1 Pea fekau ʻe ia ki he tauhi ʻo hono fale ʻo pehē, “Fakapito ʻaki ʻae meʻakai ʻae ngaahi tangai ʻae kau tangata ni, ʻo fakatatau mo ia te nau faʻa fua, pea ai ʻae paʻanga ʻae tangata taki taha ki he ngutu ʻo ʻene tangai.
GEN 44:2 Pea ai ʻeku ipu, ʻae ipu siliva ki he ngutuʻi tangai ʻae kimui, pea mo e paʻanga totongi ʻo ʻene koane.” Pea ne fai ʻe ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Siosefa.
GEN 44:3 Pea pongipongi hake ʻi he maʻa ʻae ʻaho, naʻe tuku ʻae kau tangata ke ʻalu, ʻakinautolu mo e nau fanga ʻasi.
GEN 44:4 Pea kuo nau ʻalu mei he kolo, pea naʻe teʻeki ai mamaʻo fau, pea pehē ʻe Siosefa ki heʻene tauhi, “Tuʻu, ʻo tuli ʻae kau tangata; pea ʻoka ke ka maʻu ʻakinautolu, pea ke lea pehē kiate kinautolu, ‘Ko e hā kuo mou totongi kovi ai ki he lelei?’
GEN 44:5 ‌ʻIkai ko ia ia ʻoku inu mei ai ʻa ʻeku ʻeiki, mo ia ʻoku ne fai ai ʻene ʻilo meʻa? Kuo mou fai kovi ʻi he meʻa ni.”
GEN 44:6 ¶ Pea naʻa ne maʻu ʻakinautolu, ʻo ne lea ʻaki kiate kinautolu ʻae ngaahi lea ko ia.
GEN 44:7 Pea nau pehēange kiate ia, “Ko e hā ʻoku lea pehē ai homauʻeiki? Ke mamaʻo ʻaupito mei hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae fai ha meʻa pehē.
GEN 44:8 Vakai, ko e ngaahi paʻanga naʻa mau ʻilo ʻi he ngutu ʻoe mau tangai, kuo mau toe ʻomi ia kiate koe, mei he fonua ko Kēnani: pea ʻe fēfeeʻi ʻemau kaihaʻa ha siliva pe ha koula mei he fale ʻo homauʻeiki?
GEN 44:9 Ko ia te ke ʻilo ia ki ai ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki, tuku ke mate ia, pea te mau nofo ko e kau pōpula ki heʻemau ʻeiki foki.”
GEN 44:10 Pea pehē ʻe ia, “Ko eni, ke hoko ʻo tatau mo hoʻomou lea: ko ia ʻe ʻilo ai ia, ko ʻeku tamaioʻeiki ia, pea ʻe taʻehalaia ʻakinautolu.”
GEN 44:11 Pea naʻa nau fakatoʻotoʻo ʻo tuku hifo, taki taha ʻae tangata ʻa ʻene tangai ki he kelekele, pea toʻo taki taha ʻa ʻene tangai.
GEN 44:12 Pea ne kumi ia, ʻo kamata ʻi he ʻuluaki, ʻo aʻu ki he kimui; pea naʻe ʻilo ʻae ipu ʻi he tangai ʻa Penisimani.
GEN 44:13 Pea naʻa nau haehae honau kofu, ʻo toe ʻai ʻae kavenga taki taha ʻae tangata ki he ʻasi, ʻo nau foki ki he kolo.
GEN 44:14 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Siuta mo hono ngaahi tokoua ki he fale ʻo Siosefa; he naʻe kei ʻi ai ia; pea nau foʻohifo ʻi hono ʻao ki he kelekele.
GEN 44:15 Pea pehē ʻe Siosefa kiate kinautolu, “Ko e hā ʻae meʻa ni kuo mou fai? He naʻe ʻikai te mou mahalo, ko e tangata hangē ko au, te u faʻa ʻiloʻi.”
GEN 44:16 Pea pehēange ʻe Siuta, “Ko e hā te mau lea ʻaki ki homauʻeiki? Pea te mau pehē ko e hā? Pea ʻe fēfē ʻemau fakatonuhia ʻakimautolu? Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻae halaia ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki; vakai, ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu ʻa homauʻeiki, ʻakimautolu mo ia foki kuo ʻilo ki ai ʻae ipu ni.”
GEN 44:17 Pea pehē ʻe ia, “Tapu mo e ʻOtua ʻa ʻeku fai pehē: ka ko e tangata kuo ʻilo ʻi hono nima ʻae ipu ni, ko ʻeku tamaioʻeiki ia; ka ko kimoutolu, mou ʻalu fiemālie pe ki hoʻomou tamai.”
GEN 44:18 ¶ Pea naʻe ʻunuʻunu mai ʻa Siuta kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko ʻeku ʻeiki, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuku ke lea siʻi pe ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki he fofonga ʻo hoku ʻeiki, pea ʻoua naʻa ke tuputāmaki mai ki hoʻo tamaioʻeiki: he ʻoku ke tatau mo Felo.
GEN 44:19 Naʻe fehuʻi ʻa homauʻeiki ki heʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, ‘ʻOku ai hoʻomou tamai, pe ha tehina?’
GEN 44:20 Pea naʻa mau tala ki homauʻeiki, ‘ʻOku ai ʻemau tamai ko e tangata motuʻa, pea mo e tama ʻo ʻene motuʻa, ko e tamasiʻi siʻi; pea kuo pekia hono tokoua, pea ko ia tokotaha pe kuo toe ʻi heʻene fale, pea ʻoku ʻofa ʻene tamai kiate ia.’
GEN 44:21 Pea naʻa ke pehē ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ‘Omi ia ki heni kiate au, koeʻuhi ke u sio fakapapau kiate ia.’
GEN 44:22 Pea naʻa mau tala ki heʻemau ʻeiki, ‘ʻE ʻikai faʻa māvae ʻae tama mo ʻene tamai: he kapau te ne tuku ʻene tamai, ʻe pekia ai ʻene tamai:’
GEN 44:23 Pea naʻa ke pehē ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ‘Kapau ʻe ʻikai ʻiate kimoutolu homou tehina, ʻe ʻikai te mou toe mamata ki hoku mata.’
GEN 44:24 Pea ʻi heʻemau hoko ki hoʻo tamaioʻeiki ko ʻemau tamai, naʻa mau fakahā kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa homauʻeiki.
GEN 44:25 Pea pehē ʻe heʻemau tamai, ‘Toe ʻalu ʻo fakatau ʻetau meʻakai siʻi.’
GEN 44:26 “Pea naʻa mau pehē, ‘ʻE ʻikai te mau faʻa ʻalu: kapau ʻe ʻiate kimautolu homau tehina, te mau ʻalu hifo: koeʻuhi ʻe ʻikai te mau mamata ki he mata ʻoe tangata, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻiate kimautolu homau tehina.’
GEN 44:27 Pea naʻe pehē ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko ʻemau tamai, kiate kimautolu, ‘ʻOku mou ʻilo naʻe fanauʻi kiate au ʻe hoku uaifi ʻae tama ʻe toko ua:’
GEN 44:28 Pea naʻe ʻalu ʻae tokotaha ʻiate au, pea naʻaku pehē, ‘Ko e moʻoni kuo haehae ke iikiiki ia; pea talu mei ai naʻe ʻikai te u toe mamata kiate ia:’
GEN 44:29 Pea kapau te mou ʻave eni ʻiate au foki, pea hoko ha kovi kiate ia, te mou ō hifo hoku ʻuluhinā ʻi he mamahi ki he faʻitoka.
GEN 44:30 Pea ko eni, ʻoka hoko ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au ki heʻeku tamai, pea ʻikai ʻiate kimautolu ʻae tama; ko e meʻa ʻi he feohi fakataha ʻene moʻui mo e moʻui ʻae tama;
GEN 44:31 ‌ʻE hoko ʻo pehē, ʻoka mamata ia ʻoku ʻikai ʻiate kimautolu ʻae tama, ʻe pekia ia; pea ko hoʻo kau tamaioʻeiki te mau fakahifo ʻae ʻuluhinā ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko ʻemau tamai ʻi he mamahi, ki he faʻitoka.
GEN 44:32 He naʻe hoko ʻa hoʻo tamaioʻeiki, ko e fetongi ʻoe tama ki heʻene tamai, ʻo pehē, Kapau ʻe ʻikai te u toe ʻomi ia kiate koe, pea ke ʻiate au hono kovi ki heʻeku tamai ʻo taʻengata.
GEN 44:33 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke nofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko e pōpula ki heʻeku ʻeiki, ko e fetongi ʻoe tama; kae tuku ke ʻalu ʻae tama mo hono ngaahi taʻokete.
GEN 44:34 He koeʻuhi, ʻe fēfeeʻi ʻeku faʻa ʻalu ki heʻeku tamai, kae ʻikai ʻiate au ʻae tama? Telia naʻaku mamata ki he kovi ʻe hoko ki heʻeku tamai.”
GEN 45:1 Pea naʻe ʻikai faʻa taʻofi ia ʻe Siosefa ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē naʻe tutuʻu ʻo ofi kiate ia; pea tangi ia, ʻo pehē, “Ke ʻalu ʻae tangata kotoa pē meiate au.” Pea naʻe ʻikai ʻi ai ha tangata ʻe tokotaha, ʻi he fakahā ia ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua.
GEN 45:2 Pea naʻe tangi kalanga ia; pea naʻe fanongo ki ai ʻae kakai ʻIsipite mo e fale ʻo Felo.
GEN 45:3 Pea pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “Ko Siosefa au: ʻoku kei moʻui ʻeku tamai? Pea naʻe ʻikai faʻa tali ia ʻe hono ngaahi tokoua; he kuo nau puputuʻu ʻi hono ʻao.
GEN 45:4 Pea pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou ʻunuʻunu mai kiate au.” Pea naʻa nau ʻunuʻunu atu, pea pehē ʻe ia, “Ko Siosefa au, ko homou tokoua, ʻaia naʻa mou fakatau ki ʻIsipite.
GEN 45:5 Pea ko eni ʻoua naʻa mou mamahi, pe ʻita kiate kimoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou fakatau au ki heni: he naʻe fekau au ʻe he ʻOtua, ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi hoʻomou moʻui.
GEN 45:6 He ko hono ua taʻu eni, mo e hongea ʻae fonua: pea ʻoku toe ʻae taʻu ʻe nima ʻe ʻikai ʻi ai ha tō taʻu pe ko e ututaʻu.
GEN 45:7 Pea naʻe fekau au ʻe he ʻOtua ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui homou hako ʻi māmani, ke fakahaofi hoʻomou moʻui, ʻi he fakamoʻui lahi.
GEN 45:8 Pea ko eni, naʻe ʻikai ko kimoutolu naʻe fekau au ki heni, ka ko e ʻOtua: pea kuo ne ngaohi au ko e tamai kia Felo, mo e ʻeiki ki hono fale kotoa pē, pea mo e pule ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.”
GEN 45:9 “Mou fakatoʻotoʻo, ʻo ʻalu ki heʻeku tamai, pea mou pehē kiate ia, ‘ʻOku lea pehē ho foha ko Siosefa, Kuo ngaohi au ʻe he ʻOtua ko e ʻeiki ki ʻIsipite kotoa pē; ke ke haʻu kiate au, ʻoua naʻa tatali.
GEN 45:10 Pea te ke nofo ʻi he fonua ko Koseni, pea te ke ofi kiate au, ʻa koe mo hoʻo fānau, mo e fānau ʻa hoʻo fānau, mo hoʻo fanga manu, mo hoʻo fanga sipi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu.
GEN 45:11 Pea te u fafanga koe ʻi ai; he ʻoku kei toe ʻae taʻu ʻe nima ʻoe honge: telia naʻa masiva koe mo hoʻo kau nofoʻanga, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu.’”
GEN 45:12 Pea vakai, ʻoku mamata ʻa homou mata, pea mo e mata ʻo hoku tehina ko Penisimani, ko hoku ngutu ia ʻoku lea kiate kimoutolu.
GEN 45:13 Pea te mou tala ki heʻeku tamai hoku nāunau kotoa pē ʻi ʻIsipite, pea mo e meʻa kotoa pē kuo mou mamata ki ai; pea te mou fakatoʻotoʻo ʻo ʻomi ʻeku tamai ki heni.
GEN 45:14 Pea naʻa ne faʻaki ki he kia ʻo hono tehina ko Penisimani ʻo tangi; pea tangi ʻe Penisimani ki hono kia.
GEN 45:15 Pea ʻuma ia ki hono ngaahi tokoua kotoa pē, ʻo fāʻufua mo tangi kiate kinautolu; pea hili ia ne nau fealēleaʻaki mo hono ngaahi tokoua.
GEN 45:16 ¶ Pea naʻe ongo ʻae meʻa ni ki he fale ʻo Felo, ʻo pehē, “Kuo haʻu ʻae ngaahi tokoua ʻo Siosefa: pea naʻe fiefia lahi ai ʻa Felo, pea mo hono kau nofoʻanga.
GEN 45:17 Pea pehē ʻe Felo kia Siosefa, Ke ke lea pehē ki ho kāinga, Mou fai ʻae meʻa ni; hilifaki ʻae koane ki hoʻomou fanga manu, pea mou mole leva ki he fonua ko Kēnani;
GEN 45:18 Pea ʻomi hoʻomou tamai mo hoʻomou ngaahi kau nofoʻanga ʻo haʻu kiate au; pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae lelei ʻoe fonua ko ʻIsipite, pea te mou kai ʻae lelei ʻoe fonua.
GEN 45:19 Pea ko eni, kuo mou maʻu ʻae fekau, pea mou fai eni: pea mou ʻave ʻae ngaahi saliote mei he fonua ko ʻIsipite, koeʻuhi ko hoʻomou tamaiki, mo homou ngaahi uaifi, pea mou ʻomi hoʻomou tamai, pea haʻu.
GEN 45:20 Pea ʻoua naʻa tokanga foki ki hoʻomou ngaahi meʻa: he ʻoku ʻamoutolu ʻae lelei ʻoe fonua ko ʻIsipite kotoa.”
GEN 45:21 Pea naʻe fai ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli pea foaki ʻe Siosefa ʻae ngaahi saliote kiate kinautolu ʻo hangē ko e fekau ʻa Felo, ʻo ne ʻatu honau ʻoho ki he hala.
GEN 45:22 Naʻa ne foaki kiate kinautolu, ki he tangata taki taha ʻae ngaahi kofu, ka naʻa ne foaki kia Penisimani ʻae konga siliva ʻe tolungeau, mo e ngaahi kofu kotoa kehekehe ʻe nima.
GEN 45:23 Pea ne tuku ʻae meʻa ko eni ki heʻene tamai; ko e ʻasi ʻe hongofulu kuo fakaheka ki ai ʻae ngaahi meʻa lelei ʻo ʻIsipite, pea ko e ʻasi fefine ʻe hongofulu kuo fakaheka ki ai ʻae koane, mo e mā, mo e meʻakai ko e ʻoho ki heʻene tamai ʻi he hala.
GEN 45:24 Pea ne tuku hono ngaahi tokoua kenau ʻalu, pea naʻa nau ʻalu: pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Vakai, ke ʻoua naʻa mou kē ʻi he hala.”
GEN 45:25 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei ʻIsipite, ʻo hoko ki he fonua ko Kēnani, kia Sēkope ko ʻenau tamai,
GEN 45:26 ‌ʻonau talaange kiate ia ʻo pehē, “ʻOku kei moʻui ʻa Siosefa, pea ko e pule ia ʻoe fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.” Pea lele ai ʻae moʻui ʻo Sēkope, he naʻe ʻikai te ne tui kiate kinautolu.
GEN 45:27 Pea naʻa nau tala kiate ia ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻa Siosefa, ʻaia naʻa ne tala kiate kinautolu; pea ʻi heʻene mamata ki he ngaahi saliote naʻe fekau ʻe Siosefa ke fetuku ia, naʻe toe moʻui ʻae laumālie ʻo ʻenau tamai ko Sēkope:
GEN 45:28 Pea naʻe pehē ʻe ʻIsileli, “Maʻuā, ʻoku kei moʻui hoku foha ko Siosefa: te u ʻalu ʻo mamata kiate ia ʻi he teʻeki ai teu mate.”
GEN 46:1 Pea fononga ʻa ʻIsileli mo e meʻa kotoa pē naʻa ne maʻu, pea haʻu ia ki Peasipa, pea ne ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau ki he ʻOtua ʻo ʻene tamai ko ʻAisake.
GEN 46:2 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia ʻIsileli ʻi he ngaahi meʻa hā mai ʻoe pō, ʻo ne pehē, “Sēkope, Sēkope;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.”
GEN 46:3 Pea pehē ʻe ia, “Ko e ʻOtua au, ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai: ʻOua naʻa ke manavahē ke ʻalu hifo ki ʻIsipite, he te u ngaohi ʻaki koe ʻi ai ʻae puleʻanga lahi.
GEN 46:4 Pea te u ʻalu mo koe ki ʻIsipite; pea ko e moʻoni te u toe ʻomi koe mei ai; pea ʻe ʻai ʻe Siosefa hono nima ki ho mata.”
GEN 46:5 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Sēkope mei Peasipa: pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIsileli naʻa nau ʻomi ʻa ʻenau tamai ko Sēkope, mo ʻenau fānau, mo honau ngaahi uaifi ʻi he ngaahi saliote naʻe fekau ʻe Felo ke fetuku ʻaki ʻakinautolu.
GEN 46:6 Pea naʻa nau ʻave ʻenau fanga manu mo ʻenau koloa, naʻa nau maʻu ʻi he fonua ko Kēnani, ʻo nau haʻu ki ʻIsipite, ʻa Sēkope, mo hono hako kotoa pē mo ia:
GEN 46:7 Ko hono ngaahi foha, mo e ngaahi foha ʻo hono ngaahi foha mo ia, mo e ngaahi ʻofefine ʻo hono ngaahi foha, mo hono hako kotoa pē, naʻe haʻu mo ia ki ʻIsipite.
GEN 46:8 ¶ Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe fānau ʻa ʻIsileli naʻe haʻu ki ʻIsipite, ko Sēkope mo hono ngaahi foha: ko Lupeni ko e ʻuluaki ʻo Sēkope.
GEN 46:9 Pea ko e ngaahi foha ʻo Lupeni; ko Henoke, mo Falu, mo Hesiloni, mo Kalimi.
GEN 46:10 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Simione; ko Semueli, mo Samini, mo ʻOhati, mo Sakini, mo Sohali, mo Saula, ko e tama ʻae fefine Kēnani.
GEN 46:11 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Livai, ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali.
GEN 46:12 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Siuta; ko ʻEa, mo ʻOnani, mo Felesi, mo Selaa, ka naʻe mate ʻa ʻEa mo ʻOnani ʻi he fonua ko Kēnani, pea ko e ongo foha ʻo Felesi ko Hesiloni mo Hamuli.
GEN 46:13 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIsaka; ko Tola, mo Fufa, mo Sope, mo Similoni.
GEN 46:14 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Sepuloni; ko Seleti, mo ʻEloni, mo Salili.
GEN 46:15 Ko e ngaahi tama eni ʻa Lia, naʻa ne fāʻeleʻi kia Sēkope ʻi Petanalami, mo hono ʻofefine ko Taina; ko e laumālie ʻo hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine naʻe toko tolungofulu ma toko tolu.
GEN 46:16 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Kata; ko Sifioni, mo Haki, mo Suni, mo ʻEsiponi, mo ʻElai, mo ʻEloti, mo ʻAlili.
GEN 46:17 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻAseli; ko Simina, mo ʻIsua, mo ʻIsui, mo Pelia, mo Sela, ko honau tuofefine; pea ko e ongo foha ʻo Pelia; ko Hepa, mo Malikieli.
GEN 46:18 Ko e ngaahi tama eni ʻa Silipa, ʻaia ne foaki ʻe Lepani ki hono ʻofefine ko Lia, pea ne fanauʻi ʻakinautolu ni kia Sēkope, ko e laumālie ʻe hongofulu ma ono.
GEN 46:19 Pea ko e fānau ʻa Lesieli ko e uaifi ʻo Sēkope; ko Siosefa, mo Penisimani.
GEN 46:20 ¶ Pea naʻe tupu ia Siosefa ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻa Manase, mo ʻIfalemi, ʻaia naʻe fanauʻi kiate ia ʻe ʻAsinate ko e ʻofefine ʻo Potifela ko e taulaʻeiki ʻo ʻOni.
GEN 46:21 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Penisimani, ko Pela, mo Pekeli, mo ʻAsipeli, mo Kela, mo Neemani, mo ʻEhi, mo Losi, mo Mupimi, mo Hupimi, mo ʻAliti.
GEN 46:22 Ko e ngaahi tama eni ʻa Lesieli, naʻe tupu kia Sēkope; ko e laumālie kotoa pē, naʻe toko hongofulu ma toko fā.
GEN 46:23 ¶ Pea ko e foha ʻo Tani; ko Husami.
GEN 46:24 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Nafitali, ko Saseili, mo Kuni; mo Seseli, mo Silemi.
GEN 46:25 Ko e ngaahi tama eni ʻa Pila, ʻaia naʻe foaki ʻe Lepani, ki hono ʻofefine ko Lesieli, pea ne fānau ʻakinautolu ni kia Sēkope; ko e laumālie kotoa pē naʻe toko fitu.
GEN 46:26 Ko e laumālie kotoa pē naʻe haʻu mo Sēkope ki ʻIsipite, ʻaia naʻe tupu ʻiate ia, ka ʻoku ʻikai lau ʻae ngaahi uaifi ʻoe ngaahi foha ʻo Sēkope; ko e laumālie ʻe toko onongofulu ma toko ono.
GEN 46:27 Pea ko e ongo foha ʻo Siosefa naʻe fānau kiate ia ʻi ʻIsipite, ko e laumālie ʻe toko ua: pea ko e laumālie kotoa pē ʻoe fale ʻo Sēkope, naʻe haʻu ki ʻIsipite, naʻa nau toko fitungofulu.
GEN 46:28 ¶ Pea naʻa ne fekau ʻa Siuta ke muʻomuʻa ʻiate ia, ke fakahinohino ia ki Koseni; pea naʻa nau hoko ki he fonua ko Koseni.
GEN 46:29 Pea teuteu ʻe Siosefa hono saliote, pea ʻalu ia ke fakafetaulaki ki heʻene tamai ʻi Koseni, ʻo ne fakahā ia kiate ia: pea ne fāʻufua ia ʻo faʻaki ki hono kia ʻo tangi fuoloa.
GEN 46:30 Pea pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “Ko eni tuku ke u mate, he koeʻuhi kuo u mamata ki ho mata, pea ʻoku ke kei moʻui.”
GEN 46:31 Pea pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua mo e fale ʻo ʻene tamai, “Te u ʻalu hake ʻo fakahā kia Felo, ʻo tala kiate ia, ko hoku ngaahi tokoua, mo e fale ʻo ʻeku tamai ʻaia naʻe ʻi he fonua ko Kēnani, kuo nau haʻu kiate au.
GEN 46:32 Pea ko e kau tauhi sipi ʻae kau tangata, he ko ʻenau ngāue ko e fafanga ʻae fanga manu; pea kuo nau ʻomi ʻenau fanga manu mo e meʻa kotoa pē ʻoku nau maʻu.
GEN 46:33 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ui ʻa Felo kiate kimoutolu, ʻo ne fehuʻi pe ko e hā ʻa hoʻomou faiva;
GEN 46:34 Pea te mou pehē, ‘Ko e ngāue ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki talu ʻemau kei siʻi ʻo fai mai ni, ʻio ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai, ko e tauhimanu;’ koeʻuhi ke mou nofo ʻi he fonua ko Koseni,” he ʻoku fakalielia ki he kakai ʻIsipite, ʻae tauhi sipi kotoa pē.
GEN 47:1 Pea haʻu ʻa Siosefa ʻo fakahā kia Felo, ʻo pehē, “Kuo haʻu ʻeku tamai mo hoku ngaahi kāinga mo ʻenau fanga sipi, mo e fanga manu, mo ʻenau meʻa kotoa pē, mei he fonua ko Kēnani; pea vakai ʻoku nau ʻi he fonua ko Koseni.”
GEN 47:2 Pea naʻa ne ʻave ʻae niʻihi ʻo hono ngaahi tokoua, ʻio, ʻae kau tangata ʻe toko nima, ʻo ne fakahā ʻakinautolu kia Felo.
GEN 47:3 Pea naʻe pehē ʻe Felo ki hono ngaahi tokoua, “Ko e hā hoʻomou faiva?” Pea nau talaange kia Felo, “Ko e tauhi sipi ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai foki.”
GEN 47:4 Pea naʻa nau pehē foki kia Felo, “Kuo mau haʻu ke mau ʻāunofo ʻi he fonua; he ʻoku ʻikai ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ha meʻakai ki heʻemau fanga manu; he kuo lahi ʻaupito ʻae honge ʻi he fonua ko Kēnani, ko ia ʻoku mau kole ai tuku ke nofo ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he fonua ko Koseni.”
GEN 47:5 Pea lea ʻa Felo kia Siosefa ʻo pehē, “Kuo haʻu kiate koe ʻa hoʻo tamai mo ho ngaahi kāinga:
GEN 47:6 ‌ʻoku ʻi ho ʻao ʻae fonua kotoa pē ko ʻIsipite; ʻi he potu lelei ʻoe fonua, ke ke tuku ke nofo ai hoʻo tamai mo ho ngaahi tokoua: tuku ke nau nofo ʻi he fonua ko Koseni: pea kapau ʻoku ke ʻilo ha kau tangata poto ʻiate kinautolu, pea ke fakanofo ʻakinautolu ke nau puleʻi ʻeku fanga manu.”
GEN 47:7 Pea ʻomi ʻe Siosefa ʻene tamai ko Sēkope, ʻo tuku ia ki he ʻao ʻo Felo; pea naʻe tāpuaki ʻe Sēkope ʻa Felo.
GEN 47:8 Pea naʻe fehuʻi ʻa Felo, kia Sēkope, ʻo pehē, “ʻOku fiha ho taʻu?”
GEN 47:9 Pea pehē ʻe Sēkope kia Felo, “Ko e ngaahi ʻaho ʻoe taʻu ʻo hoku fononga, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe tolungofulu: kuo siʻi mo kovi pe ʻae ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi taʻu ʻo ʻeku moʻui, pea ʻoku teʻeki ai aʻu ia ki he ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi taʻu ʻoe moʻui ʻa ʻeku ngaahi tamai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo honau fononga.”
GEN 47:10 Pea naʻe tāpuaki ʻe Sēkope ʻa Felo, pea ʻalu ia mei he ʻao ʻo Felo.
GEN 47:11 ¶ Pea naʻe tuku ʻe Siosefa ʻene tamai mo hono ngaahi tokoua ʻo ne foaki kiate kinautolu ʻae nofoʻanga ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he potu lelei ʻi he fonua ko Lamesisi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Felo.
GEN 47:12 Pea naʻe tauhi ʻe Siosefa ʻene tamai, mo hono ngaahi kāinga, mo e kau nofoʻanga kotoa pē ʻo ʻene tamai ʻaki ʻae mā, ʻo fakatatau mo honau ngaahi ʻapi.
GEN 47:13 ¶ Pea naʻe ʻikai ha mā ʻi he fonua kotoa; he naʻe lahi ʻae honge, pea naʻe vaivai ʻae fonua kotoa ʻo ʻIsipite, mo Kēnani, koeʻuhi ko e honge.
GEN 47:14 Pea naʻe tānaki ʻe Siosefa ʻae paʻanga kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fonua kotoa pē ko ʻIsipite, mo e fonua ko Kēnani, ko e totongi ʻoe koane naʻa nau fakatau; pea ʻomi ʻe Siosefa ʻae ngaahi paʻanga ki he fale ʻo Felo.
GEN 47:15 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi paʻanga ʻi he fonua ko ʻIsipite, mo e fonua ko Kēnani, pea haʻu ʻae kakai ʻIsipite kotoa pē kia Siosefa ʻo nau pehē, “Tuku mai haʻamau mā; he ko e hā te mau mate ai ʻi ho ʻao? He kuo ʻikai ha paʻanga.”
GEN 47:16 Pea pehēange ʻe Siosefa, “Tuku mai hoʻomou fanga manu: pea te u ʻatu ʻae mā koeʻuhi ko hoʻomou fanga manu, ʻo kapau kuo ʻosi ʻae paʻanga.”
GEN 47:17 Pea naʻa nau ʻomi ʻenau fanga manu kia Siosefa; pea ʻatu ʻe Siosefa kiate kinautolu ʻae mā, ko e fetongi ʻo ʻenau fanga hoosi mo e fanga sipi, mo ʻenau fanga manu lalahi mo e fanga ʻasi; pea ne fafanga ʻakinautolu ʻi he taʻu ko ia, koeʻuhi ko ʻenau fanga manu.
GEN 47:18 Pea ʻi he ʻosi ʻae taʻu ko ia, pea nau toe haʻu kia Siosefa ʻi hono ua ʻoe taʻu, ʻo nau pehē kiate ia, “E ʻikai te mau fakafufū mei homauʻeiki, kuo ʻosi ʻemau paʻanga; pea kuo maʻu foki ʻe homauʻeiki ʻemau fanga manu: ʻoku ʻikai toe ha meʻa ʻi he ʻao ʻo homauʻeiki, ka ko homau sino pe mo homau ngaahi fonua.
GEN 47:19 Ko e hā te mau mate ai ʻi ho ʻao, ʻakimautolu mo homau fonua? Ke ke fakatau ʻakimautolu mo homau fonua ʻaki ʻae mā, pea te mau hoko, mo homau fonua, ko e kau tamaioʻeiki kia Felo; pea tuku kiate kimautolu ʻae tenga, koeʻuhi ke mau moʻui, kae ʻikai mate, pea ke ʻoua naʻa lala ʻae fonua.”
GEN 47:20 Pea naʻe fakatau ʻe Siosefa ʻae fonua kotoa pē ʻa ʻIsipite, kia Felo; he naʻe taki taha fakatau ʻe he kakai ʻIsipite ʻa ʻene ngoue; he koeʻuhi naʻe fakavaivaiʻi ʻakinautolu ʻe he honge; pea naʻe maʻu ʻe Felo ʻae fonua kotoa pē.
GEN 47:21 Pea koeʻuhi ko e kakai, naʻa ne tuku ʻakinautolu ki he ngaahi kolo mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo ʻIsipite ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻe taha.
GEN 47:22 Ka ko e fonua ʻoe kau taulaʻeiki naʻe ʻikai te ne fakatau; he naʻe ʻatu ʻae ʻinasi ki he kau taulaʻeiki meia Felo, pea naʻa nau kai ʻaia naʻe foaki ʻe Felo kiate kinautolu; ko ia naʻe ʻikai ai tenau fakatau honau fonua.
GEN 47:23 Pea naʻe pehē ʻe Siosefa ki he kakai, “Vakai, kuo u fakatau ʻakimoutolu he ʻaho ni, mo homou fonua, maʻa Felo: vakai mai, ko e tenga eni kiate kimoutolu, pea te mou tūtuuʻi ʻaki ʻae fonua.
GEN 47:24 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono tupu te mou ʻomi hono vahe nima kia Felo, ka ko e vahe ʻe fā ʻe ʻiate kimoutolu ia, ko e tenga ki hoʻomou ngoue, mo e meʻakai kiate kimoutolu, mo kinautolu ʻi homou kau nofoʻanga, mo e meʻakai ki hoʻomou fānau.”
GEN 47:25 Pea naʻa nau pehē, “Kuo fakahaofi ʻemau moʻui; ʻofa ke mau ʻilo ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻo homauʻeiki, pea mau nofo ko e kau tamaioʻeiki kia Felo.
GEN 47:26 Pea naʻe fokotuʻu ia ʻe Siosefa ko e fono ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite ʻo aʻu ki he ʻaho ni, koeʻuhi ke maʻu ʻe Felo hono vahe nima; ka naʻe ʻikai pehē ki he fonua ʻoe kau taulaʻeiki ʻaia naʻe ʻikai maʻu ʻe Felo.”
GEN 47:27 ¶ Pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi ʻIsipite, ʻi he fonua ko Koseni; pea naʻa nau maʻu ʻae ngaahi fonua, pea naʻa nau tupu ʻo tokolahi ʻaupito.
GEN 47:28 Pea naʻe moʻui ʻa Sēkope ʻi he fonua ko ʻIsipite ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fitu; pea ko e taʻu kotoa pē ʻo Sēkope, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe fāngofulu ma fitu.
GEN 47:29 Pea naʻe ofi ʻae ʻaho ke pekia ai ʻa ʻIsileli; pea ui ia ke haʻu hono foha ko Siosefa, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko eni, kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, pea ke ʻai ho nima ʻi hoku lalo tenga, mo ke fai angalelei mo moʻoni kiate au; ʻoku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa ke tanu au ʻi ʻIsipite.
GEN 47:30 Ka te u tokoto au mo ʻeku ngaahi tamai, pea te ke fata au mei ʻIsipite, ʻo tanu au ʻi honau tanuʻanga.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Te u fai ʻo hangē ko hoʻo lea.”
GEN 47:31 Pea naʻa ne pehē, “Fuakava mai kiate au.” Pea ne fuakava kiate ia. Pea naʻe punou ʻa ʻIsileli ki he ʻuluʻi mohenga.
GEN 48:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakahā ʻe he tokotaha kia Siosefa ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mahaki hoʻo tamai:” pea naʻa ne ʻave mo ia ʻa hono ongo foha, ko Manase, mo ʻIfalemi.
GEN 48:2 Pea naʻe tala kia Sēkope, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku haʻu ho foha ko Siosefa kiate koe: pea naʻe fakamālohi ʻe ʻIsileli ia, pea ne nofo hake ʻi he mohenga.”
GEN 48:3 Pea pehē ʻe Sēkope kia Siosefa, “Naʻe hā mai ʻae ʻOtua māfimafi kiate au ʻi Lusa ʻi he fonua ko Kēnani, ʻo ne tāpuaki au;
GEN 48:4 ‌ʻo ne pehē mai kiate au, ‘Vakai, te u ngaohi koe ke ke monūʻia, mo ke tupu ʻo tokolahi, pea te u fakatupu ʻiate koe ʻae ngaahi kakai lahi; pea te u foaki ʻae fonua ni ki ho hako ki mui ʻiate koe, ko e nofoʻanga maʻu ʻo taʻengata.’”
GEN 48:5 ¶ “Pea ko eni, ko ho ongo foha ko ʻIfalemi, mo Manase, naʻe fānau kiate koe ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he teʻeki ai te u haʻu ki ʻIsipite, ʻoku ʻoʻoku ʻakinaua; ʻo hangē ko Lupeni mo Simione, ʻe ʻoʻoku ʻakinaua.
GEN 48:6 Pea ko hoʻo fānau te ke fakatupu kimui ʻiate kinaua, ʻe ʻoʻou ia, pea ʻe ui ʻakinautolu ʻi he hingoa ʻo honau kāinga ʻi honau tofiʻa.
GEN 48:7 Pea ko au, ʻi heʻeku haʻu mei Petana, naʻe pekia ʻa Lesieli ʻo ofi kiate au ʻi he hala, ka naʻe toetoe siʻi pe, pea mau hoko ki ʻEfelata pea naʻaku tanu ia ʻi he hala ki ʻEfelata ʻaia ko Petelihema.”
GEN 48:8 Pea naʻe sio ʻa ʻIsileli ki he ongo foha ʻo Siosefa, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻakinaua?”
GEN 48:9 Pea pehēange ʻe Siosefa ki heʻene tamai, “Ko hoku ongo foha ʻakinaua, kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate au, ʻi he fonua ni.” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻomi ʻakinaua kiate au, pea te u tāpuaki ʻakinaua.”
GEN 48:10 Pea naʻe kui ʻae mata ʻo ʻIsileli ko e meʻa ʻi heʻene motuʻa, ko ia naʻe ʻikai ai te ne faʻa sio. Pea ne ʻomi ʻakinaua ʻo ofi kiate ia; pea naʻa ne ʻuma kiate kinaua ʻo ne fāʻufua ʻakinaua.
GEN 48:11 Pea naʻe pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “Naʻe ʻikai te u ʻamanaki ke u mamata ki ho mata; pea vakai, kuo fakahā ʻe he ʻOtua kiate au ho hako foki.”
GEN 48:12 Pea naʻe ʻomi ʻakinaua ʻe Siosefa mei hono tui, pea ne tulolo ia mo hono mata ki he kelekele.
GEN 48:13 Pea ʻave ʻakinaua ʻe Siosefa, ko ʻIfalemi ʻi hono nima toʻomataʻu ʻo hanga atu ki he nima toʻohema ʻo ʻIsileli, mo Manase ʻi hono toʻohema ʻo hanga atu ki he nima toʻomataʻu ʻo ʻIsileli, pea ne ʻomi ʻakinaua ke ofi kiate ia.
GEN 48:14 Pea naʻe mafao atu ʻe ʻIsileli hono nima toʻomataʻu ʻo hilifaki ia ki he ʻulu ʻo ʻIfalemi, ʻaia ko e kimui, mo hono nima toʻohema ki he ʻulu ʻo Manase, ʻo ʻai fakapotopoto pe hono nima; he ko Manase, ko e ʻuluaki ia.
GEN 48:15 ¶ Pea naʻa ne tāpuaki ʻa Siosefa ʻo ne pehē, “Ko e ʻOtua, ʻaia naʻe ʻalu ʻi he ʻao ʻo ʻeku tamai ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, ko e ʻOtua naʻa ne fafanga au ʻi heʻeku moʻui kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻaho ni,
GEN 48:16 Ko e ʻāngelo ʻaia naʻa ne huhuʻi au mei he kovi kotoa pē, tāpuakiʻi ʻae ongo tama; pea ke ui hoku hingoa kiate kinaua, mo e hingoa ʻo ʻeku tamai ko ʻEpalahame, mo ʻAisake; pea tuku ke na tupu ko e kakai tokolahi ʻi māmani.”
GEN 48:17 Pea kuo mamata ʻa Siosefa kuo ʻai ʻe heʻene tamai hono nima toʻomataʻu ki he ʻulu ʻo ʻIfalemi, naʻa ne mamahi ai; pea ne hiki ʻae nima ʻo ʻene tamai ke ʻave ia mei he ʻulu ʻo ʻIfalemi ki he ʻulu ʻo Manase.
GEN 48:18 Pea pehē ʻe Siosefa ki heʻene tamai, “Ko ʻeku tamai ke ʻoua naʻa pehē, he ko e ʻuluaki eni: ʻai ho nima toʻomataʻu ki hono ʻulu.”
GEN 48:19 Pea naʻe taʻofi ia ʻe heʻene tamai, ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻilo, ko hoku foha, ʻoku ou ʻilo ia: ʻe hoko ia foki ko e kakai tokolahi, pea ʻe lahi ia foki; ka ko e moʻoni ʻe lahi hono tehina ʻiate ia, pea ʻe hoko hono hako ko e ngaahi puleʻanga lahi.”
GEN 48:20 Pea naʻa ne tāpuaki ʻakinaua ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, “ʻE fai tāpuaki ʻe ʻIsileli ʻiate koe, ʻo pehē, ‘Ke ngaohi koe ʻe he ʻOtua ke tatau mo ʻIfalemi mo Manase:’ pea naʻa ne tuku ʻa ʻIfalemi ki muʻa ʻia Manase.
GEN 48:21 Pea pehē ʻe ʻIsileli kia Siosefa, “Vakai teu mate au; ka ʻe ʻiate kimoutolu ʻae ʻOtua, pea te ne toe ʻave ʻakinautolu ki he fonua ʻo hoʻomou ngaahi tamai.
GEN 48:22 Pea ko eni foki, kuo u foaki kiate koe ʻae potu lahi hake ʻe taha ʻi ho ngaahi tokoua, ʻaia naʻaku maʻu mei he nima ʻoe kakai ʻAmoli, ʻaki ʻa ʻeku heletā, mo ʻeku kaufana.”
GEN 49:1 Pea naʻe fekau ʻe Sēkope ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “Mou fakataha mai, koeʻuhi ke u fakahā kiate kimoutolu ʻaia ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.
GEN 49:2 “ʻAe ngaahi foha ʻo Sēkope, mou fakakātoa ʻakinautolu ʻo fanongo: pea fakafanongo kia ʻIsileli ko hoʻomou tamai.
GEN 49:3 “Ko Lupeni, ko hoku ʻuluaki koe, ko hoku mālohi, mo e kamataʻanga ʻo hoku mālohi, ko e lelei mo e ngalingali ʻeiki, mo e fungani ʻoe mālohi.
GEN 49:4 ‌ʻOku ke ngaueue koe ʻo hangē ko e vai, pea ʻe ʻikai te ke hoko ʻo lelei; koeʻuhi naʻa ke ʻalu ki he mohenga ʻo hoʻo tamai; pea naʻa ke fakaʻuliʻi ia: naʻa ke ʻalu ki hoku tokotoʻanga.
GEN 49:5 “Ko Simione mo Livai ko e ongo tokoua; ʻoku ʻi heʻena fakakaukau ʻae ngaahi meʻa tautea fakamamahi.
GEN 49:6 Ko hoku laumālie, ʻoua naʻa ke fie kau ki heʻena fakalilolilo; ko hoku ongoongolelei, ʻoua naʻa ke kau mo hona fakataha, he naʻa na tāmateʻi ʻae tangata ʻi heʻena ʻita, pea ʻi hona loto lahi, naʻa na holoki hifo ʻae ʻā maka.
GEN 49:7 Malaʻia ki heʻena ʻita, he naʻe kakaha ia: mo ʻena lili he naʻe taʻeʻofa ia: te u tufa ʻakinaua ʻi Sēkope, mo veteki ʻakinaua ʻi ʻIsileli.
GEN 49:8 “Ko koe Siuta, ʻe fakamālō ki ai ʻa ho ngaahi tokoua; ʻe ʻi he kia ʻo ho ngaahi fili ʻa ho nima; ʻe punou kiate koe ʻae ngaahi fānau ʻa hoʻo tamai.
GEN 49:9 Ko e ʻuhiki laione ʻa Siuta: ko hoku foha kuo ke ʻalu hake mei he tamatea: naʻa ne tulolo, ʻo tokoto ʻo hangē ko e laione, pea hangē ko e laione motuʻa; pea ko hai te ne ueʻi hake ia?
GEN 49:10 E ʻikai mole ʻae tokotoko ʻoe pule ia Siuta, pe ha taha ke foaki ʻae fono mei hono vaʻe, kaeʻoua ke hāʻele mai ʻa Sailo; pea ʻe ʻiate ia ʻae tānaki fakataha ʻoe kakai.
GEN 49:11 Te ne noʻotaki ʻene ʻuhiki ki he vaine, mo ʻene ʻuhiki ʻasi ki he vaine mātuʻaki lelei; te ne fō hono ngaahi kofu ʻi he uaine, mo hono ngaahi kofu ʻi he toto ʻoe kālepi.
GEN 49:12 E kulokula hono mata ʻi he uaine, pea ʻe hinehina hono nifo ʻi he huʻahuhu.
GEN 49:13 “E nofo ʻa Sepuloni ʻi he taulanga ki tahi; pea ko e taulanga ia ki he ngaahi vaka: pea ʻe aʻu atu ʻa hono ngataʻanga ki Saitoni.
GEN 49:14 “Ko e ʻasi mālohi ʻa ʻIsaka, ʻoku tokoto ia ʻi he tauloto ʻoe kavenga ʻe ua.
GEN 49:15 Pea ʻe pehē ʻe ia ʻoku lelei ʻae fiemālie, pea ʻoku mata lelei ʻae fonua; pea ʻe fakapunou hifo hono uma ke haʻamo, pea ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ki he tukuhau.
GEN 49:16 “E fakamaau hono kakai ʻe Tani, ʻo hangē ko e tokotaha ʻae faʻahinga ʻo ʻIsileli.
GEN 49:17 Ko e ngata fekai ʻa Tani ʻi he veʻehala, ko e ngata ia ʻi he hala, ʻoku ne uʻu ʻae mui vaʻe ʻoe hoosi, ko ia ʻe hinga ki mui ai ʻae tangata heka hoosi.
GEN 49:18 “Kuo u tatali ki hoʻo fakamoʻui ʻe Sihova.
GEN 49:19 “Ko Kata, ʻe lavaʻi ia ʻe ha kongakau, ka te ne toki ikuna ʻamui.
GEN 49:20 “E tupu ia ʻAseli ʻae mā lelei, pea ʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻakai fakaʻeiʻeiki.
GEN 49:21 “Ko e hainiti ʻa Nafitali kuo vete ange: ʻoku ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei.
GEN 49:22 “Ko e vaʻa fua lahi ʻa Siosefa, ʻio, ko e vaʻa fua ia ʻoku ofi ki he vai; ʻoku kaka hake hono ngaahi vaʻa ʻi he funga ʻā.
GEN 49:23 Kuo fakamamahi lahi ia ʻe he kau tangata fana, ʻo nau fanaʻi ia, mo fehiʻa kiate ia:
GEN 49:24 Ka naʻe tuʻumaʻu ʻene kaufana ʻi he mālohi, pea naʻe fakamālohi ʻae kupuʻi nima ʻo hono nima, ʻe he nima ʻoe Māfimafi ʻo Sēkope. ʻOku mei ai ʻae Tauhi, ko e Maka ʻo ʻIsileli:
GEN 49:25 ‌ʻIo, mei he ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ʻaia te ne tokoniʻi koe; pea ʻi he Māfimafi, ʻaia te ne tāpuaki koe ʻaki ʻae ngaahi tāpuaki ʻoe langi mei ʻolunga, mo e ngaahi tāpuaki ʻoe loloto ʻoku ʻi lalo, mo e tāpuaki ʻoe ngaahi huhu, pea mo e manāva:
GEN 49:26 Ko e ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo tamai kuo māhilihili ia ki ʻolunga ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa hoʻo ngaahi kui, ʻo aʻu ki he mātuʻaki ngataʻanga mamaʻo ʻoe ngaahi moʻunga taʻengata; te nau ʻi he ʻulu ʻo Siosefa, pea ki he tumuʻaki ʻoe ʻulu ʻo ia naʻe vaheʻi mei hono ngaahi tokoua.
GEN 49:27 “E ʻuakai ʻa Penisimani ʻo hangē ko e ulofi: te ne kai ʻi he pongipongi ʻaia kuo ne maʻu, pea te ne tufa ʻi he pō ʻae koloa kuo vete.”
GEN 49:28 ¶ Ko e ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu ma ua eni ʻo ʻIsileli; pea ko eni ia naʻe lea ʻaki ʻe heʻenau tamai kiate kinautolu, ʻo ne tāpuaki ʻaki ʻakinautolu; naʻa ne tāpuaki ʻakinautolu taki taha, ʻo fakatatau ki hono tāpuaki ʻoʻona.
GEN 49:29 Pea fonosia ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē: “E tānaki au ki hoku kakai ka mou tanu au mo ʻeku ngaahi tamai ʻi he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti.
GEN 49:30 ‌ʻI he ʻana ʻoku ʻi he ngoue ʻi Makipila, ʻaia ʻoku hanga atu ki Mamili, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ʻa ʻEfilone ʻoe kau Heti, ko e potu maʻana ko e tanuʻanga.
GEN 49:31 Naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻEpalahame mo hono uaifi ko Sela; pea naʻa nau tanu ʻi ai ʻa ʻAisake mo hono uaifi ko Lepeka pea naʻaku tanu ʻi ai ʻa Lia.
GEN 49:32 Naʻe fakatau ʻae ngoue mo e ʻana ʻoku ʻi ai, mei he fānau ʻa Heti.”
GEN 49:33 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sēkope ʻene fekau ki hono ngaahi foha, pea naʻa ne hamusi hake hono vaʻe ʻi he mohenga, pea tukuange ʻe ia hono laumālie, pea naʻe tānaki ia ki hono kakai.
GEN 50:1 Pea tōmapeʻe ʻa Siosefa ki he mata ʻo ʻene tamai, ʻo tangi kiate ia, mo uma kiate ia.
GEN 50:2 Pea fekau ʻe Siosefa ki heʻene kau tangata faitoʻo, ke nau fakatolongaʻi ʻene tamai; pea naʻe fakatolonga ʻa ʻIsileli ʻe he kau faitoʻo.
GEN 50:3 Pea naʻe fai ʻae ʻaho ʻe fāngofulu koeʻuhi ko ia; he ko hono ngaahi ʻaho ia kiate kinautolu ʻoku fakatolongaʻi; pea naʻe tangi ʻae kakai ʻIsipite ʻi he ʻaho ʻe fitungofulu koeʻuhi ko ia.
GEN 50:4 Pea ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho fakamamahi, naʻe lea ʻa Siosefa ki he fale ʻo Felo, ʻo pehē, “Ko eni, kapau kuo u lelei ʻi homou ʻao, ʻoku ou kole kiate kimoutolu ke mou lea ʻi he ʻao ʻo Felo, ʻo pehē,
GEN 50:5 Naʻe puleʻi au ʻe heʻeku tamai ke u fuakava, ʻo pehē, Vakai, teu mate: pea te ke tanu au ʻi he faʻitoka naʻaku ngaohi maʻaku ʻi he fonua ko Kēnani. Pea ko eni ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai, pea te u toe haʻu.”
GEN 50:6 Pea naʻe pehē ʻe Felo, “Ke ke ʻalu ʻo tanu hoʻo tamai, ʻo hangē ko e fuakava naʻa ne fekau ke ke fai.”
GEN 50:7 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa ke tanu ʻene tamai; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau matāpule kotoa pē ʻa Felo, mo e kau mātuʻa ʻo hono fale, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsipite,
GEN 50:8 Pea mo e fale kotoa pē ʻo Siosefa, mo hono ngaahi tokoua, mo e fale ʻo ʻene tamai; ko e nau tamaiki, mo e nau fanga manu, mo e nau fanga sipi, naʻa nau tuku pe ʻi he fonua ko Koseni.
GEN 50:9 Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae ngaahi saliote, mo e kau tangata heka hoosi; ko e kakai tokolahi ʻaupito.
GEN 50:10 Pea naʻa nau hoko ki he hahaʻanga uite ʻi ʻEtati, ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani, pea nau tangi ai ʻi he tangi lahi mo fakamamahi: pea naʻa ne fai ʻae tangi ki heʻene tamai ʻi he ʻaho ʻe fitu.
GEN 50:11 Pea kuo mamata ʻe he kakai ʻoe fonua, ʻaia ko e kakai Kēnani, ki he tangi ʻi he potu ʻi ʻEtati, pea nau lea ʻo pehē, “Ko e tangi fakamamahi eni, ki he kakai ʻIsipite;” ko ia naʻe ui ai hono hingoa ʻo ia ko ʻEpelimisilemi, ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani.
GEN 50:12 Pea naʻe fai ʻe hono ngaahi foha kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fekau.
GEN 50:13 He naʻe fata ia ʻe hono ngaahi foha ki he fonua ko Kēnani, ʻo nau tanu ia ʻi he ʻana ʻi he ngoue ko Makipila ʻoku hanga ki Mamili, ʻaia naʻe fakatau maʻana ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ko e tanuʻanga, meia ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti.
GEN 50:14 Pea naʻe toe liu mai ʻa Siosefa ki ʻIsipite, hili ʻae tanu ʻo ʻene tamai, ʻaia mo hono ngaahi tokoua, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻalu mo ia ke tanu ʻene tamai.
GEN 50:15 ¶ Pea kuo mamata ʻe he ngaahi tokoua ʻo Siosefa, kuo pekia ʻa ʻenau tamai, naʻa nau pehē, “E fehiʻa nai ʻa Siosefa kiate kitautolu, mo totongi kiate kitautolu ʻae kovi kotoa pē naʻa tau fai kiate ia.”
GEN 50:16 Pea naʻa nau fekau ʻae tokotaha ke ʻalu kia Siosefa ʻo lea pehē, naʻe fekau ʻe hoʻo tamai ʻi heʻene kei moʻui, ʻo pehē,
GEN 50:17 “Te mou lea pehē kia Siosefa, ‘ʻOku ou kole ni kiate koe, fakamolemole ʻae kovi ʻa ho ngaahi tokoua mo ʻenau fai hala;’ he naʻa nau fai kovi kiate koe: pea ko eni, ʻoku mau kole kiate koe, fakamolemole ʻae hia ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ʻo hoʻo tamai.” Pea naʻe tangi ʻa Siosefa ʻi heʻenau lea kiate ia.
GEN 50:18 Pea ʻalu hono ngaahi tokoua ʻo foʻohifo ʻi hono ʻao; ʻo nau lea pehē, “Vakai mai, ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻakimautolu.”
GEN 50:19 Pea pehēange ʻe Siosefa kiate kinautolu, “ʻOua te mou manavahē; he ko e fetongi au ʻoe ʻOtua?
GEN 50:20 Ka ko kimoutolu, naʻa mou mahalo kovi kiate au, ka naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtua ke lelei, koeʻuhi ke fakahoko ʻaia ʻoku fai he ʻaho ni, ke fakahaofi ʻae moʻui ʻae kakai tokolahi.
GEN 50:21 Pea ko eni, ke ʻoua naʻa mou manavahē; he te u tauhi ʻakinautolu mo hoʻomou tamaiki.” Pea naʻa ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu, ʻo lea ʻofa kiate kinautolu.
GEN 50:22 ¶ Pea naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi ʻIsipite, ʻa ia, mo e fale ʻo ʻene tamai; pea ko e moʻui ʻa Siosefa ko e taʻu ʻe teau, mo e taʻu ʻe hongofulu.
GEN 50:23 Pea naʻe mamata ʻa Siosefa ki he fānau ʻa ʻIfalemi, ko e toʻutangata ʻe tolu ko e fānau foki ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase, naʻe ʻomi ʻo tuku ki he funga tui ʻo Siosefa.
GEN 50:24 Pea naʻe pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “Teu mate au; pea ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, ʻo ʻave ʻakimoutolu mei he fonua ni, ki he fonua naʻa ne fuakava ki ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope.”
GEN 50:25 Pea naʻe fai kia Siosefa ʻae fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, pea te mou fetuku hoku ngaahi hui mei heni.”
GEN 50:26 Pea naʻe pekia ai ʻa Siosefa, kuo teau taʻu, mo e taʻu ʻe hongofulu hono motuʻa: pea naʻa nau fakatolongaʻi ia, pea nau ai ia ki he puha ʻi ʻIsipite.
EXO 1:1 Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, naʻe haʻu ki ʻIsipite; ʻae tangata kotoa pē mo ʻene kau nofoʻanga naʻe haʻu mo Sēkope.
EXO 1:2 Ko Lupeni mo Simione, mo Livai, mo Siuta,
EXO 1:3 Mo ʻIsaka, mo Sepuloni, mo Penisimani,
EXO 1:4 Mo Tani, mo Nafitali, mo Kata, mo ʻAseli.
EXO 1:5 Pea ko e fānau kotoa pē naʻe tupu ʻia Sēkope, ko e laumālie ʻe toko fitungofulu: he naʻe ʻi ʻIsipite ʻa Siosefa.
EXO 1:6 Pea naʻe pekia ʻa Siosefa, mo hono kāinga kotoa pē, mo e toʻutangata kotoa pē ko ia.
EXO 1:7 ¶ Pea naʻe fanafanau ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo tupu pe ʻo tokolahi ʻaupito, ʻonau hoko ʻo mālohi ʻaupito: pea naʻe fonu ʻae fonua ʻiate kinautolu.
EXO 1:8 Pea naʻe toki hoko ʻae tuʻi foʻou ke pule ki ʻIsipite, ʻaia naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa Siosefa.
EXO 1:9 Pea pehē ʻe ia ki hono kakai, “Vakai, ko e kakai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻoku tokolahi hake, pea ʻoku mālohi ʻiate kitautolu:
EXO 1:10 Ko eni, ke tau fai fakapotopoto kiate kinautolu; telia naʻa nau tupu ʻo tokolahi, pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka hoko ha tau, tenau kau mo hotau fili, ʻo tauʻi ʻakitautolu, pea ʻe hiki ai ʻakinautolu mei he fonua.”
EXO 1:11 Ko ia naʻa nau fakanofo ai ʻae kau enginaki ngāue ke fakamamahi ʻaki ʻakinautolu ʻa ʻenau ngaahi kavenga. Pea naʻa nau ngaohi ʻae kolo tukungakoloa ʻe ua moʻo Felo; ko Pitomi, mo Lamisisi.
EXO 1:12 Ka neongo ʻae ʻāsili fakamamahi ʻakinautolu, naʻa nau tupu pe ʻo fuʻu tokolahi hake. Pea naʻe mamahi ʻakinautolu koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 1:13 Pea naʻe houtonga ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻe he kakai ʻIsipite.
EXO 1:14 ‌ʻO nau fakamamahiʻi ʻenau moʻui ʻi he [ngāue ]pōpula ki he kelepulu, mo e makaʻumea, mo e ngāue kehekehe ʻi he ngoue: ko e ngāue kotoa pē ʻaia naʻa nau pule kenau fai, naʻe fakamamahi.
EXO 1:15 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipite ki he kau māʻuli ʻoe kakai Hepelū, ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Sifila, mo e hingoa ʻoe tokotaha ko Piua:
EXO 1:16 ‌ʻO ne pehē, “ʻOka mo ka fai ʻae ngāue ʻae māʻuli ki he kau fefine Hepelū, ʻo mamata ki heʻenau fāʻele; kapau ko e tama tangata, te mo tāmateʻi ia: pea kapau ko e taʻahine, pea ʻe moʻui ia.”
EXO 1:17 Ka naʻe manavahē ʻae ongo māʻuli ki he ʻOtua, pea naʻe ʻikai te na fai ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinaua, ka naʻa na fakamoʻui ʻae fānau tangata.
EXO 1:18 Pea fekau ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipite ke haʻu ʻae ongo māʻuli, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Ko e hā kuo mo fai ai ʻae meʻa ni, pea kuo mo fakamoʻui ʻae fānau tangata?”
EXO 1:19 Pea talaange ʻe he ongo māʻuli kia Felo, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai tatau ʻae kau fefine Hepelū mo e kau fefine ʻIsipite; he ʻoku nau mālohi, pea ʻoku nau fāʻeleʻi ʻi he teʻeki ai hoko atu ʻae kau māʻuli kiate kinautolu.”
EXO 1:20 Ko ia naʻe fai lelei ʻe he ʻOtua ki he ongo māʻuli: pea naʻe tupu pe ʻae kakai, ʻo fakaʻaʻau ʻo mālohi lahi.
EXO 1:21 Pea ko e meʻa ʻi he manavahē ʻae kau māʻuli ki he ʻOtua, ko ia naʻa ne fakatupu ai hona fale.
EXO 1:22 Pea naʻe fekau ʻe Felo ki hono kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Ko e fānau tangata kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi te mou lī ia ki he vaitafe, pea ko e fānau fefine kotoa pē te mou fakamoʻui.”
EXO 2:1 Pea naʻe ʻalu ha tangata ʻoe faʻahinga ʻo Livai, ʻo na mali mo ha ʻofefine ʻo Livai.
EXO 2:2 Pea naʻe feitama ʻae fefine, ʻo ne fāʻeleʻi ʻae tama: pea ʻi heʻene mamata ki hono fakaʻofoʻofa, naʻa ne fufū ia ʻi he māhina ʻe tolu.
EXO 2:3 Pea ʻi he ʻikai te ne kei faʻa fufū ia, naʻa ne ngaohi ha vaka louʻakau, ʻo ne pani ia ʻaki ʻae kelepulu, mo e pulu, ʻo ne ʻai ʻae tamasiʻi ki loto; pea ne tuku ia ʻi he potu ʻakau ʻi he veʻe vaitafe.
EXO 2:4 Pea naʻe tuʻu mamaʻo atu hono tuofefine, ke vakai pe ko e hā ʻe fai kiate ia.
EXO 2:5 Mo ʻene ʻalu hifo ʻae ʻofefine ʻo Felo ki he vaitafe ke pālutu; pea naʻe ʻeveʻeva hono kau fefine ʻi he veʻe vaitafe; pea ʻi heʻene mamata ki he vaka ʻi he potu ʻakau, naʻa ne fekau ʻene fefine fekau ke ʻalu ʻo ʻomi ia.
EXO 2:6 Pea ʻi heʻene toʻo hono tāpuni, pea mamata ia ki he tamasiʻi, pea vakai, naʻe tangi ʻae tamasiʻi. Pea ʻofa leva ia kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko e tamasiʻi eni ʻae kau Hepelū.”
EXO 2:7 Pea pehē leva ʻe hono tuofefine ki he ʻofefine ʻo Felo, “ʻE lelei kiate koe ʻeku ʻalu ʻo ui ha fefine toutama mei he kau Hepelū, koeʻuhi ke ne tauhi ʻae tamasiʻi maʻau?
EXO 2:8 Pea talaange ʻe he ʻofefine ʻo Felo kiate ia, “ʻAlu.” Pea naʻe ʻalu ʻae taʻahine ʻo ne ui ʻae faʻē ʻae tamasiʻi.
EXO 2:9 Pea pehēange ʻe he ʻofefine ʻo Felo kiate ia, “Toʻo ʻae tamasiʻi ni ʻo ʻave, mo ke tauhi ia maʻaku, pea te u totongi koe. Pea naʻe ʻave ʻe he fefine ʻae tamasiʻi, ʻo ne tauhi ki ai.
EXO 2:10 Pea naʻe tupu ʻae tamasiʻi, pea naʻe ʻomi ia ki he ʻofefine ʻo Felo, pea hoko ia ko ʻene tama. Pea naʻa ne ui hono hingoa ko Mōsese: He naʻa ne pehē, “Ko e meʻa ʻi heʻeku ʻohake ia mei he vai.”
EXO 2:11 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia kuo tupu ʻo lahi ai ʻa Mōsese, naʻe ʻeveʻeva ia kituaʻā ki hono ngaahi kāinga, ʻo ne mamata ki heʻenau ngaahi kavenga: pea naʻa ne sio ki he tangata ʻIsipite ʻoku ne taaʻi ʻae Hepelū, ko e tokotaha ʻi hono kāinga.
EXO 2:12 Pea fekilokilofaki ia, pea ʻi heʻene sio ʻoku ʻikai ha tangata, naʻa ne tāmateʻi ʻae tangata ʻIsipite, ʻo ne fufū ia ʻi he ʻoneʻone.
EXO 2:13 Pea ʻi heʻene ʻalu kituaʻā ʻi hono ua ʻoe ʻaho, vakai, naʻe fekeeʻi ʻae ongo tangata Hepelū: pea lea ia kiate ia naʻe fai kovi, “Ko e hā ʻoku ke taaʻi ai ho kāinga?”
EXO 2:14 Pea pehē mai ʻe ia, “Ko hai naʻa ne ngaohi koe ko e ʻeiki mo e fakamaau kiate kimautolu? ʻOku ke fie tāmateʻi au, ʻo hangē ko hoʻo tāmateʻi ʻae tangata ʻIsipite?” Pea naʻe manavahē ʻa Mōsese, ʻo ne pehē, “Ta kuo ʻilo ʻae meʻa ni.”
EXO 2:15 Pea ʻi he fanongo ʻa Felo ki he meʻa ni, naʻe holi ia ke tāmateʻi ʻa Mōsese. Ka naʻe hola ʻa Mōsese mei he ʻao ʻo Felo, pea naʻe ʻalu ia ʻo nofo ʻi he fonua ko Mitiane, pea nofo ia ki lalo ʻi he veʻe vaikeli.
EXO 2:16 Pea ko e taulaʻeiki ʻo Mitiane naʻe toko fitu hono ʻofefine: pea naʻa nau haʻu ke utu ʻae vai, ʻo fakapito ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai ke fakainu ʻae fanga manu ʻa ʻenau tamai.
EXO 2:17 Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata tauhi sipi ʻo tekeʻi atu ʻakinautolu: ka naʻe tuʻu hake ʻa Mōsese ʻo ne tokoni ʻakinautolu, ʻo ne fakainu ʻenau fanga manu.
EXO 2:18 Pea ʻi heʻenau aʻu atu kia Liueli ko e nau tamai, naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā kuo mou haʻu vave ai he ʻaho ni?”
EXO 2:19 Pea naʻa nau pehē, “Ko e tangata ʻIsipite naʻa ne fakahaofi ʻakimautolu mei he nima ʻoe kau tauhi sipi, ʻo ne utu foki [ʻae vai ]lahi kiate kimautolu, ʻo ne fakainu ʻae fanga manu.”
EXO 2:20 Pea pehē ʻe ia ki hono ngaahi ʻofefine, “Pea kuo ʻi fē ia? Ko e hā kuo mou tuku ai pe ʻae tangata? Ui ia, ke haʻu ʻo kai mā.”
EXO 2:21 Pea naʻe loto lelei ʻa Mōsese ke nofo mo e tangata: pea naʻa ne foaki hono ʻofefine ko Sipola kia Mōsese.
EXO 2:22 Pea ne fanauʻi kiate ia ʻae tama, pea naʻa ne ui hono hingoa ko Kesomi; he naʻa ne pehē, “Ko e muli au ʻi he fonua foʻou.”
EXO 2:23 ¶ Pea kuo fuoloa ange naʻe hoko ʻae pekia ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite: pea naʻe toʻe ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ko e meʻa ʻi honau fakapōpulaʻi, pea naʻa nau tangi, pea naʻe aʻu hake ʻenau tangi ki he ʻOtua ko e meʻa ʻi he fakapōpulaʻi.
EXO 2:24 Pea naʻe ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻenau ngaahi toʻe, pea manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻene fuakava kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope.
EXO 2:25 Pea naʻe ʻafio ʻae ʻOtua ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe tokanga ʻofa ʻae ʻOtua kiate kinautolu.
EXO 3:1 Pea ko eni, naʻe tauhi ʻe Mōsese ʻae fanga manu ʻa ʻene tamai ʻi he fono ko Setelo, ko e taulaʻeiki ʻo Mitiane: pea naʻa ne tataki atu ʻae fanga manu ki he tukuʻuta ʻoe toafa, ʻo aʻu ki he moʻunga ʻoe ʻOtua, ki Holepi.
EXO 3:2 Pea naʻe hā mai ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia ʻi he ulo afi ʻi he lotolotonga ʻoe ʻuluʻakau: pea sio ia, pea vakai, naʻe ulo ʻae ʻuluʻakau ʻi he afi, ka naʻe ʻikai ʻosi ai ʻae ʻuluʻakau.
EXO 3:3 Pea pehē ʻe Mōsese, “Ko eni, te u afe atu ʻo mamata ki he meʻa lahi ni, pe ko e hā ʻoku ʻikai vela ai ʻae ʻuluʻakau.”
EXO 3:4 Pea naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ki heʻene afe ke mamata, pea folofola ʻae ʻOtua kiate ia mei he lotolotonga ʻoe ʻuluʻakau, ʻo pehē, “Mōsese, Mōsese.” Pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.”
EXO 3:5 Pea pehē ʻe ia, ‘ʻOua naʻa ke ofi mai ki heni; toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.”
EXO 3:6 Pea naʻa ne pehē foki, “Ko au ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope.” Pea naʻe fufū ʻe Mōsese hono mata; he naʻe manavahē ia ke sio atu ki he ʻOtua.
EXO 3:7 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Ko e moʻoni kuo u mamata ki he mamahi ʻa hoku kakai, ʻaia ʻoku ʻi ʻIsipite, pea kuo u ongoʻi ʻenau tangi ko e meʻa ʻi honau kau enginaki ngāue: pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi:
EXO 3:8 Pea kuo u ʻalu hifo ke fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite, pea ke ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ia ki ha fonua lelei mo lahi, ko e fonua ʻoku mahu tāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi; ki he fonua ʻoe kau Kēnani mo e kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi.
EXO 3:9 Pea ko eni, vakai, ko e tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kuo ongo mai kiate au: pea kuo u mamata foki ki he mamahi ʻaia ʻoku fakamamahi ʻaki ʻakinautolu ʻe he kakai ʻIsipite.
EXO 3:10 Pea ko eni, ke ke haʻu, pea te u fekau koe kia Felo, koeʻuhi ke ke ʻomi hoku kakai ko e fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite.”
EXO 3:11 Pea pehēange ʻe Mōsese ki he ʻOtua, “Ko hai au, koeʻuhi ke u ʻalu kia Felo, pea koeʻuhi ke u ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite?”
EXO 3:12 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni, Te u ʻiate koe; pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe, kuo u fekauʻi koe: Hili haʻo ʻomi ʻae kakai mei ʻIsipite, te mou tauhi ʻae ʻOtua ʻi he moʻunga ni.”
EXO 3:13 Pea pehēange ʻe Mōsese ki he ʻOtua, “Vakai, ʻo kau ka hoko atu ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea u pehē kiate kinautolu, ‘Ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai kuo ne fekau au kiate kimoutolu; pea te nau pehē mai kiate au, ‘Ko hai hono huafa?’ Pea ko e hā te u tala kiate kinautolu?”
EXO 3:14 Pea pehē ʻe he ʻOtua kia Mōsese, “KO AU, KO E KO AU: pea pehē ʻe ia, Te ke lea pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘Kuo fekau au ʻe he KO AU kiate kimoutolu.’”
EXO 3:15 Pea toe pehē ʻe he ʻOtua kia Mōsese, “Pea ke lea ʻo pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, Ko Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, mo e ʻOtua ʻo Sēkope, kuo ne fekau au kiate kimoutolu: ko hoku huafa eni ke taʻengata, pea ko hoku fakaʻilonga eni ki he ngaahi toʻutangata kotoa pē.
EXO 3:16 ‌ʻAlu, ʻo fakataha ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ‘Ko Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ʻo ʻAisake, mo Sēkope, naʻe hā mai ia kiate au, ʻo ne pehē mai, ‘Kuo u ʻaʻahi atu moʻoni kiate kimoutolu, [ʻo mamata ]ki he meʻa ʻoku fai kiate kimoutolu ʻi ʻIsipite.’
EXO 3:17 Pea ne u pehē, ‘Te u ʻomi ʻakimoutolu mei he ngaahi mamahi ʻo ʻIsipite, ki he fonua ʻoe kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi, ki he fonua ʻoku mahu tāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi.’
EXO 3:18 “Pea te nau tokanga ki ho leʻo: pea te ke haʻu, ʻa koe mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ʻo ʻIsipite, pea te mou lea kiate ia, ‘Ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe kakai Hepelū kuo haʻu kiate kimautolu: pea ko eni, ʻoku mau kole kiate koe, tuku ke mau ʻalu ʻi he fonongaʻanga ʻoe ʻaho ʻe tolu ki he toafa, koeʻuhi ke mau fai ʻae feilaulau kia Sihova ko homau ʻOtua.’
EXO 3:19 Pea ʻoku ou ʻilo pau ʻe ʻikai fie tukuange ʻakimoutolu ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipite ke mou ʻalu, ka ʻi he nima mālohi.
EXO 3:20 Pea te u mafao atu hoku nima ʻo taaʻi ʻa ʻIsipite ʻaki ʻa ʻeku ngaahi meʻa mana kotoa pē, ʻaia te u fai ʻi he lotolotonga ʻo ia: pea hili ia, te ne toki tuku ke mou ʻalu.
EXO 3:21 “Pea te u fakaʻofeina ʻae kakai ni ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻIsipite: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka mou ka ʻalu, ʻe ʻikai te mou ʻalu masiva.
EXO 3:22 Ka ʻe kole ʻae fefine kotoa pē ki hono kaungāʻapi, pea mo ia ʻoku ʻāunofo ʻi hono fale, ʻae ngaahi teunga siliva, mo e teunga koula, mo e ngaahi kofu: pea te mou ʻai ia ki homou ngaahi foha, pea ki homou ngaahi ʻofefine; pea te mou fakamasivaʻi ʻae kakai ʻIsipite.
EXO 4:1 Pea naʻe leaange ʻa Mōsese ʻo pehē, “Kae vakai, ʻe ʻikai te nau tui kiate au, pe tokanga ki hoku leʻo: he te nau pehē, naʻe ʻikai hā mai ʻa Sihova kiate koe.”
EXO 4:2 Pea pehēange ʻe Sihova kiate ia, “Ko e hā ʻena ʻi ho nima? Pea naʻa ne pehē, Ko e tokotoko.”
EXO 4:3 Pea pehē ʻe ia, “Si ia ki he kelekele. Pea ne si ia ki he kelekele, pea hoko leva ia ko e ngata; pea hola ʻa Mōsese mei hono ʻao.”
EXO 4:4 Pea pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Mafao atu ho nima ʻo puke ia ʻi hono iku.” Pea mafao atu ʻe ia hono nima, ʻo ne puke ia, pea liliu ia ko e tokotoko ʻi hono nima.
EXO 4:5 “Koeʻuhi ke nau tui ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, mo e ʻOtua ʻo Sēkope, kuo hā mai kiate koe.”
EXO 4:6 Pea toe pehēange ʻe Sihova kiate ia, “Ko eni, ai ho nima ki ho fatafata.” Pea naʻa ne ai hono nima ki hono fatafata: pea ʻi heʻene toʻo ia mei ai, vakai, kuo kilia hono nima pea hangē ko e ʻuha hinehina.
EXO 4:7 Pea pehē ʻe ia, “Toe ai ho nima ki ho fatafata.” Pea ne toe ai hono nima ki hono fatafata; pea toe toʻo ia mei hono fatafata, pea vakai, kuo toe liliu ia ke hangē ko e anga ʻo hono sino.
EXO 4:8 Pea ʻe pehē, “Kapau ʻe ʻikai te nau tui kiate koe, pe tokanga ki he leʻo ʻoe ʻuluaki fakaʻilonga, te nau tui ki he leʻo ʻoe fakaʻilonga fakamui.
EXO 4:9 Pea ʻe pehē, kapau ʻe ʻikai te nau tui foki ki he fakaʻilonga ni ʻe ua, pe tokanga ki ho leʻo, pea te ke ohu ʻae vai mei he vaitafe, ʻo lilingi ia ki he kelekele: pea ko e vai ʻoku ke ohu mei he vaitafe, ʻe liliu ia ko e toto ki he kelekele mōmoa.”
EXO 4:10 ¶ Pea pehēange ʻe Mōsese kia Sihova, “ʻE hoku ʻEiki, ʻOku ʻikai ko e leʻo afea au talu mei muʻa, pe talu hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeiki: ka ko e lea tōʻohi au, mo e ʻelelo tōʻohi.”
EXO 4:11 Pea pehēange ʻe Sihova kiate ia, “Ko hai naʻe ngaohi ʻae ngutu ʻoe tangata? Pea ko hai ʻoku ne ngaohi ʻae noa, pe ko e tuli, pe ko e mata ʻaa, pe ko e kui? ʻIkai ko au Sihova?
EXO 4:12 Pea ko eni, ke ke ʻalu, pea ko au, teu ʻi ho ngutu, ke ako kiate ko e ʻaia te ke lea ʻaki.”
EXO 4:13 Pea ne pehē ʻe ia, “ʻE hoku ʻEiki, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fekau ʻi he nima ʻo ia ʻoku ke lelei ke fekau ki ai.”
EXO 4:14 Pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova kia Mōsese, pea ne pehē, “ʻIkai ko ho taʻokete ʻa ʻElone ʻoe faʻahinga ʻo Livai? ʻOku ou ʻilo ʻoku lea lelei ia. Pea vakai foki, ʻoku haʻu ia ke fakafetaulaki kiate koe: pea ka mamata ia kiate koe, pea ʻe fiefia ia ʻi hono loto.
EXO 4:15 Pea te ke lea ko e kiate ia, ʻo ʻai ʻae ngaahi lea ki hono ngutu: pea te uʻi ho ngutu mo hono ngutu, ke akoʻi ʻakimoua ʻaia te mo fai.
EXO 4:16 Pea ʻe hoko ia ko hoʻo tangata lea ki he kakai: pea ʻe hoko ia, ʻio ʻe ʻiate koe ia, ko e ngutu, pea te ke ʻiate ia ko e fetongi ʻoe ʻOtua.
EXO 4:17 Pea te ke ʻave ʻae tokotoko ni ʻi ho nima, ʻaia te ke fai ʻaki ʻae ngaahi fakaʻilonga.”
EXO 4:18 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese ʻo hoko atu kia Setelo ko ʻene tamai ʻi he fono, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ou kole kiate koe ke ke tuku au ke u ʻalu, ʻo foki atu ki hoku ngaahi kāinga ʻoku ʻi ʻIsipite, ʻo vakai pe ʻoku nau kei moʻui.” Pea talaange ʻe Setelo kia Mōsese, “ʻAlu ʻi he fiemālie.”
EXO 4:19 Pea pehē ʻe Sihova kia Mōsese ʻi Mitiane, “ʻAlu, ʻo toe foki ki ʻIsipite: he kuo mate ʻae kau tangata kotoa pē naʻa nau fie tāmateʻi koe.”
EXO 4:20 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese hono uaifi mo hono ongo foha ʻo fakaheka ʻakinautolu ki he ʻasi, pea toe ʻalu ia ki he fonua ko ʻIsipite: pea naʻe toʻo ʻe Mōsese ʻae tokotoko ʻoe ʻOtua ʻi hono nima.
EXO 4:21 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻOka ke ka ʻalu ke toe hoko ki ʻIsipite, vakai, ke ke fai ʻae ngaahi mana ni kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Felo, ʻaia kuo u ʻai ki ho nima: ka te u fakafefeka hono loto, pea ʻe ʻikai te ne tuku ʻae kakai ke ʻalu:”
EXO 4:22 Pea te ke lea kia Felo, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ‘Ko hoku foha ʻa ʻIsileli, ʻio, ko hoku ʻuluaki.
EXO 4:23 Pea ʻoku ou tala atu kiate koe, Tukuange hoku foha ke ʻalu, koeʻuhi ke ne tauhi au: pea kapau te ke taʻofi ʻo ʻikai tukuange ia, vakai, Te u tāmateʻi ho foha, ʻio, ʻa ho ʻuluaki.’”
EXO 4:24 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hala ʻi he fale talifononga, naʻe fakafetaulaki ʻa Sihova kiate ia, ko e kumi ke tāmateʻi ia.
EXO 4:25 Pea naʻe toʻo ai ʻe Sipola ʻae maka māsila, ʻo ne kamuʻi ʻene tama, ʻo ne si ia ki hono vaʻe, ʻo ne pehē, “Ko e moʻoni ko e mali pani toto koe kiate au.”
EXO 4:26 Ko ia ne ne tukuange ia ke ʻalu: pea pehē ʻe ia, Ko e mali pani toto koe, ko e meʻa ʻi he kamu.
EXO 4:27 ¶ Pea naʻe pehēange ʻe Sihova kia ʻElone, “ʻAlu atu ki he toafa ke fakafetaulaki kia Mōsese.” Pea naʻe ʻalu atu ia, ʻo fakafetaulaki kiate ia ʻi he moʻunga ʻoe ʻOtua, pea ne ʻuma kiate ia.
EXO 4:28 Pea naʻe tala ʻe Mōsese kia ʻElone ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻa Sihova ʻaia naʻe fekauʻi ia, mo e ngaahi mana kotoa pē naʻa ne fekau kiate ia.
EXO 4:29 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone ʻo fakakātoa ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 4:30 Pea naʻe lea ʻaki ʻe ʻElone ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kia Mōsese, pea ne fai ʻae ngaahi mana ʻi he ʻao ʻoe kakai.
EXO 4:31 Pea naʻe tui ʻae kakai: pea ʻi heʻenau fanongo kuo ʻaʻahi ʻa Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea kuo ʻafio ia ki heʻenau mamahi, naʻa nau punou hifo honau mata ʻo hū.
EXO 5:1 Pea hili ia naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻo tala kia Felo, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, Tukuange ʻa hoku kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau fai ʻae kātoanga kiate au ʻi he toafa.”
EXO 5:2 Pea pehēange ʻe Felo, “Ko hai ʻa Sihova, koeʻuhi ke u talangofua ai ki hono leʻo ʻo tukuange ʻa ʻIsileli ke ʻalu? ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai te u tukuange ʻa ʻIsileli ke ʻalu.”
EXO 5:3 Pea naʻa na pehē, “Kuo hāʻele mai ʻae ʻOtua ʻoe kau Hepelū kiate kimautolu: ko ia ʻoku mau kole ai kiate koe, tuku ʻakimautolu ke mau ʻalu ki he toafa, ko e fonongaʻanga ʻoe ʻaho ʻe tolu, ke feilaulau kia Sihova ko homau ʻOtua; telia naʻa hoko ia kiate kimautolu ʻi he mahaki fakaʻauha pe ko e heletā.
EXO 5:4 Pea pehēange ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinaua, “ʻE Mōsese mo ʻElone, ko e hā ʻoku mo taʻofi ai ʻae kakai ʻi heʻenau ngaahi ngāue? Mou fei mo ʻalu ki hoʻomou ngaahi kavenga.
EXO 5:5 Pea naʻe pehē ʻe Felo, “Vakai, ko ʻeni, ʻoku tokolahi ʻae kakai ʻoe fonua pea ʻoku mou taʻofi ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi kavenga.”
EXO 5:6 Pea naʻe fekau ʻe Felo ʻi he ʻaho ko ia ki he kau enginaki ngāue ʻoe kakai, mo honau kau matāpule, ʻo pehē,
EXO 5:7 “ʻOua te mou kei ʻatu ki he kakai ʻae mohuku mōmoa ke ngaohi ʻae makaʻumea ʻo hangē ko ia naʻe fai: tuku ke nau ʻalu ʻo tānaki ʻae mohuku mōmoa maʻanautolu.
EXO 5:8 Pea ko hono lau ʻoe ngaahi makaʻumea ʻaia naʻa nau muʻaki ngaohi, te mou fakapapau ia kiate kinautolu; ʻe ʻikai te mou fakasiʻisiʻi ia, he ʻoku nau fakapikopiko; ko ia ʻoku nau tangi ai, ʻo pehē, Tukuange ʻakimautolu ke ʻalu ʻo feilaulau ki homau ʻOtua.
EXO 5:9 Fakalahi ki he ngāue ʻae kau tangata, koeʻuhi ke nau moʻua ai; pea ʻoua naʻa nau tokanga ki he ngaahi launoa.”
EXO 5:10 ¶ Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻae kau ʻenginaki ngāue ʻoe kakai, mo honau kau matāpule, ʻonau lea ki he kakai, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Felo, ʻE ʻikai te u ʻatu ʻae mohuku mōmoa kiate kimoutolu.
EXO 5:11 Mou ʻalu, ʻo maʻu ʻae mohuku mōmoa mei ha potu pe: ka ʻe ʻikai siʻi fakasiʻisiʻi ai hoʻomou ngāue.”
EXO 5:12 Pea ko ia naʻe movetevete ai ʻae kakai ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ke tānaki ʻae louveve ko e fetongi ʻoe mohuku mōmoa.
EXO 5:13 Pea naʻe fakavavevave ʻakinautolu ʻe he kau enginaki ngāue, ʻo pehē, “Fakakakato hoʻomou ngāue ki he ʻaho taki taha, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻi ai ʻae mohuku.
EXO 5:14 Pea ko e kau matāpule ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he kau enginaki ngāue ʻa Felo, ke pule kiate kinautolu, naʻe teʻia, pea ʻeke kiate kinautolu, “Ko e hā naʻe ʻikai te mou fakakakato ai hono lau ʻoe maka naʻe tala ke ngaohi ʻaneafi, pea mo e ʻaho ni, ʻo hangē ko hono muʻaki fai?”
EXO 5:15 Pea haʻu ai ʻae kau matāpule ʻi he fānau ʻa ʻIsileli kia Felo, ʻo tangi ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke fai pehē ai ki hoʻo kau tamaioʻeiki?
EXO 5:16 ‌ʻOku ʻikai tuku mai ha mohuku mōmoa ki hoʻo kau tamaioʻeiki, pea ʻoku nau tala mai, ‘Ngaohi ʻae maka:’ pea vakai, kuo teʻia ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ka ko hono kovi ʻoku ʻi ho kakai ʻoʻou.”
EXO 5:17 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku mou fakapikopiko, ʻoku mou fakapikopiko: ko ia ʻoku mou pehē ai, ‘Tuku ʻakimautolu ke mau ʻalu ʻo feilaulau kia Sihova.’
EXO 5:18 Ko ia mou ʻalu ni ʻo ngāue: ʻe ʻikai ʻatu ha mohuku mōmoa kiate kimoutolu, ka te mou ʻatu hono lau totonu ʻo hoʻomou makaʻumea.”
EXO 5:19 Pea mamata ʻae kau matāpule ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻoku nau tuʻutāmaki, hili hono tala, ʻo pehē, “ʻE ʻikai te mou fakasiʻisiʻi ʻae makaʻumea mei he ngāue ʻoe ʻaho taki taha.”
EXO 5:20 ¶ Pea naʻa nau fetaulaki mo Mōsese mo ʻElone, ʻoku tutuʻu ʻi he hala, ʻi heʻenau haʻu kituʻa meia Felo.
EXO 5:21 Pea nau pehē kiate kinaua, “Ke vakai ʻa Sihova kiate kimoua, pea fakamaauʻi: koeʻuhi kuo mo fakanamukūʻi ʻakimautolu ʻi he ʻao ʻo Felo, pea mo e ʻao ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, ke ai ʻae heletā ʻi honau nima ke fakapoongi ʻaki ʻakimautolu.”
EXO 5:22 Pea naʻe toe ʻalu ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻEiki ko e hā kuo ke fai kovi pehē ai ki he kakai ni? Ko e hā kuo ke fekau ai au?
EXO 5:23 He talu ʻeku haʻu kia Felo ke lea ʻi ho huafa, kuo fai kovi ʻe ia ki he kakai ni; pea ʻoku teʻeki ʻaupito te ke fakamoʻui ho kakai.”
EXO 6:1 Pea naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “Ko eni, te ke mamata ki he meʻa te u fai kia Felo: koeʻuhi ʻi he nima mālohi te ne tukuange ʻakinautolu ke ʻalu, pea ʻi he nima mālohi te ne kapusi ʻakinautolu mei he fonua.”
EXO 6:2 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kia Mōsese, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko au ko Sihova.
EXO 6:3 Pea naʻaku fakahā au kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope, ko e ʻOtua Māfimafi, ka ko hoku huafa KO SIHOVA, naʻe ʻikai ke ʻilo ai au ʻekinautolu.
EXO 6:4 Pea kuo u fakapapau ʻeku fuakava mo kinautolu, ke foaki kiate kinautolu ʻae fonua ko Kēnani, ko e fonua ʻo ʻenau fononga fano, ʻaia naʻa nau nofo ai ko e muli.
EXO 6:5 Pea kuo u ongoʻi ʻae ngaahi toʻe foki ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu ʻoku kei fakapōpulaʻi ʻe he kakai ʻIsipite: pea kuo u manatuʻi ʻeku fuakava.
EXO 6:6 Ko ia, lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘Ko au ko Sihova, pea te u ʻomi ʻakimoutolu kituʻa mei he ngaahi kavenga ʻae kakai ʻIsipite, pea te u fakangata ʻa hoʻomou pōpula kiate kinautolu, pea teu huhuʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae nima kuo mafao, mo e ngaahi tautea lahi:
EXO 6:7 Pea te u maʻu ʻakimoutolu kiate au ko hoku kakai, pea teu ʻiate kimoutolu ko homou ʻOtua: pea te mou ʻilo ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, ʻoku ou ʻomi ʻakimoutolu kituʻa mei he ngaahi kavenga ʻae kakai ʻIsipite.
EXO 6:8 Pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua, ʻaia naʻaku fuakava ai ke foaki ia kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope; pea te u foaki ia kiate kimoutolu ko e tofiʻa: Ko au ko Sihova.’”
EXO 6:9 ¶ Pea naʻe lea pehē ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli: ka naʻe ʻikai te nau tokanga kia Mōsese ko e meʻa ʻi he feinga ʻa honau laumālie, mo e māmani ʻo honau pōpula.
EXO 6:10 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 6:11 “ʻAlu, ʻo lea kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, ke ne tukuange ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ke ʻalu mei hono fonua.”
EXO 6:12 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻikai tokanga ʻae fānau ʻa ʻIsileli kiate au: pea ʻe tokanga fēfeeʻi ʻa Felo kiate au, ko e loungutu taʻekamu ko au?”
EXO 6:13 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, pea mo ʻElone, “ʻO ne tuku kiate kinaua ʻae fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, ke ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite.”
EXO 6:14 ¶ Pea ko e ngaahi ʻeiki eni ʻoe fale ʻo ʻenau ngaahi tamai: Ko e ngaahi foha ʻo Lupeni ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsileli; ko Henoke, mo Falu, mo Hesiloni, mo Kalimi; ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Lupeni.
EXO 6:15 Pea ko e ngaahi foha ʻo Simione; ko Semueli, mo Samini, mo ʻOhati, mo Sakini mo Sohali, mo Saula, ko e tama ʻae fefine Kēnani: ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Simione.
EXO 6:16 ¶ Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Livai ʻo fakatatau ki honau ngaahi toʻutangata; ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali: pea ko e ngaahi taʻu ʻoe moʻui ʻa Livai ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe tolungofulu ma fitu.
EXO 6:17 Ko e ongo foha ʻo Kesoni: ko Sipinai, mo Simi, ʻo fakatatau ki hona faʻahinga:
EXO 6:18 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kohate; ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili: pea ko e ngaahi taʻu ʻoe moʻui ʻa Kohate, ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe tolungofulu ma tolu.
EXO 6:19 Pea ko e ongo foha ʻo Melali; ko Mali mo Musi: ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Livai ʻi honau ngaahi toʻutangata.
EXO 6:20 Pea naʻe ʻomi ʻe ʻAmilami ʻa Sokapeti ko e tuofefine ʻo ʻene tamai ʻo na mali; pea ne fanauʻi kiate ia ʻa ʻElone mo Mōsese: pea ko e ngaahi taʻu ʻoe moʻui ʻa ʻAmilami ko e taʻu ʻe teau mo e taʻu ʻe tolungofulu ma fitu.
EXO 6:21 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIsa: ko Kola, mo Nefaki, mo Sikili.
EXO 6:22 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻUsili; ko Miseli, mo ʻElisefani, mo Sitili.
EXO 6:23 Pea naʻe ʻomi ʻe ʻElone ʻa ʻElisipa, ko e ʻofefine ʻo ʻAminatape, ko e tuofefine ʻo Neasoni, ʻo na mali; pea naʻe fānau kiate ia ʻa Natipi mo ʻApiu, mo ʻEliesa, mo ʻItama.
EXO 6:24 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kola; ko ʻAsili, mo ʻElikena, mo ʻApiasafi: ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Kola.
EXO 6:25 Pea naʻe maʻu ʻe ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ʻae tokotaha ʻoe ʻofefine ʻo Piuteli ʻo na mali: pea ne fanauʻi kiate ia ʻa Finiasi: ko ʻeni ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa ʻoe kau Livai ʻi honau ngaahi faʻahinga.
EXO 6:26 Ko eni ʻae ʻElone mo e Mōsese ko ia, naʻe folofola ki ai ʻa Sihova, “Mo omi kituaʻā mei he fonua ko ʻIsipite ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi kongakau.
EXO 6:27 Ko kinaua ʻeni ʻaia naʻa na lea kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, ke ʻomi kituaʻā ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite: ko eni ʻae Mōsese mo e ʻElone ko ia.”
EXO 6:28 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻaho ko ia naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he fonua ko ʻIsipite,
EXO 6:29 Naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehēange, “Ko au ko Sihova: ke ke tala ʻe koe kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, ʻaia kotoa pē ʻoku ou lea ʻaki kiate koe.”
EXO 6:30 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese ʻi he ʻao ʻo Sihova, “Vakai, ko e loungutu taʻekamu au, pea ʻe tokanga fēfeeʻi ʻa Felo kiate au?”
EXO 7:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Vakai, Kuo u ngaohi koe ke ke hangē ko e ʻotua kia Felo: pea ko ʻElone ko ho taʻokete, ko hoʻo fakafofonga ia.
EXO 7:2 Pea ke ke lea ʻaki ʻe koe ʻaia kotoa pē te u fekau kiate koe: pea ʻe lea ʻa ho taʻokete ko ʻElone kia Felo, koeʻuhi ke ne tuku atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei hono fonua.
EXO 7:3 Pea te u fakafefeka ʻae loto ʻo Felo, pea te u fakalahi ʻeku mana mo ʻeku meʻa fakaofo ʻi he fonua ko ʻIsipite.
EXO 7:4 Ka ʻe ʻikai tokanga ʻa Felo kiate kimoua, koeʻuhi ke u hili hoku nima ki ʻIsipite, ʻo ʻomi kituaʻā ʻeku ngaahi kautau, mo hoku kakai ko e fānau ʻa ʻIsileli, mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he ngaahi tautea lahi.
EXO 7:5 Pea ʻe hoko ʻo ʻilo ʻe he kakai ʻIsipite ko au ko Sihova, ʻo kau ka mafao atu hoku nima ki ʻIsipite, ʻo ʻomi kituaʻā ʻae fānau ʻa ʻIsileli meiate kinautolu.”
EXO 7:6 Pea naʻe fai ʻe Mōsese mo ʻElone ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate kinaua, ko ia ia ne na fai.
EXO 7:7 Pea naʻe valungofulu taʻu ʻae motuʻa ʻo Mōsese, pea valungofulu taʻu mo e taʻu ʻe tolu ʻae motuʻa ʻo ʻElone, ʻi heʻena lea kia Felo.
EXO 7:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehēange,
EXO 7:9 ‌ʻOka lea ʻa Felo kiate kimoua, ʻo pehē, “Fakahā mai haʻa mo mana: te ke lea ai kia ʻElone, Toʻo ho tokotoko, ʻo si ia ʻi he ʻao ʻo Felo, pea ʻe hoko ia ko e ngata.”
EXO 7:10 ¶ Pea naʻa na ō, ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻo hoko atu kia Felo, pea ne na fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova: pea si hifo ʻe ʻElone hono tokotoko ʻi he ʻao ʻo Felo, mo e ʻao ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, pea hoko ia ko e ngata.
EXO 7:11 Pea naʻe toki ui ʻe Felo ke haʻu foki ʻae kau tangata poto mo e kau kikite: pea ko eni, ko e kau fie mana ʻo ʻIsipite, naʻa nau fai pehē foki ʻaki ʻenau ngaahi ngāue fakalilolilo.
EXO 7:12 He naʻa nau taki taha si ki lalo hono tokotoko, pea naʻe liliu ia ko e ngaahi ngata: ka ko e tokotoko ʻo ʻElone naʻa ne folo hifo ʻo ʻosi honau ngaahi tokotoko.
EXO 7:13 Pea ne fakafefeka ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai te ne tokanga kiate kinautolu; ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
EXO 7:14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Kuo fefeka ʻae loto ʻo Felo, ʻoku ʻikai loto ia ke ʻalu ʻae kakai.
EXO 7:15 Ke ke ʻalu ʻapongipongi kia Felo; vakai, ʻoku ʻalu atu ia ki he vai; pea te ke tuʻu koe ʻo ofi ki he veʻe vai ko hono tali; pea ke ke toʻo ʻi ho nima ʻae tokotoko naʻe liliu ko e ngata.
EXO 7:16 Pea te ke lea kiate ia, ‘Ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe kakai Hepelū kuo ne fekau au kiate koe, ke pehē, Tukuange hoku kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau tauhi au ʻi he toafa: pea vakai, ʻoku teʻeki ai te ke tokanga ki ai.
EXO 7:17 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ʻi he meʻa ni te ke ʻilo ko au ko Sihova: vakai, teu tā ʻae vai ʻaia ʻoku ʻi he vaitafe, ʻaki ʻae tokotoko ʻoku ʻi hoku nima, pea ʻe liliu ia ko e toto.
EXO 7:18 Pea ko e ngaahi ika ʻoku ʻi he vaitafe, ʻe mate ia, pea ʻe namukū ʻae vaitafe: pea ʻe fakaliliʻa ʻae kakai ʻIsipite ke inu ʻae vai ʻi he vaitafe.’”
EXO 7:19 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, Tala kia ʻElone, “Toʻo ho tokotoko, mo ke mafao atu ho nima ki he ngaahi vai ʻo ʻIsipite, ki honau vaitafe siʻi mo e vai tafe lahi, ki he ngaahi luovai, mo e ngaahi anovai, koeʻuhi ke liliu ia ko e toto: koeʻuhi ke ai ʻae toto ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻi he ngaahi ʻaiʻanga vai ʻakau, mo e ngaahi ʻaiʻanga vai maka.”
EXO 7:20 Pea naʻe fai ʻe Mōsese mo ʻElone, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova: pea naʻa ne hiki hake ʻae tokotoko ʻo taaʻi ʻaki ʻae vai ʻi he vaitafe ʻi he ʻao ʻo Felo, mo e ʻao ʻo ʻene kau tamaioʻeiki; pea naʻe liliu ʻae ngaahi vai kotoa pē ʻi he vaitafe ko e toto.
EXO 7:21 Pea naʻe mate ai ʻae ika naʻe ʻi he vaitafe; pea naʻe namukū ʻae vaitafe, pea ʻikai faʻa inu ʻe he kakai ʻIsipite ʻae vai ʻoe vaitafe; pea naʻe ai ʻae toto ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
EXO 7:22 Pea naʻe fai pehē pe ʻe he kau fie mana ʻo ʻIsipite ʻaki ʻenau ngaahi ngāue fakalilolilo: pea naʻe fefeka ai ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai te ne tokanga kiate kinaua, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
EXO 7:23 Pea foki atu ʻa Felo ʻo hū ki hono fale, pea naʻe ʻikai te ne fakatokangaʻi hono loto ki he meʻa ni.
EXO 7:24 Pea naʻe keli ʻe he kakai ʻIsipite kotoa pē ʻo ofi ki he vaitafe ke maʻu ʻae vai ke inu; he naʻe ʻikai te nau faʻa inu ʻae vai mei he vaitafe.
EXO 7:25 Pea naʻe ʻosi ange ʻae ʻaho ʻe fitu, hili hono taaʻi ʻae vai lahi ʻe Sihova.
EXO 8:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu kia Felo mo ke tala kiate ia, ʻOku pehē mai ʻe Sihova, Tukuange hoku kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau tauhi au.
EXO 8:2 Pea kapau ʻe ʻikai te ke tukuange ʻakinautolu ke ʻalu, vakai, Te u taaʻi ho ngaahi potu fonua kotoa pē ʻaki ʻae fanga poto:
EXO 8:3 Pea ʻe tupu ʻi he vaitafe ʻae fanga poto ʻo lahi ʻaupito, ʻaia te nau ʻalu hake ʻo hoko ki ho fale, pea ki ho potu mohe, pea ki ho mohenga, pea ki he fale ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki, pea ki hoʻo kakai, pea ki hoʻo ngaahi ngotoʻumu, pea ki hoʻo ngaahi natuʻanga ma:
EXO 8:4 Pea ʻe haʻu ʻae fanga poto ʻo hoko kiate koe, pea ki ho kakai, pea ki hoʻo kau tamaioʻeiki kotoa pē.”
EXO 8:5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Tala kia ʻElone, Mafao atu ho nima, mo hoʻo tokotoko ki he ngaahi vaitafe siʻi mo e vai tafe lahi, mo e ngaahi luo vai, koeʻuhi ke haʻu ai ʻae fanga poto ki he fonua ko ʻIsipite.”
EXO 8:6 Pea naʻe mafao atu ʻe ʻElone hono nima ki he ngaahi vai ʻo ʻIsipite; pea naʻe ʻalu hake ʻae fanga poto ʻo ʻufiʻufi ʻae fonua ko ʻIsipite,
EXO 8:7 Pea naʻe fai pehē ʻe he kau fie mana ʻaki ʻenau ngaahi ngāue fakalilolilo, ʻonau ʻomi ʻae fanga poto ki he fonua ko ʻIsipite.
EXO 8:8 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Felo ke haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻo ne pehē, “Mo kole kia Sihova, koeʻuhi ke ne ʻave ʻiate au mo hoku kakai ʻae fanga poto: pea te u tukuange ʻae kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau fai ʻae feilaulau kia Sihova.”
EXO 8:9 Pea pehēange ʻe Mōsese kia Felo, “Ke ke fekau kiate au, pe te u fai fakakū ʻae hū, koeʻuhi ko koe, mo hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo ho kakai, ke fakaʻauha ʻae fanga poto meiate koe mo ho ngaahi fale koeʻuhi ke nau nofo pe ki he vaitafe?”
EXO 8:10 Pea pehē ʻe ia, “ʻApongipongi.” Pea pehē ʻe ia, “Ke hoko ʻo hangē ko hoʻo lea: koeʻuhi ke ke ʻilo ai ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku hangē ko Sihova ko homau ʻOtua.
EXO 8:11 Pea ʻe ʻalu meiate koe ʻae fanga poto, pea mei ho ngaahi fale, pea mei hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mei ho kakai: te nau nofo pe ʻi he vaitafe.”
EXO 8:12 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone mei he ʻao ʻo Felo: pea naʻe tangi ʻa Mōsese kia Sihova ko e meʻa ʻi he fanga poto, ʻaia naʻa ne ʻomi kia Felo.
EXO 8:13 Pea naʻe fai ʻe Sihova ʻo hangē ko e lea ʻa Mōsese; pea naʻe mate ai ʻae fanga poto mei he ngaahi fale, mo e ngaahi potu kakai, pea mei he ngaahi ngoue.
EXO 8:14 Pea naʻa nau tānaki fakataha ia ki he ngaahi fokotuʻunga: pea naʻe namuhāhā ai ʻae fonua.
EXO 8:15 Pea kuo mamata ʻa Felo ʻoku ai ʻae fiefiemālie, naʻa ne fakafefeka ʻa hono loto, ʻo ne taʻetokanga kiate kinaua; ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
EXO 8:16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Tala kia ʻElone, Mafao atu ho tokotoko, ʻo taaʻi ʻaki ia ʻae efu ʻoe fonua, koeʻuhi ke hoko ia ko e fanga kutu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.”
EXO 8:17 Pea naʻa na fai ia; he naʻe mafao atu ʻe ʻElone hono nima mo e tokotoko, ʻo ne taaʻi ʻae efu ʻoe kelekele, pea naʻe liliu ia ko e kutu ʻi he tangata mo e manu; ko e efu kotoa pē ʻoe fonua naʻe hoko ia ko e fanga kutu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
EXO 8:18 Pea naʻe fai ʻe he kau fie mana ke fakatupu ʻae kutu ʻaki ʻenau ngāue fakalilolilo ka naʻe ʻikai te nau lavaʻi: pea naʻe ai ʻae kutu ʻi he tangata mo e manu.
EXO 8:19 Pea pehē ai ʻe he kau fie mana kia Felo, “Ko e louhiʻi nima eni ʻoe ʻOtua:” ka kuo fefeka ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai tokanga ia kiate kinaua; ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
EXO 8:20 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Tuʻu hengihengi hake ʻapongipongi, ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo Felo; vakai, ʻoku haʻu ia ki he vai; ʻo tala kiate ia, ʻoku pehē mai ʻa Sihova, ‘Tukuange hoku kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau tauhi au.
EXO 8:21 Pea kapau ʻe ʻikai te ke tukuange hoku kakai, vakai, te u fekau ʻae ngaahi fuifui lango kehekehe kiate koe, pea ki hoʻo kau tamaioʻeiki, pea ki ho kakai, pea ki ho ngaahi fale: pea ko e ngaahi fale ʻoe kakai ʻIsipite ʻe fonu ʻi he ngaahi fuifui lango, pea mo e kelekele foki ʻoku nau tuʻu ai.
EXO 8:22 Pea te u vaheʻi ʻi he ʻaho ko ia ʻae fonua ko Koseni, ʻaia ʻoku nofo ai hoku kakai, ʻe ʻikai ha fuifui lango ʻi ai; koeʻuhi ke ke ʻilo ai ko au ko Sihova ʻi he lotolotonga ʻo māmani.
EXO 8:23 Pea te u ʻai ʻae vahaʻa ʻi hoku kakai mo ho kakai: ʻe hoko ʻapongipongi ʻae fakaʻilonga ni.’”
EXO 8:24 Pea naʻe fai ia ʻe Sihova: pea naʻe haʻu ʻae fuifui lango fakamamahi ki he fale ʻo Felo, mo e ngaahi fale ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, pea ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite: pea naʻe maumau ʻae fonua ko e meʻa ʻi he ngaahi fuifui lango.
EXO 8:25 ¶ Pea fekau ʻe Felo ke haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻo ne pehē, “Mo ō, ʻo feilaulau ki homou ʻOtua ʻi he fonua.”
EXO 8:26 Pea talaange ʻe Mōsese, “ʻOku ʻikai lelei ke fai pehē: he te mau feilaulau ʻaki ʻae meʻa ʻoku fakaliliʻa ai ʻae kakai ʻIsipite, kia Sihova ko homau ʻOtua: vakai, kapau te mau feilaulau ʻaki ʻae meʻa ʻoku fakaliliʻa ai ʻae kakai ʻIsipite, ʻi honau ʻao, pea ʻikai te nau tolongi ʻaki ʻakimautolu ʻae maka?
EXO 8:27 Te mau ʻalu ko e fonongaʻanga ʻoe ʻaho ʻe tolu ki he toafa, ke feilaulau kia Sihova ko homau ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene fekau kiate kimautolu.”
EXO 8:28 Pea pehē ʻe Felo, “Te u tuku ke mou ʻalu, koeʻuhi ke mou feilaulau kia Sihova, ko homou ʻOtua ʻi he toafa: ka ʻe ʻikai te mou ʻalu mamaʻo atu: ko ia mou hūfia au.”
EXO 8:29 Pea pehē ʻe Mōsese, “Vakai, ʻoku ou ʻalu meiate koe, pea te u hū kia Sihova koeʻuhi ke ʻalu ʻae ngaahi fuifui lango ia Felo, pea mei heʻene kau tamaioʻeiki, pea mei hono kakai ʻapongipongi: kaeʻoua naʻa toe fai fakakākā ʻe Felo ʻi he taʻofi ʻae kakai ke ʻoua naʻa ʻalu ke feilaulau kia Sihova.”
EXO 8:30 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Mōsese meia Felo, ʻo ne hū kia Sihova.
EXO 8:31 Pea naʻe fai ʻe Sihova ʻo hangē ko e lea ʻa Mōsese: ʻo ne ʻave ʻae ngaahi fuifui lango meia Felo, pea mei heʻene kau tamaioʻeiki, pea mei hono kakai; naʻe ʻikai kei toe ha taha.
EXO 8:32 Pea naʻe fakafefeka hono loto ʻe Felo ʻi he ʻaho ko ia foki, pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻae kakai ke ʻalu.
EXO 9:1 Pea folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu kia Felo, ʻo tala kiate ia, ʻOku pehē mai ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe kakai Hepelū, ‘Tukuange hoku kakai ke ʻalu,’ koeʻuhi ke nau tauhi au.”
EXO 9:2 He kapau te ke taʻofi hono tukuange, mo ke puke pe ʻakinautolu,
EXO 9:3 Vakai, ko e nima ʻo Sihova ʻoku ʻi hoʻo ngaahi manu ʻaia ʻoku ʻi he ngoue, ki he fanga hoosi, pea ki he fanga asi, ki he fanga kāmeli, ki he fanga pulu, pea ki he fanga sipi: ʻe ai ʻae mahaki lahi mo mamahi.
EXO 9:4 Pea ʻe vaheʻi ʻe Sihova ʻae ngaahi manu ʻa ʻIsileli mei he ngaahi manu ʻa ʻIsipite: pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe mate ʻi he meʻa kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 9:5 Pea naʻe kotofa ʻe Sihova hono feituʻulaʻā, ʻo pehē, “ʻE fai ʻe Sihova ʻae meʻa ni ʻapongipongi ʻi he fonua.”
EXO 9:6 Pea naʻe fai ʻe Sihova ʻae meʻa ko ia ʻi he ʻapongipongi, pea naʻe mate ai ʻae ngaahi manu ʻa ʻIsipite; ka ko e ngaahi manu ʻae kakai ʻIsileli, naʻe ʻikai mate ai ha taha.
EXO 9:7 Pea fekau ʻe Felo, pea vakai, naʻe ʻikai mate ha manu ʻe taha ʻi he kakai ʻIsileli. Pea naʻe fakafefeka ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai te ne tukuange ʻae kakai ke ʻalu.
EXO 9:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, pea mo ʻElone, “Mo toʻo ʻae faluku ʻoe efuefu mei he ngotoʻumu, pea tuku ke laku hake ia ʻe Mōsese ki langi ʻi he ʻao ʻo Felo:
EXO 9:9 Pea ʻe hoko ia ko e efu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, pea ʻe hoko ia ko e hangatāmaki mo e vakafoha, ki he tangata mo e manu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.”
EXO 9:10 Pea naʻa na toʻo mai ʻae efuefu ʻoe ngotoʻumu, ʻo na tuʻu ʻi he ʻao ʻo Felo: pea laku hake ia ʻe Mōsese ki langi; pea naʻe hoko ia ko e hangatāmaki, pea naʻe tupu ʻae vakafoha ki he tangata mo e manu.
EXO 9:11 Pea naʻe ʻikai faʻa tuʻu ʻae kau fie mana ʻi he ʻao ʻo Mōsese ko e meʻa ʻi he hangatāmaki; he naʻe ʻi he kau fie mana ʻae hangatāmaki, pea naʻe ʻi he kakai ʻIsipite kotoa pē.
EXO 9:12 Pea naʻe fakafefeka ʻe Sihova ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai tokanga ia kiate kinaua; ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 9:13 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Tuʻu hengihengi hake ʻi he ʻapongipongi, pea tuʻu ʻi he ʻao ʻo Felo, ʻo tala kiate ia, ʻOku pehē mai ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe kakai Hepelū, ‘Tukuange hoku kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau tauhi au.’
EXO 9:14 He te u fekau eni ʻa ʻeku ngaahi tautea kotoa pē ki ho loto, pea ki hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo ho kakai; koeʻuhi ke ke ʻilo ai ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻi māmani ʻo hangē ko au.
EXO 9:15 He ko ʻeni, teu mafao atu hoku nima, koeʻuhi ke u taaʻi koe mo ho kakai ʻaki ʻae mahaki fakaʻauha; pea ʻe tuʻusi koe mei māmani.
EXO 9:16 Pea ko e moʻoni kuo u fokotuʻu koe, koeʻuhi ke fakahā ʻiate koe ʻeku mālohi; pea ke fakaongo atu ai hoku huafa ʻi māmani kotoa pē.
EXO 9:17 ‌ʻOku ke kei fakahikihiki koe ki hoku kakai, pea ʻoku ʻikai te ke fie tuku ʻakinautolu ke ʻalu?
EXO 9:18 Vakai, ko e feituʻulaʻā ni ʻapongipongi, Te u pule ke tō ai ʻae ʻuha maka fakamamahi lahi, naʻe ʻikai hano tatau ʻi ʻIsipite, talu hono fokotuʻu ʻo ia ʻo aʻu ki heni.
EXO 9:19 Ko ia ke ke fekau ni, ke tānaki hoʻo fanga manu mo ia kotoa pē ʻoku ke maʻu ʻi he ngoue; he ko e tangata kotoa pē mo e manu kotoa pē ʻaia ʻe ʻilo ʻi he ngoue, pea ʻe ʻikai ʻomi ia ki ʻapi, ʻe tō hifo ʻae ʻuha maka ki ai, pea te nau mate.”
EXO 9:20 Pea ʻilonga ia naʻe manavahē ki he folofola ʻa Sihova ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa Felo, naʻa ne pule ke puna ʻene kau tamaioʻeiki, mo e fanga manu ki he ngaahi fale:
EXO 9:21 Pea ko ia naʻe ʻikai tokanga ki he folofola ʻa Sihova, naʻe tuku ʻe ia ʻene kau tamaioʻeiki mo e fanga manu ʻi he ngoue.
EXO 9:22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Mafao atu ho nima ki langi: koeʻuhi ke hoko ʻae ʻuha maka ki he tangata mo e manu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, pea ki he ʻakau kotoa pē ʻoe ngoue, ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.”
EXO 9:23 Pea mafao atu hono tokotoko e Mōsese ki langi: pea naʻe fekau ʻe Sihova ʻae mana mo e ʻuha maka, pea naʻe malele ʻae afi ʻi he funga fonua; pea naʻe fakaʻuha maka ʻe Sihova ki he fonua ko ʻIsipite.
EXO 9:24 Pea naʻe ai ʻae ʻuha maka naʻe fefiofi mo e afi, ko e meʻa mamahi ʻaupito, naʻe ʻikai hano tatau ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite talu hono hoko ko e puleʻanga.
EXO 9:25 Pea naʻe teʻia ʻe he ʻuha maka ʻaia kotoa pē naʻe ʻi he ngoue ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻae tangata mo e manu: pea teʻia ʻe he ʻuha maka ʻae ʻakau siʻi kotoa pē, pea ne fesiʻi ʻae ʻakau lahi kotoa pē ʻoe ngoue.
EXO 9:26 Ka ko e fonua ko Koseni, ʻaia naʻe nofo ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻe ʻikai ʻi ai ha ʻuha maka.
EXO 9:27 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Felo ke haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Kuo u fai angahala ʻi he feituʻulaʻā ni: ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova, ka ko au mo hoku kakai ʻoku angahala.
EXO 9:28 Mo hū kia Sihova (he kuo lahi,) ke ʻoua naʻa kei fai ʻae mana lahi mo e ʻuha maka; pea te u tuku ʻakimoutolu ke ʻalu, pea ʻe ʻikai te mou tatali.”
EXO 9:29 Pea pehē ʻe Mōsese kiate ia, “ʻI heʻeku hoko leva ki he tuʻa kolo, teu mafao atu hoku nima kia Sihova; pea ʻe tuku leva ʻae mana, pea ʻe ʻikai kei tō ʻae ʻuha maka: koeʻuhi ke ke ʻilo ai ʻoku ʻo Sihova ʻa māmani.
EXO 9:30 Ka ko koe mo hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻoku ou ʻilo ʻe ʻikai te mou manavahē kia Sihova ko e ʻOtua.”
EXO 9:31 Pea naʻe teʻia ʻae falakesi mo e paʻale he naʻe fua ʻae paʻale, pea kamata fua mo e falakesi.
EXO 9:32 Ka ko e uite mo e lai naʻe ʻikai teʻia, he naʻe teʻeki ai tupu hake.
EXO 9:33 Pea ʻalu ʻa Mōsese meia Felo ki he tuaʻā kolo, ʻo ne mafao atu hono nima kia Sihova: pea naʻe tuku ai ʻae mana mo e ʻuha maka, pea naʻe ʻikai kei tō ʻae ʻuha ki he kelekele.
EXO 9:34 Pea ʻi he mamata ʻa Felo kuo matuʻu ʻae ʻuha mo e ʻuha maka, mo e mana, naʻe toe fai angahala ia, ʻo fakafefeka hono loto, ʻaia mo ʻene kau tamaioʻeiki.
EXO 9:35 Pea naʻe fefeka ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke ʻalu: ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 10:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu kia Felo: he kuo u fakafefeka hono loto, mo e loto ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, koeʻuhi ke u fakahā ʻa ʻeku ngaahi fakaʻilonga ni ʻi hono ʻao:
EXO 10:2 Pea koeʻuhi ke ke tala ʻi he telinga ʻo ho foha, mo e fānau ʻa ho foha, ʻae ngaahi meʻa kuo u fai ʻi ʻIsipite, mo ʻeku ngaahi fakaʻilonga, ʻaia kuo u fai ʻi honau ʻao koeʻuhi ke mou ʻilo ko au ko Sihova.”
EXO 10:3 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone kia Felo, ʻo na pehē kiate ia, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe kakai Hepelū, ‘ʻE tuku afe hoʻo taʻefakavaivai koe ʻi hoku ʻao? Tuku hoku kakai ke ʻalu, koeʻuhi ke nau tauhi au.’
EXO 10:4 Pea kapau te ke taʻofi ʻae tukuange ʻo hoku kakai, vakai, te u ʻomi ʻae fanga heʻe ki ho fonua ʻapongipongi:
EXO 10:5 Pea te nau ʻufiʻufi ʻae funga ʻoe fonua, pea ʻe ʻikai faʻa mamata ʻe ha tokotaha ki he kelekele: pea te nau kai ʻo ʻosi hono toe ʻo ia naʻe hao, ʻaia naʻe toe ʻiate kimoutolu mei he ʻuha maka, pea te nau kai ʻae ʻakau kotoa pē ʻoku tupu ʻi he ngoue kiate kimoutolu:
EXO 10:6 Pea te nau fakapito ho ngaahi fale, mo e ngaahi fale ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki, mo e ngaahi fale ʻoe kakai ʻIsipite kotoa pē; ʻaia naʻe ʻikai mamata ai ʻa hoʻo ngaahi tamai, pe ko e nau ngaahi kui, talu ʻae ʻaho naʻa nau ʻi he fonua ʻo aʻu ki he ʻaho ni. Pea naʻe tafoki ia ʻo ʻalu mei he ʻao ʻo Felo.”
EXO 10:7 Pea pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Felo kiate ia, “ʻE fēfeeʻi hono fuoloa mo e kei ʻiate kitautolu ʻae tangata ni ko e tauhele? Tuku ʻae kau tangata ke ʻalu, koeʻuhi ke nau tauhi ʻa Sihova ko honau ʻOtua: ʻoku teʻeki ai te ke ʻilo kuo ʻauha ʻa ʻIsipite?”
EXO 10:8 Pea naʻe toe omi ʻa Mōsese mo ʻElone kia Felo: pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻAlu ʻo tauhi ʻa Sihova ko homou ʻOtua: ka ko hai ʻakinautolu ʻe ʻalu?
EXO 10:9 Pea pehē ʻe Mōsese, Te mau ʻalu mo e mau fānau siʻi mo e mau mātuʻa, mo homau ngaahi foha, mo homau ngaahi ʻofefine, ʻa ʻemau fanga sipi mo ʻemau fanga manu lalahi: he ʻoku tonu ke mau fai ha kātoanga kia Sihova.”
EXO 10:10 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ke ʻiate kimoutolu pehē pe ʻa Sihova, ʻo kapau te u tuku ʻakimoutolu ke ʻalu mo hoʻomou fānau iiki: vakai ki ai; he ʻoku ʻi homou ʻao ʻae kovi.”
EXO 10:11 “ʻE ʻikai pehē: ka e ʻalu pe ʻakimoutolu ʻoku tangata, pea tauhi ʻa Sihova; he ko ia ne mou kole ki ai.” Pea naʻe kapusi ai ʻakinaua mei he ʻao ʻo Felo.
EXO 10:12 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Mafao atu ho nima ki he fonua ko ʻIsipite ki he fanga heʻe, koeʻuhi ke nau ʻalu hake ki he fonua ko ʻIsipite, ʻo kai ʻae ʻakau kotoa pē ʻoe fonua, ʻio, ʻaia kotoa pē naʻe hao ʻi he ʻuha maka.”
EXO 10:13 Pea naʻe mafao atu ʻae tokotoko ʻo Mōsese, ki he fonua ko ʻIsipite, pea naʻe ʻomi ʻe Sihova ʻae matangi hahake ki he fonua ʻi he ʻaho ko ia, pea mo e pō kotoa ko ia; pea kuo pongipongi ai, naʻe ʻomi ʻe he matangi hahake ʻae fanga heʻe.
EXO 10:14 Pea naʻe ʻalu hake ʻae fanga heʻe ki he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻo tuʻu ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo ʻIsipite; ko e meʻa fakamamahi ʻaupito: naʻe ʻikai ha fanga heʻe pehē ʻi muʻa, pea ʻe ʻikai ha toe heʻe pehē ʻamui.
EXO 10:15 He naʻa nau ʻufiʻufi ʻae funga fonua kotoa pē, ko ia naʻe fakapoʻuli ai ʻae fonua: pea naʻe kai ʻae ʻakau kotoa pē ʻoe fonua, mo e fua kotoa pē ʻoe ngaahi ʻakau naʻe toe ʻi he ʻuha maka: pea naʻe ʻikai ha meʻa mata ʻe toe ʻi he ngaahi ʻakau pe ʻi he ngaahi louʻakau ʻoe ngoue, ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
EXO 10:16 ¶ Pea naʻe fekau fakatoʻotoʻo ʻe Felo ke haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone; ʻo ne pehē, “Kuo u fai angahala kia Sihova, ko homou ʻOtua, pea mo kimoua.
EXO 10:17 Pea ko ʻeni, ʻoku ou kole kiate koe, fakamolemole ʻeku angahala ʻi he meʻa ni pe taha, pea fakakolekole kia Sihova ko homou ʻOtua, koeʻuhi ke ne ʻave pe ʻiate au ʻae mate ni.”
EXO 10:18 Pea naʻe ʻalu ia mei he ʻao ʻo Felo, ʻo hū kia Sihova.
EXO 10:19 Pea liliu ʻe Sihova ʻae fuʻu matangi mālohi mei lulunga, ʻaia naʻa ne ʻave ʻae fanga heʻe, ʻo lī ia ki he tahi Kulokula; naʻe ʻikai ke toe ha heʻe ʻe taha ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite.
EXO 10:20 Ka naʻe fakafefeka ʻe Sihova ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke ʻalu.
EXO 10:21 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Mafao hake ho nima ki langi, koeʻuhi he hoko ai ʻae fakapoʻuli ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻio, ʻae poʻuli matolu.”
EXO 10:22 Pea naʻe mafao hake hono nima ʻe Mōsese ki langi; pea hoko ʻae poʻuli matolu ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite ʻi he ʻaho ʻe tolu:
EXO 10:23 Naʻe ʻikai te nau femātaaki ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai tuʻu hake ha tokotaha mei hono potu ʻi he ʻaho ʻe tolu: ka naʻe māmangia ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi nofoʻanga.
EXO 10:24 ¶ Pea naʻe ui ʻe Felo kia Mōsese, ʻo ne pehē, “Mou ʻalu, ʻo tauhi ʻa Sihova: kae tuku hoʻomou fanga sipi, mo e fanga manu lalahi; kae ʻalu hoʻomou ngaahi fānau siʻi mo kimoutolu.”
EXO 10:25 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Ka te ke tuku mai ʻae ngaahi feilaulau foki mo e ngaahi feilaulau tutu, koeʻuhi ke mau feilaulau ʻaki kia Sihova ko homau ʻOtua.
EXO 10:26 ‌ʻE ʻalu ʻemau fanga manu mo kimautolu ʻe ʻikai tuku ki mui ha pesipesi pe taha koeʻuhi te mau toʻo mei ai ʻaia te mau tauhi ʻaki ʻa Sihova ko homau ʻOtua: pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo pau, ʻaia te mau tauhi ʻaki ʻa Sihova, kaeʻoua ke mau hoko ki ai.”
EXO 10:27 ¶ Ka naʻe fakafefeka ʻe Sihova ʻae loto ʻo Felo, pea naʻe ʻikai te ne tukuange ʻakinautolu ke ʻalu.
EXO 10:28 Pea talaange ʻe Felo kiate ia, “ʻAlu koe ʻiate au, vakai kiate koe, ʻoua naʻa ke toe sio ki hoku mata; he ko e ʻaho ko ia te ke mamata ai ki hoku mata te ke mate.”
EXO 10:29 Pea pehē ʻe Mōsese, “Kuo ke lea lelei, ʻe ʻikai te u toe mamata ki ho mata.”
EXO 11:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻOku toe taha pe ʻae tautea te u ʻomi kia Felo mo ʻIsipite; hili ia, te ne tuku ke mou ʻalu ʻi heni: pea ka fekau ia ke mou ʻalu, ko e moʻoni te ne kapusi ʻakimoutolu ke ʻalu kotoa pē ʻi heni.
EXO 11:2 Ke ke lea ʻi he telinga ʻoe kakai, pea tuku ke nau kole taki taha ʻae tangata ʻi hono kaungāʻapi, mo e fefine kotoa pē ʻi hono kaungāʻapi, ʻae ngaahi teunga siliva, mo e teunga koula.”
EXO 11:3 Pea naʻe fakaʻofeina ʻe Sihova ʻae kakai ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻIsipite. Kae muʻa hake foki, naʻe ongoongo lahi ʻaupito ʻae tangata ko Mōsese ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he ʻao ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa Felo, pea mo e ʻao ʻoe kakai.
EXO 11:4 Pea pehē ʻe Mōsese, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ‘ʻE feʻunga mo e tuʻuapō te u ʻalu atu ki he lotolotonga ʻo ʻIsipite:
EXO 11:5 Pea ʻe mate ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipite, mei he ʻuluaki fānau ʻa Felo ʻoku nofo ʻi hono nofoʻanga, ʻo aʻu ki he ʻuluaki fānau ʻae kaunanga ʻoku muimui ʻi he meʻa momosi; pea mo e ʻuluaki fānau kotoa pē ʻoe fanga manu.
EXO 11:6 Pea ʻe ai ʻae tangi lahi ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻoe fonua ko ʻIsipite, ʻaia naʻe ʻikai hano tatau ʻi muʻa, pea ʻe ʻikai toe ai ha meʻa pehē.
EXO 11:7 Ka ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻe ʻikai ha kulī ʻe taha ke ne ueʻi hono ʻelelo ki ai, ki ha tangata pe ki ha manu: koeʻuhi ke mou ʻilo kuo fai kehekehe ʻe Sihova ki he kakai ʻIsipite mo e kakai ʻIsileli.’”
EXO 11:8 Pea ko kinautolu ni ko hoʻo kau tamaioʻeiki kotoa pē, te nau ʻalu hifo kiate au, ʻonau punou hifo ʻakinautolu kiate au, ʻo pehē, “Ke ke ʻalu koe, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku muimui ʻiate koe; pea hili ia, te u ʻalu kituaʻā.” Pea naʻe ʻalu ia kituaʻā meia Felo ʻoku ʻita lahi.
EXO 11:9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻE ʻikai tokanga ʻa Felo kiate kimoua: koeʻuhi ke fakalahi ai ʻeku ngaahi meʻa mana ʻi he fonua ko ʻIsipite.”
EXO 11:10 Pea naʻe fai ʻe Mōsese mo ʻElone ʻae ngaahi mana ni kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Felo: pea naʻe fakafefeka ʻe Sihova ʻae loto ʻo Felo, ko ia naʻe ʻikai te ne tukuange ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke ʻalu mei hono fonua.
EXO 12:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻo pehē,
EXO 12:2 “Ko e māhina ni ʻe ʻiate kimoutolu ko e kamataʻanga ʻoe ngaahi māhina: ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e ʻuluaki māhina ʻi he taʻu.”
EXO 12:3 ¶ Mo lea ki he kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻI hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina ni, te nau toʻo kiate kinautolu taki taha ʻe he tangata ha lami, ʻo fakatatau ki he fale ʻoe ngaahi tamai, ko e lami ki he fale:
EXO 12:4 Pea kapau ʻoku tokosiʻi ʻae kau nofoʻanga ki ha lami, ke toʻo ia ʻe ia mo hono kaungāʻapi ʻoku na fale vāofi ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe kakai; ko e tangata kotoa pē ʻe kau ia ʻo fakatatau mo ʻene kai ʻi homou lau ki he lami.
EXO 12:5 ‌ʻE haohaoa ʻa hoʻomou lami taʻehanomele, ko e manu tangata ʻi hono ʻuluaki taʻu: te mou toʻo ia mei he fanga sipi, pe mei he fanga kosi.
EXO 12:6 Pea te mou talitalifaki ʻaki ia ʻo aʻu ki hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ia: pea ʻe tāmateʻi ia ʻe he fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he efiafi poʻuli.
EXO 12:7 Pea te nau ʻave ʻa hono toto ʻo vali ʻaki ia ʻae pou ʻe ua, mo e ʻakau fakalava ʻi he ʻulu matapā ʻoe ngaahi fale ʻoku nau kai ai ia.
EXO 12:8 Pea te nau kai hono kakano ʻi he pō ko ia, kuo tunu ʻaki ʻae afi, mo e mā taʻefakalēvani; te nau kai ia mo e ngaahi louʻakau kona.
EXO 12:9 ‌ʻOua naʻa kai ʻota ia, pe haka ʻi he vai, ka ko e tunu pe ʻaki ʻae afi: ko hono ʻulu, mo e kau vaʻe, mo hono toʻotoʻonga.
EXO 12:10 Pea ʻoua naʻa fakatoe hano potu ki he ʻapongipongi; pea ko ia ʻoku toe ki he ʻapongipongi te mou tutu ʻaki ʻae afi.
EXO 12:11 ¶ Pea te mou kai pehē ia; kuo nonoʻo homou vala, kuo ʻai homou topuvaʻe ʻi homou vaʻe, mo homou tokotoko ʻi homou nima; pea te mou kai fakatoʻotoʻo ia; ko e Lakaatu ia ʻa Sihova.
EXO 12:12 “He te u ʻalu ʻo ʻasi ʻi he fonua ʻo ʻIsipite he poōni, pea te u taaʻi ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻae tangata mo e manu; pea ko e ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipite te u fai ʻeku fakaʻauha ki ai: Ko au ko Sihova.
EXO 12:13 Pea ko e toto, ʻe hoko ko e fakaʻilonga ia kiate kimoutolu ʻi he ngaahi fale ʻoku mou ʻi ai: ʻo kau ka mamata ki he toto, teu laka atu ʻiate kimoutolu, pea ʻe ʻikai ha fakaʻauha kiate kimoutolu ke mou mate ai ʻo kau ka taaʻi ʻae fonua ko ʻIsipite.
EXO 12:14 Pea ko e ʻaho ni ʻe ʻiate kimoutolu ke fakamanatu: pea te mou tauhi ia ʻo fai ʻae kātoanga kia Sihova ʻi homou ngaahi toʻutangata tuku fakaholo: te mou tauhi ia ko e kātoanga ʻi he tuʻutuʻuni taʻengata.”
EXO 12:15 “Ko e ʻaho ʻe fitu te mou kai mā taʻefakalēvani; ʻio, ʻi hono ʻuluaki ʻaho te mou tukuange ʻae lēvani mei homou ngaahi fale: he ko ia ʻoku kai ha mā kuo fakalēvani mei he ʻuluaki ʻaho ʻo aʻu ki hono fitu ʻoe ʻaho, ʻe motuhi ia mei ʻIsileli.
EXO 12:16 Pea ʻe fai ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻae fakataha māʻoniʻoni, pea ʻe fai ʻekimoutolu ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻae fakataha māʻoniʻoni: ʻe ʻikai ha ngāue ʻe taha ʻe fai ʻi ai, ka koeʻuhi ko e kai ʻe he tangata kotoa pē, ko ia pe ʻe ngofua ke fai.
EXO 12:17 Pea te mou tokanga ki he kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani; koeʻuhi ʻi he ʻaho totonu ko ʻeni, kuo u ʻomi ai homou ngaahi kautau mei he fonua ko ʻIsipite: ko ia te mou fakaʻilongaʻi ʻae ʻaho ni ʻi homou toʻutangata kotoa pē ʻi he tuʻutuʻuni taʻengata.
EXO 12:18 ¶ ʻI he ʻuluaki māhina, ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ʻi he efiafi, te mou kai ʻae mā taʻefakalēvani, ʻo aʻu ki hono uofulu ma taha ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻi he efiafi.
EXO 12:19 ‌ʻI he ʻaho ʻe fitu ʻe ʻikai ʻilo ha lēvani ʻi homou ngaahi fale; he ko ia ʻoku kai ʻaia kuo fakalēvani, ʻe motuhi ia mei he fakataha ʻo ʻIsileli, pe ko ha muli ia, pe ko ha tupu ʻi he fonua.
EXO 12:20 ‌ʻE ʻikai te mou kai ha meʻa kuo ʻi ai ʻae lēvani; ʻi homou ngaahi nofoʻanga kotoa pē te mou kai mā taʻefakalēvani.
EXO 12:21 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe Mōsese ke haʻu ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Vaheʻi ʻo toʻo kiate kimoutolu ʻae lami ʻo fakatatau ki homou ngaahi kau nofoʻanga ʻo tāmateʻi ʻae Lakaatu.
EXO 12:22 Pea te mou toʻo ʻae ʻū ʻisope ʻo unu ia ki he toto ʻoku ʻi he ipu, ʻo vali ʻae potu fakalava mo e pou ʻe ua ʻoe matapā ʻaki ʻae toto ʻaia ʻoku ʻi he ipu; pea ʻe ʻikai ʻalu ha tokotaha ʻi he matapā ʻo hono fale kituaʻā kaeʻoua ke pongipongi hake.
EXO 12:23 Koeʻuhi ʻe hāʻele atu ʻa Sihova ke taaʻi ʻae kakai ʻIsipite: pea ka ʻafio ia ki he toto ʻi he potu fakalava mo e pou ʻe ua, ʻe Lakaatu ʻa Sihova ʻi he matapā, pea ʻe ʻikai te ne tuku ʻae fakaʻauha ke hū ki homou fale ke taaʻi ʻakimoutolu.
EXO 12:24 Pea te mou tokanga maʻu ki he meʻa ni, ko e fekau kiate koe mo ho ngaahi foha ʻo taʻengata.
EXO 12:25 Pea ʻe pehē, ʻoka mou ka hoko atu ki he fonua ʻaia ʻe foaki ʻe Sihova kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻene talaʻofa, te mou fai ʻae ngāue ni.
EXO 12:26 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka fehuʻi hoʻomou fānau kiate kimoutolu, ‘Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngāue ni?’
EXO 12:27 Te mou pehē: ‘Ko e feilaulau ia ʻoe Lakaatu ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne laka atu ʻi he ngaahi fale ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻi ʻIsipite, ʻi heʻene taaʻi ʻae kakai ʻIsipite, ʻo ne fakamoʻui homau fale. Pea naʻe fakapunou hifo honau ʻulu ʻe he kakai ʻo hū.
EXO 12:28 Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, naʻe pehē ʻenau fai.
EXO 12:29 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene tuʻuapō, naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipite, mei he ʻuluaki fānau ʻa Felo naʻe nofo ʻi he nofoʻanga fakatuʻi ʻo aʻu ki he ʻuluaki fānau ʻae pōpula ʻi he fale fakapōpula; pea mo e ʻuluaki tupu kotoa pē ʻoe fanga manu.
EXO 12:30 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Felo ʻi he pō, ʻaia mo ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, mo e kakai ʻIsipite kotoa pē; pea naʻe ai ʻae tangi lahi ʻi ʻIsipite: he naʻe ʻikai hala ha fale ʻi he taʻeʻiai-ha-taha kuo mate.
EXO 12:31 ¶ Pea naʻe fekau ʻe ia ʻi he poʻuli ke haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻo ne pehē, Tuʻu hake pea mou ʻalu atu mei hoku kakai, ʻakimoua pea mo e fānau ʻa ʻIsileli: pea mou ʻalu ʻo tauhi ʻa Sihova, ʻo hangē ko hoʻomou lea.
EXO 12:32 ‌ʻAve mo hoʻomou ngaahi fanga sipi, mo hoʻomou fanga manu, ʻo hangē ko hoʻomou tala, pea mou ʻalu; pea mou tāpuaki foki au.
EXO 12:33 Pea naʻe fai mālohi ʻe he kakai ʻIsipite ki he kakai, koeʻuhi ke nau tukuange fakatoʻotoʻo ʻakinautolu ke ʻalu mei he fonua; he naʻa nau pehē, Kuo tau mate kotoa pē.
EXO 12:34 Pea naʻe toʻo ʻenau mā ʻe he kakai ʻi he teʻeki ai ʻae lēvani; mo e nau ngaahi natuʻanga mā, kuo haʻi fakataha mo e nau ngaahi kofu ki honau uma.
EXO 12:35 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he lea ʻa Mōsese; naʻa nau kole mei he kakai ʻIsipite ʻae ngaahi teunga siliva, mo e teunga koula, mo e ngaahi kofu;
EXO 12:36 Pea naʻe fakaʻofeina ʻe Sihova ʻae kakai ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻIsipite, ko ia naʻa nau tuku ai kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa. Pea naʻa nau fakamasivaʻi ʻae kakai ʻIsipite.
EXO 12:37 ¶ Pea fononga ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei Lamisisi ki Sukote, ko e kau tangata hāʻele, ko e toko ono kilu nai, kaeʻumaʻā ʻae fānau.
EXO 12:38 Pea naʻe ʻalu mo kinautolu ʻae ngaahi kakai kehe tokolahi: mo e ngaahi fanga sipi mo e fanga manu, ʻae fuʻu fanga manu lahi.
EXO 12:39 Pea naʻa nau taʻo ʻae ngaahi foʻi mā taʻehalēvani, ʻi he mā naʻa nau ʻomi mei ʻIsipite, he naʻe ʻikai ai ʻae lēvani; koeʻuhi naʻe kapusi ʻakinautolu mei ʻIsipite, pea naʻe ʻikai [te nau ]faʻa tatali, pea naʻe teʻeki te nau teuteu haʻanau meʻakai.
EXO 12:40 ¶ Pea ko e nofo ʻāunofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe nofo ʻi ʻIsipite, ko e taʻu ʻe fāngeau ma tolungofolu.
EXO 12:41 Pea hili ʻae taʻu ʻe fāngeau ma tolungofulu, pea hoko ʻo pehē, ʻio, naʻe hoko ʻi he ʻaho pe ko ia, ʻae ʻalu ai ʻae ngaahi kautau ʻa Sihova mei he fonua ko ʻIsipite.
EXO 12:42 Ko e pō ko ia ke tokanga lahi ki ai maʻa Sihova koeʻuhi ko ʻene ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite: ko e pō eni ia ʻo Sihova ke fakamanatu ki ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi honau toʻutangata kotoa pē.
EXO 12:43 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, “Ko eni ʻae tuʻutuʻuni ʻoe Lakaatu: ʻE ʻikai kai ia ʻe ha muli:
EXO 12:44 Ka ko e tamaioʻeiki ʻae tangata kotoa pē kuo fakatauʻaki ʻae paʻanga, hili hao kamu ia, ʻe toki kai ia ʻe ia.
EXO 12:45 ‌ʻE ʻikai kai ia ʻe ha muli, pe ha tamaioʻeiki ngāue totongi.
EXO 12:46 ‌ʻE kai ia ʻi he fale pe taha: ʻoua naʻa ke ʻave kituaʻā mei he fale ha konga siʻi ʻoe kakano; pea ʻoua naʻa mou fesiʻi hano hui.
EXO 12:47 ‌ʻE fai ia ʻe he fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli.
EXO 12:48 Pea ka ʻāunofo ha muli kiate koe, pea loto ia ke fai ʻae Lakaatu kia Sihova, tuku ke kamu ʻene kakai tangata kotoa pē, pea ʻe toki ngofua ke haʻu ia ʻo fai: pea ʻe tatau ia mo ha tokotaha naʻe tupu ʻi he fonua: ʻe ʻikai kai ia ʻe ha tokotaha ʻoku taʻekamu.
EXO 12:49 ‌ʻE ai ʻae fono pe taha kiate ia ʻoku tupu ʻi he fonua, pea ki he muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu.”
EXO 12:50 Pea naʻe fai pehē ʻe he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, naʻe pehē ʻenau fai.
EXO 12:51 Pea naʻe hoko ʻi he pō pe ko ia, ʻae ʻomi ʻe Sihova ʻae fānau ʻe ʻIsileli kituaʻā mei he fonua ko ʻIsipite ʻi honau ngaahi kongakau.
EXO 13:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 13:2 “Fakatapui maʻaku ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē, ko ia kotoa pē ʻoku fakaava ʻae mānava ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he tangata mo e manu: ʻoku ʻaʻaku ia.”
EXO 13:3 ¶ Pea pehē ʻe Mōsese ki he kakai, “Manatu ki he ʻaho ni, ʻa ia, kuo mou haʻu ai mei ʻIsipite, mei he fale fakapōpula: he kuo ʻomi ʻakimoutolu ʻe Sihova mei he potu ni ʻi he nima mālohi: ʻoua naʻa kai ha mā kuo fakalēvani.
EXO 13:4 Kuo mou hao mai he ʻaho ni ʻi he māhina ko ʻApipi.
EXO 13:5 ¶ Pea ka ʻomi koe ʻe Sihova ki he fonua ʻoe kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi, ʻaia naʻa ne fuakava ai ki hoʻo ngaahi tamai ke foaki kiate koe, ʻae fonua mahu tāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi, te ke fai ʻae ngāue ni ʻi he māhina ni.
EXO 13:6 ‌ʻI he ʻaho ʻe fitu te ke kai mā taʻeaihalēvani, pea ʻe fai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻae kātoanga kia Sihova.
EXO 13:7 ‌ʻE kai ʻae mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea ʻe ʻikai ha mā kuo ʻai ki ai ha lēvani ʻe ʻilo ʻiate koe, pea ʻe ʻikai ʻilo ha lēvani ʻiate koe ʻi hoʻo ngaahi potu kotoa pē.
EXO 13:8 ¶ Pea te ke fakahā ki ho foha ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, ‘[ʻOku fai ʻeni, ]koeʻuhi ko e meʻa ko ia ʻaia naʻe fai ʻe Sihova kiate au, ʻi heʻeku hao mei ʻIsipite.’
EXO 13:9 Pea ʻe ʻiate koe ia ko e fakaʻilonga ʻi ho nima, pea ko e meʻa fakamanatu ʻi he vahaʻa ʻo ho mata, koeʻuhi ke ʻi ho ngutu ʻae fono ʻa Sihova: he kuo ʻomi koe ʻe Sihova mei ʻIsipite ʻi he nima mālohi.
EXO 13:10 Ko ia ke ke tauhi ai ʻae fekau ni ʻi hono faʻahitaʻu tukufakaholo ʻi he taʻu kotoa pē.
EXO 13:11 ¶ “Pea ʻe pehē, ʻi he ʻomi koe ʻe Sihova ki he fonua ʻoe kau Kēnani, ʻo hangē ko ʻene fuakava kiate koe mo hoʻo ngaahi tamai, ʻo ne foaki ia kiate koe,
EXO 13:12 Te ke vaheʻi maʻa Sihova ʻaia kotoa pē ʻoku fakaava ʻae manāva, pea mo e ʻuluaki fānau kotoa pē ʻoku tupu ʻi he manu ʻoku ke maʻu: ko e manu tangata ʻoku ʻa Sihova ia.
EXO 13:13 Pea ko e ʻuluaki fānau ʻae ʻasi te ke huhuʻi ʻaki ʻae lami: pea kapau ʻe ʻikai te ke huhuʻi ia, te ke fesiʻi hono kia: pea ko e ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi hoʻo fānau tangata te ke huhuʻi.
EXO 13:14 ¶ Pea ʻe pehē ʻoka fehuʻi ʻe ho foha kiate koe ʻamui, ʻo pehē, Ko e hā eni? Te ke tala ʻo pehē kiate ia, naʻe ʻomi ʻakimautolu ʻe Sihova mei ʻIsipite, mei he fale fakapōpula ʻi he nima mālohi.
EXO 13:15 Pea ʻi he ʻikai fie tuku mai ʻakimautolu ʻe Felo, naʻe tāmateʻi ʻe Sihova ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻae ʻuluaki fānau ʻae tangata mo e ʻuluaki fānau ʻae manu: ko ia ʻoku ou feilaulau ʻaki ai kia Sihova ʻae fānau tangata kotoa pē, ʻoku fakaava ʻae manāva: ka ko e ʻuluaki tupu kotoa pē ʻo ʻeku fānau ʻoku ou huhuʻi.
EXO 13:16 Pea ʻe hoko ia ko e fakaʻilonga ki ho nima, mo e meʻa fakamanatu ki ho laʻē: he naʻe ʻomi ʻakimautolu mei ʻIsipite ʻe Sihova ʻi he nima mālohi.”
EXO 13:17 ¶ Pea ko ʻeni, ʻi he tukuange ʻae kakai ʻe Felo ke nau ʻalu, naʻe ʻikai tataki ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ʻi he hala ʻoe fonua ʻoe kau Filisitia, neongo hono ofi ia; he naʻe pehē ʻe he ʻOtua, Telia naʻa fakatomala ʻae kakai ʻi heʻenau mamata ki he tau, pea te nau foki ki ʻIsipite.
EXO 13:18 Ka naʻe tataki ʻe he ʻOtua ʻae kakai ke afe ʻi he hala ʻoe toafa ʻoe tahi Kulokula: pea naʻe hiki teuteu tau pe ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite.
EXO 13:19 Pea naʻe hikitanga ʻe Mōsese ʻae hui ʻo Siosefa ke ʻave: he naʻa ne fakafuakavaʻi totonu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu; pea te mou hikitanga hoku hui ʻo ʻave mei heni mo kimoutolu.’
EXO 13:20 ¶ Pea naʻa nau fononga mei Sukote, ʻonau ʻapitanga, ʻi ʻEtami, ʻi he veʻe toafa.
EXO 13:21 Pea naʻe hāʻele ʻo muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻa Sihova ʻi he pou ʻao ʻi he ʻaho, ke tataki ʻakinautolu ʻi he hala: pea mo e pou afi ʻi he poʻuli, ke fakamaama kiate kinautolu; ke nau ʻalu ʻaho, mo ʻalu ʻi he poʻuli:
EXO 13:22 Naʻe ʻikai te ne hiki ʻo ʻave ʻae pou ʻao ʻi he ʻaho, pe ko e pou afi ʻi he poʻuli mei he ʻao ʻoe kakai.
EXO 14:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehēange,
EXO 14:2 “Tala ki he fānau ʻa ʻIsileli ke nau afe ʻo ʻapitanga ʻi he ʻao ʻo Piheloti ʻi he vahaʻa ʻo Mikitoli mo e tahi, ʻo hanga tonu ki Peali-sefoni: mou ʻapitanga ʻi he feangai mo ia ʻo ofi ki tahi.
EXO 14:3 Koeʻuhi ʻe lea ʻa Felo ki he fānau ʻa ʻIsileli, Kuo nau ʻefihia ʻi he fonua, kuo punusia ʻakinautolu ʻe he toafa.
EXO 14:4 Pea te u fakafefeka ʻae loto ʻo Felo, koeʻuhi ke ne tuli ʻakinautolu; pea te u ongolelei ai ʻia Felo mo ʻene kautau kotoa pē; ke ʻilo ai ʻe he kakai ʻIsipite ko Sihova au.” Pea naʻa nau fai ia.
EXO 14:5 ¶ Pea naʻe tala ki he tuʻi ʻo ʻIsipite kuo hola ʻae kakai: pea naʻe kovi leva ʻae loto ʻo Felo, mo ʻene kau tamaioʻeiki ki he kakai, pea nau pehē, “Ko e hā kuo tau fai ai ʻae meʻa ni, ke tuku ʻa ʻIsileli ke ʻalu mei heʻenau tauhi ʻakitautolu?”
EXO 14:6 Pea naʻa ne teuʻi leva ʻene saliote, ʻo ne ʻave ʻa hono kakai mo ia:
EXO 14:7 Pea ne ʻave ʻae saliote fili ʻe onongeau, mo e ngaahi saliote kotoa pē ʻo ʻIsipite pea naʻe taki taha kotoa pē ʻa hono ʻeikitau.
EXO 14:8 Pea naʻe fakafefeka ʻe Sihova ʻae loto ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻa ne tuli ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe ʻalu atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mo e nima māʻolunga.
EXO 14:9 Ka naʻe tuli ʻakinautolu ʻe he kakai ʻIsipite, ko e fanga hoosi kotoa pē, mo e ngaahi saliote ʻo Felo, mo ʻene kau tangata heka hoosi, mo ʻene tau, ʻonau maʻu ʻakinautolu ʻi heʻenau ʻapitanga ʻo ofi ki tahi, ʻi he potu ʻo Piheloti, ʻi he ʻao ʻo Peali-sefoni.
EXO 14:10 ¶ Pea ʻi he ʻunuʻunu ʻo ofi ʻa Felo, pea hanga hake ʻae mata ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea vakai, ʻoku tuli ʻakinautolu ʻe he kakai ʻIsipite; naʻa nau manavahē lahi: pea tangi kalanga ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova.
EXO 14:11 Pea naʻa nau pehē kia Mōsese, ‘Naʻe ʻikai ha tanuʻanga ʻi ʻIsipite, ko ia kuo ke ʻomi ai ʻakimautolu ke mate ʻi he toafa? Ko e hā kuo ke fai pehē ai kiate kimautolu, ke fetuku ʻakimautolu mei ʻIsipite?
EXO 14:12 ‌ʻIkai ko e lea eni naʻa mau tala kiate koe ʻi ʻIsipite, ʻo pehē, Tuku ai pe ʻakimautolu, koeʻuhi ke mau tauhi ʻae kakai ʻIsipite? He tā ne lelei lahi ʻemau tauhi ʻae kakai ʻIsipite, ʻi heʻemau mate ʻi he toafa.”
EXO 14:13 ¶ Pea pehē ʻe Mōsese ki he kakai, “ʻOua te mou manavahē, tuʻu fakalongolongo pe, ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova, ʻaia te ne fakahā kiate kimoutolu he ʻaho ni: he ko e kakai ʻIsipite kuo mou mamata ki ai he ʻaho ni, ʻe ʻikai te mou toe mamata ki ai ʻo lauikuonga.
EXO 14:14 ‌ʻE tau ʻa Sihova maʻamoutolu, pea te mou fakalongo pe.”
EXO 14:15 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Ko e hā ʻoku ke tangi ai kiate au? Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu atu pe.
EXO 14:16 Ka ke hiki hake ho tokotoko, ʻo mafao atu ho nima ki tahi, ʻo fakavaeua ia: pea ʻe ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he kelekele mōmoa ʻi he loto tahi.
EXO 14:17 Pea ko au, vakai, te u fakafefeka ʻae loto ʻoe kakai ʻIsipite, pea te nau muimui ʻiate kinautolu; pea te u maʻu ʻae ongoongo ʻia Felo, pea mo ʻene kautau kotoa pē, mo ʻene ngaahi saliote, mo ʻene kau tangata heka hoosi.
EXO 14:18 Pea ʻe ʻilo ʻe he kakai ʻIsipite ko au ko Sihova, hili ʻae fakaongoongo au ʻia Felo, mo ʻene ngaahi saliote, mo ʻene kau tangata heka hoosi.”
EXO 14:19 ¶ Pea ko e ʻāngelo ʻae ʻOtua, ʻaia naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻi he fononga ʻo ʻIsileli, naʻe hiki ʻo ʻalu kimui ʻiate kinautolu; pea ko e pou ʻoe ʻao naʻe hiki ia mei honau ʻao, ʻo tuʻu kimui ʻiate kinautolu:
EXO 14:20 Pea naʻe haʻu ia ʻo tuʻu ʻi he vahaʻa ʻoe kakai ʻIsipite mo e kakai ʻIsileli; pea ko e ʻao ia mo e fakapoʻuli [kiate kinautolu ]na, ka naʻe fakamaama ia [kiate kinautolu ]ni: ko ia naʻe ʻikai hoko ai ʻae taha ki he taha ʻi he pō kotoa ko ia.
EXO 14:21 Pea naʻe mafao atu ʻae nima ʻo Mōsese ki tahi; pea naʻe pule ʻa Sihova ke foki ʻae tahi ʻi he matangi mālohi mei hahake, ʻi he pō kotoa ko ia, ʻo ne ngaohi ʻae tahi ke mōmoa, pea naʻe vaeua ʻae ngaahi vai.
EXO 14:22 Pea naʻe ʻalu mōmoa ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he loto tahi: pea ko e ʻā kiate kinautolu ʻae vai ʻi he nima toʻomataʻu, mo e nima toʻohema.
EXO 14:23 ¶ Pea tuli ʻe he kakai ʻIsipite, ʻonau ʻalu ʻo muimui ʻiate kinautolu ki loto tahi, ʻio, ʻae ngaahi hoosi kotoa pē ʻa Felo, mo ʻene ngaahi saliote, mo e kau heka hoosi.
EXO 14:24 Pea ʻi he hoko ʻae lakanga leʻo pongipongi, naʻe ʻafio ʻa Sihova ki he kau tau ʻo ʻIsipite mei he pou ʻoe afi mo e ʻao, ʻo ne veuveuki ʻae tau ʻae kakai ʻIsipite,
EXO 14:25 ‌ʻO ne toʻo ʻae vaʻe mei heʻenau ngaahi saliote; ko ia naʻe tohongataʻa ai: pea pehē ʻe he kakai ʻIsipite, “Ke tau hola mei he ʻao ʻo ʻIsileli; he ʻoku tau maʻanautolu ʻa Sihova kiate kitautolu ʻIsipite.”
EXO 14:26 ¶ Pea folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Mafao atu ho nima ki tahi, koeʻuhi ke toe haʻu ʻae tahi ki he kakai ʻIsipite, pea ki heʻenau ngaahi saliote, pea mo e kau tangata heka hoosi.”
EXO 14:27 Pea mafao atu ʻae nima ʻo Mōsese ki tahi, pea pongipongi ai, naʻe toe tau mai ʻae tahi ʻi heʻene mālohi; pea hola ai ʻae kakai ʻIsipite; ka naʻe liaki ʻe Sihova ʻae kakai ʻIsipite ʻi loto tahi.
EXO 14:28 Pea naʻe tau mai ʻae tahi, ʻo lōmakiʻi ʻae ngaahi saliote ʻa Felo, mo e kau tangata heka hoosi, pea mo e tau kotoa pē naʻe haʻu ki tahi ʻo tuli ʻakinautolu; naʻe ʻikai ke hao ha tokotaha.
EXO 14:29 Ka naʻe ʻalu pe ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he mōmoa ʻi loto tahi: pea hangē ko e ʻā maka ʻae tahi kiate kinautolu ʻi he nima toʻomataʻu, mo e toʻohema.
EXO 14:30 Naʻe pehē hono fakamoʻui ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite; pea naʻe mamata ʻa ʻIsileli ki he kakai mate ʻo ʻIsipite, ʻi he matātahi.
EXO 14:31 Pea naʻe mamata ʻa ʻIsileli ki he ngāue lahi ko ia, ʻaia naʻe fai ʻe Sihova ki he kakai ʻIsipite; pea naʻe manavahē ʻae kakai kia Sihova, ʻo tui kia Sihova, mo ʻene tamaioʻeiki ko Mōsese.
EXO 15:1 Pea naʻe toki hiva ʻe Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsileli ʻae hiva ni kia Sihova, ʻonau pehē, “Te u hiva kia Sihova, he kuo ne ikuna fakamanavahē: ko e hoosi mo ia ʻoku heka ai kuo ne lī ki loto tahi.
EXO 15:2 Ko hoku mālohi mo ʻeku hiva ʻa Sihova, pea kuo hoko ia ko hoku fakamoʻui: ho hoku ʻOtua ia, pea teu teuteu moʻona ʻae fale nofoʻanga; ko e ʻOtua ia ʻo ʻeku tamai, pea te u fakahikihiki ia.
EXO 15:3 ‌ʻOku toʻa ʻa Sihova ʻi he tau: ko Sihova hono huafa.
EXO 15:4 “Ko e ngaahi saliote ʻa Felo mo ʻene kautau kuo ne lī ki tahi: ko ʻene ngaahi ʻeikitau ongoongo kuo ne lōmakiʻi foki ʻi he tahi Kulokula.
EXO 15:5 Kuo ʻufiʻufi ʻakinautolu ʻe he loloto naʻa nau ngalo hifo ki he kilisi tahi ʻo hangē ko e foʻi maka.
EXO 15:6 “Ko ho nima toʻomataʻu ʻe Sihova kuo ongoongolelei lahi ʻi he mālohi; ko ho nima toʻomataʻu ʻe Sihova kuo ne laiki ke iikiiki ʻae fili.
EXO 15:7 Pea ʻi hono lahi ʻo hoʻo māfimafi kuo ke fulihi ʻakinautolu naʻe tuʻu hake kiate koe: naʻa ke fekau atu ho houhau, ʻaia naʻa ne fakaʻauha ʻakinautolu ʻo hangē ko e veve.
EXO 15:8 Pea ʻi he mānava mālohi ʻo hoʻo fofonga, naʻe tānaki fakataha ai ʻae ngaahi vai, naʻe tuʻu totonu ʻae ngaahi vai ʻo hangē ha ʻesi, pea naʻe mohe ʻae loloto ʻi loto tahi.
EXO 15:9 Naʻe pehē ʻe he fili, ‘Te u tuli, te u lavaʻi, te u vahevahe ʻae koloa ʻoe vete; ʻe mākona ʻeku holi kiate kinautolu; teu unuhi hake ʻeku heletā, ʻe fakaʻauha ʻe hoku nima ʻakinautolu.’
EXO 15:10 Naʻa ke ifi ʻaki hoʻo matangi, pea naʻe ʻufiʻufi ʻakinautolu ʻe he tahi: naʻa nau ngalo hifo ʻo hangē ko e ukamea ʻi he loto moana.
EXO 15:11 ‌ʻE Sihova ko hai ʻi he ngaahi ʻotua, ʻoku tatau mo e ʻafiona? Ko hai ʻoku hangē ko e ʻafiona, ʻoku ke nāunauʻia ʻi he māʻoniʻoni, ʻoku ke fakamanavahē ʻi he fakamālō, ʻoku ke fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo?
EXO 15:12 Naʻa ke mafao atu ho nima toʻomataʻu, naʻe folo hifo ʻakinautolu ʻe he kelekele.
EXO 15:13 “Naʻe tataki atu ʻe he ʻafiona ʻi hoʻo ʻaloʻofa ʻae kakai ʻaia naʻa ke huhuʻi: kuo ke fakahinohino ʻakinautolu ʻi hoʻo māfimafi ki ho ʻafioʻanga māʻoniʻoni.
EXO 15:14 ‌ʻE fanongo ʻae kakai, pea manavahē: ʻe pukea ʻi he mamahi ʻae kakai ʻo Filisitia.
EXO 15:15 ‌ʻE ofo ai ʻae ngaahi ʻeiki ʻo ʻItomi; ʻe pukea ʻi he tetetete ʻae kau tangata mālohi ʻo Moape; ʻe fakaʻaʻau ke ʻosi ai ʻae kakai kotoa pē ʻo Kēnani.
EXO 15:16 ‌ʻE tō ʻae manavahē mo e ilifia kiate kinautolu: ʻi hono lahi ʻo ho nima te nau longo mate pe ʻo hangē ha maka: kaeʻoua ke hoko atu ho kakai, ʻE Sihova, ke ʻoua ke hoko atu ʻae kakai, ʻaia kuo ke fakatau:
EXO 15:17 Pea te ke ʻomi ʻakinautolu ki ai, ʻo tō ʻakinautolu ʻi he moʻunga ʻo ho tofiʻa, ʻi he potu, ʻe Sihova, ʻaia kuo ke teuʻi ke ke ʻafio ki ai, ʻi he Potu toputapu, ʻE ʻEiki, ʻaia kuo fokotuʻumaʻu ʻe ho nima.
EXO 15:18 ‌ʻE pule ʻa Sihova ʻo lauikuonga pea taʻengata.”
EXO 15:19 He naʻe ʻalu ʻae hoosi ʻa Felo mo ʻene ngaahi saliote, mo ʻene kau tangata heka hoosi ki tahi, pea naʻe toe ʻomi ʻe Sihova ʻae tahi kiate kinautolu; ka naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he mōmoa ʻi loto tahi.
EXO 15:20 ¶ Pea naʻe toʻo ʻe Miliame ko e palōfita fefine ko e tuofefine ʻo ʻElone, ʻae kihiʻi lali kiliʻi manu ʻi hono nima; pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae kau fefine kotoa pē mo ʻenau ngaahi lali mo e meʻe.
EXO 15:21 Pea naʻe talia ʻakinautolu ʻe Miliame, ʻo pehē, “Mou hiva kia Sihova, he kuo ne ikuna fakamanavahē: ko e hoosi mo ia ʻoku heka ai kuo ne lī ki tahi.”
EXO 15:22 ¶ Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻa ʻIsileli mei he tahi Kulokula, pea naʻa nau ʻalu atu ki he toafa ʻo Sua; pea naʻa nau fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻi he toafa, pea ʻikai ʻilo ha vai.
EXO 15:23 Pea ʻi heʻenau hoko ki Mala, naʻe ʻikai te nau faʻa inu ʻae vai ʻo Mala, he naʻe kona: ko ia naʻe ui ai hono hingoa ko Mala.
EXO 15:24 Pea naʻe lāunga ʻae kakai kia Mōsese, ʻo pehē, “Ko e hā te mau inu?”
EXO 15:25 Pea naʻe tangi ia kia Sihova, pea fakahā kiate ia ʻe Sihova ʻae ʻakau, ʻaia naʻa ne lī ki he vai, pea naʻe melie ai ʻae vai: pea naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae fekau mo e tuʻutuʻuni, mo ne ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻi ai.
EXO 15:26 ‌ʻO ne pehē, “Kapau te ke faʻa tokanga ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, mo ke fai ʻaia ʻoku totonu ʻi hono ʻao, mo ke fanongo ki heʻene ngaahi fekau, ʻo tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻe ʻikai te u ʻai kiate koe hā mahaki ʻe taha, ʻi he ngaahi mahaki, ʻaia naʻaku ʻomi ki he kakai ʻIsipite: he ko au Sihova, ʻoku ou fakamoʻui koe.”
EXO 15:27 ¶ Pea naʻa nau hoko ki ʻElimi, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae luo vai ʻe hongofulu ma ua, mo e ʻakau ko e paame ʻe fitungofulu: pea naʻa nau ʻapitanga ʻi ai, ʻo ofi ki he vai.
EXO 16:1 Pea naʻe hiki honau fononga mei ʻElimi, pea haʻu ʻae fakataha kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki he toafa ko Sini, ʻaia ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo ʻElimi mo Sainai, ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho, ʻi hono ua ʻoe māhina, hili ʻenau haʻu mei he fonua ko ʻIsipite.
EXO 16:2 Pea naʻe lāunga ʻi he toafa ʻae fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Mōsese mo ʻElone.
EXO 16:3 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa ʻIsileli kiate kinaua, ʻo pehē, “ʻOku mau fakaʻamu ki he ʻOtua, naʻa mau mate ʻi he nima ʻo Sihova ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi heʻemau kei tauʻutu ofi ki he ngaahi kulo kakano, pea ne mau kai mā ʻo mākona; he kuo mo ʻomi ʻakimautolu ki he toafa ni, ke tāmateʻi ʻae fakataha ni kotoa pē ʻaki ʻae fiekaia.”
EXO 16:4 ¶ Pea naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “Vakai, Te u fakaʻuha ʻae mā mei he langi maʻamoutolu: pea ʻe ʻalu atu ʻae kakai ʻo tānaki fakatuhotuha ki he ʻaho kotoa pē ʻae mā, koeʻuhi ke u ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu, pe te nau felakaʻi ʻi heʻeku ngaahi fekau pe ʻikai.
EXO 16:5 Pea ʻi hono ono ʻoe ʻaho ʻe fai pehē, te nau ngaohi ʻaia kuo na tuku, pea ʻe tuʻoua hono lahi hake ʻi he mā ʻoku nau ʻomi ʻi he ʻaho kehe.”
EXO 16:6 Pea naʻe tala ʻe Mōsese mo ʻElone ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, “Te mou toki ʻilo ʻi he efiafi, kuo ʻomi ʻe Sihova ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite:
EXO 16:7 Pea ʻi he ʻapongipongi, te mou mamata ki he nāunau ʻo Sihova he ʻoku ne ʻafioʻi hoʻomou ngaahi lāunga pea ko hai ʻakimaua, koeʻuhi ke mou hanu ai kiate kimaua?”
EXO 16:8 Pea pehē ʻe Mōsese, “ʻE tuku ʻe Sihova ʻae kakano kiate kimoutolu ʻi he efiafi, mo e mā ʻi he pongipongi ke mou mākona ai; he ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova hoʻomou lāunga ʻaia ʻoku mou lāunga ai kiate ia: pea ko hai ʻakimaua? ʻOku ʻikai kiate kimaua hoʻomou lāunga, ka kia Sihova.”
EXO 16:9 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese kia ʻElone, “Tala ki he fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, Mou haʻu ʻo ofi ki he ʻao ʻo Sihova he kuo ne ʻafioʻi hoʻomou lāunga.”
EXO 16:10 Pea vakai lolotonga ʻae lea ʻa ʻElone ki he fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau sio atu ki he toafa, pea vakai, kuo ha mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi he ʻao.
EXO 16:11 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 16:12 “Kuo u ongoʻi ʻae lāunga ʻae fānau ʻa ʻIsileli: lea kiate kinautolu ʻo pehē, ʻi he efiafi te mou kai kakano, pea ʻi he pongipongi te mou mākona ʻi he mā: pea te mou ʻilo ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.”
EXO 16:13 Pea ʻi heʻene efiafi naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ʻae fuifui kueili, pea naʻe ʻuʻufi ʻae ʻapitanga; pea ʻi he pongipongi naʻe ʻufiʻufi takatakai ʻae ʻapitanga ʻe he hahau.
EXO 16:14 Pea ʻi he ʻalu hake ʻae hahau naʻe ʻūfia ai, vakai, naʻe ʻi ai ʻi he funga toafa ʻae meʻa siʻi potopoto, ʻo hangē ko e hahau fefeka ʻi he kelekele.
EXO 16:15 Pea ʻi he mamata ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau fepehēʻaki, “Ko e hā ia?” He naʻe ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā. Pea pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Ko e mā eni kuo foaki mai ʻe Sihova ke mou kai.
EXO 16:16 Ko eni ʻae meʻa kuo fekau ʻe Sihova, Tānaki ia ʻe he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene kai, ko e oma ʻe taha mā ʻae tangata taki taha, ʻo fakatatau ki he lau ʻo homou kakai; ke toʻo taki taha ʻae tangata maʻanautolu ʻoku ʻi hono ngaahi fale fehikitaki.”
EXO 16:17 Pea naʻe fai pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo tānaki ia, naʻe lahi ʻae niʻihi, pea siʻi ʻae niʻihi.
EXO 16:18 Pea kuo fakafuofua ʻaki ia ʻae oma, naʻe ʻikai hano toe, kiate ia naʻe tānaki ʻo lahi, pea ko ia naʻe tānaki siʻi naʻe ʻikai hano masiva; naʻa nau tānaki ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene kai.
EXO 16:19 Pea pehē ʻe Mōsese, “ʻOua naʻa tuku ʻe ha tangata hano toe ki he ʻapongipongi.”
EXO 16:20 Ka naʻe ʻikai te nau tokanga kia Mōsese; ka ko honau niʻihi naʻe tuku hano toe ki he ʻapongipongi, pea naʻe ʻuangahia ia, pea namuaʻa; pea naʻe ʻita ʻa Mōsese kiate kinautolu.
EXO 16:21 Pea naʻa nau tānaki ia ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻae tangata taki taha ʻo tatau mo ʻene kai: pea ʻi he hoko ʻo vela ʻae laʻā, naʻe vai ʻo ʻosi ia.
EXO 16:22 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono ono ʻoe ʻaho, naʻa nau tānaki ʻo tuʻo ua hono lahi hake ʻoe mā, ko e oma ʻe ua ki he tangata pe taha: pea naʻe haʻu ʻae kau pule kotoa pē ʻoe kakai ʻo tala ia kia Mōsese.
EXO 16:23 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko eni ia kuo folofola ai ʻa Sihova, Ko e mālōlō ʻoe Sāpate māʻoniʻoni kia Sihova ʻapongipongi: taʻo he ʻaho ni, ʻaia te mou taʻo, pea haka ʻaia te mou haka: pea ko ia ʻoku toe, hilifaki ia ki he ʻapongipongi maʻamoutolu.”
EXO 16:24 Pea naʻa nau hilifaki ki he ʻapongipongi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese: pea naʻe ʻikai namuaʻa, pea naʻe ʻikai ha ʻuanga ʻi ai.
EXO 16:25 Pea pehē ʻe Mōsese, “Kai ia he ʻaho ni; he ko e ʻaho ni ko e Sāpate ia kia Sihova: ʻe ʻikai te mou ʻilo ia he ʻaho ni ʻi he ngoue.
EXO 16:26 Ko e ʻaho ʻe ono te mou tānaki ia; ka ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻaia ko e Sāpate, ʻe ʻikai siʻi ʻi ai ia.”
EXO 16:27 ¶ Pea hoko ʻo pehē, naʻe ʻalu kituaʻā ʻae niʻihi ʻi he kakai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ke tānaki, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ia.
EXO 16:28 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻE tuku ʻafē hoʻomou taʻefietauhi ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi fono?
EXO 16:29 Vakai, ko e meʻa ʻi he foaki ʻe Sihova ʻae Sāpate kiate kimoutolu, ko ia ʻoku ne foaki ai kiate kimoutolu ʻi hono ono ʻoe ʻaho, ʻae mā ki he ʻaho ʻe ua: mou nofomaʻu taki taha ʻae tangata ʻi hono potu, ʻoua naʻa ʻalu ha tangata ʻe tokotaha mei hono potu ʻi hono fitu ʻoe ʻaho.”
EXO 16:30 Ko ia naʻe mālōlō ai ʻae kakai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho.
EXO 16:31 Pea naʻe ui hono hingoa ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ko e Mana: pea naʻe hinehina ia ʻo hangē ko e tengaʻi kolianita; pea ko hono ifo naʻe hangē ha mā kuo ngaohi ʻaki ʻae honi.
EXO 16:32 ¶ Pea pehē ʻe Mōsese, “Ko eni ʻae meʻa kuo fekau ʻe Sihova, Fakapito ʻaki ia ʻae oma ʻe taha ke fakatolonga ki homou toʻutangata ʻamui: koeʻuhi ke nau mamata ki he mā naʻaku fafanga ʻaki ʻakimoutolu ʻi he toafa, ʻi heʻeku ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite.”
EXO 16:33 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kia ʻElone, “Toʻo mai ha ipu, pea fakapito ʻae oma ʻe taha ʻi he mana ʻo lingi ia ki ai, pea hili ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke tauhi maʻa homou ngaahi toʻutangata.”
EXO 16:34 Pea naʻe hili ia ʻe ʻElone ʻi he ʻao ʻoe Fuakava ke tauhi ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 16:35 Pea naʻe kai mana ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ʻo aʻu ki heʻenau hoko ki he fonua naʻe kakai; naʻa nau kai mana ʻo aʻu ki heʻenau hoko ki he veʻe fonua ʻo Kēnani.
EXO 16:36 Pea ko e oma, ko hono vahe hongofulu ia ʻoe efa.
EXO 17:1 Pea naʻe fononga ʻae fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he toafa ʻo Sini, ʻi he anga ʻo honau ngaahi fononga, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova, ʻonau ʻapitanga ʻi Lefitimi: pea naʻe ʻikai ha vai ʻi ai ke inu ʻe he kakai.
EXO 17:2 Ko ia naʻe lea fakamamahi ai ʻae kakai kia Mōsese, ʻo pehē, “Tuku mai ha vai kiate kimautolu ke mau inu.” Pea pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou tautea ai au? Ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahi kovi ai kia Sihova?”
EXO 17:3 Pea naʻe holi ʻae kakai ki he vai; pea lāunga ʻae kakai kia Mōsese, ʻo pehē, “Ko e hā kuo ke ʻomi ai ʻakimautolu mei ʻIsipite ke tāmateʻi ʻakimautolu mo e mau fānau, mo e mau fanga manu ʻaki ʻae fie inu?”
EXO 17:4 Pea naʻe tangi ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo pehē, “Ko e hā te u fai ki he kakai ni? ʻOku nau meimei tolongaki au ʻaki ʻae maka.”
EXO 17:5 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu atu ʻo muʻomuʻa ʻi he kakai, pea ʻalu mo koe ʻae mātuʻa ʻo ʻIsileli: mo ho tokotoko ʻaia naʻa ke tā ʻaki ʻae vaitafe, toʻo ia ʻi ho nima, mo ke ʻalu.
EXO 17:6 Vakai, te u tuʻu ʻi ho ʻao ʻi ai ʻi he maka ʻi Holepi; pea te ke tā ʻae maka pea ʻe tupu mei ai ʻae vai, koeʻuhi ke inu ai ʻae kakai.” Pea naʻe fai ia ʻe Mōsese ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻo ʻIsileli.
EXO 17:7 Pea ne ui hono hingoa ʻoe potu ko ia ko Masa, mo Melipa, ko e meʻa ʻi he lea fakamamahi ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea ko e meʻa ʻi heʻenau ʻahiʻahi kovi kia Sihova, ʻi heʻenau pehē, “ʻOku ʻiate kitautolu ʻa Sihova pe ʻikai?”
EXO 17:8 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa ʻAmaleki, ʻo tauʻi ʻa ʻIsileli ʻi Lefitimi.
EXO 17:9 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kia Siosiua, “Fili haʻatau kau tangata, pea ʻalu ʻo tauʻi ʻa ʻAmaleki: te u tuʻu ʻapongipongi ki he tumutumu ʻoe moʻunga mo e tokotoko ʻoe ʻOtua ʻi hoku nima.”
EXO 17:10 Pea naʻe fai ʻe Siosiua ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese kiate ia, ʻo ne tauʻi ʻa ʻAmaleki: pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese, mo ʻElone, mo Hua, ki he tumutumu ʻoe moʻunga.
EXO 17:11 Pea naʻe pehē, ʻi he hiki ki ʻolunga ʻae nima ʻo Mōsese, naʻe mālohi ʻa ʻIsileli: pea ka tuku hifo hono nima, naʻe mālohi ʻa ʻAmaleki.
EXO 17:12 Ka naʻe mamafa ʻae nima ʻo Mōsese pea naʻa nau toʻo ʻae maka ʻo tuku ia ke ne heka ai: pea naʻe poupou hake hono nima ʻe ʻElone mo Hua, ko e tokotaha ki hono toʻomataʻu, mo e taha ki hono toʻohema; pea naʻe taʻengāue hono nima ʻo aʻu ki he tō ʻae laʻā.
EXO 17:13 Pea naʻe ikuna ʻe Siosiua ʻa ʻAmaleki mo hono kakai ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.
EXO 17:14 Pea naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese, “Tohi ʻae meʻa ni ʻi ha tohi, ko e meʻa fakamanatu, pea lau ia ʻi he telinga ʻo Siosiua: he te u fakaʻauha ʻaupito ʻae fakamanatu ki ʻAmaleki mei he lalo langi.”
EXO 17:15 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Mōsese ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne ui hono hingoa ko Sihova-nisai:
EXO 17:16 He naʻa ne pehē, “Kuo fuakava ʻa Sihova, ʻe tauʻi maʻuaipē ʻe Sihova ʻa ʻAmaleki ʻi he toʻutangata ki he toʻutangata.”
EXO 18:1 Pea ʻi he fanongo ʻa Setelo, ko e taulaʻeiki ʻo Mitiane, ko e tamai ʻi he fono kia Mōsese, ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtua maʻa Mōsese, pea ki hono kakai ko ʻIsileli, pea mo e ʻomi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite;
EXO 18:2 Pea toʻo ʻe Setelo, ko e tamai ʻi he fono kia Mōsese, ʻa Sipola ko e mali ʻo Mōsese, hili ʻene fekau ke ʻalu ia;
EXO 18:3 Mo ʻene ongo tama: ko e tokotaha ʻi ai naʻe hingoa ko Kesomi; he naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku nofo ko e muli ʻi he fonua kehe:
EXO 18:4 Pea ko hono hingoa ʻoe tokotaha ko ʻEliesa; he naʻe pehē ʻe ia, ko e ʻOtua ʻo ʻeku tamai, ko hoku tokoni, pea naʻa ne fakamoʻui au mei he heletā ʻa Felo:”
EXO 18:5 Pea naʻe haʻu ʻa Setelo, ko e tamai ʻi he fono ʻa Mōsese, mo hono ongo foha, mo hono mali kia Mōsese ʻi he toafa, ʻaia naʻa ne ʻapitanga ai ʻi he moʻunga ʻoe ʻOtua:
EXO 18:6 Pea naʻe pehē ʻe ia kia Mōsese, “Ko au Setelo ko hoʻo tamai ʻi he fono, kuo u haʻu kiate koe, mo ho mali, mo ʻene ongo tama mo ia.”
EXO 18:7 ¶ Pea naʻe ʻalu kituaʻā ʻa Mōsese ke fakafetaulaki ki heʻene tamai ʻi he fono, ʻo ne fakaʻapaʻapa ki ai, mo ʻuma kiate ia pea fefehuʻiʻaki ʻakinaua ki heʻena lelei pea naʻa nau haʻu ki he fale fehikitaki.
EXO 18:8 Pea naʻe fakahā ʻe Mōsese ki heʻene tamai ʻi he fono, ʻaia kotoa pē kuo fai ʻe Sihova kia Felo, pea ki he kakai ʻIsipite koeʻuhi ko ʻIsileli, pea mo e mamahi kotoa pē kuo tō kiate kinautolu ʻi he hala, pea mo e fakamoʻui ʻakinautolu ʻe Sihova.
EXO 18:9 Pea naʻe fiefia ʻa Setelo ʻi he ngaahi angalelei kotoa pē ʻaia kuo fai ʻe Sihova ki ʻIsileli, ʻaia naʻa ne fakamoʻui mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite.
EXO 18:10 Pea pehē ʻe Setelo, “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia kuo ne fakahaofi ʻakimoutolu mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite, pea mei he nima ʻo Felo, pea kuo ne fakahaofi ʻae kakai mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite.
EXO 18:11 Pea ko eni, ʻoku ou ʻilo ai ʻoku lahi ʻa Sihova ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē: koeʻuhi ʻi he meʻa ko ia naʻa nau fai fakafiefielahi ai, naʻe māʻolunga lahi ia ʻiate kinautolu.”
EXO 18:12 Pea naʻe toʻo ʻe Setelo ko e tamai ʻi he fono ʻa Mōsese, ʻae feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau ki he ʻOtua: pea naʻe haʻu ʻa ʻElone mo e kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli, ke nau kai mā mo e tamai ʻi he fono ʻa Mōsese, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
EXO 18:13 ¶ Pea pongipongi ai pea pehē, naʻe nofo ʻa Mōsese ke fakamaauʻi ʻae kakai: pea naʻe tuʻu ʻae kakai ʻo ofi kia Mōsese mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi.
EXO 18:14 Pea kuo mamata ʻae tamai ʻi he fono ʻa Mōsese ki he meʻa kotoa pē naʻa ne fai ki he kakai, naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻae meʻa ni ʻoku ke fai ki he kakai ni? Ko e hā ʻoku ke nofo tokotaha ai pe, pea tuʻu ʻae kakai kotoa pē ʻo ofi kiate koe mei he pongipongi ki he efiafi?”
EXO 18:15 Pea pehē ʻe Mōsese ki heʻene tamai ʻi he fono, “Koeʻuhi ʻoku haʻu ʻae kakai ke fehuʻi kiate au ki he ʻOtua;
EXO 18:16 ‌ʻOka ai haʻanau meʻa, ʻoku nau haʻu kiate au; peau fakamaau ki he tangata mo e tangata, pea u fakahā kiate kinautolu ʻae ngaahi fekau ʻae ʻOtua, mo ʻene ngaahi fono.”
EXO 18:17 Pea naʻe lea ʻae tamai ʻi he fono ʻa Mōsese kiate ia, ʻo pehē, “Ko e meʻa ni ʻoku ke fai ʻoku ʻikai lelei.
EXO 18:18 He te ke fakaʻaʻau ʻo ʻosi moʻoni koe, ʻa koe mo e kakai ni ʻoku ʻiate koe: he ʻoku mamafa lahi ʻaupito ʻae meʻa ni kiate koe: ʻoku ʻikai te ke mafai ia ʻe koe tokotaha pe.
EXO 18:19 Ko eni, fanongo ki hoku leʻo, pea te u akonakiʻi koe, pea ʻe ʻiate koe ʻae ʻOtua: Ke ke ʻi he kakai ko e fehokotakiʻanga mo e ʻOtua, koeʻuhi ke ke ʻomi ʻae ngaahi meʻa ki he ʻOtua;
EXO 18:20 Pea te ke ekinaki ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fono, pea ke fakahā kiate kinautolu ʻae hala ʻoku totonu ke nau ʻalu ai, mo e ngaahi ngāue ke nau fai,
EXO 18:21 Pea ko eni ke ke fili mei he kakai ʻae kau tangata ʻoku mafai, ʻoku manavahē ki he ʻOtua, ko e kau tangata ʻoe moʻoni, ʻoku fehiʻa ki he manumanu; pea ke fakanofo ʻakinautolu ke nau pule ki he ngaahi toko afe, mo pule ki he ngaahi toko teau, mo pule ki he ngaahi nimangofulu, mo pule ki he ngaahi hongofulu:
EXO 18:22 Pea tuku ke nau fakamaau ʻae kakai ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē: pea ʻe pehē, ʻilonga ʻae meʻa lahi kotoa pē, ke nau ʻomi ia kiate koe, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku siʻi, ke nau fakamaauʻi: ko ia ʻe hoko ʻo faingofua ai kiate koe, pea te nau fai mo koe ke fua ʻae kavenga.
EXO 18:23 Pea kapau te ke fai ʻae meʻa ni, pea fekau pehē ʻe he ʻOtua kiate koe, te ke toki mafai ke tolonga, ai, pea ʻe ʻalu ʻae kakai ni kotoa pē ki honau potu ʻi he fiemālie.”
EXO 18:24 Pea naʻe tokanga ʻa Mōsese ki he leʻo ʻo ʻene tamai ʻi he fono, ʻo ne fai ʻaia kotoa pē naʻa ne lea ki ai.
EXO 18:25 Pea naʻe fili ʻe Mōsese ʻae kau tangata mafai mei ʻIsileli kotoa pē, ʻo ne fakanofo ʻakinautolu ko e ʻulu ʻoe kakai, ko e kau pule ki he ngaahi toko afe, mo e kau pule ki he ngaahi toko teau, ko e kau pule ki he ngaahi toko nimangofulu, mo e kau pule ki he ngaahi hongofulu.
EXO 18:26 Pea naʻe fakamaau ʻae kakai ʻi he ngaahi faʻahitaʻu kotoa pē; naʻa nau ʻomi kia Mōsese ʻae ngaahi meʻa faingataʻa, ka ko e ngaahi meʻa siʻi naʻe fakamaau ʻekinautolu.
EXO 18:27 ¶ Pea naʻe tuku ʻe Mōsese ʻene tamai ʻi he fono ke ne ʻalu; pea naʻe ʻalu ia ʻi hono hala ki hono fonua.
EXO 19:1 ‌ʻI hono tolu ʻoe māhina, hili ʻae ʻalu atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite, ko e ʻaho ko ia naʻa nau hoko ki he toafa ko Sainai.
EXO 19:2 He kuo nau hiki mei Lefitimi, pea hoko ki he toafa ʻo Sainai, pea nau ʻapitanga ʻi he toafa; pea naʻe ʻapitanga ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻoe moʻunga.
EXO 19:3 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Mōsese ki he ʻOtua, pea folofola ʻa Sihova kiate ia mei he moʻunga, ʻo pehē, “Te ke lea pehē ki he fale ʻo Sēkope, ʻo tala ki he fānau ʻa ʻIsileli;
EXO 19:4 Kuo mou mamata ki he meʻa naʻaku fai ki he kakai ʻIsipite, mo ʻeku fua ʻakimoutolu ʻi he kapakau ʻoe ʻikale, ʻo ʻomi ʻakimoutolu kiate au.
EXO 19:5 Pea ko ʻeni, kapau te mou tuitala moʻoni ki hoku leʻo, ʻo tauhi ʻeku fuakava, te mou ʻiate au ko e koloa lelei lahi ʻi he kakai kotoa pē: he ʻoku ʻoʻoku ʻa māmani kotoa pē.
EXO 19:6 Pea te mou ʻiate au ko e puleʻanga ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kakai māʻoniʻoni. Ko eni ʻae ngaahi lea ke ke lea ʻaki ki he fānau ʻa ʻIsileli.”
EXO 19:7 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Mōsese ʻo fekau ke haʻu ʻae kau mātuʻa ʻoe kakai, ʻo ne tuku ki honau ʻao ʻae ngaahi lea ni kotoa pē, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia.
EXO 19:8 Pea naʻe lea fakataha ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Te mau fai ʻaia kotoa pē kuo folofola ki ai ʻa Sihova.” Pea tala atu ʻe Mōsese ʻae ngaahi lea ʻae kakai kia Sihova.
EXO 19:9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Vakai, te u ʻalu atu kiate koe ʻi he ʻao matolu, koeʻuhi ke ongoʻi ʻe he kakai ʻo kau ka lea kiate koe, pea nau tui kiate koe ʻo taʻengata.” Pea naʻe tala atu ʻe Mōsese ʻae ngaahi lea ʻae kakai kia Sihova.
EXO 19:10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu ki he kakai, ʻo fakamāʻoniʻoni ʻakinautolu he ʻaho ni mo e ʻapongipongi, pea ke nau fō honau ngaahi kofu.
EXO 19:11 Pea teu ki hono tolu ʻoe ʻaho: koeʻuhi ʻi hono tolu ʻoe ʻaho ʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ki he moʻunga ko Sainai ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē.
EXO 19:12 Pea ke ai hano ngataʻanga takatakai ki he kakai, mo ke pehē, Vakai kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou ʻalu hake ki he moʻunga, pe ʻalu ki hono tafaʻaki: ko ia ʻe ʻalu ki he moʻunga ʻe tāmateʻi moʻoni ia:
EXO 19:13 ‌ʻE ʻikai ha nima ʻe ala ki ai ʻe taʻetolongaki moʻoni ia ʻaki ʻae maka pe fanaʻi ke ʻasi: pe ko ha manu ia pe ha tangata, ʻe ʻikai moʻui ia: ʻoka ongo mai ʻae meʻa lea ʻo fuoloa, te nau ʻalu atu ki he moʻunga.”
EXO 19:14 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he moʻunga ki he kakai, ʻo ne fakamāʻoniʻoniʻi ʻae kakai; pea naʻa nau fō honau ngaahi kofu.
EXO 19:15 Pea pehē ʻe ia ki he kakai, “Mou tali teu pe ki hono tolu ʻoe ʻaho: ʻoua naʻa ala ki homou uaifi.”
EXO 19:16 ¶ Pea pongipongi hake ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ai ʻae ngaahi mana mo e ʻuhila, mo e ʻao matolu ki he moʻunga, mo e ongo mai ʻae meʻa lea naʻe mālohi fakamanavahē; ko ia naʻe tetetete ai ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi he ʻapitanga.
EXO 19:17 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻae kakai kituʻa mei he ʻapitanga ke nau fakafetaulaki atu ki he ʻOtua; pea naʻa nau tutuʻu ʻi he potu ʻi lalo ʻi he moʻunga.
EXO 19:18 Pea naʻe kohuʻia ʻae moʻunga ko Sainai kotoa pē, koeʻuhi naʻe hāʻele hifo ki ai ʻa Sihova ʻi he afi: pea naʻe ʻalu hake ʻa hono kohu ʻo hangē ko e kohu ʻo ha fuʻu afi, pea naʻe ngalulu lahi ʻae moʻunga kotoa.
EXO 19:19 Pea ʻi he ongo mai ʻae leʻo ʻoe meʻa lea ʻo fuoloa, pea fakaʻaʻau ʻo leʻo lahi ʻaupito, pea lea ʻa Mōsese, pea talia ia ʻe he ʻOtua ʻaki ʻae leʻo.
EXO 19:20 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ki he moʻunga ko Sainai, ki he tumutumu ʻoe moʻunga: pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ke ʻalu hake ia ki he tumutumu ʻoe moʻunga; pea naʻe ʻalu hake ʻa Mōsese.
EXO 19:21 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Ke ke ʻalu hifo, ʻo naʻinaʻi atu ki he kakai, telia naʻa nau ʻasi ki loto ʻo fakasio kia Sihova, pea mate ai honau tokolahi.
EXO 19:22 Pea ko e kau taulaʻeiki foki, ʻaia ʻoku haʻu ʻo ofi kia Sihova, tuku ke nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu, telia naʻa ʻoho atu ʻa Sihova kiate kinautolu.”
EXO 19:23 Pea pehēange ʻe Mōsese kia Sihova, “ʻOku ʻikai faʻa haʻu ʻae kakai ki he moʻunga ko Sainai: he naʻa ke fekauʻi ʻakimautolu ʻo pehē, ʻAi hono fakangatangata, ki he moʻunga, mo fakatapui ia.”
EXO 19:24 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate ia, “Ke ke ʻalu hifo, pea ke toe ʻalu hake, ʻa koe, mo ʻElone: kaeʻoua naʻa ʻoho ki loto ʻae kau taulaʻeiki mo e kakai ke ʻalu hake kia Sihova, telia naʻa ʻoho atu ia kiate kinautolu.”
EXO 19:25 Pea naʻe ʻalu hifo ai ʻa Mōsese ki he kakai, ʻo ne lea atu kiate kinautolu.
EXO 20:1 Pea naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi folofola ni kotoa pē, ʻo pehē,
EXO 20:2 “Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, kuo u ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale ʻoe pōpula.
EXO 20:3 “ʻOua naʻa ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻao.
EXO 20:4 “ʻOua naʻa ke ngaohi kiate koe ha fakatātā, pe ha meʻa fakatatau ʻe taha ʻi ha meʻa ʻi he langi ʻi ʻolunga, pe ha meʻa ʻoku ʻi he fonua ʻi lalo ni, pe ki ha meʻa ʻoku ʻi he vai ʻi he lalo fonua:
EXO 20:5 “ʻOua naʻa ke punou hifo koe kiate kinautolu, pe tauhi ki ai: he ko au Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa au, ʻoku ou totongi ʻae hia ʻae ngaahi tamai ki he fānau, ʻo aʻu ki hono tolu mo hono fā ʻoe toʻutangata ʻokinautolu ʻoku fehiʻa kiate au;
EXO 20:6 Pea u fakahā ʻae ʻaloʻofa ki he ngaahi toko afe ʻokinautolu ʻoku ʻofa kiate au mo tauhi ʻeku ngaahi fekau.
EXO 20:7 “ʻOua naʻa ke takuanoa ʻae huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua; koeʻuhi ʻe ʻikai lau ʻe Sihova ko e taʻehalaia ia, ʻaia ʻoku ne takuanoa hono huafa.
EXO 20:8 “Manatu ki he ʻaho Sāpate, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni.
EXO 20:9 Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē:
EXO 20:10 Ka ko hono fitu ʻoe ʻaho ko e Sāpate ia ʻo Sihova ko ho ʻOtua: ʻoua naʻa ke fai ʻi ai ha ngāue ʻe taha, ʻa koe, pe ko ho foha, pe ko ho ʻofefine, ko hoʻo tamaioʻeiki, pe ko hoʻo kaunanga, pe ko hoʻo fanga manu, pe ko e muli ʻoku nofo ʻi ho lotoʻā;
EXO 20:11 He naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻi he ʻaho ʻe ono, ʻae langi, mo e fonua, mo e tahi, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, pea ne mālōlō ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: ko ia naʻe tāpuakiʻi ai ʻe Sihova ʻae ʻaho Sāpate ʻo ne fakatapui ia.
EXO 20:12 “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē: koeʻuhi ke fuoloa ho ngaahi ʻaho ʻi he fonua ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe.
EXO 20:13 “ʻOua naʻa ke fakapō.
EXO 20:14 “ʻOua naʻa ke tono fefine.
EXO 20:15 “ʻOua naʻa ke kaihaʻa.
EXO 20:16 ‌ʻOua naʻa ke tukuakiʻi ʻa ho kaungāʻapi.
EXO 20:17 “ʻOua naʻa ke manumanu ki he fale ʻo ho kaungāʻapi, ʻoua naʻa ke manumanu ki he mali ʻo ho kaungāʻapi, pe ki heʻene tamaioʻeiki, pe ki heʻene kaunanga, pe ki heʻene fanga pulu, pe ki heʻene asi, pe ki ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻa ho kaungāʻapi.
EXO 20:18 ¶ Pea naʻe mamata ʻae kakai kotoa pē ki he ngaahi mana, mo e ngaahi ʻuhila, mo e longoaʻa lahi ʻoe meʻa lea, mo e kohu ʻoe moʻunga: pea ʻi heʻenau mamata ki ai, naʻa nau holomui, ʻo tuʻu mai mei he mamaʻo.
EXO 20:19 Pea naʻa nau lea kia Mōsese, “Ke ke lea koe kiate kimautolu, pea te mau tokanga ki ai: kaeʻoua naʻa folofola ʻae ʻOtua kiate kimautolu, telia naʻa mau mate.
EXO 20:20 Pea talaange ʻe Mōsese ki he kakai, “ʻOua ʻe manavahē; he kuo hāʻele mai ʻae ʻOtua, ko homou ʻahiʻahiʻi, pea ke ʻi homou ʻao ʻene manavahē, ke ʻoua naʻa mou fai angahala.”
EXO 20:21 Pea naʻe tuʻu ʻae kakai mei he mamaʻo, pea ʻunuʻunu atu ʻa Mōsese ki he poʻuli matolu, ʻaia naʻe ʻafio ai ʻae ʻOtua.
EXO 20:22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Kuo mou mamata ki heʻeku lea kiate kimoutolu mei langi.
EXO 20:23 ‌ʻOua naʻa mou ngaohi ke fakalahi ʻaki au ha ngaahi ʻotua siliva, pea ʻoua naʻa mou ngaohi kiate kimoutolu ʻae ngaahi ʻotua koula.
EXO 20:24 ¶ Ke ke ngaohi ʻae feilaulauʻanga kelekele kiate au, pea ke fai ai hoʻo ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻo ngaahi feilaulau fakalelei, ʻa hoʻo fanga sipi, mo e fanga pulu: pea ʻi he potu kotoa pē ʻoku ou fakahā ai hoku huafa, te u haʻu ai kiate koe, pea te u tāpuakiʻi koe.
EXO 20:25 Pea kapau ʻoku ke fie ngaohi kiate au ʻae feilaulauʻanga maka, ʻoua naʻa ke ngaohi ʻaki ia ʻae maka kuo tā: he kapau te ke hiki ki ai ha toki, kuo ke ʻuliʻi ia.
EXO 20:26 Pea ʻoua naʻa ke ʻalu hake ʻi ha tuʻunga ki hoku feilaulauʻanga, telia naʻa ʻiloʻi ai hoʻo telefua.
EXO 21:1 “Pea ko e ngaahi fono ʻeni, ʻaia ke ke tuku ʻi honau ʻao.
EXO 21:2 Kapau te ke fakatau ha tamaioʻeiki ko e Hepelū, ko e taʻu ʻe ono te ne tauhi koe: pea ʻi hono fitu ʻe ʻalu atu tauʻatāina ia taʻetotongi.
EXO 21:3 Kapau naʻe haʻu tokotaha pe, ʻe ʻalu kituaʻā tokotaha pe: kapau naʻe mali, pea ʻe ʻalu hono mali mo ia.
EXO 21:4 Kapau naʻe foaki ha mali kiate ia ʻe hono ʻeiki, pea kuo ne fānau kiate ia ʻae fānau tangata pe ʻe fānau fefine: ko e mali mo e fānau ʻe ʻa hono ʻeiki, pea te ne ʻalu tokotaha pe ia.
EXO 21:5 Pea kapau ʻe lea totonu ʻae tamaioʻeiki, ʻo pehē, ʻOku ou ʻofa ki hoku ʻeiki, mo hoku mali, mo ʻeku fānau; ʻe ʻikai te u ʻalu ke tauʻatāina au,
EXO 21:6 Pea ʻe toki ʻomi ia ʻe hono ʻeiki ki he kau fakamaau; pea ʻe ʻomi ia foki ki he matapā, pe ki he pou ʻoe matapā; pea ʻe tui hono telinga ʻe hono ʻeiki ke ʻasi ʻaki ʻae hui; pea te ne tauhi ia ʻo fai maʻuaipē.
EXO 21:7 ¶ “Pea kapau ʻe fakatau ʻe ha tangata hono ʻofefine ke hoko ko e kaunanga, ʻe ʻikai ʻalu kituaʻā ia ʻo hangē ko e kau tamaioʻeiki.
EXO 21:8 Kapau ʻoku ʻikai lelei ia ʻi he ʻao ʻo hono ʻeiki, ʻaia kuo ne fakanofo ia kiate ia, te ne toki tukuange ia ke huhuʻi ia: ʻoku ʻikai ngofua ʻene fakatau ia ki ha kakai kehe, koeʻuhi kuo fai taʻetotonu ia kiate ia.
EXO 21:9 Pea kapau kuo ne fakanofo ia ki hono foha, pea te ne fai kiate ia ʻo hangē ko e anga ʻae ʻofefine.
EXO 21:10 Kapau ʻoku ne toʻo kiate ia ʻae uaifi ʻe taha: ʻe ʻikai siʻi te ne fakasiʻisiʻi ʻene meʻakai, pe ko e kofu, mo e ngāue totonu ʻae uaifi.
EXO 21:11 Pea kapau ʻe ʻikai te ne fai ʻae meʻa ni ʻe tolu kiate ia, pea ʻe ʻalu atu ia ʻiate ia, ʻe tauʻatāina ia taʻetotongi.
EXO 21:12 ¶ “Ko ia ʻoku ne tali ha tangata, pea mate ai ia, ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
EXO 21:13 Pea kapau naʻe ʻikai lamasi ia ʻe ha tangata, ka naʻe tukuange ia ʻe he ʻOtua ki hono nima; pea te u fakahā kiate koe ha potu ke hola ia ki ai.
EXO 21:14 Ka koeʻuhi kapau ʻe haʻu loto lahi ha tangata ki hono kaungāʻapi, ke tāmateʻi ia ʻi he angakovi; te ke ʻave ia mei hoku feilaulauʻanga koeʻuhi ke mate ia.
EXO 21:15 ¶ “Pea ko ia ʻoku ne taaʻi ʻene tamai, pe ko ʻene faʻē, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.
EXO 21:16 ¶ “Pea ko ia ʻoku ne kaihaʻasi ha tangata, ʻo fakatau ia, pea kapau ʻoku ʻilo ia ʻi hono nima, ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
EXO 21:17 ¶ “Pea ko ia ʻoku ne kapeʻi ʻene tamai pe ko ʻene faʻē, ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
EXO 21:18 ¶ “Pea kapau ʻe fekuki ʻae ongo tangata, pea taaʻi ʻe he tokotaha ʻae tokotaha ʻaki ʻae maka, pe tuki ʻaki hono nima, pea ʻikai mate kae toka ai:
EXO 21:19 Kapau ʻe toetuʻu hake ʻo ʻeveʻeva ʻituʻa mo hono tokotoko, pea ʻe toki hao ai ʻaia naʻa ne taaʻi ia: ka ʻe totongi ia ki hono ngaahi ʻaho kuo liaki, pea te ne totongi hono fakamoʻui ke haohaoa.
EXO 21:20 ¶ “Kapau ʻe taaʻi ʻe ha tangata ʻene tamaioʻeiki, pe ko ʻene kaunanga ʻaki ha vaʻa ʻakau, pea mate ai ia ʻi hono nima; ko e moʻoni ʻe tautea ia.
EXO 21:21 Ka koeʻuhi kapau ʻe moʻui ia ʻi he ʻaho ʻe taha, pe ua, ʻe ʻikai tautea ia, he ko ʻene koloa ia.
EXO 21:22 ¶ “Kapau ʻoku fekuki ʻae ongo tangata, pea lavea ai ha fefine feitama, pea tō ai ʻene tama, pea ngata ai hono kovi: ʻe tautea moʻoni ai ʻae tangata, ʻo hangē ko ia ʻe lea ki ai ʻae mali ʻoe fefine: pea ʻe totongi ia ʻo hangē ko e lea ʻae kau fakamaau.
EXO 21:23 Pea kapau ʻe tupu ai ʻae kovi, ke ke ʻatu ʻae moʻui ke totongi ʻae moʻui.
EXO 21:24 Ko e mata ki he mata, ko e nifo ki he nifo, ko e nima ki he nima, ko e vaʻe ki he vaʻe,
EXO 21:25 Ko e tutu ki he tutu, ko e lavea ki he lavea, mo e tā ki he tā.
EXO 21:26 ¶ “Pea kapau ʻe taaʻi ʻe ha tangata ʻae mata ʻo ʻene tamaioʻeiki pe ko e mata ʻo ʻene kaunanga, pea kui ai; pea ʻe tukuange ia ke ʻalu ʻataʻatā, koeʻuhi ko hono mata.
EXO 21:27 Pea kapau te ne taaʻi ʻene tamaioʻeiki, pea mokulu ai ʻae nifo, pe ko e nifo ʻo ʻene kaunanga; te ne tukuange ia ke ʻalu tauʻatāina koeʻuhi ko e nifo.
EXO 21:28 ¶ “Kapau ʻe tuiʻi ʻe ha pulu ha tangata pe ha fefine, pea mate ai ia: ʻe tolongaki ʻae pulu ʻaki ʻae maka ke mate, pea ʻe ʻikai kai hono sino: pea ʻe ʻataʻatā ʻaia ʻoku ʻaʻana ʻae pulu.
EXO 21:29 Pea kapau naʻe faʻa tui ʻe he pulu ʻaki hono meʻatui, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe hili, pea naʻe tala ia kiate ia ʻoku ʻaʻana, pea naʻe ʻikai te ne noʻotaki ia, ka kuo ne tāmateʻi ha tangata, pe ha fefine; ʻe tolongaki ʻae pulu ʻaki ʻae maka ke mate ia, pea ʻe tāmateʻi mo ia ʻoku ʻaʻana.
EXO 21:30 Pea kapau ʻe lau paʻanga kiate ia mo hono huhuʻi, pea te ne ʻatu ʻaia kotoa pē ʻoku tala kiate ia.
EXO 21:31 Kapau kuo ne tuiʻi ha foha pe ha ʻofefine, ʻe fai kiate ia ʻo fakatatau ki ha fakamaau ni.
EXO 21:32 Kapau ʻe tuiʻi ʻe he pulu ha tamaioʻeiki pe ha kaunanga; ʻe ʻatu ʻe ia ki heʻena ʻeiki ʻae sikeli siliva ʻe tolungofulu, pea ʻe tolongaki ʻae pulu ʻaki ʻae maka ke mate.
EXO 21:33 ¶ “Pea kapau ʻe tangaki ʻe ha tangata ha luo, pe kapau ʻe keli ʻe ha tangata ha luo, pea ʻikai ʻufiʻufi ia, pea tō ki ai ha pulu, pe ha ʻasi;
EXO 21:34 Ko ia ʻoku ʻaʻana ʻae luo te ne totongi ia, ʻo ʻatu ʻae ngaahi paʻanga kiate ia ʻoku ʻaʻana ʻae manu; ka e ʻaʻana ʻae manu mate.
EXO 21:35 ¶ Pea kapau ʻe tuiʻi ʻe ha pulu ʻae tangata ʻe tokotaha ʻae pulu ʻae tangata kehe, pea mate ai ia; te na toki fakatau ʻae pulu moʻui, ʻo vaeua ʻae totongi; pea te na vaeua mo e pulu mate.
EXO 21:36 Pea kapau ʻe ʻilo, naʻe faʻa tui ʻe he pulu ʻi muʻa, pea naʻe ʻikai noʻotaki ia ʻe heʻene ʻeiki; ko e moʻoni te ne totongi ʻae pulu ʻaki ʻae pulu; pea ʻe ʻaʻana ʻae pulu mate.
EXO 22:1 “Kapau ʻe kaihaʻa ʻe ha tangata ha pulu pe ha sipi, mo tāmateʻi ia, pe fakatau ia; te ne totongi ʻae pulu ʻaki ʻae pulu ʻe nima, mo e sipi ʻe taha ʻaki ʻae sipi ʻe fā.
EXO 22:2 ¶ Kapau ʻe maʻu[poʻuli ]ha kaihaʻa lolotonga ʻene fai, pea taaʻi ia pea mate, ʻe ʻikai lilingi ha toto koeʻuhi ko ia.
EXO 22:3 Kapau kuo ʻalu hake ʻae laʻā kiate ia, ʻe ʻikai teʻia ia: ka te ne ʻatu hono totongi kotoa: kapau ʻoku ʻikai haʻa ne meʻa, pehē ʻe fakatau ia koeʻuhi ko ʻene kaihaʻa.
EXO 22:4 Kapau ʻoku ʻilo pau ʻene kaihaʻa ʻi hono nima ʻoku kei moʻui, pe ko ha pulu, pe ha ʻasi, pe ha sipi; ʻe totongi ʻaki ia ʻae ua.
EXO 22:5 ¶ “Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ke keina ha ngoue, pe ha ngoue vaine, ʻo ne tuku ki ai ʻene manu, ke kai ʻi he ngoue ʻae tangata kehe: ʻe totongi ki ai ia ʻaki hono fua lelei ʻo ʻene ngoue, mo e lelei ʻo ʻene ngoue vaine.
EXO 22:6 ¶ “Kapau ʻe tupu ha afi, pea hoko ki he ʻakau talatala, pea vela ai ʻae ngaahi fokotuʻunga uite, pe ko e ngoue, ʻo ʻauha ai; ko ia naʻa ne tutu ʻae afi te ne totongi moʻoni.
EXO 22:7 ¶ “Kapau ʻe tuku ʻe ha tangata ʻae ngaahi paʻanga, pe ha meʻa ki hono kaungāʻapi, ke ne vakai ki ai, pea kapau ʻe kaihaʻasia ia mei he fale ʻoe tangata: kapau ʻe ʻilo ʻae kaihaʻa, tuku ke ne totongi ʻaki ʻae ua.
EXO 22:8 Kapau ʻoku ʻikai ʻilo ʻae kaihaʻa, pea ʻe toki ʻomi ʻae ʻeiki ʻoe fale ki he kau fakamaau, ke ʻilo, pe kuo ne ai hono nima ki he meʻa ʻa hono kaungāʻapi.
EXO 22:9 “ʻI he ngaahi anga fakakaihaʻa kotoa pē, ʻoku kau ki he pulu, pe ki he ʻasi, pe ko e sipi, pe ki he kofu, pe ki he meʻa kuo mole, ʻaia ʻoku lea fakapapau ki ai ha tokotaha ʻo pehē ko ʻene meʻa, ʻe fakahā fakatouʻosi pe ʻena meʻa ki he kau fakamaau; pea ko ia ʻe tuku ko e halaia ʻe he kau fakamaau, te ne totongi ke tuʻo ua ki hono kaungāʻapi.
EXO 22:10 “Kapau ʻe tuku ʻe ha tangata ki hono kaungāʻapi, ha ʻasi, pe ha pulu, pe ha sipi, pe ha manu ʻe taha ke ne tauhi; pea mate ia, pe lavea, pe fakahēʻi ke mamaʻo, kae ʻikai ha tangata kuo mamata ki ai;
EXO 22:11 Pea ʻe fuakava ʻakinaua ki he ʻEiki, ʻo pehē naʻe ʻikai te ne mafao atu hono nima ki he meʻa ʻa hono kaungāʻapi; pea ko ia ʻoku ʻaʻana ʻae meʻa te ne tui ki ai, pea ʻe ʻikai totongi ia.
EXO 22:12 Pea kapau kuo kaihaʻasi meiate ia, pea te ne ʻatu ʻae totongi kiate ia ʻoku ʻaʻana ia.
EXO 22:13 Kapau kuo mahaehae, ʻoku lelei ʻene ʻomi ia ke fakamoʻoni, pea ʻe ʻikai te ne totongi ʻaia kuo mahaehae.
EXO 22:14 ¶ “Pea kapau ʻe nō ʻe ha tangata ha meʻa ʻe taha ʻi hono kaungāʻapi, pea hoko ʻo lavea ia, pe mate, kae ʻikai ʻi ai ʻaia ʻoku ʻaʻana, ko e moʻoni te ne totongi ia.
EXO 22:15 Pea kapau naʻe ʻi ai ia ʻaia ʻoku ʻaʻana, pea ʻe ʻikai totongi ia; kapau ko e ngāue totongi, naʻe haʻu ia ko e totongi.
EXO 22:16 ¶ “Pea kapau ʻe fakatauveleʻi ʻe ha tangata ha taʻahine ʻoku teʻeki poloʻi pea na mohe, ko e moʻoni te ne vahe koloa maʻana, pea hoko ko hono mali.
EXO 22:17 Pea kapau ʻe ʻikai ʻaupito tuku ia ʻe heʻene tamai kiate ia, pea ke totongi paʻanga ia ʻo fakatatau ki he koloa fakatau ʻae kau taʻahine.
EXO 22:18 ¶ “ʻOua naʻa ke tuku ke moʻui ʻae fefine taulafaʻahikehe.
EXO 22:19 ¶ “Ko ia ʻe mohe mo e manu ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.
EXO 22:20 ¶ “Ko ia ʻoku feilaulau ki ha ʻotua kehe, ka ʻoku ʻikai kia Sihova pe, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.
EXO 22:21 ¶ “ʻE ʻikai te ke fakamamahiʻi ha muli, pe taʻomia ia, he naʻa mou nofo ʻi ʻIsipite ko e kau muli.
EXO 22:22 ¶ “ʻE ʻikai te mou fakamamahi ha fefine kuo pekia hono mali, pe ko e tamasiʻi tuēnoa.
EXO 22:23 Kapau te ke tautea ʻakinautolu ʻi ha meʻa, pea nau tangi mai kiate au, ko e moʻoni te u ongoʻi ʻenau tangi;
EXO 22:24 Pea ʻe tupu ʻo lahi ai ʻeku houhau, pea te u tāmateʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae heletā; pea ʻe hoko homou ngaahi mali ko e kau paea, mo hoʻomou fānau ko e tamai mate.
EXO 22:25 ¶ “Kapau ʻoku tuku atu hoʻo koloa ki ha niʻihi ʻi hoku kakai masiva ʻoku ofi kiate koe, ʻoua naʻa ke fai kiate ia hangē ha tangi koloa totongi, pea ʻoua naʻa ke tala kiate ia ʻae totongi.
EXO 22:26 Kapau ʻoku ke toʻo ʻae kofu ʻo ho kaungāʻapi ko e fakamoʻoni, ke ke toe ʻatu ia kiate ia ʻo feʻunga mo e tō ʻae laʻā.
EXO 22:27 He ko hono kofu pe ia, ko e kofu ʻo hono kili: pea ko e hā ʻe mohe ai ia? Pea ka tangi ia kiate au, pea ʻe pehē, Te u ongoʻi, he ʻoku ou angaʻofa.
EXO 22:28 ¶ “ʻOua naʻa ke lauʻikovi ʻae kau fakamaau, pe kapeʻi ʻae pule ʻa hoʻo kakai.
EXO 22:29 ¶ “ʻOua naʻa ke fakatuai ʻi he ʻatu hoʻo ngaahi ʻuluaki fua kuo motuʻa, mo e meʻainu; ko e ʻuluaki ʻi ho ngaahi foha te ke foaki kia Sihova.
EXO 22:30 Pea ke fai pehē pe foki ki hoʻo fanga pulu pea mo hoʻo fanga sipi: ʻe nofo ʻae ʻuhiki mo ʻene faʻē ʻi he ʻaho ʻe fitu: ʻi hono ʻaho valu te ke foaki mai ia kiate au.
EXO 22:31 ¶ “Pea te mou ʻiate au ko e kau tangata māʻoniʻoni: pea ʻe ʻikai te mou kai ha kakano kuo haehae ʻe he fanga manu ʻi he vao; ka te mou lī ia ki he fanga kulī.
EXO 23:1 “ʻOua naʻa ke fakatupu ʻae ongoongo loi; ʻoua naʻa ke kuku nima mo e kau angakovi ke hoko ʻae fakamoʻoni taʻetotonu.
EXO 23:2 ¶ “ʻOua naʻa ke muimui ki he tokolahi ke fai kovi: ʻoua naʻa ke lea fakaangimui pe ki he tokolahi ke fakapikoʻi ʻae fakamaau.
EXO 23:3 ¶ “Pea ʻoua naʻa ke tokoni kovi ki he tangata masiva.
EXO 23:4 ¶ “Pea kapau ʻoku mo fetaulaki mo e pulu pe ko e ʻasi ʻa ho fili ʻoku ʻalu hē, ko e moʻoni te ke toe ʻomi ia kiate ia.
EXO 23:5 Kapau ʻoku ke mamata ki he ʻasi ʻo ia ʻoku fehiʻa kiate koe ʻoku tokoto kuo taʻomia ia ʻe heʻene kavenga, pea ʻoku ʻikai te ke fie tokoni ia, ko e moʻoni te ke tokoni ia.
EXO 23:6 ¶ “ʻOua naʻa ke fakahalaʻi ʻae fakamaau ʻo hoʻo kakai masiva ʻi heʻene meʻa.
EXO 23:7 Taʻofi koe ke ke mamaʻo mei he meʻa loi: pea ʻoua naʻa ke tāmateʻi ʻae taʻehalaia mo e māʻoniʻoni: koeʻuhi ʻe ʻikai te u fakatonuhia ʻae angakovi.
EXO 23:8 ¶ “Pea ʻoua naʻa ke maʻu ha meʻa foaki: he ko e meʻa foaki, ʻoku ne fakakui ʻae poto, mo ne fakahalaʻi ʻae ngaahi lea ʻae māʻoniʻoni.
EXO 23:9 ¶ “Pea ʻoua naʻa ke fakafiuʻi foki ʻae muli; he ʻoku mou ʻilo ʻae loto ʻoe muli, he naʻa mou nofo ko e kau muli ʻi he fonua ko ʻIsipite.
EXO 23:10 ¶ “Pea te ke tō ho fonua ʻi he taʻu ʻe ono, mo ke tānaki hono ngaahi fua ʻo ia:
EXO 23:11 Ka ko hono fitu ʻoe taʻu, ke ke tuku ia ke mālōlō, pea taʻeueʻi: koeʻuhi ke kai ʻe he masiva ʻi ho kakai: pea ko ia ʻoku tuku ʻekinautolu ʻe kai ia ʻe he fanga manu ʻoe vao: pea te ke fai pehē pe ki hoʻo ngoue vaine, mo hoʻo ngoue ʻolive.
EXO 23:12 “Ke ke fai hoʻo ngāue ʻi he ʻaho ʻe ono, pea ke mālōlō ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: ke mālōlō ai hoʻo pulu, mo hoʻo asi, mo e tama ʻa hoʻo kaunanga, mo e muli, pea ke nau maʻu ʻae fiemālie.
EXO 23:13 “Pea ko e meʻa kotoa pē kuo u tala kiate kimoutolu, mou tokanga lelei ki ai: pea ʻoua siʻi naʻa ke lea ki he hingoa ʻoe ngaahi ʻotua kehe, pea ke ʻoua naʻa ongoʻi ia mei homou ngutu.
EXO 23:14 ¶ “ʻE liunga tolu hoʻo fai ʻae kātoanga kiate au ʻi he taʻu.
EXO 23:15 Ke ke fai ʻae kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani: (ke ke kai mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koe, ʻi he ʻaho tuʻutuʻuni ʻi he māhina ko ʻApipi; he naʻa ke haʻu ai mei ʻIsipite; pea ʻoua naʻa haʻu mola pe ha tokotaha ki hoku ʻao.)
EXO 23:16 “Mo e kātoanga ʻoe ututaʻu, ko e ʻuluaki fua ʻo hoʻo ngoue ʻaia naʻa ke tūtuuʻi ʻi hoʻo ngoue: pea mo e kātoanga ʻoe tānaki, ʻaia ʻoku fai ʻi he ngataʻanga ʻoe taʻu, hili hao tānaki fakataha hoʻo ngāue mei he ngoue.
EXO 23:17 ‌ʻE fakahā liunga tolu ʻi he taʻu ʻa hoʻo kakai tangata kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtua.
EXO 23:18 “ʻOua naʻa ke ʻatu ʻae toto ʻo hoku feilaulau fakataha mo e mā kuo fakalēvani: pea ʻoua naʻa tuku ʻae ngako ʻo hoku feilaulau ki he ʻapongipongi.
EXO 23:19 “Ko e polopolo ʻoe ngaahi ʻuluaki fua ʻo ho fonua ke ke ʻomi ki he fale ʻo Sihova ko ho ʻOtua. “ʻOua naʻa ke haka ʻae ʻuhikiʻi sipi pe ko e kosi ʻi he huhuʻa ʻo ʻene faʻē.
EXO 23:20 ¶ “Vakai, ʻoku ou fekau ha ʻĀngelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, ke tataki koe ʻi he hala, pea ke ʻomi koe ki he potu ʻaia kuo u teuteuʻi.
EXO 23:21 Pea ke tokanga kiate ia, pea fai talangofua ki hono leʻo, ʻoua naʻa ke fakahouhau kiate ia; koeʻuhi ʻe ʻikai te ne fakamolemole hoʻomou ngaahi talangataʻa: he ʻoku ʻiate ia ʻa hoku huafa.
EXO 23:22 Pea kapau te ke fai talangofua moʻoni ki hono leʻo, ʻo fai ʻaia kotoa pē ʻoku ou tala: te u hoko ai ko e fili au ki ho ngaahi fili, pea te u tautea ʻakinautolu ʻoku tautea koe.
EXO 23:23 He ko ʻeku ʻĀngelo ʻe muʻomuʻa ʻiate koe, ʻo ne ʻomi koe ki he kakai ʻAmoli, mo e kau Heti, mo e kau Pelesi, mo e kau Kēnani, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi; pea te u tuʻusi ʻakinautolu.
EXO 23:24 ‌ʻOua naʻa ke punou koe ki honau ngaahi ʻotua, pe tauhi ʻakinautolu, pe fai ʻo hangē ko ʻenau ngaahi ngāue, ka ke fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, mo holoki hifo ʻaupito ʻenau ngaahi meʻa fakatātā.
EXO 23:25 Pea te mou tauhi ʻa Sihova ko homou ʻOtua, pea te ne tāpuakiʻi hoʻo mā mo hoʻo vai: pea te u toʻo ʻae mahaki ʻo ʻave ia meiate kimoutolu.
EXO 23:26 ¶ ʻE ʻikai ha meʻa ʻe fānau taʻehoko, pe paʻa ʻi ho fonua: ko hono lau ʻo ho ngaahi ʻaho te u fakakakato.
EXO 23:27 “Te u fekau ke muʻomuʻa ʻiate koe hoku manavahēʻia, pea te u fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē ʻaia te ke hoko ki ai, pea te u ngaohi ha ngaahi fili ke nau fulituʻa kiate koe.
EXO 23:28 Pea te u fekau ke muʻomuʻa ʻiate koe ʻae fanga langomū, pea te nau kapusi mei ho ʻao, ʻae kau Hevi, mo e kau Kēnani, mo e kau Heti.
EXO 23:29 ‌ʻE ʻikai te u kapusi ʻakinautolu mei ho ʻao ʻi he taʻu pe taha: telia naʻa ngaongao ai ʻae fonua, pea tupu ʻo lahi ai kiate koe ʻae fanga manu ʻoe vao.
EXO 23:30 Te u kapusi fakaholoholo pe ʻakinautolu mei ho ʻao, kaeʻoua ke mou tupu ʻo tokolahi, pea maʻu ʻae fonua.
EXO 23:31 Pea te u tuku ho ngataʻanga mei he tahi Kulokula, ʻo aʻu ki he tahi ʻoe kakai Filisitia, pea mei he toafa ʻo aʻu ki he vaitafe lahi: he te u tukuange ʻae kakai ʻoe fonua ki homou nima; pea te ke kapusi ʻakinautolu mei ho ʻao.
EXO 23:32 ‌ʻOua naʻa ke fai ha fuakava mo kinautolu, pe ki honau ngaahi ʻotua.
EXO 23:33 ‌ʻE ʻikai te nau nofo ʻi ho fonua, telia naʻa nau fakafaihalaʻi koe kiate au: he kapau te ke tauhi honau ngaahi ʻotua, ko e moʻoni ʻe fakahalahala ai koe.”
EXO 24:1 Pea pehē ʻe ia kia Mōsese, “ʻAlu hake koe kia Sihova, ʻa koe mo ʻElone, mo Natapi, mo ʻApiu, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ʻe toko fitungofulu; pea punou hifo ʻakimoutolu mei he mamaʻo ʻo hū.
EXO 24:2 Pea ko Mōsese tokotaha pe ʻe haʻu ʻo ofi kia Sihova: kaeʻoua te nau haʻu ʻo ofi; pea ʻoua naʻa ʻalu hake ʻae kakai mo ia.”
EXO 24:3 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Mōsese ʻo ne tala ki he kakai ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova, mo e ngaahi fono kotoa pē; pea tali lea taha pe ʻae kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “Ko e ngaahi lea kotoa pē kuo folofolaʻaki ʻe Sihova te mau fai.”
EXO 24:4 Pea naʻe tohi ʻe Mōsese ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova, pea tuʻu hengihengi hake ia ʻi he pongipongi, ʻo ne langa ʻae feilaulauʻanga ʻi he lalo moʻunga, mo e maka ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻo ʻIsileli.
EXO 24:5 Pea fekau ʻe ia ʻae kau talavou ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, mo e ngaahi feilaulau ʻoe melino, ko e fanga pulu.
EXO 24:6 Pea naʻe toʻo ʻe Mōsese hono vaeua mālieʻanga ʻoe toto, ʻo ne lingi ia ki he ngaahi ipu; pea ko hono vahe ʻe taha ʻoe toto naʻa ne luluku ʻaki ʻae feilaulauʻanga.
EXO 24:7 Pea toʻo ʻe ia ʻae tohi ʻoe fuakava, ʻo ne lau ia ke ongoʻi ʻe he kakai: pea naʻa nau tala, ‘Ko e meʻa kotoa pē kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea [te mau ]talangofua.”
EXO 24:8 Pea naʻe toʻo ʻe Mōsese ʻae toto, ʻo ne luluku ia ki he kakai, ʻo ne pehē, “Vakai, ko e toto ʻoe fuakava, ʻaia kuo fai ʻe Sihova mo kimoutolu ʻi he ngaahi folofola ni kotoa pē.”
EXO 24:9 ¶ Pea toki ʻalu hake ai ʻa Mōsese, mo ʻElone, mo Natapi, mo ʻApiu, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ʻe toko fitungofulu.
EXO 24:10 Pea naʻa nau mamata ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli; pea naʻe ʻi hono lalo vaʻe ʻae ngāue ʻo hangē ha faliki maka ko e safaia, pea naʻe tatau mo e langi maʻa ʻa hono malama.
EXO 24:11 Pea naʻe ʻikai hili hono nima ki he kau mātuʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli; pea naʻa nau mamata ki he ʻOtua foki, ʻonau kai mo inu.
EXO 24:12 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu hake koe kiate au ʻi he moʻunga, pea nofo ai: pea te u tuku kiate koe ʻae maka lafalafa ʻe ua, pea mo e fono, mo e ngaahi fekau kuo u tohi; koeʻuhi ke ke ako ʻaki ia.”
EXO 24:13 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Mōsese mo hono tauhi ko Siosiua: pea naʻe ʻalu hake ʻa Mōsese ki he moʻunga ʻoe ʻOtua.
EXO 24:14 Pea naʻe tala ʻe ia ki he kau mātuʻa, “Mou tatali ʻi heni kiate kimaua, ke ʻoua ke ma toe ʻomi kiate kimoutolu: pea vakai, ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa ʻElone, mo Hua: kapau ʻe ai ha meʻa ʻi ha tangata ke fai, ke haʻu ia kiate kinaua.”
EXO 24:15 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Mōsese ki he moʻunga, pea naʻe ʻuʻufi ʻae moʻunga ʻe he ʻao.
EXO 24:16 Pea naʻe nofo mai ʻae nāunau ʻo Sihova ki he moʻunga ko Sainai, pea naʻe ʻuʻufi ia ʻe he ʻao ʻi he ʻaho ʻe ono: pea naʻe folofola ia kia Mōsese ʻi hono fitu ʻoe ʻaho mei he loto ʻao.
EXO 24:17 Pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻo hangē ko e afi fakaʻauha ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga, ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 24:18 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese ki he loto ʻao, ʻo ʻalu hake ki he moʻunga: pea naʻe ʻi he moʻunga ʻa Mōsese ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu.
EXO 25:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 25:2 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ke nau ʻomi kiate au ʻae meʻaʻofa; pea ʻilonga ʻae tangata kotoa pē ʻoku foaki loto lelei pe, te mou maʻu mei ai ʻeku meʻaʻofa.
EXO 25:3 Pea ko e meʻaʻofa ʻeni te mou maʻu ʻiate kinautolu; ko e koula, mo e siliva, mo e palasa.
EXO 25:4 Mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e silika, mo e fulufuluʻi kosi,
EXO 25:5 Mo e kili ʻoe sipitangata kuo tuku kula, mo e kili ʻoe pasa, mo e ʻakau ko e sitimi,
EXO 25:6 Mo e lolo ke maama ʻaki, mo e ʻakau nanamu ki he lolo tākai, pea ki he meʻa namu kakala.
EXO 25:7 Ko e maka ko e oniki, mo e maka ke ʻai ki he ʻefoti, pea ki he sifa fatafata.
EXO 25:8 Pea tuku ke nau ngaohi kiate au ʻae Potu Toputapu; koeʻuhi ke u nofo ʻiate kinautolu.
EXO 25:9 Te mou ngaohi ia ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa kotoa pē te u fakahā kiate koe, ki he fakatātā ʻoe fale fehikitaki, mo e fakatātā ʻo hono ngaahi nāunau kotoa pē.
EXO 25:10 ¶ “Pea te nau ngaohi ha puha ʻoe ʻakau ko e sitimi: ko e hanga ʻe nima mo e toe ʻa hono lōloa ʻo ia, pea ko e hanga ʻe tolu ʻa hono māukupu, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māʻolunga.
EXO 25:11 Pea ke ʻaofi ʻaki ia ʻae koula haohaoa, ke ke ʻaofi ia ʻi loto mo tuʻa, pea ke ngaohi ʻi ai ʻae tatā koula ke takatakai.
EXO 25:12 Pea te ke ngaohi hono kavei koula ʻe fā, ʻo ʻai ia ki hono tuliki ʻe fā; ʻe ai ʻae kavei ʻe ua ʻi hono faʻahi ʻe taha, mo e kavei ʻe ua ʻi hono faʻahi ʻe taha.
EXO 25:13 Pea ke ngaohi ʻae ongo haʻamo mei he ʻakau ko e sitimi, ʻo ʻaofi ia ʻaki ʻae koula.
EXO 25:14 Pea ke velo ʻae haʻamo ki he kavei ʻi he potu ʻe ua ʻoe puha, koeʻuhi ke haʻamo ʻaki ʻae puha.
EXO 25:15 ‌ʻE tuku maʻuaipē ʻae ongo haʻamo ʻi he kavei ʻoe puha: ʻe ʻikai toʻo ʻo ʻave ia mei ai.
EXO 25:16 Pea te ke ai ki he loto puha ʻae tohi ʻoe fuakava, ʻaia te u ʻatu kiate koe.
EXO 25:17 “Pea te ke ngaohi ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa ʻaki ʻae koula haohaoa: ko e hanga ʻe nima ʻa hono lōloa ʻo ia, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māukupu.
EXO 25:18 Pea te ke ngaohi ʻae selupimi koula ʻe ua, ke ke ngaohi ia ʻaki ʻae koula tuki, ʻi hono tā ʻe ua ʻoe nofoʻanga ʻaloʻofa.
EXO 25:19 Pea te ke ngaohi ʻae selupi ʻe taha[ke tuʻu ]ʻi he tā ʻe taha, mo e selupi ʻe taha [ke tuʻu ]ʻi he tā ʻe taha; ʻe ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofa ʻae ongo selupimi ʻi hono tā ʻe ua ʻo ia.
EXO 25:20 Pea ʻe mafola atu hona kapakau ʻi ʻolunga ʻe he ongo selupimi, ke maluʻi ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa ʻaki hona kapakau, pea ʻe fehangaʻaki hona mata, ʻo na femamataʻaki; pea ʻe hanga ki he nofoʻanga ʻaloʻofa ʻae mata ʻoe ongo selupimi.
EXO 25:21 Pea te ke hilifaki ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa ki ʻolunga ki he funga puha; pea te ke ʻai ki loto ʻi he puha ʻae tohi ʻoe fuakava ʻaia te u ʻatu kiate koe.
EXO 25:22 Pea te u fakafetaulaki ʻi ai kiate koe, pea te tā lea ai mo koe mei ʻolunga ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofa, mei he vahaʻa ʻoe ongo selupimi, ʻaia ʻoku ʻi he funga ʻoe puha ʻoe fuakava, ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia te u fekau atu ai kiate koe, ki he fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 25:23 ¶ “Pea te ke ngaohi foki ʻae palepale mei he ʻakau ko e sitimi: ko e hanga ʻe fā ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe ua ʻa hono māukupu ʻo ia, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māʻolunga.
EXO 25:24 Pea te ke ʻaofi ia ʻaki ʻae koula haohaoa, mo ke ngaohi ʻi ai ʻae tatā koula ke takatakai.
EXO 25:25 Pea te ke ngaohi ki ai hono tapa takatakai ko e ʻaofinima ʻe taha hono lau lahi; pea ke ngaohi ha tatā takatakai.
EXO 25:26 Pea te ke ngaohi hono kavei koula ʻe fā, pea ʻai ʻae kavei ki hono tuliki ʻe fā, ʻaia ʻoku ʻi hono vaʻe ʻe fā.
EXO 25:27 ‌ʻE tuʻu hanga tonu atu ʻae ngaahi kavei mo hono tapa ke velo ai ʻae ʻakau ke haʻamo ʻaki ʻae palepale.
EXO 25:28 Pea te ke ngaohi ʻae haʻamo ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi, ʻo ʻaofi ʻaki ia ʻae koula, ke haʻamo ʻaki ʻae palepale.
EXO 25:29 Pea te ke ngaohi ʻa hono ngaahi ipu, mo hono ngaahi meʻa ohu, mo hono ngaahi tāpuni, mo hono ngaahi ipu luoluo, ke lingi ki ai: ke ke ngaohi ia kotoa pē ʻaki ʻae koula haohaoa.
EXO 25:30 Pea te ke hili maʻuaipē ʻae mā ʻoe ʻao ki he palepale ʻi hoku ʻao.
EXO 25:31 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae tuʻunga maama koula haohaoa: ʻe ngaohi ʻae tuʻunga maama ʻaki ʻae ngāue tuki: ko hono kau, mo hono ngaahi pasanga mo hono ngaahi ipu siʻi, mo hono ngaahi teunga potopoto, mo hono ngaahi fisiʻiʻakau, ʻe ʻi he meʻa pe ko ia.
EXO 25:32 Pea ʻe tuʻu ʻae pasanga ʻe ono mei hono potu ʻe ua: ko e pasanga ʻe tolu mei he potu ʻe taha ʻoe tuʻunga maama, mo e pasanga ʻe tolu mei he potu kehe ʻoe tuʻunga maama:
EXO 25:33 Ko e ipu ʻaiʻanga lolo ʻe tolu kuo ngaohi ʻo hangē ko e fuaʻi telie, ko e teunga potopoto mo hono fisiʻiʻakau ʻi he pasanga ʻe taha; mo e ipu ʻaiʻanga lolo ʻe tolu kuo ngaohi ʻo hangē ko e fuaʻi telie ʻi he pasanga ʻe taha, mo hono teunga potopoto mo hono fisiʻiʻakau: pea ʻe pehē pe ʻi he pasanga ʻe ono ʻoku tuʻu ʻi he tuʻunga maama.
EXO 25:34 Pea ʻe ʻai ʻae ipu ʻaiʻanga lolo ʻe fā ʻi he tuʻunga maama kuo ngaohi ʻo hangē ko e fuaʻi telie mo honau ngaahi teunga potopoto mo hono ngaahi fisiʻiʻakau.
EXO 25:35 Pea ʻe ʻai ʻae teunga potopoto ʻe taha ʻi lalo ʻi he pasanga ʻe ua, mo e teunga potopoto ʻe taha ʻi lalo ʻi he pasanga ʻe ua, mo e teunga potopoto ʻe taha ʻi lalo ʻi he pasanga ʻe ua, ʻo fakatatau ki he pasanga ʻe ono ʻoku tuʻu ʻi he tuʻunga maama.
EXO 25:36 Ko honau ngaahi teunga potopoto mo e ngaahi pasanga, ʻe ngaohi ia kotoa pē ʻi he koula haohaoa kuo tuki.
EXO 25:37 Pea te ke ngaohi hono foʻi maama ʻe fitu ʻo ia: pea te nau tutu ʻae maama ʻi ai, koeʻuhi ke nau fakamaama ʻae potu ko ia.
EXO 25:38 Pea ko hono helekosi, mo hono ʻaiʻanga efu; ʻe ngaohi ʻaki ia ʻae koula haohaoa.
EXO 25:39 Te ne ngaohi ia mo e ngaahi ipu ni kotoa pē, ʻaki ʻae taleniti koula haohaoa pe taha.
EXO 25:40 Pea vakai ʻe koe, ke ngaohi ʻae meʻa kotoa pē, ʻo fakatatau ki hono fakatātā, ʻaia naʻe fakahā kiate koe ʻi he moʻunga.
EXO 26:1 “Pea te ke ngaohi foki ʻae fale fehikitaki mo e puipui ʻe hongofulu ʻaki ʻae tupenu tuʻovalevale, mo e lanu moana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho: mo e selupimi kuo ngaohi fakapotopoto.
EXO 26:2 Ko hono lōloa ʻoe puipui ʻe taha, ko e hanga ʻe nimangofulu ma ono, mo hono māukupu ʻoe puipui pe taha ko e hanga ʻe valu: pea ʻe fuofua tatau pe ʻae ngaahi puipui kotoa pē.
EXO 26:3 Pea ko e puipui ʻe nima ʻe fakahoko ʻae taha ki he taha; pea ko e puipui kehe ʻe nima ʻe fakahoko ʻae taha ki he taha.
EXO 26:4 Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi kavei lanumoana ki he kapa ʻoe puipui ʻe taha mei he kapa ʻi he hokoʻanga; pea ke fai pehē pe, ʻi he kapa ʻoe puipui ʻe taha, ʻi he hokoʻanga ʻo hono ua.
EXO 26:5 Ke ke ngaohi ʻae kavei ʻe nimangofulu ki he puipui ʻe taha, pea mo e kavei ʻe nimangofulu ki he kapa ʻoe puipui ʻoku ʻi he hokoʻanga ʻo hono ua: koeʻuhi ke fehokotaki ia.
EXO 26:6 Pea ke ngaohi ʻae fakamaʻu koula ʻe nimangofulu, ke fakahoko ʻaki ʻae puipui pea ʻe hoko ia ko e fale fehikitaki pe taha.
EXO 26:7 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi puipui mei he fulufuluʻi kosi ke fakapulonga ʻaki ʻae fale fehikitaki: ke ke ngaohi ʻae puipui ʻe hongofulu ma taha.
EXO 26:8 Ko hono lōloa ʻoe puipui ʻe taha ko e hanga ʻe onongofulu, mo hono māukupu ʻo ia, ko e hanga ʻe valu: pea ʻe fua tatau pe ʻae puipui ʻe hongofulu ma taha.
EXO 26:9 Pea ke hokohoko ʻae puipui ʻe nima ke taha pe, mo e puipui ʻe ono ke fakataha, pea ke peluki hono ono ʻoe puipui ʻi he ʻao ʻoe mata fale fehikitaki.
EXO 26:10 Pea te ke ngaohi ʻae kavei ʻe nimangofulu ʻi he kapa ʻoe puipui ʻe taha ʻaia ʻoku ʻituʻa ʻi he hokoʻanga, mo e kavei ʻe nimangofulu ʻi he kapa ʻoe puipui ʻoku hokohoko ki hono ua.
EXO 26:11 Pea te ke ngaohi ʻae fakamaʻu palasa ʻe nimangofulu, pea ʻai ʻae fakamaʻu ki he ngaahi kavei, ʻo hokohoko ʻaki ʻae fakapulonga, ke hoko ʻo taha pe ia.
EXO 26:12 Pea ko hono konga ʻoku toe ʻi he puipui ʻoe fale fehikitaki, ko e vaeua ʻoe puipui ʻoku toe ʻe tautau pe ia ʻituʻa ʻi he tuʻafale.
EXO 26:13 Pea ko e hanga ʻe ua ʻi he faʻahi ʻe taha, mo e hanga ʻe ua ʻi he faʻahi ʻe taha ʻo ia, ʻoku toe ʻi hono lōloa ʻoe ngaahi puipui ʻoe fale fehikitaki, ʻe tāupe ia ki hono faʻahi ʻe ua ʻoe fale ʻi he potu ni, mo e potu na ke ʻufiʻufi ia.
EXO 26:14 “Pea te ke ngaohi ʻae meʻa fakapulonga ki he fale fehikitaki ʻaki ʻae ngaahi kili ʻoe sipitangata kuo tuku kula, mo e meʻa fakapulonga ʻe taha kituʻa ʻi he ngaahi kiliʻi pasa.
EXO 26:15 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi laupapa ki he fale fehikitaki mei he ʻakau ko e sitimi ke tuʻu tonu.
EXO 26:16 Ko hono lōloa ʻoe laupapa ko e hanga ʻe uofulu, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māukupu ʻoe laupapa pe taha.
EXO 26:17 Ke ua hono hokoʻanga ʻi he laupapa pe taha, ke tuʻu hangatonu atu pe ʻae taha ki he taha: pea ke fai pehē pe ki he laupapa kotoa pē ʻoe fale fehikitaki.
EXO 26:18 Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi laupapa ki he fale fehikitaki, ko e laupapa ʻe uofulu ki he feituʻu tonga ke hanga ki tonga.
EXO 26:19 Pea ke ngaohi ʻae tuʻunga siliva ʻe fāngofulu ki lalo ʻi he laupapa ʻe uofulu: ko e tuʻunga ʻe ua ki lalo ʻi he laupapa ʻe taha, ki hono mui potu ʻe ua, mo e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha ki hono mui potu ʻe ua.
EXO 26:20 Pea ki hono potu fakatokelau ʻoe fale fehikitaki ʻe ʻai ʻae laupapa ʻe uofulu.
EXO 26:21 Mo honau tuʻunga siliva ʻe fāngofulu; ko e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha, mo e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha.
EXO 26:22 Pea ke ngaohi ʻae laupapa ʻe ono ki he potu fale fehikitaki ki he toʻangalaʻā.
EXO 26:23 Pea te ke ngaohi ʻae laupapa ʻe ua ki he tuliki ʻoe fale fehikitaki ʻi hono faʻahi ʻe ua.
EXO 26:24 Pea ʻe hokohoko ia ʻi lalo, pea ʻe hokohoko ia ʻi ʻolunga ʻi he ʻulu ʻo ia ki hono kavei ʻe taha: ʻe fai pehē ki ai fakatouʻosi: ko e ongo tuliki ia.
EXO 26:25 Pea ko e laupapa ʻe valu ia, mo honau ngaahi tuʻunga siliva, ko e tuʻunga ʻe hongofulu ma ono; ko e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha, mo e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha.
EXO 26:26 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi ʻakau fakalava mei he ʻakau ko e sitimi; ko e nima ki he ngaahi laupapa ʻi he potu ʻe taha ʻoe fale fehikitaki,
EXO 26:27 Pea ko e ʻakau fakalava ʻe nima ki he ngaahi laupapa ʻi he potu ʻe taha ʻoe fale fehikitaki, pea ko e ʻakau fakalava ʻe nima ki he ngaahi laupapa ʻoe potu ʻoe fale fehikitaki, ki he potu ʻe ua ki he toʻangalaʻā.
EXO 26:28 Pea ko e ʻakau fakalava ʻi loto ʻi he ngaahi laupapa, ʻe tau ia ʻi he potu ʻe taha ʻo aʻu ki he potu ʻe taha.
EXO 26:29 Pea te ke ʻaofi ʻae ngaahi laupapa ʻaki ʻae koula, pea ngaohi ʻaki ʻae koula honau ngaahi kavei, ke ʻai ki ai ʻae ʻakau fakalava: pea ke ʻaofi ʻae ngaahi ʻakau fakalava ʻaki ʻae koula.
EXO 26:30 Pea te ke fokotuʻu hake ʻae fale fehikitaki ʻo fakatatau ki he fakatātā ko ia ʻaia naʻe fakahā kiate koe ʻi he moʻunga.
EXO 26:31 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae puipui ʻaki ʻae lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, ʻi he ngāue fakapotopoto: pea ʻe ngaohi ki ai ʻae selupimi:
EXO 26:32 Pea ke tautau ia ki he pou ʻe fā ʻoe ʻakau ko e sitimi kuo ʻaofi ʻaki ʻae koula; ko e koula pe honau ngaahi tautauʻanga, ki honau tuʻunga siliva ʻe fā.
EXO 26:33 ¶ “Pea te ke tautau ʻae puipui ʻi lalo ʻi he ngaahi fakamaʻu, koeʻuhi ke ke ʻomi ki ai ki he loto puipui ʻae puha ʻoe fuakava: pea ʻe vaheʻi kiate kimoutolu ʻe he puipui ʻae Potu Tapu mei he Potu Toputapu ʻaupito.
EXO 26:34 Pea te ke hili ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa ki he funga puha ʻoe fuakava ʻi he Potu Toputapu ʻaupito.
EXO 26:35 Pea te ke tuku ʻae palepale ʻituʻa ʻi he puipui, mo e tuʻunga maama ke tuʻu ʻo hanga tonu atu ki he palepale ʻi he faʻahi ʻoe fale fehikitaki ʻoku hanga ki tonga: pea te ke tuku ʻae palepale ʻi he potu tokelau.
EXO 26:36 Pea te ke ngaohi ʻae meʻa tautau ki he matapā ʻoe fale fehikitaki, ʻoe lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, kuo ngaohi ʻaki ʻae tuitui poto.
EXO 26:37 Pea te ke ngaohi ki he meʻa tautau ʻae pou ʻakau sitimi ʻe nima, ʻo ʻaofi ia ʻaki ʻae koula, pea ʻe koula mo honau tautauʻanga: pea te ke haka ki ai ʻae tuʻunga palasa ʻe nima.
EXO 27:1 “Pea te ke ngaohi ʻae feilaulauʻanga ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi, ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe hongofulu ʻa hono māukupu: ʻe potupotu tatau pe ʻae feilaulauʻanga: pea ko e hanga ʻe ono ʻa hono māʻolunga.
EXO 27:2 Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi nifo ʻi ai ʻi hono tuliki ʻe fā: ʻe ʻi he meʻa pe ko ia ʻa hono ngaahi nifo: pea te ke ʻaofi ʻaki ia ʻae palasa.
EXO 27:3 Pea te ke ngaohi hono ngaahi ipu fakatalinga efuefu, mo hono ngaahi huo lafalafa, mo hono ngaahi ipu luoluo, mo hono ngaahi huhu, mo e ngaahi ipu ʻaiʻanga afi: ko hono ngaahi ipu kotoa pē ke ke ngaohi ʻaki ia ʻae palasa.
EXO 27:4 Pea te ke ngaohi ki ai ʻae meʻa vangavanga ʻaki ʻae palasa; pea ke ngaohi ʻi he meʻa vangavanga ʻae kavei palasa ʻe fā ʻi hono tuliki ʻe fā.
EXO 27:5 Pea ke ʻai ia ki lalo ʻi hono ngataʻanga ʻoe feilaulauʻanga ki loto, koeʻuhi ke hoko atu ʻae meʻa vangavanga ʻo aʻu [hifo ]ki he vaeua ʻoe feilaulauʻanga.
EXO 27:6 Pea ke ngaohi ʻae haʻamo ki he feilaulauʻanga, ko e ongo haʻamo mei he ʻakau ko e sitimi, ʻo ʻaofi ia ʻaki ʻae palasa.
EXO 27:7 Pea ʻe velo ʻae ongo haʻamo ki he kavei, pea ʻe ʻi hono potu ʻe ua ʻoe feilaulauʻanga ʻae ongo haʻamo ke haʻamo ʻaki.
EXO 27:8 Ke ke ngaohi ia ʻaki ʻae laupapa ke luoluo ʻi loto: ʻo hangē ko ia naʻe fakahā kiate koe ʻi he moʻunga, te nau ngaohi pehē pe ia.
EXO 27:9 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae lotoʻā ʻoe fale fehikitaki: ki he potu ʻoku hanga ki tonga ʻe ai ʻae ngaahi puipui tautau ʻoe tupenu tuʻovalevale, ko e hanga ʻe uangeau hono lōloa ki he potu ʻe taha:
EXO 27:10 Pea ko hono pou ʻe uofulu mo hono ngaahi tuʻunga ko e palasa ia; ko e ngaahi tautauʻanga ʻoe ngaahi pou mo honau tākai ko e siliva ia.
EXO 27:11 Pea ʻe pehē pe ki he potu tokelau, ʻe ai ʻae ngaahi puipui tautau ko e hanga ʻe uangeau hono lōloa, mo hono pou ʻe uofulu mo honau tuʻunga palasa ʻe uofulu; ko e ngaahi tautauʻanga ʻe ʻi he ngaahi pou mo honau ngaahi meʻa tākai ko e siliva.
EXO 27:12 ¶ Pea ki hono māukupu ʻoe lotoʻā ʻi he potu lulunga ʻe ai ʻoe ngaahi puipui tautau ko e hanga ʻe teau: ke hongofulu honau pou pea hongofulu mo honau tuʻunga.
EXO 27:13 Pea ko hono māukupu ʻoe lotoʻā ʻi he potu hahake ko e hanga ʻe teau.
EXO 27:14 Koe puipui tautau ʻi he potu ʻe taha ʻoe matapā, ko e hanga ʻe tolungofulu: ke tolu honau pou, pea tolu mo honau tuʻunga.
EXO 27:15 Pea ʻi hono potu ʻe taha ʻe ai ʻae puipui tautau ko e hanga ʻe uofulu: ke tolu honau pou, pea tolu mo honau tuʻunga.
EXO 27:16 Pea ʻe ʻai ki he matapā ʻoe lotoʻā ʻae puipui tautau, ko e hanga ʻe fāngofulu, ʻoe lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, kuo ngaohi ʻaki ʻae tuitui poto: ke fā honau pou, pea fā mo honau tuʻunga.
EXO 27:17 Ko e ngaahi pou kotoa pē ʻoku tuʻu takatakai ʻi he lotoʻā ʻe tākai ʻaki ia ʻae siliva; ʻe siliva honau tautauʻanga, pea ko e palasa honau ngaahi tuʻunga.
EXO 27:18 ¶ Ko hono lōloa ʻoe lotoʻā ko e hanga ʻe uangeau, pea ko e hanga ʻe teau ʻa hono māukupu ʻi he potu kotoa pē, pea ko e hanga ʻe hongofulu hono māʻolunga, ʻoe tupenu tuʻovalevale, pea ko e palasa honau ngaahi tuʻunga.
EXO 27:19 Ko e ngaahi ipu kotoa pē, ʻoe fale fehikitaki ʻi hono fāinga ngāue kotoa pē, mo hono ngaahi faʻo kotoa pē ʻo ia, mo e ngaahi faʻo kotoa pē ʻoe lotoʻā, ko e palasa ia.
EXO 27:20 ¶ “Pea te ke fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ke nau ʻomi kiate koe ʻae lolo ʻolive maʻa kuo tuki, ki he maama, koeʻuhi ke fakaulo maʻu pe ʻae maama,
EXO 27:21 ‌ʻI he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he tuʻapuipui, ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻoe fuakava, ʻe tuʻu ʻi ʻai ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha mei he efiafi ki he pongipongi, ʻi he ʻao ʻo Sihova: ko e fekau fai maʻu pe ia ʻo taʻengata ki honau ngaahi toʻutangata, koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 28:1 “Pea te ke ʻomi kiate Ko e ho taʻokete ko ʻElone, mo hono ngaahi foha mo ia, mei he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ke ngāue ia kiate au ʻi he ngāue ʻae taulaʻeiki, ʻio, ʻa ʻElone, mo Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, mo ʻItama, ko e ngaahi foha ʻo ʻElone.
EXO 28:2 Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi kofu tapu ki ho taʻokete ko ʻElone ke fakaʻeiʻeiki mo matamatalelei.
EXO 28:3 Pea te ke lea kiate kinautolu ʻoku loto poto, ʻaia kuo u fakafonu ʻaki ʻae laumālie poto, koeʻuhi ke nau ngaohi ʻae ngaahi kofu ʻo ʻElone, ke fakatapui ia, koeʻuhi ke ne ngāue kiate au ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
EXO 28:4 Pea ko e ngaahi kofu ʻeni te nau ngaohi; ko e sīfafatafata, mo e ʻefoti, mo e kofu fakatōtōlofa mo e kofu kuo fakanikonikoʻi, mo e tatā, mo e noʻo: pea te nau ngaohi ʻae ngaahi kofu tapu kia ʻElone ko ho taʻokete, mo hono ngaahi foha, koeʻuhi ke ngāue ia kiate au ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
EXO 28:5 ¶ “Pea te nau toʻo ʻae koula mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 28:6 Pea te nau ngaohi ʻae ʻefoti ʻaki ʻae koula, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, ʻi he ngāue fakapotopoto.
EXO 28:7 Ko hono potu ʻe ua ʻi he uma ʻe fakahoko fakataha ʻi hono kapa; pea ʻe hoko ʻo fakataha ia.
EXO 28:8 Pea ko e noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti, ʻaia ʻoku ʻi ai, ʻe ʻi he meʻa pe ko ia, ʻo fakatatau ki hono ngaohi: ʻio, ʻae koula, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 28:9 Pea te ke toʻo ʻae maka ʻoniki ʻe ua, ʻo tohi tongi ki ai ʻae ngaahi hingoa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli:
EXO 28:10 Ke ʻi he maka ʻe taha ʻae hingoa ʻe ono, mo e hingoa ʻe ono ke ʻi he maka ʻe taha, ʻo fakatatau ki heʻenau hohoko.
EXO 28:11 Te ke tongitongi ʻae ngaahi hingoa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ongo maka, ʻaki ʻae ngāue ʻae tufunga tongi maka, pea hangē ko e tongitongi ʻoe mama; te ke ngaohi ia ke maʻu ʻi he ʻaiʻanga koula.
EXO 28:12 Pea te ke ʻai ʻae maka ʻe ua ki he uma ʻoe ʻefoti ko e ongo maka fakamanatu ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea ʻe fua honau hingoa ʻe ʻElone ʻi hono uma ʻe ua ʻi he ʻao ʻo Sihova, ko e meʻa fakamanatu.
EXO 28:13 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae ongo fakamaʻu koula;
EXO 28:14 Mo e seini koula haohaoa ʻe ua ʻi hono mui ʻe ua; te ke ngaohi ia ʻi he ngāue fihifihi, pea fakamaʻu ʻae ongo seini fihifihi ki he ongo fakamaʻu.
EXO 28:15 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae sīfafatafata ʻoe fakamaʻu ʻi he ngāue fakapotopoto; te ke ngaohi ia ʻo hangē ko e ngāue ʻae ʻefoti: ʻi he koula, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale te ke ngaohi ʻaki ia.
EXO 28:16 ‌ʻE tatau pe hono potu ʻe fā ʻoka pelu ua; ko e hanga pe taha hono lōloa ʻo ia, mo e hanga pe taha hono māukupu ʻo ia.
EXO 28:17 Pea te ke fakamaʻu ki ai ke fono ʻi ai ʻae ʻotu maka ʻe fā: ko hono ʻuluaki ʻotu ko e satio, mo e topasi, mo e kapukeli: ko hono ʻuluaki ʻotu ia.
EXO 28:18 Ko hono ua ʻoe ʻotu ko e ʻemalata, mo e safaia, mo e taiamoni.
EXO 28:19 Pea ko hono tolu ʻoe ʻotu ko e likua, mo e ʻaketi, mo e ʻametisi.
EXO 28:20 Pea ko hono fā ʻoe ʻotu, ko e pelili, mo e ʻoniki, mo e sasipa: ʻe ʻai ʻaki ia ʻae koula ki honau ngaahi tuʻunga.
EXO 28:21 Pea ʻe ʻi he maka ʻae ngaahi hingoa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e hongofulu ma ua, ʻo fakatatau ki honau hingoa, ʻo hangē ko e tongitongi ʻoe mama: ʻe tuʻutaki taha mo hono hingoa ʻo fakatatau mo honau faʻahinga ʻe hongofulu ma ua.
EXO 28:22 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻi hono potu ʻe ua ʻoe sīfafatafata ʻae seini ʻoe koula haohaoa ʻoe ngāue fihifihi.
EXO 28:23 Pea te ke ngaohi ʻi he sīfafatafata ʻae kavei koula ʻe ua, pea ke ʻai ʻae kavei ʻe ua ki he mui ʻe ua ʻoe sīfafatafata.
EXO 28:24 Pea te ke ʻai ʻae seini koula fihifihi ʻe ua ʻi he kavei ʻe ua ʻoku ʻi he mui ʻe ua ʻoe sīfafatafata.
EXO 28:25 Pea ko hono potu kehe ʻe ua ʻoe seini fihifihi te ke fakamaʻu ki he fakamaʻu, ʻo tuku ia ki he potu ʻe ua ʻoe uma ʻi he ʻefoti ʻi hono ʻao.
EXO 28:26 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae kavei koula ʻe ua, pea ʻai ia ki he mui ʻe ua ʻoe sīfafatafata ʻi hono kapa, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻoe ʻefoti ki loto,
EXO 28:27 Pea te ke ngaohi ʻae kavei koula ʻe ua, ʻo ʻai ia ki he potu ʻe ua ʻoe ʻefoti ʻi lalo, ʻo ofi ki hono potu ki ʻao, ʻo hangatonu atu ki he fakamaʻu ʻe taha, ʻi ʻolunga ʻi he noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti.
EXO 28:28 Pea te nau nonoʻo ʻae sīfafatafata ʻaki ʻa hono ngaahi kavei ki he kavei ʻe ua ʻoe ʻefoti, ʻaki ʻae noʻo lanumoana, koeʻuhi ke ʻi ʻolunga ia ʻi he noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti, pea koeʻuhi ke ʻoua naʻa vete ʻae sīfafatafata mei he ʻefoti.
EXO 28:29 Pea ʻe fua ʻe ʻElone ʻae ngaahi hingoa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻi he sīfafatafata ʻoe fakamaʻu ʻi hono loto, ʻoka ʻalu ia ki he potu māʻoniʻoni, ko e fakamanatu maʻuaipē ʻi he ʻao ʻo Sihova.
EXO 28:30 Pea te ke ʻai ʻi he sīfafatafata ʻoe fakamaau, ʻae ʻUlimi mo e Tumemi: pea te na ʻi he loto ʻo ʻElone, ʻi heʻene hū ki he ʻao ʻo Sihova: pea ʻe fua maʻuaipē ʻe ʻElone ʻi hono loto ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae fakamaauʻi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 28:31 ¶ “Pea te ke ngaohi ke ʻosi ʻae kofu ʻoe ʻefoti ʻaki ʻae lanumoana.
EXO 28:32 Pea ʻe ʻai hono ava ʻi ʻolunga ki loto pea ʻe ʻai ʻae tākai ki he ava ʻoe meʻa kuo fi, ʻo hangē ko e ava ʻoe kofutuʻa, telia naʻa mahae ia.
EXO 28:33 Pea ʻi hono kapa ki lalo ke ke ngaohi hono teunga ke hangē ko e fuaʻi ʻakau, ʻoe lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, ke tuʻu takatakai ʻi hono kapa; mo e ngaahi fafangu koula ʻi honau vahaʻa ʻo takatakai.
EXO 28:34 Ko e fafangu koula mo e fuaʻi ʻakau, ko e fafangu koula mo e fuaʻi ʻakau, ʻi he kapa ʻoe kofu ʻo takatakai.
EXO 28:35 Pea ʻe ʻai ia kia ʻElone ke fai ʻae tauhi: pea ʻe ongona hono kini ʻoka hū atu ia ki he potu māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻi heʻene haʻu kituʻa, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mate ia.
EXO 28:36 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae pale ʻoe koula haohaoa, pea tohi tongi ki ai, ʻo hangē ko e tongi ʻoe mama, KO E MĀʻONIʻONI KIA SIHOVA.
EXO 28:37 Pea ʻe ʻai ia ki he noʻo lanumoana, koeʻuhi ke ʻi he tatā ia; ʻe ʻai ia ki he muʻa tatā.
EXO 28:38 Pea ʻe ʻi he laʻē ia ʻo ʻElone, koeʻuhi ke fua ʻe ʻElone ʻae hia ʻoe ngaahi meʻa māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku fakatapui ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi heʻenau ngaahi meʻaʻofa kotoa pē; pea ʻe tuʻumaʻu pe ia ki hono laʻē, koeʻuhi ke lelei ai ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
EXO 28:39 ¶ “Pea te ke ʻai ʻae tuitui ki he kofu ʻoe tupenu tuʻovalevale, mo ke ngaohi ʻae tatā ʻaki ʻae tupenu tuʻovalevale, pea ke ngaohi hono noʻo ʻaki ʻae ngāue ʻoe tuitui.
EXO 28:40 ¶ “Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi kofu maʻae ngaahi foha ʻo ʻElone, pea ke ngaohi ʻae ngaahi noʻo moʻonautolu, mo ke ngaohi ʻae ngaahi tatā moʻonautolu, ke fakaʻeiʻeiki pea ke matamatalelei.
EXO 28:41 Pea ke ʻai ia kia ʻElone ko ho taʻokete, pea ki hono ngaahi foha mo ia; pea te ke tākai ʻakinautolu, ʻo fakanofo ʻakinautolu, pea fakatapui ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau ngāue kiate au ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
EXO 28:42 Pea te ke ngaohi ʻae ngaahi kofu vaʻe moʻonautolu ke ʻufiʻufi ʻenau telefua: te nau hifo mei he noʻotangavala ki he ʻateʻivaʻe:
EXO 28:43 Pea ʻe ʻai ia kia ʻElone, pea ki hono ngaahi foha, ʻoka nau ka haʻu ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, pe ʻi heʻenau haʻu ʻo ofi ki he feilaulauʻanga, ke tauhi ʻi he potu māʻoniʻoni; telia naʻa nau fai hala, pea mate ai; ko e fekau tuʻumaʻu ʻeni kiate ia, pea ki hono hako ʻamui ʻiate ia.
EXO 29:1 “Pea ko e meʻa ʻeni te ke fai kiate kinautolu ke fakatapui ʻakinautolu, ke tauhi kiate au ʻi he ngāue fakataulaʻeiki: ʻOmi ha pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata ʻe ua taʻehaʻana-mele.
EXO 29:2 Mo e mā taʻefakalēvani, mo e ngaahi foʻi mā iiki taʻefakalēvani, kuo natuʻaki ʻae lolo, mo e ngaahi mā manifinifi kuo tākai ʻaki ʻae lolo: ngaohi ia ʻaki ʻae kanoʻi uite.
EXO 29:3 Pea te ke ʻai ia ki he kato pe taha, pea ʻomi ia ʻi he kato, fakataha mo e pulu mo e sipitangata ʻe ua.
EXO 29:4 Pea te ke ʻomi ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea ke kaukauʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vai.
EXO 29:5 Pea te ke ʻomi ʻae ngaahi kofu, pea ʻai kia ʻElone ʻae kofutuʻa, mo e kofu ʻoe ʻefoti, mo e ʻefoti, mo e sīfafatafata, ʻo nonoʻo ʻaki ia ʻae noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti:
EXO 29:6 Pea te ke ʻai ʻae tatā ki hono ʻulu, pea ʻai ʻae pale tapu ki he tatā.
EXO 29:7 Pea te ke toki toʻo ʻae lolo tākai, ʻo lingi ia ki hono ʻulu, ʻo tākai ʻaki ia.
EXO 29:8 Pea te ke ʻomi hono ngaahi foha ʻo ʻai ʻae ngaahi kofu kiate kinautolu.
EXO 29:9 Pea te ke nonoʻo ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ʻaki ʻae ngaahi noʻo, pea ʻai mo e ngaahi tatā kiate kinautolu: pea ko e ngāue ʻae taulaʻeiki ʻe ʻanautolu ia ʻi he fekau tuʻumaʻu pe: pea te ke fakatapui ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha.
EXO 29:10 Pea te ke fekau ke ʻomi ʻae pulu tangata ki he mata fale fehikitaki ʻoe kakai: pea ko ʻElone mo hono ngaahi foha te nau hili honau nima ki he ʻulu ʻoe pulu tangata.
EXO 29:11 Pea te ke tāmateʻi ʻae pulu tangata ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he veʻe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
EXO 29:12 Pea te ke toʻo ʻae toto ʻoe pulu tangata ʻo ai ia ki he ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga ʻaki ho tuhu, pea lilingi hono toto kotoa pē ʻoku toe ki lalo ʻi he veʻe feilaulauʻanga.
EXO 29:13 Pea te ke toʻo ʻae ngako kotoa pē ʻoku ne ʻufiʻufi ʻae toʻotoʻonga ʻi loto, ʻae ʻahu mo e ʻate, mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, ʻo tutu ia ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga.
EXO 29:14 Ka ko hono kakano ʻoe pulu mo hono kili, mo hono teʻepulu, te ke tutu ia ʻaki ʻae afi ʻi he tuaʻā ʻoe ʻapitanga: ko e feilaulau ia maʻae angahala.
EXO 29:15 ¶ “Pea te ke toʻo foki ʻae sipitangata ʻe taha; pea ko ʻElone mo hono ngaahi foha te nau hili honau nima ki he ʻulu ʻoe sipitangata.
EXO 29:16 Pea te ke tāmateʻi ʻae sipitangata, pea ke toʻo hono toto, ʻo luluku takatakai ia ʻi he feilaulauʻanga.
EXO 29:17 Pea te ke tafa ʻae sipitangata ke iiki, pea fufulu ʻae toʻotoʻonga ʻi loto ʻo ia, mo hono kauvaʻe, ʻo ʻai ia ki hono ngaahi konga, pea ki hono ʻulu.
EXO 29:18 Pea te ke tutu ʻae sipitangata kotoa pē ʻi he funga feilaulauʻanga: ko e feilaulau tutu ia kia Sihova: ko e meʻa namu kakala ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
EXO 29:19 ¶ “Pea te ke ʻave ʻae sipitangata ʻe taha pea ʻe hilifaki ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha honau nima ki he ʻulu ʻoe sipitangata.
EXO 29:20 Pea te ke tāmateʻi ʻae sipitangata, pea ʻomi hono toto, pea ʻai ia ʻi he potu ʻi ʻolunga ʻoe telinga toʻomataʻu ʻo ʻElone, pea ki he potu ʻi ʻolunga ʻoe telinga toʻomataʻu ʻo hono ngaahi foha, pea ki he motuʻa nima ʻo honau nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻo honau vaʻe toʻomataʻu, pea luluku ʻae toto ki he feilaulauʻanga ʻo takatakai.
EXO 29:21 Pea te ke toʻo ʻae toto ʻaia ʻoku ʻi he feilaulauʻanga, pea mo e lolo tākai, ʻo luluku ʻaki ʻa ʻElone, mo hono ngaahi kofu, mo hono ngaahi foha, pea mo e ngaahi kofu ʻo hono ngaahi foha mo ia: pea ʻe fakatapui ia, mo hono ngaahi kofu, mo hono ngaahi foha, mo e ngaahi kofu ʻo hono ngaahi foha.
EXO 29:22 Pea te ke toʻo foki mei he sipitangata ʻae ngako, mo e tuʻungaiku, mo e ngako ʻoku ne ʻufiʻufi ʻae toʻotoʻonga ʻi loto, mo e ʻahu ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, mo e alanga muʻa toʻomataʻu he ko e sipitangata ia ʻoe fakatapui:
EXO 29:23 Pea mo e foʻi mā ʻe taha, mo e mā siʻi kuo tākai ʻaki ʻae lolo, mo e foʻi mā manifinifi ʻe taha mei he kato ʻoe mā taʻefakalēvani, ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Sihova:
EXO 29:24 Pea te ke ʻai ia kotoa pē ki he nima ʻo ʻElone, pea mo e nima ʻo hono ngaahi foha: pea ke lieliaki ia, ko e feilaulau lieliaki ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
EXO 29:25 Pea te ke maʻu ia mei honau nima, ʻo tutu ia ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga, ko e feilaulau tutu, ko e meʻa namu kakala ʻi he ʻao ʻo Sihova: ko e feilaulau ia kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
EXO 29:26 Pea te ke toʻo hono fatafata ʻoe sipitangata ʻoe fakatapui ʻo ʻElone, ʻo lieliaki ia ko e feilaulau lieliaki ia ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ko ho inasi ia.
EXO 29:27 Pea te ke fakatapui ʻae fatafata ʻoe feilaulau lieliaki, mo e alanga muʻa ʻoe feilaulau hiki hake, ʻaia ʻoku lieliaki, pea ʻoku hiki hake: ʻae sipitangata ʻoe fakatapui, ʻio, ʻo ia ʻoku ʻa ʻElone, mo ia ʻoku ʻa hono ngaahi foha.
EXO 29:28 Pea ʻe ʻia ʻElone ia mo hono ngaahi foha ʻi he fekau tuʻumaʻu mei he fānau ʻa ʻIsileli: he ko e feilaulau hiki hake ia; pea ʻe hoko ia ko e feilaulau hiki hake mei he fānau ʻa ʻIsileli mei he feilaulau ʻoe fakamelino, ʻio, ko ʻenau feilaulau hiki hake kia Sihova.
EXO 29:29 ¶ Pea ko e ngaahi kofu tapu ʻo ʻElone ʻe hoko ki hono ngaahi foha ki mui ʻiate ia, ʻaia ʻe tākai ai, pea ʻe fakatapui ai ʻakinautolu.
EXO 29:30 Pea ko e foha ko ia kuo hoko ke taulaʻeiki, ko hono fetongi ʻo ia, te ne ʻai ia ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻi heʻene haʻu ki he fale fehikitaki ʻoe kakai ke ngāue ʻi he potu māʻoniʻoni.
EXO 29:31 ¶ “Pea te ke ʻave ʻae sipitangata ʻo fakatapui, pea haka hono kakano ʻi he potu māʻoniʻoni.
EXO 29:32 Pea ʻe kai ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha ʻae kakano ʻoe sipitangata, mo e mā ʻoku ʻi he kato, ʻi he veʻe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
EXO 29:33 Pea te nau kai ʻae ngaahi meʻa ko ia, ʻaia naʻe fai ʻaki ʻae fakalelei, ke fakanofo mo fakatapui ʻakinautolu: ka ʻe ʻikai kai ia ʻe ha tokotaha kehe, he ʻoku tapu ia.
EXO 29:34 Pea kapau ʻoku toe ha kakano ʻoe fakatapui pe ko e mā, ʻo aʻu ki he ʻapongipongi, pea ʻe tutu hono toe ʻaki ʻae afi: ʻe ʻikai kai ia, koeʻuhi ʻoku tapu.
EXO 29:35 Pea te ke fai pehē pe kia ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo u fekau kiate koe: ko e ʻaho ʻe fitu te ke fakatapui ai ʻakinautolu.
EXO 29:36 Pea te ke ʻatu ʻae pulu tangata ʻi he ʻaho kotoa pē ko e feilaulau ʻoe angahala ke fakalelei ʻaki: pea te ke fakamaʻa ʻae feilaulauʻanga, hili haʻo fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko ia, pea ke tākai ia ko hono fakatapui.
EXO 29:37 Ko e ʻaho ʻe fitu te ke fai ʻae fakalelei ki he feilaulauʻanga, ʻo fakatapui ia; pea ʻe hoko ia ko e feilaulauʻanga māʻoniʻoni lahi: ko ia kotoa pē ʻe lave ki he feilaulauʻanga ʻe tapu ia.
EXO 29:38 ¶ “Pea ko e meʻa ʻeni ʻaia te ke ʻatu ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga: ko e lami ʻe ua ʻoe ʻuluaki taʻu maʻuaipē ʻi he ʻaho kotoa pē.
EXO 29:39 Te ke ʻatu ʻae lami ʻe taha ʻi he pongipongi; mo e lami ʻe taha ʻi he efiafi:
EXO 29:40 Pea kakano ʻaki ʻae lami ʻe taha ʻae oma ʻe taha ʻoe mahoaʻa kuo lingi ki ai hono fā ʻoe vahe ʻoe hini lolo tuki; mo hono fā ʻoe vahe ʻoe hini uaine ko e feilaulau inu.
EXO 29:41 Pea ko hono ua ʻoe lami te ke ʻatu ʻi he efiafi, mo ke fai ki ai ʻo hangē ko e feilaulau kai ʻoe pongipongi, pea fakatatau ki he feilaulau inu ʻo ia, ko e meʻa namu kakala, ko e feilaulau kia Sihova kuo ngaohi ʻaki ʻae afi.
EXO 29:42 Ko eni ʻae feilaulau tutu ke fai homou ngaahi toʻutangata ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai; ʻaia teu fetaulaki ai mo kimoutolu, ke lea ai kiate koe.
EXO 29:43 Pea te u fakafetaulaki ai mo e fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻe fakatapui ʻaki ʻae fale fehikitaki ʻa hoku nāunau.
EXO 29:44 Pea te u fakatapui ʻae fale fehikitaki ʻoe fakataha, mo e feilaulauʻanga: Teu fakatapui foki ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, ke nau ngāue kiate au ʻi he ngāue ʻae taulaʻeiki.
EXO 29:45 ¶ “Pea te u nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea ko honau ʻOtua au.
EXO 29:46 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova ko honau ʻOtua, ne u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, koeʻuhi ke u nofo ʻiate kinautolu: Ko au ko Sihova ko honau ʻOtua.
EXO 30:1 “Pea te ke ngaohi ʻae feilaulauʻanga ke tutu ai ʻae meʻa namu kakala: ke ke ngaohi ʻaki ia ʻae ʻakau ko e sitimi.
EXO 30:2 Ko e hanga ʻe ua ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe ua ʻa hono māukupu; ʻe tatau pe hono potu ʻe fā: pea ko e hanga ʻe fā ʻa hono māʻolunga: pea ko hono ngaahi nifo ʻe ʻi he meʻa pe ko ia.
EXO 30:3 Pea te ke ʻaofi ʻaki ia ʻae koula haohaoa, ʻa hono funga mo hono ngaahi kaokao ʻo takatakai ia, mo hono ngaahi nifo; pea te ke ngaohi ki ai ʻae tatā koula ke takatakai.
EXO 30:4 Pea te ke ngaohi ki ai ʻae kavei koula ʻe ua, ʻi lalo ʻi he tatā, ʻo ofi ki hono tuliki ʻe ua, ke ke ngaohi ia ki hono faʻahi ʻe ua: pea ko e ʻaiʻanga ia ʻoe ongo ʻakau ke haʻamo ʻaki.
EXO 30:5 Pea te ke ngaohi ʻae ongo haʻamo ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi, pea ʻaofi ia ʻaki ʻae koula.
EXO 30:6 Pea te ke tuku ia ʻi he tuʻa puipui ʻoku ofi ki he puha ʻoe fuakava, ʻi he ʻao ʻoe nofoʻanga ʻaloʻofa, ʻaia ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he fuakava, ʻaia te u fakafetaulaki ai mo koe.
EXO 30:7 Pea ʻe tutu ʻi ai ʻe ʻElone ʻae meʻa namu kakala ʻi he pongipongi kotoa pē: ʻi heʻene teuʻi ʻae ngaahi maama, te ne tutu ai ʻae meʻa namu kakala.
EXO 30:8 Pea ka tutu ʻe ʻElone ʻae ngaahi maama ʻi he efiafi, pea ʻe tutu ʻe ia ʻae meʻa namu kakala ki ai, ko e meʻa namu kakala maʻuaipē ia ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi homou ngaahi toʻutangata kotoa pē.
EXO 30:9 ‌ʻOua te mou ʻatu ʻi ai ha meʻa namu kakala kehe, pe ha feilaulau tutu, pe ha feilaulau meʻakai: pea ʻoua naʻa mou lilingi ki ai ha feilaulau inu.
EXO 30:10 Pea ʻe fai ʻe ʻElone ʻo tuʻo taha ʻi he taʻu ʻae fakalelei ʻi he ngaahi nifo ʻo ia ʻaki ʻae toto ʻoe feilaulau fakalelei maʻae angahala: tuʻo taha ʻi he taʻu te ne fai ʻae fakalelei ʻi ai ʻi homou ngaahi toʻutangata ko e meʻa tapu lahi ia kia Sihova.”
EXO 30:11 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 30:12 “ʻOka ke ka lau ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fakatatau ki honau tokolahi, te nau toki ʻatu kia Sihova ʻe he tangata taki taha ha meʻa ke huhuʻi ʻaki hono laumālie, ʻoka ke ka lau ʻakinautolu: koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko ha malaʻia kiate kinautolu, ʻoka ke ka lau ʻakinautolu.
EXO 30:13 Ko eni ia te nau ʻatu: ko ia kotoa pē ʻoku kau mo kinautolu kuo lau, ʻe ʻatu hono vaeuaʻanga ʻoe sikeli ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe fale fehikitaki: (pea ko e kela ʻe uofulu ʻae sikeli,) ko hono vaeuaʻanga ʻoe sikeli ko e feilaulau ia kia Sihova.
EXO 30:14 Ko ia kotoa pē ʻoku kau mo kinautolu kuo lau, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo ʻene motuʻa ʻo fai hake, te nau ʻomi ha feilaulau kia Sihova.
EXO 30:15 ‌ʻE ʻikai ʻatu ha meʻa lahi hake ʻe he koloaʻia, pea ʻoua naʻa ʻatu ke siʻi hifo ʻe he masiva ʻi he vaeuaʻanga ʻoe sikeli, ʻoka nau ka ʻatu ʻae meʻaʻofa kia Sihova, ke fai ʻaki ʻae fakalelei koeʻuhi ko honau laumālie.
EXO 30:16 Pea te ke toʻo ʻae ngaahi paʻanga fakalelei ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo vahe ia ki he ngāue ʻoe fale fakatahaʻanga ʻoe kakai: koeʻuhi ke hoko ia ko e meʻa fakamanatu ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fai ʻaki ʻae fakalelei ki homou laumālie.”
EXO 30:17 ¶ “Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē:
EXO 30:18 Ke ke ngaohi foki ʻae sene palasa pea palasa mo hono tuʻunga foki, ke fanofano ai: pea ke tuku ia ʻi he vahaʻa ʻoe fale fakatahaʻanga ʻoe kakai mo e feilaulauʻanga, pea ke lingi ki ai ʻae vai.
EXO 30:19 He ko ʻElone mo hono ngaahi foha te nau fanofano honau nima mo kaukau honau vaʻe ʻi ai:
EXO 30:20 ‌ʻI heʻenau hū ki he fale fakatahaʻanga ʻoe kakai, te nau fanofano ʻaki ʻae vai, telia naʻa nau mate; pe ʻi heʻenau haʻu ʻo ofi ki he feilaulauʻanga ke ngāue, ke tutu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova:
EXO 30:21 Ko ia te nau fanofano honau nima mo kaukauʻi honau vaʻe, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mate: pea ko e fekau maʻuaipē ia kiate kinautolu, ʻio, kiate ia mo ʻene fānau ʻi honau ngaahi toʻutangata.”
EXO 30:22 ¶ Pea naʻe folofola foki ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 30:23 “Ke ke toʻo foki kiate koe ʻae ʻakau fungani nanamu, ko e mula moʻonia, [ko e sikeli ]e nimangeau, mo e sinamoni namu kakala, hono vaeuaʻanga ʻe taha, ʻio, [ko e sikeli ]e uangeau mo e nimangofulu, mo e kalamusi namu kakala[ko e sikeli ]e uangeau ma nimangofulu,
EXO 30:24 Pea mo e kāsia[ko e sikeli ]e nimangeau, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe fale tapu, mo e lolo ʻolive ko e hini ʻe taha:
EXO 30:25 Pea te ke ngaohi ʻaki ia ʻae lolo tākai ʻoku tapu, ko e lolo tākai kuo hakaluku ʻo fakatatau mo e poto ʻoe tufunga fai lolo lelei: ko e lolo tākai tapu ia.
EXO 30:26 Pea ke tākai ʻaki ia ʻae fale fakatahaʻanga ʻoe kakai, mo e puha ʻoe fuakava,
EXO 30:27 Mo e palepale mo hono ngaahi nāunau kotoa pē, mo e tuʻunga maama mo hono ngaahi nāunau, mo e feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala,
EXO 30:28 Mo e feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu mo hono nāunau kotoa pē, mo e sene mo hono tuʻunga.
EXO 30:29 Pe te ke fakatapui ʻakinautolu ke nau māʻoniʻoni lahi: ko ia fulipē ʻe lave ki ai ʻe māʻoniʻoni ia.
EXO 30:30 Pea te ke tākai ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo fakanofo ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau ngāue kiate au ʻi he ngāue ʻae taulaʻeiki.
EXO 30:31 Pea ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, koe lolo tākai tapu eni kiate au ʻi homou toʻutangata kotoa pē.
EXO 30:32 ‌ʻOua naʻa lingi ia ki he sino ʻoe tangata, pea ʻoua naʻa fai ha lolo ke hangē ko ia hono ngaohi; ʻoku tapu ia, pea ʻe māʻoniʻoni ia kiate kimoutolu.
EXO 30:33 Ko ia ʻe fai ha lolo hangē ko ia, mo ia ʻoku ne ʻai ia ki ha taha kehe, ʻe motuhi ia mei hono kakai.”
EXO 30:34 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Toʻo kiate koe ʻae ngaahi ʻakau nanamu, ʻae sitakiti, mo e ʻonika, mo e kalipeno; ko e ngaahi ʻakau nanamu ni mo e laipeno moʻonia: ke mamafa tatau pe kotoa pē:
EXO 30:35 Pea ke ngaohi ia ko e meʻa tākai nanamu, ʻo fefiofi ʻo fakatatau ki he poto ʻoe tufunga fai lolo, ʻo natu fakataha ke lelei mo tapu.
EXO 30:36 Pea te ke tuki hono meʻa siʻi ke fakaikiiki, ʻo ʻai ia ʻi he ʻao ʻoe fuakava ʻi he fale fakatahaʻanga ʻoe kakai, ʻaia te u fakafetaulaki ai kiate koe: ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e [meʻa ]tapu lahi.
EXO 30:37 Pea koeʻuhi ko e meʻa namu kakala te ke ngaohi, ʻoua naʻa mou ngaohi maʻamoutolu ʻo fakatatau mo hono ngaohi ʻo ia: ʻe ʻiate koe ia ko e[meʻa ]tapu kia Sihova.
EXO 30:38 Ko ia ʻe fai ke hangē ko ia ke nanamu ki ai, ʻe motuhi ia mei hono kakai.”
EXO 31:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 31:2 “Vakai, kuo u ui ʻa Pesalili ko e foha ʻo Uli, ko e foha ʻo Hua, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta:
EXO 31:3 Pea kuo u fakafonu ia ʻi he laumālie ʻoe ʻOtua, ʻi he poto, pea ʻi he loto-matala, mo e faʻa ʻilo, pea ʻi he ngaahi ngāue fakatufunga kotoa pē,
EXO 31:4 Ke fifili ki he ngaahi ngāue fakapotopoto, ke ngāue ʻi he koula, mo e siliva, mo e palasa.
EXO 31:5 Pea ʻi he tātā ʻoe ngaahi maka koloa, ke fakamaʻu ia, pea ʻi he tātā ʻae ʻakau, mo e ngāue ʻi he ngaahi ngāue fakatufunga kotoa pē.
EXO 31:6 Pea ko au, vakai, kuo u foaki mo ia ʻa ʻAholiapi ko e foha ʻo ʻEhisamaki, ʻi he faʻahinga ʻo Tani: pea kuo u ʻai ʻae poto ki he loto ʻokinautolu kotoa pē ʻoku loto poto, koeʻuhi ke nau faʻa ngaohi ʻaia kotoa pē kuo u fekau kiate koe:
EXO 31:7 Ko e fale fakatahaʻanga ʻoe kakai, mo e puha ʻoe fuakava, mo e nofoʻanga ʻaloʻofa ʻoku hilifaki ki hono funga, mo hono ngaahi nāunau kotoa pē ʻoe fale fehikitaki,
EXO 31:8 Mo e palepale mo hono nāunau, mo e tuʻunga maama māʻoniʻoni mo hono nāunau kotoa pē, mo e feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala,
EXO 31:9 Mo e feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu mo hono nāunau kotoa pē, mo e sene mo hono tuʻunga,
EXO 31:10 Mo e ngaahi kofu ʻoe ngāue, mo e ngaahi kofu tapu kia ʻElone ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi kofu ki hono ngaahi foha, ke nau ngāue ai ʻi he ngāue fakataulaʻeiki,
EXO 31:11 Mo e lolo tākai, mo e meʻa namu kakala ki he potu māʻoniʻoni: te nau fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo u fekau kiate koe.”
EXO 31:12 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 31:13 ke ke lea foki ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko e moʻoni te mou tauhi hoku ngaahi Sāpate: he ko e fakaʻilonga ia ʻiate au mo kimoutolu ʻi homou ngaahi toʻutangata kotoa pē, koeʻuhi ke mou ʻilo ko au ko Sihova ʻoku ou fakatapui ʻakimoutolu.
EXO 31:14 Ko ia te mou tauhi ai ʻae Sāpate he ʻoku tapu ia kiate kimoutolu: ko ia kotoa pē ʻoku ʻuliʻi ia ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia: he ko ia kotoa pē ʻe fai ʻi ai ha ngāue, ʻe motuhi ʻae tangata ko ia mei hono kakai,
EXO 31:15 ‌ʻOku ngofua ke fai ʻae ngāue ʻi he ʻaho ʻe ono; ka ʻi hono fitu, ko e Sāpate ʻoe mālōlō, ko e māʻoniʻoni kia Sihova: ko ia kotoa pē ʻoku fai ha ngāue ʻi he ʻaho Sāpate, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.
EXO 31:16 Ko ia, ʻe tauhi ʻae Sāpate ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ke tokanga ki he Sāpate ʻi homou ngaahi toʻutangata kotoa pē, ko e fuakava maʻuaipē ia.
EXO 31:17 Ko e fakaʻilonga ia ʻiate au mo e fānau ʻa ʻIsileli ʻo taʻengata: he naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻi he ʻaho ʻe ono ʻae langi mo e fonua, pea naʻa ne tutuku ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, pea fiemālie ai.”
EXO 31:18 ¶ Pea hili ʻene folofola kia Mōsese ʻi he moʻunga ko Sainai, naʻa ne ʻatu kiate ia ʻae maka ʻe ua ʻoe fuakava, ko e ongo maka, kuo tohi ʻaki ʻae louhiʻi nima ʻoe ʻOtua.
EXO 32:1 Pea ʻi he mamata ʻae kakai kuo tuai ʻae ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he moʻunga, naʻe fakataha ʻae kakai kia ʻElone, ʻonau pehē kiate ia, “Tuʻu hake ʻo ngaohi hotau ngaahi ʻotua, ʻaia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu; he koeʻuhi ko Mōsese ni ko e tangata naʻe ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe kuo ʻi fē ia.”
EXO 32:2 Pea naʻe fekau ʻe ʻElone kiate kinautolu, “Motuhi mai ʻae ngaahi hau koula, ʻaia ʻoku ʻi he telinga ʻo homou ngaahi mali, mo homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻomi ia kiate au.”
EXO 32:3 Pea naʻe fesiʻi leva ʻe he kakai kotoa pē ʻae ngaahi hau koula naʻe ʻi honau telinga, ʻo ʻomi ia kia ʻElone.
EXO 32:4 Pea maʻu ʻe ia ʻi honau nima, pea hili ʻene haka ia ke ngaohi ʻae fakatātā ʻoe pulu mui, naʻa ne fakafuofua ia ʻaki ʻae meʻa tā; pea naʻa nau pehē, “Ko ʻeni ho ngaahi ʻotua ʻe ʻIsileli, ʻaia kuo ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.”
EXO 32:5 Pea kuo mamata ki ai ʻa ʻElone, pea fokotuʻu ʻe ia ʻae feilaulauʻanga ʻi hono ʻao: pea naʻe fakahā ʻe ʻElone, ʻo pehē, “ʻE fai ʻae kātoanga kia Sihova ʻapongipongi.”
EXO 32:6 Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi, ʻo ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau fakamelino; pea naʻe nofo hifo ʻae kakai ke kai mo inu, pea tutuʻu hake ke fakavā.
EXO 32:7 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu koe, pea ke ʻalu ki lalo: he ko ho kakai, ʻaia kuo ke ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite, kuo nau fakahalaʻi ʻakinautolu:
EXO 32:8 Kuo nau afe leva mei he hala ʻaia kuo u fekauʻi ai ʻakinautolu: kuo nau ngaohi moʻonautolu ʻae fakatātā haka ki he pulu mui, pea kuo nau hū ki ai, mo nau feilaulau ki ai, ʻo pehē, Ko eni ho ngaahi ʻotua ʻe ʻIsileli, ʻaia kuo ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.
EXO 32:9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, Kuo u mamata ki he kakai ni, pea vakai, ko e kakai kia kekeva ia:
EXO 32:10 Pea ko ʻeni, tuku ai pe au, koeʻuhi ke tupu pe ʻo vela ʻeku tuputāmaki kiate kinautolu, pea koeʻuhi ke u fakaʻauha ʻakinautolu: pea te u fakatupu ʻiate koe ʻae puleʻanga lahi.”
EXO 32:11 Pea naʻe kole fakamātoato ʻe Mōsese kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo pehē, “ʻE Sihova, ko e hā ʻoku tupu ʻo vela ai ho houhau ki ho kakai, ʻaia kuo ke aʻutaki mai mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he mālohi lahi, pea ʻi he nima māfimafi?
EXO 32:12 Ko e hā ka lea ai ʻae kakai ʻIsipite, ʻo pehē, naʻa ne ʻomi kovi ʻakinautolu kituaʻā, ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi moʻunga, pea ke fakaʻauha ʻakinautolu mei he funga ʻo māmani? Tafoki mei ho houhau lahi, pea lolou ʻi he kovi ni ki ho kakai.
EXO 32:13 Manatu ki hoʻo kau tamaioʻeiki ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻa ke fuakava ki ai ʻi he ʻafiona, mo ke pehē kiate kinautolu, Te u fakatupu ke tokolahi homou hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ko e fonua ni kotoa pē, ʻaia kuo u lea ki ai te u foaki ia ki homou hako, pea te nau maʻu ia ʻo taʻengata.”
EXO 32:14 Pea naʻe lolou ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia naʻa ne finangalo ke fai ki hono kakai.
EXO 32:15 ¶ Pea naʻe tafoki ʻa Mōsese, ʻo ʻalu hifo mei he moʻunga, mo e maka ʻe ua ʻoe fuakava naʻe ʻi hono nima: kuo tohi ʻae ongo maka ʻi hona potu fakatouʻosi: kuo tohi ia ʻi hono potu ʻe taha mo hono potu ʻe taha.
EXO 32:16 Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae ongo maka, pea ko e tohi ko e tohi ʻae ʻOtua, kuo tongi ki he ongo maka.
EXO 32:17 Pea ʻi he fanongo ʻa Siosiua ki he longoaʻa ʻoe kakai ʻi heʻenau kalanga, naʻe pehē ʻe ia kia Mōsese, “ʻOku longolongo tau ʻae ʻapitanga.”
EXO 32:18 Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai ko e leʻo ia ʻokinautolu ʻoku mavava ʻi he mālohi, pea ʻoku ʻikai ko e leʻo ʻonautolu ʻoku tangi ʻi he fakavaivaiʻi: ka ʻoku ou ongoʻi ʻae leʻo ʻonautolu ʻoku hiva.”
EXO 32:19 ¶ Pea naʻe pehē, ʻi heʻene hoko ʻo ofi ki he ʻapitanga, naʻa ne mamata leva ki he [fakatātā ʻoe ]pulu mui mo e meʻe hopohopo: pea tupu ʻo vela ʻae ʻita ʻa Mōsese, pea ne si ʻae ongo maka mei hono nima pea naʻe laiki ia ʻi he lalo moʻunga.
EXO 32:20 Pea naʻa ne toʻo ʻae pulu mui ʻaia naʻa nau ngaohi, ʻo tutu ia ʻi he afi, ʻo ne momosi ia ke efu, ʻo ne lī ia ki he vai, ʻo ne fakainu ʻaki ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 32:21 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “Ko e hā naʻe fai ʻe he kakai ni kiate koe, kuo ke ʻomi ai ʻae angahala lahi pehē ni kiate kinautolu?”
EXO 32:22 Pea pehēange ʻe ʻElone, “Ke ʻoua naʻa tupu ʻo vela lahi ʻae ʻita ʻa hoku ʻeiki: ʻoku ke ʻiloʻi ʻae kakai, ʻoku pau pe honau loto ki he kovi.
EXO 32:23 He naʻa nau pehē mai kiate au, Ngaohi hotau ngaahi ʻotua, ʻaia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu: he koeʻuhi ko e Mōsese ni, ko e tangata naʻa ne ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe kuo ʻi fē ia.
EXO 32:24 Pea ne u tala kiate kinautolu, Ko ia fulipē ʻoku ai haʻanau koula, ke nau motuhi ia. Pea naʻa nau tuku mai ia kiate au: pea naʻaku si ia ki he afi, pea naʻe haʻu mei ai ʻae pulu mui ni.”
EXO 32:25 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa Mōsese, ʻoku telefua ʻae kakai; (he naʻe fakatelefuaʻi ʻakinautolu ʻe ʻElone ke nau mā ai ʻi he lotolotonga ʻo honau ngaahi fili:)
EXO 32:26 Naʻe tuʻu ai ʻa Mōsese ʻi he matapā ʻoe ʻapitanga, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻoku kau mo Sihova? Ke haʻu ia kiate au. Pea ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Livai, naʻa nau fakataha kiate ia.”
EXO 32:27 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Ke ʻai ʻe he tangata taki taha ʻene heletā ki hono vakavaka, pea ʻalu ʻo feʻaluʻaki ʻi he matapā ki he matapā ʻi he ʻapitanga kotoa pē, ʻo tāmateʻi ʻe he tangata hono tokoua, mo e tangata kotoa pē ʻene kaumeʻa, mo e tangata kotoa pē hono kaungāʻapi.’”
EXO 32:28 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa Livai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese: pea naʻe tō ai ʻi he kakai ʻi he ʻaho ko ia ʻae kau tangata ko e toko tolu afe nai.
EXO 32:29 He naʻe pehē ʻe Mōsese, “Fakatapui ʻakimoutolu kia Sihova he ʻaho ni, ʻae tangata taki taha ki hono foha, pea ki hono tokoua: koeʻuhi ke ne foaki ʻae tāpuaki kiate kimoutolu he ʻaho ni.”
EXO 32:30 ¶ Pea pongipongi ai, naʻe pehē ʻe Mōsese ki he kakai, “Kuo mou fai ʻae angahala lahi: pea ko eni, te u ʻalu hake kia Sihova; heiʻilo pe teu lavaʻi ke fai ʻae fakalelei ʻi hoʻomou angahala.”
EXO 32:31 Pea naʻe toe ʻalu ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻOiauē, kuo fai ʻae angahala lahi ʻe he kakai ni, pea kuo ngaohi honau ngaahi ʻotua koula.
EXO 32:32 Ka ko eni, kapau ʻe lelei te ke fakamolemole ʻenau angahala; pea kapau ʻe ʻikai, ʻoku ou kole kiate koe, tāmateʻi au mei hoʻo tohi ʻaia kuo ke tohi.”
EXO 32:33 Pea pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ko ia fulipē kuo fai angahala kiate au, te u tāmateʻi ia mei heʻeku tohi.
EXO 32:34 Ko ia, ke ke ʻalu ni, ʻo ʻave ʻae kakai ki he [fonua], ʻaia naʻaku lea ai kiate koe: vakai, ʻe muʻomuʻa ʻiate koe a ʻeku ʻĀngelo ka ko e moʻoni ʻi he ʻaho ʻo ʻeku ʻaʻahi, Te u ʻaʻahi ʻenau angahala kiate kinautolu.”
EXO 32:35 Pea naʻe fakamamahi ʻe Sihova ʻae kakai, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaohi ʻae pulu mui, ʻaia naʻe ngaohi ʻe ʻElone.
EXO 33:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu, pea hiki ʻi heni, ʻa koe mo e kakai ʻaia kuo ke ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite, ki he fonua ʻaia naʻaku fuakava ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea kia Sēkope, ʻo pehē, Te u foaki ia ki ho hako:
EXO 33:2 Pea te u fekau ha ʻāngelo ke muʻomuʻa ʻiate koe: pea te u kapusi ʻae kakai Kēnani, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Heti, mo e kau Pelesi, ko e kau Hevi, pea mo e kau Sepusi:
EXO 33:3 [Mou ʻalu ]ki he fonua mahu tāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi: ka ʻe ʻikai te u ʻalu hake ʻi homou lotolotonga; he ko e kakai kia kekeva koe: telia naʻaku fakaʻauha koe ʻi he hala.”
EXO 33:4 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kakai ki he ongoongo kovi ni, naʻa nau tangi: pea naʻe ʻikai ʻai ʻe ha tangata haʻa ne teunga.
EXO 33:5 He naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Tala ki he fānau ʻa ʻIsileli, koe kakai kia kekeva ʻakimoutolu: Te u ʻalu atu ki loto ʻiate koe ʻi he kemo pe taha, ʻo fakaʻauha koe; ko ia ke ke tukuange ai ʻae ngaahi teunga ʻiate koe, kaeʻoua ke u ʻilo ai ha meʻa ke fai kiate koe.”
EXO 33:6 Pea naʻe vete ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻenau ngaahi teunga ʻiate kinautolu ʻi he moʻunga ko Holepi.
EXO 33:7 Pea naʻe hiki ʻe Mōsese ʻae fale fehikitaki, ʻo fokotuʻu ia ʻi tuaʻā mei he ʻapitanga, ʻo mamaʻo atu mei he ʻapitanga, ʻo ne ui ia ko e Fale fehikitaki ʻoe kakai. Pea naʻe pehē, ko ia kotoa pē naʻe kumi kia Sihova naʻe ʻalu ia kituaʻā ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻaia naʻe ʻi tuaʻā mei he ʻapitanga.
EXO 33:8 Pea naʻe pehē, ʻi he ʻalu kituaʻā ʻa Mōsese ki he fale fehikitaki, naʻe tuʻu hake leva ʻae kakai kotoa pē, ʻo tuʻu ʻae tangata taki taha ʻi he matapā ʻo hono fale fehikitaki, ke sio atu kia Mōsese, ke ʻoua ke hū ia ki he fale fehikitaki.
EXO 33:9 Pea ʻi he hū ʻa Mōsese ki he fale fehikitaki, naʻe ʻalu hifo ʻae pou ʻao, pea tuʻu ia ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki, pea alea[ʻa Sihova ]mo Mōsese.
EXO 33:10 Pea naʻe mamata ʻe he kakai kotoa pē ki he pou ʻao ʻoku tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki: pea naʻe tuʻu hake ʻae kakai kotoa pē ʻo hū, ʻo taki taha ʻae tangata ʻi he matapā ʻo hono fale fehikitaki.
EXO 33:11 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ko e mata ki he mata, ʻo hangē ko e lea ʻae tangata ki hono kāinga. Pea naʻe liu mai ia ki he ʻapitanga; he ko hono tauhi, ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tangata talavou, naʻe ʻikai ʻalu ia mei he fale fehikitaki.
EXO 33:12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Sihova, “Vakai, ʻoku ke pehē mai kiate au, Ke ke ʻohake ʻae kakai ni: pea ʻoku ʻikai te ke fakahā kiate au, pe ko hai ia te ke fekau ke ma ō mo au. Ka kuo ke tala mai, ʻOku ou ʻilo koe ʻi ho hingoa, pea kuo ʻofeina koe ʻi hoku ʻao.
EXO 33:13 Pea ko ʻeni, ʻoku ou kole kiate koe, kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ke ke fakahā ni kiate au ho hala, koeʻuhi ke u ʻilo koe, pea te u ʻilo ai ʻae ʻofa ʻi ho ʻao: pea ke ʻafioʻi ko e puleʻanga ni ko ho kakai.”
EXO 33:14 Pea pehē ʻe ia, “Te u ʻalu mo koe, pea te u tuku kiate koe ʻae fiemālie.”
EXO 33:15 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kapau ʻe ʻikai ʻalu ʻa hoʻo ʻafio mo au, ʻoua naʻa ke fetuku hake ʻakimautolu ʻi heni.
EXO 33:16 He koeʻuhi ʻe ʻilo ni ʻi he ha kuo ʻofeina au mo hoʻo kakai ʻi ho ʻao? ʻIkai ʻi he meʻa ni, ʻi hoʻo ʻalu mo kimautolu? Ko ia te mau mavahe ai, ʻa au mo hoʻo kakai, mei he kakai kotoa pē ʻoku ʻi he funga ʻo māmani.”
EXO 33:17 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Te u fai ʻae meʻa ni foki ʻaia kuo ke lea ki ai: he kuo ke maʻu ʻae ʻofa ʻi hoku ʻao, pea ʻoku ou ʻilo koe ʻi ho hingoa.’
EXO 33:18 Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, fakahā kiate au ho nāunau.’
EXO 33:19 Pea naʻa ne pehē, “Te u fai ke hā atu ʻeku angalelei kotoa pē ʻi ho ʻao, pea te u fakahā ʻae huafa ʻo Sihova ʻi ho ʻao; pea te u ʻofa mataʻatā pe kiate ia ʻoku ou loto ke ʻofa mataʻatā pe ki ai, pea te u ʻaloʻofa kiate ia ʻoku ou loto ke ʻaloʻofa ki ai.
EXO 33:20 Pea pehē ʻe ia, ʻOku ʻikai te ke mafai ke mamata ki hoku fofonga: he ʻoku ʻikai ha tangata te ne mamata kiate au, pea moʻui.
EXO 33:21 Pea pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ai ʻae potu ʻoku ofi kiate au, pea te ke tuʻu koe ki he funga maka:
EXO 33:22 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻalu atu ʻa hoku nāunau, te u ai koe ki he mafahi ʻoe maka, pea teu ʻufiʻufi koe ʻaki hoku nima lolotonga ʻeku ʻalu atu:
EXO 33:23 Pea te u toʻo hoku nima, pea te ke mamata ki hoku tuʻa; ka ko hoku fofonga ʻe ʻikai hā ia.”
EXO 34:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Ke ke tā maʻau ʻae maka lafalafa ʻe ua ʻo hangē ko e ʻuluaki maka: pea te u tohi ki he ongo maka ni, ʻae ngaahi lea naʻe ʻi he ʻuluaki maka, ʻaia naʻa ke maumauʻi.
EXO 34:2 Pea ke teu ki he ʻapongipongi, pea ke ʻalu hake ʻapongipongi ki he moʻunga ko Sainai, pea ke fakahā koe kiate au ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga.
EXO 34:3 Pea ʻe ʻikai ʻalu hake mo koe ha tangata ʻe tokotaha, pea ʻoua naʻa hā mai ha tangata ʻi he moʻunga kotoa pē, pea ʻoua naʻa kai ʻae fanga sipi, pe ko e fanga manu lalahi ʻi he ʻao ʻoe moʻunga ko ia.”
EXO 34:4 ¶ Pea naʻa ne tā ʻae ongo maka lafalafa ʻo hangē ko e ʻuluaki; pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Mōsese, ʻo ne ʻalu hake ki he moʻunga ko Sainai, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia, ʻo ne ʻave ʻi hono nima ʻae ongo maka lafalafa.
EXO 34:5 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ʻi he ʻao, pea tutuʻu ʻi ai mo ia, ʻo ne fakahā ʻae huafa ʻo Sihova.
EXO 34:6 Pea naʻe hāʻele ange ʻa Sihova ʻi hono ʻao, ʻo ne folofola, “Ko Sihova, Ko Sihova ko e ʻOtua, ʻoku ʻaloʻofa, mo ʻofa mataʻatā, ʻoku kātaki fuoloa, pea mohu ʻi he angalelei mo e moʻoni.
EXO 34:7 ‌ʻOku ne fakahā ʻae ʻaloʻofa ki he ngaahi toko afe, ʻi he fakamolemole ʻae hia, mo e talangataʻa, mo e angahala, pea ʻe ʻikai ʻaupito fakatonuhiaʻi ʻae halaia; ʻoku ʻaʻahi ʻaki ki he fānau ʻae hia ʻae mātuʻa, pea ki he hako ʻo ʻenau fānau, ʻo aʻu ki hono tolu mo hono fā ʻoe toʻutangata.”
EXO 34:8 Pea naʻe fakatoʻotoʻo ʻe Mōsese, ke punou hifo hono ʻulu ki he kelekele, pea hū.
EXO 34:9 Pea naʻa ne pehē, “ʻE Sihova, kapau kuo u maʻu ni ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ʻoku ou kole kiate koe, ke ʻalu ʻa hoku ʻEiki, mo kimautolu: he ko e kakai kia kekeva; pea fakamolemole ʻe mau hia mo e mau angahala, mo ke fili ʻakimautolu ko e tofiʻa ʻoʻou.”
EXO 34:10 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ia, “Vakai, ʻoku ou fai ʻae fuakava: te u fai ʻae ngaahi meʻa mana ʻi he ʻao ʻo ho kakai kotoa pē, ʻae meʻa naʻe ʻikai ʻaupito hano tatau, ʻi ha potu ʻe taha ʻo māmani, pe ʻi ha puleʻanga: pea ko e kakai kotoa pē ʻaia ʻoku ke nofo ki ai te nau mamata ki he ngāue ʻa Sihova: he ko e meʻa fakamanavahē ia ʻaia te u fai kiate koe.
EXO 34:11 Ke ke tokanga koe ki he meʻa ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni: vakai, ʻoku ou kapusi mei ho ʻao ʻae kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi.
EXO 34:12 Ke ke vakai kiate koe, telia naʻa mou fai ha fuakava mo e kakai ʻoe fonua ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai, telia naʻa hoko ia ko e tauhele ʻi loto ʻiate koe.
EXO 34:13 Ka te mou maumauʻi honau ngaahi feilaulauʻanga, pea laiki ʻenau ngaahi meʻa fakatātā, pea tā ke hinga ʻenau ngaahi ʻakau tapu:
EXO 34:14 ‌ʻE ʻikai te ke lotu koe ki ha ʻotua kehe: he ko Sihova, ʻaia ko hono huafa ko Fuaʻa, ko e ʻOtua fuaʻa ia.
EXO 34:15 Telia naʻa mou fai ʻae fuakava mo e kakai ʻoe fonua, pea nau ʻalu ʻo tango ki honau ngaahi ʻotua, pea fai ʻae feilaulau ki honau ngaahi ʻotua, pea ui [koe ʻe ha tokotaha], pea ke kai ʻi heʻene feilaulau;
EXO 34:16 pe ke fili ʻe koe ʻa honau ngaahi ʻofefine ki ho ngaahi foha; pea ʻalu ʻa honau ngaahi ʻofefine ʻo tango ki honau ngaahi ʻotua, ʻonau fakakau ho ngaahi foha ke nau ʻalu ʻo tango ki honau ngaahi ʻotua.
EXO 34:17 ‌ʻOua naʻa ke ngaohi moʻou ha ʻotua ukamea kuo haka.
EXO 34:18 ¶ “Pea te ke tauhi ʻae kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani. Ke ke kai ʻae mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koe, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe māhina ko ʻApipi: he naʻa ke haʻu mei ʻIsipite ʻi he māhina ko ʻApipi.
EXO 34:19 Ko ia kotoa pē ʻoku fakaava ʻae manāva ʻoku ʻaʻaku ia; mo e ʻuluaki manu tangata ʻi hoʻo fanga manu, pe ko ha pulu ia, pe ko ha sipi.
EXO 34:20 Ka ko e ʻuluaki ʻuhiki ʻoe ʻasi ke ke huhuʻi ʻaki ia ʻae lami; pea kapau ʻe ʻikai te ke huhuʻi ia, pea ke fesiʻi hono kia. Ko e ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi ho ngaahi foha te ke huhuʻi. Pea ʻoua naʻa fakahā mola pe ha tokotaha ʻi hoku ʻao.
EXO 34:21 ¶ “Te ke ngāue ʻi he ʻaho ʻe ono, ka ʻi hono fitu ʻoe ʻaho te ke mālōlō: ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe tō taʻu, mo e ututaʻu ke ke mālōlō.
EXO 34:22 ¶ “Pea te ke tokanga ki he kātoanga ʻoe ngaahi uike, mo e ʻuluaki fua ʻoe tuʻusi ʻoe uite, mo e kātoanga ʻoe ututaʻu ʻi he fakaʻosi taʻu.
EXO 34:23 ¶ “ʻE liunga tolu ʻi he taʻu ʻae fakahā ʻa hoʻomou fānau tangata kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki ko Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
EXO 34:24 He te u kapusi ʻae ngaahi puleʻanga mei ho ʻao, pea te u fakalahi atu ʻae ngataʻanga ʻo ho fonua: pea ʻe ʻikai ha tangata te ne holi ki ho fonua, ʻoka ke ka ʻalu hake, ʻo liunga tolu ʻi he taʻu ke fakahā koe ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
EXO 34:25 “ʻOua naʻa ke ʻatu ʻae toto ʻo ʻeku feilaulau mo e lēvani: pea ʻoua naʻa ke tuku ki he ʻapongipongi ʻae feilaulau ʻoe kātoanga ʻoe Lakaatu.
EXO 34:26 “Ko e polopolo ʻoe ngaahi ʻuluaki fua ʻo ho fonua ke ke ʻomi ki he fale ʻo Sihova ko ho ʻOtua. “ʻOua naʻa ke haka ʻae ʻuhiki sipi pe kosi ʻi he huʻahuhu ʻo ʻene faʻē.”
EXO 34:27 Pea pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke tohi ʻae ngaahi lea ni: he kuo u fai ʻae fuakava kiate koe mo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki hono ʻuhinga ʻoe ngaahi lea ni.
EXO 34:28 Pea naʻe ʻi ai ia mo Sihova ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu; pea naʻe ʻikai te ne kai mā, pe inu ha vai. Pea naʻa ne tohi ki he ongo maka lafalafa ʻae ngaahi lea ʻoe fuakava, ko e fekau ʻe hongofulu.
EXO 34:29 ¶ Pea naʻe pehē, ʻi he ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he moʻunga ko Sainai, mo e maka lafalafa ʻe ua ʻoe fuakava ʻi he nima ʻo Mōsese, ʻi heʻene ʻalu hifo mei he moʻunga, naʻe ʻikai ʻilo ʻe Mōsese ʻoku ulo ʻae kili ʻo hono mata lolotonga ʻene talanoa mo ia.
EXO 34:30 Pea ʻi he mamata ʻa ʻElone, pea mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli kia Mōsese, vakai, naʻe ulo ʻae kili ʻo hono mata: pea naʻa nau manavahē ke haʻu ʻo ofi kiate ia.
EXO 34:31 Pea naʻe ui ʻe Mōsese kiate kinautolu; pea ko ʻElone mo e kau pule kotoa pē ʻoe kakai naʻa nau foki mai kiate ia: pea naʻe talanoa ʻa Mōsese mo kinautolu.
EXO 34:32 Pea hili ia, naʻe ʻunuʻunu mai ʻo ofi ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli: pea naʻa ne tala ʻo fekau kiate kinautolu ʻaia kotoa pē naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kiate ia ʻi he moʻunga ko Sainai.
EXO 34:33 Pea naʻe ʻai ʻe Mōsese ʻae pūlou ki hono mata, kaeʻoua ke hili ʻene talanoa mo kinautolu.
EXO 34:34 Ka ʻi he ʻalu ʻa Mōsese ki he ʻao ʻo Sihova ke lea kiate ia, naʻa ne toʻo ʻae pūlou, kaeʻoua ke hū kituʻa. Pea naʻe haʻu kituʻa ia, ʻo ne tala ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe fekau kiate ia ke fai.
EXO 34:35 Pea naʻe mamata ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he mata ʻo Mōsese, ʻoku ulo ʻae kili ʻoe mata ʻo Mōsese: pea naʻe toe ʻai ʻe Mōsese ʻae pūlou ki hono mata kaeʻoua ke toe hū ia ke alea mo ia.
EXO 35:1 Pea naʻe tānaki ʻe Mōsese ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ke nau fakataha, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko ʻeni ʻae ngaahi lea ʻaia kuo fekau ʻe Sihova, koeʻuhi ke mou fai ia.
EXO 35:2 ‌ʻE fai ʻae ngāue ʻi he ʻaho ʻe ono, ka ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻe ʻai kiate kimoutolu ʻae ʻaho tapu, ko e Sāpate ʻoe mālōlō kia Sihova: ko ia fulipē ʻoku fai ha ngāue ʻi ai ʻe tāmateʻi ia.
EXO 35:3 ‌ʻOua naʻa mou tutu ha afi ʻi he ʻaho Sāpate ʻi ha nofoʻanga ʻe taha ʻiate kimoutolu.
EXO 35:4 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he fakataha kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko eni ʻae meʻa ʻaia naʻe fekau ai ʻe Sihova, ʻo pehē,
EXO 35:5 Mou toʻo meiate kimoutolu ʻae meʻaʻofa kia Sihova: ko ia ʻoku loto lelei ki ai, tuku ke ʻomi ia, ko e meʻaʻofa kia Sihova; ko e koula, mo e siliva, mo e palasa,
EXO 35:6 Mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, mo e fulufuluʻi kosi,
EXO 35:7 Mo e ngaahi kiliʻi sipitangata kuo tukukula, mo e ngaahi kiliʻi pasia, mo e ʻakau ko e sitimi,
EXO 35:8 Mo e lolo ki he maama, mo e ngaahi ʻakau nanamu ki he lolo tākai, pea ki he meʻa namu kakala,
EXO 35:9 Mo e ngaahi maka ʻoniki, mo e ngaahi maka ke fonofono ʻaki ʻae ʻefoti, pea ki he sīfafatafata.
EXO 35:10 “Pea ke haʻu ʻae loto poto kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu ʻo ngaohi ʻaia kotoa pē kuo fekau ʻe Sihova.
EXO 35:11 Ko e fale fehikitaki, mo hono puipui, mo hono fakapulonga, mo hono ngaahi fakamaʻu, mo hono ngaahi laupapa, mo hono ngaahi ʻakau, mo hono ngaahi pou, mo hono ngaahi tuʻunga,
EXO 35:12 Ko e puha mo hono ʻakau haʻamo, mo e nofoʻanga ʻaloʻofa, mo e puipui ʻoe fakapulonga,
EXO 35:13 Ko e palepale, mo hono haʻamo, mo hono ngaahi nāunau, mo e mā ʻoe ʻao,
EXO 35:14 Ko e tuʻunga maama foki ki he maama, mo hono nāunau, mo hono ngaahi foʻi maama, mo e lolo ki he maama,
EXO 35:15 Mo e feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala, mo hono haʻamo, mo e lolo tākai, mo e meʻa namu kakala, mo e puipui ke tautau ʻi he matapā ʻi he hūʻanga ʻoe fale fehikitaki.
EXO 35:16 Ko e feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, mo hono meʻa vangavanga palasa mo hono haʻamo, mo hono ngaahi nāunau kotoa pē, ko e sene mo hono tuʻunga,
EXO 35:17 Ko e ngaahi puipui tautau ʻoe lotoʻā, ko hono ngaahi pou, mo honau ngaahi tuʻunga, mo e ngaahi puipui tautau ki he matapā ʻoe lotoʻā,
EXO 35:18 Ko e ngaahi faʻo ʻoe fale fehikitaki, mo e ngaahi faʻo ʻoe lotoʻā, mo honau ngaahi afo,
EXO 35:19 Ko e ngaahi kofu ki he ngāue, ke fai ʻaki ʻae ngāue ʻi he potu tapu, ko e ngaahi kofu tapu kia ʻElone ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi kofu ki hono ngaahi foha ke ngāueʻaki ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.”
EXO 35:20 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli mei he ʻao ʻo Mōsese.
EXO 35:21 Pea naʻa nau haʻu, ʻaia kotoa pē naʻe langaʻi ia ʻe hono loto, mo ia kotoa pē kuo fakalotolelei ia ʻe hono laumālie, ʻonau ʻomi ʻae meʻaʻofa kia Sihova ki he ngāue ʻoe fale fakatahaʻanga ʻoe kakai, pea ki hono ngāue kotoa pē, pea ki he ngaahi kofu tapu.
EXO 35:22 Pea naʻa nau haʻu, ʻae tangata mo e fefine, ʻakinautolu kotoa pē naʻe loto lelei, ʻo ʻomi ʻae ngaahi vesa, mo e ngaahi hau, mo e ngaahi mama, mo e ngaahi noʻo, ko e teunga koula kotoa pē: pea ko e tangata kotoa pē naʻe ʻomi meʻa naʻe ʻatu ʻae koula kia Sihova.
EXO 35:23 Pea ko e tangata kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, mo e fulufuluʻi kosi, mo e kiliʻi sipitangata kulokula, mo e ngaahi kiliʻi pasia, naʻa nau ʻomi ia.
EXO 35:24 Ko ia kotoa pē naʻe ʻatu ha meʻaʻofa ʻi he siliva mo e palasa naʻe ʻomi ʻe ia ʻae meʻaʻofa kia Sihova; pea ko e tangata kotoa pē, naʻe ʻiate ia ʻae ʻakau ko e sitimi ki ha ngāue ʻe taha ʻi he ngāue, naʻe ʻomi ia.
EXO 35:25 Pea ko e kau fefine kotoa pē naʻe loto poto naʻa nau lalanga ʻaki honau nima, ʻonau ʻomi ʻaia kuo nau lalanga, ko e lanumoana mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 35:26 Pea mo e kau fefine kotoa pē ʻaia naʻe langaʻi ʻakinautolu ʻe honau loto ʻi he poto, naʻa nau fi ʻae fulufuluʻi kosi.
EXO 35:27 Pea naʻe ʻomi ʻe he kau pule ʻae ngaahi maka ʻoniki, mo e ngaahi maka ke fonofono ʻaki, ki he ʻefoti, pea ki he sīfafatafata;
EXO 35:28 Mo e ʻakau nanamu, mo e lolo ki he maama, pea ki he lolo tākai, pea ki he meʻa namu kakala.
EXO 35:29 Naʻe ʻomi loto lelei pe ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae meʻaʻofa kia Sihova, ʻae tangata mo e fefine kotoa pē, ʻaia kuo fakafiemālieʻi ia ʻe hono loto ke fetuku ki he ngaahi ngāue kehekehe kotoa pē, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ke ngaohi ʻe he nima ʻo Mōsese.
EXO 35:30 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, “Vakai, kuo ui ʻe Sihova ʻi hono hingoa ʻa Pesalili, ko e foha ʻo Uli, ko e foha ʻo Hua, ʻoe faʻahinga ʻo Siuta.
EXO 35:31 Pea kuo ne fakafonu ia ʻi he laumālie ʻoe ʻOtua, ʻi he poto mo e lotomatala, mo e faʻa ʻilo, ʻi he ngaahi ngāue fakatufunga, kotoa pē.
EXO 35:32 Pea ke fakatupu ʻae ngaahi ngāue fakapotopoto, ke ngāue ʻi he koula, mo e siliva, pea ʻi he palasa,
EXO 35:33 Pea ʻi he tā ʻae ngaahi maka ke fono ʻaki, pea ʻi he tātā ʻae ʻakau, ke fai ʻaki ʻae ngāue fakapotopoto.
EXO 35:34 Pea kuo ne ʻai ki hono loto koeʻuhi ke ne akonakiʻi ʻaia mo ʻAholiapi, ko e foha ʻo ʻEhisamaki, ʻoe faʻahinga ʻo Tani.
EXO 35:35 Ko kinaua kuo ne fakafonu ʻaki ʻae poto ʻoe loto, ke fai ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻae tufunga tongitongi meʻa, mo e ngāue ʻae tufunga fakapotopoto, pea mo e ngaahi teunga, ʻi he lanumoana, pea ʻi he paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, pea ʻi he tupenu tuʻovalevale, pea ʻi he lalanga, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku fai ha ngāue, mo kinautolu ʻoku fakatupu ha ngāue fakapotopoto.
EXO 36:1 “Pea naʻe toki ngāue ʻa Pesalili mo ʻAholiapi, mo e tangata loto poto kotoa pē, ʻaia naʻe ʻai ki ai ʻe Sihova ʻae poto mo e ʻiloʻanga, ke nau ʻilo ke ngaohi ʻae ngaahi ngāue kehekehe kotoa pē ki he ngāue ʻoe fale tapu, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ki ai ʻe Sihova.”
EXO 36:2 Pea naʻe ui ʻe Mōsese ʻa Pesalili, mo ʻAholiapi, mo e tangata loto poto kotoa pē, ʻaia kuo tuku ki hono loto ʻe Sihova ʻae poto, ʻio, ʻaia kotoa pē kuo langaʻi ia ʻe hono loto ke haʻu ki he ngāue ke fai ia:
EXO 36:3 Pea naʻa nau maʻu ʻia Mōsese ʻae meʻaʻofa kotoa pē, ʻaia naʻe ʻomi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he ngāue ʻoe fale tapu, mo hono ngaohi. Pea naʻa nau kei ʻomi kiate ia ʻae meʻaʻofa ʻi he pongipongi kotoa pē.
EXO 36:4 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata kotoa pē, naʻe fai ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻoe fale tapu, ʻo haʻu taki taha ʻae tangata mei he ngāue naʻa ne fai;
EXO 36:5 Pea naʻa nau lea kia Mōsese, ʻo pehē, “ʻOku ʻomi ʻe he kakai ʻae meʻa ʻoku lahi hake noa pē ki he ngāue ʻoku fai ni, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ke ngaohi.”
EXO 36:6 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese, pea naʻa nau fekau ke fanongonongo ki he potu kotoa pē ʻoe ʻapitanga, ʻo pehē, “Ke ʻoua naʻa kei fai ha teuteu meʻaʻofa ʻe ha tangata pe ha fefine ki he fale tapu.” Ko ia naʻe taʻofi ai ʻae kakai ʻi he fetuku.
EXO 36:7 He ko e meʻa kuo nau maʻu, naʻe lahi ia ki he ngāue kotoa pē ke ngaohi, pea naʻe toe.
EXO 36:8 ¶ Pea ko e tangata loto poto kotoa pē ʻiate kinautolu naʻa nau fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki, naʻa nau ngaohi ʻae puipui ʻe hongofulu ʻoe tupenu tuʻovalevale, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho: naʻa ne ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi selupimi ʻoe ngāue fakapotopoto.
EXO 36:9 Ko hono lōloa ʻoe puipui ʻe taha ko e hanga ʻe nimangofulu ma ono, pea ko hono laulahi ʻoe puipui ʻe taha ko e hanga ʻe valu: pea naʻe fua tatau pe ʻae puipui kotoa pē.
EXO 36:10 Pea ne fakamaʻu ke fakataha ʻae puipui ʻe nima: pea ko hono puipui ʻe nima ʻoku toe naʻa ne fakamaʻu ke fakataha.
EXO 36:11 Pea ne ngaohi ʻae ngaahi kavei lanumoana, ʻi he kapa ʻoe puipui ʻe taha mei he hokoʻanga ʻi he fakamaauʻanga: pea naʻe fai pehē ʻi he kapa kituʻa ʻoe puipui ʻe taha, ʻi he hokoʻanga ʻo hono ua.
EXO 36:12 Naʻa ne ngaohi ʻae kavei ʻe nimangofulu ʻi he puipui ʻe taha mo e kavei ʻe nimangofulu ʻi he kapa ʻoe puipui, ʻaia naʻe ʻi he hokoʻanga ʻo hono ua: naʻe fakamaʻu ʻaki ʻae kavei ʻae puipui ʻe taha ki he taha.
EXO 36:13 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fakamaʻu koula ʻe nimangofulu, ʻo ne fakahoko ʻaki ʻae fakamaʻu ʻae puipui ʻe taha ki he taha: pea naʻe hoko ia ko e fale fehikitaki pe taha.
EXO 36:14 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi puipui fulufuluʻi kosi ke ʻaofi ʻaki ʻae fale fehikitaki: naʻa ne ngaohi ʻae puipui ʻe hongofulu ma taha.
EXO 36:15 Ko hono lōloa ʻoe puipui ʻe taha ko e hanga ʻe onongofulu, mo hono lau lahi ʻoe puipui pe taha ko e hanga ʻe valu: naʻe fua tatau pe ʻae puipui ʻe hongofulu ma taha.
EXO 36:16 Pea naʻa ne fakamaʻu ʻae puipui ʻe nima ke taha pe, mo e puipui ʻe ono ke taha pe.
EXO 36:17 Pea ne ngaohi ʻae kavei ʻe nimangofulu ki he kapa ʻi ʻolunga ʻoe puipui ʻi he hokoʻanga, mo ne ngaohi ʻae kavei ʻe nimangofulu ki he kapa ʻoe puipui ʻaia ʻoku ne hoko ki hono ua.
EXO 36:18 Pea ne ngaohi ʻae fakamaʻu palasa ʻe nimangofulu ke fakamaʻu fakataha ʻae faletupenu ke taha pe ia.
EXO 36:19 Pea ne ngaohi ʻae meʻa fakapulonga ki he fale fehikitaki ʻaki ʻae ngaahi kili ʻoe sipitangata tukukula, mo e meʻa fakapulonga ʻe taha ʻi ʻolunga ʻi ai, ko e kili ʻoe pasia.
EXO 36:20 ¶ Pea ne ngaohi ʻae ngaahi laupapa ki he fale fehikitaki ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi ke tuʻu tonu.
EXO 36:21 Ko hono lōloa ʻoe laupapa ʻe taha ko e hanga ʻe uofulu, mo hono lau lahi ʻoe laupapa ʻe taha ko e hanga ʻe tolu.
EXO 36:22 Naʻe ua hono mui ki he laupapa ʻe taha, pea tatau pe hono mamaʻo ʻoe taha ki he taha: pea naʻa ne fai pehē pe ki he ngaahi laupapa kotoa pē ʻoe fale fehikitaki.
EXO 36:23 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi laupapa ki he fale fehikitaki; ko e laupapa ʻe uofulu ki he faʻahi ki tonga ke hanga ki tonga;
EXO 36:24 Pea ne ngaohi ʻae tuʻunga siliva ʻe fāngofulu ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe uofulu; ko e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha ki hono mui ʻe ua, mo e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo he laupapa ʻe taha ki hono mui ʻe ua.
EXO 36:25 Pea ko hono faʻahi ʻe taha ʻoe fale fehikitaki, ʻaia ʻoku hanga ki he tuliki fakatokelau, naʻa ne ngaohi ki ai ʻae laupapa ʻe uofulu,
EXO 36:26 Mo honau tuʻunga siliva ʻe fāngofulu ko e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha, mo e tuʻunga ʻe ua ʻi lalo ʻi he laupapa ʻe taha.
EXO 36:27 Pea ne ngaohi ʻae laupapa ʻe ono ki he potu lulunga ʻoe fale fehikitaki.
EXO 36:28 Pea ne ngaohi ʻae laupapa ʻe ua ki he tuliki ʻoe fale fehikitaki ʻi hono faʻahi ʻe ua.
EXO 36:29 Pea naʻe fakamaʻu ia ki lalo, pea fakamaʻu ke fakataha ia ʻi he ʻulu ʻo ia, ki he kavei pe taha: pea fai pehē pe ʻe ia ki ai ʻi he tuliki ʻe ua.
EXO 36:30 Pea naʻe ʻi ai ʻae laupapa ʻe valu; pea ko honau tuʻunga ko e tuʻunga siliva ʻe hongofulu ma ono, naʻe ua ʻae tuʻunga ʻi lalo ʻoe laupapa kotoa pē.
EXO 36:31 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi ʻakau fakamaʻu ʻoe sitimi; ko e nima ki he ngaahi laupapa ʻi he faʻahi ʻe taha ʻoe fale fehikitaki,
EXO 36:32 Mo e ʻakau fakamaʻu ʻe nima ki ha ngaahi laupapa ʻoe faʻahi ʻe taha ʻoe fale fehikitaki, pea mo e ʻakau fakamaʻu ʻe nima ki he ngaahi laupapa ʻi he potu lulunga ʻoe fale fehikitaki.
EXO 36:33 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ʻakau fakamaʻu ʻi loto ke velo ʻi he laupapa kotoa pē mei he potu ʻe taha ʻo aʻu atu ki he potu ʻe taha.
EXO 36:34 Pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ʻae koula ʻae ngaahi laupapa kotoa pē, ʻo ngaohi honau ngaahi kavei ko e koula, ke velo ai ʻae ʻakau fakamaʻu, pea ne ʻaofi ʻae ngaahi ʻakau fakamaʻu ʻaki ʻae koula.
EXO 36:35 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae puipui ʻaki ʻae lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale: pea naʻe ʻai ki ai ʻae ngaahi selupimi ʻi he ngāue fakapotopoto.
EXO 36:36 Pea naʻa ne ngaohi ki ai ʻae pou ʻe fā ʻoe ʻakau ko e sitimi, ʻo ne ʻaofi ia ʻaki ʻae koula: ko e koula hono tautauʻanga; pea naʻa ne haka ki ai ʻae tuʻunga siliva ʻe fā.
EXO 36:37 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae meʻa tautau ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻaki ʻae lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, ʻoe ngāue tuitui;
EXO 36:38 Mo hono pou ʻe nima ʻo ia, mo e ngaahi tautauʻanga: pea naʻa ne ʻaofi honau ʻuluʻi pou, mo honau ngaahi tākai ʻaki ʻae koula: ka ko honau tuʻunga ʻe nima ko e palasa ia.
EXO 37:1 Pea naʻe ngaohi ʻe Pesalili ʻae puha ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi: ko e hanga ʻe nima hono lōloa, mo e hanga ʻe tolu hono māukupu, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māʻolunga:
EXO 37:2 Pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula haohaoa ʻi loto mo tuʻa, ʻo ne ngaohi ʻae tatā koula ki ai ke takatakai ia.
EXO 37:3 Pea naʻa ne haka ʻae kavei koula ʻe fā ki ai, ke ʻai ʻo ofi ki hono tuliki ʻe fā: ʻio, ʻae kavei ʻe ua ʻi hono faʻahi ʻe taha, mo e kavei ʻe ua ki hono faʻahi ʻe taha.
EXO 37:4 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ʻakau ʻe ua ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi, ʻo ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula.
EXO 37:5 Pea ne ʻai ʻae ongo ʻakau ki he kavei ʻi he ongo faʻahi ʻoe puha, ke haʻamo ʻaki.
EXO 37:6 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa ʻaki ʻae koula haohaoa: ko e hanga ʻe nima ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māukupu ʻo ia.
EXO 37:7 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ongo selupimi koula, ʻo ne tuki ʻakinaua mei he konga koula pe taha, ʻi hono potu ʻe ua ʻoe nofoʻanga ʻaloʻofa.
EXO 37:8 Ko e selupi ʻe taha ʻi he potu ʻi he faʻahi ni, mo e selupi ʻe taha ʻi hono potu ʻe taha ʻi he faʻahi ʻe taha: naʻa ne ngaohi ʻae ongo selupimi ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofa: ʻi hono potu ʻe ua ʻo ia.
EXO 37:9 Pea naʻe mafola hake ki ʻolunga hona kapakau ʻe he ongo selupimi, ʻo na maluʻi ʻaki hona kapakau ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa, pea naʻe fehāngaaki hona mata; ʻio, naʻe hanga ki he nofoʻanga ʻaloʻofa ʻae mata ʻoe ongo selupimi.
EXO 37:10 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae palepale ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi: ko e hanga ʻe fā ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe ua hono māukupu ʻo ia, mo e hanga ʻe tolu ʻa hono māʻolunga:
EXO 37:11 Pea ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula haohaoa, ʻo ne ngaohi ʻae tatā koula ke takatakai ia.
EXO 37:12 Pea naʻa ne ngaohi foki ki ai ʻae tapa ke takatakai ia ko e nima ʻe taha hono laulahi: ʻo ne ngaohi ʻae tatā koula ki he tapa ʻo ia ke takatakai.
EXO 37:13 Pea ne haka ʻae kavei koula ʻe fā ki ai, ʻo ai ʻae kavei ki hono tuliki ʻe fā ʻaia naʻe ʻi hono vaʻe ʻe fā.
EXO 37:14 Naʻe tuku tonu ki he tapa ʻae ngaahi kavei, ko e ʻaiʻanga ʻoe ongo ʻakau ke haʻamo ʻaki ʻae palepale.
EXO 37:15 Pea ne ngaohi ʻae ongo ʻakau ʻaki ʻae sitimi, pea naʻe ʻaofi ʻaki ia ʻae koula, ke haʻamo ʻaki ʻae palepale.
EXO 37:16 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi ipu ʻi he palepale, ʻae ngaahi ipu kai, mo e ngaahi ohu, mo hono ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi meʻa ʻufiʻufi, ke ʻufiʻufi ʻaki, ʻaki ʻae koula haohaoa.
EXO 37:17 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae tuʻunga maama ʻaki ʻae koula haohaoa: ʻo ne ngaohi ʻae tuʻunga maama ʻaki ʻae ngāue tuki: ʻa hono kau, mo hono pasanga, mo hono ngaahi ipu siʻi, mo hono ngaahi teunga potopoto, mo hono ngaahi fisi, naʻe ʻi he meʻa pe ko ia.
EXO 37:18 Mo e pasanga ʻe ono naʻe tuʻu ʻi hono potu ʻe ua: ko e pasanga ʻe tolu ʻoe tuʻunga maama mei hono potu ʻe taha, mo e pasanga ʻe tolu ʻoe tuʻunga maama mei hono potu ʻe taha:
EXO 37:19 Ko e ipu siʻi ʻe tolu ʻi he pasanga ʻe taha kuo ngaohi ʻo hangē ko e fuaʻitelie, ko e teunga potopoto mo e fisi; pea ko e ipu siʻi ʻe tolu kuo ngaohi ʻo hangē ko e fuaʻitelie ʻi he pasanga ʻe taha, ko e teunga potopoto mo e fisi; pea ke pehē pe ʻi he pasanga ʻe ono ʻoku tuʻu ʻi he tuʻunga maama.
EXO 37:20 Pea naʻe ʻi he tuʻunga maama ʻae ipu siʻi ʻe fā kuo ngaohi ʻo hangē ko e fuaʻitelie, ko hono ngaahi teunga potopoto mo hono ngaahi fisi:
EXO 37:21 Ko e teunga potopoto ʻe taha ʻi lalo ʻoe pasanga ʻe ua, mo e teunga potopoto ʻe taha ʻi lalo ʻi he pasanga ʻe ua, mo e teunga potopoto ʻe taha ʻi lalo ʻi he pasanga ʻe ua, ʻo fakatatau ki he pasanga ʻe ono ʻoku tuʻu ʻi ai.
EXO 37:22 Ko honau ngaahi teunga potopoto mo honau ngaahi pasanga naʻe ʻi he meʻa pe ko ia: ko e konga koula tuki pe taha ʻaia kotoa pē.
EXO 37:23 Pea naʻa ne ngaohi hono foʻi maama ʻe fitu, mo hono ngaahi helekosi-maama, mo hono ʻaiʻanga helekosi, ʻaki ʻae koula haohaoa.
EXO 37:24 Ko e taleniti koula pe taha naʻa ne ngaohi ʻaki ia, mo hono ngaahi ipu kotoa pē.
EXO 37:25 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae feilaulauʻanga meʻa namu kakala ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi: ko hono lōloa ko e hanga ʻe ua, mo hono māukupu ko e hanga ʻe ua; naʻe potupotu tatau pe: pea ko e hanga ʻe fā ʻa hono māʻolunga; pea ko hono ngaahi nifo naʻe ʻi he meʻa pe ko ia.
EXO 37:26 Pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula haohaoa, ʻi hono funga ʻo ia, mo hono ngaahi potu ʻo takatakai, mo hono ngaahi nifo: pea naʻa ne ngaohi foki ki ai ʻae tatā koula ke takatakai.
EXO 37:27 Pea naʻa ne ngaohi hono kavei koula ʻe ua ʻi lalo ʻi he tatā ʻo ia, ʻo ofi ki hono tuliki ʻe ua, ki hono potu ʻe ua, ke velo ai ʻae ongo ʻakau ke haʻamo ʻaki.
EXO 37:28 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ongo haʻamo ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi, pea naʻe ʻaofi ia ʻaki ʻae koula.
EXO 37:29 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae lolo tākai tapu, mo e meʻa namu lelei, ʻaki ʻae ngaahi ʻakau nanamu, ʻo taau mo e ngāue ʻae tangata fua vai.
EXO 38:1 Pea naʻa ne ngaohi ʻae feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi: ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe hongofulu ʻa hono māukupu; naʻe potupotu tatau ia; pea ko e hanga ʻe ono ʻa hono māʻolunga.
EXO 38:2 Pea naʻa ne ngaohi hono ngaahi nifo ʻo ia, ʻi hono tuliki ʻe fā; ko hono ngaahi nifo, naʻe ʻi he meʻa ko ia pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae palasa.
EXO 38:3 Pea naʻa ne ngaohi ʻae nāunau kotoa pē ʻoe feilaulauʻanga, ʻae ngaahi ipu, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi huhu ʻoe kakano, mo e ngaahi ʻaiʻanga afi; ko hono ngaahi meʻa kotoa pē naʻe ngaohi ʻaki ʻae palasa.
EXO 38:4 Pea naʻa ne ngaohi ki he feilaulauʻanga ʻae meʻa vangavanga palasa ʻi lalo ʻi hono ngataʻanga ki lalo, ʻo aʻu hifo ki hono lotolotonga ʻo ia.
EXO 38:5 Pea ne haka ʻae kavei ʻe fā ki he tuliki ʻe fā ʻoe meʻa vangavanga palasa ke ʻai ki ai ʻae ongo haʻamo.
EXO 38:6 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ongo haʻamo ʻaki ʻae ʻakau ko e sitimi, pea ʻaofi ia ʻaki ʻae palasa.
EXO 38:7 Pea naʻa ne ʻai ʻae ongo ʻakau ki he kavei ʻi he potu ʻe ua ʻoe feilaulauʻanga, ke haʻamo ʻaki ia: naʻa ne ngaohi ʻae feilaulauʻanga ʻaki ʻae laupapa ke luoluo, ʻi loto.
EXO 38:8 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae sene ʻaki ʻae palasa, mo hono tuʻunga ʻo ia ʻaki ʻae palasa, ʻoe ngaahi sioʻata ʻae kau fefine naʻe kātoa fakafaʻahinga ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
EXO 38:9 ¶ Pea naʻa ne ngaohi hono lotoʻā: pea ko e puipui tautau ki he potu tonga ʻo hanga ki tonga ko e tupenu tuʻovalevale, ko e hanga ʻe uangeau:
EXO 38:10 Naʻe uofulu honau pou, pea uofulu mo honau tuʻunga palasa: ko e ngaahi tautauʻanga ʻoe ngaahi pou mo honau ngaahi tākai ko e siliva:
EXO 38:11 Pea ko e puipui tautau ki he potu tokelau, ko e hanga ʻe uangeau, naʻe uofulu honau ngaahi pou, pea uofulu mo honau tuʻunga palasa; ko e ngaahi tautauʻanga ʻoe ngaahi pou mo honau ngaahi tākai ko e siliva.
EXO 38:12 Pea ko e puipui tautau ki he potu lulunga ko e hanga ʻe teau, pea hongofulu honau pou, pea hongofulu mo honau tuʻunga: ko e ngaahi tautauʻanga ʻoe pou mo honau tākai ko e siliva.
EXO 38:13 Pea ko e puipui ʻoe potu ki he hopoʻangalaʻā ko e hanga ʻe teau.
EXO 38:14 Ko e meʻa tautau ki he potu ʻe taha ʻoe matapā ko e hanga ʻe tolungofulu; pea tolu honau pou, pea tolu mo honau tuʻunga.
EXO 38:15 Pea ki hono potu ʻe taha ʻoe matapā ʻoe lotoʻā, ʻi he nima ni, mo e nima na, naʻe ʻi ai ʻae meʻa tautau ko e hanga ʻe tolungofulu: pea tolu honau pou, pea tolu mo honau tuʻunga.
EXO 38:16 Ko e ngaahi puipui tautau kotoa pē ʻo takatakai ʻi he lotoʻā naʻe ngaohi ʻaki ʻae tupenu tuʻovalevale.
EXO 38:17 Pea ko e ngaahi tuʻunga ki he ngaahi pou ko e palasa ia: ko e ngaahi tautauʻanga, ʻoe ngaahi pou mo honau ngaahi tākai ko e siliva ia: pea naʻe ʻaofi ʻaki ʻae ngaahi ʻuluʻi pou ʻae siliva: pea tākai ʻaki ʻae siliva ʻae ngaahi pou kotoa pē ʻoe lotoʻā.
EXO 38:18 Pea ko e puipui tautau ki he matapā ʻoe lotoʻā ko e ngāue ʻae tuitui, ko e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale: pea ko e hanga ʻe fāngofulu hono lōloa, pea ko hono māʻolunga fakamāukupu, ko e hanga ʻe hongofulu, ʻo fakatatau ki he ngaahi puipui tautau ʻoe lotoʻā.
EXO 38:19 Pea naʻe fā honau pou, pea fā honau tuʻunga palasa: ko e siliva honau ngaahi tautauʻanga, pea ko e ʻaofi ʻo honau ngaahi ʻuluʻi pou, mo honau ngaahi tākai, ko e siliva.
EXO 38:20 Pea ko e ngaahi faʻo kotoa pē ʻoe fale fehikitaki, mo e lotoʻā takatakai, ko e palasa ia.
EXO 38:21 ¶ Ko eni hono lau ʻoe meʻa ʻoe fale fehikitaki, ʻio, ʻoe fale fehikitaki ʻoe fuakava, ʻo hangē ko ia naʻe lau, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese, ki he ngāue ʻae kau Livai, ʻi he nima ʻo ʻItama, ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki.
EXO 38:22 Pea ko Pesalili ko e foha ʻo Uli ko e foha ʻo Hua, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta, naʻa ne ngaohi ʻae meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
EXO 38:23 Pea naʻe ʻiate ia ʻa ʻAholiapi, ko e foha ʻo ʻEhisamaki, ʻi he faʻahinga ʻo Tani, ko e tufunga tātā, ko e tangata ngāue fakapotopoto, pea poto ke fai teunga ʻi he lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 38:24 Ko e koula kotoa pē naʻe fakakau ki he ngāue ʻi he ngaahi ngāue kotoa pē ʻoe potu māʻoniʻoni, ʻio, ʻae koula naʻe ʻatu, ko e taleniti ʻe uofulu ma hiva, mo e sikeli ʻe fitungeau, mā tolungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe fale tapu.
EXO 38:25 Pea ko e siliva ʻokinautolu naʻe lau ʻi he kakai fakataha, ko e taleniti ʻe teau, mo e sikeli ʻe taha afe ma fitungeau, mā fitungofulu ma nima, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe fale tapu:
EXO 38:26 Ko e pika ʻe taha ki he tangata kotoa pē, ʻaia ko e vaeuaʻanga ʻoe sikeli, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe fale tapu, kiate kinautolu taki taha naʻe ʻalu ke lau, naʻe uofulu taʻu ʻene motuʻa, ʻo fai hake, ʻae kau tangata ʻe toko ono kilu mo e toko tolu afe, mo e toko nimangeau, mo e toko nimangofulu.
EXO 38:27 Pea naʻe haka ʻaki ʻae taleniti siliva ʻe teau, ʻae ngaahi tuʻunga pou ʻoe fale tapu, pea mo e ngaahi tuʻunga ʻoe meʻa puipui; ko e tuʻunga ʻe teau ʻi he taleniti ʻe teau, ko e taleniti ʻe taha ki he tuʻunga ʻe taha.
EXO 38:28 Pea ko e sikeli ʻe taha afe ma fitungeau ma fitungofulu ma nima, naʻa ne ngaohi ʻaki ʻae ngaahi tautauʻanga ki he ngaahi pou, ʻo ne ʻaofi ʻae ngaahi ʻuluʻi pou, ʻo tākai ʻaki ia.
EXO 38:29 Pea ko e palasa ʻoe ngaahi meʻaʻofa ko e taleniti ʻe fitungofulu, mo e sikeli ʻe ua afe ma fāngeau.
EXO 38:30 Pea naʻa ne ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi tuʻunga ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, mo e feilaulauʻanga palasa mo e meʻa vangavanga palasa ki ai, mo hono ngaahi nāunau kotoa pē ʻoe feilaulauʻanga,
EXO 38:31 Pea mo e ngaahi tuʻunga ʻoe lotoʻā takatakai, mo e ngaahi tuʻunga ʻoe matapā ʻoe lotoʻā, mo e ngaahi faʻo kotoa pē ʻoe fale fehikitaki, mo e ngaahi faʻo kotoa pē ʻoe lotoʻā ʻo ʻosi takatakai.
EXO 39:1 Pea naʻa nau ngaohi ʻaki ʻae lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, ʻae ngaahi kofu ngāue, ke fai ʻaki ʻae ngāue ʻi he potu māʻoniʻoni, pea naʻe ngaohi ʻae ngaahi kofu tapu kia ʻElone; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:2 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ʻefoti ʻaki ʻae koula, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 39:3 Pea naʻa nau tuki ʻae koula ke manifinifi, pea hele ia ke tuʻoiiki, koeʻuhi ke nau lalanga ia ʻi he lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale, mo e ngāue fakapotopoto.
EXO 39:4 Naʻa nau ngaohi ʻae tuinga nima ʻe ua ki he uma, ke fakamaʻu fakataha ia; pea naʻe fakataha ia ʻi hono kapa ʻe ua.
EXO 39:5 Pea naʻe ʻi he meʻa pe ko ia hono noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti naʻe ʻi ai, ʻo fakatatau ki he ngāue ʻo ia: ko e koula, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:6 ¶ Pea naʻa nau tā ʻae ngaahi maka ʻoniki, pea fakamaʻu ʻi he takafi koula; kuo tongi ʻo hangē ko e tongi ʻoe mama, ʻaki ʻae ngaahi hingoa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
EXO 39:7 Pea naʻa ne ʻai ia ki he uma ʻe ua ʻoe ʻefoti, koeʻuhi ke hoko ia ko e ngaahi maka fakamanatu ki he fānau ʻa ʻIsileli: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:8 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae sīfafatafata ʻoe ngāue fakapotopoto, ʻo hangē ko e ngāue ʻoe ʻefoti; ʻi he koula, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 39:9 Naʻe potupotu tatau pe ia naʻa nau ngaohi ʻae sīfafatafata ke lōua: ko e hanga pe taha hono lōloa ʻo ia, mo e hanga pe taha hono māukupu, ʻoka peluua ia.
EXO 39:10 Pea naʻa nau fakamaʻu ʻi ai ʻae ʻotu maka ʻe fā: ko hono ʻuluaki ʻotu ko e satisi, mo e topasi, mo e kapukeli: ko ʻeni ʻae ʻuluaki ʻotu.
EXO 39:11 Pea ko hono ua ʻoe ʻotu, ko e ʻemalata, mo e safaia, mo e taiamoni.
EXO 39:12 Pea ko hono tolu ʻoe ʻotu, ko e likua, mo e ʻaketi, mo e ʻametisi.
EXO 39:13 Pea ko hono fā ʻoe ʻotu, ko e pelili, mo e ʻoniki, mo e sasipa: naʻe fakamaʻu ia ʻi he ngaahi takafi koula mo honau fakamaʻu.
EXO 39:14 Pea naʻe hongofulu ma ua ʻae maka, ʻo fakatatau ki he hingoa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e tohi tongitongi ʻoe mama, taki taha mo hono hingoa, ʻo fakatatau ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua.
EXO 39:15 Pea naʻa nau ngaohi ki hono potu ʻe ua ʻoe sīfafatafata ʻae nonoʻo koula haohaoa ʻe ua, ko e ngāue fihifihi.
EXO 39:16 Pea naʻa nau ngaohi ʻae takafi koula ʻe ua, mo e kavei koula ʻe ua; pea ʻai ʻae kavei ʻe ua ki hono potu ʻe ua ʻoe sīfafatafata.
EXO 39:17 Pea naʻa nau ʻai ʻae ongo nonoʻo koula fihifihi ki he kavei ʻe ua ʻi hono potu ʻe ua ʻoe sīfafatafata.
EXO 39:18 Pea ko hono potu ʻe ua ʻoe nonoʻo fihifihi ʻe ua, naʻa nau fakamaʻu ki he takafi ʻe ua, pea naʻe ʻai ia ki he potu ʻe ua ʻoe uma ʻoe ʻefoti ki ʻao.
EXO 39:19 Pea naʻa nau ngaohi ʻae kavei koula ʻe ua, ʻo ʻai ia ʻi he potu ʻe ua ʻoe sīfafatafata, ki he kapa ʻo ia, ʻaia naʻe ʻi he potu ki loto ʻoe ʻefoti.
EXO 39:20 Pea naʻa nau ngaohi ʻae kavei koula kehe ʻe ua, pea naʻe ʻai ia ʻi he potu ʻe ua ʻoe ʻefoti ʻi lalo, ʻo ofi ki he potu ki ʻao; ʻo hangatonu atu ki he fakamaʻu ʻe taha ʻo ia, ʻi ʻolunga ʻi he noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti.
EXO 39:21 Pea naʻa nau fakamaʻu ʻae sīfafatafata ʻaki hono kavei ki he kavei ʻoe ʻefoti ʻaki ʻae noʻo lanumoana, koeʻuhi ke ʻi ʻolunga ia ʻi he noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti, pea koeʻuhi ke ʻoua naʻa vete ʻae sīfafatafata mei he ʻefoti; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:22 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae kofu fakatōtōlofa ʻoe ʻefoti ʻaki ʻae ngāue lalanga, pea ko e lanumoana pe ia kātoa.
EXO 39:23 Pea naʻe ai ʻae ava ʻi he loto ʻoe kofu tōtōlofa, ʻo hangē ko e ava ʻoe kofu tau, mo e meʻa fakamaʻu naʻe takatakai ʻae ava telia naʻa mahae ia.
EXO 39:24 Pea naʻa nau ngaohi ʻi he tapatapa ʻoe kofu fakatōtōlofa ʻae ngaahi pomikanite ʻoe lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu tuʻovalevale.
EXO 39:25 Pea naʻa nau ngaohi ʻae ngaahi fafangu ʻoe koula haohaoa pea naʻe ai ʻae ngaahi fafangu ki he vahaʻa ʻoe pomikanite ʻi he tapa ʻoe kofu fakatōtōlofa, ʻo takatakai ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi pomikanite;
EXO 39:26 Ko e fafangu mo e pomikanite, ko e fafangu mo e pomikanite, ʻo takatakai ʻi he tapatapa ʻoe kofu fakatōtōlofa ke fai ai ʻae ngāue: hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:27 ¶ Pea naʻa nau ngaohi ʻae ngaahi kofutuʻa ʻoe tupenu tuʻovalevale kuo lalanga moʻo ʻElone, mo hono ngaahi foha,
EXO 39:28 Mo e tatā ʻoe tupenu tuʻovalevale, mo e ngaahi tatā lelei ʻoe tupenu tuʻovalevale, mo e kofu vaʻe tupenu ko e tupenu tuʻovalevale,
EXO 39:29 Mo e noʻo ʻoe tupenu tuʻovalevale, mo e lanumoana, mo e paʻuhiʻuhi, mo e kulaʻahoʻaho, naʻe tuitui: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:30 ¶ Pea naʻa nau ngaohi ʻae pale ʻoe tatā tapu ʻoe koula haohaoa, ʻo tohi ki ai ʻae tohi, ʻo hangē ko e tohi tongitongi ʻoe mama, KO E MĀʻONIʻONI KIA SIHOVA.
EXO 39:31 Pea naʻa nau nonoʻo ki ai ʻae noʻo ko e lanumoana, ke fakamaʻu ʻaki ia ʻi ʻolunga ki he tatā; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 39:32 ¶ Pea naʻe pehē hono fakaʻosi ʻoe ngaahi ngāue kotoa pē ki he fale tapu ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese, naʻe pehē pe ʻenau fai.
EXO 39:33 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ʻae fale tapu kia Mōsese, ko e fale fehikitaki, mo hono nāunau kotoa pē, ko hono ngaahi fakamaʻu, mo hono ngaahi laupapa, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo hono ngaahi pou, mo hono ngaahi tuʻunga,
EXO 39:34 Mo hono fakapulonga ʻoe kiliʻi sipitangata naʻe tukukula, pea mo e fakapulonga ʻoe kiliʻi pasia, pea mo e puipui ke ʻufiʻufi ʻaki,
EXO 39:35 Ko e puha ʻoe fuakava, mo hono ongo haʻamo, mo e nofoʻanga ʻaloʻofa,
EXO 39:36 Ko e palepale, mo hono ngaahi nāunau ʻo ia, mo e mā ʻoe ʻao,
EXO 39:37 Ko e tuʻunga maama maʻa, mo hono ngaahi foʻi maama, mo hono ngaahi ʻaiʻanga maama ke teuʻi, mo hono ngaahi nāunau kotoa pē ʻo ia, mo e lolo ki he maama,
EXO 39:38 Mo e feilaulauʻanga koula, mo e lolo tākai, mo e meʻa namu kakala, mo e meʻa tautau ki he matapā ʻoe fale fehikitaki,
EXO 39:39 Ko e feilaulauʻanga palasa mo hono meʻa vangavanga palasa, ʻa hono ongo haʻamo, mo hono nāunau kotoa pē, ko e sene mo hono tuʻunga,
EXO 39:40 Ko e ngaahi puipui tautau ki he lotoʻā, ʻa hono ngaahi pou, mo hono ngaahi tuʻunga, mo e meʻa tautau ki he matapā ʻoe lotoʻā, ʻa hono ngaahi afo, mo hono ngaahi faʻo, pea mo e ngaahi ipu kotoa pē ki he ngāue ʻoe fale tapu, ki he fale fehikitaki ʻoe kakai,
EXO 39:41 Ko e ngaahi kofu ngāue ke fai ai ʻae ngāue ʻi he potu māʻoniʻoni, mo e ngaahi kofu māʻoniʻoni kia ʻElone ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi kofu ki hono ngaahi foha, ke ngāue ai ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
EXO 39:42 Pea naʻe fai ʻae ngāue kotoa pē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
EXO 39:43 Pea naʻe vakai ʻe Mōsese ki he ngaahi ngāue kotoa pē, pea vakai, kuo nau fai ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova, ʻio, naʻe pehē pe ʻenau fai ia: pea naʻe tāpuaki ʻakinautolu ʻe Mōsese.
EXO 40:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
EXO 40:2 “ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, te ke fokotuʻu ʻae fale tapu ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
EXO 40:3 Pea te ke ʻai ki ai ʻae puha ʻoe fuakava, pea ʻufiʻufi ʻaki ʻae puha ʻae puipui.
EXO 40:4 Pea te ke ʻomi ki ai ʻae palepale, pea ke ʻai ʻo fakatonutonu ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ʻai ki ai; pea ke ʻomi ki ai ʻae tuʻunga maama, ʻo tutu ʻae ngaahi maama ʻo ia.
EXO 40:5 Pea te ke tuku ʻae feilaulauʻanga koula ki he meʻa namu kakala, ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava, pea ʻai ʻae puipui tautau ki he matapā ʻoe fale fehikitaki.
EXO 40:6 Pea te ke fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu ʻi he ʻao ʻoe matapā ʻoe fale tapu ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
EXO 40:7 Pea te ke fokotuʻu ʻae sene ʻi he vahaʻa ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, mo e feilaulauʻanga, pea ke ʻai ki ai ʻae vai.
EXO 40:8 Pea te ke fokotuʻu hono lotoʻā ʻo takatakai ia, pea tautau hake hono puipui ʻi he matapā ʻoe lotoʻā.
EXO 40:9 “Pea te ke ʻave ʻae lolo tākai, ʻo tākai ʻaki ʻae fale fehikitaki, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, mo ke fakatapui ia, mo hono ngaahi nāunau kotoa pē ʻo ia: pea ʻe māʻoniʻoni ia.
EXO 40:10 Pea te ke tākai ʻae feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, mo hono ngaahi nāunau kotoa pē, ʻo fakatapui ʻae feilaulauʻanga: pea ʻe hoko ia ko e feilaulauʻanga fungani māʻoniʻoni.
EXO 40:11 Pea te ke tākai ʻae sene mo hono tuʻunga, ʻo fakatapui ia.
EXO 40:12 “Pea te ke ʻomi ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻo kaukauʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vai.
EXO 40:13 Pea te ke ʻai kia ʻElone ʻae ngaahi kofu māʻoniʻoni, pea tākai ia, ʻo fakatapui ia; koeʻuhi ke ne ngāue kiate au ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
EXO 40:14 Pea te ke ʻomi hono ngaahi foha, ʻo fakakofuʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi kofutuʻa.
EXO 40:15 Pea te ke tākai ʻakinautolu ʻo hangē ko hoʻo tākai ʻenau tamai, koeʻuhi ke nau ngāue kiate au ʻi he ngāue fakataulaʻeiki: he ko honau tākai ia ki he ngāue fakataulaʻeiki moʻoni ʻo taʻengata ʻi honau toʻutangata kotoa pē tuku fakaholo.”
EXO 40:16 Pea naʻe fai ia ʻe Mōsese: ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia, naʻe pehē ʻene fai.
EXO 40:17 ¶ Pea ʻi he ʻuluaki māhina ʻi hono ua ʻoe taʻu, ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe māhina, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fokotuʻu hake ʻae fale fehikitaki.
EXO 40:18 Pea naʻe fokotuʻu hake ʻe Mōsese ʻae fale fehikitaki, ʻo ne fakamaʻu hono ngaahi tuʻunga, pea naʻe fokotuʻu hake ʻa hono ngaahi laupapa, pea ʻai ki ai hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, pea naʻe fokotuʻu hono ngaahi pou.
EXO 40:19 Pea naʻa ne folahi atu ʻae fakapulonga ʻi ʻolunga ʻi he fale fehikitaki, pea naʻe ʻai hono fakapulonga ʻe taha ki ai ʻi ʻolunga ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:20 ¶ Pea naʻa ne ʻave ʻae fuakava ʻo ne ʻai ia ki he puha, pea naʻe ʻai ʻae ongo ʻakau haʻamo ki he puha, pea naʻe hili ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa ki ʻolunga ʻi he puha.
EXO 40:21 Pea naʻa ne ʻomi ʻae puha ki loto ʻi he fale fehikitaki, pea naʻe fokotuʻu ai ʻae puipui ʻufiʻufi, pea naʻe ʻufiʻufi ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:22 ¶ Pea naʻa ne tuku ʻae palepale ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ki he potu tokelau ʻoe fale fehikitaki, ʻituʻa ʻi he puipui.
EXO 40:23 Pea naʻa ne tuku lelei ʻi ai ʻae mā, ʻi he ʻao ʻo Sihova; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:24 ¶ Pea naʻa ne ʻai ʻae tuʻunga maama ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻo hanga tonu atu ki he palepale, ʻi he potu tonga ʻoe fale fehikitaki.
EXO 40:25 Pea naʻa ne tutu ʻae ngaahi maama ʻi he ʻao ʻo Sihova; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:26 ¶ Pea naʻa ne ʻai ʻae feilaulauʻanga koula ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻoe puipui:
EXO 40:27 Pea naʻa ne tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi hono funga ʻo ia; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:28 ¶ Pea naʻa ne tautau hake ʻae puipui ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki.
EXO 40:29 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga ʻoe meʻa tutu ʻo ofi ki he matapā ʻoe fale tapu ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻo ne ʻatu ʻi ai ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau meʻakai; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:30 ¶ Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae sene ʻi he vahaʻa ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai mo e feilaulauʻanga, pea naʻe ai ki ʻai ʻae vai, ke kaukau ʻaki.
EXO 40:31 Pea ko Mōsese mo ʻElone mo hono ngaahi foha naʻa nau fanofano honau nima, mo kaukauʻi honau vaʻe ʻi ai:
EXO 40:32 ‌ʻI heʻenau hū ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, pea ʻi heʻenau haʻu ʻo ofi ki he feilaulauʻanga, naʻa nau kaukau; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
EXO 40:33 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae lotoʻā ʻo fakatakamilo ki he fale fehikitaki, mo e feilaulauʻanga, ʻo fokotuʻu hake ʻae puipui ki he matapā ʻoe lotoʻā. Pea naʻe fakaʻosi pehē ʻe Mōsese ʻae ngāue.
EXO 40:34 ¶ Pea hili ia naʻe ʻufiʻufi leva ʻe he ʻao ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai, pea naʻe fakafonu ʻe he nāunau ʻo Sihova ʻae fale fehikitaki.
EXO 40:35 Pea naʻe ʻikai mafai ʻe Mōsese ke hū ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ko e meʻa ʻi he nofomaʻu ki ai ʻae ʻao, pea naʻe fakafonu ʻe he nāunau ʻo Sihova ʻae fale fehikitaki.
EXO 40:36 Pea ka toʻo hake ʻae ʻao mei heʻene fakamalumalu ʻae fale fehikitaki, naʻe fononga ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi fononga kotoa pē:
EXO 40:37 Pea kapau naʻe ʻikai toʻo hake ʻae ʻao, pea naʻe ʻikai te nau fononga, kaeʻoua ke hoko ʻae ʻaho kuo toʻo hake ai ia.
EXO 40:38 He naʻe fakamalumalu ʻae fale fehikitaki ʻe he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻaho, pea naʻe ʻi ai ʻae afi ʻi he poʻuli, ʻi he ʻao ʻoe fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi honau ngaahi fononga kotoa pē.
LEV 1:1 Pea naʻe ui ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo folofola kiate ia mei he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻo pehē,
LEV 1:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo tala kiate kinautolu, Kapau ʻoku ai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku ʻomi ha meʻaʻofa kia Sihova, temou ʻomi hoʻomou meʻaʻofa ʻi he fanga manu, ʻio, ʻi he fanga manu lalahi, mo e fanga manu siʻi.
LEV 1:3 Kapau ko e feilaulau tutu mei he fanga manu lalahi ʻa ʻene meʻaʻofa, tuku ke ne ʻatu ʻae manu tangata taʻehanomele, te ne ʻatu ia ʻi hono loto lelei pe ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 1:4 Pea te ne hilifaki hono nima ki he ʻulu ʻoe feilaulau tutu; pea ʻe maʻu ia mei ai koeʻuhi ke fai ʻaki ʻae fakalelei maʻana.
LEV 1:5 Pea ʻe tāmateʻi ʻe ia ʻae pulu tangata ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ko e kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, tenau ʻomi ʻae toto, pea luluku ʻae toto ʻo fakatakatakamilo ʻi he feilaulauʻanga, ʻaia ʻoku ofi ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 1:6 Pea te ne fohiʻi ʻae feilaulau tutu, pea tafa ia ʻo mavahevahe.
LEV 1:7 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone ko e kau taulaʻeiki, tenau ʻai ʻae afi ki he feilaulauʻanga, pea hili totonu ʻae fefie ki he afi:
LEV 1:8 Pea ko e kau taulaʻeiki, ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, tenau hili totonu ʻae ngaahi konga, ko e ʻulu, mo e ngako ki he fefie ʻaia ʻoku ʻi he afi ʻi he feilaulauʻanga:
LEV 1:9 Ka ko hono toʻotoʻonga mo hono kauvaʻe, ʻe fufuluʻaki ʻae vai: pea ʻe tutu kotoa pē ʻe he taulaʻeiki ʻi he feilaulauʻanga, ko e feilaulau tutu, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 1:10 ¶ Pea kapau ʻoku ʻomi mei he fanga manu siʻi ʻene meʻaʻofa, ʻi he fanga sipi, pe ʻi he fanga kosi, koeʻuhi ko e feilaulau tutu; te ne ʻomi ia ko e manu tangata taʻehanomele.
LEV 1:11 Pea te ne tāmateʻi ia ʻi he potu fakatokelau ʻoe feilaulauʻanga ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ʻe lulukuʻaki hono toto ʻe he kau taulaʻeiki, ko e ngaahi foha ʻo ʻElone ʻo takatakai ʻi he funga feilaulauʻanga.
LEV 1:12 Pea te ne tafa ia ki hono ngaahi konga, mo hono ʻulu mo hono ngako: pea ʻe hili totonu ia ʻe he taulaʻeiki ʻi he fefie, ʻaia ʻoku ʻi he afi ʻi he funga feilaulauʻanga:
LEV 1:13 Ka ʻe fufulu ʻe ia hono toʻotoʻonga mo hono kauvaʻe ʻaki ʻae vai: pea ʻe ʻomi kotoa pē ia ʻe he taulaʻeiki, ʻo tutu ia ʻi he feilaulauʻanga: ko e feilaulau tutu ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 1:14 ¶ Pea kapau ko ʻene feilaulau kia Sihova, ko e manupuna ki heʻene feilaulau tutu, pea te ne ʻomi ʻae kulukulu ʻe ua, pe ko e lupe mui ʻe ua.
LEV 1:15 Pea ʻe ʻomi ia ʻe he taulaʻeiki ki he feilaulauʻanga, ʻo motuhi hono ʻulu, ʻo tutu ia ʻi he feilaulauʻanga; pea ʻe tatau hono toto ʻi he potu ʻoe feilaulauʻanga:
LEV 1:16 Pea te ne toʻo mai hono ngākau mo hono fulufulu, ʻo lī ia ki he potu hopoʻangalaʻā ʻoe feilaulauʻanga ʻo ofi ki he potu ʻoe efuefu.
LEV 1:17 Pea te ne fahiua ia mo hono kapakau, kaeʻoua naʻa motuua ia; pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ʻi he feilaulauʻanga, ki he fefie ʻoku ʻi he afi; ko e feilaulau tutu ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 2:1 Pea ka fie ʻatu ʻe ha tokotaha ʻae feilaulau meʻakai kia Sihova, te ne feilaulau ʻaki ʻae mahoaʻa lelei; pea ʻe lilingi ʻe ia ʻae lolo ki ai, pea ʻe ʻai ki ai ʻae meʻa namu kakala.
LEV 2:2 Pea te ne ʻomi ia ki he ngaahi foha ʻo ʻElone ko e kau taulaʻeiki: pea te ne toʻo mei ai ha falukunga ʻe taha ʻoe mahoaʻa, mo e lolo ʻo ia, mo e meʻa namu kakala ʻo ia: pea ʻe tutu ʻe he taulaʻeiki hono fakamanatu ʻi he feilaulauʻanga, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova:
LEV 2:3 Pea ko e toenga ʻoe feilaulau meʻakai ʻe ʻia ʻElone ia mo hono ngaahi foha: ko e meʻa fungani māʻoniʻoni ia ʻi he ngaahi feilaulau kia Sihova kuo ngaohi ʻaki ʻae afi.
LEV 2:4 ¶ Pea kapau te ke ʻomi ha meʻaʻofa ko e feilaulau meʻakai kuo taʻo ʻi he ngotoʻumu, [ʻomi ia ]ko e ngaahi foʻi mā taʻefakalēvani ʻoe mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, pē ko e ngaahi foʻi mā manifinifi pehē kuo pani ʻaki ʻae lolo.
LEV 2:5 ¶ Pea kapau ko hoʻo feilaulau meʻakai ko e meʻa kuo taʻo ʻi he ukamea lafalafa, ʻe mei he mahoaʻa lelei ia taʻefakalēvani, kuo fefiofi mo e lolo.
LEV 2:6 Te ke vahevahe ia, pea lingi ʻae lolo ki ai: ko e feilaulau meʻakai ia.
LEV 2:7 ¶ Pea kapau ko hoʻo meʻaʻofa ko e feilaulau meʻakai kuo fakapaku ʻi he fakapaku, ʻe ngaohi ʻaki ia ʻae mahoaʻa lelei mo e lolo.
LEV 2:8 Pea te ke ʻomi ʻae feilaulau meʻakai kuo ngaohi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kia Sihova: pea ka ʻatu ia ki he taulaʻeiki, te ne ʻomi ia ki he feilaulauʻanga.
LEV 2:9 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki mei he feilaulau meʻakai hono fakaʻilonga, ʻo tutu ia ki he feilaulauʻanga: ko e feilaulau ia kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 2:10 Pea ko ia ʻoku toe ʻi he feilaulau meʻakai, ʻoku ia ʻElone ʻia mo hono ngaahi foha: ko e meʻa fungani māʻoniʻoni ia ʻoe ngaahi feilaulau kia Sihova kuo ngaohi ʻaki ʻae afi.
LEV 2:11 ‌ʻE ʻikai ngaohi ʻaki ha meʻa fakalēvani ha feilaulau meʻakai ʻoku mou ʻomi kia Sihova: koeʻuhi ʻe ʻikai te mou tutu ha lēvani, pe ha honi, ʻi ha feilaulau ʻoku ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 2:12 ¶ Pea koeʻuhi ko e meʻaʻofa ʻoe ngaahi ʻuluaki fua, temou ʻatu ia kia Sihova: kaeʻoua naʻa tutu ia ki he feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala.
LEV 2:13 Pea ko e meʻaʻofa kotoa pē ʻo hoʻo feilaulau meʻakai, ke ke fakamāsimaʻi; pea ʻoua naʻa ke tuku haʻo feilaulau meʻakai ʻe taha ke masiva ʻi he māsima ʻoe fuakava ʻa ho ʻOtua: te ke ʻatu ʻae māsima ʻi hoʻo ngaahi feilaulau kotoa pē.
LEV 2:14 Pea kapau te ke ʻatu kia Sihova ʻae feilaulau meʻakai ʻi hoʻo ngaahi ʻuluaki fua, pea ke ʻatu ko e feilaulau meʻakai ʻae ngaahi fua mata ʻoe uite kuo āngaki ʻi he afi, ʻio ʻae uite kuo tuki mei he ngaahi fua haohaoa.
LEV 2:15 Pea ke ʻai ʻae lolo ki ai, pea ʻai ki ai mo e laipeno: ko eni ʻae feilaulau meʻakai.
LEV 2:16 Pea ʻe tutu ʻe he taulaʻeiki hono fakaʻilonga ʻo ia, ʻi he uite naʻe tuki; mo e meʻi lolo ʻi ai, mo e laipeno kotoa pē ʻi ai; ko e feilaulau ia kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 3:1 Pea kapau ko ʻene feilaulau ko e feilaulau fakalelei, pea kapau ʻoku ʻatu ia mei he fanga manu lalahi; kapau ko ha tangata pe ha fefine, ʻe ʻatu ia, ʻi he ʻao ʻo Sihova taʻehanomele.
LEV 3:2 Pea ʻe hilifaki ʻe ia hono nima ki he ʻulu ʻo ʻene feilaulau, pea ʻe tāmateʻi ia ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai; pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone ko e kau taulaʻeiki tenau luluku fakatakamilo ʻae feilaulauʻanga ʻaki ʻae toto.
LEV 3:3 Pea ʻe ʻatu ʻe ia ʻi he feilaulau ʻoe feilaulau fakalelei ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova; ʻae punukete, mo e ngako kotoa pē ʻoku ʻi loto,
LEV 3:4 Pea mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, ʻaia ʻoku ʻi he ngutukete; pea ko e ʻahu ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo e kofuua, ʻe toʻo ia ʻo ʻave.
LEV 3:5 Pea ʻe tutu ia ʻe he ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻi he funga feilaulauʻanga mo e feilaulau tutu, ʻaia kuo hili ki he fefie ʻoku ʻi he afi; ko e feilaulau [ia ]kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 3:6 ¶ Pea kapau ko ʻene feilaulau ko e feilaulau fakalelei kia Sihova, mei he fanga manu siʻi, ko e tangata pe ko e fefine, ʻe ʻatu ia taʻehanomele.
LEV 3:7 Kapau ʻoku ne ʻatu ha lami ko ʻene feilaulau, pehē te ne ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 3:8 Pea ʻe hili ʻe ia hono nima ki he ʻulu ʻo ʻene feilaulau, pea ʻe tāmateʻi ia ʻi he mata fale fehikitaki ʻoe kakai, pea ʻe luluku takatakai ʻaki hono toto ʻae funga feilaulauʻanga ʻe he ngaahi foha ʻo ʻElone.
LEV 3:9 Pea ʻe ʻatu ʻe ia ʻi he feilaulau ʻoe fakalelei ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova: ko hono ngako ʻo ia, mo hono iku kotoa ʻe toʻo ʻo motuhi mei he tuʻungaiku: mo e punukete, mo e ngako kotoa pē ʻoku ʻi loto,
LEV 3:10 Mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, ʻaia ʻoku ʻi he ngutukete, mo e ʻahu ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo e kofuua, ʻe toʻo ia ʻo ʻave.
LEV 3:11 Pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ʻi he funga feilaulauʻanga: ko e meʻakai ia ʻoe feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 3:12 ¶ Pea kapau ko e kosi ʻa ʻene feilaulau, pea ʻe ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 3:13 Pea ʻe hili ʻe ia hono nima ki hono ʻulu, ʻo tāmateʻi ia ʻi he mata fale fehikitaki ʻoe kakai: pea ʻe luluku takatakai ʻaki hono toto ʻo ia ʻe he ngaahi foha ʻo ʻElone ʻae funga feilaulauʻanga.
LEV 3:14 Pea ʻe ʻatu ʻe ia mei ai ʻa ʻene feilaulau, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova; ko e punukete, mo e ngako kotoa pē ʻoku ʻi loto,
LEV 3:15 Mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, ʻaia ʻoku ʻi he ngutukete, mo e ʻahu ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo e kofuua, ʻe toʻo ia ʻo ʻave.
LEV 3:16 Pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ki he funga ʻoe feilaulauʻanga: ko e meʻakai ia ʻoe feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala: ʻoku ʻa Sihova ʻae ngako kotoa pē.
LEV 3:17 Ko e tuʻutuʻuni taʻengata ia ki homou ngaahi toʻutangata ʻi homou ngaahi nofoʻanga, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou kai ngako pe ko e toto.
LEV 4:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 4:2 Tala ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Kapau ʻe fai hala ʻe ha tokotaha ʻi he taʻeʻilo ki ha fekau ʻa Sihova, ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai, pea fai ʻe ia ʻo angatuʻu ki ai:
LEV 4:3 Kapau ʻoku fai hala ʻae taulaʻeiki ʻaia kuo fakanofo, ʻo hangē ko e angahala ʻae kakai; ke ʻomi ʻe ia maʻa ʻene angahala ʻaia kuo ne fai, ʻae pulu mui taʻehanomele kia Sihova ko e feilaulau maʻae angahala.
LEV 4:4 Pea ʻe ʻomi ʻe ia ʻae pulu ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ʻe hili hono nima ki he ʻulu ʻoe pulu pea ʻe tāmateʻi ʻae pulu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 4:5 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki kuo fakanofo ʻae toto ʻoe pulu ʻo ʻomi ia ki he fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 4:6 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki hono tuhu ki he toto, pea ʻe luluku ʻaki ʻae toto ke liunga fitu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he tuʻa puipui ʻoe faletapu.
LEV 4:7 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ki he ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga namu kakala ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻaia ʻoku ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai: pea ʻe lingi ʻe ia ʻae toto kotoa pē ʻoe pulu ki he tefitoʻi feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, ʻaia ʻoku ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 4:8 Pea ʻe toʻo ʻe ia mei ai hono ngako, kotoa pē ʻoe pulu ki he feilaulau maʻae angahala; ko e punukete, mo e ngako kotoa pē ʻoku ʻi loto,
LEV 4:9 Mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, ʻaia ʻoku ʻi he ngutukete, mo e ʻahu ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo e ongo kofuua, ʻe toʻo ia ʻo ʻave,
LEV 4:10 Hangē ko hono toʻo ʻo ʻave mei he pulu ʻi he feilaulau fakalelei: pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ki he funga ʻoe feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu.
LEV 4:11 Pea ko e kili ʻoe pulu, mo hono kanomate, mo hono ʻulu, mo hono ngaahi kau vaʻe, mo hono toʻotoʻonga, mo hono kinohaʻa,
LEV 4:12 ‌ʻIo, hono kotoa ʻoe pulu ʻe fetuku atu ʻe ia kituaʻā ʻi he ʻapitanga, ki he potu maʻa, ʻaia ʻoku lilingi ki ai ʻae efuefu, pea ʻe tutu ia ʻi he fefie ʻaki ʻae afi: ʻe tutu ia ʻi he potu ʻoku lilingi ki ai ʻae efuefu.
LEV 4:13 ¶ Pea kapau ʻoku fai hala ʻi he taʻeʻilo ʻe he fakataha kotoa ʻo ʻIsileli, pea fufū ʻae meʻa mei he mata ʻoe fakataha, pea kuo nau fai ki he ngaahi fekau ʻa Sihova, ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai, pea ʻoku nau halaia;
LEV 4:14 Pea ka hoko ʻo ʻilo ʻae angahala ko ia kuo nau fai, pea ʻe toki ʻatu ʻe he fakataha ʻae pulu mui ʻi heʻenau angahala, ʻonau ʻomi ia ki he fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 4:15 Pea ʻe hili ʻe he kau mātuʻa ʻoe fakataha honau nima ki he ʻulu ʻoe pulu ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ʻe tāmateʻi ʻae pulu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 4:16 Pea ʻe ʻomi ʻae toto ʻoe pulu ʻe he taulaʻeiki ʻaia kuo fakanofo, ki he fale fehikitaki ʻoe kakai:
LEV 4:17 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki hono tuhu ki he toto, ʻo luluku ʻaki ia ke liunga fitu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he tuʻa puipui.
LEV 4:18 Pea ʻe ʻai ʻe ia ʻae toto ʻi he nifo ʻoe feilaulauʻanga ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he fale fehikitahi ʻoe kakai, pea ʻe lingi ʻe ia ʻae toto kotoa pē ki he tefitoʻi feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, ʻaia ʻoku ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha.
LEV 4:19 Pea ʻe toʻo ʻe ia hono ngako kotoa pē, ʻo tutu ia ki he funga ʻoe feilaulauʻanga.
LEV 4:20 Pea ʻe fai ʻe ia ki he pulu ni ʻo hangē ko ʻene fai ki he pulu ʻi he feilaulau maʻae angahala, ʻe pehē pē ʻene fai ʻeni: pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ha fakalelei koeʻuhi ko kinautolu, pea ʻe fakamolemole ia kiate kinautolu.
LEV 4:21 Pea ʻe fetuku ʻe ia ʻae pulu kituaʻā ʻi he ʻapitanga, pea ʻe tutu ia ʻo hangē ko ʻene tutu ʻae ʻuluaki pulu: ko e feilaulau ia maʻae angahala ʻae fakataha.
LEV 4:22 ¶ ʻOka fai hala ʻae pule, pea fai hala ʻi he taʻeʻilo ki he ngaahi fekau ʻa Sihova ko hono ʻOtua ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai, pea ne halaia ai;
LEV 4:23 Pea kapau kuo toki ʻilo ʻe ia ʻene angahala; ʻe ʻomi ʻe ia ʻene feilaulau, ko e ʻuhikiʻi kosi, ko e [manu ]tangata taʻehanomele;
LEV 4:24 Pea ʻe hili ʻe ia hono nima ki he ʻulu ʻoe kosi, ʻo tāmateʻi ia ʻi he potu ʻoku nau tāmateʻi ai ʻae feilaulau tutu ʻi he ʻao ʻo Sihova: ko e feilaulau ia maʻae angahala
LEV 4:25 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoe feilaulau maʻae angahala ʻaki hono tuhu, ʻo ʻai ia ki he ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, pea lingi hono toto ki he tefitoʻi feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu.
LEV 4:26 Pea ʻe tutu ʻe ia hono ngako kotoa pē ki he funga ʻoe feilaulauʻanga, ʻo hangē ko e ngako ʻoe feilaulau fakalelei: pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana ʻi heʻene angahala, pea ʻe fakamolemole ia kiate ia.
LEV 4:27 ¶ Pea kapau ʻe fai angahala ʻe he tokotaha ʻi he kakai lāuvale ʻi he taʻeʻilo, ʻo fai hala ki he fekau ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻoku ʻikai ngofua ke fai; pea ne halaia ai:
LEV 4:28 Pea kapau ʻe toki ʻilo ʻe ia ʻae angahala kuo ne fai: pea ʻe ʻomi ʻe ia ʻene feilaulau, ko e ʻuhikiʻi kosi, ko e [manu ]fefine taʻehanomele, maʻa ʻene angahala ʻaia kuo ne fai.
LEV 4:29 Pea ʻe hili ʻe ia hono nima ki he ʻulu ʻoe feilaulau maʻae angahala, ʻo tāmateʻi ʻae feilaulau maʻae angahala ʻi he potu ʻoe feilaulau tutu.
LEV 4:30 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻaki hono tuhu ʻo ʻai ia ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga tutu, pea ʻe lingi ʻe ia ʻa hono toto kotoa pē ki he tefitoʻi feilaulauʻanga.
LEV 4:31 Pea ʻe toʻo ʻe ia ʻae ngako kotoa pē, ʻo hangē ko e toʻo ʻo ʻave ʻae ngako mei he feilaulau ʻoe fakalelei; pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ki he funga feilaulauʻanga ko e meʻa namu kakala kia Sihova; pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana pea ʻe fakamolemole ia kiate ia.
LEV 4:32 Pea kapau ʻe ʻomi ʻe ia ha lami ko e feilaulau maʻae angahala, pea ʻe ʻomi ia ko e[manu ]fefine taʻehanomele.
LEV 4:33 Pea ʻe hili ʻe ia hono nima ki he ʻulu ʻoe feilaulau maʻae angahala, ʻo tāmateʻi ia ko e feilaulau maʻae angahala, ʻi he potu ʻoku nau tāmateʻi ai ʻae feilaulau tutu.
LEV 4:34 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoe feilaulau maʻae angahala ʻaki hono tuhu, ʻo ʻai ia ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga tutu, ʻo lingi hono toto kotoa pē ki he tefitoʻi feilaulauʻanga:
LEV 4:35 Pea ʻe toʻo ʻo ʻave hono ngako kotoa pē, ʻo hangē ko e ʻave ʻae ngako ʻoe lami mei he feilaulau ʻoe feilaulau fakalelei; pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ki he funga feilaulauʻanga, ʻo fakatatau ki he ngaahi feilaulau kuo fai ʻaki ʻae afi kia Sihova: pea ʻe fai ʻae fakalelei ʻe he taulaʻeiki maʻa ʻene angahala ʻaia kuo ne fai, pea ʻe fakamolemole ia kiate ia.
LEV 5:1 Pea kapau ʻoku fai angahala ʻe ha tokotaha, ʻo ongoʻi ʻae kape, pea ʻoku ne faʻa fakamoʻoni, pe ko haʻane mamata, pe ko ʻene ʻilo pe: kapau ʻe ʻikai te ne fakahā ia, ʻe ʻiate ia ʻene hia.
LEV 5:2 Pea kapau ʻe ala ʻe ha tokotaha ki ha meʻa taʻemaʻa, pe ko e sino ʻoe manu taʻemaʻa, pe ko e sino ʻoe manu lalahi taʻemaʻa, pe ko e sino ʻoe manu totolo taʻemaʻa, pea kapau ʻoku fufū ia kiate ia: ʻe taʻemaʻa foki ia mo hala ai.
LEV 5:3 Pea kapau ʻoku lave ia ki he taʻemaʻa ʻae tangata, ʻi he meʻa kehekehe ʻoku taʻemaʻa ai ʻae tangata, pea ʻoku fufū ia kiate ia; ʻoka hoko ʻo ne ʻilo ia, ʻe toki hala ai ia.
LEV 5:4 Pea kapau ʻe kape ʻe ha tokotaha, ʻo ne lea ʻaki hono loungutu ke fai kovi, pe ke fai lelei, ha meʻa ʻoku fuakava ki ai ʻae tangata, pea fufū ia ʻiate ia; ʻoka hoko ʻo ne ʻilo ia, pea ʻe hala ai ia ʻi ha taha ʻi he ngaahi meʻa ni.
LEV 5:5 Pea ʻe pehē, ʻi heʻene halaia ʻi ha taha ʻoe ngaahi meʻa ni pea ʻoku totonu ʻa ʻene vete ʻene hala ʻi he meʻa ko ia:
LEV 5:6 Pea ʻe ʻomi ʻe ia ʻene feilaulau maʻae angahala kia Sihova koeʻuhi ko ʻene angahala kuo ne fai, ko e manu fefine mei he fanga manu, ko e lami, pe ko e ʻuhikiʻi kosi, ko e feilaulau maʻae angahala; pea ʻe fai ʻae fakalelei ʻe he taulaʻeiki koeʻuhi ko ʻene angahala.
LEV 5:7 Pea kapau ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻomi ha lami, pea ʻe ʻomi ʻe ia kia Sihova koeʻuhi ko e angahala kuo ne fai, ʻae kulukulu ʻe ua, pe ko e lupe mui ʻe ua; ko e taha ko e feilaulau maʻae angahala, mo e taha ko e feilaulau tutu.
LEV 5:8 Pea te ne ʻomi ʻe ia ia ki he taulaʻeiki, ʻaia te ne tomuʻa ʻatu ko e feilaulau maʻae angahala, ʻo ne mimio ke motu hono ʻulu mei hono kia, kae ʻikai vaeua ia:
LEV 5:9 Pea ʻe luluku ʻe ia ʻae toto ʻoe feilaulau maʻae angahala ki he potu tafaʻaki ʻoe feilaulauʻanga: pea ʻe tatau hono toe ʻoe toto ki he tefitoʻi feilaulauʻanga: ko e feilaulau ia maʻae angahala.
LEV 5:10 Pea ʻe ʻatu ʻe ia hono ua ko e feilaulau tutu, ʻo taau mo hono anga: pea ʻe fai ʻae fakalelei ʻe he taulaʻeiki kiate ia koeʻuhi ko ʻene angahala, pea ʻe fakamolemole ia kiate ia.
LEV 5:11 ¶ Pea kapau ʻe ʻikai faʻa ʻomi ʻe ia ʻae ongo kulukulu, pe ko e ongo lupe mui, pea ʻe ʻomi ʻaia naʻe fai hala, maʻa ʻene feilaulau ko e feilaulau maʻae angahala, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe efa ʻoe mahoaʻa lelei; ʻe ʻikai ʻai ʻe ʻia ha lolo ki ai, pe ʻe ʻikai te ne ʻai ki ai ha meʻa nanamu: he ko e feilaulau ia maʻae angahala.
LEV 5:12 Pea ʻe ʻomi ia ʻe ia ki he taulaʻeiki, pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae faluku ʻe taha mei ai, ko hono meʻa fakaʻilonga, ʻo tutu ia ki he feilaulauʻanga, ʻo taau mo e ngaahi feilaulau tutu kia Sihova: ko e feilaulau ia maʻae angahala.
LEV 5:13 Pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana ʻi heʻene angahala ʻaia kuo ne fai ʻi ha taha ʻoe ngaahi meʻa ni, pea ʻe fakamolemole ia kiate ia: pea ko hono toe ʻe ʻi he taulaʻeiki ia, ʻo hangē ko e feilaulau meʻakai.
LEV 5:14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 5:15 Kapau ʻe fai hala ʻe ha tokotaha, pea fai angahala ʻi he taʻeʻilo, ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻa Sihova; pehē ʻe ʻomi ʻe ia koeʻuhi ko ʻene faihala kia Sihova, ʻae sipitangata taʻehanomele mei he fanga sipi, mo e feilaulau maʻae angahala ʻi he ngaahi sikeli siliva, te ke lau kiate ia ʻo tatau mo e sikeli ʻoe faletapu:
LEV 5:16 Pea ʻe fai ʻe ia ʻae totongi ki he kovi kuo ne fai ki he meʻa māʻoniʻoni, pea te ne fakalahi ʻaki ʻe ia hono nima ʻoe vahe, ʻo ʻatu ia ki he taulaʻeiki: pea ʻe fai ʻae fakalelei maʻana ʻe he taulaʻeiki ʻaki ʻae sipitangata ʻoe feilaulau maʻae angahala, pea ʻe fakamolemole ia kiate ia.
LEV 5:17 ¶ Pea kapau ʻoku fai angahala ʻe ha tokotaha, ʻo fai ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻaia kuo fakatapui ʻe he ngaahi fekau ʻa Sihova; neongo naʻe ʻikai te ne ʻilo ia, ka ʻoku ne halaia ai, pea ʻe fua ʻe ia ʻene hia.
LEV 5:18 Pea te ne ʻomi ʻe ia ha sipitangata mei he fanga sipi ki he taulaʻeiki, ʻo hangē ko hoʻo lau, ko e feilaulau maʻae angahala; pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana ʻi heʻene taʻeʻilo ʻaia naʻe hē ai ia ʻo ʻikai ʻilo, pea ʻe fakamolemole ia kiate ia.
LEV 5:19 Ko e feilaulau ia maʻae angahala: kuo fai hala moʻoni ia kia Sihova.
LEV 6:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 6:2 Kapau ʻe fai angahala ʻe ha tokotaha, ʻo fai ha meʻa hala kia Sihova, pea loi ki hono kaungāʻapi ʻi ha meʻa naʻe tuku kiate ia ke tauhi, pe ʻi ha fakatau, pe ʻi ha meʻa kuo ʻave fakamālohi, pe ʻi he kākaaʻi hono kaungāʻapi;
LEV 6:3 Pe kuo ne ʻilo ha meʻa naʻe mole, pea ʻoku loi ki ai, ʻo fuakava loi, ʻoka fai hala ʻae tangata ʻi ha taha ʻoe ngaahi meʻa ni:
LEV 6:4 Pea ʻe pehē, ko e meʻa ʻi heʻene angahala, pea kuo ne halaia, ʻe toe ʻatu ʻe ia ʻaia naʻa ne ʻave fakamālohi, pe ko e meʻa kuo ne maʻu fakakākā pe ko e meʻa naʻe ʻatu kiate ia ke tauhi, pe ko e meʻa naʻe mole ʻaia naʻa ne ʻiloʻi.
LEV 6:5 Pe ko e meʻa ko ia kotoa pē kuo ne fuakava loi ki ai; ʻe toe ʻatu ia ʻi hono tatau totonu, pea ke fakalahi ʻaki ʻe ia hono nima ʻoe vahe, ʻo ʻatu kiate ia ʻaia ʻoku totonu ke maʻu, ʻi he ʻaho ʻo ʻene feilaulau maʻae angahala.
LEV 6:6 Pea te ne ʻomi ʻe ia ʻene feilaulau maʻae angahala kia Sihova, ko e sipitangata taʻehanomele mei he fanga sipi ʻo tatau mo hoʻo lau, ko e feilaulau maʻae angahala, ki he taulaʻeiki:
LEV 6:7 Pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ʻe fakamolemole kiate ia ʻi he meʻa kotoa pē ko ia kuo ne fai hala ai.
LEV 6:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 6:9 Fekau kia ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo pehē, Ko ʻeni ʻae fono ʻoe feilaulau tutu: Ko e feilaulau tutu ia, ko e meʻa ʻi heʻene vela ʻi he pō kotoa ʻo aʻu ki he pongipongi ʻi he funga feilaulauʻanga, pea ko e afi ʻoe feilaulauʻanga ʻe moʻui pe ʻi ai.
LEV 6:10 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki hono kofu tupenu tuʻovalevale, pea ʻai mo hono kofuvaʻe tupenu tuʻovalevale ki hono sino, pea te ne hiki ʻae efuefu kuo vela ʻe he afi mo e feilaulau tutu ʻi he feilaulauʻanga, pea ʻe lilingi ʻe ia ia ʻi he tafaʻaki ʻoe feilaulauʻanga.
LEV 6:11 Pea ʻe vete ʻe ia hono ngaahi kofu ʻo tuku, kae ʻai ʻae kofu kehe, pea te ne fetuku ʻae efuefu ki he potu maʻa ʻi tuaʻā ʻi he ʻapitanga.
LEV 6:12 Pea ʻe moʻui maʻuaipē ʻae afi ʻi he feilaulauʻanga; ʻe ʻikai tāmateʻi: pea ʻe tutu ʻae fefie ki ai ʻe he taulaʻeiki ʻi he pongipongi kotoa pē, pea hilifaki lelei pe ki ai ʻae feilaulau tutu: pea ʻe tutu ʻe ia ki ai ʻae ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino.
LEV 6:13 ‌ʻE moʻui maʻuaipē ʻae afi ʻi he feilaulauʻanga; ʻe ʻikai mate ia ʻo taʻengata.
LEV 6:14 ¶ Pea ko e fono eni ʻoe feilaulau meʻakai: ʻe ʻatu ia ʻe he ngaahi foha ʻo ʻElone ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he muʻa feilaulauʻanga.
LEV 6:15 Pea ʻe toʻo ʻe ia ʻae faluku ʻe taha ʻoe mahoaʻa ʻoe feilaulau meʻakai, pea mo hono lolo ʻo ia, mo e laipeno kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he feilaulau meʻakai, ʻo tutu ia ki he funga ʻoe feilaulauʻanga, ʻio, ko hono fakamanatu ʻo ia, kia Sihova.
LEV 6:16 Pea ko hono toe ʻe kai ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha: ʻe kai ia mo e mā taʻefakalēvani ʻi he potu māʻoniʻoni; tenau kai ia ʻi he lotoʻā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 6:17 ‌ʻOua naʻa taʻo ia mo e lēvani. Kuo u tuku ia ko honau ʻinasi ʻi he ngaahi feilaulau tutu kiate au: ʻoku fungani māʻoniʻoni ia, ʻo hangē ko e feilaulau maʻae angahala, pea hangē ko e feilaulau maʻae fai hala.
LEV 6:18 ‌ʻE kai ia ʻe he fānau tangata kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻElone. Ko e fekau fai maʻu pe ia ʻo taʻengata ʻi homou ngaahi toʻutangata ki he ngaahi feilaulau tutu ʻa Sihova: ko ia kotoa pē ʻe ala ki ai ʻe tapu ia.
LEV 6:19 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 6:20 Ko e feilaulau eni ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻaia tenau ʻatu kia Sihova ʻi he ʻaho ʻoku fakanofo ai ia; ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe efa ʻoe mahoaʻa lelei ko e feilaulau meʻakai fai maʻu pe, ko hono vahe ʻe taha ʻi he pongipongi, mo hono vahe ʻe taha ʻi he efiafi.
LEV 6:21 ‌ʻE ngaohi ia ʻi he fakapaku ʻaki ʻae lolo: pea hili ʻa hono fakapaku, te ke ʻomi ia ki loto: pea ko e ngaahi konga ʻoe feilaulau meʻakai kuo fakapaku ke ke ʻatu ia ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 6:22 Pea ko e taulaʻeiki ʻi hono ngaahi foha ʻaia kuo fakanofo ko hono tongia ʻe ʻatu ʻe ia ia; ko e fekau fai maʻu ia ʻo taʻengata kia Sihova; ʻe tutu ke vela ʻa hono kātoa ʻo ia.
LEV 6:23 He ko e feilaulau meʻakai kotoa pē ki he taulaʻeiki ʻe tutu hono kotoa ʻo ia ʻe ʻikai kai ia.
LEV 6:24 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 6:25 Lea kia ʻElone pea ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, Ko eni ʻae fono ʻoe feilaulau maʻae angahala; ʻi he potu ko ia ʻoku tāmateʻi ai ʻae feilaulau tutu ʻe tāmateʻi ʻi ai ʻae feilaulau maʻae angahala ʻi he ʻao ʻo Sihova: ʻoku fungani māʻoniʻoni ia.
LEV 6:26 Ko e taulaʻeiki ʻoku ne ʻatu ia maʻae angahala ʻe kai ʻe ia ia: ʻe kai ia ʻi he potu tapu ʻi he lotoʻā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 6:27 Ko ia kotoa pē ʻe ala ki hono kakano ʻe tapu ai ia: pea ka luluku ʻaki ʻae toto ʻo ia ki ha kofu, te ke fō ʻaia naʻe luluku ʻi he potutapu.
LEV 6:28 Ka ko e kulo ʻumea naʻe haka ai ia ʻe foa ia: pea kapau naʻe haka ʻi he kulo palasa, pea ʻe olo ia, pea fufulu ʻaki ʻae vai.
LEV 6:29 Ko e fānau tangata kotoa pē ʻi he kau taulaʻeiki ʻe kai ia: ʻoku fungani māʻoniʻoni ia.
LEV 6:30 Pea ʻe ʻikai kai ʻae feilaulau maʻae angahala, ʻaia kuo ʻomi ʻa hono toto ki he fale fehikitaki ʻoe kakai ke fai ʻaki ʻae fakalelei, ʻi he potu māʻoniʻoni: ʻe tutu ia ʻi he afi.
LEV 7:1 Ko e fono foki eni ʻoe feilaulau maʻae fai hala: ʻoku māʻoniʻoni lahi ia.
LEV 7:2 ‌ʻI he potu ʻoku nau tāmateʻi ai ʻae feilaulau tutu tenau tāmateʻi ʻae feilaulau maʻae fai hala: pea ko e toto ʻo ia ʻe luluku ʻaki ʻae feilaulauʻanga ʻo fakatakamilo.
LEV 7:3 Pea ʻe ʻatu ʻe ia hono ngako kotoa pē ʻo ia; ko hono tuʻunga iku, mo e punukete,
LEV 7:4 Mo e kofuua ʻe ua, mo e ngako ʻoku ʻi ai, ʻaia ʻoku ofi ki he ngutukete, mo e ʻahu ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo e ongo kofuua, ʻe toʻo ʻe ia ia ʻo ʻave.
LEV 7:5 Pea ʻe tutu ia ʻe he taulaʻeiki ki he funga feilaulauʻanga ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova: ko e feilaulau ia maʻae fai hala.
LEV 7:6 Ko e tangata kotoa pē ʻi he kau taulaʻeiki ʻe kai ia: ʻe kai ia ʻi he potu tapu ʻoku fungani māʻoniʻoni ia.
LEV 7:7 Hangē ko e feilaulau maʻae angahala, ʻoku pehē pe ʻae feilaulau maʻae fai hala: ʻoku taha pe ʻae fono ki ai: ko e taulaʻeiki ʻoku fai ʻaki ia ʻae fakalelei ʻe maʻu ʻe ia ia.
LEV 7:8 Pea ko e taulaʻeiki ʻoku ne ʻatu ʻae feilaulau tutu ʻa ha tangata, ʻe maʻu ʻe he taulaʻeiki maʻana ʻae kili ʻoe feilaulau tutu ʻaia kuo ʻatu ʻe ia.
LEV 7:9 Pea ko e feilaulau meʻakai kotoa pē ʻoku taʻo ʻi he ngotoʻumu, mo ia kotoa pē ʻoku fai ʻi he fakapaku, pe ʻi he ukamea lafalafa ʻe ʻi he taulaʻeiki ia ʻaia ʻoku ne ʻatu ia.
LEV 7:10 Pea ko e feilaulau meʻakai kotoa pē, ʻoku feofi mo e lolo, pea mo ia ʻoku mōmoa, ʻe maʻu tatau pe ʻe he ngaahi foha ʻo ʻElone.
LEV 7:11 Pea ko e fono eni ʻoe feilaulau ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino, ʻaia ʻe ʻatu ʻe ia kia Sihova.
LEV 7:12 Kapau ʻoku ne ʻatu ia ko e meʻa fakafetaʻi, pea ʻe ʻatu ʻe ia fakataha mo e feilaulau fakafetaʻi ʻae ngaahi mā taʻefakalēvani kuo fefiofi mo e lolo, mo e ngaahi mā manifinifi taʻefakalēvani kuo pani ʻaki ʻae lolo, mo e ngaahi mā ʻoe mahoaʻa lelei ʻoku fefiofi mo e lolo, ʻoku fakapaku.
LEV 7:13 Pea ʻe ʻatu ʻe ia fakataha mo e ngaahi mā ʻi heʻene feilaulau ʻae mā kuo ʻi ai ʻae meʻa fakalēvani fakataha mo e feilaulau ʻoe fakafetaʻi ʻo ʻene feilaulau fakamelino.
LEV 7:14 Pea ʻe ʻatu ʻe ia ʻae taha mei he meʻaʻofa kotoa pē ko e feilaulau hiki hake kia Sihova, pea ʻe ʻi he taulaʻeiki ia ʻaia ʻoku ne luluku ʻae toto ʻoe feilaulau fakamelino.
LEV 7:15 Pea ko e kanomate ʻoe feilaulau ʻo ʻene feilaulau fakamelino ko e meʻa fakafetaʻi, ʻe kai ia ʻi he ʻaho ʻoku ʻatu ai ia: ʻe ʻikai tuku ʻe ia hano toe ki he ʻapongipongi.
LEV 7:16 Pea kapau ʻoku ʻatu ʻa ʻene feilaulau ko e meʻa ʻi he lea fakapapau, pe ko e feilaulau loto lelei pe, ʻe kai ia ʻi he ʻaho ko ia ʻoku ʻatu ai ʻene feilaulau pea ko e ʻapongipongi foki ʻe kai hono toe:
LEV 7:17 Ka ko hono toe ʻoe kanomate ʻoe feilaulau ʻi hono tolu ʻoe ʻaho ʻe tutu ʻaki ia ʻae afi.
LEV 7:18 Pea kapau ʻe kai ʻi hono tolu ʻoe ʻaho ha kanomate ʻoe feilaulau ʻo ʻene feilaulau fakamelino, ʻe ʻikai maʻu ia, pea ʻe ʻikai lau ia kiate ia naʻe ʻatu ia: ko e meʻa kovi lahi ia, pea ko ia ʻoku ne kai ai ʻe fua ʻe ia ʻene hia.
LEV 7:19 Pea ko e kanomate ʻoku lave ki ha meʻa taʻemaʻa ʻe ʻikai kai ia: ʻe tutu ʻaki ia ʻae afi; pea koeʻuhi ko e kanomate, ko ia kotoa pē ʻoku maʻa ʻe kai ʻe ia ia.
LEV 7:20 Ka ko ia ʻoku kai ʻae kanomate ʻoe feilaulau ʻoe feilaulau fakamelino, ʻaia ʻoku kau kia Sihova, ka ʻoku ʻiate ia ʻa ʻene taʻemaʻa, ʻe motuhi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai.
LEV 7:21 Pea ko ia foki ʻe lave ki ha meʻa taʻemaʻa, ki he taʻemaʻa ʻae tangata, pe ha manu, pe ha meʻa fakalielia ʻo taʻemaʻa, pea kai ʻe ia ʻae kanomate ʻoe feilaulau ʻoe feilaulau fakamelino, ʻaia ʻoku kau kia Sihova, ʻe motuhi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai.
LEV 7:22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 7:23 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou kai ha ngako ʻoe pulu, pe ko e sipi, pe ko e kosi.
LEV 7:24 Pea ko e ngako ʻoe manu mate mahaki pe, mo e ngako ʻo ia kuo mate ʻi he haehae ʻe he manu kehe, ke mou ngāueʻaki ia ʻi ha ngāue kehe: ka ʻe ʻikai ʻaupito te mou kai ia.
LEV 7:25 He ko ia ʻoku ne kai ʻae ngako ʻoe manu, ʻaia ʻoku ʻatu mei ai ʻe he kakai ʻae feilaulau tutu kia Sihova, ʻio, ko ia ʻoku ne kai ai ʻe motuhi ia mei hono kakai.
LEV 7:26 Pea ʻe ʻikai foki te mou kai ha toto ʻo ha manu kapakau pe ha manu kehe, ʻi homou ngaahi nofoʻanga.
LEV 7:27 ‌ʻIlonga ha taha ʻe kai ha toto, ʻe motuhi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai.
LEV 7:28 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 7:29 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko ia ʻoku ne ʻatu ʻae feilaulau ʻo ʻene ngaahi feilaulau fakamelino kia Sihova, ʻe ʻomi ʻe ia ʻene meʻaʻofa kia Sihova, ʻi he feilaulau ʻo ʻene ngaahi feilaulau fakamelino.
LEV 7:30 ‌ʻE ʻomi ʻe hono nima ʻoʻona pe ʻae ngaahi feilaulau kia Sihova, ʻoku tutu ʻi he afi, ʻe ʻomi ʻe ia ʻae ngako mo e fatafata, koeʻuhi ke taʻaloʻalo ʻaki ʻae fatafata, ko e feilaulau taʻaloʻalo ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 7:31 Pea ʻe tutu ʻae ngako ʻe he taulaʻeiki ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga: ka ʻoku ʻia ʻElone mo hono ngaahi foha ʻae fatafata.
LEV 7:32 Pea te mou ʻatu ki he taulaʻeiki ʻae alanga muʻa toʻomataʻu ko e feilaulau hiki hake ia ʻi he ngaahi feilaulau ʻo hoʻomou ngaahi feilaulau fakamelino.
LEV 7:33 Ko ia ʻi he ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻoku ʻatu ʻae toto ʻoe feilaulau fakamelino, mo e ngako, ʻe maʻu ʻe ia ʻae alanga muʻa toʻomataʻu ko hono ʻinasi.
LEV 7:34 He ko e fatafata taʻaloʻalo mo e alanga muʻa hiki hake kuo u toʻo mei he fānau ʻa ʻIsileli, mei he ngaahi feilaulau ʻo ʻenau ngaahi feilaulau fakamelino, pea kuo u ʻatu ia kia ʻElone ko e taulaʻeiki, pea ki hono ngaahi foha ʻi he tuʻutuʻuni taʻengata, mei he fānau ʻa ʻIsileli.
LEV 7:35 ¶ Ko eni[ʻae ʻinasi ]ʻoe fakanofo ʻo ʻElone, mo e fakanofo ʻo hono ngaahi foha, mei he ngaahi feilaulau kia Sihova ʻoku tutu ʻi he afi, ʻi he ʻaho ʻoku ne ʻatu ʻakinautolu ke ngāue kia Sihova ʻi he ngāue fakataulaʻeiki;
LEV 7:36 ‌ʻAia naʻe fekau ʻe Sihova ke ʻatu kiate kinautolu mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he ʻaho naʻa ne fakanofo ai ʻakinautolu, ʻi he tuʻutuʻuni taʻengata ʻi honau ngaahi toʻutangata kotoa pē.
LEV 7:37 Ko eni ʻae fono ʻoe feilaulau tutu, ʻoe feilaulau meʻakai, pea mo e feilaulau maʻae angahala, mo e feilaulau ʻi he fai hala, mo e ngaahi fakatapu, mo e feilaulau ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino;
LEV 7:38 ‌ʻAia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese ʻi he moʻunga ko Sainai, ʻi he ʻaho naʻa ne fekau ai ki he fānau ʻa ʻIsileli, ke ʻatu ʻenau ngaahi meʻaʻofa kia Sihova, ʻi he toafa ʻo Sainai.
LEV 8:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 8:2 “Ke ke ʻave ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, mo e ngaahi kofu mo e lolo ʻoe fakatapui, mo e pulu ki he feilaulau maʻae angahala, mo e sipitangata ʻe ua, mo e kato mā taʻefakalēvani;
LEV 8:3 Pea ke tānaki ʻae kakai ke fakataha ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.”
LEV 8:4 Pea naʻe fai ʻe Mōsese ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia; pea naʻe tānaki fakataha ʻae kakai ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 8:5 Pea pehē ʻe Mōsese ki he kakai, “Ko eni ʻaia kuo fekau ʻe Sihova ke fai.”
LEV 8:6 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo ne kaukauʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vai.
LEV 8:7 Pea naʻa ne ʻai kiate ia ʻae kofutuʻa, ʻo ne nonoʻo ʻaki ʻe ia ʻae noʻo, ʻo ʻai kiate ia ʻae kofu fakatōtōlofa, mo ne ʻai kiate ia ʻae ʻefoti, ʻo ne nonoʻo ʻaki ia ʻae noʻo fakanikonikoʻi ʻoe ʻefoti, ʻo nonoʻo ʻaki ʻe ia ia.
LEV 8:8 Pea naʻa ne ʻai ʻae kofu fatafata kiate ia: pea ne ʻai foki ki he kofu fatafata ʻae ʻUlimi mo e Tumemi.
LEV 8:9 Pea naʻa ne ʻai ʻae tatā ki hono ʻulu pea naʻa ne ʻai ʻae pale koula ki he muʻa tatā, ko e tatā māʻoniʻoni; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 8:10 Pea naʻe toʻo ʻe Mōsese ʻae lolo tākai, ʻo ne tākai ʻaki ʻae fale fehikitaki mo ia kotoa pē naʻe ʻi ai, ʻo ne fakatapui kotoa pē ia.
LEV 8:11 Pea naʻa ne luluku ʻaki ia ʻae feilaulauʻanga ʻo liunga fitu, ʻo ne tākai ʻaki ʻae feilaulauʻanga mo hono nāunau kotoa pē, mo e sene mo hono tuʻunga, ke fakatapui ia.
LEV 8:12 Pea naʻa ne lingi mei he lolo tākai ki he ʻulu ʻo ʻElone, ʻo ne tākai ʻaki ia, ko hono fakatapui.
LEV 8:13 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻae ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻo ne ʻai ʻae ngaahi kofu kiate kinautolu, ʻo ne nonoʻo ʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi noʻo, ʻo ne ʻai ʻae tatā kiate kinautolu; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 8:14 Pea naʻa ne ʻomi ʻae pulu ki he feilaulau maʻae angahala: pea naʻe hilifaki ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha honau nima ki he ʻulu ʻoe pulu ki he feilaulau maʻae angahala.
LEV 8:15 Pea naʻa ne tāmateʻi ia: pea ʻave ʻe Mōsese ʻae toto, ʻo ʻai takatakai ia ʻaki hono tuhu ki he ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga, ko e fakamaʻa ʻoe feilaulauʻanga, ʻo ne lingi ʻae toto ki he tefitoʻi feilaulauʻanga, ko e fakatapui ia, ke fai ʻi hono funga ʻae fakalelei.
LEV 8:16 Pea naʻa ne ʻave ʻae ngako kotoa pē naʻe ʻi loto, mo e ʻahu mei ʻolunga ʻi he ʻate, mo e kofuua ʻe ua, mo hona ngako, pea tutu ia ʻe Mōsese ʻi he funga feilaulauʻanga.
LEV 8:17 Ka ko e pulu, mo hono kili, ko hono sino, mo hono kinohaʻa, naʻa ne tutu ʻaki ʻae afi ʻi tuaʻā ʻi he ʻapitanga; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 8:18 ¶ Pea naʻa ne ʻomi ʻae sipitangata ki he feilaulau tutu: pea hilifaki ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha honau nima ki he ʻulu ʻoe sipitangata.
LEV 8:19 Pea naʻa ne tāmateʻi ia; pea luluku ʻaki ʻe Mōsese ʻae toto ʻae funga ʻoe feilaulauʻanga ʻo takatakai.
LEV 8:20 Pea naʻa ne tafa ʻae sipitangata; pea tutu ʻe Mōsese ʻae ʻulu, mo e ngaahi konga, mo e ngako.
LEV 8:21 Pea fufulu ʻe ia ʻae toʻotoʻonga mo e keukeu ʻaki ʻae vai; pea tutu ʻe Mōsese hono kotoa ʻoe sipitangata ʻi he funga feilaulauʻanga: ko e feilaulau tutu ia ko e meʻa namu kakala, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 8:22 ¶ Pea naʻe ʻomi ʻe ia ʻae sipitangata ʻe taha, ko e sipitangata ʻoe fakanofo: pea naʻe hilifaki ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha honau nima ki he ʻulu ʻoe sipitangata.
LEV 8:23 Pea naʻa ne tāmateʻi ia; pea ʻave ʻe Mōsese ʻa hono toto ʻo ne ʻai ia ki he muʻa telinga toʻomataʻu ʻo ʻElone, pea ki he motuʻa nima ʻo hono nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻu.
LEV 8:24 Pea ne ʻomi ʻae ngaahi foha ʻo ʻElone, pea ʻai ʻe Mōsese ʻae toto ki honau muʻa telinga toʻomataʻu, pea ki he motuʻa nima ʻo honau nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻo honau vaʻe toʻomataʻu: pea naʻe luluku ʻaki ʻe Mōsese ʻae toto ʻae funga feilaulauʻanga ʻo takatakai.
LEV 8:25 Pea naʻa ne ʻave ʻae ngako, mo e tuʻungaiku, mo e ngako kotoa pē naʻe ʻi he toʻotoʻonga, mo e ʻahu ʻi ʻolunga ʻi he ʻate, mo hono kofuua ʻe ua, mo hona ngako, mo e alanga muʻa toʻomataʻu:
LEV 8:26 Pea toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe taha taʻefakalēvani mei he kato mā taʻefakalēvani ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo e foʻi mā naʻe loloʻi mo e foʻi mā manifinifi, ʻo ne ʻai ia ki he ngako, pea ki he alanga muʻa toʻomataʻu:
LEV 8:27 Pea naʻe tuku ʻe ia kotoa pē ki he nima ʻo ʻElone, pea ki he nima ʻo hono ngaahi foha, pea taʻaloʻalo ʻaki ia ko e feilaulau taʻaloʻalo ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 8:28 Pea naʻe toʻo ia ʻe Mōsese mei honau nima, ʻo ne tutu ia ki he funga ʻoe feilaulauʻanga ki he meʻa tutu: ko e ngaahi meʻa ʻoe fakanofo ko e meʻa namu kakala ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 8:29 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese ʻae fatafata, ʻo taʻaloʻalo ʻaki ia ko e feilaulau taʻaloʻalo ʻi he ʻao ʻo Sihova: ko hono ʻinasi ia ʻo Mōsese ʻi he sipitangata ʻoe fakanofo; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 8:30 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese ʻae lolo tākai, pea mo e toto ʻaia naʻe ʻi he funga feilaulauʻanga, ʻo ne luluku ʻaki ia ʻa ʻElone, pea mo hono ngaahi kofu, pea mo hono ngaahi foha, pea mo e ngaahi kofu ʻo hono ngaahi foha; ʻo ne fakatapui ʻa ʻElone, mo hono ngaahi kofu, mo hono ngaahi foha, mo e ngaahi kofu ʻo hono ngaahi foha.
LEV 8:31 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kia ʻElone pea ki hono ngaahi foha, “Haka ʻae kakano ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: pea kai ia ʻi ai, mo e mā ʻoe ngaahi fakanofo ʻoku ʻi he kato, ʻo hangē ko ʻeku fekau, ʻo pehē, Ko ʻElone mo hono ngaahi foha tenau kai ia.
LEV 8:32 Pea ko ia ʻoku toe ʻi he kakano, pea mo e mā te mou tutu ʻaki ʻae afi.
LEV 8:33 Pea ʻoua naʻa mou hū kituʻa ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻaho ʻe fitu, ke ʻoua, ke ngata ʻae ngaahi ʻaho ʻo homou fakanofo: ʻi he ʻaho ʻe fitu te ne fakanofo ʻakimoutolu.
LEV 8:34 Hangē ko ia kuo fai ʻe ia he ʻaho ni, ko ia kuo fekau ʻe Sihova ke fai, ke fai ʻae fakalelei maʻamoutolu.
LEV 8:35 Ko ia te mou nofomaʻu ai ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻaho mo e pō ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo tauhi ʻae fekau ʻa Sihova; telia naʻa mou mate: he kuo pehē hono fekauʻi au.”
LEV 8:36 Pea naʻe fai ʻe ʻElone ʻae ngaahi meʻa ni ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
LEV 9:1 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho naʻe ui ʻa Mōsese kia ʻElone mo hono ngaahi foha, pea ki he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli:
LEV 9:2 Pea pehē ʻe ia kia ʻElone, “Ke ke toʻo kiate koe ʻae ʻuhiki pulu mui ko e feilaulau ki he angahala, mo e sipitangata ko e feilaulau tutu, taʻehanomele, ʻo ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 9:3 Pea ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Toʻo ʻekimoutolu ʻae ʻuhikiʻi kosi ko e feilaulau maʻae angahala; mo e ʻuhiki pulu mo e lami ʻi he ʻuluaki taʻu fakatouʻosi, taʻehanomele, ko e feilaulau tutu;
LEV 9:4 Pea mo e pulu mo e sipitangata ko e feilaulau fakamelino, ke feilaulau ʻaki ʻi he ʻao ʻo Sihova; mo e feilaulau meʻakai kuo felingiʻaki ʻae lolo: he ko e ʻaho ni ʻe hā mai ʻa Sihova kiate kimoutolu.”
LEV 9:5 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ʻaia naʻe fekau ʻe Mōsese ki he fale fehikitaki ʻoe kakai: pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻae kakai kotoa pē ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 9:6 Pea pehē ʻe Mōsese, “Ko eni ʻae meʻa kuo fekau ʻe Sihova ke mou fai: pea ʻe fakahā ai ʻae nāunau ʻo Sihova kiate kimoutolu.”
LEV 9:7 Pea pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “ʻAlu ki he feilaulauʻanga, ʻo ʻatu ʻa hoʻo feilaulau maʻae angahala, mo hoʻo feilaulau tutu, pea fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko koe, pea maʻae kakai: pea ʻatu ʻae feilaulau ʻae kakai, mo fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko kinautolu; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova.”
LEV 9:8 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa ʻElone ki he feilaulauʻanga, ʻo ne tāmateʻi ʻae pulu mui ʻoe feilaulau maʻae angahala, ʻaia ko e meʻa maʻana.
LEV 9:9 Pea naʻe ʻomi ʻe he ngaahi foha ʻo ʻElone ʻae toto kiate ia: pea naʻa ne ʻai hono tuhu ki he toto, ʻo ne ʻai ia ki he ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga, ʻo ne lingi ʻae toto ki he tefitoʻi feilaulauʻanga:
LEV 9:10 Ka ko hono ngako, mo e kofuua, mo e ʻahu ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he ʻate ʻoe feilaulau koeʻuhi ko e angahala, naʻa ne tutu ia ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 9:11 Pea ko hono sino mo hono kili ne ne tutu ʻaki ʻae afi ʻi tuaʻā ʻi he ʻapitanga.
LEV 9:12 Pea naʻa ne tāmateʻi ʻae feilaulau tutu; pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone naʻa nau ʻatu kiate ia ʻae toto, pea naʻa ne luluku ia ki he feilaulauʻanga ʻo takatakai.
LEV 9:13 Pea naʻa nau ʻatu kiate ia ʻae feilaulau tutu, mo hono ngaahi konga ʻo ia mo e ʻulu: pea ne tutu ia ki he funga ʻoe feilaulau.
LEV 9:14 Pea naʻe fufulu ʻe ia ʻae toʻotoʻonga mo e keukeu, pea tutu ia ki he funga ʻoe feilaulau tutu ʻi he feilaulauʻanga.
LEV 9:15 ¶ Pea naʻa ne ʻomi ʻae feilaulau ʻae kakai, ʻo ne ʻave ʻae kosi, ʻaia ko e feilaulau koeʻuhi ko e angahala ʻae kakai, ʻo ne tāmateʻi ia, ʻo ne ʻatu ia koeʻuhi ko e angahala, ʻo hangē ko e ʻuluaki.
LEV 9:16 Pea naʻe ʻomi ʻe ia ʻae feilaulau tutu, ʻo ʻatu ia ʻo fakatatau mo e fekau.
LEV 9:17 Pea naʻa ne ʻomi ʻae feilaulau meʻakai, pea ne toʻo ʻae mahoaʻa ʻo ia, ʻo ne tutu ia ki he funga feilaulauʻanga, ʻo ofi ki he feilaulau tutu ʻoe pongipongi.
LEV 9:18 Pea naʻa ne tāmateʻi ʻae pulu mo e sipitangata ko e feilaulau ʻoe feilaulau fakamelino, ʻaia naʻe fai koeʻuhi ko e kakai: pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone naʻa nau ʻatu ʻae toto kiate ia, ʻaia naʻa ne luluku ki he funga feilaulauʻanga ʻo takatakai hake,
LEV 9:19 Mo e ngako ʻoe pulu mo e sipitangata, ko e tuʻunga iku, mo e punukete, mo e kofuua, mo e ʻahu ʻi ʻolunga ʻi he ʻate:
LEV 9:20 Pea naʻa nau ʻai ʻae ngako ʻoe fatafata, pea tutu ʻe ia ʻae ngako ʻi he funga feilaulauʻanga:
LEV 9:21 Pea ko e fatafata mo e alanga muʻa toʻomataʻu naʻe taʻaloʻalo ʻaki ʻe ʻElone ko e feilaulau taʻaloʻalo ia ʻi he ʻao ʻo Sihova; ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese.
LEV 9:22 Pea naʻe hiki ʻe ʻElone hono nima ki ʻolunga ki he kakai, ʻo ne tāpuaki ʻakinautolu, pea ʻalu hifo ia mei heʻene ʻatu ʻae feilaulau maʻae angahala, mo e feilaulau tutu, mo e feilaulau fakamelino.
LEV 9:23 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, pea haʻu mei ai mo e tāpuaki ki he kakai: pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova ki he kakai kotoa pē.
LEV 9:24 Pea naʻe haʻu ai ʻae afi mei he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne fakavela ke ʻosi ʻae feilaulau tutu mo e ngako ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga: pea ʻi he mamata ki ai ʻae kakai kotoa pē, naʻa nau kalanga, pea tō fakafoʻohifo ki honau mata.
LEV 10:1 Pea ko Natapi mo ʻApiu ko e ongo foha ʻo ʻElone, naʻa na taki taha toʻo ʻene ipu ʻaiʻanga afi, ʻo ʻai ʻae afi ki ai, pea ʻai ʻae meʻa nanamu ki ai, ʻo na ʻatu ʻae afi kehe ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻe fekau ʻe ia ke ʻoua naʻa fai.
LEV 10:2 Pea naʻe ʻoho atu ʻae afi meia Sihova, pea na vela ai, pea mate ʻakinaua ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 10:3 Pea pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “Ko eni ia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova, ʻo pehē, ‘ʻE ʻapasia ʻiate au ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu mai kiate au, pea ʻe fakahikihiki au ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē.’” Pea naʻe longo pe ʻa ʻElone.
LEV 10:4 Pea naʻe ui ʻe Mōsese ke haʻu ʻa Misaeli, mo ʻElisafani, ko e ongo foha ʻo ʻUsaeli ko e tuʻasina ʻo ʻElone, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Mo omi ke ofi, ʻo fua homou kāinga mei he ʻao ʻoe fale fehikitaki kituaʻā ʻi he ʻapitanga.”
LEV 10:5 Pea naʻa na ʻunuʻunu atu, ʻo na fua ia ʻi hona kofu kituaʻā ʻi he ʻapitanga; ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese.
LEV 10:6 Pea pehē ʻe Mōsese kia ʻElone mo hono ongo foha ko ʻEleisa mo ʻItama, “ʻOua naʻa toʻo ʻae tatā mei homou ʻulu, pea ʻoua naʻa hae homou kofu; telia naʻa mou mate, pea telia naʻa tō ʻae houhau ki he kakai kotoa pē: kae tuku ki homou ngaahi kāinga ko e fale kotoa ʻo ʻIsileli, kenau tēngihia ʻae vela kuo tutu ʻe Sihova.
LEV 10:7 Pea ʻoua naʻa mou ʻalu kituaʻā ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, telia naʻa mou mate: he ko e lolo tākai ʻa Sihova ʻoku ʻiate kimoutolu.” Pea naʻa nau fai ʻo hangē ko e lea ʻa Mōsese.
LEV 10:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻElone, ʻo pehē,
LEV 10:9 “ʻOua naʻa ke inu uaine pe ha inu mālohi, ʻa koe, pe ko ho ngaahi foha mo koe, ʻoka mou ka hū ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, telia naʻa mou mate: ko e fekau ia ʻe fai maʻuaipē ʻi homou ngaahi toʻutangata kotoa pē:
LEV 10:10 Pea koeʻuhi ke mou ʻai ʻae fakaʻilonga kehekehe, ʻi he meʻa māʻoniʻoni, mo e meʻa taʻemāʻoniʻoni, pea ki he meʻa taʻemaʻa, mo e meʻa maʻa;
LEV 10:11 Pea koeʻuhi ke mou ako ʻaki ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻae ngaahi fekau kotoa pē ʻaia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻi he nima ʻo Mōsese.”
LEV 10:12 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese kia ʻElone, pea mo ʻEliesa mo ʻItama, ko hono ongo foha naʻe toe, ʻo pehē, “Toʻo ʻae feilaulau meʻakai, ʻaia ʻoku toe ʻi he ngaahi feilaulau kia Sihova ʻoku tutu ʻi he afi, pea kai ia taʻefakalēvani ʻi he potu ʻoe feilaulauʻanga, he ʻoku fungani māʻoniʻoni ia:
LEV 10:13 Pea mou kai ia ʻi he potutapu, he ko ho ʻinasi ia, mo e ʻinasi ʻo ho ngaahi foha, ʻi he ngaahi feilaulau tutu kia Sihova: he ʻoku pehē pe ʻae fekau kiate au.
LEV 10:14 Pea ko e fatafata taʻaloʻalo mo e alanga muʻa hiki hake te mou kai ʻi he potu maʻa; ʻa koe, mo ho ngaahi foha, mo ho ngaahi ʻofefine mo koe: he ko ho ʻinasi ia, mo e ʻinasi ʻo ho ngaahi foha, ʻaia kuo foaki mei he ngaahi feilaulau ʻoe feilaulau fakamelino ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
LEV 10:15 Ko e alanga muʻa hiki hake, mo e fatafata taʻaloʻalo tenau ʻomi fakataha mo e ngaahi feilaulau mo e ngako ʻoku tutu ʻi he afi, ke taʻaloʻalo ʻaki ia ko e meʻa ʻatu taʻaloʻalo ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ʻe ʻiate koe ia, mo ho ngaahi foha mo koe, ʻi he tuʻutuʻuni taʻengata; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova.
LEV 10:16 ¶ Pea naʻe kumi lahi ʻe Mōsese ki he kosi ʻoe feilaulau maʻae angahala, pea vakai, kuo tutu ia: pea naʻe ʻita ai ia kia ʻEliesa mo ʻItama, ko e ongo foha ʻo ʻElone, ʻaia naʻe moʻui mo toe, ʻo pehē,
LEV 10:17 “Ko e hā naʻe ʻikai temou kai ai ʻae feilaulau maʻae angahala ʻi he potu māʻoniʻoni, he koeʻuhi ʻoku fungani māʻoniʻoni ia, pea kuo foaki ia ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu ke mou fua ʻae hia ʻae kakai ʻoe fakataha, ke fai ʻaki ʻae fakalelei maʻanautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova?
LEV 10:18 Vakai, naʻe ʻikai ʻomi hono toto ki loto ʻi he potu māʻoniʻoni: ko e moʻoni naʻe totonu hoʻomou kai ia ʻi he potu māʻoniʻoni, ʻo hangē ko ʻeku fekau.”
LEV 10:19 Pea pehē ʻe ʻElone kia Mōsese, “Vakai, kuo nau ʻatu he ʻaho ni ʻenau feilaulau maʻae angahala mo ʻenau feilaulau tutu ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea kuo tō ʻae ngaahi meʻa pehē ni kiate au: pea ka ne u kai he ʻaho ni ʻae feilaulau maʻae angahala, pea he ʻe lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova?”
LEV 10:20 Pea ʻi he fanongo ʻa Mōsese ki ai, naʻa ne fiemālie.
LEV 11:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo ne pehē kiate kinaua,
LEV 11:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko eni ʻae ngaahi manu ʻaia temou kai ʻi he ngaahi manu ʻoku ʻi he funga ʻo māmani.
LEV 11:3 ‌ʻIlonga ʻaia ʻi he fanga manu ʻoku mavaeua hono pesipesi, pea vaʻe mafahi, pea ʻoku toe lamulamu ʻangaua ʻene kai, temou kai ia.
LEV 11:4 Ka ko e niʻihi ʻi ai ʻoku lamu ʻangaua ʻene kai, mo vaeua ʻae vaʻe ʻe ʻikai temou kai: ʻo hangē ko e kāmeli, koeʻuhi ʻoku ne toe lamu ʻene kai, ka ʻoku ʻikai mavahevahe ʻae vaʻe: ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
LEV 11:5 Pea mo e koni, koeʻuhi ʻoku ne toe lamu ʻene maʻanga, ka ʻoku ʻikai mavaeua ʻae vaʻe; ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
LEV 11:6 Pea ko e hea, koeʻuhi ʻoku ne toe lamu ʻene kai, ka ʻoku ʻikai mavaeua hono pesipesi: ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
LEV 11:7 Pea ko e puaka, ʻoku mavahevahe hono pesipesi, pea vaʻe mafahi, ka ʻoku ʻikai fakahake ʻene kai ʻo toe lamu ia; ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
LEV 11:8 ‌ʻOua naʻa mou kai honau sino, pe ala ki honau kakano; ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
LEV 11:9 Ko eni ia temou kai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he ngaahi vai: ʻilonga ʻaia ʻoku ʻi he vai ʻoku ne maʻu ʻae kaponga, mo e ʻuno, ʻi he tahi mo e ngaahi vaitafe, ko ia te mou kai.
LEV 11:10 Pea ko e meʻa ʻi tahi, pea ʻi he ngaahi vaitafe, ʻoku ʻikai maʻu ʻae kaponga mo e ʻuno, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he vai, pe ko ha meʻa ʻe taha ʻoku moʻui ʻi he ngaahi vai, ko e meʻa kovi ia kiate kimoutolu.
LEV 11:11 ‌ʻIo, ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e meʻa fakalielia: ʻoua naʻa mou kai honau sino, pea ko honau kakano ko e meʻa fakalielia ia kiate kimoutolu.
LEV 11:12 ‌ʻIlonga ʻaia ʻi he ngaahi vai ʻoku ʻikai hano kaponga pe ʻuno, ke ʻiate kimoutolu ia ko e meʻa fakalielia.
LEV 11:13 ¶ Pea ko eni ia ʻi he ngaahi manu kapakau ʻe tapu kiate kimoutolu; ʻe ʻikai temou kai ia, he ko e meʻa fakalielia ia kiate kimoutolu: ko e ʻikale, mo e ʻosifalesi, mo e ʻosipale,
LEV 11:14 Mo e volita, mo e kaite ʻi hona faʻahinga.
LEV 11:15 ‌ʻAe leveni kotoa pē ʻi honau faʻahinga,
LEV 11:16 Mo e ʻositalesi, mo e taiseni ʻoe poʻuli, mo e koku, mo e taiseni ʻi hono faʻahinga,
LEV 11:17 Mo e lulu iiki, mo e komolaniti, mo e lulu lahi,
LEV 11:18 Mo e suani, mo e lofa, mo e Lahami,
LEV 11:19 Mo e sitoaka, mo e motuku ʻi hono faʻahinga, mo e lapiuingi, mo e peka.
LEV 11:20 Ko e ngaahi manu kapakau ʻoku totolo, ʻo ʻalu ʻi honau vaʻe, ko e meʻa fakalielia ia kiate kimoutolu.
LEV 11:21 Ka ko e ngaahi meʻa ni temou kai ʻi he ngaahi meʻa puna ʻoku totolo, ʻo ʻalu ʻi hono vaʻe, ʻaia ʻoku maʻu ʻae vaʻe ʻi ʻolunga ʻi honau vaʻe, ke hopo ʻaki ʻi he kelekele;
LEV 11:22 ‌ʻIo, ko eni ia ʻi ai temou kai; ko e heʻe lalahi ʻi honau faʻahinga, ko e solami ʻi honau faʻahinga, mo e kakoli ʻi honau faʻahinga, mo e kakapi ʻi honau faʻahinga:
LEV 11:23 Ka ko e ngaahi manupuna kotoa pē ʻoku totolo, ʻaia ʻoku veʻe fā: ko e meʻa fakalielia ia kiate kimoutolu.
LEV 11:24 Pea temou taʻemaʻa koeʻuhi ko ia he ko ia ʻe ala ki honau ʻangaʻanga ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 11:25 Pea ko ia ʻe toʻo ha potu ʻo honau sino ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 11:26 Ko e sino ʻoe manu kotoa pē ʻoku vahe ua hono pesipesi ka ʻoku ʻikai vaʻe mafahifahi, pe toe lamu ʻene kai, ʻoku nau taʻemaʻa kiate kimoutolu: ko ia kotoa pē ʻoku ala ki ai ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 11:27 Pea ʻilonga ʻaia ʻi he ngaahi manu kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi hono ʻaofivaʻe ʻo fakaveʻe fā; ʻoku nau taʻemaʻa kiate kimoutolu: ko ia ʻoku ala ki honau sino ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 11:28 Pea ko ia ʻoku ne fua honau sino ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu, pea taʻemaʻa ia ke ʻoua ke efiafi: ʻoku nau taʻemaʻa kiate kimoutolu.
LEV 11:29 ¶ Ko e ngaahi meʻa ni ʻoku totolo ʻi he kelekele ʻoku taʻemaʻa kiate kimoutolu; ko e uiseli, mo e kumā, mo e fonu papālangi ʻi hono faʻahinga.
LEV 11:30 Mo e felite, mo e fokai, mo e moko, mo e sineli, mo e mole.
LEV 11:31 Ko eni ia ʻoku taʻemaʻa kiate kimoutolu ʻi he meʻa ʻoku totolo; ko ia ʻe ala ki ai ka kuo mate, ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 11:32 Pea ʻilonga ha meʻa ʻe tō ki ai ha taha ʻiate kinautolu ka kuo mate, ʻe taʻemaʻa ia; pe ko e ipu ʻakau ia, pe ko e kofu, pe ko e kili, pe ko e kato, ha ipu, pe ha meʻa ʻe taha ʻoku fai ʻaki ha ngāue, ʻoku tonu ke tuku ia ki he vai, pea tuku ke taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi; pea ʻe fakamaʻa ai ia.
LEV 11:33 Pea ʻilonga ha ipu ʻumea ʻaia ʻe tō hanau taha ki ai, ko ia ʻoku ʻi ai ʻe taʻemaʻa ia; pea temou foaʻi ia.
LEV 11:34 ‌ʻIlonga ʻae meʻakai ʻoku ngofua ke kai, pea kuo tō ki ai ʻae vai ko ia ʻe taʻemaʻa ia; pea ko e meʻainu kotoa pē ʻaia ʻoku ngofua ke inu ʻi he ngaahi ipu pehē, ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 11:35 Pea ʻilonga ha meʻa ʻe tō ki ai ha konga ʻo honau sino, ʻe taʻemaʻa ia; pe ko e ngotoʻumu, pe ko e hiliʻanga kulo, ʻe maumauʻi ia; he ʻoku nau taʻemaʻa, pea tenau taʻemaʻa kiate kimoutolu.
LEV 11:36 Ka koeʻuhi ko e vai moʻui, pe ha luo ʻoku ʻi ai ʻae vai lahi, ʻe maʻa ia: ka ko ia ʻoku ala ki honau sino ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 11:37 Pea kapau ʻe tō ha potu ʻo honau sino ki he tengaʻi ʻakau ʻaia ʻoku tuku ki he tō taʻu, ʻe maʻa ia.
LEV 11:38 Pea kapau kuo lingi ha vai ki he ngaahi tenga, pea tō ki ai ha potu ʻo honau sino ki ai, ʻe taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
LEV 11:39 Pea kapau ʻoku mate mahaki ha manu, ʻaia ʻoku ngofua ke kai: ko ia ʻoku ala ki hono sino, ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 11:40 Pea ko ia ʻoku ne kai mei hono sino, ʻe fō hono kofu, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi; mo ia foki ʻoku ne fua hono sino ʻo ia, ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 11:41 Pea ko e meʻa totolo kotoa pē ʻoku totolo ki he kelekele ko e meʻa taʻemaʻa ia; ʻe ʻikai kai ia.
LEV 11:42 ‌ʻIlonga ʻaia ʻoku ngaolo ki hono kete, mo ia kotoa pē ʻoku ʻalu veʻe fā, mo ia ʻi he ngaahi meʻa totolo ʻi he kelekele ʻoku lahi hono vaʻe, ʻe ʻikai temou kai ia he ʻoku nau taʻemaʻa.
LEV 11:43 ‌ʻOua naʻa mou fakalieliaʻi ʻakimoutolu ʻaki ha meʻa ʻe taha ʻoku totolo; pea ʻoua naʻa fakaʻuliʻi ʻakimoutolu ʻi ai, koeʻuhi ke mou taʻemaʻa ai.
LEV 11:44 He ko au ko Sihova ko homou ʻOtua: ko ia temou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu, pea temou māʻoniʻoni; he ʻoku ou māʻoniʻoni: pea ʻoua naʻa mou ʻuliʻi ʻakimoutolu ʻaki ha meʻa totolo ʻe taha ʻoku totolo ʻi he funga kelekele.
LEV 11:45 He ko au Sihova ʻoku ou ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke hoko ko homou ʻOtua: ko ia temou māʻoniʻoni ai, he ʻoku ou māʻoniʻoni.
LEV 11:46 Ko eni ʻae fono ki he ngaahi manu lahi, pea ki he fanga manu kapakau, pea ki he meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he ngaahi vai, mo e ngaahi meʻa totolo kotoa pē ʻi he funga kelekele.
LEV 11:47 Ke fai kehekehe ki he meʻa taʻemaʻa mo e meʻa maʻa, pea ki he manu ʻoku ngofua ke kai mo e manu ʻoku ʻikai ngofua ke kai.
LEV 12:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 12:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Kapau ʻoku feitama ha fefine, pea fāʻeleʻi ʻae tama tangata: pea ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; ʻe taʻemaʻa ia ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻaho fakamavahe ʻi hono mahaki.
LEV 12:3 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho ʻe kamu ʻae muʻa kili ʻo hono potu[ʻoe tama tangata].
LEV 12:4 Pea ʻe nofo pē[ʻae fefine ]ʻi he toto ʻo hono fakamaʻa ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu ma tolu; ʻe ʻikai te ne ala ki ha meʻa tapu, pe hū ki he faletapu, kaeʻoua ke kakato ʻae ngaahi ʻaho ʻo hono fakamaʻa.
LEV 12:5 Pea kapau te ne fāʻeleʻi ha taʻahine, ʻe taʻemaʻa ai ia ʻi he uike ʻe ua, ʻo hangē ko hono mavahe: pea te ne nofo ʻi he ʻaho ʻe onongofulu ma ono koeʻuhi ko e toto mo hono fakamaʻa.
LEV 12:6 Pea ka kakato ʻae ngaahi ʻaho ʻo hono fakamaʻa, koeʻuhi ko e tama, pe ko e taʻahine, te ne ʻomi ʻe ia ha lami ʻoe ʻuluaki taʻu ki he feilaulau tutu, mo e lupe mui, pe ha kulukulu, ko e feilaulau maʻae angahala, ki he taulaʻeiki ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai:
LEV 12:7 ‌ʻAia te ne ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne fai ʻae fakalelei maʻana; pea ʻe fakamaʻa ai ia mei he ʻau ʻo hono toto. Ko eni ʻae fono kiate ia kuo ne fāʻeleʻi ʻae tama pe ko e taʻahine.
LEV 12:8 Pea kapau ʻoku ʻikai faʻa ʻomi ʻe ia ha lami, te ne toki ʻomi ʻe ia ha kulukulu ʻe ua, pe ko e lupe mui ʻe ua; ko e taha ki he feilaulau tutu, pea ko e taha ki he feilaulau maʻae angahala: pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana, pea ʻe maʻa ai ia.
LEV 13:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
LEV 13:2 ‌ʻOka tupu ʻi ha tangata ʻi he kili ʻo hono sino ha meʻa pupula, ha mongumangu, pe ha ʻila ngingila, pea ʻoku ʻi he kili ʻo hono sino ia ʻo hangē ko e mahaki ko e kilia; ʻe ʻomi ai ia ki he taulaʻeiki ko ʻElone, pe ki ha tokotaha ʻo hono ngaahi foha ʻoku taulaʻeiki.
LEV 13:3 Pea ʻe sio ʻae taulaʻeiki ki he mahaki ʻi he kili ʻoe sino: pea kapau kuo liliu ʻo hinehina ʻae fulufulu ʻi he hangatāmaki, pea ʻoku aʻu hifo ki lalo ʻi he kili ʻo hono sino ʻae mahaki, ko e mahaki ia ko e kilia: pea ʻe vakai kiate ia ʻe he taulaʻeiki, ʻo ne fakahā ko e taʻemaʻa ia.
LEV 13:4 Kapau ʻoku hinehina ʻae ʻila ngingila ʻi he kili ʻoe sino, pea hā ia ka ʻoku ʻikai ʻi lalo ʻi he kili, pea ʻoku teʻeki liliu ʻo hinehina ʻae fulufulu ʻi ai; ʻe toki tuku ia ʻoku mahaki ʻe he taulaʻeiki ke nofomaʻu ki fale ʻi he ʻaho ʻe fitu:
LEV 13:5 Pea ʻe mamata kiate ia ʻae taulaʻeiki ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: pea vakai, kapau ʻoku ne sio ʻoku pehē pe ʻae mahaki, ka ʻoku teʻeki tupu ʻo mafola ʻi he kili: ʻe toe tuku ia ʻe he taulaʻeiki ki ha fale tāpuni ke ʻaho fitu:
LEV 13:6 Pea ʻe toe mamata kiate ia ʻe he taulaʻeiki ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: pea vakai kapau ʻoku mata ʻuliʻuli ʻae hangatāmaki, pea ʻoku ʻikai tupu ke mafola atu ʻi he kili, ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ʻoku maʻa: ko e mongumangu pe ia: pea ʻe fō ʻe ia ʻa hono ngaahi kofu ʻo maʻa ai.
LEV 13:7 Pea kapau ʻe totolo atu ʻo lahi ʻae mongumangu ʻi he kili, hili hono mamata kiate ia ʻe he taulaʻeiki ʻi hono fakamaʻa, ʻe toe mamata ʻae taulaʻeiki kiate ia:
LEV 13:8 Pea kapau ʻoku mamata ʻae taulaʻeiki, pea vakai, ʻoku tupu ʻo totolo atu pe ʻae mongumangu ʻi he kili, ʻe toki fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ko e taʻemaʻa: ko e kilia ia.
LEV 13:9 ¶ ʻOka hoko ki he tangata ʻae mahaki ko e kilia, ʻe ʻomi ai ia ki he taulaʻeiki;
LEV 13:10 Pea ʻe mamata ʻae taulaʻeiki kiate ia: pea vakai, kapau ʻoku hinehina ʻae meʻa kuo tupu hake ʻi he kili, pea kuo ne liliu ʻae fulufulu ke hinehina, pea ʻoku tuʻu ʻi he hangatāmaki ʻae mataʻi kakano ʻoku kalakalaʻia,
LEV 13:11 Ko e kilia fuoloa ia ʻi he kili ʻoe kakano, pea ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ko e taʻemaʻa, pea ʻe ʻikai tāpuni ia ki fale: he ʻoku taʻemaʻa ia.
LEV 13:12 Pea kapau ʻe tupu ʻo lahi ha kilia ʻituʻa ʻi he kili, pea tupu ʻae kilia ʻo ne ʻufiʻufi ʻae kili kotoa pē ʻo ia ʻoku mahaki, mei hono ʻulu ʻo aʻu ki he vaʻe, ʻi he potu kotoa pē ʻoku sio ki ai ʻae taulaʻeiki;
LEV 13:13 Pehē ʻe fifili ki ai ʻae taulaʻeiki: pea vakai, kapau kuo ʻufiʻufi ʻe he kilia ʻae sino kotoa, te ne fakahā ʻoku maʻa ia ʻaia ʻoku mahaki: kuo liliu ia ʻo hinehina kotoa pē: ʻoku maʻa ia.
LEV 13:14 Ka ʻoka hā ʻae kanomate kalakalaʻia ʻiate ia ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 13:15 Pea ʻe mamata ʻae taulaʻeiki ki he kanomate kalakalaʻia, ʻo ne fakahā ʻoku taʻemaʻa ia: he ko e kanomate kalakalaʻia ʻoku taʻemaʻa ia: ko e kilia ia.
LEV 13:16 Pea kapau ʻe toe liliu ʻae kanomate kalakalaʻia pea toe liliu ia ʻo hinehina, ʻe toe haʻu ia ki he taulaʻeiki;
LEV 13:17 Pea ʻe mamata kiate ia ʻae taulaʻeiki, pea vakai, kapau kuo liliu ʻae mahaki ʻo hinehina; pea ʻe toki fakahā ʻe he taulaʻeiki ʻoku maʻa ia ʻaia ʻoku mahaki: ʻoku maʻa ia.
LEV 13:18 ¶ Pea ko e sino foki ʻaia naʻe ʻi ai ʻi hono kili ʻae vakafoha, pea kuo moʻui,
LEV 13:19 Pea ʻi he potu naʻe ʻi ai ʻae vakafoha ʻoku tupu ai ʻae meʻa hinehina, pe ko e ʻila ngingila, ʻoku hinehina, pea mata fakakulokula, pea ʻoku fakahā ia ki he taulaʻeiki:
LEV 13:20 Pea ʻoka mamata ki ai ʻae taulaʻeiki, pea kapau ʻoku hā ia ʻo māʻulalo ʻi he kili, pea liliu ʻo hinehina ʻae ngaahi fulufulu ʻi ai ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ko e taʻemaʻa ko e mahaki ia ko e kilia, kuo tupu mei he vakafoha.
LEV 13:21 Pea kapau ʻoku mamata ki ai ʻae taulaʻeiki, pea vakai, ʻoku ʻikai ha fulufulu hinehina ʻi ai, pea kapau ʻoku ʻikai ʻi lalo ia ʻi he kili, ka ʻoku mata ʻuliʻuli: pea ʻe toki tuku ia ki ha fale tāpuni ʻe he taulaʻeiki ʻi he ʻaho fitu:
LEV 13:22 Pea kapau ʻe totolo lahi ʻi he kili, ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ko e taʻemaʻa ko e mahaki ia.
LEV 13:23 Pea kapau ʻoku tuʻu pehē ai pe ʻae ʻila ngingila, pea ʻikai totolo atu, ko e vakafoha kalakalaʻia ia; pea ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ko e maʻa.
LEV 13:24 ¶ Pea kapau ʻe ai ha kakano ʻi he kili ʻoku vela lahi, pea tuʻu ʻi he kanomate ʻoku vela ʻae ʻila hinehina ngingila, ʻoku mata fakakulokula, pe hinehina;
LEV 13:25 ‌ʻE toki sio ki ai ʻae taulaʻeiki: pea vakai, kapau kuo liliu ʻo hinehina ʻae fulufulu ʻi he ʻila ngingila, pea hā ʻi lalo ʻi he kili; ko e kilia ia kuo tupu mei he meʻa kalakala: ko ia, ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ko e taʻemaʻa: ko e mahaki ia ko e kilia.
LEV 13:26 Pea kapau ʻoku mamata ki ai ʻe he taulaʻeiki, pea vakai, ʻoku ʻikai ha fulufulu hinehina ʻi he ʻila ngingila, pea ʻoku ʻikai ʻi lalo ʻi he kili, ka ʻoku matamata ʻuliʻuli siʻi ia; ʻe toki tāpuni ia ʻe he taulaʻeiki [ki fale ]ʻi he ʻaho ʻe fitu:
LEV 13:27 Pea ʻe mamata kiate ia ʻae taulaʻeiki ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: pea kapau kuo totolo lahi atu ia ʻi he kili, ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ʻoku taʻemaʻa: ko e mahaki ko e kilia.
LEV 13:28 Pea kapau ʻoku tuʻu ʻi he potu pe taha ʻae ʻila ngingila ka ʻoku ʻikai totolo atu ʻi he kili, ka ʻoku matamata ʻuliʻuli ia: ko e meʻa tupu pe ia ʻi heʻene kalakala, pea ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ʻoku maʻa: he ko e hangatāmaki ia ʻi heʻene kalakalaʻia.
LEV 13:29 ¶ Kapau ʻoku tupu ʻi ha tangata pe ʻi ha fefine ʻae mahaki ʻi he ʻulu pe ʻi he kava;
LEV 13:30 ‌ʻE mamata ai ʻe he taulaʻeiki ki he mahaki: pea vakai, kapau ʻoku hā mai ia ki lalo ʻi he kili; pea ʻoku ʻi ai ha tuʻoni fulufulu melomelo fuoiiki; ʻe toki fakahā ʻe he taulaʻeiki ʻoku taʻemaʻa ia: ko e kamaa mōmoa ia, ʻio, ko e kilia ʻoe ʻulu pe ʻoe kava.
LEV 13:31 Pea kapau ʻoku mamata ʻe he taulaʻeiki ki he mahaki ko e kamaa, pea vakai, ʻoku ʻikai hā mai ia ʻi lalo ʻi he kili, pea ʻoku ʻikai ʻi ai ha fulufulu ʻuliʻuli; ʻe toki tāpuni[ki fale ]ʻe he taulaʻeiki ʻaia ʻoku mahaki ʻi he kamaa ʻi he ʻaho ʻe fitu:
LEV 13:32 Pea ʻe mamata ʻe he taulaʻeiki ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ki he mahaki: pea vakai, kapau ʻoku ʻikai totolo atu ʻae kama, pea ʻoku ʻikai ʻi ai ha fulufulu melomelo, pea ʻoku ʻikai matamata ʻi lalo ʻi he kili ʻae kama.
LEV 13:33 ‌ʻE fafai ia ka ʻe ʻikai fafai ʻae kamaa pea ʻe toe tāpuni[ki fale ]ʻa ia ʻoku kamaa ʻi he ʻaho ʻe fitu:
LEV 13:34 Pea ʻe mamata ʻae taulaʻeiki ki he kamaa ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: pea vakai, kapau ʻoku ʻikai totolo ʻae kamaa ʻi he kili, pea ʻikai hā ʻi lalo ʻi he kili; ʻe toki fakahā ʻe he taulaʻeiki ʻoku maʻa ia: pea ke fō ʻe ia hono ngaahi kofu, pea ʻe maʻa ai ia.
LEV 13:35 Pea kapau ʻoku totolo lahi ʻae kamaa ʻi he kili ʻoka hili hono fakamaʻa:
LEV 13:36 Pea ʻe mamata kiate ia ʻae taulaʻeiki pea vakai, kapau kuo totolo ʻae kamaa, ʻi he kili, ʻoua naʻa kumi ʻe he taulaʻeiki ki he fulufulu melomelo; ʻoku taʻemaʻa ia.
LEV 13:37 Pea kapau ʻoku hā mai ʻae kamaa ʻoku pehē ai pe, pea kuo tupu ʻi ai ʻae fulufulu ʻuliʻuli; kuo moʻui ʻae kamaa, ʻoku maʻa ia: pea ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ʻoku maʻa ia.
LEV 13:38 ¶ Kapau ʻoku ʻi ha tangata pe ko e fefine ʻae ngaahi ʻila ngingila ʻi he kili ʻo honau sino, ʻio, ʻae ngaahi ʻila hinehina ʻoku ngingila;
LEV 13:39 Pea ʻe mamata ai ʻae taulaʻeiki pea vakai, kapau ʻoku hinehina ʻuliʻuli ʻae ngaahi ʻila ʻi hona sino; ko e ʻila ia ʻoku tupu ʻi hona sino; ʻoku maʻa ia.
LEV 13:40 Pea ko e tangata kuo mokulu hono louʻulu, kuo tula ia; ka ʻoku ne maʻa pe:
LEV 13:41 Pea ko ia kuo mokulu hono louʻulu mei hono muʻa laʻē ki ʻao, ko e tula muʻa laʻē ia; ka ʻoku ne maʻa.
LEV 13:42 Pea kapau ʻoku ʻi he ʻulu tula pe ʻi he muʻa laʻē tula ha meʻa pupula ʻoku hinehina kulokula; ko e kilia ia kuo tupu ʻi hono ʻulu tula pe ʻi hono muʻa laʻē tula.
LEV 13:43 Pea ʻe mamata ki ai ʻae taulaʻeiki pea vakai, kapau ʻoku hinehina kulokula ʻae meʻa kuo tupu ʻi hono ʻulu tula, pe ki hono muʻa laʻē tula, pea hā ia ʻo hangē ko e kilia ʻi he kili ʻoe sino:
LEV 13:44 Ko e tangata kilia ia, ʻoku taʻemaʻa ia; ʻe fakahā ia ʻe he taulaʻeiki ʻoku taʻemaʻa ʻaupito ia; ʻoku ʻi hono ʻulu ʻa hono mahaki.
LEV 13:45 Pea ko e kilia ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae mahaki, ʻe haehae hono ngaahi kofu, pea ʻe tekefua hono ʻulu, pea ʻe ʻai ʻe ia ha meʻa ʻufiʻufi ki hono loungutu ʻi ʻolunga, pea ʻe kalanga ia, “Taʻemaʻa, taʻemaʻa.”
LEV 13:46 ‌ʻE taʻemaʻa ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hono mahaki; ʻoku taʻemaʻa ia: ʻe nofo tokotaha ia; ʻe tuʻu ʻa hono nofoʻanga ʻi tuaʻā ʻi he ʻapitanga.
LEV 13:47 ¶ Ko e kofu foki ʻoku ʻi ai ʻae mahaki ko e kilia, pe ko ha kofu sipi ia, pe ko e kofu tupenu tuʻovalevale;
LEV 13:48 ‌ʻI hono lalanga fakamāukupu pe ʻi he lōloa: ʻi he tupenu, pe ʻi he kofu fulufuluʻi sipi; ko e meʻa ʻi ha kiliʻi manu, pe ʻi ha meʻa kuo ngaohi ʻaki ʻae kiliʻi manu;
LEV 13:49 Pea kapau ʻoku hangē ko e lanu ʻakau mata ʻae mahaki, pe kulokula ʻi he kofu, pe ʻi he kiliʻi manu, ʻi hono lalanga fakamāukupu pe ʻi hono lōloa, pe ʻi ha meʻa ʻe taha he kiliʻi manu; ko e mahaki ia ko e kilia, pea ʻe fakahā ia ki he taulaʻeiki.
LEV 13:50 Pea ʻe mamata ʻae taulaʻeiki ki he mahaki, pea ʻe tāpuni [ki fale ]ʻaia ʻoku mahaki ʻi he ʻaho ʻe fitu:
LEV 13:51 Pea ʻe mamata ʻe ia ki he mahaki ʻi hono fitu ʻoe ʻaho: pea kapau kuo totolo ʻae mahaki ʻi he kofu, ʻi hono lalanga fakamāukupu pe ʻi hono lōloa, pe ʻi ha kiliʻi manu, pe ʻi ha meʻa ʻe taha kuo ngaohi ʻaki ʻae kiliʻi manu; ko e kilia fakamamahi ia: ʻoku taʻemaʻa ia.
LEV 13:52 ‌ʻE tutu ʻe ia ʻae kofu ko ia ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae kilia, ʻi hono māukupu pe ʻi hono lōloa, ʻi he kofu sipi, pe ʻi he tupenu, pe ʻi ha kiliʻi manu, he ko e kilia fakamamahi ia; ʻe tutu ia ʻi he afi.
LEV 13:53 Pea kapau ʻoku mamata ʻae taulaʻeiki, pea vakai, ʻoku ʻikai tupu ʻae mahaki ʻi he kofu, ʻi hono māukupu, pe ʻi hono lōloa, pe ʻi ha kiliʻi manu ʻe taha;
LEV 13:54 ‌ʻE toki fekau ʻe he taulaʻeiki kenau fō ʻae meʻa ʻoku ʻi ai ʻae mahaki, pea ke tuku tāpuni ia ke toe ʻaho fitu:
LEV 13:55 Pea ʻe mamata ʻae taulaʻeiki ki he mahaki, hili hono fō ia: pea vakai, kapau kuo ʻikai liliu ʻo mata kehe ʻae mahaki, pea ʻoku ʻikai totolo atu ʻae mahaki; ʻoku taʻemaʻa ia; ke ke tutu ia ʻi he afi; he kuo kai ia ʻi loto kuo molemole ia ʻi loto mo tuʻa.
LEV 13:56 Pea kapau ʻoku mamata ʻae taulaʻeiki, pea vakai, ʻoku mata ʻuliʻuli ʻae mahaki hili hono fō; pea ʻe hae ia mei he kofu, pe mei he kiliʻi manu, pe mei hono lōloa pe mei hono māukupu ʻoe kofu.
LEV 13:57 Pea kapau ʻoku kei hā ia ʻi he kofu, ʻi hono lōloa, pe ʻi he māukupu, pe ʻi ha kiliʻi manu ʻe taha: pehē ʻe toki tutu ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae mahaki.
LEV 13:58 Pea ko e kofu, pe ko e lōloa pe māukupu, pe ko e kiliʻi manu ʻaia ʻoku ke fō, kapau ʻoku mahuʻi mei ai ʻae mahaki, pea ʻe toe fō ia ke liunga ua, pea ʻe maʻa ia.
LEV 13:59 Ko eni ʻae fono ki he mahaki ko e kilia ʻi he kofu sipi pe ko e tupenu, ʻi hono lōloa pe ʻi hono māukupu, pe ha kiliʻi manu ʻe taha, ke fakahā ai hono maʻa, pe fakahā ʻa hono taʻemaʻa.
LEV 14:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 14:2 Ko eni ʻae fono ki he kilia ʻi he ʻaho ʻo hono fakamaʻa: ʻE ʻomi ia ki he taulaʻeiki:
LEV 14:3 Pea ʻe ʻalu ʻae taulaʻeiki kituaʻā ʻi he ʻapitanga; pea ʻe mamata ʻae taulaʻeiki, pea vakai, pe kuo moʻui ʻae mahaki ko e kilia ʻi he kilia;
LEV 14:4 Pea ʻe toki fekau ʻe he taulaʻeiki ke toʻo maʻana ʻe ia ʻoku te u fakamaʻa, ʻae manu siʻi ʻe ua ʻoku moʻui mo maʻa, mo e ʻakau ko e sita, mo e kulaʻahoʻaho, mo e ʻisope:
LEV 14:5 Pea ʻe fekau ʻe he taulaʻeiki ke tāmateʻi ʻae manu ʻe taha ʻi ha ipu ʻumea ʻi ʻolunga ʻi he vaitafe.
LEV 14:6 Pea ko e manu moʻui, ʻe toʻo ʻe ia ia, mo e ʻakau ko e sita, mo e kulaʻahoʻaho, mo e ʻisope, pea ʻe unu ia mo e manu moʻui ki he toto ʻoe manu naʻe tāmateʻi ʻi ʻolunga ʻi he vaitafe,
LEV 14:7 Pea te ne luluku ʻaki ia ʻaia ʻoku fakamaʻa mei he kilia, ke liunga fitu, pea fakahā ʻoku maʻa ia, pea ʻe tukuange ʻae manu moʻui ke ʻalu ki he ʻataʻatā ʻoe fonua.
LEV 14:8 Pea ʻe fō ʻe ia ʻoku te u fakamaʻa ʻa hono ngaahi kofu, pea ʻe tekefua ia pea kaukau ia ʻi he vai, koeʻuhi ke maʻa ai ia: pea hili ia, ʻe haʻu ia ki he ʻapitanga, pea toe tatali mamaʻo mei hono fale fehikitaki ʻi he ʻaho ʻe fitu.
LEV 14:9 Pea ka hokosia ʻa hono fitu ʻoe ʻaho, ʻe tele ʻe ia ʻae louʻulu mei hono ʻulu kotoa mo hono kava, mo hono tuotua mata, ʻio, ʻe tele hono fulufulu kotoa pē: pea ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu, pea kaukau mo hono sino ʻi he vai, pea ʻe maʻa ia.
LEV 14:10 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho te ne toʻo ʻe ia ha lami tangata ʻe ua taʻehaʻana-mele, mo e lami fefine ʻe taha ʻoe ʻuluaki taʻu taʻehanomele, mo e oma ʻe tolu ʻoe mahoaʻa lelei ko e feilaulau meʻakai, kuo fefiofi mo e lolo, mo e lolo ko e fua siʻi ʻe taha.
LEV 14:11 Pea ko e taulaʻeiki ʻoku ne fakamaʻa ia, ʻe ʻatu ʻe ia ʻae tangata ʻoku teu ke fakamaʻa mo e ngaahi meʻa ni, ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai:
LEV 14:12 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae lami tangata ʻe taha, ʻo ʻatu ia ko e feilaulau maʻae angahala, mo e fua siʻi ʻoe lolo, pea taʻaloʻalo ʻaki ia ko e feilaulau taʻaloʻalo ia kia Sihova:
LEV 14:13 Pea te ne tāmateʻi ʻae lami ʻi he potu ʻaia ʻoku ne tāmateʻi ai ʻae feilaulau maʻae angahala mo e feilaulau tutu, ʻi he potu māʻoniʻoni: he ʻoku hangē ʻoku ʻoe taulaʻeiki ʻae feilaulau maʻae angahala, pea ʻoku pehē pe foki ʻae feilaulau maʻae fai hala: ko e meʻa māʻoniʻoni lahi ia:
LEV 14:14 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoe feilaulau maʻae fai hala, pea ʻe ʻai ia ʻe he taulaʻeiki ki he potu ʻi ʻolunga ʻoe telinga toʻomataʻu ʻo ia ʻoku fakamaʻa, pea ki he motuʻa nima ʻo hono nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻoe vaʻe toʻomataʻu:
LEV 14:15 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae lolo mei he fua siʻi ʻoe lolo, ʻo lingi ia ki he ʻaofi nima ʻo hono nima toʻohema ʻoʻona:
LEV 14:16 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki ʻae tuhu ʻo hono nima toʻomataʻu ki he lolo ʻoku ʻi hono nima toʻohema, pea ʻe luluku ʻae lolo ʻaki hono tuhu ke liunga fitu ʻi he ʻao ʻo Sihova:
LEV 14:17 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki, mei he toe ʻoe lolo ʻoku ʻi hono nima, ki he potu ʻi ʻolunga ʻoe telinga toʻomataʻu ʻo ia ʻoku fakamaʻa, pea ki he motuʻa nima ʻo hono nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻu, pea ki he toto ʻoe feilaulau maʻae fai hala:
LEV 14:18 Pea ko hono toe ʻoe lolo ʻoku ʻi he nima ʻoe taulaʻeiki ʻe lingi ia ki he ʻulu ʻo ia ʻoku fakamaʻa: pea ʻe fai ʻae fakalelei maʻana ʻe he taulaʻeiki ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 14:19 Pea ʻe ʻatu ʻe he taulaʻeiki ʻae feilaulau maʻae angahala, ʻo fai ʻae fakalelei maʻana ʻaia ʻoku te u fakamaʻa taʻemaʻa: pea hili ia ʻe tāmateʻi ʻe ia ʻae feilaulau tutu:
LEV 14:20 Pea ʻe ʻatu ʻe he taulaʻeiki ʻae feilaulau tutu mo e feilaulau meʻakai ʻi he feilaulauʻanga: pea ʻe fai ʻae fakalelei maʻana ʻe he taulaʻeiki, pea ʻe maʻa ai ia.
LEV 14:21 Pea kapau ʻoku masiva ia, pea ʻe ʻikai faʻa maʻu ʻe ia ha meʻa lahi pehē: ʻe toki toʻo ʻe ia ha lami ʻe taha pe ki he feilaulau maʻae fai hala, ke taʻaloʻalo ʻaki, ke fai ʻae fakalelei maʻana, mo e oma ʻe taha ʻoe mahoaʻa lelei kuo felingiʻaki ʻae lolo, ko e feilaulau meʻakai, mo e fua siʻi ʻe taha ʻoe lolo;
LEV 14:22 Mo e kulukulu ʻe ua, pe ko e lupe mui ʻe ua, ʻo hangē ko ʻene faʻa maʻu; pea ko e feilaulau maʻae angahala ʻae taha, pea ko e taha ko e feilaulau tutu.
LEV 14:23 Pea te ne ʻomi ia ki he taulaʻeiki ʻi hono valu ʻoe ʻaho ʻo hono fakamaʻa, ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 14:24 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae lami ki he feilaulau maʻae fai hala, mo e fua siʻi ʻoe lolo, pea ʻe taʻaloʻalo ʻaki ia ʻe he taulaʻeiki ko e feilaulau taʻaloʻalo kia Sihova:
LEV 14:25 Pea ʻe tāmateʻi ʻe ia ʻae lami ki he feilaulau maʻae fai hala, pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoe feilaulau maʻae fai hala, ʻo ʻai ia ki he potu ʻi ʻolunga ʻoe telinga toʻomataʻu ʻo ia ʻoku fakamaʻa, pea ki he motuʻa nima ʻo hono nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻu:
LEV 14:26 Pea ʻe lingi ʻe he taulaʻeiki ʻae lolo ki hono ʻaofinima toʻohema ʻoʻona:
LEV 14:27 Pea ʻe luluku ʻaki hono tuhu toʻomataʻu ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoku ʻi hono nima toʻohema ke liunga fitu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 14:28 Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeiki ʻae lolo ʻoku ʻi hono nima ki he potu ʻi ʻolunga ʻoe telinga toʻomataʻu ʻo ia ʻoku fakamaʻa, pea ki he motuʻa nima ʻo hono nima toʻomataʻu, pea ki he motuʻa vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻu, ʻi he potu ʻoe toto ʻoe feilaulau maʻae fai hala:
LEV 14:29 Pea ko hono toe ʻoe lolo ʻoku ʻi he nima ʻoe taulaʻeiki ʻe lingi ʻe ia ia ki he ʻulu ʻo ia ʻoku fakamaʻa, ke fai ʻae fakalelei maʻana ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 14:30 Pea te ne ʻatu ʻe ia ha kulukulu ʻe taha, pe ha lupe mui, ʻo tatau mo ʻene faʻa maʻu;
LEV 14:31 Ko ia ʻoku ne faʻa maʻu, ko e taha ko e feilaulau maʻae angahala. Ko e taha ki he feilaulau tutu, mo e feilaulau meʻakai: pea ʻe fai ʻae fakalelei ʻe he taulaʻeiki maʻana, ʻaia ʻoku fai ke fakamaʻa ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 14:32 Ko eni ʻae fono kiate ia ʻoku ʻi ai ʻae mahaki ko e kilia, pea ʻoku ʻikai mafai ʻe hono nima ke maʻu ʻaia ʻoku kau ki hono fakamaʻa.
LEV 14:33 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
LEV 14:34 ‌ʻOka mou ka hoko atu ki he fonua ko Kēnani, ʻaia ʻoku ou foaki kiate kimoutolu ke mou maʻu, peau ʻai ʻae mahaki ko e kilia ki ha fale ʻi homou fonua:
LEV 14:35 Pea ka haʻu ia ʻoku ʻoʻona ʻae fale ʻo tala ki he taulaʻeiki, ʻo pehē, ʻOku hā kiate au ʻo hangē ʻoku ai ʻae mahaki ko e kilia ʻi he fale:
LEV 14:36 ‌ʻE toki fekau leva ʻe he taulaʻeiki kenau fetuku ʻae meʻa kotoa pē mei he fale ʻi he teʻeki hū ki ai ʻae taulaʻeiki ke mamata ki he mahaki, telia naʻa hoko ʻo taʻemaʻa ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi he fale: pea ʻe toki ʻalu ki ai ʻae taulaʻeiki ke mamata ki he fale:
LEV 14:37 Pea te ne sio ki he mahaki, pea vakai, kapau ʻoku ʻi he ngaahi holisi ʻoe fale ʻae mahaki kuo matohitohi luoluo, pea lanu louʻakau mata, pe kulokula, ʻaia ʻoku matamata luoluo ʻi he[funga ]holisi:
LEV 14:38 Pea ʻe toki ʻalu kituʻa fale ʻae taulaʻeiki ki he matapā ʻoe fale, pea tāpuni ʻae fale ʻi he ʻaho ʻe fitu:
LEV 14:39 Pea ʻe toe haʻu ʻae taulaʻeiki ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, pea mamata: pea vakai, kapau kuo totolo ʻae mahaki ʻi he holisi ʻoe fale;
LEV 14:40 ‌ʻE toki fekau ʻe he taulaʻeiki kenau toʻo ʻo ʻave ʻae ngaahi maka ʻoku ʻi ai ʻae mahaki, ʻo lī ia ki he potu taʻemaʻa ʻi tuaʻā ʻi he kolo:
LEV 14:41 Pea ʻe fekau ʻe ia ke teletele kotoa ʻae lahe ʻoe loto fale ʻo ʻosi, pea ke nau lilingi ʻae efu ʻoku nau teletele mei ai ki he potu taʻemaʻa ʻi tuaʻā ʻi he kolo:
LEV 14:42 Pea tenau toʻo ʻae ngaahi maka kehe ʻo ʻai ke fetongi ʻaki ʻae ngaahi maka ko ia; pea ʻe ʻomi ʻe ia ʻae lahe kehe, ke ʻaofi ʻaki ʻae fale:
LEV 14:43 Pea kapau ʻe toe haʻu ʻae mahaki ʻo tupu ʻi he fale, hili ʻa ʻene toʻo ʻo ʻave ʻae ngaahi maka, pea hili ʻa ʻene teletele ʻae fale, pea hili hono toe ʻaofi ia;
LEV 14:44 ‌ʻE toki haʻu ʻae taulaʻeiki ʻo mamata, pea vakai, kapau ʻoku tupu ʻo totolo atu ʻae mahaki, ko e kilia tupu kovi ia ʻi he fale: ʻoku taʻemaʻa ia.
LEV 14:45 Pea ʻe holoki hifo ʻe ia ʻae fale, ʻa hono ngaahi maka, mo e ngaahi ʻakau ʻo ia, mo e lahe kotoa pē ʻoe fale; pea fetuku kotoa pē ia kituaʻā ʻi he kolo ki ha potu taʻemaʻa.
LEV 14:46 Pea ʻilonga ʻaia ʻe hū ki he fale ʻi he lolotonga ʻa hono tāpuni ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 14:47 Pea ko ia ʻe mohe ʻi he fale ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu; pea ko ia ʻoku kai ʻi he fale ʻe fō ʻe ia hono kofu.
LEV 14:48 Pea kapau ʻe haʻu ʻae taulaʻeiki, ʻo mamata ki ai, hili hono ʻaofi ʻae fale, pea vakai, ʻoku teʻeki totolo ʻae mahaki: pea ʻe toki fakahā ʻe he taulaʻeiki ʻoku maʻa ʻae fale, koeʻuhi kuo mahuʻi ʻae mahaki.
LEV 14:49 Pea te ne toʻo ʻe ia ke fakamaʻa ʻae fale ʻae ʻuhikiʻi manupuna ʻe ua, mo e ʻakau ko e sita, mo e kulaʻahoʻaho, mo e ʻisope;
LEV 14:50 Pea te ne tāmateʻi ʻae manupuna ʻe taha ʻi he ipu ʻumea ʻi ʻolunga ʻi ha vai ʻoku tafe.
LEV 14:51 Pea ʻe toʻo ʻe ia ʻae ʻakau ko e sita, mo e ʻisope, mo e kulaʻahoʻaho, mo e manupuna moʻui, ʻo unu ia ʻi he toto ʻoe manu kuo tāmateʻi, pea ki he vai ʻoku tafe, pea ʻe luluku ʻaki ia ʻae fale ke liunga fitu:
LEV 14:52 Pea te ne fakamaʻa ʻae fale ʻaki ʻae toto ʻoe manu, mo e vai ʻoku tafe, pea mo e manu moʻui, mo e ʻakau ko e sita, pea mo e ʻisope, pea mo e kulaʻahoʻaho:
LEV 14:53 Ka ʻe tukuange ʻe ia ʻae manupuna moʻui mei he kolo ki he ʻataʻatā ʻoe fonua, pea fai ʻae fakalelei maʻae fale: pea ʻe maʻa ia.
LEV 14:54 Ko eni ʻae fono ki he mahaki kehekehe ʻoe kilia, mo e kamaa,
LEV 14:55 Pea ki he kilia ʻoe kofu, pea mo e fale,
LEV 14:56 Pea ki he hangatāmaki pupula, pea ki he mongumangu, pea ki he ʻila ngingila;
LEV 14:57 Ke fakahā ʻene taʻemaʻa mo ʻene maʻa; ko eni ʻae fono ʻoe kilia.
LEV 15:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
LEV 15:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē kiate kinautolu, ʻOka mahaki ʻae tangata ʻi he ʻau ʻa hono sino, ko ʻene ʻau ko ia ʻoku taʻemaʻa ai ia.
LEV 15:3 Pea ko hono taʻemaʻa eni ʻo ʻene ʻau; pe kuo ʻau hono sino ʻi heʻene mahaki, pē kuo matuʻu mei hono sino; ko ʻene taʻemaʻa ia.
LEV 15:4 Ko e mohenga kotoa pē ʻoku mohe ai ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau, ʻoku taʻemaʻa ia; pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku nofo ai ia, ʻoku taʻemaʻa ia.
LEV 15:5 Pea ko ia ʻe ala ki hono mohenga ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:6 Pea ko ia ʻoku nofo ʻi ha meʻa naʻe nofo ai ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau, ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia, ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:7 Pea ko ia ʻoku lave ki he sino ʻo ia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau, ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:8 Pea kapau ʻe ʻaʻanu ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau kiate ia ʻoku maʻa; pea ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:9 Pea ʻilonga ha meʻa hekaʻanga ʻoku heka ai ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 15:10 Pea ko ia ʻe ala ki ha meʻa naʻe ʻi lalo ʻiate ia, ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi: pea ko ia ʻoku ne fua ʻae meʻa ko ia, ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu, pea kaukau hono sino ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:11 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku ala ki ai ʻaia ʻoku moʻua ʻi he mahaki ko e ʻau, pea naʻe ʻikai fanofano hono nima, ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau ia ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:12 Pea ko e ipu ʻumea ʻoku ala ki ai ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau, ʻe foa ia: pea ko e ipu ʻakau kotoa pē ʻe fufulu ia ʻi he vai.
LEV 15:13 Pea ka fakamaʻa ia mei heʻene ʻau, ʻaia naʻe mahaki ai: ʻe toki lau kiate ia ʻae ʻaho ʻe fitu moʻono fakamaʻa, pea ʻe fō hono ngaahi kofu, pea kaukau hono sino ʻi he vai ʻoku tafe, pea maʻa ai.
LEV 15:14 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho ʻe toʻo ʻe ia kiate ia ʻae kulukulu ʻe ua, pē ko e lupe mui ʻe ua, pea ʻe haʻu ia ki he ʻao ʻo Sihova ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻo ʻatu ia ki he taulaʻeiki:
LEV 15:15 Pea ʻe ʻatu ia ʻe he taulaʻeiki, ko e taha ko e feilaulau maʻae angahala, ko e taha kehe ko e feilaulau tutu; pea koeʻuhi ko ʻene ʻau ʻe fai ʻae fakalelei ʻe he taulaʻeiki maʻana ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 15:16 Pea kapau ʻe ʻau noa mei he tangata hono huhuʻa fakatangata pea ʻe kaukau ʻe ia hono sino kotoa, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:17 Pea ko e kofu kotoa pē, mo e kili kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae meʻa, ʻe fō ia ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:18 Pea ko e fefine foki ʻaia ʻe mohe ki ai ʻae tangata, kena kaukau fakatouʻosi pe ʻi he vai, pea kena taʻemaʻa ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:19 ¶ Pea kapau ʻoku mahaki ʻae fefine ʻi he ʻau, pea ko e mahaki ʻi hono sino ko e ʻau toto, ʻe tuku tokotaha ia ke ʻaho fitu: pea ko ia ʻe lave kiate ia ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:20 Pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku tokoto ki ai ia ʻi heʻene vaheʻi ʻe taʻemaʻa ia; pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku nofo ki ai ia ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 15:21 Pea ko ia ʻe ala ki hono mohenga, ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu, pea kaukau ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:22 Pea ko ia ʻoku ala ki ha meʻa naʻe nofo ki ai ia, ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:23 Pea kapau ʻoku ʻi hono mohenga ʻae meʻa, pe ʻi ha meʻa ʻe taha ʻoku nofo ia ki ai, ʻi heʻene ala ki ai, ʻe taʻemaʻa ai ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:24 Pea kapau ʻoku mohe ha tangata kiate ia, pea hoko hono mahaki kiate ia, ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea mo e mohenga kotoa pē ʻoku mohe ai ia ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 15:25 Pea kapau ʻoku mahaki ʻae fefine ʻi he ʻau ʻoe toto ʻi he ʻaho ʻoku lahi hake ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono vaheʻi, pea kapau ʻoku fai ai pe ia hili ʻae ngaahi ʻaho ʻoe vaheʻi: ko e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene mahaki taʻemaʻa ʻe tatau pe ia mo e ngaahi ʻaho ʻo hono vaheʻi: ʻe taʻemaʻa ia.
LEV 15:26 Ko e mohenga kotoa pē ʻoku ne mohe ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene mahaki ʻe tatau ia kiate ia mo e mohenga ʻo hono vaheʻi: pea ko ia ʻe nofo ki ai ia ʻe taʻemaʻa, ʻo hangē ko e taʻemaʻa ʻo hono vaheʻi.
LEV 15:27 Pea ko ia ʻe ala ki he ngaahi meʻa ni, ʻe taʻemaʻa ia, pea ʻe fō hono kofu, pea kaukau ia ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
LEV 15:28 Pea kapau kuo fakamaʻa ia mei hono mahaki, ʻe toki lau ʻe ia kiate ia ʻae ʻaho ʻe fitu, pea hili ia, ʻe toki maʻa ia.
LEV 15:29 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho te ne toʻo ʻe ia ʻae kulukulu ʻe ua, pe ko e lupe mui ʻe ua, ʻo ʻomi ia ki he taulaʻeiki, ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 15:30 Pea ʻe ʻatu ʻe he taulaʻeiki ʻae taha ko e feilaulau maʻae angahala, mo e taha ko e feilaulau tutu; pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana ʻi he ʻao ʻo Sihova koeʻuhi ko e mahaki ʻo ʻene taʻemaʻa.
LEV 15:31 Te mou vaheʻi pehē pe ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei heʻenau taʻemaʻa; telia naʻa nau mate ʻi heʻenau taʻemaʻa, ʻi heʻenau ʻuliʻi hoku fale fehikitaki ʻoku ʻiate kinautolu.
LEV 15:32 Ko eni ʻae fono ʻo ia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau, mo ia ʻoku ʻau noa meiate ia hono huhuʻa, pea ne taʻemaʻa ai.
LEV 15:33 Pea mo e[fefine ]ʻoku mahaki ʻi hono mahaki, mo ia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻau noa, pe ko e tangata, pe ko e fefine, pea mo ia ʻoku mohe kiate ia ʻoku taʻemaʻa.
LEV 16:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova hili ʻae mate ʻae ongo foha ʻo ʻElone, ʻi heʻena fai ʻae feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea na mate;
LEV 16:2 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Lea ki ho taʻokete ko ʻElone, ke ʻoua naʻa faʻa haʻu ia ki he potu māʻoniʻoni ʻi he loto puipui ʻi he ʻao ʻoe nofoʻanga ʻaloʻofa, ʻaia ʻoku ʻi he funga puha; telia naʻa mate ia: he te u fakahāhā au ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofa.
LEV 16:3 ‌ʻE pehē ni ʻae haʻu ʻa ʻElone ki he potu māʻoniʻoni: ʻe ʻomi ʻe ia ʻae pulu mui ko e feilaulau maʻae angahala, mo e sipitangata ki he feilaulau tutu.”
LEV 16:4 Pea ʻe ʻai ʻe ia ʻae kofu tupenu hinehina māʻoniʻoni, pea ke ʻai ki hono sino ʻae kofu vaʻe tupenu hinehina, pea ke nonoʻo ʻaki ʻae noʻo tupenu hinehina, pea tatā ʻaki ʻae tatā tupenu hinehina: ko e ngaahi kofu māʻoniʻoni ʻeni; ko ia te ne kaukau ai hono sino ʻaki ʻae vai, pea ʻai ia [kiate ia].
LEV 16:5 Pea te ne toʻo ʻe ia mei he fakataha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻae ʻuhikiʻi kosi ʻe ua ko e feilaulau maʻae angahala, mo e sipitangata ʻe taha ko e feilaulau tutu.
LEV 16:6 Pea ʻe ʻatu ʻe ʻElone ʻae pulu ki he feilaulau maʻae angahala, ʻaia ʻoku maʻana, ʻo fai ʻaki ʻae fakalelei maʻana pea mo hono fale.
LEV 16:7 Pea ʻe toʻo ʻe ia ʻae ongo kosi, ʻo ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
LEV 16:8 Pea ʻe fai ʻae talotalo ʻe ʻElone ki he ongo kosi: ke vahe ʻae taha maʻa Sihova, pea ko e taha ko e kosi fetuku.
LEV 16:9 Pea ʻe ʻomi ʻe ʻElone ʻae kosi naʻe talotalo ke vahe maʻa Sihova, ʻo ʻatu ia ko e feilaulau maʻae angahala.
LEV 16:10 Ka ko e kosi, ʻaia naʻe talotalo ke vahe ke hoko ko e kosi fetuku, ʻe ʻatu moʻui pe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fai ʻaki ia ʻae fakalelei, pea ke tukuange ia ke ʻalu ki he toafa ngaongao ko e kosi fetuku.
LEV 16:11 Pea ʻe ʻomi ʻe ʻElone ʻae pulu ki he feilaulau maʻae angahala, ʻaia ʻoku ʻatu maʻana, pea ne fai ʻaki ʻae fakalelei maʻana, pea mo hono fale, pea ʻe tāmateʻi ʻe ia ʻae pulu ʻoe feilaulau maʻae angahala, ʻaia ʻoku ʻatu maʻana.
LEV 16:12 Pea ʻe toʻo ʻe ia ʻae ipu ʻaingaafi ʻoku fonu ʻi he malalaʻi afi vela mei he funga feilaulauʻanga ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea mo e falukunga lahi ʻoe meʻa namu kakala kuo tuki ke iiki, pea te ne ʻomi ia ki loto ʻi he puipui:
LEV 16:13 Pea ʻe ʻai ʻe ia ʻae meʻa namu kakala ki he afi ʻi he ʻao ʻo Sihova, koeʻuhi ke ʻufiʻufi ʻe he kohu ʻoe meʻa namu kakala ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa, ʻaia ʻoku ne ʻufiʻufi ʻae fuakava, telia naʻa mate ai ia:
LEV 16:14 Pea ʻe toʻo ʻe ia mei he toto ʻoe pulu, ʻo luluku ʻaki hono tuhu ki he nofoʻanga ʻaloʻofa ki he potu hopoʻangalaʻā; pea te ne luluku ʻae toto ʻi he ʻao ʻoe nofoʻanga ʻaloʻofa ʻaki ʻa hono tuhu ke liunga fitu.
LEV 16:15 ¶ Pea te ne toki tāmateʻi ʻe ia ʻae kosi ki he feilaulau maʻae angahala, ʻaia ʻoku maʻae kakai, pea ʻe ʻomi hono toto ki loto ʻi he puipui, pea ʻe fai ʻaki ʻae toto ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻaki ʻae toto ʻoe pulu, ʻo luluku ia ki he nofoʻanga ʻaloʻofa, pea ʻi he ʻao ʻoe nofoʻanga ʻaloʻofa:
LEV 16:16 Pea te ne fai ha fakalelei koeʻuhi ko e potu māʻoniʻoni, ko e meʻa ʻi he taʻemaʻa ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi talangataʻa mo ʻenau ngaahi angahala: pea ʻe fai pehē ʻe ia ki he fale fehikitaki ʻoe fakataha, ʻaia ʻoku tuʻu ʻiate kinautolu ʻi he lotolotonga ʻo ʻenau ngaahi meʻa taʻemaʻa.
LEV 16:17 Pea ʻe ʻikai ʻalu ki he fale fehikitaki ʻoe fakataha ha tangata ʻe tokotaha, ʻoka hū ia ki ai ke fai ʻae fakalelei ʻoe potu māʻoniʻoni, kaeʻoua ke haʻu ia kituʻa, pea ʻosi ʻene fai ʻe ia ʻae fakalelei maʻana, pea mo hono fale, pea koeʻuhi ko e kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli.
LEV 16:18 Pea te ne ʻalu kituʻa ki he feilaulauʻanga ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko ia; pea ʻe toʻo ʻae toto ʻoe pulu, mo e toto ʻoe kosi, pea ʻe ʻai ia ki he ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga ʻo takatakai.
LEV 16:19 Pea te ne luluku ʻae toto ki ai ʻaki hono tuhu ke liunga fitu, ʻo fakamaʻa ia, ʻo fakatapui ia mei he ngaahi taʻemaʻa ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
LEV 16:20 ¶ Pea ʻoka hili ʻene fakaʻosi hono fakalelei ʻoe potu māʻoniʻoni, mo e fale fehikitaki ʻoe fakataha, mo e feilaulauʻanga, ʻe toki ʻomi ʻe ia ʻae kosi moʻui:
LEV 16:21 Pea ʻe hilifaki ʻe ʻElone hono nima fakatouʻosi ki he ʻulu ʻoe kosi moʻui, ʻo vete ki ai ʻae ngaahi hia kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, mo ʻenau ngaahi talangataʻa kotoa pē, mo ʻenau ngaahi angahala, ʻo ne hilifaki ia ki he ʻulu ʻoe kosi, pea te ne fekau ke tataki atu ia ki he toafa ʻe ha tangata ʻoku ngalingali mo ia:
LEV 16:22 Pea ʻe fua ʻe he kosi ʻo ʻave ki he fonua lala, ʻenau ngaahi hia kotoa pē: pea te ne tukuange ʻe ia ʻae kosi ʻi he toafa.
LEV 16:23 Pea ʻe haʻu ʻa ʻElone ki he fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea toʻo hono ngaahi kofu tupenu hinehina, ʻaia naʻa ne ʻai ʻi heʻene ʻalu ki he potu māʻoniʻoni, pea te ne tuku ia ʻi ai:
LEV 16:24 Pea te ne kaukau ʻe ia hono sino ʻaki ʻae vai ʻi he potu māʻoniʻoni, pea ʻai hono kofu, pea ʻalu atu, pea te ne ʻatu ʻae feilaulau tutu ʻaʻana, mo e feilaulau tutu ʻae kakai, ʻo ne fai ʻae fakalelei maʻana, pea mo e kakai.
LEV 16:25 Pea ko e ngako ʻoe feilaulau maʻae angahala ʻe tutu ʻe ia ia ki he feilaulauʻanga.
LEV 16:26 Pea ko ia naʻa ne tukuange ʻae kosi ko e kosi fetuku ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau hono sino ʻi he vai pea hili ia, ʻe haʻu ia ki he ʻapitanga.
LEV 16:27 Pea ko e pulu ki he feilaulau maʻae angahala, mo e kosi ki he feilaulau maʻae angahala, ʻaia naʻe ʻomi hono toto ke fai ʻaki ʻae fakalelei ʻi he potu māʻoniʻoni, ʻe fetuku ia kituaʻā ʻi he ʻapitanga: pea ʻe tutu ʻi he afi hona kili, mo hona sino, pea mo hona kinohaʻa.
LEV 16:28 Pea ko ia ʻoku fai ʻa hono tutu ʻe fō ʻe ia hono kofu, pea kaukau hono sino ʻi he vai, pea toki haʻu ia ki he ʻapitanga.
LEV 16:29 ¶ Pea ko e fekau tuʻumaʻu ʻeni kiate kimoutolu ʻo taʻengata: koeʻuhi ʻi hono fitu ʻoe māhina, ʻi hono hongofulu [ʻoe ʻaho ]ʻoe māhina ke mou fakavaivai ʻakimoutolu, pea ʻoua naʻa fai ha momoʻi ngāue, pe ko ha tokotaha ʻo homou fonua pe ko ha tokotaha ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu.
LEV 16:30 Koeʻuhi ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ke fakalelei maʻamoutolu, ke fakamaʻa ʻakimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻa mei hoʻomou ngaahi angahala ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 16:31 ‌ʻE ʻiate kimoutolu ia ko e Sāpate mālōlō, pea te mou fakavaivai ʻakimoutolu, ko e fekau ia fai maʻu ʻo taʻengata.
LEV 16:32 Pea ko e taulaʻeiki ko ia ʻaia kuo ne fakanofo, mo ne fakatapui ʻe ia ke ngāue ʻi he ngāue fakataulaʻeiki ʻo fetongi ʻene tamai, ʻe fai ʻe ia ʻae fakalelei, pea ʻe ʻai ʻe ia ʻae ngaahi kofu tupenu hinehina, ʻio, ʻae ngaahi kofu māʻoniʻoni:
LEV 16:33 Pea ʻe fai ʻe ia ʻae fakalelei koeʻuhi ko e potu tapu lahi, pea fai ʻe ia ʻae fakalelei koeʻuhi ko e fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea koeʻuhi ko e feilaulauʻanga, pea ʻe fai ʻe ia ʻae fakalelei maʻae ngaahi taulaʻeiki, pea koeʻuhi ko e kakai kotoa pē ʻoe fakataha.
LEV 16:34 Pea ko e fekau fai maʻu eni ʻo taʻengata kiate kimoutolu, ke fai ʻae fakalelei maʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo tuʻo taha ʻi he taʻu koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahala. Pea naʻa ne fai ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 17:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 17:2 Lea kia ʻElone, pea ki hono ngaahi foha, pea ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli ʻo pehē kiate kinautolu, Ko eni ʻae meʻa ʻaia kuo fekau ʻe Sihova, ʻo pehē,
LEV 17:3 Ko e tangata kotoa pē ʻiate kimoutolu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻoku ne tāmateʻi ʻae pulu pē ko e lami, pe ko e kosi, ʻi he ʻapitanga, pe tāmateʻi ia ʻituʻa he ʻapitanga,
LEV 17:4 Pea ʻikai ʻomi ia ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, ke ʻatu ha feilaulau kia Sihova ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova; ʻe tuku ʻae toto ki he tangata ko ia: kuo lingi ʻe ia ʻae toto; pea ʻe motuhi ʻae tangata ko ia mei hono kakai:
LEV 17:5 Koeʻuhi ke ʻomi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻenau ngaahi feilaulau, ʻaia ʻoku nau ʻatu ʻi he ngoue ʻataʻatā, ʻio, kenau ʻomi ia kia Sihova, ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, ki he taulaʻeiki, pea ke ʻatu ia ko e ngaahi feilaulau fakalelei kia Sihova.
LEV 17:6 Pea ʻe luluku ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea tutu ʻae ngako ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 17:7 Pea ʻe ʻikai tenau toe ʻatu ʻenau ngaahi feilaulau ki he ngaahi faʻahikehe, ʻaia naʻa nau holi kovi ki ai. Ko e fekau fai maʻu eni kiate kinautolu ʻo taʻengata ʻi honau ngaahi toʻutangata kotoa pē.
LEV 17:8 ¶ Pea te ke pehē kiate kinautolu, Ko e tangata ko ia ʻiate kimoutolu ʻi he fale ʻo ʻIsileli, pe ʻi he muli ʻoku nofo ʻāunofo ʻiate kimoutolu, ʻoku ne ʻatu ha feilaulau tutu pe ha feilaulau,
LEV 17:9 Pea ʻoku ʻikai ʻomi ia ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, ke ʻatu ia kia Sihova; ko e tangata ko ia ʻe motuhi mei hono kakai.
LEV 17:10 ¶ Pea ko e tangata kotoa pē ko ia ʻiate kimoutolu ʻi he fale ʻo ʻIsileli, pe ʻi he muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu, ʻoku kai ʻe ia ha toto: teu sio fakafulofula ki he tangata ko ia ʻoku kai toto, pea motuhi ia mei hono kakai.
LEV 17:11 He ko e moʻui ʻae kakano ko e toto pea kuo u tuku ia kiate kimoutolu ki homou feilaulauʻanga ke fai ʻae fakalelei maʻa homou laumālie; he ko e toto ʻoku ne fai ʻae fakalelei maʻae laumālie.
LEV 17:12 Ko ia naʻaku pehē ai ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻoua naʻa kai toto ʻe ha tokotaha ʻiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa kai toto ʻe ha muli ʻe tokotaha ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu.
LEV 17:13 Pea ʻilonga ʻae tangata kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, pe ʻi he muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu, ʻaia ʻoku tuli pe maʻu ha manu ha manu kapakau ʻoku ngofua ke kai: ko e moʻoni ʻe lingi ʻe ia hono toto, ʻo ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae efu.
LEV 17:14 He ko e moʻui ia ʻae kakano kotoa pē; ko hono toto ko ʻene moʻui ia; ko ia ne u pehē ai ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻoua naʻa mou kai ʻae toto ʻo ha meʻa moʻui ʻe taha: he ko e toto ko e moʻui ia ʻae kakano kotoa pē; ko ia ʻoku ne kai ia ʻe motuhi ia.
LEV 17:15 Pea ko ia ʻoku ne kai ʻaia naʻe mate mahaki, pē ko ia kuo haehae ʻe he manu, pe ko ha tokotaha ia ʻo homou fonua pe ko ha muli, ʻe fō ʻe ia hono kofu mo kaukau ia ʻi he vai, pea ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi: pea ʻe toki maʻa ia.
LEV 17:16 Pea kapau ʻoku ʻikai fō ia, pe kaukau hono sino; pea ʻe ʻiate ia pe ʻene hia.
LEV 18:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 18:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 18:3 ‌ʻOua naʻa mou fai ʻo hangē ko e faianga ʻae fonua ko ʻIsipite, ʻaia naʻa mou nofo ai: pea ʻe ʻikai te mou fai ʻo hangē ko e faianga ʻae fonua ko Kēnani, ʻaia te u ʻomi ʻakimoutolu ki ai; pea ʻoua naʻa mou ʻalu ʻi heʻenau ngaahi fekau.
LEV 18:4 Ka mou fai ki heʻeku ngaahi fekau ʻo tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ke fai ki ai; Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 18:5 Ko ia ke mou tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻeku ngaahi fekau; ʻaia kapau ʻe fai ia ʻe ha tangata, ʻe moʻui ai ia: Ko au ko Sihova.”
LEV 18:6 ¶ ʻOua naʻa ofi atu ha taha ʻiate kimoutolu ki ha tokotaha ʻoku kāinga moʻoni mo ia ko hono fakatelefuaʻi: Ko au ko Sihova.
LEV 18:7 Ko e telefua ʻo hoʻo tamai pe ko e telefua ʻo hoʻo faʻē ʻoua naʻa ke tatala: he ko hoʻo faʻē ia; ʻe ʻikai te ke fakatelefuaʻi ia.
LEV 18:8 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻae mali ʻo hoʻo tamai; he ko e telefua ia ʻo hoʻo tamai.
LEV 18:9 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻa ho tuofefine ko e ʻofefine ʻo hoʻo tamai, pe ko e tama ʻo hoʻo faʻē, pe kuo ne tupu ʻi ʻapi, pe tupu ʻi he mamaʻo, ʻoua naʻa ke tatala honau telefua.
LEV 18:10 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻae ʻofefine ʻo ho foha, pe ko e tama ʻa ho ʻofefine; he ko honau telefua ko ho telefua ʻoʻou ia.
LEV 18:11 Pea ko e telefua ʻoe tama ʻae mali ʻo hoʻo tamai, kuo tupu ʻi hoʻo tamai, ko hoʻo tuofefine ia, ʻoua naʻa ke fakatelefua ia.
LEV 18:12 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻae tuofefine ʻo hoʻo tamai: he ko e kāinga fefine ofi ia ʻo hoʻo tamai.
LEV 18:13 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻae tokoua ʻo hoʻo faʻē: he ko e kāinga fefine ofi ia ʻo hoʻo faʻē.
LEV 18:14 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻae tokoua ʻo hoʻo tamai; ʻoua naʻa ke ʻunuʻunu ʻo ofi ki hono mali; he ko ho mehikitanga ia,
LEV 18:15 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻa ho ʻofefine ʻi he fono: he ko e mali ia ʻo ho foha; ʻoua naʻa ke fakatelefua ia.
LEV 18:16 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ʻae mali ʻo ho tokoua: he ko e telefua ʻo ho tokoua ia.
LEV 18:17 ‌ʻOua naʻa ke fakatelefua ha fefine mo ʻene tama, pea ʻoua naʻa ke ʻave ʻae ʻofefine ʻo ʻene tama, pe ko e tama ʻa ʻene tama, ke fakatelefua ia; he ko hono kāinga fefine ofi ʻakinautolu; ko e meʻa kovi ia.
LEV 18:18 Pea ʻoua naʻa ke mali mo e tokoua ʻo ho mali ke fakamamahi ʻaki ia, mo fakatelefua ia ʻi heʻene kei moʻui ʻaʻana.
LEV 18:19 Pea ʻoua naʻa ke ʻunuʻunu ʻo ofi ki ha fefine ke fakatelefua ia, lolotonga kuo vaheʻi ia ʻi heʻene taʻemaʻa.
LEV 18:20 Pea ʻoua foki naʻa ke mohe angahala mo e uafi ʻo ho kaungāʻapi, ke fakaʻuliʻi koe mo ia.
LEV 18:21 Pea ʻoua naʻa ke tuku ke ʻalu ʻa ho hako ʻi he afi kia Moleki, pea ʻoua naʻa ke fakaongokovi ʻae huafa ʻo ho ʻOtua; Ko au ko Sihova.
LEV 18:22 ‌ʻOua naʻa ke mohe mo ha tangata ʻo hangē ko e mohe mo e fefine: ko e meʻa fakalielia ia.
LEV 18:23 Pea ʻe ʻikai te ke mohe mo ha manu ke fakaʻuliʻi koe ʻi ai: pea ʻoua naʻa tuʻu ha fefine ʻi he ʻao ʻoe manu ke tokoto ki ai: ko e meʻa kovi fakaʻulia ia.
LEV 18:24 ‌ʻOua naʻa mou fakalieliaʻi ʻakimoutolu ʻi ha ngaahi meʻa pehē: he ʻoku ʻuliʻi ʻi he ngaahi meʻa ni ʻae ngaahi puleʻanga ʻaia ʻoku ou kapusi mei homou ʻao:
LEV 18:25 ‌ʻOku fakalieliaʻi ʻae fonua: ko ia ʻoku ou totongi ki ai ʻene hia, pea ʻoku lua ʻaki foki ʻe he fonua ko ia ʻa hono kakai.
LEV 18:26 Ko ia te mou tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fekau, pea ʻoua naʻa mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa fakalielia ni, ʻe ha tokotaha ʻi homou puleʻanga, pe ha muli, ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu.
LEV 18:27 (He ko e ngaahi meʻa fakalielia ni kuo fai ʻe he kau tangata ʻoe fonua, pea kuo pani ʻuli fōfō ʻae fonua:)
LEV 18:28 Telia naʻa lua ʻaki ʻakimoutolu foki ʻe he fonua, ʻo hangē ko ʻene lua ʻaki kituʻa ʻae ngaahi puleʻanga naʻe muʻomuʻa ʻiate kimoutolu.
LEV 18:29 He ko ia ʻe fai ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa fakalielia ni, ʻio, ko e laumālie ʻe fai ia ʻe motuhi ia mei hono kakai.
LEV 18:30 Ko ia te mou tauhi ai ʻeku ngaahi fekau, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi anga fakalielia ni, ʻaia naʻe fai ʻi muʻa ʻi homou ʻao, pea ke ʻoua naʻa mou ʻuliʻi ʻakimoutolu ʻi ai: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 19:2 Lea ki he fakataha kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli mo ke pehē kiate kinautolu, “Ke mou māʻoniʻoni; he ko au ko Sihova ko homou ʻOtua ʻoku ou māʻoniʻoni.
LEV 19:3 ¶ “Te mou fakaʻapaʻapa taki taha kotoa pē ʻae tangata ki heʻene faʻē, mo ʻene tamai, pea tauhi hoku ngaahi Sāpate: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:4 ¶ “ʻOua naʻa mou tafoki ki he ngaahi ʻotua loi, pea ʻoua naʻa mou ngaohi moʻomoutolu ʻae ngaahi ʻotua [ʻi he ukamea haka]: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:5 ¶ “Pea kapau ʻoku mou ʻatu ʻae feilaulau ko e ngaahi feilaulau fakalelei kia Sihova, te mou ʻatu ia ʻi homou loto lelei ki ai.
LEV 19:6 ‌ʻE kai ia ʻi he ʻaho ʻoku mou ʻatu ia, pea ʻi he ʻaho ʻoku na feholoʻi: pea kapau ʻoku ai hano toe ki hono ʻaho tolu, ʻe tutu ʻaki ia ʻae afi.
LEV 19:7 Pea kapau ʻe momoʻi kai ia ʻi hono ʻaho tolu, ko e meʻa kovi ia; ʻe ʻikai maʻu ia.
LEV 19:8 Ko ia, ko e tangata kotoa pē ʻoku kai ia ʻe ʻiate ia ʻene hia, koeʻuhi kuo fakahala ʻe ia ʻae meʻa tapu ʻa Sihova: pea ʻe motuhi ʻae tangata ko ia mei hono kakai.
LEV 19:9 ¶ “Pea ka mou ka tuʻusi ʻae fua ʻo homou fonua, ʻoua naʻa ke tuʻusi ke ʻosi ʻae ngaahi tuliki ʻo hoʻo ngoue, pea ʻe ʻikai te ke tānaki ʻae ngaahi toenga tufi ʻo hoʻo ututaʻu.
LEV 19:10 Pea ʻoua naʻa ke tufi ʻae toenga ʻo hoʻo ngoue vaine, pea ʻoua naʻa ke tānaki ʻae kālepi kotoa pē ʻo hoʻo ngoue vaine; ka ke tuku ia ki he masiva mo e muli: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:11 ¶ “ʻOua naʻa mou kaihaʻa, pe fai fakakākā, pe feloiʻaki ʻae taha ki he taha.
LEV 19:12 ¶ “Pea ʻoua naʻa mou fuakava loi ʻi hoku hingoa, pea ʻoua naʻa ke takuanoa ʻae huafa ʻo ho ʻOtua: Ko au ko Sihova.
LEV 19:13 ¶ “ʻOua naʻa ke kākaaʻi ho kaungāʻapi, pea ʻoua naʻa ke kaihaʻa meiate ia: ko e totongi ngāue ʻo ia naʻa mo alea ki ai, ʻoua naʻa tuku ia ʻiate koe ʻi he pō ʻo ʻaho.
LEV 19:14 ¶ “ʻOua naʻa ke kapeʻi ʻae tuli, pe ʻai ʻae tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻoe kui, ka ke manavahē ki ho ʻOtua: Ko au ko Sihova.
LEV 19:15 ¶ “ʻOua naʻa mou fai taʻetotonu ʻi he fakamaau: ʻoua naʻa ke tokanga koeʻuhi ko e mata ʻoe masiva, pe fakaʻapaʻapa koeʻuhi ko e mata ʻoe ʻeiki: ka te ke fakamaauʻi ho kaungāʻapi ʻi he angatonu.
LEV 19:16 ¶ “ʻOua naʻa ke feʻaluʻaki fano ke fetuku talanoa ʻi hoʻo kakai; pea ʻoua naʻa ke lea ke mate ai ho kaungāʻapi: Ko au ko Sihova.
LEV 19:17 ¶ “ʻOua naʻa ke fehiʻa ki ho tokoua ʻi ho loto: ko e moʻoni ke ke valokiʻi ho kaungāʻapi, pea ʻoua naʻa tuku ai pe ʻene angahala.
LEV 19:18 ¶ “ʻOua naʻa ke totongi kovi pe angafakamolokau ki he fānau ʻa ho kakai, ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe: Ko au ko Sihova.
LEV 19:19 Te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau. ʻOua naʻa ke tuku hoʻo fanga manu ke tauʻi ʻe he faʻahinga manu kehe: ʻoua naʻa ke tūtuuʻi hoʻo ngoue ʻaki ʻae ngaahi tenga kuo felavai; pea ke ʻoua naʻa ke ʻai ha kofu ʻoku felalangaʻaki ʻae filo tupenu mo e fulufuluʻi sipi.
LEV 19:20 ¶ “Pea ko ia ʻe mohe angahala mo e fefine ʻoku pōpula, kuo poloʻi ki ha mali, pea ʻoku teʻeki ai huhuʻi, pe tauʻatāina ia; ʻe haha ia; ʻe ʻikai tāmateʻi ʻakinaua, koeʻuhi naʻe ʻikai ʻataʻatā ia.
LEV 19:21 Pea ke ʻomi [ʻe he tangata ]ʻene feilaulau fai hala kia Sihova, ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻio, ko e sipitangata ki he feilaulau maʻae fai hala.
LEV 19:22 Pea ke fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻana ʻaki ʻae sipitangata ʻoe feilaulau maʻae fai hala ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi heʻene angahala ʻaia kuo ne fai: pea ʻe fakamolemole kiate ia ʻae angahala kuo ne fai.
LEV 19:23 ¶ “Pea ka mou ka hoko atu ki he fonua pea mou tō ai ʻae ngaahi ʻakau kehekehe ki he kai, te mou lau hono ngaahi fua ko e meʻa tapu; ko e taʻu ʻe tolu ʻe tapu ia kiate kimoutolu; ʻoua naʻa kai ia.
LEV 19:24 Ka ʻi hono fā ʻoe taʻu ko e ngaahi fua kotoa pē ʻo ia ko e meʻa māʻoniʻoni ia ke fakafetaʻi ʻaki kia Sihova.
LEV 19:25 Pea ʻi hono nima ʻoe taʻu te mou kai hono ngaahi fua, koeʻuhi ke tupu ʻo fua lahi hake kiate kimoutolu: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:26 ¶ “ʻOua naʻa mou kai ha meʻa ʻe taha mo hono toto: pea ʻoua naʻa mou fai tuki, pe fai ʻae talotalo kovi.
LEV 19:27 ‌ʻOua naʻa mou kosi ke fuopotopoto homou louʻulu, pe maumauʻi hono potu tuliki ʻo hoʻomou kava.
LEV 19:28 ‌ʻOua naʻa mou tafatafaʻi homou sino koeʻuhi ko e pekia, pea ʻoua naʻa mou tātatau; Ko au ko Sihova.
LEV 19:29 ¶ “ʻOua naʻa ke fakaangahalaʻi ho ʻofefine, pe fakahoko ia ko e fefine fai angahala; telia naʻa hinga ʻae fonua ki he feʻauaki, pea hoko ʻo fonu ʻae fonua ʻi he anga kovi.
LEV 19:30 ¶ “Te mou tauhi hoku ngaahi Sāpate, ʻo fakaʻapaʻapa ki hoku faletapu; Ko au ko Sihova.
LEV 19:31 ¶ “ʻOua naʻa tokanga kiate kinautolu ʻoku vaka ai ʻae kau laumālie ʻuli, pea ʻoua naʻa kumi ki he ngaahi taulafaʻahikehe tuki, ke mou ʻuli ai ʻiate kinautolu. Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:32 ¶ “Ke ke tuʻu hake ʻi he ʻao ʻoe ʻuluhinā, ʻo fakaʻapaʻapa ki he mata ʻoe tangata motuʻa, pea manavahē ki ho ʻOtua; Ko au ko Sihova.
LEV 19:33 ¶ “Pea kapau ʻoku nofo ʻāunofo ha muli mo koe ʻi ho fonua, ʻoua naʻa ke fakamamahiʻi ia.
LEV 19:34 Ka ko e muli ʻoku nofo mo koe ʻe tatau ia mo e tokotaha kuo tupu ʻiate kimoutolu, pea te ke ʻofa kiate ia ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate koe; he naʻa mou nofo ko e muli ʻi he fonua ko ʻIsipite; Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 19:35 ¶ “ʻOua naʻa mou fai taʻetotonu ʻi he fakamaau, pe ʻi he meʻa fuofua pe ʻi he fakamamafa, pe ʻi he fakafuofua meʻa.
LEV 19:36 Te mou fua ʻaki ʻae meʻa fakatatau totonu, mo e fakamamafa totonu mo e efa totonu, mo e hini totonu: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia naʻe ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite.
LEV 19:37 Ko ia te mou tokanga ai ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo fai ki ai. Ko au ko Sihova.
LEV 20:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 20:2 “Ko eni foki, ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, Ko ia fulipē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, pe ʻi he kau muli ʻoku ʻāunofo ʻi ʻIsileli, ʻoku ne foaki hono hako kia Moleki; ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia: ʻe tolongaki ia ʻaki ʻae maka ʻe he kakai ʻoe fonua.
LEV 20:3 Pea te u fakahangatonu hoku fofonga ki he tangata ko ia, ke motuhi ia mei hono kakai: ko e meʻa ʻi heʻene foaki ʻa hono hako kia Moleki, ke ʻuliʻi hoku faletapu, mo fakaongokoviʻi hoku huafa māʻoniʻoni.
LEV 20:4 Pea kapau ʻoku fufū honau mata ʻe he kakai ʻoe fonua mei he tangata, ʻi heʻene foaki hono hako kia Moleki, pea ʻikai tāmateʻi ia;
LEV 20:5 Pea te u fakahanga hoku fofonga ki he tangata ko ia, pea ki hono fale, pea ko ia, mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai hala ʻo muimui ʻiate ia, ke fai angahala mo Moleki, teu motuhi mei honau kakai.
LEV 20:6 ¶ “Pea ko ia ʻoku tafoki kiate kinautolu ʻoku vaka ai ʻae ngaahi laumālie ʻuli, mo e kau taulafakafaʻahikehe, ke ʻalu holi kovi kiate kinautolu, te u fakahanga moʻoni hoku fofonga ki he tangata ko ia, pea teu motuhi ia mei hono kakai.
LEV 20:7 ¶ “Ko ia mou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu, pea ke mou māʻoniʻoni: he ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 20:8 Pea ke mou tauhi ʻeku ngaahi fekau ʻo fai ki ai: Ko au ko Sihova ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu.”
LEV 20:9 ¶ He ko ia kotoa pē ʻoku kapeʻi ʻene tamai pe ko ʻene faʻē, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia kuo ne kapeʻi ʻene tamai pe ko ʻene faʻē pea ʻe ʻiate ia pe hono toto.
LEV 20:10 ¶ Pea ko e tangata ʻoku tonoʻi ʻae uafi ʻoe tangata ʻe tokotaha, ʻio, ko ia ʻoku tonoʻi ʻae uafi ʻo hono kaungāʻapi, ko e tangata tono fefine mo e fefine tono tangata, ʻe tāmateʻi moʻoni ʻakinaua.
LEV 20:11 Ko e tangata ʻoku mohe mo e mali ʻo ʻene tamai kuo fakatelefua ʻe ia ʻa ʻene tamai: ʻe tāmateʻi ʻakinaua fakatouʻosi pe; ʻe ʻiate kinaua hona toto.
LEV 20:12 Pea kapau ʻe mohe ʻae tangata mo hono ʻofefine ʻi he fono, ʻe tāmateʻi ʻakinaua fakatouʻosi pe: kuo na fai fakamaveuveu; ʻe ʻiate kinaua hona toto.
LEV 20:13 Pea kapau ʻe mohe ha tangata mo e tangata, ʻo hangē ko ʻene mohe mo e fefine, kuo na fai fakalielia fakatouʻosi pe; ke tāmateʻi moʻoni ʻakinaua; ʻe ʻiate kinaua hona toto.
LEV 20:14 Pea kapau ʻoku ʻomi ʻe ha tangata mo hono mali ʻae faʻē ʻa hono mali kena mali, ko e meʻa kovi ia: ʻe tutu ʻakinautolu ʻaki ʻae afi, ʻaia mo kinaua; koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha kovi ʻiate kimoutolu.
LEV 20:15 Pea kapau ʻe mohe ha tangata mo e manu, ʻe tāmateʻi moʻoni ia: pea ke mou tāmateʻi ʻae manu.
LEV 20:16 Pea kapau ʻe ʻunuʻunu atu ha fefine ki ha manu, pea tokoto ki ai ia, ʻe tāmateʻi ʻae fefine, mo e manu: ʻe tāmateʻi moʻoni ʻakinaua; ʻe ʻiate kinaua hona toto.
LEV 20:17 Pea kapau ʻe ʻave ʻe ha tangata hono tuofefine, ko e ʻofefine ʻo ʻene tamai, pe ko e tama ʻa ʻene faʻē, ʻo mamata ki heʻene telefua, pea mamata ia ki heʻene telefua ʻaʻana; ko e meʻa kovi ia: pea ʻe motuhi ʻakinaua ʻi he ʻao ʻo hona kakai: kuo tatala ʻo fakatelefua ʻa hono tuofefine; ʻe fua ʻe ia ʻene hia.
LEV 20:18 Pea kapau ʻe mohe ha tangata mo e fefine ʻoku ʻiate ia hono mahaki, pea tatala hono mahaki; kuo ne fakatelefua hono mahaki, pea kuo tatala ʻe ia ʻae mata ʻo hono toto: pea ʻe motuhi ʻakinaua fakatouʻosi mei hona kakai.
LEV 20:19 Pea ʻoua naʻa ke fakatelefua ʻae tokoua ʻo hoʻo faʻē, pe ko e tuofefine ʻo hoʻo tamai: he ko ia ʻoku ne [fai pehē ]ʻoku fakatelefua hono kāinga ofi: te na fua ʻena hia.
LEV 20:20 Pea kapau ʻe mohe ha tangata mo e uaifi ʻoe tokoua ʻo ʻene tamai, kuo fakatelefua ʻe ia ʻa hono tuʻasina: te na fua ʻena angahala: te na mate taʻehafānau.
LEV 20:21 Pea kapau ʻe maʻu ʻe ha tangata ʻae uaifi ʻa hono tokoua, ko e meʻa taʻemaʻa ia: kuo fakatelefua ʻa hono tokoua; te na mate taʻehafānau.
LEV 20:22 ¶ “Ko ia ke mou tauhi ai ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ni, mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo fai ki ai: telia naʻa lua ʻaki ʻakimoutolu ʻe he fonua ʻoku ou ʻomi ʻakimoutolu ki ai.
LEV 20:23 Pea ʻe ʻikai te mou fai ki he ngaahi anga ʻoe puleʻanga, ʻaia ʻoku ou kapusi mei homou ʻao: he kuo nau fai ʻae ngaahi meʻa ni, pea ko ia kuo u fehiʻa ai kiate kinautolu.
LEV 20:24 Ka kuo u lea kiate kimoutolu, Te mou maʻu honau fonua, pea te u ʻatu ia kiate kimoutolu ke mou maʻu ia, ko e fonua ʻoku mahu tāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia kuo u vaheʻi ʻakimoutolu mei he kakai kehe.
LEV 20:25 Ko ia ke mou vaheʻi ʻae fanga manu maʻa mo e taʻemaʻa, pea lau kehe ʻae fanga manu taʻemaʻa ʻoku kapakau mo e maʻa: pea ʻoua naʻa mou fakalieliaʻi ʻakimoutolu ʻi he manu, pe ha manu kapakau, pe ʻi ha meʻa ʻe taha ʻoku totolo ʻi he kelekele, ʻaia kuo vaheʻi ia ʻiate kimoutolu ko e taʻemaʻa.
LEV 20:26 Pea te mou māʻoniʻoni kiate au: he ko au Sihova ʻoku ou māʻoniʻoni, pea kuo u fakamavahe ʻakimoutolu mei he kakai kehe, koeʻuhi ke ʻoʻoku ʻakimoutolu.
LEV 20:27 ¶ “Ko e tangata foki, pe ko e fefine ʻoku vaka ai ʻae laumālie ʻuli, pea ko e taulafakafaʻahikehe, ʻe tāmateʻi moʻoni ia: ʻe tolongaki ʻakinautolu ʻaki ʻae maka: ʻe ʻiate kinautolu honau toto.
LEV 21:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, Lea ki he kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOua naʻa fakaʻuliʻi ha tokotaha koeʻuhi ko e pekia ʻoku ʻi hono kakai:
LEV 21:2 Ka koeʻuhi ko hono kāinga moʻoni, ʻoku ofi kiate ia, koeʻuhi ko ʻene faʻē, pea mo ʻene tamai, pea mo hono foha, pea mo hono ʻofefine, pea mo hono tokoua,
LEV 21:3 Pea koeʻuhi ko hono tuofefine ko e tāupoʻou, ʻaia ʻoku ofi kiate ia, pea kuo teʻeki ai hano husepāniti; ʻoku ngofua ʻene taʻemaʻa koeʻuhi ko ia.
LEV 21:4 Kaeʻoua naʻa ne fakaʻuliʻi ia koeʻuhi ko ha taha ʻeiki ʻi hono kakai, ke ne taʻemaʻa ai.
LEV 21:5 “ʻE ʻikai tenau tekefua honau ʻulu, pe tele hono potu tuliki ʻoe kava, pe fai ha tafatafaʻi ʻi honau sino.
LEV 21:6 Tenau māʻoniʻoni ki honau ʻOtua, kaeʻoua naʻa fakaongokoviʻi ʻae huafa ʻo honau ʻOtua: he ko e ngaahi feilaulau kia Sihova ʻoku ngaohi ʻi he afi, pea ʻoku nau ʻatu ʻae mā ʻa honau ʻOtua; ko ia ʻe māʻoniʻoni ai ʻakinautolu.
LEV 21:7 ‌ʻE ʻikai tenau fakamaʻu mali mo ha fefine faʻa feʻauaki, pe ha taʻelotu; pea ʻoua naʻa nau maʻu ʻae fefine kuo tukuange mei hono mali: he ʻoku māʻoniʻoni ia ki hono ʻOtua.
LEV 21:8 Ko ia ke ke fakamāʻoniʻoniʻi ia; he ʻoku ne ʻatu ʻae mā ʻa ho ʻOtua; ʻe māʻoniʻoni ia kiate koe: he ko au Sihova, ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu, ʻoku ou māʻoniʻoni.
LEV 21:9 Pea ko e ʻofefine ʻo ha taulaʻeiki, kapau ʻoku ne fakahalaʻi ʻe ia ia ʻi he fai feʻauaki, ʻoku ne fakahalaʻi ʻene tamai: ʻe tutu ʻaki ia ʻae afi.
LEV 21:10 ¶ “Pea ko ia ʻoku taulaʻeiki lahi ʻi hono ngaahi kāinga, ʻaia naʻe lingi ki hono ʻulu ʻae lolo ʻoe fakanofo, pea kuo fakatapui ke ʻai ʻae ngaahi kofu, ʻe ʻikai toʻo ʻe ia hono tatā, pe hae hono kofu;
LEV 21:11 Pea ʻe ʻikai te ne ʻalu ia ki ha sino ʻoku mate, pe fakahalaʻi ʻe ia ia koeʻuhi ko ʻene tamai, pe ko ʻene faʻē;
LEV 21:12 Pea ʻe ʻikai ʻalu ia kituaʻā ʻi he faletapu, pe fakahalaʻi ʻae faletapu ʻo hono ʻOtua; he ko e tatā ʻoe lolo tākai ʻo hono ʻOtua ʻoku ʻiate ia: Ko au ko Sihova.
LEV 21:13 Pea te ne fili ʻe ia hono uaifi ko e tāupoʻou.
LEV 21:14 Ko e fefine paea, pe ko e fefine fakamāvae, pe ko e taʻelotu, pe ko e feʻauaki, ko kinautolu ni ʻe ʻikai te ne fili: kae maʻu ʻe ia ha taʻahine mei hono kakai ko hono uaifi.
LEV 21:15 Pea ʻe ʻikai te ne fakahalaʻi ʻe ia hono hako ʻi he lotolotonga ʻo hono kakai: he ko au ko Sihova ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ia.”
LEV 21:16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 21:17 Lea kia ʻElone, ʻo pehē, “Ko ia ʻi ho hako ʻi honau toʻutangata kotoa pē, ʻoku ʻiate ia hano mele, ʻoua naʻa ʻunuʻunu mai ia ke ʻatu ʻae mā ʻa hono ʻOtua.
LEV 21:18 He ko e tangata ko ia ʻoku ai hano mele, ʻoua naʻa ʻunuʻunu mai ia: ko e tangata kui, pe ko e ketu, pe ko ia ʻoku ihu lafalafa, pe ai haʻane anga ʻoku kehe,
LEV 21:19 Pe ha tangata ʻoku veʻe fasi, pe nima fasi,
LEV 21:20 ‌ʻAe tuʻa piko pe ko e kihi, pe hangatāmakia hono mata, pe ko e kamaa, pe ko e mongumangu, pe ko e tangapula.
LEV 21:21 ‌ʻIlonga ʻae tangata ʻi he fānau ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki ʻoku ʻiate ia ha mele, ke ʻoua naʻa ʻunuʻunu mai ia ke ʻatu kia Sihova ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi: ʻoku ʻiate ia hano mele; ʻe ʻikai ofi mai ia ke ʻatu ʻae mā ʻa hono ʻOtua.
LEV 21:22 ‌ʻE kai ʻe ia ʻae mā ʻa hono ʻOtua, ʻio, ʻae māʻoniʻoni lahi, pea mo e māʻoniʻoni pe.
LEV 21:23 Ka koeʻuhi pe ʻe ʻikai te ne ʻalu ki he loto puipui, pe hoko ʻo ofi ki he feilaulauʻanga, koeʻuhi ʻoku ʻiate ia hano mele; ke ʻoua naʻa fakahalaʻi ʻe ia hoku ngaahi potu tapu: he ko au ko Sihova ʻoku ou fakamāʻoniʻoni ʻakinautolu.”
LEV 21:24 Pea naʻe tala ia ʻe Mōsese kia ʻElone, pea ki hono ngaahi foha, pea ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli.
LEV 22:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 22:2 Lea kia ʻElone pea ki hono ngaahi foha, koeʻuhi kenau fakamavae ʻakinautolu mei he ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea ke “ʻOua naʻa nau fakahalaʻi hoku huafa māʻoniʻoni ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau fakatapui kiate au: Ko au ko Sihova.
LEV 22:3 Tala kiate kinautolu, Ko ia ʻiate kimoutolu ʻi homou hako kotoa pē ʻi homou ngaahi toʻutangata, ʻoku ʻalu ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku fakatapui ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, ka ʻoku ne taʻemaʻa, ʻe motuhi ʻae laumālie ko ia mei hoku ʻao: Ko au ko Sihova.
LEV 22:4 “Ko e tangata ko ia ʻi he hako ʻo ʻElone ʻoku kilia, pe mahaki ko e ʻau; ʻoua naʻa kai ia ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoni, kaeʻoua ke maʻa ia. Pea mo ia ʻoku ala ki ha meʻa taʻemaʻa ʻi he mate, pe ʻi ha tangata ʻoku ʻau noa hono mahaki;
LEV 22:5 Pe ha taha ʻoku ala ki ha meʻa totolo, ʻaia ʻe hoko ʻo taʻemaʻa ai, pe ʻi ha tangata ʻaia ʻe hoko ʻo pihia ai, ʻi he mahaki ʻoku taʻemaʻa ai ia;
LEV 22:6 Ko e tangata kuo ala ki ha meʻa pehē ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi, pea ʻe ʻikai kai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni, kaeʻoua ke kaukau hono sino ʻi he vai.
LEV 22:7 Pea ka tō ʻae laʻā, ʻe toki maʻa ia, pea kai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni; he koeʻuhi ko ʻene meʻakai ia.
LEV 22:8 Ko ia ʻoku mate mahaki pe, pe ko ia kuo haehae ʻe he manu, ʻoua naʻa ne kai ia ke fakahala ai ia: Ko au ko Sihova.
LEV 22:9 “Ko ia kenau tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ni, telia naʻa nau halaia ai, pea mate ai, ʻo kapau ʻoku nau fakahalaʻi ia: Ko au ko Sihova ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu.
LEV 22:10 “ʻE ʻikai kai ʻe ha muli ki he ngaahi meʻa māʻoniʻoni: ko e ʻāunofo ʻae taulaʻeiki, pe ko e tamaioʻeiki unga ngāue, ʻe ʻikai kai ia ʻi he meʻa māʻoniʻoni.
LEV 22:11 Pea kapau ʻe fakatau ha tokotaha ʻe he taulaʻeiki ʻaki ʻene paʻanga, ʻe ngofua ʻene kai ʻaʻana, pea mo ia kuo fānau ʻi hono fale: te na kai ʻi heʻene meʻakai.
LEV 22:12 Pea kapau ʻoku mali ʻae ʻofefine ʻoe taulaʻeiki mo e tangata kehe, ʻe ʻikai ngofua ʻa ʻene kai ʻaʻana ʻi he meʻa ʻatu ʻoe ngaahi meʻa māʻoniʻoni.
LEV 22:13 Pea kapau ko e fefine paea ʻae ʻofefine ʻoe taulaʻeiki, pe kuo fakamāvaeʻi pea ʻikai haʻane tamasiʻi, pea kuo toe ʻomi ia ki he fale ʻo ʻene tamai, ʻo hangē ko ʻene kei siʻi, ʻe kai ia ʻi he meʻakai ʻa ʻene tamai: kaeʻoua naʻa kai ia ʻe ha muli.
LEV 22:14 ¶ “Pea kapau ʻe kai faainoa pe ʻe ha tangata ʻae meʻa māʻoniʻoni, te ne fakalahi ʻaki ia hono nima ʻoe vahe ʻo ia, pea ʻatu ia ki he taulaʻeiki fakataha mo e meʻa māʻoniʻoni.
LEV 22:15 Pea ʻe ʻikai tenau fakahalaʻi ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ʻoku nau ʻatu kia Sihova:
LEV 22:16 Pe tuku ʻakinautolu ke fua ʻae hia ʻae fai hala, ʻi heʻenau kai ʻenau ngaahi meʻa māʻoniʻoni: he ko au ko Sihova ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu.”
LEV 22:17 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 22:18 Lea kia ʻElone, pea ki hono ngaahi foha, pea ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻilonga ʻae tangata ʻi he fale ʻo ʻIsileli, pe ʻi he ngaahi muli ʻi ʻIsileli, ʻoku loto ke ʻatu ʻene meʻaʻofa ʻi heʻene ngaahi fuakava, pea ki heʻene ngaahi meʻa ʻoku ʻatu loto ʻataʻatā pe, ʻaia ʻoku nau ʻatu kia Sihova ko e feilaulau tutu:
LEV 22:19 Ke mou ʻatu ʻo fai loto lelei pe, ʻae manu tangata taʻehanomele mei he fanga pulu pe ko e fanga sipi, pe ko e fanga kosi.
LEV 22:20 Ka ko ia ʻoku ai hano mele, ʻoua naʻa mou ʻatu ia; koeʻuhi ʻe ʻikai leleiʻia ai ʻakimoutolu.
LEV 22:21 Pea ko ia ʻoku ne ʻatu kia Sihova ʻae feilaulau ʻoe ngaahi meʻa fakamelino ke fakahoko ʻaki ʻene fuakava, pea ko e meʻa ʻatu loto lelei ʻi he fanga pulu, pe ʻi he fanga sipi, ke haohaoa ia koeʻuhi ke maʻu lelei ia; ʻoua naʻa ʻi ai hano mele.
LEV 22:22 Ko e kui, pe ko e fasi, pe ko e mutu, pe ko e meʻa fufula, pe ko e kamaa, pe ko e mongumangu, ʻoua naʻa mou ʻatu mei ai kia Sihova, pe fai ʻaki ia ha feilaulau tutu ʻaki ʻae afi ki he funga feilaulauʻanga ʻo Sihova.
LEV 22:23 Ko e pulu pe ko e lami ʻoku ʻi ai ha meʻa kovi, pe ʻoku taʻehaohaoa ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻe ngofua ke ʻatu ia ko e feilaulau loto ʻataʻatā ia: ka ʻe ʻikai maʻu lelei ia ʻi he fuakava.
LEV 22:24 ‌ʻOua naʻa mou ʻatu kia Sihova ʻaia kuo fakavolu, pe kuo taʻomia, pe kuo mafesi, pe kuo mahifi; pea ʻoua naʻa mou fai ha feilaulau ʻaki ia ʻi homou fonua.
LEV 22:25 Pea ʻoua naʻa ke ʻatu ʻi he nima ʻo ha muli ʻae meʻakai ʻa homou ʻOtua ʻi he ngaahi meʻa ni; koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻenau kovi, pea ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi mele: ʻe ʻikai ʻaonga ia maʻamoutolu.
LEV 22:26 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 22:27 ‌ʻOka fanauʻi ha pulu, pe ha sipi, pe ha kosi, tuku ia ke ʻaho fitu mo ʻene faʻē: pea mei he ʻaho valu ʻo fai ai pe ʻe maʻu lelei pe ia ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 22:28 Pea kapau ko ha pulu fefine ia pe ha sipi fefine, ʻoua naʻa mou tāmateʻi ia mo hono ʻuhiki ʻi he ʻaho pe taha.
LEV 22:29 Pea ka mou ka loto ke ʻatu ha feilaulau fakafetaʻi kia Sihova, ʻatu ia ʻi he loto ʻataʻatā lelei pe.
LEV 22:30 ‌ʻI he ʻaho pe ko ia ʻe kai ia ke ʻosi ʻoua naʻa mou tuku hono toe ki he ʻapongipongi; Ko au ko Sihova.
LEV 22:31 “Ko ia ke mou tauhi ai ʻeku ngaahi fekau, mo fai ki ai; Ko au ko Sihova.
LEV 22:32 Pea ʻoua naʻa mou fakahalaʻi hoku huafa māʻoniʻoni; kae ʻapasia kiate au ʻae fānau ʻa ʻIsileli: Ko au ko Sihova ʻaia ʻoku ou fakatapui ʻakimoutolu;
LEV 22:33 Naʻaku ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke hoko ko homou ʻOtua: Ko au ko Sihova.”
LEV 23:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 23:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē kiate kinautolu, Ko e ngaahi kātoanga kia Sihova, ʻaia te mou fakahā ko e ngaahi fakataha māʻoniʻoni, ʻio, ko ʻeku ngaahi kātoanga ʻaʻaku ia.
LEV 23:3 Ko e ʻaho ʻe ono ʻe fai ai ʻae ngāue: ka ko hono fitu ʻoe ʻaho ko e Sāpate mālōlō ia, ko e fakataha māʻoniʻoni; ʻoua naʻa mou fai ai ha ngāue ʻe taha; he ko e ʻaho tapu ia ʻo Sihova ʻi homou ngaahi fale kotoa pē.
LEV 23:4 ¶ Ko e ngaahi kātoanga eni ʻa Sihova, ʻio, ʻae ngaahi kātoanga māʻoniʻoni, ʻaia te mou fanongonongo ʻi honau ngaahi faʻahitaʻu.
LEV 23:5 ‌ʻI he efiafi ʻo hono hongofulu ma fā ʻoe[ʻaho ]ʻoe ʻuluaki māhina, ko e Lakaatu ʻo Sihova ia.
LEV 23:6 Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina ko ia, ko e kātoanga kai mā taʻefakalēvani kia Sihova; ke mou kai mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu.
LEV 23:7 Ke mou fai ʻae fakataha māʻoniʻoni ʻi he ʻuluaki ʻaho: ʻoua naʻa fai ha ngāue faʻiteliha ʻi ai.
LEV 23:8 Ka mou ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova ʻi he ʻaho ʻe fitu: ko hono fitu ʻoe ʻaho ko e kātoanga māʻoniʻoni; ʻoua naʻa mou fai ha ngāue faʻiteliha ʻi ai.
LEV 23:9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 23:10 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē kiate kinautolu, ʻOka mou ka hoko atu ki he fonua ʻoku ou foaki kiate kimoutolu, pea ʻoku mou tuʻusi hono ngaahi fua, te mou toki ʻomi ʻae faluku ʻe taha ʻoe ʻuluaki fua ʻo hoʻo ngoue ki he taulaʻeiki:
LEV 23:11 Pea ʻe taʻaloʻalo ʻaki ʻe ia ʻae faluku ʻoe koane ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke maʻu ia koeʻuhi ko koe: ʻi he pongipongi ʻi he hili ʻae Sāpate ʻe taʻaloʻalo ʻaki ia ʻe he taulaʻeiki.
LEV 23:12 Pea te mou ʻatu ʻi he ʻaho ko ia ʻoku mou taʻaloʻalo ʻaki ʻae faluku ʻoe koane, ʻae lami tangata taʻehanomele ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu kia Sihova.
LEV 23:13 Pea ko e feilaulau meʻakai ʻo ia ko e oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa lelei mo e lolo, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova, ko e meʻa namu kakala; pea ko e feilaulau inu ʻo ia ko e uaine, ko hono fā ʻoe vahe ʻoe hini.
LEV 23:14 Pea ʻe ʻikai te mou kai ʻae mā pe ko e uite tunu, pe ko e fua mata, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ko ia ʻoku mou ʻomi ai ha feilaulau ki homou ʻOtua: ko e fekau fai maʻu ia ʻi homou ngaahi toʻutangata ʻi homou ngaahi nofoʻanga kotoa pē.
LEV 23:15 ¶ Pea ke mou lau kiate kimoutolu mei he pongipongi ʻi he hili ʻae Sāpate, mei he ʻaho naʻa mou ʻomi ai ʻae faluku ʻoe feilaulau ke taʻaloʻalo ʻaki; ʻe kātoa ʻae Sāpate ʻe fitu:
LEV 23:16 ‌ʻIo, ʻo hoko mo e pongipongi ʻi he hili hono fitu ʻoe Sāpate ke mou lau ʻae ʻaho ʻe nimangofulu; pea ke mou ʻatu ʻae feilaulau foʻou ʻoe meʻakai kia Sihova.
LEV 23:17 Ke mou ʻomi mei homou ngaahi fale ʻae foʻi mā taʻaloʻalo ʻe ua ʻoe oma ʻe ua: ʻe ngaohi ʻaki ia ʻae mahoaʻa lelei; ʻe taʻo ia mo e lēvani; ko e ʻuluaki fua ia kia Sihova.
LEV 23:18 Pea ke mou ʻatu fakataha mo e mā ʻae lami ʻe fitu taʻehanaumele, ʻi he ʻuluaki taʻu, mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata ʻe ua: ko e feilaulau tutu ia kia Sihova, fakataha mo ʻenau ngaahi feilaulau meʻakai, mo e feilaulau inu, ʻio, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
LEV 23:19 Pea ke mou feilaulau ʻaki ʻae ʻuhikiʻi kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala, mo e lami ʻe ua ʻoe ʻuluaki taʻu ko e feilaulau fakamelino.
LEV 23:20 Pea ʻe taʻaloʻalo ʻaki ia ʻe he taulaʻeiki fakataha mo e mā ʻoe ʻuluaki fua, mo e ongo lami ko e feilaulau taʻaloʻalo ʻi he ʻao ʻo Sihova; ʻe māʻoniʻoni ia kia Sihova maʻae taulaʻeiki.
LEV 23:21 Pea ke mou fanongonongo ʻi he ʻaho pe ko ia, ke ʻiate kimoutolu ia ko e fakataha māʻoniʻoni; ʻoua naʻa mou fai ha ngāue faʻiteliha ʻi ai: ko e fekau fai maʻu ia ʻi homou ngaahi fale nofoʻanga kotoa pē ʻi homou toʻutangata kotoa pē.
LEV 23:22 ¶ Pea ʻoka ke ka tuʻusi ʻae ngaahi fua ʻo ho fonua, ʻo ʻikai te ke fetuku ke ʻosi mei he ngaahi tuliki ʻo hoʻo ngoue ʻoka ke ka tuʻusi ia, pea ʻe ʻikai te ke tānaki ʻae toenga ʻo hoʻo fua: ka te ke tuku ia ki he masiva, pea ki he muli: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 23:23 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 23:24 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, ʻI hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe māhina, ʻe ʻiate kimoutolu ʻae Sāpate, ko e fakamanatu ʻoe ifi meʻa lea, ko e fakataha māʻoniʻoni.
LEV 23:25 ‌ʻE ʻikai te mou fai ha ngāue faʻiteliha ʻi ai: ka te mou ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 23:26 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 23:27 ‌ʻI hono hongofulu foki ʻoe [ʻaho ]ʻo hono fitu ʻoe māhina ni ʻe ai ʻae ʻaho ʻoe fakalelei: ko e ʻaho ia ʻoe fakataha māʻoniʻoni kiate kimoutolu; pea ke mou fakamamahi homou laumālie, pea ʻatu ha feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 23:28 Pea ʻe ʻikai te mou fai ha ngāue ʻi he ʻaho ko ia: he ko e ʻaho ia ʻoe fakalelei, ke fai ai ʻae fakalelei maʻamoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 23:29 He ko ia ʻoku ʻikai fakamamahiʻi ia ʻi he ʻaho ko ia, ʻe motuhi ia mei hono kakai.
LEV 23:30 Pea ko ia ʻe fai ha ngāue ʻi he ʻaho ko ia, te u tāmateʻi ia mei hono kakai.
LEV 23:31 ‌ʻE ʻikai te mou fai ha momoʻi ngāue; ko e fekau fai maʻu ia ʻi homou ngaahi toʻutangata ʻi homou ngaahi nofoʻanga kotoa pē.
LEV 23:32 ‌ʻE ʻiate kimoutolu ia ko e Sāpate ʻoe mālōlō, pea te mou fakamamahi homou laumālie: ʻi hono hiva ʻoe[ʻaho ]ʻoe māhina ʻi he efiafi, mei he efiafi ʻo aʻu ki he efiafi, ke mou tauhi homou Sāpate.
LEV 23:33 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 23:34 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko hono hongofulu ma nima ʻoe [ʻaho ]ʻa hono fitu ʻoe māhina ni ʻe hoko ia ko e kātoanga kia Sihova ʻoe ngaahi fale fehikitaki, ʻi he ʻaho ʻe fitu.
LEV 23:35 ‌ʻI he ʻuluaki ʻaho ke mou fai ʻae fakataha māʻoniʻoni; ʻoua naʻa mou fai ha ngāue faʻiteliha ʻi ai.
LEV 23:36 Ko e ʻaho ʻe fitu ke mou ʻatu ai ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova: ʻi hono valu ʻoe ʻaho ke mou fai ʻae fakataha māʻoniʻoni: pea te mou ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova: ko e fakataha mamalu: pea ʻe ʻikai te mou fai ha ngāue faʻiteliha ʻi ai.
LEV 23:37 Ko e ngaahi kātoanga eni ʻa Sihova, ʻaia ke mou fakahā ko e ngaahi fakataha māʻoniʻoni, ke ʻatu ai ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova, ko e feilaulau tutu, mo e feilaulau meʻakai, mo e feilaulau meʻainu, taki taha pe ʻi hono ʻaho:
LEV 23:38 Kaeʻumaʻā foki ʻae ngaahi Sāpate ʻo Sihova, pea mo hoʻomou ngaahi foaki, mo hoʻomou ngaahi fuakava, mo e ngaahi feilaulau ʻoku fai loto lelei pe, ʻaia ʻoku mou foaki kia Sihova.
LEV 23:39 Pea ʻi hono hongofulu ma nima foki ʻoe ʻaho ʻi hono fitu ʻoe māhina, hili hoʻomou tānaki ʻae fua ʻoe fonua, ke mou fai ha kātoanga kia Sihova ʻi he ʻaho ʻe fitu: ko hono ʻuluaki ʻaho, ko e Sāpate ia, pea ko hono valu ʻoe ʻaho ʻe Sāpate mo ia.
LEV 23:40 Pea te mou fili ʻekimoutolu ʻae ngaahi vaʻa ʻoe ʻakau matamatalelei, ʻae ngaahi vaʻa ponga, mo e ngaahi vaʻa ʻoe ʻakau lalahi, mo e ngaahi uilou ʻoe vaitafe; pea te mou fiefia ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua ʻi he ʻaho ʻe fitu.
LEV 23:41 Pea ke mou tauhi ia ko e kātoanga kia Sihova ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi he taʻu. Ko e fekau fai maʻu ia ʻi homou ngaahi toʻutangata: ke mou fai ia ʻi hono fitu ʻoe māhina.
LEV 23:42 Ke mou nofo ʻi he ngaahi fale louʻakau ʻi he ʻaho ʻe fitu; ko kinautolu kotoa pē kuo fanauʻi ko e ʻIsileli ʻe nofo ia ʻi he fale louʻakau:
LEV 23:43 Koeʻuhi ke ʻilo ʻe homou ngaahi toʻutangata naʻaku puleʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, ʻi heʻeku ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 23:44 Pea naʻe fakahā ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ngaahi kātoanga ʻa Sihova.
LEV 24:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 24:2 Fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi kenau ʻomi kiate koe ʻae lolo ʻolive lelei kuo tuki ki he maama, koeʻuhi ke ulo lelei maʻuaipē ʻae maama.
LEV 24:3 ‌ʻE teuteu ia ʻe ʻElone ʻituʻa ʻi he puipui ʻoe fuakava ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, mei he efiafi ki he pongipongi ʻe fai maʻuaipē ia ʻi he ʻao ʻo Sihova; ko e fekau fai maʻu pe ia ʻi homou toʻutangata kotoa pē.
LEV 24:4 Ke te u maʻuaipē ʻe ia ʻae ngaahi foʻi maama ki he tuʻunga maama tapu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 24:5 ¶ Pea ke toʻo ʻae mahoaʻa lelei, ʻo ngaohi ʻaki ʻae foʻi mā ʻe hongofulu ma ua: ʻe ʻai ʻae oma ʻe ua ʻi he foʻi mā pe taha.
LEV 24:6 Pea te ke fokotuʻu ia ʻi he ʻotu ʻe ua, ke taki ono ʻi he ʻotu pe taha, ki he palepale māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihova.
LEV 24:7 Pea te ke ʻai ki he ʻotu fakatouʻosi pe ʻae laipeno moʻonia, koeʻuhi ke ʻi he mā ia ko e meʻa fakamanatu, ʻio, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
LEV 24:8 ‌ʻE ʻai ia ʻo teuteu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo fai maʻu pe ʻi he Sāpate kotoa pē, kuo toʻo ia mei he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fuakava ʻoku taʻengata.
LEV 24:9 Pea ʻe ʻia ʻElone ia mo hono ngaahi foha; pea kenau kai ia ʻi he potu māʻoniʻoni: he ko e meʻa māʻoniʻoni lahi kiate ia ʻi he ngaahi feilaulau kia Sihova kuo ngaohi ʻaki ʻae afi ʻi he fekau tuʻumaʻu.
LEV 24:10 ¶ Pea naʻe ʻalu kituaʻā mo e fānau ʻa ʻIsileli ʻae tama ʻae fefine ʻIsileli, ka ko ʻene tamai ko e tangata ʻIsipite; pea ko e tama ʻae fefine ʻIsileli, mo e tangata ʻIsileli, naʻa na fekuki fakataha ʻi he ʻapitanga:
LEV 24:11 Pea naʻe kape ʻae tama ʻae fefine ʻIsileli ki he huafa ʻo Sihova ʻo lea kovi. Pea naʻa nau ʻomi ia kia Mōsese, (pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē, ko Selomiti, ko e ʻofefine ʻo Tipili ʻi he faʻahinga ʻo Tani:)
LEV 24:12 Pea naʻa nau tuku haʻisia ia, ke ʻoua ke nau ʻilo ʻae finangalo ʻo Sihova ki ai.
LEV 24:13 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 24:14 “Ko ia kuo kape, ʻomi ia kituaʻā mei he ʻapitanga; pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki ai ke hilifaki honau nima ki hono ʻulu, pea ke tolongaki ia ʻe he fakataha kotoa pē ʻaki ʻae maka.
LEV 24:15 Pea ke lea koe ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko ia ʻoku kapeʻi hono ʻOtua ʻe fua ʻe ia ʻene angahala.
LEV 24:16 Pea ko ia ʻoku ne kapeʻi ʻae huafa ʻo Sihova, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia, ʻe tolongaki ia ʻaki ʻae maka ʻe he kakai kotoa pē: ko e muli ia pe ko ia kuo tupu ʻi he fonua, ʻoka kapeʻi ʻe ia ʻae huafa ʻo Sihova ʻe tāmateʻi ia.
LEV 24:17 ¶ “Pea ko ia ʻoku ne tāmateʻi ha tangata ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
LEV 24:18 Pea ko ia ʻoku ne tāmateʻi ha manu ʻe totongi ke tatau ia; ko e manu ki he manu.
LEV 24:19 “Pea kapau ʻe fakameleʻi ʻe ha tangata hono kaungāʻapi ʻe fai kiate ia ʻo hangē ko ia kuo ne fai
LEV 24:20 Ko e lavea ki he lavea, ko e mata ki he mata, ko e nifo ki he nifo: ʻo hangē ko ʻene fakameleʻi ha tangata, ʻe pehē pe hono fai kiate ia.
LEV 24:21 Pea ko ia ʻoku ne tāmateʻi ha manu, ʻe ʻatu ke tatau ia: pea ko ia ʻoku ne tāmateʻi ha tangata, ʻe tāmateʻi ia.
LEV 24:22 Ke mou maʻu ʻae fono pe taha, ki he muli, mo ia ʻoku ʻi homou fonua: he ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.”
LEV 24:23 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi kenau ʻomi ʻaia naʻe kape kituaʻā mei he ʻapitanga, ʻo tolongaki ʻaki ia ʻae maka. Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
LEV 25:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he moʻunga ko Sainai, ʻo pehē,
LEV 25:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ʻOka mou ka hoko atu ki he fonua ʻaia ʻoku ou foaki kiate kimoutolu, ʻe toki fai ai ʻe he fonua ʻae Sāpate kia Sihova.
LEV 25:3 Ko e taʻu ʻe ono ke ke tō ai hoʻo ngoue, mo e taʻu ʻe ono ke ke ʻauhani hoʻo ngoue vaine, ʻo tānaki hono fua;
LEV 25:4 Ka ko hono fitu ʻoe taʻu ko e Sāpate ia ke mālōlō ai ʻae fonua, ko e Sāpate ia kia Sihova: ʻoua naʻa ke tō ai hoʻo ngoue, pe ʻauhani hoʻo ngoue vaine.
LEV 25:5 Ko ia ʻoku tupu ʻiate ia pe ʻi he ngaahi fua ʻo hoʻo taʻu ʻoua naʻa ke tuʻusi, pe toli ʻae ngaahi kālepi ʻoe vaine taʻeʻauhani he ko e taʻu mālōlō ia ki ho fonua.
LEV 25:6 Pea ko e Sāpate ʻoe fonua ko e meʻakai ia maʻamoutolu; kiate koe, pea ki hoʻo tamaioʻeiki, pea ki hoʻo kaunanga, pea ki hoʻo tamaioʻeiki unga ngāue, pea ki he muli ʻoku ʻāunofo kiate koe,
LEV 25:7 Pea ki hoʻo fanga manu lahi, pea ki hoʻo fanga manu ʻi ho fonua kotoa pē, ko ia kotoa pē ʻoku tupu ko e meʻakai ia kiate kinautolu.
LEV 25:8 ¶ Pea ke lau kiate koe ʻae Sāpate ʻe fitu ʻoe ngaahi taʻu; ko e taʻu ʻe fitu lau ʻe fitu; pea ko hono lau ʻoe Sāpate ʻe fitu ʻoe ngaahi taʻu ko e taʻu ʻe fāngofulu ma hiva.
LEV 25:9 Pea te ke toki fekau ke ifi ʻae meʻa lea ʻoe siupeli ʻi hono hongofulu ʻoe [ʻaho ]ʻi hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻoe fakalelei ke mou fakaongo atu ʻae meʻa lea ʻi homou fonua kotoa pē.
LEV 25:10 Pea ke mou fakatapui hono nimangofulu ʻoe taʻu, ʻo fakahā ʻae huhuʻi ʻi he fonua kotoa pē ki hono kakai kotoa pē; ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e siupeli: pea ʻe toe hoko ʻae tangata taki taha kotoa pē ki hono ʻapi, pea ʻe toe haʻu taki taha ʻae tangata ki hono fale.
LEV 25:11 Ko e nimangofulu taʻu ko ia ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e siupeli: ʻoua naʻa mou tūtuuʻi, pe tuʻusi ʻaia ʻoku tupu ʻiate ia pe, pe tānaki mei he vaine ʻoku taʻeʻauhani.
LEV 25:12 He ko e siupeli ia; ʻe māʻoniʻoni ia kiate kimoutolu: te mou kai ʻa hono fua ʻo ia mei he ngoue pe.
LEV 25:13 Pea ʻi he taʻu ʻoe siupeli ni ʻe toe haʻu ʻae tangata taki taha kotoa pē ki hono tofiʻa,
LEV 25:14 Pea kapau ʻoku ke fakatau ha meʻa ki ho kaungāʻapi, pe fakatau ha meʻa meiate ia, ʻoua naʻa mou fefakamamahiʻaki ʻakimoutolu:
LEV 25:15 Ke ke fakatau mei ho kaungāʻapi ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe taʻu ʻi he hili ʻae siupeli, pea te ne fakatau kiate koe ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe taʻu ʻo hono ngaahi fua:
LEV 25:16 Te ke fakalahi ʻa hono totongi ʻo fakatatau mo hono lahi ʻoe taʻu, pea ke fakasiʻisiʻi hono totongi ʻo fakatatau ki hono siʻi ʻoe taʻu: he ʻoku ne fakatau ia kiate koe ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe taʻu ʻo hono fua ʻo ia.
LEV 25:17 Ko ia ʻoua naʻa mou fefakamamahiʻaki ʻakimoutolu; ka ke manavahē ki ho ʻOtua; he ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 25:18 ¶ Ko ia ke mou fai ʻeku ngaahi fekau, pea tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo fai ki ai; pea te mou nofo malu pe ʻi he fonua.
LEV 25:19 Pea ʻe tupu ʻi he fonua hono fua, pea te mou kai ʻo mākona, ʻo nofo ʻi ai ʻi he fiemālie.
LEV 25:20 Pea kapau ʻoku mou pehē, Ko e hā te mau kai ʻi hono fitu ʻoe taʻu? Koeʻuhi ʻe ʻikai te mau tūtuuʻi, pe tānaki ʻemau fua:
LEV 25:21 Teu toki fekau ʻeku tāpuaki kiate kimoutolu ʻi hono ono ʻoe taʻu, pea ʻe tupu ʻi ai ʻae fua ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe tolu.
LEV 25:22 Pea te mou tūtuuʻi ʻi hono valu ʻoe taʻu, kae kai ʻae fua motuʻa ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe taʻu: te mou kai ʻae meʻakai motuʻa kaeʻoua ke hoko ʻa hono toʻukai.
LEV 25:23 ¶ ʻE ʻikai fakatau ʻae fonua ʻo taʻengata: he ʻoku ʻoʻoku ʻae fonua; he ko e kau muli mo e ʻāunofo ʻakimoutolu kiate au.
LEV 25:24 Pea ʻi he fonua kotoa pē ʻoku mou maʻu te mou tuku ke huhuʻi ʻae fonua.
LEV 25:25 ¶ Kapau kuo fakaʻaʻau ʻo masiva ʻa ho kāinga, pea kuo ne fakatau ha potu ʻo hono ʻapi, pea kapau ʻe haʻu ha niʻihi ʻi hono kāinga ke huhuʻi ia, ke ne huhuʻi ai ʻaia naʻe fakatau ʻe hono kāinga.
LEV 25:26 Pea kapau ʻoku ʻikai ʻi he tangata ha tokotaha ke huhuʻi ia, pea ʻoku faʻa huhuʻi ia ʻe ia pe;
LEV 25:27 Tuku ai ke ne lau ʻe ia ʻae ngaahi taʻu ʻo hono fakatau ʻo ia, pea ʻatu hono toe ʻo ia ki he tangata naʻa ne fakatau ia ki ai; koeʻuhi ke toe haʻu ia ki hono ʻapi.
LEV 25:28 Pea kapau ʻoku ʻikai mafai ʻe ia ke toe ʻomi ia kiate ia, pea ko e meʻa naʻe fakatau ʻe tuku pe ia ʻi he nima ʻo ia naʻa ne fakatau ia ʻo aʻu ki he taʻu ʻoe siupeli: pea ʻi he siupeli ʻe tukuange ia, pea ʻe haʻu ia ki hono ʻapi.
LEV 25:29 Pea kapau ʻoku fakatau ʻe ha tangata ha fale nofoʻanga ʻi loto kolo ʻoku ai hano ʻā maka, ʻe ngofua ʻa ʻene huhuʻi ia ʻi he ʻikai ʻosi ʻae taʻu kotoa hili hono fakatau: ʻi he taʻu kotoa ʻe ngofua ʻa ʻene huhuʻi ia.
LEV 25:30 Pea kapau ʻe ʻikai huhuʻi ia ʻi he taʻu kātoa, pea ko e fale ko ia ʻoku ʻi he kolo ʻā maka ʻe ʻoʻona ia naʻa ne fakatau ia ʻo taʻengata ʻi hono ngaahi toʻutangata; ʻe ʻikai toe tukuange ia ʻi he siupeli.
LEV 25:31 Ka ko e ngaahi fale ʻi he ngaahi potu kakai ʻoku ʻikai hanau ʻā, ʻe lau ia fakataha mo e ngaahi ngoue ʻoe fonua: ʻe ngofua ke huhuʻi ia, pea ʻe tukuange ia ʻi he siupeli.
LEV 25:32 Ka ko e ngaahi potu nofoʻanga ʻoe kau Livai, mo e ngaahi fale ʻi he ngaahi potu nofoʻanga ʻo honau ʻapi, ʻe ngofua ki he kau Livai, ke huhuʻi ia ʻi he kuonga kotoa pē.
LEV 25:33 Pea kapau ʻoku fakatau ʻe ha tangata mei he kau Livai, pea ko e fale naʻe fakatau, mo e potu kakai ʻo hono ʻapi, ʻe tukuange ia ʻi he siupeli: he ko e ngaahi fale ʻoe ngaahi potu kakai ʻoe kau Livai, ko honau ʻapi ia ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
LEV 25:34 Ka ko e ngoue ʻoku hoko ʻo ofi mo honau ngaahi potu kakai, ʻe ʻikai fakatau ia: he ko honau tofiʻa tuʻumaʻu ia.
LEV 25:35 ¶ Pea kapau kuo hoko ʻo masiva ʻa ho kāinga, pea kuo vaivai ia; pea te ke tokoni ia; neongo pe ko e muli ia pe ko ha ʻāunofo kiate koe; koeʻuhi ke ne moʻui ai mo koe.
LEV 25:36 ‌ʻOua naʻa ke toʻo ha totongi ʻiate ia, pe hano tupu; ka ke manavahē ki he ʻOtua; koeʻuhi ke moʻui ho kāinga mo koe.
LEV 25:37 ‌ʻOua naʻa ke ʻatu hoʻo koloa kiate ia ke maʻu ai ʻae totongi, pe nō hoʻo meʻakai ke maʻu ai hono tupu.
LEV 25:38 Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, kuo u ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ko Kēnani, pea ke u hoko ko homou ʻOtua.
LEV 25:39 ¶ Pea kapau kuo hoko ʻo masiva ho kāinga ʻoku nofo ofi kiate koe, pea fakatau ʻe ia ia kiate koe: ʻoua naʻa ke fakapōpulaʻi ia ke fai ʻo hangē ha hopoate;
LEV 25:40 Ka ʻe ʻiate koe ia ʻo hangē ha tamaioʻeiki ʻoku ngāue ki ha totongi, mo e ʻāunofo, pea te ne ʻiate koe ko e tauhi ʻo aʻu ki he taʻu ʻoe siupeli:
LEV 25:41 Pea ʻe toki ʻalu ia ʻiate koe, ʻaia mo ʻene fānau mo ia, pea ʻe toe hoko atu ia ki hono kāinga, pea ʻe hoko ki he ʻapi ʻo ʻene ngaahi tamai.
LEV 25:42 He ko ʻeku kau tamaioʻeiki ʻakinautolu, ʻaia naʻaku ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite: ʻoua naʻa fakatau ʻakinautolu ke fakapōpulaʻi.
LEV 25:43 ‌ʻE ʻikai te ke puleʻi ʻakinautolu ʻi he mālohi lahi; ka ke manavahē ki ho ʻOtua.
LEV 25:44 Ko hoʻo kau tamaioʻeiki mo hoʻo kau kaunanga ʻaia te ke maʻu, ʻe maʻu ia mei he kakai taʻelotu ʻoku nofo takatakai ʻiate koe; ke mou fakatau ʻiate kinautolu ʻae kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga.
LEV 25:45 Pea koeʻuhi ko e fānau ʻae kau muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu, te mou fakatau ʻiate kinautolu, pea ʻi honau ngaahi faʻahinga ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻaia naʻa nau fakatupu ʻi homou fonua: pea ko homou kakai ʻakinautolu.
LEV 25:46 Pea ke mou maʻu ʻakinautolu ko e kakai ki hoʻomou fānau ʻoku muimui ʻiate kimoutolu, kenau maʻu ʻakinautolu ko honau kakai; ko hoʻomou kau tamaioʻeiki ʻo taʻengata; ka ʻe ʻikai te mou pule mālohi ki he fānau ʻa ʻIsileli ko homou kāinga, ko e taha ki he taha.
LEV 25:47 ¶ Pea kapau ʻe fakaʻaʻau ʻo koloaʻia ha ʻāunofo, pe ha muli ʻoku nofo ofi kiate koe, pea fakaʻaʻau ʻo masiva ho kāinga ʻoku nofo ofi kiate ia, ʻo ne fakatau ia ki he muli pe ko e ʻāunofo ʻoku nofo ʻāunofo ofi kiate ia, pe ki ha tokotaha ʻi he hako ʻoe muli:
LEV 25:48 Hili hono fakatau ia ʻoku ngofua ke huhuʻi ia: ʻoku ngofua ke huhuʻi ia ʻe ha tokotaha ʻi hono kāinga.
LEV 25:49 ‌ʻE ngofua ke huhuʻi ia ʻe he tokoua ʻo ʻene tamai, pe ko e foha ʻoʻona, pe huhuʻi ia ʻe ha tokotaha ʻoku kāinga ofi kiate ia ʻi hono kāinga; pea kapau ʻoku ne mafai, ke huhuʻi ia ʻe ia pe.
LEV 25:50 Pea te ne lau kiate ia naʻa ne fakatau ia ʻo fai mei he taʻu naʻe fakatau ai ia kiate ia ʻo hoko ki he taʻu ʻoe siupeli: pea ko e totongi ʻoe fakatau ʻe fakatatau ki hono lau ʻoe taʻu, ʻe fakatatau ia kiate ia mo e ngāue ʻae tamaioʻeiki ʻoku totongi.
LEV 25:51 Kapau ʻoku toe lahi ʻae taʻu kimui, ʻe toe ʻatu ʻe ia ʻo fakatatau ki ai ʻae koloa ʻo hono huhuʻi mei he koloa naʻe fakatauʻaki ia.
LEV 25:52 Pea kapau ʻoku toe siʻi pe ʻae taʻu ki he siupeli, pea ʻe lau ia ki ai mo ia, pea ʻe toe ʻatu kiate ia ʻo fakatatau ki hono taʻu ʻae totongi ʻo hono huhuʻi.
LEV 25:53 Pea ʻe ʻiate ia ia ʻo hangē ha tamaioʻeiki ngāue ʻoku totongi ʻi he taʻu taki taha; pea ʻe ʻikai puleʻi mālohi ia kiate ia ʻi ho ʻao.
LEV 25:54 Pea kapau ʻe ʻikai huhuʻi ia ʻi he ngaahi taʻu ko ia, pea ʻe toki tukuange ia ʻi he taʻu ʻoe siupeli, ʻa ia, mo ʻene fānau mo ia.
LEV 25:55 He ko e kau tamaioʻeiki kiate au ʻae fānau ʻa ʻIsileli; ko ʻeku kau tamaioʻeiki ʻakinautolu, ʻaia kuo u ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 26:1 “E ʻikai te mou ngaohi hamou ʻotua loi, pe ha fakatātā kuo tongitongi, pea ʻoua naʻa mou fokotuʻu hake ha meʻa fakatātā ke tuʻu, pea ʻe ʻikai te mou fokotuʻu hake ha fakatātā maka ʻi homou fonua, ke punou hifo ki ai: he ko au Sihova ko homou ʻOtua.
LEV 26:2 ¶ “Ke mou tauhi hoku ngaahi Sāpate, pea fai fakaʻapaʻapa ki hoku faletapu: Ko au ko Sihova.
LEV 26:3 ¶ “Kapau ʻoku mou ʻalu ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, pea tauhi ʻeku ngaahi fekau, pea fai ki ai;
LEV 26:4 Te u tuku ai kiate kimoutolu ʻae ʻuha ʻi hono faʻahitaʻu lelei, pea ʻe tupu ʻi he fonua ʻa hono fua, pea ʻe tupu mei he ngaahi ʻakau ʻoe ngoue honau ngaahi fua.
LEV 26:5 Pea ʻe hoko atu homou kuonga haha ki he tataʻo ʻoe vaine, pea ko e tataʻo vaine ʻe hoko atu ia ki he tūtuuʻi: pea te mou kai hoʻomou mā pea mākona, pea nofo fiemālie pe ʻi homou fonua.
LEV 26:6 Pea te u foaki ʻae melino ki he fonua, pea te mou tokoto hifo, pea ʻe ʻikai fakamanavahēʻi ʻakimoutolu ʻe ha tokotaha: pea te u fakaseʻeseʻe ʻae fanga manu kovi mei he fonua, pea ʻe ʻikai ʻalu ʻae heletā ʻo ʻasi ʻi homou fonua.
LEV 26:7 Pea te mou tuli homou ngaahi fili, pea tenau tō ʻi he heletā ʻi homou ʻao.
LEV 26:8 Pea ʻe tuli ʻe homou toko nima ʻae toko teau, pea ko e toko teau ʻomoutolu ʻe hola ai ʻae toko mano: pea ʻe hinga homou ngaahi fili ʻi homou ʻao ʻi he heletā.
LEV 26:9 He teu tokanga kiate kimoutolu, ʻo tāpuaki ʻakimoutolu, ʻo fakatokolahi ʻakimoutolu, ʻo fakatuʻumaʻu ʻeku fuakava mo kimoutolu.
LEV 26:10 Pea te mou kai ʻae meʻa motuʻa, pea ʻomi ʻae meʻa motuʻa koeʻuhi ko e meʻa foʻou.
LEV 26:11 Pea te u fokotuʻu hoku fale fehikitaki ʻiate kimoutolu: pea ʻe ʻikai fehiʻa hoku laumālie kiate kimoutolu.
LEV 26:12 Pea te u ʻeveʻeva ʻiate kimoutolu, pea ko homou ʻOtua au, pea te mou hoko ko hoku kakai.
LEV 26:13 Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia naʻe ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou nofo pōpula kiate kinautolu; pea naʻaku fesiʻi ʻae noʻo ʻo hoʻomou haʻamonga, ʻo ngaohi ʻakimoutolu ke mou ʻalu totonu.
LEV 26:14 ¶ “Pea kapau ʻe ʻikai te mou tokanga kiate au, pea ʻikai fai ʻae ngaahi fekau ni;
LEV 26:15 Pea kapau te mou liʻaki ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ni, pea kapau ʻe fehiʻa homou laumālie ki heʻeku ngaahi fakamaau, pea ʻikai te mou fai ʻeku ngaahi fekau kotoa pē, ka mou liʻaki ʻeku fuakava:
LEV 26:16 Ko au foki te u fai eni kiate kimoutolu; Te u tuku kiate kimoutolu ʻae fakailifia, mo e fakaʻauʻausino, mo e pupuke vela, ʻaia ʻe fakakui ai ho mata, pea ne langaʻi ʻae mamahi ʻi loto: pea te mou tūtuuʻi taʻeʻaonga hoʻomou ngaahi tenga, koeʻuhi ʻe kai ia ʻe homou ngaahi fili.
LEV 26:17 Pea te u sio fakafulofula kiate kimoutolu, pea ʻe tāmateʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi fili: ʻe pule kiate kimoutolu ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu; pea te mou hola ka ʻoku ʻikai tuli ʻakimoutolu ʻe ha tokotaha.
LEV 26:18 Pea kapau te mou liʻaki kotoa pē ia, ʻo ʻikai siʻi tokanga kiate au, pea te u toki tautea ʻakimoutolu ke tā tuʻo fitu ʻi hoʻomou ngaahi angahala.
LEV 26:19 Pea te u fesiʻi ʻae laukau ʻo homou mālohi; pea te u ngaohi homou langi ke hangē ko e ukamea, mo homou kelekele ke hangē ko e palasa:
LEV 26:20 Pea ʻe fakaʻosi taʻeʻaonga homou mālohi: koeʻuhi ʻe ʻikai tuku hake ʻe he fonua hono tupu, pea ʻe ʻikai tupu ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe fonua honau fua.
LEV 26:21 ¶ “Pea kapau te mou ʻalu kehe pe, pea ʻikai tokanga kiate au; te u ʻomi kiate kimoutolu ʻae mamahi ke tā tuʻo fitu ʻo fakatatau mo hoʻomou ngaahi angahala.
LEV 26:22 Pea te u ʻomi ʻae ngaahi manu fekai kiate kimoutolu, ʻaia ʻe kaihaʻasi hoʻomou fānau meiate kimoutolu, pea fakaʻauha hoʻomou fanga manu, ʻo fakatokosiʻi ʻakimoutolu; pea ʻe vaoa homou ngaahi hala motuʻa.
LEV 26:23 “Pea kapau ʻe ʻikai te mou tui kiate au ʻi he ngaahi meʻa ni ʻo liliu ai, ka mou angatuʻu kiate au;
LEV 26:24 Pehē te u ʻalu hake foki kiate kimoutolu, pea te u tautea ʻakimoutolu ke tā tuʻo fitu ʻi hoʻomou ngaahi angahala.
LEV 26:25 Pea te u ʻomi ʻae heletā kiate kimoutolu, ʻaia te ne totongi kiate kimoutolu ʻi hono maumauʻi ʻo ʻeku fuakava: pea ka mou ka kātoa fakataha ʻi hoʻomou ngaahi kolo, te u fekau ʻae mahaki lahi kiate kimoutolu; pea ʻe tukuange ʻakimoutolu ki he nima ʻoe fili.
LEV 26:26 Pea hili ʻeku fesiʻi ʻae tokotoko ʻo hoʻomou mā, ko e kau fefine ʻe toko hongofulu tenau taʻo hoʻomou mā ʻi he ngotoʻumu pe taha, pea tenau toe ʻatu fakatuhotuha pe hoʻomou mā kiate kimoutolu: pea te mou kai, kae ʻikai mākona.
LEV 26:27 “Pea kapau ʻe ʻikai te mou tui kiate au neongo ʻa ʻeku fai eni kotoa pē, ka mou fai kehe pe kiate au:
LEV 26:28 Pea te u toki ʻalu kehe pe au ʻiate kimoutolu ʻi he houhau lahi: pea ko au, ʻio, ko au te u tautea ʻakimoutolu ke tā tuʻo fitu ʻi hoʻomou ngaahi angahala.
LEV 26:29 Pea te mou kai ʻae sino ʻo homou ngaahi foha, mo e sino ʻo homou ngaahi ʻofefine te mou kai.
LEV 26:30 Pea te u maumauʻi homou ngaahi potu māʻolunga, pea tā hifo hoʻomou ngaahi meʻa fakatātā, ʻo laku homou ngaahi ʻangaʻanga ki he ʻangaʻanga ʻo homou ngaahi ʻotua loi, pea te u fakaliliʻa kiate kimoutolu.
LEV 26:31 Pea te u ngaohi hoʻomou ngaahi kolo ke lala, pea te u tuku liʻaki pe homou ngaahi faletapu, pea ʻe ʻikai te u nanamu ki he namu kakala ʻo hoʻomou meʻa namu kakala.
LEV 26:32 Pea te u fakalala ʻae fonua; pea ko homou ngaahi fili ʻaia ʻoku nofo ai tenau ofo ki ai.
LEV 26:33 Pea te u fakahēʻi ʻakimoutolu ki he ngaahi fonua taʻelotu, pea teu toho ʻae heletā ke tuli ʻaki ʻakimoutolu: pea ʻe lala homou fonua, pea ʻe liʻaki homou ngaahi kolo.
LEV 26:34 Pea ʻe toki maʻu mālie pe ʻe he fonua hono ngaahi Sāpate, lolotonga ʻa ʻene lala, ka ʻoku mou ʻi he fonua ʻo homou fili ʻakimoutolu; ʻio, ʻe toki mālōlō ʻae fonua, pea maʻu pe hono ngaahi Sāpate.
LEV 26:35 Lolotonga hono tuku liʻaki ia ʻe mālōlō; koeʻuhi naʻe ʻikai mālōlō ia ʻi homou ngaahi Sāpate, lolotonga ʻa hoʻomou nofo ki ai.
LEV 26:36 “Pea kiate kinautolu ʻoku moʻui mo toe, ʻiate kimoutolu te u tuku ʻae vaivai ki honau loto ʻi he ngaahi fonua ʻo honau fili; pea ko e mumuhu ʻoe louʻakau vilingia te ne tulia ʻakinautolu; pea tenau hola ʻo hangē ko e hola mei he heletā; pea tenau hinga ʻi he ʻikai tuli ʻakinautolu ʻe ha tokotaha.
LEV 26:37 Pea tenau tō ʻo fetaʻotaʻomi pe ʻakinautolu, ʻo hangē ko e tō ʻi he ʻao ʻoe heletā, ka ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku tulia ʻakinautolu: pea ʻe ʻikai te mou maʻu ha mālohi ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo homou fili:
LEV 26:38 Pea te mou ʻauha ʻi he ngaahi fonua taʻelotu, pea ko e fonua ʻo homou ngaahi fili te ne kai ʻo ʻosi ʻakimoutolu.
LEV 26:39 Pea ko kinautolu ʻoku toe ʻiate kimoutolu tenau fakaʻaʻau ʻo ʻosi ʻi heʻenau hia ʻi he fonua ʻo homou fili: pea ʻi he hia ʻa ʻenau ngaahi tamai foki tenau fakaʻaʻau ʻo mole ai.
LEV 26:40 “Kapau tenau vete ʻenau ngaahi hia, pea mo e hia ʻa ʻenau ngaahi tamai, mo ʻenau ngaahi fai hala ʻaia kuo nau angahala ai kiate au, pea pehē mai foki, kuo nau ʻalu ʻo angatuʻu kiate au;
LEV 26:41 Pea kuo u ʻalu ʻo fai kehe kiate kinautolu, pea kuo u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ʻo honau fili; kapau kuo toki fakavaivai ʻa honau loto taʻekamu, pea nau maʻu loto lelei ʻae tautea ʻo ʻenau ngaahi hia:
LEV 26:42 Pehē te u manatu ai ki heʻeku fuakava kia Sēkope, pea mo ʻeku fuakava mo ʻAisake, pea mo ʻeku fuakava foki mo ʻEpalahame te u manatuʻi; pea te u manatuʻi ʻae fonua.
LEV 26:43 ‌ʻE tuku liʻaki pe foki ʻae fonua ʻekinautolu, pea te ne maʻu mālie hono ngaahi Sāpate, ʻi heʻene tuku liʻaki pe ʻekinautolu: pea tenau tali lelei ʻae tautea ʻo ʻenau hia: koeʻuhi, ʻio, ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki ʻeku ngaahi fono, pea ko e meʻa ʻi heʻenau fehiʻa ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni.
LEV 26:44 Ka neongo ʻa eni kotoa pē, ʻoka nau ka ʻi he fonua ʻo honau fili, ʻe ʻikai te u liʻaki ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai te u fehiʻa kiate kinautolu, ke fakaʻosi ʻaupito ʻakinautolu, pea ke liʻaki ʻeku fuakava mo kinautolu: he ko au ko Sihova ko honau ʻOtua.
LEV 26:45 Ka te u manatu koeʻuhi ko kinautolu, ki he fuakava ʻa ʻenau ʻuluaki mātuʻa, ʻaia naʻaku ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he ʻao ʻoe kakai taʻelotu, koeʻuhi ke u hoko ai ko honau ʻOtua: Ko au ko Sihova.”
LEV 26:46 Ko eni ʻae ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fono, mo e ngaahi fekau, ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ke kau kiate ia mo e fānau ʻa ʻIsileli ʻi he moʻunga ko Sainai ʻi he nima ʻo Mōsese.
LEV 27:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
LEV 27:2 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo tala kiate kinautolu, ʻOka fai ʻe ha tangata ha fuakava mamafa, ʻe ʻa Sihova ʻae tatau ʻoe meʻa ko ia te ke lau ʻe koe.
LEV 27:3 Pea ko hoʻo fakatatau ʻae tangata mei he taʻu ʻe uofulu ʻo ʻene motuʻa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe onongofulu ʻo ʻene motuʻa, ʻio, ko hoʻo fakatatau ko e sikeli siliva ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu.
LEV 27:4 Pea kapau ko e fefine ia, ko hoʻo fakatatau, ko e sikeli ʻe tolungofulu.
LEV 27:5 Pea kapau ko e taʻu ʻe nima ʻene motuʻa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe uofulu, pea ko hoʻo fakatatau ki he tangata ko e sikeli ʻe uofulu, pea ki he fefine ko e sikeli ʻe hongofulu.
LEV 27:6 Pea kapau ko e māhina pe taha ʻene motuʻa ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nima ʻene motuʻa, pea ko hoʻo fakatatau ki he tangata ko e sikeli siliva ʻe nima, pea ko hoʻo fakatatau ki he fefine ko e sikeli siliva ʻe tolu.
LEV 27:7 Pea kapau ʻoku onongofulu taʻu mo e taʻu niʻihi ʻene motuʻa; kapau ko e tangata, ko hoʻo fakatatau ki ai ko e sikeli ʻe hongofulu ma nima, pea ki he fefine ko e sikeli ʻe hongofulu.
LEV 27:8 Pea kapau ʻoku masiva ʻaupito ia ʻi he meʻa kuo ke lau, pea te ne fakahā ia ʻi he ʻao ʻoe taulaʻeiki, pea ʻe fakatatau ia ʻe he taulaʻeiki; pea ke fai ʻe he taulaʻeiki ʻi heʻene fakatatau, ʻo taau mo hono mafai ʻo ia ʻaia naʻa ne fuakava.
LEV 27:9 Pea kapau ko e manu, ʻaia ʻoku ʻomi ʻe he kakai ʻo ʻatu kia Sihova, ko ia kotoa pē ʻoku foaki ʻe ha tangata ʻi he meʻa pehē kia Sihova ʻe tapu ia.
LEV 27:10 ‌ʻE ʻikai te ne fakakehe ia, pe fetongi ia, ʻae lelei ki he kovi, pe ha kovi ki he lelei: pea kapau ʻoku ne fetongi ʻae manu ʻaki ʻae manu, pea ko ia mo ia naʻe fetongi ʻaki ia ʻe fakatou tapu ia.
LEV 27:11 Pea kapau ko e manu taʻemaʻa ia, ʻaia ʻoku ʻikai tenau fai ʻaki ha feilaulau kia Sihova, te ne toki ʻatu ʻae manu ʻi he ʻao ʻoe taulaʻeiki:
LEV 27:12 Pea ke fakatatau ia ʻe he taulaʻeiki, pe ʻoku lelei pe ʻoku kovi: pea hangē ko hoʻo fakatatau ʻe koe ʻoku taulaʻeiki ko ia pe ʻe fai.
LEV 27:13 Pea kapau ʻoku loto ia ke huhuʻi ia, pea ʻe fakalahi ʻaki ia hono nima ʻoe vahe ki hoʻo fakatatau.
LEV 27:14 ¶ Pea kapau ʻoku fakatapui ʻe ha tangata hono fale ke māʻoniʻoni ia kia Sihova, pea ke fakatatau ia ʻe he taulaʻeiki, he ʻoku lelei ia pe kovi: pea hangē ko ia ʻoku fakatatau ia ki ai, ʻe maʻu pe ia.
LEV 27:15 Pea kapau ʻoku loto ʻaia naʻa ne fakatapui ia ke huhuʻi hono fale, pea ʻe fakalahi ʻaki ia hono nima ʻoe vahe ʻoe koloa ʻo hoʻo fakatatau, pea ʻe ʻoʻona ia.
LEV 27:16 Pea kapau ʻoku fakatapui ʻe ha tangata kia Sihova ha potu ngoue ʻi hono potu fonua, pea ko hoʻo fakatatau, ʻe fakatatau ki he tenga ʻo ia: ko e oma ʻe taha ʻoe tengaʻi paʻale ʻe fakatatau ia ki he sikeli siliva ʻe nimangofulu.
LEV 27:17 Kapau ʻoku ne fakatapu ʻene ngoue mei he taʻu ʻoe siupeli, ʻe tuʻumaʻu ia ʻo tatau mo hoʻo fakatatau.
LEV 27:18 Pea kapau ʻoku ne fakatapui ʻene ngoue ka kuo hili ʻae siupeli, pea ʻe lau ʻe he taulaʻeiki ʻae paʻanga kiate ia ʻo fakatatau ki he ngaahi taʻu ʻoku toe, ʻio, ʻo aʻu atu ki he taʻu ʻoe siupeli, pea ʻe fakasiʻisiʻi ia mei hoʻo fakatatau.
LEV 27:19 Pea ko ia naʻa ne fakatapui ʻae ngoue, kapau ʻoku tokanga ia ke huhuʻi ia, pea ke fakalahi ʻaki ʻe ia ia hono vahe nima ʻoe koloa ʻo hoʻo fakatatau, pea ʻe hoko ia kiate ia.
LEV 27:20 Pea kapau ʻoku ʻikai loto ia ke huhuʻi ʻae ngoue, pea kapau kuo ne fakatau ia ki he tangata ʻe taha, ʻe ʻikai toe huhuʻi ia.
LEV 27:21 Ka ko e ngoue ʻi hono tukuange ʻi he siupeli, ʻe tapu ia kia Sihova, ʻo hangē ha ngoue kuo fakatapui: ʻe hoko ia ke ʻoe taulaʻeiki.
LEV 27:22 Pea kapau ʻoku ai ha tangata ʻoku ne fakatapui kia Sihova ʻae ngoue naʻa ne fakatau, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi he ngaahi ngoue ʻo hono tofiʻa;
LEV 27:23 Pea ʻe toki lau kiate ia ʻe he taulaʻeiki hono fakatatau, ʻio, ʻo hoko ki he taʻu ʻoe siupeli: pea te ne ʻatu ʻe ia ʻi he ʻaho ko ia hoʻo fakatatau, ko e meʻa tapu kia Sihova.
LEV 27:24 Pea ʻi he taʻu ʻoe siupeli ʻe toe hoko ʻae ngoue kiate ia naʻe fakatau ia mei ai, ʻio, kiate ia naʻe ʻoʻona ʻae potu fonua ko ia.
LEV 27:25 Pea ʻe fai ʻo taau mo e sikeli ʻoe faletapu ʻa hoʻo ngaahi fakatatau kotoa pē: ʻi he sikeli ʻe taha ʻae kela ʻe uofulu.
LEV 27:26 ¶ Ka ko e ngaahi ʻuluaki fānau ʻae fanga manu, ʻaia ʻoku totonu ke ʻa Sihova ʻae ʻuluaki tupu, ke ʻoua naʻa fakatapui ia ʻe ha tangata ʻe tokotaha; pe ko e pulu ia, pe ko ha sipi; ʻoku ʻa Sihova ia.
LEV 27:27 Pea kapau ʻoku ʻi he manu taʻemaʻa ia, pea ʻe huhuʻi ia ʻo fakatatau ki hoʻo fakatatau, pea te ne fakalahi ʻaki ia hono nima ʻo hono vahe ʻo ia: pea kapau ʻe ʻikai huhuʻi ia, pea ʻe fakatau ia ʻo hangē ko hoʻo fakatatau.
LEV 27:28 Ka ko e moʻoni ʻe ʻikai fakatau pe huhuʻi ha meʻa ʻe taha, ʻaia kuo fakatapui ʻe ha tangata kia Sihova ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ne maʻu, ʻi he tangata, pe ʻi he manu, pe ʻi he ngoue ʻo hono potu fonua: ko e meʻa fakatapui kotoa pē ʻoku māʻoniʻoni lahi ia kia Sihova.
LEV 27:29 ‌ʻE ʻikai huhuʻi ha meʻa kuo fakatapui ʻaia kuo fakatapu ʻe he tangata ka ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
LEV 27:30 Pea ko hono hongofulu ʻoe vahe kotoa pē ʻoe fonua, pe ko e meʻa ʻi he tenga ʻoe fonua, pe ʻi he ngaahi fua ʻoe ʻakau ʻoku ʻa Sihova ia: ʻoku māʻoniʻoni ia kia Sihova.
LEV 27:31 Pea kapau ʻoku tokanga ʻe ha tangata ke huhuʻi ʻae meʻa niʻihi ʻi hono hongofulu ʻoe vahe, ʻe fakalahi ʻaki ʻe ia ia hono nima ʻoe vahe ʻo ia.
LEV 27:32 Pea ko e meʻa ʻi hono hongofulu ʻoe vahe ʻi he fanga manu lalahi, pe ʻi he fanga manu siʻi, ʻio, ʻi he manu kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi lalo ʻi he vaʻakau, ʻe māʻoniʻoni hono hongofulu kia Sihova.
LEV 27:33 ‌ʻE ʻikai te ne kumi ke ʻilo pe ʻoku lelei pe ʻoku kovi ia, pea ʻe ʻikai te ne fetongi ia: pea kapau ʻoku ne fetongi ia, pea ko ia mo ia naʻe fetongi ʻaki ʻe fakatou māʻoniʻoni ia; ʻe ʻikai huhuʻi ia.
LEV 27:34 Ko eni ʻae ngaahi fekau, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he moʻunga ko Sainai.
NUM 1:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he toafa ʻo Sainai, ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo hono ua ʻoe māhina, ʻi hono ua taʻu ʻo ʻenau haʻu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo pehē,
NUM 1:2 “Mou lau ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻi honau ngaahi faʻahinga ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo lau kotoa pē ʻi honau hingoa, ʻae kakai tangata kotoa pē taki taha;
NUM 1:3 Mei honau taʻu ʻe uofulu tupu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mālohi ke ʻalu atu ke tau ʻi ʻIsileli: ko koe mo ʻElone ke mo lau ʻakinautolu ʻi heʻenau ngaahi matatau.
NUM 1:4 Pea ʻe fakataha mo kimoua ha tangata ʻe tokotaha mei he faʻahinga kotoa pē; ko ia taki taha ʻoku ʻeiki ʻi he fale ʻo ʻene ngaahi tamai.”
NUM 1:5 ¶ Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe kau tangata ʻe tuʻu mo kimoua; ko ʻIlisua, ko e foha ʻo Setiua ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni:
NUM 1:6 Ko Selumieli, ko e foha ʻo Sulisatai ʻi he faʻahinga ʻo Simione.
NUM 1:7 Ko Nasoni, ko e foha ʻo ʻAminitapi ʻi he faʻahinga ʻo Siuta.
NUM 1:8 Ko Netanili, ko e foha ʻo Sua ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka.
NUM 1:9 Ko ʻIliapi, ko e foha ʻo Heloni ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni.
NUM 1:10 ‌ʻI he fānau ʻa Siosefa: ko ʻIlisama, ko e foha ʻo ʻAmihuti ʻi he faʻahinga ʻo ʻIfalemi; ko Kāmelieli, ko e foha ʻo Petasuli ʻi he faʻahinga ʻo Manase:
NUM 1:11 Ko ʻEpitani, ko e foha ʻo Kitione ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani.
NUM 1:12 Ko ʻEhiesa, ko e foha ʻo ʻAmisatai ʻi he faʻahinga ʻo Tani.
NUM 1:13 Ko Pakieli, ko e foha ʻo ʻOkilani ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli.
NUM 1:14 Ko ʻIliasafi, ko e foha ʻo Teuili ʻi he faʻahinga ʻo Kata.
NUM 1:15 Ko Heila, ko e foha ʻo ʻEnani ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali.
NUM 1:16 Ko kinautolu ni naʻa nau ongoongo lahi ʻi he kakai, ko e houʻeiki ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe ʻi ʻIsileli.
NUM 1:17 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese mo ʻElone ʻae kau tangata ni kuo fakahā honau hingoa:
NUM 1:18 Pea naʻa nau fakataha ʻae kakai kotoa pē ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻo hono ua ʻoe māhina, pea naʻa nau fakahā honau hokohoko ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau mo e lau ʻoe ngaahi hingoa taki taha, mei hono uofulu tupu ʻoe taʻu ʻo fai hake.
NUM 1:19 ¶ ʻO hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe pehē ʻa ʻene lau ʻakinautolu ʻi he toafa ʻo Sainai.
NUM 1:20 ¶ Pea ko e fānau ʻa Lupeni, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsileli, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa taki taha, ʻae tangata kotoa pē, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:21 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni, ko e toko fā mano mo e toko ono afe ma nimangeau.
NUM 1:22 ¶ Ko e fānau ʻa Simione, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻakinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa taki taha, ʻae tangata kotoa pē mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:23 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Simione, ko e toko nima mano mo e toko hiva afe ma tolungeau.
NUM 1:24 ¶ Ko e fānau ʻa Kata, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:25 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Kata, ko e toko fā mano mo e toko nima afe mo e toko onongeau ma nimangofulu.
NUM 1:26 ¶ Ko e fānau ʻa Siuta, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:27 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta ko e toko fitu mano mo e toko fā afe ma onongeau.
NUM 1:28 ¶ Ko e fānau ʻa ʻIsaka, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:29 Ko kinautolu, naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka ko e toko nima mano mo e toko fā afe ma fāngeau.
NUM 1:30 ¶ Ko e fānau ʻa Sepuloni, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:31 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni ko e toko nima mano mo e toko fitu afe ma fāngeau.
NUM 1:32 ¶ Ko e fānau ʻa Siosefa, ʻio, ʻae fānau ʻa ʻIfalemi ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:33 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻa ʻIfalemi, ko e toko fā mano ma toko nimangeau.
NUM 1:34 ¶ Ko e fānau ʻa Manase, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:35 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Manase, ko e toko tolu mano, mo e toko ua afe ma uangeau.
NUM 1:36 ¶ Ko e fānau ʻa Penisimani, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:37 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani, ko e toko tolu mano, mo e toko nima afe ma fāngeau.
NUM 1:38 ¶ Ko e fānau ʻa Tani, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:39 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Tani, ko e toko ono mano, mo e toko ua afe ma fitungeau.
NUM 1:40 ¶ Ko e fānau ʻa ʻAseli, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu, ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:41 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli, ko e toko fā mano, mo e toko taha afe ma nimangeau.
NUM 1:42 ¶ Ko e fānau ʻa Nafitali, ʻi honau ngaahi toʻutangata, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe ngaahi hingoa, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau;
NUM 1:43 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻio, ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali, ko e toko nima mano, mo e toko tolu afe ma fāngeau.
NUM 1:44 Ko kinautolu eni naʻe lau, ʻaia naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone, mo e houʻeiki ʻo ʻIsileli, ko e kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua: naʻe taki taha tuʻu maʻae fale ʻo ʻene ngaahi tamai.
NUM 1:45 Naʻe pehē ʻakinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mei hono taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi ke ʻalu atu ke tau ʻi ʻIsileli;
NUM 1:46 ‌ʻIo, ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ko e toko ono kilu, mo e toko tolu afe, mo e toko nimangeau ma nimangofulu.
NUM 1:47 ¶ Ka naʻe ʻikai lau ʻiate kinautolu ʻae kau Livai ʻi he faʻahinga ʻo ʻenau ngaahi tamai.
NUM 1:48 He kuo folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 1:49 “ʻE ʻikai te ke lau ʻae faʻahinga ʻo Livai, pea ʻoua naʻa ke lau ʻakinautolu fakataha mo e fānau ʻa ʻIsileli:
NUM 1:50 Ka ke fakanofo ʻae kau Livai ke pule ki he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni, pea mo e ngaahi nāunau kotoa pē ʻi ai, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ai, pea tenau fua ʻae fale fehikitaki, pea mo hono ngaahi nāunau kotoa pē; pea tenau ngāue ki ai, ʻo nofo takatakai ki he fale fehikitaki.
NUM 1:51 Pea ʻoka ʻalu atu ʻae fale fehikitaki, ʻe vete hifo ia ʻe he kau Livai; pea ʻoka nofo ʻae fale fehikitaki, ʻe fokotuʻu ia ʻe he kau Livai: pea ko e muli ʻoku haʻu ke ofi[ki ai ]ʻe tāmateʻi ia.
NUM 1:52 Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli tenau fokotuʻu ʻa honau ngaahi fale fehikitaki, ʻae tangata taki taha ki hono ʻapitanga, pea mo e tangata taki taha ki hono fuka, ʻi honau ngaahi faʻahinga.
NUM 1:53 Ka ʻe nofo ʻae kau Livai ʻo takatakai ʻi he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha houhau ki he fakataha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: pea ʻe tokanga ʻae kau Livai ki he tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni.”
NUM 1:54 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo fekau mai ʻe Sihova kia Mōsese; naʻe pehē pe ʻenau fai.
NUM 2:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, mo ʻElone, ʻo pehē,
NUM 2:2 ‌ʻE nofo ʻae tangata taki taha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki hono fakaʻilonga, ʻo fakataha mo e fuka ʻoe fale ʻo ʻenau tamai; pea tenau nofo mamaʻo ʻo folifoliaki ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 2:3 Pea ʻe nofo ʻi he potu hahake ʻo hangatonu ki he hopoʻangalaʻā, ʻakinautolu ʻoe fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo Siuta ʻi heʻenau ngaahi matatau: pea ko Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Siuta.
NUM 2:4 Pea ko ʻene kautau ʻaʻana, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fitu mano, mo e toko fā afe ma onongeau.
NUM 2:5 Pea ko kinautolu ʻe hoko[ʻo nofo ]mo ia ko e faʻahinga ʻo ʻIsaka, pea ko Netanili ko e foha ʻo Sua, ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa ʻIsaka.
NUM 2:6 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko fā afe ma fāngeau.
NUM 2:7 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Sepuloni, pea ko ʻIliapi, ko e foha ʻo Heloni ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Sepuloni.
NUM 2:8 Pea ko ʻene kautau mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko fitu afe ma fāngeau.
NUM 2:9 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo Siuta, ko e tokotaha kilu, mo e toko valu mano, mo e toko ono afe ma fāngeau, ʻi heʻenau ngaahi matatau. ʻE ʻalu muʻomuʻa atu ʻakinautolu ni.
NUM 2:10 ¶ Pea ʻe tuʻu ʻi he feituʻu tonga ʻae fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo Lupeni ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau; pea ko ʻIlisua ko e foha ʻo Setiua ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Lupeni.
NUM 2:11 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano, mo e toko ono afe ma nimangeau.
NUM 2:12 Pea ko kinautolu ʻe hoko nofo mo ia, ko e faʻahinga ʻo Simione: pea ko Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Simione.
NUM 2:13 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko hiva afe ma tolungeau.
NUM 2:14 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Kata pea ko ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili, ʻe ʻeikitau ia ʻi he ngaahi foha ʻo Kata.
NUM 2:15 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano, mo e toko nima afe mo e toko onongeau ma nimangofulu.
NUM 2:16 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo Lupeni, ko e tokotaha kilu, mo e toko nima mano, mo e toko taha afe mo e toko fāngeau ma nimangofulu, ʻi heʻenau ngaahi matatau. Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ʻi hono ua ʻoe ʻotu[tangata].
NUM 2:17 ¶ Pea ʻe toki ʻalu atu ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai, fakataha mo e ʻapitanga ʻoe kau Livai ʻi he lotolotonga ʻoe kau tau: ʻo hangē pe ko ʻenau nofo, ʻe pehē pe ʻi heʻenau fononga atu, ko e tangata taki taha ʻe ʻi hono potu ʻi honau fakaʻilonga.
NUM 2:18 ¶ Pea ʻe tuʻu ʻi he potu lulunga ʻae fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo ʻIfalemi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻIlisama ko e foha ʻo ʻAmihuti, ʻe ʻeikitau ia ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIfalemi.
NUM 2:19 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano mo e toko nimangeau.
NUM 2:20 Pea ʻe hoko mo ia ʻae faʻahinga ʻo Manase: pea ko Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli, ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Manase.
NUM 2:21 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko tolu mano mo e toko ua afe mo e uangeau.
NUM 2:22 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Penisimani: pea ko ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Penisimani.
NUM 2:23 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, koe toko tolu mano mo e toko nima afe ma fāngeau.
NUM 2:24 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo ʻIfalemi, ko e tokotaha kilu, mo e toko valu afe, mo e toko teau, ʻi honau ngaahi matatau. Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ʻi hono tolu ʻoe ʻotu[tangata].
NUM 2:25 ¶ Pea ʻe tuʻu ʻi he potu tokelau ʻae fakaʻilonga ʻoe ʻapitanga ʻo Tani ʻi heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Tani.
NUM 2:26 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko tolu mano, mo e toko ua afe ma toko fitungeau.
NUM 2:27 Pea ko kinautolu ʻoku hoko nofo mo ia ko e faʻahinga ʻo ʻAseli: pea ko Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa ʻAseli.
NUM 2:28 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko fā mano, mo e toko taha afe ma nimangeau.
NUM 2:29 Pea ʻe hoko ai ʻae faʻahinga ʻo Nafitali: pea ko Heila ko e foha ʻo ʻEnani ʻe ʻeikitau ia ʻi he fānau ʻa Nafitali.
NUM 2:30 Pea ko ʻene kautau, mo kinautolu naʻe lau ai, ko e toko nima mano, mo e toko tolu afe ma fāngeau.
NUM 2:31 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he ʻapitanga ʻo Tani, ko e tokotaha kilu, mo e toko nima mano, mo e toko fitu afe ma onongeau. Pea ʻe muimui ʻakinautolu mo ʻenau ngaahi fuka.
NUM 2:32 ¶ Ko kinautolu ia naʻe lau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai: ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi honau ngaahi ʻapitanga, ʻi honau ngaahi matatau, ko e toko ono kilu, mo e toko tolu afe, mo e toko nimangeau ma nimangofulu.
NUM 2:33 Ka naʻe ʻikai lau ʻae kau Livai ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
NUM 2:34 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo fekau mai ʻe Sihova kia Mōsese: ko ia naʻa nau nofo ai ki honau ngaahi fakaʻilonga, pea naʻe pehē ʻenau fononga atu; taki taha ʻi honau ngaahi faʻahinga ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
NUM 3:1 Pea ko eni foki ʻae ngaahi toʻutangata ʻo ʻElone mo Mōsese ʻi he ʻaho naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he moʻunga ko Sainai.
NUM 3:2 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElone; ko Natapi ko e ʻuluaki ia, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, mo ʻItama.
NUM 3:3 Pea ko e hingoa ia ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElone naʻe fakanofo ko e kau taulaʻeiki, ʻakinautolu naʻa ne fakatapui ke ngāue ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
NUM 3:4 Pea naʻe mate ʻa Natapi mo ʻApiu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi heʻena ʻomi ʻae afi kehe ki he ʻao ʻo Sihova ʻi he toafa ʻo Sainai, pea naʻe ʻikai haʻana fānau: pea ko ʻEliesa mo ʻItama naʻa na ngāue ʻi he ngāue fakataulaʻeiki ʻi he ʻao ʻo ʻElone ko ʻena tamai.
NUM 3:5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 3:6 “Ke ke fakaofi mai ʻae faʻahinga ʻo Livai, pea fakahā ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki koeʻuhi kenau ngāue kiate ia.
NUM 3:7 Pea tenau tokanga ki heʻene ngāue, mo e ngāue ʻae kakai kotoa pē, ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ke fai ki he ngāue ʻoe fale fehikitaki.
NUM 3:8 Pea tenau tauhi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, mo e ngāue ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ke fai ki he ngāue ʻoe fale fehikitaki.
NUM 3:9 Pea te ke foaki ʻae kau Livai kia ʻElone mo hono ngaahi foha: kuo foaki ʻakinautolu kotoa pē kiate ia mei he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 3:10 Pea te ke fakanofo ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha, pea tenau fai ʻenau ngāue fakataulaʻeiki: pea ko e muli ʻe haʻu ʻo ofi ʻe tāmateʻi ia.”
NUM 3:11 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 3:12 “Pea ko au, vakai, Ko au kuo ʻomi ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki tama kotoa pē kuo ne toʻo ʻae manāva ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ko ia ai, ʻe ʻoʻoku ʻae kau Livai;
NUM 3:13 Koeʻuhi ʻoku ʻoʻoku ʻae ʻuluaki tama kotoa pē; he ko e ʻaho ne u taaʻi ai ʻae ʻuluaki fānau ʻi he fonua ko ʻIsipite, ne u fakatapui ai kiate au ʻae ʻuluaki tama ʻi ʻIsileli, ʻae tangata mo e manu; Ko au ko Sihova ʻe ʻoʻoku ʻakinautolu.”
NUM 3:14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he toafa ʻo Sainai, ʻo pehē,
NUM 3:15 Ke ke lau ʻae fānau ʻa Livai ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mo honau ngaahi faʻahinga, ʻae kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina, ke ke lau fakaʻaufuli ʻakinautolu.
NUM 3:16 Pea naʻe lau ʻakinautolu ʻe Mōsese ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova, pea hangē ko e fekau kiate ia.
NUM 3:17 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Livai; ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali.
NUM 3:18 Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko Lipinai, mo Simi.
NUM 3:19 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kohate ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili.
NUM 3:20 Pea ko e ngaahi foha ʻo Melali ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko Mali, mo Musi. Pea ko e ngaahi fānau ʻoe kau Livai ʻakinautolu ni, ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
NUM 3:21 Pea naʻe ʻia Kesoni ʻae faʻahinga ʻoe kau Lipinai, mo e faʻahinga ʻoe kau Simi; pea ko e ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kesoni ʻakinautolu ni.
NUM 3:22 Ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu ʻo fakatatau ki he lau ʻoe kakai tangata mei hono taha māhina ʻo fai hake, ʻio, ʻakinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ko e toko fitu afe ma toko nimangeau.
NUM 3:23 Pea ʻe nofo kituʻa ʻi he fale fehikitaki ki he potu lulunga ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kesoni.
NUM 3:24 Pea ko ʻIliasafi ko e foha ʻo Laeli, ko e ʻeiki ia ʻoe fale ʻoe tamai ʻae kau Kesoni.
NUM 3:25 Pea ko e ngāue ʻae ngaahi foha ʻo Kesoni ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ko e faletapu, pea mo e fale fehikitaki, mo hono pulonga, pea mo e puipui ʻoe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 3:26 Pea mo e ngaahi puipui ʻoe lotoʻā, pea mo e puipui ʻoe matapā ʻoe lotoʻā, ʻaia ʻoku ofi ki he fale fehikitaki, pea ʻoku takatakai ʻae feilaulauʻanga, pea mo e ngaahi maea ki he ngāue kotoa pē ʻi ai.
NUM 3:27 ¶ Pea naʻe ʻia Kohate ʻae faʻahinga ʻoe kau ʻAmilami, pea mo e faʻahinga ʻoe kau ʻIsa, pea mo e faʻahinga ʻoe kau Hepeloni, pea mo e faʻahinga ʻoe kau ʻUsili, pea ko e ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kohate ʻakinautolu ni.
NUM 3:28 Ko e lau ʻoe kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko e toko valu afe ma toko onongeau, kuo nau fai ki he ngāue ʻoe faletapu.
NUM 3:29 Ko e ngaahi faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Kohate tenau nofo ʻi he potu tonga ʻoe fale fehikitaki.
NUM 3:30 Pea ko ʻElisefani ko e foha ʻo ʻUsili ko e ʻeiki ia ʻoe fale ʻoe tamai ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kohate.
NUM 3:31 Pea ko e meʻa kenau tauhi, ko e puha ʻoe fuakava, mo e palepale, mo e tuʻunga maama, mo e ngaahi feilaulauʻanga, mo e ngaahi ipu ʻoe faletapu ʻaia kuo nau ngāueʻaki, pea mo e puipui, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ai.
NUM 3:32 Pea ko ʻEliesa, ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki ko e pule ia ʻoe houʻeiki ʻoe kau Livai, pea ʻe pule ia kiate kinautolu ʻoku fai ʻae ngāue ʻoe faletapu.
NUM 3:33 ¶ Pea naʻe ʻia Melali ʻae faʻahinga ʻoe kau Mali, mo e faʻahinga ʻoe kau Musi: pea ko e ngaahi faʻahinga ʻo Melali ʻakinautolu ni.
NUM 3:34 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he lau ʻoe kakai tangata kotoa pē, mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko e toko ono afe ma toko uangeau.
NUM 3:35 Pea ko Suleli ko e foha ʻo ʻEpieli ko e ʻeiki ia ʻoe fale ʻoe tamai ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Melali: ko kinautolu ni, ʻe nofo ʻi he potu tokelau ʻoe fale fehikitaki.
NUM 3:36 Pea ʻoku ʻae ngaahi foha ʻo Melali ʻae ngaahi laupapa ʻoe fale fehikitaki, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo hono ngaahi pou, mo hono ngaahi tuʻunga pou, pea mo hono ngaahi ipu kotoa pē, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ngāueʻaki ʻi ai.
NUM 3:37 Pea mo e ngaahi ʻotu pou ʻoe lotoʻā, pea mo honau ngaahi tuʻunga, mo honau ngaahi tutuki, mo honau ngaahi maea.
NUM 3:38 ¶ Ka ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ki he potu hahake, ʻio, ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he potu hahake, ko Mōsese, mo ʻElone, mo hono ngaahi foha, ke tauhi ai ʻae ngāue ʻoe faletapu ki he ngāue ʻae fānau ʻa ʻIsileli; pea ko e muli ʻoku haʻu ʻo ofi ʻe tāmateʻi ia.
NUM 3:39 Ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he kau Livai, ʻaia naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ʻi he fekau ʻa Sihova, ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻae kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko e toko ua mano ma toko ua afe.
NUM 3:40 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke lau ʻae ʻuluaki tama tangata kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli mei hono taha māhina ʻo fai hake, pea ke lau honau hingoa.
NUM 3:41 Pea ke ʻave ʻae kau Livai moʻoku, (Ko au ko Sihova) ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki fānau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; pea mo e fanga manu ʻae kau Livai, ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki kotoa pē ʻoe fanga manu ʻae fānau ʻa ʻIsileli.”
NUM 3:42 Pea naʻe lau ʻe Mōsese ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia.
NUM 3:43 Pea ko e ʻuluaki tama tangata kotoa pē ʻi he lau ʻa honau hingoa mei hono taha māhina ʻo fai hake, ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ko e toko ua mano, mo e toko ua afe, mo e toko uangeau, mo e toko fitungofulu ma toko tolu.
NUM 3:44 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 3:45 “ʻAve ʻae kau Livai ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi hē fānau ʻa ʻIsileli; pea mo e fanga manu ʻae kau Livai ke fetongi ʻaki ʻenau fanga manu pea ko e kau Livai ʻe ʻoʻoku ʻakinautolu: Ko au ko Sihova.
NUM 3:46 Pea koeʻuhi ko kinautolu, ʻe huhuʻi ʻae toko uangeau mo e toko fitungofulu ma toko tolu ʻoe ʻuluaki tama ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu kuo tokolahi hake ʻi he kau Livai;
NUM 3:47 Ke ke ʻave ʻa e[sikeli ]ʻe nima maʻanautolu taki taha, ʻo fakatatau ki he[sikeli ]ʻoe faletapu: (koe[sikeli ]ko e kela ʻe uofulu:)
NUM 3:48 Pea te ke ʻatu ʻae paʻanga, ʻaia kuo huhuʻi ʻaki ʻakinautolu ʻoku toe, kia ʻElone mo hono ngaahi foha.”
NUM 3:49 Pea naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻae paʻanga huhuʻi ʻokinautolu naʻe tokolahi hake ʻiate kinautolu naʻe huhuʻi ʻe he kau Livai:
NUM 3:50 Naʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi paʻanga mei he ʻuluaki fānau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ko e[sikeli ]ʻe afe ma tolungeau ma onongofulu ma nima, ʻo fakatatau mo e[sikeli ]ʻoe faletapu:
NUM 3:51 Pea naʻe ʻatu ʻe Mōsese ʻae ngaahi paʻanga kuo huhuʻi ʻaki ʻakinautolu kia ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, pea hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
NUM 4:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
NUM 4:2 Mo lau ʻae ngaahi foha ʻo Kohate mei he ngaahi foha ʻo Livai, ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai,
NUM 4:3 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ki he tau, ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 4:4 Pea ko e ngāue eni ʻae ngaahi foha ʻo Kohate ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he ngaahi meʻa toputapu.
NUM 4:5 Pea ʻoka hiki atu ʻae ʻapitanga, ʻe haʻu ʻa ʻElone, mo hono ngaahi foha, kenau vete hifo ʻae fakapulonga, ʻo ʻuʻufi ʻaki ia ʻae puha ʻoe fuakava:
NUM 4:6 Pea ʻe tuku ki ai ʻae kiliʻi pasia ke ʻuʻufi ʻaki ia, pea ʻe ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae kofu lanumoana, pea ʻe ʻai ki ai hono ʻakau haʻamo.
NUM 4:7 Pea ko e palepale ʻoe ma ʻoe ʻao tenau ʻuʻufi ʻaki ʻae kofu lanumoana, pea tuku ki ai ʻae ngaahi ipu, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu louluo, pea mo e ngaahi tāpuni ke ʻufiʻufi ʻaki; pea ʻe tuku ki ai ʻae ma ʻoe ʻao:
NUM 4:8 Pea tenau ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kofu kulaʻahoʻaho, pea ʻe toe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kiliʻi pasia, pea ʻe ʻai ki ai hono ʻakau haʻamo.
NUM 4:9 Pea tenau ʻave ʻae kofu lanumoana, ʻo ʻuʻufi ʻaki ʻae tuʻunga maama, mo hono ngaahi foʻi maama, mo hono ngaahi hikofi, mo e ngaahi tukuʻanga ʻoe maama helekosi, pea mo e ipu lolo kotoa pē, ʻaia ʻoku nau ngāueʻaki ki ai:
NUM 4:10 Pea tenau tuku ia mo hono ngaahi ipu kotoa pē ke ʻuʻufi ʻaki ʻae kiliʻi pasia, pea ʻe tuku ia ki ha fata.
NUM 4:11 Pea tenau faliki ʻaki ʻae feilaulauʻanga koula ʻae kofu lanumoana, pea toe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kiliʻi pasia, pea ʻe tuku ki ai hono ʻakau haʻamo.
NUM 4:12 Pea tenau toʻo ai ʻae nāunau kotoa pē ʻoe ngāue, ʻaia ʻoku nau ngāueʻaki ʻi he faletapu, pea ʻe tuku ia ki ha kofu lanumoana, pea ʻe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae pulonga kiliʻi pasia, pea ʻe tuku ia ki ha fata.
NUM 4:13 Pea tenau ʻave ʻae efuefu mei he feilaulauʻanga, pea ʻe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kofu paʻuhiʻuhi:
NUM 4:14 Pea tenau tuku ki ai hono ngaahi ipu kotoa pē, ʻaia ʻoku nau ngāueʻaki ki ai, ʻio, ʻae ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi huhu, pea mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo, ko e ngaahi ipu kotoa pē ʻoe feilaulauʻanga; pea tenau ʻuʻufi ʻaki ia ʻae kiliʻi pasia, pea tuku ki ai hono ʻakau haʻamo.
NUM 4:15 Pea ka fakaʻosi ʻe ʻElone mo hono ngaahi foha ʻae fakapulonga ʻoe faletapu, pea mo hono ngaahi nāunau kotoa pē, pea ka hiki atu ʻae ʻapitanga; ʻe toki haʻu ʻae ngaahi foha ʻo Kohate ʻo fata ia: kaeʻoua naʻa nau ala ki ha meʻa tapu, telia naʻa nau mate ai. Ko e ngaahi meʻa ni ko e kavenga ia ʻae ngaahi foha ʻo Kohate ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 4:16 ¶ Pea ko e ngāue ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, ko e lolo ki he maama, pea mo e meʻa namu kakala, pea mo e feilaulau meʻakai ʻoe ʻaho, pea mo e lolo ʻoe fakanofo, pea mo e pule ʻoe fale fehikitaki, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ai, ʻi he faletapu, pea mo hono ngaahi nāunau ʻo ia.
NUM 4:17 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
NUM 4:18 “ʻOua naʻa mo vaheʻi ʻae faʻahinga ʻoe ngaahi fānau ʻa Kohate mei he kau Livai:
NUM 4:19 Ka ko eni ia te mou fai kiate kinautolu, koeʻuhi kenau moʻui, pea ʻikai mate, ʻoka nau ka haʻu ki he ngaahi meʻa toputapu: ʻe ʻalu ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ʻo tuʻutuʻuni kiate kinautolu taki taha ʻenau ngāue mo ʻenau kavenga:
NUM 4:20 Ka ʻe ʻikai tenau hū atu ke mamata ʻoka ʻuʻufi ʻae ngaahi meʻa toputapu, telia naʻa nau mate.”
NUM 4:21 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 4:22 Ke ke lau foki ʻae ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fānau;
NUM 4:23 Ke ke lau ʻakinautolu mei he tolungofulu taʻu ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu; ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 4:24 Pea ko e ngāue eni ʻae faʻahinga ʻoe kau Kesoni, ke tauhi, mo kavenga ʻaki:
NUM 4:25 Pea tenau fua ʻae ngaahi puipui ʻoe fale fehikitaki, pea mo e fale fehikitaki ʻoe kakai, ko hono fakapulonga, pea mo e ʻuʻufi kiliʻi pasia ʻoku ʻuʻufi ʻaki ia, pea mo e puipui ʻoe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai,
NUM 4:26 Pea mo e ngaahi puipui ʻoe lotoʻā, pea mo e puipui ke matapā ʻaki ʻi he hūʻanga ʻoe lotoʻā, ʻaia ʻoku ofi ki he fale fehikitaki pea ʻoku takatakai ʻi he veʻe feilaulauʻanga, pea mo hono ngaahi maea, pea mo e nāunau kotoa pē ʻo ʻenau tauhi, pea mo e meʻa kotoa pē kuo ngaohi maʻanautolu: ʻe pehē ʻenau tauhi.
NUM 4:27 ‌ʻE ʻi he tuʻutuʻuni ʻa ʻElone mo hono ngaahi foha ʻae ngāue kotoa pē ʻae ngaahi foha ʻo Kesoni, mo ʻenau kavenga kotoa pē, pea mo ʻenau tauhi kotoa pē: pea te mou tuʻutuʻuni kiate kinautolu ʻenau kavenga kotoa pē.
NUM 4:28 Pea ko e ngāue eni ʻae faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai: pea ʻe puleʻi ʻenau ngāue ʻe ʻItama ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki.
NUM 4:29 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Melali, ke ke lau ʻakinautolu ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai;
NUM 4:30 Ke ke lau ʻakinautolu mei he tolungofulu taʻu, ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 4:31 Pea ko e fakahā eni ʻo ʻenau kavenga, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue kotoa pē ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai; ko e ngaahi laupapa ʻoe fale fehikitaki, pea mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, pea mo hono ngaahi pou, pea mo hono ngaahi tuʻungaʻi pou,
NUM 4:32 Pea mo e ngaahi ʻotu pou takatakai ʻoe lotoʻā, mo hono ngaahi tuʻungaʻi pou, mo hono ngaahi faʻo, mo hono ngaahi maea, fakataha mo honau nāunau kotoa pē, pea mo ʻenau ngāue kotoa pē: pea te mo lau ʻi honau hingoa ʻae ngaahi meʻa ʻoe ngāue ʻo ʻenau kavenga.
NUM 4:33 Pea ko e ngāue eni ʻae fānau ʻae ngaahi foha ʻo Melali, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue kotoa pē ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻi he pule ʻa ʻItama ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki.
NUM 4:34 ¶ Pea naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone mo e houʻeiki ʻoe kakai ʻae ngaahi foha ʻoe kau Kohate ʻi honau ngaahi faʻahinga, pea mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai,
NUM 4:35 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ki he ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai:
NUM 4:36 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu ʻi honau ngaahi faʻahinga ko e toko ua afe mo e toko fitungeau ma nimangofulu.
NUM 4:37 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻoe fānau ʻoe kau Kohate, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku faʻa fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻakinautolu naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
NUM 4:38 Pea ko kinautolu naʻe lau ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻi honau ngaahi faʻahinga, pea mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai,
NUM 4:39 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ki he ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai,
NUM 4:40 ‌ʻIo, ʻakinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e toko ua afe mo e toko onongeau ma tolungofulu.
NUM 4:41 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻi he fānau ʻoe ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻiate kinautolu kotoa pē ʻe ngofua ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻakinautolu naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova.
NUM 4:42 ¶ Pea ko kinautolu naʻe lau ʻoe ngaahi fānau ʻa Melali, ʻi honau ngaahi faʻahinga, mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai,
NUM 4:43 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu ʻoku hū ke fai ʻae ngāue, ki he ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai,
NUM 4:44 ‌ʻIo, ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ʻi honau ngaahi faʻahinga, ko e toko tolu afe ma toko uangeau.
NUM 4:45 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻi he fānau ʻoe ngaahi foha ʻo Melali, ʻa ia, naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻi he nima ʻa Mōsese.
NUM 4:46 Ko kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi he kau Livai, ʻakinautolu naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone mo e houʻeiki ʻo ʻIsileli, ʻi honau ngaahi faʻahinga, pea mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai,
NUM 4:47 Mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake, ʻio, ʻo aʻu ki he taʻu ʻe nimangofulu, ʻakinautolu kotoa pē naʻe haʻu ke fai ʻae ngāue ʻoe fai fekau, pea mo e tauhi ʻoe kavenga ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai,
NUM 4:48 ‌ʻIo, ko kinautolu naʻe lau ʻiate kinautolu, ko e toko valu afe, mo e toko nimangeau ma valungofulu.
NUM 4:49 Pea naʻe lau ʻakinautolu ʻe he nima ʻo Mōsese, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova, ʻo taki taha fakatatau ki heʻene ngāue, pea mo ʻene kavenga: naʻe pehē ʻa ʻene lau ʻakinautolu ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
NUM 5:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 5:2 “Ke ke fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, kenau tuku kituaʻā mei he ʻapitanga ʻae kilia kotoa pē, pea mo ia kotoa pē ʻoku fānoa ai ha meʻa, pea mo ia kotoa pē ʻoku fakaʻuli ʻe he mate.
NUM 5:3 ‌ʻAe tangata mo e fefine ke mou tuku kituaʻā, ke mou tuku ʻakinautolu ki he tuaʻā ʻoe ʻapitanga: koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau fakaʻuli honau ʻapitanga, ʻaia ʻoku ou nofo ai, ʻi hono lotolotonga.”
NUM 5:4 Pea naʻe fai pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau tuku ʻakinautolu kituaʻā ʻi he ʻapitanga: ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe pehē ʻae fai ʻene fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 5:5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 5:6 Ke ke fakahā ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻOka fai ʻe ha tangata pe ʻe ha fefine ʻae angahala ʻoku fai ʻe he kakai, ke fai ha talangataʻa kia Sihova, pea halaia moʻoni ʻae tokotaha ko ia;
NUM 5:7 Tenau toki vete ʻenau angahala ʻaia kuo nau fai; pea te ne totongi ʻene angahala ʻaki ʻae meʻa ʻoku na tatau, pea ne fakalahi ki ai ʻaki ʻa hono vahe nima, pea te ne foaki ia kiate ia naʻa ne fai kovi ki ai.
NUM 5:8 Pea kapau ʻoku ʻikai ha kāinga ʻoe tangata ʻoku totongi ki ai ʻae fai kovi, tuku ke ʻatu ʻae totongi ʻoe fai kovi kia Sihova, ʻio, ki he taulaʻeiki; ko e fakalahi eni ʻoe sipitangata ʻoe feilaulau fakalelei ʻaia ʻe fai ʻaki ha fakalelei koeʻuhi ko ia.
NUM 5:9 Pea ko e meʻa foaki kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa tapu kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia kuo nau ʻomi ki he taulaʻeiki, ʻe ʻaʻana ia.
NUM 5:10 Pea ko e ngaahi meʻa ʻae tangata kotoa pē kuo fakatapui, ʻe ʻaʻana ia: pea ko e meʻa kotoa pē ʻe foaki ʻe ha tangata ki he taulaʻeiki ʻe ʻaʻana ia.
NUM 5:11 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 5:12 “Ke ke fakahā ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo ke pehē kiate kinautolu, kapau ʻe afe ʻae uaifi ʻo ha tangata, ʻo fai meʻa kovi kiate ia,
NUM 5:13 Pea kapau ʻe mohe ha tangata mo ia, pea fakafufū ia mei he mata ʻo hono husepāniti, pea ʻoku ʻikai fakahā, pea kuo ne ʻuliʻi ai, pea ʻoku ʻikai ha taha ke tukuakiʻi ia, pea naʻe ʻikai mamata ki ai ha taha;
NUM 5:14 Pea kapau ʻe tō kiate ia ʻae laumālie fakahoa, pea te ne fuaʻa ki hono uaifi, ka kuo ne ʻuliʻi: pea kapau ʻe tō kiate ia ʻae laumālie ʻoe fakahoa, pea te ne fuaʻa ki hono uaifi, ka ʻoku ʻikai ʻuliʻi ia:
NUM 5:15 ‌ʻE toki ʻomi ʻe he tangata hono uaifi ki he taulaʻeiki, pea te ne ʻomi ʻa ʻene feilaulau ʻaʻana, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe efa ʻoe paʻale kuo momosi; ʻe ʻikai te ne lilingi ʻae lolo ki ai, pe tuku ʻae laipeno ki ai; he ko e feilaulau eni ʻoe fuaʻa, ko e feilaulau ke fakamanatu, ke fakamanatuʻi ai ʻae angahala.
NUM 5:16 Pea ʻe ʻomi ia ʻe he taulaʻeiki ke ofi, pea ʻe tuku ia ʻi he ʻao ʻo Sihova:
NUM 5:17 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae vai tapu ʻi ha ipu ʻumea; pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae efu mei he faliki ʻoe fale fehikitaki, ʻo ʻai ia ki he vai.
NUM 5:18 Pea ʻe tuku ʻe he taulaʻeiki ʻae fefine ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe tatala ʻae ʻulu ʻoe fefine, pea ʻe tuku ʻae feilaulau ʻoe fakamanatu ki hono nima, ʻaia ko e feilaulau ʻoe fuaʻa: pea ʻe ʻi he nima ʻoe taulaʻeiki ʻae vai kona, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae malaʻia:
NUM 5:19 Pea ʻe tuku ia ʻe he taulaʻeiki ke fuakava, ʻo ne pehē ki he fefine, “Kapau naʻe ʻikai te mo mohe mo ha tangata, pea kapau naʻe ʻikai te ke afe ke ʻuliʻi ko e mo ha taha ʻoku ʻikai ko ho husepāniti, te ke ʻataʻatā ko e mei he vai kona ni ʻoku tupu ai ʻae malaʻia:
NUM 5:20 Pea kapau kuo ke afe ki ha tokotaha, ka ʻoku ʻikai ko ho husepāniti, pea kapau kuo ke ʻuliʻi koe, pea kuo mo mohe mo ha tangata ʻoku ʻikai ko ho husepāniti:
NUM 5:21 (Pea ʻe toki tuku ʻe he taulaʻeiki ʻae fefine ke fuakava ki he malaʻia, pea ʻe pehē ʻe he taulaʻeiki ki he fefine), ʻE tuku ko e ʻe Sihova ko e malaʻia, pea mo e fuakavaʻanga ʻi ho kakai, ʻoka ngaohi ko e ʻe Sihova ke popo ho tenga, pea pupula ho kete;”
NUM 5:22 Pea ko e vai ni ʻaia ʻoku tupu ai ʻae malaʻia, ʻe hū ia ki ho fatu, pea ʻe pupula ai ho kete, pea popo ai ho tenga. Pea ʻe pehē ʻe he fefine, “ʻEmeni, ʻEmeni.’
NUM 5:23 Pea ʻe tohi ʻe he taulaʻeiki ʻae ngaahi malaʻia ni ʻi ha tohi, pea te ne holoholoʻi ia ke ʻosi ʻaki ʻae vai kona:
NUM 5:24 Pea te ne tuku ʻae fefine ke ne inu ʻae vai kona, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae malaʻia; pea ko e vai kuo tupu ai ʻae malaʻia ʻe hū kiate ia; pea toki hoko ʻo kona.
NUM 5:25 Pea ʻe ʻave ʻe he taulaʻeiki mei he nima ʻoe fefine ʻae feilaulau ʻoe fuaʻa, pea te ne taʻaloʻalo ʻaki ʻae feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea hili ia ki he funga feilaulauʻanga:
NUM 5:26 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki mei he feilaulau ha falukunga, ʻio, ko hono fakamanatu ʻo ia, ʻo tutu ia ʻi he funga feilaulauʻanga, pea hili ia te ne tuku ʻae fefine ke ne inu ʻae vai.
NUM 5:27 Pea ʻoka ne ka tuku ʻae fefine ke ne inu ʻae vai, ʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo fakaʻuliʻi ia, ʻi heʻene fai meʻa kovi ki hono husepāniti, ko e vai ʻoku tupu ai ʻae malaʻia ʻe hū ia kiate ia, pea hoko ʻo kona, pea ʻe pupula hono kete, pea ʻe popo hono tenga: pea ʻe malaʻia ʻae fefine ʻi hono kakai.
NUM 5:28 Pea kapau kuo ʻikai fakaʻuliʻi ia, ka ʻoku maʻa pe; ʻe toki ʻataʻatā ia, pea ʻe faʻa tuituʻia ia.
NUM 5:29 Ko eni ʻae fono ʻoe fuaʻa ʻoka afe atu ʻae fefine ki ha taha kae tuku ʻa hono husepāniti, pea ʻoku ʻuli ai ia.
NUM 5:30 Pea ʻoka tō ki he tangata ʻae laumālie ʻoe fakahoa, pea te ne fuaʻa ki hono uaifi, te ne tuku ʻae fefine ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki kiate ia ʻae fono ni kotoa pē.
NUM 5:31 Pea ʻe toki ʻataʻatā ʻae tangata mei he angahala, pea ʻe fua ʻe he fefine ni ʻene angahala.
NUM 6:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 6:2 Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo ke pehē kiate kinautolu, ʻOka fakamāvae ia ʻe ha tangata pe ʻe ha fefine ke fuakava ʻi he fuakava ʻae fakamavahe, ke fakamāvae ʻakinautolu kia Sihova:
NUM 6:3 ‌ʻE mahuʻi ia mei he uaine mo e inu mālohi, ʻe ʻikai te ne inu ʻae uaine mahi, pe ko e inu mālohi kuo mahi, ʻe ʻikai inu ʻe ia ʻae huhuʻa ʻoe kālepi, pe kai ʻae kālepi mata, pe mōmoa.
NUM 6:4 ‌ʻI he ʻaho kotoa pē kuo mavahe ai ia, ʻe ʻikai te ne kai ha meʻa ʻe taha kuo ngaohi mei he ʻakau ko e vaine, mei he tenga ʻo aʻu ki hono kafukafu.
NUM 6:5 Ko e ʻaho kotoa pē ʻoe fuakava ʻo ʻene mahuʻi ʻe ʻikai hoko ʻae tele ki hono ʻulu: kaeʻoua ke ʻosi ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia kuo mavahe ai ia kia Sihova, pea ʻe māʻoniʻoni ia, pea te ne tuku ke lōloa ʻa hono louʻulu.
NUM 6:6 Ko e ʻaho kotoa pē kuo mavahe ai ia kia Sihova, ʻoua naʻa ofi ange ia ki ha sino kuo mate.
NUM 6:7 ‌ʻE ʻikai te ne fakaʻuliʻi ia koeʻuhi ko ʻene tamai, pe ko ʻene faʻē, pe ko hono tokoua, pe ko hono tuofefine, ʻoka nau ka mate: koeʻuhi ko e fakatapui ia ʻi hono ʻulu ʻe hono ʻOtua.
NUM 6:8 Ko e ʻaho kotoa pē ʻo ʻene mavahe ʻoku māʻoniʻoni ai ia kia Sihova.
NUM 6:9 Pea kapau ʻe mate fakafokifā ha tangata ʻoku ofi kiate ia, pea kapau kuo ne fakaʻuliʻi ʻae fakatapu ʻo hono ʻulu; pehē te ne toki tele hono ʻulu, ʻi he ʻaho ʻo hono fakamaʻa te ne tele ia, ʻi hono ʻaho fitu.
NUM 6:10 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho te ne ʻomi ʻae ongo kulukulu, pe ha ongo lupe mui ki he taulaʻeiki, ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai:
NUM 6:11 Pea ʻe feilaulau ʻaki ʻe he taulaʻeiki ʻae taha ko e feilaulau maʻae angahala, ka ko e taha ko e feilaulau tutu, pea ʻe fai ʻae fakalelei maʻana, he kuo angahala ia ʻi he mate, pea te ne fakatapui ʻa hono ʻulu ʻi he ʻaho ko ia.
NUM 6:12 Pea te ne fakatapui kia Sihova ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene mavahe, pea te ne ʻomi ʻae lami ʻi hono ʻuluaki taʻu ko e feilaulau fakalelei, ka kuo mole ʻae ngaahi muʻaki ʻaho koeʻuhi kuo fakaʻuliʻi ʻe ia ʻa ʻene mavahe.
NUM 6:13 ¶ Pea ko eni ʻae fono ʻo ia kuo fakamavahe, ʻoka hili ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene mahuʻi: ʻe ʻomi ia ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai:
NUM 6:14 Pea te ne ʻatu ʻa ʻene feilaulau kia Sihova, ko e lami tangata ʻe taha taʻehanomele ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu, pea mo e lami fefine ʻe taha taʻehanomele ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau ia maʻae angahala, pea mo e sipitangata ʻe taha taʻehanomele ko e feilaulau fakalelei ia.
NUM 6:15 Pea mo e kato mā taʻefakalēvani, ʻae ngaahi foʻi mā ʻoe mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, pea mo e ngaahi mā manifinifi taʻefakalēvani kuo pani ʻaki ʻae lolo, mo ʻenau feilaulau meʻakai, mo ʻenau feilaulau inu.
NUM 6:16 Pea ʻe ʻomi ia ʻe he taulaʻeiki ki he ʻao ʻo Sihova, pea te ne ʻatu ʻa ʻene feilaulau maʻae angahala, mo ʻene feilaulau tutu:
NUM 6:17 Pea te ne ʻange ʻae sipitangata, ko e feilaulau fakalelei kia Sihova, mo e kato mā taʻefakalēvani, pea ʻe ʻatu foki ʻe he taulaʻeiki ʻa ʻene feilaulau meʻakai, mo ʻene feilaulau inu.
NUM 6:18 Pea ko ia kuo fakamavahe ʻe tele ʻe ia ʻa hono ʻulu ʻi heʻene mavahe ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea ʻe ʻave ʻe ia ʻae tuʻoni louʻulu ʻo ʻene mavahe, ʻo tuku ia ki he afi ʻaia ʻoku ʻi he lalo feilaulau fakalelei.
NUM 6:19 Pea ʻe ʻave ʻe he taulaʻeiki ʻae alanga ʻoe sipitangata kuo haka, pea mo e foʻi mā ʻe taha taʻefakalēvani mei he kato, mo e mā manifinifi ʻe taha taʻefakalēvani, ʻo ne tuku ia ki he nima ʻo ia kuo fakamavahe, ʻoka hili ʻae tele ʻoe louʻulu ʻo ʻene mahuʻi koe.
NUM 6:20 Pea ʻe lieliaki ia ʻe he taulaʻeiki, ko e feilaulau lieliaki ʻi he ʻao ʻo Sihova: ʻoku māʻoniʻoni ia ki he taulaʻeiki, fakataha mo e fatafata lieliaki, mo e alanga nima hiki hake; pea ka hili ia ʻe inu ʻae uaine ʻe ia naʻe fakamanavahē.
NUM 6:21 “‘Pea ko eni ʻae fono ʻo ia kuo fakamavahe ʻaia kuo fuakava, pea mo ʻene feilaulau kia Sihova koeʻuhi ko ʻene mavahe, pea mo ia te ne ʻomi ʻi hono nima: ʻo fakatatau ki he fuakava naʻa ne fuakava ʻaki, ʻe pehē ʻene fai ʻo hangē ko e fono ʻo ʻene mavahe.’”
NUM 6:22 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 6:23 “Ke ke lea kia ʻElone mo hono ngaahi foha, ʻo ke pehē, ‘ʻE pehē hoʻomou tāpuaki ʻae fānau ʻa ʻIsileli,’ pea te mou pehē kiate kinautolu:
NUM 6:24 ‘Ke fakamonūʻia ko e ʻe Sihova, ʻo tauhi koe:
NUM 6:25 Ke tuku ʻe Sihova ke ulo hono fofonga kiate koe, ʻo ne ʻaloʻofa kiate koe:
NUM 6:26 Ke hiki hake ʻe Sihova ʻa hono fofonga kiate koe, ʻo tuku ʻae fiemālie kiate koe.’
NUM 6:27 “Pea tenau tuku hoku hingoa ki he fānau ʻa ʻIsileli; pea te u fakamonūʻia ʻakinautolu.”
NUM 7:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho naʻe ʻosi ai hono fokotuʻu ʻe Mōsese ʻae fale fehikitaki, pea ne luluku ia, ʻo fakatapui ia, pea mo hono nāunau kotoa pē, ʻae feilaulauʻanga, pea mo hono ngaahi ipu kotoa pē, pea ne luluku ʻo fakatapui ia;
NUM 7:2 Naʻe feilaulau ai ʻae houʻeiki ʻo ʻIsileli, ko e ngaahi ʻeiki ʻoe fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, pea naʻa nau pule kiate kinautolu naʻe lau:
NUM 7:3 Pea naʻa nau ʻomi ʻenau feilaulau ki he ʻao ʻo Sihova, ko e saliote ʻe ono kuo fakapulonga, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua; ko e saliote ʻe taha ki he ongo ʻeiki ʻe toko ua, pea naʻa na taki taha ʻae pulu: pea naʻa nau ʻomi ia ki he matafale fehikitaki.
NUM 7:4 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 7:5 “Ke ke maʻu ia meiate kinautolu, koeʻuhi ke fai ʻaki ia ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai; pea te ke tuku ia ki he kau Livai, ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.”
NUM 7:6 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese ʻae ngaahi saliote mo e fanga pulu, ʻo ne foaki ia ki he kau Livai.
NUM 7:7 Ko e saliote ʻe ua mo e fanga pulu ʻe fā, naʻa ne foaki ki he ngaahi foha ʻo Kesoni, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue:
NUM 7:8 Pea mo e saliote ʻe fā mo e fanga pulu ʻe valu naʻa ne foaki ki he ngaahi foha ʻo Melali, ʻo fakatatau ki heʻenau ngāue, ʻi he pule ʻa ʻItama ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki.
NUM 7:9 Ka ko e ngaahi foha ʻo Kohate naʻe ʻikai te ne foaki kiate kinautolu ha taha: koeʻuhi naʻe ʻiate kinautolu ʻae tauhi ʻoe faletapu ʻi heʻenau fua ia ki honau uma.
NUM 7:10 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻae houʻeiki he fakatapui ʻae feilaulauʻanga ʻi he ʻaho naʻe pani ai ia, ʻio naʻe ʻange ʻe he houʻeiki ʻenau feilaulau ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga.
NUM 7:11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “ʻE ʻatu ʻe he houʻeiki ʻenau feilaulau ki he fakatapui ʻoe feilaulauʻanga, ʻo fai taki taha ʻi hono ʻaho.”
NUM 7:12 ¶ Pea ko ia naʻe ʻange ʻene feilaulau ʻi he ʻuluaki ʻaho, ko Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi ʻi he faʻahinga ʻo Siuta:
NUM 7:13 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e[sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, mo e ipu siliva ʻe taha ko e[sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:14 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e[sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:15 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:16 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:17 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: ko e feilaulau eni ʻa Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi.
NUM 7:18 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Netanili ko e foha ʻo Sua, ko e ʻeiki ʻo ʻIsaka, ʻi hono ʻaho ua:
NUM 7:19 Naʻa ne ʻange ki heʻene feilaulau ʻae ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, mo e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatoupito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia.
NUM 7:20 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:21 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:22 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:23 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: ko e feilaulau eni ʻa Netanili ko e foha ʻo Sua.
NUM 7:24 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻIliapi, ko e foha ʻo Heloni, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Sepuloni ʻi hono ʻaho tolu:
NUM 7:25 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatoupito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia;
NUM 7:26 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:27 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:28 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha, ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:29 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: ko e feilaulau eni ʻa ʻIliapi ko e foha ʻo Heloni.
NUM 7:30 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻElisua ko e foha ʻo Setiua, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻi hono ʻaho fā:
NUM 7:31 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia;
NUM 7:32 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala;
NUM 7:33 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:34 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha, ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:35 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko eni ʻae feilaulau ʻa ʻElisua ko e foha ʻo Setiua.
NUM 7:36 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Simione ʻi hono ʻaho nima:
NUM 7:37 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:38 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:39 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:40 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:41 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai.
NUM 7:42 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Kata ʻi hono ʻaho ono:
NUM 7:43 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:44 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:45 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:46 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:47 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu; pea ko eni ʻae feilaulau ʻa ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili.
NUM 7:48 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻIlisama ko e foha ʻo ʻAmihuti, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻi hono ʻaho fitu:
NUM 7:49 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ] ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ] ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatoupito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:50 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:51 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:52 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:53 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi hono ʻuluaki taʻu; pea ko eni ʻae feilaulau ʻa ʻIlisama ko e foha ʻo ʻAmihuti.
NUM 7:54 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Manase ʻi hono ʻaho valu:
NUM 7:55 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e sikeli ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau kai ia:
NUM 7:56 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:57 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:58 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:59 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli.
NUM 7:60 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Penisimani ʻi hono ʻaho hiva:
NUM 7:61 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa [ko e sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:62 Mo e sēpuni koula ʻe taha, [ko e sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:63 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:64 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:65 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻo ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione.
NUM 7:66 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Tani ʻi hono ʻaho hongofulu:
NUM 7:67 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:68 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:69 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:70 Mo e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:71 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai.
NUM 7:72 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa ʻAseli ʻi hono ʻaho hongofulu ma taha:
NUM 7:73 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva lahi ʻe taha, ko hono mamafa ko e [sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau meʻakai ia:
NUM 7:74 Mo e sēpuni koula ʻe taha ko e [sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:75 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:76 Ko e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:77 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani.
NUM 7:78 ¶ Pea naʻe feilaulau ʻa Heila ko e foha ʻo ʻEnani, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Nafitali ʻi hono ʻaho hongofulu ma ua:
NUM 7:79 Pea ko ʻene feilaulau ko e ipu siliva ʻe taha, ko hono mamafa [ko e sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, ko e ipu siliva ʻe taha, ko e [sikeli ]ʻe fitungofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu; naʻe fakatou pito ia ʻi he mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo ko e feilaulau kai ia:
NUM 7:80 Mo e sēpuni koula ʻe taha [ko e sikeli ]ʻe hongofulu, naʻe pito ia ʻi he ʻakau namu kakala:
NUM 7:81 Mo e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata, mo e lami ʻe taha ʻi hono ʻuluaki taʻu, ko e feilaulau tutu ia:
NUM 7:82 Ko e ʻuhiki kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala:
NUM 7:83 Pea ko e feilaulau ki he feilaulau fakalelei, ko e fanga pulu ʻe ua, mo e sipitangata ʻe nima, mo e kosi tangata ʻe nima, mo e lami ʻe nima ʻi honau ʻuluaki taʻu: pea ko e feilaulau eni ʻa Heila ko e foha ʻo ʻEnani.
NUM 7:84 Pea ko e fakatapui eni ʻoe feilaulauʻanga, ʻi he ʻaho naʻe pani ai ia, ʻe he houʻeiki ʻo ʻIsileli: ko e ipu siliva lahi ʻe hongofulu ma ua, mo e ipu siliva [kehe ]ʻe hongofulu ma ua, mo e sēpuni koula ʻe hongofulu ma ua:
NUM 7:85 Ko e ipu siliva lahi ko hono mamafa taki taha [ko e sikeli ]ʻe teau ma tolungofulu, mo e ipu kehe taki taha ko e fitungofulu: ko e ngaahi ipu siliva kotoa pē [ko e sikeli ]ʻe ua afe ma fāngeau hono mamafa, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu:
NUM 7:86 Ko e sēpuni koula ʻe hongofulu ma ua, naʻe pito ʻi he ʻakau namu kakala, ko hono mamafa taki taha [ko e sikeli ]ʻe hongofulu, ʻo fakatatau ki he sikeli ʻoe faletapu: ko e koula kotoa pē ʻoe ngaahi sēpuni [ko e sikeli ]ʻe teau ma uofulu.
NUM 7:87 Ko e fanga pulu kotoa pē ki he feilaulau tutu ko e pulu ʻe hongofulu ma ua, ko e sipitangata ʻe hongofulu ma ua, ko e lami ʻoe ʻuluaki taʻu ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakataha mo ʻenau feilaulau meʻakai: pea mo e ʻuhiki kosi ʻe hongofulu ma ua ki he feilaulau maʻae angahala.
NUM 7:88 Pea ko e fanga pulu kotoa pē ki he feilaulau fakalelei, ko e pulu ʻe uofulu ma fā, mo e sipitangata ʻe onongofulu, mo e kosi tangata ʻe onongofulu, mo e lami ʻoe ʻuluaki taʻu ʻe onongofulu. Ko e fakatapui eni ʻoe feilaulauʻanga, ʻi he hili hono pani.
NUM 7:89 ¶ Pea ʻi heʻene ʻalu ʻa Mōsese ki he fale fehikitaki ʻoe kakai ke lea ki he ʻOtua, naʻa ne fanongo ki he leʻo ʻoe tokotaha naʻe lea kiate ia mei he nofoʻanga ʻoe ʻaloʻofa ʻaia naʻe tuʻu ʻi he funga ʻoe puha ʻoe fuakava, mei he vahaʻa ʻoe ongo selupimi: pea naʻa ne folofola mai kiate ia.
NUM 8:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 8:2 “Ke ke lea kia ʻElone, mo ke pehē kiate ia, ʻOka ke ka fokotuʻu ʻae ngaahi maama ʻe ulo atu ʻae ngaahi maama ʻe fitu mei he tuʻunga maama.”
NUM 8:3 Pea naʻe fai pehē ʻe ʻElone; naʻa ne tutu ʻae ngaahi maama ʻi ai ke ulo atu mei he tuʻunga maama, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
NUM 8:4 Pea naʻe ngaohi ʻae tuʻunga maama ʻaki ʻae koula kuo tuki, ʻo aʻu hifo ki hono kau, mo hono ngaahi fisi, ko e koula tuki ia: ʻo hangē ko e fakatātā ʻaia naʻe fakahā ʻe Sihova kia Mōsese, naʻe pehē ʻene ngaohi ʻae tuʻunga maama.
NUM 8:5 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 8:6 “Mavahe ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fakamaʻa ʻakinautolu.
NUM 8:7 Pea ʻe pehē ni hoʻo fai kiate kinautolu, ke fakamaʻa ʻakinautolu: Ke ke luluku ʻakinautolu ʻaki ʻae vai fakamaʻa, ʻo tuku ʻakinautolu ke nau tele honau sino kotoa pē, ʻo fō honau ngaahi kofu, ke pehē ʻenau fakamaʻa ʻakinautolu.
NUM 8:8 Pea tenau toki ʻave ʻae pulu mui fakataha mo e feilaulau meʻakai ʻoku kau ai, ʻio, ʻae mahoaʻa lelei kuo fefiofi mo e lolo, pea te ke ʻave ʻae pulu mui ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala.
NUM 8:9 Pea te ke ʻomi ʻae kau Livai ki he matafale fehikitaki ʻoe kakai: pea te ke tānaki ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli kenau fakataha:
NUM 8:10 Pea te ke ʻomi ʻae kau Livai ki he ʻao ʻo Sihova: pea ko e fānau ʻa ʻIsileli tenau hilifaki honau nima ki he kau Livai:
NUM 8:11 Pea ʻe ʻatu ʻe ʻElone ʻae kau Livai ki he ʻao ʻo Sihova ko e feilaulau ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi kenau fai ki he ngāue ʻa Sihova.
NUM 8:12 Pea ʻe hilifaki ʻe he kau Livai honau nima ki he ʻulu ʻoe ongo pulu: pea te ke ʻatu ʻae taha ko e feilaulau maʻae angahala, pea ko e taha ko e feilaulau tutu, kia Sihova, ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e kau Livai.
NUM 8:13 “Pea te ke tuku ʻae kau Livai ʻi he ʻao ʻo ʻElone, mo e ʻao ʻo hono ngaahi foha, ʻo ʻatu ʻakinautolu ko e feilaulau kia Sihova.
NUM 8:14 ‌ʻE pehē haʻo vaheʻi ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli: pea ko e kau Livai ʻe ʻoʻoku ʻakinautolu.
NUM 8:15 Pea hili ia, ʻe ʻalu ʻae kau Livai ke fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: pea te ke fakamaʻa ʻakinautolu, ʻoatu ʻakinautolu ko e feilaulau.
NUM 8:16 He kuo tuku maʻaku ʻakinautolu mei he fānau ʻa ʻIsileli; ke fetongi ʻaki ʻakinautolu ʻoku [fuofua ]tō mei he manāva, ʻio ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki fānau ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko ia kuo u ʻomi ai maʻaku ʻakinautolu.
NUM 8:17 He ko e ʻuluaki tama kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻe ʻoʻoku ia, ʻae tangata mo e manu fakatouʻosi pe: ʻi he ʻaho ne u taaʻi ai ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipite, ne u fakatapui ʻakinautolu maʻaku.
NUM 8:18 Pea kuo u fili mai ʻae kau Livai ke fetongi ʻaki ʻae ʻuluaki tama kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 8:19 Pea kuo u foaki ʻae kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli ko e foaki kia ʻElone mo hono ngaahi foha ke fai ʻae ngāue maʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, pea kenau fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko ha mahaki fakaʻauha ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻoka haʻu ʻo ofi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he faletapu.”
NUM 8:20 Pea ko Mōsese mo ʻElone, mo e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau fai ki he kau Livai ʻo fakatatau ki he fekau kotoa pē ʻa Sihova kia Mōsese koeʻuhi ko e kau Livai, naʻe fai pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli kiate kinautolu.
NUM 8:21 Pea naʻe fakamaʻa ʻae kau Livai, pea naʻa nau fō honau ngaahi kofu; pea naʻe ʻatu ʻe ʻElone ʻakinautolu ko e feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻe fai ʻe ʻElone ʻae fakalelei maʻanautolu ke fakamaʻa ʻakinautolu.
NUM 8:22 Pea hili ia naʻe hū ʻae kau Livai ke fai ʻae ngāue ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻo ʻElone, mo e ʻao ʻo hono ngaahi foha: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese koeʻuhi ko e kau Livai, naʻa nau fai pehē kiate kinautolu.
NUM 8:23 ¶ “Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 8:24 Pea ko e meʻa ni ʻoku kau ki he kau Livai: tenau hū ke talifekau ʻi he ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai mei honau taʻu ʻe uofulu ma nima:
NUM 8:25 Pea ʻoka hoko ki he nimangofulu taʻu, tenau tuku ʻa ʻenau tauhi ʻae ngāue ʻi ai, pea ʻe ʻikai tenau toe fai:
NUM 8:26 Ka tenau fai fakataha mo honau kāinga ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, ke fai ki he tauhi, ka ʻe ʻikai tenau fai ha ngāue lahi. Ke ke fai pehē ki he kau Livai ʻi honau tauhi.”
NUM 9:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he toafa ʻo Sainai, ʻi he ʻuluaki māhina ʻo hono ua taʻu hili ʻenau haʻu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo pehē,
NUM 9:2 “Tuku ʻae fānau ʻa ʻIsileli kenau fai foki ʻae Lakaatu ʻi hono ngaahi ʻaho kuo kotofa.
NUM 9:3 ‌ʻI hono ʻaho hongofulu ma fā ʻoe māhina ni, ʻi he efiafi, te mou fai ia ʻi hono ngaahi ʻaho kuo kotofa: ʻo fakatatau ki hono anga kotoa pē, pea te mou fai ia ʻo fakatatau ki hono tuʻutuʻuni kotoa pē.”
NUM 9:4 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, kenau fai ʻae Lakaatu.
NUM 9:5 Pea naʻa nau fai ʻae Lakaatu ʻi hono ʻaho hongofulu ma fā ʻoe ʻuluaki māhina, ʻi he efiafi, ʻi he toafa ʻo Sainai: ʻo fakatatau ki he fekau kotoa pē ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe fai pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 9:6 ¶ Pea naʻe ʻi ai ʻae kau tangata niʻihi, naʻa nau taʻemaʻa ʻi he sino mate ʻo ha tangata, ko ia naʻe ʻikai ai tenau fai ʻae Lakaatu ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻa nau haʻu ki he ʻao ʻo Mōsese mo ʻElone ʻi he ʻaho ko ia:
NUM 9:7 Pea naʻe lea pehē ʻae kau tangata ko ia kiate ia, “ʻOku mau ʻuli ʻi he sino mate ʻoe tangata: ko e hā kuo taʻofi ai ʻakimautolu, ke ʻoua naʻa mau ʻatu ʻae feilaulau kia Sihova ʻi hono kuonga kuo kotofa ki he fānau ʻa ʻIsileli?”
NUM 9:8 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Mou tatali, kaeʻoua ke u fanongo pe ko e hā ʻe fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu.”
NUM 9:9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 9:10 Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē, “Kapau ʻe taʻemaʻa ha tangata ʻiate kimoutolu pe ʻi homou hako koeʻuhi ko e sino mate, pea mo ia ʻoku fononga mamaʻo, ʻe fai pe ʻe ia ʻae Lakaatu kia Sihova.
NUM 9:11 ‌ʻI hono ʻaho hongofulu ma fā ʻo hono ua māhina ʻi he efiafi tenau fai ia, pea ʻe kai fakataha ia mo e mā taʻefakalēvani mo e ngaahi ʻakau kona.
NUM 9:12 ‌ʻE ʻikai tenau tuku hono toe ki he ʻapongipongi, pe fesiʻi ha hui ʻi ai: tenau fai ia ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻoe Lakaatu.
NUM 9:13 Ka ko e tangata ʻoku maʻa, pea ʻoku ʻikai fononga mamaʻo, pea ʻoku ʻikai fai ʻe ia ʻae laka-atu, ko e tangata ko ia ʻe tuʻusi mei hono kakai: koeʻuhi naʻe ʻikai te ne ʻomi ʻae feilaulau ʻa Sihova ʻi hono ʻaho kuo kotofa; ʻe fua ʻe he tangata ko ia ʻa ʻene angahala.
NUM 9:14 “Pea kapau ʻe ʻāunofo ha muli ʻiate kimoutolu, pea fai ʻe ia ʻae Lakaatu kia Sihova; ʻe fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻoe Lakaatu, pea fakatatau ki hono anga, ʻe pehē ʻene fai: ko e fekau pe taha te mou maʻu ki he muli, pea mo ia ʻoku fanauʻi ʻi he fonua.”
NUM 9:15 ¶ Pea ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻae fale fehikitaki naʻe ʻuʻufi ʻaki ʻae fale fehikitaki ʻae ʻao, ʻio, ko e fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni: pea naʻe ʻi he funga fale fehikitaki ʻi he efiafi ʻae meʻa ʻo hangē ko e afi, ʻo aʻu ki he pongipongi.
NUM 9:16 Naʻe pehē maʻuaipē: naʻe ʻuʻufi ʻaki ia ʻae ʻao ʻi he ʻaho, pea hangē ko e afi ʻi he pō.
NUM 9:17 Pea ʻoka toʻo hake ʻae ʻao mei he fale fehikitaki, hili ia, naʻe fononga ʻae fānau ʻa ʻIsileli: pea ko e potu naʻe tuʻu ai ʻae ʻao, ko ia naʻa nau fokotuʻu ai honau ngaahi fale fehikitaki.
NUM 9:18 Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fekau ʻa Sihova, pea nau nofo ʻi he fekau ʻa Sihova: naʻa nau nofo ʻi honau ʻapitanga ʻo hangē ko hono fuoloa ʻoe nofo ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki.
NUM 9:19 Pea ka tatali fuoloa ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki ʻo ʻaho lahi, naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he tauhi ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai fononga.
NUM 9:20 Pea naʻe pehē, ʻi he nofo ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki ʻi he ngaahi ʻaho siʻi; ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova naʻa nau nofo ʻi honau ʻapitanga, pea naʻa nau fononga ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova.
NUM 9:21 Pea naʻe pehē, ka tuʻu ʻae ʻao mei he efiafi ʻo aʻu ki he pongipongi, pea toki toʻo hake ʻae ʻao ʻi he pongipongi, naʻa nau fononga: ʻi he ʻaho pe ʻi he pō kuo toʻo hake ai ʻae ʻao naʻa nau fononga.
NUM 9:22 Pea kapau ko e ʻaho ʻe ua, pe taha māhina, pe taha taʻu, mo e tuʻu ʻae ʻao ʻi he funga fale fehikitaki, ʻo tuʻumaʻu ai, naʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ʻapitanga, pea naʻe ʻikai tenau fononga: pea ʻi hono toʻo hake ia naʻa nau fononga.
NUM 9:23 Pea naʻa nau mālōlō ʻi honau ʻapitanga ʻi he fekau ʻa Sihova, pea naʻa nau fononga ʻi he fekau ʻa Sihova: naʻa nau fai ki he pule ʻa Sihova, ʻi he fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
NUM 10:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 10:2 “Ke ke ngaohi maʻau ʻae meʻalea ʻe ua ʻaki ʻae siliva, ko e konga pe taha ke ke ngaohi ʻaki ia: koeʻuhi ke ke ui ʻaki ia ʻae fakataha, pea mo e fononga ʻoe ngaahi ʻapitanga.
NUM 10:3 Pea ʻoka nau ka ifi ia ʻe fakataha ʻae kakai kotoa pē kiate koe ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 10:4 Pea kapau tenau ifi ʻaki ʻae meʻalea pe taha, ʻe toki fakataha ai kiate koe ʻae houʻeiki, ʻaia ʻoku ʻeiki ki he ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli.
NUM 10:5 Pea ka mou ka ifi fakakaila, ʻe toki hiki atu ʻae ngaahi ʻapitanga ʻoku nofo ʻi he potu hahake.
NUM 10:6 Pea ka mou ka ifi fakakaila ʻo tuʻo ua, ʻe toki hiki atu ʻae ngaahi ʻapitanga ʻoku nofo ʻi he potu tonga: ʻe ifi fakakaila ia ke teu honau fononga.
NUM 10:7 Ka ʻi he tānaki ʻo fakataha ʻae kakai te mou ifi, ka ʻe ʻikai te mou ifi fakakaila.
NUM 10:8 ¶ “Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, ko e kau taulaʻeiki, tenau ifi ʻae ongo meʻalea; Pea ʻe tuku ia ko e talatuku ki homou ngaahi toʻutangata ʻo lauikuonga.
NUM 10:9 Pea kapau te mou ʻalu ʻi homou fonua ke tau ki he fili ʻoku fakamālohi kiate kimoutolu, te mou toki ifi fakakailaʻaki ʻae ongo meʻalea: pea ʻe manatuʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua, pea ʻe fakamoʻui ʻakimoutolu mei homou ngaahi fili.
NUM 10:10 “Pea ko e ʻaho foki ʻo hoʻomou fiefia, pea mo homou ngaahi ʻaho tapu, ʻi he ʻuluaki ʻo homou ngaahi māhina, te mou ifi ʻaki ʻae ongo meʻalea ʻi hoʻomou feilaulau tutu, pea mo e feilaulau ʻi hoʻomou feilaulau fakalelei; koeʻuhi ke tuku ia ko e fakamanatu kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo homou ʻOtua: Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.”
NUM 10:11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he [ʻaho ]uofulu ʻo hono ua māhina, ʻi hono ua ʻoe taʻu naʻe toʻo hake ʻae ʻao mei he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni.
NUM 10:12 Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he toafa ʻo Sainai; pea naʻe tuʻu ʻae ʻao ʻi he toafa ʻo Palani.
NUM 10:13 Pea naʻa nau tomuʻa fononga ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
NUM 10:14 Pea naʻe muʻomuʻa ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻoe fānau ʻa Siuta ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko Nasoni ko e foha ʻo ʻAminitapi naʻe pule ia ki heʻene kautau.
NUM 10:15 Pea ko Netanili ko e foha ʻo Sua, naʻe pule ia ki he kau tau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsaka.
NUM 10:16 Pea ko ʻIliapi ko e foha ʻo Heloni, naʻe pule ia ki he kau tau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Sepuloni.
NUM 10:17 Pea naʻe vete hifo ʻae fale fehikitaki; pea ko e ngaahi foha ʻo Kesoni mo e ngaahi foha ʻo Melali naʻa nau hiki atu, ʻo fua ʻae fale fehikitaki.
NUM 10:18 ¶ Pea naʻe hiki atu ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻo Lupeni ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻIlisua ko e foha ʻo Setiua naʻe pule ia ki heʻene kautau.
NUM 10:19 Pea ko Selumieli ko e foha ʻo Sulisatai, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione.
NUM 10:20 Pea ko ʻIliasafi ko e foha ʻo Teuili, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kata.
NUM 10:21 Pea naʻe hiki atu ʻae kau Kohate, ʻonau fua ʻae faletapu: pea naʻe fokotuʻu ʻe he kau Kesoni mo e kau Melali ʻae fale fehikitaki ʻi he teʻeki ai ke nau haʻu.
NUM 10:22 ¶ Pea naʻe hiki atu ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau: pea ko ʻIlisama. Ko e foha ʻo ʻAmihuti naʻe pule ia ki heʻene kautau.
NUM 10:23 Pea ko Kāmelieli ko e foha ʻo Petasuli, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Manase.
NUM 10:24 Pea ko ʻEpitani ko e foha ʻo Kitione, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Penisimani.
NUM 10:25 ¶ Pea naʻe hiki atu ʻae fakaʻilonga ʻoe fakataha ʻoe fānau ʻa Tani, ʻaia naʻe muimui ʻi he kongakau kotoa pē ʻi heʻenau ngaahi kautau: pea ko ʻEhiesa ko e foha ʻo ʻAmisatai, naʻe pule ia ki heʻene kautau.
NUM 10:26 Pea ko Pakieli ko e foha ʻo ʻOkilani, naʻe pule ia ki he kautau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli.
NUM 10:27 Pea ko Heila ko e foha ʻo ʻEnani, naʻe pule ia ki he kau tau ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Nafitali
NUM 10:28 Pea naʻe pehē ʻae ngaahi fononga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi matatau, ʻi heʻenau hiki atu ke ʻalu.
NUM 10:29 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Hopapi, ko e foha ʻo Lakueli ko e Mitiane, ko e tamai ʻa Mōsese ʻi he fono, “ʻOku mau fononga ki he potu ʻaia kuo pehē ki ai ʻe Sihova, Te u foaki ia kiate kimoutolu: haʻu ke tau ō, pea te mau fai lelei kiate koe: he kuo folofola lelei ʻa Sihova ki ʻIsileli.”
NUM 10:30 Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “ʻE ʻikai te u ʻalu; ka te u foki au ki hoku fonua, pea mo hoku kāinga.
NUM 10:31 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa ke ʻalu ʻiate kimautolu; koeʻuhi ʻoku ke ʻilo ʻae anga ʻo ʻemau nofo ʻi he toafa, pea te ke ʻiate kimautolu ʻo hangē ko homau mata.
NUM 10:32 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo kapau te tau ō mo koe, ʻio, ʻe hoko ʻo pehē, ko e angalelei ʻe fai ʻe Sihova kiate kimautolu, ko ia pe te mau fai kiate koe.”
NUM 10:33 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei he moʻunga ʻo Sihova ʻo fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu: pea naʻe muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova ʻi he fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu ko ia, ke kumi ha mālōlōʻanga moʻonautolu.
NUM 10:34 Pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae ʻao ʻa Sihova ʻi he ʻaho, ʻi heʻenau hiki mei he ʻapitanga.
NUM 10:35 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻI heʻene hiki atu ʻae puha, naʻe pehē ʻe Mōsese, “ʻE Sihova, Tuʻu hake, pea tuku ke movetevete ho ngaahi fili; pea ke tuku ʻakinautolu ʻoku fehiʻa ki hoʻo ʻafio ke vilingia ʻi ho ʻao.”
NUM 10:36 Pea ʻi heʻene nofo ia, naʻa ne pehē, “ʻE Sihova, ke ke foki mai ki he ngaahi toko afe fakamanavahē ʻo ʻIsileli.”
NUM 11:1 Pea naʻe lāunga ʻae kakai, pea houhau ai ʻa Sihova; pea naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova; pea naʻe tutu hono houhau, pea naʻe vela ʻae afi ʻa Sihova ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻai ʻae fakaʻauha ʻi he potu kotoa pē ʻoe ʻapitanga.
NUM 11:2 Pea naʻe tangi ʻae kakai kia Mōsese pea ʻi he lotu ʻa Mōsese kia Sihova, ne mate ai ʻae afi.
NUM 11:3 Pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Tapela: koeʻuhi naʻe vela ai ʻae afi ʻa Sihova ʻiate kinautolu.
NUM 11:4 ¶ Pea ko e kakai ʻiate kinautolu mei he potu kehekehe naʻa nau tō ki he holi fakasino: pea naʻe toe tangi foki ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko hai te ne foaki kiate kitautolu ha kakano ke tau kai?
NUM 11:5 ‌ʻOku tau manatu ki he ika, ʻaia naʻa tau kai faʻiteliha pe ʻi ʻIsipite; mo e kukumipa, mo e meleni, pea mo e liki, mo e onioni, pea mo e kāliki:
NUM 11:6 Ka ko eni kuo fakamahamaha ʻetau moʻui ke ʻosi; ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻi hotau ʻao, ka ko e mana ni.”
NUM 11:7 Pea naʻe hangē ko e tengaʻi kolianita ʻae mana, pea ko hono lanu naʻe hangē ko e lanu ʻoe mataʻitofe.
NUM 11:8 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai, ʻo tānaki ia, pea naʻa nau momosi ia ʻi he ngaahi meʻa momosi, pe tuki ia ʻi ha ipu, pea naʻe tunu ia ʻi he ngaahi ipu kapa, pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi foʻi ma: pea ko hono ifo naʻe tatau mo e ifo ʻoe lolo foʻou,
NUM 11:9 Pea ʻi heʻene tō ʻae hahau ʻi he poʻuli ki he ʻapitanga, naʻe tō ʻae mana ki ai.
NUM 11:10 ¶ Pea naʻe toki fanongo ʻa Mōsese ki he tangi ʻae kakai ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻae tangata taki taha ʻi he matapā ʻo hono fale fehikitaki: pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ʻo lahi; pea naʻe ʻita foki ʻa Mōsese.
NUM 11:11 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Sihova, “Ko e hā kuo ke fakamamahiʻi ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki? Pea ko e hā kuo ʻikai te u ʻiloa ai ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, koeʻuhi kuo ke tuku ʻae kavenga ʻae kakai ni kotoa pē kiate au?
NUM 11:12 He ko au koā naʻe tuʻituʻia ʻi he kakai ni kotoa pē? Pe ko au naʻaku fakatupu ʻakinautolu? He kuo ke folofola mai kiate au, Ke ke fua ʻakinautolu ʻi ho fatafata, ʻo hangē ko e tamai ʻoku ne tauhi, ʻo fua ʻae tamasiʻi ʻoku huhu, ki he fonua ʻaia naʻa ke fuakava ʻaki ki heʻenau ngaahi tamai?
NUM 11:13 Pea te u maʻu mei fē ʻeau ha kakano ke foaki ki he kakai ni kotoa pē? He ʻoku nau tangi kiate au, ʻonau pehē, Foaki mai ha kakano maʻamautolu koeʻuhi ke mau kai.
NUM 11:14 ‌ʻOku ʻikai te u mālohi ke u fua tokotaha pe ʻae kakai ni, koeʻuhi ʻoku nau mamafa fau kiate au.
NUM 11:15 Pea kapau te ke fai pehē kiate au, ʻoku ou kole atu ki hoʻo ʻafio ke ke tāmateʻi leva au mei ho nima, ʻo kapau ʻoku ou ʻiloa ʻae ʻofa ʻi ho ʻao; kaeʻoua ʻe tuku au ke u mamata ki hoku mamahi.”
NUM 11:16 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Tānaki mai kiate au ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu ʻoku ke ʻilo ko e kau mātuʻa ʻi he kakai, pea mo e kau matāpule ʻiate kinautolu; pea ke ʻomi ʻakinautolu ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, koeʻuhi kenau tuʻu fakataha ʻi ai mo koe.
NUM 11:17 Pea te u ʻalu hifo ʻo ta alea ʻi ai mo koe: pea te u toʻo ʻae laumālie ʻoku ʻiate koe, ʻo tuku ia kiate kinautolu; pea tenau fua fakataha mo ko e ʻae kavenga ʻae kakai, ʻe ʻikai te ke fua tokotaha pe ia
NUM 11:18 Pea te ke pehē ki he kakai, Fakamaʻa ʻakimoutolu ki he ʻapongipongi, pea te mou kai kakano: he kuo mou tangi ki he fofonga ʻo Sihova, ʻo pehē, Ko hai te ne foaki kiate kimautolu ha kakano ke mau kai; he naʻa mau lelei ʻi ʻIsipite: pea ko ia ʻe foaki ai ʻe Sihova ʻae kakano kiate kimoutolu, pea te mou kai.
NUM 11:19 ‌ʻE ʻikai te mou kai ia ʻi he ʻaho pe taha, pe ʻi he ʻaho ʻe ua, pe ʻi he ʻaho ʻe nima, pe ʻi he ʻaho ʻe hongofulu, pe ʻi he ʻaho ʻe uofulu;
NUM 11:20 Ka ko e māhina kātoa, ke ʻoua ke haʻu ia ʻi homou avaʻi ihu, pea ʻe fakalielia ia kiate kimoutolu: koeʻuhi naʻa mou fehiʻa kia Sihova ʻaia ʻoku ʻiate kimoutolu, pea kuo mou tangi ʻi hono ʻao, ʻo pehē, Ko e hā ne mau haʻu ai mei ʻIsipite?”
NUM 11:21 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Ko e kakai ʻoku ou nofo ʻi ai, ʻoku nau toko ono kilu ʻae kau tangata fononga; pea kuo ke pehē, Te u foaki ʻae kakano kiate kinautolu, kenau kai ai ʻi he māhina ʻe taha.
NUM 11:22 ‌ʻE tāmateʻi ʻae fanga sipi, pea mo e fanga manu lalahi maʻanautolu, kenau mākona ai? Pe tānaki fakataha ʻae ika kotoa pē ʻi he tahi maʻanautolu, kenau mākona ai?”
NUM 11:23 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “He kuo fakanounou ʻae nima ʻo Sihova? Ko eni te ke mamata, pe hoko ʻeku lea kiate ko e pe ʻikai.”
NUM 11:24 ¶ Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Mōsese, ʻo ne fakahā ki he kakai ʻae folofola ʻa Sihova, pea naʻa ne tānaki ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai, pea naʻa ne tuku ʻakinautolu ke tuʻu takatakai ʻi he fale fehikitaki.
NUM 11:25 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ʻi he ʻao, ʻo ne folofola kiate ia, pea ne toʻo ʻae laumālie naʻe ʻiate ia, ʻo ne foaki ia ki he kau mātuʻa ʻe toko fitungofulu: pea naʻe pehē, ʻi he hoko ʻae laumālie kiate kinautolu, naʻa nau kikite, pea naʻe ʻikai tuku.
NUM 11:26 Ka naʻe nofo ʻae ongo tangata ʻe toko ua ʻi he ʻapitanga, ko e hingoa ʻoe tokotaha ko ʻElitati, pea ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Metati: pea naʻe hoko ʻae laumālie kiate kinaua; pea naʻa na ʻiate kinautolu kuo tohi, ka naʻe ʻikai te na ō ki he fale fehikitaki: ka naʻa na kikite ʻi he ʻapitanga.
NUM 11:27 Pea naʻe lele ʻae tangata talavou, ʻo ne pehē kia Mōsese, “ʻOku kikite ʻa ʻElitati mo Metati ʻi he ʻapitanga.”
NUM 11:28 Pea naʻe lea ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tamaioʻeiki ʻa Mōsese, ko e tokotaha ʻi heʻene kau tangata talavou, ʻo pehē, “Ko ʻeku ʻeiki ko Mōsese ke ke taʻofi ʻakinaua.”
NUM 11:29 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate ia, “ʻOku ke meheka koeʻuhi ko au? ʻOku ʻamusiaange ʻeau ki he ʻOtua ke kikite ʻae kakai kotoa pē ʻa Sihova, pea ke tuku ʻe Sihova ʻa hono laumālie kiate kinautolu.”
NUM 11:30 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese ki he ʻapitanga, ʻaia mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli.
NUM 11:31 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻae matangi meia Sihova, ʻo ne ʻomi ʻae fanga kueili mei he tahi, pea naʻe tuku ia ke tō ʻo ofi ki he ʻapitanga, ʻo hangē ko e ngataʻanga ʻoe fononga ʻi he ʻaho ʻe taha ki he potu toʻomataʻu, pea hangē ko e ngataʻanga ʻoe fononga ʻi he ʻaho ʻe taha ki he potu toʻohema, ʻo takatakai ʻae ʻapitanga, pea naʻe hangē ko e hanga ʻe fā hono māʻolunga mei he funga kelekele.
NUM 11:32 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kakai ʻi he ʻaho kotoa pē ko ia, pea mo e pō kotoa pē ko ia, pea mo e ʻaho kotoa naʻe feholoi, pea naʻa nau tānaki ʻae fanga kueili: ko ia naʻe siʻi ʻene tānaki naʻa ne tānaki ʻae oma ʻe hongofulu: pea naʻa nau fakamafola ʻakinautolu ʻo takatakai ʻi he ʻapitanga.
NUM 11:33 Pea ʻi he kei ʻi honau nifo ʻae kakano ʻi he teʻeki ai ke lamu, naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ki he kakai, pea naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae kakai ʻaki ʻae mahaki fakaʻauha lahi ʻaupito.
NUM 11:34 Pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Kipiloti-Hateva: koeʻuhi naʻa nau tanu ʻi ai ʻae kakai ʻaia naʻe holi kovi.
NUM 11:35 Pea naʻe fononga atu ʻae kakai mei Kipiloti-Hateva ki Heseloti; pea naʻa nau nofo ʻi Heseloti.
NUM 12:1 Pea naʻe lea fakamamahi ʻa Miliame mo ʻElone kia Mōsese, koeʻuhi ko e fefine ʻItiopea naʻa na fakamaʻu: he naʻa ne fakamaʻu mo e fefine ʻItiopea.
NUM 12:2 Pea naʻa na pehē, “He kuo folofola ʻa Sihova ʻia Mōsese pe? Ka kuo ʻikai folofola foki ia ʻiate kimaua?” Pea naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova.
NUM 12:3 (Pea ko eni, ko e tangata ko Mōsese naʻe angavaivai ia, ʻo lahi hake ʻi he kau tangata kotoa pē naʻe ʻi he funga ʻo māmani.)
NUM 12:4 Pea naʻe folofola fakafokifā ʻa Sihova kia Mōsese, pea mo ʻElone, pea mo Miliame, “Mou haʻu ʻakimoutolu ko e toko tolu ki he fale fehikitaki ʻoe kakai.” Pea naʻe ʻalu atu ʻae toko tolu ko ia.
NUM 12:5 Pea naʻe hāʻele hifo ʻa Sihova ʻi he pou ʻoe ʻao, ʻo ne tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki, pea naʻa ne ui ia kia ʻElone mo Miliame: pea naʻa na ʻomi kituʻa fakatouʻosi.
NUM 12:6 Pea naʻa ne pehē, “Mo fanongo eni ki heʻeku lea: Kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ha taha ʻoku kikite, Ko au ko Sihova te u, fakahā au kiate ia ʻi he meʻa hā mai, pe te u lea kiate ia ʻi he misi.
NUM 12:7 Ka ʻoku taha kehe ʻa Mōsese ko ʻeku tamaioʻeiki: ʻoku angatonu ia ʻi hoku fale kotoa pē.
NUM 12:8 Te ma lea fakataha mo ia mo ngutu taha, ʻi he fakahā, kae ʻikai ʻi he lea heliaki; pea ʻe mamata ia ki he hā mai ʻo Sihova: pea ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai te mo manavahē ai ke lea fakamamahi ki heʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese?”
NUM 12:9 Pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova kiate kinaua; pea naʻe hāʻele atu ia.
NUM 12:10 Pea naʻe ʻalu ʻae ʻao mei he fale fehikitaki, pea vakai, naʻe hoko ʻa Miliame ko e kilia hina ʻo hangē ko e ʻuha hinehina: pea naʻe sio ʻa ʻElone kia Miliame, pea vakai kuo kilia ia.
NUM 12:11 Pea naʻe pehē ʻe ʻElone kia Mōsese, “ʻOiauē, ʻeku ʻeiki, ʻoku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa tuku ʻae angahala kiate kimaua ʻaia kuo ma fai vale ai, pea mo ia ʻoku ma angahala ai.
NUM 12:12 ‌ʻOua naʻa tuku ia ke ne hangē ko e tokotaha kuo mate, pe ha taha kuo popo hono kakano ʻi heʻene haʻu mei he fatu ʻo ʻene faʻē.”
NUM 12:13 Pea naʻe tangi ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE ʻOtua ʻoku ou kole ki hoʻo ʻafio, ke ke fakamoʻui leva ia.”
NUM 12:14 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Kapau ne kuo ʻaʻanu ʻa ʻene tamai ki hono mata ʻikai ʻe ma ia he ʻaho ʻe fitu? Tuku ke tāpuni kiate ia ʻae ʻapitanga, ʻi he ʻaho ʻe fitu, pea ka hili ia, tuku ke toe haʻu ia ki ai.”
NUM 12:15 Pea naʻe kapusi ʻa Miliame mei he ʻapitanga, ʻi he ʻaho ʻe fitu: pea naʻe ʻikai kei fononga ʻae kakai kaeʻoua ke toe ʻomi ʻa Miliame.
NUM 12:16 Pea hili ia naʻe hiki ʻae kakai mei Heseloti, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Palani.
NUM 13:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 13:2 “Ke ke fekau ha kau tangata, ke nau ʻalu ʻo vakai ki he fonua ko Kēnani, ʻaia te u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli: ʻi he faʻahinga taki taha ʻo ʻenau ngaahi tamai ke mo fekau ha tangata, ʻoku taki taha matāpule ʻiate kinautolu.”
NUM 13:3 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kinautolu ʻi he fekau ʻa Sihova, mei he toafa ko Palani: ʻae kau tangata kotoa pē naʻe matāpule ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 13:4 Pea ko honau hingoa eni: ko Samua ko e foha ʻo Sakuli, ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni.
NUM 13:5 Pea mo Safati ko e foha ʻo Holi, ʻi he faʻahinga ʻo Simione.
NUM 13:6 Pea mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta.
NUM 13:7 Pea mo ʻIkali ko e foha ʻo Siosefa, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka.
NUM 13:8 Pea mo ʻOsea ko e foha ʻo Nuni, ʻi he faʻahinga ʻo ʻIfalemi.
NUM 13:9 Pea mo Paleti ko e foha ʻo Lafu, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani.
NUM 13:10 Pea mo Katieli ko e foha ʻo Soti, ʻi he faʻahinga ʻo Sepuloni.
NUM 13:11 Pea mo Kati ko e foha ʻo Susi, ʻi he faʻahinga ʻo Manase, ko e faʻahinga ʻo Siosefa.
NUM 13:12 Pea mo ʻAmieli ko e foha ʻo Kimali, ʻi he faʻahinga ʻo Tani.
NUM 13:13 Pea mo Situli ko e foha ʻo Mikaeli, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAseli.
NUM 13:14 Pea mo Napi ko e foha ʻo Vofisi, ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali.
NUM 13:15 Pea mo Kineli ko e foha ʻo Maki, ʻi he faʻahinga ʻo Kata.
NUM 13:16 Ko e hingoa eni ʻoe kau tangata naʻe fekau ʻe Mōsese kenau ō ʻo matakiʻi ʻae fonua. Pea naʻe ui ai ʻe Mōsese ʻa ʻOsea ko e foha ʻo Nuni ko Siosiua.
NUM 13:17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ʻakinautolu kenau matakiʻi ʻae fonua ko Kēnani, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou ʻalu hake [ʻi he hala ]ki he potu tonga, pea te mou hake ki he moʻunga:
NUM 13:18 ‌ʻO mamata ki he fonua, pe ʻoku fēfē ia; pea mo e kakai ʻoku nofo ai, pe ʻoku nau mālohi pe ʻoku nau vaivai, pe ʻoku nau tokolahi pe ʻoku nau tokosiʻi;
NUM 13:19 Pea ʻoku fēfē ʻae fonua ʻoku nau nofo ai, pe ʻoku lelei pe ʻoku kovi; pe ʻoku fēfē honau ngaahi kolo ʻoku nau nofo ai, pe ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pe ʻi he ngaahi kolo mālohi.”
NUM 13:20 Pea mo e fonua, pe ʻoku mahu pe ʻoku masiva, pe ʻoku ʻakauʻia, pe ʻikai: pea mou lototoʻa, ʻo ʻomi ʻae fua ʻoe fonua. Pea ko e kuonga ko ia ko e ngaahi ʻaho ia ʻoe fua ʻoe ʻuluaki kālepi.
NUM 13:21 ¶ Pea naʻa nau ʻalu hake, ʻo vakai ki he fonua, mei he toafa ʻo Sini ki Lehopi, ʻi he hala ʻoku haʻu ai ʻae fononga ki Hemati.
NUM 13:22 Pea naʻa nau ʻalu ʻi he potu tonga, ʻonau haʻu ki Hepeloni; naʻe ʻi ai ʻae fānau ʻa ʻAnaki, ko ʻEhimani, mo Sesei, mo Talimi. (Vakai, naʻe langa ʻa Hepeloni ʻi he taʻu ʻe fitu ki muʻa ange ʻi he fokotuʻu ʻa Soani ʻi ʻIsipite.),
NUM 13:23 Pea naʻa nau haʻu ki he vaitafe ʻo ʻEsikoli, pea naʻa nau tuʻusi ʻi ai ʻae vaʻa mo hono fuhinga kālepi, pea naʻa nau haʻamo toko ua ia ʻi he ʻakau; pea naʻa nau ʻomi ʻae pomikanite, mo e fiki.
NUM 13:24 Pea naʻe ui ʻae potu ko ia, ko e vaitafe ʻo ʻEsikoli, koeʻuhi ko e fuhinga kālepi naʻe tuʻusi ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 13:25 Pea hili ʻae ʻaho ʻe fāngofulu, naʻa nau liliu mai mei heʻenau vakai ʻae fonua.
NUM 13:26 ¶ Pea naʻa nau ō pea haʻu kia Mōsese, mo ʻElone, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he toafa ʻo Palani, ki Ketesi; pea naʻe ʻomi ʻae ongoongo kiate kinautolu, pea mo e kakai kotoa pē, pea naʻa nau fakahā ʻae fua ʻoe fonua kiate kinautolu.
NUM 13:27 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Naʻa mau ō ki he fonua naʻa ke fekau ʻakimautolu ki ai, pea ko e moʻoni ʻoku pito ia ʻi he huʻahuhu mo e honi; pea ko hono fua eni.
NUM 13:28 Ka ʻoku mālohi ʻae kakai ʻoku nofo ʻi he fonua, pea kuo ʻā maka ʻae ngaahi kolo, ʻo lahi ʻaupito: pea naʻa mau mamata ʻi ai ki he fānau ʻa ʻAnaki.
NUM 13:29 ‌ʻOku nofo ʻi he potu fakatonga ʻoe fonua ʻae kau ʻAmaleki: pea ko e kau Heti, mo e kau Sepusi, mo e kau ʻAmoli, ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi moʻunga: pea ko e kau Kēnani ʻoku nofo ʻakinautolu ʻo ofi ki he tahi, pea mo e matafonua ʻo Sioatani.”
NUM 13:30 Pea naʻe lolomi ʻe Kelepi ʻae kakai ʻi he ʻao ʻo Mōsese, ʻo ne pehē, “Ke tau ʻalu hake ke vave, ʻo maʻu ia; he ʻoku tau mālohi lahi ke ikuna ia.”
NUM 13:31 Ka naʻe pehē ʻe he kau tangata naʻa nau ʻalu hake mo ia, “ʻE ʻikai te tau mālohi ke ʻalu hake ki he kakai; he ʻoku nau mālohi ʻiate kitautolu.”
NUM 13:32 Pea naʻa nau ʻomi ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua naʻa nau ʻalu ʻo vakai, ʻo pehē, “Ko e fonua naʻa mau ʻalu atu ke vakai ki ai, ko e fonua ia ʻoku ne keina ke ʻosi hono kakai; pea ko e kakai kotoa pē naʻa mau mamata ʻi ai ko e kau tangata lalahi ʻaupito.
NUM 13:33 Pea naʻa mau mamata ʻi ai ki he kau tangata lalahi fakamanavahē, ko e ngaahi foha ʻo ʻAnaki ʻaia ʻoku tupu ʻi he faʻahinga lalahi: pea naʻa mau tatau ʻi homau mata ʻomautolu mo e fanga heʻe, pea naʻa mau pehē moʻoni ʻi honau ʻao ʻonautolu.”
NUM 14:1 Pea naʻe hiki hake ʻae leʻo ʻoe kakai kotoa pē, ʻo tangi; pea naʻe tangi ʻae kakai ʻi he pō ko ia.
NUM 14:2 Pea naʻe lāunga ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli kia Mōsese pea mo ʻElone: pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē kiate kinaua, “ʻAmusiaange ʻekimautolu ne mau mate ʻi he fonua ko ʻIsipite! Pea ʻamusiaange ʻekimautolu naʻa mau mate ʻi he toafa ni!
NUM 14:3 Pea ko e hā kuo ʻomi ai ʻe Sihova ʻakimautolu ki he fonua ni, ke mau tō ʻi he heletā, kae tuku homau uaifi mo ʻemau fānau ke pōpula? ʻIkai ʻe lelei hake ʻemau toe foki ki ʻIsipite?”
NUM 14:4 Pea naʻa nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Ke tau fakanofo ha ʻeiki, pea tau foki ki ʻIsipite.
NUM 14:5 Pea naʻe tō foʻohifo ʻa Mōsese mo ʻElone ki hona mata ʻi he ʻao ʻoe fakataha ʻoe kakai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.”
NUM 14:6 ¶ Pea ko Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, naʻa na ʻiate kinautolu naʻe vakai ki he fonua, pea naʻa na hae hona kofu:
NUM 14:7 Pea naʻa na lea ki he fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko e fonua naʻa mau ʻalu ke vakai ki ai, ko e fungani fonua lelei.
NUM 14:8 Kapau ʻe fiemālie ʻa Sihova ʻiate kitautolu, pea te ne ʻave ʻakitautolu ki he fonua ko ia, ʻo foaki ia kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku pito ʻi he huʻahuhu mo e honi.
NUM 14:9 Ke ʻoua pe naʻa mou angatuʻu kia Sihova, pea ʻoua naʻa mou manavahē ki he kakai ʻoe fonua; he ko e meʻakai maʻatautolu ʻakinautolu: kuo mole honau mālohi ʻiate kinautolu, pea ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova: ʻoua naʻa mou manavahē kiate kinautolu.”
NUM 14:10 Ka naʻe tala ʻe he kakai kotoa pē ke lisingi ʻakinaua ʻaki ʻae maka. Pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻoe fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli.
NUM 14:11 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe fakaʻita mai ʻae kakai ni kiate au? ʻE fēfē hono fuoloa mo e teʻeki tenau tui kiate au, ʻi he ngaahi fakaʻilonga ne u fakahā kiate kinautolu?
NUM 14:12 Te u taaʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae mahaki fakaʻauha, pea te u liʻaki ʻakinautolu, pea te u ngaohi koe ko e puleʻanga lahi mo mālohi ʻiate kinautolu.”
NUM 14:13 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Sihova, “ʻE toki fanongo ki ai ʻae kakai ʻIsipite, (he naʻa ke ʻomi ʻi ho mālohi ʻae kakai ni meiate kinautolu;)
NUM 14:14 Pea tenau tala ia ki he kakai ʻoe fonua ni: he kuo nau fanongo ko koe ko Sihova ʻoku ke ʻi he kakai ni, kuo ke femamataʻaki pe, pea kuo tuʻu hoʻo ʻao ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu, pea ʻoku ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻi he pou ʻoe ʻao ʻi he ʻaho, pea mo e pou ʻoe afi ʻi he pō.
NUM 14:15 Pea ko eni, kapau te ke tāmateʻi ʻae kakai ni kotoa pē, ʻo hangē ko ha tangata ʻe tokotaha, ʻe toki lea ai ʻae ngaahi puleʻanga kuo nau fanongo ki ho ongoongo, ʻo pehē,
NUM 14:16 Koeʻuhi kuo ʻikai faʻa ʻomi ʻe Sihova ʻae kakai ni ki he fonua naʻa ne fuakava ai kiate kinautolu, ko ia kuo ne tāmateʻi ai ʻakinautolu ʻi he toafa.
NUM 14:17 Pea ko eni, ʻoku ou kole ki hoʻo ʻafio, tuku ke lahi ʻae mālohi ʻo hoku ʻOtua, ʻo hangē ko hoʻo folofola, naʻe pehē,
NUM 14:18 ‌ʻOku kātaki fuoloa ʻa Sihova, pea ʻoku lahi ʻene ʻaloʻofa, ʻoku faʻa fakamolemole ʻe ia ʻae angahala mo e fai meʻa kovi, ka ʻe ʻikai ʻaupito fakatonuhiaʻi ʻe ia ʻae halaia: ʻoku fakahoko ki he fānau hono nunuʻa ʻoe hia ʻae mātuʻa ʻo aʻu ki he toʻutangata ʻe tolu mo hono fā.
NUM 14:19 ‌ʻOku ou kole ki hoʻo ʻafio, ke ke fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai ni ʻo tatau mo hono lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa, pea hangē ko hoʻo fakamolemole ʻae kakai ni, mei ʻIsipite ʻo aʻu mai ki heni.”
NUM 14:20 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Kuo u fakamolemole ʻo hangē ko hoʻo lea.
NUM 14:21 Ka e hangē ko e moʻoni ʻa ʻeku moʻui, ʻe pito ʻa māmani kotoa pē ʻi he nāunau ʻo Sihova.
NUM 14:22 Koeʻuhi ko e kau tangata kotoa pē naʻe mamata ki hoku nāunau, pea mo ʻeku ngaahi ngāue mana, ʻaia ne u fai ʻi ʻIsipite, pea mo e toafa, kuo nau fakaʻitaʻi au ʻo liunga hongofulu, pea naʻe ʻikai tenau fanongo ki hoku leʻo;
NUM 14:23 Ko e moʻoni ʻe ʻikai tenau mamata ki he fonua ne u fuakava ai ki heʻenau ngaahi tamai, pea ʻe ʻikai mamata ai ha taha ʻiate kinautolu naʻe fakaʻita kiate au:
NUM 14:24 Ka ko ʻeku tamaioʻeiki ko Kelepi, koeʻuhi naʻe ʻiate ia ʻae laumālie kehe, pea kuo muimui ʻaupito ia kiate au, ko ia te u ʻomi ai ia ki he fonua naʻe ʻalu ia ki ai; pea ʻe maʻu ia ʻe hono hako.
NUM 14:25 (Pea ko eni, naʻe nofo ʻi he vahaʻa moʻunga ʻae kau ʻAmaleki mo e kau Kēnani,) Mou toe foki ʻapongipongi, pea mou ō ki he toafa ʻi he hala ki he Tahi Kulokula.”
NUM 14:26 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
NUM 14:27 “ʻE fēfē hono fai fuoloa ʻae kakai kovi ni, mo ʻenau lāunga kiate au? Kuo u fanongo ki he lāunga ʻae fānau ʻa ʻIsileli, kuo nau lāunga ai kiate au.
NUM 14:28 Ke ke tala kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e moʻoni ʻa ʻeku moʻui, pea te u fai kiate kimoutolu ʻo hangē ko hoʻomou lea ʻi hoku telinga:
NUM 14:29 ‌ʻE tō homou ʻangaʻanga ʻi he toafa ni ʻakinautolu kotoa pē naʻe lau ʻiate kimoutolu, ʻo fakatatau ki homou lau kotoa pē, mei hono taʻu ʻe uofulu tupu, ʻakinautolu ʻaia kuo lāunga kiate au,
NUM 14:30 Ko e moʻoni ʻe ʻikai te mou hoko atu ki he fonua, ʻaia ne u fuakava ke tuku kiate kimoutolu ke mou nofo ai, ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni.
NUM 14:31 Ka ko hoʻomou fānau, ʻakinautolu naʻa mou pehē ki ai tenau pōpula, te u ʻomi ʻakinautolu ki ai, pea ʻe ʻilo ʻekinautolu ʻae fonua kuo mou liʻaki.
NUM 14:32 Ka ko kimoutolu, ʻe tō homou ʻangaʻanga ʻi he toafa ni.
NUM 14:33 Pea ʻe ʻalu fano pe hoʻomou fānau ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ʻo fua hoʻomou feʻauaki, kaeʻoua ke ʻosiʻosi homou ʻangaʻanga ʻi he toafa.
NUM 14:34 ‌ʻE fakatatau ki he ngaahi ʻaho ʻaia naʻa mou mataki ai ʻae fonua, ʻio, ko e ʻaho ʻe fāngofulu, ko e ʻaho taki taha ki he taʻu ʻe taha, ʻio, ko e taʻu ʻe fāngofulu te mou fua hoʻomou angahala, pea te mou ʻilo ai ʻeku fakamamahi,
NUM 14:35 Kuo u lea ʻaki eni ʻeau ko Sihova, ko e moʻoni te u fai ia ki he kakai kovi ni kotoa pē, kuo tānaki ʻo fakataha ke angatuʻu kiate au: ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he toafa ni, pea tenau mate ʻi ai.
NUM 14:36 ¶ Pea ko e kau tangata, naʻe fekau ʻe Mōsese kenau ʻalu ʻo vakai ki he fonua, ne nau liliu mai, pea naʻa nau fakalanga lāunga ʻi he kakai kiate ia, ʻi heʻenau ʻomi ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua,
NUM 14:37 ‌ʻIo, ʻae kau tangata naʻe ʻomi ʻae ongoongo kovi ʻoe fonua, naʻa nau mate ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he mahaki fakaʻauha.
NUM 14:38 Ka naʻe fakamoʻui ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo Kelepi ko e foha ʻo Sifune, naʻa na ʻiate kinautolu naʻe ʻalu ke vakai ki he fonua.
NUM 14:39 Pea naʻe tala ʻe Mōsese ʻae ngaahi lea ni ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli: pea naʻe loto mamahi lahi ʻae kakai.
NUM 14:40 ¶ Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake pe, pea naʻa nau ō ki he tumutumu ʻoe moʻunga, ʻonau pehē, “Vakai, kuo tau ʻi heni, ka tau ō ki he potu ʻaia kuo talaʻofa ki ai ʻe Sihova: he kuo mau angahala.”
NUM 14:41 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Ko e hā eni ʻoku mou talangataʻa ai ki he fekau ʻa Sihova? Ka ʻe ʻikai monūʻia ia.
NUM 14:42 ‌ʻOua naʻa mou ʻalu hake, he ʻoku ʻikai ʻiate kimoutolu ʻa Sihova; naʻa taaʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi fili.
NUM 14:43 He ko e kau ʻAmaleki mo e kau Kēnani ʻoku nau ʻi ai ʻi homou ʻao, pea te mou tō ʻi he heletā: koeʻuhi kuo mou fulituʻa kia Sihova, ko ia ʻe ʻikai ai ʻiate kimoutolu ʻa Sihova.”
NUM 14:44 Ka naʻa nau talangataʻa pe ʻonau ʻalu ki he tumutumu ʻoe moʻunga: ka ko e puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea mo Mōsese, naʻe ʻikai ʻalu mei he ʻapitanga.
NUM 14:45 Pea naʻe toki hifo mai ʻae kau ʻAmaleki, mo e kau Kēnani, ʻakinautolu naʻe nofo ʻi he moʻunga ko ia, ʻonau taaʻi ʻakinautolu, mo haha ʻakinautolu, ʻo aʻu ki Hoama.
NUM 15:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 15:2 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOka mou ka hoko ki he fonua te mou nofo ai, ʻaia te u foaki kiate kimoutolu,
NUM 15:3 Pea mou loto ke fai ʻae feilaulau ʻi he afi kia Sihova, ko e feilaulau tutu, pe ko ha feilaulau ʻe fai ʻi he fuakava, pe ʻi he feilaulau faʻiteliha, pe ʻi hoʻomou ngaahi kātoanga mamalu, ke ʻatu ʻae meʻa namu kakala kia Sihova, ʻi he fanga manu lalahi, pe ʻi he fanga sipi:
NUM 15:4 ‌ʻE toki ʻomi ʻe ia ʻoku ne ʻange ʻene feilaulau kia Sihova ʻae feilaulau meʻakai, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe efa ʻoe mahoaʻa kuo fefiofi mo hono fā ʻoe vahe ʻoe hini ʻoe lolo.
NUM 15:5 Pea te ke teuteu hono fā ʻoe vahe ʻoe hini ʻoe uaine, ki he feilaulau inu ke fakataha mo e feilaulau tutu pe ko ha feilaulau, ki he lami ʻe taha.
NUM 15:6 “‘Pea ka ko ha sipitangata, te ke teuteu ki he feilaulau meʻakai ʻae oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa kuo fefiofi mo hono tolu ʻoe vahe ʻae hini ʻoe lolo.
NUM 15:7 Pea ko e feilaulau inu te ke ʻange ai hono tolu ʻoe vahe ʻoe hini ʻoe uaine, ko e meʻa namu kakala ia kia Sihova.
NUM 15:8 Pea ʻi hoʻo teuteu ha pulu ki he feilaulau tutu, pe ki he feilaulau ʻoku fai ʻi he fuakava, pe ki he feilaulau fakamelino kia Sihova:
NUM 15:9 Te ne toki ʻomi fakataha mo e pulu ʻae feilaulau meʻakai ko e oma ʻe tolu ʻoe mahoaʻa kuo fefiofi mo hono vaeua ʻoe hini ʻoe lolo.
NUM 15:10 Pea te ke ʻomi ki he feilaulau inu hono vaeua ʻoe hini ʻoe uaine, ko e feilaulau ia kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
NUM 15:11 ‌ʻE pehē hono ngaohi ʻoe pulu ʻe taha, pe ko e sipitangata ʻe taha, pe ko e lami ʻe taha, pe ko e ʻuhiki kosi.
NUM 15:12 ‌ʻE fakatatau mo hono fiha ʻo ia te mou teuteu, ʻe pehē hoʻomou fai ke ʻai taki taha ʻo fakatatau ki hono lahi.
NUM 15:13 Ko kinautolu kotoa pē kuo fanauʻi ʻi he fonua tenau fai ʻae ngaahi meʻa ni ʻi hono anga ni, ʻi he ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
NUM 15:14 Pea kapau ʻe ʻāunofo ʻae muli ʻiate kimoutolu, pea ko ia kotoa pē ʻe ʻiate kimoutolu ʻi homou ngaahi toʻutangata ʻoku fie ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu lelei kia Sihova; ʻe pehē ʻene fai ʻo hangē ko hoʻomou fai.
NUM 15:15 Ko e fekau pe taha ia kiate kimoutolu ʻoe fakataha, pea mo e muli foki ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu, pea ko e fekau ia ki homou ngaahi toʻutangata ʻo lauikuonga; he ʻoku tatau ʻae muli mo kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
NUM 15:16 Ko e fono pe taha mo e anga pe taha kiate kimoutolu, pea mo e muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kimoutolu.’”
NUM 15:17 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 15:18 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOka mou ka hoko ki he fonua ʻaia teu ʻave ʻakimoutolu ki ai,
NUM 15:19 ‌ʻE toki hoko ʻo pehē, ʻi hoʻomou kai ʻae mā ʻoe fonua, te mou ʻatu ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova.
NUM 15:20 Te mou ʻange ha foʻi mā siʻi ʻi hoʻomou ʻuluaki takaonga mā ko e feilaulau hiki hake ia: ʻo hangē ko hoʻomou fai ʻae feilaulau hiki hake ʻoe potu hahaʻanga koane, ʻe pehē hoʻomou hiki hake ia.
NUM 15:21 Mei he ʻuluaki ʻo hoʻomou takaonga mā te mou ʻange ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova, ʻi homou ngaahi toʻutangata.
NUM 15:22 ¶ “‘Pea kapau kuo mou hē, ʻo ʻikai te mou tokanga ki he ngaahi fekau ni kotoa pē, ʻaia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kia Mōsese,
NUM 15:23 ‌ʻI he meʻa kotoa pē kuo fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻi he nima ʻo Mōsese, talu mei he ʻaho naʻe fekau ai ʻe Sihova kia Mōsese, ke fai maʻu ʻi homou ngaahi toʻutangata;
NUM 15:24 ‌ʻE hoko ʻo pehē, ʻo kapau ʻe fai ha meʻa ʻi he taʻeʻilo pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe he kakai, ʻe ʻatu ai ʻe he kakai kotoa pē ʻae pulu mui ʻe taha ko e feilaulau tutu, ko e meʻa namu kakala kia Sihova, fakataha mo ʻene feilaulau meʻakai, mo ʻene feilaulau inu, ʻo fakatatau ki hono anga, pea mo e ʻuhiki ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala.
NUM 15:25 Pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei maʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli pea ʻe fakamolemole ia kiate kinautolu; he ko e meʻa fai noa ia: pea tenau ʻomi ʻenau feilaulau, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova, pea mo ʻenau feilaulau maʻae angahala ki he ʻao ʻo Sihova, koeʻuhi ko ʻenau taʻeʻilo:
NUM 15:26 Pea ʻe fakamolemole ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli pea mo e muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kinautolu; koeʻuhi naʻe taʻeʻilo ʻae kakai kotoa pē.
NUM 15:27 ¶ “‘Pea kapau ʻe angahala ha tokotaha ʻi he taʻeʻilo, te ne ʻomi ʻae kosi fefine ʻi hono ʻuluaki taʻu ko e feilaulau maʻae angahala.
NUM 15:28 Pea ʻe fai ʻe he taulaʻeiki ʻae fakalelei koeʻuhi ko e laumālie naʻe angahala ʻi he taʻeʻilo, ʻi heʻene angahala ʻi he taʻeʻilo, ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko ia; pea ʻe fakamolemole ai ia.
NUM 15:29 Ko e fono pe taha te mou maʻu kiate ia ʻoku angahala ʻi he taʻeʻilo, kiate ia kuo fanauʻi ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, pea mo e muli ʻoku ʻāunofo kiate kinautolu.
NUM 15:30 ¶ “‘Ka ka ai ha tokotaha ʻoku fai ha meʻa ʻi he fielahi, pe ʻoku fanauʻi ia ʻi he fonua, pe ko e muli, ʻoku manuki ia kia Sihova; pea ʻe tuʻusi ʻae laumālie ko ia mei hono kakai.
NUM 15:31 Koeʻuhi kuo manukiʻi ʻe ia ʻae folofola ʻa Sihova, pea kuo maumauʻi ʻe ia ʻa ʻene fekau, ʻe tuʻusi ʻaupito ʻae laumālie ko ia, ʻe hoko kiate ia ʻa ʻene angahala.’”
NUM 15:32 ¶ Pea lolotonga ʻae ʻi he toafa ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau ʻilo ha tangata naʻe okooko ʻi he ʻaho Sāpate.
NUM 15:33 Pea ko kinautolu naʻe ʻiloʻi ia ʻi heʻene tānaki fefie, naʻa nau ʻomi ia kia Mōsese mo ʻElone, pea mo e kakai kotoa pē.
NUM 15:34 Pea naʻa nau tuku ia ki he fale fakapōpula, koeʻuhi naʻe ʻikai fakahā pe ko e hā ʻe fai kiate ia.
NUM 15:35 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae tangata ko ia: ʻe lisingi ʻaki ia ʻae maka ʻe he kakai kotoa pē ʻi he tuʻa ʻapitanga.”
NUM 15:36 Pea naʻe ʻomi ia kituʻa mei he ʻapitanga ʻe he kakai kotoa pē, ʻonau lisingi ia ʻaki ʻae maka, pea naʻe mate ia; ʻo hangē ko e fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
NUM 15:37 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 15:38 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fekau kenau ngaohi moʻonautolu ʻae pao ʻi he kapa ʻo honau ngaahi kofu, ʻi honau ngaahi toʻutangata, pea tenau ʻai ha loufau lanumoana ki he pao ʻoe ngaahi kapa:
NUM 15:39 Pea ʻe tuku ia ko e pao kiate kinautolu, koeʻuhi te mou sio ki ai, ʻo manatu ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa Sihova, ʻo fai ki ai; kaeʻoua te mou muimui ki homou loto, pea mo homou mata, ʻaia naʻa mou muimui ki ai ʻo feʻauaki:
NUM 15:40 Koeʻuhi ke mou manatu, ʻo fai ki heʻeku ngaahi fekau kotoa pē, pea mou māʻoniʻoni ai ki homou ʻOtua.
NUM 15:41 Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua, naʻe ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke hoko ai ko homou ʻOtua: ko Sihova au ko homou ʻOtua.”
NUM 16:1 Pea ko eni, naʻe kautaha ʻa Kola, ko e foha ʻo ʻIsa, ko e foha ia ʻo Kohate, ko e foha ia ʻo Livai, pea mo Tatani, mo ʻEpilami, ko e ongo foha ʻo ʻIliapi, pea mo ʻOni, ko e foha ʻo Peleti, ko e ngaahi foha ʻo Lupeni:
NUM 16:2 Pea naʻa nau tuʻu hake ʻi he ʻao ʻo Mōsese, fakataha mo e niʻihi ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ʻae houʻeiki ʻoe fakataha, ʻae toko uangeau mo e toko nimangofulu naʻe poto ʻi he fakakaukau ʻi he kakai, ko e kau tangata ongoongo:
NUM 16:3 Pea naʻa nau fakataha ʻakinautolu kia Mōsese mo ʻElone, pea nau pehē kiate kinaua, “ʻOku lahi fau ʻa hoʻomo fie pule ʻamoua, he kuo māʻoniʻoni taki taha kotoa pē ʻae kakai, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻa Sihova: pea ko e hā te mo hiki hake ai ʻakimoua ke mo māʻolunga ʻi he kakai ʻa Sihova?”
NUM 16:4 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa Mōsese, naʻe tō fakafoʻohifo ia ki hono mata:
NUM 16:5 Pea naʻa ne pehē kia Kola mo hono kakai kotoa pē, “ʻE fakahā ʻe Sihova ʻapongipongi ʻakinautolu ʻoku ʻoʻona, pea mo ia ʻoku māʻoniʻoni; pea te ne tuku ia ke ʻunuʻunu ʻo ofi kiate ia: ʻio, ko ia kuo ne fili te ne tuku ke ʻunuʻunu mai ki heʻene ʻafio.
NUM 16:6 Mou fai eni; Toʻo homou ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, ʻa Kola, mo hono kakai kotoa pē;
NUM 16:7 Pea tuku ki ai ʻae afi, ʻo ʻai ʻae ʻakau namu kakala ki ai ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻapongipongi: pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e tangata ʻe fili ki ai ʻa Sihova ko e māʻoniʻoni ia: ʻoku mou angahiki ʻaupito, ʻakimoutolu ʻae ngaahi foha ʻo Livai.”
NUM 16:8 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Kola, “ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fanongo mai, ʻae ngaahi foha ʻo Livai:
NUM 16:9 Ko e meʻa vaʻinga koā ia kiate kimoutolu ʻae fakamavae ʻe he ʻOtua ʻakimoutolu mei he kakai ʻo ʻIsileli, ʻo ʻomi ʻakimoutolu ke ofi ki heʻene ʻafio ke mou fai ʻae ngāue, ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova, pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻoe kakai ke ngāue kiate kinautolu?
NUM 16:10 Pea naʻa ne ʻomi koe ke ofi ki heʻene ʻafio, pea mo ho kāinga ʻae ngaahi foha ʻo Livai fakataha mo koe: pea ʻoku mou kumi foki ʻae ngāue fakataulaʻeiki?
NUM 16:11 He ko hono ʻuhinga eni ʻo hoʻomou fakataha ʻa koe mo ho kakai kia Sihova: pea ko hai ʻa ʻElone, ʻoku mou lāunga ai kiate ia?”
NUM 16:12 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ke ui ʻa Tatani mo ʻEpilami, ko e ongo foha ʻo ʻIliapi: ka naʻa na pehē, “ʻE ʻikai te ma ʻalu ange:
NUM 16:13 He ko e meʻa siʻi hoʻo ʻomi ʻakimautolu mei he fonua ʻoku pito ʻi he huʻahuhu mo e honi, ke tāmateʻi ʻakimautolu ʻi he toafa, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke nofo koe ko e ʻeiki kiate kimautolu?
NUM 16:14 Ka kuo ʻikai te ke ʻomi ʻakimautolu ki ha fonua ʻoku pito ʻi he huʻahuhu mo e honi, pe tuku kiate kimautolu ha tofiʻa ʻi he ngoue mo e ngoue vaine: te ke kapeʻi koā ʻae mata ʻoe kau tangata ni? ʻE ʻikai te ma ʻalu ange.”
NUM 16:15 Pea naʻe tuputāmaki lahi ʻa Mōsese, ʻo ne pehē kia Sihova, “ʻOua naʻa ke ʻafio ki heʻenau feilaulau: naʻe ʻikai te u faʻao ha ʻasi ʻe taha meiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te u fakamamahiʻi ha taha ʻiate kinautolu.”
NUM 16:16 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia Kola, “Ko koe mo ho kakai ke mou ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻapongipongi, ʻa koe, mo kinautolu, pea mo ʻElone:
NUM 16:17 pea ʻe taki taha ʻave ʻe he tangata ʻa ʻene ipu ʻaiʻanga afi, pea tuku ʻi ai ʻae ʻakau namu kakala, pea taki taha ʻomi ʻe he tangata ʻa ʻene ipu ʻaiʻanga afi ki he ʻao ʻo Sihova, ko e ipu ʻaiʻanga afi ʻe uangeau ma nimangofulu; pea ko koe foki, mo ʻElone, te mo taki taha ʻene ipu ʻaiʻanga afi.”
NUM 16:18 Pea naʻe taki taha ʻave ʻe he tangata ʻa ʻene ipu ʻaiʻanga afi, pea naʻe tuku ʻae afi ki ai, pea tuku ki ai ʻae ʻakau namu kakala, pea naʻa nau tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai fakataha mo Mōsese mo ʻElone.
NUM 16:19 Pea naʻe fakataha ʻe Kola ʻae kakai kotoa pē kiate kinaua ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova ki he kakai kotoa pē.
NUM 16:20 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē,
NUM 16:21 “Fakamavahe ʻakimoua mei he kakai ni, koeʻuhi ke u fakaʻauha leva ʻakinautolu.”
NUM 16:22 Pea naʻa na tō ki hona mata, ʻo na pehē, “ʻE ʻOtua, ko e ʻOtua ʻoe laumālie ʻoe kakai kotoa pē, ʻe angahala ha tokotaha, pea te ke houhau ki he kakai kotoa pē?”
NUM 16:23 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 16:24 “Ke ke lea ki he kakai, ʻo pehē, Mou ʻalu atu ke ʻatā mei he fale fehikitaki ʻo Kola, mo Tatani, mo ʻEpilami.”
NUM 16:25 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Mōsese ʻo ʻalu kia Tatani mo ʻEpilami; pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli.
NUM 16:26 Pea naʻe lea ia ki he kakai, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, Mou hiki atu mei he ngaahi fale fehikitaki ʻoe kau tangata angahala ni, pea ʻoua naʻa mou ala ki haʻanau meʻa, telia naʻa mou ʻauha ʻi heʻenau angahala.”
NUM 16:27 Ko ia naʻa nau ʻalu ai mei he potu kotoa pē ʻoe fale fehikitaki ʻo Kola, mo Tatani, mo ʻEpilami: pea naʻe haʻu ʻa Tatani mo ʻEpilami, pea na tuʻu ʻi he matapā ʻo hona fale fehikitaki, pea mo hona uaifi mo hona ngaahi foha, pea mo ʻena fānau iiki.
NUM 16:28 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese, “Te mou ʻilo eni kuo fekau au ʻe Sihova ke u fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē; he ʻoku ʻikai ko hoku loto ʻoʻoku.
NUM 16:29 Kapau ʻe mate ʻae kau tangata ni ʻo hangē ko e mate ʻae kakai kotoa pē, pea kapau ʻe hoko kiate kinautolu ʻo hangē ko e hoko ki he kakai kotoa pē; pea tā kuo ʻikai fekau au ʻe Sihova.
NUM 16:30 Pea kapau ʻe fai ʻe Sihova ha meʻa foʻou pea ʻe mafaʻa ʻae ngutu ʻoe kelekele, ʻo folo hifo ʻakinautolu, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu, pea nau ʻalu hifo fakafokifā pe ki he luo; te mou toki ʻilo ai kuo fakahouhauʻi ʻa Sihova ʻe he kau tangata ni.”
NUM 16:31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi ʻa ʻene fakahā ʻae ngaahi lea ni, naʻe mafahi ʻae kelekele ʻi lalo ʻiate kinautolu:
NUM 16:32 Pea naʻe mafaʻa ʻae ngutu ʻoe kelekele, ʻo folo hifo ʻakinautolu, mo honau ngaahi fale pea mo e kau tangata kotoa pē naʻe ʻia Kola, mo ʻenau koloa kotoa pē.
NUM 16:33 Ko kinautolu, mo e meʻa kotoa pē naʻe ʻiate kinautolu, naʻe ʻalu moʻui hifo ki he luo, pea naʻe mapuni ʻae kelekele kiate kinautolu: pea naʻa nau ʻauha mei he kakai.
NUM 16:34 Pea naʻe hola ʻi heʻenau tangi ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻiate kinautolu: he naʻa nau pehē, “Naʻa toe folo hifo ʻe he kelekele ʻakimautolu.”
NUM 16:35 Pea naʻe haʻu ʻae afi meia Sihova, ʻo fakaʻauha ʻae kau tangata ʻe toko uangeau ma toko nimangofulu naʻe feilaulau ʻaki ʻae ʻakau namu kakala.
NUM 16:36 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 16:37 “Ke ke lea kia ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, ke ne hiko hake ʻae ngaahi ipu ʻaiʻanga afi mei he afi, he kuo tapu ia; pea ke liʻaki ʻae afi ki hena.
NUM 16:38 Ko e ngaahi ipu ʻaiʻanga afi ʻakinautolu ni kuo angahala ki honau laumālie, tuku kenau ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi teunga lafalafa laulahi ke ʻuʻufi ʻaki ʻae feilaulauʻanga: he kuo nau feilaulau ʻaki ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ko ia kuo tapu ai ia; pea ʻe hoko ia ko e fakaʻilonga ki he fānau ʻa ʻIsileli.”
NUM 16:39 Pea naʻe ʻave ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki ʻae ngaahi ipu ʻaiʻanga afi palasa, ʻaia naʻe feilaulau ʻaki ʻekinautolu kuo vela; pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi fono lafalafa laulahi ke ʻuʻufi ʻaki ʻae feilaulauʻanga:
NUM 16:40 Ke tuku ia ko e fakamanatu ki he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ofi mai ha muli, ʻoku ʻikai ʻoe hako ʻo ʻElone ke feilaulau ʻaki ʻae ʻakau namu kakala ʻi he ʻao ʻo Sihova; telia naʻa tatau ia mo Kola, pea mo hono kakai: ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate ia ʻi he nima ʻo Mōsese.
NUM 16:41 ¶ Pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoʻi naʻe lāunga ʻae kakai kotoa pē ʻi he fānau ʻa ʻIsileli kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, “Kuo mo tāmateʻi ʻae kakai ʻo Sihova.”
NUM 16:42 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakataha ʻae kakai kia Mōsese pea mo ʻElone, naʻa nau sio ki he fale fehikitaki ʻoe kakai: pea fokifā pe kuo ʻuʻufi ʻaki ia ʻae ʻao, pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova.
NUM 16:43 Pea naʻe haʻu ʻa Mōsese mo ʻElone ki he matafale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 16:44 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 16:45 “Mo ʻalu hake ʻi he kakai ni, koeʻuhi ke u fakaʻauha leva ʻakinautolu.” Pea naʻa na tō foʻohifo ki hona mata.
NUM 16:46 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “Toʻo ha ipu ʻaiʻanga afi, ʻo tuku ki ai ʻae afi mei he funga feilaulauʻanga, ʻo ʻai ki ai ʻae ʻakau namu kakala, pea ke ʻalu vave ki he kakai, ʻo fai ʻae fakalelei maʻanautolu: he kuo ʻalu atu ʻae houhau meia Sihova; pea kuo kamata ʻae mahaki fakaʻauha.”
NUM 16:47 Pea naʻe ʻave ʻe ʻElone ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese, ʻo ne lele ki he lotolotonga ʻoe kakai; pea vakai kuo kamata ʻae mahaki fakaʻauha ʻi he kakai: pea naʻa ne ʻai ʻae ʻakau namu kakala ki ai, ʻo ne fai ʻae fakalelei maʻanautolu.
NUM 16:48 Pea naʻe tuʻu ia ʻi he vahaʻa ʻoe mate mo e moʻui; pea naʻe taʻofi ai ʻae mahaki fakaʻauha.
NUM 16:49 Pea ko kinautolu naʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha ko e tokotaha mano mo e toko fā afe ma toko fitungeau, mo kinautolu naʻe mate ʻi he meʻa ʻa Kola.
NUM 16:50 Pea naʻe foki ʻa ʻElone kia Mōsese ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai: pea naʻe taʻofi ʻae mahaki fakaʻauha.
NUM 17:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 17:2 “Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea ke maʻu mei ai taki taha ʻae tokotoko ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he houʻeiki kotoa pē ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻae tokotoko ʻe hongofulu ma ua: ke ke tohi ʻae hingoa ʻoe tangata taki taha ki hono tokotoko.
NUM 17:3 Pea ke tohi ʻae hingoa ʻo ʻElone ki he tokotoko ʻo Livai: ʻe tuku ʻae tokotoko taki taha ki he ʻeiki ʻoe fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
NUM 17:4 Pea ʻe tuku ia ki he fale fehikitaki ʻoe kakai ʻi he ʻao ʻoe fakamoʻoni, ʻaia te u fetaulaki ai mo kimoutolu.
NUM 17:5 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e tokotoko ʻoe tangata te u fili ki ai, ʻe moto ia: pea te u fai ke fakangata ʻae lāunga kiate au ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ʻoku nau lāunga ʻaki kiate kimoua.”
NUM 17:6 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe taki taha ʻange ʻe honau houʻeiki ʻa hono tokotoko ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e tokotoko ʻe hongofulu ma ua: pea ko e tokotoko ʻo ʻElone naʻe ʻai fakataha mo ʻenau ngaahi tokotoko.
NUM 17:7 Pea naʻe tuku ʻe Mōsese ʻae ngaahi tokotoko ʻi he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihova.
NUM 17:8 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene pongipongi hake naʻe hū ʻa Mōsese ki he fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni; pea vakai, ko e tokotoko ʻo ʻElone mei he fale ʻo Livai, kuo matala pea kuo tupu ʻi ai ʻae ngaahi moto, mo e fisiʻi ʻakau, pea mo e ngaahi telie.
NUM 17:9 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese mei he ʻao ʻo Sihova ʻae ngaahi tokotoko kotoa pē ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli: pea naʻa nau mamata, pea naʻe taki taha ʻave ʻe he tangata ʻa hono tokotoko.
NUM 17:10 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Toe ʻomi ʻae tokotoko, ʻo ʻElone ki he ʻao ʻoe fakamoʻoni, ke tuku ia ko e fakaʻilonga ki he kau angatuʻu; pea te ke fakaʻosi ʻaupito ʻenau lāunga kiate au, telia naʻa nau mate.”
NUM 17:11 Pea naʻe fai pehē ʻe Mōsese: ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia, naʻe pehē ʻene fai.
NUM 17:12 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Mōsese, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mau mate, ʻoku mau malaʻia, ʻoku mau malaʻia kotoa pē.
NUM 17:13 Ko ia kotoa pē ʻoku haʻu ke ofi siʻi ki he fale fehikitaki ʻo Sihova ʻe mate ia: te mau fakaʻau aipe ke ʻauha ʻi he mate?”
NUM 18:1 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia ʻElone, “Ko koe mo ho ngaahi foha mo e fale ʻo hoʻo ngaahi tamai te mou fua ʻae hia ʻoe faletapu: pea ko koe mo ho ngaahi foha te mou fua ʻae hia ʻa hoʻomou ngāue fakataulaʻeiki.
NUM 18:2 Pea te mou ʻomi fakataha foki mo koe ho kāinga ʻi he faʻahinga ʻo Livai, ko e faʻahinga ʻo hoʻo tamai, koeʻuhi te mou feangai mo koe, ʻo ngāue kiate koe: ka ko koe mo ho ngaahi foha te mou fakataha[ʻo ngāue ]ʻi he matafale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni.
NUM 18:3 Pea tenau tokanga ki hoʻo ngāue, mo e tauhi kotoa pē ʻoe fale fehikitaki: kaeʻoua tenau haʻu ke ofi ki he ngaahi ipu ʻoe faletapu mo e feilaulauʻanga, telia naʻa nau mate ai, mo kimoutolu foki.
NUM 18:4 Pea tenau fakataha ʻakinautolu kiate koe, ʻo tokanga ki he tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ki he ngāue kotoa pē ʻoe fale fehikitaki: pea ʻe ʻikai haʻu ha muli ke ofi kiate kimoutolu.
NUM 18:5 Pea te mou tokanga ki he tauhi ʻoe faletapu, mo e tauhi ʻoe feilaulauʻanga: koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe hoko ʻae houhau ki he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 18:6 Pea ko au, vakai, kuo u ʻomi homou kāinga ʻoe kau Livai mei he fānau ʻa ʻIsileli: ʻoku foaki ʻakinautolu ʻo hangē ko e meʻa foaki kiate kimoutolu maʻa Sihova, ke fai ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 18:7 Pea ko ia, ko koe mo ho ngaahi foha te mou tokanga ki hoʻomou ngāue fakataulaʻeiki ki he meʻa kotoa pē ʻoe feilaulauʻanga, mo e loto puipui; pea te mou tauhi: kuo u foaki kiate kimoutolu hoʻomou ngāue fakataulaʻeiki ʻo hangē ko e meʻa foaki: pea ko e muli ʻe haʻu ʻo ofi ʻe tāmateʻi ia.”
NUM 18:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻElone, ʻo pehē, “Kuo u foaki foki kiate koe ʻae tauhi ʻo ʻeku feilaulau hiki hake ʻi he ngaahi meʻa tapu kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli; kuo u foaki ia kiate koe koeʻuhi ko e fakanofo, pea ki ho ngaahi foha, ʻi he talatuku ʻo lauikuonga.
NUM 18:9 Ko hoʻo meʻa eni ʻi he ngaahi meʻa toputapu, kuo hao ʻi he afi: ko ʻenau feilaulau kotoa pē, ko ʻenau feilaulau meʻakai kotoa pē, ko ʻenau feilaulau kotoa pē maʻae angahala, mo ʻenau feilaulau fakalelei kotoa pē, ʻaia kuo nau ʻange kiate au, ʻe mātuʻaki tapu ia maʻau, mo ho ngaahi foha.
NUM 18:10 Te ke kai ia ʻi he potu tapu ʻaupito, ʻe kai ia ʻe he kakai tangata kotoa pē: ʻe māʻoniʻoni ia kiate koe.
NUM 18:11 Pea ko e meʻa eni ʻaʻau; ko e feilaulau hiki hake ʻoku nau foaki, fakataha mo e ngaahi feilaulau lialiaki kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli: kuo u foaki ia kiate koe, mo ho ngaahi foha, pea mo ho ngaahi ʻofefine fakataha mo koe, ʻi he fekau ʻo lauikuonga: ko ia kotoa pē ʻoku maʻa ʻi ho fale te ne kai mei ai.
NUM 18:12 Ko e lelei kotoa pē ʻoe lolo, mo e lelei kotoa pē ʻoe uaine, pea mo e uite, ko hono ʻuluaki fua ʻaia tenau ʻatu kia Sihova, kuo u foaki ia kiate koe.
NUM 18:13 Pea mo ia ʻoku fuofua moho ʻi he fonua, ʻaia tenau ʻomi kia Sihova, ʻe ʻaʻau ia; ko ia kotoa pē ʻoku maʻa ʻi ho fale te ne kai mei ai.
NUM 18:14 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakatapu ʻi ʻIsileli ʻoku ʻaʻau ia.
NUM 18:15 ‌ʻAe meʻa kotoa pē ʻoku ne toʻo ʻae mānava ʻi he kakano kotoa pē, ʻaia ʻoku nau ʻomi kia Sihova, ʻi he kau tangata, pe ʻi he fanga manu, ʻe ʻaʻau ia: ka ko e moʻoni te ke huhuʻi ʻae ʻuluaki tama ʻi he tangata, pea mo e ʻuluaki fānau ʻi he fanga manu taʻemaʻa te ke huhuʻi ia.
NUM 18:16 Pea ko ia ʻoku totonu ke huhuʻi mei he taha māhina, te ke huhuʻi ia ʻo fakatatau ki hoʻo lau, ʻaki ʻae paʻanga ko e [sikeli ]ʻe nima, ʻo hangē ko e[sikeli ]ʻoe faletapu, ʻaia ko e kela ʻe uofulu.
NUM 18:17 Ka ko e ʻuluaki fānau ʻae fanga pulu, pea mo e ʻuluaki fānau ʻae sipi, pea mo e ʻuluaki fānau ʻae kosi, ʻe ʻikai te ke huhuʻi ia; he ʻoku māʻoniʻoni ia: pea te ke luluku ʻaki honau toto ʻae feilaulauʻanga, pea te ke tutu honau ngako ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
NUM 18:18 Pea ko honau kakano ʻe ʻaʻau ia, ʻo hangē ko e ʻaʻau ʻae fatafata lialiaki, pea mo e alanga nima toʻomataʻu.
NUM 18:19 Ko e ngaahi feilaulau hiki hake ʻoe ngaahi meʻa tapu kotoa pē, ʻaia kuo ʻange ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, kuo u foaki ia kiate koe, mo ho ngaahi foha, pea mo ho ngaahi ʻofefine fakataha mo koe, ʻi he fekau ʻo lauikuonga: ko e fuakava ia kiate ko e ʻoe māsima ʻi he ʻao ʻo Sihova, fakataha mo ho hako ʻo lauikuonga.”
NUM 18:20 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻElone, ʻo pehē, “ʻE ʻikai te ke maʻu ha tofiʻa ʻi honau fonua, pea ʻe ʻikai te ke maʻu ha tufakanga ʻiate kinautolu: ka ko au ko ho ʻinasi mo ho tofiʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 18:21 Pea vakai, kuo u foaki ki he fānau ʻa Livai ʻa hono vahe hongofulu ʻoe meʻa kotoa pē ʻi ʻIsileli ko honau tofiʻa, koeʻuhi ko e ngāue ʻoku nau tauhi, ʻio ʻae tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 18:22 Pea ʻe ʻikai toe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo ofi ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, telia naʻa nau fua ʻae angahala, pea nau mate.
NUM 18:23 Ka ko e kau Livai te nau fai ʻae tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea te nau fua ʻenau hia: ko e fekau ia ki homou ngaahi toʻutangata ʻo lauikuonga, ke ʻilo ʻoku ʻikai tenau maʻu ha tofiʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 18:24 Ka ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ʻoku nau ʻatu ko e feilaulau hiki hake kia Sihova, kuo u foaki ia ki he kau Livai kenau maʻu ia: pea ko eni, ne u pehē ai kiate kinautolu, ʻE ʻikai tenau maʻu ha tofiʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.”
NUM 18:25 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 18:26 Ke ke lea ki he kau Livai, ʻo ke pehē kiate kinautolu, “ʻOka mou ka maʻu hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia ne u foaki meiate kinautolu maʻamoutolu, ko homou tofiʻa, te mou toki ʻohake hono feilaulau hiki hake kia Sihova, ʻio, ko hono hongofulu ʻoe vahe ʻi homou vahe hongofulu.
NUM 18:27 Pea ko hoʻomou feilaulau hiki hake ʻe lau ia kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e koane ʻoe potu hahaʻanga, pea mo e pito ʻoe tataʻoʻanga uaine.
NUM 18:28 ‌ʻE pehē hoʻomou ʻatu ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova ʻi homou vahe hongofulu kotoa pē, ʻaia ʻoku mou maʻu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; pea te mou foaki hono feilaulau hiki hake ʻo Sihova kia ʻElone ko e taulaʻeiki.
NUM 18:29 Ko e meʻa foaki kotoa pē ʻoku mou maʻu te mou ʻange mei ai ʻae feilaulau hiki hake kia Sihova, mei hono lelei, ʻio, mei hono meʻa ʻoku tapu.
NUM 18:30 Pea ko eni, te ke lea pehē kiate kinautolu, ʻOka mou ka hiki hono lelei mei ai, ʻe toki lau ai ia ki he Livai ʻo hangē ko hono tupu ʻoe hahaʻanga koane, pea mo e tupu ʻoe tataʻoʻanga uaine.
NUM 18:31 Pea te mou kai ia ʻi he potu kotoa pē, ʻekimoutolu mo homou kau nofoʻanga: he ko hono totongi ia ʻo hoʻomou tauhi ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 18:32 Pea ʻe ʻikai te mou fua ʻae angahala koeʻuhi ko ia, ʻoka mou ka hiki hono lelei mei ai: pea ʻe ʻikai te mou fakaʻuli ʻae ngaahi meʻa tapu ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, telia naʻa mou mate.”
NUM 19:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese pea mo ʻElone, ʻo pehē,
NUM 19:2 Ko eni ʻae talatuku ʻoe fono ʻaia kuo fekau ʻe Sihova, ʻo pehē, Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ka nau ʻomi kiate koe ha pulu fefine mui kulokula taʻehanoʻila, pea taʻehanomele, pea teʻeki hoko ki ai ʻae haʻamonga:
NUM 19:3 Pea te mou foaki ia kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, koeʻuhi ke ne ʻomi ia ki he tuʻa ʻapitanga, pea ʻe tāmateʻi ia ʻe ha tokotaha ʻi hono ʻao:
NUM 19:4 Pea ko ʻEliesa ko e taulaʻeiki te ne ʻave ʻae toto ʻi hono tuhu, ʻo ne luluku ʻaki ʻae toto ʻi he matafale fehikitaki ʻoe kakai ke liunga fitu:
NUM 19:5 Pea ʻe tutu ʻe ha tokotaha ʻae pulu fefine mui ʻi hono ʻao; te ne tutu hono kili mo hono kakano, mo hono toto, fakataha mo hono kinohaʻa:
NUM 19:6 Pea ʻe ʻave ʻe he taulaʻeiki ʻae ʻakau ko e sita, mo e ʻisope, mo e kulaʻahoʻaho, ʻo lī ia ki he loto afi ʻoku tutu ai ʻae pulu fefine.
NUM 19:7 Pea ʻe toki fō ʻe he taulaʻeiki ʻa hono ngaahi kofu, pea te ne kaukauʻi hono sino ʻi he vai, pea te ne toki haʻu ki he ʻapitanga, ka ʻe taʻemaʻa ʻae taulaʻeiki ʻo aʻu ki he efiafi.
NUM 19:8 Pea ko ia ʻoku ne tutu ia ʻe fō ʻe ia ʻa hono ngaahi kofu ʻi he vai, pea ʻe kaukauʻi hono sino ʻi he vai, ka ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
NUM 19:9 Pea ʻe tānaki ʻe he tangata ʻoku maʻa ʻae efu ʻoe pulu fefine, ʻo tuku ia ki he tuaʻā ʻapitanga, ʻi ha potu maʻa, pea ʻe tuku ia ki he kakai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e vai fakamavahe; ko e fakamaʻa ia ʻoe angahala.
NUM 19:10 Pea ko ia ʻoku ne tānaki ʻae efu ʻoe pulu fefine ʻe fō ʻe ia ʻa hono ngaahi kofu, ka ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi: pea ko e fekau ia ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea mo e muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kinautolu ʻo lauikuonga.
NUM 19:11 ¶ Ko ia ʻoku ala ki ha sino mate ʻo ha tangata ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu.
NUM 19:12 Pea te ne fakamaʻa ʻaki ia ʻi hono ʻaho tolu, ka ʻe toki maʻa ia ʻi hono ʻaho fitu: pea kapau ʻe ʻikai te ne fakamaʻa ia ʻi hono ʻaho tolu, ʻe ʻikai maʻa ia ʻi hono ʻaho fitu.
NUM 19:13 Pea ko ia ʻoku ala ki he sino mate ʻo ha tangata mate, pea ʻe ʻikai fakamaʻa ia, ʻoku ne fakaʻuliʻi ʻae fale fehikitaki ʻo Sihova; pea ʻe tuʻusi ʻae laumālie ko ia mei ʻIsileli: koeʻuhi naʻe ʻikai luluku ʻaki ia ʻae vai fakamavahe, pea ʻe ʻuli ia, pea ʻoku kei ʻiate ia ʻa ʻene taʻemaʻa.
NUM 19:14 Ko e fono eni, ʻoka mate ha tangata ʻi ha fale fehikitaki: ʻakinautolu kotoa pē ʻoku haʻu ki he fale fehikitaki, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he fale fehikitaki, ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu.
NUM 19:15 Pea mo e ipu kotoa pē ʻoku ava pe, ʻaia ʻoku ʻikai hano tāpuni ke fakamaʻu, ʻe ʻuli ia.
NUM 19:16 Pea ko ia ʻoku ala ki ha taha, kuo taaʻi ʻaki ʻae heletā ʻi he ʻataʻatā ʻoe fonua, pe ha sino mate, pe ki ha hui ʻo ha tangata, pe ki ha faʻitoka, ʻe taʻemaʻa ia ʻi he ʻaho ʻe fitu.
NUM 19:17 Pea tenau ʻave maʻana ʻoku taʻemaʻa ʻae efu ʻoe pulu fefine kuo tutu, ko e meʻa fakamaʻa ia ʻoe angahala, pea tenau lilingi ʻae vaitafe ki ai ki ha ipu:
NUM 19:18 Pea ʻe ʻave ʻe he tangata ʻoku maʻa ʻae ʻisope, ʻo ne fuʻifuʻi ki he vai, ʻo luluku ʻaki ʻae fale fehikitaki, pea mo e ngaahi ipu kotoa pē, pea mo e kakai naʻe ʻi ai, pea mo ia naʻe ala ki ha hui, pe ki ha taha kuo tāmateʻi, pe ki ha taha kuo mate, pe ki ha faʻitoka:
NUM 19:19 Pea ʻe luluku ʻe he tangata ʻoku maʻa ʻae tangata ʻoku taʻemaʻa ʻi hono ʻaho tolu, pea mo hono ʻaho fitu, pea ko hono ʻaho fitu te ne fakamaʻa ai ia, ʻo fō hono ngaahi kofu, pea kaukauʻi ia ʻi he vai, pea ʻe maʻa ia ʻi he efiafi.
NUM 19:20 Ka ko e tangata ʻoku taʻemaʻa, pea ʻoku ʻikai te ne fakamaʻa ia, ʻe tuʻusi ʻae laumālie ko ia mei he kakai, koeʻuhi kuo ne fakaʻuliʻi ʻe ia ʻae faletapu ʻo Sihova: naʻe ʻikai luluku ʻaki ia ʻae vai ʻoe fakamavae; ʻoku taʻemaʻa ia.
NUM 19:21 Pea ko e fekau fai maʻuaipē ia kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko ia ʻoku ne luluku ʻaki ʻae vai ʻoe fakamavahe ʻe fō ʻe ia hono ngaahi kofu; pea mo ia ʻoku ala ki he vai ʻoe fakamavahe ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
NUM 19:22 Pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku ala ki ai ʻaia ʻoku taʻemaʻa ʻe ʻuli ia; pea ko e tokotaha ʻoku ala ki ai ʻe taʻemaʻa ia ʻo aʻu ki he efiafi.
NUM 20:1 Pea naʻe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻio, ʻae kakai kotoa pē, ki he toafa ʻo Sini ʻi he ʻuluaki māhina: pea naʻe nofo ʻae kakai ʻi Ketesi; pea naʻe pekia ʻi ai ʻa Miliame, pea naʻe tanu ia ʻi ai.
NUM 20:2 Pea naʻe ʻikai ha vai ki he kakai pea naʻa nau fakataha fakaangatuʻu kia Mōsese pea mo ʻElone.
NUM 20:3 Pea naʻe lāunga ʻae kakai kia Mōsese, ʻonau lea pehē, “ʻAmusiaange ʻekimautolu ki he ʻOtua naʻa mau mate fakataha mo homau kāinga naʻe mate ʻi he ʻao ʻo Sihova!
NUM 20:4 Pea ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻae kakai ʻa Sihova ki he toafa ni ke mau mate ʻi heni mo ʻemau fanga manu?
NUM 20:5 Pea ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻakimautolu mei ʻIsipite, ke ʻomi ʻakimautolu ki he potu kovi ni? ʻOku ʻikai ha tenga ʻi he potu ni, pe ha fiki, pe ha vaine, pe ha pomikanite; pea ʻoku ʻikai ha vai ʻi ai ke mau inu.”
NUM 20:6 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo ʻElone ʻi he ʻao ʻoe fakataha ki he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, pea naʻa na tō ki hona mata, pea naʻe hā mai ʻae nāunau ʻo Sihova kiate kinaua.
NUM 20:7 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 20:8 “Ke ke toʻo ʻae tokotoko, pea tānaki ʻae kakai kenau fakataha, ʻa koe mo ʻElone ko ho taʻokete, pea mo lea ki he maka ʻi honau ʻao, pea ʻe foaki mai ʻe ia ʻa hono vai, pea te ke ʻomi ʻae vai mei he maka kiate kinautolu, pea te ke foaki pehē ʻae vai ki he kakai mo ʻenau fanga manu kenau inu.”
NUM 20:9 Pea naʻe ʻave ʻe Mōsese ʻae tokotoko mei he ʻao ʻo Sihova ʻo hangē ko ʻene fekau kiate ia.
NUM 20:10 Pea naʻe fakataha ʻe Mōsese mo ʻElone ʻae kakai ki he ʻao ʻoe maka, pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou fanongo mai ʻae kau angatuʻu; ʻoku lelei ke ma ʻomi ʻae vai mei he maka ni kiate kimoutolu?”
NUM 20:11 Pea naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻa hono nima, pea naʻa ne taaʻi ʻae maka ʻo liunga ua ʻaki ʻa hono tokotoko, pea naʻe hā mai ʻae vai ʻo lahi, pea naʻe inu ai ʻae kakai mo ʻenau fanga manu foki.
NUM 20:12 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi hoʻomo taʻetui kiate au, ke fakaongolelei au ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko ia ʻe ʻikai ai te mo ʻomi ʻae kakai ni ki he fonua, ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu.”
NUM 20:13 Ko e vai eni ʻo Melipa, koeʻuhi naʻe fakakē ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, pea naʻe ongolelei ia ʻiate kinautolu.
NUM 20:14 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ʻae kau talafekau mei Ketesi ki he tuʻi ʻo ʻItomi, “ʻOku pehē ʻe ho tokoua ko ʻIsileli, Kuo ke ʻilo ʻe koe ʻae fononga kotoa pē kuo tō mai kiate kimautolu:
NUM 20:15 Mo e ʻalu hifo ʻemau ngaahi tamai ki ʻIsipite, pea mo ʻemau nofo fuoloa ʻi ʻIsipite, pea naʻe fakafiuʻi ʻe he kakai ʻIsipite ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai.
NUM 20:16 Pea ʻi heʻemau tangi kia Sihova naʻa ne ongoʻi ʻa homau leʻo, pea naʻa ne fekau ki heʻene ʻāngelo, pea kuo ne ʻomi ʻakimautolu mei ʻIsipite, pea ko eni, ʻoku mau ʻi Ketesi, ko e kolo ia ʻoku tuʻu ʻi he ngataʻanga moʻoni ʻo ho fonua.
NUM 20:17 ‌ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke mau ʻalu atu ʻi ho fonua: ʻe ʻikai te mau ʻalu atu ʻi he ngaahi ngoue, pe ʻi he ngaahi ngoue vaine, pea ʻe ʻikai te mau inu ʻae vai ʻoe ngaahi vai keli: te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa ʻoe tuʻi, ʻe ʻikai te mau afe ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema, kaeʻoua ke tuku ki mui ʻae ngataʻanga ʻo ho fonua.”
NUM 20:18 Pea naʻe pehē ʻe ʻItomi kiate ia, “ʻE ʻikai te ke ʻalu ofi kiate au, telia naʻaku ʻalu atu mo e heletā kiate koe.”
NUM 20:19 Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kiate ia, “Te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa, pea kapau te u inu ʻa ho vai pe [inu ]ʻe heʻeku fanga manu, te u totongi kiate koe: ʻe laka atu pe ʻa hoku vaʻe, ka ʻe ʻikai te u fai ha meʻa kehe.”
NUM 20:20 Pea naʻa ne pehē, “ʻE ʻikai ʻaupito te ke laka atu.” Pea naʻe haʻu kiate ia ʻa ʻItomi mo e kakai tokolahi, pea mo e nima mālohi.
NUM 20:21 Naʻe pehē ʻae taʻofi ʻe ʻItomi ʻae ʻalu ʻa ʻIsileli ʻi hono mata fonua: ko ia naʻe foki atu ai ʻa ʻIsileli meiate ia.
NUM 20:22 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻio, ʻae kakai kotoa pē, mei Ketesi, pea nau haʻu ki he moʻunga ko Hoa.
NUM 20:23 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻElone ʻi he moʻunga ko Hoa, ʻi he mata fonua ʻo ʻItomi, ʻo pehē,
NUM 20:24 “ʻE tānaki ʻa ʻElone ki hono kakai koeʻuhi ʻe ʻikai hoko ia ki he fonua ʻaia ne u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli, he naʻa mo talangataʻa ki heʻeku lea ʻi he vai ʻo Melipa.
NUM 20:25 Ke ke ʻave ʻa ʻElone mo ʻEliesa ko hono foha, pea ʻomi ʻakinaua ki he moʻunga ko Hoa.
NUM 20:26 Pea ke vete ʻae ngaahi kofu ʻo ʻElone, ʻo fakakofuʻaki ia ʻa ʻEliesa ko hono foha: pea ʻe tānaki ʻa ʻElone ki hono kakai, pea ʻe pekia ia ʻi ai.”
NUM 20:27 Pea naʻe fai ʻe Mōsese ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova: pea naʻa nau ʻalu hake ki he moʻunga ko Hoa ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē.
NUM 20:28 Pea naʻe vete ʻe Mōsese ʻae ngaahi kofu ʻo ʻElone, pea ne fakakofuʻaki ʻa ʻEliesa ko hono foha; pea naʻe pekia ʻa ʻElone ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga: pea naʻe ʻalu hifo ʻa Mōsese mo ʻEliesa mei he moʻunga.
NUM 20:29 Pea ʻi he mamata ʻae kakai kotoa pē kuo pekia ʻa ʻElone, naʻa nau loto mamahi koeʻuhi ko ʻElone ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu, ʻio ʻae fale kotoa pē ʻo ʻIsileli.
NUM 21:1 Pea ʻi he fanongo ʻae tuʻi ko ʻAlati, ko e Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu tonga, kuo haʻu ʻa ʻIsileli ʻi he hala ʻoe kau mataki; naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻo ʻave ʻae niʻihi ʻiate kinautolu ʻo fakapōpulaʻi.
NUM 21:2 Pea naʻe fuakava ʻaki ʻe ʻIsileli ʻae fuakava kia Sihova, ʻo pehē, “Kapau te ke tuku mai ʻae kakai ni ki hoku nima, te u toki fakaʻauha ʻaupito ʻa honau ngaahi kolo.”
NUM 21:3 Pea naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo ʻIsileli, pea naʻe tuku atu ʻae kau Kēnani; pea naʻa nau fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu mo honau ngaahi kolo: pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Hoama.
NUM 21:4 Pea naʻa nau fononga mei he moʻunga ko Hoa ʻi he hala ʻi he Tahi Kulokula, ke kāpui ʻae fonua ko ʻItomi: pea naʻe vaivai ʻaupito ʻae loto ʻoe kakai koeʻuhi ko e hala.
NUM 21:5 Pea naʻe lāunga ʻae kakai ki he ʻOtua, pea mo Mōsese, [ʻo pehē], “Ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻakimautolu mei ʻIsipite ke mau mate ʻi he toafa ni? He ʻoku ʻikai ha mā, pea ʻoku ʻikai ha vai; pea ʻoku mau fehiʻa ki he mā pahapahangi ni.”
NUM 21:6 Pea naʻe tuku mai ʻe Sihova ʻae fanga ngata fakavela ki he kakai, pea naʻa nau ʻuusi ʻae kakai; pea naʻe mate ai ʻae kakai tokolahi.
NUM 21:7 ¶ Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kakai kia Mōsese, ʻo pehē, “Kuo mau angahala he kuo mau lāunga kia Sihova, pea mo koe; ke ke lotu kia Sihova, ke ne ʻave ʻae fanga ngata ni ʻiate kimautolu. Pea naʻe hūfia ʻe Mōsese ʻae kakai.”
NUM 21:8 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, Ke ke ngaohi maʻau ha ngata fakavela, ʻo ʻai ia ki ha ʻakau: pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia.
NUM 21:9 Pea naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻae ngata palasa ʻo ne ʻai ia ki he ʻakau, pea naʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo ʻūsia ha tangata ʻe ha ngata, pea sio ia ki he ngata palasa, naʻe moʻui ia.
NUM 21:10 ¶ Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo nofo ʻi ʻOpoti.
NUM 21:11 Pea naʻa nau fononga mei ʻOpoti, ʻo nofo ʻi ʻIsi-ʻEpalemi, ʻi he toafa ʻaia ʻoku ʻi he ngataʻanga fonua ʻo Moape, ki he hopoʻanga ʻoe laʻā.
NUM 21:12 Pea naʻa nau hiki mei ai ʻo nofo ʻi he vahaʻa ʻo Seleti.
NUM 21:13 Pea naʻa nau hiki mei ai, ʻo nofo ʻi he potu ʻe taha ʻo ʻAlanoni, ʻaia ʻoku ʻi he toafa ʻoku tuʻu ʻi he veʻe fonua ʻoe kau ʻAmoli: he ko ʻAlanoni ʻoku tuʻu ia ʻi he ngataʻanga ʻo Moape, ʻi he vahaʻa ʻo Moape mo e kau ʻAmoli.
NUM 21:14 Ko ia ʻoku pehē ai ʻi he tohi ʻoe ngaahi tau ʻa Sihova, “Mei Vaepa mo Sufa, pea mo e ngaahi vaitafe ʻo ʻAlanoni,
NUM 21:15 Pea mo e manga ʻoe ngaahi vaitafe ʻaia ʻoku tafe ki lalo ki he nofoʻanga ʻo ʻAla pea ʻoku tuʻu ʻi he ngataʻanga ʻo Moape.”
NUM 21:16 Pea naʻa nau hiki mei ai ki Piea ko e vai keli ia naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “Fakataha ʻae kakai, pea te u foaki ʻae vai kiate kinautolu.”
NUM 21:17 Pea naʻe hiva ʻaki ʻae hiva ni ʻe ʻIsileli, “Tupu hake, ʻe vai keli ē; mou hiva ki ai:
NUM 21:18 Naʻe keli ʻae vai ʻe he houʻeiki mo e kau matāpule ʻoe kakai, ʻaki ʻa honau ngaahi tokotoko, ʻi he [enginaki ʻo ia naʻe ]fai fono.” Pea naʻa nau hiki mei he toafa ki Matana.
NUM 21:19 Pea mei Matana ki Neʻelili: pea mei Neʻelili ki Pamoti:
NUM 21:20 Pea mei Pamoti ki he vahaʻa, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo Moape, ki he tumutumu ʻo Pisika, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sesimoni.
NUM 21:21 Pea naʻe fekau ʻe ʻIsileli ʻae kau talafekau kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmoli, ʻo pehē,
NUM 21:22 “Tuku ke u ʻalu atu ʻi ho fonua: ʻe ʻikai te mau afe ki he ngoue, pe ki he ngoue vaine; ʻe ʻikai te mau inu ʻae vai ʻoe vai keli: ka te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa ʻoe tuʻi, kaeʻoua ke mau tuku kimui ʻae ngataʻanga ʻo ho fonua.”
NUM 21:23 Pea naʻe ʻikai loto ʻa Sihoni ke fononga atu ʻa ʻIsileli ʻi hono fonua: ka naʻe fakataha ʻe Sihoni ʻa hono kakai kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ki ʻIsileli ʻi he toafa: pea naʻa ne haʻu ki Sehasi, ʻo tau ki ʻIsileli.
NUM 21:24 Pea naʻe taaʻi ia ʻe ʻIsileli ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea naʻa nau maʻu hono fonua mei ʻAlanoni ki Sakopi, ʻo aʻu ki he fānau ʻa ʻAmoni: he naʻe mālohi ʻae ngataʻanga fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni.
NUM 21:25 Pea naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻae ngaahi kolo ni kotoa pē: pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, ʻi Hesiponi, pea mo hono potu kakai kotoa pē.
NUM 21:26 He ko Hesiponi ko e kolo ia ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe tau ki he tuʻi ʻe taha ʻo Moape, ʻo ne maʻu mei hono nima ʻa hono fonua kotoa pē, ʻio, ʻo aʻu ki ʻAlanoni.
NUM 21:27 Pea ko ia ʻoku pehē ai ʻakinautolu ʻoku faʻa lea ʻi he lea fakatātā, “Haʻu ki Hesiponi, langaʻi hake mo teuteu ʻae kolo ʻo Sihoni.
NUM 21:28 He kuo ʻalu atu ʻae afi ʻi Hesiponi, ʻae ulo afi mei he kolo ʻo Sihoni: kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻAla ʻi Moape, pea mo e houʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻo ʻAlanoni.
NUM 21:29 ‌ʻOku malaʻia ʻa ko e Moape! Kuo ke ʻauha, ʻE kakai ʻo Kimosi: kuo foaki ʻe ia ʻa hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine kuo hao, ke pōpula kia Sihoni, ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli.
NUM 21:30 Naʻa mau fanaʻi ʻakinautolu; kuo ʻauha ʻa Hesiponi ʻo aʻu ki Tiponi, pea kuo mau fakalala ʻakinautolu ʻo aʻu ki Nofa, ʻaia ʻoku aʻu ki Metipa.”
NUM 21:31 ¶ Pea naʻe pehē ʻae nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ʻoe kau ʻAmoli.
NUM 21:32 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ke matakiʻi ʻa Sesa, pea naʻa nau maʻu ʻa hono ngaahi potu kakai, pea naʻa nau kapusi kituʻa ʻae kau ʻAmoli naʻe ʻi ai.
NUM 21:33 ¶ Pea naʻa nau foki ʻo ʻalu hake ʻi he hala ʻo Pesani: pea ko Oki ko e tuʻi ʻo Pesani naʻe ʻalu atu ia kiate kinautolu, ʻa ia, pea mo hono kakai, ki he tau ʻi ʻEtilei.
NUM 21:34 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻOua naʻa ke manavahē kiate ia: he kuo u tuku ia ki ho nima, mo hono kakai kotoa pē, mo hono fonua; pea te ke fai kiate ia ʻo hangē ko hoʻo fai kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi.”
NUM 21:35 Pea ko ia, naʻa nau taaʻi ia, mo hono ngaahi foha, pea mo hono kakai kotoa pē, pea naʻe ʻikai tuku ha taha moʻui kiate ia: pea naʻa nau maʻu ʻa hono fonua.
NUM 22:1 Pea naʻe hiki atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo nofo ʻi he toafa ʻo Moape ʻi he potu mai ʻo Sioatani[ʻo ofi ]ki Seliko.
NUM 22:2 ¶ Pea naʻe ʻilo ʻe Pelaki ko e foha ʻo Sipoa ʻae meʻa kotoa pē kuo fai ʻe ʻIsileli ki he kau ʻAmoli.
NUM 22:3 Pea naʻe manavahē lahi ʻa Moape ki he kakai, koeʻuhi naʻa nau tokolahi: pea naʻe mamahi lahi ʻa Moape koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 22:4 Pea naʻe pehē ʻe Moape ki he kau mātuʻa ʻo Mitiane, “Ko eni, ʻe ʻemo hake ʻe he kakai ni ʻaia kotoa pē ʻoku takatakai ʻakitautolu, ʻo hangē ʻoku ʻemo hake ʻe he pulu ʻae mohuku ʻoe ngoue.” Pea ko Pelaki ko e foha ʻo Sipoa ko e tuʻi ia ʻoe kau Moape ʻi he kuonga ko ia.
NUM 22:5 Ko ia naʻa ne fekau ai kia Pelami ko e foha ʻo Peoli ki Pitoli, ʻaia ʻoku ofi ki he vaitafe ʻoe fonua ʻoe fānau ʻa hono kakai, ke ui ia, ʻo pehē, “Vakai, kuo haʻu ha kakai mei ʻIsipite: vakai, ʻoku nau ʻufiʻufi ʻae funga fonua, pea ʻoku nau nofo ofi kiate au:
NUM 22:6 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻae kakai ni, he ʻoku nau mālohi fau kiate au: pea te u vetekina nai, mo teʻia ʻakinautolu, pea te u kapusia ʻakinautolu ʻi he fonua ni: he ʻoku ou pehē, ʻoku monūʻia ia ʻoku ke fakamonūʻiaʻi, pea ʻoku malaʻia ia ʻoku ke fakamalaʻiaʻi.”
NUM 22:7 Pea ko e kau mātuʻa ʻo Moape mo e kau mātuʻa ʻo Mitiane naʻa nau ʻave ʻi honau nima ʻae totongi ʻo ʻene tukitala; pea naʻa nau haʻu kia Pelami, ʻo fakahā kiate ia ʻae lea ʻa Pelaki.
NUM 22:8 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou nofo ʻi heni ʻi he poōni, pea te u toe ʻomi ʻae lea kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate au:” pea naʻe nofo mo Pelami ʻae houʻeiki ʻo Moape.
NUM 22:9 Pea naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua kia Pelami, mo ne pehē, “Ko e hā ʻae kau tangata ni ʻoku ʻiate koe?”
NUM 22:10 Pea naʻe pehē ʻe Pelami ki he ʻOtua, “Ko Pelaki ko e foha ʻo Sipoa, ko e tuʻi ʻo Moape, kuo ne fekau mai kiate au, ʻo pehē,
NUM 22:11 ‘Vakai kuo haʻu ha kakai mei ʻIsipite, ʻoku nau ʻufiʻufi ʻae funga fonua: ko ia ke ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻakinautolu; pea te u mālohi ʻapē ʻiate kinautolu, pea kapusi atu ʻakinautolu.’”
NUM 22:12 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia Pelami, “ʻOua ʻaupito te ke ʻalu mo kinautolu; ʻe ʻikai te ke fakamalaʻiaʻi ʻae kakai: he ʻoku nau monūʻia.”
NUM 22:13 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelami ʻi he pongipongi, pea naʻa ne pehē ki he houʻeiki meia Pelaki, “Mou ō ki homou fonua: he kuo taʻofi au ʻe Sihova ke ʻoua naʻa tau ō mo kimoutolu.”
NUM 22:14 Pea naʻe tuʻu hake ʻae houʻeiki ʻo Moape, ʻonau ō kia Pelaki, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Pelami, ʻe ʻikai te ne haʻu mo kimautolu.”
NUM 22:15 ¶ Pea naʻe toe fekau ʻe Pelaki ʻae houʻeiki kehe naʻe ongoongolelei mo tokolahi hake ʻiate kinautolu.
NUM 22:16 Pea naʻa nau haʻu kia Pelami, ʻo pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Pelaki ko e foha ʻo Sipoa, ‘ʻOku ou kole atu kiate koe, ʻoua naʻa toe ʻai ha meʻa ke taʻofi hoʻo haʻu kiate au:
NUM 22:17 He te u hiki hake ko e ke ke ongoongolelei lahi, pea te u fai ʻo hangē ko hoʻo lea mai kiate au: ko ia ke ke haʻu, ʻoku ou kole kiate koe, ʻo fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻae kakai ni.’”
NUM 22:18 Pea naʻe lea ʻa Pelami ki he kau talafekau ʻa Pelaki, “Kapau ʻe foaki ʻe Pelaki kiate au ʻa hono fale ʻoku pito ʻi he siliva mo e koula, ʻe ʻikai teu faʻa fakakeheʻi ʻae folofola ʻa Sihova ko hoku ʻOtua, ke fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo.
NUM 22:19 Pea ko eni, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu, mou nofo foki ʻi heni ʻi he poōni, koeʻuhi ke u ʻilo pe ko e hā ʻe toe folofola mai ʻe Sihova kiate au.”
NUM 22:20 Pea naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua ʻi he pō kia Pelami, ʻo ne pehē kiate ia, “Kapau ʻe haʻu ʻae kau tangata ke ui koe, tuʻu hake, ʻo ʻalu mo kinautolu; ka ko e lea te u lea ʻaki kiate koe, ko ia pe te ke fai.”
NUM 22:21 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelami ʻi he pongipongi, pe naʻa ne ʻai ʻae hekaʻanga ki heʻene ʻasi, pea ʻalu mo e houʻeiki ʻo Moape.
NUM 22:22 ¶ Pea naʻe tupu ʻae houhau ʻoe ʻOtua koeʻuhi ko ʻene ʻalu: pea naʻe tuʻu ʻi he hala ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ko e tali tau kiate ia. Pea naʻe heka ia ʻi heʻene ʻasi, pea mo ʻene ongo tamaioʻeiki mo ia.
NUM 22:23 Pea naʻe mamata ʻae ʻasi ki he ʻāngelo ʻa Sihova naʻe tuʻu ʻi he hala, pea mo ʻene heletā naʻe ʻi hono nima: pea naʻe afe atu ʻae ʻasi mei he hala, ʻo ʻalu ki he ngoue: pea naʻe taaʻi ʻe Pelami ʻae ʻasi, ke fakafoki ia ki he hala.
NUM 22:24 Ka naʻe tuʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova, ʻi he hala ʻoe ngoue vaine, pea naʻe ai ʻae ʻā maka ʻi he potu toʻomataʻu, mo e potu toʻohema.
NUM 22:25 Pea ʻi he mamata ʻae ʻasi ki he ʻāngelo ʻa Sihova, naʻe ʻoho ia ki he ʻā maka, pea naʻe mamulu ʻae vaʻe ʻo Pelami ʻi he ʻā maka: pea naʻa ne toe taaʻi ia.
NUM 22:26 Pea naʻe ʻalu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova, pea naʻe tuʻu ia ʻi he potu ʻapiʻapi, pea naʻe ʻikai ʻi ai ha hala ke afe ki he nima toʻomataʻu ki he toʻohema.
NUM 22:27 Pea ʻi he mamata ʻae ʻasi ki he ʻāngelo ʻa Sihova, naʻe tō ia ki lalo mo Pelami: pea naʻe tupu ai ʻae ʻita ʻa Pelami, ʻo ne taaʻi ʻae ʻasi ʻaki ʻae tokotoko.
NUM 22:28 Pea naʻe toʻo ʻe Sihova ʻae ngutu ʻoe ʻasi, pea ne pehē ʻe ia kia Pelami, “Ko e hā kuo u fai kiate koe, kuo ke taaʻi ai au ʻo liunga tolu?”
NUM 22:29 Pea pehē ʻe Pelami ki he ʻasi, “Koeʻuhi kuo ke manukiʻi au: ʻamusiaange ʻeau kuo ʻi hoku nima ha heletā, he ka ne ai te u tāmateʻi koe.”
NUM 22:30 Pea naʻe pehē ʻe he ʻasi kia Pelami, “ʻIkai ko hoʻo ʻasi au kuo ke heka ki ai talu hoʻo maʻu au ʻo aʻu ki he ʻaho ni? He kuo u faʻa fai pehē ni kiate koe?” Pea ne pehē ʻe ia, “Naʻe ʻikai.”
NUM 22:31 Pea naʻe toki fakaʻā ʻe Sihova ʻae mata ʻo Pelami, pea naʻe mamata ia ki he ʻāngelo ʻa Sihova ʻoku tuʻu ʻi he hala, mo ʻene heletā kuo toʻo ʻi hono nima: pea naʻe punou ʻe ia hono ʻulu, pea foʻohifo ki hono mata.
NUM 22:32 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Ko e hā kuo ke taaʻi ai ʻa hoʻo ʻasi ni ʻo liunga tolu? Vakai ne u ʻalu atu ʻo taʻofi koe, koeʻuhi ʻoku kovi ho hala ʻi hoku ʻao:
NUM 22:33 Pea naʻe mamata ʻae ʻasi kiate au, pea ne afe meiate au ʻo liunga tolu: ka ne ʻikai afe ia meiate au ko e moʻoni kuo u tāmateʻi foki koe, kae tuku ia ke moʻui.”
NUM 22:34 Pea naʻe pehē ʻe Pelami ki he ʻāngelo ʻa Sihova, “Kuo u angahala au; he naʻe ʻikai te u ʻilo naʻa ke tuʻu kiate au ʻi he hala: pea ko eni, kapau ʻoku kovi kiate koe, te u toe foki au.”
NUM 22:35 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Pelami, “ʻAlu mo e kau tangata: ka ko e lea pe te u lea ʻaki kiate koe, ko ia pe te ke lea ʻaki.” Pea naʻe ʻalu ʻa Pelami mo e houʻeiki meia Pelaki.
NUM 22:36 ¶ Pea naʻe fanongo ʻa Pelaki kuo haʻu ʻa Pelami, pea naʻe ʻalu atu ia ʻo fakafetaulaki mo ia ki ha kolo ʻi Moape, ʻaia ʻoku ʻi he matafonua ʻo ʻAlanoni, ʻi hono ngataʻanga mamaʻo atu.
NUM 22:37 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “ʻIkai naʻaku fekau mālohi kiate koe ʻo ui koe? Ka ko e hā naʻe ʻikai te ke haʻu ai kiate au? ʻIkai ʻoku ou mafai ke u hiki hake koe ke ke ongoongolelei?”
NUM 22:38 Pea pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Vakai, kuo u haʻu kiate koe: pea ʻoku ai ha mālohi siʻi ʻiate au ke u lea ki ha meʻa? Ka ko e folofola ʻe tuku mai ʻe he ʻOtua ki hoku ngutu, ko ia pe te u lea ʻaki.”
NUM 22:39 Pea naʻe ʻalu ʻa Pelami mo Pelaki, pea naʻa na hoko ki Kesa-Husoti.
NUM 22:40 Pea naʻe feilaulau ʻaki ʻe Pelaki ʻae fanga pulu mo e sipi, ʻo ne tali kia Pelami, mo e houʻeiki naʻe ʻiate ia.
NUM 22:41 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pongipongi hake, naʻe ʻave ʻe Pelaki ʻa Pelami, ʻo ʻomi ia ki he ngaahi potu māʻolunga ʻo Peali, koeʻuhi ke ne mamata mei ai ki he ngataʻanga ʻoe kakai ʻi tuaʻā.
NUM 23:1 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Fokotuʻu moʻoku ʻi heni ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea teuteu mai ʻi heni ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu.”
NUM 23:2 Pea naʻe fai ʻe Pelaki ʻo hangē ko e lea ʻa Pelami; pea naʻe feilaulau ʻaki ʻe Pelaki mo Pelami ha pulu mo e sipitangata ʻi he feilaulauʻanga taki taha.
NUM 23:3 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Tuʻu ke ofi ki hoʻo feilaulau tutu, ka teu ʻalu: heiʻilo ʻe hāʻele mai ʻa Sihova ke ma fetaulaki mo au, pea ko ia te ne fakahā kiate au te u tala kiate koe.” Pea naʻe ʻalu ia ki he potu māʻolunga.
NUM 23:4 Pea naʻe fetaulaki ʻae ʻOtua mo Pelami: pea naʻa ne pehē kiate ia, “Kuo u teuteu ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea kuo u feilaulau ʻaki ai taki taha ʻae pulu mo e sipitangata.”
NUM 23:5 Pea naʻe tuku ʻe Sihova ʻae lea ki he ngutu ʻo Pelami, ʻo ne pehē, “Ke ke foki kia Pelaki, mo ke pehē kiate ia.”
NUM 23:6 Pea naʻa ne foki kiate ia, pea vakai, naʻe tuʻu ia ʻi heʻene feilaulau tutu, ʻa ia, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻo Moape.
NUM 23:7 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “Ko Pelaki ko e tuʻi ʻo Moape kuo ne ʻomi au mei ʻElami, mei he ngaahi moʻunga ʻo hahake, ʻo ne pehē, ‘Haʻu, ke ke fakamalaʻiaʻi maʻaku ʻa Sēkope, pea ke tukitalaʻi ʻa ʻIsileli.’
NUM 23:8 “Te u fakamalaʻiaʻi fēfē, ʻakinautolu ʻoku ʻikai fakamalaʻia ʻe he ʻOtua? Pea te u tukitalaʻi fēfē, ʻakinautolu ʻoku ʻikai tukitalaʻi ʻe he ʻOtua?
NUM 23:9 He ʻoku ou mamata kiate ia mei he tumutumu ʻoe ngaahi maka, pea ʻoku ou sio kiate ia mei he moʻunga: vakai, ʻe nofo kehe ʻae kakai, ʻe ʻikai lau ia fakataha mo e ngaahi puleʻanga.
NUM 23:10 Ko hai te ne faʻa lau ʻae efu ʻo Sēkope, mo e lau ʻa hono vahe fā ʻo ʻIsileli? Tuku ke u mate au ʻi he mate ʻae māʻoniʻoni, pea tatau hoku ikuʻanga mo hono ikuʻanga.”
NUM 23:11 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “Ko e hā kuo ke fai kiate au? Ne u ʻomi ko e ke ke tukitalaʻi hoku ngaahi fili, pea tā ʻoku ke tāpuakiʻi ʻakinautolu.”
NUM 23:12 Pea naʻe lea ia ʻo pehē, “ʻIkai ʻoku totonu ʻeku tokanga ke lea ʻaki ʻaia kuo ʻai ʻe Sihova ki hoku ngutu?”
NUM 23:13 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kiate ia, “ʻOku ou kole atu kiate koe, Haʻu, ke ta ō ki ha potu kehe, pea te ke mamata mei ai kiate kinautolu: te ke mamata pe ki heʻenau mui nofo, ka ʻe ʻikai te ke mamata kiate kinautolu kotoa pē: pea te ke tukitalaʻi ʻakinautolu mei ai maʻaku.”
NUM 23:14 Pea naʻa ne ʻomi ia ki he ngoue ʻo Sofimi, ki he tumutumu ʻo Pisika, pea naʻe fokotuʻu ai ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea naʻe feilaulau ʻaki ʻi ai taki taha ʻae pulu mo e sipitangata.
NUM 23:15 Pea naʻa ne pehē kia Pelaki, “Tuʻu ke ofi ki hoʻo feilaulau tutu, lolotonga ʻa ʻeku ʻalu ki he potu na ke ma fetaulaki.”
NUM 23:16 Pea naʻe fetaulaki ʻa Sihova mo Pelami, pea naʻe tuku ʻe ia ʻae lea ki hono ngutu, ʻo pehē, “Ke ke toe ʻalu kia Pelaki, mo ke lea pehē.”
NUM 23:17 Pea ʻi heʻene haʻu ia kiate ia, vakai, naʻe tuʻu ia ʻi heʻene feilaulau tutu, fakataha mo e houʻeiki ʻo Moape. Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kiate ia,
NUM 23:18 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “Pelaki, tuʻu hake ʻo fanongo; tokanga mai kiate au, ʻa koe ko e foha ʻo Sipoa:
NUM 23:19 ‌ʻOku ʻikai ko ha tangata ʻae ʻOtua, ke loi ia; pe ko e foha ʻoe tangata, koeʻuhi ke fakatomala ia: kuo ne folofola, pea ʻikai ʻe fai ʻe ia ki ai? Pea kuo lea ia, pea ʻikai ʻe fakamoʻoni ia ki ai?
NUM 23:20 Vakai, ne u maʻu ʻae fekau ke tāpuaki: pea kuo ne fakamonūʻiaʻi; pea ʻe ʻikai te u faʻa fakakehe ia.
NUM 23:21 Naʻe ʻikai te ne ʻafioʻi ha angahala ʻia Sēkope, pea naʻe ʻikai te ne ʻafioʻi ha angatuʻu ʻia ʻIsileli: ʻoku ʻiate ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻae mavava ki he tuʻi.
NUM 23:22 Naʻe ʻomi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua mei ʻIsipite; ʻoku ʻiate ia ʻae mālohi ʻoe ʻiunikoni.
NUM 23:23 Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ha tukitala kia Sēkope, pea ʻoku ʻikai ha fakasausau kia ʻIsileli: pea ko e lea ʻe fai ʻi he kuonga ni ʻia Sēkope mo ʻIsileli, ‘Vakai ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua!’
NUM 23:24 Vakai, ʻe tuʻu hake ʻae kakai ʻo hangē ko e laione lahi, pea ʻe hiki hake ia ʻo hangē ko e laione mui: ʻe ʻikai toe tokoto ia kaeʻoua ke ne kai ʻae koloa, pea inu ʻae toto ʻoe tāmateʻi.”
NUM 23:25 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “ʻOua ʻaupito naʻa ke fakamalaʻia ʻakinautolu, pea ʻoua ʻaupito naʻa ke tāpuaki ʻakinautolu.”
NUM 23:26 Ka naʻe lea ʻa Pelami kia Pelaki ʻo pehē, “ʻIkai naʻaku tala kiate koe, ʻo pehē, Ko e lea kotoa pē kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova ko ia pe te u fai?”
NUM 23:27 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “ʻOku ou kole kiate koe, haʻu, ke u ʻave ko e ki ha potu kehe; heiʻilo ʻe lelei ki he ʻOtua ke ke fakamalaʻiaʻi ʻakinautolu mei ai maʻaku.”
NUM 23:28 Pea naʻe ʻomi ʻe Pelaki ʻa Pelami ki he tumutumu ʻo Peoli, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sesimoni.
NUM 23:29 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “Fokotuʻu maʻaku ʻi heni ʻae feilaulauʻanga ʻe fitu, pea teuteu maʻaku ʻi heni ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu.”
NUM 23:30 Pea naʻe fai ʻe Pelaki ʻo hangē ko e lea ʻa Pelami, pea naʻe feilaulau ʻaki ʻi ai taki taha ʻae pulu mo e sipitangata.
NUM 24:1 Pea ʻi heʻene mamata ʻe Pelami kuo lelei kia Sihova ke fakamonūʻia ʻa ʻIsileli, naʻe ʻikai ʻalu ia, ʻo hangē ko ʻene fuofua fai, ke kumi ʻae kikite, ka naʻa ne hanga hono mata ki he toafa.
NUM 24:2 Pea naʻe hanga hake ʻae mata ʻo Pelami, pea naʻa ne mamata ki ʻIsileli kuo nau nofo, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga; pea naʻe tō ʻae laumālie ʻoe ʻOtua kiate ia.
NUM 24:3 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “Ko Pelami ko e foha ʻo Peoli kuo ne pehē, pea kuo pehē ʻe he tangata kuo ʻā hono mata:
NUM 24:4 Kuo ne pehē, ʻe ia naʻe fanongo ki he folofola ʻa Sihova, mo ne mamata ki he hā mai ʻoe Māfimafi, mo ne tō hifo, kae ʻā pe hono mata:
NUM 24:5 Hono ʻikai lelei lahi ʻa ho ngaahi fale fehikitaki, ʻE Sēkope, pea mo ho ngaahi nofoʻanga, ʻE ʻIsileli!
NUM 24:6 ‌ʻOku nau mafola atu ʻo hangē ko e fonua tokalelei, ʻo hangē ko e ngaahi ngoue ʻi he veʻe vaitafe, pea hangē ko e ngaahi ʻakau ko e ʻalosi ʻaia kuo tō ʻe Sihova, pea ʻoku tatau mo e ngaahi ʻakau ko e sita ʻi he veʻe vai.
NUM 24:7 Pea ʻe lilingi ʻe ia ʻae vai mei heʻene ngaahi ipu vai, pea ko hono tenga, ʻe tupu ia ʻi he vai lahi, pea ʻe māʻolunga ʻa hono tuʻi ʻia Ekaki, pea ʻe hakeakiʻi ʻa hono puleʻanga.
NUM 24:8 Kuo ʻomi ia ʻe he ʻOtua mei ʻIsipite, ʻoku ʻiate ia ʻae mālohi ʻo hangē ko e ʻiunikoni: pea te ne kai ke ʻosi ʻae ngaahi puleʻanga ʻo hono ngaahi fili, pea te ne fesiʻi honau ngaahi hui, pea ne hokaʻi ke ʻasi ʻiate kinautolu ʻa ʻene ngaahi ngahau.
NUM 24:9 Naʻe tokoto ia, ʻo toitoi ʻo hangē ko e laione, pea tatau mo e laione lahi: pea ko hai te ne faʻa ueʻi hake ia? ʻOku monūʻia ia ʻaia ʻoku ne tāpuakiʻi koe, pea ʻe malaʻia ia ʻoku ne fakamalaʻiaʻi koe.”
NUM 24:10 ¶ Pea naʻe tupu ʻae ʻita ʻa Pelaki kia Pelami, pea naʻa ne pasipasi ʻa hono nima: pea pehē ʻe Pelaki kia Pelami, “Naʻaku ui mai ko e ke ke tukitalaʻi hoku ngaahi fili, pea vakai, kuo ke tāpuakiʻi tofu pe ʻakinautolu ni ʻo liunga tolu.
NUM 24:11 Pea ko ia ke ke puna ki ho potu: ne u ʻamanaki ke u hakeakiʻi koe ke ke ongoongo lahi, pea vakai, kuo taʻofi koe ʻe Sihova mei he ongoongolelei.”
NUM 24:12 Pea naʻe pehē ʻe Pelami kia Pelaki, “ʻIkai naʻaku lea ki hoʻo kau talafekau ʻaia naʻa ke fekau mai kiate au, ʻo pehē,
NUM 24:13 Kapau ʻe foaki ʻe Pelaki kiate au ʻa hono fale ʻoku pito ʻi he siliva mo e koula, ʻe ʻikai te u fakakeheʻi ʻae fekau ʻa Sihova, ke fai ʻae lelei pe ko e kovi ʻi hoku loto ʻoʻoku; ka ko ia ʻe folofola mai ʻe Sihova, ko ia pe te u lea ʻaki?”
NUM 24:14 Pea ko eni, “Vakai, te u ʻalu au ki hoku kakai: ka te u fakahā kiate ko e ʻaia ʻe fai ʻe he kakai ni ki ho kakai ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.”
NUM 24:15 ¶ Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “Ko Pelami ko e foha ʻo Peoli kuo ne pehē, pea ko e tangata kuo ʻā hono mata kuo pehē ʻe ia:
NUM 24:16 Kuo pehē ʻe ia, naʻe fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, pea maʻu ʻae ʻilo ʻoe fungani Māʻolunga, ʻaia kuo mamata ki he hā mai ʻoe Māfimafi, mo ne tō hifo, kae ʻā hono mata:
NUM 24:17 Te u mamata kiate ia, ka ʻe ʻikai vave: te u sio kiate ia, ka ʻe ʻikai ofi: ʻe haʻu ʻae Fetuʻu meia Sēkope, pea ʻe tuʻu hake ʻae Tokotoko ʻae tuʻi ʻi ʻIsileli, pea ʻe taaʻi ʻe ia ʻae ngaahi tuliki ʻo Moape, pea ʻe fakaʻauha ʻae fānau kotoa pē ʻoku fiefie lahi.
NUM 24:18 Pea ʻe hoko ʻa ʻItomi ko e tofiʻa, ʻe hoko foki ʻa Seia ko e tofiʻa ki hono ngaahi fili; pea ʻe fai mālohi ʻa ʻIsileli.
NUM 24:19 ‌ʻE haʻu meia Sēkope ʻaia te ne maʻu ʻae pule, pea te ne fakaʻauha ia ʻoku toe ʻi he kolo.”
NUM 24:20 ¶ Pea ʻi heʻene sio ki ʻAmaleki, naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “Ko ʻAmaleki ko e ʻuluaki ia ʻoe ngaahi puleʻanga; ka ʻe pehē ʻa hono ikuʻanga, ʻe ʻauha ia ʻo lauikuonga.”
NUM 24:21 Pea naʻa ne sio ki he kau Kenai pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo ne pehē, “ʻOku mālohi ʻa ho potu nofoʻanga, pea kuo ke tuku ʻa ho pununga ʻi he maka.
NUM 24:22 Ka ʻe fakaʻaʻau ke ʻosi ʻae kau Kenai kaeʻoua ke ʻave koe ʻe he kakai ʻAsilia ʻo fakapōpulaʻi.”
NUM 24:23 Pea naʻa ne fai atu ʻa ʻene lea fakatātā, ʻo pehē, “ʻOiauē, ko hai ʻe moʻui ʻoka fai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ni!
NUM 24:24 Pea [ʻe haʻu ]ʻae ngaahi vaka mei he mata fonua ʻo Kitime, pea ʻe fakamamahi ʻe ia ʻa ʻAsilia, pea ʻe fakamamahi mo ʻIpeli, pea ʻe ʻauha foki mo ia ʻo lauikuonga.”
NUM 24:25 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelami, pea ne ʻalu ʻo foki ki hono potu: pea ko Pelaki foki naʻe toe ʻalu ia ʻi hono hala.
NUM 25:1 Pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi Sitimi, pea naʻe kamata fai ʻe he kakai ʻae feʻauaki mo e ngaahi ʻofefine ʻo Moape.
NUM 25:2 Pea naʻa nau ui ʻae kakai ki he ngaahi feilaulau ki honau ngaahi ʻotua: pea naʻe kai ʻe he kakai, mo nau punou hifo ki honau ngaahi ʻotua.
NUM 25:3 Pea naʻe feangai ʻa ʻIsileli mo Peali-Peoli: pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli.
NUM 25:4 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “ʻAve ʻae houʻeiki ʻoe kakai, ke tautau ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻao ʻoe laʻā, koeʻuhi ke foki ai ʻae houhau lahi ʻo Sihova mei ʻIsileli.”
NUM 25:5 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese ki he kau fakamaau ʻo ʻIsileli, “Taki taha tāmateʻi ʻa hono kau tangata naʻe feangai mo Peali-Peoli.”
NUM 25:6 ¶ Pea, vakai, naʻe haʻu ʻae tokotaha ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻo ʻomi ki hono kāinga ha fefine Mitiane ʻi he ʻao ʻo Mōsese, pea ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, lolotonga ʻenau tangi ʻi he veʻe matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
NUM 25:7 Pea ʻi he mamata ki ai ʻa Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ia ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, naʻe tuʻu hake ia ʻi he kakai, ʻo ne toʻo ʻae tao ʻi hono nima;
NUM 25:8 Pea naʻe muimui ia ʻi he tangata ko ia ki hono fale fehikitaki, ʻo ne hokaʻi ʻakinaua ʻo ʻasi, ʻae tangata ʻIsileli, mo e fefine, ʻi hono kete, ko ia naʻe tuku ai ʻae mahaki fakaʻauha mei he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 25:9 Pea ko kinautolu naʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha naʻe toko ua mano ma toko fā afe.
NUM 25:10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 25:11 “Ko Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ia ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, kuo fakaafe ʻe ia ʻa hoku houhau mei he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi heʻene fai feinga kiate kinautolu koeʻuhi ko au, ko ia naʻe ʻikai ai te u fakaʻauha ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi hoku fuaʻa.
NUM 25:12 Pea ko ia, ke ke pehē, Vakai, te u foaki kiate ia ʻeku fuakava ʻoe fiemālie:
NUM 25:13 Pea te ne maʻu ʻe ia, pea mo hono hako ki mui ʻiate ia, ʻae fuakava ʻoe ngāue fakataulaʻeiki ʻo lauikuonga; koeʻuhi kuo ne fai feinga ki hono ʻOtua, pea ne fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli.”
NUM 25:14 Pea ko e hingoa eni ʻoe tangata ʻIsileli naʻe tali, ʻio, ʻaia naʻe tali fakataha mo e fefine Mitiane, ko Simili, ko e foha ʻo Salu, ko e ʻeiki ʻoe fale lahi ʻi he faʻahinga ʻo Simione.
NUM 25:15 Pea ko e hingoa ʻoe fefine Mitiane naʻe tali ko Kosipi, ko e ʻofefine ʻo Sua; ko e ʻeiki ia ki he kakai, mo e fale lahi ʻi Mitiane.
NUM 25:16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 25:17 “Fakafiuʻi ʻae kau Mitiane, ʻo taaʻi ʻakinautolu:
NUM 25:18 He kuo nau fakafiuʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻenau kākā, ʻaia kuo nau fakakākaaʻi ʻaki ʻakimoutolu ʻi he meʻa ʻa Peoli, mo e meʻa ʻa Kosipi, ko e ʻofefine ʻoe ʻeiki ʻo Mitiane, ko honau tuofefine, ʻaia kuo tāmateʻi ʻi he ʻaho ʻoe mahaki fakaʻauha koeʻuhi ko Peoli.”
NUM 26:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻae mahaki fakaʻauha, naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese mo ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki, ʻo pehē,
NUM 26:2 “Mo lau ʻae kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, mei he uofulu taʻu ʻo fai hake, ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mālohi ke ʻalu atu ke tau ʻi ʻIsileli.”
NUM 26:3 Pea naʻe lea ʻa Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki kiate kinautolu ʻi he toafa ʻo Moape ʻi Sioatani ʻo ofi ki Seliko, ʻo pehē,
NUM 26:4 [Mou lau ʻae kakai], mei he taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ʻi he fonua ko ʻIsipite.
NUM 26:5 ¶ Ko Lupeni, ko e ʻuluaki foha ʻo ʻIsileli: pea ko e fānau ʻa Lupeni; ko Henoke ʻaia ʻoku tupu ai ʻae faʻahinga ʻoe kau Henoke pea ʻia Falu, ko e faʻahinga ʻoe kau Falu:
NUM 26:6 Pea ʻia Hesiloni, ko e faʻahinga ʻoe kau Hesiloni: pea ʻia Kalimi, ko e faʻahinga ʻoe kau Kalimi.
NUM 26:7 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni: pea ko kinautolu naʻe lau meiate kinautolu ko e kakai toko fā mano mo e toko tolu afe mo e toko fitungeau ma tolungofulu.
NUM 26:8 Pea ko ʻIliapi, ʻi he ngaahi foha ʻo Falu.
NUM 26:9 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIliapi; ko Nimueli, mo Tatani, mo ʻEpilami. Pea ko e Tatani ko ia eni mo ʻEpilami, naʻa na ongoongo ʻi he kakai, ʻo na angatuʻu kia Mōsese pea mo ʻElone ʻi he kakai ʻa Kola, ʻi heʻenau angatuʻu kia Sihova:
NUM 26:10 Pea naʻe mafaʻa ʻe he kelekele ʻa hono ngutu, ʻo folo hifo ʻakinautolu, pea naʻe mate ʻae kakai ko ia mo Kola, ʻi he ʻaho naʻe ʻosi ai ʻi he afi ʻae kau tangata ʻe toko uangeau ma toko nimangofulu: pea naʻe hoko ʻakinautolu ko e fakaʻilonga.
NUM 26:11 Ka naʻe ʻikai mate ai ʻae fānau ʻa Kola.
NUM 26:12 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Simione ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Semueli, ko e faʻahinga ʻoe kau Semueli ʻia Samini, ko e faʻahinga ʻoe kau Samini pea ʻia Sakini, ko e faʻahinga ʻoe kau Sakini:
NUM 26:13 Pea ʻia Sela, ko e faʻahinga ʻoe kau Sela: pea ʻia Saula, ko e faʻahinga ʻoe kau Saula.
NUM 26:14 Ko e ngaahi kakai eni ʻoe faʻahinga ʻo Simione, ko e toko ua mano mo e toko ua afe ma uangeau.
NUM 26:15 ¶ Ko e fānau ʻa Kata ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Sifoni, ko e faʻahinga ʻoe kau Sifoni: ʻia Hakai, ko e faʻahinga ʻoe kau Hakai: pea ʻia Suni, ko e faʻahinga ʻoe kau Suni:
NUM 26:16 Pea ʻia Osini, ko e faʻahinga ʻoe kau Osini: pea ʻia ʻElai, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻElai:
NUM 26:17 Pea ʻia ʻEloti, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEloti: pea ʻia ʻAleli, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻAleli.
NUM 26:18 Ko e ngaahi kakai eni ʻoe fānau ʻa Kata ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko fā mano ma nimangeau.
NUM 26:19 ¶ Ko e ongo foha ʻo Siuta ko ʻEa mo ʻOnani: pea naʻe mate ʻa ʻEa mo ʻOnani ʻi he fonua ko Kēnani.
NUM 26:20 Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe ongo foha ʻo Siuta; ʻIa Sila, ko e faʻahinga ʻoe kau Sila: ʻia Felesi ko e faʻahinga ʻoe kau Felesi: pea ʻia Sela, ko e faʻahinga ʻoe kau Sela.
NUM 26:21 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Felesi; ʻIa Hesiloni, ko e faʻahinga ʻoe kau Hesiloni: ʻia Hamuli, ko e faʻahinga ʻoe kau Hamuli.
NUM 26:22 Ko e ngaahi kakai eni ʻo Siuta ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko fitu mano mo e toko ono afe ma nimangeau.
NUM 26:23 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo ʻIsaka ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Tola, ko e faʻahinga ʻoe kau Tola: ʻia Fufa ko e faʻahinga ʻoe kau Fufa.
NUM 26:24 ‌ʻIa Sasupi, ko e faʻahinga ʻoe kau Sasupi: pea ʻia Similoni, ko e faʻahinga ʻoe kau Similoni.
NUM 26:25 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo ʻIsaka ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko ono mano mo e toko fā afe ma tolungeau.
NUM 26:26 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Sepuloni ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Seleti, ko e faʻahinga ʻoe kau Seleti: ʻia ʻEloni, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEloni: ʻia Salili, ko e faʻahinga ʻoe kau Salili.
NUM 26:27 Ko e ngaahi kakai eni ʻoe faʻahinga ʻo Sepuloni ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko ono mano ma nimangeau.
NUM 26:28 ¶ Ko e ongo foha ʻo Siosefa ʻi hona faʻahinga ko Manase mo ʻIfalemi.
NUM 26:29 Ko e ngaahi foha ʻo Manase: ʻIa Mekili ko e faʻahinga ʻoe kau Mekili, pea naʻe tupu ʻia Mekili ʻa Kiliati: pea naʻe tupu ʻia Kiliati ʻae faʻahinga ʻoe kau Kiliati.
NUM 26:30 Ko e ngaahi foha eni ʻo Kiliati ʻia Sesa, ko e faʻahinga ʻoe kau Sesa ʻia ʻEleki, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEleki:
NUM 26:31 Pea ʻia ʻEsileli, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEsileli: pea ʻia Sikemi, ko e faʻahinga ʻoe kau Sikemi:
NUM 26:32 Pea ʻia Simita, ko e faʻahinga ʻoe kau Simita: ʻia Hefeli, ko e faʻahinga ʻoe kau Hefeli.
NUM 26:33 ¶ Pea naʻe ʻikai ha ngaahi foha ʻo Silofitati ko e foha ʻo Hefeli, ka ko e ngaahi ʻofefine pe: pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, ko Mala, mo Noa, mo Hokila, mo Milika, mo Tilisa.
NUM 26:34 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Manase, pea mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko nima mano mo e toko ua afe ma fitungeau.
NUM 26:35 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIfalemi ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻia Sutila, ko e faʻahinga ʻoe kau Sutila: ʻia Pikeli, ko e faʻahinga ʻoe kau Pekeli: ʻia Tehani, ko e faʻahinga ʻoe kau Tehani.
NUM 26:36 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sutila: ʻia ʻElani, ʻae faʻahinga ʻoe kau ʻElani.
NUM 26:37 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko tolu mano mo e toko ua afe ma nimangeau. Ko e ngaahi foha eni ʻo Siosefa ʻi honau ngaahi faʻahinga fale.
NUM 26:38 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Penisimani ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Pila, ko e faʻahinga ʻoe kau Pila: ʻia ʻAsipeli, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻAsipeli: ʻia ʻEhilami, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻEhilami:
NUM 26:39 Pea ʻia Sifufami, ko e faʻahinga ʻoe kau Sifufami: ʻia Hufami, ko e faʻahinga ʻoe kau Hufami.
NUM 26:40 Pea ko e ongo foha ʻo Pila, ko ʻAliti mo Neamani: ʻia ʻAliti ko e faʻahinga ʻoe kau ʻAliti: pea ʻia Neamani, ko e faʻahinga ʻoe kau Neamani.
NUM 26:41 Ko e ngaahi foha eni ʻo Penisimani ʻi honau ngaahi faʻahinga: pea mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko fā mano mo e toko nima afe ma onongeau.
NUM 26:42 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Tani ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Suhami, ko e faʻahinga ʻoe kau Suhami. Ko e ngaahi kakai eni ʻo Tani ʻi honau ngaahi faʻahinga.
NUM 26:43 Ko e ngaahi faʻahinga fulipē ʻoe kau Suhami, ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu, ko e toko ono mano mo e toko fā afe ma fāngeau.
NUM 26:44 ¶ Ko e fānau ʻa ʻAseli ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Simina, ko e faʻahinga ʻoe kau Simina ʻia ʻIsui, ko e faʻahinga ʻoe kau ʻIsui: ʻia Pelia, ko e faʻahinga ʻoe kau Pelia.
NUM 26:45 Ko e ngaahi foha ʻo Pelia: ʻIa Hepa, ko e faʻahinga ʻoe kau Hepa: ʻia Malikieli, ko e faʻahinga ʻoe kau Malikieli.
NUM 26:46 Pea ko e hingoa ʻoe ʻofefine ʻo ʻAseli ko Sela.
NUM 26:47 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe fānau ʻa ʻAseli, ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau meiate kinautolu; ko e toko nima mano mo e toko tolu afe ma fāngeau.
NUM 26:48 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Nafitali ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Saseile, ko e faʻahinga ʻoe kau Saseile: ʻia Kuni, ko e faʻahinga ʻoe kau Kuni:
NUM 26:49 ‌ʻIa Seseli ko e faʻahinga ʻoe kau Seseli: ʻia Silemi, ko e faʻahinga ʻoe kau Silemi.
NUM 26:50 Ko e ngaahi fānau eni ʻo Nafitali ʻi honau ngaahi faʻahinga: pea ko kinautolu naʻe lau meiate kinautolu ko e toko fā mano mo e toko nima afe ma fāngeau.
NUM 26:51 Ko kinautolu ni naʻe lau ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ko e toko ono kilu, mo e toko taha afe, mo e toko fitungeau ma tolungofulu.
NUM 26:52 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 26:53 “ʻE tufa ʻae fonua kiate kinautolu ni ko e tofiʻa, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe ngaahi hingoa.
NUM 26:54 Ke ke foaki ʻae tofiʻa lahi ki he kakai tokolahi, pea mo e tofiʻa siʻi ki he kakai tokosiʻi: ʻe foaki ʻa hono tofiʻa taki taha ʻo fakatatau mo kinautolu naʻe lau ʻiate ia.
NUM 26:55 Ka neongo ia ʻe tufa ʻae fonua ʻi he talotalo: pea tenau maʻu ia ʻo fakatatau ki he hingoa ʻoe faʻahinga ʻo ʻenau ngaahi tamai.
NUM 26:56 ‌ʻE fakatatau ki he talotalo ʻae tufaki ʻoe tofiʻa ki he tokolahi mo e tokosiʻi.”
NUM 26:57 ¶ Pea ko kinautolu eni naʻe lau ʻoe kau Livai ʻi honau ngaahi faʻahinga: ʻIa Kesoni, ko e faʻahinga ʻoe kau Kesoni: ʻia Kohate, ko e faʻahinga ʻoe kau Kohate: ʻia Melali, ko e faʻahinga ʻoe kau Melali.
NUM 26:58 Ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe kau Livai: ko e faʻahinga ʻoe kau Lipinai, ko e faʻahinga ʻoe kau Hepeloni, ko e faʻahinga ʻoe kau Mali, ko e faʻahinga, ʻoe kau Musi, ko e faʻahinga ʻoe kau Kola. Pea naʻe tupu ʻa ʻAmilami ia Kohate.
NUM 26:59 Pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo ʻAmilami ko Sokapeti ko e ʻofefine ʻo Livai ʻaia naʻe fanauʻi ʻe heʻene faʻē kia Livai ʻi ʻIsipite: pea naʻe fanauʻi ʻe ia kia ʻAmilami ʻa ʻElone mo Mōsese, mo Miliame ko hona tuofefine.
NUM 26:60 Pea naʻe fanauʻi kia ʻElone ʻa Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, mo ʻItama.
NUM 26:61 Pea naʻe mate ʻa Natapi mo ʻApiu ʻi heʻena ʻatu ʻae afi ʻikai tapu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
NUM 26:62 Pea ko kinautolu naʻe lau meiate kinautolu ko e toko ua mano mo e toko tolu afe, ko e kakai tangata kotoa pē mei hono taha māhina ʻo fai hake: he naʻe ʻikai lau ʻakinautolu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi naʻe ʻikai foaki ha tofiʻa kiate kinautolu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 26:63 ¶ Ko kinautolu ni ia naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, naʻa na lau ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi tafangafanga tokalelei ʻo Moape ʻoku ofi ki Sioatani mo Seliko.
NUM 26:64 Ka naʻe ʻikai ha tangata ʻiate kinautolu ni naʻe lau ʻe Mōsese mo ʻElone ko e taulaʻeiki, ʻi heʻena lau ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he toafa ʻo Sainai.
NUM 26:65 He naʻe folofola ʻa Sihova ʻiate kinautolu, Ko e moʻoni tenau mate ʻi he toafa. Pea naʻe ʻikai ha tangata ʻe toe ʻiate kinautolu, ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune, mo Siosiua, ko e foha ʻo Nuni.
NUM 27:1 Pea naʻe toki haʻu ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, ko e foha ʻo Hefeli ko e foha ia ʻo Kiliati, ko e foha ia ʻo Mekili ko e foha ia ʻo Manase, ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo Manase ko e foha ʻo Siosefa: pea ko e ngaahi hingoa eni ʻo hono ngaahi ʻofefine; ko Mala, mo Noa, mo Hokila, mo Milika, mo Tilisa.
NUM 27:2 Pea naʻa nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Mōsese, mo e ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e ʻao ʻoe houʻeiki mo e kakai kotoa pē ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai, ʻonau pehē,
NUM 27:3 “Naʻe mate ʻemau tamai ʻi he toafa, pea naʻe ʻikai kau ia ki he kakai naʻe fakataha ʻakinautolu ke angatuʻu kia Sihova ʻi he kakai ʻo Kola; ka naʻe mate ia ʻi heʻene angahala ʻaʻana, pea naʻe ʻikai hano ngaahi foha.
NUM 27:4 Pea ko e hā ʻe mole ai ʻae hingoa ʻo ʻemau tamai mei hono faʻahinga, koeʻuhi ʻoku ʻikai hano foha? Foaki mai kiate kimautolu ha tofiʻa ʻi he kāinga ʻo ʻemau tamai.
NUM 27:5 Pea naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻenau meʻa ki he ʻao ʻo Sihova.
NUM 27:6 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 27:7 ‌ʻOku lea totonu ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati: ko e moʻoni te ke foaki kenau maʻu ha tofiʻa ʻi he kāinga ʻo ʻenau tamai; pea ke tuku ke hoko ʻae tofiʻa ʻo ʻenau tamai kiate kinautolu.
NUM 27:8 Pea te ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Kapau ʻe mate ha tangata, ka ʻoku ʻikai hano foha, te mou tuku ke hoko hono ʻofefine ki hono tofiʻa.
NUM 27:9 Pea kapau ʻoku ʻikai hano ʻofefine, te mou tuku hono tofiʻa ki hono kāinga.
NUM 27:10 Pea kapau ʻoku ʻikai hano kāinga, te mou tuku hono tofiʻa ki he kāinga ʻo ʻene tamai.
NUM 27:11 Pea kapau ʻoku ʻikai ha kāinga ʻo ʻene tamai, te mou toki tuku hono tofiʻa ki hono kāinga ʻoku na vāofi ʻi hono faʻahinga, pea te ne maʻu ia: pea ʻe tuku ia ki he fānau ʻa ʻIsileli ko e fono ʻoe fakamaau, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.”
NUM 27:12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke ʻalu hake ki he moʻunga ni ko ʻApalimi, ʻo mamata ki he fonua ʻaia kuo u foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 27:13 Pea ʻoka ke ka mamata ki ai, ʻe tānaki foki ko e ki ho kakai, ʻo hangē ko e tānaki ʻa ho taʻokete ko ʻElone.
NUM 27:14 Koeʻuhi naʻa mo angatuʻu ki heʻeku fekau ʻi he toafa ʻo Sini, ʻi he vākē ʻae kakai, ke fakahikihiki au ʻi he vai ʻi honau ʻao:” ʻaia ko e vai ko Melipa ʻi Ketesi ʻi he toafa ʻo Sini.
NUM 27:15 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo pehē,
NUM 27:16 “Tuku ke fakanofo ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻoe laumālie ʻoe kakai kotoa pē, ha tangata ke pule ki he kakai,
NUM 27:17 ‌ʻAia ʻe muʻomuʻa atu ʻi heʻenau ʻalu atu, pea muʻomuʻa mai ʻi heʻenau haʻu, pea ne tataki atu ʻe ia ʻakinautolu, pea tataki mai ʻe ia ʻakinautolu; koeʻuhi ke ʻoua naʻa hangē ʻae kakai ʻa Sihova ko e fanga sipi ʻoku ʻikai hano tauhi.”
NUM 27:18 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ke ke ʻomi ʻe koe ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tangata ʻoku ʻiate ia ʻae laumālie, pea ke hilifaki ho nima kiate ia;
NUM 27:19 Pea tuku ia ʻi he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e ʻao ʻoe kakai kotoa pē; pea ke tuku ʻae fekau kiate ia ʻi honau ʻao.
NUM 27:20 Pea te ke tuku kiate ia mei ho ongoongolelei ʻoʻou, koeʻuhi ke talangofua ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli.
NUM 27:21 Pea ʻe tuʻu ia ʻi he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea te ne kumi ha [poto ]maʻana ʻi he fakaʻilo ʻae ʻUlimi ʻi he ʻao ʻo Sihova: tenau ʻalu atu ʻi heʻene folofola, pea tenau foki mai ʻi heʻene folofola, ko ia, pea mo e kakai ʻo ʻIsileli fakataha mo ia, ʻio ʻae kakai kotoa pē.”
NUM 27:22 Pea naʻe fai ʻe Mōsese ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia: ʻo ne ʻave ʻa Siosiua, ʻo tuku ia ʻi he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e ʻao ʻoe kakai kotoa pē:
NUM 27:23 Pea naʻe ʻai ʻe ia ʻa hono nima kiate ia, mo ne lea kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
NUM 28:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 28:2 Ke ke fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, Ko ʻeku feilaulau, mo ʻeku mā ki heʻeku ngaahi feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu lelei ia kiate au, pea mou tokanga ke fai ia ʻi hono feituʻu totonu.
NUM 28:3 Pea te ke pehē kiate kinautolu, Ko eni ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi ʻaia te mou ʻange kia Sihova; ko e lami ʻe ua taʻehanomele, ʻi hona ʻuluaki taʻu, ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e feilaulau tutu maʻuaipē ia.
NUM 28:4 Ko e lami ʻe taha te ke ʻange ʻi he pongipongi, pea ko e lami ʻe taha te ke ʻange ʻi he efiafi;
NUM 28:5 Pea ko hono vahe hongofulu ʻoe efa ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo hono vahe fā ʻoe hini ʻoe lolo, ko e feilaulau meʻakai ia.
NUM 28:6 Ko e feilaulau tutu maʻuaipē ia, ʻaia naʻe fekau ʻi he moʻunga ko Sainai ʻoku namu lelei ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
NUM 28:7 Pea ko hono feilaulau inu, ko e vahe fā ʻoe hini ki he lami ʻe taha: pea te ke pule ke lilingi ʻi he potu tapu ʻae uaine mālohi kia Sihova ko e feilaulau inu ia.
NUM 28:8 Pea ko e lami ʻe taha te ke ʻange ʻi he efiafi: ʻo hangē ko e feilaulau meʻakai ʻoe pongipongi, ʻo hangē ko hono feilaulau inu te ke ʻange ia, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova.
NUM 28:9 ¶ Pea ʻi he ʻaho Sāpate ko e lami ʻe ua taʻehaʻana-mele, ʻi hona ʻuluaki taʻu, pea mo e oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, pea mo hono feilaulau inu:
NUM 28:10 Ko e feilaulau tutu eni ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, pea mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau inu.
NUM 28:11 ¶ Pea ʻi he ʻuluaki ʻo homou ngaahi māhina te mou ʻatu ai ʻae feilaulau tutu kia Sihova; ko e fanga pulu mui ʻe ua, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻoku taʻehamele ʻi honau ʻuluaki taʻu;
NUM 28:12 Pea ko e oma ʻe tolu ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, ki he pulu ʻe taha, pea ko e oma ʻe ua ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, ki he sipitangata ʻe taha;
NUM 28:13 Pea ko e oma ʻe taha ʻoe mahoaʻa, kuo fefiofi mo e lolo, ko e feilaulau meʻakai ia, ki he lami ʻe taha; ko e feilaulau tutu ia ko e meʻa namu kakala, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
NUM 28:14 Pea ko honau ngaahi feilaulau inu ko e vaeua ʻoe hini ʻoe uaine ki he pulu ʻe taha, pea ko hono vahe tolu ʻoe hini ki he sipitangata ʻe taha, pea ko hono vahe fā ʻoe hini ki he lami ʻe taha: ko e feilaulau tutu eni ʻoe māhina kotoa pē ʻi he ngaahi māhina ʻoe taʻu.
NUM 28:15 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi ko e feilaulau kia Sihova maʻae angahala, ʻe ʻatu ia pea mo e feilaulau tutu maʻuaipē, pea mo hono feilaulau inu.
NUM 28:16 Pea ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, ko e Lakaatu ia kia Sihova.
NUM 28:17 Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ia ko e kātoanga ia: ʻe kai ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻae mā taʻefakalēvani.
NUM 28:18 Pea ko e ʻuluaki ʻaho ʻe fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama:
NUM 28:19 Ka te mou ʻatu ʻae feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi ko e feilaulau tutu ia kia Sihova, ko e fanga pulu mui ʻe ua, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu: te mou fili ia taʻehamele:
NUM 28:20 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo: ko e oma ʻe tolu te mou ʻatu ki he pulu ʻe taha, pea mo e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha;
NUM 28:21 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha kotoa pē, ʻi he lami ʻe fitu:
NUM 28:22 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau ia maʻae angahala, ke fai ʻae fakalelei maʻamoutolu.
NUM 28:23 Te mou ʻatu ia mo e feilaulau tutu pongipongi, ʻaia ko e feilaulau tutu maʻuaipē.
NUM 28:24 Te mou ʻatu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻe fitu ʻo hangē ko ia, ko e kakano ʻoe feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala ia kia Sihova: ʻe ʻatu ia mo e feilaulau tutu maʻuaipē, pea mo hono feilaulau inu.
NUM 28:25 Pea ko hono ʻaho fitu ʻe fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama.
NUM 28:26 ¶ Pea ko e ʻaho polopolo ʻoe ʻuluaki fua, ʻoka mou ka ʻomi ʻae feilaulau meʻakai foʻou kia Sihova, ʻi he hili homou ngaahi uike, te mou fai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama:
NUM 28:27 Ka te mou ʻatu ʻae feilaulau tutu ʻoku namu lelei kia Sihova; ko e fanga pulu mui ʻe ua, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu;
NUM 28:28 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu ʻe taha, mo e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha,
NUM 28:29 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha, ʻi he lami ʻe fitu;
NUM 28:30 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi, ke fai ʻaki ʻae fakalelei maʻamoutolu.
NUM 28:31 Te mou ʻatu ia mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu, (te mou fili ia taʻehamele.)
NUM 29:1 Pea ʻi hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, te mou fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama: ko e ʻaho ia ʻoe ifi ʻoe ngaahi meʻalea kiate kimoutolu.
NUM 29:2 Pea te mou ʻatu ʻae feilaulau tutu ko e meʻa namu kakala kia Sihova; ko e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu taʻemele ʻi honau ʻuluaki taʻu:
NUM 29:3 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu ʻe taha, mo e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha,
NUM 29:4 Pea mo e oma ʻe taha ki he lami taki taha, ʻi he lami ʻe fitu:
NUM 29:5 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala, ke fai ʻae fakalelei maʻamoutolu:
NUM 29:6 Mou feilaulau tutu ʻoe māhina, mo hono feilaulau meʻakai, mo e feilaulau tutu ʻi he ʻaho fulipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo ʻenau feilaulau inu, ʻo fakatatau ki honau anga, ko e meʻa namu kakala, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova.
NUM 29:7 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ʻoe [ʻaho ]ʻi hono fitu ʻoe māhina te mou fai ai ʻae fakataha tapu; pea te mou fakamamahi homou loto: ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama:
NUM 29:8 Ka te mou ʻange ʻae feilaulau tutu ko e meʻa namu kakala kia Sihova; ko e pulu mui ʻe taha, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu; te mou fili ia taʻehamele:
NUM 29:9 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu ʻe taha, pea ko e oma ʻe ua ki he sipitangata ʻe taha,
NUM 29:10 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha, ʻi he lami ʻe fitu:
NUM 29:11 Ko e ʻuhiki ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala; ka ʻoku kehe ʻae feilaulau maʻae angahala ke fakalelei ʻaki, pea mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono ngaahi feilaulau inu.
NUM 29:12 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi hono fitu ʻoe māhina te mou fai ai ʻae fakataha tapu; ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama, pea te mou fai ʻae kātoanga kia Sihova ʻi he ʻaho ʻe fitu:
NUM 29:13 Pea te mou ʻange ʻae feilaulau tutu, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, ko e meʻa namu kakala kia Sihova; ko e fanga pulu mui ʻe hongofulu ma tolu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu; taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:14 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai, ko e mahoaʻa kuo fefiofi mo e lolo, ko e oma ʻe tolu ki he pulu taki taha ʻi he fanga pulu ʻe hongofulu ma tolu, pea ko e oma ʻe ua ki he sipitangata taki taha ʻi he sipi ʻe ua
NUM 29:15 Pea ko e oma ʻe taha ki he lami taki taha ʻi he lami ʻe hongofulu ma fā:
NUM 29:16 Pea ko e ʻuhiki ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala; mo e feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu.
NUM 29:17 ¶ Pea ʻi hono ʻaho ua te mou ʻatu ʻae fanga pulu mui ʻe hongofulu ma ua, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:18 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga:
NUM 29:19 Pea ko e ʻuhiki ʻe taha ʻoe kosi ko e feilaulau maʻae angahala, ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu.
NUM 29:20 ¶ Pea ʻi hono ʻaho tolu ko e fanga pulu ʻe hongofulu ma taha, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:21 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga:
NUM 29:22 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu.
NUM 29:23 ¶ Pea ʻi hono ʻaho fā ko e fanga pulu ʻe hongofulu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:24 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga:
NUM 29:25 Pea ko e ʻuhiki ʻoe kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu.
NUM 29:26 ¶ Pea ʻi hono ʻaho nima ko e fanga pulu ʻe hiva, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:27 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga:
NUM 29:28 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, pea mo hono feilaulau inu.
NUM 29:29 ¶ Pea ʻi hono ʻaho ono ko e fanga pulu ʻe valu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:30 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga:
NUM 29:31 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai pea mo hono feilaulau inu.
NUM 29:32 ¶ Pea ʻi hono ʻaho fitu ko e fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe ua, mo e lami ʻe hongofulu ma fā ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:33 Pea ko ʻenau feilaulau meʻakai mo ʻenau feilaulau inu ki he fanga pulu, mo e fanga sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, pea ki hono anga:
NUM 29:34 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu.
NUM 29:35 ¶ Pea ʻi hono ʻaho valu te mou fai ai ʻae fakataha tapu: ʻe ʻikai te mou fai ai ha ngāue fakamaama:
NUM 29:36 Ka te mou ʻatu ha feilaulau tutu, ko e feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi, koe meʻa namu kakala kia Sihova: ko e pulu ʻe taha, mo e sipitangata ʻe taha, mo e lami ʻe fitu ʻi honau ʻuluaki taʻu taʻehamele ʻi ai.
NUM 29:37 Ko ʻenau feilaulau meʻakai, mo ʻenau feilaulau inu ki he pulu, mo e sipitangata, pea mo e fanga lami, ʻe ʻatu ia ʻo fakatatau ki honau lau, ki hono anga:
NUM 29:38 Pea ko e kosi ʻe taha ko e feilaulau maʻae angahala; ke fakalahi ʻaki ʻae feilaulau tutu maʻuaipē, mo hono feilaulau meʻakai, mo hono feilaulau inu.
NUM 29:39 Ko e ngaahi meʻa eni te mou fai kia Sihova ʻi hoʻomou ngaahi kātoanga maʻu, ka ʻoku kehe ia ʻa hoʻomou ngaahi fuakava, mo hoʻomou ngaahi feilaulau faʻiteliha, mo hoʻomou ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo hoʻomou ngaahi feilaulau inu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau fakamelino.
NUM 29:40 Pea naʻe fakamatala ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
NUM 30:1 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko e meʻa eni kuo fekau ʻe Sihova.
NUM 30:2 Kapau ʻe fuakava ʻaki ʻe ha tangata ʻae fuakava kia Sihova, pe fuakava ʻaki ʻae fuakava ke nonoʻo hono laumālie ʻaki ʻae lea papau; ʻe ʻikai te ne fakakehe ʻene lea, ka ʻe fai ia ʻo fakatatau mo ia kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi hono ngutu.
NUM 30:3 ¶ Kapau ʻe fuakava ʻaki foki ʻe ha fefine ʻae fuakava kia Sihova, ʻo ne nonoʻo ʻaki ia ʻae lea papau, ka ʻoku kei ʻi he fale ʻo ʻene tamai, pea kei tāupoʻou ia.
NUM 30:4 Pea fanongo ʻa ʻene tamai ki heʻene fuakava, mo ʻene lea papau ʻaia ʻoku ne nonoʻo ʻaki hono laumālie, pea fakalongo pē ʻa ʻene tamai kiate ia, ʻe toki maʻu ai ʻa ʻene ngaahi fuakava kotoa pē, pea maʻu ʻae lea papau kotoa pē ʻaia kuo ne nonoʻo ʻaki ia.
NUM 30:5 Pea kapau ʻe taʻofi ia ʻe heʻene tamai ʻi he ʻaho ʻoku fanongo ai ia; pehē, ʻe ʻikai maʻu ʻene ngaahi fuakava, he ko ʻene ngaahi lea papau ʻaia naʻa ne nonoʻo ʻaki ʻa hono laumālie: pea ʻe fakamolemole ia ʻe Sihova, koeʻuhi kuo taʻofi ia ʻe heʻene tamai.
NUM 30:6 ¶ Pea kapau naʻe ai ʻa hono husepāniti, ʻi heʻene fuakava, pe [ko ʻene ]lea ʻaki ha meʻa mei hono loungutu, ke nonoʻo ʻaki hono laumālie;
NUM 30:7 Ka kuo fanongo ki ai ʻa hono husepāniti, pea naʻe fakalongo pē ia kiate ia ʻi he ʻaho ne ne fanongo ki ai; pehē ʻe maʻu ai ʻa ʻene ngaahi fuakava, mo ʻene lea papau ʻaia kuo ne nonoʻo ʻaki hono laumālie.
NUM 30:8 Pea kapau ʻoku taʻofi ia ʻe hono husepāniti ʻi he ʻaho ʻoku fanongo ia ki ai; pehē te ne fakataʻeaongaʻi ʻa ʻene fuakava, ʻaia ne ne fuakava ʻaki; pea mo ia ne ne lea ʻaki ʻe hono loungutu, ʻaia naʻa ne nonoʻo ʻaki hono laumālie, pea ʻe fakamolemole ia ʻe Sihova.
NUM 30:9 ¶ Ka ko e fuakava kotoa pē ʻae fefine paea, pea mo ia kuo tukuange, ʻaia kuo na nonoʻo ʻaki hona laumālie, ʻe maʻu ia kiate ia.
NUM 30:10 Pea kapau naʻe fuakava ia ʻi he fale ʻo hono husepāniti, pe nonoʻo hono laumālie ʻaki ʻae lea papau mo e fuakava;
NUM 30:11 Pea fanongo ki ai ʻa hono husepāniti, ka naʻe fakalongo ia kiate ia, pea naʻe ʻikai te ne taʻofi ia: pehē ʻe maʻu ai ʻa ʻene ngaahi fuakava kotoa pē, pea ʻe maʻu ai mo e lea papau ʻaia ne ne nonoʻo ʻaki ʻa hono laumālie.
NUM 30:12 Pea kapau naʻe fakataʻeaongaʻi ʻaupito ia ʻe hono husepāniti ʻi he ʻaho naʻe fanongo ia ki ai: pehē ʻe ʻikai maʻu ʻaia kuo ʻalu ʻi hono loungutu, ʻi heʻene ngaahi fuakava, pe ko e nonoʻo ʻo hono laumālie, he kuo fakataʻeaongaʻi ia ʻe hono husepāniti; pea ʻe fakamolemole ia ʻe Sihova.
NUM 30:13 Ko e fuakava kotoa pē, pea mo e fuakava ʻi he lea papau kotoa pē ke fakamamahi ʻae loto, ʻoku ʻi hono husepāniti ke fakamaʻu ia, pea ʻoku ʻi hono husepāniti ke fakataʻeaongaʻi ia.
NUM 30:14 Pea kapau ʻe mātuʻaki fakalongo pē ʻa hono husepāniti mei he ʻaho ki he ʻaho; ʻoku ne fakamaʻu ai ʻa ʻene fuakava kotoa pē, mo ʻene ngaahi lea papau, ʻaia kuo ne fai: ʻoku ne fakamaʻu ia, koeʻuhi naʻe fakalongo pē ia kiate ia ʻi he ʻaho naʻe fanongo ia ki ai.
NUM 30:15 Pea kapau te ne fakataʻeaongaʻi ia ʻi he hili ʻene fanongo ki ai; ʻe fua ʻe ia ʻa ʻene angahala.
NUM 30:16 Ko e ngaahi fono eni naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese, ki he tangata mo hono uaifi, pea mo e tamai mo hono ʻofefine ʻoku kei tāupoʻou ʻi he fale ʻo ʻene tamai.
NUM 31:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 31:2 “Totongi ki he kau Mitiane koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: pea hili ia ʻe tānaki ko e ki ho kakai.”
NUM 31:3 Pea naʻe lea ʻa Mōsese ki he kakai, ʻo pehē, “Teu ʻa homou niʻihi ki he tau, pea tuku ʻakinautolu ke nau ō ki he kau Mitiane, ke totongi ʻa Sihova ki Mitiane.
NUM 31:4 Ko e toko afe ʻi he faʻahinga taki taha ke mou fekau ki he tau ʻi he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli.”
NUM 31:5 Pea ko ia naʻe tukuange ai ʻi he ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli ʻae toko afe mei he faʻahinga taki taha kotoa pē, ko e tokotaha mano ma toko ua afe kuo toʻo mahafu ke tau.
NUM 31:6 Pea naʻe fekau ʻakinautolu ʻe Mōsese ki he tau, ʻo tautau toko afe mei he faʻahinga taki taha, ʻakinautolu mo Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ki he tau, mo e ngaahi meʻa toputapu, pea mo e ngaahi meʻalea ʻi hono nima ke ifi ʻaki.
NUM 31:7 Pea naʻa nau tau ki he kau Mitiane, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese; pea naʻa nau teʻia ʻae kakai tangata fulipē.
NUM 31:8 Pea naʻa nau teʻia ʻae ngaahi tuʻi ʻo Mitiane kaeʻumaʻā ʻae kakai kehe naʻe teʻia; ʻaia ko Ivi, mo Lekimi, mo Sua, mo Hua, mo Lepa, ko e ngaahi tuʻi ʻe toko nima ʻo Mitiane: pea naʻa nau taaʻi foki ʻa Pelami ko e foha ʻo Peoli ʻaki ʻae heletā.
NUM 31:9 Pea naʻe taki pōpula ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kau fefine kotoa pē ʻo Mitiane, mo ʻenau fānau iiki, pea naʻa nau maʻu ʻenau fanga manu kotoa pē, mo ʻenau fanga sipi kotoa pē, mo ʻenau koloa kotoa pē.
NUM 31:10 Pea naʻa nau tutu ʻenau ngaahi kolo kotoa pē ʻaia naʻa nau nofo ai, pea mo honau ngaahi fale māʻolunga lelei ʻaki ʻae afi.
NUM 31:11 Pea naʻa nau ʻave ʻae koloa kotoa pē, mo e koloa veteki kotoa pē, ʻae kau tangata mo e fanga manu.
NUM 31:12 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ʻae kau pōpula, pea mo e koloa vete, mo e koloa, kia Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e kakai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he ʻapitanga ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape, ʻaia ʻoku ʻi Sioatani [ʻo ofi ]ki Seliko.
NUM 31:13 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e houʻeiki kotoa pē ʻoe kakai, kenau fetaulaki mo kinautolu ki he tuʻa ʻapitanga.
NUM 31:14 Pea naʻe tuputāmaki ʻa Mōsese ki he houʻeiki ʻoe kautau, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ʻakinautolu naʻe foki mai mei he tau.
NUM 31:15 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Kuo mou fakamoʻui ʻae kau fefine kenau moʻui kotoa pē?
NUM 31:16 Vakai mai, ko kinautolu eni naʻa nau fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli, ʻi he akonaki ʻa Pelami, ke fai meʻa kovi kia Sihova ʻi he meʻa ʻa Peoli, pea naʻe hoko ai ʻae mahaki fakaʻauha ki he kakai ʻa Sihova.
NUM 31:17 Pea ko eni, tāmateʻi ʻae kakai tangata kotoa pē ʻo aʻu ki he tamaiki iiki, pea tāmateʻi ʻae fefine kotoa pē kuo ne ʻilo ʻae tangata ʻi heʻena takoto mo ia.
NUM 31:18 Ka ko e tamaiki fefine, ʻoku ʻikai tenau ʻilo ha tangata ke takoto mo ia, ke fakamoʻui maʻamoutolu.
NUM 31:19 Pea te mou nofo ki he tuʻa ʻapitanga ʻi he ʻaho ʻe fitu; ko ia kuo ne tāmateʻi ha taha, pea mo ia kuo ala ki he mate, fakamaʻa ʻakimoutolu mo homou kau pōpula ʻi hono ʻaho tolu, pea mo hono ʻaho fitu.
NUM 31:20 Pea fakamaʻa homou ngaahi kofu kotoa pē, pea mo ia kotoa pē ʻoku ngaohi ʻaki ʻae kiliʻi manu, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoe fulufulu ʻoe kosi, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ngaohi ʻaki ʻae ʻakau.”
NUM 31:21 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki ki he kau tangata tau naʻa nau ō ki he tau. “Ko e talatuku eni ʻi he fono ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese;
NUM 31:22 Ko e koula, pea mo e siliva, mo e palasa, mo e ukamea, mo e tini, pea mo e pulu,
NUM 31:23 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ne kātaki ʻae afi te mou ʻave ia ki he afi, pea ʻe maʻa ai ia: ka ʻe fakamaʻa ia ʻaki ʻae vai ʻoe fakamavahe: pea mo ia kotoa pē ʻe ʻikai kātaki ʻae afi, te mou ʻave ia ki he vai.
NUM 31:24 Pea te mou fō homou ngaahi kofu ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, pea te mou maʻa ai, pea ka hili ia, te mou ʻomi ki he ʻapitanga.”
NUM 31:25 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 31:26 “Ke ke lau ʻae koloa ʻaia naʻe maʻu, ʻae tangata mo e manu, ʻe koe, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea mo e kau mātuʻa ʻae kakai.
NUM 31:27 Pea vaeua ʻae koloa ko e ʻinasi ʻe ua ko e taha kiate kinautolu naʻa nau fai ʻae tau, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ke tau, pea ko e taha ki he kakai kotoa pē.
NUM 31:28 Pea te ke fekau ke ʻomi ʻae tukuhau kia Sihova ʻe he kau tangata tau, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ke tau: ko e tokotaha mei he toko nimangeau ʻi he kakai, mo e fanga pulu, mo e fanga ʻasi, mo e fanga sipi:
NUM 31:29 Ke ʻomi ia mei honau ʻinasi, ʻo foaki ia kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki ko e feilaulau hiki hake kia Sihova.
NUM 31:30 Pea te ke toʻo mei he ʻinasi ʻoe fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli ko e tokotaha ʻi he toko nimangofulu ʻi he kakai, mo e fanga pulu, mo e fanga ʻasi, mo e fanga kosi, mo e faʻahinga manu kotoa pē, pea ʻatu ia ki he kau Livai ʻaia ʻoku tauhi ʻae ngāue ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova.”
NUM 31:31 Pea naʻe fai ʻe Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
NUM 31:32 Pea ko e koloa, ʻi hono toe ʻoe meʻa vete naʻe maʻu ʻe he kau tangata tau, ko e fanga sipi ʻe ono kilu mā fitu mano mo e nima afe,
NUM 31:33 Mo e fanga pulu ʻe fitu mano mo e ua afe,
NUM 31:34 Mo e fanga ʻasi ʻe ono mano mo e taha afe,
NUM 31:35 Pea ko e kau fefine ko e kau tāupoʻou kotoa pē, ʻe toko tolu mano ma toko ua afe, naʻe ʻikai tenau ʻilo ha tangata ke takoto mo ia.
NUM 31:36 Pea ko hono vahe ua ko e ʻinasi ʻokinautolu naʻe ʻalu atu ke tau, ko hono lau ko e fanga sipi ʻe tolu kilu mo e tolu mano mo e fitu afe ma nimangeau.
NUM 31:37 Pea ko e tukuhau kia Sihova mei he fanga sipi, naʻe onongeau ma fitungofulu ma nima.
NUM 31:38 Pea ko e fanga pulu naʻe tolu mano ma ono afe, ka ko e tukuhau mei ai kia Sihova ko e fitungofulu ma ua.
NUM 31:39 Pea naʻe tolu mano ma nimangeau ʻae fanga ʻasi, ka ko e tukuhau mei ai kia Sihova ko e onongofulu ma taha.
NUM 31:40 Pea naʻe tokotaha mano ma toko ono afe ʻae kakai; ka ko e kakai tukuhau mei ai kia Sihova ko e toko tolungofulu ma toko ua.
NUM 31:41 Pea naʻe ʻange ʻe Mōsese ʻae tukuhau, ʻaia ko e feilaulau hiki hake kia Sihova, kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
NUM 31:42 Pea ko hono vahe ua ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe vaeua ʻe Mōsese mei he kau tangata tau,
NUM 31:43 (Ko hono vahe ua eni naʻe ʻi he kakai, ko e fanga sipi ʻe tolu kilu mo e tolu mano mo e fitu afe ma nimangeau,
NUM 31:44 Mo e fanga pulu ʻe tolu mano ma ono afe,
NUM 31:45 Mo e fanga ʻasi ʻe tolu mano ma nimangeau,
NUM 31:46 Pea mo e kakai ʻe tokotaha mano ma toko ono afe);
NUM 31:47 Pea naʻe toʻo ʻe Mōsese ʻae ʻinasi ʻe taha ʻi he nimangofulu, mei hono vahe ua ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he tangata mo e manu, ʻo ne ʻange ia ki he kau Livai, ʻakinautolu naʻe ʻi ai ʻae tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova; ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
NUM 31:48 ¶ Pea ko e houʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko afe ʻoe kautau, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, naʻa nau ʻunuʻunu mai ʻo ofi kia Mōsese:
NUM 31:49 Pea naʻa nau pehē kia Mōsese, “Kuo fai ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae lau ʻoe kakai tau ʻakinautolu ʻoku mau pule ki ai, pea ʻoku ʻikai ha tangata kuo tō ʻiate kimautolu.
NUM 31:50 Ko ia kuo mau ʻomi ai ʻae feilaulau kia Sihova, ʻi he meʻa kuo taki taha maʻu ʻe he tangata, ko e ngaahi teunga koula, mo e ngaahi kahoa, mo e ngaahi vesa, mo e ngaahi mama, mo e ngaahi hau ki he telinga, mo e ngaahi sifa, ke fai ʻaki ʻae fakalelei koeʻuhi ko homau laumālie ʻi he ʻao ʻo Sihova.”
NUM 31:51 Pea naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, ʻae koula meiate kinautolu, ʻio ʻae ngaahi teunga kuo ngaohi.
NUM 31:52 Pea ko e koula kotoa pē ʻoe feilaulau naʻa nau hiki hake ia kia Sihova, mei he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ko e [sikeli ]ʻe taha mano mo e ono afe mo e fitungeau ma nimangofulu.
NUM 31:53 (He naʻe taki taha maʻu ʻe he kau tangata tau ʻae koloa maʻana.)
NUM 31:54 Pea naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki ʻae koula mei he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ʻo na ʻomi ia ki he fale fehikitaki ʻoe kakai, ko e meʻa fakamanatu ia ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova.
NUM 32:1 Pea ko eni, ko e fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata naʻe lahi ʻaupito ʻenau fanga manu: pea ne nau mamata ki he fonua ko Sesa, mo e fonua ko Kiliati, pea vakai, ko e potu ia ko e potu lelei ki he fanga manu;
NUM 32:2 Pea naʻe haʻu ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni ʻonau lea kia Mōsese, mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e houʻeiki ʻoe kakai, ʻonau pehē,
NUM 32:3 “Ko ʻAtaloti, mo Tiponi, mo Sesa, mo Nimila, mo Hesiponi, mo ʻIliale, mo Sipami, mo Nipo, mo Pioni,
NUM 32:4 ‌ʻIo, ko e fonua naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻo ʻIsileli, ko e fonua ia ki he fanga manu, pea ʻoku ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae fanga manu:
NUM 32:5 Pea ko ia naʻa nau pehē ai, Kapau ʻoku mau ʻilo ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, tuku ke foaki ʻae fonua ni ki hoʻo kau tamaioʻeiki ke mau maʻu, pea ʻoua ʻe ʻave ʻakimautolu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.”
NUM 32:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese ki he fānau ʻa Kata, pea mo e fānau ʻa Lupeni, “ʻE ʻalu homou kāinga ki he tau, ka te mou nofo pe ʻi heni?
NUM 32:7 Pea ko e hā ʻoku mou fakavaivaiʻi ai ʻae loto ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ke taʻofi ʻenau ʻalu ki he fonua ʻaia kuo foaki ʻe Sihova kiate kinautolu?
NUM 32:8 Naʻe fai pehē hoʻomou ngaahi tamai ʻi heʻeku fekau ʻakinautolu mei Ketesi-pania kenau mamata ki he fonua.
NUM 32:9 Koeʻuhi ʻi heʻenau ʻalu hake ki he vahaʻa ʻo ʻEsikoli, ʻonau mamata ki he fonua, naʻa nau fakavaivaiʻi ʻae loto ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ke taʻofi ʻenau ʻalu atu ki he fonua ʻaia kuo foaki ʻe Sihova kiate kinautolu.
NUM 32:10 Pea naʻe vela ʻae houhau ʻo Sihova ʻi he ʻaho ko ia, ʻo ne fuakava, ʻo pehē,
NUM 32:11 Ko e moʻoni ko e kau tangata naʻe ʻalu hake mei ʻIsipite, mei he uofulu taʻu ʻo fai hake, ʻe ʻikai tenau mamata ki he fonua ʻaia ne u fuakava ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope; koeʻuhi naʻe ʻikai tenau faʻa muimui kiate au:
NUM 32:12 Ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune mei he fānau ʻo Kenasi, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni: he naʻa na faʻa muimui kia Sihova.
NUM 32:13 Pea naʻe tutu ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli, ʻo ne pule kenau hē fano pe ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, kaeʻoua ke ʻauha ʻae toʻutangata kotoa pē naʻe fai meʻa kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova.
NUM 32:14 Pea vakai, kuo mou tuʻu hake ke fetongi hoʻomou ngaahi tamai, ko e fakatokolahi ʻoe kau tangata angahala, ke fakaʻāsili ʻae houhau vela ʻa Sihova ki ʻIsileli
NUM 32:15 He kapau te mou foki mei he muimui kiate ia, te ne toe tukuange ʻakinautolu ʻi he toafa; pea ʻe ʻauha ʻae kakai ni kotoa pē ʻiate kimoutolu.”
NUM 32:16 ¶ Pea naʻa nau ʻunuʻunu mai kiate ia, ʻonau pehē, “Te mau langa ʻi heni ʻae ngaahi lotoʻā sipi ki heʻemau fanga manu, mo e ngaahi kolo ki heʻemau fānau iiki.
NUM 32:17 Ka te mau ʻalu ʻakimautolu ʻo muʻomuʻa mo e mahafu ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, kaeʻoua ke mau ʻomi ʻakinautolu ki honau potu: pea ʻe nofo ʻemau fānau iiki ʻi he ngaahi kolo ʻoku lotoʻā koeʻuhi ko e kakai ʻoe fonua.
NUM 32:18 ‌ʻE ʻikai te mau foki ki homau ngaahi fale kaeʻoua ke maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻe he tangata taki taha ʻa honau tofiʻa.
NUM 32:19 Koeʻuhi ʻe ʻikai te mau nofo fakataha mo kinautolu ʻi he kauvai ʻo Sioatani, pe ki kō atu; koeʻuhi kuo tō homau tofiʻa kiate kimautolu ʻi he kauvai ʻo Sioatani ki he potu hahake ni.
NUM 32:20 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Kapau te mou fai ʻae meʻa ni, pea kapau te mou ō mo e mahafu ʻi he ʻao ʻo Sihova ke tau,
NUM 32:21 Pea kapau te mou ō kotoa pē mo e mahafu ʻo aʻa ʻi Sioatani ʻi he ʻao ʻo Sihova, kaeʻoua ke ne kapusi ʻa hono ngaahi fili mei hono ʻao,
NUM 32:22 Pea ʻe vaivai ʻae fonua ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea hili ia te mou foki taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo e ʻao ʻo ʻIsileli; pea ko e fonua ni ko homou nofoʻanga ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
NUM 32:23 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fai pehē, vakai, kuo mou angahala ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea mou ʻilo pau eni ʻe moʻua ʻakimoutolu ʻi hoʻomou angahala.
NUM 32:24 Mou langa ʻae ngaahi kolo ki hoʻomou fānau iiki, mo e ngaahi lotoʻā ki hoʻomou fanga sipi; pea mou fai ʻaia kuo lea ʻaki ʻe homou ngutu.”
NUM 32:25 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni kia Mōsese, ʻonau pehē, “ʻE fai ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo hangē ko e fekau ʻa ʻemau ʻeiki.
NUM 32:26 Ko ʻemau fānau iiki, mo homau ngaahi uaifi, mo ʻemau fanga sipi, mo ʻemau fanga manu kotoa pē, tenau nofo ai ʻi he ngaahi kolo ʻo Kiliati:
NUM 32:27 Ka ʻe ʻalu atu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻae tangata taki taha mo ʻene mahafu ke tau ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko e lea ʻa ʻeku ʻeiki.”
NUM 32:28 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, pea mo e kau mātuʻa ʻi he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ko kinautolu:
NUM 32:29 Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Kapau ʻe aʻa ʻi Sioatani ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni mo kimoutolu, ʻae tangata taki taha mo e mahafu ke tau ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe vaivai ʻae fonua ʻi homou ʻao; te mou toki foaki kiate kinautolu ʻae fonua ko Kiliati ke nau nofo ai.
NUM 32:30 Pea kapau ʻe ʻikai tenau aʻa ai mo e mahafu ʻo fakataha mo kimoutolu, tenau maʻu ʻae ngaahi tofiʻa ʻiate kimoutolu ʻi he fonua ko Kēnani.”
NUM 32:31 Pea naʻe leaange ʻae fānau ʻa Kata mo e fānau ʻa Lupeni, ʻonau pehē, “ʻE hangē ko e folofola ʻa Sihova ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻe pehē pe ʻemau fai.
NUM 32:32 Te mau aʻa mo e mahafu ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he fonua ko Kēnani, koeʻuhi ke tō ai kiate kimautolu ʻa homau tofiʻa ʻi he kauvai ki heni ʻo Sioatani.”
NUM 32:33 Pea naʻe foaki ʻe Mōsese kiate kinautolu, ʻio, ki he fānau ʻa Kata, mo e fānau ʻa Lupeni, pea mo e vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase ko e foha ʻo Siosefa, ʻae puleʻanga ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, mo e puleʻanga ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻae fonua, mo hono ngaahi kolo ʻi he mata fonua, ʻio, ʻae ngaahi kolo ʻoe fonua ʻoku takatakai.
NUM 32:34 ¶ Pea naʻe langa ʻe he fānau ʻa Kata ʻa Tiponi, mo ʻAtaloti, mo ʻAloeli.
NUM 32:35 Mo ʻAtiloti, mo Sofani, mo Sesa, mo Sokipa,
NUM 32:36 Pea mo Petenimila, mo Petehalani, ko e ngaahi kolo lotoʻā: mo e ngaahi lotoʻā ki he fanga sipi.
NUM 32:37 Pea naʻe langa ʻe he fānau ʻa Lupeni ʻa Hesiponi, mo ʻIliale, mo Kesatemi,
NUM 32:38 Pea mo Nipo, mo Peali-mioni, (kuo liliu honau hingoa), mo Sipima: ʻonau fakahingoa kehe ʻae ngaahi kolo naʻa nau langa.
NUM 32:39 Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase ki Kiliati, ʻo maʻu ia, ʻonau kapusi ʻae kau ʻAmoli naʻe ʻi ai.
NUM 32:40 Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ʻa Kiliati kia Mekili ko e foha ʻo Manase; pea naʻe nofo ia ʻi ai.
NUM 32:41 Pea naʻe ʻalu ʻa Saili ko e foha ʻo Manase ʻo ne kapa hono ngaahi potu kakai siʻi, ʻo ui ia ko Havotisaili.
NUM 32:42 Pea naʻe ʻalu ʻa Nopa ʻo ne kapa ʻa Kinati, mo hono ngaahi potu kakai siʻi, ʻo ne fakahingoa ia ki hono hingoa ʻoʻona ko Nopa.
NUM 33:1 Ko e ngaahi fononga eni ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ʻi he fonua ko ʻIsipite mo ʻenau ngaahi matatau ʻi he nima ʻo Mōsese mo ʻElone.
NUM 33:2 Pea naʻe tohi ʻe Mōsese ʻenau fononga atu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fononga ʻi he fekau ʻa Sihova: pea ko e ngaahi fononga eni ʻo hangē ko ʻenau ʻalu atu.
NUM 33:3 Pea naʻa nau fononga mei Lamisisi ʻi he ʻuluaki māhina, ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he ʻuluaki māhina; ʻi he pongipongi hake ʻi he hili ʻae laka atu, pea naʻe ʻalu atu ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mo e nima māʻolunga ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻIsipite kotoa pē.
NUM 33:4 He naʻe tanu ʻe he kakai ʻIsipite ʻenau ʻuluaki tama kotoa pē, ʻakinautolu naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻiate kinautolu: pea naʻe hoko foki meia Sihova ʻae tautea ki honau ngaahi ʻotua.
NUM 33:5 Pea naʻe hiki ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei Lamisisi ʻonau nofo ʻi Sukote.
NUM 33:6 Pea naʻa nau hiki atu mei Sukote ʻonau nofo ʻi ʻEtami, ʻaia ʻoku ʻi he mata toafa.
NUM 33:7 Pea naʻa nau hiki mei ʻEtami, ʻonau toe foki ki Piheloti, ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Peali-sefoni: pea nau ʻapitanga ʻi he ʻao ʻo Mikitoli.
NUM 33:8 Pea nau hiki atu mei he potu ʻo Piheloti, ʻonau ʻalu atu ʻi loto tahi ki he toafa, pea naʻa nau fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻi he toafa ʻo ʻEtami, ʻonau nofo ʻi Mala.
NUM 33:9 Pea naʻa nau hiki mei Mala, ʻonau haʻu ki ʻElimi: pea naʻe ʻi ʻElimi ʻae matavai moʻui ʻe hongofulu ma ua, mo e ʻakau ko e ponga ʻe fitungofulu; pea naʻa nau ʻapitanga ʻi ai.
NUM 33:10 Pea naʻa nau hiki mei ʻElimi, ʻonau nofo ofi ki he Tahi Kulokula.
NUM 33:11 Pea naʻa nau hiki atu mei he Tahi Kulokula, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Sini.
NUM 33:12 Pea naʻa nau fononga atu mei he toafa ʻo Sini, ʻonau nofo ʻi Tofika.
NUM 33:13 Pea naʻa nau hiki mei Tofika, ʻonau nofo ʻi ʻAlusi.
NUM 33:14 Pea naʻa nau hiki mei ʻAlusi, ʻonau nofo ʻi Lefitimi, ka naʻe ʻikai ha vai ʻi ai ke inu ai ʻae kakai.
NUM 33:15 Pea naʻa nau hiki mei Lefitimi, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Sainai.
NUM 33:16 Pea naʻa nau hiki mei he toafa ʻo Sainai, ʻonau nofo ʻi Kipiloti-Hateva.
NUM 33:17 Pea naʻa nau hiki mei Kipiloti-Hateva, ʻonau nofo ʻi Heseloti.
NUM 33:18 Pea naʻa nau hiki mei Heseloti, ʻonau nofo ʻi Litima.
NUM 33:19 Pea naʻa nau hiki mei Litima, ʻonau nofo ʻi Limoni-Pelesi.
NUM 33:20 Pea naʻa nau hiki mei Limoni-Pelesi, ʻo nau nofo ʻi Lipina.
NUM 33:21 Pea naʻa nau hiki mei Lipina, ʻo nau nofo ʻi Lisa.
NUM 33:22 Pea naʻa nau hiki mei Lisa, ʻonau nofo ʻi Kelata.
NUM 33:23 Pea naʻa nau hiki mei Kelata, ʻonau nofo ʻi he moʻunga ko Sefa.
NUM 33:24 Pea naʻa nau hiki mei he moʻunga ko Sefa, ʻonau nofo ʻi ʻAlata.
NUM 33:25 Pea naʻa nau hiki mei ʻAlata, ʻonau nofo ʻi Makiloti.
NUM 33:26 Pea naʻa nau hiki mei Makiloti, ʻonau nofo ʻi Tehati.
NUM 33:27 Pea naʻa nau hiki mei Tehati, ʻonau nofo ʻi Tala.
NUM 33:28 Pea naʻa nau hiki mei Tala, ʻonau nofo ʻi Mitika.
NUM 33:29 Pea naʻa nau hiki mei Mitika, ʻonau nofo ʻi Hasimona.
NUM 33:30 Pea naʻa nau hiki mei Hasimona, ʻonau nofo ʻi Moseloti.
NUM 33:31 Pea naʻa nau hiki mei Moseloti, ʻonau nofo ʻi Pinei-Sekani.
NUM 33:32 Pea naʻa nau hiki mei Pinei-sekani, ʻonau nofo ʻi Hoa-Hakitikati.
NUM 33:33 Pea naʻa nau hiki mei Hoa-hakitikati, ʻonau nofo ʻi Sotipati.
NUM 33:34 Pea naʻa nau hiki mei Sotipati, ʻonau nofo ʻi ʻApilona.
NUM 33:35 Pea naʻa nau hiki mei ʻApilona, ʻonau nofo ʻi ʻEsioni-Kepa.
NUM 33:36 Pea naʻa nau hiki mei ʻEsioni-Kepa, ʻonau nofo ʻi he toafa ʻo Sini, ʻaia ʻoku ʻi Ketesi.
NUM 33:37 Pea naʻa nau hiki mei Ketesi, ʻonau nofo ʻi he moʻunga ko Hoa, ʻi he mata fonua ʻo ʻItomi.
NUM 33:38 Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki ʻi he fekau ʻa Sihova ki he moʻunga ko Hoa, pea ne pekia ai, ʻi hono fāngofulu ʻoe taʻu ʻoe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite, ʻi hono nima ʻoe māhina ʻi hono ʻuluaki ʻaho.
NUM 33:39 Pea naʻe kakato ʻae taʻu ʻe teau ma uofulu ma tolu kia ʻElone ʻi heʻene pekia ʻi he moʻunga ko Hoa.
NUM 33:40 Pea ko e tuʻi ko ʻAlati ʻoe kakai Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu tonga ʻi he fonua ko Kēnani, naʻe fanongo ia ʻoku haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
NUM 33:41 Pea naʻa nau hiki mei he moʻunga ko Hoa, ʻonau nofo ʻi Salimona.
NUM 33:42 Pea naʻa nau hiki mei Salimona, ʻonau nofo ʻi Pinoni.
NUM 33:43 Pea naʻa nau hiki mei Pinoni, ʻonau nofo ʻi ʻOpoti.
NUM 33:44 Pea naʻa nau hiki mei ʻOpoti, ʻonau nofo ʻi ʻIsi-ʻApalimi, ʻi he ʻao ʻo Moape.
NUM 33:45 Pea naʻa nau hiki mei ʻImi, ʻonau nofo ʻi Tiponi-Kata.
NUM 33:46 Pea naʻa nau hiki mei Tiponi-Kata, ʻonau nofo ʻi ʻAlimoni-Tipilatemi.
NUM 33:47 Pea naʻa nau hiki mei ʻAlimoni-Tipilatemi, ʻonau nofo ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻApalimi, ʻi he ʻao ʻo Nipo.
NUM 33:48 Pea naʻa nau hiki atu mei he ngaahi moʻunga ʻo ʻApalimi, ʻonau nofo ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape ʻo ofi ki Sioatani [pea ofi ki ]Seliko.
NUM 33:49 Pea naʻa nau nofo ʻo ofi ki Sioatani, mei Pete-Sesimoti ʻo aʻu ki ʻEpeli-Sitimi ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape.
NUM 33:50 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he ngaahi toafa ʻo Moape ʻo ofi ki Sioatani, mo Seliko, ʻo pehē,
NUM 33:51 “Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ʻOka mou ka aʻa ʻi Sioatani ki he fonua ko Kēnani;
NUM 33:52 Te mou toki kapusi ʻi homou ʻao ʻae kakai kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua, pea maumauʻi honau ngaahi fakatātā, mo fakaʻauha honau ngaahi tamapua fakatātā ukamea pea mātuʻaki holoki hifo honau ngaahi potu māʻolunga kotoa pē:
NUM 33:53 Pea te mou kapusi ʻae kakai ʻi he fonua, pea mou nofo ai: he kuo u foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ke mou maʻu.
NUM 33:54 Pea te mou tufa ʻae fonua ʻi he talotalo ʻae ngaahi tofiʻa ki homou ngaahi faʻahinga: pea ki he tokolahi ke mou tuku honau tofiʻa ke lahi, pea ki he tokosiʻi te mou tuku honau tofiʻa ke siʻi: ʻe ʻi he tangata taki taha, ʻae tofiʻa ʻoe potu kuo ne maʻu ʻi he talotalo, te mou maʻu ia ʻo fakatatau ki he ngaahi faʻahinga ʻo hoʻomou ngaahi tamai
NUM 33:55 Pea kapau ʻe ʻikai te mou kapusi ʻae kakai ʻoe fonua ʻi homou ʻao; ʻe toki hoko ʻo pehē, ko kinautolu ʻoku mou tuku ke toe ʻiate kinautolu, te nau hoko ko e talatala ki homou mata, mo e ngaahi ʻakau talatala ki homou vakavaka, pea tenau fakafiuʻi ʻakimoutolu ʻi he fonua ʻoku mou nofo ai.
NUM 33:56 Pea ʻe hoko mo ʻeni foki, te u fai kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia ne u tokanga ke fai kiate kinautolu.”
NUM 34:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 34:2 Fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, “ʻOka mou ka hoko ki he fonua ko Kēnani; (koe fonua ia ʻe tō kiate kimoutolu ko e tofiʻa, ʻio, ko e fonua ko Kēnani mo e ngaahi ngataʻanga fonua ʻo ia:)
NUM 34:3 Pea ko homou ngataʻanga ki he potu tonga ʻe mei he toafa ʻo Sini ʻo fai atu ki he mata fonua ʻo ʻItomi, pea ko homou ngataʻanga ki he potu tonga ʻe ngata mei he matātahi ʻoe tahi māsima ki hahake:
NUM 34:4 Pea ko e ʻalunga ʻo homou ngataʻanga ʻe ngata mei he potu tonga ki he hakeʻanga ʻo ʻAkilapime, ʻo fai atu ki Sini: pea ʻe mole atu ia ki he potu tonga ki Ketesi-pania, ʻo fai atu ki he kolo ko ʻAta, ʻo aʻu atu ki ʻAsimoni:
NUM 34:5 Pea ko hono ngataʻanga ʻe fai atu mei ʻAsimoni ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite pea ko hono ngataʻanga ʻe mole atu ki he tahi.
NUM 34:6 Pea koeʻuhi ko hono ngataʻanga ki lulunga, ʻe hoko ʻae tahi lahi ko homou ngataʻanga: ko homou ngataʻanga ia ki lulunga.
NUM 34:7 Pea ko eni ʻa homou ngataʻanga ki tokelau: te mou fua atu maʻamoutolu mei he tahi lahi ki he moʻunga ko Hoa:
NUM 34:8 Mei he moʻunga ko Hoa te mou fakaʻilongaʻi homou ngataʻanga ki he hūʻanga ki Hemati; pea ʻe mole atu ʻa hono ngataʻanga ʻo aʻu ki Sitati:
NUM 34:9 Pea ʻe mole atu hono ngataʻanga ki Sifiloni, pea ʻe ʻalu atu ia ʻo aʻu ki he kolo ko ʻEnani: ko eni homou ngataʻanga ki tokelau.
NUM 34:10 Pea te mou fakaʻilongaʻi homou ngataʻanga ki hahake mei he kolo ko ʻEnani ki Sifami:
NUM 34:11 Pea ʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga mei Sifami ki Lipila, ʻi he potu hahake ʻo ʻAine; pea ʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he tafaʻaki ʻoe tahi ko Kineleti ki hahake:
NUM 34:12 Pea ʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ki Sioatani, pea ʻe mole atu ia ki he tahi māsima: ʻe hoko eni ko homou fonua mo hono ngataʻanga fakatakamilo ʻo ia.
NUM 34:13 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ko eni ʻae fonua ʻaia te mou maʻu ʻi he talotalo, ʻaia kuo fekau ʻe Sihova ke foaki ki he faʻahinga ʻe hiva, pea ki hono vaeua ʻoe faʻahinga:
NUM 34:14 He ko e faʻahinga ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mo e faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kata ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, kuo nau maʻu honau tofiʻa; pea ko hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase kuo nau maʻu honau tofiʻa:
NUM 34:15 Ko e faʻahinga ʻe ua mo hono vaeua ʻoe faʻahinga kuo nau maʻu honau tofiʻa ʻi he kauvai ki heni ʻo Sioatani ki hahake, ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā.”
NUM 34:16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 34:17 “Ko e ngaahi hingoa eni ʻoe kau tangata tenau tufa ʻae fonua kiate kimoutolu: ko ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni.
NUM 34:18 Pea te mou fili mai ha ʻeiki taki tokotaha ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē, kenau tufa ʻae fonua ko e ngaahi tofiʻa.”
NUM 34:19 Pea ko e ngaahi hingoa eni ʻoe kau tangata: ʻi he faʻahinga ʻo Siuta, ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune.
NUM 34:20 Pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, ko Simueli ko e foha ʻo ʻAmihuti.
NUM 34:21 Mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ko ʻIlitati ko e foha ʻo Kisiloni.
NUM 34:22 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Tani, ko Puki ko e foha ʻo Sokili
NUM 34:23 Ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Siosefa, mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Manase, ko Hanieli ko e foha ʻo ʻEfoti.
NUM 34:24 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi, ko Kimueli ko e foha ʻo Sifitani.
NUM 34:25 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Sepuloni, ko ʻIlisafani ko e foha ʻo Panaki.
NUM 34:26 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsaka, ko Paletili ko e foha ʻo ʻAsana.
NUM 34:27 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli, ko ʻEihuti ko e foha ʻo Selomi.
NUM 34:28 Pea ko e ʻeiki ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Nafitali, ko Pita-eli ko e foha ʻo ʻAmihuti.
NUM 34:29 Ko kinautolu eni naʻe fekau ʻe Sihova kenau vahevahe ʻae tofiʻa ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko Kēnani.
NUM 35:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he fonua tafangafanga ʻo Moape ʻoku ofi ki Sioatani [pea ofi ki ]Seliko, ʻo pehē,
NUM 35:2 “Fekau ki he fānau ʻa ʻIsileli, ke nau foaki ʻae ngaahi kolo ki he kau Livai ke nau nofo ai, mei he ngaahi tofiʻa ʻoku nau maʻu; pea mou foaki foki ki he kau Livai ʻae ngaahi potu fonua ke takatakai ʻae ngaahi kolo.
NUM 35:3 Pea te nau maʻu ʻae ngaahi kolo ke nau nofo ai; pea mo e ngaahi potu fonua ʻoku takatakai ai, ki heʻenau fanga manu, mo ʻenau koloa, mo ʻenau fanga manu kotoa pē.
NUM 35:4 Pea ko e ngaahi potu fonua ʻoe ngaahi kolo, ʻaia te mou foaki ki he kau Livai, ʻe aʻu atu ia mei he ʻā maka ʻoe kolo ʻi he hanga ʻe ua afe ʻo takatakai ia.
NUM 35:5 Pea te mou fuofua mei he tuʻa kolo ki he potu hahake ko e hanga ʻe fā afe, pea mo e potu tonga ʻae hanga ʻe fā afe, pea mo e potu hihifo ʻae hanga ʻe fā afe, pea mo e potu tokelau ʻae hanga ʻe fā afe; ka ʻe tuʻu loto ʻae kolo: pea ʻe tuku ia kiate kinautolu ko e ngaahi potu fonua ʻoe kolo.
NUM 35:6 Pea ʻi he ngaahi kolo te mou foaki ki he kau Livai, ʻe ʻi ai ʻae kolo hūfanga ʻe ono, ʻaia te mou tuʻutuʻuni ki he tangata kuo faainoa ha tāmate, koeʻuhi ke hola ia ki ai: pea te mou lau foki mo ia ʻae kolo ʻe fāngofulu ma ua.
NUM 35:7 Pea ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻaia te mou foaki ki he kau Livai ko e kolo ʻe fāngofulu ma valu: te mou foaki ia mo hono ngaahi potu fonua.
NUM 35:8 Pea te mou foaki ʻae ngaahi kolo mei he tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: ko kinautolu ʻoku maʻu ʻo lahi ke mou foaki lahi mei ai; ka ko kinautolu ʻoku maʻu ʻo siʻi ke mou foaki siʻi mei ai: ʻe taki taha foaki mei hono ngaahi kolo ki he kau Livai ʻo fakatatau mo e tofiʻa kuo ne maʻu.”
NUM 35:9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
NUM 35:10 Lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, mo ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOka mou ka aʻa ʻi Sioatani ki he fonua ko Kēnani;
NUM 35:11 Te mou toki fakatapui ʻae ngaahi kolo, ko e ngaahi kolo hūfanga moʻomoutolu; koeʻuhi ke hola ki ai ʻae tangata kuo fai ha tāmate, ʻaia ʻoku ne tāmateʻi ha tokotaha ʻi heʻene palalīvale.
NUM 35:12 Pea ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e ngaahi kolo hūfanga mei he tangata totongi; ke ʻoua naʻa mate ʻae tangata ʻoku faainoa ha tāmate, kaeʻoua ke tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻi he fakamaau.
NUM 35:13 Pea ʻi he ngaahi kolo ʻaia te mou foaki ʻe vahe mei ai ʻae kolo ʻe ono ke hūfanga ʻaki
NUM 35:14 Te mou foaki ʻae kolo ʻe tolu ʻi he kauvai mai ki heni ʻo Sioatani, pea mo e kolo ʻe tolu ʻi he fonua ko Kēnani, ko e ngaahi kolo hūfanga.
NUM 35:15 Ko e ngaahi kolo ʻe ono ni ʻe hūfanga ʻaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, mo e muli mo e ʻāunofo ʻiate kinautolu: koeʻuhi ke hola kotoa pē ki ai ʻaia kuo tāmate ha tokotaha ʻi heʻene faainoa.
NUM 35:16 Pea kapau ʻe taaʻi ia ʻaki ha meʻa ukamea ke mate ai ia, ko e tangata fakapō ia: ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae fakapō.
NUM 35:17 Pea kapau ʻe taaʻi ia ʻi heʻene lisingi ha maka, ke mate ai ia, pea mate ia, ko e tangata fakapō ia: ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae fakapō.
NUM 35:18 Pea kapau te ne taaʻi ʻaki ia ʻae ʻakau, ke mate ai ia, pea mate ia, ko e tangata fakapō ia: ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ʻae fakapō.
NUM 35:19 Ko e [tangata ʻoku fai ʻae ]totongi toto ʻe taaʻi ʻe ia ʻae fakapō: ʻi heʻena fetaulaki mo ia, te ne taaʻi ia.
NUM 35:20 Pea kapau ʻe hokaʻi ia ʻi he ʻita, pe lisi kiate ia ʻi heʻene toitoi, ke mate ai ia;
NUM 35:21 Pe taaʻi ʻaki ia ʻa hono nima ʻi heʻene taufehiʻa, ke mate ai ia: ko e moʻoni ko ia naʻa ne taaʻi ia ʻe tāmateʻi ia; he ko e fakapō ia: pea ʻe taaʻi ʻae fakapō ʻe he [tangata ʻoku fai ʻae ]totongi toto, ʻi heʻena fetaulaki mo ia.
NUM 35:22 Pea kapau ʻe hokaʻi fakafokifā ia ka ʻoku ʻikai taufehiʻa, pe lisi ha meʻa ʻe taha kiate ia ka ʻoku ʻikai toitoi,
NUM 35:23 Pe ha maka, ke mate ai ia, ka ʻoku ʻikai mamata kiate ia, kae lisi ia kiate ia pea ne mate ai ia, ka naʻe ʻikai ko hono fili, pea naʻe ʻikai kumi ia ke fai ha meʻa kovi kiate ia:
NUM 35:24 Pea ʻe toki fakamaau ʻe he kakai ki he tangata fakapō mo e [tangata ʻoku fai ʻae ]totongi toto ʻo fakatatau ki he ngaahi fono ni:
NUM 35:25 Pea ʻe fakamoʻui ʻe he kakai ʻaia kuo faainoa ʻae tāmate mei he nima ʻoe tangata ʻoku fai ʻae totongi toto, pea tenau toe ʻave ia ki hono kolo hūfanga, ʻaia naʻe hola ki ai: pea ʻe nofo ai ia ʻo aʻu ki he pekia ʻae fungani taulaʻeiki, ʻaia naʻe fakanofo ʻaki ʻoe lolo tapu.
NUM 35:26 Pea kapau ʻe haʻu ʻae tangata kuo faainoa ha tāmate kituaʻā ʻi he veʻe kolo ʻo hono hūfanga, ʻaia naʻe hola ia ki ai;
NUM 35:27 Pea ka ʻilo ia ʻe he tangata ʻoku fai ʻae totongi toto, ʻi heʻene ʻi tuaʻā ʻi he veʻe kolo ʻo hono hūfanga, pea kapau ʻe tāmateʻi ʻae tāmate faainoa ʻe he totongi toto; ʻe ʻikai halaia ia ʻi hono toto:
NUM 35:28 He naʻe totonu ʻa ʻene nofo ia ʻi he kolo ʻo hono hūfanga ʻo aʻu ki he pekia ʻae fungani taulaʻeiki: pea ka hili ʻae pekia ʻae fungani taulaʻeiki ʻe foki ʻae tangata naʻe faainoa ha tāmate ki he fonua ʻo hono tofiʻa.
NUM 35:29 Pea ko e ngaahi meʻa ni ko e fono ʻoe fakamaau kiate kimoutolu ʻi homou ngaahi toʻutangata mo homou ngaahi tofiʻa kotoa pē.
NUM 35:30 Ko ia ʻoku ne tāmateʻi ha tokotaha, ʻe tāmateʻi ʻae fakapō ko ia ʻi he fakamoʻoni ʻoe kau fakamoʻoni: ka ʻe ʻikai tāmateʻi ha tokotaha ʻi he fakaʻilo ʻe he fakamoʻoni ʻo ha tokotaha pe.
NUM 35:31 Pea ʻe ʻikai foki te mou maʻu ha totongi kae moʻui ʻae fakapō, ʻaia ʻoku halaia ʻi heʻene tāmate: ka ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.
NUM 35:32 Pea ʻe ʻikai te mou maʻu ʻae totongi koeʻuhi ko ia kuo hola ki he kolo ko hono hūfanga, ke toe ʻomi ia ke nofo ʻi he fonua, kaeʻoua ke pekia ʻae taulaʻeiki.
NUM 35:33 Pea ko ia, ʻe ʻikai te mou fakaʻuli ʻae fonua ʻoku mou ʻi ai: he ʻoku fakaʻuli ʻe he toto ʻae fonua: pea ʻe ʻikai fakamaʻa ʻae fonua ʻi he toto kuo lilingi ʻi ai, ka ʻi he toto ʻo ia naʻa ne lilingi ia.
NUM 35:34 Ko ia ʻoua naʻa mou fakaʻuli ʻae fonua ʻaia te mou nofo ai, he ʻoku ou nofo ai: he ko au ko Sihova ʻoku ou nofo mo e fānau ʻa ʻIsileli.”
NUM 36:1 Pea ko e kau mātuʻa ko e tamai ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kiliati ko e foha ʻo Mekili ko e foha ia ʻo Manase, ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siosefa, naʻa nau ʻunuʻunu mai ʻonau lea ʻi he ʻao ʻo Mōsese, mo e ʻao ʻoe houʻeiki, ko e kau mātuʻa tuʻukimuʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsileli:
NUM 36:2 Pea naʻa nau pehē, “Naʻe fekau ʻe Sihova ki heʻeku ʻeiki ke foaki ʻae fonua ʻi he talotalo, ko e tofiʻa ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe fekau ʻe Sihova ki heʻeku ʻeiki ke foaki ʻae tofiʻa ʻo Silofitati ko homau tokoua ki hono ngaahi ʻofefine.
NUM 36:3 Pea kapau tenau mali mo e niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe toki tō ai honau tofiʻa mei he tofiʻa ʻo ʻemau ngaahi tamai, pea ʻe tuku ia ki he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻaia kuo nau ʻalu ki ai: pea ʻe mole pehē ia mei he talotalo ʻo homau tofiʻa.
NUM 36:4 Pea ʻoka hoko ʻae siupeli ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe lau ai honau tofiʻa ki he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻaia kuo nau maʻu ʻakinautolu: pea ʻe mole pehē ʻa honau tofiʻa mei he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻo ʻemau ngaahi tamai.”
NUM 36:5 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova, ʻo ne pehē, “Kuo lea totonu ʻae faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Siosefa.
NUM 36:6 Ko e meʻa eni kuo fekau ʻe Sihova koeʻuhi ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, ʻo pehē, Tuku ʻakinautolu kenau fakamaʻu mo kinautolu ʻoku nau manako ki ai; ka tenau fakamaʻu ʻi he fānau ʻoe faʻahinga pe ʻo ʻenau ngaahi tamai.
NUM 36:7 Pea ko ia ʻe ʻikai hiki ai ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli mei ha faʻahinga ki ha faʻahinga: ka tenau taki taha pikitai ki he tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻo ʻene ngaahi tamai.
NUM 36:8 Pea ko e ʻofefine kotoa pē, ʻoku ne maʻu ha tofiʻa ʻi ha faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo ha tokotaha ʻi he fānau ʻoe faʻahinga ʻo ʻene tamai, koeʻuhi ke maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻe he tangata taki taha ʻae tofiʻa ʻo ʻene ngaahi tamai.
NUM 36:9 Kaeʻoua ʻe hiki ʻae tofiʻa mei ha faʻahinga ʻe taha ki ha faʻahinga kehe; kae taki taha pikitai ʻae faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki hono tofiʻa ʻoʻona.”
NUM 36:10 ‌ʻO hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese, naʻe fai pehē ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati:
NUM 36:11 He naʻe fakamaʻu ʻa Mala, mo Tilisa, mo Hokila, mo Milika, mo Noa, ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofitati, mo e ngaahi foha ʻoe tokoua ʻo ʻenau tamai.
NUM 36:12 Pea naʻa nau fakamaʻu ki he ngaahi fānau ʻoe ngaahi foha ʻo Manase ko e foha ʻo Siosefa, pea naʻe maʻu honau tofiʻa ʻi he faʻahinga ʻoe fānau ʻo ʻenau tamai.
NUM 36:13 Ko e ngaahi fekau eni mo e ngaahi fono, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese ki he fanau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi potu tafangafanga ʻo Moape ʻoku ofi ki Soatani, pea ofi ki Seliko.
DEU 1:1 Ko eni ʻae ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe Mōsese ki ʻIsileli kotoa pē ʻi he potu mai ʻo Sioatani ʻi he toafa, ʻi he toafa ʻoku hangatonu ki he tahi Kulokula, ʻi he vahaʻa ʻo Palani, mo Tofeli, mo Lepani, mo Heseloti, mo Tesapi.
DEU 1:2 (Ko e fonongaʻanga ia ʻoe ʻaho ʻe hongofulu ma taha mei Holepi ʻi he hala ʻoe moʻunga ko Seia ki Ketesi-pania.)
DEU 1:3 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fāngofulu taʻu, ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe māhina, ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe māhina, naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau atu ʻe Sihova kiate ia ke tala kiate kinautolu;
DEU 1:4 Hili ʻene tāmateʻi ʻa Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi, mo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻaia naʻe nofo ʻi ʻAsitelote ʻi ʻEtilei:
DEU 1:5 ‌ʻI he potu mai ʻo Sioatani, ʻI he fonua ʻo Moape, naʻe kamata fakahā ʻe Mōsese ʻae fono ni, ʻo pehē,
DEU 1:6 “Naʻe folofola ʻa Sihova ko hotau ʻOtua kiate kitautolu ʻi Holepi, ʻo pehē, ‘Kuo mou nofo fuoloa lelei ʻi he moʻunga ni:
DEU 1:7 Mou tafoki, ʻo hiki homou fononga, pea ʻalu ki he moʻunga ʻoe kau ʻAmoli, pea ki he ngaahi potu ofi ki ai, ʻi he tafangafanga, ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻi he teleʻa, pea ʻi he potu tonga, pea ʻi he potu matātahi, ki he fonua ʻoe kau Kēnani, pea ki Lepanoni, ki he vaitafe lahi, ʻae vaitafe ko ʻIufaletesi.
DEU 1:8 Vakai, kuo u tuku ʻae fonua ki homou ʻao: mou ʻalu ki ai ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia naʻe fuakava ai ʻe Sihova ki hoʻomou ngaahi tamai, ko ʻEpalahame mo ʻAisake, mo Sēkope, ke foaki ia kiate kinautolu, pea ki honau hako kimui ʻiate kinautolu.’”
DEU 1:9 ¶ Pea ne u lea kiate kimoutolu ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u mafai ke kātakiʻi ʻakimoutolu ʻeau pe:
DEU 1:10 Kuo fakatokolahi ʻakimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua, pea, vakai, ʻoku mou tatau he ʻaho ni mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi hono lahi.
DEU 1:11 (Kae ʻofa ke fakatokolahi ʻakimoutolu ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai ke laui liunga afe ʻa homou tokolahi ni, pea tāpuakiʻi ʻakimoutolu, ʻo hangē ko ia kuo ne talaʻofa kiate kimoutolu!)
DEU 1:12 ‌ʻE fēfē ʻeku faʻa fai ke kātaki ʻeau pe hoʻomou fakafiu mo hoʻomou kavenga, mo hoʻomou fekeʻikeʻi?
DEU 1:13 Mou fili ha kau tangata poto, ʻoku loto matala, ʻaia kuo ʻiloa ʻi homou ngaahi faʻahinga, pea te u fakanofo ʻakinautolu kenau puleʻi ʻakimoutolu.
DEU 1:14 Pea ne mou tala mai kiate au, ʻo pehē, Ko e meʻa kuo ke lea ki ai ʻoku lelei ia ke mau fai.”
DEU 1:15 Pea ne u fili mai ʻae houʻeiki ʻo homou ngaahi faʻahinga, ʻae kau tangata poto, pea ongoongo, ʻo fakanofo ʻakinautolu ke puleʻi ʻakimoutolu, ko e kau pule ki he ngaahi toko afe, mo e kau pule ʻoe ngaahi toko teau, mo e kau pule ʻoe ngaahi toko nimangofulu, mo e kau pule ʻoe ngaahi toko hongofulu, mo e kau matāpule ʻi homou ngaahi faʻahinga.
DEU 1:16 “Pea ne u fekau ki hoʻomou kau fakamaau ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, ‘Mou fanongo ki he ngaahi meʻa ʻa homou ngaahi kāinga, pea fakamaau māʻoniʻoni ki he tangata kotoa pē mo hono tokoua, pea mo e muli ʻoku ʻiate ia.
DEU 1:17 ‌ʻOua naʻa mou filifilimānako ki he kakai ʻi he fakamaau; ka te mou fanongo ki he siʻi pea mo e lahi; ʻoua naʻa mou manavahē ki he mata ʻoe tangata; he ʻoku ʻae ʻOtua ʻae fakamaau: pea ko e meʻa ʻoku faingataʻa kiate kimoutolu, ʻomi ia kiate au, pea te u fanongo ki ai.’
DEU 1:18 Pea ne u fekau kiate kimoutolu ʻi he kuonga ko ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ke mou fai.
DEU 1:19 ¶ “Pea ʻi heʻetau hiki mei Holepi, naʻa tau ʻalu ai pe ʻi he fuʻu toafa lahi ko ia mo fakamanavahē, ʻaia naʻa mou mamata ʻi he hala ʻoe moʻunga ʻoe kau ʻAmoli, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko hotau ʻOtua kiate kitautolu; pea naʻa tau hoko ki Ketesi-pania.
DEU 1:20 Pea ne u pehē kiate kimoutolu, Kuo mou hoko ki he moʻunga ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko hotau ʻOtua kiate kitautolu.
DEU 1:21 Vakai, kuo tuku ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae fonua ʻi ho ʻao: ʻalu hake ʻo maʻu ia, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻo ngaahi tamai kiate koe; ʻoua naʻa manavahē, pe loto vaivai.
DEU 1:22 ¶ “Pea naʻa mou ʻunuʻunu mai kotoa pē kiate au ʻo mou pehē, Te mau fekau ʻae kau tangata ke muʻomuʻa ʻiate kimautolu, kenau asiasi ʻae fonua, pea toe fakahā mai ʻae hala ʻoku totonu ke mau ʻalu hake ai, pea ko e kolo fē ia te mau hoko ki ai.
DEU 1:23 Pea ne u fiemālie lahi ʻi he lea ko ia pea ne u fili ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻiate kimoutolu, ʻo tautau tokotaha ʻi he faʻahinga.
DEU 1:24 Pea naʻa nau afe ʻo ʻalu hake ki he moʻunga, pea ne nau hifo ki he potu tafangafanga ʻo ʻEsikoli, ʻonau vakai foli ia.
DEU 1:25 Pea naʻa nau toʻo ʻae fua ʻoe fonua ʻi honau nima, ʻonau ʻomi ia kiate kitautolu, ʻonau ʻomi mo e lea kiate kitautolu, ʻo pehē, Ko e fonua lelei ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko hotau ʻOtua kiate kitautolu.
DEU 1:26 Ka naʻe ʻikai te mou fie ʻalu hake ki ai, pea ne mou fai talangataʻa ki he fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua:
DEU 1:27 Pea naʻa mou lāunga, ʻi homou ngaahi fale fehikitaki, ʻo pehē, Ko e meʻa ʻi he fehiʻa ʻa Sihova kiate kitautolu, ko ia kuo ne ʻomi ai ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke tukuange ʻakitautolu ki he nima ʻoe kau ʻAmoli, ke fakaʻauha ʻakitautolu.
DEU 1:28 Te tau ʻalu hake ki fē? Kuo fakavaivaiʻi homau loto ʻe homau ngaahi kāinga, ʻo pehē, ʻOku lahi hake mo lōloa ʻae kakai ʻiate kimautolu; ʻoku lahi ʻae ngaahi kolo pea ʻoku hoko hake ki he langi honau ʻā; kaeʻumaʻā foki ʻemau mamata ʻi ai ki he ngaahi foha ʻoe kau ʻAnaki.
DEU 1:29 Pea ne u pehē kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou lilika, pea ʻoua naʻa mou manavahē kiate kinautolu.
DEU 1:30 Ko Sihova ko homou ʻOtua ʻaia ʻoku muʻomuʻa ʻiate kimoutolu, ʻe tau ia maʻamoutolu, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne fai ʻi ʻIsipite maʻamoutolu ʻi homou ʻao:
DEU 1:31 Pea ʻi he toafa, ʻaia naʻa ke mamata ai ki he fua ko e ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko e fua ʻe he tangata hono foha, ʻi he hala kotoa pē naʻa mou ʻalu ai, kaeʻoua ke mou hoko ki he potu ni.
DEU 1:32 Ka ʻi he meʻa ni naʻe ʻikai te mou tui kia Sihova ko homou ʻOtua,
DEU 1:33 ‌ʻAia naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻi he hala ʻiate kimoutolu, ke kumi ʻae potu ke fokotuʻu ai homou ngaahi fale fehikitaki, ʻi he afi ʻi he poʻuli, ke fakahā kiate kimoutolu ʻae hala ko ia te mou ʻalu ai, pea ʻi he ʻao ʻi he ʻaho.
DEU 1:34 Pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo hoʻomou ngaahi lea, pea naʻe houhau ia, pea ne fuakava, ʻo pehē,
DEU 1:35 Ko e moʻoni ʻe ʻikai ha tokotaha ʻoe kau tangata ʻoe toʻutangata kovi ni te ne mamata ki he fonua lelei ko ia, ʻaia ne u fuakava ke foaki ki hoʻomou ngaahi tamai,
DEU 1:36 Ka ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune: ʻe mamata ia ki ai, pea te u foaki kiate ia, ʻae fonua kuo ne tuʻu ki ai, pea ki heʻene fānau ko e meʻa ʻi heʻene muimui angatonu kia Sihova.
DEU 1:37 Pea naʻe houhau ʻa Sihova kiate au foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo pehē, Ko koe foki ʻe ʻikai te ke hoko ki ai.
DEU 1:38 Ka ko Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ʻaia ʻoku tuʻu ʻi ho ʻao, ʻe ʻalu ia ki ai: ke ke tokoni kiate ia: he te ne pule ke maʻu ia ʻe ʻIsileli.
DEU 1:39 Ka ko hoʻomou ngaahi fānau iiki ʻakinautolu ne mou pehē ʻe hoko ʻo moʻua, mo hoʻomou ngaahi fānau, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻilo ʻi he ʻaho ko ia ʻae lelei mo e kovi, tenau hoko ki ai, pea te u foaki ia kiate kinautolu, pea tenau maʻu ia.
DEU 1:40 Ka ko kimoutolu, mou tafoki, pea hiki homou fononga ki he toafa ʻi he hala ʻoe Tahi Kulokula.
DEU 1:41 Pea naʻa mou lea ʻo pehē kiate au, Kuo mau fai angahala kia Sihova; te mau ʻalu hake ʻo tau, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē ʻoku fekau ʻe Sihova ko homau ʻOtua kiate kimautolu. Pea hili hoʻomou nonoʻo taki taha ʻae tangata ʻene mahafutau kiate ia, naʻa mou teu pe ke ʻalu ki moʻunga.
DEU 1:42 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, Tala kiate kinautolu, ʻOua naʻa ʻalu hake, pea ʻoua naʻa tau; he ʻoku ʻikai te u ʻiate kimoutolu; telia naʻa teʻia ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi fili.
DEU 1:43 “Pea ne u lea kiate kimoutolu; pea naʻe ʻikai te mou tui ki ai, ka naʻa mou angatuʻu ki he fekau ʻa Sihova, ʻo ʻalu hake loto fielahi pe ki he moʻunga.
DEU 1:44 Pea naʻe haʻu ʻae kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi he moʻunga ko homou tali, pea naʻa nau tuli ʻakimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he fanga pi, pea naʻe teʻia ʻakimoutolu ʻi Seia, ʻo aʻu ki Hoama.
DEU 1:45 Pea ne mou foki ʻo tangi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ka naʻe ʻikai tokanga ʻa Sihova ki homou leʻo, pe fakaongo kiate kimoutolu.
DEU 1:46 Ko ia naʻa mou nofo ai ʻi Ketesi ʻo ʻaho lahi, ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻaho naʻa mou nofo ʻi ai.
DEU 2:1 Pea naʻa tau tafoki, ʻo hiki hotau fononga ki he toafa ʻi he hala ʻoe Tahi Kulokula, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate au: pea naʻa tau tākai ʻae moʻunga ko Seia ʻo ʻaho lahi.
DEU 2:2 “Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
DEU 2:3 Kuo mou tākai ʻae moʻunga ni ʻo fuoloa: mou tafoki ki he feituʻu tokelau.
DEU 2:4 Pea ke fekau ki he kakai, ʻo pehē, ‘Te mou ʻalu ʻi he potu fonua ʻo homou kāinga ko e fānau ʻa ʻIsoa, ʻaia ʻoku nofo ʻi Seia; pea ʻe manavahē ʻakinautolu kiate kimoutolu: ko ia, mou vakai lelei kiate kimoutolu.
DEU 2:5 ‌ʻOua naʻa mou fai ha meʻa kiate kinautolu; koeʻuhi naʻa mo hano laulahi ʻoe ʻaofi vaʻe ʻe taha, ʻe ʻikai te u foaki kiate kimoutolu ha konga siʻi ʻo honau fonua: koeʻuhi kuo u foaki ʻae moʻunga ko Seia kia ʻIsoa ko e tofiʻa.
DEU 2:6 Te mou fakatau meʻakai meiate kinautolu ʻaki ʻae paʻanga, ke mou kai; pea te mou fakatau vai ʻiate kinautolu ʻaki ʻae paʻanga, ke mou inu.’
DEU 2:7 He ko Sihova ko ho ʻOtua kuo ne tāpuakiʻi koe ʻi he ngaahi ngāue kotoa pē ʻa ho nima: ʻoku ne ʻafioʻi ho ʻeveʻeva ʻi he toafa lahi ni: ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ni naʻe ʻiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua; naʻe ʻikai te ke masiva ʻi ha meʻa ʻe taha.
DEU 2:8 Pea ʻi heʻetau ʻalu ange mei hotau kāinga ko e fānau ʻa ʻIsoa, ʻaia naʻe nofo ʻi Seia, ʻi he hala ʻoe toafa mei ʻElati, pea mei ʻEsioni-kepa, naʻa tau tafoki ʻo ʻalu ofi ki he hala ʻoe toafa ʻo Moape,
DEU 2:9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ‘ʻOua naʻa fakamamahi ki he kau Moape, pea ʻoua naʻa tauʻi ʻakinautolu koeʻuhi ʻe ʻikai te u foaki kiate koe honau fonua ko e tofiʻa; he kuo u foaki ʻa ʻAla ki he fānau ʻa Lote ko honau tofiʻa.’
DEU 2:10 Naʻe nofo ʻi ai ʻi muʻa ʻae kau Imime, ko e kakai lalahi, mo tokolahi mo lōloa, ʻo hangē ko e kau ʻAnaki;
DEU 2:11 ‌ʻAkinautolu naʻe ui foki ko e kau sino lalahi, hangē ko e kau ʻAnaki ka naʻe ui ʻakinautolu ʻe he kau Moape ko e kau Imime.
DEU 2:12 Naʻe nofo ʻae kakai Hoa ʻi Seia foki ʻi muʻa; ka naʻe fetongi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa ʻIsoa, hili ʻenau fakaʻauha ʻakinautolu mei honau ʻao, pea nau nofo ʻi honau fonua; ʻo hangē ko ia kuo fai ʻe ʻIsileli ki he fonua ʻo hono tofiʻa, ʻaia naʻe foaki ʻe Sihova kiate kinautolu.
DEU 2:13 Pea ne u pehē, Mou tuʻu hake, ʻo ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Seleti. Pea naʻa tau ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Seleti:
DEU 2:14 Pea ko hono fuoloa ʻo ʻetau haʻu mei Ketesi-pania, ʻo aʻu ki heʻetau hoko ki he kauvai ʻo Seleti, ko e taʻu ʻe tolungofulu ma valu: ke ʻoua ke ʻosiʻosingamālie mei he fakataha ʻae toʻutangata kotoa pē ʻoe kau tangata tau, ʻo hangē ko e fuakava ʻa Sihova kiate kinautolu.
DEU 2:15 He ko e moʻoni naʻe mafao ʻae nima ʻo Sihova kiate kinautolu, ke fakaʻauha ʻakinautolu mei he kakai, kaeʻoua kenau ʻosi.
DEU 2:16 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mole ʻo pekia ʻae kau tangata tau kotoa pē mei he kakai,
DEU 2:17 Naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
DEU 2:18 ‘Te ke ʻalu atu he ʻaho ni ʻi he potu ʻo ʻAla, ʻi he mata fonua ʻo Moape:
DEU 2:19 Pea ʻoka ke ka hoko ʻo ofi ʻo hangatonu ki he fānau ʻa ʻAmoni, ʻoua naʻa fakamamahiʻi ʻakinautolu, pea ʻoua naʻa fai ha meʻa kiate kinautolu: koeʻuhi ʻe ʻikai te u foaki kiate koe ha tofiʻa ʻi he fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni; he kuo tuku ia ki he fānau ʻa Lote ko honau tofiʻa.’
DEU 2:20 (Naʻe ui ia foki ko e fonua ʻoe ngaahi kakai lalahi naʻe nofo ai ʻi muʻa ʻae kakai lalahi pea naʻe ui ʻakinautolu ʻe he kau ʻAmoni, ko e kau Samisunuma;
DEU 2:21 Ko e kakai lalahi, mo tokolahi, mo lōloa, ʻo hangē ko e kau ʻAnaki: ka naʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi honau ʻao; pea naʻa nau tongia ʻakinautolu ʻo nofo ʻi honau fonua:
DEU 2:22 Hangē ko ia naʻa ne fai ki he fānau ʻa ʻIsoa, ʻaia naʻe nofo ʻi Seia, ʻi heʻene fakaʻauha ʻae kakai Hoa mei honau ʻao; pea naʻa nau tongia ʻakinautolu, pea nofo ʻi honau fonua ʻo aʻu ki he ʻaho ni:
DEU 2:23 Pea ko e kakai ʻAvi naʻe nofo ʻi Heselimi, ʻo aʻu ki Kesa, ko e kau Kafitoli ni, ʻaia naʻe haʻu mei Kafitoli, naʻe fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo nofo ʻi honau fonua.)
DEU 2:24 ¶ “Mou tuʻu hake, ʻo fai homou fononga, pea aʻa ʻi he vaitafe ko ʻAlanoni: vakai, kuo u tuku ki ho nima ʻa Sihoni ko e ʻAmoli, ko e tuʻi ʻo Hesiponi, mo hono fonua: mou fai ʻae kamata maʻu leva ia, pea ketau mo ia.
DEU 2:25 Te u kamata fai he ʻaho ni ke ʻai ʻae manavahē kiate koe ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku ʻi he lalo langi kotoa pē, ʻaia tenau ongoʻi ho ongoongo, pea tetetete, pea tenau feinga ʻi he mamahi koeʻuhi ko koe.
DEU 2:26 ¶ “Pea ne u fekau ʻae kau tangata fekau mei he toafa ʻo Ketimote, kia Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi mo e ngaahi lea ʻoe melino, ʻo pehē,
DEU 2:27 ‘Tuku ke u ʻalu atu ʻi ho fonua: Te u ʻalu atu pe ʻi he hala motuʻa, ʻe ʻikai te u tafoki ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema.
DEU 2:28 Pea te ke fakatau ʻae meʻakai kiate au ʻaki ʻae paʻanga, koeʻuhi ke u kai; pea tuku mai ha vai ʻi heʻeku paʻanga ke u inu: kae kehe ke u ʻalu ʻi ho fonua ʻi hoku vaʻe pe:
DEU 2:29 (Hangē ko ia naʻe fai kiate au ʻe he fānau ʻa ʻIsoa naʻe nofo ʻi Seia, mo e kau Moape naʻe nofo ʻi ʻAla;) ke ʻoua ke u aʻa atu ʻi Sioatani ki he fonua ʻoku foaki ʻe Sihova ko homau ʻOtua kiate kimautolu.’
DEU 2:30 “Ka naʻe ʻikai tuku ʻakitautolu ʻe Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi, ketau ʻalu ofi kiate ia; he naʻe fakafefeka hono laumālie ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻo ngaohi hono loto ke talangataʻa, koeʻuhi ke ne tukuange ia ki ho nima, ʻo hangē ko ia kuo hā he ʻaho ni.
DEU 2:31 “Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, ‘Vakai, kuo u kamata tuku ʻa Sihoni mo hono fonua ʻi ho ʻao: ke ke kamata maʻu, koeʻuhi ke ke hoko ʻo maʻu hono fonua.’
DEU 2:32 Pea naʻe toki haʻu kituʻa ʻa Sihoni ʻo tuʻu kiate kitautolu, ʻaia mo hono kakai kotoa pē, ketau ʻi Sehasi.
DEU 2:33 Pea naʻe tuku mai ia ʻi hotau ʻao ʻe Sihova, ko hotau ʻOtua; pea naʻa tau taaʻi ia, mo hono ngaahi foha, mo ʻene kakai kotoa pē.
DEU 2:34 Pea naʻa tau maʻu ʻene ngaahi kolo ʻi he kuonga ko ia, pea naʻa tau fakaʻauha ʻae kau tangata kotoa pē, mo e kau fefine, pea mo e fānau iiki ʻi he kolo kotoa pē; naʻe ʻikai te tau tuku ha niʻihi ke toe:
DEU 2:35 Ka ko e ngaahi fanga manu naʻa tau maʻu ko e koloa maʻatautolu, mo e vete ʻoe ngaahi kolo ʻaia naʻa tau maʻu.
DEU 2:36 Mei ʻAloeli ʻaia ʻoku ʻi he veʻe vaitafe ʻo ʻAlanoni, pea mei he kolo ʻaia ʻoku ofi ki he vaitafe, ʻo aʻu ki Kiliati, naʻe ʻikai ha kolo ʻe taha naʻe mālohi kiate kitautolu: ko Sihova ko hotau ʻOtua naʻa ne tuku mai kotoa pē kiate kitautolu:
DEU 2:37 Ka naʻe ʻikai te ke hoko ki he fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pe ki ha potu ʻe taha ʻoe vaitafe ko Sakopi, pe ki he ngaahi kolo ʻi he ngaahi moʻunga, pe ki ha potu ʻe taha naʻe taʻofi ʻakitautolu mei ai ʻe Sihova ko hotau ʻOtua.
DEU 3:1 “Pea naʻa tau tafoki, ʻo ʻalu hake ʻi he hala ki Pesani: pea naʻe haʻu kituaʻā ʻa Oki ko e tuʻi ʻo Pesani ke tauʻi ʻakitautolu, ʻaia mo hono kakai kotoa pē, ʻi ʻEtilei.
DEU 3:2 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, ‘ʻOua naʻa ke manavahē kiate ia: he te u tukuange ia, mo hono kakai kotoa pē, mo hono fonua ki ho nima; pea te ke fai kiate ia ʻo hangē ko ia naʻa ke fai kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi.’
DEU 3:3 “Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ko hotau ʻOtua ʻa Oki ko e tuʻi ʻo Pesani ki hotau nima, mo hono kakai kotoa pē: pea naʻa tau teʻia ia ke ʻoua naʻa toe ha tokotaha kiate ia.
DEU 3:4 Pea naʻa tau maʻu ʻene ngaahi kolo ʻi he kuonga ko ia, naʻe ʻikai toe ha kolo ʻe taha naʻa tau taʻelavaʻi ʻiate kinautolu, ko e kolo ʻe onongofulu, ko e potu fonua kotoa pē ʻo ʻAkopa, ko e puleʻanga ʻo Oki ʻi Pesani.
DEU 3:5 Ko e ngaahi kolo ni naʻe ʻāʻi ʻaki ʻae ngaahi ʻā māʻolunga, mo e ngaahi matapā, mo e ngaahi songo; kaeʻumaʻā ʻae ngaahi kolo taʻeʻā naʻe lahi ʻaupito.
DEU 3:6 Pea naʻa tau fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, ʻo hangē ko ia naʻa tau fai kia Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi, ʻo fakaʻauha ʻae kakai tangata, mo e fefine, mo e fānau, ʻoe kolo kotoa pē.
DEU 3:7 Ka ko e fanga manu kotoa pē, mo e vete ʻoe ngaahi kolo, naʻa tau toʻo ko e koloa maʻatautolu.
DEU 3:8 “Pea naʻa tau maʻu ʻi he kuonga ko ia mei he nima ʻoe ongo tuli ʻoe kakai ʻAmoli, ʻae ngaahi fonua ʻoku ʻi he potu mai ʻo Sioatani, mei he vaitafe ʻo ʻAlanoni ʻo aʻu atu ki he moʻunga ko Heamoni;
DEU 3:9 (ʻAe Heamoni ko ia ʻoku ui ʻe he kau Saitoni ko Silioni; pea ʻoku ui ia ʻe he kakai ʻAmoli ko Sina;)
DEU 3:10 Ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻoe toafa, mo Kiliati kotoa pē, mo Pesani kotoa pē, ʻo aʻu ki Salika mo ʻEtilei, ko e ngaahi kolo ʻoe puleʻanga ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani.”
DEU 3:11 He naʻe toe pe ʻa Oki ko e tuʻi ʻo Pesani ʻi he toenga kakai lalahi; vakai, ko hono mohenga ko e mohenga ukamea; ʻikai ʻoku ʻi Lapate ia ʻoe fānau ʻa ʻAmoni? Ko e hanga ʻe hongofulu ma valu ʻa hono lōloa, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe valu, ʻo fakatatau ki he hanga ʻoe tangata.
DEU 3:12 “Pea ko e fonua ni, naʻa tau maʻu ʻi he kuonga ko ia, mei ʻAloeli ʻaia ʻoku ofi ki he vaitafe ko ʻAlanoni, mo hono vaeua mālieʻanga ʻoe moʻunga ko Kiliati, mo hono ngaahi kolo ʻo ia, ne u ʻatu ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata.
DEU 3:13 Pea ko hono toe ʻo Kiliati, mo Pesani kotoa pē, ʻaia ko e puleʻanga ʻo Oki, naʻaku ʻatu ki hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase; ʻae ngaahi fonua kotoa pē ʻo ʻAkopa, mo Pesani kotoa pē, ʻaia naʻe ui ko e fonua ʻoe kakai lalahi.”
DEU 3:14 Ko Saili ko e foha ʻo Manase naʻa ne maʻu ʻae fonua kotoa pē ʻo ʻAkopa ʻo aʻu atu ki he potu
DEU 3:15 ʻo Kesuli mo Meʻekati; pea naʻa ne ui ia ki hono hingoa ʻoʻona, ko Peasini-hevatisaili ʻo aʻu ki he ʻaho ni. Pea ne u ʻatu ʻa Kiliati kia Mekili.
DEU 3:16 Pea ne u ʻatu ki he faʻahinga ʻo Lupeni mo e faʻahinga ʻo Kata mei Kiliati ʻo aʻu atu ki he vaitafe ko ʻAlanoni hono vaeua ʻoe vahaʻa moʻunga, mo hono mata fonua ʻo aʻu atu ki he vaitafe ko Sapoki, ʻaia ʻoku ʻi he veʻe fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni:
DEU 3:17 Ko e toafa foki, mo Sioatani, mo hono ngataʻanga ʻo ia, mei Kinileti ʻo aʻu atu ki he tahi ʻoe toafa, ʻio ki he tahi kona, ʻi lalo ʻi ʻAsitotipisika ʻi he potu hahake.”
DEU 3:18 ¶ “Pea ne u fekau kiate kimoutolu ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, ‘Ko Sihova ko homou ʻOtua kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ni ke mou maʻu: te mou ʻalu atu mo e mahafu ʻi he ʻao ʻo homou kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku faʻa fai ʻae tau.
DEU 3:19 Ka ko homou ngaahi uaifi, mo hoʻomou fānau siʻi, mo hoʻomou fanga manu, (he ʻoku ou ʻilo ʻoku lahi hoʻomou fanga manu,) tenau nofo ʻi hoʻomou ngaahi kolo ʻaia kuo u foaki kiate kimoutolu;
DEU 3:20 Ke ʻoua ke foaki ʻe Sihova ʻae mālōlō ki homou kāinga, ʻo hangē ko kimoutolu, pea ke ʻoua ke maʻu ʻekinautolu foki ʻae fonua ko ia kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kinautolu ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: pea te mou toki liu mai ʻae tangata kotoa pē ki hono tofiʻa, ʻaia kuo u tuku kiate kimoutolu.’
DEU 3:21 ¶ “Pea ne u fekauʻi ʻa Siosiua ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, ‘Kuo mamata ʻe ho mata ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki he ongo tuʻi ni: ʻe fai pehē pe ʻe Sihova ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku ke ʻalu ki ai.
DEU 3:22 ‌ʻOua naʻa mou manavahē kiate kinautolu: he koeʻuhi ʻe tau ʻa Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu.’
DEU 3:23 “Pea ne u fakakolekole kia Sihova ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē,
DEU 3:24 ‘ʻE Sihova ko e ʻOtua, kuo ke kamata fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki ho lahi, mo ho nima mālohi; he ko hai ha ʻOtua ʻi langi pe ʻi māmani, ʻoku faʻa fai ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi ngāue, pea tatau mo ho māfimafi?
DEU 3:25 ‌ʻOku ou kole kiate koe, tuku au ke u ʻalu atu, ʻo mamata ki he fonua lelei ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani, ʻae moʻunga matamatalelei ko ia, mo Lepanoni.’
DEU 3:26 Ka naʻe houhau ʻa Sihova kiate au koeʻuhi ko kimoutolu, pea naʻe ʻikai tokanga kiate au: pea naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au, ‘Ke ke fiemālie pe koe; pea ʻoua naʻa ke toe lea kiate au ʻi he meʻa ni.
DEU 3:27 ‌ʻAlu hake koe ki he tumutumu ʻo Pisika, pea hanga atu ho mata ki lulunga, mo tokelau, mo tonga, mo hihifo, pea vakai ʻaki ia ho mata: koeʻuhi ʻe ʻikai te ke laka ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
DEU 3:28 Ka ke fekauʻi ʻa Siosiua, mo tokoni lelei kiate ia, mo fakamālohi ia: koeʻuhi ʻe muʻomuʻa ia ʻi he kakai ni, pea te ne fakahoko atu ʻakinautolu kenau maʻu ʻae fonua ʻaia te ke mamata ki ai.’
DEU 3:29 “Pea naʻa tau nofo ai ʻi he potu māʻulalo ʻoku hangatonu ki Pete Peoli.”
DEU 4:1 Pea ko eni ʻe ʻIsileli, “Ke ke tokanga ki he ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻaia ʻoku ou ako ʻaki kiate kimoutolu, ke mou fai ia, koeʻuhi ke mou moʻui, pea ʻalu ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai kiate kimoutolu.
DEU 4:2 ‌ʻOua naʻa mou fakalahi ki he lea ʻaia ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa mou fakasiʻisiʻi ia, koeʻuhi ke mou tauhi ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua ʻaia ʻoku ou fekau kiate kimoutolu.
DEU 4:3 Kuo mamata ʻe homou mata ʻaia naʻe fai ʻe Sihova koeʻuhi ko Peali-Peoli: he ko e kau tangata kotoa pē naʻe muimui ʻia Peali-Peoli, kuo fakaʻauha ʻakinautolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua meiate kimoutolu.
DEU 4:4 Ka ko kimoutolu naʻe pikitai kia Sihova ko homou ʻOtua ʻoku mou moʻui kotoa pē he ʻaho ni.
DEU 4:5 “Vakai, kuo u ako ʻaki kiate kimoutolu ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻio, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko hoku ʻOtua kiate au, koeʻuhi ke mou fai pehē ʻi he fonua ʻaia ʻoku mou ʻalu ke nofo ai.
DEU 4:6 Ko ia ke mou tauhi mo fai ki ai; he ko hoʻomou poto ia, mo hoʻomou ʻiloʻanga ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻaia ʻe fanongo ki he ngaahi tuʻutuʻuni ni kotoa pē, ʻonau pehē, ‘Ko e moʻoni ko e puleʻanga lahi ni ko e kakai poto mo faʻa ʻilo.’
DEU 4:7 He ko e fē ha kakai ʻoku pehē ni hono lahi, ʻaia ʻoku ofi pehē ni ʻae ʻOtua kiate kinautolu, ʻo hangē ko Sihova ko hotau ʻOtua mo ʻene ofi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau kole ai kiate ia?
DEU 4:8 Pea ko e fē ha kakai ʻoku pehē ni hono lahi ʻaia kuo maʻu ʻae ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau māʻoniʻoni, ʻo tatau mo e fono ni kotoa pē, ʻaia ʻoku ou fokotuʻu ʻi homou ʻao he ʻaho ni?
DEU 4:9 Ka ke vakai pe kiate koe pea tauhi ʻi he fakamātoato ho laumālie, telia naʻa ngalo ʻiate koe ʻae ngaahi meʻa kuo mamata ki ai ho mata, pea telia naʻa nau mahuʻi mei ho loto ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui: ka ke ako ʻaki ia ki ho ngaahi foha, pea ki he fānau ʻa ho ngaahi foha;
DEU 4:10 ‌ʻAe ʻaho ko ia naʻa ke tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻi Holepi, ʻaia naʻe folofola ai ʻa Sihova kiate au, ‘Ke ke fakakātoa ʻae kakai kenau fakataha kiate au, pea te u fakaongo atu ʻeku ngaahi lea kiate kinautolu, koeʻuhi kenau ʻilo ke manavahē kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē ʻaia tenau moʻui ai ʻi māmani, pea kenau akonakiʻi ʻenau fānau.’
DEU 4:11 Pea naʻa mou haʻu ʻo ofi ʻo tuʻu ʻi he lalo moʻunga; pea naʻe vela ʻae moʻunga ʻi he afi ʻo aʻu atu ki he loto langi, ʻi he fakapoʻuli, mo e ngaahi ʻao, mo e poʻuli matolu.
DEU 4:12 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate kimoutolu mei he loto afi: naʻa mou ongoʻi ʻae leʻo ʻoe ngaahi lea, ka naʻe ʻikai te mou mamata ki ha meʻa fakatātā; naʻa mou ongoʻi ʻae leʻo pe.
DEU 4:13 Pea naʻa ne fakapapau kiate kimoutolu ʻene fuakava, ʻaia naʻa ne fekau ke mou fai, ʻio, ko e fekau ʻe hongofulu; pea naʻa ne tohi ia ʻi he maka lafalafa ʻe ua.
DEU 4:14 ¶ Pea naʻe fekau kiate au ʻe Sihova ʻi he kuonga ko ia ke u ako ʻaki kiate kimoutolu ʻae ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau, koeʻuhi ke mou fai ia ʻi he fonua ʻaia ʻoku mou ʻalu atu ke maʻu.
DEU 4:15 Ko ia ke mou faʻa vakai kiate kimoutolu; he naʻe ʻikai te mou mamata ki ha meʻa fakatātā ʻi he ʻaho naʻe folofola ai ʻa Sihova kiate kimoutolu ʻi Holepi mei he loto afi:
DEU 4:16 Telia naʻa mou fakahalaʻi ʻakimoutolu, ʻo tā haʻamou meʻa fakatātā, ko e fakatātā ʻo ha meʻa ʻe taha, pe ko e fakatātā ʻo ha tangata pe ha fefine,
DEU 4:17 Pe ko e fakatātā ʻo ha manu ʻoku ʻi he fonua, pe ko e fakatātā ʻo ha manu kapakau ʻoku puna ʻi he ʻatā,
DEU 4:18 Pe ko e fakatātā ʻo ha manu ʻoku totolo ʻi he kelekele, pe ko e fakatātā ʻo ha ika ʻoku ʻi he ngaahi vai ʻi lalo ʻi he fonua:
DEU 4:19 Pea telia naʻa ke hanga hake ho mata ki he langi, pea sio ki he laʻā, mo e māhina, mo e ngaahi fetuʻu, ʻio ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he langi, pea fakahēʻi koe ke lotu ki ai, ʻo tauhi ia, ʻaia kuo vaheʻi ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he ngaahi puleʻanga ʻoku ʻi he lalo langi kotoa pē.
DEU 4:20 Ka kuo toʻo ʻakimoutolu ʻe Sihova, ʻo ne ʻomi ʻakimoutolu mei he tutuʻanga ukamea, ʻio, mei ʻIsipite, ke [mou ]hoko kiate ia ko e kakai ʻo hono tofiʻa, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
DEU 4:21 Pea naʻe houhau foki ʻa Sihova kiate au koeʻuhi ko kimoutolu, pea ne fuakava ʻe ʻikai te u ʻalu au ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, pea ʻe ʻikai te u ʻalu ki he fonua lelei ko ia, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe ko ho tofiʻa:
DEU 4:22 Ka kuo pau pe ke u mate ʻi he fonua ni, kuo pau ʻe ʻikai te u aʻa ʻi Sioatani: ka ʻe Lakaatu ʻakimoutolu, ʻo maʻu ʻae fonua lelei ko ia.
DEU 4:23 Vakai lelei kiate kimoutolu, telia naʻa mou fakangaloʻi ʻae fuakava ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia kuo fai ʻe ia mo kimoutolu, pea mou ngaohi haʻamou fakatātā kuo tā, pe ko e fakatātā ki ha meʻa ʻe taha, ʻaia kuo fakatapui ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 4:24 He ko Sihova ko ho ʻOtua ko e afi fakaʻauha, ʻio, ko e ʻOtua fuaʻa.
DEU 4:25 ¶ ʻOka tupu ʻiate koe ʻae fānau, mo e fānau ʻae fānau, pea kuo fuoloa hoʻomou nofo ʻi he fonua, pea kuo mou fakahalaʻi ʻakimoutolu, ʻo ngaohi ha fakatātā kuo tā, pe ko e fakatātā ki ha meʻa ʻe taha, pea mou fai kovi, ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke fakatupu hono houhau:
DEU 4:26 ‌ʻOku ou ui ki he langi mo māmani ke fakamoʻoni kiate kimoutolu he ʻaho ni, koeʻuhi ʻe vave ʻa hoʻomou ʻauha ʻaupito mei he fonua ʻaia ʻoku mou aʻa ʻi Sioatani ke nofo ai; ʻe ʻikai te mou fakatolonga homou ngaahi ʻaho ʻi ai, ka ʻe ʻauha ʻaupito ʻakimoutolu.
DEU 4:27 Pea ʻe fakahēʻi ʻakimoutolu ʻe Sihova ki he ngaahi puleʻanga, pea ʻe fakatoe ʻakimoutolu ke tokosiʻi ʻi he lotolotonga ʻoe kakai taʻelotu ʻaia ʻe tataki ʻakimoutolu ki ai ʻe Sihova.
DEU 4:28 Pea te mou tauhi ʻi ai ʻae ngaahi ʻotua, ko e ngāue ʻae nima ʻoe kau tangata, ʻae ʻakau mo e maka, ʻaia ʻoku ʻikai mamata, pe ongoʻi, pe kai, pe nanamu.
DEU 4:29 Ka ko eni, kapau te ke kumi mei ai ʻa Sihova ko ho ʻOtua, te ke ʻilo ia, kapau ʻoku ke kumi ia ʻaki ho loto kotoa mo ho laumālie kotoa.
DEU 4:30 ‌ʻOka moʻua koe ʻi he mamahi, pea kuo hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate koe, ʻio ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, kapau te ke tafoki kia Sihova ko ho ʻOtua, pea ke fai talangofua ki hono leʻo;
DEU 4:31 (He ko Sihova ko ho ʻOtua, ko e ʻOtua ʻaloʻofa;) ʻe ʻikai te ne liʻaki koe, pe fakaʻauha koe, pe fakangaloʻi ʻae fuakava ʻa hoʻo ngaahi tamai ʻaia naʻa ne fuakava ai kiate kinautolu.
DEU 4:32 He ko eni, ke ke fehuʻi ki he ngaahi ʻaho kuo ʻosi, ʻaia naʻe ʻi muʻa ʻiate koe, talu ʻae ʻaho naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtua ʻae tangata ʻi māmani, pea fehuʻi mei he potu ʻe taha ʻoe langi ʻo aʻu ki hono potu ʻe taha, pe naʻe ʻi ai ha meʻa pehē ʻo hangē ko e meʻa lahi ni, pe kuo ai ha fanongo ki ha meʻa pehē?
DEU 4:33 Pe naʻe ai ha kakai naʻe fanongo ki he leʻo ʻoe ʻOtua ʻoku folofola mei he loto afi, ʻo hangē ko hoʻo ongoʻi, pea moʻui?
DEU 4:34 Pe kuo finangalo ʻae ʻOtua ke ʻalu ʻo toʻo kiate ia ha kakai mei he lotolotonga ʻoe puleʻanga kehe, ʻi he ngaahi ʻahiʻahi, mo e ngaahi fakaʻilonga, ʻi he ngaahi mana, pea ʻi he tau, pea ʻi he nima māfimafi, pea ʻi he nima kuo mafao, pea ʻi he ngaahi meʻa fakailifia lahi, ʻo hangē ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu ʻi ʻIsipite ʻi homou ʻao?
DEU 4:35 Naʻe fakahā ia kiate koe, koeʻuhi ke ke ʻilo ko Sihova ko ia ko e ʻOtua; ʻoku ʻikai ha tokotaha mo ia,
DEU 4:36 Naʻa ne ngaohi koe ke ke ongoʻi hono leʻo mei he loto langi, koeʻuhi ke ne akonakiʻi koe: pea naʻa ne fakahā kiate koe ʻi māmani ʻene afi lahi; pea naʻa ke ongoʻi ʻene ngaahi folofola mei he loto afi.
DEU 4:37 Pea ko e meʻa ʻi heʻene ʻofa ki hoʻo ngaahi tamai, ko ia kuo ne fili ai honau hako ki mui ʻiate kinautolu, ʻo ne ʻomi koe kituaʻā ʻi hono ʻao ʻi hono mālohi lahi mei ʻIsipite;
DEU 4:38 Ke kapusi atu ʻae ngaahi puleʻanga mei ho ʻao, ʻoku lahi hake mo mālohi lahi ʻiate koe, ke ʻomi koe ki loto, ke foaki kiate koe honau fonua, ko ho tofiʻa, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
DEU 4:39 Ko ia ke ke ʻilo he ʻaho ni, pea fakakaukau ki ai ʻi ho loto, ko Sihova ko ia ko e ʻOtua ʻi he langi ʻi ʻolunga, pea ʻi māmani ʻi lalo ni: ʻoku ʻikai mo ha tokotaha.
DEU 4:40 Ko ia ke ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fekau, ʻaia ʻoku ou fekau ai kiate koe he ʻaho ni, koeʻuhi ke hoko ʻae lelei kiate koe, pea mo hoʻo fānau kimui ʻiate koe, pea koeʻuhi ke ke fakatolonga ai ho ngaahi ʻaho ʻi māmani, ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻo taʻengata.”
DEU 4:41 ¶ Pea naʻe toki vaheʻi ʻe Mōsese ʻae kolo ʻe tolu ʻi he kauvai ki heni ʻo Sioatani ki he feituʻu hahake;
DEU 4:42 Koeʻuhi ke hola ki ai ʻae tāmate faainoa, ʻaia kuo tāmate lavenoaʻia ai hono kaungāʻapi, pea naʻe ʻikai fehiʻa kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho kuo hili; pea koeʻuhi ʻi heʻene hola ki he kolo ʻe taha ʻoe ngaahi kolo ni ke ne moʻui ai:
DEU 4:43 Ko Peseli ʻi he toafa, ʻi he potu fonua toafa ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni mo Lemoti ʻi Kiliati, ʻoe faʻahinga ʻo Kata mo Kolani ʻi Pesani, ʻi he faʻahinga ʻo Manase.
DEU 4:44 ¶ Pea ko eni ʻae fono naʻe fokotuʻu ʻe Mōsese ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli:
DEU 4:45 Ko eni ʻae ngaahi fakamoʻoni, mo e ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻaia naʻe leaʻaki ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsileli, hili ʻenau haʻu mei ʻIsipite,
DEU 4:46 ‌ʻI he potu mai ʻo Sioatani, ʻi he potu māʻulalo ʻo hangatonu atu ki Pete Peoli ʻi he fonua ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi, ʻaia naʻe teʻia ʻe Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsileli, hili ʻenau haʻu mei ʻIsipite:
DEU 4:47 Pea naʻa nau maʻu hono fonua, mo e fonua ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ko e tuʻi ʻe toko ua ʻoe kau ʻAmoli, naʻe ʻi he potu ki heni ʻo Sioatani ʻo hanga atu ki he hopoʻangalaʻā;
DEU 4:48 Mei ʻAloeli ʻaia ʻoku ʻi he matavai ʻoe vaitafe ko ʻAlanoni ʻo aʻu ki he moʻunga ko Saione, ʻaia ko Heamoni,
DEU 4:49 Pea mo e potu tafangafanga kotoa pē ʻi he potu ki heni ʻo Sioatani ʻo hanga ki hahake, ʻio, ʻo aʻu atu ki he tahi ʻoe toafa, ʻi lalo ʻi he ngaahi matavai ʻo Pisika.
DEU 5:1 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ke haʻu ʻa ʻIsileli kotoa pē, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo, ʻE ʻIsileli, ki he ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau ʻaia ʻoku ou lea ʻaki ʻi homou telinga he ʻaho ni, koeʻuhi ke mou ʻilo ia, pea tauhi, pea fai ki ai.
DEU 5:2 Naʻe fai ʻe Sihova ko hotau ʻOtua ʻae fuakava mo kitautolu ʻi Holepi.
DEU 5:3 Naʻe ʻikai fai ʻe Sihova ʻae fuakava ni mo ʻetau ngaahi tamai, ka ko kitautolu, ʻio, ʻakitautolu ʻoku moʻui kotoa pē ʻi heni he ʻaho ni.
DEU 5:4 Naʻe folofola ʻa Sihova kiate kimoutolu ʻae mata ki he mata ʻi he moʻunga mei he loto afi;
DEU 5:5 (Naʻa ku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo kimoutolu ʻi he kuonga ko ia, ke fakahā kiate kimoutolu ʻae folofola ʻa Sihova; he naʻa mou manavahē koeʻuhi ko e afi, pea naʻe ʻikai te mou ʻalu hake ki he moʻunga;) pea naʻe pehē mai ʻe ia;
DEU 5:6 ¶ “Ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, ‘Naʻaku ʻomi koe kituʻa mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale fakapōpula.
DEU 5:7 “ʻOua naʻa ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻao.
DEU 5:8 “ʻOua naʻa ke ngaohi kiate koe ha fakatātā, pe ha meʻa fakatatau ʻe taha ʻi ha meʻa ʻe taha ʻi he langi ʻi ʻolunga, pe ha meʻa ʻoku ʻi he fonua ʻi lalo ni, pe ki ha meʻa ʻoku ʻi he vai ʻi he lalo fonua:
DEU 5:9 “ʻOua naʻa ke punou hifo koe ki ai, pe tauhi ki ai: he ko au Sihova ko ho ʻOtua, ko e ʻOtua fuaʻa au, ʻoku ou totongi ʻae hia ʻae ngaahi tamai ki he fānau ʻo aʻu ki hono tolu mo hono fā ʻoe toʻutangata ʻokinautolu ʻoku fehiʻa kiate au,
DEU 5:10 Pea u fakahā ʻae ʻaloʻofa ki he ngaahi toko afe ʻokinautolu ʻoku ʻofa kiate au mo tauhi ʻeku ngaahi fekau.
DEU 5:11 “ʻOua naʻa ke takuanoa ʻae huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua: koeʻuhi ʻe ʻikai lau ʻe Sihova ko e taʻehalaia ia ʻaia ʻoku ne takuanoa hono huafa.
DEU 5:12 “Tauhi ʻae ʻaho Sāpate ke fakamāʻoniʻoniʻi ia, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua kiate koe.
DEU 5:13 Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē:
DEU 5:14 Ka ko hono fitu ʻoe ʻaho ko e Sāpate ia ʻo Sihova ko ho ʻOtua; ʻoua naʻa ke fai ʻi ai ha ngāue ʻe taha, ʻa koe, pe ko ho foha, pe ko ho ʻofefine, ko hoʻo tamaioʻeiki, pe ko hoʻo kaunanga, pe ko hoʻo pulu, pe ko hoʻo ʻasi, pe ha manu ʻe taha, pe ko e muli ʻoku nofo ʻi ho lotoʻā: koeʻuhi ke mālōlō mo koe ʻa hoʻo tamaioʻeiki mo hoʻo kaunanga.
DEU 5:15 Pea ke manatu naʻa ke nofo ko e tamaioʻeiki koe ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea naʻe ʻomi koe mei ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻi he nima māfimafi mo e nima kuo mafao: ko ia kuo fekau ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, ke ke tauhi ʻae ʻaho Sāpate.
DEU 5:16 ¶ “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua kiate koe; koeʻuhi ke fuoloa ho ngaahi ʻaho, pea koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe, ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe.
DEU 5:17 “ʻOua naʻa ke fakapō.
DEU 5:18 “Pea ʻoua naʻa ke tono fefine.
DEU 5:19 “Pea ʻoua naʻa ke kaihaʻa.
DEU 5:20 “Pea ʻoua naʻa ke tukuakiʻi ʻa ho kaungāʻapi.
DEU 5:21 “‘Pea ʻoua naʻa ke holi ki he uaifi ʻo ho kaungāʻapi, pea ʻoua naʻa ke manumanu ki he fale ʻo ho kaungāʻapi, pe ki heʻene ngoue, pe ki heʻene tamaioʻeiki, pe ki heʻene kaunanga, pe ki heʻene pulu, pe ki heʻene ʻasi, pe ki ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻa ho kaungāʻapi.’
DEU 5:22 ¶ “Naʻe folofolaʻaki ʻae ngaahi lea ni ʻe Sihova ki hoʻomou fakataha kotoa pē ʻi he moʻunga mei he loto afi mo e ʻao, pea mo e poʻuli matolu, ʻi he leʻo lahi: pea naʻe ʻikai fakalahi ia. Pea naʻe tohi ia ʻi he maka lafalafa ʻe ua, ʻo ne tuku mai ia kiate au.
DEU 5:23 “Pea naʻe hoko ʻo pehē, ‘ʻI hoʻomou ongoʻi ʻae leʻo mei he lotolotonga ʻoe fakapoʻuli, (he naʻe vela ʻae moʻunga ʻi he afi,) naʻa mou haʻu ʻo ofi kiate au, ʻio ʻae houʻeiki ʻo homou ngaahi faʻahinga, mo hoʻomou kau mātuʻa;
DEU 5:24 Pea naʻa mou pehē, Vakai, kuo fakahā kiate kimautolu ʻe Sihova ko homau ʻOtua hono nāunau mo hono lahi, pea kuo mau ongoʻi hono leʻo mei he loto afi: kuo mau mamata he ʻaho ni ʻoku alea ʻae ʻOtua mo e tangata, pea ʻoku moʻui ia.
DEU 5:25 Pea ko eni, ko e hā te mau mate ai? He ko e afi lahi ni te ne fakaʻauha ʻakimautolu: kapau te mau toe fanongo ki he leʻo ʻo Sihova ko homau ʻOtua, te mau toki mate ai.
DEU 5:26 He ko hai ia ʻi he kakai kotoa pē, kuo ne fanongo ki he leʻo ʻoe ʻOtua moʻui ʻoku folofola mei he loto afi, ʻo hangē ko kimautolu, pea kei moʻui?
DEU 5:27 Ke ke ʻalu koe ke ofi, pea fanongo ki he folofola kotoa pē ʻa Sihova ko hotau ʻOtua: pea ke lea ʻaki ʻe koe kiate kimautolu ʻaia kotoa pē ʻe folofola ai ʻa Sihova ko hotau ʻOtua kiate koe: pea te mau fanongo, pea fai ki ai.’
DEU 5:28 Pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo hoʻomou ngaahi lea, ʻi hoʻomou lea kiate au; pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, ‘Kuo u fanongo ki he leʻo ʻoe ngaahi lea ʻae kakai ni, ʻaia kuo nau lea ʻaki kiate koe: kuo lelei kotoa pē ʻae lea kuo nau lea ʻaki.
DEU 5:29 ‌ʻAmusiaange ʻeau kuo ʻiate kinautolu ha loto pehē, kenau manavahē kiate au, pea tauhi maʻuaipē ʻa ʻeku ngaahi fekau, koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate kinautolu, pea ki heʻenau fānau ʻo taʻengata!
DEU 5:30 ‌ʻAlu ʻo tala kiate kinautolu, Mou toe ʻalu ki homou ngaahi fale fehikitaki.
DEU 5:31 Ka ko koe, ke ke tuʻu ʻi heni ʻo ofi kiate au, pea te u fakahā kiate koe ʻae ngaahi fekau kotoa pē, mo e ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻaia te ke ako ʻaki kiate kinautolu, koeʻuhi kenau fai ki ai ʻi he fonua ʻaia ʻoku ou foaki kiate kinautolu kenau maʻu.’
DEU 5:32 Ko ia ke mou tokanga ʻo fai ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu: ʻoua naʻa mou tafoki ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema.
DEU 5:33 Te mou ʻalu ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻaia kuo fekau ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou moʻui, pea mou lelei, pea ke mou fakatolonga homou ngaahi ʻaho ʻi he fonua te mou maʻu.
DEU 6:1 “Ko e ngaahi fekau eni, mo e tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ko homou ʻOtua ke ako ʻaki kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou fai ki ai ʻi he fonua ʻaia ʻoku mou ʻalu ki ai ke maʻu:
DEU 6:2 Koeʻuhi ke ke manavahē kia Sihova, ko ho ʻOtua, ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni kotoa pē, mo ʻene ngaahi fekau, ʻaia ʻoku ou fekau ai kiate koe, ʻa koe, mo ho foha, mo e foha ʻo ho foha, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui; pea koeʻuhi ke fakatolonga ai ho ngaahi ʻaho.
DEU 6:3 ¶ Ko ia ke ke fanongo, ʻE ʻIsileli, pea tokanga ke fai ki ai: koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea ke mou tupu ʻo tokolahi ʻaupito, ʻo hangē ko e talaʻofa kiate koe meia Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻo ngaahi tamai, ʻi he fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻahuhu mo e honi.
DEU 6:4 Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova tafataha pe ia,
DEU 6:5 Pea te ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, mo hoʻo moʻui kotoa, mo ho mālohi kotoa.
DEU 6:6 Pea ko e ngaahi lea ni, ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni, ʻe ʻi ho loto ia:
DEU 6:7 Pea te ke faʻa ako ʻaki ia ki hoʻo fānau, pea te ke talanoa ʻaki ia ʻoka ke ka nofo ʻi ho fale, pea ʻoka ke ka ʻalu ʻi he hala, pea ʻoka ke ka tokoto hifo, pea ʻoka ke ka tuʻu hake.
DEU 6:8 Pea te ke nonoʻo ia ki ho nima ko e fakaʻilonga, pea ʻe hoko ia ko e pale ʻi he vahaʻa ʻo ho mata.
DEU 6:9 Pea te ke tohi ia ki he ngaahi pou ʻo ho fale, pea ki ho ngaahi matapā.
DEU 6:10 Pea ʻe pehē, ʻoka hili hono ʻomi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he fonua ʻaia naʻa ne fuakava ai ki hoʻo ngaahi tamai, kia ʻEpalahame, kia ʻAisake, pea kia Sēkope, ke foaki kiate koe ʻae ngaahi kolo lahi mo lelei, ʻaia naʻe ʻikai te ke langa,
DEU 6:11 Mo e ngaahi fale kuo fonu ʻi he ngaahi meʻa lelei, ʻaia naʻe ʻikai te ke fakafonu, mo e ngaahi vai keli, naʻe ʻikai te ke keli, ʻae ngaahi ngoue vaine mo e ngaahi ʻolive, ʻaia naʻe ʻikai te ke tō; hili hoʻo kai pea ke mākona;
DEU 6:12 Vakai telia naʻa ke fakangaloʻi ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale fakapōpula.
DEU 6:13 Ke ke manavahē kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻo tauhi ia, pea ke fuakava ʻi hono huafa.
DEU 6:14 ‌ʻOua naʻa mou muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻaia ʻoku nofo takatakai ʻiate kimoutolu;
DEU 6:15 (He ko Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa ia ʻiate kimoutolu,) telia naʻa tupu ʻae houhau ʻo Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, ʻo ne fakaʻauha koe mei he funga ʻo māmani.
DEU 6:16 ¶ “ʻOua naʻa mou ʻahiʻahi kovi kia Sihova ko homou ʻOtua, ʻo hangē ko homou ʻahiʻahi kovi ʻi Masa.
DEU 6:17 Ke mou tauhi manavakavakava ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua, mo ʻene ngaahi fakamoʻoni, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia kuo ne fekau kiate koe.
DEU 6:18 Pea te ke fai totonu mo lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova: koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea koeʻuhi ke ke hoko ʻo maʻu ʻae fonua lelei ʻaia naʻe fuakava ki ai ʻe Sihova ki hoʻo ngaahi tamai,
DEU 6:19 Ke kapusi kituaʻā ʻa ho ngaahi fili mei ho ʻao, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
DEU 6:20 Pea ka fehuʻi ʻe ho foha kiate koe ʻamui, ʻo pehē, ‘Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi fakamoʻoni ni, mo e ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻaia kuo fekau ʻe Sihova ko hotau ʻOtua kiate kimoutolu?’
DEU 6:21 Te ke toki pehē ki ho foha, ‘Naʻa mau nofo ko e kau pōpula ʻa Felo ʻi ʻIsipite: pea naʻe ʻomi ʻakimautolu ʻe Sihova mei ʻIsipite ʻaki ʻae nima mālohi:
DEU 6:22 Pea naʻe fakahā ʻe Sihova ʻae ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa mana, naʻe lahi mo fakamamahi ki ʻIsipite, pea kia Felo, pea ki hono kakai, ʻi homau ʻao:
DEU 6:23 Pea naʻa ne ʻomi ʻakimautolu mei ai, koeʻuhi ke ne ʻomi ʻakimautolu ki heni, ke foaki kiate kimautolu ʻae fonua ʻaia naʻa ne fuakava ki ai ki heʻemau ngaahi tamai.
DEU 6:24 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ke mau fai ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ni, ke manavahē kia Sihova ko hotau ʻOtua, ketau lelei ai maʻuaipē, koeʻuhi ke ne fakatolonga ʻetau moʻui, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
DEU 6:25 Pea ʻe hoko ia ko ʻetau māʻoniʻoni, ʻo kapau te tau tokanga ʻo fai ki he ngaahi fekau ni kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene fekau kiate kitautolu.’
DEU 7:1 “ʻOka ʻomi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he fonua ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai ke maʻu ia, pea kuo kapusi ʻe ia ʻae ngaahi kakai mei ho ʻao, ko e kau Heti, mo e kau Keakasa, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi, ko e puleʻanga ʻe fitu ʻoku lahi hake mo mālohi lahi ʻiate koe;
DEU 7:2 Pea ka tuku mai ʻakinautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi ho ʻao; te ke taaʻi ʻakinautolu, ʻo fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu; ʻoua naʻa mou fai ha fuakava mo kinautolu, pe fakahā ha angaʻofa kiate kinautolu:
DEU 7:3 Pea ʻoua naʻa mou femaliʻaki mo kinautolu; ʻoua naʻa ke ʻatu ho ʻofefine ki hono foha, pea ʻoua naʻa ke fili hono ʻofefine ki ho foha.
DEU 7:4 He tenau fakatafoki ho foha mei he muimui ʻiate au, kenau tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe: ko ia ʻe tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova kiate kimoutolu, ke fakaʻauha fakafokifā pe koe.
DEU 7:5 Ka te mou fai pehē kiate kinautolu; ke mou maumauʻi honau ngaahi feilaulauʻanga, pea fesiʻi hifo ʻenau ngaahi meʻa fakatātā, pea tā hifo ʻenau ngaahi vao tapu, pea tutu honau ngaahi tamapua ʻi he afi.
DEU 7:6 He ko e kakai māʻoniʻoni koe kia Sihova ko ho ʻOtua: kuo fili koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke hoko ko e kakai ʻofeina kiate ia, ʻi he kakai kotoa pē ʻoku ʻi he funga ʻo māmani.
DEU 7:7 Naʻe ʻikai fakahoko ʻe Sihova ʻene ʻofa kiate kimoutolu, pe fili ʻakimoutolu, koeʻuhi ko homou tokolahi hake ʻi he kakai kotoa pē; he naʻa mou tokosiʻi hifo ʻi he kakai kotoa pē:
DEU 7:8 Ka ko e meʻa ʻi he ʻofa ʻa Sihova kiate kimoutolu, pea koeʻuhi ko hono finangalo ke fakamoʻoni ʻae fuakava ʻaia naʻa ne fuakava ʻaki ki hoʻomou ngaahi tamai, ko ia kuo ne ʻomi ai kituaʻā ʻakimoutolu ʻi he nima māfimafi, ʻo ne huhuʻi ʻakimoutolu mei he fale ʻoe kau pōpula, mei he nima ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite.
DEU 7:9 Ko ia ke ke ʻilo ko Sihova ko ho ʻOtua, ko e ʻOtua ia, ko e ʻOtua angatonu, ʻaia ʻoku ne tauhi ʻae fuakava mo e ʻaloʻofa mo kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia, pea fai ki heʻene ngaahi fekau, ʻo aʻu atu ki he toʻutangata laui afe;
DEU 7:10 Pea ʻoku totongi ʻe ia kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate ia ki honau mata, ke fakaʻauha ʻakinautolu: ʻe ʻikai fai tuai ia kiate ia ʻoku ne fehiʻa kiate ia, ʻe totongi ʻe ia kiate ia ki hono mata.
DEU 7:11 Ko ia ke ke tauhi ʻe koe ʻae ngaahi fekau, mo e ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni, ke fai ki ai.
DEU 7:12 ¶ “Pea ko ia, ʻe hoko ʻo pehē, ʻo kapau te mou tokanga ki he ngaahi fakamaau ni, pea tauhi, pea fai ki ai, ʻe fai kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae fuakava mo e ʻaloʻofa ʻaia naʻa ne fuakava ai ki hoʻo ngaahi tamai;
DEU 7:13 Pea te ne ʻofa ʻe ia kiate koe, pea tāpuakiʻi koe, mo ne fakatokolahi koe: pea ʻe tāpuaki ʻe ia ʻae fua ʻo ho manāva, mo e fua ʻo ho fonua, ʻa hoʻo uite, mo hoʻo uaine, mo hoʻo lolo, mo e fanafanau ʻa hoʻo fanga manu, mo hoʻo ngaahi fanga sipi, ʻi he fonua ʻaia naʻa ne fuakava ki hoʻo ngaahi tamai ke foaki kiate koe.
DEU 7:14 ‌ʻE monūʻia lahi hake koe ʻi he kakai kotoa pē: ʻe ʻikai paʻa ha tangata pe ha fefine ʻiate kimoutolu, pe ʻi hoʻomou fanga manu.
DEU 7:15 Pea ʻe toʻo ʻe Sihova ʻiate koe ʻae ngaahi mahaki kotoa pē, pea ʻe ʻikai te ne ʻai kiate koe ha mahaki kovi ʻe taha ʻo ʻIsipite, ʻaia ʻoku ke ʻiloʻi; ka te ne hilifaki ia kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe.
DEU 7:16 Pea te ke fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē ʻaia ʻe tukuange kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua; ke ʻoua siʻi naʻa ʻofa ho mata kiate kinautolu: pea ʻoua naʻa ke tauhi honau ngaahi ʻotua; he tenau hoko ko e tauhele kiate koe.
DEU 7:17 Kapau ʻoku ke lau ʻi ho loto, ʻOku tokolahi hake ʻae ngaahi kakai ni ʻiate au; ʻe fēfeeʻi ʻeku faʻa kapusi ʻakinautolu?
DEU 7:18 ‌ʻOua naʻa ke manavahē kiate kinautolu: ka ke manatu lelei pe ki he meʻa naʻe fai ʻe Sihova ko ho ʻOtua kia Felo, pea ki ʻIsipite kotoa pē.
DEU 7:19 Ko e ʻahiʻahi lahi naʻe mamata ki ai ʻe ho mata, mo e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa mana, mo e toukupu māfimafi, mo e nima kuo mafao, ʻaia naʻe ʻomi ai koe kituʻa ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ʻe fai pehē pe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he kakai kotoa pē ʻaia ʻoku ke manavahē ki ai.
DEU 7:20 Pea ʻe fekau foki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae fanga langomū kiate kinautolu, kaeʻoua ke fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku toe, ʻonau fufū ʻakinautolu meiate koe.
DEU 7:21 ‌ʻE ʻikai te ke manavahē koe kiate kinautolu: he ko Sihova ko ho ʻOtua ʻoku ʻiate kimoutolu, ko e ʻOtua māfimafi mo fakamanavahē.
DEU 7:22 Pea ʻe kapusi ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae ngaahi kakai na mei ho ʻao ʻo faifai mālie pe: ʻoua naʻa ke fakaʻauha leva ʻakinautolu, telia naʻa tupu ʻo lahi kiate koe ʻae fanga manu fekai ʻoe vao.
DEU 7:23 Ka ʻe tuku mai ʻakinautolu kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, pea ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he fakaʻauha lahi, kaeʻoua kenau ʻauha.
DEU 7:24 Pea ʻe tukuange ʻe ia honau ngaahi tuʻi ki ho nima, pea te ke fakaʻauha honau hingoa mei he lalo langi: ʻe ʻikai faʻa tuʻu ha tangata ʻi ho ʻao, kaeʻoua ke ʻauha ʻakinautolu ʻiate koe.
DEU 7:25 Ke mou tutuʻaki ʻae afi ʻae ngaahi meʻa fakatātā kuo tā ʻo ʻenau ngaahi ʻotua: ʻoua naʻa ke holi ki he siliva pe ko e koula ʻoku ʻiate kinautolu, pea toʻo ia kiate koe, telia naʻa heleʻi ai koe: he koe meʻa fakalielia ia kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 7:26 Pea ʻoua naʻa ke ʻomi ʻae meʻa fakalielia ki ho fale, telia naʻa ke hoko ko e meʻa malaʻia ʻo hangē ko ia: ka ke fehiʻa matemate ki ai, pea ke fakaliliʻa ki ai he ko e meʻa fakamalaʻia ia.
DEU 8:1 “Ko e ngaahi fekau kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni ke mou tokanga ki ai ʻo fai, koeʻuhi ke mou moʻui, pea tupu ʻo tokolahi, pea ʻalu atu ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia naʻe fuakava ai ʻe Sihova ki hoʻomou ngaahi tamai.
DEU 8:2 Pea te ke manatu ki he hala kotoa pē ʻaia naʻe tataki ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ni ʻi he toafa, ke fakaangavaivaiʻi koe, ke ʻahiʻahiʻi koe, pea ke ʻilo ʻaia kotoa pē naʻe ʻi ho loto, pe te ke tauhi ki heʻene ngaahi fekau, pe ʻikai.
DEU 8:3 Pea naʻa ne fakavaivaiʻi koe, ʻo ne tuku koe ke ke fiekaia, pea naʻa ne fafanga ʻaki koe ʻae mana, ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻilo, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hoʻo ngaahi tamai; koeʻuhi ke ne fakahā kiate koe ʻoku ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻoku moʻui ʻae tangata ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihova.
DEU 8:4 Naʻe ʻikai fakaʻaʻau ʻo motuʻa ho ngaahi kofu, pea naʻe ʻikai fufula ho vaʻe, ʻi he taʻu ni ʻe fāngofulu.
DEU 8:5 Pea te ke tokanga mo ʻilo ʻi ho loto foki, ʻoku hangē ko e tautea ʻe he tangata hono foha, ʻoku pehē pe ʻae tautea koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 8:6 Ko ia, ke ke tauhi ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻalu ʻi hono ngaahi hala, pea ke manavahē kiate ia.
DEU 8:7 He ko Sihova ko ho ʻOtua ʻoku ne ʻomi koe ki he fonua lelei, ko e fonua ʻoe ngaahi vaitafe, ʻoe ngaahi matavai mo e loloto ʻoku tupu mei he ngaahi luo mo e ngaahi moʻunga;
DEU 8:8 Ko e fonua ʻoe uite mo e paʻale, mo e ngaahi vaine, mo e ʻakau ko e fiki, mo e pomikanite; ko e fonua ʻoe ʻakau ko e ʻolive fai lolo, mo e honi;
DEU 8:9 Ko e fonua ke ke kai mā taʻehahonge, ʻe ʻikai te ke masiva ʻi ha meʻa ʻe taha ʻi ai; ʻae fonua ʻoku maka ʻaki ʻae ʻaione, pea te ke keli mei hono ngaahi moʻunga ʻae palasa.
DEU 8:10 ‌ʻOka ke ka kai ʻo mākona, te ke toki fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua koeʻuhi ko e fonua lelei ʻaia kuo ne foaki kiate koe.
DEU 8:11 “Vakai ke ʻoua naʻa ke fakangaloʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻi he liʻaki ʻo ʻene ngaahi fekau, mo ʻene ngaahi fakamaau, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni:
DEU 8:12 Telia naʻa hili hoʻo kai ʻo mākona, pea kuo ke langa hao ngaahi fale lelei, ʻo nofo ai;
DEU 8:13 Pea kuo tupu ʻo lahi hoʻo fanga manu lalahi mo hoʻo fanga manu siʻi, pea kuo tupu ʻo lahi hoʻo siliva mo hoʻo koula, pea kuo tupu ʻo lahi ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu;
DEU 8:14 Pea toki hiki hake ho loto, pea ke fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi koe kituaʻā mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale ʻoe pōpula;
DEU 8:15 ‌ʻAia naʻa ne tataki atu koe ʻi he fuʻu toafa lahi mo fakamanavahē ko ia, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae ngaahi ngata vela, mo e ngaahi sikopio, mo e laʻāina, pea naʻe ʻikai ha vai ʻi ai; ʻaia naʻa ne ʻomi vai kiate koe mei he maka afi;
DEU 8:16 ‌ʻAia naʻa ne fafangaʻi koe ʻi he toafa ʻaki ʻae mana, ʻaia naʻe ʻikai ʻilo ʻe hoʻo ngaahi tamai, koeʻuhi ke ne fakavaivaiʻi koe, pea koeʻuhi ke ne ʻahiʻahiʻi koe, ke fai lelei kiate koe ʻi ho ikuʻanga:
DEU 8:17 Pea telia naʻa ke pehē ʻi ho loto, Ko hoku mālohi mo e mafai ʻo hoku nima kuo ne lavaʻi ʻae ngaahi koloa ni maʻaku.
DEU 8:18 Ka ke manatu koe kia Sihova ko ho ʻOtua: he ko ia ia ʻoku ne foaki kiate koe ʻae mafai ke maʻu ʻae koloa, koeʻuhi ke ne fakamaʻu ʻene fuakava ʻaia naʻa ne fuakava ai ki hoʻo ngaahi tamai, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
DEU 8:19 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau ʻoku ke fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻo ʻalu ʻo muimui ʻi he ngaahi ʻotua
DEU 8:20 Hangē ko e ngaahi kakai ʻoku fakaʻauha ʻe Sihova mei homou ʻao, ʻe pehē pe hoʻomou ʻauha; ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻefietalangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua.
DEU 9:1 “Fanongo, ʻE ʻIsileli: ʻoku ke ʻalu he ʻaho ni ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ke ʻalu ke maʻu ʻae ngaahi puleʻanga ʻoku lahi hake mo mālohi lahi ʻiate koe, ʻae ngaahi kolo ʻoku lahi, mo mole ki langi ʻa honau ʻā.
DEU 9:2 Ko e kakai lalahi mo lōloa, ko e fānau ʻae kau ʻAnaki ʻakinautolu ʻoku ke ʻiloʻi, pea kuo ke fanongo ʻae lau ki ai, ʻo pehē, Ko hai ʻe faʻa tuʻu ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻAnaki!
DEU 9:3 Ko ia ke ke ʻilo he ʻaho ni, ko Sihova ko ho ʻOtua ko ia ia ʻoku ʻalu muʻomuʻa ʻiate koe; hangē ko e afi fakaʻauha te ne fakaʻauha ʻakinautolu, pea ʻe tulaki hifo ʻe ia ʻakinautolu ʻi ho ʻao: ko ia te ke kapusi ai ʻakinautolu kituʻa, ʻo fakaʻauha vave ʻakinautolu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kiate koe.
DEU 9:4 ‌ʻOua naʻa ke lea ʻe koe ʻi ho loto, ʻoka hili hono kapusi kituʻa ʻakinautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua mei ho ʻao, ʻo pehē, Ko e meʻa ʻi heʻeku māʻoniʻoni ko ia kuo ʻomi ai au ʻe Sihova ke u maʻu ʻae fonua ni: ka ko e meʻa ʻi he angakovi ʻoe ngaahi puleʻanga ni, ko ia ʻoku kapusi ai ʻe Sihova ʻakinautolu kituʻa mei ho ʻao.
DEU 9:5 ‌ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻi hoʻo māʻoniʻoni, pe ʻi he angatonu ʻo ho loto, ʻoku ke ʻalu ke maʻu honau fonua: ka ko e meʻa ʻi he angakovi ʻoe ngaahi puleʻanga ni ko ia ʻoku kapusi ai kituʻa ʻakinautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua mei ho ʻao, pea koeʻuhi ke ne fakamoʻoni ki he folofola ʻaia naʻe fuakava ai ʻa Sihova ki hoʻo ngaahi tamai, ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope.
DEU 9:6 Ko ia ke ke ʻilo, ʻoku ʻikai foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae fonua lelei ni kiate koe ke ke maʻu ia ʻi hoʻo māʻoniʻoni: he ko e kakai kia kekeva ʻakimoutolu.
DEU 9:7 ¶ “Ke ke manatu, pea ʻoua naʻa fakangalongaloʻi, ʻa hoʻo fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻi he toafa: talu ʻae ʻaho naʻa ke hiki ai mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo aʻu ki hoʻomou hoko ki he potu ni, kuo mou fai angatuʻu kia Sihova.
DEU 9:8 Pea ʻi Holepi foki naʻa mou fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova, ko ia naʻe houhau ai ʻa Sihova kiate kimoutolu ke fakaʻauha ʻakimoutolu.
DEU 9:9 ‌ʻI heʻeku ʻalu hake ki he moʻunga ke maʻu ʻae ongo maka lafalafa, ʻae ongo maka ʻoe fuakava ʻaia naʻe fai ʻe Sihova mo kimoutolu, pea ne u nofo ʻi he moʻunga ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, naʻe ʻikai te u kai mā pe inu vai:
DEU 9:10 Pea naʻe tuku mai kiate au ʻe Sihova ʻae ongo maka lafalafa kuo tohi ʻaki ʻae louhiʻi nima ʻoe ʻOtua; pea naʻe tohi ʻi ai ʻo fakatatau ki he ngaahi lea kotoa pē ʻaia naʻe folofola ai ʻa Sihova kiate kimoutolu ʻi he moʻunga mei he lotolotonga ʻoe afi ʻi he ʻaho ʻae fakataha.
DEU 9:11 Pea hili ʻae ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe tuku mai kiate au ʻe Sihova ʻae ongo maka lafalafa, ʻio, ʻae ongo maka lafalafa ʻoe fuakava.
DEU 9:12 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ‘Tuʻu hake pea ke ʻalu vave hifo mei heni; he ko ho kakai ʻaia kuo ke ʻomi kituʻa mei ʻIsipite kuo nau fakahalaʻi ʻakinautolu; kuo nau tafoki leva mei he hala ʻaia naʻaku fekau ai ʻakinautolu; kuo nau ngaohi maʻanautolu ʻae meʻa fakatātā kuo haka.’
DEU 9:13 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au foki, ʻo pehē, ‘Kuo u mamata ki he kakai ni, pea vakai, ko e kakai kia kekeva ʻakinautolu:
DEU 9:14 Tuku ai pe au, koeʻuhi ke u fakaʻauha ʻakinautolu, pea tāmateʻi honau hingoa mei he lalo langi: pea te u fakatupu ʻiate koe ha hako mālohi mo lahi hake ʻiate kinautolu.’
DEU 9:15 Pea naʻaku tafoki ʻo ʻalu hifo ai mei he moʻunga, pea naʻe vela ʻae moʻunga ʻi he afi: pea naʻe ʻi hoku nima ʻae ongo maka lafalafa ʻoe fuakava.
DEU 9:16 Pea naʻaku sio, pea vakai, kuo mou fai angahala kia Sihova ko homou ʻOtua, pea kuo mou ngaohi ha fakatātā haka ki he pulu mui: ne mou tafoki vave mei he hala ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu.
DEU 9:17 Pea naʻaku ʻave ʻae ongo maka lafalafa ʻo lī ia mei hoku ongo nima pea naʻe maumau ia ʻi homou ʻao.
DEU 9:18 Pea naʻaku fakafoʻohifo ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko [ʻeku ]muʻaki fai, ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu: naʻe ʻikai te u kai ha mā, pe inu ha vai, ko e meʻa ʻi hoʻomou ngaahi angahala ʻaia naʻa mou angahala ai, ʻi he fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fakatupu hono houhau.
DEU 9:19 He naʻaku manavahē ʻi he houhau pea ʻi he houhau vela, ʻaia naʻe houhau ʻaki ʻe Sihova kiate kimoutolu ke fakaʻauha ʻakimoutolu. Ka naʻe tokanga ʻa Sihova kiate au ʻi he kuonga ko ia foki.
DEU 9:20 Pea naʻe houhau lahi ʻa Sihova kia ʻElone ke fakaʻauha ia: pea naʻaku lotua ʻa ʻElone foki ʻi he kuonga ko ia.
DEU 9:21 Pea ne u ʻave hoʻomou angahala, ko e ʻuhiki pulu naʻa mou ngaohi, pea tutu ia ʻaki ʻae afi, pea malamalaki ia, peau momomomosi ia ke iiki ʻaupito, ʻo tatau mo e efuefu: pea naʻaku lī ʻa hono efuefu ki he vaitafe naʻe ʻalu hifo mei he moʻunga.
DEU 9:22 Pea ʻi Tapela, mo Masa, pea ʻi Kipiloti-Hateva, naʻa mou fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova.
DEU 9:23 Pea ʻi he fekau ʻa Sihova ʻakimoutolu mei Ketesi-Pania, ʻo pehē, Mou ʻalu hake ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia kuo u foaki kiate kimoutolu: naʻa mou angatuʻu ai ki he fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua, pea naʻe ʻikai te mou tui kiate ia, pe tokanga ki hono leʻo.
DEU 9:24 Kuo mou angatuʻu kia Sihova talu mei he ʻaho naʻaku ʻilo ai ʻakimoutolu.
DEU 9:25 Naʻe pehē pe ʻa ʻeku fakatōmapeʻe au ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, ʻo hangē ko ʻeku tomuʻa fai ia; ko e meʻa ʻi he pehē ʻe Sihova te ne fakaʻauha ʻakimoutolu.
DEU 9:26 Ko ia ne u lotu ai kia Sihova, ʻo pehē, ‘ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoua naʻa ke fakaʻauha ho kakai mo ho tofiʻa, ʻaia kuo ke huhuʻi ʻi hoʻo māfimafi, ʻaia kuo ke ʻomi mei ʻIsipite ʻaki ʻae nima mālohi.
DEU 9:27 Manatu ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope; ʻoua naʻa ke ʻafio ki he talangataʻa ʻae kakai ni, pe ki heʻenau angakovi, pe ko ʻenau angahala:
DEU 9:28 Telia naʻa lau pehē ʻe he fonua naʻa ke ʻomi ʻakimautolu mei ai, Ko e meʻa ʻi he ʻikai mafai ʻe Sihova ke ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ʻaia naʻa ne talaʻofa kiate kinautolu, pea ko e meʻa ʻi heʻene ʻita kiate kinautolu, ko ia kuo ne ʻomi ai ʻakinautolu kituaʻā ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he toafa.
DEU 9:29 Ka ko e moʻoni ko ho kakai ʻakinautolu mo ho tofiʻa, ʻaia naʻa ke ʻomi kituaʻā ʻi ho mālohi lahi pea ʻi ho nima kuo mafao.’
DEU 10:1 “Pea naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au ʻi he kuonga ko ia, ‘Ke ke tā mai ʻae ongo maka lafalafa ʻo hangē ko e ʻuluaki, pea ke ʻalu hake kiate au ki he moʻunga, pea ke ngaohi kiate koe ha puha ʻakau.’
DEU 10:2 Pea te u tohi ki he ongo maka lafalafa ʻae ngaahi lea naʻe ʻi he ʻuluaki maka ʻaia naʻa ke maumauʻi, pea te ke ʻai ia ki he puha.
DEU 10:3 Pea ne u ngaohi ʻae puha ʻoe ʻakau ko e sitimi, peau tātā ʻae ongo maka lafalafa ʻo hangē ko e ʻuluaki, pea u ʻalu hake ki he moʻunga, naʻe ʻi hoku nima ʻae ongo maka lafalafa.
DEU 10:4 Pea naʻe tohi ʻe ia ki he ongo maka lafalafa ʻo fakatatau ki he ʻuluaki tohi, ko e fekau ʻe hongofulu, ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻi he moʻunga mei he lotolotonga ʻoe afi ʻi he ʻaho ʻoe fakataha: pea naʻe tuku mai ia ʻe Sihova kiate au.
DEU 10:5 Pea naʻaku tafoki au ʻo ʻalu hifo mei he moʻunga, peau ʻai ʻae ongo maka lafalafa ki he puha naʻaku ngaohi; pea ʻoku ʻi ai ia, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate au.
DEU 10:6 ¶ “Pea naʻe hiki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻa honau fononga mei Piheloti ʻoe fānau ʻa Sekani ki Mosela: pea naʻe pekia ai ʻa ʻElone, pea naʻe tanu ia ʻi ai; pea naʻe tongia ia ʻe ʻEliesa ko hono foha ʻi he ngāue fakataulaʻeiki.
DEU 10:7 Pea naʻa nau fononga mei ai ki Kotikota; pea mei Kotikota ki Sotipati, ko e fonua ʻoe ngaahi vaitafe.
DEU 10:8 ¶ “Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe vaheʻi ʻe Sihova ʻae faʻahinga ʻo Livai, ke haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova, ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova ke tauhi kiate ia, mo tāpuakiʻi ʻi hono huafa, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
DEU 10:9 Ko ia ʻoku ʻikai maʻu ai ha tufakanga, pe ha tofiʻa ʻe Livai fakataha mo hono kāinga; ko hono tofiʻa ʻoʻona ʻa Sihova, ʻo hangē ko e talaʻofa kiate ia ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 10:10 Pea ne u tatali ʻi he moʻunga, ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, ʻo hangē ko e fuofua fai; pea naʻe tokanga kiate au ʻa Sihova ʻi he kuonga foki ko ia, pea naʻe ʻikai fie fakaʻauha ʻakimoutolu ʻe Sihova.
DEU 10:11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, Tuʻu hake, ʻo fononga atu ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi kenau ʻalu atu ʻo maʻu ʻae fonua, ʻaia naʻaku fuakava ai ki heʻenau ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu.
DEU 10:12 ¶ “Pea ko eni, ʻE ʻIsileli, ko e hā ia ʻoku fekau ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, ka ke manavahē kia Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻalu ʻi hono ngaahi hala kotoa pē, pea ke ʻofa kiate ia, pea ke tauhi ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa pea mo ho laumālie kotoa.
DEU 10:13 Ke tauhi ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni ke ke lelei ai?
DEU 10:14 Vakai, ko e langi mo e langi ʻoe ngaahi langi ʻoku ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ko māmani foki, mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai.
DEU 10:15 Ka naʻe finangalo lelei ʻa Sihova ki hoʻo ngaahi tamai ke ʻofa kiate kinautolu, pea naʻa ne fili honau hako kimui ʻiate kinautolu, ʻio, ko kimoutolu ʻi he kakai kotoa pē, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
DEU 10:16 Ko ia ke mou kamuʻi ʻae kili ʻo homou loto, pea ʻoua te mou kei kia kekeva.
DEU 10:17 He ko Sihova ko homou ʻOtua ko e ʻOtua ia ʻoe ngaahi ʻotua, mo e ʻEiki ia ʻoe ngaahi ʻeiki, ko e ʻOtua lāngilangi, ko e māfimafi, mo fakailifia, ʻaia ʻoku ʻikai filifilimānako ki he kakai, pe maʻu ha totongi:
DEU 10:18 ‌ʻOku ne fakamaau ʻe ia maʻae tamai mate mo e fefine paea, ʻoku ʻofa ia ki he muli, ʻo ne foaki ki ai ʻae meʻakai mo e kofu.
DEU 10:19 Ko ia mou ʻofa foki ki he muli: he naʻa mou nofo ko e kau muli ʻi he fonua ko ʻIsipite.
DEU 10:20 Ke ke manavahē kia Sihova ko ho ʻOtua; ko ia pe ke ke tauhi, pea ke pikitai kiate ia pe, pea fuakava ki hono huafa.
DEU 10:21 Ko ho vikivikiʻanga ia, pea ko ho ʻOtua ia, ʻaia kuo ne fai maʻau ʻae ngaahi meʻa lahi mo fakamanavahē, ʻaia kuo mamata ki ai ʻa ho mata.
DEU 10:22 Naʻe ʻalu hifo ʻa hoʻo ngaahi tamai ki ʻIsipite ko e kakai ʻe toko fitungofulu; pea ko eni kuo ngaohi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi homou tokolahi.
DEU 11:1 Ko ia ke ke “ʻOfa kia Sihova ko ho ʻOtua, pea tauhi maʻuaipē ʻene pule, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fakamaau, mo ʻene ngaahi fekau.
DEU 11:2 Pea ke mou ʻilo he ʻaho ni: he ʻoku ʻikai te u lea pe ki hoʻomou fānau ʻaia naʻe ʻikai ke ʻilo, pe mamata ki he tautea meia Sihova ko homou ʻOtua, ko ʻene māfimafi, mo hono nima mālohi, mo hono nima kuo mafao atu,
DEU 11:3 Mo ʻene ngaahi mana, mo ʻene ngaahi ngāue, ʻaia naʻa ne fai ʻi loto ʻIsipite, kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea ki hono fonua kotoa pē;
DEU 11:4 Pea mo ia naʻa ne fai ki he kautau ʻo ʻIsipite, ki heʻenau fanga hoosi, pea ki heʻenau ngaahi saliote; ʻa ʻene ngaohi ʻae vai ʻoe Tahi Kulokula ke lōmakiʻi ʻakinautolu ʻi heʻenau tuli ʻakimoutolu, pea mo e fakaʻauha ʻakinautolu ʻe Sihova ʻo aʻu ki he ʻaho ni;
DEU 11:5 Mo ia naʻa ne fai kiate kimoutolu ʻi he toafa ʻo aʻu ki hoʻomou hoko ki he potu ni;
DEU 11:6 Pea mo ia naʻa ne fai kia Tatani mo ʻEpilami, ko e ongo foha ʻo ʻIliapi, ko e foha ʻo Lupeni: ʻi he mafaʻa ʻe he kelekele hono ngutu, ʻo ne folo hifo ʻakinaua, mo hona kakai, mo hona ngaahi fale fehikitaki, mo e meʻa moʻui kotoa pē naʻa na maʻu, ʻi he lotolotonga ʻo ʻIsileli kotoa pē:
DEU 11:7 Ka kuo mamata ʻe homou mata ki he ngaahi ngāue lahi kotoa pē ʻa Sihova ʻaia naʻa ne fai.
DEU 11:8 Ko ia ke mou tauhi ai ʻae ngaahi fekau ʻoku ou fekau ai kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni, koeʻuhi ke mou mālohi, pea ʻalu atu ʻo maʻu ʻae fonua, ʻaia ʻoku mou ʻalu ke nofo ai;
DEU 11:9 Pea koeʻuhi ke mou fakatolonga ai homou ngaahi ʻaho ʻi he fonua, ʻaia naʻe fuakava ai ʻa Sihova ki hoʻomou ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu mo honau hako, ko e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻahuhu mo e honi.
DEU 11:10 ¶ “Ka ko e fonua, ʻaia ʻoku mou ʻalu ke maʻu ia, ʻoku ʻikai tatau mo e fonua ko ʻIsipite, ʻaia naʻa mou haʻu mei ai, ʻaia naʻa ke tūtuuʻi ai hoʻo tengaʻi ʻakau, pea fakaviviku ʻaki ia ho vaʻe, ʻo hangē ha ngoue ʻoe ngaahi ʻakau kai:
DEU 11:11 Ka ko e fonua, ʻoku mou ʻalu ai ke mou maʻu, ko e fonua moʻungaʻia mo tokalelei, pea ʻoku ne inu vai ʻi he ʻuha mei he langi:
DEU 11:12 Ko e fonua ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ko e fofonga ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻoku ʻafio maʻu ki ai, mei he kamataʻanga ʻoe taʻu ki hono ngataʻanga ʻoe taʻu.
DEU 11:13 ¶ “Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau te mou faʻa tokanga ki heʻeku ngaahi fekau ʻaia ʻoku ou fekau ai kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni, ke ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke tauhi ʻaki ia homou loto kotoa mo homou laumālie kotoa,
DEU 11:14 Te u tuku ai kiate kimoutolu ʻae ʻuha ʻo homou fonua ʻi hono faʻahitaʻu totonu, ʻae ʻuha muʻa mo e ʻuha mui, koeʻuhi ke ke tānaki hoʻo uite, mo hoʻo uaine, mo hoʻo lolo.
DEU 11:15 Pea te u ʻatu ʻae mohuku ki he fonua ki hoʻo fanga manu, koeʻuhi ke ke kai pea ke mākona.
DEU 11:16 Vakai kiate kimoutolu naʻa kākāʻia homou loto, pea mou tafoki, pea tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, pea lotu kiate kinautolu;
DEU 11:17 Pea tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova kiate kimoutolu, pea tāpuni ai ʻae langi, ke ʻoua naʻa ʻuha, pea ke ʻoua naʻa tupu ʻi he fonua hono ngaahi fua; pea mou ʻauha vave mei he fonua lelei ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova kiate kimoutolu.
DEU 11:18 ¶ “Ko ia ke mou ʻai ʻeku ngaahi lea ni ki homou loto mo homou laumālie, pea nonoʻo ia ki ho nima ko e fakaʻilonga, pea ke ʻiate koe ia ko e pale ʻi he vahaʻa ʻo ho mata.
DEU 11:19 Pea ke mou ako ʻaki ia ki hoʻomou fānau, ʻo talanoa ki ai ʻoka ke ka nofo ʻi ho fale, pea ʻoka ke ka ʻeveʻeva ʻi he hala, ʻoka ke ka tokoto hifo, pea ʻoka ke ka tuʻu hake.
DEU 11:20 Pea ke ke tohi ia ki he ngaahi pou ʻoe matapā ʻo ho fale, pea ki ho ngaahi matapā.
DEU 11:21 Koeʻuhi ke fakalahi ai homou ngaahi ʻaho, mo e ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou fānau, ʻi he fonua ʻaia naʻe fuakava ki ai ʻa Sihova ki hoʻomou ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻoe langi ki he māmani.
DEU 11:22 ¶ “He kapau te mou hangahanga tauhi ʻae ngaahi fekau ni ʻaia ʻoku ou fekau ai kiate kimoutolu ke fai ki ai, ke ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua, ke ʻalu ʻi hono ngaahi hala kotoa pē, pea ke mou pikitai kiate ia;
DEU 11:23 Pehē ʻe toki kapusi ai ʻe Sihova ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē mei homou ʻao, pea te mou hoko ʻo maʻu ʻae ngaahi puleʻanga ʻoku lahi hake pea mālohi lahi ʻiate kimoutolu.
DEU 11:24 Ko e potu kotoa pē ʻe tuʻu ki ai homou ʻaofivaʻe ʻe ʻomoutolu ia: mei he toafa mo Lepanoni, mei he vaitafe, ʻae vaitafe ko ʻIufaletesi, ʻio, ʻo aʻu atu ki he tahi mamaʻo ko homou potu ia.
DEU 11:25 ‌ʻE ʻikai ha tangata ʻe faʻa tuʻu ʻi homou ʻao; koeʻuhi ʻe tuku ʻe Sihova ko homou ʻOtua ʻae manavahē kiate kimoutolu mo e lilika kiate kimoutolu ki he fonua kotoa pē ʻaia te mou hoko ʻo tuʻu ki ai, ʻo hangē ko ʻene folofola kiate kimoutolu.
DEU 11:26 ¶ “Vakai, ʻoku ou tuku ʻi homou ʻao he ʻaho ni ʻae monūʻia mo e malaʻia;
DEU 11:27 Ko e monūʻia, ʻo kapau te mou talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia ʻoku ou fekau kiate kimoutolu he ʻaho ni:
DEU 11:28 Pea ko e malaʻia, ʻokapau ʻe ʻikai te mou talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ka mou tafoki ʻo afe mei he hala ʻaia ʻoku ou fekau kiate kimoutolu he ʻaho ni, ke ʻalu ʻo muimui ʻi he ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te mou ʻilo.
DEU 11:29 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ʻomi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he fonua ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai ke maʻu ia, te ke ʻai ʻae monūʻia ki he moʻunga ko Kelisimi, mo e malaʻia ki he moʻunga ko Ipale.
DEU 11:30 ‌ʻIkai ʻoku na ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻi he hala ʻaia ʻoku ʻalu hifo ai ʻae laʻā, ʻi he fonua ʻoe kakai Kēnani, ʻaia ʻoku nofo ʻi he toafa ʻo hangatonu atu ki Kilikali, ʻo ofi ki he ngaahi tafangafanga ʻo Mole?
DEU 11:31 He te mou hoko atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ke ʻalu atu ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu, pea te mou maʻu ia, pea nofo ki ai.
DEU 11:32 Pea ke mou tokanga ʻo fai ʻae ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau ʻaia ʻoku ou fokotuʻu ʻi homou ʻao he ʻaho ni.
DEU 12:1 “Ko eni ʻae ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau, ʻaia ke mou tokanga ki ai ʻo fai ʻi he fonua, ʻaia ʻoku foaki kiate koe ke maʻu ia ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻa hoʻomou ngaahi tamai, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻoku mou moʻui ʻi he funga ʻo māmani.
DEU 12:2 Ke mou fakaʻauha ʻaupito ʻae potu kotoa pē, ʻaia naʻe tauhi ʻi ai honau ngaahi ʻotua ʻe he ngaahi puleʻanga te mou ikuna, ʻi he ngaahi moʻunga, pea ki he ngaahi tafungofunga, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē:
DEU 12:3 Pea ke mou holoki hifo honau ngaahi feilaulauʻanga, pea fesiʻi honau ngaahi pou, pea tutu honau ngaahi vaotapu ʻaki ʻae afi; pea ke mou tā hifo honau ngaahi meʻa fakatātā ki honau ngaahi ʻotua, pea fakaʻauha honau ngaahi hingoa mei he potu ko ia.
DEU 12:4 ‌ʻE ʻikai te mou fai pehē kia Sihova ko homou ʻOtua.
DEU 12:5 Ka ko e potu ko ia ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko homou ʻOtua mei homou ngaahi faʻahinga kotoa pē ke ʻai ki ai hono huafa, ʻio, ke mou kumi ki hono ʻafioʻanga, pea ke mou hoko atu ki ai:
DEU 12:6 Pea te mou fetuku ki ai ʻa hoʻomou ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau, mo hoʻomou tukuhau, mo e feilaulau hiki hake ʻa homou nima, mo hoʻomou ngaahi fuakava, mo hoʻomou meʻa ʻatu ʻi he loto ʻofa, mo e ʻuluaki fānau ʻa hoʻomou fanga manu lalahi mo hoʻomou fanga manu siʻi.
DEU 12:7 Pea ke mou kai ʻi ai ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua, pea mou fiefia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou mafao atu homou nima ki ai, ʻakimoutolu mo homou kau nofoʻanga, ʻaia kuo tāpuaki ʻaki koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 12:8 ‌ʻE ʻikai te mou fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi heni he ʻaho ni, ʻae tangata kotoa pē ʻaia ʻoku totonu ʻi hono ʻao ʻoʻona.
DEU 12:9 He ʻoku teʻeki ai hoko ʻakimoutolu ki he mālōlōʻanga, pea ki he tofiʻa, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu.
DEU 12:10 Ka ʻi hoʻomou ʻalu atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, pea nofo ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua ke mou maʻu, pea ʻi heʻene tuku kiate kimoutolu ʻae mālōlō mei homou ngaahi fili kotoa pē ʻoku takatakai ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou nofo fiemālie pē;
DEU 12:11 ‌ʻE toki ʻi ai ha potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke pule ke nofo ki ai hono huafa; te mou fetuku ki ai ʻaia kotoa pē ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ko hoʻomou ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau, ʻa hoʻomou ngaahi tukuhau, mo e feilaulau hiki hake ʻa homou nima, mo hoʻomou ngaahi fuakava ʻaia ʻoku mou fuakava ai kia Sihova:
DEU 12:12 Pea te mou fiefia ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua, ʻakimoutolu mo homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, mo hoʻomou kau tamaioʻeiki, mo homou kau nofoʻanga, pea mo e kau Livai ʻaia ʻoku ʻi homou ngaahi lotoʻā; he koeʻuhi ʻoku ʻikai hano tufakanga pe tofiʻa ʻiate kimoutolu.
DEU 12:13 Vakai lelei kiate koe ke ʻoua naʻa ke ʻatu hoʻo feilaulau tutu ʻi he potu kotoa pē ʻoku ke mamata ki ai.
DEU 12:14 Ka ko e potu ko ia ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ʻi homou faʻahinga ʻe taha, ke ke ʻatu ʻi ai ʻa hoʻo ngaahi feilaulau tutu, pea ke fai ʻi ai ʻaia kotoa pē ʻoku ou fekau kiate koe.
DEU 12:15 Ka neongo ia te ke tāmateʻi mo kai kakano ʻi ho ngaahi matapā kotoa pē, ʻaia kotoa pē ʻoku ke holi ki ai, ʻo fakatatau ki he tāpuaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻaia kuo ne tuku kiate koe; ko e taʻemaʻa mo e maʻa kenau ʻai mei ai, ʻi he ʻanitelope mo haʻate.
DEU 12:16 Kaeʻoua ʻaupito naʻa mou kai ʻae toto; ka mou lilingi ia ki he kelekele ʻo hangē ko e vai.
DEU 12:17 ¶ “ʻE ʻikai ngofua ke ke kai ʻi ho lotoʻā hono hongofulu ʻoe vahe ʻo hoʻo uite, pe ʻo hoʻo uaine, pe ʻo hoʻo lolo, pe ko e ʻuluaki ʻuhiki ʻo hoʻo fanga manu lalahi pe ko e fanga manu siʻi, pe ko ha meʻa ʻi hoʻo fuakava ʻaia kuo ke fuakava ki ai, pe ko hoʻo feilaulau loto lelei, pe ko e feilaulau hiki hake ʻa ho nima:
DEU 12:18 Ka te ke kai ia ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻi he potu ʻaia ʻoku fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻe koe, mo ho foha, mo ho ʻofefine, mo hoʻo tamaioʻeiki, mo hoʻo kaunanga, mo e Livai ʻaia ʻoku ʻi ho lotoʻā: pea te ke fiefia koe ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ke ʻai ho nima ki ai.
DEU 12:19 Ke ke vakai kiate koe ke ʻoua naʻa ke liʻaki ʻae kau Livai ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻoku ke moʻui ai ʻi he māmani.
DEU 12:20 ¶ “ʻOka fakalahi ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻa ho fonua, ʻo hangē ko ia kuo ne talaʻofa kiate koe, pea ke lau, ʻo pehē, Te u kai kakano, ko e meʻa ʻi hoʻo holi ke kai kakano; ʻe lelei pe hoʻo kai kakano, ʻaia ʻoku ke holi ki ai.
DEU 12:21 Kapau ʻoku mamaʻo ʻiate koe ʻae potu ʻaia kuo fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ʻai ki ai hono huafa, te ke toki tāmateʻi mei hoʻo fanga manu lalahi, pea mo hoʻo fanga manu siʻi, ʻaia kuo tuku kiate koe ʻe Sihova, ʻo hangē ko ia kuo u fekau kiate koe, pea te ke kai ʻi ho ngaahi matapā ʻaia kotoa pē ʻoku ke holi ki ai.
DEU 12:22 ‌ʻO hangē ko e kai ʻae ʻanitelope mo e haʻate, ʻe pehē pe hoʻo kai ʻena: ʻe fakatou kai ʻae taʻemaʻa mo e maʻa mei ai.
DEU 12:23 Ka ke vakai ke ʻoua ʻaupito naʻa ke kai toto: he ko e toto ko e moʻui; pea ʻoku ʻikai ngofua haʻo kai ʻae moʻuiʻanga fakataha mo e kanomate.
DEU 12:24 ‌ʻOua naʻa ke kai ia, ka ke lilingi ia ki he kelekele ʻo hangē ko e vai.
DEU 12:25 ‌ʻOua naʻa ke kai ia; koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea ki hoʻo fānau kimui ʻiate koe, ʻoka ke ka fai ʻaia ʻoku totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
DEU 12:26 Ka ko hoʻo ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻaia ʻoku ke maʻu, mo hoʻo meʻa kuo ke fuakava ʻaki, ke ke toʻo ʻo ʻave ia ki he potu ʻaia kuo fili ʻe Sihova:
DEU 12:27 Pea ke ʻatu hoʻo ngaahi feilaulau tutu, ko e kakano mo hono toto, ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova ko ho ʻOtua: pea ko e toto ʻo hoʻo ngaahi feilaulau ʻe lilingi ia ki he funga ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea te ke kai ʻe koe hono kakano.
DEU 12:28 Ke ke vakai mo tokanga ki he ngaahi lea ni ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe, Koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea ki hoʻo ngaahi fānau kimui ʻiate koe ʻo taʻengata, ʻoka ke ka fai ʻaia ʻoku lelei mo totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 12:29 ¶ “ʻOka motuhi mei ho ʻao ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae ngaahi puleʻanga, ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai ke maʻu ʻakinautolu, pea kuo ke hoko ʻo fetongi ʻakinautolu, ʻo nofo ʻi honau fonua;
DEU 12:30 Ke ke vakai kiate koe telia naʻa kākāʻia koe ʻi hoʻo angimui kiate kinautolu, ʻoka hili hono fakaʻauha ʻakinautolu mei ho ʻao, pea ʻoua naʻa ke fehuʻi koe ki honau ngaahi ʻotua, ʻo pehē, naʻe fēfē hono tauhi ʻe he ngaahi puleʻanga ni ki honau ngaahi ʻotua? He ʻe pehē pē ʻeku fai.
DEU 12:31 ‌ʻOua naʻa ke fai pehē kia Sihova ko ho ʻOtua: he ko e meʻa kovi kotoa pē kia Sihova, ʻaia ʻoku fehiʻa ia ki ai, kuo ʻosi ʻenau fai ki honau ngaahi ʻotua; he ko honau ngaahi foha mo honau ngaahi ʻofefine kuo nau tutu ʻi he afi ki honau ngaahi ʻotua.
DEU 12:32 “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, mou tokanga ki ai ʻo fai, ʻoua naʻa ke fakalahi ia, pē fakasiʻisiʻi ki ai.
DEU 13:1 “Kapau ʻoku tupu hake meiate kimoutolu ha taha ʻoku kikite, pe ko e tokotaha ʻoku misi ʻae ngaahi misi, pea tuku kiate koe ha fakaʻilonga pe ha meʻa fakaofo,
DEU 13:2 Pea ʻe hoko ʻae fakaʻilonga pe ko e meʻa fakaofo ʻaia naʻa ne lea ki ai, pea pehē ʻe ia, Ketau ʻalu ʻo muimui ʻi he ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻilo, pea ketau tauhi ʻakinautolu;
DEU 13:3 ‌ʻOua naʻa ke tokanga ki he lea ʻae kikite ko ia, pe ko e tokotaha ko ia ʻoku misi ʻae ngaahi misi: he ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻakimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua, ke ʻilo pe te mou ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua ʻaki homou loto kotoa mo homou laumālie kotoa:
DEU 13:4 Ke mou muimui ʻia Sihova ko homou ʻOtua, pea manavahē kiate ia, pea tauhi ʻene ngaahi fekau, pea fai talangofua ki hono leʻo, pea ke mou tauhi ia, pea pikitai kiate ia.
DEU 13:5 Pea ko e kikite ko ia, pe ko e tokotaha ʻoku misi ʻae ngaahi misi ko ia, ʻe tāmateʻi ia; ko e meʻa ʻi heʻene lea ke fakatafoki ʻakimoutolu meia Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo ne huhuʻi ʻakimoutolu mei he fale fakapōpula, ke fakahēʻi koe mei he hala ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke ʻalu ai. Pea ʻe pehē pe hoʻo tukuange ʻae kovi meiate koe.
DEU 13:6 ¶ “Kapau ʻoku fakahekeheke fakafufū kiate koe ʻe ho tokoua, ko e tama ʻa hoʻo faʻē, pē ko ho foha, pē ko ho ʻofefine, pē ko e uaifi ʻo ho fatafata, pe ko ho kaumeʻa ʻaia ʻoku tatau mo ho laumālie ʻoʻou, ʻo pehē, ‘Ke ta ō ʻo tauhi ʻotua kehe,’ ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi, ʻe koe, pe ʻe hoʻo ngaahi tamai;
DEU 13:7 ‌ʻI he ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻaia ʻoku nofo takatakai ʻiate kimoutolu pe ʻoku [nau ]ofi kiate koe, pe ʻoku mamaʻo atu ʻiate koe, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo māmani ʻo aʻu atu ki he ngataʻanga ʻe taha;
DEU 13:8 ‌ʻOua naʻa ke tui kiate ia, pe fie tokanga ki ai; pea ke ʻoua naʻa ʻofa ho mata kiate ia, pea ʻoua naʻa ke mamae ki ai, pea ʻoua naʻa ke fufū ia:
DEU 13:9 Ka ke tāmateʻi moʻoni ia; ʻe tomuʻa hoko ho nima kiate ia ke tāmateʻi ia, pea toki hoko ki ai ʻae nima ʻoe kakai kotoa pē.
DEU 13:10 Pea te ke tolongaki ʻaki ia ʻae maka, ke ne mate; ko e meʻa ʻi heʻene ʻahiʻahi ke fakahēʻi koe meia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale ʻoe pōpula.
DEU 13:11 Pea ʻe fanongo ki ai ʻa ʻIsileli kotoa pē, pea manavahē, pea ʻe ʻikai toe fai ha angakovi pehē ʻiate kimoutolu.
DEU 13:12 ¶ “Kapau te ke fanongo ki he talanoa ʻi ha kolo ʻe taha, ʻaia kuo foaki ʻe Sihova kiate koe ke ke nofo ai, ʻo pehē,
DEU 13:13 Ko e kau tangata niʻihi, ko e fānau ʻae kovi, kuo ʻalu ʻiate kimoutolu, pea kuo nau fakahēʻi ʻae kakai ʻo ʻenau kolo, ʻo pehē, ‘Ke tau ō ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe,’ ʻaia naʻe ʻikai te mou ʻilo;
DEU 13:14 Te ke toki fehuʻi koe, ʻo faʻa ʻeke, fehuʻi fakapapau; pea vakai, kapau ʻoku moʻoni, pea kuo pau ʻaupito ʻae meʻa ko ia pea kuo fai ʻae meʻa kovi lahi ko ia ʻiate kimoutolu;
DEU 13:15 Ko e moʻoni te ke teʻia ʻae kakai ʻoe kolo ko ia ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻo fakaʻauha ʻaupito ia, mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai, mo e ngaahi fanga manu ʻoku ʻi ai, ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.
DEU 13:16 Pea te ke tānaki hono vete kotoa pē ki he loto hala motuʻa, pea ke tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ko ia, pea mo e vete kotoa pē ʻo ia, koeʻuhi ko Sihova ko ho ʻOtua: ka ʻe hoko ia ko e tafungofunga pe ʻo taʻengata; ʻe ʻikai toe langa ia.
DEU 13:17 “Pea ke ʻoua naʻa hiki ki homou nima ha meʻa siʻi ʻi he ngaahi meʻa fakamalaʻia, koeʻuhi ke tafoki ʻa Sihova mei hono lahi fau ʻo hono houhau, pea fakahā ʻae ʻaloʻofa kiate koe, pea manavaʻofa kiate koe, pea fakatokolahi koe, ʻo hangē ko ʻene fuakava ki hoʻo ngaahi tamai;
DEU 13:18 ‌ʻOka ke ka tokanga ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke tauhi ʻene ngaahi fekau kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni, ke fai ʻaia ʻoku totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 14:1 “Ko e fānau ʻakimoutolu ʻa Sihova ko homou ʻOtua: ʻoua naʻa mou tafaʻi ʻakimoutolu, pe fafai homou foʻi laʻē koeʻuhi ko e pekia.
DEU 14:2 He ko e kakai māʻoniʻoni koe kia Sihova ko ho ʻOtua, pea kuo fili koe ʻe Sihova ke hoko ko e kakai ʻofeina kiate ia, ʻo lahi hake ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he funga ʻo māmani.
DEU 14:3 ¶ “ʻOua naʻa ke kai ha meʻa fakalielia ʻe taha.
DEU 14:4 Ko eni ʻae fanga manu ke mou kai: ko e pulu, mo e sipi, pea mo e kosi.
DEU 14:5 Ko e haʻate, mo e ʻanitelope, mo e tia mo e kosi kai vao, mo e tisone, mo e pulu ʻoe vao, mo e semela.
DEU 14:6 Pea mo e manu kotoa pē ʻoku mavaeua ʻae ʻaofivaʻe, mo vahevahe ke ua hono pesipesi, mo lamu ʻangaua ʻene kai ʻi he fanga manu, ko ia ke mou kai.
DEU 14:7 Ka ko ia ʻi ai ʻoku lamu ʻangaua ʻene kai, pea mo ia ʻoku mavaeua ʻae vaʻe; ʻo hangē ko e kāmeli, mo e hea, mo e lāpisi: he ʻoku nau lamu ʻangaua ʻenau kai, ka ʻoku ʻikai mavaeua honau ʻaofivaʻe: ko ia ia ʻoku taʻemaʻa kiate kimoutolu.
DEU 14:8 Pea ko e puaka, ʻoku vahevahe hono pesipesi, ka ʻoku ʻikai te ne lamu ʻangaua ʻene kai, ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu: ʻoua naʻa mou kai honau kakano, pe ala ki honau sino mate.
DEU 14:9 ¶ “Ko eni ia ʻi he meʻa moʻui kotoa pē ʻoku ʻi he vai te mou kai: ko ia kotoa pē ʻoku kaponga mo ʻuno te mou kai:
DEU 14:10 Pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻikai kaponga mo ʻuno ʻoua naʻa mou kai: ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu.
DEU 14:11 ¶ “ʻI he manu maʻa kotoa pē ʻoku kapakau te mou kai.
DEU 14:12 Ka ko kinautolu ni ʻoua naʻa mou kai: ko e ʻikale mo e ʻosifalesi mo e ʻosipale,
DEU 14:13 Mo e kaite, mo e volita ʻi hono faʻahinga,
DEU 14:14 Mo e leveni kotoa pē ʻi hono faʻahinga,
DEU 14:15 Mo e lulu, mo e taiseni ʻoe poʻuli, mo e kuko, mo e taiseni ʻi hono faʻahinga.
DEU 14:16 Ko e peka, mo e lulu lahi, mo e suani,
DEU 14:17 Mo e lofa, mo e sia ʻikale, mo e komolanite,
DEU 14:18 Mo e sitoaki, mo e motuku ʻi hono ngaahi faʻahinga, mo e lapiuingi, mo e pekalu.
DEU 14:19 Mo e ngaahi meʻa totolo kotoa pē ʻoku puna, ʻoku taʻemaʻa ia kiate kimoutolu: ʻoua naʻa kai ia.
DEU 14:20 Ka ko e ngaahi manu kapakau kotoa pē ʻoku maʻa ke mou kai.
DEU 14:21 ¶ “ʻOua naʻa mou kai ha meʻa ʻe taha ʻoku mate mahaki pe; ke ke ʻatu ia ki he muli ʻoku ʻi ho lotoʻā, koeʻuhi ke ne kai ia; pea ke fakatau ia ki he muli: he ko e kakai māʻoniʻoni koe kia Sihova ko ho ʻOtua. ʻOua naʻa ke haka ʻae ʻuhikiʻi manu ʻi he huhuʻa ʻo ʻene faʻē.
DEU 14:22 Ke ke tukuhau moʻoni ʻaki hono tupu kotoa pē ʻo hoʻo tenga, ʻaia ʻoku tupu ʻi he ngoue ʻi he taʻu tuku fakaholo.
DEU 14:23 Pea ke kai ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻi he potu ʻaia ʻe fili ʻe ia ke tuku ki ai hono huafa, hono vahe hongofulu ʻo hoʻo uite, mo hoʻo uaine, pea mo hoʻo lolo, mo e ngaahi ʻuluaki fānau ʻo hoʻo fanga manu lalahi, pea ʻi hoʻo fanga manu siʻi; koeʻuhi ke ke ʻilo ke manavahē maʻuaipē kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 14:24 Pea kapau ʻoku lōloa fau ʻae hala kiate koe, ko ia ʻoku ʻikai ai te ke faʻa fua ia ki ai; pe ʻoku mamaʻo ʻaupito meiate koe ʻae potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke tuku ki ai hono huafa, ʻi he hili hono tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua:
DEU 14:25 Te ke toki maʻu ʻaki ia ʻae paʻanga, pea ke nonoʻo ʻae paʻanga ʻi ho nima, pea ke ʻalu ki he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua:
DEU 14:26 Pea ke ʻatu ʻae ngaahi paʻanga ko ia ki he meʻa kotoa pē ʻoku ke holi ki ai, ʻae fanga pulu, pe ko e sipi, pe ko e uaine, pe ko e inu mālohi, pe ko e meʻa ʻoku ke holi ki ai; pea te ke kai ai ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea te ke fiefia, ʻa koe, pea mo ho kaungā nofoʻanga,
DEU 14:27 Pea mo e Livai ʻoku ʻi ho lotoʻā ʻoua naʻa ke liʻaki ia; he ʻoku ʻikai hano vahe pe tofiʻa mo kimoutolu.
DEU 14:28 ¶ “ʻI he ngataʻanga ʻo hono tolu taʻu, te ke ʻomi ʻae vahe hongofulu kotoa pē kuo tupu kiate koe ʻi he taʻu ko ia, pea te ke fokotuʻu ia ʻi ho lotoʻā:
DEU 14:29 Pea ko e Livai, (koe meʻa ʻi he ʻikai hano vāhenga pe tofiʻa fakataha mo koe,) mo e muli, mo e tamai mate, mo e uitou, ʻaia ʻoku ʻi ho ngaahi lotoʻā, ʻe haʻu ia, ʻo kai pea fiemālie; koeʻuhi ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he ngaahi ngāue kotoa pē ʻa ho nima ʻaia ʻoku ke fai.
DEU 15:1 “ʻI he ngataʻanga ʻo hono fitu ʻoe taʻu kotoa pē ke ke fai ʻae vete ange.
DEU 15:2 Pea ko hono anga ʻoe vete ange eni: Ko ia kotoa pē naʻe nō atu ha meʻa ki hono kaungāʻapi ke vete ʻe ia ia; ʻoua naʻa ʻeke ia ʻi hono kaungāʻapi, pe ki hono tokoua; koeʻuhi ʻoku ui ia ko e vete ange kia Sihova.
DEU 15:3 ‌ʻE ngofua ʻa hoʻo ʻeke ia ki he muli ka ko ia ʻoku ʻaʻau mo ho tokoua ʻe tukuange ia ʻe ho nima;
DEU 15:4 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha kau masiva ʻiate kimoutolu; koeʻuhi ʻe tāpuaki lahi koe ʻe Sihova ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke maʻu ko e tofiʻa:
DEU 15:5 ‌ʻO kapau te ke fanongo lelei ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke tokanga ʻo fai ʻae ngaahi fekau ni kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni.
DEU 15:6 He ʻoku tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene talaʻofa kiate koe: pea te ke nō atu ki he ngaahi puleʻanga lahi, ka ʻe ʻikai te ke nō mai; pea te ke pule koe ki he ngaahi puleʻanga lahi, ka ʻe ʻikai tenau pule kiate koe.
DEU 15:7 ¶ “Kapau ʻe ʻiate kimoutolu ha tangata masiva ʻi ho kāinga ʻi he ngaahi matanikolo ʻo ho fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, ʻoua naʻa ke fakafefeka ho loto, pe tāpuni ho nima ki ho tokoua masiva:
DEU 15:8 Ka te ke mafola ke lahi ho nima kiate ia, pea ke nō atu moʻoni kiate ia ke tatau mo ʻene masiva, ʻaia ʻoku ne masiva ai.
DEU 15:9 Vakai telia naʻa ai ha mahalo ʻi ho loto kovi, ʻo pehē, ʻOku ofi ʻa hono fitu ʻoe taʻu, ko e taʻu ʻoe vete ange: pea kovi ai ho mata ki ho tokoua masiva, pea ʻoku ʻikai te ke tuku ha meʻa kiate ia; pea tangi lāunga ai ia kia Sihova ʻiate koe, pea hoko ia ko e angahala kiate koe.
DEU 15:10 Ko e moʻoni te ke foaki kiate ia, pea ʻoua naʻa mamahi ho loto ʻi hoʻo foaki kiate ia: he koeʻuhi ko e meʻa ni ʻe tāpuaki ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mafao atu ho nima ki ai.
DEU 15:11 Koeʻuhi ʻe ʻikai ʻaupito ngata ʻae masiva mei ho fonua: ko ia ʻoku ou fekauʻi koe, ʻo pehē, Ke ke mafola ho nima ʻo lahi ki ho tokoua, ki he masiva, mo ia ʻoku tuʻutāmaki, ʻi ho fonua.
DEU 15:12 ¶ “Pea kapau kuo fakatau kiate koe ho tokoua, ko e tangata Hepelū, pe ko e fefine Hepelū, ʻo ne tauhi koe ʻi he taʻu ʻe ono; ke ke toki tukuange ia ke ʻataʻatā meiate koe ʻi hono fitu ʻoe taʻu.
DEU 15:13 Pea ʻoka ke ka fekau ia ke ʻalu ʻo ʻataʻatā meiate koe, ʻoua naʻa ke tuku ia ke ʻalu masiva;
DEU 15:14 Ka te ke tuku ʻae meʻa lahi kiate ia mei hoʻo fanga manu, pea mei hoʻo hahaʻanga, pea mei hoʻo tataʻoʻanga uaine: ʻi he meʻa ʻaia kuo tāpuakiʻi ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua te ke ʻatu kiate ia.
DEU 15:15 Pea ke manatu ko e tangata pōpula koe ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea naʻe huhuʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ko ia ʻoku ou fekau ai ʻae meʻa ni kiate koe he ʻaho ni.
DEU 15:16 Pea ʻe pehē, kapau ʻe pehē ʻe ia kiate koe, ʻE ʻikai te u ʻalu ʻiate koe; ko e meʻa ʻi heʻene ʻofa kiate koe mo ho fale, pea ko e meʻa ʻi heʻene lelei ʻiate koe;
DEU 15:17 Te ke toki toʻo mai ha vili, pea tui ʻaki ia hono telinga [ke maʻu ki ]he matapā, pea ʻe hoko ia ko hoʻo tamaioʻeiki ʻo taʻengata. Pea ke fai pehē foki ki hoʻo kaunanga.
DEU 15:18 ‌ʻOua naʻa matamata faingataʻa kiate koe, ʻoka ke ka tukuange ia ke ʻalu ʻo ʻataʻatā meiate koe; he naʻe tatau ia kiate koe mo e tamaioʻeiki ʻe toko ua ʻoku ngāue ki he totongi, ʻi heʻene tauhi koe ʻi he taʻu ʻe ono: pea ʻe tāpuaki koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai.
DEU 15:19 ¶ “Ko e ʻuluaki fānau tangata kotoa pē ʻoku tupu ʻi hoʻo fanga manu lalahi mo hoʻo fanga manu siʻi ke ke fakatapui kia Sihova ko ho ʻOtua: ʻoua naʻa ke fai ha ngāue ʻe taha ʻaki ʻae ʻuluaki ʻo hoʻo fanga pulu, pea ʻoua naʻa kosi ʻae ʻuluaki fānau ʻa hoʻo sipi.
DEU 15:20 Ka ke kai ia, ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻe koe mo ho fale kotoa, ʻi he taʻu tukufakaholo kotoa pē, ʻi he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova.
DEU 15:21 Pea kapau ʻoku ai hano mele, kapau ʻoku ketu, pe kui, pe[ʻi ai ]ha lavea kovi, ʻoua naʻa ke feilaulau ʻaki ia kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 15:22 Ke ke kai ia ʻi ho lotoʻā: ʻe fakatou kai ʻi ai ʻae taʻemaʻa mo e maʻa, ʻo hangē ko e ʻanitelope, mo e haʻate.
DEU 15:23 Kaeʻoua naʻa ke kai ʻa hono toto ka ke lilingi ia ki he kelekele ʻo hangē ko e vai.
DEU 16:1 “Tokanga ki he māhina ko ʻApipi, pea fai ai ʻae Lakaatu kia Sihova ko ho ʻOtua: koeʻuhi naʻe ʻomi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua mei ʻIsipite ʻi he poʻuli ʻi he māhina ko ʻApipi.
DEU 16:2 Ko ia ke ke feilaulau ʻaki ʻae Lakaatu kia Sihova ko ho ʻOtua, mei he fanga manu siʻi mo e fanga manu lalahi, ʻi he potu ko ia ʻe fili ʻe Sihova ke ʻai ki ai hono huafa.
DEU 16:3 ‌ʻOua naʻa ke kai mo ia ʻae mā kuo fakalēvani: ke ke kai ia mo e mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻio, ʻae mā ʻoe fakamamahi; he naʻa ke haʻu kituʻa mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he fakatoʻotoʻo: koeʻuhi ke ke manatu ai ki he ʻaho naʻa ke haʻu ai mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui ni.
DEU 16:4 Pea ʻoua naʻa ʻilo ʻiate koe ha mā kuo fakalēvani ʻi ho fonua kotoa pē ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea ko e kakano ʻoku feilaulau ʻaki ʻi he efiafi ʻoe ʻuluaki ʻaho, ʻoua naʻa tuku hono toe ʻi he pō ko ia ki he pongipongi.
DEU 16:5 ‌ʻOku ʻikai ngofua ke tāmateʻi ʻae Lakaatu ʻi ho ngaahi lotoʻā kotoa pē, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe:
DEU 16:6 Ka ʻi he potu ko ia ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ʻai ki ai hono huafa, ko e potu ko ia ke ke feilaulau ʻaki ʻi ai ʻae Lakaatu ʻi he efiafi, ʻi he ʻalu hifo ʻae laʻā, ʻi he feituʻu naʻa ke haʻu ai kituʻa mei ʻIsipite.
DEU 16:7 Pea te ke toʻo ʻo kai ia ʻi he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua: pea te ke foki ʻi he pongipongi ʻo ʻalu ki ho ngaahi fale fehikitaki.
DEU 16:8 Ko e ʻaho ʻe ono ke ke kai mā taʻefakalēvani: pea ke fai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻae fakataha māʻoniʻoni kia Sihova ko ho ʻOtua: ʻoua naʻa ke fai ai ha ngāue ʻe taha.
DEU 16:9 ¶ “Ke ke lau kiate koe ʻae uike ʻe fitu ke ke kamata hoʻo lau ʻae uike ʻe fitu mei he ʻaho ʻoku ke fuofua ʻai ʻae helepiko [ke tuʻusi ]ʻae uite.
DEU 16:10 Pea ke tauhi ʻae kātoanga ʻoe ngaahi uike kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ʻae feilaulau ʻoe meʻa loto lelei mei ho nima, ʻaia ke ke ʻatu ʻo fakatatau ki he tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua:
DEU 16:11 Pea te ke fiefia ko e ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻa koe, mo ho foha, mo ho ʻofefine, mo hoʻo tamaioʻeiki, mo hoʻo kaunanga, mo e Livai ʻaia ʻoku ʻi hoʻo kolo, mo e muli, mo e tamai mate, mo e uitou, ʻaia ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻi he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ʻai ki ai hono huafa.
DEU 16:12 Pea te ke manatu naʻa ke pōpula koe ʻi ʻIsipite: pea te ke tokanga mo fai ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ko eni.
DEU 16:13 ¶ “Ke ke tokanga ki he kātoanga ʻoe ngaahi fale fehikitaki ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻi he hili hoʻo tānaki hoʻo uite mo hoʻo uaine.
DEU 16:14 Pea te ke fiefia ʻi hoʻo kātoanga, ʻa koe, mo ho foha, mo ho ʻofefine, mo hoʻo tamaioʻeiki, mo hoʻo kaunanga, mo e Livai, mo e muli, mo e tamai mate, mo e fefine paea, ʻaia ʻoku ʻi ho lotoʻā.
DEU 16:15 Ke ke tauhi ʻae kātoanga māʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻe fitu kia Sihova ko ho ʻOtua ʻi he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova: koeʻuhi ʻe tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi hoʻo tupu meʻa kotoa pē, pea ʻi he ngaahi ngāue kotoa pē ʻa ho nima, ko ia ke ke fiefia moʻoni ai.
DEU 16:16 ¶ “ʻE liunga tolu ʻi he taʻu ʻae fakahā ʻa hoʻo kakai tangata kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻi he potu ʻaia ʻe fili ʻe ia; ʻi ho kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani, pea ʻi he kātoanga ʻoe ngaahi uike, pea ʻi he kātoanga ʻoe ngaahi fale fehikitaki: pea ʻoua naʻa mou haʻu mola pe ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova:
DEU 16:17 ‌ʻE foaki ʻe he tangata kotoa pē ʻo fakatatau mo ʻene mafai, ʻo taau mo e tāpuaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻaia kuo ne foaki kiate koe.
DEU 16:18 ¶ “Ke ke fakanofo ʻae kau fakamaau mo e kau matāpule kiate koe ʻi hoʻo ngaahi kolo kotoa pē, ʻaia ʻoku tuku kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻi ho ngaahi faʻahinga kotoa pē: pea kenau fakamaau ʻae kakai ʻi he fakamaau angatonu.
DEU 16:19 ‌ʻOua naʻa ke fakahalaʻi ʻae fakamaau; ʻoua naʻa ke filifilimānako ki he tangata, pe maʻu ha tukungoue: he ʻoku fakakui ʻe he meʻa foaki ʻae mata ʻoe poto, mo ne fakahalaʻi ʻae lea ʻae angatonu.
DEU 16:20 Ko ia ʻoku mātuʻaki angatonu ke ke muimui ki ai, koeʻuhi ke ke moʻui ai koe, pea maʻu ʻae fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe.
DEU 16:21 ¶ “ʻE ʻikai te ke tō ʻe koe ha ngaahi ʻakau ke ofi ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia te ke ngaohi kiate koe.
DEU 16:22 Pea ʻe ʻikai te ke fokotuʻu kiate koe ha meʻa fakatātā; ʻaia ʻoku fehiʻa ki ai ʻa Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 17:1 “ʻOua naʻa ke feilaulau ʻaki kia Sihova ko ho ʻOtua ha pulu, pe ha sipi, ʻaia ʻoku ai hano mele, pe ha momoʻi kovi: he ko e meʻa kovi ia kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 17:2 ¶ “Kapau ʻoku ʻilo ʻiate kimoutolu, ʻi ha kolo ʻaia ʻoku tuku mai ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, ha tangata pe ha fefine, ʻaia kuo fai ʻe ia ʻae angakovi ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻi he fai talangataʻa ki heʻene fuakava,
DEU 17:3 Pea kuo ʻalu ia ʻo tauhi ʻotua kehe, pea lotu ki ai, pe ko e laʻā, pe ko e māhina, pe ha meʻa ʻe taha ʻi he langi, ʻaia naʻe ʻikai te u fekau;
DEU 17:4 Pea kapau ʻoku tala ia kiate koe, pea kuo ke fanongo ki ai, mo ke fehuʻi fakapapau, pea vakai, ʻoku moʻoni, pea kuo pau pe ʻae meʻa ko ia, kuo fai ʻi ʻIsileli ʻae meʻa kovi ko ia:
DEU 17:5 Te ke toki ʻomi kituʻa ʻae tangata pe ko e fefine ko ia, ʻaia kuo ne fai ʻae meʻa kovi ko ia, ki ho matapā, ʻio, ʻae tangata pe ko e fefine ko ia, pea tolongaki ʻaki ia ʻae maka, ke mate.
DEU 17:6 ¶ “ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua, pe toko tolu, ʻe tuku ke mate ʻaia ʻoku totonu ke mate; ka ʻi he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe tokotaha pe ʻe ʻikai fakamaau ke mate ia;
DEU 17:7 ‌ʻE tomuʻa ʻai ʻae nima ʻoe kau fakamoʻoni kiate ia ke tāmateʻi ia, pea toki hoko ʻae nima ʻoe kakai kotoa pē. ʻE pehē ʻa hoʻomou tukuange ai ʻae kovi ʻiate kimoutolu.
DEU 17:8 ¶ “Kapau ʻe hoko ha meʻa ʻoku fifilingataʻa ʻaupito ʻa hono fakamaauʻi, ʻi he fetāmateʻiʻaki, ʻi he fefakamaau ʻaki, mo e fetāʻaki, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae fakakikihi ʻi hoʻo ngaahi kolo: pea te ke toki tuʻu hake, ʻo ʻalu hake ki he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua;
DEU 17:9 Pea te ke haʻu ki he kau taulaʻeiki ko e kau Livai, pea kiate ia ʻoku fakamaau ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea ke fehuʻi ki ai; pea tenau fakahā kiate koe ʻa hono fakamaau totonu.
DEU 17:10 Pea te ke fai ʻo hangē ko hono fakatonutonu, ʻaia ʻe fakahā ʻi he potu ko ia kiate koe ʻekinautolu, ʻi he potu ko ia ʻaia kuo fili ʻe Sihova; pea te ke tokanga ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē ʻoku nau tala kiate koe:
DEU 17:11 Ke ke fai ʻo tatau mo e fakamaau ʻoe fono ʻaia tenau ako ʻaki kiate koe, pea hangē ko e fakamaau ʻaia tenau tala kiate koe, ʻoua naʻa ke afe mei hono fakatonutonu ʻaia tenau fakahā kiate koe, ki he nima toʻomataʻu, pe ki he toʻohema.
DEU 17:12 “Pea ko e tangata ko ia ʻoku pau pe ke fai loto lahi, pea ʻoku ʻikai fie fanongo ki he taulaʻeiki ʻaia ʻoku tuʻu ke tauhi ʻi ai ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pe ki he fakamaau, ko e tangata ko ia ʻe mate: pea te ke tukuange ʻae kovi mei ʻIsileli.
DEU 17:13 Pea ʻe fanongo ki ai ʻae kakai kotoa pē, pea manavahē, pea ʻe ʻikai toe fai ʻae anga loto lahi.
DEU 17:14 ¶ “ʻI hoʻo hoko atu ki he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, pea ke maʻu ia, mo ke nofo ki ai, pea ke pehē, Te u fakanofo ha tuʻi ke pule kiate au, ʻo hangē ko e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku takatakai au;
DEU 17:15 Ko e moʻoni ke ke fakanofo ia ko e tuʻi ke pule kiate koe, ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ke ke fakanofo ha tokotaha mei ho kāinga ko e tuʻi kiate koe: ʻoua naʻa ke fakanofo ha muli ke pule kiate koe, ʻaia ʻoku ʻikai ko ho tokoua.
DEU 17:16 Kaeʻoua naʻa fakalahi ʻe ia ʻae fanga hoosi kiate ia, pe pule ke toe ʻalu atu ʻae kakai ki ʻIsipite, koeʻuhi ke ne fakalahi ʻae fanga hoosi: he kuo folofola ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te mou toe ʻalu ʻi he hala ko ia.
DEU 17:17 Pea ʻoua naʻa fakatokolahi ʻe ia ʻae uaifi kiate ia, telia naʻa afe kehe hono loto: pea ʻoua naʻa ne fakalahi ʻaupito ʻae siliva mo e koula kiate ia.
DEU 17:18 Pea ʻoka hoko ia ʻo nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo hono puleʻanga, te ne hiki ʻo tohi nima maʻana ʻae fono ni ʻi ha tohi mei he tohi ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai:
DEU 17:19 Pea ʻe ʻiate ia ia, pea te ne lau ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui: koeʻuhi ke ʻilo ai ia ke manavahē kia Sihova ko hono ʻOtua, ke fai ki he ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono ni mo e ngaahi tuʻutuʻuni, ke fai ki ai:
DEU 17:20 Ke ʻoua naʻa hiki hake hono loto ki hono kāinga, pea ke ʻoua naʻa tafoki mei he fekau, ki he nima toʻomataʻu, pe ki he toʻohema: koeʻuhi ke fakatolonga ai hono ngaahi ʻaho ʻi hono puleʻanga, ʻa ia, mo ʻene ngaahi fānau, ʻi he lotolotonga ʻo ʻIsileli.
DEU 18:1 “E ʻikai maʻu ʻe he kau taulaʻeiki ko e kau Livai, pea mo e faʻahinga kotoa pē ʻo Livai, ha tufakanga pe ha tofiʻa fakataha mo ʻIsileli: tenau kai ʻae ngaahi feilaulau kuo ngaohi ʻaki ʻae afi kia Sihova, mo hono tofiʻa ʻoʻona.
DEU 18:2 Ko ia ʻe ʻikai tenau maʻu ai ha tofiʻa mo honau ngaahi kāinga: ko Sihova ko honau tofiʻa ʻo hangē ko ʻene folofola kiate kinautolu.
DEU 18:3 ¶ “Pea ko hono ʻinasi eni ʻoe taulaʻeiki mei he kakai, meiate kinautolu ʻoku ʻatu ha feilaulau, kapau ko e pulu pe ko e sipi; pea tenau ʻatu ki he taulaʻeiki hono alanga muʻa, mo hono kouʻahe fakatouʻosi pe, mo e kete.
DEU 18:4 Ko e ʻuluaki fua ʻo hoʻo uite, mo hoʻo uaine, pea mo hoʻo lolo foki, mo e ʻuluaki fulufuluʻi sipi kuo kosi, ke ke ʻatu kiate ia.
DEU 18:5 He kuo fili ia ʻe Sihova ko ho ʻOtua mei ho ngaahi faʻahinga kotoa pē, ke tuʻu mo tauhi ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻaia mo hono ngaahi foha ke taʻengata.
DEU 18:6 ¶ “Pea kapau ʻe haʻu ha Livai mei ha kolo ʻe taha ʻi ʻIsileli kotoa pē, ʻaia naʻe nofo ʻāunofo ai ia, pea haʻu ia ʻi he holi lahi ʻa hono loto ki he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova;
DEU 18:7 ‌ʻE toki tauhi ʻe ia ʻi he huafa ʻo Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hangē ko hono kāinga kotoa pē ʻi he kau Livai, ʻakinautolu ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
DEU 18:8 Tenau ʻinasi tatau pe ʻi he meʻakai, neongo ʻa ʻene meʻa ʻaʻana ʻaia ʻoku tupu ʻi he fakatau ʻa hono tofiʻa.
DEU 18:9 ¶ “ʻOka ke ka hoko atu ki he fonua ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻoua naʻa ke ako ke fai ʻo hangē ko e ngaahi meʻa fakalielia ʻoe ngaahi kakai ko ia.
DEU 18:10 ‌ʻOua naʻa ʻilo ha tokotaha ʻiate kimoutolu ʻoku tuku ʻa hono foha pe ko hono ʻofefine ke ʻalu atu ʻi he afi, pe ʻoku fai ʻae tuki, pe ʻoku tokanga ki he ngaahi kuonga, pe ko e fai meʻa mana loi, pe ko e taula fakafaʻahikehe.
DEU 18:11 Pe ko e tokotaha ʻoku kākā, pe kumi ki he laumālie kovi, pe ko e fieʻiloʻilo, pe ko ia ʻoku kumi ki he mate.
DEU 18:12 He ko kinautolu kotoa pē ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa ni ʻoku kovi lahi kia Sihova: pea ko e meʻa ʻi he ngaahi meʻa kovi lahi ni ʻoku kapusi ai ʻakinautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua mei ho ʻao.
DEU 18:13 Ke ke angatonu koe kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 18:14 He ko e ngaahi puleʻanga, ʻaia ke ke hoko ʻo maʻu, naʻe fakaongo ki he kau tokanga ki he ngaahi kuonga, mo e kau kikite: ka ko koe, naʻe ʻikai tuku koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke fai pehē.
DEU 18:15 ¶ “ʻE fokotuʻu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ha palōfita kiate koe, ʻi ho ngaahi kāinga, ʻo hangē ko au; ke mou tokanga kiate ia;
DEU 18:16 ‌ʻO fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻa ke holi ki ai kia Sihova ko ho ʻOtua ʻi Holepi ʻi he ʻaho ʻoe fakataha, ʻo pehē, ʻoua naʻaku toe ongoʻi ʻae leʻo ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, pea ʻoua naʻaku toe mamata ki he afi lahi ni, telia naʻaku mate.
DEU 18:17 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ‘ʻOku lelei ʻaia kuo nau lea ki ai.
DEU 18:18 Te u fokotuʻu kiate kinautolu ha Palōfita ʻi honau kāinga, ʻo hangē ko koe, pea te u ʻai ʻeku ngaahi lea ʻi hono ngutu; pea ʻe lea ʻaki ʻe ia kiate kinautolu ʻaia kotoa pē te u fekau kiate ia.
DEU 18:19 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia fulipē ʻe ʻikai tokanga ki heʻeku ngaahi lea ʻaia ʻe lea ʻaki ʻe ia ʻi hoku huafa, teu ʻeke ia kiate ia.
DEU 18:20 Ka ko e palōfita ko ia, ʻaia ʻoku fielahi pea lea ia ʻi hoku huafa, ʻaia naʻe ʻikai te u fekau kiate ia ke lea, pe lea ia ʻi he hingoa ʻoe ngaahi ʻotua kehe, ʻe tāmateʻi ʻae palōfita ko ia.’
DEU 18:21 Pea kapau ʻoku ke pehē ʻi ho loto, Te mau ʻilo fēfeeʻi ʻae lea ʻaia naʻe ʻikai folofolaʻaki ʻe Sihova?
DEU 18:22 ‌ʻOka lea ʻae palōfita ʻi he huafa ʻo Sihova, ka ʻoku ʻikai muimui hano fakamoʻoni pe hoko ia, ko eni ʻae meʻa naʻe ʻikai folofolaʻaki ʻe Sihova, ka kuo lea fielahi ʻaki ia ʻe he palōfita: ʻe ʻikai te ke manavahē kiate ia.
DEU 19:1 “ʻOka hili hono motuhi ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae ngaahi kakai, ʻoku ʻonautolu ʻae fonua ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, pea ʻoku ke tongia ʻakinautolu, ʻo nofo ʻi heʻenau ngaahi kolo, mo honau ngaahi fale;
DEU 19:2 Te ke vaheʻi kiate koe ʻae kolo ʻe tolu ʻi he lotolotonga ʻo ho fonua, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe ke ke maʻu ia.
DEU 19:3 Pea ke teu ʻae hala kiate koe, pea vahe tolu ʻae fonua, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke maʻu, koeʻuhi ke hola ki ai ʻaia kotoa pē kuo fai noa ha tāmate.
DEU 19:4 ¶ “Pea ko hono ʻuhinga eni ʻoe tāmate faainoa, ʻaia ʻe hola ia ki ai, ke ne moʻui ai: Ko ia ʻoku ne tāmateʻi hono kaungāʻapi taʻeloto ki ai, pea naʻe ʻikai tomuʻa fehiʻa ia kiate ia;
DEU 19:5 Kae hangē ko e ʻalu ha tangata mo hono kaungāʻapi ki he vao ke fai ʻae taʻanga, pea ʻoku hiki hono nima ke tā ʻae ʻakau ke hinga, pea homo ʻae toki mei he ʻesia, pea lavea ai hono kaungāʻapi, pea mate ai ia; ʻe hola ia ki he kolo ʻe taha ʻi he ngaahi kolo ni, pea ʻe moʻui ia:
DEU 19:6 Telia naʻa tuli ʻe he totongi toto ki he tāmate faainoa, ʻi he kei vela hono loto, pea maʻu ia, koeʻuhi ʻoku lōloa ʻae hala, ʻo ne tāmateʻi ia; ka ko e moʻoni naʻe ʻikai totonu ke tāmateʻi ia, he naʻe ʻikai tomuʻa fehiʻa ia kiate ia.
DEU 19:7 Ko ia ʻoku ou fekau kiate koe, ʻo pehē, Ke ke vaheʻi kiate koe ʻae kolo ʻe tolu.
DEU 19:8 Pea kapau ʻoku fakalahi ho fonua ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene fuakava ki hoʻo ngaahi tamai, ʻo ne foaki kiate koe ʻae ngaahi fonua kotoa pē ʻaia naʻa ne talaʻofa ke foaki ki hoʻo ngaahi tamai;
DEU 19:9 Kapau te ke tauhi ʻae ngaahi fekau ni kotoa pē ke fai ki ai, ʻaia ʻoku ou fekauʻi koe he ʻaho ni, ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua, pea ke ʻalu maʻu pe ʻi hono ngaahi hala; pehē, te ke toki fakalahi ʻaki ʻae kolo kehe ʻe tolu, ki he kolo ʻe tolu ni:
DEU 19:10 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa lilingi ʻae toto taʻehalaia ʻi ho fonua, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ko e tofiʻa kiate koe, pea ʻe hoko ai ʻae toto kiate koe.
DEU 19:11 ¶ “Ka ko eni, kapau ʻoku fehiʻa ha tangata ki hono kaungāʻapi, pea toitoiʻi ai, pea tuʻu hake kiate ia, pea taaʻi ia ke lavea lahi pea mate ai, pea hola ia ki he kolo ʻe taha ʻoe ngaahi kolo ni:
DEU 19:12 ‌ʻE toki fekau ai ʻe he mātuʻa ʻo ʻene kolo ʻo ʻomi ia mei ai, pea ʻe tukuange ia ki he nima ʻoe totongi toto, koeʻuhi ke mate ai ia.
DEU 19:13 ‌ʻOua naʻa ʻofa ho mata kiate ia, ka ke tukuange mei ʻIsileli[ʻa hono nunuʻa ]ʻoe toto taʻehalaia, koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe.
DEU 19:14 ¶ “ʻOua naʻa ke hiki ʻae fakangataʻanga fonua ʻo ho kaungāʻapi, ʻaia naʻe tō ʻi muʻa ʻi ho tofiʻa, ʻaia te ke maʻu ʻi he fonua ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke maʻu.
DEU 19:15 ¶ “ʻOua naʻa tuʻu hake ha fakamoʻoni pē taha ki ha tangata ʻi he hia, pe ʻi he angahala, ʻi ha angahala ʻe taha ʻoku ne fai: ʻi he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua, pe ko e toko tolu, ʻe toki fakapapau ai ʻae meʻa.
DEU 19:16 Kapau ʻe tuʻu hake ha fakamoʻoni loi ki he tangata ke fakamoʻoni ha meʻa kiate ia ʻaia ʻoku hala:
DEU 19:17 ‌ʻE tuʻu ai ʻae ongo tangata, ʻaia ʻoku na fakakikihi, ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau fakamaau, ʻaia ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻaho ko ia;
DEU 19:18 Pea ʻe ʻeke lahi ʻe he kau fakamaau: pea vakai, kapau ko e fakamoʻoni loi ʻae fakamoʻoni, pea kuo ne fakamoʻoni loi ki hono tokoua:
DEU 19:19 Te mou toki fai kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻa ne tokanga ke fai ki hono tokoua: ʻe pehē ʻa hoʻo tukuange ai ʻae kovi ʻiate kimoutolu.
DEU 19:20 Pea ko kinautolu ʻoku toe tenau fanongo, mo manavahē, pea ʻe ʻikai tenau toe fai ha kovi pehē ʻiate kimoutolu.
DEU 19:21 Pea ʻoua naʻa ʻofa ho mata, kae ʻatu ʻae moʻui ki he moʻui, ko e mata ki he mata, mo e nifo ki he nifo, ko e nima ki he nima, mo e vaʻe ki he vaʻe.
DEU 20:1 “ʻOka ke ka ʻalu ke tauʻi ho ngaahi fili, mo ke mamata ki he fanga hoosi, mo e ngaahi saliote, mo e kakai ʻoku tokolahi hake ʻiate koe, ʻoua naʻa ke manavahē kiate kinautolu: he ʻoku ʻiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.
DEU 20:2 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hoʻomou hoko ʻo ofi ki he tau, ʻe ʻunuʻunu mai ʻae taulaʻeiki ʻo lea ki he kakai,
DEU 20:3 Pea ʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘Fanongo, ʻE ʻIsileli, ʻoku mou hoko ʻo ofi he ʻaho ni ke tau mo homou ngaahi fili: ʻoua naʻa mou loto foʻi, pea ʻoua naʻa mou manavahē, pe tetetete, pe lilika kiate kinautolu;
DEU 20:4 He ko Sihova ko homou ʻOtua ia ʻaia ʻoku ʻalu mo kimoutolu, ke tauʻi homou ngaahi fili maʻamoutolu, ke fakamoʻui ʻakimoutolu.’
DEU 20:5 ¶ “Pea ʻe lea ʻae kau matāpule ki he kakai, ʻo pehē, ‘Ko hai ha tangata kuo ne langa ha fale foʻou, pea ʻoku teʻeki ai hūfia ia; ke ʻalu ia ʻo foki ki hono fale, telia naʻa mate ia ʻi he tau, pea huufi ia ʻe ha tangata kehe.
DEU 20:6 Pea ko hai ha tangata kuo ne tō ʻae ngoue vaine, pea ʻoku teʻeki ai te ne kai mei ai? Ke ʻalu ia ʻo foki ki hono fale, telia naʻa mate ia ʻi he tau, pea kai mei ai ʻe ha tangata kehe.
DEU 20:7 Pea ko hai ha tangata kuo poloʻi ha fefine kiate ia, pea ʻoku teʻeki ai te ne maʻu ia? Ke ʻalu ia pea foki ki hono fale, telia naʻa mate ia ʻi he tau, pea maʻu ia ʻe ha tangata kehe.’
DEU 20:8 Pea ʻe toe lea ʻae kau matāpule ki he kakai, pea tenau pehē, ‘Ko hai ha tangata ʻoku manavahē mo loto foʻi? Ke ʻalu ia ʻo foki ki hono fale, telia naʻa vaivai foki ʻae loto ʻo hono ngaahi kāinga ʻo hangē ko hono loto.’
DEU 20:9 Pea ʻe pehē, ʻoka hili ʻae lea ʻae kau matāpule ki he kakai tenau toki fakanofo ʻae kau ʻeikitau ki he kau tau kenau taki ʻae tau.
DEU 20:10 ¶ “ʻOka ke ka hoko ʻo ofi ki ha kolo ke tauʻi ia, te ke fakahā ʻae melino ki ai.
DEU 20:11 Pea ʻe pehē, kapau ʻoku tali fakamelino ia, pea ʻoku toʻo ia kiate koe, pea ʻe toki pehē, ko e kakai kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻe hopoate kotoa pē kiate koe, pea tenau tauhi koe.
DEU 20:12 Pea kapau ʻe ʻikai fai ia ha fakalelei mo koe, ka ʻoku loto ke tauʻi koe, te ke toki tauʻi ia:
DEU 20:13 Pea hili hono tuku ia ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki ho nima, te ke taaʻi ʻae tangata kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻaki ʻae mata ʻoe heletā:
DEU 20:14 Ka ko e kau fefine, mo e fānau siʻi, mo e fanga manu, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he kolo, ʻio, ko e meʻa vete kotoa pē ʻo ia, ke ke toʻo kiate koe; pea ke kai ʻae meʻa vete ʻa ho ngaahi fili, ʻaia kuo foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe.
DEU 20:15 Ke ke fai pehē pe ki he ngaahi kolo ʻaia ʻoku mamaʻo ʻaupito meiate koe, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi he ngaahi kolo ʻoe ngaahi puleʻanga ni.
DEU 20:16 Ka ko e ngaahi kolo ʻae kakai ni, ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ko ho tofiʻa, ʻoua naʻa ke fakamoʻui ha tokotaha ʻoku mānava:
DEU 20:17 Ka te ke fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu; ʻae kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua kiate koe:
DEU 20:18 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau ako kiate kimoutolu ke fai ʻo hangē ko ʻenau ngaahi ngāue kovi ki honau ngaahi ʻotua: pea mou fai angahala ai kia Sihova ko homou ʻOtua.
DEU 20:19 ¶ “ʻOka ke ka kāpui ha kolo ʻo fuoloa, ʻi hoʻo tauʻi ia ke lavaʻi, ʻoua naʻa ke maumauʻi ʻae ngaahi ʻakau ʻo ia ʻi hoʻo ʻai mālohi ʻae toki ki ai: he koeʻuhi te ke kai mei ai, pea ʻoua naʻa ke tā hifo ia ke ngāueʻaki ʻi he tau, (he ko e ʻakau ʻoe ngoue ko e moʻui ia ʻae tangata:)
DEU 20:20 Ka ko e ngaahi ʻakau ʻoku ke ʻilo ʻoku ʻikai ko e ngaahi ʻakau fua ke kai, ke ke maumau mo ke tā hifo ia, pea te ke tanu puke ki he kolo ʻoku ne tauʻi koe kaeʻoua ke ke lavaʻi ia.
DEU 21:1 “Kapau ʻoku ʻilo ha tokotaha kuo tāmateʻi ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke maʻu, kuo tuku ʻi he ngoue, pea ʻoku ʻikai ʻilo pe ko hai kuo ne tāmateʻi ia:
DEU 21:2 ‌ʻE toki haʻu ai hoʻo kau mātuʻa mo hoʻo kau fakamaau, pea tenau fakafuofua ki he ngaahi kolo ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia kuo fakapoongi:
DEU 21:3 Pea ʻe pehē, ʻilonga ʻae kolo ʻoku ofi ki he tangata kuo tāmateʻi, ʻio ʻae kau mātuʻa ʻoe kolo ko ia, tenau ʻomi ha pulu fefine mui ʻaia naʻe ʻikai ngāueʻaki, pea naʻe ʻikai toho meʻa ʻi ha haʻamonga;
DEU 21:4 Pea ʻe ʻomi ʻe he kau mātuʻa ʻoe kolo ko ia ʻae pulu fefine mui ki ha teleʻa tokakovi, ʻaia ʻoku ʻikai keli pe tō, pea ʻe tutuʻu ai ʻae ʻulu ʻoe pulu fefine mui ʻi he teleʻa.
DEU 21:5 Pea ʻe haʻu ʻo ofi ʻae kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo Livai: he kuo fili ʻakinautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke tauhi kiate ia, pea ke[fai ʻae ]tāpuaki ʻi he huafa ʻo Sihova: pea ʻe fakamaauʻaki ʻenau lea ʻae fakakikihi kotoa pē mo e tā kotoa pē:
DEU 21:6 Pea ko e kau mātuʻa kotoa pē ʻoe kolo ko ia, ʻaia ʻoku tuʻu ofi ki he tangata kuo tāmateʻi, tenau fanofano honau nima ʻi ʻolunga ʻi he pulu fefine mui ʻaia kuo tutuʻu hono ʻulu ʻi he teleʻa:
DEU 21:7 Pea tenau lea ʻo pehē, ‘Naʻe ʻikai lilingi ʻe homau nima ʻae toto ni, pea naʻe ʻikai mamata homau mata ki ai.
DEU 21:8 Ke ke ʻaloʻofa, ʻE Sihova, ki ho kakai ʻIsileli, ʻaia kuo ke huhuʻi, pea ʻoua naʻa tuku ʻae hia ʻoe toto māʻoniʻoni ki ho kakai ʻIsileli. Pea ʻe fakamolemole ʻae toto kiate kinautolu.’
DEU 21:9 ‌ʻE pehē ʻa hoʻomou tukuange ai meiate kimoutolu ʻae hia ʻoe toto māʻoniʻoni, ʻoka ke ka fai ʻaia ʻoku totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova.
DEU 21:10 ¶ “ʻOka ke ka ʻalu atu ki he tau ki ho ngaahi fili, pea tuku mai ʻakinautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki ho nima, pea kuo ke maʻu pōpula ʻakinautolu,
DEU 21:11 Pea ʻoku ke mamata ʻi he kau pōpula ki ha fefine hoihoifua, pea ʻoku ke tokanga kiate ia koeʻuhi ke hoko ia ko ho uaifi:
DEU 21:12 pehē, te ke ʻomi ia ki ʻapi ki ho fale: pea te ne tekefua ia, pea fakanounou hono ngeʻesinima.
DEU 21:13 Pea ʻe toʻo ʻe ia ʻae kofu ʻo ʻene pōpula ʻiate ia, pea ʻe nofo ia ʻi ho fale, pea ʻe tēngihia ʻe ia ʻene tamai mo ʻene faʻē ʻi he māhina kātoa ʻe taha: pea hili ia, ʻe ngofua hoʻo toki ʻalu kiate ia, ʻo hoko ko hono husepāniti, pea ʻe hoko ia ko ho uaifi ʻoʻou.
DEU 21:14 Pea ʻe pehē, kapau ʻoku ʻikai te ke fiemālie siʻi ʻiate ia, te ke toki tukuange ia ke ʻalu ʻo faʻiteliha pe ia; ka ʻe ʻikai ʻaupito te ke fakatauʻaki ia ʻae paʻanga, ke ʻoua naʻa ke meʻa fakatauʻaki ia, koeʻuhi kuo ke fakavaivaiʻi ia.
DEU 21:15 ¶ “Kapau ʻoku maʻu ʻae uaifi ʻe ua ʻe ha tangata, ko e ʻofeina ʻae taha ka ko e fehiʻanekina ʻae taha, pea kuo na fānau fakatouʻosi pe kiate ia, ʻae ʻofeina mo e fehiʻanekina; pea kapau ko e ʻuluaki foha ko e tama ia ʻo ia ʻoku fehiʻanekina:
DEU 21:16 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fai ke fakahoko hono ngaahi foha ke maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻana, ʻoku ʻikai lelei ke ngaohi ʻae tama ʻae ʻofeina ke ʻuluaki ia ʻo tuʻukimuʻa ʻi he tama ʻae fehiʻanekina, ʻaia ko e ʻuluaki fānau[moʻoni]:
DEU 21:17 Ka ʻe fakahā ʻe ia ʻae tama ʻae fehiʻanekina ko e ʻuluaki tupu, ʻi heʻene ʻatu kiate ia ʻae vāhenga ʻe ua ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ne maʻu, he ko e kamataʻanga ia ʻo hono mālohi; ʻoku ʻaʻana pe ʻae lelei ʻoe ʻuluaki tupu.
DEU 21:18 ¶ “Kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ha foha ʻoku paongataʻa mo angatuʻu, ʻaia ʻoku ʻikai ʻaupito fai talangofua ki he leʻo ʻo ʻene tamai, pe ki he leʻo ʻo ʻene faʻē, pea ʻi heʻena tautea ia, ʻoku ʻikai tokanga ia kiate kinaua:
DEU 21:19 ‌ʻE toki puke ia ʻe heʻene tamai mo ʻene faʻē, ʻo ʻomi ia kituʻa ki he kau mātuʻa ʻoe kolo, pea ki he matapā ʻo honau potu;
DEU 21:20 Pea te na pehē ki he kau mātuʻa ʻoe kolo, ‘Ko homa foha ko eni ʻoku paongataʻa mo angatuʻu, ʻoku ʻikai tui ia ki heʻema fekau: ko e ʻuakai ia mo e konā.’
DEU 21:21 Pea ʻe tolongaki ia ʻe he kau tangata kotoa pē ʻa hono kolo ʻaki ʻae maka, ke mate ai ia: ʻe pehē pe hoʻo motuhi ai ʻae kovi meiate kimoutolu; pea ʻe fanongo ki ai ʻe ʻIsileli kotoa pē, pea manavahē.
DEU 21:22 ¶ “Pea kapau kuo fai angahala ʻe ha tangata ʻaia ʻoku totonu ke mate ai ia, pea kuo tonu ke tāmateʻi ia, pea ʻoku ke tautau ia ki he ʻakau:
DEU 21:23 ‌ʻE ʻikai tuku hono sino ʻi he ʻakau ʻi he pō ʻo ʻaho, ka te ke tanu moʻoni ia ʻi he ʻaho ko ia: (he ko ia kuo tautau ko e malaʻia ia ʻi he ʻOtua;) koeʻuhi ke ʻoua naʻa halaia ho fonua, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe ko ho tofiʻa.
DEU 22:1 “ʻOua naʻa ke mamata ki he ʻalu hē ʻae pulu pe ko e sipi ʻa ho tokoua, pea fufū koe mei ai: ka te ke toe ʻomi moʻoni ia ki ho tokoua.
DEU 22:2 Pea kapau ʻoku ʻikai ofi ho tokoua kiate koe, pea kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo ia, te ke toki ʻomi ia ki ho fale ʻoʻou, pea ʻe ʻiate koe ia ka ʻi heʻene kumi ia ʻe ho tokoua, te ke toki ʻatu ia kiate ia.
DEU 22:3 Te ke fai pehē pe ki heʻene ʻasi pea ke fai pehē ki hono kofu: pea ki he ngaahi meʻa liʻaki kotoa pē, ʻaia kuo ne liʻaki, pea kuo ke ʻilo, ke ke fai pehē ni pe: ʻe tapu ʻa hoʻo fufū ʻe koe.
DEU 22:4 ¶ “ʻOua naʻa ke mamata ki he ʻasi ʻa ho tokoua pe ko ʻene pulu ʻoku tō ʻi he hala, pea ke fufū koe mei ai: ka te ke tokoni moʻoni ia ke hiki hake.
DEU 22:5 ¶ “Ke ʻoua naʻa kofuʻaki ʻe he fefine ʻaia ʻoku kau ki he tangata, pea ʻoua naʻa ʻai ʻe he tangata ʻae kofu fakafefine: he ko kinautolu ʻoku fai pehē ʻoku kovi lahi kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 22:6 ¶ “Kapau ʻoku ke ʻilo fakafokifā pe ʻae pununga ʻoe manu, ʻi he hala pe ʻi he ʻakau, pe ʻi he kelekele, pe ko ha ʻuhiki pe ko e foʻi manu, mo e faʻē ʻoku mohe ki hono ʻuhiki, pe ki he foʻi manu, ʻoua naʻa ke puke fakataha ʻae faʻē mo hono ʻuhiki:
DEU 22:7 Ka ke tukuange ʻae faʻē ke ʻalu, pea ke toʻo hono ʻuhiki kiate koe; koeʻuhi ke hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea ke fakatolonga ai ho ngaahi ʻaho.
DEU 22:8 ¶ “ʻOka ke ka langa ha fale foʻou, te ke ngaohi ki ai hono ʻā ke takatakai ʻi he tuʻafale, telia naʻa ke ʻomi ha toto ki ho fale, ʻokapau ʻe tō ha tangata mei ai.
DEU 22:9 ¶ “ʻOua naʻa ke tō hoʻo ngoue vaine ʻaki ʻae ngaahi tenga kehekehe: telia naʻa fakahalaʻi ʻae fua ʻo hoʻo tenga ʻaia kuo ke tō, mo e fua ʻo hoʻo vaine.
DEU 22:10 ¶ “ʻOua naʻa ke tauluaʻi fakataha ʻae pulu mo e ʻasi ki he huo toho.
DEU 22:11 ¶ “ʻOua naʻa ke ʻai ʻae kofu ʻoku anga kehekehe, ʻo hangē ko e fulufulu sipi mo e vavae kuo fakataha.
DEU 22:12 ¶ “Ke ke ngaohi kiate koe ʻae ngaahi pao ki ho pulupulu ki hono potu ʻe fā, ʻaia ʻoku fakapulou ʻaki koe.
DEU 22:13 ¶ “Kapau ʻoku fili mai ha uaifi ʻe ha tangata pea ʻalu ia kiate ia, pea fehiʻa kiate ia,
DEU 22:14 Pea ʻoku ne fakatupu lau kiate ia ʻo langaʻi ʻae lauʻikovi kiate ia, ʻo ne pehē, Ne u fili ʻae fefine ni, pea ʻi heʻeku haʻu kiate ia, naʻaku ʻilo naʻe ʻikai ko e taʻahine ia.
DEU 22:15 Pea ʻe toki toʻo mai ʻo ʻomi ʻe he tamai mo e faʻē ʻae taʻahine, hono fakaʻilonga ʻo ʻene taʻahine ki he kau mātuʻa ʻi he matapā ʻoe kolo:
DEU 22:16 Pea ʻe pehē ʻe he tamai ʻae taʻahine ki he kau mātuʻa, Ne u foaki ʻeku taʻahine ki he tangata ke na mali, pea ʻoku fehiʻa ia kiate ia.
DEU 22:17 Pea vakai, kuo ne fakalanga lau kiate ia, ʻo pehē, ʻOku ʻikai ko e taʻahine ʻa ho ʻofefine: ka ko e moʻoni ko hono fakaʻilonga eni ʻo ʻene taʻahine. Pea tenau folahi atu ʻae holo ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻoe kolo.
DEU 22:18 Pea ʻe ʻave ʻe he kau mātuʻa ʻoe kolo ko ia ʻae tangata ko ia ʻo tautea ia:
DEU 22:19 Pea kenau fakamaaua ia ke totongiʻaki ʻa e [sikeli ]siliva ʻe teau, ʻo ʻatu ia ki he tamai ʻae fefine, ko e meʻa ʻi heʻene langaʻi ʻae lau kovi ki he taʻahine ʻi ʻIsileli: pea ʻe hoko ia ko hono uaifi; ʻe ʻikai ngofua ke ne tukuange ia ʻi hono ngaahi ʻaho kotoa pē.
DEU 22:20 Pea kapau ʻoku moʻoni ʻae meʻa ni, pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe taʻahine ki he fefine:
DEU 22:21 Tenau toki ʻomi kituʻa ʻae fefine mei he matapā ʻoe fale ʻo ʻene tamai, pea ʻe tolongaki ia ʻe he kau tangata ʻo hono kolo ʻaki ʻae maka ke mate ia, ko e meʻa ʻi heʻene fai angakovi ʻi ʻIsileli, ʻo fai feʻauaki ʻi he fale ʻo ʻene tamai: ʻe pehē pe hoʻo tukuange ʻae kovi meiate kimoutolu.
DEU 22:22 ¶ “Kapau ʻe ʻilo ha tangata ʻoku mohe ia mo e fefine kuo mali husepāniti, ʻe mate fakatouʻosi ai ʻakinaua, ʻae tangata naʻe mohe mo e fefine, pea mo e fefine: ʻe pehē pe hoʻo tukuange ʻae kovi mei ʻIsileli.
DEU 22:23 ¶ “Kapau ʻoku poloʻi ha taʻahine ko e tāupoʻou ki ha tangata, pea maʻu ia ʻe ha tangata ʻi he kolo, pea mohe mo ia;
DEU 22:24 Te mou toki ʻomi ʻakinaua kituʻa ki he matapā ʻoe kolo, pea te mou tolongaki ʻaki ʻakinaua ʻae maka ke na mate: ʻae fefine, koeʻuhi naʻe ʻikai kalanga ia, ka kuo ne ʻi he kolo; mo e tangata ko e meʻa ʻi heʻene fakahalaʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi: ʻe pehē pe hoʻo tukuange ʻae kovi meiate kimoutolu.
DEU 22:25 ¶ “Pea kapau ʻoku maʻu ʻi he ngoue ʻe ha tangata ʻae taʻahine poloʻi, pea tohotoho ia, pea mohe mo ia: ko e tangata pe naʻe mohe mo ia ʻe mate:
DEU 22:26 Ka ʻe ʻikai te ke fai ha meʻa ki he taʻahine; ʻoku ʻikai ʻi he taʻahine ha angahala ke mate ai ia: ka ʻoku hangē ko e tuʻu hake ha tangata ki hono kaungāʻapi, ʻo ne tāmateʻi ia, ʻoku pehē pe ʻae meʻa ni:
DEU 22:27 He naʻa ne maʻu ia ʻi he ngoue, pea naʻe kalanga ʻae taʻahine poloʻi, ka naʻe ʻikai ha tokotaha ke fakamoʻui ia.
DEU 22:28 ¶ “Kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ha taʻahine ko e tāupoʻou, ʻaia ʻoku ʻikai poloʻi, pea puke ia, pea mohe mo ia, pea kuo ʻilo ʻakinaua;
DEU 22:29 Pehē ʻe ʻatu ʻe he tangata naʻe mohe mo ia ki he tamai ʻae taʻahine ʻa e [sikeli ]siliva ʻe nimangofulu; pea ʻe hoko [ʻae fefine ]ko ia ko hono uaifi: ko e meʻa ʻi heʻene fakahalaʻi ia, ʻoku ʻikai lelei ʻene tukuange ia lolotonga ʻa ʻene moʻui kotoa pē.
DEU 22:30 ¶ Ke ʻoua naʻa mali ha tangata mo e uaifi ʻo ʻene tamai pe fakatelefua ʻene tamai.
DEU 23:1 “Ko ia kuo lavea ʻi hono tenga, pe kuo tutuʻu hono potu fufū, ke ʻoua naʻa hoko ia ki he fakataha ʻoe kakai ʻa Sihova.
DEU 23:2 ‌ʻOua naʻa hoko ʻae foʻi angahala ki he fakataha ʻoe kakai ʻa Sihova; ʻio ʻo aʻu atu ki hono hongofulu ʻo ʻene toʻutangata ʻe ʻikai hoko ia ki he fakataha ʻoe kakai ʻa Sihova.
DEU 23:3 Ke ʻoua naʻa hoko ʻae kau ʻAmoni, pe ko e kau Moape ki he fakataha ʻoe kakai ʻa Sihova; ʻio, ʻo aʻu atu ki hono hongofulu ʻo ʻenau toʻutangata ʻe ʻikai tenau hoko ki he fakataha ʻoe kakai ʻa Sihova ʻo taʻengata:
DEU 23:4 Koeʻuhi naʻe ʻikai tenau fakafetaulaki kiate kimoutolu ʻi he hala ʻaki ʻae mā mo e vai, ʻi hoʻomou haʻu kituaʻā mei ʻIsipite; pea koeʻuhi naʻa nau totongi kia Pelami ko e foha ʻo Peoli mei Pitoli ʻi Mesopōtemia, ke ne fakamalaʻiaʻi koe:
DEU 23:5 Ka ko e moʻoni naʻe ʻikai tokanga ʻa Sihova ko ho ʻOtua kia Pelami; ka naʻe liliu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae fakamalaʻia ko e meʻa monūʻia ia kiate koe, koeʻuhi naʻe ʻofa kiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 23:6 ‌ʻOua naʻa ke kumi ki heʻenau melino pe ko ʻenau lelei ʻi ho ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo taʻengata.
DEU 23:7 ¶ “Ka ʻe ʻikai te ke fehiʻa ki he tangata ʻItomi; he ko ho tokoua ia: ʻoua naʻa ke fehiʻa ki ke tangata ʻIsipite; he naʻa ke nofo ko e muli ʻi hono fonua.
DEU 23:8 Ko e ngaahi fānau ʻoku tupu ʻiate kinautolu tenau hoko ki he fakataha ʻoe kakai ʻa Sihova ʻi hono tolu ʻo honau toʻutangata.
DEU 23:9 ¶ “ʻOka ʻalu atu ʻa hoʻo kautau ki ho ngaahi fili, te ke taʻofi koe mei he meʻa angahala kotoa pē.
DEU 23:10 ¶ “Kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ha tangata, ʻoku ʻikai maʻa ko e meʻa ʻi he meʻa taʻemaʻa kuo hoko fakafokifā kiate ia ʻi he poʻuli, ʻe ʻalu ia kituaʻā ʻi he ʻapitanga, ke ʻoua naʻa haʻu ia ki loto ʻi he ʻapitanga:
DEU 23:11 Pea ka efiafi, pea ʻe pehē, te ne kaukau ia ʻaki ʻae vai: pea ka tō ʻae laʻā, ʻe toe haʻu ia ki he ʻapitanga.
DEU 23:12 ¶ “Te ke vahe ha potu kiate koe ʻi tuaʻā ʻi ho ʻapitanga, ʻaia ke ke ʻalu ki ai ʻi he mamaʻo:
DEU 23:13 Pea te ke ʻai ha huo ʻi ho tokotoko, pea ʻe pehē, ʻoka ke ka ʻalu kituaʻā, ke ke keli ʻaki ia, pea ke tafoki koe ʻo tanu ʻaia ʻoku haʻu meiate koe:
DEU 23:14 He ʻoku hāʻele ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻi he lotolotonga ʻo ho ʻapitanga, ke fakahaofi koe, pea ke tukuange ho ngaahi fili ʻi ho ʻao: ko ia ke māʻoniʻoni ai ho ʻapitanga: ke ʻoua naʻa ne ʻafioʻi ha meʻa taʻemaʻa ʻe taha ʻiate koe, ke ne tafoki ai meiate koe.
DEU 23:15 ¶ “ʻOua naʻa ke toe ʻatu ki hono ʻeiki ʻae tamaioʻeiki kuo hao kiate koe mei hono ʻeiki:
DEU 23:16 ‌ʻE nofo ia mo koe, ʻio, fakataha mo kimoutolu, ʻi he potu ko ia ʻe fili ʻe ia ʻi he kolo ʻe taha, ʻaia ʻe manako ki ai ia: ʻoua naʻa ke fakamālohi kiate ia.
DEU 23:17 ‌ʻOua naʻa ai ha fefine feʻauaki ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsileli, pea ʻoua naʻa ai ha tangata angahala fakalielia ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIsileli.
DEU 23:18 ‌ʻOua naʻa ke ʻomi ʻae totongi ʻoe feʻauaki pe ko e totongi ʻoe kulī ki he fale ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻi ha fuakava ʻe taha: he ko e meʻa kovi fakatouʻosi pe ia kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 23:19 ¶ “ʻOua naʻa ke nō atu ke maʻu totongi lahi mei ho tokoua; ʻae totongi ʻoe paʻanga, pe ko e totongi meʻakai, pe ko e totongi ʻo ha meʻa ʻe taha kuo nō atu ke maʻu totongi:
DEU 23:20 ‌ʻE ngofua ʻa hoʻo nō atu ki he muli ke maʻu totongi; kaeʻoua naʻa ke nō atu ki ho tokoua ke maʻu totongi: koeʻuhi ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke ʻai ho nima ki ai, ʻi he fonua ko ia ʻoku ke ʻalu ki ai ke ke maʻu ia.
DEU 23:21 ¶ “ʻOka ke ka fuakava ʻaki ʻae fuakava kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻoua naʻa ke fakatuai ʻa hono fai: he ko e moʻoni ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻeke ia kiate koe; pea ʻe hoko ia ko e angahala kiate koe.
DEU 23:22 Pea kapau ʻoku ke taʻofi koe ʻo ʻikai fuakava, ʻe ʻikai angahala ia kiate koe.
DEU 23:23 ¶ “Ka ko ia kuo ʻalu atu ʻi ho loungutu ke ke fakapapau mo fai: ko e meʻa ʻatu loto lelei pe, ʻo hangē ko hoʻo fuakava kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo ke fakaʻilo ʻaki ho ngutu.
DEU 23:24 ¶ “ʻOka ke ka hoko ki he ngoue vaine ʻa ho kaungāʻapi, ʻe ngofua ʻa hoʻo kai ʻae kālepi ko hoʻo faʻiteliha ke ke mākona ai; kaeʻoua naʻa ke faʻo ha niʻihi ʻi hoʻo ipu.
DEU 23:25 ‌ʻOka ke ka hoko ki he ngoue uite ʻa ho kaungāʻapi, ʻe ngofua ʻa hoʻo toli hono ngaahi fua ʻaki ho nima: kaeʻoua naʻa ke momoʻi ʻai ʻae helepiko ki he uite tuʻu ʻa ho kaungāʻapi.
DEU 24:1 “ʻOka fili mai ʻe ha tangata hono uaifi, pea na fakamaʻu mo ia, pea hoko ʻo pehē, ʻoku ʻikai siʻi te ne maʻu ha fiemālie ʻiate ia, koeʻuhi kuo ne ʻilo ha meʻa taʻemaʻa ʻiate ia: tuku ai ke ne tohi haʻane tohi fakamāvae, pea ke ʻatu ia ki hono nima, pea fekau ia ke ʻalu mei hono fale.
DEU 24:2 Pea ʻi heʻene ʻalu mei hono fale, ʻe ngofua ʻa ʻene ʻalu ia ʻo hoko ko e uaifi ʻoe tangata kehe.
DEU 24:3 Pea kapau ʻe fehiʻa kiate ia hono husepāniti ko ia, pea ne tohi maʻana ʻae tohi fakamāvae, ʻo ʻatu ia ki hono nima, pea fekau ia ke ʻalu mei hono fale; pea kapau ʻe mate ʻae husepāniti ki mui naʻa ne maʻu ia ko hono uaifi,
DEU 24:4 ‌ʻE ʻikai ngofua ki hono ʻuluaki husepāniti, ʻaia naʻa ne fekau ia ke ʻalu, ke ne toe ʻomi ia ko hono uaifi, hili hono fakahalaʻi; he ko e meʻa kovi ia ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea ʻoua naʻa ke fakaangahalaʻi ʻae fonua, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua ko ho tofiʻa.
DEU 24:5 ¶ “ʻOka maʻu ʻe he tangata ʻae uaifi foʻou, ʻoua naʻa ʻalu ia ki he tau, pea ʻoua naʻa tuku ha ngāue kiate ia: kae tuku ke ʻataʻatā ia ʻi ʻapi ʻi he taʻu ʻe taha, pea te ne fakafiemālie ki he uaifi ʻaia kuo ne maʻu.
DEU 24:6 ¶ “Ke ʻoua naʻa ʻave ʻe ha tangata ʻe taha ʻae maka toka lalo pe ko e maka ʻi ʻolunga ʻoe meʻa momosi ko e tuku totongi: he ʻoku ne ʻave ʻae moʻuiʻanga ko e tuku totongi.
DEU 24:7 ¶ “Kapau ʻe maʻu ha tangata ʻoku ne kaihaʻasi ha niʻihi ʻi hono kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻo fakamālohiʻi ia, pe fakatau ia; pea ʻe mate ai ʻae kaihaʻa ko ia; pea ʻe tukuange ʻae kovi meiate kimoutolu.
DEU 24:8 ¶ “Ke ke vakai ʻi he mahaki ko e kilia ke ke tokanga lahi, ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē ʻoku fakahā kiate kimoutolu ʻe he kau taulaʻeiki ko e kau Livai: ʻo hangē ko ia naʻaku fekau kiate kimoutolu, ʻe pehē pe hoʻomou tokanga ʻo fai.
DEU 24:9 Manatu ki he meʻa naʻe fai ʻe Sihova kia Miliame ʻi he hala, hili hoʻomou hiki mai mei ʻIsipite.
DEU 24:10 ¶ “ʻOka ke ka nō atu ha meʻa ki ho tokoua, ʻoua naʻa ke ʻalu ki hono fale ke toʻo mai hono tuku totongi.
DEU 24:11 Ka ke tuʻu ʻituʻa, pea ko e tangata ko ia ʻoku ke nō atu hoʻo meʻa ki ai ke ne ʻomi kiate koe kituʻa ʻae tuku totongi.
DEU 24:12 Pea kapau ʻoku masiva ʻae tangata, ʻoua naʻa ke mohe mo ʻene meʻa tuku totongi.
DEU 24:13 Ke ke toe ʻatu kiate ia ʻae tuku totongi ʻi he ʻalu hifo ʻae laʻā, koeʻuhi ke mohe ia ʻi hono kofu ʻoʻona mo ne tāpuakiʻi koe: pea ko e meʻa angatonu ia kiate koe ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 24:14 ¶ “ʻOua naʻa ke fakamamahiʻi ʻae tamaioʻeiki ʻoku ngāue ki he totongi ʻaia ʻoku masiva mo tuʻutāmaki, pe ko ha taha ia ʻi ho ngaahi kāinga, pe ʻi he kau muli ʻoku nofo ʻi hoʻo ngaahi kolo:
DEU 24:15 ‌ʻI he hoko hono ʻaho ke ke ʻatu kiate ia hono totongi, pea ʻoua naʻa tō ʻae laʻā ki ai; he ʻoku masiva ia, pea ʻoku tokanga hono loto ki ai: telia naʻa tangi ia kia Sihova koeʻuhi ko koe, pea hoko ia ko e angahala kiate koe.
DEU 24:16 ‌ʻE ʻikai tāmateʻi ʻae ngaahi tamai ko e fetongi ʻo ʻenau fānau, pea ʻe ʻikai tāmateʻi ʻae fānau koeʻuhi ko e ngaahi tamai: ʻe tāmateʻi ʻae tangata taki taha ʻi heʻene angahala ʻaʻana.
DEU 24:17 ¶ “ʻOua naʻa ke fakahalaiaʻi ʻae fakamaau ʻae muli, pe ko e tamai mate; pe toʻo ʻae kofu ʻoe uitou ko e tuku totongi.
DEU 24:18 Ka ke manatu naʻa ke pōpula koe ʻi ʻIsipite, pea naʻe huhuʻi koe mei ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ko ia ʻoku ou fekau ai ke fai ʻae ngaahi meʻa ni.
DEU 24:19 ¶ “ʻOka ke ka tuʻusi hifo ho ututaʻu ʻoku ʻi he ngoue, pea kuo ngalo ʻae ū uite ʻe taha ʻi he ngoue, ʻoua naʻa ke toe ʻalu ki he ngoue ke ʻomi ia: tuku ia ki he muli, mo e tamai mate, mo e uitou: koeʻuhi ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he ngāue kotoa pē ʻa ho nima.
DEU 24:20 ‌ʻOka ke ka haha hoʻo ʻolive, ʻoua naʻa ke toe ala ki hono ngaahi pasanga,: kae tuku ia ki he muli, mo e tamai mate, pea ki he uitou.
DEU 24:21 ‌ʻOka ke ka toli ʻae ngaahi kālepi ʻo hoʻo ngoue vaine, ʻoua naʻa ke tānaki hono toenga: tuku ia ki he muli, mo e tamai mate, pea ki he fefine paea.
DEU 24:22 Te ke manatu naʻa ke pōpula koe ʻi ʻIsipite: ko ia ʻoku ou fekau kiate koe ke fai ʻae meʻa ni.
DEU 25:1 “Kapau ʻe ai ha fakakikihi ʻi he kau tangata, pea nau omi ki he fakamaau, ke fakamaauʻi ʻakinautolu ʻe he kau fakamaau: pea kenau fakatonuhia ʻae māʻoniʻoni, mo fakahalaia ʻae angahala.
DEU 25:2 Pea ʻe pehē, kapau ʻoku totonu ke taaʻi ʻae angakovi, ʻe fekau ʻe he fakamaau ke fakatokoto ia ki lalo, pea ke taaʻi ia ʻi hono ʻao ʻo fakatatau ki heʻene kovi, mo e tā ʻoku lau.
DEU 25:3 ‌ʻE ngofua ke ʻai ke fāngofulu ʻae tā, ka ʻe ʻikai fakalahi ia: telia, ʻi heʻene fakalahi ia, ʻo taaʻi ʻaki ʻae tā lahi hake ʻi he ngaahi tā ni, ʻe hoko ai ho tokoua ko e kovi lahi ʻi ho ʻao.
DEU 25:4 ¶ “ʻOua naʻa ke nonoʻo ʻae ngutu ʻoe pulu ʻi heʻene malaki ʻae uite.
DEU 25:5 ¶ “Kapau ʻoku nofo fakataha ʻae kāinga, pea pekia hanau tokotaha, pea ʻikai ha fānau, ʻoua naʻa fakamaʻu ʻae uaifi ʻo ia kuo pekia mo ha taha mamaʻo: kae ʻalu kiate ia ʻae tokoua ʻo hono husepāniti, ʻo ʻomi kiate ia ko hono uaifi, pea fai ai ʻae ngāue ʻoe tokoua ʻoe husepāniti kiate ia.
DEU 25:6 Pea ʻe pehē, ko e ʻuluaki tama ʻoku fanauʻi ʻe hoko ia ki he hingoa ʻo hono tokoua ʻaia kuo pekia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tāmateʻi hono hingoa mei ʻIsileli.
DEU 25:7 Pea kapau ʻoku ʻikai lelei ki he tangata ke ʻomi kiate ia ʻae uaifi ʻo hono tokoua, tuku ke ʻalu ʻae uaifi ʻo hono tokoua ki he kau mātuʻa, ʻo lea pehē, ‘ʻOku taʻeloto ʻae tokoua ʻo hoku husepāniti, ke fakatupu ʻae hingoa ki hono tokoua ʻi ʻIsileli, ʻoku ʻikai fie fai ʻe ia ʻae ngāue ʻae tokoua ʻo hoku husepāniti.’
DEU 25:8 Pea ʻe toki fekau kiate ia ʻe he kau mātuʻa ʻo ʻene kolo, ʻonau lea kiate ia: pea kapau ʻoku maʻu pe hono loto, ʻo ne pehē, ʻOku ʻikai lelei kiate au ke maʻu ia;
DEU 25:9 ‌ʻE toki haʻu kiate ia ʻae uaifi ʻo hono tokoua ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa, ʻo ne vete hono topuvaʻe mei hono vaʻe, pea ʻaʻanu ki hono mata, pea ne lea ʻo pehē, ‘ʻE pehē pe hono fai ki he tangata ʻaia ʻoku ʻikai loto ke langa hake ʻae fale ʻo hono tokoua.’
DEU 25:10 Pea ʻe ui hono hingoa ʻi ʻIsileli, ‘Ko e fale ʻo ia kuo vete hono topuvaʻe.’
DEU 25:11 ¶ “Kapau ʻe kē ha ongo tangata ʻo fefaʻuhi ʻo fai, pea haʻu ʻae uaifi ʻoe tokotaha ke fakamoʻui hono husepāniti mei he nima ʻo ia ʻoku ne taaʻi ia, pea mafao atu hono nima, ke puke ia ʻi he potu fufū:
DEU 25:12 Te ke tutuʻu hono nima, ʻoua naʻa ʻofa ho mata kiate ia.
DEU 25:13 ¶ “ʻOua naʻa ke ʻai ʻi hoʻo kato ʻae ngaahi maka fakamamafa kehekehe, ʻae lahi mo e siʻi.
DEU 25:14 ‌ʻOua naʻa ke maʻu ʻi ho fale ʻae puha fua kehekehe, ʻae lahi mo e siʻi.
DEU 25:15 Ka ke maʻu ʻe koe ʻae maka haohaoa mo totonu, mo e puha fua haohaoa mo totonu ko ia te ke maʻu: koeʻuhi ke fakalōloa ai ho ngaahi ʻaho ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe.
DEU 25:16 He ko kinautolu kotoa pē ʻoku fai meʻa pehē, mo ia kotoa pē ʻoku fai taʻemāʻoniʻoni, ko e meʻa kovi lahi ia kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 25:17 ¶ “Manatu ki he meʻa naʻe fai ʻe ʻAmaleki kiate koe ʻi he hala, hili hoʻomou haʻu mei ʻIsipite;
DEU 25:18 ‌ʻA ʻene fakafetaulaki kiate koe ʻi he hala, ʻo ne teʻia ʻa homou mui fononga, ʻio ʻakinautolu kotoa pē naʻe muimui vaivai ʻiate koe, ʻi hoʻo vaivai mo hoʻo ongosia pea naʻe ʻikai manavahē ia ki he ʻOtua.
DEU 25:19 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka tuku kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻae mālōlō mei ho ngaahi fili kotoa pē ʻoku tuʻu takatakai, ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe ko ho tofiʻa, te ke tāmateʻi ʻae manatu ki ʻAmaleki mei he lalo langi; ʻoua naʻa ke fakangaloʻi eni.
DEU 26:1 Pea ʻe hoko ʻo pehē, “ʻOka ke ka hoko ki he fonua ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ko ho tofiʻa, pea kuo ke maʻu ia, mo ke nofo ki ai;
DEU 26:2 Te ke toʻo ai mei he ngaahi ʻuluaki fua kotoa pē ʻoe fonua ʻaia te ke ʻomi mei ho fonua ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻe faʻo ia ki he kato, pea te ke ʻalu ki he potu ʻaia ʻe fili ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ʻai ki ai hono huafa.
DEU 26:3 Pea te ke ʻalu ki he taulaʻeiki ʻaia ʻoku ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea ke pehē kiate ia, ‘ʻOku ou fakahā he ʻaho ni kia Sihova ko ho ʻOtua, kuo u haʻu mei he fonua ʻaia naʻe fuakava ai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi tamai ke foaki kiate kitautolu.’
DEU 26:4 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae kato mei ho nima, pea ʻe tuku ia ʻi he haʻohaʻonga ʻoe feilaulauʻanga kia Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 26:5 Pea te ke lea ʻo pehē, ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ‘Ko ʻeku tamai ko e Silia tei mate, pea naʻe ʻalu hifo ia mo e tokosiʻi ki ʻIsipite, pea ʻāunofo ai, pea naʻe tupu ai ia ko e puleʻanga lahi, mo mālohi, mo tokolahi:
DEU 26:6 Pea naʻe fai kovi kiate kimautolu ʻae kakai ʻIsipite, ʻo tautea ʻakimautolu, ʻo hilifaki kiate kimautolu ʻae ngāue fakapōpula lahi:
DEU 26:7 Pea ʻi heʻemau tangi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻemau ngaahi tamai, naʻe tokanga ʻa Sihova ki homau leʻo, pea naʻe ʻafio ia ki heʻemau ngaahi mamahi, mo ʻemau ngāue, mo homau fakafiuʻi:
DEU 26:8 Pea naʻe ʻomi ʻe Sihova ʻakimautolu mei ʻIsipite ʻaki ʻae nima māfimafi, mo e nima kuo mafao atu, pea ʻi he ngaahi meʻa fakamanavahē lahi, mo e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo:
DEU 26:9 Pea kuo ne ʻomi ʻakimautolu ki he potu ni, pea kuo ne foaki kiate kimautolu ʻae fonua ni, ko e fonua ʻoku mahu tāfea ʻi he huʻahuhū mo e honi.
DEU 26:10 Pea ko eni, vakai, kuo u ʻomi ʻae ʻuluaki fua ʻoe fonua ʻaia kuo ke foaki ʻe koe, ʻE Sihova, kiate au.’ “Pea te ke fokotuʻu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea te ke lotu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua:
DEU 26:11 Pea te ke fiefia ʻi he lelei kotoa pē ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe, pea ki ho fale, ʻa koe, mo e Livai, mo e muli ʻoku ʻiate kimoutolu.
DEU 26:12 ¶ “He hili hao tukuhau ʻi hono hongofulu ʻoe vahe ʻo hoʻo meʻa kotoa pē ʻi hono tolu ʻoe taʻu, ʻaia ko e taʻu ʻoe tukuhau, pea kuo ke ʻatu ia ki he kau Livai, mo e muli, mo e tamai mate, mo e uitou, koeʻuhi kenau kai ʻi hoʻo ngaahi kolo, pea mākona;
DEU 26:13 Pea te ke toki lea koe ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, Kuo u ʻomi ʻae ngaahi meʻa tapu mei hoku fale, pea kuo u foaki foki ia ki he kau Livai, pea ki he muli, mo e tamai mate, mo e uitou, ʻo hangē ko hoʻo ngaahi fekau kotoa pē ʻaia naʻa ke fekau kiate au: naʻe ʻikai te u talangataʻa ki hoʻo fekau, pea naʻe ʻikai te u fakangalongaloʻi ia:
DEU 26:14 Naʻe ʻikai te u kai mei ai ʻi heʻeku mamahi, pea naʻe ʻikai siʻi te u toʻo ha meʻa mei ai ʻi he ngāue taʻemaʻa, pe ʻatu ha meʻa mei ai maʻae kakai mate: ka kuo u tokanga ki he leʻo ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, pea kuo u fai ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa kuo ke fekau kiate au.
DEU 26:15 ‌ʻAfio hifo mei ho ʻafioʻanga māʻoniʻoni mei he langi, pea tāpuaki ho kakai ko ʻIsileli, mo e fonua kuo ke foaki mai kiate kimautolu, ʻo hangē ko hoʻo fuakava ki heʻemau ngaahi tamai, ko e fonua ʻoku mahutāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi.
DEU 26:16 ¶ “Kuo fekau kiate koe he ʻaho ni ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke fai ʻae ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakamaau: ko ia ke ke tauhi mo ke fai ki ai ʻaki ho loto kotoa, mo ho laumālie kotoa.
DEU 26:17 Kuo ke fakahā he ʻaho ni ko Sihova ko ho ʻOtua, pea te ke ʻalu ʻi hono ngaahi hala, mo ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fekau, mo ʻene ngaahi fakamaau, pea te ke tokanga ki hono leʻo:
DEU 26:18 Pea kuo fakahā ʻe Sihova he ʻaho ni ko ʻene kakai mahuʻinga ʻakimoutolu, ʻo hangē ko ʻene talaʻofa kiate koe, pea koeʻuhi ke ke tauhi ʻene ngaahi fekau kotoa pē;
DEU 26:19 Pea ke ne ngaohi koe ke ke māʻolunga lahi ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē kuo ne ngaohi, ʻi he ongoongolelei, pea ʻi he hingoa, pea ʻi he fakaʻapaʻapa; pea koeʻuhi ke ke hoko ko e kakai māʻoniʻoni kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene folofola.
DEU 27:1 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ki he kakai, ʻo pehē, “Tauhi ʻae ngaahi fekau kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate kimoutolu he ʻaho ni.
DEU 27:2 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻaho ko ia te mou ʻalu ai ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ki he fonua ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, te ke fokotuʻu ai ʻae ngaahi maka lahi maʻau, pea ke ʻaofi ʻaki ia ʻae lahe:
DEU 27:3 Pea te ke tohi ki ai ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono ni, ʻoka hili hoʻo hoko ki he kauvai, koeʻuhi ke ke ʻalu ʻo hoko ki he fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ko e fonua ʻoku mahutāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi; ʻo hangē ko ia kuo talaʻofa kiate koe ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻo ngaahi tamai.
DEU 27:4 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hoʻomou ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, te mou fokotuʻu ʻae ngaahi maka ni, ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate kimoutolu he ʻaho ni, ʻi he moʻunga ko Ipale, pea te ke ʻaofi ʻaki ia ʻae lahe.
DEU 27:5 Pea te ke fokotuʻu ʻi ai ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ko ho ʻOtua, ko e feilaulauʻanga maka: ʻoua naʻa ke hiki ki ai ha [toki ]ukamea.
DEU 27:6 Ke ke fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ʻae ngaahi foʻi maka kotoa: pea te ke ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova ko ho ʻOtua:
DEU 27:7 Pea te ke ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau fakamelino, pea ke kai ʻi ai, pea ke fiefia ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 27:8 Pea te ke tohi ki he ngaahi maka ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono ni ke ʻilongofua.”
DEU 27:9 ¶ Pea naʻe lea ʻa Mōsese mo e kau taulaʻeiki mo e kau Livai ki ʻIsileli kotoa pē, ʻo pehē, “ʻE ʻIsileli ke ke vakai, mo ke tokanga; kuo ke hoko he ʻaho ni ko e kakai ʻa Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 27:10 Ko ia ke ke fai talangofua ai ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea fai ki heʻene ngaahi fekau mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni.”
DEU 27:11 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ki he kakai ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē,
DEU 27:12 “Ko kinautolu eni ʻe tuʻu ʻi he moʻunga ko Kelisimi ke tāpuakiʻi ʻae kakai, ʻi hoʻomou hoko atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani; ko Simione, mo Livai, mo Siuta, mo ʻIsaka, mo Siosefa, mo Penisimani:
DEU 27:13 Pea ko kinautolu eni ʻe tuʻu ʻi he moʻunga ko Ipale ke fakamalaʻia; ko Lupeni, mo Kata, mo ʻAseli, mo Sepuloni, mo Tani, mo Nafitali.
DEU 27:14 Pea ʻe lea ʻae kau Livai, ʻo tala ʻaki ʻae leʻo lahi ki he kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli,
DEU 27:15 ‌ʻE malaʻia ʻae tangata ʻaia ʻoku ne ngaohi ha meʻa fakatātā kuo tā pe haka, ko e meʻa fakalielia kia Sihova, ko e ngāue ʻae nima ʻoe tufunga, pea ʻoku ne tuku ia ʻi he potu lilo. Pea ʻe tali ʻe he kakai kotoa pē ʻo pehē, ʻEmeni.
DEU 27:16 Ke malaʻia ia ʻaia ʻoku ʻikai fakaʻapaʻapa ki heʻene tamai pe ki heʻene faʻē. Pea ʻe lea pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:17 Ke malaʻia ia ʻoku ne hiki ʻae fakangata fonua ʻo hono kaungāʻapi. Pea ʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:18 Ke malaʻia ia ʻaia ʻoku ne fakahēʻi ʻae kui mei he hala. Pea ʻe lea pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:19 Ke malaʻia ia ʻoku ne fakahalaʻi ʻae fakamaauʻi ʻoe muli, mo e tamai mate, mo e uitou. Pea ʻe lea pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:20 Ke malaʻia ia ʻoku mohe mo e uaifi ʻo ʻene tamai; he ʻoku ne fakatelefua ʻene tamai. Pea ʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:21 Ke malaʻia ia ʻoku mohe mo ha manu. Pea ʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:22 Ke malaʻia ia ʻoku mohe mo hono tuofefine, ko e ʻofefine ʻa ʻene tamai, pe ko e tama ʻa ʻene faʻē. Pea ʻe lea pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:23 Ke malaʻia ia ʻoku mohe mo ʻene faʻē ʻi he fono. Pea ʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:24 Ke malaʻia ia ʻoku ne taaʻi fakalilolilo ʻa hono kaungāʻapi. Pea ʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:25 Ke malaʻia ia ʻaia ʻoku ne toʻo ʻae totongi ke tāmateʻi ʻae tokotaha ʻoku angatonu. Pea ʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 27:26 Ke malaʻia ia ʻaia ʻoku ʻikai te ne fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē ʻoe fono ni ke fai ki ai. Pea ʻe lea pehē ʻe he kakai kotoa pē, ʻEmeni.
DEU 28:1 Pea ʻe hoko ʻo pehē, “Kapau te ke tokanga lelei ki he fono ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ke tokanga mo fai ʻene ngaahi fekau kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekauʻi koe he ʻaho ni, ʻe hiki koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ke māʻolunga lahi koe ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani:
DEU 28:2 Pea ʻe hoko kiate koe ʻae ngaahi tāpuaki ni kotoa pē, ʻo fetaʻomi kiate koe, ʻo kapau te ke tokanga ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 28:3 ‌ʻE monūʻia koe ʻi he kolo, pea ʻe monūʻia koe ʻi he ngoue.
DEU 28:4 ‌ʻE monūʻia ʻae fua ʻo ho sino, mo e fua ʻo hoʻo ngoue, mo e fua ʻo hoʻo fanga manu, mo hono tupu ʻo hoʻo fanga manu lalahi, mo hoʻo ngaahi fanga sipi.
DEU 28:5 ‌ʻE monūʻia hoʻo kato mo ho feleoko.
DEU 28:6 Te ke monūʻia koe ʻi hoʻo hū mai, pea monūʻia ʻi hoʻo ʻalu kituaʻā.
DEU 28:7 ‌ʻE pule ʻE Sihova ke teʻia ʻi ho ʻao ʻa ho ngaahi fili ʻoku tuʻu hake kiate koe: tenau haʻu kiate koe ʻi he hala ʻe taha, pea hola meiate koe ʻi he hala ʻe fitu.
DEU 28:8 ‌ʻE fekau ʻe Sihova ʻene tāpuaki kiate koe ʻi he ngaahi fale faʻoʻanga koloa, pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke ʻai ho nima ki ai; pea te ne tāpuaki koe ʻi he fonua ʻaia ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 28:9 ‌ʻE fokotuʻumaʻu koe ʻe Sihova ko e kakai māʻoniʻoni kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fuakava kiate koe, ʻo kapau te ke tauhi ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻo ʻeveʻeva ʻi hono ngaahi hala.
DEU 28:10 Pea ʻe mamata ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani, kuo ui koe ʻi he huafa ʻo Sihova; pea tenau manavahē kiate koe.
DEU 28:11 Pea ʻe ngaohi koe ʻe Sihova ke lahi hoʻo lelei, ʻi he ngaahi fua ʻo ho sino, pea ʻi he fua ʻo hoʻo fanga manu lalahi, pea ʻi he ngaahi fua ʻo ho fonua, ʻi he fonua ʻaia naʻe fuakava ai ʻa Sihova ki hoʻo ngaahi tamai ke foaki kiate koe.
DEU 28:12 ‌ʻE toʻo kiate koe ʻa Sihova ʻa ʻene koloa lelei, ʻae langi ke foaki mai ʻae ʻuha ki ho fonua ʻi hono faʻahitaʻu totonu, pea ke tāpuaki ʻae ngāue kotoa pē ʻa ho nima: pea te ke nō atu koe ki he ngaahi puleʻanga lahi, ka ʻe ʻikai te ke nō mai.
DEU 28:13 Pea ʻe ngaohi koe ʻe Sihova ko e ʻulu, ka ʻoku ʻikai ko e hiku; pea te ke māʻolunga pe ʻa koe, kae ʻikai te ke māʻulalo; ʻo kapau te ke tokanga ki he ngaahi fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni, ke tokanga ki ai ʻo fai:
DEU 28:14 Pea ʻe ʻikai te ke afe mei ha lea ʻe taha ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni, ki he nima toʻomataʻu, pe ki he toʻohema, ke muimui ʻi ha ngaahi ʻotua kehe ke tauhi ʻakinautolu.
DEU 28:15 ¶ Kae hoko ʻo pehē, “ʻO kapau ʻe ʻikai te ke fanongo ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke tokanga ʻo fai ki heʻene ngaahi fekau kotoa pē mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni; ʻe hoko ai ʻae ngaahi malaʻia ni kiate koe ʻo ne fetaʻomi kiate koe:
DEU 28:16 Te ke malaʻia koe ʻi he kolo, pea malaʻia koe ʻi he ngoue.
DEU 28:17 Te ke malaʻia koe ʻi hoʻo kato, pea ʻi ho feleoko.
DEU 28:18 ‌ʻE malaʻia ʻae fua ʻo ho sino, mo e fua ʻo ho fonua, mo e tupu ʻo hoʻo fanga manu lalahi, mo e fanga sipi.
DEU 28:19 ‌ʻE malaʻia koe ʻi hoʻo hū mai, pea malaʻia koe ʻoka ke ka ʻalu kituaʻā.
DEU 28:20 ‌ʻE fekau ʻe Sihova kiate koe ʻae malaʻia, mo e mamahi, mo e tautea, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke ʻai ho nima ki ai ke fai, ka ke ʻauha koe, pea ke mole ʻo ʻosi vave; ko e meʻa ʻi he kovi ʻo hoʻo ngaahi ngāue, ʻaia kuo ke liʻaki ai au.
DEU 28:21 ‌ʻE fakapikimaʻu kiate koe ʻe Sihova ʻae mahaki fakaʻauha, ke ne fakaʻauha ai koe mei he funga ʻoe fonua, ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai ke maʻu.
DEU 28:22 ‌ʻE taaʻi koe ʻe Sihova ʻaki ʻae fakaʻauʻausino, pea mo e mofi, pea mo e hangatāmaki, pea mo e vela lahi ʻaupito, pea mo e heletā, pea mo e mahunu, mo e popo; pea tenau tuli koe ke ke ʻauha ai.
DEU 28:23 Pea ʻe hoko ʻae langi ʻoku ʻi ʻolunga ʻi ho ʻulu ko e palasa, pea ko e kelekele ʻoku ʻi lalo ʻiate koe ʻe hoko ko e ukamea.
DEU 28:24 ‌ʻE ngaohi ʻe Sihova ʻae ʻuha ʻo ho fonua ko e efu mo e efuefu: ʻe ʻalu hifo ia mei langi kiate koe ke ke ʻauha ai.
DEU 28:25 ‌ʻE pule ʻe Sihova ke taaʻi koe ʻi he ʻao ʻo ho ngaahi fili: ke ke ʻalu kituaʻā koe ʻi he hala ʻe taha kiate kinautolu, pea te ke hola ʻi he hala ʻe fitu mei honau ʻao: pea ʻe fetuku koe ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani.
DEU 28:26 Pea ʻe hoko ho ʻangaʻanga ko e meʻakai ia ki he fanga puna ʻoe ʻatā, pea ki he fanga manu ʻoe fonua, pea ʻe ʻikai fakaseʻeseʻe ʻakinautolu ʻe ha tokotaha.
DEU 28:27 Pea ʻe taaʻi koe ʻe Sihova ʻaki ʻae pala ʻo ʻIsipite, mo e mahaki kovi, mo e poku, mo e veli, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa fakamoʻui koe mei ai.
DEU 28:28 ‌ʻE taaʻi ʻaki koe ʻe Sihova ʻae faha, mo e kui, mo e lilika ʻoe loto:
DEU 28:29 Pea te ke tautaufā ʻi he hoʻatā, ʻo hangē ko e kui ʻoku tautaufā ʻi he poʻuli, pea ʻe ʻikai te ke monūʻia ʻi ho ngaahi hala: pea ʻe fakamoʻulaloa maʻuaipē koe mo maumauʻi ai pe, pea ʻe ʻikai fakamoʻui koe ʻe ha tokotaha:
DEU 28:30 Te ke poloʻi ho uaifi pea ʻe mohe ia mo e tangata kehe: te ke langa ha fale, ka ʻe ʻikai te ke nofo ki ai: te ke tō ʻae ngoue vaine, ka ʻe ʻikai te ke maʻu hono ngaahi fua.
DEU 28:31 ‌ʻE tāmateʻi hoʻo pulu ʻi ho ʻao, ka ʻe ʻikai te ke kai ia: ʻe toʻo ʻo ʻave fakamālohi pe ʻa hoʻo ʻasi mei ho ʻao, pea ʻe ʻikai toe ʻomi kiate koe: ʻe foaki ʻa hoʻo fanga sipi ki ho ngaahi fili, pea ʻe ʻikai ʻiate koe ha tokotaha ke toe maʻu mai ia.
DEU 28:32 Ko ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine ʻe foaki ki he kakai kehe, pea ʻe fakasio ho mata, pea mole ʻi he holi kiate kinautolu ʻi he ʻaho kotoa: pea ʻe ʻikai ha mafai ʻi ho nima.
DEU 28:33 Ko e fua ʻo ho fonua, mo hoʻo ngāue kotoa pē, ʻe kai ʻo ʻosi ia ʻe ha puleʻanga ʻaia ʻoku ʻikai te ke ʻiloa; pea ʻe fakamoʻulaloaʻi koe mo taʻomia maʻuaipē.
DEU 28:34 Ko ia te ke faha ai ʻi he mamata ʻe ho mata ʻaia te ke mamata ki ai.
DEU 28:35 ‌ʻE taaʻi koe ʻe Sihova ʻi ho tui, pea ʻi ho vaʻe, ʻaki ʻae pala ʻaia ʻe ʻikai faʻa fakamoʻui, mei ho ʻaofi vaʻe ʻo aʻu ki ho tumuʻaki.
DEU 28:36 ‌ʻE ʻomi koe ʻe Sihova mo e tuʻi ʻaia te ke fakanofo ke pule kiate koe, ki he puleʻanga ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻilo ʻe koe, pe ko hoʻo ngaahi tamai; pea te ke tauhi ʻi ai ʻae ngaahi ʻotua kehe, ko e ʻakau mo e maka.
DEU 28:37 Pea te ke hoko koe ko e ofoʻanga, mo e lauʻikoviʻanga, mo e lumaʻanga, ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻaia ʻe tataki koe ki ai ʻe Sihova.
DEU 28:38 Te ke fetuku ʻae tenga lahi ki he ngoue, ka ke ʻomi ʻae meʻa siʻi mei ai; koeʻuhi ʻe kai ʻo ʻosi ia ʻe he heʻe.
DEU 28:39 Te ke tō ʻae ngaahi ngoue vaine, pea ʻauhani ia, ka ʻe ʻikai te ke inu hono uaine, pe tānaki hono fua, koeʻuhi ʻe kai ia ʻe he ʻunufe.
DEU 28:40 Te ke maʻu ʻae ʻakau ko e ʻolive ʻi he ngaahi potu fonua kotoa pē, ka ʻe ʻikai te ke pani ʻaki koe ʻae lolo; koeʻuhi ʻe lī hono fua ʻe hoʻo ʻolive.
DEU 28:41 ‌ʻE tupu ʻiate koe ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, ka ʻe ʻikai te ke maʻu ha fiemālie ʻiate kinautolu; he tenau ʻalu ʻo nofo pōpula.
DEU 28:42 Ko ho ngaahi ʻakau kotoa pē mo e fua ʻo ho fonua ʻe fakaʻosi ia ʻe he heʻe.
DEU 28:43 Ko e muli ʻoku ʻiate koe ʻe hiki māʻolunga lahi ʻiate koe; pea ʻe fakahifo koe ke māʻulalo ʻaupito.
DEU 28:44 ‌ʻE nō atu ʻe ia kiate koe, pea ʻe ʻikai te ke nō kiate ia: ʻe hoko ko e ʻulu ia pea ko e hiku koe.
DEU 28:45 Pea koeʻuhi ko e ngaahi malaʻia ni ʻe hoko kiate koe, tenau tuli koe, pea maʻu koe, kaeʻoua ke ʻauha koe; ko e meʻa ʻi he ʻikai te ke tokanga ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke tauhi ʻene ngaahi fekau mo ʻene tuʻutuʻuni ʻaia naʻa ne fekauʻi koe:
DEU 28:46 Pea tenau ʻiate koe, ko e fakaʻilonga, mo e meʻa fakaofo, pea ki ho hako ʻo taʻengata.
DEU 28:47 Ko e meʻa ʻi he ʻikai te ke tauhi ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻi he angatonu mo e fiefia ʻoe loto, koeʻuhi ko e mahu meʻa lelei kotoa pē;
DEU 28:48 Ko ia te ke tauhi ai ʻa ho ngaahi fili ʻaia ʻe fekau ʻe Sihova ke tuʻu hake kiate koe, ʻi he fiekaia, mo e fieinu, pea ʻi he telefua, pea ʻi he masiva ʻi he meʻa kotoa pē: pea te ne ʻai ʻae haʻamonga ukamea ki ho kia, koeʻuhi ke ne fakaʻauha koe.
DEU 28:49 ‌ʻE ʻomi ʻe Sihova ʻae puleʻanga kiate koe mei he mamaʻo, mei he ngataʻanga ʻo māmani, ʻo hangē ko e puna ʻae ʻikale; ʻae puleʻanga ko e lea ʻanautolu ʻe ʻikai te ke ʻiloʻi;
DEU 28:50 Ko e puleʻanga ʻoku mata mālohi, ʻaia ʻe ʻikai tenau tokanga ki he sino ʻoe motuʻa, pe fakahā ha ʻofa ki he talavou:
DEU 28:51 Pea ʻe kai ʻe ia hono tupu ʻo hoʻo fanga manu lahi, mo e fua ʻo ho fonua, ke ʻoua ke ke ʻauha koe: ʻaia foki ʻe ʻikai tenau tuku kiate koe ha uite, pe ha uaine, pe ha lolo, pe ko e tupu ʻo hoʻo fanga manu lalahi, pe ha fanga sipi, kaeʻoua ke ne fakaʻauha koe.
DEU 28:52 Pea te ne tauʻi koe ʻi ho ngaahi matapā kotoa pē, ke holoki hifo ʻa ho ngaahi ā māʻolunga mo tali tau, ʻaia ʻoku ke falala ki ai, ʻi ho fonua kotoa pē: pea te ne tauʻi koe ʻi he ngaahi matapā kotoa pē ʻi he potu fonua kotoa pē, ʻaia kuo foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 28:53 Pea te ke kai ʻae fua ʻo ho sino ʻoʻou, ko e kakano ʻo ho ngaahi foha pea mo ho ngaahi ʻofefine, ʻaia kuo foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ko e meʻa ʻi he tau, pea ʻi he kāpui koe ʻe hoʻo ngaahi fili ʻaia tenau fakamamahiʻi ai koe.
DEU 28:54 Ko e tangata ʻiate kimoutolu ʻaia ʻoku vaivai pea mamahi ngofua, ʻe kovi hono mata ki hono tokoua, pea ki he uaifi ʻo hono fatafata, pea ki hono toe ʻo ʻene fānau ʻaia ʻe liʻaki:
DEU 28:55 Ko ia ʻe ʻikai ʻatu ai ʻe ia ki ha tokotaha ha konga siʻi ʻoe kakano ʻo ʻene fānau ʻaia ʻoku ne kai: koeʻuhi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku toe kiate ia ʻi he tau, mo e fakahonge, ʻaia ʻe fakamamahi ʻaki koe ʻe ho ngaahi fili ʻi ho ngaahi matapā.
DEU 28:56 Ko e fefine vaivai mo mamahi ngofua ʻiate kimoutolu, ʻaia naʻe ʻikai meimei tuku hono ʻaofivaʻe ki he kelekele koeʻuhi ko e vaivai mo e mamahi ngofua, ʻe kovi hono mata ki he husepāniti ʻo hono fatafata, pea ki heʻene tama, pea ki heʻene taʻahine,
DEU 28:57 Pea ki he tamasiʻi ʻoku haʻu ʻi he vahaʻa ʻo hono vaʻe, pea ki heʻene fānau te ne fanauʻi: he te ne kai fakafufū ia ʻi heʻene masiva ʻi he meʻa kotoa pē ʻi he tau mo e fakahonge, ʻaia ʻe fakamamahi ʻaki koe, ʻe ho fili ʻi ho ngaahi matapā.
DEU 28:58 Kapau ʻe ʻikai te ke tokanga ke fai ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono ni ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ni, koeʻuhi ke ke manavahē ki he huafa nāunauʻia mo fakamanavahē ni, KO SIHOVA KO HO ʻOTUA;
DEU 28:59 Pehē ʻe toki ngaohi ʻe Sihova hoʻo ngaahi tautea ke fakamanavahē, pea mo e tautea ki ho hako, ʻio, ko e tautea lahi, ʻo fuoloa, mo e ngaahi mahaki lahi, pea fai fuoloa.
DEU 28:60 Kaeʻumaʻā foki ʻa ʻene ʻomi kiate koe ʻae ngaahi mahaki ʻo ʻIsipite, ʻaia naʻa ke manavahē ai; pea tenau piki mau kiate koe.
DEU 28:61 Pea mo e ngaahi mahaki kotoa pē, mo e ngaahi tautea kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻikai tohi ʻi he tohi ʻoe fono ni, ʻe ʻomi ia ʻe Sihova kiate koe, kaeʻoua ke ke ʻauha koe.
DEU 28:62 Pea ʻe tuku ʻakimoutolu ke mou toe tokosiʻi pe, ka naʻa mou tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi ʻi hono tokolahi: ko e meʻa ʻi he ʻikai te ke fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 28:63 Pea ʻe hoko ʻo pehē, hangē naʻe fiefia ʻa Sihova kiate kimoutolu ke fai lelei kiate kimoutolu, pea ke fakatokolahi ʻakimoutolu: ʻe pehē, ʻe fiefia ʻa Sihova kiate kimoutolu ke fakaʻauha ʻakimoutolu, pea ke fakaʻosi ʻakimoutolu; pea ʻe hamusi ʻakimoutolu, mei he fonua ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai ke maʻu ia.
DEU 28:64 Pea ʻe fakahēʻi koe ʻe Sihova ki he kakai kotoa pē, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo māmani ʻo aʻu atu ki hono ngataʻanga ʻe taha; pea te ke tauhi ʻi ai ʻae ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻilo ʻe koe, pe ko hoʻo ngaahi tamai, ʻio ʻae ʻakau mo e maka.
DEU 28:65 Pea ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻae fiemālie ʻi he ngaahi puleʻanga ko ia, pea ʻe ʻikai ha mālōlō ki ho ʻaofivaʻe: ka ʻe tuku kiate koe ʻe Sihova ʻae loto tetetete ʻi ai, mo e vaivai ʻoe mata, mo e mamahi ʻoe loto:
DEU 28:66 Pea ʻe ʻikai te ke ʻilo pe te ke moʻui pe te ke mate; pea te ke mamahi ʻi he ʻaho mo e pō, pea ʻe ʻikai te ke maʻu fakamoʻoni ki hoʻo moʻui:
DEU 28:67 Te ke pehē ʻi he pongipongi, ʻAmusiaange kuo efiafi! pea ʻi he efiafi te ke pehē, ʻAmusiaange kuo pongipongi! Ko e meʻa ʻi he manavahē ʻo ho loto, ʻaia te ke manavahē ai, pea ʻi he mamata ʻe ho mata ʻaia te ke mamata ki ai.
DEU 28:68 Pea ʻe toe ʻomi koe ʻe Sihova ki ʻIsipite ʻi he ngaahi vaka, ʻi he hala ʻaia naʻaku lea ki ai kiate koe, ʻE ʻikai te ke toe mamata ki ai: pea ʻe fakatau ʻakimoutolu ʻi ai ki homou ngaahi fili ko e kau tangata pōpula mo e kau fefine pōpula; pea ʻe ʻikai ha tangata te ne fie fakatau [ʻakimoutolu].”
DEU 29:1 Pea ko eni ʻae ngaahi lea ʻoe fuakava, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese ke fai mo e fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ʻo Moape, ka ʻoku kehe ʻae fuakava ʻaia naʻa ne fai mo kinautolu ʻi Holepi.
DEU 29:2 ¶ Pea naʻe ui ʻe Mōsese ki ʻIsileli kotoa pē, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou mamata ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sihova ʻi homou ʻao ʻi he fonua ko ʻIsipite kia Felo, pea ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, pea ki hono fonua kotoa pē.
DEU 29:3 Ko e ngaahi meʻa ʻahiʻahi ʻaia naʻe mamata ki ai ʻa ho mata, ʻae ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi mana lahi ko ia:
DEU 29:4 Ka ʻoku teʻeki ai foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ʻae loto ke ʻilo, mo e mata ke mamata, mo e telinga ke ongo, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
DEU 29:5 Pea kuo u tataki ʻakimoutolu ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa ʻoku teʻeki ai fakaʻaʻau ʻo motuʻa homou ngaahi kofu, pea ʻoku ʻikai hoko ʻo motuʻa ho topuvaʻe ʻi ho vaʻe.
DEU 29:6 Kuo ʻikai te mou kai mā, pea kuo ʻikai te mou inu uaine pe ha inu mālohi: koeʻuhi ke mou ʻilo ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.
DEU 29:7 Pea ʻi hoʻomou hoko ki he potu ni, naʻe haʻu ʻa Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi, mo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻo tuʻu hake ko hotau tauʻi, pea naʻa tau teʻia ʻakinaua:
DEU 29:8 Pea naʻa tau maʻu hona fonua, pea naʻe foaki ia ko e tofiʻa ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, pea ki hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase.
DEU 29:9 Ko ia mou tauhi ʻae ngaahi lea ʻae fuakava ni, ʻo fai ki ai, koeʻuhi ke mou monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou fai.
DEU 29:10 ¶ “ʻOku mou tutuʻu kotoa pē he ʻaho ni ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua; ko e ngaahi ʻeiki ʻo homou ngaahi faʻahinga, mo homou kau mātuʻa, mo homou kau matāpule, pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli,
DEU 29:11 Mo hoʻomou ngaahi fānau siʻi, mo homou ngaahi uaifi, mo e muli ʻoku ʻi ho ʻapitanga, ʻo fai mei he tangata ʻoku tā ʻa hoʻo fefie ʻo aʻu kiate ia ʻoku ʻutu ʻa hoʻo vai:
DEU 29:12 Koeʻuhi ke ke fai ha fuakava mo Sihova ko ho ʻOtua, pea ki heʻene folofola fakapapau, ʻaia ʻoku fai ʻe Sihova ko ho ʻOtua mo koe he ʻaho ni:
DEU 29:13 Koeʻuhi ke ne fokotuʻumaʻu koe he ʻaho ni ko e kakai moʻona, pea ke hoko ia kiate koe koe ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene folofola kiate koe, pea hangē ko ʻene fuakava ki hoʻo ngaahi tamai, kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope.
DEU 29:14 Pea ʻoku ʻikai ko ʻeku fai ʻae fuakava ko eni, mo e lea fakapapau ni kiate kimoutolu pe;
DEU 29:15 Ka kiate ia ʻoku tau tutuʻu mo ia he ʻaho ni ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, pea mo ia foki ʻoku ʻikai ʻi heni mo kitautolu he ʻaho ni:
DEU 29:16 (He ʻoku mou ʻilo pe naʻe fēfē ʻetau nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite; pea mo ʻetau laka mai ʻi he ngaahi puleʻanga ʻaia naʻa mou haʻu ʻo ofi ki ai;
DEU 29:17 Pea kuo mou mamata ki heʻenau ngaahi meʻa kovi, mo honau ngaahi ʻotua loi, ko e ʻakau, mo e maka, mo e siliva, mo e koula, ʻaia naʻe ʻiate kinautolu:)
DEU 29:18 Telia naʻa ʻiate kimoutolu ha tangata, pe ha fefine, pe ha fale, pe ha faʻahinga, ʻoku tafoki hono loto he ʻaho ni meia Sihova ko hotau ʻOtua, ke ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga ni; telia naʻa ʻiate kimoutolu ʻae aka ʻoku fua ʻaki ʻae ʻahu mo e kona;
DEU 29:19 Pea ʻe hoko ai ʻo pehē, ʻi heʻene ongoʻi ʻae ngaahi lea ʻoe fakamalaʻia ni, te ne mahalo lelei kiate ia ʻi hono loto, ʻo pehē, Te u maʻu pe ʻae fiemālie, neongo ʻeku ʻeveʻeva pe ʻi he filioʻi ʻa hoku loto, ke fakalahi ʻaki ʻae kona ki he fieinu:
DEU 29:20 ‌ʻE ʻikai mamae kiate ia ʻa Sihova, ka ʻe vela ʻae houhau mo e fuaʻa ʻo Sihova ki he tangata ko ia, pea ko e ngaahi malaʻia kotoa pē ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ni, ʻe tuku tonu kiate ia, pea ʻe tāmateʻi ʻe Sihova hono hingoa mei he lalo langi.
DEU 29:21 Pea ʻe vaheʻi ia ʻe Sihova ki he kovi mei he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki he ngaahi malaʻia ʻoe fuakava ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ni ʻoe fono:
DEU 29:22 Ko ia, ko e toʻutangata ʻamui ʻi hoʻomou fānau ʻaia ʻe tupu hake kimui ʻiate kimoutolu, pea mo e muli ʻaia ʻe haʻu mei he fonua mamaʻo, tenau pehē, ʻi heʻenau mamata ki he ngaahi tautea ʻoe fonua ko ia, mo e ngaahi mahaki ʻaia kuo tuku ki ai ʻe Sihova;
DEU 29:23 Pea kuo hoko ʻae fonua kotoa pē ko e sulifa, mo e māsima, mo e vela, ʻoku ʻikai tūtuuʻi ia pe fua, pe tupu ha mohuku ʻi ai, ka ʻoku hangē ko e fulihi ʻo Sotoma, mo Komola, ko ʻAtima, mo Sipoimi, ʻaia naʻe fulihi ʻe Sihova ʻi heʻene tuputāmaki, pea ʻi hono houhau lahi:
DEU 29:24 ‌ʻIo, ʻe lea ʻae puleʻanga kotoa pē, ʻo pehē, ‘Ko e hā kuo fai pehē ai ʻa Sihova ki he fonua ni? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe kakaha ʻo hono houhau lahi ni?’
DEU 29:25 Pea ʻe pehē ʻe he kakai, ‘Ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki ʻae fuakava ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻaia naʻe fai mo kinautolu ʻi heʻene ʻomi ʻakinautolu kituaʻā mei he fonua ko ʻIsipite:
DEU 29:26 He naʻa nau ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, pea lotu ki ai, ʻae ngaahi ʻotua naʻe ʻikai tenau ʻilo, pea naʻe ʻikai te ne foaki kiate kinautolu:
DEU 29:27 Pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova ki he fonua ni, ke fakahoko ki ai ʻae ngaahi malaʻia kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ni:
DEU 29:28 Pea naʻe taʻaki ʻakinautolu ʻe Sihova mei honau fonua ʻi he houhau, pea ʻi he houhau lahi, pea ʻi he tuputāmaki lahi, pea ne lī ʻakinautolu ki he fonua kehe, ʻo hangē ko ia ʻoku fai he ʻaho ni.’
DEU 29:29 Ko e ngaahi meʻa lilo ʻoku ʻa Sihova ko hotau ʻOtua: ka ko e ngaahi meʻa kuo fakahā ʻoku ʻatautolu ia mo ʻetau fānau ʻo taʻengata, koeʻuhi ketau fai ʻae lea kotoa pē ʻoe fono ni.
DEU 30:1 Pea ʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate koe, ʻae tāpuaki mo e malaʻia, ʻaia kuo u fokotuʻu ʻi ho ʻao, pea ke fakamanatu ki he ngaahi meʻa ni ʻi he puleʻanga kotoa pē, ʻaia kuo kapusi koe ki ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua,
DEU 30:2 Pea ke tafoki kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻo fai talangofua ki hono leʻo ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni, ʻa koe mo hoʻo fānau, ʻaki ho loto kotoa pea ʻi ho laumālie kotoa;
DEU 30:3 ‌ʻE toki liliu ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻa ho pōpula, pea ʻe ʻaloʻofa [ia ]kiate koe, pea ʻe tafoki [ia ]ʻo tānaki koe mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻaia kuo fakamovetevete koe ki ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
DEU 30:4 Kapau ʻoku ai hao niʻihi kuo kapusi atu ki he potu mamaʻo ange ʻaupito ʻoe langi, ʻe tānaki koe mei ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua, pea te ne ʻomi koe mei ai:
DEU 30:5 Pea ʻe ʻomi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he fonua ʻaia naʻe maʻu ʻe hoʻo ngaahi tamai, pea te ke maʻu ia; pea ʻe fai lelei ʻe ia kiate koe, pea fakatokolahi hake koe ʻi hoʻo ngaahi tamai.
DEU 30:6 Pea ʻe kamuʻi ho loto ʻe Sihova ko ho ʻOtua, mo e loto ʻo ho hako, ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, pea ʻi ho laumālie kotoa, koeʻuhi ke ke moʻui.
DEU 30:7 Pea ʻe ʻai ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae ngaahi malaʻia ni kotoa pē ki ho ngaahi fili, pea kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe, mo fakatangaʻi koe.
DEU 30:8 Pea te ke tafoki ʻo fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, ʻo fai ʻae ngaahi fekau ni kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate koe he ʻaho ni.
DEU 30:9 Pea ʻe fakamonūʻiaʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he ngāue kotoa pē ʻa ho nima, ʻi he fua ʻo ho sino, ʻi he fua ʻo hoʻo fanga manu, pea ʻi he fua ʻo ho fonua, ke ke lelei ai: koeʻuhi ʻe toe fiefia ʻa Sihova kiate koe ʻi he lelei, ʻo hangē ko ʻene fiefia ki hoʻo ngaahi tamai:
DEU 30:10 Kapau te ke tokanga ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke tauhi ʻene ngaahi fekau mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ni, pea kapau te ke tafoki kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, mo ho laumālie kotoa.
DEU 30:11 ¶ “He ko e fekau ni ʻaia ʻoku ou fekau ai kiate koe he ʻaho ni, ʻoku ʻikai lilo meiate koe, pea ʻoku ʻikai mamaʻo ia ʻiate koe.
DEU 30:12 ‌ʻOku ʻikai ʻi he langi ia, koeʻuhi ke ke pehē ai, ‘Ko hai ʻe ʻalu hake ki langi maʻatautolu, pea ʻomi ia kiate kitautolu, koeʻuhi ketau fanongo ki ai, ʻo fai ia?’
DEU 30:13 Pea ʻoku ʻikai mamaʻo atu ia ʻi he tuʻa tahi, koeʻuhi ke ke pehē ai, ‘Ko hai ʻe ʻalu mamaʻo atu ʻi he tahi pea ʻomi ia kiate kitautolu, koeʻuhi ketau fanongo ai, pea fai ia?’
DEU 30:14 Ka ʻoku ofi ʻaupito ʻae lea kiate koe ʻoku ʻi ho ngutu, pea ʻi ho loto, koeʻuhi ke ke fai ki ai.
DEU 30:15 ¶ “Vakai, kuo u fokotuʻu ʻi ho ʻao he ʻaho ni ʻae moʻui mo e lelei, mo e mate mo e kovi;
DEU 30:16 Koeʻuhi ʻi heʻeku fekau kiate koe he ʻaho ni ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻalu ʻi hono ngaahi hala, pea tauhi ʻene ngaahi fekau mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻene ngaahi fakamaau, koeʻuhi ke ke moʻui pea hoko ʻo tokolahi: pea ʻe tāpuaki koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻi he fonua ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai ke maʻu ia.
DEU 30:17 Pea kapau ʻe tafoki ho loto, pea ʻikai te ke tokanga, kae tohoekina koe ke mamaʻo, pea [ke ]lotu ki he ngaahi ʻotua kehe, pea tauhi ʻakinautolu;
DEU 30:18 ‌ʻOku ou valoki ʻakimoutolu he ʻaho ni ko e moʻoni te mou ʻauha, pea ʻe ʻikai te mou fakatolonga homou ngaahi ʻaho ʻi he fonua, ʻaia ʻoku mou ʻalu ai ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ke maʻu ia.
DEU 30:19 ‌ʻOku ou ui ki he langi mo māmani ke fakamoʻoni he ʻaho ni, kuo u fokotuʻu ʻi homou ʻao ʻae moʻui mo e mate, ʻae tāpuaki mo e malaʻia: ko ia ke ke fili ʻae moʻui, koeʻuhi ke moʻui fakatouʻosi ai koe mo ho hako:
DEU 30:20 Koeʻuhi ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua, pea ke fai talangofua ki hono leʻo, pea koeʻuhi ke ke pikitai kiate ia: he ko hoʻo moʻuiʻanga ia, mo e fakatolongaʻanga ʻo ho ngaahi ʻaho: koeʻuhi ke ke nofo ai koe ʻi he fonua ʻaia naʻe fuakava ki ai ʻe Sihova ki hoʻo ngaahi tamai, kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope, ke foaki kiate kinautolu.”
DEU 31:1 Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese ʻo ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni ki ʻIsileli kotoa pē.
DEU 31:2 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e taʻu eni ʻe teau mo e taʻu ʻe uofulu ʻo hoku motuʻa he ʻaho ni; ʻoku ʻikai te u kei faʻa ʻalu kituaʻā mo haʻu ki lotoʻā: pea kuo pehē foki ʻe Sihova kiate au, ʻE ʻikai te ke ʻalu koe ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
DEU 31:3 Ko Sihova ko ho ʻOtua, ʻe ʻalu ia ʻo muʻomuʻa ʻiate koe, pea ʻe fakaʻauha ʻe ia ʻae ngaahi puleʻanga ni mei ho ʻao, pea te ke maʻu ʻakinautolu: pea ko Siosiua, ʻe ʻalu ia ʻo muʻomuʻa ʻiate koe, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
DEU 31:4 Pea ʻe fai ʻe Sihova kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene fai kia Sihoni pea kia Oki, ko e ongo tuʻi ʻae kau ʻAmoli, pea ki hona fonua, ʻaia naʻa ne fakaʻauha.
DEU 31:5 Pea ʻe tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi homou ʻao, koeʻuhi ke mou fai kiate kinautolu ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻaia kuo u fekau ni kiate kimoutolu.
DEU 31:6 Ke ke mālohi koe pea ke lototoʻa, ʻoua naʻa ke lilika, pea ʻoua naʻa ke manavahē kiate kinautolu: he ko Sihova ko ho ʻOtua, ko ia ia ʻoku mo ō mo koe; ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe, pe liʻaki koe.”
DEU 31:7 ¶ Pea naʻe ui ʻe Mōsese kia Siosiua, ʻo ne pehē kiate ia ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, “Ke ke mālohi koe pea ke lototoʻa: he ko koe te ke ʻalu mo e kakai ni ki he fonua ʻaia naʻe fuakava ai ʻe Sihova ki heʻenau ngaahi tamai ke foaki, kiate kinautolu; pea te ke fakahoko ʻakinautolu ki ai kenau maʻu ia.
DEU 31:8 Pea ko Sihova, ko ia ia ʻoku ʻalu muʻomuʻa ʻiate koe; ʻe ʻiate koe ia, ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe, pe liʻaki koe; ʻoua naʻa ke manavahē, pea ʻoua naʻa ke puputuʻu.”
DEU 31:9 ¶ Pea naʻe tohi ʻe Mōsese ʻae fono ni, pea ne ʻatu ia ki he kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo Livai, ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea ki he kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli.
DEU 31:10 Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻI he ngataʻanga ʻo hono fitu taʻu kotoa pē, pea ʻi he kātoanga ʻoe taʻu ʻoe tukuange, ʻi he kātoanga ʻoe ngaahi fale fehikitaki,
DEU 31:11 ‌ʻI he hoko mai ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua ki he potu ʻaia te ne fili, ke ke lau ʻae fono ni ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē kenau ongoʻi.
DEU 31:12 Fakakātoa fakataha ʻae kakai, ʻae tangata, mo e fefine, mo e fānau, mo e muli ʻoku nofo ʻi ho ngaahi matapā, koeʻuhi kenau fanongo, pea kenau ʻilo, pea manavahē kia Sihova ko honau ʻOtua, pea tokanga ke fai ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono ni:
DEU 31:13 Pea ko ʻenau fānau, ʻaia ʻoku teʻeki hoko ʻo ʻilo ha meʻa, kenau ongoʻi, pea ʻilo ke manavahē kia Sihova ko homou ʻOtua, ʻi he lolotonga ʻoku mou moʻui ʻi he fonua ʻaia ʻoku mou ʻalu ki ai ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ke maʻu ia.”
DEU 31:14 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Vakai, ʻoku ʻunuʻunu mai ʻa ho ngaahi ʻaho te ke mate ai: ui kia Siosiua, pea fakahā ʻakimoua ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai, koeʻuhi ke u tuku ha fekau kiate ia.” Pea naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo Siosiua, ʻo na fakahā ʻakinaua ʻi he fale fehikitaki ʻoe kakai.”
DEU 31:15 Pea naʻe fakahā ʻa Sihova ʻi he fale fehikitaki ʻi he pou ʻoe ʻao: pea naʻe tuʻu ʻae pou ʻoe ʻao ʻi ʻolunga ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki.
DEU 31:16 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “Vakai, te ke mohe koe mo hoʻo ngaahi tamai: pea ʻe tuʻu hake ʻae kakai ni, ʻo ʻalu ʻo fai angahala ki he ngaahi ʻotua ʻoe kau muli ʻoe fonua, ʻaia ʻoku nau ʻalu ki ai ke nonofo mo kinautolu, pea tenau liʻaki au, ʻo liʻaki ʻae fuakava ʻaia kuo u fai mo kinautolu.
DEU 31:17 Pea ʻe tupu ai ʻeku houhau kiate kinautolu ʻi he ʻaho ko ia, pea te u liʻaki ʻakinautolu, pea te u fufū hoku fofonga meiate kinautolu, pea ʻe fakaʻosiʻosi ʻakinautolu, pea ʻe hoko ʻae ngaahi kovi lahi mo e ngaahi mamahi lahi kiate kinautolu; ko ia tenau lea ai ʻi he ʻaho ko ia, ʻIkai kuo hoko ʻae ngaahi kovi ni kiate kitautolu, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻiate kitautolu ʻa hotau ʻOtua?
DEU 31:18 Pea ko e moʻoni teu fufū hoku fofonga ʻi he ʻaho ko ia mei he ngaahi kovi kotoa pē ʻaia kuo ʻosi ʻenau fai, ko e meʻa ʻi heʻenau tafoki ki he ngaahi ʻotua kehe.
DEU 31:19 Pea ko eni, mo tohi ʻae hiva ni maʻamoutolu pea ako ʻaki ia ki he fānau ʻa ʻIsileli: ʻai ia ki honau ngutu, koeʻuhi ke hoko ʻae hiva ni ko e fakamoʻoni kiate au, ki he fānau ʻa ʻIsileli.
DEU 31:20 Koeʻuhi ʻi he hili ʻeku ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ʻaia naʻaku fuakava ai ki heʻenau ngaahi tamai, ʻaia ʻoku mahutāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi; pea hili ʻenau kai ʻo fakamākona ʻakinautolu, pea [nau ]hoko ʻo sino; tenau toki tafoki ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo tauhi ʻakinautolu, fakahouhauʻi au, pea liʻaki ʻeku fuakava.
DEU 31:21 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hoko ʻae ngaahi kovi lahi mo e mamahi lahi kiate kinautolu, ʻe fakaʻilo ʻenau kovi ʻe he hiva ni ʻo hangē ha fakamoʻoni; koeʻuhi ʻe ʻikai ngalo ia mei he ngutu ʻo honau hako: he ʻoku ou ʻilo ʻenau mahalohalo ni ʻaia ʻoku nau feʻaluʻalu fano ʻo fai ni, ʻi he teʻeki ai te u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ʻaia naʻaku fuakava ki ai.”
DEU 31:22 ¶ Ko ia naʻe tohi ai ʻe Mōsese ʻae hiva ni ʻi he ʻaho pe ko ia, ʻo ne akoʻi ia ki he fānau ʻa ʻIsileli.
DEU 31:23 Pea naʻa ne tuku kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻae fekau, ʻo ne pehē, “Ke ke mālohi koe pea ke lototoʻa: koeʻuhi te ke fakahoko ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻaia naʻaku fuakava ai kiate kinautolu: pea te u ʻiate koe.”
DEU 31:24 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi ʻe Mōsese ʻae tohi ʻoe ngaahi lea ʻoe fono ni ki he tohi, ʻo aʻu atu ki hono kakato,
DEU 31:25 “Naʻe fekau ʻe Mōsese ki he kau Livai, ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, ʻo pehē,
DEU 31:26 “ʻAve ʻae tohi ni ʻoe fono, pea ʻai ia ki he kaokao ʻoe puha ʻae fuakava ʻa Sihova ko homou ʻOtua, koeʻuhi ke ʻi ai ia ko e meʻa fakamoʻoni kiate koe.
DEU 31:27 He ʻoku ou ʻilo hoʻo talangataʻa, mo hoʻo kia kekeva: Vakai, ʻi heʻeku kei moʻui mo kimoutolu he ʻaho ni, kuo mou fai talangataʻa kia Sihova; kae muʻa hake ʻo kau ka mate!
DEU 31:28 ¶ “Fakakātoa mai kiate au ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo homou ngaahi faʻahinga, mo homou kau matāpule, koeʻuhi ke u lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni ʻi honau telinga, pea ui ki langi mo māmani ke fakamoʻoni kiate kinautolu.
DEU 31:29 He ʻoku ou ʻilo ʻo kau ka mate te mou fakahalaʻi ʻaupito ʻakimoutolu, pea tafoki mei he hala ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu; pea ʻe tō ʻae kovi kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui; ko e meʻa ʻi hoʻomou fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fakatupu ai hono houhau ʻi he ngāue ʻa homou nima.”
DEU 31:30 Pea naʻe lea ʻa Mōsese kae fanongo ʻae fakataha ʻoe kakai kotoa pē ʻa ʻIsileli ki he ngaahi lea ʻoe hiva ni, ʻo aʻu ki hono ngataʻanga.
DEU 32:1 “ʻAe ngaahi langi, mou tokanga, pea te u lea; pea ke fanongo, ʻE māmani, ki he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
DEU 32:2 ‌ʻE tō ʻeku akonaki ʻo hangē ko e ʻuha, ʻe ʻalu hifo ʻeku ngaahi lea ʻo hangē ko e hahau, ʻo hangē ko e taumosi ki he ʻakau vaivai, ʻo hangē ko e ʻuha tuʻu mo tō ki he mohuku:
DEU 32:3 Ko e meʻa ʻi heʻeku fakaongo atu ʻae huafa ʻo Sihova: mou tuku ʻae māfimafi ki hotau ʻOtua.
DEU 32:4 “Ko ia ko e Maka! ʻOku haohaoa ʻa ʻene ngāue: he ko ʻene ʻulungāanga kotoa pē ʻoku angatonu: ko e ʻOtua ʻoe moʻoni, mo taʻehalaia, ʻoku angatonu mo māʻoniʻoni ia.
DEU 32:5 Kuo nau fakahalaʻi ʻakinautolu, ko honau ʻila ʻoku ʻikai ko e fakaʻilonga ʻo ʻene fānau: ko e toʻutangata mioʻi mo pikopiko ʻakinautolu.
DEU 32:6 He ʻoku pehē hoʻomou totongi kia Sihova, ʻae kakai vale mo taʻepoto? ʻIkai ko hoʻo tamai ia naʻa ne fakatau koe? ʻIkai naʻa ne ngaohi koe, mo fokotuʻumaʻu koe?
DEU 32:7 “Manatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, tokanga ki he ngaahi taʻu ʻoe toʻutangata lahi: fehuʻi ki hoʻo tamai, pea te ne fakahā ia kiate koe; ki hoʻo kau mātuʻa, pea tenau tala kiate koe.
DEU 32:8 ‌ʻI he vahe atu ʻe he Fungani Māʻolunga ki he ngaahi puleʻanga ʻa honau tofiʻa, ʻi heʻene fakamovetevete ʻae ngaahi foha ʻo ʻAtaina, naʻa ne ʻai ʻae fakangataʻanga ki he kakai ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
DEU 32:9 He ko e tofiʻa ʻo Sihova ʻa hono kakai ko e afo ʻo hono tofiʻa ʻa Sēkope.
DEU 32:10 “Naʻa ne ʻilo ia ʻi he fonua lala, pea ʻi he toafa liʻaki mo ngungulu; naʻa ne tataki fano ia, ʻo ne akonakiʻi ia, naʻa ne tauhi ia ʻo hangē ko e tama ʻo hono mata.
DEU 32:11 Hangē ko e ueʻi ʻe he ʻikale hono pununga, ʻo ʻōʻōfaki ki hono ʻuhiki, ʻo mafola atu hono kapakau, ʻo ne toʻo hake ʻakinautolu, ʻo fua ʻakinautolu ʻi hono kapakau:
DEU 32:12 “Naʻe pehē hono tataki ia tokotaha pe ʻe Sihova, pea naʻe ʻikai ha ʻotua kehe mo ia.
DEU 32:13 Naʻa ne fakaheka ia ke heka ki he ngaahi potu māʻolunga ʻo māmani, koeʻuhi ke ne kai ʻae tupu ʻoe ngoue; pea naʻa ne ngaohi ia ke ne mimisi ʻae hone mei he maka, mo e lolo mei he makaafi;
DEU 32:14 Ko e pota mei he fanga pulu fefine, mo e huʻahuhu ʻoe sipi, mo e ngako ʻoe fanga lami, mo e fanga sipitangata ʻi he faʻahinga mei Pesani, mo e fanga kosi mo hono ngako ʻoe ngaahi tengaʻi uite; pea naʻa ke inu ʻae toto totonu ʻoe kālepi.
DEU 32:15 ¶ “Ka naʻe fakaʻaʻau ʻo sino ʻa Sesuluni, pea ʻakafisi: kuo ke hoko ʻo sino, kuo ke hoko ʻo matolu, kuo ʻufiʻufi koe [ʻe he sino]; pea naʻa ne toki liʻaki ʻae ʻOtua ʻaia naʻa ne ngaohi ia, pea naʻa ne taʻefakaʻapaʻapa ki he Maka ʻo hono fakamoʻui.
DEU 32:16 Naʻa nau langaʻi ʻaki hono fuaʻa ʻae ngaahi ʻotua kehe, naʻa nau fakatupu hono houhau ʻaki ʻenau ngaahi angakovi.
DEU 32:17 Naʻa nau feilaulau ki he ngaahi tēvolo, kae ʻikai ki he ʻOtua; ki he ngaahi ʻotua naʻe ʻikai tenau ʻilo, ko e foʻou naʻe toki tupu foʻou hake, ʻaia naʻe ʻikai manavahē hoʻomou tamai ki ai.
DEU 32:18 ‌ʻOku ke taʻetokanga ki he Maka naʻa ke tupu ai, pea kuo ke fakangaloʻi ʻae ʻOtua ʻaia naʻa ne fakafuofua koe.
DEU 32:19 “Pea ʻi he ʻafio ʻa Sihova, naʻa ne fehiʻa [kiate kinautolu], ko e meʻa ʻi he fakatupu ʻene houhau ʻe hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine.
DEU 32:20 Pea naʻe pehē ʻe ia, ‘Te u fufū hoku fofonga meiate kinautolu, te u vakai, pe ko e hā honau ngataʻanga: he ko e toʻutangata angatuʻu ʻaupito ʻakinautolu, ko e fānau ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ʻae tui.
DEU 32:21 Kuo nau langaʻi ʻaki ʻeku fuaʻa ʻaia ʻoku ʻikai ko e ʻotua; kuo nau fakatupu ʻaki ʻeku houhau ʻenau ngaahi meʻa vaʻinga: pea te u ueʻi ʻaki ʻenau fuaʻa ʻekinautolu ʻoku ʻikai ko e kakai; te u fakatupu ʻenau ʻita ʻaki ʻae kakai vale.
DEU 32:22 He kuo tutu ʻae afi ʻi heʻeku houhau, pea ʻe vela ia ʻo aʻu ki loto heli, pea ʻe fakaʻauha ai ʻa māmani mo hono tupu, pea ʻe tutu ai ʻae ngaahi tuʻunga ʻoe ngaahi moʻunga.
DEU 32:23 “‘Te u fokotuʻutuʻu ʻae ngaahi kovi kiate kinautolu; te u fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi ngahau kiate kinautolu.
DEU 32:24 ‌ʻE vela ʻakinautolu ʻaki ʻae honge, pea ʻe fakaʻosi ʻakinautolu ʻaki ʻae malalaʻi afi, pea ʻi he fakaʻauha fakamamahi: te u fekau ʻae kau nifo, ʻoe fanga manu kaivao kiate kinautolu, mo e kona ʻoe fanga ngata ʻoe efu.
DEU 32:25 ‌ʻE fakaʻauha ʻaki ʻae heletā ʻituʻa, mo e ilifia ʻi loto, ʻae talavou mo e tāupoʻou fakatouʻosi, ʻae tama huhu foki mo e tangata ʻuluhinā.
DEU 32:26 Ne u pehē, Te u fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi tuliki, te u fakaʻosi ʻae fakamanatu kiate kinautolu mei he lotolotonga ʻoe kakai:
DEU 32:27 Ka ne taʻeʻoua ʻeku manavahē ki he ʻita ʻae fili, telia naʻa fai fakafielahi ʻe honau ngaahi fili, pea telia naʻa nau lea ʻo pehē, Ko hotau nima māʻolunga, ka ʻoku ʻikai ko Sihova kuo ne fai ʻae meʻa ni kotoa pē.’
DEU 32:28 He ko e puleʻanga masiva fakakaukau poto ʻakinautolu, pea ʻoku ʻikai ha loto faʻa ʻilo foki ʻiate kinautolu.
DEU 32:29 Taumaiā kuo nau poto, koeʻuhi kenau ʻilo ʻae meʻa ni, koeʻuhi kenau tokanga ki honau ikuʻanga!
DEU 32:30 He ʻe fēfeeʻi ha tulia ʻe he tokotaha ʻae toko afe, pea ʻe he toko ua ʻae toko mano, ʻo ka ne ʻikai fakatau ʻakinautolu ʻe honau Maka, pea tāpuni ʻakinautolu ʻe Sihova?
DEU 32:31 He ko honau maka ʻoku ʻikai hangē ko hotau Maka, ʻio, naʻa mo hotau ngaahi fili, ʻoku nau fakamoʻoni ki ai.
DEU 32:32 He ko ʻenau vaine ʻoku mei he vaine ʻo Sotoma, pea ʻoku mei he ngoue ʻo Komola: ko honau ngaahi kālepi, ko e kālepi ʻoe ʻahu, ʻoku kona honau ngaahi fuhi:
DEU 32:33 Ko ʻenau uaine ko e kona ʻoe fanga ngata lalahi, mo e kona mālohi ʻoe fanga ngata kovi ʻaupito.
DEU 32:34 ‌ʻIkai kuo fokotuʻu ʻae meʻa ni ʻiate au ʻo talifaki pe, pea pulusi maʻu ia fakataha mo ʻeku ngaahi koloa?
DEU 32:35 ‌ʻOku ʻaʻaku ʻae tautea mo e totongi; ʻe hekea honau vaʻe ʻi hono kuonga: he ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo ʻenau tuʻutāmaki, pea ko e ngaahi meʻa ʻe tō kiate kinautolu ʻoku fakatoʻotoʻo.
DEU 32:36 Koeʻuhi ʻe fakamaau ʻe Sihova ʻa hono kakai, pea ʻe lolou ia koeʻuhi ko ʻene kau tamaioʻeiki, ʻi heʻene ʻafioʻi kuo ʻosi honau mālohi, pea ʻoku ʻikai ha niʻihi kuo tāpuni, pe toe.
DEU 32:37 Pea ʻe pehē ʻe ia, ‘Kofaʻā koā honau ngaahi ʻotua, ko honau maka naʻa nau falala ki ai,
DEU 32:38 ‌ʻAia naʻe kai ʻae ngako ʻo ʻenau ngaahi feilaulau, pea inu ʻae uaine ʻo ʻenau ngaahi feilaulau inu? Tuku kenau tuʻu hake ʻo tokoni ʻakimoutolu, pea hoko ko homou kalofanga!
DEU 32:39 “‘Mou vakai ni Ko Au, ʻio Ko Au ia, pea ʻoku ʻikai ha ʻotua mo Au: ʻoku ou tāmateʻi, pea ʻoku ou fakamoʻui; ʻoku ou taaʻi, pea ʻoku ou fakamoʻui: pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku faʻa fakamoʻui mei hoku nima.
DEU 32:40 He ʻoku ou hiki hake hoku nima ki langi, pea u pehē, ‘ʻOku ou moʻui ʻo taʻengata.’
DEU 32:41 Kapau te u fakamāsila ʻa ʻeku heletā ngingila, pea puke ʻe hoku nima ʻae fakamaau; te u ʻatu ʻae tautea ki hoku ngaahi fili, pea te u totongi kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au.
DEU 32:42 Te u fakakona ʻeku ngaahi ngahau ʻaki ʻae toto, pea ʻe kai kakano ʻe heʻeku heletā; ʻi he toto ʻoe kakai kuo tāmateʻi, pea ʻi he kau pōpula, mei he kamataʻanga ʻoe ngaahi tautea ki he fili.
DEU 32:43 ‌ʻAe ngaahi puleʻanga, mou fiefia mo hono kakai: koeʻuhi ʻe totongi ʻe ia ʻae toto ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, pea te ne ʻatu, ʻae totongi ki hono ngaahi fili, pea ʻe fai ʻaloʻofa ia ki hono fonua, pea mo hono kakai.’”
DEU 32:44 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Mōsese ʻo ne lea ʻaki kotoa pē ʻae hiva ni ʻi he telinga ʻoe kakai, ʻaia mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni.
DEU 32:45 Pea naʻe fakaʻosi ʻe Mōsese ʻae lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni kotoa pē ki ʻIsileli kotoa pē:
DEU 32:46 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Fakatokangaʻi homou loto ki he ngaahi lea kotoa pē ʻaia ʻoku ou fakapapau kiate kimoutolu he ʻaho ni, ʻaia te mou fekau ki hoʻomou fānau kotoa pē ke tokanga pea fai ki he ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono ni.
DEU 32:47 He ʻoku ʻikai ko e meʻa vaʻinga ia kiate kimoutolu; ka ko hoʻomou moʻui ia: pea ko e meʻa eni te mou fakatolonga ai homou ngaahi ʻaho ʻi he fonua, ʻaia ʻoku mou ʻalu ai ki he tuʻa Sioatani ke maʻu ia.”
DEU 32:48 Pea naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he ʻaho pe ko ia, ʻo pehē,
DEU 32:49 “Ke ke ʻalu hake ki he moʻunga ni ko ʻApalimi, ki he moʻunga ko Nipo, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Moape, ʻaia ʻoku hangatonu atu ki Seliko; pea vakai ki he fonua ko Kēnani, ʻaia ʻoku ou foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli ko honau tofiʻa:
DEU 32:50 Pea ke mate ʻi he moʻunga ʻaia ʻoku ke ʻalu hake ki ai, pea fakataha koe mo ho kakai; ʻo hangē ko e mate ʻa ho taʻokete, ko ʻElone ʻi he moʻunga ko Hoa, mo e tānaki ia ki hono kakai:
DEU 32:51 Ko e meʻa ʻi hoʻomo fai hala kiate au ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻi he vai ʻi Melipa Ketesi, ʻi he toafa ʻo Sini; ko e meʻa ʻi hoʻomo taʻefakaʻapaʻapa kiate au ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
DEU 32:52 Te ke mamata ki he fonua ʻi ho ʻao; ka ʻe ʻikai te ke ʻalu ki ai ki he fonua ʻaia ʻoku ou foaki ki he fānau ʻa ʻIsileli.”
DEU 33:1 Pea ko e tāpuaki eni, ʻaia naʻe tāpuakiʻi ʻaki ʻe Mōsese ko e tangata ʻoe ʻOtua ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he teʻeki ai mate ia.
DEU 33:2 Pea naʻa ne pehē ʻe ia, naʻe hāʻele mai ʻa Sihova mei Sainai, pea tuʻu hake mei Seia kiate kinautolu; naʻe ulo mai ʻe ia mei he moʻunga ko Palani, pea naʻe hāʻele mai ia mo e ngaahi toko mano ʻoe kau māʻoniʻoni; naʻe ʻalu atu mei hono nima toʻomataʻu ʻae fono fakavela maʻanautolu.
DEU 33:3 ‌ʻIo, naʻa ne ʻofa ki he kakai; ko ʻene kakai māʻoniʻoni kotoa pē naʻe ʻi hono nima: pea naʻa nau nofo hifo ki hono vaʻe; ʻe maʻu taki taha kotoa pē ʻa ʻene ngaahi folofola.
DEU 33:4 Naʻe fekau ʻe ia ʻae fono kiate kitautolu, ʻio ko e tofiʻa ʻoe fakataha ʻo Sēkope.
DEU 33:5 Pea ko e tuʻi ia ʻi Sesuluni, ʻi he fakataha ʻoe ngaahi ʻeiki ʻoe kakai mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli.
DEU 33:6 ¶ “Tuku ke moʻui ʻa Lupeni, pea ʻoua naʻa mate; pea ʻoua naʻa tokosiʻi hono kau tangata.”
DEU 33:7 ¶ Pea koeʻuhi ko Siuta: naʻa ne pehē, “ʻE Sihova, ke ke fanongo ki he leʻo ʻo Siuta, pea ʻomi ia ki hono kakai: tuku ke mālohi hono nima kiate ia; pea ke ke ʻiate ia ko e tokoni mei hono ngaahi fili.”
DEU 33:8 ¶ Pea naʻe lea kia Livai, ʻo pehē, “Ko ho Tumemi mo ho ʻUlimi ke ʻi he tokotaha māʻoniʻoni, ʻaia naʻa ke ʻahiʻahiʻi ʻi Masa, mo ia naʻa mo fekuki foki, ʻi he vai ʻo Melipa;
DEU 33:9 ‌ʻAia naʻa ne lea ki heʻene tamai pea ki heʻene faʻē, naʻe ʻikai te u mamata kiate ia; pea naʻe ʻikai te ne tui foki ki hono ngaahi kāinga, pe ʻiloʻi ʻene fānau ʻaʻana: he kuo nau tokanga ki hoʻo folofola, pea tauhi hoʻo fuakava.
DEU 33:10 Tenau akonakiʻi ʻa Sēkope ʻi hoʻo ngaahi fakamaau, mo ʻIsileli ʻi hoʻo fono: tenau ʻai ʻae meʻa namu kakala ʻi ho ʻao, mo e feilaulau tutu kotoa ki ho feilaulauʻanga.
DEU 33:11 ‌ʻE Sihova, ke ke tāpuaki ʻene meʻa, mo ke maʻu ʻae ngāue ʻa hono nima: tā ke ʻasi ʻi he fasiʻatuʻa ʻokinautolu ʻoku tuʻu hake kiate ia, pea mo kinautolu ʻoku fehiʻa kiate ia, ke ʻoua naʻa nau toetuʻu hake.”
DEU 33:12 ¶ Pea naʻe lea ia kia Penisimani ʻo pehē, “Ko e ʻofeina ʻia SIHOVA, te na nonofo lelei mo ia; pea ʻe maluʻi ia ʻi he ʻaho kotoa, pea ʻe nofo ia ʻi he vahaʻa ʻo hono uma.”
DEU 33:13 ¶ Pea naʻe lea ia kia Siosefa, ʻo pehē, “Ke monūʻia ʻia Sihova ʻa hono fonua, ʻi he ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻoe langi, pea ʻi he hahau, pea ʻi he loloto ʻaia ʻoku tokoto ʻi lalo,
DEU 33:14 Pea ʻi he ngaahi fua maʻongoʻonga ʻoku langaʻi ʻe he laʻā, pea ʻi he ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻoku fakatupu ʻe he ngaahi māhina,
DEU 33:15 Pea ʻi he ngaahi meʻa fungani lelei ʻoe ngaahi moʻunga ʻi muʻa ʻi muʻa, pea ʻi he ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻoe ngaahi tafungofunga tolonga maʻu pe,
DEU 33:16 Pea ʻi he ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻoe fonua mo hono fonu ʻo ia, pea ʻi he finangalo lelei ʻo ia naʻe nofo ʻi he ʻulu ʻakau: ke hoko ia ki he ʻulu ʻo Siosefa, pea ki he tumuʻaki ʻoe ʻulu ʻo ia naʻe fakamāvae mei hono kāinga.
DEU 33:17 Ko e lelei ʻoʻona ʻoku hangē ko e ʻuluaki tupu ʻo ʻene pulu, pea ko hono nifo ʻoʻona ʻoku hangē ko e nifo ʻoe ʻiunikoni: te ne tekeʻi ʻaki ia ʻae kakai fakataha ʻo aʻu atu ki he ngataʻanga ʻo māmani: pea ko e ngaahi toko mano ʻakinautolu ʻo ʻIfalemi, pea ko e ngaahi toko mano ʻakinautolu ʻo Manase.”
DEU 33:18 ¶ Pea naʻe lea ia kia Sepuloni, “Ke ke fiefia, Sepuloni, ʻi hoʻo ʻalu atu; mo ʻIsaka, ʻi ho ngaahi fale fehikitaki.
DEU 33:19 Tenau ui ʻae kakai ki he moʻunga tenau ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau ʻoe māʻoniʻoni: he tenau mimisiʻi mai ʻae koloa ʻoe tahi, pea mo e ngaahi koloa kuo fufū ʻi he ʻoneʻone.”
DEU 33:20 ¶ Pea naʻe lea ia kia Kata, “Ke hoko ʻae tāpuaki kiate ia ʻoku ne fakalahi ʻa Kata: ʻoku nofo ia ʻo hangē ha laione, pea ʻoku ne haehae ʻae nima mo e tumuʻaki ʻoe ʻulu.
DEU 33:21 Pea ʻoku ne tauhi ʻae ʻuluaki vahe maʻana, koeʻuhi naʻe tuku ia ʻi ai, ʻi he tufakanga, ʻoe ʻeiki fai fono; pea naʻe haʻu ia mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kakai, naʻa ne fai ʻae angatonu ʻa Sihova, mo ʻene ngaahi fakamaau mo ʻIsileli.”
DEU 33:22 ¶ Pea naʻe lea ia kia Tani, ʻo pehē, “Ko e ʻuhiki laione ʻa Tani: ʻe hopo ia mei Pesani.”
DEU 33:23 ¶ Pea naʻe lea ia kia Nafitali, ʻo pehē, “ʻE Nafitali, ʻa koe kuo fakafiemālieʻi ʻi he ʻofa, pea fonu ʻi he tāpuaki ʻa Sihova: ke ke maʻu ʻe koe ʻae potu lulunga mo e tonga.”
DEU 33:24 ¶ Pea naʻe lea ia kia ʻAseli, “Ke tāpuaki ʻaki ʻa ʻAseli ʻae ngaahi fānau, ke lelei ia ki hono ngaahi kāinga, pea ke unu ʻe ia hono vaʻe ʻi he lolo.
DEU 33:25 ‌ʻE hoko ho topuvaʻe ko e ʻaione mo e palasa; pea ʻe tatau pe ho mālohi ki ho ngaahi ʻaho.”
DEU 33:26 ¶ ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku tatau mo e ʻOtua ʻo Sesuluni, ʻaia ʻoku heka ʻo hāʻele ʻi he ngaahi langi ko ho tokoni, pea ʻi hono lelei lahi ʻi he langi.
DEU 33:27 Ko e ʻOtua taʻengata ko ho hūfanga, pea ʻoku ʻi lalo ʻiate koe ʻae nima tolonga taʻengata, pea te ne tekeʻi kituaʻā ʻae fili mei ho ʻao; ʻo ne pehē, Fakaʻauha ʻakinautolu.
DEU 33:28 ‌ʻE toki nofo tokotaha fiemālie ai pe ʻa ʻIsileli: ko e matavai ʻo Sēkope ʻe ʻi he fonua ʻoe uite mo e uaine; pea ʻe tō hifo ʻae hahau ʻo hono langi foki.
DEU 33:29 ‌ʻOku ke monūʻia koe, ʻE ʻIsileli ko hai ʻoku tatau mo koe, ko e kakai kuo fakamoʻui ʻe Sihova, ko e fakaū ʻo ho tokoni, pea ko e heletā foki ʻo ho mālohi! Pea ʻe ʻilo ʻa ho ngaahi fili ko e kau loi kiate koe; pea te ke malaki ʻa honau ngaahi potu māʻolunga.
DEU 34:1 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Mōsese mei he ngaahi toafa ʻo Moape ki he moʻunga ko Nipo, ki he tumutumu ʻo Pisika, ʻaia ʻoku tuʻu hangatonu atu ki Seliko. Pea naʻe fakahā ʻe Sihova kiate ia ʻae fonua kotoa pē ʻo Kiliati, ʻo hoko ki Tani,
DEU 34:2 Mo Nafitali kotoa pē, mo e fonua ʻo ʻIfalemi, mo Manase, mo e fonua kotoa pē ʻo Siuta, ʻo aʻu atu ki he tahi lahi,
DEU 34:3 Pea mo e potu tonga, mo e tafangafanga ʻoe teleʻa ʻo Seliko, ko e kolo ʻoe ngaahi ʻakau ko e ponga, ʻo aʻu ki Soa.
DEU 34:4 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Ko eni ʻae fonua ʻaia naʻaku fuakava ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope, ʻo pehē, Te u foaki ia ki ho hako; kuo u pule ke ke mamata ki ai ʻaki ho mata ka ʻe ʻikai te ke ʻalu atu ki ai.”
DEU 34:5 ¶ Ko ia, naʻe pekia ai ʻa Mōsese, ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ʻi he fonua ʻo Moape, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova.
DEU 34:6 Pea naʻa ne tanu ia ʻi he teleʻa ʻi he fonua ʻo Moape, ʻo hangatonu atu ki Pete-Peoli ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ʻa hono tanuʻanga ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
DEU 34:7 ¶ Pea naʻe teau taʻu mo e taʻu ʻe uofulu ʻae motuʻa ʻo Mōsese ʻi heʻene pekia: naʻe ʻikai fakapoʻuli hono mata, pea naʻe ʻikai mahuʻi ʻiate ia ʻa hono mālohi.
DEU 34:8 ¶ Pea naʻe tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli koeʻuhi ko Mōsese ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo Moape ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu: pea naʻe fakaʻosi ai ʻae ngaahi ʻaho ʻoe tangi mo e fakamamahi koeʻuhi ko Mōsese.
DEU 34:9 ¶ Pea naʻe fonu ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻi he laumālie ʻoe poto; he naʻe hilifaki ʻe Mōsese ʻa hono nima kiate ia: pea naʻe tokanga kiate ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ke fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
DEU 34:10 ¶ Pea talu ai pe, kuo ʻikai tuʻu hake ha palōfita ʻi ʻIsileli ʻo hangē ko Mōsese, ʻaia naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ko e mata ki he mata,
DEU 34:11 ‌ʻI he ngaahi fakaʻilonga kotoa pē mo e ngaahi meʻa mana, ʻaia naʻe fekau ia ʻe Sihova ke fai ʻi he fonua ko ʻIsipite kia Felo, pea ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, pea ki hono fonua kotoa pē,
DEU 34:12 Pea ʻi he nima māfimafi ko ia, pea ʻi he ngaahi meʻa fakailifia kotoa pē ʻaia naʻe fakahā ʻe Mōsese ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē.
JOS 1:1 Pea hili ʻae pekia ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tauhi ʻo Mōsese, ʻo pehē,
JOS 1:2 “Kuo pekia ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese; pea ko eni, ke ke tuʻu hake, mo ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻa koe mo e kakai ni kotoa pē, ki he fonua ʻaia ʻoku ou foaki kiate kinautolu, ʻio, ki he fānau ʻa ʻIsileli.
JOS 1:3 Ko e potu kotoa pē ʻe tuʻu ki ai homou ʻaofivaʻe, ko ia kuo u foaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku tala kia Mōsese.
JOS 1:4 Mei he toafa mo Lepanoni ni, ʻio, ʻo aʻu atu ki he vaitafe lahi, ko e vaitafe ko ʻIufaletesi, ʻae fonua kotoa pē ʻoe kakai Heti, ʻo aʻu atu ki he tahi lahi ʻo hangē atu ki he toʻanga laʻā, ko hoʻomou potu ia.
JOS 1:5 ‌ʻE ʻikai ha tangata te ne faʻa tuʻu ʻi ho ʻao, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui: ʻo hangē ko ʻeku ʻia Mōsese, ʻe pehē pe ʻeku ʻiate koe: ʻe ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe siʻaki koe.
JOS 1:6 Ke ke mālohi mo ke lototoʻa; koeʻuhi te ke tufa ki he kakai ni ʻae fonua, ʻaia naʻaku fuakava ai ki heʻenau ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu ko honau tofiʻa.
JOS 1:7 Kae kehe ke mālohi pe ʻa koe mo ke lototoʻa ʻaupito, koeʻuhi ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he fono kotoa pē, ʻaia naʻe fekau kiate koe ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese: ʻoua naʻa ke tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻu pē ki he toʻohema, koeʻuhi ke ke monūʻia koe ʻi he potu kotoa pē ʻoku ke ʻalu ki ai.
JOS 1:8 Ko e tohi ni ʻoe fono ke ʻoua naʻa mahuʻi ia mei ho ngutu: ka ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi ai: he ko ia te ke ngaohi ke monūʻia ai ho hala, pea ke toki fai fakapotopoto ai.
JOS 1:9 ‌ʻIkai ko au kuo u fekauʻi koe? Ke ke mālohi koe pea ke lototoʻa; ʻoua naʻa ke manavahē, pea ʻoua naʻa ke puputuʻu: he ko Sihova ko ho ʻOtua ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻoku ke ʻalu ki ai.”
JOS 1:10 ¶ Pea naʻe fekau ai ʻe Siosiua, ki he kau matāpule ʻoe kakai, ʻo pehē,
JOS 1:11 “Mou ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe kautau, pea fekau ki he kakai, ʻo pehē, Teuteu hoʻomou meʻakai; koeʻuhi ʻi he teʻeki ngata ʻae ʻaho ʻe tolu, te mou hoko atu ki he kauvai ʻe taha ʻoe Sioatani ni, ke mou hoko ke maʻu ʻae fonua, ʻaia ʻoku foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua ke mou maʻu ia.”
JOS 1:12 ¶ Pea naʻe lea ʻa Siosiua ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻo pehē,
JOS 1:13 “Mou manatu ki he lea ʻaia naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻo pehē, Kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua ʻae mālōlōʻanga kiate kimoutolu, pea kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ni.
JOS 1:14 ‌ʻE nofo homou ngaahi uaifi, mo hoʻomou fānau siʻi, mo hoʻomou fanga manu, ʻi he fonua ʻaia naʻe foaki ʻe Mōsese kiate kimoutolu ʻi he kauvai ni ʻo Sioatani; ka ʻe ʻalu muʻomuʻa ʻakimoutolu mo e mahafutau ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi kāinga, ʻae kau tangata mālohi mo toʻa kotoa pē, ʻo tokoni ʻakinautolu;
JOS 1:15 Kaeʻoua ke foaki ʻe Sihova ʻae mālōlōʻanga ki homou ngaahi kāinga ʻo hangē ko kimoutolu, pea ke maʻu ʻekinautolu foki ʻae fonua ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kinautolu: pea hili ia te mou toe haʻu ki he fonua ko homou tofiʻa, ʻo maʻu ia ʻo fiemālie ʻi ai, ʻaia naʻe foaki kiate kimoutolu ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ʻi he kauvai ni ʻo Sioatani ʻo hanga atu ki he hopoʻangalaʻā.”
JOS 1:16 ¶ Pea naʻa nau talaange kia Siosiua, ʻo pehē, “Ko ia fulipē ʻoku ke fekau kiate kimautolu te mau fai ia, pea ko e potu kotoa pē ʻoku ke fekauʻi ʻakimautolu ki ai, te mau ʻalu.
JOS 1:17 Hangē ko ʻemau tokanga kia Mōsese ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻe pehē pe ʻemau tokanga kiate koe: kae kehe ke ʻiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene ʻia Mōsese.
JOS 1:18 ‌ʻIlonga ha tokotaha ʻoku angatuʻu ki hoʻo fekau, pea ʻoku ʻikai tokanga ia ki hoʻo ngaahi lea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ke fekau kiate ia, ʻe tāmateʻi ia ka ke mālohi koe mo ke lototoʻa.”
JOS 2:1 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua, ko e foha ʻo Nuni, ʻae ongo tangata mei Sitimi, kena fakaʻasiʻasi fakafufū pē, ʻo ne pehē, Mo ō ʻo vakai ʻae fonua, ʻio, ʻa Seliko. Pea naʻa na ō ʻo hoko ki he fale ʻo ha fefine angahala, naʻe hingoa ko Lehapi, pea na mohe ai.
JOS 2:2 Pea naʻe tala ki he tuʻi ʻo Seliko, ʻo pehē, “Vakai, naʻe omi ʻae ongo tangata ki heni ʻi he poōni mei he fānau ʻa ʻIsileli ke matakiʻi ʻae fonua.”
JOS 2:3 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo Seliko kia Lehapi, ʻo pehē, “ʻOmi ʻae ongo tangata kuo haʻu kiate koe, ʻaia kuo hū ki ho fale: he kuo na haʻu ke matakiʻi ʻae fonua kotoa pē.”
JOS 2:4 Ka naʻe ʻave ʻe he fefine ʻae ongo tangata, ʻo ne fufū ʻakinaua, ʻo ne tala ʻo pehē, “Naʻe omi ʻae ongo tangata kiate au, ka naʻe ʻikai te u ʻilo pe kuo na haʻu mei fē:
JOS 2:5 Pea ʻi he hokosia ʻae songo ʻoe matanikolo ʻi he poʻuli, naʻe ʻalu ʻae ongo tangata kituaʻā: pea ʻoku ʻikai te u ʻiloa pe ne na ō ki fē: mou tuli fakatoʻotoʻo ʻakinaua; he temou maʻu ʻakinaua.
JOS 2:6 Ka kuo ʻosi ʻene ʻomi ʻakinaua ki he tuʻafale, ʻo ne fufū ʻakinaua ʻi he ngaahi kau ʻoe falakesi, ʻaia naʻa ne folahi lelei ki he tuʻafale.”
JOS 2:7 Pea naʻe tuli ʻakinaua ʻe he kau tangata ʻi he hala ki Sioatani ʻo aʻu atu ki he ngaahi aʻaʻanga: pea ʻi he ʻalu leva kituaʻā ʻakinautolu naʻe tuli ʻakinaua, naʻa nau tāpuni leva ʻae matanikolo.
JOS 2:8 ¶ Pea ʻi he teʻeki ke takoto ʻakinaua, naʻa ne ʻalu hake kiate kinaua ʻi he tuʻafale;
JOS 2:9 Pea pehē ʻe ia ki he ongo tangata, “ʻOku ou ʻilo kuo foaki ʻe Sihova ʻae fonua kiate kimoutolu, pea kuo tō homou lilika kiate kimautolu, pea kuo ilifia ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua koeʻuhi ko kimoutolu.
JOS 2:10 He kuo mau fanongo ki he fakamōmoa ʻe Sihova ʻae ngaahi vai ʻoe Tahi Kulokula maʻamoutolu, ʻi hoʻomou haʻu mei ʻIsipite; pea mo ia ne mou fai ki he ongo tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻa Sihoni, mo Oki, ʻaia ne mou fakaʻauha ʻaupito.
JOS 2:11 Pea ʻi heʻemau ongoʻi leva, naʻe vaivai homau loto, pea naʻe ʻikai ʻaupito kei mālohi ha tangata koeʻuhi ko kimoutolu: he ko Sihova ko homou ʻOtua, ko e ʻOtua ia ʻi ʻolunga ʻi he langi, pea ʻi māmani ʻi lalo.
JOS 2:12 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoua, mo fuakava kiate au ʻia Sihova, ʻi heʻeku fakahā ʻae angaʻofa ni kiate kimoua, pea koeʻuhi ke mo fakahā ʻae angaʻofa ki he fale ʻo ʻeku tamai foki, pea tuku mai kiate au ha fakaʻilonga moʻoni:
JOS 2:13 Koeʻuhi ke mou fakamoʻui ʻeku tamai, mo ʻeku faʻē, mo hoku ngaahi tuongaʻane mo hoku ngaahi tehina, mo ia kotoa pē ʻoku nau maʻu, pea fakahaofi ʻemau moʻui mei he mate.”
JOS 2:14 Pea naʻe tala kiate ia ʻe he ongo tangata, “Ko ʻema moʻui, ki hoʻomou moʻui, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakahā ʻema ngāue ni.” Pea ʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he tuku mai ʻe Sihova ʻae fonua kiate kimautolu, te mau fai angaʻofa mo angatonu kiate koe.
JOS 2:15 Pea naʻa ne toki tukutuku hifo ʻakinaua mei he matapā sioʻata ʻaki ʻae afo: he naʻe tuʻu hono fale ʻi he funga ʻā ʻoe kolo, pea naʻe nofo ia ʻi ʻolunga ʻi he ʻā.
JOS 2:16 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Mo ō ʻo mole atu ki he moʻunga, telia naʻa mo fetaulaki mo e kau tuli; pea fufū ʻakimoua ʻi ai ʻi he ʻaho ʻe tolu, kaeʻoua ke liu mai ʻae kau tuli: pea hili ia ʻe lelei hoʻomo ō ʻi homo hala.”
JOS 2:17 Pea naʻe pehē ʻe he ongo tangata kiate ia, “ʻOku ma [fie ]taʻehalaia ʻi hoʻo fuakava ni, ʻaia kuo ke fakafuakava ai mo kimaua.
JOS 2:18 Vakai, ʻoka mau ka hoko ki he fonua, te ke nonoʻo ʻae potu afo kulokula ni ʻi ʻolunga ʻi he matapā, ʻaia naʻa ke tukutuku hifo ai ʻakimaua: pea ke ʻomi hoʻo tamai mo hoʻo faʻē, mo ho ngaahi tuongaʻane, mo e kāinga kotoa pē ʻoe fale ʻo hoʻo tamai, ki ʻapi kiate koe.
JOS 2:19 Pea ʻe pehē, ʻilonga ʻaia ʻe hū kituʻa ʻi he matapā ʻo ho fale ki he hala, ʻe ʻi hono ʻulu pē ʻa hono toto, pea ʻe taʻehala ʻakimaua: pea ʻilonga ʻaia ʻe ʻiate koe ʻi he fale, ʻe ʻi homa ʻulu hono toto, ʻo kapau ʻe ala ʻe ha nima kiate ia.”
JOS 2:20 Pea kapau te ke fakahā ʻema ngāue ni, te ma toki ʻataʻatā ai mei he fuakava ʻaia kuo ke fefuakava ai mo kimaua.”
JOS 2:21 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Hangē ko hoʻomo ngaahi lea, ke pehē pe ia.” Pea naʻa ne fekau ʻakinaua kena ō, pea na ō: pea ne noʻotaki ʻae afo kulokula ʻi he matapā.
JOS 2:22 Pea naʻa na ō, pea hoko ki he moʻunga, ʻo na nofo ai ʻi he ʻaho ʻe tolu, kaeʻoua liu mai ʻae kau tuli: pea naʻe kumi ʻakinaua ʻe he kau tuli ʻi he potu kotoa pē ʻoe hala, ka naʻe ʻikai tenau ʻilo ʻakinaua.
JOS 2:23 ¶ Ko ia naʻe liu mai ʻae ongo tangata ʻo ʻalu hifo mei he moʻunga, ʻo na ō ki he kauvai ʻe taha, ʻo hoko kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ʻo fakahā kiate ia ʻaia kotoa pē kuo hoko kiate kinaua:
JOS 2:24 Pea naʻa na pehē kia Siosiua, “Ko e moʻoni kuo tukuange ʻe Sihova ʻae fonua kotoa pē ki hotau nima; he ʻoku vaivai ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua koeʻuhi ko kitautolu.”
JOS 3:1 Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Siosiua ʻi he pongipongi; pea naʻa nau hiki mei Sitimi, ʻo hoko ki Sioatani, ʻaia mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, ʻo nofo ʻi ai ʻi he teʻeki ke aʻa atu.
JOS 3:2 Pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu pea pehē, naʻe ʻalu atu ʻae kau matāpule ki he fakataha ʻoe kautau:
JOS 3:3 Pea naʻa nau fekau ki he kakai, ʻo pehē, “ʻI hoʻomou mamata ki he puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ko homou ʻOtua, mo e kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻoku haʻamo ia, ke mou hiki ai mei homou potu, ʻo muimui ki ai.
JOS 3:4 Ka ʻe ai ha vahaʻa ʻiate kimoutolu mo ia, ko e hanga ʻe fā afe nai hono fuofua: ʻoua naʻa mou hoko ke ofi ki ai, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae hala ʻaia ʻoku totonu ke mou ʻalu ai: he ʻoku teʻeki ai te mou fou ʻi he hala ni.”
JOS 3:5 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu: koeʻuhi ʻe fai ʻe Sihova ʻapongipongi ʻae ngaahi mana ʻiate kimoutolu.”
JOS 3:6 Pea naʻe lea ʻa Siosiua ki he kau taulaʻeiki, ʻo pehē, “Toʻo hake ʻae puha ʻoe fuakava, pea ʻalu muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻoe kakai. Pea naʻa nau toʻo hake ʻae puha ʻoe fuakava, ʻo ʻalu ʻo muʻomuʻa ʻi he kakai.”
JOS 3:7 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Ko e ʻaho ni te u kamata fakahikihiki koe ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, koeʻuhi kenau ʻilo, ʻo hangē ko ʻeku ʻia Mōsese, ʻe pehē pe ʻeku ʻiate koe.
JOS 3:8 Pea ke fekau ʻe koe ki he kau taulaʻeiki ʻoku haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava, ʻo pehē, ʻI hoʻomou hoko ki he veʻevai ʻo Sioatani, te mou tuʻumaʻu pe ʻi Sioatani.”
JOS 3:9 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he fānau ʻa ʻIsileli, “Mou haʻu ki heni, pea fanongo ki he ngaahi folofola ʻo Sihova ko homou ʻOtua.”
JOS 3:10 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua, “Te mou ʻilo ʻi he meʻa ni ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae ʻOtua moʻui, pea ko e moʻoni ʻe kapusi ʻe ia mei homou ʻao ʻae kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau Hevi, mo e kau Pelesi, mo e kau Keakasa, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Sepusi.
JOS 3:11 Vakai, ko e puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻo māmani kotoa pē ʻoku ʻalu muʻomuʻa ʻi homou ʻao ki loto Sioatani.
JOS 3:12 Pea ko eni, mou fili ha kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua mei he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ko e tangata pe taha mei he faʻahinga kotoa pē.
JOS 3:13 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hoko ʻae ʻaofivaʻe ʻoe kau taulaʻeiki ʻoku haʻamo ʻae puha ʻo Sihova, ko e ʻEiki ʻo māmani kotoa pē, ke tuʻu ki he vai ʻo Sioatani, ʻe motuhi leva ʻae vai ʻo Sioatani mei he vai ʻoku tafe hifo; pea ʻe tuʻu fakaʻesi pe ia.”
JOS 3:14 Pea naʻe pehē, ʻi he hiki ʻae kakai mei honau ngaahi fale fehikitaki, ke ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻae kau taulaʻeiki ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava;
JOS 3:15 Pea ʻi he hoko ki Sioatani ʻakinautolu naʻe haʻamo ʻae puha, pea tuʻu ki he veʻevai ʻae vaʻe ʻoe kau taulaʻeiki naʻe haʻamo ʻae puha, (he naʻe fonu mahakehake ʻa Sioatani, ʻi hono ngaahi ngutu vai kotoa pē ʻi he kuonga kotoa pē ʻoe ututaʻu,)
JOS 3:16 ‌ʻIloange ko e ngaahi vai naʻe tafe mai naʻe tuʻu, pea tupu hake ʻo fakatafungofunga, ʻo vāmamaʻo ʻaupito mei he kolo ko ʻAtama, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻo Salitani: pea ko ia naʻe tafe mai ki he tahi ʻoe toafa, ʻaia ko e tahi kona, naʻe mamaha ia, pea motuhi: pea naʻe aʻa ai ʻae kakai ʻo hangatonu ki Seliko.
JOS 3:17 Pea ko e kau taulaʻeiki ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova naʻe tuʻumaʻu ʻi he kelekele mōmoa ʻi loto Sioatani, pea naʻe ʻalu ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē ʻi he kelekele mōmoa, ke ʻoua ke ʻosi ʻae kakai kotoa pē ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
JOS 4:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he lava atu ʻae kakai kotoa pē ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē,
JOS 4:2 “Fili ha kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua mei he kakai, ko e tangata ʻe tokotaha mei he faʻahinga kotoa pē,”
JOS 4:3 pea mou fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Mou toʻo mai mei loto Sioatani, mei he potu naʻe tuʻumaʻu ai ʻae vaʻe ʻoe kau taulaʻeiki, ʻae maka ʻe hongofulu mā ua, pea mou fua ia ʻo ʻave ʻo tuku ʻi homou ʻapitanga, ʻaia te mou mohe ai ʻi he poōni.”
JOS 4:4 Pea fekau ʻe Siosiua ke haʻu ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu mā toko ua, “ʻAkinautolu naʻa ne fili ʻi he fānau ʻa ʻIsileli, ko e tangata pe taha mei he faʻahinga kotoa pē:
JOS 4:5 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, Mou muʻomuʻa ʻi he puha tapu ʻo Sihova ko homou ʻOtua ki loto Sioatani, pea mou toʻo hake taki taha ʻae tangata ʻene maka ki hono uma, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsileli.
JOS 4:6 Koeʻuhi ke hoko ia ko e fakaʻilonga, ʻoka fehuʻi ʻe hoʻomou fānau ki heʻenau mātuʻa ʻamui, ʻo pehē, Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi maka ni?
JOS 4:7 Pea te mou tala kiate kinautolu, naʻe motuhi ʻae vai ʻo Sioatani mei he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻa Sihova; ʻi heʻene aʻa ʻi Sioatani, naʻe motu ua ʻae vai ʻo Sioatani: pea ko e ngaahi maka ni ko e meʻa fakamanatu tuʻumaʻu ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo taʻengata.”
JOS 4:8 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova, ʻonau toʻo hake ʻae maka ʻe hongofulu mā ua mei loto Sioatani, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau fua ʻo ʻave ia ki he potu naʻa nau mohe ai, ʻo tuku ia ʻi ai.
JOS 4:9 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Siosiua ʻae maka ʻe hongofulu mā ua ʻi loto Sioatani, ʻi he potu naʻe tuʻu ai ʻae vaʻe ʻoe kau taulaʻeiki ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava pea ʻoku ʻi ai ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 4:10 ¶ He ko e kau taulaʻeiki naʻe haʻamo, ʻae puha naʻe tuʻu ʻi loto Sioatani, ke ʻoua ke ʻosi hono fai ʻaia kotoa pē naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Siosiua ke ne fekau ki he kakai, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese kia Siosiua: pea naʻe fai fakatoʻotoʻo ʻae kakai ʻonau aʻa atu.
JOS 4:11 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae aʻa ʻo lava atu kotoa pē ʻae kakai, naʻe toki haʻamo atu ʻe he kau taulaʻeiki ʻae puha ʻo Sihova, ʻi he ʻao ʻoe kakai.
JOS 4:12 Pea ko e fānau ʻa Lupeni, mo e fānau ʻa Kata, mo hono vaeua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, naʻa nau ʻalu muʻomuʻa mo e mahafutau ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese kiate kinautolu:
JOS 4:13 Ko e toko fā mano nai, naʻe toʻo mahafutau naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he tau, ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo Seliko.
JOS 4:14 ¶ Naʻe fakahikihiki ʻe Sihova ʻa Siosiua ʻi he ʻaho ko ia ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē: pea naʻa nau manavahē kiate ia, ʻo hangē ko ʻenau manavahē kia Mōsese, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
JOS 4:15 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē,
JOS 4:16 Fekau ki he kau taulaʻeiki ʻoku haʻamo ʻae puha ʻoe fakamoʻoni, koeʻuhi kenau ʻalu hake mei Sioatani.
JOS 4:17 Ko ia naʻe fekau ai ʻe Siosiua ki he kau taulaʻeiki, ʻo pehē, Mou ʻalu hake mei Sioatani.
JOS 4:18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻalu hake ʻae kau taulaʻeiki ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei loto Sioatani, pea kuo hiki ʻae ʻaofivaʻe ʻoe kau taulaʻeiki ki he kelekele mōmoa, naʻe toe tafe mai leva ʻae ngaahi vai ʻo Sioatani ki honau potu, pea toe lōfia hono ngaahi matavai ʻo hangē ko ʻene anga.
JOS 4:19 ¶ Pea naʻe ʻalu hake ʻae kakai mei Sioatani ʻi hono hongofulu [ʻoe ʻaho ]ʻo hono ʻuluaki māhina, pea ʻapitanga ʻi Kilikali, ʻi he feituʻu hahake ʻo Seliko.
JOS 4:20 Pea ko e maka ʻe hongofulu ma ua ʻaia naʻe toʻo mei Sioatani, naʻe tō ia ʻe Siosiua ʻi Kilikali.
JOS 4:21 Pea naʻa ne lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻOka fehuʻi ʻe hoʻomou fānau ki heʻenau ngaahi tamai ʻamui, ʻo pehē, Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi maka ni?
JOS 4:22 Te mou fakahā ki hoʻomou fānau, ʻo pehē, naʻe aʻa ʻa ʻIsileli ʻi he Sioatani ni ʻi he kelekele mōmoa.
JOS 4:23 He ko Sihova ko homou ʻOtua naʻe fakamōmoa ʻae ngaahi vai ʻo Sioatani mei homou ʻao, ke mou hoko atu ki he kauvai ʻe taha ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki he Tahi Kulokula, ʻaia naʻa ne fakamōmoa ʻi homau ʻao, ke ʻoua ke mau lava atu ki he kauvai ʻe taha;
JOS 4:24 Koeʻuhi ke hoko ʻo ʻilo ʻae nima ʻo Sihova ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani, mo hono māfimafi: pea ke mou manavahē kia Sihova ko homou ʻOtua ʻo taʻengata.”
JOS 5:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻae ngaahi tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu ʻo Sioatani ki lulunga, pea mo e ngaahi tuʻi ʻoe kau Kēnani, ʻaia naʻe ofi ki tahi, kuo fakamamaha ʻe Sihova ʻae ngaahi vai ʻo Sioatani mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, kanau hoko atu kotoa pē, naʻe vaivai ai honau loto, pea naʻe ʻikai siʻi tenau kei fiemālie, koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli.
JOS 5:2 ¶ Pea ʻi he kuonga ko ia naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Ngaohi maʻau ʻae ngaahi hele māsila, pea toe kamuʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ko hono liunga ua.”
JOS 5:3 Pea naʻe ngaohi ʻe Siosiua ʻae ngaahi hele māsila, ʻo ne kamuʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻi Kipahalaloti.
JOS 5:4 Pea ko hono ʻuhinga eni naʻe fai ai ʻe Siosiua ʻae kamu: Ko e kakai tangata kotoa pē naʻe haʻu mei ʻIsipite, ʻio, ʻae kau tangata tau kotoa pē, naʻe mate ʻi he hala ʻi he toafa, hili ʻenau haʻu mei ʻIsipite.
JOS 5:5 Pea ko eni, naʻe kamuʻi ʻae kakai kotoa pē naʻe haʻu mei ʻIsipite: ka ko e fānau kotoa pē naʻe tupu ʻi he hala ʻi he toafa ʻi heʻenau haʻu mei ʻIsipite, naʻe ʻikai kamuʻi ʻakinautolu.
JOS 5:6 He naʻe feʻaluʻaki fano ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa, ke ʻoua ke ʻosiʻosingamālie ʻae kau tangata tau kotoa pē, ʻaia naʻe haʻu mei ʻIsipite, koeʻuhi naʻe ʻikai tenau fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova: ʻakinautolu naʻe fuakava ai ʻa Sihova, ʻe ʻikai te ne fakahā ʻae fonua kiate kinautolu, ʻaia naʻe fuakava ai ʻa Sihova ki heʻenau ngaahi tamai ke ne foaki kiate kitautolu, ko e fonua ʻoku mahutāfea ʻi he huʻahuhu mo e honi.
JOS 5:7 Pea ko ʻenau fānau, ʻaia kuo ne fokotuʻu hake ko honau fetongi, ko kinautolu naʻe kamuʻi ʻe Siosiua: he naʻe teʻeki kamuʻi ʻakinautolu, he naʻe ʻikai tenau kamuʻi ʻakinautolu ʻi he hala.
JOS 5:8 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻenau kamuʻi ʻo ʻosi ʻae kakai kotoa pē, naʻa nau nofo pe ʻi honau ngaahi potu ʻi he ʻapitanga ke ʻoua kenau moʻui.
JOS 5:9 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Kuo u tekaʻi ʻiate kimoutolu he ʻaho ni ʻae manuki ʻo ʻIsipite.” Ko ia ʻoku ui ai ʻae potu ko ia, ko Kilikali ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 5:10 ¶ Pea naʻe ʻapitanga ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi Kilikali, ʻonau fai ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻi he efiafi ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo Seliko.
JOS 5:11 Pea naʻa nau kai ʻae uite motuʻa ʻoe fonua ʻi he pongipongi ʻi he hili ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu, ko e mā taʻefakalēvani, mo e uite tunu ʻi he ʻaho pe ko ia.
JOS 5:12 ¶ Pea naʻe tuku leva ʻae mana ʻi he pongipongi hili ʻenau kai ʻae uite motuʻa ʻoe fonua; pea naʻe ʻikai toe maʻu ʻae mana ʻe he fānau ʻa ʻIsileli; ka naʻa nau kai ʻae fua ʻoe fonua ko Kēnani ʻi he taʻu ko ia.
JOS 5:13 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he tuʻu ʻa Siosiua ʻo ofi ki Seliko, pea hanga hake ʻe ia hono mata ʻo sio atu, pea vakai, naʻe tuʻu mai ha tangata ʻo hangatonu mai kiate ia mo e heletā kuo unuhi ʻi hono nima: pea naʻe ʻalu atu ʻa Siosiua kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, ʻOku ke kau mo kimautolu, pe ki homau ngaahi fili?”
JOS 5:14 Pea pehē mai ʻe ia, “ʻIkai, ka kuo u haʻu ni au, ko e ʻEiki ʻoe tau ʻa Sihova.” Pea naʻe fakafoʻohifo ʻe Siosiua ʻa hono mata ki he kelekele, ʻo ne hū, pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae folofola ʻa hoku ʻeiki ki heʻene tamaioʻeiki?”
JOS 5:15 Pea pehē ʻe he ʻEiki tau ʻoe tau ʻa Sihova kia Siosiua, “Vete ho topuvaʻe mei ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai, ko e potu māʻoniʻoni. Pea naʻe fai ia ʻe Siosiua.”
JOS 6:1 Pea ko eni, naʻe tāpuni maʻu ʻa Seliko koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: naʻe ʻikai hū kituʻa ha tokotaha, pe hū ha tokotaha ki loto.
JOS 6:2 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Vakai, Kuo u tuku ʻa Seliko ki ho nima, mo hono tuʻi, mo e kau tangata toʻa ʻo ia.
JOS 6:3 Pea ko kimoutolu ʻae kau tangata tau kotoa pē, te mou ʻāʻi ʻae kolo, ʻo ʻalu ʻo takatakai ʻo tuʻo taha. Pea ke fai pehē pe ʻi he ʻaho ʻe ono.
JOS 6:4 Pea ʻe fua ʻe he taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻae meʻalea ʻe fitu, ko e nifo ʻoe sipitangata: pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho te mou ʻalu fakatakamilo ʻi he kolo ke liunga fitu, pea ʻe ifi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae meʻalea.
JOS 6:5 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka nau ka ifi fakamānavaloloaʻaki ʻae meʻalea ko e nifo ʻoe sipitangata, pea ka mou ka ongoʻi ʻae longoaʻa ʻoe meʻalea, ʻe kaila ʻe he kakai kotoa pē ʻi he fuʻu kaila lahi; pea ʻe hinga lafalafa ai ʻae ʻā ʻoe kolo, pea ʻe ʻalu hake fakahangatonu atu ki ai ʻae tangata kotoa pē.”
JOS 6:6 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Siosiua, ko e foha ʻo Nuni ki he kau taulaʻeiki, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou toʻo hake ʻae puha ʻoe fuakava, pea ke fua ʻe he taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻae meʻalea ʻe fitu ko e nifo ʻoe sipitangata, ʻi he ʻao ʻoe puha tapu ʻo Sihova.”
JOS 6:7 Pea pehē ʻe ia ki he kakai, “Mou ʻalu atu, ʻo kāpui ʻae kolo, pea ko ia ʻoku toʻo mahafutau ke ʻalu muʻomuʻa ia ʻi he puha tapu ʻo Sihova.”
JOS 6:8 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae lea ʻa Siosiua, ki he kakai, ko e kau taulaʻeiki ʻe toko fitu, ʻaia naʻe fua ʻae meʻalea ʻe fitu, ʻae nifo ʻoe sipitangata, naʻa nau ʻalu muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo ifi ʻae ngaahi meʻalea: pea naʻe muimui ʻiate kinautolu ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova.
JOS 6:9 ¶ Pea naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻae kau tangata toʻo mahafutau ʻi he kau taulaʻeiki naʻe ifi ʻae meʻalea, pea naʻe muimui ʻi he puha ʻae tau lahi, naʻe fai ʻae ʻalu atu mo e ifi ʻaki ʻae meʻalea.
JOS 6:10 Pea kuo ʻosi hono fekau ʻe Siosiua ki he kakai, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou kaila, pe fai ha longoaʻa ʻaki homou leʻo, pea ʻoua naʻa ʻalu atu ha lea mei homou ngutu, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ʻaia te u fekau ke mou kaila; pea te mou toki kaila.
JOS 6:11 Ko ia, naʻe ʻalu takatakai ʻi he kolo ʻae puha tapu ʻo Sihova, ʻo ʻalu fakatakamilo tuʻo taha: pea naʻa nau toe haʻu ki he ʻapitanga, ʻo mohe ʻi he ʻapitanga.
JOS 6:12 ¶ Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Siosiua ʻi he pongipongi, pea toʻo hake ʻe he kau taulaʻeiki ʻae puha tapu ʻo Sihova.
JOS 6:13 Pea naʻe ʻaluʻalu maʻu pe ʻae kau taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻo muʻomuʻa ʻi he puha ʻo Sihova ʻonau toʻo ʻae meʻalea ʻe fitu ko e nifo ʻoe sipitangata, ʻo ifi pe ʻae ngaahi meʻalea: pea naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻae kau tangata toʻo mahafutau: pea muimui ʻi he puha tapu ʻo Sihova ʻae tau lahi, kae ʻalu ai pe ʻae kau taulaʻeiki ʻo ifi ʻaki ʻae meʻalea.
JOS 6:14 Pea ko hono ua ʻoe ʻaho naʻa nau takatakai ʻae kolo ʻo tuʻo taha, pea toe haʻu ki he ʻapitanga: pea naʻa nau fai pehē pe ʻi he ʻaho ʻe ono.
JOS 6:15 ¶ Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho naʻe hoko ʻo pehē, naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻo feʻunga mo e maʻa ʻae ʻaho, ʻonau takatakai pehē pe ʻae kolo ke liunga fitu: ka ko e ʻaho pē taha ko ia naʻa nau ʻalu fakatakamilo ʻi he kolo ʻo liunga fitu.
JOS 6:16 Pea ʻi hono liunga fitu naʻe pehē, ʻi he ifi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae ngaahi meʻalea, naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “Mou kaila; he kuo foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ʻae kolo.
JOS 6:17 Pea ʻe fakamalaʻiaʻi ʻae kolo, ʻaia mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai kia Sihova: ka ʻe moʻui ʻa Lehapi pē, ko e angahala, ko ia mo ia kotoa pē ʻoku ʻiate ia ʻi he fale, ko e meʻa ʻi heʻene fufū ʻae ongo mataki naʻa tau fekau.
JOS 6:18 Pea ko kimoutolu, mou taʻofi muʻa ʻakimoutolu mei he meʻa malaʻia, telia naʻa mou fakamalaʻiaʻi ʻakimoutolu, ʻi hoʻomou ala ki he meʻa malaʻia, ʻo fakamalaʻiaʻi ʻae ʻapitanga ʻo ʻIsileli, ʻo fakamamahiʻi ia.
JOS 6:19 Ka ko e siliva kotoa pē, mo e koula, mo e ngaahi ipu palasa mo e ʻaione, kuo fakatapui kia Sihova: ʻe ʻomi ia kotoa pē ki he fale koloa ʻo Sihova.”
JOS 6:20 Ko ia naʻe kaila ʻae kakai ʻi he ifi ʻae meʻalea ʻe he kau taulaʻeiki: pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻae kakai ki he ifi ʻoe meʻalea, pea kaila ʻe he kakai ʻi he fuʻu kaila lahi, naʻe hinga lafalafa ʻae ā ki lalo, pea ʻalu hangatonu hake ʻae kakai ki loto kolo, ʻo ʻalu hangatonu atu ʻae tangata kotoa pē, ʻonau maʻu ʻae kolo.
JOS 6:21 Pea naʻa nau fakaʻauha ʻaia kotoa pē naʻe ʻi he kolo, ʻae tangata mo e fefine, ʻae talavou mo e mātuʻa, mo e fanga pulu, mo e ʻasi, mo e sipi, ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.
JOS 6:22 Ka naʻe fekau ʻe Siosiua ki he ongo tangata naʻe mataki ʻae fonua, “Mo hū ki he fale ʻoe fefine angahala, pea ʻomi mei ai ʻae fefine, mo ia kotoa pē ʻoku ne maʻu ʻo hangē ko hoʻomo fuakava kiate ia.”
JOS 6:23 Pea naʻe hū ki ai ʻae ongo talavou ʻaia ko e ongo mataki, ʻo ʻomi kituʻa ʻa Lehapi, mo ʻene tamai, mo ʻene faʻē, mo hono ngaahi kāinga, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu; pea naʻa nau ʻomi kituʻa hono ngaahi kāinga, ʻo tuku ʻakinautolu ʻi he tuʻa ʻapitanga ʻo ʻIsileli.
JOS 6:24 Pea naʻa nau tutu ʻae kolo ʻaki ʻae afi, mo ia kotoa pē naʻe ʻi ai: ka ko e koula, mo e siliva, mo e ngaahi ipu palasa mo e ʻaione, naʻa nau tuku ki he fale koloa ʻo Sihova.
JOS 6:25 Pea naʻe fakamoʻui ʻe Siosiua ʻa Lehapi ko e angahala, mo e fale ʻo ʻene tamai, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu; pea ʻoku nofo ia ʻi ʻIsileli ʻo aʻu ki he ʻaho ni; ko e meʻa ʻi heʻene fufū ʻae ongo tangata fekau, ʻaia naʻe fekauʻi ʻe Siosiua ke mataki ʻae fonua.
JOS 6:26 ¶ Pea naʻe lea tuki ʻa Siosiua kiate kinautolu ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, “Malaʻia ki he tangata ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻoku tuʻu hake ʻo toe langa ʻae kolo ni ko Seliko: ʻe ʻai ʻe ia ʻa hono tuʻunga ʻi heʻene ʻuluaki tupu, pea ʻi hono foha kimui te ne fokotuʻu ʻa hono matapā.”
JOS 6:27 Pea naʻe pehē ʻae ʻia Siosiua ʻa Sihova; pea naʻe ongona hono ongoongolelei ʻi he potu kotoa pē ko ia.
JOS 7:1 Ka naʻe fai hala ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he meʻa fakamalaʻia: he ko ʻAkani, ko e foha ʻo Kalimi, ko e foha ʻo Sapiti, ko e foha ʻo Sela ʻoe faʻahinga ʻo Siuta, naʻa ne toʻo ʻae meʻa malaʻia: pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli.
JOS 7:2 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ʻae kau tangata mei Seliko ki ʻAi, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻo Pete-ʻAveni, ʻi he potu hahake ʻo Peteli, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAlu hake ʻo vakai ki he fonua. Pea naʻe ʻalu hake ʻae kau tangata ʻonau fakasiosio ki ʻAi.”
JOS 7:3 Pea naʻa nau liu mai kia Siosiua, “ʻO nau talaange kiate ia, ʻoua naʻa tuku ke ʻalu hake ʻae kakai kotoa pē; kae tuku ke ʻalu hake ʻae kau tangata ʻe toko ua afe pē ko e toko tolu afe ʻo taaʻi ʻa ʻAi; pea ʻoua naʻa pule ke ʻalu ʻae kakai kotoa pē ki ai he ʻoku nau tokosiʻi pē.”
JOS 7:4 Ko ia naʻe ʻalu hake ki ai ʻi he kakai ʻae kau tangata ʻe toko tolu afe: pea naʻa nau hola mei he ʻao ʻoe kau tangata ʻo ʻAi.
JOS 7:5 Pea naʻe teʻia ʻiate kinautolu ʻe he kau tangata ʻo ʻAi ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu ma toko ono; he naʻa nau tuli ʻakinautolu mei he ʻao ʻoe matapā ʻo aʻu ki Sepalimi, pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻi he ʻalu hifo: ko ia naʻe vaivai ai ʻae loto ʻoe kakai, pea hoko ʻo hangē ha vai.
JOS 7:6 ¶ Pea naʻe hae ʻe Siosiua hono kofu, pea fakato ia ki he kelekele ki hono mata ʻi he ʻao ʻoe puha ʻo Sihova ʻo aʻu ki he efiafi, ʻaia mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea naʻe ʻai ʻae efu ki honau ʻulu.
JOS 7:7 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua, “ʻOiauē, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ko e hā nai kuo ke ʻomi ai ʻae kakai ni, ki he kauvai ni ʻo Sioatani, ke fakatukutukuʻi ʻakimautolu ki he nima ʻoe kakai ʻAmoli, ke fakaʻauha ʻakimautolu? ʻAmusiaange ne mau fiemālie, pea nofomaʻu ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani!
JOS 7:8 ‌ʻE Sihova, ko e hā ʻeku lea ʻe fai, ʻoka fulituʻa ʻa ʻIsileli ʻo Situa ki honau ngaahi fili!
JOS 7:9 He ko e kakai Kēnani ʻoe kakai kotoa pē ʻoe fonua tenau fanongo ki ai, pea tenau ʻāʻi ʻakimautolu, ʻonau motuhi homau hingoa mei māmani: pea ko e hā te ke fai ki ho huafa lahi?”
JOS 7:10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē, “Tuʻu hake koe; ko e hā ʻoku ke tokoto ai ki ho mata?
JOS 7:11 Kuo fai angahala ʻa ʻIsileli, pea kuo nau fai talangataʻa ki heʻeku fuakava ʻaia naʻaku fekau kiate kinautolu: he kuo nau toʻo ʻae meʻa malaʻia, pea kuo nau kaihaʻa, mo fai fakakākā foki, pea kuo nau ʻai ia ki he ngaahi meʻa ʻanautolu.
JOS 7:12 Ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻu ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, ka naʻe tafoki atu honau tuʻa ki he ʻao ʻo honau ngaahi fili; koeʻuhi kuo fakamalaʻia ʻakinautolu: pea ʻe ʻikai te u toe ʻiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakaʻauha ʻae meʻa kovi meiate kimoutolu.
JOS 7:13 Tuʻu hake, fakamāʻoniʻoniʻi ʻae kakai, mo ke pehē, ‘Fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu ki he ʻapongipongi:’ he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻE ʻIsileli, ʻoku ʻi loto ʻiate koe ʻae meʻa fakamalaʻia; ʻoku ʻikai te ke faʻa tuʻu ʻi he ʻao ʻo ho ngaahi fili, kaeʻoua ke mou toʻo ʻo ʻave ʻae meʻa fakamalaʻia meiate kimoutolu.
JOS 7:14 Ko ia, ʻe ʻomi ʻakimoutolu ʻi he pongipongi ʻo fakatatau ki homou ngaahi faʻahinga: pea ʻe pehē, ko e faʻahinga ko ia ʻe fili ʻe Sihova ʻe haʻu ia ʻo fakatatau ki honau ngaahi nofoʻanga: pea ko e nofoʻanga ko ia ʻe fili ʻe Sihova tenau haʻu ʻo fakatatau mo honau ngaahi fale: pea ko e fale ko ia ʻe fili ʻe Sihova tenau haʻu tautau tokotaha pe ʻae tangata.
JOS 7:15 Pea ʻe fai pehē, ko ia ʻoku moʻua mo e meʻa malaʻia ʻe tutu ʻaki ia ʻae afi, ʻaia mo e meʻa kotoa pē ʻoku ne maʻu: koeʻuhi kuo fai talangataʻa ia ki he fuakava ʻa Sihova, pea ko e meʻa ʻi heʻene fai angahala ʻi ʻIsileli.”
JOS 7:16 ¶ Ko ia naʻe tuʻu hengihengi hake ai ʻa Siosiua ʻi he pongipongi, ʻo ne ʻomi ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi faʻahinga; pea naʻe fili ʻae faʻahinga ʻo Siuta;
JOS 7:17 Pea ne ʻomi ʻae nofoʻanga ʻo Siuta pea ne fili ʻae fale ʻo Sela: pea ne ʻomi ʻae fale ʻo Sela ʻo tautau tokotaha ʻae tangata; pea naʻe fili ʻa Sapiti.
JOS 7:18 Pea naʻe ʻomi hono kau nofoʻanga ʻo tautau tokotaha ʻae tangata: pea moʻua ʻa ʻAkani, ʻaia ko e foha ʻo Kalimi, ko e foha ʻa Sapiti, ko e foha ʻo Sela, ʻi he faʻahinga ʻo Siuta.
JOS 7:19 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kia ʻAkani, “ʻE hoku foha, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakaʻapaʻapa kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, mo ke vete kiate ia; pea ke tala mai ni kiate au ʻaia naʻa ke fai; ʻoua naʻa ke fufū ia ʻiate au.”
JOS 7:20 Pea talaange ʻe ʻAkani kia Siosiua, ʻo pehē, “Ko e moʻoni kuo u fai angahala kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea ʻoku pehē pe, mo pehē pe ʻeku fai:
JOS 7:21 ‌ʻI heʻeku mamata ʻi he meʻa naʻe vete ki he kofu fakaPapilone matamatalelei, mo e sikeli siliva ʻe uangeau mo e konga koula, ko e sikeli ʻe nimangofulu hono mamafa, ne u manumanu ki ai, peau ʻave ia: pea vakai, kuo fufū ia ʻi he kelekele ʻi hoku loto fale fehikitaki, pea ʻoku ʻi lalo ʻae siliva.”
JOS 7:22 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ʻae kau talafekau, pea naʻa nau feleleʻi ki he fale fehikitaki; pea vakai, naʻe fufū ia ʻi hono fale fehikitaki, pea naʻe ʻi lalo ʻae siliva.
JOS 7:23 Pea naʻe toʻo ia mei he loto fale fehikitaki, ʻo ʻomi ia kia Siosiua, pea ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea folahi atu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
JOS 7:24 Pea ko Siosiua mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, naʻa nau ʻave ʻa ʻAkani, ko e foha ʻo Sela, mo e siliva, mo e kofu, mo e konga koula, mo hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine, mo ʻene fanga pulu, mo ʻene fanga ʻasi, mo ʻene fanga sipi, mo hono fale fehikitaki, mo ia kotoa pē naʻa ne maʻu: pea nau ʻomi ʻakinautolu ki he luo ko ʻAkoli.
JOS 7:25 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua, “Ko e hā kuo ke fakamamahiʻi ai ʻakimautolu? ʻE fakamamahiʻi koe ʻe Sihova he ʻaho ni.” Pea naʻe tolongaki ʻaki ia ʻae ngaahi maka ʻe ʻIsileli kotoa pē, pea naʻe tutu ʻakinautolu ʻaki ʻae afi, hili ʻenau tolongaki ʻakinautolu ʻaki ʻae maka.
JOS 7:26 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻi ʻolunga ʻiate ia ʻae fuʻu ʻesi maka lahi ʻoku tuʻu ʻo aʻu ki he ʻaho ni. Pea naʻe tafoki ʻa Sihova mei hono lahi ʻo hono houhau. Ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia, Ko e luo ʻo ʻAkoli ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 8:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “ʻOua naʻa ke manavahē, pea ʻoua naʻa ke ilifia: ʻave ʻae kautau kotoa pē, pea tuʻu hake, ʻo ʻalu hake ki ʻAi: vakai, kuo u tuku ki ho nima ʻae tuʻi ʻo ʻAi, mo hono kakai, mo ʻene kolo, mo hono fonua:
JOS 8:2 Pea ke fai ki ʻAi mo hono tuʻi ʻo hangē ko ia naʻa ke fai ki Seliko mo hono tuʻi; ka ko e vete ʻo ia, mo e fanga manu ʻi ai te mou maʻu maʻamoutolu: ke toka ʻae malumu ki he potu tuʻa ʻoe kolo.”
JOS 8:3 ¶ Pea naʻe tuʻu ai ʻa Siosiua, mo e kautau kotoa pē, kenau ʻalu hake ki ʻAi: pea naʻe fili ʻe Siosiua ʻae kau tangata ʻe toko tolu mano, ko e kau mālohi mo toʻa, ʻo ne fekau kenau ʻalu ʻi he poʻuli.
JOS 8:4 Pea naʻa ne fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai, te mou toka malumu ʻo hanga ki he kolo, ʻio, ʻi he tuʻa kolo ki mui: ʻoua naʻa mou ʻalu mamaʻo fau mei he kolo, ka mou talitali teu pe kotoa pē:
JOS 8:5 Pea ko au, mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻiate au, te mau ʻunuʻunu ʻo ofi ki he kolo: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau haʻu kituʻa kiate kimautolu, ʻo hangē ko e ʻuluaki fai, te mau hola mei honau ʻao,
JOS 8:6 (He tenau haʻu ko homau tuli,) kaeʻoua ke mau tautoho mai ʻakinautolu mei he kolo: he tenau pehē, ʻOku nau hola ʻi hotau ʻao, ʻo hangē ko e fuofua fai ko ia te mau hola ai ʻi honau ʻao.
JOS 8:7 Pea mou toki tuʻu hake ʻae malumu, pea maʻu ʻae kolo: he ko Sihova ko homou ʻOtua te ne tukuange ia ki homou nima.
JOS 8:8 Pea ʻe pehē, ʻi hoʻomou lavaʻi ʻae kolo, te mou tutu leva ʻae kolo ʻaki ʻae afi; ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻe pehē hoʻomou fai. Vakai, kuo u fekau kiate kimoutolu.”
JOS 8:9 ¶ Ko ia naʻe fekau ʻe Siosiua kenau ʻalu atu: pea naʻa nau ʻalu ke toka ʻae malumu, pea naʻa nau nofo ʻi he vahaʻa ʻo Peteli mo ʻAi, ʻi he potu lulunga ki ʻAi: ka naʻe mohe ʻa Siosiua ʻi he pō ko ia mo e kakai.
JOS 8:10 Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Siosiua ʻi he pongipongi, ʻo ne lau ʻae kakai, pea ne ʻalu hake, ʻaia mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻao ʻoe kakai ki ʻAi.
JOS 8:11 Pea ko e kakai kotoa pē, ʻae kautau naʻe ʻiate ia, naʻe ʻalu hake, pea ʻunuʻunu, ʻo hoko ki he ʻao ʻoe kolo, ʻonau nofo ʻi he potu tokelau ʻo ʻAi: ka naʻe ai ʻae fuʻu luo ʻi honau vahaʻa mo ʻAi.
JOS 8:12 Pea naʻa ne fili ʻae kau tangata ʻe toko nima afe nai, ʻo ne tuku ʻakinautolu ke toka malumu, ʻi he vahaʻa ʻo Peteli mo ʻAi, ʻi he potu lulunga ʻoe kolo.
JOS 8:13 Pea hili ʻenau fakanofo ʻae kakai, ʻio ʻae tau kotoa pē naʻe ʻi he potu fakatokelau ʻoe kolo, mo e malumu ʻoku fakamohe ʻi lulunga ʻoe kolo, naʻe ʻalu ʻa Siosiua ʻi he pō ko ia ki he loto luo.
JOS 8:14 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata ki ai ʻae tuʻi ʻo ʻAi, naʻa nau fakatoʻotoʻo pea tuʻu hengihengi hake, pea ko e kau tangata ʻoe kolo ne ʻalu kituʻa ke tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻaia mo hono kakai kotoa pē ʻi he feituʻu naʻe tuʻutuʻuni, ʻi he ʻao ʻoe toafa; pea naʻe ʻikai mahalo ʻe ia ʻoku ai ha malumu kuo tokoto ʻi he tuʻa kolo.
JOS 8:15 Pea naʻe fai ʻe Siosiua mo ʻIsileli kotoa pē ʻo hangē kuo teʻia ʻakinautolu ʻi honau ʻao, pea naʻa nau hola ʻi he hala ʻoe toafa.
JOS 8:16 Pea naʻe ui ke fakataha ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi ʻAi kenau tuli kiate kinautolu: pea naʻa nau tuli ʻa Siosiua, pea kuo tohoakiʻi ai ʻakinautolu mei he kolo.
JOS 8:17 Pea naʻe ʻikai toe ha tangata ʻi ʻAi pe ʻi Peteli naʻe ʻikai ʻalu kituʻa ke tuli ʻa ʻIsileli: pea naʻa nau tuku liʻaki pē ʻae kolo ʻonau tuli ki ʻIsileli.
JOS 8:18 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “Mafao atu ʻae tao ʻoku ʻi ho nima ʻo hanga ki ʻAi; he te u tuku ia ki ho nima.” Pea naʻe mafao atu ʻe Siosiua ʻae tao naʻe ʻi hono nima ʻo hanga atu ki he kolo.
JOS 8:19 Pea naʻe tuʻu hake leva ʻae malumu mei honau potu, pea ʻi heʻene mafao atu hono nima, naʻa nau lele leva: pea naʻa nau hū ki he kolo, ʻo maʻu ia, pea naʻe fakatoʻotoʻo leva ʻo tutu ʻae kolo ʻaki ʻae afi.
JOS 8:20 Pea ʻi he sio kimui ʻae kau tangata ʻo ʻAi, pea nau mamata, pea vakai, ko e ʻohuafi ʻo ʻenau kolo ʻoku ʻalu hake ki langi, naʻe ʻikai hanau mafai ke hola ʻi he hala ni, pe ʻi he hala na: pea ko e kakai naʻe hola ange ki he toafa, naʻa nau tafoki mai ki honau kau tuli.
JOS 8:21 Pea ʻi he mamata ʻa Siosiua mo ʻIsileli kotoa pē kuo maʻu ʻae kolo ʻe he malumu, pea kuo ʻalu hake ʻae ʻohuafi ʻoe kolo, naʻa nau tafoki leva, ʻo teʻia ʻae kau tangata ʻo ʻAi.
JOS 8:22 Pea naʻe ʻoho mai [ʻae kautau ]ʻe taha mei he kolo kiate kinautolu; ko ia naʻa nau moʻua ʻi he vahaʻa ʻo ʻIsileli mei mui pea ʻi honau ʻao: pea naʻa nau teʻia ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai ha tokotaha ʻe hao.
JOS 8:23 Pea naʻa nau puke moʻui ʻae tuʻi ʻo ʻAi, pea ʻomi ia kia Siosiua.
JOS 8:24 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi ʻe ʻIsileli hono teʻia ʻae kakai kotoa pē ʻo ʻAi ʻi he ngoue, pea mo e toafa ʻaia naʻa nau tuli ʻakinautolu ki ai, pea ʻi he ʻosi ʻenau hinga ki he mata ʻoe heletā, pea nau ʻauha, naʻe toki haʻu ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē ki ʻAi, pea tā ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā,
JOS 8:25 Pea naʻe pehē, ko kinautolu naʻe tō ʻi he ʻaho ko ia, ʻae tangata mo e fefine, ko e tokotaha mano, mo e toko ua afe, ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻAi.
JOS 8:26 He naʻe ʻikai toe toʻo mai ʻe Siosiua hono nima, ʻaia naʻa ne mafao ai ʻae tao, kaeʻoua ke ʻosiʻosingamālie hono fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē ʻo ʻAi.
JOS 8:27 Ka ko e fanga manu mo e vete ʻoe kolo ko ia, naʻe toʻo ia ʻe ʻIsileli ko e koloa kiate kinautolu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻaia naʻa ne fekau kia Siosiua.
JOS 8:28 Pea naʻe tutu ʻe Siosiua ʻa ʻAi, ʻo ne ngaohi ko e ʻesi ʻo taʻengata, ʻio, ko e potu liʻaki ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 8:29 Pea naʻe tautau ʻe ia ʻae tuʻi ʻo ʻAi ʻo aʻu ki he efiafi: pea ʻi he ʻalu hifo ʻae laʻā, naʻe fekau ʻe Siosiua kenau tuku hifo hono ʻangaʻanga mei he ʻakau, ʻo lī ia ki he tefitoʻi matapā ʻoe kolo, pea naʻe fokotuʻu ki ai ʻae fuʻu ʻesi maka, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 8:30 ¶ Pea naʻe fokotuʻu ʻe Siosiua ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he moʻunga ko Ipale,
JOS 8:31 ‌ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, “ko e feilaulauʻanga, ʻoe ngaahi maka kātoa, ʻaia kuo ʻikai hiki ʻe ha tangata ha ukamea ki ai:” pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, mo e ngaahi feilaulau fakalelei.
JOS 8:32 ¶ Pea naʻe tohi ʻe ia ʻi ai ki he ngaahi maka hono hiki ʻoe fono ʻa Mōsese, ʻaia naʻa ne tohi ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
JOS 8:33 Pea ko ʻIsileli kotoa pē, mo ʻenau kau mātuʻa, mo e kau matāpule, mo e kau fakamaau, naʻa nau tutuʻu fakataha mo e muli, mo ia naʻe tupu ʻiate kinautolu ʻi he potu toʻomataʻu ʻoe puha, mo e potu toʻohema, ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki ko e kau Livai, ʻaia naʻe haʻamo ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova; ko honau vaeuaʻanga ʻe taha naʻe hanga ki he moʻunga ko Kelisimi, mo honau vaeuaʻanga ʻe taha naʻe hanga ki he moʻunga ko Ipale; ʻo hangē ko e tomuʻa fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kinautolu, koeʻuhi ke nau tāpuakiʻi ʻae kakai ʻo ʻIsileli.
JOS 8:34 Pea hili ia naʻa ne lau ke ʻosi ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fono, ko e ngaahi tāpuaki, mo e ngaahi fakamalaʻia, ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono.
JOS 8:35 Pea naʻe ʻikai ha foʻi lea ʻe liaki ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese, ʻaia naʻe ʻikai lau ʻe Siosiua ʻi he ʻao ʻoe kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, mo e kau fefine mo e ngaahi fānau siʻi, pea mo e kau muli naʻe nofo fiemālie mo kinautolu.
JOS 9:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ko e ngaahi tuʻi ʻaia naʻe ʻi he potu mai ni ʻo Sioatani, ʻi he ngaahi moʻunga, mo e ngaahi teleʻa, pea ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻoe tahi lahi ʻoku hangatonu atu ki Lepanoni, ko e kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi, ʻi heʻenau fanongo ai;
JOS 9:2 Naʻa nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, kenau tauʻi loto taha pē ʻa Siosiua, mo ʻIsileli.
JOS 9:3 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kakai ʻo Kipione ki he meʻa kuo fai ʻe Siosiua ki Seliko, pea mo ʻAi,
JOS 9:4 Naʻa nau fai fakakākā, ʻonau ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko ha kau tangata talafekau ʻakinautolu, ʻo ʻai ʻae ngaahi kato motuʻa ki heʻenau fanga ʻasi, mo e ngaahi hina uaine, kuo motuʻa, mo mahae, kuo nonoʻo ʻo ʻoposi:
JOS 9:5 Mo e ngaahi topuvaʻe motuʻa kuo monomono ki honau vaʻe, pea ʻai mo e ngaahi kofu motuʻa kiate kinautolu: pea ko e ma kotoa pē ʻo honau ʻoho naʻe mōmoa mo tuʻungafulufulua.
JOS 9:6 Pea naʻa nau ʻalu kia Siosiua ʻi he ʻapitanga ʻi Kilikali, ʻonau pehē kiate ia, pea ki he kau tangata ʻo ʻIsileli, “Kuo mau haʻu mei he fonua mamaʻo: pea ko eni te tau alea mo kimoutolu.”
JOS 9:7 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻIsileli ki he kau Hevi, “Naʻa ko e kakai ʻoku tau nonofo ni ʻakimoutolu; pea ʻe fēfē ʻemau lea ke lelei mo kimoutolu?”
JOS 9:8 Pea naʻa nau tala kia Siosiua, “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻakimautolu. Pea pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, “Ko hai ʻakimoutolu? Pea kuo mou haʻu mei fē?”
JOS 9:9 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Kuo haʻu hoʻo kau tamaioʻeiki mei he fonua mamaʻo, ko e meʻa ʻi he huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua: he kuo mau fanongo ki hono ongoongo, mo ia kotoa pē naʻa ne fai ʻi ʻIsipite.
JOS 9:10 Mo ia kotoa pē naʻa ne fai ki he ongo tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻakinaua naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, kia Sihoni ko e tuʻi ʻa Hesiponi, pea kia Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻaia naʻe ʻi ʻAsitelote.
JOS 9:11 Ko ia naʻe lea ai ʻemau kau mātuʻa mo e kakai kotoa pē ʻo homau fonua, ʻo pehē, Toʻo ʻae meʻakai ki homou fononga, pea ʻalu ʻo fakafetaulaki kiate kinautolu, pea mou pehē kiate kinautolu, Ko hoʻomou kau tamaioʻeiki ʻakimautolu: ko ia fokotuʻu hoʻomou fekau kiate kimautolu.
JOS 9:12 Ko ʻemau ma ni naʻa mau toʻo mafana pe mei homau ngaahi fale ko homau ʻoho ʻi he ʻaho naʻa mau haʻu ai he mau hoko kiate kimoutolu; ka ko eni, vakai, kuo mōmoa ia, pea kuo tuʻungafulufulua.
JOS 9:13 Pea ko e ngaahi hina ni ʻoe uaine, ʻaia naʻa mau fakafonu, ʻoku foʻou; pea vakai, kuo nau mahae: pea ko ʻemau ngaahi kofu ni, mo e ngaahi topuvaʻe kuo hoko ʻo motuʻa ko e mae ʻi he fononga lōloa ʻaupito.”
JOS 9:14 Pea naʻa nau toʻo ʻenau meʻakai, pea naʻe ʻikai tenau fehuʻi ʻi he fofonga ʻo Sihova.
JOS 9:15 Pea naʻe fai ʻae fakalelei ʻe Siosiua mo kinautolu, ʻo alea mo kinautolu, koeʻuhi ke tuku kenau moʻui: pea naʻe fuakava kiate kinautolu ʻae houʻeiki ʻoe fakataha.
JOS 9:16 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene ʻosi mai ʻae ʻaho ʻe tolu, hili ʻenau fai ʻae lea mo kinautolu, naʻa nau fanongo, tā ko e vāofi pe ʻakinautolu, pea ʻoku nau nofo ofi kiate kinautolu.
JOS 9:17 Pea naʻe fononga ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hoko atu ki honau kolo ʻi hono tolu ʻoe ʻaho. Pea ko ʻenau ngaahi kolo, ko Kipione, mo Kifila, mo Piheloti, mo Kesa-Sialimi.
JOS 9:18 Pea naʻe ʻikai teʻia ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ko e meʻa ʻi he houʻeiki ʻoe kakai naʻa nau fuakava kiate kinautolu ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli. Pea naʻe lāunga ʻae kakai kotoa pē koeʻuhi ko e houʻeiki.
JOS 9:19 Ka naʻe lea ʻae houʻeiki kotoa pē ki he kakai, “Kuo ʻosi ʻemau fuakava kiate kinautolu ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: ko ia ʻoku ʻikai totonu ke mau ala kiate kinautolu.
JOS 9:20 Te tau fai ʻae meʻa ni kiate kinautolu; tuku pe kenau moʻui, telia naʻa ʻiate kitautolu ʻae houhau, ko e meʻa ʻi he fuakava ʻaia kuo tau fai kiate kinautolu.
JOS 9:21 Pea naʻe tala ʻe he houʻeiki kiate kinautolu, Tuku kenau moʻui; kae hoko ʻakinautolu ko e kau tā fefie mo e kau ʻutu vai ki he kakai kotoa pē,” ʻo hangē ko e lea ʻae houʻeiki kiate kinautolu.
JOS 9:22 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Siosiua kenau haʻu, pea naʻe lea ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko e hā kuo mou kākā ai kiate kimautolu, ʻo pehē, ʻOku mau mamaʻo, ʻaupito meiate kimoutolu; kae tā ʻoku tau nonofo mo kimoutolu?
JOS 9:23 Pea ko eni, ʻoku malaʻia ʻakimoutolu, pea ʻe ʻikai fakatauʻatāina hamou tokotaha mei he pōpula, ka ko e kau tā fefie mo e kau ʻutu vai ʻakimoutolu ki he fale ʻo hoku ʻOtua.”
JOS 9:24 Pea naʻa nau lea kia Siosiua ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he fakahā ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻae fekau ʻe Sihova ko ho ʻOtua kia Mōsese ke foaki kiate kimoutolu ʻae fonua kotoa pē, pea ke mou fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua mei homou ʻao, ko ia naʻa mau manavahē lahi ai koeʻuhi ko ʻemau moʻui koeʻuhi ko kimoutolu, pea ko ia kuo mau fai ai ʻae meʻa ni.
JOS 9:25 Pea ko eni, vakai, ʻoku mau ʻi ho nima: ke ke fai kiate kimautolu ʻaia ʻoku matamatalelei mo totonu kiate koe.”
JOS 9:26 Pea naʻa ne fai ia kiate kinautolu, ʻo fakahaofi ʻakinautolu mei he nima ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe ʻikai te ne tāmateʻi ʻakinautolu.
JOS 9:27 Pea naʻe ngaohi ʻakinautolu ʻe Siosiua ʻi he ʻaho ko ia ko e kau tā fefie, mo e kau ʻutu vai ki he kakai ʻoe fakataha, pea ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻio, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ʻi he potu ko ia te ne fili.
JOS 10:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe ʻAtoni-Seteki ko e tuʻi ʻo Selūsalema kuo maʻu ʻe Siosiua ʻa ʻAi, pea kuo ne fakaʻauha ʻaupito ia; hangē ko ia naʻa ne fai ki Seliko mo hono tuʻi, kuo pehē pe ʻene fai ki ʻAi mo hono tuʻi: pea koeʻuhi kuo fakalelei mo ʻIsileli ʻae kakai ʻo Kipione, pea kuo nau nonofo;
JOS 10:2 Naʻa nau manavahē lahi ai, he koeʻuhi ko e kolo lahi ʻa Kipione, ʻo hangē ha kolo ʻoe houʻeiki, pea koeʻuhi naʻe lahi ia ʻia ʻAi, pea ko e kau tangata kotoa pē ʻi ai ko e kau mālohi.
JOS 10:3 Ko ia naʻe fekau ai ʻe ʻAtoni-Seteki ko e tuʻi ʻo Selūsalema kia Hoami ko e tuʻi ʻa Hepeloni, pea kia Pilami ko e tuʻi ʻo Samuti, pea kia Safia ko e tuʻi ʻo Lakisi, pea kia Tipa ko e tuʻi ʻo Ekeloni, ʻo pehē,
JOS 10:4 “Mou haʻu ni kiate au, ʻo tokoni au, koeʻuhi ke tau taaʻi ʻa Kipione: he kuo fakalelei ia mo Siosiua pea mo e fānau ʻa ʻIsileli.”
JOS 10:5 Ko ia, ko e tuʻi ʻe toko nima ʻoe kau ʻAmoli, ko e tuʻi ʻo Selūsalema, ko e tuʻi ʻo Hepeloni, ko e tuʻi ʻo Samuti, ko e tuʻi ʻo Lakisi, ko e tuʻi ʻo Ekeloni, naʻe fakataha ʻakinautolu, ʻo ʻalu hake, ʻakinautolu mo ʻenau tau kotoa pē, ʻo ʻapitanga ʻi he ʻao ʻo Kipione, ko honau tauʻi ia.
JOS 10:6 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he kau tangata ʻo Kipione kia Siosiua ʻi he ʻapitanga ʻi Kilikali, ʻo pehē; “ʻOua naʻa ke fakatuai ho nima mei hoʻo kau tamaioʻeiki; ka ke ʻalu vave hake kiate kimautolu, ʻo fakamoʻui ʻakimautolu, pea tokoniʻi ʻakimautolu: he ko e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli ʻoku nofo ʻi he ngaahi moʻunga kuo nau kātoa kiate kimautolu ko homau tauʻi.”
JOS 10:7 Pea naʻe ʻalu hake ai ʻa Siosiua mei Kilikali, ʻa ia, mo e kakai tau kotoa pē mo ia, mo e kau tangata mālohi kotoa pē mo e toʻa.
JOS 10:8 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “ʻOua naʻa ke manavahē kiate kinautolu: he kuo u tukuange ʻakinautolu ki ho nima: ʻoku ʻikai ha tangata ʻe tokotaha ʻiate kinautolu te ne tuʻu ʻi ho ʻao.”
JOS 10:9 Ko ia naʻe haʻu ʻo hoko fakafokifā pē ʻa Siosiua kiate kinautolu, ʻo ʻalu hake ʻi he poʻuli mei Kilikali.
JOS 10:10 Pea naʻe veuveuki ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, pea naʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he tā lahi ʻi Kipione, pea tuli ʻakinautolu ʻi he hala ʻoku ʻalu hake ki Pete-holoni, pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻo aʻu ki ʻAseka, pea ki Maketa.
JOS 10:11 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau hola mei he ʻao ʻo ʻIsileli, pea ʻi he hala ʻoku ʻalu hifo ki Pete-holoni, naʻe lī hifo ai ʻe Sihova mei langi, ʻae ngaahi maka lahi kiate kinautolu ʻo aʻu ki ʻAseka, pea naʻa nau mate ai: naʻe tokolahi hake ʻakinautolu naʻe mate ʻi he ʻuha maka ʻiate kinautolu naʻe tāmateʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae heletā.
JOS 10:12 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Siosiua kia Sihova ʻi he ʻaho ʻaia naʻe tukuange ai ʻe Sihova ʻae kau ʻAmoli ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe pehē ʻe ia ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē, “Laʻā, ke ke tuʻumaʻu koe ki Kipione; pea ko koe, māhina, ʻi he teleʻa ʻo ʻAsaloni.”
JOS 10:13 Pea naʻe tuʻumaʻu ʻae laʻā, pea naʻe tatali pe ʻae māhina, kaeʻoua ke ʻosi ʻae fai totongi ʻe he kakai ki honau fili. ʻIkai kuo tohi ʻae meʻa ni ʻi he tohi ʻa Sesa? Pea ko ia naʻe tuʻumaʻu ʻae laʻā ʻi he loto langi, pea naʻe ʻikai fakavave ke ʻalu hifo ia ʻi hono tatau nai mo e ʻaho kotoa.
JOS 10:14 Pea naʻe ʻikai ha ʻaho ʻo hangē ko ia ʻi muʻa pe kimui ʻo ia, koeʻuhi ke tokanga ʻa Sihova ki he leʻo ʻoe tangata: he naʻe tau ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻIsileli.
JOS 10:15 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki he ʻapitanga ʻi Kilikali.
JOS 10:16 Ka naʻe hola ʻae kau tuʻi ʻe toko nima ni, ʻo [nau ]fufū ʻakinautolu ʻi he ʻana ʻi Maketa.
JOS 10:17 Pea naʻe tala kia Siosiua, ʻo pehē, “Kuo ʻilo ʻae tuʻi ʻe toko nima kuo nau fufū ʻi he ʻana ʻi Maketa.”
JOS 10:18 Pea pehē ʻe Siosiua, “Tekaʻi ʻae ngaahi maka lalahi ki he ngutu ʻana, pea fakanofo ki ai ʻae kau tangata ke leʻohi ʻakinautolu:
JOS 10:19 Pea ʻoua naʻa mou tatali, kae tuli ki homou ngaahi fili, pea taaʻi honau muifononga; ʻoua naʻa mou tuku ʻakinautolu ke hū ki heʻenau ngaahi kolo: he kuo tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki homou nima.”
JOS 10:20 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi hono taaʻi ʻakinautolu ʻe Siosiua mo e fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he tāmateʻi lahi ʻaupito, kenau ʻauha ai, naʻe hū ʻakinautolu naʻe hao ki he ngaahi kolo mālohi.
JOS 10:21 Pea naʻe liu mai ʻae kakai kotoa pē ki he ʻapitanga kia Siosiua ʻi Maketa ʻi he fiemālie: naʻe ʻikai lea kovi ha tokotaha ki he fānau ʻa ʻIsileli.
JOS 10:22 Pea toki pehē ai ʻe Siosiua, “Toʻo ʻae ngutu ʻana, ʻo ʻomi ʻae tuʻi naʻe toko nima kiate au mei he ʻana.”
JOS 10:23 Pea naʻa nau fai ia, ʻo ʻomi kituʻa kiate ia ʻae tuʻi ko ia ʻe toko nima mei he ʻana, ko e tuʻi ʻo Selūsalema, mo e tuʻi ʻo Hepeloni, mo e tuʻi ʻo Samuti, mo e tuʻi ʻo Lakisi, mo e tuʻi ʻo Ekeloni.
JOS 10:24 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau ʻomi ʻae ngaahi tuʻi na kia Siosiua, naʻe fekau ʻe Siosiua ki he kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē ki he ngaahi ʻeiki ʻoe kautau ʻaia naʻe ʻalu mo ia, Mou ʻunuʻunu mai, pea ʻai homou vaʻe ki he kia ʻoe ngaahi tuʻi ni. Pea naʻa nau ʻunuʻunu mai pea naʻe ʻai honau vaʻe ki honau kia.
JOS 10:25 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou manavahē, pea ʻoua naʻa mou lilika, ka mou mālohi, pea lototoʻa: he koeʻuhi ʻe fai pehē pē ʻe Sihova ki homou ngaahi fili ʻaia ʻoku mou tauʻi.”
JOS 10:26 Pea hili ia naʻe taaʻi ʻe Siosiua ʻakinautolu, ʻo tāmateʻi, pea ne tautau ʻakinautolu ki he ʻakau ʻe nima: pea naʻe tautau ai pe ʻakinautolu ki he ʻakau ʻo aʻu ki he efiafi.
JOS 10:27 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he feituʻu efiafi ʻoe tō ʻae laʻā, naʻe fekau ʻe Siosiua, pea naʻa nau tuku hifo ʻakinautolu mei he ngaahi ʻakau, pea naʻe lī ʻakinautolu ki he ʻana ʻaia naʻe fufū ai ʻakinautolu, pea naʻe hili ʻae ngaahi maka lalahi ki he ngutu ʻana, pea ʻoku kei ai ni.
JOS 10:28 ¶ Pea naʻe kapa ʻe Siosiua ʻi he ʻaho ko ia ʻa Maketa, ʻo ne taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e tuʻi ʻo ia naʻa ne fakaʻauha, ʻakinautolu, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha tokotaha ke toe pea naʻe fai ʻe ia ki he tuʻi ʻo Maketa ʻo hangē ko ʻene fai ki he tuʻi ʻo Seliko.
JOS 10:29 Pea naʻe ʻalu ai ʻa Siosiua mei Maketa, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Lipina, ʻo ne tauʻi ʻa Lipina:
JOS 10:30 Pea naʻe tukuange foki ia ʻe Sihova, mo hono tuʻi ki he nima ʻo ʻIsileli; pea ne taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe ʻi ai ka naʻe fai ki hono tuʻi ʻo hangē ko ia naʻe fai ki he tuʻi ʻo Seliko.
JOS 10:31 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Siosiua mei Lipina, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Lakisi, ʻo ne ʻapitanga ki ai, ʻo ne tauʻi ia:
JOS 10:32 Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ʻa Lakisi ki he nima ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa ne kapa ia ʻi hono ua ʻoe ʻaho, ʻo ne taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne fai ki Lipina.
JOS 10:33 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Holami ko e tuʻi ʻo Kesa ke tokoni ʻa Lakisi; pea taaʻi ia ʻe Siosiua mo hono kakai, pea naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi kiate ia ke toe.
JOS 10:34 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Siosiua mei Lakisi ki Ekeloni, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia pea nau ʻapitanga ki ai, ʻo tauʻi ia:
JOS 10:35 Pea naʻa nau lavaʻi ia ʻi he ʻaho ko ia ʻo taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai, naʻa ne fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻaho ko ia, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne fai ki Lakisi.
JOS 10:36 Pea naʻe ʻalu ʻa Siosiua mei Ekeloni, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Hepeloni pea nau tauʻi ia;
JOS 10:37 Pea nau lavaʻi ia, ʻo taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, mo hono tuʻi, mo hono ngaahi kolo, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai: naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe, kae hangē ko ia naʻa ne fai ki Ekeloni; naʻe fakaʻauha ʻaupito ia, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi ai.
JOS 10:38 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki Tipa; ʻo tauʻi ia:
JOS 10:39 Pea naʻa ne lavaʻi ia, mo hono tuʻi, mo e ngaahi kolo kotoa pē ʻi ai; pea naʻa nau taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea fakaʻauha ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi ai; naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe: hangē ko ia naʻa ne fai ki Hepeloni, naʻe pehē ʻene fai ki Tipa, pea ki hono tuʻi; hangē ko ia foki naʻa ne fai ki Lipina, pea ki hono tuʻi.
JOS 10:40 ¶ Naʻe pehē ʻae taaʻi ʻe Siosiua ʻae fonua kotoa pē ʻoe ngaahi moʻunga, pea mo e potu tonga, pea mo e tafangafanga, mo e ngaahi matavai, pea mo honau ngaahi tuʻi kotoa pē: naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha niʻihi ke toe, ka naʻe fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē naʻe mānava, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
JOS 10:41 Pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe Siosiua mei Ketesi-pania ʻo aʻu ki Kesa, mo e fonua kotoa pē ʻo Koseni ʻo aʻu ki Kipione.
JOS 10:42 Pea ko e ngaahi tuʻi ni mo honau fonua naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻi he kuonga pe taha, he ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli naʻa ne tau maʻa ʻIsileli.
JOS 10:43 Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua, mo ʻIsileli kotoa pē mo ia, ki he ʻapitanga ʻi Kilikali.
JOS 11:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Hasoa ki he ngaahi meʻa ni, naʻe fekau ia kia Sopapi ko e tuʻi ʻo Matoni, pea ki he tuʻi ʻo Similoni, pea ki he tuʻi ʻo ʻAkisafi,
JOS 11:2 Pea ki he ngaahi tuʻi ʻoku ʻi he potu tokelau ʻoe ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi toafa ʻo Kineloti, pea ʻi he teleʻa, pea ʻi he ngaahi potu ʻo Toa ki he potu hihifo,
JOS 11:3 [Pea ki he ]kakai Kēnani ʻi he potu hahake, pea ki lulunga, pea ki he kakai ʻAmoli, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Sepusi ʻi he ngaahi moʻunga, pea ki he kakai Hevi ʻi lalo ʻi Heamoni ʻi he fonua ko Misipa.
JOS 11:4 Pea naʻa nau ʻalu kituaʻā, ʻakinautolu mo ʻenau ngaahi tau kotoa pē, ko e fuʻu kakai lahi, ʻo hangē hono tokolahi ko e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahi, mo e ngaahi hoosi mo e ngaahi saliote lahi ʻaupito.
JOS 11:5 Pea ʻi he fakakātoa ʻae ngaahi tuʻi ni, naʻa nau haʻu ʻo ʻapitanga ʻi he ngaahi vai ʻo Melomi, kenau tauʻi ʻa ʻIsileli.
JOS 11:6 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, “ʻOua naʻa ke manavahē koeʻuhi ko kinautolu: he ko e feituʻulaʻā ni ʻapongipongi te u tuku ke tāmateʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli: te ke tutuʻu ʻae uoua [ʻoe vaʻe ]ʻo ʻenau fanga hoosi, pea tutu ʻenau ngaahi saliote ʻi he afi.”
JOS 11:7 Ko ia naʻe haʻu fakafokifā ai ʻa Siosiua mo e kakai tau kotoa pē mo ia, kiate kinautolu ki he ngaahi vai ʻo Melomi; pea naʻa nau ʻoho atu kiate kinautolu.
JOS 11:8 Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ʻakinautolu ki he nima ʻo ʻIsileli, pea nau taaʻi ʻakinautolu, pea naʻe tuli ʻakinautolu ki Saitoni lahi, pea ki Misilefotimeimi, pea ki he teleʻa ʻo Misipa ki he potu hahake; pea naʻa nau taaʻi ʻakinautolu, ʻo ʻikai tuku ha niʻihi ke toe.
JOS 11:9 Pea naʻe fai ʻe Siosiua kiate kinautolu ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia: ne ne tutuʻu ʻae uoua ʻoe vaʻe ʻo ʻenau fanga hoosi, pea ne tutu ʻenau ngaahi saliote ʻaki ʻae afi.
JOS 11:10 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Siosiua ʻi he kuonga ko ia, ʻo ne maʻu ʻa Hasoa, ʻo ne taaʻi hono tuʻi ʻaki ʻae heletā: he ko Hasoa ko e ʻulu ia ʻi muʻa ki he ngaahi puleʻanga ni kotoa pē.
JOS 11:11 Pea naʻa nau taaʻi ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi ai ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu: naʻe ʻikai ha niʻihi ke toe ke moʻui: pea naʻa ne tutu ʻa Hasoa ʻaki ʻae afi.
JOS 11:12 Pea ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻoe ngaahi tuʻi ko ia, pea mo honau ngaahi tuʻi, naʻe maʻu ʻe Siosiua, ʻo ne taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻo ne fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova.
JOS 11:13 Ka koeʻuhi ko e ngaahi kolo naʻe kei tuʻu pe ʻi honau mālohi, naʻe ʻikai tutu ia ʻe ʻIsileli, ka ko Hasoa pē: ko ia ia naʻe tutu ʻe Siosiua.
JOS 11:14 Pea ko e meʻa vete kotoa pē ʻoe ngaahi kolo ni, mo e fanga manu, naʻe toʻo ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ko e koloa kiate kinautolu; ka naʻa nau taaʻi ʻae tangata kotoa pē ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ke ʻoua kenau ʻauha ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai tenau tuku ha niʻihi ke moʻui.
JOS 11:15 ¶ Hangē ko e fekau ʻa Sihova ki heʻene tamaioʻeiki ko Mōsese, naʻe pehē pe hono fekauʻi ʻe Mōsese ʻa Siosiua, pea naʻe fai ia ʻe Siosiua: naʻe ʻikai tuku ʻe ia ha meʻa ʻe taha taʻefai, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
JOS 11:16 Ko ia naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻae fonua kotoa pē, ko e ngaahi moʻunga, mo e ngaahi fonua ki he potu tonga, mo e fonua kotoa pē ko Koseni, mo e teleʻa, mo e toafa, mo e moʻunga ʻo ʻIsileli, pea mo e tafangafanga ʻo ia;
JOS 11:17 ‌ʻIo, mei he moʻunga ko Halaki, ʻoku ʻalu hake ki Seia, ʻio, ʻo aʻu atu ki Peali-kata ʻi he teleʻa ʻo Lepanoni ʻi lalo ʻi he moʻunga ko Heamoni: mo honau ngaahi tuʻi naʻa ne maʻu, ʻo taaʻi, mo tāmateʻi ʻakinautolu.
JOS 11:18 Naʻe fai fuoloa ʻe Siosiua ʻae tau mo e ngaahi tuʻi ko ia.
JOS 11:19 Naʻe ʻikai ha kolo naʻe fakalelei mo e fānau ʻa ʻIsileli, ka ko e kakai Hevi ʻoku nofo ʻi Kipione: ko hono toe kotoa pē naʻa nau lavaʻi ʻi he tau.
JOS 11:20 He naʻe ʻia Sihova ke fakafefeka honau loto, koeʻuhi kenau haʻu angatuʻu ki ʻIsileli ke tau, koeʻuhi ke ne fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pea ke ʻoua naʻa nau maʻu ʻae ʻofa, ka koeʻuhi ke ne fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
JOS 11:21 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Siosiua ʻi he kuonga ko ia, ʻo ne motuhi ʻae kau ʻAnaki mei he ngaahi moʻunga, mei Hepeloni, mo Tipa, mo ʻAnapi, pea mei he moʻunga kotoa pē ʻo Siuta, pea mei he ngaahi moʻunga kotoa pē ʻo ʻIsileli: naʻe fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu ʻe Siosiua mo ʻenau ngaahi kolo.
JOS 11:22 Naʻe ʻikai hano toe ʻoe kau ʻAnaki ʻi he fonua ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: ka naʻe toe [ha niʻihi ]ʻi Kesa, mo Kati, pea ʻi ʻAsitoti.
JOS 11:23 Ko ia, naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻae fonua kotoa, ʻo hangē ko ia naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese; pea naʻe foaki ia ʻe Siosiua ki ʻIsileli ko honau tofiʻa, ʻo fakatatau ki he vahevahe ʻo honau ngaahi faʻahinga. Pea naʻe mālōlō ʻae fonua mei he tau.
JOS 12:1 Ko e ngaahi tuʻi eni ʻoe fonua, ʻaia naʻe taaʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau maʻu honau fonua ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā, mei he vaitafe ko ʻAlanoni ʻo aʻu ki he moʻunga ko Heamoni, pea mo e toafa kotoa pē ʻi he potu hahake:
JOS 12:2 Ko Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi, pea pule ʻe ia mei ʻAloeli, ʻaia ʻoku ʻi he ngutu vaitafe ko ʻAlanoni, pea mei he vaeuaʻanga mālie ʻoe vaitafe, pea mei hono vaeuaʻanga ʻo Kiliati, ʻo aʻu ki he vaitafe ko Sapoki, ʻaia ʻoku ʻi he veʻe fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni:
JOS 12:3 Pea mei he toafa ki he tahi ʻo Kineloti ʻi he potu hahake, ʻo aʻu ki he tahi ʻoe toafa, ʻio, ʻae tahi kona ʻi he potu hahake, ko e hala ki Pete-sesimoti: pea mei he potu tonga, ʻi lalo ʻi ʻAsitoti-pisika:
JOS 12:4 Mo e ngaahi mata fonua ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, ʻaia naʻe toe ia ʻi he kakai lalahi, pea naʻe nofo ʻi ʻAsitelote, pea ki ʻEtilei,
JOS 12:5 Pea naʻe pule ia ʻi he moʻunga ko Heamoni, pea ʻi Salika, pea ʻi Pesani kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe fonua ʻoe kau Kesuli mo e kau Meekati, mo hono vaeuaʻanga ʻa Kiliati, ko e ngataʻanga ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi.
JOS 12:6 Naʻe teʻia ʻakinautolu ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova mo e fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe foaki ia ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ko honau tofiʻa.
JOS 12:7 ¶ Pea ko e ngaahi tuʻi eni ʻoe fonua ʻaia naʻe taaʻi ʻe Siosiua mo e fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he potu ni ʻo Sioatani ʻi he lulunga, mei Peali kata ʻi he teleʻa ʻo Lepanoni ʻo aʻu ki he moʻunga ko Halaki, ʻaia ʻoku ʻalu hake ki Seia; ʻaia naʻe foaki ʻe Siosiua ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ko honau tofiʻa ʻo fakatatau ki honau ngaahi vahe;
JOS 12:8 ‌ʻI he ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi teleʻa, pea ʻi he ngaahi toafa, pea ʻi he ngaahi matavai, pea ʻi he vao lahi, pea ʻi he fonua ki he potu tonga; ko e kau Heti, ko e kau ʻAmoli, mo e kau Kēnani, ko e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi.
JOS 12:9 ¶ Ko e tuʻi ʻo Seliko, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAi, ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻo Peteli, ko e taha;
JOS 12:10 Ko e tuʻi ʻo Selūsalema, ko e taha ko e tuʻi ʻo Hepeloni, ko e taha:
JOS 12:11 Ko e tuʻi ʻo Samuti, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Lakisi, ko e taha;
JOS 12:12 Ko e tuʻi ʻo Ekeloni, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Kesa, ko e taha;
JOS 12:13 Ko e tuʻi ʻo Tipa, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Kita, ko e taha;
JOS 12:14 Ko e tuʻi ʻo Hoama, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAlati, ko e taha;
JOS 12:15 Ko e tuʻi ʻo Lipina, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAtulami, ko e taha;
JOS 12:16 Ko e tuʻi ʻo Maketa, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Peteli, ko e taha;
JOS 12:17 Ko e tuʻi ʻo Tapua, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Hefeli, ko e taha;
JOS 12:18 Ko e tuʻi ʻo ʻEfeki, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Lesaloni, ko e taha;
JOS 12:19 Ko e tuʻi ʻo Matoni, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Hasoa, ko e taha;
JOS 12:20 Ko e tuʻi ʻo Similoni-miloni, ko e taha; ko e tuʻi ʻo ʻAkisafi, ko e taha;
JOS 12:21 Ko e tuʻi ʻo Tenaki, ko e taha; ko e tuʻi ʻo Mikito, ko e taha;
JOS 12:22 Ko e tuʻi ʻo Ketesi, ko e taha ko e tuʻi ʻo Sokiniami ʻo Kāmeli, ko e taha;
JOS 12:23 Ko e tuʻi ʻo Toa ʻi he potu ko Toa, ko e taha; ko e tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga ʻo Kilikali ko e taha;
JOS 12:24 Ko e tuʻi ʻo Tilisa, ko e taha: ko e ngaahi tuʻi kotoa pē ko e toko tolungofulu ma tokotaha.
JOS 13:1 Pea ko eni, kuo motuʻa ʻa Siosiua pea lahi hono taʻu; pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Kuo ke motuʻa, pea lahi ho taʻu, pea ʻoku kei toe lahi ʻaupito ʻae fonua ke ikuna.
JOS 13:2 Ko e fonua eni ʻoku kei toe; ko e ngaahi ngataʻanga ʻoe fonua ʻoe kakai Filisitia, mo Kesuli kotoa pē,
JOS 13:3 Mei Sihoa, ʻaia ʻoku ʻi he mata fonua ʻo ʻIsipite, ʻio, ʻo aʻu atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo Ekiloni ki tokelau, ʻaia kuo lau ia ki he kau Kēnani: ko e ʻeiki ʻe toko nima ʻoe kau Filisitia; ko e kakai Kesa, mo e kakai ʻAsitoti, mo e kakai ʻEsikoli, mo e kakai ʻa Kati, mo e kakai Ekiloni; pea mo e kakai ʻAvi foki:
JOS 13:4 Mei he potu tonga, ko e fonua kotoa pē ʻoe kau Kēnani, mo Meala ʻaia ʻoku ʻi he potu ʻoe kakai Saitoni, ʻo aʻu ki ʻEfeki, ki he ngataʻanga ʻoe kau ʻAmoli:
JOS 13:5 Pea mo e fonua ʻoe kau Kipila, mo Lepanoni kotoa pē ʻo hanga ki he potu hopoʻangalaʻā, meia Peali kata ʻi lalo ʻoe moʻunga ko Heamoni ʻo aʻu ki he hūʻanga ki Hemati.
JOS 13:6 Ko e kakai kotoa pē ʻoe moʻunga mei Lepanoni ʻo aʻu ki Misilefotimeimi, mo e kakai Saitoni kotoa pē, ko kinautolu te u kapusi kituʻa mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: ka ke vahe ia ʻi he talotalo ki he kakai ʻIsileli ko honau tofiʻa ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koe.
JOS 13:7 Pea ko eni, vahevahe ʻae fonua ni ki he faʻahinga ʻe hiva mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ko honau tofiʻa,”
JOS 13:8 ‌ʻAia naʻe maʻu fakataha mo e faʻahinga ʻo Lupeni mo Kata ʻa honau tofiʻa, ʻaia naʻe ʻatu kiate kinautolu ʻe Mōsese ʻi he potu ʻo Sioatani ki hahake, ʻio, ʻaia naʻe foaki kiate kinautolu ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova;
JOS 13:9 Mei ʻAloeli ʻaia ʻoku ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻo ʻAlanoni, pea mo e kolo ʻaia ʻoku ʻi he loto vaitafe, mo e toafa kotoa pē ʻo Metepa ʻo aʻu ki Tiponi;
JOS 13:10 Mo e ngaahi kolo kotoa pē ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe pule ʻi Hesiponi, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe fānau ʻa ʻAmoni;
JOS 13:11 Mo Kiliati, mo e ngataʻanga ʻoe kakai Kesuli, mo Meekati, pea mo e moʻunga kotoa ʻo Heamoni, mo Pesani kotoa pē ʻo aʻu ki Salika;
JOS 13:12 Ko e puleʻanga kotoa pē ʻo Oki ʻi Pesani, ʻaia naʻe pule ʻi ʻAsitelote, pea ʻi ʻEtilei, ʻakinautolu naʻe toe ʻi he toenga kakai lalahi: he naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe Mōsese, ʻo ne kapusi ʻakinautolu kituaʻā.
JOS 13:13 Ka ko e moʻoni naʻe ʻikai kapusi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kakai ʻo Kesa, mo e kakai ʻo Meekati: ka kuo nofo ʻae kakai Kesa, mo e kakai Meekati fakataha mo e kakai ʻIsileli ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 13:14 Ko e faʻahinga pe ʻo Livai naʻe ʻikai ʻatu ʻe ia ha tofiʻa ki ai; ko e ngaahi feilaulau kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli naʻe ngaohi ʻaki ʻae afi ko honau tofiʻa ia ʻo hangē ko ʻene tala kiate kinautolu.
JOS 13:15 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 13:16 Pea naʻe hoko ki ʻAloeli honau ngataʻanga, ʻaia ʻoku ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻo ʻAlanoni, mo e kolo ʻoku ʻi he loto vaitafe, pea mo e toafa kotoa pē ʻo Metepa;
JOS 13:17 Ko Hesiponi, mo hono ngaahi kolo kotoa pē ʻi he toafa; ko Tiponi, mo Pamoti-Peali, mo e Pete-Peali-mioni,
JOS 13:18 Mo Sehasi, mo Ketimote mo Mefeta,
JOS 13:19 Mo Kesatemi, mo Sipima, mo Seletiseha, ʻi he moʻunga ʻoe teleʻa,
JOS 13:20 Mo Pete Peoli, mo ʻAsitoti-pisika, mo Pete-Sesimote,
JOS 13:21 Pea mo e ngaahi kolo ʻoe toafa, mo e puleʻanga kotoa pē ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe pule ʻi Hesiponi, ʻaia naʻe taaʻi ʻe Mōsese mo e houʻeiki ʻo Mitiane, ko Ivi, mo Lekimi, mo Sua, mo Hua, mo Lepa, ko e houʻeiki ʻakinautolu mo Sihoni, naʻe nofo ʻi he fonua.
JOS 13:22 ¶ Ko Pelami foki ko e foha ʻo Peoli ko e taulatuki, naʻe tāmateʻi ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae heletā fakataha mo kinautolu naʻe teʻia.
JOS 13:23 Pea ko e ngataʻanga [fonua ]ʻoe fānau ʻa Lupeni, ko Sioatani, mo hono kauvai. Ko e tofiʻa ia ʻoe fānau ʻa Lupeni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo mo e ngaahi potu kakai ʻi ai.
JOS 13:24 Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ki he faʻahinga ʻo Kata, ʻio, ki he fānau ʻa Kata ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 13:25 Pea ko honau ngataʻanga ko Sesa, mo e ngaahi kolo kotoa pē ʻo Kiliati, mo hono vaeuaʻanga mālie ʻoe fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, ʻo aʻu ki ʻAloeli ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Lapa;
JOS 13:26 Pea mei Hesiponi ʻo aʻu ki Lamamisipa, mo Petonimi; pea mei Mehanemi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo Tipa;
JOS 13:27 Pea ʻi he teleʻa, ko Pete-ʻAlami, mo Petenimila, mo Sukote, mo Safoni, ko hono toe ʻoe puleʻanga ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻo Hesiponi, ko Sioatani mo hono fonua ʻo aʻu ki he matātahi ʻo Kineleti ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani ki hahake.
JOS 13:28 Ko e tofiʻa eni ʻoe fānau ʻa Kata ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo, mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 13:29 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Mōsese [ʻae tofiʻa ]ki hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase: pea ko e [tofiʻa eni ]ʻo hono vaeuaʻanga ʻoe fānau ʻa Manase ʻi honau ngaahi faʻahinga.
JOS 13:30 Pea naʻe mei Mehanemi honau ngataʻanga, ko Pesani kotoa pē, ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, mo e ngaahi kolo ʻo Saili, ʻaia ʻoku ʻi Pesani, ko e kolo ʻe onongofulu:
JOS 13:31 Mo hono vaeuaʻanga ʻo Kiliati, mo ʻAsitelote, mo e ʻEtilei, ko e ngaahi kolo ʻoe puleʻanga ʻo Oki ʻi Pesani, naʻe kau ki he fānau ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase, ʻio ʻo aʻu ki hono vaeuamālieʻanga ʻoe fānau ʻa Mekili ʻi honau ngaahi faʻahinga.
JOS 13:32 Ko eni ia ʻaia naʻe vahe ʻe Mōsese ko e ngaahi tofiʻa ʻi he ngaahi potu tafangafanga ʻo Moape, ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani, ʻi he potu ʻo Seliko, ki hahake.
JOS 13:33 Ka naʻe ʻikai foaki ʻe Mōsese ha tofiʻa ki he faʻahinga ʻo Livai: ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko honau tofiʻa, ʻo hangē ko ʻene tala kiate kinautolu.
JOS 14:1 Pea ko e ngaahi fonua eni ʻaia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia naʻe tufaki ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa, ʻi he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e tofiʻa moʻonautolu.
JOS 14:2 Naʻe vahe talotalo pe ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻe hiva mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻe taha, hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
JOS 14:3 He kuo ʻosi hono foaki ʻe Mōsese ʻae tofiʻa ki he faʻahinga ʻe ua mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani: ka naʻe ʻikai tuku ʻe ia ki he kau Livai ha tofiʻa ʻiate kinautolu.
JOS 14:4 He ko e faʻahinga ʻe ua ʻoe fānau ʻa Siosefa, ko Manase mo ʻIfalemi: ko ia naʻe ʻikai ʻatu ha vāhenga ki he kau Livai ʻi he fonua, ka ko e ngaahi ʻapi kenau nofo ai, mo honau ngaahi potu ki heʻenau fanga manu, mo ʻenau koloa.
JOS 14:5 Hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese, naʻe pehē pe hono fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau vahe ʻae fonua.
JOS 14:6 ¶ Pea naʻe haʻu ai ʻae fānau ʻa Siuta kia Siosiua ki Kilikali: pea ko Kelepi ko e foha ʻo Sifune mei he faʻahinga ʻo Kenasi naʻe lea kiate ia, “ʻOku ke ʻilo ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kia Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua kiate au mo koe ʻi Ketesi-pania.
JOS 14:7 Naʻe fāngofulu taʻu hoku motuʻa ʻi he fekauʻi au ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova mei Ketesi-pania ke matakiʻi ʻae fonua; pea ne u ʻomi kiate ia hono tala ʻo hangē ko ia naʻe ʻi hoku loto.
JOS 14:8 Ka ko hoku ngaahi kāinga naʻe ʻalu hake mo au naʻa nau ngaohi ke vai ʻo ʻosi ʻae loto ʻoe kakai: ka naʻaku tuli tāupau kia Sihova ko hoku ʻOtua.
JOS 14:9 Pea naʻe fuakava ʻe Mōsese ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, Ko e moʻoni ko e fonua ʻaia kuo tuʻu ki ai ho vaʻe ko e tofiʻa ia ʻoʻou, pea ki hoʻo fānau ʻo taʻengata, ko e meʻa ʻi hoʻo tuli tāupau kia Sihova ko ho ʻOtua.
JOS 14:10 Pea ko eni, vakai, kuo tauhi ʻeku moʻui ʻe Sihova, ʻo hangē ko ʻene folofola, ʻi he tau ni ʻe fāngofulu ma nima, ʻio talu hono folofolaʻaki ʻe Sihova ʻae lea ni kia Mōsese, ʻi he kei feʻaluʻaki fano ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he toafa: pea ko eni, vakai, ʻoku kakato ʻa hoku taʻu ʻe valungofulu ma nima he ʻaho ni.
JOS 14:11 ‌ʻOku ou kei mālohi tatau he ʻaho ni mo ʻeku mālohi ʻi he ʻaho ko ia naʻe fekau ʻe Mōsese kiate au: ʻoku tatau pe ʻeku mālohi ko eni mo ʻeku mālohi ʻi he ʻaho ko ia, ki he tau, ke ʻalu kituʻa, pea ke hū mai.
JOS 14:12 Pea ko eni, foaki mai kiate au ʻae moʻunga ni, ʻaia naʻe folofola ki ai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ko ia; he naʻa ke fanongo ʻi he ʻaho ko ia, koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻae kau ʻAnaki, pea ko ʻenau ngaahi kolo naʻe fuʻu lahi, pea ʻāʻi: kapau ʻe ʻiate au ʻa Sihova, pea te u toki mafai ke kapusi ʻakinautolu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.”
JOS 14:13 Pea naʻe tāpuaki ia ʻe Siosiua, ʻo ne foaki kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune ʻa Hepeloni ko hono tofiʻa.
JOS 14:14 Ko ia naʻe hoko ai ʻa Hepeloni ko e tofiʻa ʻo Kelepi ko e foha ʻo Sifune ko e [tangata ]Kenasi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ko e meʻa ʻi heʻene tuli tāupau kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
JOS 14:15 Pea ko hono hingoa ʻi muʻa ʻo Hepeloni ko Kesa-ʻAlipa; ko ʻAlipa ko ia ko e tangata lahi ʻi he kau ʻAnaki. Pea naʻe mālōlō ʻae fonua mei he tau.
JOS 15:1 Pea ko e tofiʻa eni ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta ʻi honau ngaahi faʻahinga; ʻio, ʻo ʻalu ki he ngataʻanga ʻo ʻItomi ʻi he toafa ʻo Sini ʻi he potu tonga, ko hono ngataʻanga ʻaupito ʻoe potu tonga.
JOS 15:2 Pea ko honau ngataʻanga ʻi he potu tonga naʻe fai mei he matātahi kona, mei he potu [tahi ]ki kō ʻoku hanga ki tonga:
JOS 15:3 Pea naʻe ʻalu atu ai ia ʻi he potu tonga ki Meali-ʻAkilapimi, pea ʻalu ai ki Sini, pea ʻalu hake ai ʻi he potu tonga ki Ketesi-Pania, pea ʻalu ai ki Heseloni, pea ʻalu ai ki ʻAta, pea ʻalu fakatakamilo ki Kalika:
JOS 15:4 Pea naʻe ʻalu atu ia ki ʻAsimoni, ʻo mole ai ki he vaitafe ʻo ʻIsipite: pea ko e ngaahi ngataʻanga ʻoe mata fonua ko ia, ko e tahi: ko homou ngataʻanga fonua eni ki tonga.
JOS 15:5 Pea ko hono ngataʻanga ki he potu hahake ko e tahi kona, ʻio, ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻo Soatani. Pea ko honau ngataʻanga ʻi he potu tokelau, naʻe fai mei he potu ki kō ʻi he tahi ʻi hono potu mamaʻo atu ʻo Soatani:
JOS 15:6 Pea naʻe ʻalu ai hono ngataʻanga ki Pete-Hokela, pea ʻalu ai ʻo ofi ki he potu tokelau ʻo Pete-ʻAlapa; pea ʻalu hono ngataʻanga ki he maka ʻo Pohani ko e foha ʻo Lupeni:
JOS 15:7 Pea naʻe ʻalu hono ngataʻanga ki Tipa mei he teleʻa ʻo Ekoa, ki he feituʻu tokelau, ʻo hanga atu ki Kilikali, ʻo feʻunga mo e hakeʻanga ki Etumima, ʻaia ʻoku ʻi he potu tonga ʻoe vaitafe: pea naʻe ʻalu ai hono ngataʻanga ki he ngaahi vai ʻo Eni-Semesi, pea ko hono ʻaluʻanga fakangatangata ʻo ia naʻe ʻi Eni-Lokeli;
JOS 15:8 Pea naʻe ʻalu hake hono ngataʻanga ki he teleʻa ʻae foha ʻo Henomi ki hono potu tonga ʻoe kau Sepusi; pea ko Selūsalema ia: pea naʻe ʻalu hake ai hono ngataʻanga ki he tumutumu ʻoe moʻunga ʻaia ʻoku tuʻu ʻi he mata teleʻa ʻo Henomi ki lulunga, ʻaia ʻoku ʻi hono ngataʻanga ʻoe teleʻa ʻoe kakai lalahi ki tokelau:
JOS 15:9 Pea naʻe fua hono ngataʻanga mei he moʻunga ʻo aʻu ki he matavai ʻo Nefitoa, pea mole atu ia ki he ngaahi kolo ʻoe moʻunga ko ʻEfilone; pea naʻe fua atu hono ngataʻanga ki Peala, ʻaia ko Kesa-Sialimi.
JOS 15:10 Pea naʻe ʻalu fakatakamilo hono ngataʻanga mei Peala ʻi lulunga ki he moʻunga ko Seia, pea mole ai pe ʻo aʻu ki he potu ʻoe moʻunga ko Sialimi, ʻaia ʻoku ʻi Kesaloni, ʻi he potu tokelau, pea naʻe ʻalu hifo ai ki Pete-Semesi, pea ʻalu ai ki Timina:
JOS 15:11 Pea naʻe ʻalu ai hono ngataʻanga ʻo hoko atu ki he potu ʻo Ekiloni ki tokelau: pea naʻe fua hono ngataʻanga ki Sikiloni, pea ʻalu ai ia ki he moʻunga ko Peala, ʻo aʻu atu ki Sapinili: pea ko hono ngataʻanga naʻe aʻu atu ki tahi.
JOS 15:12 Pea ko hono ngataʻanga ki lulunga ko e Tahi Lahi, mo hono matātahi ʻo ia. Ko hono ngataʻanga eni ʻoe fānau ʻa Siuta ʻo fakatakamilo ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 15:13 ¶ Pea naʻa ne foaki kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune hono vahe fakataha mo e fānau ʻa Siuta, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Siosiua, ʻio, ʻae kolo ʻa ʻAlipa ko e tamai ʻa ʻAnaki, ʻaia ko e kolo ko ia ko Hepeloni.
JOS 15:14 Pea naʻe kapusi mei ai ʻe Kelepi ʻae foha ʻe toko tolu ʻo ʻAnaki, ko Sesei mo ʻEhimani mo Talimi, ko e fānau ʻa ʻAnaki.
JOS 15:15 Pea naʻe ʻalu hake mei ai ia ki he kakai ʻo Tipa: pea ko hono hingoa ʻo Tipa ʻi muʻa ko Kesa-Sefa.
JOS 15:16 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Kelepi, “Ko ia ʻoku ne taaʻi ʻa Kesa-Sefa, pea lavaʻi ia, te u ʻatu kiate ia hoku ʻofefine ko ʻAkesa ke na mali.
JOS 15:17 Pea naʻe lavaʻi ia ʻe Otinili ko e foha ʻo Kenasi, ko e tokoua ʻo Kelepi: pea naʻa ne ʻatu kiate ia hono ʻofefine ko ʻAkesa ko hono uaifi.
JOS 15:18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene haʻu kiate ia, naʻa ne ueʻi ia ke ne kole ʻae ngoue mei heʻene tamai: pea naʻe ʻalu hifo ia mei heʻene ʻasi; pea pehē ʻe Kelepi kiate ia, Ko e hā ho loto?
JOS 15:19 Pea naʻa ne tali ʻo pehē, “Tuku mai ha tāpuaki; he kuo ke foaki mai ha fonua ki tonga: foaki mai ʻae ngaahi matavai foki.” Pea ne foaki kiate ia ʻae ngaahi matavai ʻi ʻolunga, mo e ngaahi matavai ʻi lalo.
JOS 15:20 Ko e tofiʻa eni ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 15:21 Pea ko e ngaahi kolo ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta ʻoku hanga ki he potu ʻo ʻItomi ki tonga, ko Kapisili mo ʻEta mo Sekua.
JOS 15:22 Mo Kina mo Timona, mo ʻAtiata,
JOS 15:23 Mo Ketesi, mo Hasoa, mo Itinani,
JOS 15:24 Mo Sifi, mo Telemi, mo Paloti,
JOS 15:25 Mo Hasoa, mo Etata, mo Kileoti, mo Heseloni, ʻaia ko Hasoa,
JOS 15:26 Mo Emami, mo Sema, mo Molata,
JOS 15:27 Mo Hesa kata, mo Hesimoni, mo Pete-Paleti,
JOS 15:28 Mo Hesa-Suali, mo Peasipa, mo Pesisotisa,
JOS 15:29 Mo Peala, mo Imi, mo Esemi,
JOS 15:30 Mo Eletolati, mo Kisili, mo Hoama,
JOS 15:31 Mo Sikilaki, mo Matimana, mo Sanisana,
JOS 15:32 Mo Lapoti, mo Silimi, mo ʻAine, mo Limoni; ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻe uofulu ma hiva, mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 15:33 Pea ʻi he teleʻa, ʻa Esitoali, mo Solia, mo ʻAsina,
JOS 15:34 Mo Sanoa, mo Eni Kanimi, mo Tapua, mo Enami,
JOS 15:35 Ko Samuti, mo ʻAtulami, mo Soko, mo ʻAseka,
JOS 15:36 Mo Saleimi, mo Etieimi, mo Kitela, mo Kitelotemi; ko e kolo ʻe hongofulu ma fā mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 15:37 Ko Sinani, mo Hetasa, mo Mikitalikata,
JOS 15:38 Mo Tiliani, mo Misipa, mo Sokitili,
JOS 15:39 Ko Lakisi, mo Posikati, mo Ekeloni,
JOS 15:40 Mo Kaponi, mo Lamami, mo Kitilisi,
JOS 15:41 Mo Kitelote, mo Pete Takoni, mo Neama, mo Maketa; ko e kolo ʻe hongofulu ma ono mo honau potu kakai:
JOS 15:42 Ko Lipina, mo Eteli, mo ʻAsani,
JOS 15:43 Mo Sifita, mo Esena, mo Nisipi,
JOS 15:44 Mo Kila, mo Ekisipi, mo Malesa ko e kolo ʻe hiva, mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 15:45 Ko Ekiloni, mo hono ngaahi kolo mo hono ngaahi potu kakai:
JOS 15:46 Pea mei Ekiloni ʻo aʻu ki tahi ʻaia kotoa pē naʻe tuʻu ofi ki ʻAsitoti, mo hono ngaahi potu kakai:
JOS 15:47 Ko ʻAsitoti mo hono ngaahi kolo mo hono ngaahi potu kakai, ʻa Kesa mo hono ngaahi kolo, mo hono ngaahi potu kakai, ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite, mo e Tahi Lahi, mo hono matātahi ʻo ia.
JOS 15:48 ¶ Pea ʻi he ngaahi moʻunga, ko Samila, mo Satili, mo Soko,
JOS 15:49 Mo Tana, mo Kesa Sana, ʻaia ko Tipa,
JOS 15:50 Mo ʻAnapi, mo Esitemo, mo ʻAnimi,
JOS 15:51 Mo Koseni, mo Holoni, mo Kilo; ko e kolo ʻe hongofulu ma taha mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 15:52 Ko Elapi, mo Tuma, mo Esani,
JOS 15:53 Mo Sanumi, mo Pete Tapua, mo ʻEfeka,
JOS 15:54 Mo Humita, mo Kesa ʻAlipa, ʻaia ko Hepeloni, mo Sioa; ko e kolo ʻe hiva mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 15:55 Ko Maoni, mo Kameli, mo Sifi, mo Siuta,
JOS 15:56 Mo Sesilili, mo Sokitiami, mo Sanoa,
JOS 15:57 Ko Keni, mo Kipea, mo Timina ko e kolo ʻe hongofulu mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 15:58 Ko Haluli, mo Pete Sua, mo Kitoa,
JOS 15:59 Mo Mealati, mo Pete ʻAnoti, mo Elitikoni, ko e kolo ʻe ono mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 15:60 Ko Kesa Peali, ʻaia ko Kesa-Sialimi, mo Lapa; ko e kolo ʻe ua mo hona ngaahi potu kakai:
JOS 15:61 Pea ʻi he toafa, ko Pete ʻAlapa, mo Mitini, mo Sikaka,
JOS 15:62 Mo Nipisani, mo e kolo ʻoe Masima, mo Eniketi; ko e kolo ʻe ono, mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 15:63 ¶ Pea ko e kau Sepusi, ko e kakai ʻo Selūsalema, naʻe ʻikai faʻa kapusi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa Siuta: ka kuo nofo fakataha ʻae kau Sepusi mo e fānau ʻa Siuta ʻi Selūsalema ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 16:1 Pea naʻe tō ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siosefa mei Soatani ʻo ofi ki Seliko, ki he vai ʻo Seliko ʻi he potu hahake, ʻo aʻu atu ki he toafa ʻaia ʻoku ʻalu mei Seliko ʻo ʻalu ʻo ʻasi ʻi he moʻunga ko Peteli,
JOS 16:2 Pea ʻoku ʻalu ai mei Peteli ki Lusa, ʻo ʻalu ai pe ki he ngaahi potu fonua ʻo ʻAliki, mo ʻAtaloti.
JOS 16:3 Pea ʻoku ʻalu hifo ʻi he potu lulunga ki he potu ʻo Safileti, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo Pete-Holoni ʻi lalo, pea ki Kesa: pea ʻoku aʻu atu hono ngataʻanga ki he tahi.
JOS 16:4 Pea ko e fānau ʻa Siosefa ko Manase mo ʻIfalemi, naʻa na maʻu hona tofiʻa.
JOS 16:5 ¶ Pea ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga naʻe pehē: ʻio, ko hono ngataʻanga ʻo honau tofiʻa ki he potu hahake naʻe ʻi ʻAtaloti ata, ʻo aʻu atu ki Pete-holoni ʻi hahake;
JOS 16:6 Pea naʻe ʻalu atu hono ngataʻanga ʻo hanga atu ki tahi ki Mikimeta ʻi he potu tokelau; pea ʻalu ai hono ngataʻanga ʻi he potu hahake ki Tenate-Sailo, pea mole ai ʻi he potu hahake ki Sanoa;
JOS 16:7 Pea ʻalu hifo mei Sanoa ki ʻAtaloti, pea ki Neelati, ʻo aʻu ki Seliko, pea ngata atu ia ki Soatani.
JOS 16:8 Pea naʻe ʻalu hono ngataʻanga mei Tapua ʻi he potu lulunga ʻo aʻu atu ki he vaitafe ko Kana; pea ko hono ngataʻanga ʻo ia ko e tahi. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ʻi honau ngaahi faʻahinga.
JOS 16:9 Pea ko e ngaahi kolo tuʻu kehe naʻe tuku ki he fānau ʻa ʻIfalemi naʻe ʻi he tofiʻa ʻoe fānau ʻa Manase, ʻa ʻenau ngaahi kolo mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 16:10 Pea naʻe ʻikai tenau kapusi kituaʻā ʻae kau Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi Kesa: ka kuo nofo ʻae kau Kēnani fakataha mo e kakai ʻIfalemi, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻonau tauhi mo tukuhau ki ai.
JOS 17:1 Pea naʻe ʻi ai ʻae tofiʻa ki he faʻahinga ʻo Manase; he ko e ʻuluaki foha ia ʻo Siosefa; kia Mekili ko e ʻuluaki foha ʻo Manase, ko e tamai ʻa Kiliati: koeʻuhi ko e tangata tau ia, ko ia naʻa ne maʻu ai ʻa Kiliati mo Pesani.
JOS 17:2 Pea naʻe ʻi ai ʻae tofiʻa ki hono toe ʻoe fānau ʻa Manase ʻi honau ngaahi faʻahinga: ki he faʻahinga ʻa Epiesa, pea ki he fānau ʻa ʻEleki, pea ki he fānau ʻa ʻEsileli, pea ki he fānau ʻa Sikemi, pea ki he fānau ʻa Hefeli pea ki he fānau ʻa Simita: ko e ngaahi fānau tangata eni ʻa Manase ko e foha ʻo Siosefa ʻi honau ngaahi faʻahinga.
JOS 17:3 ¶ Ka ko Sailofitati, ko e foha ʻo Hefeli, ko e foha ʻo Kiliati, ko e foha ʻo Mekili, ko e foha ʻo Manase, naʻe ʻikai hano foha, ka ko e ngaahi ʻofefine: pea ko e ngaahi hingoa eni ʻo hono ngaahi ʻofefine, ko Mala, mo Noa, mo Hokila, mo Milika, mo Tilisa.
JOS 17:4 Pea naʻa nau haʻu ʻo ofi ki he ʻao ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea ki he ʻao ʻo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, pea ki he ʻao ʻoe houʻeiki, ʻo pehē, “Naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese ke foaki kiate kimautolu hamau tofiʻa fakataha mo homau kāinga.” Ko ia naʻa ne foaki kiate kinautolu ʻae tofiʻa fakataha mo e kāinga ʻo ʻenau tamai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Sihova.
JOS 17:5 Pea naʻe hoko kia Manase ʻae ngaahi konga ʻe hongofulu, ka ʻoku kehe ʻae fonua ʻo Kiliati mo Pesani, ʻaia naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Soatani;
JOS 17:6 Koeʻuhi naʻe maʻu foki ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Manase hanau tofiʻa fakataha mo hono ngaahi foha: pea ko hono toe ʻoe foha ʻo Manase naʻa nau maʻu ʻae fonua ko Kiliati.
JOS 17:7 ¶ Pea ko e ngataʻanga ʻoe potu ʻo Manase naʻe fai mei ʻAseli ki Mikimeta, ʻaia ʻoku hangatonu ki Sikemi; pea ʻalu ai hono ngataʻanga ʻi he nima toʻomataʻu ʻo hoko ki he kakai ʻo Enitapua.
JOS 17:8 Pea naʻe maʻu ʻe Manase ʻae fonua ko Tapua: ka ko Tapua ʻi he veʻe fonua ʻo Manase ʻoku ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ia;
JOS 17:9 Pea naʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo Kana, ko e potu tonga ʻi he vaitafe: ko e ngaahi kolo ni ʻo ʻIfalemi, ʻoku tuʻu fakataha mo e ngaahi kolo ʻo Manase: ko e ngataʻanga foki ʻo Manase naʻe ʻi he potu tokelau ʻoe vaitafe, pea naʻe aʻu atu hono ngataʻanga ki tahi:
JOS 17:10 Naʻe ʻo ʻIfalemi ʻae potu tonga, pea ko e potu tokelau naʻe ʻo Manase ia, pea ko hono ngataʻanga ʻoʻona ko e tahi: pea na fakataha ʻi ʻAseli ʻi he potu tokelau, pea ʻi ʻIsaka ʻi he potu hahake.
JOS 17:11 Pea naʻe maʻu ʻe Manase ʻi ʻIsaka, pea ʻi ʻAseli ʻa Pete-Seani mo hono ngaahi potu kakai, mo Ipiliami mo hono ngaahi potu kakai, pea mo e kakai ʻo Toa mo hono ngaahi potu kakai, mo e kakai ʻo Enitoa mo hono ngaahi potu kakai, mo e kakai ʻo Tenaki mo hono ngaahi potu kakai, mo e kakai ʻo Mekito mo hono ngaahi potu kakai, ʻio, ko e fonua ʻe tolu.
JOS 17:12 Ka naʻe ʻikai faʻa kapusi ʻe he fānau ʻa Manase ʻae kakai ʻoe ngaahi kolo ko ia; ka naʻe loto pe ʻae kau Kēnani kenau nonofo ʻi he fonua.
JOS 17:13 Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻaʻau ke mālohi ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau fakamoʻulaloa ʻae kau Kēnani kenau tukuhau: ka naʻe ʻikai tenau kapusi ʻakinautolu kituaʻā.
JOS 17:14 Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa Siosefa kia Siosiua, ʻo pehē, “Ko e hā kuo ke foaki ai kiate au ʻae tofiʻa pe taha ke u maʻu, ka ko e kakai tokolahi au, he koeʻuhi kuo tāpuaki au maʻuaipē ʻe Sihova?”
JOS 17:15 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua kiate kinautolu, “Kapau ko e kakai lahi koe, pea ke fei mo ʻalu hake ki he fonua ʻakauʻia, pea ke tā hifo ʻi ai maʻau, ʻi he fonua ʻoe kau Pelesi, pea mo e kakai lalahi, ʻo kapau ʻoku ʻapiʻapi ʻae moʻunga ko ʻIfalemi kiate koe.
JOS 17:16 Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa Siosefa, ʻOku siʻi ʻae moʻunga kiate kimautolu: pea ʻoku ʻi he kau Kēnani kotoa pē ʻoku nofo ʻi he teleʻa, ʻae ngaahi saliote ʻaione, ʻakinautolu ʻoku kau mo Pete-Seani mo hono ngaahi potu kakai, mo kinautolu ʻoku kau mo e teleʻa ʻo Sesilili.”
JOS 17:17 Pea naʻe lea ʻa Siosiua ki he fale ʻo Siosefa, ʻio, kia ʻIfalemi mo Manase, ʻo pehē, “Ko e kakai lahi koe, pea ʻoku ke mālohi lahi: ʻe ʻikai te ke maʻu ʻae tofiʻa pē taha:
JOS 17:18 Ka ʻe ʻoʻou ʻae moʻunga; he ʻoku ʻakauʻia, pea ke tā hifo ia: pea ko hono ngaahi ʻaluʻanga ʻe ʻomoutolu ia: te ke kapusi ʻae kau Kēnani, neongo ʻoku nau maʻu ʻae saliote ʻaione, pea ʻoku nau mālohi.”
JOS 18:1 Pea ko e kakai kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli naʻa nau fakakātoa ʻakinautolu ʻi Sailo, ʻonau fokotuʻu ʻi ai ʻae fale fehikitaki ʻoe kakai. Pea naʻe fakavaivai ʻae fonua ʻi honau ʻao.
JOS 18:2 Pea naʻe kei toe ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻae faʻahinga ʻe fitu, ʻoku teʻeki maʻu honau tofiʻa.
JOS 18:3 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he fānau ʻa ʻIsileli, “ʻE tuku ʻafē hoʻomou fakatuai ʻo ʻikai ʻalu ke maʻu ʻae fonua, ʻaia kuo foaki kiate kimoutolu ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai?
JOS 18:4 Fili meiate kimoutolu ha tangata ʻe toko tolu mei he faʻahinga kotoa pē: pea te u fekauʻi ʻakinautolu, pea kenau tuʻu hake ʻo ʻalu ʻo ʻasi ʻi he fonua, ke fakahā ia ʻo fakatatau ki honau tofiʻa; pea tenau toe haʻu kiate au.
JOS 18:5 Pea kenau vahe ia ki he vāhenga ʻe fitu: ʻe nofo ʻa Siuta ʻi honau tofiʻa ʻi he potu tonga, pea ke nofomaʻu ʻae fale ʻo Siosefa ʻi honau tofiʻa ʻi he tokelau.
JOS 18:6 Ko ia ke mou fakaasiasi ʻae fonua ʻo vahe fitu, pea ʻomi kiate au hono tohi ʻo fakaʻilonga ki heni, koeʻuhi ke u fai ʻae talotalo kiate kimoutolu ʻi heni ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homou ʻOtua.
JOS 18:7 Ka ko e kau Livai ʻoku ʻikai hanau tofiʻa ʻiate kimoutolu; he ko e ngāue ʻae taulaʻeiki ʻo Sihova ko honau tofiʻa: pea ko Kata mo Lupeni, mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, kuo nau maʻu honau tofiʻa ʻituʻa Sioatani ʻi he potu hahake, ʻaia naʻe foaki ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kinautolu.”
JOS 18:8 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata, ʻo ʻalu atu; pea naʻe fekau ʻe Siosiua kiate kinautolu naʻe ʻalu ke tohitohi ʻae fonua, ʻo pehē, “ʻAlu ʻo ʻosiki ʻae fonua, pea tohi ia, pea toe haʻu kiate au, koeʻuhi ke u fai ʻae talotalo kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Sailo.”
JOS 18:9 Pea naʻe ʻalu ʻae kau tangata ʻo mole ʻo ʻasi ʻi he fonua, ʻo tohi vahevahe ia ʻi he tohi ko e vahe fitu, ʻo [nau ]toe haʻu kia Siosiua ki he fakataha ki Sailo.
JOS 18:10 ¶ Pea naʻe fai ʻe Siosiua ʻae talotalo moʻonautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Sailo: pea naʻe vahevahe ʻi ai ʻe Siosiua ʻae fonua ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻo fakatatau ki honau ngaahi vahevahe.
JOS 18:11 ¶ Pea ko e tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻo Penisimani naʻe ʻalu hake ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga: pea ko e ngataʻanga ʻo honau tofiʻa naʻe hoko atu ʻi he vahaʻa ʻoe fānau ʻa Siuta mo e fānau ʻa Siosefa.
JOS 18:12 Pea ko honau ngataʻanga, ʻi he potu tokelau naʻe fai mei Sioatani; pea naʻe ʻalu hake ʻae matafonua ki he potu ʻo Seliko ʻi he potu tokelau, pea ʻalu ʻo mole ʻi he ngaahi moʻunga ʻi he potu lulunga: pea ko hono ngaahi ʻaluʻanga kituaʻā naʻe ʻi he toafa ʻo Pete-ʻAveni.
JOS 18:13 Pea mole hono ngataʻanga mei ai ʻo hanga ki Lusa, ki he potu ʻo Lusa ʻaia ko Peteli ʻi he potu tonga; pea ʻalu hifo ai hono ngataʻanga ki ʻAtaloti ata, ʻo ofi ki he moʻunga ʻoku tuʻu ʻi he potu tonga ki Pete-Holoni ʻi lalo.
JOS 18:14 Pea naʻe fai atu mei ai ʻae ngataʻanga, ʻo ne ʻalu fakatakatakamilo ki he potu tahi ʻo hanga ki tonga, mei he moʻunga ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Pete-Holoni, ki tonga; pea naʻe aʻu atu hono ngataʻanga ki Kesa-Peali ʻaia ko Kesa-Sialimi, ko e kolo ʻae fānau ʻa Siuta: ko hono potu lulunga ia.
JOS 18:15 Pea ko hono ngataʻanga ki tonga, naʻe fai mei he potu ʻo Kesa-Sialimi, pea ʻalu atu kituʻa ʻi he potu lulunga, ʻo mole atu ki he vai ʻo Nefitoa:
JOS 18:16 Pea naʻe ʻalu hifo hono ngataʻanga ki he muileleu ʻoe moʻunga ʻaia ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻoe teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ʻaia ko e teleʻa ʻoe kakai lalahi ʻi he potu tokelau, pea ʻalu hifo ki he teleʻa ʻo Henomi, ki he potu ʻo Sepusi ʻi he potu tonga, pea ʻalu hifo ki Enilokeli.
JOS 18:17 Pea naʻe fai atu mei he tokelau, ʻo ʻalu atu ki Eni-Semesi, pea ʻalu atu ʻo hanga ki Kililote, ʻaia ʻoku hangatonu atu ki he hakeʻanga ki ʻAtumima, pea naʻe ʻalu hifo ki he maka ʻo Pohani ko e foha ʻo Lupeni,
JOS 18:18 Pea ʻalu ai pe ʻo hanga ki he potu ʻoku hangatonu atu ki ʻAlapa ki tokelau, pea ʻalu hifo ki ʻAlapa:
JOS 18:19 Pea naʻe ʻalu ai pe ʻae ngataʻanga ki he potu ʻo Pete-Hokila ki tokelau; pea ko hono ngataʻanga ʻoe matafonua, naʻe ʻi he potu ki kō fakatokelau ʻoe Tahi Kona ʻi he potu fakatonga ʻo Sioatani: ko hono ngataʻanga eni ʻoe potu ki tonga.
JOS 18:20 Pea ko hono ngataʻanga ʻo ia ʻi he potu hahake ko Sioatani. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Penisimani, ʻi hono ngataʻanga fakatakamilo, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 18:21 Pea ko eni, ko e ngaahi kolo ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Penisimani ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko Seliko, mo Pete-Hokila, mo e teleʻa ko Kesisi,
JOS 18:22 Mo Pete-ʻAlapa, mo Sema-Leimi, mo Peteli,
JOS 18:23 Mo ʻAvimi, mo Pala, mo Ofili,
JOS 18:24 Mo Kifa ʻoe fānau ʻo ʻAmoni, mo Ofini, mo Kepa; ko e kolo ʻe hongofulu ma ua, mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 18:25 Ko Kipione, mo Lama, mo Piheloti,
JOS 18:26 Mo Misipa, mo Kifila, mo Mosa,
JOS 18:27 Mo Lekimi, mo Ilipeli, mo Talela.
JOS 18:28 Mo Sela, mo Elefi, mo Sepusi, ʻaia ko Selūsalema, mo Kipea, mo Keasa; ko e kolo, ʻe hongofulu ma fā, mo honau ngaahi potu kakai. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Penisimani ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 19:1 Pea naʻe tō mai hono ua ʻoe tofiʻa kia Simione, ʻio, ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga: pea ko honau tofiʻa naʻe tuʻu loto ʻi he tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siuta.
JOS 19:2 Pea naʻa nau maʻu ʻi honau tofiʻa ʻa Peasipa, mo Sipa, mo Molata,
JOS 19:3 Mo Hesa-Suali, mo Pala, mo Esemi,
JOS 19:4 Mo Elitolati, mo Petueli, mo Hoama,
JOS 19:5 Mo Sikilaki, mo Pete-maka-poti, mo Hesa-Susa,
JOS 19:6 Mo Pete-Lepaoti, mo Saliueni; ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu, mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 19:7 Ko ʻAine, mo Limoni, mo Eteli, mo ʻAsani; ko e kolo ʻe fā, mo honau ngaahi potu kakai:
JOS 19:8 Pea mo e ngaahi potu kakai naʻe tuʻu takatakai ʻi he ngaahi kolo ki Peali pea, mo Lamata, ʻi he potu tonga. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 19:9 Pea naʻe toʻo mei he tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siuta ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Simione: he ko e potu ʻoe fānau ʻa Siuta naʻe lahi ʻaupito kiate kinautolu: ko ia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻa Simione honau tofiʻa ke tuʻu loto ʻi he tofiʻa ʻonautolu.
JOS 19:10 ¶ Pea naʻe hoko hono tolu ʻoe tofiʻa ki he fānau ʻa Sepuloni, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga: pea ko hono ngataʻanga ʻo honau tofiʻa naʻe hoko ki Saliti:
JOS 19:11 Pea naʻe ʻalu hake honau ngataʻanga ʻo hanga ki tahi, mo Malela, pea hoko atu ki Tapiseti, pea aʻu atu ki he vaitafe ʻaia ʻoku feʻunga mo Sokiniami;
JOS 19:12 Pea naʻe afe ia mei Saliti ʻi hahake ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā ʻo aʻu ki he potu ʻo Kisiloti-Tepoa, pea toki ʻalu kituʻa ki Tapilati, pea ʻalu hake mei ai ki Safia,
JOS 19:13 Pea ʻoku ʻalu mei ai ʻo ofi ki he potu hahake ki Kita-Hefeli, ʻo aʻu ki Itakasini, pea ʻalu ʻo mole atu ʻi Limoni-Metoa ʻo ʻalu ki Nea;
JOS 19:14 Pea ʻoku ʻalu hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he potu tokelau ki ʻAnatoni: pea ko e ngataʻanga ʻo hono matafonua naʻe ʻi he teleʻa ʻo Sifita eli:
JOS 19:15 Mo Kotati, mo Nehala, mo Similoni, mo Itala, mo Petelihema; ko e kolo ʻe hongofulu ma ua mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:16 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe fānau ʻa Sepuloni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:17 ¶ Pea naʻe hoko hono fā ʻoe tofiʻa kia ʻIsaka, ki he fānau ʻa ʻIsaka ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 19:18 Pea ko honau ngataʻanga naʻe hanga ki Sesilili, mo Kesuloti, mo Sunemi,
JOS 19:19 Mo ʻEfaleimi, mo Sihoni, mo ʻAnahelati,
JOS 19:20 Mo Lapiti, mo Kisione, mo ʻApesi,
JOS 19:21 Mo Limiti, mo Eni-Kanimi, mo Eni-Hata, mo Pete-Pasesi;
JOS 19:22 Pea naʻe hoko atu ki Tepoa hono ngataʻanga, mo Sehasima, mo Pete-Semesi; pea ko e ngataʻanga ʻo honau mata fonua ko e Sioatani: ko e kolo ʻe hongofulu ma ono mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:23 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsaka ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo mo e ngaahi potu kakai.
JOS 19:24 ¶ Pea naʻe hoko hono nima ʻoe tofiʻa ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 19:25 Pea ko honau ngataʻanga ko Elikati, mo ʻAli, mo Pateni, mo ʻAkisafi.
JOS 19:26 Mo ʻAlameleki, mo ʻAmati, mo Miseali; pea naʻe aʻu atu ia ki Kameli ki lulunga, pea ki Sihoa-Lipinati;
JOS 19:27 Pea ʻoku afe ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā ki Pete-Lakoni, pea aʻu atu ki Sepuloni, pea ki he teleʻa ko Sifita eli ki hono potu tokelau ʻo Pete-ʻEmeki, mo Nieli, pea mole atu ki Kapuli ki he nima toʻomataʻu,
JOS 19:28 Mo Hepeloni, mo Lehopi, mo ʻAmoni, mo Kana, ʻio, ʻo aʻu ki Saitoni lahi;
JOS 19:29 Pea ʻoku [toki ]afe ʻae ngataʻanga ki Lama, pea ki he kolo mālohi ko Tala; pea ʻoku afe ʻae ngataʻanga ki Hosa: pea ko hono ngaahi ngataʻanga naʻe mei he tahi ʻo aʻu atu ki ʻAkisipi:
JOS 19:30 Mo Uma foki, mo ʻAfeki, mo Lehopi: ko e kolo ʻe uofulu ma ua, mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:31 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻAseli ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:32 ¶ Pea naʻe hoko hono ono ʻoe tofiʻa ki he fānau ʻa Nafitalai, ʻio, ki he fānau ʻa Nafitali ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 19:33 Pea ko honau ngataʻanga naʻe fai mei Helefi, mei ʻAloni ki Seinanimi, mo ʻAtami, mo Nekepi, mo Sapinili, mo Lakumi pea ko hono ngataʻanga ʻo ia ko Sioatani:
JOS 19:34 Pea ʻoku afe ai ʻae ngataʻanga ki lulunga ki ʻAsinote-Tepoa, pea ʻalu mei ai ki Ukoki, pea aʻu atu ki Sepuloni ʻi he potu tonga, pea aʻu atu ki ʻAseli ʻi he potu lulunga, pea ki Siuta ʻi he Soatani ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā.
JOS 19:35 Pea ko e ngaahi kolo tau ko Sitimi, mo Sea, mo Hemati, mo Lakati, mo Kineloti,
JOS 19:36 Mo ʻAtaina, mo Lama, mo Hasoa,
JOS 19:37 Mo Ketesi, mo Etileli mo Eni-Hasoa,
JOS 19:38 Mo ʻIone, mo Mikitali-Eli, mo Holemi, mo Pete-ʻAnati, mo Pete-Semesi; ko e kolo ʻe hongofulu ma hiva, mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:39 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Nafitali ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi kolo mo e ngaahi potu kakai.
JOS 19:40 ¶ Pea naʻe hoko hono fitu ʻoe tofiʻa ki he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Tani, ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga.
JOS 19:41 Pea ko hono ngataʻanga ʻo honau tofiʻa ko Sola, mo Esitaoli, mo Ilisemesi,
JOS 19:42 Mo Seelapini, mo ʻAsaloni, mo Sitila,
JOS 19:43 Mo ʻEloni, mo Timinate, mo Ekiloni,
JOS 19:44 Mo Ilitike, mo Kipitoni, mo Pealati,
JOS 19:45 Mo Sehuti, mo Peni-Pelaki, mo Katalimoni,
JOS 19:46 Mo Mesakoni, mo Lakoni, mo hono ngataʻanga ʻi he ʻao ʻo Safo.
JOS 19:47 Pea ko hono ngataʻanga ʻoe tofiʻa ʻoe fānau ʻa Tani naʻe siʻi kiate kinautolu: ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻae fānau ʻa Tani, ke tauʻi ʻa Lesemi, pea naʻa nau maʻu ia, pea taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, ʻo maʻu ia, ʻonau nofo ai, ʻo fakahingoa ʻa Lesemi, ko Tani, ʻo hangē ko e hingoa ʻo Tani ko ʻenau tamai.
JOS 19:48 Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Tani ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko honau ngaahi kolo mo honau ngaahi potu kakai.
JOS 19:49 ¶ Pea hili ʻenau fakaʻosi hono vahe ʻoe fonua ko e ngaahi tofiʻa ʻi honau ngaahi ngataʻanga, naʻe ʻatu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae tofiʻa kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻiate kinautolu:
JOS 19:50 ‌ʻO hangē ko e folofola ʻa Sihova naʻa nau foaki kiate ia ʻae kolo naʻa ne tala, ko Timinate-Sela ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi; pea naʻe langa ʻe ia ʻae kolo, pea nofo ai.
JOS 19:51 Ko eni ʻae ngaahi tofiʻa, ʻaia naʻe vahe ʻe ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo Siosiua ko e foha ʻo Nuni, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko e tofiʻa, ʻi he talotalo ʻi Sailo, ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai. Pea naʻa nau fakaʻosi hono vaheʻi ʻoe fonua.
JOS 20:1 Pea naʻe folofola ʻa Sihova foki kia Siosiua, ʻo pehē,
JOS 20:2 Ke ke lea ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Fili moʻomoutolu ʻae ngaahi kolo ke hūfanga ki ai, ʻaia naʻaku lea ai kiate kimoutolu ʻi he nima ʻo Mōsese:
JOS 20:3 Koeʻuhi ke hola ki ai ʻae fakapō ʻaia ʻoku ne tāmateʻi lavenoaʻia ha tokotaha ʻo taʻeloto ki ai: pea ʻe ʻiate kimoutolu ia ko homou hūfanga mei he totongi toto.
JOS 20:4 Pea ka tuʻu ʻi he matapā ʻo ha kolo ʻe taha ʻi he ngaahi kolo ni, ʻaia ʻoku ne hola ki ai, ʻo ne fakamatala ʻene meʻa ʻi he telinga ʻoe kau mātuʻa ʻoe kolo ko ia, tenau ʻave ia ki he kolo kiate kinautolu, ʻonau tuku kiate ia ha potu, ke ne nofo ai mo kinautolu.
JOS 20:5 Pea kapau ʻoku tuli ia ʻe he totongi toto, ʻe ʻikai ai tenau tukuange ʻae fakapō ki hono nima; koeʻuhi naʻa ne tā lavenoaʻia hono kaungāʻapi, ka naʻe ʻikai tomuʻa fehiʻa kiate ia.
JOS 20:6 Pea ʻe nofo ia ʻi he kolo ko ia, ke ʻoua ke tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe fakataha ʻi he fakamaau, pea ke ʻoua ke pekia ʻae taulaʻeiki lahi ʻaia ʻe ʻi he ngaahi ʻaho ko ia: pea ʻe toki liu mai ʻae tāmate faainoa, ʻo haʻu ki heʻene kolo, pea haʻu ki hono fale, ki he kolo naʻe hola ia mei ai.”
JOS 20:7 ¶ Pea naʻa nau fili ʻa Ketesi ʻi Kaleli ʻi he moʻunga ʻo Nafitalai, mo Sikemi ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi, mo Kesa-ʻAlipa, ʻaia ko Hepeloni, ʻi he moʻunga ʻo Siuta.
JOS 20:8 Pea ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ofi ki Seliko ʻi he potu hahake, naʻa nau fili ʻa Peseli ʻi he toafa ki he potu ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni, mo Lemoti ʻi Kiliati mei he faʻahinga ʻo Kata, mo Kolani Pesani mei he faʻahinga ʻo Manase.
JOS 20:9 Ko eni ʻae ngaahi kolo naʻe fili ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea ki he muli ʻoku ʻāunofo ʻiate kinautolu, koeʻuhi ko ia ʻoku ne tāmate lavenoaʻia ha tokotaha, ke hola ia ki ai, ke ʻoua naʻa mate ia ʻi he nima ʻoe totongi toto, kaeʻoua ke tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe fakataha.
JOS 21:1 Pea naʻe toki ʻunuʻunu mai ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe mātuʻa ʻoe kau Livai kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni, pea ki he ngaahi ʻeiki ʻoe kau mātuʻa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli;
JOS 21:2 Pea naʻa nau lea kiate kinautolu ʻi Sailo ʻi he fonua ko Kēnani, ʻo pehē, “Naʻe fekau ʻe Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese ke foaki kiate kimautolu ʻae ngaahi kolo ke mau nofo ai, mo e ngaahi potu takatakai ʻi ai ki heʻemau fanga manu.”
JOS 21:3 Pea naʻe foaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he kau Livai mei honau tofiʻa, ʻi he fekau ʻa Sihova, ʻae ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu takatakai.
JOS 21:4 Pea naʻe tō mai ʻae talotalo ki he ngaahi faʻahinga ʻoe kau Kohate: pea ko e fānau ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki, ʻaia naʻe ʻi he kau Livai, naʻe maʻu ʻae tofiʻa ʻi he talotalo mei he faʻahinga ʻo Siuta, pea mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ʻae kolo ʻe hongofulu ma tolu.
JOS 21:5 Pea ko hono toe ʻoe fānau ʻa Kohate naʻa nau maʻu ʻi he talotalo ʻae tofiʻa mei he ngaahi fale ʻoe faʻahinga ʻo ʻIfalemi, pea mei he faʻahinga ʻo Tani, pea mei he vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻae kolo ʻe hongofulu.
JOS 21:6 Pea ko e fānau ʻa Kesoni naʻa nau maʻu ʻi he talotalo ʻae tofiʻa mei he ngaahi fale ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsaka, pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli, pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali, pea mei hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻi Pesani, ʻae kolo ʻe hongofulu ma tolu.
JOS 21:7 Ko e fānau ʻa Melali ʻi honau ngaahi faʻahinga naʻa nau maʻu mei he faʻahinga ʻo Lupeni, pea mei he faʻahinga ʻo Kata, pea mei he faʻahinga ʻo Sepuloni, ʻae kolo ʻe hongofulu ma ua.
JOS 21:8 Pea naʻe foaki ʻi he talotalo ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ngaahi kolo ni mo honau ngaahi potu takatakai ki he kau Livai, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
JOS 21:9 ¶ Pea naʻa nau foaki mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta, pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, ʻae ngaahi kolo ni ʻaia ʻoku lau honau hingoa,
JOS 21:10 ‌ʻAia naʻe maʻu ʻe he fānau ʻe ʻElone, he naʻa nau ʻoe kau Kohate, ʻaia naʻe ʻi he fānau ʻa Livai: he ko e ʻuluaki tufakanga naʻe ʻonautolu.
JOS 21:11 Pea naʻe foaki kiate kinautolu ʻae kolo ʻo ʻAlipa ko e tamai ʻa ʻAnaki, ʻae kolo ko ia ko Hepeloni, ʻi he fonua moʻunga ʻo Siuta, mo hono veʻe kolo ʻoku tuʻu takatakai.
JOS 21:12 Ka ko e ngaahi ngoue ʻoe kolo, mo e ngaahi potu kakai ʻo ia, naʻa nau foaki kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune ko e tofiʻa moʻona.
JOS 21:13 ¶ naʻe pehē pe ʻenau foaki ki he fānau ʻa ʻElone ko e taulaʻeiki ʻa Hepeloni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa: mo Lipina mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:14 Mo Satili mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Esitimoa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:15 Mo Holoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Tipa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:16 Mo ʻAine mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Siuta mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Pete-Semesi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe hiva mei he faʻahinga ni ʻe ua;
JOS 21:17 Pea mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ko Kipione mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Kepa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:18 Ko ʻAnatoti mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo ʻAlimoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:19 Ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻElone, ko e kau taulaʻeiki, ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu mo honau ngaahi tuaʻā kolo.
JOS 21:20 ¶ Pea ko e ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kohate, ko e kau Livai naʻe toe ʻi he fānau ʻa Kohate, naʻe maʻu ʻekinautolu ʻae ngaahi kolo ko honau tofiʻa mei he faʻahinga ʻo ʻIfalemi.
JOS 21:21 He naʻa nau foaki kiate kinautolu ʻa Sikemi mo hono tuaʻā kolo ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa; mo Kesa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:22 Mo Kipisemi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Pete-holoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:23 Pea mei he faʻahinga ʻo Tani, ko Eliteke mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko Kipitoni mo hono ngaahi tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:24 Ko ʻAsaloni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko Kata-Limoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:25 Pea mei hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ko Tenaki mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Kata Limoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe ua.
JOS 21:26 Ko e ngaahi kolo kotoa pē mo honau ngaahi tuaʻā kolo ki he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Kohate naʻe toe, naʻe hongofulu.
JOS 21:27 ¶ Pea naʻa nau foaki ki he fānau ʻa Kesoni, ʻi he faʻahinga ʻoe kau Livai, mei hono potu ʻe taha ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻa Kolani ʻi Pesani mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa mo Pesitila mo hono tuaʻā kolo ʻo ia ko e kolo ʻe ua.
JOS 21:28 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻIsaka, ʻa Kisoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Tapilati, mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:29 Ko Samuti mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Enikanimi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:30 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli, ko Misali mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo ʻApitoni mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:31 Ko Elitaki mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Lehopi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:32 Pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali, ko Ketesi ʻi Kāleli, mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate faainoa; mo Hemoti-Toa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Matani mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe tolu.
JOS 21:33 Ko e ngaahi kolo ʻoe kau Kesoni ʻo fakatatau ki honau ngaahi faʻahinga, ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu mo honau ngaahi tuaʻā kolo.
JOS 21:34 ¶ Pea ki he ngaahi faʻahinga ʻoe fānau ʻa Melali, ko hono toe ʻoe kau Livai, naʻe ʻatu mei he faʻahinga ʻo Sepuloni, ʻa Sokiniami mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Kaata mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:35 Ko Temina mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Nehala mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:36 Pea mei he faʻahinga ʻo Lupeni, ko Peseli mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Sehasi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:37 Ko Ketimote mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Mefati mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo ʻe fā.
JOS 21:38 Pea mei he faʻahinga ʻo Kata, ko Lemoti ʻi Kiliati mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, ko e kolo hūfanga ki he tāmate fai noa; mo Mehanemi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia,
JOS 21:39 Ko Hesiponi mo hono tuaʻā kolo ʻo ia, mo Sesa mo hono tuaʻā kolo ʻo ia; ko e kolo kotoa pē ʻe fā.
JOS 21:40 Ko ia ko e ngaahi kolo naʻe tō ʻi he talotalo ki he fānau ʻa Melali ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻaia naʻe toe ʻi he ngaahi faʻahinga ʻoe kau Livai, ko e kolo ʻe hongofulu ma ua.
JOS 21:41 Ko e ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kau Livai ʻi he tofiʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli naʻe fāngofulu ma valu mo honau ngaahi tuaʻā kolo.
JOS 21:42 Naʻe tuʻu ʻae ngaahi kolo ni taki taha mo honau tuaʻā kolo naʻe takatakai: naʻe pehē pe ʻae ngaahi kolo ni kotoa pē.
JOS 21:43 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Sihova ki ʻIsileli ʻae fonua kotoa pē naʻa ne fuakava ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai: pea naʻa nau maʻu ia, ʻo nofo ai.
JOS 21:44 Pea naʻe foaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻae mālōlō ʻi he potu kotoa pē, ʻo fakatatau ki heʻene fuakava ki heʻenau ngaahi tamai: pea naʻe ʻikai ha tangata ʻi honau ngaahi fili kotoa pē naʻe faʻa tuʻu ʻi honau ʻao: naʻe tukuange ʻe Sihova honau ngaahi fili kotoa pē ki honau nima.
JOS 21:45 Naʻe ʻikai liʻaki ha meʻa ʻe taha ʻi he meʻa lelei kotoa pē naʻe folofola ki ai ʻa Sihova ki he fale ʻo ʻIsileli; naʻe hoko kotoa pē.
JOS 22:1 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ke haʻu ʻae faʻahinga ʻo Lupeni mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase,
JOS 22:2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kuo mou fai ʻaia kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu, pea kuo mou fai talangofua kiate au ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē naʻaku fekau kiate kimoutolu:
JOS 22:3 Naʻe ʻikai te mou liʻaki homou kāinga ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ka kuo mou tauhi ʻae enginaki ʻoe fekau ʻa Sihova ko homou ʻOtua.
JOS 22:4 Pea ko eni, kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua ʻae mālōlō ki homou kāinga ʻo hangē ko ʻene talaʻofa kiate kinautolu; ko ia ke mou liu atu ni, ʻo ʻalu ki homou ngaahi fale fehikitaki, pea ki he fonua ʻo homou tofiʻa, ʻaia naʻe foaki ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
JOS 22:5 Ka mou faʻa vakai ʻo fai ki he fekau mo e fono, ʻaia naʻe fakapapau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova kiate kimoutolu, ke mou ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke ʻaʻeva ʻi hono ngaahi hala, pea ke tauhi ʻene ngaahi fekau, pea ke mou pikitai kiate ia, pea ke mou tauhi ia ʻaki homou loto kotoa, pea mo homou laumālie kotoa.”
JOS 22:6 Naʻe pehē ʻae tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻe Siosiua, ʻo ne fekau ʻakinautolu ke ʻalu: pea naʻa nau ʻalu ki honau ngaahi fale fehikitaki.
JOS 22:7 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Mōsese ki hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻae tofiʻa ʻi Pesani; ka ki hono vaeuaʻanga ʻe taha naʻe foaki ʻe Siosiua fakataha mo honau kāinga ʻi he kauvai ni ʻo Sioatani ki he potu lulunga. Pea ʻi he fekau ʻakinautolu ʻe Siosiua ke ʻalu foki ki honau ngaahi fale fehikitaki, naʻa ne toki tāpuakiʻi ʻakinautolu,
JOS 22:8 Pea lea ʻe ia kiate kinautolu, ʻo pehē, Toe ʻalu mo e koloa lahi ki homou ngaahi fale fehikitaki, mo e fanga manu lahi, mo e siliva, mo e koula, mo e palasa, mo e ʻaione, pea mo e ngaahi kofu lahi: mou vahevahe ʻae vete ʻo homou ngaahi fili ki homou kāinga.
JOS 22:9 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻonau ʻalu mei he fānau ʻa ʻIsileli ʻi Sailo, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani, kenau ʻalu ki he fonua ʻo Kiliati, ki he fonua ʻo honau tofiʻa, ʻaia naʻa nau maʻu, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.
JOS 22:10 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko ki he veʻe Sioatani, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani, naʻe fokotuʻu ʻi ai ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻae ʻesifeilaulau ofi ki Sioatani, ʻae ʻesifeilaulau lahi ke vakai ki ai.
JOS 22:11 ¶ Pea naʻe fanongo ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he lau, “Vakai, kuo langa ʻae feilaulauʻanga ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻo hanga atu ki he fonua ko Kēnani, ʻi he veʻe Sioatani, ʻi he aʻaʻanga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.”
JOS 22:12 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻe fakataha ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli ʻi Sailo, koeʻuhi kenau ʻalu ʻo tauʻi ʻakinautolu.
JOS 22:13 Pea naʻe fekau ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he fānau ʻa Lupeni, mo e fānau ʻa Kata, pea ki he vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻi he fonua ko Kiliati, ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki,
JOS 22:14 Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae ʻeiki ʻe toko hongofulu, ʻae ʻeiki ʻe taha ʻi he fale ʻeiki taki taha ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli; pea naʻa nau taki taha ʻeiki ia ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻi he ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli.
JOS 22:15 ¶ Pea naʻa nau haʻu ki he fānau ʻa Lupeni, pea ki he fānau ʻa Kata, pea ki hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ki he fonua ko Kiliati, pea naʻa nau lea kiate kinautolu, ʻo pehē,
JOS 22:16 ‌ʻOku pehē mai ʻe he fakataha kotoa pē ʻa Sihova, “Ko e hā ʻae meʻa hala ni kuo mou fai ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke tafoki he ʻaho ni mei he muimui ʻia Sihova, ʻi hoʻomou langa kiate kimoutolu ha feilaulauʻanga, koeʻuhi ke mou fai angatuʻu he ʻaho ni kia Sihova?
JOS 22:17 He kuo siʻi fau kiate kitautolu ʻae hia ʻa Peoli, (ʻaia ʻoku teʻeki fakamaʻa ʻakitautolu mei ai he ʻaho ni, ka ko e moʻoni naʻe ai ʻae mahaki lahi ʻi he fakataha ʻa Sihova,)
JOS 22:18 Kuo mou tafoki ai ʻakimoutolu he ʻaho ni mei he muimui ʻia Sihova? Pea ʻe pehē, ʻi hoʻomou angatuʻu he ʻaho ni kia Sihova, ʻe houhau ia ʻapongipongi ki he kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli.
JOS 22:19 Ka koeʻuhi, kapau ʻoku taʻemaʻa ʻae fonua ʻo homou tofiʻa, pea mou hiki mai ki he fonua ki he tofiʻa ʻo Sihova, ʻaia ʻoku tuʻu ai ʻae fale fehikitaki ʻo Sihova, pea maʻu ʻae tofiʻa fakataha mo kimautolu: kaeʻoua te mou angatuʻu kia Sihova, pea angatuʻu kiate kimautolu, ʻi he fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga moʻomoutolu, kae tuku ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.
JOS 22:20 ‌ʻIkai naʻe fai hala ʻe ʻAkani ko e foha ʻo Sela ʻi he meʻa fakamalaʻia, pea naʻe tō ai ʻae houhau ki he kakai fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli? Pea naʻe ʻikai malaʻia tokotaha pe ʻae tangata ko ia ʻi heʻene hia.”
JOS 22:21 ¶ Pea naʻe lea ai ʻae fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata mo hono vaeuaʻanga ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻo tali, ʻonau pehē ki he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli,
JOS 22:22 “Ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua, ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua, ʻoku ne ʻafioʻi, pea ʻe ʻilo ia mo ʻIsileli foki; kapau kuo fai eni ʻi he angatuʻu, pea kapau ʻoku fai ʻi he talangataʻa kia Sihova, (ʻoua naʻa fakamoʻui ʻakimautolu he ʻaho ni,)
JOS 22:23 ‌ʻEmau langa homau feilaulauʻanga ke tafoki mei heʻemau muimui ʻia Sihova, pea kapau ko e meʻa ke fai ki ai ʻemau ngaahi feilaulau tutu, pe ko e feilaulau meʻakai, pea ke ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau fakalelei, tuku ke totongi ia ʻe Sihova pe;
JOS 22:24 Pea kapau naʻe ʻikai te mau fai ia ko e manavahē ki he meʻa ni, ʻo pehē, ʻe lea nai ʻe hoʻomou fānau ʻamui ki heʻemau fānau, ʻo pehē, ‘Ko e hā ʻoku mou kau ai ʻakimoutolu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli?
JOS 22:25 He kuo ngaohi ʻe Sihova ʻa Sioatani ko e ngataʻanga vahevahe ʻiate kimautolu mo kimoutolu, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata; ʻoku ʻikai hamou tofiʻa ʻia Sihova;’ ko ia ʻe fai ʻe hoʻomou fānau ke taʻofi ʻemau fānau ʻi heʻenau manavahē kia Sihova.
JOS 22:26 Ko ia naʻa mau alea ai, ʻo pehē, ‘Ke tau tokonaki ʻo langa haʻatau feilaulauʻanga, ʻoku ʻikai ki he feilaulau tutu, pe ki he feilaulau:
JOS 22:27 Ka koeʻuhi ke hoko ko e fakamoʻoni ia kiate kimautolu mo kimoutolu, pea ki hotau ngaahi toʻutangata kimui ʻiate kitautolu, koeʻuhi ke mau fai ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi hono ʻao ʻaki ʻemau ngaahi feilaulau tutu, mo ʻemau ngaahi feilaulau, mo ʻemau ngaahi feilaulau fakalelei; ke ʻoua naʻa lau ʻe hoʻomou fānau ki heʻemau fānau ʻamui, ʻOku ʻikai te mou kau kia Sihova.’
JOS 22:28 Ko ia naʻa mau pehē, ʻe hoko ʻo pehē, ‘Kapau tenau lau kiate kimautolu, pe ki homau toʻutangata kimui, pea te mau tali, ʻo pehē, Vakai ki hono fakatātā ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻaia naʻe ngaohi ʻe heʻemau ngaahi tamai, naʻe ʻikai ki he feilaulau tutu, pe ki he ngaahi feilaulau: ka ko e meʻa fakamoʻoni kiate kimautolu mo kimoutolu.’
JOS 22:29 Ke taʻofi ʻe he ʻOtua ke ʻoua ʻaupito naʻa mau angatuʻu kia Sihova, ʻo tafoki he ʻaho ni mei he muimui ʻia Sihova, ke langa ʻae feilaulauʻanga ki he ngaahi feilaulau tutu, pe ki he ngaahi feilaulau meʻakai, pe ki he ngaahi feilaulau, kae tuku ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova ko hotau ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi he mata fale fehikitaki ʻoʻona.”
JOS 22:30 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻe Finiasi ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe kakai fakataha, mo e ʻeiki ʻoe ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli ʻaia naʻe ʻiate ia, ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata, mo e fānau ʻa Manase, naʻa nau fiemālie ai.
JOS 22:31 Pea naʻe lea ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki ki he fānau ʻa Lupeni, pea ki he fānau ʻa Kata, pea ki he fānau ʻa Manase, “ʻOku mau mamata he ʻaho ni ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou fai ʻae meʻa hala ni kia Sihova; ko eni kuo mou fakamoʻui ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he nima ʻo Sihova.”
JOS 22:32 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, mo e ngaahi ʻeiki, mei he fānau ʻa Lupeni, pea mei he fānau ʻa Kata, mei he fonua ko Kiliati, ki he fonua ko Kēnani, ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau ʻomi ʻae ongoongo kiate kinautolu.
JOS 22:33 Pea naʻe fiemālie ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli; pea naʻe fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe ʻikai tenau loto ke ʻalu ke tauʻi ʻakinautolu, ke fakaʻauha ʻae fonua naʻe nofo ai ʻae fānau ʻa Lupeni, mo Kata.
JOS 22:34 Pea naʻe ui ʻe he fānau ʻa Lupeni mo e fānau ʻa Kata ʻae feilaulauʻanga, “Ko e fakamoʻoni eni ʻiate kitaua ko Sihova ko e ʻOtua.”
JOS 23:1 Pea kuo fuoloange mo e tuku ʻe Sihova ʻae fiemālie ki ʻIsileli mei honau ngaahi fili naʻe tuʻu takatakai, mo ʻene fakaʻaʻau ʻo motuʻa ʻa Siosiua, pea lahi hono taʻu.
JOS 23:2 Pea naʻe fekau ʻe Siosiua ke haʻu ʻa ʻIsileli kotoa pē, ʻa ʻenau kau mātuʻa, mo honau ngaahi ʻeiki, mo honau kau fakamaau, pea mo honau kau matāpule, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo u motuʻa pea lahi hoku taʻu:
JOS 23:3 Pea kuo mou mamata ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai ʻe Sihova ko homou ʻOtua ki he ngaahi puleʻanga ni koeʻuhi ko kimoutolu; he ko Sihova ko homou ʻOtua, ko ia ia kuo ne tau koeʻuhi ko kimoutolu.
JOS 23:4 Vakai, kuo u vahevahe kiate kimoutolu ʻi he talotalo ʻae ngaahi puleʻanga ni ʻoku toe, ko e tofiʻa ki homou ngaahi faʻahinga, mei Sioatani, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻaia kuo u fakaʻauha, ʻio, ʻo aʻu atu ki ke Tahi Lahi ʻi lulunga.
JOS 23:5 Pea ko Sihova ko homou ʻOtua, ʻe kapusi ʻe ia ʻakinautolu mei homou ʻao, ʻo fakahēʻi ʻakinautolu mei homou mata; pea te mou maʻu honau fonua, ʻo hangē ko e talaʻofa kiate kimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtua.
JOS 23:6 Ko ia mou loto mālohi ʻaupito ke tauhi, pea ke fai ʻaia kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, ke ʻoua naʻa mou tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema;
JOS 23:7 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou kaumeʻa mo e ngaahi puleʻanga ni, ʻaia ʻoku toe ʻiate kimoutolu; pea ʻoua naʻa lea ki he hingoa ʻo honau ngaahi ʻotua, pe fekau ke fuakava ki ai, pe ke tauhi ʻakinautolu, pe punou hifo ʻakimoutolu kiate kinautolu:
JOS 23:8 Ka mou pikitai kia Sihova ko homou ʻOtua, hangē ko ia kuo mou fai ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 23:9 He kuo kapusi atu ʻe Sihova mei homou ʻao ʻae ngaahi puleʻanga lahi mo mālohi: ka ko kimoutolu, naʻe ʻikai mafai ʻe ha tangata ke tuʻu ʻi homou ʻao ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JOS 23:10 ‌ʻE tuli ʻe homou tokotaha ʻae toko afe: he ko Sihova ko homou ʻOtua, ko ia ia ʻoku tau maʻamoutolu ʻo hangē ko ʻene fakahā kiate kimoutolu.
JOS 23:11 ¶ Ko ia mou vakai lahi kiate kimoutolu ke mou ʻofa kia Sihova ko homou ʻOtua.
JOS 23:12 Telia ʻi hoʻomou tafoki ki mui ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻo pikitai ki hono toe ʻoe ngaahi puleʻanga ni ʻakinautolu ʻoku toe ʻo nofo kiate kimoutolu, pea mali mo kinautolu, ʻo feʻaluʻaki fakafelātani mo kinautolu:
JOS 23:13 Pea ke ʻilo pau ʻekimoutolu, ʻe ʻikai toe kapusi ʻe Sihova ko homou ʻOtua ha puleʻanga ʻe taha mei homou ʻao: ka tenau hoko ko e ngaahi hele, mo e ngaahi luo kiate kimoutolu, mo e ngaahi meʻa tā ki homou vakavaka, mo e ngaahi talaʻi ʻakau ʻi homou mata, ke mou ʻauha ai mei he fonua lelei ni ʻaia kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu.
JOS 23:14 “Pea vakai, ko e ʻaho ni ʻoku ou ʻalu ʻi he hala ʻo māmani kotoa pē: pea ʻoku mou ʻilo ʻi homou loto kotoa pē, pea ʻi homou laumālie kotoa pē, ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻaia naʻe folofola ai ʻa Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu ʻeku ʻikai liʻaki ha meʻa ʻe taha; kuo fakahoko kotoa pē kiate kimoutolu, pea ʻoku ʻikai liʻaki hano meʻa ʻe taha.
JOS 23:15 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē, ʻo hangē kuo hoko kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa lelei ʻaia naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu; ʻe pehē ʻae ʻomi kiate kimoutolu ʻe Sihova ʻae ngaahi meʻa kovi, kaeʻoua ke ʻosi ʻene fakaʻauha ʻakimoutolu mei he fonua lelei ni ʻaia kuo foaki ʻe Sihova ko homou ʻOtua kiate kimoutolu.
JOS 23:16 ‌ʻI hoʻomou fai talangataʻa ki he fuakava ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia kuo ne fekau kiate kimoutolu, pea kuo mou ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, ʻo fakapunou hifo ʻakimoutolu ki ai: ʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova kiate kimoutolu, pea te mou ʻauha vave mei he fonua lelei ʻaia kuo ne foaki kiate kimoutolu.”
JOS 24:1 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Siosiua ʻae ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ki Sikemi, ʻo ne fekau ke haʻu ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, mo honau ngaahi ʻeiki, pea ko honau kau fakamaau, mo honau kau matāpule; pea naʻa nau fakahā ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
JOS 24:2 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai kotoa pē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Naʻe nofo hoʻomou ngaahi tamai ʻi muʻa ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vai lahi, ʻio, ʻa Tela, ko e tamai ʻa ʻEpalahame mo e tamai ʻa Nehoa: pea naʻa nau tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe.
JOS 24:3 Pea naʻaku ʻomi hoʻomou tamai ko ʻEpalahame mei he potu ʻe taha ʻoe vai lahi, ʻo tataki ia ʻi he fonua ko Kēnani, pea u fakatokolahi hono hako, ʻo foaki kiate ia ʻa ʻAisake.
JOS 24:4 Pea naʻe foaki kia ʻAisake ʻa Sēkope mo ʻIsoa: peau foaki kia ʻIsoa ʻae moʻunga ko Seia, ke ne maʻu ia; ka ko Sēkope mo ʻene fānau naʻa nau ʻalu hifo ki ʻIsipite.
JOS 24:5 Pea naʻaku fekau ʻa Mōsese mo ʻElone foki, peau fakamamahiʻi ʻa ʻIsipite, ʻo fakatatau mo ia ʻaia naʻaku fai ʻiate kinautolu: pea hili ia naʻaku fakahaofi ʻakimoutolu.
JOS 24:6 Pea naʻaku ʻomi hoʻomou ngaahi tamai mei ʻIsipite: pea naʻa mou haʻu ki he tahi: pea naʻe tuli hoʻomou ngaahi tamai ʻe he kakai ʻIsipite ʻaki ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi ʻo aʻu ki he Tahi Kulokula.
JOS 24:7 Pea ʻi heʻenau tangi kia Sihova, naʻa ne ʻai ʻae poʻuli ʻi homou vahaʻa mo e kakai ʻIsipite, pea naʻa ne ʻomi ʻae tahi kiate kinautolu ʻo lōmaki ʻaki ʻakinautolu; pea naʻe mamata ʻe homou mata ki he meʻa naʻaku fai ʻi ʻIsipite: pea ne mou nofo ʻi he toafa ʻo fuoloa.
JOS 24:8 Pea ne u ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani; pea naʻa nau tauʻi ʻakimoutolu: pea ne u tuku ʻakinautolu ki homou nima, koeʻuhi ke mou maʻu honau fonua, pea ne u fakaʻauha ʻakinautolu mei homou ʻao.
JOS 24:9 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Pelaki ko e foha ʻo Sipoa, ko e tuʻi ʻo Moape, ʻo ne tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻo ne fekau ke ui ʻa Pelami ko e foha ʻo Peoli ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi ʻakimoutolu:
JOS 24:10 Ka naʻe ʻikai te u tokanga kia Pelami ko ia naʻa ne tāpuakiʻi pe ʻakimoutolu pea ne u fakamoʻui ʻakimoutolu mei hono nima,
JOS 24:11 Pea ne mou ʻalu atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻo hoko ki Seliko: pea naʻe tauʻi ʻakimoutolu ʻe he kau tangata ʻo Seliko; ko e kau ʻAmoli, mo e kau Pelesi, mo e kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau Keakasa, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi; pea naʻaku tukuange ʻakinautolu ki homou nima.
JOS 24:12 Pea naʻaku fekau ʻae fanga langomū ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu, ʻaia naʻe kapusi ʻakinautolu mei homou ʻao, ʻio, ʻae tuʻi ʻe ua ʻoe kau ʻAmoli; ka naʻe ʻikai fai ia ʻaki hoʻo heletā pē ko hoʻo kaufana ʻaʻau.
JOS 24:13 Pea kuo u foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ʻaia naʻe ʻikai te mou ngāue ke maʻu, mo e ngaahi kolo naʻe ʻikai te mou langa, pea ʻoku mou nofo ʻi ai; ko e ngaahi ngoue vaine, mo e ngaahi ngoue ʻolive ʻaia naʻe ʻikai te mou tō ʻoku mou kai mei ai.’
JOS 24:14 ¶ “Pea ko eni, mou manavahē kia Sihova, pea tauhi ia ʻi he angatonu mo e moʻoni; pea tukuange ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi ʻotua naʻe tauhi ʻe hoʻomou ngaahi tamai ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vai lahi, pea mo ʻIsipite: pea mou tauhi ʻa Sihova.
JOS 24:15 Pea kapau ʻoku matamata kovi kiate kimoutolu ke tauhi ʻa Sihova, mou fili he ʻaho ni ʻaia te mou tauhi; pe ko e ngaahi ʻotua ʻaia naʻe tauhi ʻe hoʻomou ngaahi tamai, ʻaia naʻe ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vai lahi, pe ki he ngaahi ʻotua ʻoe kau ʻAmoli, ʻae fonua ʻonautolu ʻoku mou nofo ai: ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova.
JOS 24:16 Pea naʻe lea ʻae kakai ʻo pehē, “Ke taʻofi ʻe he ʻOtua ke ʻoua ʻaupito naʻa mau liʻaki ʻa Sihova, ke tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe;
JOS 24:17 He ko Sihova ko hotau ʻOtua, ko ia ia kuo ne ʻomi ʻakitautolu mo ʻetau ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale fakapōpula, pea ko ia naʻa ne fai ʻae ngaahi meʻa fakaʻilonga lahi ʻi hotau ʻao, ʻo ne fakamoʻui ʻakitautolu ʻi he hala kotoa pē ʻaia naʻa tau ʻalu ai, pea ʻi he lotolotonga ʻoe kakai kotoa pē ʻaia naʻa tau ʻalu ai:
JOS 24:18 Pea naʻe kapusi ʻe Sihova mei hotau ʻao ʻae kakai kotoa pē, ʻio, ʻae kau ʻAmoli ʻaia naʻe nofo ʻi he fonua: ko ia foki te mau tauhi ʻa Sihova; he ko homau ʻOtua ia.”
JOS 24:19 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “ʻOku ʻikai te mou faʻa tauhi ʻa Sihova; he ko e ʻOtua māʻoniʻoni ia; ko e ʻOtua fuaʻa ia; ʻe ʻikai te ne fakamolemole hoʻomou ngaahi talangataʻa mo hoʻomou ngaahi angahala.
JOS 24:20 Kapau ʻoku mou liʻaki ʻa Sihova, pea tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, te ne foki mai ʻo tautea ʻakimoutolu, ʻo fakaʻauha ʻakimoutolu, hili ʻa ʻene fai lelei kiate kimoutolu.”
JOS 24:21 Pea naʻa nau tala kia Siosiua, “ʻE ʻikai; ka te mau tauhi ʻa Sihova.”
JOS 24:22 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu kiate kimoutolu kuo mou fili ʻa Sihova moʻomoutolu ke tauhi ia.” Pea naʻa nau pehē, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu.”
JOS 24:23 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Pea ko eni, tukuange ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻoku ʻiate kimoutolu, pea mou fakatokangaʻi homou loto kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.”
JOS 24:24 Pea naʻe pehē ʻe he kakai kia Siosiua, “Te mau tauhi ʻa Sihova ko homau ʻOtua, pea te mau fai talangofua ki hono leʻo.”
JOS 24:25 Ko ia naʻe fai ai ʻe Siosiua ʻae fuakava mo e kakai ʻi he ʻaho ko ia, ʻo ne fokotuʻu ʻae fekau maʻanautolu mo e tuʻutuʻuni ʻi Sikemi.
JOS 24:26 ¶ Pea naʻe tohi ʻe Siosiua ʻae ngaahi lea ni ʻi he tohi ʻoe fono ʻae ʻOtua, ʻo ne ʻomi ʻae fuʻu maka lahi ʻo fokotuʻu ia ʻi he lolo oke, ʻaia naʻe ofi ki he faletapu ʻo Sihova.
JOS 24:27 Pea naʻe pehē ʻe Siosiua ki he kakai kotoa pē, “Vakai, ko e fakamoʻoni ʻae maka ni kiate kitautolu; he kuo ne fanongo ki he lea kotoa pē ʻa Sihova ʻaia kuo ne folofolaʻaki kiate kitautolu: ko ia ʻe ʻiate kimoutolu ia ko e fakamoʻoni, telia naʻa mou fakafisingaʻi homou ʻOtua.”
JOS 24:28 Pea naʻe tukuange ʻe Siosiua ʻae kakai kenau ʻalu, taki taha ʻae tangata ki hono tofiʻa.
JOS 24:29 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni, ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, ka kuo teau taʻu mo e taʻu ʻe hongofulu hono motuʻa.
JOS 24:30 Pea naʻa nau fai hono putu ʻi he veʻe tofiʻa ʻoʻona ʻi Timinate-Sela, ʻaia ʻoku ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻi he potu tokelau ʻoe moʻunga ko Keasi.
JOS 24:31 Pea naʻe tauhi ʻe ʻIsileli ʻa Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Siosiua, mo e ʻaho kotoa pē ʻoe kau mātuʻa naʻa nau moʻui kimui ʻia Siosiua, ʻakinautolu naʻa nau ʻilo ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fai maʻa ʻIsileli.
JOS 24:32 ¶ Pea ko e hui ʻo Siosefa ʻaia naʻe hikitanga ʻe he fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, naʻa nau tanu ʻi Sikemi, ʻi he konga fonua naʻe fakatau ʻe Sēkope mei he ngaahi foha ʻo Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi ʻaki ʻae konga siliva ʻe teau: pea naʻe hoko ia ko e tofiʻa ʻoe fānau ʻa Siosefa.
JOS 24:33 Pea naʻe pekia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo ʻElone; pea naʻa nau fai hono putu ʻi he moʻunga naʻe ʻo Finiasi ko hono foha, ʻaia naʻe foaki kiate ia ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi.
JDG 1:1 Pea hili ʻae pekia ʻa Siosiua naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fehuʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, ʻo pehē, “Ko hai ʻiate kimautolu ʻe ʻalu muʻomuʻa hake ki he kau Kēnani ke tauʻi ʻakinautolu?”
JDG 1:2 Pea naʻe folofola ʻa Sihova, “Ke ʻalu hake ʻa Siuta: vakai, kuo u tukuange ʻae fonua ki hono nima.”
JDG 1:3 Pea naʻe lea ʻa Siuta ki hono tokoua ko Simione, ʻo pehē, “Haʻu ke ta ō mo koe ki hoku tofiʻa, koeʻuhi ke ta tauʻi ʻae kau Kēnani; pea te u ʻalu mo koe foki ki ho tofiʻa.” Pea naʻe ʻalu ʻa Simione mo ia.
JDG 1:4 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Siuta: pea naʻe tukuange ʻe Sihova ʻae kau Kēnani mo e kau Pelesi ki honau nima: pea naʻa nau tāmateʻi ʻiate kinautolu ʻi Piseki ko e kau tangata ʻe tokotaha mano.
JDG 1:5 Pea naʻa nau ʻilo ʻa ʻAtoni-Piseki ʻi Piseki: pea naʻa nau tauʻi ia, pea naʻa nau tāmateʻi ʻae kau Kēnani mo e kau Pelesi.
JDG 1:6 Ka naʻe hola ʻa ʻAtoni-Piseki; pea naʻa nau tuli ʻo maʻu ia, ʻonau tutuʻu hono ongo motuʻa nima mo hono motuʻa vaʻe.
JDG 1:7 Pea naʻe pehē ʻe ʻAtoni-Piseki, “Ko e tuʻi ʻe toko fitungofulu, naʻe tutuʻu honau ngaahi motuʻa nima mo e motuʻa vaʻe, naʻe tufi ʻenau meʻakai ʻi lalo ʻi hoku keinangaʻanga: hangē ko ia naʻaku fai, kuo totongi pehē kiate au ʻe he ʻOtua.” Pea naʻa nau ʻomi ia ki Selūsalema, pea naʻe pekia ia ʻi ai.
JDG 1:8 Pea ko eni, naʻe tauʻi ʻa Selūsalema ʻe he fānau ʻa Siuta, pea naʻe lavaʻi ia, pea naʻe taaʻi ʻaki ia ʻae mata ʻoe heletā, pea tutu ʻae kolo ʻaki ʻae afi.
JDG 1:9 ¶ Pea hili ia naʻe toki ʻalu ʻae fānau ʻa Siuta ke tauʻi ʻae kau Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi he moʻunga, pea ʻi he potu tonga, pea mo e toafa.
JDG 1:10 Pea naʻe ʻalu ʻa Siuta ke tauʻi ʻae kau Kēnani ʻaia naʻe nofo ʻi Hepeloni: (pea ko e hingoa ʻo Hepeloni ʻi muʻa ko Kesa-ʻAlipa:) pea naʻa nau tāmateʻi ʻa Sesei, mo ʻEhimani, mo Talimi.
JDG 1:11 Pea naʻe ʻalu mei ai ia ke tauʻi ʻae kakai ʻo Tipa: pea ko hono hingoa muʻa ʻo Tipa, ko Kesa-Sefa:
JDG 1:12 Pea naʻe pehē ʻe Kelepi, “Ko ia ʻoku ne taaʻi ʻa Kesa-Sefa, ʻo lavaʻi ia, te u foaki atu kiate ia hoku ʻofefine ko ʻAkesa kena mali.”
JDG 1:13 Pea naʻe kapasi ia ʻe Otinili ko e foha ʻo Kenasi ko e tehina ʻo Kelepi: pea ne ʻatu kiate ia hono ʻofefine ko ʻAkesa kena mali.
JDG 1:14 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene haʻu kiate ia, naʻa ne ueʻi ia ke ne kole ʻae ngoue mei heʻene tamai: pea naʻe ʻalu hifo ia mei heʻene ʻasi; pea naʻe pehē ʻe Kelepi kiate ia, Ko e hā ho loto?
JDG 1:15 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Tuku mai ha tāpuaki: he kuo ke foaki kiate au ha fonua ʻi he feituʻu tonga; ke ke foaki mai ʻae ngaahi matavai foki.” Pea naʻe foaki ʻe Kelepi kiate ia ʻae ngaahi matavai ʻi ʻolunga mo e ngaahi matavai ʻi lalo.
JDG 1:16 ¶ Pea ko e fānau ʻa Kena ko e tamai ʻi he fono kia Mōsese, ne nau ʻalu hake fakataha mo e fānau ʻa Siuta mei he kolo ʻoe ʻakau ko e ponga ki he toafa ʻo Siuta, ʻaia ʻoku tuʻu ki he potu tonga ʻo ʻAlati; pea naʻa nau ʻalu ʻo nonofo mo e kakai.
JDG 1:17 Pea naʻe ʻalu ʻa Siuta mo hono tokoua ko Simione, pea naʻa na tāmateʻi ʻae kau Kēnani naʻe nofo ʻi Sefati, ʻonau fakaʻauha ʻaupito ia. Pea naʻe ui hono hingoa ʻoe kolo ko Hoama.
JDG 1:18 Pea naʻe maʻu ʻe Siuta ʻa Kesa foki mo hono ngaahi potu ʻo ia, mo ʻAsikiloni mo hono ngaahi potu ʻo ia, mo Ekiloni mo hono ngaahi potu ʻo ia.
JDG 1:19 Pea naʻe ʻia Siuta ʻa Sihova: pea naʻa ne kapusi ʻae kakai ʻoe moʻunga: ka naʻe ʻikai faʻa kapusi ʻe ia ʻae kakai ʻoe teleʻa, koeʻuhi naʻa nau maʻu ʻae ngaahi saliote ʻaione.
JDG 1:20 Pea naʻa nau foaki ʻa Hepeloni kia Kelepi, ʻo hangē ko e lea ʻa Mōsese: pea naʻa ne kapusi mei ai ʻae foha ʻe toko tolu ʻo ʻAnaki.
JDG 1:21 Pea naʻe ʻikai kapusi ʻe he fānau ʻa Penisimani ʻae kau Sepusi naʻe nofo ʻi Selūsalema; ka kuo nofo ʻae kau Sepusi mo e fānau ʻa Penisimani ʻi Selūsalema, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JDG 1:22 ¶ Pea ko e fale ʻo Siosefa, naʻe ʻalu hake foki ʻakinautolu ke tauʻi ʻa Peteli pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa Sihova.
JDG 1:23 Pea naʻe fekau ʻe he fale ʻo Siosefa ke vakaiʻi ʻa Peteli: (Pea ko hono hingoa ʻi muʻa ʻoe kolo ko Lusa.)
JDG 1:24 Pea naʻe mamata ʻe he kau mataki ki he tangata ʻoku haʻu kituʻa mei he kolo, pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku mau kole kiate koe ke fakahā kiate kimautolu ʻae hūʻanga ki he kolo, pea te mau fai ʻofa kiate koe.”
JDG 1:25 Pea ʻi heʻene fakahā kiate kinautolu ʻae hūʻanga ki he kolo, naʻa nau taaʻi ʻae kolo ʻaki ʻae mata ʻoe heletā; ka naʻa nau tukuange ʻae tangata ke ʻalu mo hono fale kotoa pē.
JDG 1:26 Pea naʻe ʻalu ʻae tangata ki he fonua ʻoe kau Heti, pea naʻe langa ʻe ia ʻae kolo, pea naʻe ui hono hingoa ʻo ia ko Lusa: ʻaia ko hono hingoa ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JDG 1:27 ¶ Pea naʻe ʻikai kapusi foki ʻe Manase ʻae kakai mei Pete-Seani mo hono ngaahi potu kakai, mo Tenaki mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ʻo Toa mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ʻo Ipiliami mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ʻo Mekito mo hono ngaahi kolo: ka naʻe maʻu pe ʻae loto ʻoe kau Kēnani kenau nofo ʻi he fonua.
JDG 1:28 Pea naʻe pehē, ʻi he hoko ʻo mālohi ʻa ʻIsileli, naʻa nau fekau ke tukuhau ʻae kau Kēnani, pea naʻe ʻikai tenau kapusi ʻaupito ʻakinautolu kituaʻā.
JDG 1:29 ¶ Pea naʻe ʻikai kapusi foki ʻe ʻIfalemi ʻae kau Kēnani ʻaia naʻe nofo ʻi Kesa; ka naʻe nofo ʻi Kesa ʻae kau Kēnani mo kinautolu.
JDG 1:30 ¶ Pea naʻe ʻikai kapusi ʻe Sepuloni ʻae kakai ʻo Kitiloni, pe ko e kakai ʻo Nehaloli; ka naʻe nofo ʻae kau Kēnani mo kinautolu, ʻonau hoko ʻo tukuhau.
JDG 1:31 ¶ Pea naʻe ʻikai kapusi ʻe ʻAseli ʻae kakai ʻo ʻAko, pe ko e kakai ʻo Saitoni, pe ko e kakai ʻo ʻAlapi, pe ko Ekisipi, pe ko Elipa, pe ko ʻAfiki, pe ko Lehopi:
JDG 1:32 Ka naʻe nofo ʻae kakai ʻAseli mo e kau Kēnani, ʻaia ko e kakai ʻae fonua: he naʻe ʻikai tenau kapusi ʻakinautolu kituaʻā.
JDG 1:33 ¶ Pea naʻe ʻikai kapusi ʻe Nafitali ʻae kakai ʻo Pete-Semesi, pe ko e kakai ʻo Pete-ʻAnati; ka naʻe nofo ia mo e kau Kēnani, ko e kakai ʻoe fonua: ka naʻe hoko ʻo tukuhau kiate kinautolu ʻae kakai ʻo Pete-Semesi, pea mo Pete-ʻAnati.
JDG 1:34 Pea naʻe kapusi ʻe he kau ʻAmoli ʻae fānau ʻa Tani ki he moʻunga: he naʻe ʻikai tenau tuku ʻakinautolu ke ʻalu hifo ki he teleʻa.
JDG 1:35 Ka naʻe maʻu pe ʻae loto ʻoe kau ʻAmoli kenau nofo ʻi he moʻunga ko Elesi ʻi ʻAsaloni, mo Seʻelipimi: ka naʻe mālohi ʻae nima ʻoe fale ʻo Siosefa, ko ia ne nau hoko ʻo tukuhau ai.
JDG 1:36 Pea ko hono ngataʻanga ʻoe fonua ʻoe kau ʻAmoli naʻe fai mei he ʻalu hake ki ʻAkilapime, mei he makatuʻu ʻo mole hake.
JDG 2:1 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova mei Kilikali ki Pokimi, ʻo ne pehē, “Naʻaku ʻo hake ʻakimoutolu mei ʻIsipite, pea kuo u ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻaia naʻaku fuakava ai ki hoʻomou ngaahi tamai; pea ne u pehē, ‘ʻE ʻikai ʻaupito te u liʻaki ʻeku fuakava mo kimoutolu.
JDG 2:2 Pea ʻe ʻikai te mou alea ke fakataha mo e kakai ʻoe fonua ni: ka te mou laku hifo honau ngaahi feilaulauʻanga:’ ka naʻe ʻikai te mou fai talangofua ki hoku leʻo: ko e hā kuo mou fai ai ʻae meʻa ni?
JDG 2:3 Ko ia kuo u lea foki ʻo pehē, ʻE ʻikai te u kapusi ʻakinautolu mei homou ʻao: ka tenau hoko [ko e ngaahi talaʻi ʻakau ]ʻi homou vakavaka, pea ko honau ngaahi ʻotua ko e tauhele kiate kimoutolu.”
JDG 2:4 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he lea ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻaki ʻae ngaahi lea ni ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, naʻe hiki hake honau leʻo ʻe he kakai, ʻo tangi.
JDG 2:5 Pea naʻa nau ui hono hingoa ʻoe potu ko ia ko Pokimi: pea naʻa nau fai ʻi ai ʻae feilaulau kia Sihova.
JDG 2:6 ¶ Pea ʻi he tuku ʻe Siosiua ʻae kakai ke ʻalu; naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻae tangata taki taha kotoa pē ki hono tofiʻa ke maʻu ʻae fonua.
JDG 2:7 Pea naʻe tauhi ʻa Sihova ʻe he kakai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Siosiua, pea mo e ngaahi ʻaho kotoa pē ʻoe kau mātuʻa naʻa nau moʻui fuoloa ange ʻia Siosiua, ʻakinautolu naʻe mamata ki he ngaahi ngāue lahi ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fai maʻa ʻIsileli.
JDG 2:8 Pea naʻe pekia ʻa Siosiua ko e foha ʻo Nuni ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, kuo teau taʻu hono motuʻa mo e taʻu ʻe hongofulu.
JDG 2:9 Pea naʻa nau fai hono putu ʻi he veʻe fonua ʻo hono tofiʻa ʻi Timinate-Helesi, ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi, ʻi hono potu tokelau ʻoe moʻunga ko Keasi.
JDG 2:10 Pea naʻe tānaki foki ʻae toʻutangata kotoa pē ko ia ki heʻenau ngaahi tamai; pea naʻe tupu hake ʻae toʻutangata ʻe taha ʻo hoko mo kinautolu, ʻaia naʻe ʻikai tenau ʻilo ʻa Sihova, pe ko e ngaahi ngāue foki naʻe fai ʻe ia maʻa ʻIsileli.
JDG 2:11 ¶ Pea naʻe fai kovi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa [nau ]tauhi ʻa Peali:
JDG 2:12 Pea naʻa nau liʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻonau muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe kakai naʻe nofo takatakai ʻiate kinautolu, ʻonau punou hifo ʻakinautolu kiate kinautolu, ʻo fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova.
JDG 2:13 Pea naʻa nau liʻaki ʻa Sihova, ʻo tauhi ʻa Peali mo ʻAsitelote.
JDG 2:14 ¶ Pea naʻe tupu ʻo vela lahi ʻae houhau ʻa Sihova ki ʻIsileli, pea naʻa ne tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻoe kau maumau, ʻaia naʻe maumauʻi ʻakinautolu, pea naʻa ne fakatau ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili naʻe takatakai ʻakinautolu, ko ia naʻe ʻikai tenau kei faʻa tuʻu ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili.
JDG 2:15 Ko e ngaahi potu kotoa pē naʻa nau ʻalu ki ai, naʻe hiki ai ʻae nima ʻo Sihova kiate kinautolu ki he kovi, ʻo hangē ko e lea ʻa Sihova, pea hangē ko e fuakava ʻa Sihova kiate kinautolu: pea naʻa nau mamahi lahi.
JDG 2:16 ¶ Ka neongo ia naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻae kau fakamaau, ʻaia naʻe fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻokinautolu naʻe maumauʻi ʻakinautolu.
JDG 2:17 Ka naʻe ʻikai tenau fie fanongo ki honau kau fakamaau, ka naʻa nau ʻalu holi kovi pe ki he ngaahi ʻotua kehe, ke punou hifo ʻakinautolu ki ai: naʻa nau tafoki vave mei he hala ʻaia naʻe ʻalu ai ʻenau ngaahi tamai, ʻi [heʻenau ]fai talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihova: he naʻe ʻikai tenau fai pehē.
JDG 2:18 Pea ʻi he fokotuʻu ʻe Sihova ʻae kau fakamaau kiate kinautolu, pea naʻe ʻi he fakamaau ʻa Sihova, ʻo ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi fili ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻoe fakamaau: he naʻe fakatomala ʻa Sihova ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi toʻe koeʻuhi ko kinautolu naʻe fakamamahiʻi ʻakinautolu mo fakafiuʻi ʻakinautolu.
JDG 2:19 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pekia leva ʻae fakamaau, naʻa nau tafoki ʻo fakahalaʻi lahi ʻaupito hake ʻakinautolu ʻi heʻenau ngaahi tamai, ʻi he muimui ʻi he ngaahi ʻotua kehe ke tauhi ʻakinautolu, ʻo punou hifo ki ai; naʻe ʻikai tenau tuku ʻenau fai ki honau faianga, pe mei he anga mālohi ʻanautolu.
JDG 2:20 ¶ Pea naʻe tupu ʻo vela ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli; pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko e meʻa ʻi he liʻaki ʻe he kakai ni ʻeku fuakava ʻaia naʻaku fekau ki heʻenau ngaahi tamai, pea ʻoku ʻikai tenau tokanga ki hoku leʻo;
JDG 2:21 Ngata mei heni, ʻe ʻikai te u kapusi mei honau ʻao ʻae ngaahi puleʻanga naʻe tuku ʻe Siosiua ʻi heʻene pekia;
JDG 2:22 Koeʻuhi ke u ʻahiʻahiʻi ʻa ʻIsileli ʻiate kinautolu, ke ʻilo pe tenau tauhi ʻae hala ʻo Sihova ke ʻalu ʻi ai, ʻo hangē hono tauhi ia ʻe heʻenau ngaahi tamai, pe ʻikai.”
JDG 2:23 Ko ia naʻe tuku pē ʻe Sihova ʻae ngaahi puleʻanga ko ia, ʻo ʻikai kapusi vave ʻakinautolu kituaʻā: pea naʻe ʻikai te ne tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻo Siosiua.
JDG 3:1 Pea ko e ngaahi puleʻanga eni naʻe tuku ʻe Sihova ke ʻahiʻahi ʻaki ʻa ʻIsileli, ʻio, ʻakinautolu ʻi ʻIsileli, naʻe ʻikai tenau ʻilo ʻae ngaahi tau kotoa pē ʻoe kau Kēnani:
JDG 3:2 Koeʻuhi ke hoko ʻo ʻilo ai ʻe he ngaahi toʻutangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ke ako tau kiate kinautolu, koeʻuhi pē ko kinautolu naʻe ʻikai tenau tomuʻa ʻilo siʻi ia:
JDG 3:3 Ko e ʻeiki ʻe toko nima ʻoe kau Filisitia, mo e kau Kēnani kotoa pē, mo e kau Saitoni, mo e kau Hevi naʻe nofo ʻi he moʻunga ko Lepanoni, mei he moʻunga ko Peali-Heamoni ki he hūʻanga ki Hemati.
JDG 3:4 Pea naʻe tuku ke ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻa ʻIsileli ʻekinautolu, ke ʻilo pē tenau fanongo ki he ngaahi fekau ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fekau ki heʻenau ngaahi tamai ʻi he nima ʻo Mōsese.
JDG 3:5 ¶ Pea naʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli fakataha mo e kau Kēnani, mo e kau Heti, mo e kau ʻAmoli, mo e kau Pelesi, mo e kau Hevi, mo e kau Sepusi:
JDG 3:6 Pea naʻa nau ʻomi honau ngaahi ʻofefine ke hoko ko honau ngaahi uaifi, pea [naʻa nau ]ʻatu honau ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi foha, ʻonau tauhi honau ngaahi ʻotua.
JDG 3:7 Pea naʻe fai kovi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakangaloʻi ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻonau tauhi ʻa Peali mo e ngaahi vao tapu.
JDG 3:8 Ko ia naʻe vela ai ʻae houhau ʻa Sihova ki ʻIsileli, ʻo ne fakatau ʻakinautolu ki he nima ʻo Kusani-Lisateimi ko e tuʻi ʻo Mesepotemia: pea naʻe tauhi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻa Kusani-Lisateimi ʻi he taʻu ʻe valu.
JDG 3:9 Pea ʻi he tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻae fakamoʻui ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu, ʻio, ko Otinili ko e foha ʻo Kenasi, ko e tehina ʻo Kelepi.
JDG 3:10 Pea naʻe ʻiate ia ʻae Laumālie ʻo Sihova, pea ne fakamaauʻi ʻe ia ʻa ʻIsileli, ʻo ne fai ʻae tau: pea naʻe tukuange ʻe Sihova ʻa Kusani-Lisateimi ko e tuʻi ʻo Mesepotemia ki hono nima; pea naʻe mālohi hono nima kia Kusani-Lisateimi.
JDG 3:11 Pea naʻe nofo fiemālie pe ʻae fonua ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. Pea naʻe pekia ʻa Otinili ko e foha ʻo Kenasi.
JDG 3:12 ¶ Pea naʻe toe fai angakovi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea naʻe fakamālohi ʻe Sihova ʻa Ekeloni ko e tuʻi ʻo Moape kia ʻIsileli, ko e meʻa ʻi heʻenau fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova.
JDG 3:13 Pea ne ne fakataha kiate ia ʻae fānau ʻa ʻAmoni mo ʻAmaleki, ʻo ne ʻalu ʻo teʻia ʻa ʻIsileli, pea ne maʻu ʻe ia ʻae kolo ʻoe ʻakau ko e ponga.
JDG 3:14 Pea pehē, naʻe tauhi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻa Ekeloni, ko e tuʻi ʻo Moape ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma valu.
JDG 3:15 Ka ʻi he tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ha fakamoʻui kiate kinautolu, ko ʻEhuti ko e foha ʻo Kela, ʻoe kakai Penisimani, ko e tangata hema: pea naʻe ʻave ʻiate ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae meʻaʻofa kia Ekeloni ko e tuʻi ʻo Moape.
JDG 3:16 Pea naʻe ngaohi ʻe ʻEhuti haʻane hele fakatoumata, ko e hanga ʻe ua hono lōloa; pea naʻa ne nonoʻo ia ʻi hono lalo kofu ki hono tenga toʻomataʻu.
JDG 3:17 Pea ne ʻomi ʻe ia ʻae meʻaʻofa kia Ekeloni ko e tuʻi ʻo Moape: pea ko e tangata sino lahi ʻa Ekeloni.
JDG 3:18 Pea hili ʻene ʻatu ʻae meʻaʻofa, naʻa ne fekau ke ʻalu ʻae kakai naʻe fua ʻae meʻaʻofa.
JDG 3:19 Ka naʻe foki mai ia mei he ngaahi maka kuo tā naʻe ofi ki Kilikali, ʻo ne pehē, “ʻE tuʻi, ʻoku ai ʻeku fekau fufū kiate koe:” pea naʻa ne pehē, “Ke longo pe.” Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe tutuʻu ʻi ai naʻe ʻalu kituʻa.
JDG 3:20 Pea naʻe haʻu ʻa ʻEhuti kiate ia: naʻe nofo ia ʻi he fale fakahavilivili naʻa ne ngaohi moʻona pe. Pea pehē ʻe ʻEhuti, “Kuo u maʻu ʻae fekau mei he ʻOtua kiate koe.” Pea naʻe tuʻu hake ia mei hono nofoʻa.
JDG 3:21 Pea naʻe mafao atu hono nima toʻohema ʻe ʻEhuti, ʻo toʻo mai ʻae heletā mei hono tuʻatenga toʻomataʻu, pea ne hokaʻi ʻaki ia ʻi hono kete.
JDG 3:22 Pea naʻe mole ai ki loto hono fakavaka mo e mata ʻoe hele; pea ʻoposi ʻae matalavea ki he hele, ko ia naʻe ʻikai te ne mafai ke toe toho mai ʻae hele mei hono kete: pea naʻe haʻu kituʻa hono kovi.
JDG 3:23 Pea ʻalu ai ʻa ʻEhuti ki fale, pea ne tāpuni ʻae matapā ʻoe potu fale kiate ia, ke maʻu.
JDG 3:24 Pea hili ʻene ʻalu kituaʻā, naʻe haʻu ai ʻene kau tamaioʻeiki: pea ʻi heʻenau mamata, pea vakai, kuo maʻu ʻae ngaahi matapā ʻoe potu fale, naʻa nau pehē, naʻa ʻoku fai ʻene meʻa ʻi hono potu fale.
JDG 3:25 Pea naʻa nau mā ʻi he tatali: pea, vakai, naʻe ʻikai toʻo ʻe ia ʻae ngaahi matapā ʻoe potu fale ko ia naʻa nau toʻo ai ʻae kī, pea vete ʻaki: pea vakai, kuo tō ʻo mate honau ʻeiki ki lalo ki he kelekele.
JDG 3:26 Pea naʻe hao ʻa ʻEhuti ʻi heʻenau fakatuai, pea mole atu ia ʻo mamaʻo ʻi he ngaahi potu ʻoe taʻanga maka, pea hao atu ia ki Seilati.
JDG 3:27 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko atu, naʻe ifi leva ʻae meʻalea ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi, pea ʻalu hifo mo ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he moʻunga, pea muʻomuʻa ʻiate kinautolu.
JDG 3:28 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou muimui mai ʻiate au: he kuo tukuange ʻe Sihova homou ngaahi fili ko e kakai Moape ki homou nima.” Pea naʻa nau ʻalu hifo ʻo muimui ʻiate ia, ʻonau maʻu ʻae ngaahi aʻaʻanga ʻo Sioatani ʻo hanga ki Moape, pea naʻe ʻikai tenau tuku ha tangata ʻe tokotaha ke aʻa ai.
JDG 3:29 Pea naʻa nau taaʻi ʻae kau tangata Moape ʻi he kuonga ko ia, ko e tokotaha mano nai, ko e kau tangata sino kotoa pē pea toʻa; pea naʻe ʻikai hao ha tangata ʻe tokotaha.
JDG 3:30 Pea naʻe fakamoʻulaloa ʻa Moape ʻi he ʻaho ko ia ki he nima ʻo ʻIsileli. Pea naʻe nofo fiemālie ʻae fonua ʻi he taʻu ʻe valungofulu.
JDG 3:31 ¶ Pea naʻe hoko mo ia ʻa Samikaʻa ko e foha ʻo ʻAnati, ʻaia naʻe teʻia ʻae kau Filisitia ʻe toko onongeau ʻaki ʻae tao [ʻoku hoka ʻaki ]ʻae pulu: pea naʻa ne fakamoʻui foki ʻe ia ʻa ʻIsileli.
JDG 4:1 Pea naʻe toe fai kovi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova, hili ʻene mate ʻa ʻEhuti.
JDG 4:2 Pea naʻe fakatau ʻakinautolu ʻe Sihova ki he nima ʻo Sapini, ko e tuʻi ʻo Kēnani, ʻaia naʻe pule ʻi Hasoa; ko e ʻeiki ʻoe tau ʻaʻana ko Sisela, ʻaia naʻe nofo ʻi Haloseti ʻoe ngaahi kolo taʻelotu.
JDG 4:3 Pea naʻe tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova: he naʻe ʻiate ia ʻae saliote ʻaione ʻe hivangeau; pea naʻa ne fakamamahi lahi ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe uofulu.
JDG 4:4 ¶ Pea ko Tepola, ko e fefine palōfita, ko e uaifi ʻo Lapetoti, naʻa ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga ko ia.
JDG 4:5 Pea naʻe nofo ia ʻi he lolo ponga, ʻi he vahaʻa ʻo Lama mo Peteli ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi: pea naʻe ʻalu hake kiate ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he fakamaau.
JDG 4:6 Pea naʻe fekau ʻe ia ʻo ui kia Pelaki ko e foha ʻo ʻApinoami mei Ketesi-Nafitali, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻIkai kuo fekau ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘ʻAlu ʻo ʻunuʻunu atu ki he moʻunga ko Tepoa, pea ke ʻave ʻae kau tangata ʻe toko mano ʻi he fānau ʻa Nafitalai pea ʻi he fānau ʻa Sepuloni?
JDG 4:7 Pea te u toho ki he vaitafe ko Kisoni ʻa Sisela, ko e ʻeikitau ʻoe kautau ʻo Sapini, mo ʻene ngaahi saliote mo hono fuʻu kakai; pea te u tukuange ia ki ho nima.’”
JDG 4:8 Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kiate ia, “Kapau te ta ō mo koe, pea te u ʻalu: pea kapau ʻe ʻikai te ta ō mo koe, pea ʻe ʻikai te u ʻalu.”
JDG 4:9 Pea pehē ʻe ia, “Te ta ō moʻoni mo koe: ka ko e moʻoni ko e fononga ni ʻoku ke ʻalu ai ʻe ʻikai te ke ongolelei ai koe; koeʻuhi ʻe fakatau ʻe Sihova ʻa Sisela ki he nima ʻo ha fefine.” Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tepola, ʻo na ō mo Pelaki ki Ketesi.
JDG 4:10 ¶ Pea naʻe ui ʻe Pelaki ke haʻu ki Ketesi ʻa Sepuloni mo Nafitalai; pea naʻe ʻalu hake ia mo e kau tangata ʻe tokotaha mano naʻe muimui ʻiate ia: pea naʻe ʻalu hake ʻa Tepola mo ia.
JDG 4:11 Pea ko Hepa ko e tangata Kena, ʻaia naʻe ʻi he fānau ʻa Hopapi ko e tamai ʻi he fono ʻa Mōsese, kuo ne fakamavahe ia mei he kau Kena, ʻo ne fokotuʻu hono fale fehikitaki ʻi he toafa ko Seaneimi, ʻaia ʻoku ʻi Ketesi.
JDG 4:12 Pea naʻa nau fakahā kia Sisela ʻae ʻalu hake ʻa Pelaki ko e foha ʻo ʻApinoami ki he moʻunga ko Tepoa.
JDG 4:13 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Sisela ʻa ʻene ngaahi saliote ʻaione ʻe hivangeau, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, mei Haloseti ʻoe ngaahi kolo taʻelotu ʻo ʻalu ki he vai lahi ʻo Kisoni.
JDG 4:14 Pea pehē ʻe Tepola kia Pelaki, “Tuʻu hake, he ko e ʻaho ko eni kuo tukuange ʻe Sihova ʻa Sisela ki ho nima: ʻikai kuo ʻalu muʻomuʻa ʻa Sihova ʻiate koe?” Ko ia naʻe ʻalu hifo ai ʻa Pelaki mei he moʻunga ko Tepoa, pea muimui ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe tokotaha mano.
JDG 4:15 Pea naʻe veuveuki ʻe Sihova ʻa Sisela mo ʻene ngaahi saliote, mo ʻene tau kotoa pē, ʻaki ʻae mata ʻoe heletā ʻi he ʻao ʻo Pelaki: ko ia naʻe hifo ai ʻa Sisela mei heʻene saliote, pea hola ʻi hono vaʻe ke mamaʻo.
JDG 4:16 Ka naʻe tuli ʻe Pelaki ki he ngaahi saliote, mo e tau, ki Haloseti ʻoe ngaahi kolo taʻelotu: pea naʻe tō ʻae tau kotoa pē ʻa Sisela ki he mata ʻoe heletā: pea naʻe ʻikai fakatoe ha tangata.
JDG 4:17 Ka ko e moʻoni naʻe hola ke mamaʻo ʻa Sisela ʻi hono vaʻe ki he fale ʻo Saeli ko e uaifi ʻo Hepa ko e tangata Kena; he naʻe melino ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Hasoa mo e fale ʻo Hepa ko e tangata Kena.
JDG 4:18 ¶ Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Saeli ke fakafetaulaki kia Sisela, ʻo ne pehē kiate ia, “Afe mai, ʻE hoku ʻeiki, afe mai kiate au; ʻoua naʻa manavahē.” Pea ʻi heʻene afe kiate ia ki he fale naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ʻe ia ia ʻae pulupulu.
JDG 4:19 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku mai ha vai siʻi ke u inu; he ʻoku ou fieinua.” Pea naʻe toʻo ʻe ia ʻae hina huʻahuhu, ʻo ne ʻatu ia ke ne inu, pea ʻufiʻufi ʻe ia ia.
JDG 4:20 Pea toe lea ʻe ia kiate ia, “Tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale, pea ʻe pehē, kapau ʻe haʻu ha tangata ʻo fehuʻi kiate koe, ʻo pehē, “ʻOku ʻi heni ha tangata,” pea ke pehē ai ʻe koe, “ʻOku ʻikai.”
JDG 4:21 Pea naʻe toʻo ʻe Saeli ko e uaifi ʻo Hepa ʻae faʻo ʻoe fale, pea toʻo ʻae hamala ʻi hono nima, pea naʻe ʻalu fakaʻeteʻete ia kiate ia, pea tuki ʻae faʻo ki hono ʻulu ke ʻasi ʻo fakamaʻu ʻaki ia ki he kelekele: he naʻe maʻu pe ʻene mohe, pea naʻa ne ongosia. Pea naʻe mate ai ia.
JDG 4:22 Pea vakai, ʻi he tuli ʻe Pelaki ʻa Sisela, naʻe ʻalu kituʻa ʻa Saeli ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Haʻu, pea te u fakahā kiate koe ʻae tangata ʻoku ke kumi.” Pea ʻi heʻene hū mo ia, vakai, kuo tuku ʻi ai ʻa Sisela kuo mate, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae faʻo.
JDG 4:23 Naʻe pehē ʻae fakavaivai ʻe he ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Kēnani ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
JDG 4:24 Pea naʻe fakamonūʻia ʻo mālohi ʻae nima ʻoe fānau ʻa ʻIsileli kia Sapini ko e tuʻi ʻo Kēnani, ʻo aʻu ki heʻenau fakaʻauha ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Kēnani.
JDG 5:1 Pea naʻe toki hiva ai ʻa Tepola mo Pelaki ko e foha ʻo ʻApinoami ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē,
JDG 5:2 “Mou fakafetaʻi kia Sihova ʻi he langomakiʻi ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻatu fiemālie pe ʻakinautolu ʻe he kakai.
JDG 5:3 Mou fanongo, ʻae ngaahi tuʻi; fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae ngaahi houʻeiki; ko au, ʻio, ko au, te u hiva kia Sihova; te u hiva fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
JDG 5:4 “‌ʻE Sihova ʻi hoʻo hāʻele atu mei Seia, ʻi hoʻo hāʻele mei he ngoue ʻo ʻItomi, naʻe tetetete ʻa māmani, pea naʻe tō ʻae ngaahi langi. Naʻe tō foki ʻae vai mei he ngaahi ʻao.
JDG 5:5 Naʻe vela ʻo vai ʻae ngaahi moʻunga mei he ʻao ʻo Sihova, naʻa mo Sainai [naʻe pehē ]mei he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
JDG 5:6 “‌ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Samikaʻa ko e foha ʻo ʻAnati, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Saeli, naʻe lala ʻae ngaahi hala motuʻa, pea naʻe ʻalu ʻae kakai fononga ʻi he ngaahi hala piko.
JDG 5:7 Naʻe ngaongao ʻae ngaahi potu kakai, naʻa nau ʻosiʻosi ʻi ʻIsileli, ʻo aʻu ki heʻeku tuʻu hake au ko Tepola, pea u tuʻu hake ko e faʻē ʻi ʻIsileli.
JDG 5:8 Naʻa nau fili ʻae ngaahi ʻotua foʻou, pea naʻe toki hoko ʻa ʻetau ʻi he ngaahi matapā: he naʻe hā mai ha fakaū pe ha foʻi tao ʻe taha ʻi he toko fā mano ʻi ʻIsileli?
JDG 5:9 ‌ʻOku hanga atu hoku loto ki he kau pule ʻi ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻatu fiemālie pe ʻakinautolu kia Sihova fakataha mo e kakai. Mou fakafetaʻi kia Sihova.
JDG 5:10 “‌ʻAkimoutolu ʻoku heka ʻi he ngaahi ʻasi hina, mou tokanga, ʻakimoutolu ʻoku nofo ʻi he fakamaau, pea ko kimoutolu foki ʻoku fononga ʻi he hala;
JDG 5:11 ‌ʻI he tuku ʻae longoaʻa ʻoe kau tangata fana ʻi he ngaahi potu ʻoe fusi hake ʻoe ʻutu vai, tenau fakahā ʻi ai ʻae ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻa Sihova, ʻio, ʻae ngaahi ngāue māʻoniʻoni ki hono ngaahi potu kakai ʻi ʻIsileli: pea ʻe toki ʻalu hifo ʻae kakai ʻa Sihova ki he ngaahi matapā.
JDG 5:12 Ke ke ʻā hake, ʻā hake, ʻe Tepola: ʻā hake, ʻā hake, fai ʻae hiva: tuʻu hake, ʻe Pelaki, pea tataki fakapōpula ʻa hoʻo pōpula, ʻa koe ko e foha ʻo ʻApinoami.
JDG 5:13 Naʻa ne ngaohi ai ʻaia naʻe toe ke pule ia ki he houʻeiki ʻi he kakai: naʻe fakanofo au ʻe Sihova ke u pule ki he kau mālohi.
JDG 5:14 Naʻe ai ʻae aka ʻokinautolu mei ʻIfalemi naʻe tuʻu hake ki ʻAmaleki; ko Penisimani naʻe muimui ʻiate koe, mei hoʻo kakai: naʻe ʻalu hifo mei Mekili ʻae kau pule, pea mei Sepuloni ʻakinautolu ʻoku ala ki he peni ʻae tangata tohi.
JDG 5:15 Pea naʻe ʻia Tepola ʻae houʻeiki ʻo ʻIsaka; ʻio, ʻa ʻIsaka mo Pelaki foki: naʻe fekau ia ʻi hono vaʻe ki he teleʻa. ʻI he ngaahi mavahevahe ʻa Lupeni naʻe ʻi ai ʻae ngaahi fifili lahi ʻoe loto.
JDG 5:16 Ko e hā naʻa ke nofo ai ʻi he ngaahi ā sipi, ke fanongo ki he tangi ʻae fanga sipi? ʻI he ngaahi mavahevahe ʻa Lupeni [naʻe ʻi ai ]ʻae ngaahi fifili lahi ʻoe loto.
JDG 5:17 Naʻe nofo ʻa Kiliati ʻituʻa Sioatani, pea ko e hā naʻe nofo ai ʻa Tani ʻi he ngaahi vaka? Naʻe nofo pe ʻa ʻAseli ʻi he matātahi, pea nofo pe ia ʻi he ngaahi kolo.
JDG 5:18 Ko e kakai ʻo Sepulone mo Nafitalai naʻe siʻaki ʻenau moʻui ki he mate, ʻi he ngaahi potu fonua māʻolunga.
JDG 5:19 “Naʻe haʻu ʻa e ngaahi tuʻi ʻo tau, pea tau ai ʻae ngaahi tuʻi ʻo Kenani ʻi Tenaki ʻo ofi ki he vai ko Mekito; naʻe ʻikai tenau toʻo ha paʻanga totongi.
JDG 5:20 Naʻa nau tau mei langi; ko e ngaahi fetuʻu ʻi honau ngaahi ʻaluʻanga naʻa nau tauʻi ʻa Sisela.
JDG 5:21 Naʻe ʻauhia ʻakinautolu ke mole ʻi he vaitafe ko Kisone, ʻae vaitafe muʻa ko ia, ʻae vaitafe ko Kisone. ʻE hoku laumālie, kuo ke malakaki hifo ʻae mālohi.
JDG 5:22 Naʻe toki maumau ʻae ngaahi ʻaofivaʻe ʻoe fanga hoosi ko e meʻa ʻi he lele vave, ko e lele vave ʻae ngaahi manu mālohi.
JDG 5:23 ‘Mou fakamalaʻiaʻi ʻa Melosi,’ ʻoku pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova, ‘Mou fakamamahi ʻae kakai ʻo ia; koeʻuhi naʻe ʻikai te nau haʻu ke tokoni ʻa Sihova, ke tokoni ʻa Sihova ʻo tuʻu hake ki he mālohi.’
JDG 5:24 “‌ʻE monūʻia lahi taha ʻi he kau fefine ʻa Saeli, ko e uaifi ʻo Hepa ko e Kena, ʻe monūʻia lahi taha pe ia ʻi he kau fefine ʻi he fale fehikitaki.
JDG 5:25 Naʻe kole ʻe ia ʻae vai, pea ne ʻange ʻe ia ʻae huʻahuhu; naʻa ne ʻomi ʻae pota ʻi he ipu ngalingali ʻeiki.
JDG 5:26 Naʻe mafao ʻe ia hono nima ki he faʻo, mo hono nima toʻomataʻu ki he hamala ʻae tufunga; pea ne taaʻi ʻaki ʻa Sisela ʻae hamala, naʻa ne tā ʻaki ia hono ʻulu, ʻi heʻene tui ke ʻasi hono manifinifihanga.
JDG 5:27 Naʻe punou hifo ia ʻi hono vaʻe, naʻa ne tō hifo, pea tokoto hifo: naʻe punou hifo ia ʻi hono vaʻe, pea tō hifo: ʻi he potu naʻa ne punou hifo, naʻe tō ai ia ʻo mate.
JDG 5:28 “Naʻe fakasiosio ʻe he faʻē ʻa Sisela ʻi he matapā sioʻata, pea kalanga ia mei he tupa, “Ko e hā ʻoku tuai pehē ai hono saliote ʻi heʻene haʻu? Ko e hā ʻoku tatali ai ʻae ngaahi meʻa teka ʻo ʻene saliote?’
JDG 5:29 Naʻe tali ia ʻe heʻene kau fefineʻeiki poto, ʻio, naʻe tali ʻe ia ia ʻa ʻene lea,
JDG 5:30 ‘ʻIkai kuo nau lavaʻi? ʻIkai kuo nau vahevahe ʻae vete? Ko e taʻahine ʻe tokotaha pe toko ua ki he tangata taki taha kotoa pē; ko e koloa maʻa Sisela ko e meʻa lanu kehekehe, ʻae meʻa lanu kehekehe ʻoe ngāue tuitui, ʻae meʻa lanu kehekehe ʻoe ngāue tuitui fakapotu ua, ʻo ngali mo e kia [ʻokinautolu ]ʻoku maʻu ʻae vete?’
JDG 5:31 “Ke ʻauha pehē pe ʻa ho ngaahi fili kotoa pē ʻe Sihova: ka ke tatau ʻakinautolu ʻoku ʻofa kiate ia mo e laʻā ʻi heʻene ʻalu hake ʻi hono mālohi.” Pea naʻe fiemālie ʻae fonua ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
JDG 6:1 Pea naʻe fai kovi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea naʻe tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ki he nima ʻo Mitiane:
JDG 6:2 Pea naʻe mālohi ʻae nima ʻo Mitiane ki ʻIsileli: pea ko e meʻa ʻi he kakai Mitiane naʻe ngaohi ʻe he kakai ʻIsileli moʻonautolu ʻae ngaahi toitoiʻanga ʻi he ngaahi ʻana, mo e ngaahi potu mālohi, ʻi he ngaahi moʻunga.
JDG 6:3 Pea naʻe pehē, feʻunga mo e tō ʻae taʻu ʻe ʻIsileli, naʻe ʻalu hake ʻae kakai Mitiane, mo e kakai ʻAmaleki, mo e fānau mei he potu hopoʻangalaʻā, ʻio, naʻe haʻu ʻakinautolu ketau kiate kinautolu;
JDG 6:4 Pea naʻa nau fakanofo ʻae tau kiate kinautolu, pea naʻa nau maumau ʻae fua ʻoe fonua, ʻo fai atu ki Kesa, pea naʻe ʻikai tuku ha meʻakai ki ʻIsileli, pe ha sipi, pe ha pulu, pe ha ʻasi.
JDG 6:5 He naʻa nau ʻalu hake mo ʻenau fanga manu mo honau ngaahi tuʻu fale, pea nau haʻu ʻo hangē ko e fanga heʻe honau toko lahi; he ko kinautolu mo ʻenau ngaahi kāmeli naʻe taʻefaʻalaua: pea naʻa nau haʻu ki he fonua ko hono fakaʻauha.
JDG 6:6 Pea naʻe fakamasiva lahi ʻa ʻIsileli ko e meʻa ʻi he kakai Mitiane; pea naʻe tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova.
JDG 6:7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova ko e meʻa ʻi he kakai Mitiane,
JDG 6:8 Naʻe fekau ʻe Sihova ʻae palōfita ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻa ne pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē mai ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Naʻaku ʻomi ʻakimoutolu mei ʻIsipite, pea ʻomi ʻakimoutolu kituʻa mei he fale ʻoe fakapōpula;
JDG 6:9 Pea naʻaku fakamoʻui ʻakimoutolu mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite, pea mei he nima ʻokinautolu, kotoa pē naʻe fakamamahiʻi ʻakimoutolu, pea u kapusi atu ʻakinautolu mei homou ʻao, pea u foaki kiate kimoutolu honau fonua;
JDG 6:10 Pea ne u pehē kiate kimoutolu, Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua; ʻoua naʻa mou manavahē ki he ngaahi ʻotua ʻoe kau ʻAmoli, ko e fonua ʻonautolu ʻoku mou nofo ai: ka kuo ʻikai te mou fai talangofua ki hoku leʻo.”
JDG 6:11 ¶ Pea naʻe haʻu ai ʻae ʻāngelo ʻa Sihova, pea nofo ʻi he lolo oke ʻaia naʻe ʻi Ofila, pea naʻe ʻo Soasi ʻoe fānau ʻa ʻApiesa: pea naʻe haha uite ʻe hono foha ko Kitione ʻo ofi ki he tataʻoʻanga uaine, ke fufū ia mei he kakai Mitiane.
JDG 6:12 Pea naʻe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻiate koe ʻa Sihova, ʻa koe ko e tangata mālohi mo toʻa.”
JDG 6:13 Pea naʻe pehē ʻe Kitione kiate ia, “ʻE hoku ʻEiki, kapau ʻoku ʻiate kimautolu ʻa Sihova, ko e hā kuo tō ai ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimautolu? Pea kuo ʻi fē ʻae ngaahi meʻa mana ʻaia naʻe tala ʻe heʻemau ngaahi tamai kiate kimautolu, ʻo pehē, ‘ʻIkai naʻe ʻomi ʻakimautolu ʻe Sihova mei ʻIsipite?’ Ka ko eni kuo liʻaki ʻakimautolu ʻe Sihova, pea kuo tukuange ʻakimautolu ki he nima ʻoe kakai Mitiane.”
JDG 6:14 Pea naʻe ʻafio ʻa Sihova kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻAlu ʻi he mālohi ni ʻoʻou, pea te ke fakamoʻui ʻe koe ʻa ʻIsileli mei he nima ʻoe kakai Mitiane: ʻikai kuo u fekauʻi koe?”
JDG 6:15 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻE hoku ʻEiki, ʻe fakamoʻui fēfeeʻi ʻeau ʻa ʻIsileli? Vakai, ʻoku masiva hoku fale ʻi Manase, pea ko e siʻi hifo taha pe au ʻi he fale ʻo ʻeku tamai.”
JDG 6:16 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, Ko e moʻoni te u ʻiate koe, pea te ke taaʻi ʻae kakai Mitiane ʻo hangē ko e tangata pē taha.
JDG 6:17 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ko eni kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, pea ke fakahā kiate au ha fakaʻilonga ʻoku ta alea mo koe.
JDG 6:18 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ʻoua naʻa ke ʻalu ʻi heni, kaeʻoua ke u haʻu kiate koe mo ʻeku meʻaʻofa, pea u fokotuʻu ia ʻi ho ʻao.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Te u tatali pē ke ʻoua ke ke toe haʻu.”
JDG 6:19 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻa Kitione, ʻo ne teu ʻae ʻuhikiʻi kosi, mo e mā taʻefakalēvani ʻi he efa ʻe taha ʻoe mahoaʻa: naʻa ne faʻo ʻae kakano ʻi ha kato, pea ne ʻai ʻae vaihū ki ha kulo, ʻo ne ʻomi ia ki he lolo oke, ʻo ne ʻatu ia.
JDG 6:20 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻae ʻOtua kiate ia, “Toʻo ʻae kakano mo e ngaahi mā taʻefakalēvani, pea ʻai ia ki he maka ni, pea lilingi ʻae vaihū.” Pea naʻa ne fai ia.
JDG 6:21 ¶ Pea naʻe toki mafao atu ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻae muʻa tokotoko naʻe ʻi hono nima, ke lave ki he kakano mo e ngaahi mā taʻemeʻafakatupu; pea naʻe ʻalu hake ʻae afi mei he maka, pea naʻe ʻosiʻosi ai ʻae kakano mo e ngaahi mā taʻefakalēvani. Pea naʻe ʻalu ai ʻae ʻāngelo ʻa Sihova mei hono ʻao.
JDG 6:22 Pea ʻi he ʻilo ʻe Kitione ko e ʻāngelo ia ʻa Sihova, naʻe pehē ʻe Kitione, “ʻOiauē, ʻE Sihova ko e ʻOtua! He kuo u mamata ki he ʻāngelo ʻa Sihova ko e mata ki he mata.”
JDG 6:23 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Ke fiemālie pe koe; ʻoua naʻa ke manavahē: ʻe ʻikai te ke mate.”
JDG 6:24 Pea naʻe fokotuʻu ʻi ai ʻe Kitione ʻae feilaulauʻanga kia Sihova, ʻo ne ui ia, ko Sihova-Salomi: ʻoku ʻi Ofila ia ʻoe kau ʻApiesa ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JDG 6:25 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he pō pe ko ia, naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Toʻo ʻae pulu mui ʻa hoʻo tamai, ʻio, hono ua ʻoe pulu ʻoku fitu taʻu ʻene motuʻa, pea tulaki hifo ʻae feilaulauʻanga ʻo Peali ʻaia naʻe langa ʻe hoʻo tamai, pea tā hifo ʻae vao tapu ʻoku ofi ki ai:
JDG 6:26 Pea ke langa ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ko ho ʻOtua ʻi he funga ʻoe maka ni, ʻi he potu mālohi, pea ke ʻomi hono ua ʻoe pulu, pea ʻatu ia ko e feilaulau tutu ia, mo fefie ʻaki ʻae ʻakau ʻoe vao tapu ʻaia ke ke tā hifo.”
JDG 6:27 Pea naʻe toʻo ʻe Kitione ʻae kau tangata ko ʻene kau tamaioʻeiki ʻe toko hongofulu, ʻo ne fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate ia: pea ko e meʻa ʻi heʻene manavahē ki he kakai ʻoe fale ʻo ʻene tamai, mo e kau tangata ʻoe kolo, naʻe ʻikai te ne mafai ia ʻi he ʻaho, pea naʻe fai ʻe ia ia ʻi he poʻuli.
JDG 6:28 ¶ Pea ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi ʻae kau tangata ʻoe kolo, vakai, ko e feilaulauʻanga ʻo Peali kuo tulaki ki lalo, pea kuo tā hifo mo e vao tapu naʻe ofi ki ai, pea ko hono ua ʻoe pulu kuo ʻosi hono ʻatu ʻo feilaulau ʻaki ki he feilaulauʻanga ʻaia naʻe langa.
JDG 6:29 Pea naʻa nau fepehēʻaki ʻiate kimautolu, “Ko hai kuo ne fai ʻae meʻa ni?” Pea ʻi heʻenau ʻeke mo fehuʻi, naʻa nau pehē, Kuo fai ʻae meʻa ni ʻe Kitione ko e foha ʻo Soasi.
JDG 6:30 Pea pehē ai ʻe he kau tangata ʻoe kolo kia Soasi, “ʻOmi ho foha kituʻa ke tāmate ia: ko e meʻa ʻi heʻene tulaki hifo ʻae feilaulauʻanga ʻo Peali, pea ko e meʻa ʻi heʻene tā hifo ʻae vao tapu naʻe ofi ki ai.”
JDG 6:31 Pea naʻe pehē ʻe Soasi kiate kinautolu naʻe angatuʻu kiate ia, “Te mou langomakiʻi ʻa Peali? He te ne fakamoʻui ʻakimoutolu? Ko ia ʻoku langomakiʻi ʻa Peali ke tāmateʻi ia ʻi he kei pongipongi: kapau ko e ʻotua ia, ke langomakiʻi ia ʻe ia pe, koeʻuhi kuo tulaki hifo ʻe ha tokotaha ʻa hono feilaulauʻanga.”
JDG 6:32 Ko ia naʻa ne ui ia ʻi he ʻaho ko ia ko Selupeali, ʻo pehē, “Tuku ke langomakiʻi ia ʻe Peali, he kuo ne tulaki hifo hono feilaulauʻanga.”
JDG 6:33 ¶ Pea naʻe toki fakataha ai ʻae kakai Mitiane kotoa pē mo e kakai ʻAmaleki mo e fānau kotoa pē ʻoe potu hahake, ʻonau ʻalu atu, ʻo ʻapitanga ʻi he teleʻa ʻo Sesilili.
JDG 6:34 Ka naʻe hoko kia Kitione ʻae Laumālie ʻo Sihova, pea ne ifi ʻe ia ʻae meʻalea: pea naʻe fakataha ʻo muimui ʻiate ia ʻae kakai ʻApiesa.
JDG 6:35 Pea naʻe fekau ʻe ia ki Manase kotoa pē, pea naʻa nau tānaki ʻo muimui ʻiate ia foki: pea naʻe fekau ʻe ia ki ʻAseli, pea ki Sepuloni, mo Nafitalai; pea naʻa nau haʻu ke fakafetaulaki kiate kinautolu.
JDG 6:36 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Kitione ki he ʻOtua, Kapau te ke fakamoʻui ʻa ʻIsileli ʻaki hoku nima ʻo hangē ko hoʻo folofola,
JDG 6:37 Vakai, te u ʻai ʻae fulufuluʻi sipi kotoa ki he kelekele: pea kapau ʻoku ʻi he fulufuluʻi sipi pe ʻae hahau, pea mōmoa ʻae kelekele kotoa pē, te u ʻilo ai te ke fakamoʻui ʻa ʻIsileli ʻi hoku nima, ʻo hangē ko hoʻo folofola.
JDG 6:38 Pea naʻe pehē: he naʻe tuʻu pongipongi hake ia ʻi he pongipongi, ʻo tatau ʻae hahau mei he fulufuluʻi sipi, pea naʻe fonu ha ipu ʻi he vai.
JDG 6:39 Pea naʻe pehē ʻe Kitione ki he ʻOtua, ʻoua naʻa tupu ʻo lahi hoʻo houhau kiate au, pea te u lea ke tuʻo taha ni: ʻoku ou kole kiate koe tuku au ke u ʻahiʻahiʻi koe ke tuʻo taha ni ʻaki ʻae fulufuluʻi sipi: tuku ke mōmoa pe ʻae fulufuluʻi sipi, kae ʻi he kelekele kotoa pē ʻae hahau.
JDG 6:40 Pea naʻe fai ia ʻe he ʻOtua ʻi he pō ko ia: he naʻe mōmoa ʻae fulufuluʻi sipi pe, ka naʻe hahauʻia ʻae kelekele kotoa pē.
JDG 7:1 Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Selupeali, ʻaia ko Kitione, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻonau ʻapitanga fakataha ʻi he veʻe vai ʻo Haloti: pea naʻe ʻi he potu tokelau ʻae tau lahi ʻoe kakai Mitiane, ʻo ofi ki he tafungofunga ʻo Mole, ʻi he teleʻa.
JDG 7:2 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Kitione, “Ko e kakai ʻoku ʻiate koe kuo tokolahi fau, ke tuku ki honau nima ʻae kakai Mitiane, telia naʻa vikiviki ai ʻa ʻIsileli kiate au, ʻo pehē, Ko hoku nima pē ʻoʻoku kuo ne fakamoʻui au.
JDG 7:3 Pea ko eni, ke ke ʻalu, pea kalanga ʻi he telinga ʻoe kakai, ʻo pehē, ‘Ko ia fulipē ʻoku vaivai mo manavahē, ke foki ia ʻo ʻalu vave mei he moʻunga ko Kiliati.’” Pea naʻe foki ʻo ʻalu ʻae toko ua mano mo e toko ua afe ʻoe kakai; pea naʻe toe ʻae toko mano.
JDG 7:4 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Kitione, “ʻOku kei tokolahi fau ʻae kakai: ke ke ʻomi ʻakinautolu ki he vai, pea te u ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻi ai maʻau: pea ʻe pehē, ko ia ʻoku ou pehē ai kiate koe, Ko eni ia ʻe ʻalu mo koe, ko ia ia te mo ō: pea ko ia fulipē ʻoku ou pehē ai kiate koe, Ko eni ia ʻe ʻikai ʻalu mo koe, ko ia ia ʻe ʻikai te mo ō.”
JDG 7:5 Ko ia ne ʻave ʻae kakai ki he vai pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Kitione, “Ko ia fulipē ʻoku ʻemo ʻae vai ʻaki hono ʻelelo, ʻo hangē ko e ʻemo ʻae kulī, te ke tuku kehe ia: pea ʻe pehē mo ia fulipē ʻoku punou ʻo tūʻulutui ki hono tui ke inu.”
JDG 7:6 Pea ko hono lau ʻokinautolu naʻe ʻemo, ʻo ʻai honau nima ki honau ngutu, ko e kau tangata ʻe toko tolungeau: ka ko hono toe ʻoe kakai kotoa pē naʻe punou hifo ki honau tui ke inu ʻae vai.
JDG 7:7 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Kitione, “ʻI he kau tangata ʻe toko tolungeau ʻaia naʻe ʻemo te u fakamoʻui ʻakimoutolu, pea te u tukuange ʻae kakai Mitiane ki ho nima: pea tuku ʻae kakai kehe kotoa pē kenau ʻalu taki taha ki hono potu.”
JDG 7:8 Ko ia naʻe toʻo ai ʻe he kakai ʻae meʻakai ʻi honau nima, mo ʻenau meʻalea: pea ne fekau hono toe ʻo ʻIsileli ʻae tangata taki taha ki hono fale fehikitaki, kae taʻofi ʻae kau tangata ʻe toko tolungeau ko ia: pea naʻe ʻi lalo ʻiate ia ʻae tau lahi ʻo Mitiane ʻi he teleʻa.
JDG 7:9 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he pō ko ia, naʻe folofola ʻa Sihova kiate ia, “Tuʻu hake, pea ke ʻalu hifo ki [honau ]matatau; he kuo u tukuange ia ki ho nima.
JDG 7:10 Pea kapau ʻoku ke manavahē ke ʻalu hifo, mo ō mo Fiula ko ho tauhi ki he tau lahi:
JDG 7:11 Pea ke fanongo ki he meʻa ʻoku nau lau: pea hili ia ʻe mālohi ho nima ke ke ʻalu hifo ai ki he tau.” Pea naʻe ʻalu hifo ia mo Fiula ko hono tauhi ki he potu ʻituʻa ʻi he kau tangata toʻo mahafutau naʻe ʻi he tau.
JDG 7:12 Pea naʻe mafola atu ʻi he teleʻa ʻae kakai Mitiane, mo e kakai ʻAmaleki, mo e fānau kotoa pē ʻoe potu hahake ʻo hangē ko e fanga heʻe hono toko lahi: pea ko ʻenau fanga kāmeli naʻe taʻefaʻalaua, ʻo hangē ko hono lahi ʻoe ʻoneʻone ʻi he matātahi.
JDG 7:13 Pea ʻi he hoko ki ai ʻa Kitione, vakai, naʻe ʻi ai ʻae tangata naʻe fakahā ʻene misi ki hono tokoua, ʻo ne pehē, “Vakai, ne u misi ʻae misi, pea vakai, naʻe tō mai ha foʻi mā paʻale ki he tau lahi ʻo Mitiane, pea naʻe lave ia ki ha fale fehikitaki, pea holo ai, ʻo fulihi, pea naʻe holo ki lalo ʻae fale.”
JDG 7:14 Pea naʻe lea hono tokoua, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa kehe eni, ka ko e heletā ʻa Kitione ko e foha ʻo Soasi, ko e tangata ʻIsileli: he kuo tuku ki hono nima ʻe he ʻOtua ʻa Mitiane, mo e tau kotoa pē.”
JDG 7:15 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Kitione ki he fakahā ʻae misi, mo hono ʻuhinga ʻo ia, pea pehē, naʻe hū ia, pea toe liu atu ki he tau ʻa ʻIsileli, ʻo ne pehē, “Tuʻu hake he kuo tuku ʻe Sihova ki homou nima ʻae tau lahi ʻo Mitiane.”
JDG 7:16 Pea naʻa ne vahe tolu ʻae kau tangata ʻe tolungeau ki he vāhenga kongakau ʻe tolu, ʻo ne ʻai ʻae meʻalea ʻi he nima ʻoe tangata kotoa pē, mo e ngeʻesi ipu, mo e maama ʻi he loto ipu.
JDG 7:17 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Sio mai kiate au, pea faʻifaʻitaki mai: pea vakai, ʻo kau ka hoko ki he potu ʻituʻa ʻoe ʻapitanga, pea ʻe pehē, ko ia te u fai ʻeau, ʻe pehē pe hoʻomou fai.
JDG 7:18 ‌ʻO kau ka ifi ʻeau ʻae meʻalea, ʻeau mo kinautolu kotoa pē ʻoku ʻiate au, mou ifi meʻalea ʻakimoutolu foki ʻi he potu kotoa pē ʻoe ʻapitanga kotoa pē, ʻo lea pehē, ‘[Ko e heletā ]ʻa Sihova, pea mo Kitione.’”
JDG 7:19 ¶ Ko ia naʻe hoko ʻa Kitione mo e kau tangata ʻe toko teau naʻe ʻiate ia, ki he tuʻa ʻapitanga ʻi he kamataʻanga ʻoe lakanga leʻo tuʻuapō: pea kuo nau toki fakanofo ʻae kau leʻo pea naʻa nau ifi ʻae ngaahi meʻalea, pea maumau ʻae ngaahi ipu naʻe ʻi honau nima.
JDG 7:20 Pea naʻe ifi meʻalea ʻe he kongakau ʻe tolu, pea maumau ʻenau ngaahi ipu, kae puke ʻae ngaahi maama ʻi honau nima, mo e meʻalea honau nima toʻomataʻu ke ifi ʻaki: pea naʻa nau kalanga, “Ko e heletā ʻa Sihova, pea mo Kitione.”
JDG 7:21 Pea naʻa nau tuʻu ʻae tangata taki taha ʻi hono potu ʻo takatakai ʻi he ʻapitanga: pea naʻe feleleʻi ʻae tau kotoa pē, pea tangi, mo hola.
JDG 7:22 Pea naʻe ifi ʻaki ʻae meʻalea ʻe he toko tolungeau, pea naʻe fai ʻe Sihova ke ʻai ʻe he tangata kotoa pē ʻene heletā ki hono tokoua ʻi he tau kotoa pē: pea naʻe hola ʻae tau ki Pete-Sita ʻi Selelati, pea ki he potu ʻo ʻEpeli-Mihola, ʻo aʻu ki Tapati.
JDG 7:23 Pea naʻe fakataha ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli mei Nafitali, pea mei ʻAseli, pea mei Manase kotoa pē, ʻonau tuli ki he kakai Mitiane.
JDG 7:24 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Kitione ʻae kau talafekau ki he ngaahi potu kotoa pē ʻoe moʻunga ko ʻIfalemi, ʻo pehē, “Mou ʻalu hifo ʻo tauʻi ʻae kakai Mitiane pea muʻomuʻa atu ke maʻu ʻiate kinautolu ʻae ngaahi vai ʻo aʻu ki Petepala mo Sioatani.”
JDG 7:25 Pea naʻa nau fakapōpula ʻae houʻeiki ʻe toko ua ʻoe kakai Mitiane, ko Olepi mo Siipi; pea nau tāmateʻi ʻa Olepi ʻi he fungamaka ko Olepi, pea nau tāmateʻi ʻa Siipi ʻi he tataʻoʻanga uaine ʻo Siipi, ʻonau tuli ʻa Mitiane, pea naʻa nau ʻomi ʻae ʻulu ʻo Olepi mo Siipi kia Kitione, ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
JDG 8:1 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo ʻIfalemi kiate ia, “Ko e hā ʻae meʻa ni kuo ke fai, naʻe ʻikai te ke ui ʻakimautolu, ʻi hoʻo ʻalu ke tauʻi ʻae kakai Mitiane?” Pea naʻa nau lea mālohi kiate ia.
JDG 8:2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ia kuo fai ʻeau, ke fakatatau ki he meʻa kuo fai ʻekimoutolu? ʻIkai kuo lelei lahi hake ʻae tufi ʻoe toenga kālepi ʻo ʻIfalemi ʻi he ututaʻu kātoa ʻa ʻApiesa?
JDG 8:3 Kuo tukuange ʻe he ʻOtua ki homou nima ʻae ongo ʻeiki ʻo Mitiane ko Olepi mo Siipi: pea ko e hā ia te u mafai ʻeau, ke fakatatau mo kimoutolu?” Pea hili ʻene lea ko ia kiate kinautolu, naʻe ʻosi leva ʻenau ʻita kiate ia.
JDG 8:4 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Kitione ki Sioatani, pea ʻalu ki he kauvai ʻe taha, ʻa ia, mo e kau tangata ʻe toko tolungeau naʻe ʻiate ia, naʻe vaivai kae tuli pē.
JDG 8:5 Pea pehē ʻe ia ki he kau tangata ʻo Sukote, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, tuku mai ʻae ngaahi foʻi mā ki he kakai ʻoku muimui ʻiate au, he ʻoku nau vaivai, pea ʻoku ou tuli kia Sipa mo Salimuna, ko e ongo tuʻi ʻo Mitiane.”
JDG 8:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he houʻeiki ʻo Sukote, “He ʻoku ʻi ho nima ʻoʻou ʻae nima ʻo Sipa mo Salimuna koeʻuhi ke mau ʻatu ʻae mā ki hoʻo kau tau?”
JDG 8:7 Pea naʻe pehē ʻe Kitione, “Ko ia ʻi he tuku ʻe Sihova ki hoku nima ʻa Sipa mo Salimuna, te u toki haha homou kakano ʻaki ʻae ngaahi ʻakau talatala ʻoe toafa mo e talatalaʻāmoa.”
JDG 8:8 ¶ Pea naʻe ʻalu hake mei ai ia ki Penieli, ʻo ne lea tatau pe kiate kinautolu: pea naʻe tali ia ʻe he kau tangata ʻo Penieli ʻo hangē ko hono tali ia ʻe he kau tangata ʻa Sukote.
JDG 8:9 Pea naʻe lea ia ki he kau tangata ʻo Penieli, ʻo pehē, “ʻI heʻeku toe haʻu ʻi he melino, te u holoki hifo ʻae fale māʻolunga ni.”
JDG 8:10 ¶ Pea naʻe ʻi Kalikoa ʻa Sipa mo Salimuna, mo honau ngaahi tau, ko e kau tangata ʻe tokotaha mano mo e toko nima afe nai, ko hono kātoa ia naʻe toe ʻi he ngaahi tau ʻoe fānau kotoa pē ʻoe potu hahake: he naʻe tō ʻae tokotaha kilu mo e toko ua mano ʻi he kau tangata naʻe unuhi ʻae heletā.
JDG 8:11 ¶ Pe naʻe ʻalu hake ʻa Kitione ʻi he hala ʻokinautolu naʻe nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he potu hahake ki Nopa mo Sokipa, ʻo ne teʻia ʻae tau: he naʻe nofo fiemālie pē ʻae tau.
JDG 8:12 Pea ʻi he hola ʻa Sipa mo Salimuna, naʻe tuli ʻe ia ʻakinaua, ʻo ne maʻu ʻae ongo tuʻi ʻo Mitiane, ko Sipa mo Salimuna, ʻo ne veuveuki ʻa e tau kotoa.
JDG 8:13 ¶ Pea naʻe liu mai ʻa Kitione ko e foha ʻo Soasi mei he tau ʻoku teʻeki ai hopo hake ʻae laʻā.
JDG 8:14 Pea naʻa ne puke ʻae talavou ʻi he kakai ʻo Sukote, ʻo ne fehuʻi ʻiate ia: pea naʻa ne fakahā kiate ia ʻae houʻeiki ʻo Sukote, mo e kau mātuʻa ʻo ia, ʻio, ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ma toko fitu.
JDG 8:15 Pea naʻe haʻu ia ki he kau tangata ʻo Sukote, ʻo ne pehē, “Vakai kia Sipa mo Salimuna, ʻaia naʻa mou manuki ai kiate au, ʻo pehē, Ko eni, he ʻoku ʻi ho nima ʻae nima ʻo Sipa mo Salimuna, koeʻuhi ke mau ʻatu ai ha mā ki ho kau tangata ʻoku vaivai?”
JDG 8:16 Pea naʻa ne ʻave ʻae kau mātuʻa ʻoe kolo, mo e ngaahi ʻakau talatala ʻoe toafa, mo e talatalaʻāmoa, pea ne ako ʻaki ia ʻae kau tangata ʻoe kolo.
JDG 8:17 Pea naʻa ne tā ʻo holoki hifo ʻae fale māʻolunga ʻo Penieli, ʻo ne tāmateʻi ʻae kau tangata ʻoe kolo.
JDG 8:18 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ia kia Sipa mo Salimuna, “Ko e kau tangata fē ʻakinautolu naʻa mou tāmateʻi ʻi Tepoa? Pea naʻa na pehēange, Hangē ko koe, naʻe pehē pe ʻakinautolu: naʻe ngalingali tuʻi ʻakinautolu taki taha kotoa pē.”
JDG 8:19 Pea pehē ʻe ia, “Ko hoku ngaahi kāinga ʻakinautolu, ʻio, ko e ngaahi fānau ʻa ʻeku faʻē: ʻoku moʻui ʻa Sihova, ka ne mo fakamoʻui ʻakinautolu, pehē ʻe ʻikai te u tāmateʻi ʻakimoua.”
JDG 8:20 Pea pehē ʻe ia kia Sesa ko hono ʻuluaki tupu, “Tuʻu hake, ʻo tāmateʻi ʻakinaua.” Ka naʻe ʻikai unuhi ʻene heletā ʻe he tamasiʻi: he naʻe manavahē ia, koeʻuhi naʻe kei siʻi ia.
JDG 8:21 Pea naʻe pehē ʻe Sipa mo Salimuna, “Tuʻu ʻa koe, ʻo taaʻi ʻakimaua: he ʻoku hangē ko e tangata ʻoku pehē ʻene mālohi.” Pea naʻe tuʻu ʻa Kitione ʻo ne tāmateʻi ʻa Sipa mo Salimuna; ʻo ne toʻo ʻo ʻave ʻae ngaahi teunga naʻe ʻi he kia ʻo ʻena ongo kāmeli.
JDG 8:22 ¶ Pea naʻe pehē ai ʻe he kau tangata ʻo ʻIsileli kia Kitione, “Ke ke pule koe kiate kimautolu, ʻa koe mo ho foha, mo e foha ʻo ho foha: he kuo ke fakamoʻui ʻakimautolu mei he nima ʻo Mitiane.”
JDG 8:23 Pea naʻe pehē ʻe Kitione kiate kinautolu, “ʻE ʻikai te u pule kiate kimoutolu, pea ʻe ʻikai pule ʻa hoku foha kiate kimoutolu: ko Sihova ko ia ia ʻe pule kiate kimoutolu.”
JDG 8:24 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Kitione kiate kinautolu, “ʻOku ou fie fai atu ʻeku kole kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou tuku mai kiate au ʻae ngaahi mama kuo mou maʻu ʻi he vete.” (He naʻa nau ʻai ʻae hau koula, he ko e kau ʻIsimeʻeli ʻakinautolu.)
JDG 8:25 Pea naʻe pehēange ʻekinautolu, “Te mau ʻatu fiemālie pe ia.” Pea naʻa nau folahi ʻae kofu pea naʻe sī ki ai taki taha ʻe he tangata ʻae ngaahi hau mei heʻene meʻa.
JDG 8:26 Pea ko hono mamafa ʻoe ngaahi hau koula ʻaia naʻa ne kole, ko e [sikeli ]koula ʻe taha afe mo e fitungeau: ka ʻoku lau kehe ʻae ngaahi teunga, mo e ngaahi kahoa, mo e ngaahi kofu lanumoana naʻe ʻi he ongo tuʻi ʻo Mitiane, pea mo e ngaahi kahoa naʻe ʻi he kia ʻo ʻenau fanga kāmeli.
JDG 8:27 Pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻe Kitione ʻae ʻefoti pea naʻe tuku ia ki he kolo, ʻaia ko Ofila: pea naʻe ʻalu ki ai ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻo fai angahala: pea naʻe hoko ʻae meʻa ko ia ko e tauhele kia Kitione, pea ki hono fale.
JDG 8:28 ¶ Naʻe pehē ʻae fakamoʻulaloa ʻo Mitiane ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ko ia naʻe ʻikai tenau toe hiki hake honau ʻulu. Pea naʻe nofo fiemālie pe ʻae fonua ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Kitione.
JDG 8:29 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Selupeali ko e foha ʻo Soasi ʻo nofo ʻi hono fale ʻoʻona.
JDG 8:30 Pea naʻe ʻia Kitione ʻae foha ʻe toko fitungofulu naʻe tupu ʻiate ia: he naʻe tokolahi hono uaifi.
JDG 8:31 Pea naʻe fānau kiate ia ʻe he kaunanga naʻe ʻi Sikemi ʻae tama, ʻaia naʻa ne ui ko ʻApimeleki.
JDG 8:32 Pea naʻe pekia ʻa Kitione ko e foha ʻo Soasi kuo aʻu ʻa hono taʻu, pea naʻe tanu ia ʻi he faʻitoka ʻo ʻene tamai ko Soasi, ʻi Ofila ʻoe kakai ʻApiesa.
JDG 8:33 Pea kuo pekia leva ʻa Kitione naʻe hoko ʻo pehē, naʻe toe tafoki ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau muimui holi kovi kia Peali, ʻonau ʻotua ʻaki ʻa Peali-Piliti.
JDG 8:34 Pea naʻe ʻikai manatuʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻo honau ngaahi fili ʻi he potu kotoa pē.
JDG 8:35 Pea naʻe ʻikai tenau fakahā ʻae ʻofa ki he fale ʻo Selupeali, ʻaia ko Kitione, ʻo hangē ko e ngāue lelei ʻaia naʻe fakahā ʻe ia ki ʻIsileli.
JDG 9:1 Pea naʻe ʻalu ki Sikemi ʻa ʻApimeleki ko e foha ʻo Selupeali ki he kāinga ʻo ʻene faʻē, pea alea ia mo kinautolu, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he fale ʻoe tamai ʻa ʻene faʻē, ʻo pehē,
JDG 9:2 “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou lea ʻi he telinga ʻoe kau tangata ʻo Sikemi, Ko fē ia ʻoku lelei, ʻae pule kiate kimoutolu ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻo Selupeali, ko e toko fitungofulu, pe ko e pule ʻae tokotaha kiate kimoutolu? Mou manatu foki ʻoku ʻo homou hui mo homou kakano au.”
JDG 9:3 Pea naʻe lea ai ʻae kāinga ʻo ʻene faʻē ʻi he telinga ʻoe kau tangata kotoa pē ʻo Sikemi ʻi he ngaahi lea ni: pea naʻe tokanga leva honau loto ke muimui ia ʻApimeleki: he naʻa nau pehē, ko hotau kāinga ia.
JDG 9:4 Pea naʻa nau ʻatu kiate ia ʻae konga siliva ʻe fitungofulu mei he fale ʻo Peali-Piliti, ʻaia naʻe ʻave ʻe ʻApimeleki ʻo foaki ki he kau tangata kovi mo vaʻivaʻinga ʻaia naʻe muimui ʻiate ia.
JDG 9:5 Pea naʻa ne ʻalu ki he fale ʻo ʻene tamai ʻi Ofila, ʻo ne tāmateʻi hono kāinga ko e ngaahi foha ʻo Selupeali ʻe toko fitungofulu, ʻi he funga maka pe taha: ka naʻe hao ʻa Sotame ko e foha kimui ʻo Selupeali: he naʻa ne fufū ia.
JDG 9:6 Pea naʻe fakataha ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Sikemi, mo e fale kotoa ʻo Milo, pea naʻa nau ʻalu, ʻo fakanofo ʻa ʻApimeleki ke tuʻi, ʻI he malaʻe ʻoe pou ʻaia naʻe ʻi Sikemi.
JDG 9:7 ¶ Pea ʻi heʻenau tala ia kia Sotame, naʻe ʻalu ia ʻo tuʻu ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga ko Kelisimi, pea hiki hono leʻo, ʻo kalanga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻae kau tangata ʻo Sikemi, koeʻuhi ke tokanga ʻae ʻOtua kiate kimoutolu.
JDG 9:8 Naʻe ʻalu atu ʻae ngaahi ʻakau ʻi he kuonga ʻe taha ke fakanofo ha tuʻi kiate kinautolu; pea naʻa nau pehē ki he ʻolive, ‘Ke ke pule koe kiate kimautolu.’
JDG 9:9 Ka naʻe pehē ʻe he ʻolive kiate kinautolu, ‘He te u tuku ʻeku lelei ʻaʻaku ʻaia ʻoku tupu ai ʻiate au ʻenau fakaʻapaʻapa ki he ʻOtua mo e tangata, pea u ʻalu ke hoko ko e māʻolunga au ʻi he ngaahi ʻakau?’
JDG 9:10 Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi ʻakau ki he fiki, ‘Haʻu koe, ʻo pule kiate kimautolu.’
JDG 9:11 Ka naʻe pehē ʻe he fiki kiate kinautolu, ‘ʻE lelei ʻeku tuku ʻeku huʻamelie, mo ʻeku fua lelei, pea u ʻalu ke hoko au ke māʻolunga ki he ngaahi ʻakau?’
JDG 9:12 Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi ʻakau ki he vaine, ‘Haʻu koe, ʻo pule kiate kimautolu.’
JDG 9:13 Pea naʻe pehē ʻe he vaine kiate kinautolu, ‘ʻE lelei ʻeku tuku ʻeku uaine, ʻaia ʻoku ne fakafiemālie ʻae ʻOtua mo e tangata, pea u ʻalu ke hoko ke pule ki he ngaahi ʻakau?’
JDG 9:14 Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi ʻakau kotoa pē ki he talatalaʻāmoa, ‘Haʻu koe, ʻo pule kiate kimautolu.’
JDG 9:15 Pea naʻe pehē ʻe he talatalaʻāmoa ki he ngaahi ʻakau, ‘Kapau ʻoku mou fakanofo moʻoni au ko e tuʻi kiate kimoutolu, mou haʻu ʻo falala ki hoku malu: pea kapau ʻe ʻikai, tuku ke haʻu ʻae afi mei he talatalaʻāmoa ʻo fakaʻauha ʻae ngaahi sita ʻo Lepanoni.’
JDG 9:16 “Pea ko eni, kapau kuo mou fai moʻoni, mo totonu, ʻi hoʻomou fakanofo ʻa ʻApimeleki ke tuʻi, pea kapau kuo mou fai lelei kia Selupeali mo hono fale, mou fai kiate ia ʻo fakatatau ki he ngāue lelei ʻa hono nima:
JDG 9:17 (He naʻe tau ʻeku tamai maʻamoutolu, ʻo ne liʻaki moʻoni ʻene moʻui, ʻo ne fakamoʻui ai ʻakimoutolu mei he nima ʻo Mitiane:
JDG 9:18 Pea kuo mou tuʻu hake he ʻaho ni ki he fale ʻo ʻeku tamai, pea kuo mou tāmateʻi hono ngaahi foha, ko e tangata ʻe toko fitungofulu, ʻi he maka pe taha, pea kuo mou fakanofo ʻa ʻApimeleki, ko e tama ʻa ʻene kaunanga, ke tuʻi ki he kau tangata ʻo Sikemi koeʻuhi ko homou kāinga ia;)
JDG 9:19 Pea ko eni, kapau kuo mou fai moʻoni mo angatonu kia Selupeali, pea ki hono fale he ʻaho ni, mou fiefia ia ʻApimeleki, pea tuku ke vikiviki ia ʻiate kimoutolu:
JDG 9:20 Pea kapau ʻoku ʻikai, tuku ke haʻu ʻae afi meia ʻApimeleki ʻo fakaʻauha ʻae kau tangata ʻo Sikemi, mo e fale ʻo Milo; pea haʻu ʻae afi mei he kau tangata ʻo Sikemi, pea mei he fale ʻo Milo, pea fakaʻauha ʻa ʻApimeleki.”
JDG 9:21 Pea naʻe lele ʻa Sotame ʻo hola, pea ne ʻalu ki Piea, pea nofo ai, ʻi he manavahē kia ʻApimeleki ko hono tokoua.
JDG 9:22 ¶ Pea hili ʻae taʻu ʻe tolu mo ʻene pule ʻa ʻApimeleki ki ʻIsileli,
JDG 9:23 Naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻae laumālie kovi kia ʻApimeleki mo e kau tangata ʻo Sikemi: pea naʻe fai fakakākā ʻe he kau tangata ʻo Sikemi kia ʻApimeleki.
JDG 9:24 Koeʻuhi ke hoko ʻae kovi naʻe fai ki he ngaahi foha ʻe toko fitungofulu ʻo Selupeali, mo honau toto, kia ʻApimeleki ko honau tehina, ʻaia naʻa ne tāmateʻi ʻakinautolu; pea ki he kau tangata ʻo Sikemi, ʻakinautolu naʻa nau tokoni ia ʻi he tāmateʻi ʻo hono ngaahi kāinga.
JDG 9:25 Pea naʻe fakanofo ʻe he kau tangata ʻo Sikemi ʻae kau tangata ke lamasi ia ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga, pea naʻa nau kaihaʻasi mei he kakai kotoa pē naʻe ʻalu ʻi he hala ofi kiate kinautolu pea naʻe fakahā ia kia ʻApimeleki.
JDG 9:26 Pea naʻe haʻu ʻa Keali ko e foha ʻo Epeti mo hono ngaahi kāinga, ʻonau hoko ki Sikemi: pea naʻe tui kiate ia ʻae kau tangata ʻo Sikemi.
JDG 9:27 Pea naʻa nau ʻalu kituaʻā ki he ngoue, ʻo tānaki ʻenau ngoue vaine, ʻonau malakaki ʻenau ngaahi kālepi, pea fai ʻae fiefia, ʻonau hū ki he fale ʻo honau ʻotua, ʻonau kai mo inu, pea naʻa nau kapeʻi ʻa ʻApimeleki.
JDG 9:28 Pea naʻe pehē ʻe Keali ko e foha ʻo Epeti, “Ko hai ʻa ʻApimeleki, pea ko hai ʻa Sikemi, koeʻuhi ke tau tauhi ia? ʻIkai ko e foha ia ʻo Selupeali? Mo Sepuli ko ʻene matāpule? Mou tauhi ʻae kau tangata ʻo Hemoa ko e tamai ʻa Sikemi: he koeʻumaʻā ʻemau tauhi kiate ia?
JDG 9:29 ‌ʻAmusiaange ʻeau ki he ʻOtua kuo ʻi hoku lalo nima ʻae kakai ni! Pea te u toki hiki ʻa ʻApimeleki. Pea pehē ʻe ia kia ʻApimeleki, ‘Fakatokolahi hoʻo kau tau, pea ke haʻu kituaʻā.’”
JDG 9:30 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Sepuli ko e pule ʻoe kolo ki he ngaahi lea ʻa Keali ko e foha ʻo Epeti, naʻe tupu ai ʻene ʻita.
JDG 9:31 Pea naʻe fekau fakalilolilo kia ʻApimeleki, ʻo pehē, “Vakai, ko Keali ko e foha ʻo Epeti mo hono ngaahi kāinga kuo nau haʻu ki Sikemi: pea vakai, ʻoku nau teu ʻae kolo ni ko ho tauʻi:
JDG 9:32 Pea ko eni ke ke hake ʻi he poʻuli ʻa koe mo e kakai ʻoku ʻiate koe, pea toka ʻae malumu ʻi he ngoue:
JDG 9:33 Pea ʻe pehē, ʻi he hopo leva ʻae laʻā ʻapongipongi, ke ke tuʻu hake leva ʻo tauʻi ʻae kolo: pea vakai, ʻoka ʻalu atu ia mo e kakai ʻoku ʻiate ia ke tauʻi koe, te ke toki fai kiate kinautolu ʻo hangē ko e faʻa fai ʻo ho nima.”
JDG 9:34 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻApimeleki, mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻi he poʻuli, pea naʻa nau vahe fā ʻakinautolu ʻo malumu ki Sikemi.
JDG 9:35 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Keali ko e foha ʻo Epeti, ʻo ne tuʻu ʻi he hūʻanga ki he matapā ʻoe kolo: pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻApimeleki, mo e kakai naʻe ʻiate ia, mei heʻenau toka malumu.
JDG 9:36 Pea ʻi he mamata ʻa Keali ki he kakai, naʻe pehē ʻe ia kia Sepuli, “Vakai, ʻoku ʻalu hifo ʻae kakai mei he ngaahi tumutumu ʻoe moʻunga.” Pea naʻe pehē ʻe Sepuli kiate ia, “ʻOku ke mamata ki he malu ʻoe moʻunga ʻo lau ia ko e kakai.”
JDG 9:37 Pea naʻe toe lea ʻa Keali ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻalu hifo ʻae kakai ʻi he loto fonua, pea ko e kakai ʻe taha ʻoku ʻalu ange ʻo ofi ki he tafangafanga ʻo Mioninimi.”
JDG 9:38 Pea naʻe pehē ʻe Sepuli kiate ia, “Ko eni kuo ʻi fē ho ngutu, ʻaia naʻa ke lea ai, Ko hai ʻa ʻApimeleki ke tau tauhi ia? ʻIkai ko e kakai eni naʻa ke manukiʻi? Ko eni ʻoku ou kole kiate koe, ke ke ʻalu kituaʻā ʻo tauʻi ʻakinautolu.”
JDG 9:39 Pea naʻe ʻalu kituaʻā ʻa Keali ʻi he ʻao ʻoe kau tangata ʻo Sikemi, ʻo ne tau mo ʻApimeleki.
JDG 9:40 Pea naʻe tuli ia ʻe ʻApimeleki, pea naʻe hola ia mei hono ʻao, pea naʻe teʻia ʻae tokolahi mo lavea, ʻo aʻu atu ki he hūʻanga ʻoe matapā.
JDG 9:41 Pea naʻe nofo ʻa ʻApimeleki ʻi Eluma pea naʻe kapusi ʻe Sepuli ʻa Keali mo hono kāinga, ke ʻoua naʻa nau nofo ʻi Sikemi.
JDG 9:42 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻapongipongi, naʻe ʻalu ʻae kakai ki he ngoue; pea naʻa nau tala ia kia ʻApimeleki.
JDG 9:43 Pea naʻe ʻave ʻe ia ʻae kakai, ʻo ne vahe tolu kinautolu, pea toka ʻae malumu ʻi he ngoue, ʻo fakasio, pea vakai, kuo haʻu ʻae kakai kituaʻā mei he kolo; pea naʻe tuʻu hake ia kiate kinautolu, ʻo teʻia ʻakinautolu.
JDG 9:44 Pea naʻe ʻoho atu ʻa ʻApimeleki mo e kau tangata naʻe ʻiate ia, ʻonau tuʻu ʻi hūʻanga ki he matapā ʻoe kolo: pea naʻe tuli ʻe he kongakau kehe ʻe ua ki he kakai naʻe ʻi he ngoue, ʻo tāmateʻi ʻakinautolu.
JDG 9:45 Pea naʻe tauʻi ʻe ʻApimeleki ʻae kolo ʻi he ʻaho kotoa ko ia: pea naʻa ne lavaʻi ʻae kolo, ʻo tāmateʻi ʻae kakai naʻe ʻi ai, ʻo ne holoki hifo ʻae kolo, pea naʻe tūtuuʻi ia ʻaki ʻae māsima.
JDG 9:46 ¶ Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe fale tau māʻolunga ʻo Sikemi, naʻa nau hū ki he potu ʻoe fale ʻoe ʻotua ko Piliti.
JDG 9:47 Pea naʻe fakahā kia ʻApimeleki, kuo kātoa fakataha ʻae kau tangata kotoa pē ʻoe fale tau māʻolunga ʻo Sikemi.
JDG 9:48 Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻApimeleki ki he moʻunga ko Salimoni, ʻaia mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia; pea naʻe toʻo ʻe ʻApimeleki ʻae toki ʻi hono nima, ʻo ne tā hifo ʻae vaʻakau mei he ngaahi ʻakau, ʻo ne toʻo ia, ʻo ʻai ki hono uma, pea ne pehē ki he kakai naʻe ʻiate ia, Ko ia kuo mou mamata kuo u fai, mou fakatoʻotoʻo ʻo faʻifaʻitaki kiate au.
JDG 9:49 Pea naʻe fai ʻe he kakai kotoa pē ʻo tā hifo taki taha ʻae tangata ʻene vaʻakau, ʻonau muimui ʻia ʻApimeleki, ʻo fokotuʻu ia ki he potu mālohi, pea naʻe tutu ʻae potu mālohi kiate kinautolu; ko ia naʻe mate ai ʻae kau tangata ʻoe fale tau māʻolunga ʻo Sikemi foki, ko e kau tangata ʻe toko afe nai, mo e kau fefine.
JDG 9:50 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻa ʻApimeleki ki Tipesi, ʻo ne tauʻi ʻa Tipesi, pea ne lavaʻi ia.
JDG 9:51 Ka naʻe ʻi ai ʻae fale tau mālohi ʻi he loto kolo, pea naʻe hola ki ai ʻae kau tangata kotoa pē mo e kau fefine, mo kinautolu kotoa pē ʻoe kolo, ʻonau tāpuni ia kiate kinautolu, pea naʻa nau ʻalu hake ki he tuʻafale ki ʻolunga.
JDG 9:52 Pea naʻe haʻu ʻa ʻApimeleki ki he fale māʻolunga, ʻo ne tauʻi ia, pea naʻa ne ʻalu ofi ki he matapā ʻoe fale māʻolunga ke tutu ia ʻaki ʻae afi.
JDG 9:53 Pea naʻe sī hifo ʻe he fefine ha konga ʻoe maka momosi ki he ʻulu ʻo ʻApimeleki, koeʻuhi ke foa ai hono ʻulu.
JDG 9:54 Pea naʻe ui fakatoʻotoʻo ia ki he talavou ko hono hoa tau, ʻo ne pehē kiate ia, “Unuhi hoʻo heletā, ʻo tāmateʻi au, ke ʻoua naʻa pehē ʻe he kakai ʻiate au, naʻe tāmateʻi ia ʻe he fefine.” Pea naʻe tui ia ke ʻasi ʻe heʻene talavou, pea naʻa ne mate.
JDG 9:55 Pea ʻi he mamata ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli kuo mate ʻa ʻApimeleki, naʻa nau ʻalu taki taha ki hono potu.
JDG 9:56 Naʻe pehē ʻae totongi ʻe he ʻOtua kia ʻApimeleki ʻi he ngaahi angakovi ʻaia naʻa ne fai ki heʻene tamai, ʻi he tāmateʻi hono kāinga ʻe toko fitungofulu:
JDG 9:57 Pea ko e ngaahi kovi ʻae kau tangata ʻo Sikemi naʻe totongi ia ʻe he ʻOtua ki honau ʻulu: pea naʻe hoko kiate kinautolu ʻae malaʻia naʻe fakahā ʻe Sotame ko e foha ʻo Selupeali.
JDG 10:1 Pea naʻe tuʻu hake ki mui ia ʻApimeleki ʻa Tola ko e foha ʻo Pua, ko e foha ʻo Toto, ko e tangata ʻo ʻIsaka, ke ne fakamoʻui ʻa ʻIsileli; pea naʻe nofo ia ʻi Samili ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi.
JDG 10:2 Pea naʻa ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe uofulu ma tolu, pea pekia ia, pea naʻe tanu ia ʻi Samili.
JDG 10:3 ¶ Pea naʻe hoko mo ia ʻa Saili ko e tangata ʻo Kiliati, pea ne fakamaau ʻe ia ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe uofulu ma ua.
JDG 10:4 Pea naʻe toko tolungofulu hono foha naʻa nau heka ʻi he ngaahi ʻasi mui ʻe tolungofulu, pea naʻe tolungofulu ʻenau kolo, ʻaia ʻoku ui ko e ngaahi kolo ʻo Saili, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo Kiliati.
JDG 10:5 Pea naʻe pekia ʻa Saili, pea tanu ia ʻi Kamoni.
JDG 10:6 ¶ Pea naʻe toe fai kovi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻonau tauhi ʻa Peali mo ʻAsitelote, mo e ngaahi ʻotua ʻo Silia, pea mo e ngaahi ʻotua ʻo Saitoni, mo e ngaahi ʻotua ʻo Moape, mo e ngaahi ʻotua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, mo e ngaahi ʻotua ʻoe kau Filisitia, ʻonau liʻaki ʻa Sihova, pea naʻe ʻikai tenau tauhi ia.
JDG 10:7 Pea naʻe tupu ai ke vela ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli, pea ne fakatau kinautolu ki he nima ʻoe kau Filisitia, pea ki he nima ʻoe fānau ʻa ʻAmoni.
JDG 10:8 Pea naʻe hongofulu taʻu mo e taʻu ʻe valu ʻi he kuonga ko ia mo ʻenau taʻomia ʻae fānau ʻa ʻIsileli: ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli naʻe nofo ʻi he potu ki kō atu ʻi Sioatani ʻi he fonua ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia ʻoku ʻi Kiliati.
JDG 10:9 Naʻe ʻalu foki ʻae fānau ʻa ʻAmoni ʻo fokotuʻu atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ke tauʻi ʻa Siuta, pea mo Penisimani, pea mo e fale ʻo ʻIfalemi: ko ia naʻe mamahi lahi ai ʻa ʻIsileli.
JDG 10:10 Pea naʻe tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, ʻo pehē, “Kuo mau fai angahala kiate koe, ko e meʻa ʻi heʻemau liʻaki homau ʻOtua, mo ʻemau tauhi foki ʻa Peali.”
JDG 10:11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, “ʻIkai naʻaku fakamoʻui ʻakimoutolu mei he kakai ʻIsipite, pea mei he kau ʻAmoli, pea mei he fānau ʻa ʻAmoni, pea mei he kau Filisitia?
JDG 10:12 Pea naʻe taʻomia foki ʻakimoutolu ʻe he kau Saitoni, mo e kau ʻAmaleki, pea mo e kau Maoni: pea ne mou tangi kiate au, pea ne u fakamoʻui ʻakimoutolu mei honau nima.
JDG 10:13 Ka kuo mou liʻaki au ke tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe: ko ia ʻe ʻikai te u kei fakamoʻui ʻakimoutolu.
JDG 10:14 ‌ʻAlu ʻo tangi ki he ngaahi ʻotua ʻaia kuo mou fili: tuku kenau fakamoʻui ʻakimoutolu ʻi he ʻaho ʻo hoʻomou tuʻutāmaki lahi.”
JDG 10:15 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, “Kuo mau fai angahala: ke ke fai ʻe koe ʻaia ʻoku lelei kiate koe kiate kimautolu: ka ʻoku mau kole kiate koe ke ke fakamoʻui ʻakimautolu he ʻaho ni.”
JDG 10:16 Pea naʻa nau tukuange ʻiate kinautolu ʻae ngaahi ʻotua kehe naʻe ʻiate kinautolu, ʻonau tauhi ʻa Sihova: pea naʻe mamahi hono laumālie ʻi he mamahi ʻa ʻIsileli.
JDG 10:17 Pea naʻe fakakātoa fakataha ai ʻae fānau ʻa ʻAmoni, ʻonau ʻapitanga ʻi Kiliati. Pea naʻe fakakātoa fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻonau ʻapitanga ʻi Misipa.
JDG 10:18 Pea naʻe fepehēʻaki ʻe he kakai mo e houʻeiki ʻo Kiliati, “Ko hai ʻae tangata ʻe kamata ʻae tau ki he fānau ʻa ʻAmoni? ʻE hoko ia ko e ʻeiki ki he kakai kotoa pē ʻo Kiliati.”
JDG 11:1 Pea ko Sefita ko e tangata Kiliati, ko e tangata toʻa lahi, pea ko e tama ia ʻae fefine angahala: pea ko e foha ʻo Kiliati ʻa Sefita.
JDG 11:2 Pea naʻe fanauʻi ʻe he uaifi ʻo Kiliati ʻae ngaahi tama; pea naʻe tupu hake ʻae ngaahi tama ʻa hono uaifi, pea naʻa nau kapusi ʻa Sefita, ʻonau pehē kiate ia, “ʻE ʻikai te ke hoko koe ki ha meʻa ʻi he fale ʻo ʻetau tamai: he ko e tama koe ʻae fefine kehe.”
JDG 11:3 Pea naʻe hola ai ʻa Sefita mei hono ngaahi kāinga, pea nofo ia ʻi he fonua ko Topi: pea naʻe kātoa kia Sefita ʻae kau tangata launoa, ʻonau ʻalu fano mo ia.
JDG 11:4 Pea fuoloaange mo ʻene hoko ʻo pehē, naʻe te u tau ʻae fānau ʻa ʻAmoni ki ʻIsileli.
JDG 11:5 Pea ʻi he te u tau ʻae fānau ʻa ʻAmoni ki ʻIsileli, pea pehē, naʻe ʻalu ʻae kau mātuʻa ʻo Kiliati ke ʻomi ʻa Sefita mei he fonua ko Topi:
JDG 11:6 Pea naʻa nau pehē kia Sefita, “Haʻu koe, ʻo hoko ko homau ʻeikitau, koeʻuhi ketau tauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni.”
JDG 11:7 Pea naʻe pehē ʻe Sefita ki he kau mātuʻa ʻo Kiliati, “ʻIkai naʻa mou fehiʻa kiate au, pea kapusi au mei he fale ʻo ʻeku tamai? Pea ko e hā kuo mou haʻu ai kiate au ʻi hoʻomou tuʻutāmaki?”
JDG 11:8 Pea pehē ʻe he kau mātuʻa ʻo Kiliati kia Sefita, “Ko ia ʻoku mau toe kumi ni kiate koe, koeʻuhi ke tau ō, pea tauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea ke hoko ko homau ʻeiki ʻi he kakai kotoa pē ʻo Kiliati.”
JDG 11:9 Pea naʻe pehē ʻe Sefita ki he kau mātuʻa ʻo Kiliati, “Kapau ʻoku mou ʻave au ki hoku fonua ke u tauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi hoku ʻao, te u hoko moʻoni ai ko homou ʻeiki?”
JDG 11:10 Pea pehē ʻe he kau mātuʻa ʻo Kiliati kia Sefita, “Ke ʻafio ʻe Sihova kiate kitaua, ʻo kapau ʻe ʻikai te mau fai ʻo hangē ko hoʻo lea.”
JDG 11:11 Pea naʻe toki ʻalu ʻa Sefita mo e kau mātuʻa ʻo Kiliati, pea fakanofo ia ʻe he kakai ko e pule mo e ʻeikitau kiate kinautolu: pea naʻe fai ʻe Sefita ʻene ngaahi lea kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Misipa.
JDG 11:12 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Sefita ʻae kau talafekau ki he tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, ʻo pehē, “Ko e hā haʻo kau kiate au koeʻuhi kuo ke haʻu ai ke tauʻi au ʻi hoku fonua?”
JDG 11:13 Pea naʻe lea ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ki he kau talafekau ʻa Sefita, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he faʻaoa ʻe ʻIsileli hoku fonua, ʻi heʻenau haʻu mei ʻIsipite, mei ʻAlanoni ʻo aʻu ki Sapoki, pea hoko ki Sioatani: ko ia ke ke toe tuku mai fiemālie pē ʻae ngaahi fonua ko ia.”
JDG 11:14 Pea naʻe toe fekau ʻe Sefita ʻae kau talafekau ki he tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni:
JDG 11:15 Pea ne pehē kiate ia, ʻoku pehē ʻe Sefita, “Naʻe ʻikai faʻaoa ʻe ʻIsileli ʻae fonua ʻo Moape, pe ko e fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni:
JDG 11:16 Ka ʻi he ʻalu hake ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, pea fononga ʻo ʻasi ʻi he toafa mo e tahi Kulokula, pea hoko ki Ketesi;
JDG 11:17 Naʻe fekau ai ʻe ʻIsileli ki he tuʻi ʻo ʻItomi, ʻo pehē, ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu ʻi ho fonua: ka naʻe ʻikai tokanga ki ai ʻae tuʻi ʻo ʻItomi. Pea naʻe pehē pe ʻenau fekau ki he tuʻi ʻo Moape: ka naʻe ʻikai loto ia ki ai: pea naʻe nofo pe ʻa ʻIsileli ʻi Ketesi.
JDG 11:18 Naʻa nau ʻalu ai pe ʻi he toafa, pea foliaki ʻae fonua ko ʻItomi, pea mo e fonua ʻo Moape, ʻonau hoko ʻo ofi ki he fonua ʻo Moape ʻi he potu hopoʻangalaʻā, pea ʻapitanga ʻi he potu ʻe taha ʻo ʻAlanoni, ka naʻe ʻikai hoko ki loto ʻi he veʻe fonua ʻo Moape: he ko e ngataʻanga ʻo Moape ʻa ʻAlanoni.
JDG 11:19 Pea naʻe fekau ʻe ʻIsileli ʻae kau talafekau kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ko e tuʻi ʻo Hesiponi: pea naʻe pehē ʻe ʻIsileli kiate ia, ʻOku mau kole kiate koe, ke ke tuku ke mau ʻalu atu ʻi ho fonua ki hoku potu.
JDG 11:20 Ka naʻe ʻikai tui ʻa Sihoni ke tuku ʻa ʻIsileli ke ʻalu ʻi hono fonua: ka naʻe tānaki ʻe Sihoni hono kakai kotoa pē ʻo ʻapitanga ʻi Sehasi, ke tauʻi ʻa ʻIsileli.
JDG 11:21 Pea naʻe tukuange ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻa Sihoni mo hono kakai kotoa pē ki he nima ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau taaʻi ʻakinautolu: pea naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻae fonua kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, ko e kakai ʻoe fonua.
JDG 11:22 Pea naʻa nau maʻu ʻae ngaahi fonua kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, mei ʻAlanoni ʻo aʻu atu ki Sapoki, pea mei he toafa ʻo hoko ki Sioatani.
JDG 11:23 Ko ia ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli kuo ne kapusi ʻae kakai ʻAmoni, mei he ʻao ʻo hono kakai ko ʻIsileli, pea ʻoku lelei ke ke maʻu ia ʻe koe?
JDG 11:24 ‌ʻIkai te ke maʻu ʻaia ʻoku foaki ʻe Kimosi ko ho ʻotua kiate koe? Ko ia ko kinautolu kotoa pē ʻe kapusi ʻe Sihova ko homau ʻOtua mei homau ʻao, ko kinautolu te mau maʻu.
JDG 11:25 Pea ko eni, ʻoku ke lelei hake koe ʻia Pelaki ko e foha ʻo Sipoa ko e tuʻi ʻo Moape? Naʻe fekuki ia mo ʻIsileli pe ʻikai? Pe naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli?
JDG 11:26 Naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi Hesiponi mo hono ngaahi kolo, pea ʻi ʻAloeli mo hono ngaahi kolo, pea ʻi he ngaahi kolo ʻoku tuʻu ʻi hono ngaahi ngataʻanga ʻoe fonua ʻo ʻAlanoni, ʻi he taʻu ʻe tolungeau? Ko e hā naʻe ʻikai te mou toe maʻu ʻakinautolu ʻi he ngaahi kuonga ko ia?
JDG 11:27 Ko ia naʻe ʻikai te u fai angahala kiate koe, ka ʻoku ke fai kovi kiate au ʻi hoʻo fie tauʻi au: ko Sihova ko e fakamaau, ke fakamaau ʻe ia he ʻaho ni koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli mo e fānau ʻa ʻAmoni.”
JDG 11:28 Ka naʻe ʻikai tokanga ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ki he ngaahi lea ʻa Sefita, ʻaia naʻa ne fekau kiate ia.
JDG 11:29 ¶ Pea naʻe hoko ʻae Laumālie ʻo Sihova kia Sefita, pea naʻe ʻalu atu ia ʻi Kiliati, mo Manase, pea ʻalu atu ʻi Misipa ʻo Kiliati, pea ʻalu ʻi Misipa ʻo Kiliati ʻo hoko atu ki he fānau ʻa ʻAmoni.
JDG 11:30 Pea naʻe lea ʻa Sefita ʻaki ʻae fuakava kia Sihova, ʻo ne pehē, “Kapau te ke tukuange moʻoni ʻae fānau ʻa ʻAmoni ki hoku nima,
JDG 11:31 pea ʻe pehē, ko ia ʻe hū kituʻa mei he matapā ʻo hoku fale ke fakafetaulaki kiate au ʻi heʻeku liu mai ʻi he fiemālie mei he fānau ʻa ʻAmoni, ʻe ʻa Sihova moʻoni ia, pea te u ʻatu ia ko e feilaulau tutu.”
JDG 11:32 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻa Sefita ki he fānau ʻa ʻAmoni ke tauʻi ʻakinautolu: pea naʻe tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ki hono nima.
JDG 11:33 Pea ne taaʻi ʻakinautolu mei ʻAloeli, ʻo hoko atu ki Minite, ko e kolo ʻe uofulu, ʻo aʻu atu ki he toafa ʻoe ngoue vaine, ʻi he tā lahi ʻaupito. Pea naʻe pehē hono fakavaivai ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
JDG 11:34 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Sefita ki hono fale ʻi Misipi, pea vakai, naʻe haʻu kituʻa hono ʻofefine mo e ngaahi kihiʻi lali tatangi mo e meʻe ke fakafetaulaki kiate ia: pea ko hono ʻofefine pe taha ia; naʻe ʻikai hano foha pe ʻofefine ka ko ia pe.
JDG 11:35 Pea ʻi heʻene mamata kiate ia, naʻa ne haehae hono kofu, ʻo ne pehē, “ʻOiauē, hoku ʻofefine! Kuo ke fakavaivai ʻaupito au, ko e tokotaha koe ʻokinautolu ʻoku fakamamahi kiate au: he kuo faai hoku ngutu kia Sihova, pea ʻoku ʻikai te u faʻa foki kimui.”
JDG 11:36 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻA ʻeku tamai, kapau kuo ke lea ʻaki ho ngutu kia Sihova, ke ke fai kiate au ʻo hangē ko ia kuo haʻu mei ho ngutu; he kuo fai ʻe Sihova ʻae totongi maʻau ki ho ngaahi fili, ʻio, ʻae fānau ʻa ʻAmoni.”
JDG 11:37 Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamai, “Tuku ke fai ʻae meʻa ni koeʻuhi ko au: tuku au ʻi he māhina ʻe ua, ke u feʻaluʻaki ʻi he ngaahi moʻunga ʻo tēngihia hoku tāupoʻou, ʻeau mo hoku kau fefine.”
JDG 11:38 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻAlu.” Pea naʻa ne fekau ia ke ʻalu ʻi he māhina ʻe ua: pea ʻalu ia mo hono kau fefine, ʻo tēngihia hono tāupoʻou ʻi he ngaahi moʻunga.
JDG 11:39 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe māhina ʻe ua, naʻe pehē, naʻe liu mai ia ki heʻene tamai, pea naʻa ne fai kiate ia ʻo fakatatau ki heʻene fuakava naʻa ne fai: pea naʻe ʻikai te ne ʻilo ha tangata.
JDG 11:40 Pea naʻe fai maʻu ʻae anga ko ia ʻi ʻIsileli, ʻi he ʻalu ʻae ngaahi ʻofefine ʻi ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻe fā ʻi he taʻu kotoa pē tukufakaholo ke tēngihia ʻae ʻofefine ʻo Sefita ko e tangata Kiliati.
JDG 12:1 Pea naʻe fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kau tangata ʻo ʻIfalemi, ʻonau ʻalu atu ki he potu tokelau, ʻonau pehē kia Sefita, “Ko e hā naʻa ke ʻalu ai ki he fānau ʻa ʻAmoni ke tau, ka naʻe ʻikai te ke ui kimautolu ke tau ō mo koe? Te mau tutu ho fale ʻi ʻolunga ʻiate koe.”
JDG 12:2 Pea naʻe pehē ʻe Sefita kiate kinautolu, “Ko au mo hoku kakai naʻa mau fekeʻikeʻi lahi mo e fānau ʻa ʻAmoni; pea ʻi heʻeku ui ʻakimoutolu naʻe ʻikai te mou fakamoʻui au mei honau nima.
JDG 12:3 Pea ʻi heʻeku mamata naʻe ʻikai te mou fakamoʻui au, naʻaku ʻai ʻeku moʻui ki hoku nima, pea u ʻalu atu ʻo tuʻu hake ki he fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻe tuku mai ʻakinautolu ʻe Sihova ki hoku nima: ko ia ko e hā kuo mou haʻu ai he ʻaho ni, ke tau kiate au?”
JDG 12:4 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Sefita ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Kiliati, pea naʻa ne tauʻi ʻa ʻIfalemi: pea naʻe teʻia ʻe he kau tangata ʻo Kiliati ʻa ʻIfalemi, ko e meʻa ʻi heʻenau pehē, “Ko e kau hola mei ʻIfalemi ʻakimoutolu ʻae kau Kiliati, pea mei he kakai Manase.”
JDG 12:5 Pea tomuʻa maʻu ʻae ngaahi aʻaʻanga ʻo Sioatani ʻe he kakai Kiliati ʻi he kakai ʻIfalemi: pea naʻe pehē, ʻi he lau ʻe he kau ʻIfalemi ko ia kuo hao, ʻo pehē, Tuku au ke u ʻalu ki he kauvai; naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo Kiliati ki ai, “Ko e tangata ʻIfalemi koe?” Kapau naʻa ne pehē, “ʻIkai:”
JDG 12:6 Naʻa nau pehē kiate ia, “Ke ke pehē mai Sihipoleti:’ Ka naʻa ne pehē, Sipoleti: he naʻe ʻikai te ne faʻa lea ʻaki ia ke totonu: Pea naʻa nau ʻave ia, ʻo tāmateʻi ia ʻi he aʻaʻanga ʻo Sioatani: pea naʻe tō ai ʻi he kuonga ko ia ʻae kau tangata ʻIfalemi ʻe toko ua mano mo e toko ua afe.
JDG 12:7 Pea naʻe fakamaau ʻa ʻIsileli ʻe Sefita ʻi he taʻu ʻe ono. Pea naʻe toki pekia ʻa Sefita ko e tangata Kiliati, pea naʻe tanu ia ʻi he kolo ʻe taha ʻi Kiliati.
JDG 12:8 ¶ Pea naʻe hoko mo ia ʻa Ipisani mei Petelihema ʻi he fakamaauʻi ʻa ʻIsileli.
JDG 12:9 Pea naʻe toko tolungofulu hono ngaahi foha mo toko tolungofulu hono ʻofefine ʻaia naʻa ne fekau atu ki he mamaʻo, ʻo ne ʻomi ʻae ngaahi ʻofefine ʻe toko tolungofulu mei he mamaʻo ki hono ngaahi foha. Pea naʻa ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe fitu.
JDG 12:10 Pea naʻe toki pekia ai ʻa Ipisani, pea naʻe tanu ia ʻi Petelihema.
JDG 12:11 Pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻEloni, ko e tangata Sepuloni, ʻo ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli; pea ne fakamaau ʻe ia ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe hongofulu.
JDG 12:12 Pea naʻe pekia ʻa ʻEloni ko e tangata Sepuloni, pea naʻe tanu ia ʻi ʻAsaloni ʻi he fonua ʻo Sepuloni.
JDG 12:13 ¶ Pea naʻe hoko mo ia, ʻae fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻe ʻApitoni ko e foha ʻo Ileli ko e tangata ʻo Pilatoni.
JDG 12:14 Pea naʻe toko fāngofulu hono foha, pea toko tolungofulu hono ʻilamutu, naʻe faʻa heka ʻi he ʻasi mui ʻe fitungofulu: pea naʻe fakamaau ʻe ia ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe valu.
JDG 12:15 Pea naʻe pekia ʻa ʻApitoni ko e foha ʻo Ileli, ko e tangata Pilatoni, pea naʻe fai ia ʻi Pilatoni ʻi he fonua ʻo ʻIfalemi, ʻi he moʻunga ʻoe kau ʻAmaleki.
JDG 13:1 Pea naʻe toe fakalahi ʻae fai kovi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻe tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ki he nima ʻoe kakai Filisitia ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
JDG 13:2 ¶ Pea naʻe ai ʻae tangata ʻo Sola, ʻi he faʻahinga ʻo Tani ko Manoa hono hingoa; pea naʻe paʻa ʻa hono uaifi, ʻo ʻikai fānau.
JDG 13:3 Pea naʻe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ki he fefine, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko eni, vakai, ʻoku ke paʻa, ʻoku ʻikai te ke fānau: ka te ke feitama, pea fanauʻi ʻae tama.
JDG 13:4 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke vakai, pea ʻoua naʻa ke inu uaine pe ha inu mālohi, pea ʻoua naʻa ke kai ha meʻa taʻemaʻa:
JDG 13:5 Vakai, te ke feitama koe, pea fanauʻi ʻae tama pea ʻoua naʻa ʻai ha tele ki hono ʻulu koeʻuhi ke hoko ia ko e taha fakamavahe ia ki he ʻOtua mei he manāva: pea ʻe kamata ʻe ia ke fakamoʻui ʻa ʻIsileli mei he nima ʻoe kau Filisitia.”
JDG 13:6 ¶ Pea naʻe haʻu ai ʻae fefine ʻo tala ki hono husepāniti, ʻo pehē, “Naʻe haʻu ʻae tangata ʻae ʻOtua kiate au, pea naʻe tatau hono mata mo e mata ʻoe ʻāngelo ʻae ʻOtua, naʻe fakamanavahē: ka naʻe ʻikai te u fehuʻi pe ne haʻu mei fē ia, pea naʻe ʻikai te ne tala mai hono hingoa:
JDG 13:7 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate au, Vakai, te ke feitama, pea fanauʻi ʻae tama; pea ko eni, ʻoua naʻa ke inu uaine pe ha inu mālohi, pea ʻoua naʻa ke kai ha meʻa taʻemaʻa: koeʻuhi ʻe fakamavahe ʻae tama ki he ʻOtua mei he manāva ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene pekia.”
JDG 13:8 ¶ Pea naʻe toki kole fakamātoato ʻe Manoa kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE hoku ʻEiki, ke ke tuku ke toe haʻu ʻae tangata ʻae ʻOtua ʻaia naʻa ke fekau kiate kimaua, pea ako kiate kimaua ʻaia te ma fai ki he tamasiʻi ʻaia ʻe fanauʻi.”
JDG 13:9 Pea naʻe ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae leʻo ʻo Manoa; pea naʻe toe haʻu ʻae ʻāngelo ʻae ʻOtua ki he fefine ʻi heʻene nofo ʻi he ngoue: ka naʻe ʻikai ʻiate ia ʻa Manoa.
JDG 13:10 Pea naʻe fakatoʻotoʻo ʻe he fefine pea lele ʻo fakahā ki hono husepāniti, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, kuo fakahā kiate au ʻae tangata, ʻaia naʻe haʻu kiate au ʻi he ʻaho ʻe taha.”
JDG 13:11 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Manoa, pea ʻalu mo hono uaifi, ʻo na hoko atu ki he tangata, pea ne pehē kiate ia, “Ko koe ʻae tangata naʻe lea ki he fefine?” Pea pehē ʻe ia, “Ko au.”
JDG 13:12 Pea naʻe pehē ʻe Manoa, “Ko eni ke fakatonutonu hoʻo ngaahi lea. ʻE fēfē ʻema ngaohi ʻae tamasiʻi, pea ko e hā te ma fai kiate ia?”
JDG 13:13 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Manoa, “Ke tokanga ʻae fefine ki he ngaahi meʻa kotoa pē naʻaku tala kiate ia.
JDG 13:14 Ke ʻoua naʻa kai ʻe ia ha meʻa ʻe taha ʻoku tupu ʻi he vaine, pea ʻoua naʻa tuku ia ke inu uaine, pe ha inu mālohi, pe kai ha meʻa ʻe taha ʻoku taʻemaʻa: ke tokanga ia ki he meʻa kotoa pē naʻaku fekau kiate ia.”
JDG 13:15 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki he ʻāngelo ʻa Sihova, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke ma taʻofi koe, kaeʻoua ke ma teu maʻau ha ʻuhikiʻi manu.”
JDG 13:16 Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Manoa, “Neongo ʻa hoʻo taʻofi au, ka ʻe ʻikai te u kai ʻi hoʻo mā: pea kapau ʻoku ke fie ʻatu ha feilaulau tutu, ʻoku totonu ke ke ʻatu ia kia Sihova.” He naʻe ʻikai ʻilo ʻe Manoa ko e ʻāngelo ia ʻa Sihova.
JDG 13:17 Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki he ʻāngelo ʻa Sihova, “Ko hai ho hingoa, koeʻuhi ʻoka hoko hono fakamoʻoni ʻo hoʻo ngaahi lea ke mau fakaongolelei koe?”
JDG 13:18 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa, kae ʻosi ʻoku fufū ia?”
JDG 13:19 Pea naʻe ʻomi ʻe Manoa ʻae ʻuhikiʻi manu mo e feilaulau meʻakai, pea ne ʻatu ia kia Sihova ʻi he funga maka pea naʻe fai meʻa fakaofo ʻe he ʻāngelo pea naʻe mamata ki ai ʻa Manoa mo hono uaifi.
JDG 13:20 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻalu hake ki langi ʻae ulo afi mei he funga feilaulauʻanga, naʻe hāʻele hake ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he ulo afi mei he funga feilaulauʻanga. Pea naʻe mamata ki ai ʻa Manoa mo hono uaifi, pea naʻa na tō ki hona mata ki he kelekele.
JDG 13:21 Ka naʻe ʻikai toe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kia Manoa pē ki hono uaifi. Pea naʻe toki ʻilo ai ʻe Manoa ko e ʻāngelo ia ʻa Sihova.
JDG 13:22 Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki hono uaifi, “Ko e moʻoni te ta mate, koeʻuhi kuo ta mamata ki he ʻOtua.”
JDG 13:23 Ka naʻe lea hono uaifi kiate ia, “Ka ne finangalo ʻa Sihova ke tāmateʻi ʻakitaua, pehē ne ʻikai maʻu ʻe ia ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau meʻakai ʻi hota nima, pea ʻe ʻikai foki te ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kiate kitaua, pea ʻe ʻikai foki te ne fai ha ngaahi tala pehē kiate kitaua ʻi he kuonga pehē.”
JDG 13:24 ¶ Pea naʻe fānau ʻe he fefine ʻae tama, pea naʻe ui hono hingoa ko Samisoni: pea naʻe tupu pe ʻae tama, pea tāpuakiʻi ia ʻe Sihova.
JDG 13:25 Pea naʻe kamata ueʻi ia ʻe he Laumālie ʻo Sihova ʻi he kuonga niʻihi ʻi he ʻapitanga ʻo Tani ʻi he vahaʻa ʻo Sola mo Esitaoli.
JDG 14:1 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Samisoni ki Timinate, ʻo ne mamata ʻi Timinate ki ha fefine ʻi he ngaahi ʻofefine ʻoe kau Filisitia.
JDG 14:2 Pea naʻe haʻu ia, ʻo tala ki heʻene tamai mo ʻene faʻē, ʻo ne pehē, “Kuo u mamata ʻi Timinate ki he fefine ʻi he ngaahi ʻofefine ʻoe kau Filisitia pea ko eni, ke mo maʻu ia moʻoku ke ma mali.”
JDG 14:3 Pea naʻe pehē ai ʻe heʻene tamai mo ʻene faʻē kiate ia, “ʻOku ʻikai koā ha fefine ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo ho kāinga, pe ʻi hoku kakai kotoa pē, kuo ke ʻalu ai ke fili ha uaifi mei he kakai Filisitia taʻekamu?” Pea naʻe pehē ʻe Samisoni ki heʻene tamai, “Ke ke maʻu ia moʻoku he ʻoku lelei ia kiate au.”
JDG 14:4 Ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe heʻene tamai mo ʻene faʻē naʻe ueʻi ia ʻe Sihova, koeʻuhi ke ne ʻilo ai ha meʻa ke tauheleʻi ʻae kau Filisitia: he naʻe pule ʻae kau Filisitia ʻi he kuonga ko ia ki ʻIsileli.
JDG 14:5 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Samisoni, mo ʻene tamai mo ʻene faʻē, ki Timinate, pea nau hoko ki he ngaahi ngoue vaine ʻi Timinate: pea vakai, naʻa ne fetaulaki mo e laione mui ʻaia naʻe ʻoho ngungulu ange kiate ia.
JDG 14:6 Pea naʻe hoko mālohi lahi ʻae Laumālie ʻo Sihova kiate ia, pea ne haehae [ʻae laione ]ʻo hangē ko ʻene haehae ʻae ʻuhikiʻi kosi, pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻi hono nima: ka naʻe ʻikai te ne fakahā ki heʻene tamai pē ko ʻene faʻē, ʻaia kuo ne fai.
JDG 14:7 Pea naʻe ʻalu hifo ia, pea alea ia mo e fefine: pea naʻe fiemālie lahi ʻa Samisoni ʻiate ia.
JDG 14:8 ¶ Pea hili ʻae ngaahi ʻaho niʻihi, naʻe toe liu mai ia ke ne maʻu ia, pea afe ia mei he hala ke mamata ki he ʻangaʻanga ʻoe laione: pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae fuifui pi mo e hone ʻi he ʻangaʻanga ʻoe laione.
JDG 14:9 Pea naʻe toʻo ʻe ia mei ai ki hono nima, pea ʻalu pe mo kai, pe haʻu ia ki heʻene tamai mo ʻene faʻē, pea ne ʻatu kiate kinaua, pea ne na kai: ka naʻe ʻikai te ne tala kiate kinaua kuo ne toʻo ʻae hone mei he ʻangaʻanga ʻoe laione.
JDG 14:10 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻene tamai ki he fefine: pea naʻe fai ʻi ai ʻe Samisoni ʻae kātoanga: he naʻe pehē pe ʻae anga ʻoe kau talavou.
JDG 14:11 Pea ʻi heʻenau mamata kiate ia, pea pehē, naʻa nau ʻomi ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu ko ʻene kaumeʻa.
JDG 14:12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Samisoni kiate kinautolu, “Ko eni, te u tuku atu ʻae lea ʻoku fufū hono ʻuhinga kiate kimoutolu: kapau te mou fakahā moʻoni ia kiate au ʻi hono ʻaho fitu ʻoe kātoanga, ʻo ʻilo ia, te u ʻatu kiate kimoutolu ʻae kofu loto ʻe tolungofulu mo e kofu ki he sino kotoa ʻe tolungofulu.
JDG 14:13 Pea kapau ʻe ʻikai te mou faʻa fakahā ia kiate au, te mou tuku mai kiate au ʻae kofu loto ʻe tolungofulu, mo e kofu kotoa ʻe tolungofulu. Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Tuku mai hoʻo lea ʻoku ʻuhinga fufū, koeʻuhi ke mau fanongo ki ai.”
JDG 14:14 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Naʻe tupu ʻae meʻakai mei he ʻuakai, pea naʻe tupu mei he mālohi ʻae meʻa melie.” Pea naʻe ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu mo e ʻikai tenau faʻa fakaʻuhingaʻi ʻae lea.
JDG 14:15 Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, naʻe pehē, naʻa nau tala ki he uaifi ʻo Samisoni, ʻo pehē, “Fakakolekole ki ho husepāniti, koeʻuhi ke ne fakahā kiate kimautolu ʻae lea, telia naʻa mau tutu koe mo e fale ʻo hoʻo tamai ʻaki ʻae afi: he kuo mou talia ʻakimautolu ke toe toʻo pe ʻemau meʻa? ʻIkai ʻoku pehē?”
JDG 14:16 Pea naʻe tangi ʻae uaifi ʻo Samisoni ʻi hono ʻao, ʻo ne pehē, “ʻOku ke fehiʻa pe kiate au, pea ʻoku ʻikai te ke ʻofa kiate au: kuo ke tuku atu ʻae lea ki he fānau ʻa hoku kakai, pea ʻoku teʻeki ai te ke tala ia kiate au.” Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Vakai, naʻe ʻikai te u tala ia ki heʻeku tamai mo ʻeku faʻē, pea ʻe lelei ʻeku tala ia kiate koe?”
JDG 14:17 Pea naʻe tangi pe ia ʻi hono ʻao, ʻi hono toenga ʻaho ʻo ʻenau kātoanga: pea hoko ki hono fitu ʻoe ʻaho, pea pehē, naʻa ne tala ia kiate ia, he naʻe fakafiu fakamamahi ia kiate ia: pea naʻe fakahā ʻe ia ʻae lea mo hono ʻuhinga fufū ki he fānau ʻa hono kakai.
JDG 14:18 Pea lea kiate ia ʻe he kau tangata ʻoe kolo ʻi hono fitu ʻoe ʻaho, ʻi he teʻeki ai tō ʻae laʻā, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku melie lahi ʻi he honi? Pea ko e hā ʻoku mālohi hake ʻi he laione?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ne taʻeʻoua hoʻomou keli mo ʻeku pulu fefine, pehē ne ʻikai te mou ʻilo ʻeku lea mo hono ʻuhinga fufū.”
JDG 14:19 ¶ Pea naʻe hoko mālohi ʻae Laumālie ʻo Sihova kiate ia, pea ʻalu hifo ia ki ʻAsikeloni, ʻo ne tāmateʻi ʻae kau tangata ʻiate kinautolu ʻe toko tolungofulu, pea naʻe toʻo ʻe ia honau ngaahi kofu, ʻo ʻatu ʻae ngaahi kofu kiate kinautolu naʻe fakahā ʻene lea fufū. Pea naʻe tupu ai ʻene ʻita, pea ʻalu hake ai ia ki he fale ʻo ʻene tamai.
JDG 14:20 Ka naʻe ʻatu ʻae uaifi ʻo Samisoni ki heʻene kaumeʻa, ʻaia naʻa ne faʻaki ki ai ko hono kāinga.
JDG 15:1 Pea fuoloa siʻi ange naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ututaʻu ʻoe uite, naʻe ʻaʻahi ʻe Samisoni ki hono uaifi ʻaki ʻae ʻuhikiʻi kosi: pea naʻe pehē ʻe ia, “Ke u ʻalu atu ki loto fale ki hoku uaifi.” Ka naʻe taʻofi ia ʻe he tamai ʻoe fefine ʻo ʻikai tuku ke ʻalu kiate ia.
JDG 15:2 Pea pehē ʻe heʻene tamai, “Naʻaku pehē moʻoni ʻeau kuo ke fehiʻa ʻaupito kiate ia ko ia naʻaku foaki ai ia ki ho kaumeʻa: ʻikai ʻoku hoihoifua hono tehina ʻiate ia?” ʻOku ou kole kiate koe, ke ke maʻu ia, ko hono fetongi.
JDG 15:3 ¶ Pea pehē ʻe Samisoni kiate kinautolu, “Ko eni, te u taʻehalaia ʻi he kakai Filisitia, ka te u fai ʻae meʻa fakamamahi kiate kinautolu.”
JDG 15:4 Pea naʻe ʻalu ʻa Samisoni ʻo ne tauheleʻi ʻae fanga fokisi ʻe tolungeau, pea toʻo ʻe ia ʻae ngaahi tūhulu, ʻo ne noʻotaki ʻae iku ki he iku, pea ne ʻai ʻae tūhulu ʻi loto ʻi he ongo iku.
JDG 15:5 Pea hili ʻene tutu ʻae tūhulu ʻaki ʻae afi, naʻe tuku ʻe ia ʻae fanga fokisi ke ʻalu ki he uite tuʻu ʻoe kau Filisitia, pea naʻe vela ʻo ʻosi ai ʻae ngaahi ū uite, pea mo e ngaahi uite naʻe tuʻu, mo e ngoue vaine mo e ʻolive.
JDG 15:6 ¶ Pea pehē ai ʻe he kau Filisitia, “Ko hai ia kuo ne fai ʻae meʻa ni?” Pea naʻa nau pehēange ko Samisoni, ko e foha ʻi he fono ki he tangata Timinate, ko e meʻa ʻi heʻene toʻo hono uaifi, ʻo ne foaki ia ki heʻene kaumeʻa. Pea naʻe ʻalu hake ʻae kau Filisitia, ʻonau tutu ʻae fefine mo ʻene tamai ʻaki ʻae afi.
JDG 15:7 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Samisoni kiate kinautolu, “Kuo mou fai ʻae meʻa ni, ka te u totongi kiate kimoutolu, pea hili ia pea u tuku.”
JDG 15:8 Pea naʻa ne taaʻi ʻakinautolu ʻi he ʻakahi mo e malamalaki ʻi he tāmateʻi lahi: pea naʻe ʻalu hifo ia ʻo nofo ʻi he tumutumu ʻoe makatuʻu ko ʻEtami.
JDG 15:9 ¶ Pea naʻe toki ʻalu hake ai ʻae kakai Filisitia, ʻo ʻapitanga ʻi Siuta, ʻonau nofo mafola atu ʻi Lī.
JDG 15:10 Pea pehē ʻe he kau tangata ʻo Siuta, “Ko e hā kuo mou haʻu pehē ai kiate kimautolu?” Pea naʻa nau talaange, “Kuo mau haʻu ke haʻi ʻa Samisoni, ke fai kiate ia ʻo hangē ko ʻene fai kiate kimautolu.”
JDG 15:11 Pea naʻe ʻalu ai ʻae kau tangata ʻo Siuta ʻe toko tolu afe ki he tumutumu ʻoe makatuʻu ko ʻEtami, ʻonau pehē kia Samisoni, “ʻOku ʻikai te ke ʻilo ko e kau pule kiate kitautolu ʻae kakai Filisitia? Ko e hā ʻae meʻa ni kuo ke fai kiate kinautolu?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Hangē ko ʻenau fai kiate au, kuo pehē pe ʻeku fai ange kiate kinautolu.”
JDG 15:12 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Kuo mau haʻu ke haʻi koe, koeʻuhi ke mau ʻatu koe ki he nima ʻoe kakai Filisitia.” Pea pehē ʻe Samisoni kiate kinautolu, “Fuakava mai kiate au, ʻe ʻikai te mou taaʻi au ʻekimoutolu.”
JDG 15:13 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “ʻIkai; ka te mau haʻi koe ke maʻu, ʻo ʻatu koe ki honau nima: ka ko e moʻoni ʻe ʻikai te mau tāmateʻi koe.” Pea naʻa nau haʻi ʻa Samisoni ʻaki ʻae maea foʻou ʻe ua ʻonau ʻomi ia ki he funga makatuʻu.
JDG 15:14 Pea ʻi heʻene hoko ki Lī, naʻe kaila sipi kiate ia ʻae kau Filisitia: pea naʻe hoko mālohi ʻaupito ʻae Laumālie ʻo Sihova kiate ia, pea hoko ʻae maea naʻe ʻi hono nima ʻo hangē ha vavae kuo vela ʻi he afi, pea naʻe homo leva ia mei hono nima.
JDG 15:15 Pea naʻa ne maʻu ʻae hui kouʻahe foʻou ʻoe ʻasi, pea ne mafao atu ʻo toʻo ia ʻi hono nima, ʻo ne tāmateʻi ʻaki ia ʻae kau tangata ʻe toko afe.
JDG 15:16 Pea naʻe pehē ʻe Samisoni, “Ko e hui kouʻahe ʻoe ʻasi, ʻio, ko e hui kouʻahe ʻoe ʻasi kuo u tāmateʻi ʻaki ʻae kau tangata ʻe toko afe, pea ʻoku fokotuʻu tuʻunga ʻakinautolu.”
JDG 15:17 Pea hili ʻene lea, pea pehē, naʻa ne liʻaki ʻae hui kouʻahe mei hono nima, pea ui ʻae potu ko ia ko Lama i Lī.
JDG 15:18 ¶ Pea naʻa ne hoko ʻo fieinua lahi, pea naʻe hū ia kia Sihova, ʻo pehē, “Kuo ke tuku ʻae fakamoʻui lahi ni ki he nima ʻo hoʻo tamaioʻeiki: pea te u mate eni ʻi he fieinu, pea tō ai ki he nima ʻoe kau taʻekamu?”
JDG 15:19 Ka naʻe fahiʻi ʻe he ʻOtua ʻae potu luoluo ʻi he kouʻahe, pea naʻe tafe mei ai ʻae vai: pea hili ʻene inu, naʻe toe haʻu hono laumālie, pea fakaakeake ia: Ko ia naʻa ne ui ai hono hingoa ko Eni-Hakoa, ʻaia ʻoku ʻi Lī ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JDG 15:20 Pea naʻa ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe kau Filisitia ʻi he taʻu ʻe uofulu.
JDG 16:1 Pea naʻe ʻalu ʻa Samisoni ki Kesa, ʻo ne mamata ʻi ai ki he fefine angahala, pea ʻalu ia kiate ia.
JDG 16:2 Pea naʻe tala ki he kakai Kesa, ʻo pehē, Kuo haʻu ʻa Samisoni ki heni. Pea naʻa nau ʻāʻi ʻa Samisoni ʻi ai, pea naʻe toka ʻae malumu kiate ia ʻi he pō kotoa ko ia ʻi he matapā ʻoe kolo, ʻonau longo pe ʻi he pō kotoa, ko ʻenau pehē, “ʻI he ʻapongipongi ʻoka ʻaho, te tau tāmateʻi ia.”
JDG 16:3 Pea naʻe mohe ʻa Samisoni ʻo aʻu ki he tuʻuapō, pea ʻi heʻene tuʻuapō, naʻe tuʻu ʻa Samisoni, ʻo ne ʻave ʻae matapā lōua ʻoe kolo, mo hono ongo pou, pea ʻalu mo ia, mo hono fakamaʻu kotoa pē, pea naʻa ne hili ia ki hono uma, pea fua hake kotoa pē ki he tumutumu ʻoe moʻunga ʻoku ʻi he ʻao ʻo Hepeloni.
JDG 16:4 ¶ Pea hili ia, pea pehē, naʻe ʻofa ia ki he fefine ʻi he teleʻa ʻo Soleki, ʻaia naʻe hingoa ko Tilila.
JDG 16:5 Pea naʻe haʻu ʻae houʻeiki ʻoe kau Filisitia kiate ia, ʻonau pehē kiate ia, “Ke ke fakakolekole kiate ia, pea vakai pe ʻoku tuʻu ʻi he hā ʻene mālohi lahi, pea ko e hā ʻae meʻa ko ia te mau lavaʻi ai ia, koeʻuhi ke mau haʻi ia pea fakavaivaiʻi ia: pea te mau taki taha ʻatu kiate koe ha konga siliva ʻe taha afe ma teau.”
JDG 16:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tilila kia Samisoni, “ʻOku ou kole kiate koe, tala mai kiate au, ʻOku ʻi he hā ʻa ho mālohi lahi, pea ʻe faʻa haʻi koe ʻaki ʻae ha ke fakavaivai koe.”
JDG 16:7 Pea naʻe pehē ʻe Samisoni kiate ia, “Kapau tenau haʻi ʻaki au ʻae afo mata ʻe fitu ʻaia naʻe ʻikai tauaki te u vaivai ai ʻo hangē ko ha tangata kehe.”
JDG 16:8 Pea naʻe toki ʻomi kiate ia ʻe he houʻeiki ʻoe kau Filisitia ʻae afo mata ʻe fitu ʻaia naʻe ʻikai tauaki, pea naʻa ne haʻi ʻaki ia.
JDG 16:9 Pea naʻe tuʻu teuteu ʻi ai ʻae kau tangata, ʻo nofo mo ia ʻi he potu fale. Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Samisoni kuo hoko ʻae kau Filisitia kiate koe.” Pea naʻe motumotuhi ʻe ia ʻae ngaahi afo, ʻo hangē ko e motu ha foʻi filo vaivai ʻoka lave ki ai ʻae afi. Pea ko ia naʻe ʻikai ʻilo ai ʻene mālohi.
JDG 16:10 Pea naʻe pehē ʻe Tilila kia Samisoni, “Vakai, kuo ke manuki kiate au, ʻo lea loi kiate au: ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tala mai kiate au ʻaia ʻe faʻa haʻi ʻaki koe.”
JDG 16:11 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kapau tenau haʻi au ʻaki ʻae ngaahi maea foʻou ʻaia naʻe ʻikai ngāueʻaki, te u vaivai ai, ʻo hoko ʻo hangē ko e tangata kehe.”
JDG 16:12 Ko ia naʻe toe ʻai ʻe Tilila ʻae ngaahi maea foʻou, pea haʻi ʻaki ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Samisoni kuo ʻiate koe ʻae kau Filisitia.” Pea naʻe ʻi ai ʻae kau toitoi naʻe nofo mo ia ʻi he potu fale. Pea naʻa ne motuhi ia mei hono nima ʻo hangē ha foʻi filo tuitui.
JDG 16:13 Pea pehē ʻe Tilila kia Samisoni, “Kuo ke fai manuki pē kiate au pea lea loi mai: tala mai kiate au, ʻe haʻi koe ʻaki ʻae hā?” Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Kapau te ke fī ha vāhenga louʻulu ʻe fitu ʻo hoku ʻulu fakataha mo e lalanga.”
JDG 16:14 Pea naʻa ne fakamaʻu ʻaki ia ʻae faʻo ʻo ne pehē kiate ia, “Samisoni kuo ʻiate koe ʻae kau Filisitia.” Pea naʻe ʻā hake ia mei heʻene mohe, pea ne ʻalu ia mo e faʻo ʻoe fuʻu ʻakau, pea mo e lalanga.
JDG 16:15 ¶ Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku fēfē hoʻo pehē, ʻOku ou ʻofa kiate koe, ka ʻoku ʻikai ʻiate au hoʻo ʻofa? Kuo ke kākaaʻi au ʻo liunga tolu, pea ʻoku teʻeki siʻi tala kiate au pē ʻoku tuʻu ʻi he hā ʻa hoʻo mālohi lahi.”
JDG 16:16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene taukave ʻene lea kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo fakafiuʻi ia, naʻe mamahi ai hono laumālie ʻo tei mate;
JDG 16:17 Ko ia naʻa ne fakahā kiate ia hono loto kotoa pē, ʻo ne pehē kiate ia, “Naʻe ʻikai hoko ha tele ki hoku ʻulu; he ko e Fakamavahe au ki he ʻOtua mei he manāva ʻo ʻeku faʻē: kapau ʻe tekefua au, pea ʻe mole ai ʻeku mālohi ʻiate au, pea te u hoko ʻo vaivai, pea te u hangē ko e tangata kehe.”
JDG 16:18 Pea ʻi he mamata ʻe Tilila kuo ne fakahā kiate ia hono loto kotoa, naʻe fekau ia ʻo ui ke haʻu ʻae houʻeiki ʻoe kau Filisitia, ʻo ne pehē, “Mou haʻu ke toe tā tuʻo taha, he kuo ne fakahā kiate au ʻa hono loto kotoa.” Pea naʻe haʻu ai ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe kau Filisitia kiate ia, pea naʻe ʻomi ʻae ngaahi paʻanga ʻi honau nima.
JDG 16:19 Pea naʻa ne fakamohe ia ki hono tui; pea naʻa ne ui ke haʻu ha tangata, ke ne tele ke ʻosi hono tope louʻulu ʻe fitu; pea naʻa ne kamata fakavaivai ia, pea naʻe mole ʻene mālohi ʻiate ia.
JDG 16:20 Pea pehē ʻe ia, “Samisoni, ʻoku ʻiate koe ʻae kau Filisitia.” Pea naʻe ʻā hake ia mei heʻene mohe, pea ne pehē, “Te u ʻalu atu ʻo hangē ko ʻeku faʻa ʻalu, ʻo tupetupeʻi au.” Pea naʻe ʻikai mahalo ʻe ia kuo ʻalu ʻa Sihova ʻiate ia.
JDG 16:21 ¶ Ka naʻe puke ia ʻe he kau Filisitia, ʻonau kapeʻi hono mata, pea naʻe ʻohifo ia ki Kesa, pea haʻi ʻaki ia ʻae meʻa haʻi palasa; pea naʻe fai ʻe ia ʻae momosi meʻa ʻi he fale fakapōpula.
JDG 16:22 Ka naʻe toe kamata tupu hono louʻulu ʻi he hili ʻene tekefua.
JDG 16:23 Pea naʻe fakataha ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe kau Filisitia koeʻuhi kenau ʻatu ha feilaulau lahi kia Takoni ko honau ʻotua, pea kenau fiefia: he naʻa nau pehē, “Kuo tuku ʻe hotau ʻotua ʻa Samisoni, ko hotau fili ki hotau nima.”
JDG 16:24 Pea ʻi he mamata kiate ia ʻae kakai, naʻa nau fakamālō ki honau ʻotua: he naʻa nau pehē, “Kuo tuku ʻe hotau ʻotua ki hotau nima ʻa hotau fili, mo e fakaʻauha ʻo hotau fonua, ʻaia naʻa ne tāmateʻi hotau toko lahi.”
JDG 16:25 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fiefia ʻo honau loto, naʻa nau pehē, “Ui ke haʻu ʻa Samisoni, koeʻuhi ketau fakavele kata ai.” Pea naʻa nau ui ke haʻu ʻa Samisoni mei he fale fakapōpula; pea naʻa ne fai meʻa fakakata ʻi honau ʻao, pea naʻa nau tuku ia ʻi he vahaʻa ʻoe ongo pou.
JDG 16:26 Pea naʻe pehē ʻe Samisoni ki he tamasiʻi naʻe puke hono nima, “Tuku au ke u ala ki he ongo pou ʻaia ʻoku faʻaki ki ai ʻae fale, koeʻuhi ke u faʻaki ki ai.”
JDG 16:27 Pea ko eni, naʻe fonu ʻae fale ʻi he kau tangata mo e kau fefine; pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi houʻeiki kotoa pē ʻoe kakai Filisitia; pea naʻe nofo ʻi he tuʻafale ʻae kau tangata mo e kau fefine ʻe toko tolu afe nai, ke mamata ki he fai meʻa fakakata ʻa Samisoni.
JDG 16:28 Pea naʻe hū ʻa Samisoni kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke manatuʻi au; ʻoku ou kole kiate koe, ʻE ʻOtua, ke ke fakamālohi au, ke tuʻo taha ni, koeʻuhi ke u totongi leva ni ki he kakai Filisitia koeʻuhi ko hoku ongo mata.”
JDG 16:29 Pea naʻe puke ʻe Samisoni ki he ongo pou ʻe ua ʻi loto ʻaia naʻe falala ai ʻae fale, ʻaia naʻa na poupou hake ia, ko e taha ʻi hono nima toʻomataʻu, mo e taha ʻi hono toʻohema.
JDG 16:30 Pea naʻe pehē ʻe Samisoni, “Tuku au ke u mate mo e kakai Filisitia.” Pea naʻa ne tulolo ʻi hono mālohi kotoa; pea naʻe holo ʻae fale ki he ngaahi houʻeiki, pea ki he kakai kotoa pē naʻe ʻi ai. Ko ia ko e mate naʻa ne tāmateʻi ʻi heʻene pekia naʻe tokolahi hake ʻiate kinautolu naʻa ne tāmateʻi ʻi heʻene moʻui.
JDG 16:31 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa hono ngaahi kāinga mo kinautolu kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻene tamai, ke toʻo ia, ʻo ʻalu hake mo ia, pea naʻe fai hono putu ʻi he vahaʻa ʻo Sola mo Esitaoli ʻi he tanuʻanga ʻo ʻene tamai ko Manoa. Pea naʻa ne fakamaauʻi ʻe ia ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe uofulu.
JDG 17:1 Pea naʻe ai ʻae tangata ʻoe moʻunga ʻo ʻIfalemi, naʻe hingoa ko Maika.
JDG 17:2 Pea naʻe pehē ʻe ia ki heʻene faʻē, “Ko e konga siliva ʻe taha afe mo e teau ʻe taha, ʻaia naʻe kaihaʻasi ʻiate koe, ʻaia naʻa ke kape ai, mo ke lea ki ai ʻi hoku ʻao foki, vakai, ʻoku ʻiate au ʻae siliva; ko au naʻaku ʻave ia.” Pea naʻe pehē ʻe heʻene faʻē, “Ko ʻeku tama, ke ke monūʻia koe ʻia Sihova.”
JDG 17:3 Pea ʻi heʻene toe ʻatu ʻae konga siliva ʻe taha afe mo e teau ki heʻene faʻē, naʻe pehē ʻe heʻene faʻē, “Naʻe ʻosi ʻeku fakatapu hono kotoa ʻoe siliva kia Sihova mei hoku nima, pea mei heʻeku tama, ke ngaohi ʻaki ia ʻae meʻa fakatātā kuo tā mo e meʻa fakatātā kuo haka: pea ko eni, te u toe tuku ia kiate koe.”
JDG 17:4 Ka naʻa ne toe ʻatu ʻae ngaahi paʻanga ki heʻene faʻē; pea toʻo ʻe heʻene faʻē ʻo tuku ki he tufunga haka meʻa, ʻae konga siliva ʻe uangeau, ʻaia naʻa ne ngaohi ʻaki ʻae meʻa fakatātā kuo tā mo e fakatātā kuo haka: pea ne na tuʻu ʻi he fale ʻo Maika.
JDG 17:5 Pea naʻe ʻi he tangata ko Maika ha fale ʻo hono ʻotua, pea naʻa ne ngaohi ha ʻefoti mo e tamapua, pea naʻa ne fakatapui hono foha ʻe tokotaha, ʻaia naʻe hoko ko ʻene taulaʻeiki.
JDG 17:6 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi ʻIsileli, ka naʻe fai ʻe he tangata kotoa pē ʻaia naʻe lelei ʻi hono mata ʻoʻona.
JDG 17:7 ¶ Pea naʻe ai ʻae tangata talavou ʻe taha mei Petelihema Siuta ʻi he faʻahinga ʻo Siuta, ko e Livai ia, pea naʻe nofo ia ʻi ai.
JDG 17:8 Pea naʻe hiki ʻae tangata ko ia mei he kolo ko Petelihema Siuta ke ʻalu ʻo ʻāunofo ʻi ha potu te ne hoko ki ai: pea naʻe hoko atu ia ki he moʻunga ko ʻIfalemi ki he fale ʻo Maika, ʻi heʻene fononga.
JDG 17:9 Pea naʻe pehē ʻe Maika kiate ia, “ʻOku ke haʻu mei fē? Pea pehē ʻe ia kiate ia, Ko e Livai au mei Petelihema Siuta, pea ʻoku ou ʻalu ke nofo ʻi ha potu pe.”
JDG 17:10 Pea naʻe pehē ʻe Maika kiate ia, “Ke ta nonofo, mo au, pea ke ʻiate au ko e tamai mo e taulaʻeiki, pea te u ʻatu kiate koe ʻae konga siliva ʻe hongofulu ʻi he taʻu ʻe taha, mo e ngaahi kofu kotoa, pea mo e meʻakai.” Pea naʻe afe ki lotoʻā ʻae tangata Livai.
JDG 17:11 Pea naʻe fiemālie ai ʻae Livai ke na nonofo mo e tangata; pea naʻe tatau ʻae talavou kiate ia mo hono foha ʻe taha.
JDG 17:12 Pea naʻe fakanofo ʻe Maika ʻae tangata Livai; pea naʻe hoko ʻae talavou ko hono taulaʻeiki, pea naʻe nofo ia ʻi he fale ʻo Maika.
JDG 17:13 Pea naʻe pehē ai ʻe Maika, “ʻOku ou ʻilo eni ʻe fai lelei ʻe Sihova kiate au, he kuo u maʻu ha [tangata ]Livai ke taulaʻeiki.”
JDG 18:1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi ʻIsileli: pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe kumi ʻe he faʻahinga ʻo Tani hanau tofiʻa kenau nofo ai; koeʻuhi naʻe teʻeki ai ke tō honau tofiʻa kiate kinautolu ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ʻo aʻu ki he kuonga ko ia.
JDG 18:2 Pea naʻe fekau ʻe he fānau ʻa Tani ʻae kau tangata ʻe toko nima ʻi honau faʻahinga mei honau fonua, ʻae kau tangata toʻa, mei Sola pea mei Esitaoli, kenau vakai ʻae fonua, pea ke malakiʻi ia; pea naʻa nau pehē kiate kinautolu, ʻAlu, pea matakiʻi ʻae fonua: pea ʻi heʻenau hoko ki he moʻunga ʻo ʻIfalemi, ki he fale ʻo Maika, naʻa nau mohe ʻi ai.
JDG 18:3 Pea ʻi heʻenau ofi ki he fale ʻo Maika, naʻa nau ʻilo ʻae leʻo ʻoe tangata talavou ko e Livai: pea naʻa nau afe ki ai, ʻonau pehē kiate ia, “Ko hai naʻa ne ʻomi koe ki heni? Pea ko e hā ʻoku ke fai ʻi heni?”
JDG 18:4 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku pehē pē, mo pehē pe ʻe Maika kiate au, pea kuo ne nō au kiate ia ʻaki ʻae totongi, pea ko hono taulaʻeiki au.”
JDG 18:5 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Ko eni ʻoku mau kole kiate koe, ke ke kole ki he ʻOtua ʻae poto, koeʻuhi ke mau ʻilo pē ʻe monūʻia homau hala ʻaia ʻoku mau ʻalu ai.”
JDG 18:6 Pea naʻe pehē ʻe he taulaʻeiki, “Mou ʻalu fiemālie pē: ʻoku ʻafio ʻe Sihova ʻa homou hala ʻaia ʻoku mou ʻalu ai.”
JDG 18:7 ¶ Pea naʻe toki ʻalu ai ʻae kau tangata ʻe toko nima ʻonau hoko ki Leisi, ʻo mamata ki he kakai naʻe ʻi ai, mo ʻenau nofo noa ai pe, ʻo hangē ko e kau Saitoni, ʻo fakafiemālie pe mo hamumunoa; pea naʻe ʻikai ha fakamaau ʻi he fonua ke fakamā ʻakinautolu ʻi ha meʻa ʻe taha; pea naʻa nau mamaʻo mei he kau Saitoni; pea naʻe ʻikai tenau feongoongoi mo ha kakai.
JDG 18:8 Pea naʻa nau haʻu ki honau kāinga ki Sola mo Esitaoli: pea pehē ʻe honau kāinga kiate kinautolu, Ko e hā hoʻomou lea?
JDG 18:9 Pea naʻa nau pehē, “Tuʻu hake koeʻuhi ke tau ʻalu hake kiate kinautolu: he kuo mau mamata ki he fonua, pea vakai, ʻoku lelei ʻaupito ia: pea ʻoku mou taʻengāue? ʻOua naʻa mou fakapikopiko ke ʻalu, pea ke hoko atu pea maʻu ʻae fonua.
JDG 18:10 Ka mou ka ʻalu, te mou hoko ki he kakai ʻoku nofo noa pē, pea ki he fonua lahi: he kuo foaki ia ʻe he ʻOtua ki homou nima; ko e potu ʻoku ʻikai masiva ʻi ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻi māmani.”
JDG 18:11 ¶ Pea naʻe ʻalu mei ai ʻi he fānau ʻoe faʻahinga ʻo Tani, mei Sola pea mei Esitaoli, ʻae kau tangata ʻe toko onongeau naʻe toʻo mahafutau.
JDG 18:12 Pea naʻa nau ʻalu hake, ʻo ʻapitanga ʻi Keasa-Sialimi, ʻi Siuta: ko ia naʻa nau ui ai ʻae potu ko ia ko Mahaneani ʻo aʻu ki he ʻaho ni: vakai, ʻoku tuʻu ia ʻituʻa Keasa-Sialimi.
JDG 18:13 Pea naʻa nau ʻalu mei ai ki he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻo hoko atu ki he fale ʻo Maika.
JDG 18:14 ¶ Pea naʻe lea ʻae kau tangata ʻe toko nima naʻe ʻalu ke matakiʻi ʻae fonua ko Leisi, ʻonau pehē ki honau kāinga, “ʻOku mou ʻilo ʻoku ʻi he ngaahi fale ni ʻae ʻefoti, mo e tamapua, mo e meʻa fakatātā kuo tā mo e fakatātā kuo haka? Pea ko eni mou fakakaukau pe ko e hā te mou fai.”
JDG 18:15 Pea naʻa nau afe ki ai, pea hoko ki fale ʻoe talavou ko e Livai, ʻio, ki he fale ʻo Maika ʻonau fetapa kiate ia.
JDG 18:16 Pea ko e kau tangata ʻe toko onongeau naʻe toʻo mahafutau ʻaia naʻe ʻi he fānau ʻa Tani, naʻa nau tuʻu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā.
JDG 18:17 Pea naʻe ʻalu hake ʻo hū ki ai, ʻae kau tangata ʻe toko nima, naʻe ʻalu ke matakiʻi ʻae fonua, ʻo [nau ]toʻo ʻae meʻa fakatātā kuo tā mo e ʻefoti, mo e tamapua, mo e fakatātā kuo haka; pea naʻe tuʻu ʻae taulaʻeiki ʻi he hūʻanga ʻoe matapā fakataha mo e kau tangata ʻe toko onongeau ʻaia naʻe toʻo mahafutau.
JDG 18:18 Pea naʻe ʻalu ʻakinautolu ki he fale ʻo Maika, pea ʻomi mei ai ʻae meʻa fakatātā kuo tā, mo e ʻefoti, mo e tamapua, mo e fakatātā kuo haka. Pea pehē ʻe he taulaʻeiki kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fai?”
JDG 18:19 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Ke ke longo pē koe; ʻai ho nima ki ho ngutu, pea ke haʻu ke tau ō, pea ke hoko kiate kimautolu ko e tamai mo e taulaʻeiki: he ʻoku lelei kiate koe ke nofo ko e taulaʻeiki ki he fale ʻoe tangata pē taha, pe ko hoʻo hoko ko e taulaʻeiki ki he faʻahinga mo e fale ʻo ʻIsileli?”
JDG 18:20 Pea naʻe fiefia ʻae loto ʻoe taulaʻeiki, pea naʻe toʻo ʻe ia ʻae ʻefoti, mo e tamapua, mo e meʻa fakatātā kuo tā, pea ʻalu ia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai.
JDG 18:21 Ko ia naʻa nau tafoki ʻo ʻalu ai, pea naʻe fakaheka ʻae fānau siʻi ki he ngaahi saliote mo e fanga manu ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu.
JDG 18:22 ¶ Pea ʻi heʻenau mamaʻo atu mei he fale ʻo Maika, naʻe kātoa ʻae kau tangata naʻe ʻi he ngaahi fale ofi ki he fale ʻo Maika, ʻonau tuli ʻo hoko atu ki he fānau ʻa Tani.
JDG 18:23 Pea naʻa nau tangi ki he fānau ʻa Tani. Pea naʻa nau tangaki kimui, ʻo pehē kia Maika, “Ko e hā ʻaʻau, ʻoku ke haʻu ai mo e kakai pehē?”
JDG 18:24 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Kuo mou toʻo ʻo ʻave hoku ngaahi ʻotua naʻaku ngaohi, pea mo e taulaʻeiki, pea kuo mou ʻalu: pea ko e hā ʻoku toe ʻiate au? Pea ko e hā ia ʻoku mou lea ai kiate au, ‘Ko e hā ʻa au?’”
JDG 18:25 Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa Tani kiate ia, “ʻOua naʻa ongona ho leʻo ʻiate kimautolu telia naʻa ʻoho atu kiate koe ʻae kau siana loto ʻita, pea ʻe mole ʻiate koe hoʻo moʻui, fakataha mo e moʻui ʻa ho kau nofoʻanga.”
JDG 18:26 Pea naʻe ʻalu ʻae fānau ʻa Tani ʻi honau hala: pea ʻi he mamata ʻa Maika ki heʻenau fai mālohi lahi kiate ia, naʻe tafoki ia ʻo ʻalu ki hono fale.
JDG 18:27 Pea naʻa nau ʻave ʻae ngaahi meʻa naʻe ngaohi ʻe Maika, mo e taulaʻeiki naʻa ne maʻu, ʻonau hoko ki Leisi, ki he kakai naʻe nofo fiemālie pe mo hamumunoa: pea naʻa nau teʻia ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea naʻe tutu ʻenau kolo ʻaki ʻae afi.
JDG 18:28 Pea naʻe ʻikai ha fakamoʻui, he naʻe mamaʻo ia mei Saitoni, pea naʻe ʻikai tenau kau mo ha kakai; pea naʻe tuʻu ia ʻi he teleʻa ʻaia ʻoku ofi ki Pete-Lehopi. Pea naʻa nau langa ʻae kolo ʻo nofo ʻi ai.
JDG 18:29 Pea naʻa nau ui ʻae hingoa ʻoe kolo ko Tani, ʻo hangē ko e hingoa ʻo Tani ko ʻenau tamai, ʻaia naʻe fānau kia ʻIsileli: ka ko e moʻoni naʻe fuofua ui ʻae kolo ko ia ko Leisi.
JDG 18:30 ¶ Pea naʻe fokotuʻu hake ʻe he fānau ʻa Tani ʻae tamapua fakatātā: pea ko Sioatani, ko e foha ʻo Kesomi, ko e foha ʻo Manase, ko ia mo hono ngaahi foha naʻe hoko ko e kau taulaʻeiki ki he faʻahinga ʻo Tani ʻo aʻu ki he ʻaho ʻoe fakapōpulaʻi ʻae fonua.
JDG 18:31 Pea naʻa nau fokotuʻu hake ʻae tamapua naʻe tā ʻe Maika, ʻaia naʻa ne ngaohi, ʻi he kuonga kotoa pē naʻe nofo ai ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻi Sailo.
JDG 19:1 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻaia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi ʻIsileli, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ai ʻa e [tangata ]Livai ʻe taha naʻe ʻāunofo ʻi he potu ʻoe moʻunga ʻo ʻIfalemi, pea naʻa ne ʻomi ha sinifu ke na feangainga mei Petelihema Siuta.
JDG 19:2 Pea naʻe fai angahala ʻe hono fefine kiate ia, pea hola ia meiate ia ki he fale ʻo ʻene tamai ʻi Petelihema Siuta, pea naʻe ʻi ai ia ʻi he māhina kātoa ʻe fā.
JDG 19:3 Pea naʻe tuʻu hake hono husepāniti, pea ʻalu ko hono kumi, ke ne lea ʻofa kiate ia, pea ke toe ʻomi ia, pea naʻe ʻiate ia ʻene tamaioʻeiki, pea mo e ʻasi ʻe ua: pea ne ʻomi ia ki he fale ʻo ʻene tamai: pea ʻi he mamata kiate ia ʻae tamai ʻae fefine, naʻe fiefia ia ke na feʻiloaki.
JDG 19:4 Pea naʻe taʻofi ia ʻe heʻene tamai ʻi he fono, ʻaia ko e tamai ʻae fefine; pea naʻa na nonofo mo ia ʻi he ʻaho ʻe tolu: ko ia naʻa nau kai, mo inu, pea mohe ʻi ai.
JDG 19:5 ¶ Pea hoko ki hono fā ʻoe ʻaho, pea ʻi heʻenau tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi ke ʻalu, naʻe tuʻu hake ia ke ʻalu: pea pehē ʻe he tamai ʻae fefine ki hono foha ʻi he fono, “Ke ke fakafiemālieʻi ho loto ʻaki ʻae konga mā, pea ke toki fai ho fononga.”
JDG 19:6 Pea naʻa nau nofo pea kai mo inu fakataha ʻakinaua: he naʻe pehē ʻe he tamai ʻae fefine ki he tangata, “ʻOku ou kole kiate koe ke ke fiemālie, pea ke tatali he poōni, pea ke fakafiefia ki ho loto.”
JDG 19:7 Pea ʻi he tuʻu hake ʻae tangata ke ʻalu, naʻe ueʻi mālohi ia ʻe heʻene tamai ʻi he fono: ko ia ne ne toe mohe ʻi ai.
JDG 19:8 Pea tuʻu hengihengi hake ia ʻi hono nima ʻoe ʻaho ke ʻalu: pea pehē ʻe he tamai ʻae fefine kiate ia, “ʻOku ou kole kiate koe, fakafiemālieʻi ho loto.” Pea naʻa nau tatali ʻo aʻu ki he hoʻatā efiafi nai, pea na kai fakatouʻosi pe.
JDG 19:9 Pea ʻi he tuʻu hake ʻae tangata ke ʻalu, mo hono uaifi, mo ʻene tamaioʻeiki, naʻe lea ʻene tamai ʻi he fono ʻaia ko e tamai ʻae fefine, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko eni, vakai, ʻoku fakaʻaʻau ʻae ʻaho ke efiafi, ʻoku ou kole kiate koe tau mohe: vakai, kuo tei ʻosi ʻae ʻaho, tau mohe ʻi heni, ke fiemālie ho loto; pea ʻalu hengihengi ʻapongipongi ʻi homou hala, koeʻuhi ke ke hoko atu ki ho ʻapi.”
JDG 19:10 Ka naʻe ʻikai tatali ʻe he tangata ʻi he pō ko ia, ka naʻe tuʻu hake ia ʻo ʻalu, pea hoko ʻo feʻunga mo Sepusi, ʻaia ko Selūsalema; pea naʻe ʻiate ia ʻae ʻasi ʻe ua mo e hekaʻanga, pea mo hono uaifi foki.
JDG 19:11 Pea ʻi heʻenau ofi ki Sepusi, kuo teitei ʻosi ʻae ʻaho, pea pehē ʻe he tamaioʻeiki ki heʻene ʻeiki, “ʻOku ou kole kiate koe, ke tau afe ki he kolo ni ʻoe kau Sepusi, pea mohe ʻi ai.”
JDG 19:12 Pea naʻe pehē ʻe heʻene ʻeiki kiate ia, “ʻE ʻikai te tau afe eni ki he kolo ʻoe kakai kehe, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; ka tau mole atu ki Kipea.
JDG 19:13 Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamaioʻeiki, Ko eni ke tau ʻunuʻunu atu ki he potu ni ʻe taha ke tau mohe ai he poōni, ʻi Kipea, pe ʻi Lama.”
JDG 19:14 Pea naʻa nau ʻalu ai pe ʻi honau hala; pea naʻe tō ʻae laʻā ʻi heʻenau ofi ki Kipea, ʻaia ʻoku kau ki Penisimani.
JDG 19:15 Pea naʻa nau afe ki ai, ke ʻalu ʻo mohe ʻi Kipea: pea ʻi heʻene ʻalu ki ai, naʻe nofo ki lalo ia ʻi he hala ʻoe kolo: he naʻe ʻikai fakaafe ia ʻe ha tokotaha ki hono fale ke mohe.
JDG 19:16 ¶ Pea vakai, naʻe haʻu ha motuʻa mei heʻene ngāue ʻi he ngoue ʻi he efiafi, ko e tangata foki ia mei he moʻunga ko ʻIfalemi; pea naʻe ʻāunofo ia ʻi Kipea: ka ko e kau tangata ʻoe potu ko ia ko e kau Penisimani.
JDG 19:17 Pea ʻi heʻene hanga hake naʻa ne mamata ki he tangata fononga ʻi he hala ʻoe kolo: pea pehē ʻe he motuʻa kiate ia, “ʻOku ke ʻalu ki fē? Pea kuo ke haʻu mei fē?”
JDG 19:18 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku mau fononga mei Petelihema Siuta, ki he potu ʻoe moʻunga ko ʻIfalemi; ʻaia ʻoku ou haʻu mei ai: pea ne u ʻalu ki Petelihema Siuta, ka ʻoku ou ʻalu ni ki he fale ʻo Sihova; pea ʻoku ʻikai ha tangata ke fakaafe au ki hono fale.
JDG 19:19 Ka ʻoku ai ʻae mohuku mo e meʻakai ki heʻemau fanga ʻasi; pea ʻoku ai mo e mā mo e uaine kiate au mo hoʻo kaunanga, pea ki he tangata talavou ʻaia ʻoku ʻi hoʻo ongo tamaioʻeiki: ʻoku ʻikai te mau masiva.”
JDG 19:20 Pea pehē ʻe he motuʻa, “Ke ke fiemālie pe kae tuku kiate au hoʻo masiva kotoa pē kaeʻoua naʻa ke mohe ʻi he hala.”
JDG 19:21 Ko ia naʻa ne ʻomi ia ki hono fale, ʻo ne ʻatu ʻae meʻakai ki he fanga ʻasi; pea naʻa nau fufulu honau vaʻe, pea kai mo inu.
JDG 19:22 ¶ Pea ʻi heʻenau fakafiefiaʻi honau loto, vakai, naʻe ʻoho mai ʻo kāpui ʻae fale ʻe he kau tangata ʻoe kolo, ʻae fānau ʻoe kovi, ʻo tuki ki he matapā, pea naʻa nau lea ki he ʻeiki ʻoe fale, ʻae tangata motuʻa, ʻo pehē, “ʻOmi ʻae tangata kituʻa ʻaia naʻe haʻu ki ho fale ke mau ʻilo ia.”
JDG 19:23 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻae tangata, ʻae ʻeiki ʻoe fale kiate kinautolu, mo ne pehē kiate kinautolu, “ʻIkai, ʻe hoku kāinga, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou fai kovi pehē; ko e meʻa ʻi he haʻu ʻae tangata ni ki hoku fale, ʻoua naʻa mou fai ʻae vale ni.
JDG 19:24 Vakai, ko eni hoku ʻofefine ko e taʻahine, pea mo e fefine ʻaʻana te u ʻomi ʻakinaua ni, pea mou fakavaivai ʻakinaua, pea fai kiate kinaua, ʻaia ʻoku lelei kiate kimoutolu: kaeʻoua naʻa mou fai ki he tangata ni ha meʻa kovi lahi pehē ni.”
JDG 19:25 Ka naʻe ʻikai fietokanga ki ai ʻe he kau tangata: ko ia naʻe toʻo ai ʻe he tangata hono fefine ʻo ʻomi ia kituʻa kiate kinautolu; pea naʻa nau ʻilo ia, ʻo fai kovi kiate ia ʻi he pō kotoa ko ia ʻo aʻu ki he pongipongi: pea ʻi he hengihengi hake, naʻa nau tukuange ia ke ʻalu.
JDG 19:26 Pea haʻu ai ʻae fefine ʻi he mafoa ʻae ata ʻoe ʻaho ʻo tō ki he matapā ʻoe fale ʻoe tangata naʻe ʻi ai ʻene ʻeiki, ke ʻoua ke ʻaho.
JDG 19:27 Pea naʻe tuʻu hake ʻene ʻeiki ʻi he pongipongi, pea toʻo ʻae ngaahi matapā ʻoe fale, pea naʻe ʻalu ia kituʻa ke hoko hono fononga: pea vakai, ko e fefine, ko hono uaifi kuo tō ki lalo ia ʻi he matapā ʻoe fale, pea naʻe ala atu hono nima ki he hūʻanga ʻoe matapā.
JDG 19:28 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Tuʻu hake, pea ke tau ō.” Ka naʻe ʻikai siʻi ha lea. Pea hiki hake ia ʻe he tangata ʻo fakaheka ki he ʻasi, pea tuʻu hake ʻae tangata, ʻo fononga atu ki hono fonua.
JDG 19:29 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono fale, naʻe toʻo ʻe ia ʻae hele, pea ne puke hono uaifi, pea tafaʻi ʻe ia ia mo hono ngaahi hui, ko e konga [sino ]ʻe hongofulu ma ua, pea naʻe ʻave ia ki he ngaahi potu kotoa pē ʻo ʻIsileli.
JDG 19:30 Pea naʻe hoko ʻo pehē, “Ko kinautolu kotoa pē naʻe mamata ki ai naʻa nau pehē, Kuo ʻikai mamata ʻe ha tokotaha ki ha meʻa pehē kuo fai, talu ʻae ʻaho naʻe ʻalu hake ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite ʻo aʻu ki he ʻaho ni: mou tokanga ki ai, fai ʻae alea, pea fakahā homou loto.”
JDG 20:1 Pea naʻe toki ʻalu ai kituʻa ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea kātoa fakataha ʻae kakai ʻo loto taha, mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa, mo e fonua ko Kiliati, kia Sihova ʻi Misipa.
JDG 20:2 Pea naʻe haʻu foki ʻae kakai mālohi kotoa pē, ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he fakataha ʻoe kakai ʻoe ʻOtua, ko e kau tangata tau ʻe toko fā kilu naʻe toʻo heletā.
JDG 20:3 (Pea naʻe fanongo ʻae fānau ʻa Penisimani kuo ʻalu hake ki Misipa ʻae fānau ʻa ʻIsileli.) Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, “Tala kiate kimautolu, naʻe fēfeeʻi ʻae angakovi ni?’
JDG 20:4 Pea naʻe lea ʻae tangata Livai, ʻaia ko e husepāniti ʻoe fefine naʻe fakapoongi, ʻo ne pehē, “Naʻaku hoko ki Kipea ʻaia ʻoku kau mo Penisimani, ko au mo hoku uaifi, ke mau mohe.
JDG 20:5 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata Kipea kiate au, ʻonau ʻohofi mo kāpui ʻae fale ʻi he poʻuli, ʻonau tokanga ke tāmateʻi au: pea naʻa nau tohotoho ʻa hoku uaifi, pea ne mate ia.
JDG 20:6 Pea naʻaku toʻo hoku uaifi ʻo tafatafaʻi, pea ʻave ia ki he fonua kotoa pē ʻoe tofiʻa ʻo ʻIsileli: he kuo nau fai ʻae angahala mo e meʻa kovi lahi ʻi ʻIsileli.
JDG 20:7 Vakai, ko e fānau ʻa ʻIsileli ʻakimoutolu kotoa pē; mou fakahā ʻi heni homou loto, mo hoʻomou fakakaukau.”
JDG 20:8 ¶ Pea naʻe tuʻu hake loto taha pe ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “ʻE ʻikai ʻalu ha tau niʻihi ki fale, pea ʻe ʻikai ha tau taha ʻe afe ki hono fale.
JDG 20:9 Ka ko eni ʻae meʻa te tau fai ki Kipea; te tau fai ʻae talotalo ʻo ʻalu hake ki ai;
JDG 20:10 Pea te tau fili ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu mei he toko teau ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, mo e toko teau ʻi he toko afe, mo e toko afe mei he toko mano kotoa pē, koeʻuhi kenau tokonaki meʻakai ki he kakai, koeʻuhi ka nau ka hoko ki Kipea ʻo Penisimani, kenau fai ʻo fakatatau ki he angakovi kuo nau fai ʻi ʻIsileli.”
JDG 20:11 Ko ia naʻe kātoa ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻo tuʻu hake ki he kolo, ʻonau kau loto taha ʻo hangē ko e tangata pē taha.
JDG 20:12 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ʻae kau tangata ki he faʻahinga kātoa ʻo Penisimani, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae angakovi ni ʻaia kuo fai ʻiate kimoutolu?
JDG 20:13 Pea ko eni, tuku mai kiate kimautolu ʻae kau tangata, ʻae fānau ʻoe kovi, ʻaia ʻoku ʻi Kipea, koeʻuhi ke mau tāmateʻi ʻakinautolu, kae fakangata ʻae kovi mei ʻIsileli.” Ka naʻe ʻikai tokanga ʻe he fānau ʻa Penisimani ki he lea ʻa honau kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli.
JDG 20:14 Ka naʻe fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa Penisimani mei he ngaahi kolo ki Kipea, kenau ʻalu ʻo tauʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
JDG 20:15 Pea naʻe lau ʻae fānau ʻa Penisimani ʻi he kuonga ko ia mei he ngaahi kolo, ko e toko ua mano mo e toko ono afe, ko e kau tangata naʻe toʻo heletā, ka naʻe kehe ʻae kakai ʻo Kipea, ʻaia ko honau tokolahi ko e kau tangata ʻe toko fitungeau kuo fili.
JDG 20:16 Pea ʻi he kakai ni kotoa pē naʻe ʻi ai ʻae kau tangata ongoongo ʻe toko fitungeau naʻe nima hema; naʻe poto kotoa pē ʻakinautolu ʻi he makatā, pea naʻa mo e laulahi ʻo ha foʻi louʻulu ʻe taha, naʻe ʻikai ke hala ai.
JDG 20:17 Pea naʻe lau hono toe ʻoe kakai ʻIsileli, kae tuku kehe ʻa Penisimani, ko e kau tangata ʻe toko fā kilu naʻe faʻa toʻo ʻae heletā; ko kinautolu ni kotoa pē ko e kau tangata tau.
JDG 20:18 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻalu hake ki he fale ʻoe ʻOtua, ʻonau kole ʻae poto ʻi he ʻOtua, ʻo pehē, “Ko hai ʻiate kimautolu ʻe ʻalu ʻo muʻomuʻa hake ki he tau ʻo tuʻu hake ki he fānau ʻa Penisimani?” Pea pehē ʻe Sihova, “Ke ʻalu muʻomuʻa ʻa Siuta.”
JDG 20:19 Pea naʻe tuʻu hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻapongipongi, pea teu tau ki Kipea.
JDG 20:20 Pea ʻalu kituʻa ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli ke tauʻi ʻa Penisimani; pea naʻe fakanofo ʻae tau ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke tauʻi ʻakinautolu ʻi Kipea.
JDG 20:21 Pea naʻe haʻu kituaʻā ʻae fānau ʻa Penisimani mei Kipea, ʻonau tā hifo ki he kelekele ʻi he kau ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia ʻae toko ua mano mo e toko ua afe.
JDG 20:22 Pea naʻe fakaʻaiʻai ʻakinautolu ʻe he kau tangata ʻIsileli, ʻo toe fakalanga ʻae tau ʻi he potu ko ia naʻa nau tali teuteu ai ʻi he ʻuluaki ʻaho.
JDG 20:23 (Pea naʻe ʻalu hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo tangi ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo aʻu ki he efiafi, pea kole ʻae fakakaukau ʻia Sihova, ʻo pehē, “Te u toe ʻalu ke tauʻi ʻa Penisimani ko hoku tokoua?” Pea pehē ʻe Sihova, “ʻAlu hake ʻo tauʻi ia.”)
JDG 20:24 Pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke tauʻi ʻae fānau ʻa Penisimani ʻi hono ua ʻoe ʻaho.
JDG 20:25 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Penisimani mei Kipea ke tauʻi ʻakinautolu ʻi hono ua ʻoe ʻaho, pea toe tā hifo ki he kelekele ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe; ko e kau toʻo heletā ʻakinautolu kotoa pē.
JDG 20:26 ¶ Pea naʻe toki ʻalu hake ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, mo e kakai kotoa pē, ʻo hoko ki he fale ʻoe ʻOtua, ʻo tangi, ʻonau nofo ʻi ai ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ʻaukai ʻi he ʻaho ko ia ʻo aʻu ki he efiafi, pea naʻe ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau fakalelei ʻi he ʻao ʻo Sihova.
JDG 20:27 Pea naʻe fehuʻi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova, (he naʻe ʻi ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻoe ʻOtua ʻi he ngaahi ʻaho ko ia.
JDG 20:28 Pea naʻe tuʻu ʻi hono haʻohaʻonga ʻo ia ʻa Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ʻo ʻElone, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia,) ʻo pehē, “Te u toe ʻalu kituʻa ke tauʻi ʻae fānau ʻa Penisimani ko hoku tokoua, pe te u tukuā?” Pea pehē ʻe Sihova, “ʻAlu hake; he te u tukuange ʻakinautolu ki ho nima ʻapongipongi.”
JDG 20:29 Pea naʻe fakatoka ʻae malumu ʻe ʻIsileli ke takatakai ʻa Kipea.
JDG 20:30 Pea naʻe ʻalu hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli ke tauʻi ʻae fānau ʻa Penisimani ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻonau fokotuʻu teuteu pē ʻakinautolu ki Kipea, ʻo hangē ko ia naʻa nau fai.
JDG 20:31 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻae fānau ʻa Penisimani ke tauʻi ʻae kakai, pea kuo matoho ʻakinautolu mei he kolo: pea naʻa nau kamata teʻia ʻae kakai, ʻo tāmateʻi, ʻo hangē ko ʻenau fuofua fai, ʻi he ngaahi hala lahi, (ʻa ia ko e hala ʻe taha ki he fale ʻoe ʻOtua, mo e taha ki Kipea ʻi he ngoue,) ko e kau tangata ʻIsileli ʻe toko tolungofulu nai.
JDG 20:32 Pea pehē ʻe he fānau ʻa Penisimani, “Kuo tā hifo ʻakinautolu ʻi hotau ʻao, ʻo hangē ko hono fuofua fai.” Ka naʻe pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, “Tau hola, pea tohoaki ʻakinautolu mei he kolo ki he ngaahi hala lahi.”
JDG 20:33 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata kotoa pē mei honau potu, pea tali tau pe ʻakinautolu ʻi Peali tama: pea naʻe hiki ʻae malumu mei honau ngaahi potu, ʻio, mei he ngaahi ngoue mohuku ʻo Kipea,
JDG 20:34 Pea naʻa nau haʻu ke tauʻi ʻa Kipea ʻae kau tangata fili ʻe tokotaha mano mei ʻIsileli kotoa pē, pea naʻe fakamanavahē ʻae tau: ka naʻe ʻikai tenau ʻilo kuo ofi ʻae kovi kiate kinautolu.
JDG 20:35 Pea naʻe teʻia ʻa Penisimani ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli: pea tāmateʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia ʻae toko ua mano mo e toko nima afe mo e toko teau ʻi he kakai Penisimani: naʻe toʻo heletā ʻakinautolu kotoa pē.
JDG 20:36 Pea kuo mamata ʻae fānau ʻa Penisimani kuo teʻia ʻakinautolu: he naʻe matamata hola ʻae kau tangata ʻIsileli ʻi he ʻao ʻoe kau Penisimani, koeʻuhi naʻa nau falala ki he malumu naʻe toka ʻaia naʻa nau tuku ʻo ofi ki Kipea.
JDG 20:37 Pea naʻe fai fakatoʻotoʻo ʻe he malumu, ʻo ʻoho atu ki Kipea; pea ʻalu atu pē ʻae malumu, ʻo teʻia ʻae kolo kotoa pē ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.
JDG 20:38 Pea ko eni, naʻe ai ʻae fakaʻilonga naʻe fokotuʻu ʻe he kau tangata ʻIsileli mo e malumu, koeʻuhi ke nau tutu ʻae afi ke ulo lahi mo e ʻohuafi ke ʻalu hake mei he kolo.
JDG 20:39 Pea ʻi he kamata hola ʻa ʻIsileli ʻi he tau, pea kamata taaʻi ʻakinautolu ʻe Penisimani, pea tāmateʻi ʻi he kau tangata ʻIsileli ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu nai: he naʻa nau pehē, “Ko e moʻoni kuo tā hifo ʻakinautolu ʻi hotau ʻao, ʻo hangē ko e ʻuluaki tau.”
JDG 20:40 Pea ʻi he kamata ʻalu hake ʻae ulo afi mei he kolo mo e ngaahi pou ʻohuafi, pea tangaki kimui ʻae kau Penisimani ʻo sio kimui ʻiate kinautolu, pea vakai, kuo ʻalu hake ki langi ʻae ulo ʻoe kolo.
JDG 20:41 Pea ʻi he tafoki ʻae kakai ʻIsileli, naʻe ofo ʻae kau Penisimani: he naʻa nau vakai kuo hoko ʻae kovi kiate kinautolu.
JDG 20:42 Ko ia naʻa nau fulituʻa, ki he kau tangata ʻIsileli ʻi he hala ki he toafa; ka naʻe lavaʻi ʻakinautolu ʻe he tau; pea mo kinautolu naʻe hola kituʻa mei he ngaahi kolo naʻa nau tāmateʻi ʻi honau lotolotonga.
JDG 20:43 Naʻe pehē ʻenau ʻākilotoa ʻae kau Penisimani ʻo takatakai, pea tuli ʻakinautolu, ʻo malakaki faingofua hifo ʻakinautolu ʻo hangatonu ki Kipea ʻo hanga ki he hopoʻangalaʻā.
JDG 20:44 Pea naʻe tō ai ʻae kau tangata Penisimani ko e tokotaha mano mo e toko valu afe; ko e kau tangata toʻa ʻakinautolu kotoa pē.
JDG 20:45 Pea naʻa nau tafoki ʻo hola atu ki he toafa ki he maka ko Limoni: pea naʻa nau tāmateʻi ʻi he ngaahi hala lahi ʻae kau tangata ʻe toko nima afe; pea naʻe tuli mālohi ʻakinautolu ʻo aʻu ki Kitomi, pea naʻe tāmateʻi ʻae toko ua afe ʻokinautolu.
JDG 20:46 Ko ia ko kinautolu kotoa pē naʻe tō ʻi he kakai Penisimani ʻi he ʻaho ko ia ko e kau tangata ʻe toko ua mano, mo e toko nima afe ʻaia naʻe toʻo heletā: ko e kau tangata toʻa ʻakinautolu kotoa pē.
JDG 20:47 Ka naʻe tafoki ʻae kau tangata ʻe toko onongeau ʻo hola ki he toafa ʻo aʻu ki he maka ko Limoni, pea ne nau nofo ʻi he maka ko Limoni ʻi he māhina ʻe fā.
JDG 20:48 Pea naʻe toe tafoki kimui ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli ki he fānau ʻa Penisimani, ʻo teʻia ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻae kau tangata ʻoe kolo kotoa pē, mo e fanga manu, mo e meʻa kotoa pē naʻa nau ʻilo: pea naʻa nau tutu foki ʻae kolo kotoa pē naʻa nau hoko ki ai ʻaki ʻae afi.
JDG 21:1 Pea naʻe fuakava ʻae kau tangata ʻIsileli ʻi Misipa, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ai ha tokotaha ʻiate kitautolu ʻe ʻatu hono ʻofefine kia Penisimani kenau mali.”
JDG 21:2 Pea naʻe haʻu ʻae kakai ki he fale ʻoe ʻOtua, pea nofo ʻi ai ʻo aʻu ki he efiafi, pea naʻe hiki honau leʻo, ʻo tangi mamahi;
JDG 21:3 Pea naʻa nau pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e hā kuo hoko ai ʻae meʻa ni ʻi ʻIsileli, koeʻuhi ke mole ai he ʻaho ni ha faʻahinga ʻi ʻIsileli?”
JDG 21:4 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he pongipongi hake, naʻe tuʻu ai ʻae kakai, pea fokotuʻu ʻi ai ʻae feilaulauʻanga, pea naʻe ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau fakalelei.
JDG 21:5 Pea pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, “Ko hai ia ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli naʻe ʻikai ʻalu hake mo e fakataha lahi kia Sihova? He naʻa nau fai ʻae fuakava lahi koeʻuhi ko ia naʻe ʻikai ʻalu hake kia Sihova ki Misipa, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.’”
JDG 21:6 Pea naʻe fakatomala ʻe he fānau ʻa ʻIsileli koeʻuhi ko Penisimani ko honau tokoua, ʻonau pehē, “Kuo motuhi ha faʻahinga ʻe taha mei ʻIsileli he ʻaho ni.
JDG 21:7 Ko e hā te tau fai koeʻuhi ke maʻu honau uaifi ʻekinautolu ʻoku toe, he kuo tau fuakava ʻia Sihova ʻe ʻikai te tau foaki kenau mali mo hotau ngaahi ʻofefine?”
JDG 21:8 ¶ Pea naʻa nau pehē, “Ko hai ha tokotaha ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsileli naʻe ʻikai ʻalu hake ki Misipa kia Sihova?” Pea vakai, naʻe ʻikai haʻu ha tokotaha ki he ʻapitanga mei Sepesi-Kiliati ki he fakataha lahi.
JDG 21:9 He naʻe lau ʻae kakai, pea vakai, naʻe ʻikai ʻi ai ha taha mei he kakai ʻo Sepesi-Kiliati.
JDG 21:10 Pea naʻe fekau ki ai ʻe he fakataha lahi ʻae kau tangata ʻe tokotaha mano naʻe mālohi lahi, pea naʻe fekau pehē kiate kinautolu, “ʻAlu, ʻo taaʻi ʻae kakai ʻo Sepesi-Kiliati ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻae kau fefine mo e fānau.”
JDG 21:11 Pea ko e meʻa ni ke mou fai, Te mou fakaʻauha ʻaupito ʻae tangata kotoa pē, mo e fefine kotoa pē kuo mohe mo e tangata.
JDG 21:12 Pea naʻa nau ʻilo ʻi he kakai ʻo Sepesi-Kiliati ʻae kau taʻahine tāupoʻou ʻe toko fāngeau, naʻe ʻikai tenau ʻilo ʻae tangata ʻi he mohe mo e tangata: pea naʻa nau ʻomi ʻakinautolu ki he ʻapitanga ki Sailo, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Kēnani.
JDG 21:13 Pea naʻe ʻave ʻae lea mei he fakataha lahi ki he fānau ʻa Penisimani, naʻe [nofo ]ʻi he maka ko Limoni, pea ko e lea fakamelino ia kiate kinautolu.
JDG 21:14 Pea naʻe toe haʻu ʻa Penisimani he kuonga ko ia; pea naʻa nau ʻatu honau ngaahi uaifi ʻaia kuo nau fakamoʻui ʻi he kau fefine ʻo Sepesi-Kiliati: ka naʻe ʻikai tenau totofu.
JDG 21:15 Pea naʻe fakatomala ʻae kakai ʻia Penisimani, koeʻuhi kuo fai ʻe Sihova ha tautea ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli.
JDG 21:16 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he kau mātuʻa ʻoe fakataha, “Ko e hā ha meʻa te tau fai koeʻuhi ke maʻu uaifi ʻakinautolu ʻoku toe, koeʻuhi kuo ʻauha ʻae kau fefine meia Penisimani?
JDG 21:17 Pea naʻa nau pehē, Ke ʻai ha tofiʻa moʻonautolu kuo hao ʻia Penisimani, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻauha ha faʻahinga ʻe taha ʻi ʻIsileli.
JDG 21:18 Ka ʻoku moʻoni ʻoku ʻikai ngofua ke tau ʻatu honau uaifi ʻi hotau ngaahi ʻofefine: he kuo fuakava ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, Ke malaʻia ia ʻaia ʻoku ne foaki ha uaifi kia Penisimani.”
JDG 21:19 Pea naʻa nau pehē, “Vakai, ʻoku ai ʻae kātoanga maʻa Sihova ʻoku fai ʻi he taʻu kotoa pē ʻi Sailo,” ʻi he potu fakatokelau ʻo Peteli, ʻi he potu hahake ʻi he hala lahi ʻoku ʻalu hake mei Peteli ki Sikemi, pea ʻi he potu tonga ʻo Lepona.
JDG 21:20 Ko ia naʻa nau fekau ai ki he fānau ʻa Penisimani, ʻo pehē, “ʻAlu ʻo toitoi, tatali ʻi he ngaahi ngoue vaine;
JDG 21:21 Pea sio, pea vakai, kapau ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Sailo ke meʻe ʻi he ngaahi meʻe, mou haʻu ai mei he ngaahi ngoue vaine, ʻo puke ke taki taha homou uaifi ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Sailo, pea mou ʻalu ki he fonua ʻo Penisimani.
JDG 21:22 ‘Pea ka haʻu ʻenau ngaahi tamai, pe ko honau ngaahi tuongaʻane ke ʻeke ia kiate kimautolu, te mau pehē kiate kinautolu, Mou fai ʻofa kiate kinautolu koeʻuhi ko kimautolu: koeʻuhi naʻe ʻikai te mau fakatoe kiate kinautolu taki taha hono uaifi ʻi he tau: pea naʻe ʻikai te mou foaki ʻakinautolu ʻi he kuonga ni, ke mou halaia ai.’”
JDG 21:23 Pea naʻe fai pehē ʻe he fānau ʻa Penisimani, ʻo fili honau uaifi ʻo fakatatau ki honau lau, meiate kinautolu naʻe meʻe, ʻakinautolu naʻa nau puke: pea naʻa nau ʻalu ʻo toe hoko ki honau tofiʻa, ʻo toe teuteu ʻenau ngaahi kolo, pea nofo ki ai.
JDG 21:24 Pea naʻe ʻalu mei ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga ko ia, ʻae tangata taki taha ki hono faʻahinga pea ki hono kāinga, pea naʻe ʻalu mei ai ʻae tangata taki taha ki hono tofiʻa.
JDG 21:25 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi ʻIsileli: ka naʻe fai ʻe he tangata kotoa pē ʻaia naʻe lelei ʻi hono mata ʻoʻona.
RUT 1:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe pule ai ʻae kau fakamaau, naʻe tō ʻae honge ki he fonua. Pea ko e tangata ʻe tokotaha ʻo Petelihema Siuta naʻe ʻalu ia ke ʻāunofo ʻi he fonua ʻo Moape, ʻa ia, mo hono uaifi, mo hono ongo foha ʻe toko ua.
RUT 1:2 Pea ko e hingoa ʻoe tangata ko ʻElimeleki, pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Naomi, pea ko e hingoa ʻo hono ongo foha ko Maloni mo Kilioni, ko e kau ʻIfalemi ʻo Petelihema Siuta. Pea naʻa nau haʻu ki he fonua ko Moape, ʻo nofo ʻi ai.
RUT 1:3 Pea naʻe pekia ʻa ʻElimeleki ko e husepāniti ʻo Naomi; pea naʻe nofo pe ia mo ʻene ongo tama.
RUT 1:4 Pea naʻa na ʻomi hona uaifi mei he kau fefine Moape; ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Opa, pea ko hono hingoa ʻoe tokotaha ko Lute: pea naʻa nau nonofo ʻi ai ʻi he taʻu ʻe hongofulu nai.
RUT 1:5 Pea naʻe pekia ai ʻa Māloni mo Kilioni fakatouʻosi pē; pea naʻe toʻo pehē mei he fefine ʻa ʻene ongo tama mo hono husepāniti.
RUT 1:6 Pea naʻe tuʻu hake ia mo ʻene ongo taʻahine ʻi he fono, koeʻuhi ke hiki ia mei he fonua ko Moape: he kuo ne ongoʻi ʻi he fonua ko Moape kuo ʻaʻahi ʻe Sihova ki hono kakai ʻi he foaki kiate kinautolu ʻae meʻakai.
RUT 1:7 Ko ia naʻa ne ʻalu atu ai mei he potu naʻe ʻi ai ia, mo ʻene ongo taʻahine ʻi he fono mo ia; pea naʻa nau ʻalu atu pe ʻi he hala ke fononga ki he fonua ʻo Siuta.
RUT 1:8 Pea naʻe pehē ʻe Naomi ki heʻene ongo taʻahine ʻi he fono, “Mo ō fakatouʻosi pe ʻo foki atu taki taha ki he fale ʻo ʻene faʻē: ke fai ʻofa ʻa Sihova kiate kimoua, ʻo hangē ko ia kuo mo fai ki he pekia, pea mo au.
RUT 1:9 Ke tuku ʻe Sihova ke mo ʻilo ʻae fiemālie fakatouʻosi pe ʻi he fale ʻo homo husepāniti.” Pea naʻe toki ʻuma ia kiate kinaua; pea naʻa na hiki hona leʻo, ʻo tangi.
RUT 1:10 Pea naʻa na pehē kiate ia, “Ko e moʻoni te ma ō mo koe ki ho kakai.
RUT 1:11 Pea naʻe pehē ʻe Naomi, “ʻA ʻeku ongo taʻahine mo foki atu: ko e hā te tau ō ai mo au? He ʻoku kei toe ha tama ʻi hoku fatu, koeʻuhi ke na hoko ko homo husepāniti?
RUT 1:12 Mo foki atu ʻa ʻeku ongo taʻahine, pea ʻalu ʻi homo hala: he kuo u motuʻa fau ke toe maʻu ha husepāniti. Ka ne u pehē ʻeau, ʻOku ou ʻamanaki lelei, pea ka ne maʻu ʻeau ha husepāniti he poōni foki, pea u fanauʻi ʻae tama tangata;
RUT 1:13 He te mo tatali ki ai ke ʻoua ke na tupu? Te mo faʻa tatali ki ai, pea ʻoua naʻa maʻu ha husepāniti? ʻE ʻikai, ʻa ʻeku ongo taʻahine; he ʻoku ou mamahi lahi koeʻuhi ko kimoua ʻi heʻene mafao mai ʻae nima ʻo Sihova kiate au.”
RUT 1:14 Pea naʻa na hiki hake hona leʻo, ʻo toe tangi: pea ʻuma ʻa Opa ki heʻene faʻē ʻi he fono; ka naʻe pikitai ʻa Lute kiate ia.
RUT 1:15 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, kuo toe liu atu ʻa ho tokoua ʻi he fono ki hono kakai, pea ki hono ngaahi ʻotua: ke ke foki koe ʻo muimui atu ki ho tokoua ʻi he fono.”
RUT 1:16 Pea naʻe pehē ʻe Lute, “ʻOua naʻa ke kole ke u liʻaki koe, pe ke u foki mei heʻeku muimui ʻiate koe: he ko e potu ʻoku ke ʻalu ki ai, te ta ō ai; pea ko e potu te ke mohe ai, te ta mohe ai: ko ho kakai ʻe hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua:
RUT 1:17 Ko e potu te ke mate ai, te u mate ai, pea te u tanu ʻi ai: ke fai pehē ʻe Sihova kiate au, pea lahi hake, ʻo kapau ʻe ai ha meʻa te ta māvae ai mo koe ka ko e mate pe.”
RUT 1:18 Pea ʻi heʻene vakai ʻoku loto mālohi pe ia ke na ō mo ia, naʻe tuku ʻene kei lea ki ai.
RUT 1:19 ¶ Pea ko ia, naʻa na ō ai ke na hoko ki Petelihema. Pea ʻi heʻena hoko ki Petelihema, pea pehē, naʻe ngatū ʻae kolo kotoa pē koeʻuhi ko kinaua, pea nau fepehēʻaki, “Ko Naomi eni?”
RUT 1:20 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa ui au ko Naomi kae ui au ko Mala: he kuo fai fakamamahi lahi kiate au ʻe he Māfimafi.
RUT 1:21 Naʻaku ʻalu kituʻa kuo u fonu, pea kuo toe ʻomi au ʻe Sihova ki ʻapi kuo u maha: pea koeʻumaʻā hoʻomou ui au ko Naomi, he kuo tukuakiʻi au ʻe Sihova, pea kuo fakamamahiʻi au ʻe he Māfimafi?”
RUT 1:22 Ko ia naʻe liu mai ʻa Naomi, mo Lute ko e fefine Moape, ko ʻene tama ʻi he fono naʻe haʻu mo ia, ʻaia naʻe haʻu mei he fonua ko Moape: pea naʻa na hoko ki Petelihema ʻi he kamataʻanga ʻoe ututaʻu paʻale.
RUT 2:1 Pea naʻe ʻia Naomi ha kāinga ʻo hono husepāniti, ko e tangata koloaʻia lahi ʻaupito, ʻi he fale ʻo ʻElimeleki, pea ko hono hingoa ko Poasi.
RUT 2:2 Pea naʻe pehē ʻe Lute ko e fefine Moape kia Naomi, “Ke ke tuku au ke u ʻalu ni ki he ngoue, pea tufi ʻae ngaahi ʻuluʻi uite ʻo muimui ʻiate ia, ʻaia te u maʻu ai ʻae fiemālie ʻi hono ʻao.” Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻĀ ʻeku tama, ke ke ʻalu.”
RUT 2:3 Pea naʻe ʻalu ia, pea hoko ʻo tufi ʻi he ngoue ʻo muimui ʻi he kau tuʻusi: pea tā ne mālie ʻia ʻene hoko ki he potu ʻoe ngoue naʻe ʻia Poasi, ʻaia naʻe ʻi he kāinga ʻo ʻElimeleki.
RUT 2:4 ¶ Pea, vakai, naʻe haʻu ʻa Poasi mei Petelihema, ʻo ne pehē ki he kau tuʻusi, “Ke ʻiate kimoutolu ʻa Sihova.” Pea naʻa nau tali ia ʻo pehē, “Ke tāpuaki koe ʻe Sihova.”
RUT 2:5 Pea naʻe pehē ʻe Poasi ki heʻene tamaioʻeiki naʻe fakanofo ki he kau tuʻusi, “Ko e fefine ʻo hai eni?”
RUT 2:6 Pea leaange ʻe he tamaioʻeiki naʻe fakanofo ki he kau tuʻusi ʻo ne pehē, “Ko e fefine Moape ia naʻe haʻu mo Naomi mei he fonua ko Moape:”
RUT 2:7 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, tuku au ke u tufi ʻo tānaki muimui ʻi he kau tuʻusi ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ū: ko ia naʻe haʻu ai ia, pea kuo ne fai maʻuaipē ia, talu mei he pongipongi ki he feituʻulaʻā ni kuo ne afe siʻi pe ia ki he fale.”
RUT 2:8 Pea naʻe pehē ai ʻe Poasi kia Lute, “ʻE hoku ʻofefine, ʻoku ʻikai te ke fanongo? ʻOua naʻa ke ʻalu ki ha ngoue kehe ke tufi, pea ʻoua naʻa ke ʻalu mei heni, ka ke nofomaʻu pe ʻo ofi ki hoku kau fefine:
RUT 2:9 Ke ke sio pe ki he ngoue ʻoku nau tuʻusi, pea ke muimui ʻiate kinautolu: ʻikai kuo ʻosi ʻeku fekau ki he kau talavou ke ʻoua naʻa nau ala kiate koe? Pea ʻoka ke ka fieinu, ʻalu ki he ngaahi ʻaiʻanga inu ʻo inu, pea inu ʻaia kuo ʻutu ʻe he kau talavou.”
RUT 2:10 Pea naʻe tōmapeʻe ia ki hono mata, pea punou ia ki he kelekele, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā kuo u ʻilo ai ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, koeʻuhi ke ke fie tokanga ai kiate au, he ko e muli au?”
RUT 2:11 Pea naʻe tali ʻe Poasi ʻo ne pehē kiate ia, “Kuo fakahā ʻo lahi kiate au, ʻaia kotoa pē kuo ke fai ki hoʻo faʻē ʻi he fono, talu ʻae pekia ʻa ho husepāniti: pea mo hoʻo liʻaki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē, pea mo e fonua naʻa ke tupu ai, pea kuo ke haʻu ki ha kakai naʻe ʻikai te ke tomuʻa ʻilo.
RUT 2:12 Ke totongi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngāue, pea ke foaki kiate koe ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻae totongi lahi, ʻaia ko e kapakau ʻoʻona kuo ke haʻu ke falala ki ai.”
RUT 2:13 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Tuku ke u ʻilo ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki; he kuo ke fakafiemālieʻi au, pea kuo tau hoʻo lea ki he loto ʻo hoʻo kaunanga, neongo ʻoku ʻikai te u hangē ha taha ʻi hoʻo kaunanga.”
RUT 2:14 Pea naʻe pehē ʻe Poasi kiate ia, ʻI he feituʻulaʻā kai ke ke haʻu ki heni, “Pea kai ʻi he mā, pea peke hoʻo konga mā ʻi he vaimahi.” Pea naʻe nofo ofi ia ki he kau tuʻusi: pea naʻa ne ʻatu kiate ia ʻae uite tunu, pea kai ʻe ia, pea mākona, pea naʻe toe.
RUT 2:15 Pea ʻi heʻene tuʻu hake ke tufi, naʻe fekau ʻe Poasi ki heʻene kau talavou, ʻo pehē, “Tuku ia ke tufi ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ū, pea ʻoua naʻa fakamā ia:
RUT 2:16 pea tuku ke ngangana ʻae ngaahi faluku koeʻuhi ke ne maʻu ia, pea tuku ai pe ia, koeʻuhi ke ne tufi ia, pea ʻoua naʻa valoki ia.”
RUT 2:17 Ko ia ne tufi ai ia ʻi he ngoue ko ia ʻo aʻu ki he efiafi pea naʻe tuki ʻe ia ʻaia kuo ne tufi: pea ko e efa nai ʻe taha ʻoe paʻale.
RUT 2:18 ¶ Pea naʻa ne toʻo hake ia, ʻo ʻalu ki he kolo: pea naʻe mamata ʻene faʻē ʻi he fono ki he meʻa naʻa ne tufi: pea ne ʻomi ia ʻo ʻatu ia kiate ia, ʻaia naʻa ne fakatoe, hili ʻene kai ʻo mākona.
RUT 2:19 Pea naʻe pehē ʻe heʻene faʻē ʻi he fono kiate ia, “Naʻa ke tufi ki fē he ʻaho ni? Pea naʻa ke ngāue ki fē koe?” Ke monūʻia pe ia ʻaia naʻa ne tokangaʻi koe. Pea naʻa ne fakahā ki heʻene faʻē ʻi he fono ʻaia naʻa ne ngāue mo ia, ʻo ne pehē, “Ko e tangata naʻaku ngāue ʻi ai he ʻaho ni ko Poasi hono hingoa.”
RUT 2:20 Pea naʻe pehē ʻe Naomi ki heʻene tama ʻi he fono, “Ke monūʻia pe ia ʻia Sihova, ʻaia ʻoku ʻikai tuku ʻene fai angaʻofa ki he moʻui, pea mo e mate.” Pea naʻe pehē ʻe Naomi kiate ia, “Ko e tangata kāinga ofi ia kiate kitaua, ko e tokotaha ʻo hota kāinga ʻoku ofi lahi.”
RUT 2:21 Pea naʻe pehē ʻe Lute ko e fefine Moape, naʻa ne pehē foki kiate au, “Ke ke fai maʻu pe ke ofi ki heʻeku kau talavou, ke ʻoua ke ʻosi ʻeku tuʻusi ʻeku taʻu kotoa.”
RUT 2:22 Pea naʻe pehē ʻe Naomi kia Lute ko ʻene tama ʻi he fono, “ʻA ʻeku tama, ʻOku lelei ia, koeʻuhi ke ke ʻalu kituʻa mo ʻene kau kaunanga, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻilo koe ʻi ha ngoue kehe ʻe taha.”
RUT 2:23 Ko ia naʻe ʻalu maʻu pe ia mo e kau kaunanga ʻa Poasi, ke fai ʻene tufi ke ʻoua ke hili ʻae fetuku ʻae taʻu paʻale mo e taʻu uite: pea naʻe nofo ia mo ʻene faʻē ʻi he fono.
RUT 3:1 Pea pehē ʻe Naomi ko ʻene faʻē ʻi he fono kiate ia, “ʻA ʻeku tama, ʻikai ʻoku lelei ʻeku kumi ʻae fiemālie kiate koe, koeʻuhi ke lelei ai kiate koe?
RUT 3:2 Pea ko eni, ʻikai ko hota kāinga ʻa Poasi, ʻae kau kaunanga ʻoʻona naʻa ke ʻi ai? Vakai, ʻoku tapili paʻale ʻe ia he poōni ʻi he potu hahaʻanga.
RUT 3:3 Ko ia ke ke kaukauʻi koe, pea ke tākai koe, pea ʻai ho ngaahi kofu kiate koe, pea ke ʻalu hifo ki he potu hahaʻanga: kaeʻoua naʻa ke fakahā atu koe ki he tangata, kaeʻoua ke ʻosi ʻene kai mo inu.
RUT 3:4 Pea ka tokoto hifo ia, pea ʻe pehē, Ke ke vakai ki he potu ʻaia ʻoku tokoto ai ia, pea ke ʻalu ki ai, pea toʻo ʻae kafu mei hono vaʻe, pea ke tokoto hifo; pea ʻe fakahā ʻe ia kiate koe ʻaia te ke fai.”
RUT 3:5 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ke tala kiate au te u fai ia.”
RUT 3:6 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ia ki he potu hahaʻanga, pea ne fai ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau ʻe heʻene faʻē ʻi he fono kiate ia.
RUT 3:7 Pea hili ʻae kai mo inu ʻa Poasi, pea kuo fiemālie lahi hono loto, naʻe ʻalu ia ke tokoto ʻi hono potu ʻoe fokotuʻunga uite: pea haʻu fakaʻeteʻete pe ia, pea toʻo ʻae kafu mei hono vaʻe, pea tokoto hifo ia,
RUT 3:8 ¶ Pea hoko ʻo tuʻuapō, pea pehē, Kuo manavahē ʻae tangata, pea tafoki ʻe ia ia, pea vakai, ʻoku tokoto ha fefine ki hono vaʻe.
RUT 3:9 Pea pehē ʻe ia, “Ko hai koe?” Pea pehē ʻe ia, “Ko au Lute ko hoʻo kaunanga ko ia ke ke ʻai ho kafu ki hoʻo kaunanga he ko e kāinga ofi koe.”
RUT 3:10 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻE hoku ʻofefine, Ke monūʻia koe ʻia Sihova: he kuo ke fakahā ʻae angaʻofa lahi ʻi he kimui ʻi he kamataʻanga, ko e meʻa ʻi he ʻikai te ke muimui ʻi he kau talavou, pē ko ha masiva pē ko e maʻumeʻa.
RUT 3:11 Pea ko eni, ʻE hoku ʻofefine, ʻoua naʻa ke manavahē; te u fai kiate koe ʻaia kotoa pē ʻoku ke tokanga ki ai: he ʻoku ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo hoku matapā ko e fefine angalelei koe.
RUT 3:12 Pea ko eni, ko e moʻoni ko ho kāinga ofi au: ka ʻoku ai ha kāinga ʻe taha ʻoku ofi lahi ʻiate au.
RUT 3:13 Tatali he poōni, pea ʻe pehē ʻi he ʻapongipongi, kapau te ne fai kiate koe ʻae ngāue ʻae kāinga, ʻoku lelei; tuku ia ke fai ʻae ngāue ʻae kāinga: pea kapau ʻe ʻikai fai ʻe ia ʻae ngāue ʻae kāinga kiate koe, pea te u fai ʻeau ʻae ngāue ʻae kāinga kiate koe; ʻoku moʻui ʻa Sihova: tokoto hifo ke ʻoua ke pongipongi.”
RUT 3:14 ¶ Pea naʻe tokoto ia ki hono vaʻe ke ʻoua ke pongipongi: pea tuʻu hake ia ʻi he taʻefaʻaʻilo ʻe ha taha ha taha. Pea pehē ʻe ia, Ke ʻoua naʻa ʻilo naʻe haʻu ha fefine ki he potu hahaʻanga.
RUT 3:15 Pea pehē ʻe ia foki, “ʻOmi kiate au ʻa ho kafu ʻaia ʻoku ʻiate koe, pea ke fakatali ia.” Pea ʻi heʻene fakatali ia, naʻa ne lingi ki ai ʻae fua paʻale ʻe ono, ʻo ne hilifaki ia kiate ia: pea naʻe ʻalu ia ki he kolo.
RUT 3:16 Pea ʻi heʻene haʻu ki heʻene faʻē ʻi he fono, naʻe pehē ʻe ia, “Ko hai koe, ʻeku tama? Pea naʻa ne tala kiate ia ʻaia kotoa pē naʻe fai ʻe he tangata kiate ia.”
RUT 3:17 Pea pehē ʻe ia, naʻa ne tuku kiate au ʻae fua paʻale ʻe ono ni; he naʻa ne pehē kiate au, ʻoua naʻa ke ʻalu ngeʻesi pē ki hoʻo faʻē ʻi he fono.
RUT 3:18 Pea pehē ʻe ia, “Ko ʻeku tama, ke ke nofo fiemālie pē, ke ʻoua ke ke ʻilo pe ngata fēfē ʻae meʻa ni: koeʻuhi ʻe ʻikai nofo noa pē ʻae tangata, kaeʻoua ke ne fakaʻosi ʻae meʻa ni he ʻaho ni.”
RUT 4:1 Naʻe toki ʻalu hake ai ʻa Poasi ki he matapā, pea nofo ki lalo ia ʻi ai: pea vakai, naʻe ʻalu ange ʻae kāinga ʻaia naʻe lea ki ai ʻa Poasi; ʻaia naʻe pehē ki ai ia, “ʻE, ʻa koe, tafoki mai, pea nofo ki lalo ʻi heni.” Pea naʻe tafoki ia, ʻo nofo ki lalo.
RUT 4:2 Pea naʻa ne ʻomi ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu ko e kau mātuʻa ʻoe kolo, ʻo ne pehē, “Mou nofo ki lalo ʻi heni.” Pea naʻa nau nofo ki lalo.
RUT 4:3 Pea pehē ʻe ia ki he kāinga, “Ko Naomi ʻaia kuo toe haʻu mei he fonua ko Moape, ʻoku fakatau ʻe ia ʻae konga fonua, ʻaia naʻe ʻia ʻElimeleki ko hotau tokoua.
RUT 4:4 Pea ne u pehē, “Te u fakahā ia kiate koe, ʻo pehē, Ke ke fakatau ia ʻi he ʻao ʻoe kakai, pea ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻo hoku kakai. Kapau te ke huhuʻi ia, pea ke huhuʻi ia: pea kapau ʻe ʻikai te ke huhuʻi ia, pea ke fakahā kiate au, koeʻuhi ke u ʻilo: he ʻoku ʻikai ha tokotaha kehe ke huhuʻi ia ka ko koe; pea ʻoku ou hoko mo koe.” Pea pehē ʻe ia, “Te u huhuʻi ia.”
RUT 4:5 Pea pehē ai ʻe Poasi, “Ko e ʻaho ko ia ʻoku ke fakatau ʻae ngoue ʻi he nima ʻo Naomi, ʻoku totonu hoʻo fakatau ia ʻi he nima ʻo Lute foki ko e fefine Moape, ko e uaifi ʻoe pekia, ke fokotuʻu hake ʻae hingoa ʻoe pekia ki hono tofiʻa.
RUT 4:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he kāinga, “ʻOku ʻikai te u faʻa huhuʻi ia moʻoku, telia naʻaku maumau ai ʻae tofiʻa ʻoʻoku: ke ke huhuʻi ʻaia ʻoku ʻoʻoku moʻou; he ʻoku ʻikai te u faʻa huhuʻi ia.”
RUT 4:7 Pea ko eni hono anga ʻi muʻa ʻi ʻIsileli ʻoe huhuʻi, pea ki he fetongi, ke fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; naʻe vete ʻe he tangata hono topuvaʻe, pea ʻatu ia ki hono kaungāʻapi: pea ko e meʻa fakamoʻoni ia ʻi ʻIsileli.
RUT 4:8 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he kāinga kia Poasi, “Ke ke fakatau ia moʻou.” Ko ia naʻa ne vete ʻo toʻo hono topuvaʻe.
RUT 4:9 ¶ Pea pehē ʻe Poasi ki he kau mātuʻa, pea ki he kakai kotoa pē, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu he ʻaho ni kuo u fakatau ʻaia kotoa pē naʻe ʻo ʻElimeleki, mo ia kotoa pē naʻe ʻo Kilioni mo Maloni, ʻi he nima ʻo Naomi.
RUT 4:10 Pea mo Lute foki ko e fefine Moape, ko e uaifi ʻo Maloni, kuo u fakatau ko hoku uaifi, ke fokotuʻu hake ʻae hingoa ʻoe pekia ki hono tofiʻa, koeʻuhi ke ʻoua naʻa motuhi ʻae hingoa ʻoe pekia mei hono kāinga, pea mei he matapā ʻo hono potu: ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu he ʻaho ni.”
RUT 4:11 Pea naʻe lea ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻi he matapā, mo e kau mātuʻa, ʻo pehē, “Ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu. Ke ngaohi ʻe Sihova ʻae fefine kuo haʻu ki ho fale ke hangē ko Lesieli mo Lia, ʻakinaua naʻa na langa ʻae fale ʻo ʻIsileli: pea ke tāpuekina koe ʻi ʻEfalata, pea ke ongolelei koe ʻi Petelihema:
RUT 4:12 pea ke hoko ʻo tatau ho fale mo e fale ʻo Felesi, ʻaia naʻe fanauʻi ʻe Tema kia Siuta, ʻi he hako ʻaia ʻe tuku kiate koe ʻe Sihova ʻi he fefine mui ni.”
RUT 4:13 ¶ Ko ia naʻe ʻomi ʻe Poasi ʻa Lute, pea hoko ia ko hono uaifi: pea ʻi heʻene ʻalu kiate ia, naʻe foaki kiate ia ʻe Sihova ke feitama, pea ne fanauʻi ʻae tama.
RUT 4:14 Pea naʻe pehē ʻe he kau fefine kia Naomi, “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia naʻe ʻikai tuku liʻaki koe taʻehao-kāinga, koeʻuhi ke hoko ʻo ongoongolelei hono hingoa ʻi ʻIsileli.
RUT 4:15 Pea ʻe ʻiate koe ia ko e fakaakeake moʻui, pea ko e tauhi kiate koe ʻi hoʻo motuʻa: koeʻuhi ko hoʻo taʻahine ʻi he fono, ʻaia ʻoku ʻofa kiate koe, ʻaia ʻoku lelei lahi kiate koe ʻi he tama tangata ʻe toko fitu, kuo ne fanauʻi kiate ia.”
RUT 4:16 Pea naʻe toʻo ʻe Naomi ʻae tamasiʻi, pea ʻai ia ki hono fatafata, pea hoko ia ko hono tauhi.
RUT 4:17 Pea naʻe fakahingoa ia ʻe he kau fefine ʻo hono kaungāʻapi, ʻo pehē, “Kuo tupu ʻae tama kia Naomi, pea naʻa nau ui hono hingoa ko ʻOpeti: ko ia ia ko e tamai ʻa Sese, ko e tamai ʻa Tevita.
RUT 4:18 ¶ Pea ko e ngaahi toʻutangata eni ʻo Felesi: naʻe tupu ʻia Felesi ʻa Hesiloni,
RUT 4:19 Pea tupu ʻia Hesiloni ʻa Lame, pea tupu ʻia Lame ʻa ʻAminitapi,
RUT 4:20 Pea tupu ʻia ʻAminitapi ʻa Nasoni, pea tupu ʻia Nasoni ʻa Salimoni,
RUT 4:21 Pea tupu ʻia Salimoni ʻa Poasi, pea tupu ʻia Poasi ʻa ʻOpeti,
RUT 4:22 Pea tupu ʻia ʻOpeti ʻa Sese, pea tupu ʻia Sese ʻa Tevita.”
1SA 1:1 Vakai naʻe ai ha tangata ʻo Lamateimi-Sofimi ʻoe moʻunga ʻo ʻIfalemi, ko hono hingoa ko ʻElikena, ko e foha ʻo Seloami ko e foha ʻo Elihu, ko e foha ʻo Tohu: ko e foha ʻo Sufi, ko e tangata ʻEfalata:
1SA 1:2 Pea naʻe toko ua hono uaifi; ko e hingoa ʻoe tokotaha ko ʻAna, pea ko Penina ʻae hingoa ʻoe tokotaha: pea naʻe ai ʻae fānau ʻa Penina, ka naʻe ʻikai ha fānau ʻa ʻAna.
1SA 1:3 Pea naʻe ʻalu hake ʻae tangata ni mei heʻene kolo ki Sailo ʻi he taʻu kotoa pē ke lotu mo ʻatu ʻae feilaulau kia Sihova ʻoe ngaahi kautau. Pea naʻe ʻi ai ʻae ongo foha ʻo Ilai, ko Hofini mo Finiasi ko e ongo taulaʻeiki ʻo Sihova.
1SA 1:4 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae ʻaho ke fai ʻae feilaulau ʻe ʻElikena, naʻa ne vahe kia Penina ko hono uaifi, mo ʻene ngaahi tama kotoa pē mo ʻene ngaahi taʻahine ʻa honau ʻinasi.
1SA 1:5 Ka naʻa ne ʻatu kia ʻAna ʻae vahe lahi he naʻe ʻofa ia kia ʻAna: ka kuo tāpuni hono manāva ʻe Sihova.
1SA 1:6 Pea naʻe fakamamahi lahi ia ʻe hono fili, ke ne lāunga, ko e meʻa ʻi he tāpuni hono manāva ʻe Sihova.
1SA 1:7 Pea ʻi heʻene fai pehē pe ʻi he taʻu kotoa pē, naʻa ne ʻalu hake ki he fale ʻo Sihova, pea loto mamahi ai ia; ko ia naʻe tangi ai ia, pea naʻe ʻikai kai.
1SA 1:8 Pea pehē ai ʻe ʻElikena ko hono husepāniti kiate ia, “ʻAna ko e hā ʻoku ke tangi ai? Pea ko e hā ʻoku ʻikai te ke kai? Pea ko e hā ʻoku mamahi ai ho loto? ʻIkai ʻoku ou lelei hake kiate koe ʻi he tama ʻe hongofulu?”
1SA 1:9 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻAna hili ʻenau kai mo inu ʻi Sailo. Pea naʻe nofo ʻae taulaʻeiki ko Ilai ʻi he nofoʻa ofi ki he pou ʻi he fale ʻo Sihova.
1SA 1:10 Pea naʻe mamahi lahi hono laumālie, ʻo ne lotu kia Sihova, pea tangi lahi.
1SA 1:11 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae fuakava, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova ʻoe tokolahi, kapau ko e moʻoni te ke ʻafio mai ki he mamahi ʻa hoʻo kaunanga, ʻo manatuʻi au, ʻo ʻikai fakangaloʻi ʻa hoʻo kaunanga, ka ke foaki ki hoʻo kaunanga ʻae tama, pehē te u foaki ia kia Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, pea ʻe ʻikai ʻai ha tele ki hono ʻulu.”
1SA 1:12 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene lotu maʻu pē ʻi he ʻao ʻo Sihova, naʻe vakai ʻe Ilai ʻa hono loungutu.
1SA 1:13 Ka naʻe lea ʻa ʻAna ʻi hono loto pea naʻe ngaue hono loungutu ka naʻe ʻikai ongoʻi hono leʻo: ko ia naʻe mahalo ai ʻe Ilai kuo konā ia.
1SA 1:14 Pea naʻe pehē ʻe Ilai kiate ia, “ʻE tuku ʻafē ʻa hoʻo konā? tukuange hoʻo uaine ʻiate koe.”
1SA 1:15 Pea naʻe leaange ʻa ʻAna ʻo pehē, “ʻOku ʻikai, ʻE hoku ʻeiki, ka ko e fefine loto mamahi au: naʻe ʻikai te u inu uaine pe ha inu mālohi, ka kuo u lilingi hoku laumālie ʻi he ʻao ʻo Sihova.
1SA 1:16 ‌ʻOua naʻa ke ui hoʻo kaunanga ko e ʻofefine ʻoe kovi: he kuo u lea pe ʻi he lahi ʻo ʻeku feinga mo ʻeku mamahi.”
1SA 1:17 Pea naʻe lea ai ʻa Ilai ʻo pehē, “ʻAlu fiemālie pē: pea ʻofa ke tuku kiate koe ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻae kole ʻaia kuo ke kole kiate ia.”
1SA 1:18 Pea pehē ʻe ia, “Tuku ke maʻu ʻe hoʻo kaunanga ʻae fiemālie ʻi ho ʻao.” Pea naʻe ʻalu ʻae fefine ʻi hono hala, pea kai, pea naʻe ʻikai kei matapeko ia.
1SA 1:19 ¶ Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻi he ʻapongipongi, ʻo lotu ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻalu, ʻo hoko atu ki honau fale ʻi Lama: pea naʻe ʻilo ʻe ʻElikena ʻa hono uaifi; pea naʻe manatuʻi ia ʻe Sihova.
1SA 1:20 Pea hili ʻae ngaahi māhina ʻoe feitama ʻa ʻAna, pea pehē, naʻe fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama, ʻo ne ui hono hingoa ko Samuela, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi heʻeku kole ia meia Sihova.”
1SA 1:21 Pea naʻe ʻalu hake ʻae tangata ko ʻElikena mo hono fale kotoa pē, ke ʻatu kia Sihova ʻae feilaulau ʻoe taʻu, mo ʻene fuakava.
1SA 1:22 Ka naʻe ʻikai ʻalu ʻa ʻAna; he naʻe pehē ʻe ia ki hono husepāniti, “ʻE ʻikai te u ʻalu kaeʻoua ke mavae ʻae tamasiʻi, pea u toki ʻave ia, koeʻuhi ke fakahā ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ke nofomaʻu ai ia ʻo taʻengata.
1SA 1:23 Pea naʻe pehēange ʻe hono husepāniti ko ʻElikena kiate ia, “Ke ke fai ʻaia ʻoku lelei kiate koe; tatali ke ʻoua ke ke mavae ia; kae kehe ke fokotuʻumaʻu ʻe Sihova ʻene folofola.” Ko ia naʻe nofo ai ʻae fefine ʻo fakahuhu ʻene tama, pea toki fakamavae ia.
1SA 1:24 ¶ Pea hili ʻa hono fakamavae ia, naʻa ne ʻave ia, pea mo e fanga pulu ʻe tolu, mo e efa ʻe taha ʻoe mahoaʻa, mo e hina uaine ʻe taha, ʻo ʻomi ia ki he fale ʻo Sihova ʻi Sailo: pea naʻe kei siʻi ʻae tama.
1SA 1:25 Pea naʻa na tāmateʻi ʻae pulu, pea ʻomi ʻae tamasiʻi kia Ilai.
1SA 1:26 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻE hoku ʻeiki, hangē ʻoku moʻoni ʻa hoʻo moʻui, ʻe hoku ʻeiki, ko au ko e fefine naʻe tuʻu ofi kiate koe ʻi heni, ʻo lotu kia Sihova.
1SA 1:27 Naʻaku kole ʻae tamasiʻi ni; pea kuo tuku mai ʻe Sihova ʻa ʻeku kole ʻaia ne u fai kiate ia:
1SA 1:28 Ko ia foki ʻoku ou toe ʻatu ia kia Sihova; ʻe tuku ia kia Sihova ʻi heʻene moʻui kotoa pē.” Pea naʻe lotu ia kia Sihova ʻi ai.
1SA 2:1 Pea naʻe lotu ʻa ʻAna, ʻo pehē, “ʻOku fiefia hoku loto ʻia Sihova, ʻoku fakahikihiki hoku mālohi ʻia Sihova; kuo mafaʻa hoku ngutu ki hoku ngaahi fili; ko e meʻa ʻi heʻeku fiefia ʻi hoʻo fakamoʻui.
1SA 2:2 ‌ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku māʻoniʻoni ʻo hangē ko Sihova: he ʻoku ʻikai ha tokotaha mo koe: pea ʻoku ʻikai foki ha makatuʻu ʻo hangē ko hotau ʻOtua.
1SA 2:3 ‌ʻOua naʻa toe talanoa fakafiefielahi faufau pehē; ʻoua naʻa hā mai ʻae lea mālohi mei ho ngutu: he ko e ʻOtua ʻoe loto ʻa Sihova, pea ʻoku ʻekeʻi ʻe ia ʻae ngaahi faianga.
1SA 2:4 Kuo fesiʻi ʻae ngaahi kaufana ʻae kau tangata mālohi, pea ko kinautolu naʻe tūkia kuo nonoʻo ʻaki ʻae mālohi.
1SA 2:5 Ko kinautolu naʻe mākona kuo nau fakamoʻua ʻakinautolu ke ngāue ki he meʻakai; pea kuo ngata ʻakinautolu naʻe fiekaia: pea kuo fanauʻi ʻae toko fitu ʻe he paʻa; pea ko ia kuo tokolahi ʻene fānau kuo hoko ʻo vaivai.
1SA 2:6 ‌ʻOku tāmateʻi ʻe Sihova, pea ne fakamoʻui: ʻoku ne ʻohifo ki he faʻitoka, pea ʻoku ne toe ʻo hake.
1SA 2:7 ‌ʻOku fakamasiva ʻe Sihova, pea ne fakamaʻumeʻaʻi: ʻoku ne fakamoʻulaloa, mo ne hiki ki ʻolunga.
1SA 2:8 ‌ʻOku ne hiki hake ʻae masiva mei he efu, ʻo fakahikihiki ʻae faʻa kole mei he tuʻunga veve, ke fakanofo ʻakinautolu mo e houʻeiki, pea ke ne ngaohi ʻakinautolu kenau maʻu ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki: he ko e ngaahi pou ʻo māmani ʻoku ʻo Sihova, pea kuo ne fokotuʻu ʻa māmani ki ai.
1SA 2:9 ‌ʻE tauhi ʻe ia ʻae vaʻe ʻo ʻene kau māʻoniʻoni, pea ʻe longo pe ʻae kau angakovi ʻi he poʻuli; koeʻuhi ʻe ʻikai lavaʻi ha meʻa ʻe ha tangata ʻi he mālohi.
1SA 2:10 ‌ʻE fesifesiʻi ʻae ngaahi fili ʻo Sihova; ʻe mana ʻe ia kiate kinautolu mei langi: “ʻE fakamaau ʻe Sihova ʻae ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; pea ʻe foaki ʻe ia ʻae mālohi ki heʻene tuʻi, pea ne fakahikihiki ʻae mālohi ʻo ia kuo ne pani.”
1SA 2:11 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa ʻElikena ki hono fale ki Lama. Pea naʻe tauhi ʻa Sihova ʻe he tamasiʻi ʻi he ʻao ʻo Ilai ko e taulaʻeiki.
1SA 2:12 ¶ Ka ko eni ko e fānau ʻoe angakovi ʻae ongo foha ʻo Ilai; naʻe ʻikai te na ʻilo ʻa Sihova.
1SA 2:13 Pea ko e anga naʻe fai ʻe he taulaʻeiki ki he kakai, naʻe pehē, ʻi he ʻatu ʻe ha tangata ha feilaulau, naʻe haʻu ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki ʻi he kei haka ʻae kakano, mo e meʻa huhu matatolu ʻi hono nima;
1SA 2:14 Pea naʻa ne velo ia ki he fakapaku, pe ko e kulo, pe ha meʻa haka luoluo, pea ʻilonga ʻaia naʻe matoʻo hake ʻe he huhu naʻe ʻave ia ʻe he taulaʻeiki maʻana. Pea naʻe pehē ʻenau fai ʻi Sailo ki he kakai ʻIsileli kotoa pē naʻe ʻalu ki ai.
1SA 2:15 Pea ʻi he teʻeki ai tutu foki ʻae ngako, naʻe haʻu ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki, ʻo ne pehē ki he tangata ʻoku fai ʻae feilaulau, “Tuku mai ʻae kakano ke tunu maʻae taulaʻeiki; koeʻuhi ʻe ʻikai te ne kai kakano haka ʻiate koe, ka ko e kanomate.”
1SA 2:16 Pea kapau naʻe pehēange ʻe ha tangata kiate ia, “ʻOua naʻa nau taʻofi kae tutu leva ʻae ngako, pea ke toki ʻave ʻa ia, kotoa pē ʻoku ke loto ki ai; naʻe tali pehē leva ʻe ia ia, ‘ʻIkai;’ ka ke tuku mai leva ia kiate au: pea kapau ʻe ʻikai, te u ʻave fakamālohi ia.”
1SA 2:17 Ko ia naʻe lahi ʻaupito ʻae angahala ʻae ongo talavou ʻi he ʻao ʻo Sihova: he naʻe fehiʻa ʻae kakai ki he feilaulau kia Sihova.
1SA 2:18 ¶ Ka naʻe tauhi ʻe Samuela ʻi he ʻao ʻo Sihova, ko e tamasiʻi kuo nonoʻo ʻaki ʻae ʻefoti ʻoe tupenu lelei.
1SA 2:19 Pea naʻe ngaohi foki ʻe heʻene faʻē ʻae kofutuʻa siʻi, ʻo ʻomi kiate ia ʻi he taʻu kotoa pē, ʻi heʻene ʻalu hake mo hono husepāniti ke ʻatu ʻae feilaulau ʻoe taʻu.
1SA 2:20 ¶ Pea naʻe tāpuaki ʻe Ilai ʻa ʻElikena mo hono uaifi, ʻo ne pehē, “Ke ʻatu ʻe Sihova kiate koe ʻae hako ʻi he fefine ni ʻi he kole ni ʻaia kuo tuku kia Sihova.” Pea naʻa na ō ki hona ʻapi.
1SA 2:21 Pea naʻe ʻaʻahi ʻa Sihova kia ʻAna, ko ia naʻa ne feitama, pea ne fāʻeleʻi ʻae tama ʻe toko tolu mo e taʻahine ʻe toko ua. Pea naʻe tupu pē ʻae tamasiʻi ko Samuela ʻi he ʻao ʻo Sihova.
1SA 2:22 ¶ Pea kuo motuʻa lahi ʻa Ilai, ʻo ne fanongo ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe hono ongo foha ki ʻIsileli kotoa pē; mo ʻenau mohe mo e kau fefine naʻe fakataha ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe kakai.
1SA 2:23 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinaua. “Ko e hā ʻoku mo fai ai ʻae ngaahi meʻa pehē? He ʻoku ou fanongo ki hoʻomou fai angakovi ʻi he kakai ni kotoa pē.
1SA 2:24 ‌ʻOua, ʻe hoku ongo foha; he ʻoku ʻikai ko e ongolelei ʻoku ou ongoʻi: ʻoku mou fakalanga ʻae lāunga ʻi he kakai ʻo Sihova.
1SA 2:25 Kapau ʻoku fai angahala ha tangata ʻe tokotaha ki he tokotaha, ʻe fakamaauʻi ia ʻe he fakamaau: pea kapau ʻoku fai angahala ʻe ha tangata kia Sihova, ko hai te ne fakalaloaʻi ia?” Ka naʻe ʻikai te na tokanga ki he leʻo ʻo ʻena tamai, koeʻuhi naʻe finangalo ʻa Sihova ke tāmateʻi ʻakinaua.
1SA 2:26 Pea naʻe tupu pē ʻae tamasiʻi ko Samuela, pea naʻe ʻofeina ia ʻia Sihova, pea mo e kakai foki.
1SA 2:27 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae tangata ʻoe ʻOtua kia Ilai, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ʻIkai naʻaku hā atu au ki he fale ʻo hoʻo tamai ʻi heʻenau ʻi ʻIsipite ʻi he fale ʻo Felo?
1SA 2:28 Pea ʻikai naʻaku fili ia mei he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ke hoko ko hoku taulaʻeiki, ke fai ʻae ngāue ʻi heʻeku feilaulauʻanga, ke tutu ʻae meʻa namu kakala, pea ke kofuʻaki ʻae ʻefoti ʻi hoku ʻao? Pea ʻikai naʻaku foaki ki he fale ʻo hoʻo tamai, ʻae ngaahi feilaulau naʻe ngaohi ʻaki ʻae afi ʻe he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli?
1SA 2:29 Ko e hā ʻoku mou ʻakahi ai ki heʻeku feilaulau, mo e meʻa ʻatu, ʻaia kuo u fekauʻi ʻi hoku nofoʻanga; mo ke fakaʻapaʻapa lahi hake ki ho ongo foha ʻiate au, ke fakasino kimoutolu ʻaki ʻae lelei lahi ʻoe ngaahi feilaulau ʻa ʻIsileli ko hoku kakai?
1SA 2:30 “Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Naʻaku pehē moʻoni, ko ho fale mo e fale ʻo hoʻo tamai, ʻe ʻaʻeva ʻi hoku ʻao ʻo taʻengata: ka ko eni, ʻoku pehē ʻe Sihova, Ke mamaʻo ia ʻiate au; he ko kinautolu ʻoku fakaʻapaʻapa kiate au, te u fakahikihikiʻi ʻakinautolu, pea ko kinautolu ʻoku manukiʻi au ʻe ʻikai te u tokangaʻi.
1SA 2:31 Vakai, ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho, te u motuhi ai ho nima, pea mo e nima ʻoe fale ʻo hoʻo tamai, pea ʻe ʻikai ai ha tangata ʻe motuʻa ʻi ho fale.
1SA 2:32 Pea te ke mamata ki he fakamamahiʻi ʻo hoku nofoʻanga, neongo ʻae lelei kotoa pē kuo foaki ki ʻIsileli: pea ʻe ʻikai ha tangata ʻe motuʻa ʻi ho fale ʻo taʻengata.
1SA 2:33 Pea ko e tangata ʻoʻou, ʻaia ʻe ʻikai te u motuhi mei hoku feilaulauʻanga, ʻe hoko ia ke fakakui ho mata, mo fakamamahi ki ho loto: pea ko ia kotoa pē ʻe tupu ʻi ho fale tenau mate ʻi heʻenau kei fatu tangata.
1SA 2:34 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe, ʻaia ʻe hoko ki ho ongo foha, ʻa Hofini mo Finiasi; ʻe mate ʻakinaua ʻi he ʻaho pē taha.
1SA 2:35 Pea te u fokotuʻu moʻoku ʻae taulaʻeiki angatonu, ʻaia te ne fai ʻo fakatatau mo ia ʻoku ʻi hoku loto mo hoku ʻatamai: pea te u langa moʻona ʻae fale ke maʻu; pea ʻe ʻeveʻeva ia ʻi he ʻao ʻo ia kuo u pani ʻo taʻengata.
1SA 2:36 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻe haʻu kiate ia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku toe ʻi ho fale, ʻo punou kiate ia ke maʻu ai ʻae konga siliva, mo e konga mā, pea tenau pehē, ʻOku ou kole kiate koe, tuku kiate au ha potu ngāue fakataulaʻeiki, ke u kai ai ha konga mā.”
1SA 3:1 Pea naʻe tauhi kia Sihova ʻe he tamasiʻi ko Samuela ʻi he ʻao ʻo Ilai. Pea naʻe maʻungataʻa ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngaahi ʻaho ko ia; naʻe ʻikai fakahā ha meʻa hā mai.
1SA 3:2 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe tokoto ʻa Ilai ʻi hono potu, pea naʻe fakaʻaʻau ke poʻuli hono mata, ʻo ʻikai kei mamata:
1SA 3:3 Pea ʻi he teʻeki ai mate ʻae maama ʻi he faletapu ʻo Sihova, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, pea kuo tokoto ʻa Samuela ke mohe:
1SA 3:4 Naʻe ui ʻe Sihova kia Samuela; pea tali ʻe ia, “Ko au eni.”
1SA 3:5 Pea naʻe lele ia kia Ilai, ʻo ne pehē, “Ko au eni; he naʻa ke ui au.” Pea pehē ʻe ia, “Naʻe ʻikai te u ui; ke ke toe tokoto.” Pea naʻe ʻalu ia ʻo tokoto.
1SA 3:6 Pea naʻe toe ui ʻe Sihova, “Samuela.” Pea tuʻu ʻa Samuela ʻo ʻalu kia Ilai, ʻo ne pehē, “Ko au eni; he naʻa ke ui au.” Pea pehē ʻe ia, “ʻE hoku foha naʻe ʻikai te u ui; ke ke toe tokoto.”
1SA 3:7 Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe Samuela ʻa Sihova, pea naʻe teʻeki ai fakahā ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia.
1SA 3:8 Pea naʻe toe ui ʻe Sihova ʻa Samuela ko hono liunga tolu. Pea tuʻu ia ʻo ʻalu kia Ilai, ʻo ne pehē, “Ko au eni he naʻa ke ui au.” Pea naʻe toki ʻilo ʻe Ilai kuo ui ʻa Sihova ki he tamasiʻi.
1SA 3:9 Ko ia naʻe pehē ai ʻe Ilai kia Samuela, “ʻAlu ʻo tokoto hifo: pea ʻe pehē, kapau te ne ui koe, te ke pehē, ’ʻE Sihova ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeiki.’” Ko ia naʻe ʻalu ʻa Samuela ʻo tokoto ʻi hono potu.
1SA 3:10 Pea naʻe hāʻele mai ʻa Sihova, ʻo tuʻu, ʻo ui ʻo hangē ko ia naʻe fai, “Samuela, Samuela.” Pea naʻe toki tali ʻe Samuela, ʻo pehē, “Ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeiki.”
1SA 3:11 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Samuela, “Vakai, te u fai ha meʻa ʻi ʻIsileli, ʻe vavana ai ʻae telinga, ʻokinautolu kotoa pē ʻe fanongo ki ai.
1SA 3:12 ‌ʻI he ʻaho ko ia te u fai kia Ilai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia kuo ʻosi ʻeku lea ai ki hono fale: ʻo kau ka kamata, te u fai ke ʻosi foki.
1SA 3:13 He kuo u tala kiate ia te u fakamaauʻi hono fale ke taʻengata koeʻuhi ko e hia ʻoku ne ʻiloʻi; ko e meʻa ʻi he fai angahala lahi hono ongo foha, pea naʻe ʻikai te ne taʻofi ʻakinaua.
1SA 3:14 Pea ko ia kuo u fuakava ai ki he fale ʻo Ilai, ʻe ʻikai fakamaʻa ʻae hia ʻae fale ʻo Ilai ʻaki ʻae feilaulau pe ko e meʻa ʻatu ʻo taʻengata.”
1SA 3:15 ¶ Pea naʻe tokoto ʻa Samuela ʻo aʻu ki he pongipongi, pea naʻa ne toʻo ʻae ngaahi matapā ʻoe fale ʻo Sihova. Pea naʻe manavahē ʻa Samuela ke fakahā ʻaia kuo hā mai kia Ilai.
1SA 3:16 Pea naʻe ui ʻe Ilai kia Samuela, ʻo ne pehē, “ʻE Samuela ko hoku foha.” Pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.”
1SA 3:17 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻae meʻa kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kiate koe? ʻOku ou kole kiate koe ʻoua naʻa ke fakafufū ia ʻiate au: Ke fai pehē ʻe he ʻOtua kiate koe, mo lahi hake foki, ʻo kapau te ke ʻufiʻufi ʻiate au ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuo ne folofola kiate koe.”
1SA 3:18 Pea naʻe fakahā ʻe Samuela ʻae meʻa kotoa pē kiate ia ʻo ʻikai fufū ha taha. Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko Sihova ia: tuku ke fai ʻe ia ʻaia ʻoku lelei ki hono finangalo.”
1SA 3:19 ¶ Pea naʻe tupu pe ʻa Samuela, pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova, pea naʻe ʻikai te ne tuku ke tō kelekele haʻane lea ʻe taha.
1SA 3:20 Pea naʻe ʻilo ʻe ʻIsileli kotoa pē mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, kuo hoko ʻa Samuela ko e palōfita ʻa Sihova.
1SA 3:21 Pea naʻe toe fakahāhā ʻa Sihova ʻi Sailo: he naʻe fakahā ʻe Sihova ʻa ʻene ʻafio kia Samuela ʻi Sailo ʻi he folofola ʻa Sihova.
1SA 4:1 Pea naʻe hoko ʻae lea ʻa Samuela ki ʻIsileli kotoa pē. Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIsileli ke tauʻi ʻae kakai Filisitia, ʻonau nofoaki ʻo ofi ki Epenisa: pea naʻe nofoaki ʻae kau Filisitia ʻi ʻEfeki.
1SA 4:2 Pea naʻe hiki ʻae tau ʻae kau Filisitia ke tau ki ʻIsileli: pea ʻi he fakahoko ʻae tau, naʻe teʻia leva ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻoe kau Filisitia: pea naʻa nau taaʻi ʻi he tau ʻi he ngoue ʻae kau tangata ʻe toko fā afe nai.
1SA 4:3 ¶ Pea ʻi he hoko mai ʻae kakai ki he ʻapitanga, naʻe pehē ʻe he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, “Ko e hā kuo teʻia ai ʻe Sihova kitautolu he ʻaho ni ʻi he ʻao ʻoe kau Filisitia? Ke tau ʻomi kiate kitautolu ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova mei Sailo, koeʻuhi, ʻi heʻene hoko kiate kitautolu, ke ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he nima ʻo hotau ngaahi fili.”
1SA 4:4 Ko ia naʻe fekau ʻe he kakai ki Sailo, koeʻuhi kenau ʻomi mei ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko ia ʻoku nofo ʻi he vahaʻa ʻoe ongo Selupi: pea naʻe haʻu ai ʻae ongo foha ʻo Ilai, ko Hofini mo Finiasi, mo e puha ʻoe fuakava ʻoe ʻOtua.
1SA 4:5 Pea ʻi he hoko ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova ki he ʻapitanga, naʻe mavava ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻi he mavava lahi, ko ia naʻe ʻuʻulu ai ʻae fonua.
1SA 4:6 Pea ʻi he fanongo ʻae kakai Filisitia ki he longoaʻa ʻoe mavava, naʻa nau pehē, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe fuʻu mavava lahi ni ʻi he ʻapitanga ʻoe kakai Hepelū? Pea naʻa nau ʻilo kuo hoko ʻae puha tapu ʻo Sihova ki he ʻapitanga.
1SA 4:7 Pea naʻe manavahē ai ʻae kakai Filisitia, he naʻa nau pehē, Kuo hāʻele mai ʻae ʻOtua ki he ʻapitanga. Pea naʻa nau pehē, Malaʻia kiate kitautolu! He kuo ʻikai ha meʻa pehē talu mei muʻa.
1SA 4:8 Malaʻia kiate kitautolu! Ko hai te ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he nima ʻoe ngaahi ʻOtua māfimafi na? Ko e ngaahi ʻOtua eni naʻe taaʻi ʻae kakai ʻIsipite ʻi he ngaahi meʻa mamahi lahi ʻi he toafa.
1SA 4:9 ‌ʻAe kau Filisitia, mou mālohi, ʻo fai ʻo ngalingali tangata, telia naʻa mou hoko ko e kau hopoate ki he kakai Hepelū, ʻo hangē ko ʻenau hopoate kiate kimoutolu: fai ʻo ngali mo e kau tangata ʻo tau.”
1SA 4:10 Pea naʻe tau ʻae kau Filisitia, pea naʻe toe teʻia ʻa ʻIsileli, pea naʻa nau hola ʻae tangata taki taha ki hono fale fehikitaki: pea naʻe mate ai ʻae tokolahi ʻaupito he naʻe tō ai ʻae toko tolu mano ʻoe kau tangata ʻIsileli naʻe ʻalu ʻi lalo.
1SA 4:11 Pea naʻe moʻua ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua; pea naʻe tāmateʻi ʻae ongo foha ʻo Ilai ko Hofini mo Finiasi.
1SA 4:12 ¶ Pea naʻe lele ʻae tangata Penisimani mei he tau, ʻo hoko ki Sailo ʻi he ʻaho ko ia, kuo mahaehae hono kofu, pea pani kelekele hono ʻulu.
1SA 4:13 Pea ʻi heʻene hoko ki ai vakai naʻe nofo leʻo pe ʻa Ilai ʻi he nofoʻa ʻi he veʻehala: he naʻe tetetete hono loto telia ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua. Pea ʻi he hoko ʻae tangata ki he kolo, ʻo fakahā ia, naʻe tangi kalanga ʻae kolo kotoa pē.
1SA 4:14 Pea ʻi heʻene ongoʻi ʻe Ilai ʻae leʻo ʻoe tangi, naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe maveuveu ni?” Pea naʻe haʻu fakatoʻotoʻo ʻae tangata ʻo tala kia Ilai.
1SA 4:15 Pea naʻe hivangofulu taʻu mo e taʻu ʻe valu ʻae motuʻa ʻo Ilai; pea kuo poʻuli hono mata, naʻe ʻikai faʻa mamata.
1SA 4:16 Pea naʻe pehē ʻe he tangata kia Ilai, “Ko au ia kuo u haʻu mei he tau, pea u hola mei he tau he ʻaho ni. Pea pehē ʻe ia, “ʻE hoku foha, Ko e hā kuo fai?”
1SA 4:17 Pea talaange ʻe he tangata fekau, “Kuo hola ʻa ʻIsileli mei he ʻao ʻoe kakai Filisitia, pea kuo tō ʻae tokolahi ʻi he kakai, pea kuo mate ʻa ho ongo foha ko Hofini mo Finiasi, pea kuo moʻua ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua.”
1SA 4:18 Pea ʻi heʻene lea ki he puha tapu ʻoe ʻOtua, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe tō fakaholomui ia mei he nofoʻa ʻi he potu ʻoe matapā, pea mafesi ai hono kia, pea pekia ai: he ko e tangata motuʻa ia pea mamafa. Pea naʻe fakamaauʻi ʻe ia ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
1SA 4:19 ¶ Pea naʻe feitama hono ʻofefine ʻi he fono, ko e uaifi ʻo Finiasi, kuo kakato hono māhina ke fāʻele: pea ʻi heʻene ongoʻi ʻae ongoongo kuo moʻua ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, pea kuo pekia ʻa ʻene tamai ʻi he fono, mo hono husepāniti, naʻe punou hifo ʻe ia ia pea langā; he naʻe hoko leva ʻae langā kiate ia.
1SA 4:20 Pea feʻunga mo ʻene pekia, naʻe pehē kiate ia ʻe he kau fefine naʻe tuʻu ofi kiate ia, ʻoua naʻa ke manavahē; he kuo ke fāʻeleʻi ʻae tama. Ka naʻe ʻikai te ne lea, pea naʻe ʻikai te ne tokanga ki ai.
1SA 4:21 Pea naʻa ne ui ʻae tama ko Ikapote, ko e pehē, Kuo mole ʻae nāunau mei ʻIsileli: koeʻuhi kuo moʻua ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, pea koeʻuhi kuo pekia ʻene tamai ʻi he fono mo hono uaifi.
1SA 4:22 Pea naʻe pehē ʻe ia, Kuo mole ʻae nāunau mei ʻIsileli: he kuo moʻua ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua.
1SA 5:1 Pea naʻe ʻave ʻe he kakai Filisitia ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, ʻo ʻomi ia mei Epenisa ki ʻAsitoti.
1SA 5:2 ‌ʻI he maʻu ʻe he kau Filisitia ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, naʻa nau ʻomi ia ki he fale ʻo Takoni, ʻonau fokotuʻu ia ofi kia Takoni.
1SA 5:3 ¶ Pea ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻi he ʻapongipongi ʻae kakai ʻo ʻAsitoti, vakai, kuo tō fakafoʻohifo ʻa Takoni ki hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe puha tapu ʻo Sihova. Pea naʻa nau hiki ʻa Takoni ʻo toe fokotuʻu ia ki hono potu.
1SA 5:4 Pea ʻi heʻenau tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi ʻe taha, vakai, kuo tuʻulu ʻa Takoni mo hono mata ki he kelekele he ʻao ʻoe puha tapu ʻo Sihova; pea kuo motuua ʻae ʻulu ʻo Takoni, mo hono fasi ʻae nima fakatouʻosi pē ʻi he mata fale: naʻe toe pe kia Takoni ʻa hono foʻi sino pe.
1SA 5:5 Ko ia ʻoku ʻikai lakalakavale ʻae kau taulaʻeiki ʻo Takoni, pe ha tokotaha ʻoku haʻu ki he fale ʻo Takoni, ki he matafale ʻo Takoni ʻi ʻAsitoti ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
1SA 5:6 Ka naʻe mamafa ʻae nima ʻo Sihova ki he kakai ʻo ʻAsitoti, ʻo ne fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo teʻia ʻakinautolu ʻaki ʻae mahaki kovi, ʻio, ʻa ʻAsitoti mo hono ngaahi potu.
1SA 5:7 Pea ʻi he mamata ʻae kau tangata ʻo ʻAsitoti ʻoku pehē, naʻa nau lea, “ʻE ʻikai tuku ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli: he ʻoku tō mamahi hono nima kiate kitautolu, pea kia Takoni ko hotau ʻotua.”
1SA 5:8 Ko ia naʻa nau fekau ʻo tānaki kiate kinautolu ʻae houʻeiki kotoa pē ʻoe kau Filisitia, ʻonau pehē, “Ko e hā te tau fai ki he puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli?” Pea naʻa nau pehē, “Ke haʻamo fano ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻo ʻave ki Kati.” Pea naʻa nau haʻamo fano mei ai ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli.
1SA 5:9 Pea naʻe pehē, hili ʻenau haʻamo fano ia, naʻe hoko mālohi ʻae nima ʻo Sihova ki he kolo ʻi he fakaʻauha lahi: pea ne taaʻi ʻae kau tangata ʻoe kolo, ʻae siʻi mo e lahi, pea naʻa nau mahaki kovi ʻi honau potu fufū.
1SA 5:10 ¶ Ko ia naʻa nau ʻave ai ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ki Ekiloni. Pea ʻi he hoko ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ki Ekiloni, naʻe tangi ʻae kakai Ekiloni, ʻo pehē, “Kuo nau ʻomi ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli kiate kitautolu, ke tāmateʻi kitautolu mo hotau kakai.”
1SA 5:11 Ko ia naʻa nau fekau ʻo tānaki ʻae houʻeiki kotoa pē ʻoe kakai Filisitia, ʻonau pehē, “Fekau ke ʻave ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea tuku ke ʻalu ia ki hono potu, telia naʻa ne tāmateʻi kitautolu mo hotau kakai:” he naʻe hoko ʻae fakaʻauha lahi ki he potu kotoa pē ʻoe kolo; naʻe mamafa ʻaupito ʻae nima ʻoe ʻOtua ʻi ai.
1SA 5:12 Pea ko e kau tangata naʻe ʻikai mate naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mahaki kovi: pea naʻe ʻalu hake ki langi ʻae tangi ʻae kolo.
1SA 6:1 Pea naʻe ʻi he fonua ʻoe kau Filisitia ʻae puha tapu ʻo Sihova ʻi he māhina ʻe fitu.
1SA 6:2 Pea naʻe fekau ʻe he kau Filisitia ke haʻu ʻae kau taulaʻeiki mo e kau kikite, ʻo pehē, “Ko e hā te mau fai ki he puha tapu ʻo Sihova? Fakahā kiate kimautolu pe te mau ʻatu ia ʻaki ʻae ha ki hono potu?”
1SA 6:3 Pea naʻa nau pehē, “Kapau ʻoku mou fekau ke ʻave ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoua naʻa ʻave mola pe ia; ka mou ʻatu muʻa kiate ia ʻae feilaulau ʻi he angahala: ko ia ʻe fakamoʻui ai ʻakimoutolu, pea ʻe toki ʻilo ai ʻekimoutolu pe ko e hā kuo ʻikai hiki ai hono nima ʻiate kimoutolu.”
1SA 6:4 Pea naʻa nau pehē, “Ko e hā ʻae feilaulau ʻi he angahala ʻaia te mau ʻatu kiate ia?” Pea naʻa nau tala, “Ko e meaʻi koula ʻe nima, mo e kumā koula ʻe nima, ʻo fakatatau ki he houʻeiki Filisitia ʻe toko nima; he ko e hangatāmaki pē taha naʻe ʻiate kimoutolu kotoa pē, pea ʻi homou houʻeiki.
1SA 6:5 Ko ia ke mou ngaohi ʻae ngaahi fakatātā ki homou mataʻi hangatāmaki, pea mo e ngaahi fakatātā ki he kumā ʻaia ʻoku maumauʻi ʻae fonua; pea ke mou tuku ʻae ongoongolelei ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli: heiʻilo pe te ne fakamaʻamaʻa hono nima ʻiate kimoutolu, pea mei homou ngaahi ʻotua, pea mei homou fonua.
1SA 6:6 Ko e hā ʻoku mou fakafefeka ai homou loto, ʻo hangē ko e fakafefeka ʻe he kakai ʻIsipite mo Felo honau loto? ʻI he hili ʻene fai ʻae ngaahi meʻa mana ʻiate kinautolu, ʻikai naʻa nau tukuange ʻae kakai ke ʻalu, pea nau ʻalu ai?
1SA 6:7 Pea ko ia, mou ngaohi ʻae saliote foʻou, pea toʻo ʻae ongo pulu fefine ʻoku huhuʻa, ʻaia kuo teʻeki hoko ki ai ha haʻamonga, pea nonoʻo ʻae ongo manu ki he saliote, pea ʻomi hona ʻuhiki ki ʻapi meiate kinaua:
1SA 6:8 Pea hiki ʻae puha tapu ʻo Sihova, ʻo fakaheka ia ki he saliote; pea ʻai ʻae ngaahi teunga koula ʻaia ʻoku mou ʻatu ko e feilaulau ʻi he angahala, ʻai ia ki he puha ʻe taha ʻi hono kaokao; pea fekau ke ʻave ia, koeʻuhi ke ʻalu ia.
1SA 6:9 Pea vakai, kapau ʻoku ʻalu ia ʻi he hala ki hono fonua ki Pete-Semesi, ko e moʻoni kuo ne fai ʻae mamahi lahi ni kiate kitautolu: pea kapau ʻoku ʻikai, pea tau toki ʻilo tā ʻoku ʻikai ko hono nima kuo taaʻi ʻakitautolu, ka ko e kovi kuo hoko tuʻungaʻa pē kiate kitautolu.”
1SA 6:10 ¶ Pea naʻe fai ia ʻe he kau tangata naʻe ʻomi ʻae ongo sinamanu, ʻo nonoʻo ʻakinaua ki he saliote, kae tāpuni hona ʻuhiki ʻi ʻapi:
1SA 6:11 Pea naʻa nau hilifaki ʻae puha tapu ki he saliote, pea mo e ʻaiʻanga ʻoe kumā koula mo e ngaahi fakatātā ki honau hangatāmaki.
1SA 6:12 Pea naʻe ʻalu ʻae ongo sināmanu ʻi he hala totonu, ʻi he hala ki Pete-Semesi, ʻo ʻalu ai pe ʻi he hala motuʻa, ʻo tangi pe mo ʻalu, pea naʻe ʻikai te na tafoki ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema; pea naʻe muimui ki ai ʻae houʻeiki ʻoe kakai Filisitia ʻo aʻu ki he veʻe fonua ʻo Pete-Semesi.
1SA 6:13 Pea naʻe lolotonga ʻae tuʻusi ʻae toʻukai uite ʻe he kakai ʻo Pete-Semesi ʻi he teleʻa: pea naʻa nau hiki hake honau mata, ʻo mamata ki he puha tapu, pea naʻa nau fiefia ʻi he sio ki ai.
1SA 6:14 Pea naʻe haʻu ʻae saliote ki he ngoue ʻa Siosiua ko e tangata Pete-Semesi pea tuʻu ʻi ai, ʻi he potu naʻe ʻi ai ʻae fuʻu maka lahi: pea naʻa nau tafahi ʻae ʻakau ʻoe saliote, ʻo feilaulau ʻaki ʻae ongo sināmanu, ko e feilaulau tutu kia Sihova.
1SA 6:15 Pea naʻe fakahifo ʻe he kau Livai ʻae puha tapu ʻo Sihova, pea mo e puha ʻaia naʻe ʻi ai ʻae ngaahi teunga koula, ʻo ʻai ia ki he funga ʻoe maka lahi: naʻe ʻatu ʻe he kau tangata ʻo Pete-Semesi ʻae ngaahi feilaulau tutu, ʻo feilaulau ʻaki ʻae ngaahi feilaulau kia Sihova ʻi he ʻaho ko ia.
1SA 6:16 Pea ʻi he mamata ki ai ʻae houʻeiki ʻe toko nima ʻoe kakai Filisitia, naʻa nau liu mai ki Ekiloni ʻi he ʻaho ko ia.
1SA 6:17 Pea ko e ngaahi meaʻi koula ʻe nima ko eni ʻaia naʻe ʻatu ʻe he kau Filisitia ko e feilaulau ʻi he angahala kia Sihova; ko e taha ki ʻAsitoti, ko e taha ki Kesa, ko e taha ki ʻAsikeloni, ko e taha ki Kati, pea taha ki Ekiloni;
1SA 6:18 Pea naʻe nima ʻae kumā koula ʻo fakatatau ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻae houʻeiki ʻe toko nima ʻoe kakai Filisitia, ʻae ngaahi kolo tau mo e ngaahi potu kakai ʻi ʻuta, ʻo aʻu atu ki he maka lahi ko ʻEpeli, ʻaia naʻa nau hifo ki ai ʻae puha tapu ʻo Sihova: ʻae maka ko ia ʻoku kei tuʻu, ʻi he ngoue ʻa Siosiua ko e Pete-Semesi ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
1SA 6:19 ¶ Pea naʻa ne teʻia ʻae kau tangata ʻo Pete-Semesi, ko e meʻa ʻi heʻenau fakasiosio ki he loto puha tapu ʻo Sihova, ʻio, naʻa ne taaʻi ʻae tangata ʻe toko nima mano ma toko fitungofulu: pea naʻe tangilāulau ʻae kakai, he kuo taaʻi ʻe Sihova ʻae kakai ʻi he tā lahi ʻaupito.
1SA 6:20 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo Pete-Semesi, “Ko hai ʻoku mafai ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ko e ʻOtua māʻoniʻoni ni? Pea ʻe ʻalu hake ia kia hai meiate kitautolu?”
1SA 6:21 ¶ Pea naʻa nau fekau ʻae kau talafekau ki he kakai ʻo Kesa-Sialimi, ke pehē, “Kuo toe ʻomi ʻe he kakai Filisitia ʻae puha tapu ʻo Sihova; mou omi ʻo haʻamo hake ia kiate kimoutolu.”
1SA 7:1 Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata ʻo Kesa-Sialimi, ʻo haʻamo hake ʻae puha ʻo Sihova, ʻo ʻomi ia ki he fale ʻo ʻApinatapi ʻi he moʻunga, pea ne fakanofo hono foha ko ʻEliesa ke ne tauhi ʻae puha tapu ʻo Sihova.
1SA 7:2 Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe tuku ʻae puha tapu ʻi Kesa-Sialimi, ʻo fuoloa ʻaupito; he ko e taʻu ʻe uofulu: pea naʻe tangi mamahi ʻae fale kotoa pē ʻo ʻIsileli kia Sihova.
1SA 7:3 ¶ Pea naʻe lea ʻa Samuela ki he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Kapau ʻoku mou tafoki kia Sihova ʻaki homou loto kotoa, pea mou tukuange ʻae ngaahi ʻotua kehe mo ʻAsitelote meiate kimoutolu, pea teuteu homou loto kia Sihova, ʻo tauhi kiate ia pe: pehē te ne fakahaofi ʻakimoutolu mei he nima ʻoe kakai Filisitia.”
1SA 7:4 Pea naʻe toki tukuange ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻa Peali mo ʻAsitelote, ʻonau tauhi pē kia Sihova.
1SA 7:5 Pea naʻe fekau ʻe Samuela, “Fakakātoa ʻa ʻIsileli kotoa pē ki Misipa, pea te u hūfia ʻakimoutolu kia Sihova.”
1SA 7:6 Pea naʻa nau kātoa fakataha ki Misipa, ʻonau ʻutu ʻae vai, ʻo lingi ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻonau ʻaukai ʻi he ʻaho ko ia, ʻonau pehē, “Kuo mau fai angahala kia Sihova.” Pea naʻe fakamaauʻi ʻe Samuela ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi Misipa.
1SA 7:7 Pea ʻi he fanongo ʻae kakai Filisitia kuo kātoa fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki Misipa, naʻe ʻalu hake ʻae houʻeiki ʻoe kau Filisitia ke tauʻi ʻa ʻIsileli. Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau manavahē ki he kakai Filisitia.
1SA 7:8 Pea naʻe pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Samuela, “ʻOua naʻa tuku hoʻo tangi kia Sihova ko hotau ʻOtua, koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻakimautolu mei he nima ʻoe kakai Filisitia.”
1SA 7:9 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe Samuela ʻae lami huhu ʻo ne ʻatu ia ko e feilaulau tutu kotoa kia Sihova: pea naʻe tangi ʻa Samuela kia Sihova koeʻuhi ko ʻIsileli; pea naʻe talia ia ʻe Sihova.
1SA 7:10 Pea ʻi he kei ʻatu ʻe Samuela ʻae feilaulau tutu, naʻe ʻunuʻunu mai ʻae kakai Filisitia ke tauʻi ʻa ʻIsileli: ka naʻe mana ʻe Sihova ʻaki ʻae mana lahi ʻi he ʻaho ko ia ki he kakai Filisitia, pea naʻe veuveuki ʻakinautolu; pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli.
1SA 7:11 Pea naʻe ʻalu atu ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli mei Misipa ʻo tuli ʻae kakai Filisitia, pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻo aʻu atu ki Pete-ka.
1SA 7:12 Pea naʻe ʻomi ʻe Samuela ʻae maka, ke fokotuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Misipa mo Seni, ʻo ne ui hono hingoa ko Epenisa, ʻo pehē, “Kuo tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo aʻu ki he ʻaho ni.”
1SA 7:13 ¶ Naʻe pehē ʻae fakavaivai ʻae kakai Filisitia, pea naʻe ʻikai tenau toe haʻu ki he ngaahi potu fonua ʻo ʻIsileli: pea naʻe hiki hake ʻae nima ʻo Sihova ki he kakai Filisitia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Samuela.
1SA 7:14 Pea ko e ngaahi kolo naʻe hamu ʻe he kau Filisitia mei ʻIsileli, naʻe toe tuku mai ki ʻIsileli mei Ekiloni ʻo aʻu atu ki Kati; pea ko hono ngaahi potu ʻo ia naʻe toe maʻu ʻe ʻIsileli mei he nima ʻoe kakai Filisitia. Pea naʻe nofo fakamelino ʻa ʻIsileli mo e kakai ʻAmoli.
1SA 7:15 Pea naʻe fai ʻae fakamaau ʻe Samuela ki ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
1SA 7:16 Pea naʻe ʻalu holo ia ʻi he taʻu kotoa pē ki Peteli, mo Kilikali, mo Misipa, ʻo ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi potu ko ia.
1SA 7:17 Pea naʻa ne faʻa feʻaluʻaki ki Lama he naʻe tuʻu ʻi ai hono fale; pea naʻa ne fakamaau ʻe ia ʻi ai ʻa ʻIsileli; pea naʻe langa ʻe ia ʻi ai ʻae feilaulauʻanga kia Sihova.
1SA 8:1 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene hoko ʻo motuʻa ʻa Samuela naʻa ne fakanofo hono ongo foha ke fakamaau ki ʻIsileli.
1SA 8:2 Pea ko hono hingoa ʻoe ʻuluaki foha ko Sioeli pea ko e hingoa ʻo hono tokoua, ko ʻApia pea ko e ongo fakamaau ʻakinaua ʻi Peasipa.
1SA 8:3 Pea naʻe ʻikai ʻalu ʻa hono ongo foha ʻi hono ngaahi hala ʻoʻona, ka naʻa na tafoki ʻo kumi koloa, ʻo na maʻu koloa totongi, pea fakahalaʻi ʻae fakamaau.
1SA 8:4 Pea naʻe toki fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo haʻu kia Samuela ki Lama,
1SA 8:5 ‌ʻO nau pehē kiate ia, “Vakai kuo ke motuʻa, pea ʻoku ʻikai ʻalu ʻa ho ongo foha ʻi ho ngaahi hala: pea ko eni fakanofo ha tuʻi moʻomautolu ke ne fakamaauʻi ʻakimautolu ʻo hangē ko e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”
1SA 8:6 Ka naʻe kovi lahi kia Samuela ʻa ʻenau pehē, “Tuku kiate kimautolu ha tuʻi ke ne fakamaauʻi ʻakimautolu.” Pea naʻe lotu ʻe Samuela kia Sihova.
1SA 8:7 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Samuela, “Tokanga ki he leʻo ʻoe kakai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau tala kiate koe: he ʻoku teʻeki ai tenau siʻaki koe, ka kuo nau siʻaki au, ke ʻoua naʻaku pule kiate kinautolu.
1SA 8:8 Hangē ko e ngaahi ngāue ʻaia kuo nau fai talu ʻae ʻaho ʻaia ne u ʻomi ai kinautolu mei ʻIsipite, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻaia kuo nau liʻaki au, pea tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe; ʻoku pehē ʻenau fai kiate koe.
1SA 8:9 Pea ko eni, tokanga ki honau leʻo; ka ke valoki mamafa kiate kinautolu, pea fakahā kiate kinautolu hono anga ʻoe tuʻi, ʻaia ʻe pule kiate kinautolu.”
1SA 8:10 ¶ Pea naʻe fakahā ʻe Samuela ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova ki he kakai naʻe tala tuʻi kiate ia.
1SA 8:11 Pea pehē ʻe ia, “Ko hono anga eni ʻoe tuʻi, ʻaia ʻe pule kiate kimoutolu: Te ne toʻo homou ngaahi foha pea vaheʻi ʻakinautolu moʻona, ki heʻene ngaahi saliote, pea ke hoko ko ʻene kau heka hoosi; pea ke lele muʻomuʻa ʻi hono ngaahi saliote.
1SA 8:12 Pea ʻe fakanofo ʻe ia moʻona ʻae ngaahi ʻeiki pule ki he ngaahi toko afe, mo e ʻeiki pule ki he ngaahi toko nimangofulu; pea te ne fakafatongia kinautolu ke keli ʻene ngoue, pea ke tuʻusi ʻene taʻu, pea kenau ngaohi ʻene mahafutau, mo e ngaahi meʻa ki hono ngaahi saliote.
1SA 8:13 Pea te ne pule ke hoko ʻa homou ngaahi ʻofefine, ko e kau ngaohi mā melie, ko e kau teu kai, mo e kau taʻo mā.
1SA 8:14 Pea ʻe maʻu ʻe ia hoʻomou ngaahi ngoue, mo hoʻomou ngoue vaine, mo e ngoue ʻolive, ʻio, ʻaia ʻoku lelei lahi, pea ʻe foaki ia ki heʻene kau tamaioʻeiki.
1SA 8:15 Pea te ne toʻo hono hongofulu ʻo hono vahe ʻi hoʻomou tengaʻi ʻakau, pea mo hoʻomou ngoue vaine, pea foaki ki heʻene kau matāpule mo ʻene kau tamaioʻeiki.
1SA 8:16 Pea te ne toʻo hoʻomou kau tamaioʻeiki, mo hoʻomou kau kaunanga, mo hoʻomou kau tangata toulekeleka, mo hoʻomou fanga ʻasi, ʻo tuku ʻakinautolu ki heʻene ngāue.
1SA 8:17 ‌ʻE toʻo ʻe ia ʻo ʻave hono hongofulu ʻoe vahe ʻo hoʻomou fanga sipi: pea te mou hoko ko ʻene kau tamaioʻeiki.
1SA 8:18 Pea te mou tangi kalanga ʻi he ʻaho ko ia, ko e meʻa ʻi he tuʻi ʻaia kuo mou fili moʻomoutolu; pea ʻe ʻikai ongoʻi ʻakimoutolu ʻe Sihova ʻi he ʻaho ko ia.”
1SA 8:19 ¶ Ka naʻe ʻikai tui ʻae kakai ki he leʻo ʻo Samuela, pea naʻa nau pehē, “ʻIkai, ka te mau maʻu ha tuʻi, ke pule kiate kimautolu;
1SA 8:20 koeʻuhi ke mau tatau foki mo e ngaahi puleʻanga; pea ke fakamaaua kimautolu ʻe homau tuʻi, pea ke ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimautolu, ke fai ʻemau ngaahi tau.”
1SA 8:21 Pea naʻe fanongo ʻe Samuela ki he ngaahi lea kotoa pē ʻae kakai, pea ne lea ʻaki ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
1SA 8:22 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Samuela, “Tokanga ki honau leʻo, pea fakanofo ha tuʻi moʻonautolu.” Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he kau tangata ʻo ʻIsileli, “Mou ʻalu, ko e tangata taki taha ki hono kolo.”
1SA 9:1 Pea naʻe ai ʻae tangata ʻo Penisimani, ko Kisi hono hingoa, ko e foha ʻo ʻApieli, ko e foha ʻo Siloa, ko e foha ʻo Pikolati, ko e foha ʻo ʻAfia ko e tangata Penisimani, ko e tangata mālohi.
1SA 9:2 Pea naʻe ʻiate ia ʻae foha ko Saula hono hingoa, ko e tangata talavou lelei, mo toulekeleka: pea naʻe ʻikai ha tangata ʻi he fānau ʻa ʻIsileli naʻe lelei hake ʻiate ia: mei hono uma ʻo fai ki ʻolunga naʻe māʻolunga lahi taha pe ia ʻi he kakai kotoa pē.
1SA 9:3 Pea naʻe hē ʻae fanga ʻasi ʻa Kisi ko ʻene tamai. Pea naʻe pehē ʻe Kisi kia Saula ko hono foha, “Ko eni ke ke ʻave ʻae tokotaha ʻoe kau tamaioʻeiki, pea ke ʻalu ʻo kumi ʻae fanga ʻasi.”
1SA 9:4 Pea naʻe ʻalu ia, ʻo ʻasi ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi, ʻo ne ʻosiki ʻae fonua ʻo Salisa, ka naʻe ʻikai te na ʻilo ʻakinautolu: pea naʻa na toki ō ʻo ʻasi ʻi he fonua ʻo Salima, pea naʻe ʻikai tenau ʻi ai: pea ʻalu ia ʻo ʻasi ʻi he fonua ʻoe kakai Penisimani, ka naʻe ʻikai te na ʻilo ʻakinautolu.
1SA 9:5 Pea ʻi he ʻena hoko ki he fonua ʻo Sufi, naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene tamaioʻeiki naʻe ʻiate ia, “Ke ta tafoki; telia naʻa tuku ʻe heʻeku tamai ʻene tokanga ki he fanga ʻasi, pea hoko ʻo tokanga kiate kitaua.”
1SA 9:6 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Vakai mai, ʻoku ʻi he kolo ni ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea ko e tangata ongoongolelei ia; ʻoku hoko moʻoni ʻaia kotoa pē ʻoku ne lea ki ai: pea ko eni ke ta ō ki ai; heiʻilo pe te ne faʻa fakahā mai hota hala ke ta ō ai.”
1SA 9:7 Pea naʻe pehē ai ʻe Saula ki heʻene tamaioʻeiki, “Kae vakai, kapau te ta ō, ko e hā te ta ʻave ki he tangata? He kuo ʻosi ʻae mā ʻi heʻeta ngaahi ipu, pea ʻoku ʻikai ha meʻaʻofa ke ʻatu ki he tangata ʻoe ʻOtua: ko e hā ʻoku ta maʻu?”
1SA 9:8 Pea naʻe toe lea ʻae tamaioʻeiki kia Saula, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻiate au hono fā ʻoe vahe ʻoe sikeli siliva: te u ʻatu ia ki he tangata ʻoe ʻOtua, ke ne fakahā hota hala.”
1SA 9:9 (ʻI he ʻalu ha tangata ʻi muʻa ʻi ʻIsileli ke fehuʻi ki he ʻOtua, naʻe lea ia ʻo pehē, “Haʻu ke tau ō ki he tangata kikite: he ko ia ʻoku ui ni ko e Palōfita, naʻe ui ia ʻi muʻa ko e tangata kikite.”)
1SA 9:10 Pea naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene tamaioʻeiki, “ʻOku lelei hoʻo lea, haʻu ke ta ō.” Ko ia ne na ō ai ki he kolo ʻaia naʻe ʻi ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua.
1SA 9:11 ¶ Pea ʻi heʻena ʻohake ʻi he moʻunga ki he kolo, naʻa na ʻilo ʻae kau finemui naʻe ʻalu ke ʻutu vai, pea ne na pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻi heni ʻae tangata kikite?”
1SA 9:12 Pea naʻa nau tali ʻakinaua, ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ia; vakai, ʻoku ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimoua: mo fakatoʻotoʻo, he naʻe haʻu he ʻaho ni ia ki he kolo; he ʻoku ai ʻae kātoanga ʻae kakai he ʻaho ni ʻi he potu māʻolunga:
1SA 9:13 ‌ʻI hoʻomo hoko ki he kolo, te mo ʻilo leva ia, ʻi he teʻeki ke ʻalu hake ia ki he potu māʻolunga ke kai: koeʻuhi ʻe ʻikai kai ʻe he kakai kaeʻoua ke hoko ange ia, he ʻoku ne tāpuaki ʻae feilaulau; pea hili ia, ʻe toki kai ʻakinautolu naʻe tala ki ai. Ko ia mo ʻohake eni; he ko e feituʻulaʻā eni te mo ʻilo ia.”
1SA 9:14 Pea naʻa na ʻohake ki he kolo: pea ʻi heʻena hoko hake ki he kolo, vakai, naʻe hū kituʻa ʻa Samuela kiate kinaua, koeʻuhi ke ʻalu hake ki he potu māʻolunga.
1SA 9:15 ¶ Ka ko eni kuo ʻosi hono fakahā ʻe Sihova ki he telinga ʻo Samuela ʻi he ʻaho naʻe muʻa ʻi he hoko atu ʻa Saula, ʻo pehē,
1SA 9:16 “Feʻunga mo e feituʻulaʻā ni ʻapongipongi te u fekau kiate koe ʻae tangata mei he fonua ʻo Penisimani, pea te ke fakanofo ia ko e ʻeiki ki hoku kakai ko ʻIsileli, koeʻuhi ke ne fakamoʻui hoku kakai mei he nima ʻoe kau Filisitia: he kuo u vakai ki hoku kakai, koeʻuhi kuo hoko hake ʻenau tangi kiate au.”
1SA 9:17 Pea ʻi he mamata ʻa Samuela kia Saula, naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Vakai ko e tangata eni ʻaia ne u lea ai kiate koe! Ko ia ia te ne pule ki hoku kakai.”
1SA 9:18 Pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Saula kia Samuela ʻi he matapā, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe ke ke tala mai, ko e fē ʻae fale ʻoe tangata kikite?”
1SA 9:19 Pea naʻe tali ʻe Samuela ʻa Saula, ʻo pehē, “Ko au ko e tangata kikite: ke ke ʻalu muʻomuʻa ʻiate au ki he potu māʻolunga, he te tau kai mo au he ʻaho ni, pea te u tuku koe ke ʻalu ʻapongipongi, pea te u tala kiate koe ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho loto.
1SA 9:20 Pea ko e meʻa ʻi he fanga ʻasi ʻaia naʻe hē ʻi he ʻaho ʻe tolu kuo hili, ʻoua naʻa tokanga ho loto ki ai; he kuo ʻilo ʻakinautolu. Pea ʻoku tau kia hai ʻae holi ʻa ʻIsileli kotoa pē? ʻIkai ʻoku ʻiate koe, pea ki he fale kotoa pē ʻo hoʻo tamai?”
1SA 9:21 Pea naʻe tali ʻe Saula ʻo pehēange, “ʻIkai ko e tangata Penisimani au ʻi he faʻahinga ʻoku siʻi hifo ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli? Pea ko hoku fale ko e siʻi taha pe ʻi he ngaahi fale ʻoe faʻahinga ʻo Penisimani? Pea ko e hā ʻoku ke lea pehē ai kiate au?”
1SA 9:22 Pea naʻe ʻave ʻe Samuela ʻa Saula mo ʻene tamaioʻeiki, ʻo ne ʻomi ʻakinaua ki he potu fale kuo teuteu, ʻo ne fakanofo ʻakinaua ʻi he potu lahi taha pe ʻiate kinautolu naʻe tala, ʻaia ko e toko tolungofulu nai.
1SA 9:23 Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he ngaohi kai, “ʻOmi ʻae tufakanga naʻaku ʻatu kiate koe, ʻaia naʻaku lea ki ai kiate koe, Tuku pe ia ʻo tauhi.”
1SA 9:24 Pea naʻe toʻo ʻe he ngaohi kai ʻae alanga muʻa, mo ia naʻe ʻi ai, ʻo tuku ia ʻi he ʻao ʻo Saula. Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Vakai, ko ia ʻoku toe ke tuku ia ʻi ho ʻao, pea ke kai: he naʻe tauhi ia kiate koe ʻo aʻu ki he feituʻulaʻā ni talu ʻeku pehē, kuo u tala ki he kakai.” Pea ko ia naʻe kai ʻe Saula mo Samuela ʻi he ʻaho ko ia.
1SA 9:25 ¶ Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he potu māʻolunga ki he kolo, naʻe alea ʻa Samuela mo Saula ʻi he tuʻa fale.
1SA 9:26 Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake pea feʻunga mo e maʻa ʻae ʻaho, naʻe ui ʻe Samuela ke ʻalu hake ʻa Saula ki he tuʻa fale, ʻo pehē, “Tuʻu hake koeʻuhi ke u tuku koe ke ke ʻalu.” Pea naʻe tuʻu hake ʻa Saula, pea naʻa na ō kituʻa fakatouʻosi pe, ʻaia mo Samuela ki he mamaʻo.
1SA 9:27 Pea ʻi heʻena ʻohifo ki hono ngataʻanga ʻoe kolo, naʻe pehē ʻe Samuela kia Saula, “Fekau ki he tamaioʻeiki ke ʻalu muʻomuʻa ʻiate kitaua, (pea naʻe ʻalu atu ia,) ka ke tuʻumaʻu pe ʻa koe, koeʻuhi ke u fakahā kiate koe ʻae folofola ʻae ʻOtua.”
1SA 10:1 Pea naʻe toʻo ʻe Samuela ʻae hina lolo, ʻo lingi ia ki hono fofonga, pea ʻuma kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻIkai ko e meʻa ʻi he fakatapui koe ʻe Sihova ke ke ʻeiki koe ki hono tofiʻa?
1SA 10:2 ‌ʻI hoʻo ʻalu ʻiate au he ʻaho ni, te ke toki ʻilo ʻae ongo tangata ofi ki he tanuʻanga ʻo Lesieli ʻi he potu ʻo Penisimani ʻi Selisa; pea te na pehē kiate koe, Ko e fanga ʻasi ne ke ʻalu ko hono kumi kuo ʻilo: pea ko eni kuo tuku ʻe hoʻo tamai ʻene tokanga ki he fanga ʻasi, ka ʻoku mamahi kiate koe, ʻo pehē, Ko e hā te u fai koeʻuhi ko hoku foha?
1SA 10:3 Pea ke ʻalu ai pe mei ai, pea ke hoko ki he tafangafanga ʻo Tepoa, pea ʻe fakafetaulaki kiate koe ʻi ai ʻae tangata ʻe toko tolu ko ʻenau ʻalu ki he ʻOtua ʻi Peteli, ʻoku fua ʻe he tokotaha ʻae ʻuhikiʻi kosi ʻe tolu, pea fua ʻe he tokotaha ʻae foʻi mā ʻe tolu, pea toʻo ʻe he tokotaha ʻae hina uaine:
1SA 10:4 Pea tenau fetapa kiate koe, ʻo tuku kiate koe ʻae foʻi mā ʻe ua; ʻaia te ke maʻu mei honau nima.
1SA 10:5 Hili ia, te ke hoko atu ki he moʻunga ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku tuʻu ʻi ai ʻae kolo tau ʻae kau Filisitia: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hoʻo hoko atu ki he kolo, te mo fetaulaki mo e kau kikite ʻoku ʻalu hifo mei he potu māʻolunga mo e meʻa faiva tatangi, mo e fangufangu, mo e haʻape, ʻi honau ʻao pea tenau kikite.
1SA 10:6 Pea ʻe hoko ʻae Laumālie ʻo Sihova kiate koe, pea te ke kikite koe mo kinautolu, pea ke liliu koe ko e tangata foʻou.
1SA 10:7 Pea tuku ke pehē, ʻoka hoko ʻae ngaahi fakaʻilonga ni kiate koe, te ke fai ʻe koe ʻaia ʻe matamatalelei ʻi ho ʻao; he ʻoku ʻiate koe ʻae ʻOtua.
1SA 10:8 Pea te ke ʻalu muʻomuʻa ʻiate au ki Kilikali; pea vakai, te u ʻalu hifo kiate koe ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, pea ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau fakalelei: te ke tatali kiate au ʻi he ʻaho ʻe fitu, ke ʻoua ke u hoko atu kiate koe, pea fakahā kiate koe ʻaia te ke fai.”
1SA 10:9 ¶ Pea naʻe pehē, hili ʻene tafoki hono tuʻa ke ʻalu ʻia Samuela, naʻe tuku ʻe he ʻOtua kiate ia ʻae loto foʻou: pea naʻe hoko ʻae ngaahi fakaʻilonga ni kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia.
1SA 10:10 Pea ʻi heʻenau hoko ki ai ki he moʻunga, vakai, ʻoku fakafetaulaki kiate ia ʻae kau kikite; pea naʻe hoko kiate ia ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua, pea kikite ia mo kinautolu.
1SA 10:11 Pea naʻe pehē, ʻi he mamata ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻilo ia ʻi muʻa, pea vakai, ʻoku kikite ia mo e kau kikite, naʻe fepehēʻaki ʻe he kakai, “Ko e hā eni kuo hoko ki he foha ʻo Kisi? ʻOku kau ʻa Saula foki ki he kau palōfita?”
1SA 10:12 Pea naʻe tali leva ʻe he tokotaha ʻoe potu ko ia, ʻo pehē, “Ka ko hai ʻenau tamai? Ko ia naʻe hoko ia ko e lea fakaefonua, ʻOku ʻi he kau palōfita ʻa Saula foki?
1SA 10:13 Pea ʻi he fakaʻosi ʻene kikite, naʻe haʻu ia ki he potu māʻolunga.
1SA 10:14 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻasina ʻo Saula kiate ia mo ʻene tamaioʻeiki, “Ne mo ō ki fē?” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ke kumi ʻae fanga ʻasi: pea ʻi heʻema vakai ʻoku ʻikai ia, ne ma hoko atu kia Samuela.”
1SA 10:15 Pea pehē ʻe he tuʻasina ʻo Saula, “ʻOku ou kole kiate koe, tala mai ʻaia naʻe tala ʻe Samuela kiate kimoua.”
1SA 10:16 Pea pehē ʻe Saula ki hono tuʻasina, naʻa ne tala totonu kiate kimaua kuo ʻiloa ʻae fanga ʻasi. Ka ko e meʻa ʻi he puleʻanga ʻaia naʻe lea ki ai ʻa Samuela, naʻe ʻikai te ne tala ia.
1SA 10:17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Samuela ke kātoa fakataha ʻae kakai kia Sihova ki Misipa;
1SA 10:18 ‌ʻO ne pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Ne u ʻomi ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, pea fakamoʻui ʻakimoutolu mei he nima ʻoe kakai ʻIsipite, pea mei he nima ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo kinautolu naʻe fakamoʻulaloaʻi ʻakimoutolu:
1SA 10:19 Pea kuo mou liʻaki he ʻaho ni ʻa homou ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakamoʻui tonu ʻakimoutolu mei hoʻomou ngaahi kovi kotoa pē, mo hoʻomou ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pē; pea kuo mou tala kiate ia, ʻIkai, ka ke fakanofo ha tuʻi kiate kimautolu. Pea ko eni fakakātoa ʻo fakahā ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi homou ngaahi faʻahinga, pea ʻi homou ngaahi toko afe.’”
1SA 10:20 Pea ʻi he fakakātoa fakataha ʻe Samuela ʻae ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kenau haʻu ʻo ofi, pea naʻe fili ʻae faʻahinga ʻo Penisimani.
1SA 10:21 Pea ʻi heʻene fekau ke haʻu ʻo ofi ʻae faʻahinga ʻo Penisimani ʻi honau ngaahi fale, naʻe fili ʻae fale ʻo Matili, pea fili ʻa Saula ko e foha ʻo Kisi: pea ʻi heʻenau kumi ia, naʻe ʻikai ʻiloa ia.
1SA 10:22 Ko ia naʻa nau toe fehuʻi ai kia Sihova, pe haʻu ki ai ʻae tangata pe ʻikai. Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Vakai, kuo fakafufū ʻe ia ia ʻi he tuʻunga ngaʻotoʻota.”
1SA 10:23 Pea naʻa nau lele ʻo ʻomi ia mei ai: pea ʻi heʻene tuʻu mo e kakai, naʻe māʻolunga ia ʻi he kakai kotoa pē mei hono uma ʻo fai ki ʻolunga.
1SA 10:24 Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he kakai kotoa pē, “Mou vakai kiate ia ʻaia kuo fili ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku hangē ko ia ʻi he kakai kotoa pē!” Pea naʻe kalanga ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Ke fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻae tuʻi.”
1SA 10:25 Pea naʻe toki tala ʻe Samuela ki he kakai hono anga ʻoe puleʻanga, ʻo ne tohi ia ʻi he tohi, ʻo tuku ia ʻi he ʻao ʻo Sihova. Pea naʻe fekau ʻe Samuela ki he kakai kotoa pē kenau ʻalu taki taha ʻae tangata ki hono fale.
1SA 10:26 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Saula ki hono ʻapi ʻi Kipea; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata, naʻe laveʻi honau loto ʻe he ʻOtua.
1SA 10:27 Ka naʻe pehē ʻe he fānau ʻae angakovi, “ʻE fakamoʻui fēfē ʻe he tangata ni ʻakitautolu?” Pea naʻa nau manukiʻi ia, pea naʻe ʻikai ʻomi ha meʻaʻofa kiate ia. Ka naʻe longo pe ia.
1SA 11:1 Pea naʻe ʻalu hake ai ʻa Naʻasi ko e tangata ʻAmoni, pea ne te u tau ki Sepesi-Kiliati: pea pehē ʻe he kau tangata kotoa pē ʻo Sepesi-Kiliati, “Fai hoʻo fuakava mo kimautolu, pea te mau tauhi kiate koe.”
1SA 11:2 Pea pehē ʻe Naʻasi ko e tangata ʻAmoni kiate kinautolu, “ʻI he meʻa ni pe te u fai ʻae fuakava mo kimoutolu, koeʻuhi ke u kapeʻi homou mata toʻomataʻu kotoa pē ʻe tuku ia ko e meʻa manuki ki ʻIsileli kotoa pē.”
1SA 11:3 Pea naʻe pehē ʻe he kau mātuʻa ʻo Sepesi kiate ia, “Ke ke kātaki ʻakimautolu ʻi he ʻaho ʻe fitu, koeʻuhi ke mau fekau ʻemau talafekau ki he ngaahi potu kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea pehē, kapau ʻoku ʻikai ha tangata ke fakamoʻui ʻakimautolu, te mau ʻalu atu kiate koe.”
1SA 11:4 ¶ Pea naʻe hoko ʻae kau talafekau ki Kipea ʻo Saula, pea fakahā ʻae ongoongo ki he telinga ʻoe kakai: pea naʻe hiki honau leʻo ʻe he kakai kotoa pē ʻo tangi.
1SA 11:5 Pea vakai, naʻe muimui mai ʻa Saula ki he fanga manu, mei he ngoue; pea naʻe pehē ʻe Saula, “Ko e hā ʻoku tangi ai ʻae kakai?” Pea naʻa nau fakahā kiate ia ʻae ongoongo ʻoe kau tangata ʻo Sepesi.
1SA 11:6 Pea naʻe hoko ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua kia Saula ʻi heʻene ongoʻi ʻae ngaahi ongoongo ni, pea tupu ai ʻene ʻita ʻo lahi.
1SA 11:7 Pea naʻa ne ʻomi ʻae fanga pulu ʻe ua, pea tuʻutuʻu ke iiki, pea fekau ke ʻave ʻo tufaki ki he ngaahi potu kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻi he nima ʻoe kau tangata fekau, ʻo pehē, “Ko ia kotoa pē ʻoku ʻikai haʻu ʻo muimui ʻia Saula mo Samuela, ʻe fai pehē pe ki heʻene fanga pulu.” Pea naʻe tō ki he kakai ʻae manavahē kia Sihova, pea naʻa nau hiki loto taha pe kituaʻā.
1SA 11:8 Pea ʻi heʻene lau ʻakinautolu ʻi Piseki, naʻe toko tolu kilu ʻae fānau ʻa ʻIsileli pea toko tolu mano ʻae fānau ʻa Siuta.
1SA 11:9 Pea naʻa nau pehē ki he kau talafekau naʻe haʻu, Ke mou lea pehē ki he kau tangata ʻo Sepesi-Kiliati, “Ko e ʻapongipongi, ʻo feʻunga mo e mafana ʻoe laʻā, te mou maʻu ʻae tokoni.” Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata fekau ʻo fakahā ia ki he kau tangata ʻo Sepesi: pea naʻa nau fiefia ai.
1SA 11:10 Ko ia naʻe tala ai ʻe he kau tangata ʻo Sepesi, “Te mau ʻalu atu kiate kimoutolu ʻapongipongi, pea te mou fai kiate kimautolu ʻaia kotoa pē ʻoku matalelei kiate kimoutolu.”
1SA 11:11 Pea hoko ki he ʻapongipongi, pea pehē, naʻe fokotuʻu vahe tolu ʻe Saula ʻae kakai; pea naʻa nau hoko ki he lotolotonga ʻoe tau ʻi he lakanga leʻo pongipongi, ʻo taaʻi ʻae kakai ʻAmoni ʻo aʻu ki he pupuha ʻoe ʻaho: pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fakamovetevete ʻakinautolu naʻe toe, naʻe ʻikai tuʻu fakataha ha toko ua.
1SA 11:12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he kakai kia Samuela, ko hai ia naʻe pehē, “ʻE pule koā ʻa Saula kiate kimautolu? Omi ʻae kau tangata, koeʻuhi ke mau tāmateʻi ʻakinautolu.”
1SA 11:13 Pea naʻe pehē ʻe Saula, “ʻE ʻikai ha tangata ʻe tokotaha ʻe tāmateʻi he ʻaho ni: he kuo fai ʻae fakamoʻui ʻe Sihova ʻi ʻIsileli he ʻaho ni.”
1SA 11:14 Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he kakai, “Haʻu ke tau ō ki Kilikali, ō fakamaʻu ke maʻu ʻae puleʻanga ʻi ai.”
1SA 11:15 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai kotoa pē ki Kilikali; pea naʻa nau fakanofo ʻi ai ʻa Saula ke tuʻi ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Kilikali; pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau ko e feilaulau fakalelei ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻe fiefia lahi ʻi ai ʻa Saula mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli.
1SA 12:1 Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki ʻIsileli kotoa pē, “Vakai, kuo u tokanga ki homou leʻo ʻi he meʻa kotoa pē naʻa mou tala kiate au, pea kuo u fakanofo homou tuʻi.
1SA 12:2 Pea ko eni, vakai, ʻoku hāʻele ʻae tuʻi ʻi homou ʻao: pea ko au kuo u motuʻa mo ʻuluhinā; pea vakai ʻoku ʻiate kimoutolu hoku ongo foha: pea kuo u ʻalu pe ʻi homou ʻao talu ʻeku kei siʻi ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
1SA 12:3 Vakai ko au eni, mou fakamoʻoni kiate au ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻi he ʻao ʻo ʻene pani: ko e pulu ʻa hai kuo u faʻao? Pe ko e ʻasi ʻa hai kuo u toʻo? Pe ko hai ha tokotaha kuo u kākaaʻi? Pe ko hai ia kuo u fakafiuʻi? Pe naʻaku maʻu ʻae koloa totongi ʻi he nima ʻo hai ke fakakui ʻaki hoku mata? Pea te u toe ʻatu ia kiate kimoutolu.”
1SA 12:4 Pea naʻa nau pehē, “Naʻe ʻikai te ke kākaaʻi ʻakimautolu, pe fakafiuʻi ʻakimautolu, pea naʻe ʻikai te ke toʻo ha meʻa mei he nima ʻo ha tangata ʻe tokotaha.”
1SA 12:5 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ʻeku fakamoʻoni ʻa Sihova kiate kimoutolu, pea ʻoku fakamoʻoni mo ʻene pani he ʻaho ni, ʻoku ʻikai te mou ʻilo ha meʻa ʻi hoku nima.” Pea naʻa nau pehē, “Ko e fakamoʻoni [ia].”
1SA 12:6 Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he kakai, “Ko Sihova ia ʻaia naʻa ne fakahikihiki ʻa Mōsese mo ʻElone, mo ne ʻomi hoʻomou ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite.
1SA 12:7 Pea ko eni mou tuʻu pe, koeʻuhi ke tau alea mo kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fai kiate kimoutolu, pea ki hoʻomou ngaahi tamai.
1SA 12:8 ‌ʻI he hoko ʻa Sēkope ki ʻIsipite, pea tangi ʻa hoʻomou ngaahi tamai kia Sihova, naʻe fekau ai ʻe Sihova ʻa Mōsese mo ʻElone, ʻaia naʻa na ʻomi hoʻomou ngaahi tamai mei ʻIsipite, pea ne ne pule ke nofomaʻu ʻakinautolu ʻi he potu ni.
1SA 12:9 Pea ʻi heʻenau fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko honau ʻOtua, naʻa ne fakatau ʻakinautolu ki he nima ʻo Sisela, ko e ʻeikitau ʻo Hasoa, pea ki he nima ʻoe kakai Filisitia, pea ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Moape, pea naʻa nau tauʻi ʻakinautolu.
1SA 12:10 Pea naʻa nau tangi kia Sihova ʻonau pehē, ‘Kuo mau fai angahala, koeʻuhi kuo mau liʻaki ʻa Sihova, pea mau tauhi kia Peali mo ʻAsitelote: ka ko eni, fakamoʻui ʻakimautolu mei he nima ʻo homau ngaahi fili, pea te mau tauhi koe.’
1SA 12:11 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ʻa Selupeali, mo Pitani, mo Sefita, mo Samuela, ʻo ne fakamoʻui ʻakimoutolu mei he nima ʻo homou ngaahi fili, ʻi he ngaahi potu kotoa pē, pea ne mou nonofo fiemālie pe.
1SA 12:12 Pea ʻi hoʻomou mamata ʻoku haʻu ʻa Naʻasi ko e tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ke tauʻi ʻakimoutolu, naʻa mou pehē leva kiate au, ‘ʻIkai; ka ʻe pule ha tuʻi kiate kimoutolu: ka ko homou tuʻi ʻa Sihova ko homou ʻOtua.’
1SA 12:13 Pea ko eni, vakai ki he tuʻi ʻaia kuo mou fili, mo ia ne mou holi ki ai! Pea vakai, kuo fakanofo ʻe Sihova ʻae tuʻi, kiate kimoutolu.
1SA 12:14 Kapau te mou manavahē kia Sihova, pea tauhi ia, pea fai talangofua ki heʻene folofola, pea ʻoua naʻa angatuʻu ki he fekau ʻa Sihova, pehē ʻe tuʻumaʻu pe ʻakimoutolu mo e tuʻi foki ʻoku pule kiate kimoutolu ʻi he muimui kia Sihova ko homou ʻOtua:
1SA 12:15 Pea kapau ʻe ʻikai te mou talangofua ki he folofola ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻo hangē ko hono hiki hake ki hoʻomou ngaahi tamai.
1SA 12:16 ¶ “Pea ko eni, mou tutuʻu ʻo mamata ki he meʻa lahi ni, ʻaia ʻe fai ʻe Sihova ʻi homou ʻao.
1SA 12:17 ‌ʻIkai ko e ʻaho eni ʻoe ututaʻu uite? Te u ui kia Sihova, pea te ne fekau ʻae mana mo e ʻuha; koeʻuhi ke mou vakai ʻo ʻilo ʻoku lahi ʻa hoʻomou angahala, ʻaia kuo mou fai ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi hoʻomou kole ʻae tuʻi moʻomoutolu.
1SA 12:18 Ko ia naʻe lotu ai ʻa Samuela kia Sihova: pea naʻe ʻomi ʻe Sihova ʻae mana mo e ʻuha ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe manavahē lahi ʻae kakai kotoa pē kia Sihova mo Samuela.”
1SA 12:19 Pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē kia Samuela, “Ke ke hūfia ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki kia Sihova ko ho ʻOtua ke ʻoua naʻa mau mate: he kuo mau fakalahi ʻaki ʻemau ngaahi angahala kotoa pē ʻae kovi ni, ke kole ʻae tuʻi moʻomautolu.”
1SA 12:20 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he kakai, “ʻOua naʻa mou manavahē: kuo mou fai ʻae ngaahi angahala ni kotoa pē: kaeʻoua naʻa mou tafoki mei hoʻomou muimui ʻia Sihova, ka mou tauhi ʻa Sihova ʻaki homou loto kotoa;
1SA 12:21 Pea ʻoua naʻa mou afe atu: he ka pehē te mou muimui ai ki he ngaahi meʻa vaʻinga, ʻaia ʻe ʻikai ʻaonga pe faʻa fakamoʻui; he ko e meʻa vaʻinga.
1SA 12:22 He koeʻuhi ʻe ʻikai liʻaki ʻe Sihova ʻa hono kakai koeʻuhi ko hono huafa lahi: he kuo lelei kia Sihova ke ne ngaohi ʻakimoutolu ko hono kakai.
1SA 12:23 Pea ko au foki, Ke taʻofi ʻe he ʻOtua ʻa ʻeku fai angahala kia Sihova ʻi he tuku ʻeku hūfia ʻakimoutolu: ka teu ako kiate kimoutolu ʻae hala lelei mo totonu:
1SA 12:24 Ke mou manavahē pe kia Sihova, pea tauhi ia ʻi he moʻoni ʻo homou loto kotoa: he vakai ki he ngaahi meʻa lahi kuo ne fai maʻamoutolu.
1SA 12:25 Pea kapau te mou kei fai angakovi, ʻe fakaʻauha ʻakimoutolu, ʻio, ʻakimoutolu mo homou tuʻi.”
1SA 13:1 Naʻe pule ʻa Saula ʻi he tau ʻe taha; pea hili ʻene pule ʻi he taʻu ʻe ua ki ʻIsileli,
1SA 13:2 Naʻe fili ʻe Saula ʻene kau tangata ʻe toko tolu afe mei ʻIsileli: naʻe ʻia Saula ʻi Mikimasi, pea ʻi he moʻunga ko Peteli ʻae toko ua afe, pea naʻe ʻia Sonatane ʻi Kipea ʻo Penisimani ʻae toko taha afe: pea ko hono toe ʻoe kakai naʻa ne fekau ke ʻalu ʻae tangata taki taha ki hono fale fehikitaki.
1SA 13:3 Pea naʻe taaʻi ʻe Sonatane ʻae kolo tau ʻae kakai Filisitia ʻaia naʻe ʻi Kipea, pea naʻe fanongo ki ai ʻae kakai Filisitia. Pea naʻe ifi meʻalea ʻe Saula ʻi he potu fonua kotoa pē, ʻo ne pehē, Ke ongoʻi ʻe he kakai Hepelū.
1SA 13:4 Pea naʻe fanongo ʻa ʻIsileli kotoa pē ki he lea, kuo taaʻi ʻe Saula ha kolo tau ʻae kakai Filisitia, pea kuo fehiʻanekina ʻaupito ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻoe kakai Filisitia. Pea naʻe fekau ke fakataha ʻae kakai kia Saula ʻi Kilikali.
1SA 13:5 ¶ Pea naʻe kātoa fakataha ʻae kakai Filisitia ke tauʻi ʻa ʻIsileli, ko e ngaahi saliote ʻe tolu mano, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko ono afe, pea ko e kakai naʻe hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi honau tokolahi: pea naʻa nau ʻalu hake ʻo nofo ʻi Mikimasi, ʻi he potu hopoʻangalaʻā mei Pete-ʻAveni.
1SA 13:6 Pea ʻi he vakai ʻae kau tangata ʻIsileli kuo ʻākilotoa ʻakinautolu (he naʻe mamahi ʻae kakai), naʻe fakatoitoi ʻakinautolu ʻe he kakai ʻi he ngaahi ʻana, mo e ngaahi vaofihi, pea ʻi he ngaahi maka, mo e potu māʻolunga, pea ʻi he ngaahi luo.
1SA 13:7 Pea naʻe ʻalu ʻae kau Hepelū niʻihi ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani ki he fonua ʻo Kata mo Kiliati, ka ko Saula naʻe kei ʻi Kilikali ia, pea naʻe muimui tetetete pe ʻae kakai kiate ia.
1SA 13:8 ¶ Pea naʻe tatali ia ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻo fakatatau ki he ʻaho naʻe kotofa ʻe Samuela: ka naʻe ʻikai haʻu ʻa Samuela ki Kilikali; pea naʻe movetevete ʻae kakai ʻiate ia.
1SA 13:9 Pea naʻe pehē ʻe Saula, “ʻOmi ki heni kiate au ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau fakalelei.” Pea naʻa ne ʻatu ʻae feilaulau tutu.
1SA 13:10 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili leva ʻene fakaʻosi ʻene ʻatu ʻae feilaulau tutu, vakai, kuo hoko mai ʻa Samuela; pea naʻe ʻalu atu ʻa Saula ke fakafetaulaki kiate ia, ke na feʻiloaki.
1SA 13:11 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Ko e hā ia kuo ke fai?” Pea pehē ʻe Saula, “Ko e meʻa ʻi heʻeku vakai kuo movete ʻae kakai meiate au, pea naʻe ʻikai te ke hoko mai ʻi he ngaahi ʻaho naʻe kotofa, pea kuo kātoa fakataha ʻae kau Filisitia ki Mikimasi:
1SA 13:12 Ko ia naʻaku pehē ai, ‘Ko eni ʻe hoko hifo kiate au ʻae kau Filisitia ki Kilikali, ka ʻoku teʻeki ai te u fai ʻae hū kia Sihova’: ko ia ne u kātaki ai au ʻo ʻatu ʻae feilaulau tutu.”
1SA 13:13 Pea pehē ʻe Samuela kia Saula, “Kuo ke fai vale: kuo ʻikai te ke tauhi ʻae fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia naʻa ne fekau kiate koe: ka ne pehē, kuo fokotuʻumaʻu ʻe Sihova ho puleʻanga ki ʻIsileli ʻo taʻengata.
1SA 13:14 Ka ko eni ʻe ʻikai tuʻumaʻu ho puleʻanga: kuo fili ʻe Sihova ha tangata maʻana ʻo hangē ko hono loto ʻoʻona, pea kuo fekau ʻe Sihova kiate ia ke ʻeiki ia ki hono kakai, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke tauhi ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kiate koe.”
1SA 13:15 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Samuela, ʻo ʻalu mei Kilikali ki Kipea ʻo Penisimani. Pea naʻe lau ʻe Saula ʻae kakai naʻe ʻiate ia, ko e toko onongeau nai.
1SA 13:16 Pea ko Saula mo hono foha ko Sonatane, pea mo e kakai naʻe ʻiate kinaua, naʻa nau nofo ʻi Kipea ʻo Penisimani: ka naʻe ʻapitanga ʻae kakai Filisitia ʻi Mikimasi.
1SA 13:17 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae vahe ʻe tolu ʻoe kau maumau mei he nofoʻanga tau ʻoe kau Filisitia: naʻe ʻalu ʻae kautau ʻe taha ki he hala ki Ofila, ki he fonua ko Suali:
1SA 13:18 Pea naʻe afe ʻae kautau ʻe taha ki he hala ki Pete-holoni: pea ʻalu ʻae kautau ʻe taha ki he hala ʻoe veʻe fonua ʻoku hanga atu ki he teleʻa ʻo Sipoimi ʻo hanga atu ki he toafa.
1SA 13:19 ¶ Pea ko eni, naʻe ʻikai ʻiloʻi ha tufunga tuki ukamea ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli: he ne pehē ʻe he kau Filisitia, Telia naʻa tuki ʻe he kau Hepelū ʻae ngaahi heletā mo e tao maʻanautolu.
1SA 13:20 Ka naʻe ʻalu hifo ki he kau Filisitia ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē, ke fakamata taki taha ʻae tangata hono huotoho, mo ʻene hele, mo ʻene toki, mo ʻene huo keli.
1SA 13:21 Ka naʻa nau maʻu ʻae kili fakamata ki he huo keli, pea ki he hele, mo e ngaahi huhuʻi pea mo e ngaahi toki, pea ke fakamata ʻae meʻa kini.
1SA 13:22 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻaho ʻoe tau, naʻe ʻikai ʻiloa ha heletā pe ha tao ʻi he nima ʻo ha tokotaha ʻi he kakai naʻe ʻia Saula mo Sonatane: ka ko Saula mo hono foha ko Sonatane, naʻe ʻilo ai ia.
1SA 13:23 Pea naʻe hiki kituʻa ʻae ʻapitanga ʻoe kau Filisitia ke ʻalu ki he potu ʻaluʻanga ki Mikimasi.
1SA 14:1 Pea naʻe ai ʻae ʻaho, naʻe pehē ai ʻe Sonatane ko e foha ʻo Saula ki he talavou naʻe toʻo ʻene mahafutau, “Haʻu ke ta ō ki he kolo tau ʻae kau Filisitia ʻaia ʻoku ʻi he potu tukuʻuta na.” Ka naʻe ʻikai te ne tala ia ki heʻene tamai.
1SA 14:2 Pea naʻe tatali ʻa Saula ʻi he potu ngataʻanga ʻo Kipea ʻi he lolo ʻakau ko e pomikanite ʻaia ʻoku ʻi Mikiloni: pea ko e kakai naʻe ʻiate ia ko e kau tangata ʻe toko onongeau nai;
1SA 14:3 Pea ko ʻAhia, ko e foha ʻo ʻAhitupe, ko e tokoua ʻo Ikapote, ko e foha ʻo Finiasi, ko e foha ʻo Ilai, ko e taulaʻeiki ʻa Sihova ʻi Sailo, ʻoku ne ʻai ʻae ʻefoti. Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kakai kuo ʻalu ʻa Sonatane.
1SA 14:4 ¶ Pea ʻi he vahaʻa ʻoe ʻaluʻanga, ʻaia naʻe fie ʻalu ai ʻa Sonatane ki he kolo tau ʻae kau Filisitia, naʻe ai ʻae maka māsila ʻi he potu ʻe taha, mo e maka māsila ʻi he potu ʻe taha: pea ko hono hingoa ʻoe taha ko Posese, pea ko e hingoa ʻoe taha ko Sene.
1SA 14:5 Ko e potu ʻoe taha naʻe hangatonu atu ki Mikimasi ki he tokelau, pea tonga ʻae taha ʻo hangatonu ki Kipea.
1SA 14:6 Pea naʻe pehē ʻe Sonatane ki he talavou naʻe toʻo ʻene mahafutau, “Haʻu ke ta ō atu ki he kolo tau ʻae kau taʻekamu ni: ʻe pehē nai, ʻe ngāue ʻa Sihova maʻa kitaua: he ʻoku ʻikai faingataʻa kia Sihova ke fakamoʻui ʻi he tokolahi, pe ʻi he tokosiʻi.”
1SA 14:7 Pea naʻa pehē ʻae toʻo mahafutau kiate ia, “Fai ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho loto: tafoki koe; vakai, ʻoku ou ʻiate koe ʻo hangē ko ho loto.”
1SA 14:8 Pea pehē ai ʻa Sonatane, “Vakai, te ta ō atu ki he kau tangata, pea ke ta fakahā ʻakitaua kiate kinautolu.
1SA 14:9 Kapau tenau pehē mai kiate kitaua, Mo tatali ke ʻoua ke mau ʻalu atu kiate kimoua; pea te ta tuʻumaʻu ʻi hota potu, pea ʻe ʻikai te ta ō hake kiate kinautolu.
1SA 14:10 Pea kapau tenau lea pehē, Mo ō hake kiate kimautolu; pea ta ō hake: he kuo tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ki hota nima: pea ko e fakaʻilonga ia kiate kitaua.”
1SA 14:11 Pea naʻa na fakahā fakatouʻosi pe ʻakinaua ki he kolo tau ʻae kau Filisitia: pea naʻe pehē ʻe he kau Filisitia, “Vakai ʻoku ʻalu atu ʻae kakai Hepelū mei he ngaahi luo naʻa nau toitoi ʻi ai ʻakinautolu.”
1SA 14:12 Pea naʻe lea ʻae kau tangata ʻoe kolo tau kia Sonatane mo ʻene toʻo mahafutau, ʻo pehē, “Mo ō hake kiate kimautolu, pea te mau fakahā ha meʻa kiate kimoua.” Pea pehē ʻa Sonatane ki hono hoa tau, “ʻAlu hake ʻo muimui ʻiate au: he kuo tukuange ʻakinautolu ʻe Sihova ki he nima ʻo ʻIsileli.”
1SA 14:13 Pea naʻe kaka hake ʻa Sonatane ʻo piki ʻaki hono nima, mo hono vaʻe, pea muimui ʻiate ia ʻa hono hoa tau: pea naʻa nau tō ki lalo ʻi he ʻao ʻo Sonatane; pea naʻe angimui ʻa hono hoa tau ʻo fai ʻae tāmate foki.
1SA 14:14 Pea ko e fuofua tā naʻe fai ʻe Sonatane mo hono hoa tau, ko e kau tangata ʻe toko uofulu nai naʻe tō ʻi he potu kelekele, ko e vaeua ʻoe ʻeka ʻe taha, ʻaia ʻe faʻa keli ʻe he tauluaʻi pulu ʻe taha.
1SA 14:15 Pea naʻe tetetete lahi ʻae tau ʻi he ngoue, pea mo e kakai kotoa pē: ko e kolo tau mo e kau maumau naʻa nau tetetete foki, pea ngalulu mo e kelekele: ko ia ko e ngalulu lahi ʻaupito ia.
1SA 14:16 Pea naʻe sio atu ʻe he kau tangata leʻo ʻa Saula ʻi Kipea ʻo Penisimani; pea vakai, naʻe matukutuku ʻae kakai ʻo mole, pea naʻa nau ʻalu pe mo fetāʻaki pe ʻakinautolu.
1SA 14:17 Pea pehē ai ʻe Saula ki he kakai naʻe ʻiate ia, “Ko eni, Mou lau, pea vakai pe ko hai kuo ʻalu meiate kitautolu.” Pea hili ʻenau lau, vakai naʻe ʻikai ʻi ai ʻa Sonatane mo hono hoa tau.
1SA 14:18 Pea pehē ʻe Saula kia ʻAhia, “ʻOmi ki heni ʻae puha [ʻoe fuakava ]ʻoe ʻOtua.” He naʻe ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ʻae puha [tapu ]ʻae ʻOtua ʻi he kuonga ko ia.
1SA 14:19 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he kei alea ʻa Saula mo e taulaʻeiki, naʻe tupu pe ʻae longoaʻa ʻi he tau ʻae kakai Filisitia: pea fakaʻaʻau ʻo lahi, pea pehē ʻa Saula ki he taulaʻeiki, “Taʻofi ho nima.”
1SA 14:20 Pea ko Saula mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia naʻa nau fakataha ʻakinautolu ʻonau hoko atu ki he tau: pea vakai, ko e heletā ʻae tangata kotoa pē kuo hiki hake ki hono tokoua, pea naʻe ai ʻae maveuveu lahi ʻaupito.
1SA 14:21 Pea koeʻuhi ko e kau Hepelū naʻe muʻaki nofo ki he kakai Filisitia, ʻaia naʻe ʻalu hake mo kinautolu ki he ʻapitanga mei he ngaahi potu fonua takatakai, naʻa nau liliu foki ʻo kau ki he kakai ʻIsileli naʻe ʻia Saula mo Sonatane.
1SA 14:22 Pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa nau fufū ʻakinautolu ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻi heʻenau ongoʻi kuo hola ʻae kakai Filisitia, naʻe tuli mālohi ʻekinautolu foki kiate kinautolu ʻi he tau.
1SA 14:23 Ko ia naʻe fakamoʻui ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe ʻalu atu ʻae tau ʻo hoko ki Pete-ʻAveni.
1SA 14:24 ¶ Pea naʻe mamahi lahi ʻae kau tangata ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia: he naʻe fokotuʻu ʻae tapu ʻa Saula ki he kakai, ʻo pehē, “Malaʻia ʻae tangata ʻaia ʻe kai ha meʻa he ʻaho ni kaeʻoua ke efiafi, koeʻuhi ke u lavaʻi ʻae totongi ki hoku ngaahi fili.” Ko ia naʻe ʻikai kamata ʻe ha tokotaha ʻi he kakai ha meʻakai.
1SA 14:25 Pea naʻe hoko ʻakinautolu kotoa pē ʻoe fonua, ki he potu vao ʻakauʻia; pea naʻe ʻi ai ʻae hone ʻi he funga kelekele.
1SA 14:26 Pea ʻi he hoko ʻae kakai ki he vao ʻakau, naʻe toʻi ʻae honi; ka naʻe ʻikai ha tangata ʻe ʻai hono nima ki hono ngutu; he naʻe manavahē ʻae kakai ki he fuakava.
1SA 14:27 Ka ko Sonatane naʻe ʻikai fanongo ia ki he fekau fakapapau ʻa ʻene tamai ki he kakai: ko ia naʻa ne ʻai ʻae muʻa tokotoko naʻe ʻi hono nima, ʻo ʻai ia ki hono toʻi ʻoe honi, pea ʻai hono nima ki hono ngutu; pea naʻe māmangia ai hono mata.
1SA 14:28 Pea lea ai ʻae tokotaha ʻi he kakai, ʻo pehē, “Naʻe lea fakapapau ʻa hoʻo tamai mo fuakava ki he kakai, ʻo pehē, ‘Malaʻia ʻae tangata ʻaia te ne kai meʻakai he ʻaho ni.’” Pea naʻe vaivai ʻae kakai.
1SA 14:29 Pea pehē ai ʻa Sonatane, “Kuo fai fakamamahi ʻa ʻeku tamai ki he fonua: ʻoku ou kole kiate kimoutolu, vakai, ki hono fakamaama ki hoku mata, ko e meʻa ʻi heʻeku kamata ʻae meʻa siʻi ʻi he hone ni.
1SA 14:30 Kae huanoa, ʻo ka ne kai lahi ʻe he kakai he ʻaho ni ʻi he vete ʻa honau fili kuo nau ʻilo? Ka ne pehē, ʻikai kuo lahi hake ʻaupito ʻae teʻia kuo hoko ki he kakai Filisitia?”
1SA 14:31 Pea naʻa nau taaʻi ʻae kakai Filisitia ʻi he ʻaho ko ia mei Mikimasi ʻo aʻu ki ʻAsaloni: pea naʻe vaivai lahi ʻae kakai.
1SA 14:32 Pea naʻe ʻoho atu ʻae kakai ki he vete, ʻo toʻo ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e kosi, ʻo tāmateʻi ia ʻi he kelekele: pea naʻe kai ia ʻe he kakai mo e toto.
1SA 14:33 ¶ Pea naʻa nau tala kia Saula, ʻo pehē, “ʻOku fai angahala ʻae kakai kia Sihova, koeʻuhi ʻi heʻenau kai mo e toto.” Pea pehē ʻe ia, Kuo mou fai angahala: filifilihi mai ha maka lahi kiate au he ʻaho ni.
1SA 14:34 Pea pehē ʻe Saula, Mou vahevahe ʻakimoutolu ʻo ʻalu ki he kakai, ʻo pehē kiate kinautolu, “Mou ʻomi kiate au taki taha ʻae tangata ʻene pulu, mo e tangata taki taha ʻene sipi, ʻo tāmateʻi ʻi heni, pea kai; pea ʻoua naʻa fai angahala kia Sihova ʻi hoʻomou kai mo e toto.” Pea naʻe ʻomi ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻi he pō ko ia ʻa ʻene pulu pea tāmateʻi ia ʻi ai.
1SA 14:35 Pea naʻe fokotuʻu ʻe Saula ʻae feilaulauʻanga kia Sihova; pea ko e ʻuluaki feilaulauʻanga ia naʻa ne langa kia Sihova.
1SA 14:36 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Saula, “Ke tau ʻalu hifo ʻo tuli poʻuli ki he kakai Filisitia ʻo maumauʻi ʻakinautolu ʻo aʻu ki he maʻa ʻae ʻaho, pea ʻoua naʻa tau tuku ke toe ha tangata ʻe tokotaha.” Pea naʻa nau pehē, “Ke ke fai ʻaia ʻoku mata lelei kiate koe.” Pea naʻe toki pehē ʻe he taulaʻeiki, “Ke tau ʻunuʻunu atu ni ki he ʻOtua.”
1SA 14:37 Pea naʻe fehuʻi ʻa Saula ki he ʻOtua, ʻo pehē, “ʻE lelei ʻeku ʻalu hifo ʻo tuli ki he kau Filisitia?” Pea te ke tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo ʻIsileli? Ka naʻe ʻikai te ne talia ia ʻi he ʻaho ko ia.
1SA 14:38 Pea pehē ʻe Saula, “Mou ʻunuʻunu mai ki heni ʻae kau matāpule kotoa pē ʻoe kakai: pea mou ʻilo ʻo vakai pe kuo [tau ]angahala ʻi he ha nai he ʻaho ni.
1SA 14:39 Koeʻuhi, hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova ʻoku ne fakamoʻui ʻa ʻIsileli, kapau ʻoku ʻi hoku foha ko Sonatane ko e moʻoni ʻe mate ia.” Ka naʻe ʻikai ai ha tangata ʻi he kakai kotoa pē naʻe lea kiate ia.
1SA 14:40 Pea pehē ʻe ia ki ʻIsileli kotoa pē, “Ke ʻi he potu ʻe taha kimoutolu, pea ko au mo hoku foha ko Sonatane te ma ʻi he potu ʻe taha.” Pea pehē ʻe he kakai kotoa pē kia Saula, “Ke ke fai ʻaia ʻoku mata lelei kiate koe.”
1SA 14:41 Ko ia naʻe pehē ai ʻe Saula kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Fakahā ʻae tonuhia. Pea naʻe moʻua ʻa Saula mo Sonatane, ka naʻe hao ʻae kakai”
1SA 14:42 Pea pehē ʻe Saula, “Fai ʻae talotalo koeʻuhi ko au mo hoku foha ko Sonatane. Pea naʻe moʻua ʻa Sonatane.”
1SA 14:43 Pea pehē ʻe Saula kia Sonatane, “Fakahā mai pe ko e hā ia kuo ke fai.” Pea talaange ʻe Sonatane kiate ia, ʻo pehē, “Naʻaku kamata pe ki he hone siʻi ʻaki ʻae muʻa tokotoko naʻe ʻi hoku nima, pea vakai, te u mate ai.”
1SA 14:44 Pea pehē ʻe Saula kiate ia, “Ke fai pehē ʻe he ʻOtua kiate au mo lahi hake foki: he ko e moʻoni te ke mate Sonatane.”
1SA 14:45 Pea naʻe pehē ʻe he kakai kia Saula, “ʻE mate ʻa Sonatane, ʻaia kuo ne fai ʻae fakamoʻui lahi pehē ni ʻi ʻIsileli? Ke taʻofi ʻe he ʻOtua: hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova,” ʻe ʻikai tō ki he kelekele hano tuʻoni louʻulu ʻe taha; he naʻe ngāue ia mo e ʻOtua he ʻaho ni. Ko ia naʻe fakahaofi ʻa Sonatane ʻe he kakai, ke ʻoua naʻa mate ia.
1SA 14:46 Pea naʻe tuku ʻe Saula ʻene tuli ʻae kau Filisitia; pea naʻe ʻalu ʻae kau Filisitia ki honau potu ʻonautolu.
1SA 14:47 ¶ Ko ia naʻe lavaʻi ʻe Saula ʻae puleʻanga ki ʻIsileli, pea tauʻi hono ngaahi fili ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo Moape, pea ki he fānau ʻa ʻAmoni, pea ki ʻItomi, pea ki he ngaahi tuʻi ʻo Sopa, pea ki he kakai Filisitia: pea ko e potu naʻa ne tafoki ʻo ʻalu ki ai naʻa ne fakamamahiʻi ʻakinautolu ʻi ai.
1SA 14:48 Pea naʻe fakakātoa ʻae tau, pea taaʻi ʻae kakai ʻAmaleki, pea naʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli mei he nima ʻokinautolu naʻe maumauʻi ʻakinautolu.
1SA 14:49 Pea ko eni ko e ngaahi foha ʻo Saula, ko Sonatane, mo Isui, mo Malikisua: pea ko e hingoa ʻo hono ongo ʻofefine, ko Melapi ko e ʻuluaki ia, mo Mikali ko e kimui ia:
1SA 14:50 Pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo Saula ko ʻAhinoami, ko e ʻofefine ʻo ʻAhimeasi: pea ko e hingoa ʻoe ʻeiki ʻo ʻene tau ko ʻApina, ko e foha ʻo Nea, ko e tuʻasina ʻo Saula.
1SA 14:51 Pea ko e tamai ʻa Saula ʻa Kisi; pea ko Nea ko e tamai ʻa ʻApina, ko e foha ia ʻo ʻApieli.
1SA 14:52 Pea naʻe fai ʻae tau fakamamahi ki he kakai Filisitia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Saula: pea ʻi he mamata ʻa Saula ki ha tangata mālohi, mo ha tangata toʻa, naʻa ne fili ia maʻana.
1SA 15:1 Pea naʻe lea pehē foki ʻa Samuela kia Saula, “Naʻe fekau au ʻe Sihova ke u fakanofo koe ko e tuʻi ki hono kakai, ʻio, ko ʻIsileli: pea ko eni ke ke fanongo koe ki he leʻo ʻoe ngaahi folofola ʻa Sihova.
1SA 15:2 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoku ou manatuʻi ʻaia naʻe fai ʻe ʻAmaleki ki ʻIsileli, ʻa ʻene toitoiʻi ia ʻi he hala, ʻi heʻene ʻalu hake mei ʻIsipite.
1SA 15:3 Pea ko eni ke ke ʻalu ʻo taaʻi ʻa ʻAmaleki, pea fakaʻauha ʻaupito ʻaia kotoa pē ʻoku nau maʻu, pea ʻoua naʻa fakamoʻui ʻakinautolu; ka ke tāmateʻi ʻae tangata mo e fefine, mo e fānau huhu, ʻae fanga pulu mo e sipi, ʻae kāmeli mo e ʻasi.”
1SA 15:4 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Saula ʻae kakai, ʻo ne lau ʻakinautolu ʻi Tilaimi, ko e kau tangata hāʻele ʻe toko ua kilu, pea ko e kau tangata Siuta ko e tokotaha mano.
1SA 15:5 Pea naʻe haʻu ʻa Saula ki he kolo ʻe taha ʻo ʻAmaleki ʻo ne tali tau ʻi he toafa.
1SA 15:6 ¶ Pea naʻe lea ʻa Saula ki he kau Kena, “ʻAlu ʻakimoutolu, ʻo ʻalu hifo mei he kakai ʻAmaleki, telia naʻaku fakaʻauha ʻakimoutolu fakataha mo kinautolu: he naʻa mou fakahā ʻae angaʻofa ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, ʻi heʻenau ʻalu hake mei ʻIsipite.” Pea naʻe ʻalu ʻae kau Kena mei he kakai ʻAmaleki.
1SA 15:7 Pea naʻe taaʻi ʻe Saula ʻae kakai ʻAmaleki mei Havila ʻo aʻu atu ki Sua, ʻaia ʻoku hangatonu ki ʻIsipite.
1SA 15:8 Pea naʻa ne puke moʻui ʻa Ekaki ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmaleki, pea ne fakaʻauha ʻaupito ʻae kakai ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.
1SA 15:9 Ka naʻe fakamoʻui ʻe Saula mo e kakai ʻa Ekaki, mo e fanga sipi ʻoku fungani lelei, mo e fanga pulu, pea mo e fanga manu sino, pea mo e fanga lami, mo ia kotoa pē naʻe lelei, pea ʻikai siʻi fakaʻauha ʻakinautolu: ka ko ia kotoa pē naʻe mata kovi, mo taʻeʻaonga, ko ia ne nau fakaʻauha ʻaupito.
1SA 15:10 Pea naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova kia Samuela, ʻo pehē,
1SA 15:11 “ʻOku liliu hoku loto koeʻuhi ko ʻeku fokotuʻu ʻa Saula ke tuʻi: he kuo tafoki kimui ia mei he muimui ʻiate au, pea kuo ʻikai siʻi fai ki heʻeku ngaahi fekau.” Pea naʻe mamahi ai ʻa Samuela; pea tangi ia kia Sihova ʻi he pō ʻo ʻaho.
1SA 15:12 Pea ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻa Samuela ʻi he ʻapongipongi ke fakafetaulaki kia Saula, naʻe fakahā kia Samuela, ʻo pehē, naʻe haʻu ʻa Saula ki Kameli, pea vakai, naʻe fokotuʻu ʻe ia hano potu ʻi ai, pea liu mei ai, ʻo ʻalu, ʻo ʻalu hifo ki Kilikali.
1SA 15:13 Pea naʻe hoko ange ʻa Samuela kia Saula: pea pehē ʻe Saula kiate ia, “Ke monūʻia pe ʻa koe ʻia Sihova: kuo u fai ʻae fekau ʻa Sihova.”
1SA 15:14 Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe tangi ʻae fanga sipi ni ʻi hoku telinga? Pea mo e tangi ʻae fanga pulu ʻaia ʻoku ou ongoʻi?”
1SA 15:15 Pea naʻe pehē ʻe Saula, “Kuo nau ʻomi ʻakinautolu mei he kakai ʻAmaleki he naʻe fakamoʻui ʻe he kakai ʻae fanga sipi fungani lelei mo e fanga pulu, ke feilaulau ʻaki kia Sihova ko ho ʻOtua; pea ko hono toe kuo mau fakaʻauha ʻaupito.”
1SA 15:16 Pea pehē ʻe Samuela kia Saula, “Tatali, pea te u fakahā kiate koe ʻaia naʻe tala mai ʻe Sihova kiate au ʻi he poōni.” Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ke ke lea mai.”
1SA 15:17 Pea pehē ʻe Samuela, “ʻI hoʻo [kei ]siʻi ʻi ho mata ʻoʻou, ʻikai naʻe ngaohi koe ko e ʻulu ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea fakanofo koe ʻe Sihova ke ke tuʻi ki ʻIsileli?”
1SA 15:18 Pea naʻe fekau koe ʻe Sihova, ʻi ha fononga, ʻo ne pehē, “ʻAlu ʻo fakaʻauha ʻaupito ʻae kau angahala ko e kau ʻAmaleki, ʻo tauʻi ʻakinautolu ke nau ʻauha ai.
1SA 15:19 Ko ia ko e hā naʻe ʻikai ai te ke talangofua ki he folofola ʻa Sihova, ka naʻa ke ʻoho ki he koloa ʻoe vete, pea fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova?”
1SA 15:20 Pea pehē ʻe Saula kia Samuela, “Ko e moʻoni kuo u fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, pea u ʻalu ʻi he hala ʻaia naʻe fekau au ki ai ʻe Sihova, pea kuo ʻomi ʻa Ekaki ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmaleki, pea kuo fakaʻauha ʻaupito ʻae kakai ʻAmaleki.”
1SA 15:21 Ka naʻe toʻo ʻe he kakai ʻae koloa vete, ko e fanga sipi, mo e fanga pulu, ko hono fungani ʻoe ngaahi meʻa ʻaia naʻe tonu ke fakaʻauha ʻaupito, ke feilaulau ʻaki kia Sihova ko ho ʻOtua ʻi Kilikali.
1SA 15:22 Pea pehē ʻe Samuela, “He ʻoka fiemālie tatau pe ʻa Sihova ʻi he ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau, ʻi he fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova? Vakai, ʻoku lelei lahi ʻae talangofua ʻi he feilaulau, pea ko e fakafanongo ʻi he ngako ʻoe fanga sipitangata.”
1SA 15:23 He ʻoku tatau ʻae angatuʻu mo e hia ko e tuki fakatēvolo, pea ko e paongataʻa ʻoku tatau ia mo e hia ʻoe tauhi ʻotua loi. Ko e meʻa ʻi hoʻo liʻaki ʻae folofola ʻa Sihova, kuo ne liʻaki foki koe ke ʻoua naʻa ke tuʻi.
1SA 15:24 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Saula kia Samuela, “Kuo u fai angahala: he kuo u fai talangataʻa ki he fekau ʻa Sihova, pea mo hoʻo lea: ko e meʻa ʻi heʻeku manavahē ki he kakai, pea u talangofua ki honau leʻo.
1SA 15:25 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakamolemole ʻeku angahala, pea ke haʻu ke ta ō mo au, koeʻuhi ke u hū kia Sihova.”
1SA 15:26 Pea naʻe pehē ʻe Samuela kia Saula, “ʻE ʻikai te ta foki mo koe: he kuo ke liʻaki ʻae folofola ʻa Sihova, pea kuo liʻaki koe ʻe Sihova ke ʻoua naʻa ke tuʻi ki ʻIsileli.”
1SA 15:27 Pea ʻi he tafoki atu ʻa Samuela ke ʻalu, naʻa ne puke ki he tapa ʻo hono pulupulu, pea naʻe haeʻi ia.
1SA 15:28 Pea naʻe pehē ʻe Samuela kiate ia, “Kuo haeʻi ʻe Sihova ʻae puleʻanga ʻo ʻIsileli meiate koe he ʻaho ni, pea kuo ne foaki ia ki ho kaungāʻapi ʻoʻou ʻoku lelei hake ʻiate koe.
1SA 15:29 Pea koeʻuhi foki ko e Māfimafi ʻo ʻIsileli, ʻe ʻikai loi ia pe fakatomala: he ʻoku ʻikai ko e tangata ia, koeʻuhi ke ne fakatomala.”
1SA 15:30 Pea toki pehē ai ʻe ia, “Kuo u fai angahala: ka ʻoku ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakaʻapaʻapa kiate au ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻo hoku kakai, pea ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, pea ke ta tafoki mo au, koeʻuhi ke u hū kia Sihova ko ho ʻOtua.”
1SA 15:31 Pea naʻe toe tafoki ʻa Samuela kia Saula; pea naʻe hū ʻa Saula kia Sihova.
1SA 15:32 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Mou ʻomi kiate au ʻa Ekaki ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmaleki.” Pea naʻe haʻu fakamofutofuta ʻa Ekaki kiate ia. Pea naʻe pehē ʻe Ekaki, “Kuo hili ange moʻoni [nai ]ʻae kona ʻoe mate.”
1SA 15:33 Pea pehē ʻe Samuela, “Hangē naʻe fakamasiva fānau ʻae kau fefine, ʻe hoʻo heletā, ʻe masiva fānau ʻa hoʻo faʻē ʻi he kau fefine.” Pea naʻe tuʻutuʻu ke iiki ʻe Samuela ʻa Ekaki ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Kilikali.
1SA 15:34 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻa Samuela ki Lama: pea naʻe ʻalu hake ʻa Saula ki hono fale ʻi Kipea ʻo Saula.
1SA 15:35 Pea naʻe ʻikai toe haʻu ʻa Samuela ke ʻaʻahi kia Saula ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene pekia: ka naʻe tēngihia ʻe Samuela ʻa Saula: pea naʻe liliu ʻa Sihova mei heʻene fakanofo ʻa Saula ko e tuʻi ki ʻIsileli.
1SA 16:1 Pea naʻe folofola ʻe Sihova kia Samuela, “ʻE tuku ʻafē ʻa hoʻo tēngihia ʻa Saula; he kuo u liʻaki ia ke ʻoua naʻa pule ia ki ʻIsileli? fakafonu haʻo nifoʻi manu ʻi he lolo, pea ke ʻalu, te u fekau koe kia Sese ko e tangata Petelihema: he kuo u teuteu ha tuʻi mei hono ngaahi foha.
1SA 16:2 Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “ʻE fēfē ʻeku faʻa ʻalu? Kapau ʻe fanongo ki ai ʻa Saula te ne tāmateʻi au.” Pea pehē ʻe Sihova kiate ia, “ʻAve ha pulu fefine mo koe, pea ke pehē, kuo u haʻu ke feilaulau kia Sihova.
1SA 16:3 Pea ke ui ʻa Sese ki he feilaulau, pea te u fakahā kiate koe ʻaia te ke fai: pea ke pani maʻaku ʻaia te u lau kiate koe.”
1SA 16:4 Pea naʻe fai ʻe Samuela ʻaia naʻe folofola ki ai ʻa Sihova. Pea naʻe tetetete ʻae kau mātuʻa ʻoe kolo ʻi heʻene hoko ki ai, ʻonau pehē, “ʻOku ke haʻu melino pe?”
1SA 16:5 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou haʻu melino pē: kuo u haʻu ke fai ʻae feilaulau kia Sihova: fakatapui ʻakimoutolu, pea mou haʻu mo au ki he feilaulau.” Pea naʻa ne fakatapui ʻa Sese mo hono ngaahi foha, ʻo ne ui ʻakinautolu ki he feilaulau.
1SA 16:6 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko mai, naʻe sio ia kia Iliape, pea pehē ʻe ia, “Ta ʻoku ʻi he ʻao ni ʻo Sihova ʻaia kuo ne pani.”
1SA 16:7 Ka naʻe pehē ʻe Sihova kia Samuela, “ʻOua naʻa ke mamata ki hono mata, pea ki he māʻolunga ʻo hono sino; he kuo u liʻaki ia: he ʻoku ʻikai mamata ʻa Sihova ʻo hangē ko e mamata ʻae tangata; he ʻoku sio ʻae tangata ki he anga ʻoku hā ʻituʻa, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻae loto.”
1SA 16:8 Hili ia naʻe ui ʻe Sese ke haʻu ʻa ʻApinatapi, ke ne ʻalu ange ʻi he ʻao ʻo Samuela. Pea naʻa ne pehē, ʻOku ʻikai fili ia foki ʻe Sihova.
1SA 16:9 Pea naʻe fekau ʻe Sese ke ʻalu ange ʻa Sama. Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai fili foki ia ʻe Sihova.”
1SA 16:10 Pea naʻe toe fekau ʻe Sese ke ʻalu ange hono foha ʻe toko fitu ʻi he ʻao ʻo Samuela. Pea naʻe pehē ʻe Samuela kia Sese, “ʻOku ʻikai fili ʻe Sihova ʻakinautolu.”
1SA 16:11 Pea naʻe pehē ʻe Samuela kia Sese, “ʻOku ʻi heni hoʻo fānau kotoa pē?” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku kei toe ʻae kimui, pea vakai, ʻoku ne tauhi ʻae fanga sipi.” Pea naʻe pehē ʻe Samuela kia Sese, “Fekau ke ʻomi ia: koeʻuhi ʻe ʻikai te tau nofo ki lalo kaeʻoua ke haʻu ia.”
1SA 16:12 Pea naʻe fekau ʻe ia, ke ʻomi ia ki loto. Pea naʻe totototo mo e toulekeleka hono mata, ʻo matamatalelei ʻene hā mai. Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Tuʻu hake, ʻo pani ia; he ko eni ia.”
1SA 16:13 Pea naʻe toki toʻo ʻe Samuela ʻae nifoʻi manu naʻe ʻi ai ʻae lolo, ʻo ne pani ia ʻi he ʻao ʻo hono ngaahi kāinga; pea naʻe hoko ʻae Laumālie ʻo Sihova kia Tevita talu mei he ʻaho ko ia. Pea naʻe tuʻu ʻa Samuela ʻo ʻalu ki Lama.
1SA 16:14 ¶ Ka naʻe mahuʻi ʻae Laumālie ʻo Sihova meia Saula, pea naʻe fakamamahiʻi ia ʻe he laumālie kovi meia Sihova.
1SA 16:15 Pea naʻe pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Saula kiate ia, “Ko eni, vakai, ko e laumālie kovi mei he ʻOtua ʻoku ne fakamamahiʻi koe.
1SA 16:16 Ke fekau mai ni ʻe homau ʻeiki ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻoku ʻi ho ʻao, ke kumi ha tangata ʻoku poto ʻi he tā ʻoe haʻape: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ʻiate koe ʻae laumālie kovi mei he ʻOtua, pea ʻe tā ʻe ia ʻaki hono nima, pea te ke moʻui ai.”
1SA 16:17 Pea naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Ko eni, mou kumi leva ni ha tangata ʻoku poto ʻi he tā meʻa faiva pea ʻomi ia kiate au.”
1SA 16:18 Pea naʻe lea ai ʻae tamaioʻeiki ʻe tokotaha, ʻo pehē, “Vakai, naʻaku mamata ki he foha ʻo Sese ko e tangata Petelihema, ʻaia ʻoku poto ʻi he tā, pea ko e tangata toʻa ʻaupito ia, mo e tangata tau, pea ʻoku anga fakapotopoto, pea ko e tangata matamatalelei, pea ʻoku ʻiate ia ʻa Sihova.”
1SA 16:19 Ko ia naʻe fekau ai ʻe Saula ʻae kau talafekau kia Sese, ʻo pehē, “Tuku mai ho foha ko Tevita, ʻaia ʻoku ʻi he fanga sipi, ke haʻu kiate au.”
1SA 16:20 Pea naʻe ʻave ʻe Sese ʻae ʻasi naʻe tauloto mā, mo e hina uaine, mo e ʻuhikiʻi sipi, ʻo ne ʻatu ia kia Saula ʻi he nima ʻo hono foha ko Tevita.
1SA 16:21 Pea naʻe hoko ange ʻa Tevita kia Saula, ʻo tuʻu ʻi hono ʻao: pea naʻe ʻofa lahi ia kiate ia; pea hoko ia ko hono hoa tau.
1SA 16:22 Pea naʻe fekau ʻe Saula kia Sese, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe tuku mai ʻa Tevita ke nofo ia ʻi hoku ʻao; he ʻoku ou leleiʻia ai au.”
1SA 16:23 Pea ʻi he hoko kia Saula ʻae laumālie mei he ʻOtua, pea pehē, naʻe toʻo ʻe Tevita ʻae haʻape ʻo ne tā ʻaki ia hono nima: pea naʻe fakafiemālie ai ʻa Saula, pea moʻui ai, pea naʻe ʻalu ʻiate ia ʻae laumālie kovi.
1SA 17:1 Pea naʻe tānaki ʻe he kakai Filisitia ʻa ʻenau ngaahi tau ke tau, pea naʻe kātoa fakataha ʻakinautolu ʻi Soko ʻaia ʻoku ʻo Siuta, ʻonau ʻapitanga ʻi he vahaʻa ʻo Soko mo ʻAseka ʻi ʻEfesi-Tamemi.
1SA 17:2 Pea kuo kātoa fakataha ʻa Saula mo e kau tangata ʻo ʻIsileli, ʻonau ʻapitanga ʻi he teleʻa ʻo Ila, ʻonau fakanofonofo ʻae tau ke tauʻi ʻae kakai Filisitia.
1SA 17:3 Pea naʻe tuʻu ʻae kau Filisitia ʻi he moʻunga ʻi he potu ʻe taha, pea tuʻu ʻa ʻIsileli ʻi he moʻunga ʻi he potu kehe: pea naʻe ai ʻae teleʻa ʻi hona vahaʻa.
1SA 17:4 ¶ Pea naʻe ʻalu atu mei he ʻapitanga ʻoe kau Filisitia ʻae tangata toʻa, ko Kolaiate ʻo Kati hono hingoa, ko e hanga ʻe hongofulu ma tolu hono māʻolunga.
1SA 17:5 Pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae tatā palasa, pea naʻe kofu ia ʻaki ʻae kofu palasa: pea ko e fakatatau ʻo hono kofu ko e sikeli palasa ʻe nima afe.
1SA 17:6 Pea naʻe kofuʻaki ʻae palasa ʻa hono vaʻe pea naʻe ʻi he vahaʻa ʻo hono uma ha sifa palasa.
1SA 17:7 Pea ko e kau ʻo hono tao naʻe hangē ko e ʻakau fakamaʻunga ʻae tangata lalanga; pea ko hono mamafa ʻoe ʻulu ʻo hono tao ko e sikeli ʻaione ʻe onongeau: pea naʻe ʻalu ha tokotaha ʻi hono ʻao ke fua ʻae pā.
1SA 17:8 Pea naʻe tuʻu ia ʻo kalanga ki he ngaahi tau ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā kuo mou haʻu ke fakatoka ai ʻae tau? ʻIkai ko e Filisitia au, pea mo kimoutolu ko e kau tamaioʻeiki kia Saula? Fili ha tangata maʻamoutolu, pea tuku ke ʻalu hifo ia kiate au.
1SA 17:9 Kapau ʻoku mafai ʻe ia ke ma tau mo au, pea ne tāmateʻi au, pehē te mau hoko ho hoʻomou kau tamaioʻeiki: pea kapau te u mālohi au kiate ia, ʻo tāmateʻi ia, te mou hoko ko ʻemau kau tamaioʻeiki, pea te mou tauhi ʻakimautolu.”
1SA 17:10 Pea naʻe pehē ʻe he tangata Filisitia, “ʻOku ou sipitau ki he ngaahi tau ʻo ʻIsileli he ʻaho ni; tuku mai ha tangata ke ma fai mo au.”
1SA 17:11 Pea ʻi he fanongo ʻa Saula mo ʻIsileli kotoa pē ki he ngaahi lea ko ia ʻae tangata Filisitia, naʻa nau ilifia mo manavahē lahi.
1SA 17:12 ¶ Pea ko Tevita ko e foha ia ʻoe tangata ʻo Efalata ʻo Petelihema, ko hono hingoa ko Sese; pea naʻe ʻiate ia ʻae foha ʻe toko valu: pea naʻe lau ʻae tangata ko ia mo e kau mātuʻa ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Saula.
1SA 17:13 Pea naʻe muimui ʻia Saula ki he tau ʻae ngaahi foha ʻe toko tolu ʻo Sese naʻe tuʻukimuʻa; pea ko e hingoa ʻo hono foha ʻe toko tolu naʻe ʻalu ki he tau, ko Iliape ko e ʻuluaki ia, pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻApinatapi, pea ko hono toko tolu ko Sama.
1SA 17:14 Pea ko e kimui ʻa Tevita: pea naʻe muimui ʻia Saula ʻae taʻokete ʻe toko tolu.
1SA 17:15 Ka naʻe hiki ʻa Tevita meia Saula ke toe ʻalu ʻo tauhi ʻae fanga sipi ʻa ʻene tamai ʻi Petelihema.
1SA 17:16 Pea naʻe ʻunuʻunu mai ʻae tangata Filisitia ʻi he pongipongi mo e efiafi, ʻo ne fakahā ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu.
1SA 17:17 Pea naʻe pehē ʻe Sese ki hono foha ko Tevita, “Ko eni, ke ke ʻave ki ho ngaahi taʻokete ʻae efa ʻe taha ʻoe uite tunu ni, mo e foʻi mā ʻe hongofulu, pea ke lele ki he ʻapitanga ki ho kāinga;
1SA 17:18 Pea ke ʻave ʻae ngaahi siisi ʻe hongofulu ki he ʻeiki ʻo ʻenau toko afe, pea vakai, pe ʻoku fēfē ʻa ho ngaahi taʻokete, pea ke maʻu ʻenau popōaki.
1SA 17:19 Pea ko eni, ko Saula mo kinautolu, mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, naʻa nau ʻi he teleʻa ʻo Ila, ke tau mo e kakai Filisitia.”
1SA 17:20 ¶ Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Tevita ʻi he ʻapongipongi, ʻo ne tuku ʻae fanga sipi ki he tangata ke leʻohi, pea naʻe teu, ʻo ʻalu ia, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sese kiate ia; pea naʻe hoko atu ia ki he keli, ʻo feʻunga mo ʻene ʻalu atu ʻae tau ke tau, mo ʻenau kaila ki he tau.
1SA 17:21 He naʻe ʻosi hono fakaʻotu ʻae tau ʻe ʻIsileli mo e kakai Filisitia, pea naʻe fehāngaaki ʻae tau ki he tau.
1SA 17:22 Pea naʻe tuku ʻe Tevita ʻae ngaahi meʻa naʻe tokonaki ki he nima ʻoe tangata leʻo koloa, ka ka lele ia ki he tau, pea naʻe hoko atu ia ʻo ne feʻiloaki mo hono ngaahi taʻokete.
1SA 17:23 Pea ʻi heʻenau kei talanoa, vakai, naʻe ʻalu hake ʻae fuʻu toʻa ko e tangata Filisitia ʻo Kati, ko Kolaiate hono hingoa, mei he ngaahi tau ʻoe kakai Filisitia, pea naʻe lea ia ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi lea muʻa: pea naʻe fanongo ki ai ʻa Tevita.
1SA 17:24 Pea ʻi he mamata kiate ia ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, naʻa nau hola meiate ia, pea manavahē lahi.
1SA 17:25 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo ʻIsileli, “Kuo mou mamata ki he tangata ni kuo ʻalu hake? Ko e moʻoni kuo ʻalu hake ia ke luki ki ʻIsileli: ka ʻe ʻilonga ʻae tangata ʻe tāmateʻi ia, ʻe fakakoloa ia ʻe he tuʻi ʻaki ʻae koloa lahi, pea ʻe foaki kiate ia hono ʻofefine, pea ʻe fakatauʻatāina ʻae fale ʻo ʻene tamai ʻi ʻIsileli.”
1SA 17:26 Pea naʻe lea ʻa Tevita ki he kau tangata naʻe tuʻu ʻi ai, ʻo pehē, “Ko e hā ʻe fai ki he tangata ʻoku ne tāmateʻi ʻae Filisitia ko eni, pea ʻave ke mamaʻo ʻae manuki mei ʻIsileli? He ko hai ʻae Filisitia taʻekamu ni koeʻuhi ke tuʻu ia ʻo luki ki he ngaahi kautau ʻae ʻOtua moʻui?”
1SA 17:27 Pea naʻe lea ʻae kakai kiate ia ʻo fakatatau mo ia kuo lau, ʻo pehē, ʻE pehē pe hono fai ki he tangata te ne tāmateʻi ia.
1SA 17:28 ¶ Pea naʻe fanongo ʻa Iliape ko hono taʻokete ʻi heʻene lea ki he kau tangata; pea naʻe tupu ai ʻae ʻita ʻa Iliape kia Tevita, pea pehē ʻe ia, “Ko e hā naʻa ke omi ai ki heni? Pea kuo ke tuku kia hai ʻae fanga sipi siʻi na ʻi he toafa? ʻOku ou ʻilo hoʻo fielahi, mo e kovi lahi ʻo ho loto; he kuo ke haʻu ki heni koeʻuhi ke ke mamata ki he tau.”
1SA 17:29 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Ko eni ko e hā kuo u fai? ʻIkai ʻoku ai hono ʻuhinga?”
1SA 17:30 ¶ Pea ne tafoki ia meiate ia ʻo hanga ki he tokotaha, ʻo toe lea ʻo pehē pe: pea naʻe toe tala kiate ia, ʻo hangē ko e fuofua lea.
1SA 17:31 Pea ʻi heʻene ongoongo atu ʻae ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe Tevita, naʻa nau fakahā ia ʻi he ʻao ʻo Saula: pea naʻa ne fekau ke ʻomi ia.
1SA 17:32 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Saula, “ʻOua naʻa ilifia ʻae loto ʻo ha tangata koeʻuhi ko ia; ko hoʻo tamaioʻeiki ko au te u ʻalu ʻo tauʻi ʻae tangata Filisitia.”
1SA 17:33 Pea naʻe pehē ʻe Saula kia Tevita, “ʻOku ʻikai te ke mafai ke ʻalu ke tuʻu hake ʻo tauʻi ʻae Filisitia ni: he ko e tamasiʻi pe koe, ka ko e tangata tau pe ia talu ʻene kei siʻi.”
1SA 17:34 Ka naʻe pehē ʻe Tevita kia Saula, “Naʻe tauhi ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻae fanga sipi ʻa ʻene tamai, mo ʻene haʻu ʻae laione mo e pea, ʻo puke ʻo ʻave ʻae ʻuhikiʻi lami mei he fanga sipi:
1SA 17:35 Pea naʻaku tuli ia ʻi tuaʻā, ʻo taaʻi ia, pea u fakamoʻui ia mei hono ngutu: pea ʻi heʻene tuʻu ki ʻolunga kiate au, naʻaku puke ia ʻi hono fakapau, pea tā ia ʻo tāmateʻi.
1SA 17:36 Naʻe tāmateʻi fakatouʻosi pe ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻae laione mo e pea: pea ko e Filisitia taʻekamu ni, ʻe tatau ia mo ha taha ʻo kinaua, ko e meʻa ʻi heʻene pole ki he ngaahi tau ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli.”
1SA 17:37 Pea naʻe lea foki ʻa Tevita ʻo pehē, “Ko Sihova ʻaia naʻa ne fakamoʻui au mei he pesipesi ʻoe laione, mo e pesipesi ʻoe pea, te ne fakamoʻui au mei he nima ʻoe Filisitia ni.” Pea naʻe pehē ʻe Saula kia Tevita, “ʻAlu, pea ke ʻiate koe ʻa Sihova.
1SA 17:38 Pea naʻe fakakofu tau ʻe Saula ʻa Tevita, “Pea ne ʻai ʻae tatā palasa ki hono ʻulu; pea ne ʻai kiate ia foki ʻae kofu palasa.
1SA 17:39 Pea naʻe nonoʻo ʻe Tevita ʻene heletā ʻituʻa ki he kofu tau, ʻo ne ʻahiʻahi ke ʻalu; he naʻe teʻeki ai te ne ʻahiʻahiʻi ia. Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Saula, “ʻOku ʻikai te u faʻa ʻalu mo e nāunau ni: he kuo ʻikai te u ʻahiʻahiʻi ia.” Pea naʻe vete ia ʻe Tevita ʻo ne tuku ia.
1SA 17:40 Pea naʻe toʻo ʻe ia hono tokotoko, ʻi hono nima, ʻo ne fili ʻae foʻi maka molemole ʻe nima mei he tafeʻanga, vai, ʻo ne ʻai ia ki he kato ʻae tauhi sipi naʻe ʻiate ia, ʻaia ko e kato siʻi; pea naʻe ʻi hono nima ʻene makatā: pea naʻe ʻunuʻunu atu ia ki he tangata Filisitia.
1SA 17:41 Pea naʻe haʻu ʻae tangata Filisitia ʻo ne ʻunuʻunu ke ofi kia Tevita: pea ko e tangata naʻe fua ʻae pā naʻe ʻalu muʻomuʻa ia ʻi hono ʻao.
1SA 17:42 Pea ʻi he fesiofaki ʻae tangata Filisitia, ʻo ne mamata kia Tevita, naʻa ne manuki kiate ia: he naʻe kei tamasiʻi pe ia, pea totototo, pea matamatalelei hono mata.
1SA 17:43 Pea pehē ʻe he tangata Filisitia kia Tevita, “Ko e kulī au, kuo ke haʻu ai kiate au mo e ngaahi ʻakau?” Pea kapeʻi ʻe he tangata Filisitia ʻa Tevita ʻi hono ngaahi ʻotua.
1SA 17:44 Pea pehē ʻe he tangata Filisitia kia Tevita, “Haʻu kiate au, pea te u ʻatu ho kakano ki he fanga manu ʻoe ʻatā, pea ki he fanga manu ʻoe vao.”
1SA 17:45 Pea pehē ʻe Tevita ki he tangata Filisitia, “ʻOku ke haʻu kiate au ʻaki ʻae heletā, mo e tao, pea mo e pā: ka ʻoku ou ʻalu atu kiate koe ʻi he huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tau ʻa ʻIsileli, ʻaia kuo ke polepole ki ai.
1SA 17:46 ‌ʻE tuku koe ʻe Sihova he ʻaho ni ki hoku nima; pea te u taaʻi koe ʻo toʻo ho ʻulu meiate koe; pea te u foaki ʻae ngaahi ʻangaʻanga ʻoe tau ʻae kakai Filisitia he ʻaho ni ki he fanga manu ʻoe ʻatā, pea ki he fanga manu kaivao ʻoe fonua, koeʻuhi ke hoko ʻo ʻilo ʻe māmani kotoa pē, ʻoku ai ha ʻOtua ʻo ʻIsileli.
1SA 17:47 Pea ʻe hoko ʻo ʻilo ʻe he fakataha ni kotoa pē, ʻoku ʻikai fakamoʻui ʻe Sihova ʻaki ʻae heletā mo e tao; he ʻoku ʻa Sihova ʻae tau, pea te ne tuku ʻakimoutolu ki homau nima.”
1SA 17:48 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he tuʻu hake ʻae tangata Filisitia, pea haʻu ke ʻunuʻunu mai ke fakafetaulaki kia Tevita, naʻe fai vave ʻa Tevita ʻo lele atu ki he fuʻu tau ke fakafetaulaki atu ki he Filisitia.
1SA 17:49 Pea naʻe ala ʻe Tevita hono nima ki heʻene kato, ʻo ne toʻo mei ai ʻae foʻi maka, ʻo ne makataaʻi ia, ʻo ne taaʻi ʻae Filisitia ʻi hono foʻi laʻē, pea naʻe ngalo hifo ʻae maka ʻi hono ʻulu; pea ne tō ʻo tuʻu hono mata ki he kelekele.
1SA 17:50 Ko ia naʻe ikuna ʻe Tevita ʻae tangata Filisitia ʻaki ʻae makatā mo e foʻi maka, ʻo ne taaʻi ʻae Filisitia, ʻo tāmateʻi ia; ka naʻe ʻikai ha heletā ʻi he nima ʻo Tevita.
1SA 17:51 Pea ko ia naʻe lele ai ʻa Tevita ʻo tuʻu ki he tangata Filisitia, ʻo ne puke ʻene heletā ʻaʻana, ʻo unuhi ia mei hono ʻaiʻanga, ʻo tāmateʻi ia ʻo ne tutuʻu ʻaki ia ʻa hono ʻulu. Pea ʻi he mamata ʻae kau Filisitia kuo mate honau toʻa, naʻa nau hola.
1SA 17:52 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli mo Siuta, ʻonau kaila, ʻonau tuli ʻae kau Filisitia, ʻo aʻu atu ki he toafa, pea ki he ngaahi matapā ʻo Ekiloni. Pea naʻe tō ki lalo ʻae kau kafo ʻoe kakai Filisitia ʻi he hala ki Sealeimi, ʻio, ʻo aʻu atu ki Kati mo Ekiloni.
1SA 17:53 Pea naʻe liu mai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei heʻenau tuli ki he kakai Filisitia, ʻonau maumauʻi honau ngaahi fale ʻapitanga.
1SA 17:54 Pea naʻe toʻo ʻe Tevita ʻae ʻulu ʻoe tangata Filisitia, ʻo ne ʻomi ia ki Selūsalema; ka naʻa ne ʻai ʻene mahafutau ki hono fale fehikitaki.
1SA 17:55 Pea ʻi he mamata ʻa Saula ki he ʻalu atu ʻa Tevita ke tauʻi ʻae tangata Filisitia, naʻe pehē ʻe ia kia ʻApina ko e ʻeiki ʻo ʻene tau, ʻApina, “Ko e foha ʻo hai ʻae tamasiʻi ni?” Pea pehē ʻe ʻApina, “Hangē ʻoku moʻui ho laumālie, ʻE tuʻi, ʻoku ʻikai te u ʻiloa.”
1SA 17:56 Pea pehē ʻe he tuʻi, “Ke ke fehuʻi koe, pe ko e foha ʻo hai ʻae tangata siʻi ni.”
1SA 17:57 Pea ʻi he liu mai ʻa Tevita mei he tāmateʻi ʻoe tangata Filisitia, naʻe maʻu ia ʻe ʻApina, ʻo ne ʻomi ia ki he ʻao ʻo Saula mo e ʻulu ʻoe Filisitia naʻe ʻi hono nima.
1SA 17:58 Pea naʻe pehē ʻe Saula kiate ia, “Ko e foha koe ʻo hai?” Pea naʻe pehēange ʻe Tevita, “Ko e foha [au ]ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko Sese ko e tangata Petelihema.”
1SA 18:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻena alea mo Saula, naʻe fepikitaki ʻae laumālie ʻo Sonatane mo e laumālie ʻo Tevita, pea naʻe ʻofa ʻa Sonatane kiate ia ʻo hangē ko hono laumālie ʻoʻona.
1SA 18:2 Pea naʻe ʻave ia ʻe Saula ʻi he ʻaho ko ia, pea naʻe ʻikai toe tuku ia ke ʻalu ki ʻapi ki he fale ʻo ʻene tamai.
1SA 18:3 Pea naʻe toki alea ai ʻa Sonatane mo Tevita ʻi he fuakava, ko e meʻa ʻi heʻene ʻofa kiate ia ʻo hangē ko hono laumālie ʻoʻona.
1SA 18:4 Pea naʻe toʻo ʻe Sonatane hono pulupulu ʻoʻona ʻaia naʻa ne kofuʻaki, ʻo ne foaki ia kia Tevita, mo hono ngaahi kofu, ʻio, ʻa ʻene heletā foki, mo ʻene kaufana, pea mo hono nonoʻo.
1SA 18:5 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻe Tevita ki he potu kotoa pē naʻe fekau ia ki ai ʻe Saula, pea naʻa ne fai fakapotopoto: pea naʻe fakanofo ia ʻe Saula ke pule ki he kau tangata tau, pea naʻe ongolelei ia ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē, pea ʻi he ʻao foki ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa Saula.
1SA 18:6 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau haʻu ʻi he liu mai ʻa Tevita mei he tāmateʻi ʻoe tangata Filisitia, naʻe hū mai kituʻa ʻae kau fefine mei he ngaahi kolo kotoa pē ʻo ʻIsileli ke fakafetaulaki ki he tuʻi ko Saula, ʻonau hiva mo meʻe hopohopo ʻaki ʻae ngaahi meʻa tatangi, ʻi he fiefia lahi pea mo e ngaahi meʻa faiva.
1SA 18:7 Pea naʻe fetaliʻaki ʻakinautolu ʻe he kau fefine ʻi heʻenau tā ʻae meʻa, ʻonau pehē, “Kuo taaʻi ʻe Saula ʻene ngaahi toko afe, ka ko Tevita ʻene ngaahi toko mano.”
1SA 18:8 Pea naʻe houhau lahi ʻa Saula, pea fakahouhau kiate ia ʻae lea ko ia; pea pehē ʻe ia, “Kuo nau tuku kia Tevita ʻae ngaahi toko mano, pea kuo nau tuku kiate au ʻae ngaahi toko afe pe: pea ko e hā ha meʻa ʻoku toe ke ne maʻu, ka ko e puleʻanga pe?”
1SA 18:9 Pea naʻe lamasi ʻe Saula ʻa Tevita talu mei he ʻaho ko ia.
1SA 18:10 ¶ Pea pongipongi hake, pea pehē, naʻe hoko kia Saula ʻae laumālie kovi mei he ʻOtua, pea naʻe kikite ia ʻi he loto fale: pea naʻe tā ʻe Tevita ʻaki hono nima ʻo hangē ko ʻene muʻaki fai: pea naʻe ʻi he nima ʻo Saula ʻae tao.
1SA 18:11 Pea naʻe velo ʻe Saula ʻae tao; he naʻe pehē ʻe ia, “Te u veloʻi ʻaki ʻa Tevita, ʻio, ki he holisi fale.” Pea naʻe kalo mālie ʻa Tevita mei hono ʻao ʻo liunga ua.
1SA 18:12 ¶ Pea naʻe manavahē ʻa Saula kia Tevita, he naʻe ʻiate ia ʻa Sihova, ka kuo ʻalu ia meia Saula.
1SA 18:13 Ko ia naʻe hiki ai ia ʻe Saula meiate ia, ʻo ne fakanofo ia ko e ʻeikitau ki he toko afe: pea naʻe feʻaluʻaki pe ia ʻi he ʻao ʻoe kakai.
1SA 18:14 Pea naʻe tāpuekina ʻa Tevita ʻi hono ngaahi hala kotoa pē; pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova.
1SA 18:15 Ko ia ʻi he mamata ʻa Saula ʻoku fai fakapotopoto lahi ʻaupito ia, naʻe manavahē ia kiate ia.
1SA 18:16 Ka naʻe ʻofa kia Tevita ʻa ʻIsileli kotoa pē mo Siuta, ko e meʻa ʻi heʻene feʻaluʻaki ʻi honau ʻao.
1SA 18:17 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Saula kia Tevita, Vakai, ko hoku ʻofefine tuʻukimuʻa ko Melapi, te u ʻatu ia kiate koe ko ho uaifi: ka ke fai fakatoʻa koe ʻo fai kiate au ʻae ngaahi tau ʻa Sihova. He naʻe pehē ʻe Saula, “Ke ʻoua naʻa hoko hoku nima kiate ia, ka ke hoko ʻae nima ʻoe kau Filisitia kiate ia.”
1SA 18:18 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Saula, “Ko hai au? Pea ko e hā ʻeku moʻui? Pe ko e fale ʻo ʻeku tamai ʻi ʻIsileli, koeʻuhi ke u hoko ai au ko e foha ʻi he fono ki he tuʻi?”
1SA 18:19 Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hoko ʻae ngaahi ʻaho naʻe tonu ke ʻatu ai ʻa Melapi ko e ʻofefine ʻo Saula kia Tevita, naʻe ʻatu ia kia ʻAtilili ko e tangata Mihola ke na mali.
1SA 18:20 Pea naʻe ʻofa kia Tevita ʻa Mikale, ko e ʻofefine ʻo Saula: pea naʻa nau fakahā ia kia Saula, pea naʻe fiemālie ai ia.
1SA 18:21 He naʻe pehē ʻe Saula, “Te u foaki ia kiate ia koeʻuhi ke hoko ia ko e tauhele kiate ia, pea koeʻuhi ke hiki hake ʻae nima ʻoe kau Filisitia kiate ia.” Ko ia ne pehē ai ʻe Saula kia Tevita, “Ke ke hoko he ʻaho ni ko hoku foha ʻi he fono ʻi ha tokotaha ʻo kinaua.”
1SA 18:22 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Saula ki heʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, Ke mou alea fakalilolilo mo Tevita, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku fiefiemālie ʻae tuʻi kiate koe, pea ʻoku ʻofa ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē kiate koe: pea ko eni, ke ke fie hoko ko e foha ʻi he fono ki he tuʻi.”
1SA 18:23 Pea naʻe lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Saula ʻae ngaahi lea ni ʻi he telinga ʻo Tevita. Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “He ʻoku mou mahalo ko e meʻa maʻamaʻa ke hoko ko e foha ʻi he fono ki he tuʻi, ka ko e tangata masiva au, pea ko e tuʻa pe?”
1SA 18:24 Pea naʻe tala kia Saula ʻe heʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, naʻe lea pehē pe ʻa Tevita.
1SA 18:25 Pea pehē ʻe Saula, “Te mou lea pehē pe kia Tevita, ʻOku ʻikai tokanga ʻae tuʻi ki he koloa, ka ko e muʻa kili ʻe teau ʻoe kakai Filisitia, ko e sauni ki he ngaahi fili ʻoe tuʻi.” Ka naʻe tokanga ʻa Saula ke taaʻi ʻa Tevita ʻe he nima ʻoe kau Filisitia.
1SA 18:26 Pea ʻi he fakahā ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kia Tevita ʻae ngaahi lea ni, naʻe fiemālie lahi ai ʻa Tevita ke hoko ko e foha ʻi he fono ʻoe tuʻi: pea naʻe teʻeki ai kakato ʻae ngaahi ʻaho.
1SA 18:27 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Tevita, ʻaia mo ʻene kau tangata, pea ne tāmateʻi ʻi he kakai Filisitia ʻae kau tangata ʻe toko uangeau; pea naʻe ʻomi ʻe Tevita honau muʻa kili, ʻo ʻatu ʻo lau kakato ki he tuʻi koeʻuhi ke hoko ia ko e foha ʻi he fono ʻoe tuʻi. Pea naʻe ʻatu kiate ia ʻe Saula hono ʻofefine ko Mikale ke hoko ko hono uaifi.
1SA 18:28 ¶ Pea naʻe hā kia Saula ʻo ne ʻilo ʻoku ʻia Tevita ʻa Sihova, pea ʻoku ʻofa ʻa Mikale ʻae ʻofefine ʻo Saula kiate ia.
1SA 18:29 Pea naʻe tupu ʻo ʻāsili ai ʻae manavahē ʻa Saula kia Tevita; pea naʻe hoko ʻa Saula ko e fili maʻuaipē ʻo Tevita.
1SA 18:30 Pea naʻe ʻalu atu kituʻa ʻae houʻeiki ʻoe kakai Filisitia: pea hili ʻenau ʻalu atu, pea pehē, naʻe fai fakapotopoto lahi hake ʻa Tevita ʻi he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻa Saula; ko ia naʻe hoko ʻo maʻongoʻonga ai hono hingoa.
1SA 19:1 Pea naʻe lea ʻa Saula kia Sonatane ko hono foha, pea ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, koeʻuhi kenau tāmateʻi ʻa Tevita.
1SA 19:2 Ka naʻe loto lelei lahi ʻa Sonatane ko e foha ʻo Saula kia Tevita: pea naʻe fakahā ʻe Sonatane kia Tevita, ʻo pehē, “ʻOku fai ʻe Saula ko ʻeku tamai ke ne tāmateʻi koe: pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke vakai kiate koe ke ʻoua ke pongipongi, pea nofo ʻi ha potu lilo, ʻo toitoiʻi koe:
1SA 19:3 Pea te u ʻalu ʻo tuʻu ofi ki heʻeku tamai ʻi he ngoue ʻaia ʻoku ke ʻi ai, pea te ma alea mo ʻeku tamai kiate koe; pea ko ia teu mamata ki ai, teu tala kiate koe.
1SA 19:4 ¶ Pea naʻe lea lelei ʻa Sonatane ki heʻene tamai ko Saula kia Tevita, ʻo ne pehē, “Ke ʻoua naʻa fai ha kovi ʻe he tuʻi ki heʻene tamaioʻeiki ko Tevita; koeʻuhi kuo ʻikai te ne fai angahala kiate koe pea koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue kuo lelei ʻaupito kiate koe:
1SA 19:5 He naʻa ne ʻai ʻene moʻui ki hono nima, pea ne tāmateʻi ʻae tangata Filisitia, pea naʻe fai ʻe Sihova ʻae fakamoʻui lahi maʻa ʻIsileli: naʻa ke vakaiʻi ia: pea ne ke fiefia ai: pea ko e hā ai te ke fai angahala ai ki he toto angatonu, ke tāmateʻi ʻa Tevita taʻehanotuʻunga?”
1SA 19:6 Pea naʻe tokanga ʻa Saula ki he leʻo ʻo Sonatane: pea fuakava ʻa Saula, ʻI he moʻui ʻa Sihova ʻe ʻikai tāmateʻi ia.
1SA 19:7 Pea naʻe ui ʻe Sonatane ʻa Tevita, pea fakahā ʻe Sonatane kiate ia ʻae ngaahi meʻa ni. Pea naʻe ʻomi ʻe Sonatane ʻa Tevita kia Saula, pea naʻe ʻi hono ʻao ia ʻo hangē ko ʻene ʻi ai ʻi muʻa.
1SA 19:8 ¶ Pea naʻe toe hoko ʻae tau: pea ʻalu ai ʻa Tevita ʻo tauʻi ʻae kakai Filisitia, pea ne taaʻi ʻakinautolu ʻi he tāmateʻi lahi; pea naʻa nau hola meiate ia.
1SA 19:9 Pea naʻe ʻia Saula ʻae laumālie kovi meia Sihova, ʻi heʻene nofo ʻi hono fale mo e tao ʻi hono nima: pea naʻe tā [ʻene meʻa ]ʻe Tevita ʻaki hono nima.
1SA 19:10 Pea naʻe feinga ʻa Saula ke ne veloʻi ʻa Tevita ki he holisi ʻaki ʻae tao; ka naʻe kalo mālie ʻa Tevita, pea velo ʻo tau ʻae tao ki he holisi: pea naʻe hola ʻa Tevita ʻo hao mei hono ʻao ʻi he pō ko ia.
1SA 19:11 Pea naʻe fekau ʻe Saula ʻae kau tangata fekau ki he fale ʻo Tevita, ke lamasi ia, pea kenau tāmateʻi ia ʻi he pongipongi: pea naʻe tala ʻe Mikale ko e uaifi ʻo Tevita kiate ia, ʻo pehē, “Kapau ʻe ʻikai te ke fakahaofi hoʻo moʻui he poōni, ʻe tāmateʻi koe ʻapongipongi.”
1SA 19:12 ¶ Ko ia naʻe tukutuku hifo ai ʻe Mikale ʻa Tevita mei he matapā sioʻata: pea naʻe ʻalu ia, pea hola ʻo hao.
1SA 19:13 Pea naʻe toʻo ʻe Mikale ʻae meʻa fakatātā ʻo tuku ia ki he mohenga, pea ne ʻai ʻae ʻolunga ko e fulufuluʻi kosi ke ʻolunga ʻaki, ʻo ne ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae kafu.
1SA 19:14 Pea ʻi he fekau ʻa Saula ʻae kau talafekau ke puke ʻa Tevita, naʻe pehē ʻe ia, ʻOku mahaki ia.
1SA 19:15 Pea naʻe toe fekau ʻe Saula ʻae kau talafekau kenau mamata kia Tevita, ʻo pehē, “Mou ʻomi ia kiate au ʻi hono mohenga, koeʻuhi ke u tāmateʻi ia.”
1SA 19:16 Pea ʻi he hū ki loto ʻae kau tangata talafekau, vakai, naʻe ʻi he mohenga ʻae meʻa fakatātā mo e ʻolunga kuo ngaohi ʻaki ʻae fulufuluʻi kosi.
1SA 19:17 Pea naʻe pehē ʻe Saula kia Mikale, “Ko e hā kuo ke kākā pehē ai au, mo ke fekau ki hoku fili ke ʻalu, pea kuo ne hao?” Pea pehē ʻe Mikale kia Saula, naʻe pehē mai ʻe ia, Tuku ke u ʻalu; he ko e hā te u tāmateʻi ai koe?”
1SA 19:18 ¶ Ko ia naʻe hola pea hao ʻa Tevita, ʻo ne ʻalu kia Samuela ki Lama, ʻo ne tala kiate ia ʻaia kotoa pē kuo fai ʻe Saula kiate ia. Pea naʻa na ō mo Samuela ʻo nofo ʻi Naoti.
1SA 19:19 Pea naʻe tala kia Saula, ʻo pehē, Vakai, ʻoku ʻi Naoti ʻa Tevita ʻi Lama.
1SA 19:20 Pea naʻe fekau ʻe Saula ʻae kau tangata ke puke ʻa Tevita: pea ʻi heʻenau mamata ki he kau palōfita ʻoku malanga, kae tuʻu ʻa Samuela ʻaia ko honau tauhi, naʻe hoko ʻae laumālie ʻoe ʻOtua ki he kau tangata fekau ʻa Saula, pea malanga foki mo kinautolu.
1SA 19:21 Pea ʻi he fakahā ia kia Saula, naʻa ne fekau atu ʻae kau tangata kehe, pea naʻe malanga ʻakinautolu foki. Pea naʻe ʻave ʻe Saula ʻae kau tangata fekau ho hono liunga tolu, pea naʻa nau malanga foki.
1SA 19:22 Pea naʻe toki ʻalu ia foki ki Lama pea hoko atu ki he fuʻu luo vai ʻaia ʻoku ʻi Sikiu: pea naʻe fehuʻi ʻe ia ʻo pehē, “ʻOku ʻi fē ʻa Samuela mo Tevita?” Pea pehē ʻe he tokotaha, Vakai, ʻoku na ʻi Naoti ʻi Lama.
1SA 19:23 Pea ne ʻalu ki ai ki Naoti ʻi Lama: pea hoko kiate ia foki ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua, pea naʻe ʻalu pe ia, ʻo malanga, ʻo feʻunga mo ʻene hoko ki Naoti ʻi Lama.
1SA 19:24 Pea naʻa ne toʻo foki hono ngaahi kofu, ʻo malanga pehē pē ʻi he ʻao ʻo Samuela, pea naʻe tokoto hifo taʻekofu ia ʻi he ʻaho kotoa ko ia mo e pō kotoa ko ia. Ko e tupunga ia ʻoe pehē, “He kuo kau ʻa Saula foki mo e kau palōfita?”
1SA 20:1 Pea naʻe hola ʻa Tevita mei Naoti ʻi Lama, pea ne haʻu ʻo lea kia Sonatane ʻo pehē, “Ko e hā kuo u fai? Ko e hā ʻeku hia? Pea ko e hā ʻeku angahala ʻi he ʻao ʻo hoʻo tamai, koeʻuhi ke ne kumi ʻeku moʻui?”
1SA 20:2 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ke taʻofi ʻe he ʻOtua; ʻe ʻikai te ke mate koe: vakai, ʻe ʻikai ʻaupito fai ʻe heʻeku tamai ha meʻa lahi pe siʻi, ka te ne tomuʻa fakahā ia kiate au: pea ʻe fēfeeʻi ʻae fufū ʻe heʻeku tamai ʻae meʻa ni ʻiate au? ʻOku ʻikai pehē.”
1SA 20:3 Pea naʻe fuakava foki ʻe Tevita, ʻo ne pehē, “Kuo ʻilo pau ʻe hoʻo tamai kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao; pea ʻoku ne pehē, ʻoua naʻa ʻilo ʻe Sonatane ʻae meʻa ni telia naʻa mamahi ai ia: kae hangē ʻoku moʻoni ʻae moʻui ʻa Sihova, pea ʻoku moʻui ho laumālie, ʻoku ai ʻae laka pe taha ʻi homa vahaʻa mo e mate.”
1SA 20:4 Pea naʻe pehē ʻe Sonatane kia Tevita, “Fakahā pe ko e hā ho loto, pea te u fai ia kiate koe.”
1SA 20:5 Pea pehē ʻe Tevita kia Sonatane, “Vakai, ko e tuʻu efiafi ʻapongipongi, pea ʻoku totonu ke u nofo mo e tuʻi ʻi he kai: ka ke tuku au ke u ʻalu koeʻuhi ke u toitoi ʻi he ngoue, ʻo aʻu ki he efiafi ʻo hono tolu ʻoe ʻaho.
1SA 20:6 Kapau ʻe ʻekeʻi au ʻe hoʻo tamai, pea ke pehē, naʻe kole fakamātoato ʻe Tevita kiate au, ke ne fakatoʻotoʻo ki Petelihema ko ʻene kolo: he ʻoku ʻi ai ʻae kātoanga ʻoku fai ʻi he taʻu kotoa pē ʻi honau fale.
1SA 20:7 Kapau te ne pehē ʻe ia, ‘ʻOku lelei;’ ʻe ʻi hoʻo tamaioʻeiki ʻae fiemālie: pea kapau ʻe ʻita lahi ia, ke ʻilo pau ai ʻe koe, kuo tuʻutuʻuni ʻae kovi.
1SA 20:8 Ko ia ke ke fai angaʻofa ki hoʻo tamaioʻeiki; he kuo ke fakahoko hoʻo tamaioʻeiki ko au ki he fuakava ʻa Sihova mo koe; ka ko eni kapau ʻoku ai ha hia ʻiate au, ke ke tāmateʻi au ʻe koe; he koeʻumaʻā hoʻo ʻomi au ki hoʻo tamai?”
1SA 20:9 Pea naʻe pehē ʻe Sonatane, “Ke mamaʻo ia ʻiate koe: he kapau kuo u ʻilo kuo pau pe ʻae loto ʻo ʻeku tamai ke fakahoko ʻae kovi kiate koe, ʻe ʻikai koā te u tala ia kiate koe?”
1SA 20:10 Pea pehē ʻe Tevita kia Sonatane, “Ko hai te ne fakahā ia kiate au? Pea ʻe fefei ʻo kapau ʻe tali lea mālohi kiate koe ʻe hoʻo tamai?”
1SA 20:11 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sonatane kia Tevita, “Haʻu ke ta ō kituʻa ki he ngoue.” Pea ne na ō fakatouʻosi pe kituaʻā ki he ngoue.
1SA 20:12 Pea naʻe pehē ʻe Sonatane kia Tevita, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo kau ka ʻeke ki heʻeku tamai ʻi he feituʻulaʻā ni ʻapongipongi, pea ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, pea vakai, kapau ʻoku ai ha lelei kia Tevita, kae ʻikai te u fekau kiate koe, mo fakahā ia kiate koe;
1SA 20:13 Ke fai pehē ʻe Sihova kia Sonatane mo lahi hake ʻaupito: pea kapau ʻoku lelei ki heʻeku tamai ke fai kovi kiate koe, te u toki fakahā ia kiate koe, pea te u fekau koe ke ke ʻalu, koeʻuhi ke ke ʻalu fiemālie pe: pea ke ʻiate koe ʻa Sihova ʻo hangē ko ʻene ʻi heʻeku tamai.
1SA 20:14 Pea te ke fakahā ʻe koe ʻae angaʻofa ʻa Sihova kiate au, ʻikai ʻi heʻeku kei moʻui ni pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku mate:
1SA 20:15 Ka ʻe ʻikai te ke tutuʻu ke motu hoʻo ʻofa mei hoku fale ʻo taʻengata; neongo hono motuhi ʻe Sihova ʻae ngaahi fili ʻo Tevita taki taha kotoa pē mei he funga ʻo māmani.
1SA 20:16 Ko ia naʻe fai ʻe Sonatane [ʻae fuakava ]mo e fale ʻo Tevita, ʻo pehē, Tuku ke ʻeke ia ʻe Sihova ʻi he nima ʻoe ngaahi fili ʻo Tevita.”
1SA 20:17 Pea naʻe toe fekauʻi ʻa Tevita ʻe Sonatane ke fuakava ko e meʻa ʻi heʻene ʻofa kiate ia: he ne ne ʻofa kiate ia hangē ko ʻene ʻofa ki hono laumālie ʻoʻona.
1SA 20:18 Pea naʻe pehē ʻe Sonatane kia Tevita, “Ko e tuʻuefiafi ʻapongipongi: pea ʻe ʻiloʻi ʻa hoʻo taʻeʻiai koeʻuhi ʻe ava pe ʻa ho nofoʻa.
1SA 20:19 Pea hili haʻo tatali ʻi he ʻaho ʻe taha, pea ke ʻalu vave hifo, ʻo hoko ki he potu naʻa ke toitoi ai koe ʻi he ʻaho ʻoe ngāue, pea ke tatali ʻo ofi ki he maka ko Iseli.
1SA 20:20 Pea te u fanaʻi ʻae ngahau ʻe tolu ʻi hono potu ʻo hangē ko ʻeku fana ki ha meʻa fakaʻilonga.
1SA 20:21 Pea vakai, Te u fekau ha tamasiʻi, ʻo pehē, ‘ʻAlu ʻo kumi ʻae ngahau.’ Kapau ʻoku ou lea fakapapau ki he tamasiʻi, ‘Vakai, ʻoku ʻi he potu mai kiate koe ʻae ngahau, toʻo ia ʻo ʻomi; pea ke haʻu koe:’ he ʻoku ai ʻae melino kiate koe ʻe ʻikai ha kovi; ʻo hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova.
1SA 20:22 Pea kapau te u pehē ki he talavou, ‘Vakai ʻoku mamaʻo atu ʻiate koe ʻae ngaahi ngahau; ke ke ʻalu koe: he kuo fekau koe ʻe Sihova ke ke ʻalu.’
1SA 20:23 Pea ʻi he meʻa kuo ta alea ki ai ʻa koe mo au, vakai, ke ʻiate kitaua maʻuaipē ʻa Sihova ʻo taʻengata.”
1SA 20:24 Pea naʻe toitoi ʻa Tevita ʻi he ngoue pea hoko ʻae efiafi, pea naʻe nofo hifo ʻae tuʻi ki he kai.
1SA 20:25 Pea ʻafio ʻae tuʻi ʻi hono nofoʻa, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, ʻio, ki he nofoʻa ofi ki he holisi: pea tuʻu ʻa Sonatane, pea nofo ʻa ʻApina ki he potu ʻo Saula, ka naʻe ava pe ʻae nofoʻa ʻo Tevita.
1SA 20:26 Ka naʻe ʻikai lea ʻa Saula ki ha meʻa ʻi he ʻaho ko ia: he naʻe mahalo ʻe ia, “Kuo hoko ha meʻa nai kiate ia, ʻoku ʻikai maʻa ai; ko e moʻoni nai ʻoku ʻikai maʻa ia.”
1SA 20:27 Pea ʻi he pongipongi ʻe taha ʻaia ko hono ua ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe ava pe ʻae nofoʻa ʻo Tevita: pea pehē ʻe Saula ki hono ʻalo ko Sonatane, “Ko e hā ʻoku ʻikai haʻu ai ʻae foha ʻo Sese ki he kai, ʻaneafi, pe ko e ʻaho ni?”
1SA 20:28 Pea naʻe talaange ʻe Sonatane kia Saula, “Naʻe kole fakamātoato ʻa Tevita kiate au ke ʻalu ia ki Petelihema;
1SA 20:29 ‌ʻo ne pehē, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku au ke u ʻalu; he ʻoku ai ʻae feilaulau ʻa homau fale ʻi he kolo; pea kuo fekau hoku tokoua ke u hoko ki ai: pea ko eni, kapau kuo u ʻilo ʻae lelei ʻi ho ʻao, ʻoku ou kole kiate koe tuku au ke u ʻalu, ʻo vakai ki hoku ngaahi kāinga.’ Ko ia ʻoku ʻikai haʻu ai ia ki he keinangaʻanga ʻoe tuʻi.”
1SA 20:30 Pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Saula kia Sonatane ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e tama fakamaveuveu mo angatuʻu fau, ʻikai ʻoku ou ʻilo kuo ke fili ʻae foha ʻo Sese ke fakamaaʻi ai koe, pea ko e fakamaaʻi ʻae telefua ʻo hoʻo faʻē?
1SA 20:31 Koeʻuhi ʻi he kei moʻui ʻae foha ʻo Sese ʻi he funga kelekele, ʻe ʻikai siʻi fakatuʻumaʻu koe, pē ko ho puleʻanga. Ko ia ke ke fekau ni ʻo ʻomi ia kiate au, he ko e moʻoni ʻe mate ia.”
1SA 20:32 Pea naʻe pehēange ʻe Sonatane kia Saula ko ʻene tamai, “ʻE tāmateʻi ia koeʻumaʻā? Ko e hā ia kuo ne fai?”
1SA 20:33 Pea naʻe velo leva ʻe Saula ʻae tao ke ne taaʻi ia: ko ia naʻe ʻilo ai ʻe Sonatane kuo tonupa pe ʻae loto ʻo ʻene tamai ke tāmateʻi ʻa Tevita.
1SA 20:34 Ko ia naʻe tuʻu lili hake ai ʻa Sonatane mei he keinangaʻanga, pea ʻikai kai ha meʻa ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻi he māhina: he naʻe mamahi ia koeʻuhi ko Tevita, he kuo fai fakamā ʻene tamai kiate ia.
1SA 20:35 ¶ Pea ʻi heʻene pongipongi, naʻe ʻalu kituaʻā ʻa Sonatane ki he ngoue ʻi he feituʻulaʻā naʻa na alea ki ai mo Tevita, pea naʻe ʻiate ia ʻae tamasiʻi.
1SA 20:36 Pea pehē ʻe ia ki he tama, “Lele, ʻo kumi mai ʻae ngaahi ngahau ʻoku ou fanaʻi.” Pea ʻi he lele ʻae tama, naʻe fanaʻi ʻe ia ʻae ngaahi ngahau ke mamaʻo ʻiate ia.
1SA 20:37 Pea ʻi he hoko ʻae tamasiʻi ki he potu ʻoe ngahau ʻaia naʻe fanaʻi ʻe Sonatane, pea kalanga ʻa Sonatane ki he tama, ʻo ne pehē, “ʻIkai ʻoku mamaʻo atu ʻae ngahau ʻiate koe?
1SA 20:38 Pea kalanga ʻa Sonatane ki he tama, ʻo pehē, ‘Fakatoʻotoʻo, faivave, ʻoua naʻa tatali.’” Pea tānaki ʻe he tamasiʻi ʻa Sonatane ʻae ngaahi ngahau, pea haʻu ia ki heʻene ʻeiki.
1SA 20:39 Ka naʻe ʻikai ʻilo ha meʻa ʻe he tamasiʻi: ko Sonatane mo Tevita pe naʻa na ʻilo ʻae meʻa.
1SA 20:40 Pea naʻe tuku ʻe Sonatane ʻene ngaahi mahafu ki he tamasiʻi, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻAlu ʻo ʻave ia ki he kolo.”
1SA 20:41 ¶ Pea ʻi he ʻalu ʻae tamasiʻi, naʻe tuʻu hake ʻa Tevita mei he potu naʻe hanga ki tonga, pea fakatōmapeʻe hono mata ki he kelekele, ʻo fakapunou tuʻo tolu ia: pea naʻa na fetoutou fekita pe, ʻo fai ʻae fetāngihi, ka naʻe lahi hake ʻia Tevita.
1SA 20:42 Pea naʻe pehē ʻe Sonatane kia Tevita, ʻAlu fiemālie pe, he kuo ta fefuakava ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻo pehē, “Ke ʻiate koe mo au ʻa Sihova, pea ke ʻi hoku hako ia mo ho hako ʻo taʻengata.” Pea naʻe tuʻu hake ia ʻo ʻalu: pea naʻe ʻalu ʻo Sonatane ki he kolo.
1SA 21:1 Naʻe toki hoko ai ʻa Tevita ki Nopi ʻo ne ʻalu kia ʻAhimeleki ko e taulaʻeiki: pea manavahē ʻa ʻAhimeleki ʻi he fetaulaki mo Tevita, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke tokotaha ai, pea ʻikai ha tangata ʻiate koe?”
1SA 21:2 Pea pehē ʻe Tevita kia ʻAhimeleki ko e taulaʻeiki; “Kuo tuku mai ʻe he tuʻi ha ngāue kiate au,” ʻo ne pehē kiate au, “Ke ʻoua naʻa ʻilo ʻe ha tangata ʻe tokotaha ʻae ngāue ko ia ʻaia ʻoku ou fekauʻi ai koe, mo ia kuo u fekau kiate koe: pea kuo u fekauʻi ʻeku kau tamaioʻeiki ki he ngaahi potu ko ʻena.
1SA 21:3 Pea ko ʻena ko e hā ʻoku ʻi ho lalo nima? Tuku mai ki hoku nima ha foʻi mā ʻe nima, pe ha meʻa pe ʻoku ke maʻu.”
1SA 21:4 Pea talaange ʻe he taulaʻeiki kia Tevita, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha mā ngofua ʻi hoku nima, ka ʻoku ʻi ai ʻae mā tapu; ʻo kapau pe kuo taʻofi ʻakinautolu ʻe he kau talavou mei he kau fefine.”
1SA 21:5 Pea naʻe leaange ʻa Tevita ki he taulaʻeiki, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e moʻoni kuo taʻofi ʻae kau fefine meiate kinautolu ʻi he ʻaho nai ʻe tolu, talu ʻeku haʻu kituaʻā, pea ʻoku māʻoniʻoni ʻae ngaahi ipu ʻae kau talavou, pea ʻoku hangē ʻoku ngofua ʻae mā, ʻio, he kuo fakatapui he ʻaho ni ʻae mā ʻi he ʻaiʻanga.”
1SA 21:6 Ko ia naʻe ʻatu ai kiate ia ʻe he taulaʻeiki ʻae mā tapu: he naʻe ʻikai ʻi ai ha mā, ka ko e mā pe ʻoe ʻao, ʻaia naʻe toʻo mei he ʻao ʻo Sihova, ke ʻai ki ai ʻae mā mafana ʻi he ʻaho ʻaia naʻe toʻo ʻo ʻave ai ia.
1SA 21:7 Pea naʻe ʻi ai ʻi he ʻaho ko ia ʻae tangata ʻe tokotaha ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa Saula, naʻe moʻua ia ʻi he ʻao ʻo Sihova; ko Toeki hono hingoa, ko e tangata ʻItomi, ko e tuʻukimuʻa ia ʻoe kau tauhimanu lalahi ʻa Saula.
1SA 21:8 ¶ Pea pehē ʻe Tevita kia ʻAhimeleki, “Pea ʻoku ʻikai ʻi ho nima ni ha tao pē ha heletā? He ʻoku ʻikai te u ʻomi ʻeku heletā pe ko ʻeku mahafutau, he ko e ngāue ʻae tuʻi naʻe fai fakatoʻotoʻo.”
1SA 21:9 Pea pehē ʻe he taulaʻeiki, “Ko e heletā ʻa Kolaiate ko e tangata Filisitia, ʻaia naʻa ke tāmateʻi ʻi he teleʻa ʻo Ila, Vakai ʻoku tuku tākai ʻae kofu ʻi he tuʻa ʻefoti kapau ko ho loto ke ʻave ia, ʻave ia he ʻoku ʻikai ha taha kehe ka ko ia pe ʻi heni.” Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻOku ʻikai hano tatau mo ia; tuku mai ia.”
1SA 21:10 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tevita ʻi he ʻaho ko ia, ʻo hola ʻi heʻene manavahē kia Saula, pea ʻalu ia kia ʻAkisi ko e tuʻi ʻo Kati.
1SA 21:11 Pea pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻAkisi kiate ia, “ʻIkai ko Tevita eni ko e tuʻi ʻoe fonua? ʻIkai naʻa nau hiva fetaliʻaki kiate ia ʻi he ngaahi meʻe, ʻo pehē, ‘Kuo tāmateʻi ʻe Saula ʻene ngaahi toko afe, mo Tevita ʻene ngaahi toko mano?’
1SA 21:12 Pea naʻe faʻo ʻe Tevita ʻae ngaahi lea ni ki hono loto, pea naʻe manavahē lahi ia kia ʻAkisi ko e tuʻi ʻo Kati.
1SA 21:13 Pea naʻa ne fakakehe ʻene anga ʻi honau ʻao ʻo ne fai ʻo hangē kuo vale ia honau nima, pea ne ne vaku ki he matapā ʻoe hūʻanga fale, pea naʻa ne tuku ke tafe hono fāvai ki hono fakapau.
1SA 21:14 Pea naʻe pehē ʻe ʻAkisi ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Vakai, ʻoku mou mamata ʻoku fakavalevale ʻae tangata; pea ko e hā ia kuo mou ʻomi ai ia kiate au?
1SA 21:15 He ʻoku ʻaonga kiate au ha kau tangata fakavalevale, kuo mou ʻomi ai ʻae siana ni ke fai fakavalevale ʻi hoku ʻao? ʻE hoko koā ʻae siana ni ki hoku fale?”
1SA 22:1 Ko ia naʻe ʻalu mei ai ʻa Tevita, pea hao ʻo hoko atu ki he ʻana ʻo ʻAtulami: pea ʻi he fanongo ki ai ʻa hono ngaahi kāinga mo e fale kotoa pē ʻo ʻene tamai, naʻa nau ʻalu hifo ai kiate ia.
1SA 22:2 Mo kinautolu kotoa pē naʻe mamahi, mo ia kotoa pē naʻe moʻua, mo ia kotoa pē naʻe loto mamahi, naʻa nau fakakātoa ʻakinautolu kiate ia; pea hoko ia ko e ʻeiki pule kiate kinautolu: pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko fāngeau nai.
1SA 22:3 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻa Tevita ki Misipa ʻo Moape: pea naʻe pehē ʻe ia ki he tuʻi ʻo Moape, “ʻOku ou kole kiate koe tuku ke haʻu ʻeku tamai mo ʻeku faʻē, ke nofo kiate koe, ke ʻoua ke u hoko ʻo ʻilo ʻaia ʻe fai ʻe he ʻOtua maʻaku.”
1SA 22:4 Pea naʻa ne ʻomi ʻakinaua ki he ʻao ʻoe tuʻi ʻo Moape: pea naʻa nau nonofo mo ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē naʻe nofo ai ʻa Tevita ʻi he ʻana.
1SA 22:5 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he palōfita ko Kata kia Tevita, “ʻOua naʻa ke nofo ʻi he ʻana; ʻalu, pea ke mole atu ki he fonua ʻo Siuta.” Pea naʻe ʻalu ʻa Tevita, pea hoko atu ki he vaoʻakau ʻo Halete.
1SA 22:6 ¶ Pea kuo fanongo ʻa Saula kuo ʻilo ʻa Tevita mo e kau tangata naʻe ʻiate ia (pea naʻe nofo ʻa Saula ʻi Kipea ʻi he lolo ʻakau ʻi Lama, naʻe ʻi hono nima hono tao, pea tuʻu takatakai kiate ia ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē).
1SA 22:7 Pea naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene kau tamaioʻeiki naʻe tuʻu takatakai ʻiate ia, “ʻAe kau Penisimani, mou tokanga mai; ʻe foaki koā ʻe he foha ʻo Sese kiate kimoutolu taki taha ʻae ngaahi ngoue, mo e ngoue vaine, pea ne ngaohi ʻakimoutolu kotoa pē ke ʻeiki ki he ngaahi toko afe, mo e ngaahi toko teau;
1SA 22:8 koeʻuhi ke mou alea ai ke angatuʻu kotoa pē kiate au, pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fakahā kiate au kuo alea pau ʻa hoku foha mo e foha ʻo Sese, pea ʻoku ʻikai hamou tokotaha ʻoku ʻofa kiate au, pe fakahā kiate au, kuo langaʻi ʻe hoku foha ʻa ʻeku tamaioʻeiki ke angatuʻu kiate au, ke toitoi ʻo hangē ko ia ʻoku fai he ʻaho ni?”
1SA 22:9 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Toeki ko e tangata ʻItomi, ʻaia kuo fakanofo ki he kau tamaioʻeiki ʻa Saula, ʻo ne pehē, “Naʻaku mamata ki he foha ʻo Sese, naʻe haʻu ia ki Nopi, kia ʻAhimeleki ko e foha ʻo ʻAhitupe.
1SA 22:10 Pea naʻa ne fehuʻi kia Sihova maʻana, ʻo ne ʻatu kiate ia ʻae meʻakai, mo ne ʻatu kiate ia ʻae heletā ʻa Kolaiate ko e tangata Filisitia.”
1SA 22:11 Pea naʻe fekau leva ʻe he tuʻi ke ʻomi ʻa ʻAhimeleki ko e taulaʻeiki, ko e foha ʻo ʻAhitupe, mo e fale kotoa pē ʻo ʻene tamai, ʻae kau taulaʻeiki naʻe ʻi Nopi pea naʻa nau haʻu kotoa pē ki he tuʻi
1SA 22:12 Pea naʻe pehē ʻe Saula, “Ko eni, fanongo, ʻa koe ko e foha ʻo ʻAhitupe. Pea pehē ʻe ia, ʻE hoku ʻeiki ko au eni.”
1SA 22:13 Pea naʻe pehē ʻe Saula kiate ia, “Ko e hā kuo mou alea mo angatuʻu fakataha ai kiate au, ʻa koe mo e foha ʻo Sese, koeʻuhi ʻi hoʻo ʻatu kiate ia ʻae mā, mo e heletā, mo ke fehuʻi ki he ʻOtua koeʻuhi ko ia; koeʻuhi ke angatuʻu ia kiate au, mo toitoi, ʻo hangē ko ia ʻoku fai he ʻaho ni?”
1SA 22:14 Pea naʻe leaange ʻa ʻAhimeleki ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “Pea ko hai ʻoku angatonu ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo hangē ko Tevita, ʻaia ko e foha ʻi he fono ki he tuʻi, pea ʻoku ʻalu ʻi hoʻo fekau, pea ʻoku ongoongolelei ʻi ho fale?
1SA 22:15 He ko ʻeku kamata fehuʻi ia ki he ʻOtua koeʻuhi ko ia? Ke mamaʻo ia ʻiate au: ke ʻoua naʻa tuku kovi ʻe he tuʻi ha meʻa ʻe taha ki heʻene tamaioʻeiki, pe ki he fale kotoa pē ʻo ʻeku tamai: he naʻe ʻikai ʻilo ʻe hoʻo tamaioʻeiki ha meʻa siʻi ʻi he meʻa ni kotoa pē, [ha meʻa ]siʻi pe [ha meʻa ]lahi.”
1SA 22:16 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻAhimeleki, ko e moʻoni te ke mate, ʻa koe, mo e fale kotoa pē ʻo hoʻo tamai.”
1SA 22:17 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he kau tangata naʻe tuʻu takatakai ʻiate ia, “Mou hanga ʻo tāmateʻi ʻae kau taulaʻeiki ʻa Sihova: koeʻuhi kuo fekuki honau nima mo Tevita pea koeʻuhi naʻa nau ʻilo ʻene hola, pea naʻe ʻikai fakahā ia kiate au.” Ka naʻe ʻikai fie mafao atu honau nima ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ke taaʻi ʻae kau taulaʻeiki ʻa Sihova.
1SA 22:18 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Toeki, “Tafoki koe,” pea ke taaʻi ʻae kau taulaʻeiki. Pea naʻe tafoki ʻa Toeki ko e tangata ʻItomi, ʻo ne taaʻi ʻae kau taulaʻeiki, pea naʻe tāmateʻi ʻi he ʻaho ko ia ʻae tangata ʻe toko valungofulu ma toko nima, ʻaia naʻa nau ʻai ʻae ʻefoti ʻoe tupenu lelei.
1SA 22:19 Pea ko Nopi ko e kolo ʻoe kau taulaʻeiki, naʻa ne taaʻi ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, ʻae kau tangata mo e kau fefine, ʻae fānau mo e tamaiki huhu, ʻae fanga pulu, mo e fanga ʻasi, mo e fanga sipi, ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.
1SA 22:20 ¶ Pea ko e tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAhimeleki ko e foha ʻo ʻAhitupe, naʻe ui ko ʻApiata, naʻe hao ia, pea hola kia Tevita.
1SA 22:21 Pea naʻe fakahā ʻe ʻApiata kia Tevita ʻae tāmateʻi ʻe Saula ʻae kau taulaʻeiki ʻa Sihova.
1SA 22:22 Pea pehē ʻe Tevita kia ʻApiata, “Ne u ʻilo ia ʻi he ʻaho ʻaia naʻe ʻi ai ʻa Toeki ko e tangata ʻItomi, koeʻuhi te ne tala moʻoni ia kia Saula: kuo tupu ʻiate au ʻenau tāmateʻi ʻae kakai kotoa pē ʻoe fale ʻo hoʻo tamai.
1SA 22:23 Ka ke nofo koe kiate au, pea ʻoua naʻa ke manavahē: he ko ia ʻoku ne kumi ʻeku moʻui, ʻoku ne kumi hoʻo moʻui: ka ʻi hoʻo ʻiate au te ke maluʻia ai.”
1SA 23:1 Pea naʻa nau fakahā kia Tevita ʻo pehē, “Vakai, ʻoku tauʻi ʻe he kakai Filisitia ʻa Kiʻila, ʻonau kaihaʻa mei he ngaahi hahaʻanga.”
1SA 23:2 Pea naʻe fehuʻi ai ʻe Tevita kia Sihova, ʻo pehē, “Te u ʻalu ʻo taaʻi ʻae kakai Filisitia? Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Tevita, ʻAlu, pea taaʻi ʻae kau Filisitia, pea fakamoʻui ʻa Kiʻila.”
1SA 23:3 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻo Tevita kiate ia, “Vakai, ʻoku mau manavahē ni ʻi Siuta: pea ʻe fēfē hono lahi hake, ʻo kapau te tau hoko ki Kiʻila ke tauʻi ʻae ngaahi tau ʻae kakai Filisitia.”
1SA 23:4 Pea naʻe toe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova. Pea naʻe talia ia ʻe Sihova ʻo ne pehē, “Tuʻu ʻo ʻalu hifo ki Kiʻila; he te u tukuange ʻae kakai Filisitia ki ho nima.”
1SA 23:5 Pea naʻe ʻalu ai ʻa Tevita mo hono kau tangata ki Kiʻila, pea naʻe tauʻi ʻae kau Filisitia, pea fetuku mei ai ʻenau ngaahi fanga manu lalahi, ʻo ne taaʻi ʻakinautolu ʻi he tāmateʻi lahi. Pea naʻe fakamoʻui ʻe Tevita ʻae kakai ʻo Kiʻila
1SA 23:6 Pea ʻi he hola ʻa ʻApiata ko e foha ʻo ʻAhimeleki ki Kiʻila, naʻa ne ʻalu hifo mo e ʻefoti ʻi hono nima.
1SA 23:7 ¶ Pea naʻe tala kia Saula kuo hoko ʻa Tevita ki Kiʻila. Pea naʻe pehē ʻe Saula, “Kuo tuku mai ia ʻe he ʻOtua ki hoku nima; he kuo tāpuni ia ki loto, ʻi heʻene hū ki ha kolo ʻoku ai hano ngaahi matapā mo e ngaahi songo.”
1SA 23:8 Pea naʻe fekau ʻe Saula ke kātoa fakataha ʻae kakai kotoa pē ke tau, ke ʻalu hifo ki Kiʻila ke tauʻi ʻa Tevita mo hono kau tangata.
1SA 23:9 ¶ Pea naʻe ʻilo ʻe Tevita ʻoku faʻa fai kovi fakafufū ʻe Saula kiate ia; pea naʻe pehē ʻe ia kia ʻApiata ko e taulaʻeiki, “ʻOmi ki heni ʻae ʻefoti.”
1SA 23:10 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e moʻoni kuo fanongo ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻoku tokanga ʻa Saula ke haʻu ki Kiʻila, ke fakaʻauha ʻae kolo koeʻuhi ko au.
1SA 23:11 ‌ʻE tukuange au ʻe he kakai ʻo Kiʻila ki hono nima? ʻE ʻalu hifo ʻa Saula ʻo hangē ko ia kuo ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeiki? ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tala ki hoʻo tamaioʻeiki.” Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻalu hifo ia.”
1SA 23:12 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻE tukuange au mo hoku kakai ʻe he kakai ʻo Kiʻila ki he nima ʻo Saula?” Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Tenau tukuange koe.”
1SA 23:13 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tevita mo hono kau tangata ko e toko onongeau nai, ʻonau hiki mei Kiʻila, ʻonau ʻalu pē ʻi he ngaahi potu ne nau faʻa lava ki ai. Pea naʻe tala kia Saula kuo hola ʻa Tevita mei Kiʻila; pea ne tuku ai ʻene ʻalu ki ai.
1SA 23:14 Pea nofo ʻa Tevita ʻi he toafa ʻi he ngaahi toitoiʻanga mālohi, ʻo nofo ʻi he moʻunga ʻi he toafa ʻo Sifi. Pea naʻe kumi ia ʻe Saula ʻi he ʻaho kotoa pē, ka naʻe fakamoʻui ia ʻe he ʻOtua mei hono nima.
1SA 23:15 Pea naʻe mamata ʻa Tevita kuo haʻu kituʻa ʻa Saula ke kumi ʻene moʻui: pea naʻe ʻi he toafa ʻo Sifi ʻa Tevita ʻi he vaoʻakau.
1SA 23:16 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Sonatane ko e foha ʻo Saula ʻo ʻalu kia Tevita ki he loto vaoʻakau, ʻo ne fakamālohi hono nima ʻi he ʻOtua.
1SA 23:17 Pea ne pehē kiate ia, “ʻOua naʻa ke manavahē: he ko e nima ʻo Saula ko ʻeku tamai ʻe ʻikai te ne ʻilo koe; pea te ke hoko ko e tuʻi ʻi ʻIsileli, pea ko au te u hoko kiate koe; pea ʻoku ʻilo foki ia ʻe heʻeku tamai ko Saula.”
1SA 23:18 Pea ne na fefuakava ʻaki ʻakinaua ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea naʻe nofo ʻa Tevita ʻi he vaoʻakau, kae ʻalu ʻa Sonatane ki hono fale.
1SA 23:19 Pea naʻe toki ʻalu hake ʻae kakai Sifi kia Saula ki Kipea, ʻo pehē, “ʻIkai ʻoku toitoi ʻa Tevita ʻiate kimautolu ʻi he ngaahi toitoiʻanga mālohi ʻi he loto vaoʻakau, ʻi he moʻunga ʻo Hakila, ʻaia ʻoku ʻi he potu tonga ʻo Sesimoni?
1SA 23:20 Pea ko eni, ʻE tuʻi, ke ke ʻalu hifo ʻo fakatatau ki he holi kotoa pē ʻa ho loto: pea ko ʻemau ngāue ia ke tukuange ia ki he nima ʻoe tuʻi.”
1SA 23:21 Pea naʻe pehē ʻe Saula, “Ke monūʻia ʻakimoutolu ʻia Sihova; he ʻoku mou angaʻofa mai kiate au.
1SA 23:22 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, mou tokonaki, pea ʻilo mo mamata ki he potu ʻaia ʻoku ʻi ai hono vaʻe, pea ko hai naʻa ne mamata kiate ia ʻi ai: he kuo tala kiate au ʻoku ne fai fakapotopoto ʻaupito.
1SA 23:23 Ko ia mou vakai, pea ʻilo lelei ʻa hono ngaahi toitoiʻanga kotoa pē, ʻaia ʻoku ne fufū ai ia, pea mou toe haʻu kiate au, ʻo fakapapau, pea te tau ō mo au: pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau ʻoku ʻi he fonua ia, te u fakatotolo ia ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siuta.”
1SA 23:24 Pea naʻa nau tuʻu hake ʻo ʻalu ki Sifi, ʻo muʻomuʻa ʻia Saula: ka naʻe ʻi he toafa ʻo Maoni ʻa Tevita mo hono kau tangata, ʻi he tafangafanga ʻi he potu tonga ʻo Sesimoni.
1SA 23:25 Pea naʻe ʻalu foki ʻa Saula mo hono kau tangata ko hono kumi. Pea naʻa nau tala kia Tevita: ko ia naʻe ʻalu hifo ai ia mei he maka, pea nofo ʻi he toafa ʻo Maoni. Pea naʻe fanongo ʻa Saula ki ai, pea kumi ʻe ia kia Tevita ʻi he toafa ʻo Maoni.
1SA 23:26 Pea naʻe ʻalu ʻa Saula ʻi he potu ʻe taha ʻoe moʻunga, pea ko Tevita mo hono tau tangata naʻa nau ʻalu ʻi hono potu ʻe taha ʻoe moʻunga: pea naʻe fakatoʻotoʻo ʻa Tevita ke ʻalu mamaʻo ko ʻene manavahē kia Saula; ka naʻe ʻākilotoa mo kāpui ʻa Tevita mo hono kakai ʻe Saula mo hono kakai ke maʻu ʻakinautolu.
1SA 23:27 Ka naʻe haʻu ʻae tangata fekau kia Saula, ʻo pehē, “Ke ke fakatoʻotoʻo, pea haʻu, he kuo hoko ʻae tau ʻae kau Filisitia, ki he fonua.”
1SA 23:28 Ko ia naʻe foki ai ʻa Saula mei heʻene tuli ʻa Tevita, ʻo ne ʻalu ke tuli ʻae kau Filisitia: ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia ko Sela-Hamalikoti.
1SA 23:29 ¶ Pea naʻe ʻalu hake mei ai ʻa Tevita, ʻo nofo ʻi he ngaahi potu toitoiʻanga mālohi ʻi Eni-Keti.
1SA 24:1 Pea ʻi he liu mai ʻa Saula mei heʻene tuli ʻae kau Filisitia, pea hoko ʻo pehē, naʻe tala kiate ia, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻi he toafa ʻo Eni-Keti ʻa Tevita.”
1SA 24:2 Pea naʻe ʻave ʻe Saula ʻae kau tangata naʻe fili ʻe toko tolu afe mei ʻIsileli kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ke kumi ʻa Tevita mo hono kau tangata ʻi he funga ʻoe ngaahi maka ʻoe fanga kosi kaivao.
1SA 24:3 Pea naʻe hoko ia ki he ngaahi lotoʻā sipi ʻi he veʻehala, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae ʻana, pea hū ki ai ʻa Saula ke ʻufiʻufi hono vaʻe: pea naʻe ʻi he tafaʻaki ʻana ʻa Tevita mo hono kau tangata.
1SA 24:4 Pea pehē ʻe he kau tangata ʻo Tevita kiate ia, “Vakai, ko eni ʻae ʻaho ʻaia naʻe pehē ai ʻe Sihova kiate koe, Vakai, te u tukuange ho fili ki ho nima, koeʻuhi ke ke fai kiate ia ʻaia ʻoku lelei kiate koe.” Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tevita ʻo ne heleʻi ʻo motuhi fakafufū ʻae mui kofu ʻo Saula.
1SA 24:5 Pea hili ʻa hono fai naʻe tautea ʻa Tevita ʻe hono loto, ko e meʻa ʻi heʻene motuhi ʻae potu ʻoe kofu ʻo Saula.
1SA 24:6 Pea pehē ʻe ia ki hono kakai, “Ke taʻofi ʻe Sihova ke ʻoua naʻaku fai ʻae meʻa ni ki hoku ʻeiki, ko e fakatapui ʻe Sihova, ke mafao atu hoku nima angatuʻu kiate ia, ka ko e pani ia ʻa Sihova.”
1SA 24:7 Ko ia naʻe taʻofi ʻe Tevita ʻene kau tamaioʻeiki ʻaki ʻae ngaahi lea ni, pea naʻe ʻikai tuku ʻakinautolu kenau tuʻu hake kia Saula. Ka naʻe tuʻu hake ʻa Saula mei he ʻana, pea ʻalu ʻi hono hala.
1SA 24:8 Pea naʻe tuʻu foki ʻa Tevita ʻo ʻalu kituʻa mei he ʻana, pea kalanga ia kia Saula ʻo pehē, “ʻA hoku ʻeiki ko e tuʻi.” Pea naʻe tafoki ʻo vakai ki mui ʻa Saula, ʻoku tulolo ʻa Tevita hono mata ki he kelekele, pea punou ia.
1SA 24:9 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Saula, “Ko e hā ʻoku ke tokanga ai ki he ngaahi lea ʻae kau tangata, ʻoku pehē, ‘Vakai, ʻoku kumi ʻe Tevita ke ke lavea?’
1SA 24:10 Vakai, kuo ke mamata ʻaki ho mata he ʻaho ni ki heʻene tuku mai koe ʻe Sihova he ʻaho ni ki hoku nima ʻi he ʻana pea naʻe tala ʻe he niʻihi ke u taaʻi koe ka naʻe fakamoʻui koe ʻe hoku mata; pea ne u pehē, ‘ʻE ʻikai te u mafao atu hoku nima ʻo angatuʻu ki hoku ʻeiki he ko e fakatapui ia ʻa Sihova.’
1SA 24:11 Pea ko eni foki, ʻa ʻeku tamai, vakai, ʻio, vakai ki he potu ʻo ho kofu ʻi hoku nima: ʻi heʻeku heleʻi ke motu ʻae kapa ʻo ho kofu, ʻo ʻikai te u taaʻi koe, ke ke ʻilo ai mo vakai ʻoku ʻikai ha kovi pe ha angahala ʻi hoku nima, pea kuo ʻikai te u fai angahala kiate koe; ka ʻoku ke tuli ʻa ʻeku moʻui ke taaʻi ia.
1SA 24:12 Ke fakamaauʻi ʻe Sihova kiate au mo koe, pea totongi kiate koe ʻe Sihova koeʻuhi ko au: ka ʻe ʻikai ʻiate koe ʻa hoku nima ʻoʻoku.
1SA 24:13 Kae hangē: ko e lea ʻae mātuʻa ʻi muʻa, ‘ʻOku tupu ʻae fai kovi mei he angakovi’ ka ʻe ʻikai ʻiate koe ʻa hoku nima.
1SA 24:14 Kuo haʻu ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ʻo tuli kia hai? ʻOku ke tulia ʻa hai? Ko e kulī mate, ko e kutufisi.
1SA 24:15 Ko ia ke fakamaau ʻe Sihova, pea fakamaau kiate au mo koe, pea vakai, ʻo langomakiʻi au, pea fakamoʻui au mei ho nima.”
1SA 24:16 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fakaʻosi ʻe Tevita ʻae ngaahi lea ni kia Saula, naʻe pehē ʻe Saula, “He ko ho leʻo eni, ʻE Tevita ko hoku foha?” Pea naʻe hiki hono leʻo ʻe Saula ʻo ne tangi.
1SA 24:17 Pea naʻe pehē ʻe ia kia Tevita, “ʻOku ke angatonu lahi koe ʻiate au: he kuo ke totongi lelei kiate au, ka kuo u totongi kovi kiate koe.
1SA 24:18 Pea kuo ke fakahā he ʻaho ni ʻa hoʻo fai lelei kiate au: koeʻuhi ʻi he tukuange au ʻe Sihova ki ho nima, naʻe ʻikai te ke tāmateʻi au.
1SA 24:19 He kapau ʻoku ʻilo ʻe ha tangata hono fili, te ne tuku ke toe ʻalu moʻui? Ko ia ke totongi lelei ʻe Sihova kiate koe, ʻi he meʻa kuo ke fai kiate au he ʻaho ni.
1SA 24:20 Pea ko eni, vakai, ʻOku ou ʻilo pau ko e moʻoni te ke hoko ke tuʻi, pea ʻe fakatuʻumaʻu ʻae puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻiate koe.
1SA 24:21 Ko ia ke ke fuakava ni kiate au ʻia Sihova, ke ʻoua naʻa ke motuhi hoku hako kimui ʻiate au, pea ʻoua naʻa ke fakaʻauha hoku hingoa mei he fale ʻo ʻeku tamai.”
1SA 24:22 Pea naʻe fuakava ʻe Tevita kia Saula, pea ʻalu ʻa Saula ki hono ʻapi, ka naʻe ʻalu hake ʻa Tevita mo hono kau tangata ki he toitoiʻanga.
1SA 25:1 Pea naʻe pekia ʻa Samuela; pea naʻe kātoa fakataha ai ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē, ʻonau tēngihia ia, pea naʻe tanu ia ʻi hono fale ʻi Lama. Pea naʻe hiki ʻa Tevita ʻo ʻalu hifo ki he toafa ʻo Palani.
1SA 25:2 Pea naʻe ai ʻae tangata ʻi Maoni, ka naʻe ʻi Kameli ʻa hono tofiʻa; pea ko e tangata lahi ia, pea naʻe tolu afe ʻene fanga sipi, pea mo e kosi ʻe taha afe: pea naʻe kosi ʻe ia ʻa ʻene fanga sipi ʻi Kameli.
1SA 25:3 Pea ko hono hingoa ʻoe tangata ko Napale; pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko ʻApikale: pea ko e fefine loto fakapotopoto, mo mata hoihoifua ia: ka naʻe angakovi ʻae tangata, pea kovi ʻi heʻene faianga; pea naʻe ʻoe fale ʻo Kelepi ia.
1SA 25:4 ¶ Pea naʻe fanongo ʻa Tevita ʻi he toafa ʻoku fai ʻene kosi sipi ʻe Napale.
1SA 25:5 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ʻae kau talavou ʻe toko hongofulu, ʻo ne pehē ki he kau talavou, “Mou ʻalu hake ki Kameli, pea ʻalu kia Napale, ʻo lea ʻofa kiate ia ʻi hoku hingoa:
1SA 25:6 pea mou lea pehē kiate ia ʻoku moʻui monūʻia, Ke ʻiate koe ʻae fiemālie, ke ʻi ho fale ʻae fiemālie, pea ke ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu ʻae fiemālie,
1SA 25:7 pea ko eni, kuo u fanongo, ʻoku ke maʻu ʻae kau kosi sipi: pea ko eni naʻe ʻiate kimautolu ʻa hoʻo kau tauhi sipi, naʻe ʻikai te mau fai ha meʻa kovi kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai ha meʻa naʻe mole ʻiate kinautolu, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻemau nofo ʻi Kameli.
1SA 25:8 Ke ke fehuʻi ki hoʻo kau talavou, pea tenau fakahā kiate koe. Ko ia, tuku ke maʻu ʻe he kau talavou ʻae ʻofa ʻi ho ʻao: he ʻoku mau hoko ʻi he ʻaho lelei: ʻoku ou kole kiate koe, foaki mai ʻaia kotoa pē ʻoku faʻa ʻomi ʻe ho nima ki hoʻo kau tamaioʻeiki, pea ki ho foha ko Tevita.”
1SA 25:9 Pea ʻi he hoko atu ʻae kau talavou ʻa Tevita, naʻa nau lea kia Napale ʻi he hingoa ʻo Tevita ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ni kotoa pē, pea ngata.
1SA 25:10 ¶ Pea naʻe lea ʻa Napale ki he kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻa Tevita? Pea ko hai ʻae foha ʻo Sese? ʻOku ai ʻae kau tamaioʻeiki tokolahi ʻi he ngaahi ʻaho ni ʻoku motuhi mo hola taki taha mei heʻene ʻeiki.
1SA 25:11 Pea ʻe pehē koā ʻa ʻeku toʻo ʻeku mā mo ʻeku vai, mo ʻeku fanga manu kuo tāmateʻi maʻa ʻeku kau kosi sipi, pea foaki ia ki he kau tangata ʻaia ʻoku ʻikai te u ʻilo pē ʻoku mei fē ʻakinautolu?”
1SA 25:12 Ko ia naʻe tafoki ai ʻae kau talavou ʻa Tevita ʻo toe ʻalu ʻi honau hala, ʻo hoko ʻo fakahā kiate ia ʻae ngaahi tala ni kotoa pē.
1SA 25:13 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki hono kau tangata, “Mou nonoʻo taki taha ʻae tangata ʻene heletā.” Pea naʻa nau nonoʻo taki taha ʻae tangata ʻene heletā: pea naʻe nonoʻo foki mo Tevita ʻene heletā: pea naʻa nau ʻalu hake ʻo muimui ʻia Tevita, ko e kau tangata ʻe toko fāngeau; pea naʻe nofo ʻae toko uangeau mo ʻenau ngaʻotoʻota.
1SA 25:14 ¶ Ka naʻe tala kia ʻApikale ko e uaifi ʻo Napale ʻe he talavou ʻe taha, ʻo pehē, “Vakai, naʻe fekau ʻe Tevita ʻae kau talavou mei he toafa mo e lea ʻofa ki homau ʻeiki; ka naʻa ne taukae ʻakinautolu.
1SA 25:15 Ka naʻe fai angalelei lahi ʻae kau tangata kiate kimautolu, pea naʻe ʻikai hamau lavea ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai haʻamau meʻa ʻe mole ʻi he ʻemau nonofo mo kinautolu, ʻi heʻemau ʻi he ngaahi vao:
1SA 25:16 Ko e ā ʻakinautolu kiate kimautolu ʻi he pō mo e ʻaho, ʻi he kuonga kotoa pē naʻa mau ʻiate kinautolu ʻi he tauhi ʻae fanga sipi.
1SA 25:17 Pea ko eni, ke ke ʻilo, pea fifili pe ko e hā ia te ke fai; he kuo tuʻutuʻuni ʻae kovi ki hotau ʻeiki, pea ki hono fale kotoa pē: he ʻoku pehē fau ʻa ʻene angakovi, ʻoku ʻikai faʻa lea ha tangata kiate ia.”
1SA 25:18 Ko ia naʻe fai fakatoʻotoʻo ai ʻe ʻApikale, ʻo ne toʻo ʻae mā kotoa ʻe uangeau, mo e hina uaine ʻe ua, mo e sipi ʻe nima kuo ngaohi, mo e fua uite tunu ʻe nima, mo e fuhi kālepi ʻe teau, mo e mā fiki ʻe uangeau, pea naʻa ne fakaheka ia ki he fanga ʻasi.
1SA 25:19 Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Mou ʻalu ʻo muʻomuʻa ʻiate au: vakai te u muimui atu.” Ka naʻe ʻikai te ne tala ki hono husepāniti ko Napale.
1SA 25:20 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene heka ʻi he ʻasi, pea hoko atu ia ki he malumalu ʻoe moʻunga, vakai, ko Tevita mo hono kau tangata ʻoku ʻalu hifo fakahangatonu mai kiate ia; pea naʻe fakafetaulaki atu ia kiate kinautolu.
1SA 25:21 Ka kuo ʻosi ʻene lau ʻe Tevita, ʻo pehē, “Ko e moʻoni kuo taʻeʻaonga ʻeku leʻohi ʻae koloa kotoa pē ʻae siana ni ʻi he toafa, ko ia naʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe mole ʻi heʻene ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuo ne totongi kovi ʻe ia kiate au ʻi he lelei.
1SA 25:22 Ke fai pehē mo lahi hake foki ʻe he ʻOtua ki he ngaahi fili ʻo Tevita, ʻo kapau te u tuku ʻo feʻunga mo e maʻa hake ʻae ʻaho ʻapongipongi ha tamasiʻi tangata ʻe tokotaha.”
1SA 25:23 Pea ʻi he mamata ʻa ʻApikale kia Tevita, naʻe fakatoʻotoʻo ia, pea hifo mei he ʻasi, pea fakatōmapeʻe ia kia Tevita ʻi hono mata, ʻo ne punou hifo ki he kelekele,
1SA 25:24 Pea naʻe fakatōmapeʻe ia ki hono vaʻe, ʻo ne pehē, “ʻE hoku ʻeiki, tuku kiate au, tuku kiate au ʻae hia ni: pea ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke lea ʻa hoʻo kaunanga ʻi ho ʻao, pea ke fanongo ki he lea ʻa hoʻo kaunanga.
1SA 25:25 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke ʻoua naʻa tokanga ʻe hoku ʻeiki ki he tangata angakovi ni ko Napale; he ʻoku hangē ko hono hingoa, ʻoku pehē pe ia; ko Napale hono hingoa, pea ʻoku ʻiate ia ʻae vale: ka ko au ko hoʻo kaunanga naʻe ʻikai te u mamata ki he kau talavou ʻa hoku ʻeiki, ʻaia naʻa ke fekau.
1SA 25:26 Pea ko eni, ʻE hoku ʻeiki, ʻoku moʻui ʻa Sihova, pea moʻui mo ho laumālie, ko e meʻa ʻi he taʻofi koe ʻe Sihova, mei he haʻu ke lingi ʻae toto, pea mei he fai totongi ʻe koe ʻaki ho nima ʻoʻou, ko ia, ke hoko ho ngaahi fili mo kinautolu kotoa pē ʻoku kumi ke fai kovi ki hoku ʻeiki, ke hangē ko Napale.
1SA 25:27 Pea ko eni, ko e meʻaʻofa ni ʻaia kuo ʻomi ʻe hoʻo kaunanga ki hoku ʻeiki, ke ʻatu ia ki he kau talavou ʻoku muimui ki hoku ʻeiki.
1SA 25:28 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakamolemole ʻae hala ʻa hoʻo kaunanga: he ko e moʻoni ʻe ngaohi ʻe Sihova ki hoku ʻeiki ʻae fale tuʻumaʻu; koeʻuhi ʻoku fai ʻe hoku ʻeiki ʻae ngaahi tau ʻa Sihova, pea naʻe ʻikai ʻilo ha kovi ʻiate koe ʻi ho ngaahi ʻaho kotoa pē.
1SA 25:29 Ka kuo tuʻu hake ʻae tangata ke tuli koe, pea ke kumi ho laumālie: ka ko e laumālie ʻo hoku ʻeiki ʻe fakataha ia ʻi he ū moʻui ʻa Sihova ko ho ʻOtua; ka ko e laumālie ʻo ho ngaahi fili ʻe lisingi ʻe ia ʻakinautolu kituaʻā, ʻo hangē ko e lisingi mei he loto makatā.
1SA 25:30 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka hili hono fai ʻe Sihova ki ai kiate koe, mo ne fokotuʻu koe ko e pule ki ʻIsileli;
1SA 25:31 ‌ʻE ʻikai hoko ai ʻae meʻa ni ko e meʻa te ke koviʻia ai, pe fakamamahi ki he loto ʻo hoku ʻeiki, koeʻuhi ʻi hoʻo lingi taʻetotonu ʻae toto, pe ko e langomakiʻi ia, ʻa hoku ʻeiki: ka ʻoka hili ʻene fai lelei ʻa Sihova ki hoku ʻeiki, pea ke toki manatuʻi ai hoʻo kaunanga.
1SA 25:32 Pea naʻe pehē ʻa Tevita kia ʻApikale, “Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa ne fekau koe he ʻaho ni ke fakafetaulaki kiate au:
1SA 25:33 Pea fakafetaʻi koeʻuhi ko hoʻo tokoni, pea ke monūʻia pe koe, ʻa koe kuo ke taʻofi au he ʻaho ni ke ʻoua naʻaku ʻalu atu ʻo lingi ʻae toto, pea mei he langomakiʻi au ʻaki hoku nima.
1SA 25:34 He ko e moʻoni ʻaupito, hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne taʻofi au ke ʻoua naʻaku fai ha kovi kiate koe, ka ne taʻeʻoua hoʻo fakatoʻotoʻo pea ke haʻu ke fakafetaulaki kiate au, ko e moʻoni ʻe ʻikai toe kia Napale ʻo feʻunga mo e maʻa hake ʻae ʻaho ʻapongipongi ha tangata ʻe tokotaha.”
1SA 25:35 Ko ia naʻe maʻu ʻe Tevita mei hono nima ʻaia naʻa ne ʻomi kiate ia, pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻAlu fiemālie ki ho fale, vakai kuo u tokanga ki ho leʻo, pea kuo u leleiʻia ʻiate koe.”
1SA 25:36 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa ʻApikale kia Napale; pea vakai, naʻe fai ʻe ia ʻae kātoanga ʻi hono fale, ʻo hangē ko e kātoanga ʻae tuʻi; pea naʻe fiefia lahi ʻae loto ʻo Napale, he naʻe kona lahi ia: ko ia naʻe ʻikai te ne tala ai ha meʻa siʻi pe ha meʻa lahi, kaeʻoua ke ʻaho hake.
1SA 25:37 Pea pongipongi ai ʻi he ʻalu ʻae uaine meia Napale, pea ʻi he ʻosi hono tala ʻe hono uaifi ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe pongia hono loto ʻiate ia, pea naʻe hoko ia ʻo hangē ko e maka.
1SA 25:38 Pea hili ia ko e ʻaho ʻe hongofulu nai, naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa Napale, pea naʻe mate ai ia.
1SA 25:39 ¶ Pea kuo fanongo ʻa Tevita kuo mate ʻa Napale, pea pehē ʻe ia, “Fakafetaʻi kia Sihova ʻaia kuo langomekina ʻe ia ʻa hoku manukiʻi mei he nima ʻo Napale, pea kuo ne taʻofi ʻene tamaioʻeiki mei he kovi: he kuo fakahoko ʻe Sihova ʻae angakovi ʻa Napale ki hono ʻulu ʻoʻona.” Pea naʻe ʻave ʻae lea ʻa Tevita kia ʻApikale koeʻuhi ke ne maʻu ia ko hono uaifi.
1SA 25:40 Pea ʻi he hoko atu ʻae kau tamaioʻeiki kia ʻApikale ki Kameli naʻa nau lea kiate ia ʻo pehē, “Kuo fekau mai ʻakimautolu ʻa Tevita kiate koe, ke mau ʻave koe kiate ia ko hono uaifi.”
1SA 25:41 Pea naʻe tuʻu hake ia, ʻo ne fakapunou hifo hono mata ki he kelekele, ʻo ne pehē, “Vakai, ke hoko ʻa hoʻomou kaunanga ko e kaunanga ke kaukau ʻae vaʻe ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa hoku ʻeiki.”
1SA 25:42 Pea naʻe fakatoʻotoʻo ʻe ʻApikale, pea naʻe tuʻu hake pea heka ia ʻi he ʻasi, mo ʻene kau taʻahine ʻe toko nima naʻe muimui ʻiate ia; pea naʻa ne ʻalu ʻo muimui atu ʻi he kau tangata fekau ʻa Tevita, pea naʻe hoko ia ko hono uaifi.
1SA 25:43 Pea naʻe ʻomi ʻe Tevita ʻa ʻAhinoami mei Sesilili, pea naʻa na hoko fakatouʻosi pē ko hono ongo uaifi.
1SA 25:44 ¶ Ka kuo foaki ʻe Saula hono ʻofefine ko Mikale, ko e uaifi ʻo Tevita, kia Faliteli ko e foha ʻo Leisi, ʻaia naʻe ʻo Kalimi.
1SA 26:1 Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata Sifi kia Saula ki Kipea, ʻonau pehē, ʻIkai ʻoku toitoi ʻa Tevita ʻi he moʻunga ʻo Hakila ʻaia ʻoku hanga ki Sesimoni?
1SA 26:2 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Saula ʻo ne hifo ki he toafa ʻo Sifi, naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko tolu afe naʻe fili mei ʻIsileli, kenau kumi ʻa Tevita ʻi he toafa ʻo Sifi.
1SA 26:3 Pea naʻe ʻapitanga ʻa Saula ʻi he moʻunga ʻo Hakila, ʻaia ʻoku hanga ki Sesimoni, ʻi he veʻehala. Ka naʻe nofo ʻa Tevita ʻi he toafa, ʻo ne vakai mei ai ʻae haʻu ʻa Saula ke kumi ia ʻi he toafa.
1SA 26:4 Ko ia naʻe fekau ai ʻe Tevita ʻae kau mataki, ʻo ne ʻilo kuo haʻu moʻoni ʻa Saula.
1SA 26:5 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tevita, ʻo ne haʻu ki he potu ʻaia naʻe nofo ʻapitanga ai ʻa Saula: pea naʻe vakai ʻe Tevita ki he potu naʻe tokoto ai ʻa Saula mo ʻApina ko e foha ʻo Nea, ko e ʻeiki ʻoe tau: pea naʻe tokoto ʻa Saula ʻi heʻene saliote, pea naʻe nofo takatakai ʻa ʻene kakai kiate ia.
1SA 26:6 Pea naʻe lea ʻa Tevita ʻo pehē kia ʻAhimeleki ko e tangata Heti, mo ʻApisai ko e tama ʻa Seluia, ko e tokoua ʻo Soape, ʻo pehē, “Ko hai ʻe ʻalu hifo mo au kia Saula ki he ʻapitanga?” Pea naʻe pehē ʻe ʻApisai, “Ta ō hifo mo koe.”
1SA 26:7 Ko ia naʻe hoko ai ʻa Tevita mo ʻApisai ki he kakai ʻi he poʻuli: pea vakai, naʻe tokoto ʻo mohe ʻa Saula ʻi heʻene saliote, pea naʻe velo hono tao ki he kelekele ʻi hono ʻolunga: pea naʻe tokoto ʻa ʻApina mo e kakai ʻo takatakai ʻiate ia.
1SA 26:8 Pea naʻe pehē ai ʻe ʻApisai kia Tevita, “Kuo tuku ʻe he ʻOtua ʻa ho fili ki ho nima he ʻaho ni: pea ko eni ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u veloʻi leva ia ʻaki ʻae tao ki he kelekele, pea ʻe ʻikai te u veloʻi ia ke liunga ua.”
1SA 26:9 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApisai, “ʻOua naʻa tāmateʻi ia: he ko hai ʻe mafao atu hono nima ki he fakatapui ʻa Sihova pea taʻeangahala ia?”
1SA 26:10 Pea naʻe lea foki ʻa Tevita, “ʻOku moʻui ʻa Sihova pea ʻe taaʻi ia ʻe Sihova pea ʻe hokosia hono ʻaho ke mate ai pē te ne ʻalu ki ha tau, pea mate ai.
1SA 26:11 Ke taʻofi au ʻe Sihova ke ʻoua naʻaku mafao hoku nima ki he fakatapui ʻa Sihova: ka ʻoku ou kole kiate koe, ke ke toʻo ni ʻae tao ʻoku ʻi hono ʻolunga, pea mo e ipu vai, pea ke ta ō.”
1SA 26:12 Ko ia naʻe toʻo ai ʻe Tevita ʻae tao mo e ipu vai mei he ʻolunga ʻo Saula: pea ne na hiki, ʻo na ō, pea naʻe ʻikai mamata ki ai ha tangata ʻe tokotaha, pe ʻilo ia, pe ʻā ai: he kuo nau mohe kotoa pē; koeʻuhi kuo tō kiate kinautolu ʻae mohe maʻu meia Sihova.
1SA 26:13 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻa Tevita ʻo laka ki he potu ʻe taha, pea tuʻu ia ki he tumutumu ʻoe moʻunga ʻo mamaʻo ai; ko e ʻataʻatā lahi naʻe ʻi hona vahaʻa:
1SA 26:14 Pea naʻe ui ʻe Tevita ki he kakai, pea kia ʻApina ko e foha ʻo Nea, ʻo pehē, “ʻApina ʻoku ʻikai te ke lea?” Pea naʻe lea ai ʻa ʻApina, ʻo pehē, “Ko hai koe ʻoku ke ui ki he tuʻi?”
1SA 26:15 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApina, “ʻIkai ko e tangata koe? Pea ko hai ʻoku hangē ko koe ʻi ʻIsileli? Pea ko e hā ʻoku ʻikai te ke maluʻi ai hoʻo ʻeiki ko e tuʻi? He naʻe ʻalu atu ha tokotaha mei he kakai ke taaʻi ʻae tuʻi ko ho ʻeiki.
1SA 26:16 Ko e meʻa kuo ke fai ʻoku ʻikai lelei. Hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, ʻoku totonu ke mou mate tāmateʻi, koeʻuhi naʻe ʻikai te mou leʻohi homou ʻeiki ko e fakatapui ʻe Sihova. Pea ko eni, vakai, kuo ʻi fē ʻae tao ʻoe tuʻi mo e ipu vai naʻe ʻi hono ʻolunga.”
1SA 26:17 Pea naʻe ʻilo ʻe Saula ʻae leʻo ʻo Tevita, ʻo ne pehē, “He ko ho leʻo ʻena, ʻa hoku foha ko Tevita?” Pea pehē ʻe Tevita, “Ko hoku leʻo ia, ʻE tuʻi ko hoku ʻeiki.”
1SA 26:18 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻoku tuli pehē ai ʻe hoku ʻeiki ki hoʻo tamaioʻeiki? He ko e hā ia naʻaku fai? Pe ko e hā ha kovi ʻoku ʻi hoku nima?
1SA 26:19 Pea ko eni, ʻOku ou kole kiate koe, ke fanongo ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ki he lea ʻa hoʻo tamaioʻeiki. Kapau kuo langaʻi koe ʻe Sihova ke tauʻi au, tuku ke ne maʻu mālie ha feilaulau: pea kapau ʻoku mei he fānau ʻae tangata, ke malaʻia ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova; he kuo nau kapusi au he ʻaho ni, ke ʻoua naʻaku nofo ʻi he tofiʻa ʻo Sihova, ʻonau pehē, ‘ʻAlu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe.’
1SA 26:20 Pea ko eni, ke ʻoua naʻa tafe hoku toto ki he kelekele ʻi he ʻao ʻae fofonga ʻo Sihova: he kuo haʻu kituaʻā ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ke kumi ʻae kutufisi, ʻo hangē ha tokotaha ʻoku tuli ʻae veka ʻi he ngaahi moʻunga.”
1SA 26:21 ¶ Pea pehē ai ʻe Saula, “Kuo u fai angahala: ʻe hoku foha ko Tevita, tafoki mai: ʻe ʻikai te u toe fai ha kovi kiate koe, koeʻuhi naʻe maʻongoʻonga ʻa hoku laumālie ʻi ho ʻao he ʻaho ni: vakai, kuo u fai ʻae anga fakavalevale, pea kuo u hē lahi ʻaupito.”
1SA 26:22 Pea naʻe tali ʻe Tevita ʻo pehē, “Vakai, ko e tao ʻoe tuʻi! Pea ke haʻu ha tokotaha ʻoe kau talavou ʻo ʻatu ia.
1SA 26:23 Ke ʻatu ʻe Sihova ki he tangata kotoa pē ʻo hangē ko ʻene māʻoniʻoni mo ʻene angatonu: he naʻe tuku mai koe ʻe Sihova ki hoku nima he ʻaho ni, ka naʻe ʻikai te u loto ke mafao atu hoku nima ke taaʻi ʻae fakatapui ʻe Sihova.
1SA 26:24 Pea vakai, hangē naʻe mahuʻinga lahi hoʻo moʻui he ʻaho ni ʻi hoku mata, ʻofa ke mahuʻinga pehē ʻeku moʻui ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ke fakamoʻui ʻe ia au mei he ngaahi mamahi kotoa pē.”
1SA 26:25 Pea naʻe pehē ʻe Saula kia Tevita, “ʻE hoku foha ko Tevita: ke monūʻia pe koe, he te ke fai pe ʻe koe ʻae ngaahi meʻa lahi, pea ke ikuna foki.” Pea naʻe ʻalu ʻa Tevita ʻi hono hala, pea liu atu ʻa Saula ki hono potu.
1SA 27:1 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ʻi hono loto, “Ko eni, ʻe ai ha ʻaho te u ʻauha ai nai ʻi he nima ʻo Saula: ʻoku ʻikai ha meʻa lelei hake kiate au, ka ko ʻeku hola ʻo hao ki he fonua ʻoe kau Filisitia; pea ʻe ʻosi ai ʻae mamahi ʻa Saula kiate au, ʻi he toe kumi kiate au ʻi he ngaahi potu fonua ʻo ʻIsileli: ko ia te u hao ai mei hono nima.”
1SA 27:2 Pea naʻe tuʻu ʻa Tevita, pea hoko atu ia mo e kau tangata ʻe toko onongeau naʻe ʻiate ia kia ʻAkisi, ko e foha ʻo Maoki ko e tuʻi ʻo Kati.
1SA 27:3 Pea naʻe nofo ʻa Tevita mo ʻAkisi ʻi Kati, ʻaia mo hono kau tangata, ʻae tangata taki taha mo hono fale, ʻa Tevita mo hono ongo uaifi ʻe toko ua, ko ʻAhinoami ko e fefine Sesilili, mo ʻApikale ko e fefine Kameli, ʻaia naʻe mali mo Napale.
1SA 27:4 Pea naʻe tala kia Saula kuo hola ʻa Tevita ki Kati: pea naʻe ʻikai te ne toe kumi ia.
1SA 27:5 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻAkisi, “Ko eni, kapau kuo u ʻilo ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, tuku kenau foaki mai kiate au ha potu fonua ʻi ha kolo, pe ʻi ʻuta, koeʻuhi ke u nofo ki ai: he koeʻumaʻā ʻae nofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki mo koe ʻi he kolo ʻae tuʻi?”
1SA 27:6 Pea naʻe foaki kiate ia ʻe ʻAkisi ʻa Sikilaki ʻi he ʻaho ko ia: ko ia naʻe toka ai ʻa Sikilaki ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
1SA 27:7 Pea ko hono lahi ʻoe ʻaho naʻe nofo ai ʻa Tevita ʻi he fonua ʻoe kakai Filisitia, ko e taʻu ʻe taha mo e māhina ʻe fā.
1SA 27:8 ¶ Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita mo hono kau tangata, ʻo tauʻi ʻae kakai Kesuli, mo e kakai Kesili, mo e kakai ʻAmaleki; he ko kinautolu ko e kakai ʻi muʻa ʻoe fonua ʻi hoʻo ʻalu ki Sua, ʻo ʻalu atu ki he fonua ko ʻIsipite.
1SA 27:9 Pea naʻe taaʻi ʻe Tevita ʻae fonua, pea naʻe ʻikai tuku ke moʻui ha tangata pe ko e fefine, pea naʻa ne fetuku ʻo ʻave ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e fanga ʻasi, mo e fanga kāmeli, mo e ngaahi kofu, pea liu mai ʻo haʻu, pea hoko ia kia ʻAkisi.
1SA 27:10 Pea pehē ʻe ʻAkisi, “Kuo mou tofa ʻae hala ki fē he ʻaho ni?” Pea pehē ʻe Tevita, “Ki he potu tonga ʻo Siuta, pea ki he potu tonga ʻoe kakai Selamili, pea ki he potu tonga ʻoe kakai Kena.”
1SA 27:11 Pea naʻe ʻikai fakamoʻui ʻe Tevita ha tangata ʻe tokotaha pe ha fefine, ke ʻomi ʻae ongoongo ki Kati, ʻo ne pehē, Telia naʻa nau haʻu ʻo talaʻi ʻakimautolu, ʻo pehē, naʻe fai pehē ʻe Tevita, pea ʻe pehē pe ʻene anga, lolotonga ʻene nofo ʻi he fonua ʻoe kakai Filisitia.
1SA 27:12 Pea naʻe tui ʻa ʻAkisi kia Tevita, ʻo ne pehē, “Kuo fakafehiʻa ʻaupito ʻe ia ʻa hono kakai ʻIsileli kiate ia; ko ia ʻe hoko ai ia ko ʻeku tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”
1SA 28:1 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe fakataha ʻe he kakai Filisitia honau ngaahi kautau ki he tau, kenau tauʻi ʻa ʻIsileli. Pea naʻe pehē ʻe ʻAkisi kia Tevita, “Ko eni ke ke ʻilo pau te tau ō mo koe ki he tau, ʻa koe mo ho kau tangata.”
1SA 28:2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻAkisi, “Ko e moʻoni te ke ʻilo pau ʻaia ʻoku mafai ʻe hoʻo tamaioʻeiki. Pea naʻe pehē ʻe ʻAkisi kia Tevita, “Ko ia te u fakanofo koe koe tauhi ʻo hoku ʻulu ʻo taʻengata.
1SA 28:3 ¶ Ka ko eni kuo pekia ʻa Samuela, pea naʻe tēngihia ia ʻe ʻIsileli kotoa pē, ʻonau tanu ia ʻi Lama, ʻio, ʻi heʻene kolo nofoʻanga ʻaʻana. Pea kuo ʻosi hono kapusi ʻe Saula mei he fonua ʻakinautolu naʻe maʻu laumālie kovi, mo e kau kikite loi.
1SA 28:4 Pea fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai Filisitia, ʻonau haʻu ʻo ʻapitanga ʻi Sunemi: pea naʻe fakakātoa fakataha ʻe Saula ʻa ʻIsileli kotoa pē, ʻonau haʻu ʻo ʻapitanga ʻi Kilipoa.
1SA 28:5 Pea ʻi he mamata ʻa Saula ki he tau ʻae Filisitia, naʻe manavahē ia, pea tetetete lahi hono loto.
1SA 28:6 Pea ʻi he fehuʻi ʻa Saula kia Sihova, naʻe ʻikai tali ia ʻe Sihova, ʻi ha misi, pe ʻi he ʻUlimi pe ʻi he kau palōfita.
1SA 28:7 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Mou kumi kiate au ha fefine ʻoku ʻiate ia ha laumālie kovi, koeʻuhi ke u ʻalu atu, pea fehuʻi kiate ia.” Pea naʻe pehē ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Vakai, ʻoku ai ʻae fefine ʻi Enitoa ʻoku ʻiate ia ʻae laumālie kovi.”
1SA 28:8 Pea naʻe fakapuli ia ʻe Saula, ʻo ne ʻai ʻae ngaahi kofu kehe, pea ʻalu ia, mo e ongo tangata, pea naʻa nau hoko atu ki he fefine ʻi he poʻuli: pea pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakahā kiate au ʻi he laumālie, pea ke ʻohake kiate au, ʻaia te u tala kiate koe.”
1SA 28:9 Pea naʻe pehē ʻe he fefine kiate ia, “Vakai, ʻoku ke ʻilo ʻaia kuo fai ʻe Saula, koeʻuhi ko ʻene tāmateʻi ʻakinautolu naʻe ʻi ai ʻae ngaahi laumālie kovi, mo e kau kikite, mei he fonua: ko ia ko e hā ʻoku ke tō ai ʻae tauhele ki heʻeku moʻui, ke u mate ai au?”
1SA 28:10 Pea naʻe fuakava ʻa Saula kiate ia ʻia Sihova, ʻo pehē, “Hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova ʻe ʻikai hoko ha tautea kiate koe, koeʻuhi ko e meʻa ni.”
1SA 28:11 Pea naʻe pehē ai ʻe he fefine kiate ia, “Ko hai ia te u ʻohake kiate koe?” Pea pehē ʻe ia, “ʻOhake kiate au ʻa Samuela.”
1SA 28:12 Pea ʻi heʻene mamata ʻae fefine kia Samuela, naʻe tangi kalanga ʻo leʻo lahi ia: pea lea ʻae fefine kia Saula, ʻo pehē, “Ko e hā kuo ke kākaaʻi ai au? He ko Saula koe.”
1SA 28:13 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻOua naʻa ke manavahē: he ko e hā kuo ke mamata ai?” Pea pehē ʻe he fefine kia Saula, “Kuo u mamata ki he ngaahi ʻotua ʻoku ʻalu hake mei he kelekele.”
1SA 28:14 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “Ko e hā hono anga?” Pea naʻe pehē ʻe ia, ʻOku ʻalu hake ʻae tangata motuʻa; pea ʻoku pūlou ʻaki ia ʻae pulupulu.” Pea naʻe ʻilo ʻe Saula ko Samuela ia, pea tulolo ia mo hono fofonga ki he kelekele, pea naʻa ne punou hifo ia.
1SA 28:15 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Samuela kia Saula, “Ko e hā kuo ke ueʻi ai au ke ʻohake au?” Pea talaange ʻe Saula, “Kuo u mamahi lahi; he ʻoku tauʻi au ʻe he kakai Filisitia, pea kuo ʻalu ʻae ʻOtua ʻiate au, pea ʻoku ʻikai te ne kei talia au, ʻi he kau palōfita, pe ʻi he ngaahi misi: ko ia kuo u ui ai kiate koe, koeʻuhi ke ke fakahā kiate au ʻaia ʻoku lelei ke u fai.”
1SA 28:16 Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Pea ko e hā kuo ke fehuʻi ai kiate au, ka kuo ʻalu ʻa Sihova ʻiate koe, pea kuo hoko ia ko ho fili?
1SA 28:17 Pea kuo fai ʻe Sihova kiate koe, ʻo hangē ko ʻene lea ʻiate au: he kuo hae ʻe Sihova ʻae puleʻanga mei ho nima, ʻo ne foaki ia ki ho kaungāʻapi, ʻio, kia Tevita:
1SA 28:18 Ko e meʻa ʻi he ʻikai te ke talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, pea fai kia ʻAmaleki hono houhau lahi, ko ia kuo fai ai ʻe Sihova ʻae meʻa ni kiate koe he ʻaho ni.
1SA 28:19 Pea ko eni foki ʻe tukuange ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mo koe ki he nima ʻoe kakai Filisitia: pea ko koe mo ho ngaahi foha te mou ʻiate au ʻapongipongi: pea ʻe tukuange foki ʻe Sihova ʻae tau ʻa ʻIsileli ki he nima ʻoe kakai Filisitia.”
1SA 28:20 Pea naʻe tō lafalafa leva ʻa Saula ki he kelekele, pea ne manavahē lahi, ko e meʻa ʻi he ngaahi lea ʻa Samuela, pea naʻe ʻikai toe ha mālohi ʻiate ia; he naʻe teʻeki kai ia ʻi he ʻaho kotoa ko ia, pe ʻi he pō kotoa.”
1SA 28:21 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae fefine kia Saula, ʻo ne vakai ʻoku mamahi lahi, pea naʻa ne pehē kiate ia, “Vakai, kuo fai talangofua ʻa hoʻo kaunanga ki ho leʻo, pea kuo u ʻai ʻeku moʻui ki hoku nima, pea kuo u tokanga ki hoʻo ngaahi lea ʻaia naʻa ke lea kiate au.”
1SA 28:22 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tokanga koe foki ki he leʻo ʻo hoʻo kaunanga, pea tuku ke u ʻai ʻae konga mā siʻi ʻi ho ʻao; pea ke kai koeʻuhi ke ke maʻu ʻae mālohi ʻi hoʻo ʻalu ʻi ho hala.
1SA 28:23 Ka naʻe fakafisi ia, ʻo ne pehē, “ʻE ʻikai te u kai.” Ka ko ʻene kau tamaioʻeiki fakataha mo e fefine naʻa nau fakalotoʻi ia. Ko ia naʻe tuʻu hake ia mei he kelekele, pea hekeheka ki he mohenga
1SA 28:24 Pea naʻe maʻu ʻe he fefine ʻae ʻuhiki pulu sino ʻi he fale; pea naʻe fakatoʻotoʻo ʻo tāmateʻi ia, ʻo ne ʻave ʻae mahoaʻa, pea natu ia, pea taʻo ʻaki ia ʻae ngaahi foʻi mā taʻefakalēvani:
1SA 28:25 Pea naʻa ne ʻomi ia ki he ʻao ʻo Saula, pea ki he ʻao ʻo ʻene kau tamaioʻeiki; pea naʻa nau kai. Hili ia naʻa nau tuʻu hake, pea ʻalu ʻi he pō ko ia.
1SA 29:1 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe he kakai Filisitia ʻa ʻenau ngaahi matanga tau ki ʻEfeki: pea naʻe ʻapitanga ʻae kakai ʻIsileli ʻo ofi ki he matavai ʻaia ʻoku ʻi Sesilili.
1SA 29:2 Pea naʻe ʻalu atu ʻae houʻeiki ʻoe kakai Filisitia ʻi he ngaahi toko teau, mo e ngaahi toko afe: pea ʻalu ʻa Tevita mo hono kau tangata kimui mo ʻAkisi.
1SA 29:3 Pea pehē ʻe he houʻeiki ʻoe kakai Filisitia, “Ko e hā ʻoku fai ʻe he kau Hepelū ni ʻi heni?” Pea pehē ʻe ʻAkisi ki he houʻeiki ʻoe kakai Filisitia, “ʻIkai ko Tevita eni, ko e tamaioʻeiki ʻa Saula, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ʻiate au ʻi he ngaahi ʻaho ni, pe ko e ngaahi taʻu, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ha kovi ʻe taha ʻiate ia talu ʻene hau kiate au ʻo aʻu ki he ʻaho ni?”
1SA 29:4 Pea naʻe ʻita ʻae houʻeiki ʻoe kakai Filisitia kiate ia; pea pehē ʻe he houʻeiki ʻoe kau Filisitia kiate ia, “Ke ke fakafoki ʻae siana ni, koeʻuhi ke toe ʻalu ia ki hono potu ʻaia kuo ke tuʻutuʻuni kiate ia, pea ʻoua naʻa tuku ia ke ʻalu hifo mo kitautolu ki he tau, telia naʻa hoko ia ʻi he tau ko e fili kiate kitautolu: he te ne fakalelei ia ki heʻene ʻeiki ʻi he hā? ʻIkai ʻaki ʻae ngaahi ʻulu ʻoe kau tangata ni?
1SA 29:5 ‌ʻIkai ko Tevita eni, ʻaia naʻa nau hiva fetoutou fetaliʻaki ai ʻi he ngaahi meʻe, ʻo pehē, ‘Kuo tāmateʻi ʻe Saula ʻene ngaahi toko afe, mo Tevita ʻene ngaahi toko mano?’”
1SA 29:6 ¶ Pea naʻe ui ʻe ʻAkisi ʻa Tevita, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e moʻoni, hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, naʻa ke fai angatonu, pea ko e tau fetoutoumoliliuʻaki mo koe ʻi he tau, ʻoku lelei ʻi hoku ʻao: he ʻoku ʻikai te u ʻilo ha kovi ʻiate koe talu ʻae ʻaho ʻo hoʻo haʻu kiate au ʻo hoko mo e ʻaho ni: ka ko e moʻoni ʻoku ʻikai te ke lelei ʻi he ʻao ʻoe houʻeiki.
1SA 29:7 Ko ia ke ke foki ni, pea ke ʻalu fiemālie pe, telia naʻa ke fakaʻita ʻae houʻeiki ʻoe kakai Filisitia.”
1SA 29:8 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻAkisi, “Ka ko e hā ia kuo u fai? Pea ko e hā ia kuo ke ʻilo ki hoʻo tamaioʻeiki lolotonga ʻe tau nonofo mo koe ʻo aʻu ki he ʻaho ni, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku ʻalu ʻo tauʻi ʻae ngaahi fili ʻo ʻeku ʻeiki ko e tuʻi?”
1SA 29:9 Pea leaange ʻa ʻAkisi ʻo pehē kia Tevita, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ke lelei ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e ʻāngelo ʻae ʻOtua: ka koeʻuhi kuo ʻosi ʻae lea ʻae houʻeiki ʻoe kakai Filisitia, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai ʻalu ia mo kitautolu ki he tau.’
1SA 29:10 Pea ko ia ke ke tuʻu hengihengi hake ʻi he ʻapongipongi mo e kau tamaioʻeiki ʻa hoʻo ʻeiki ʻaia kuo haʻu mo koe: pea ʻi hoʻomou tuʻu hake leva ʻi he ʻapongipongi, pea maama ʻae ʻaho, pea mou ʻalu.”
1SA 29:11 Ko ia naʻe tuʻu hengihengi hake ai ʻa Tevita mo hono kau tangata ʻi he pongipongi, ke foki atu ki he fonua ʻoe kakai Filisitia. Pea naʻe ʻalu hake ʻae kakai Filisitia ki Sesilili.
1SA 30:1 Pea kuo hoko ʻa Tevita mo hono kau tangata ki Sikilaki ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, pea pehē, naʻe tauʻi ʻe he kakai ʻAmaleki ʻae potu tonga, mo Sikilaki, pea kuo taaʻi ʻa Sikilaki, pea tutu ʻaki ʻae afi.
1SA 30:2 Pea kuo nau maʻu fakapōpula ʻae kau fefine naʻe ʻi ai: naʻe ʻikai tenau tāmateʻi ha tokotaha, ʻae lahi pe ko e siʻi, ka naʻa nau fetuku ʻakinautolu ʻo ʻave, pea ʻalu ʻi honau hala.
1SA 30:3 ¶ Pea naʻe hoko ʻa Tevita mo hono kau tangata ki he kolo, pea vakai, kuo tutu ia ʻaki ʻae afi, pea kuo ʻave fakapōpula honau ngaahi uaifi, mo ʻenau ngaahi fānau.
1SA 30:4 Pea ko Tevita mo e kakai naʻe ʻiate ia naʻa nau hiki honau leʻo ʻo tangi, pea naʻa nau tangi ai pe ʻonau vaivai.
1SA 30:5 Pea kuo maʻu fakapōpula ʻae ongo uaifi ʻo Tevita, ʻa ʻAhinoami ko e fefine Sesilili, mo ʻApikale naʻe mali mo Napale ko e tangata Kameli.
1SA 30:6 Pea naʻe mamahi lahi ʻa Tevita; he naʻe alea ʻae kakai ke tolongaki ia ʻaki ʻae maka, koeʻuhi kuo mamahi lahi ʻaupito ʻae loto ʻoe kakai kotoa pē, ʻo taki taha ʻae tangata ki hono ngaahi foha, pea ki hono ngaahi ʻofefine: ka naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe Tevita ʻia Sihova ko hono ʻOtua.
1SA 30:7 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApiata ko e taulaʻeiki, ko e foha ʻo ʻAhimeleki, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻomi ki heni ʻae ʻefoti.” Pea ʻomi ki ai ʻe ʻApiata ʻae ʻefoti kia Tevita.
1SA 30:8 Pea naʻe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, ʻo pehē, “Te u tuli ki he kau tau? Te u maʻu ʻakinautolu?” Pea naʻe tala pehē ʻe ia kiate ia, “Tuli: ko e moʻoni te ke maʻu ʻakinautolu, pea ko e moʻoni te ke toe maʻu [kotoa pē].”
1SA 30:9 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Tevita, ʻaia mo e kau tangata ʻe toko onongeau naʻe ʻiate ia, ʻonau hoko ki he vaitafe ko Pisoa, ʻaia naʻe nofo ki ai ʻakinautolu naʻe tuku kimui.
1SA 30:10 Pea naʻe tuli ʻakinautolu ʻe Tevita, ʻaia mo e kau tangata ʻe toko fāngeau: he naʻe nofo kimui ʻae toko uangeau, ʻaia naʻa nau vaivai lahi ʻo ʻikai tenau faʻa lava ki he kauvai ʻe taha ʻi Pisoa.
1SA 30:11 ¶ Pea naʻa nau ʻilo ʻae tangata ʻIsipite ʻi he ngoue, ʻonau ʻomi ia kia Tevita, pea ne ʻatu kiate ia ʻae mā, pea ne kai pea nau fakainu ia ʻi he vai.
1SA 30:12 Pea naʻa nau tuku kiate ia ʻae konga fiki naʻe natu; mo e fuhi kālepi mōmoa ʻe ua: pea hili ʻene kai, naʻe toe haʻu hono laumālie kiate ia: he naʻe ʻikai kai ʻe ia ha mā, pe inu ha vai, ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e pō ʻe tolu.
1SA 30:13 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “ʻOku ke kau koe mo hai? Pea ʻoku haʻu mei fē koe?” Pea pehē ʻe ia, “Ko e tangata talavou au mei ʻIsipite, ko e tamaioʻeiki ʻae tangata ʻAmaleki; pea naʻe liʻaki au ʻe heʻeku ʻeiki ʻi he ʻaho ʻe tolu kuo hili ko e meʻa ʻi he tuia ʻa hoku mahaki.”
1SA 30:14 Naʻa mau hoko atu ʻo tauʻi ʻae potu tonga ʻo Keliti, pea ki he potu ʻoku ʻia Siuta, pea ki he potu tonga ʻo Kelepi pea mau tutu ʻa Sikilaki ʻaki ʻae afi.
1SA 30:15 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “ʻOku ke faʻa ʻave au ki he kakai ko ia? Pea pehē ʻe ia, “Fuakava kiate au ʻi he ʻOtua ʻe ʻikai te ke tāmateʻi au, pe tukuange au ki he nima ʻo hoku ʻeiki, pea te u ʻave koe ki he kakai ni.”
1SA 30:16 ¶ Pea ʻi heʻene ʻomi ia ki ai, vakai, kuo nau nofo mafola atu mamaʻo ʻi he funga kelekele kotoa pē, ʻoku nau kai mo inu, mo meʻe, ko e meʻa ʻi he ngaahi vete lahi kuo nau maʻu mei he fonua ʻoe kakai Filisitia, pea mei he fonua ʻo Siuta.
1SA 30:17 Pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻe Tevita mei he hengihengi ʻo aʻu atu ki he efiafi ʻoe ʻaho naʻa na feholoi: pea naʻe ʻikai hao ha tangata ʻe tokotaha ʻokinautolu, ka ko e kau talavou ʻe toko fāngeau naʻe heka ʻi he fanga kāmeli naʻe hola.
1SA 30:18 Pea naʻe toe maʻu kotoa pē ʻe Tevita ʻaia naʻe fetuku ʻo ʻave ʻe he kakai ʻAmaleki: pea naʻe toe fakahaofi ʻe Tevita hono ongo uaifi.
1SA 30:19 Pea naʻe ʻikai ha meʻa kuo mole ʻiate kinautolu, ʻi he meʻa siʻi, pe ʻi he meʻa lahi, pe ʻi he ngaahi foha, pe ʻi he ngaahi ʻofefine, pe ʻi he koloa vete, pe ha meʻa ʻe taha naʻa nau toʻo kiate kinautolu naʻe maʻu kotoa pē ʻe Tevita.
1SA 30:20 Pea naʻe ʻave ʻe Tevita ʻae ngaahi fanga manu siʻi mo e fanga manu lahi, ʻaia naʻa nau tekeʻi muʻomuʻa ʻi he ngaahi fanga manu lalahi niʻihi, ʻo ne pehē, “Ko eni ʻae vete ʻa Tevita.”
1SA 30:21 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Tevita ki he kau tangata ʻe toko uangeau ʻaia ko e meʻa ʻi heʻenau vaivai naʻe ʻikai tenau faʻa muimui ʻia Tevita, ʻakinautolu naʻa nau pule ke nofo ʻi he vaitafe ko Pisoa: pea naʻa nau ʻalu atu ke fakafetaulaki kia Tevita, pea kenau fakafetaulaki ki he kakai naʻe ʻiate ia: pea ʻi he hoko ʻa Tevita ʻo ofi ki he kakai, naʻe feʻiloaki ʻofa ia mo kinautolu.
1SA 30:22 Pea naʻe lea ai ʻae kau tangata kovi kotoa pē mo e kakai anga fakamaveuveu, ʻio, ʻakinautolu naʻe ʻalu mo Tevita, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he ʻikai siʻi tenau ʻalu mo kimautolu, ʻe ʻikai ai te mau ʻatu kiate kinautolu ha meʻa siʻi ʻi he vete ni kuo mau toe maʻu ni, kae ʻatu taki taha ki he tangata hono uaifi, mo ʻene fānau, koeʻuhi ke ne tataki ia ʻo ʻave, pea ʻalu ai.”
1SA 30:23 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻE hoku kāinga, ʻe ʻikai te mou fai pehē, ʻi he ngaahi meʻa kuo foaki ʻe Sihova kiate kitautolu, ʻaia kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu, pea fakahaofi ʻakitautolu mei he kakai naʻe haʻu ke tauʻi ʻakitautolu ʻi hotau fonua.
1SA 30:24 He ko hai ia ʻe tokanga kiate kimoutolu ʻi he meʻa ni? Kae hangē ko e ʻinasi ʻo ia ʻoku ʻalu hifo ki he tau, ʻe pehē pe ʻae ʻinasi ʻo ia ʻoku tatali ʻo leʻohi ʻae ngaʻotoʻota: tenau ʻinasi tatau pe.”
1SA 30:25 Pea talu ʻae ʻaho ko ia ʻo fai kimui naʻa ne fokotuʻu ia ko e fono mo e tuʻutuʻuni maʻa ʻIsileli ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
1SA 30:26 ¶ Pea ʻi he hoko ʻa Tevita ki Sikilaki, naʻe fekau ʻe ia ke ʻatu ʻae koloa vete ki he kau mātuʻa ʻo Siuta, ʻio, ki hono ngaahi kāinga, ʻo pehē, “Vakai, ko e meʻaʻofa maʻamoutolu ʻi he vete mei he ngaahi fili ʻo Sihova;”
1SA 30:27 Kiate kinautolu naʻe ʻi Peteli, pea kiate kinautolu naʻe ʻi Lemoti ʻi he potu tonga, pea kiate kinautolu naʻe ʻi Satili,
1SA 30:28 Pea kiate kinautolu naʻe ʻi ʻAloeli, pea kiate kinautolu naʻe ʻi Sifimoti, pea kiate kinautolu naʻe ʻi ʻEsitemoa,
1SA 30:29 Pea kiate kinautolu naʻe ʻi Lakali, pea kiate kinautolu naʻe ʻi he ngaahi kolo ʻae kakai Selamili, pea kiate kinautolu naʻe ʻi he ngaahi kolo ʻoe kakai Kena,
1SA 30:30 Pea kiate kinautolu naʻe ʻi Hoama, pea kiate kinautolu naʻe ʻi Kolasani, pea kiate kinautolu naʻe ʻi ʻAtaki,
1SA 30:31 Pea kiate kinautolu naʻe ʻi Hepeloni, pea ki he ngaahi potu kotoa pē ʻaia naʻe faʻa ʻāunofo ki ai ʻa Tevita mo hono kau tangata.
1SA 31:1 Pea ko eni, naʻe tauʻi ʻa ʻIsileli ʻe he kakai Filisitia: pea naʻe hola ʻae kau tangata ʻIsileli mei he ʻao ʻoe kakai Filisitia, pea naʻe tō ʻo mate [ʻakinautolu ]ʻi he moʻunga ko Kilipoa.
1SA 31:2 Pea naʻe tuli mālohi ʻe he kakai Filisitia, ʻa Saula mo hono ngaahi foha: pea naʻe teʻia ʻa Sonatane ʻe he kakai Filisitia, mo ʻApinatapi, mo Malikisua, ko e ngaahi foha ʻo Saula.
1SA 31:3 Pea naʻe hoko mālohi ʻae tau kia Saula, pea naʻe touʻia ia ʻi he kau tangata fakakaufana; pea kafo mamahi ia ʻi he kau tangata fakakaufana.
1SA 31:4 Pea naʻe pehē ʻe Saula ki hono hoa tau, “Unuhi hake hoʻo heletā, ʻo tui ʻaki au ke ʻasi; telia naʻa haʻu ʻae kakai taʻekamu ni, ʻo tui ʻaki au, pea manukiʻi au.” Ka naʻe ʻikai fiefai ia ʻe hono hoa tau; he naʻe manavahē lahi ia. Ko ia naʻe toʻo ai ʻe Saula ʻae heletā, pea ne fakahinga ia ki ai.
1SA 31:5 Pea ʻi he mamata ʻe hono hoa tau kuo mate ʻa Saula, naʻe fakahinga foki ia ki heʻene heletā, pea mate fakataha mo ia.
1SA 31:6 Ko ia naʻe mate ai ʻa Saula mo hono foha ʻe toko tolu, mo hono hoa tau, mo hono kau tangata kotoa pē fakataha ʻi he ʻaho pe ko ia.
1SA 31:7 ¶ Pea ʻi he mamata ʻae kau tangata ʻIsileli ʻaia naʻe ʻi he potu ʻe taha ʻoe teleʻa, mo kinautolu naʻe ʻi he potu ʻe taha ʻo Sioatani, kuo hola ʻae kau tangata ʻIsileli, pea kuo pekia ʻa Saula mo hono ngaahi foha, naʻa nau liʻaki ʻenau ngaahi kolo nofoʻanga, pea hola; pea naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia ʻo nofo ki ai.
1SA 31:8 Pea pongipongi hake naʻe pehē, ʻi he haʻu ʻae kau Filisitia ke vete ʻae kakai mate, naʻa nau ʻilo ʻa Saula mo hono foha ʻe toko tolu kuo tō ʻi he moʻunga ko Kilipoa.
1SA 31:9 Pea naʻa nau tutuʻu hono ʻulu, pea toʻo ʻene mahafutau, pea fekau ki he fonua ʻoe kakai Filisitia ʻo takatakai, ke fakaongo ia ʻi he fale ʻo honau ngaahi tamapua, pea ki honau kakai.
1SA 31:10 Pea naʻa nau ʻai hono ngaahi kofu tau ki he fale ʻo ʻAsitelote: pea naʻa nau fakamaʻu hono sino ki he ʻā maka ʻo Pete-Sani.
1SA 31:11 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kakai Sepesi-Kiliati ki he meʻa kuo fai ʻe he kakai Filisitia kia Saula;
1SA 31:12 Naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata toʻa kotoa pē, pea fononga ʻi he pō kotoa ko ia, ʻonau toʻo ʻae sino ʻo Saula mo e sino ʻo hono ngaahi foha mei he ʻā maka ʻo Pete-Sani pea naʻa nau ʻomi ia ki Sepesi ʻo tutu ia ʻi ai.
1SA 31:13 Pea naʻa nau toʻo honau ngaahi hui, pea tanu ia ʻi he lolo ʻakau ʻi Sepesi, pea naʻa nau ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fitu.
2SA 1:1 Pea hili ʻae mate ʻa Saula, pea kuo liu mai ʻa Tevita mei heʻene taaʻi ʻae kakai ʻAmaleki, pea kuo hili ʻae ʻaho ʻe ua mo ʻene nofo ʻa Tevita ʻi Sikilaki;
2SA 1:2 Pea ʻi he hoko ki hono tolu ʻoe ʻaho, vakai, naʻe haʻu ha tangata mei he tau ʻa Saula, kuo mahaehae hono kofu, pea pani efu hono ʻulu, pea ʻi heʻene hoko atu kia Tevita, naʻa ne tō hifo ki he kelekele, mo ne fai fakaʻapaʻapa.
2SA 1:3 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “ʻOku ke haʻu mei fē?” Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Kuo u hao mei he nofoʻanga tau ʻo ʻIsileli.”
2SA 1:4 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “Ko e hā ha meʻa naʻe fai? ʻOku ou kole ke ke fakahā mai kiate au.” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Kuo hola ʻae kakai mei he tau, pea kuo tō ʻae kakai tokolahi ʻo mate; pea kuo pekia ʻa Saula mo Sonatane ko hono foha foki.”
2SA 1:5 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he tangata talavou naʻe lea mai, “Naʻe fēfē hoʻo ʻilo ʻe koe kuo mate ʻa Saula pea mo Sonatane ko hono foha?”
2SA 1:6 Pea naʻe pehē mai ʻe he tangata talavou naʻe tala ia kiate ia, “ʻIloange naʻaku hoko atu ki he moʻunga ko Kilipoa, pea vakai, naʻe faʻaki ʻa Saula ki hono tao; pea vakai naʻe tuli mālohi kiate ia ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi.
2SA 1:7 Pea ʻi heʻene sio ki mui, naʻa ne mamata kiate au, ʻo ne ui kiate au. Pea naʻaku pehē ʻe au, ‘Ko au eni.’
2SA 1:8 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, ‘Ko hai koe?’ Pea naʻaku pehē kiate ia, ‘Ko e tangata ʻAmaleki au.’
2SA 1:9 Pea naʻa ne toe pehē mai kiate au, ‘ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tuʻu hake kiate au ʻo tāmateʻi au: he ʻoku ou mamahi ʻaupito, koeʻuhi ʻoku kei mālohi ʻeku moʻui ʻiate au.’
2SA 1:10 Ko ia ne u tuʻu ki ai, ʻo tāmateʻi ia, koeʻuhi naʻaku ʻilo pau ʻe ʻikai te ne toe moʻui mei heʻene tō ki lalo ʻaupito: pea naʻaku toʻo ʻae tatā fakatuʻi mei hono ʻulu, mo e vesa mei hono nima, pea kuo u ʻomi ia ki heni ki hoku ʻeiki.
2SA 1:11 Ka naʻe toki puke ʻe Tevita ki hono ngaahi kofu ʻo ne haehae ia; pea naʻe fai pehē foki ʻae kau tangata kotoa pē naʻe ʻiate ia:
2SA 1:12 Pea naʻa nau mamahi mo tangi, mo ʻaukai ʻo aʻu ki he poʻuli, koeʻuhi ko Saula, pea mo Sonatane ko hono foha, pea koeʻuhi ko e kakai ʻa Sihova, pea mo e fale kotoa ʻo ʻIsileli; koeʻuhi ko e tō hifo ʻakinautolu ʻi he heletā.
2SA 1:13 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he tangata talavou naʻe ʻomi ʻae ongoongo, “ʻOku ke mei fē koe?” Pea naʻa ne pehēange, “Ko e foha au ʻoe muli, ko e ʻAmaleki.”
2SA 1:14 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “Ko e hā ia naʻe ʻikai te ke manavahē ai ke ala atu ho nima ke tāmateʻi ʻaia naʻe fakatapui ʻe Sihova?”
2SA 1:15 Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ki ha taha ʻoe kau talavou, ʻo ne pehē, “ʻUnuʻunu atu ʻo taaʻi ia.” Pea naʻa ne taaʻi ia ke ne mate.
2SA 1:16 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “Ke ʻi ho ʻulu pe ʻoʻou ho toto; he kuo fakamoʻoni ʻe ho ngutu kiate koe, ʻo pehē, kuo u tāmateʻi ʻaia naʻe fakatapui ʻe Sihova.”
2SA 1:17 Pea naʻe tēngihia ʻe Tevita ʻa Saula, pea mo hono foha ko Sonatane, ʻi he tangilāulau ko eni:
2SA 1:18 (Naʻa ne fekau foki ke nau akoʻi ʻae fānau ʻa Siuta ke ngāueʻaki ʻae kaufana: vakai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Sesa.)
2SA 1:19 “Kuo tāmateʻi ʻae toulekeleka, ʻo ʻIsileli ʻi hoʻo ngaahi potu māʻolunga: ʻOiauē, kuo hinga ʻae kau tangata mālohi!
2SA 1:20 ‌ʻOua naʻa tala ia ʻi Kati, ʻoua naʻa fakahā ia ʻi he ngaahi hala ʻo ʻAsikeloni; telia naʻa fiefia ai ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kakai Filisitia, pea telia naʻa polepole ai ʻae ngaahi ʻofefine ʻokinautolu ʻoku taʻekamu.
2SA 1:21 ‌ʻAe ngaahi moʻunga ʻo Kilipoa, ke ʻoua naʻa ai ha hahau, pe ha ʻuha ʻe tō hifo kiate koe, pe [ʻiate ]koe ha ngoueʻanga ʻoe feilaulau: koeʻuhi kuo liʻaki kovi ʻi ai ʻae pā ʻoe mālohi, ʻae pā ʻo Saula, ʻo hangē pe naʻe ʻikai ke fakatapui ia ʻaki ʻae lolo.
2SA 1:22 Naʻe ʻikai foki mai ʻae kaufana ʻo Sonatane, mei he toto ʻokinautolu naʻe tāmateʻi, mei he sino ʻoe kau mālohi, pea naʻe ʻikai foki noa mai ʻae heletā ʻa Saula.
2SA 1:23 Naʻe toulekeleka, mo lelei ʻa Saula mo Sonatane ʻi heʻena moʻui, pea naʻe ʻikai māvae ʻakinaua ʻi heʻena mate: naʻa na veʻe vave hake ʻi he fanga ʻikale, naʻa na mālohi lahi hake ʻi he fanga laione.
2SA 1:24 ‌ʻAe ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsileli, mou tēngihia ʻa Saula, ʻaia naʻa ne fakakofuʻi ʻakimoutolu ʻi he kulaʻahoʻaho, mo e meʻa ʻoe manako, ʻaia naʻa ne ʻai ki hoʻomou kofu ʻae teunga ʻoe koula.
2SA 1:25 ‌ʻOiauē, ʻae hinga ki lalo ʻae kau mālohi ʻi he lotolotonga ʻoe tau! ʻE Sonatane naʻe tāmateʻi koe ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻoʻou.
2SA 1:26 Kuo u mamahi koeʻuhi ko koe, ʻe hoku kāinga ko Sonatane: naʻa ke lelei fau kiate au: naʻe fakamanavahē hoʻo ʻofa kiate au, ʻo lahi hake ʻi he ʻofa ʻae kau fefine.
2SA 1:27 ‌ʻOiauē, he kuo tō ki lalo ʻae kau mālohi, kuo fakaʻauha ʻae ngaahi mahafu ʻoe tau!”
2SA 2:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE lelei ʻa ʻeku ʻalu hake ki ha taha ʻoe ngaahi kolo ʻo Siuta?” Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sihova, “ʻAlu hake.” Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Te u ʻalu ki fē?” Pea naʻa ne pehē, “Ki Hepeloni.”
2SA 2:2 Ko ia naʻe ʻalu ʻa Tevita ki ai, ko ia mo hono ongo uaifi foki, ko ʻAhinoami ko e [fefine ]Sesilili, mo ʻApikale naʻe mali mo Napale ko e [tangata ]Kameli.
2SA 2:3 Pea ko e kau tangata naʻe ʻiate ia, naʻe ʻohake kinautolu ʻe Tevita, ko e tangata taki taha mo hono kaunga nofoʻanga: pea naʻa nau nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Hepeloni.
2SA 2:4 Pea naʻe haʻu ʻae kau tangata mei Siuta, pea naʻa nau fakanofo ʻi ai ʻa Tevita, ko e tuʻi ki he faʻahinga ʻo Siuta. Pea naʻa nau tala kia Tevita, ʻo pehē, “Ko e kau tangata ʻo Sepesi-Kiliati, ko kinautolu ia naʻe tanu ʻa Saula.
2SA 2:5 ¶ Pea naʻe kouna ʻe Tevita ʻae kau talafekau ki he kakai ʻo Sepesi-Kiliati, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ke fakamonūʻia ʻakimoutolu meia Sihova, koeʻuhi kuo mou fakahā ʻae ʻofa ni ki homou ʻeiki, ʻio, kia Saula, pea kuo mou fai hono putu.
2SA 2:6 Pea ʻofa ʻeni ke fakahā ʻe Sihova ʻae angalelei mo e moʻoni kiate kimoutolu: pea ko au foki, te u totongi ʻae ngāue lelei ni, koeʻuhi kuo mou fai ʻae meʻa ni.
2SA 2:7 Ko ia, tuku eni ke fakamālohi homou nima, pea mou lototoʻa: he kuo pekia ʻa homou ʻeiki ko Saula, pea kuo fakanofo au foki ʻe he faʻahinga ʻo Siuta ko e tuʻi kiate kinautolu.
2SA 2:8 ¶ Ka naʻe ʻave ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ʻe ʻApina ko e foha ʻo Nea, ko e ʻeiki ʻoe kau tau ʻa Saula, ʻo ne ʻomi ia ki Mehanemi;
2SA 2:9 ‌ʻO ne fakanofo ia ke tuʻi ʻi Kiliati, pea ki he kakai ʻAsilia, mo Sesilili, mo ʻIfalemi pea mo Penisimani, pea ki ʻIsileli kātoa.
2SA 2:10 Naʻe fāngofulu taʻu ʻae motuʻa ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula ʻi heʻene kamata pule ki ʻIsileli, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe ua. Ka naʻe muimui ʻae faʻahinga ʻo Siuta kia Tevita.
2SA 2:11 Pea ko e kuonga naʻe tuʻi ai ʻa Tevita ʻi Hepeloni ki he fale ʻo Siuta, ko e taʻu ia ʻe fitu mo e māhina ʻe ono.
2SA 2:12 ¶ Pea naʻe ʻalu mei Mehanemi ki Kipione ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea, pea mo e kau tamaioʻeiki ʻa Isiposeti ko e foha ʻo Saula.
2SA 2:13 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia, pea mo e kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, pea naʻa nau fakataha ki he anovai ʻo Kipione: pea naʻa nau nofo hifo, ko e taha ki he potu anovai ʻe taha, pea ko e taha ki he potu anovai ʻe taha.
2SA 2:14 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kia Soape, “Tuku ke tuʻu hake ni ʻae kau talavou, ʻo fakavā ʻi hota ʻao.” Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Tuku ke nau tuʻu hake.”
2SA 2:15 Pea naʻe toki tuʻu hake mo ʻalu atu ʻae toko hongofulu ma ua mei Penisimani naʻe lau, ʻaia naʻe kau kia Isiposeti ko e foha ʻo Saula, mo e toko hongofulu ma ua mei he kau tamaioʻeiki ʻa Tevita.
2SA 2:16 Pea naʻa nau fepukeaki taki taha ʻe he tangata ʻae ʻulu ʻo hono hoa, ʻonau taki taha fetuiʻaki ʻae heletā ʻakinautolu ʻi he vakavaka, pea ko ia, naʻa nau tō hifo fakataha ai; pea ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia, “Ko e potu ʻae kau tangata mālohi, ʻaia ʻoku ʻi Kipione.”
2SA 2:17 Pea naʻe fakamanavahē ʻae tau ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe fakavaivai ʻa ʻApina, pea mo e kau tangata ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻo Tevita.
2SA 2:18 ¶ Pea naʻe ʻi ai ʻae tama ʻe toko tolu ʻo Seluia, ko Soape, Mo ʻApisai, mo ʻAsaeli: pea naʻe veʻevave ʻa ʻAsaeli ʻo tatau mo e ʻanitelope hehengi ʻoe vao.
2SA 2:19 Pea naʻe tuli ʻe ʻAsaeli kia ʻApina pea ʻi heʻene ʻalu naʻe ʻikai ke feafeʻaki ia ki he toʻomataʻu pe ki he toʻohema ʻi heʻene tulia ʻa ʻApina.
2SA 2:20 Pea naʻe toki sio ki mui ʻa ʻApina, ʻo ne pehē, “Ko ʻAsaeli koe?” Pea naʻa ne pehē atu, “Ko au.”
2SA 2:21 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kiate ia, “Ke ke foki atu ki he toʻomataʻu pe ki hoʻo toʻohema, pea ke puke ha taha ʻoe kau talavou, pea ke maʻu ʻa hono mahafu.” Ka naʻe ʻikai afe atu ʻa ʻAsaeli mei [heʻene ]tuli kiate ia.
2SA 2:22 Pea naʻe toe pehē ʻe ʻApina kia ʻAsaeli, “Tafoki atu koe mei hoʻo tuli kiate au: koeʻumaʻā ʻa ʻeku tā hifo koe ki he kelekele? Pea ka pehē ʻe fēfē ʻeku hiki ʻa hoku mata kia Soape ko ho tokoua?
2SA 2:23 Ka neongo eni naʻe ʻikai te ne afe atu: ko ia naʻe hokaʻi ia ʻi hono kete ʻe ʻApina ʻaki ʻae mui ʻoe tao, pea naʻe ʻasi atu ʻae tao ʻi hono tuʻa: pea naʻa ne tō hifo ʻi ai, ʻo ne mate ʻi he potu ko ia: pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻilonga ʻakinautolu naʻe hoko mai ki he potu naʻe tō hifo ai ʻa ʻAsaeli ʻo ne mate, naʻa nau tuʻumaʻu ai.
2SA 2:24 Naʻe tuli foki ʻa ʻApina ʻe Soape pea mo ʻApisai: pea naʻe tō ʻae laʻā feʻunga mo ʻena hoko ki he moʻunga ko ʻAma, ʻaia ʻoku hanga ki Kia ʻi he hala ʻoe toafa ʻo Kipione.
2SA 2:25 ¶ Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he fānau ʻo Penisimani ke kau taha kia ʻApina, pea naʻa nau hoko ko e vāhenga tau pe taha, ʻonau tutuʻu ʻi he tumutumu ʻo ha potu māʻolunga.
2SA 2:26 Pea naʻe toki ui ʻe ʻApina kia Soape, ʻo pehē, “ʻE tāmateʻi maʻuaipē ʻe he heletā? ʻIkai ʻoku ke ʻilo ʻe ai ha fakamamahi ʻi hono ikuʻanga?” Pea ka kuo pehē, “Pea ʻe fēfeeʻi ʻa hono fuoloa, kaeʻoua ke ke tala ki he kakai ke foki atu mei he tulia ʻa honau kāinga?”
2SA 2:27 Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Hangē ʻoku moʻui ʻae ʻOtua, ka ne ʻikai te ke lea, pehē, kuo ʻalu ʻae kakai taki taha mei he muimui ki hono kāinga ʻi he ʻanepongipongi.”
2SA 2:28 Ko ia naʻe ifi ai ʻe Soape ha meʻalea, pea naʻe tuʻumaʻu ʻae kakai kotoa pē, pea naʻe ʻikai te nau kei tuli ki ʻIsileli, pea naʻe ʻikai toe fai ha tau.
2SA 2:29 Pea naʻe fononga ʻa ʻApina pea mo ʻene kakai kotoa pē ʻi he pō kātoa ko ia, ʻi he toafa, ʻonau aʻa ʻi Sioatani, pea nau ʻosiki ʻa e [fonua ]kotoa pē ko Pitiloni, pea naʻa nau hoko atu ki Mehanemi.
2SA 2:30 Pea naʻe liliu mai ʻa Soape mei heʻene tuli ʻa ʻApina; pea ʻi heʻene tānaki fakataha ʻae kakai kotoa pē, ko e toko hongofulu ma toko hiva ʻoe kau tangata ʻa Tevita naʻe ʻikai ʻiloa, pea mo ʻAsaeli.
2SA 2:31 Ka kuo ʻosi ʻae teʻia ke mate ʻe he kakai ʻo Tevita ʻae kau tangata mei Penisimani, mo e kau tangata ʻo ʻApina, ʻae toko tolungeau ma toko onongofulu.
2SA 2:32 ¶ Pea naʻa nau toʻo hake ʻa ʻAsaeli, ʻonau tanu ia he fonualoto ʻo ʻene tamai, ʻaia naʻe ʻi Petelihema. Pea naʻe fononga ʻa Soape mo ʻene kakai ʻi he pō kātoa, pea naʻa nau hoko ki Hepeloni ʻo feʻunga mo ʻene mafoa ʻae ata.
2SA 3:1 Naʻe fai fuoloa foki ʻae tau ʻae fale ʻo Saula pea mo e fale ʻo Tevita, ka naʻe fakaʻaʻau pe ke mālohi lahi ʻa Tevita, pea naʻe fakaʻaʻau ke vaivai hifo ʻae fale ʻo Saula.
2SA 3:2 ¶ Pea naʻe fānau ʻae fānau tangata kia Tevita ʻi Hepeloni: ko hono ʻuluaki ko ʻAmanoni, ʻia ʻAhinoami ko e [fefine ]Sesilili;
2SA 3:3 Pea ko hono toko ua ko Kiliapi, ʻia ʻApikale naʻe mali mo Napale ko e tangata Kameli; pea ko hono toko tolu ko ʻApisalomi, ko e tama ʻa Meaka, ko e ʻofefine ʻo Talimai ko e tuʻi ʻo Kesuli:
2SA 3:4 Pea ko hono toko fā, ko ʻAtonisa, ko e tama ʻo Hakiti; pea ko hono toko nima, ko Sifatia ko e tama ʻo ʻApitali;
2SA 3:5 Pea ko hono toko ono, ko Itiliami, ʻia Ekila ko e uaifi ʻo Tevita. Naʻe fanauʻi ʻakinautolu ni kia Tevita ʻi Hepeloni.
2SA 3:6 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he lolotonga ʻae fetauʻaki ʻae fale ʻo Saula pea mo e fale ʻo Tevita, naʻe kau mālohi ʻa ʻApina ki he fale ʻo Saula.
2SA 3:7 Pea naʻe ai ʻae fefine sinifu ʻo Saula, ʻaia naʻe hingoa ko Lisipa, ko e taʻahine ʻo ʻAia: pea naʻe pehē ʻe [Isiposeti ]kia ʻApina, “Ko e hā kuo ke hū atu ai ki he sinifu ʻo ʻeku tamai?”
2SA 3:8 Pea naʻe toki ʻita ʻaupito ʻa ʻApina koeʻuhi ko e lea ʻa Isiposeti, pea ne pehē, “He ko e ʻulu au ʻo ha kulī? Kuo u fai lelei ki Siuta he ʻaho ni ki he fale ʻo Saula ko hoʻo tamai, ki hono ngaahi tokoua, pea ki hono kāinga, pea kuo ʻikai te u tukuange koe ki he nima ʻo Tevita, ka kuo ke lau kiate au he ʻaho ni ha meʻa hala ki he fefine ni?
2SA 3:9 Ke fai ʻe he ʻOtua kia ʻApina, ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te u fai ʻo hangē ko e fuakava ʻa Sihova kia Tevita;
2SA 3:10 Ke hiki ʻae puleʻanga mei he fale ʻo Saula, pea ke fokotuʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita ki ʻIsileli mo Siuta, ʻo fai atu mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa.”
2SA 3:11 Pea naʻe ʻikai te ne toe faʻa lea mai kia ʻApina, he naʻa ne manavahē kiate ia.
2SA 3:12 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe ʻApina ʻae kau talafekau kia Tevita maʻana, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻo hai ʻae fonua? Mo ne pehē, Ke tā kau taha mo au, pea vakai, ʻe ʻiate koe ʻa hoku nima, ke fakatoka ʻa ʻIsileli kotoa pē kiate koe.”
2SA 3:13 ¶ Pea naʻa ne pehē, “ʻOku lelei, te u fai ha fuakava mo koe: ka ko e meʻa ʻe taha kuo pau hoku loto ke ke fai, ʻa eni, ʻE ʻikai te ke sio ki hoku mata, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tomuʻa ʻomi ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula, ʻoka ke ka hau ke sio ki hoku mata.”
2SA 3:14 Pea naʻe ʻave ʻe Tevita ʻae kau talafekau kia Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ʻo ne pehē, “Tuku mai hoku uaifi ko Mikale, ʻaia naʻaku poloʻi kiate au ʻaki ʻae muʻa kili ʻe teau ʻoe kau Filisitia.”
2SA 3:15 Pea naʻe fekau ʻe Isiposeti, ʻo ne ʻomi ia mei hono husepāniti ko Faliteli ko e foha ʻo Leisi.
2SA 3:16 Pea naʻe muimui tangi pe ʻa hono husepāniti ʻiate ia ʻo aʻu ki Pahulimi. Pea naʻe pehē ai ʻe ʻApina kiate ia, “ʻAlu, ʻo foki atu.” Pea naʻa ne foki ange.
2SA 3:17 ¶ Pea naʻe fealēleaʻaki ʻa ʻApina pea mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē, “ʻI he kuonga kuo hili naʻa mou kumi kia Tevita ke ne tuʻi kiate kimoutolu:
2SA 3:18 Pea ko eni fai ia: he kuo folofola ʻa Sihova ʻia Tevita, ʻo pehē, ‘ʻI he nima ʻo hoku tamaioʻeiki ko Tevita te u fakamoʻui ʻa hoku kakai ʻIsileli mei he nima ʻoe kau Filisitia, pea mei he nima ʻo honau ngaahi fili kotoa pē.’”
2SA 3:19 Pea naʻe lea foki ʻa ʻApina ke ongo atu ki Penisimani: pea naʻe ʻalu foki ʻa ʻApina ke lea ʻi he telinga ʻo Tevita ʻi Hepeloni, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe loto lelei ki ʻIsileli, mo ia naʻe lelei ai ʻae fale kotoa pē ʻo Penisimani.
2SA 3:20 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa ʻApina ki Hepeloni kia Tevita, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uofulu. Pea naʻe fai ha kātoanga ʻe Tevita kia ʻApina pea mo e kau tangata naʻe ʻiate ia.
2SA 3:21 Pea naʻe pehē ʻe ʻApina kia Tevita, “Te u tuʻu hake ʻo ʻalu, pea te u tānaki ʻa ʻIsileli kātoa ki hoku ʻeiki ko e tuʻi koeʻuhi ke nau fai ha fuakava mo koe, pea koeʻuhi ke ke puleʻi ʻaia kotoa pē ʻoku holi ho loto ki ai.” Pea naʻe tukuange ʻe Tevita ʻa ʻApina; pea naʻa ne ʻalu ʻi he melino pe.
2SA 3:22 ¶ Pea vakai, naʻe liu mai ʻae kakai ʻo Tevita mo Soape mei he vāhenga tau, pea [naʻa nau ]ʻomi mo kinautolu ʻae fuʻu koloa lahi: ka naʻe ʻikai ʻia Tevita ʻa ʻApina ʻi Hepeloni; he kuo ʻosi ʻa ʻene tukuange ia, pea kuo ʻalu ia ʻi he melino.
2SA 3:23 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Soape mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau fakahā kia Soape, ʻo pehē, naʻe haʻu ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea ki he tuʻi, pea kuo ne tuku ia ke ʻalu, pea kuo ʻalu melino pe ia.
2SA 3:24 Ko ia naʻe toki haʻu ai ʻa Soape ki he tuʻi ʻo ne pehē, “Ko e hā eni kuo ke fai? Vakai kuo haʻu ʻa ʻApina kiate koe; ko e hā kuo ke tuku ai ia ke ne ʻalu, pea kuo ne mole atu ʻaupito?
2SA 3:25 ‌ʻOku ke ʻilo ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea naʻa ne haʻu ke kākaaʻi koe, pea ke ne matakiʻi ʻa hoʻo feʻaluʻaki, pea ke ʻilo ʻaia kotoa pē ʻoku ke fai.”
2SA 3:26 Pea hili ʻa ʻene haʻu ʻa Soape meia Tevita, naʻa ne kouna atu ʻae kau talafekau kia ʻApina, pea naʻa nau ʻomi ia mei he vaikeli ko Sila: ka naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe Tevita.
2SA 3:27 Pea ʻi heʻene liliu mai ʻa ʻApina ki Hepeloni, naʻe ʻave ia ʻe Soape ki he kau hala ʻi he matapā ke lea fakafufū kiate ia, pea naʻa ne hokaʻi ia ʻi ai ʻi hono kete ke ne mate, koeʻuhi ko e toto ʻo hono tokoua ko ʻAsaeli.
2SA 3:28 ¶ Pea ʻi heʻene toki fanongo ki ai ʻa Tevita, naʻa ne pehē, “ʻOku ou ʻataʻatā au mo hoku puleʻanga ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo taʻengata, ʻi he toto ʻo ʻApina ko e foha ʻo Nea:
2SA 3:29 Tuku ke tō ia ki he ʻulu ʻo Soape, pea ki he fale kotoa ʻo ʻene tamai; pea ʻoua naʻa hala ʻae fale ʻo Soape ʻi ha kuonga, ʻi ha taha ʻoku mahaki kovi pe ha kilia, pe ha taha ʻoku faʻaki ki ha tokotoko, pe ha taha ʻoku tō ki he heletā, pe ha taha ʻoku masiva meʻakai.”
2SA 3:30 Ko ia naʻe tāmateʻi ʻa ʻApina ʻe Soape mo ʻApisai ko hono tokoua, koeʻuhi ko ʻene tāmateʻi ʻa hona tokoua ko ʻAsaeli ʻi he tau ʻi Kipea.
2SA 3:31 ¶ Pea naʻe pehē ʻa Tevita kia Soape, pea ki he kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, Haehae ʻa homou ngaahi kofu, pea nonoʻo ʻakimoutolu ʻaki ʻae tauangaʻa, pea tēngihia ʻa ʻApina. Pea naʻe muimui ʻe Tevita ko e tuʻi ki he fata [ʻoe pekia].
2SA 3:32 Pea naʻa nau tanu ʻa ʻApina ʻi Hepeloni: pea naʻe hiki hake ʻe he tuʻi hono leʻo ʻo ne tangi ʻi he faʻitoka ʻo ʻApina; pea naʻe tangi ʻae kakai kotoa pē.
2SA 3:33 Pea naʻe tēngihia ʻe he tuʻi ʻa ʻApina, ʻo ne pehē, “Ko e hā kuo mate ai ʻa ʻApina, ʻo hangē ko ha tangata kovi?
2SA 3:34 Naʻe ʻikai haʻi ho nima, pea naʻe ʻikai fakamaʻu ho vaʻe ʻi he meʻa haʻi: ʻo hangē ko e tō ha tangata ʻi he ʻao ʻoe kakai angakovi, naʻe pehē ʻa hoʻo hinga.” Pea naʻe toe tēngihia ia ʻe he kakai kotoa pē.
2SA 3:35 Pea ʻi he haʻu ʻae kakai kotoa pē kia Tevita ke kole ia ke ne kai ha meʻa ʻi heʻene kei ʻaho, naʻe fuakava ʻe Tevita, ʻo pehē, “Ke pehē hono fai kiate au ʻe he ʻOtua, ʻo lahi hake, ʻo kapau te u kamata ha konga [mā], pe ha meʻa kehe, kaeʻoua ke tō hifo ʻae laʻā.”
2SA 3:36 Pea naʻe tokanga ʻae kakai kotoa pē, pea naʻa nau leleiʻia ai: ʻo hangē foki ko e fiemālie ʻae kakai kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe he tuʻi.
2SA 3:37 He naʻe ʻilo ʻi he ʻaho ko ia ʻe he kakai kotoa pē mo ʻIsileli kotoa pē, naʻe ʻikai ko e loto ʻoe tuʻi ke tāmateʻi ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea.
2SA 3:38 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki heʻene kau tamaioʻeiki, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e ʻeiki mo e tangata ongoongo kuo tō hifo he ʻaho ni ʻi ʻIsileli?
2SA 3:39 Pea kuo u vaivai he ʻaho ni, neongo kuo pani au ko e tuʻi: pea ʻoku faingataʻa fau kiate au ʻae kau tangata na ko e ngaahi tama ʻo Seluia: ʻe totongi ʻe Sihova ki he fai kovi ʻo fakatatau mo ʻene ngāue kovi.”
2SA 4:1 Pea ʻi he fanongo ʻe he foha ʻo Saula kuo mate ʻa ʻApina ʻi Hepeloni, naʻe vaivai ai hono nima, pea naʻe puputuʻu ai ʻae kakai ʻIsileli kotoa pē.
2SA 4:2 Pea naʻe ʻi he foha ʻo Saula ʻae ongo tangata naʻe pule ki he matanga tau; ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Paʻana, pea ko e hingoa ʻoe taha ko Lekapi, ko e ongo foha ʻo Limoni ʻi he kakai Piheloti, ʻi he fānau ʻa Penisimani: (he naʻe lau fakataha ʻa Piheloti mo Penisimani:
2SA 4:3 Pea naʻe hola ʻae kakai Piheloti ki Kiteimi, pea naʻa nau ʻāunofo ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni.)
2SA 4:4 Pea naʻe ʻia Sonatane, ko e foha ʻo Saula, ʻae foha naʻe ketu. Naʻe nima taʻu ia ʻi he hā mai ʻae ongoongo ʻia Saula mo Sonatane mei Sesilili, pea naʻe toʻo hake ia ʻe he fefine naʻe tauhi kiate ia, ʻo ne hola: pea pehē, lolotonga ʻa ʻene fai fakatoʻotoʻo ke hola, naʻa ne hinga ʻo ne ketu ai. Pea ko hono hingoa ko Mifiposeti.
2SA 4:5 Pea naʻe ʻalu ʻae ongo foha ʻo Limoni ko e tangata Piheloti, ko Lekapi mo Paʻana, ʻo na omi ki he fale ʻo Isiposeti ʻo feʻunga mo e pupuha ʻoe ʻaho, pea naʻe tokoto ia ʻi ha mohenga ʻi he hoʻatā.
2SA 4:6 Pea naʻa na hū atu ki loto fale, ʻo hangē te na fai ke fetuku ha uite pea naʻa na hokaʻi ia ʻi hono fatafata pea naʻe hola ʻo hao ʻa Lekapi mo Paʻana ko hono tokoua.
2SA 4:7 He koeʻuhi ʻi heʻena hū atu ki fale, naʻa ne tokoto ki hono mohenga ʻi hono loki, pea naʻa na tali ia, ʻo tāmateʻi, ʻo na tutuʻu hono ʻulu, ʻo na ʻave hono ʻulu, pea naʻa na hola ʻi he toafa ʻi he pō kotoa ko ia.
2SA 4:8 Pea naʻa na ʻomi ʻae ʻulu ʻo Isiposeti kia Tevita ʻi Hepeloni, ʻo na pehē ki he tuʻi, “Vakai, ko e ʻulu eni ʻo Isiposeti ko e foha ʻo Saula, ko ho fili, ʻaia naʻe kumi ki hoʻo moʻui; pea kuo fai ʻe Sihova ʻae totongi ki heʻeku ʻeiki ko e tuʻi he ʻaho ni, ʻia Saula, pea mo hono hako.”
2SA 4:9 ¶ Pea naʻe tali ʻe Tevita kia Lekapi mo Paʻana ko hono tokoua, ko e ongo foha ʻo Limoni ko e tangata Piheloti, ʻo ne pehē ki ai, “ʻO hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, ʻaia kuo ne huhuʻi hoku laumālie mei he kovi kotoa pē,
2SA 4:10 ‌ʻI hono fakahā mai ʻe he tokotaha kiate au, ʻo pehē, ‘Vakai, kuo pekia ʻa Saula,’ ko ʻene pehē ko e ongoongolelei kuo ne ʻomi, naʻaku puke ia, pea u tāmateʻi ia ʻi Sikilaki, ka naʻa ne mahalo te u ʻatu ha totongi lelei koeʻuhi ko ʻene ongoongo:
2SA 4:11 Kae huanoa eni, ʻi he tāmateʻi ʻe he kau tangata kovi ha tokotaha taʻehalaia ʻi hono fale ʻoʻona, pea ʻi hono mohenga! ʻIkai eni te u ʻeke ʻa hono toto mei homo nima, pea ʻave ʻakimoua mei he funga kelekele.”
2SA 4:12 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ki heʻene kau talavou, pea naʻa nau tāmateʻi ʻakinaua, pea naʻe tutuʻu hona nima, pea mo hona vaʻe pea naʻe tautau ai ʻi he funga anovai ʻi Hepeloni. Ka naʻa nau ʻave ʻae ʻulu ʻo Isiposeti, ʻo tanu ia ʻi he faʻitoka ʻo ʻApina ʻi Hepeloni.
2SA 5:1 Pea naʻe toki haʻu ai ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli kia Tevita ʻi Hepeloni, ʻonau lea, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku mau ʻo ho hui, pea mo ho kakano.”
2SA 5:2 Pea ʻi he kuonga kuo hili foki, ʻaia naʻe tuʻi ai ʻa Saula kiate kimautolu, ko koe ia naʻa ke tataki atu mo toe ʻomi ʻa ʻIsileli; pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate koe, Te ke fafanga ʻa hoku kakai ko ʻIsileli, pea te ke pule koe ki ʻIsileli.
2SA 5:3 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ʻi Hepeloni; pea naʻe fai ʻe Tevita ʻae fuakava mo kinautolu ʻi Hepeloni ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻa nau pani ʻa Tevita ʻaki ʻae lolo ke ne tuʻi ʻi ʻIsileli.
2SA 5:4 ¶ Naʻe tolungofulu taʻu ʻa Tevita ʻi heʻene kamata pule, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
2SA 5:5 Naʻa ne pule ʻi Hepeloni ki Siuta ʻi he taʻu ʻe fitu mo e māhina ʻe ono: pea naʻa ne pule ki ʻIsileli kotoa pea mo Siuta, ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma tolu.
2SA 5:6 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi mo ʻene kau tangata ki Selūsalema ki he kakai Sepusi, ko e kakai ʻoe fonua: ʻakinautolu naʻe lea ʻo pehē kia Tevita, “Kapau ʻe ʻikai te ke ʻave ʻae kui mo e ketu, ʻe ʻikai siʻi te ke hū mai ki heni: he naʻa nau pehē, ʻE ʻikai faʻa haʻu ʻa Tevita ki heni.”
2SA 5:7 Ka neongo ia, naʻe lavaʻi ʻe Tevita ʻae kolo mālohi ko Saione; pea ko ia “ko e Kolo ʻo Tevita.”
2SA 5:8 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ʻi he ʻaho ko ia, “ʻIlonga ia ʻe hoko hake ki he puke ʻoe kolo, ʻo ne tali ʻae kau Sepusi, pea mo e ketu mo e kui ʻaia ʻoku fehiʻa ki ai ʻae laumālie ʻo Tevita, [ʻe hoko ia ko e tuʻukimuʻa mo e ʻeiki pule],” ko e meʻa ʻi heʻenau pehē, “ʻE ʻikai hoko ki fale ʻae kui mo e ketu.”
2SA 5:9 Pea naʻe pehē ʻae nofo ʻa Tevita ʻi he kolotau, pea naʻa ne ui ia ko e Kolo ʻo Tevita. Pea naʻe langa takatakai [ʻae kolo ]ʻe Tevita mei Milo ʻo fai mai ki loto.
2SA 5:10 Pea naʻe ʻaluʻalu ai pe ʻa Tevita, ʻo ne fakaʻaʻau ʻo lahi, pea naʻe kau mo ia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau.
2SA 5:11 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae kau talafekau kia Tevita, mo e ngaahi ʻakau ko e sita, mo e kau tufunga ʻakau, mo e kau tufunga maka pea naʻa nau langa ha fale kia Tevita.
2SA 5:12 Pea naʻe ʻilo ʻe Tevita kuo fakapapau ia ʻe Sihova ko e tuʻi ki ʻIsileli, pea kuo ne fakamāʻolunga ʻa hono puleʻanga koeʻuhi ko hono kakai ko ʻIsileli.
2SA 5:13 ¶ Pea naʻe ʻomi ʻo fakatokolahi kiate ia ʻe Tevita ʻae sinifu mo e ngaahi uaifi mei Selūsalema, ʻi he hili ʻa ʻene haʻu mei Hepeloni: pea naʻe toe fānau kia Tevita ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
2SA 5:14 Pea ko e hingoa eni ʻokinautolu naʻe fānau kiate ia ʻi Selūsalema; ko Samua, mo Sopapi mo Natani, pea mo Solomone.
2SA 5:15 Ko Ipia foki, mo ʻIlisua, mo Nefeki, mo Safia,
2SA 5:16 Mo ʻIlisama, mo Iliata, pea mo Ilifileti.
2SA 5:17 ¶ Kae ʻi he fanongo ʻe he kakai Filisitia kuo fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi ʻi ʻIsileli, naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia kotoa pē ke kumi kia Tevita; pea naʻe ongoʻi ia ʻe Tevita, ʻo ne ʻalu hifo ki he kolo mālohi.
2SA 5:18 Naʻe haʻu foki ʻae kakai Filisitia ʻonau fakamafola ʻakinautolu ʻi he teleʻa ʻo Lefeimi.
2SA 5:19 Pea naʻe fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, pehē, “Te u ʻalu hake ki he kakai Filisitia? Te ke tuku mai ʻakinautolu ki hoku nima?” Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Tevita, “ʻAlu hake: he ko e moʻoni te u tuku ʻae kakai Filisitia ki ho nima.”
2SA 5:20 Pea naʻe haʻu ʻa Tevita ki Peali-Pilasimi pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻi ai ʻe Tevita, mo ne pehē, “Kuo meʻa atu ʻa Sihova ki hoku ngaahi fili ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e hā atu ha ngaahi vai.” Ko ia naʻe ui ai ʻae hingoa ʻoe potu ko ia ko Peali-Pilasimi.
2SA 5:21 Pea naʻa nau tuku honau ngaahi tamapua ʻi ai, pea naʻe tutu ia ʻe Tevita pea mo hono kau tangata.
2SA 5:22 ¶ Pea naʻe toe haʻu foki ʻae kakai Filisitia, ʻonau fakamafola kinautolu ʻi he teleʻa ʻo Lefeimi.
2SA 5:23 Pea ʻi heʻene fehuʻi ʻe Tevita kia Sihova, naʻa ne fakahā mai, “ʻE ʻikai te ke ʻalu hake; kae ʻalu fakatakamilo ki mui ʻiate kinautolu, pea ke hoko mai kiate kinautolu ʻo feʻunga mo e ngaahi ʻakau ko e molipeli.
2SA 5:24 Pea tuku ke pehē, ʻoka ke ka fanongo ki he mumuhu ʻi he ʻuluʻi ʻakau molipeli, te ke toki ngaue koe: koeʻuhi ʻe toki muʻomuʻa atu ʻa Sihova ʻiate koe, ke teʻia ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia.”
2SA 5:25 Pea naʻe fai ia ʻe Tevita ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia; pea naʻe taaʻi ʻae kakai Filisitia mei Kepa ʻo aʻu atu ʻaupito ki Kesa.
2SA 6:1 Pea naʻe toe tānaki fakataha ʻe Tevita ʻae kau ongoongoa ʻi ʻIsileli, ko e toko tolu mano.
2SA 6:2 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tevita, pea ne ʻalu ia mo e kakai naʻe ʻiate ia mei Peali ʻi Siuta, ke ʻomi mei ai ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku fakahingoa ki he huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ʻaia ʻoku nofo ʻi he vahaʻa ʻoe selupimi.
2SA 6:3 Pea naʻa nau fakaheka ʻae puha ʻoe ʻOtua ki he saliote foʻou, ʻonau ʻomi ia ki he fale ʻo ʻApinatapi ʻaia naʻe ʻi Kipea: pea naʻe fakahinohinoʻi ʻae saliote foʻou ʻe Usa mo ʻAhio ko e ongo foha ʻo ʻApinatapi.
2SA 6:4 Pea naʻa nau ʻomi ia kituʻa mei he fale ʻo ʻApinatapi ʻaia naʻe ʻi Kipea: ʻonau ō mo e puha ʻoe ʻOtua; pea naʻe muʻomuʻa ʻa ʻAhio ʻi he puha.
2SA 6:5 Pea naʻe tā ʻe Tevita mo e fale kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻae ngaahi meʻa faiva kehekehe naʻe [ngaohi ]mei he ʻakau ko e paini, ʻio, ʻae ngaahi haʻape mo e ʻūtete, mo e lali iiki, mo e meʻa ifi, mo e simipale.
2SA 6:6 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko mai ki he potu hahaʻanga uite ʻo Nakoni, naʻe ala atu ʻe Usa ki he puha ʻoe ʻOtua, mo ne puke ki ai, koeʻuhi naʻe fakangalulu ia ʻe he fanga pulu.
2SA 6:7 Pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova kia Usa; pea naʻe taaʻi ia ʻi ai ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko ʻene fai hala; pea naʻa ne mate ʻi he potu ko ia ʻo ofi ki he puha ʻoe ʻOtua.
2SA 6:8 Pea naʻe ʻita ʻa Tevita koeʻuhi ko e teʻia ʻa Usa ʻe Sihova: pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Pelesi-Usa, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2SA 6:9 Pea naʻe manavahē ʻa Tevita kia Sihova ʻi he ʻaho ko ia, mo ne pehē, “ʻE ʻomi fakafēfē ʻae puha tapu ʻo Sihova kiate au?”
2SA 6:10 Ko ia naʻe ʻikai loto ʻa Tevita ke ʻomi kiate ia ʻae puha ʻo Sihova ki he Kolo ʻo Tevita: ka naʻe ʻave ʻo afe ʻaki ia ʻe Tevita ki he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi ko e tangata Kati.
2SA 6:11 Pea naʻe nofo ʻae puha ʻo Sihova ʻi he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi ko e tangata Kati ʻi he māhina ʻe tolu: pea naʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻa ʻOpeti-ʻItomi, pea mo hono kaungā fale kotoa pē.
2SA 6:12 ¶ Pea naʻe fakahā kia Tevita, ʻo pehē, Kuo fakamonūʻia ʻae fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi, mo ia kotoa pē ʻoku ʻaʻana, koeʻuhi ko e puha tapu ʻoe ʻOtua. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Tevita ʻo ne ʻomi ʻae puha ʻoe ʻOtua mei he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi ki he Kolo ʻo Tevita, mo e fiefia.
2SA 6:13 Pea naʻe pehē, ʻi he Lakaatu ʻakinautolu naʻe fua ʻae puha ʻo Sihova ʻi he lakaʻanga ʻe ono, naʻa ne feilaulau ʻaki ʻae fanga pulu mo e fanga manu sino.
2SA 6:14 Pea naʻe meʻe ʻa Tevita ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻaki ʻa ʻene mālohi kātoa; pea naʻe kofuʻaki ʻa Tevita ʻae ʻefoti ʻoe tupenu lelei.
2SA 6:15 Ko ia naʻe ʻomi ʻae puha ʻo Sihova ʻe Tevita mo e fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi he kalanga, mo e ifi ʻaki ʻae meʻalea.
2SA 6:16 Pea ʻi heʻene hoko atu ʻae puha ʻo Sihova ki he Kolo ʻo Tevita, naʻe sio ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula mei he kātupa, pea ne mamata kia Tevita naʻe hopo mo meʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻa ne manuki ia ʻi hono loto.
2SA 6:17 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ki loto ʻae puha ʻo Sihova, ʻo tuku ia ki hono potu, ʻi he lotolotonga ʻoe fale fehikitaki, ʻaia naʻe ngaohi ki ai ʻe Tevita: pea naʻe ʻatu ʻe Tevita ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2SA 6:18 Pea ʻi heʻene hili leva ʻae ʻatu ʻe Tevita ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau fakamelino, naʻa ne tāpuaki ʻae kakai ʻi he huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi tokolahi.
2SA 6:19 Pea naʻa ne tufaki atu ki he kakai kotoa pē, ki he fuʻu tokolahi kotoa pē ʻo ʻIsileli, ki he kau fefine pea mo e kakai tangata, ko e taki taha ha foʻi mā, mo ha konga lahi ʻoe kanomate, mo ha hina uaine. Pea naʻe ʻalu ʻae kakai kotoa pē ʻo taki taha ki hono fale ʻoʻona.
2SA 6:20 ¶ Hili ia naʻe foki mai ʻa Tevita ke tāpuakiʻi ʻa hono kaungā nofoʻanga. Pea naʻe haʻu kituʻa ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula, ke ne fetaulaki mo Tevita, mo ne pehē ʻe ia, “Hono ʻikai ngalingali ʻeiki ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli he ʻaho ni, ʻaia naʻa ne fakatelefuaʻi ia he ʻaho ni ʻi he ʻao ʻoe kau fefine ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo hangē ko e fakatelefua ʻoku fai ʻe ha tokotaha ʻoku fakalaukau mo e taʻeangamā!”
2SA 6:21 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Mikale, “[Naʻe fai ia ʻi ]he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻa ne fili au ʻi he ʻao ʻo hoʻo tamai mo e ʻao ʻo hono fale kotoa pē, ke ne fakanofo au ko e pule ki he kakai ʻo Sihova, ki ʻIsileli: ko ia te u fakafiefia ai ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2SA 6:22 Pea te u fai ke u mata kovi lahi hake ʻi he meʻa ni, pea te u matamata kovi ʻi hoku ʻao ʻoʻoku: pea ko e kau kaunanga kuo ke lea ki ai, ʻe fakahikihiki au ʻekinautolu.”
2SA 6:23 Ko ia naʻe ʻikai fānau ai ha tamasiʻi ʻe Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene pekia.
2SA 7:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene nofo ʻae tuʻi ʻi hono fale, pea kuo tuku kiate ia ʻe Sihova ʻae mālōlō mei hono ngaahi fili kotoa pē naʻe nofo takatakai;
2SA 7:2 Naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Natani ko e palōfita, “Vakai eni, ʻoku ou nofo au ʻi ha fale sita, ka ʻoku nofo ʻae puha tapu ʻoe ʻOtua ʻi he loto puipui [pe].”
2SA 7:3 Pea naʻe pehē ʻe Natani ki he tuʻi, “ʻAlu, ʻo fai ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho loto he ʻoku ʻiate koe ʻa Sihova.”
2SA 7:4 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he pō pe ko ia, naʻe ongo mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Natani, ʻo pehē.
2SA 7:5 “ʻAlu ʻo tala ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, He te ke langa ʻe koe kiate au ha fale ke u nofo ai?
2SA 7:6 Kae ʻosi kuo ʻikai te u nofo ʻi ha fale talu mei he kuonga naʻaku ʻomi ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ka kuo u ʻeveʻeva ʻi ha fale tupenu mo ha fale fehikitaki.
2SA 7:7 ‌ʻI he potu kotoa pē kuo u ʻalu ai mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, kuo u lea ʻaki koā ha momoʻi lea ki ha tokotaha ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻaku fekau ke fafangaʻi ʻa hoku kakai ko ʻIsileli, ke pehē, Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou langa hoku fale sita?’
2SA 7:8 Pea ko ia foki te ke pehē ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ‘Naʻaku hiki mai koe mei he lotoʻā sipi, mei hoʻo muimui ʻi he fanga sipi, ke ke pule ki hoku kakai ko ʻIsileli;
2SA 7:9 Pea naʻaku ʻiate koe ʻi he potu kotoa pē naʻa ke ʻalu ki ai, pea kuo u fakaʻauha atu ʻa ho ngaahi fili kotoa pē mei ho ʻao, pea kuo u ngaohi ke ongoongoa lahi ho hingoa, ʻo tatau mo e hingoa ʻoe kau ongoongoa ʻoku ʻi māmani.
2SA 7:10 Pea te u tuʻutuʻuni foki ha potu maʻa hoku kakai ʻIsileli, pea te u fokotuʻu ʻakinautolu, ke nau nofo ʻi ha potu ʻoku ʻonautolu pe, pea ʻikai toe hiki; pea ʻe ʻikai toe fakamamahi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻoe angakovi, ʻo hangē ko ia ʻi muʻa,
2SA 7:11 Pea hangē ko ia kuo fai talu mei heʻeku fekau ke pule ʻa hoku kakai ʻIsileli ʻe he kau fakamaau; pea kuo u tuku kiate koe ʻae mālōlō mei ho ngaahi fili kotoa pē. Pea ʻoku fakahā mai foki ʻe Sihova te ne fakatupu ho fale ʻoʻou.
2SA 7:12 Pea ʻoka kakato hoʻo ngaahi ʻaho, pea te ke mohe koe fakataha mo hoʻo ngaahi tamai, te u fokotuʻu hake ho hako ki mui ʻiate koe, ʻakinautolu ʻe haʻu mei ho fatu ʻoʻou, pea te u ʻai ke tuʻu mālohi ʻa hono puleʻanga.
2SA 7:13 Te ne langa ʻe ia ha fale maʻa hoku hingoa, pea te u fokotuʻu ʻae nofoʻanga fakatuʻi ʻo hono puleʻanga ke taʻengata.
2SA 7:14 Teu ʻiate ia ko e tamai, pea ko hoku foha ia. Kapau te ne fai ha kovi, te u tautea ʻaki ia ʻae meʻa tā ʻae tangata, pea mo e ngaahi tā ʻae fānau ʻae tangata:
2SA 7:15 Ka ʻe ʻikai mahuʻi ʻa ʻeku ʻaloʻofa meiate ia, ʻo hangē ko ʻeku ʻave ia ʻia Saula, ʻaia naʻaku ʻave ʻeau mei ho ʻao.
2SA 7:16 Pea ko ho fale, pea mo ho puleʻanga ʻe fokotuʻu ia ʻi ho ʻao ʻo taʻengata; ʻe ʻai ke maʻu ʻo taʻengata ʻa ho nofoʻanga fakatuʻi.
2SA 7:17 Naʻe lea ʻa Natani kia Tevita ʻo fakatatau mo e ngaahi lea ni, pea tatau mo e meʻa hā mai ni.’”
2SA 7:18 ¶ Pea naʻe toki hū atu ʻa Tevita, pea ne nofo ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa ne pehē, “Ko hai au, ʻE Sihova ko e ʻOtua? Pea ko e hā ʻa hoku fale, kuo ke ʻomi ai au ʻo aʻu mai ki he kuonga ni?
2SA 7:19 Pea ko e meʻa siʻi foki ia ʻi ho ʻao, ʻE Sihova ko e ʻOtua; he kuo ke folofola foki ki he fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ki he kuonga fuoloa ʻe haʻu. Pea he ko e anga eni ʻoe tangata ʻe Sihova ko e ʻOtua?
2SA 7:20 Pea ko e hā ha toe lea ʻe faʻa fai ʻe Tevita kiate koe? He ʻoku ke ʻilo ʻe koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻa hoʻo tamaioʻeiki.
2SA 7:21 Kuo ke fai ʻae ngaahi meʻa lahi ni, koeʻuhi ko hoʻo folofola, pea ʻo hangē ko ho finangalo ʻoʻou, koeʻuhi ke fakaʻilo ia ki hoʻo tamaioʻeiki.
2SA 7:22 Ko ia ʻoku ke lahi koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua: he ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku hangē ko koe, pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo koe, ʻo tatau mo ia kotoa pē kuo fanongo ki ai ʻa homau telinga.
2SA 7:23 Pea ko fē ia ha puleʻanga pe taha ʻi māmani kuo tatau mo hoʻo kakai, ke hangē ko ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu atu ʻae ʻOtua ke ne huhuʻi ia ko e kakai maʻana, pea ke fakaongoongolelei foki ia, pea ke fai maʻamoutolu ʻae ngaahi meʻa lahi mo fakamanavahē, koeʻuhi ko ho fonua, pea ʻi he ʻao ʻo hoʻo kakai, ʻaia naʻa ke huhuʻi kiate koe mei ʻIsipite, mo e ngaahi puleʻanga pea mo honau ngaahi ʻotua?
2SA 7:24 He kuo ke fakapapau kiate koe ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, ko e kakai kiate koe ke taʻengata: pea ko koe ʻe Sihova kuo ke hoko ko honau ʻOtua.
2SA 7:25 Pea ko eni, ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko e lea kuo ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki, pea koeʻuhi ko hono fale, fokotuʻu ia ke taʻengata, pea ke fai ʻo hangē ko ia kuo ke folofola ki ai.
2SA 7:26 Pea tuku ke fakahikihikiʻi ʻa ho huafa ʻo taʻengata, ʻo pehē, Ko Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ko e ʻOtua ia ki ʻIsileli: pea tuku ke fokotuʻumaʻu ʻi ho ʻao ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita.
2SA 7:27 He ko koe, ʻE Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kuo ke fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki, ʻo pehē, Te u langa hake ha fale moʻou: ko ia kuo ngaue ai ʻae loto ʻo hoʻo tamaioʻeiki ke fai ʻae lotu ni kiate koe.
2SA 7:28 Pea ko eni, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ko koe ʻae ʻOtua ko ia, pea ʻoku moʻoni ʻa hoʻo ngaahi folofola, pea kuo ke talaʻofa ʻaki ʻae lelei ni ki hoʻo tamaioʻeiki:
2SA 7:29 Ko ia tuku ke lelei ia kiate koe ke tāpuaki ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki, koeʻuhi ke tuʻumaʻu ia ʻi ho ʻao ʻo taʻengata: he ko koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua, kuo ke folofola ki ai: pea ʻi hoʻo tāpuaki tuku ke tāpuakiʻi ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”
2SA 8:1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe teʻia ʻe Tevita ʻae kakai Filisitia, ʻo ne ikuna ʻakinautolu: pea naʻe maʻu ʻe Tevita ʻa Metekiama mei he nima ʻoe kakai Filisitia.
2SA 8:2 Pea naʻa ne taaʻi ʻa Moape, mo ne fuofua kinautolu ʻaki ʻae afo, mo ne lī hifo kinautolu ki he kelekele; ʻio, ko e fuaʻanga ʻe ua ke fai ai ʻae tāmate, pea ko e fuaʻanga kātoa ʻe taha ke fakamoʻui. Pea naʻe hoko ʻae kakai Moape, ko e kau hopoate kia Tevita, mo e tukuhau.
2SA 8:3 ¶ Naʻe taaʻi foki ʻe Tevita ʻa Hetatesa ko e foha ʻo Lehopi, ko e tuʻi ʻo Sopa, ʻi heʻene ʻalu atu ke toe maʻu mai hono ngataʻanga [fonua ]ki he vaitafe ko ʻIufaletesi.
2SA 8:4 Pea naʻe maʻu meiate ia ʻe Tevita ʻa e [saliote ]ʻe taha afe, mo e kau heka hoosi ʻe toko fitungeau, mo e kakai hāʻele ʻe toko ua mano: pea naʻe tuʻusi ʻe Tevita ʻae uoua ʻoe vaʻe ʻoe [fanga hoosi ʻoe ]saliote kotoa pē, ka naʻe tuku ʻe ia ʻae hoosi ki he saliote ʻe teau.
2SA 8:5 Pea ʻi heʻene haʻu ʻae kakai Silia mei Tamasikusi ke tokoni kia Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa, naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻi he kakai Silia ʻae toko ua mano mo e toko ua afe.
2SA 8:6 Pea naʻe toki tuku ʻe Tevita ʻae kautau ke leʻo ʻi Silia ʻo Tamasikusi: pea naʻe hoko ʻae kakai Silia ko e kau hopoate kia Tevita, pea [naʻa nau ]ʻomi ʻae ngaahi koloa [kiate ia]. Pea naʻe fakahaofi ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai.
2SA 8:7 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita ʻae ngaahi pā fakakoula, ʻaia naʻe ʻai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Hetatesa, ʻo ne ʻomi ia ki Selūsalema.
2SA 8:8 Pea naʻe lahi ʻaupito ʻae palasa naʻe ʻomi ʻe Tevita ko e tuʻi mei Peta pea mei Petotai ko e ongo kolo ʻo Hetatesa.
2SA 8:9 ¶ Pea ʻi heʻene fanongo ʻe Toi ko e tuʻi ʻo Hemati ki he teʻia ʻe Tevita ʻae kautau kotoa pē ʻo Hetatesa,
2SA 8:10 Naʻe toki ʻave ai ʻe Toi ʻa Solami ko hono foha kia Tevita ko e tuʻi, ke feʻiloaki mo ia, pea ke fakamālō kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tauʻi ʻa Hetatesa, mo ne teʻia ia: he naʻe faʻa tau ʻa Hetatesa mo Toi. Pea naʻe ʻave mo [Solami ]ʻae ngaahi ipu siliva, mo e ngaahi ipu koula, mo e ngaahi ipu palasa:
2SA 8:11 ‌ʻaia foki naʻe fakatapui ʻe Tevita kia Sihova, fakataha mo e siliva mo e koula ʻaia naʻa ne fakatapui mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻa ne ikuna;
2SA 8:12 Mei Silia, pea mei Moape, pea mo e fānau ʻa ʻAmoni, pea mo e kakai Filisitia, pea mo ʻAmaleki, pea mei he koloa ʻa Hetatesa, ko e foha ʻo Lehopi, ko e tuʻi ʻo Sapa.
2SA 8:13 Pea naʻe ongoongoa ʻae hingoa ʻo Tevita ʻi heʻene liliu mai mei heʻene taaʻi ʻae kakai Silia ʻi he teleʻa ʻoe māsima, ko e tokotaha mano mo e toko valu afe.
2SA 8:14 ¶ Pea naʻa ne tuku ʻae kautau ke leʻo ki ʻItomi; ʻi he potu kotoa pē ʻo ʻItomi naʻa ne tuku ʻae kautau ke leʻohi pea naʻe toka mai ʻae kakai kotoa pē ʻo ʻItomi kia Tevita. Pea naʻe fakahaofi ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai.
2SA 8:15 Pea naʻe pule ʻa Tevita ki ʻIsileli kotoa; pea naʻe fai ʻe Tevita ʻae fakamaau mo fai totonu ki heʻene kakai kotoa pē.
2SA 8:16 Pea naʻe pule ʻae kautau ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia; pea ko e tangata naʻe tohi ʻae meʻa fakapuleʻanga. Ko Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute;
2SA 8:17 Pea naʻe taulaʻeiki ʻa Satoki ko e foha ʻo ʻAhitupe, pea mo ʻAhimeleki ko e foha ʻo ʻApiata; pea ko e tangata tohi ʻa Selaia;
2SA 8:18 Pea naʻe pule ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata ki he kakai Keliti pea mo e kakai Peleti fakatouʻosi; pea naʻe tuʻukimuʻa ʻi he pule ʻae ngaahi foha ʻo Tevita.
2SA 9:1 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻOku kei toe ni ha tokotaha ʻi he fale ʻo Saula, koeʻuhi ke u fakahā ha ʻofa ki ai koeʻuhi ko Sonatane?”
2SA 9:2 Pea naʻe ʻi he fale ʻo Saula ʻae tamaioʻeiki ʻaia naʻe hingoa ko Sipa. Pea ʻi heʻenau ui mai ia [ke haʻu ]kia Tevita, naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko Sipa koe?” Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “Ko hoʻo tamaioʻeiki au.”
2SA 9:3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku ʻikai toe koā ha tokotaha ʻoe fale ʻo Saula, koeʻuhi ke u fakahā kiate ia ʻae ngāue lelei fakaʻotua kiate ia?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa ki he tuʻi, “ʻOku kei [moʻui ]ha foha ʻo Sonatane ʻoku ketu.”
2SA 9:4 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻOku nofo ia ki fē?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa ki he tuʻi, “Vakai, ʻoku nofo ia ʻi he fale ʻo Makili, ko e foha ʻo ʻAmieli ʻi Lotipale.”
2SA 9:5 Pea naʻe toki fekau ʻe Tevita ke ʻomi ia mei he fale ʻo Makili, ko e foha ʻo ʻAmieli, mei Lotipale.
2SA 9:6 ¶ Pea ko eni, ʻi heʻene haʻu kia Tevita, ʻa Mifiposeti ko e foha ʻo Sonatane, ko e foha ʻo Saula, naʻa ne tō hifo ki hono mata, ʻo ne fai fakaʻapaʻapa. Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Mifiposeti.” Pea naʻe tali ʻe ia, ʻo pehē, “Vakai ko hoʻo tamaioʻeiki au!”
2SA 9:7 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kiate ia, “ʻOua naʻa ke manavahē: he te u fakahā moʻoni kiate koe ʻae ʻofa, koeʻuhi ko Sonatane ko hoʻo tamai, pea te u toe ʻange kiate koe ʻae fonua kotoa pē ʻo Saula ko hoʻo tamai; pea te ke maʻu hoʻo meʻakai mei hoku keinangaʻanga maʻuaipē.”
2SA 9:8 Pea naʻa ne punou hifo ia, ʻo ne pehē, “Ko e hā hoʻo tamaioʻeiki ke ke sio ai ki ha kulī mate ʻo hangē ko au?
2SA 9:9 Pea naʻe toki ui ʻe he tuʻi kia Sipa ko e tamaioʻeiki ʻa Saula, ʻo ne pehē kiate ia, “Kuo u foaki ki he foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻae meʻa kotoa pē naʻe ʻo Saula pea mo hono fale kotoa pē.
2SA 9:10 Pea ko ia te ke ngoueʻi ʻae fonua maʻana, ʻe koe mo hoʻo ngaahi foha, pea mo hoʻo kau tamaioʻeiki, pea te ke utu mai, koeʻuhi ke ai ha meʻakai ki he foha ʻo hoʻo ʻeiki: ka ʻe kai ʻe Mifiposeti ko e foha ʻo hoʻo ʻeiki, ʻi hoku keinangaʻanga maʻuaipē.” Pea ko eni naʻe ʻia Sipa ʻae fānau tangata ʻe toko hongofulu ma nima, mo e kau tamaioʻeiki ʻe toko uofulu.
2SA 9:11 Pea naʻe toki pehē ai ʻe Sipa ki he tuʻi, “ʻO hangē ko ia kotoa pē kuo fekau ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ki heʻene tamaioʻeiki, ʻe pehē hono fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki.” [Ka naʻe pehē ʻe he tuʻi, ]“ʻE kai ʻa Mifiposeti ʻi hoku keinangaʻanga ʻoʻoku ʻo hangē ko ha tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻoe tuʻi.”
2SA 9:12 Pea naʻe maʻu ʻe Mifiposeti ʻae foha siʻi ʻaia naʻe ui ko Mika. Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi he fale ʻo Sipa naʻa nau tauhi kia Mifiposeti.
2SA 9:13 Ko ia naʻe nofo ai ʻa Mifiposeti ki Selūsalema; he naʻa ne kai maʻuaipē ʻi he keinangaʻanga ʻoe tuʻi; pea naʻe ketu hono vaʻe fakatouʻosi.
2SA 10:1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa hono foha ko Hanuni.
2SA 10:2 Pea naʻe pehē ai ʻe Tevita, “Te u fakahā ʻae ʻofa kia Hanuni ko e foha ʻo Naʻasi, koeʻuhi ko e fakahā ʻae ʻofa kiate au ʻe heʻene tamai.” Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ke nau fakafiemālieʻi ia koeʻuhi ko ʻene tamai. Pea naʻe haʻu [ai ]ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita ki he fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni.
2SA 10:3 Pea naʻe pehē ʻe he houʻeiki ʻoe fānau ʻo Hanuni ko honau ʻeiki, “ʻOku ke mahalo, kuo fai fakaʻapaʻapa ʻa Tevita ki hoʻo tamai, ʻi heʻene fekau mai ʻae kau fakafiemālie kiate koe? ʻIkai kuo fekau mai ʻe Tevita ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kiate koe, koeʻuhi ke nau hakule ʻae kolo, pea mamata ki ai, pea ke nau lavaʻi ia?”
2SA 10:4 Ko ia naʻe puke ʻe Hanuni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, mo ne tele fakapotu taha ʻa honau fakapau, mo ne tuʻusi fakavaeua ʻa honau ngaahi kofu vala, [ʻo fai ]mei he tuʻungaiku, mo ne toki fekau ke nau ʻalu.
2SA 10:5 Pea ʻi heʻenau hoko ʻo fakahā ia kia Tevita, naʻa ne fekau atu [ha niʻihi ]ke fakafetaulaki atu kiate kinautolu, he naʻa nau mā lahi ʻaupito: pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Mou tatali ʻi Seliko kaeʻoua ke toe tupu ʻa homou kava, pea mou toki haʻu.”
2SA 10:6 ¶ Pea ʻi he vakai ʻe he fānau ʻa ʻAmoni kuo nau namukū ʻi he ʻao ʻo Tevita, naʻe fekau atu ʻe he fānau ʻa ʻAmoni, mo nau totongi ki he kakai Silia naʻe [nofo ]ʻi Pete-Lehopi, mo e kakai Silia ʻi Sopa, ko e kau tangata hāʻele ʻe toko ua mano, pea mei he tuʻi ko Meaka ʻae kau tangata ʻe toko taha afe, pea mo e kau tangata ʻe tokotaha mano mo e toko ua afe meia Isitopi.
2SA 10:7 Pea ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Tevita, naʻa ne fekau atu ʻa Soape, pea mo ʻene kau tangata tau kotoa pē.
2SA 10:8 Pea naʻe hū mai kituʻa ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻa nau fakanofo ʻae tau ʻi he hūʻanga ʻoe matanikolo: ka naʻe tuʻu kehe fakataha ʻi he ʻataʻatā ʻae kakai Silia ʻo Sopa, pea mo Lehopi, pea mo Isitopi, pea mo Meaka.
2SA 10:9 Pea ʻi heʻene mamata ʻe Soape kuo fakanofo mai ʻae tau mei muʻa pea mei mui, naʻa ne fili mai ʻae kau toʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli naʻe ongoongoa, mo ne tuku [ʻakinautolu ]ke tauʻi ʻae kakai Silia:
2SA 10:10 Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻa ne tuku ki he nima ʻo hono tokoua ko ʻApisai, koeʻuhi ke ne tauʻi ʻaki [ʻakinautolu ]ʻae fānau ʻa ʻAmoni.
2SA 10:11 Pea naʻa ne pehē, “Kapau ʻe mālohi fau ʻae kakai Silia kiate au, te ke toki tokoni mai ʻe koe: pea kapau ʻe mālohi fau kiate koe ʻae fānau ʻa ʻAmoni, te u toki haʻu au ʻo tokoni kiate koe.
2SA 10:12 Mou lototoʻa, pea ke tau fai ʻo ngalingali tangata koeʻuhi ko hotau kakai, pea mo e ngaahi kolo ʻo hotau ʻOtua: pea ke fai ʻe Sihova ʻaia ʻoku lelei kiate ia.”
2SA 10:13 Pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Soape, pea mo e kakai naʻe ʻiate ia, ke[nau ]tauʻi ʻae kakai Silia: pea naʻa nau hola mei hono ʻao.
2SA 10:14 Pea ʻi he sio ʻae fānau ʻa ʻAmoni ʻoku hola ʻae kakai Silia, naʻa nau toki hola foki mei he ʻao ʻo ʻApisai, ʻonau hū ki he kolo. Ko ia naʻe foki mai ʻa Soape mei he fānau ʻa ʻAmoni, ʻo ne haʻu ki Selūsalema.
2SA 10:15 ¶ Pea ʻi he vakai ʻe he kakai Silia kuo teʻia ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau tānaki fakataha ʻakinautolu.
2SA 10:16 Pea naʻe fekau atu ʻe Hetatesa, ʻo ne ʻomi ʻae kakai Silia naʻe nofo ʻi he tuʻa vaitafe: pea naʻa nau haʻu ki ʻElami; pea naʻe tataki ʻakinautolu ʻe Sopaki ko e ʻeiki pule ki he kau tau ʻa Hetatesa.
2SA 10:17 Pea ʻi hono fakahā eni kia Tevita, naʻa ne tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kātoa, pea naʻa nau āʻa atu ʻi Sioatani, ʻonau hoko atu ki ʻElami. Pea naʻe teuteuʻi ʻae tau ʻae kakai Silia kia Tevita, pea naʻa nau tau mo ia.
2SA 10:18 Pea naʻe feholaki ʻae kakai Silia mei he ʻao ʻo Tevita: pea naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻa e [kau tangata ]naʻe heka ʻi he ngaahi saliote ʻe fitungeau ʻoe kakai Silia, pea mo e kau heka hoosi ʻe toko fā mano, pea naʻa ne taaʻi ʻa Sopaki ko e ʻeiki pule ʻo ʻenau kau tau, ʻaia naʻe mate ʻi ai.
2SA 10:19 Pea ʻi he sio ʻae haʻa tuʻi kotoa pē naʻe toka kia Hetatesa, kuo teʻia ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau alea kenau melino mo ʻIsileli, pea naʻa nau toka mai kiate kinautolu. Ko ia naʻe manavahē ai ʻae kakai Silia ke toe tokoni ki he fānau ʻa ʻAmoni.
2SA 11:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene ʻosi ʻae taʻu, pea ʻi he faʻahitaʻu ʻoku ʻalu atu ai ʻae ngaahi tuʻi [ke tau], naʻe fekau atu ai ʻe Tevita ʻa Soape pea mo ʻene kakai mo ia, pea mo ʻIsileli kātoa; pea naʻa nau maumauʻi ʻae fānau ʻa ʻAmoni, ʻonau kāpui ʻa Lapa. Ka naʻe nofo ai pe ʻa Tevita ʻi Selūsalema.
2SA 11:2 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he efiafi ʻe taha, naʻe tuʻu hake ʻa Tevita mei hono mohenga, pea naʻa ne ʻeveʻeva [ki ʻolunga ]ʻi he tuʻa fale ʻoe tuʻi: pea naʻa ne mamata mei he tuʻa fale ki he fefine naʻe fai ʻene kaukau; pea naʻe hoihoifua ʻaupito ʻae fefine ke sio ki ai.
2SA 11:3 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ke fehuʻi pe ko hai ʻae fefine. Pea naʻe tala mai, ʻIkai ko Patisepa ia, ko e ʻofefine ʻo Iliami, ko e uaifi ʻo ʻUlia ko e [tangata ]Heti?
2SA 11:4 Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻae kau talafekau, ʻonau ʻomi ia; pea naʻa ne haʻu kiate ia, pea naʻa ne mohe mo ia pea naʻe fakamaʻa ia mei heʻene taʻemaʻa, pea naʻe toe ʻalu ia ki hono fale.
2SA 11:5 Pea naʻe tuituʻia ʻae fefine, pea naʻa ne fekau ke fakahā kia Tevita, ʻo pehē kuo u feitama.
2SA 11:6 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita kia Soape, [ʻo pehē], “Fekau ke haʻu kiate au ʻa ʻUlia ko e [tangata Heti].” Pea naʻe fekau ʻa ʻUlia ʻe Soape kia Tevita.
2SA 11:7 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa ʻUlia kiate ia, naʻe ʻeke ʻe Tevita pe kuo fēfē ʻa Soape, pea fēfē mo e kakai, pea kuo fēfē ʻae fai ʻoe tau.
2SA 11:8 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻUlia, “ʻAlu hifo ki ho fale, pea kaukauʻi ho vaʻe.” Pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻUlia mei he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe ʻave ʻo muimui ʻiate ia ʻae mangisi maʻana mei he tuʻi.
2SA 11:9 Ka naʻe mohe ʻa ʻUlia ʻi he veʻe matapā ʻoe fale ʻoe tuʻi fakataha mo e kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻo ʻene ʻeiki, pea naʻe ʻikai ʻalu hifo ia ki hono fale.
2SA 11:10 Pea ʻi heʻenau fakahā ia kia Tevita, ʻo pehē, naʻe ʻikai ʻalu hifo ʻa ʻUlia ki hono fale, naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻUlia, ʻIkai naʻa ke hoko mai mei ha fononga? Pea ko e hā ai naʻe ʻikai te ke ʻalu hifo ki ho fale?
2SA 11:11 Pea naʻe pehē ʻe ʻUlia kia Tevita, “ʻOku nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻae puha tapu, mo ʻIsileli, pea mo Siuta; pea ʻoku ʻapitanga ʻa Soape ko hoku ʻeiki, mo e kakai ʻa hoku ʻeiki, ʻi he ʻataʻatā ʻoe fonua; pea te u ʻalu au ki hoku fale ʻoʻoku, ke kai mo inu, pea ke mohe mo hoku uaifi? Hangē ʻoku ke moʻui, pea hangē ʻoku moʻui ho laumālie, ʻe ʻikai te u fai ʻae meʻa ni.”
2SA 11:12 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻUlia, “Nofo ʻi heni he ʻaho ni foki, pea te u tuku koe ke ke ʻalu ʻapongipongi.” Ko ia naʻe nofo ai ʻa ʻUlia ʻi Selūsalema ʻi he ʻaho ko ia, mo e ʻaho ʻe taha.
2SA 11:13 Pea ʻi heʻene ui mai ia ʻe Tevita, naʻa ne kai mo inu ʻi hono ʻao; pea naʻa ne fakainu ia ke kona: pea ʻi heʻene hoko ki he poʻuli, naʻa ne ʻalu atu ke tokoto ki hono mohenga, fakataha mo e kau tamaioʻeiki ʻo ʻene ʻeiki, ka naʻe ʻikai ʻalu hifo ia ki hono fale.
2SA 11:14 Pea ʻi heʻene pongipongi hake naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fai ʻe Tevita ha tohi kia Soape, ʻo ne tuku ia ki he nima ʻo ʻUlia ke ne ʻave.
2SA 11:15 Pea naʻa ne tohi ʻi he tohi, ʻo pehē, “Mou tuku atu ʻa ʻUlia ke muʻomuʻa ʻi he mālohi ʻoe tau, pea mou toki fakaholomui ʻiate ia, koeʻuhi ke teʻia ia ke ne mate.”
2SA 11:16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene ʻosi ʻae vakai ʻoe kolo ʻe Soape, naʻa ne tuku ʻa ʻUlia ki ha potu ʻaia naʻa ne ʻilo kuo ʻi ai ʻae kau tangata toʻa.
2SA 11:17 Pea naʻe ʻalu atu ʻae kau tangata ʻoe kolo, pea naʻa nau tau mo Soape: pea naʻe teʻia ʻae niʻihi ʻi he kakai ʻo Tevita; pea naʻe mate foki ʻa ʻUlia.
2SA 11:18 ¶ Hili ia naʻe fekau atu ʻe Soape ʻo ne fakahā kia Tevita ʻae meʻa kotoa pē naʻe kau ki he tau;
2SA 11:19 Pea naʻa ne fakapapau ki he tangata fekau, ʻo pehē, “ʻOka ʻosi ʻa hoʻo tala ki he tuʻi ʻae meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he tau,
2SA 11:20 Pea kapau ʻe tupu ʻae houhau ʻae tuʻi, pea ne pehē mai kiate koe, ‘Ko e hā naʻa mou fakaofi pehē fau ai ki he kolo ʻi he fai ʻoe tau? ʻIkai naʻa mou ʻilo te nau fana mei he ʻā?
2SA 11:21 Ko hai naʻe tāmateʻi ʻa ʻApimeleki ko e foha ʻo Selupeseti? ʻIkai naʻe lī ʻae konga maka momosi kiate ia ʻe ha fefine mei he [funga ]ʻā, ʻo ne mate ai ʻi Tipesi? Ko e hā naʻa mou ofi ai ki he ʻā?’ Pea ke toki pehē ʻe koe, ‘Kuo mate foki ʻa ʻUlia ko hoʻo tamaioʻeiki.’”
2SA 11:22 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae talafekau, ʻo ne haʻu mo fakahā kia Tevita ʻae meʻa kotoa pē naʻe fekau ai ia ʻe Soape.
2SA 11:23 Pea naʻe pehē ʻe he talafekau kia Tevita, “Ko e moʻoni naʻe fai mālohi mai ʻae kau tangata, [ʻonau ]haʻu kituʻa kiate kimautolu ki he ʻataʻatā, pea naʻa mau tuli atu kiate kinautolu ʻo aʻu ki he hūʻanga, ʻoe matanikolo.
2SA 11:24 Pea naʻe fana mai ʻe he kau tangata fana mei he ʻā ki hoʻo kau tamaioʻeiki; pea kuo mate ʻae niʻihi ʻi he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi, pea kuo mate foki mo hoʻo tamaioʻeiki ko ʻUlia ko e [tangata ]Heti.”
2SA 11:25 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita ki he tangata fekau, “Te ke lea ʻo pehē kia Soape, Ke ʻoua naʻa kovi ʻae meʻa ni kiate koe, he ʻoku keina noa pe ʻe he heletā: ʻai ke mālohi hake ʻae fai ʻoe tau ki he kolo, pea fakato ia ki lalo: pea ke tokoni koe kiate ia.”
2SA 11:26 ¶ Pea ʻi heʻene fanongo ʻe he uaifi ʻo ʻUlia kuo pekia ʻa ʻUlia ko hono husepāniti, naʻa ne mamahi koeʻuhi ko hono husepāniti.
2SA 11:27 Pea ʻi he ʻosiange ʻa hono tēngihia, naʻe fekau ʻe Tevita mo ne ʻomi ia ki hono fale, pea naʻa ne hoko ko hono uaifi, pea naʻa ne fanauʻi ʻae foha kiate ia. Ka naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae meʻa naʻe fai ʻe Tevita.
2SA 12:1 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ʻa Natani kia Tevita. Pea naʻa ne haʻu kiate ia, ʻo ne pehē ki ai, “Naʻe ai ʻae ongo tangata ʻe toko ua, ʻi he kolo pe taha: naʻe koloaʻia ʻae tokotaha kae masiva ʻae tokotaha.
2SA 12:2 Naʻe maʻu ʻe he koloaʻia ʻae fanga manu siʻi mo e fanga manu lalahi ʻo lahi ʻaupito:
2SA 12:3 Ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he tangata masiva, ka ko e kihiʻi lami fefine pe taha, ʻaia naʻa ne fakatau pea pusiaki: pea naʻe tupu hake ia mo ia pea mo ʻene fānau; pea naʻe kai ia ʻi heʻene meʻakai ʻaʻana, pea ne inu mei heʻene ipu ʻaʻana, pea naʻe tokoto ia ki hono fatafata, pea naʻe tatau ia kiate ia mo ha ʻofefine.
2SA 12:4 Pea naʻe haʻu ʻae tangata fononga ki he tangata koloaʻia, pea naʻa ne mamae ke fili mei heʻene fanga manu siʻi ʻaʻana, mo ʻene fanga manu lalahi, ke teuteu ia maʻae tangata fononga ʻaia naʻe haʻu kiate ia; ka naʻa ne ʻomi ʻae lami ʻae tangata masiva, ʻo ne teuteuʻi ia maʻae tangata ʻaia naʻe haʻu kiate ia.”
2SA 12:5 Pea naʻe tupu ʻo vela lahi ʻae houhau ʻa Tevita ki he tangata; pea naʻa ne pehē kia Netane, “Hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, ʻoku totonu ke mate ʻae tangata ʻaia kuo fai ʻae meʻa ni:
2SA 12:6 Pea ʻe totongi ia ʻae lami ke liunga fā, koeʻuhi ko ʻene fai ʻae meʻa ni, pea koeʻuhi naʻe ʻikai ʻiate ia ha angaʻofa.”
2SA 12:7 ¶ Pea naʻe pehē atu ʻe Netane kia Tevita, “Ko koe ʻae tangata ko ia. ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, naʻaku pani lolo koe ke ke tuʻi ʻi ʻIsileli, pea naʻaku fakamoʻui koe mei he nima ʻo Saula;
2SA 12:8 Pea naʻaku tuku kiate koe ʻae fale ʻo hoʻo ʻeiki, pea u tuku ki ho fatafata ʻae ngaahi uaifi ʻo hoʻo ʻeiki, pea u ʻatu kiate koe ʻae fale ʻo ʻIsileli pea mo Siuta; pea ka ne siʻi ia, pehē te u foaki kiate koe mo e ngaahi meʻa kehekehe.
2SA 12:9 Ka ko e hā kuo ke paetaku ai ki he fekau ʻa Sihova, ke fai ʻae kovi ʻi hono ʻao? Kuo ke tāmateʻi ʻa ʻUlia ko e tangata Heti ʻi he heletā, pea kuo ke ʻomi ʻa hono uaifi ke mali mo koe, pea kuo ke tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā ʻoe fānau ʻa ʻAmoni.
2SA 12:10 Pea ko eni foki, ʻe ʻikai mahuʻi ʻae heletā mei ho fale ʻo taʻengata; koeʻuhi kuo ke manuki kiate au, pea kuo ke ʻomi ʻae uaifi ʻo ʻUlia ko e tangata Heti, ke hoko ko ho uaifi.
2SA 12:11 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u fakatupu hake ʻae kovi kiate koe mei ho fale pe ʻoʻou, pea te u toʻo atu mei ho ʻao ʻa ho ngaahi uaifi, ʻo ʻatu ʻakinautolu ki ho kaungāʻapi, pea ʻe mohe ia mo ho ngaahi uaifi ʻi he ʻao ʻoe laʻā ni.
2SA 12:12 He naʻa ke fai fufū ia ʻe koe ka te u fai ʻeau ʻae meʻa ni ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kātoa, pea ʻi he ʻao ʻoe laʻā.’”
2SA 12:13 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Natani, “Kuo u fai ʻae angahala kia Sihova.” Pea naʻe pehē ʻe Netane kia Tevita, “Kuo ʻave foki ʻe Sihova ʻa hoʻo angahala; ʻe ʻikai te ke mate.
2SA 12:14 Ka ko eni, koeʻuhi kuo ke tuku ha tuʻunga ʻi he meʻa ni ke lauʻikovi ai ʻa Sihova ʻe hono ngaahi fili, ʻe mate moʻoni ʻae tamasiʻi kuo fanauʻi kiate koe.”
2SA 12:15 Pea naʻe ʻalu ʻa Netane ki hono fale. Pea naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae tamasiʻi ʻaia naʻe fānau ʻe he uaifi ʻo ʻUlia kia Tevita, pea naʻe mahaki lahi ia.
2SA 12:16 Ko ia naʻe kole ai ʻa Tevita ki he ʻOtua koeʻuhi ko e tamasiʻi; pea naʻe fai ʻae ʻaukai ʻe Tevita, pea ne ʻalu ʻo tokoto ki he funga kelekele ʻi he pō ʻo ʻaho.
2SA 12:17 Pea naʻe tutuʻu hake ʻae kau mātuʻa ʻo hono fale kiate ia, ke hiki hake ia mei he kelekele: ka naʻe ʻikai loto ia ki ai, pea naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa mo kinautolu.
2SA 12:18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻae tamasiʻi ki hono fitu ʻoe ʻaho. Pea naʻe manavahē ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita ke tala kiate ia kuo pekia ʻae tamasiʻi: he naʻa nau pehē, “Vakai, ʻi heʻene kei moʻui ʻae tamasiʻi, naʻa mau lea kiate ia, pea naʻe ʻikai fie tokanga ia ki homau leʻo: kae huanoa ʻa ʻene fakamamahi ia, ʻo kapau te mau tala kiate ia kuo pekia ʻae tamasiʻi?”
2SA 12:19 Ka ʻi heʻene mamata ʻa Tevita ki he fefanafanahi ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, naʻe ʻilo ai ʻe Tevita kuo pekia ʻae tamasiʻi; ko ia naʻe pehē ai ʻe Tevita ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Kuo pekia ʻae tamasiʻi?” Pea naʻa nau pehē, “Kuo pekia.”
2SA 12:20 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Tevita mei he kelekele, pea ne kaukau mo tākai ia, pea naʻa ne fetongi hono kofu, pea naʻe haʻu ia ki he fale ʻo Sihova, pea fai ʻene hū: pea hili ia naʻa ne haʻu ki hono fale ʻoʻona; pea ʻi he fai ʻene fekau, naʻa nau ʻomi ʻae meʻakai ki hono ʻao, pea naʻa ne kai.
2SA 12:21 Pea naʻe toki pehē ai ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Ko e hā ʻae meʻa ko eni ʻaia kuo ke fai? Naʻa ke ʻaukai mo tangi koeʻuhi ko e tamasiʻi ʻi heʻene kei moʻui; ka ʻi heʻene pekia ʻae tamasiʻi, naʻa ke tuʻu hake mo ke kai ʻae meʻakai.”
2SA 12:22 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Lolotonga ʻae kei moʻui ʻae tamasiʻi, naʻaku ʻaukai mo tangi: he naʻaku pehē, Ko hai ʻoku ʻilo, naʻa ʻaloʻofa ʻae ʻOtua kiate au, koeʻuhi ke moʻui ʻae tamasiʻi?
2SA 12:23 Ka ko eni kuo ne mate, pea ko e ʻumaʻā ʻeku ʻaukai? He te u faʻa fai ke toe omi ia? Te u ʻalu atu kiate ia ka e ʻikai toe haʻu ia kiate au.
2SA 12:24 Pea naʻe fakafiemālieʻi ʻe Tevita ʻa hono uaifi ko Patisepa, pea naʻa ne ʻalu ange kiate ia, mo ne mohe mo ia: pea naʻa ne fanauʻi ʻae tama tangata, pea naʻa ne fakahingoa ia ko Solomone pea naʻe ʻofeina ia ʻe Sihova.
2SA 12:25 Pea naʻa ne fekau kiate ia ia Netane ko e palōfita; pea naʻa ne fakahingoa ia ko Sitaia, koeʻuhi ko Sihova.
2SA 12:26 ¶ Pea naʻe fai ʻae tau ʻe Soape ki Lapa ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, mo ne kapasi ʻae kolo ʻoe tuʻi.
2SA 12:27 Pea naʻe ʻave ʻe Soape ʻae kau talafekau kia Tevita, ʻo ne pehē, “Kuo u tau ki Lapa, pea kuo kapasi ʻae kolo ʻoe ngaahi vai.
2SA 12:28 Ko ia foki, tānaki mai ʻae toenga ʻoe kakai, pea fakanofo ʻae tau ki he kolo, pea lavaʻi ia: telia naʻaku lavaʻi ʻeau ʻae kolo, pea ʻe fakahingoa ia ki hoku hingoa ʻoʻoku.”
2SA 12:29 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Tevita ʻae kakai kotoa pē, pea ne ʻalu ki Lapa, pea ne tau ki ai, ʻo ne hamu ia.
2SA 12:30 Pea naʻa ne toʻo ʻae tatā fakatuʻi mei he fofonga ʻo honau tuʻi, ko hono mamafa ko e taleniti ʻe taha ʻoe koula fakataha mo hono ngaahi maka mahuʻinga: pea naʻe ʻai ia ki he fofonga ʻo Tevita. Pea naʻa ne fetuku kituʻa ʻae koloa vete ʻoe kolo ʻo lahi ʻaupito.
2SA 12:31 Pea naʻa ne ʻomi kituʻa ʻae kakai naʻe ʻi ai, ʻo ne tuku ʻakinautolu ki he lalo kili, pea ki lalo ʻi he ngaahi meʻa toho vangavanga naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻaione, pea ki lalo ʻi he ngaahi toki ukamea, pea naʻa ne pule kenau ʻalu atu ʻi he lotolotonga ʻoe tutuʻanga makaʻumea: pea naʻe pehē pe ʻa ʻene fai ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻAmoni. Pea naʻe liu mai ki Selūsalema ʻa Tevita pea mo e kakai kotoa pē.
2SA 13:1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ʻia ʻApisalomi ko e foha ʻo Tevita, ʻae tuofefine naʻe hoihoifua, pea ko Tamaa ʻa hono hingoa; pea naʻe mamana kiate ia ʻa ʻAmanoni ko e foha ʻo Tevita.
2SA 13:2 Pea ko e meʻa ʻi heʻene feinga mamahi ʻa ʻAmanoni, naʻa ne hoko ʻo mahakiʻia koeʻuhi ko hono tuofefine ko Tamaa; he ko e tāupoʻou ia; pea ko e meʻa fifilingataʻa kia ʻAmanoni haʻane fai ha meʻa kiate ia.
2SA 13:3 Ka naʻe ai ʻae kaumeʻa ʻa ʻAmanoni, naʻe hingoa ko Sonatapi, ko e foha ʻo Simia ko e kāinga ʻo Tevita: pea ko e tangata kākā ʻaupito ʻa Sonatapi.
2SA 13:4 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko e foha koe ʻoe tuʻi, pea ko e hā ʻoku pehē ai ho tutue ʻi he ʻaho kotoa pē? ʻIkai te ke tala mai kiate au?” Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni kiate ia, “ʻOku ou ʻofa kia Tamaa, ko e tuofefine ʻo ʻApisalomi ko hoku tokoua.”
2SA 13:5 Pea naʻe pehē ʻe Sonatapi kiate ia, “Tokoto hifo koe ki ho mohenga, pea ke pehē ʻoku ke mahaki: pea ʻoka haʻu hoʻo tamai ke mamata kiate koe, te ke pehē kiate ia, ‘ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke haʻu ʻa hoku tuofefine ko Tamaa, ke ne ʻomi ʻeku meʻakai, pea ne teuteu ʻeku meʻakai ʻi hoku ʻao, koeʻuhi ke u mamata ki ai, pea kai ia mei hono nima.’”
2SA 13:6 ¶ Ko ia naʻe tokoto ai ʻa ʻAmanoni, ʻo ne pehē kuo ne mahaki: pea ʻi heʻene haʻu ʻae tuʻi ke mamata kiate ia, naʻe pehē ʻe ʻAmanoni ki he tuʻi, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke haʻu ʻa Tamaa ko hoku tuofefine, ke ne ngaohi ha foʻi mā ʻe ua ʻi hoku ʻao, koeʻuhi ke u kai ia mei hono nima.”
2SA 13:7 Pea naʻe fekau ai ʻe Tevita ki he fale ʻo Tamaa, ʻo pehē, “ʻAlu leva ni ki he fale ʻo ʻAmanoni ko ho tuongaʻane, pea teuteu haʻane meʻakai.”
2SA 13:8 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Tamaa ki he fale ʻo ʻAmanoni ko hono tuongaʻane; ka kuo tokoto hifo ia. Pea naʻe toʻo ʻe ia ʻae mahoaʻa, pea ne natu ia, pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi foʻi mā ʻi hono ʻao, pea naʻa ne taʻo ʻae ngaahi foʻi mā.
2SA 13:9 Pea naʻa ne toʻo mai ha ipu ʻo ne lilingi ia ʻi hono ʻao: ka naʻe ʻikai loto ia ke kai. Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni, “Tuku kituʻa ʻae kau tangata kotoa pē meiate au.” Pea naʻa nau ʻalu kotoa pē kituʻa meiate ia.
2SA 13:10 Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni kia Tamaa, “ʻOmi ʻae meʻakai ki loto fale, koeʻuhi ke u kai ia mei ho nima.” Pea naʻe hiki ʻe Tamaa ʻae ngaahi foʻi mā naʻa ne ngaohi, ʻo ne ʻomi ia ki loto fale kia ʻAmanoni ko hono tuongaʻane.
2SA 13:11 Pea ʻi heʻene ʻomi ia kiate ia ke ne kai, naʻa ne puke ia, ʻo ne pehē ki ai, “Haʻu hoku tuofefine ke ta mohe mo au.”
2SA 13:12 Pea naʻa ne pehēange ʻe ia, “ʻE ʻikai, ʻa hoku tuongaʻane, ʻoua naʻa ke fakamaaʻi au; he ʻoku ʻikai totonu ke fai ha meʻa pehē ʻi ʻIsileli: ʻoua naʻa ke fai ʻae vale ni.
2SA 13:13 Pea ko au, te u tuku ke ʻalu ki fē ʻa hoku fakamā? Pea ko koe, te ke hangē koe ko ha taha ʻoe kau vale ʻi ʻIsileli. Ko ia foki, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke lea ki he tuʻi; he koeʻuhi ʻe ʻikai te ne taʻofi au meiate koe.”
2SA 13:14 Ka neongo eni naʻe ʻikai fie tokanga ia ki heʻene lea: pea ko e meʻa ʻi heʻene mālohi lahi ʻiate ia, naʻa ne tohotohoʻi ia, pea mohe mo ia.
2SA 13:15 ¶ Pea hili ia naʻe fehiʻa ʻaupito kiate ia ʻa ʻAmanoni; ko ia naʻe lahi hake ai ʻae fehiʻa naʻa ne fehiʻa ʻaki kiate ia, ʻi he ʻofa ʻaia naʻa ne ʻofa ai kiate ia. Pea naʻe pehē ʻe ʻAmanoni kiate ia, “Tuʻu hake, pea ke ʻalu.”
2SA 13:16 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hano ʻuhinga: ʻoku lahi hake ʻae kovi ni ʻo hoʻo fekauʻi au ke ʻalu, ʻi he meʻa ʻe taha kuo ke fai kiate au. Ka naʻe ʻikai ʻaupito fanongo ia kiate ia.”
2SA 13:17 Pea naʻa ne toki ui ki heʻene tamaioʻeiki ʻaia naʻe talifekau kiate ia, ʻo ne pehē, “Kapusi atu leva ʻa e [fefine ]ni meiate au, pea songo ʻae matapā kiate ia.”
2SA 13:18 Pea naʻe fakakofuʻaki ia ʻae kofu pulepule: he ko e anga ia ʻoe kofu naʻe kofuʻaki ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe tuʻi ʻaia naʻe tāupoʻou. Pea hili ia naʻe ʻomi ia kituʻa ʻe heʻene tamaioʻeiki, pea ne songo ʻae matapā kiate ia.
2SA 13:19 ¶ Pea naʻe pani ʻaki ʻe Tamaa ʻa hono ʻulu ʻae efuefu, pea naʻa ne haehae ʻa hono kofu pulepule ʻaia naʻa ne kofuʻaki, pea naʻa ne ʻai hono nima ki hono ʻulu, pea naʻa ne ʻalu pe mo tangi.
2SA 13:20 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi ko hono tuongaʻane kiate ia, “Kuo ala [koā ]ʻa ʻAmanoni ko ho tuongaʻane kiate koe? Ka ko eni ʻa hoku tuofefine ke ke longo pe; he ko ho tuongaʻane ia; ʻoua naʻa ke tokanga ki he meʻa ni.” Ko ia naʻe nofo mamahi pe ʻa Tamaa ʻi he fale ʻo hono tuongaʻane ko ʻApisalomi.
2SA 13:21 ¶ Ka ʻi heʻene fanongo ʻa Tevita ko e tuʻi ki he ngaahi meʻa ni, naʻe houhau ʻaupito ia.
2SA 13:22 Pea naʻe ʻikai ke moimoʻi lea ʻa ʻApisalomi ki hono tokoua ko ʻAmanoni ʻi he lelei pe ko e kovi: he naʻe fehiʻa ʻa ʻApisalomi kia ʻAmanoni, koeʻuhi ko ʻene tohotohoʻi ʻa hono tuofefine.
2SA 13:23 ¶ Pea hili ʻae taʻu kātoa ʻe ua naʻe hoko ʻo pehē, naʻe maʻu ʻe ʻApisalomi ʻae kau tangata kosi sipi ʻi Peali-Hasoa, ʻaia ʻoku ofi ki ʻIfalemi; pea naʻe talaki ki ai ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi.
2SA 13:24 Pea naʻe haʻu ʻa ʻApisalomi ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “Vakai eni, kuo ʻi hoʻo tamaioʻeiki ʻae kau tangata kosi sipi; ʻoku ou kole kiate koe, ke meʻa ʻae tuʻi pea mo ʻene kau tamaioʻeiki ke ʻalu mo ho tamaioʻeiki.”
2SA 13:25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia ʻApisalomi, “ʻE ʻikai, hoku foha, ʻoua naʻa tau ʻalu eni kotoa pē, telia naʻa mau fakamāfasia kiate koe.” Pea naʻa ne kole mālohi kiate ia; pea naʻe ʻikai te ne ʻalu mo ia, ka naʻa ne tāpuakiʻi ia.
2SA 13:26 Pea naʻe toki pehē ai ʻe ʻApisalomi, “Ka kuo ʻikai, pea ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke ʻalu ʻa ʻAmanoni mo kimautolu.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ka ʻalu ai ia mo koe?”
2SA 13:27 Ka naʻe kole fakamātoato ʻe ʻApisalomi, ke ne tuku ʻa ʻAmanoni pea mo e ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi ke ʻalu mo ia.
2SA 13:28 ¶ Ka ko eni, kuo ʻosi hono tala ʻe ʻApisalomi ki heʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, “Mou vakai ʻoka fiefia ʻae loto ʻo ʻAmanoni ʻi he uaine, pea kau ka pehē ʻeau kiate kimoutolu, Tāʻi ʻa ʻAmanoni; mou toki tāmateʻi ia, ʻoua naʻa manavahē; ʻikai kuo u fekau ʻeau kiate kimoutolu? Mou lototoʻa pea fai mālohi.”
2SA 13:29 Pea naʻe fai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻApisalomi kia ʻAmanoni ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe ʻApisalomi. Pea naʻe tuʻu hake ai ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi, pea naʻe taki taha heka ʻae tangata ki heʻene miuli pea hola.
2SA 13:30 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻenau ʻi he hala, naʻe ʻomi ʻae ongoongo kia Tevita, ʻo pehē, “Kuo tāmateʻi ʻe ʻApisalomi ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi, pea ʻoku ʻikai toe ha tokotaha ʻokinautolu.”
2SA 13:31 Pea naʻe tuʻu hake ai ʻae tuʻi pea ne haehae ʻa hono ngaahi kofu, pea ne tō hifo ki he funga kelekele; pea naʻe tutuʻu ofi ai ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē pea kuo haehae ʻa honau ngaahi kofu.
2SA 13:32 Pea ko Sonatapi ko e foha ʻo Simia ko e tokoua ʻo Tevita, naʻe tali ʻe ia ʻo ne pehē, “Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe hoku ʻeiki kuo nau tāmateʻi ʻae kau talavou kotoa pē ko e ngaahi foha ʻoe tuʻi; he ko ʻAmanoni pe tokotaha kuo mate; he kuo fakapapau ʻae meʻa ni mei he ngutu ʻo ʻApisalomi talu mei he ʻaho naʻe tohotoho ai ʻa Tamaa ko hono tuofefine.
2SA 13:33 Ko ia foki ke ʻoua naʻa mamahi fau ʻae loto ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi, ke ne mahalo kuo mate ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi: he ko ʻAmanoni pe tokotaha kuo mate.”
2SA 13:34 Ka naʻe hola ʻa ʻApisalomi. Pea naʻe hanga hake ʻe he tangata talavou ʻaia naʻe nofo ke leʻo, pea ne sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻae kakai tokolahi ʻi he hala ʻi he tafaʻaki moʻunga ki mui ʻiate ia.
2SA 13:35 Pea naʻe pehē ʻe Sonatapi ki he tuʻi, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi: ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe hoʻo tamaioʻeiki.”
2SA 13:36 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi leva ʻe ia ʻa ʻene lea, vakai, naʻe hoko mai ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi pea naʻa nau hiki hake honau leʻo ʻo tangi: pea naʻe tangi lahi ʻaupito foki ʻae tuʻi pea mo ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē.
2SA 13:37 ¶ Ka naʻe hola ʻa ʻApisalomi, ʻo ne ʻalu kia Talimei, ko e foha ʻo ʻAmihuti ko e tuʻi ʻo Kesuli. Pea naʻe loto mamahi [ʻa Tevita ]ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko hono foha.
2SA 13:38 Ko ia, naʻe hola ʻa ʻApisalomi, ʻo ne ʻalu ki Kesuli, pea naʻa ne ʻi ai ʻi he taʻu ʻe tolu.
2SA 13:39 Pea naʻe holi tuʻu pe ʻa Tevita ke ne ʻalu atu kia ʻApisalomi: he kuo fakafiemālieʻi ia ʻia ʻAmanoni, koeʻuhi ko ʻene pekia.
2SA 14:1 Pea ko eni, naʻe mamata ʻe Soape, ko e tama ʻo Selaia, kuo ngaue ʻae loto ʻoe tuʻi kia ʻApisalomi.
2SA 14:2 Pea naʻe ʻalu ʻae fekau ʻa Soape ki Tikoa, ʻo ne ʻomi mei ai ʻae fefine poto, pea ne ne pehē kiate ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fai ʻe koe ʻo hangē ko ha fefine tangi, pea ke ʻai eni ʻae kofu fakatauangaʻa, pea ʻoua naʻa ke tākai ʻaki koe ha lolo, ka ke hangē ko ha fefine kuo mamahi fuoloa koeʻuhi ko e pekia:
2SA 14:3 pea ke haʻu ki he tuʻi, pea ke lea pehē ni kiate ia.” Pea ko ia, naʻe ʻai ʻe Soape ʻae ngaahi lea ki hono ngutu.
2SA 14:4 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ʻo lea ʻae fefine mei Tikoa ki he tuʻi, naʻa ne tō hifo ki hono mata ki he kelekele, ʻo ne fai fakaʻapaʻapa, mo ne pehē ʻe ia, “ʻE tuʻi, ke ke tokoni mai.”
2SA 14:5 Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he tuʻi, “Ko e hā hoʻo mamahi?” Pea naʻa ne pehēange, “Ko e fefine paea moʻoni au, he kuo pekia ʻa hoku husepāniti.
2SA 14:6 Pea naʻe maʻu ʻe hoʻo kaunanga ʻae tama ʻe toko ua, pea naʻa na fekeʻikeʻi ʻi he ngoue, pea naʻe ʻikai ʻi ai ha tokotaha ke fakamavae ʻakinaua, pea naʻe taaʻi ʻae tokotaha ʻa hono tokoua, ʻo ne tāmateʻi ia.
2SA 14:7 Pea vakai, kuo hiki ʻita mai ʻae kāinga kotoa pē ki hoʻo kaunanga, pea kuo nau pehē, Tuku mai ia ʻaia naʻe teʻia ʻa hono tokoua, koeʻuhi ke mau tāmateʻi ia, koeʻuhi ko e moʻui ʻa hono tokoua ʻaia naʻa ne tāmateʻi; pea neongo ko e tama hoko ia, te mau tāmateʻi ia: pea ka pehē, tā ʻe tāmateʻi ʻae malalaʻi afi ʻoku kei toe kiate au, pea ʻe ʻikai tuku ki hoku husepāniti ha hingoa pe ha toenga [hako ]ʻi he funga ʻo māmani.”
2SA 14:8 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he fefine, “ʻAlu koe ki ho fale, pea te u tokanga ʻo fai ha fekau ki hoʻo meʻa.”
2SA 14:9 Pea naʻe pehēange ʻe he fefine Tikoa ki he tuʻi, “ʻE Tuʻi, ko hoku ʻeiki, ka kuo halaia, pea tuku ia kiate au, pea ki he fale ʻo ʻeku tamai: pea ke taʻehalaia ai ʻae tuʻi, pea mo hono nofoʻanga fakatuʻi.”
2SA 14:10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Kapau ʻe lea ha tokotaha kiate koe, ʻomi ia kiate au, pea ʻe ʻikai te ne toe ala kiate koe.”
2SA 14:11 Pea naʻe toki pehēange ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke manatuʻi ʻe he tuʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻoua naʻa ke tuku ʻae kau totongi toto ke toe fai ha maumau, telia naʻa nau tāmateʻi ʻa ʻeku tama.” Pea naʻa ne pehē ʻe ia, “ʻO hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, “ʻE ʻikai ha tuʻoni louʻulu ʻo ho tama ʻe tō ki he kelekele.”
2SA 14:12 Pea naʻe toki pehē ai ʻe he fefine, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ki hoʻo kaunanga ke ne fai ha lea ki hoku ʻeiki ko e tuʻi.” Pea naʻa ne pehē ʻe ia, “Ke ke lea pe.”
2SA 14:13 Pea naʻe pehē ʻe he fefine, “Pea ko e hā ai kuo ke fakakaukau ki ha meʻa pehē ki he kakai ʻae ʻOtua? ʻOku lea ʻaki eni ʻe he tuʻi ʻo hangē ko ha taha ʻoku halaia, ko e meʻa ʻi he ʻikai toe ʻomi ki ʻapi ʻaia kuo ne fakahēʻi.
2SA 14:14 He kuo pau pe ke tau mate, pea tau hangē ko e vai kuo lilingi ki he kelekele, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa tānaki hake; pea ʻoku ʻikai filifilimānako ʻae ʻOtua ki ha tokotaha: ka neongo ia ʻoku ne fakakaukauʻi ʻae meʻa ke ʻoua naʻa kapusi meiate ia ʻaia kuo fakahēʻi.
2SA 14:15 Pea ko eni foki, kuo u haʻu au ke lea ʻi he meʻa ni ki he tuʻi ko hoku ʻeiki, koeʻuhi kuo fakamanavahēʻi au ʻe he kakai: pea naʻe pehē ʻe hoʻo kaunanga, Ko eni te u lea ki he tuʻi; heiʻilo ʻe fai ʻe he tuʻi ki he kole ʻa ʻene kaunanga.
2SA 14:16 Koeʻuhi ʻe fanongo ʻe he tuʻi, ke ne fakamoʻui ai ʻa ʻene kaunanga mei he nima ʻoe tangata ʻoku fie fakaʻauha fakataha au mo hoku tama mei he tofiʻa ʻoe ʻOtua.
2SA 14:17 Pea naʻe toki pehē ʻe hoʻo kaunanga, Ko e lea ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻe hoko ni ko e fakafiemālie: he ko hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku hangē ia ko ha ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻi heʻene ʻiloʻi ʻae lelei mo e kovi: ko ia ʻe ʻiate koe ʻa Sihova ko ho ʻOtua.”
2SA 14:18 Pea naʻe toki pehēange ʻe he tuʻi ki he fefine, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ʻoua naʻa ke fufū meiate au ʻae meʻa ʻaia te u fehuʻi ai ni kiate koe.” Pea naʻe pehē ʻe he fefine, “Ke lea pe eni ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi.”
2SA 14:19 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻIkai ʻoku kau mo koe ʻae nima ʻo Soape ʻi he meʻa ni kotoa pē?” Pea naʻe lea ʻo pehēange ʻe he fefine, “ʻO hangē ʻoku moʻui ho laumālie, ʻe ʻeiki ko e tuʻi: he ko hoʻo tamaioʻeiki ko Soape, ko ia ne ne fekauʻi au, mo ne ʻai ʻae ngaahi lea ni kotoa pē ki he ngutu ʻo hoʻo kaunanga:
2SA 14:20 Kuo fai ʻae meʻa ni ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko Soape koeʻuhi ke tupu ai ʻae lea pehē ni: pea ʻoku poto ʻa hoku ʻeiki, ʻo tatau mo e poto ʻo ha ʻāngelo ʻae ʻOtua, ke ʻilo ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi māmani.”
2SA 14:21 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Soape, “Vakai mai, kuo u fai ʻae meʻa ni: ko ia ke ke ʻalu ʻo toe ʻomi ʻae tangata talavou ko ʻApisalomi.”
2SA 14:22 Pea naʻe tō hifo ʻa Soape ki hono mata ki he kelekele, pea naʻa ne punou, ʻo ne fakafetaʻi ki he tuʻi: pea naʻe pehē ʻe Soape, “Kuo ʻilo ʻe hoʻo tamaioʻeiki he ʻaho ni kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ʻa koe ko hoku ʻeiki, ʻe tuʻi, ko e meʻa ʻi he fai ʻe he tuʻi ki he kole ʻa hoʻo tamaioʻeiki.”
2SA 14:23 Ko ia naʻe tuʻu hake ai ʻa Soape ʻo ne ʻalu ki Kesuli, pea ne ʻomi ʻa ʻApisalomi ki Selūsalema.
2SA 14:24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Tuku ke ne ʻalu ki hono fale ʻoʻona, pea ʻoua siʻi naʻa ne sio mai ki hoku fofonga.” Ko ia naʻe tafoki ai ʻa ʻApisalomi ki hono fale ʻoʻona, pea naʻe ʻikai sio ia ki he fofonga ʻoe tuʻi.
2SA 14:25 ¶ Ka naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi ʻIsileli kotoa pē naʻe ongoongolelei ʻene toulekeleka ke hangē ko ʻApisalomi: mei hono ʻaofi vaʻe ʻo aʻu ki he tumuʻaki ʻo hono ʻulu naʻe ʻikai siʻi ha mele ʻiate ia.
2SA 14:26 Pea ʻi heʻene kosi hono louʻulu, (he naʻa ne kosi ia ʻi he kuonga niʻihi: he naʻe mamafa ia kiate ia, pea ko ia naʻa ne kosi ai ia:) naʻa ne fakamamafa ʻae louʻulu ʻo hono ʻulu ko e sikeli ʻe uangeau ʻo fakatatau mo e fakamamafa ʻae tuʻi.
2SA 14:27 Pea naʻe fanauʻi kia ʻApisalomi ʻae foha ʻe toko tolu, mo e ʻofefine ʻe tokotaha, ʻaia naʻe hingoa ko Tamaa: ko e fefine ia naʻe mata hoihoifua.
2SA 14:28 ¶ Ko ia naʻe nofo ai ʻa ʻApisalomi ʻi Selūsalema ʻi he taʻu kātoa ʻe ua, ka naʻe ʻikai ke ne sio ki he fofonga ʻoe tuʻi.
2SA 14:29 Pea naʻe fekau ai ʻe ʻApisalomi kia Soape ke ne haʻu ʻo ʻalu ki he tuʻi; ka naʻe ʻikai fie haʻu ia kiate ia: pea ʻi heʻene fekau ʻo liunga ua, naʻe ʻikai te ne haʻu.
2SA 14:30 Ko ia naʻa ne pehē ai ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Vakai, ʻoku ofi mai ʻae ngoue ʻa Soape ki hoku potu ʻoʻoku, pea ʻoku ʻi ai ʻene paʻale; ʻalu ʻo tutu ia.” Pea naʻe tutu ʻae ngoue ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻApisalomi.
2SA 14:31 Pea naʻe tuʻu hake ai ʻa Soape, ʻo ne haʻu ki he fale ʻo ʻApisalomi, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā kuo tutu ai ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻa ʻeku ngoue?
2SA 14:32 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kia Soape, “Vakai, naʻaku fekau atu kiate koe, ʻo pehē, Haʻu kiate au, koeʻuhi ke u fekau atu koe ki he tuʻi, ke pehē, ‘Ko e hā kuo u haʻu ai mei Kesuli? ʻE lelei pe ʻo ka ne u kei ʻi ai ni:’ kae tuku eni ke u mamata ki he fofonga ʻoe tuʻi; pea kapau ʻoku ʻiate au ha meʻa hala, tuku ke ne tāmateʻi au.”
2SA 14:33 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Soape ki he tuʻi, ʻo ne fakahā ki ai: pea hili ʻa ʻene ui kia ʻApisalomi naʻa ne haʻu ki he tuʻi, pea naʻa ne punou hifo ia mo hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe tuʻi: pea naʻe ʻuma ʻe he tuʻi kia ʻApisalomi.
2SA 15:1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe teuteu ʻe ʻApisalomi ʻae ngaahi saliote maʻana mo e fanga hoosi, pea mo e kau tangata ʻe toko nimangofulu ke lele muʻomuʻa ʻiate ia.
2SA 15:2 Pea naʻe faʻa tuʻu hake hengihengi ʻa ʻApisalomi, ʻo ne tuʻu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ʻoe kolo: pea ka ai ha tokotaha kuo ai haʻane meʻa ke fakamaauʻi, pea haʻu ia ki he tuʻi ke fai hono fakamaauʻi, pehē, ne ui mai ia ʻe ʻApisalomi kiate ia, mo ne pehē, “Ko e kolo fē ia ʻoku ke haʻu mei ai?” Pea naʻa ne pehē, “Ko hoʻo tamaioʻeiki ko e tokotaha mei he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli.”
2SA 15:3 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kiate ia, “Vakai, kuo lelei mo totonu ʻa hoʻo ngaahi meʻa; ka ʻoku ʻikai ha taha mei he tuʻi ke fanongo kiate koe.”
2SA 15:4 Naʻe pehē foki ʻe ʻApisalomi, “Taumaiā kuo fakanofo au ke fakamaau ʻi he fonua, koeʻuhi ke haʻu kiate au ʻae tangata kotoa pē ʻoku ai haʻane meʻa ke ʻekeʻi pe fakamaauʻi, pea te u fai angatonu ʻeau kiate ia!”
2SA 15:5 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene haʻu ʻo ofi ha tokotaha kiate ia ke fai ʻene fakaʻapaʻapa kiate ia, naʻa ne faʻa mafao atu hono nima, ke faʻofua ki ai mo ʻuma kiate ia.
2SA 15:6 Pea naʻe fai pehē ʻe ʻApisalomi ki he kakai ʻIsileli kotoa pē ʻaia naʻe haʻu ki he tuʻi ke fakamaauʻi: pea naʻe pehē pe ʻae kaihaʻasi ʻe ʻApisalomi ʻae loto ʻoe kau tangata ʻo ʻIsileli.
2SA 15:7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene hili mai ʻae taʻu ʻe fāngofulu, naʻe lea ʻa ʻApisalomi ki he tuʻi, [ʻo pehē], “ʻOku ou kole ke ke tuku au ke u ʻalu ʻo fai ʻa ʻeku fuakava, ʻaia kuo u fuakava kia Sihova, ʻi Hepeloni.
2SA 15:8 He naʻe fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ha fuakava lolotonga ʻa ʻeku nofo ʻi Kesuli ʻi Silia, ʻo pehē, ‘Kapau ʻe toe ʻomi moʻoni au ki Selūsalema, te u toki tauhi ai kia Sihova.’”
2SA 15:9 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ke ke ʻalu ʻi he fiemālie.” Pea naʻa ne tuʻu hake ai, mo ne ʻalu ki Hepeloni.
2SA 15:10 ¶ Ka naʻe fekau atu ʻe ʻApisalomi ʻae kau mataki ki he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo ne pehē, “Ka mou ka fanongo leva ki he leʻo ʻoe meʻalea, te mou toki pehē, ‘Kuo pule ʻa ʻApisalomi ʻi Hepeloni.’”
2SA 15:11 Pea naʻe ʻalu fakataha mo ʻApisalomi mei Selūsalema ʻae kau tangata ʻe toko uangeau naʻe fili; pea naʻa nau ʻalu fakafaai noa ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai tenau ʻilo ha meʻa.
2SA 15:12 Pea naʻe fekau ʻe ʻApisalomi kia ʻAhitofeli ko e tangata Kilo, ko e taha ʻi he kau mātuʻa ʻo Tevita, ke haʻu mei hono kolo ko Kilo, lolotonga ʻa ʻene fai ʻae ngaahi feilaulau. Pea naʻe tuʻu kaukaua ʻae fakaaoao; he naʻe tupu ke tokolahi maʻuaipē ʻae kakai naʻe kau mo ʻApisalomi.
2SA 15:13 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae talafekau kia Tevita, ʻo ne pehē, “Kuo muimui ʻae loto ʻoe kau tangata ʻo ʻIsileli kia ʻApisalomi.”
2SA 15:14 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē naʻe ʻiate ia ʻi Selūsalema, “Tuʻu hake, pea ke tau hola; he ka ʻikai pea ʻe ʻikai te tau hao meia ʻApisalomi: fakatoʻotoʻo ke tau ʻalu, telia naʻa ne hoko fakafokifā mai, pea ne ʻomi ʻae kovi kiate kitautolu, pea ne teʻia ʻae kolo ʻaki ʻae mata ʻoe heletā.”
2SA 15:15 Pea naʻe pehē ki he tuʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi, “Vakai, ko hoʻo tamaioʻeiki kimautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻaia te ke fekau mai.”
2SA 15:16 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi, pea naʻe muimui kiate ia ʻa ʻene kaunga nofoʻanga kotoa pē. Pea naʻe tuku ʻe he tuʻi ʻae kau fefine ʻe toko hongofulu, ko e sinifu, ke nau tauhi ʻae fale.
2SA 15:17 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi, pea muimui ʻiate ia ʻae kakai kotoa pē, ki ha potu ʻaia naʻe mamaʻo atu, ʻo nofo ʻi ai.
2SA 15:18 Pea naʻe ʻalu atu mo ia ʻa ʻene kau tamaioʻeiki; pea naʻe ʻalu ʻo muʻomuʻa ʻi he tuʻi ʻae kakai Keliti, mo e kakai Peleti, pea mo e kakai Kati, ko e kau tangata ʻe toko onongeau ʻaia naʻe muimui kiate ia mei Kati.
2SA 15:19 Pea naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kia Itei ko e tangata Kati, “Ko e hā ʻoku ke haʻu ai koe mo kimautolu? Toe foki ki hoʻo potu, pea nofo mo e tuʻi: he ko e muli koe, pea ko e ʻāunofo pe foki.
2SA 15:20 Hangē pe naʻa ke haʻu ʻaneafi, pea ʻe lelei koā ʻa ʻeku ʻave koe he ʻaho ni ke hē fano pe mo kimautolu? Koeʻuhi te u ʻalu au ko ʻeku fai faʻiteliha pe, ka ke tafoki koe, pea toe ʻave ho kāinga, pea ke ʻiate koe ʻae ʻaloʻofa mo e moʻoni.”
2SA 15:21 Pea naʻe pehēange ʻe Itei ki he tuʻi, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea hangē ʻoku moʻui ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻi he potu moʻoni ko ia ʻe ʻi ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻi he mate pe ʻi he moʻui, ʻi he potu pe ko ia ʻe ʻi ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki.”
2SA 15:22 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Itei, “ʻAlu pea ke mole atu.” Pea naʻe aʻa atu ʻa Itei ko e tangata Kati, pea mo ʻene kakai kotoa pē, pea mo ʻene fānau iiki kotoa pē naʻe ʻalu mo ia.
2SA 15:23 Pea naʻe tangi ʻae fonua kotoa pē ʻaki ʻae leʻo lahi, pea naʻe aʻa atu ʻae kakai kotoa pē: naʻe aʻa atu foki ʻae tuʻi ʻi he vaitafe ko Kitiloni, pea naʻe ʻalu atu ʻae kakai kotoa pē, ʻo hanga ki he hala ki he toafa.
2SA 15:24 ¶ Pea vakai, ko Satoki foki, pea mo e kau Livai kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua: pea naʻa nau tuku hifo ʻae puha tapu ʻae ʻOtua; pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻApiata kaeʻoua ke ʻosi ʻae ʻalu atu ʻae kakai kotoa pē mei he kolo.
2SA 15:25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Satoki, “Toe ʻave ʻae puha tapu ʻae ʻOtua ki he kolo: kapau ʻe ʻofeina au ʻi he ʻao ʻo Sihova, te ne toe ʻomi au, ʻo ne fakahā ia kiate au pea mo hono fale nofoʻanga:
2SA 15:26 Pea kapau te ne pehē mai, ‘ʻOku ʻikai te u ʻilo ha fiemālie ʻiate koe; vakai, ko au eni, tuku ke ne fai kiate au ʻo hangē ko ia ʻoku lelei kiate ia.’”
2SA 15:27 Naʻe pehē foki ʻe he tuʻi kia Satoki ko e taulaʻeiki, “ʻIkai ko e tangata kikite koe? Foki atu ki he kolo ʻi he fiemālie, ʻa koe mo ho ongo foha ʻe toko ua, ʻa ʻAhimasi ko ho foha ʻoʻou, pea mo Sonatane ko e foha ʻo ʻApiata.
2SA 15:28 Vakai, te u nofo tatali pe au ʻi he potu tafangafanga ʻoe toafa, kaeʻoua ke ʻomi ha lea meiate kimoutolu ke fakamatala kiate au.”
2SA 15:29 Ko ia naʻe toe ʻave ai ʻae puha tapu ʻae ʻOtua ki Selūsalema ʻe Satoki pea mo ʻApiata, pea naʻa na tatali ʻo nofo ʻi ai.
2SA 15:30 ¶ Pea naʻe fofonga hake ʻe Tevita ʻi he hakeʻanga ʻo ʻOlive, pea naʻa ne tangi pe mo ʻalu hake, pea naʻe pūlou ʻa hono ʻulu pea naʻa ne ʻalu kuo telefua pe ʻa hono vaʻe: pea ko e kakai fulipē naʻe ʻiate ia, naʻe pūlou taki taha ʻe he tangata ʻa hono ʻulu, pea naʻa nau ʻalu hake, pea naʻa nau ʻalu hake pe mo e fai ʻae tangi.
2SA 15:31 Pea naʻe tala ʻe he tokotaha kia Tevita, ʻo pehē, Kuo kau ʻa ʻAhitofeli ki he kau fakaaoao ʻoku ʻia ʻApisalomi. Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke liliu ke vale ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli.”
2SA 15:32 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko hake ʻa Tevita ki he tumutumu [ʻoe moʻunga], ʻaia naʻa ne lotu ai ki he ʻOtua, vakai, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻa Husai ko e tangata ʻAliki, kuo mahaehae hono kofutuʻa, pea [pani ʻaki ]ʻae kelekele ʻa hono ʻulu:
2SA 15:33 ‌ʻAia naʻe pehē ki ai ʻe Tevita, “Kapau te ta ō mo au, te ke hoko ko e fakamāfasia kiate au:
2SA 15:34 Ka ka ke ka toe ʻalu ki he kolo, pea ke pehē kia ʻApisalomi, ʻE Tuʻi, te u hoko au ko hoʻo tamaioʻeiki; naʻaku tauhi ki hoʻo tamai ʻo aʻu mai ki he kuonga ni, pea ko eni te u tauhi kiate koe: pea ko e meʻa ia te ke faʻa veuveuki ai ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli.
2SA 15:35 Pea ʻikai ʻe ʻi ai mo koe ʻa Satoki pea mo ʻApiata ko e [ongo ]taulaʻeiki? Pea ko ia ʻe pehē pe, ko ia kotoa pē te ke fanongo ki ai mei he fale ʻoe tuʻi, te ke fakahā ia kia Satoki pea mo ʻApiata ko e [ongo ]taulaʻeiki.
2SA 15:36 Pea vakai, ʻoku ʻiate kinaua hona ongo foha ʻe toko ua, ʻa ʻAhimasi ko e foha ʻo Satoki, pea mo Sonatane ko e foha ʻo ʻApiata; pea te ke ʻomi ʻiate kinaua ʻae tala ʻoe meʻa kotoa pē ʻaia te ke faʻa fanongo ki ai.”
2SA 15:37 Ko ia naʻe ʻalu ai ki he kolo ʻa Husai ko e kāinga ʻo Tevita, pea naʻe hoko mai ʻa ʻApisalomi ki Selūsalema.
2SA 16:1 Pea ʻi heʻene tuku ki mui siʻi ʻe Tevita ʻae tumutumu [ʻoe moʻunga], vakai, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻa Sipa ko e tamaioʻeiki ʻa Mifiposeti, pea [kuo ʻomi ]mo ia ʻae fanga ʻasi ʻe ua naʻe fua kavenga, pea naʻe fakaheka ki ai ʻae mā ʻe uangeau, mo e fuhinga kālepi mōmoa ʻe teau, mo e fuaʻi ʻakau ʻe teau ʻoe faʻahitaʻu mafana, pea mo e hina ʻoe uaine.
2SA 16:2 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Sipa, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa, “Ko e ongo ʻasi ʻoku maʻae kakai ʻoe fale ʻoe tuʻi ke heka ki ai; pea ko e mā mo e fuaʻi ʻakau ʻoe faʻahitaʻu mafana, ko e meʻa ia ke kai ʻe he kau talavou; pea ko e uaine, ko e meʻa ia ke inu ai ʻakinautolu ʻe vaivai ʻi he toafa.”
2SA 16:3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Pea kofaʻā ʻae foha ʻo hoʻo ʻeiki?” Pea naʻe pehē ʻe Sipa ki he tuʻi, “Vakai, ʻoku nofo ai pe ia ʻi Selūsalema: he naʻa ne pehē, Ko e ʻaho eni ʻe toe ʻomi kiate au ʻe he fale ʻo ʻIsileli ʻae puleʻanga ʻo ʻeku tamai.”
2SA 16:4 Pea naʻe toki pehē ai ʻe he tuʻi kia Sipa, “Vakai, ʻoku ʻaʻau ʻaia kotoa pē naʻe ʻia Mifiposeti.” Pea naʻe pehē ʻe Sipa, “ʻOku ou fakaʻapaʻapa kiate koe, pea tuku, ʻe tuʻi, ke ʻofeina au ʻi ho ʻao.”
2SA 16:5 ¶ Pea ʻi heʻene hoko mai ʻae tuʻi ko Tevita ki Pahulimi, vakai, naʻe haʻu mei ai ha tangata mei he faʻahinga mo e fale ʻo Saula, ʻaia naʻe hingoa ko Simi, ko e foha ʻo Kela: pea naʻe haʻu pe ia, pea kape mai pe ʻi heʻene haʻu.
2SA 16:6 Pea naʻa ne lisingi ʻae ngaahi maka kia Tevita, pea ki he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻa Tevita ko e tuʻi: ka naʻe tutuʻu ʻae kakai kotoa pē, mo e kau tangata toʻa kotoa pē, ki hono nima toʻomataʻu mo hono toʻohema.
2SA 16:7 Pea naʻe pehē ʻae lea ʻa Simi ʻi heʻene kape, “Hū mai, hū mai, ʻa koe ko e tangata pani toto, pea ko koe ko e tangata ʻoe angakovi:
2SA 16:8 Kuo toe totongi kiate koe ʻe Sihova ʻae toto kotoa pē ʻoe fale ʻo Saula, ʻaia kuo ke fetongi ʻi he pule; pea kuo tuku ʻe Sihova ʻae puleʻanga ki he nima ʻo ʻApisalomi ko ho foha: pea vakai, kuo moʻua koe ʻi hoʻo kovi, koeʻuhi ko e tangata pani toto koe.”
2SA 16:9 ¶ Pea naʻe toki pehē ai ʻe ʻApisai ko e tama ʻo Seluia ki he tuʻi, “Ko e hā ʻe tuku ke kape ai ʻae kulī mate ni ki hoku ʻeiki ko e tuʻi? ʻOku ou kole kiate koe, tuku au ke u ʻalu atu ʻo tuʻusi ʻa hono ʻulu.”
2SA 16:10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Ko e hā au kiate kimoutolu, ʻae ngaahi tama ʻo Seluia? Tuku pe ke ne kape mai, he kuo pehē ʻe Sihova kiate ia, Kape kia Tevita. Pea ka kuo pehē, ko hai ʻe pehē [atu], Ko e hā kuo ke fai pehē ai?”
2SA 16:11 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApisai, “Pea mo ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, Vakai, ko hoku foha ʻaia naʻe haʻu mei hoku fatu, ʻoku kumi ki heʻeku moʻui: pea ka kuo pehē ʻikai ʻe ngofua hake ke fai ia ʻe he tangata Penisimani ni? Tuku noa ai pe ia, pea tuku pe ke ne kape he kuo fekau ia ʻe Sihova.
2SA 16:12 Heiʻilo ʻe ʻafio ʻe Sihova ki heʻeku mamahi, pea totongi lelei au ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻene kape kiate au he ʻaho ni.”
2SA 16:13 Pea ʻi heʻene ʻalu atu ʻa Tevita pea mo ʻene kau tangata ʻi he hala, naʻe ʻalu atu ʻa Simi ʻi he tahifohifo ʻoe moʻunga, ʻo feʻunga atu mo ia, pea naʻa ne kape pe mo ʻalu, pea ne lisi ʻae ngaahi maka kiate ia, mo ne laku ʻae efu [kiate ia].
2SA 16:14 Pea ko e tuʻi, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau omi ki he potu ko ia, ke mālōlō ai, he kuo nau ongosia.
2SA 16:15 ¶ Pea naʻe hoko mai ki Selūsalema, ʻa ʻApisalomi pea mo e kakai tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻe [ʻalu ]mo ia ʻa ʻAhitofeli.
2SA 16:16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko mai kia ʻApisalomi ʻa Husai ko e tangata ʻAliki, ko e kāinga ʻo Tevita, naʻe pehē ʻe Husai kia ʻApisalomi, “Ke moʻui ʻae tuʻi, ke moʻui ʻae tuʻi.”
2SA 16:17 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kia Husai, “Ko hoʻo ʻofa eni ki ho kāinga? Ko e hā naʻe ʻikai te ke ʻalu ai mo ho kāinga?”
2SA 16:18 Pea naʻe pehē ʻe Husai kia ʻApisalomi, “ʻIkai; ka ko ia ʻoku fili ʻe Sihova, pea mo e kakai ni, pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, te u kau mo ia, pea ko ia pe te u nofo ki ai.
2SA 16:19 Pea ko hai foki ʻoku totonu ke u tauhi ki ai? ʻIkai ʻi he ʻao ʻo hono foha? ʻO hangē ko ʻeku tauhi ʻi he ʻao ʻo hoʻo tamai, te u pehē foki au ʻi ho ʻao ʻoʻou.”
2SA 16:20 ¶ Hili ia naʻe pehē ʻe ʻApisalomi kia ʻAhitofeli, “Mou fakakaukau ʻiate kimoutolu pe ko e hā te tau fai.”
2SA 16:21 Pea naʻe pehē ʻe ʻAhitofeli kia ʻApisalomi, “ʻAlu atu koe ki he sinifu ʻo hoʻo tamai, ʻaia kuo ne tuku ke leʻohi ʻae fale; pea ʻe fanongo ʻe ʻIsileli kotoa pē kuo fehiʻanekina ʻaupito koe ʻe hoʻo tamai: pea ʻe toki mālohi ai ʻae nima ʻokinautolu kotoa pē ʻoku kau mo koe.”
2SA 16:22 Ko ia naʻa nau folahi atu ai ha fale tupenu ʻi he tuʻa fale ki ʻolunga: pea naʻe hū atu ki ai ʻa ʻApisalomi ki he sinifu ʻo ʻene tamai ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kotoa pē.
2SA 16:23 Pea ko e fakakaukau ʻa ʻAhitofeli ʻaia naʻa ne fai ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe hangē ko e ʻeke ʻe ha tangata ki he folofola ʻae ʻOtua: naʻe pehē pe ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli kia Tevita pea mo ʻApisalomi fakatouʻosi.
2SA 17:1 Naʻe pehē foki ʻe ʻAhitofeli kia ʻApisalomi, “Tuku ke u fili mai ha kau tangata ʻe tokotaha mano mo e toko ua afe, pea te u tuʻu hake mo tuli atu kia Tevita ʻi he poōni:
2SA 17:2 Pea te u hoko atu kiate ia lolotonga ʻa ʻene ongosia mo nima vaivai, pea u fakamanavahēʻi ia: pea ʻe hola ʻae kakai kotoa pē ʻoku ʻiate ia; pea teu taaʻi ʻae tuʻi tokotaha pe:
2SA 17:3 Pea te u toe ʻomi kiate koe ʻae kakai kotoa pē: ko e tangata ʻaia ʻoku ke kumi ʻoku hangē ia ko e liliu mai ʻoe kakai kotoa pē: pea ʻe fiemālie ai ʻae kakai kotoa pē.”
2SA 17:4 Pea naʻe lelei ʻae lea ni kia ʻApisalomi, pea mo e mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli.
2SA 17:5 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻApisalomi, “Ui eni foki kia Husai ko e tangata ʻAliki, pea ke tau fanongo ki heʻene lau ʻaʻana.”
2SA 17:6 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Husai kia ʻApisalomi, naʻe lea ʻa ʻApisalomi kiate ia, ʻo pehē, “Kuo pehē ni ʻae lea kuo fai ʻe ʻAhitofeli: te tau fai pe ʻikai ki heʻene lea? Kapau ʻe ʻikai, ke ke lea mai pe koe.”
2SA 17:7 Pea naʻe pehē ʻe Husai kia ʻApisalomi, “Ko e fakakaukau kuo lea ʻaki ʻe ʻAhitofeli ʻoku ʻikai lelei ʻi he ngaahi ʻaho ko eni.”
2SA 17:8 He naʻe pehē ʻe Husai, “ʻOku ke ʻilo ʻa hoʻo tamai pea mo ʻene kau tangata, ko e kau tangata toʻa ʻakinautolu, pea kuo nau mamahi ʻi honau loto, ʻo hangē ko ha pea kuo kaihaʻasi mei ai hono ʻuhiki ʻi he vao: pea ko hoʻo tamai ko e tangata maheni ai mo e tau, pea ʻe ʻikai te ne nofo fakataha mo e kakai.
2SA 17:9 Vakai, kuo fufū eni ia ʻi ha luo, pe ʻi ha potu kehe: pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka tō hifo honau niʻihi ʻi he kamataʻanga, ʻe pehē ʻe ia kotoa pē ʻoku fanongo ki ai, Kuo fai ʻae teʻia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻoku muimui kia ʻApisalomi.
2SA 17:10 Pea ko ia foki ʻoku toʻa pea tatau hono loto mo e loto ʻo ha laione, ʻe vaivai ʻaupito: he ʻoku ʻilo ʻe ʻIsileli kātoa ko hoʻo tamai ko e tangata toʻa ia, pea ʻoku lototoʻa ʻakinautolu ʻoku kau mo ia.
2SA 17:11 Ko ia ko ʻeku fakakaukau ʻaʻaku ke tānaki kotoa pē ʻa ʻIsileli kiate koe, mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, ke hangē ko e ʻoneʻone ʻoe matātahi ʻa honau tokolahi; pea ko koe, ke ʻalu koe ki he tau.
2SA 17:12 Pea pehē, te tau hoko atu kiate ia ʻi ha potu pe ʻe ʻilo ai ia, pea te tau tō hifo ki ai ʻo hangē ko e tō hifo ʻae hahau ki he funga kelekele: pea ʻiate ia pea mo e kau tangata kotoa pē ʻoku kau mo ia ʻe ʻikai ʻaupito tuku ke toe hanau tokotaha.
2SA 17:13 Pea kapau foki kuo ne hū atu ki ha kolo, ʻe toki ʻomi ai ʻe ʻIsileli kātoa ha ngaahi maea ki he kolo ko ia, pea te tau tohoaki ia ki he vaitafe, kaeʻoua ke taʻeʻiloʻi ʻi ai hano momoʻi foʻi maka siʻi ʻe taha.”
2SA 17:14 Pea naʻe pehē ʻe ʻApisalomi pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, “ʻOku lelei hake ʻae fakakaukau ʻa Husai ko e tangata ʻAliki ʻi he fakakaukau ʻa ʻAhitofeli. He naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke veuveuki ʻae fakakaukau lelei ʻa ʻAhitofeli, koeʻuhi kae ʻomi ʻe Sihova ʻae kovi kia ʻApisalomi.”
2SA 17:15 ¶ Pea naʻe toki pehē ai ʻe Husai kia Satoki mo ʻApiata ko e ongo taulaʻeiki, naʻe pehē mo pehē ʻae fakakaukau naʻe fai ʻe ʻAhitofeli kia ʻApisalomi pea mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli; pea kuo pehē mo pehē ʻa ʻeku fakakaukau ʻaʻaku.
2SA 17:16 Ko ia foki mo fekau fakatoʻotoʻo, pea tala kia Tevita, ʻo pehē, ʻoua naʻa ke nofo ʻi he poōni ʻi he potu ʻataʻatā ʻoe toafa, ka ke mole atu ke vave; telia naʻa fōngia hifo ʻae tuʻi pea mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻiate ia.
2SA 17:17 Ka ko eni naʻe nofo ʻa Sonatane mo ʻAhimasi ʻo ofi ki Eni-Lokeli; he naʻe tapu ʻe na hū mai ki he kolo: ko ia naʻe ʻalu ai ha fefine ʻo ne tala ia kiate kinaua; pea naʻa na ʻalu ʻo fakahā ia ki he tuʻi ko Tevita.
2SA 17:18 Ka naʻe mamata kiate kinaua ha tamasiʻi, pea ne fakahā ia kia ʻApisalomi: ka naʻa na ʻalu fakatoʻotoʻo fakatouʻosi, ʻo na hoko ki he fale ʻo ha tangata ʻi Pahulimi, ʻaia naʻe maʻu ha luo vaikeli ʻi hono lotoʻā, pea naʻa na ʻalu hifo ki ai.
2SA 17:19 Pea naʻe ʻomi ʻe he fefine ha meʻa ʻufiʻufi ʻo ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae ngutu ʻoe luo vai, pea naʻe folofolahi ki ai ʻae fuaʻi uite ʻaia naʻe momosi; pea naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻae meʻa ko ia.
2SA 17:20 Pea ʻi he hoko mai ʻae kau tamaioʻeiki ʻa ʻApisalomi ki he fefine ʻi he fale, naʻa nau pehē, Ko fē ʻia ʻa ʻAhimasi pea mo Sonatane? Pea naʻe pehē ʻe he fefine kiate kinautolu, “Kuo na mole atu ki he kauvai ʻe taha.” Pea hili ʻenau kumi mo taʻeʻiloʻi ʻakinaua, naʻa nau toe ʻalu ki Selūsalema.
2SA 17:21 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻenau ʻalu, naʻa na ʻalu hake mei he luo vaikeli, ʻo na ō mo fakahā kia Tevita, ko e tuʻi, ʻo na pehē kia Tevita, “Tuʻu hake, pea ʻalu fakatoʻotoʻo atu ki he kauvai: he kuo pehē ni ʻae fakakaukau ʻa ʻAhitofeli kiate kimoutolu.”
2SA 17:22 Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻa Tevita, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, pea naʻa nau aʻa atu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: ʻi heʻene maʻa hake ʻae ʻaho naʻe ʻikai toe ha tokotaha naʻe taʻeʻā atu ʻi Sioatani.
2SA 17:23 ¶ Pea ʻi heʻene mamata ʻe ʻAhitofeli kuo ʻikai fai ʻa ʻene fakakaukau ʻaʻana, naʻa ne ʻai ʻae hekaʻanga ki heʻene ʻasi, pea ne tuʻu hake, pea naʻe ʻalu ia ki hono ʻapi, pea ki hono kolo, pea naʻa ne tuku ʻae fekau ki hono fale, pea ne tautau ʻe ia ia, ʻo ne mate, pea naʻe tanu ia ʻi he faʻitoka ʻo ʻene tamai.
2SA 17:24 Pea hili ia naʻe haʻu ʻa Tevita ki Mehanemi. Pea naʻe aʻa atu ʻa ʻApisalomi ʻi Sioatani, ʻaia mo e kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli naʻe ʻiate ia.
2SA 17:25 ¶ Pea naʻe fakanofo ʻe ʻApisalomi ʻa ʻAmasa ko e ʻeiki pule ʻoe tau ko e fetongi ʻo Soape: pea ko ʻAmasa ko e foha ia ʻoe tangata ʻaia naʻe hingoa ko Itila ko e tangata ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu ʻo mohe mo ʻApikali ko e ʻofefine ʻo Naʻasi, pea ko e tokoua kia Seluia ko e faʻē ʻa Soape.
2SA 17:26 Ko ia naʻe nofo ai ʻa ʻIsileli mo ʻApisalomi ʻi he fonua ʻo Kiliati.
2SA 17:27 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻI heʻene hoko mai ʻa Tevita ki Mehanemi, [naʻe haʻu ]ʻa Sopi ko e foha ʻo Naʻasi mei Lapa ʻi he fānau ʻa ʻAmoni, mo Mekili ko e foha ʻo ʻAmieli ʻo Lotipale, mo Pasilai ko e tangata Kiliati mei Lokelimi,
2SA 17:28 ‌ʻO[nau ]ʻomi ʻae ngaahi moheʻanga, mo e ngaahi ipu, mo e ngaahi ipu kelekele, mo e uite, mo e paʻale, mo e mahoaʻa, mo e uite naʻe tunu, mo e piini, mo e faʻahinga piini naʻe tunu.
2SA 17:29 Mo e honi, mo e pota, mo e fanga sipi, mo e siisi mei he[huhuʻa ʻoe ]fanga pulu fefine, [ko e meʻa ]maʻa Tevita, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, kenau kai: he naʻa nau pehē, Kuo fiekaia ʻae kakai, mo ongosia, mo fieinua, ʻi he toafa.
2SA 18:1 Pea naʻe lau hake ʻe Tevita ʻae kakai naʻe ʻiate ia, mo ne fakanofo ʻae ngaahi ʻeiki ke pule ki he ngaahi toko afe, ngaahi ʻeiki ke pule ki he ngaahi toko teau.
2SA 18:2 Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻa hono vahe tolu ʻoe kakai ke puleʻi ʻe Soape, mo hono vahe ʻe taha ke puleʻi ʻe ʻApisai ko e tama ʻo Seluia, ko e tokoua ʻo Soape, pea mo e vahe ʻe taha ke puleʻi ʻe Itei ko e tangata Kati. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he kakai, “Ko au foki te u ʻalu atu moʻoni fakataha mo kimoutolu.”
2SA 18:3 Ka naʻe pehēange ʻe he kakai, “ʻE ʻikai te ke ʻalu atu: he kapau te mau hola, ʻe ʻikai tenau tokanga kiate kimautolu; pea kapau ʻe mate haʻamau vaheua mālie, ʻe ʻikai tenau tokanga kiate kimautolu: ka ko koe ʻoku ke mahuʻinga ʻi ha toko mano ʻokimautolu: ko ia foki ʻoku lelei hake ke ke tokoni mai koe kiate kimautolu mei he loto kolo.”
2SA 18:4 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻoku lelei hake kiate kimoutolu te u fai pe ia.” Pea naʻe tuʻu ʻae tuʻi ki he veʻe matapā [ʻoe kolo], pea naʻe ʻalu atu ʻae kakai ʻi he ngaahi toko teau mo e ngaahi toko afe.
2SA 18:5 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Soape mo ʻApisai mo Itei, ʻo pehē, “Faifai mālie koeʻuhi ko au ki he talavou ko ʻApisalomi.” Pea naʻe ongoʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻa ʻene tuku ʻe he tuʻi ʻae fekau naʻe kau kia ʻApisalomi.
2SA 18:6 ¶ Pea pehē, naʻe ʻalu atu ʻae kakai kituaʻā ke tauʻi ʻa ʻIsileli: pea naʻe hoko ʻae tau ʻi he vao ʻakau ʻi ʻIfalemi;
2SA 18:7 ‌ʻAia naʻe tāmateʻi ʻi ai ʻae kakai ʻo ʻIsileli ʻi he ʻao ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, pea naʻe fai ʻi ai ʻae tāmateʻi lahi ʻi he ʻaho ko ia, ko e kau tangata ʻe toko ua mano.
2SA 18:8 He naʻe fai ʻae tau ʻo foliaki ʻi he funga fonua kotoa pē: pea naʻe maumauʻi ʻo tokolahi hake ʻae kakai ʻi he vao ʻakau ʻi he ʻaho ko ia, kae siʻi ʻae maumau ʻe he heletā.
2SA 18:9 ¶ Pea naʻe fetaulaki ʻa ʻApisalomi mo e kau tamaioʻeiki ʻa Tevita. Pea naʻe heka ʻa ʻApisalomi ki ha miuli, pea naʻe ʻalu ʻae miuli ʻi he lalo vaʻa mālohi ʻoe oke lahi, pea naʻe ʻefihiaʻi hono ʻulu ʻi he oke, pea naʻe tautau hake ia ʻi he vahaʻa ʻoe langi mo e [funga ]kelekele; pea naʻe moleange ʻae miuli mei lalo ʻiate ia.
2SA 18:10 Pea naʻe sio ki ai ʻae tangata ʻe tokotaha, ʻo ne tala ia kia Soape, ʻo pehē, “Vakai, naʻaku mamata kia ʻApisalomi kuo tautau ʻi ha oke.”
2SA 18:11 Pea naʻe pehē ʻe Soape ki he tangata naʻe fakahā mai ia kiate ia, “Pea vakai, naʻa ke sio [ki ai], pea ko e hā naʻe ʻikai ai te ke taaʻi hifo ia ʻi ai ki he kelekele? Ka ne ke pehē, kuo u tuku kiate koe ha [sikeli ]siliva ʻe hongofulu pea mo ha noʻovala.”
2SA 18:12 Pea naʻe pehē ʻe he tangata kia Soape, “Ka ne u maʻu ha [sikeli ]siliva ʻe afe ki hoku nima, neongo ia ʻe ʻikai te u ala atu hoku nima ki he ʻalo ʻoe tuʻi: he naʻa mau fanongo ki he fekauʻi ʻa koe mo ʻApisai, mo Itei, ʻe he tuʻi, ʻo pehē, ‘Mou vakai kotoa pē telia naʻa alasi ʻae talavou ko ʻApisalomi.’
2SA 18:13 Ka ne u fai pehē, pehē kuo u fai ʻae lohiakiʻi ki heʻeku moʻui ʻaʻaku: he ʻoku ʻikai fufū ha meʻa mei he tuʻi, pea naʻa mo koe te ke ʻita kiate au.”
2SA 18:14 Pea naʻe toki pehē ʻe Soape, “ʻE ʻikai ʻaonga ʻa ʻeku tatali mo koe.” Pea naʻa ne toʻo ʻi hono nima ʻae foʻi tao ʻe tolu, ʻo ne velo ʻaki ia ke ʻasi ʻi he mafu ʻo ʻApisalomi lolotonga ʻa ʻene kei moʻui ʻi he lotolotonga ʻoe [ʻakau ko e ]oke.
2SA 18:15 Pea naʻe kāpui mo taaʻi ʻa ʻApisalomi ʻe he kau talavou ʻe toko hongofulu naʻe fua ʻae mahafutau ʻa Soape, ʻonau tāmateʻi ia.
2SA 18:16 Pea naʻe ifi ʻe Soape ʻae meʻalea, pea naʻe foki mai ʻae kakai mei heʻenau tuli ki ʻIsileli: he naʻe taʻofi ʻae kakai ʻe Soape.
2SA 18:17 Pea naʻa nau ʻave ʻa ʻApisalomi ʻo lī ia ki ha fuʻu luo lahi naʻe ʻi he vao ʻakau, pea naʻe fokotuʻu ki ʻolunga ʻiate ia ha fuʻu ʻesi maka lahi; pea naʻe feholaki ʻa ʻIsileli kātoa taki taha ki hono fale fehikitaki.
2SA 18:18 ¶ Ka ko eni, lolotonga ʻa ʻene kei moʻui naʻe ngaohi mo fokotuʻu ʻe ʻApisalomi maʻana ha fuʻu pou, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻoe tuʻi: he naʻa ne pehē, ʻOku ʻikai haku foha ke manatuʻi ai ʻa hoku hingoa: pea naʻa ne ui ʻae pou ki hono hingoa ʻoʻona: pea ʻoku ui ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni, Ko e potu ʻo ʻApisalomi.
2SA 18:19 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe ʻAhimasi ko e foha ʻo Satoki, “Tuku eni ke u lele, pea ʻave ʻae ongoongo ki he tuʻi, ʻoe totongi kuo fai ʻe Sihova ki hono ngaahi fili.”
2SA 18:20 Pea naʻe pehē ʻe Soape kiate ia, “ʻE ʻikai te ke ʻave ha ongoongo he ʻaho ni, ka te ke ʻave ʻae ongoongo ʻi ha ʻaho ange: ka ko e ʻaho ni ʻe ʻikai te ke ʻave ha ongoongo, he kuo pekia ʻae ʻalo ʻoe tuʻi.”
2SA 18:21 Pea naʻe toki pehē ʻe Soape kia Kusi, “ʻAlu ʻo tala ki he tuʻi ʻaia kuo ke mamata ki ai.” Pea naʻe punou hifo ʻa Kusi kia Soape, ʻo ne lele.
2SA 18:22 Pea naʻe toe pehē ai ʻe ʻAhimasi ko e foha ʻo Satoki kia Soape, “ʻOku ou kole kiate koe, ha meʻa pe ʻe fai, kae tuku pe au ke u lele muimui ʻia Kusi.” Pea naʻe pehē ʻe Soape, “Ko e hā ka ke ka lele ai koe, hoku foha, ka ʻoku ʻikai ʻiate koe ha ongoongo ʻoku lelei?”
2SA 18:23 [Pea naʻa ne pehē], “Neongo ia tuku ke u lele.” Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Lele.” Pea naʻe toki lele ai ʻa ʻAhimasi ʻi he hala ʻoe toafa, pea naʻa ne liʻaki ʻa Kusi.
2SA 18:24 Pea naʻe nofo ʻa Tevita ʻi he vahaʻa ʻoe ongo matapā ʻoe kolo: pea naʻe ʻalu hake ʻae tangata leʻo ki he tuʻafale ʻi he ʻā ʻo feʻunga hake mo e matapā, pea naʻa ne hanga hake hono mata, ʻo ne sio, pea vakai naʻe lele mai ʻae tangata naʻe tokotaha pe.
2SA 18:25 Pea naʻe kalanga ʻe he tangata leʻo, ʻo ne fakahā [ia ]ki he tuʻi. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Kapau ʻoku ne tokotaha pe ʻoku ai ha ongoongo ʻi hono ngutu.” Pea naʻa ne haʻu fakatoʻotoʻo pe, ʻo[ne ]fakaofiofi mai.
2SA 18:26 Pea naʻe mamata ʻe he tangata leʻo ki he tangata kehe ʻe tokotaha ʻoku lele: pea naʻe ui ʻe he tangata leʻo ki he tangata naʻe tauhi matapā, ʻo ne pehē, “Vakai ʻoku lele mai tokotaha pe ʻae tangata kehe.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku ʻomi ʻae ongoongo ʻe ia foki.”
2SA 18:27 Pea naʻe pehē ʻe he tangata leʻo, “ʻOku ou mahalo ʻoku lele ʻaia ʻoku muʻomuʻa ʻo hangē ko e lele ʻa ʻAhimasi, ko e foha ʻo Satoki.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Ko e tangata lelei ia, pea ʻoku ʻomi ʻe ia ʻae ongoongolelei.”
2SA 18:28 Pea naʻe ui ʻa ʻAhimasi, ʻo ne pehē ki he tuʻi, “Ke ke fiemālie.” Pea naʻa ne tōmapeʻe hifo ʻi hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻo ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo ne fakamoʻua ʻae kau tangata naʻe hiki hake honau nima ke angatuʻu ki hoku ʻeiki ko e tuʻi.”
2SA 18:29 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku lelei koā ʻae talavou ko ʻApisalomi?” Pea naʻe pehē ʻe ʻAhimasi, “ʻI heʻene fekau ʻa Soape ʻae tamaioʻeiki ʻae tuʻi pea mo au ko hoʻo tamaioʻeiki, naʻaku mamata ki he fuʻu vākē lahi ka naʻe ʻikai te u ʻilo ʻa hono ʻuhinga.”
2SA 18:30 Pea naʻe pehē atu ʻe he tuʻi, “Tuʻu atu koe ki hena.” Pea naʻa ne tuʻu atu, mo ne tatali ai.
2SA 18:31 Pea vakai, naʻe haʻu ʻa Kusi; pea naʻe pehē ʻe Kusi, “ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku ou ʻomi ʻae ongoongo: he kuo fai totongi he ʻaho ni ʻe Sihova maʻau kiate kinautolu kotoa pē naʻe tuʻu angatuʻu hake kiate koe.”
2SA 18:32 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Kusi, “ʻOku lelei koā ʻae talavou ko ʻApisalomi?” Pea naʻe pehēange ʻe Kusi, “Ke tatau mo e tangata talavou na, ʻae ngaahi fili ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku tuʻu hake ke fai ha kovi kiate koe.”
2SA 18:33 ¶ Pea naʻe mamahi lahi ʻaupito ʻae tuʻi, pea naʻa ne ʻalu hake ki he potu fale naʻe ʻi ʻolunga ʻi he matanikolo mo ne tangi ai: pea lolotonga ʻa ʻene ʻalu naʻe pehē ʻa ʻene lea, “ʻE ʻApisalomi ko hoku foha, ʻa hoku foha, ʻa hoku foha ko ʻApisalomi, taumaiā kuo u mate koeʻuhi ko koe, ʻe ʻApisalomi, ko hoku foha, ko hoku foha.”
2SA 19:1 Pea naʻe fakahā kia Soape, “Vakai, ʻoku tangi mo mamahi ʻae tuʻi koeʻuhi ko ʻApisalomi.”
2SA 19:2 Pea ko e fakamoʻui ʻoe ʻaho ko ia naʻe liliu ia ko e fakamamahi ki he kakai kotoa pē: he naʻe fanongo ʻe he kakai ʻi he ʻaho ko ia ki he mamahi ʻoe tuʻi koeʻuhi ko hono ʻalo.
2SA 19:3 Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu fakatoitoi pe ʻae kakai ki he kolo, ʻo hangē ko e ʻalu fakatoitoi ha kakai ʻi [heʻenau ]mā ʻoka nau ka feholataki ʻi he tau.
2SA 19:4 Ka naʻe ʻufiʻufi ʻe he tuʻi ʻa hono fofonga, pea naʻe tangi ʻaki ʻe he tuʻi ʻae leʻo lahi, ʻOiauē, ʻa hoku foha ko ʻApisalomi, “ʻOiauē ʻApisalomi, ko hoku ʻalo, ko hoku ʻalo!”
2SA 19:5 Pea naʻe hau ʻa Soape ki loto fale ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “Kuo ke fakamaaʻi he ʻaho ni ʻae mata kotoa pē ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻaia kuo fakahaofi ʻa hoʻo moʻui he ʻaho ni, mo e moʻui ʻa hoʻo ngaahi foha mo hoʻo ngaahi ʻofefine, mo e moʻui ʻa hoʻo ngaahi uaifi, mo e moʻui ʻa hoʻo kau sinifu;
2SA 19:6 Ko e meʻa ʻi hoʻo ʻofa ki ho ngaahi fili, ka kuo ke fehiʻa ki ho kāinga. He kuo ke fakahā he ʻaho ni ʻoku ʻikai mahuʻinga kiate koe ʻae houʻeiki pe ko e kau tamaioʻeiki: he ʻoku ou mamata he ʻaho ni, ka ne moʻui pe ʻa ʻApisalomi, ke mau mate kotoa pē ʻakimautolu he ʻaho ni, pehē kuo ke lelei ai.
2SA 19:7 Ko ia foki, tuʻu hake, pea ʻalu atu, pea lea fakafiemālie ki he loto ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki: he ʻoku ou fuakava ʻia Sihova kiate koe, kapau ʻe ʻikai te ke ʻalu atu, ʻe ʻikai toe kiate koe ha tokotaha ʻi he poōni: pea ʻe kovi lahi hake ia ʻi he kovi kotoa pē kuo hoko mai kiate koe talu mei hoʻo kei siʻi ʻo aʻu ki he ʻaho ni.”
2SA 19:8 Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻae tuʻi, ʻo ne ʻafio ʻi he matapā. Pea naʻa nau fakahā ki he kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Vakai, kuo ʻafio ʻae tuʻi ʻi he matapā.” Pea naʻe haʻu ʻae kakai kotoa pē ki he ʻao ʻoe tuʻi: he kuo hola ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli taki taha ki hono fale fehikitaki.
2SA 19:9 ¶ Pea naʻe fekeʻikeʻi ʻae kakai kotoa pē ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli kotoa pē, ʻo fepehēʻaki, “Naʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe he tuʻi mei he nima ʻo hotau ngaahi fili, pea naʻa ne fakahaofi ʻakitautolu mei he nima ʻoe kau Filisitia; pea kuo ne hola eni mei he fonua koeʻuhi ko ʻApisalomi.”
2SA 19:10 Pea ko ʻApisalomi ʻaia naʻa tau fakanofo kiate kitautolu, kuo mate ʻi he tau. Pea ko ia foki ko e hā ʻoku mou taʻelea ai ke toe ʻomi ʻae tuʻi?
2SA 19:11 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ko Tevita kia Satoki mo ʻApiata ko e ongo taulaʻeiki, ʻo ne pehē, “Mo lea ki he mātuʻa ʻo Siuta, ʻo pehē, Ko e hā ʻoku mou tomui ai ʻi he toe ʻomi ʻae tuʻi ki hono fale? Ka kuo hā mai ʻae lea ʻa ʻIsileli kotoa pē ki he tuʻi ki hono fale.
2SA 19:12 Ko hoku kāinga kimoutolu, ko hoku hui mo hoku kakano kimoutolu: ko ia ko e hā ʻoku mou tomui ai ʻi he toe ʻomi ʻae tuʻi?”
2SA 19:13 Pea mo pehē atu kia ʻAmasa, “ʻIkai ʻoku ke ʻo hoku hui, pea ʻo hoku kakano? Ke fai pehē ʻe he ʻOtua kiate au ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke ʻeiki koe ki he kautau ʻi hoku ʻao maʻuaipē, ko e fetongi ʻo Soape.”
2SA 19:14 Pea naʻa ne ueʻi ʻae loto ʻoe kakai kotoa pē ʻo Siuta, ʻo hangē kuo[nau ]taha pe; ko ia ne nau ʻave ai ʻae lea ni ki he tuʻi, Ke ke foki mai koe, pea mo hoʻo kau tamaioʻeiki kotoa pē.
2SA 19:15 Ko ia naʻe foki mai ʻae tuʻi, ʻo ne haʻu ki Sioatani. Pea naʻe haʻu ʻakinautolu ʻo Siuta ki Kilikali, ke fakafetaulaki atu ki he tuʻi, pea ke ʻomi ʻae tuʻi ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
2SA 19:16 ¶ Pea ko Simi ko e foha ʻo Kela, ko e tangata Penisimani, ʻaia naʻe ʻo Pahulimi, naʻa ne ʻalu fakatoʻotoʻo hifo mo e kau tangata ʻo Siuta, ke fetaulaki mo e tuʻi ko Tevita.
2SA 19:17 Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata Penisimani ʻe toko taha afe, pea mo Sipa ko e tamaioʻeiki mei he fale ʻo Saula, pea mo hono foha ʻoʻona ʻe toko hongofulu ma toko nima, pea mo ʻene kau tamaioʻeiki ʻe toko uofulu; pea naʻa nau muʻomuʻa atu ʻi he tuʻi ʻi heʻene aʻa ʻi Sioatani.
2SA 19:18 Pea naʻe ʻalu foki ʻae vaka fokotuʻu ke fetukutuku ai ʻae kaungāʻapi ʻoe tuʻi, pea ke fai ha meʻa naʻe pehē ʻe ia ke fai. Pea naʻe tō hifo ʻa Simi ko e foha ʻo Kela ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻi heʻene laka mai mei Sioatani;
2SA 19:19 ‌ʻo ne pehē ki he tuʻi, “ʻOua naʻa tuku ha hia kiate au ʻe hoku ʻeiki, pea ʻoua foki naʻa ke manatuʻi ʻae meʻa naʻe fai angatuʻu ai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi mei Selūsalema, ke mamahi ai ʻae loto ʻoe tuʻi.
2SA 19:20 He ʻoku ʻiloʻi ʻe hoʻo tamaioʻeiki kuo u fai angahala: pea ko ia foki kuo u haʻu ke u muʻomuʻa mai he ʻaho ni ʻi he fale kotoa pē ʻo Siosefa ke u hoko mai ke fakafetaulaki ki hoku ʻeiki ko e tuʻi.”
2SA 19:21 Ka naʻe pehēange ʻe ʻApisai ko e tama ʻa Seluia, “ʻIkai ʻe tāmateʻi ʻa Simi koeʻuhi ko e meʻa ni, koeʻuhi ko ʻene lea kapekape kiate ia kuo pani ʻaki ʻae lolo ʻe Sihova?”
2SA 19:22 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Ko e hā kimoutolu kiate au, ʻakimoutolu ʻae ngaahi tama ʻo Seluia, ke mou hoko ai ko e ngaahi fili kiate au he ʻaho ni? He ʻe tāmateʻi ha tokotaha ʻi ʻIsileli ʻi he ʻaho ni? He ʻoku ʻikai te u ʻilo koā kuo u tuʻi au he ʻaho ni ki ʻIsileli?”
2SA 19:23 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kia Simi, “ʻE ʻikai te ke mate. Pea naʻe fuakava ʻe he tuʻi kiate ia.”
2SA 19:24 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Mifiposeti ko e foha ʻo Saula ke fetaulaki mo e tuʻi, pea naʻe ʻikai ke kaukau hono vaʻe, pe teuteuʻi hono kava, pe fō hono ngaahi kofu, talu mei he ʻaho ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻae tuʻi, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻa ne toe haʻu ai ʻi he melino.
2SA 19:25 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko mai ki Selūsalema, ke fetaulaki mo e tuʻi, naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻE Mifiposeti, ko e hā naʻe ʻikai te ta ō ai mo au?”
2SA 19:26 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻE hoku ʻeiki, ko e tuʻi, naʻe kākaaʻi au ʻe hoku tamaioʻeiki: he naʻe pehē ʻe hoʻo tamaioʻeiki, ‘Te u ʻai ha hekaʻanga ki he ʻasi, koeʻuhi ke u heka ai ʻo ʻalu ki he tuʻi; koeʻuhi ʻoku ketu ʻa hoʻo tamaioʻeiki.’
2SA 19:27 Pea kuo ne lauʻikoviʻi ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki hoku ʻeiki ko e tuʻi; ka ʻoku tatau ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi mo ha ʻāngelo ʻae ʻOtua: ko ia ke ke fai ʻaia ʻoku matamatalelei kiate koe.
2SA 19:28 He ko kinautolu kotoa pē ʻoe fale ʻa ʻeku tamai, ko e kau mate kinautolu ʻi he ʻao ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi: ka neongo ia naʻa ke fakanofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki[ko au ]ʻi he haʻohaʻonga ʻokinautolu naʻe kai mei ho keinangaʻanga ʻoʻou. Ko ia foki ʻe totonu fēfē ʻa ʻeku toe tangi ki he tuʻi?”
2SA 19:29 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke kei lea ai ki hoʻo ngaahi meʻa ʻaʻau? Kuo ʻosi ʻeku lea, Ke mo vaheua mo Sipa ʻae fonua.”
2SA 19:30 Pea naʻe pehēange ʻe Mifiposeti ki he tuʻi, “Tuku ke ne maʻu kotoa pē maʻana, koeʻuhi kuo toe hoko mai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi ki hono fale ʻoʻona ʻi he melino.”
2SA 19:31 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Pasilai ko e tangata Kiliati mei Lokelimi, pea naʻe ʻalu atu ia mo e tuʻi ki he kauvai ʻo Sioatani, ke ne fakaaʻa atu ia ʻi Sioatani.
2SA 19:32 Ka ko eni naʻe motuʻa lahi ʻaupito ʻa Pasilai, he naʻe valungofulu ʻa hono taʻu: pea naʻa ne tokonaki meʻakai maʻae tuʻi lolotonga ʻa ʻene nofo ʻi Mehanemi; he ko e tangata ʻeikilahi ia.
2SA 19:33 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Pasilai, Haʻu koe ke ta aʻa atu mo au, pea te u fafangaʻi koe mo au ʻi Selūsalema.
2SA 19:34 Pea naʻe pehē ʻe Pasilai ki he tuʻi, “He ʻoku toe fiha ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻeku moʻui, koeʻuhi ke u ʻalu hake ai mo e tuʻi ki Selūsalema?
2SA 19:35 ‌ʻOku ou valungofulu taʻu he ʻaho ni pea ʻoku ou faʻa fai koā ke fifili ki he meʻa ʻoku lelei mo ia ʻoku kovi? He ʻoku faʻa ifoifo ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻaia ʻoku ou kai pe ko ia ʻoku ou inu? Pea ʻoku ou kei faʻa ongoʻi koā ʻae leʻo ʻoe kau tangata fasi hiva mo e kau fefine fasi hiva?” Pea ka kuo pehē, ko e hā hono ʻaonga ʻoe hoko ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko e fakamāfasia pe ki hoku ʻeiki ko e tuʻi?
2SA 19:36 ‌ʻE ʻalu mamaʻo siʻi atu pe ʻa hoʻo tamaioʻeiki mo e tuʻi ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoe totongi kiate au ʻe he tuʻi ʻi ha totongi pehē fau?
2SA 19:37 ‌ʻOku ou kole kiate koe, tuku ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke toe foki ki mui, koeʻuhi ke u mate ʻi hoku kolo ʻoʻoku, ʻo ofi ki he faʻitoka ʻo ʻeku tamai pea mo ʻeku faʻē. “Kae vakai, ko hoʻo tamaioʻeiki ko Kimami; tuku ke ʻalu atu ia mo hoku ʻeiki ko e tuʻi; pea ke fai kiate ia ʻaia ʻoku lelei ʻi ho ʻao.”
2SA 19:38 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi, “ʻE ʻalu atu mo au ʻa Kimami, pea te u fai kiate ia ʻaia te ke loto koe ki ai: pea ko ia kotoa pē ʻoku ke loto mai ke u fai, te u fai ia maʻau.”
2SA 19:39 Pea naʻe aʻa atu ʻae kakai kotoa pē ʻi Sioatani. Pea hili ʻae lava atu ʻae tuʻi, naʻe ʻuma ʻe he tuʻi kia Pasilai, mo ne tāpuakiʻi ia; pea naʻe toe foki atu ia ki hono potu ʻoʻona.
2SA 19:40 ¶ Hili ia naʻe mole atu ʻae tuʻi ki Kilikali, pea naʻe ʻalu atu mo ia ʻa Kimami: pea naʻe fakafeʻao ki he tuʻi ʻae kakai kotoa pē ʻo Siuta, pea mo hono vaheua ʻoe kakai ʻo ʻIsileli.
2SA 19:41 Pea vakai, naʻe haʻu ki he tuʻi ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻonau pehē ki he tuʻi, “Ko e hā kuo ʻave fakakaihaʻa ai koe ʻe homau kāinga ko e kau tangata ʻo Siuta, pea kuo nau ʻomi ʻekinautolu ʻae tuʻi, pea mo hono kaungā nofoʻanga, pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo Tevita, ki he kauvai ni ʻo Sioatani?”
2SA 19:42 Pea naʻe tali ʻe he kau tangata kotoa pē ʻo Siuta ki he kau tangata ʻIsileli, [ʻo pehē], “Koeʻuhi ko homau kāinga ofi lahi ʻae tuʻi: ko ia ko e hā ʻoku mou ʻita ai ʻi he meʻa ni? He kuo mau kai mei he meʻakai ʻae tuʻi? Pe kuo ne ʻomi ha koloa kiate kimautolu?”
2SA 19:43 Pea naʻe leaange ʻe he kau tangata ʻIsileli ki he kau tangata Siuta, ʻo pehē, “ʻOku mau maʻu ʻae vahe ʻe hongofulu ʻi he tuʻi, pea ʻoku totonu lahi hake ʻemau kau kia Tevita ʻiate kimoutolu: ko ia ko e hā kuo mou paetaku ai kiate kimautolu ʻi he ʻikai tomuʻa kumi ʻemau lea ʻamautolu ki he toe ʻomi ʻa homau tuʻi?” Pea naʻe mālohi hake ʻae ngaahi lea ʻae kau tangata Siuta ʻi he ngaahi lea naʻe fai ʻe he kau tangata ʻIsileli.
2SA 20:1 Pea ʻiloange naʻe nofo ʻi ai ʻae tangata angakovi ʻaia naʻe hingoa ko Sepa, ko e foha ʻo Pikili, ko e tangata Penisimani: pea naʻa ne ifi ʻe ia ʻae meʻalea, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai te mau kau mo Tevita, pea ʻoku ʻikai te mau tofiʻa fakataha mo e foha ʻo Sese: ʻE ʻIsileli ke taki taha ʻalu ʻae tangata ki hono fale.”
2SA 20:2 Ko ia naʻe hiki ai ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli mei heʻenau muimui kia Tevita, ka nau muimui kia Sepa ko e foha ʻo Pikili: ka naʻe pikitai ʻae kau tangata ʻo Siuta ki honau tuʻi mei Sioatani ʻo aʻu ki Selūsalema.
2SA 20:3 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻa Tevita ki hono fale ʻi Selūsalema; pea naʻe ʻave ʻe he tuʻi ʻae kau fefine sinifu ʻe toko hongofulu, ʻaia naʻa ne tuku ke tauhi hono fale, ʻo ne ʻai kinautolu ki he fale naʻe leʻohi, pea naʻe fafangaʻi ai kinautolu, ka naʻe ʻikai ke ne hū atu ia kiate kinautolu, Pea ko ia naʻa nau pōpula ai ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻenau mate, ʻonau moʻui taʻeʻmali.
2SA 20:4 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he tuʻi kia ʻAmasa, “ʻI he teʻeki ke ʻosi ʻae ʻaho ʻe tolu ke ke tānaki mai kiate au ʻae kau tangata ʻo Siuta, pea ke ʻi heni koe.”
2SA 20:5 Ko ia naʻe ʻalu ʻa ʻAmasa ke tānaki ʻa Siuta: ka naʻa ne tatali fuoloa ange ʻi he ngaahi ʻaho naʻe tukupau ʻe ia kiate ia.
2SA 20:6 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia ʻApisai, “Ko eni ʻe lahi hake ʻi he kovi naʻe fai ʻe ʻApisalomi ʻae kovi ʻe fai kiate kitautolu ʻe Sepa ko e foha ʻo Pikili: ʻave ʻe koe ʻae kau tamaioʻeiki ʻa hoʻo ʻeiki, pea tuli kiate ia, telia naʻa ne maʻu ha ngaahi kolo kuo ʻāʻi, pea ne hao meiate kitautolu.”
2SA 20:7 Pea naʻe tuli kiate ia ʻae kau tangata ʻa Soape, mo e kau Keliti, mo e kau Peleti, pea mo e kau tangata toʻa kotoa pē: pea naʻa nau ʻalu mei Selūsalema ke tuli kia Sepa ko e foha ʻo Pikili.
2SA 20:8 Pea ʻi heʻenau hoko atu ki he fuʻu maka ʻaia ʻoku ʻi Kipione, naʻe muʻomuʻa atu ʻa ʻAmasa. Pea naʻe noʻotaki kiate ia ʻe Soape ʻa hono kofu naʻa ne ʻai, pea naʻe ʻai ki ai ʻae nonoʻo mo e heletā naʻe fakamaʻu ki ai mo hono ʻaiʻanga, ki hono tenga; pea ʻi heʻene ʻalu atu naʻe tō hifo ia ki lalo.
2SA 20:9 Pea naʻe pehē ʻe Soape kia ʻAmasa, “Hoku kāinga ʻoku ke moʻui lelei?” Pea naʻe puke ʻe Soape ki he kava ʻo ʻAmasa ʻaki ʻa hono nima toʻomataʻu ke ʻuma kiate ia.
2SA 20:10 Ka naʻe ʻikai tokanga ʻe ʻAmasa ki he heletā naʻe ʻi he nima ʻo Soape: pea pehē naʻa ne hokaʻi ia ʻi hono lalo hui fatafata, pea naʻe tō hifo hono toʻotoʻonga ki he kelekele, pea naʻe ʻikai ke ne taaʻi ia ke liunga ua; pea naʻa ne mate ai. Ko ia naʻe tuli atu ʻe Soape mo ʻApisai ko hono tokoua kia Sepa ko e foha ʻo Pikili.
2SA 20:11 Pea naʻe tuʻu ofi kiate ia ʻae tokotaha ʻi he kau tangata ʻo Soape, ʻo ne pehē, “Ko ia ʻoku kau mo Soape, pea mo ia ʻoku kau kia Tevita, ke ne muimui ʻia Soape.”
2SA 20:12 ¶ Pea naʻe tokoto ʻa ʻAmasa ʻi he toto ʻi he loto hala. Pea ʻi heʻene mamata ʻe he tangata ʻoku tuʻumaʻu ʻae kakai kotoa pē, naʻa ne hiki atu ʻa ʻAmasa mei he loto hala ki he vao, mo ne ʻufiʻufi ia ʻaki ha kofu, ko e meʻa ʻi heʻene mamata naʻe tuʻumaʻu ai ʻakinautolu kotoa pē naʻe haʻu ofi ki ai.
2SA 20:13 Pea hili ʻae hiki atu ia mei he loto hala, naʻe muimui atu kia Soape ʻae kakai kotoa pē, ke tuli kia Sepa ko e foha ʻo Pikili.
2SA 20:14 ¶ Pea naʻa ne ʻalu atu ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻo aʻu ki ʻEpeli, pea ki Pete Meaka, pea mo e kakai ʻo Peli kātoa: pea naʻe fakataha ʻakinautolu, ʻonau muimui foki kiate ia.
2SA 20:15 Pea naʻa nau haʻu ʻo kāpui ia ʻi ʻEpeli ʻi Pete Meaka, pea naʻa nau tanu puke ki he kolo pea naʻe hanga atu ia ki he ʻā kituʻa: pea naʻe haha ʻae ʻā ʻe Soape pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, koeʻuhi ke fakahinga ia ki lalo.
2SA 20:16 Pea naʻe toki ui mai ʻe ha fefine fakapotopoto mei he loto kolo, “Mou fanongo! Mou fanongo! ʻOku ou kole kiate kimoutolu, ke mou tala kia Soape, Haʻu ke ofi mai ki heni, koeʻuhi ke u lea kiate koe.”
2SA 20:17 Pea ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ʻo ofi kiate ia, naʻe pehē ʻe he fefine, “Ko Soape koe?” Pea naʻe talaange ʻe ia, “Ko au.” Pea naʻa ne toki pehē kiate ia, “Fanongo mai ki he ngaahi lea ʻa hoʻo kaunanga.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou fanongo pe.”
2SA 20:18 Pea naʻa ne toki lea, ʻo pehē, “Naʻa nau faʻa lea ʻi he kuonga ʻi muʻa ange, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni tenau fakafehuʻi ki ai ʻi ʻEpeli:” pea ʻe ngata ia ʻi ai.
2SA 20:19 Ko e fakamelino mo e angatonu au ʻi ʻIsileli; [ka ]ʻoku ke kumi ʻe koe ke fakaʻauha ha kolo pea mo ha faʻē ʻi ʻIsileli: ko e hā te ke fōngia hifo ai ʻae tofiʻa ʻo Sihova?”
2SA 20:20 Pea naʻe talaange ʻe Soape ʻo pehē, “Ke mamaʻo ia, ke mamaʻo ia meiate au ke u folo hifo pe fakaʻauha.
2SA 20:21 ‌ʻOku ʻikai pehē ha meʻa: ka ko e tangata mei he moʻunga ko ʻIfalemi, ko Sepa ko hono hingoa, ko e foha ʻo Pikili, kuo hiki angatuʻu hake ʻe ia ʻa hono nima ki he tuʻi, ʻio, kia Tevita: ke tuku mai pe ia pea te u ʻalu mei he kolo.” Pea naʻe pehē ʻe he fefine kia Soape, “Vakai, ʻe lī atu ʻa hono ʻulu ʻi he ʻā kiate koe.”
2SA 20:22 Pea naʻe toki ʻalu ʻae fefine ki he kakai kotoa pē ʻi heʻene fai fakapotopoto. Pea naʻa nau tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sepa ko e foha ʻo Pikili ʻonau lī atu ia kia Soape. Pea naʻa ne ifi ʻe ia ha meʻalea, pea naʻa nau tutuku atu mei he kolo, ko e tangata taki taha ki hono fale. Pea naʻe foki atu ʻa Soape ki he tuʻi ki Selūsalema.
2SA 20:23 ¶ Ka ko eni naʻe pule ʻa Soape ki he kautau kotoa pē ʻo ʻIsileli: pea ko Penaia ko e foha ʻo Sehoiata naʻe pule ki he kau Keliti pea mo e kau Peleti:
2SA 20:24 Pea naʻe pule ʻa ʻAtolami ki he tukuhau: pea ko Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute ko e tangata tohi meʻa ia:
2SA 20:25 Pea ko e tangata tohi ʻa Siva: pea ko e ongo taulaʻeiki ʻa Satoki pea mo ʻApiata:
2SA 20:26 Pea ko Ila ko e tangata Saili ko e ʻeiki lahi foki ia naʻe kau kia Tevita.
2SA 21:1 Hili ia naʻe ai ʻae honge ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tevita ʻi he ngaahi taʻu tukufakaholo; pea naʻe fakafehuʻi ʻe Tevita kia Sihova. Pea naʻe pehē mai ʻe Sihova, “Ko e meʻa ʻeni ʻia Saula, pea koeʻuhi ko hono fale kuo pani toto, he naʻa ne tāmateʻi ʻae kakai Kipione.”
2SA 21:2 Pea naʻe ui ʻe he tuʻi ki he kakai Kipione, ʻo ne pehē kiate kinautolu: (ka ko eni naʻe ʻikai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻae kakai Kipione, ka ko e toenga ʻoe kau ʻAmoli; pea kuo fefuakavaʻaki mo kinautolu ʻae fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻe kumi ʻe Saula ke tāmateʻi kinautolu ko e meʻa ʻi heʻene fai velenga ki he fānau ʻa ʻIsileli mo Siuta.)
2SA 21:3 Ko ia naʻe pehē ai ʻe Tevita ki he kau Kipione, “Ko e hā te u fai maʻamoutolu? Pea te u fai ʻaki ʻae hā ʻae fakalelei, koeʻuhi ke mou tāpuakiʻi ʻae tofiʻa ʻo Sihova?”
2SA 21:4 Pea naʻe pehē ʻe he kakai Kipione kiate ia, “ʻE ʻikai te mau maʻu ha siliva pe ha koula meia Saula pe mei hono fale; pea ʻe ʻikai te ke tāmateʻi ha tangata ʻi ʻIsileli koeʻuhi ko kimautolu.” Pea naʻe talaange ʻe ia, “Ko e meʻa te mou lea ki ai, ko ia pe te u fai maʻamoutolu.”
2SA 21:5 Pea naʻa nau pehēange ki he tuʻi, “ʻIlonga ʻae tangata ʻaia naʻe keina kimautolu, pea naʻa ne fakakaukau ke tuʻusi mo fakaʻauha kimautolu ke ʻoua naʻa mau kei nofo ʻi ha potu fonua ʻo ʻIsileli,
2SA 21:6 Tuku ke ʻomi kiate kimautolu ʻae kau tangata ʻe toko fitu mei hono ngaahi foha ʻoʻona, pea te mau tautau kinautolu kia Sihova ʻi Kipea ʻo Saula, ʻaia naʻe fili ʻe Sihova.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Te u ʻatu [ʻakinautolu].”
2SA 21:7 Ka naʻe fakahaofi ʻe he tuʻi ʻa Mifiposeti, ko e foha ʻo Sonatane ko e foha ʻo Saula, koeʻuhi ko e fuakava ʻia Sihova naʻe ʻiate kinaua ʻaia naʻe fefaiʻaki ʻe Tevita mo Sonatane ko e foha ʻo Saula.
2SA 21:8 Ka naʻe ʻave ʻe he tuʻi ʻae ongo tama ʻa Lisipa ko e taʻahine ʻa ʻAia, ʻaia naʻa ne fānau kia Saula, ko ʻAlamoni pea mo Mifiposeti; pea mo e tama ʻe toko nima ʻo Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula, ʻaia naʻa ne fanauʻi kia ʻAtilili ko e foha ʻo Pasilai ko e tangata Mihola:
2SA 21:9 Pea naʻa ne tukuange kinautolu ki he nima ʻoe kakai Kipione, pea naʻa nau tautau ʻakinautolu ʻi he moʻunga ʻi he ʻao ʻo Sihova: pea naʻe tō hifo fakataha ʻakinautolu ʻe toko fitu, pea naʻe tāmateʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ututaʻu, ʻi he ngaahi ʻuluaki ʻaho, ʻi he kamataʻanga ʻoe utu ʻae paʻale.
2SA 21:10 Pea naʻe toʻo ʻae tauangaʻa ʻe Lisipa ko e taʻahine ʻo ʻAia, mo ne folofolahi ia maʻana ʻi he funga maka, talu mei he kamataʻanga ʻoe ututaʻu ʻo aʻu ki heʻene tō hifo ʻae vai ki ai mei he langi, pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻae fanga manupuna ʻoe ʻatā ke tuʻu ki ai ʻi he ʻaho, pe ko e fanga manu ʻoe fonua ʻi he pō.
2SA 21:11 Pea naʻe tala kia Tevita ʻae meʻa naʻe fai ʻe Lisipa koe taʻahine ʻo ʻAia koe sinifu ʻo Saula.
2SA 21:12 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Tevita ʻo ne ʻomi ʻae ngaahi hui ʻo Saula, pea mo e ngaahi hui ʻo Sonatane ko hono foha, mei he kakai ʻo Sepesi-Kiliati, ʻakinautolu naʻe ʻave fakafufū ia mei he hala ʻi Pete-Sani, ʻaia naʻe tautau ia ʻi ai ʻe he kakai Filisitia, hili ʻae tāmateʻi ʻa Saula ʻe he kau Filisitia ʻi Kilipoa:
2SA 21:13 Pea naʻa ne ʻomi mei ai ʻae ngaahi hui ʻo Saula, mo e ngaahi hui ʻo Sonatane ko hono foha; pea naʻa nau tānaki ʻae ngaahi hui ʻonautolu naʻe tautau.
2SA 21:14 Pea naʻa nau tanu ʻae ngaahi hui ʻo Saula mo Sonatane ko hono foha ʻi he fonua ʻo Penisimani ʻi Sela, ki he faʻitoka ʻo Kisi ko ʻene tamai: pea naʻa nau fai ʻae meʻa kotoa pē ʻaia naʻe fekauʻi ʻe he tuʻi. Pea hili ia naʻe ongongofua ʻae ʻOtua[ki he kole ]koeʻuhi ko e fonua.
2SA 21:15 ¶ Ka ko eni foki naʻe toe fai ʻae tau ki ʻIsileli ʻe he kakai Filisitia; pea naʻe ʻalu hifo ʻa Tevita, pea mo ʻene kau tamaioʻeiki mo ia, [ʻonau ]tauʻi ʻae kakai Filisitia, pea naʻe fakaʻaʻau ke vaivai ʻa Tevita.
2SA 21:16 Pea ko Isipo-Pinopi, ko e tokotaha ʻi he fānau ʻa Lafa, ʻaia naʻe tatau ʻae mamafa ʻo hono mui tao mo e [sikeli ]palasa ʻe tolungeau, kuo ʻai ʻe ia ha mahafu foʻou, pea naʻa ne ʻamanaki ke tāmateʻi ʻa Tevita.
2SA 21:17 Ka naʻe tokoni kiate ia ʻe ʻApisai ko e tama ʻo Seluia, ʻo ne taaʻi ʻae tangata Filisitia, ʻo ne tāmateʻi ia. Pea naʻe toki fuakava ʻae kau tangata ʻo Tevita kiate ia, ʻo pehē, “ʻE ʻikai siʻi te ke toe ʻalu atu mo kimautolu ki he tau, telia naʻa ke fuʻifuʻi ʻae maama ʻo ʻIsileli.”
2SA 21:18 Pea hili foki eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe toe fai ʻae tau mo e kakai Filisitia ʻi Kopo: pea naʻe tāmateʻi ʻa Safi ʻaia naʻe ʻoe fānau ʻa Lafa ʻe Sipikei ko e tangata Husati.
2SA 21:19 Pea naʻe toe ai mo e tau ʻi Kopo ki he kakai Filisitia, ʻaia naʻe tāmateʻi ai ʻe Elihanani ko e foha ʻo Saele-Olikimi, ko e tangata Petelihema, ʻae tehina ʻo Koloaʻia ko e tangata Kati ʻaia naʻe tatau ʻae kau ʻo hono tao mo e ʻakau ʻoe tangata lalanga.
2SA 21:20 Pea naʻe toe fai mo e tau ʻe taha ʻi Kati, ʻaia naʻe ʻi ai ha tangata naʻe sino lōloa, ʻaia naʻe maʻu ʻae louhiʻi nima ʻe ono ʻi hono nima fakatouʻosi, pea ʻi hono vaʻe fakatouʻosi ʻae louhiʻi vaʻe ʻe ono, ko hono lau fakataha ko e uofulu ma fā; pea naʻe fanauʻi foki ia kia Lafa.
2SA 21:21 Pea ʻi heʻene manuki ki ʻIsileli naʻe tāmateʻi ia ʻe Sonatane ko e foha ʻo Simia ko e tokoua ʻo Tevita.
2SA 21:22 Naʻe fanauʻi ʻae toko fā ni ki he fuʻu tangata lahi ʻi Kati, pea naʻa nau tō ki lalo ʻi he nima ʻo Tevita, pea mo e nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki.
2SA 22:1 Pea naʻe lea ʻaki ʻe Tevita kia Sihova ʻae ngaahi lea ʻoe hiva ni ʻi he ʻaho naʻe fakamoʻui ai ia ʻe Sihova mei he nima ʻo hono fili kotoa pē, pea mei he nima ʻo Saula: ʻo ne pehē,
2SA 22:2 Ko hoku makatuʻu ʻa Sihova, mo ʻeku kolo, mo hoku fakamoʻui;
2SA 22:3 Ko e ʻOtua ʻo hoku mālohi; ko ia te u falala ki ai: ko hoku fakaū, mo e mālohi ʻo ʻeku moʻui, ko hoku fale māʻolunga, mo hoku hūfanga, mo hoku fakamoʻui; ʻoku ke fakahaofi au mei he fakamālohiʻi.
2SA 22:4 Te u ui kia Sihova ʻaia ʻoku taau mo ia ʻae fakafetaʻi: pea ʻe pehē ʻae fakamoʻui au mei hoku ngaahi fili.
2SA 22:5 ‌ʻI heʻene kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻoe mate, naʻe fakamanavahēʻi au ʻe he lōmaki mai ʻae kau tangata angakovi;
2SA 22:6 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻoe faʻitoka; naʻe talia au ʻe he ngaahi tauhele ʻoe mate
2SA 22:7 ‌ʻI heʻeku mamahi naʻaku ui kia Sihova, mo tangi ki hoku ʻOtua: pea naʻa ne fanongo ki hoku leʻo mei hono faletapu, pea naʻe aʻu atu ʻa ʻeku tangi ki hono fofonga.
2SA 22:8 Naʻe toki ngalulu ai ʻa māmani mo tetetete; naʻe ngaue mo lulululu ʻae tuʻunga ʻoe langi, koeʻuhi ko ʻene houhau.
2SA 22:9 Naʻe ʻalu hake ʻae kohu mei hono fofonga, pea naʻe keina ʻe he afi mei hono ngutu; naʻe tutu ʻaki ia ʻae fefie.
2SA 22:10 Naʻa ne ofeʻi hifo foki ʻae ngaahi langi ʻo ne hāʻele hifo: pea naʻe ʻi hono lalo vaʻe ʻae poʻuli.
2SA 22:11 Pea naʻa ne heka ki he selupi, pea puna; pea naʻe hā mai ia ʻi he kapakau ʻoe matangi.
2SA 22:12 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fakapoʻuli ko e fale ke tuʻu takatakai ʻiate ia, ko e ngaahi vai fakapoʻuli, mo e ngaahi ʻao matolu ʻoe langi.
2SA 22:13 Ko e meʻa ʻi he uloulo ʻi hono ʻao naʻe tutu ai ʻae fefie ʻoe afi.
2SA 22:14 Naʻe mana ʻa Sihova mei he langi, pea naʻe fakaongo atu ʻe he Toko Taha Māʻolunga ʻa hono leʻo.
2SA 22:15 Pea naʻa ne fanaʻi atu ʻae ngaahi ngahau, mo fakamovetevete ʻakinautolu ko e ʻuhila ke veuveuki kinautolu.
2SA 22:16 Pea naʻe ha hake ʻae tokaʻanga ʻoe tahi, naʻe fakahāhā mai ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani, ʻi he valokia mai ʻa Sihova, mo e ʻuʻulu mai ʻae mānava ʻo hono fofonga.
2SA 22:17 Naʻa ne fekau mei ʻolunga, ʻo ne puke au; naʻa ne toʻo atu au mei he ngaahi vai lahi;
2SA 22:18 Naʻa ne fakamoʻui au mei hoku fili mālohi, pea meiate kinautolu naʻe fehiʻa kiate au: he naʻa nau mālohi fau kiate au.
2SA 22:19 Naʻa nau talia au ʻi he ʻaho ʻo ʻeku tuʻutāmaki, ka ko Sihova ko hoku falalaʻanga.
2SA 22:20 Naʻa ne ʻomi foki au ki he potu ʻataʻatā: naʻa ne fakamoʻui au, koeʻuhi ko ʻene fiemālie ʻiate au.
2SA 22:21 Naʻe totongi au ʻe Sihova ʻo fakatatau mo ʻeku māʻoniʻoni: ʻo hangē ko e maʻa ʻo hoku nima kuo pehē ʻa ʻene totongi kiate au.
2SA 22:22 He kuo tauhi ʻeau ʻae hala ʻo Sihova, pea kuo ʻikai te u mahuʻi ʻi he angakovi mei hoku ʻOtua.
2SA 22:23 He naʻe ʻi hoku ʻao ʻa ʻene ngaahi fono kotoa pē: pea ko ʻene ngaahi fekau naʻe ʻikai te u ʻalu kehe mo ia.
2SA 22:24 Naʻaku angatonu foki ʻi hono ʻao, pea kuo u taʻofi au mei heʻeku hia ʻaʻaku.
2SA 22:25 Ko ia kuo totongi au ʻe Sihova ʻo fakatatau mo ʻeku māʻoniʻoni: ʻo fakatatau mo ʻeku maʻa ʻi hono ʻao.
2SA 22:26 Kiate ia ʻoku ʻaloʻofa ongongofua te ke fakahā ʻe koe ʻae ʻaloʻofa, pea ki he tangata angatonu te ke fakahā koe ko e angatonu.
2SA 22:27 Kiate ia ʻoku angamaʻa te ke fakahā koe ki ai ko e angamaʻa; pea ko ia ʻoku angamamili, te ke fangatua mo ia.
2SA 22:28 Pea te ke fakamoʻui ʻae kakai ʻoku mamahi: ka ʻoku ʻafio ʻe ho fofonga ki he kakai fielahi, koeʻuhi ke hifo ʻakinautolu ki lalo.
2SA 22:29 He ko hoku maama ʻa koe, ʻE Sihova pea ʻe fakamaama ʻe Sihova ʻa ʻeku fakapoʻuli.
2SA 22:30 He ko e meʻa ʻiate koe kuo u motuhi ai ha vāhenga tau: pea ko e meʻa ʻi hoku ʻOtua kuo u puna atu ai ʻi ha ʻā.
2SA 22:31 Ko e ʻOtua, ʻoku haohaoa hono hala ʻoʻona: kuo ʻahiʻahiʻi ʻae folofola ʻa Sihova: ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
2SA 22:32 He ko hai ʻoku ʻOtua ka ko Sihova pe? Pea ko hai ko e makatuʻu, ka ko hotau ʻOtua pe?
2SA 22:33 Ko e ʻOtua ko hoku mālohi fakamoʻomoʻoni: pea ʻoku ne fakaʻataʻatā ʻa hoku ʻaluʻanga.
2SA 22:34 ‌ʻOku ne fakatatau ʻa hoku vaʻe ke hangē ko e [vaʻe ]ʻoe ʻanitelope; pea ʻoku ne fakaheka au ki hoku ngaahi potu māʻolunga.
2SA 22:35 ‌ʻOku ne akoʻi ʻa hoku nima ki he tau; ko ia ʻoku faʻa fesiua ai ha kaufana ukamea ʻi hoku nima.
2SA 22:36 Kuo ke foaki foki kiate au ʻae fekau ʻo hoʻo fakamoʻui: pea ko e meʻa ʻi hoʻo angaʻofa kuo u hoko ai ʻo lahi.
2SA 22:37 Kuo ke fakaʻataʻatā ʻae ʻaluʻanga ʻi lalo ʻiate au; ko ia naʻe ʻikai hekea ai ʻa hoku vaʻe.
2SA 22:38 Kuo u tulia ʻa hoku ngaahi fili, mo fakaʻauha kinautolu; pea naʻe ʻikai te u toe tafoki kaeʻoua ke u fakaʻosiʻosi ʻakinautolu.
2SA 22:39 Pea kuo u fakaʻosiʻosi kinautolu, mo fakakafoʻi kinautolu, ke ʻoua naʻa nau faʻa tuʻu hake: ʻio, kuo nau hinga ki hoku lalo vaʻe.
2SA 22:40 He ko koe kuo ke fakakofuʻaki au ʻoe mālohi ki he tau: ko kinautolu naʻe tutuʻu hake ke tauʻi au kuo ke fakamapelu hifo kinautolu kiate au.
2SA 22:41 Kuo ke foaki foki kiate au ʻae kia ʻo hoku ngaahi fili, koeʻuhi ke u fakaʻauha kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au.
2SA 22:42 Naʻa nau sio ka naʻe ʻikai ha tokotaha ke fakamoʻui; pea kia Sihova, ka naʻe ʻikai te ne talia kinautolu.
2SA 22:43 Pea naʻaku toki haha fakaikiiki ʻakinautolu ke tatau mo e efu ʻoe kelekele, naʻaku malakaki kinautolu ʻo hangē ko e pelepela ʻoe hala, pea u fakamovetevete atu ʻakinautolu.
2SA 22:44 Kuo ke fakahaofi foki au mei he fetauʻaki ʻa hoku kakai, kuo ke maluʻi au ke ʻulutukua kiate au ʻae hiteni: ʻe tauhi kiate au ha kakai naʻe ʻikai te u ʻiloa.
2SA 22:45 ‌ʻE fakamoʻulaloa kiate au ʻae fānau ʻoe kakai muli, ʻekinautolu pe: ʻoka nau ka fanongo leva, tenau talangofua kiate au.
2SA 22:46 ‌ʻE fakaʻaʻau ke mole atu ʻae kakai muli, pea tenau manavahē mei honau toitoiʻanga.
2SA 22:47 ‌ʻOku moʻui ʻa Sihova; pea ke monūʻia ʻa hoku makatuʻu; pea ke fakamāʻolunga hake ʻae ʻOtua ʻoe makatuʻu ʻo hoku fakamoʻui.
2SA 22:48 Ko e ʻOtua ia ʻaia ʻoku fai ʻae totongi maʻaku, mo ne fakamoʻulaloa ʻae kakai kiate au,
2SA 22:49 Mo ne ʻomi au mei he lotolotonga ʻo hoku ngaahi fili: ko koe foki kuo ke hiki hake au ke u māʻolunga hake ʻiate kinautolu naʻe tutuʻu hake kiate au: kuo ke fakamoʻui au mei he tangata ʻoku fai fakamālohi.
2SA 22:50 Ko ia te u tuku ai ʻae fakafetaʻi kiate koe, ʻE Sihova, ʻi he haʻohaʻonga ʻoe hiteni, pea te u hivaʻaki ʻae fakafetaʻi ki ho huafa.
2SA 22:51 Ko e fale māʻolunga [ia ]ʻoe fakamoʻui maʻa ʻene tuʻi: pea ʻoku [ne ]fakahā ʻae ʻaloʻofa kiate ia kuo ne pani [ʻaki ʻae lolo], kia Tevita, pea ki hono hako, ʻo taʻengata.
2SA 23:1 Pea ko eni, ko e ngaahi lea fakamuimui eni ʻa Tevita. Naʻe pehē ʻe Tevita ko e foha ʻo Sese, pea naʻe lea ʻo pehē ʻe he tangata naʻe hiki hake ke māʻolunga, ko ia naʻe pani ʻe he ʻOtua ʻo Sēkope, pea pehē ʻe ia naʻe fasi mālie ʻi ʻIsileli,
2SA 23:2 Naʻe folofola ʻiate au ʻae Laumālie ʻo Sihova, pea ko ʻene folofola naʻe ʻi hoku ʻelelo.
2SA 23:3 Naʻe pehē ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Naʻe folofola mai kiate au ʻae Makatuʻu ʻa ʻIsileli, Ke ke pule koe ki he kakai ʻi he angatonu, ʻo pule ʻi he manavahē ki he ʻOtua.
2SA 23:4 Ke tatau ia mo e maama ʻoe pongipongi, ʻoka hopo hake ʻae laʻā, ʻi he pongipongi ʻoku ʻikai ai ha ngaahi ʻao; pea hangē ko e mohuku maʻuiʻui ʻoku [tupu ]mei he kelekele ʻaia ʻoku ngingila lelei ʻoka ʻosi ʻae tō ʻae ʻuha.”
2SA 23:5 Neongo ʻoku ʻikai pehē ʻa hoku fale ki he ʻOtua, ka kuo ne fai mo au ha fuakava taʻengata, kuo tuʻutuʻuni lelei ʻi he meʻa kotoa pē mo maʻu: pea ko ia kotoa pē te u moʻui ai, mo ia kotoa pē ʻoku ou holi ki ai, ʻikai te ne ngaohi ia ke tupu?
2SA 23:6 Ka ʻe tatau ʻaia kotoa pē ʻoku ʻoe angakovi mo e talatalaʻi ʻakau ʻoku tekeʻi atu, koeʻuhi ʻoku ʻikai faʻa puke ʻaki ia ʻae nima:
2SA 23:7 He ko e tangata ʻe ala ki ai ʻoku lelei ke ne mahafu ʻaki ʻae ukamea mo e kau ʻoe tao; pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi ke ʻauha mālie kinautolu ʻi he potu[pe ko ia].
2SA 23:8 ¶ Ko e hingoa eni ʻoe kau tangata mālohi ʻaia naʻe ʻia Tevita: ko Sosepiposipati mei Takimoni, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ʻeiki ʻe “Toko Tolu;” ko ia foki ko ʻAtino ko e Hasinate: naʻa ne tauʻi ʻae toko valungeau ʻaia naʻa ne tāmateʻi ʻi he kuonga pe taha.
2SA 23:9 Pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Toto ko e tangata ʻAhoi, ko e taha ʻi he tuʻunga tangata ʻe toko tolu naʻe ʻia Tevita, ʻi he kuonga naʻa nau luki ki he kakai Filisitia naʻe tānaki fakataha ki he tau, ka kuo ʻalu mei ai ʻae kakai ʻIsileli:
2SA 23:10 Naʻa ne tuʻu hake, ʻo ne taaʻi ʻae kau Filisitia, pea naʻe fai ai pe ke vaivai hono nima, pea naʻe piki maʻu hono nima ki he heletā; pea naʻe fai ʻe Sihova ʻi he ʻaho ko ia ʻae ikuna fakamanavahē; pea naʻe muimui kiate ia ʻae kakai ke vete pe ʻae koloa.
2SA 23:11 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Sama ko e foha ʻo ʻAkii ko e tangata Halali. Pea naʻe tānaki fakataha ʻae kau Filisitia ke papani, ki he potu ngoue naʻe fonu ʻi he piini: pea naʻe feholaki ʻae kakai mei he ʻao ʻoe kau Filisitia.
2SA 23:12 Ka naʻe tuʻu pe ia ʻi he loto ngoue, ʻo ne maluʻi ia, mo ne tāmateʻi ʻae kau Filisitia: pea naʻe fai ʻe Sihova ʻae ikuna lahi.
2SA 23:13 Pea naʻe ʻalu hifo ʻae ʻeiki ʻe toko tolu naʻe pule ki he “Toko Tolungofulu” naʻe tuʻukimuʻa, ʻonau hoko mai kia Tevita ʻi he lolotonga ʻae ututaʻu, ki he ʻana ʻi ʻAtulami: pea naʻe nofo ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia ʻi he teleʻa ʻo Lefeimi.
2SA 23:14 Pea naʻe nofo ʻa Tevita ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻi he kolo mālohi, pea naʻe nofo ʻae tau ʻae kakai Filisitia ʻi he kuonga ko ia ʻi Petelihema.
2SA 23:15 Pea naʻe holi ʻa Tevita, ʻo ne pehē, “Taumaiā ke ʻomi ʻe ha tokotaha haʻaku vai ke u inu mei he vaikeli ʻo Petelihema, ʻaia ʻoku ʻi he veʻematapā!”
2SA 23:16 Pea naʻe ʻoho atu ʻae kau tangata mālohi ʻe Toko Tolu ko ia, ʻo ʻasi ʻi he matatau ʻoe kau Filisitia, ke utu hake ʻae vai mei he vaikeli ʻi Petelihema, ʻaia naʻe ʻi he veʻe matanikolo, pea naʻa nau toʻo ia, ʻo ʻomi kia Tevita: ka neongo ia naʻe ʻikai te ne inu mei ai, ka naʻa ne lilingi atu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2SA 23:17 Pea naʻa ne pehē, “Ke mamaʻo ia ʻiate au, ʻE Sihova, ke u fai ʻae meʻa ni; ʻikai ko e toto eni ʻoe kau tangata naʻe ʻalu kae tuʻutāmaki ʻenau moʻui?” Ko ia naʻe ʻikai ai te ne inu mei ai. Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻe he kau tangata mālohi ʻe toko tolu ko ia.
2SA 23:18 Pea ko ʻApisai, ko e tokoua ʻo Soape, ko e tama ʻa Seluia, naʻe ʻeiki hake ia ʻi he Toko Tolu. Pea naʻa ne apoapo ʻa ʻene tao ke tauʻi ʻae toko tolungeau, pea naʻa ne tāmateʻi kinautolu, pea naʻe ongoongo hake ʻa hono hingoa ʻi he Toko Tolu.
2SA 23:19 ‌ʻIkai naʻe ongoongoa lahi hake ia ʻi he Toko Tolu? Ko ia naʻa ne ʻeiki kiate kinautolu: ka naʻe ʻikai tatau ia mo e ʻuluaki Toko Tolu.
2SA 23:20 Pea ko Penaia, ko e foha ʻo Sehoiata, ko e foha ʻoe tangata toʻa mei Kapisili, ʻaia naʻe fai ʻae ngaahi meʻa lahi, naʻa ne tāmateʻi ʻe ia ʻae ongo tangata Moape naʻe anga fakalaione: naʻa ne ʻalu hifo foki ʻo ne tāmateʻi ha laione ʻi he takele ʻo ha luo lolotonga ʻae faʻahitaʻu ʻoe ʻuha hinehina:
2SA 23:21 Pea naʻa ne tāmateʻi ha tangata ʻIsipite, ko e tangata toulekeleka: pea naʻe toʻo ʻe he tangata ʻIsipite ha tao ʻi hono nima: ka naʻa ne ʻalu atu kiate ia mo e tokotoko pe, pea ne hamusi ʻae tao mei he nima ʻoe tangata ʻIsipite, pea ne tāmateʻi ia ʻaki ʻa ʻene tao ʻaʻana.
2SA 23:22 Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻe Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea naʻe lau hono hingoa ki he Toko Tolu naʻe ongoongoa.
2SA 23:23 Naʻe ongoongo lahi hake ia ʻi he Toko Tolungofulu, ka naʻe ʻikai tatau ia mo e ʻuluaki Toko Tolu. Pea naʻe fakanofo ia ʻe Tevita ke tuʻukimuʻa ʻi heʻene kau mātuʻa alea.
2SA 23:24 Pea ko ʻAsaeli ko e tehina ʻo Soape ko e tokotaha ia ʻi he toko tolungofulu; ko Elihanani ko e foha ʻo Toto mei Petelihema,
2SA 23:25 Ko Sama ko e tangata Heloti, mo Elika ko e tangata Heloti,
2SA 23:26 Ko Ilesi ko e tangata Paleti, mo Ila ko e foha ʻo Ikesi ko e tangata Tikoa,
2SA 23:27 Ko ʻApiesa ko e tangata ʻAnatoti, mo Mipunei ko e tangata Husati.
2SA 23:28 Ko Salimoni ko e tangata ʻAhoi, mo Mehelei ko e tangata Nitofa,
2SA 23:29 Ko Helepi ko e foha ʻo Peane, ko e tangata Nitofa, mo Itei ko e foha ʻo Lipei mei Kipea ʻoe fānau ʻo Penisimani,
2SA 23:30 Ko Penaia ko e tangata Pilatoni, mo Itai mei he ngaahi teleʻa ʻo Keasi,
2SA 23:31 Ko ʻApi-ʻAliponi ko e tangata ʻAlipa, mo ʻAsimaveti ko e tangata Pahulimi,
2SA 23:32 Ko Eliapa ko e tangata Seeliponi, ʻae fānau tangata ʻo Saseni mo Sonatane,
2SA 23:33 Ko Sama, ko e tangata Helali, mo ʻAhiami ko e foha ʻo Sala ko e tangata Helali,
2SA 23:34 Ko Elifeliti ko e foha ʻo ʻAhasipai, ko e foha ʻoe tangata Meaka, mo Iliami ko e foha ʻo ʻAhitofeli ko e tangata Kilo,
2SA 23:35 Ko Hesilei ko e tangata Kameli, mo Pealei ko e tangata ʻAlipa,
2SA 23:36 Ko Ikiali ko e foha ʻo Netane mei Sopa, mo Pani ko e tangata Kata,
2SA 23:37 Ko Seleki ko e tangata ʻAmoni, mo Nahela ko e tangata Piheloti, ʻaia naʻe fua ʻae mahafutau ʻo Soape ko e tama ʻa Seluia,
2SA 23:38 Ko Ila ko e tangata Itila, mo Kalepi ko e tangata Itila,
2SA 23:39 Mo ʻUlia ko e tangata Heti: ko honau lau fakataha ko e toko tolungofulu ma toko fitu.
2SA 24:1 Pea naʻe toe vela ʻae houhau ʻo Sihova ki he kakai ʻIsileli, pea naʻe ueʻi ai ʻa Tevita ke ne pehē kiate kinautolu, “ʻAlu, ʻo lau pe ʻoku toko fiha ʻa ʻIsileli mo Siuta.”
2SA 24:2 He naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Soape ko e ʻeiki pule ki he kautau, ʻaia naʻe ʻiate ia, “ʻAlu hake eni ki he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, pea lau ʻae kakai, koeʻuhi ke u ʻilo ai pe ʻoku toko fiha ʻae kakai.”
2SA 24:3 Pea naʻe pehē ʻe Soape ki he tuʻi, “Manavahē tuku ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke ne fakatokolahi ki hoʻo kakai, pe ko e hā ia ʻa honau tokolahi, ke liunga teau hake, pea ne tuku foki ke sio ki ai ʻae mata ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi: ka ko e hā ʻoku fiefie fai ai ʻae meʻa ni ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi?”
2SA 24:4 Ka neongo ia naʻe mālohi atu ʻae lea ʻae tuʻi kia Soape, pea ki he houʻeiki naʻe pule ki he kautau. Pea naʻe ʻalu atu ʻa Soape, mo e houʻeiki naʻe pule ki he kautau, mei he ʻao ʻoe tuʻi kenau lau ʻae kakai ʻo ʻIsileli.
2SA 24:5 ¶ Pea naʻa nau ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani, ʻonau ʻapitanga ʻi ʻAloeli, ki he potu toʻomataʻu ʻoe kolo ʻaia ʻoku tuʻu ki he lotolotonga ʻoe teleʻa ʻo Kata, ʻo hanga tonu ki Sesa:
2SA 24:6 Hili ia naʻa nau omi ki Kiliati, pea ki he fonua ko Tatimi-Otisi: pea naʻa nau hoko atu ki Tani-Saani, ʻo fai hake ki Saitoni,
2SA 24:7 ‌ʻO nau omi ki he kolo mālohi ʻo Taia, pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kakai Hevi, pea mo e kakai Kēnani: pea naʻa nau ʻalu atu ki he potu tonga ʻo Siuta, ʻo aʻu ki Peasipa.
2SA 24:8 Pea ko ia, hili ʻenau ʻalu atu ki he potu kotoa pē ʻoe fonua, naʻa nau hoko mai ki Selūsalema ʻi he kātoa ʻoe māhina ʻe hiva mo e ʻaho ʻe uofulu.
2SA 24:9 Pea naʻe tuku atu ʻe Soape ki he tuʻi ʻa hono lau fakataha ʻae toko fiha ʻoe kakai: pea naʻe ʻi ʻIsileli ʻae kau tangata mālohi naʻe faʻa toʻo ʻae heletā, ko e toko valu kilu; pea ko e kau tangata naʻe ʻi Siuta, ko e toko nima kilu.
2SA 24:10 ¶ Pea naʻe valoki ʻa Tevita ʻe hono loto hili ʻa ʻene lau ʻae kakai. Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Sihova, kuo u fai angahala lahi ʻi he meʻa ʻaia kuo u fai: pea ko eni, “ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe ke ʻave ʻae hia ʻa hoʻo tamaioʻeiki; he kuo u fai vale lahi ʻaupito.”
2SA 24:11 He koeʻuhi ʻi heʻene tuʻu hake ʻa Tevita ʻi he pongipongi, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Kata, ko e tangata kikite ʻo Tevita, ʻo pehē,
2SA 24:12 “ʻAlu ʻo fakahā kia Tevita, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou tuku ke ke fili ki he meʻa ʻe tolu: fili kiate koe ha taha mei ai, koeʻuhi ke u fai ia kiate koe.”
2SA 24:13 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Kata kia Tevita, ʻo ne tala ki ai, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻE hoko ha honge kiate koe ʻi ho fonua ʻi he taʻu ʻe fitu? Pe te ke fie hola ʻi he māhina ʻe tolu mei he ʻao ʻo ho ngaahi fili, ka nau tulia koe? Pe[te ke fili ]ke ai ha mahaki fakaʻauha ʻi ho fonua ʻi he ʻaho ʻe tolu? Fakakaukau eni ki ai, pea vakai pe ko e hā ha lea te u toe lea ʻaki kiate ia naʻa ne fekauʻi au.”
2SA 24:14 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Kata, “Kuo ʻefihiaʻi lahi ʻaupito au: tuku eni ketau hinga atu ki he nima ʻo Sihova: he ʻoku lahi ʻa ʻene ʻaloʻofa: kaeʻoua naʻaku tō atu ki he nima ʻoe tangata.”
2SA 24:15 ¶ Ko ia naʻe ʻomi ai ʻe Sihova ʻae mahaki fakaʻauha ki ʻIsileli mei he pongipongi ʻo aʻu atu ki he feituʻu ʻaho ʻaia naʻe tuʻutuʻuni: pea naʻe pekia ʻi he kakai mei Tani ʻo aʻu atu ki Peasipa, ʻae kakai tangata ʻe toko fitu mano.
2SA 24:16 Pea ʻi heʻene mafao atu ʻe he ʻāngelo ʻa hono nima ki Selūsalema ke fakaʻauha ia, naʻe liliu ʻa Sihova mei he fakahoko ʻae kovi, pea ne folofola ki he ʻāngelo ʻaia naʻe tāmateʻi ʻae kakai, “Kuo lahi; ke taʻofi eni ho nima.” Pea naʻe feʻunga ʻae ʻāngelo ʻo Sihova mo e hahaʻanga uite ʻo ʻAlauna ko e tangata Sepusi.
2SA 24:17 Pea naʻe lea ʻa Tevita kia Sihova, ʻi heʻene mamata ki he ʻāngelo ʻaia naʻe taaʻi ʻae kakai, ʻo ne pehē, “Vakai, kuo u fai angahala, pea kuo u fai ʻae kovi lahi: ka ko e fanga sipi na ko e hā kuo nau fai? ʻOku ou kole kiate koe, tuku ho nima ke mafao mai kiate au, pea ki he fale ʻo ʻeku tamai.”
2SA 24:18 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Kata ʻi he ʻaho ko ia kia Tevita ʻo ne pehē kiate ia, “ʻAlu hake, pea ke fokotuʻu ha feilaulauʻanga kia Sihova ʻi he hahaʻanga uite ʻo ʻAlauna ko e tangata Sepusi.”
2SA 24:19 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita, ʻo hangē ko e tala ʻa Kata, pea hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sihova.
2SA 24:20 Pea naʻe sio ʻa ʻAlauna, ʻo ne mamata ki heʻene haʻu kiate ia ʻae tuʻi pea mo ʻene kau tamaioʻeiki: pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻAlauna, pea naʻa ne punou hifo ia ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ki hono mata ki he kelekele.
2SA 24:21 Pea naʻe pehē ʻe ʻAlauna, “Ko e hā kuo haʻu ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi ki heʻene tamaioʻeiki?” Pea naʻe pehēange ʻe Tevita, “Koeʻuhi ke u fakatau meiate koe ʻae hahaʻanga uite, ke fokotuʻu ai ha feilaulauʻanga kia Sihova, ke ngata ai ʻae mahaki fakaʻauha mei he kakai.”
2SA 24:22 Pea naʻe pehē ʻe ʻAlauna kia Tevita, “Tuku ke toʻo ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi mo ne feilaulau ʻaki ha meʻa ʻoku lelei kiate ia: vakai, ʻoku ʻi heni ʻae fanga pulu ki he feilaulau tutu, mo e nāunau ʻoe haha uite, mo e nāunau ʻoe fanga pulu ke fefie ʻaki.”
2SA 24:23 Ko e ngaahi meʻa ni kotoa pē naʻe fai fakaʻeiʻeiki ai ʻa ʻAlauna ʻo ne foaki ia ki he tuʻi. Pea naʻe pehē ʻe ʻAlauna ki he tuʻi, “Ke ʻofeina koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua.”
2SA 24:24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia ʻAlauna, “ʻE ʻikai pehē; ka te u fakatau moʻoni ia meiate koe ʻaki ha totongi: pea ʻe ʻikai foki te u ʻatu ha feilaulau tutu kia Sihova ko hoku ʻOtua, ʻi ha meʻa kuo u maʻu taʻetotongi.” Pea ko ia naʻe fakatau ai ʻe Tevita ʻae hahaʻanga uite, pea mo e fanga pulu, ʻaki ʻae sikeli siliva ʻe nimangofulu.
2SA 24:25 Pea naʻe fokotuʻu ʻi ai ʻe Tevita ha feilaulauʻanga kia Sihova, pea ne ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau fakamelino. Pea pehē, naʻe fakakolekolea ʻa Sihova koeʻuhi ko e fonua, pea naʻe taʻofi ʻae mahaki fakaʻauha mei ʻIsileli.
1KI 1:1 Pea ko ʻeni kuo motuʻa ʻa Tevita pea lahi ʻa hono taʻu; pea naʻa nau ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae ngaahi kofu, ka naʻe ʻikai ke ne māfana ai.
1KI 1:2 Ko ia naʻe pehē ai ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Tuku ke nau kumi mai ki hoku ʻeiki ko e tuʻi ha finemui ko e tāupoʻou: pea tuku ia ke ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, mo ne tauhi kiate ia, pea tuku ke ne tokoto ki ho fatafata, koeʻuhi ke māfana ai ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi.”
1KI 1:3 Ko ia naʻa nau kumi ha fefine mui hoihoifua ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau maʻu ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi ʻonau ʻomi ia ki he tuʻi.
1KI 1:4 Pea naʻe hoihoifua ʻaupito ʻae taʻahine, pea naʻa ne fai ʻofa ki he tuʻi, mo ne tauhi kiate ia: ka naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe he tuʻi.
1KI 1:5 ¶ Pea naʻe toki fai fakafiefielahi ʻe ʻAtunaisa ko e tama ʻa Hakiti, ʻo ne pehē, Te u hoko au ko e tuʻi: pea naʻa ne teuteuʻi maʻana ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi, mo e kau tangata ʻe toko nimangofulu ke lele muʻomuʻa ʻi hono ʻao.
1KI 1:6 Pea naʻe ʻikai fakamamahi ia ʻe heʻene tamai ʻi ha ʻaho, pe te ne pehē, “Ko e hā kuo ke fai pehē ni ai?” Pea ko e tangata toulekeleka lelei ia, pea naʻe fanauʻi ia ki mui ʻia ʻApisalomi.
1KI 1:7 Pea naʻa ne alea mo Soape ko e tama ʻa Seluia, pea mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki: pea naʻa na muimui ʻia ʻAtunaisa ko hono tokoni.
1KI 1:8 Ka ko Satoki ko e taulaʻeiki, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, mo Netane ko e palōfita, mo Simi, mo Lei, pea mo e kau tangata mālohi ʻaia naʻe ʻia Tevita, naʻe ʻikai kau [ʻakinautolu ]kia ʻAtunaisa.
1KI 1:9 Pea naʻe tāmateʻi ʻae fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e fanga manu sino ʻe ʻAtunaisa ʻi he maka ko Soileti, ʻaia ʻoku vāofi mo Enilokeli, pea naʻa ne ui ki hono ngaahi tokoua ko e ngaahi foha ʻoe tuʻi, pea ki he kau tangata kotoa pē ʻo Siuta ko e kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi:
1KI 1:10 Ka ko Netane ko e palōfita mo Penaia, mo e kau tangata mālohi, pea mo Solomone ko hono tokoua, naʻe ʻikai te ne ui.
1KI 1:11 Ko ia naʻe lea ai ʻa Netane kia Patisepa ko e faʻē ʻa Solomone, ʻo pehē, “ʻIkai kuo ke fanongo kuo pule ʻa ʻAtunaisa ko e tama ʻa Hakiti, pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe hota ʻeiki ko Tevita?
1KI 1:12 Ko ia ke ke haʻu, pea ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u enginakiʻi koe, koeʻuhi ke ke fakamoʻui ʻa hoʻo moʻui ʻaʻau, pea mo e moʻui ʻa hoʻo tama ko Solomone.
1KI 1:13 ‌ʻAlu pea ke hoko atu kia Tevita ko e tuʻi, pea ke lea pehē kiate ia, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻikai naʻa ke fuakava ki hoʻo kaunanga, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe hoko ʻa Solomone ko hoʻo tama ke pule ki mui ʻiate au, pea te ne nofo ki hoku nofoʻa fakatuʻi? Pea ka kuo pehē ko e hā kuo pule ai ʻa ʻAtunaisa?’”
1KI 1:14 Pea vakai, lolotonga ʻa hoʻo alea ai mo e tuʻi, te u muimui atu au ʻiate koe foki mo fakamoʻoni ʻa hoʻo ngaahi lea.
1KI 1:15 ¶ Pea naʻe hū atu ʻa Patisepa ki he tuʻi ki hono potu fale: pea naʻe motuʻa ʻaupito ʻae tuʻi; pea naʻe tauhi ki he tuʻi ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi.
1KI 1:16 Pea naʻe punou ʻa Patisepa, mo ne fai fakaʻapaʻapa ki he tuʻi. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, Ko e hā ho loto?
1KI 1:17 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻE hoku ʻeiki, naʻa ke fuakava ʻia Sihova ko ho ʻOtua ki hoʻo kaunanga, [ʻo pehē], ‘Ko e moʻoni ko Solomone ko hoʻo tama ʻe hoko mo au ki he pule, pea te ne ʻafio ʻi hoku nofoʻa fakatuʻi.’
1KI 1:18 Pea vakai eni, kuo pule ʻa ʻAtunaisa; pea ko eni, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku ʻikai te ke ʻilo ia:
1KI 1:19 Pea kuo ne tāmateʻi ʻae fanga pulu, mo e fanga manu sino, mo e fanga sipi ʻo lahi ʻaupito, pea kuo ne talaki ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe tuʻi, mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki, mo Soape ko e ʻeiki pule ʻoe kau tau: ka kuo ʻikai te ne ui ʻa Solomone ko hoʻo tamaioʻeiki.
1KI 1:20 Pea ko koe, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, kuo hanga mai kiate koe ʻae mata kotoa pē ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke ke fakahā kiate kinautolu pe ko hai ia ʻe hoko mo koe ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi.
1KI 1:21 He ka ʻikai fai eni ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka tō ʻo mohe ʻa hoku ʻeiki ko e tuʻi fakataha mo ʻene ngaahi tamai, ʻe lau au mo ʻeku tama ko Solomone ko e ongo fai hala.”
1KI 1:22 ¶ Pea vakai, lolotonga ʻa ʻene kei lea mo e tuʻi, naʻe hū atu foki ʻa Netane ko e palōfita.
1KI 1:23 Pea naʻa nau fakahā ange ki he tuʻi, ʻo pehē, “Vakai ko eni ʻa Netane ko e palōfita. Pea ʻi heʻene hū mai ki he ʻao ʻoe tuʻi, naʻa ne punou hifo ia mo hono mata ki he kelekele ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
1KI 1:24 Pea naʻe pehē ʻe Netane, ʻE tuʻi, ko hoku ʻeiki, kuo ke pehē koā, ʻE pule ʻa ʻAtunaisa ki mui ʻiate au, pea ʻe nofo ia ki hoku nofoʻa fakatuʻi?
1KI 1:25 He kuo ʻalu hifo ia he ʻaho ni, pea kuo ne tāmateʻi ʻae fanga pulu mo e fanga manu sino, mo e fanga sipi ʻo lahi ʻaupito, pea kuo ne talaki ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi, mo e houʻeiki pule ʻoe kautau, pea mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki; pea vakai, ʻoku nau kai mo inu ʻi hono ʻao, ʻonau pehē, ‘Ke moʻui ʻae tuʻi ko ʻAtunaisa.’
1KI 1:26 Ka ko au, ʻio, ko au ko hoʻo tamaioʻeiki, mo Satoki ko e taulaʻeiki, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea mo hoʻo tamaioʻeiki ko Solomone, kuo ʻikai te ne ui [ʻakimautolu].
1KI 1:27 Kuo fai ʻae meʻa ni ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi, pea kuo ʻikai ke ke fakahā mai ia ki hoʻo tamaioʻeiki, pe ko hai ia ʻe nofo ki mui ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi?”
1KI 1:28 ¶ Pea naʻe toki tali ʻe he tuʻi ko Tevita ʻo ne pehē, “Ui mai ʻa Patisepa.” Pea naʻa na haʻu ki he ʻao ʻoe tuʻi, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
1KI 1:29 Pea naʻe fuakava ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “ʻO hangē ʻoku moʻui moʻoni ʻa Sihova, ʻaia kuo huhuʻi ʻa hoku laumālie mei he mamahi kotoa pē,
1KI 1:30 ‌ʻo hangē ko ʻeku fuakava kiate koe ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ko Solomone ko hoʻo tama ʻe pule ki mui ʻiate au, pea ʻe nofo ia ki hoku nofoʻa fakatuʻi ko hoku fetongi;’ te u fai pehē moʻoni kiate koe he ʻaho ni.”
1KI 1:31 Pea naʻe toki punou ʻa Patisepa mo hono mata ki he kelekele, mo ne fai fakaʻapaʻapa ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “ʻOfa ke moʻui ʻa Tevita ko hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻo taʻengata.”
1KI 1:32 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ko Tevita, Ui mai ʻa Satoki ko e taulaʻeiki, mo Netane ko e palōfita, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata. Pea naʻa nau haʻu ki he ʻao ʻoe tuʻi.
1KI 1:33 Naʻe pehē foki ʻe he tuʻi kiate kinautolu, “Mou ʻave mo kimoutolu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa homou ʻeiki, pea fakaheka ʻa Solomone ko hoku foha ki heʻeku miuli ʻaʻaku, pea ʻohifo ia ki Kihoni:
1KI 1:34 Pea tuku ke pani ia ʻaki ʻae lolo ʻe Satoki ko e taulaʻeiki mo Netane ko e palōfita, ke ne tuʻi ʻi ʻIsileli: pea mou ifi ʻaki ʻae meʻalea, mo pehē, ‘Ke moʻui ʻae tuʻi ko Solomone.’
1KI 1:35 Pea hili ia te mou muimui mai kiate ia, koeʻuhi ke ne haʻu ʻo heka ki hoku nofoʻa fakatuʻi: he te ne hoko ia ko e tuʻi, ko hoku fetongi: pea kuo u fakanofo ia ke ne pule ki ʻIsileli pea mo Siuta.”
1KI 1:36 Pea naʻe tali ʻae lea ʻae tuʻi ʻe Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, ʻo ne pehē, “ʻEmeni: pea ke pehē foki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi.
1KI 1:37 ‌ʻO hangē ko e ʻi hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻa Sihova, ke pehē foki ʻa ʻene kau kia Solomone, mo ne fakalahi ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ke lahi hake ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo hoku ʻeiki ko e tuʻi ko Tevita.”
1KI 1:38 Ko ia naʻe ʻalu hifo ai ʻa Satoki ko e taulaʻeiki, mo Netane ko e palōfita, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea mo e kakai Keliti mo e kakai Peleti, pea naʻa nau fakaheka ʻa Solomone ki he miuli ʻae tuʻi ko Tevita, pea naʻa nau ʻomi ia ki Kihoni.
1KI 1:39 Pea naʻe toʻo mai ʻae hina lolo mei he fale fehikitaki ʻe Satoki ko e taulaʻeiki, pea ne pani ʻaki ʻa Solomone. Pea naʻa nau ifi ʻae meʻalea: pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, “Ke moʻui ʻae tuʻi ko Solomone.”
1KI 1:40 Pea naʻe muimui hake kiate ia ʻae kakai kotoa pē, pea naʻe ifi ʻe he kakai ʻenau ngaahi fafangu, pea naʻa nau fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito, ko ia naʻe mafahi ʻae fonua ʻi heʻenau longoaʻa.
1KI 1:41 ¶ Pea naʻe fanongo ki ai ʻa ʻAtunaisa pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻo feʻunga mo e fakaʻosi ʻenau kai. Pea ʻi he fanongo ʻa Soape ki he ifi ʻae meʻalea, naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻoku longoaʻa ai ʻae kolo mo maveuveu?”
1KI 1:42 Pea ʻiloange, lolotonga ʻa ʻene kei lea, naʻe haʻu ʻa Sonatane ko e foha ʻo ʻApaiata ko e taulaʻeiki: pea naʻe pehē ʻe ʻAtunaisa kiate ia, “Hū mai; he ko e tangata toʻa koe pea ʻoku ke ʻomi ha ongoongolelei.”
1KI 1:43 Pea naʻe lea ʻo pehēange ʻe Sonatane kia ʻAtunaisa, “Ko e moʻoni kuo fakanofo ʻe Tevita ʻa Solomone ke ne tuʻi.
1KI 1:44 Pea kuo fekau atu ia mo Satoki ko e taulaʻeiki, mo Netane ko e palōfita, mo Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, mo e kakai Keliti, mo e kakai Peleti, pea kuo nau fakaheka ia ki he miuli ʻae tuʻi:
1KI 1:45 Pea kuo pani ʻaki ia ʻae lolo ʻi Kilioni ke hoko ko e tuʻi, ʻe Satoki ko e taulaʻeiki mo Netane ko e palōfita: pea kuo nau ʻohake mei ai mo e fiefia, ko ia naʻe toe mavava ai ʻae kolo. Ko e longoaʻa eni ʻaia kuo mou fanongo ki ai.
1KI 1:46 Pea kuo nofo foki ʻa Solomone ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻoe puleʻanga.
1KI 1:47 Pea naʻe haʻu foki ʻae kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi ke tāpuakiʻi ʻa hotau ʻeiki ko e tuʻi ko Tevita, ʻo pehē, ‘Ke ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae hingoa ʻo Solomone ke lelei hake ʻi ho hingoa ʻoʻou, pea ne ngaohi ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ke lahi hake ʻi ho nofoʻanga ʻoʻou.’ Pea naʻe punou hifo ʻae tuʻi ʻi hono mohenga.
1KI 1:48 Pea naʻe lea pehē foki ʻe he tuʻi, ‘Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne foaki mai ha tokotaha ke nofo ki hoku nofoʻa fakatuʻi he ʻaho ni, ka kuo sio ki ai ʻa hoku mata.’”
1KI 1:49 ¶ Pea naʻe manavahē ʻae kakai kotoa pē naʻe ʻia ʻAtunaisa, pea naʻa nau tutuʻu hake, pea ʻalu taki taha ʻae tangata ʻi hono hala.
1KI 1:50 Pea naʻe manavahē ʻa ʻAtunaisa koeʻuhi ko Solomone, pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne ʻalu ʻo ne puke ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga.
1KI 1:51 Pea naʻe tala kia Solomone, ʻo pehē, Vakai, ʻoku manavahē ʻa ʻAtunaisa ki he tuʻi ko Solomone: he vakai, kuo ne puke atu ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga, ʻo ne pehē, “Tuku ke fuakava ʻe he tuʻi ko Solomone kiate au he ʻaho ni, ʻe ʻikai te ne tāmateʻi ʻa ʻene tamaioʻeiki ʻaki ʻae heletā.”
1KI 1:52 Pea naʻe pehē ʻe Solomone, “Kapau te ne fai ʻo ngali mo ha tangata lelei, ʻe ʻikai siʻi tō ki he kelekele hano tuʻoni louʻulu ʻe taha: pea kapau ʻe ʻilo ha kovi ʻiate ia, ko e moʻoni te ne mate.”
1KI 1:53 Ko ia naʻe fekau atu ʻe Solomone, pea naʻa nau ʻomi ia mei he feilaulauʻanga. Pea naʻa ne haʻu ʻo ne punou hifo ia ki he tuʻi ko Solomone: pea naʻe pehē ʻe Solomone kiate ia, “ʻAlu koe ki ho fale.”
1KI 2:1 Pea ko eni naʻe ʻunuʻunu mai ʻae ngaahi ʻaho ʻo Tevita ke ne pekia ai; pea naʻa ne tukutala kia Solomone ko hono ʻAlo, ʻo pehē,
1KI 2:2 “ʻOku ou ʻalu au ʻi he hala ʻo māmani kotoa pē: ko ia ke ke mālohi koe, pea ke fai ʻo ngalingali tangata:
1KI 2:3 Pea ke tauhi ki he fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ke ʻeveʻeva ʻi hono ngaahi hala, pea ke fai ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fekau, mo ʻene ngaahi fakamaau, mo ʻene fakamoʻoni kotoa pē, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, koeʻuhi ke ke monūʻia ai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai, pea ʻi he potu fulipē te ke ʻalu ki ai:
1KI 2:4 Koeʻuhi ke fakatuʻumaʻu ʻe Sihova ʻa ʻene folofola ʻaia naʻa ne lea ʻaki koeʻuhi ko au, ʻo pehē, ‘Kapau ʻe tokanga ʻe hoʻo fānau ki honau hala, ke ʻaʻeva ʻi hoku ʻao ʻi he moʻoni ʻaki ʻa honau loto kotoa mo honau laumālie kotoa, (naʻa ne pehē ʻe ia,) ʻe ʻikai te ke masiva tangata koe ke nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli.’
1KI 2:5 Pea ʻoku ke ʻilo foki, ʻaia naʻe fai kiate au ʻe Soape ko e tama ʻa Seluia, mo ia naʻa ne fai ki he ongo ʻeiki ʻe toko ua ʻoe kautau ʻo ʻIsileli, kia ʻApina ko e foha ʻo Nea, pea kia ʻAmasa ko e foha ʻo Seteli, ʻaia naʻa ne tāmateʻi, ʻo ne lilingi ʻae toto ʻoe tau lolotonga ʻae melino, ʻo ne unu ʻi he toto ʻoe tau ʻa hono nonoʻo naʻe noʻotaki ʻaki hono kongaloto, pea mo ʻene topuvaʻe ʻaia naʻe ʻi hono vaʻe.
1KI 2:6 Ko ia fai ʻo fakatatau mo hoʻo poto, pea ʻoua naʻa tuku ke ʻalu hifo ʻa hono ʻuluhinā, ki he faʻitoka ʻi he melino.
1KI 2:7 Ka ke fakahā ʻae ʻofa ki he ngaahi foha ʻo Pasilai ko e tangata Kiliati, pea tuku ke nau ʻiate kinautolu ʻe kai mei hoʻo keinangaʻanga: he naʻa nau fai pehē kiate au ʻi heʻeku hola koeʻuhi ko ʻApisalomi ko ho taʻokete.
1KI 2:8 Pea vakai, “ʻOku ʻiate koe ʻa Simi ko e foha ʻo Kela, ko e tangata Penisimani mei Pahulimi, ʻaia naʻe kape kiate au ʻi he kape lahi ʻi he ʻaho ʻaia naʻaku ʻalu ai ki Mehanemi: ka naʻa ne ʻohifo kiate au ke ma fetaulaki ki Sioatani, pea naʻaku fuakava kiate ia ʻia Sihova, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai te u tāmateʻi koe ʻaki ʻae heletā.’
1KI 2:9 Ka ko eni, ʻoua naʻa ke lau ia ko e taʻehalaia: he ko e tangata poto koe, pea ʻoku ke ʻilo ʻae meʻa ʻoku totonu ke ke fai kiate ia; ka ke ʻohifo ʻe koe ʻa hono ʻuluhinā ki he faʻitoka mo e toto.”
1KI 2:10 ¶ Pea pehē, naʻe mohe ʻa Tevita mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai ʻene putu ki he Kolo ʻo Tevita.
1KI 2:11 Pea ko e kuonga naʻe pule ai ʻa Tevita ki ʻIsileli ko e taʻu ʻe fāngofulu: ko e taʻu ʻe fitu naʻa ne pule ai ʻi Hepeloni, pea ko e taʻu ʻe tolungofulu ma tolu naʻa ne pule ʻi Selūsalema.
1KI 2:12 Pea naʻe toki nofo ʻa Solomone ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻene tamai ko Tevita pea naʻe fakatuʻumaʻu ʻaupito ʻa hono puleʻanga.
1KI 2:13 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa ʻAtunaisa ko e tama ʻa Hakiti kia Patisepa, ko e faʻē ʻa Solomone. Pea naʻa ne pehē mai ʻe ia kiate ia, “ʻOku ke haʻu fakamelino pe?” Pea naʻe pehē atu ʻe ia, “Ko e melino pe.”
1KI 2:14 Naʻa ne pehē foki ʻe ia, “ʻOku ai ha meʻa ʻoku ou fie lea ai kiate koe.” Pea naʻa ne pehē atu, “Ke ke lea pe.”
1KI 2:15 Pea pehēange ʻe ia, “ʻOku ke ʻilo naʻe ʻoʻoku ʻae puleʻanga, pea naʻe hanga mai kiate au ʻae mata kotoa pē ʻi ʻIsileli, koeʻuhi ke u hoko ʻo pule: ka ko eni kuo liliu ʻae puleʻanga, pea kuo hoko ia ki hoku tokoua: he naʻe ʻoʻona ia meia Sihova.
1KI 2:16 Pea ko eni ko e meʻa pe taha ʻoku ou kole meiate koe, pea ʻoua naʻa ke fakaʻikai mai.” Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ke ke lea pe.”
1KI 2:17 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lea kia Solomone ko e tuʻi (he koeʻuhi ʻe ʻikai te ne ʻikai mai kiate koe,) ke ne foaki mai ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi ke ma mali.”
1KI 2:18 Pea naʻe pehē ʻe Patisepa, “ʻOku lelei te u lea maʻau ki he tuʻi.”
1KI 2:19 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Patisepa ki he tuʻi ko Solomone ke lea kiate ia maʻa ʻAtunaisa. “Pea naʻe tuʻu hake ʻae tuʻi ke fetaulaki kiate ia, pea naʻa ne punou kiate ia, mo ne nofo hifo ki hono nofoʻanga fakatuʻi, pea naʻa ne fekau ke te u ha nofoʻa maʻae faʻē ʻae tuʻi; pea naʻe nofo ia ki hono nima toʻomataʻu.
1KI 2:20 Pea naʻe toki pehē ʻe ia, “ʻOku ou kole meiate koe ʻae meʻa siʻi pe taha; ʻoua naʻa ke pehē mai ʻikai.” Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi kiate ia, “Ke ke fai pe hoʻo kole, ʻa ʻeku faʻē: koeʻuhi ʻe ʻikai te u pehē atu ʻikai.”
1KI 2:21 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Tuku ke ʻatu ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi kia ʻAtunaisa koho tokoua ke na mali.”
1KI 2:22 Pea naʻe talaange ʻe he tuʻi ko Solomone ki heʻene faʻē, ʻo pehē, “Pea ko e hā ʻoku ke kole ai ʻa ʻApisaki ko e fefine Sunemi maʻa ʻAtunaisa? Kole foki maʻana ʻae puleʻanga; he ko hoku taʻokete ia; ʻio, maʻana, pea mo ʻApaiata ko e taulaʻeiki, pea maʻa Soape ko e tama ʻa Seluia.”
1KI 2:23 Pea naʻe toki fuakava ai ʻa Solomone ʻia Sihova, ʻo pehē, “Ke fai pehē kiate au ʻe he ʻOtua, ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai mate ʻa ʻAtunaisa koeʻuhi ko ʻene lea ʻaki ʻae lea ni.
1KI 2:24 Pea ko ia, ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻaia kuo ne fakamālohiʻi au, ʻo ne hiki hake au ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻeku tamai ko Tevita, pea kuo ne fokotuʻu ha fale moʻoku, ʻo hangē ko ʻene talaʻofa, pea ʻe mate tāmateʻi ʻa ʻAtunaisa he ʻaho ni.”
1KI 2:25 Pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ko Solomone ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata; pea naʻa ne hoko atu kiate ia pea naʻa ne mate ai.
1KI 2:26 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia ʻApaiata ko e taulaʻeiki, “ʻAlu ko e ki ʻAnatoti, ki ho potu fonua ʻoʻou; he ʻoku totonu ke ke mate koe; ka ʻe ʻikai te u tāmateʻi koe ʻi he kuonga ni, koeʻuhi naʻa ke fua ʻae puha tapu ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻi he ʻao ʻo Tevita ko ʻeku tamai, pea koeʻuhi naʻa ke mamahi koe ʻi he meʻa kotoa pē naʻe mamahi ai ʻa ʻeku tamai.”
1KI 2:27 Ko ia naʻe kapusi ai ʻa ʻApaiata ʻe Solomone mei heʻene [ngāue ]fakataulaʻeiki kia Sihova; koeʻuhi ke ne fakamoʻoni ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ki he fale ʻo Ilai ʻi Sailo.
1KI 2:28 ¶ Pea naʻe toki ʻomi ʻa hono ongoongo kia Soape: he naʻe liliu ʻa Soape ke muimui kia ʻAtunaisa, ka naʻe ʻikai muimui ia kia ʻApisalomi. Pea naʻe hola ʻa Soape ki he fale fehikitaki ʻo Sihova, ʻo ne puke atu ki he nifo ʻoe feilaulauʻanga.
1KI 2:29 Pea naʻe fakahā ia ki he tuʻi ko Solomone ʻo pehē, kuo hola ʻa Soape ki he fale fehikitaki ʻo Sihova; pea vakai, kuo ofi atu ia ki he feilaulauʻanga. Pea naʻe toki fekauʻi ʻe Solomone ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, ʻo ne pehē, “ʻAlu, ʻo taaʻi ia,”
1KI 2:30 Pea naʻe hoko atu ʻa Penaia ki he fale fehikitaki ʻo Sihova, mo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē mai ʻe he tuʻi, Ke ke tuʻu mai.” Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻE ʻikai; ka te u mate pe ʻi heni.” Pea naʻe toe ʻomi hono tala ʻe Penaia ki he tuʻi, ʻo pehē, “Naʻe pehē ʻae lea ʻa Soape, pea naʻe pehē ni ʻa ʻene talia au.”
1KI 2:31 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ke ke fai kiate ia ʻo hangē ko ʻene lau, pea ke taaʻi ia, mo tanu; koeʻuhi ke ke ʻave ai ʻae toto taʻehalaia ʻaia naʻe lilingi ʻe Soape, meiate au, pea mei he fale ʻo ʻeku tamai.
1KI 2:32 Pea ʻe tuku ʻe Sihova ʻa hono toto ki hono ʻulu ʻoʻona, ʻaia naʻe teʻia ʻae ongo tangata naʻe māʻoniʻoni mo lelei hake ʻiate ia, ʻo ne tāmateʻi ʻakinaua ʻaki ʻae heletā, ka naʻe taʻeʻilo ki ai ʻa ʻeku tamai ko Tevita; ʻio, ʻa ʻApina ko e foha ʻo Nea, ko e ʻeiki pule ki he kautau ʻo ʻIsileli, mo ʻAmasa, ko e foha ʻo Seteli, ko e ʻeiki pule ki he kautau ʻo Siuta.
1KI 2:33 Ko ia ʻe foki atu ai ʻa hona toto ki he ʻulu ʻo Soape, pea ki he ʻulu ʻo hono hako ʻo taʻengata: ka ko Tevita, pea ki hono hako ʻoʻona, pea ki hono fale, pea ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻe ʻi ai ʻae melino meia Sihova, ʻo taʻengata.”
1KI 2:34 Ko ia naʻe ʻalu hake ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata, pea naʻa ne hoko atu kiate ia, mo ne tāmateʻi ia: pea naʻe tanu ia ʻi hono fale ʻoʻona ʻi he toafa.
1KI 2:35 Pea naʻe tuku ʻe he tuʻi ʻa Penaia ko e foha ʻo Sehoiata ke fetongi ia ʻi he pule ki he kautau: pea naʻe tuku ʻe he tuʻi ʻa Satoki ko e taulaʻeiki ke ne fetongi ʻa ʻApaiata.
1KI 2:36 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ne ui mai ʻa Simi, ʻo ne pehē kiate ia, “Langa ʻe koe moʻou ha fale ʻi Selūsalema, pea nofo ai, pea ʻoua naʻa ke ʻalu atu mei ai ki ha potu kehe.
1KI 2:37 He ko e moʻoni, ʻi he ʻaho ko ia te ke ʻalu atu, mo ke Lakaatu ki he kauvai ʻe taha ʻo Kitiloni, ke ke ʻilo fakapapau te ke mate moʻoni ai: ʻe ʻi ho ʻulu ʻoʻou pe ho toto.”
1KI 2:38 Pea naʻe pehē ʻe Simi ki he tuʻi, “ʻOku lelei ʻae lea ko eni: ʻo hangē ko ia kuo lea ʻaki ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻe pehē ʻae fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki.” Pea naʻe nofo fuoloa ʻa Simi ʻi Selūsalema.
1KI 2:39 Pea ʻi heʻene ʻosi ʻae taʻu ʻe tolu naʻe hoko ʻo pehē, naʻe hola ʻae ongo tamaioʻeiki ʻa Simi kia ʻAkisi ko e foha ʻo Meaka ko e tuʻi ʻo Kati. Pea naʻa nau fakahā ange kia Simi, ʻo pehē, “Vakai, kuo ʻi Kati ʻa hoʻo ongo tamaioʻeiki.”
1KI 2:40 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Simi, ʻo ne ʻai ʻae hekaʻanga ki heʻene ʻasi, pea ʻalu ia ki Kati kia ʻAkisi ke kumi ki heʻene ongo tamaioʻeiki: pea naʻe ʻalu ʻa Simi, ʻo ne ʻomi ʻa ʻene ongo tamaioʻeiki mei Kati.
1KI 2:41 Pea naʻe fakahā kia Solomone, kuo ʻalu ʻa Simi mei Selūsalema ki Kati, pea kuo toe liu mai.
1KI 2:42 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ne ui mai ʻa Simi, mo ne pehē kiate ia, “ʻIkai naʻaku fekauʻi koe ke ke fuakava ʻia Sihova, pea u lea mamafa kiate koe, ʻo pehē, Ke ke ʻilo fakapapau, ʻi he ʻaho ko ia te ke ʻalu atu, mo ʻeveʻeva mamaʻo ki ha potu, ke ke mate moʻoni ai? Pea naʻa ke pehē mai kiate au, ‘ʻOku lelei ʻae lea kuo u fanongo ki ai.’
1KI 2:43 Ko ia ko e hā kuo ʻikai ai te ke fai ki he fuakava ʻa Sihova, mo e fekau ʻaia kuo u tukupau kiate koe?
1KI 2:44 Naʻe pehē foki ʻe he tuʻi kia Simi, ʻOku ke ʻilo ʻae kovi kotoa pē kuo fufū ʻi ho loto, ʻaia naʻa ke fai kia Tevita ko ʻeku tamai: ko ia foki ʻe fakafoki ai ʻe Sihova ʻa hoʻo kovi ki ho ʻulu ʻoʻou;
1KI 2:45 Pea ʻe fakamonūʻia ʻae tuʻi ko Solomone, pea ʻe fokotuʻumaʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita ʻo taʻengata.”
1KI 2:46 Ko ia naʻe fekau ai ʻe he tuʻi kia Penaia ko e foha ʻo Sehoiata; pea naʻe ʻalu atu ia, pea naʻa ne taaʻi ia ke ne mate. Pea naʻe fakamālohi ʻae puleʻanga ʻi he nima ʻo Solomone.
1KI 3:1 Pea naʻe fakakāinga ʻa Solomone mo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻa ne maʻu ʻae ʻofefine ʻo Felo, ʻo ne ʻomi ia ki he Kolo ʻo Tevita, kaeʻoua ke ʻosi ʻene langa ʻa hono fale ʻoʻona, pea mo e fale ʻo Sihova, pea mo e ʻā naʻe takatakai ʻaki ʻa Selūsalema.
1KI 3:2 Ka naʻe fai ʻae feilaulau ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga, koeʻuhi naʻe ʻikai langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ko ia.
1KI 3:3 Pea naʻe ʻofa ʻa Solomone kia Sihova, pea naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he ngaahi fekau ʻa Tevita ko ʻene tamai: ka ko e meʻa pe taha, naʻa ne fai ʻae feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
1KI 3:4 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ki Kipione ke fai feilaulau ʻi ai; he ko e potu māʻolunga ia naʻe ongoongo lahi: ko e feilaulau tutu ʻe afe naʻe feilaulau ʻaki ʻe Solomone ʻi he feilaulauʻanga ko ia.
1KI 3:5 Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ʻi Kipione ʻi ha misi ʻi he pō: pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, “Kole ha meʻa ke u foaki kiate koe.”
1KI 3:6 Pea naʻe pehē ʻe Solomone, “Kuo ke fakahā ki heʻeku tamai ko Tevita ko hoʻo tamaioʻeiki ʻae ʻaloʻofa lahi, ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻi he moʻoni, mo e māʻoniʻoni, pea ʻi he angatonu ʻo hono loto kiate koe: pea kuo ke tuku ʻae ngāue ʻofa lahi ni maʻana, ʻi hoʻo tuku kiate ia ha foha ke ne nofo ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻo hangē ko ia [ʻoku fai ]he ʻaho ni.
1KI 3:7 Pea ko eni, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke fakanofo ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke tuʻi ko e fetongi ʻo Tevita ko ʻeku tamai: pea ko e tamasiʻi siʻi pe au ʻoku ʻikai te u ʻilo ke fēfē ʻa ʻeku ʻalu atu mo ʻeku hū mai.
1KI 3:8 Pea ko hoʻo tamaioʻeiki ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo hoʻo kakai ʻaia kuo ke fili, ko e kakai lahi, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa lau hako pe ʻoku toko fiha, ko e meʻa ʻi heʻenau tokolahi ʻaupito.
1KI 3:9 Ko ia ke ke tuku ki hoʻo tamaioʻeiki ha loto poto ke fakamaauʻi ʻa hoʻo kakai, koeʻuhi ke u faʻa ʻilo totonu ʻae lelei mo e kovi; he ko hai ʻoku faʻa fai ke fakamaauʻi eni ʻa hoʻo kakai tokolahi ni?”
1KI 3:10 Pea naʻe lelei ʻae lea ni kia Sihova, ʻae kole ʻe Solomone ki he meʻa ni.
1KI 3:11 Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua kiate ia, “Koeʻuhi kuo ke kole ki he meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke kole maʻau ʻae moʻui fuoloa; pe te ke kole maʻau ha koloa, pe te ke kole ʻae moʻui ʻa hoʻo ngaahi fili; ka kuo ke kole maʻau ʻae lotoloto poto, ke ʻiloʻi ai ʻae fakamaau totonu;
1KI 3:12 Vakai, kuo u fai ʻo tatau mo ia kuo ke lea ki ai: vakai, kuo u foaki kiate koe ʻae loto poto mo faʻa fakakaukau; ko ia kuo ʻikai ha tokotaha ʻe tatau mo koe talu mei muʻa, pea ʻe ʻikai tupu hake ha tokotaha ke tatau mo koe ki mui.
1KI 3:13 Pea kuo u foaki foki kiate koe ʻae meʻa naʻe ʻikai te ke kole ki ai, ʻae koloa, mo e ongoongo fakatouʻosi; ko ia ʻe ʻikai tatau mo koe ha tokotaha ʻi he ngaahi tuʻi ʻi hoʻo ngaahi ʻaho kotoa pē.
1KI 3:14 Pea kapau te ke ʻalu ʻi hoku ngaahi hala, ke fai ki heʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, pehē, te u fakatolonga ʻa hoʻo ngaahi ʻaho.”
1KI 3:15 Pea naʻe ʻā hake ʻa Solomone; pea vakai, ko e misi ia. Pea naʻa ne haʻu ki Selūsalema, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻo Sihova, mo ne ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, pea naʻa ne teuteu ʻae kātoanga ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē.
1KI 3:16 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻae ongo fefine angahala ʻe toko ua, ki he tuʻi, ʻo na tutuʻu ʻi hono ʻao.
1KI 3:17 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ʻe tokotaha, “ʻE hoku ʻeiki, ko au mo e fefine ni ʻoku ma nonofo ʻi he fale pe taha; pea naʻaku fāʻeleʻi ha tamasiʻi lolotonga ʻema ʻi he fale mo ia.
1KI 3:18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono ʻaho tolu hili ʻa ʻeku fāʻele ʻaʻaku, naʻe fāʻele ʻae fefine ni foki: pea naʻa ma nofo fakataha; naʻe ʻikai mo ha tokotaha kehe ʻi he fale mo kimaua, ka ko kimaua pe toko ua.
1KI 3:19 Pea naʻe mate ʻae tamasiʻi ʻae fefine ni ʻi he pō; ko e meʻa ʻi heʻene taʻomia ia.
1KI 3:20 Pea naʻa ne tuʻu hake ʻi he tuʻuapō mālie, ʻo ne ʻave ʻa ʻeku tama mei hoku tafaʻaki lolotonga ʻae mohe ʻa hoʻo kaunanga, mo ne fakatokoto ia ki hono fatafata, ka naʻe tuku ʻe ia ʻa ʻene tamasiʻi mate ki hoku fatafata ʻoʻoku.
1KI 3:21 Pea ʻi heʻeku tuʻu hake ʻi he pongipongi ke fakahuhu ʻa ʻeku tamasiʻi, vakai, kuo mate ia; ka ʻi heʻeku toki vakai ki ai ʻi he pongipongi, vakai, naʻe ʻikai ko ʻeku tama ia, ʻaia naʻaku fāʻeleʻi.”
1KI 3:22 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ʻe tokotaha, “ʻIkai; ka ko ʻeku tama ʻaia ʻoku moʻui, pea ko ia kuo mate ko hoʻo tama ia.” Pea naʻe pehēange eni, “ʻIkai; ka ko ia kuo mate ko hoʻo tama ia, pea ko ia ʻoku moʻui ko ʻeku tama ia.” Naʻe pehē ʻa ʻena lea ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
1KI 3:23 Pea naʻe toki pehē ʻe he tuʻi, “ʻOku pehē ʻe he tokotaha, ‘Ko ʻeku tama eni ʻaia ʻoku moʻui, pea ko hoʻo tama ʻaia ʻoku mate:’ pea ʻoku pehē ʻe he tokotaha kehe, ‘ʻIkai; ka ko hoʻo tama ʻaʻau ʻaia ʻoku mate, pea ko ʻeku tama ʻaʻaku ʻaia ʻoku moʻui.’”
1KI 3:24 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “ʻOmi kiate au ha heletā.” Pea naʻa nau ʻomi ʻae heletā ki he ʻao ʻoe tuʻi.
1KI 3:25 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Fahiua ʻae tamasiʻi moʻui, pea ʻatu ʻae faʻahi ʻe taha ki he tokotaha, mo e faʻahi ʻe taha ki he tokotaha kehe.”
1KI 3:26 Pea naʻe toki lea ʻae fefine ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae tamasiʻi moʻui, he naʻe ngaue ʻa hono fatu ki heʻene tama, pea naʻa ne pehē, “ʻE hoku ʻeiki, foaki pe kiate ia ʻae tamasiʻi moʻui, kaeʻoua ʻaupito naʻa tāmateʻi ia.” Ka naʻe pehē ʻe he tokotaha, “Ke ʻoua naʻa ʻaʻaku ia pe ʻaʻau, kae fahiua pe.”
1KI 3:27 Pea naʻe toki lea ʻae tuʻi ʻo pehēange, “Foaki kiate ia ʻae tamasiʻi moʻui, pea ʻoua ʻaupito naʻa tāmateʻi ia: ko ʻene faʻē ia.”
1KI 3:28 Pea naʻe ongoongoa ʻi ʻIsileli kotoa ʻae fakamaau ʻaia naʻe fai ʻe he tuʻi; pea naʻa nau manavahē ki he tuʻi; he naʻa nau mamata kuo ʻiate ia ʻae poto mei he ʻOtua ke ne fai ʻae fakamaau.
1KI 4:1 Ko ia naʻe pule ai ʻae tuʻi ko Solomone ki ʻIsileli kātoa.
1KI 4:2 Pea ko eni ia ʻae houʻeiki naʻe ʻiate ia; ko ʻAsalia ko e foha ʻo Satoki ko e taulaʻeiki.
1KI 4:3 Mo Iliolefi mo ʻAhia, ko e ongo foha ʻo Sisa, ko e ongo tangata tohi; mo Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute, ko e tangata tohi meʻa ia.
1KI 4:4 Pea ko Penaia ko e foha ʻo Sehoiata naʻe pule ki he kautau: pea ko Satoki mo ʻApaiata ko e ongo taulaʻeiki:
1KI 4:5 Pea ko ʻAsalia ko e foha ʻo Netane naʻe pule ia ki he kau matāpule: pea ko Saputi ko e foha ʻo Netane ko e matāpule lahi ia, pea ko e kāinga ia ʻoe tuʻi:
1KI 4:6 Pea naʻe pule ʻa ʻAhisali ki he kakai ʻoe fale: pea naʻe pule ʻa ʻAtonilami ko e foha ʻo ʻApita ki he tukuhau.
1KI 4:7 ¶ Pea naʻe ʻia Solomone ʻae kau matāpule ʻe toko hongofulu ma ua, naʻe puleʻi ʻa ʻIsileli kātoa, ke tokonaki ʻae meʻakai maʻae tuʻi pea mo hono kau nofoʻanga; naʻe tokonaki ʻi he taʻu ʻe he tangata taki taha ʻi hono māhina.
1KI 4:8 Pea ko honau hingoa eni: Ko e foha ʻo Uli, mei he moʻunga ʻo ʻIfalemi:
1KI 4:9 Ko e foha ʻo Tekeli, ʻi Makasi, pea ʻi Sealipimi, mo Pete-Semesi, mo ʻEloni-Pete-Hanani:
1KI 4:10 Ko e foha ʻo Hesiti, ʻi ʻAlupoti; naʻe ʻaʻana ʻa Soko, pea mo e fonua kotoa pē ʻo Hefeli:
1KI 4:11 Ko e foha ʻo ʻApinatapi, ʻi he fonua kotoa pē ʻo Toa; ko ia ia naʻe maʻu ʻa Tafati ko e ʻofefine ʻo Solomone ko hono uaifi:
1KI 4:12 Ko Paʻana ko e foha ʻo ʻAhilute; naʻe ʻoʻona ʻa Tenaki, mo Mekito, mo Pete-Seani kātoa, ʻaia ʻoku ofi ki Salitana ki lalo ʻi Sesilili, mei Pete-Seani ki ʻEpeli-Mihola, ʻo aʻu ki he potu ki kō atu ʻi Sokiniami.
1KI 4:13 Ko e foha ʻo Kepa, ʻi Lemoti-Kiliati: naʻe ʻoʻona ʻae ngaahi kolo ʻo Saili ko e foha ʻo Manase, ʻaia ʻoku ʻi Kiliati; naʻe ʻoʻona foki ʻae fonua ʻo ʻAlikopo, ʻaia ʻoku ʻi Pesani, ko e kolo lahi ʻe tolungofulu kuo ʻāʻi, pea matapā ʻaki ʻae palasa:
1KI 4:14 Ko ʻAhinatapi ko e foha ʻo Ito, naʻe ʻaʻana ʻa Mehanemi:
1KI 4:15 Ko ʻAhimasi naʻe ʻi Nafitali; naʻe maʻu foki ʻe ia ʻa Pasimati ko e ʻofefine ʻo Solomone ko hono uaifi:
1KI 4:16 Ko Peana ko e foha ʻo Husai, naʻe ʻi ʻAseli pea mo ʻAloti:
1KI 4:17 Ko Sihosafate ko e foha ʻo Palua, naʻe ʻi ʻIsaka:
1KI 4:18 Ko Simi ko e foha ʻo Ila, naʻe ʻi Penisimani.
1KI 4:19 Ko Kepa ko e foha ʻo Uli, naʻe ʻi he fonua ʻo Kiliati, mo e fonua ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmoli, pea mo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani; pea ko e matāpule tokotaha pe ia ʻi he fonua.
1KI 4:20 ¶ Pea naʻe fuʻu tokolahi ʻa Siuta mo ʻIsileli, ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi ʻa honau tokolahi, ʻi he kai, mo e inu, pea mo e fai fakafiefia.
1KI 4:21 Pea naʻe pule ʻa Solomone ki he puleʻanga kotoa pē mei he vaitafe ʻo aʻu atu ki he fonua ʻoe kakai Filisitia, pea ʻe aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻIsipite: naʻa nau ʻomi koloa, ʻo tukuhau kia Solomone lolotonga ʻae ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
1KI 4:22 ¶ Pea ko e meʻakai ʻa Solomone ki he ʻaho pe taha, ko e fuaʻanga ʻe tolungofulu ʻoe mahoaʻa lelei, mo e fuaʻanga ʻe onongofulu ʻoe mahoaʻa ʻe taha,
1KI 4:23 Ko e fanga pulu sino ʻe hongofulu, mo e fanga pulu ʻe uofulu mei he potu mohukuʻia, mo e fanga sipi ʻe teau, ka ʻoku lau kehe ʻae fanga haʻate mo e fanga ʻanitelope, mo e fanga tia, mo e fanga manupuna naʻe fafangaʻi ke ngako.
1KI 4:24 He naʻe aʻu atu ʻa ʻene pule ki he potu kotoa pē ʻi he kauvaitafe ki heni, mei Tifisa ʻo ʻalu atu ki Kesa, ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻi he kauvai ki heni ʻoe vaitafe: pea naʻe melino pe ia ʻi he potu fulipē naʻe takatakai ʻiate ia.
1KI 4:25 Pea naʻe nofo taʻemanavahē ʻa Siuta mo ʻIsileli, taki taha ʻae tangata ʻi hono lalo vaine mo e lolo fiki ʻoʻona, mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo Solomone.
1KI 4:26 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Solomone ʻae potu tuʻuʻanga ʻe fā mano ki he fanga hoosi ʻo ʻene ngaahi saliote, pea mo e kau heka hoosi ʻe tokotaha mano ma toko ua afe.
1KI 4:27 Pea naʻe tokonaki ʻe he kau matāpule ko ia ʻae meʻakai mā ʻae tuʻi ko Solomone, pea maʻanautolu kotoa pē naʻe haʻu ki he keinangaʻanga ʻa Solomone, ko e tangata taki taha ʻi hono māhina: naʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa.
1KI 4:28 Naʻa nau ʻomi foki, ʻe he tangata taki taha ʻo hangē ko ʻene ngāue ʻaʻana, ʻae paʻale mo e kauʻi koane maʻae fanga hoosi mo e fanga manu veʻevave, ki he potu naʻe ʻi ai ʻae kau matāpule.
1KI 4:29 ¶ Pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia Solomone ʻae poto lahi ʻaupito mo e loto faʻa fakakaukau, mo e loto fuʻu lahi, ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻaia ʻoku ʻi he matātahi.
1KI 4:30 Pea naʻe lahi hake ʻae poto ʻa Solomone ʻi he poto ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua fakahahake, mo e poto kotoa pē ʻo ʻIsipite.
1KI 4:31 He naʻe poto lahi hake ia ʻi he kakai kotoa pē; ʻo lahi hake ʻia Etani ko e tangata Esalai, mo Hemani, mo Kalikoli, mo Talita, ko e ngaahi foha ʻo Maholi: pea naʻe aʻu atu ʻa ʻene ongoongolelei ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ai.
1KI 4:32 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae lea fakatātā ʻe tolu afe: pea naʻe taha afe ma nima ʻa ʻene hiva.
1KI 4:33 Pea naʻa ne fakamatala ʻae ngaahi ʻakau, mei he ʻakau ko e sita ʻoku ʻi Lepanoni ʻo aʻu hifo ki he ʻisope ʻoku tupu mai mei he funga ʻoe ʻā: naʻa ne lea foki ki he ngaahi fanga manu, mo e fanga manupuna, mo e meʻa ʻoku totolo, pea mo e ngaahi ika.
1KI 4:34 Pea naʻe haʻu ʻae niʻihi mei he kakai kotoa pē ke fanongo ki he poto ʻa Solomone, mei he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ʻaia naʻe fanongo ki heʻene poto.
1KI 5:1 Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kia Solomone; he naʻa ne fanongo ki heʻenau fakanofo ia ko e tuʻi ke fetongi ʻa ʻene tamai: he naʻe ʻofa maʻu pe ʻa Helami kia Tevita.
1KI 5:2 Pea naʻe fekau atu ʻe Solomone kia Helami, ʻo pehē,
1KI 5:3 “ʻOku ke ʻilo naʻe ʻikai faʻa langa ʻe Tevita ko ʻeku tamai ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hono ʻOtua, koeʻuhi ko e ngaahi tau naʻa ne taʻomia ai mei he potu kotoa pē, kaeʻoua ke tuku ʻakinautolu ʻe Sihova ki hono lalo ʻaofivaʻe.
1KI 5:4 Ka ko eni kuo foaki kiate au ʻe Sihova ko hoku ʻOtua ʻae melino ʻi he potu kotoa pē, ko ia ʻoku ʻikai ai ha fili pe ha meʻa tuʻutāmaki ʻe fai.
1KI 5:5 Pea vakai, ʻoku ou pehē ke langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova kia Tevita ko ʻeku tamai, ʻo pehē, ‘Ko ho ʻalo, ʻaia te u fakanofo ki ho nofoʻa fakatuʻi ke fetongi koe, ʻe langa ʻe ia ha fale ki hoku huafa.’
1KI 5:6 Pea ko ia foki ke ke fekau ke nau tāʻanga mai ʻae ngaahi ʻakau ko e sita mei Lepanoni; pea ʻe kautaha ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki mo hoʻo kau tamaioʻeiki: pea te u foaki kiate koe ʻae totongi koeʻuhi ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo fakatatau ki ha meʻa te ke tala ʻe koe: he ʻoku ke ʻilo ʻoku ʻikai ʻiate kimautolu ha kakai ʻoku poto ʻi he fai ʻoe taʻanga ʻo hangē ko e kakai ʻa Saitoni.”
1KI 5:7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ʻe Helami ki he ngaahi lea ʻa Solomone, naʻa ne fiefia ʻaupito ai, ʻo ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova he ʻaho ni, ʻaia kuo ne foaki kia Tevita ha ʻalo poto ke pule ki he kakai lahi ni.”
1KI 5:8 Pea naʻe ʻave ʻae fekau ʻa Helami kia Solomone, ʻo ne pehē, “Kuo u fanongo ki he ngaahi meʻa ʻaia naʻa ke fekau ai kiate au: te u fai ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ke holi ki ai koeʻuhi ko e tāʻanga sita, pea koeʻuhi ko e tā ʻae ʻakau ko e paini.
1KI 5:9 ‌ʻE ʻohifo ia ʻe heʻeku kau tamaioʻeiki mei Lepanoni ki tahi: pea te u fetuku ia ʻi tahi ʻo taulani ki ha potu te ke fakahā mai, pea te u fekau ke tuku ia ʻi ai, pea te ke maʻu ia: pea te ke fai ki hoku loto, ʻi hoʻo tuku mai ʻae meʻakai ki hoku kaungā nofoʻanga.”
1KI 5:10 Ko ia naʻe tuku ai ʻe Helami kia Solomone ʻae ngaahi ʻakau sita mo e ngaahi ʻakau paini ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne holi ki ai.
1KI 5:11 Pea naʻe ʻatu ʻe Solomone kia Helami ʻae fuaʻanga uite ʻe ua mano ko e meʻakai ki hono kaungā nofoʻanga, mo e fuaʻanga lolo lelei ʻe uofulu: naʻe pehē ʻae meʻa naʻe foaki ʻe Solomone kia Helami ʻi he taʻu taki taha.
1KI 5:12 Pea naʻe foaki ʻe Sihova ʻae poto kia Solomone, ʻo tatau mo ʻene talaʻofa kiate ia: pea naʻe nofo melino pe ʻa Helami, mo Solomone; pea naʻe fefuakavaʻaki ʻakinaua ni.
1KI 5:13 ¶ Pea naʻe pule ʻe Solomone ke fili mai ha kau tangata mei ʻIsileli kātoa; pea naʻe fili mai ʻae kau tangata ʻe toko tolu mano.
1KI 5:14 Pea naʻa ne fekau atu ʻakinautolu ki Lepanoni, ko e tokotaha mano ʻi he māhina ʻe taha ʻo fai fakahokohoko: ko e māhina ʻe taha naʻa nau ʻi Lepanoni, pea ko e māhina ʻe ua naʻa nau ʻi honau ʻapi: pea naʻe puleʻi ʻae kau tangata ʻe ʻAtonilami.
1KI 5:15 Pea naʻe ʻia Solomone ʻae kakai ʻe toko fitu mano ke fetuku meʻa, mo e toko valu mano ke fai tāʻanga ʻi he ngaahi moʻunga;
1KI 5:16 Ka naʻe ʻikai lau ai ʻae ngaahi ʻeiki ʻa Solomone ʻaia naʻe enginakiʻi ʻae ngāue, ko e toko tolu afe mo e toko tolungeau, ʻakinautolu naʻe pule ki he kakai naʻe fai ʻae ngāue.
1KI 5:17 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi, pea naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi maka lalahi, mo e maka mahuʻinga, mo e maka naʻe tā, koeʻuhi ke fakatoka ʻae tuʻunga ʻoe fale.
1KI 5:18 Pea naʻe tā ia ʻe he kau tufunga ʻa Solomone pea mo e kau tufunga ʻa Helami, pea mo e kakai Kipila: naʻe pehē ʻenau teuteu ʻae taʻanga ʻakau mo e ngaahi maka ke langaʻaki ʻae fale.
1KI 6:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono taʻu ʻe fāngeau ma valungofulu hili ʻae haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ʻo ʻIsipite, ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Solomone ki ʻIsileli, ʻi he māhina ko Sifi, ʻaia ko hono ua ʻoe māhina, naʻa ne kamata langa ʻae fale ʻo Sihova.
1KI 6:2 Pea ko e fale naʻe langa ʻe he tuʻi ko Solomone kia Sihova, naʻe lōloa ia ko e hanga ʻe teau ma uofulu, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māʻolunga ʻo ia ko e hanga ʻe onongofulu.
1KI 6:3 Pea ko hono lōloa ʻoe hūʻanga fale fakamalumalu ʻi he ʻao ʻoe falelotu, ko e hanga ʻe fāngofulu, ʻo fakatatau mo e māukupu ʻoe fale; pea ko hono māukupu ʻi he ʻao ʻoe fale ko e hanga ʻe uofulu.
1KI 6:4 Pea naʻa ne ngaohi ki he fale ʻae ngaahi kātupa naʻe faʻa fakamaʻu ke sio mei ai.
1KI 6:5 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi potuʻi fale ʻi he tafaʻaki holisi maka ʻoe fale ʻo takatakai, ʻio, ʻi he tafaʻaki holisi maka ʻoe fale ʻo takatakai hake ʻi he potu tapu pea mo e folofolaʻanga: pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi potu fale ʻo takatakai hake:
1KI 6:6 Ko e potu fale ʻi lalo ko hono māukupu ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko ia ki loto ko e hanga ʻe hongofulu ma ua ʻa hono māukupu ʻo ia, pea ko hono tolu naʻe hongofulu ma fā ʻae hanga ʻi hono māukupu ʻo ia: he naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi hiliʻanga lalanga lausiʻi kituʻa ʻi he holisi maka ʻoe fale, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakamaʻu ia ki he holisi maka ʻoe fale.
1KI 6:7 Pea ʻi heʻene langa hake ʻae fale, naʻe langa ia ʻaki ʻae maka naʻe fakaʻosi ʻa hono teuteuʻi ʻi he teʻeki ke ʻomi ia ki ai; ko ia naʻe ʻikai patō ai ʻi he fale ha hamala, pe ha toki, pe ha meʻa fakatufunga ukamea, lolotonga ʻa hono langa hake.
1KI 6:8 Naʻe tuʻu ʻae matapā ki he potu fale ʻi loto ki he potu fale toʻomataʻu: pea naʻa nau ʻalu hake ʻi he tuʻunga mamiomio ki he fale ʻi loto, pea mei ai ʻi loto ki hono tolu.
1KI 6:9 Naʻe pehē ʻa ʻene langa ʻae fale mo fakaʻosi ia: pea naʻa ne ʻato ʻaki ʻae fale ʻae ngaahi lalanga mo e laupapa ʻoe ʻakau ko e sita.
1KI 6:10 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi potuʻi fale ke falala ki he holisi maka kotoa pē ʻoe fale, ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono māʻolunga: pea naʻe fakafalala ia ki he fale ʻaki ʻae ʻakau ko e sita.
1KI 6:11 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Solomone, ʻo pehē,
1KI 6:12 “Ko e fale eni ʻoku ke fokotuʻu, pea kapau te ke ʻalu ʻi heʻeku ngaahi fono, mo fai ʻeku ngaahi fakamaau, pea tauhi ʻa ʻeku ngaahi fekau ke ʻeveʻeva ʻi ai; pehē, te u toki fakamoʻoni ʻa ʻeku lea kiate koe, ʻaia naʻaku lea ʻaki kia Tevita ko hoʻo tamai:
1KI 6:13 pea te u nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻe ʻikai te u liʻaki ʻa hoku kakai ko ʻIsileli.”
1KI 6:14 Ko ia naʻe langa ʻe Solomone ʻae fale, pea naʻa ne fakaʻosi ia.
1KI 6:15 Pea naʻa ne ʻaofi ʻae holisi maka ki loto fale ʻaki ʻae laupapa sita, mei he faliki ʻoe fale ʻo aʻu hake ʻi he holisi maka ki he ʻato: naʻa ne ʻaofi ia ʻaki ʻae ʻakau, pea naʻa ne faliki ʻaki ʻae fale ʻae laupapa, mei he ʻakau ko e paini.
1KI 6:16 Pea naʻa ne ʻaofi ʻae holisi ʻoe fale, ko e hanga ʻe fāngofulu ʻaki ʻae laupapa sita, ʻio, ʻae faliki [ʻoe fale ]pea mo e holisi; naʻa ne ngaohi pehē ia ki loto maʻae folofolaʻanga, pea mo e potu toputapu ʻaupito.
1KI 6:17 Pea ko e fale, ʻio, ʻae falelotu naʻe ʻi hono ʻao, ko e hanga ʻe valungofulu ʻa hono lōloa.
1KI 6:18 Pea naʻe tongitongi ki he sita ʻoe loto fale ʻae fuaʻi ʻakau, mo e ngaahi fisi kuo tatala: naʻe sita kotoa pē; naʻe ʻikai ke ha ai ha maka.
1KI 6:19 Pea naʻa ne teuteuʻi ʻae folofolaʻanga ʻi he potu fale ki loto, ke tuku ki ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova.
1KI 6:20 Pea ko hono lōloa ʻoe folofolaʻanga ki muʻa ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māʻolunga ʻo ia ko e hanga ʻe fāngofulu: pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae koula moʻoniia; pea naʻe ʻaofia foki ʻae feilaulauʻanga sita.
1KI 6:21 Ko ia, naʻe ʻufiʻufi ʻae loto fale ʻo Solomone ʻaki ʻae koula haohaoa: pea naʻa ne vahevahe [ʻae fale ]ʻaki ʻae ngaahi seini koula ki muʻa ʻi he folofolaʻanga; pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula.
1KI 6:22 Pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae koula ʻae fale kātoa, kaeʻoua ke ʻosi ʻae fale kātoa ʻi hono ʻai: pea ko e feilaulauʻanga kātoa naʻe ofi ki he folofolaʻanga, naʻa ne ʻaofi ia ʻaki ʻae koula.
1KI 6:23 ¶ Pea ʻi he lotolotonga ʻoe folofolaʻanga naʻa ne ngaohi ai ʻae ongo selupi mei he ʻakau ko e ʻolive, ko hona māʻolunga taki taha ko e hanga ʻe uofulu.
1KI 6:24 Pea ko e kapakau ʻe taha ʻoe selupi ko hono lōloa ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko e hanga ʻe hongofulu ʻae lōloa ʻoe kapakau ʻoe selupi ʻe taha: mei he mui kapakau ʻe taha ʻo aʻu atu ki he mui kapakau ʻe taha ko hono lōloa ko e hanga ʻe uofulu.
1KI 6:25 Pea naʻe uofulu ʻae hanga ʻoe selupi ʻe taha: naʻe tatau pe ʻae ongo selupi ʻi hona fuofua pea mo hona lahi.
1KI 6:26 Ko e māʻolunga ʻoe selupi ʻe taha ko e hanga ʻe uofulu pea ne pehē foki ʻae selupi ʻe taha.
1KI 6:27 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae ongo selupi ki he potu fale ki loto; pea naʻe mafola atu ʻae kapakau ʻoe ongo selupi, pea naʻe lave ai ʻae kapakau ʻe taha ki he holisi fale, kae lave ʻae kapakau ʻoe selupi ʻe taha ki he holisi ʻe taha; pea naʻe felaveʻi ʻa hona kapakau ʻi loto fale.
1KI 6:28 Pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻae ongo selupi ʻaki ʻae koula.
1KI 6:29 Pea naʻa ne tongitongi takatakai ki he ngaahi holisi ʻoe fale ʻae ngaahi fakatātā ki he selupimi, mo e ʻakau ko e ponga, pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau kuo tatala, ʻi loto mo tuʻa.
1KI 6:30 Pea naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae koula ʻae faliki ʻoe fale ʻi loto mo ʻi tuʻa.
1KI 6:31 ¶ Pea ki he hūʻanga ʻoe folofolaʻanga naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi matapā ʻoe ʻakau ko e ʻolive: ko hono ʻakau fakalava mo e kau matapā ko e konga ʻe nima.
1KI 6:32 Ko e ongo matapā foki ko e ʻakau ʻolive; pea naʻa ne tongitongi ki ai ʻae fakatātā ki he selupimi, mo e ʻakau ko e ponga, mo e fisiʻiʻakau naʻe matala, pea ne ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae koula, mo ne ʻaofi ʻaki ʻae koula ʻae selupimi, pea mo e ngaahi ʻakau ko e ponga.
1KI 6:33 Naʻe pehē foki ʻa ʻene ngaohi ki he matapā ʻoe falelotu ʻae pou ʻoe ʻakau ko e ʻolive; ko e ponga ʻe fā.
1KI 6:34 Pea ko hono matapā ʻe ua naʻe ʻoe ʻakau ko e paini; naʻe faʻa mapelu ʻae potu ʻe ua ʻoe matapā ʻe taha, pea naʻe faʻa mapelu ʻae potu ʻe ua ʻoe matapā kehe ʻe taha.
1KI 6:35 Pea naʻa ne tongitongi ki ai ʻae selupimi mo e ngaahi ʻakau ko e ponga mo e fisiʻiʻakau naʻe matala: pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula naʻe ʻai ke tatau mo e ngāue tongitongi.
1KI 6:36 Pea naʻa ne langa ʻae lotoʻā ki loto ʻaki ʻae ʻotu maka ʻe tolu naʻe teuteuʻi, pea mo e ʻotu ʻe taha ʻoe lalanga sita.
1KI 6:37 ¶ Naʻe fakatoka ʻae tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻi hono fā ʻoe taʻu, ʻi he māhina ko Sifi:
1KI 6:38 Pea ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu, ʻi he māhina ko Puli, ʻaia ko hono valu ʻoe māhina, naʻe fakaʻosi ʻae fale ʻi hono potu kotoa pē, ʻo fakatatau ki hono anga kotoa pē. Ko ia, naʻa ne fitu taʻu ʻi heʻene langa hake ia.
1KI 7:1 Ka naʻe fai ʻe Solomone ʻae langa ʻo hono fale ʻoʻona ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma tolu, pea naʻa ne fakaʻosi ʻa hono fale kotoa pē.
1KI 7:2 Naʻa ne langa foki ʻae fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni; ko hono lōloa ʻo ia ko e hanga ʻe uangeau, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe teau, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe onongofulu, naʻe tuʻu ia ki he ʻotu pou sita ʻe fā, pea naʻe hilifaki ki he funga pou ʻae ngaahi lalanga sita.
1KI 7:3 Pea naʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae sita ki ʻolunga ʻi he ngaahi lalanga, ʻaia naʻe toka ki he pou ʻe fāngofulu ma nima, ʻaia naʻe taki hongofulu ma nima ʻi he ʻotu ʻe taha.
1KI 7:4 Pea naʻe ai ʻae ngaahi kātupa naʻe fakaʻotu tolu, pea naʻe fehangaʻaki ia ʻi he ʻotu ʻe tolu.
1KI 7:5 Pea naʻe potupotu tatau pe ʻae ngaahi matapā mo e ngaahi pou kotoa pē, pea pehē mo e ngaahi kātupa: pea naʻe fehangaʻaki ʻae kātupa, ki he kātupa ʻi he ʻotu ʻe tolu.
1KI 7:6 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae hūʻanga fale fakamalumalu ʻaki ʻae ngaahi pou; ko hono lōloa ko e hanga ʻe teau, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe onongofulu: pea naʻe ki muʻa ʻi ai ʻae hūʻanga fale fakamalumalu: pea ko e ngaahi pou pea mo e lalanga lahi naʻe ʻi muʻa ʻi ai.
1KI 7:7 ¶ Pea naʻa ne ngaohi foki ʻae fakamalumaluʻanga ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ke ne fai mei ai ʻae fakamaau, ʻio, ʻae fale fakamalumalu ʻoe fakamaauʻanga: pea naʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae sita mei he potu faliki fale ʻe taha ki he taha kehe.
1KI 7:8 Pea ko hono fale ʻaia naʻa ne nofo ai naʻe ʻi ai ʻae loto ʻae taha ki loto ange ʻi he hūʻanga fale fakamalumalu, ʻaia naʻe tatau pe hono ngaohi. Naʻe ngaohi foki ʻe Solomone ha fale ki he ʻofefine ʻo Felo, ko hono uaifi, ʻo tatau mo e hūʻanga fale fakamalumalu ko eni.
1KI 7:9 Naʻe mahuʻinga hono ngaahi maka kotoa pē, ʻo fakatatau mo e fuofua ʻoe ngaahi maka kuo tā, ka naʻe hele ʻaki ʻae kili, ʻi loto pea ʻi tuʻa, ʻio, mei he tuʻunga ʻo aʻu hake ki he tulutulu, pea naʻe pehē ia ʻi tuʻa ʻo hanga atu ki he lotoʻā lahi.
1KI 7:10 Pea ko hono tuʻunga naʻe ʻoe ngaahi maka mahuʻinga, ʻio, ʻae ngaahi maka lalahi, ko e ngaahi maka naʻe uofulu malie ʻa hono hanga, mo e ngaahi maka naʻe hanga ʻe hongofulu ma ono.
1KI 7:11 Pea naʻe ʻi ʻolunga ʻae ngaahi maka mahuʻinga, ʻo tatau mo e fuofua ʻoe ngaahi maka kuo tā, pea mo e ngaahi sita.
1KI 7:12 Pea ko e lotoʻā lahi ʻaia naʻe takatakai ai naʻe ʻotu tolu ʻae ngaahi maka tātā, pea mo e ʻotu ʻe taha ʻoe ngaahi lalanga sita, ki he lotoʻā ki loto ʻi he fale ʻo Sihova, pea ki he hūʻanga fale fakamalumalu ʻoe fale.
1KI 7:13 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Solomone ʻo ne ʻomi ʻa Helami mei Taia.
1KI 7:14 Ko e tama ia ʻoe fefine naʻe pekia hono husepāniti ʻoe faʻahinga ʻo Nafitali, pea ko ʻene tamai ko e tangata Taia, ko e tufunga ʻi he palasa: pea naʻe fonu ia ʻi he poto, mo e faʻa fakakaukau, mo nimameaʻa ke ngaohi ʻae ngaahi meʻa ʻi he palasa.
1KI 7:15 He naʻa ne ngaohi ʻae ongo pou palasa, naʻe taki taha ʻae hanga ʻe tolungofulu hona māʻolunga: pea ko hono fua takatakai ʻaki ʻae afo ko e taki taha ʻae hanga ʻe uofulu ma fā.
1KI 7:16 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ʻulu pou ʻe ua ʻaki ʻae palasa naʻe haka, koeʻuhi ke ʻai ʻi he ongo ʻulu pou: ko e māʻolunga ʻoe ʻulu pou ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko e māʻolunga ʻoe ʻulu pou ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu:
1KI 7:17 Pea ko e teunga fakavangavanga, mo e kahoa ʻoe ngāue naʻe fakafihifihi ki he ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi pou; ko e fitu ki he ʻuluʻi pou ʻe taha, pea fitu ki he ʻuluʻi pou kehe ʻe taha.
1KI 7:18 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pou, pea mo e ʻotu ʻe ua naʻe ʻi he teunga fakavangavanga pe taha, ke ʻufiʻufi ʻae ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻaki ʻae pomikanite; pea naʻe pehē foki ʻa ʻene ngaohi ʻae ʻuluʻi pou ʻe taha.
1KI 7:19 Pea ko e ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ʻulu pou ʻi he hūʻanga fale fakamalumalu naʻe fakasanisani ʻaki ʻae lili, ko e hanga ʻe valu.
1KI 7:20 Pea naʻe ʻi ʻolunga foki, ʻi he ʻuluʻi pou naʻe ʻi he ongo pou, ʻae pomikanite, ʻo feʻunga atu mo e potu pupula naʻe ofi ki he teunga fakavangavanga: pea naʻe uangeau ʻae pomikanite naʻe fakaʻotu takatakai ʻi he ʻuluʻi pou ʻe taha.
1KI 7:21 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae ongo pou ʻi he tūʻanga fale fakamalumalu ʻoe falelotu pea naʻa ne fokotuʻu ʻae pou fakatoʻomataʻu, ʻo ne ui hono hingoa ko Sakini: pea naʻa ne fokotuʻu hake ʻae pou fakatoʻohema, ʻo ne ui hono hingoa ʻoʻona ko Poasi.
1KI 7:22 Pea naʻe ʻi he ngaahi ʻuluʻi pou ʻae [fakatātā ki he ]lili: naʻe pehē ʻae teuteu ʻo ʻosi ʻae ngāue ʻoe ngaahi pou.
1KI 7:23 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae tukunga vai lahi ʻaki ʻae ukamea haka, ko e fuofua ʻae ʻataʻatā ʻo hono ngutu, ko e hanga ʻe uofulu, naʻe fuopotopoto ia ʻo takatakai hake, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe hongofulu: pea ko e afo naʻe fua ʻaki ʻa hono takatakai ko e hanga ia ʻe onongofulu.
1KI 7:24 Pea ki lalo ʻi hono ngutu ʻo takatakai hake naʻe ʻai ʻae teunga fuopotopoto, ko e taki hongofulu ʻi he hanga ʻe ua, naʻe takatakai ia ʻi he vai: naʻe teuteu ʻae teunga fuopotopoto ʻi he ʻotu ʻe ua fakataha mo e fakafuofua ia ʻi hono haka ʻo ia.
1KI 7:25 Naʻe tuʻu ia ki he fanga pulu ʻe hongofulu ma ua, naʻe hanga ʻae tolu ki he feituʻu tokelau, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu lulunga, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu tonga, pea mo e tolu naʻe hanga ki he feituʻu hahake: pea naʻe tuku ʻae tukunga vai lahi ki ʻolunga ʻi ai, pea naʻe hanga ʻa honau tuʻungaiku kotoa pē ki loto.
1KI 7:26 Pea ko hono matolu ko e nima ʻe taha, pea naʻe ngaohi ʻa hono ngutu ʻo hangē ko e ngutu ʻo ha ipu, ʻaki ʻae fisiʻiʻakau ʻoe fili: pea ko hono fonu ʻo ia ko e kaloni ʻe taha mano mo e ono afe.
1KI 7:27 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae tuʻunga ʻe hongofulu ʻaki ʻae palasa; ko e lōloa ʻoe tuʻunga ʻe taha ko e hanga ʻe valu, pea ko e hanga ʻe valu ʻa hono māukupu, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe ono.
1KI 7:28 Pea naʻe pehē ni ʻa hono ngaohi ʻoe ngaahi tuʻunga: naʻe ai honau ngaahi tapa, pea naʻe tuʻu ʻa honau ngaahi tapa ʻi he vahaʻa ʻoe potu pupula:
1KI 7:29 Pea ʻi he ngaahi tapa naʻe ʻi he vahaʻa ʻoe potu pupula naʻe ʻi ai ʻae ngaahi laione, mo e fanga pulu mo e selupimi: pea naʻe tuʻu ha tuʻunga ki ʻolunga ʻi he ngaahi potu pupula: pea ki lalo ʻi he ngaahi laione mo e fanga pulu naʻe ʻai ʻae teunga naʻe ngaohi fakamanifinifi.
1KI 7:30 Pea ki he tuʻunga taki taha naʻe ʻai hono meʻa teka palasa ʻe fā, mo hono takaiʻanga palasa: pea naʻe ʻai hono tokotoʻanga ʻi hono tuliki ʻe fā: ʻi he lalo ʻaiʻanga vai naʻe ʻai hono tokotoʻanga, ko e ukamea haka, ʻi he potu kehekehe kotoa pē.
1KI 7:31 Pea ko e ʻataʻatā ʻo hono ngutu ki ʻolunga pea ki loto ʻi he ʻuluʻi pou ko e hanga ʻe ua: ka naʻe fuopotopoto ʻa hono ngutu, ʻo hangē ko hono ngaohi ʻoe tuʻunga, [pea ko hono fua ]ko e hanga ʻe tolu: pea naʻe tuʻu ʻae ngaahi meʻa tongitongi ki hono ngutu mo honau ngaahi tapa, naʻe potupotu tatau ka naʻe ʻikai ke fuopotopoto.
1KI 7:32 Pea ʻi lalo ʻi he ngaahi tapa naʻe ʻai ʻae meʻa teka ʻe fā; pea naʻe fakamaʻu ki he tuʻunga ʻae takaiʻanga ʻoe ngaahi meʻa teka: pea ko e māʻolunga ʻoe meʻateka ko e hanga ʻe tolu.
1KI 7:33 Pea naʻe tatau ʻae ngaohi ʻoe ngaahi meʻateka mo e ngaohi ʻoe vaʻe ʻoe saliote: ko e ukamea haka pe kotoa pē, ʻa honau takaiʻanga, mo e veloʻanga ʻoe takaiʻanga, mo e meʻa takai kituʻa, pea mo hono ngaahi meʻa fakapasanga.
1KI 7:34 Pea naʻe ʻai ʻae tokotoʻanga ʻe fā ki he tuliki ʻe fā ʻoe tuʻunga ʻe taha: pea naʻe ʻai ke fakataha ʻaupito ʻae ngaahi tokotoʻanga pea mo e tuʻunga ʻi ai.
1KI 7:35 Pea ʻi he potu ki ʻolunga ʻoe tuʻunga naʻe ʻai hono meʻa ki ʻolunga hake ko e hanga ʻe taha ʻa hono māʻolunga: pea ʻi ʻolunga ʻi he tuʻunga naʻe tatau pe mo ia ʻae ngaohi ʻo hono ngaahi potu pupula pea mo hono ngaahi tapa.
1KI 7:36 He naʻa ne tongitongi ʻi he ngaahi meʻa lafalafa ʻoe potu pupula pea ʻi hono ngaahi tapa, ʻae selupimi mo e laione, mo e ʻakau ko e ponga, ʻo fakatatau mo honau fuofua takitaha, mo e ngaahi meʻa kehekehe ʻo takatakai hake.
1KI 7:37 Naʻe pehē ni ʻa ʻene ngaohi ʻae tuʻunga ʻe hongofulu: naʻe tatau pe ʻa honau haka, mo honau fakafuofua, pea mo honau lahi.
1KI 7:38 ¶ Hili ia naʻa ne ngaohi ʻae ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu ʻaki ʻae palasa: ko e pito ʻoe ʻaiʻanga vai takitaha ko e kaloni ʻe tolungeau tupu: pea naʻe valu ʻae hanga ʻoe ʻaiʻanga vai takitaha: pea ki he tuʻunga takitaha ʻi he hongofulu naʻe hili ai ʻae ʻaiʻanga vai ʻe taha.
1KI 7:39 Pea naʻa ne tuku ʻae tuʻunga ʻe nima ki he potu toʻomataʻu ʻoe fale, pea nima ki he potu fale fakatoʻohema: pea naʻa ne tuku ʻae fuʻu tukunga vai lahi ki he potu toʻomataʻu fakahahake ʻoe fale ʻo hanga tonu atu ki he feituʻu tonga.
1KI 7:40 ¶ Pea naʻe ngaohi ʻe Helami ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo. Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻe Helami ʻa ʻene fai ʻae ngāue kotoa pē ʻaia naʻa ne teuteu kia Solomone maʻae fale ʻo Sihova:
1KI 7:41 Ko e ongo pou, mo e teunga fuopotopoto ʻoe ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ʻulu ʻoe ongo pou; pea mo e teunga fakavangavanga ʻe ua ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ongo meʻa fuopotopoto ʻaia naʻe ʻi he ʻuluʻi pou ki he tumuʻaki ʻoe ongo pou;
1KI 7:42 Pea mo e pomikanite ʻe fāngeau ke teunga ʻaki ʻae teunga fakavangavanga ʻe ua, ko e taki ua ʻae ʻotu pomikanite ki he teunga fakavangavanga ʻe taha, ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ongo teunga fuopotopoto ʻaia naʻe ʻi he ʻuluʻi pou ʻe ua;
1KI 7:43 Mo e tuʻunga ʻe hongofulu, pea mo e ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu naʻe hilifaki ki he ngaahi tuʻunga;
1KI 7:44 Mo e fuʻu tukunga vai ʻe taha, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua ki he lalo tukunga vai;
1KI 7:45 Pea mo e ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo: pea ko e ngaahi nāunau ni kotoa pē ʻaia naʻe ngaohi ʻe Helami ki he tuʻi ko Solomone maʻae fale ʻo Sihova, naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae palasa ngingila.
1KI 7:46 Naʻe haka mo ngaohi eni kotoa pē ʻe he tuʻi ʻi he potu tokalelei ʻo Sioatani ʻi he potu ʻoku kelekele ʻumea, ʻi he vahaʻa ʻo Sukote mo Salitani.
1KI 7:47 Pea naʻe tuku [taʻefakamamafa ]ʻe Solomone ʻae ngaahi ipu, koeʻuhi naʻe lahi ʻaupito ia; pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻa hono mamafa ʻoe palasa.
1KI 7:48 Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae ngaahi nāunau ʻoe fale ʻo Sihova: ko e feilaulauʻanga koula, mo e palepale ʻoe koula ʻaia naʻe hili ki ai ʻae ma ʻoe ʻao,
1KI 7:49 Mo e tuʻungamaama ʻoe koula moʻoniia, ko e nima ki he toʻomataʻu, pea ko e nima ki he toʻohema, ʻi he ʻao ʻoe folofolaʻanga, pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau, mo e ngaahi tuʻungamaama, pea mo e meʻa hikofi fakakoula,
1KI 7:50 Pea mo e ngaahi ipu, pea mo e helekosi maama, pea mo e ngaahi ipu luoluo, pea mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ʻaiʻangaafi ʻoe koula moʻoniia; mo e tautauʻanga matapā koula, ki he ngaahi matapā ʻoe fale ki loto, mo e potu toputapu lahi, pea mo e ngaahi matapā ʻoe fale, ʻio, ʻoe falelotu.
1KI 7:51 Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻae ngāue kotoa pē ʻaia naʻe fai ʻe Solomone ko e tuʻi maʻae fale ʻo Sihova. Pea naʻe fetuku mai ʻe Solomone ʻae ngaahi meʻa ʻae fakatapui ʻe Tevita ko ʻene tamai; ʻio, ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu, naʻa ne ʻai fakataha ia mo e ngaahi koloa ʻoe fale ʻo Sihova.
1KI 8:1 Hili ia naʻe fakataha ʻe Solomone ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea mo e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, ko e ngaahi ʻeiki ʻi he kau mātuʻa ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ki he tuʻi ko Solomone ʻi Selūsalema, koeʻuhi kenau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei he Kolo ʻo Tevita, ʻaia ko Saione.
1KI 8:2 Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ko Solomone, ʻi he fai ʻoe kātoanga ʻi he māhina ko Itanime, ʻaia ko hono fitu ia ʻoe māhina.
1KI 8:3 Pea naʻe haʻu ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli pea naʻe hiki hake ʻae puha tapu ʻe he kau taulaʻeiki.
1KI 8:4 Pea naʻa nau ʻo hake ʻae puha tapu ʻa Sihova, pea mo e fale fehikitaki ʻoe fakatahaʻanga, pea mo e ngaahi nāunau tapu ʻaia naʻe ʻi he fale fehikitaki, ʻio, naʻe ʻomi ia ʻe he kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai.
1KI 8:5 Pea ko e tuʻi ko Solomone, pea mo e fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe fakataha kiate ia, naʻa nau tutuʻu mo ia ʻi he ʻao ʻoe puha tapu ke feilaulauʻaki ʻae fanga sipi mo e fanga pulu, naʻe ʻikai faʻa ʻilo pe lau hono fiha, ko e meʻa ʻi heʻene lahi ʻaupito.
1KI 8:6 Pea naʻe ʻomi, ki hono potu ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻe he kau taulaʻeiki, ki he folofolaʻanga ʻi he fale, ʻio, ki he potu toputapu ʻaupito, ki he lalo kapakau ʻoe selupimi.
1KI 8:7 He naʻe malofa atu ʻae kapakau ʻe ua ʻoe selupimi ʻi he potu ki ʻolunga ʻi he puha tapu, pea naʻe maluʻi ʻae puha tapu pea mo hono ongo haʻamo ʻe he selupimi mei ʻolunga.
1KI 8:8 Pea naʻa nau fakaʻamoʻamo mai ʻae ongo haʻamo, koeʻuhi ke ha atu ʻae mui haʻamo ʻi he potutapu ki muʻa ʻi he folofolaʻanga, pea naʻe ʻikai hā atu ia ki tuʻa: pea ʻoku kei ʻi ai ni ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
1KI 8:9 Naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he puha tapu ka ko e ongo maka lafalafa, ʻaia naʻe ʻai ki ai ʻe Mōsese ʻi Holepi, ko e potu naʻe fai ai ʻe Sihova ʻae fuakava mo e fānau ʻa ʻIsileli, hili ʻenau hao mai mei he fonua ko ʻIsipite.
1KI 8:10 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hū mai ʻae kau taulaʻeiki kituʻa mei he potutapu, naʻe fakafonu ʻae fale ʻo Sihova ʻaki ʻae ʻao.
1KI 8:11 Ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻu ai ʻae kau taulaʻeiki ke fai ʻenau tauhi, koeʻuhi ko e ʻao: he naʻe fakafonu ʻae fale ʻo Sihova ʻaki ʻae nāunau ʻo Sihova.
1KI 8:12 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Solomone, “Naʻe pehē ʻe Sihova te ne nofo ʻi he poʻuli matolu.
1KI 8:13 Kuo u langa moʻoni ha fale kiate koe ke ke ʻafio ki ai, ko e potu tuʻumaʻu ke ke ʻafio ki ai ʻo taʻengata.”
1KI 8:14 Pea naʻe fakahanga mai ʻe he tuʻi ʻa hono fofonga ʻo ne tāpuaki ʻae fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli: (pea naʻe tutuʻu ki ʻolunga, ʻae fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli;)
1KI 8:15 Pea naʻa ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻaia naʻe folofola mei hono fofonga ki heʻeku tamai ko Tevita, pea kuo ne fakamoʻoni ia ʻaki ʻa hono nima, ʻi heʻene folofola ni,
1KI 8:16 ‘Talu mei he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻa hoku kakai ko ʻIsileli mei ʻIsipite, naʻe ʻikai te u fili ha kolo mei he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli ke langa ai ha fale, koeʻuhi ke tuku ki ai ʻa hoku huafa; ka naʻaku fili ʻa Tevita ke ne pule ki heʻeku kakai ko ʻIsileli.’
1KI 8:17 Pea naʻe ʻi he loto ʻo ʻeku tamai ko Tevita ke ne langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
1KI 8:18 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Tevita ko ʻeku tamai, ‘Koeʻuhiā naʻe ʻi ho loto ia ke ke langa ha fale ki hoku huafa, naʻe lelei koe ʻi hoʻo loto ke fai ia.
1KI 8:19 Ka neongo ia ʻe ʻikai te ke langa ʻae fale; ka ko ho foha ʻaia ʻe tupu mei ho fatu, ʻe langa ʻe ia ʻae fale ki hoku huafa.’
1KI 8:20 Pea kuo fakamoʻoni ʻe Sihova ʻa ʻene folofola ʻaia naʻa ne folofolaʻaki, pea kuo u tuʻu hake au ʻi he potu ʻo ʻeku tamai ko Tevita, pea ʻoku ou nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo tatau mo e talaʻofa ʻa Sihova, pea kuo u langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
1KI 8:21 Pea kuo u vaheʻi ʻi ai ha potu ki he puha tapu, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae fuakava ʻa Sihova ʻaia naʻa ne fai mo ʻetau ngaahi tamai, ʻi heʻene ʻomi kinautolu mei he fonua ko ʻIsipite.”
1KI 8:22 Pea naʻe tuʻu ʻa Solomone ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova ʻi he ʻao ʻoe fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne mafao atu ʻa hono nima ki langi:
1KI 8:23 Pea naʻa ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ʻikai ha ʻotua ke hangē ko koe, ʻi he langi ʻi ʻolunga, pe ʻi he maama ki lalo ni, ʻa koe ʻoku ke tauhi ʻae fuakava mo e ʻaloʻofa ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻoku ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻaki ʻa honau loto kotoa:
1KI 8:24 ‌ʻA koe kuo ke fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai ʻaia naʻa ke talaʻofa ʻaki kiate ia: naʻa ke folofolaʻaki ia mei ho fofonga, pea kuo ke fakahoko ia ʻaki ho nima, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
1KI 8:25 Ko ia foki, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai ʻaia naʻa ke talaʻofa ʻaki, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ʻi ha tangata ʻi hoku ʻao ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli; ʻo kapau ʻe tokanga ʻa hoʻo fānau ki honau ʻaluʻanga, ke nau ʻeveʻeva ʻi hoku ʻao ʻo hangē ko hoʻo ʻeveʻeva ʻaʻau ʻi hoku ʻao.
1KI 8:26 Pea ko eni, ʻE ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke fakamoʻoni ʻa hoʻo folofola, ʻaia naʻa ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai.
1KI 8:27 Ka ʻe nofo moʻoni ʻae ʻOtua ki he māmani? Vakai, ko e langi mo e loto langi ki ʻolunga ʻaupito, ʻoku ʻikai te ke faʻa hao ai; kae huanoa ʻae fale ni ʻaia kuo u langa?
1KI 8:28 Ka neongo ia ke ke ʻafio lelei ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki heʻene fakakolekole, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, koeʻuhi ke ke ongoʻi ʻae tangi pea mo e lotu, ʻaia ʻoku lotu ʻaki ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi ho ʻao he ʻaho ni:
1KI 8:29 Koeʻuhi ke ʻafio ʻa ho fofonga ki he fale ni ʻi he pō mo e ʻaho, ʻio, ki he potu ʻaia kuo ke folofola ai ʻo pehē, ʻE ʻi ai ʻa hoku huafa: koeʻuhi ke ke fanongo ki he lotu ʻaia ʻe fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi he potu ni.
1KI 8:30 Pea ke fakafanongo ki he fakakolekole ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻIsileli, ʻoka nau ka lotu ʻi he potu ni: pea ke fanongo, ke ke fakamolemole.
1KI 8:31 ¶ “Kapau ʻe fai ha kovi ʻe ha tangata ki hono kaungāʻapi, pea ʻoku ne fai ke ne fuakava, pea ʻoku ʻomi ʻae fuakava ki he ʻao ʻo hoʻo feilaulauʻanga ʻi he fale ni:
1KI 8:32 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi, pea ke ngāue, mo fakamaauʻi ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻi he totongi ki he angakovi, ke ʻomi ki hono ʻulu ʻa hono nunuʻa; pea ke fakatonuhiaʻi ʻae māʻoniʻoni, ʻi he ʻatu kiate ia ʻo tatau mo ʻene angatonu.
1KI 8:33 ¶ “ʻOka teʻia hifo ʻa hoʻo kakai ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, koeʻuhi ko ʻenau fai ha kovi kiate koe, ka kuo nau toe tafoki mai kiate koe, pea nau tāpafua ʻa ho huafa, mo hū, pea fai fakakolekole kiate koe ʻi he fale ni:
1KI 8:34 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi, pea fakamolemole ʻae angahala ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, pea ke toe ʻomi kinautolu ki he fonua ʻaia naʻa ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai.
1KI 8:35 ¶ “ʻOka tāpuni ʻae langi, pea ʻoku ʻikai ha ʻuha ʻe tō, koeʻuhi ko ʻenau fai angahala kiate koe; pea kapau te nau lotu ʻi he potu ni, pea tāpafua ʻa ho huafa, pea nau liliu mei heʻenau angahala, ʻoka ke ka fakamamahi ʻakinautolu:
1KI 8:36 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi, pea fakamolemole ʻae angahala ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻIsileli koeʻuhi ke ke akoʻi ʻakinautolu ʻi he hala lelei ʻaia ʻoku totonu ke nau ʻalu ai, pea ke foaki ʻae ʻuha ki ho fonua ʻaia kuo ke foaki ki hoʻo kakai ko honau tofiʻa.
1KI 8:37 ¶ “Kapau ʻe ai ha honge ʻi he fonua, pe ha mahaki fakaʻauha, pea ko e huhunu lahi ʻoe ngoue, pe ko e fakapopo, pe ko e heʻe maumau, pe ko e ʻunufe; kapau ʻe nofo takatakai ʻiate kinautolu ʻa honau ngaahi fili ʻi he fonua ʻo ʻenau ngaahi veʻe kolo; pe ko e hā ʻae fakaʻauha pe ko e mahaki ʻe ʻi ai;
1KI 8:38 ‌ʻIlonga ʻae lotu mo e kole ʻe fai ʻe ha tangata ʻe tokotaha, pe ʻe he kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi heʻene ʻilo taki taha ʻe he tangata ʻae kovi ʻo hono loto ʻoʻona, pea ne mafao mai ʻa hono nima ki he fale ni:
1KI 8:39 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi ko ho ʻafioʻanga, pea fakamolemole, pea ke ngāue, mo foaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene anga, ʻaia ʻoku ke ʻafioʻi ʻa hono loto; (he ko koe, ʻio, ko koe pe tokotaha, ʻoku ke ʻilo ʻae loto ʻoe fānau kotoa pē ʻae tangata;)
1KI 8:40 Koeʻuhi ke nau manavahē kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē te nau moʻui ai ʻi he fonua ʻaia kuo ke foaki ki heʻemau ngaahi tamai.
1KI 8:41 Pea koeʻuhi foki ko e muli, ʻaia ʻoku ʻikai ʻo hoʻo kakai ʻIsileli, ka kuo haʻu mei ha fonua mamaʻo koeʻuhi ko ho huafa ʻoʻou;
1KI 8:42 (He te nau fanongo ki he ongoongo ʻo ho huafa lahi, pea mo ho nima mālohi, pea mo ho nima kuo mafao atu;) ʻoka haʻu ia ke lotu ʻi he fale ni;
1KI 8:43 Ke ke fanongo ʻe koe ʻi he langi ko ho ʻafioʻanga, pea ke fai ʻo fakatatau mo e meʻa kotoa pē ʻoku kole ai ʻe he muli kiate koe: koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani ki ho huafa, ke[nau ]manavahē kiate koe, ʻo hangē ko hoʻo kakai ʻIsileli; pea koeʻuhi ke nau ʻilo ʻoku ui ʻaki ʻa ho huafa ʻae fale ni ʻaia kuo u langa.
1KI 8:44 ¶ “Kapau ʻe ʻalu ʻa hoʻo kakai kituʻa ke tauʻi ʻa honau ngaahi fili, pe ko e hā ʻae potu ko ia te ke fekau atu kinautolu ki ai, pea nau lotu kia Sihova ʻo hanga ki he kolo ʻaia kuo ke fili, pea ki he fale ʻaia kuo u langa ki ho huafa:
1KI 8:45 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi ki heʻenau lotu mo ʻenau kole, pea ke tokonia ʻakinautolu ʻi he meʻa totonu.
1KI 8:46 Kapau te nau angahala kiate koe, (he ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku taʻehaangahala,) pea te ke houhau kiate kinautolu, mo ke tukuange ʻakinautolu ki he fili, koeʻuhi ke nau fetuku ʻakinautolu ko e kau pōpula ki he fonua ʻoe fili, pe ko e mamaʻo pe ko e ofi;
1KI 8:47 Pea kapau te nau toe fakatokangaʻi honau loto ʻi he fonua ko ia kuo ʻave pōpula ki ai kinautolu, mo[nau ]fakatomala, mo fakakolekole kiate koe mei he fonua ʻokinautolu naʻe ʻave pōpula kinautolu, ʻonau pehē, Kuo mau angahala, pea kuo mau fai talangataʻa, kuo mau fai ʻae kovi;
1KI 8:48 Pea pehē ʻenau tafoki mai kiate koe ʻaki ʻa honau loto kātoa, pea mo honau laumālie kotoa, ʻi he fonua ʻo honau ngaahi fili, ʻaia naʻe ʻave pōpula kinautolu, pea nau lotu kiate koe ʻo hanga ki honau fonua, ʻaia naʻa ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai, ʻae kolo ko ia, kuo ke fili, pea mo e fale ʻaia kuo u langa ki ho huafa:
1KI 8:49 Ke ke toki fanongo ʻe koe ʻi he langi ko ho ʻafioʻanga ki heʻenau lotu mo ʻenau kole, pea ke tokonia kinautolu ʻi he meʻa totonu,
1KI 8:50 Pea ke fakamolemole ʻa hoʻo kakai ʻaia kuo angahala kiate koe, mo ʻenau fai kovi kotoa pē ʻaia kuo nau fai kovi ai kiate koe, pea ke fai ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻi he ʻao ʻokinautolu naʻe ʻave pōpula kinautolu, koeʻuhi ke nau fai ʻofa kiate kinautolu:
1KI 8:51 He ko hoʻo kakai kinautolu, pea ko ho tofiʻa, ʻaia naʻa ke ʻomi mei ʻIsipite, mei he lotolotonga ʻoe afi tutuʻanga ukamea:
1KI 8:52 Koeʻuhi he ʻafio ʻa ho fofonga ki he kole ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki he kole ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, ke fanongo kiate kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau tāpafua ai kiate koe.
1KI 8:53 He naʻa ke mavahe ʻakinautolu mei he kakai kotoa pē ʻoe māmani, ko ho tofiʻa, ʻo hangē ko hoʻo folofola ʻia Mōsese ko hoʻo tamaioʻeiki, ʻi hoʻo ʻomi ʻemau ngaahi tamai mei ʻIsipite, ʻa koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua.”
1KI 8:54 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Solomone ʻa ʻene lotu ʻaki ʻae lotu ni mo e kole ni kia Sihova, naʻa ne tuʻu hake mei he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova, mei heʻene tūʻulutui ʻi hono tui kae mafao ʻa hono nima ki ʻolunga ki he langi.
1KI 8:55 Pea naʻa ne tuʻu hake, ʻo ne tāpuakiʻi ʻae fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē,
1KI 8:56 “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia kuo ne foaki ʻae mālōlō ki heʻene kakai ʻIsileli ʻo fakatatau mo ia kotoa pē naʻa ne talaʻofa ki ai: kuo ʻikai ke tō noa ha momoʻi lea ʻe taha ʻo ʻene talaʻofa lelei kotoa pē, ʻaia naʻa ne talaʻofa ʻaki ʻi he nima ʻo ʻene tamaioʻeiki ko Mōsese.
1KI 8:57 Ke ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene ʻi heʻetau ngaahi tamai: ke ʻoua naʻa ne mahuʻi ʻiate kitautolu pe liʻaki ʻakitautolu:
1KI 8:58 Koeʻuhi ke ne ueʻi hotau loto kiate ia, ke ʻalu ʻi hono hala kotoa pē, pea ke fai ki heʻene ngaahi fekau, mo ʻene tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fakamaau, ʻaia naʻa ne fekau ki heʻetau ngaahi tamai.
1KI 8:59 Pea tuku ʻa ʻeku ngaahi lea ko eni, ʻaia kuo u fai ai ʻeku kole ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke ofi ia kia Sihova ko hotau ʻOtua ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ke ne tokoni ki he meʻa totonu ʻa ʻene tamaioʻeiki, mo e meʻa totonu ʻa ʻene kakai ʻIsileli ʻi he kuonga kotoa pē, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku ʻaonga.
1KI 8:60 Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani ʻoku ʻOtua ʻa Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha kehe.
1KI 8:61 Ko ia tuku ke angatonu ʻa homou loto kia Sihova ko hotau ʻOtua, ke ʻalu ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea ke fai ʻene ngaahi fekau, ʻo hangē ko e ʻaho ni.”
1KI 8:62 ¶ Pea naʻe ʻatu ʻae feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻe he tuʻi pea mo ʻIsileli kotoa pē mo ia.
1KI 8:63 Pea naʻe ʻatu ʻe Solomone ʻae feilaulau ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino, ʻaia naʻa ne ʻatu kia Sihova, ko e fanga pulu ʻe ua mano mo e ua afe, mo e fanga sipi ʻe taha kilu mo e ua mano. Pea naʻe pehē ʻae fakatapui ʻae fale ʻo Sihova ʻe he tuʻi pea mo e fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli.
1KI 8:64 Pea ko e ʻaho pe ko ia naʻe fakatapui ai ʻe he tuʻi ʻae lotoʻā ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻoe fale ʻo Sihova: he naʻa ne ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo e ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino: koeʻuhi naʻe siʻi fau ʻae feilaulauʻanga palasa ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova ke ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo e ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino.
1KI 8:65 Pea naʻe fai ʻe Solomone ʻi he kuonga ko ia ha kātoanga, ʻaia mo ʻIsileli kātoa, ko e fakataha lahi ʻaupito, mei he hūʻanga ʻo Hemati ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite, ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻi he ʻaho ʻe fitu mo e toe ʻaho ʻe fitu, ko e ʻaho ʻe hongofulu ma fā.
1KI 8:66 ‌ʻI hono valu ʻoe ʻaho naʻa ne fekau ʻae kakai ke ʻalu: pea naʻa nau fakafetaʻi ki he tuʻi, pea [naʻa nau ]ʻalu ki honau ngaahi fale ʻi he nekeneka mo e loto fiefia koeʻuhi ko e ngāue lelei kotoa pē ʻaia naʻe fai ʻe Sihova maʻa Tevita ko ʻene tamaioʻeiki, pea koeʻuhi ko ʻIsileli ko ʻene kakai.
1KI 9:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Solomone ʻae langa ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi, pea mo ia kotoa pē naʻe holi ki ai ʻa Solomone ke ne fai,
1KI 9:2 Naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ko hono liunga ua, ʻo hangē ko ʻene hā mai kiate ia ʻi Kipione.
1KI 9:3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Kuo u ongoʻi ʻa hoʻo lotu pea mo hoʻo kole, ʻaia kuo ke fai ʻi hoku ʻao: kuo u fakatapui ʻae fale ni ʻaia kuo ke langa, ke ʻai ki ai ʻa hoku huafa ʻo taʻengata; pea ʻe ʻi ai maʻuaipē ʻa hoku fofonga pea mo hoku loto.
1KI 9:4 Pea kapau te ke ʻalu ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, ʻi he loto moʻoni, mo e angatonu, ke fai ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo u fekau kiate koe, pea ke tauhi ʻa ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fakamaau:
1KI 9:5 Pehē te u fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo ho puleʻanga ʻi ʻIsileli ke taʻengata, ʻo hangē ko ʻeku talaʻofa kia Tevita ko hoʻo tamai, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ʻi ha tangata maʻae nofoʻa fakatuʻi ʻi ʻIsileli.
1KI 9:6 Ka koeʻuhi kapau te mou momoʻi liliu atu mei he muimui kiate au, ʻakimoutolu pe ko hoʻomou fānau, pea ʻikai te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia kuo u fokotuʻu ʻi homou ʻao, ka mou ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, mo lotu ki ai:
1KI 9:7 Te u toki motuhi ai ʻa ʻIsileli mei he fonua ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu; pea ko e fale ni, ʻaia kuo u fakatapui maʻa hoku huafa, te u liʻaki atu mei hoku ʻao; pea ʻe hoko ʻa ʻIsileli ko e manukiʻanga ʻi he lea fakatātā mo e lea fakakovikovi ʻi he lotolotonga ʻoe kakai kotoa pē:
1KI 9:8 Pea ko e meʻa ʻi he fale ni, ʻoku māʻolunga ni, ko ia kotoa pē ʻoku ʻalu ofi ki ai, ʻe ofo ai mo fakaʻiseʻisa; pea te nau pehē, ‘Ko e hā kuo fai pehē ai ʻe Sihova ki he fonua ni, pea ki he fale ni?’
1KI 9:9 Pea te nau tali mai, [ʻo pehē], ‘Koeʻuhi naʻa nau liʻaki ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻenau ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, pea kuo nau puke atu ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo lotu ki ai, mo tauhi ki ai: ko ia kuo ʻomi ai ʻe Sihova ʻae kovi ni kotoa pē kiate kinautolu.’”
1KI 9:10 ¶ Pea hili ʻae taʻu ʻe uofulu naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae langa ʻe Solomone ʻae fale ʻe ua, ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi,
1KI 9:11 (Ka kuo ʻatu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae ngaahi ʻakau ko e sita kia Solomone, mo e ngaahi ʻakau ko e paini, pea mo e koula, ʻo fakatatau mo ʻene holi,) naʻe toki foaki ʻe he tuʻi ko Solomone kia Helami, ʻae kolo ʻe uofulu ʻi he fonua ʻo Kāleli.
1KI 9:12 Pea naʻe haʻu ʻa Helami mei Taia ke ne mamata ki he ngaahi kolo naʻe foaki kiate ia ʻe Solomone; pea naʻe ʻikai lelei ia ʻi hono ʻao.
1KI 9:13 Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻae ngaahi kolo ni ʻaia kuo ke foaki kiate au, ʻa hoku kāinga?” Pea naʻa ne fakahingoa ia ko e fonua ko Kapuli ʻo aʻu mai ki he ngaahi ʻaho ni.
1KI 9:14 Pea naʻe ʻave ʻe Helami ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau mo e uofulu.
1KI 9:15 ¶ Pea ko hono ʻuhinga eni ʻoe tukuhau ʻaia naʻe toʻo ʻe Solomone ko e tuʻi; koeʻuhi ke langa ʻae fale ʻa Sihova, pea mo hono fale ʻoʻona, mo Milo, mo e ʻā ʻo Selūsalema, mo Hasoa, mo Mekito, pea mo Kesa.
1KI 9:16 He kuo ʻalu hake ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ʻo ne kapa ʻa Kesa, mo ne tutu ia ʻaki ʻae afi, mo tāmateʻi ʻae kakai Kēnani naʻe nofo ʻi he kolo, pea ne foaki ia ko e meʻaʻofa ki hono ʻofefine, ko e uaifi ʻo Solomone.
1KI 9:17 Pea naʻe langa ʻa Kesa ʻe Solomone, pea mo Pete-holoni ki lalo,
1KI 9:18 Mo Pealati, pea mo Tatimoa ʻi he toafa, ʻi he fonua,
1KI 9:19 Pea mo e ngaahi kolo tukunga koloa ʻaia naʻe maʻu ʻe Solomone, mo e ngaahi kolo maʻa ʻene ngaahi saliote, mo e ngaahi kolo maʻa ʻene kau tangata heka hoosi, pea mo ia naʻe fie langa ʻe Solomone ʻi Selūsalema, pea ʻi Lepanoni, pea ʻi he fonua kotoa pē ʻo hono puleʻanga.
1KI 9:20 Ko e kakai kotoa pē ʻoe toenga kakai ʻAmoli, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Hevi, mo e kakai Sepusi, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli,
1KI 9:21 Mo ʻenau fānau naʻe toe ʻi he fonua ki mui ʻiate kinautolu, ʻaia naʻe ʻikai faʻa fakaʻauha foki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu ia naʻe maʻu mei ai ʻe Solomone ʻae tukuhau ʻi he ngāue fakahopoate ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
1KI 9:22 Ka naʻe ʻikai fakahopoate ʻe Solomone ha tokotaha ʻi he fānau ʻa ʻIsileli: ka ko e kautau ʻakinautolu, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo ʻene houʻeiki, mo ʻene kau pule [ki he tau], mo e kau pule ki heʻene ngaahi saliote, pea mo ʻene kau tangata heka hoosi.
1KI 9:23 Ko kinautolu naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau pule naʻe puleʻi ʻae ngāue kia Solomone, ko e toko nimangeau ma nimangofulu, pea naʻa nau pule ki he kakai naʻe fai ʻae ngāue.
1KI 9:24 ¶ Ka naʻe ʻalu hake ʻae ʻofefine ʻo Felo mei he Kolo ʻo Tevita ki hono fale ʻoʻona ʻaia naʻe langa moʻona: pea hili ia naʻa ne langa ʻa Milo.
1KI 9:25 ¶ Pea naʻe tuʻo tolu ʻi he taʻu ʻae ʻatu ʻe Solomone ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e feilaulau fakamelino ʻi he feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne fokotuʻu kia Sihova, pea naʻa ne tutu ʻae meʻa namu kakala ki he funga feilaulauʻanga ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova. Pea naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻae fale.
1KI 9:26 ¶ Pea naʻe teuteu ʻe he tuʻi ko Solomone ha folau ʻoe ngaahi vaka mei ʻEsioni-Kepa, ʻaia ʻoku vāofi mo ʻEloti, ʻi he matātahi ʻoe Tahi Kulokula, ʻi he fonua ko ʻItomi.
1KI 9:27 Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ʻi he folau, ko e kau toutai naʻe poto ʻi tahi, ke nau ʻalu mo e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone.
1KI 9:28 Pea naʻa nau hoko atu ki Ofeli, ʻonau taufetuku mei ai ʻae koula, ko e taleniti ʻe fāngeau mo e uofulu, ʻo mau ʻomi ia ki he tuʻi ko Solomone.
1KI 10:1 Pea ʻi he fanongo ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he ongoongo ʻo Solomone ko e meʻa ʻi he huafa ʻo Sihova, naʻa ne haʻu ke ʻahiʻahi ʻaki ia ʻae ngaahi fehuʻi ʻilongataʻa.
1KI 10:2 Pea naʻe haʻu ia ki Selūsalema mo e fuʻu fononga tokolahi, mo e fanga kāmeli naʻe fetuku ʻae ngaahi meʻa namu kakala, mo e koula lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga: pea ʻi heʻene hoko mai kia Solomone, naʻa ne talanoa mo ia ki he meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono loto.
1KI 10:3 Pea naʻe tali ʻe Solomone ʻa ʻene ngaahi fehuʻi kotoa pē: naʻe ʻikai fufū mei he tuʻi ha meʻa ʻe taha, ke ne taʻefakamatalaʻia kiate ia.
1KI 10:4 Pea hili ʻae mamata ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he poto kotoa pē ʻa Solomone, pea mo e fale ʻaia naʻa ne langa,
1KI 10:5 Mo e meʻakai ʻi hono keinangaʻanga, mo e anga ʻoe nofo ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, mo e toutou ʻa ʻene kautauhi, mo honau kofu, mo kinautolu naʻe tauhi ʻa ʻene meʻainu, pea mo e hala ʻaia naʻa ne ʻalu hake ai ki he fale ʻo Sihova; naʻe vaivai ai ʻa hono loto ʻiate ia.
1KI 10:6 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tuʻi, “Ta ko e lea moʻoni ia: ʻaia naʻaku fanongo ki ai ʻi hoku fonua ʻoʻoku ki hoʻo ngaahi ngāue pea mo hoʻo poto.
1KI 10:7 Ka naʻe ʻikai te u tui ki he talanoa, kaeʻoua ke u haʻu, pea mamata ki ai ʻa hoku mata: pea vakai, naʻe ʻikai tala mai ʻa hono vahe ua ʻoe meʻa: kuo lahi hake ʻa hoʻo poto pea mo hoʻo monūʻia ʻi he ongoongo naʻaku fanongo ki ai.
1KI 10:8 ‌ʻOku monūʻia ʻa hoʻo kau tangata, ʻoku monūʻia ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ni, ʻoku tutuʻumaʻu aipe ʻi ho ʻao, ʻo [nau ]fanongo ki hoʻo poto.
1KI 10:9 Fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo lōlōfie lelei ʻiate koe, ke fakanofo koe ki he nofoʻa fakatuʻi ʻi ʻIsileli: koeʻuhi naʻe ʻofa taʻengata ʻa Sihova ki ʻIsileli, ko ia kuo ne fakanofo ai koe ko e tuʻi, ke fai ʻae fakamaau mo e fai totonu.”
1KI 10:10 Pea naʻa ne foaki ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau ma uofulu, mo e ngaahi meʻa namu kakala fuʻu lahi ʻaupito, pea mo e ngaahi maka mahuʻinga: naʻe ʻikai toe ʻomi ha ngaahi meʻa namu kakala ke lahi pehē fau ʻo tatau mo ia naʻe foaki kia Solomone ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa.
1KI 10:11 Pea ko e folau ʻo Helami, ʻaia naʻe fetuku mai ʻae koula mei Ofeli, naʻe ʻomi ai foki mei Ofeli ʻae ngaahi ʻakau ko e ʻalimuku ʻo lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga.
1KI 10:12 Pea naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻakau ko e ʻalimuku ʻe he tuʻi ʻae ngaahi pou maʻae fale ʻo Sihova, pea maʻae fale ʻoe tuʻi, ko e ngaahi haʻape foki mo e meʻa hiva maʻae kau fasi hiva; talu mei ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni, kuo ʻikai ʻomi pe mamata ki ai, ha ngaahi ʻakau ʻalimuku ke hangē ko ia.
1KI 10:13 ¶ Pea naʻe foaki ʻe Solomone ki he tuʻi fefine ʻo Sipa ʻa ʻene holi kotoa pē, ʻae meʻa fulipē naʻa ne kole ki ai, mo ia kotoa pē naʻe foaki ʻe Solomone ko ʻene foaki ʻataʻatā fakatuʻi. Pea naʻa ne liliu atu ʻo toe foki ki hono fonua ʻoʻona, ʻaia mo ʻene kautauhi.
1KI 10:14 ¶ Pea ko eni ko hono mamafa ʻoe koula naʻe ʻomi kia Solomone ʻi he taʻu pe taha ko e taleniti ʻe onongeau mo e onongofulu ma ono ʻoe koula,
1KI 10:15 Ka ʻoku lau kehe ʻaia naʻa ne maʻu mei he kau fakatau, pea ʻi he fai fakatau mo e kau fakatau meʻa namu kakala, pea mei he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻAlepea, pea mo e houʻeiki pule ʻoe fonua.
1KI 10:16 ¶ Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae pā koula ʻe uangeau naʻe tuki: ko e [sikeli ʻe ]onongeau ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha.
1KI 10:17 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pā iiki ʻe tolungeau ʻaki ʻae koula naʻe tuki; ko e mano ʻe tolu ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha: pea naʻe tuku ia ʻe he tuʻi ki he fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni.
1KI 10:18 ¶ Naʻe ngaohi foki ʻe he tuʻi ha fuʻu nofoʻa fakatuʻi ʻaki ʻae lei, pea naʻa ne fonofono ia ʻaki ʻae koula lelei lahi.
1KI 10:19 Naʻe ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻae lakaʻanga ʻe ono, pea naʻe fuopotopoto ʻae potu ki ʻolunga ʻi mui: pea naʻe ʻai ʻae ʻaiʻanga nima ʻi hono kaokao fakatouʻosi ʻoe potu hekaʻanga, pea naʻe tuʻu ʻae laione ʻe ua ʻo ofi ki he ʻaiʻanga nima.
1KI 10:20 Pea naʻe tuʻu ʻi hono potu ʻe taha ʻae laione ʻe hongofulu ma ua, pea ʻi he potu kehe ʻe taha ʻi he lakaʻanga ʻe ono; naʻe ʻikai ngaohi hano tatau ʻi ha puleʻanga kehe.
1KI 10:21 ¶ Pea naʻe [ngaohi ʻaki ]ʻae koula ʻae ngaahi ipu inu ʻae tuʻi ko Solomone, pea ko e ngaahi ipu ʻoe fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni, naʻe ʻoe koula moʻoniia; naʻe ʻikai ha siliva ʻi ai: naʻe ʻikai mahuʻinga ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Solomone.
1KI 10:22 He naʻe ʻalu ʻae folau ʻae tuʻi ʻi tahi ko e ngaahi vaka Tasisi, fakataha mo e folau ʻo Helami: naʻe haʻu tuʻo taha ʻi he taʻu ʻe tolu ʻae folau mei Tasisi, ke ʻomi ʻae koula, mo e siliva, mo e lei, mo e fanga ngeli, pea mo e fanga pikoka.
1KI 10:23 Ko ia naʻe fungani hake ai ʻae tuʻi ko Solomone ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ʻi he koloaʻia mo e poto.
1KI 10:24 ¶ Pea naʻe kumi kia Solomone ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani, ke fanongo ki heʻene poto, ʻaia naʻe ʻai ki hono loto ʻe he ʻOtua.
1KI 10:25 Pea naʻe ʻomi ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻa ʻene meʻaʻofa, ko e ngaahi meʻa siliva, mo e ngaahi meʻa koula, mo e ngaahi kofu, mo e ngaahi mahafutau, mo e ngaahi meʻa namu kakala, mo e fanga hoosi, mo e fanga miuli, ko e vāhenga meʻa ʻi he ngaahi taʻu tukufakaholo.
1KI 10:26 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Solomone ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi: pea naʻa ne maʻu ʻae saliote ʻe taha afe mo e fāngeau, mo e kau heka hoosi ʻe taha mano mo e ua afe, ʻaia naʻa ne fakanofo ki he ngaahi kolo maʻae ngaahi saliote, pea ki he tuʻi ʻi Selūsalema.
1KI 10:27 Pea naʻe ngaohi ʻae siliva ʻe he tuʻi ke hangē ia ko e ngaahi maka ʻi Selūsalema, pea ne ngaohi ʻae ngaahi sita ke tatau hono lahi ʻoʻona mo e ngaahi ʻakau sukamino ʻoku tuʻu ʻi he teleʻa.
1KI 10:28 Pea naʻe ʻomi kia Solomone ʻae fanga hoosi mei ʻIsipite, ʻaia naʻe tauaki: pea naʻe maʻu ʻaia naʻe tānaki ʻe he kau fakatau ʻae tuʻi ʻi he totongi.
1KI 10:29 Pea naʻe ʻalu atu mo ʻohake ha saliote mei ʻIsipite ko hono totongi ko e [konga ]siliva ʻe onongeau; pea ko e totongi ki ha hoosi ʻe taha ko e teau ma nimangofulu: pea naʻe pehē ʻenau taufetuku foki ia ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kakai Heti pea mo e ngaahi tuʻi ʻo Silia.
1KI 11:1 Ka naʻe ʻofa ʻa Solomone ki he kau fefine tokolahi ʻoe kakai kehe, fakataha mo e ʻofefine ʻo Felo, ko e kau fefine mei Moape, mo ʻAmoni, mo ʻItomi, mo Saitoni, pea mo Heti;
1KI 11:2 Ko e ngaahi puleʻanga naʻe pehē ai ʻe Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻE ʻikai te mou hū atu kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te nau hū mai kiate kimoutolu: he ko e moʻoni te nau liliu homou loto ke muimui ki honau ngaahi ʻotua: naʻe pikitai ʻa Solomone kiate kinautolu ni ʻi he mamana ki ai.
1KI 11:3 Pea naʻa ne maʻu ʻae uaifi ʻe fitungeau naʻe ʻeiki lahi, pea mo e sinifu ʻe toko tolungeau: pea naʻe fakatafoki hono loto ʻe hono ngaahi uaifi.
1KI 11:4 He naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻaʻau ʻo motuʻa ʻa Solomone, naʻe fakatafoki ʻa hono loto ʻe hono ngaahi uaifi ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hangē ko e loto ʻo Tevita ko ʻene tamai.
1KI 11:5 He naʻe muimui ʻa Solomone ki he ʻotua fefine ʻoe kakai Saitoni ko ʻAsitelote, pea kia Milikomi ko e meʻa fakalielia ʻae kakai ʻAmoni.
1KI 11:6 Pea naʻe fai kovi ʻa Solomone ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai muimui haohaoa ia kia Sihova, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai.
1KI 11:7 Pea naʻe langa ai ʻe Solomone ha potu māʻolunga kia Kimosi, ko e meʻa fakalielia ʻa Moape, ʻi he moʻunga ʻoku hanga ki Selūsalema, pea maʻa Moleki, ko e meʻa fakalielia ʻi he fānau ʻa ʻAmoni.
1KI 11:8 Pea naʻa ne fai pehē foki maʻa hono ngaahi uaifi mei he kakai kehe, ʻaia naʻe tutu meʻa namu kakala mo fai feilaulau ki honau ngaahi ʻotua.
1KI 11:9 ¶ Pea naʻe houhau ʻa Sihova kia Solomone, koeʻuhi naʻe fakatafoki ʻa hono loto meia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe ha tuʻo ua mai kiate ia,
1KI 11:10 Mo ne tuku ʻae fekau kiate ia koeʻuhi ko e meʻa ni, ke ʻoua naʻa ne muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: ka naʻe ʻikai fai ʻe ia ki he meʻa naʻe fekau ʻe Sihova.
1KI 11:11 Ko ia naʻe pehē ai ʻe Sihova kia Solomone, “Koeʻuhi kuo ke fai eni ʻe koe, pea kuo ʻikai te ke fai ki heʻeku fuakava mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia kuo u fekau kiate koe, ko e moʻoni te u hae ʻae puleʻanga meiate koe, pea te u foaki ia ki hoʻo tamaioʻeiki.
1KI 11:12 Ka koeʻuhi ko hoʻo tamai ko Tevita ʻe ʻikai te u fai ia ʻi ho ngaahi ʻaho ʻoʻou: ka te u hae atu ia mei he nima ʻo ho foha.
1KI 11:13 Ka ʻe ʻikai foki te u hae atu ʻae puleʻanga kātoa; ka te u foaki ʻae faʻahinga ʻe taha ki ho foha, koeʻuhi ko Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, pea koeʻuhi ko Selūsalema ʻaia kuo u fili.”
1KI 11:14 ¶ Pea naʻe ueʻi hake ʻe Sihova ha fili kia Solomone, ko Hatati ko e tangata ʻItomi: naʻa ne ʻoe hako ʻoe tuʻi ʻi ʻItomi.
1KI 11:15 He naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene ʻi ʻItomi ʻa Tevita, pea kuo ʻalu hake ʻa Soape ko e ʻeiki pule ki he kau tau ke tanu kinautolu naʻe tāmate, hili ʻa ʻene teʻia ʻae kakai tangata kotoa pē ʻi ʻItomi;
1KI 11:16 (Naʻe nofo ʻi ai ʻa Soape mo ʻIsileli kātoa ʻi he māhina ʻe ono, kaeʻoua ke fakaʻauha ʻe ia ʻae kau tangata kotoa pē ʻi ʻItomi:)
1KI 11:17 Pea naʻe hola ʻa Hatati, ko ia mo e niʻihi ʻoe kau ʻItomi ko e kau tamaioʻeiki ʻo ʻene tamai, ke [nau ]ʻalu ki ʻIsipite; he naʻe kei tamasiʻi siʻi pe ʻa Hatati.
1KI 11:18 Pea naʻa nau tuʻu hake mei Mitiane, ʻo hoko mai ki Palani: pea naʻa nau ʻave ʻae kau tangata mo kinautolu mei Palani, pea naʻa nau haʻu ki ʻIsipite, kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; ʻaia naʻa ne ʻange moʻona ha fale, mo ne tuku kiate ia haʻane meʻakai, ʻo ne foaki kiate ia ha konga fonua.
1KI 11:19 Pea naʻe ʻofeina lahi ʻa Hatati ʻi he ʻao ʻo Felo, ko ia naʻa ne foaki ai kiate ia ʻae tokoua ʻo hono uaifi ʻoʻona ke na mali, ʻio, ʻae tokoua ʻo Tapanise ko e tuʻi fefine.
1KI 11:20 Pea naʻe fanau kiate ia ʻe he tokoua ʻo Tapanise ʻa hono foha ko Kinupate, ʻaia naʻe fakamavae ʻe Tapanise ʻi he fale ʻo Felo: pea naʻe nofo ʻa Kinupate ʻi he ʻapi ʻo Felo fakataha mo e ngaahi foha ʻo Felo.
1KI 11:21 Pea ʻi he fanongo ʻe Hatati ʻi ʻIsipite kuo mohe ʻa Tevita mo ʻene ngaahi tamai, pea kuo pekia ʻa Soape ʻae ʻeiki pule ʻoe kautau, naʻe pehē ʻe Hatati kia Felo, “Tuku au ke u ʻalu, koeʻuhi ke u ʻalu ki hoku fonua ʻoʻoku.”
1KI 11:22 Pea naʻe toki pehē kiate ia ʻe Felo, “Kae vakai, kuo ke masiva ʻi he hā ʻiate au, ke pehē ai hoʻo fie ʻalu ki ho fonua ʻoʻou?” Pea naʻa ne pehēange, “ʻOku ʻikai, kae kehe pe ke tuku au ke u ʻalu.”
1KI 11:23 Pea naʻe ueʻi hake ʻe he ʻOtua ʻae fili ʻe tokotaha, ko Lisoni ko e foha ʻo Iliate, ʻaia naʻe hola mei heʻene ʻeiki ko Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa:
1KI 11:24 Pea naʻa ne tānaki mai ʻae kau tangata kiate ia, pea ne hoko ko e ʻeiki ʻo ha kongakau, ʻi he kuonga naʻe teʻia ai ʻe Tevita kinautolu: pea naʻa nau ʻalu ki Tamasikusi, ʻo nofo ai, ʻo[ne ]pule ʻi Tamasikusi.
1KI 11:25 Pea ko e fili ia ki ʻIsileli lolotonga ʻae ʻaho kotoa pē ʻo Solomone, ka ʻoku lau kehe ʻae kovi naʻe hoko meia Hatati: pea naʻa ne fakaliliʻa ki ʻIsileli, mo ne pule ki Silia.
1KI 11:26 Pea ko Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ko e tangata ʻEfalata mei Sileta, ko e tamaioʻeiki ʻa Solomone, ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Silua, ko e fefine kuo pekia hono husepāniti, ʻio, naʻa mo ia naʻa ne hiki angatuʻu ʻa hono nima ki he tuʻi.
1KI 11:27 Pea ko hono ʻuhinga eni ʻo ʻene hiki ʻa hono nima ke angatuʻu ki he tuʻi: naʻe langa ʻe Solomone ʻa Milo, pea naʻa ne toe langa ʻae ngaahi potu naʻe maumau ʻi he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai.
1KI 11:28 Pea ko e tangata ko Selopoami ko e tangata toʻa lahi ia: pea ʻi heʻene mamata ʻe Solomone ki he faʻa ngāue ʻae talavou, naʻa ne fakanofo ia ke pule ki he ngāue kotoa pē ʻi he fale ʻo Siosefa.
1KI 11:29 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he kuonga ko ia, ʻi he ʻalu ʻa Selopoami mei Selūsalema, naʻe ʻilo ia ʻi he hala ʻe he palōfita ko ʻAhisa ko e tangata Sailo; pea kuo ne fakakofuʻaki ia ha kofu foʻou; pea ko kinaua pe ʻe toko ua naʻe ʻi he ngoue:
1KI 11:30 Pea naʻe puke atu ʻe ʻAhisa ki he kofu foʻou naʻa ne kofuʻaki, mo ne haehae ia ki he konga ʻe hongofulu ma ua:
1KI 11:31 Pea naʻa ne pehē kia Selopoami, “Toʻo ʻe koe ʻae konga ʻe hongofulu: he ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Vakai, te u hae mai ʻae puleʻanga mei he nima ʻo Solomone, pea te u ange ʻae faʻahinga ʻe hongofulu kiate koe.
1KI 11:32 (Ka ʻe ʻiate ia ʻae faʻahinga ʻe taha koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, pea koeʻuhi ko Selūsalema, ko e kolo ʻaia kuo u fili mai mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli:)
1KI 11:33 Koeʻuhi kuo nau liʻaki au, pea kuo[nau ]lotu kia ʻAsitelote ko e ʻotua fefine ʻo Saitoni, mo Kimosi ko e ʻotua ʻoe kakai Moape, mo Milikomi ko e ʻotua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea kuo ʻikai ʻalu ʻakinautolu ʻi hoku ngaahi hala, ke fai totonu ʻi hoku ʻao, pea ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fakamaau, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai.
1KI 11:34 Ka ʻe ʻikai foki te u toʻo mei hono nima ʻae puleʻanga kātoa: ka te u tuku ia ke tuʻi ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui koeʻuhi ko Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, ʻaia naʻaku fili, koeʻuhi ko ʻene fai ki heʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni:
1KI 11:35 Ka te u toʻo mai ʻae puleʻanga mei he nima ʻo hono foha, pea te u ʻange ia kiate koe, ʻio, ʻae faʻahinga ʻe hongofulu.
1KI 11:36 Pea ki hono foha ʻoʻona te u ʻange ʻae faʻahinga ʻe taha, koeʻuhi ke ai ha maama maʻuaipē ʻi hoku ʻao ʻi Selūsalema kia Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, ʻae kolo ko ia kuo u fili ke tuku ki ai ʻa hoku huafa.
1KI 11:37 Pea te u fili koe, pea te ke pule ʻo tatau mo ia kotoa pē ʻoku holi ki ai ho laumālie, pea te ke tuʻi ʻi ʻIsileli.
1KI 11:38 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau te ke fakafanongo ki he meʻa kotoa pē te u fekau kiate koe, pea ke ʻalu ʻi hoku ngaahi hala, mo ke fai totonu ʻi hoku ʻao, ke tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki; pehē, te u kau kiate koe, mo langa kiate koe ha fale tuʻumaʻu, ʻo hangē ko ia naʻaku fokotuʻu kia Tevita, pea te u foaki ʻa ʻIsileli kiate koe.
1KI 11:39 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni te u fakamamahiʻi ʻae hako ʻo Tevita, ka ʻe ʻikai ke taʻengata.’”
1KI 11:40 Ko ia naʻe kumi ai ʻe Solomone ke ne tāmateʻi ʻa Selopoami. Pea naʻe tuʻu hake ʻa Selopoami, ʻo ne hola ki ʻIsipite, kia Sisaki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻa ne ʻi ʻIsipite ʻo aʻu ki he pekia ʻa Solomone.
1KI 11:41 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Solomone, mo ia fulipē naʻa ne fai, pea mo ʻene poto, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi ngāue ʻa Solomone?
1KI 11:42 Pea ko e kuonga naʻe pule ai ʻa Solomone ʻi Selūsalema ki ʻIsileli kātoa ko e taʻu ia ʻe fāngofulu.
1KI 11:43 Pea naʻe mohe ʻa Solomone ki heʻene ngaahi tamai pea naʻe fai hono putu ki he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Lehopoami.
1KI 12:1 Pea naʻe ʻalu ʻa Lehopoami ki Sikemi he kuo ʻomi ki Sikemi ʻa ʻIsileli kātoa ke fakanofo ia ko e tuʻi.
1KI 12:2 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe kei nofo ʻi ʻIsipite, (he ne hola ia mei he ʻao ʻo Solomone ko e tuʻi, pea naʻe nofo ʻa Selopoami ʻi ʻIsipite;)
1KI 12:3 Naʻa nau fekau atu mo ui kiate ia. Pea naʻe haʻu ʻa Selopoami pea mo e fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻonau lea kia Lehopoami, ʻo pehē,
1KI 12:4 “Naʻe ngaohi ʻe hoʻo tamai ʻemau kavenga ke fakamāfasia: ka ko eni ke ke fakamaʻamaʻa ʻe koe ʻemau ngāue fakamāfasia ki hoʻo tamai, pea mo ʻene kavenga mamafa ʻaia naʻa ne ʻai kiate kimautolu, pea te mau tauhi kiate koe.”
1KI 12:5 Pea naʻa ne pehēange kiate kinautolu, “Mou ʻalu ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea hili ia mou toe omi kiate au.” Pea naʻe ʻalu ʻae kakai.
1KI 12:6 ¶ Pea naʻe alea ʻae tuʻi ko Lehopoami mo e kau mātuʻa, ʻakinautolu naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Solomone lolotonga ʻa ʻene kei moʻui ʻaʻana, ʻo ne pehē, “Ko e hā homou loto pe ʻe fēfē ʻa ʻeku tali ki he kakai ni?”
1KI 12:7 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Kapau te ke tauhi ki he kakai ni he ʻaho ni, pea ke ngāue ki ai, mo ke talia kinautolu, mo ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei kiate kinautolu, pehē, te nau hoko ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”
1KI 12:8 Ka naʻa ne liʻaki ʻae enginaki ʻae kau mātuʻa, ʻaia naʻa nau fai kiate ia, pea naʻa ne alea mo e kau talavou ʻaia naʻe tupu hake mo ia, pea naʻa nau tutuʻu ʻi hono ʻao:
1KI 12:9 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā homou loto ʻomoutolu koeʻuhi ke tau tali ʻaki ʻae kakai ni, ʻaia kuo lea mai kiate au, ʻo pehē, ‘Fakamaʻamaʻa ʻae kavenga ʻaia naʻe ʻai kiate kimautolu ʻe hoʻo tamai?’”
1KI 12:10 Pea naʻe leaange kiate ia ʻae kau talavou naʻe tupu hake mo ia, ʻo pehē, “ʻE pehē ni hoʻo lea ki he kakai ni naʻe lea mai kiate koe, ʻo pehē, ‘Naʻe fakamamafa ʻemau kavenga ʻe hoʻo tamai, ka ke fakamaʻamaʻa ia ʻe koe kiate kimautolu:’ ʻe pehē ni ʻa hoʻo lea kiate kinautolu, ‘ʻE fuofua lahi hake ʻa hoku louhiʻi nima siʻi ʻi he kongaloto ʻo ʻeku tamai.’
1KI 12:11 Pea ko eni naʻe fakakavenga ʻaki kimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻae kavenga mamafa, ka te u fakalahi ki hoʻomou kavenga: naʻe kinisi ʻaki ʻakimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻae ngaahi meʻa tā, ka te u tautea kimoutolu ʻaki ʻae fanga sikopio.”
1KI 12:12 ¶ Ko ia naʻe haʻu ʻa Selopoami pea mo e kakai kotoa pē kia Lehopoami ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “Toe haʻu kiate au ʻi hono tolu ʻoe ʻaho.”
1KI 12:13 Pea naʻe tali fakamālohi ʻae kakai ʻe he tuʻi, ʻo ne liʻaki ʻae fakakaukau ʻae kau mātuʻa ʻaia naʻa nau fai kiate ia;
1KI 12:14 Pea naʻa ne lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe he kau talavou, ʻo pehē, “Naʻe fakamamafa ʻa hoʻomou kavenga ʻe heʻeku tamai, ka te u fakalahi ki hoʻomou kavenga: naʻe kinisi kimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻaki ʻae ngaahi meʻa tā, ka te u tautea ʻakimoutolu ʻeau ʻaki ʻae fanga sikopio.”
1KI 12:15 Ko ia naʻe ʻikai tui ʻae tuʻi ki he kakai; pea naʻe tupunga ia meia Sihova, koeʻuhi ke ne fakamoʻoni ki heʻene folofola, ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ʻia ʻAhisa ko e tangata Sailo kia Selopoami ko e foha ʻo Nipati.
1KI 12:16 ¶ Pea ko ia, ʻi he mamata ʻa ʻIsileli kātoa naʻe ʻikai tui ʻae tuʻi kiate kinautolu, naʻe pehēange ʻe he kakai ki he tuʻi, “Ko e fē haʻamau tufakanga ʻia Tevita? Pea ʻoku ʻikai ha maʻu tofiʻa ʻi he foha ʻo Sese: ʻE ʻIsileli mou ʻalu ki homou ngaahi fale ka ko koe Tevita, vakai ki ho fale ʻoʻou.” Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa ʻIsileli ki honau ngaahi fale.
1KI 12:17 Ka koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, naʻe pule ʻa Lehopoami kiate kinautolu.
1KI 12:18 Pea naʻe toki fekau atu ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻa ʻAtolami ʻaia naʻe pule ki he tukuhau; pea naʻe lisingi ia ʻaki ʻae maka ʻe ʻIsileli kātoa, pea naʻa ne mate ai. Ko ia naʻe fai fakatoʻotoʻo ʻe he tuʻi ko Lehopoami ke ne heka hake ki hono saliote, kae hola ki Selūsalema.
1KI 12:19 Pea pehē, [talu mei ai ]kuo fakaangatuʻu ʻa ʻIsileli ki he fale ʻo Tevita ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
1KI 12:20 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe ʻIsileli kātoa kuo toe haʻu ʻa Selopoami, naʻa nau fekau atu mo ui mai ia ki he fakataha, pea naʻe fakanofo ia ke ne tuʻi ki ʻIsileli kātoa: naʻe ʻikai ha taha ke kau ki he fale ʻo Tevita, ka ko e faʻahinga pe taha ʻo Siuta.
1KI 12:21 ¶ Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Lehopoami ki Selūsalema, naʻa ne fakataha mai ʻae fale kotoa pē ʻo Siuta, mo e faʻahinga ʻo Penisimani, ko e kautau ʻe tokotaha kilu mo e toko valu mano, ko e kau tangata naʻe fili, ke tauʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke toe ʻomi ai ʻae puleʻanga kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone.
1KI 12:22 Ka naʻe hoko mai ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Simaia ko e tangata ʻae ʻOtua, ʻo pehē,
1KI 12:23 Lea kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone, ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ki he fale kātoa ʻo Siuta mo Penisimani, pea ki he toenga ʻoe kakai, ʻo pehē,
1KI 12:24 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai te mou ʻalu hake, pe tauʻi ʻa homou kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli: toe foki atu ʻae tangata taki taha ki hono fale; he ʻoku meiate au ʻae meʻa ni.” Ko ia naʻa nau fanongo ki he folofola ʻa Sihova, pea [naʻa nau ]liliu ke ʻalu, ʻo tatau mo e folofola ʻa Sihova.
1KI 12:25 ¶ Hili ia naʻe langa hake ʻe Selopoami ʻa Sikemi ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, pea ne nofo ʻi ai; pea naʻa ne ʻalu atu mei ai ʻo ne langa hake ʻa Penieli.
1KI 12:26 Pea naʻe pehē ʻe Selopoami ʻi hono loto, “ʻE liliu atu eni ʻae puleʻanga ki he fale ʻa Tevita:
1KI 12:27 Kapau ʻe ʻalu hake ʻae kakai ni ke fai ʻae feilaulau ʻi he fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻe toki liliu atu ai ʻae loto ʻoe kakai ni ki honau ʻeiki, ʻio, kia Lehopoami ko e tuʻi ʻo Siuta, pea te nau tāmateʻi au, mo toe ʻalu kia Lehopoami ko e tuʻi ʻo Siuta.”
1KI 12:28 Ko ia naʻe fakakaukau ai ʻae tuʻi, pea naʻa ne ngaohi ʻae ongo ʻuhiki pulu ʻaki ʻae koula, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku faingataʻa fau ke mou ʻalu hake ki Selūsalema: vakai ko homou ngaahi ʻotua eni, ʻE ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻohake kimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite.”
1KI 12:29 Pea naʻa ne tuku ʻae taha ʻi Peteli, pea ko e taha naʻa ne tuku ʻi Tani.
1KI 12:30 Pea naʻe hoko ʻae meʻa ni ko e angahala; he naʻe ʻalu ʻae kakai ke fai lotu ki he taha ʻi Tani.
1KI 12:31 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fale ʻi he ngaahi potu māʻolunga, mo ne fili ʻae kau taulaʻeiki mei he faʻahinga kakai, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻoe ngaahi foha ʻo Livai.
1KI 12:32 Pea naʻe kotofa ʻe Selopoami ʻae kātoanga ki hono valu ʻoe māhina, ʻi hono ʻaho hongofulu ma nima ʻoe māhina, ʻo tatau mo e kātoanga naʻe fai ʻi Siuta, pea naʻa ne fai feilaulau ki he ʻuhiki pulu naʻa ne ngaohi: pea naʻa ne fakanofo ʻi Peteli ʻae kau taulaʻeiki ʻaia naʻa ne fili.
1KI 12:33 Ko ia, naʻa ne fai feilaulau ki he feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne ngaohi ʻi Peteli ʻi hono ʻaho hongofulu ma nima ʻo hono valu ʻoe māhina, ʻae māhina ko ia naʻa ne fakakaukau ki ai ʻi hono loto ʻoʻona; pea naʻe tuʻutuʻuni ʻae kātoanga ki he fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻa ne fai ʻae feilaulau ʻi he feilaulauʻanga, pea tutu ai ʻae meʻa namu kakala.
1KI 13:1 Pea vakai, naʻe haʻu ha tangata ʻoe ʻOtua mei Siuta ko e meʻa ʻi he folofola ʻa Sihova, ʻo ne hoko atu ki Peteli: pea naʻe tuʻu ʻa Selopoami ʻi he veʻe feilaulauʻanga ke ʻatu ʻae meʻa namu kakala.
1KI 13:2 Pea naʻa ne ui ki he feilaulauʻanga ʻi he folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, “ʻE feilaulauʻanga, ʻe feilaulauʻanga! ʻOku pehē ʻe Sihova; Vakai ʻe fanauʻi ha tamasiʻi ki he fale ʻo Tevita, ko Sosaia ʻa hono hingoa; pea te ne ʻohake ʻiate koe ʻae kau taulaʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻakinautolu ʻoku tutu meʻa namu kakala ʻiate koe, pea ʻe tutu ʻiate koe ʻae ngaahi hui ʻoe tangata.”
1KI 13:3 Pea naʻa ne tuku ʻae fakaʻilonga ʻi he ʻaho pe ko ia, ʻo ne pehē, “Ko hono fakaʻilonga eni kuo folofolaʻaki ʻe Sihova; Vakai, ʻe mahaehae ʻae feilaulauʻanga, pea ʻe lilingi atu ʻae efuefu ʻaia ʻoku ʻi ai.”
1KI 13:4 Pea ʻi heʻene fanongo ʻae tuʻi ko Selo-Poami ki he lea ʻae tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻa ne kalanga ʻaki ki he feilaulauʻanga ʻi Peteli, naʻa ne mafao atu hono nima mei he feilaulauʻanga, ʻo ne pehē, “Puke ia.” Pea ko hono nima, ʻaia naʻa ne mafao atu kiate ia, naʻe mate ia, pea naʻe ʻikai ai te ne faʻa toʻo mai ia kiate ia.
1KI 13:5 Naʻe mahaehae foki ʻae feilaulauʻanga, pea naʻe lilingi ʻae efuefu mei he feilaulauʻanga, ʻo fakatatau mo e fakaʻilonga ʻaia naʻe tuku ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he folofola ʻa Sihova.
1KI 13:6 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi ki he tangata ʻoe ʻOtua, “Fakakolekole eni ki he fofonga ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea ke kole koeʻuhi ko au, ke toe fakamoʻui ʻa hoku nima.” Pea naʻe kole ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe toe fakamoʻui ʻae nima ʻoe tuʻi kiate ia, ʻo hangē ko ʻene teʻeki liliu.
1KI 13:7 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki he tangata ʻoe ʻOtua, “Ke ta ō mo au ki ʻapi, pea ke fakamālōlō ai, pea te u foaki ha totongi kiate koe.”
1KI 13:8 Pea naʻe pehē ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ki he tuʻi, “Kapau te ke ʻomi kiate au hono vaeua ʻo ho fale, ka ʻe ʻikai te u ʻalu mo koe, pea ʻe ʻikai te u kai ha mā pe inu ha vai ʻi he potu ni;
1KI 13:9 He naʻe fekauʻi au ʻe he folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, ʻoua naʻa kai ha mā, pe inu ha vai, pe te ke toe liliu mai ʻi he hala naʻa ke ʻalu ai.”
1KI 13:10 Ko ia naʻa ne ʻalu ai ʻi he hala kehe, ʻo ʻikai [te ne ]liliu atu ʻi he hala naʻa ne haʻu ai ki Peteli.
1KI 13:11 ¶ Ka ko eni, naʻe ai ha motuʻa palōfita naʻe nofo ʻi Peteli; pea naʻe ʻalu ange ʻa hono ngaahi foha ʻo tala kiate ia ʻae ngaahi ngāue naʻe fai ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia ʻi Peteli: ko e ngaahi lea naʻa ne lea ʻaki ki he tuʻi, naʻa nau fakahā ia foki ki heʻenau tamai.
1KI 13:12 Pea naʻe pehē ʻe he ʻenau tamai kiate kinautolu, ‘Naʻa ne ʻalu ʻi he hala fē?” He kuo mamata ʻe hono ngaahi foha ki he hala naʻe ʻalu ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe haʻu mei Siuta.
1KI 13:13 Pea naʻa ne pehē ki hono ngaahi foha, ʻAi ʻae hekaʻanga ki he ʻasi. Pea naʻa nau ʻai ʻae hekaʻanga ki he ʻasi, pea naʻa ne heka ki ai,
1KI 13:14 Pea ne muimui ia ki he tangata ʻoe ʻOtua, pea naʻa ne maʻu atu ia lolotonga ʻene nofo ʻi he lolo ʻoke: pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko koe ia ʻae tangata ʻoe ʻOtua ʻaia naʻe haʻu mei Siuta?” Pea naʻa ne pehē mai, “Ko au.”
1KI 13:15 Pea naʻa ne toki pehē kiate ia, “Ke ta ō mo au ki ʻapi, pea ke kai ha meʻakai.”
1KI 13:16 Pea naʻa ne pehē, “ʻE ʻikai te u faʻa foki atu mo koe, pe ʻalu mo koe: pea ʻe ʻikai te u kai ha meʻakai pe inu ha vai mo koe ʻi he potu ni:
1KI 13:17 He naʻe tala mai ʻi he folofola ʻa Sihova, ʻE ʻikai te ke kai ha mā pe inu ha vai ʻi ai, pe te ke toe liliu atu ke ʻalu ʻi he hala naʻa ke omi ai.”
1KI 13:18 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Ko e palōfita foki au ʻo hangē ko koe; pea naʻe lea mai ha ʻāngelo kiate au ʻi he fekau ʻa Sihova, ʻo pehē, ‘Toe ʻomi ia mo koe ki ho fale, koeʻuhi ke ne kai ha meʻakai mo inu ha vai.’” Ka naʻa ne loi kiate ia.
1KI 13:19 Ko ia naʻa ne foki atu mo ia, mo ne kai ʻae meʻakai ʻi hono fale, mo ne inu vai.
1KI 13:20 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻena nofo ʻi he keinangaʻanga, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita naʻe fakafoki mai ia:
1KI 13:21 Pea naʻa ne ui ki he tangata ʻoe ʻOtua ʻaia naʻe haʻu mei Siuta, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, Koeʻuhi kuo ke talangataʻa ki he folofola ʻa Sihova, pea kuo ʻikai te ke fai ʻae fekau ʻaia naʻe fekau kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua,
1KI 13:22 Ka kuo ke toe foki ki mui, pea kuo ke kai ʻae meʻakai mo inu ʻae vai ʻi he potu, ʻaia naʻe pehē ai kiate koe, ‘ʻOua naʻa ke kai ha meʻakai, pe inu ha vai;’ ʻe ʻikai hoko ho ʻangaʻanga ki he fonua loto ʻo hoʻo ngaahi tamai.”
1KI 13:23 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻa ʻene kai ʻae meʻakai pea hili mo ʻene inu, naʻa ne ʻai ʻae hekaʻanga ki he ʻasi, maʻae palōfita naʻa ne fakafoki mai.
1KI 13:24 Pea ʻi heʻene ʻalu, naʻe fetaulaki mai kiate ia ha laione ʻi he hala, ʻo ne tāmateʻi ia: pea naʻe tō hifo ʻa hono ʻangaʻanga ʻi he hala pea naʻe tuʻu ofi ki ai ʻae ʻasi, pea naʻe tuʻu foki ʻae laione ʻo ofi atu ki he ʻangaʻanga.
1KI 13:25 Pea vakai, naʻe ʻalu atu ai ha kau tangata, ʻonau mamata ki he ʻangaʻanga naʻe lī ʻi he hala, pea mo e laione naʻe tuʻu ofi atu ki he ʻangaʻanga: pea naʻa nau omi ʻo tala ia ʻi he kolo ʻaia naʻe nofo ai ʻae motuʻa palōfita.
1KI 13:26 Pea ʻi heʻene fanongo ki ai ʻae palōfita ʻaia naʻe fakafoki mai ia mei he hala, naʻe pehē ʻe ia, “Ko e tangata ʻoe ʻOtua ia, ʻaia naʻe talangataʻa ki he folofola ʻa Sihova: ko ia kuo tukuange ai ia ki he laione, ʻaia kuo maumauʻi ia, mo tāmateʻi ia, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kiate ia.”
1KI 13:27 Pea naʻe lea ia ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “ʻAi ʻae hekaʻanga ki he ʻasi maʻaku.” Pea naʻa nau ʻai ʻae hekaʻanga.
1KI 13:28 Pea naʻa ne ʻalu ʻo ʻilo ʻa hono ʻangaʻanga kuo lī ʻi he hala, pea tutuʻu ʻae ʻasi mo e laione ʻo vāofi mo e ʻangaʻanga: naʻe ʻikai keina ʻe he laione ʻae ʻangaʻanga, pe [te ne ]haehae ʻae ʻasi.
1KI 13:29 Pea naʻe toʻo hake ʻe he palōfita ʻae ʻangaʻanga ʻoe tangata ʻoe ʻOtua, ʻo ne fakaheka ia ki he ʻasi, ʻo ne toe ʻomi ia: pea naʻe haʻu ʻae motuʻa palōfita ki he kolo, ke ne tēngihia ia pea ke fai hono putu.
1KI 13:30 Pea naʻa ne tuku hono sino ki hono faʻitoka ʻoʻona; pea naʻa nau tēngihia ia, ʻo pehē, “ʻOiauē! ʻA hoku kāinga!”
1KI 13:31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻa ʻene tanu ia, naʻa ne lea ki hono ngaahi foha, ʻo pehē, “ʻO kau ka mate au, te mou toki tanu au ʻi he fonua loto ʻaia kuo tanu ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua; tuku fakataha ʻa hoku ngaahi hui mo hono ngaahi hui:”
1KI 13:32 Koeʻuhi ko e lea naʻa ne kalanga ʻaki ʻi he folofola ʻa Sihova ki he feilaulauʻanga ʻi Peteli, pea ki he ngaahi fale kotoa pē ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ʻaia ʻoku ʻi he ngaahi kolo ʻo Samelia, ʻe hoko moʻoni ia ʻo fai.
1KI 13:33 ¶ Kae hili ʻae meʻa ni naʻe ʻikai tafoki ʻa Selopoami mei hono hala kovi, ka naʻa ne toe fakanofo ʻae kau taulaʻeiki mei he kau tuʻa ʻoe kakai, ki he ngaahi potu māʻolunga: ko ia fulipē naʻe loto ki ai, naʻa ne fakanofo ia ʻo ne hoko ki he faʻahinga taulaʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga.
1KI 13:34 Pea naʻe hoko ʻae meʻa ni ko e angahala ki he fale ʻo Selopoami, ke motuhi ai ia, pea ke fakaʻauha ia mei he funga ʻo māmani.
1KI 14:1 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe hoko ʻae mahaki kia ʻApisa ko e ʻalo ʻo Selopoami.
1KI 14:2 Pea naʻe pehē ʻe Selopoami ki hono uaifi, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tuʻu hake, mo fakapulipuli koe, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻilo ko e uaifi koe ʻo Selopoami; pea ke ʻalu ki Sailo; vakai, ʻoku ʻi ai ʻa ʻAhisa ko e palōfita, ʻaia naʻa ne fakahā kiate au ke u tuʻi ki he kakai ni.
1KI 14:3 Pea ʻave ʻi ho nima ha foʻi mā ʻe hongofulu, mo e ngaahi foʻi mā manifinifi, mo e hina ʻe taha ʻoe honi, pea ke ʻalu kiate ia: ʻe fakahā ʻe ia kiate koe pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko ki he tamasiʻi.”
1KI 14:4 Pea naʻe fai pehē ʻe he uaifi ʻo Selopoami, mo ne tuʻu hake, ʻo ʻalu ki Sailo, ʻo ne hoko ange ki he fale ʻo ʻAhisa. Pea naʻe ʻikai faʻa mamata ʻe ʻAhisa; he naʻe kui hono mata ko e meʻa ʻi heʻene motuʻa.
1KI 14:5 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia ʻAhisa, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae uaifi ʻo Selopoami ke fehuʻi kiate koe koeʻuhi ko ʻene tama; he ʻoku mahaki ia: pea ʻe pehē mo pehē ʻa hoʻo lea kiate ia: he koeʻuhi, ʻi heʻene hū mai, te ne fai ʻe ia ʻo hangē ko ha fefine kehe ia.”
1KI 14:6 Pea naʻe pehē, ʻi heʻene fanongo ʻe ʻAhisa ki he patū ʻo hono vaʻe, ʻi heʻene hū mai ʻi he matapā, naʻa ne pehē, “Hū mai, ʻa koe ko e uaifi ʻo Selopoami; ko e hā ʻoku ke fai ke ke hangē ko ha taha kehe? He kuo fekauʻi au kiate koe mo e ongoongo mamafa.
1KI 14:7 ‌ʻAlu, ʻo tala kia Selopoami, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, Koeʻuhi ko ʻeku hakeakiʻi koe mei he lotolotonga ʻoe kakai, pea u tuku ke ke ʻeiki koe ki hoku kakai ʻIsileli,
1KI 14:8 Pea u haea mai ʻae puleʻanga mei he fale ʻo Tevita, mo foaki ia kiate koe: pea kuo ʻikai te ke tatau mo ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ʻaia naʻe fai ki heʻeku ngaahi fekau, pea ne muimui mai kiate au ʻaki ʻa hono loto kotoa, ke fai angatonu pe ʻi hoku ʻao;
1KI 14:9 Ka kuo lahi hake ʻa hoʻo fai kovi ʻiate kinautolu fulipē naʻe ʻi muʻa ʻiate koe: he kuo ke ʻalu mo ngaohi ʻae ngaahi ʻotua kehe, mo e ngaahi fakatātā ʻoe ukamea haka, ke fakatupu ʻa ʻeku houhau, pea kuo ke liʻaki au ki ho tuʻa:
1KI 14:10 Ko ia, vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he fale ʻo Selopoami, pea te u motuhi meia Selopoami ʻae kau tangata kotoa pē, pea mo ia ʻoku tāpuni mo toe ʻi ʻIsileli, pea te u ʻave ʻae toenga ʻoe fale ʻo Selopoami, ʻo hangē ko e taufetuku ʻe ha tangata ʻae kinohaʻa, kaeʻoua ke ʻosiʻosi ʻaupito ia.
1KI 14:11 Ko ia ʻia Selopoami ʻoku mate ʻi he kolo ʻe keina ia ʻe he fanga kulī; pea ko ia ʻe mate ʻi he ngoue ʻe keina ia ʻe he fanga manupuna; he kuo folofola ki ai ʻa Sihova.’
1KI 14:12 Ko ia ke ke tuʻu hake koe, mo ʻalu ki ho fale ʻoʻou: pea ʻoka hū atu ho vaʻe ki he kolo, ʻe mate ʻae tamasiʻi.
1KI 14:13 Pea ʻe tēngihia ia ʻe ʻIsileli kotoa, mo tanu ia: he ko ia tokotaha pe ʻia Selopoami ʻe hoko ki he faʻitoka, koeʻuhi kuo ʻilo ʻiate ia ha meʻa ʻoku lelei kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he fale ʻo Selopoami.
1KI 14:14 Pea ʻe fokotuʻu hake foki ʻe Sihova maʻana ha tuʻi ki ʻIsileli, ʻaia te ne fakaʻauha ʻae fale ʻo Selopoami ʻi he ʻaho ko ia: kae fēfē? ʻE hoko ia ʻi hono kuonga.
1KI 14:15 Koeʻuhi ʻe taaʻi ʻa ʻIsileli ʻe Sihova, ʻo hangē ko e luluʻi ha vaʻakaho ʻi he vai, pea te ne taʻaki fuʻu hake ʻa ʻIsileli mei he fonua lelei ni, ʻaia naʻa ne foaki ki heʻenau ngaahi tamai, pea [te ne ]fakamovetevete kinautolu ki he tuʻa vaitafe, koeʻuhi kuo nau ngaohi ʻae ngaahi vao tapu, ke fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova.
1KI 14:16 Pea te ne liʻaki ʻa ʻIsileli koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa Selopoami, ʻaia naʻe fai angahala ʻe ia, pea naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.”
1KI 14:17 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae uaifi ʻo Selopoami, mo ne ʻalu, ʻo ne haʻu ki Tilisa: pea ʻi heʻene hoko mai ki he hūʻanga ʻoe matapā, naʻe mate ʻae tamasiʻi;
1KI 14:18 Pea naʻa nau fai hono putu; pea naʻe tēngihia ia ʻe ʻIsileli kātoa, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko ʻAhisa ko e palōfita.
1KI 14:19 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Selopoami, ʻa ʻene ngaahi tau, mo e anga ʻo ʻene pule, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
1KI 14:20 Pea ko e kuonga naʻe pule ai ʻa Selopoami ko e taʻu ia ʻe uofulu ma ua: pea naʻa ne tokoto hifo fakataha ia mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Natapi ko hono foha.
1KI 14:21 ¶ Pea naʻe pule ʻi Siuta ʻa Lehopoami ko e foha ʻo Solomone. Naʻe fāngofulu ma taha ʻae taʻu ʻo Lehopoami ʻi heʻene kamata pule, pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fitu, ʻae kolo ko ia naʻe fili ʻe Sihova mei he faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, ke tuku ʻi ai ʻa hono huafa. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Neama ko e fefine ʻAmoni.
1KI 14:22 Pea naʻe fai kovi ʻa Siuta ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa nau fakatupu ʻae fuaʻa ʻiate ia ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi angahala ʻaia naʻa nau fai, ʻo lahi hake ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi tamai.
1KI 14:23 He naʻa nau langa foki ʻekinautolu ʻae ngaahi potu māʻolunga mo e ngaahi tamapua, mo e ngaahi vao tapu, ʻi he tumutumu ʻoe moʻunga kotoa pē, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē.
1KI 14:24 Pea naʻe ai ʻae kakai foki ʻi he fonua naʻe angafakasotoma: pea naʻa nau fai ʻo fakatatau mo e ngaahi meʻa fakalielia kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ʻaia naʻe kapusi atu mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
1KI 14:25 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono nima ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Lehopoami, naʻe haʻu ʻa Sisaki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ke ne tauʻi ʻa Selūsalema.
1KI 14:26 Pea naʻa ne ʻave ʻae ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoe fale ʻo Sihova, mo e koloa ʻi he fale ʻoe tuʻi: ʻio, naʻa ne ʻave kotoa pē: pea naʻa ne ʻave ʻae ngaahi pā koula ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone.
1KI 14:27 Pea naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻae ngaahi pā palasa ko hono fetongi, ʻo ne tuku ia ki he nima ʻoe ʻeiki naʻe pule ki he kau leʻo, ʻaia naʻe leʻohi ʻae matapā ʻoe fale ʻoe tuʻi.
1KI 14:28 Pea naʻe fai ʻo pehē, ʻi heʻene hū atu ʻae tuʻi ki he fale ʻo Sihova, naʻe fua atu ia ʻe he kau leʻo, pea nau toe ʻomi ia ki he potu fale ʻoe kau leʻo.
1KI 14:29 ¶ Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Lehopoami, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
1KI 14:30 Pea naʻe fai ʻae tau ʻe Lehopoami mo Selopoami ʻi hona ngaahi ʻaho kotoa pē.
1KI 14:31 Pea naʻe mohe ʻa Lehopoami mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe tanu ia fakataha mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Neama ko e fefine ʻAmoni. Pea naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa ʻApisami ko hono foha.
1KI 15:1 Pea ko eni ʻi hono hongofulu ma valu ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Selopoami ko e foha ʻo Nipati naʻe pule ʻa ʻApisami ki Siuta.
1KI 15:2 Naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Meaka, ko e ʻofefine ʻo ʻApisalomi.
1KI 15:3 Pea naʻa ne muimui ki he angahala kotoa pē ʻo ʻene tamai, ʻaia naʻa ne fai ki muʻa ʻiate ia: pea naʻe ʻikai haohaoa ʻa hono loto kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hangē ko e loto ʻo ʻene tamai ko Tevita.
1KI 15:4 Ka neongo ia naʻe foaki kiate ia ha maama ʻi Selūsalema ʻe Sihova ko hono ʻOtua, koeʻuhi ko Tevita, ke ne hakeakiʻi ʻa hono foha ki mui ʻiate ia, pea ke fokotuʻumaʻu ʻa Selūsalema:
1KI 15:5 Koeʻuhi naʻe fai totonu ʻa Tevita ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai tafoki ia mei ha meʻa ʻe taha naʻa ne fekau kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, ka ʻi he meʻa pe kia ʻUlia ko e tangata Heti.
1KI 15:6 Pea naʻe fai ai pe ʻae tau ʻe Lehopoami mo Selopoami ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
1KI 15:7 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue naʻe fai ʻe ʻApisami, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta? Pea naʻe tau ʻa ʻApisami mo Selopoami.
1KI 15:8 Pea naʻe mohe ʻa ʻApisami mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻa nau fai hono putu ʻi he Kolo ʻo Tevita: pea ko ʻAsa ko hono foha naʻe fetongi ia ʻi he pule.
1KI 15:9 ¶ Pea naʻe hoko ʻa ʻAsa ʻo pule ki Siuta ʻi hono uofulu ʻoe taʻu ʻa Selopoami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
1KI 15:10 Pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ma taha. Pea ko e hingoa ʻo ʻene kui ko Meaka, ko e ʻofefine ʻo ʻApisalomi.
1KI 15:11 Pea naʻe fai ʻe ʻAsa ʻaia naʻe totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai.
1KI 15:12 Pea naʻa ne ʻave mei he fonua ʻae kakai angafakasotoma, mo ne ʻave ʻae ngaahi tamapua ʻaia naʻe ngaohi ʻe heʻene ngaahi tamai.
1KI 15:13 Pea ko Meaka foki ko ʻene kui naʻa ne liliu ia mei heʻene nofo ko e tuʻi fefine, koeʻuhi ko ʻene ngaohi ha tamapua ʻi ha vao tapu; pea naʻe maumauʻi ʻe ʻAsa ʻa hono tamapua, ʻo ne tutu ia ʻi he veʻe vaitafe ko Kitiloni.
1KI 15:14 Ka naʻe ʻikai liʻaki ʻae ngaahi potu māʻolunga: ka neongo ia naʻe angatonu kia Sihova ʻae loto ʻo ʻAsa ʻi hono ngaahi ʻaho kotoa pē.
1KI 15:15 Pea naʻa ne fetuku mai ʻae ngaahi meʻa tapu ʻaia naʻe fakatapui ʻe heʻene tamai, mo e ngaahi meʻa naʻa ne fakatapui ʻe ia, ki he fale ʻo Sihova, ʻae siliva, mo e koula, pea mo e ngaahi ipu.
1KI 15:16 ¶ Pea naʻe faʻa tau ʻa ʻAsa pea mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi hona ngaahi ʻaho kotoa pē.
1KI 15:17 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ki Siuta, pea naʻa ne langa ʻa Lama, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ne tuku ha tokotaha ke ʻalu atu pe hū mai kia ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta.
1KI 15:18 Pea naʻe toki ʻave ʻe ʻAsa ʻae toenga siliva mo e koula kotoa pē ʻaia naʻe tuku ʻi he ngaahi tukunga koloa ʻi he fale ʻo Sihova, mo e koloa ʻoe fale ʻoe tuʻi, ʻo ne ʻatu ia ki he nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki: pea naʻe ʻave ia ʻe ʻAsa kia Peni-Hatati, ko e foha ʻo Tapilimoni, ko e foha ʻo Hesioni, ko e foha ʻo Tapilimoni, ko e foha ʻo Hesioni, ko e tuʻi ʻo Silia ʻaia naʻe nofo ʻi Tamasikusi, ʻo ne lea ʻo pehē,
1KI 15:19 Kuo ta fefuakavaʻaki ʻakitaua, pea pehē mo ʻeku tamai pea mo hoʻo tamai: “Pea vakai, kuo u fekau atu kiate koe ha meʻaʻofa ko e siliva mo e koula; haʻu ʻo maumauʻi ʻa hoʻo fuakava mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke ne ʻalu ʻiate au.”
1KI 15:20 Ko ia naʻe tokanga ʻa Peni-Hatati ki he tuʻi ko ʻAsa, mo ne fekau atu ʻae ngaahi ʻeiki pule ʻoe kautau naʻe ʻiate ia ke tauʻi ʻae ngaahi kolo ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne teʻia ʻa Isoni, mo Tani, mo ʻEpeli-Petemeʻaka, pea mo Kineloti kātoa, pea mo e fonua kotoa pē ʻo Nafitali.
1KI 15:21 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Paʻasa, naʻa ne tutuku mei heʻene langa ʻa Lama, pea nofo ia ʻi Tilisa.
1KI 15:22 Pea naʻe toki fai fono ʻe ʻAsa ʻi he potu kotoa pē ʻo Siuta; naʻe ʻikai ha potu ʻe taʻekau: pea naʻa nau fetuku ʻo ʻave ʻae ngaahi maka ʻo Lama, pea mo hono ngaahi ʻakau, ʻaia naʻe langa ʻaki ia ʻe Paʻasa; pea naʻe langa ʻaki ia ʻe ʻAsa ko e tuʻi ʻa Kepa ʻo Penisimani, pea mo Misipa.
1KI 15:23 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue naʻe fai ʻe ʻAsa, pea mo ʻene mālohi kātoa, mo ia fulipē naʻa ne fai, mo e ngaahi kolo naʻa ne langa, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta? Ka ʻi he kuonga ʻo ʻene motuʻa lahi naʻa ne mahakiʻia ʻi hono vaʻe.
1KI 15:24 Pea naʻe mohe ʻa ʻasi mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ki he potu ʻo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe pule ʻa Sihosafate ko hono foha, ko hono fetongi.
1KI 15:25 ¶ Pea naʻe kamata pule ʻa Natapi ko e foha ʻo Selopoami ʻi ʻIsileli ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻa ne pule ki ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe ua.
1KI 15:26 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe ʻalu ia ʻi he hala ʻo ʻene tamai, pea ʻi he angahala ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa ʻIsileli.
1KI 15:27 ¶ Pea naʻe fakalangalanga tau kiate ia ʻe Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa, ʻoe fale ʻo ʻIsaka; pea naʻe tāmateʻi ia ʻe Paʻasa ʻi Kipitoni, ʻaia ʻoku ʻoe kakai Filisitia; he naʻe kāpui ʻa Kipitoni ʻaki ʻae tau ʻe Natapi pea mo ʻIsileli kotoa pē.
1KI 15:28 ‌ʻIo, ʻi hono tolu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe tāmateʻi ia ʻe Paʻasa, mo ne totongi ai ia ʻi he pule.
1KI 15:29 Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻa ʻene pule ʻaʻana, naʻa ne tāmateʻi ʻae fale kātoa ʻo Selopoami; naʻe ʻikai tuku kia Selopoami ha tokotaha naʻe kei mānava, ka naʻa ne fakaʻauha ia, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko ʻAhisa ko e tangata Sailo:
1KI 15:30 Koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa Selopoami, ʻaia naʻa ne angahala ai, mo ne fakaangahala ʻaki ʻa ʻIsileli, ʻi heʻene ʻahiʻahiʻi kovi ʻaia naʻa ne ʻahiʻahiʻi kovi ai kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ke ne houhau ai.
1KI 15:31 ¶ Pea ko eni ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Natapi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
1KI 15:32 Pea naʻe faʻa tau ʻa ʻAsa mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi hona ngaahi ʻaho kotoa pē.
1KI 15:33 ‌ʻI hono tolu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata ai ʻae pule ʻa Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa ki ʻIsileli kātoa ʻi Tilisa, ʻi he taʻu ʻe uofulu ma fā.
1KI 15:34 Pea naʻa ne fai ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ne ʻalu ʻi he hala ʻo Selopoami, pea ʻi he kovi ʻaʻana ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa ʻIsileli.
1KI 16:1 Naʻe toki hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sehu ko e foha ʻo Hanani, koeʻuhi ko Paʻasa, ʻo pehē,
1KI 16:2 “Koeʻuhi naʻaku hakeakiʻi koe mei he efu, ʻo ngaohi koe ko e ʻeiki ki hoku kakai ko ʻIsileli; pea kuo ke ʻalu koe ʻi he hala ʻo Selopoami, pea kuo ke fakaangahalaʻi ʻa hoku kakai ʻIsileli ke nau fakatupu ʻae houhau ʻiate au ki heʻenau ngaahi angahala;
1KI 16:3 Vakai, te u fetuku atu ʻae hako ʻo Paʻasa, mo e hako ʻo hono fale; pea [te u ]ngaohi ho fale ke hangē ko e fale ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati.
1KI 16:4 Ko ia ʻia Paʻasa ʻoku mate ʻi he kolo ʻe kai ia ʻe he fanga kulī; pea ko ia ʻoku ʻaʻana ʻe mate ʻi he ngoue ʻe keina ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā.”
1KI 16:5 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Paʻasa, mo ia naʻa ne fai, mo ʻene mālohi, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
1KI 16:6 Ko ia naʻe mohe ʻa Paʻasa mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ʻi Tilisa: pea naʻe pule ʻa Ela ko hono foha, ko hono fetongi.
1KI 16:7 Pea naʻe ʻomi foki ʻi he nima ʻoe palōfita ko Sehu ko e foha ʻo Hanani, ʻae folofola ʻa Sihova kia Paʻasa, pea ki hono fale ʻoʻona; ʻio, ko e meʻa ʻi he kovi kotoa pē naʻa ne fai ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he fakatupu ʻene houhau ki he ngāue ʻa hono nima, ko e meʻa ʻi heʻene tatau mo e fale ʻo Selopoami; pea koeʻuhi ko ʻene tāmateʻi ia.
1KI 16:8 ¶ ʻI hono uofulu ma ono ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata ʻe Ela ko e foha ʻo Paʻasa ke pule ki ʻIsileli ʻi Tilisa, ʻi he taʻu ʻe ua.
1KI 16:9 Pea naʻe lapasi ia ʻe heʻene tamaioʻeiki ko Simili, ko e ʻeiki naʻe pule ki hono vahe ua mālie ʻo ʻene ngaahi saliote, lolotonga ʻa ʻene ʻi Tilisa, mo ʻene inu ke kona ʻi he fale ʻo ʻAlisa ko e tauhi ʻo hono fale ʻi Tilisa.
1KI 16:10 He naʻe hū atu ʻa Simili ʻo ne taaʻi ia ke ne mate, ʻi hono uofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, mo ne fetongi ia ʻi he pule.
1KI 16:11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene kamata pule, ʻi heʻene nofo hifo leva ki hono nofoʻa fakatuʻi, naʻa ne tāmateʻi ʻae kaungā fale kotoa pē ʻo Paʻasa: naʻe ʻikai te ne fakatoe ha tangata ʻe tokotaha kiate ia, ʻi hono kāinga moʻoni, pe ʻi hono kāinga kehe.
1KI 16:12 naʻe pehē ʻae fakaʻauha ʻe Simili ʻae fale kotoa pē ʻo Paʻasa, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kia Paʻasa ʻia Sehu, ko e palōfita,
1KI 16:13 Koeʻuhi ko e angahala kotoa pē ʻa Paʻasa, mo e angahala ʻa Ela ko hono foha, ʻaia naʻa na halaia ai, mo na fakaangahala ai ʻa ʻIsileli, ʻi he fakatupu ʻae houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki heʻenau ngaahi meʻa vaʻinga.
1KI 16:14 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Ela, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
1KI 16:15 ¶ ʻI hono uofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe pule ʻa Simili ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi Tilisa. Pea naʻe nofo ʻapitanga ʻae kakai ke tauʻi ʻa Kipitoni, ʻaia naʻe ʻoe kakai Filisitia.
1KI 16:16 Pea naʻe fanongo ʻe he kakai ʻi he ʻapitanga, ki he talanoa, ʻo pehē, Kuo fai ʻae lapa ʻe Simili, pea kuo ne tāmateʻi foki ʻae tuʻi: ko ia naʻe fai ʻe ʻIsileli kātoa ke fakanofo ʻa Omili, ko e ʻeiki pule ʻoe kautau, ke ne tuʻi ki ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia ʻi he ʻapitanga.
1KI 16:17 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Omili mei Kipitoni ʻaia mo ʻIsileli kātoa mo ia, pea naʻa nau kāpui ʻa Tilisa ʻaki ʻae tau.
1KI 16:18 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ʻe Simili kuo kapa ʻae kolo, naʻa ne hū atu ki he potu māʻolunga ʻoe fale ʻoe tuʻi, pea naʻa ne tungia ʻae fale ʻoe tuʻi, pea ne mate ai,
1KI 16:19 Ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi angahala ʻaia naʻa ne fai hala ai mo fai kovi ai ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ne ʻalu ʻi he hala ʻo Selopoami, pea ʻi heʻene angahala ʻaʻana ʻaia naʻa ne fai ke ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
1KI 16:20 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Simili, pea mo ʻene angatuʻu ʻaia naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
1KI 16:21 ¶ Pea naʻe vahe ua ʻae kakai ʻIsileli: ko hono vahe ʻe taha ʻoe kakai naʻe muimui kia Tipini ko e foha ʻo Kinati, ke fakanofo ia ko e tuʻi; ka ko hono vahe ʻe taha naʻe muimui kia Omili.
1KI 16:22 Ka naʻe mālohi hake ʻae kakai naʻe muimui kia Omili ki he kakai naʻe muimui kia Tipini ko e foha ʻo Kinati: pea naʻe mate ʻa Tipini kae pule ʻa Omili.
1KI 16:23 ¶ ʻI hono tolungofulu ma taha ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata ʻae pule ʻa Omili ki ʻIsileli, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua: naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe ono ʻe Tilisa.
1KI 16:24 Pea naʻa ne fakatau ʻae moʻunga ʻo Samēlia meia Semeli ʻaki ʻae taleniti ʻe ua ʻoe siliva, pea naʻa ne fai ʻae langa ʻi he moʻunga, ʻo ne fakahingoa ʻae kolo naʻa ne langa, ki he hingoa ʻo Semeli ʻaia naʻe ʻoʻona ʻae moʻunga, ko Samēlia.
1KI 16:25 ¶ Ka naʻe fai kovi ʻa Omili ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne fai ʻo kovi lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē naʻe muʻa ʻiate ia.
1KI 16:26 He naʻa ne ʻalu ʻi he hala ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, pea ki heʻene angahala ʻaʻana ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa ʻIsileli, ke fakatupu ai ʻae houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi heʻenau ngaahi meʻa vaʻinga.
1KI 16:27 Pea ko eni ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Omili ʻaia naʻa ne fai, mo ʻene mālohi naʻa ne fakahā, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
1KI 16:28 Pea pehē, naʻe mohe ʻa Omili mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ʻi Samēlia: pea naʻe pule ʻa ʻEhapi ko hono foha, ko hono fetongi.
1KI 16:29 ¶ Pea ʻi hono tolungofulu ma valu ʻoe taʻu ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻa ʻEhapi ko e foha ʻo Omili: pea naʻe pule ʻa ʻEhapi ko e foha ʻo Omili ki ʻIsileli, ʻi Samēlia, ʻi he taʻu ʻe uofulu ma ua.
1KI 16:30 Pea naʻe fai kovi ʻa ʻEhapi ko e foha ʻo Omili ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē naʻe muʻa ʻiate ia.
1KI 16:31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hangē ko e meʻa maʻamaʻa ia ʻa ʻene ʻalu ʻi he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, he naʻa ne fili mai ke mali mo ia ʻa Sisipeli, ko e ʻofefine ʻo ʻEtipeali ko e tuʻi ʻoe kakai Saitoni, ʻo ne ʻalu ʻo tauhi kia Peali, ʻo ne lotu ki ai.
1KI 16:32 Pea naʻa ne fokotuʻu hake ha feilaulauʻanga kia Peali ʻi he fale ʻo Peali ʻaia naʻa ne langa hake ʻi Samēlia.
1KI 16:33 Pea naʻe ngaohi ʻe ʻEhapi ha vao tapu; pea naʻe lahi hake ʻae meʻa naʻe fai ʻe ʻEhapi ke fakatupu ʻae houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli [ʻi he meʻa naʻe fai ]ʻe he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻIsileli naʻe ʻi muʻa ʻiate ia.
1KI 16:34 ‌ʻI hono ngaahi ʻaho ʻoʻona naʻe langa hake ʻa Seliko ʻe Ieli ko e tangata Peteli: naʻa ne ʻai hono tuʻunga kae mate ʻa ʻApilami ko hono ʻuluaki fānau, pea naʻa ne fokotuʻu ʻa hono ngaahi matapā kae mate ʻa hono foha ki mui ko Sikupi, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻia Siosiua ko e foha ʻo Nuni.
1KI 17:1 Pea naʻe pehē kia ʻEhapi ʻe ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa ʻaia naʻe ʻoe kakai ʻo Kiliati, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ou tuʻu ni ʻi hono ʻao, pea ʻe ʻikai ha hahau pe ha ʻuha ʻi he ngaahi taʻu ni, kae ʻi heʻeku lea ʻaʻaku.”
1KI 17:2 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē,
1KI 17:3 “ʻAlu koe ʻi heni, pea ke foki atu ki he feituʻu hahake, pea fakafufū koe ki he [potu ]vaitafe ʻo Kiliti ʻaia ʻoku hanga atu ki Sioatani.
1KI 17:4 Pea ʻe hoko ʻo pehē, te ke inu ai mei he vaitafe; pea kuo u fekau ki he fanga leveni ke fafangaʻi koe ʻi ai.”
1KI 17:5 Ko ia, naʻa ne ʻalu ʻo ne fai ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova: he naʻa ne ʻalu ʻo nofo ʻi he veʻe vaitafe ko Kiliti, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sioatani.
1KI 17:6 Pea naʻe ʻomi ʻae mā mo e kanomate kiate ia ʻe he fanga leveni ʻi he pongipongi, mo e mā mo e kanomate ʻi he efiafi; pea naʻa ne inu mei he vaitafe.
1KI 17:7 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe ngaahi ʻaho niʻihi, naʻe mamaha ʻae vaitafe, koeʻuhi ko e ʻikai tō ha ʻuha ʻi he fonua.
1KI 17:8 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, ʻo pehē,
1KI 17:9 “Tuʻu hake, pea ke ʻalu ki Salifati ʻaia ʻoku ʻi Saitoni, pea ke nofo ai: vakai kuo u fekau ki ha fefine ʻi ai kuo pekia hono husepāniti ke ne tauhi koe.”
1KI 17:10 Ko ia naʻa ne tuʻu hake ai ʻo ʻalu ki Salifati. Pea ʻi heʻene hoko mai ki he matapā ʻoe kolo, vakai, naʻe ʻi ai ʻae fefine paea naʻe fai ʻene okooko: pea naʻa ne ui ange kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke ʻomi ha momoʻi vai siʻi ʻi ha ipu ke u inu.”
1KI 17:11 Pea ʻi heʻene ʻalu atu ko hono ʻomi, naʻa ne ui atu kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ʻomi kiate au ha momoʻi konga mā ʻi ho nima.”
1KI 17:12 Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ha foʻi mā, ka ko e falukunga pe taha ʻoe mahoaʻa ʻi ha puha, mo e kihiʻi lolo siʻi ʻi ha ipu: pea vakai, ʻoku ou okooko ni ʻae vaʻa ʻakau ʻe ua, koeʻuhi ke u ʻalu ʻo teuteu ia maʻaku mo ʻeku tama, koeʻuhi kema kai ia, pea ma toki mate.”
1KI 17:13 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, “ʻOua naʻa ke manavahē; ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko hoʻo lea: ka ke tomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku, pea ke toki ngaohi maʻau pea mo hoʻo tama.
1KI 17:14 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘ʻE ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻae mahoaʻa ʻi he puha, pea ʻe ʻikai maha ʻae lolo ʻi he ipu, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe foaki ai ʻe Sihova ʻae ʻuha ki he fonua.’”
1KI 17:15 Pea naʻe ʻalu ia mo ne fai ʻo tatau mo e lea ʻa ʻIlaisiā: pea ko ia, mo ia, pea mo hono kaungāfale, naʻa nau kai ʻi he ngaahi ʻaho lahi.
1KI 17:16 Pea naʻe ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻae mahoaʻa ʻi he puha, pea naʻe ʻikai foki ke maha ʻae lolo ʻi he ipu, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻia ʻIlaisiā.
1KI 17:17 ¶ Pea ʻi heʻene hili ange ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe tō ʻae mahaki ki he tama ʻae fefine, ko e tauhi ʻoe fale; pea naʻe mālohi ʻaupito ʻa hono mahaki pea naʻe ʻikai kei hoko ʻa ʻene mānava.
1KI 17:18 Pea naʻe pehē ʻe ia kia ʻIlaisiā, “ʻA koe, ko e tangata ʻoe ʻOtua, ko e hā au kiate koe? Kuo ke haʻu ke fakamanatuʻi kiate au ʻa ʻeku kovi, pea ke tāmateʻi ʻa ʻeku tama?”
1KI 17:19 Pea naʻa ne pehē atu kiate ia, “Foaki mai ho tama kiate au.” Pea naʻa ne toʻo mai ia mei hono fatafata, ʻo ne ʻave ia ki he fata ʻi ʻolunga, ʻaia naʻa ne nofo ai, pea naʻa ne tuku hifo ia ki hono mohenga ʻoʻona.
1KI 17:20 Pea naʻa ne tangi kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke ʻomi foki ʻae kovi ki he fefine paea ʻaia ʻoku ou nofo ki ai, ʻi hoʻo tāmateʻi ʻa ʻene tama?”
1KI 17:21 Pea naʻa ne fakafoʻofoʻohifo ia ki he tamasiʻi ʻo liunga tolu, mo ne tangi kia Sihova, ʻo pehē, “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe tuku ke toe hoko mai ʻae laumālie ʻoe tamasiʻi ni kiate ia.”
1KI 17:22 Pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo ʻIlaisiā; pea naʻe toe hoko mai ʻae laumālie ʻoe tamasiʻi kiate ia, pea naʻa ne toe moʻui.
1KI 17:23 Pea naʻe toʻo ʻae tamasiʻi ʻe ʻIlaisiā, pea ne ʻohifo ia mei he potu ʻi ʻolunga ki fale, pea ne ʻatu ia ki heʻene faʻē: pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā, “Vakai, ʻoku moʻui hoʻo tama.”
1KI 17:24 Pea naʻe pehē ʻe he fefine kia ʻIlaisiā, “Ko eni ko e meʻa ni ʻoku ou ʻilo ai ko e tangata koe ʻoe ʻOtua, pea ko e folofola ʻa Sihova ʻaia ʻoku ʻi ho ngutu, ʻoku moʻoni ia.”
1KI 18:1 Pea ʻi heʻene hili ange ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ʻi hono tolu ʻoe taʻu, ʻo pehē, “Ke ke ʻalu ʻo fakahā atu koe kia ʻEhapi; pea te u fakatō hifo ʻae ʻuha ki he fonua.”
1KI 18:2 Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisiā ke fakahā ia kia ʻEhapi. Pea naʻe lahi ʻae honge ʻi Samēlia.
1KI 18:3 Pea naʻe ui ʻe ʻEhapi kia ʻOpataia, ʻaia naʻe pule ʻi hono fale: (ka ko eni, naʻe manavahē lahi ʻa ʻOpataia kia Sihova:
1KI 18:4 He naʻe pehē, ʻi heʻene tāmateʻi ʻe Sisipeli ʻae kau palōfita ʻa Sihova, naʻe ʻave ʻae kau palōfita ʻe toko teau ʻe ʻOpataia, ʻo ne fakafufū ʻakinautolu ko e taki nimangofulu ʻi ha ʻana, mo ne fafanga kinautolu ʻaki ʻae mā pea mo e vai.)
1KI 18:5 Pea naʻe pehē ʻe ʻEhapi kia ʻOpataia, “Ke ke ʻalu atu ki he fonua, ki he ngaahi matavai kotoa pē, pea ki he ngaahi vaitafe kotoa pē: heiʻilo te tau maʻu ai ha mohuku ke fakamoʻui ʻaki ʻae fanga hoosi mo e fanga miuli, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mole ʻae fanga manu kotoa pē.”
1KI 18:6 Ko ia naʻa na vaheua ʻae fonua ʻiate kinaua ke ʻosiki ia ʻi heʻena ʻalu ai: naʻe ʻalu ʻa ʻEhapi ʻi hono hala ʻoʻona, pea naʻe ʻalu ʻa ʻOpataia ʻi hono hala kehe ʻoʻona.
1KI 18:7 ¶ Pea ʻi heʻene ʻalu ʻa ʻOpataia ʻi he hala, vakai, naʻe fakafetaulaki mai ʻa ʻIlaisiā kiate ia: pea naʻa ne ʻiloʻi ia, ʻo ne tō hifo ki hono mata, ʻo ne pehē, “Ko koe ʻapē ko hoku ʻeiki ko ʻIlaisiā?
1KI 18:8 Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “Ko au ʻalu ʻo tala ki hoʻo ʻeiki, Vakai, ko ʻIlaisiā eni.”
1KI 18:9 Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻa ʻeku fai hala, ke ke tukuange ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki he nima ʻo ʻEhapi ke tāmateʻi au?
1KI 18:10 Hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ʻikai ha fonua pe ha puleʻanga kuo ʻikai fekau atu ki ai ʻe heʻeku ʻeiki ko hoʻo kumi: pea ʻi he ʻenau pehē, ʻOku ʻikai ʻi heni ia; naʻa ne maʻu ha fuakava mei he fonua mo e puleʻanga, ʻo pehē, naʻe ʻikai te nau ʻilo koe.
1KI 18:11 Ka kuo ke pehē ʻeni, ‘ʻAlu, ʻo tala ki hoʻo ʻeiki, Ko ʻIlaisiā eni.’
1KI 18:12 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kau ka ʻalu leva meiate koe, ʻe ʻave koe ʻe he Laumālie ʻo Sihova ki ha potu ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi; pea ʻi heʻeku fakahā kia ʻEhapi, pea ʻoku ʻikai ke ne ʻilo koe, te ne tāmateʻi au: ka ʻoku manavahē ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au kia Sihova talu mei heʻeku kei siʻi.
1KI 18:13 ‌ʻIkai kuo fakahā ki heʻeku ʻeiki ʻaia naʻaku fai ʻi heʻene tāmateʻi ʻe Sisipeli ʻae kau palōfita ʻa Sihova, ʻa ʻeku fufū ha toko teau ʻoe kau palōfita ʻa Sihova ʻo taki nimangofulu ʻi ha ʻana, mo fafanga ʻakinautolu ʻaki ʻae mā mo e vai?
1KI 18:14 Pea ʻoku ke pehē mai ni, ‘ʻAlu, ʻo tala ki hoʻo ʻeiki, Vakai, ko ʻIlaisiā eni: pea te ne tāmateʻi au.’”
1KI 18:15 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ʻaia ʻoku ou tuʻu ʻi hono ʻao, pea ko e moʻoni te u fakahā au kiate ia he ʻaho ni.”
1KI 18:16 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa ʻOpataia ke fetaulaki mo ʻEhapi, ʻo ne tala ki ai: pea naʻe ʻalu ʻa ʻEhapi ke fakafetaulaki atu kia ʻIlaisiā.
1KI 18:17 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ʻa ʻEhapi kia ʻIlaisiā, naʻe pehē ʻe ʻEhapi kiate ia, “Ko koe ia koā kuo fakamamahi ai ʻa ʻIsileli?”
1KI 18:18 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Kuo ʻikai te u fakamamahiʻi ʻa ʻIsileli; ka ko koe, mo e fale ʻo hoʻo tamai, ko e meʻa ʻi hoʻomou liʻaki ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova, pea kuo ke muimui kia Peali.”
1KI 18:19 Pea ko eni fekau atu, “Ke tānaki mai kiate au ʻi Kameli ʻa ʻIsileli kātoa, pea mo e kau kikite ʻo Peali ko e toko fāngeau mo e toko nimangofulu, pea mo e kau kikite ʻoe ngaahi vao tapu ko e toko fāngeau, ʻakinautolu ʻoku kai ʻi he keinangaʻanga ʻo Sisipeli.”
1KI 18:20 Ko ia naʻe fekau atu ʻe ʻEhapi ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, pea naʻa ne fakataha mai ʻae kau kikite kotoa pē ki he moʻunga ko Kameli.
1KI 18:21 Pea naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ki he kakai kotoa pē, mo ne pehē, “ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotoua? Kapau ko e ʻOtua ʻa Sihova, mou muimui kiate ia: pea kapau ko Peali, muimui kiate ia.” Pea naʻe ʻikai toe lea ʻaki mai ʻe he kakai ha momoʻi lea ʻe taha.
1KI 18:22 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻIlaisiā ki he kakai, “Ko au tokotaha pe ʻoku toe ko e palōfita ʻa Sihova; ka ko e kau kikite ʻa Peali ko e kau tangata ʻe toko fāngeau mo e nimangofulu.
1KI 18:23 Ko ia tuku ke nau ʻomi kiate kitautolu ha fanga pulu ʻe ua; pea tuku ke nau fili ha pulu ʻe taha maʻanautolu, pea tafatafaʻi ia pea hili ia ki he fefie, kaeʻoua naʻa ʻai ha afi ki lalo: pea te u teuteuʻi ʻeau ʻae pulu ʻe taha, pea hili ia ki ha fefie, kae ʻikai ha afi ki ai
1KI 18:24 Pea mou ui kimoutolu ki he hingoa ʻo hoʻomou ngaahi ʻotua, pea teu ui au ki he huafa ʻo Sihova: pea ko e ʻOtua ko ia ʻoku tali ʻaki ha afi, ko e ʻOtua pe ia.” Pea naʻe tali ʻe he kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “ʻOku lelei ʻae lea.”
1KI 18:25 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā ki he kau kikite ʻa Peali, “Mou fili ha pulu maʻamoutolu, pea tomuʻa teuteu ia; he ʻoku mou tokolahi; pea mou ui ki he hingoa ʻo homou ngaahi ʻotua, kaeʻoua naʻa ʻai ha afi ki ai.”
1KI 18:26 Pea naʻa nau ʻave ʻae pulu naʻe ʻange kiate kinautolu ʻonau teuteuʻi, mo nau ui ki he hingoa ʻo Peali mei he pongipongi ʻo aʻu ki heʻene hoʻatāmālie, ʻo pehē, “ʻE Peali, fanongo mai kiate kimautolu.” Ka naʻe ʻikai ha leʻo, pe ha taha ʻe lea mai. Pea naʻa nau fehōpoaki ʻi he ʻesifeilaulau naʻe ngaohi.
1KI 18:27 Pea ʻi heʻene hoko ki he hoʻatāmālie, naʻe manuki ʻe ʻIlaisiā kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Kalangaʻaki ʻae leʻo lahi: he ko e ʻotua; naʻa ʻoku ne fakalaulauloto, pe ʻoku ne ʻi ha potu kehe, pe kuo ne fai haʻane fononga, pe naʻa ʻoku ne mohe, kae ʻaonga ʻa hono fakaʻāʻi.”
1KI 18:28 Pea naʻa nau kalanga mālohi, mo tafatafaʻi kinautolu, ʻo hangē ko ʻenau anga, ʻaki ʻae hele mo e ngaahi meʻa kini, kae puna mai ʻae toto kiate kinautolu.
1KI 18:29 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pale ʻae laʻā, mo nau kikite ai pe ʻo aʻu ki he feituʻulaʻā ʻoe feilaulau efiafi, naʻe ʻikai ha leʻo, pe ha taha ke lea, pe ha taha ke tokangaʻi.
1KI 18:30 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā ki he kakai kotoa pē, “Mou ʻunuʻunu mai kiate au.” Pea naʻe ʻunuʻunu mai kiate ia ʻae kakai kotoa pē. Pea naʻa ne teuteu foʻou ʻae ʻesifeilaulau ʻa Sihova ʻaia naʻe maumau hifo.
1KI 18:31 Pea naʻe ʻomi ʻe ʻIlaisiā ʻae foʻi maka ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau mo e fiha ʻoe faʻahinga ʻoe fānau ʻa Sēkope, ʻaia naʻe hoko mai ki ai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, “ʻE fakahingoa, koe ko ʻIsileli:”
1KI 18:32 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻaki ʻae ngaahi maka ha feilaulauʻanga ʻi he huafa ʻo Sihova: pea naʻa ne ngaohi ha luo naʻe keli takatakai ʻi he feilaulauʻanga, naʻe tatau ʻa hono lahi mo e fonu ʻoe fuaʻanga ʻe ua ʻoe tengaʻi ʻakau.
1KI 18:33 Pea naʻa ne fakatokalelei ʻae fefie, mo ne tafatafaʻi ʻae pulu, ʻo ne hili ia ki he fefie, mo ne pehē, “Fakafonu mai ha puha ʻe fā ʻaki ʻae vai, pea lilingi ia ki he feilaulau tutu, pea ki he fefie.”
1KI 18:34 Pea naʻa ne pehē, “Toe fai ia ke liunga ua.” Pea naʻa nau fai ia ko hono liunga ua. Pea naʻa ne pehē, “Fai ia ko hono liunga tolu. Pea naʻa nau fai ia ko hono liunga tolu.”
1KI 18:35 Pea naʻe tafe takatakai ʻae vai ʻi he feilaulauʻanga; pea naʻa ne fakafonu foki ʻae luo ʻaki ʻae vai.
1KI 18:36 Pea ʻi heʻene hokosia ʻae feituʻulaʻā ʻoe feilaulau fakaefiafi, naʻe ʻunuʻunu mai ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo e ʻaho ni ko e ʻOtua koe ʻi ʻIsileli, pea ko hoʻo tamaioʻeiki au, pea mo ʻeku fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻi hoʻo fekau.
1KI 18:37 ‌ʻE Sihova, fanongo mai kiate au, koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai ni ko Sihova koe ko e ʻOtua, pea kuo ke toe liliu mai ʻe koe ʻa honau loto.”
1KI 18:38 Pea naʻe toki tō hifo ai ʻae afi ʻa Sihova, ʻo ne keina ʻae feilaulau tutu, mo e fefie, mo e ngaahi maka, mo e efu, pea ne ʻemo hake ʻae vai ʻaia naʻe ʻi he luo.
1KI 18:39 Pea ʻi he mamata ʻae kakai ki ai, naʻa nau tō hifo ki honau mata: pea naʻa nau pehē, “Ko Sihova, ko e ʻOtua pe ia; ko Sihova ko e ʻOtua pe ia.”
1KI 18:40 Naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate kinautolu, “Puke mai ʻae kau kikite ʻa Peali; ʻoua naʻa tuku ke hao hanau tokotaha.” Pea naʻa nau puke ʻakinautolu: pea naʻe ʻohifo kinautolu ʻe ʻIlaisiā ki he vaitafe ko Kisoni, mo ne tāmateʻi kinautolu ʻi ai.
1KI 18:41 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kia ʻEhapi, “Ke ke tuʻu hake, mo ke kai mo inu; he ʻoku longolongo ʻuha lahi ʻaupito.”
1KI 18:42 Ko ia naʻe ʻalu hake ʻa ʻEhapi ke ne kai mo inu. Pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻIlaisiā ki he tumutumu ʻo Kameli; pea naʻa ne fakato hifo ia ki he kelekele, pea ne ʻai hono mata ki hono vahaʻa tui,
1KI 18:43 Pea pehē ʻe ia ki heʻene tamaioʻeiki, “ʻAlu hake eni ʻo sio atu ki tahi.” Pea naʻa ne ʻalu hake, mo ne sio, pea ne pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa.” Pea naʻa ne pehē, “Ke ke toe ʻalu ke liunga fitu.”
1KI 18:44 Pea ʻi heʻene hoko ki hono liunga fitu, naʻa ne pehē, “Vakai, ʻoku ha hake mei he tahi ha kihiʻi ʻao siʻi, ʻoku hangē ko e nima ʻoe tangata.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ke ke ʻalu hake, ʻo tala kia ʻEhapi, Teuteu hoʻo saliote, pea ke ʻalu hifo, koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofi koe ʻe he ʻuha.”
1KI 18:45 Pea lolotonga eni, naʻe fakapoʻupoʻuli ʻae langi ʻi he ngaahi ʻao mo e matangi, pea naʻe tō ʻae ʻuha lahi ʻaupito. Pea naʻe heka ʻa ʻEhapi, ʻo ne ʻalu ki Sesilili.
1KI 18:46 Pea naʻe ʻia ʻIlaisiā ʻae nima ʻo Sihova; pea naʻa ne hukihuki ʻa hono vala, mo ne lele muʻomuʻa ʻia ʻEhapi ʻo aʻu ki he hūʻanga ʻo Sesilili.
1KI 19:1 Pea naʻe fakahā ʻe ʻEhapi kia Sisipeli ʻae meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe ʻIlaisiā, pea mo ʻene tāmate ʻae kau kikite kotoa pē ʻaki ʻae heletā.
1KI 19:2 Pea naʻe toki fekau atu ha talafekau ʻe Sisipeli kia ʻIlaisiā, ke ne pehē, “Ke fai pehē pe kiate au ʻe he ngaahi ʻotua, pea lahi hake foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te u fakatatau ʻa hoʻo moʻui ʻaʻau mo e moʻui ʻa ha taha ʻiate kinautolu, ʻi he feituʻulaʻā ni ʻapongipongi.”
1KI 19:3 Pea ʻi heʻene mamata ki ai, naʻa ne tuʻu hake, mo ne hola ke ne moʻui, pea ne haʻu ki Peasipa ʻaia ʻoku ʻi Siuta, ʻo ne tuku ʻi ai ʻa ʻene tamaioʻeiki.
1KI 19:4 Ka ka ʻalu pe ia ki he toafa ko e fonongaʻanga ʻoe ʻaho ʻe taha, pea ne haʻu ʻo nofo hifo ʻi he lolo ʻakau ko e sunipa: pea naʻa ne kole maʻana ke ne mate; ʻo ne pehē, “Kuo lahi, ʻE Sihova, toʻo atu eni ʻa ʻeku moʻui: he ʻoku ʻikai te u lelei lahi hake au ʻi heʻeku ngaahi tamai.”
1KI 19:5 Pea lolotonga ʻa ʻene tokoto ʻo mohe ʻi he lolo ʻakau ko e sunipa, vakai, naʻe toki ala kiate ia ha ʻāngelo, ʻo ne pehē kiate ia, “Tuʻu hake, ʻo kai.”
1KI 19:6 Pea naʻa ne sio, pea vakai, ko e foʻi mā naʻe tunu ʻi he funga fefie, pea tuʻu ofi ha ipu vai ki hono ʻolunga. “Pea naʻa ne kai mo inu, pea toe tokoto ia ki lalo.”
1KI 19:7 Pea naʻe toe haʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ko hono liunga ua, ʻo ala kiate ia, ʻo ne pehē, “Tuʻu hake ʻo kai; he ʻoku lōloa fau ʻae hala kiate koe.”
1KI 19:8 Pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne kai mo inu, pea naʻa ne ʻalu ʻi he mālohi ʻoe meʻakai ko ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu ki Holepi ko e moʻunga ʻoe ʻOtua.
1KI 19:9 Pea naʻa ne ʻomi ai ki ha ʻanaʻi maka, ʻo ne nofo ai; pea vakai naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate ia, pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fai ʻi heni, ʻIlaisiā?”
1KI 19:10 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku loto feinga ʻaupito koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi: he kuo liʻaki hoʻo fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea kuo lī hifo hoʻo ngaahi feilaulauʻanga, pea nau tāmateʻi ʻa hoʻo kau palōfita ʻaki ʻae heletā; pea ko au, ʻio, ko au tokotaha pe ʻoku toe; pea ʻoku nau kumi ʻa ʻeku moʻui, ke toʻo atu ia.”
1KI 19:11 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ke ke ʻalu atu, mo ke tuʻu ʻi he funga moʻunga ʻi he ʻao ʻo Sihova. Pea vakai, naʻe hāʻele atu ʻa Sihova, pea naʻe mafahifahi ʻae moʻunga ʻe he matangi mālohi, pea ne fakamomomomoiiki ʻae ngaahi maka ʻi he ʻao ʻo Sihova; ka naʻe ʻikai ʻi he matangi ʻa Sihova: pea hili ʻae matangi naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuike ʻa Sihova:
1KI 19:12 Pea hili ʻae mofuike ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afi ʻa Sihova: pea hili ʻae afi naʻe ʻi ai ʻae kihiʻi leʻo mālie.”
1KI 19:13 Pea pehē, ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa ʻIlaisiā, naʻa ne fakapulou hono mata ʻaki ʻa hono pulupulu, mo ne ʻalu atu ʻo tuʻu ʻi he hūʻanga ʻoe ʻana. Pea vakai, ko e leʻo naʻe pehē mai kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fai ʻi heni ʻIlaisiā?”
1KI 19:14 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku loto feinga ʻaupito koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi: koeʻuhi kuo liʻaki hoʻo fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea kuo lī hifo hoʻo ngaahi feilaulauʻanga, pea tāmateʻi hoʻo kau palōfita ʻaki ʻae heletā; pea ko au, ʻio, ko au tokotaha pe ʻoku kei toe; pea ʻoku nau kumi ʻa ʻeku moʻui, ke toʻo atu ia.”
1KI 19:15 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Ke ke ʻalu, toe foki atu ʻi ho hala ki he toafa ʻo Tamasikusi; pea ʻoka ke ka hoko ange, tākai ʻaki ʻae lolo ʻa Hasaeli ke ne tuʻi ʻi Silia:
1KI 19:16 Pea ko Sehu ko e foha ʻo Nimisi te ke tākai ʻaki ʻae lolo ke ne tuʻi ʻi ʻIsileli: pea ko ʻIlaisa ko e foha ʻo Safati mei ʻEpeli-Mihola, te ke tākai ʻaki ʻae lolo ke hoko ko e palōfita ke ne fetongi koe.
1KI 19:17 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ‘Ko ia ia ʻe hao moʻui mei he heletā ʻa Hasaeli ʻe tāmateʻi ia ʻe Sehu: pea ko ia ʻe hao moʻui mei he heletā ʻa Sehu ʻe tāmateʻi ʻe ʻIlaisa.’
1KI 19:18 Ka te u tuku ha toko fitu afe ʻapē kuo ʻikai mapelu kia Peali, pea mo e ngutu kotoa pē kuo ʻikai ʻuma kiate ia.”
1KI 19:19 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ia mei he potu ko ia, mo ne maʻu atu ʻa ʻIlaisa ko e foha ʻo Safati, lolotonga ʻa ʻene keli ngoue ʻaki ʻae tauluaʻi [pulu ]ʻe hongofulu ma ua ʻi hono ʻao, ka naʻe tuʻu ia mo ia ki mui: pea naʻe ʻalu ange ʻa ʻIlaisiā ʻi hono tafaʻaki ʻo ne lī atu ʻa hono pulupulu kiate ia.
1KI 19:20 Pea naʻa ne tukuange ʻae fanga pulu, ka ka lele muimui ʻia ʻIlaisiā, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻuma ki heʻeku tamai pea mo ʻeku faʻē, pea te u toki muimui kiate koe.” Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “Toe foki atu pe: he ko e hā ha meʻa kuo u fai kiate koe?”
1KI 19:21 Pea naʻa ne toe foki atu meiate ia, mo ne ʻave ʻae tauluaʻi pulu, mo ne tāmateʻi ia, pea naʻa ne haka hona kakano ʻaki ʻae nāunau ʻoe fanga pulu, pea naʻa ne ʻatu ki he kakai ke nau kai. Pea hili ia naʻa ne tuʻu hake, mo ne muimui kia ʻIlaisiā, ʻo ne tauhi kiate ia.
1KI 20:1 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Peni-Hatati ko e tuʻi ʻo Silia ʻa ʻene kautau kotoa pē: pea naʻe ʻiate ia ʻae tuʻi ʻe toko tolungofulu ma toko ua, mo e fanga hoosi, mo e ngaahi saliote: pea naʻa ne ʻalu hake ʻo ne kāpui ʻa Samēlia ʻaki ʻae tau, ʻo ne fai ʻae tau ki ai.
1KI 20:2 Pea naʻa ne kouna atu ʻae kau talafekau kia ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ki loto kolo, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Peni-Hatati,
1KI 20:3 ‌ʻOku ʻaʻaku ʻa hoʻo siliva mo hoʻo koula; pea ʻoku ʻaʻaku foki ʻa hoʻo ngaahi uaifi pea mo hoʻo fānau, ʻio, ʻakinautolu ʻoku matalelei hake ʻi ai.”
1KI 20:4 Pea naʻe tali ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻo hangē ko hoʻo lea, ʻoku ʻaʻau au, pea mo ia kotoa pē ʻoku ou maʻu.”
1KI 20:5 Pea naʻe toe haʻu ʻae kau talafekau, ʻonau pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Peni-Hatati, Neongo ʻa ʻeku fekau atu kiate koe, ʻo pehē, Te ke tuku mai kiate au hoʻo siliva, mo hoʻo koula, mo ho ngaahi uaifi, pea mo hoʻo fānau;
1KI 20:6 Neongo ia, te u fekau atu ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki kiate koe ʻapongipongi ʻi he feituʻu laʻā ni nai, pea te nau hakule ho fale, pea mo e ngaahi fale ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki; pea ʻe pehē, ʻilonga ha meʻa ʻoku mata lelei ki ho mata ʻoʻou, te nau toʻo ia ʻi honau nima ʻo ʻave.”
1KI 20:7 Pea naʻe toki ʻomi ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻoe fonua, ʻo ne pehē, “Vakai, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ke mou sio ki heʻene kumi ʻe he tangata ni ha fekovikoviʻi: he naʻa ne fekau mai kiate au ke ʻatu ʻa hoku ngaahi uaifi, mo ʻeku ngaahi fānau, mo ʻeku siliva, pea mo ʻeku koula; pea naʻe ʻikai te u taʻofi ha meʻa meiate ia.”
1KI 20:8 Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he kau mātuʻa pea mo e kakai kotoa pē, “ʻOua naʻa ke fanongo kiate ia, pea ʻoua naʻa loto ki ai.”
1KI 20:9 Ko ia naʻa ne pehē ai ki he kau tala fekau meia Peni-Hatati, “Mou tala ki hoku ʻeiki ko e tuʻi, Ko e meʻa kotoa pē naʻa ke tomuʻa fekau ai ki hoʻo tamaioʻeiki te u fai ia: ka ko e meʻa ko eni ʻe ʻikai siʻi te u mafai.” Pea naʻe ʻalu ʻae kau talafekau, ʻonau toe ʻomi ʻae lea kiate ia.
1KI 20:10 Pea naʻe fekau atu kiate ia ʻe Peni-Hatati, ʻo ne pehē, “Ke fai pehē ʻe he ngaahi ʻotua kiate au, ʻo lahi hake foki, ʻo kapau ʻe lahi ʻae efu ʻo Samēlia ke taki taha maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻoku muimui kiate au ha faluku ʻe taha.”
1KI 20:11 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Tala kiate ia, ʻOua naʻa polepole ia ʻaia ʻoku nonoʻo mai hono mahafutau, ʻo hangē ko ia ʻoku ne vete ia.”
1KI 20:12 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fanongo ʻa Peni-Hatati ki he lea ko ia, lolotonga ʻa ʻene inu, ʻaia mo ʻene ngaahi tuʻi ʻi he ngaahi fale fehikitaki, naʻa ne pehē ai ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Mou teuteu.” Pea naʻa nau teuteu ke tauʻi ʻae kolo.
1KI 20:13 ¶ Pea vakai, naʻe haʻu ha palōfita kia ʻEhapi ko e tuʻi ʻIsileli, ʻo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Kuo ke mamata ki he fuʻu kakai tokolahi ni? Vakai, te u tukuange kinautolu ki ho nima he ʻaho ni; pea te ke ʻilo ko au ko Sihova.’”
1KI 20:14 Pea naʻe pehē ʻe ʻEhapi, “Ia hai?” Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻi he nima ʻoe kau talavou ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahefonua.” Pea naʻa ne toki pehē, “Pea ko hai ʻe tataki ʻae tau?” Pea naʻa ne pehē mai, “Ko koe.”
1KI 20:15 Pea naʻa ne toki lau hake ʻae kau talavou ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahefonua, pea naʻa nau toko uangeau ma tolungofulu ma ua: pea hili ʻene lau kinautolu, naʻa ne lau ʻae kakai kotoa pē, ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, ko e toko fitu afe.
1KI 20:16 Pea naʻa nau ʻalu atu feʻunga mo e hoʻatāmālie. Ka naʻe lolotonga ia ʻae inu ke konā ʻa Peni-Hatati ʻi he ngaahi fale fehikitaki, ko ia mo e ngaahi tuʻi, ʻae ngaahi tuʻi ʻe toko tolungofulu ma ua ʻaia naʻe tokoni kiate ia.
1KI 20:17 Pea naʻe muʻomuʻa atu ʻae kau talavou ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahefonua; pea naʻe ʻalu atu ʻae fekau meia Peni-Hatati, pea naʻa nau fakahā kiate ia, ʻo pehē, ʻOku haʻu ha kau tangata mei Samēlia.
1KI 20:18 Pea naʻa ne pehē, “Kapau kuo nau hū mai kituʻa ʻi he melino, puke moʻui pe kinautolu; pea kapau kuo nau ʻomi kituʻa ke fai ʻae tau, puke moʻui pe kinautolu.”
1KI 20:19 Ko ia naʻe hū mai mei he kolo ʻae kau talavou ni ʻoe houʻeiki ʻoe ngaahi vahe fonua, pea mo e kautau naʻe muimui kiate kinautolu.
1KI 20:20 Pea naʻa nau tāmateʻi taki taha haʻane tangata: pea naʻe feholaki ʻae kakai Silia; pea naʻe tulia kinautolu ʻe he kakai ʻIsileli: pea naʻe hao moʻui ʻa Peni-Hatati ko e tuʻi ʻo Silia ʻi ha hoosi fakataha mo e kau heka hoosi.
1KI 20:21 Pea naʻe ʻalu atu ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo ne teʻia ʻae fanga hoosi mo e ngaahi saliote, pea naʻa ne tāmateʻi ʻae kakai Silia ʻi he tāmate lahi ʻaupito.
1KI 20:22 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae palōfita ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, mo ne pehē kiate ia, “Ke ke ʻalu, mo fakamālohi koe, pea vakai, ʻo tokanga ki he meʻa ʻoku ke fai: he ka toe hoko mai ʻae faʻahitaʻu ʻe toe haʻu ʻae tuʻi ʻa Silia ke tauʻi koe.”
1KI 20:23 Pea naʻe pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo Silia kiate ia, “Ko honau ngaahi ʻotua, ko e ʻotua ʻoe ngaahi moʻunga; ko ia naʻa nau mālohi hake ai ʻiate kitautolu; kae tuku ke tau tauʻi ʻakinautolu ʻi he tokalelei, pea ko e moʻoni te tau mālohi hake ʻiate kinautolu.
1KI 20:24 Pea ke fai ʻae meʻa ni, ʻAve ʻae ngaahi tuʻi, ʻae tangata taki taha mei hono potu, pea fetongiʻaki kinautolu ʻae ngaahi ʻeiki tau:
1KI 20:25 Pea lau mai kiate koe ha kautau, ʻo hangē ko e kautau kuo mole ʻiate koe, ko e hoosi ke tatau mo e hoosi, mo e saliote ke tatau mo e saliote: pea te tau tau mo kinautolu ʻi he potu tokalelei, pea ko e moʻoni te tau mālohi hake ʻiate kinautolu.” Pea naʻa ne tokanga ki heʻenau lea, ʻo ne fai pehē.
1KI 20:26 Pea ʻi heʻene toe hokosia mai ʻae faʻahitaʻu, naʻe lau hake ʻae kakai Silia ʻe Peni-Hatati, ʻo ne ʻalu hake ki ʻEfeki ke tau mo ʻIsileli.
1KI 20:27 Pea naʻe lau hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea naʻe taki taha ʻave ʻene meʻakai, mo nau ʻalu atu ko honau tali: pea naʻe fokotuʻu honau ʻapitanga ʻi honau ʻao ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e ngaahi fānganga kosi siʻi ʻe ua; ka naʻe fonu ʻae fonua kotoa ʻi he kau Silia.
1KI 20:28 ¶ Pea naʻe haʻu ha tangata ʻoe ʻOtua, ʻo ne lea ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Koeʻuhi kuo pehē ʻe he kakai Silia, Ko e ʻOtua pe ʻoe ngaahi moʻunga ʻa Sihova, ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻoe ngaahi potu tokalelei, ko ia te u tukuange ai ʻae fuʻu kakai tokolahi ni ki ho nima, pea te mou ʻilo ko Sihova au.’”
1KI 20:29 Pea naʻa nau nofo ʻo fehangaʻaki ko e taha ki he taha ʻi he ʻaho ʻe fitu. Pea naʻe pehē, ʻi hono fitu ʻoe ʻaho naʻe hoko ʻae tau: pea naʻe tāmateʻi ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae kau tangata hāʻele ʻe tokotaha kilu ʻoe kakai Silia ʻi he ʻaho pe taha.
1KI 20:30 Ka naʻe feholaki ʻae toenga [kakai ]ki ʻEfeki, ki he loto kolo; pea naʻe hinga ʻae ā ʻi ai ʻo taʻomia ʻae kau tangata ʻe toko ua mano mo e toko fitu afe, ʻaia naʻe toe. Pea naʻe hola ʻa Peni-Hatati, ʻo ne hū mai ki he kolo, pea ki he loki ki loto fale.
1KI 20:31 ¶ Pea naʻe pehē ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, “Vakai eni, kuo mau fanongo ko e ngaahi tuʻi faʻa ʻaloʻofa ʻae ngaahi tuʻi ʻoe fale ʻo ʻIsileli: ʻoku mau kole kiate koe, tuku ke mau ʻai ʻae tauangaʻa ki homau kongaloto, mo e maea ki homau ʻulu, pea mau ʻalu atu ki he tuʻi ʻo ʻIsileli heiʻilo te ne fakamoʻui koe.”
1KI 20:32 Ko ia naʻa nau nonoʻo ʻaki kinautolu ʻae tauangaʻa ʻi honau kongaloto, mo e maea ki honau ʻulu, pea [naʻa nau ]haʻu ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko Peni-Hatati, ʻOku ou kole kiate koe, “Tuku ke u moʻui.” Pea naʻa ne pehē, “He ʻoku ne kei moʻui? Ko hoku kāinga ia.”
1KI 20:33 Pea naʻe tokanga lahi ʻe he kau tangata pe ʻe ai ha meʻa lelei meiate ia, pea naʻa nau puke leva ki ai: pea naʻa nau pehē, “Ko ho kāinga ko Peni-Hatati. Pea naʻa ne toki pehē atu, “Mou ʻalu ʻo ʻomi ia.” Pea naʻe toki haʻu ʻa Peni-Hatati kituʻa kiate ia; pea naʻa ne fekau ia ke heka hake ki he saliote.
1KI 20:34 Pea naʻe pehē ʻe [Peni-Hatati ]kiate ia, “Ko e ngaahi kolo, ʻaia naʻe kapasia ʻe heʻeku tamai mei hoʻo tamai, te u toe ʻatu; pea te ke ngaohi maʻau ʻae ngaahi hala ʻi Tamasikusi ʻo hangē ko ia naʻe ngaohi ʻe heʻeku tamai ʻi Samēlia.” Pea naʻe pehēange ai [ʻe ʻEhapi], “Te u tukuange koe ke ʻalu ʻi he fuakava ni.” Ko ia naʻa ne fai mo ia ha fuakava, mo ne tukuange ia ke ʻalu.
1KI 20:35 ¶ Pea ko e tangata ʻe tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻoe kau palōfita, naʻe pehē ki hono kaungāʻapi ʻi he folofola ʻa Sihova, “ʻOku ou kole ke ke taaʻi au. Pea naʻe ʻikai te ne loto ke taaʻi ia.
1KI 20:36 Pea naʻa ne toki pehē kiate ia, “Koeʻuhi kuo ʻikai te ke fai talangofua ki he folofola ʻa Sihova, vakai, ʻoka ke ka ʻalu atu leva meiate au, ʻe tāmateʻi koe ʻe ha laione.” Pea ʻi heʻene mahuʻi atu leva meiate ia, naʻe maʻu ia ʻe ha laione, ʻo ne tāmateʻi ia.
1KI 20:37 Pea naʻa ne toki ʻilo ʻae tangata kehe ʻe taha ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole ke ke taaʻi au.” Pea naʻe taaʻi ia ʻe he tangata, pea naʻa ne lavea, ʻi hono taaʻi.
1KI 20:38 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae palōfita, mo ne tatali ʻi he hala ki he tuʻi, pea naʻa ne fakapuli ia ʻaki ʻae efuefu naʻe ʻai ki hono mata.
1KI 20:39 Pea ʻi heʻene ʻalu ange ai ʻae tuʻi naʻa ne ui atu ki he tuʻi: pea naʻa ne pehē, “Naʻe ʻalu atu ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki he lotolotonga ʻoe tau; pea vakai, naʻe afe mai ha tangata ʻo ne ʻomi ha tangata kiate au, mo ne pehē, ‘Puke maʻu ʻae tangata ni: kapau ʻe mole ia ʻi ha meʻa, ʻe toki totongi ʻe hoʻo moʻui ʻa ʻene moʻui ʻaʻana, pea ka ʻikai ia te ke totongi ʻaki ha taleniti siliva ʻe taha.’
1KI 20:40 Pea lolotonga ʻae femouʻekina ʻa hoʻo tamaioʻeiki, ʻiloange kuo ne hao.” Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kiate ia, “ʻE pehē pe ʻae fakamaauʻi koe; kuo ke fakapapau pe ia ʻe koe.”
1KI 20:41 Pea naʻa ne fai fakatoʻotoʻo ʻo ne toʻo ʻae efuefu mei hono mata; pea naʻe toki ʻilo ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ko e tokotaha ia ʻi he kau palōfita.
1KI 20:42 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Koeʻuhi kuo ke tukuange mei ho nima ʻae tangata naʻaku tukupau ʻeau ke fakaʻauha ʻaupito, ko ia ʻe totongi ʻaki ʻa hoʻo moʻui ʻa ʻene moʻui ʻaʻana, pea ʻe totongi ʻaki hoʻo kakai ʻa ʻene kakai ʻaʻana.’”
1KI 20:43 Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ki hono fale kuo māfasia mo mamahi, mo ne hoko ki Samēlia.
1KI 21:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe maʻu ha ngoue vaine ʻe Napoti ko e tangata Sesilili, ʻaia naʻe ʻi Sesilili ʻo vāofi mo e fale fakaʻeiʻeiki ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo Samēlia.
1KI 21:2 Pea naʻe lea ʻa ʻEhapi kia Napoti, ʻo pehē, “Tuku mai ho ngoue vaine, koeʻuhi ke u tō ai ʻae ngaahi ʻakau iiki, he ʻoku ofi mai ia ki hoku fale: pea te u totongi ʻaki ia ha ngoue vaine ʻoku lelei hake; pea kapau ʻe lelei kiate koe te u fakatatau hono totongi ʻaki ʻae paʻanga.”
1KI 21:3 Pea naʻe pehē ʻe Napoti kia ʻEhapi, “Ke taʻofi au mei ai ʻe Sihova, ʻa ʻeku foaki ʻae tofiʻa ʻo ʻeku ngaahi tamai kiate koe.”
1KI 21:4 Pea naʻe hū atu ʻa ʻEhapi ki hono fale kuo māfasia mo mamahi koeʻuhi ko e lea naʻe lea ʻaki kiate ia ʻe Napoti ko e tangata Sesilili; he kuo pehē ʻe ia, ʻe ʻikai siʻi te u foaki ʻae tofiʻa ʻo ʻeku ngaahi tamai kiate koe. Pea naʻa ne tokoto hifo ʻi hono mohenga, pea ne tafoki atu ʻa hono mata, pea naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa.
1KI 21:5 ¶ Ka naʻe haʻu kiate ia ʻa Sisipeli ko hono uaifi mo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku mamahi pehē fau ai ho loto, ʻoku ʻikai ai te ke kai ha meʻa?”
1KI 21:6 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Koeʻuhi naʻaku lea kia Napoti ko e tangata Sesilili, pea u pehē kiate ia, ‘Tuku mai kiate au hoʻo ngoue vaine ʻi ha totongi; pea kapau ʻe lelei kiate koe te u ʻatu ha ngoue vaine kehe ko hono fetongi:’ pea naʻa ne pehē mai, ‘ʻE ʻikai te u foaki kiate koe ʻa ʻeku ngoue vaine.’”
1KI 21:7 Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sisipeli ko hono uaifi, “ʻOku ke pule eni koā ki he puleʻanga ʻo ʻIsileli? Tuʻu hake, mo ke kai, pea tuku ke fiefia ho loto: te u ʻatu ʻeau kiate koe ʻae ngoue vaine ʻo Napoti ko e tangata Sesilili.”
1KI 21:8 Ko ia naʻa ne fai ʻae ngaahi tohi ʻi he hingoa ʻo ʻEhapi, mo ne fakamaʻu ia ʻaki ʻa ʻene fakaʻilonga, mo ne ʻave ʻae ngaahi tohi ki he kau mātuʻa, mo e houʻeiki naʻe nonofo mo Napoti ʻi hono kolo.
1KI 21:9 Pea naʻa ne tohi ʻi he ngaahi tohi, ʻo pehē, “Fanongonongo ha ʻaukai, pea ʻai ke māʻolunga hake ʻa Napoti ʻi he kakai:
1KI 21:10 Pea tuku ha tangata ʻe toko ua, ko e fānau ʻoe angakovi, ke tuʻu ʻi hono ʻao, mo talatalaakiʻi ia, ʻo pehē, “Naʻa ke lea kapekape ki he ʻOtua pea mo e tuʻi.” Pea mou ʻave ia, mo lisingi ʻaki ʻae maka, ke ne mate ai.”
1KI 21:11 Pea naʻe fai ʻe he kau tangata ʻo hono kolo, pea mo e kau mātuʻa, mo e houʻeiki ʻaia naʻe nofo ʻi hono kolo, ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sisipeli kiate kinautolu, pea hangē ko e tohi ʻi he ngaahi tohi ʻaia naʻa ne ʻatu kiate kinautolu.
1KI 21:12 Naʻa nau fanongonongo ʻae ʻaukai, mo [nau ]fakamāʻolunga hake ʻa Napoti ʻi he kakai.
1KI 21:13 Pea naʻe hū mai ha ongo tangata, ko e fānau ʻoe angakovi, ʻo na nofo ʻi hono ʻao: pea naʻe talatalaakiʻi ia ʻe he ongo tangata ʻoe angakovi, ʻio, kia Napoti, ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo pehē, naʻe lea kapekape ʻa Napoti ki he ʻOtua pea mo e tuʻi. Pea naʻa nau toki ʻave ia ki he tuaʻā kolo, mo lisingi ia ʻaki ʻae ngaahi maka ke ne mate.
1KI 21:14 Pea hili ia naʻa nau fekau kia Sisipeli, ʻo pehē, “Kuo lisingi ʻa Napoti pea kuo ne mate.”
1KI 21:15 Pea ʻi heʻene fanongo ʻe Sisipeli kuo lisingi ʻa Napoti pea kuo ne mate, naʻe pehē ʻe Sisipeli kia ʻEhapi, “Tuʻu hake, mo maʻu ʻae ngoue vaine ʻo Napoti ko e tangata Sesilili, ʻaia naʻe ʻikai te ne fie tuku kiate koe ʻi ha paʻanga: he ʻoku ʻikai moʻui ʻa Napoti ka kuo mate.”
1KI 21:16 Pea ʻi heʻene fanongo ʻe ʻEhapi kuo mate ʻa Napoti, naʻe tuʻu hake ʻa ʻEhapi ke ne ʻalu hifo ki he ngoue vaine ʻo Napoti ko e tangata Sesilili, ke ne maʻu ia maʻana.
1KI 21:17 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, ʻo pehē,
1KI 21:18 “Tuʻu hake, mo ʻalu hifo ke fakafetaulaki kia ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ʻi Samēlia: vakai, ʻoku ne ʻi he ngoue vaine ʻo Napoti, ʻaia kuo ne ʻalu hifo ki ai ke maʻu ia maʻana.
1KI 21:19 Pea te ke lea kiate ia, ʻo pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, Kuo ke fai ʻae fakapō, pea kuo ke maʻu foki maʻau? Pea te ke lea kiate ia, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻI he potu ko ia naʻe ʻemo ai ʻe he fanga kulī ʻae toto ʻo Napoti ʻe ʻemo ai ʻe he fanga kulī ho toto ʻoʻou, ʻio, ʻoʻou.’”
1KI 21:20 Pea naʻe pehē ʻe ʻEhapi kia ʻIlaisiā, “Kuo ke ʻiloʻi au, ʻa koe ko hoku fili?” Pea naʻa ne pehēange, “Kuo u ʻiloʻi koe; koeʻuhi kuo ke fakatau atu koe ke fai ha ngāue kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova.
1KI 21:21 ‘Vakai, te u fakahoko mai ʻae kovi kiate koe, pea te u toʻo ʻo ʻave ho hako, pea te u motuhi meia ʻEhapi ʻae kakai tangata, pea mo ia kuo tāpuni mo toe ʻi ʻIsileli,
1KI 21:22 Pea [te u ]ngaohi ho fale ke hangē ko e fale ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, pea hangē ko e fale ʻo Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa, ko e meʻa ʻi he kovi kuo ke fakatupu ai ʻeku houhau, mo ke fakaangahala ai ʻa ʻIsileli.’
1KI 21:23 Pea ia Sisipeli foki naʻe folofola ai ʻa Sihova, ʻo pehē, ʻE kai ʻa Sisipeli ʻe he fanga kulī ʻi he veʻe ʻa ʻo Sesilili.
1KI 21:24 Ko ia ʻoku kau kia ʻEhapi ʻe mate ʻi he kolo ʻe kai ia ʻe he fanga kulī: pea ko ia ʻoku mate ʻi he ngoue ʻe keina ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā.
1KI 21:25 (“Ka naʻe ʻikai tatau ha tokotaha mo ʻEhapi, ʻaia naʻa ne fakatau ia ke fai ʻae ngāue kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻe ueʻi hake ʻe hono uaifi ko Sisipeli.
1KI 21:26 Pea naʻa ne fai ʻo fakalielia lahi ʻi he muimui ki he ngaahi tamapua, ʻo tatau mo ia kotoa pē naʻe fai ʻe he kakai ʻAmoli, ʻakinautolu naʻe kapusi atu ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.)
1KI 21:27 Pea ʻi heʻene fanongo ʻe ʻEhapi ki he ngaahi lea ni, naʻa ne haehae hono ngaahi kofu, mo ne ʻai ʻae tauangaʻa ki hono sino, ʻo ne ʻaukai, mo ne tokoto hifo ʻi he tauangaʻa, mo ne ʻalu fakaʻehiʻehi.
1KI 21:28 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, ʻo pehē,
1KI 21:29 “ʻOku ke mamata kia ʻEhapi mo ʻene fakavaivaiʻi ia ʻi hoku ʻao? Ko e meʻa ʻi heʻene fakavaivaiʻi ia ʻi hoku ʻao, ʻe ʻikai ai te u ʻomi ʻae kovi ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona: ka ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono foha te u ʻomi ʻae kovi ki hono fale.”
1KI 22:1 Pea naʻa nau nofo pe ʻo tolu taʻu mo e taʻefai ha tau ʻe Silia mo ʻIsileli.
1KI 22:2 Pea ʻi heʻene hoko ki hono tolu ʻoe taʻu, naʻe hoko hifo ʻa Sihosafate ko e tuʻi Siuta ki he tuʻi ʻo ʻIsileli.
1KI 22:3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ki heʻene kau tamaioʻeiki, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ʻoku ʻotautolu ʻa Lemoti ʻi Kiliati, ka ʻoku tau nofo noa pe, mo taʻetoʻoa mai ia mei he nima ʻoe tuʻi ʻo Silia?”
1KI 22:4 Pea naʻa ne pehē kia Sihosafate, “Te ke fie ʻalu mo au ki he tau ki Lemoti-Kiliati?” Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻOku ou hangē ko koe, mo ʻeku kakai ʻo hangē ko hoʻo kakai, mo ʻeku fanga hoosi ʻo hangē ko hoʻo fanga hoosi.”
1KI 22:5 Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻOku ou kole, ke ke fakafehuʻi he ʻaho ni ki he folofola ʻa Sihova.”
1KI 22:6 Pea naʻe toki tānaki mai fakataha ʻae kau tangata kikite ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, ko e kau tangata ʻe toko fāngeau nai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Te u ʻalu atu ke tauʻi ʻa Lemoti-Kiliati pe ʻikai?” Pea naʻa nau pehē, “ʻAlu hake; he koeʻuhi ʻe tuku mai ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.”
1KI 22:7 Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate, “ʻIkai ʻoku ʻi heni ha palōfita foki ʻa Sihova, koeʻuhi ke tau fehuʻi meiate ia?”
1KI 22:8 Pea naʻe pehēange ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “ʻOku ai mo e tangata ʻe tokotaha, ko Mikaia ko e foha ʻo Imila, ʻaia te tau faʻa fehuʻi ai kia Sihova: ka ʻoku ou fehiʻa kiate ia; he ʻoku ʻikai faʻa kikite ʻaki ʻe ia ha lelei kiate au, ka ko e kovi.” Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate, “Ke ʻoua naʻa lea pehē ʻe he tuʻi.”
1KI 22:9 Pea naʻe toki ui mai ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ha matāpule, ʻo ne pehē, “Omi ke vave ʻa Mikaia ko e foha ʻo Imila.”
1KI 22:10 Pea naʻe nofo ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, mo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, taki taha ki hono nofoʻa fakatuʻi, pea kuo na ʻai hona ngaahi kofu fakatuʻi, ʻi he potu ʻi he hūʻanga ʻoe matanikolo ʻo Samēlia; pea naʻe kikite ʻi hona ʻao ʻae kau kikite kotoa pē.
1KI 22:11 Pea naʻe ngaohi maʻana ʻe Setikia ko e foha ʻo Kinana, ʻae ngaahi nifo ukamea: pea naʻa ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Ko eni ia te ke tekeʻi ʻaki ʻae kakai Silia, kaeʻoua ke fakaʻauha kinautolu.’”
1KI 22:12 Pea naʻe pehē pe ʻae kikite ʻae kau kikite kotoa pē, ʻo [nau ]pehē, “ʻAlu hake ki Lemoti-Kiliati, pea[mou ]monūʻia: koeʻuhi ʻe tuku ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.”
1KI 22:13 Pea naʻe lea kia Mikaia ʻe he talafekau naʻe ʻalu ke ui kiate ia, ʻo pehē, “Vakai mai, ʻOku ngutu taha pe ʻae kau kikite ʻi he lea ʻaki ʻae lelei ki he tuʻi: ko ia ʻoku ou kole ke ke tuku hoʻo lea ke tatau mo e lea ʻa ha taha ʻiate kinautolu, pea ke lea ʻaki ʻae lelei.”
1KI 22:14 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea ko ia ʻoku folofolaʻaki kiate au ʻe Sihova, ko ia pe te u leaʻaki.
1KI 22:15 Pea naʻe haʻu ia ki he tuʻi. Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he tuʻi, “ʻE Mikaia, te ma ʻalu hake ke tauʻi ʻa Lemoti-Kiliati, pe ʻikai?” Pea naʻa ne tali ia, ʻo pehē, “ʻAlu, pea mo monūʻia: koeʻuhi ʻe tuku mai ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.”
1KI 22:16 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻE tuʻo fiha ʻa ʻeku takitalaʻi koe ke ʻoua naʻa ke fakahā mai ha meʻa ka ko ia pe ʻoku moʻoni ʻi he huafa ʻo Sihova?”
1KI 22:17 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻaku mamata ki he fakamovetevete ʻo ʻIsileli kātoa ʻi he ngaahi funga moʻunga, ʻo hangē ko e fanga sipi ʻoku ʻikai hanau tauhi: pea naʻe pehē ʻe Sihova, ‘ʻOku ʻikai ha ʻeiki kiate kinautolu ni: tuku ke nau taki taha ʻalu ʻae tangata ki hono fale ʻi he melino.
1KI 22:18 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “ʻIkai naʻaku tala kiate koe, ʻe ʻikai te ne kikite ʻaki ha lelei kiate au, ka ko e kovi?”
1KI 22:19 Pea naʻa ne pehē, “Ko ia foki, fanongo koe ki he folofola ʻa Sihova: naʻaku mamata ki he ʻafio ʻa Sihova ki hono ʻafioʻanga, pea mo e tutuʻu ʻi hono nima toʻomataʻu mo hono nima toʻohema ʻae ngaahi tokolahi kotoa pē ʻoe langi.
1KI 22:20 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, ‘Ko hai te ne fakalotoʻi ʻa ʻEhapi ke ne ʻalu hake mo hinga ʻi Lemoti-Kiliati?’ Pea naʻe pehē ʻae lea ʻae tokotaha, kae pehē ʻe he tokotaha kehe.
1KI 22:21 Pea naʻe hū mai ha laumālie, ʻo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne pehē, ‘Te u fakalotoʻi ia ʻeau.’
1KI 22:22 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, ‘ʻO fēfeeʻi?’ Pea naʻa ne pehē, ‘Te u ʻalu atu, pea te u hoko ko e laumālie loi ʻi he ngutu ʻo ʻene kau kikite kotoa pē.’ Pea naʻa ne pehē, ‘Te ke fakalotoʻi ia, pea te ke lavaʻi foki: ʻalu atu, mo ke fai pehē.’”
1KI 22:23 Pea ko ia foki, “Vakai, kuo ʻai ʻe Sihova ha laumālie loi ki he ngutu ʻoe kau tangata kikite na ʻoʻou, pea kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ʻae kovi kiate koe.”
1KI 22:24 Ka naʻe ʻalu atu ke ofi ʻa Setikia ko e foha ʻo Kinana, ʻo ne taaʻi ʻa Mikaia ʻi hono kouʻahe, mo ne pehē, “Naʻe ʻalu ʻi he hala fē ʻae Laumālie ʻo Sihova meiate au ke lea kiate koe?”
1KI 22:25 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “Vakai, te ke toki mamata ʻi he ʻaho ko ia, ʻaia te ke hū atu ai ki he ngaahi loki ke fakafufū koe.”
1KI 22:26 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Puke ʻa Mikaia, pea toe ʻave ia kia ʻAmoni ko e pule ʻoe kolo, pea kia Soasi ko e foha ʻoe tuʻi;
1KI 22:27 Pea fakahā ange, ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻAi ʻae siana ni ki he fale pōpula, pea fafangaʻaki ia ʻae mā ʻoe fakamamahi mo e vai ʻoe fakamamahi ʻo aʻu ki heʻeku [toe ]haʻu ʻi he melino.”
1KI 22:28 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “Kapau te ke toe foki mai ʻi he melino, tā kuo ʻikai folofola ʻa Sihova ʻiate au.” Pea naʻa ne pehē, “Mou fanongo kotoa pē, ʻakimoutolu ko e kakai.”
1KI 22:29 Ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, mo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta ki Lemoti-Kiliati.
1KI 22:30 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, Te u fakapulipuli au, ʻi heʻeku hū atu ki he tau; ka ke ʻai ʻe koe ʻaho ngaahi kofu fakatuʻi. Pea naʻe fakapulipuli ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, ka ka ʻalu atu ki he tau.
1KI 22:31 Ka naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo Silia ki heʻene ʻeiki ʻe toko tolungofulu ma ua naʻe pule ki heʻene ngaahi saliote ʻo pehē, ʻOua naʻa mo tau mo ia ʻoku siʻi pe ko ia ʻoku lahi, ka ko e tuʻi pe ʻo ʻIsileli.
1KI 22:32 Pea ʻi he mamata ē ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi saliote kia Sihosafate, naʻa nau pehē, ko eni moʻoni ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli. Pea naʻa nau foki atu ke tau mo ia: pea naʻe kalanga atu ʻa Sihosafate.
1KI 22:33 Pea ʻi he mamata ʻe he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi saliote naʻe ʻikai ko e tuʻi ia ʻo ʻIsileli, naʻa nau foki atu mei heʻenau tuli kiate ia.
1KI 22:34 Pea naʻe teke noa pe ʻe ha tangata ʻae kaufana, pea naʻe fanaʻi ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he vahaʻa hokoʻanga ʻo ʻene mahafutau: ko ia naʻa ne pehē ai ki he tangata naʻe fakahinoʻi ʻa ʻene saliote, “Fakatafoki atu ho nima,” pea ke ʻave au mei he tau: he kuo u lavea.
1KI 22:35 Pea naʻe tupu ʻo lahi ʻae tau ʻi he ʻaho ko ia: pea naʻe poupou hake ʻae tuʻi ʻi hono saliote ke tauʻi ʻae kakai Silia, pea naʻe pekia ia ʻi he efiafi: pea naʻe tafe ʻae toto mei he matalavea ki he loto saliote.
1KI 22:36 Pea feʻunga mo e tō hifo ʻae laʻā, naʻe ʻalu atu ʻae fanongonongo ki he kautau, ʻo pehē, “Ke ʻalu ʻae tangata taki taha ki hono kolo, mo e tangata taki taha ki hono fonua ʻoʻona.”
1KI 22:37 ¶ Naʻe pehē ʻae pekia ʻae tuʻi, pea naʻe ʻomi ia ki Samēlia: pea naʻa nau fai ʻae putu ʻoe tuʻi ʻi Samēlia.
1KI 22:38 Pea naʻe fufulu ʻae saliote ʻe ha tokotaha ʻi he vaikeli ʻo Samēlia; pea naʻe ʻemo hake ʻe he fanga kulī ʻa hono toto pea naʻa nau fufulu ʻa ʻene mahafutau ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki.
1KI 22:39 Pea ko eni, ko e toenga ngāue ʻa ʻEhapi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, mo e fale lei naʻa ne ngaohi, mo e ngaahi kolo kotoa pē naʻa ne langa, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
1KI 22:40 Ko ia, naʻe mohe ʻa ʻEhapi mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAhasia.
1KI 22:41 ¶ Pea naʻe kamata pule ʻa Sihosafate ko e foha ʻo ʻAsa ki Siuta ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
1KI 22:42 Naʻe tolungofulu ma nima ʻae taʻu ʻo Sihosafate ʻi heʻene kamata pule; pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe uofulu ma nima. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko ʻAsupa ko e ʻofefine ʻo Sili.
1KI 22:43 Pea naʻa ne ʻeveʻeva ʻi he hala kotoa pē ʻo ʻene tamai ko ʻAsa; naʻe ʻikai te ne tafoki mei ai, ʻo ne fai ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova: ka neongo ia naʻe ʻikai ʻave ʻae ngaahi potu māʻolunga; naʻe kei fai feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
1KI 22:44 Pea naʻe alea ʻa Sihosafate mo e tuʻi ʻo ʻIsileli ke na melino pe.
1KI 22:45 Pea ko eni, ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sihosafate, mo e mālohi naʻe hā ʻiate ia, mo ʻene faʻa tau, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
1KI 22:46 Pea ko e toenga kakai angafakasotoma ʻaia naʻe toe ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene tamai ko ʻAsa, naʻa ne ʻave mei he fonua.
1KI 22:47 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi ʻItomi: ka naʻe pule ha tokotaha maʻae tuʻi.
1KI 22:48 Naʻe maʻu ʻe Sihosafate ʻae ngaahi vaka mei Tasisi ke folau ki Ofeli ke ʻomi koula; ka naʻe ʻikai hoko ʻae folau; he naʻe maumauʻi ʻae ngaahi vaka ʻi Esioni-Kepa.
1KI 22:49 Pea naʻe pehē ai ʻe ʻAhasia ko e foha ʻo ʻEhapi kia Sihosafate, Tuku ke ʻalu ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki fakataha mo hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he folau. Ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sihosafate.
1KI 22:50 ¶ Pea naʻe mohe ʻa Sihosafate mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ki he [potu ]ʻo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Siholami ko hono foha.
1KI 22:51 ¶ Naʻe kamata pule ʻa ʻAhasia ko e foha ʻo ʻEhapi ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻi hono hongofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe ua ʻi ʻIsileli.
1KI 22:52 Pea naʻa ne fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ne ʻalu ʻi he hala ʻo ʻene tamai mo e hala ʻo ʻene faʻē, pea ʻi he hala ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli:
1KI 22:53 He naʻa ne tauhi kia Peali, mo ne lotu kiate ia, mo ne fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai.
2KI 1:1 ‌ʻI he hili ʻae pekia ʻa ʻEhapi, naʻe angatuʻu ʻa Moape ki ʻIsileli.
2KI 1:2 Pea naʻe tō hifo ʻa ʻAhasia mei he kātupa ʻi hono potu fale ki ʻolunga ʻaia naʻe ʻi Samēlia, pea ne mahakiʻia ai: pea naʻa ne kouna atu ha kau talafekau, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Mou ʻalu ʻo fakafehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni, pea te u moʻui mei he mahaki ni pe ʻikai.”
2KI 1:3 Ka naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻo Sihova kia ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, “Tuʻu hake, mo ke ʻalu hake ke fetaulaki mo e kau talafekau ʻoe tuʻi ʻo Samēlia, pea ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOku ʻikai ha ʻOtua ʻi ʻIsileli, ʻoku mou ʻalu ai ke fehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni?’
2KI 1:4 Ko ia foki ʻoku pehē ai ʻe Sihova, ‘ʻE ʻikai te ke ʻalu hifo mei he mohenga kuo ke ʻalu hake ki ai, ka te ke mate moʻoni.’” Pea naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisiā.
2KI 1:5 ¶ Pea ʻi he liliu atu kiate ia ʻae kau talafekau, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā eni kuo mou foki ai?”
2KI 1:6 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Naʻe ai ha tangata naʻe fakafetaulaki mai kiate kimautolu pea naʻa ne pehē kiate kimautolu, ‘Mou ʻalu, ʻo toe foki atu ki he tuʻi ʻaia naʻa ne fekauʻi kimoutolu, pea tala kiate ia, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ʻikai ʻapē ha ʻOtua ʻi ʻIsileli kuo ke fekau ai ke fehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni? Ko ia ʻe ʻikai te ke ʻalu hifo mei he mohenga kuo ke ʻalu hake ki ai, ka te ke mate moʻoni.’”
2KI 1:7 Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Naʻe matamata fēfē ʻae tangata ʻaia naʻa ne fakafetaulaki mai kiate kimoutolu, mo ne leaʻaki ʻae ngaahi lea ni kiate kimoutolu?”
2KI 1:8 Pea naʻa nau pehēange, “Ko e tangata fulufulu ia, pea naʻe nonoʻo ʻaki ʻae noʻotanga kiliʻi manu ʻi hono kongaloto.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Tā ko ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa.”
2KI 1:9 Pea naʻe toki fekau atu kiate ia ʻe he tuʻi ha ʻeiki naʻe pule ki he toko nimangofulu mo ʻene toko nimangofulu. Pea naʻa ne ʻalu hake kiate ia: pea vakai, naʻa ne nofo ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga. Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻA koe ko e tangata ʻoe ʻOtua, kuo pehē ʻe he tuʻi, ‘Ke ke ʻalu hifo.’”
2KI 1:10 Pea naʻe tali ʻe ʻIlaisiā ʻo pehēange ki he ʻeiki ʻoe toko nimangofulu, “Kapau ko e tangata ʻoe ʻOtua au, tuku ke tō hifo ha afi mei he langi, ke ʻauha ai koe mo hoʻo toko nimangofulu.” Pea naʻe tō hifo ʻae afi mei he langi, pea ne fakaʻauha ia pea mo ʻene toko nimangofulu.
2KI 1:11 Pea naʻa ne toe fekau atu kiate ia ha ʻeiki kehe ʻe tokotaha mo ʻene toko nimangofulu, Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “ʻE tangata ʻoe ʻOtua, kuo pehē mai ʻe he tuʻi, ‘Ke ke ʻalu hifo ke vave.’”
2KI 1:12 Pea naʻe tali ʻe ʻIlaisiā ʻo pehēange kiate kinautolu, “Kapau ko e tangata ʻoe ʻOtua au, tuku ke tō hifo ha afi mei he langi, ke ʻauha ai koe mo hoʻo toko nimangofulu.” Pea naʻe tō hifo ʻae afi mei he ʻOtua mei he langi, pea ne fakaʻauha ia pea mo ʻene toko nimangofulu.
2KI 1:13 Pea naʻa ne toe fekau atu ha ʻeiki mo hono tolu ʻoe toko nimangofulu, ʻaia mo ʻene toko nimangofulu. Pea naʻe ʻalu hake ʻa hono toko tolu ʻoe ʻeiki [naʻe pule ki ]he toko nimangofulu, pea naʻa ne hoko ange mo ne tō ʻo tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo ʻIlaisiā, mo ne kole kiate ia, ʻo ne pehē ki ai, “ʻE tangata ʻoe ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke mahuʻinga ʻi ho ʻao ʻa ʻeku moʻui, pea mo e moʻui ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ni ʻe toko nimangofulu.
2KI 1:14 Vakai, naʻe ʻalu hifo mei he langi ʻae afi, pea vela ai ʻo ʻosi ʻae ongo ʻeiki ʻoe ngaahi muʻaki toko nimangofulu, pea mo ʻena toko nimangofulu: ko ia tuku eni ke mahuʻinga ʻa ʻeku moʻui ʻi ho ʻao.”
2KI 1:15 Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻo Sihova kia ʻIlaisiā, “Ke ke ʻalu hifo mo ia: ʻoua naʻa ke manavahē kiate ia.” Pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne ʻalu hifo mo ia ki he tuʻi.
2KI 1:16 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Koeʻuhi kuo ke fekau atu ha kau talafekau ke fakafehuʻi kia Peali-Sepupi ko e ʻotua ʻo Ekiloni, ko e meʻa ʻapē ʻi he ʻikai ha ʻOtua ʻi ʻIsileli ke ke fakaongo ki heʻene folofola? Ko ia ʻe ʻikai ai te ke toe ʻalu hifo mei he mohenga na ʻaia kuo ke ʻalu hake ki ai, ka te ke mate moʻoni.’”
2KI 1:17 ¶ Ko ia, naʻe mate ia ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe ʻIlaisiā. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Siholami, ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻo Siholami ko e foha ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta; koeʻuhi naʻe ʻikai hano foha.
2KI 1:18 Pea ko eni, ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa ʻAhasia ʻaia naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 2:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he te u ʻe Sihova ke toʻo hake ʻa ʻIlaisiā ki loto langi ʻi he ʻahiohio, naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisiā mo ʻIlaisa mei Kilikali.
2KI 2:2 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kia ʻIlaisa, “ʻOku ou kole ke ke tatali koe ʻi heni; he kuo fekauʻi au ʻe Sihova ki Peteli.” Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea ʻoku moʻui ho laumālie, pea ʻe ʻikai te u mahuʻi meiate koe.” Pea ko ia naʻa na ʻalu hifo ai ki Peteli.
2KI 2:3 Pea naʻe hū mai kia ʻIlaisa ʻae ngaahi foha ʻoe kau palōfita ʻaia naʻe ʻi Peteli, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻilo ʻe ʻave ʻe Sihova ʻa hoʻo ʻeiki mei ho ʻulu he ʻaho ni?” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo; ka mou longo pe kimoutolu.”
2KI 2:4 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, “ʻIlaisa, ʻOku ou kole ke ke tatali ʻi heni; he kuo fekauʻi au ʻe Sihova ki Seliko.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea ʻoku moʻui ho laumālie, pea ʻe ʻikai te u mahuʻi meiate koe.” Ko ia naʻa na hoko ai ki Seliko.
2KI 2:5 Pea naʻe haʻu ʻae ngaahi foha ʻoe kau palōfita ʻaia naʻe ʻi Seliko kia ʻIlaisa, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻilo ʻe ʻave ʻe Sihova ʻa hoʻo ʻeiki mei ho ʻulu he ʻaho ni?” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo; ka mou longo pe kimoutolu.”
2KI 2:6 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, “ʻOku ou kole ke ke tatali koe ʻi heni; he kuo fekauʻi au ʻe Sihova ki Sioatani.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea ʻoku moʻui ho laumālie, pea ʻe ʻikai te u mahuʻi meiate koe.” Pea naʻe ʻalu atu pe ʻakinaua ni.
2KI 2:7 Pea naʻe ʻalu ʻae kau tangata ʻe toko nimangofulu ʻoe ngaahi foha ʻoe kau palōfita, ʻonau tutuʻu ke sio mei he mamaʻo: pea naʻe tutuʻu ʻakinaua ʻo feʻunga atu mo Sioatani.
2KI 2:8 Pea naʻe toʻo ʻe ʻIlaisiā ʻa hono pulupulu, mo ne takai fakataha ia, mo ne tā ʻaki ia ʻae ngaahi vai, pea naʻe vaheua ia, pea ko ia naʻa na ʻalu atu ai ʻi he kelekele mōmoa.
2KI 2:9 ¶ Pea hili ʻena ʻalu ki he kauvai ʻe taha naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kia ʻIlaisa, “Ke ke tala mai pe ko e hā ha meʻa te u fai maʻau ʻi he teʻeki ʻave au meiate koe.” Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke ʻiate au ha vāhenga ʻe ua ʻo ho ʻulungāanga ʻoʻou.”
2KI 2:10 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku faingataʻa ʻae meʻa kuo ke kole ki ai: Ka koeʻuhi, kapau te ke mamata ki he ʻave au meiate koe, ʻe hoko ʻo pehē kiate koe pea kapau ʻe ʻikai, pea ʻe ʻikai hoko ia.”
2KI 2:11 Pea vakai, lolotonga ʻa ʻena kei ʻalu atu, mo talanoa, naʻe hā mai ha saliote afi, mo e fanga hoosi ʻoe afi, pea naʻe māvae ai ʻakinaua; pea naʻe ʻalu hake ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻahiohio ki he langi.
2KI 2:12 ¶ Pea naʻe mamata ki ai ʻa ʻIlaisa, pea naʻa ne kalanga, “ʻA ʻeku tamai, ʻa ʻeku tamai, ko e saliote ʻo ʻIsileli, mo e kau heka hoosi ʻo ia.” Pea naʻe ʻikai toe mamata ia kiate ia: pea naʻa ne puke ʻa hono ngaahi kofu ʻoʻona, mo ne haeua ia.
2KI 2:13 Naʻa ne toʻo hake foki ʻae pulupulu ʻo ʻIlaisiā ʻaia naʻe tō hifo meiate ia, pea ne foki ki mui, mo ne tuʻu ki he kauvai ʻo Sioatani:
2KI 2:14 Pea naʻa ne toʻo ʻae pulupulu ʻo ʻIlaisiā ʻaia naʻe tō hifo meiate ia, ʻo ne tā ʻaki ʻae ngaahi vai, mo ne pehē, “Ko fē ia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIlaisiā?” Pea ʻi heʻene tā foki ʻe ia ʻae ngaahi vai, naʻa nau vahe kehekehe, ka ka ʻalu atu ʻa ʻIlaisa [ki he kauvai ]ʻe taha.
2KI 2:15 Pea ʻi he sio kiate ia ʻae ngaahi foha ʻoe kau palōfita ʻaia naʻe ʻalu atu mei Seliko ke mamata, naʻa nau pehē, “Kuo hoko ʻae laumālie ʻo ʻIlaisiā kia ʻIlaisa.” Pea naʻa nau omi ke fetaulaki mai kiate ia, mo nau fakatōmapeʻe hifo kinautolu ki he kelekele ʻi hono ʻao.
2KI 2:16 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Ko eni, vakai, ʻoku ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae kau tangata mālohi ʻe toko nimangofulu; ʻoku mau kole, ke ke tuku ʻakinautolu ke ʻalu, ʻo kumi ki hoʻo ʻeiki: telia naʻa kuo toʻo hake ia ʻe he Laumālie ʻo Sihova, mo ne lī hifo ia ki ha tumuʻaki moʻunga, pe ki ha teleʻa.” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻE ʻikai te mou fekau [ha niʻihi].”
2KI 2:17 Pea ʻi heʻenau kole fakafiu kiate ia, naʻa ne pehē, “Fekau pe.” Ko ia naʻa nau fekau atu ʻae kau tangata ʻe toko nimangofulu; pea naʻa nau kumi ʻi he ʻaho ʻe tolu, ka naʻe ʻikai ʻilo ia.
2KI 2:18 Pea ʻi heʻenau toe hoko mai kiate ia, (he naʻa ne tatali pe ʻi Seliko,) naʻa ne pehē kiate kinautolu, “ʻIkai naʻaku tala kiate kimoutolu, Ke ʻoua naʻa mou ʻalu?”
2KI 2:19 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ʻoe kolo kia ʻIlaisa, “Vakai koe, ʻoku matamatalelei ʻae tuʻuʻanga ʻoe kolo ni, ʻo hangē ko ia ʻoku sio ki ai ʻa hoku ʻeiki: ka ʻoku kovi ʻa hono vai, pea ʻoku kakā ʻae kelekele.”
2KI 2:20 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻOmi kiate au ha ipu kelekele foʻou, pea ʻai ha māsima ki ai.” Pea naʻa nau ʻomi ia kiate ia.
2KI 2:21 Pea naʻe ʻalu atu ia ki he punaʻanga ʻoe ngaahi vai, mo ne lī ki ai ʻae māsima, mo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Kuo u fakamoʻui ʻae ngaahi vai ni; ʻe ʻikai toe hoko mei ai ha mate pe ha taʻefua.’”
2KI 2:22 Pea pehē, naʻe fakamoʻui ʻae ngaahi vai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ʻo fakatatau ki he lea naʻe lea ʻaki ʻe ʻIlaisiā.
2KI 2:23 Pea naʻa ne ʻalu hake mei he potu ko ia ki Peteli: pea ʻi heʻene ʻalu hake ʻi he hala, naʻe hū mai mei he kolo ʻae tamaiki iiki, ʻonau manuki kiate ia, mo nau pehē ki ai, “ʻAlu hake, ʻa koe ko e tula; ʻalu hake ʻa koe ko e tula ē.”
2KI 2:24 Pea naʻa ne tangaki ki mui, mo ne sio kiate kinautolu, pea ne fakamalaʻiaʻi ʻakinautolu ʻi he huafa ʻo Sihova. Pea naʻe haʻu mei he vao ʻae ongo pea fefine ʻe ua, ʻo na haehae ʻae fānau ʻe toko fāngofulu ma toko ua ʻiate kinautolu.
2KI 2:25 Pea naʻa ne ʻalu atu mei he potu ko ia ki he moʻunga ko Kameli, pea naʻa ne foki mai mei ai ki Samēlia.
2KI 3:1 Ko eni, naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻa Siholami ko e foha ʻo ʻEhapi, ʻi Samēlia, ʻi hono hongofulu ma valu ʻoe taʻu ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua.
2KI 3:2 Pea naʻe fai kovi ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova; ka naʻe ʻikai hangē ko ʻene tamai, pe hangē ko ʻene faʻē: he naʻa ne liʻaki ʻae meʻa fakatātā kia Peali ʻaia naʻe ngaohi ʻe heʻene tamai.
2KI 3:3 Ka neongo ia naʻa ne pikitai ki he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli; naʻe ʻikai tafoki ia mei ai.
2KI 3:4 ¶ Pea ko Mesa ko e tuʻi ʻo Moape, ko e ʻeiki ia naʻe maʻu fanga sipi, pea naʻa ne tuku ki he tuʻi ʻo ʻIsileli ha fanga lami ʻe taha kilu, mo e fanga sipitangata ʻe taha kilu, pea mo honau fulufulu.
2KI 3:5 Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene pekia ʻa ʻEhapi, naʻe angatuʻu ʻae tuʻi ʻo Moape ki he tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 3:6 Pea ʻi he kuonga ko ia naʻe ʻalu atu mei Samēlia ʻae tuʻi ko Siholami, mo ne lau hake ʻa ʻIsileli kātoa.
2KI 3:7 Pea naʻa ne ʻalu mo ne fekau kia Sihosafate, ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, “Kuo angatuʻu kiate au ʻae tuʻi ʻo Moape: te ke fie ʻalu mo au ki Moape ke fai ʻae tau pe ʻikai? Pea naʻe pehē mai ʻe ia, Te u ʻalu hake pe; ʻoka kou hangē ko koe, ʻoku tatau ʻa hoku kakai mo ho kakai, pea tatau ʻa ʻeku fanga hoosi mo hoʻo fanga hoosi.”
2KI 3:8 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Te ta ʻalu hake ʻi he hala fē? Pea naʻe pehēange ʻe ia, ʻI he hala ʻoku ʻalu atu ʻi he toafa ʻo ʻItomi.”
2KI 3:9 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, mo e tuʻi ʻo Siuta pea mo e tuʻi ʻo ʻItomi: pea naʻa nau hala fakatakamilo hake ʻo fononga ʻi he ʻaho ʻe fitu: pea naʻe ʻikai ha vai mā ʻae kautau, pe ko e fanga manu naʻe muimui ʻiate kinautolu.
2KI 3:10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻOiauē! ʻI he ui mai ʻe Sihova ke fakataha ʻae tuʻi ʻe toko tolu ni, ke tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻo Moape!”
2KI 3:11 Ka naʻe pehē ʻe Sihosafate, “ʻOku ʻikai ʻi heni ha palōfita ʻa Sihova, koeʻuhi ke tau fehuʻi ʻiate ia kia Sihova?” Pea naʻe tali ʻe ha tokotaha ʻi he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo, pehē, “ʻOku ʻi heni ʻa ʻIlaisa ko e foha ʻo Safati, ʻaia naʻe lingi vai ki he nima ʻo ʻIlaisiā.”
2KI 3:12 Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate, “ʻOku ʻiate ia ʻae folofola ʻa Sihova.” Ko ia naʻe ʻalu hifo ai kiate ia ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli, mo Sihosafate, pea mo e tuʻi ʻo ʻItomi.
2KI 3:13 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Ko e hā au kiate koe? Ke ke ʻalu ki he kau palōfita ʻo hoʻo tamai, pea ki he kau palōfita ʻo hoʻo faʻē.” Pea naʻe pehē kiate ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻE ʻikai: he kuo ui ʻa Sihova ke fakataha mai ʻae ngaahi tuʻi ni ʻe toko tolu, koeʻuhi ke tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo Moape.”
2KI 3:14 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, ʻaia ʻoku ou tuʻu ʻi hono ʻao, pea ko e moʻoni, ka ne ʻoua ʻa ʻeku tokanga ki he ʻao ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, pehē, ʻe ʻikai te u hanga atu kiate koe, pe mamata kiate koe.
2KI 3:15 Ka ko eni, ʻomi kiate au ha tangata ʻoku tā ha meʻa faiva.” Pea vakai ʻi heʻene tā ʻae hiva ʻe he tangata tā meʻa faiva, naʻe hoko mai ʻae nima ʻo Sihova kiate ia.
2KI 3:16 Pea naʻa ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, Mou fakafonu ʻae teleʻa ni ʻi he ngaahi luo.
2KI 3:17 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai te mou sio ki ha matangi, pe mamata ki ha ʻuha; ka neongo ia, ʻe pito ʻae teleʻa ni ʻi he vai, koeʻuhi ke mou inu, ʻio ʻakimoutolu, pea mo hoʻomou fanga pulu, pea mo hoʻomou fanga manu.
2KI 3:18 Pea ko e meʻa maʻamaʻa eni ʻi he ʻao ʻo Sihova: te ne tuku mai foki ʻae kakai Moape ki homou nima.
2KI 3:19 Pea te mou teʻia ʻae kolo kotoa pē kuo tanu puke, mo e kolo lelei kotoa pē, pea te mou tā hifo ʻae ʻakau lelei kotoa pē, mo punusi ʻae vaikeli kotoa pē, mo maumau ʻaki ʻae maka ʻae potu fonua lelei kotoa pē.”
2KI 3:20 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene pongipongi, lolotonga ʻae ʻohake ʻae feilaulau meʻakai, vakai, naʻe tafe mai ʻae vai mei he hala ki ʻItomi, pea naʻe fonu ʻae fonua ʻi he vai.
2KI 3:21 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻe he kakai Moape kotoa pē, ki he ʻalu hake ʻae ngaahi tuʻi ke tauʻi ʻakinautolu, naʻa nau tānaki mai ʻakinautolu kotoa pē naʻe faʻa fua ʻae mahafutau, ʻo fai hake, ʻonau tutuʻu ʻi he ngataʻanga [fonua].
2KI 3:22 Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi, pea naʻe ulo ʻae laʻā ki he funga vai, pea naʻe mamata ʻe he kakai Moape ki he vai mei he potu ʻe taha, ʻoku kulokula ʻae vai ʻo hangē ko e toto:
2KI 3:23 Pea naʻa nau pehē, “Ko e toto eni tā ko e moʻoni kuo fakaʻauha ʻae ngaahi tuʻi, pea kuo nau fetāmateʻaki ʻakinautolu: ko ia foki, ʻakimoutolu Moape, ke tau ʻalu atu ki he vete.”
2KI 3:24 Pea ʻi heʻenau hoko mai ki he ʻapitanga tau ʻo ʻIsileli, naʻe tuʻu hake ʻae kakai ʻIsileli ʻonau teʻia ʻae kau Moape, pea naʻa nau hola mei honau ʻao: ka naʻa nau muimui atu ʻi he teʻia ʻae kakai Moape, ʻi honau fonua ʻonautolu.
2KI 3:25 Pea naʻa nau fakalala ʻae ngaahi kolo, pea ʻilonga ʻae konga fonua kotoa pē naʻe lelei, naʻe lī ki ai ʻe he tangata taki taha ʻa ʻene maka, ke fonu ai ia; pea naʻa nau punusi ʻae ngaahi vaikeli kotoa pē, mo nau tā hifo ʻae ngaahi ʻakau lelei kotoa pē: ko Kili-Halaseti pe naʻa nau tuku ai hono ngaahi maka ʻo ia; ka naʻe nofo tākai ki ai ʻae kau tangata makatā, mo nau kapasia ia.
2KI 3:26 ¶ Pea ʻi heʻene mamata ʻe he tuʻi ʻo Moape, kuo mālohi fau ʻae tau kiate ia, naʻa ne ʻave mo ia ʻae kau tangata ʻe toko fitungeau naʻe toʻo heletā, ke nau ʻoho atu ke lava ki he tuʻi ʻo ʻItomi: ka naʻe ʻikai te nau mafai.
2KI 3:27 Pea naʻa ne toki toʻo ʻa hono ʻuluaki foha ʻaia naʻe tonu ke hoko mo ia ki he pule, mo ne feilaulau ʻaki ia ko e feilaulau tutu ʻi he funga ʻā. Pea naʻe lahi ʻaupito ʻae ʻita ki ʻIsileli: pea naʻa nau liʻaki ia mo nau foki atu ki honau fonua.
2KI 4:1 Pea ko eni, naʻe tangi kalanga ha fefine ko e tokotaha ʻi he ngaahi uaifi ʻoe ngaahi foha ʻoe kau palōfita, kia ʻIlaisa, ʻo ne pehē, “Kuo pekia ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko hoku husepāniti; pea ʻoku ke ʻilo naʻe manavahē ʻa hoʻo tamaioʻeiki kia Sihova: pea kuo haʻu ʻae tangata ʻeke totongi ke ne ʻave mo ia ʻa ʻeku ongo tama ke na tamaioʻeiki kiate ia.”
2KI 4:2 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa kiate ia, “Ko e hā ha meʻa te u fai maʻau? Fakahā mai pe ko e hā ha meʻa ʻoku ke maʻu ʻi fale?” Pea naʻe pehē mai ʻe ia, “ʻOku ʻikai maʻu ʻe hoʻo kaunanga ha meʻa ʻi fale, ka ko e hina pe taha ʻoe lolo.”
2KI 4:3 Pea toki pehē ʻe ia, “Ke ke ʻalu, mo kole mai ha ngaahi ipu mei ho kāinga kotoa pē, ʻae ngaahi ngeʻesi ipu; pea ʻoua naʻa kole fakasiʻisiʻi pe.
2KI 4:4 Pea ʻoka ke ka toe hū mai, te ke tāpuni ʻae matapā kiate koe, pea mo hoʻo ongotama, pea te ke lilingi ki he ngaahi ipu kotoa pē ko ia, pea te ke tuku kehe ʻaia ʻoku fakafonu.”
2KI 4:5 Ko ia naʻa ne ʻalu atu meiate ia, mo ne tāpuni ʻae matapā kiate ia mo ʻene ongotama, ʻaia naʻe fetuku mai [ʻae ngaahi ipu ]kiate ia; ka naʻe lilingi atu ʻe ia.
2KI 4:6 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene pito ʻae ngaahi ipu, naʻa ne pehēange ki heʻene tama, “Toe ʻomi mo ha ipu ʻe taha.” Pea naʻe pehē atu ʻe ia kiate ia, “ʻOku ʻikai toe ha taha.” Pea naʻe tuku ʻae tafe ʻoe lolo.
2KI 4:7 Pea naʻa ne toki haʻu ʻo fakahā ia ki he tangata ʻoe ʻOtua. Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻAlu, ʻo fakatau ʻae lolo, pea ʻatu ʻae totongi kiate ia ʻoku ʻeke, pea ko hono toe ke ke moʻui ai koe pea mo hoʻo fānau.”
2KI 4:8 ¶ Pea ko e ʻaho ʻe taha naʻe ʻalu ai ʻa ʻIlaisa ki Sunemi, ʻaia naʻe ʻi ai ha fefine koloaʻia; pea naʻa ne taʻofi ia ke ne kai ha meʻa. Pea naʻe pehē, ʻilonga pe ʻa ʻene ʻalu atu ai naʻa ne foki atu ke kai mā ʻi ai.
2KI 4:9 Pea naʻe pehē ʻe he fefine ki hono husepāniti, “Vakai mai, ʻoku ou ʻilo ko e tangata māʻoniʻoni eni ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku afe mai kiate kitaua maʻuaipē.
2KI 4:10 Ke ta ngaohi ha kihiʻi potu fale, ʻi he funga ʻā maka; pea ke ta tuku maʻana ha mohenga ʻi ai, mo ha palepale, mo ha nofoʻa, mo ha tuʻunga maama: pea ʻe pehē, ʻoka haʻu ia kiate kitaua, te ne nofo ki ai.”
2KI 4:11 Pea naʻe hoko ki he ʻaho ʻe taha, naʻa ne haʻu ki ai, pea naʻa ne afe atu ki he potu fale, mo tokoto ai.
2KI 4:12 Pea naʻa ne pehē ki heʻene tamaioʻeiki ko Kehesi, “Ui mai ʻae fefine Sunemi ni.” Pea hili ʻa ʻene ui ki ai naʻa ne tuʻu mai ʻi hono ʻao.
2KI 4:13 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ke ke fakahā ni kiate ia, Vakai, kuo ke tokanga kiate kimaua ʻi he tokanga lahi ni; ka ko e hā ha meʻa ʻe fai maʻau? Te ke loto ke fai ha lea maʻau ki he tuʻi, pe ki he ʻeiki pule ʻoe kautau?” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻOku ou nofo pe ʻi he lotolotonga ʻo hoku kakai ʻoʻoku.”
2KI 4:14 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ka kuo pehē, pea ko e hā ha meʻa ʻe fai maʻana?” Pea naʻe pehē atu ʻe Kehesi, “Ko e moʻoni ʻoku ʻikai haʻane tamasiʻi, pea kuo motuʻa ʻa hono husepāniti.”
2KI 4:15 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ui atu kiate ia.” Pea ʻosi ʻa ʻene ui ia, naʻa ne tuʻu ʻi he hūʻanga matapā.
2KI 4:16 Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻI he faʻahitaʻu ko eni, ʻo fakatatau mo hono kuonga, te ke fāʻufua ha tama.” Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻOua, ʻa hoku ʻeiki, ko e tangata ʻoe ʻOtua, ʻoua naʻa ke loi ki hoʻo kaunanga.”
2KI 4:17 Pea naʻe tuituʻia ʻae fefine, pea ne fāʻeleʻi ʻae tama ʻi he kuonga ko ia naʻe fakahā kiate ia ʻe ʻIlaisa, ʻo fakatatau mo e kuonga ʻoe feitama.
2KI 4:18 ¶ Pea ʻi heʻene tupu ke lahi ʻae tamasiʻi, naʻe hoko ki he ʻaho ʻe taha, naʻe ʻalu ai ia ki heʻene tamai mo e kau tuʻusi ʻoe ututaʻu.
2KI 4:19 Pea naʻa ne pehē ki heʻene tamai, “ʻA hoku ʻulu, ʻa hoku ʻulu!” Pea naʻe pehē ʻe ia ki ha tama talavou, “Fua ia ʻo ʻave ki heʻene faʻē.”
2KI 4:20 Pea ʻi heʻene ʻave ia, mo ʻomi ki heʻene faʻē, naʻa ne nofo ki hono funga tui ʻo aʻu ki he hoʻatāmālie, pea pekia.
2KI 4:21 Pea naʻe ʻalu hake ia, ʻo ne fakatokoto ia ki he mohenga ʻoe tangata ʻoe ʻOtua, mo ne tāpuni ʻae matapā kiate ia, pea ʻalu ia kituʻa.
2KI 4:22 Pea naʻa ne ui atu ki hono husepāniti, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole, ke ke fekau mai ha taha ʻoe kau talavou, mo ha ʻasi ʻe taha, koeʻuhi ke u lele ai ki he tangata ʻoe ʻOtua, mo toe haʻu.”
2KI 4:23 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā te ke ʻalu ai kiate ia he ʻaho ni? ʻOku ʻikai ko e māhina foʻou, pe ko e ʻaho tapu.” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Fiemālie pe.”
2KI 4:24 Pea naʻa ne toki ʻai ʻae hekaʻanga ki he ʻasi, mo ne pehē ki heʻene tamaioʻeiki, “Fai vave, mo ʻalu atu pe, ʻoua naʻa ke fakatuotuai ʻae ʻalu [ʻae manu, ]ka ʻi heʻeku fekau pe ʻaʻaku.”
2KI 4:25 Ko ia naʻa ne ʻalu mo ne hoko atu ki he tangata ʻoe ʻOtua ʻi he moʻunga ko Kameli. Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata kei mamaʻo ʻae tangata ʻoe ʻOtua kiate ia, naʻa ne pehē kia Kehesi ko ʻene tamaioʻeiki, “Vakai, ko ʻena ʻae fefine Sunemi:
2KI 4:26 Lele leva, pea fakafetaulaki kiate ia, mo ke pehē ki ai, ʻOku ke lelei pe koe? ʻOku lelei pe ʻa ho husepāniti? ʻOku lelei pe mo hoʻo tamasiʻi? pea naʻe tali ʻe ia [ʻo pehē], ʻOku lelei pe.”
2KI 4:27 Pea ʻi heʻene hoko mai ki he tangata ʻoe ʻOtua ki he moʻunga, naʻa ne puke ia ʻi hono vaʻe: ka naʻe fakaofi mai ʻa Kehesi ke ne teketekeʻi atu ia. Pea naʻe pehē ʻe he tangata ʻoe ʻOtua, “Tuku ai pe ia; he kuo mamahi ʻa hono loto ʻiate ia: pea kuo fakafufū ia meiate au ʻe Sihova ʻo ne taʻefakahā ia kiate au.”
2KI 4:28 Pea toki pehē ʻe he fefine, “He naʻaku holi ki ha tama mei hoku ʻeiki? ʻIkai naʻaku pehē, Ke ʻoua naʻa kākaaʻi au?”
2KI 4:29 Pea naʻe toki pehē ʻe ia kia Kehesi, “ʻAi ho noʻotangavala, pea toʻo ʻa hoku tokotoko ʻi ho nima, pea ʻalu ʻi ho hala; kapau te mo fetaulaki mo ha tangata, ʻoua naʻa fetapa mo ia; pea kapau ʻe fetapa mai ha tokotaha kiate koe, ʻoua naʻa ke toe leaange ki ai: pea ke ʻai ʻa hoku tokotoko ki he mata ʻoe tamasiʻi.”
2KI 4:30 Pea naʻe pehē ʻe he faʻē ʻae tamasiʻi, “ʻOku moʻui ʻa Sihova, pea ʻi he moʻui mo ho laumālie, ʻe ʻikai te u liʻaki koe.” Pea naʻa ne tuʻu hake ʻo muimui ʻiate ia.
2KI 4:31 Pea naʻe muʻomuʻa atu ʻa Kehesi ʻi hona ʻao, mo ne hilifaki ʻae tokotoko ki he mata ʻoe tamasiʻi; ka naʻe ʻikai ke lea, pe ongoʻi. Ko ia naʻa ne toe ʻalu ke fetaulaki kiate ia, mo ne fakahā ki ai, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke fakaʻā ʻae tamasiʻi.”
2KI 4:32 Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa ʻIlaisa ki he fale, vakai, naʻe mate ʻae tamasiʻi, pea naʻe fakatokoto ʻi hono mohenga.
2KI 4:33 Ko ia naʻa ne hū ai ki loto [fale], mo ne tāpuni ʻae matapā ke na toko ua pe, pea naʻa ne lotu kia Sihova.
2KI 4:34 Pea naʻa ne ʻalu hake, mo ne tokoto hifo ki he tamasiʻi, ʻo ne ʻai ʻa hono ngutu ʻoʻona ki hono ngutu, mo hono mata ki hono mata, mo hono nima ki hono nima; pea naʻa ne fakatokoto ia ki he tamasiʻi; pea naʻe fakaʻaʻau ke mafana ʻae sino ʻoe tamasiʻi.
2KI 4:35 Pea naʻa ne toe haʻu, mo ne ʻeveʻeva feʻaluʻaki pe ʻi he fale; pea ne ʻalu hake, mo ne fakatokoto ia kiate ia: pea naʻe mafatua ʻae tamasiʻi ʻo liunga fitu, pea naʻe fakaava ʻe he tamasiʻi ʻa hono mata.
2KI 4:36 Pea naʻa ne ui kia Kehesi, ʻo ne pehē, “Ui mai ʻa e [fefine ]Sunemi.” Pea naʻa ne ui ki ai. Pea ʻi heʻene hū mai kiate ia, naʻa ne pehē ʻe ia, “Toʻo hake ʻa hoʻo tama.”
2KI 4:37 Pea naʻa ne toki hū ange, mo tō hifo ki hono vaʻe, mo ne punou hifo ki he kelekele, mo ne toʻo hake ʻa ʻene tama, ʻo ʻalu atu kituʻa.
2KI 4:38 ¶ Pea naʻe toe haʻu ʻa ʻIlaisa ki Kilikali: pea naʻe ai ʻae honge ʻi he fonua; pea naʻe nofo ʻi hono ʻao ʻae ngaahi foha ʻoe kau palōfita: pea naʻa ne pehē ki heʻene tamaioʻeiki, Fokotuʻu ʻae kulo lahi, pea haka ha meʻakai maʻae ngaahi foha ʻoe kau palōfita.
2KI 4:39 Pea naʻe ʻalu ha tokotaha ki he ngoue ke tānaki ʻae louʻakau, pea naʻa ne ʻilo ai ʻae vaine tupu vao, pea naʻa ne tānaki mei ai ʻae ngaahi fua ke pito ai hono kofu, pea naʻa ne ʻomi ʻo hifi ia ki he kulo ʻoe haka lū: he naʻe ʻikai te nau ʻilo hono anga.
2KI 4:40 Ko ia naʻa nau lilingi atu koeʻuhi ke kai ʻe he kau tangata. Pea ʻiloange, lolotonga ʻenau kai ʻae lū, naʻa nau ui atu, ʻo pehē, “ʻE tangata ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi he kulo ʻae mate.” Pea naʻe ʻikai te nau faʻa kai mei ai.
2KI 4:41 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻOmi ha mahoaʻa.” Pea naʻa ne ʻai ia ki he kulo; pea naʻa ne pehē, “Lilingi atu maʻae kakai, koeʻuhi ke nau kai.” Pea tā naʻe ʻikai ha meʻa kovi ʻi he kulo.
2KI 4:42 ¶ Pea naʻe haʻu ha tangata mei Pealisalisa, ʻo ne ʻomi ki he tangata ʻoe ʻOtua ʻae mā ʻoe ʻuluaki fua, ko e foʻi mā paʻale ʻe uofulu, mo e ngaahi fuhinga koane mo hono kafukafu. Pea naʻa ne pehē, “ʻAtu ia ki he kakai ke nau kai ia.”
2KI 4:43 Pea naʻe pehē ʻe heʻene tamaioʻeiki, “Ko e hā, te u ʻai atu eni koā ʻi he ʻao ʻo ha kau tangata ʻe toko teau?” Pea naʻe toe pehē ʻe ia, “ʻAtu ki he kakai, ke nau kai ai: he ʻoku pehē ʻe Sihova, Te nau kai ai pea ʻe toe pe.”
2KI 4:44 Pea pehē, naʻa ne tuku ia ki honau ʻao, pea naʻa nau kai, pea naʻe toe pe, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova.
2KI 5:1 Pea ko Neamani, ko e ʻeiki pule ki ke kautau ʻoe tuʻi ʻo Silia, ko e tangata ia naʻe ʻeiki mo ongoongolelei ʻi he ʻao ʻo ʻene ʻeiki, koeʻuhi ko e meʻa ʻiate ia, naʻe foaki ʻe Sihova ʻae fakamoʻui ki Silia: ko e tangata foki ia naʻe mālohi ʻaupito ʻi he tau, ka ko e kilia.
2KI 5:2 Pea ʻi he ʻalu atu ʻae ngaahi kongakau ʻoe kakai Silia, naʻa nau ʻomi pōpula ha taʻahine siʻi mei he fonua ʻo ʻIsileli; pea naʻe tauhi ʻe ia ki he uaifi ʻo Neamani.
2KI 5:3 Pea naʻe pehē ʻe ia ki heʻene fineʻeiki, “Taumaiā kuo nofo ʻa ʻeku ʻeiki mo e palōfita ʻaia ʻoku ʻi Samēlia! he te ne fakamoʻui ia mei heʻene kilia.”
2KI 5:4 Pea naʻe ʻalu ange ʻae tokotaha, mo ne tala ki heʻene ʻeiki, ʻo pehē, “ʻOku pehē mo pehē ʻe he taʻahine ʻaia ʻoku mei he fonua ʻo ʻIsileli.”
2KI 5:5 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo Silia, “ʻOku lelei, ʻalu, pea te u ʻatu ha tohi ki he tuʻi ʻo ʻIsileli.” Pea naʻa ne ʻalu, pea ne ʻave mo ia ʻae taleniti siliva ʻe hongofulu, mo e konga koula ʻe ono afe, mo e kofu kātoa ʻe hongofulu.
2KI 5:6 Pea naʻa ne ʻomi ʻae tohi ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko eni ʻoka hoko atu ʻae tohi ni kiate koe, vakai, kuo u fekau atu mo ia kiate koe ʻa Neamani ko ʻeku tamaioʻeiki, koeʻuhi ke ke fakamoʻui ia mei heʻene kilia.”
2KI 5:7 Pea naʻe hoko ʻo pehē hili ʻa ʻene lau ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻae tohi, naʻa ne haehae ʻa hono ngaahi kofu, mo ne pehē, “He ko e ʻOtua au, ke tāmate mo fakamoʻui, kuo fekau ai ʻe he tangata ni ke u fakamoʻui ha tangata mei heʻene kilia? Ko ia mou vakai, pea mou tokanga ki heʻene kumi ha meʻa ke fakatupu ai ʻae kovi kiate au.”
2KI 5:8 ¶ Pea ʻi heʻene fanongo ʻe ʻIlaisa ko e tangata ʻoe ʻOtua ki he haehae ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻa hono ngaahi kofu, naʻa ne fekau ai ki he tuʻi, ʻo pehē, “Ko e hā kuo ke haehae ai ho ngaahi kofu? Tuku ke ne haʻu kiate au, pea te ne ʻilo ʻoku ai ha palōfita ʻi ʻIsileli.”
2KI 5:9 Ko ia naʻe haʻu ʻa Neamani mo ʻene fanga hoosi pea mo ʻene saliote, pea tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale ʻo ʻIlaisa.
2KI 5:10 Pea naʻe fekau atu ʻe ʻIlaisa ha tangata fekau kiate ia, ʻo pehē, “ʻAlu ʻo kaukau ʻi Sioatani ke liunga fitu, pea ʻe toe hoko mai ho kakano kiate koe, pea te ke maʻa ai.”
2KI 5:11 Ka naʻe ʻita lahi ʻa Neamani, pea ʻalu ia, mo ne pehē, “Vakai, naʻaku pehē ʻeau, te ne ʻomi moʻoni kituʻa kiate au, pea tuʻu, ʻo ne ui ki he huafa ʻo Sihova ko hono ʻOtua, mo ne ala ʻaki ʻa hono nima ki he potu, mo ne fakamoʻui ai ʻae kilia.
2KI 5:12 ‌ʻIkai ʻoku lelei hake ʻa ʻApana mo Paapaa ko e vaitafe ʻi Tamasikusi, ʻi he ngaahi vai kotoa pē ʻo ʻIsileli? ʻIkai te u faʻa kaukau ʻi ai, pea u maʻa ai? Ko ia, naʻa ne foki atu ʻo ʻalu ʻi he ʻita lahi.”
2KI 5:13 Pea naʻe fakaofi atu ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kiate ia, mo nau lea kiate ia, ʻo pehē, “ʻEku tamai, ka ne tala ʻe he palōfita ke ke fai ha meʻa lahi, ʻikai kuo ke fai ia? Kae muʻa hake eni, ʻa ʻene pehē mai kiate koe, ‘Kaukau, pea te ke maʻa ai?’”
2KI 5:14 Pea naʻa ne toki ʻalu hifo, mo ne kaukau ia ʻo liunga fitu ʻi Sioatani, ʻo hangē ko e lea ʻae tangata ʻoe ʻOtua: pea naʻe toe hoko mai kiate ia ʻa hono kakano, ʻo hangē ko e kakano ʻo ha tamasiʻi siʻi, pea naʻa ne maʻa ai.
2KI 5:15 Pea naʻa ne toe ʻalu ange ki he tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia mo ʻene kau fononga kotoa pē, pea haʻu, ʻo ne tuʻu ʻi hono ʻao: pea naʻa ne pehē, “Vakai, ʻoku ou toki ʻilo eni ʻoku ʻikai ha ʻOtua ʻi māmani kotoa pē, ka ʻi ʻIsileli pe: pea ko ia ʻoku ou kole, ke ke maʻu ha meʻaʻofa mei hoʻo tamaioʻeiki.”
2KI 5:16 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku moʻui ʻa Sihova ʻaia ʻoku ou tuʻu ni ʻi hono ʻao, pea ʻe ʻikai te u maʻu ha meʻa. Pea naʻa ne kole fakamātoato ke ne maʻu ia; ka naʻe ʻikai loto ia ki ai.”
2KI 5:17 Pea naʻe pehē ʻe Neamani, “Pea ka kuo pehē, ʻoku ou kole ai ke ʻomi ki hoʻo tamaioʻeiki ha kavenga ʻe ua ʻoe kelekele ke fakaheka ki ha miuli ʻe ua? Koeʻuhi ʻe ʻikai siʻi toe ʻatu ʻe hoʻo tamaioʻeiki ha feilaulau tutu, pe ha feilaulau ki ha ngaahi ʻotua kehe, ka kia Sihova pe.”
2KI 5:18 “Ke fakamolemole ʻe Sihova ʻa hoʻo tamaioʻeiki ʻi he meʻa ko eni, ʻoka hū atu ʻa ʻeku ʻeiki ki he fale ʻo Limoni ke lotu ai, pea ʻoku ne faʻaki ki hoku nima, pea ʻoku ou punou hifo ʻi he fale ʻo Limoni: ʻo kau ka punou hifo au ʻi he fale ʻo Limoni, ke fakamolemole ʻe Sihova ʻa hoʻo tamaioʻeiki ʻi he meʻa ni.”
2KI 5:19 Pea naʻa ne pehē kiate ia, “Ke ke ʻalu ʻi he fiemālie.” Pea naʻa ne ʻalu ʻo mamaʻo siʻi mei he potu ko ia.
2KI 5:20 ¶ Ka naʻe pehē ʻe Kehesi ko e tamaioʻeiki ʻa ʻIlaisa ko e tangata ʻoe ʻOtua, “Vakai, kuo mamae ʻa ʻeku ʻeiki ki he tangata Silia ni ko Neamani, ko e meʻa ʻi heʻene taʻemaʻu mei hono nima ʻae meʻa naʻa ne ʻomi: kae hangē ʻoku moʻui ʻa Sihova, te u lele atu kiate ia, ʻo maʻu ha meʻa meiate ia.”
2KI 5:21 Ko ia naʻe muimui atu ʻa Kehesi kia Neamani. Pea ʻi he sio ʻa Neamani ki heʻene lele mai kiate ia, naʻa ne ʻalu hifo mei heʻene saliote ke fetaulaki kiate ia mo ne pehē, “ʻOku lelei kotoa pē?”
2KI 5:22 Pea naʻa ne pehē, “ʻOku lelei kotoa pē. Kuo fekau au ʻe heʻeku ʻeiki, ke fakahā, Vakai, kuo haʻu eni kiate au mei he moʻunga ʻo ʻIfalemi ʻae ongo talavou mei he ngaahi foha ʻoe kau palōfita: pea ʻoku ou kole ke ke foaki kiate kinaua, ha taleniti siliva ʻe taha, mo e ngaahi kofu kātoa ʻe ua.”
2KI 5:23 Pea naʻe pehē ʻe Neamani, “Ke ke fiemālie pe, ʻave ʻae taleniti ʻe ua.” Pea naʻa ne ueʻi mālohi ia, pea naʻa ne noʻotaki ʻae taleniti siliva ʻe ua ki he kato ʻe ua, mo e ngaahi kofu kātoa ʻe ua, pea naʻa ne ʻai ia ki heʻene tamaioʻeiki ʻe toko ua; pea naʻa na fua atu ia ʻi hono ʻao.
2KI 5:24 Pea ʻi heʻene hoko atu ki he fale leʻo, naʻa ne toʻo ia mei hona nima, mo ne ʻai atu ia ki fale: pea naʻa ne tukuange ʻae ongo tangata ke ʻalu, pea naʻa na ʻalu.
2KI 5:25 Ka naʻe hū atu ia [ki fale], mo ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo ʻene ʻeiki. Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa kiate ia, “Kuo ke haʻu mei fē Kehesi?” Pea naʻa ne pehē ʻe ia, naʻe ʻikai ʻalu hoʻo tamaioʻeiki ki ha potu.
2KI 5:26 Pea naʻa ne pehēange kiate ia, “ʻIkai naʻe ʻalu ʻa hoku loto mo koe, ʻi heʻene tafoki mai ʻae tangata mei hono saliote ke fakafetaulaki kiate koe? He ko e kuonga eni ke maʻu kofu, mo e ngoue ʻolive, mo e ngoue vaine, mo e fanga sipi, mo e fanga pulu, mo e kau tamaioʻeiki, mo e kau kaunanga?
2KI 5:27 Ko ia foki, ʻe piki kiate koe ʻae kilia naʻe ʻia Neamani, pea ki ho hako ʻo taʻengata.” Pea naʻa ne ʻalu atu mei hono ʻao ko e kilia ʻo tatau mo e ʻuha hinehina.
2KI 6:1 Pea naʻe pehē ʻe he ngaahi foha ʻoe kau palōfita kia ʻIlaisa, “Vakai eni, kuo ʻapiʻapi kiate kitautolu ʻae potu ʻoku tau nonofo ai mo koe.
2KI 6:2 ‌ʻOku mau kole kiate koe, ke ke tuku ke mau ʻalu ki Sioatani, pea taki taha toʻo ʻe he tangata haʻane ʻakau lalanga, pea mau ngaohi ʻi ai ha potu ke tau nofo ai.” Pea naʻe talaange ʻe ia, ʻo pehē, “Mou ʻalu.”
2KI 6:3 Pea naʻe pehē ʻe he tokotaha, “ʻOku ou kole ke ke fiemālie mo ke ʻalu mo hoʻo kau tamaioʻeiki.” Pea naʻa ne pehēange, “Te u ʻalu pe.”
2KI 6:4 Ko ia naʻa ne ʻalu ai mo kinautolu. Pea ʻi heʻenau hoko atu ki Sioatani, naʻa nau fai ʻae taʻanga.
2KI 6:5 Kae lolotonga ʻa ʻene tā ha ʻakau ʻe he tokotaha, naʻe tō hifo ʻae toki ukamea ki he vai: pea naʻa ne tangi mo pehē, “ʻOiauē, ʻa [ʻeku ]ʻeiki! He naʻe nō ia.”
2KI 6:6 Pea naʻe pehē ʻe he tangata ʻoe ʻOtua, naʻe tō hifo ia ʻi fē? Pea naʻa ne fakahā kiate ia ʻae potu. Pea naʻa ne tutuʻu mai ha vaʻa ʻakau mo ne lī ia ki ai pea naʻe tētē hake ʻae ukamea.
2KI 6:7 Ko ia naʻe pehē ʻe ia, “Toʻo hake ia kiate koe.” Pea naʻa ne mafao atu hono nima, mo ne toʻo ia.
2KI 6:8 ¶ Pea naʻe fai ʻae tau ʻe he tuʻi ʻo Silia ki ʻIsileli, pea ne fakakaukau mo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo pehē, ʻE ʻi he potu ko ē mo ē ʻa hoku ʻapitanga tau.
2KI 6:9 Pea naʻe fekau atu ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Vakai ke ʻoua naʻa ke ʻalu ange ki he potu na; he kuo hoko hifo ki ai ʻae kakai Silia.
2KI 6:10 Pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ki he potu naʻe fakaʻilo ʻe he tangata ʻoe ʻOtua mo valoki ai ia, pea naʻa ne fakamoʻui ia ʻi ai ʻo ʻikai ke liunga taha pe liunga ua.
2KI 6:11 Ko ia naʻe puputuʻu lahi ʻae loto ʻoe tuʻi ʻo Silia ʻi he meʻa ni; pea naʻa ne ui mai ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, mo ne pehē kiate kinautolu, “ʻE ʻikai te mou fakahā mai pe ko hai ʻiate kitautolu ʻoku kau ki he tuʻi ʻo ʻIsileli?”
2KI 6:12 Pea naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, “ʻA ʻeku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku ʻikai ha tokotaha ka ko ʻIlaisa pe ko e palōfita ʻaia ʻoku ʻi ʻIsileli, ʻoku tala ki he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻae ngaahi lea ʻaia ʻoku ke lea ʻaki ʻi hoʻo potu mohe.”
2KI 6:13 Pea naʻa ne pehē, “ʻAlu ʻo vakai pe ʻoku ʻi fē ia, koeʻuhi ke u fekau atu mo ʻomi ia.” Pea naʻe tala kiate ia, ʻo pehē, “Vakai ʻoku ne nofo ʻi Totani.”
2KI 6:14 Ko ia naʻa ne fekau ki ai ʻae fanga hoosi, mo e ngaahi saliote, mo e fuʻu kakai tokolahi: pea naʻa nau omi poʻuli pe ʻonau kāpui ʻae kolo.
2KI 6:15 Pea ʻi heʻene tuʻu hengihengi hake ʻae tamaioʻeiki ʻae tangata ʻoe ʻOtua, mo ne ʻalu kituʻa, “Vakai, naʻe kāpui ʻae kolo ʻe he fuʻu kakai tokolahi ʻaki ʻae fanga hoosi mo e ngaahi saliote.” Pea naʻe pehē ʻe heʻene tamaioʻeiki kiate ia, “ʻOiauē ʻa ʻeku ʻeiki! Ko e hā te ta fai?”
2KI 6:16 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻOua naʻa ke manavahē: he ko kinautolu ʻoku kau mai kiate kitaua ʻoku tokolahi hake ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolu.”
2KI 6:17 Pea naʻe lotu ʻa ʻIlaisa, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakaʻā ʻa hono mata, koeʻuhi ke ne mamata.” Pea naʻe fakaʻā ʻae mata ʻoe talavou ʻe Sihova; pea naʻa ne sio: pea vakai, naʻe fonu ʻae moʻunga ʻi he fanga hoosi mo e ngaahi saliote afi naʻe nofo takatakai ʻia ʻIlaisa.
2KI 6:18 Pea ʻi heʻenau hoko hifo kiate ia, naʻe lotu ʻa ʻIlaisa kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe ke ke taaʻi ʻae kakai ni ke nau kui.” Pea naʻa ne taaʻi ke kui ʻakinautolu ʻo hangē ko e lea ʻa ʻIlaisa.
2KI 6:19 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ko e hala eni, pea ʻoku ʻikai ko e kolo eni: muimui mai ʻiate au, pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki he tangata ʻoku mou kumi ki ai.” Ka naʻa ne tataki ʻakinautolu ki Samēlia.
2KI 6:20 Pea ʻi heʻenau hoko mai ki Samēlia, naʻe pehē ʻe ʻIlaisa, “ʻE Sihova, ke ke fakaʻā ʻae mata ʻoe kau tangata ni, koeʻuhi ke nau mamata.” Pea naʻe fakaʻā honau mata ʻe Sihova, pea naʻa nau mamata; pea vakai, kuo nau ʻi he loto [kolo ]ʻo Samēlia.
2KI 6:21 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia ʻIlaisa, ʻi heʻene mamata kiate kinautolu, “ʻA ʻeku tamai, te u teʻia ʻakinautolu pe ʻikai? Te u teʻia ʻakinautolu?”
2KI 6:22 Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻE ʻikai te ke teʻia ʻakinautolu: te ke fie tāmate ʻakinautolu kuo ke maʻu pōpula ʻi hoʻo heletā pea mo hoʻo kaufana? Tuku ki honau ʻao ʻae mā mo e vai, koeʻuhi ke nau kai mo inu, pea ʻalu ki honau ʻeiki.”
2KI 6:23 Pea naʻa ne teuteu maʻanautolu ʻae meʻakai lahi: pea hili ʻenau kai mo inu, naʻa ne fekau ke nau ʻalu, pea naʻa nau ʻalu ki honau ʻeiki. Pea pehē naʻe ʻikai toe haʻu ʻae ngaahi kautau mei Silia ki he fonua ʻo ʻIsileli.
2KI 6:24 ¶ Pea hili ange eni, naʻe tānaki ʻe Penihatati ko e tuʻi ʻo Silia ʻa ʻene kautau kotoa pē, mo ne ʻalu hake, ʻo ne kāpui ʻa Samēlia ʻaki ʻae tau.
2KI 6:25 Pea naʻe lahi ʻaupito ʻae honge ʻi Samēlia: pea vakai, naʻa nau kāpui ai pe ia ʻaki ʻae tau, pea ko e meʻa ia naʻe fakatau ai ʻae ʻulu ʻoe ʻasi ʻaki ʻae paʻanga siliva ʻe valungofulu, pea mo e vahe fā ʻoe kape ʻo ʻete lupe ki he konga siliva ʻe nima.
2KI 6:26 Pea lolotonga ʻae ʻalu ange ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he funga ʻā, naʻe tangi mai kiate ia ha fefine, ʻo pehē, “ʻE hoku ʻeiki, ko e tuʻi, tokoni mai.”
2KI 6:27 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Kapau ʻe ʻikai fakamoʻui koe ʻe Sihova, ʻe fēfē ʻa ʻeku tokoni koe ʻeau? Mei he tukuʻanga uite, pe mei he tataʻoʻanga uaine?”
2KI 6:28 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ʻa hoʻo mamahi?” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Naʻe pehē mai ʻe he fefine ni kiate au, ‘Foaki hoʻo tama ʻaʻau, ke ta kai ia he ʻaho ni, pea te ta kai ʻa ʻeku tama ʻaʻaku ʻi he ʻapongipongi.’
2KI 6:29 Ko ia ne ma haka ʻa ʻeku tama, pea ne ma kai ia: pea naʻaku pehē kiate ia ʻi he ʻaho ʻe taha, Foaki ʻa hoʻo tama ʻaʻau, ke ta kai ia: ka kuo ne fufū ʻa ʻene tama.”
2KI 6:30 Pea vakai ʻi heʻene fanongo ʻe he tuʻi ki he ngaahi lea ʻae fefine, naʻa ne haehae ʻa hono ngaahi kofu; pea naʻa ne ʻalu ange ʻi he funga ʻā, pea naʻe sio ʻae kakai, pea vakai kuo ne ʻai ʻae kofu tauangaʻa ki loto ki hono kakano.
2KI 6:31 Pea naʻa ne toki pehē, “Ke fai pehē ʻe he ʻOtua kiate au ʻo lahi hake, ʻo kapau ʻe kei tuʻu ʻae ʻulu ʻo ʻIlaisa ko e foha ʻo Safati kiate ia he ʻaho ni.”
2KI 6:32 Ka naʻe nofo pe ʻa ʻIlaisa ʻi hono fale, pea naʻe nonofo mo ia ʻae kau mātuʻa; pea naʻe fekau atu [ʻe he tuʻi ]ha tangata meiate ia: ka ʻi he teʻeki hoko mai ʻae talafekau kiate ia, naʻa ne pehē ki he kau mātuʻa, “ʻOku mou vakai, ki heʻene fekau mai ʻe he foha ni ʻoe fakapō, ke ne toʻo ʻo ʻave ʻa hoku ʻulu? Vakai, ʻoka hoko mai ʻae talafekau, tāpuni ʻae matapā, pea taʻofi maʻu ia ki he matapā: ʻikai kuo patū mai ʻae vaʻe ʻo ʻene ʻeiki ki mui ʻiate ia?”
2KI 6:33 Pea lolotonga ʻa ʻene kei talanoa mo kinautolu, vakai, naʻe hoko hifo kiate ia ʻae talafekau: pea naʻa ne pehē, “Vakai ʻoku meia Sihova ʻae kovi ni; koeʻumaʻā ʻa ʻeku kei tatali ai kia Sihova?”
2KI 7:1 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻIlaisa, “Mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova; ʻoku pehē ʻe Sihova, Feʻunga nai mo e feituʻulaʻā ni ʻapongipongi ʻe fakatau ʻae fuaʻanga mahoaʻa lelei ʻe taha ki he sikeli ʻe taha, mo e fuaʻanga ʻe ua ʻoe paʻale ki he sikeli ʻe taha, ʻi he matanikolo ʻo Samēlia.”
2KI 7:2 Pea ko e ʻeiki ko ia naʻe faʻaki ai ʻae tuʻi ki hono nima naʻe tali ʻo pehēange ki he tangata ʻoe ʻOtua, “Vakai, ka ne ngaohi ʻe Sihova ha ngaahi kātupa ʻi he langi, ʻe faʻa fai koā ʻae meʻa ni?” Pea naʻe pehē ʻe ia, “Vakai te ke mamata ki ai ʻaki ho mata ʻoʻou, ka ʻe ʻikai te ke kai mei ai.”
2KI 7:3 ¶ Pea naʻe nofo ʻae kau tangata kilia ʻe toko fā ʻi he hūʻanga matapā [ʻoe kolo ]pea naʻa nau fepehēʻaki, “Ko e hā ʻoku tau nofo ai pe ʻi heni ke tau mate ai?
2KI 7:4 Kapau te tau pehē, “Ke tau hū atu ki loto kolo, ʻoku ʻi he kolo ʻae honge, pea te tau mate ai; pea kapau te tau nofo ai pe ʻi heni, te tau mate foki. Ko ia ke tau ō mo hoko ange ki he kautau mei Silia: kapau te nau fakamoʻui ʻakitautolu, pehē te tau moʻui; pea kapau te nau tāmateʻi ʻakitautolu, te tau mate pe.”
2KI 7:5 Ko ia naʻa nau tuʻu hake ʻi he kei fakapoʻupoʻuli ke ʻalu ki he ʻapitanga ʻoe kakai Silia; pea ʻi heʻenau hoko ange ki he ngataʻanga ʻaupito ʻoe ʻapitanga ʻoe kakai Silia, vakai naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi ai.
2KI 7:6 He naʻe meʻa ʻe Sihova ke fanongo ʻe he kakai Silia ki he patū ʻoe ngaahi saliote, mo e longoaʻa ʻoe ngaahi fanga hoosi, ʻio, ki he patū mai ʻoe fuʻu kautau tokolahi: pea naʻa nau fepehēʻaki, Vakai kuo piutau ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli mei he ngaahi tuʻi ʻoe kakai Heti, mo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsipite ke haʻu ʻo tauʻi ʻakitautolu.
2KI 7:7 Pea ko ia naʻa nau tutuʻu hake ai ʻo hola ʻi heʻene kei fakapoʻupoʻuli, mo nau siʻaki honau ngaahi fale fehikitaki, mo ʻenau fanga hoosi, mo ʻenau fanga ʻasi, ʻio, ʻae ʻapitanga kotoa mo ia naʻe ʻi ai, ka nau hola ke nau moʻui.
2KI 7:8 Pea ʻi he hoko atu ʻae kau kilia ni ki he ngataʻanga ʻaupito ʻoe ʻapitanga, naʻa nau hū atu ki he fale fehikitaki ʻe taha, ʻonau kai mo inu, mo nau ʻave mei ai ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi kofu, mo nau ʻalu ʻo fufū ia; mo nau toe haʻu ʻo hū ki he fale fehikitaki ʻe taha, ʻo fetuku foki mei ai, mo nau ʻalu ʻo fufū ia.
2KI 7:9 Hili ia naʻa nau fepehēʻaki, “ʻOku ʻikai lelei ʻae meʻa ʻoku tau fai: ko e ʻaho eni ko e ʻaho ʻoe ongoongolelei, ka ʻoku tau fakalongo pe: kapau te tau tatali kaeʻoua ke ʻaho, ʻe hoko ha kovi kiate kitautolu: ko ia mou omi, koeʻuhi ke tau ʻalu ʻo fakahā eni ki he kaungāfale ʻoe tuʻi.”
2KI 7:10 Ko ia naʻa nau haʻu mo nau ui ki he tangata leʻo ʻoe kolo: pea naʻa nau tala kiate kinautolu ʻo pehē, naʻa mau hoko ange ki he ʻapitanga ʻoe kakai Silia, pea vakai, naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi ai, pea naʻe ʻikai ongo ai ʻae leʻo ʻo ha tangata, ka naʻe noʻotaki ʻae fanga hoosi, mo e fanga ʻasi naʻe noʻotaki, mo e ngaahi fale fehikitaki ʻo hangē pe ko ʻenau tuʻu.
2KI 7:11 Pea naʻa ne ui ʻe ia ki he kau leʻo pea naʻa nau fakahā ia ki he kaungāfale ʻoe tuʻi ʻi loto fale.
2KI 7:12 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae tuʻi ʻi he kei poʻuli, ʻo ne pehē ki heʻene kau tamaioʻeiki, Te u fakahā eni kiate kimoutolu ʻae meʻa kuo fai ʻe he kakai Silia kiate kitautolu. “ʻOku nau ʻilo ʻetau fiekaia; ko ia kuo nau ʻalu atu mei he ʻapitanga ke malumu ʻi he vao, ʻo pehē, ‘ʻOka nau ka hū mai mei he kolo, te tau puke moʻui ʻakinautolu, mo hū atu ai ki he kolo.’”
2KI 7:13 Pea naʻe pehēange ʻe ha tokotaha ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, “ʻOku ou kole ke ke tuku ke toʻo ʻe ha niʻihi ʻae fanga hoosi ʻe nima ʻoku toe, ʻaia ʻoku kei toe ʻi he kolo, (vakai, ʻoku nau tatau pe mo e tokolahi ʻo ʻIsileli ʻaia ʻoku kei toe ʻi ai: vakai, ʻoku nau hangē pe ko e tokolahi ʻo ʻIsileli ʻaia kuo fakaʻauʻausino:) pea ke tau fekau atu ʻo mamata.”
2KI 7:14 Ko ia naʻa nau toʻo ai ʻae ongo hoosi toho saliote ʻe ua; pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ki he kautau ʻo Silia, ʻo ne pehē, “ʻAlu ʻo vakai.”
2KI 7:15 Pea naʻa nau muimui kiate kinautolu ʻo aʻu atu ki Sioatani: pea vakai, naʻe felefeleʻi ʻi he hala ʻae ngaahi kofu mo e ngaahi ipu, ʻaia naʻe liʻaki ʻe he kakai Silia ʻi heʻenau hola fakavavevave. Pea naʻe liliu mai ʻae kau talafekau, mo nau fakahā ia ki he tuʻi.
2KI 7:16 Pea naʻe ʻalu atu ʻae kakai, mo nau veteki ʻae ngaahi fale fehikitaki ʻoe kakai Silia. Pea pehē, naʻe fakatau ʻae fuaʻanga ʻe taha ʻoe mahoaʻa lelei ʻaki ʻae sikeli ʻe taha, mo e fuaʻanga paʻale ʻe ua ʻaki ʻae sikeli ʻe taha, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
2KI 7:17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ki he ʻeiki ʻaia naʻa ne faʻaki ki hono nima ke ʻaʻana ʻae leʻohi ʻoe matapā: pea naʻe malamalaki ia ʻe he kakai ʻi he matapā, pea naʻa ne mate, ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ʻe he tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe lea kiate ia ʻi heʻene ʻalu hifo ʻae tuʻi ki ai.
2KI 7:18 Pea naʻe hoko ia ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe he tangata ʻoe ʻOtua ki he tuʻi, ʻo pehē, Ko e fuaʻanga ʻe ua ʻoe paʻale ki he sikeli ʻe taha, mo e fuaʻanga ʻe taha ʻoe mahoaʻa lelei ki he sikeli ʻe taha, ʻe [fakatau ]ʻapongipongi ʻo feʻunga nai mo e feituʻulaʻā ni ʻi he matapā ʻo Samēlia:
2KI 7:19 Pea naʻe pehēange ʻe he ʻeiki ko ia ki he tangata ʻoe ʻOtua, “Vakai mai, kapau ʻe ngaohi ʻe Sihova ha ngaahi kātupa ʻi he langi, ʻe mafai ai ha meʻa pehē?” Pea naʻa ne pehē ʻe ia, “Vakai, te ke sio ki ai ʻaki ho mata, ka ʻe ʻikai te ke kai mei ai.”
2KI 7:20 Pea naʻe pehē pe ʻae meʻa naʻe hoko kiate ia: he naʻe malamalaki ia ʻe he kakai ʻi he matapā, pea naʻa ne mate.
2KI 8:1 Pea naʻe toki lea ʻa ʻIlaisa ki he fefine, ʻaia naʻa ne fokotuʻu moʻui ki ai ʻa ʻene tama, ʻo ne pehē, “Tuʻu hake, pea ʻalu ʻa koe mo ho kau nofoʻanga, pea ʻāunofo ʻi ha potu pe te ke faʻa ʻāunofo ki ai: he kuo pau pe meia Sihova ke ʻai ha honge; pea ʻe hoko foki ia ki he fonua ʻi he taʻu ʻe fitu.”
2KI 8:2 Pea naʻe tuʻu hake ʻae fefine, ʻo ne fai ʻo hangē ko ia naʻe lea ki ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua: pea naʻa ne ʻalu fakataha mo hono kaungāʻapi, mo ne nofo ʻi he fonua ʻoe kakai Filisitia ʻi he taʻu ʻe fitu.
2KI 8:3 Pea ʻi heʻene hiliange ʻae taʻu ʻe fitu, naʻe toe liliu mai ʻae fefine mei he fonua ʻoe kakai Filisitia: pea naʻa ne ʻalu atu ke tangi ki he tuʻi ke toe maʻu ʻa hono fale pea mo hono fonua.
2KI 8:4 Pea naʻe alea ʻae tuʻi mo Kehesi ʻaia naʻe tamaioʻeiki ki he tangata ʻae ʻOtua, ʻo pehē, ʻOku ou kole ke ke fakahā mai ʻae ngaahi meʻa lahi kotoa pē ʻaia kuo fai ʻe ʻIlaisa.
2KI 8:5 Pea ʻiloange, lolotonga ʻa ʻene fakahā ki he tuʻi, ʻa ʻene toe fakamoʻui ʻae sino mate, vakai, naʻe tangi mai ki he tuʻi ʻae fefine ʻaia naʻe fakamoʻui ki ai ʻa ʻene tama, ke ne toe maʻu mai ʻa hono fale pea mo hono fonua. Pea naʻe pehē ʻe Kehesi, “ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi, ko e fefine eni, pea ko ʻene tama eni, ʻaia naʻe fakamoʻui ʻe ʻIlaisa.”
2KI 8:6 Pea ʻi heʻene ʻeke atu ʻe he tuʻi ki he fefine, naʻa ne fakamatala ia kiate ia. Ko ia naʻe fekau ai ʻe he tuʻi ki ha matāpule ʻe tokotaha, ʻo pehē, “Toe ʻatu kiate ia ʻae meʻa kotoa pē naʻe ʻaʻana, pea mo e tupu kotoa pē ʻo ʻene ngoue talu mei he ʻaho naʻa ne ʻalu ai mei he fonua, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.”
2KI 8:7 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻa ʻIlaisa ki Tamasikusi; pea naʻe mahakiʻia ʻa Penihatati ko e tuʻi ʻo Silia; pea naʻe tala kiate ia, ʻo pehē, “Kuo haʻu ki heni ʻae tangata ʻoe ʻOtua.
2KI 8:8 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Hasaeli, Toʻo ha meʻaʻofa ʻi ho nima, pea ke ʻalu ʻo fakafetaulaki mo e tangata ʻoe ʻOtua, pea ke fehuʻi kia Sihova ʻiate ia, ʻo pehē, “Pe te u toe moʻui hake mei he mahaki ni?”
2KI 8:9 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Hasaeli ke fetaulaki mo ia, ʻo ne ʻave ʻae meʻaʻofa ʻi hono nima, ʻio, mei he meʻa lelei kotoa pē ʻi Tamasikusi, ko e ngaahi kavenga naʻe fua ʻe he fanga kāmeli ʻe fāngofulu, pea naʻa ne haʻu ʻo tuʻu ʻi hono ʻao, mo ne pehē, Kuo fekauʻi au ʻe ho foha ko Penihatati ko e tuʻi ʻo Silia, ke pehē, “Te u toe moʻui hake mei he mahaki ni pe ʻikai?”
2KI 8:10 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa kiate ia, “ʻAlu, ʻo tala kiate ia, ʻOku ke faʻa moʻui hake moʻoni: ka kuo fakahā mai ʻe Sihova ko e moʻoni pe te ne mate.”
2KI 8:11 Pea naʻe sio fakamamaʻu ia, pea naʻa ne mā ai: pea naʻe tangi ʻae tangata ʻoe ʻOtua.
2KI 8:12 Pea naʻe pehē ʻe Hasaeli, “Ko e hā ʻoku tangi ai ʻa hoku ʻeiki?” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “Koeʻuhi ʻoku ou ʻilo ʻae kovi kotoa pē ʻaia te ke fai ki he fānau ʻa ʻIsileli: te ke tutu ʻa honau ngaahi kolo tau, pea te ke tāmateʻi ʻa ʻenau kau talavou ʻaki ʻae heletā, pea te ke laiki ʻa ʻenau tamaiki, mo fahiʻi ʻae kau fefine ʻoku feitama.”
2KI 8:13 Pea naʻe pehē ʻe Hasaeli, “Ka ko e hā, ko e kulī ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au, ke u fai ha meʻa pehē fau?” Pea naʻe pehēange ʻe ʻIlaisa, “Kuo fakaʻilo mai ʻe Sihova ke ke tuʻi ko e ki Silia.”
2KI 8:14 Ko ia naʻa ne ʻalu ai meia ʻIlaisa, mo ne haʻu ki heʻene ʻeiki; ʻaia naʻe pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae lea ʻa ʻIlaisa kiate koe? Pea naʻa ne pehēange, naʻa ne fakahā mai te ke moʻui hake moʻoni.”
2KI 8:15 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho naʻe feholoi, naʻe toʻo [ʻe Hasaeli ]ha konga holo matolu, mo ne unu ia ʻi he vai, pea naʻa ne folahi ia ki hono mata, ke ne mate ai: pea naʻe fetongi ai ia ʻi he pule ʻe Hasaeli.
2KI 8:16 ¶ Pea ʻi hono nima ʻoe taʻu ʻo Solami ko e foha ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ka naʻe tuʻi ʻa Sihosafate ʻi he kuonga ko ia ʻi Siuta, naʻe kamata pule ʻa Siholami ko e foha ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta.
2KI 8:17 Naʻe tolungofulu ma ua ʻa ʻene taʻu ʻi heʻene kamata pule; pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe valu ʻi Selūsalema.
2KI 8:18 Pea naʻa ne ʻalu ʻi he hala ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he fale ʻo ʻEhapi: he naʻa ne mali mo e ʻofefine ʻo ʻEhapi: pea naʻa ne fai ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2KI 8:19 Ka naʻe ʻikai fie fakaʻauha ʻa Siuta ʻe Sihova, koeʻuhi pe ko Tevita ko ʻene tamaioʻeiki, ʻaia naʻa ne talaʻofa ki ai ke foaki maʻuaipē kiate ia ha maama, pea ki hono hako.
2KI 8:20 ¶ ʻI hono kuonga ʻoʻona naʻe angatuʻu ʻa ʻItomi ki he pule ʻa Siuta, pea naʻa nau fakanofo ha tuʻi maʻanautolu pe.
2KI 8:21 Ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Solami ki Saili, pea naʻe ʻalu mo ia ʻae ngaahi saliote kotoa pē: pea naʻa ne tuʻu hake ʻi he poʻuli, mo ne teʻia ʻae kakai ʻItomi naʻe nofo takatakai ʻiate ia, pea mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi saliote: pea naʻe feholaki ʻae kakai ki honau ngaahi fale fehikitaki.
2KI 8:22 Ka kuo angatuʻu ʻa ʻItomi ki he pule ʻa Siuta ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni. Pea naʻe angatuʻu ʻa Lipina ʻi he kuonga pe ko ia.
2KI 8:23 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Solami, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 8:24 Pea naʻe mohe ʻa Solami ki heʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ki he potu ʻa ʻene ngaahi tamai ʻi he kolo ʻo Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAhasia.
2KI 8:25 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu ʻo Solami ko e foha ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli naʻe kamata pule ʻa ʻAhasia ko e foha ʻo Siholami ko e tuʻi ʻo Siuta.
2KI 8:26 Naʻe uofulu ma ua ʻae taʻu ʻoe motuʻa ʻa ʻAhasia ʻi heʻene kamata pule; pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe taha. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko ʻAtalia, ko e ʻofefine ʻo Omili ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 8:27 Pea naʻa ne ʻeveʻeva ʻi he hala ʻoe fale ʻo ʻEhapi, mo ne fai ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he fale ʻo ʻEhapi: he ko e foha ia ʻi he fono ki he fale ʻo ʻEhapi.
2KI 8:28 ¶ Pea naʻa ne ʻalu mo Solami ko e foha ʻo ʻEhapi ki he tau naʻe fai kia Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia ʻi Lemoti-Kiliati; pea naʻe lavea ʻa Solami ʻi he kakai Silia.
2KI 8:29 Pea naʻe toe ʻalu ʻa Solami ki Sesilili ke fakamoʻui ʻa hono ngaahi lavea ʻaia naʻe lavea ai ia ʻi he kakai Silia ʻi Lama, ʻi heʻene tauʻi ʻa Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia. Pea naʻe ʻalu hifo ʻa ʻAhasia ko e foha ʻo Siholami ko e tuʻi ʻo Siuta ke mamata kia Solami ko e foha ʻo ʻEhapi ʻi Sesilili, ko e meʻa ʻi hono lavea.
2KI 9:1 Pea naʻe ui mai ʻe ʻIlaisa ha tokotaha ʻi he fānau ʻae kau palōfita, mo ne pehē kiate ia, “Nonoʻo ho noʻotanga vala, mo ke ʻave ʻi ho nima ʻae puha ni ʻoe lolo, pea ke ʻalu ki Lemoti-Kiliati:
2KI 9:2 Pea ʻoka ke ka hoko atu ki ai, ke ke kumi kia Sehu ko e foha ʻo Sihosafate ko e foha ʻo Nimisi, pea ke hū atu, pea ke pule ke ne tuʻu hake mei he haʻohaʻonga ʻo hono kāinga, pea ke ʻave ia ki ha loki ʻi loto fale;
2KI 9:3 Pea ke toki toʻo ʻae puha lolo, mo ke lilingi ki hono ʻulu, mo ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, Kuo u fakanofo koe ko e tuʻi ki ʻIsileli.’ Pea hili ia ke ke fakaava ʻae matapā, pea ke hola, pea ʻoua naʻa ke fakatuotuai.”
2KI 9:4 Ko ia naʻe ʻalu ʻae tangata talavou, ʻio, ʻae palōfita talavou, ki Lemoti-Kiliati.
2KI 9:5 Pea ʻi heʻene hoko ange, vakai, naʻe nonofo fakataha ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe kautau; pea naʻe pehē ʻe ia, “Kuo u haʻu mo ha fekau kiate koe, ʻe ʻeiki.” Pea naʻe pehē ʻe Sehu, “Kia hai ʻiate kimautolu kotoa pē?” Pea naʻa ne pehē, “Kiate koe, ʻe ʻeiki.”
2KI 9:6 Pea naʻa ne tuʻu hake, mo ne hū atu ai ki loto fale; pea naʻa ne lilingi ʻae lolo ki hono ʻulu, mo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Kuo u fakanofo koe ko e tuʻi ke pule ki he kakai ʻa Sihova, ʻio, ki ʻIsileli.
2KI 9:7 Pea te ke taaʻi ʻae fale ʻo ʻEhapi ko hoʻo ʻeiki, koeʻuhi ke u fai totongi koeʻuhi ko e toto ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, pea mo e toto ʻoe kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻa Sihova, ʻi he nima ʻo Sisipeli.
2KI 9:8 Koeʻuhi ʻe ʻauha ʻae fale kotoa ʻo ʻEhapi: pea te u motuhi meia ʻEhapi ʻae kau tangata kotoa pē pea mo ia kotoa pē ʻoku tāpuni mo toe ʻi ʻIsileli:
2KI 9:9 Pea te u ngaohi ke tatau ʻae fale ʻo ʻEhapi mo e fale ʻo Selopoami ko e foha ʻo Nipati, pea ke tatau mo e fale ʻo Paʻasa ko e foha ʻo ʻAhisa:
2KI 9:10 Pea ʻe keina ʻa Sisipeli ʻe he fanga kulī ʻi he potu ʻo Sesilili, pea ʻe ʻikai tanu ia ʻe ha tokotaha.’” Pea naʻa ne toʻo ʻae matapā mo ne hola.
2KI 9:11 ¶ Hili ia naʻe hū mai kituʻa ʻa Sehu ki he kau tamaioʻeiki ʻa ʻene ʻeiki: pea naʻe pehē ʻe he tokotaha kiate ia, “ʻOku lelei kotoa pē? Ko e hā naʻe haʻu ai ʻae siana faha ni kiate koe?” Pea naʻa ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo pe ʻae tangata, pea mo ʻene lau.”
2KI 9:12 Pea naʻa nau pehē, “Ko e loi; ka ke tala mai ni.” Pea naʻa ne pehē, “Naʻe pehē mo pehē ʻa ʻene lea kiate au, ʻo pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova kuo u fakanofo koe ke ke tuʻi ki ʻIsileli.’”
2KI 9:13 Pea naʻa nau fai vave ai, pea toʻo taki taha ʻe he tangata ʻa hono kofu, pea ʻai ia ki lalo ʻiate ia ʻi he potu māʻolunga ʻoe hala tuʻunga, pea [naʻa nau ]ifi ʻaki ʻae ngaahi meʻalea, ʻo pehē, “ʻOku tuʻi ʻa Sehu.”
2KI 9:14 Ko ia naʻe te u lapa ʻe Sehu ko e foha ʻo Sihosafate ko e foha ʻo Nimisi kia Solami. (Ka ko eni naʻe maʻu pe ʻe Solami ʻa Lemoti-Kiliati, ʻe ia mo ʻIsileli kātoa, koeʻuhi ko Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia.
2KI 9:15 Ka kuo liliu mai ʻa Solami ki Sesilili ke fakamoʻui ia mei he ngaahi lavea naʻa ne lavea ai ʻi he kakai Silia, ʻi heʻene tau mo Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia.) Pea naʻe pehē ʻe Sehu, “Kapau ko homou loto ia, pea ʻoua naʻa tuku ha taha ke ʻalu atu pe hao mei he kolo ke ʻalu ʻo fakahā ia ʻi Sesilili.”
2KI 9:16 Pea pehē, naʻe heka ʻa Sehu ʻi ha saliote, mo ne ʻalu ki Sesilili; he naʻe tokoto ai ʻa Solami. Pea kuo haʻu ʻa ʻAhasia ko e tuʻi ʻo Siuta ke ʻaʻahi kia Solami.
2KI 9:17 Pea naʻe tuʻu ʻae tangata leʻo ʻi he fale māʻolunga ʻo Sesilili, pea naʻa ne mamata ki he kau fononga ʻo Sehu ʻi heʻene haʻu, pea naʻa ne pehē, “ʻOku ou sio ki ha fononga.” Pea naʻe pehē ʻe Solami, “Fekau ki ha tangata heka hoosi, ke ʻalu ʻo fakafetaulaki kiate kinautolu,” pea tala ke ne pehē, “Ko e lelei pe ʻikai?”
2KI 9:18 Ko ia naʻe ʻalu ʻae tokotaha naʻe heka hoosi ke fetaulaki mo ia, pea naʻa ne pehē, “ʻOku pehē mai ʻe he tuʻi, pe ko e lelei pe ʻikai?” Pea naʻe pehē ʻe Sehu, “Ko e hā ʻa hoʻo kau ʻaʻau ki he lelei? Foki atu ki hoku tuʻa. Pea naʻe fakahā ʻe he tangata leʻo, ʻo pehē, “Naʻe hokoange ʻae tangata fekau kiate kinautolu ka ʻoku ʻikai toe foki mai ia.”
2KI 9:19 Pea naʻa ne toki fekau atu ha tokotaha kehe ke heka hoosi, pea naʻa ne hokoange kiate kinautolu, mo ne pehē, “ʻOku pehē mai ʻe he tuʻi, pe ko e lelei pe ʻikai?” Pea naʻe pehēange ʻe Sehu, “Ko e hā ʻa hoʻo kau ʻaʻau ki he lelei? ʻAlu koe ki hoku tuʻa.”
2KI 9:20 Pea naʻe fakahā ʻe he tangata leʻo, ʻo pehē, “Naʻa ne hoko atu kiate kinautolu, ka ʻoku ʻikai te ne toe foki mai: pea ko e angi ki [he manu ]ʻoku hangē ko e ʻalu ʻa Sehu ko e foha ʻo Nimisi; he ʻoku ne ʻalu fakavave ʻaupito.”
2KI 9:21 Pea naʻe pehē ʻe Solami, “Mou teuteu.” Pea naʻe teuteu ʻa hono saliote. Pea naʻe ʻalu atu ʻa Solami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli mo ʻAhasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ko e taki taha ʻi hono saliote, pea naʻa na ʻalu atu ke tali ʻa Sehu, pea naʻa nau fetaulaki mo ia ʻi he ʻapi ʻo Napoti ko e tangata Sesilili.
2KI 9:22 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene mamata ʻe Solami kia Sehu, naʻa ne pehē, “ʻE Sehu, ʻoku lelei pē pe ʻikai?” Pea naʻe pehēange ʻe ia, “ʻO lelei fēfeeʻi ka kuo lahi pehē fau ʻae ngaahi feʻauaki mo e ngaahi ngāue fakatēvolo ʻa hoʻo faʻē ko Sisipeli?”
2KI 9:23 Pea naʻe fakatafoki ʻae nima ʻo Solami, pea naʻa ne hola, ʻo ne pehē kia ʻAhasia, “ʻE ʻAhasia kuo fai ʻae lapa.”
2KI 9:24 Pea naʻe tekeʻi ʻe Sehu ʻae kaufana ʻaki ʻa ʻene mālohi kātoa, pea naʻa ne fanaʻi ʻa Solami ʻi hono vahaʻa nima, pea naʻe ʻasi atu ʻae ngahau mei hono mafu, pea naʻa ne tō hifo ʻi hono saliote.
2KI 9:25 Pea naʻe toki pehē ʻe [Sehu ]kia Pitikali ko ʻene ʻeikitau, “Toʻo hake mo lī ia ki he potu ʻi he ngoue ʻoe tautea ni kiate ia;
2KI 9:26 ‘ko e moʻoni kuo u mamata ʻaneafi ki he toto ʻo Napoti mo e toto ʻo hono ngaahi foha,’ ʻoku pehē ʻe Sihova; ki he potu na, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova.”
2KI 9:27 ¶ Ka ʻi heʻene mamata ki ai ni ʻa ʻAhasia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻa ne hola ʻi he hala ʻoe fale ngoue. Pea naʻe muimui kiate ia ʻa Sehu, mo ne pehē, “Tāʻi foki ia ʻi hono saliote.” Pea naʻe fai ia ʻi he hakenga ki Kuli ʻaia ʻoku ofi ki Ipiliami. Pea naʻa ne hola ki Mekito, mo ne pekia ʻi ai.
2KI 9:28 Pea naʻe ʻave ia ʻi ha saliote ki Selūsalema ʻe heʻene kau tamaioʻeiki, pea naʻe fai hono putu ki he fonualoto ʻo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita.
2KI 9:29 Pea ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu ʻa Solami ko e foha ʻo ʻEhapi naʻe kamata pule ʻa ʻAhasia ki Siuta.
2KI 9:30 ¶ Pea ʻi heʻene hoko mai ʻa Sehu ki Sesilili, naʻe fanongo ʻa Sisipeli ki ai; pea naʻa ne ʻai ʻae loa ki hono mata, mo ne ʻai ʻae teunga ki hono ʻulu, pea sio ia mei he matapā sioʻata.
2KI 9:31 Pea feʻunga mo ʻene hū mai ʻa Sehu ʻi he matapā ʻoe kolo, naʻa ne pehē, “Naʻe lelei koā ʻa Simili, ʻaia naʻa ne fakapoongi ʻa ʻene ʻeiki?”
2KI 9:32 Pea naʻe hanga hake ʻe ia ʻa hono mata ki he matapā sioʻata, mo ne pehē, “Ko hai ʻoku kau kiate au? Ko hai?” Pea naʻe sio mai mei he matapā sioʻata ha kau tangata tali fekau ʻe toko ua pe toko tolu.
2KI 9:33 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Laku hifo ia.” Ko ia naʻa nau laku ia ki lalo: pea naʻe puna ʻa hono toto ki he ʻā, pea ki he fanga hoosi: pea naʻa ne malaki hifo ia ʻi hono lalo vaʻe.
2KI 9:34 Pea ʻi heʻene hū mai ki loto fale, naʻa ne kai mo inu, mo ne pehē, “Mou ʻalu, ʻo sio eni ki he fefine malaʻia ni, pea ʻave ʻo tanu ia; he ko e ʻofefine ia ʻo ha tuʻi.”
2KI 9:35 Pea naʻa nau ʻalu atu ke fai hono tanu: ka naʻe ʻikai te nau ʻilo hano potu ka ko hono ʻulupoko pe, mo e foʻi vaʻe, pea mo e ʻaofi nima.
2KI 9:36 Ko ia naʻa nau toe omi ai ʻo fakahā kiate ia. Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko eni ia ʻae folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko ʻIlaisiā ko e tangata Tisipa, ʻo pehē, ‘ʻI he potu [fonua ]ʻo Sesilili ʻe keina ʻe he fanga kulī ʻae kakano ʻo Sisipeli.
2KI 9:37 Pea ʻe tatau ʻae ʻangaʻanga ʻo Sisipeli mo e kinohaʻa ʻi he funga fonua ʻi he potu ʻo Sesilili; pea ʻe ʻikai ai te nau faʻa pehē, Ko Sisipeli eni.’”
2KI 10:1 Pea naʻe maʻu ʻe ʻEhapi ʻae foha ʻe toko fitungofulu ʻi Samēlia. Pea naʻe fai ʻe Sehu ʻae ngaahi tohi, mo ne ʻave ki Samēlia, ki he kau pule ʻi Sesilili, pea ki he kau mātuʻa, pea kiate kinautolu naʻa nau tauhi ki he fānau ʻa ʻEhapi, ʻo pehē,
2KI 10:2 “Ko eni ka mou ka maʻu leva ʻae tohi ni, ka kuo ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi foha ʻo homou ʻeiki, pea ʻoku mou maʻu ʻae ngaahi saliote mo e ngaahi hoosi, mo e kolo tau foki, pea mo e mahafu;
2KI 10:3 Fili mai ʻaia ʻoku lelei hake mo ngali ʻi he ngaahi foha ʻo homou ʻeiki, pea fakanofo ia ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻene tamai, pea mou tau maʻae fale ʻo homou ʻeiki.”
2KI 10:4 Ka naʻa nau manavahē lahi ʻaupito, ʻonau pehē, “Vakai naʻe ʻikai faʻa tuʻu ʻi hono ʻao ʻae tuʻi ʻe toko ua: pea kapau kuo pehē te tau faʻa tuʻu fēfē ʻakitautolu?”
2KI 10:5 Pea ko e tangata ʻaia naʻe pule ki he fale, pea mo ia naʻe pule ki he kolo, mo e kau mātuʻa foki, pea mo kinautolu naʻe tauhi [ʻae fānau], naʻa nau fekau atu kia Sehu, ʻo pehē, “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻakimautolu, pea te mau fai ʻae meʻa kotoa pē te ke fekau mai; ʻe ʻikai te mau fakanofo ha tuʻi: ka ke fai ʻaia ʻoku lelei ʻi ho mata ʻoʻou.”
2KI 10:6 Pea naʻa ne toki tohi ʻa hono ua ʻoe tohi kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kapau ʻoku mou kau kiate au, pea kapau te mou fakaongo ki hoku leʻo, mou tutuʻu ʻae ʻulu ʻoe kau tangata, ʻio, ʻae ngaahi foha ʻo homou ʻeiki, pea mou omi kiate au ki Sesilili ʻi he feituʻulaʻā ni ʻapongipongi.” Ka ko eni, ko e ngaahi foha ʻoe tuʻi, ko e toko fitungofulu, naʻa nau nofo mo e houʻeiki ʻoe kolo, ʻaia naʻe tauhi ʻakinautolu.
2KI 10:7 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hoko mai ʻae tohi kiate kinautolu, naʻa nau ʻave ʻae ngaahi foha ʻoe tuʻi, mo nau tāmateʻi ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu, mo nau ʻai honau ʻulu ki he ngaahi kato, mo nau ʻave ia kiate ia ʻi Sesilili.
2KI 10:8 ¶ Pea naʻe haʻu ha tangata fekau, mo ne fakahā ki ai, ʻo pehē, “Kuo nau ʻomi ʻae ngaahi ʻulu ʻoe ngaahi foha ʻoe tuʻi.” Pea naʻa ne pehē, “Mou fokotuʻu ia ʻi he tuʻunga ʻe ua ʻi he hūʻanga ʻoe matanikolo ʻo aʻu ki he ʻapongipongi.”
2KI 10:9 Pea ʻi heʻene hoko ki he pongipongi, naʻa ne ʻalu atu, mo ne tuʻu ai, mo ne pehē ʻe ia ki he kakai kotoa pē, “ʻOku mou angatonu ʻakimoutolu; vakai naʻaku fai ʻae lapa ki heʻeku ʻeiki pea naʻaku tāmateʻi ia: ka ko hai naʻe tāmateʻi ʻakinautolu ni kotoa pē?
2KI 10:10 Ko ia mou ʻilo eni ʻe ʻikai tō ki he kelekele ha momoʻi meʻa ʻi he folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ki he fale ʻo ʻEhapi: he kuo fai ʻe Sihova ʻae meʻa naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko ʻIlaisiā.”
2KI 10:11 Ko ia, naʻe tāmateʻi ʻe Sehu ʻakinautolu kotoa pē naʻe toe ʻi he fale ʻo ʻEhapi ʻi Sesilili, pea mo ʻene kakai ongoongo kotoa pē, pea mo hono kāinga, mo ʻene kautaulaʻeiki, pea naʻe ʻikai te ne tuku ke toe ha tokotaha kiate ia.
2KI 10:12 ¶ Pea naʻa ne tuʻu hake ʻo ne ʻalu, pea ne hoko ange ki Samēlia. Pea ʻi heʻene nofo ki he fale, ko e kosi ʻanga ʻoe fanga sipi, ʻi he hala,
2KI 10:13 Naʻe fetaulaki ʻa Sehu mo e kāinga ʻo ʻAhasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻakimoutolu?” Pea naʻa nau pehēange, “Ko e kāinga ʻakimautolu ʻo ʻAhasia; pea ʻoku mau ʻalu hifo ke ʻaʻahi fakakāinga ki he fānau ʻae tuʻi mo e fānau ʻae tuʻi fefine.”
2KI 10:14 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Puke moʻui ʻakinautolu.” Pea naʻa nau puke moʻui pe ʻakinautolu, mo nau tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he ngutu luo ʻi he fale ʻoe kosi ʻanga sipi, ʻio, ʻae kau tangata ʻe toko fāngofulu ma toko ua; pea naʻe ʻikai te ne tuku foki ha taha ʻokinautolu.
2KI 10:15 ¶ Pea ʻi heʻene mahuʻi atu mei he potu ko ia, naʻa ne ʻilo ʻa Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi naʻe fakafetaulaki mai kiate ia: pea naʻa ne fetapa ki ai, mo ne pehē kiate ia, “ʻOku angatonu ho loto, ʻo hangē ko e kau ʻa hoku loto mo ho loto?” Pea naʻe pehēange ʻe Sonatapi, “ʻIo, ʻoku pehē.” “Kapau ʻoku pehē, tuku mai ho nima.” Pea naʻa ne tuku atu kiate ia ʻa hono nima; pea naʻa ne toʻo hake ia kiate ia ʻi he saliote.
2KI 10:16 Pea naʻa ne pehē, Ke ta ō mo au, pea ke mamata ki heʻeku fai velenga koeʻuhi ko Sihova.” Pea pehē, naʻa nau puleʻi ia ke ne heka ki hono saliote.
2KI 10:17 Pea ʻi heʻene hoko atu ki Samēlia, naʻa ne tāmateʻi ʻakinautolu kotoa pē naʻe kei toe kia ʻEhapi ʻi Samēlia, koeʻuhi ke ne fakaʻauha ia, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kia ʻIlaisiā.
2KI 10:18 ¶ Pea naʻe tānaki ʻe Sehu ke fakataha ʻae kakai kotoa pē, mo ne pehē kiate kinautolu, “Naʻe tauhi siʻi pe ʻa ʻEhapi kia Peali; ka ʻe lahi ʻaupito ʻae tauhi kiate ia ʻa Sehu.
2KI 10:19 Ko ia foki, mou ui mai kiate au ʻae kau palōfita kotoa pē ʻo Peali, ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, pea mo ʻene kautaulaʻeiki kotoa pē; ʻoua naʻa hala ʻi ha tokotaha: he ʻoku ai ʻa ʻeku feilaulau lahi ke u ʻatu kia Peali; ʻilonga pe ia ʻe toe, ʻe ʻikai siʻi te ne moʻui.” Ka naʻe fai eni ʻe Sehu ʻi he kākā, ko e meʻa ke ne fakaʻauha ʻakinautolu naʻe lotu kia Peali.
2KI 10:20 Pea naʻe pehē ʻe Sehu, “Fanongonongo ha kātoanga mamalu kia Peali.” Pea naʻa nau fanongonongo ia.
2KI 10:21 Pea naʻe fekau atu ʻe Sehu ki ʻIsileli kātoa: pea naʻe haʻu ʻae kakai kotoa pē naʻe lotu kia Peali, ko ia naʻe ʻikai ha tangata ʻe tokotaha naʻe taʻehaʻu. Pea naʻa nau omi ki he fale ʻo Peali; pea naʻe fonu ʻaupito ʻae fale ʻo Peali mei hono tā ʻe taha ʻo aʻu ki hono tā ʻe taha.
2KI 10:22 Pea naʻa ne pehē kiate ia naʻe tauhi ki he fale tukunga kofu, ʻOmi kituʻa ʻae ngaahi kofu maʻanautolu ʻoku lotu kia Peali. Pea naʻa ne fetuku mai ʻae ngaahi kofu kiate kinautolu.
2KI 10:23 Pea naʻe ʻalu ʻa Sehu, mo Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi, ki he loto fale ʻo Peali, ʻo na pehē ki he kakai naʻe lotu kia Peali, “Mou kumi, pea vakai ke ʻoua naʻa ʻi heni mo kimoutolu ha taha ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, ka ko e kau lotu pe ʻo Peali.”
2KI 10:24 Pea ʻi heʻenau hū ange ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau mo e ngaahi feilaulau tutu, naʻe fekauʻi ʻe Sehu ʻae kau tangata ʻe toko valungofulu ke tuʻu mei tuʻafale, mo ne pehē, “Kapau ʻe hao ha tokotaha ʻoe kau tangata kuo u tuku ki homou nima, ʻe totongiʻaki ʻae moʻui ʻaʻana, ʻe he moʻui ʻaʻana [kuo tuku ia ke hao].”
2KI 10:25 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi leva ʻe ia ʻae ʻohake ʻoe feilaulau tutu, naʻe pehē ai ʻe Sehu ki he kau leʻo pea mo e ngaahi ʻeikitau, “Mou hū ange ki loto fale, mo tāmateʻi ʻakinautolu; ke ʻoua naʻa hao mai ha tokotaha.” Pea naʻa nau taaʻi ʻaki kinautolu ʻae mata ʻoe heletā; pea naʻe laku kituʻa ʻakinautolu ʻe he kau tangata leʻo pea mo e ngaahi ʻeikitau, mo nau ʻalu ki he kolo ʻoe fale ʻo Peali.
2KI 10:26 Pea naʻa nau ʻomi kituʻa ʻae ngaahi tamapua mei he fale ʻo Peali, mo nau tutu ʻakinautolu.
2KI 10:27 Pea naʻa nau maumauʻi hifo ʻae fakatātā ʻo Peali, mo nau maumauʻi hifo ʻae fale ʻo Peali, mo ngaohi ia ko e falevao ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
2KI 10:28 Naʻe pehē ʻae fakaʻauha ʻe Sehu ʻa Peali mei ʻIsileli.
2KI 10:29 ¶ Ka neongo eni naʻe ʻikai tafoki ʻa Sehu mei he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli, ʻio, ʻae ngaahi fakatātā ʻoe ʻuhikiʻi pulu koula ʻaia naʻe ʻi Peteli pea mo Tani.
2KI 10:30 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Sehu, “Koeʻuhi kuo ke fai lelei ʻi hoʻo fai ʻaia ʻoku totonu ʻi hoku ʻao, pea kuo ke fai ki he fale ʻo ʻEhapi ʻo fakatatau mo ia kotoa pē naʻaku finangalo ki ai, ʻe nofo ʻa hoʻo fānau ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli ʻo aʻu ki hono fā ʻoe toʻutangata.”
2KI 10:31 Ka naʻe ʻikai tokanga ʻa Sehu ke ne ʻeveʻeva ʻi he fono ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻaki ʻa hono loto kātoa: he naʻe ʻikai liliu ia mei he ngaahi angahala ʻa Selopoami, ʻaia naʻe fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
2KI 10:32 ¶ ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe kamata motuhi ʻa ʻIsileli ʻe Sihova ʻi hono potu kotoa pē: pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻe Hasaeli ʻi he ngaahi mata fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli;
2KI 10:33 Mei Sioatani ʻo fai ki hahake, ʻae fonua kotoa pē ʻo Kiliati, mo e kakai Kata, mo e kakai Lupeni, mo e kakai Manase, mei ʻAloeli, ʻaia ʻoku ʻi he veʻe vaitafe ʻo ʻAlanoni, ʻio, ʻo aʻu ki Kiliati pea mo Pesani.
2KI 10:34 Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sehu, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, pea mo ʻene mālohi lahi, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 10:35 Pea naʻe mohe ʻa Sehu mo ʻene ngaahi tamai: pea naʻa nau fai hono putu ʻi Samēlia. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Sihoaasi ko hono foha.
2KI 10:36 Pea ko e ngaahi ʻaho naʻe pule ai ʻa Sehu ki ʻIsileli ʻi Samēlia, ko e taʻu ʻe uofulu ma valu.
2KI 11:1 Pea ʻi heʻene sio ʻe ʻAtalia ko e faʻē ʻa ʻAhasia kuo mate ʻa ʻene tama, naʻa ne tuʻu hake mo ne fakaʻauha ʻae hako kotoa pē ʻoe hau.
2KI 11:2 Ka ko Sihosipa ko e ʻofefine ʻoe tuʻi ko Solami, ko e tuofefine ʻo ʻAhasia, naʻe ʻave ʻa Soasa ko e foha ʻo ʻAhasia, mo ne ʻave fufū ia mei he lotolotonga ʻoe ngaahi foha ʻoe tuʻi ʻaia naʻe tāmateʻi; pea naʻa nau fufū ia meia ʻAtalia, ʻio, ʻaia mo ʻene fefine tauhi, ʻi he fale mohe, pea ko ia naʻe ʻikai tāmateʻi ai ia.
2KI 11:3 Pea naʻe fufū ʻakinaua ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he taʻu ʻe ono. Pea naʻe pule ʻa ʻAtalia ki he fonua.
2KI 11:4 ¶ Pea ʻi hono fitu ʻoe taʻu naʻe fekau ʻe Sihoiata mo ne ʻomi ʻae ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he taki toko teau, mo e ngaahi ʻeikitau mo e kau leʻo, ʻo ne ʻomi ʻakinautolu kiate ia ki he fale ʻo Sihova, pea naʻa ne fai fuakava mo kinautolu, pea naʻa ne maʻu ʻenau lea fuakava ʻi he fale ʻo Sihova, mo ne fakahā kiate kinautolu ʻae foha ʻoe tuʻi.
2KI 11:5 Pea naʻa ne fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko eni ʻae meʻa te mou fai; [ʻe vahe tolu ]ʻakimoutolu ʻoku hū ange ʻi he ʻaho tapu, pea ko homou vahe ʻe taha ʻe tauhi mo leʻohi ʻae fale ʻoe tuʻi;
2KI 11:6 Pea ko homou vahe ʻe taha ʻe ʻi he matapā ʻo Suli; pea ko e vahe ʻe taha ʻi he matapā ki mui ʻi he kau leʻo: ʻe pehē pe ʻa hoʻomou leʻohi ʻae fale ke ʻoua naʻa maumauʻi ia.
2KI 11:7 Pea ko hono vahe ua ʻokimoutolu kotoa pē ʻoku ʻalu kituʻa ʻi he ʻaho tapu, ʻe ʻanautolu ʻae tauhi mo e leʻohi ʻae fale ʻo Sihova ʻo takatakai ʻi he tuʻi.
2KI 11:8 Pea te mou nofo takatakai ʻi he tuʻi, pea toʻo ʻe he tangata taki taha ʻa hono mahafu ʻi hono nima: pea ʻilonga ha taha ʻe Lakaatu ki loto, tuku ke tāmateʻi ia: pea te mou ʻi he tuʻi ʻi heʻene ʻalu kituʻa mo ʻene hū mai.”
2KI 11:9 Paʻa naʻe fai ʻe he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki: pea naʻa nau ʻave taki taha ʻa ʻene kau tangata ʻaia naʻe vahe ke hū mai ʻi he ʻaho tapu, pea mo kinautolu naʻe vahe ke ʻalu kituʻa ʻi he ʻaho tapu, ʻonau omi kia Sihoiata ko e taulaʻeiki.
2KI 11:10 Pea naʻe foaki ʻe he taulaʻeiki ki he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ʻae ngaahi tao mo e ngaahi pā ʻa Tevita ko e tuʻi, ʻaia naʻe tuku ʻi he fale ʻo Sihova.
2KI 11:11 Pea naʻe tutuʻu ʻae kau leʻo, ko e tangata taki taha mo ʻene mahafu ʻi hono nima, ʻo takatakai ʻi he tuʻi, mei he tuliki fakatoʻomataʻu ʻoe faletapu ʻo fai hake ki he tuliki fakatoʻohema ʻoe faletapu, ʻo vāofi mo e feilaulauʻanga pea mo e faletapu.
2KI 11:12 Pea naʻa ne ʻomi kituʻa ʻae foha ʻoe tuʻi, ʻo ne ʻai ʻae tatā fakatuʻi kiate ia, mo ne ʻatu kiate ia ʻae tohi ʻoe fono; pea naʻa nau fakanofo ia ko e tuʻi, mo nau pani ia ʻaki ʻae lolo; pea naʻa nau pasi nima, ʻonau pehē, “Ke moʻui pe ʻae tuʻi.”
2KI 11:13 ¶ Pea ʻi heʻene fanongo ʻe ʻAtalia ki he longoaʻa ʻoe kau leʻo pea mo e kakai, naʻa ne haʻu ki he kakai ʻi he loto faletapu ʻo Sihova.
2KI 11:14 Pea ʻi heʻene sio, vakai, naʻe tuʻu ʻae tuʻi ʻi he veʻepou, ʻo hangē ko hono anga, pea tutuʻu fakataha mo e tuʻi ʻae houʻeiki pea mo e kau tangata ifi meʻalea, pea naʻe fiefia ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua, pea naʻa nau ifi ʻae ngaahi meʻalea: pea naʻe haehae ʻe ʻAtalia ʻa hono ngaahi kofu, pea ne kalanga, “Ko e lapa, ko e lapa.”
2KI 11:15 Ka naʻe fekau ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki ki he ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, ko e houʻeiki ki he kautau, mo ne pehē kiate kinautolu, “Mou ʻave ia kituaʻā: pea ko ia ʻoku muimui ʻiate ia tuku ke tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā.” He kuo pehē ʻe he taulaʻeiki, “Ke ʻoua naʻa tāmateʻi ia ʻi he fale ʻo Sihova.”
2KI 11:16 Pea naʻa nau puke nima ia; pea naʻa ne ʻalu ʻi he hala ko ia naʻe faʻa hū ai ʻae fanga hoosi ki he nofoʻanga ʻoe tuʻi: pea naʻe tāmateʻi ia ʻi ai.
2KI 11:17 ¶ Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sihoiata ha fuakava ʻia Sihova pea mo e tuʻi pea mo e kakai, ke nau hoko ko e kakai ʻa Sihova ʻakinautolu; pea ʻi he tuʻi foki mo e kakai.
2KI 11:18 Pea naʻe hū atu ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ki he fale ʻo Peali, pea [naʻa nau ]maumau hifo ia; ʻa hono ngaahi feilaulauʻanga pea mo hono ngaahi meʻa fakatātā naʻa nau laiki ke ʻosi, pea naʻe tāmateʻi ʻa Matani ko e taulaʻeiki ʻa Peali ʻi he muʻa feilaulauʻanga. Pea naʻe fakanofo ʻe he taulaʻeiki ʻae kau matāpule ki he fale ʻo Sihova.
2KI 11:19 Pea naʻa ne ʻomi ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi toko teau, mo e ngaahi ʻeikitau, mo e kau leʻo, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua; pea naʻa nau ʻohifo ʻae tuʻi mei he fale ʻo Sihova, pea naʻa nau haʻu ki he fale ʻoe tuʻi ʻi he hala mo e matapā ʻoe kau leʻo. Pea naʻa ne nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻoe ngaahi tuʻi.
2KI 11:20 Pea naʻe fakafiefia ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua, pea naʻe nofo lelei pe ʻae kolo: pea naʻa nau tāmateʻi ʻa ʻAtalia ʻaki ʻae heletā ʻo ofi ki he fale ʻoe tuʻi.
2KI 11:21 Pea naʻe fitu taʻu ʻe motuʻa ʻo Soasa ʻi heʻene kamata pule ʻaʻana.
2KI 12:1 Naʻe kamata pule ʻa Soasa ʻi hono fitu ʻoe taʻu ʻo Sehu; pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sipia mei Peasipa.
2KI 12:2 Pea naʻe fai totonu ʻa Soasa ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē naʻe akonakiʻi ai ia ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki.
2KI 12:3 Ka naʻe ʻikai ʻave ʻae ngaahi potu māʻolunga: naʻe kei fai feilaulau mo e tutu ʻae meʻa namu kakala ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
2KI 12:4 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Soasa ki he kau taulaʻeiki, “Ko e paʻanga kotoa pē ʻoe ngaahi meʻa tapu kotoa pē ʻoku ʻomi ki he fale ʻo Sihova, ʻae paʻanga ʻoe kakai kotoa pē ʻoku lau, ʻae paʻanga ʻoku fakatatau ki ai ʻae tangata taki taha, pea mo e paʻanga ʻoku loto lelei ki ai ʻae tangata ke ne ʻomi ki he fale ʻo Sihova,
2KI 12:5 Tuku ke maʻu ia ʻe he kau taulaʻeiki, ko e taki taha mei hono kāinga: pea tuku ke nau toe langa ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale, ʻi he potu kotoa pē ʻoku ʻilo ai ha maumau.”
2KI 12:6 Ka ko eni, ʻi hono uofulu ma tolu ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Soasa naʻe teʻeki ke toe langa ʻe he kau taulaʻeiki ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale.
2KI 12:7 Pea naʻe toki ui ʻe Soasa ko e tuʻi kia Sihoiata ko e taulaʻeiki, pea mo e kau taulaʻeiki kehe, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou toe langa ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale? Ko ia foki ke ʻoua naʻa mou kei maʻu ha paʻanga mei homou kāinga, ka mou tuku ia ke toe langa ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale.”
2KI 12:8 Pea naʻe loto ki ai ʻae kau taulaʻeiki ke ʻoua naʻa nau kei maʻu ha paʻanga mei he kakai, pea naʻe ʻikai te nau loto ke toe langa ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale.
2KI 12:9 Ka naʻe ʻave ha ngeʻesi puha ʻe Sihoiata, ko e taulaʻeiki mo ne vili ha ava ʻi hono tāpuni, pea naʻa ne fokotuʻu ia ʻi he veʻe feilaulauʻanga, ki he potu fakatoʻomataʻu ʻi heʻene hū ange ha tokotaha ki he fale ʻo Sihova: pea naʻe ʻai ki ai ʻe he kau taulaʻeiki naʻe tauhi ʻae matapā, ʻae paʻanga kotoa pē naʻe ʻomi ki he fale ʻo Sihova.
2KI 12:10 Pea naʻe pehē, ʻi heʻenau mamata kuo lahi ʻae paʻanga ʻi he puha, naʻe haʻu ʻae tangata tohi ʻae tuʻi mo e taulaʻeiki lahi, pea naʻa na ʻai ia ki he ngaahi kato, mo lau hake ʻae paʻanga ʻaia naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova.
2KI 12:11 Pea naʻa nau foaki ʻae paʻanga, ka kuo ʻosi hono lau, ki he nima ʻokinautolu naʻe fai ʻae ngāue, ʻakinautolu naʻe pule ki he fale ʻo Sihova: pea naʻa nau totongi ʻaki ia ki he kau tufunga mo e kau langa fale ʻaia naʻe ngāue ki he fale ʻo Sihova,
2KI 12:12 Pea ki he kau helehele maka mo e kau tā maka, pea ke fakatauʻaki ʻae ʻakau mo e ngaahi maka kuo tā ke toe langaʻaki ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale ʻo Sihova, pea ki he meʻa kotoa pē naʻe ngāueʻaki ʻi he fakafoʻou ʻoe fale.
2KI 12:13 Ka naʻe ʻikai ngaohi maʻae fale ʻo Sihova ʻae ngaahi ipu siliva, mo e helekosi maama, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi meʻalea, pe ha ngaahi teunga koula, pe ha ngaahi teunga siliva, mei he paʻanga naʻe ʻomi ki he fale ʻo Sihova:
2KI 12:14 Ka naʻa nau foaki ia ki he kau ngāue, mo nau toe langa ʻaki ia ʻae fale ʻo Sihova.
2KI 12:15 Pea naʻe ʻikai foki ke nau ʻekeʻi ʻae kau tangata ʻakinautolu naʻe tuku ki honau nima ʻae paʻanga ke totongiʻaki ʻae kau ngāue, he naʻa nau fai angatonu pe.
2KI 12:16 Naʻe ʻikai ʻomi ki he fale ʻo Sihova ʻae paʻanga ʻi he fai hala, mo e paʻanga ʻoe angahala: he naʻe ʻoe kau taulaʻeiki ia.
2KI 12:17 ¶ Pea naʻe ʻalu hake ʻa Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia, ke fai ʻae tau ki Kati, pea naʻa ne lavaʻi ia: pea naʻe fakahanga hono mata ʻe Hasaeli ke ʻalu hake ki Selūsalema.
2KI 12:18 Pea naʻe toʻo mai ʻe Soasa ko e tuʻi ʻo Siuta ʻae ngaahi meʻa tapu kotoa pē ʻaia naʻe fakatapui ʻe Sihosafate, mo Siholami, pea mo ʻAhasia, ko ʻene ngaahi tamai, ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea mo ʻene ngaahi meʻa tapu ʻaʻana, pea mo e koula kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he ngaahi tukunga koloa ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he fale ʻoe tuʻi, mo ne ʻave ia kia Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia: pea naʻa ne foki atu mei Selūsalema.
2KI 12:19 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Soasi, pea mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 12:20 Pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, mo nau teuteu ʻae lapa, pea naʻe tāmateʻi ʻa Soasi ʻi he fale ʻo Milo, ʻaia ʻoku ʻi he hala ʻoku hifo ki Silia.
2KI 12:21 He naʻe taaʻi ia ʻe Sosaka ko e foha ʻo Simiati, mo Sihosapati ko e foha ʻa Someli, ko ʻene ongo tamaioʻeiki, pea naʻa ne mate; pea naʻa nau tanu ia fakataha mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe ʻAmasia ko hono foha.
2KI 13:1 ‌ʻI hono uofulu ma tolu ʻoe taʻu ʻo Soasi ko e foha ʻo ʻAhasia ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻa Sihoaasi ko e foha ʻo Sehu, pea [naʻa ne pule ]ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fitu.
2KI 13:2 Pea naʻa ne fai ʻae meʻa naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa ne muimui ki he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli naʻe ʻikai te ne mahuʻi mei ai.
2KI 13:3 ¶ Pea naʻe fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova ki ʻIsileli, pea naʻa ne tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻo Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia, pea ki he nima ʻo Peni-Hatati ko e foha ʻo Hasaeli, ʻi hona ngaahi ʻaho ʻonaua.
2KI 13:4 Pea naʻe kole ʻe Sihoaasi kia Sihova, pea naʻe ongoʻi ia ʻe Sihova: he naʻa ne ʻafioʻi ʻae fakamālohiʻi ʻo ʻIsileli, he naʻe fakamālohiʻi ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Silia.
2KI 13:5 (Pea naʻe foaki ʻe Sihova ʻae fakamoʻui kiate kinautolu, ko ia naʻa nau hao atu ai mei he nima ʻoe kakai Silia: pea naʻe toe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki honau ngaahi fale fehikitaki ʻo hangē ko ia ʻi muʻa.
2KI 13:6 Ka neongo ia naʻe ʻikai mahuʻi ʻakinautolu mei he ngaahi angahala ʻoe fale ʻo Selopoami, ʻaia naʻe fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli, ka naʻa nau ʻalu ai: pea naʻe kei tuʻu foki ʻae vaotapu ʻi Samēlia.)
2KI 13:7 Pea naʻe ʻikai te ne tuku ha kakai kia Sihoaasi ka ko e kau heka hoosi ʻe toko nimangofulu pe, mo e saliote ʻe hongofulu, pea mo e kakai hāʻele ʻe tokotaha mano; he kuo fakaʻauha ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Silia, mo ne ngaohi ʻakinautolu ke tatau mo e efu ʻoe hahaʻanga.
2KI 13:8 ¶ Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sihoaasi, pea mo ia kotoa pē naʻa ne fai, pea mo ʻene mālohi, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 13:9 Pea naʻe mohe ʻa Sihoaasi mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻa nau fai hono putu ʻi Samēlia; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Soasi ko hono foha.
2KI 13:10 ¶ ʻI hono tolungofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻa Soasa ko e foha ʻo Sihoaasi, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ono.
2KI 13:11 Pea naʻa ne fai ʻae meʻa naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova; naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he ngaahi angahala kotoa pē ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli: ka naʻa ne ʻalu ai pe.
2KI 13:12 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Soasi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, pea mo ʻene mālohi ʻi heʻene tauʻi ʻa ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 13:13 Pea naʻe mohe ʻa Soasi mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻe nofo ʻa Selopoami ki hono nofoʻa fakatuʻi: pea naʻe tanu ʻa Soasi ʻi Samēlia fakataha mo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 13:14 ¶ Ka ko eni naʻe pukea ʻa ʻIlaisa ʻi he mahaki ʻaia naʻa ne toki fononga ai. Pea naʻe ʻalu hifo kiate ia ʻa Soasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, pea naʻe tangi ia ki hono mata, mo ne pehē, “ʻOiauē, ʻa ʻeku tamai, ʻa ʻeku tamai! ko e saliote ʻo ʻIsileli mo e kau heka hoosi ʻo ia!”
2KI 13:15 Pea naʻe pehē ʻe ʻIlaisa kiate ia, “Toʻo ʻae kaufana mo e ngaahi ngahau.” Pea naʻa ne toʻo mai kiate ia ʻae kaufana pea mo e ngaahi ngahau
2KI 13:16 Pea naʻa ne pehē ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻAi ho nima ki he kaufana.” Pea naʻa ne ʻai hono nima ki ai: pea naʻe ʻai ʻe ʻIlaisa ʻa hono nima ʻoʻona ki he nima ʻoe tuʻi.
2KI 13:17 Pea naʻa ne pehē, “Fakaava ʻae matapā sioʻata ki he potu hahake.” Pea naʻa ne fakaava ia. Pea naʻe toki pehē ʻe ʻIlaisa, “Fana.” Pea naʻa ne fana. Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko e ngahau eni ʻoe fakamoʻui ʻa Sihova, pea mo e ngahau ʻoe fakamoʻui mei Silia: he te ke teʻia ʻae kakai Silia ʻi ʻAfeki, kaeʻoua ke nau ʻauha ʻiate koe.”
2KI 13:18 Pea naʻa ne pehē, “Toʻo ʻae ngaahi ngahau.” Pea naʻa ne toʻo ia. Pea naʻa ne pehē ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Ke ke taaʻi ʻae kelekele.” Pea naʻa ne tā ia ʻo liunga tolu pea tuku.
2KI 13:19 Pea naʻe mamahi kiate ia ʻae tangata ʻoe ʻOtua, ʻo ne pehē, “Naʻe totonu ʻa hoʻo tā ke liunga nima pe liunga ono; ka ne pehē, pehē kuo ke teʻia ʻae kakai Silia kaeʻoua ke nau ʻauha; ka ko eni ʻe tuʻo tolu pe ʻa hoʻo teʻia ʻa Silia.”
2KI 13:20 ¶ Pea naʻe pekia ʻa ʻIlaisa, pea naʻa nau ʻai hono putu. Pea naʻe haʻu ʻae kautau ʻa Moape ki he fonua ʻi he kamataʻanga ʻoe taʻu.
2KI 13:21 Pea naʻe hoko ʻo pehē lolotonga ʻenau tanu ha tangata, ʻiloange naʻa nau sio ki ha kautau; pea naʻa nau laku atu ʻae tangata ki he fonualoto ʻo ʻIlaisa: pea ʻi heʻene tō hifo ki ai ʻae tangata mo lave ki he ngaahi hui ʻo ʻIlaisa, naʻa ne toe moʻui hake mo ne tuʻu ki ʻolunga ki hono vaʻe.
2KI 13:22 ¶ Ka naʻe fakamālohiʻi ʻa ʻIsileli ʻe Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Sihoaasi.
2KI 13:23 Pea naʻe angaʻofa ʻa Sihova kiate kinautolu, pea naʻa ne manavaʻofa kiate kinautolu, pea naʻa ne tokanga kiate kinautolu, koeʻuhi ko ʻene fuakava mo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope, pea naʻe ʻikai te ne fie fakaʻauha ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai te ne lī atu leva ʻakinautolu mei hono ʻao.
2KI 13:24 Ko ia naʻe pekia ʻa Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Penihatati ko hono foha.
2KI 13:25 Pea naʻe toe haʻu ʻo maʻu ʻe Soasa ko e foha ʻo Sihoaasi mei he nima ʻo Penihatati ko e foha ʻo Hasaeli, ʻae ngaahi kolo, ʻaia naʻa ne lavaʻi mei he nima ʻo Sihoaasi ko ʻene tamai ʻi he tau. Naʻe tuʻo tolu ʻae lava ia ʻe Soasi, mo ne toe maʻu ai ʻae ngaahi kolo ʻIsileli.
2KI 14:1 ‌ʻI hono ua ʻoe taʻu ʻo Soasi ko e foha ʻo Sihoaasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli naʻe pule ʻa ʻAmasia ko e foha ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo Siuta.
2KI 14:2 Naʻe uofulu ma nima ʻae taʻu ʻo ʻene motuʻa ʻi heʻene kamata pule, pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema, ʻi he taʻu ʻe uofulu ma hiva. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sihoatani, ʻo Selūsalema.
2KI 14:3 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae meʻa naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova, ka naʻe ʻikai ke ne tatau mo Tevita ko ʻene tamai: naʻa ne fai ʻo fakatatau mo e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Soasi ko ʻene tamai.
2KI 14:4 Ka neongo ia naʻe ʻikai ʻave ʻae ngaahi potu māʻolunga: naʻe kei fai ʻe he kakai ʻae feilaulau mo e tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
2KI 14:5 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene tuʻumaʻu leva ʻae puleʻanga ki hono nima, naʻa ne tāmateʻi ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ʻakinautolu naʻe fakapoongi ʻae tuʻi ko ʻene tamai.
2KI 14:6 Ka naʻe ʻikai tāmateʻi ʻe ia ʻae fānau ʻae kau fakapō: kae hangē ko ia ʻoku tohi ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, ʻaia naʻe fekau ai ʻe Sihova, ʻo pehē, “ʻE ʻikai tāmateʻi ʻae tamai koeʻuhi ko e fānau, pe tāmateʻi ʻae fānau koeʻuhi ko ʻenau ngaahi tamai; ka ʻe tāmateʻi ʻae tangata taki taha koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaʻana pe.”
2KI 14:7 Naʻa ne tāmateʻi ʻae kakai ʻItomi ʻe tokotaha mano, ʻi he teleʻa ʻoe māsima, pea naʻa ne kapa ʻa Sila ʻi he tau, pea naʻa ne ui ʻa hono hingoa ko Sokitili ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2KI 14:8 ¶ Pea naʻe kouna ʻe ʻAmasia ʻae kau talafekau kia Soasa, ko e foha ʻo Sihoaasi ko e foha ʻo Sehu, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Haʻu, ke ta fesiofaki ʻakitaua ko e mata ki he mata.”
2KI 14:9 Pea naʻe fekau ʻe Soasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli kia ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, “Naʻe fekau atu ʻe he talatalaʻāmoa ʻaia naʻe ʻi Lepanoni ki he sita ʻaia naʻe ʻi Lepanoni, ʻo ne pehē, ‘Foaki mai ho ʻofefine ki hoku foha kena mali:’ pea naʻe ʻalu ange ha manu fekai naʻe nofo ʻi Lepanoni, ʻo ne malamalaki hifo ʻae talatalaʻāmoa.”
2KI 14:10 Ko e moʻoni kuo ke teʻia ʻa ʻItomi, pea kuo angahiki ai ho loto: ke ke monūʻia, pea ke nofo ai pe ʻi ho fale: he koeʻumaʻā ʻa hoʻo lavea ʻi he kaunoa pe, mo ke hinga ai, ʻio, ʻa koe, pea mo Siuta fakataha mo koe?
2KI 14:11 Ka naʻe ʻikai fie fakaongo ʻa ʻAmasia ki ai. Ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻa Soasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli; pea naʻe fesiofaki ia mo ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ko e mata ki he mata ʻi Pete-Semesi ʻaia ʻoku ʻi Siuta.
2KI 14:12 Pea naʻe teʻia ʻa Siuta ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli; pea naʻe hola ʻae tangata taki taha ki hono fale fehikitaki.
2KI 14:13 Pea naʻe maʻu ʻa ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ko e foha ʻo Soasa ko e foha ʻo ʻAhasia, ʻe Soasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻi Pete-Semesi, ʻo ne ʻomi ki Selūsalema, pea ne holoki hifo ʻae ʻa ʻo Selūsalema mei he matapā ʻo ʻIfalemi, ʻo aʻu ki he matapā ʻoe tuliki, ko e hanga ʻe valungeau.
2KI 14:14 Pea naʻa ne toʻo ʻae koula kotoa pē mo e siliva, pea mo e ngaahi nāunau naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he tukunga koloa ʻoe fale ʻoe tuʻi, pea mo e kau pōpula, pea ne toe ʻalu ai ki Samēlia.
2KI 14:15 ¶ Pea ko eni ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Soasa, ʻaia naʻa ne fai, pea mo ʻene mālohi, pea mo ʻene tau mo ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 14:16 Pea naʻe mohe ʻa Soasa mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ki Samēlia fakataha mo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Selopoami ko hono foha.
2KI 14:17 ¶ Pea ko ʻAmasia ko e foha ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe moʻui ia hili ʻae pekia ʻa Soasa ko e foha ʻo Sihoaasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma nima.
2KI 14:18 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa ʻAmasia, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 14:19 Ka ko eni, naʻa nau teuteu ke fai ʻae lapa kiate ia ʻi Selūsalema: pea naʻa ne hola ki Lakisi; ka naʻa nau fekau ke tuli ia ki Lakisi, pea naʻa nau tāmate ia ʻi ai.
2KI 14:20 Pea naʻa nau fakaheka ia mo ʻomi ia ʻi he fanga hoosi: pea naʻe tanu ia ʻi Selūsalema fakataha mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita.
2KI 14:21 ¶ Pea naʻe ʻave ʻa ʻAsalia ʻe he kakai kotoa pē ʻi hono hongofulu ma nima ʻo ʻene taʻu, mo nau fakanofo ia ke tuʻi ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko ʻAmasia.
2KI 14:22 Naʻa ne langa ʻe ia ʻa ʻElati, mo ne toe ʻange ia ki Siuta, ʻi he ʻene hili ʻae mohe ʻae tuʻi ki heʻene ngaahi tamai.
2KI 14:23 ¶ ʻI hono hongofulu ma nima ʻoe taʻu ʻa ʻAmasia ko e foha ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe kamata pule ʻi Samēlia ʻa Selopoami ko e foha ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ma taha.
2KI 14:24 Pea naʻa ne fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova: naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻe fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
2KI 14:25 Naʻa ne toe fokotuʻu ʻae ngataʻanga ʻo ʻIsileli mei he hūʻanga ʻo Hemati ʻo aʻu ki he tahi ʻoe potu tokalelei, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi heʻene tamaioʻeiki ko Siona, ko e foha ʻo ʻAmitai, ko e palōfita, ʻaia naʻe nofo ʻi Katihefeli.
2KI 14:26 He naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻae mamahi ʻo ʻIsileli, ʻa ʻene kovi lahi ʻaupito: he naʻe ʻikai kei ai ha niʻihi naʻe nofo ʻi lotoʻā pe ʻalu kituʻa, pe ha taha ke tokoni ʻa ʻIsileli.
2KI 14:27 Pea naʻe ʻikai pehē ʻe Sihova te ne tāmateʻi ʻae hingoa ʻo ʻIsileli mei he lalo langi: ka naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻi he nima ʻo Selopoami ko e foha ʻo Soasi.
2KI 14:28 ¶ Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Selopoami, mo e meʻa kotoa pē naʻa ne fai, pea mo ʻene mālohi, ʻae anga ʻo ʻene faʻa tau, pea mo e meʻa naʻa ne toe maʻu ai ʻa Tamasikusi, mo Hemati, ʻaia naʻe kau ki Siuta, ke ʻia ʻIsileli ia, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 14:29 Pea naʻe mohe ʻa Selopoami mo ʻene ngaahi tamai, ʻio, ʻae ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Sakalia.
2KI 15:1 ‌ʻI he taʻu ʻe uofulu ma fitu ʻo Selopoami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe kamata pule ki Siuta ʻa ʻAsalia ko e foha ʻo ʻAmasia.
2KI 15:2 Naʻe hongofulu ma ono taʻu ʻene motuʻa ʻi heʻene hoko ki he pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe nimangofulu ma ua ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sekolia ʻo Selūsalema.
2KI 15:3 Pea naʻe fai lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova; ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai ko ʻAmasia;
2KI 15:4 Ka ko e ngaahi potu māʻolunga naʻe ʻikai liʻaki: naʻe feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
2KI 15:5 ¶ Pea naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae tuʻi, pea naʻa ne kilia ai ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene mate; pea naʻa ne nofo ʻi he fale mavahe. Pea naʻe pule ʻa Sotami ko e foha ʻoe tuʻi ki he fale pea naʻe fakamaau ʻe ia ʻae kakai ʻoe fonua.
2KI 15:6 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa ʻAsalia mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai ʻoku tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 15:7 Ko ia, naʻe mohe ʻa ʻAsalia mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻa nau tanu ia mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Sotami ko hono foha.
2KI 15:8 ¶ ʻI hono tolungofulu ma valu ʻoe taʻu ʻo ʻAsalia ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe pule ʻa Sakalia ko e foha ʻo Selopoami ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻi he māhina ʻe ono.
2KI 15:9 Pea naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe heʻene ngaahi tamai: naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
2KI 15:10 Pea naʻe lapasi ia ʻe Salumi ko e foha ʻo Sepesi, ʻo ne taaʻi ia ʻi he ʻao ʻoe kakai, pea ne tāmateʻi ia, pea naʻa ne fetongi ia ʻi he pule.
2KI 15:11 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sakalia, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 15:12 Ko e folofola eni ʻa Sihova ʻaia naʻe folofolaʻaki kia Sehu ʻo pehē, “ʻE nofo ho ngaahi foha ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli ʻo aʻu ki hono fā ʻoe toʻutangata. Pea naʻe hoko ia ʻo pehē pe.”
2KI 15:13 ¶ ʻI hono tolungofulu ma hiva ʻoe taʻu ʻo ʻUsaia ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe kamata pule ʻa Salumi ko e foha ʻo Sepesi; pea naʻe pule ia ʻi he māhina kātoa ʻe taha ʻi Samēlia.
2KI 15:14 He naʻe ʻalu hake ʻa Minehemi ko e foha ʻo Kati, mei Tilisa, pea haʻu ia ki Samēlia, ʻo ne taaʻi ʻa Salumi ko e foha ʻo Sepesi ʻi Samēlia, ʻo ne tāmateʻi ia, pea naʻa ne fetongi ia ʻi he pule.
2KI 15:15 Ka ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Salumi, mo ʻene fai ʻae lapa, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 15:16 ¶ Pea naʻe toki taaʻi ʻe Minehemi ʻa Tifisa, mo ia kotoa pē naʻe ʻi ai, mo hono ngaahi potu ngataʻanga, ʻo aʻu ki Tilisa: koe meʻa ʻi he ʻikai te nau fakaava ia kiate ia, ko ia naʻa ne taaʻi ai ia; pea ko e kau fefine feitama kotoa pē naʻe ʻi ai naʻa ne hae hake.
2KI 15:17 ‌ʻI hono tolungofulu ma hiva ʻoe taʻu ʻo ʻAsalia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻa Minehemi ko e foha ʻo Kati, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ʻi Samēlia.
2KI 15:18 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova; ʻi hono ngaahi ʻaho kotoa pē naʻe ʻikai te ne liʻaki ʻae ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
2KI 15:19 Pea naʻe haʻu ʻa Puli ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ke tauʻi ʻae fonua: pea naʻe ʻatu ʻe Minehemi kia Puli ʻae taleniti siliva ʻe taha afe, koeʻuhi ke na kau taha ke fakatuʻumaʻu ʻae puleʻanga ʻi hono nima.
2KI 15:20 Pea naʻe pule ʻe Minehemi ke ʻomi ʻae ngaahi paʻanga mei ʻIsileli, ʻio, mei he kau tangata ongoongo mo koloaʻia, ʻi he tangata taki taha kotoa pē ko e sikeli siliva ʻe nimangofulu, ke foaki ki he tuʻi ʻo ʻAsilia. Ko ia, naʻe toe ʻalu ai ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, pea naʻe ʻikai nofomaʻu ia ʻi he fonua.
2KI 15:21 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Minehemi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai ʻoku tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli?
2KI 15:22 Pea naʻe mohe ʻa Minehemi mo ʻene ngaahi tamai; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Pikaia ko hono foha.
2KI 15:23 ¶ ʻI hono nimangofulu taʻu ʻo ʻAsalia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻa Pikaia ko e foha ʻo Minehemi pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe ua.
2KI 15:24 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova: naʻe ʻikai te ne liʻaki ʻae ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
2KI 15:25 Ka naʻe te u lapa kiate ia ʻa Peka ko e foha ʻo Limalia ko ʻene ʻeikitau ʻe taha ʻaʻana, ʻo ne taaʻi ia ʻi Samēlia, ʻi he potu tapu ʻoe fale ʻoe tuʻi, fakataha mo ʻAakopi mo ʻEliia, pea mo e kau tangata Kiliati ʻe toko nimangofulu: pea naʻa ne tāmateʻi ia, pea ne fetongi ia ʻi he pule.
2KI 15:26 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Pikaia, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 15:27 ¶ ʻI hono nimangofulu ma ua ʻoe taʻu ʻo ʻAsalia ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe kamata pule ʻa Peka ko e foha ʻo Limalia ki ʻIsileli ʻi Samēlia, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe uofulu,
2KI 15:28 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova: naʻe ʻikai liʻaki ʻe ia ʻae ngaahi angahala ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli.
2KI 15:29 Naʻe haʻu ʻa Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Peka ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo ne kapasia ʻa Isoni mo ʻEpeli-Petemeaka, mo Sanoa, mo Ketesi, mo Hasoa, mo Kiliati, mo Kāleli, ʻae fonua kotoa pē ʻo Nafitali, pea naʻe fetuku pōpula ʻakinautolu ki ʻAsilia.
2KI 15:30 Pea naʻe fai ʻae lapa ʻe Hosea ko e foha ʻo Ela kia Peka ko e foha ʻo Limalia, ʻo ne taaʻi ia, pea ne tāmateʻi ia, pea ne fetongi ia ʻi he pule, ʻi hono uofulu ʻoe taʻu ʻo Sotami ko e foha ʻo ʻUsaia.
2KI 15:31 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Peka mo ia kotoa pē naʻa ne fai, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2KI 15:32 ¶ ʻI hono ua ʻoe taʻu ʻo Peka ko e foha ʻo Limalia ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe kamata pule ki Siuta ʻa Sotami ko e foha ʻo ʻUsaia.
2KI 15:33 Naʻe uofulu ma nima ʻae taʻu ʻo ʻene motuʻa ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ono ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Silusa, ko e ʻofefine ʻo Satoki.
2KI 15:34 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova: naʻe fai ia ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai ko ʻUsaia.
2KI 15:35 Ka naʻe ʻikai siʻaki ʻae ngaahi potu māʻolunga: naʻe kei feilaulau mo tutu meʻa namu kakala ʻe he kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga. Naʻe langa ʻe ia ʻae matapā māʻolunga ʻoe fale ʻo Sihova.
2KI 15:36 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sotami, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 15:37 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe kamata ueʻi ʻe Sihova ʻa Lisini ko e tuʻi ʻo Silia, mo Peka ko e foha ʻo Limalia ke na tauʻi ʻa Siuta.
2KI 15:38 Pea naʻe mohe ʻa Sotami mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe tanu ia mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita, ko ʻene tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAhasi.
2KI 16:1 ‌ʻI hono hongofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻo Peka ko e foha ʻo Limalia naʻe kamata pule ʻa ʻAhasi ko e foha ʻo Sotami ko e tuʻi ʻo Siuta.
2KI 16:2 Naʻe uofulu taʻu ʻae motuʻa ʻa ʻAhasi ʻi heʻene kamata pule, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ono ʻi Selūsalema, pea naʻe ʻikai te ne faitotonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua, ke hangē ko Tevita ko ʻene tamai.
2KI 16:3 Ka naʻa ne ʻeveʻeva ʻi he hala ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻio, naʻa ne puleʻi ke ʻalu atu ʻa hono foha ʻi he lotolotonga ʻoe afi, ʻo fakatatau mo e ngaahi ngāue fakalielia ʻae kakai hiteni, ʻakinautolu naʻe kapusi atu ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
2KI 16:4 Pea naʻa ne fai feilaulau mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga, pea ʻi he ngaahi tafungofunga, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē.
2KI 16:5 ¶ Pea naʻe toki hoko hake ki Selūsalema ʻa Lisini ko e tuʻi ʻo Silia mo Peka ko e foha ʻo Limalia ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ke na tauʻi ia: pea naʻa na kāpui ʻa ʻAhasi ʻaki ʻae tau, ka naʻe ʻikai te na mafai ʻa hono fakavaivaiʻi.
2KI 16:6 Pea ʻi he kuonga ko ia naʻe toe maʻu ʻe Lisini ko e tuʻi ʻo Silia, ʻa Elati ke toka ki Silia, pea naʻa ne kapusi ʻae kakai Siu mei Elati: pea naʻe hoko mai ʻae kakai Silia ki Elati, ʻonau nofo ai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2KI 16:7 Ko ia naʻe fekau atu ai ʻae kau talafekau meia ʻAhasi kia Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo pehē, “Ko hoʻo tamaioʻeiki pea ko ho foha au; ka ke meʻa mai, mo fakamoʻui au mei he nima ʻoe tuʻi ʻo Silia, pea mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo tuʻu hake ke tauʻi au.”
2KI 16:8 Pea naʻe toʻo mai ʻe ʻAhasi ʻae siliva mo e koula ʻaia naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he ngaahi tukunga koloa ʻi he fale ʻoe tuʻi, mo ne ʻave ia ko e meʻaʻofa ki he tuʻi ʻo ʻAsilia.
2KI 16:9 Pea naʻe tui kiate ia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia: he naʻe ʻalu hake ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia ke tauʻi ʻa Tamasikusi, pea naʻa ne lavaʻi ia, mo ne ʻave pōpula ʻae kakai mei ai ki Kili, pea naʻa ne tāmateʻi ʻa Lisini.
2KI 16:10 Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ko ʻAhasi ki Tamasikusi ke feʻiloaki mo Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea naʻa ne mamata ki ha feilaulauʻanga ʻaia naʻe ʻi Tamasikusi: pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ko ʻAhasi kia Ulisa ko e taulaʻeiki ʻa hono fakatātā ʻoe feilaulauʻanga, pea mo hono fuofua ʻo ia, ʻo fakatatau mo hono teunga kotoa pē.
2KI 16:11 Pea naʻe langa ʻe Ulisa ko e taulaʻeiki ha feilaulauʻanga naʻe tatau ʻaupito mo ia naʻe fakahā mai ʻe ʻAhasi mei Tamasikusi: ko ia naʻe ngaohi ia ʻe Ulisa ko e taulaʻeiki ke ne tali ʻaki ʻae toe liliu mai ʻae tuʻi ko ʻAhasi mei Tamasikusi.
2KI 16:12 Pea ʻi heʻene liliu mai ʻae tuʻi mei Tamasikusi, naʻe mamata ʻe he tuʻi ki he feilaulauʻanga: pea naʻe ʻunuʻunu mai ʻae tuʻi ki he feilaulauʻanga pea naʻa ne fai feilaulau ʻi ai.
2KI 16:13 Pea naʻa ne tutu ʻa ʻene feilaulau tutu mo ʻene feilaulau meʻakai, mo ne lilingi ʻa ʻene feilaulau inu, pea naʻa ne luluku ʻae toto ʻo ʻene ngaahi feilaulau fakamelino, ki he feilaulauʻanga.
2KI 16:14 Pea naʻa ne ʻomi foki ʻae feilaulauʻanga palasa, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, mei he mata fale, mei he vahaʻa ʻoe feilaulauʻanga pea mo e fale ʻo Sihova, pea naʻa ne fokotuʻu ia ki he potu fakatokelau ʻoe feilaulauʻanga.
2KI 16:15 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ko ʻAhasi kia Ulisa ko e taulaʻeiki, ʻo pehē, “Te ke tutu ki he feilaulauʻanga lahi ʻae feilaulau tutu ʻoe pongipongi, mo e feilaulau meʻakai ʻoe efiafi, mo e feilaulau tutu ʻae tuʻi, pea mo ʻene feilaulau meʻakai, fakataha mo e feilaulau tutu ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua, mo ʻenau feilaulau meʻakai, mo ʻenau ngaahi feilaulau inu; pea luluku ki ai ʻae toto kotoa pē ʻoe feilaulau tutu, mo e toto ʻoe meʻa feilaulau kotoa pē: ka ʻe tuku ʻae feilaulauʻanga palasa ke u lotu ai au.”
2KI 16:16 Naʻe fai pehē ʻe Ulisa ko e taulaʻeiki, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fekau ʻe he tuʻi ko ʻAhasi.
2KI 16:17 ¶ Pea naʻe tuʻusi ʻe he tuʻi ko ʻAhasi ʻae tapa ʻoe ngaahi tuʻunga, mo ne hiki mei ai ʻae ʻaiʻanga vai; pea naʻa ne hiki ki lalo ʻae fuʻu ʻaiʻanga vai mei he funga ʻoe ngaahi pulu palasa ʻaia naʻe tuʻu ki lalo ʻi ai, pea naʻa ne ʻai ia ki he potu naʻe faliki ʻaki ʻae ngaahi maka.
2KI 16:18 Pea ko e fale fakamalumalu maʻae ʻaho tapu ʻaia naʻa nau langa ʻi he fale, pea mo e hala ʻoe tuʻi mei tuʻa, naʻa ne hiki atu mei he fale ʻo Sihova koeʻuhi ko e tuʻi ʻo ʻAsilia.
2KI 16:19 ¶ Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa ʻAhasi ʻaia naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 16:20 Pea naʻe mohe ʻa ʻAhasi mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe tanu ia fakataha mo ʻene ngaahi tamai ʻi he Kolo ʻo Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Hesekaia ko hono foha.
2KI 17:1 ‌ʻI hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu ʻo ʻAhasi ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe kamata pule ki ʻIsileli ʻi Samēlia ʻa Hosea ko e foha ʻo Ela, ʻi he taʻu ʻe hiva.
2KI 17:2 Pea naʻa ne fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ka naʻe ʻikai ke hangē ia ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli ʻaia naʻe ʻi muʻa ʻiate ia.
2KI 17:3 ¶ Naʻe haʻu kiate ia ʻa Salimanesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ko hono tauʻi; pea naʻe fakatokalalo kiate ia ʻa Hosea, pea naʻa ne foaki ʻae ngaahi meʻaʻofa kiate ia.
2KI 17:4 Pea naʻe ʻilo ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae teu lapa ʻe Hosea: he kuo fekau atu ʻe ia ʻae kau talafekau kia So ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea naʻe ʻikai ʻomi ʻae meʻaʻofa ki he tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo hangē ko ia naʻa ne faʻa fai ʻi he taʻu kotoa pē; ko ia naʻe fakahū ia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ki he fale pōpula, mo ne haʻi ia ʻi he fale pōpula.
2KI 17:5 Pea naʻe ʻalu hake ai ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia ki he potu kotoa pē ʻoe fonua, mo ne ʻalu hake ki Samēlia, mo ne kāpui ia ʻaki ʻae tau ʻi he taʻu ʻe tolu.
2KI 17:6 Pea ʻi hono hiva ʻoe taʻu ʻo Hosea naʻe lavaʻi ʻa Samēlia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia, pea naʻa ne ʻave ʻae kakai ʻIsileli ki ʻAsilia, mo ne tuku ʻakinautolu ʻi Hala pea ʻi Hapoa ki he vaitafe ʻo Kosani, pea ʻi he ngaahi kolo ʻae kakai Mitia.
2KI 17:7 ¶ He naʻe pehē, kuo fai angahala ʻe he fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, mei he lalo nima ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea kuo nau manavahē ki he ngaahi ʻotua kehe.
2KI 17:8 Pea kuo nau ʻaʻeva ʻi he ngaahi fekau ʻae kakai hiteni, ʻakinautolu naʻe kapusi atu ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea mo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli naʻa nau fakanofo.
2KI 17:9 Pea naʻe fai fakafufū ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻikai totonu kia Sihova ko honau ʻOtua, pea naʻa nau langa moʻonautolu ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻi honau ngaahi kolo kotoa pē, mei he foʻi fale māʻolunga ʻoe kau leʻo ʻo fai hake ki he kolo naʻe fakaʻā.
2KI 17:10 Pea naʻa nau fokotuʻu maʻanautolu ʻae ngaahi tamapua, mo e ngaahi vao tapu ʻi he tafungofunga māʻolunga kotoa pē, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē:
2KI 17:11 Pea naʻa nau tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he potu māʻolunga kotoa pē, ʻo hangē ko e hiteni ʻaia naʻe fakaʻauha atu mei honau ʻao ʻe Sihova; pea naʻa nau fai ʻae ngaahi meʻa kovi ke fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova:
2KI 17:12 He naʻa nau tauhi ki he ngaahi tamapua, ʻaia naʻe pehē ai ʻe Sihova kiate kinautolu, ʻE ʻikai te mou fai ʻae meʻa ni.
2KI 17:13 Ka naʻe valokiekina ʻe Sihova ki ʻIsileli pea ki Siuta ʻi heʻene kau palōfita kotoa pē mo e kau kikite kotoa pē, ʻo pehē, “Ke tafoki ʻakimoutolu mei homou ngaahi hala kovi, pea tauhi ki heʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ʻo fakatatau mo e fono kotoa pē ko ia ʻaia naʻaku fekau ki hoʻomou ngaahi tamai, peau fekauʻi kiate kimoutolu ʻi heʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita.”
2KI 17:14 Ka neongo ia naʻe ʻikai te nau fie ongoʻi, ka naʻa nau fakakekeva ʻa honau kia, ʻo hangē ko e kia ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻakinautolu naʻe ʻikai tui kia Sihova ko honau ʻOtua.
2KI 17:15 Pea naʻa nau siʻaki ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea mo ʻene fuakava ʻaia naʻa ne fai mo ʻenau ngaahi tamai, mo ʻene ngaahi fakamoʻoni naʻa ne fakamoʻoni ʻaki kiate kinautolu; pea naʻa nau muimui ki he vaʻinga, pea naʻa nau hoko ʻo vaʻinga, mo nau muimui ki he kakai hiteni naʻe nofo takatakai ʻiate kinautolu, ʻaia naʻe fekau ai ʻe Sihova kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau fai ʻo hangē ko kinautolu.
2KI 17:16 Pea naʻa nau siʻaki ʻae ngaahi fekau kotoa pē ʻo Sihova ko honau ʻOtua, pea naʻa nau ngaohi maʻanautolu ʻae ngaahi meʻa fakatātā naʻe haka, ʻio, ʻae ʻuhiki pulu ʻe ua, mo nau ngaohi ha vao tapu, mo nau lotu ki he nāunau kotoa pē ʻoe langi, mo nau tauhi kia Peali.
2KI 17:17 Pea naʻa nau pule ki honau ngaahi foha mo honau ngaahi ʻofefine ke nau ʻalu atu ʻi he lotolotonga ʻoe afi, pea naʻa nau fai fakatēvolo mo nau fai ʻae sausau, pea naʻa nau fakatau atu ʻakinautolu ke fai ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fakatupu ai ʻa hono houhau.
2KI 17:18 Ko ia naʻe houhau lahi ai ʻa Sihova ki ʻIsileli, mo ne fetuku atu ʻakinautolu mei hono ʻao: naʻe ʻikai tuku ha taha ka ko e faʻahinga pe taha ʻo Siuta.
2KI 17:19 Pea naʻa mo Siuta naʻe ʻikai tauhi ʻe ia ʻae ngaahi fekau ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ka naʻa nau ʻalu ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻo ʻIsileli ʻaia naʻa nau fokotuʻu ʻekinautolu.
2KI 17:20 Pea naʻe siʻaki ʻe Sihova ʻae hako kotoa pē ʻo ʻIsileli, mo ne fakamamahi ʻakinautolu, mo ne tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻoe kau maumau, kaeʻoua ke ʻosi ʻa ʻene liʻaki ʻakinautolu mei hono ʻao.
2KI 17:21 He naʻa ne haea mai ʻa ʻIsileli mei he fale ʻo Tevita; pea naʻa nau fakanofo ke tuʻi ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati: pea naʻe teketekeʻi ʻa ʻIsileli ʻe Selopoami mei he muimui kia Sihova, pea naʻa ne fakaangahalaʻi ʻakinautolu ʻi he angahala lahi.
2KI 17:22 He naʻe ʻaʻeva ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi angahala kotoa pē ʻa Selopoami ʻaia naʻa ne fai; naʻe ʻikai mahuʻi ʻakinautolu mei ai;
2KI 17:23 Pea naʻe hiki atu ʻa ʻIsileli ʻe Sihova mei hono ʻao, ʻo hangē ko e folofola naʻa ne fai ʻi heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita kotoa pē. Ko ia naʻe fetuku atu ai ʻa ʻIsileli mei honau fonua ʻonautolu ki ʻAsilia ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2KI 17:24 ¶ Pea naʻe ʻomi ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae kakai mei Papilone, pea mei Kuta, pea mei ʻAva, pea mei Hemati, pea mei Sifaveimi, mo ne tuku ʻakinautolu ʻi he ngaahi kolo ʻo Samēlia, ko e fetongi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli: pea naʻa nau maʻu ʻa Samēlia, mo nofo ʻi hono ngaahi kolo ʻo ia.
2KI 17:25 Pea ʻi he kamataʻanga ʻo ʻenau nofo ʻi ai, naʻe ʻikai te nau manavahē kia Sihova: pea ko ia naʻe tuku atu ai ʻe Sihova ʻae fanga laione kiate kinautolu, pea naʻe mate ai ʻa honau niʻihi.
2KI 17:26 Ko ia naʻa nau lea ai ki he tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo pehē, ʻOku ʻikai ʻilo ʻae anga ʻoe ʻOtua ʻoe fonua ʻe he ngaahi puleʻanga kuo ke hiki mo tuku ki he ngaahi kolo ʻo Samēlia: ko ia kuo ne fekau atu ʻae fanga laione kiate kinautolu, pea vakai, ʻoku nau tāmateʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻekinautolu ʻae anga ʻoe ʻOtua ʻoe fonua.
2KI 17:27 Pea naʻe toki fekau ai ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo pehē, “ʻAve ki ai ha tokotaha ʻi he kau taulaʻeiki ʻaia naʻa mou ʻomi mei ai; pea tuku ke nau ʻalu ʻo nofo ʻi ai, pea tuku ke ne akoʻi ʻakinautolu ʻi he anga ʻoe ʻOtua ʻoe fonua.”
2KI 17:28 Pea naʻe toki haʻu ai ha tokotaha ʻi he kau taulaʻeiki ʻaia naʻa nau ʻave mei Samēlia ʻo ne nofo ʻi Peteli, pea naʻa ne akonakiʻi ʻakinautolu ke nau manavahē kia Sihova.
2KI 17:29 Ka naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi puleʻanga taki taha ʻa hono ngaahi ʻotua ʻonautolu, mo nau ʻai ʻakinautolu ki he ngaahi fale ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻaia naʻe ngaohi ʻe he kakai Samēlia, ko e taki taha ʻae puleʻanga ʻi he ngaahi kolo naʻa nau nofo ki ai.
2KI 17:30 Pea naʻe fokotuʻu ʻe he kakai ʻo Papilone ʻa Sukote-Pinoti, pea ʻe he kakai ʻo Kuta naʻe fokotuʻu ʻa Nelikali, pea ʻe he kakai ʻo Hemati naʻe fokotuʻu ʻa ʻAsima,
2KI 17:31 Pea ʻe he kakai ʻAvi naʻe fokotuʻu ʻa Nipasi mo Talitaki, pea ʻe he kakai Sifaveimi naʻe tutu ʻenau fānau ʻi he afi kia ʻAtilameleki mo ʻAnameleki, ko e ngaahi ʻotua ʻo Sifaveimi.
2KI 17:32 Ko ia naʻa nau manavahē kia Sihova, pea naʻa nau ngaohi kiate kinautolu mei he kakai meʻavale ʻaupito ʻiate kinautolu ʻae kau taulaʻeiki ki he ngaahi potu māʻolunga, pea naʻa nau fai feilaulau ʻekinautolu ʻi he ngaahi fale ʻoe ngaahi potu māʻolunga maʻanautolu.
2KI 17:33 Naʻa nau manavahē kia Sihova, kae tauhi pe ki honau ngaahi ʻotua ʻonautolu, ʻo hangē ko e anga ʻoe ngaahi puleʻanga naʻa nau ʻave pōpula mei ai.
2KI 17:34 ‌ʻOku nau fai ki heʻenau anga ʻi muʻa ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni: ʻoku ʻikai te nau manavahē kia Sihova, pea ʻoku ʻikai fai ʻekinautolu ke tatau mo ʻenau ngaahi tuʻutuʻuni, pe ko ʻenau ngaahi fekau, pe hangē ko e fono mo e fekau ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ki he fānau ʻa Sēkope, ʻaia naʻa ne fakahingoa ko ʻIsileli;
2KI 17:35 ‌ʻAia naʻe fai ʻe Sihova mo ia ha fuakava, pea naʻa ne valoki ʻakinautolu, ʻo pehē, “ʻE ʻikai te mou manavahē ki he ngaahi ʻotua kehe, pe fakatōmapeʻe ʻakimoutolu kiate kinautolu, pe tauhi ki ai, pe feilaulau kiate kinautolu:
2KI 17:36 Ka ko Sihova ʻaia naʻe ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he mālohi lahi, mo e nima naʻe mafao atu, ko ia ia te mou manavahē ki ai, pea ko ia ia te mou lotu ki ai, pea ko ia ia te mou fai ki ai ʻae feilaulau.
2KI 17:37 Pea ko e ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau, pea mo e fono, mo e fekau, ʻaia naʻa ne tohi maʻamoutolu, te mou tokanga ke fai ia ʻo lauikuonga; pea ʻe ʻikai te mou manavahē ki ha ngaahi ʻotua kehe.
2KI 17:38 Pea ko e fuakava ʻaia kuo u fai mo kimoutolu, ʻe ʻikai te mou fakangaloʻi; pea ʻe ʻikai foki te mou manavahē ki he ngaahi ʻotua kehe.
2KI 17:39 Ka te mou manavahē kia Sihova ko homou ʻOtua; pea te ne fakamoʻui ʻakimoutolu mei he nima ʻo homou ngaahi fili kotoa pē.”
2KI 17:40 Ka naʻe ʻikai te nau fanongo, pea naʻa nau fai pe ʻo hangē ko ʻenau muʻaki anga.
2KI 17:41 Ko ia, naʻe manavahē ʻae ngaahi puleʻanga ko ia kia Sihova, ka naʻa nau tauhi ki he ngaahi meʻa fakatātā naʻe tongi, ʻa ʻenau fānau mo e fānau ʻo ʻenau fānau: ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe heʻenau ngaahi tamai, kuo pehē pe ʻenau fai ʻekinautolu ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2KI 18:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono tolu taʻu ʻo Hosea ko e foha ʻo Ela ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe kamata pule ʻa Hesekaia ko e foha ʻo ʻAhasi ko e tuʻi ʻo Siuta.
2KI 18:2 Naʻe uofulu ma nima ʻa ʻene taʻu ʻi heʻene kamata pule: pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe uofulu ma hiva ʻi Selūsalema. Ko e hingoa ʻo ʻene faʻē foki ko ʻApi, ko e ʻofefine ʻo Sakalia.
2KI 18:3 Pea naʻe fai lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Tevita ko ʻene tamai.
2KI 18:4 ¶ Naʻa ne fakalala ʻae ngaahi potu māʻolunga, pea fesiʻi hifo ʻae ngaahi tamapua, pea ne tā hifo ʻae ngaahi vao tapu, pea naʻa ne fesifesi ke iiki ʻae ngata palasa ʻaia naʻe ngaohi ʻe Mōsese: he naʻe tutu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae meʻa namu kakala ki ai ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ko ia: pea naʻa ne ui ia ko Nehusitani.
2KI 18:5 Naʻe falala ia kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ko ia naʻe ʻikai tatau mo ia ha tokotaha ki mui ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Siuta, pe ha tokotaha naʻe ʻi muʻa ʻiate ia.
2KI 18:6 He naʻe pikitai ia kia Sihova, pea ʻikai liʻaki ʻene muimui ʻiate ia, ka naʻa ne tauhi ʻene ngaahi fekau, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese.
2KI 18:7 Pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova; pea naʻe monūʻia ia ʻi he potu kotoa pē naʻe ʻalu ia ki ai: pea naʻa ne liʻaki ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo ʻikai tauhi ki ai
2KI 18:8 Naʻa ne taaʻi ʻae kakai Filisitia, ʻo aʻu atu ki Kesa, mo hono ngaahi ngataʻanga ʻo ia mei he fale māʻolunga ʻae kau leʻo ʻo aʻu ki he kolotau.
2KI 18:9 ¶ Pea ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Hesekaia, ʻaia ko hono fitu taʻu ʻo Hosea ko e foha ʻo Ela ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ai ʻa Salimanesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ki Samēlia, mo ne kapui ia ʻaki ʻae tau.
2KI 18:10 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe taʻu ʻe tolu naʻa nau kapasia ia. ʻI hono ono taʻu ʻo Hesekaia, ʻaia ko hono hiva ʻo Hosea ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, naʻe kapa ʻa Samēlia.
2KI 18:11 Pea naʻe fetuku ʻa ʻIsileli ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ki ʻAsilia, ʻo ne tuku ʻakinautolu ʻi Hala mo Hapoa, ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kosani, pea ʻi he ngaahi kolo ʻoe kakai Mitia.
2KI 18:12 Ko e meʻa ʻi he ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko honau ʻOtua, ka naʻa nau talangataʻa ki heʻene fuakava, mo ia kotoa pē naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ʻikai tokanga ki ai pe fai ki ai.
2KI 18:13 ¶ ʻI hono hongofulu ma fā ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Hesekaia naʻe haʻu ai ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ke tauʻi ʻae ngaahi kolo tau kotoa pē ʻo Siuta, pea naʻa ne lavaʻi ʻakinautolu.
2KI 18:14 Pea naʻe fekau ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta ki he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻi Lakisi, ʻo pehē, “Kuo u fai hala; ke ke liliu meiate au: ko ia ʻoku ke tala kiate au te u kātaki.” Pea naʻe ʻeke ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia meia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻae taleniti siliva ʻe tolungeau mo e taleniti koula ʻe tolungofulu.
2KI 18:15 Pea naʻe ʻatu kiate ia ʻe Hesekaia ʻae siliva kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he ngaahi tukuʻanga koloa ʻi he fale ʻoe tuʻi.
2KI 18:16 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe tutuʻu ai ʻe Hesekaia [ʻae koula ]mei he ngaahi matapā ʻoe faletapu ʻo Sihova, pea mei he ngaahi pou ʻaia naʻe ʻaofi ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo ne ʻatu ia ki he tuʻi ʻo ʻAsilia.
2KI 18:17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻa ʻAlatani mo Lapisalisi mo Lapisake mei Lakisi ki he tuʻi ko Hesekaia, mo e fuʻu tau lahi ke tauʻi ʻa Selūsalema. Pea naʻa nau ʻalu hake ʻo hoko ki Selūsalema. Pea ʻi heʻenau ʻalu hake naʻa nau tuʻu ofi ki he tafeʻanga vai ʻoe vai ʻi ʻolunga, ʻaia ʻoku ʻi he hala motuʻa ʻoe ngoue ʻoe tufunga fakamaʻa kofu.
2KI 18:18 Pea hili ʻenau ui ki he tuʻi, naʻe haʻu kituʻa kiate kinautolu ʻa Iliakimi ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ki he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa ko e foha ʻo ʻAsafi ko e tangata naʻe tohi ʻae ngaahi meʻa fakapuleʻanga.
2KI 18:19 Pea naʻe pehē ʻe Lapisake kiate kinautolu, “Ko eni ke mou lea kia Hesekaia, ʻOku pehē ʻe he tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, Ko e hā ʻae mālohi ni ʻaia ʻoku ke falala ki ai?”
2KI 18:20 ‌ʻOku ke pehē, (ka ko e lea launoa pe) “ʻOku ʻiate au ʻae fakakaukau mo e mālohi ki he tau. Pea ko eni, ko hai ia ʻoku ke falala ki ai, kuo ke angatuʻu ai kiate au?
2KI 18:21 Pea ko eni, vakai, ʻoku ke falala ki ho tokotoko ʻoe kaho mafesi ni, ʻio, ko ʻIsipite, ʻaia kapau ʻe faʻaki ki ai ha tangata, ʻe ʻasi ia ki hono nima, pea ʻe lavea ai: ʻoku pehē pe ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
2KI 18:22 Pea kapau ʻoku mou pehē kiate au, ʻoku mau falala kia Sihova ko homau ʻOtua: ʻikai ko ia ia ko e ngaahi potu māʻolunga ʻoʻona mo hono ngaahi feilaulauʻanga kuo ʻave ʻe Hesekaia ʻo liʻaki, pea kuo ne tala kia Siuta mo Selūsalema, Ke lotu ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ko eni ʻi Selūsalema?
2KI 18:23 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, tuku mai ʻae ngaahi fakamoʻoni ki heʻeku ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea te u ʻatu kiate koe ʻae fanga hoosi ʻe ua afe, ʻo kapau te ke faʻa fai ʻe koe ke fakaheka ki ai ʻae kau heka hoosi.
2KI 18:24 Pea ʻe fēfeeʻi hao faʻa fai ke fakafoki ʻae mata ʻoe ʻeikitau ʻe tokotaha, ko e siʻi hifo taha pe ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa ʻeku ʻeiki, ka ke falala koe ki ʻIsipite ki he ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi?
2KI 18:25 He kuo u hoko mai ni ʻo taʻekau mo Sihova ke fakaʻauha ʻae potu ni? Naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, ‘ʻAlu hake ʻo tauʻi ʻae fonua ni, pea fakaʻauha ia.’”
2KI 18:26 Pea naʻe pehē ai ʻe Iliakimi ko e foha ʻo Hilikia, mo Sepina, mo Soa, kia Lapisake, “Ke ke lea mai ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he lea fakaSilia; he ʻoku mau ʻilo ia: kaeʻoua naʻa ke talanoa kiate kimautolu ʻi he lea ʻae kakai Siu ʻi he telinga ʻoe kakai ʻoku nofo ʻi he funga ʻā.”
2KI 18:27 Ka naʻe pehē ʻe Lapisake, kiate kinautolu, “He naʻe fekau au ʻe heʻeku ʻeiki ki hoʻo ʻeiki, pea kiate koe, ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni? ʻIkai ko ʻene fekau au ki he kau tangata ʻaia ʻoku heheka ki he ʻā maka, koeʻuhi ke nau kai ʻenau kinohaʻa ʻanautolu, mo inu ʻenau tuʻutata?”
2KI 18:28 Pea naʻe tuʻu ai ʻa Lapisake, pea ne kalanga leʻo lahi ʻi he lea fakaSiu, mo ne lea, ʻo pehē, “Mou tokanga ki he lea ʻae tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia:
2KI 18:29 ‌ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻoua naʻa fakahalaʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia: koeʻuhi ʻe ʻikai te ne mafai ʻe ia ke fakamoʻui ʻakimoutolu mei hono nima:
2KI 18:30 Pea ʻoua naʻa ueʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia ke mou falala kia Sihova, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova, pea ʻe ʻikai tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.’
2KI 18:31 ‌ʻOua naʻa mou tokanga kia Hesekaia he ʻoku pehē ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, Fai hoʻo fakalelei kiate au ʻaki ha meʻaʻofa, pea haʻu kituʻa kiate au, pea te mou toki kai taki taha ʻae tangata ʻae vaine ʻaʻana, pea taki taha ʻi he fiki ʻaʻana, pea mou inu taki taha kotoa pē ʻi he ngaahi vai ʻo ʻene vaikeli ʻaʻana:
2KI 18:32 Kaeʻoua ke u toki haʻu ʻo ʻave ʻakimoutolu ki ha fonua ʻoku hangē ko homou fonua, ko e fonua ʻoe uite mo e uaine, ko e fonua ʻoe mā mo e ngoue vaine, ko e fonua ʻoe lolo ʻolive mo e honi, koeʻuhi ke mou moʻui, ka ʻe ʻikai mate: pea ʻoua naʻa mou tokanga kia Hesekaia, ʻi heʻene kākaaʻi ʻakimoutolu ʻo pehē, ‘ʻE fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova.’
2KI 18:33 He ʻoku ai ha tokotaha ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga kuo nau fakamoʻui hono fonua mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia?
2KI 18:34 Ko fāʻa ia ʻae ngaahi ʻotua ʻo Hemati, mo ʻApati? Ko fāʻa ia ʻae ngaahi ʻotua ʻo Sifaveimi, mo Hena, mo Iva? He kuo nau fakamoʻui ʻa Samēlia mei hoku nima?”
2KI 18:35 Ko hai ʻakinautolu ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi fonua, ʻa ia kuo nau fakamoʻui honau fonua mei hoku nima, ke pehē ai ʻe fakamoʻui ʻe Sihova ʻa Selusalema mei hoku nima?
2KI 18:36 Ka naʻe longo pe ʻae kakai, pea naʻe ʻikai tali ia ʻaki ha momoʻi lea: he naʻe fekau ʻe he tuʻi, ʻo pehē, “ʻOua naʻa tali ia.”
2KI 18:37 Pea naʻe toki haʻu ʻa Iliakimi ko e foha ʻo Hilikia ʻaia naʻe pule ki he fale, mo Sepina ko e fai tohi, mo Soa ko e foha ʻo ʻAsafi ko e tangata naʻe tohi ʻae ngaahi meʻa fakapuleʻanga, kia Hesekaia kuo haehae honau kofu, pea naʻa nau tala kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa Lapisake.
2KI 19:1 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻe Hesekaia, naʻa ne haehae hono kofu, pea kofuʻaki ʻae tauangaʻa, pea hū ia ki he fale ʻo Sihova.
2KI 19:2 Pea naʻe fekau ʻe ia ʻa Iliakimi, ʻaia naʻe pule ki he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, mo e kau mātuʻa ʻoe kau taulaʻeiki, kuo kofuʻaki ʻae tauangaʻa kia ʻIsaia ko e palōfita ko e foha ʻo ʻAmosi.
2KI 19:3 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Hesekaia, Ko e ʻaho ni ko e ʻaho ʻoe mamahi, mo e tautea, mo e kape: he kuo haʻu ʻae fānau ki he fāʻele, pea ʻoku ʻikai ha mālohi ke fāʻeleʻi.
2KI 19:4 Heiʻilo ʻe lelei kia Sihova ko ho ʻOtua ke ongoʻi ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻa Lapisake, ʻaia kuo fekau ʻe heʻene ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ke manukiʻi ʻae ʻOtua moʻui: pea ke ne valoki ʻae ngaahi lea ʻaia kuo ongoʻi ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ko ia ke ke hiki hake hoʻo lotu koeʻuhi ko e kakai ʻoku toe.”
2KI 19:5 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Hesekaia kia ʻIsaia.
2KI 19:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia kiate kinautolu, “Te mou tala pehē ki hoʻomou ʻeiki, ʻoku pehē mai ʻa Sihova, ʻOua naʻa ke manavahē ki he ngaahi lea kuo ke ongoʻi, ʻaia kuo kape ʻaki kiate au ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia.
2KI 19:7 Vakai, Te u tuku atu kiate ia ha tuʻoni matangi, pea te ne ongoʻi ha ongoongo, pea ʻe toe ʻalu ia ki hono fonua; pea te u pule ke tō ia ʻi he heletā ʻi hono fonua ʻoʻona.”
2KI 19:8 ¶ Ko ia, naʻe toe ʻalu ʻa Lapisake, ʻo ne hoko ki he tuʻi ʻo ʻAsilia lolotonga ʻa ʻene tauʻi ʻa Lipina: he naʻe fanongo ʻe ia kuo ʻalu ia mei Lakisi.
2KI 19:9 Pea ʻi heʻene ongoʻi ʻae ongoongo kia Tilaka ko e tuʻi ʻo ʻItiopea, Vakai, kuo haʻu kituaʻā ia ke tauʻi koe; naʻe toe fekau ʻe ia ʻene kau talafekau kia Hesekaia, ʻo pehē,
2KI 19:10 “Te mou lea kia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, ʻOua naʻa tuku ke kākaaʻi koe ʻe ho ʻOtua ʻaia ʻoku ke falala ki ai, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai tukuange ʻa Selūsalema ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.’
2KI 19:11 Vakai, kuo ke fanongo ki he meʻa kuo fai ʻe he ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ki he fonua kotoa pē, ʻi he fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu: pea te ke hao koe?
2KI 19:12 He naʻe fakamoʻui ʻe he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga ʻakinautolu naʻe fakaʻauha ʻe heʻeku ngaahi tamai: ko Kosani, mo Halani, mo Lesefi, mo e ngaahi fānau ʻa Iteni ʻaia naʻe ʻi Tilasa?
2KI 19:13 Kofaʻā ia ʻae tuʻi ʻo Hemati, mo e tuʻi ʻo ʻApati, mo e tuʻi ʻoe kolo ko Sifaveimi, ʻo Hena, mo Iva?”
2KI 19:14 Pea naʻe maʻu ʻe Hesekaia ʻae tohi ʻi he nima ʻae kau fekau ʻo ne lau ia: pea naʻe ʻalu hake ʻa Hesekaia ki he fale ʻo Sihova, pea naʻa ne folahi ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2KI 19:15 Pea naʻe lotu ʻa Hesekaia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ke ʻafio ʻi he vahaʻa ʻoe ongo selupi, ko koe ko e ʻOtua, ʻio, ʻa koe pe, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo māmani; kuo ke fakatupu ʻe koe ʻae langi mo māmani.
2KI 19:16 ‌ʻE Sihova, punou hifo ho fofonga, pea ke fakafanongo: ʻe Sihova fakaʻā ho fofonga, pea ke ʻafioʻi: pea ongoʻi ʻae ngaahi lea ʻa Senakalipe, ʻaia kuo ne fekau mai ia ke lea kovi ai ki he ʻOtua moʻui.
2KI 19:17 Ko e moʻoni, ʻe Sihova, kuo fakaʻauha ʻe he ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae ngaahi puleʻanga mo honau ngaahi fonua.
2KI 19:18 Pea kuo nau lī honau ngaahi ʻotua ki he afi: he naʻe ʻikai ko e ʻotua ʻakinautolu, ka ko e ngāue ʻae nima ʻoe tangata, ko e ʻakau mo e maka: ko ia kuo nau fakaʻauha ai ʻakinautolu.
2KI 19:19 Pea ko eni, ʻE Sihova ko homau ʻOtua, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakamoʻui ʻakimautolu mei hono nima, koeʻuhi ke ʻilo ʻe he puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, ko koe ko Sihova ko e ʻOtua, ʻio ko koe pe.”
2KI 19:20 ¶ Pea naʻe toki fekau ai ʻe ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi kia Hesekaia ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Ko ia kuo ke lotu ai kiate au kia Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia kuo u ongoʻi.
2KI 19:21 Pea ko e lea eni ʻaia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kiate ia: Ko e tāupoʻou ko e taʻahine ʻa Saione ʻoku ne manukiʻi koe, pea katakata lumaʻi koe; kuo kalokalo ʻe he taʻahine ʻo Selūsalema ʻa hono ʻulu kiate koe.
2KI 19:22 Ko hai ia naʻa ke manukiʻi mo kapekape ki ai? Pea naʻa ke hiki ho leʻo pea tangaki hake ho mata ki ʻolunga kia hai? ʻIo, ki he [Toko Taha ]Māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
2KI 19:23 ‌ʻI hoʻo kau talafekau kuo ke manukiʻi ʻa Sihova, mo ke pehē, Kuo u hoko ʻaki ʻeku ngaahi saliote ki he māʻolunga ʻo hono ngaahi moʻunga, ki he ngaahi tafaʻaki ʻo Lepanoni, pea te u tā ke hinga ʻae ngaahi sita lōloa ʻo ia, mo e ngaahi ʻakau matamatalelei ʻo ia ko e paini: pea te u hū ki he ngaahi fale nofoʻanga ʻo ia, pea ki he vaoʻakau ʻo hono Kameli.
2KI 19:24 Kuo u keli peau inu ʻae ngaahi vai kehe, pea kuo u fakamomoa ʻaki hoku ʻaofi vaʻe ʻae ngaahi vaitafe ʻoe ngaahi potu naʻe kapui ʻaki ʻae tau.
2KI 19:25 Naʻe ʻikai te ke fanongo talu mei muʻa, Ko au naʻaku fai ia, pea talu mei muʻa naʻaku fakafuofua ia? Pea ko eni kuo u fakahoko ia, koeʻuhi ke ke fakalala ʻae ngaahi kolotau pea ngaohi ia ko e ngaahi potu ngaongao pe.
2KI 19:26 Ko ia naʻe siʻi ai ʻae mālohi ʻo honau kakai, naʻa nau lilika ai mo puputuʻu; naʻa nau tatau mo e mohuku ʻoe ngoue, pea hangē ko e ʻakau mata, ʻo hangē ko e mohuku ʻi he ngaahi tuʻa fale, pea hangē ko e uite kuo mahunu ʻi he teʻeki tupu hake.
2KI 19:27 Ka ʻoku ou ʻilo ho nofoʻanga, mo ho fehufaki ki loto mo tuʻa, mo hoʻo lili kiate au.
2KI 19:28 Ko e meʻa ʻi heʻene hoko hake ʻa hoʻo lili mo hoʻo maveuveu ki hoku telinga, ko ia te u ʻai ai ʻa ʻeku mataʻu ki ho ihu, mo ʻeku meʻa taʻofi ki ho loungutu, pea te u fakatafoki koe ʻi he hala ʻaia naʻa ke haʻu ai.”
2KI 19:29 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe, “Te mou kai ʻi he taʻu ni ʻae ngaahi meʻa ʻe tupu vao pe, pea ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻae meʻa ʻoku tupu mei ai; pea ʻi hono tolu ʻoe taʻu, mou tūtuuʻi, pea tuʻusi, pea tō ngoue vaine, pea kai hono ngaahi fua ʻo ia.
2KI 19:30 Pea ko e toenga kakai kuo hao ʻi he fale ʻo Siuta ʻe toe aka ia ʻo ʻalu hifo, pea tupu ai ʻae fua ʻi ʻolunga.
2KI 19:31 Koeʻuhi ʻe ʻalu atu mei Selūsalema ha toenga kakai, mo kinautolu ʻe hao mei he moʻunga ko Saione: ko e feinga ʻa Sihova ʻoe ngaahi tokolahi te ne feia ʻae meʻa ni.
2KI 19:32 Ko ia, ʻoku folofola pehē ʻa Sihova ki he tuʻi ʻo ʻAsilia, ‘ʻE ʻikai hū ia ki he kolo ni, pe fana ki ai ha ngahau ʻe taha, pe hoko mai ki ai ʻaki ʻae pā, pe te ne tanu puke ki ai.
2KI 19:33 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻi he hala ko ia naʻa ne haʻu ai, ko ia ia te ne toe ʻalu ai, pea ʻe ʻikai hū ia ki he kolo ni.
2KI 19:34 He te u maluʻi ʻae kolo ni, ke fakamoʻui ia, koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita.’”
2KI 19:35 ¶ Pea ʻi he hokosia ʻae pō ko ia, naʻe ʻalu atu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova, ʻo ne taaʻi ʻi he ʻapitanga ʻae kakai ʻAsilia, ko e tokotaha kilu mo e toko valu mano, mo e toko nima afe: pea ʻi heʻenau tuʻu hengihengi hake ʻi he ʻapongipongi, ʻiloange ko e kakai mate ʻakinautolu kotoa pē.
2KI 19:36 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Senakalipe, pea ʻalu ia ʻo liliu ʻo nofo ʻi Ninive.
2KI 19:37 Pea ʻi heʻene lotu ʻi he fale ʻo Nisiloki ko hono ʻotua, naʻe taaʻi ia ʻe ʻAtalameleki mo Salesa, ko hono ongo foha, ʻaki ʻae heletā: pea naʻa na hola ki he fonua ko ʻAminia. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Esa-Hatoni ko hono foha.
2KI 20:1 Pea naʻe mahaki ʻa Hesekaia ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻo teitei mate. Pea naʻe haʻu kiate ia ʻae palōfita ko ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, Teuteu ke lelei ho fale he te ke mate, pea ʻikai moʻui.”
2KI 20:2 Pea naʻe toki tafoki ai ʻe ia hono mata ki he holisi, pea ne lotu ʻe ia kia Sihova, ʻo pehē,
2KI 20:3 “ʻOku ou kole kiate koe ʻe Sihova, ke ke manatu eni ʻa ʻeku ʻalu ʻi ho ʻao ʻi he moʻoni pea mo e loto angatotonu, pea kuo u fai ʻaia ʻoku lelei ʻi ho ʻao.” Pea naʻe tangi mamahi ʻa Hesekaia.
2KI 20:4 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he teʻeki ʻalu ʻa ʻIsaia ki he loto kolo, mo ʻene haʻu kiate ia ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
2KI 20:5 “Foki atu, pea tala kia Hesekaia ko e ʻeiki ʻa hoku kakai, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo Tevita ko hoʻo tamai, Kuo u ongoʻi hoʻo lotu, kuo u mamata ki ho ngaahi loʻimata: vakai te u fakamoʻui koe: ʻi hono tolu ʻoe ʻaho te ke ʻalu hake ki he fale ʻo Sihova.
2KI 20:6 Pea te u fakatolotolonga ʻa hoʻo ngaahi ʻaho ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma nima; pea te u fakamoʻui koe mo e kolo ni mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia; pea te u maluʻi ʻae kolo ni koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki.”
2KI 20:7 Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia, “Toʻo mai ha takaonga fiki.” Pea naʻa nau ʻave ʻo ʻai ia ki he kiatolo, pea naʻa ne moʻui ai.
2KI 20:8 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Hesekaia kia ʻIsaia, “Ko e hā hono fakaʻilonga ʻoe fakamoʻui au, pea ki heʻeku ʻalu hake ki he fale ʻo Sihova ʻi hono tolu ʻoe ʻaho?”
2KI 20:9 Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia, “Ke ke maʻu ʻae fakaʻilonga ko eni meia Sihova, ki heʻene fai moʻoni ʻe Sihova ʻae meʻa ni ʻaia kuo ne folofola ai: ʻe fēfē, ʻe hiki ki muʻa ʻae ata ʻi he tikeli ʻe hongofulu, pe te ne foki ki mui ʻi he tikeli ʻe hongofulu?
2KI 20:10 Pea naʻe pehēange ʻe Hesekaia, “Ko eni ko e meʻa maʻamaʻa ke ʻalu hifo ʻae ata ʻi he tikeli ʻe hongofulu: ʻoua naʻa pehē, taʻetuku ke foki ki mui ʻae ata ʻi he tikeli hongofulu.”
2KI 20:11 Pea tangi ʻae palōfita ko ʻIsaia kia Sihova: pea naʻa ne fakafoki ki mui ʻae ata ʻi he tikeli ʻe hongofulu, ʻaia naʻe ʻalu hifo ai ia ʻi he meʻa ʻa ʻAhasi ʻaia naʻe fakaʻilonga ai ʻae ngaahi feituʻulaʻā,
2KI 20:12 ¶ ʻI he kuonga ko ia naʻe fekau ʻe Pelotakipalatani, ko e foha ʻo Palatani, ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻae ngaahi tohi mo e meʻaʻofa kia Hesekaia: he naʻe fanongo ia kuo mahaki ʻa Hesekaia.
2KI 20:13 Pea naʻe tokanga ʻa Hesekaia kiate kinautolu, ʻo ne fakahā kiate kinautolu ʻae fale kotoa ʻo ʻene ngaahi meʻa maʻongoʻonga, ko e siliva, mo e koula, mo e ngaahi meʻa nanamu mo e lolo maʻongoʻonga, mo e fale ʻo ʻene mahafutau, mo ia kotoa pē naʻe ʻilo ʻi hono fale koloa: naʻe ʻikai ha meʻa ʻi hono fale, mo hono puleʻanga kātoa naʻe taʻefakahā ʻe Hesekaia, kiate kinautolu.
2KI 20:14 ¶ Pea naʻe toki haʻu ai ʻa ʻIsaia ko e palōfita ki he tuʻi ko Hesekaia, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae lea naʻe fai ʻe he kau tangata na? Pea naʻa nau haʻu mei fē kiate koe?” Pea naʻe pehē ʻe Hesekaia. “Kuo nau haʻu mei he fonua mamaʻo, ʻio, mei Papilone.”
2KI 20:15 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Ko e hā kuo nau mamata ki ai ʻi ho fale?” Pea naʻe pehē ʻe Hesekaia, ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi hoku fale kuo nau mamata ki ai: ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi hoku ngaahi koloa naʻe ʻikai te u fakahā kiate kinautolu.
2KI 20:16 Pea pehē ʻe ʻIsaia kia Hesekaia, “Fanongo ki he folofola ʻa Sihova.
2KI 20:17 Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻe fetuku ai ki Papilone ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho fale, mo ia kotoa pē naʻe tānaki ʻe hoʻo ngaahi tamai ʻo aʻu ki he ʻaho ni: ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai ha meʻa ʻe toe.
2KI 20:18 Pea koeʻuhi ʻi ho ngaahi foha ʻe tupu ʻiate koe, ʻaia ʻe fānau kiate koe, te nau ʻave ke mamaʻo; pea te nau nofo ko e kau talifekau ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Papilone.”
2KI 20:19 Pea naʻe pehē ai ʻe Hesekaia kia ʻIsaia, “ʻOku lelei ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia kuo ke lea ʻaki. Pea pehē ʻe ia, ʻIkai ʻoku lelei, ʻo kapau ʻe ai ʻae melino mo e moʻoni ʻi hoku ngaahi ʻaho ʻoʻoku?”
2KI 20:20 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Hesekaia, mo ʻene mālohi kotoa pē, pea mo ʻene ngaohi ʻae tukunga vai, mo e tafeʻanga vai, mo ʻene ʻomi ʻae vai ki he kolo, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 20:21 Pea naʻe mohe ʻa Hesekaia mo ʻene ngaahi tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Manase.
2KI 21:1 Naʻe hongofulu ma ua ʻae taʻu ʻo Manase ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe nimangofulu ma nima ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Hefisipa.
2KI 21:2 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau mo e ngaahi meʻa kovi ʻae hiteni, ʻaia naʻe kapusi ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
2KI 21:3 He naʻa ne toe langa hake ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe heʻene tamai ko Hesekaia: pea naʻa ne fokotuʻu hake ʻae ngaahi feilaulauʻanga kia Peali, ʻo ne ngaohi ʻae vaotapu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, pea naʻe lotu ia ki he ngaahi meʻa ʻoe langi, mo ne tauhi ʻakinautolu.
2KI 21:4 Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻae ngaahi feilaulauʻanga ʻi he fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe folofola ki ai ʻa Sihova, Te u ʻai hoku huafa ʻi Selūsalema.
2KI 21:5 Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻae ngaahi feilaulauʻanga ki he ngaahi meʻa ʻae langi ʻi he lotoʻā ʻe ua ʻoe fale ʻo Sihova.
2KI 21:6 Pea naʻa ne tuku hono foha ke ʻalu ʻi he lotolotonga ʻoe afi, pea naʻe tokanga ia ki he ngaahi kuonga, pea naʻa ne fai ʻae tuki [fakatēvolo ]pea naʻe kau ia mo e kau laumālie kovi mo e kau kikite loi: naʻe fai ʻe ia ʻae ngaahi angakovi lahi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fakatupu hono houhau.
2KI 21:7 Pea naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻae tamapua ʻi he vao tapu naʻa ne ngaohi ʻi he fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe folofola ai ʻe Sihova kia Tevita, pea kia Solomone ko hono foha, “Te u ʻai hoku hingoa ʻo taʻengata ki he fale ni, pea ʻi Selūsalema, ʻaia kuo u fili mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli.
2KI 21:8 Pea ʻe ʻikai te u toe hiki ʻae vaʻe ʻo ʻIsileli mei he fonua ʻaia ne u foaki ki heʻenau ngaahi tamai; ʻo kapau pe te nau tokanga ke fai ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻaku fekau kiate kinautolu, pea fakatatau ki he fono kotoa pē ʻaia naʻe fekau ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko Mōsese kiate kinautolu.”
2KI 21:9 Ka naʻe ʻikai te nau tokanga: pea naʻe fakahēʻi ʻakinautolu ʻe Manase ke nau fai kovi lahi hake ʻi he ngaahi puleʻanga ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
2KI 21:10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ʻi heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo pehē,
2KI 21:11 “Ko e meʻa ʻi he fai ʻe Manase ko e tuʻi ʻo Siuta ʻae ngaahi angakovi lahi ni, pea kuo ne fai angakovi lahi hake ʻaupito ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he kakai ʻAmoni ʻaia naʻe ʻi muʻa ʻiate ia, pea kuo ne fakaangahalaʻi ʻa Siuta ʻaki ʻa ʻene ngaahi ʻotua loi:
2KI 21:12 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, Vakai, ʻOku ou ʻomi ha kovi pehē ki Selūsalema, mo Siuta, ko ia fulipē ʻe fanongo ki ai ʻe vavana hono telinga fakatouʻosi pe.
2KI 21:13 Pea te u falō atu ʻi ʻolunga ki Selūsalema ʻae afo ʻo Samēlia, mo e afo fakafuofua ʻoe fale ʻo ʻEhapi: pea te u holoholo ʻa Selūsalema ʻo hangē ko e holoholo ʻae ipukai ʻae tangata, ʻo holoholo ia, pea fakafoʻohifo ki lalo.
2KI 21:14 Pea te u liʻaki hono toe ʻo hoku tofiʻa, pea tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻo honau fili: pea te nau hoko ko e meʻa ke vete mo maumau ʻe honau ngaahi fili kotoa pē;
2KI 21:15 Ko e meʻa ʻi heʻenau fai kovi ʻi hoku ʻao, mo fakatupu ʻeku houhau, talu ʻae ʻaho naʻe haʻu ai ʻenau ngaahi tamai mei ʻIsipite, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.”
2KI 21:16 Ka ko eni, naʻe lingi ʻe Manase ʻae toto māʻoniʻoni ʻo lahi ʻaupito, mo ne fakafonu ʻaki ia ʻa Selūsalema mei he potu ʻe taha ki he potu ʻe taha; kaeʻumaʻā foki ʻa ʻene angahala ʻaia naʻa ne fakaangahala ai ʻa Siuta, ʻi he fai ʻaia naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2KI 21:17 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Manase, mo ia kotoa pē naʻa ne fai, mo ʻene angahala ʻaia naʻa ne fai, ʻikai kuo tohi ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 21:18 Pea naʻe mohe ʻa Manase mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe tanu ia ʻi he ngoue ʻo hono fale ʻoʻona, ʻi he ngoue ʻo Usa: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe ʻAmoni ko hono foha.
2KI 21:19 ¶ Naʻe uofulu ma ua ʻae taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻAmoni ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe ua ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Mesulemeti, ko e ʻofefine ʻo Halusi ʻoe kakai Sotipa.
2KI 21:20 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ʻene tamai ko Manase.
2KI 21:21 Pea naʻe ʻalu ia ʻi he hala kotoa pē naʻe ʻalu ai ʻene tamai, mo ne tauhi ʻae ngaahi ʻotua loi naʻe tauhi ʻe heʻene tamai, ʻo ne lotu kiate kinautolu:
2KI 21:22 Pea naʻa ne liʻaki ʻe ia ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he hala ʻo Sihova.
2KI 21:23 ¶ Pea naʻe teu ʻae lapa ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa ʻAmoni kiate ia, ʻonau tāmateʻi ʻae tuʻi ʻi hono fale ʻoʻona.
2KI 21:24 Pea naʻe tāmateʻi ʻe he kakai ʻoe fonua ʻakinautolu kotoa pē naʻe kau ki he tuʻi ko ʻAmoni: pea naʻe fakanofo ʻe he kakai ʻoe fonua ʻa Sosaia ko hono foha ke tuʻi ia ko hono fetongi.
2KI 21:25 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue naʻe fai ʻe ʻAmoni, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 21:26 Pea naʻe tanu ia ʻi he fonualoto ʻi he ngoue ʻo Usa; pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Sosaia.
2KI 22:1 Naʻe valu taʻu ʻae motuʻa ʻo Sosaia ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma taha ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sitita, ko e ʻofefine ʻo ʻAtaaia ʻo Posikate.
2KI 22:2 Pea naʻe fai lelei ia, ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻa ne ʻalu ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻo Tevita ko ʻene tamai, pea naʻe ʻikai tafoki ia mei ai ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema.
2KI 22:3 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ma valu ʻoe taʻu ʻoe tuʻi ko Sosaia, naʻe fekau ai ʻe he tuʻi ʻa Safani ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Mesulami, ko e tangata tohi, ki he fale ʻo Sihova ʻo pehē,
2KI 22:4 “ʻAlu hake kia Hilikia ko e taulaʻeiki lahi, koeʻuhi ke ne lau ʻae siliva ʻaia kuo ʻomi ki he fale ʻo Sihova, ʻaia kuo tānaki ʻe he kau leʻo matapā mei he kakai:
2KI 22:5 Pea tuku ke nau ʻatu ia ki he nima ʻokinautolu ʻoku fai ʻae ngāue, ʻakinautolu ʻoku ekinaki ʻi he tauhi fale ʻo Sihova: pea tuku ke nau ʻatu ia ki he kau ngāue ʻoku ngāue ʻi he fale ʻo Sihova, ke nau ngaohi ke lelei ʻae ngaahi potu maumau ʻoe fale,
2KI 22:6 Ki he kau tufunga ʻakau, mo e kau langa fale, mo e kau tufunga maka, pea ke fakatau ʻae ngaahi ʻakau, mo e ngaahi maka kuo tātā ke ngaohi ʻaki ʻae fale.
2KI 22:7 Ka naʻe ʻikai ha ʻeke ʻe fai kiate kinautolu ʻi he ngaahi paʻanga naʻe ʻatu ki honau nima, koeʻuhi naʻa nau fai angatonu pe.”
2KI 22:8 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Hilikia ko e taulaʻeiki lahi kia Safani ko e tangata tohi, “Kuo u ʻilo ʻae tohi ʻoe fono ʻi he fale ʻo Sihova.” Pea naʻe ʻatu ʻe Hilikia ʻae tohi kia Safani, pea naʻa ne lau ia.
2KI 22:9 Pea naʻe haʻu ʻa Safani ko e tangata tohi ki he tuʻi, pea ne toe ʻomi ʻae lea ki he tuʻi, ʻo pehē, “Kuo tānaki ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae ngaahi paʻanga naʻe ʻilo ʻi he fale, pea kuo ʻatu ia ki he nima ʻokinautolu ʻoku fai ʻae ngāue, ʻakinautolu ʻoku ekinaki ʻi he fale ʻo Sihova.”
2KI 22:10 Pea naʻe fakahā ʻe Safani ko e tangata tohi ki he tuʻi, ʻo pehē, “Kuo tuku kiate au ʻe Hilikia ko e taulaʻeiki ha tohi.” Pea naʻe lau ia ʻe Safani ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
2KI 22:11 Pea ʻi he fanongo ʻae tuʻi ki he ngaahi lea ʻi he tohi ʻoe fono, naʻa ne haehae hono ngaahi kofu.
2KI 22:12 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Hilikia ko e taulaʻeiki, mo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, mo ʻAkipoa ko e foha ʻo Mikaia, mo Safani ko e tangata tohi, mo ʻAsahia ko e tamaioʻeiki ʻae tuʻi, ʻo pehē,
2KI 22:13 “Mou ʻalu, pea fehuʻi kia Sihova koeʻuhi ko au, pea mo e kakai pea mo Siuta, ʻi he ngaahi lea ʻae tohi kuo ʻilo ni: he kuo lahi ʻae houhau ʻa Sihova ʻaia kuo tupu kiate kitautolu, ko e meʻa ʻi he ʻikai tokanga ʻa ʻetau ngaahi tamai ki he ngaahi lea ʻoe tohi, ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi kiate kitautolu.”
2KI 22:14 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Hilikia ko e taulaʻeiki, mo ʻAhikami, mo ʻAkipoa, mo Safani, mo ʻAsahia kia Hulita ko e fefine palōfita, ko e uaifi ʻo Salumi, ko e foha ʻo Tikiva, ko e foha ʻo Hahasi, ko e tauhi ʻoe fale tukunga kofu: (pea naʻe nofo ia ʻi Selūsalema ʻi he fale ako:) pea naʻa nau alea mo ia.
2KI 22:15 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, Tala ki he tangata naʻa ne fekauʻi ʻakimoutolu kiate au,
2KI 22:16 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, Vakai te u ʻomi ʻae kovi ki he potu ni, pea ki hono kakai, ʻio, ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻae tohi ʻaia kuo lau ʻe he tuʻi ʻo Siuta:
2KI 22:17 Ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki au, pea kuo nau tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, koeʻuhi ke nau fakatupu ʻeku houhau ʻaki ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻa honau nima: ko ia ʻe tupu ai ʻeku houhau ki he potu ni, pea ʻe ʻikai fuʻifuʻiʻi.
2KI 22:18 Ka te mou lea ki he tuʻi ʻo Siuta ʻaia naʻa ne fekauʻi ʻakimoutolu ke fehuʻi kia Sihova, ʻo pehē, ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, Ko e meʻa ʻi he ngaahi lea ʻaia kuo ke ongoʻi:
2KI 22:19 Koeʻuhi naʻe ongongofua ho loto, pea kuo ke fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi hoʻo fanongo ʻaia naʻaku lea ki ai ki he potu ni, pea ki hono kakai, koeʻuhi ke nau hoko ko e ʻauhia, mo e malaʻia, pea kuo ke haehae ho ngaahi kofu, pea tangi ʻi hoku ʻao; ʻoku pehē ʻe Sihova, Kuo u ongoʻi koe foki.”
2KI 22:20 Ko ia, vakai, Te u fakataha koe mo hoʻo ngaahi tamai, pea ʻe tānaki koe ki ho tanuʻanga ʻi he melino; pea ʻe ʻikai mamata ʻe ho mata ki he kovi kotoa pē ʻaia te u ʻomi ki he potu ni. Pea naʻa nau toe ʻomi mo e lea ki he tuʻi.
2KI 23:1 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi pea naʻa nau tānaki fakataha kiate ia ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo Siuta mo Selūsalema.
2KI 23:2 Pea naʻe ʻalu hake ʻae tuʻi ki he fale ʻo Sihova fakataha mo e kau tangata kotoa pē ʻo Siuta mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau palōfita, mo e kakai kotoa pē, ʻae siʻi mo e lahi: pea naʻe lau ʻe ia ʻi honau telinga ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻae tohi ʻoe fuakava ʻaia kuo ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova.
2KI 23:3 Pea naʻe tuʻu ʻae tuʻi ʻo ofi ki he pou ʻe taha, pea fai ʻe ia ʻae fuakava ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke muimui ʻia Sihova, pea ke tauhi ʻene ngaahi fekau mo ʻene ngaahi fakamoʻoni, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni ʻaki hono loto kotoa, mo hono laumālie kotoa, ke fai ʻae ngaahi lea ʻae fuakava ni ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ni. Pea naʻe fakamoʻoni ʻae kakai kotoa pē ki he fuakava.
2KI 23:4 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Hilikia ko e taulaʻeiki lahi, mo e kau taulaʻeiki ʻo hono ua ʻoe lakanga, mo e kau leʻo matapā, ke ʻomi kituʻa mei he fale tapu ʻo Sihova ʻae ngaahi ipu kotoa pē naʻe ngaohi maʻa Peali, pea maʻae vaoʻakau, pea maʻae ngaahi nāunau ʻoe langi: pea naʻa ne tutu ia ʻi tuaʻā ʻi Selūsalema ʻi he ngaahi ngoue ʻo Kitiloni, pea naʻa ne fetuku ʻa hono efuefu ʻo ia ki Peteli.
2KI 23:5 Pea naʻa ne fakangata ʻae kau taulatēvolo, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he ngaahi tuʻi ʻo Siuta, ke tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi potu naʻe takatakai ki Selūsalema; ʻakinautolu foki naʻe tutu ʻae meʻa namu kakala kia Peali, mo e laʻā, pea ki he māhina, pea ki he ngaahi fetuʻu, pea ki he nāunau kotoa pē ʻoe langi.
2KI 23:6 Pea naʻa ne ʻomi ʻae tamapua ʻoe vao tapu mei he fale ʻo Sihova, kituaʻā ʻi Selūsalema, ki he vaitafe ko Kitiloni, pea naʻe tutu ia ʻi he vaitafe ko Kitiloni, pea momosi ia ke efu, ʻo ne lī ʻae efu ʻo ia ki he ngaahi tanuʻanga ʻoe fānau ʻae kakai.
2KI 23:7 Pea naʻa ne holoki hifo ʻae ngaahi fale ʻoe kakai angafakasotoma, ʻaia naʻe ofi ki he fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe fai ai ʻe he kau fefine ʻenau lalanga ʻae ngaahi puipui ki he vaotapu.
2KI 23:8 Pea naʻa ne fetuku ʻae kau taulaʻeiki kotoa pē mei he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ne ʻuliʻi ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻaia naʻe tutu ai ʻe he kau taulaʻeiki ʻae meʻa namu kakala, meia Kepa ʻo aʻu ki Peasipa, pea naʻe holoki hifo ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻoe ngaahi matapā ʻaia naʻe ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ʻo Siosiua ko e pule ʻoe kolo, ʻaia naʻe ʻi he nima toʻohema ʻo ha taha ʻi he matapā ʻoe kolo.
2KI 23:9 Ka naʻe ʻikai ʻalu hake ʻae kau taulaʻeiki ʻae ngaahi potu māʻolunga ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ka naʻa nau kai mā taʻefakalēvani fakataha mo honau ngaahi kāinga.
2KI 23:10 Pea naʻa ne fakaʻuliʻi ʻa Tofeti, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻae fānau ʻo Henomi, ke ʻoua naʻa fakalaka atu ʻe ha tangata ʻa hono foha pe ko hono ʻofefine, ʻi he lotolotonga ʻoe afi kia Moleki.
2KI 23:11 Pea naʻa ne ʻave fanga hoosi ʻaia naʻe foaki ʻe he ngaahi tuʻi ʻo Siuta ki he laʻā ʻi he hūʻanga ki he fale ʻo Sihova, ʻo ofi ki he potu fale ʻo Natani-meleki koe tauhi fale, ʻaia naʻe ʻi he veʻe kolo, pea naʻa ne tutu ʻae ngaahi saliote ʻoe laʻā ʻaki ʻae afi.
2KI 23:12 Pea ko e ngaahi feilaulauʻanga, naʻe ʻi he tuʻa fale ʻo ʻAhasi ʻi ʻolunga, ʻaia naʻe ngaohi ʻe he ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e ngaahi feilaulauʻanga naʻe ngaohi ʻe Manase ʻi he lotoʻā ʻe ua ʻoe fale ʻo Sihova, naʻe holoki hifo ia ʻe he tuʻi, pea fesiʻi hifo ia mei ai, pea naʻe lilingi ʻae efuefu ʻo ia ki he vaitafe ko Kitiloni.
2KI 23:13 Mo e ngaahi potu māʻolunga naʻe ʻi he ʻao ʻo Selusalema, ʻaia naʻe ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe moʻunga ʻoe popo, ʻaia naʻe langa ʻe Solomone ko e tuʻi ʻo ʻIsileli kia ʻAsitelote ko e meʻa fakalielia ʻae kakai Saitoni, pea kia Kimosi koe meʻa fakalielia ʻae kakai Moape, pea kia Milikomi koe meʻa fakalielia ʻae fanau ʻa ʻAmoni, naʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻe he tuʻi.
2KI 23:14 Pea naʻe fesifesiʻi ʻe ia ʻae ngaahi tamapua, pea ne tā hifo ʻae ngaahi vao tapu, pea naʻe fakapito honau ngaahi potu ʻi he hui ʻoe kau tangata.
2KI 23:15 ¶ Pea ko e feilaulauʻanga foki naʻe ʻi Peteli mo e potu māʻolunga naʻe ngaohi ʻe Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻaia naʻa ne fakaangahalaʻi ʻa ʻIsileli, ko e feilaulauʻanga mo e potu māʻolunga fakatouʻosi, naʻa ne holoki hifo, pea ne tutu ʻae potu māʻolunga, pea naʻe malakaki ia ke fakaikiiki mo efu pe, pea naʻe tutu mo e vao tapu.
2KI 23:16 Pea ʻi he tafoki ia ʻe Siosaia, naʻa ne sio ki he ngaahi tanuʻanga ʻaia naʻe ʻi he moʻunga, pea naʻa ne fekau atu ʻo hikitanga ʻae ngaahi hui mei he ngaahi tanuʻanga, pea ne tutu ia ki he feilaulauʻanga, pea naʻe maumau ia, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe kalangaekina ʻe he tangata ʻae ʻOtua, ʻaia naʻa ne kalangaʻaki ʻae ngaahi lea ni.
2KI 23:17 Pea naʻe toki pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻae tohi fakaʻilonga ko ʻena ʻoku ou sio ki ai?” Pea naʻe tala kiate ia ʻe he kau tangata ʻoe kolo, “Ko e tanuʻanga ia ʻoe tangata ʻae ʻOtua, ʻaia naʻe haʻu mei Siuta, ʻo ne kalangaekina ʻae ngaahi meʻa ni ʻaia kuo ke fai ki he feilaulauʻanga ʻi Peteli.”
2KI 23:18 Pea naʻe pehē ʻe ia, “Tuku ai pe ia ke ʻoua naʻa hiki hono hui ʻe ha tokotaha.” Ko ia naʻa nau tuku ai pe hono ngaahi hui, fakataha mo e hui ʻoe palōfita naʻe haʻu mei Samēlia.
2KI 23:19 Pea ko e ngaahi fale foki ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻi he ngaahi kolo ʻo Samēlia, ʻaia naʻe ngaohi ʻe he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli ke fakatupu ʻae houhau ʻa Sihova, naʻe hiki ʻo ʻave ia ʻe Siosaia, pea naʻe fai ʻe ia ki ai ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻa ne fai ʻi Peteli.
2KI 23:20 Pea naʻa ne tāmateʻi ʻae kau taula kotoa pē naʻe nofo ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ʻi he funga ʻoe ngaahi feilaulauʻanga, pea naʻa ne tutu ʻae hui ʻoe kakai ʻi ai, pea toe ʻalu ia ki Selūsalema.
2KI 23:21 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ki he kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Mou fai ʻae kātoanga ʻoe Lakaatu kia Sihova ko homou ʻOtua, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fuakava ni.
2KI 23:22 Ko e moʻoni naʻe ʻikai fai ha kātoanga ʻoe Lakaatu ke hangē ko ia talu mei he ngaahi ʻaho ʻoe kau fakamaau naʻe fakamaauʻi ʻa ʻIsileli, pe ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, pe ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta;
2KI 23:23 Ka ʻi hono hongofulu ma valu taʻu ʻoe tuʻi ko Siosaia, ʻaia naʻe fai ai ʻae kātoanga ni ʻoe Lakaatu kia Sihova ʻi Selūsalema.”
2KI 23:24 ¶ Pea naʻe ʻave foki ʻe Siosaia ʻakinautolu naʻe kau mo e kau laumālie kovi, mo e kau kikite loi, mo e ngaahi tamapua, mo e ngaahi ʻotua loi, mo e ngaahi meʻa kovi kotoa pē naʻe ʻiloʻi ʻi he fonua ʻo Siuta pea ʻi Selūsalema, koeʻuhi ke ne fai ki he ngaahi lea ʻae fono ʻaia naʻe tohi ʻi he tohi naʻe ʻilo ʻe Hilikia ko e taulaʻeiki ʻi he fale ʻo Sihova.
2KI 23:25 Pea naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi muʻa ke hangē ko ia, ʻaia naʻe tafoki kia Sihova ʻaki hono loto kotoa, pea mo hono laumālie kātoa, pea mo ʻene mālohi kātoa, ʻo hangē ko e fono kotoa pē ʻa Mōsese; pea naʻe ʻikai tupu ha tokotaha ki mui ʻo hangē ko ia.
2KI 23:26 ¶ Ka neongo ia naʻe ʻikai tafoki ʻa Sihova mei he kakaha ʻo hono houhau ʻaia naʻe tupu ai hono houhau ki Siuta, ko e meʻa ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kovi ʻa Manase ʻaia naʻa ne fakahouhau ʻaki ia.
2KI 23:27 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “Te u hiki ʻa Siuta foki ke mamaʻo mei hoku ʻao, ʻo hangē ko ʻeku hiki ʻa ʻIsileli, pea te u liʻaki ʻae kolo ni ko Selūsalema ʻaia kuo u fili, pea mo e fale ʻaia naʻaku pehē ki ai, ʻE ʻi ai ʻa hoku huafa.”
2KI 23:28 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Siosaia, mo ia kotoa pē naʻe fai ʻe ia, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 23:29 ¶ ʻI hono ngaahi ʻaho ʻoʻona, naʻe ʻalu hake ai ʻa Felo Niko ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ki he vaitafe ko ʻIufaletesi ke tauʻi ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia: pea naʻe ʻalu atu ʻa Siosaia ke tauʻi ia: pea naʻe tāmateʻi ia ʻi Mekito, ʻi heʻene mamata kiate ia.
2KI 23:30 Pea naʻe ʻave ia, ka kuo pekia, ʻe heʻene kau tamaioʻeiki ʻi he saliote mei Mekito ki Selūsalema, pea naʻe tanu ia ʻi he tanuʻanga ʻoʻona. Pea naʻe ʻave ʻe he kakai ʻoe fonua ʻa Sihoaasi ko e foha ʻo Siosaia, ʻonau pani ia ʻaki ʻae lolo mo fakanofo ia ke tuʻi ko e fetongi ʻo ʻene tamai.
2KI 23:31 ¶ Naʻe uofulu ma tolu ʻae taʻu ʻo Sihoaasi ʻi heʻene kamata pule; pea naʻe pule ia ʻi he māhina ʻe tolu ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Hamutali, ko e ʻofefine ʻo Selemaia ʻo Lipina.
2KI 23:32 Pea naʻe fai kovi ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene ngaahi tamai.
2KI 23:33 Pea naʻe haʻi pōpula ia ʻe Felo Niko ʻi Lipila ʻi he fonua ko Hemati koeʻuhi ke ʻoua naʻa ne tuʻi ʻi Selūsalema; ʻo ne fakamoʻua ʻae fonua ki he tukuhau, ko e taleniti siliva ʻe teau, mo e taleniti koula ʻe taha.
2KI 23:34 Pea naʻe ngaohi ʻe Felo Niko ʻa Eliakimi ko e foha ʻo Siosaia ke tuʻi ia ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko Siosaia, pea naʻa ne liliu hono hingoa ke [ui ia ]ko Sihoiakimi, ʻo ne ʻave ʻa Sihoaasi: pea naʻe hoko ia ki ʻIsipite pea pekia ia ʻi ai.
2KI 23:35 Pea naʻe foaki ʻe Sihoiakimi ʻae siliva mo e koula kia Felo; ka naʻa ne fai fono ki he fonua ke tuku mai ʻae ngaahi paʻanga ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Felo: naʻa ne pule ke ʻomi ʻae siliva mo e koula mei he kakai ʻoe fonua ko e ʻomi taki taha ʻo tatau mo ia naʻe lau kiate ia, ke ʻatu ia kia Felo Niko.
2KI 23:36 ¶ Naʻe uofulu ma nima taʻu ʻae motuʻa ʻo Sihoiakimi ʻi heʻene kamata ʻene pule: pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sipiuta, ko e ʻofefine ʻo Pitaia mei Luma.
2KI 23:37 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe heʻene ngaahi tamai kotoa pē.
2KI 24:1 ‌ʻI hono ngaahi ʻaho ʻoʻona naʻe ʻalu hake ai ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea naʻe hoko ʻa Sihoiakimi ko ʻene tamaioʻeiki ʻi he taʻu ʻe tolu: pea hili ia naʻa ne toe angatuʻu kiate ia.
2KI 24:2 Pea naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia ʻae kautau ʻoe kakai Kalitia mo e kautau ʻoe kakai Silia, mo e kautau ʻoe kakai Moape, mo e kautau ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea ne fekauʻi ʻakinautolu ke tauʻi ʻa Siuta, ke fakaʻauha ia, ʻo fakatatau ki he folofola ʻa Sihova ʻaia naʻa ne folofola ai ʻi heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita.
2KI 24:3 Ko e moʻoni naʻe hoko ʻae meʻa ni ki Siuta ʻi he fekau ʻa Sihova, ke hiki ʻakinautolu mei hono ʻao, koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa Manase, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻa ne fai;
2KI 24:4 Pea koeʻuhi foki ko e toto māʻoniʻoni naʻa ne lilingi: he naʻa ne fakapito ʻa Selūsalema ʻi he toto māʻoniʻoni; ʻaia naʻe ʻikai finangalo ʻa Sihova ke fakamolemole.
2KI 24:5 ¶ Pea ko e toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Sihoiakimi, mo ia kotoa pē naʻa ne fai ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta?
2KI 24:6 Pea naʻe mohe ʻa Sihoiakimi mo ʻene ngaahi tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Sihoiakini.
2KI 24:7 Pea naʻe ʻikai toe haʻu ʻae tuʻi ʻo ʻIsipite mei hono fonua: he naʻe maʻu ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻaia kotoa pē naʻe ʻoe tuʻi ʻo ʻIsipite, mei he vaitafe ʻo ʻIsipite, ʻo aʻu ki he vaitafe ko ʻIufaletesi.
2KI 24:8 ¶ Naʻe hongofulu ma valu taʻu ʻae motuʻa ʻo Sihoiakini ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he māhina ʻe tolu. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Nehusita, ko e ʻofefine ʻo Elinatani ʻo Selūsalema.
2KI 24:9 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai.
2KI 24:10 ¶ ʻI he kuonga ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ke tauʻi ʻa Selūsalema, pea naʻe kāpui ʻae kolo ʻaki ʻae tau.
2KI 24:11 Pea naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ke tauʻi ʻae kolo, pea naʻe kāpui ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki,
2KI 24:12 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta ki he tuʻi ʻo Papilone, ʻaia mo ʻene faʻē, mo ʻene kau tamaioʻeiki, mo ʻene houʻeiki, mo ʻene kau matāpule: pea naʻe puke ia ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻi hono valu taʻu ʻo ʻene pule.
2KI 24:13 Pea naʻa ne fetuku mei ai ʻae ngaahi koloa kotoa pē ʻoe fale ʻo Sihova, mo e ngaahi koloa mei he fale ʻoe tuʻi, pea naʻa ne tuʻutuʻu ke iiki ʻae ngaahi ipu koula ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he faletapu ʻo Sihova, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
2KI 24:14 Pea naʻa ne fetuku ʻo ʻave ʻae kakai Selūsalema kotoa pē mo e ngaahi houʻeiki kotoa pē, mo e kau tangata toʻa kotoa pē, ʻio, ko e pōpula ʻe tokotaha mano, mo e kau tangata tufunga mo e kau tufunga ukamea: naʻe ʻikai toe ha [kakai], ka ko e kakai masiva ʻaupito ʻoe fonua.
2KI 24:15 Pea naʻa ne ʻave ʻa Sihoiakini ki Papilone, mo e faʻē ʻae tuʻi, mo e ngaahi uaifi ʻoe tuʻi, mo ʻene kau matāpule, mo e kau mālohi ʻoe fonua, naʻa ne fetuku pōpula ʻakinautolu mei Selūsalema ki Papilone.
2KI 24:16 Pea ko e kau tangata toʻa kotoa pē, ʻio, ʻae toko fitu afe, mo e kau tufunga kehekehe, mo e kau tuki ukamea, ko e toko taha afe, ʻakinautolu kotoa pē naʻe mālohi mo poto ʻi he tau, naʻe fetuku pōpula ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone ki Papilone.
2KI 24:17 ¶ Pea naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Matania ko e tokoua ʻo ʻene tamai ke tuʻi ia ko hono fetongi, pea naʻa ne liliu hono hingoa ko Setikia.
2KI 24:18 Naʻe uofulu ma taha ʻae taʻu ʻae motuʻa ʻo Setikia ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Hamutali, ko e ʻofefine ia ʻo Selemaia ʻo Lipina.
2KI 24:19 Pea naʻe fai kovi ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia kotoa pē naʻe fai ʻe Sihoiakimi.
2KI 24:20 He ko e meʻa ʻi he houhau ʻa Sihova naʻe hoko eni ki Selūsalema mo Siuta, pea koeʻuhi ke ne liʻaki ʻakinautolu mei hono ʻao, naʻe fai ʻae angatuʻu ʻa Setikia ki he tuʻi ʻo Papilone.
2KI 25:1 Pea ʻi hono hiva taʻu ʻo ʻene pule, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻaia mo ʻene tau kotoa pē, ke tauʻi ʻa Selūsalema, pea naʻa nau fakatoka ʻae tau ki ai; pea naʻa nau langa ʻae ngaahi kolo ki ai ʻo fakatakamilo.
2KI 25:2 Pea naʻe kāpui ʻae kolo ʻaki ʻae tau ʻo aʻu ki he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻoe tuʻi ko Setikia.
2KI 25:3 Pea ʻi hono hiva ʻoe ʻaho ʻi hono fā ʻoe māhina, naʻe lahi ʻae honge ʻi he kolo, pea naʻe ʻikai ha meʻakai ki he kakai ʻoe fonua.
2KI 25:4 ¶ Pea naʻe kapa ʻae kolo, pea naʻe hola ʻae kau tangata [tau ]kotoa pē ʻi he poʻuli ʻi he hala ʻoe matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā maka, ʻaia ʻoku ofi ki he ngoue ʻae tuʻi; (ka ko eni naʻe ʻāʻi ʻae kolo ʻe he kakai Kalitia:) pea naʻe ʻalu [ʻae tuʻi ]ʻi he hala ki he toafa.
2KI 25:5 Pea naʻe tuli ʻae tuʻi ʻe he tau ʻae kakai Kalitia, ʻonau maʻu atu ʻi he toafa ʻo Sioatani, ka kuo movetevete ʻene tau kotoa pē meiate ia.
2KI 25:6 Ko ia naʻa nau puke ʻae tuʻi, mo ʻohake ia ki he tuʻi ʻo Papilone ʻi Lipila; pea naʻa nau fakamaauʻi ia.
2KI 25:7 Pea naʻa nau tāmateʻi ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao, pea naʻe kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia, pea haʻi ia ʻaki ʻae haʻi palasa, pea naʻe ʻave ia ki Papilone.
2KI 25:8 ¶ Pea ʻi hono nima ʻoe māhina, ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ʻaia ko hono hongofulu ma hiva taʻu ʻoe tuʻi ko Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe haʻu ai ki Selūsalema ʻa Nepusaletani, ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo, ko e tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo Papilone.
2KI 25:9 Pea naʻe tutu ʻe ia ʻae fale ʻo Sihova, mo e fale ʻoe tuʻi, mo e ngaahi fale kotoa pē ʻo Selūsalema, mo e fale ʻoe tangataʻeiki kotoa pē naʻa ne tutu ia ʻaki ʻae afi.
2KI 25:10 Pea ko e tau kotoa pē ʻoe kakai Kalitia, ʻaia naʻe ʻi he ʻeiki pule ʻoe leʻo, naʻa nau holoki hifo ʻae ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, ʻo takatakai.
2KI 25:11 Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻe tuku ʻi he kolo, pea mo e kau hola naʻe hoko ki he tuʻi ʻo Papilone, mo hono toenga ʻoe kakai tokolahi, naʻe fetuku ʻakinautolu ʻe Nepusaletani ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻo ne ʻave.
2KI 25:12 Ka naʻe tuku ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva ʻoe fonua ke nau tauhi ngoue vaine, mo tō ngoue.
2KI 25:13 Pea ko e ngaahi pou palasa naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, mo e ngaahi tuʻunga, mo e ʻaiʻanga vai palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe tā ʻo lailaiki ʻe he kakai Kalitia, ʻonau fetuku ʻae palasa ki Papilone.
2KI 25:14 Pea ko e ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi helekosi maama, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu palasa ʻaia naʻa nau fai ʻaki ʻae ngāue, naʻa nau fetuku ʻo ʻave.
2KI 25:15 Mo e ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi meʻa koula, ʻi he koula, mo e siliva ʻi he siliva, naʻe ʻave ia ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo.
2KI 25:16 Ko e pou ʻe ua, mo e ʻaiʻanga vai ʻe taha, mo e ngaahi tuʻunga ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ki he fale ʻo Sihova: ko e palasa ʻoe ngaahi meʻa ni naʻe ʻikai faʻa lau hono mamafa.
2KI 25:17 Ko hono lōloa ʻoe pou ʻe taha ko e hanga ʻe tolungofulu ma ono; pea ko e ʻuluʻi pou ko e palasa ia: pea ko e ʻuluʻi pou ko e hanga ia ʻe ono; pea naʻe palasa kotoa pē ʻae ngāue fihifihi mo e ngaahi fuaʻi ʻakau naʻe takatakai ʻi he ʻuluʻi pou: pea naʻe tatau mo ia ʻae ngāue fihifihi ʻi hono ua ʻoe pou.
2KI 25:18 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻa Selaia ko e taulaʻeiki lahi, mo Sefanaia ko hono ua ʻoe taulaʻeiki, mo e kau leʻo matapā ʻe toko tolu.
2KI 25:19 Pea naʻe ʻave ʻe ia mei he kolo ʻae matāpule ʻe taha naʻe pule ki he kau tangata tau, mo e kau tangata ʻe toko nima ʻokinautolu naʻe ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻilo ʻi he kolo, mo e tangata naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he kau tangata tohi ʻoe tau, ʻaia naʻe tānaki ʻae kakai ʻoe fonua, mo e kau tangata ʻe toko onongofulu ʻoe kakai ʻoe fonua ʻaia naʻe ʻilo ʻi he kolo:
2KI 25:20 Naʻe ʻave ʻakinautolu ni ʻe Nepusaletani, ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo, pea ne ʻomi ʻakinautolu ki he tuʻi ʻo Papilone ki Lipila.
2KI 25:21 Pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone, ʻo ne tāmateʻi ʻakinautolu ʻi Lipila ʻi he fonua ʻo Hemati. Naʻe pehē ʻae fetuku ʻae kakai Siuta ke mamaʻo mei honau fonua.
2KI 25:22 ¶ Pea ko e kakai ʻoe fonua ʻaia naʻe toe ʻi he fonua ʻo Siuta, ʻaia naʻe tuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe fakanofo ke pule kiate kinautolu ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, ko e foha ʻo Safani.
2KI 25:23 Pea ʻi he fanongo ʻae ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi kongakau, ʻakinautolu mo ʻenau kakai, ʻo pehē kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Ketalia ke pule ia, naʻe haʻu ai kia Ketalia ʻi Misipa, ʻio, ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Netania, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo Selaia ko e foha ʻo Tanumeti ko e tangata Nitofa, mo Seasania ko e foha ʻoe tangata ʻo Meaka, ʻakinautolu mo ʻenau kakai.
2KI 25:24 Pea naʻe fuakava ʻa Ketalia kiate kinautolu, pea mo ʻenau kakai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou manavahē ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ki he kakai Kalitia: nofo ʻi he fonua, pea tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone; pea te mou lelei ai.”
2KI 25:25 Ka naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu ʻoe māhina, naʻe haʻu ai ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Netania, ko e foha ʻo ʻIlisama ʻi he hako ʻoe tuʻi, ko ia mo e kau tangata ʻe toko hongofulu, ʻo ne taaʻi ʻa Ketalia, pea pekia ai ia, mo e kau Siu mo e kau Kalitia naʻe ʻiate ia ʻi Misipa.
2KI 25:26 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kakai kotoa pē, ʻae siʻi mo e lahi, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi kautau, pea naʻa nau haʻu ki ʻIsipite; he naʻa nau manavahē ki he kakai Kalitia.
2KI 25:27 ¶ Pea ʻi hono tolungofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻoe nofo pōpula ʻa Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻe uofulu ma fitu ʻoe māhina, ʻi he taʻu naʻe kamata ʻene pule ʻa Ivili-Melotaki ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻa ne hiki hake ʻae ʻulu ʻo Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta mei he fale fakapōpula:
2KI 25:28 Pea naʻa ne lea ʻofa kiate ia, pea naʻa ne hiki hono nofoʻa fakatuʻi ke māʻolunga ʻi he ngaahi nofoʻa fakatuʻi ʻoe ngaahi tuʻi naʻe nofo mo ia ʻi Papilone;
2KI 25:29 Pea naʻe fetongi hono ngaahi kofu fakafalepōpula: pea naʻe kai mā ia ʻi hono ʻao ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
2KI 25:30 Pea ko ʻene meʻakai naʻe tufa maʻuaipē mei he tuʻi, ko e tufakanga ki he ʻaho taki taha, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
1CH 1:1 Ko ʻAtama, mo Seti, mo ʻInosi,
1CH 1:2 Ko Kēnani, mo Malelili, mo Seleti,
1CH 1:3 Ko ʻInoke, mo Metusela, mo Lemeki,
1CH 1:4 Ko Noa, mo Semi, mo Hami, mo Sefeti.
1CH 1:5 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Sefeti; ko Komela, mo Mekoki, mo Metai, mo Savani, mo Tupale, mo Meseke, mo Tailasa.
1CH 1:6 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Komela ko ʻAsekinasa, mo Lifata, mo Tokama.
1CH 1:7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Savani; ko ʻElaisa, mo Taʻasisi, mo Kitimi, mo Totenimi.
1CH 1:8 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Hami ko Kusa, mo Misilemi, mo Futi, mo Kēnani.
1CH 1:9 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kusa; ko Sipa, mo Havila, mo Sapita, mo Leama, mo Sapetika. Pea ko e ngaahi foha ʻo Leama; ko Sipa, mo Titani.
1CH 1:10 Pea naʻe tupu ʻia Kusa ʻa Nimilote pea naʻe kamata ongoongo lahi ia ʻi māmani.
1CH 1:11 Pea naʻe tupu meia Misilemi ʻa Lutimi, mo ʻAnamemi, mo Lehapimi, mo Nafituhemi,
1CH 1:12 Mo Patilusime, mo Kasiluhemi, (ʻaia naʻe tupu ai ʻae kakai Filisitia,) mo Kafitolime.
1CH 1:13 Pea naʻe tupu ʻia Kēnani ʻa Saitoni, ko hono ʻuluaki, pea mo Heti,
1CH 1:14 Mo e kakai Sepusi foki, mo e kakai ʻAmoli, pea mo e kakai Keakasa,
1CH 1:15 Mo e kakai Hevi, mo e kakai ʻAlaka, mo e kakai ʻo Sina,
1CH 1:16 Mo e kakai ʻAvati, mo e kakai Semali, mo e kakai Hemati.
1CH 1:17 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Semi; ko ʻIlami, mo ʻAsuli, mo ʻAfakisate, mo Luti, mo ʻElami, mo Usa, mo Uli, mo Ketali, mo Meseki.
1CH 1:18 Pea naʻe tupu ʻia ʻAfakisate ʻa Sela, pea naʻe tupu ʻia Sela ʻa Ipela.
1CH 1:19 Pea naʻe fanauʻi ʻae foha ʻe toko ua kia Ipela: ko e hingoa ʻoe tokotaha ko Peleki; koeʻuhi naʻe vahevahe ʻa māmani ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona: pea ko e hingoa ʻo hono tokoua ko Sokitani.
1CH 1:20 Pea naʻe tupu ʻia Sokitani ʻa ʻAlimotate, mo Silefi, mo Hesamavete, mo Sela,
1CH 1:21 Ko Hatolame foki, mo Usali, mo Tikila,
1CH 1:22 Mo Ipale, mo ʻApimaeli, mo Sipa,
1CH 1:23 Mo Ofeli, mo Havila, mo Sopapi. Ko e ngaahi foha ʻakinautolu ni kotoa pē ʻo Sokitani.
1CH 1:24 ¶ Ko Semi, mo ʻAfakisate, mo Sela,
1CH 1:25 Ko Ipale, mo Peleki, mo Liu,
1CH 1:26 Ko Seluke, mo Nehoa, mo Tela,
1CH 1:27 Ko ʻEpalame; ko ia foki ko ʻEpalahame.
1CH 1:28 Ko e ngaahi foha ʻo ʻEpalahame; ko ʻAisake, mo ʻIsimeʻeli.
1CH 1:29 ¶ Ko honau ngaahi toʻutangata eni ko e ʻuluaki fānau kia ʻIsimeʻeli, ko Nepeoti; pea hoko mo ia ʻa Keta, mo ʻAtieli, mo Mipisami,
1CH 1:30 Ko Misima, mo Tumaa, mo Masa, mo Hetaʻa, mo Tima,
1CH 1:31 Ko Situa, mo Nefisi, mo Kitema. Ko e ngaahi foha ʻakinautolu ʻo ʻIsimeʻeli.
1CH 1:32 ¶ Pea ko eni ʻae ngaahi tama ʻo Ketula ko e fefine sinifu ʻo ʻEpalahame: naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Similai, mo Sokesani, mo Metani, mo Mitiane, mo Isipaka, mo Suaa. Pea ko e ngaahi foha ʻo Sokesani ko Sipa, mo Titani.
1CH 1:33 Pea ko e ngaahi foha ʻo Mitiane; ko ʻEfaa, mo ʻEfee, mo Henoke, mo ʻApaita, mo Elitaa. Ko kinautolu kotoa pē ko eni ko e ngaahi tama ʻa Ketula.
1CH 1:34 Pea naʻe tupu ʻia ʻEpalahame ʻa ʻAisake. Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻAisake ko ʻIsoa mo ʻIsileli.
1CH 1:35 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo ʻIsoa; ko ʻIlifasi, mo Leueli, mo Seusi, mo Salami, mo Ko ia.
1CH 1:36 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIlifasi: ko Temani, mo Omaʻa, mo Sefa, mo Katami, mo Kinasi, mo Timina, mo ʻAmaleki.
1CH 1:37 Ko e ngaahi foha ʻo Leueli; ko Nehate, mo Sela, mo Sama, mo Misa.
1CH 1:38 Pea ko e ngaahi foha ʻo Seia; ko Lotani, mo Sopale, mo Sipione, mo Ena, mo Tisoni, mo Eseli, mo Tisani.
1CH 1:39 Pea ko e ngaahi foha ʻo Lotani ko Holi, mo Homani, pea ko Timina ko e tuofefine ia ʻo Lotani.
1CH 1:40 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sopale ko ʻAlivani, mo Maneate, mo Ipale, mo Sifo, mo Onama. Pea ko e ongo foha ʻo Sipione; ko Esaa, mo Ena.
1CH 1:41 Ko e ngaahi foha ʻo Ena; ko Tisoni. Pea ko e ngaahi foha ʻo Tisoni; ko ʻAmilami, mo Esipani, mo Itilani, mo Kilani.
1CH 1:42 Ko e ngaahi foha ʻo Eseli; ko Pilani, mo Sefani, mo Ekani. Pea ko e ngaahi foha ʻo Tisani; ko Usa, mo ʻElani.
1CH 1:43 ¶ Pea ko eni ia ʻae ngaahi tuʻi naʻe pule ʻi he fonua ʻo ʻItomi ʻi he teʻeki ai ha tuʻi ke pule ki he fānau ʻa ʻIsileli; ko Pela ko e foha ʻo Peoli: pea ko e hingoa ʻo hono kolo ʻoʻona ko Tinapa.
1CH 1:44 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Pela, naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa Sopapi ko e foha ʻo Sela ʻo Posila.
1CH 1:45 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Sopapi, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Husami mei he fonua ʻoe kakai Temani.
1CH 1:46 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Husami, naʻe hoko mo ia ʻi he pule ʻa Hatati ko e foha ʻo Pitati, ʻaia naʻa ne teʻia ʻae kakai Mitiane ʻi he ngoue ʻo Moape: pea ko e hingoa ʻo hono kolo ʻoʻona ko ʻAviti.
1CH 1:47 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Hatati, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Samila mei Masileka.
1CH 1:48 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Samila, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Saula mei Leapote ʻi he veʻe vaitafe.
1CH 1:49 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Saula, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Peali-Hanani ko e foha ʻo ʻAkepoa.
1CH 1:50 Pea ʻi heʻene pekia ʻa Peali-Hanani, naʻe hoko mo ia ki he pule ʻa Hatati: pea ko e hingoa ʻo hono kolo ʻoʻona ko Pau; pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Mehetepeli, ko e taʻahine ʻa Matileti, ko e taʻahine ʻa Mesaʻapi.
1CH 1:51 ¶ Naʻe pekia foki ʻa Hatati. Pea ko e ngaahi ʻeiki eni ʻo ʻItomi; ko e ʻeiki ko Timina, ko e ʻeiki ko Elia, mo e ʻeiki ko Seteli,
1CH 1:52 Ko e ʻeiki ko ʻAholipama, mo e ʻeiki ko Ela, mo e ʻeiki ko Pinoni,
1CH 1:53 Ko e ʻeiki ko Kinasi, mo e ʻeiki ko Temani, mo e ʻeiki ko Mipisali,
1CH 1:54 Ko e ʻeiki ko Makiteli, mo e ʻeiki ko ʻIlami. Ko e ngaahi ʻeiki eni ʻo ʻItomi.
1CH 2:1 Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻIsileli; ko Lupeni, mo Simione, mo Livai, mo Siuta, mo ʻIsaka, mo Sepuloni,
1CH 2:2 Mo Tani, mo Sosefa, mo Penisimani, mo Nafitali, mo Kata, pea mo ʻAseli.
1CH 2:3 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Siuta; ko ʻEa, mo ʻOnani, mo Sila: naʻe fanauʻi ʻae toko tolu ko ia kiate ia ʻe he taʻahine ʻo Sua ko e fefine Kēnani. Pea naʻe kovi ʻa ʻEa, ko e ʻuluaki fānau ʻa Siuta, ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea naʻa ne tāmateʻi ia.
1CH 2:4 Pea naʻe fanauʻi kiate ia ʻe Tema ko hono ʻofefine ʻi he fono ʻa Felesi pea mo Selaa. Ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Siuta ko e toko nima.
1CH 2:5 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Felesi ko Hesiloni mo Hamuli.
1CH 2:6 Pea ko e ngaahi foha ʻo Selaa ko Simili, mo Etani, mo Hemani, mo Kalikoli, pea mo Tala: ko e lau toko nima ʻakinautolu.
1CH 2:7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kalimi; ko ʻAkali, ʻaia ko e fakamaveuveu ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe fai angahala ʻi he meʻa naʻe fakatapui.
1CH 2:8 Pea ko e ngaahi foha ʻo Etani; ko ʻAsalia.
1CH 2:9 Pea ko e ngaahi foha foki ʻo Hesiloni, ʻaia naʻe fānau kiate ia; ko Silamili, mo Lami, pea mo Kilupai.
1CH 2:10 ¶ Pea naʻe fanauʻi kia Lami ʻa ʻAminitapi; pea fanauʻi kia ʻAminitapi ʻa Nasoni, ko e ʻeiki ʻoe fānau ʻa Siuta.
1CH 2:11 Pea naʻe fanauʻi kia Nasoni ʻa Salima, pea fanauʻi kia Salima ʻa Poasi,
1CH 2:12 Pea naʻe fanauʻi kia Poasi, ʻa ʻOpeti, pea fanauʻi kia ʻOpeti ʻa Sese.
1CH 2:13 Pea naʻe fanauʻi kia Sese ʻa hono ʻuluaki foha ko ʻIliapi, pea ko ʻApinatapi ko hono toko ua, pea mo Sima ko hono toko tolu,
1CH 2:14 Mo Netanili ko hono toko fā, mo Latei ko hono toko nima,
1CH 2:15 Mo Osemi ko hono toko ono, mo Tevita ko hono toko fitu:
1CH 2:16 Pea ko hono ngaahi tuofefine ʻoʻona ko Seluia, mo ʻApikali. Pea ko e ngaahi tama ʻa Seluia; ko ʻApisai, mo Soape, pea mo ʻAsaeli, ko e toko tolu.
1CH 2:17 Pea naʻe fanauʻi ʻe ʻApikali ʻa ʻAmasa: pea ko e tamai ʻa ʻAmasa ko Seteli ko e tangata ʻIsimeʻeli.
1CH 2:18 Pea naʻe fanauʻi kia Kelepi ko e foha ʻo Hesiloni ʻae ngaahi fānau ʻia ʻAsupa ko hono uaifi, pea ʻia Silioti: ko eni ʻa ʻene ngaahi tama ʻaʻana; ko Sesa, mo Sopapi, mo ʻAlitoni.
1CH 2:19 Pea ʻi heʻene hoko ʻo pekia ʻa ʻAsupa, naʻe ʻomi ʻe Kelepi kiate ia ʻa Efalata, ʻaia naʻe fanauʻi kiate ia ʻa Hua.
1CH 2:20 Pea naʻe fanauʻi kia Hua ʻa Uli, pea fanauʻi kia Uli ʻa Pesalili.
1CH 2:21 Pea hili ia naʻe hū ange ʻa Hesiloni ki he ʻofefine ʻo Mekili ko e tamai ʻa Kiliati, ʻaia naʻa ne mali husepāniti ki ai ʻi hono onongofulu taʻu ʻo ʻene motuʻa; pea naʻa ne fanauʻi ʻe ia kiate ia ʻa Sikupi.
1CH 2:22 Pea naʻe fanauʻi kia Sikupi ʻa Saili, ʻaia naʻe ʻoʻona ʻae kolo ʻe uofulu ma tolu ʻi he fonua ʻo Kiliati.
1CH 2:23 Pea naʻa ne kapasia ʻa Kesuli, mo ʻAlami, fakataha mo e ngaahi kolo ʻo Saili, meiate kinautolu, mo Kinati, mo hono ngaahi kolo ʻo ia, ʻio, ʻae kolo ʻe onongofulu. naʻe ʻoe ngaahi foha ʻo Mekili ko e tamai ʻa Kiliati, ʻae ngaahi potu ni kotoa pē.
1CH 2:24 Pea ʻi he hili ʻae pekia ʻa Hesiloni ʻi Kelepi-Efalata, naʻe toki fanauʻi kiate ia ʻe ʻApia ko e uaifi ʻo Hesiloni, ʻa ʻAsuli ko e tamai ʻa Tikoa.
1CH 2:25 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Silamili ko e ʻuluaki foha ʻo Hesiloni; ko Lami ko e ʻuluaki fānau, mo Puna, mo Oleni, mo Osemi, mo ʻAhisa.
1CH 2:26 Pea naʻe ai mo e uaifi ʻe tokotaha ʻo Silamili, ʻaia naʻe hingoa ko ʻAtala; ko e faʻē ia ʻa Onami.
1CH 2:27 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Lami ko e ʻuluaki fānau ʻa Silamili; ko Maʻasi, mo Samini, mo Ekeli.
1CH 2:28 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Onami ko Samei, mo Sata. Pea ko e ngaahi foha ʻo Samei; ko Natapi, mo ʻApisuli.
1CH 2:29 Pea ko e hingoa ʻoe uaifi ʻo ʻApisuli, ko ʻEpieli, pea naʻa ne fānau ʻe ia kiate ia ʻa ʻApani mo Moliti.
1CH 2:30 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Natapi ko Seleti, mo ʻApaiʻimi: ka naʻe mate ʻa Seleti taʻehafānau.
1CH 2:31 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻApaiʻimi ko Isi. Pea ko e ngaahi foha ʻo Isi ko Sesani. Pea ko e fānau ʻa Sesani ko ʻAlai.
1CH 2:32 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sata ko e tokoua ʻo Samei; ko Seteli, mo Sonatane: pea naʻe mate ʻa Seteli taʻehafānau.
1CH 2:33 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sonatane; ko Peleti, mo Sasa. Ko e ngaahi foha ʻakinautolu ni ʻo Silamili.
1CH 2:34 ¶ Ka ko eni naʻe ʻikai maʻu ʻe Sesani ha ngaahi foha ka ko e ngaahi ʻofefine. Pea naʻe maʻu ʻe Sesani ha tamaioʻeiki, ko e tangata ʻIsipite, ʻaia naʻe hingoa ko Salia.
1CH 2:35 Pea naʻe foaki ʻe Sesani ʻa hono ʻofefine kia Salia ko ʻene tamaioʻeiki ke na fakamaʻu; pea naʻa ne fanauʻi ʻe ia ʻa ʻAtai.
1CH 2:36 Pea naʻe tupu ʻia ʻAtai ʻa Natani, pea tupu ʻia Natani ʻa Sapati,
1CH 2:37 Pea naʻe tupu ʻia Sapati, ʻa ʻEfilali, pea tupu ʻia ʻEfilali ʻa ʻOpeti,
1CH 2:38 Pea naʻe tupu ʻia ʻOpeti ʻa Sehu, pea tupu ʻia Sehu ʻa ʻAsalia,
1CH 2:39 Pea naʻe tupu ʻia ʻAsalia ʻa Helesi, pea tupu ʻia Helesi ʻa Elasa,
1CH 2:40 Pea naʻe tupu ʻia Elasa ʻa Sisemei, pea tupu ʻia Sisemei ʻa Salumi,
1CH 2:41 Pea naʻe tupu ʻia Salumi ʻa Sikamia, pea tupu ʻia Sikamia ʻa ʻIlisama.
1CH 2:42 ¶ Ka ko e ngaahi foha eni ʻo Kelepi ko e tokoua ʻo Silamili: ko Mesa ko hono ʻuluaki fānau, ʻaia ko e tamai ʻa Sifi; pea mo e ngaahi foha ʻo Malesa ko e tamai ʻa Hepeloni.
1CH 2:43 Pea ko e ngaahi foha ʻo Hepeloni: ko Kola, mo Tapua, mo Likemi, pea mo Sema.
1CH 2:44 Pea naʻe tupu ʻia Sema ʻa Leami ko e tamai ʻa Sokoami; pea naʻe tupu ʻia Likemi ʻa Samei.
1CH 2:45 Pea ko e foha ʻo Samei ko Maoni: pea ko Maoni ko e tamai ia kia Pete-Sua.
1CH 2:46 Pea ko Efa, ko e fefine sinifu kia Kelepi, naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Helani, mo Mosa, mo Kesesi: pea naʻe tupu ʻia Helani ʻa Kesesi.
1CH 2:47 Pea ko e ngaahi foha ʻo Satei; ko Likemi, mo Sotani, mo Kesemi, mo Pelati, mo Efa, pea mo Seafi.
1CH 2:48 Ko Meaka, ko e fefine sinifu ʻa Kelepi, naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Sepeli mo Tilena.
1CH 2:49 Naʻa ne fanauʻi foki ʻe ia ʻa Seafi ko e tamai ʻa Matimana, ko Siva ko e tamai ʻa Makipena, pea mo e tamai ʻa Kepa: pea ko e ʻofefine ʻo Kelepi naʻe ui ko ʻAkesa.
1CH 2:50 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Kelepi ko e foha ʻo Hua, ko e ʻuluaki fānau kia Efalata; ko Sopale ko e tamai ʻa Kesasialimi,
1CH 2:51 Ko Salima ko e tamai ʻa Petelihema, mo Halefi ko e tamai ʻa Petekateli.
1CH 2:52 Pea ko Sopale ko e tamai ʻa Kesasialimi naʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi foha; ko Haloe, mo hono vaheua mālie ʻoe kakai Maneata.
1CH 2:53 Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻo Kesasialimi; ko e kakai Itila, mo e kakai Pua, mo e kakai Sumati, mo e kakai Misila; pea naʻe tupu meiate kinautolu ʻae kakai Salea, mo e kakai Esitaoli.
1CH 2:54 Ko e ngaahi foha eni ʻo Salima; ko Petelihema mo e kakai Nitofa, mo e kakai ʻAtaloti, ko e fale ʻo Soape, pea mo hono vaeua mālie ʻoe kakai Maneata, ko e kakai Sola.
1CH 2:55 Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe kau tangata tohi naʻe nofo ʻi Sepesi; ko e kakai Tilati, mo e kakai Simia, mo e kakai Sukati. Ko kinautolu eni ʻae kakai Kēnani naʻe tupu meia Hemati, ko e tamai ʻae fale ʻo Lekapi.
1CH 3:1 Pea ko eni ʻae ngaahi foha ʻo Tevita, ʻakinautolu naʻe fānau kiate ia ʻi Hepeloni; ko e ʻuluaki fānau ko ʻAmanoni, ʻia ʻAhinoami ko e fefine Sesilili; ko hono toko ua ko Taniela, ʻia ʻApikali ko e fefine Kameli:
1CH 3:2 Ko hono toko tolu, ko ʻApisalomi ko e tama ʻa Meaka ko e ʻofefine ʻo Talimei ko e tuʻi ʻo Kesuli: ko hono toko fā, ko ʻAtonisa ko e tama ʻa Hakiti:
1CH 3:3 Ko hono toko nima, ko Sifatia ʻia ʻApitali: ko hono toko ono, ko Itiliami ʻia Ekila ko hono uaifi.
1CH 3:4 Naʻe fanauʻi ʻae toko ono ni kiate ia ʻi Hepeloni; pea naʻa ne pule ʻi ai ʻi he taʻu ʻe fitu mo e māhina ʻe ono: pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema, ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma tolu.
1CH 3:5 Pea ko kinautolu eni naʻe fanauʻi kiate ia ʻi Selūsalema; ko Samua, mo Sopapi, mo Natani, pea mo Solomone, ko e toko fā ʻia Patisua ko e ʻofefine ʻo ʻAmieli:
1CH 3:6 Ko Ipia foki, mo ʻIlisua, mo Ilifileti.
1CH 3:7 Mo Noka, mo Nefeki, mo Safia,
1CH 3:8 Mo ʻIlisama, mo Iliata, pea mo Ilifileti, ko e toko hiva.
1CH 3:9 Ko e ngaahi foha eni kotoa pē ʻo Tevita, ka ʻoku lau kehe ʻae ngaahi tama ʻae kau sinifu, pea mo Tamaa ko honau tuofefine.
1CH 3:10 ¶ Pea ko e foha ʻo Solomone, ko Lehopoami, ko hono foha ʻoʻona ko ʻApia, ko hono foha ʻoʻona ko ʻAsa, ko hono foha ʻoʻona ko Sihosafate,
1CH 3:11 Ko hono foha ʻoʻona ko Solami, ko hono foha ʻoʻona ko ʻAhasia, ko hono foha ʻoʻona ko Soasi,
1CH 3:12 Ko hono foha ʻoʻona ko ʻAmasia, ko hono foha ʻoʻona ko ʻAsalia, ko hono foha ʻoʻona ko Sotami,
1CH 3:13 Ko hono foha ʻoʻona ko ʻAhasi, ko hono foha ʻoʻona ko Hesekaia, ko hono foha ʻoʻona ko Manase,
1CH 3:14 Ko hono foha ʻoʻona ko ʻAmoni, pea ko hono foha ʻoʻona ko Sosaia.
1CH 3:15 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sosaia, ko hono ʻuluaki fānau ko Sohanani, ko hono toko ua ko Sihoiakimi, ko hono toko tolu ʻa Setikia, ko hono toko fā ʻa Salumi.
1CH 3:16 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sihoiakimi: ko Sekonia ko hono foha, pea ko hono foha ʻoʻona ko Setikia.
1CH 3:17 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Sekonia; ko Esili, mo Salatieli ko hono foha,
1CH 3:18 Ko Malikilami foki, mo Pitaia, mo Senasa, mo Sekamia, mo Hosama, mo Nitapia.
1CH 3:19 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Pitaia, ko Selupepeli, mo Simi: pea ko e ngaahi foha ʻo Selupepeli; ko Mesulami, mo Hanania, pea mo Silomiti ko honau tuofefine:
1CH 3:20 Mo Hasupa, mo Oeli, mo Pelekia, mo Hasatia, mo Susapi-Heseti, ko e toko nima.
1CH 3:21 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Hanania ko Pelatia, mo Sisaia; ko e ngaahi foha ʻo Lifaia, ko e ngaahi foha ʻo Elinani, ko e ngaahi foha ʻo ʻOpataia, ko e ngaahi foha ʻo Sikania.
1CH 3:22 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sikania; ko Simaia: pea ko e ngaahi foha ʻo Simaia; ko Hatusi, mo Ikiali, mo Pelaia, mo Nealia, mo Safati, ko e toko ono.
1CH 3:23 Pea ko e ngaahi foha ʻo Nealia; ko Ilionei, mo Hesekaia, mo ʻAsilikami, ko e toko tolu.
1CH 3:24 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Ilionei, ko Hotaia, mo Iliasipi, mo Pelaia, mo ʻAkupi, mo Sohanani, mo Tilaia, mo ʻAnani, ko e toko fitu.
1CH 4:1 Ko e ngaahi foha eni ʻo Siuta; ko Felesi, mo Hasiloni, mo Kalimi, mo Uli, mo Sopale.
1CH 4:2 Pea naʻe tupu ʻia Liaia ko e foha ʻo Sopale ʻa Seati; pea naʻe tupu ʻia Seati ʻa ʻEhumai, mo Lehati. Ko kinautolu eni ʻae faʻahinga ʻoe kakai Sola.
1CH 4:3 Pea naʻe tupu mai eni mei he tamai ʻa Etama: ko Sesilili, mo Isima, mo Itipasi: pea ko e hingoa ʻo honau tuofefine ko Haseliponi:
1CH 4:4 Pea ko Penieli ko e tamai ʻa Kitoa, mo ʻAseli ko e tamai ʻa Husa. Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Hua, ko e ʻuluaki fānau kia Efalata, ko e tamai ʻa Petelihema.
1CH 4:5 Pea ko ʻAsuli ko e tamai ʻa Tikoa naʻe maʻu ʻae uaifi ʻe toko ua, ko Hela mo Neala.
1CH 4:6 Pea naʻe fanauʻi ʻe Neala kiate ia ʻa ʻAhusami, mo Hefeli, mo Temini, mo ʻEhasitali. Ko e ngaahi tama eni ʻa Neala.
1CH 4:7 Pea ko e ngaahi tama eni ʻa Hela, ko Seleti, mo Sisoa, mo Etinani.
1CH 4:8 Pea naʻe tupu ʻia Kosi ʻa ʻAnupi, mo Sopepa, mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻEhaleli ko e foha ʻo Halumi.
1CH 4:9 ¶ Pea naʻe ongoongolelei lahi hake ʻa Sepesi ʻi hono kāinga: pea naʻe ui ʻa hono hingoa ʻe heʻene faʻē ko Sepesi, ko ʻene pehē, Koeʻuhi naʻaku fāʻeleʻi ia ʻi he mamahi.
1CH 4:10 Pea naʻe lotu ʻa Sepesi ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Taumaiā, te ke tāpuaki moʻoni au, mo fakalahi ʻa hoku mata fonua, pea ke kau mai ho nima kiate au, pea ke maluʻi au mei he kovi, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku mamahi ai!” Pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua ʻae meʻa naʻa ne kole ki ai.
1CH 4:11 ¶ Pea naʻe tupu ʻia Kilupi ko e tokoua ʻo Sua ʻa Mili, ʻaia ko e tamai kia Esitoni.
1CH 4:12 Pea naʻe tupu ʻia Esitoni ʻa Pete-Lafa, mo Pasea, mo Tihina ko e tamai ʻa Ilinahasi. Ko e kau tangata ia ʻo Leka.
1CH 4:13 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kinasi; ko e Otenili, mo Selaia: pea ko e ngaahi foha ʻo Otinili, ko Hetati.
1CH 4:14 Pea naʻe tupu ʻia Meonotei ʻa Ofila: pea naʻe tupu ʻia Selaia ʻa Soape, ko e tamai ʻoe kakai ʻoe potu talalo ʻo Kalasimi; he ko e kau tufunga ʻakinautolu.
1CH 4:15 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kelepi ko e foha ʻo Sifune; ko Ilu, mo Ela, mo Naʻami: pea ko e ngaahi foha ʻo Ela, ʻio, ʻa Kinasi.
1CH 4:16 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sihalelili; ko Sifi, mo Sifa, mo Tilia, mo Esalili.
1CH 4:17 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Esela, ko Seteli, mo Meleti, mo ʻEfeli, mo Saloni: pea naʻe fanauʻi ʻe ia ʻa Miliame, mo Samei, pea mo Isipa ko e tamai ʻa Esitimoa.
1CH 4:18 Pea naʻe fanauʻi ʻe hono uaifi mei he kakai Siuta ʻa Seleti ko e tamai ʻa Kitoa, mo Hepa ko e tamai ʻa Soko, mo Sikutili ko e tamai ʻa Sanoa. Pea ko e ngaahi tama eni ʻo Pitia ko e ʻofefine ʻa Felo, ʻaia naʻe mali mo Meleti.
1CH 4:19 Pea ko e ngaahi tama ʻae fefine ko Hotia ko e tuofefine ʻo Neami, ko e tamai ʻa Kila ko e tangata Kamai, mo Esitimoa ko e tangata Meaka.
1CH 4:20 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simoni, ko ʻAmanoni, mo Lina, mo Penihanani, mo Tiloni. Pea ko e ngaahi foha ʻo Isi eni, ko Soheti mo Penisoheti.
1CH 4:21 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo Sela ko e foha ʻo Siuta, ko ʻEa ko e tamai ʻa Leka, mo Lata ko e tamai ʻa Malesa, pea mo e ngaahi faʻahinga ʻoe fale ʻokinautolu naʻe ngaohi ʻae tupenu lelei lahi, ʻi he faʻahinga ʻo Esipea.
1CH 4:22 Mo Sokimi, mo e kau tangata ʻo Kosepa, mo Soasi, mo Salafi, ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae pule ʻi Moape, mo Sasupi lehemi. Pea ko e ngaahi meʻa muʻa eni.
1CH 4:23 Ko e kau tufunga ipu ʻumea ʻakinautolu ni, pea mo kinautolu naʻe nofo ki he tō ngoue mo e ngaahi ʻakau; naʻa nau nofo ai mo e tuʻi ke fai ʻene ngāue.
1CH 4:24 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Simione, ko Nimueli, Mo Samini, mo Salipi, mo Sela, mo Sauli:
1CH 4:25 Ko Salumi ko hono foha, mo Mipisami ko hono foha ʻoʻona, mo Misima ko hono foha ʻoʻona.
1CH 4:26 Pea ko e ngaahi foha ʻo Misima; ko Hamueli ko hono foha ʻoʻona, mo Sakuli ko hono foha ʻoʻona, mo Simi ko hono foha ʻoʻona.
1CH 4:27 Pea naʻe maʻu ʻe Simi ʻae ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma toko ono, mo e ngaahi ʻofefine ʻe toko ono; ka naʻe ʻikai ke tokolahi ʻae fānau ʻo hono ngaahi tokoua, pea naʻe ʻikai ke fanafanau lahi ʻa hono faʻahinga kotoa pē, ke hangē ko e fānau ʻa Siuta.
1CH 4:28 Pea naʻa nau nofo ʻi Peasipa, mo Molata, mo e ngaahi kolo ʻo Suali.
1CH 4:29 Pea ʻi Pilaʻa, pea ʻi Esemi, pea ʻi Tolati,
1CH 4:30 Pea ʻi Petueli, pea ʻi Hoama, pea ʻi Sikilaki,
1CH 4:31 Pea ʻi Pete-Malikapoti, mo e ngaahi kolo ʻo Susimi, pea ʻi Petepilei, pea ʻi Saelimi. Ko honau ngaahi kolo eni ʻo aʻu ki he pule ʻa Tevita.
1CH 4:32 Pea ko honau ngaahi kolo siʻi, ko Etama, mo ʻAini, mo Limoni, mo Tokeni, mo ʻAsani, ko e kolo ʻe nima:
1CH 4:33 Pea mo honau ngaahi kolo siʻi naʻe tuʻu takatakai ʻi he ngaahi kolo ko ia, ʻo aʻu ki Peali. Ko eni ia ʻahonau ngaahi nofoʻanga ʻo fakatatau mo honau ngaahi faʻahinga.
1CH 4:34 Pea ko Mesopapi, mo Samileki, mo Sosa ko e foha ʻo ʻAmasia.
1CH 4:35 Mo Soeli, mo Sehu ko e foha ʻo Sosipia, ko e foha ʻo Selaia, ko e foha ʻo Esieli,
1CH 4:36 Mo Ilionei, mo Sakopa, mo Sisohaia, mo ʻAsaia, mo ʻAtieli, mo Sesimieli, mo Penaia,
1CH 4:37 Mo Sisa ko e foha ʻo Sifi, ko e foha ʻo ʻAloni, ko e foha ʻo Sitaia, ko e foha ʻo Simili, ko e foha ʻo Simaia;
1CH 4:38 Ko kinautolu ni kuo lau honau hingoa, ko e houʻeiki ʻakinautolu ʻo honau ngaahi faʻahinga: pea naʻe tupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻae fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 4:39 ¶ Pea naʻa nau ʻalu atu ki he hūʻanga ki Kitoa, ki he potu hahake ʻoe teleʻa, ke kumi ʻae potu mohukuʻia maʻa ʻenau fanga manu.
1CH 4:40 Pea naʻa nau ʻilo ʻae potu mohukuʻia mo lelei, pea naʻe ʻataʻatā ʻae fonua, mo nofo lelei, mo melino pe; he naʻe nofo ʻi muʻa ʻi ai ʻae kakai Hami.
1CH 4:41 Pea ko kinautolu ni naʻe tohi ʻa honau hingoa naʻe haʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻonau teʻia honau ngaahi fale fehikitaki, pea mo e kakai Maoni naʻe ʻilo ʻi ai, mo nau fakaʻauha ʻaupito ia ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, pea naʻa nau nofo ʻi honau ngaahi potu: koeʻuhi naʻe ʻi ai ʻae mohuku ki heʻenau fanga manu.
1CH 4:42 Pea naʻe ʻiate kinautolu, ʻae fānau ʻa Simione, ko e kau tangata ʻe toko nimangeau, naʻe ʻalu ki he moʻunga ko Seia, pea ko honau ngaahi ʻeikitau ko Pelatia, mo Nealia, mo Lifaia, pea mo ʻUsili, ko e ngaahi foha ʻo Isi.
1CH 4:43 Pea naʻa nau teʻia ʻae toenga ʻoe kakai ʻAmaleki naʻe hao, mo nau nofo ai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
1CH 5:1 Ko eni ko e ngaahi foha ʻo Lupeni, ko e ʻuluaki fānau kia ʻIsileli, (he ko e ʻuluaki fānau ia; ka ko e meʻa ʻi heʻene fakaʻuliʻi ʻae mohenga ʻo ʻene tamai, ko ia naʻe foaki ai ʻae ʻinasi ʻoe ʻuluaki fānau ki he ngaahi foha ʻo Sosefa ko e foha ʻo ʻIsileli: pea ʻoku ʻikai lau ʻae hohoko ʻo fai mei he ʻuluaki fānau.
1CH 5:2 He naʻe mālohi hake ʻa Siuta ki hono ngaahi tokoua, pea naʻe meiate ia ʻae ʻeiki pule, ka ko e ʻinasi ʻoe ʻuluaki fānau naʻe ʻia Sosefa ia:)
1CH 5:3 ‌ʻIo, ko e ngaahi foha ʻo Lupeni ko e ʻuluaki fānau kia ʻIsileli, ko Henoke, mo Falu, mo Hesiloni, mo Kalimi.
1CH 5:4 Ko e ngaahi foha ʻo Soeli; ko Simaia ko hono foha, mo Koki ko hono foha ʻoʻona, mo Simi ko hono foha ʻoʻona,
1CH 5:5 Ko Maika ko hono foha ʻoʻona, ko Liaia ko hono foha ʻoʻona, ko Peali ko hono foha ʻoʻona,
1CH 5:6 Ko Piela ko hono foha ʻoʻona, ʻaia naʻe ʻave [fakapōpula ]ʻe Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia: ko e ʻeiki ia ʻoe faʻahinga ʻo Lupeni.
1CH 5:7 Pea ko e tuʻukimuʻa eni ʻi hono ngaahi tokoua ʻoʻona ʻi honau ngaahi faʻahinga, ʻi heʻene lau hake ʻae hohoko ʻo honau ngaahi toʻutangata, ko Sehieli, mo Sakalia,
1CH 5:8 Mo Pela ko e foha ʻo ʻAsasi, ko e foha ʻo Sema, ko e foha ʻo Soeli, ʻaia naʻe nofo ʻi ʻAloeli, ʻo aʻu atu ki Nipo mo Peali mioni.
1CH 5:9 Pea ki he feituʻu hahake naʻa ne nofo ʻo aʻu atu ki he hūʻanga ʻoe toafa mei he vaitafe ko ʻIufaletesi: koeʻuhi naʻe tupu ʻo lahi ʻenau fanga manu ʻi he fonua ʻo Kiliati.
1CH 5:10 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Saula naʻa nau fai ʻae tau ki he kakai Hekaʻā, pea naʻa nau tō hifo ʻi honau nima: pea naʻa nau nofo ʻi honau ngaahi falefehikitaki ʻi he feituʻu hahake kotoa pē ʻo Kiliati.
1CH 5:11 ¶ Pea naʻe nofo hangatonu mai kiate kinautolu ʻae fānau ʻa Kata, ʻi he fonua ʻo Pesani, mo Salika:
1CH 5:12 Ko Soeli ko e ʻeiki lahi, pea hoko mo ia ʻa Safami, mo Sanei, mo Safati ʻi Pesani.
1CH 5:13 Pea ko honau kāinga eni ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko Mikaeli, mo Mesulami, mo Sepa, mo Solei, mo Sakani, mo Sia, mo Hepa, ko e toko fitu.
1CH 5:14 Pea ko e fānau eni ʻa ʻApieli ko e foha ʻo Huli, ko e foha ʻo Saloa, ko e foha ʻo Kiliati, ko e foha ʻo Mikaeli, ko e foha ʻo Sesisai, ko e foha ʻo Sato, ko e foha ʻo Pusa;
1CH 5:15 Ko ʻAhi ko e foha ʻo ʻApitieli, ko e foha ʻo Kuni, ko e ʻeiki ia ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 5:16 Pea naʻa nau nofo ʻi Kiliati ʻi Pesani, pea ʻi hono ngaahi kolo, pea ʻi he ngaahi potu tuaʻā ʻo Saloni, ʻi honau ngaahi ngataʻanga [fonua].
1CH 5:17 naʻe lau hake eni kotoa pē ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sotami ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Selopoami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
1CH 5:18 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Lupeni, mo e kakai Kata, mo hono vahe ua ʻoe faʻahinga ʻa Manase, ʻae kau tangata toʻa, ko e kau tangata naʻe faʻa toʻo ʻae pā pea mo e heletā, pea faʻa fanaʻaki ʻae kaufana, mo poto ʻi he tau, ko honau tokolahi ko e toko fā mano, mo e fā afe ma fitungeau ma onongofulu, naʻe ʻalu atu ki he tau.
1CH 5:19 Pea naʻa nau fakalanga ʻae tau ki he kakai Hekaʻā, pea kia Setuli, mo Nafisi, pea mo Notapi.
1CH 5:20 Pea naʻe tokoni ʻakinautolu ʻi heʻenau fai kiate kinautolu, pea naʻe tukuange ʻae kakai Hekaʻā ki honau nima, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe kau mo kinautolu: he naʻa nau tangi ki he ʻOtua ʻi he tau, pea naʻa ne fakaongo kiate kinautolu; koeʻuhi naʻa nau fakafalala kiate ia.
1CH 5:21 Pea naʻa nau ʻave ʻa ʻenau fanga manu; ko e fanga kāmeli ʻe nima mano, mo e fanga sipi ʻe ua kilu mo e nima mano, mo e fanga ʻasi ʻe ua afe, pea mo e kakai tangata ʻe tokotaha kilu,
1CH 5:22 He naʻe tō ʻo mate ʻae fuʻu tokolahi, he naʻe mei he ʻOtua ʻae tau. Pea naʻa nau nofo ʻi honau ngaahi potu ʻonautolu ʻo aʻu ki he [kuonga ]ʻoe fakapōpula.
1CH 5:23 ¶ Pea naʻe nofo ʻi he fonua ʻae fānau ʻoe vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase: naʻa nau tupu ʻo tokolahi mei Pesani ʻo aʻu atu ki Peali-Heamoni, mo Sinili, ʻo aʻu ki he moʻunga ko Heamoni.
1CH 5:24 Pea ko kinautolu eni ʻae kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻio, ʻa Hefeli, mo Isi, mo Ilieli, mo ʻAsilieli, mo Selemaia, mo Hotevia, mo Satieli, ko e kau tangata toʻa lahi, ko e kau tangata ongoongo lahi, mo e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 5:25 ¶ Pea naʻa nau fai angahala ki he ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻa nau ʻalu kehe ke muimui ki he ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻoe fonua, ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻi muʻa ʻiate kinautolu.
1CH 5:26 Pea naʻe ueʻi hake ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻae loto ʻo Puli ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, mo e loto ʻo Tekilati-Pilesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea naʻa ne ʻave pōpula ʻakinautolu, ʻio, ʻae kakai Lupeni, mo e kakai Kata, mo e vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, pea naʻa ne ʻomi ʻakinautolu ki Hela, mo Hapoa, mo Hala, pea ki he vaitafe ko Kosani, ʻo aʻu mai ki he kuonga ni.
1CH 6:1 Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Livai; ko Kesoni, mo Kohate, mo Melali.
1CH 6:2 Pea ko e ngaahi foha ʻo Kohate; ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili.
1CH 6:3 Pea ko e fānau ʻa ʻAmilami; ko ʻElone, mo Mōsese pea mo Miliame. Ko e ngaahi foha foki ʻo ʻElone; ko Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, pea mo ʻItama.
1CH 6:4 Naʻe tupu ʻia ʻEliesa ʻa Finiasi, pea tupu ʻia Finiasi ʻa ʻApisua,
1CH 6:5 Pea tupu ʻia ʻApisua ʻa Puki, pea tupu ʻia Puki ʻa Usi,
1CH 6:6 Pea tupu ʻia Usi ʻa Silaia, pea tupu ʻia Silaia ʻa Milaioti,
1CH 6:7 Pea naʻe tupu ʻia Milaioti ʻa ʻAmalia, pea tupu ʻia ʻAmalia ʻa ʻAhitupe,
1CH 6:8 Pea tupu ʻia ʻAhitupe ʻa Satoki, pea tupu ʻia Satoki ʻa ʻAhimeasi,
1CH 6:9 Pea tupu ʻia ʻAhimeasi ʻa ʻAsalia, pea tupu ʻia ʻAsalia ʻa Sohanani,
1CH 6:10 Pea tupu ʻia Sohanani ʻa ʻAsalia, (ko ia ia naʻe fai ʻae ngāue fakataulaʻeiki ʻi he faletapu naʻe langa ʻe Solomone ʻi Selūsalema:)
1CH 6:11 Pea naʻe tupu ʻia ʻAsalia ʻa ʻAmalia, pea tupu ʻia ʻAmalia ʻa ʻAhitupe,
1CH 6:12 Pea tupu ʻia ʻAhitupe ʻa Satoki, pea tupu ʻia Satoki ʻa Salumi,
1CH 6:13 Pea tupu ʻia Salumi ʻa Hilikia, pea tupu ʻia Hilikia ʻa ʻAsalia,
1CH 6:14 Pea tupu ʻia ʻAsalia ʻa Selaia, pea tupu ʻia Selaia ʻa Sihosataki,
1CH 6:15 Pea naʻe fakapōpulaʻi ʻa Sihosataki, ʻi heʻene ʻave ʻe Sihova ʻa Siuta mo Selūsalema ʻi he nima ʻo Nepukanesa.
1CH 6:16 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Livai; ko Kesomi, mo Kohate, mo Melali.
1CH 6:17 Pea ko e hingoa eni ʻoe ngaahi foha ʻo Kesomi; ko Lipinai, mo Simi.
1CH 6:18 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Kohate, ko ʻAmilami mo ʻIsa, mo Hepeloni, pea mo ʻUsili.
1CH 6:19 Ko e ngaahi foha ʻo Melali; ko Mali, mo Musi. Pea ko e ngaahi faʻahinga eni ʻoe kau Livai ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 6:20 ‌ʻIa Kesomi; ko Lipinai ko hono foha, mo Sehati ko hono foha ʻoʻona, mo Sima ko hono foha ʻoʻona,
1CH 6:21 Mo Soa ko hono foha ʻoʻona, mo Ito ko hono foha ʻoʻona, mo Selaa ko hono foha ʻoʻona, mo Siatelai ko hono foha ʻoʻona.
1CH 6:22 Ko e ngaahi foha ʻo Kohate; ko ʻAminatapi ko hono foha, mo Kola ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAsili ko hono foha ʻoʻona,
1CH 6:23 Mo ʻElikena ko hono foha ʻoʻona, mo Epiasafi ko hono foha, mo ʻAsili ko hono foha,
1CH 6:24 Mo Tehati ko hono foha, mo Ulieli ko hono foha, mo Sauli ko hono foha.
1CH 6:25 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElikena; ko ʻAmasai mo ʻAhimoti.
1CH 6:26 Pea ko ʻElikena: ko e ngaahi foha ʻo ʻElikena; ko Sofei ko hono foha, mo Nehati ko hono foha,
1CH 6:27 Mo ʻIliapi ko hono foha, mo Siloami ko hono foha, mo ʻElikena ko hono foha.
1CH 6:28 Pea ko e ngaahi foha ʻo Samuela; ko e ʻuluaki fānau ko Vasini pea mo Epia.
1CH 6:29 Ko e ngaahi foha ʻo Melali; ko Mali, mo Lipinai ko hono foha ʻoʻona, mo Simi ko hono foha ʻoʻona, mo Usa ko hono foha ʻoʻona,
1CH 6:30 Mo Simi ko hono foha ʻoʻona, mo Hakia ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAsaia ko hono foha ʻoʻona.
1CH 6:31 ¶ Pea ko kinautolu eni naʻe tuku ʻe Tevita ke ʻanautolu ʻae fai ʻae hiva ʻi he fale ʻo Sihova, hili ʻae hoko ʻae puha [ʻoe fuakava ]ki hono mālōlōʻanga.
1CH 6:32 Pea naʻa nau fai ʻae hiva ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, ʻo aʻu ki he kuonga naʻe langa ai ʻe Solomone ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema: pea naʻa nau fai fakaholo ʻenau ngāue ʻo fakatatau mo honau ngaahi lakanga.
1CH 6:33 Pea ko kinautolu eni naʻe tutuʻu fakataha mo ʻenau fānau. ʻI he ngaahi foha ʻoe kakai Kohate: ko Hemani ko e tangata fasi hiva, ko e foha ʻo Soeli, ko e foha ʻo Simueli,
1CH 6:34 Ko e foha ʻo ʻElikena, ko e foha ʻo Siholami, ko e foha ʻo Ilieli, ko e foha ʻo Toa,
1CH 6:35 Ko e foha ʻo Sufi, ko e foha ʻo ʻElikena, ko e foha ʻo Mehati, ko e foha ʻo ʻAmasai,
1CH 6:36 Ko e foha ʻo ʻElikena, ko e foha ʻo Soeli, ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Sefania,
1CH 6:37 Ko e foha ʻo Tehati, ko e foha ʻo ʻAsili, ko e foha ʻo Epiasafi, ko e foha ʻo Kola,
1CH 6:38 Ko e foha ʻo ʻIsa, ko e foha ʻo Kohate, ko e foha ʻo Livai, ko e foha ʻo ʻIsileli.
1CH 6:39 Pea ko hono tokoua ko ʻAsafi, ʻaia naʻe tuʻu ki hono nima toʻomataʻu, ʻio, ʻa ʻAsafi ko e foha ʻo Pelekia ko e foha ʻo Simia,
1CH 6:40 Ko e foha ʻo Mikaeli, ko e foha ʻo Peaseia, ko e foha ʻo Malikia,
1CH 6:41 Ko e foha ʻo Etini, ko e foha ʻo Sela, ko e foha ʻo ʻAtaia,
1CH 6:42 Ko e foha ʻo Etani, ko e foha ʻo Sima, ko e foha ʻo Simi,
1CH 6:43 Ko e foha ʻo Sehati, ko e foha ʻo Kesomi, ko e foha ʻo Livai.
1CH 6:44 Pea naʻe tutuʻu ʻa honau ngaahi tokoua ko e ngaahi foha ʻo Melali ki he nima toʻohema: ko Etani ko e foha ʻo Kisi, ko e foha ʻo ʻApiti, ko e foha ʻo Maluki,
1CH 6:45 Ko e foha ʻo Hesapia, ko e foha ʻo ʻAmasia, ko e foha ʻo Hilikia,
1CH 6:46 Ko e foha ʻo ʻAmisi, ko e foha ʻo Pani, ko e foha ʻo Sameli,
1CH 6:47 Ko e foha ʻo Mali, ko e foha ʻo Musi, ko e foha ʻo Melali, ko e foha ʻo Livai.
1CH 6:48 Naʻe fakanofo foki ʻa honau kāinga ko e kau Livai ki he ngāue kehekehe ʻi he fale fehikitaki ʻoe fale ʻoe ʻOtua.
1CH 6:49 ¶ Ka naʻe fai feilaulau ʻe ʻElone pea mo hono ngaahi foha ʻi he funga feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu, pea mo e feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala, mo e ngāue kotoa pē ʻoe potu toputapu ʻaupito, pea ke fai ha fakalelei koeʻuhi ko ʻIsileli; ʻo fakatatau mo ia kotoa pē naʻe fekauʻi ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua.
1CH 6:50 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻElone ko hono foha ko ʻEliesa, mo hono foha ko Finiasi, mo hono foha ko ʻApisua,
1CH 6:51 Ko hono foha ko Puki, mo hono foha ko Usi, mo hono foha ko Silaia,
1CH 6:52 Mo Milaioti ko hono foha, mo ʻAmalia ko hono foha, mo ʻAhitupe ko hono foha,
1CH 6:53 Ko Satoki ko hono foha, mo ʻAhimeasi ko hono foha.
1CH 6:54 ¶ Pea ko eni ia ʻa honau ngaahi nofoʻanga ʻi honau ngaahi kolo mālohi ʻo honau fonua, ʻi he ngaahi foha ʻo ʻElone, mo e ngaahi faʻahinga ʻoe kakai Kohate: he naʻe ʻonautolu ʻae tohi ʻoe talotalo.
1CH 6:55 Pea naʻa nau foaki ʻa Hepeloni kiate kinautolu ʻi he fonua ʻo Siuta, pea mo e ngaahi potu naʻe tuʻu takatakai ʻo ofi ki ai.
1CH 6:56 Ka ko e ngaahi ngoue ʻoe kolo, mo hono ngaahi potu kakai siʻi, naʻa nau foaki ia kia Kelepi ko e foha ʻo Sifune.
1CH 6:57 Pea ki he ngaahi foha ʻo ʻElone naʻa nau foaki ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻio, ʻa Hepeloni, ko e [kolo ]hūfanga, mo Lipina mo hono ngaahi potu ofi ʻo ia, mo Satili, mo Esitimoa, mo honau ngaahi potu ofi,
1CH 6:58 Mo Heleni mo hono ngaahi potu ofi, mo Tipa mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:59 Mo ʻAsani mo hono ngaahi potu ofi, mo Pete-Semesi mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:60 Pea mei he faʻahinga ʻo Penisimani; ko Kepa mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAlemeti mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAnatoti mo hono ngaahi potu ofi. Ko honau ngaahi kolo ki honau faʻahinga kotoa pē ko e kolo ʻe hongofulu ma tolu.
1CH 6:61 Pea [naʻe foaki ]ʻae kolo ʻe hongofulu ʻo tatau mo e tohi ʻoe talotalo, mei hono vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ki he ngaahi foha ʻo Kohate, ʻakinautolu naʻe kei toe ʻi he fānau ʻoe faʻahinga ko ia.
1CH 6:62 Pea [naʻe foaki ]ʻae kolo ʻe hongofulu ma tolu ki he ngaahi foha ʻo Kesomi ʻi honau ngaahi faʻahinga kotoa pē, mei he faʻahinga ʻo ʻIsaka, pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli, pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali, pea mei he faʻahinga ʻo Manase ʻi Pesani.
1CH 6:63 [Naʻe foaki ]ʻae kolo ʻe hongofulu ma ua ki he ngaahi foha ʻo Melali ʻi he talotalo, ki honau ngaahi faʻahinga, mei he faʻahinga ʻo Lupeni, pea mei he faʻahinga ʻo Kata, pea mei he faʻahinga ʻo Sepuloni.
1CH 6:64 Pea naʻe foaki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he kau Livai ʻae ngaahi kolo ni mo e ngaahi potu ofi ki ai.
1CH 6:65 Pea naʻa nau foaki ʻi he talotalo, mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Siuta, pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Simione, pea mei he faʻahinga ʻoe fānau ʻa Penisimani, ʻae ngaahi kolo ko eni, ʻaia ʻoku ui ʻaki ʻa honau hingoa.
1CH 6:66 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi faʻahinga ʻoe ngaahi foha ʻo Kohate naʻe ʻonautolu ʻae ngaahi kolo ʻo honau fonua mei he faʻahinga ʻo ʻIfalemi.
1CH 6:67 Pea naʻa nau foaki kiate kinautolu, mei he ngaahi kolo hūfanga, ʻa Sikemi ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi mo e ngaahi potu ofi ki ai; pea [naʻa nau foaki ]foki ʻa Kesa mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:68 Mo Sokimiami mo hono ngaahi potu ofi, mo Pete-Holoni mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:69 Pea mo ʻAsaloni mo hono ngaahi potu ofi, mo Kati-Limoni mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:70 Pea mei hono vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase; ko ʻAneli mo hono ngaahi potu ofi, mo Piliami mo hono ngaahi potu ofi, ki he fānau naʻe toe ʻoe ngaahi foha ʻo Kohate.
1CH 6:71 ¶ [Naʻe foaki ]ki he ngaahi foha ʻo Kesomi mei he fānau ʻoe vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻa Kolani ʻi Pesani mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAsitelote mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:72 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻIsaka; ko Ketesi mo hono ngaahi potu ofi, mo Tapilati mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:73 Mo Lemoti mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻAnemi mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:74 Pea mei he faʻahinga ʻo ʻAseli; ko Masali mo hono ngaahi potu ofi, mo ʻApitoni mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:75 Mo Hukoki mo hono ngaahi potu ofi, mo Lehopi mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:76 Pea mei he faʻahinga ʻo Nafitali; ko Ketesi ʻi Kāleli mo hono ngaahi potu ofi, mo Hamoni mo hono ngaahi potu ofi, mo Kesatemi mo hono ngaahi potu ofi.
1CH 6:77 Pea ki hono toe ʻoe fānau ʻa Melali [naʻe foaki ]mei he faʻahinga ʻa Sepuloni, ʻa Limoni mo hono ngaahi potu ofi, mo Tepoa mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:78 Pea ʻi he kau vai ʻe taha ʻo Soatani ʻo ofi ki Seliko, ʻi he kau vai ʻa Soatani ki he feituʻu hahake, [naʻe ]foaki mei he faʻahinga ʻa Lupeni, ʻa Peseli ʻi he toafa mo hono ngaahi potu ofi, mo Sasa mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:79 Ko Ketimote foki mo hono ngaahi potu ofi, mo Mefata mo hono ngaahi potu ofi:
1CH 6:80 Pea mei he faʻahinga ʻa Kata; ko Lemoti ʻi Kiliati mo hono ngaahi potu ofi, mo Mehanemi mo hono ngaahi potu ofi,
1CH 6:81 Mo Hesiponi mo hono ngaahi potu ofi, mo Saseli mo hono ngaahi potu ofi.
1CH 7:1 Pea ko eni ʻae ngaahi foha ʻa ʻIsaka: ko Tola, mo Pua, mo Sasupi, mo Similoni, ko e toko fā.
1CH 7:2 Pea ko e ngaahi foha ʻa Tola; ko Usa, mo Lifaia, mo Silieli, mo Samei, mo Sipisami, mo Simueli, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau tamai, ʻio ʻo Tola: ko e kau tangata toʻa ʻakinautolu ʻi honau toʻutangata; pea ko honau tokolahi ʻi he ngaahi ʻaho ʻa Tevita ko e toko ua mano mo e ua afe mo e onongeau.
1CH 7:3 Pea ko e ngaahi foha ʻa Usa; ko Isilaia: pea ko e ngaahi foha ʻo Isilaia; ko Mikaeli, mo ʻOpataia mo Soeli, mo Isia, ko e toko nima: ko e kau tangata ongoongoa kotoa pē ʻakinautolu.
1CH 7:4 Pea naʻe kau mo kinautolu, ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, pea tatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻae ngaahi vahenga kongakau ki he tau, ko e kautau ʻe toko tolu mano mo e toko ono afe: he naʻe tokolahi honau ngaahi uaifi pea mo ʻenau fānau tangata.
1CH 7:5 Pea ko honau kāinga ʻi he ngaahi fānau ʻa ʻIsaka ko e kau tangata toʻa, pea ko honau lau fakataha ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata ko e toko valu mano mo e toko fitu afe.
1CH 7:6 ¶ Ko kinautolu eni naʻe ʻa Penisimani; ko Pela, mo Pekeli, mo Sitieli, ko e toko tolu.
1CH 7:7 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pela; ko Esiponi, mo Usa, mo ʻUsili, mo Selimoti, mo Ili, ko e toko nima: ko e kau mātuʻa ʻakinautolu ʻi he fale ʻo ʻenau tamai, ko e kau tangata mālohi mo toʻa; pea naʻe lau ʻakinautolu ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, ko e toko ua mano mo e ua afe, mo e tolungofulu ma fā.
1CH 7:8 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pekeli; ko Simila, mo Soasi, mo ʻEliesa, Ilionei, mo Omili, mo Selimoti, mo ʻApia, mo ʻAnatoti, mo ʻAlemeti. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e ngaahi foha ʻo Pekeli.
1CH 7:9 Pea ko honau toko fiha, ʻo hangē ko honau hohoko mo honau ngaahi toʻutangata, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e kau tangata mālohi mo toʻa, ko e toko ua mano mo e uangeau.
1CH 7:10 Ko e ngaahi foha foki ʻo Sitieli; ko Pilani: pea ko e ngaahi foha ʻo Pilani; ko Siusi, mo Penisimani, mo ʻEhuti, mo Kinana, mo Sitani, mo Tasisi, mo ʻApisahali.
1CH 7:11 Ko e ngaahi foha eni kotoa pē ʻo Sitieli, ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e kau tangata mālohi mo toʻa, pea naʻa nau tokotaha mano, mo e fitu afe ma uangeau ʻakinautolu naʻe faʻa ʻalu atu ke fai ʻae tau.
1CH 7:12 Ko Supimi foki, mo Hupimi ko e fānau ʻa Ili, mo Husimi, ko e ngaahi foha ʻo ʻAheli.
1CH 7:13 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Nafitali; ko Sasieli, mo Kuni, mo Seseli, mo Salumi, ko e ngaahi tama ʻo Pila.
1CH 7:14 ¶ Ko e ngaahi foha ʻo Manase: ko ʻAsilieli, ʻaia naʻe fāʻeleʻi ʻe hono uaifi: (ka naʻe fāʻeleʻi ʻe hono fefine sinifu mei ʻAmilami, ʻa Mekili ko e tamai kia Kiliati:
1CH 7:15 Pea naʻe mali ʻa Mekili mo e tokoua ʻa Hupimi mo Supimi, pea ko hono hingoa ko Meaka;) pea ko e hingoa ʻa hono tokoua ko Silofitati: pea naʻe maʻu ʻe Silofitati ʻae ngaahi ʻofefine.
1CH 7:16 Pea naʻe fāʻeleʻi ʻe Meaka ko e uaifi ʻa Mekili ha tama, pea naʻa ne fakahingoa ia ko Pelesi; pea ko e hingoa ʻa hono tokoua ko Selesi; pea ko hono ngaahi foha ʻoʻona ko Ulami, mo Lekemi.
1CH 7:17 Pea ko e ngaahi foha ʻo Ulami; ko Pitani. Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Kiliati, ko e foha ʻo Mekili, ko e foha ʻo Manase.
1CH 7:18 Pea naʻe fāʻeleʻi ʻe hono tuofefine ko Moleketi ʻa Isoti, mo ʻApiesa, mo Mala.
1CH 7:19 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simita; ko ʻAhiani, mo Sikemi, mo Liki, mo ʻAniami.
1CH 7:20 ¶ Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIfalemi: ko Sutela, mo Peleti ko hono foha, mo Tehati ko hono foha, mo Elata ko hono foha, mo Tehati ko hono foha,
1CH 7:21 Mo Sapati ko hono foha, mo Sutela ko hono foha, mo Iseli, mo Elati, ʻaia naʻe tāmate ʻe he kau tangata mei Kati ʻaia naʻe fānau ʻi he fonua, ko e meʻa ʻi heʻenau ʻohifo ke ʻave ʻenau fanga manu.
1CH 7:22 Pea naʻe tangi mamahi ʻenau tamai ko ʻIfalemi, ʻi he ngaahi ʻaho lahi, pea naʻe ʻalu ange ʻa hono kāinga ke fakafiemālie kiate ia.
1CH 7:23 Pea ʻi heʻene hū atu ki hono uaifi naʻe tuʻituʻia ia, mo ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea naʻa ne ui ʻa hono hingoa ko Pelia, koeʻuhi naʻe ʻaluʻalu ʻi mala ʻa hono fale.
1CH 7:24 (Pea ko hono ʻofefine ko Sela ia, ʻaia naʻe langa hake ʻa Pete-holoni ki lalo, mo ia ki ʻolunga, pea mo Useni-Sela.)
1CH 7:25 Pea ko hono foha ʻa Lefa, mo Lesefi foki, mo Tela ko hono foha ʻoʻona, mo Tehani ko hono foha ʻoʻona,
1CH 7:26 Mo Latana ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAmihuti ko hono foha ʻoʻona, mo Elisama ko hono foha ʻoʻona,
1CH 7:27 Mo Nuni ko hono foha ʻoʻona, mo Sosiua ko hono foha ʻoʻona.
1CH 7:28 ¶ Pea ko honau ngaahi tofiʻa mo honau ngaahi nofoʻanga eni, ko Peteli mo hono ngaahi kolo, pea ki he feituʻu hahake ʻa Neʻelani, pea ki he feituʻu lulunga ʻa Kesa mo hono ngaahi kolo ʻo ia; ko Sikemi foki mo hono ngaahi kolo ʻo aʻu atu ki Kesa mo hono ngaahi kolo ʻo ia:
1CH 7:29 Pea ofi ki he ngaahi ngataʻanga [fonua ]ʻoe fānau ʻa Manase, ko Pete-Seani mo hono ngaahi kolo, mo Tenaki mo hono ngaahi kolo, mo Mekito mo hono ngaahi kolo, pea mo Toa mo hono ngaahi kolo. Naʻe nofo ʻi he ngaahi potu ko ia ʻae fānau ʻa Siosefa ko e foha ʻo ʻIsileli.
1CH 7:30 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo ʻAseli: ko Simina, mo Isua, mo Isui, mo Pelia, mo Sela ko honau tuofefine.
1CH 7:31 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pelia: ko Hepa, mo Malikieli, ʻaia ko e tamai ʻa Pisaviti.
1CH 7:32 Pea naʻe tupu ʻia Hepa ʻa Safileti, mo Somela, mo Hotami, pea mo Sua ko honau tuofefine.
1CH 7:33 Pea ko e ngaahi foha ʻo Safileti: ko Pasaki, mo Pimali, mo ʻAsivati. Ko e fānau ʻakinautolu ni ʻa Safileti.
1CH 7:34 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sameli: ko ʻAhi, mo Loka, mo Sihupa, mo ʻAlami.
1CH 7:35 Pea ko e ngaahi foha ʻo hono tokoua ko Helemi: ko Sofa, mo Imina, mo Selesi, mo ʻAmali.
1CH 7:36 Ko e ngaahi foha ʻo Sofa: ko Sua mo Halinefa, mo Suali, mo Peli, mo Imila,
1CH 7:37 Mo Peseli, mo Hoti, mo Sama, mo Silisa, mo Itilani, pea mo Peila.
1CH 7:38 Pea ko e ngaahi foha ʻo Seteli; ko Sifune, mo Pisipa, pea mo ʻAla.
1CH 7:39 Pea ko e ngaahi foha ʻo Ula: ko ʻAla, mo Hanieli, pea mo Lisia.
1CH 7:40 Ko kinautolu ni kotoa pē ko e fānau ʻa ʻAseli, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau tamai, ko e kau tangata leleiʻia mo toʻa lahi ʻaupito, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi ʻeiki. Pea ko honau tokolahi naʻe faʻa fai ʻae tau, ʻo fakatatau mo honau hohoko, ko e kau tangata ʻe toko ua mano mo toko ono afe.
1CH 8:1 Pea ko eni, naʻe tupu ʻia Penisimani ʻa hono ʻuluaki fānau ko Pela, mo hono toko ua ko ʻAsipeli, mo hono toko tolu ko ʻAhala,
1CH 8:2 Mo Noha ko hono toko fā, mo Lafa ko hono toko nima.
1CH 8:3 Pea ko e ngaahi foha ʻo Pela eni, ko ʻAtali, mo Kela, mo ʻApihuti,
1CH 8:4 Mo ʻApisua, mo Neamani, mo ʻAhoa,
1CH 8:5 Mo Kela, mo Sifufami, mo Hulami.
1CH 8:6 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻEhuti: ko e kau mātuʻa eni ʻi he ngaahi tamai ʻae kakai naʻe nofo ʻi Kepa, pea naʻa nau hiki ʻakinautolu ki Maneate:
1CH 8:7 Pea ko Neamani, mo ʻAhia, mo Kela, naʻa ne fetuku ʻakinautolu, pea naʻe tupu ʻiate ia ʻa Usa, mo ʻAhiuti.
1CH 8:8 Pea naʻe tupu [ʻae fānau ]meia Saheleimi ʻi he fonua ko Moape, ʻi he hili ʻa ʻene fekau ʻakinautolu ke ʻalu; pea ko Husimi mo Peala ko hono ongo uaifi ʻakinaua.
1CH 8:9 Pea naʻe tupu ʻi hono uaifi ko Hotesi, ʻa Sopapi, mo Sipia, mo Mesa, mo Malikami,
1CH 8:10 Mo Siusi, mo Savia, mo Milima. Ko hono ngaahi foha ʻakinautolu ni, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa.
1CH 8:11 Pea naʻe fanauʻi kiate ia ʻe Husimi, ʻa ʻApitupi, mo Elipeali.
1CH 8:12 Pea ko e ngaahi foha ʻo Elipeali; ko Ipa, mo Misami, mo Sameli, ʻaia naʻe langa hake ʻa Ono, mo Loti, mo hona ngaahi kolo:
1CH 8:13 Ko Pelia foki, mo Sema, ʻakinaua naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai ʻo ʻAsaloni, pea naʻa na kapusi atu ʻae kakai naʻe nofo ʻi Kati:
1CH 8:14 Mo ʻAhio, mo Sasaki, mo Selimoti,
1CH 8:15 Mo Sipatia, mo ʻAlatu, mo ʻAta,
1CH 8:16 Mo Mikaeli, mo Isipa, mo Soha, ko e ngaahi foha ʻo Pelia;
1CH 8:17 Mo Sipatia, mo Mesulami, mo Hesiki, mo Hepa,
1CH 8:18 Mo Isimelei foki, mo Sisilia, mo Sopapi, ko e ngaahi foha ʻo Elipeali;
1CH 8:19 Mo Sakimi, mo Sikili, mo Sapiti,
1CH 8:20 Mo Elienei, mo Silitei, mo Ilieli,
1CH 8:21 Mo ʻAtaia, mo Pelaia, mo Similati, ko e ngaahi foha ʻo Sema;
1CH 8:22 Mo Isipani, mo Hepa, mo Ilieli,
1CH 8:23 Mo ʻApitoni, mo Sikili, mo Henani,
1CH 8:24 Mo Henania, mo ʻElami, mo ʻAnitotisa,
1CH 8:25 Mo Ifitia, mo Penieli, ko e ngaahi foha ʻo Sasaki;
1CH 8:26 Mo Samisilei, mo Sialia, mo ʻAtalia,
1CH 8:27 Mo Salesia, mo Elia, mo Sikili, ko e ngaahi foha ʻo Silohami.
1CH 8:28 Ko e kau tuʻukimuʻa ʻakinautolu ni ʻi he kau mātuʻa, ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, ko e houʻeiki. Pea naʻe nofo ʻakinautolu ni ʻi Selūsalema.
1CH 8:29 Pea naʻe nofo ʻi Kipione ʻae tamai ʻa Kipione; pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Meaka:
1CH 8:30 Pea ko hono ʻuluaki foha ko ʻApitoni, mo Suli, mo Kisi, mo Peali, mo Natapi,
1CH 8:31 Mo Kitoa, mo ʻAhio, mo Sakeli.
1CH 8:32 Pea naʻe tupu ʻia Mikiloti kinautolu.
1CH 8:33 ¶ Pea naʻe tupu meia Nea ʻa Kisi, pea naʻe tupu meia Kisi ʻa Saula, pea tupu ʻia Saula ʻa Sonatane, mo Malikisua, mo ʻApinatapi, mo Esipeali.
1CH 8:34 Pea ko e foha ʻo Sonatane: ko Milipi-Peali: pea naʻe tupu ʻia Milipi-Peali ʻa Maika.
1CH 8:35 Pea ko e ngaahi foha ʻo Maika eni ko Pitoni, mo Meleki, mo Talia, mo ʻAhasi.
1CH 8:36 Pea naʻe tupu ʻia ʻAhasi ʻa Sihoata pea naʻe tupu ʻia Sihoata ʻa ʻAlemeti, mo ʻAsimaveti, mo Simili; pea naʻe tupu ʻia Simili ʻa Mosa,
1CH 8:37 Pea naʻe tupu ʻia Mosa ʻa Penia: pea ko hono foha ʻa Lefa, mo Eleasa ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAseli ko hono foha ʻoʻona:
1CH 8:38 Pea naʻe maʻu ʻe ʻAseli ʻae foha ʻe toko ono, pea ko honau hingoa eni; ko ʻAsilikami, mo Pokilu, mo ʻIsimeʻeli, mo Sialia, mo ʻOpataia, mo Hanani. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e ngaahi foha ʻo ʻAseli.
1CH 8:39 Pea ko e ngaahi foha ʻo hono tokoua ko Eseki ʻa eni: ko hono ʻuluaki fānau ko Ulami, mo Sihusi ko hono toko ua, mo Ilifeleti ko hono toko tolu.
1CH 8:40 Pea ko e ngaahi foha ʻo Ulami ko e kau tangata toʻa fakamanavahē ʻakinautolu, ko e kau toʻo fana, pea naʻa nau maʻu ʻae ngaahi foha tokolahi, mo e fānau tangata ʻo honau ngaahi foha, ko e toko teau ma nimangofulu. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e fānau tangata ʻa Penisimani.
1CH 9:1 Naʻe pehē ʻae lau hake ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻo hangē ko honau ngaahi toʻutangata; pea vakai, naʻe tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli mo Siuta, ʻakinautolu naʻe ʻave ki Papilone koeʻuhi ko ʻenau angahala.
1CH 9:2 ¶ Pea ko eni, ko e kakai naʻe fuofua nofo ki honau fonua mo honau ngaahi kolo, ko e kakai ʻIsileli, ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, pea mo e kau Netinimi.
1CH 9:3 Pea naʻe nofo ʻi Selūsalema mei he fānau ʻa Siuta, pea mei he fānau ʻa Penisimani, pea mei he fānau ʻa ʻIfalemi, pea mo Manase;
1CH 9:4 Ko Utei ko e foha ʻo ʻAmihuti, ko e foha ʻo Omili, ko e foha ʻo Imili, ko e foha ʻo Pani, ʻi he fānau ʻa Felesi ko e foha ʻo Siuta.
1CH 9:5 Pea mei he kakai Sailo: Ko e ʻuluaki fānau ko ʻAsaia, mo hono ngaahi foha ʻoʻona.
1CH 9:6 Pea mei he ngaahi foha ʻo Sela; ko Siueli, mo honau ngaahi kāinga ʻe toko onongeau ma toko hivangofulu.
1CH 9:7 Pea mei he ngaahi foha ʻo Penisimani; ko Salu ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Hotevia, ko e foha ʻo Hasinua,
1CH 9:8 Mo Ipinaia ko e foha ʻo Silohami, mo Ela ko e foha ʻo Usi, ko e foha ʻo Mikili, mo Mesulami ko e foha ʻo Sifatia, ko e foha ʻo Liueli, ko e foha ʻo Ipinisa;
1CH 9:9 Pea mo honau kāinga, ʻo fakatatau mo honau ngaahi toʻutangata, ko e toko hivangeau mo e toko nimangofulu ma ono. Ko kinautolu ni kotoa pē ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 9:10 ¶ Pea ʻi he kau taulaʻeiki: ko Sitaia, mo Sikoialipe, mo Sakini,
1CH 9:11 Mo ʻAsalia ko e foha ʻo Hilikia, ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Satoki, ko e foha ʻo Milaioti, ko e foha ʻo ʻAhitupi, ʻaia naʻe pule ʻi he fale ʻoe ʻOtua;
1CH 9:12 Mo ʻAtaia ko e foha ʻo Silohami, ko e foha ʻo Pasuli, ko e foha ʻo Malikisa, mo Masei ko e foha ʻo ʻAtieli, ko e foha ʻo Sasela, ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Mesilimiti, ko e foha ʻo Imeli.
1CH 9:13 Pea mo honau kāinga, ko e kau mātuʻa ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ko e toko taha afe mo e toko fitungeau ma onongofulu; ko e kau tangata toʻa lahi ʻaupito ʻi he fai ʻae ngāue ʻi he fale ʻoe ʻOtua.
1CH 9:14 Pea ʻoe kau Livai: ko Simaia ko e foha ʻo Hasupi, ko e foha ʻo ʻAsilikami, ko e foha ʻo Hasapia, ʻi he ngaahi foha ʻo Melali;
1CH 9:15 Mo Pakipaka, mo Helesi, mo Kalali, mo Matania ko e foha ʻo Maika, ko e foha ʻo Sikili, ko e foha ʻo ʻAsafi;
1CH 9:16 Mo ʻOpataia ko e foha ʻo Simaia, ko e foha ʻo Kalali, ko e foha ʻo Situtuni, mo Pelekia ko e foha ʻo ʻAsa, ko e foha ʻo ʻElikena, ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo siʻi ʻoe kakai Nitofa.
1CH 9:17 Pea ko e kau leʻo matapā eni: ko Salumi, mo ʻAkupi, mo Talimoni, mo ʻAhimani, pea mo honau kāinga: ko honau ʻeiki ʻa Salumi;
1CH 9:18 Naʻa nau faʻa nofo ʻi he matapā ʻoe tuʻi ki he feituʻu hahake: pea naʻa nau leʻo matapā ʻi he ngaahi lakanga ʻoe fānau ʻa Livai.
1CH 9:19 Pea ko Salumi ko e foha ʻo Kole, ko e foha ʻo Epiasafi, ko e foha ʻo Kola, pea mo hono kāinga, ʻi he fale ʻo ʻene tamai, ko e kau Kola, naʻe pule ki he ngāue ʻoe tauhi, ko e kau leʻo matapā ʻakinautolu ʻi he fale fehikitaki: pea ko ʻenau ngaahi tamai, ʻaia naʻe pule ki he kautau ʻo Sihova, naʻa nau leʻohi ʻae hūʻanga ki he fale.
1CH 9:20 Pea naʻe pule ʻi muʻa kiate kinautolu ʻa Finiasi ko e foha ʻo ʻEliesa, pea naʻe kau ʻa Sihova kiate ia.
1CH 9:21 Pea ko Sakalia ko e foha ʻo Mesilimia, naʻe leʻohi ia ʻi he matapā ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha.
1CH 9:22 Ko kinautolu kotoa pē naʻe fili ke leʻohi ʻae ngaahi matapā, ko e toko uangeau ma hongofulu ma ua. naʻe lau hake ʻakinautolu ni ʻo tatau mo honau hohoko ʻi honau ngaahi kolo siʻi, ʻakinautolu naʻe fakanofo ʻe Tevita mo Samuela ko e tangata kikite ki heʻenau ngāue totonu.
1CH 9:23 Ko ia, naʻe ʻanautolu mo ʻenau fānau ʻae leʻohi ʻoe ngaahi matapā ʻoe fale ʻo Sihova, ʻae fale fehikitaki, ʻo fai fakalakanga.
1CH 9:24 Naʻe fakanofo ʻae kau leʻo ki he feituʻu ʻe fā, ki he feituʻu hahake, mo e lulunga, mo e tokelau, pea mo e tonga.
1CH 9:25 Pea ko honau kāinga naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo siʻi, naʻe haʻu fakalakalaka mo kinautolu ʻi he hili ʻae ʻaho ʻe fitu.
1CH 9:26 He ko e kau Livai ko eni, ʻae toko fā naʻe pule ki he kau leʻo matapā, naʻe ai ʻenau ngāue totonu ʻanautolu, pea naʻa nau pule ki he ngaahi feleoko pea mo e ngaahi tukunga koloa ʻi he fale ʻoe ʻOtua.
1CH 9:27 Pea naʻa nau nofo takatakai hake ʻi he fale ʻoe ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻiate kinautolu ʻae ngāue, pea naʻe ʻiate kinautolu ke fakaava ia ʻi he pongipongi kotoa pē.
1CH 9:28 Pea naʻe ʻi honau niʻihi ʻae tokanga ki he ngaahi ipu ʻoe ngāue, ke ʻanautolu ʻa hono lau mo hono feʻaveʻaki ki loto mo tuʻa.
1CH 9:29 Naʻe ʻanautolu niʻihi foki ʻae tokanga ki he ngaahi ipu, mo e ngaahi nāunau ʻoe faletapu, mo e mahoaʻa lelei, mo e uaine, mo e lolo, mo e meʻa namu kakala, mo e ngaahi fuaʻi ʻakau nanamu.
1CH 9:30 Pea naʻe ngaohi ʻae lolo tākai, ʻe he niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻoe kau taulaʻeiki, mei he ngaahi meʻa namu kakala.
1CH 9:31 Pea naʻe ʻia Matitia, ko e taha ʻoe kau Livai, pea ko e ʻuluaki foha ʻo Salumi ko e tangata Kola, ʻae ngāue totonu ki he ngaahi meʻa naʻe ngaohi ʻi he ngaahi ipu lafalafa.
1CH 9:32 Pea ko honau kāinga niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻoe kakai Kohate, naʻe ʻanautolu ʻae tokanga ki he mā ʻoe ʻao, ke teuteu ia ʻi he ʻaho tapu kotoa pē.
1CH 9:33 Pea ko kinautolu ni ko e kau fasi hiva, ko e tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai Livai, pea naʻa nau nofo ʻataʻatā pe ʻi he ngaahi potu fale: he naʻa nau fai ʻae ngāue ko ia ʻi he ʻaho mo e pō.
1CH 9:34 Ko kinautolu ni naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai Livai, pea naʻa nau ʻeiki hake ʻi honau ngaahi toʻutangata; pea naʻe nofo ʻakinautolu ni ʻi Selūsalema.
1CH 9:35 ¶ Pea naʻe nofo ʻi Kipione ʻae tamai ʻa Kipione, ʻa Sehieli, pea ko e hingoa ʻo hono uaifi ko Meaka:
1CH 9:36 Pea ko hono ʻuluaki foha ko ʻApitoni, pea hoko mo ia ʻa Suli, mo Kisi, mo Peali, mo Nea, mo Natapi,
1CH 9:37 Mo Kitoa, mo ʻAhio, mo Sakalia mo Mikiloti.
1CH 9:38 Pea naʻe tupu ʻia Mikiloti ʻa Simiami Pea naʻa nau nofo foki mo honau kāinga ʻi Selūsalema, ʻo fehangatonu atu ki honau kāinga.
1CH 9:39 Pea naʻe tupu ʻia Nea ʻa Kisi: pea naʻe tupu ʻia Kisi ʻa Saula; pea naʻe tupu ʻia Saula ʻa Sonatane, mo Malikisua mo ʻApinatapi, mo Esipeali.
1CH 9:40 Pea ko e foha ʻo Sonatane ʻa Milipipeali: pea naʻe tupu ʻi Milipipeali ʻa Maika.
1CH 9:41 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Maika; ko Pitoni, mo Meleki, mo Talia, [mo ʻAhasi].
1CH 9:42 Pea naʻe tupu ʻia ʻAhasi ʻa Sala; pea tupu ʻia Sala ʻa ʻAlemeti, mo ʻAsimaveti, mo Simili; pea naʻe tupu ʻia Simili ʻa Mosa;
1CH 9:43 Pea naʻe tupu ʻia Mosa ʻa Pinia; mo Lefaia ko hono foha, mo Elasa ko hono foha ʻoʻona, mo ʻAseli ko hono foha ʻoʻona.
1CH 9:44 Pea naʻe maʻu ʻe ʻAseli ʻae ngaahi foha ʻe toko ono, pea ko honau hingoa eni; ko ʻAsilikami, mo Pokilu, mo ʻIsimeʻeli, mo Sialia, mo ʻOpataia, mo Hanani: ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo ʻAseli.
1CH 10:1 Pea ko eni, naʻe fai ʻae tau ʻe he kakai Filisitia ki ʻIsileli; pea naʻe feholaki ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli mei he ʻao ʻoe kakai Filisitia, pea naʻa nau tō hifo ʻo lavea ʻi he moʻunga ko Kilipoa.
1CH 10:2 Pea naʻe tuli mālohi ʻe he kakai Filisitia kia Saula pea mo hono ngaahi foha; pea naʻe tāmateʻi ʻe he kakai Filisitia ʻa Sonatane, mo ʻApinatapi, mo Malikisua, ko e ngaahi foha ʻo Saula.
1CH 10:3 Pea naʻe mālohi lahi ʻae tau kia Saula, pea naʻe fanaʻi ia ʻe he kau toʻo meʻa fana, pea naʻe lavea ia ʻe he kau tangata fana.
1CH 10:4 Pea naʻe toki pehē ai ʻe Saula ki hono tangata toʻo mahafutau, “Unuhi mai hoʻo heletā, pea ke tui ʻaki au ke ʻasi; telia naʻa haʻu ʻae kau taʻekamu na mo nau manuki kiate au.” Ka naʻe ʻikai fie fai ia ʻe hono tangata toʻo mahafutau; he naʻa ne manavahē lahi. Ko ia naʻe toʻo ai ʻe Saula ha heletā, mo ne hinga atu ki ai.
1CH 10:5 Pea ʻi heʻene sio ʻe hono tangata toʻo mahafutau kuo mate ʻa Saula, naʻa ne hinga foki ia ki he heletā, mone mate ai.
1CH 10:6 Ko ia, naʻe mate ʻa Saula, pea mo hono ngaahi foha ʻe toko tolu, pea mate fakataha mo hono fale kotoa pē.
1CH 10:7 Pea ʻi heʻene sio ʻe he kau tangata ʻIsileli kotoa pē ʻakinautolu naʻe ʻi he potu talalo, ki heʻenau feholaki, pea kuo mate ʻa Saula pea mo hono ngaahi foha, naʻa nau toki liʻaki honau ngaahi kolo, mo nau hola: pea naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia mo nofo atu ki ai.
1CH 10:8 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki he pongipongi naʻe feholoi, ʻi heʻene ʻalu ange ʻae kakai Filisitia ke vete ʻae ngaahi kofu mei he kakai mate, naʻa nau ʻilo ʻa Saula pea mo hono ngaahi foha kuo tō hifo ʻi he moʻunga ko Kilipoa.
1CH 10:9 Pea ʻosi ʻenau fakatelefuaʻi ia, naʻa nau toʻo ʻa hono ʻulu, mo hono mahafu, mo nau fekau atu ki he fonua ʻoe kakai Filisitia ʻi he potu fulipē, ke fanongonongo hono tala ki honau ngaahi tamapua, pea mo e kakai.
1CH 10:10 Pea naʻa nau tuku ʻa hono mahafu ki he fale ʻo honau ngaahi ʻotua, mo nau tautau ʻa hono ʻulu ʻi he fale tapu ʻo Takoni.
1CH 10:11 ¶ Pea ʻi heʻene ongo atu ki Sepesi-Kiliati kotoa pē ʻae meʻa kotoa pē naʻe fai kia Saula ʻe he kakai Filisitia,
1CH 10:12 Naʻa nau tuʻu hake, ʻae kau tangata toʻa kotoa pē, ʻonau ʻave ʻae sino ʻo Saula, mo e sino ʻo hono ngaahi foha, mo nau ʻomi ia ki Sepesi, pea naʻa nau tanu ʻa honau ngaahi hui ʻi he lolo ʻoke ʻi Sepesi, pea [naʻa nau ]ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fitu.
1CH 10:13 Ko ia, naʻe mate ʻa Saula koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaia naʻa ne fai angahala ai kia Sihova, mo ʻene talangataʻa ai ki he folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻikai te ne fai ki ai, pea koeʻuhi foki ko ʻene fakafehuʻi ki ha taha naʻe kau mo e laumālie kovi ke fakaongo ki ai:
1CH 10:14 ‌ʻO ʻikai fakaongo ia kia Sihova: ko ia naʻa ne tāmateʻi ai ia, mo ne fakafoki atu ʻae puleʻanga kia Tevita ko e foha ʻo Sese.
1CH 11:1 Hili ia naʻe fakataha ʻa ʻIsileli kotoa kia Tevita ki Hepeloni, mo nau pehē, “Vakai, ko ho hui ʻoʻou ʻakimautolu mo ho kakano ʻoʻou.
1CH 11:2 Kaeʻumaʻā foki ʻae ngaahi ʻaho kuo hili ange, ʻio, lolotonga ʻae kei tuʻi ʻa Saula, ko koe ia naʻe taki atu mo toe ʻomi ʻa ʻIsileli: pea naʻe pehē kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ‘Te ke fafanga ʻe koe ʻa hoku kakai ʻIsileli, pea te ke pule ʻe koe ki hoku kakai ʻIsileli.’”
1CH 11:3 Ko ia naʻe fakataha ai ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ki Hepeloni; pea naʻe fai ʻe Tevita ha fuakava mo kinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Hepeloni, pea naʻa nau pani ʻa Tevita ʻaki ʻae lolo ke ne tuʻi ki ʻIsileli, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova ʻia Samuela.
1CH 11:4 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Tevita mo ʻIsileli kotoa pē ki Selūsalema, ʻa ia [ʻoku ui ]ko Sepusi; ko e potu naʻe nofo ai ʻae kakai Sepusi, ko e kakai ʻoe fonua.
1CH 11:5 Pea naʻe pehē ʻe he kakai ʻo Sepusi kia Tevita, “ʻE ʻikai te ke hoko mai ki heni.” Ka neongo ia naʻe kapasia ʻe Tevita ʻae kolotau ʻo Saione, ʻa ia [ʻoku ui ]ko e “Kolo ʻo Tevita.”
1CH 11:6 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Ko ia ʻe tomuʻa teʻia ʻae kakai Sepusi, ʻe hoko ia ko e tuʻukimuʻa mo e ʻeiki pule.” Pea pehē, naʻe tomuʻa hoko hake ʻa Soape ko e tama ʻo Seluia, pea naʻe hoko ai ia ko e ʻeiki pule.
1CH 11:7 Pea naʻe nofo ʻa Tevita ki he kolotau; pea ko ia naʻe ui ai ia ko e Kolo ʻo Tevita.
1CH 11:8 Pea naʻa ne langa hake ʻae kolo ʻo takatakai hake, ʻio, mei Milo ʻo tākai hake: pea naʻe toe langa foʻou ʻe Soape ʻa hono toe ʻoe kolo.
1CH 11:9 Naʻe pehē ʻae fakaʻaʻau ʻa Tevita ke lahi mo lahi hake ʻaupito: he naʻe kau kiate ia ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau.
1CH 11:10 ¶ Ko kinautolu eni foki ʻae kau tuʻukimuʻa ʻi he kau tangata mālohi lahi ʻaia naʻe maʻu ʻe Tevita, ʻakinautolu naʻe kau mālohi mo ia ʻi hono puleʻanga, pea mo ʻIsileli kātoa, koeʻuhi ke ne hoko ko e tuʻi, ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe kau ki ʻIsileli.
1CH 11:11 Pea ko eni ʻa hono lau hake ʻoe kau tangata mālohi lahi naʻe maʻu ʻe Tevita: ko Sasopiami ko e tangata ʻAkimoni, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi ʻeikitau: naʻa ne hiki hake ia ʻa hono tao ke tauʻi ʻae “Toko Tolungeau” naʻe tāmate ʻe ia ʻi he ʻaho pe taha.
1CH 11:12 Pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Toto, ko e tangata ʻAhoi, ʻaia ko e taha ia ʻi he “Toko Tolu” naʻe mālohi lahi.
1CH 11:13 Naʻe ʻia Tevita ia ʻi Pasi-Tamemi, pea naʻe fakataha ʻi ai ʻae kakai Filisitia ki he tau, pea naʻe ʻi ai ʻae potu ngoue naʻe fonu ʻi he paʻale; pea naʻe feholaki ʻae kakai mei he ʻao ʻoe kau Filisitia.
1CH 11:14 Pea naʻa nau malumu ʻi he lotolotonga ʻoe potu fonua ko ia, mo nau fakahaofi ia, mo tāmateʻi ʻae kakai Filisitia; pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi he fakamoʻui lahi.
1CH 11:15 ¶ Pea ko eni, naʻe ʻalu hifo ki he maka kia Tevita ʻi he ʻanaʻi maka ko ʻAtulami ʻae toko tolu ʻoe ngaahi ʻeikitau ʻe toko tolungofulu; ka naʻe nofo ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia ki he potu talalo ʻo Lefeimi.
1CH 11:16 Pea ko e kuonga ia naʻe nofo ai ʻa Tevita ki he kolo mālohi, pea ko e kolotau ʻoe kakai Filisitia naʻe ʻi Petelihema ʻi he ngaahi ʻaho ko ia.
1CH 11:17 Pea naʻe holi feinga pe ʻa Tevita, ʻo ne pehē, “Taumaiā ke ʻomi ʻe ha tokotaha kiate au haʻaku inu mei he vai ʻoe vaikeli ʻi Petelihema, ʻaia ʻoku ʻi he veʻematapā!”
1CH 11:18 Pea naʻe ʻasi atu ʻe he toko tolu ko ia ʻi he kautau ʻoe kakai Filisitia, mo nau ʻutu hake ʻae vai mei he vaikeli ʻo Petelihema, ʻaia naʻe ʻi he veʻematapā, pea naʻa nau toʻo ʻo ʻomi ia kia Tevita: ka naʻe ʻikai siʻi inu ia ʻe Tevita, ka naʻa ne lilingi atu ia kia Sihova,
1CH 11:19 Pea ne pehē ʻe ia, “Ke taʻofi au ʻe hoku ʻOtua, ke ʻoua naʻaku fai ha meʻa pehē: he te u inu koā ʻae toto ʻoe kau tangata ni, ʻakinautolu kuo fakatuʻutāmaki ʻenau moʻui?” He ko ʻenau moʻui pe naʻe ʻomi ai ia. Ko ia naʻe ʻikai siʻi te ne inu mei ai. Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻekinautolu ni ko e “Toko Tolu” naʻe mālohi lahi hake.
1CH 11:20 ¶ Pea ko ʻApisai ko e tokoua ʻo Soape, naʻe ʻeiki hake ia ʻi he “Toko Tolu:” he naʻa ne hiki hake ʻa hono tao ke tauʻi ʻae toko tolungeau, mo ne tāmateʻi ʻakinautolu, pea naʻe lau hono hingoa mo e “Toko Tolu.”
1CH 11:21 ‌ʻI he “Toko Tolu,” naʻe ongoongo hake ia ʻi he toko ua; he ko hona ʻeiki ia: ka neongo ia naʻe ʻikai ke hoko hake ia ki he [ʻuluaki ]“Toko Tolu.”
1CH 11:22 Ko Penaia ko e foha ʻa Sihoiata, ko e foha ʻoe tangata toʻa mei Kapisieli, ʻaia naʻe ongoongo ʻa ʻene ngaahi meʻa ne fai; naʻa ne tāmateʻi ʻe ia ʻae ongo tangata Moape naʻe anga fakalaione: pea naʻa ne ʻalu hifo ki ha luo ʻo ne tāmate ai ha laione ʻi he ʻaho naʻe tō ai ʻae ʻuha hinehina.
1CH 11:23 Pea naʻa ne tāmateʻi ha tangata ʻIsipite, ko e tangata naʻe fuʻu sino ʻaupito, ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono māʻolunga; pea naʻe toʻo ʻe he tangata ʻIsipite ʻi hono nima ha tao naʻe hangē ko e ʻakau ʻoe tangata lalanga tupenu; pea naʻa ne ʻalu hifo kiate ia mo e tokotoko pe mone hamusi mai ʻae tao mei he nima ʻoe tangata ʻIsipite, ʻo ne tāmateʻi ia ʻaki ʻa ʻene tao ʻaʻana.
1CH 11:24 Ko e ngaahi meʻa eni naʻe fai ʻe Penaia ko e foha ʻo Sihoiata, pea naʻe lau hono hingoa fakataha mo e toko tolu mālohi.
1CH 11:25 Vakai, naʻe ongoongo ia ʻi he toko tolungofulu, ka naʻe ʻikai hoko hake ia ki he [ʻuluaki ]“Toko Tolu:” pea naʻe tuku ia ʻe Tevita ke pule ki hono kau tangata leʻo.
1CH 11:26 ¶ Pea ko eni foki ʻae kau tangata toʻa ʻoe ngaahi kautau: ko ʻAsaeli ko e tokoua ʻo Soape, mo Elihanani ko e foha ʻo Toto ʻo Petelihema,
1CH 11:27 Mo Samoti ko e tangata Heloti, mo Helesi ko e tangata Peloni,
1CH 11:28 Mo Ila ko e foha ʻo Ikesi ko e tangata Tikoa, mo ʻApiesa ko e tangata ʻAnatoti,
1CH 11:29 Mo Sipikei ko e tangata Husa, mo Ilai ko e tangata ʻAhoi,
1CH 11:30 Mo Mehelei ko e tangata Nitofa, mo Heleti ko e foha ʻo Peana ko e tangata Nitofa,
1CH 11:31 Mo Itei ko e foha ʻo Lipei mei Kipea, ʻi he fānau ʻa Penisimani, mo Penaia ko e tangata Peloni,
1CH 11:32 Mo Hulei mei he ngaahi vaitafe siʻi ʻo Keasi, mo ʻApieli ko e tangata ʻAlapa,
1CH 11:33 Mo ʻAsimaveti ko e tangata Pahulimi, mo Eliapa ko e tangata Saeliponi.
1CH 11:34 Ko e ngaahi foha ʻo Hasemi ko e tangata Kiso, mo Sonatane ko e foha ʻo Sake ko e tangata Halali,
1CH 11:35 Mo ʻAhiami ko e foha ʻo Sakali ko e tangata Halali, mo Elifali ko e foha ʻo Uli,
1CH 11:36 Mo Hefeli ko e tangata Mikela, mo ʻAhisa ko e tangata Peloni,
1CH 11:37 Mo Hesailo ko e tangata Kameli mo Nahali ko e foha ʻo Esipei,
1CH 11:38 Mo Soeli ko e tokoua ʻo Natani, mo Mipa ko e foha ʻo Hakili,
1CH 11:39 Mo Seleki ko e tangata ʻAmoni, mo Nahela ko e tangata Piheloti, ko e tangata naʻe toʻo mahafutau kia Soape ko e tama ʻa Seluia,
1CH 11:40 Mo Ila ko e tangata Itila, mo Kalepi ko e tangata Itila,
1CH 11:41 Mo ʻUlia ko e tangata Heti, mo Sapita ko e foha ʻo ʻAlai,
1CH 11:42 Mo ʻAtini ko e foha ʻo Sisa ko e tangata Lupeni, ko e ʻeikitau ʻi he kakai Lupeni, mo e toko tolungofulu naʻe kau mo ia,
1CH 11:43 Mo Hanani ko e foha ʻo Meaka, mo Sosafate ko e tangata Mitini,
1CH 11:44 Mo ʻUsia ko e tangata ʻAsitelote, mo Sama mo Sieli ko e ongo foha ʻo Hotani ko e tangata ʻAloeli,
1CH 11:45 Mo Sitieli ko e foha ʻo Simili, mo Soa ko hono tokoua, ko e tangata Tisi,
1CH 11:46 Mo Ilieli ko e tangata Mehevi, mo Silipei, mo Sosavia, ko e ongo foha ʻo Elineami, mo Itima ko e tangata Moape,
1CH 11:47 Mo Ilieli, mo ʻOpeti, mo Sesieli ko e tangata Mesopaia.
1CH 12:1 Ko kinautolu eni naʻe haʻu kia Tevita ki Sikilaki lolotonga ʻa ʻene kei fakafufū ia koeʻuhi ko Saula ko e foha ʻo Kisi: pea naʻa nau kau mo e kau tangata toʻa, ko e kau tokoni ʻi he tau.
1CH 12:2 Ko honau mahafutau ʻae kaufana, pea naʻa nau faʻa ngāueʻaki honau nima toʻomataʻu mo honau toʻohema ʻi he lī ʻae maka mo e fanaʻi ʻae ngahau mei he kaufana, pea naʻa nau ʻoe kāinga ʻo Saula ʻia Penisimani.
1CH 12:3 Ko ia naʻe ʻeiki hake ko ʻAhiesa, pea hoko mo ia ʻa Soasi, ko e ongo foha ʻo Simaʻa ko e tangata Kipea; mo Sisieli, mo Peleti, ko e ongo foha ʻo ʻAsimaveti; mo Pilaka, mo Sehu ko e tangata ʻAnatoti,
1CH 12:4 Mo Isimaia ko e tangata Kipione, ko e tangata toʻa ia ʻi he “Toko Tolungofulu,” pea naʻe pule ia ki he “Toko Tolungofulu;” mo Selemaia, mo Sehesili, mo Sohanani, mo Sosapati ko e tangata Kitala,
1CH 12:5 Mo Elusei, mo Selimoti, mo Pealia, mo Simalia, mo Sifatia ko e tangata Halufi,
1CH 12:6 Mo ʻElikena, mo Sisia, mo ʻAsalili, mo Soesa, mo Sasopeami, ko e kau tangata Kola,
1CH 12:7 Mo Soela, mo Sepatia, ko e ongo foha ʻo Silohami ko e tangata Kitoa.
1CH 12:8 Pea naʻe ai ʻae kakai Kata naʻe mavahe ʻakinautolu kia Tevita ke [nofo ]mo ia ʻi he potu mālohi ʻi he toafa, ko e kau tangata mālohi, mo e kau tangata ngalingali mo e fai ʻae tau, naʻa nau faʻa toʻo ʻae pā pea mo e tao, pea naʻe tatau ʻa honau mata mo e mata ʻoe fanga laione, pea naʻa nau veʻevave ʻo hangē ko e fanga tia ʻi he funga moʻunga;
1CH 12:9 Ko e ʻuluaki ʻa Eseli, ko hono toko ua ʻa ʻOpataia, ko hono toko tolu ʻa ʻIliapi,
1CH 12:10 Ko hono toko fā ʻa Misimani, ko hono toko nima ʻa Selemaia,
1CH 12:11 Ko hono toko ono ʻa ʻAtai, ko hono toko fitu ʻa Ilieli.
1CH 12:12 Ko hono toko valu ʻa Sohanani, ko hono toko hiva ʻa Elisapati.
1CH 12:13 Ko hono toko hongofulu ʻa Selemaia, pea ko hono toko hongofulu ma taha ʻa Makipanai.
1CH 12:14 Ko e ngaahi foha eni ʻo Kata, naʻe ʻeiki pule ki he kautau: ko ia naʻe siʻi hifo ʻiate kinautolu naʻe pule ki he toko teau, pea ko ia naʻe lahi hake naʻe pule ki he toko afe.
1CH 12:15 Ko kinautolu eni naʻe ʻalu atu ʻi he Soatani ʻi he ʻuluaki māhina, lolotonga ʻa ʻene malofa atu ʻae vai ki hono kau vai kotoa pē; pea naʻa nau tuli ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi he ngaahi teleʻa, ki he feituʻu hahake, pea ki he lulunga.
1CH 12:16 Pea naʻe haʻu foki ha niʻihi mei he fānau ʻa Penisimani mo Siuta ki he kolo mālohi kia Tevita.
1CH 12:17 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Tevita ke fakafetaulaki kiate kinautolu, pea naʻa ne lea ʻo pehē kiate kinautolu, “Kapau kuo mou omi fakamelino pe kiate au ke tokoni kiate au, ʻe kautaha ʻa hoku loto mo kimoutolu: ka ko eni, kapau kuo mou haʻu ke lavakiʻi au ki hoku ngaahi fili, ka ʻoku ʻikai ha fai fakamālohi ʻi hoku nima, ke ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai, pea ne valoki ia.”
1CH 12:18 Pea naʻe toki hoko ʻae Laumālie kia ʻAmasai ʻaia naʻe ʻeiki hake ʻi he ngaahi ʻeikitau, [pea naʻa ne pehē], “ʻOku ʻoʻou [ʻakimautolu], ʻe Tevita, pea ʻoku [mau ]kau kiate koe, ʻa koe ko e foha ʻo Sese: ke melino, ke melino pe koe, pea ke melino ʻakinautolu ʻoku tokoni kiate koe; he ʻoku tokoni ʻe ho ʻOtua kiate koe. Pea naʻe toki maʻu ʻakinautolu ʻe Tevita, pea naʻa ne fakanofo ʻakinautolu ko e ngaahi ʻeikitau ki he kongakau.
1CH 12:19 Pea naʻe tō mai kia Tevita ha niʻihi meia Manase, ʻi heʻene omi fakataha mo e kakai Filisitia ke tauʻi ʻa Saula: ka naʻe ʻikai maʻu ʻekinautolu ʻenau tokoni: he naʻe loto ʻae houʻeiki ʻoe kau Filisitia ke ne ʻalu, ʻonau pehē, “ʻE kau atu ia ki heʻene ʻeiki ko Saula, pea [ʻe tuʻutāmaki ai ]ʻa hotau ʻulu ʻotautolu.”
1CH 12:20 Lolotonga ʻa ʻene ʻalu ki Sikilaki, naʻe hoko mai kiate ia meia Manase, ʻa ʻAtina, mo Sosapati, mo Sitieli, mo Mikaeli, mo Sosapati, mo Ilihu, mo Silitei, ko e ngaahi ʻeiki pule [ʻakinautolu ]ki he ngaahi toko afe ʻo Manase.
1CH 12:21 Pea naʻa nau tokoni ʻa Tevita ʻaki ha kautau: he ko e kau tangata toʻa lahi ʻaupito ʻakinautolu kotoa pē, pea ko e ngaahi ʻeiki pule ʻakinautolu ʻi he kautau.
1CH 12:22 He ko e kuonga ko ia naʻe haʻu ai [ʻae kakai ]kia Tevita ʻi he ʻaho kotoa pē ke tokoni kiate ia, pea naʻe fakaʻaʻau ʻo fuʻu tokolahi ʻa ʻene kautau, ʻo hangē ko e kautau ʻoe ʻOtua.
1CH 12:23 ¶ Pea ko hono lau eni ʻoe ngaahi kongakau naʻe tali teuteu ki he tau, mo nau omi kia Tevita ʻi Hepeloni, ke liliu ʻae puleʻanga ʻo Saula kiate ia, ʻo tatau mo e folofola ʻa Sihova.
1CH 12:24 Ko e fānau ʻa Siuta naʻe fua ʻae pā mo e tao ko e toko ono afe mo e valungeau, naʻe tali teuteu ki he tau.
1CH 12:25 ‌ʻOe fānau ʻa Simione, ko e kau tangata mālohi mo toʻa ki he tau, ko e toko fitu afe mo e toko teau.
1CH 12:26 ‌ʻOe fānau ʻa Livai ko e toko fā afe mo e onongeau.
1CH 12:27 Pea ko Sihoiata ko ia naʻe tataki ʻae kakai ʻElone, pea naʻe ʻiate ia ʻae toko tolu afe ma fitungeau:
1CH 12:28 Mo Satoki, ko e tangata talavou naʻe mālohi mo toʻa lahi, pea mei he fale ʻo ʻene tamai ʻae ngaahi ʻeikitau ʻe toko uofulu ma ua.
1CH 12:29 Pea ʻoe fānau ʻa Penisimani, ko e kāinga ʻo Saula, ko e toko tolu afe: he naʻe fai ʻo aʻu ki he kuonga ko ia ʻe honau tokolahi, ʻae tauhi ʻi he fale ʻo Saula.
1CH 12:30 Pea ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ko e toko ua mano mo e valungeau, ko e kau tangata mālohi mo toʻa, ko e kau ongoongo ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 12:31 Pea mei hono vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase [naʻe haʻu ]ʻae tokotaha mano mo e valungeau, ʻaia naʻe lau honau hingoa, ke haʻu ʻo fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi.
1CH 12:32 Pea ʻoe fānau ʻa ʻIsaka, ʻakinautolu naʻe poto ʻi he ʻilo ʻae anga ʻoe kuonga, pea ke ʻilo ʻaia naʻe totonu ke fai ʻe ʻIsileli; ko e ngaahi ʻeiki ʻiate kinautolu ko e toko uangeau; pea naʻe tali ʻenau fekau ʻe honau kāinga kotoa pē.
1CH 12:33 ‌ʻOe fānau ʻa Sepuloni, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ki he tau, mo poto ʻi he tau, ʻi he ngaahi mahafutau kotoa pē, ko e toko nima mano, ʻaia naʻe faʻa tutuʻu fakataha lelei ʻi he tau: naʻe ʻikai te nau lotolotoua.
1CH 12:34 Pea ʻo Nafitali, ko e ngaahi ʻeikitau ʻe toko taha afe, pea naʻe kau mo kinautolu ʻae toko tolu mano mo e toko fitu afe naʻe toʻo ʻae pā mo e tao.
1CH 12:35 Pea ʻoe faʻahinga ʻo Tani naʻe poto ʻi he tau, ko e toko ua mano, ma valu afe mo e onongeau.
1CH 12:36 Pea ʻo ʻAseli, ʻakinautolu naʻe ʻalu atu ki he tau, mo poto ʻi he tau, ko e toko fā mano.
1CH 12:37 Pea ʻi he kau vai ʻe taha ʻo Soatani, ʻoe kau Lupeni, mo e kau Kata, pea mei hono vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ko e tokotaha kilu mo e ua mano, naʻe toʻo ʻae ngaahi mahafutau kehekehe ʻi he tau.
1CH 12:38 Ko e kau tangata faʻa tau eni kotoa pē, naʻe faʻa tutuʻu lelei, pea naʻa nau omi kia Tevita ʻi he loto moʻoni ki Hepeloni, ke fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi ki ʻIsileli kātoa: pea ko hono toe foki [ʻoe kakai ]ʻi ʻIsileli naʻe loto taha pe ke fakanofo ʻa Tevita ke tuʻi.
1CH 12:39 Pea naʻa nau ʻi ai mo Tevita ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea naʻa nau kai mo inu: he naʻe fai ʻa honau tali ʻe honau ngaahi kāinga.
1CH 12:40 Pea ʻilonga ʻae kakai naʻe vāofi mo kinautolu, kia ʻIsaka, mo Sepuloni, mo Nafitali, naʻa nau ʻomi ʻae mā kuo fakaheka ki he fanga ʻasi, pea ki he fanga kāmeli, pea ki he fanga miuli, pea ki he fanga pulu, pea [naʻe ʻomi ]mo e mangisi, ko e mahoaʻa, mo e ngaahi fiki fakamōmoa, mo e ngaahi fuhinga kālepi, mo e uaine, mo e lolo, mo e fanga pulu, mo e fanga sipi lahi ʻaupito: he naʻe lahi ʻae fakafiefia ʻi ʻIsileli.
1CH 13:1 Pea naʻe faʻa fakakaukau ʻa Tevita fakataha mo e ngaahi ʻeikitau naʻe pule ki he ngaahi toko afe mo e ngaahi toko teau, pea mo e kau takimuʻa kotoa pē.
1CH 13:2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he fakataha kātoa ʻo ʻIsileli, “Kapau ʻoku lelei kiate kimoutolu, pea ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, tuku ketau fekau atu ki hotau kāinga ʻi he potu kotoa pē, ʻakinautolu ʻoku toe ʻi he potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea ki he kau taulaʻeiki mo e kau Livai fakataha mo kinautolu, ʻi he ngaahi kolo mo honau ngaahi potu ofi, koeʻuhi ke nau fakataha mai kiate kitautolu;
1CH 13:3 Pea ke tau toe ʻomi kiate kitautolu ʻae puha [ʻoe fuakava ]ʻo hotau ʻOtua kiate kitautolu: he naʻe ʻikai te tau fakafehuʻi ki ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Saula.”
1CH 13:4 Pea naʻe pehē ʻe he fakataha kotoa pē te nau fai ia: he naʻe matamata totonu ʻae meʻa ni ki he kakai kotoa pē.
1CH 13:5 Ko ia naʻe fakataha ai ʻe Tevita, ʻae kakai kotoa pē, mei Sihoa ʻi ʻIsipite ʻo aʻu atu ki he hūʻanga ki Hamati, koeʻuhi ke ʻomi ʻae puha [ʻoe fuakava ]ʻoe ʻOtua mei Kesa-Sialimi.
1CH 13:6 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita, pea mo ʻIsileli kātoa, ki Peala, (ʻaia ko Kesasialimi,) ʻaia ʻoku ʻi Siuta, ke ʻohake mei ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻoe ʻOtua ko Sihova, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he vahaʻa ʻoe ongo selupi, pea ʻoku ui ʻaki ia ʻa hono huafa.
1CH 13:7 Pea naʻa nau fakaheka ʻae puha [ʻoe fuakava ]ʻoe ʻOtua ki he saliote foʻou mei he fale ʻo ʻApinatapi: pea naʻe angi ki he saliote ʻe Usa mo ʻAhio.
1CH 13:8 Pea naʻe tā meʻa faiva ʻe Tevita pea mo ʻIsileli kātoa ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻaki ʻenau mālohi kotoa, pea ʻi he hiva, mo e tā ʻae haʻape, mo e ngaahi ūtete, mo e ngaahi kihiʻi lali, mo e ukamea tatangi, pea mo e ngaahi meʻalea.
1CH 13:9 Pea ʻi heʻenau hoko ange ki he fale hahaʻanga uite ʻo Kitoni, naʻe ala atu ʻe Usa ʻa hono nima ke puke ki he puha; he naʻe ngaueue ia ʻi he ʻalu ʻae fanga pulu.
1CH 13:10 Pea naʻe fakatupu ʻae houhau ʻo Sihova kia Usa, pea naʻa ne taaʻi ia, ko e meʻa ʻi heʻene ala ʻa hono nima ki he puha: pea naʻa ne mate ai ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
1CH 13:11 Pea naʻe mamahi ʻa Tevita, koeʻuhi ko e teʻia ʻa Usa ʻe Sihova: pea ko ia kuo ui ai ʻae potu ko ia ko Pelesiusa, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
1CH 13:12 Pea naʻe manavahē ʻa Tevita ki he ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia, ʻo ne pehē, “ʻE fēfē ʻa ʻeku ʻomi kiate au ʻae puha [ʻoe fuakava ]ʻoe ʻOtua?”
1CH 13:13 Ko ia naʻe ʻikai ʻomi ai ʻe Tevita ʻae puha ʻoe fuakava kiate ia ki he Kolo ʻo Tevita, ka naʻa ne afe atu mo ia ki he fale ʻo ʻOpeti-itomi ko e tangata Kati.
1CH 13:14 Pea naʻe nofo aipē ʻae puha ʻoe fuakava ʻoe ʻOtua ʻi he ʻapi ʻo ʻOpeti-ʻItomi ʻi hono fale ʻi he māhina ʻe tolu. Pea naʻe fakamonūʻia ʻe Sihova ʻae fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi, pea mo e meʻa kotoa pē naʻa ne maʻu.
1CH 14:1 Ka ko eni, naʻe kouna atu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae kau talafekau kia Tevita, ke [ʻave ]ʻae ngaahi taʻanga sita, mo e kau tufunga maka, mo e kau tufunga ʻakau, ke langa ha fale moʻona.
1CH 14:2 Pea naʻe ʻilo ʻe Tevita kuo fakapapau meia Sihova ke tuʻi ia ki ʻIsileli, he naʻe hakeakiʻi ke māʻolunga ʻa hono puleʻanga, koeʻuhi ko ʻene kakai ʻIsileli.
1CH 14:3 ¶ Pea naʻe toe fakatokolahi ʻe Tevita ʻa hono ngaahi uaifi ʻi Selūsalema: pea naʻe toe tupu ʻia Tevita ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kehe.
1CH 14:4 Ko eni ia ʻae hingoa ʻoe fānau naʻa ne maʻu ʻi Selūsalema: ko Samua, mo Sopapi, mo Natani, mo Solomone,
1CH 14:5 Mo Ipia, mo ʻIlisua, mo Ilifileti,
1CH 14:6 Mo Noka, mo Nefeki, mo Safia,
1CH 14:7 Mo ʻIlisama, mo Peliata, mo Ilifileti.
1CH 14:8 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻe he kakai Filisitia kuo fakanofo ʻa Tevita ko e tuʻi ki ʻIsileli kātoa, naʻe ʻalu hake ʻae kakai Filisitia kotoa pē ke kumi kia Tevita. Pea naʻe fanongo ki ai ʻa Tevita, pea naʻa ne ʻalu atu ke talia ʻakinautolu.
1CH 14:9 Pea naʻe haʻu ʻae kakai Filisitia mo nau fakamafola atu ʻakinautolu ʻi he potu talalo ʻo Lifemi.
1CH 14:10 Pea naʻe fakafehuʻi ʻe Tevita ki he ʻOtua, ʻo ne pehē, “Te u ʻalu hake ke tauʻi ʻae kakai Filisitia? Pea te ke tuku mai ʻakinautolu ki hoku nima?” Pea naʻe pehē kiate ia ʻe Sihova, “Ke ke ʻalu hake; he te u tukuange ʻakinautolu ki ho nima.”
1CH 14:11 Ko ia naʻa nau hoko hake ki Peali-Pilasimi; pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻi ai ʻe Tevita. Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita, “Kuo pā atu ʻae ʻOtua ki hoku ngaahi fili ʻaki ʻa hoku nima ʻo hangē ko e pā atu ha ngaahi vai: ko ia naʻe ui ai ʻae potu ko ia ko Peali-Pilasimi.”
1CH 14:12 Pea ʻi heʻenau tuku ʻa honau ngaahi tamapua ʻi ai, naʻe fekau ʻe Tevita, pea naʻe tutu ʻakinautolu ʻi he afi.
1CH 14:13 Pea naʻe toe [haʻu ]ʻae kakai Filisitia ʻo fakamafola atu ʻakinautolu ʻi he potu talalo.
1CH 14:14 Ko ia naʻe toe fehuʻi ai ʻe Tevita ki he ʻOtua; pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “ʻOua naʻa ke ʻalu hake kiate kinautolu; foki atu meiate kinautolu, pea hoko mai kiate kinautolu ʻi he potu ʻoku feʻunga tonu mo e vaoʻakau molipeli.
1CH 14:15 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ke ka ongoʻi ʻae mumuhu ʻi he ʻuluʻi ʻakau molipeli, te ke toki ʻalu atu ki he tau: koeʻuhi kuo muʻomuʻa atu ʻiate koe ʻae ʻOtua ke ne teʻia ʻae tau ʻae kakai Filisitia.”
1CH 14:16 Ko ia naʻe fai ʻe Tevita ʻo hangē ko ia naʻe fekau kiate ia ʻe he ʻOtua: pea naʻa nau teʻia ʻae kautau ʻoe kakai Filisitia mei Kipione ʻo aʻu atu ki Kesa.
1CH 14:17 Pea naʻe mafola atu ʻae ongoongo ʻo Tevita ki he ngaahi fonua kotoa pē; pea naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻae manavahē kiate ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
1CH 15:1 Pea naʻe langa ʻe Tevita ʻae ngaahi fale moʻona ʻi hono kolo, pea naʻa ne teuteu ha potu ki he puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua, mo ne fokotuʻu ki ai ha fale fehikitaki.
1CH 15:2 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita, “ʻOku ʻikai lelei ke fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua ka ʻe he kau Livai pe: he ko kinautolu ia kuo fili ʻe Sihova ke fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua, pea ke tauhi kiate ia ʻo taʻengata.”
1CH 15:3 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Tevita ʻa ʻIsileli kātoa ki Selūsalema, koeʻuhi ke ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ki hono potu, ʻaia naʻa ne teuteu ki ai.
1CH 15:4 Pea naʻe fakataha ʻe Tevita ʻae fānau ʻa ʻElone, mo e kau Livai:
1CH 15:5 Mei he ngaahi foha ʻo Kohate; ʻa Ulieli ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko uofulu:
1CH 15:6 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo Melali: ko ʻAsaia, ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko uofulu:
1CH 15:7 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo Kesomi; ko Soeli ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko tolungofulu:
1CH 15:8 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElisafani; ko Simaia ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko uangeau:
1CH 15:9 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo Hepeloni; ko Ilieli ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko valungofulu:
1CH 15:10 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo ʻUsili; ko ʻAminitapi ko honau ʻeiki, pea mo hono kāinga ko e toko teau mo e toko hongofulu ma ua.
1CH 15:11 Pea naʻe ui mai ʻe Tevita kia Satoki mo ʻApiata ko e ongo taulaʻeiki, pea mo e kau Livai, kia Ulieli, mo ʻAsaia, mo Soeli, mo Simaia, mo Elieli, pea mo ʻAminitapi,
1CH 15:12 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko kimoutolu ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai ʻae kakai Livai: mou fakamāʻoniʻoniʻi ʻakimoutolu, ʻio, ʻakimoutolu pea mo homou kāinga, koeʻuhi ke mou ʻomi ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki he potu kuo u teuteu ki ai.
1CH 15:13 He ko e meʻa ʻi he ʻikai te mou fuofua [ʻomi ]ia, ko ia naʻe teʻia ai ʻakitautolu ʻe Sihova ko hotau ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te tau kumi kiate ia ʻo hangē ko hono anga ʻoku totonu.”
1CH 15:14 Ko ia naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai ke nau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
1CH 15:15 Pea naʻe fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua ʻe he fānau ʻa Livai ʻi honau uma ʻaki ʻa hono ngaahi kau haʻamo, ʻo hangē ko e fekau ʻe Mōsese ʻo fakatatau mo e folofola ʻa Sihova.
1CH 15:16 Pea naʻe lea ʻa Tevita ki he ʻeiki ʻoe kau Livai ke ne vaheʻi honau kāinga niʻihi ke fai ʻae hiva ʻaki ʻae ngaahi meʻa hiva, ko e ngaahi ūtete, mo e ngaahi haʻape, mo e ngaahi ukamea pakihi, naʻe tatangi, ʻi he hiki hake ʻae leʻo ʻi he fiefia.
1CH 15:17 Ko ia naʻe vaheʻi ʻe he kau Livai ʻa Hemani ko e foha ʻo Soeli; pea ʻi hono kāinga ʻoʻona, ʻa ʻAsafi ko e foha ʻo Pelekia; pea mei he ngaahi foha ʻo Melali ko honau kāinga, ʻa Etani ko e foha ʻo Kusaia;
1CH 15:18 Pea naʻe fakataha mo kinautolu ʻa honau kāinga ʻo hono ua ʻoe lakanga, ko Sakalia, mo Peni, mo Seseeli, mo Similamoti, mo Sehieli, mo Uni, mo ʻIliapi, mo Penaia, mo Maaseia, mo Matitia, mo Elifili, mo Mikineia, mo ʻOpeti-ʻItomi, mo Sieli, ko e kau leʻo matapā.
1CH 15:19 Ko ia, naʻe vaheʻi ʻae kau hiva, ko Hemani, mo ʻAsafi, mo Etani, ke fakapakihi ʻaki ʻae ngaahi meʻa pakihi palasa;
1CH 15:20 Pea ko Sakalia, mo ʻAsieli, mo Similamoti, mo Sehieli, mo Uni, mo ʻIliapi, mo Māseia, mo Penaia, ki he ngaahi ūtete ʻo hangē ko e leʻo fakafefine;
1CH 15:21 Pea ko Matitia, mo Elifili, mo Mikineia, mo ʻOpeti-itomi, mo Sieli, mo ʻAsasia, ki he ngaahi haʻape naʻe leʻo lahi hake.
1CH 15:22 Pea naʻe ʻia Kinania ʻae fasi ʻoe hiva naʻe ekinaki ʻe ia ʻae hiva, he naʻa ne poto ai.
1CH 15:23 Pea ko Pelekia mo ʻElikena ko e ongo tauhi matapā ʻakinaua ki he puha ʻoe fuakava.
1CH 15:24 Pea ko Sipania, mo Sihosafate, mo Netanili, mo ʻAmasai, mo Sakalia, mo Penaia, mo ʻEliesa ko e kau taulaʻeiki, naʻe ifi ʻekinautolu ʻae ngaahi meʻalea ʻo muʻomuʻa ʻi he puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua: pea ko ʻOpeti-ʻItomi mo Sehia ko e ongo tauhi matapā ʻakinaua ki he puha ʻoe fuakava.
1CH 15:25 ¶ Ko ia, naʻe ʻalu ʻa Tevita, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, mo e ngaahi ʻeikitau naʻe pule ki he ngaahi toko afe, koeʻuhi ke nau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei he fale ʻo ʻOpeti-ʻItomi, ʻi he fiefia.
1CH 15:26 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene tokoni ʻe he ʻOtua ʻae kau Livai naʻe fua ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, naʻa nau feilaulau ʻaki ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e fanga sipitangata ʻe fitu.
1CH 15:27 Pea naʻe kofuʻaki ʻa Tevita ʻae kofu ʻoe tupenu lelei, pea naʻe pehē mo e kau Livai kotoa pē naʻe fua ʻae puha ʻoe fuakava, mo e kau hiva, pea pehē mo Kinania ko e tangata taki hiva mo e kau hiva: naʻe kofuʻaki foki ʻe Tevita ʻae ʻefoti ʻoe tupenu lelei.
1CH 15:28 Naʻe pehē ʻae ʻomi ʻe ʻIsileli kātoa ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻaki ʻae mavava, mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi nifoʻi manu, mo e ngaahi meʻalea, mo e ngaahi meʻa pakihi, mo e tatangi ʻoe ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape.
1CH 15:29 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻI heʻene aʻu atu ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ki he Kolo ʻo Tevita, naʻe sio ʻa Mikale ko e ʻofefine ʻo Saula mei he matapā sioʻata, mo ne mamata ki he tuʻi ko Tevita ʻoku meʻe mo tā meʻa faiva: pea naʻa ne manuki kiate ia ʻi hono loto.
1CH 16:1 Ko ia naʻa nau ʻomi ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua, mo tuku ia ʻi he loto fale fehikitaki ʻaia naʻe fokotuʻu ki ai ʻe Tevita: pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
1CH 16:2 Pea ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Tevita ʻae ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, naʻa ne tāpuaki ʻae kakai ʻi he huafa ʻo Sihova.
1CH 16:3 Pea naʻa ne tufaki ki he kakai taki taha kotoa pē ʻo ʻIsileli, ki he tangata mo e fefine fakatouʻosi, ke taki taha haʻane foʻi mā, mo e konga kanomate lahi, mo e ipu uaine ʻe taha.
1CH 16:4 ¶ Pea naʻa ne fakanofo ʻae niʻihi ʻi he kau Livai ke tauhi ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea ke fai ʻae tohi fakamanatu, pea ke fai ʻae fakafetaʻi mo e fakamālō kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli:
1CH 16:5 Ko honau ʻeiki ʻa ʻAsafi, pea hoko mo ia ʻa Sakalia, mo Sieli, mo Similamoti, mo Sehieli, mo Matitia, mo ʻIliapi, mo Penaia, mo ʻOpeti-ʻItomi: pea naʻe ʻia Sieli ʻae ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape; ka naʻe ʻia ʻAsafi ʻae fakaongo ʻaki ʻae ngaahi meʻa pakihi;
1CH 16:6 Pea naʻe ʻia Penaia foki mo Seesieli ko e ongo taulaʻeiki ʻae ngaahi meʻalea maʻuaipē ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua.
1CH 16:7 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe fuofua ʻatu ʻe Tevita ʻae fakafetaʻi kia Sihova ʻi he nima ʻo ʻAsafi pea mo hono kāinga.
1CH 16:8 Mou fakafetaʻi kia Sihova, ui ki hono huafa, fakaongoongo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻa ʻene ngaahi ngāue.
1CH 16:9 Mou hiva kiate ia, hiva ʻaki ʻae ngaahi saame kiate ia, mou fetalanoaʻaki ʻa ʻene ngaahi ngāue fakaofo.
1CH 16:10 Mou vikiviki ʻi hono huafa māʻoniʻoni: tuku ke fiefia ʻae loto ʻokinautolu, ʻoku kumi kia Sihova.
1CH 16:11 Mou kumi kia Sihova pea mo ʻene mālohi, mou kumi maʻuaipē ki hono fofonga.
1CH 16:12 Manatu ki heʻene ngaahi ngāue fakamanavahē ʻaia kuo ne fai, ʻa ʻene ngaahi meʻa fakaofo, pea mo e fakamaau mei hono fofonga:
1CH 16:13 ‌ʻAkimoutolu ʻae hako ʻo ʻIsileli ko ʻene tamaioʻeiki, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Sekope, ʻae kakai kuo ne fili.
1CH 16:14 Ko ia ko Sihova ko hotau ʻOtua ʻoku ʻi māmani kotoa pē ʻa ʻene ngaahi fakamaau.
1CH 16:15 Mou manatu maʻuaipē ki heʻene fuakava; ʻae folofola ko ia naʻa ne fekau ʻaki ki he toʻutangata ʻe afe;
1CH 16:16 ‌ʻAia naʻa ne fai mo ʻEpalahame, pea mo ʻene fuakava kia ʻAisake;
1CH 16:17 Pea kuo ne fakapapau ia kia Sekope ko e fono tuʻumaʻu, pea ko e fuakava taʻengata ki ʻIsileli.
1CH 16:18 ‌ʻI [heʻene ]pehē, “Ko koe te u foaki ki ai ʻae fonua ko Kēnani, ko e tufakanga ʻo homou tofiʻa;”
1CH 16:19 Lolotonga ʻa hoʻomou tokosiʻi pe, ʻio, ko e tokosiʻi pe, pea ko e kau muli pe ʻi ai.
1CH 16:20 Pea ʻi heʻenau ʻalu fano mei he fonua ʻe taha ki ha fonua kehe, pea mei he puleʻanga ʻe taha ki ha kakai kehe;
1CH 16:21 Naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke fai taʻetotonu kiate kinautolu ʻe ha tokotaha: naʻa mo e ngaahi tuʻi naʻa ne valokiʻi koeʻuhi ko kinautolu,
1CH 16:22 [Mo ne pehē], “ʻOua naʻa ala kiate ia kuo u pani ʻaki ʻae lolo, pea ʻoua naʻa fai ha kovi ki hoku kau palōfita.”
1CH 16:23 Ke hiva kia Sihova, ʻa māmani kātoa; fakahāhā atu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa ʻene fakamoʻui.
1CH 16:24 Fanongonongo ʻa ʻene nāunauʻia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai hiteni; mo ʻene ngaahi ngāue fakaofo lahi ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
1CH 16:25 He ʻoku lahi ʻa Sihova, pea ʻoku taau mo ia ʻae fakafetaʻi lahi: ʻoku taau mo ia foki ʻae manavahē ke lahi hake ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē.
1CH 16:26 He ko e ngaahi tamapua pe ʻae ngaahi ʻotua ʻoe kakai: ka naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻae ngaahi langi.
1CH 16:27 ‌ʻOku ʻi hono ʻao ʻoʻona ʻae nāunau, mo e ʻapasia; ʻoku ʻi hono nofoʻanga ʻae mālohi mo e fiefia.
1CH 16:28 ‌ʻAtu kia Sihova, ʻakimoutolu ʻae ngaahi faʻahinga kakai, ʻatu kia Sihova ʻae nāunau mo e mālohi.
1CH 16:29 ‌ʻAtu kia Sihova ʻae ongoongolelei ʻoku taau mo hono huafa: ʻomi ha feilaulau, pea haʻu ki hono ʻao: lotu kia Sihova ʻi he matamatalelei ʻoe māʻoniʻoni.
1CH 16:30 Ke manavahē kiate ia ʻa māmani kotoa pē: ʻe nofomaʻu foki ʻa māmani ke ʻoua naʻa ngaue ia.
1CH 16:31 Tuku ke fiefia ʻae ngaahi langi, pea tuku ke nekeneka ʻa māmani: pea tuku ke pehē ʻe he kakai ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi puleʻanga, “ʻOku pule ʻa Sihova.”
1CH 16:32 Ke ʻuʻulu ʻae tahi, pea mo hono fonu ʻo ia: ke fiefia ʻae ngaahi tokanga ngoue mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai.
1CH 16:33 ‌ʻE toki pā atu ʻae hiva ʻoe ngaahi ʻakau ʻoe vao ʻi he ʻao ʻo Sihova, koeʻuhi ʻoku ne hāʻele mai ke fakamaau ʻa māmani.
1CH 16:34 Mou tuku ʻae fakafetaʻi kia Sihova he ʻoku ne angalelei; pea ʻoku taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
1CH 16:35 Pea mou pehē, “Fakamoʻui ʻakimautolu, ʻa koe ko e ʻOtua ʻo homau fakamoʻui, pea tānaki fakataha ʻakimautolu, pea fakahaofi ʻakimautolu mei he hiteni, koeʻuhi ke mau ʻatu ʻae fakafetaʻi ki ho huafa māʻoniʻoni, pea [mau ]vikiviki ʻi he fakamālō kiate koe.”
1CH 16:36 Ke fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo taʻengata pea taʻengata. Pea naʻe pehē ʻe he kakai kotoa pē, “ʻEmeni,” mo nau fai ʻae fakafetaʻi kia Sihova.
1CH 16:37 ¶ Ko ia naʻa ne tuku ʻa ʻAsafi mo hono kāinga ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, koeʻuhi ke tauhi maʻuaipē ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava, ʻo hangē ko e ngāue naʻe totonu ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē:
1CH 16:38 Mo ʻOpeti-ʻItomi mo honau kāinga, ko e toko onongofulu ma valu; ka ko e kau leʻo matapā ʻa ʻOpeti-ʻItomi ko e foha ʻo Situtuni, pea mo Hosa:
1CH 16:39 Pea ko Satoki ko e taulaʻeiki, pea mo hono ngaahi kāinga ko e kau taulaʻeiki, ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova ʻi he potu māʻolunga ʻaia naʻe ʻi Kipione,
1CH 16:40 Ke [nau ]ʻohake ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova ʻi he funga feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu maʻuaipē ʻi he pongipongi mo e efiafi, pea ke fai ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo tohi ʻi he fono ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fekau ki ʻIsileli;
1CH 16:41 Pea naʻe fakataha mo kinautolu ʻa Hemani mo Situtuni mo kinautolu naʻe fili, ʻakinautolu naʻe lau ʻa honau hingoa, ke fai ʻae fakafetaʻi kia Sihova, koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa ʻoku taʻengata;
1CH 16:42 Pea fakataha mo kinautolu ʻa Hemani mo Situtuni mo ʻena ngaahi meʻalea mo ʻena ngaahi meʻa pakihi koeʻuhi ko kinautolu ʻe hiva ki he ʻOtua ʻaki ʻae ngaahi meʻa fasi hiva. Pea ko e ngaahi foha ʻo Situtuni ko e kau leʻo matapā ʻakinautolu.
1CH 16:43 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai, ko e tangata taki taha ki hono fale ʻoʻona: pea naʻe ʻalu foki ʻa Tevita ke ne tāpuakiʻi ʻa hono fale.
1CH 17:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻae nofo ʻa Tevita ʻi hono fale, naʻe pehē ʻe Tevita kia Natani ko e palōfita, “Vakai, ʻoku ou nofo au ʻi ha fale sita, ka ʻoku nofo ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ʻi he lalo puipui [pe].”
1CH 17:2 Pea naʻe toki pehē ʻe Natani kia Tevita, “Ke ke fai ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ho loto; he ʻoku kau ʻae ʻOtua kiate koe.”
1CH 17:3 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he pō pe ko ia, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Natani, ʻo pehē,
1CH 17:4 “ʻAlu, ʻo fakahā kia Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE ʻikai te ke langa ha fale kiate au ke u nofo ai:
1CH 17:5 He kuo ʻikai te u nofo ʻi ha fale talu mei he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻa ʻIsileli ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni; ka kuo u feʻaluʻaki ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pea mo e fale fakaʻāunofo.
1CH 17:6 ‌ʻI he potu kotoa pē kuo u ʻalu ki ai mo ʻIsileli kātoa, kuo u lea fakasiʻisiʻi ki ha tokotaha ʻi he kau fakamaau ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻaku fekauʻi he fafangaʻi ʻa hoku kakai, ʻo pehē, Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou langa moʻoku ha fale sita?’
1CH 17:7 Ko ia foki, te ke lea ʻo pehē ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi tokolahi, naʻaku toʻo mai koe mei he nofoʻanga ʻoe fanga sipi, mei he muimui ki he fanga sipi, koeʻuhi ke ke pule ki hoku kakai ʻIsileli:
1CH 17:8 Pea kuo u ʻiate koe ʻi he potu fulipē kuo ke ʻalu ki ai, pea kuo u motuhi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē mei ho ʻao, pea kuo u ngaohi moʻou ha hingoa ke tatau mo e hingoa ʻoe kakai ongoongo lahi ʻaia ʻoku ʻi māmani.
1CH 17:9 Pea te u vaheʻi foki ha potu mā ʻa hoku kakai ʻIsileli, pea te u tō ʻakinautolu, pea te nau nofo ʻi honau potu, pea ʻe ʻikai toe hiki ʻakinautolu; pea ʻe ʻikai toe maumauʻi ʻakinautolu ʻe he fānau ʻoe angakovi, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he kamataʻanga,
1CH 17:10 Pea talu mei he kuonga ko ia naʻaku fekauʻi ʻae kau fakamaau ke pule ki hoku kakai ʻIsileli. Ka te u fakamoʻulaloa foki ʻa ho ngaahi fili kotoa pē. Pea ʻoku ou tala foki kiate koe ʻe langa hake ho fale ʻoʻou ʻe Sihova.
1CH 17:11 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka ʻosi ange ʻa ho ngaahi ʻaho pea ke ʻalu ai ki ho ngaahi tamai, te u fokotuʻu ho hako ʻamui ʻiate koe, ʻakinautolu ʻe tupu mei ho ngaahi foha; pea te u fokotuʻumaʻu ʻa hono puleʻanga.
1CH 17:12 Te ne langa ʻe ia ha fale moʻoku, pea te u fokotuʻumaʻu ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ke taʻengata.
1CH 17:13 Te u hoko ko ʻene tamai, pea te ne hoko ia ko hoku foha: pea ʻe ʻikai te u ʻave ʻa ʻeku ʻaloʻofa meiate ia, ʻo hangē ko ʻeku ʻave ia meiate ia naʻe muʻa ʻiate koe:
1CH 17:14 Ka te u fokotuʻumaʻu ia ʻi hoku fale pea ʻi hoku puleʻanga ʻo taʻengata: pea ʻe fokotuʻumaʻu ʻa hono nofoʻa fakatuʻi ʻo taʻengata.’”
1CH 17:15 Pea naʻe fai ʻae lea ʻa Natani kia Tevita ʻo tatau mo e ngaahi lea ni kotoa pē, pea tatau mo e meʻa ha mai ni kotoa pē.
1CH 17:16 ¶ Pea naʻe haʻu ʻa Tevita ko e tuʻi ʻo ne nofo ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne pehē, “Ko hai au, ʻE Sihova ko e ʻOtua, pea ko e hā ʻa hoku fale ʻoʻoku, kuo ke ʻomi ai au ʻo aʻu mai ki heni?
1CH 17:17 Ka ko e meʻa siʻi eni ki ho fofonga, ʻe ʻOtua; he kuo ke folofola ki he fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki ki ha kuonga fuoloa ʻaupito ʻe haʻu, pea kuo ke fai kiate au, ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo hangē ko ha tangata ʻoku ʻeiki lahi.
1CH 17:18 Ko e hā ha toe lea ʻe faʻa fai ʻe Tevita maʻae ongoongolelei ʻo hoʻo tamaioʻeiki? He ʻoku ke ʻilo ʻe koe ʻa hoʻo tamaioʻeiki.
1CH 17:19 ‌ʻE Sihova, koeʻuhi ko hoʻo tamaioʻeiki, pea ʻo hangē ko ho finangalo pe ʻoʻou, kuo ke fai ʻae meʻa lahi ni kotoa pē, ʻi hoʻo fakahā mai ʻae ngaahi meʻa lahi ni.
1CH 17:20 ‌ʻE Sihova, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku tatau mo koe, pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua ka ko koe pe, ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo fanongo ki ai ʻa homau telinga.
1CH 17:21 Pea kofaʻā ia ha puleʻanga ʻe taha ʻi māmani kuo tatau mo hoʻo kakai ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu ai ʻae ʻOtua ke huhuʻi ko hono kakai ʻoʻona, ke ngaohi koe ko e hingoa lahi mo fakamanavahē ʻia, ko e meʻa ʻi heʻene kapusi atu ʻae ngaahi puleʻanga mei he ʻao ʻo hoʻo kakai, ʻakinautolu kuo ke huhuʻi mai mei ʻIsipite?
1CH 17:22 He naʻa ke ngaohi ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, ko ho kakai ʻoʻou ke taʻengata; pea ko koe, ʻE Sihova, naʻa ke hoko ko honau ʻOtua.
1CH 17:23 Ko ia foki, ʻE Sihova, tuku ʻae meʻa kuo ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki, pea mo hono fale, ke fokotuʻumaʻu ʻo taʻengata, pea ke fai ʻo hangē ko hoʻo folofola.
1CH 17:24 ‌ʻIo, tuku ke fokotuʻumaʻu ia, koeʻuhi ke fakahikihikiʻi ʻa ho huafa ʻo taʻengata, ʻo pehē, ‘Ko Sihova ʻoe ngaahi tokolahi ko e ʻOtua ia ʻo ʻIsileli, ʻio, ko e ʻOtua ki ʻIsileli:’ pea ke fokotuʻumaʻu ʻi ho ʻao ʻae fale ʻo Tevita ko hoʻo tamaioʻeiki.
1CH 17:25 He ko koe, ʻE hoku ʻOtua, kuo ke fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki te ke langa ha fale moʻona: ko ia kuo loto ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke lotu ʻi ho ʻao.
1CH 17:26 Pea ko eni, ʻE Sihova, ko koe ko e ʻOtua, pea kuo ke talaʻofa ʻaki ʻae lelei ni ki hoʻo tamaioʻeiki:
1CH 17:27 Ko ia foki, ʻofa ke ke tāpuaki ʻae fale ʻo hoʻo tamaioʻeiki, koeʻuhi ke ʻi ho ʻao ia maʻuaipē; he ʻoku ke fai hono tāpuakiʻi ʻe koe, ʻE Sihova, pea ʻe monūʻia ia ʻo taʻengata.”
1CH 18:1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe teʻia ʻe Tevita ʻae kakai Filisitia, mo ne ikuna ʻakinautolu, mo ne kapasia ʻa Kati mo hono ngaahi kolo mei he nima ʻoe kakai Filisitia.
1CH 18:2 Pea naʻa ne teʻia ʻa Moape; pea naʻe hoko ʻae kakai Moape ko e kau hopoate kia Tevita, pea naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi koloa.
1CH 18:3 ¶ Pea naʻe teʻia ʻe Tevita ʻa Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa ʻo aʻu ki Hamati, lolotonga ʻa ʻene ʻalu ke fakamālohi hono puleʻanga ʻi he veʻe vaitafe ko ʻIufaletesi.
1CH 18:4 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita meiate ia ʻae ngaahi saliote ʻe afe, mo e kakai heka hoosi ʻe toko fitu afe, mo e kakai hāʻele ʻe toko ua mano: pea naʻe tuʻusi foki ʻe Tevita ʻae uoua ʻoe vaʻe ʻoe fanga hoosi kotoa pē ʻoe ngaahi saliote, ka naʻa ne tuku ha [hoosi ]ki he saliote ʻe teau.
1CH 18:5 Pea ʻi he kuonga naʻe haʻu ai ʻae kakai Silia mei Tamasikusi, ke tokoni kia Hetatesa ko e tuʻi ʻo Sopa, naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻae kakai Silia ʻae kau tangata ʻe toko ua mano mo e ua afe.
1CH 18:6 Hili ia naʻe tuku ʻe Tevita [ha kautau ]ki Silia-Tamasikusi: pea naʻe hoko ʻae kakai Silia ko e kau hopoate kia Tevita, pea naʻa nau ʻomi koloa. Naʻe pehē ʻae fakamoʻui ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai.
1CH 18:7 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita ʻae ngaahi sifa koula naʻe kofuʻaki ʻe he kakai ʻo Hetatesa, ʻo ne ʻomi ia ki Selūsalema.
1CH 18:8 Pea mei Tipati foki, pea mei Kuni, ko e ongo kolo ʻa Hetatesa, naʻe ʻomi ʻe Tevita ʻae palasa lahi ʻaupito, ʻaia naʻe ngaohiʻaki ʻe Solomone ʻae fuʻu ʻaiʻanga vai lahi, mo e ngaahi pou, mo e ngaahi ipu palasa.
1CH 18:9 ¶ Pea ko eni, ʻi heʻene fanongo ʻe Tou ko e tuʻi ʻo Hamati ki he teʻia ʻe Tevita ʻae kautau kotoa pē ʻo Hetatesa ko e tuʻi ʻa Sopa;
1CH 18:10 Naʻa ne fekau ʻa Hatolami ko hono foha ke [ʻalu ]kia Tevita, ke ʻaʻahi fakakāinga kiate ia, mo ne lea lelei kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tauʻi ʻa Hetatesa, mo ne teʻia ia; (he naʻe faʻa tau ʻa Hetatesa mo Tou;) pea naʻe [ʻoange ]mo ia ʻae ngaahi ipu koula mo e siliva mo e palasa.
1CH 18:11 Naʻe fakatapui foki ia ʻe Tevita kia Sihova, ʻaia mo e siliva mo e koula naʻa ne ʻomi mei he ngaahi puleʻanga [ko ia]; mei ʻItomi, pea mo Moape, pea mei he fānau ʻa ʻAmoni, pea mei he kakai Filisitia, pea mei ʻAmaleki.
1CH 18:12 Pea naʻe tāmateʻi ʻe ʻApisai foki ko e tama ʻa Seluia ʻae kau ʻItomi ʻe tokotaha mano mo e toko valu afe ʻi he potu talalo ʻoe māsima.
1CH 18:13 Pea naʻa ne fakanofo ʻae ngaahi kautau ʻi ʻItomi; pea naʻe hoko ʻo tamaioʻeiki kia Tevita ʻae kakai ʻItomi kotoa pē. naʻe pehē ʻae fakamoʻui ʻa Tevita ʻe Sihova ʻi he potu kotoa pē naʻa ne ʻalu ki ai.
1CH 18:14 ¶ Ko ia, naʻe pule ʻa Tevita ki ʻIsileli kātoa, mo ne fai ʻae fakamaau mo e pule totonu ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kakai kotoa pē.
1CH 18:15 Pea naʻe pule ʻa Soape ko e tama ʻa Seluia ki he kautau; pea ko Sihosafate ko e foha ʻo ʻAhilute ko e tangata tohi meʻa fakapuleʻanga ia.
1CH 18:16 Pea ko Satoki ko e foha ʻo ʻAhitupe, mo ʻApimeleki ko e foha ʻo ʻApiata, ko e ongo taulaʻeiki ʻakinaua; pea ko Savisa ko e tangata tohi ia;
1CH 18:17 Pea naʻe pule ʻa Penaia ko e foha ʻo Sihoiata ki he kakai Keliti mo e kakai Peleti; pea ko e ngaahi foha ʻo Tevita naʻe tuʻu ʻo ofi ki he tuʻi.
1CH 19:1 Pea hili eni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe pekia ʻae tuʻi ʻoe fānau ʻa ʻAmoni ko Nahasi, pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha.
1CH 19:2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, Te u fai ʻofa kia Hanuni ko e foha ʻo Nahasi, koeʻuhi naʻe fai ʻofa kiate au ʻe heʻene tamai. Pea naʻe fekau atu ʻe Tevita ʻae kau tangata ke lea fakafiemālie kiate ia koeʻuhi ko ʻene tamai. Pea pehē, “Naʻe hoko atu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita ki he fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni kia Hanuni koeʻuhi ke fakafiemālie kiate ia.”
1CH 19:3 Ka naʻe pehē ʻe he houʻeiki ʻoe fānau ʻa ʻAmoni kia Hanuni, “ʻOku ke mahalo koā kuo fai fakaʻapaʻapa ʻe Tevita ki hoʻo tamai, ʻi heʻene fekau mai ʻae kau fakafiemālie kiate koe? Ka ʻikai kuo haʻu ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kiate koe, koeʻuhi ke hakule, pea ke fakahingaʻi, pea ke matakiʻi ʻae fonua?”
1CH 19:4 Ko ia naʻe puke ʻe Hanuni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Tevita, mo ne tele honau kava, mo ne tuʻusi ua ʻa honau ngaahi kofu ʻo feʻunga mo honau tuʻungaiku, mo ne toki fekauʻi ke nau ʻalu.
1CH 19:5 Pea naʻe ʻalu ai ʻae niʻihi mo nau fakahā kia Tevita ʻae meʻa kuo fai ki he kau tangata. Pea naʻa ne fekau atu ke fetaulaki kiate kinautolu: he naʻe mā lahi ʻaupito ʻae kau tangata. Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, Mou nofo ki Seliko kaeʻoua ke tupu hake ʻa homou kava, pea mou toki omi.
1CH 19:6 ¶ Pea ʻi he toki ʻilo ʻe he fānau ʻa ʻAmoni kuo nau fakanamukūʻi ʻakinautolu kia Tevita, naʻe ʻave ʻe Hanuni mo e fānau ʻa ʻAmoni ha taleniti siliva ʻe afe ke totongi ʻaki ha ngaahi saliote mo e kau heka hoosi mei Mesopōtemia, pea mei Silia-Meaka, pea mei Sopa.
1CH 19:7 Ko ia naʻa nau totongi ke maʻu ai ʻae ngaahi saliote ʻe tolu mano mo e ua afe, pea mo e tuʻi ʻo Meaka pea mo hono kakai; pea naʻa nau haʻu ʻo fakanofo ʻenau tau ʻi Metipa. Pea naʻe fakataha ʻakinautolu ʻe he fānau ʻa ʻAmoni mei honau ngaahi kolo, ʻonau haʻu ki he tau.
1CH 19:8 Pea ʻi heʻene fanongo ki ai ʻa Tevita, naʻa ne fekau atu ʻa Soape, pea mo e kautau kotoa pē ko e kau tangata toʻa lahi.
1CH 19:9 Pea naʻe hū mai kituʻa ʻae fānau ʻa ʻAmoni mo nau fakanofo ʻae tau ʻi he ʻao ʻoe matapā ʻoe kolo: pea naʻe nofo kehe fakataha ʻae ngaahi tuʻi naʻe haʻu, ʻi he potu ngoue.
1CH 19:10 Pea ʻi heʻene sio ʻe Soape kuo fakanofo ʻae kautau ke tauʻi ia ʻi ʻao pea mei tuʻa, naʻa ne fili mai ʻae kau mālohi mei ʻIsileli, mo ne tuku ʻakinautolu ke tauʻi ʻae kakai Silia.
1CH 19:11 Pea naʻa ne tuku ʻa hono toe ʻoe kakai ki he nima ʻo hono tokoua ko ʻApisai, pea naʻa nau tali tau ʻakinautolu ki he fānau ʻa ʻAmoni.
1CH 19:12 Pea naʻa ne pehē, “Kapau ʻe mālohi fau ʻae kakai Silia kiate au, te mou toki tokoni kiate au; pea kapau ʻe mālohi fau ʻae fānau ʻa ʻAmoni kiate koe, te u toki tokoni ʻeau kiate koe.
1CH 19:13 Mou lototoʻa, pea ke tau fai ngalingali tangata mā ʻahotau kakai, pea koeʻuhi ko e ngaahi kolo ʻo hotau ʻOtua, pea ke fai ʻe Sihova ʻae meʻa ʻoku ne finangalo lelei ki ai.”
1CH 19:14 Ko ia naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Soape mo e kakai naʻe kau mo ia, ki he ʻao ʻoe kakai Silia ke fai ʻae tau; pea naʻa nau hola mei hono ʻao.
1CH 19:15 Pea ʻi he sio ʻe he fānau ʻa ʻAmoni kuo hola ʻae kakai Silia, naʻa nau hola foki ʻakinautolu mei he ʻao ʻo ʻApisai ko hono tokoua, mo ne hū atu ki he kolo. Hili ia naʻe haʻu ʻa Soape ki Selūsalema.
1CH 19:16 ¶ Pea ʻi he sio ʻe he kakai Silia kuo nau tuʻutāmaki ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau kouna atu ʻae kau tangata fekau, ke nau ʻomi ʻae kau Silia naʻe nofo ʻi he kau vai ʻe taha: pea naʻe tataki ʻakinautolu ʻe Sofaki ko e ʻeiki ki he kautau ʻo Hetatesa.
1CH 19:17 Pea naʻe fakahā ia kia Tevita; pea naʻa ne tānaki fakataha ʻa ʻIsileli kātoa, mo ne Lakaatu ʻi he Soatani, mo ne hoko atu kiate kinautolu, pea ne teuteu ke fai ʻae tau kiate kinautolu. Pea pehē, hili ʻae teuteu ʻae tau ʻe Tevita ke fai ki he kakai Silia, naʻa nau fai mo ia ʻae tau.
1CH 19:18 Ka naʻe hola ʻae kakai Silia mei he ʻao ʻo ʻIsileli; pea naʻe tāmateʻi ʻe Tevita ʻoe kakai Silia ʻae kau tangata naʻe heka saliote, ko e toko fitu afe, mo e kakai hāʻele ʻe toko fā mano, pea naʻa ne tāmateʻi ʻa Sofaki ko e ʻeiki naʻe pule ki he kautau.
1CH 19:19 Pea ʻi he sio ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Hetatesa kuo nau tuʻutāmaki ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, naʻa nau alea ke nau melino mo Tevita, pea naʻa nau hoko ʻo tokalalo kiate ia: pea naʻe ʻikai toe loto ʻae kakai Silia ke tokoni ki he fānau ʻa ʻAmoni.
1CH 20:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hili ange ʻae taʻu ʻe taha, ʻi he faʻahitaʻu ʻaia ʻoku faʻa ʻalu atu ai ʻae ngaahi tuʻi [ke fai ʻae tau], naʻe tataki atu ʻe Soape ʻae mālohi ʻoe kautau, pea naʻa ne fakalala ʻae fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, pea naʻa ne hoko atu ʻo kāpui ʻa Lapa ʻaki ʻae tau. Ka naʻe nofo pe ʻa Tevita ʻi Selūsalema. Pea naʻe kapa ʻa Lapa ʻe Soape, mo ne fakaʻauha ia.
1CH 20:2 Pea naʻe toʻo mai ʻe Tevita ʻae tatā fakatuʻi mei he ʻulu ʻo honau tuʻi, pea ko hono mamafa ko e taleniti koula ʻe taha, pea naʻe fonofono ki ai ʻae ngaahi maka mahuʻinga; pea naʻe ʻai ia ki he fofonga ʻo Tevita: pea naʻa ne fetuku foki mei he kolo ʻae koloa lahi ʻaupito.
1CH 20:3 Pea naʻa ne ʻomi kituaʻā ʻae kakai naʻe nofo ʻi ai, mo ne kilisi ʻakinautolu ʻaki ʻae kili, pea mo e ngaahi meʻa keli ukamea, pea mo e ngaahi toki. Naʻe fai pehē ʻe Tevita ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻAmoni, Pea naʻe foki mai ʻa Tevita pea mo e kakai kotoa pē ki Selūsalema.
1CH 20:4 ¶ Pea hili ʻae meʻa ni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fai ʻae tau ʻi Kesa mo e kakai Filisitia; pea ko e kuonga ia naʻe tāmateʻi ʻa Sipei ʻe Sipikei ko e tangata Husa, ko e taha ʻi he fānau ʻoe tangata sino lahi ʻaupito: pea naʻe ikuna ʻakinautolu.
1CH 20:5 Pea naʻe toe fai ʻae tau mo e kakai Filisitia: pea naʻe tāmateʻi ʻe Elihanani ko e foha ʻo Saele ʻo Laami ko e tehina ʻo Kolaia ko e tangata Kati, ʻaia naʻe tatau hono foʻi tao mo e ʻakau lalanga ʻoe tangata lalanga tupenu.
1CH 20:6 Pea naʻe toe fai foki ʻae tau ʻi Kati, pea naʻe ʻi ai ha tangata fuʻu lahi ʻaupito, ʻaia naʻe uofulu ma fā ʻa hono kupuʻi nima mo hono kupuʻi vaʻe, ko e taki ono ʻi he nima, mo e taki ono ʻi he vaʻe: pea ko e foha foki ia ʻoe tangata sino lahi ʻaupito.
1CH 20:7 Ka ʻi heʻene polepole tau ki ʻIsileli naʻe tāmateʻi ia ʻe Sonatane ko e foha ʻo Simia ko e tokoua ʻo Tevita.
1CH 20:8 Naʻe fanauʻi ʻakinautolu ni ki he fuʻu tangata lahi ʻaupito ʻi Kati; pea naʻa nau tō ʻo mate ʻi he nima ʻo Tevita pea ʻi he nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki.
1CH 21:1 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Sētane ke fakakoviʻi ʻa ʻIsileli, pea naʻa ne fakalotoʻi ʻa Tevita ke ne lau hono tokolahi ʻo ʻIsileli.
1CH 21:2 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Soape, pea ki he ngaahi ʻeiki pule ki he kakai, Mou ʻalu ʻo lau hake ʻa ʻIsileli ʻo fai mei Peasipa ʻo aʻu atu ki Tani, pea ʻomi kiate au ʻa hono lau, koeʻuhi ke u ʻilo ai.
1CH 21:3 Pea naʻe tali ange ʻe Soape, Ke ngaohi ʻe Sihova ʻa hono kakai ke nau liunga teau hake ʻakinautolu ʻi honau tokolahi ko eni: ka ko eni, “ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻikai ko e kau tamaioʻeiki ʻakinautolu kotoa pē, ʻa hoku ʻeiki?” Pea ka kuo pehē, “Ko e hā ʻa hono ʻuhinga ʻoe fie fai ʻae meʻa ni ʻe hoku ʻeiki? Ko e hā ʻoku ne fie hoko ai ko e fakahala ki ʻIsileli?”
1CH 21:4 Ka neongo ia naʻe mālohi hake kia Soape ʻae folofola ʻae tuʻi. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Soape, mo ne ʻosiki ʻae potu kotoa pē ʻi ʻIsileli, mo ne haʻu ki Selūsalema.
1CH 21:5 Pea naʻe ʻange ʻe Soape ʻae lau ʻa hono toko fiha ʻoe kakai kia Tevita. Pea ko e kātoa ʻo ʻIsileli ko e kau tangata naʻe toʻo heletā, ko e tokotaha miliona mo e tokotaha kilu: pea ko e kakai ʻi Siuta naʻe toʻo heletā naʻe toko fā kilu mo e toko fitu mano.
1CH 21:6 Ka naʻe ʻikai ke lau ai ʻakinautolu ʻo Livai pe ko Penisimani: he naʻe kovi lahi ʻaupito kia Soape ʻae lea ʻae tuʻi.
1CH 21:7 Pea naʻe houhau ʻae ʻOtua koeʻuhi ko e meʻa ni; pea ko ia naʻa ne teʻia ai ʻa ʻIsileli.
1CH 21:8 Pea naʻe pehē ai ʻe Tevita ki he ʻOtua, “Kuo u fai angahala ʻo lahi, koeʻuhi ko ʻeku fai ʻae meʻa ni: ka ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke hiki atu ʻae angahala ʻa hoʻo tamaioʻeiki; he kuo u fai vale ʻaupito.”
1CH 21:9 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Kata ko e tangata kikite ʻo Tevita, ʻo pehē,
1CH 21:10 “Ke ke ʻalu ʻo tala kia Tevita, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou tuku atu ʻae meʻa ko eni ʻe tolu, pea ke fili ʻe koe ha taha ʻi ai, koeʻuhi ke u fai ia kiate koe.
1CH 21:11 Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Kata kia Tevita, mo ne pehē kiate ia, ʻOku pehē ʻe Sihova, Ke ke fili ʻe koe:
1CH 21:12 ‌ʻAe honge ʻi he taʻu ʻe tolu; pe ko e tautea koe ʻi he ʻao ʻo ho ngaahi fili ʻi ha māhina ʻe tolu, lolotonga ʻae hoko kiate koe ʻae heletā ʻo ho ngaahi fili; pe ko e ʻaho ʻe tolu ʻoe heletā ʻo Sihova, ʻio, ʻae mahaki fakaʻauha ʻi he fonua, mo e fai ʻae fakaʻauha ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he ngaahi potu fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli. Ko ia foki ke ke fakakaukau ʻe koe pe ko e hā ʻae lea te u toe ʻave kiate ia naʻa ne fekauʻi au.”
1CH 21:13 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Kata, “ʻOku ou ʻefihia ʻaupito au tuku pe ke u hinga ki he nima ʻo Sihova he ʻoku lahi ʻaupito ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa kaeʻoua naʻa tuku ke u tō ki he nima ʻoe tangata.”
1CH 21:14 Ko ia naʻe tuku ai ʻe Sihova ʻae mahaki fakaʻauha ki ʻIsileli: pea naʻe mate ʻoe kakai ʻIsileli ʻae kau tangata ʻe toko fitu mano.
1CH 21:15 Pea naʻe fekau atu ha ʻāngelo ʻe he ʻOtua ki Selūsalema, ke ne fakaʻauha ia; pea lolotonga ʻa ʻene fai ʻae fakaʻauha, naʻe vakai ʻe Sihova, pea naʻa ne liliu mei he kovi, mo ne pehē ki he ʻāngelo naʻe fai ʻae fakaʻauha, “Maʻu ʻā, kuo lahi, pea taʻofi eni ho nima.” Pea naʻe tuʻu ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he veʻe matapā ʻoe hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi.
1CH 21:16 Pea naʻe hanga hake ʻe Tevita ʻa hono mata, pea naʻa ne mamata ki he ʻāngelo ʻa Sihova ʻoku ne tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo māmani pea mo e langi, kuo toʻo ʻi hono nima ʻae heletā naʻe tuʻu tonu atu ki Selūsalema. Pea naʻe tō hifo ai ki honau mata ʻa Tevita mo e kau mātuʻa, kuo nau kofuʻaki ʻae tauangaʻa.
1CH 21:17 Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he ʻOtua, “ʻIkai ko au ia naʻe fekau ke lau hake ʻae kakai? ʻIo, ko au pe ia kuo u angahala mo fai ʻae kovi moʻoni; ka ko e fanga sipi ko ʻena, ko e hā kuo fai ʻekinautolu? ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuku ho nima ke hoko kiate au, pea ki he fale ʻo ʻeku tamai; kaeʻoua naʻa ʻi hoʻo kakai ia, ke nau mamahi ai.”
1CH 21:18 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Kata ke ne lea kia Tevita ʻo pehē, ke ʻalu hake ʻa Tevita mo ne fokotuʻu ha feilaulauʻanga kia Sihova, ʻi he potu hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi.
1CH 21:19 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Tevita ʻi he lea ʻa Kata ʻaia naʻa ne lea ʻaki ʻi he huafa ʻo Sihova.
1CH 21:20 Pea ʻi heʻene tafoki ʻa Olinani, mo ne mamata ki he ʻāngelo, naʻa ne fakafufū ia pea mo hono ngaahi foha ʻe toko fā. Pea ko e lolotonga eni ʻae haha ʻae uite ʻe Olinani,
1CH 21:21 Mo ʻene hāʻeleange ʻa Tevita kia Olinani, naʻe sio atu ʻa Olinani ʻo ne mamata kia Tevita, pea naʻa ne ʻalu atu mei he hahaʻanga uite, mo ne tuʻulutui kia Tevita ʻaki ʻa hono mata ki he kelekele.
1CH 21:22 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita kia Olinani, “Foaki mai ʻae potu hahaʻanga uite, koeʻuhi ke u langa ai ha feilaulauʻanga kia Sihova: te ke tuku mai ia ʻi ha totongi totonu ki ai: kaekehe ke taʻofi ʻae mahaki fakaʻauha mei he kakai.”
1CH 21:23 Pea naʻe pehē ʻe Olinani kia Tevita, “Ke ke maʻu ia moʻou, pea ke fai ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻae meʻa ʻoku lelei ʻi hono fofonga ʻoʻona: vakai foki, ʻoku ou foaki ʻae fanga pulu ke ʻatu ko e feilaulau tutu, mo e nāunau ʻoe haha uite ke fefie ʻaki, pea mo e uite ke ʻatu ko e feilaulau meʻakai; ʻoku ou ʻatu ia kotoa pē.”
1CH 21:24 Ka naʻe pehē ʻe he tuʻi ko Tevita kia Olinani, “ʻIkai; ka te u fakatau moʻoni ia meiate koe ʻaki ʻa hono totongi totonu: koeʻuhi ʻe ʻikai te u toʻo mai ʻae meʻa ʻaʻau maʻa Sihova, pe ʻatu taʻetotongi ha ngaahi feilaulau tutu.”
1CH 21:25 Ko ia hono ʻange ʻe Tevita kia Olinani ke totongi ki he potu ko ia ʻae sikeli koula ʻe onongeau naʻe fakamamafa.
1CH 21:26 Pea naʻe langa ʻi ai ʻe Tevita ha feilaulauʻanga kia Sihova, mo ne ʻatu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau fakamelino, mo ne ui ai kia Sihova; pea naʻa ne tali ia mei he langi ʻaki ʻae afi naʻe [tō ]ki he feilaulauʻanga ʻoe feilaulau tutu.
1CH 21:27 Pea naʻe fekau ʻe Sihova ki he ʻāngelo; pea naʻa ne toe ʻai ʻa ʻene heletā ki hono ʻaiʻanga.
1CH 21:28 Pea ʻi he kuonga ko ia ʻi he mamata ʻa Tevita kuo tali ʻe Sihova kiate ia ʻi he hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi, naʻa ne toki fai feilaulau ʻi he potu ko ia.
1CH 21:29 He ko e fale fehikitaki ʻo Sihova ʻaia naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻi he toafa, pea mo e feilaulauʻanga ʻae feilaulau tutu, naʻe nofo ʻi he kuonga ko ia ʻi he potu māʻolunga ʻi Kipione.
1CH 21:30 Ka naʻe ʻikai faʻa ʻalu ʻa Tevita ki ai ke fehuʻi ki he ʻOtua: he naʻa ne manavahē koeʻuhi ko e heletā ʻoe ʻāngelo ʻo Sihova.
1CH 22:1 Pea naʻe toki pehē ʻe Tevita, “Ko eni ʻae fale ʻo Sihova ko e ʻOtua, pea ko e feilaulauʻanga eni ʻoe ngaahi feilaulau tutu maʻa ʻIsileli.”
1CH 22:2 Pea naʻe fekau ʻe Tevita ke tānaki fakataha mai ʻae kakai muli kotoa pē ʻi he fonua ʻo ʻIsileli; pea naʻa ne tuku ʻae kau tangata tā maka ke tā ʻae ngaahi maka tātā ke langa ʻaki ʻae fale ʻoe ʻOtua.
1CH 22:3 Pea naʻe tokonaki ʻe Tevita ʻae ukamea ʻo lahi ʻaupito koeʻuhi ko e faʻo ki he ngaahi matapā ʻoe ngaahi hūʻanga, pea mo hono ngaahi hokoʻanga; pea mo e palasa lahi ʻaupito taʻefaʻafakamamafa;
1CH 22:4 Pea mo e ngaahi ʻakau sita lahi ʻaupito: he naʻe ʻomi ʻekinautolu ʻo Saitoni mo Taia ʻae ʻakau sita lahi ʻaupito kia Tevita.
1CH 22:5 Pea naʻe pehē ʻe Tevita, “ʻOku kei talavou mo vaivai ʻa hoku foha ko Solomone, pea ʻoku totonu ke lelei lahi ʻaupito ʻae fale ʻe langa kia Sihova, ke ongoongolelei ia mo nāunauʻia ʻi he ngaahi fonua kotoa pē: ko ia te u tokonaki eni ki ai.” Pea ko ia naʻe tokonaki ki ai ʻe Tevita ʻo lahi ʻaupito ʻi he teʻeki ai ke ne pekia.
1CH 22:6 ¶ Pea naʻa ne toki ui kia Solomone ko hono foha, mo ne tuku tala kiate ia ke langa ha fale kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
1CH 22:7 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Solomone, ʻE hoku foha, ko au eni, pea naʻe ʻi hoku loto ia ke u langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hoku ʻOtua;
1CH 22:8 Ka naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, “Kuo lahi ʻae toto kuo ke lilingi, pea kuo ke fai ʻae ngaahi tau lahi: ʻe ʻikai te ke langa ʻe koe ha fale ki hoku huafa, koeʻuhi kuo ke lilingi ʻae toto lahi ʻaupito ki he kelekele ʻi hoku ʻao.
1CH 22:9 ‘Vakai, ʻe fanauʻi kiate koe ha foha, ʻaia ʻe hoko ko e tangata ʻoe melino; pea te u tuku kiate ia ʻae mālōlō mei hono ngaahi fili kotoa pē ʻoku nofo takatakai hake; koeʻuhi ʻe fakahingoa ia ko Solomone, pea te u foaki ʻae melino mo e fiemālie ki ʻIsileli ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona.
1CH 22:10 ‌ʻE langa ʻe ia ha fale ki hoku huafa; pea ʻe hoko ia ko hoku foha, pea ko ʻene tamai au; pea te u fokotuʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo hono puleʻanga ʻi ʻIsileli ke taʻengata.’
1CH 22:11 Ko ia, ʻe hoku foha, ʻofa ke ʻiate koe ʻa Sihova; pea ke monūʻia koe, mo ke langa ʻae fale ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene folofola kiate koe.
1CH 22:12 Kae kehe pe ke foaki ʻe Sihova kiate koe ʻae poto mo e ʻilo lelei, mo ne fekauʻi koe koeʻuhi ko ʻIsileli, koeʻuhi ke ke fai ki he fono ʻa Sihova ko ho ʻOtua.
1CH 22:13 Te ke toki monūʻia, ʻo kapau te ke tokanga ke fai ʻae ngaahi fono mo e ngaahi fakamaau ʻaia naʻe fekauʻi ai ʻa Mōsese koeʻuhi ko ʻIsileli: ke ke mālohi koe, mo ke lototoʻa; ʻoua naʻa ke manavahē pe te ke lilika.
1CH 22:14 Ko eni, vakai, lolotonga ʻa ʻeku masiva kuo u tokonaki maʻae fale ʻo Sihova, ko e taleniti koula ʻe taha kilu, mo e taleniti siliva ʻe taha miliona; pea mo e palasa mo e ukamea taʻefaʻafakamamafa; he ʻoku lahi noa pe ia: kuo u tokonaki foki ʻae ngaahi taʻanga ʻakau mo e ngaahi maka pea te ke faʻa fakalahi ʻe koe ki ai.
1CH 22:15 Pea ʻoku ʻiate koe foki ʻae kau tufunga tokolahi ʻaupito, ko e kau tufunga tā maka mo tā ʻakau, mo e kau tangata nimameaʻa ki he ngāue kehekehe kotoa pē.
1CH 22:16 ‌ʻOku ʻikai faʻa lau ʻae koula, mo e siliva, pea mo e palasa, mo e ukamea. Ko ia, ke ke tuʻu hake koe mo ke ngāue, pea ke ʻiate koe ʻa Sihova.”
1CH 22:17 ¶ Naʻe fekau foki ʻe Tevita ki he houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli ke tokoni kia Solomone ko hono foha, [ʻo pehē],
1CH 22:18 “ʻIkai ʻoku kau mo kimoutolu ʻa Sihova ko homou ʻOtua? Pea ʻikai kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae fiemālie mei he potu takatakai kotoa pē? He kuo ne tuku mai ki hoku nima ʻae kakai ʻoe fonua; pea kuo ikuna ʻae fonua ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻi he ʻao ʻo hono kakai.
1CH 22:19 Pea ko eni mou tukupau homou loto mo homou laumālie ke kumi kia Sihova ko homou ʻOtua; ko ia, mou tutuʻu hake mo langa ʻekimoutolu ʻae faletapu kia Sihova ko e ʻOtua, koeʻuhi ke ʻomi ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, mo e ngaahi nāunau tapu ʻoe ʻOtua ki he fale ʻaia ʻe langa ki he huafa ʻo Sihova.”
1CH 23:1 Ko ia, ʻi heʻene hoko ʻo motuʻa lahi ʻa Tevita pea kakato ʻa hono ngaahi ʻaho, naʻa ne tuku ʻa Solomone ko hono foha ke ne tuʻi ki ʻIsileli.
1CH 23:2 ¶ Pea naʻa ne tānaki fakataha ʻae houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli, mo e kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai.
1CH 23:3 Ka ko eni, naʻe lau hono tokolahi ʻoe kau Livai mei he taʻu ʻe tolungofulu ʻo fai hake: pea ko honau lau fakatefua, ʻae tangata taki taha, ko e tokotolu mano mo e toko valu afe.
1CH 23:4 Pea naʻe ʻoe toko ua mano mo e toko fā afe ʻae tokanga ki he ngāue ki he fale ʻo Sihova; pea ko e toko ono afe, ko e kau pule mo e kau fakamaau ʻakinautolu.
1CH 23:5 Pea ko e kau leʻo matapā ʻae toko fā afe; pea ko e toko fā afe naʻe hiva kia Sihova ʻaki ʻae ngaahi meʻa hiva ʻaia naʻe ngaohi ke fai ʻaki ʻae fakafetaʻi.
1CH 23:6 Pea naʻe vahe fakalakanga ʻakinautolu ʻe Tevita, ki he ngaahi foha ʻo Livai, kia Kesomi, mo Kohate, pea mo Melali.
1CH 23:7 ¶ Naʻe ʻoe kau Kesomi, ʻa Latani, pea mo Simi.
1CH 23:8 Ko e ngaahi foha eni ʻo Latani; ko honau tuʻukimuʻa ʻa Sieli, mo Sitami, mo Soeli, ko e tokotolu.
1CH 23:9 Ko e ngaahi foha ʻo Simi; ko Silomiti, mo ʻAsieli, mo Halani, ko e tokotolu. Ko e kau tuʻukimuʻa ʻakinautolu ni ʻi he kau mātuʻa ʻo Latani.
1CH 23:10 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simi; ko Sehati, mo Sina, mo Siusi, mo Pelia. Ko e toko fā ni ko e ngaahi foha ʻo Simi
1CH 23:11 Pea naʻe tuʻukimuʻa ʻi ai ʻa Sehati, pea hoko mo ia ʻa Sisa: ka naʻe ʻikai ke tokolahi ʻae ngaahi foha ʻo Siusi mo Pelia; ko ia naʻe lau fakataha ai ʻakinaua ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻena tamai.
1CH 23:12 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Kohate: ko ʻAmilami, mo ʻIsa, mo Hepeloni, mo ʻUsili, ko e toko fā.
1CH 23:13 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻAmilami ko ʻElone mo Mōsese: pea naʻe vaheʻi ʻa ʻElone, koeʻuhi ke ne fakatapui ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi, ʻe ia mo hono ngaahi foha ke lauikuonga, ke tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ke tauhi kiate ia, pea ke fakafetaʻi ki hono huafa ʻo taʻengata.
1CH 23:14 Pea koeʻuhi ko Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua, naʻe lau ʻa hono ngaahi foha ki he faʻahinga ʻo Livai.
1CH 23:15 Ko e ngaahi foha eni ʻo Mōsese: ko Kesomi, mo ʻEliesa.
1CH 23:16 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Kesomi, naʻe tuʻukimuʻa ʻa Sipueli.
1CH 23:17 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo ʻEliesa ko hono tuʻukimuʻa ʻa Lihapea. Pea naʻe ʻikai mo ha ngaahi foha ʻo ʻEliesa, ka naʻe tokolahi ʻaupito ʻae ngaahi foha ʻo Lihapea.
1CH 23:18 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo ʻIsa: ko hono tuʻukimuʻa ʻa Silomiti.
1CH 23:19 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Hepeloni; ko e ʻuluaki ʻa Selia, ko hono toko ua ʻa ʻAmalia, ko hono tokotolu ʻa Saesieli, pea ko hono toko fā ʻa Sikamiami.
1CH 23:20 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo ʻUsili: ko hono ʻuluaki ʻa Maika, pea ko hono tokoua ʻa Sisia.
1CH 23:21 ¶ Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Melali ko Mali mo Musi. Ko e ngaahi foha ʻo Mali; ko ʻEliesa mo Kisi.
1CH 23:22 Pea naʻe pekia ʻa ʻEliesa pea naʻe ʻikai hano foha ka ko e ngaahi ʻofefine pe: pea naʻe ohi ʻakinautolu ʻe honau kāinga ko e ngaahi foha ʻo Kisi.
1CH 23:23 Ko e ngaahi foha ʻo Musi eni: ko Mali, mo Iteli, mo Selimoti, ko e tokotolu.
1CH 23:24 ¶ Ko kinautolu eni ko e ngaahi foha ʻo Livai ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai; ko e kau tuʻukimuʻa ʻi heʻenau ngaahi tamai, ʻo hangē ko e lau hake ʻakinautolu ʻi honau lakanga, ʻakinautolu naʻe fai ʻae ngāue ʻoe tauhi ʻi he fale ʻo Sihova, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo ʻenau motuʻa ʻo fai hake.
1CH 23:25 He naʻe pehē ʻe Tevita, “Kuo foaki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻae mālōlō ki hono kakai, koeʻuhi ke nau nofo ʻi Selūsalema ʻo taʻengata:
1CH 23:26 Pea ki he kau Livai foki; ʻe ʻikai te nau kei fua ʻae fale fehikitaki, pe ko e ngaahi ipu ʻi ai ʻoku fai ʻaki ʻa hono ngāue.”
1CH 23:27 He ko e ngaahi lea fakamuimui ʻa Tevita naʻe lau ai ʻae kau Livai mei he uofulu taʻu ʻo ʻenau motuʻa ʻo fai hake:
1CH 23:28 He ko ʻenau ngāue ʻanautolu ke tali fekau ki he ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻi he ngāue ʻoe fale ʻo Sihova, ʻi he ngaahi lotoʻā, pea ʻi he ngaahi potu fale, pea ʻi he fakamaʻa ʻae ngaahi meʻa tapu kotoa pē, pea ʻi he ngāue ʻoe tauhi ki he fale ʻoe ʻOtua;
1CH 23:29 ‌ʻI he tokonaki ʻae mā ʻoe ʻao, mo e mahoaʻa lelei ki he feilaulau meʻakai, pea mo e foʻi mā manifi naʻe ʻikai fakalēvani, pea mo ia naʻe fakapaku, pea mo ia naʻe tunu, pea ʻi he faʻahinga meʻa fuofua kotoa pē;
1CH 23:30 Pea ke nau tuʻu ʻi he pongipongi kotoa pē ke fakafetaʻi mo hiva kia Sihova, pea ke pehē foki ʻi he efiafi;
1CH 23:31 Pea ke ʻohake ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova ʻi he ngaahi ʻaho tapu, pea ʻi he ngaahi māhina foʻou, pea ʻi he ngaahi kātoanga naʻe kotofa, ʻo hangē ko hono lau, pea fakatatau mo hono lakanga naʻe fekauʻi kiate kinautolu, ʻo maʻuaipē ʻi he ʻao ʻo Sihova:
1CH 23:32 Pea koeʻuhi ke nau tokanga ki he tauhi ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, mo e tokanga ki he potu toputapu, mo e tokanga ki he ngaahi foha ʻo ʻElone ko honau kāinga, ʻi he ngāue ʻoe fale ʻo Sihova.
1CH 24:1 Ko eni ia ʻae ngaahi lakanga ʻoe ngaahi foha ʻo ʻElone. Ko e ngaahi foha ʻo ʻElone eni: ko Natapi, mo ʻApiu, mo ʻEliesa, pea mo ʻItama.
1CH 24:2 Ka naʻe mate ʻa Natapi pea mo ʻApia ʻi he teʻeki ke mate ʻa ʻena tamai, pea naʻe ʻikai haʻana fānau: pea ko ia naʻe fai ai ʻe ʻEliesa mo ʻItama ʻae ngāue fakataulaʻeiki.
1CH 24:3 Pea naʻe vahevaheʻi ʻakinautolu ʻe Tevita, ʻio, ʻa Satoki ʻoe ngaahi foha ʻo ʻEliesa, pea mo ʻAhimeleki ʻoe ngaahi foha ʻo ʻItama, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi ngāue ʻi he tauhi naʻa nau fai.
1CH 24:4 Pea naʻe tokolahi hake ʻae kau tangataʻeiki naʻe ʻilo ʻi he ngaahi foha ʻo ʻEliesa ʻiate kinautolu ʻoe ngaahi foha ʻo ʻItama; pea naʻe pehē ni ʻa hono vahevaheʻi ʻakinautolu. ʻI he ngaahi foha ʻo ʻEliesa naʻe ai ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu ma toko ono naʻe ʻeiki hake ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea ko e toko valu ʻi he ngaahi foha ʻo ʻItama ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 24:5 Naʻe pehē ni ʻae vahevahe ʻakinautolu ʻi he talotalo, ko e faʻahinga mo e faʻahinga; he naʻe fili mei he ngaahi foha ʻo ʻEliesa, pea mei he ngaahi foha ʻo ʻItama ʻae kau pule ki he faletapu, mo e kau pule ki he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.
1CH 24:6 Pea naʻe tohi ʻakinautolu ʻe Simaia ko e foha ʻo Netanili ko e tangata tohi, ko e taha ʻi he kau Livai, ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, mo e houʻeiki, pea mo Satoki ko e taulaʻeiki, mo ʻAhimeleki ko e foha ʻo ʻApiata, pea ʻi he ʻao ʻoe kau mātuʻa ʻeiki naʻe ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai: naʻe fili ʻae fale ʻe taha ʻoe kau mātuʻa maʻa ʻEliesa, pea ko e taha maʻa ʻItama.
1CH 24:7 Pea ko eni naʻe toʻo mai ʻae fuofua talotalo kia Sihoialipe, pea ko hono ua kia Sitaia,
1CH 24:8 Ko hono tolu kia Halimi, ko hono fā kia Siolimi,
1CH 24:9 Ko hono nima kia Malikisa, ko hono ono kia Misamini,
1CH 24:10 Ko hono fitu kia Hakosi, ko hono valu kia ʻApisa,
1CH 24:11 Ko hono hiva kia Sesua, ko hono hongofulu kia Sikania,
1CH 24:12 Ko hono hongofulu ma taha kia Iliasipi, ko hono hongofulu ma ua kia Sakimi.
1CH 24:13 Ko hono hongofulu ma tolu kia Hupa, ko hono hongofulu ma fā kia Sesipeapi,
1CH 24:14 Ko hono hongofulu ma nima kia Pilika, ko hono hongofulu ma ono kia Imeli,
1CH 24:15 Ko hono hongofulu ma fitu kia Heseli, ko hono hongofulu ma valu kia ʻAfisesi,
1CH 24:16 Ko hongofulu ma hiva kia Pitia, ko hono uofulu kia Sihisikeli,
1CH 24:17 Ko hono uofulu ma taha kia Sakini, ko hono uofulu ma ua kia Kamuli,
1CH 24:18 Ko hono uofulu ma tolu kia Tilaia, pea ko hono uofulu ma fā kia Measia.
1CH 24:19 Ko hono vahevahe ia ʻokinautolu ʻi heʻenau ngāue ke haʻu ki fale ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki honau anga, ʻi he muimui kia ʻElone ko ʻenau tamai, ʻo hangē ko ia naʻe fekauʻi ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli kiate ia.
1CH 24:20 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngaahi foha ʻo Livai eni: ʻI he ngaahi foha ʻo ʻAmilami: ko Supaeli: ʻi he ngaahi foha, ʻo Supaeli; ko Setia.
1CH 24:21 Pea ʻia Lihapea: ko e ngaahi foha ʻa Lihapea; ko hono ʻuluaki ʻa Isia.
1CH 24:22 Pea ʻoe kakai Isia; ko Silomoti ʻoe ngaahi foha ʻo Silomoti; ko Sehati.
1CH 24:23 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo [Hepeloni]: ʻa Selia ko e ʻuluaki, mo ʻAmalia ko hono toko ua, mo Seesieli ko hono toko tolu, mo Sikamiami ko hono toko fā.
1CH 24:24 Pea ʻoe ngaahi foha ʻo ʻUsili; ko Maika; pea ʻi he ngaahi foha ʻo Maika ʻa Samili.
1CH 24:25 Ko e tokoua ʻo Maika ʻa Isia: pea ʻoe ngaahi foha ʻo Isia; ko Sakalia.
1CH 24:26 Ko e ngaahi foha ʻo Melali, ko Mali mo Musi: ko e ngaahi foha ʻo Saesia; ko Pino.
1CH 24:27 ¶ Ko e ngaahi foha eni ʻo Malali ʻia Saesia; ko Pino, mo Sohami, mo Sakuli, pea mo Ipili.
1CH 24:28 Naʻe tupu ʻia Mali ʻa Eliasa, pea naʻe ʻikai hano foha ʻoʻona.
1CH 24:29 Pea koeʻuhi ko Kisi: ko e foha ʻo Kisi ʻa Silamili.
1CH 24:30 Pea ko e ngaahi foha foki ʻo Musi; ko Mali, mo Iteli, pea mo Selimoti. Ko e ngaahi foha eni ʻoe kau Livai ʻo fakatatau mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai.
1CH 24:31 Naʻe fefaiʻaki ʻae talotalo ʻekinautolu mo honau kāinga ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻi he ʻao ʻo Tevita ko e tuʻi, mo Satoki, mo ʻAhimeleki, mo e kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻio, [naʻe fai felakaaki ]ʻe he kau mātuʻa mo honau ngaahi kāinga talavou.
1CH 25:1 Naʻe vahevahe foki ʻe Tevita mo e houʻeiki pule ʻoe ngaahi faʻahinga, ha niʻihi ke ngāue fakataha mo e ngaahi foha ʻo ʻAsafi, mo Hemani, pea mo Situtuni, ʻakinautolu naʻe hiva ʻaki ʻae ngaahi haʻape, mo e ngaahi ūtete, pea mo e ngaahi ukamea pakihi: pea ko hono lau eni ʻoe kau ngāue ʻo fakatatau ki he anga ʻo ʻenau ngāue:
1CH 25:2 Mei he ngaahi foha ʻo ʻAsafi: ko Sakuli, mo Sosefa, mo Nitania, mo ʻAsalela ko e ngaahi foha ʻo ʻAsafi ʻi he pule ʻa ʻAsafi, ʻakinautolu naʻe hiva ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi.
1CH 25:3 Meia Situtuni: ko e ngaahi foha ʻo Situtuni; ko Katalia, mo Sili, Sisaia, mo Hesapea, mo Matitia, ko e toko ono naʻe puleʻi ʻe heʻenau tamai ko Situtuni, ʻakinautolu naʻe hiva ʻaki ʻae haʻape, ke ʻatu ʻae fakafetaʻi mo e ongoongolelei kia Sihova.
1CH 25:4 Meia Hemani: ko e ngaahi foha ʻo Hemani: ko Pukia, mo Matania, mo ʻUsili, mo Supaeli, mo Selimoti, mo Hanania mo Hanani, mo Iliati, mo Kitaliti, mo Lomanitiesa, mo Sosipikasa, mo Maloti, mo Hotili, pea mo Mehesioti:
1CH 25:5 Ko kinautolu ni kotoa pē ko e ngaahi foha ʻo Hemani ʻae tangata kikite ki he tuʻi, ʻi he ngaahi folofola ʻae ʻOtua, ke ʻiate kinautolu ʻae hiki hake ʻoe meʻalea. Pea naʻe foaki ʻe he ʻOtua kia Hemani ʻae ngaahi foha ʻe toko hongofulu ma fā, mo e ʻofefine ʻe toko tolu.
1CH 25:6 Naʻe puleʻi ʻakinautolu ni kotoa pē ʻe heʻenau tamai ke fai ʻae hiva ʻi he fale ʻo Sihova ʻaki ʻae ngaahi meʻa ukamea pakihi, mo e ngaahi ūtete, pea mo e ngaahi haʻape, ʻi he ngāue ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻo tatau mo e fekau ʻae tuʻi kia ʻAsafi, mo Situtuni, pea mo Hemani.
1CH 25:7 Pea pehē, ko hono tokolahi ʻokinautolu, ʻoka lau fakataha mo honau kāinga naʻe akoʻi ʻi he ngaahi hiva kia Sihova, ʻakinautolu naʻe poto lahi ai, ko e toko uangeau mo e valungofulu ma valu.
1CH 25:8 ¶ Pea naʻa nau fai ʻae talotalo ko e lakanga ki he lakanga, ko e siʻi mo e lahi, ko e akonaki pea mo ia naʻe akonekina.
1CH 25:9 Pea ko eni naʻe tō mai ʻae fuofua talotalo kia ʻAsafi maʻa Sosefa: ko hono ua kia Ketalia, pea ko ia mo hono kāinga mo hono ngaahi foha, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:10 Ko hono tolu kia Sakuli, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:11 Ko hono fā kia Isili, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:12 Ko hono nima kia Nitania, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:13 Ko hono ono kia Pukai, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:14 Ko hono fitu kia Sisalela, mo hono ngaahi foha mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:15 Ko hono valu kia Sisaia, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:16 Ko hono hiva kia Matania, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:17 Ko hono hongofulu kia Simi, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:18 Ko hono hongofulu ma taha kia ʻAsalili, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:19 Ko hono hongofulu ma ua kia Hasapea, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:20 Ko hono hongofulu ma tolu kia Supaeli, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:21 Ko hono hongofulu ma fā kia Matitia, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:22 Ko hono hongofulu ma nima kia Selimoti, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:23 Ko hono hongofulu ma ono kia Hanania, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:24 Ko hono hongofulu ma fitu kia Sosipikasa, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:25 Ko hono hongofulu ma valu kia Hanani, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ono:
1CH 25:26 Ko hono hongofulu ma hiva kia Maloti, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:27 Ko hono uofulu kia Iliati, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:28 Ko hono uofulu ma taha kia Hotili, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:29 Ko hono uofulu ma ua kia Kitaliti mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:30 Ko hono uofulu ma tolu kia Mehesioti, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua:
1CH 25:31 Ko hono uofulu ma fā kia Lomanitiesa, mo hono ngaahi foha, mo hono kāinga, ko e toko hongofulu ma ua.
1CH 26:1 Pea koeʻuhi ko e ngaahi lakanga ʻoe kau leʻo matapā: naʻe mei he kau Kohate ʻa Mesilimia ko e foha ʻo Kole, ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAsafi.
1CH 26:2 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Mesilimia ko e ʻuluaki fānau ko Sakalia, mo Sitaeli ko hono toko ua, mo Sepatia ko hono toko tolu, pea mo Satinieli ko hono toko fā.
1CH 26:3 Mo ʻElami ko hono toko nima, mo Sihohanani ko hono toko ono, mo Ilionei ko hono toko fitu.
1CH 26:4 Pea ko e ngaahi foha foki ʻo ʻOpeti-Itomi, ko e ʻuluaki fānau ko Simaia, mo Sihosapati ko hono toko ua, ko Soa ko hono toko tolu, mo Saka ko hono toko fā, mo Netanili ko hono toko nima,
1CH 26:5 Ko ʻAmieli ko hono toko ono, mo ʻIsaka ko hono toko fitu, mo Piulitei ko hono toko valu: he naʻe fakamonūʻia ia ʻe he ʻOtua.
1CH 26:6 Naʻe fanauʻi foki ʻae ngaahi foha ki hono foha ko Simaia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale kātoa ʻo ʻenau tamai: he ko e kau tangata mālohi mo toʻa lahi ʻakinautolu.
1CH 26:7 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Simaia ko Otini, mo Lefaeli, mo ʻOpeti, mo Elisapati, pea ko hono kāinga ʻoʻona ko e kau tangata mālohi, ʻa Elihu, mo Simakia.
1CH 26:8 Ko e ngaahi foha ʻakinautolu kotoa pē ʻo ʻOpeti-ʻItomi: ko kinautolu mo ʻenau ngaahi foha, mo honau kāinga, ko e kau tangata faʻa fai mo mālohi ki he ngāue, ko e toko onongofulu ma ua meia ʻOpeti-itomi.
1CH 26:9 Pea naʻe maʻu ʻe Mesilimia ʻae ongo foha ʻe toko ua mo e kāinga, ko e kau tangata mālohi, ko e toko hongofulu ma valu.
1CH 26:10 Naʻe maʻu foki ʻe Hosa, ʻaia naʻe ʻoe fānau ʻa Melali, ʻae ngaahi foha: ko e lahi ʻi ai ʻa Simili, (he neongo naʻe ʻikai ko e ʻuluaki fānau ia naʻe ngaohi ia ʻe heʻene tamai ke tuʻukimuʻa:)
1CH 26:11 Ko Hilikia ko hono toko ua, mo Tepalia ko hono toko tolu, mo Sakalia ko hono toko fā: ko hono kātoa ʻoe ngaahi foha mo e kāinga ʻo Hosa ko e toko hongofulu ma tolu.
1CH 26:12 ¶ naʻe vahevahe kiate kinautolu ni ʻae kau leʻo matapā, ki he kau tangata naʻe ʻeiki hake, pea naʻe fehangaʻaki ʻa honau ngaahi nofoʻanga leʻo ke tauhi ʻi he fale ʻa Sihova.
1CH 26:13 Pea naʻa nau fai ʻae talotalo, ko e lahi pea ko e siʻi, ʻo fakatatau pe mo e fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ki he ngaahi matapā kotoa pē.
1CH 26:14 Pea ko e vahenga fakahahake naʻe tō kia Silimia. Pea naʻa nau fai ʻae talotalo maʻa Sakalia ko hono foha, ko e tangata poto ʻi he fakakaukau; pea naʻe tō ʻa hono vahenga ʻaʻana ki he feituʻu tokelau.
1CH 26:15 Kia ʻOpeti-ʻItomi ki he potu tonga pea ki hano ngaahi foha ʻoʻona ʻae fale ʻo ʻAsupimi.
1CH 26:16 Pea naʻe tō mai ʻae vahenga kia Supimi mo Hosa ki he feituʻu lulunga, fakataha mo e matapā ko Saleketi ʻi he potu hala ʻoku hake ki ʻolunga, pea naʻe fehangaʻaki ʻae nofoʻanga leʻo ki he nofoʻanga leʻo ʻe taha.
1CH 26:17 Naʻe ʻi he feituʻu hahake ʻae Lau Livai ʻe toko ono, ki he tokelau ʻae toko fā ʻi he ʻaho taki taha, ki he feituʻu tonga ko e toko fā ʻi he ʻaho taki taha, pea ʻi he potu ki ʻAsupimi ko e tautau toko ua.
1CH 26:18 Ki Paʻapaʻa ki lulunga, ko e toko fā ʻi he hala, pea ko e toko ua ʻi Paʻapaʻa.
1CH 26:19 Ko hono ngaahi vahevahe ia ʻoe kau leʻo matapā ki he ngaahi foha ʻo Kole, pea ki he ngaahi foha ʻo Melali.
1CH 26:20 ¶ Pea ʻi he kau Livai, naʻe pule ʻa ʻAhisa ki he ngaahi koloa ʻi he fale ʻoe ʻOtua, pea ki he ngaahi koloa ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakatapui.
1CH 26:21 Ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Latani: ko e ngaahi foha ʻoe tangata Kesomi ko Latani, ko e tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai, ʻio, ʻo Latani ko e tangata Kesomi, ko Sehieli.
1CH 26:22 Pea ko e ngaahi foha ʻo Sehieli eni ko Sitami, mo Soeli ko hono tokoua, ʻaia naʻe pule ki he ngaahi koloa ʻoe fale ʻo Sihova.
1CH 26:23 ‌ʻOe kakai ʻAmilami, mo e kakai ʻIsa, ko e kakai Hepeloni, mo e kakai ʻUsili:
1CH 26:24 Pea ko Sipueli ko e foha ʻo Kesomi, ko e foha ʻo Mōsese, naʻe pule ia ki he ngaahi koloa.
1CH 26:25 Pea ko hono kāinga ʻia ʻEliesa: ko hono foha ʻoʻona ko Lihapea, mo Sesaia ko hono foha ʻoʻona, mo Solami ko hono foha ʻoʻona, mo Sikili ko hono foha ʻoʻona, mo Silomiti ko hono foha ʻoʻona.
1CH 26:26 Pea ko e Silomiti ko ia mo hono ngaahi kāinga naʻe pule ki he ngaahi koloa ʻoe meʻa naʻe fakatapui, ʻaia naʻe fakatapui ʻe Tevita ko e tuʻi, mo e houʻeiki ʻoe ngaahi tamai, ʻae ngaahi ʻeiki pule ki he ngaahi toko afe, mo e ngaahi teau, pea mo e houʻeiki naʻe pule ki he kautau.
1CH 26:27 Naʻa nau faʻa fakatapui mei he koloa naʻe maʻu ʻi he ngaahi tau, ke tokoni ʻaki ʻae fale ʻo Sihova.
1CH 26:28 Pea mo ia kotoa pē naʻe fakatapui ʻe Samuela. ko e tangata kikite, mo Saula ko e foha ʻo Kisi, mo ʻApina ko e foha ʻo Nea, mo Soape ko e tama ʻa Seluia: mo ia kotoa pē naʻe fakatapui ha meʻa, naʻe puleʻi ia ʻe Silomiti, pea mo hono ngaahi kāinga.
1CH 26:29 Pea ʻoe kakai ʻo ʻIsa, naʻe tuku ʻa Kinania mo hono ngaahi foha ki he ngāue ʻituʻa ʻi ʻIsileli, ʻio, ko e kau matāpule mo e kau fakamaau.
1CH 26:30 Pea ʻoe kakai Hepeloni naʻe matāpule ʻa Hasapea pea mo hono kāinga, ko e kau tangata toʻa, pea ko e toko taha afe ma fitungeau, ʻiate kinautolu ʻo ʻIsileli ʻi he kauvai mai ki heni ʻo Soatani ki lulunga, ʻi he ngāue ʻa Sihova, pea ʻi he ngāue ʻae tuʻi.
1CH 26:31 Pea ʻi he kakai Hepeloni naʻe ʻeiki hake ʻa Selisa, ʻio, ʻiate kinautolu ʻo Hepeloni, ʻo fakatatau mo e ngaahi toʻutangata ʻo ʻenau ngaahi tamai. Naʻe kumi ʻakinautolu ʻi hono fāngofulu taʻu ʻoe pule ʻa Tevita, pea naʻe ʻilo ʻiate kinautolu ʻae kau tangata mālohi lahi mo toʻa ʻi Sesa ʻo Kiliati.
1CH 26:32 Pea ko hono kāinga, ko e kau tangata toʻa, naʻe toko ua afe ma fitungeau, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ko Tevita, ke pule ki he faʻahinga ʻo Lupeni, mo e faʻahinga ʻo Kata, mo hono vaheua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻi he meʻa kotoa pē naʻe kau ki he ʻOtua, mo e meʻa kotoa pē naʻe kau ki he tuʻi.
1CH 27:1 Pea ko eni, ʻo hangē ko hono lau hake ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, mo kinautolu naʻe ʻeiki pule ki he ngaahi toko afe mo e ngaahi teau, mo ʻenau kau matāpule ʻaia naʻe fai ʻae ngāue ki he tuʻi ʻi hono anga ʻoe ngaahi lakanga, ʻakinautolu naʻe hū mai mo ʻalu atu taki taha ʻi hono māhina ʻi he ngaahi māhina kotoa pē ʻoe taʻu, ko hono lau fakakātoa ʻoe lakanga taki taha, ko e toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:2 Naʻe pule ki he ʻuluaki lakanga ʻi he ʻuluaki māhina ʻa Sasopeami ko e foha ʻo Sapitieli: pea ʻi hono lakanga ʻoʻona naʻe ai ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:3 Naʻe ʻoe fānau ʻa Pelesi ia pea ko e ʻeiki lahi ia ki he ngaahi ʻeiki pule kotoa pē ʻoe kautau ʻi he ʻuluaki māhina.
1CH 27:4 Pea naʻe pule ki he lakanga ʻi hono ua ʻoe māhina ʻa Totei ko e tangata ʻAhoia, pea naʻe pule foki ki hono lakanga ʻoʻona ʻa Mikiloti: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona foki ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:5 Ko hono toko tolu ʻoe ʻeiki pule ʻoe kautau ki hono tolu ʻoe māhina, ko Penaia ko e foha ʻo Sihoiata, ko e tangata naʻe ʻeiki: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:6 Ko eni ia ʻae Penaia ʻaia naʻe toʻa lahi ʻi he “Toko Tolungofulu,” pea ʻeiki hake ʻi he “Toko Tolungofulu:” pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻa hono foha ko ʻAmisapati.
1CH 27:7 Ko hono toko fā ki hono fā ʻoe māhina, ko ʻAsaeli ko e tokoua ʻo Soape, mo Sepatia ko hono foha naʻe hoko mo ia: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:8 Pea ko hono toko nima ʻoe ʻeiki ki hono nima ʻoe māhina, ko Samuti ko e tangata Isila: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:9 Pea ko hono toko ono ki hono ono ʻoe māhina, ko Ila ko e foha ʻo Ikesi ko e tangata Tikoa: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:10 Pea ko hono toko fitu ki hono fitu ʻoe māhina, ko Helesi ko e tangata Piloni mei he fānau ʻa ʻIfalemi: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:11 Ko hono toko valu ki hono valu ʻoe māhina, ko Sipikei ko e tangata Husa, mei he kakai Sela: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:12 Ko hono toko hiva ki hono hiva ʻoe māhina, ko ʻApiesa ko e tangata ʻAnitoti, ʻoe kakai Penisimani: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:13 Ko hono toko hongofulu ki hono hongofulu ʻoe māhina, ko Mehelei ko e tangata Nitofa, ʻoe kakai Sela: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:14 Ko hono toko hongofulu ma taha ʻoe māhina, ko Penaia ko e tangata Pilatoni, ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:15 Ko hono toko hongofulu ma ua ki hono hongofulu ma ua ʻoe māhina ko ʻElitai ko e tangata Nitofa, ʻoe kakai Otinili: pea naʻe ʻi hono lakanga ʻoʻona ʻae toko ua mano mo e fā afe.
1CH 27:16 Pea ko e ngaahi ʻeiki foki ki he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli: ko e ʻeiki ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni, ko ʻEliesa ko e foha ʻo Sikili: pea ki he faʻahinga ʻo Simione ʻa Sifatia ko e foha ʻo Meaka:
1CH 27:17 Ki he faʻahinga ʻo Livai, ʻa Hasapea ko e foha ʻo Kimueli: ʻoe faʻahinga ʻo ʻElone, ʻa Satoki:
1CH 27:18 ‌ʻOe faʻahinga ʻo Siuta, ʻa Elihu ko e kāinga ʻo Tevita: ē faʻahinga ʻo ʻIsaka, ʻa Omili ko e foha ʻo Mikaeli:
1CH 27:19 ‌ʻOe faʻahinga ʻo Sepuloni, ʻa Isimaia ko e foha ʻo ʻOpataia: ʻoe faʻahinga ʻo Nafitali, ʻa Selimoti ko e foha ʻo ʻAsilieli:
1CH 27:20 ‌ʻOe fānau ʻa ʻIfalem, ko Hosea ko e foha ʻo ʻAsasia: ʻoe vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase, ʻa Soeli ko e foha ʻo Pitaia:
1CH 27:21 ‌ʻOe vahe ua ʻoe faʻahinga ʻo Manase ʻaia naʻe nofo ʻi Kiliati, ko Ito ko e foha ʻo Sakalia: ʻoe faʻahinga ʻo Penisimani, ʻa Seesieli ko e foha ʻo ʻApina:
1CH 27:22 ‌ʻOe faʻahinga ʻo Tani, ʻa Esalili ko e foha ʻo Silohami. Ko kinautolu eni naʻe ʻeiki hake ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli.
1CH 27:23 ¶ Ka naʻe ʻikai ke lau ʻe Tevita ʻae kakai mei hono uofulu taʻu ʻo ʻenau motuʻa ʻo fai hifo: he koeʻuhi naʻe pehē ʻe Sihova ke ne fakatokolahi ʻa ʻIsileli ke hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi.
1CH 27:24 Naʻe kamata lau [ʻae kakai ]ʻe Soape ko e tama ʻo Seluia, ka naʻe ʻikai te ne faʻa fakaʻosi ia, koeʻuhi naʻe tō ai ʻae houhau ki ʻIsileli ʻi he meʻa ko ia; pea naʻe ʻikai tohi ʻa hono lau ki he tohi fakamatala meʻa ʻoe tuʻi ko Tevita.
1CH 27:25 ¶ Pea naʻe pule ʻa ʻAsimaveti ko e foha ʻo ʻAtieli ki he ngaahi koloa ʻae tuʻi: pea naʻe pule ʻa Sihonatani ko e foha ʻo ʻUsia ki he ngaahi feleoko ʻi he ngaahi tokangangoue, pea ʻi he ngaahi kolo, pea ʻi he ngaahi potu kakai siʻi, pea ʻi he ngaahi fale tau:
1CH 27:26 Pea naʻe pule ʻa Eseli ko e foha Kilupi kiate kinautolu naʻe ngāue ʻi he tō ngoue ʻi he ngaahi tokangangoue:
1CH 27:27 Pea naʻe pule ki he ngaahi ngoue vaine ʻa Simi ko e tangata Lama: pea naʻe pule ki he fua ʻoe ngaahi ngoue vaine ʻaia naʻe tuku ki he ngaohi ʻoe uaine, ʻa Sapiti ko e tangata Safani:
1CH 27:28 Pea naʻe pule ʻa Peali-Hanani ko e tangata Kiteli, ki he ngaahi ʻakau ko e ʻolive mo e ngaahi ʻakau ko e Sukamino, ʻaia naʻe tupu ʻi he ngaahi potu tokalelei: pea naʻe pule ʻa Soasi ki he ngaahi fale tukunga lolo.
1CH 27:29 Pea naʻe pule ʻa Sitilei ko e tangata Saloni, ki he fanga manu naʻe fafangaʻi ʻi Saloni: pea naʻe pule ʻa Safati ko e foha ʻo ʻAtilai ki he fanga manu naʻe fafangaʻi ʻi he ngaahi potu talalo:
1CH 27:30 Naʻe pule foki ʻa Opili ko e tangata ʻIsimeʻeli ki he fanga kāmeli: pea naʻe pule ki he fanga ʻasi ʻa Setia ko e tangata Melonoti:
1CH 27:31 Pea naʻe pule ki he fanga sipi ʻa Sasisi ko e tangata Hekaʻā. Ko kinautolu kotoa pē eni naʻe pule ki he koloa kotoa pē naʻe ʻo Tevita ko e tuʻi.
1CH 27:32 Pea ko Sonatane foki ko e tuʻasina ʻa Tevita, ko e tangata fai fakakaukau, mo poto lahi ia, pea ko e tangata tohi pea naʻe nofo ʻa Sehieli ko e foha ʻo Hikimoni fakataha mo e ngaahi foha ʻoe tuʻi:
1CH 27:33 Pea ko ʻAhitofeli ko ia ia naʻe fai fakakaukau maʻae tuʻi: pea ko e takanga ʻoe tuʻi ko Husai ko e tangata ʻAliki:
1CH 27:34 Pea naʻe hoko mo ʻAhitofeli ʻa Sihoiata, ko e foha ʻo Penaia, mo ʻApiata: pea ko Soape ko e pule lahi ia ki he kautau ʻoe tuʻi.
1CH 28:1 Pea naʻe fakataha ʻe Tevita, ki Selūsalema, ʻae houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻae houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi kaungangāue ʻaia naʻe tauhi ki he tuʻi ʻi honau lakanga, mo e ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko teau, mo e kau tauhi koloa kotoa pē naʻe pule ki he koloa mo e fanga manu ʻae tuʻi, mo ia naʻe ʻi hono ngaahi foha, mo e kau matāpule, mo e kau tangata mālohi lahi, pea mo e kau tangata toʻa kotoa pē.
1CH 28:2 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Tevita ko e tuʻi ki hono vaʻe, ʻo ne pehē, “ʻE hoku kāinga, mo hoku kakai, fanongo mai kiate au: naʻaku tokanga ʻi hoku loto ke langa ha fale ko e mālōlōʻanga ki he puha ʻoe fuakava ʻa Sihova, pea ko e potu ke tuʻu ai ʻae vaʻe ʻo hotau ʻOtua, pea naʻaku fai ʻae tokonaki maʻae langa fale:
1CH 28:3 Ka naʻe pehē mai ʻe he ʻOtua kiate au, ʻE ʻikai te ke langa ʻe koe ha fale ki hoku huafa, koeʻuhi ko e tangata faʻa tau koe, pea kuo ke lilingi ʻae toto.
1CH 28:4 Ka naʻe fili muʻa au ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli mei he fale kotoa pē ʻo ʻeku tamai ke u hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli ʻo taʻengata: he kuo ne fili ʻa Siuta ke pule; pea mei he fale ʻo Siuta, ko e fale ʻo ʻeku tamai ʻaʻaku; pea mei he ngaahi foha ʻo ʻeku tamai naʻa ne finangalo lelei kiate au ke u hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli kātoa:
1CH 28:5 Pea ʻi hoku ngaahi foha kotoa pē, (he kuo foaki ʻe Sihova ʻae ngaahi foha tokolahi kiate au,) kuo ne fili ʻa Solomone ko hoku foha, ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻoe puleʻanga ʻo Sihova ke puleʻi ʻa ʻIsileli.
1CH 28:6 Pea naʻa ne pehē kiate au, ‘Ko Solomone ko ho foha, ko ia ia ʻe langa ʻa hoku fale, mo hoku ngaahi lotoʻā: he kuo u fili ia ke hoko ko hoku foha, pea te u hoko au ko ʻene tamai.
1CH 28:7 Pea te u fokotuʻumaʻu foki ʻa hono puleʻanga ke taʻengata, ʻo kapau te ne mālohi ke fai ʻa ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi fakamaau, ʻo hangē ko ia ʻoku fai he ʻaho ni.’
1CH 28:8 Ko ia foki, mou tauhi mo kumi ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kātoa ko e fakataha kia Sihova, pea ʻi he ʻafio ki ai ʻahotau ʻOtua: koeʻuhi ke mou maʻu ʻae fonua lelei ni, pea tuku fakaholo ia ko e tofiʻa ki hoʻomou fānau ki mui ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata.”
1CH 28:9 ¶ Pea ko koe, “ʻE Solomone ko hoku foha, ke ke ʻilo ʻe koe ki he ʻOtua ʻo hoʻo tamai, pea ke tauhi kiate ia ʻaki ho loto kātoa, pea ʻi he loto fie fai: he ʻoku hakule ʻe Sihova ʻae loto kotoa pē, pea ʻoku ne ʻiloʻi ʻae filioʻi mo e fakakaukau kotoa pē: kapau te ke kumi kiate ia, te ke ʻilo ia ʻe koe; pea kapau te ke liʻaki ia, te ne liʻaki koe ʻo lauikuonga.
1CH 28:10 Pea ke tokanga eni; he kuo fili koe ʻe Sihova ke ke langa ha fale maʻae faletapu ke ke mālohi koe, pea ke ngāue.”
1CH 28:11 Pea naʻe toki ʻange ʻe Tevita kia Solomone ko hono foha ʻae fakatātā ki he fale hūʻanga fakamalumalu, pea mo hono ngaahi potu fale ʻo ia, pea ko e ngaahi potu tukungakoloa ʻi ai, pea mo hono ngaahi potu fale ki ʻolunga, mo hono ngaahi potu fale ki loto, pea mo e potu maʻae ʻafioʻanga ʻoe ʻaloʻofa,
1CH 28:12 Pea mo e fakatātā ʻoe meʻa kotoa pē naʻe ʻilo ʻe ia mei he laumālie, ʻi he ngaahi lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova, pea mo e ngaahi potuʻi fale kotoa pē naʻe tuʻu takatakai, mo e ngaahi potu tukunga koloa ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea mo e ngaahi tukunga koloa ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakatapui:
1CH 28:13 Pea ko e ngaahi lakanga foki ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, pea mo e ngāue kotoa pē ʻoe tauhi ʻi he fale ʻo Sihova, pea koeʻuhi ko e ngaahi nāunau ʻoe ngāue ʻi he fale ʻo Sihova:
1CH 28:14 Ko e koula naʻe fakamamafa ki he meʻa koula, maʻae ngaahi nāunau ki he ngāue kehekehe kotoa pē: mo e siliva naʻe fakamamafa ki he ngaahi meʻa siliva ki he ngāue kehekehe kotoa pē:
1CH 28:15 ‌ʻIo, ʻae mamafa ʻoe koula maʻae ngaahi tuʻungamaama, pea maʻae ngaahi ʻaiʻanga lolo koula, ko e fakamamafa maʻae tuʻungamaama taki taha, pea maʻa hono ngaahi ʻaiʻanga lolo: pea naʻe fakamamafa ʻae siliva maʻae ngaahi tuʻungamaama siliva, ki he tuʻungamaama mo hono ngaahi ʻaiʻanga lolo, ʻo fakatatau ki he anga ʻoe tuʻungamaama taki taha.
1CH 28:16 Pea naʻa ne fakamamafa ʻae koula maʻae ngaahi palepale ʻoe mā ʻoe ʻao, ki he palepale taki taha; pea mo e siliva ki he ngaahi palepale siliva:
1CH 28:17 Mo e koula haohaoa foki ki he ngaahi meʻa hikofi kakano, mo e ngaahi ipu luoluo, pea mo e ngaahi ipu inu: pea naʻe fakamamafa ʻae koula maʻae ngaahi ipu koula luoluo, ki he ipu luoluo taki taha; pea pehē, mo e fakamamafa ʻae siliva ki he ngaahi ipu siliva luoluo taki taha:
1CH 28:18 Pea mo e koula naʻe fakamaʻa naʻe fakamamafa maʻae feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala; mo e koula ki he fakatātā ʻoe saliote ʻoe ongo selupi ʻaia naʻe malofa ʻa hona kapakau, mo fakamalumalu ʻaki ʻae puha ʻoe fuakava ʻo Sihova.
1CH 28:19 Naʻe fakaʻilo mai eni kotoa pē ʻi he tohi ʻe Sihova, “ʻI he ʻiate au ʻa hono nima, ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻoku ʻi he fakatātā ni.”
1CH 28:20 Pea naʻe pehē ʻe Tevita kia Solomone ko hono foha, “Ke ke mālohi koe mo ke toʻa lahi, mo ngāue: ʻoua naʻa ke manavahē, pe te ke lilika: he ko Sihova ko e ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ʻe kau ia kiate koe; ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi koe, pe te ne liʻaki koe, kaeʻoua ke ke fakaʻosi ʻae ngāue kotoa pē ki he tauhi ʻae fale ʻa Sihova.
1CH 28:21 Pea vakai, ko e ngaahi lakanga ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻe ʻanautolu ʻae ngaahi ngāue kehekehe ʻi he fale ʻoe ʻOtua: pea ʻe ʻiate koe ki he ngaahi ngāue kehekehe kotoa pē, ʻae kau tangata poto kotoa pē ʻoku fie fai, ki he ngaahi ngāue kehekehe; pea ʻe tali fekau foki meiate koe ʻae houʻeiki pea mo e kakai kotoa pē.”
1CH 29:1 Naʻe pehē foki ʻe Tevita ko e tuʻi ki he fakataha kotoa pē, “ʻOku kei talavou mo vaivai pe ʻa Solomone ko hoku foha, ʻaia pe tokotaha kuo fili ʻe he ʻOtua, he ʻoku lahi ʻae ngāue: he ʻoku ʻikai mā ha tangata ʻae fale lahi, ka kia Sihova ko e ʻOtua.
1CH 29:2 Pea ko eni kuo u fai tokonaki ʻeau ʻaki ʻa hoku mālohi kātoa, maʻae fale ʻo hoku ʻOtua, ʻae koula ki he meʻa koula, mo e siliva ki he meʻa siliva, mo e palasa ki he meʻa palasa, mo e ukamea ki he meʻa ukamea, mo e taʻanga ki he ngaahi meʻa ʻakau; mo e maka ko e ʻonike ke fonofono ʻaki, mo e ngaahi maka ngingila mo lanu kehekehe, mo e faʻahinga maka mahuʻinga kotoa pē, pea mo e maka hinehina, ko e meʻa lahi.
1CH 29:3 Pea koeʻuhi foki kuo u tukupau ʻa ʻeku ʻofa ki he fale ʻa hoku ʻOtua, ko ia kuo u ʻatu mei heʻeku koloa totonu ʻaʻaku, ʻae koula mo e siliva, ʻaia kuo u ʻatu maʻae fale ʻo hoku ʻOtua, ko e fakalahi ʻataʻatā pe ki he meʻa kotoa pē ʻaia kuo u tokonaki ki he fale māʻoniʻoni,
1CH 29:4 ‌ʻIo, ʻae taleniti koula ʻe tolu afe, ʻoe koula mei Ofeli, mo e taleniti siliva maʻae fitu afe, ke ʻaofi ʻaki ʻae ngaahi holisi ʻoe fale:
1CH 29:5 Ko e koula ki he meʻa koula, mo e siliva ki he meʻa siliva, pea ki he ngaahi ngāue kehekehe ʻe fai ʻe he nima ʻoe kau tufunga. Pea ko hai ha taha ʻoku fie fakafonu hono nima ke ngāue kia Sihova he ʻaho ni?”
1CH 29:6 ¶ Pea naʻe toki ʻatu meʻa ʻi he fiefie fai ʻe he kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa mo e houʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea mo e ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi toko afe mo e ngaahi teau, pea mo kinautolu naʻe pule ki he ngāue ʻae tuʻi.
1CH 29:7 Pea [naʻa nau ]foaki maʻae ngāue ʻi he fale ʻoe ʻOtua ko e koula, ko e taleniti ʻe nima afe, mo e konga kehe ʻe taha mano, pea ko e siliva ko e taleniti ʻe taha mano, pea mo e taleniti ʻe taha mano ma valu afe ʻoe palasa, pea mo e taleniti ʻe taha kilu ʻoe ukamea.
1CH 29:8 Pea ko kinautolu naʻe maʻu ʻae ngaahi maka mahuʻinga naʻa nau foaki ia ki he koloa ʻoe fale ʻo Sihova ʻi he nima ʻo Sehieli ko e tangata Kesoni.
1CH 29:9 Pea naʻe toki fiefia ai ʻae kakai, koeʻuhi naʻa nau ʻatu ʻi he fiefie fai, pea ʻi he loto angatonu naʻa nau ʻatu loto lelei pe kia Sihova: pea naʻe fiefia foki ʻa Tevita ko e tuʻi ʻi he fiefia lahi.
1CH 29:10 ¶ Ko ia naʻe fakafetaʻi ʻe Tevita kia Sihova ʻi he ʻao ʻoe fakataha kātoa: pea naʻe pehē ʻe Tevita, “Fakafetaʻi kiate koe, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko ʻemau tamai, ke taʻengata pea taʻengata.
1CH 29:11 ‌ʻOku ʻoʻou, ʻE Sihova, ʻae māʻolunga, mo e mālohi, mo e nāunau, mo e ikuna, pea mo e māfimafi: he ʻoku [ʻoʻou ]ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he langi pea mo e māmani: ʻoku ʻoʻou ʻae puleʻanga, ʻE Sihova, pea ʻoku hiki hake koe ko e ʻulu ki he meʻa kotoa pē.
1CH 29:12 ‌ʻOku meiate koe ʻae koloa mo e ongoongolahi, pea ʻoku ke pule koe ki he meʻa kotoa pē; pea ʻoku ʻi ho nima ʻae mālohi mo e mafai; pea ʻoku ʻi ho nima ʻoʻou ʻae faʻa hakeakiʻi, mo e foaki ʻoe mālohi ki he meʻa kotoa pē.
1CH 29:13 Ko ia foki, ʻa homau ʻOtua, ʻoku mau fakafetaʻi kiate koe, mo fakaongoongolelei ʻa ho huafa nāunauʻia.
1CH 29:14 Ka ko hai au, pea ko hai ʻa hoku kakai, ke pehē ke mau faʻa ʻatu meʻa pehē ni ʻi he fiefie fai? He ʻoku meiate koe ʻae meʻa kotoa pē, pea kuo mau ʻatu pe kiate koe mei he meʻa ʻoku ʻoʻou.
1CH 29:15 He ko e kau muli ʻakimautolu ʻi ho ʻao, mo e kau ʻāunofo, ʻo hangē ko ʻemau ngaahi tamai kotoa pē: ʻoku tatau mo e ata ʻa homau ngaahi ʻaho ʻi he māmani, pea ʻoku ʻikai ha nofo maʻu.
1CH 29:16 ‌ʻE Sihova ko homau ʻOtua, ko e koloa kotoa pē kuo mau tokonaki ke langa ʻaki ha fale kiate koe maʻa ho huafa māʻoniʻoni, ʻoku mei ho nima ʻoʻou, pea ʻoku ʻoʻou kotoa pē.
1CH 29:17 ‌ʻOku ou ʻilo foki, ʻe hoku ʻOtua, ʻoku ke ʻahiʻahiʻi ʻe koe ʻae loto, pea ʻoku ke finangalo lelei ki he angatotonu. Ka ko au, ʻi he angatonu ʻo hoku loto kuo u ʻatu fiefie fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē: pea kuo u mamata fiefia ʻeni ki hoʻo kakai, ʻa ʻeni kuo fakataha ni, mo ʻenau ʻatu meʻa kiate koe ʻi he fiefie fai.
1CH 29:18 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo ʻIsileli, ko ʻemau ngaahi tamai, ke ke tuku maʻu eni ki he filioʻi mo e fakakaukau ʻoe loto ʻo hoʻo kakai ke taʻengata, pea ke teuteu ʻa honau loto kiate koe:
1CH 29:19 Pea ke foaki kia Solomone ko hoku foha ha loto haohaoa, ke ne tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, mo hoʻo ngaahi fakamoʻoni, mo hoʻo ngaahi fono, pea ke fai ia kotoa pē, pea ke langa ʻae fale lahi ʻaia kuo u fai tokonaki ki ai.”
1CH 29:20 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Tevita ki he fakataha kātoa, “Ko eni mou fakafetaʻi kia Sihova ko homou ʻOtua.” Pea naʻe fakafetaʻi ʻe he fakataha kātoa kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻe punou hifo honau ʻulu, mo nau hū kia Sihova, pea mo e tuʻi.
1CH 29:21 Pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau kia Sihova, mo nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, ʻi he ʻaho naʻe feholoi mo e ʻaho ko ia, ʻio, ko e fanga pulu ʻe taha afe, mo e fanga sipitangata ʻe taha afe, mo e fanga lami ʻe taha afe, fakataha mo ʻenau ngaahi feilaulau meʻainu, pea mo e ngaahi feilaulau lahi ʻaupito maʻa ʻIsileli kātoa:
1CH 29:22 Pea naʻa nau kai mo inu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ʻaho ko ia ʻi he fiefia lahi. Pea naʻa nau fakanofo ʻa Solomone ko e foha ʻo Tevita ke tuʻi ko hono liunga ua, mo nau pani ia ʻaki ʻae lolo kia Sihova ke hoko ko e pule lahi, pea ke taulaʻeiki ʻa Satoki.
1CH 29:23 Pea naʻe toki nofo ʻa Solomone ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo Sihova ko e tuʻi ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko Tevita, pea naʻa ne monūʻia; pea naʻe talangofua ʻa ʻIsileli kātoa kiate ia.
1CH 29:24 Pea naʻe anganofo kia Solomone ko e tuʻi ʻae houʻeiki kotoa pē, mo e kau tangata mālohi, pea mo e ngaahi foha kotoa pē foki ʻoe tuʻi ko Tevita.
1CH 29:25 Pea naʻe fakahikihiki lahi ʻaupito ʻa Solomone ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli kātoa, pea ne tuku kiate ia ʻae ngaahi meʻa fakatuʻi naʻe teʻeki ke tuku ki ha tuʻi naʻe muʻa ʻiate ia ʻi ʻIsileli.
1CH 29:26 ¶ Naʻe pehē ʻae pule ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese ki ʻIsileli kātoa.
1CH 29:27 Pea ko e kuonga naʻa ne pule ai ki ʻIsileli, ko e taʻu ʻe fāngofulu; naʻa ne pule ʻi Hepeloni ʻi he taʻu ʻe fitu, pea naʻa ne pule ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma tolu.
1CH 29:28 Pea naʻa ne pekia ʻi heʻene hoko ʻo motuʻa lelei, kuo lahi hono ʻaho, mo ne koloaʻia, mo ongoongolelei: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Solomone.
1CH 29:29 Pea ko eni ko e ngaahi ngāue ʻa Tevita, mei he kamataʻanga ʻo aʻu ki mui, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Samuela ko e tangata kikite, pea ʻi he tohi ʻa Natani ko e palōfita, pea ʻi he tohi ʻa Kata ko e tangata kikite,
1CH 29:30 ‌ʻA ʻene pule kotoa pē, mo ʻene mālohi, mo e ngaahi meʻa naʻe fai kiate ia ʻi hono kuonga, pea ki ʻIsileli foki, pea ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe ngaahi fonua.
2CH 1:1 Pea naʻe fakamālohi ʻa Solomone ko e foha ʻo Tevita ʻi hono puleʻanga, pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua, ʻo ne fakahikihiki ia ke lahi ʻaupito.
2CH 1:2 Pea naʻe toki lea ʻa Solomone ki ʻIsileli kotoa pē, ki he houʻeiki pule ʻoe ngaahi toko afe, mo e ngaahi toko teau, pea ki he kau fakamaau, pea ki he ngaahi pule fonua kotoa pē ʻi ʻIsileli, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai.
2CH 1:3 Pea ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Solomone, mo e fakataha kotoa pē mo ia, ki he potu māʻolunga naʻe ʻi Kipione; he naʻe ʻi ai ʻae fale fehikitaki ʻoe fakataha ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ngaohi ʻi he toafa ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova.
2CH 1:4 Ka kuo ʻomi ʻe Tevita ʻae puha ʻoe fuakava ʻae ʻOtua mei Kesa-Sialimi ki he potu naʻe teuteu ʻe Tevita ki ai: he naʻa ne fokotuʻu ha fale fehikitaki ki ai ʻi Selūsalema.
2CH 1:5 Pea ko e feilaulauʻanga palasa foki, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Pesalili ko e foha ʻo Uli ko e foha ʻo Hua naʻa ne tuku ia ʻi he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻo Sihova: pea naʻe kumi ki ai ʻe Solomone pea mo e fakataha.
2CH 1:6 Pea naʻe ʻalu hake ki ai ʻa Solomone ki he feilaulauʻanga palasa ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻaia naʻe ʻi he fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea ne ʻatu ai ʻi hono funga ha ngaahi feilaulau tutu ʻe taha afe.
2CH 1:7 ¶ Pea ʻi he pō ko ia naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone, mo ne pehē kiate ia, “Kole mai ha meʻa te u foaki kiate koe.”
2CH 1:8 Pea naʻe pehē ʻe Solomone ki he ʻOtua, “Kuo ke fakahā ʻae ʻaloʻofa lahi kia Tevita ko ʻeku tamai, pea kuo ke tuku au ke u fetongi ia ʻi he pule.
2CH 1:9 Pea ko eni, ʻE Sihova ko e ʻOtua, tuku ke fakapapau ʻae talaʻofa naʻe fai ki heʻeku tamai ko Tevita: he kuo ke tuku au ko e tuʻi ki ha kakai ʻoku lahi ʻo hangē ko e efu ʻoe kelekele.
2CH 1:10 Foaki mai eni ʻae poto mo e ʻiloʻilo, koeʻuhi ke u faʻa feʻaluʻaki ʻi he ʻao ʻoe kakai: he ko hai ʻoku faʻa fakamaau ʻa hoʻo kakai lahi ni?”
2CH 1:11 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia Solomone, “Koeʻuhi naʻe ʻi ho loto ʻae meʻa ni pea kuo ʻikai te ke kole ha koloa, pe ko e maʻu meʻa, pe ko e ongoongo lahi, pe ko e moʻui ʻa hoʻo ngaahi fili, pe te ke kole ke ke moʻui fuoloa: ka kuo ke kole ki he poto mo e ʻiloʻilo maʻau, koeʻuhi ke ke faʻa fakamoʻui ai ʻa hoku kakai, ʻaia kuo u tuku koe ke ke tuʻi ki ai:
2CH 1:12 Kuo foaki kiate koe ʻae poto mo e ʻiloʻilo: pea te u foaki kiate koe ʻae koloa mo e maʻu meʻa, mo e ongoongo lahi, kuo teʻeki ke maʻu ʻo lahi pehē ʻe he ngaahi tuʻi kuo ʻi muʻa ange ʻiate koe, pea ʻe ʻikai maʻu ʻo tatau mo ia ʻe ha tokotaha ʻe muimui kiate koe.”
2CH 1:13 ¶ Pea hili eni naʻe haʻu ʻa Solomone mei he potu māʻolunga naʻe ʻi Kipione ki Selūsalema, mei he ʻao ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakataha, pea naʻa ne pule ki ʻIsileli.
2CH 1:14 Pea naʻe tānaki ʻe Solomone ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi: pea naʻa ne maʻu ʻae saliote ʻe taha afe ma fāngeau, mo e kau heka hoosi ʻe taha mano ma ua afe, pea naʻa ne tuku ʻakinautolu ki he ngaahi kolo tukunga saliote, pea ke nofo mo e tuʻi ʻi Selūsalema.
2CH 1:15 Pea naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ʻae siliva mo e koula ke hangē ko e maka ʻi Selūsalema, pea naʻa ne maʻu ʻo lahi ʻae ngaahi ʻakau sita ke tatau mo e ngaahi ʻakau sukamino ʻi he potu talalo.
2CH 1:16 Pea naʻe ʻomi kia Solomone ʻae fanga hoosi mei ʻIsipite, ʻaia naʻe tānaki: pea naʻe maʻu ʻaia naʻe tānaki ʻe he kau fakatau ʻae tuʻi ʻi he totongi.
2CH 1:17 Pea naʻe ʻalu atu mo ʻohake ha saliote mei ʻIsipite ko hono totongi ko e [konga ]siliva ʻe onongeau: pea ko e totongi ki ha hoosi ʻe taha ko e teau ma nimangofulu: pea naʻe pehē ʻenau taufetuku foki ia ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kakai Heti pea mo e ngaahi tuʻi ʻo Silia.
2CH 2:1 Pea naʻe pau pe ʻae loto ʻo Solomone ke langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova, pea mo ha fale maʻa hono puleʻanga.
2CH 2:2 Pea naʻe vahe atu ʻo lau ʻe Solomone ʻae kau tangata ʻe toko fitu mano ke fua ʻae ngaahi kavenga, mo e toko valu mano ke fai taʻanga ʻi he moʻunga, pea mo e toko tolu afe mo e onongeau ke enginakiʻi ʻakinautolu.
2CH 2:3 ¶ Pea naʻe fekau atu ʻe Solomone kia Helami ko e tuʻi ʻo Tala, ʻo pehē, “ʻO hangē ko hoʻo fai kia Tevita ko ʻeku tamai, mo ke ʻomi kiate ia ʻae ngaahi sita ke langa ʻaki moʻona ha fale ke nofo ai.
2CH 2:4 Vakai, ko au foki ʻoku ou langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, ke fakatapui ia kiate ia, pea ke tutu ʻi hono ʻao ʻae meʻa namu kakala lelei, pea ke ʻi ai maʻuaipē ʻae mā ʻoe ʻao, pea ke [fai ]ai ʻae feilaulau tutu ʻi he pongipongi mo e efiafi, pea ʻi he ʻaho tapu pea ʻi he ngaahi māhina foʻou, pea ʻi he ngaahi kātoanga molumalu ʻo Sihova ko homau ʻOtua. Ke pehē ni ʻo taʻengata ʻi ʻIsileli.
2CH 2:5 Pea ʻoku lahi ʻae fale ʻoku ou langa: he ʻoku lahi hake ʻa homau ʻOtua ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē.
2CH 2:6 Ka ko hai ʻoku faʻa langa ha fale kiate ia, kae vakai ʻoku ʻikai faʻa hao ia ʻi he langi pe ʻi he loto langi lahi ʻaupito? Pea ko ia, ko hai au, ke u langa ha fale moʻona, ka koeʻuhi pe ke tutu ʻae feilaulau ʻi hono ʻao?
2CH 2:7 Ko ia foki ke ke tuku mai ni ha tangata tufunga poto ʻi he ngaohi ʻoe koula, mo e siliva, mo e palasa, mo e ukamea, pea ʻi he kulokula mo e kulaʻahoʻaho, mo e lanumoana, pea ne poto ke fai ʻae tongitongi fakataha mo e kau tangata nima meaʻa ʻoku nofo mo au ʻi Siuta mo Selūsalema, ʻakinautolu naʻe fili ʻe Tevita ko ʻeku tamai.
2CH 2:8 Tuku mai foki ʻae ngaahi ʻakau sita, mo e ngaahi paini, mo e ʻakau ko e ʻalimuku mei Lepanoni: he ʻoku ou ʻilo ʻoku poto ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he fai taʻanga ʻi Lepanoni: pea vakai, ʻe kau fakataha ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki mo hoʻo kau tamaioʻeiki,
2CH 2:9 ‌ʻIo, ke teuteu ʻae taʻanga ʻakau ke lahi ʻaupito: he ko e fale ʻoku ou teu ni ke langa ʻe fakamanavahē ʻa hono lahi.
2CH 2:10 Pea vakai, te u foaki ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻae kau tangata ʻoku fai ʻae taʻanga, ko e fuaʻanga uite kuo tuki ʻe ua mano, mo e fuaʻanga paʻale ʻe ua mano, mo e uaine ko e kaloni ʻe taha kilu, mo e nima mano, mo e kaloni ʻe taha kilu mo e nima mano ʻoe lolo.”
2CH 2:11 ¶ Pea naʻe toki fai ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae tohi ko hono tali, ʻaia naʻa ne ʻave kia Solomone, “Ko e meʻa ʻi he ʻofa ʻa Sihova ki hono kakai kuo ne fakanofo koe ko e tuʻi ke pule kiate kinautolu.
2CH 2:12 Pea naʻe pehē foki ʻe Helami, Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe ngaohi ʻae langi pea mo māmani, pea kuo ne tuku kia Tevita ko e tuʻi ha foha ʻoku poto, pea ʻoku fai fakapotopoto mo fakakaukau lelei, ke ne langa ha fale kia Sihova, pea mo e fale ki hono puleʻanga.
2CH 2:13 Pea kuo u fekau atu eni kiate koe ha tangata poto, ʻoku faʻa fakakaukau, ʻaia naʻe ʻia Helami ko ʻeku tamai,
2CH 2:14 Ko e tama ʻoe fefine mei he ngaahi ʻofefine ʻo Tani, pea ko e tangata Taia ʻa ʻene tamai, ʻoku poto ke ngāue ʻi he koula, mo e siliva, mo e palasa, mo e ukamea mo e maka, pea ʻi he ʻakau, mo e kulokula, mo e lanumoana, pea ʻi he tupenu lelei, pea ʻi he kulaʻahoʻaho: pea ke tongi foki ʻae meʻa tongitongi ʻi he anga kehekehe, pea, ʻoku ne faʻa ʻilo ʻae anga ʻoe meʻa kotoa pē ʻe tuku kiate ia ke fai, fakataha mo hoʻo kau tangata poto ʻoʻou, pea mo e kau tangata poto ʻa ʻeku ʻeiki ko Tevita ko hoʻo tamai.
2CH 2:15 Pea ko eni, ko e uite, mo e paʻale, mo e lolo, pea mo e uaine, ʻaia kuo lea ki ai ʻa ʻeku ʻeiki, tuku ke ne ʻomi ia ki heʻene kau tamaioʻeiki:
2CH 2:16 Pea te mau fai ʻae taʻanga ʻakau ʻi Lepanoni, ʻo hangē ko ia te ke loto ki ai: pea te mau ʻoange ia kiate koe ʻo taulani ia ʻi tahi ki Sopa: pea ʻe ʻaʻau ʻa hono ʻohake ki Selūsalema.”
2CH 2:17 ¶ Pea naʻe lau hake ʻe Solomone ʻae kakai muli kotoa pē naʻe ʻi he fonua ʻo ʻIsileli, ʻo hangē ko hono lau hake ʻakinautolu ʻe Tevita ko ʻene tamai: pea naʻe lau ʻakinautolu ko e tokotaha kilu mā nima mano, mo e tolu afe ma onongeau.
2CH 2:18 Pea naʻa ne vaheʻi ʻae toko fitu mano ʻiate kinautolu ke fua kavenga, mo e toko valu mano ke fai taʻanga ʻi he moʻunga, mo e kau enginaki ʻe toko tolu afe mo e onongeau ke tuku ha ngāue ki he kakai.
2CH 3:1 Pea naʻe toki kamata ʻe Solomone ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻi he Moʻunga ko Molia, ʻaia naʻe hā ai ʻa Sihova ki heʻene tamai ko Tevita, ʻi he potu naʻe teuteu ʻe Tevita ʻi he fale hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi.
2CH 3:2 Pea naʻa ne kamata langa fale ʻi hono ua ʻoe [ʻaho ]ʻi hono ua ʻoe māhina, pea ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo ʻene pule.
2CH 3:3 ¶ Pea ko eni ia ʻae ngaahi meʻa naʻe akonaki ai ʻa Solomone ʻi he langa hake ʻae fale ʻoe ʻOtua. Ko hono lōloa ʻi he lau hono hanga ʻi he ʻuluaki fuofua, ko e hanga ʻe teau ma uofulu, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe fāngofulu.
2CH 3:4 Pea ko hono lōloa ʻoe hūʻanga fale fakamalumalu ʻaia naʻe ʻi he ʻao [ʻoe fale], naʻe tatau ia mo hono māukupu ʻoe fale ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māʻolunga ko e uangeau ma fāngofulu: pea naʻa ne ʻaofi ia ʻi loto ʻaki ʻae koula haohaoa.
2CH 3:5 Pea ko e fale lahi naʻa ne ʻato ʻaki ʻae ʻakau ko e paini, ʻaia naʻa ne ʻaofi ʻaki ʻae koula lelei, mo ne tongitongi ai ʻae ngaahi ʻakau ʻi he faʻahinga ponga, mo e ngāue fihifihi.
2CH 3:6 Pea naʻa ne teuteuʻi ʻae fale ʻaki ʻae ngaahi maka mahuʻinga ke matamatalelei: pea ko hono koula ko e koula mei Palevaimi.
2CH 3:7 Naʻa ne ʻaofi foki ʻae fale, ʻa hono lalanga, mo e ngaahi pou, pea mo hono ngaahi holisi ʻo ia, mo hono ngaahi matapā, ʻaki ʻae koula; pea naʻe tongitongi ʻae ngaahi selupi ki he holisi fale.
2CH 3:8 Pea naʻa ne ngaohi ʻae fale toputapu lahi, pea naʻe tatau ʻae lōloa ʻo ia mo hono māukupu ʻoe fale, ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko hono māukupu ʻo ia ko e hanga ʻe fāngofulu: pea naʻa ne ʻaofi ia ʻaki ʻae koula lelei, ko e taleniti ʻe onongeau.
2CH 3:9 Pea ko hono mamafa ʻoe ngaahi faʻo ko e sikeli koula ʻe nimangofulu. Pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ʻae koula ʻae ngaahi potu fale ki ʻolunga.
2CH 3:10 Pea ʻi he fale toputapu lahi naʻa ne ngaohi ʻae ongo selupi, ko e meʻa fakatātā, mo ne ʻaofi ia ʻaki ʻae koula.
2CH 3:11 Pea ko hono lōloa ʻoe kapakau ʻoe ongo selupi ko e hanga ʻe fāngofulu: ko e kapakau ʻe taha ko e hanga ia ʻe hongofulu, pea naʻe aʻu atu ia ki he holisi fale, pea ko e kapakau ʻe taha ko e hanga ia foki ʻe hongofulu, pea naʻe aʻu atu ia ki he kapakau ʻoe selupi ʻe taha.
2CH 3:12 Pea ko e kapakau ʻe taha ʻoe selupi ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, pea naʻe aʻu atu ia ki he holisi fale, pea ko hono kapakau foki ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, pea naʻe fetuʻutaki ia mo e kapakau ʻoe selupi ʻe taha.
2CH 3:13 Naʻe mafola atu ʻae ngaahi kapakau ʻoe ongo selupi ni ʻi he hanga ʻe fāngofulu: pea naʻa na tuʻu ki ʻolunga ki hona vaʻe, pea naʻe fehāngaaki ki loto ʻa hona mata.
2CH 3:14 ¶ Pea naʻa ne ngaohi ʻae puipui ʻaki ʻae lanumoana mo e kulokula mo e kulaʻahoʻaho, mo e tupenu lelei, pea naʻa ne ʻai ʻae ongo selupi ki ai.
2CH 3:15 Naʻa ne ngaohi foki ʻi he muʻa fale ʻae ongo pou ʻe ua ko hona māʻolunga ko e hanga ʻe fitungofulu, pea ko e ʻuluʻi pou naʻe ʻi he pou taki taha, ko e hanga ia ʻe hongofulu taki taha.
2CH 3:16 Pea naʻa ne ngaohi ʻae kahoa fihifihi, ʻo tatau mo ia naʻe ʻi he folofolaʻanga, mo ne ʻai ia ki he ngaahi ʻuluʻi pou: pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pomikanite ʻe teau mo ne ʻai ia ki he ngaahi kahoa fihifihi.
2CH 3:17 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae ongo pou ʻi he ʻao ʻoe faletapu, ko e taha ki he nima toʻomataʻu, pea ko e taha ki he toʻohema: pea naʻa ne ui ʻae hingoa ʻo ia ki he nima toʻomataʻu ko Sakini, pea ko e hingoa ʻo ia ʻi he toʻohema ko Poasi.
2CH 4:1 Naʻa ne ngaohi foki ha feilaulauʻanga ʻaki ʻae palasa, ko e hanga ʻe fāngofulu ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe fāngofulu ʻa hono māukupu, pea ko e hanga ʻe uofulu ʻa hono māʻolunga.
2CH 4:2 Pea naʻa ne ngaohi ha tukunga vai lahi ʻaki ʻae palasa naʻe haka, ko e hanga ʻe uofulu ʻae ʻataʻatā ʻo hono ngutu ʻi hono fuofua takatakai, pea ko hono māʻolunga ko e hanga ʻe hongofulu, pea ko hono fua takatakai ʻaki ʻae afo ko e hanga ia ʻe onongofulu.
2CH 4:3 Pea naʻe ʻi lalo ʻi ai ʻae fakatātā ki he fanga pulu, ʻaia naʻe tuʻu takatakai ʻi ai: ko e hongofulu ʻi he hanga ʻe ua, ʻo takatakai hake ʻi he tukunga vai lahi. Naʻe haka mo fakafuofua ʻae ʻotu fanga pulu ʻe ua, ʻo fai fakataha mo hono haka mo hono fakafuofua ʻoʻona.
2CH 4:4 Naʻe tuʻu ia ki he fanga pulu ʻe hongofulu ma ua, naʻe hanga ʻae tolu ki he tokelau, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu lulunga, pea hanga ʻae tolu ki he tonga, pea hanga ʻae tolu ki he feituʻu hahake: pea naʻe hilifaki ʻae tukunga vai lahi ki ʻolunga ʻi ai, pea naʻe hanga ʻa honau tuʻungaiku kotoa pē ki loto.
2CH 4:5 Pea ko hono matolu ʻo ia ko e nima ʻe taha, pea naʻe ngaohi ʻa hono ngutu ke hangē ko e ngutu ʻo ha ipu inu ʻaki ʻae fisiʻiʻakau ʻoe lili: pea ko hono fonu ʻo ia ko e kaloni ʻe taha mano mo e ono afe.
2CH 4:6 ¶ naʻa ne ngaohi foki ʻae ʻaiʻanga vai ʻe hongofulu, mo ne tuku ʻae nima ki he nima toʻomataʻu, mo e nima ki he toʻohema koeʻuhi ke fai kaukau ki ai: ʻilonga ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻatu ʻi he ngaahi feilaulau tutu naʻe fufulu ia ʻi ai; ka ko e fuʻu tukunga vai lahi naʻe tuku ia ke kaukau ai ʻae kau taulaʻeiki.
2CH 4:7 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi tuʻunga maama ʻe hongofulu ʻo fakatatau mo honau anga, mo ne tuku ia ʻi he faletapu, ko e nima ki he potu toʻomataʻu pea ko e nima ki he toʻohema.
2CH 4:8 Naʻa ne ngaohi foki ʻae palepale ʻe hongofulu, mo ne ʻai ia ʻi he faletapu, ko e nima ki he potu toʻomataʻu, mo e nima ki he toʻohema. Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi ipu luoluo ʻe teau ʻaki ʻae koula.
2CH 4:9 ¶ Pea naʻa ne ngaohi foki ʻae lotoʻā ʻoe kau taulaʻeiki, pea mo e lotoʻā lahi, mo e ngaahi matapā ki he lotoʻā, pea naʻa ne ʻaofi ʻae ngaahi matapā ʻo ia ʻaki ʻae palasa.
2CH 4:10 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae fuʻu tukunga vai ki he potu toʻomataʻu ʻoe faʻahi ki he feituʻu hahake, ʻo hanga tonu atu ki he feituʻu tonga.
2CH 4:11 Pea naʻe ngaohi ʻe Helami ʻae ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, pea mo e ngaahi ipu luoluo. Pea naʻe fakaʻosi ʻe Helami ʻae ngāue ʻaia naʻe tuku ke ne fai ki he tuʻi ko Solomone maʻae fale ʻoe ʻOtua:
2CH 4:12 ‌ʻIo, ʻae pou ʻe ua, mo e teunga fuopotopoto, mo e ʻulu naʻe tuʻu ʻi he ʻuluʻi pou ʻe ua, pea mo e teunga fihifihi ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae teunga fuopotopoto ʻe ua ʻi he ʻuluʻi pou:
2CH 4:13 Mo e pomikanite ʻe fāngeau ʻi he ngāue fihifihi ʻe ua: ko e taki ua ʻae ʻotu pomikanite ʻi he teunga fihifihi taki taha, ke ʻufiʻufi ʻae teunga fuopotopoto ʻoe ʻuluʻi pou ʻaia naʻe ʻi he ongo pou.
2CH 4:14 Naʻa ne ngaohi foki ʻae ngaahi tuʻunga, pea naʻe hilifaki ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai ki he ngaahi tuʻunga;
2CH 4:15 Mo e fuʻu tukunga vai ʻe taha, mo e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua ki lalo ʻi ai.
2CH 4:16 Ko e ngaahi kulo foki, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi meʻa hikofi kakano, pea mo honau nāunau fulipē, naʻe ngaohi ʻe Helami ko ʻene tamai ki he tuʻi ko Solomone, maʻae fale ʻo Sihova, ʻaki ʻae palasa ngingila.
2CH 4:17 Naʻe haka mo fakafuofua ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he tuʻi, ʻi he kelekele ʻumea naʻe ʻi he vahaʻa ʻo Sukote pea mo Selitata.
2CH 4:18 Ko ia, naʻe ngaohi ʻae ngaahi nāunau ni ʻe Solomone ʻo lahi ʻaupito: he naʻe ʻikai faʻa lau ʻae mamafa ʻoe palasa.
2CH 4:19 ¶ Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae ngaahi ipu kotoa pē maʻae fale ʻoe ʻOtua, mo e feilaulauʻanga koula foki mo e ngaahi palepale ʻaia naʻe tuku ki ai ʻae mā ʻoe ʻao:
2CH 4:20 Pea mo e ngaahi tuʻunga maama foki mo honau ngaahi maama, koeʻuhi ke ulo ʻo hangē ko hono anga ʻi he ʻao ʻoe folofolaʻanga, ko e koula moʻoni ia.
2CH 4:21 Pea mo e ngaahi fisiʻiʻakau, mo e ngaahi foʻi tuʻungamaama, mo e meʻa hikofi, naʻa ne [ngaohi ia kotoa pē ]ʻaki ʻae koula, ʻio, ʻae koula haohaoa:
2CH 4:22 Mo e helekosi maama, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ʻaiʻanga afi, ko e koula haohaoa ia: pea ko e hūʻanga ki he fale, mo e matapā ki loto ki he potu toputapu lahi, pea mo e ngaahi matapā ʻoe faletapu, naʻe ʻoe koula ia.
2CH 5:1 Naʻe pehē ʻa hono fakaʻosi ʻae ngāue kotoa pē naʻe fai ʻe Solomone maʻae fale ʻo Sihova: pea naʻe ʻomi ki loto ʻe Solomone ʻae ngaahi meʻa naʻe fakatapui ʻe heʻene tamai ko Tevita: pea mo e siliva, mo e koula, pea mo e nāunau kotoa pē, naʻa ne ʻai fakataha mo e ngaahi koloa ʻoe fale ʻoe ʻOtua.
2CH 5:2 ¶ Pea naʻe toki fakataha ʻe Solomone ki Selūsalema ʻae kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea mo e ʻeiki ʻoe ngaahi faʻahinga, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ke ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova mei he Kolo ʻo Tevita, ʻaia ko Saione.
2CH 5:3 Ko ia naʻe fakataha mai ʻae kau tangata kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he tuʻi ʻi he kātoanga naʻe fai ʻi hono fitu ʻoe māhina.
2CH 5:4 Pea naʻe haʻu ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo ʻIsileli: pea naʻe hiki hake ʻae puha ʻoe fuakava ʻe he kau Livai.
2CH 5:5 Pea naʻa nau ʻohake ʻae puha ʻoe fuakava, mo e fale fehikitaki ʻoe fakatahaʻanga, pea mo e ngaahi meʻa tapu naʻe ʻi he fale fehikitaki, naʻe ʻohake ia ʻe he kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai.
2CH 5:6 Pea ko Solomone foki ko e tuʻi, pea mo e fakataha kātoa ʻo ʻIsileli ʻaia naʻe fakataha mai kiate ia ʻi he ʻao ʻoe puha ʻoe fuakava, naʻa [nau ]feilaulau ʻaki ʻae fanga sipi mo e fanga pulu, ʻaia naʻe ʻikai faʻa lauʻi ko e meʻa ʻi heʻene lahi ʻaupito.
2CH 5:7 Pea naʻe ʻomi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova ki hono potu, ki he folofolaʻanga ʻi he fale, ki he potu toputapu ʻaupito, ʻi he lolo kapakau ʻoe ongo selupi:
2CH 5:8 He naʻe malofa atu ʻe he ongo selupi ʻa hona kapakau ki ʻolunga ʻi he potu ʻoe puha ʻoe fuakava, pea naʻe fakamalumalu ʻae puha ʻoe fuakava mo hono kau haʻamo ʻe he ongo selupi mei ʻolunga.
2CH 5:9 Pea naʻa nau toʻo mai ʻae kau haʻamo, koeʻuhi ke hā mai ʻae mui haʻamo mei he puha ʻoe fuakava ʻi he ʻao ʻoe folofolaʻanga: ka naʻe ʻikai ha ia mei tuʻa. Pea ʻoku ʻi ai pe ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
2CH 5:10 Naʻe ʻikai ha meʻa ʻi he puha ʻoe fuakava, ka ko e ongo [maka ]lafalafa ʻaia naʻe ʻai ki ai ʻe Mōsese ʻi Holepi, ko e potu naʻe fai ai ʻe Sihova ha fuakava mo e fānau ʻa ʻIsileli ʻi heʻenau haʻu mei ʻIsipite.
2CH 5:11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hū mai ʻae kau taulaʻeiki mei he potu toputapu: (he naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻae kau taulaʻeiki kotoa pē naʻe ʻi ai, pea naʻe ʻikai te nau tali fakalakanga:
2CH 5:12 Mo e kau Livai foki naʻe fai ʻae hiva, ʻakinautolu kotoa pē naʻe ʻo ʻAsafi, mo Hemani, mo Situtuni, mo ʻenau ngaahi foha mo honau kāinga, naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei mo hinehina, mo [nau ]toʻo ʻae ngaahi meʻa pakihi, mo e ngaahi ūtete, mo e ngaahi haʻape, naʻa nau tuʻu ki he potu fakahahake ʻoe feilaulauʻanga, pea naʻe tuʻu fakataha mo kinautolu ʻae kau taulaʻeiki ʻe toko teau ma uofulu naʻe ifi ʻaki ʻae ngaahi meʻalea:)
2CH 5:13 Naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene kau taha ʻae kau ifi meʻalea mo e kau hiva, ke nau leʻo taha pe ʻi he hiva mo e fakafetaʻi kia Sihova: pea ʻi heʻenau hiki hake honau leʻo ʻi he meʻalea mo e ngaahi meʻa pakihi, mo e ngaahi meʻa fasi hiva mo nau hiva kia Sihova, ʻo pehē, “He koeʻuhi ʻoku angalelei ia: pea ʻoku tuʻumaʻu ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:” naʻe toki fakafonu ai ʻae fale ʻaki ʻae ʻao, ʻio, ʻae fale ʻo Sihova:
2CH 5:14 Pea ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻu ai ʻae kau taulaʻeiki ke fai ʻae tauhi koeʻuhi ko e ʻao: he ko e nāunau ʻo Sihova naʻe fakafonu ʻaki ʻae fale ʻoe ʻOtua.
2CH 6:1 Pea naʻe toki pehē ʻe Solomone, “Kuo pehē ʻe Sihova te ne nofo ʻi he fakapoʻuli matolu.
2CH 6:2 Ka kuo u langa hake ha fale nofoʻanga moʻou, pea mo ha potu ke ke ʻafio ai ʻo taʻengata.”
2CH 6:3 Pea naʻe tafoki ʻe he tuʻi ʻa hono fofonga, pea naʻa ne tāpuaki ʻae fakataha kātoa ʻo ʻIsileli: pea naʻe tutuʻu ki ʻolunga ʻae fakataha kātoa ʻo ʻIsileli.
2CH 6:4 Pea naʻa ne pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne fakamoʻoni ʻaki ʻa hono nima ʻae folofola naʻe fai mei hono fofonga kia Tevita, ko ʻeku tamai, ʻo pehē,
2CH 6:5 ‘Talu mei he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻa hoku kakai mei he fonua ko ʻIsipite naʻe ʻikai te u fili ha kolo ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ke langa ai ha fale, koeʻuhi ke tuku ʻi ai ʻa hoku huafa: pea naʻe ʻikai te u fili ha tangata ke ne pule ki hoku kakai ʻIsileli:
2CH 6:6 Ka kuo u fili ʻa Selūsalema, koeʻuhi ke ʻi ai ʻa hoku huafa: pea kuo u fili ʻa Tevita ke ne pule ki hoku kakai ʻIsileli.’
2CH 6:7 Pea ko eni, naʻe ʻi he loto ʻo Tevita ko ʻeku tamai ke langa ha fale ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
2CH 6:8 Ka naʻe pehē ʻe Sihova kia Tevita ko ʻeku tamai, ‘Koeʻuhi ko ʻene ʻi ho loto ia ke ke langa ha fale ki hoku huafa, naʻa ke fai lelei ke ʻi ho loto ia:’
2CH 6:9 Ka neongo ia ʻe ʻikai te ke langa ʻae fale: ka ko ho foha ʻe tupu mei ho fatu, ko ia ia te ne langa ʻae fale ki hoku huafa.
2CH 6:10 Ko ia kuo fakamoʻoni ʻe Sihova ʻa ʻene folofola ʻaia naʻa ne folofola ʻaki: he kuo u tuʻu hake au ke fetongi ʻa Tevita ko ʻeku tamai, pea kuo u nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa Sihova, pea kuo u langa ʻae fale ki he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
2CH 6:11 Pea kuo u ʻai ki ai ʻae puha, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae fuakava ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne fai mo e fānau ʻa ʻIsileli.”
2CH 6:12 ¶ Pea naʻa ne tuʻu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova ʻi he ʻao ʻoe fakataha kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne mafao atu ʻa hono nima:
2CH 6:13 He kuo ngaohi ʻe Solomone ha tuʻuʻanga palasa, ko e hanga ʻe hongofulu ʻa hono lōloa, mo e hanga ʻe hongofulu hono māukupu, pea ko e hanga ʻe ono ʻa hono māʻolunga, pea kuo fokotuʻu ia ʻi he lotolotonga ʻoe lotoʻā: pea naʻa ne tuʻu ki ai, pea naʻa ne tūʻulutui ki hono tui ʻi he ʻao ʻoe fakataha kātoa ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne mafao atu ʻa hono nima ki he langi,
2CH 6:14 Mo ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ʻikai ha ʻOtua ke tatau mo koe ʻi he langi, pe ʻi he māmani: ʻa koe ʻoku tauhi ʻae fuakava, mo ke ʻaloʻofa ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻakinautolu ʻoku ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻi he loto haohaoa:
2CH 6:15 ‌ʻA koe kuo ke fai moʻoni mo hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai ʻae meʻa naʻa ke talaʻofa ai kiate ia: pea kuo ke folofola mei ho fofonga, pea kuo ke fakamoʻoni ki ai ʻaki ho nima, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
2CH 6:16 Pea ko eni, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke ke fai mo hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita ko ʻeku tamai ʻaia naʻa ke talaʻofa ʻaki kiate ia, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ha tangata ʻi hoku ʻao ke nofo ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo ʻIsileli: ʻo kapau ʻe tokanga ʻe hoʻo fānau ki honau ʻaluʻanga ke ʻeveʻeva ʻi heʻeku fono, ʻo hangē ko hoʻo ʻeveʻeva ʻi hoku ʻao.
2CH 6:17 Pea ko eni, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, tuku ke fakamoʻoni ʻa hoʻo folofola, ʻaia kuo ke folofolaʻaki ki hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita.
2CH 6:18 Ka ʻe nofo moʻoni koā ʻae ʻOtua mo e tangata ʻi he māmani? Vakai, ʻoku ʻikai te ke faʻa hao koe ʻi he langi, mo e langi ʻoe ngaahi langi: kae huanoa eni ʻae fale ʻaia kuo u langa!
2CH 6:19 Ko ia ke ke ʻafio lelei ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki heʻene kole tāumaʻu, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ke fakaongo ki he tangi mo e lotu ʻaia ʻoku lotu ʻaki ʻi ho ʻao ʻe hoʻo tamaioʻeiki:
2CH 6:20 Koeʻuhi ke ʻa ho fofonga ki he fale ni ʻi he ʻaho mo e pō, ki he potu ko ia naʻa ke pehē ai te ke tuku ʻi ai ho huafa: ke fakaongo ki he lotu ʻaia ʻoku lotu ʻaki ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻi he potu ni.
2CH 6:21 Ko ia ke ke ongoʻi ʻae ngaahi kole ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻIsileli, ʻaia te nau lotu ʻaki ʻi he potu ni: fanongo ʻe koe mei ho ʻafioʻanga, mei he langi: pea ʻoka ke ka ongoʻi, fakamolemole.
2CH 6:22 ¶ “Kapau ʻe fai ha kovi ʻe ha tangata ki hono kaungāʻapi, pea ʻoku ne fai ke ne fuakava, pea ʻoku ʻomi ʻae fuakava ki he ʻao ʻo hoʻo feilaulauʻanga ʻi he fale ni:
2CH 6:23 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi, pea ke ngāue, mo fakamaauʻi ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻi he totongi ki he angakovi, ke ʻomi ki hono ʻulu ʻoʻona ʻa hono nunuʻa: pea ʻi he fakatonuhiaʻi ʻae māʻoniʻoni, ʻi he ʻatu kiate ia ʻo tatau mo ʻene angatonu.
2CH 6:24 ¶ “Kapau ʻe teʻia hifo ʻa hoʻo kakai ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, koeʻuhi ko ʻenau fai ha kovi kiate koe, ka kuo nau toe tafoki mai kiate koe, pea nau tāpafua ʻa ho huafa, mo hū, pea fai fakakolekole kiate koe ʻi he fale ni:
2CH 6:25 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi, pea fakamolemole ʻae angahala ʻa hoʻo kakai ʻIsileli, pea ke toe ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ʻaia naʻa ke foaki kiate kinautolu mo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 6:26 ¶ “ʻOka tāpuni ʻae langi, pea ʻoku ʻikai ha ʻuha ʻe tō, koeʻuhi ko ʻenau fai angahala kiate koe: pea kapau te nau lotu ʻi he potu ni, pea tāpafua ʻa ho huafa, pea nau liliu mei heʻenau angahala, ʻoka ke ka fakamamahi ʻakinautolu:
2CH 6:27 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi, pea fakamolemole ʻae angahala ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻIsileli, koeʻuhi ke ke akoʻi ʻakinautolu ʻi he hala lelei ʻaia ʻoku totonu ke nau ʻalu ai, pea ke foaki ʻae ʻuha ki ho fonua ʻaia kuo ke foaki ki hoʻo kakai ko honau tofiʻa.
2CH 6:28 ¶ “Kapau ʻe ai ha honge ʻi he fonua, pe ha mahaki fakaʻauha, pe ko e huhunu lahi ʻoe ngoue, pe ko e fakapopo, pe ko e heʻe maumau, pe ko e ʻunufe: kapau ʻe nofo takatakai ʻiate kinautolu ʻa honau ngaahi fili ʻi he fonua ʻo ʻenau ngaahi veʻekolo: pe ko e hā ʻae fakaʻauha pe ko e mahaki ʻe ʻi ai;
2CH 6:29 ‌ʻIlonga ʻae lotu mo e kole ʻe fai ʻe ha tangata ʻe tokotaha, pe ʻe he kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi heʻene ʻilo taki taha ʻe he tangata ʻae kovi ʻo hono loto ʻoʻona mo ʻene mamahi, pea ne mafao mai ʻa hono nima ki he fale ni:
2CH 6:30 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi ko ho ʻafioʻanga, pea fakamolemole, pea ke foaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene anga, ʻo ia ʻoku ke ʻafioʻi ʻa hono loto: (he ko koe pe tokotaha, ʻoku ke ʻilo ʻae loto ʻoe fānau kotoa pē ʻae tangata:)
2CH 6:31 Koeʻuhi ke nau manavahē kiate koe ke ʻeveʻeva ʻi ho ngaahi hala ʻi he ʻaho kotoa pē te nau moʻui ai ʻi he fonua ʻaia kuo ke foaki ki he ʻemau ngaahi tamai.
2CH 6:32 ¶ “Pea koeʻuhi foki ko e muli, ʻaia ʻoku ʻikai ʻo hoʻo kakai ʻIsileli, ka kuo haʻu mei ha fonua mamaʻo koeʻuhi ko ho huafa lahi ʻoʻou, pea mo ho nima mālohi, pea mo ho nima kuo mafao atu: ʻoka haʻu ʻakinautolu ke lotu ʻi he fale ni:
2CH 6:33 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi ko ho ʻafioʻanga, pea ke fai ʻo fakatatau mo e meʻa kotoa pē ʻoku kole ai ʻe he muli kiate koe: koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo māmani ki ho huafa, ʻo manavahē kiate koe, ʻo hangē ko hoʻo kakai ʻIsileli: pea koeʻuhi ke ʻilo ʻoku ui ʻaki ʻa ho huafa ʻae fale ni ʻaia kuo u langa.
2CH 6:34 ¶ “Kapau ʻe ʻalu ʻa hoʻo kakai kituaʻā ke tauʻi ʻa honau ngaahi fili, ʻi he hala ko ia te ke fekau atu ʻakinautolu ki ai, pea nau lotu kia Sihova ʻo hanga ki he kolo ni ʻaia kuo ke fili, pea ki he fale ʻaia kuo u langa ki ho huafa:
2CH 6:35 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi ki heʻenau lotu mo ʻenau kole, pea ke tokonia ʻakinautolu ʻi he meʻa totonu.
2CH 6:36 Kapau te nau angahala kiate koe, (he ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku taʻehaangahala,) pea te ke houhau kiate kinautolu, mo ke tukuange ʻakinautolu ki he fili, pea nau fetuku ʻakinautolu ko e kau pōpula ki he fonua ʻoe fili, pe ko e mamaʻo pe ko e ofi
2CH 6:37 Pea kapau te nau toe fakatokangaʻi honau loto ʻi he fonua ko ia kuo ʻave pōpula ki ai ʻakinautolu, mo [nau ]fakatomala, mo fakakolekole kiate koe mei he fonua ʻo ʻenau pōpula, ʻonau pehē, Kuo mau angahala, pea kuo mau fai talangataʻa, kuo mau fai ʻae kovi:
2CH 6:38 Pea kapau te nau tafoki mai kiate koe ʻaki ʻa honau loto kātoa, pea mo honau laumālie kotoa, ʻi he fonua ʻo honau pōpula, ʻaia naʻe ʻave pōpula ʻakinautolu ki ai, pea nau lotu kiate koe ʻo hanga ki honau fonua, ʻaia naʻa ke foaki ki heʻenau ngaahi tamai, ʻae kolo ko ia kuo ke fili, pea mo e fale ʻaia kuo u langa ki ho huafa:
2CH 6:39 Ke ke toki fanongo ʻe koe mei he langi ko ho ʻafioʻanga ki heʻenau lotu mo ʻenau kole, pea ke tokonia ʻakinautolu ʻi he meʻa totonu, pea ke fakamolemole ʻa hoʻo kakai ʻaia kuo angahala kiate koe.
2CH 6:40 Ko eni, ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, ke ʻafio ʻa ho fofonga, pea tokanga ho telinga ki he lotu ʻi he potu ni.
2CH 6:41 Ko ia foki, ʻE Sihova ko e ʻOtua, tuʻu hake ki ho mālōlōʻanga, ʻa koe, mo e puha ʻoe fuakava ʻo hoʻo mālohi: ʻE Sihova ko e ʻOtua, tuku ʻa hoʻo kau taulaʻeiki ke kofuʻaki ʻae fakamoʻui, pea tuku ke fiefia ʻa hoʻo kakai māʻoniʻoni ʻi he angalelei.
2CH 6:42 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoua naʻa fakatafoki atu ʻae mata ʻo ia kuo ke pani ʻaki ʻae lolo: manatuʻi ʻae ngaahi ʻaloʻofa ʻo Tevita ko hoʻo tamaioʻeiki.”
2CH 7:1 Pea ko eni ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Solomone ʻae lotu, naʻe hoko hifo ʻae afi mei he langi, pea ne keina ʻo ʻosi ʻae feilaulau tutu pea mo e ngaahi feilaulau: pea naʻe fakafonu ʻae fale ʻe he nāunau ʻo Sihova.
2CH 7:2 Pea naʻe ʻikai faʻa hū ange ʻae kau taulaʻeiki ki he loto fale ʻo Sihova, koeʻuhi kuo fakafonu ʻae fale ʻo Sihova ʻaki ʻae nāunau ʻo Sihova.
2CH 7:3 Pea ʻi he sio ʻae fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli ki heʻene ʻalu hifo ʻae afi, pea ki he nāunau ʻo Sihova ʻi he fale, naʻa nau punou hifo mo honau mata ki he kelekele ki he funga faliki maka, mo [nau ]hū, mo fakafetaʻi kia Sihova, [ʻo pehē], He ʻoku angalelei ia: pea ʻoku taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
2CH 7:4 ¶ Pea hili ia naʻe ʻatu ai ʻe he tuʻi pea mo e kakai fulipē ʻae ngaahi feilaulau ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2CH 7:5 Pea naʻe ʻatu ʻe Solomone ha feilaulau, ko e fanga pulu ʻe ua mano mo e ua afe, mo e fanga sipi ʻe taha kilu mo e ua mano: pea pehē, naʻe fakatapui ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻe he tuʻi pea mo e kakai kotoa pē.
2CH 7:6 Pea naʻe fai ʻe he kau taulaʻeiki ki heʻenau ngaahi ngāue: ko e kau Livai foki mo e ngaahi meʻa fasi hiva kia Sihova, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Tevita ke hiva ʻaki kia Sihova, koeʻuhi ko e taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa, ʻi heʻene fai fakafetaʻi ʻe Tevita ʻi heʻenau ngāue: pea naʻe fakaongo ʻe he kau taulaʻeiki ʻae ngaahi meʻalea ʻi honau ʻao, pea naʻe tutuʻu ʻa ʻIsileli kātoa ki ʻolunga.
2CH 7:7 Pea naʻe fakatapui foki ʻe Solomone ʻae potu ki loto ʻoe lotoʻā ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻoe fale ʻo Sihova: he naʻa ne ʻatu ʻi he potu ko ia ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakamelino, he koeʻuhi naʻe ʻikai faʻa hao ʻi he feilaulauʻanga palasa ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone, ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, pea mo e ngako.
2CH 7:8 ¶ Pea ʻi he kuonga foki ko ia naʻe fai ʻae kātoanga ʻe Solomone ʻi he ʻaho ʻe fitu, pea naʻe fakataha ʻa ʻIsileli kātoa mo ia, ko e fuʻu fakataha lahi, mei he hūʻanga ki Hamati ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite.
2CH 7:9 Pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho naʻa nau fai ʻae fakataha molumalu: he naʻa nau fai ʻae fakatapui ʻoe feilaulauʻanga ʻi he ʻaho ʻe fitu, pea mo e kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu.
2CH 7:10 Pea ʻi hono uofulu ma tolu ʻoe ʻaho ʻi hono fitu ʻoe māhina naʻa ne fekau ke ʻalu ʻae kakai ki honau ngaahi fale, ʻi he fiefia mo e nekeneka ʻi loto koeʻuhi ko e angalelei naʻe fakahā ʻe Sihova kia Tevita, pea kia Solomone, pea ki hono kakai ʻIsileli.
2CH 7:11 Naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻe Solomone ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi: pea ko e meʻa kotoa pē naʻe fakakaukau ki ai ʻa Solomone ʻi hono loto ke fai ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi hono fale ʻoʻona, naʻa ne fai monitonu pe ia.
2CH 7:12 ¶ Pea naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ʻi he pō, mo ne pehē kiate ia, “Kuo u fanongo ki hoʻo lotu, pea kuo u fili ʻae potu ni moʻoku ko e fale ke fai ai ʻae feilaulau.
2CH 7:13 Kapau te u tāpuni ʻae langi ke ʻoua naʻa ai ha ʻuha ʻe tō, pea kapau te u fekauʻi ʻae fanga heʻe maumau ke keina ʻae fonua, pea kapau te u tuku ʻae mahaki fakaʻauha ki he lotolotonga ʻo hoku kakai:
2CH 7:14 Pea kapau ʻe fakavaivai mai ʻa hoku kakai ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafa, pea nau lotu, mo nau kumi ki hoku fofonga, pea nau tafoki mei honau ngaahi hala kovi: pehē, te u toki fanongo mei he langi, pea te u fakamolemole ʻenau angahala, pea te u fakamoʻui ʻa honau fonua.
2CH 7:15 Ko eni, ʻe ʻā ʻa hoku mata, pea ʻe tokanga ʻa hoku telinga ki he lotu ʻe fai ʻi he potu ni.
2CH 7:16 He ko eni, kuo u fili mo fakatapui ʻae fale ni, koeʻuhi ke ʻi ai ʻa hoku hingoa ʻo taʻengata: pea ʻe ʻi ai ʻa hoku mata mo hoku loto maʻuaipē.
2CH 7:17 Pea koeʻuhi ko koe, kapau te ke ʻalu ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, pea ke fai ʻae meʻa kotoa pē kuo u fekau kiate koe, pea ke tokanga ki heʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fakamaau:
2CH 7:18 Pehē, te u toki fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo ho puleʻanga, ʻo hangē ko ʻeku fuakava naʻe fai mo Tevita ko hoʻo tamai, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ʻi ha tangata ke pule ʻi ʻIsileli.
2CH 7:19 Pea kapau te mou tafoki atu, mo liʻaki ʻa ʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fekau, ʻaia kuo u tuku ʻi homou ʻao, pea mou ʻalu mo tauhi ki he ngaahi ʻotua kehe, mo lotu ki ai:
2CH 7:20 Pehē, te u toki taʻaki hake ʻakinautolu mei honau aka ʻo lī ʻakinautolu mei hoku fonua, ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu: pea ko e fale ni, ʻaia kuo u fakatapui ki hoku huafa, te u liʻaki ia mei hoku ʻao, pea te u ngaohi ia ko e lea fakatātā mo e manukiʻanga ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
2CH 7:21 Pea ko e fale ni, ʻoku māʻolunga ni, ʻe hoko ko e ofoʻanga kiate ia kotoa pē ʻe ʻalu ofi ki ai: ko ia te ne pehē ai, ‘Ko e hā kuo fai pehē ai ʻe Sihova ki he fonua ni, pea ki he fale ni?’
2CH 7:22 Pea ʻe tali ʻo pehēange, ‘Koeʻuhi naʻa nau siʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, mo nau puke ki he ngaahi ʻotua kehe, mo lotu ki ai, mo tauhi kiate kinautolu: ko ia ia kuo ne ʻomi ʻe ia ʻae kovi ni kotoa pē kiate kinautolu.’”
2CH 8:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngataʻanga ʻoe taʻu ʻe uofulu ʻaia naʻe langa ai ʻe Solomone ʻae fale ʻo Sihova, pea mo hono fale ʻoʻona,
2CH 8:2 Naʻe langa ʻe Solomone ʻae ngaahi kolo ʻaia naʻe toe ʻomi ʻe Helami kia Solomone, pea naʻa ne fakakakai ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli.
2CH 8:3 Pea naʻe ʻalu ʻa Solomone ki Hamatisopa, mo ne ikuna ia.
2CH 8:4 Pea naʻa ne langa ʻa Tatimoa ʻi he toafa, pea mo e ngaahi kolo tukunga meʻa, ʻaia naʻa ne langa ʻi Hamati.
2CH 8:5 Naʻa ne langa foki ʻa Pete-holoni ki ʻolunga, mo Pete-Holoni ki lalo, ko e ongo kolo tau, naʻe ai hono ngaahi ʻā, mo e ngaahi matapā, mo e ngaahi songo:
2CH 8:6 Mo Pealati, pea mo e ngaahi kolo tukunga meʻa ʻaia naʻe ʻia Solomone, pea mo e ngaahi kolo naʻe ʻi ai ʻae ngaahi saliote, mo e ngaahi kolo naʻe nofo ai ʻae kau heka hoosi, pea mo ia kotoa pē naʻe fie langa ʻe Solomone ʻi Selūsalema, pea ʻi Lepanoni, pea ʻi he potu kotoa pē ʻa hono puleʻanga.
2CH 8:7 ¶ Pea ʻilonga ʻae kakai kotoa pē naʻe kei toe ʻoe kakai Heti, mo e kakai ʻAmoli, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Hevi, mo e kakai Sepusi, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻo ʻIsileli,
2CH 8:8 Ko ʻenau fānau, ʻaia naʻe tupu ki mui ʻiate kinautolu ʻi he fonua, ʻakinautolu naʻe ʻikai fakaʻauha ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu ia naʻe puleʻi ʻe Solomone ke fai ʻae tukuhau ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2CH 8:9 Ka naʻe ʻikai ngaohi ʻe Solomone ha taha ʻi he fānau ʻa ʻIsileli ke tamaioʻeiki ke fai ʻene ngāue: ka ko e kau tangata ki he tau, mo e houʻeiki ʻo ʻene kau matāpule, mo e kau pule ki heʻene ngaahi saliote mo ʻene kakai heka hoosi.
2CH 8:10 Pea ko kinautolu ni naʻe ʻeiki hake ʻi he kau matāpule ʻo Solomone ko e tuʻi, ʻio, ʻae toko uangeau ma nimangofulu, naʻe fai ʻae pule ki he kakai.
2CH 8:11 ¶ Pea naʻe ʻohake ʻe Solomone ʻae ʻofefine ʻo Felo mei he Kolo ʻo Tevita ki he fale naʻa ne langa moʻona: he naʻa ne pehē, “ʻE ʻikai nofo ʻa hoku uaifi ʻi he fale ʻo Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ʻoku tapu ʻae ngaahi potu kuo hoko ki ai ʻae puha ʻoe fuakava ʻa Sihova.”
2CH 8:12 ¶ Pea naʻe toki ʻatu ʻe Solomone ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova ʻi he feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻaia naʻa ne fokotuʻu ʻi he ʻao ʻoe hūʻanga fale fakamalumalu,
2CH 8:13 ‌ʻo hangē ko e lau naʻe fai ki he ʻaho taki taha, ko e feilaulau ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese, ʻi he ngaahi ʻaho tapu, pea ʻi he ngaahi māhina foʻou, pea ʻi he ngaahi kātoanga molumalu, ke liunga tolu ʻi he taʻu ʻi he kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani, pea ʻi he kātoanga ʻoe ngaahi uike, pea ʻi he kātoanga ʻoe ngaahi fale fehikitaki.
2CH 8:14 Pea hangē ko e fekau ʻa ʻene tamai ko Tevita, naʻa ne tuʻutuʻuni ʻae ngaahi lakanga ʻoe kau taulaʻeiki ki heʻenau ngāue, mo e kau Livai ki heʻenau ngāue ʻanautolu, ke hiva mo tauhi ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki, ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē: ko e kau leʻo matapā foki ʻi honau ngaahi lakanga ki he matapā kotoa pē: he naʻe pehē ʻae fekau ʻa Tevita ko e tangata ʻae ʻOtua.
2CH 8:15 Pea naʻe ʻikai fai kehe ʻakinautolu mo e fekau ʻae tuʻi ki he kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻi ha meʻa ʻe taha, pe ʻi he meʻa ki he ngaahi koloa.
2CH 8:16 He naʻe fai ʻae tokonaki ki he ngāue ʻa Solomone ki he ʻaho naʻe ʻai ʻae tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova, ʻo fai ʻo aʻu ki hono fakaʻosi. Pea naʻe fakaʻosi lelei ʻae fale ʻo Sihova.
2CH 8:17 ¶ Pea naʻe toki ʻalu ʻa Solomone ki Esioni kepa, pea mo ʻEloti, ʻi he matātahi ʻoe fonua ʻo ʻItomi.
2CH 8:18 Pea naʻe ʻatu ʻe Helami ʻae ngaahi vaka kiate ia ʻi heʻene kau tamaioʻeiki, mo e kau tamaioʻeiki naʻe poto ʻi he folau: pea naʻa nau ʻalu fakataha mo e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone ki Ofeli, pea naʻa nau ʻave mei ai ʻae koula ko e taleniti ʻe fāngeau mo e nimangofulu, mo nau ʻomi ia ki he tuʻi ko Solomone.
2CH 9:1 Pea ʻi he fanongo ʻae tuʻi fefine ʻo Sipa ki he ongoongo ʻo Solomone naʻa ne haʻu ki Selūsalema ke ʻahiʻahiʻi ʻa Solomone ʻaki ʻae ngaahi fehuʻi ʻilongataʻa, ko ia mo e fuʻu fononga tokolahi, mo e fanga kāmeli naʻe fetuku ʻae ngaahi meʻa namu kakala, mo e koula lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga: pea ʻi heʻene hoko mai kia Solomone, naʻa ne talanoa mo ia ki he meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono loto.
2CH 9:2 Pea naʻe tali ʻe Solomone ʻa ʻene ngaahi fehuʻi kotoa pē: pea naʻe ʻikai fufū meia Solomone ha meʻa ke ne taʻefakamatala ia kiate ia.
2CH 9:3 Pea hili ʻae mamata ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he poto kotoa pē ʻa Solomone, pea mo e fale ʻaia naʻa ne langa,
2CH 9:4 Mo e meʻakai ʻi hono keinangaʻanga, mo e anga ʻoe nofo ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, mo e toutuʻu, ʻa ʻene kau tauhi, mo honau kofu: mo kinautolu foki naʻe tauhi ʻa ʻene meʻainu, mo honau kofu ʻonautolu, pea mo e hala ʻaia naʻa ne ʻalu hake ai ki he fale ʻo Sihova: naʻe vaivai ʻa hono loto ʻiate ia.
2CH 9:5 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tuʻi, “Ta ko e lea moʻoni ia ʻaia naʻaku fanongo ki ai ʻi hoku fonua ʻoʻoku, ki hoʻo ngaahi ngāue pea mo hoʻo poto.
2CH 9:6 Ka naʻe ʻikai te u tui ki heʻenau lea, kaeʻoua ke u haʻu, pea mamata ki ai ʻa hoku mata: pea vakai, naʻe ʻikai tala mai hono vaheua ʻoe lahi ʻo hoʻo poto: he ʻoku ke lahi hake ʻi he ongoongo ko ia naʻaku fanongo ki ai.
2CH 9:7 ‌ʻOku monūʻia ʻa hoʻo kau tangata, ʻoku monūʻia ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ko eni ʻoku tutuʻumaʻu aipe ʻi ho ʻao, ʻo [nau ]fanongo ki hoʻo poto.
2CH 9:8 Fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo lōlōfie lelei kiate koe ke fakanofo koe ki hono nofoʻa fakatuʻi, ko e tuʻi maʻa Sihova ko ho ʻOtua: koeʻuhi naʻe ʻofa ʻa ho ʻOtua ki ʻIsileli, ke fokotuʻu ʻakinautolu ke taʻengata: ko ia naʻa ne fakanofo ai koe ke tuʻi kiate kinautolu, ke fai ʻae fakamaau mo e fai totonu.”
2CH 9:9 ¶ Pea naʻa ne foaki ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau ma uofulu, mo e ngaahi meʻa namu kakala fuʻu lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga: pea naʻe ʻikai ha ngaahi meʻa kakala ke tatau mo ia naʻe foaki kia Solomone ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa.
2CH 9:10 Pea ko e kau tamaioʻeiki foki ʻa Helami mo e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone, ʻaia naʻe ʻomi ʻae koula mei Ofeli, naʻa [nau ]ʻomi ʻae ngaahi ʻakau ʻalikumi pea mo e ngaahi maka mahuʻinga.
2CH 9:11 Pea naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ʻaki ʻae ngaahi ʻakau ʻalikumi, ʻae ngaahi pou ki he fale ʻo Sihova, pea ki he fale ʻoe tuʻi, mo e ngaahi haʻape mo e ngaahi meʻa hiva maʻae kau fasi hiva: pea naʻe teʻeki ai ke mamata ʻe he fonua ʻo Siuta ki he ngaahi meʻa pehē.
2CH 9:12 Pea naʻe foaki ʻe Solomone ki he tuʻi fefine ʻo Sipa ʻa ʻene holi kotoa pē, ʻae meʻa fulipē naʻa ne kole ki ai, ko e fakalahi ʻo ʻene [tali ʻae koloa ]naʻa ne fetuku mai ki he tuʻi. Pea pehē, naʻa ne liliu atu, ʻo ʻalu ki hono fonua ʻoʻona ʻaia mo ʻene kau tamaioʻeiki.
2CH 9:13 Pea ko eni, ko hono mamafa ʻoe koula naʻe ʻomi kia Solomone ʻi he taʻu pe taha, ko e taleniti ʻe onongeau mo e onongofulu ma ono ʻoe koula:
2CH 9:14 Ka naʻe lau kehe ʻaia naʻe fetuku mai ʻe he kau tangata naʻe fai ʻae fefakatauʻaki. Pea naʻe ʻomi ʻae koula mo e siliva kia Solomone ʻe he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻAlepea, pea ʻe he kau pule ʻoe ngaahi vahe fonua.
2CH 9:15 ¶ Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ko e tuʻi ʻae ngaahi pā ʻe uangeau ʻaki ʻae koula naʻe tuki: ko e [sikeli ]ʻe onongeau ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha.
2CH 9:16 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pā iiki ʻe tolungeau ʻaki ʻae koula naʻe tuki: ko e [sikeli ]ʻe tolungeau ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha. Pea naʻe tuku ia ʻe he tuʻi ki he fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni.
2CH 9:17 Naʻe ngaohi foki ʻe he tuʻi ha fuʻu nofoʻa fakatuʻi ʻaki ʻae lei, pea naʻa ne ʻaofi ʻaki ia ʻae koula lelei lahi.
2CH 9:18 Naʻe ai ʻae lakaʻanga ʻe ono ke [ʻalu hake ai ]ki he nofoʻa fakatuʻi, mo e tuʻunga vaʻe koula, ʻaia naʻe fakamaʻu ki he nofoʻa fakatuʻi, mo e ʻaiʻanga nima ʻi hono potu kaokao ʻe ua ʻoe hekaʻanga, mo e laione ʻe ua naʻe tuʻu ofi ki he ʻaiʻanga nima:
2CH 9:19 Pea naʻe tuʻu ʻi hono potu ʻe taha ʻae laione ʻe hongofulu ma ua, pea ʻi he potu kehe ʻe taha ʻi he lakaʻanga ʻe ono. Naʻe ʻikai ngaohi hano tatau ʻi ha puleʻanga.
2CH 9:20 Pea naʻe ngaohi ʻaki ʻae koula ʻae ngaahi ipu inu kotoa pē ʻoe tuʻi ko Solomone, pea naʻe ʻoe koula lelei ʻae ngaahi ipu kotoa pē ʻoe fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni: naʻe ʻikai ha taha ʻoe siliva: he naʻe ʻikai lau ia ko e meʻa mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Solomone.
2CH 9:21 He naʻe ʻalu ʻae folau ʻae tuʻi ki Tasisi fakataha mo e kau tamaioʻeiki ʻa Helami: naʻe haʻu tuʻo taha ʻi he taʻu ʻe tolu ʻae folau mei Tasisi, ke ʻomi ʻae koula, mo e siliva, mo e lei, mo e fanga ngeli, pea mo e fanga pikoka.
2CH 9:22 ¶ Pea naʻe lahi hake ʻae maʻu koloa mo e poto ʻa Solomone ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani.
2CH 9:23 Pea naʻe holi ke haʻu ki he ʻao ʻo Solomone ʻe he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ke fanongo ki heʻene poto, ʻaia naʻe tuku ki hono loto ʻe he ʻOtua.
2CH 9:24 Pea naʻa nau ʻomi ʻe he tangata taki taha ʻa ʻene meʻaʻofa, ko e ngaahi meʻa siliva, mo e ngaahi meʻa koula, mo e ngaahi kofu, mo e ngaahi mahafutau, mo e meʻa namu kakala, mo e fanga hoosi, mo e fanga miuli, ko e tukuhau ʻi he taʻu kotoa pē.
2CH 9:25 Pea naʻe maʻu ʻe Solomone ʻae potu fale tuʻuʻanga ʻe fā afe ki he fanga hoosi mo e ngaahi saliote, pea mo e kau heka hoosi ʻe taha mano mo e ua afe: ʻaia naʻa ne vahevahe [ke nofo ]ʻi he ngaahi kolo saliote, pea ki he tuʻi ʻi Selūsalema.
2CH 9:26 Pea naʻa ne pule ki he ngaahi tuʻi kotoa pē mei he vaitafe ʻo aʻu atu ki he fonua ʻoe kakai Filisitia, pea ʻe aʻu ki he mata fonua ʻo ʻIsipite.
2CH 9:27 Pea naʻe ngaohi ʻae siliva ʻe he tuʻi ke tatau ʻi Selūsalema mo e ngaahi maka, pea ko e ngaahi ʻakau sita naʻe hangē ia ko e ngaahi ʻakau sukamino ʻaia naʻe ʻi he ngaahi potu tokalelei, ʻi hono lahi ʻaupito.
2CH 9:28 Pea naʻa nau ʻomi kia Solomone ʻae fanga hoosi mei ʻIsipite, pea mei he ngaahi fonua kotoa pē.
2CH 9:29 ¶ Pea ko eni ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Solomone, mei he ʻuluaki ki he kimui, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Natani ko e palōfita, pea ʻi he kikite ʻo ʻAhisa ko e tangata Sailo, pea ʻi he ngaahi kikite ʻo Ito ko e tangata kikite naʻe valoki kia Selopoami ko e foha ʻo Nipati?
2CH 9:30 Pea naʻe pule ʻa Solomone ʻi Selūsalema ki ʻIsileli kātoa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
2CH 9:31 Pea naʻe mohe ʻa Solomone mo ʻene ngaahi tamai pea naʻe fai hono putu ʻi he “Kolo ʻo Tevita” ko ʻene tamai: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Lehopoami.
2CH 10:1 Pea naʻe ʻalu ʻa Lehopoami ki Sikemi: he ne kuo ʻalu ʻa ʻIsileli kotoa pē ki Sikemi ke fakanofo ia ko e tuʻi.
2CH 10:2 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ongoʻi ia ʻe Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ʻi ʻIsipite (he naʻe hola ia ki ai mei he ʻao ʻo Solomone ko e tuʻi,) pea naʻe toe haʻu ʻa Selopoami mei ʻIsipite.
2CH 10:3 Pea naʻa nau fekau ʻo ui ia. Ko ia naʻe haʻu ai ʻa Selopoami mo ʻIsileli kotoa pē ʻonau lea kia Lehopoami, ʻo pehē,
2CH 10:4 “Naʻe fakamamahi ʻemau kavenga, ʻe hoʻo tamai: pea ko eni ke ke fakamaʻamaʻa ʻae ngaahi ngāue mamahi ʻa hoʻo tamai, mo ʻene haʻamonga mamafa ʻaia naʻa ne ʻai kiate kimautolu, pea te mau tauhi koe.”
2CH 10:5 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou toe haʻu kiate au ʻoka hili ʻae ʻaho ʻe tolu.” Pea naʻe ʻalu ai ʻae kakai.
2CH 10:6 ¶ Pea naʻe fakakaukau ʻae tuʻi ko Lehopoami mo e kau mātuʻa naʻe tuʻu ʻi he ʻao ʻo Solomone ko ʻene tamai ʻi heʻene kei moʻui, ʻo pehē, Ko e hā hoʻomou fakakaukau ki ha lea ke tali ʻaki ʻae kakai ni?
2CH 10:7 Pea naʻa nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Kapau te ke angaʻofa ki he kakai ni, pea ke fakafiemālie ʻakinautolu, mo ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea lelei kiate kinautolu, pea te nau hoko ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”
2CH 10:8 Ka naʻe liʻaki ʻe ia ʻae fakakaukau naʻe tuku kiate ia ʻe he kau mātuʻa, pea fakakaukau ia mo e kau talavou naʻe toʻutangata mo kaumeʻa mo ia, pea nau tuʻu ʻi hono ʻao.
2CH 10:9 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā homou loto ʻomoutolu ki he tali ʻe fai ki he kakai ni,” ʻaia kuo nau lea mai kiate au, ʻo pehē, “Ke ke fakamaʻamaʻa siʻi ʻae haʻamonga ʻaia naʻe ʻai ʻe hoʻo tamai kiate kimautolu?”
2CH 10:10 Pea naʻe lea kiate ia ʻae kau talavou ʻa ia naʻe tupu hake mo kaumeʻa mo ia, ʻo pehē, “Ke ke tali pehē ʻae kakai naʻe lea kiate koe, ʻo pehē, naʻe fakamamafa ʻemau kavenga ʻe hoʻo tamai, ka ke fakamaʻamaʻa siʻi ia ʻe koe maʻamautolu: te ke tala ʻo pehē kiate kinautolu, ‘ʻE lahi hoku louhiʻi nima siʻi ʻi he kongaloto ʻo ʻeku tamai.’
2CH 10:11 He koeʻuhi, ‘Naʻe ʻai ʻe heʻeku tamai ʻae haʻamonga mamafa kiate kimoutolu, te u fakalahi ki hoʻomou haʻamonga: naʻe kinisi ʻakimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻaki ʻae meʻa kinisi, ka te u kinisi ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi sikopio.’”
2CH 10:12 Ko ia naʻe haʻu ʻa Selopoami mo e kakai kotoa pē kia Lehopoami ʻi hono ʻaho tolu, ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi, ʻo pehē, “Toe haʻu kiate au ʻi hono tolu ʻoe ʻaho.”
2CH 10:13 Pea naʻe lea mālohi ʻae tuʻi kiate kinautolu: pea naʻe liʻaki ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻae fakakaukau ʻae kau mātuʻa,
2CH 10:14 Pea ne talia ʻakinautolu ʻo fakatatau ki ke fakakaukau ʻoe kau talavou, ʻo pehē, “Naʻe fakamamafa hoʻomou haʻamonga ʻe heʻeku tamai, ka te u fakalahi ki ai: naʻe kinisi ʻakimoutolu ʻe heʻeku tamai ʻaki ʻae ngaahi meʻa kinisi, ka te u kinisi ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi sikopio.”
2CH 10:15 Ko ia naʻe ʻikai tokanga ʻae tuʻi ki he kakai: he naʻe mei he ʻOtua ʻae meʻa ni, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻe Sihova ʻene folofola, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ia ʻAhisa ko e tangata Sailo, kia Selopoami ko e foha ʻo Nipati.
2CH 10:16 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻoku ʻikai tokanga ʻae tuʻi kiate kinautolu, naʻe lea ʻae kakai ki he tuʻi, ʻo pehē, “Ko e hā hamau ʻinasi ʻia Tevita? Pea ʻoku ʻikai hamau tofiʻa ʻi he foha ʻo Sese: ʻE ʻIsileli, ke taki taha ʻalu ʻae tangata ki hono fale fehikitaki: pea ko eni, ʻa Tevita vakai ki ho fale ʻoʻou.” Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa ʻIsileli kotoa pē ki honau ngaahi fale fehikitaki.
2CH 10:17 Ka koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, naʻe pule ʻa Lehopoami kiate kinautolu.
2CH 10:18 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ko Lehopoami ʻa ʻAtolami ʻaia naʻe pule ki he tukuhau: pea naʻe tolongaki ʻaki ia ʻae maka ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, pea pekia ai ia. Ka naʻe fakatoʻotoʻo ʻe Lehopoami ke heka ki heʻene saliote, ke hola ki Selūsalema.
2CH 10:19 Pea kuo angatuʻu ʻa ʻIsileli ki he fale ʻo Tevita ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
2CH 11:1 Pea ʻi heʻene haʻu ʻa Lehopoami ki Selūsalema, naʻe fakakātoa ʻe ia mei he fale ʻo Siuta mo Penisimani ʻae kau tangata fili, ko e kau tangata tau, ʻe taha kilu mo e toko fā mano, ke nau tauʻi ʻa ʻIsileli, koeʻuhi ke nau toe liliu mai ʻae puleʻanga kia Lehopoami.
2CH 11:2 Ka naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Simaia ko e tangata ʻae ʻOtua, ʻo pehē,
2CH 11:3 [Ke ke ]lea kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ki ʻIsileli kotoa pē ʻi Siuta mo Penisimani, ʻo pehē,
2CH 11:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOua te mou ʻalu hake, pe tau ki homou kāinga: mou foki atu taki taha ʻae tangata ki hono fale: he ko e meʻa ni kuo fai ia ʻiate au.” Pea naʻa nau fai talangofua ki he folofola ʻa Sihova, pea naʻa [nau ]foki ʻo ʻikai ʻalu ke tauʻi ʻa Selopoami.
2CH 11:5 ¶ Pea naʻe nofo ʻa Lehopoami ʻi Selūsalema, pea naʻe langa ʻe ia ʻae ngaahi kolotau ʻi Siuta.
2CH 11:6 Naʻa ne langa ʻa Petelihema, mo ʻEtami, mo Tikoa,
2CH 11:7 Mo Petesua, mo Soko, mo ʻAtulami,
2CH 11:8 Mo Kati, mo Malesa, mo Sifi,
2CH 11:9 Mo ʻAtolaimi, mo Lakisi, mo ʻAseka,
2CH 11:10 Mo Sola, mo ʻAsaloni, mo Hepeloni, ʻaia ʻoku ʻi Siuta mo Penisimani ko e ngaahi kolotau.
2CH 11:11 Pea naʻa ne fakamālohi ʻe ia ʻae ngaahi kolotau, pea tuku ki ai ʻae ngaahi ʻeikitau, mo faʻo [ki ai ʻae ]meʻakai, mo e lolo mo e uaine.
2CH 11:12 Pea ne tuku ʻi he ngaahi kolo taki taha ʻae ngaahi pā mo e ngaahi tao, ʻo ne ngaohi ia ke mālohi ʻaupito, he naʻe kau ʻa Siuta mo Penisimani kiate ia.
2CH 11:13 ¶ Pea naʻe haʻu kiate ia ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai mei honau ngaahi potu nofoʻanga kotoa pē.
2CH 11:14 Ka naʻe siʻaki ʻe he kau Livai honau ngaahi ʻapi mo honau ngaahi tofiʻa, pea haʻu ki Siuta mo Selūsalema: he naʻe liʻaki ʻakinautolu ʻe Selopoami mo hono ngaahi foha ke ʻoua naʻa nau fai ʻae ngāue ʻae taulaʻeiki kia Sihova.
2CH 11:15 Pea naʻa ne fakanofo ʻae kau taulaʻeiki maʻana ki he ngaahi potu māʻolunga, pea maʻae ngaahi tēvolo, pea ki he ngaahi ʻuhiki pulu ʻaia naʻa ne ngaohi.
2CH 11:16 Pea naʻe muimui ʻiate kinautolu ki Selūsalema, mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu kotoa pē naʻe pau honau loto ke kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke feilaulau kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 11:17 Ko ia naʻa nau fakamālohi ʻae puleʻanga ʻo Siuta, pea naʻe fakamālohiʻi ʻa Lehopoami ko e foha ʻo Solomone, ʻi he taʻu ʻe tolu: he naʻa nau ʻalu ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi he hala ʻo Tevita mo Solomone.
2CH 11:18 ¶ Pea naʻe ʻomi ʻe Lehopoami ʻa Mehalate ko e ʻofefine ʻo Selimoti ko e foha ʻo Tevita kena mali, mo ʻApieli ko e ʻofefine ʻo ʻIliapi, ko e foha ʻo Sese:
2CH 11:19 ‌ʻAia naʻa na fānau kiate ia ʻae fānau: ko Siusi, mo Samalia, mo Seami.
2CH 11:20 Pea hoko mo ia naʻa ne ʻomi ʻa Meaka ko e ʻofefine ʻo ʻApisalomi: ʻaia naʻa ne fānau kiate ia ʻa ʻApisa, mo ʻAtai, mo Sisa, mo Silomiti.
2CH 11:21 Pea naʻe ʻofa ʻa Lehopoami kia Meaka ko e ʻofefine ʻo ʻApisalomi ʻo lahi hake ʻi hono ngaahi uaifi kotoa pē mo ʻene sinifu: (he naʻa ne maʻu ʻae uaifi ʻe toko hongofulu ma toko valu mo e sinifu ʻe toko onongofulu: pea naʻe fānau kiate ia ʻae foha ʻe toko uofulu ma toko valu, mo e ʻofefine ʻe toko onongofulu.)
2CH 11:22 Pea ngaohi ʻe Lehopoami ʻa ʻApisa ko e tama ʻa Meaka ke tuʻukimuʻa, pea ke pule ia ki hono ngaahi kāinga: he naʻe tokanga ia ke fakanofo ia ke tuʻi.
2CH 11:23 Pea naʻe fai fakapotopoto ia, ʻo ne tufaki ʻene fānau kotoa pē ki he ngaahi potu kotoa pē ʻo Siuta mo Penisimani, ki he ngaahi kolo tau kotoa pē: pea naʻa ne ʻatu kiate kinautolu ʻae meʻakai lahi ʻaupito. Pea naʻe manako ia ki he uaifi tokolahi.
2CH 12:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hoko ʻo fokotuʻumaʻu ʻe Lehopoami ʻae puleʻanga, ʻo ne fakamālohi ia, naʻa ne liʻaki ʻae fono ʻa Sihova, pea pehē mo ʻIsileli kotoa pē.
2CH 12:2 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono taʻu ʻe nima ʻoe tuʻi ko Lehopoami naʻe ʻalu hake ai ʻa Sisaki ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ke tauʻi ʻa Selūsalema, ko e meʻa ʻi heʻenau fai talangataʻa kia Sihova,
2CH 12:3 Mo e saliote ʻe taha mano mo e ua afe, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko ono mano: pea naʻe taʻefaʻalaua ʻae kakai naʻe ʻalu hake mo ia mei ʻIsipite: ʻae kakai Lipea, mo e kakai Sukimi, mo e kakai ʻItiopea.
2CH 12:4 Pea naʻa ne kapa ʻae ngaahi kolotau naʻe kau ki Siuta, ʻo ne haʻu ki Selūsalema.
2CH 12:5 ¶ Pea naʻe haʻu ʻaia Simaia ko e palōfita kia Lehopoami, pea ki he houʻeiki ʻo Siuta, ʻaia naʻe kātoa fakataha ki Selūsalema ko e meʻa ia Sisaki, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ‘Kuo mou liʻaki au, pea ko ia kuo u liʻaki ai foki ʻakimoutolu ki he nima ʻo Sisaki.’”
2CH 12:6 Ko ia naʻe fakavaivai ai ʻakinautolu ʻae houʻeiki ʻo ʻIsileli mo e tuʻi: pea naʻa nau pehē, “ʻOku tonuhia ʻa Sihova.”
2CH 12:7 Pea ʻi he vakai ʻe Sihova kuo nau fakavaivai ʻakinautolu, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Simaia, ʻo pehē, “Kuo nau fakavaivai ʻakinautolu, ko ia ʻe ʻikai ai te u fakaʻauha ʻakinautolu: ka te u tuku kiate kinautolu ʻae fakamoʻui ʻo fuoloa siʻi: pea ʻe ʻikai lingi ʻeku ʻita lahi ki Selūsalema ʻi he nima ʻo Sisaki.
2CH 12:8 Ka ko e moʻoni te nau hoko ko ʻene kau tamaioʻeiki: koeʻuhi ke nau ʻilo ʻeku ngāue, mo e ngāue ki he ngaahi puleʻanga ʻoe ngaahi fonua.”
2CH 12:9 Ko ia naʻe hoko mai ʻa Sisaki ʻo tauʻi ʻa Selūsalema, pea naʻe ʻave mo ia ʻae ngaahi koloa mei he fale ʻo Sihova, mo e ngaahi koloa ʻoe fale ʻoe tuʻi: naʻa ne ʻave kotoa pē: naʻa ne fetuku ʻo ʻave ʻae ngaahi pā koula ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone.
2CH 12:10 Pea naʻe ngaohi ʻe Lehopoami ʻae ngaahi pā palasa ke fetongi ia, ʻo ne tuku ia ki he matāpule ʻoe kau leʻo, ʻaia naʻe leʻohi ʻae hūʻanga ki he fale ʻoe tuʻi.
2CH 12:11 Pea ʻi he hū ʻae tuʻi ki he fale ʻa Sihova, naʻe haʻu ʻae kau leʻo ʻo fetuku ia ki ai pea naʻe toe ʻomi ia mei ai ki he fale ʻoe kau leʻo.
2CH 12:12 Pea ʻi heʻene fakaangavaivai ia, naʻe tafoki meiate ia ʻae houhau ʻa Sihova, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻaupito ia: pea naʻe hoko foki ʻae lelei ʻi Siuta.
2CH 12:13 ¶ Ko ia naʻe fakamālohiʻi ia ʻe Lehopoami ʻi Selūsalema, pea pule ia: he naʻe fāngofulu taʻu mo e taʻu ʻe taha ʻae motuʻa ʻo Lehopoami ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma fitu ʻi Selūsalema, ko e kolo ʻaia naʻe fili ʻe Sihova mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, ke tuku ki ai hono huafa. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Neama, ko e fefine ʻAmoni.
2CH 12:14 Pea naʻe fai kovi ia, koeʻuhi naʻe ʻikai te ne teuteu hono loto ke kumi kia Sihova.
2CH 12:15 Pea ko hono toe ʻoe ngaahi ngāue ʻa Lehopoami ko e ʻuluaki mo e kimui, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Simaia ko e palōfita, pea mo Ito ko e tangata kikite, ki he ngaahi hohoko? Pea naʻe fai maʻu ʻae fetauʻaki ʻa Lehopoami mo Selopoami.
2CH 12:16 Pea naʻe mohe ʻa Lehopoami mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe fai hono putu ʻi he kolo ʻa Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻApisa.
2CH 13:1 Pea ko eni, ʻi hono hongofulu ma valu taʻu ʻoe tuʻi ko Selopoami naʻe hoko ʻa ʻApisa ke pule ki Siuta.
2CH 13:2 Pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē foki ko Mikaia ko e ʻofefine ʻo Ulieli ʻo Kipea. Pea naʻe fetauʻaki ʻa ʻApisa mo Selopoami.
2CH 13:3 Pea naʻe teu ʻae tau ʻe ʻApisa ko e fuʻu kautau ʻoe kau tangata toʻa, ʻio, ko e kau tangata fili ʻe toko fā kilu: pea naʻe fokotuʻu foki ʻe Selopoami ʻae tau ke tali ia ko e tau tangata toʻa mālohi kuo fili ʻe toko valu kilu.
2CH 13:4 Pea naʻe tuʻu hake ʻa ʻApisa ki he moʻunga ko Simalemi, ʻaia ʻoku ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻo ne pehē, “Fanongo kiate au, ʻa koe ko Selopoami, pea mo ʻIsileli, kotoa pē:
2CH 13:5 ‌ʻIkai ʻoku totonu ke mou ʻilo naʻe foaki ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻae puleʻanga ʻo ʻIsileli kia Tevita ke taʻengata, ʻio, kiate ia pea ki hono ngaahi foha ʻi he fuakava māsima?
2CH 13:6 Ka kuo tuʻu hake ʻa Selopoami ko e foha ʻo Nipati, ko e tamaioʻeiki ʻa Solomone ko e foha ʻo Tevita, pea kuo ne angatuʻu ki hono ʻeiki.
2CH 13:7 Pea kuo tānaki ʻo fakataha kiate ia ʻae kau tangata noa pē, ko e fānau ʻoe angakovi, pea kuo nau fakamālohiʻi ʻakinautolu kia Lehopoami ko e foha ʻo Solomone, ʻi he kei siʻi ʻa Lehopoami mo loto vaivai, pea naʻe ʻikai mafai ia ke tekeʻi ʻakinautolu.
2CH 13:8 Pea ko eni ʻoku mou mahalo te mou faʻa fai ke tauʻi ʻae puleʻanga ʻo Sihova ʻi he nima ʻoe ngaahi foha ʻo Tevita: pea ko e fuʻu kakai tokolahi ʻakimoutolu, pea ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi ʻuhiki pulu koula, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Selopoami ko e ngaahi ʻotua moʻomoutolu.
2CH 13:9 ‌ʻIkai kuo mou kapusi kituaʻā ʻae kau taulaʻeiki ʻa Sihova, ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, mo e kau Livai, pea kuo mou ngaohi ʻae kau taulaʻeiki kiate kimoutolu ʻo hangē ko e kakai ʻoe ngaahi puleʻanga kehekehe? Pea ko ia fulipē ʻoku ʻalu atu ke fakatapui ia ʻe ia pe ʻaki ha pulu mui, mo e fanga sipitangata ʻe fitu, ʻe hoko leva ia ko e taulaʻeiki ʻokinautolu ʻoku ʻikai ko e ʻotua.
2CH 13:10 Ka ko kinautolu, ko homau ʻOtua ʻa Sihova, pea naʻe ʻikai te mau liʻaki ia: pea ko e kau taulaʻeiki, ʻaia ʻoku ngāue kia Sihova, ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, pea mo e kau Livai ʻoku nau fai pe ʻenau ngaahi ngāue:
2CH 13:11 Pea ʻoku nau tutu kia Sihova ʻi he pongipongi kotoa pē mo e efiafi kotoa pē ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e meʻa namu kakala: pea ʻoku nau ʻai ʻae mā ʻoe ʻao foki ki he palepale māʻoniʻoni; mo e tuʻunga maama koula mo hono ngaahi maama ʻo ia, ke tutu ʻi he efiafi kotoa pē: he ʻoku mau tauhi ʻae fekau ʻa Sihova ko homau ʻOtua; ka kuo mou liʻaki ia ʻekimoutolu.
2CH 13:12 Pea, vakai, ʻoku ʻiate kimautolu moʻoni ʻae ʻOtua ko homau ʻEiki tau, mo ʻene kautaulaʻeiki ke nau fakaongo ʻae ngaahi meʻalea ke kalangaekina ʻae manavahē kiate kimoutolu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻoua naʻa mou tau kia Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai: koeʻuhi ʻe ʻikai te mou monūʻia.”
2CH 13:13 ¶ Ka naʻe fai ʻe Selopoami ke hiki ʻae malumu mei honau tuʻa: ko ia naʻa nau ʻi he ʻao ʻo Siuta pea naʻe ʻi honau tuʻa ʻae malumu.
2CH 13:14 Pea ʻi he sio ki mui ʻa Siuta, vakai, naʻe ʻi honau ʻao ʻae tau, pea ʻi honau tuʻa: pea naʻa nau tangi kia Sihova, pea naʻe ifi ʻo fakaongo ʻe he kau taulaʻeiki ʻae ngaahi meʻalea.
2CH 13:15 Pea naʻe toki mavava ai ʻae kau tangata Siuta: pea ʻi he mavava ʻae kau tangata Siuta, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe taaʻi ʻe he ʻOtua ʻa Selopoami mo ʻIsileli kotoa pē ʻi he ʻao ʻo ʻApisa mo Siuta.
2CH 13:16 Pea naʻe hola ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he ʻao ʻo Siuta: pea naʻe fakatukutukuʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ki honau nima.
2CH 13:17 Pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe ʻApisa mo hono kakai ʻi he tāmateʻi lahi: ko ia naʻe tāmate ai ʻoe kakai ʻIsileli, ʻae kau tangata fili, ʻe toko nima kilu.
2CH 13:18 Naʻe pehē pe hono fakavaivai ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga ko ia, pea naʻe mālohi ʻo lavaʻi ʻe he fānau ʻa Siuta, ko e meʻa ʻi heʻenau tui kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 13:19 Pea naʻe tuli ʻe ʻApisa ʻa Selopoami, ʻo ne maʻu meiate ia ʻae ngaahi kolo, ko Peteli mo hono ngaahi kolo, mo Sesana mo hono ngaahi kolo, mo ʻIfalemi mo hono ngaahi kolo ʻo ia.
2CH 13:20 Pea naʻe ʻikai toe maʻu ʻe Selopoami ha mālohi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻApisa: pea naʻe taaʻi ia ʻe Sihova, pea pekia ia.
2CH 13:21 ¶ Ka naʻe fakaʻaʻau ʻo mālohi ʻa ʻApisa, pea fakamaʻu ia mo e uaifi ʻe toko hongofulu ma fā, pea naʻe tupu ʻiate ia ʻae foha ʻe toko uofulu ma toko ua, mo e ʻofefine ʻe toko hongofulu ma toko ono.
2CH 13:22 Pea ko hono toe ʻoe ngāue ʻa ʻApisa, mo ʻene ngaahi anga, mo ʻene ngaahi lea ʻikai kuo tohi ʻi he [tohi ]talanoa ʻoe palōfita ko Ito?
2CH 14:1 Pea naʻe mohe ʻa ʻApisa mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻa nau tanu ia ʻi he kolo ʻa Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAsa. Naʻe melino pe ʻae fonua ʻi hono ngaahi ʻaho ʻoʻona ʻi ha taʻu ʻe hongofulu.
2CH 14:2 Pea naʻe fai ʻe ʻAsa ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua:
2CH 14:3 He naʻa ne fetuku ʻo ʻave ke mamaʻo ʻae ngaahi feilaulauʻanga ʻoe ngaahi ʻotua kehe, mo e ngaahi potu māʻolunga: ʻo ne fesiʻi hifo ʻae ngaahi meʻa fakatātā, pea ne tā hifo ʻae ngaahi vao tapu:
2CH 14:4 Pea naʻa ne fekau ki Siuta ke kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea ke fai ki he fono mo e fekau.
2CH 14:5 Pea naʻa ne liʻaki foki mei he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta ʻae ngaahi potu māʻolunga mo e ngaahi meʻa fakatātā: pea naʻe anga fakamelino pe ʻae puleʻanga ʻi hono ʻao.
2CH 14:6 ¶ Pea naʻe langa ʻe ia ʻae ngaahi kolotau ʻi Siuta: he naʻe anga fakamelino pe ʻae fonua, pea naʻe ʻikai ha tau kiate ia ʻi he ngaahi taʻu ko ia: koeʻuhi naʻe foaki ʻe Sihova ʻae fiemālie kiate ia.
2CH 14:7 Ko ia naʻe pehē ai ʻe ia ki Siuta, “Ke tau langa ʻae ngaahi kolo ni maʻatautolu, pea langa ki ai ʻae ngaahi ā, mo e ngaahi fale māʻolunga, mo e ngaahi matapā, mo e ngaahi ʻakau fakalava, ʻi he kei ʻi hotau ʻao ʻae fonua: ko e meʻa ʻi heʻetau kumi ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, naʻa tau kumi ia, pea kuo ne tuku ʻae fiemālie kiate kitautolu ʻi he potu kotoa pē.” Ko ia naʻa nau langa pea monūʻia.
2CH 14:8 Pea naʻe ʻia ʻAsa ʻae kau tangata tau, naʻe fua ʻae ngaahi pā mo e ngaahi tao, ko e toko tolu afe mei Siuta: pea ko e toko ua kilu mo e toko valu mano meia Penisimani naʻe fua pā pea teke ʻae kaufana: ko e kau tangata toʻa mo mālohi ʻakinautolu ni kotoa pē.
2CH 14:9 ¶ Pea naʻe haʻu ke tauʻi ʻakinautolu ʻa Sela ko e tangata ʻItiopea mo e fuʻu tau ko e taha miliona, mo e saliote ʻe tolungeau: pea naʻa nau hoko ki Malesa.
2CH 14:10 Pea naʻe toki ʻalu kituaʻā ʻa ʻAsa ko hono tali, pea naʻa nau teuteu ke fai ʻae tau ʻi he potu talalo ʻo Sefata ʻi Malesa.
2CH 14:11 Pea naʻe tangi ʻa ʻAsa kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova, ko e meʻa noa pe kiate koe ke tokoni, ki he tokolahi, pe kiate kinautolu ʻoku ʻikai hanau mālohi: ʻE Sihova ko homau ʻOtua, ke ke tokoni kiate kimautolu: he ʻoku mau falala kiate koe, pea ʻi ho huafa ʻoku mau ʻalu atu ki he fuʻu kakai ni. ʻE Sihova, ko koe pe ko homau ʻOtua ʻoua naʻa mālohi ʻae tangata kiate koe.”
2CH 14:12 Ko ia naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻae kakai ʻItiopea ʻi he ʻao ʻo ʻAsa, mo e ʻao ʻo Siuta pea naʻe hola ʻae kakai ʻItiopea.
2CH 14:13 Pea naʻe tuli ʻakinautolu ʻe ʻAsa mo e kakai naʻe ʻiate ia ʻo aʻu ki Kela: pea ʻi he maveuveu ʻae kakai ʻItiopea, naʻe ʻikai te nau mafai ke toe fakahaofi ʻakinautolu he naʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova pea ʻi he ʻao ʻo ʻene tau: pea naʻa nau fetuku ʻo ʻave ʻae vete lahi.
2CH 14:14 Pea naʻa nau teʻia ʻae ngaahi kolo kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻi Kela: he naʻe tō ʻae manavahē kia Sihova kiate kinautolu: pea naʻa nau maumau ʻae ngaahi kolo kotoa pē: he naʻe lahi ʻaupito ʻae koloa ʻi ai.
2CH 14:15 Pea naʻa nau teʻia foki ʻae ngaahi fale ʻoe fanga manu lalahi: pea naʻe fetuku ʻo ʻave ʻae fanga sipi mo e fanga kāmeli ke lahi ʻaupito ʻonau liu mai ki Selūsalema.
2CH 15:1 Pea naʻe hoko mai ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua kia ʻAsalia ko e foha ʻo Oteti:
2CH 15:2 Pea naʻe ʻalu kituʻa ia ke fakafetaulaki kia ʻAsa ʻo ne pehē kiate ia, “ʻE ʻAsa, mo Siuta kotoa pē, mo Penisimani, mou fanongo kiate au. ʻOku ʻiate kimoutolu ʻa Sihova, lolotonga ʻoku mou ʻiate ia: pea kapau ʻoku mou kumi kiate ia, te ne tuku ke mou ʻilo ia: pea kapau ʻoku mou liʻaki ia, te ne liʻaki ʻakimoutolu.
2CH 15:3 Pea ko eni, kuo nofo fuoloa ʻa ʻIsileli ʻo masiva ʻOtua moʻoni, pea masiva taulaʻeiki ke akonaki, pea masiva fono.
2CH 15:4 Ka ʻi heʻenau tafoki ʻi heʻenau mamahi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻonau kumi ia, naʻe ʻilo ia ʻekinautolu.
2CH 15:5 Pea ʻi he ngaahi kuonga ko ia naʻe ʻikai ha fiemālie kiate ia naʻe ʻalu kituaʻā, pe kiate ia naʻe haʻu ki loto, ka naʻe ʻi he kakai kotoa pē ʻoe ngaahi fonua ʻae ngaahi mamahi lahi.
2CH 15:6 Pea naʻe fakaʻauha ʻae puleʻanga ʻe taha ʻe he puleʻanga ʻe taha, mo e kolo ʻae kolo: he naʻe fakamamahi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ʻi he ngaahi meʻa mamahi kotoa pē.
2CH 15:7 Ko ia ke mou mālohi, pea ʻoua naʻa tuku ke vaivai homou nima: he ko hoʻomou ngāue ʻe totongi ia.”
2CH 15:8 Pea ʻi he fanongo ʻe ʻAsa ki he ngaahi lea ni, mo e akonaki ʻa Oteti ko e palōfita, naʻa ne fiemālie ai, pea tukuange leva ʻe ia ʻae ngaahi ʻotua loi mo e kovi lahi, mei he fonua kotoa pē ʻo Siuta mo Penisimani, pea mei he ngaahi kolo naʻa ne toki maʻu, pea mei he moʻunga ko ʻIfalemi, pea ne fakafoʻou ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻaia naʻe ʻi he mata ʻoe fale hala ʻo Sihova.
2CH 15:9 Pea ne fakataha ʻa Siuta kotoa pē mo Penisimani, fakataha mo e kau muli meia ʻIfalemi mo Manase, pea meia Simione: he naʻe haʻu ʻae tokolahi kiate ia mei ʻIsileli, ʻi heʻenau mamata ʻoku ʻiate ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua.
2CH 15:10 Ko ia naʻa nau fakakātoa ai ʻakinautolu ʻi Selūsalema, ʻi hono tolu ʻoe māhina, ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa ʻAsa.
2CH 15:11 Pea naʻa nau ʻatu kia Sihova ʻi he kuonga ko ia, ʻi he vete naʻa nau fetuku, ko e fanga pulu ʻe fitungeau mo e fanga sipi ʻe fitu afe.
2CH 15:12 Pea naʻa nau alea fakataha ʻo fai ʻae fuakava ke nau kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻaki honau loto kotoa mo honau laumālie kotoa:
2CH 15:13 ‌ʻO pehē, ke ʻilonga ia ʻe ʻikai loto ke kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ke tāmateʻi ia, ko ha siʻi ia pe ko e lahi, ko e tangata ia pe ko e fefine.
2CH 15:14 Pea naʻa nau fuakava kia Sihova ʻi he leʻo lahi, pea ʻi he mavava, mo e ngaahi meʻalea, pea mo e ngaahi meʻa ifi.
2CH 15:15 Pea naʻe fiefia ʻa Siuta kotoa pē ʻi he fuakava: he naʻa nau fuakava ʻaki honau loto kotoa: pea naʻe hā mai ia kiate kinautolu: pea naʻe foaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻae fiemālie mei he potu kotoa pē.
2CH 15:16 ¶ Pea ko e meʻa kia Meaka ko e faʻē ʻa ʻAsa ko e tuʻi, naʻa ne liua ia ke ʻoua naʻa pule ia, ko e meʻa ʻi heʻene ngaohi ʻae ʻotua loi ʻi he vao tapu: pea naʻe tā hifo ʻe ʻAsa hono ʻotua loi, pea naʻe laiki ia, pea tutu ia ʻi he veʻe vaitafe ko Kitiloni.
2CH 15:17 Ka naʻe ʻikai hiki ʻae ngaahi potu māʻolunga mei ʻIsileli: ka ko e moʻoni naʻe angatotonu ʻae loto ʻo ʻAsa ʻi hono ngaahi ʻaho kotoa pē.
2CH 15:18 ¶ Pea naʻe fetuku ʻe ia ki he fale ʻoe ʻOtua ʻae ngaahi meʻa naʻe fakatapui ʻe heʻene tamai, mo e meʻa naʻa ne fakatapui ʻe ia, ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu.
2CH 15:19 Pea naʻe ʻikai ha tau ʻo aʻu ki he taʻu ʻe tolungofulu ma nima ʻoe pule ʻo ʻAsa.
2CH 16:1 ‌ʻI he taʻu ʻe tolungofulu ma ono ʻoe pule ʻa ʻAsa, naʻe haʻu ʻa Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ke tauʻi ʻa Siuta, pea langa ʻe ia ʻa Lama, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻalu kituaʻā ha niʻihi pe haʻu ki loto kia ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta.
2CH 16:2 Pea naʻe ʻomi kituʻa ʻe ʻAsa ʻae siliva mo e koula mei he ngaahi fale koloa ʻoe fale ʻo Sihova, pea mei he fale ʻoe tuʻi, pea ne ʻave ia kia Peni-Hatati ko e tuʻi ʻo Silia ʻaia naʻe nofo ʻi Tamasikusi, ʻo pehē,
2CH 16:3 “ʻOku ai ʻae lea ʻiate au mo koe, ʻo hangē ko ia naʻe ʻi heʻeku tamai mo hoʻo tamai: vakai ʻoku ou ʻatu ni ʻae siliva mo e koula: ke ke ʻalu, pea maumauʻi hoʻo alea papau mo Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke ʻalu ia ʻiate au.”
2CH 16:4 Pea naʻe tokanga ʻa Peni-Hatati ki he tuʻi ko ʻAsa, pea ne fekau ʻae ngaahi ʻeiki pule ʻo ʻene ngaahi tau ke tauʻi ʻae ngaahi kolo ʻo ʻIsileli: pea naʻa nau teʻia ʻa Isoni, mo Tani, mo ʻEpelimeimi, mo e ngaahi kolo tukunga koloa kotoa pē ʻo Nafitali.
2CH 16:5 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻe Paʻasa, naʻa ne tuku ʻene langa ʻa Lama, pea tuku liʻaki pe ʻene ngāue.
2CH 16:6 Pea naʻe ʻave ʻe ʻAsa ko e tuʻi ʻa Siuta kotoa pē mo ia: pea naʻa nau fetuku ʻo ʻave ʻae ngaahi maka kotoa pē ʻo Lama, pea mo e ngaahi ʻakau ʻi ai, ʻaia naʻe langa ʻaki ʻe Paʻasa: pea naʻa ne langa ʻaki ʻe ia ʻa Kepa mo Misipa.
2CH 16:7 ¶ Pea ʻi he kuonga ko ia naʻe haʻu ai ʻa Hanani, ko e tangata kikite kia ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e meʻa ʻi hoʻo falala ki he tuʻi ʻo Silia, pea naʻe ʻikai te ke falala kia Sihova ko ho ʻOtua, ko ia kuo hao ʻo hola ʻae tau ʻae tuʻi ʻo Silia mei ho nima.
2CH 16:8 ‌ʻIkai ko e fuʻu tau lahi ʻae kakai ʻItiopea mo e kakai Lupimi, mo e ngaahi saliote lahi mo e kau tangata heka hoosi? Ka ko e meʻa ʻi hoʻo falala kia Sihova, naʻa ne tuku mai ʻakinautolu ki ho nima.
2CH 16:9 He ʻoku lele fetoutou mo liliu ʻaki ʻae fofonga ʻo Sihova ʻi māmani kotoa pē, ke fakahā mālohi ʻa ʻene ʻafio ke kau mo kinautolu ʻoku tokanga totonu honau loto kiate ia. ʻI he meʻa ni kuo ke fai fakavalevale: pea mei he kuonga ko eni te ke moʻua koe ʻi he ngaahi tau.”
2CH 16:10 Pea naʻe ʻita lahi ʻa ʻAsa ki he tangata kikite, pea ne tuku ia ki he fale fakapōpula: he naʻe lili ia kiate ia koeʻuhi ko e meʻa ni. Pea naʻe pule kakaha ʻa ʻAsa ki he kakai niʻihi ʻi he kuonga ko ia.
2CH 16:11 Pea vakai, ko e ngaahi ngāue ʻa ʻAsa, ko e muʻaki mo e kimui, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta mo ʻIsileli.
2CH 16:12 Pea naʻe mahaki ʻa ʻAsa ʻi hono vaʻe, ʻi hono tolungofulu ma hiva taʻu ʻo ʻene pule, pea naʻe tupu ʻo lahi ʻaupito ʻene mahaki: ka ʻi heʻene mahaki naʻe ʻikai kumi ia kia Sihova, ka ki he kau faitoʻo.
2CH 16:13 ¶ Pea naʻe mohe ʻa ʻAsa mo ʻene ngaahi tamai, pea pekia ia ʻi hono fāngofulu ma taha taʻu ʻo ʻene pule.
2CH 16:14 Pea naʻa nau fai hono putu ki hono fonualoto ʻoʻona, ʻaia naʻa ne ngaohi moʻona ʻi he Kolo ʻo Tevita, pea naʻe tuku ia ki he mohenga naʻe fakafonu ʻaki ʻae ngaahi meʻa namu kakala kehekehe naʻe teuʻi ʻe he kakai naʻe poto ʻi he ngāue ko ia: pea naʻa nau fai ʻae tutu lahi ʻaupito maʻana.
2CH 17:1 Pea naʻe pule ʻa Sihosafate ko hono foha ko hono fetongi, pea naʻa ne fakamālohi ʻe ia ia ki ʻIsileli.
2CH 17:2 Pea naʻa ne vahe ʻae kautau [ke nofo ]ki he ngaahi kolotau kotoa pē ʻo Siuta, ʻo ne vahe ʻae ngaahi kongakau leʻo ʻi he fonua ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi kolo ʻo ʻIfalemi, ʻaia naʻe lavaʻi ʻe ʻAsa ko ʻene tamai.
2CH 17:3 Pea naʻe ʻia Sihosafate ʻa Sihova, ko e meʻa ʻi heʻene ʻalu ʻi he ngaahi ʻuluaki anga ʻo ʻene tamai ko Tevita, pea naʻe ʻikai te ne kumi kia Peali;
2CH 17:4 Ka naʻe kumi ʻe ia kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻene tamai, pea ne ʻalu ʻi heʻene ngaahi fekau, pea naʻe ʻikai fakatatau ki he ngaahi ngāue ʻa ʻIsileli.
2CH 17:5 Ko ia naʻe fakatuʻumaʻu ʻe Sihova ʻae puleʻanga ʻi hono nima: pea naʻe ʻomi ʻe Siuta kotoa pē ʻae ngaahi meʻaʻofa kia Sihosafate: pea maʻu ʻe ia ʻae koloa mo e nāunau ke lahi ʻaupito.
2CH 17:6 Pea naʻe hiki hake hono loto ʻi he ngaahi hala ʻo Sihova: pea naʻa ne liʻaki ʻae ngaahi potu māʻolunga mo e ngaahi vao tapu mei Siuta.
2CH 17:7 ¶ Pea ʻi hono tolu taʻu ʻo ʻene pule foki, naʻa ne fekau ki hono houʻeiki, ʻio, kia Peniheili, pea kia ʻOpataia, pea kia Sakalia, pea kia Netanili, pea mo Mikaia, ke ako ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta.
2CH 17:8 Pea naʻa ne fekau mo kinautolu ʻae kau Livai, ʻio, ʻa Simaia, mo Netania, mo Sepatia, mo ʻAsaeli, mo Similamoti, mo Sihonatani, mo ʻAtonisa, mo Topisa, mo Tope ʻAtonisa, ko e kau Livai: pea ʻalu mo kinautolu ʻa ʻIlisama mo Siholami, ko e ongo taulaʻeiki.
2CH 17:9 Pea naʻa nau fai ʻae ako ʻi Siuta, ʻonau maʻu ʻiate kinautolu ʻae tohi ʻoe fono ʻa Sihova: pea naʻa nau ʻalu fano ʻi he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta, ʻonau ako ki he kakai.
2CH 17:10 ¶ Pea naʻe tō ʻae manavahē kia Sihova ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe ngaahi fonua naʻe tuʻu takatakai ʻi Siuta: ko ia naʻe ʻikai langaʻi ai ha tau kia Sihosafate.
2CH 17:11 Pea ko e kau Filisitia niʻihi naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi meʻaʻofa kia Sihosafate, mo e siliva tukuhau: pea naʻe ʻomi kiate ia ʻe he kakai ʻAlepea ʻae fanga manu, ko e sipitangata ʻe fitu afe, mo e fitungeau, mo e kosi tangata ʻe fitu afe mo e fitungeau.
2CH 17:12 ¶ Pea naʻe fakaʻaʻau ki muʻa ʻo lahi ʻaupito ʻa Sihosafate: pea naʻe langa ʻe ia ʻi Siuta ʻae ngaahi fale māʻolunga, mo e ngaahi kolo tukunga meʻa.
2CH 17:13 Pea naʻe lahi ʻene ngāue ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta: pea naʻe [nofo ]ʻi Selūsalema ʻae kau tangata tau, ʻae kau toʻa mālohi.
2CH 17:14 Pea ko hono lau eni ʻokinautolu ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai: Ko e kau ʻeiki pule ʻoe ngaahi toko afe ʻo Siuta: ko ʻAtina, ko e tuʻukimuʻa, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata toʻa mālohi ko e toko tolu kilu.
2CH 17:15 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Sihohanani ko e ʻeikitau, pea naʻe ʻiate ia ʻae toko ua kilu, mo e toko valu mano.
2CH 17:16 Pea naʻe hoko mo ia ʻa ʻAmasia ko e foha ʻo Sikili, ʻaia naʻa ne tuku fiemālie pe ia maʻa Sihova: pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata toʻa mālohi ko e toko ua kilu.
2CH 17:17 Pea ʻia Penisimani: ko Iliata ko e tangata toʻa mālohi, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata naʻe mahafutau ʻaki ʻae kau fana mo e pā, ko e toko ua kilu.
2CH 17:18 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Sihosapati, pea naʻe ʻiate ia ʻae tokotaha kilu mo e toko valu mano naʻe tali teu pe ki he tau.
2CH 17:19 naʻe tali fekau ʻakinautolu ni ki he tuʻi, kaeʻumaʻā ʻakinautolu naʻe tuku ʻe he tuʻi ki he ngaahi kolo tau ʻi he potu kotoa pē ʻo Siuta.
2CH 18:1 Pea ko eni naʻe lahi ʻaupito ʻae koloa mo e nāunau ʻa Sihosafate, pea naʻe hoko ia ʻo kau taha mo ʻEhapi.
2CH 18:2 Pea hili ʻae ngaahi taʻu naʻe ʻalu hifo ia kia ʻEhapi ki Samēlia. Pea naʻe tāmateʻi ʻe ʻEhapi ʻae fanga sipi mo e fanga pulu ʻo lahi ʻaupito, ko hono tali, pea maʻae kakai naʻe ʻiate ia, ʻo ne fakalotoʻi ia ke ʻalu hake mo ia ki Lemoti-Kiliati.
2CH 18:3 Pea pehē ʻe ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, “Te ke fie ʻalu mo au ki Lemoti-Kiliati?” Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku ou loto fakataha mo koe, pea ʻoku tatau hoku kakai mo hoʻo kakai: pea te mau ʻiate koe ʻi he tau.”
2CH 18:4 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate ki he tuʻi ʻo ʻIsileli, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fehuʻi ʻi he folofola ʻa Sihova he ʻaho ni.”
2CH 18:5 Ko ia naʻe tānaki ʻo fakataha ai ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli mei he kau palōfita ʻae kau tangata ʻe toko fāngeau, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Te mau ʻalu ki Lemoti-Kiliati ki he tau, pe te u taʻofi?” Pea naʻa nau pehē, “ʻAlu hake: he koeʻuhi ʻe tuku mai ia ʻe he ʻOtua ki he nima ʻoe tuʻi.”
2CH 18:6 Ka naʻe pehē ʻe Sihosafate, “ʻOku ʻikai ʻi heni ha palōfita ʻa Sihova ʻoku toe, koeʻuhi ke tau fehuʻi ai kiate ia?”
2CH 18:7 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “ʻOku kei toe ʻae tangata ʻe tokotaha, ʻaia ke tau fehuʻi ai kia Sihova: ka ʻoku ou fehiʻa kiate ia: he ʻoku ʻikai siʻi fakahā ʻe ia ha lelei kiate au, ka ko e kovi maʻuaipē: ko Mikaia ia ko e foha ʻo Imila.” Pea naʻe pehē ʻe Sihosafate, “Ke ʻoua naʻa lea pehē ʻe he tuʻi.”
2CH 18:8 Pea naʻe ui ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ki heʻene tangata talifekau, ʻo ne pehē, ʻAlu ʻo ʻomi ke vave ʻa Mikaia ko e foha ʻo Imila.
2CH 18:9 Pea ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, mo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta naʻa na nofo taki taha ʻi hono nofoʻa fakatuʻi kuo teunga ʻaki hona pulupulu, pea na nonofo ʻi he malaʻe ʻi he hūʻanga ki he matapā ʻo Samēlia: pea naʻe kikite ʻe he kau palōfita kotoa pē ʻi hona ʻao.
2CH 18:10 Pea naʻe ngaohi ʻe Setikia ko e foha ʻo Kinana ʻae ongo nifo ukamea maʻana, ʻo ne pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova, “Te ke tekeʻi ʻa Silia ʻaki ʻae meʻa ni ʻo fai ai pe ke nau ʻauha.”
2CH 18:11 Pea naʻe kikite pehē pe ʻae kau palōfita kotoa pē, ʻo pehē, “ʻAlu hake ki Lemoti-Kiliati, pea ke monūʻia: koeʻuhi ʻe tuku mai ia ʻe Sihova ki he nima ʻoe tuʻi.”
2CH 18:12 Pea naʻe lea ʻae tangata fekau ʻaia naʻe ʻalu ke ui ʻa Mikaia, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, ko e ngaahi lea ʻae kau palōfita ʻoku fakahā pe ʻae lelei ki he tuʻi: ko ia, ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke pehē pe hoʻo lea, ke hangē ha taha ʻokinautolu, pea ke lea lelei koe.”
2CH 18:13 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “ʻI he moʻui ʻa Sihova, ko ia ʻoku tala kiate au ʻe hoku ʻOtua, ko ia pe te u lea ʻaki.”
2CH 18:14 Pea ʻi heʻene hoko ia ki he tuʻi, naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Te mau ʻalu ki Lemoti-Kiliati ke tau, pe te u taʻofi?” Pea pehē ʻe ia, “Mou ʻalu hake, mo monūʻia, pea ʻe tuku mai ʻakinautolu kotoa pē ki homou nima.”
2CH 18:15 Pea pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “ʻE liunga fiha ʻeku fakafuakavaʻi koe ke ʻoua naʻa ke lea ki ha meʻa ka ke tala ʻae moʻoni kiate au ʻi he huafa ʻo Sihova?”
2CH 18:16 Pea toki pehē ʻe ia, “Naʻaku mamata ki ʻIsileli kotoa pē naʻe movetevete ʻi he ngaahi moʻunga, ʻo hangē ko e fanga sipi ʻoku ʻikai hanau tauhi: pea pehē ʻe Sihova, ‘Ko kinautolu ni, ʻoku ʻikai hanau ʻeiki: ko ia, tuku ke nau liu mai taki taha ki hono fale ʻi he fiemālie.’”
2CH 18:17 Pea pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “ʻIkai naʻaku tala kiate koe ʻe ʻikai te ne tala ha lelei kiate au, ka ko e kovi pe?”
2CH 18:18 Pea toe pehē ʻe ia, “Ko ia fanongo ki he folofola ʻa Sihova: Naʻaku mamata kia Sihova ʻoku nofo ʻi hono ʻafioʻanga, pea naʻe tuʻu ʻae kakai kotoa pē ʻoe langi ʻi hono nima toʻomataʻu mo hono toʻohema.
2CH 18:19 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, ‘Ko hai ʻe faʻa fakalotoʻi ʻa ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke ʻalu hake ia ʻo tō ʻi Lemoti-Kiliati? Pea naʻe lea ʻe he tokotaha ʻo pehē, ʻe pehē pe ia, pea lea ʻe he taha kehe ʻo pehē, ʻe pehē na ia.
2CH 18:20 Pea naʻe toki haʻu kituʻa ʻae laumālie ʻe taha, pea tuʻu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne pehē, ‘Te u fakalotoʻi ia.’ Pea pehē ʻe Sihova, ‘ʻAki ʻae hā?’
2CH 18:21 Pea pehē ʻe ia, ‘Te u ʻalu atu, pea u hoko ko e laumālie loi ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita kotoa pē.’ Pea naʻe pehē ʻe Sihova, ‘Te ke faʻa fakalotoʻi ia, pea ke lavaʻi ia foki: ʻalu atu, pea ke fai ia.’”
2CH 18:22 Pea ko eni, “Vakai, kuo tuku ʻe Sihova ʻae laumālie loi ʻi he ngutu ʻo ho kau palōfita ni, pea kuo folofola ʻa Sihova ʻaki ʻae kovi kiate koe.”
2CH 18:23 Pea naʻe ʻunuʻunu ʻo ofi ʻa Setikia ko e foha ʻo Kinana, ʻo ne taaʻi ʻa Mikaia ʻi he kouʻahe, ʻo ne pehē, “Ko e fē ʻae hala naʻe fou ai ʻae Laumālie ʻo Sihova meiate au ke lea kiate koe?”
2CH 18:24 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “Vakai, te ke mamata ʻi he ʻaho ko ia ʻaia te ke hū ai ki he loki ʻi loto ke fufū koe.”
2CH 18:25 Pea pehē ai ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli, “Mou puke ʻa Mikaia, pea toe ʻave ia kia ʻAmoni ko e pule ʻoe kolo, pea kia Soasi ko e foha ʻoe tuʻi:
2CH 18:26 pea ke pehē, ‘ʻOku pehē mai ʻae tuʻi, Fakahū ʻae siana ni ki he fale fakapōpula, pea fafanga ia ʻaki ʻae mā ʻoe mamahi mo e vai ʻoe mamahi, ʻo aʻu ki heʻeku liu mai ʻi he fiemālie.’”
2CH 18:27 Pea naʻe pehē ʻe Mikaia, “Kapau te ke liu mai moʻoni ʻi he fiemālie, pea tā naʻe ʻikai folofola ʻa Sihova ʻiate au.” Pea naʻe pehē ʻe ia, “ʻAe kakai kotoa pē, mou tokanga.”
2CH 18:28 ¶ Ko ia, naʻe ʻalu hake ki Lemoti-Kiliati ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli mo Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta.
2CH 18:29 Pea pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli kia Sihosafate, “Te u fakapuli au, pea u ʻalu ki he tau: ka ke ʻai ʻe koe ʻa ho ngaahi pulupulu teunga.” Ko ia naʻe fakapuli ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli; pea naʻa na ō ki he tau.
2CH 18:30 Pea ko eni naʻe ʻosi hono fekau ʻe he tuʻi ʻo Silia ki he ngaahi ʻeiki pule ʻo ʻene ngaahi saliote ʻaia naʻe ʻiate ia, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou tau ki he siʻi pe ki he lahi, ka ki he tuʻi pe ʻo ʻIsileli.”
2CH 18:31 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata ʻae kau ʻeiki pule ʻoe ngaahi saliote kia Sihosafate, naʻa nau pehē, “Ko e tuʻi ia ʻo ʻIsileli.” Ko ia naʻa nau tuʻu takatakai ʻiate ia ke tau: ka naʻe tangi kalanga ʻa Sihosafate, pea naʻe tokoni ia ʻe Sihova: pea naʻe fakalotoʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ke nau ʻalu ʻiate ia.
2CH 18:32 He naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata ʻe he houʻeiki pule ʻoe ngaahi saliote ʻo ʻilo ʻoku ʻikai ko e tuʻi ia ʻo ʻIsileli, naʻa nau foki ki mui mei he tuli kiate ia.
2CH 18:33 Pea ko e tangata ʻe taha naʻe teke ʻae kau fana ʻo fana noa pe, pea naʻe tau ia ki he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he vahaʻa ʻoe hokoʻanga ʻoe kofu tau: ko ia naʻa ne pehē ai ki heʻene tangata saliote, “Tafoki ho nima, koeʻuhi ke ke ʻave au kituʻa mei he tau he kuo u lavea.”
2CH 18:34 Pea naʻe tupu mālohi ʻae tau ʻi he ʻaho ko ia: ka naʻe poupou hake ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi heʻene saliote ʻo tauʻi ʻae kakai Silia ʻo aʻu ki he efiafi, pea naʻe pekia ia ʻo feʻunga mo e ʻalu hifo ʻae laʻā.
2CH 19:1 Pea naʻe liliu atu ʻa Sihosafate ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi he fiemālie ki hono fale ki Selūsalema.
2CH 19:2 Pea naʻe ʻalu kituaʻā ʻa Sehu ko e foha ʻo Hanani ko e tangata kikite ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē ki he tuʻi ko Sihosafate, “He ʻoku totonu kiate koe ke tokoni ki he taʻeangafakaʻotua? Pea ke ʻofa kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kia Sihova? Ko ia kuo hoko ai ha houhau meia Sihova kiate koe.
2CH 19:3 Ka ko e moʻoni ʻoku ai ʻae ngaahi meʻa lelei siʻi ʻoku ʻilo ʻiate koe, koeʻuhi ʻi hoʻo ʻave ʻae ngaahi vao tapu mei he fonua, pea kuo ke teuteu ho loto ke kumi kia Sihova.”
2CH 19:4 Pea naʻe nofo ʻa Sihosafate ʻi Selūsalema: pea toe ʻalu atu ia ki he kakai kotoa pē mei Peasipa ʻo aʻu ki he moʻunga ko ʻIfalemi, ʻo ne liliu ʻakinautolu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 19:5 ¶ Pea naʻe fakanofo ʻe ia ʻae kau fakamaau ʻi he fonua ʻi he ngaahi kolotau kotoa pē ʻo Siuta ʻi he kolo taki taha kotoa pē.
2CH 19:6 Pea naʻa ne pehē ki he kau fakamaau, “Vakai ki he meʻa ʻoku mou fai: he ʻoku ʻikai te mou fakamaau maʻae tangata, ka kia Sihova, ʻaia ʻoku ʻiate kimoutolu ʻi he fakamaau.
2CH 19:7 Ko ia tuku ke ʻiate kimoutolu ʻae manavahē kia Sihova: pea vakai pea fai ia: he ʻoku ʻikai ha angahia ʻia Sihova ko hotau ʻOtua, pe ha filifilimānako kakai, pe ha maʻu meʻaʻofa.”
2CH 19:8 ¶ Pea naʻe fakanofo foki ʻe Sihosafate ʻi Selūsalema, ʻae niʻihi ʻoe kau Livai, pea mo e kau taulaʻeiki, mo e niʻihi ʻi he tuʻukimuʻa ʻoe kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke fai ʻae fakamaau ʻa Sihova, pea ki he ngaahi fakakikihi, ʻi heʻenau liu mai ki Selūsalema.
2CH 19:9 Pea naʻe fekau pau ʻe ia kiate kinautolu ʻo pehē, “Ke mou fai pehē pe ʻi he manavahē kia Sihova, ʻo angatonu pea ʻi he loto haohaoa.
2CH 19:10 Pea ko e meʻa ia kotoa pē ʻe ʻomi kiate kimoutolu ʻi homou ngaahi kāinga ʻoku nofo ʻi honau ngaahi kolo, ʻi he fetāmateʻaki, pe ʻi he fono mo e fekau, mo e ngaahi tuʻutuʻuni, ke mou valoki ʻakinautolu ke ʻoua naʻa nau fai angahala kia Sihova, ke hoko ai ʻae houhau kiate kimoutolu, pea ki homou kāinga: mou fai ia, pea ʻe ʻikai te mou fai hala.
2CH 19:11 Pea vakai, ko ʻAmalia ko e taulaʻeiki lahi, ʻoku pule ia kiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Sihova: pea pule ʻa Sepatia ko e foha ʻo ʻIsimeʻeli, ko e pule ʻoe fale ʻo Siuta, ʻi he ngaahi meʻa ʻae tuʻi: pea ko e kau Livai foki ko e ngaahi matāpule ʻi homou ʻao. [Mou ]fai loto mālohi, pea ʻe kau ʻa Sihova mo e angalelei.”
2CH 20:1 Pea hili ʻae meʻa ni, naʻe hoko ʻo pehē foki, ko e fānau ʻa Moape, mo e fānau ʻa ʻAmoni, mo e tokolahi naʻe fakataha mo e kau ʻAmoni, naʻa nau haʻu ke tauʻi ʻa Sihosafate:
2CH 20:2 Pea naʻe haʻu ʻae niʻihi naʻe lea kia Sihosafate, ʻo pehē, “ʻOku haʻu ʻae fuʻu tokolahi ke tauʻi koe mei he tuʻa tahi ʻi he potu mai ki heni ʻo Silia: pea vakai, ʻoku nau ʻi Hesasonitea, ʻaia ko Eniketi.”
2CH 20:3 Pea naʻe manavahē ʻa Sihosafate, pea naʻa ne hanga ia ke kumi kia Sihova, pea ne fekau ke fai ʻae ʻaukai ʻi Siuta kotoa pē.
2CH 20:4 Pea naʻe fakakātoa ʻa Siuta kotoa pē, ke kole ʻae tokoni meia Sihova: ʻio, naʻa nau haʻu mei he ngaahi kolo ʻo Siuta ke kumi kia Sihova.
2CH 20:5 ¶ Pea naʻe tuʻu ʻa Sihosafate ʻi he fakataha ʻo Siuta mo Selūsalema, ʻi he fale ʻo Sihova, ʻi he potu ki muʻa ʻoe lotoʻā foʻou,
2CH 20:6 ‌ʻO ne pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻemau ngaahi tamai, ʻikai ko e ʻOtua koe ʻi he langi? Pea ʻikai ʻoku ke pule ʻa koe ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe hiteni? Pea ʻikai ʻoku ʻi ho nima ʻae mālohi mo e mafai, koeʻuhi ke ʻoua naʻa faʻa angatuʻu ha tokotaha kiate koe?
2CH 20:7 ‌ʻIkai ko homau ʻOtua ʻa koe? Naʻa ke kapusi kituaʻā ʻae kakai ʻoe fonua ni mei he ʻao ʻo ho kakai ko ʻIsileli, mo ke foaki ia ki he hako ʻo ʻEpalahame ko ho kāinga ke taʻengata?
2CH 20:8 Pea naʻa nau nofo ai, pea kuo nau langa ʻi ai ʻae fale nofoʻanga moʻou ki ho huafa, ʻo pehē,
2CH 20:9 ‌ʻOka hoko ʻae kovi kiate kimautolu, ko e heletā, pe ko e fakamalaʻia, pe ko e mahaki lahi, pe ko e honge, kapau te mau tuʻu ʻi he mata fale ni, pea ʻi ho ʻao, (he ʻoku ʻi he fale ni ʻa ho huafa,) pea [mau ]tangi kiate koe ʻi heʻemau tuʻutāmaki, pea te ke ongoʻi mo ke tokoni.
2CH 20:10 Pea ko eni, vakai, ko e fānau ʻa ʻAmoni mo Moape mo e moʻunga ko Seia, ʻakinautolu naʻe ʻikai te ke tuku ʻa ʻIsileli ke nau tauʻi, ʻi heʻenau haʻu kituaʻā mei he fonua ko ʻIsipite, ka naʻa nau tafoki meiate kinautolu, pea naʻe ʻikai fakaʻauha ʻakinautolu:
2CH 20:11 Vakai, ki he anga ʻo ʻenau totongi kiate kimautolu, kuo haʻu ʻakinautolu ke kapusi ʻakimautolu mei ho tofiʻa, ʻaia kuo ke foaki kiate kimautolu ke mau maʻu.
2CH 20:12 ‌ʻE homau ʻOtua, ʻe ʻikai te ke fakamaauʻi ʻakinautolu? He ʻoku ʻikai ha mālohi ʻiate kimautolu ki he fuʻu tokolahi ni ʻoku haʻu ke tauʻi ʻakimautolu: pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo foki ʻae meʻa ke fai: ka ʻoku hanga homau mata kiate koe.”
2CH 20:13 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Siuta kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova, fakataha mo ʻenau ngaahi fānau siʻi, mo honau ngaahi uaifi, mo ʻenau ngaahi fānau.
2CH 20:14 ¶ Pea naʻe hoko ai ʻae Laumālie ʻo Sihova kia Saesieli ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo Penaia, ko e foha ʻo Seieli, ko e foha ʻo Matania, ko e tangata Livai ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAsafi, ʻi he lotolotonga ʻoe fakataha:
2CH 20:15 Pea pehē ʻe ia, “Mou fanongo mai, ʻa Siuta kotoa pē, mo e kakai ʻo Selūsalema, mo koe ʻae tuʻi ko Sihosafate, ʻOku pehē mai ʻe Sihova kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou manavahē pe ilifia koeʻuhi ko e fuʻu kakai tokolahi ni: he ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻae tau, ka ʻoku ʻi he ʻOtua ia.
2CH 20:16 Mou ʻalu hifo ʻapongipongi kiate kinautolu: vakai, ʻoku nau ʻalu hake ʻi he tahifohifo ʻo Sisi: pea te mou maʻu atu ʻakinautolu ʻi he ngataʻanga ʻoe vaitafe, ʻi he mata toafa ʻo Silueli.
2CH 20:17 ‌ʻE ʻikai te mou tau ʻi he tau ni: kae tuʻumaʻu pe, ʻE Siuta mo Selūsalema, pea tuʻu longo pe, pea mamata ki he fakamoʻui ʻa Sihova maʻamoutolu: ʻoua naʻa mou manavahē pe ilifia: ʻalu atu kiate kinautolu ʻapongipongi: koeʻuhi ʻe ʻiate kimoutolu ʻa Sihova.”
2CH 20:18 Pea naʻe punou hifo hono fofonga ʻe Sihosafate mo hono mata ki he kelekele: pea naʻe tō fakafoʻohifo ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻa Siuta kotoa pē mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema, ʻonau hū kia Sihova.
2CH 20:19 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau Livai, ʻoe fānau ʻae kau Kohate, pea ʻi he fānau ʻa Kola, ke nau fakamālō kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻaki ʻae leʻo lahi ʻo māʻolunga.
2CH 20:20 ¶ Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻi he ʻapongipongi, ʻo ʻalu atu ki he toafa ʻo Tikoa: pea ʻi heʻenau ʻalu atu, naʻe tuʻu ʻa Sihosafate ʻo ne pehē, “ʻE Siuta, mo kimoutolu ʻae kakai ʻo Selūsalema, tokanga kiate au: Tui kia Sihova ko homou ʻOtua, ko ia ʻe fakatuʻumaʻu ai ʻakimoutolu: tui ki heʻene kau palōfita, ko ia te mou monūʻia ai.”
2CH 20:21 Pea hili ʻa ʻene fakakaukau fakataha mo e kakai, naʻe tuʻutuʻuni ʻe ia ʻae kau hiva kia Sihova, ke nau fakaongo lelei ʻae matamatalelei ʻoe māʻoniʻoni, ʻi heʻenau ʻalu kituaʻā ʻi he ʻao ʻoe tau, mo nau lea ʻo pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova: he ʻoku tolonga taʻengata ʻene angaʻofa.”
2CH 20:22 ¶ Pea ʻi heʻenau kamata ʻae hiva mo fai ʻae fakafetaʻi, naʻe fakatoka ʻe Sihova ʻae ngaahi malumu ki he fānau ʻa ʻAmoni, mo Moape, mo e moʻunga ko Seia naʻe haʻu ke tauʻi ʻa Siuta: pea naʻe teʻia ʻakinautolu.
2CH 20:23 He naʻe tuʻu ʻae fānau ʻa ʻAmoni mo Moape ʻo tauʻi ʻae kakai ʻoe moʻunga ko Seia, pea taaʻi mo fakaʻauha ʻakinautolu: pea hili ʻenau fakangata ʻae kakai ʻo Seia, ʻaia nau fai ʻo fetokoniʻaki ʻi he fetāmateʻaki ʻakinautolu.
2CH 20:24 Pea ʻi he hoko ʻa Siuta ʻo ofi ki he fale leʻo ʻi he toafa, pea nau fakasio atu ki he kakai, pea ʻiloange, ko e ngaahi sino mate pe ʻakinautolu, kuo nau tō ki he kelekele, pea naʻe ʻikai ha niʻihi kuo hao.
2CH 20:25 Pea ʻi he hoko ʻa Sihosafate mo hono kakai ke ʻave ʻae vete ʻonautolu, naʻa nau ʻilo ʻiate kinautolu ʻae koloa lahi ʻi honau ngaahi sino mate, mo e ngaahi teunga maʻongoʻonga, ʻaia naʻa nau vete maʻanautolu, naʻe lahi hake ʻi heʻenau mafai ke fetuku ʻo ʻave: pea naʻa nau ʻaho tolu ʻi he tānaki ʻae koloa vete, he naʻe lahi ia.
2CH 20:26 ¶ Pea ʻi hono ʻaho fā, naʻa nau fakakātoa ʻakinautolu ʻi he toafa ko Pelaka: he naʻa nau fakafetaʻi kia Sihova ʻi ai, ko ia naʻe fakahingoa ai ʻae potu ko ia ko “Pelaka,” ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
2CH 20:27 Pea naʻe tafoki ʻae tangata kotoa pē ʻo Siuta mo Selūsalema, pea muʻomuʻa ʻa Sihosafate ʻiate kinautolu, ke nau toe ʻalu ki Selūsalema ʻi he fiefia: he naʻe fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻe Sihova ki honau ngaahi fili.
2CH 20:28 Pea naʻa nau haʻu ki Selūsalema, mo e ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape mo e ngaahi meʻa lea ki he fale ʻo Sihova.
2CH 20:29 Pea naʻe [tō ]ʻae manavahē ki he ʻOtua ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe ngaahi fonua ko ia, ʻi heʻenau ongoʻi naʻe tau ʻe Sihova ki he ngaahi fili ʻo ʻIsileli.
2CH 20:30 Ko ia naʻe fiemālie ʻae puleʻanga ʻo Sihosafate: he naʻe foaki kiate ia ʻe hono ʻOtua ʻae fiemālie ʻi he potu kotoa pē.
2CH 20:31 ¶ Pea naʻe pule ʻa Sihosafate ki Siuta: naʻe tolungofulu taʻu mo e taʻu ʻe nima ia ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe uofulu ma nima ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko ʻAsupa ko e ʻofefine ʻo Sili.
2CH 20:32 Pea naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi hala ʻo ʻAsa ko ʻene tamai, pea naʻe ʻikai tafoki mei ai, ka naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2CH 20:33 Ka ko e moʻoni naʻe ʻikai liʻaki ʻae ngaahi potu māʻolunga: koeʻuhi naʻe teʻeki ai teuteu honau loto ʻe he kakai ki he ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 20:34 Pea ko eni ko hono toe ʻoe ngāue ʻa Sihosafate, ko e ʻuluaki mo e kimui, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻa Sehu, ko e foha ʻo Hanani, ʻaia kuo lau ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2CH 20:35 ¶ Pea hili ʻae meʻa ni naʻe fakakau ia ʻe Sihosafate kia ʻAhasia ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe fai angakovi lahi:
2CH 20:36 Pea naʻa ne kau taha mo ia ke faʻu ʻae ngaahi vaka ke ʻalu ki Tasisi: pea naʻa nau faʻu ʻae ngaahi vaka ʻi Esioni-Kepa.
2CH 20:37 Pea naʻe lea ai ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Totava mei Malesa ʻo valoki ʻa Sihosafate, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi hoʻo kau koe kia ʻAhasia, kuo maumau hoʻo ngaahi ngāue ʻe Sihova. Pea naʻe maumau ʻae ngaahi vaka, ko ia naʻe ʻikai te nau faʻa folau ki Tasisi.”
2CH 21:1 Pea naʻe mohe ʻa Sihosafate mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻe tanu ia mo ʻene ngaahi tamai ʻi he kolo ʻa Tevita. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Siholami ko hono foha.
2CH 21:2 Pea naʻe ʻiate ia hono ngaahi kāinga ko e ngaahi foha ʻo Sihosafate, ko ʻAsalia, mo Sehieli, mo Sakalia, mo ʻAsalia, mo Mikaeli, mo Sifatia: ko kinautolu ni ko e ngaahi foha ʻo Sihosafate ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
2CH 21:3 Pea naʻe foaki kiate kinautolu ʻe heʻenau tamai ʻae ngaahi foaki lahi ʻoe siliva mo e koula, pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga lahi, mo e ngaahi kolotau ʻi Siuta: ka naʻa ne foaki ʻae puleʻanga kia Siholami: he ko e ʻuluaki tupu ia.
2CH 21:4 Pea ʻi he hoko ʻa Siholami ki he puleʻanga ʻo ʻene tamai, naʻa ne fakamālohi ia: pea ne tāmateʻi hono ngaahi kāinga ʻaki ʻae heletā, mo e houʻeiki niʻihi ʻo ʻIsileli foki.
2CH 21:5 ¶ Naʻe tolungofulu taʻu mo e taʻu ʻe ua ʻae motuʻa ʻo Siholami ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ʻe ia ʻi he taʻu ʻe valu ʻi Selūsalema.
2CH 21:6 Pea naʻe ʻalu ia ʻi he hala ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he fale ʻo ʻEhapi: he naʻa ne fakamaʻu mali mo e ʻofefine ʻo ʻEhapi: pea naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2CH 21:7 Ka ko e moʻoni naʻe ʻikai fie fakaʻauha ʻe Sihova ʻae fale ʻo Tevita, ko e meʻa ʻi he fuakava naʻa ne fai mo Tevita, pea mo ʻene talaʻofa ke foaki ʻae maama kiate ia pea ki hono ngaahi foha ʻo taʻengata.
2CH 21:8 ¶ naʻe angatuʻu ʻi hono ngaahi ʻaho ʻae kakai ʻItomi ki he puleʻanga ʻo Siuta, pea naʻa nau fakanofo honau tuʻi ʻonautolu.
2CH 21:9 Pea naʻe ʻalu atu ʻa Siholami mo ʻene ngaahi houʻeiki, mo ʻene ngaahi saliote kotoa pē: pea tuʻu hake ia ʻi he poʻuli, ʻo ne taaʻi ʻae kakai ʻItomi naʻe nofo takatakai ʻiate ia, mo e ngaahi ʻeiki pule ʻoe ngaahi saliote.
2CH 21:10 Ko ia naʻe angatuʻu ʻae kakai ʻItomi mei he pule ʻo Siuta ʻo aʻu ki he ʻaho ni. Pea naʻe angatuʻu ʻa Lipina foki ʻi he kuonga ko ia ki heʻene pule: ko e meʻa ʻi heʻene liʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai.
2CH 21:11 Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Siuta, mo ne pule ke fai feʻauaki ʻae kakai ʻo Selūsalema, ʻo ne fakamālohi ʻa Siuta ke fai ia.
2CH 21:12 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae tohi kiate ia meia ʻIlaisa ko e palōfita, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo Tevita ko hoʻo tamai, Ko e meʻa ʻi he ʻikai te ke ʻalu ʻi he ngaahi hala ʻo Sihosafate ko hoʻo tamai, pe ʻi he ngaahi hala ʻo ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siuta,
2CH 21:13 Ka kuo ke ʻalu ʻi he hala ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, pea kuo ke fakaangahalaʻi ʻa Siuta mo e kakai ʻo Selūsalema ke feʻauaki, ʻo hangē ko e ngaahi feʻauaki ʻoe fale ʻo ʻEhapi, pea kuo ke tāmateʻi foki ʻa ho ngaahi kāinga ʻi he fale ʻo hoʻo tamai, ʻaia naʻe angalelei lahi hake ʻiate koe:
2CH 21:14 Vakai, te u taaʻi ho kakai, ʻaki ʻae mamahi lahi, mo hoʻo ngaahi fānau, mo ho ngaahi uaifi, pea mo hoʻo ngaahi meʻa kotoa pē:
2CH 21:15 Pea ʻe ʻiate koe ʻae mahaki lahi ʻi he mahaki ʻi ho kete, pea ʻe mokulu kituʻa ʻa ho kete ko e meʻa ʻi he mahaki ʻi he ʻaho taki taha kotoa pē.
2CH 21:16 ¶ Pea naʻe langaʻi hake foki ʻe Sihova ʻae loto ʻoe kakai Filisitia, mo e kakai ʻAlepea, ʻakinautolu naʻe vāofi mo e kakai ʻItiopea, ke nau tau kia Siholami:
2CH 21:17 Pea naʻa” nau ʻalu hake ki Siuta, pea naʻa nau ʻoho ki loto fonua ʻonau fetuku ʻo ʻave ʻae ngaahi koloa kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fale ʻoe tuʻi, pea mo hono ngaahi foha foki, mo hono ngaahi uaifi: ko ia naʻe ʻikai hano foha ʻe taha ʻe tuku kiate ia, ka ko Sihoaasi, ko e kimui ʻi hono ngaahi foha.
2CH 21:18 ¶ Pea hili ʻae meʻa ni kotoa pē naʻe taaʻi ia ʻe Sihova ʻi hono kete ʻaki ʻae mahaki taʻefaʻafakamoʻui.
2CH 21:19 Pea fai ai pe ʻo fuoloa pea hoko ʻo pehē, hili ʻae taʻu ʻe ua, naʻe mokulu hono ngākau kituʻa ko e meʻa ʻi heʻene mahaki: ko ia naʻe pekia ia ʻi he ngaahi mahaki lahi. Pea naʻe ʻikai ha tutu maʻana, ʻo hangē ko e tutu ki heʻene ngaahi tamai.
2CH 21:20 Ko e taʻu ʻe tolungofulu ia mo e taʻu ʻe ua hono motuʻa, ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe valu, pea naʻe ʻalu ia, pea naʻe ʻikai ha tokanga ki ai. Ka naʻa nau tanu ia ʻi he Kolo ʻo Tevita, ka naʻe ʻikai ʻi he ngaahi tanuʻanga ʻoe ngaahi tuʻi.
2CH 22:1 Pea naʻe fakanofo ʻe he kakai ʻo Selūsalema ʻa ʻAhasia ko hono foha ki mui ke tuʻi ko hono fetongi: he ko e kau tangata naʻe haʻu mo e kau ʻAlepea ki he ʻapitanga naʻa nau tāmateʻi ʻae ngaahi taʻokete kotoa pē. Ko ia, naʻe pule ʻa ʻAhasia ko e foha ʻo Siholami ko e tuʻi ʻo Siuta.
2CH 22:2 Naʻe uofulu ma ua taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻAhasia ʻi heʻene hoko ʻo pule, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu pe taha ʻi Selūsalema. Ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko ʻAtalia ko e ʻofefine ʻo Omili.
2CH 22:3 Pea naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi hala ʻoe fale ʻo ʻEhapi: he naʻe akonakiʻi ia ʻe heʻene faʻē ke fai angakovi.
2CH 22:4 Ko ia naʻa ne fai angakovi ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo hangē ko e fale ʻo ʻEhapi: he ko ʻene kau akonaki ʻakinautolu hili ʻae mate ʻa ʻene tamai, ke malaʻia ai ia.
2CH 22:5 ¶ Pea naʻe ʻalu ia foki ʻo muimui ki heʻenau fakakaukau, pea ʻalu ia mo Siholami ko e foha ʻo ʻEhapi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ki he tau ke tauʻi ʻa Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia ki Lemoti-Kiliati: pea naʻe fakakafo ʻa Solami ʻe he kakai Silia.
2CH 22:6 Pea naʻe liliu mai ia ki Sesilili ke faitoʻo ki hono ngaahi kafo ʻaia naʻa ne lavea ai ʻi Lama ʻi heʻene tauʻi ʻa Hasaeli ko e tuʻi ʻo Silia. Pea naʻe ʻalu hifo ki Sesilili ʻa ʻAsalia ko e foha ʻo Siholami ko e tuʻi ʻo Siuta ke vakai ʻa Siholami ko e foha ʻo ʻEhapi koeʻuhi naʻe mahaki ia.
2CH 22:7 Pea ko e fakamalaʻia ʻo ʻAhasia naʻe mei he ʻOtua ʻi [heʻene ]hoko kia Solami: koeʻuhi ʻi heʻene hoko ange, naʻe ʻalu kituaʻā ia fakataha mo Siholami ke tauʻi ʻa Sehu ko e foha ʻo Nimisi, ʻaia naʻe pani ʻaki ʻae lolo ʻe Sihova ke ne motuhi ʻae fale ʻo ʻEhapi.
2CH 22:8 Pea naʻe hoko ʻo pehē, koeʻuhi ʻi he fai ʻe Sehu ʻene tautea ki he faʻahinga ʻo ʻEhapi, ʻo ne ʻilo ʻae ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, mo e ngaahi kāinga ʻo ʻAhasia, ʻakinautolu naʻe tauhi ʻa ʻAhasia, naʻa ne tāmateʻi ʻakinautolu.
2CH 22:9 Pea naʻa ne kumi ʻa ʻAhasia: pea naʻa nau puke ia, (he naʻe fufū ia ʻi Samēlia) ʻo ʻomi ia kia Sehu: pea hili ʻenau tāmateʻi ia, naʻa nau tanu ia: he naʻa nau pehē, Ko e foha ia ʻo Sihosafate, ʻaia naʻe kumi kia Sihova ʻaki hono loto kotoa. Ko ia naʻe ʻikai ha mālohi ʻi he fale ʻo ʻEhapi, ke puke maʻu ʻae puleʻanga.
2CH 22:10 ¶ Pea ʻi he vakai ʻe ʻAtalia ko e faʻē ʻa ʻAhasia kuo mate ʻene tama, naʻe tuʻu hake ia ʻo ne tāmateʻi ʻae hako kotoa pē ʻoe hau ʻi he fale ʻo Siuta.
2CH 22:11 Ka ko Sihosapeati ko e ʻofefine ʻoe tuʻi, naʻa ne toʻo ʻa Soasi ko e foha ʻo ʻAhasia, ʻo ne kaihaʻasi ia mei he ngaahi foha ʻoe tuʻi ʻaia naʻe tāmateʻi, pea tuku ia mo ʻene fefine tauhi ʻi ha fale mohe. Ko ia naʻe fufū ia ʻe Sihosapeati ko e ʻofefine ʻoe tuʻi, ko e uaifi ʻo Sihoiata ko e taulaʻeiki, (he ko e tuofefine ia ʻo ʻAhasia,) meia ʻAtalia, ko ia naʻe ʻikai te ne tāmateʻi ia.
2CH 22:12 Pea naʻe ʻiate kinautolu ia ʻo fufū ʻi he fale ʻoe ʻOtua ʻi he taʻu ʻe ono: pea naʻe pule ʻa ʻAtalia ki he fonua.
2CH 23:1 Pea naʻe fakamālohi ia ʻe Sihoiata ʻi hono fitu ʻoe taʻu, ʻo ne ʻomi ʻae ngaahi ʻeiki pule ʻoe ngaahi teau [mo ]ʻAsalia ko e foha ʻo Silahami, mo ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Sihohanani, mo ʻAsalia ko e foha ʻo ʻOpeti, mo Māseia ko e foha ʻo ʻAtaia, mo Ilisafate ko e foha ʻo Sikili, ʻonau fefuakavaʻaki.
2CH 23:2 Pea naʻa nau ʻalu fano pe ʻi Siuta, ʻonau tānaki ʻae kau Livai mei he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta, mo e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai ʻa ʻIsileli, pea nau haʻu ki Selūsalema.
2CH 23:3 Pea naʻe fai ʻae fuakava ki he tuʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻi he fale ʻoe ʻOtua. Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Vakai, ʻe pule ʻae foha ʻoe tuʻi, ʻo hangē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ki he ngaahi foha ʻo Tevita.
2CH 23:4 Ko eni ʻae meʻa te mou fai: Ko hono tolu ʻoe vahe ʻomoutolu ʻoku hū ki loto ʻi he ʻaho tapu ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, te mou leʻo matapā:
2CH 23:5 Pea ko hono vahe tolu [ʻe taha ]te mou ʻi he fale ʻoe tuʻi: pea ko hono tolu ʻoe vahe ʻe ʻi he matapā ʻoe tuʻunga: pea ʻe ʻi he ngaahi lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova ʻae kakai kotoa pē.
2CH 23:6 Kaeʻoua naʻa hū ha niʻihi ki he fale ʻo Sihova ka ko e kau taulaʻeiki, mo kinautolu ʻi he kau Livai ʻoku tauhi: ʻe hū ki ai ʻakinautolu, he ʻoku nau māʻoniʻoni: ka ke tauhi ʻe he kakai kotoa pē ʻae leʻo ʻo Sihova.
2CH 23:7 Pea ke tuʻu ʻo ʻāʻi ʻae tuʻi ʻe he kau Livai ʻo takatakai, ʻo taki taha ʻae tangata mo ʻene mahafu ʻi hono nima: pea ʻilonga ha tokotaha kehe ʻoku hū ki he fale, ʻe tāmateʻi ia: ka ke ʻi he tuʻi ʻakimoutolu ʻi heʻene hū ki loto, mo ʻene hū kituʻa.”
2CH 23:8 Ko ia, naʻe fai ʻe he kau Livai mo Siuta kotoa pē ʻae meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki kiate kinautolu, ʻonau ʻave taki taha hono kau tangata ʻaia naʻe tonu ke hū ki loto ʻi he ʻaho tapu, mo kinautolu naʻe tonu ke ʻalu kituʻa ʻi he ʻaho tapu: he naʻe ʻikai tuku ke ʻalu ʻe Sihoiata ʻae kau leʻo.
2CH 23:9 Pea naʻe tufaki foki ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki ki he kau ʻeiki pule ʻoe ngaahi teau ʻae ngaahi tao mo e ngaahi pā, mo e ngaahi fakaū, ʻaia naʻe ʻoe tuʻi ko Tevita, ʻaia naʻe ʻi he fale ʻoe ʻOtua.
2CH 23:10 Pea naʻa ne fakaʻotu ʻae kakai kotoa pē, ʻae tangata taki taha mo ʻene mahafutau ʻi hono nima, mei he nima toʻomataʻu ʻoe fale tapu ki he nima toʻohema ʻoe faletapu, ʻo ofi ki he feilaulauʻanga mo e faletapu, ʻo takatakai ʻo ofi ki he tuʻi.
2CH 23:11 Pea hili ia naʻa nau ʻomi kituʻa ʻae foha ʻoe tuʻi, pea nau ʻai ʻae tatā fakatuʻi kiate ia, pea ʻatu kiate ia ʻae fuakava, pea fakanofo ia ko e tuʻi. Pea naʻe pani ʻaki ia ʻae lolo ʻe Sihoiata mo hono ngaahi foha, ʻo ne pehē, “Ke fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻae tuʻi.”
2CH 23:12 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻe ʻAtalia ki he ʻuʻulu ʻoe kakai ʻi he lele mo e fakamālō ki he tuʻi, naʻe haʻu ia ki he kakai ki he loto fale ʻo Sihova:
2CH 23:13 Pea sio ia, pea vakai, naʻe tuʻu ʻae tuʻi ʻi hono pou ʻi he hūʻanga: pea naʻe ofi ki he tuʻi ʻae houʻeiki mo e ngaahi meʻalea: pea naʻe fiefia ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua, ʻonau ifi ʻae ngaahi meʻalea, mo e kau hiva foki mo e ngaahi meʻa faiva, mo kinautolu naʻe ako ke hiva ʻae fakamālō. Pea naʻe hae hono kofu ʻe ʻAtalia, ʻo ne pehē, “Ko e lapa, ko e lapa.”
2CH 23:14 Pea naʻe ʻomi ai ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki ʻae kau ʻeiki pule ʻoe ngaahi teau ʻaia naʻe fakanofo ki he ngaahi tau, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAve ia ki he mamaʻo mei he ngaahi fakangatangataʻanga: pea ko ia ʻe muimui ʻiate ia ke tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā.” He naʻe pehē ʻe he taulaʻeiki, “ʻOua naʻa tāmateʻi ia ʻi he fale ʻo Sihova.”
2CH 23:15 Ko ia naʻa nau puke ia ʻaki honau nima: pea ʻi heʻene hoko ki he hūʻanga ʻoe matapā ʻoe fanga hoosi ʻo ofi ki he fale ʻoe tuʻi, naʻa nau tāmateʻi ia ʻi ai.
2CH 23:16 ¶ Pea naʻe fai ʻe Sihoiata ʻae fuakava, ʻaia mo e kakai kotoa pē, pea mo e tuʻi, koeʻuhi ke nau hoko ko e kakai ʻa Sihova.
2CH 23:17 Pea naʻe ʻalu ai ʻae kakai kotoa pē ki he fale ʻo Peali, pea holoki hifo ia ʻo maumauʻi, pea laiki hono ngaahi feilaulauʻanga mo hono ngaahi fakatātā ke fakaikiiki, pea nau tāmateʻi ʻa Metani ko e taula ʻo Peali ʻi he ʻao ʻoe ngaahi feilaulauʻanga.
2CH 23:18 Pea naʻe fakanofo ʻe Sihoiata ʻae ngaahi matāpule ʻoe fale ʻo Sihova ʻi he pule ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻaia naʻe tufaki ʻe Tevita ʻi he fale ʻo Sihova, ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, ʻo hangē ko ia naʻe tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, ʻaki ʻae fiefia mo e hiva, ʻo hangē ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Tevita.
2CH 23:19 Pea ne fakanofo ʻae kau leʻo ʻi he ngaahi matapā ʻi he fale ʻo Sihova, koeʻuhi ke ʻoua naʻa hū ki ai ha tokotaha naʻe taʻemaʻa ʻi ha meʻa ʻe taha.
2CH 23:20 Pea naʻe ʻave ʻe ia ʻae ngaahi ʻeiki pule ʻoe ngaahi teau, mo e houʻeiki, mo e kau pule ʻoe kakai, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua, ʻo ne ʻomi ʻae tuʻi mei he fale ʻo Sihova: pea naʻa nau hū ʻi he matapā māʻolunga ki he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe fakanofo ʻae tuʻi ki he nofoʻa fakatuʻi ʻoe puleʻanga.
2CH 23:21 Pea naʻe fiefia ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua: pea naʻe fiemālie ʻae kolo, hili ʻenau tāmateʻi ʻa ʻAtalia ʻaki ʻae heletā.
2CH 24:1 Naʻe fitu taʻu ʻae motuʻa ʻo Soasi ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sipia mei Peasipa.
2CH 24:2 Pea naʻe fai ʻe Soasi ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Sihoiata ko e taulaʻeiki.
2CH 24:3 Pea naʻe ʻomi moʻona ʻe Sihoiata ʻae uaifi ʻe ua: pea naʻe tupu ʻiate ia ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.
2CH 24:4 ¶ Pea hili ʻae meʻa ni naʻe hoko ʻo pehē, naʻe loto ʻa Soasi ke teuteuʻi foʻou ʻae fale ʻo Sihova.
2CH 24:5 Pea naʻa ne tānaki fakataha ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, ʻAlu kituaʻā ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta, pea tānaki ʻae paʻanga mei ʻIsileli kotoa pē ke ngaohi ʻo fakalelei ai ʻae fale ʻo homou ʻOtua ʻi he taʻu tuku fakaholo, pea vakai ʻo fakavavevave ia. Ka naʻe ʻikai fakavavevave ia ʻe he kau Livai.
2CH 24:6 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ke haʻu ʻa Sihoiata ko e tuʻukimuʻa, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā naʻe ʻikai te ke fekau ki he kau Livai ke fetuku mei Siuta mo Selūsalema ʻae koloa tānaki, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea mo e fakataha kātoa ʻo ʻIsileli, maʻae fale nofoʻanga ʻoe fakamoʻoni?”
2CH 24:7 He ko e ngaahi tama ʻae fefine angakovi ko ia, ko ʻAtalia, naʻa nau maumauʻi ʻae fale ʻoe ʻOtua: pea ko e ngaahi meʻa fakatapui foki ʻoe fale ʻo Sihova naʻa nau foaki kia Peali.
2CH 24:8 Pea ʻi he fekau ʻae tuʻi naʻa nau ngaohi ʻae puha, ʻonau tuku ia ʻituʻa ʻi he matapā ʻoe fale ʻo Sihova,
2CH 24:9 Pea naʻa nau fai ʻae fono ki Siuta kotoa pē mo Selūsalema, ke ʻomi kia Sihova ʻae koloa tukuhau ʻaia naʻe fekau ʻe Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ki ʻIsileli ʻi he toafa:
2CH 24:10 Pea naʻe fiefia ʻae houʻeiki kotoa pē mo e kakai kotoa pē, ʻonau ʻomi ki loto ʻosi ki he puha, ʻonau fai ai pe ke ʻosi.
2CH 24:11 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻilonga ʻae ʻaho naʻe ʻomi ai ʻae puha ki he fale ʻoe tuʻi ʻi he nima ʻoe kau Livai, pea nau mamata ʻoku lahi ʻae paʻanga, naʻe haʻu ai ʻae tangata tohi ʻae tuʻi mo e matāpule ʻoe taulaʻeiki lahi pea lilingi ke maha ʻae puha, pea naʻe ʻave ia, ʻo haʻamo ki hono potu. Naʻe pehē ʻenau hokohoko fai ʻi he ʻaho kotoa pē, pea naʻe tānaki ʻae paʻanga lahi ʻaupito.
2CH 24:12 Pea naʻe ʻatu ia ʻe he tuʻi mo Sihoiata kiate kinautolu naʻe fai ʻae ngāue ʻi he ngāue ki he fale ʻo Sihova, ʻonau totongi ki he kau tufunga maka, mo e kau tufunga ʻakau ke fakalelei ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e niʻihi foki naʻe ngāue ʻi he ukamea mo e palasa ke ngaohi ke lelei ʻae fale ʻo Sihova.
2CH 24:13 Ko ia naʻe ngāue ʻae kau tangata ngāue, pea naʻe fakaʻosi lelei ʻae ngāue ʻekinautolu, pea naʻa nau teuʻi ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻi hono anga ʻo ia, pea fakamālohiʻi ia.
2CH 24:14 Pea hili ʻa hono fakaʻosi, naʻa nau ʻomi hono toe ʻoe paʻanga ki he ʻao ʻoe tuʻi mo Sihoiata, pea naʻe ngaohi ʻaki ia ʻae ngaahi ipu ki he fale ʻo Sihova, ʻio ʻoe ngaahi ipu ke ngāueʻaki, pea ke fai ʻi ai ʻae ʻatu [meʻa], mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu koula mo e siliva. Pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu maʻuaipē ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Sihoiata.
2CH 24:15 ¶ Ka naʻe fakaʻaʻau ʻo motuʻa ʻa Sihoiata, pea naʻe lahi hono ʻaho ʻi heʻene pekia: ko e taʻu ʻe teau ma tolungofulu hono motuʻa pea ne toki pekia.
2CH 24:16 Pea naʻa nau tanu ia ʻi he Kolo ʻo Tevita fakataha mo e ngaahi tuʻi, ko e meʻa ʻi heʻene fai lelei ʻi ʻIsileli, ki he ʻOtua, pea ki hono fale.
2CH 24:17 Pea hili ʻae pekia ʻa Sihoiata naʻe haʻu ʻae houʻeiki ʻo Siuta, ʻonau fai ʻae hū ki he tuʻi. Pea naʻe tokanga ʻae tuʻi kiate kinautolu.
2CH 24:18 Pea naʻa nau liʻaki ʻae fale ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, ke tauhi ʻae ngaahi vaotapu mo e ngaahi ʻotua loi: pea naʻe hoko ai ʻae houhau ki Siuta mo Selūsalema, ʻi heʻenau angahala ni.
2CH 24:19 Ka naʻa ne fekau ʻae kau palōfita kiate kinautolu, ke toe ʻomi ʻakinautolu kia Sihova: pea naʻa nau lea valoki kiate kinautolu: ka naʻe ʻikai te nau loto ke tokanga ki ai.
2CH 24:20 Pea naʻe hoko ʻae Laumālie ʻae ʻOtua kia Sakalia ko e foha ʻo Sihoiata ko e taulaʻeiki, pea tuʻu ki ʻolunga ia ʻi he kakai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻe he ʻOtua, Koeʻumaʻā hoʻomou fai talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa Sihova, ko ia ʻoku ʻikai ai te mou faʻa monūʻia? Ko e meʻa ʻi hoʻomou liʻaki ʻa Sihova, kuo ne liʻaki ai ʻakimoutolu foki.”
2CH 24:21 Pea naʻa nau alea fakataha ʻo tuʻu kiate ia ʻo tolongaki ia ʻaki ʻae maka ʻi he fekau ʻae tuʻi, ʻi he lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova.
2CH 24:22 Ko ia naʻe ʻikai manatuʻi ʻe he tuʻi ko Soasi ki he angalelei ʻaia naʻe fai ʻe Sihoiata kiate ia, ka naʻa ne tāmateʻi hono foha. Pea ʻi heʻene pekia, naʻe pehē ʻe ia, “Ke ʻafio ki ai ʻa Sihova, pea totongi ki ai.”
2CH 24:23 ¶ Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe taʻu naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ʻae tau mei Silia ke tauʻi ia: pea naʻa nau ʻomi ki Siuta mo Selūsalema, ʻonau tāmateʻi ʻae houʻeiki kotoa pē mei he lotolotonga ʻoe kakai, ʻonau foaki ʻae koloa vete kotoa pē ʻanautolu ki he tuʻi ʻo Tamasikusi.
2CH 24:24 He naʻe haʻu ʻae tau ʻae kakai Silia mo e kau tangata tau tokosiʻi, pea naʻe tuku ʻe Sihova ʻae fuʻu tau lahi ki honau nima, ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai. Naʻe pehē ʻenau fai ʻae tautea kia Soasi.
2CH 24:25 Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻiate ia, (he naʻa nau tuku ia kuo ne mahaki lahi,) naʻe lapasi ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko e toto ʻoe ngaahi foha ʻo Sihoiata ko e taulaʻeiki, ʻonau tāmateʻi ia ʻi hono mohenga, pea naʻe pekia ia: pea naʻa nau tanu ia ʻi he kolo ʻa Tevita, ka naʻe ʻikai te nau tanu ia ʻi he faʻitoka ʻoe ngaahi tuʻi.
2CH 24:26 Pea ko kinautolu eni, naʻe fai ʻae lapa kiate ia: ko Sapati ko e tama ʻa Simiati ko e fefine ʻAmoni, mo Sihosapati ko e tama ʻa Similiti ko e fefine Moape.
2CH 24:27 ¶ Pea ko e meʻa ki hono ngaahi foha, mo hono lahi ʻoe ngaahi kavenga [naʻe hili ]kiate ia, mo hono fakalelei ʻoe fale ʻoe ʻOtua, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ʻoe ngaahi tuʻi. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe ʻAmasia ko hono foha.
2CH 25:1 Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe nima ʻae motuʻa ʻo ʻAmasia, ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe uofulu ma nima ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Sihoatani ʻo Selūsalema.
2CH 25:2 Pea naʻe fai lelei ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ka naʻe ʻikai ʻi he loto haohaoa.
2CH 25:3 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he hoko ʻo tuʻumaʻu ʻae puleʻanga kiate ia, naʻa ne tāmateʻi ʻene kau tamaioʻeiki ʻaia naʻe lapasi ʻae tuʻi ko ʻene tamai.
2CH 25:4 Ka naʻe ʻikai te ne tāmateʻi ʻenau ngaahi fānau, ka naʻe fai ʻe ia ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻi he tohi ʻa Mōsese, ʻaia naʻe fekau ai ʻe Sihova, ʻo pehē, ʻE ʻikai mate ʻae ngaahi tamai koeʻuhi ko e fānau, pea ʻe ʻikai mate ʻae fānau maʻae mātuʻa, ka ʻe mate ʻae tangata taki taha koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaʻana.
2CH 25:5 ¶ Pea naʻe fakakātoa ʻe ʻAmasia ʻa Siuta kotoa pē, ʻo ne fakanofo kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻeiki pule ki he ngaahi toko afe, mo e ngaahi ʻeiki pule ki he ngaahi toko teau, ʻo fakatatau ki he ngaahi fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻi Siuta kotoa pē mo Penisimani: pea naʻa ne lau ʻakinautolu mei he taʻu ʻe uofulu ʻo fai hake, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu ko e toko tolu kilu naʻe lelei, pea mālohi ke ʻalu atu ke tau, pea maheni ai ʻi he ala ki he tao mo e pā.
2CH 25:6 Pea naʻa ne totongi ʻae kau tangata ʻe tokotaha kilu mei ʻIsileli ʻaki ʻae taleniti siliva ʻe teau, ko e kau mālohi mo toʻa.
2CH 25:7 Ka naʻe haʻu kiate ia ha tangata ʻae ʻOtua, ʻo ne pehē, “ʻE tuʻi, ʻoua naʻa tuku ke ʻalu mo koe ʻae kautau ʻa ʻIsileli: he ʻoku ʻikai kau mo ʻIsileli ʻa Sihova, ko e fānau kotoa pē ʻa ʻIfalemi.
2CH 25:8 Pea kapau te ke ʻalu koe, fai pe, ke ke mālohi koe ki he tau: ʻe fakahinga koe ʻe he ʻOtua ʻi he ʻao ʻoe fili: he ʻoku ʻi he ʻOtua ʻae mālohi ke tokoni, pea ke lī ki lalo.”
2CH 25:9 Pea naʻe pehē ʻe ʻAmasia ki he tangata ʻae ʻOtua, “Ka ko e hā te mau fai koeʻuhi ko e taleniti ʻe teau ʻaia kuo u tuku ki he tau ʻa ʻIsileli?” Pea naʻe pehēange ʻe he tangata ʻae ʻOtua kiate ia, “ʻOku faʻa fai ʻe Sihova ke foaki kiate koe ʻae meʻa lahi hake ʻaupito ʻi he meʻa ni.”
2CH 25:10 Pea naʻe toki vaeua ʻakinautolu ʻe ʻAmasia, ʻae tau naʻe haʻu kiate ia mei ʻIfalemi, ke nau toe ʻalu ki honau fonua: ko ia naʻe tupu ʻo lahi ai ʻenau ʻita ki Siuta, pea naʻa nau toe ʻalu ki honau ʻapi ʻi he ʻita lahi.
2CH 25:11 ¶ Pea naʻe fakamālohi ʻe ʻAmasia ia, pea taki atu ʻe ia hono kakai ki he toafa māsima, ʻo ne taaʻi ʻi he fānau ʻa Seia ʻae toko mano.
2CH 25:12 Pea ko e toko mano ʻe taha naʻe moʻui naʻe puke ʻe he fānau ʻa Siuta ʻo ʻave fakapōpula, pea naʻe ʻohake ʻakinautolu ki he tumutumu ʻoe makatuʻu, ʻo lī ʻakinautolu mei he tumutumu ʻoe maka ki lalo, ko ia naʻe lailai ai ʻakinautolu kotoa pē.
2CH 25:13 ¶ Ka ko e kau tangata tau ʻoe tau naʻe fekau ʻe ʻAmasia ke nau foki, ke ʻoua naʻa nau ʻalu mo ia ki he tau, naʻa nau teʻia ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, mei Samēlia ʻo aʻu atu ki Pete-Holoni, pea naʻe teʻia ʻae toko tolu afe ʻokinautolu, ʻo [nau ]fetuku ʻae vete lahi.
2CH 25:14 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae liu mai ʻa ʻAmasia mei he tāmateʻi ʻae kakai ʻItomi, naʻa ne ʻomi ʻae ngaahi ʻotua ʻoe fānau ʻa Seia: pea ne fokotuʻu ʻakinautolu ke ne ʻotua aki, pea punou ia kiate kinautolu, ʻo ne tutu ʻae meʻa nanamu kiate kinautolu.
2CH 25:15 Ko ia naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova kia ʻAmasia, pea naʻa ne fekau ʻae palōfita kiate ia, ʻaia naʻe pehē kiate ia, “Ko e hā kuo ke kumi ai ki he ngaahi ʻotua ʻoe kakai, ʻaia naʻe ʻikai te nau mafai ke fakamoʻui honau kakai ʻonautolu mei ho nima?”
2CH 25:16 Pea ʻiloange lolotonga ʻa ʻene kei lea kiate ia, naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “He kuo fakakau koe ki he kau fakakaukau ʻae tuʻi?” “Tuku muʻa: he koeʻumaʻā ʻae taaʻi koe?” Pea naʻe tuku ai ʻae palōfita, ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻilo kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ke taaʻi koe, ko e meʻa ʻi hoʻo fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke tokanga ki heʻeku akonaki.”
2CH 25:17 ¶ Pea naʻe toki kumi ʻae fakakaukau ʻe ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ne fekau atu kia Soasi, ko e foha ʻo Sihoaasi, ko e foha ʻo Sehu ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Haʻu ke tā fesiofaki pe ʻakitaua.”
2CH 25:18 Pea naʻe fekau ʻe Soasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli kia ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, “Ko e talatalaʻāmoa naʻe ʻi Lepanoni naʻe fekau ki he sita naʻe ʻi Lepanoni, ʻo pehē, ‘Foaki mai ho ʻofefine ki hoku foha ke na fakamaʻu:’ pea naʻe ʻalu ai ʻae manu kai vao naʻe ʻi Lepanoni, pea malaki hifo ʻae talatalaʻāmoa.
2CH 25:19 ‌ʻOku ke lau, Vakai, kuo ke teʻia ʻae kakai ʻItomi: pea kuo fakahikihiki koe ʻe ho loto ke vikiviki: ka ke nofo koe eni ki ʻapi: koeʻumaʻā hoʻo kau ke ke kovi ai, ke ke hinga ai, ʻio, ʻa koe, mo Siuta foki mo koe?”
2CH 25:20 Ka naʻe ʻikai tokanga ʻe ʻAmasia ki ai he naʻe mei he ʻOtua ia, koeʻuhi ke ne tukuange ia ki he nima [ʻo honau ngaahi fili], ko e meʻa ʻi heʻenau kumi ki he ngaahi ʻotua ʻo ʻItomi.
2CH 25:21 Ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻa Soasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli: pea na fesiofaki ʻakinaua, ʻio, ʻaia mo ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi Pete-Semesi, ʻaia ʻoku kau ki Siuta.
2CH 25:22 Pea naʻe fakatuʻutāmaki ʻa Siuta ʻi he ʻao ʻo ʻIsileli, pea naʻa nau hola taki taha ʻae tangata ki hono fale fehikitaki.
2CH 25:23 Pea naʻe puke ʻe Soasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻa ʻAmasia ko e tuʻi ʻo Siuta, ko e foha ʻo Soasi, ko e foha ʻo Sihoaasi, ʻi Pete-Semesi, ʻo ne ʻomi ia ki Selūsalema, pea naʻa ne holoki hifo ʻae ʻā maka ʻo Selūsalema mei he matapā ʻo ʻIfalemi ki he matapā ʻi he tuliki ʻā, ko e hanga ʻe valungeau.
2CH 25:24 Pea naʻa ne ʻave ʻae koula kotoa pē mo e siliva, mo e ngaahi ipu kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fale ʻoe ʻOtua ia ʻOpeti-ʻItomi, pea mo e ngaahi koloa ʻi he fale ʻoe tuʻi, mo e kau fakamoʻoni foki, pea tafoki ia ʻo ʻalu ki Samēlia.
2CH 25:25 ¶ Pea naʻe moʻui ʻa ʻAmasia ko e foha ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo Siuta hili ʻae pekia ʻa Soasi ko e foha ʻo Sihoaasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma nima.
2CH 25:26 Pea ko hono toe ʻoe ngāue ʻa ʻAmasia, ko e ʻuluaki mo e ki mui, vakai, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta mo ʻIsileli?
2CH 25:27 ¶ Pea hili ʻae kuonga naʻe tafoki ai ʻa ʻAmasia mei he muimui ʻia Sihova naʻa nau teu lapa kiate ia ʻi Selūsalema: pea naʻe hola ia ki Lakisi: ka naʻa nau fekau ʻo tuli ia ki Lakisi, pea naʻe tāmateʻi ia ʻi ai.
2CH 25:28 Pea naʻa nau fakaheka ia ki he fanga hoosi, pea nau tanu ia mo ʻene ngaahi tamai ʻi he kolo ʻo Siuta.
2CH 26:1 Pea naʻe toki ʻave ʻe he kakai kotoa pē ʻo Siuta ʻa ʻUsaia, ʻaia naʻe hongofulu ma ono taʻu hono motuʻa, ʻo fakanofo ia ke tuʻi ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko ʻAmasia.
2CH 26:2 Naʻa ne langa ʻa ʻEloti, ʻo toe fakakau ia ki Siuta, ʻi he hili ange ʻae mohe ʻae tuʻi ki heʻene ngaahi tamai.
2CH 26:3 Naʻe hongofulu ma ono ʻae taʻu ʻoe motuʻa ʻo ʻUsaia ʻi he kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe nimangofulu mo e taʻu ʻe ua ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē foki ko Sekolia ʻo Selūsalema.
2CH 26:4 Pea naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai ko ʻAmasia.
2CH 26:5 Naʻe kumi ʻe ia ki he ʻOtua ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sakalia, ʻaia naʻe poto ʻi he ʻilo ʻae ngaahi meʻa hā mai ʻae ʻOtua: pea lolotonga ʻene kumi kia Sihova, naʻe fakamonūʻia ia ʻe he ʻOtua.
2CH 26:6 Pea naʻe ʻalu atu ia ʻo tauʻi ʻae kakai Filisitia, ʻo ne holoki hifo ʻae ʻā maka ʻo Kati, mo e ʻā maka ʻo Sapina, mo e ʻā maka ʻo ʻAsitoti, pea ne langa ʻae ngaahi kolo ʻi he fonua ʻAsitoti, pea ʻi he lotolotonga ʻoe kakai Filisitia.
2CH 26:7 Pea naʻe tokoni ia ʻe he ʻOtua ke tauʻi ʻae kakai Filisitia, pea ke tauʻi ʻae kakai ʻAlepea ʻaia naʻe nofo ʻi Kuapeali, mo e kakai Mehunimi.
2CH 26:8 Pea naʻe foaki ʻae ngaahi meʻaʻofa ʻe he kakai ʻAmoni kia ʻUsaia: pea naʻe ongoongoa atu hono hingoa ʻo aʻu ki he hūʻanga ki ʻIsipite: he naʻa ne fakamālohi ia ke lahi ʻaupito.
2CH 26:9 Pea naʻe langa foki ʻe ʻUsaia ʻae ngaahi fale māʻolunga ʻi Selūsalema ʻi he matapā ʻi he tuliki, pea ʻi he matapā ʻoe potu talalo, pea ʻi he afenga, ʻo ne langa foʻou ia.
2CH 26:10 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi fale māʻolunga ʻi he toafa, pea keli ʻae ngaahi vai lahi: he naʻe lahi ʻaupito ʻene fanga manu, ʻi he fonua ʻi lalo, pea mo e ngaahi tafangafanga: mo e kau tauhi ngoue, mo e kau tauhi vaine ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻi Kameli: he naʻe manako ia ki he tauhi ngoue.
2CH 26:11 Pea naʻe maʻu ʻe ʻUsaia foki ʻae kau tangata fai tau, ʻaia naʻe ʻalu vahevahe pe ki he tau, ʻo fakatatau ki honau lau ʻi he pule ʻa Sieli ko e tangata tohi mo Māseia ko e pule, ʻi he nima ʻo Hanania, ko e tokotaha ʻoe ngaahi ʻeiki pule ʻae tuʻi.
2CH 26:12 Ko hono lau kotoa ʻoe kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, ʻoe kau tangata toʻa mālohi naʻe toko ua afe mo e toko onongeau.
2CH 26:13 Pea naʻe ʻi honau nima ʻae fuʻu tau, ko e toko tolu kilu mo e toko fitu afe mo e toko nimangeau, naʻe fai ʻae tau ʻi he mālohi lahi, ke tokoni ki he tuʻi ke tauʻi ʻae fili.
2CH 26:14 Pea naʻe tokonaki ʻe ʻUsaia moʻonautolu ʻi he tau kotoa pē ʻae ngaahi pā, mo e tao, mo e tatā, mo e ngaahi kofutau, mo e ngaahi kau fana, mo e ngaahi makatā.
2CH 26:15 Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻi Selūsalema ʻae ngaahi meʻa tau, naʻe fakakaukau hono ngaohi ʻe he kau tangata poto, ke fokotuʻu ʻi he ngaahi fale māʻolunga pea ki he ngaahi puke, ke fanaʻaki ʻae ngahau mo e ngaahi maka lahi. Pea naʻe ongoongo ki he mamaʻo hono hingoa: he naʻe lahi ʻaupito ʻae tokoni kiate ia, ke ne mālohi ai.
2CH 26:16 ¶ Ka ʻi heʻene mālohi naʻe mahikihiki hake hono loto ke kovi lahi ai ia: he naʻa ne fai talangataʻa kia Sihova ko hono ʻOtua, pea naʻe hū ia ki he faletapu ʻo Sihova ke tutu ʻae meʻa namu kakala he feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala.
2CH 26:17 Pea naʻe hū ki ai ʻa ʻAsalia ko e taulaʻeiki ʻo muimui ʻiate ia, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau taulaʻeiki ʻa Sihova ʻe toko valungofulu, ko e kau tangata toʻa:
2CH 26:18 Pea naʻa nau tali tuʻu ki he tuʻi ko ʻUsaia, ʻonau pehē kiate ia, “ʻE ʻUsaia ʻoku ʻikai ʻiate koe ke tutu ʻae meʻa namu kakala kia Sihova, ka ki he kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo ʻElone, ʻaia kuo fakatapui ke tutu ʻae meʻa namu kakala: ʻalu kituʻa koe mei he faletapu, he kuo ke fai hala: pea ʻe ʻikai foki te ke ongoongolelei ai meia Sihova ko ho ʻOtua.”
2CH 26:19 Pea naʻe houhau ai ʻa ʻUsaia, pea naʻe ʻi hono nima ʻae ʻaiʻanga afi, ke tutu ai ʻae meʻa namu kakala: pea lolotonga ʻene houhau ki he kau taulaʻeiki, naʻe tupu hake ʻae kilia ʻi hono foʻi laʻē ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki ʻi he fale ʻo Sihova, mei he potu ʻoe feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala.
2CH 26:20 Pea naʻe mamata kiate ia ʻe ʻAsalia ko e taulaʻeiki lahi, pea mo e kau taulaʻeiki kotoa pē, pea vakai, kuo kilia ia ʻi hono laʻē, pea naʻa nau tekeʻi ia mei ai kituʻa: ʻio, pea naʻe fakatoʻotoʻo ia ke ʻalu kituʻa, he kuo taaʻi ia ʻe Sihova.
2CH 26:21 Pea naʻe kilia ʻae tuʻi ko ʻUsaia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene pekia, pea naʻe nofo ia ʻi he fale liʻaki, he ko e kilia ia; he naʻe motuhi ia mei he fale ʻo Sihova pea naʻe pule ʻa Sotami ko hono foha ki he fale ʻoe tuʻi, ʻo fakamaauʻi ʻae kakai ʻoe fonua.
2CH 26:22 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngāue ʻa ʻUsaia, ko e ʻuluaki mo e kimui, naʻe tohi ia ʻe ʻIsaia ko e palōfita, ko e foha ʻo ʻAmosi.
2CH 26:23 Pea pehē naʻe mohe ʻa ʻUsaia mo ʻene ngaahi tamai ʻi he ngoue ʻoe tanuʻanga naʻe kau ki he ngaahi tuʻi: he naʻa nau pehē, Ko e kilia ia: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Sotami ko hono ʻalo.
2CH 27:1 Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe nima ʻae motuʻa ʻo Sotami ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ono ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē foki ko Selusa, ko e ʻofefine ʻo Satoki.
2CH 27:2 Pea naʻe fai lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe heʻene tamai ko ʻUsaia: ka naʻe ʻikai hū ia ki he faletapu ʻo Sihova. Pea naʻe kei fai kovi ʻe he kakai.
2CH 27:3 Naʻe ngaohi ʻe ia ʻae matapā māʻolunga ʻoe fale ʻo Sihova, pea naʻa ne langa hake ʻaupito ki he ʻā maka ʻo Ofili.
2CH 27:4 Pea naʻa ne langa foki ʻae ngaahi kolo ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Siuta, pea ne langa ʻi he ngaahi vao ʻakau ʻae ngaahi fale mālohi mo e fale māʻolunga.
2CH 27:5 ¶ Pea naʻe tau ia mo e tuʻi ʻoe kakai ʻAmoni, pea naʻe mālohi ia kiate kinautolu. Pea naʻe ʻatu kiate ia ʻe he fānau ʻa ʻAmoni ʻi he taʻu pe ko ia ʻae taleniti siliva ʻe teau, mo e puha fua ʻoe uite ʻe taha mano, mo e taha mano ʻoe paʻale. naʻe ʻatu ʻae meʻa lahi pehē ni ʻi hono ua ʻoe taʻu, mo hono tolu.
2CH 27:6 Ko ia naʻe hoko ʻo mālohi lahi ʻa Sotami, ko e meʻa ʻi heʻene vakai ki hono ngaahi hala ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua.
2CH 27:7 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngāue ʻa Sotami, mo ʻene ngaahi tau kotoa pē, mo ʻene ngaahi anga, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli mo Siuta.
2CH 27:8 Naʻe uofulu taʻu ia mo e taʻu ʻe nima ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ʻe ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ono ʻi Selūsalema.
2CH 27:9 ¶ Pea naʻe mohe ʻa Sotami mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻa nau tanu ia ʻi he kolo ʻa Tevita: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAhasi.
2CH 28:1 Naʻe uofulu taʻu ʻae motuʻa ʻo ʻAhasi ʻi heʻene kamata ʻene pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma tolu ʻi Selūsalema: ka naʻe ʻikai fai ʻe ia ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko Tevita ko ʻene tamai:
2CH 28:2 He naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi hala ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi meʻa fakatātā haka kia Peali.
2CH 28:3 Pea ne tutu foki ʻae meʻa namu kakala ʻi he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, pea ne tutu ʻene fānau ʻi he afi ʻo fakatatau ki he meʻa kovi ʻae ngaahi hiteni ʻaia naʻe kapusi kituʻa ʻe Sihova mei he ʻao ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
2CH 28:4 Naʻa ne feilaulau foki mo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi potu māʻolunga, pea ki he ngaahi tafungofunga, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē.
2CH 28:5 Ko ia naʻe fakatukutukuʻi ia ʻe Sihova ko hono ʻOtua ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Silia: pea naʻa nau taaʻi ia, ʻonau fetuku pōpula honau tokolahi ki Tamasikusi. Pea naʻe tukuange ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻIsileli foki, ʻaia naʻa ne taaʻi ia ʻaki ʻae tāmateʻi lahi.
2CH 28:6 ¶ He naʻe tāmateʻi ʻe Peka ko e foha ʻo Limalia ʻi Siuta ʻi he ʻaho pe taha ʻae tokotaha kilu mo e toko ua mano, ʻaia ko e kau tangata toʻa kotoa pē; ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 28:7 Pea naʻe tāmateʻi ai ʻe Sikili, ko e tangata mālohi ʻo ʻIfalemi, ʻa Māseia ko e foha ʻoe tuʻi, mo ʻAsilikami ko e pule ʻoe fale, mo ʻElikena ʻaia naʻe hoko mo e tuʻi.
2CH 28:8 Pea naʻe fetuku fakapōpula ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi kāinga ʻae toko ua kilu, ko e kau fefine, mo e fānau tangata, mo e fānau fefine, pea ʻave foki mo e koloa lahi ʻaupito ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻomi ʻae koloa ki Samēlia.
2CH 28:9 Ka naʻe ʻi ai ʻae palōfita ʻa Sihova ko Oteti hono hingoa: pea naʻe ʻalu kituʻa ia ki he ʻao ʻoe tau naʻe haʻu ki Samēlia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Vakai, ko e meʻa ʻi he houhau ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai ki Siuta, kuo ne tuku ʻakinautolu ki homou nima, pea kuo mou tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he lili kuo aʻu hake ki langi.
2CH 28:10 Pea ko eni ʻoku mou loto ke fakamoʻulaloa ʻae fānau ʻa Siuta mo Selūsalema ko e kau tangata pōpula, mo e kau fefine pōpula kiate kimoutolu: ka ʻikai ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻio, ʻiate kimoutolu, ʻae ngaahi angahala kia Sihova ko homou ʻOtua?
2CH 28:11 Pea ko ia mou tokanga mai kiate au, pea mou tukuange ʻae kau pōpula, ʻaia kuo mou maʻu fakapōpula ʻi homou ngaahi kāinga: he ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae houhau lahi ʻa Sihova.”
2CH 28:12 Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻae niʻihi ʻi he kau tuʻukimuʻa ʻoe fānau ʻa ʻIfalemi ko ʻAsalia ko e foha ʻo Sohanani mo Pelakia ko e foha ʻo Misilimoti, mo Sesikia ko e foha ʻo Salumi, mo ʻAmasa ko e foha ʻo Hatilai, ke taʻofi ʻakinautolu kuo haʻu mei he tau.
2CH 28:13 ‌ʻO [nau ]pehē kiate kinautolu, “ʻOua te mou ʻomi ʻae kau pōpula ki heni: he kuo mau fakahouhau kia Sihova, pea ʻoku mou loto ke fakalahi ki heʻemau ngaahi angahala pea ki heʻemau ngaahi kovi: he ʻoku lahi ʻaupito ʻemau fai hala, pea ʻoku houhauʻia lahi ʻaupito ʻa ʻIsileli.”
2CH 28:14 Ko ia naʻe tuku ai ʻe he kau tangata toʻo mahafutau ʻae kakai pōpula mo e vete ʻi he ʻao ʻoe houʻeiki mo e kakai kotoa kuo fakataha.
2CH 28:15 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau tangata ʻaia naʻe lau honau hingoa, ʻo ʻave ʻae kakai pōpula, pea fakakofuʻaki ʻae vete ʻakinautolu kotoa pē naʻe telefua ʻiate kinautolu, pea naʻa nau teuʻi mo fakatopuvaʻe ʻakinautolu, pea tufa kiate kinautolu ʻae meʻakai mo e inu, pea tākai ʻakinautolu pea fakaheka ʻakinautolu kotoa pē naʻe vaivai ki he fanga ʻasi, pea [nau ]ʻomi ʻakinautolu ki honau ngaahi kāinga ki Seliko, ko e kolo ʻae ʻakau ko e ponga: pea naʻa nau toki liu mai ki Samēlia.
2CH 28:16 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ko ʻAhasi ʻi he kuonga ko ia ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ke nau tokoni ia,
2CH 28:17 He naʻe toe haʻu ʻae kakai ʻItomi ʻo teʻia ʻa Siuta, pea fetuku ʻo ʻave ʻae ngaahi pōpula.
2CH 28:18 Pea ko e kakai Filisitia foki naʻa nau haʻu ʻo tauʻi ʻae ngaahi kolo ʻoe fonua ʻi lalo, mo e potu tonga ʻo Siuta, pea kuo nau lavaʻi ʻa Pete-Semesi, mo ʻAsaloni, mo Kiteloti, mo Soko fakataha mo e ngaahi potu kakai ʻo ia, mo Timinate mo hono ngaahi potu kakai ʻo ia, mo Kimiso foki mo hono ngaahi potu kakai ʻo ia: pea naʻa nau nonofo ai.
2CH 28:19 He naʻe fakavaivai hifo ʻe Sihova ʻa Siuta ko e meʻa ia ʻAhasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli: he naʻa ne fakatelefua ʻa Siuta, pea fai talangataʻa ʻaupito kia Sihova.
2CH 28:20 Pea naʻe haʻu kiate ia ʻa Tilikati-Pilinesa ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo ne fakamamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne tokoni ia.
2CH 28:21 He naʻe toʻo ʻo ʻave ʻe ʻAhasi ʻae ʻinasi mei he fale ʻo Sihova, pea mei he fale ʻoe tuʻi, pea ʻoe houʻeiki, pea foaki ia ki he tuʻi ʻo ʻAsilia: ka naʻe ʻikai te ne tokoni ia.
2CH 28:22 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene mamahi naʻa ne fakalahi ki heʻene angahala kia Sihova: ʻae tuʻi ko eni ko ʻAhasi.
2CH 28:23 He naʻa ne feilaulau ki he ngaahi ʻotua ʻo Tamasikusi, ʻaia naʻe taaʻi ia: ʻo ne pehē, “Ko e meʻa ʻi he tokoni ʻakinautolu ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi tui ʻo Silia, ko ia te u feilaulau ai kiate kinautolu, koeʻuhi ke nau tokoni au. Ka ko hono malaʻiaʻanga ʻakinautolu, ʻoʻona mo ʻIsileli kotoa pē.”
2CH 28:24 Pea naʻe tānaki fakataha ʻe ʻAhasi ʻae ngaahi nāunau ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻo ne tuʻutuʻu ke fakaikiiki ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea naʻe tāpuni ʻae ngaahi matapā ʻoe fale ʻo Sihova, pea ne fokotuʻu ʻae ngaahi feilaulauʻanga ʻi he ngaahi tuliki kotoa pē ʻo Selūsalema.
2CH 28:25 Pea ne ngaohi ʻi he ngaahi kolo kehekehe ʻo Siuta ʻae ngaahi potu māʻolunga ke tutu ai ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, pea naʻa ne fakatupu ʻae houhau lahi ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai.
2CH 28:26 ¶ Pea ko eni ko hono toe ʻo ʻene ngāue mo hono ngaahi hala kotoa pē, ko e ʻuluaki mo e ki mui, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta mo ʻIsileli.
2CH 28:27 Pea naʻe mohe ʻa ʻAhasi mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻa nau tanu ia ʻi he kolo, ʻio, ʻi Selūsalema: ka naʻe ʻikai te nau ʻomi ia ki he ngaahi tanuʻanga ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Hesekaia ko hono foha.
2CH 29:1 Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe nima ʻae motuʻa ʻo Hesekaia ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe uofulu ma hiva ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko ʻApisa ko e ʻofefine ʻo Sakalia.
2CH 29:2 Pea naʻe fai lelei ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Tevita ko ʻene tamai.
2CH 29:3 ¶ ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo ʻene pule, ʻi he ʻuluaki māhina, naʻa ne toʻo ʻae ngaahi matapā ʻoe fale ʻo Sihova, ʻo ne ngaohi ia ke lelei.
2CH 29:4 Pea ne ʻomi ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻo ne tānaki ʻakinautolu ke fakataha ki he hala fakahahake.
2CH 29:5 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, ʻae kau Livai, “Ke mou tokanga kiate au, ko eni mou fakamaʻa ʻakimoutolu, pea fakamaʻa ʻae fale ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai, pea mou fetuku atu ʻae ngaahi meʻa ʻuli mei he potu māʻoniʻoni.
2CH 29:6 He naʻe fai hala ʻetau ngaahi tamai, pea fai ʻaia naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, pea naʻa nau liʻaki ia, pea naʻe tafoki honau mata mei he fale nofoʻanga ʻo Sihova, pea fulituʻa ki ai.
2CH 29:7 Pea kuo nau tāpuni ʻae ngaahi matapā ʻoe hūʻanga fale fakamalumalu, pea tāmateʻi ʻae ngaahi maama, pea naʻe ʻikai tutu ʻae meʻa namu kakala pe ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻi he potu māʻoniʻoni ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli.
2CH 29:8 Ko ia naʻe tō ai ʻae houhau ʻa Sihova ki Siuta mo Selūsalema, pea naʻa ne tukuange ʻakinautolu ki he mamahi, mo e fakaofoofo, mo e fakaʻiseʻisa, ʻo hangē ko ia ʻoku mou mamata ai ʻaki homou mata.
2CH 29:9 Vakai, he kuo tō ʻetau ngaahi tamai ʻi he heletā, pea ʻoku nofo pōpula ʻi he meʻa ni hotau ngaahi foha mo hotau ngaahi ʻofefine mo hotau ngaahi uaifi.
2CH 29:10 Pea ko eni, ʻoku ʻi hoku loto ia ke fai ʻae fuakava kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke tafoki hono houhau lahi meiate kitautolu.
2CH 29:11 ‌ʻE hoku ngaahi foha, ʻoua eni naʻa mou taʻetokanga: he kuo fili ʻakimoutolu ʻe Sihova ke tuʻu ʻi hono ʻao, ke tauhi ia, pea ke mou ngāue kiate ia, pea tutu ʻae meʻa namu kakala.”
2CH 29:12 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ai ʻae kau Livai, ko Mehati ko e foha ʻo ʻAmasai, mo Soeli ko e foha ʻo ʻAsalia, ʻi he ngaahi foha ʻoe kau Kohate: pea ʻi he ngaahi foha ʻo Melali, ko Kisi ko e foha ʻo ʻApiti, mo ʻAsalia ko e foha ʻo Sehalili: pea ʻi he kakai Kesoni: ko Soa ko e foha ʻo Sima, mo Iteni ko e foha ʻo Soe:
2CH 29:13 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlisafani: ko Simili, mo Sieli: pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAsafi: ko Sakalia, mo Matania:
2CH 29:14 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Hemani: ko Sehieli, mo Simi: pea ʻi he ngaahi foha ʻo Situtuni: ko Simaia, mo ʻUsili.
2CH 29:15 Pea naʻa nau fakakātoa honau ngaahi kāinga, pea fakamaʻa ʻakinautolu, pea haʻu, ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi, ʻi he folofola ʻa Sihova, ke fakamaʻa ʻae fale ʻo Sihova.
2CH 29:16 Pea naʻe hū ʻae kau taulaʻeiki ki he potu ʻi loto ʻi he fale ʻo Sihova, ke fakamaʻa ia, ʻonau fetuku mei ai ʻae ngaahi meʻa ʻuli kotoa pē naʻa nau ʻilo ʻi he faletapu ʻo Sihova ki he lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova. Pea naʻe ʻave ia ʻe he kau Livai, ʻo fetuku ia ki he mamaʻo ki he vaitafe ko Kitiloni.
2CH 29:17 Pea naʻa nau kamata ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina ke fakamaʻa, pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho ʻoe māhina naʻa nau hoko ki he hūʻanga fale fakamalumalu ʻo Sihova: ko ia naʻa nau fakamaʻa ʻae fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho ʻe valu: pea ʻi hono ʻaho ʻe hongofulu ma ono ʻi he ʻuluaki māhina naʻa nau fakaʻosi.
2CH 29:18 Pea naʻa nau ʻalu ai kia Hesekaia ko e tuʻi, ʻo pehē, “Kuo mau fakamaʻa ʻae potu kotoa pē ʻoe fale ʻo Sihova, mo e feilaulauʻanga ʻoe meʻa tutu mo hono ngaahi ipu kotoa pē ʻo ia, mo e palepale ʻoe mā ʻoe ʻao, mo hono ngaahi ipu kotoa pē ʻo ia.
2CH 29:19 Pea koeʻuhi ko e ngaahi ipu kotoa pē, ʻaia naʻe liʻaki ʻe he tuʻi ko ʻEhapi ʻi heʻene pule, ʻi heʻene angahala, kuo ʻosi ʻemau teuʻi mo fakatapui, pea vakai, ʻoku nau ʻi he muʻa feilaulauʻanga ʻo Sihova.”
2CH 29:20 ¶ Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Hesekaia ko e tuʻi, ʻo ne tānaki ke fakataha ʻae kau pule ʻoe kolo, pea ʻalu ia ki he fale ʻo Sihova.
2CH 29:21 Pea naʻa nau ʻomi ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu, mo e lami ʻe fitu, mo e kosi tangata ʻe fitu, ko e feilaulau ʻi he angahala ʻae puleʻanga, pea maʻae fale nofoʻanga, pea mo Siuta. Pea naʻe fekau ia ki he kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo ʻElone ke ʻatu ia ʻi he funga feilaulauʻanga ʻo Sihova.
2CH 29:22 Ko ia naʻa nau tāmateʻi ʻae fanga pulu, pea naʻe fakatali ʻae toto ʻe he kau taulaʻeiki, pea nau luluku ʻaki ʻae feilaulauʻanga: pea pehē pe, hili ʻenau tāmateʻi ʻae fanga sipitangata, naʻa nau luluku ʻaki ʻae toto ʻae feilaulauʻanga: pea naʻa nau tāmateʻi ʻae fanga lami foki, pea nau luluku ʻae toto ki he feilaulauʻanga.
2CH 29:23 Pea naʻa nau ʻomi kituʻa ʻae fanga kosi tangata ko e feilaulau maʻae angahala ki he ʻao ʻoe tuʻi mo e fakataha; pea naʻa nau hilifaki honau nima ki ai.
2CH 29:24 Pea naʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki, pea fai ʻae fakalelei ʻaki ʻa honau toto ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga, ke fai ai ʻae fakalelei koeʻuhi ko ʻIsileli kotoa pē: he naʻe fekau ʻe he tuʻi ke fai ʻae feilaulau tutu mo e feilaulau maʻae angahala maʻa ʻIsileli kotoa pē.
2CH 29:25 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae kau Livai he fale ʻo Sihova mo e ngaahi meʻa pakihi, mo e ngaahi ūtete, mo e ngaahi haʻape, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Tevita, pea mo Kata ko e tangata kikite ʻae tuʻi, mo Netane ko e palōfita: he naʻe pehē pe ʻae fekau ʻa Sihova ʻi heʻene kau palōfita.
2CH 29:26 Pea naʻe tuʻu ʻae kau Livai mo e ngaahi meʻa faiva ʻa Tevita, mo e kau taulaʻeiki mo e ngaahi meʻalea.
2CH 29:27 Pea naʻe fekau ʻe Hesekaia ke fai ʻae feilaulau tutu ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga. Pea ʻi he kamata ʻatu ʻae feilaulau tutu, naʻe kamata foki ʻae hiva kia Sihova ʻaki ʻae ngaahi meʻalea, pea ʻi he ngaahi meʻa faiva naʻe tuʻutuʻuni ʻe Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
2CH 29:28 Pea naʻe hū ʻae fakataha kotoa pē, pea hiva ʻae kau hiva, pea fakaongo ʻe he kau ifi meʻalea: pea naʻe fai ai pe ʻae meʻa ni kotoa pē ke ʻoua ke ʻosi ʻae feilaulau tutu.
2CH 29:29 Pea hili ʻenau fakaʻosi ʻae feilaulau, naʻe punou ʻae tuʻi mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻonau hū.
2CH 29:30 Pea naʻe fekau foki ʻe Hesekaia ko e tuʻi mo e houʻeiki ki he kau Livai ke hiva mo fakafetaʻi kia Sihova ʻaki ʻae ngaahi lea ʻa Tevita, pea mo ʻAsafi ko e tangata kikite. Pea naʻa nau hiva ʻaki ʻae ngaahi fakafetaʻi ʻi he fiefia, ʻonau punou hifo honau ʻulu ʻo hū.
2CH 29:31 Pea naʻe tali ʻe Hesekaia ʻo ne pehē, “Ko eni kuo mou fakatapui ʻakimoutolu kia Sihova, mou haʻu ke ofi, pea ʻomi ʻae ngaahi feilaulau mo e feilaulau fakafetaʻi ki he fale ʻo Sihova.” Pea naʻe ʻomi ʻe he fakataha ʻae ngaahi feilaulau mo e ngaahi feilaulau fakafetaʻi: pea ʻomi ʻekinautolu naʻe loto ʻataʻatāina ʻae ngaahi feilaulau tutu.
2CH 29:32 Pea ko hono lau ʻoe ngaahi feilaulau tutu, ʻaia naʻe ʻomi ʻe he fakataha lahi, ko e fanga pulu ʻe fitungofulu, ko e sipitangata ʻe teau, mo e lami ʻe uangeau: ko eni kotoa pē ko e feilaulau tutu kia Sihova.
2CH 29:33 Pea ko e meʻa naʻe fakatapui ko e fanga pulu ʻe onongeau mo e sipi ʻe tolu afe,
2CH 29:34 Pea naʻe tokosiʻi ʻae kau taulaʻeiki, ko ia naʻe ʻikai te nau faʻa fai ke fohi ʻae feilaulau tutu kotoa pē: ko ia naʻe tokoni ai ʻakinautolu ʻe honau kāinga ko e kau Livai, ke ʻoua ke ʻosi ʻae ngāue, pea ke ʻoua ke fakamaʻa ʻa hono toe ʻoe kau taulaʻeiki: he naʻe angatonu lahi hake ʻi loto ʻae kau Livai ke fakamaʻa ʻakinautolu ʻi he kau taulaʻeiki.
2CH 29:35 Pea naʻe lahi ʻaupito foki ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngako ʻoe ngaahi feilaulau fakalelei, mo e feilaulau inu ʻi he feilaulau tutu kotoa pē. Ko ia naʻe teuteu lelei ʻae ngāue ʻoe fale ʻo Sihova.
2CH 29:36 Pea naʻe fiefia ʻa Hesekaia, mo e kakai kotoa pē, ko e meʻa ʻi he teuteuʻi ʻe he ʻOtua hono kakai: he naʻe fai fakafokifā pe ʻae meʻa ni.
2CH 30:1 Pea naʻe fekau ʻe Hesekaia ki ʻIsileli kotoa pē mo Siuta, pea tohi ʻe ia ʻae ngaahi tohi foki ki ʻIfalemi mo Manase, koeʻuhi ke nau haʻu ki he fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ke fai ʻa e [kātoanga ]ʻoe Lakaatu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
2CH 30:2 He naʻe fakakaukau ʻe he tuʻi mo hono ngaahi houʻeiki, mo e fakataha kotoa ʻi Selūsalema, ke fai ʻa e [kātoanga ]ʻoe Lakaatu ʻi hono ua ʻoe māhina.
2CH 30:3 He naʻe ʻikai te nau faʻa fai ia ʻi he ngaahi ʻaho ko ia koeʻuhi naʻe teʻeki ai fakaʻosi ʻe he kau taulaʻeiki ʻae fakamaʻa ʻakinautolu ke lahi ki ai, pea naʻe teʻeki ai fakakātoa ʻakinautolu ʻe he kakai ki Selūsalema.
2CH 30:4 Pea naʻe fiemālie ai ʻae tuʻi pea mo e kakai fakataha kotoa pē.
2CH 30:5 Pea naʻa nau tuʻutuʻuni ʻae fono ke fanongonongo kalanga ʻi ʻIsileli kotoa pē, mei Peasipa ki Tani, koeʻuhi ke nau haʻu ke fai ʻa e [kātoanga ]ʻoe Lakaatu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi Selūsalema: he naʻe ʻikai te nau fai ia ʻo fuoloa ʻo hangē ko ia naʻe tohi.
2CH 30:6 Pea naʻe ʻalu ʻae kau ʻave tohi mo e ngaahi tohi mei he tuʻi mo hono houʻeiki ki he potu kotoa pē ʻo ʻIsileli mo Siuta, ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi ʻo pehē, “ʻAe ngaahi fānau ʻa ʻIsileli, mou toe tafoki kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo ʻIsileli pea ʻe tafoki mai ia kiate kimoutolu ʻoku toe, ʻakimoutolu kuo hao mei he nima ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia.
2CH 30:7 Pea ʻoua naʻa mou hangē ko hoʻomou ngaahi tamai, pea hangē ko homou ngaahi kāinga, ʻaia naʻe fai angahala kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻa ne tukuange ʻakinautolu ki he malaʻia, ʻo hangē ko ia ʻoku mou mamata ki ai.
2CH 30:8 Pea ko eni ke ʻoua naʻa mou kia kekeva, ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai, kae tukuange ʻakimoutolu kia Sihova, pea hū ki hono fale nofoʻanga, ʻaia naʻe fakatapui ke taʻengata: pea tauhi ʻa Sihova ko homou ʻOtua, koeʻuhi ke tafoki hono houhau lahi meiate kimoutolu.
2CH 30:9 He kapau te mou toe tafoki kia Sihova, ʻe ʻilo ʻe homou ngaahi kāinga mo hoʻomou fānau ʻae angaʻofa ʻi he ʻao ʻokinautolu naʻe taki ʻo fakapōpulaʻi ʻakinautolu, ko ia te nau toe haʻu ai ki he fonua ni: he ko Sihova ko homou ʻOtua ʻoku angalelei ia mo angaʻofa, pea ʻe ʻikai te ne kalofaki hono fofonga meiate kimoutolu, ʻo kapau te mou tafoki kiate ia.”
2CH 30:10 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae kau ʻave tohi mei he kolo ki he kolo ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIfalemi mo Manase, ʻio, ʻo aʻu atu ki Sepuloni: ka naʻa nau kata manuki kiate kinautolu, pea taukae ʻakinautolu.
2CH 30:11 Ka naʻe ai ʻae niʻihi ʻi ʻAseli mo Manase, mo Sepuloni, naʻa nau fakavaivai ʻakinautolu, pea haʻu ki Selūsalema.
2CH 30:12 Pea naʻe ʻi Siuta foki ʻae nima ʻoe ʻOtua ke foaki kiate kinautolu ʻae loto taha ke fai ʻae fekau ʻae tuʻi mo e houʻeiki, ʻi he folofola ʻa Sihova.
2CH 30:13 ¶ Pea naʻe fakakātoa ʻi Selūsalema ʻae fuʻu kakai lahi ke fai ʻae kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani ʻi hono ua ʻoe māhina, ko e fakataha lahi ʻaupito.
2CH 30:14 Pea naʻa nau tuʻu hake ʻo fetuku ʻo liʻaki ʻae ngaahi feilaulauʻanga naʻe ʻi Selūsalema, pea nau ʻave ke mamaʻo ʻae ngaahi feilaulauʻanga ʻoe meʻa namu kakala, ʻo liʻaki ia ki he vaitafe ko Kitiloni.
2CH 30:15 Pea naʻa nau toki tāmateʻi ʻa e [manu ʻoe ]Lakaatu ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻi hono ua ʻoe māhina: pea naʻe maʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai, ʻonau fakamaʻa ʻakinautolu, ʻonau ʻomi ʻae ngaahi feilaulau tutu ki he fale ʻo Sihova.
2CH 30:16 Pea naʻa nau tuʻu ʻi honau potu ʻo taau mo honau anga, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua: naʻe luluku ʻe he kau taulaʻeiki ʻae toto, ʻaia naʻa nau maʻu mei he nima ʻoe kau Livai.
2CH 30:17 He naʻe ʻi ai ʻae tokolahi ʻi he fakataha naʻe ʻikai fakamaʻa: ko ia naʻe ʻi he kau Livai ʻae fekau ki he tāmateʻi ʻoe ngaahi [manu ʻoe ]Lakaatu, maʻanautolu kotoa pē naʻe ʻikai maʻa, ke fakatapui ʻakinautolu kia Sihova.
2CH 30:18 He ko e kakai tokolahi, ʻio, ʻae tokolahi ʻo ʻIfalemi, mo Manase, mo ʻIsaka, mo Sepuloni, naʻe teʻeki ai te nau fakamaʻa ʻakinautolu, ka naʻa nau kai ʻae Lakaatu kae ʻikai hangē ko ia kuo tohi. Ka naʻe lotua ʻakinautolu ʻe Hesekaia, ʻo pehē, “ʻE Sihova lelei fakamolemolea ʻakinautolu kotoa pē,
2CH 30:19 ‌ʻOku teuteu honau loto ke kumi ki he ʻOtua, ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai, ka ʻoku teʻeki ai fakamaʻa ia ʻo fakatatau ki he fakamaʻa ʻoe fale nofoʻanga.”
2CH 30:20 Pea naʻe tokanga ʻe Sihova kia Hesekaia, ʻo ne fakamoʻui ʻae kakai.
2CH 30:21 Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli naʻe ʻi Selūsalema ʻae kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi he fiefia lahi: pea naʻe fakaongo lelei ʻa Sihova ʻe he kau Livai mo e kau taulaʻeiki ʻi he ʻaho hokohoko pe, ʻi he hiva mo e meʻa faiva leʻo lahi kia Sihova.
2CH 30:22 Pea naʻe lea fakafiemālie ʻe Hesekaia ki he kau Livai kotoa pē naʻe akonaki ʻi he ʻilo lelei ʻo Sihova: pea naʻa nau kai kotoa pē lolotonga ʻae kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo ʻatu ʻae ngaahi feilaulau fakalelei, ʻo fai ʻenau vete kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 30:23 Pea naʻe alea fakataha ʻakinautolu kotoa pē ke toe tauhi mo e ʻaho ʻe fitu: pea naʻa nau tauhi ʻae ʻaho kehe ʻe fitu ʻi he fiefia.
2CH 30:24 He naʻe foaki ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta ki he kakai fakataha ʻae fanga pulu ʻe taha afe, mo e sipi ʻe fitu afe: pea foaki ʻe he houʻeiki ki he kakai fakataha ʻae fanga pulu ʻe taha afe mo e sipi ʻe taha mano: pea naʻe fakamaʻa ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki tokolahi.
2CH 30:25 Pea naʻe fiefia ʻae fakataha kotoa pē ʻo Siuta, fakataha mo e kau taulaʻeiki mo e kau Livai, pea mo e kakai fakataha kotoa pē naʻe haʻu mei he fonua ʻo ʻIsileli, ʻonau nofo ʻi Siuta.
2CH 30:26 Ko ia naʻe ʻi Selūsalema ʻae fiefia lahi: he talu mei he kuonga ʻo Solomone ko e foha ʻo Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli naʻe ʻikai ha meʻa pehē ʻi Selūsalema.
2CH 30:27 ¶ Pea naʻe toki tuʻu hake ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻonau tāpuakiʻi ʻae kakai: pea naʻe ongoʻi honau leʻo, pea naʻe aʻu atu ʻenau lotu ki hono ʻafioʻanga māʻoniʻoni, ʻi he langi.
2CH 31:1 Pea ʻi he fakaʻosi ʻae meʻa ni kotoa pē, naʻe ʻalu ʻa ʻIsileli kotoa pē naʻe ʻi ai, ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta, ʻo laiki ʻae ngaahi meʻa tamapua ke fakaikiiki, pea naʻe tā ʻae ngaahi vao tapu, pea holoki hifo ʻae ngaahi potu māʻolunga mo e ngaahi feilaulauʻanga mei Siuta kotoa pē mo Penisimani, ʻi ʻIfalemi foki mo Manase, ke fakaʻauha kotoa pē. Pea naʻe toki ʻalu ʻae fānau kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻo taki taha ʻae tangata ki hono tofiʻa, ʻi heʻenau ngaahi kolo ʻonautolu.
2CH 31:2 ¶ Pea naʻe tuʻutuʻuni ʻe Hesekaia ʻae ngaahi lakanga ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai ʻo fakatatau mo honau lakanga, ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau mo ʻene ngāue, ko e kau taulaʻeiki mo e kau Livai ki he ngaahi feilaulau tutu, pea mo e ngaahi feilaulau fakamelino, ke ngāue, pea ke nau fakafetaʻi, pea ke fakamālō ʻi he ngaahi matapā ʻoe ngaahi fale nofoʻanga ʻo Sihova.
2CH 31:3 Pea naʻa ne vaheʻi ʻae meʻa ʻae tuʻi ki he feilaulau tutu, ki he feilaulau tutu ʻi he pongipongi mo e efiafi, mo e ngaahi feilaulau tutu ki he ngaahi ʻaho tapu, pea ki he ngaahi tuʻu efiafi, pea ki he ngaahi kātoanga fai maʻu, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻa Sihova.
2CH 31:4 Pea naʻa ne fekau foki ki he kakai naʻe nofo ʻi Selūsalema ke ʻatu ʻae vāhenga ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, koeʻuhi ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi he fono ʻa Sihova.
2CH 31:5 ¶ Pea ʻi he ongo kituʻa ʻae fekau, naʻe ʻomi leva ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻae ʻuluaki fua lahi ʻaupito ʻoe uite, mo e uaine, mo e lolo, mo e honi, pea mei he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tupu ʻi he ngoue: pea mo e vāhenga ʻoe meʻa kotoa pē naʻa nau ʻomi ʻo lahi ʻaupito.
2CH 31:6 Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli mo Siuta, naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, naʻa nau ʻomi foki ʻae vāhenga ʻoe fanga pulu mo e fanga sipi, pea mo e vāhenga ʻoe meʻa tapu naʻe fakatapui kia Sihova ko honau ʻOtua, pea naʻe fokotuʻu ia ʻi he fokotuʻunga.
2CH 31:7 ‌ʻI hono tolu ʻoe māhina naʻa nau kamata ai hono ngaahi tuʻunga ʻoe ngaahi fokotuʻunga, pea naʻe fakaʻosi ia ʻi hono fitu ʻoe māhina.
2CH 31:8 Pea ʻi he haʻu ʻa Hesekaia mo e houʻeiki ʻo mamata ki he ngaahi fokotuʻunga, naʻa nau fakafetaʻi kia Sihova mo hono kakai ʻIsileli.
2CH 31:9 Pea naʻe fehuʻi ʻe Hesekaia ki he kau taulaʻeiki mo e kau Livai ki he ngaahi fokotuʻunga meʻa.
2CH 31:10 Pea naʻe talia ia ʻe ʻAsalia ko e taulaʻeiki lahi ʻi he fale ʻo Satoki, ʻo ne pehē, “Talu mei he ʻaho naʻe kamata ʻomi ʻe he kakai ʻae ngaahi meʻa foaki ki he fale ʻo Sihova, ʻoku mau maʻu ʻae meʻa lahi ke kai, pea ʻoku toe lahi: he kuo tāpuaki ʻe Sihova ʻa hono kakai: pea ko ia ʻoku toe ko e fuʻu meʻa lahi ni.”
2CH 31:11 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Hesekaia ke teuteu ʻae ngaahi potu fale ʻi he fale ʻo Sihova: pea naʻa nau teuteu ia,
2CH 31:12 ‌ʻO nau ʻomi totonu ki ai ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi vāhenga meʻa ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakatapui: pea naʻe pule ki ai ʻa Kononaia ko e tangata Livai, pea hoko mo ia ʻa Simi ko hono tokoua.
2CH 31:13 Pea ko Sehieli, mo ʻAsasia, mo Nehati, mo ʻAsaeli, mo Selimoti, mo Sosapati, mo Ilieli, mo Isimakia, mo Mehati, mo Penaia, ko e kau enginaki ʻi he pule ʻa Kononaia, mo Simi ko hono tokoua, ʻi he fekau ʻa Hesekaia ko e tuʻi, mo ʻAsalia ko e pule ʻoe fale ʻoe ʻOtua.
2CH 31:14 Pea ko Kole ko e foha ʻo Imina ko e tangata Livai, ko e leʻo matapā ki he potu hahake, naʻe pule ia ki he ngaahi meʻa foaki loto ʻofa ki he ʻOtua, ke tufaki ʻae ngaahi meʻa foaki ʻa Sihova, mo e ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi.
2CH 31:15 Pea naʻe hoko mo ia, ʻa Iteni, mo Miniamini, mo Sesua, mo Simaia, mo ʻAmalia, mo Sikania, ʻi he ngaahi kolo ʻoe kau taulaʻeiki, ʻi heʻenau ngāue totonu, ke tufa ki honau ngaahi kāinga ʻi honau lakanga, ki he lahi pea mo e siʻi:
2CH 31:16 Pea mo ʻenau tohi hohoko ʻoe fānau tangata, mei he tolu taʻu ʻo fai hake, ʻio, ke ʻatu kiate kinautolu taki taha naʻe hū ki he fale ʻo Sihova, honau ʻinasi ki he ʻaho taki taha ʻo fakatatau mo ʻenau ngāue ʻo fakatatau mo honau lakanga:
2CH 31:17 Ki he hokohoko ʻoe kau taulaʻeiki ʻi he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, mo e kau Livai mei he uofulu taʻu ʻo fai hake, ʻo fakatatau mo ʻenau ngāue mo honau lakanga:
2CH 31:18 Pea ki he hokohoko ʻo ʻenau fānau siʻi kotoa pē, ko honau ngaahi uaifi, mo ʻenau ngaahi foha, mo honau ngaahi ʻofefine, ʻi he kakai fakataha kotoa pē: he naʻa nau fakatapui ʻakinautolu ʻi he māʻoniʻoni ʻi heʻenau ngāue totonu:
2CH 31:19 Pea ko e ngaahi foha ʻo ʻElone foki ʻaia ko e kau taulaʻeiki ʻakinautolu, naʻa nau nofo ʻi he ngaahi ngoue ʻi he ngaahi potu ʻituʻa ʻi honau ngaahi kolo, ʻi honau ngaahi kolo kotoa pē, ko e kau tangata naʻe lau honau hingoa, ke ʻatu ʻae ngaahi vāhenga ki he fānau tangata kotoa pē ʻi he kau taulaʻeiki, pea kiate kinautolu kotoa pē naʻe lau ʻi honau hokohoko ʻi he kau Livai.
2CH 31:20 ¶ Pea naʻe fai pehē pe ʻe Hesekaia ʻi Siuta kotoa pē, ʻo ne fai ʻaia naʻe lelei mo angatonu mo moʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua.
2CH 31:21 Pea ko e ngāue kotoa pē naʻa ne hoko ʻo fai ʻi he ngāue ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea ʻi he fono, pea ʻi he ngaahi fekau, ke kumi ki hono ʻOtua, naʻa ne fai ia ʻaki hono loto kotoa, pea naʻa ne monūʻia ai.
2CH 32:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, mo hono fakatuʻumaʻu ʻo ia, naʻe haʻu ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea hoko ki Siuta, pea naʻe fakanofo ʻene tau ki he ngaahi kolotau, pea mahalo ʻe ia te ne maʻu ʻakinautolu maʻana.
2CH 32:2 Pea ʻi he mamata ʻa Hesekaia kuo haʻu ʻa Senakalipe, pea kuo loto ia ke tauʻi ʻa Selūsalema,
2CH 32:3 Naʻe fakakaukau ai ia mo hono houʻeiki mo ʻene kau tangata mālohi ke punusia ʻae vai ʻoe ngaahi matavai ʻaia naʻe ʻituʻa ʻi he kolo: pea naʻa nau tokoni kiate ia.
2CH 32:4 Ko ia naʻe fakakātoa ai ʻae kakai tokolahi, ʻonau punusia ʻae ngaahi matavai kotoa pē, mo e vaitafe ʻaia naʻe tafe ʻi loto fonua, ʻonau pehē, Koeʻumaʻā ʻae haʻu ʻae ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻonau maʻu ʻae vai lahi?
2CH 32:5 Pea naʻa ne fakamālohi ia, pea naʻa ne langa ʻae ʻā maka kotoa pē naʻe holoki hifo, pea fokotuʻu hake ʻae ngaahi fale māʻolunga, mo e ʻā maka ʻe taha ʻi tuaʻā, ʻo ne teuteuʻi ʻa Milo ʻi he Kolo ʻo Tevita, pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi tao mo e ngaahi pā ke lahi ʻaupito.
2CH 32:6 Pea naʻa ne fakanofo ʻae kau ʻeikitau ki he kakai, ʻo ne tānaki ʻo fakataha ʻakinautolu kiate ia ʻi he hala ʻoe matapā ʻoe kolo, ʻo ne lea lelei kiate kinautolu, ʻo pehē,
2CH 32:7 Ke mou mālohi mo lototoʻa, “ʻOua naʻa manavahē pe puputuʻu koeʻuhi ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pe ki he fuʻu tokolahi kotoa pē ʻoku ʻiate ia: he ʻoku ʻiate kitautolu ʻae tokolahi hake ʻiate kinautolu ʻoku ʻiate ia:
2CH 32:8 ‌ʻOku ʻiate ia ʻae nima fakakakano ka ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko hotau ʻOtua ke tokoni ʻakitautolu, pea ke fai ʻetau ngaahi tau.” Pea naʻe fiemālie ʻae kakai ʻi he ngaahi lea ʻa Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta.
2CH 32:9 ¶ Hili ʻae meʻa ni naʻe fekau ʻe Senakalipe ʻene kau tamaioʻeiki ki Selūsalema (ka naʻe nofo pe ia ʻo tauʻi ʻa Lakisi mo ʻene mālohi kotoa pē naʻe ʻiate ia) kia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ki he kakai Siuta kotoa pē naʻe ʻi Selūsalema, ʻo pehē,
2CH 32:10 “ʻOku pehē mai ʻe Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, Ko e hā ia ʻoku mou faʻaki ki ai, ʻoku mou tali ai ʻi he kolotau ʻo Selūsalema?
2CH 32:11 ‌ʻIkai kuo fakahehemaʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia ke tukuange ʻakimoutolu ke mou mate ʻi he fiekaia mo e fieinu, ʻo pehē, Ko Sihova ko hotau ʻOtua te ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia?
2CH 32:12 ‌ʻIkai kuo holoki hifo ʻe he Hesekaia ko ia, hono ngaahi potu māʻolunga mo ʻene ngaahi feilaulauʻanga, pea ne fekau ki Siuta mo Selūsalema, ʻo pehē, Te mou hū ʻi he muʻa feilaulauʻanga pe taha, pea tutu ki ai ʻae meʻa namu kakala.
2CH 32:13 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻaia kuo u fai ʻeau pea mo ia naʻe fai ʻe heʻeku ngaahi tamai ki he kakai kotoa pē ʻoe ngaahi fonua kehe? he naʻe mafai fakasiʻisiʻi ʻe he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga ʻoe ngaahi fonua ko ia ke fakamoʻui honau ngaahi fonua mei hoku nima?
2CH 32:14 Ko hai ia ʻi he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga ko ia naʻe fakaʻauha ʻaupito ʻe heʻeku ngaahi tamai, naʻe mafai ʻe ia ke fakamoʻui hono kakai mei hoku nima, koeʻuhi ke pehē ʻe mafai ʻe homou ʻOtua ke fakamoʻui ʻakimoutolu mei hoku nima?
2CH 32:15 Pea ko eni ʻoua naʻa mou tuku ʻa Hesekaia ke ne kākaaʻi ʻakimoutolu, pe ke fakalotoʻi ʻakimoutolu ʻo pehē ni, pea ʻoua foki naʻa mou tui kiate ia: he naʻe ʻikai ha ʻotua ʻo ha kakai pe ha puleʻanga naʻe mafai ke fakamoʻui hono kakai mei hoku nima, pea mei he nima ʻo ʻeku ngaahi tamai: kae muʻa hake eni ʻae taʻemafai ʻo homou ʻOtua ke fakamoʻui ʻakimoutolu mei hoku nima?”
2CH 32:16 Pea naʻe lea kovi lahi hake ʻe heʻene kau tamaioʻeiki kia Sihova ko e ʻOtua, pea ki heʻene tamaioʻeiki ko Hesekaia.
2CH 32:17 Pea naʻe tohi ʻe ia ʻae ngaahi tohi ke kape kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea ke talakoviʻi ia, ʻo pehē, “Naʻe ʻikai faʻa fai ʻe he ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻoe ngaahi fonua ke fakamoʻui honau kakai mei hoku nima, pea ʻe pehē, ʻe ʻikai mafai ʻe he ʻOtua ʻo Hesekaia ke fakamoʻui hono kakai mei hoku nima.”
2CH 32:18 Pea naʻa nau toki kalanga ʻi he leʻo lahi ʻi he lea fakaSiu ki he kakai ʻo Selūsalema naʻe ʻi he funga ʻā, ke fakamanavahēʻi ʻakinautolu, pea ke fakamamahiʻi ʻakinautolu: koeʻuhi ke nau lavaʻi ʻae kolo.
2CH 32:19 Pea naʻa nau lea kovi ki he ʻOtua ʻo Selūsalema, ʻo hangē ko ʻenau lau ki he ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻo māmani, ʻaia ʻoku ngaohi ʻe he nima ʻoe tangata.
2CH 32:20 Pea ko e meʻa ko ia naʻe lotu ai mo tangi ki langi ʻa Hesekaia ko e tuʻi mo e palōfita ko ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi.
2CH 32:21 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Sihova ʻae ʻāngelo, ʻaia naʻa ne taaʻi ʻae kau tangata toʻa mālohi kotoa pē, mo e kau taki tau mo e houʻeiki pule ʻi he ʻapitanga ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia. Ko ia naʻe toe ʻalu ai ia ʻo mata mā ki hono fonua. Pea ʻi heʻene hoko ki he fale ʻo hono ʻotua naʻe tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā, ʻekinautolu naʻe tupu mei hono fatu ʻoʻona.
2CH 32:22 Naʻe pehē pe hono fakamoʻui ʻe Sihova ʻa Hesekaia mo e kakai ʻo Selūsalema mei he nima ʻo Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea mei he nima ʻoe [kakai ]kotoa pē, pea naʻa ne fakahinohinoʻi ʻakinautolu ʻi he potu kotoa pē.
2CH 32:23 Pea naʻe ʻomi ʻe he tokolahi ʻae ngaahi meʻa foaki kia Sihova ki Selūsalema, mo e ngaahi meʻaʻofa kia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta: pea talu mei ai naʻe fakahikihiki ia ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē.
2CH 32:24 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe mahaki ʻa Hesekaia ʻo teitei mate: pea naʻe lotu ia kia Sihova: pea naʻe folofola ia ki ai, pea naʻe tuku kiate ia ʻae fakaʻilonga.
2CH 32:25 Ka naʻe ʻikai ke fai ʻe Hesekaia ʻo fakatatau ki he lelei naʻe fai kiate ia: he naʻe fakahikihiki hono loto: ko ia naʻe ʻai ʻae houhau kiate ia, pea ki Siuta mo Selūsalema.
2CH 32:26 Ka naʻe fakavaivai ia ʻe Hesekaia koeʻuhi ko e fielahi ʻo hono loto, ko ia mo e kakai ʻo Selūsalema, ko ia naʻe ʻikai tō ai ʻae houhau ʻa Sihova kiate kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hesekaia.
2CH 32:27 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Hesekaia ʻae koloa lahi ʻaupito mo e ongoongolelei lahi: pea naʻa ne ngaohi moʻona ʻae ngaahi fale faʻoʻanga siliva, pea ki he koula, mo e ngaahi maka koloa mahuʻinga, pea ki he ngaahi meʻa nanamu, pea ki he ngaahi pā, pea ki he ngaahi meʻa teunga lelei kehekehe kotoa pē:
2CH 32:28 Mo e ngaahi feleoko foki ki hono tupu ʻoe uite, mo e uaine, mo e lolo: mo e ngaahi tuʻuʻanga ki he fanga manu kehekehe kotoa pē, mo e ngaahi lotoʻā ki he ngaahi fanga manu siʻi.
2CH 32:29 Pea naʻa ne ngaohi maʻana ʻae ngaahi kolo, mo e ngaahi fanga manu siʻi, mo e ngaahi fanga manu lahi: he naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa lahi.
2CH 32:30 Ko e Hesekaia ni foki naʻa ne tāpuni ʻae tafeʻanga vai ʻi ʻolunga ʻi Kihoni, ʻo ne ʻomi totonu ia ʻi he potu lulunga ʻoe Kolo ʻo Tevita. Pea naʻe monūʻia ʻa Hesekaia ʻi heʻene ngāue kotoa pē.
2CH 32:31 ¶ Ka ko e meʻa ʻi he ngāue ʻae kau tangata fekau mei he houʻeiki ʻo Papilone, ʻaia naʻa nau fekau kiate ia ke fehuʻi kiate ia ʻi he meʻa mana naʻe fai ʻi he fonua, naʻe fakatukutukuʻi ia ʻe he ʻOtua, ke ʻahiʻahiʻi ia, koeʻuhi ke ne ʻilo ai ʻaia kotoa pē naʻe ʻi hono loto.
2CH 32:32 ¶ Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngāue ʻa Hesekaia, mo ʻene angalelei, vakai, kuo tohi ia ʻi he [tohi ]kikite ʻae palōfita ko ʻIsaia, ko e foha ʻo ʻAmosi, pea ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta mo ʻIsileli.
2CH 32:33 Pea naʻe mohe ʻa Hesekaia mo ʻene ngaahi tamai, pea nau tanu ia ʻi he fungani fonualoto ʻoe ngaahi foha ʻo Tevita: pea naʻe fai fakaʻapaʻapa kiate ia ʻa Siuta kotoa pē mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema ʻi heʻene pekia. Pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko Manase.
2CH 33:1 Naʻe hongofulu taʻu mo e taʻu ʻe ua ʻae motuʻa ʻo Manase ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe nimangofulu mo e taʻu ʻe nima.
2CH 33:2 Ka naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko e ngaahi angakovi ʻoe hiteni ʻaia naʻe kapusi ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
2CH 33:3 ¶ He naʻa ne toe langaʻi ʻae ngaahi potu māʻolunga, ʻaia naʻe holoki hifo ʻe heʻene tamai ko Hesekaia, ʻo ne fokotuʻu ʻae ngaahi feilaulauʻanga kia Peali, ʻo ne ngaohi ʻae ngaahi vao tapu, pea lotu ia ki he meʻa kotoa pē ʻoe langi, pea ne tauhi ki ai.
2CH 33:4 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi feilaulauʻanga ʻi he fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe folofola ki ai ʻe Sihova, ʻE tuʻu hoku hingoa ʻi Selūsalema ʻo taʻengata.
2CH 33:5 Pea naʻa ne langa ʻae ngaahi feilaulauʻanga ki he meʻa kotoa pē ʻoe langi ʻi he loto ʻā e ua ʻoe fale ʻo Sihova.
2CH 33:6 Pea naʻa ne pule ʻe ia ke ʻalu ʻene fānau ʻo ʻasi ʻi he afi ʻi he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi: pea naʻa ne tokanga foki ki he ngaahi kuonga, pea ne fai ʻae hū fakatēvolo, pea fai ʻae tuki fakatēvolo pea naʻe kaumeʻa ia ki he laumālie kovi, pea ki he kau kikite loi: naʻa ne fai ʻae kovi lahi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke fakatupu ai ʻae houhau kiate ia.
2CH 33:7 Pea naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻae tamapua naʻe tongi, ko e ʻotua loi naʻa ne ngaohi, ʻi he fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe folofola ai ʻae ʻOtua kia Tevita pea mo Solomone ko hono foha, “Te u tuku hoku hingoa ʻi he fale ni, pea ʻi Selūsalema ʻaia kuo u fili ʻi he ʻao ʻoe ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli ke taʻengata:
2CH 33:8 pea ʻe ʻikai te u toe hiki ʻae vaʻe ʻo ʻIsileli mei he fonua ʻaia naʻaku tuʻutuʻuni moʻo hoʻomou ngaahi tamai: ʻo kapau te nau tokanga ke fai ʻaia kotoa pē naʻaku fekau kiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he fono kotoa mo e ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau ʻi he nima ʻo Mōsese.”
2CH 33:9 Ko ia naʻe pule ʻe Manase kia Siuta mo e kakai ʻo Selūsalema ke nau hē, pea ke nau fai kovi lahi hake ʻi he hiteni, ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe Sihova mei he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
2CH 33:10 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Manase, pea mo ʻene kakai: ka naʻe ʻikai te nau fie tokanga.
2CH 33:11 ¶ Ko ia naʻe ʻomi ai ʻe Sihova kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe tau ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻaia naʻa nau puke ʻa Manase ʻi he ngaahi talaʻi ʻakau, pea haʻi ʻaki ia ʻae ngaahi meʻa haʻi, pea ʻave ia ki Papilone.
2CH 33:12 Pea kuo moʻua ia ʻi he mamahi, naʻa ne hū ai kia Sihova, ko hono ʻOtua, ʻo ne fakavaivai lahi ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai,
2CH 33:13 Pea naʻe lotu ia kiate ia: pea naʻa ne talia ʻe ia ia, ʻo tokangaʻi ʻene lotu fakakolekole, pea ne toe ʻomi ia ki Selūsalema ki hono puleʻanga. Pea naʻe toki ʻilo ai ʻe Manase ko Sihova ko ia ko e ʻOtua.
2CH 33:14 Pea hili ʻae meʻa ni naʻa ne langa ʻae ʻā maka ʻi tuaʻā ʻi he Kolo ʻo Tevita, ʻi he potu lulunga ʻo Kihoni, ʻi he toafa, ʻio, ʻo hoko atu ki he matapā ika, ʻo ʻalu fakatakamilo ʻi Ofili, ʻo ne fokotuʻu hake ia ke māʻolunga ʻaupito: pea naʻe fakanofo ʻae ngaahi ʻeikitau ʻi he ngaahi kolo tau kotoa pē ʻo Siuta.
2CH 33:15 Pea naʻe ʻave mei ai ʻe ia ʻae ngaahi ʻotua kehe, pea mo e ʻotua loi mei he fale ʻo Sihova, pea mo e ngaahi feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne langa ʻi he moʻunga ʻoe fale ʻo Sihova, pea ʻi Selūsalema, ʻo ne lī ia kituaʻā mei he kolo.
2CH 33:16 Pea naʻe toe ngaohi ʻe ia ʻo fakalelei ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova, pea ne feilaulau ki ai ʻae ngaahi feilaulau fakamelino, mo e ngaahi feilaulau fakafetaʻi, pea ne fekau ki Siuta ke tauhi ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
2CH 33:17 Ka naʻe kei fai feilaulau ʻae kakai ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ka [naʻe fai ia ]kia Sihova pe ko honau ʻOtua.
2CH 33:18 ¶ Pea ko hono toe ʻoe ngāue ʻa Manase, mo ʻene lotu ki hono ʻOtua, mo e ngaahi lea ʻae kau kikite ʻaia naʻa nau lea ʻaki kiate ia ʻi he huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
2CH 33:19 Pea ko ʻene lotu foki, mo hono talia loto ʻofa ʻe he ʻOtua, mo ʻene angahala kotoa pē, mo ʻene fai hala, mo e ngaahi potu naʻa ne langa ai ʻae ngaahi potu māʻolunga, pea fokotuʻu ai ʻae ngaahi vao tapu, mo e ngaahi meʻa fakatātā, ʻi he teʻeki fakavaivaiʻi ia: vakai kuo tohi ia ʻi he ngaahi lea ʻae kau kikite.
2CH 33:20 ¶ Pea naʻe mohe ʻa Manase mo ʻene ngaahi tamai, pea naʻa nau tanu ia ʻi hono fale ʻoʻona: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe hono foha ko ʻAmoni.
2CH 33:21 ¶ Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe ua ʻa ʻAmoni ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe ua ʻi Selūsalema.
2CH 33:22 Ka naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Manase ko ʻene tamai: he naʻe feilaulau ʻa ʻAmoni ki he ngaahi meʻa fakatātā kotoa pē, ʻaia naʻe tātā mo ngaohi ʻe Manase ko ʻene tamai, ʻo ne tauhi ki ai:
2CH 33:23 Pea naʻe ʻikai te ne fakavaivai ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko hono fakavaivai ia ʻe Manase ko ʻene tamai: ka naʻe fakaʻaʻau ki muʻa pe ʻa ʻAmoni ʻi he fai hala.
2CH 33:24 Pea naʻe alea fakataha ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ʻo lapasi pea tāmateʻi ia ʻi hono fale ʻoʻona.
2CH 33:25 ¶ Ka naʻe tāmateʻi ʻe he kakai ʻoe fonua, ʻakinautolu kotoa pē naʻe fakataha ʻo lapa ki he tuʻi ko ʻAmoni: pea naʻe fakanofo ʻe he kakai ʻoe fonua ʻa hono foha ko Sosaia ke tuʻi ko hono fetongi ia.
2CH 34:1 Naʻe valu taʻu ʻae motuʻa ʻo Sosaia ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi Selūsalema ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma taha.
2CH 34:2 Pea naʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻalu ʻi he ngaahi hala ʻo Tevita ko ʻene tamai, pea naʻe ʻikai afe ia ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema.
2CH 34:3 ¶ He koeʻuhi ʻi hono valu taʻu ʻo ʻene pule, ʻi heʻene kei siʻi, naʻa ne kamata kumi ki he ʻOtua ʻo Tevita ko ʻene tamai: pea ʻi hono hongofulu ma ua taʻu, naʻa ne kamata ʻene ʻauhani ʻa Siuta mo Selūsalema mei he ngaahi potu māʻolunga, mo e ngaahi vao tapu, mo e ngaahi meʻa fakatātā naʻe tā, mo e ngaahi meʻa fakatātā naʻe haka.
2CH 34:4 Pea naʻa nau holoki hifo ʻae ngaahi meʻa fakatātā ʻa Peali, ʻi hono ʻao: pea mo e ngaahi meʻa fakatātā naʻe māʻolunga ʻi ai, naʻa ne tā hifo ia: pea naʻa ne tā ke fakaikiiki ʻae ngaahi vao tapu, mo e ngaahi meʻa fakatātā naʻe tā, mo e ngaahi meʻa fakatātā naʻe haka, naʻa ne laiki ia ke efu, pea ne lulu ia ki he ngaahi tanuʻanga ʻokinautolu naʻa nau feilaulau ki ai.
2CH 34:5 Pea naʻe tutu ʻe ia ʻae ngaahi hui ʻoe kau taula ki honau ngaahi feilaulauʻanga, ʻo ne fakamaʻa ʻa Siuta mo Selūsalema.
2CH 34:6 Pea [naʻe fai pehē pe ia ]ʻi he ngaahi kolo ʻo Manase, mo ʻIfalemi, mo Simione, ʻio, ʻo aʻu ki Nafitalai, ʻaki ʻenau ngaahi toki ʻi he ngaahi potu ʻi ai.
2CH 34:7 Pea hili ʻene fesiʻi hifo ʻae ngaahi feilaulauʻanga mo e ngaahi vao tapu, ʻo ne tuki ke efu ʻae ngaahi meʻa fakatātā, ʻo ne tā hifo ʻae ngaahi tamapua kotoa pē ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsileli, naʻe toki liliu mai ia ki Selūsalema.
2CH 34:8 ¶ Pea ʻi hono hongofulu ma valu talu ʻo ʻene pule, hili ʻene ʻauhani ʻae fonua, mo e fale, naʻe fekau ʻe ia ʻa Safani ko e foha ko ʻAsalia, mo Māseia ko e pule ʻoe kolo, mo Soa ko e foha ʻo Soasi, ko e tangata tohi, ke nau ngaohi ke lelei ʻae fale ʻo Sihova.
2CH 34:9 Pea ʻi heʻenau haʻu kia Hilikia ko e taulaʻeiki lahi, naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi paʻanga ʻaia naʻe ʻomi ki he fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe tānaki ʻe he kau Livai naʻe leʻohi ʻae ngaahi matapā mei he nima ʻo Manase mo ʻIfalemi, pea mei he kakai toe kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea ʻi Siuta kotoa pē mo Penisimani; pea naʻa nau liu mai ki Selūsalema.
2CH 34:10 Pea naʻa nau tuku ia ki he nima ʻoe kau tangata ngāue ʻaia naʻe tauhi ʻae fale ʻo Sihova, pea naʻa nau ʻatu ia ki he kau tangata ngāue naʻe fai ʻae ngāue ʻi he fale ʻo Sihova, ke toe ngaohi mo fakalelei ʻae fale:
2CH 34:11 ‌ʻIo, naʻa nau ʻatu ia ki he kau tufunga mo e kau langa fale, ke fakatauʻaki ʻae ngaahi maka kuo tā, mo e ʻakau maʻae ngaahi hokoʻanga alanga, pea ki he faliki ʻoe ngaahi fale ʻaia naʻe maumauʻi ʻe he ngaahi tuʻi ʻo Siuta.
2CH 34:12 Pea naʻe fai lelei ʻae ngāue ʻe he kau tangata: pea ko e kau enginaki ngāue kiate kinautolu, ko Sehati mo ʻOpataia, ko e ongo Livai ʻi he ngaahi foha ʻo Melali: mo Sakalia mo Mesulami, ʻi he ngaahi foha ʻoe kau Kohate, ke tokoni ʻa hono fai: pea mo e kau Livai niʻihi, ʻakinautolu kotoa pē naʻe loto poto ʻi he ngaahi meʻa faiva.
2CH 34:13 Pea naʻa nau pule foki ki he kau [tangata ]haʻamo kavenga, pea ko e kau enginaki ʻakinautolu kiate kinautolu kotoa pē naʻe ngāue ʻi he ngāue kotoa pē: pea naʻe ʻi he kau Livai, ʻae kau tangata tohi, mo e kau matāpule, mo e kau leʻo matapā.
2CH 34:14 ¶ Pea ʻi heʻenau ʻomi kituaʻā ʻae ngaahi paʻanga ʻaia naʻe ʻomi ki he fale ʻo Sihova, naʻe ʻilo ʻe Hilikia ko e taulaʻeiki ha tohi ʻoe fono ʻa Sihova naʻe tuku ʻe Mōsese.
2CH 34:15 Pea naʻe lea ʻa Hilikia ʻo pehē kia Safani ko e tangata tohi, “Kuo u ʻilo ʻae tohi ʻoe fono ʻi he fale ʻo Sihova.” Pea naʻe ʻatu ʻe Hilikia ʻae tohi kia Safani.
2CH 34:16 Pea naʻe ʻave ʻae tohi ʻe Safani ki he tuʻi, ʻo ne ʻomi ʻae lea ki he tuʻi, ʻo pehē, “Ko ia kotoa pē naʻe fekau ki hoʻo kau tamaioʻeiki kuo nau fai.
2CH 34:17 Pea kuo nau tānaki fakataha ʻae paʻanga kotoa pē naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova, pea kuo tuku ia ki he nima ʻoe kau enginaki ngāue, pea ki he nima ʻoe kau tangata ngāue.”
2CH 34:18 Pea naʻe tala ʻe Safani ko e tangata tohi ki he tuʻi ʻo pehē, “Kuo tuku mai ʻe Hilikia ko e taulaʻeiki ha tohi.” Pea naʻe lau ia ʻe Safani ki he tuʻi.
2CH 34:19 Pea ʻi he ongoʻi ʻe he tuʻi ʻae ngaahi lea ʻae fono, naʻa ne haehae hono ngaahi kofu.
2CH 34:20 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Hilikia, mo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, mo ʻApitoni ko e foha ʻo Maika, mo Safani ko e tangata tohi, mo ʻAsahia ko e tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo pehē,
2CH 34:21 “Mou ʻalu, pea fehuʻi kia Sihova koeʻuhi ko au, pea maʻanautolu ʻoku toe ʻi ʻIsileli mo Siuta, ki he ngaahi lea ʻi he tohi kuo ʻilo: he kuo lahi ʻae houhau ʻa Sihova ʻaia kuo lingi kiate kitautolu, ko e meʻa ʻi he ʻikai tauhi ʻe heʻetau ngaahi tamai ʻae folofola ʻa Sihova, ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi.”
2CH 34:22 ¶ Pea naʻe ʻalu ʻa Hilikia, mo kinautolu naʻe tuʻutuʻuni ʻe he tuʻi, kia Hulita ko e fefine palōfita ko e uaifi ʻo Salumi ko e foha ʻo Tikiva, ko e foha ʻo Hahasi, ko e tauhi ʻoe ngaahi kofu: (pea naʻe nofo ia ʻi Selūsalema ʻi he fale ako:) pea nau lea pehē pe kiate ia.
2CH 34:23 Pea naʻe lea ia kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Mou tala ki he tangata naʻa ne fekau ʻakimoutolu kiate au,
2CH 34:24 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, Vakai, Te u ʻomi ʻae kovi ki he potu ni, pea ki hono kakai, ʻio, ʻae ngaahi malaʻia kotoa pē ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ʻaia naʻa nau lau ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻo Siuta:
2CH 34:25 Ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki au, pea mo e tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, koeʻuhi ke nau langaʻi ʻeku houhau lahi, ʻaki ʻae ngaahi ngāue ʻa honau nima: ko ia ʻe lilingi ai ʻeku houhau lahi ki he potu ni pea ʻe ʻikai fuʻifuʻi ia.
2CH 34:26 Pea koeʻuhi ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻa ne fekau ʻakimoutolu ke fehuʻi kia Sihova, te mou tala pehē kiate ia, ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli koeʻuhi ko e ngaahi lea ʻaia kuo ke ongoʻi:
2CH 34:27 Ko e meʻa ʻi he ongongofua ʻa ho loto, pea naʻa ke fakavaivai koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻi hoʻo ongoʻi ʻene ngaahi valoki ki he potu ni, pea ki he kakai ʻo ia, pea naʻa ke fakavaivai koe ʻi hoku ʻao, mo ke haehae ho ngaahi kofu, pea tangi ʻi hoku ʻao: ʻoku pehē foki ʻe Sihova kuo u ongoʻi koe.
2CH 34:28 Vakai, te u fakataha koe ki hoʻo ngaahi tamai, pea ʻe tānaki koe ki ho tanuʻanga ʻi he fiemālie pe, pea ʻe ʻikai mamata ʻe ho mata ki he kovi kotoa pē ʻaia te u ʻomi ki he potu ni, pea ki he kakai ʻo ia.” Ko ia naʻa nau ʻomi ʻae lea ki he tuʻi.
2CH 34:29 ¶ Pea naʻe fekau ai ʻe he tuʻi ʻo ne tānaki fakataha ʻae kau mātuʻa kotoa pē ʻo Siuta mo Selūsalema.
2CH 34:30 Pea naʻe ʻalu hake ʻae tuʻi ki he fale ʻo Sihova, pea mo e kau tangata kotoa pē ʻo Siuta, mo e kakai ʻo Selūsalema, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kakai kotoa pē, ʻae lahi mo e siʻi: pea naʻe lau ʻe ia ʻi honau telinga, ʻae lea kotoa pē ʻoe tohi ʻoe fuakava ʻaia naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova.
2CH 34:31 Pea naʻe tuʻu ʻae tuʻi ʻi hono potu, pea fai ʻae fuakava ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke muimui ia ʻia Sihova, pea ke tauhi ʻene ngaahi fekau, mo ʻene ngaahi fakamoʻoni, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaki hono loto kotoa, mo hono laumālie kotoa, ke fai ki he ngaahi lea ʻoe fuakava, ʻaia kuo tohi ʻi he tohi ni.
2CH 34:32 Pea naʻa ne fakakau ʻakinautolu kotoa pē ʻo Selūsalema, mo Penisimani, ʻaia naʻe ʻi ai ke nau tuʻu ʻo fai ki ai. Pea naʻe fai ʻe he kakai ʻo Selūsalema ʻo fakatatau ki he fuakava ʻae ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
2CH 34:33 Pea naʻe toʻo ʻo ʻave ke mamaʻo ʻe Sosaia ʻae ngaahi meʻa kovi mei he ngaahi fonua kotoa pē naʻe kau ki he fānau ʻa ʻIsileli, pea ne fakakau ʻakinautolu kotoa pē naʻe kātoa ʻi ʻIsileli ke nau tauhi, ʻio, ke tauhi ʻa Sihova ko honau ʻOtua. Pea naʻe ʻikai te nau liʻaki ʻenau muimui kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻi hono ngaahi ʻaho kotoa pē ʻoʻona.
2CH 35:1 Pea naʻe fai foki ʻe Sosaia ʻa e [kātoanga ]ʻoe Lakaatu kia Sihova ʻi Selūsalema: pea naʻa nau tāmateʻi ʻae Lakaatu ʻi hono [ʻaho ]hongofulu ma fā ʻoe ʻuluaki māhina.
2CH 35:2 Pea naʻa ne fokotuʻu ʻae kau taulaʻeiki ʻi honau ngaahi lakanga, ʻo ne tokoni ʻakinautolu ʻi he ngāue ʻi he fale ʻo Sihova.
2CH 35:3 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he kau Livai ʻaia naʻe akonakiʻi ʻa ʻIsileli kotoa pē, ʻakinautolu naʻe māʻoniʻoni kia Sihova, “Mou ʻai ʻae puha māʻoniʻoni ʻi he fale naʻe langa ʻe Solomone ko e foha ʻo Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli: ʻe ʻikai ʻai ia ko e kavenga ki homou uma: ko eni mou tauhi ʻa Sihova ko homou ʻOtua, mo hono kakai ko ʻIsileli,
2CH 35:4 Pea teuteu ʻakimoutolu ʻi he ngaahi fale ʻo hoʻomou ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki homou lakanga, ʻo taau mo e tohi ʻa Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, pea hangē ko e tohi ʻa Solomone ko hono foha.
2CH 35:5 Pea mou tuʻu ʻi he potu māʻoniʻoni ʻo fakatatau mo e vahe ʻoe ngaahi fale ʻoe ngaahi tamai ʻo homou kāinga ko e kakai, pea taau mo e vahe ʻoe ngaahi fale ʻoe kau Livai.
2CH 35:6 Ko ia mou tāmateʻi ʻae Lakaatu, pea fakamāʻoniʻoni ʻakimoutolu, pea teuteu homou ngaahi kāinga, koeʻuhi ke nau fai ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova ʻi he nima ʻo Mōsese.”
2CH 35:7 Pea naʻe foaki ʻe Sosaia ki he kakai, ʻi he fanga manu, ko e fanga lami mo e ʻuhikiʻi kosi, ko e meʻa foaki kotoa pē ki he [kātoanga ]ʻoe Lakaatu, maʻae kakai naʻe kātoa, ko e tolu mano, mo e fanga pulu ʻe tolu afe: naʻe ʻomi ʻae meʻa ni mei he koloa ʻae tuʻi.
2CH 35:8 Pea naʻe foaki fiemālie pe ʻe hono houʻeiki ki he kakai, pea ki he kau taulaʻeiki, mo e kau Livai: ko Hilikia mo Sakalia mo Sehieli, ko e kau pule ki he fale ʻoe ʻOtua, naʻa nau foaki ki he kau taulaʻeiki ko e feilaulau ʻi he [kātoanga ]ʻoe Lakaatu, ko e fanga manu siʻi ko e ua afe mo e onongeau, mo e fanga pulu ʻe tolungeau.
2CH 35:9 Pea ko Kononaia foki, mo Simaia mo Netanili, ko hono kāinga, mo Hesapaia mo Sehieli mo Sosapati, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau Livai, naʻa nau foaki ki he kau Livai ko e feilaulau ki he [kātoanga ]ʻoe Lakaatu, ko e fanga manu siʻi ʻe nima afe, mo e fanga pulu ʻe nimangeau.
2CH 35:10 Ko ia naʻe teuteu ʻae ngāue, pea naʻe tuʻu ʻae kau taulaʻeiki ʻi honau potu, mo e kau Livai ʻi honau lakanga, ʻo fakatatau ki he fekau ʻae tuʻi.
2CH 35:11 Pea naʻa nau tāmateʻi ʻae Lakaatu, pea naʻe luluku ʻe he kau taulaʻeiki ʻae toto mei honau nima, pea naʻe fohifohiʻi ʻae ngaahi manu ʻe he kau Livai.
2CH 35:12 Pea naʻa nau hiki ʻae ngaahi feilaulau tutu, koeʻuhi ke nau foaki ʻo fakatatau ki he ngaahi vahe ʻoe ngaahi fale nofoʻanga ʻoe kakai, ke ʻatu kia Sihova, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻa Mōsese. Pea naʻa nau fai pehē pe ki he fanga pulu.
2CH 35:13 Pea naʻa nau tunu ʻa e [feilaulau ʻoe ]Lakaatu ʻaki ʻae afi ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni: ka ko hono ngaahi meʻa māʻoniʻoni niʻihi naʻa nau haka ʻi he ngaahi kulo, mo e kulo lahi, mo e ngaahi ipu, pea tufa leva ia ki he kakai kotoa pē.
2CH 35:14 Pea hili ia naʻa nau teuteu maʻanautolu, pea maʻae kau taulaʻeiki: koeʻuhi naʻe moʻua ʻae kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo ʻElone ʻi he ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngako, ʻo feʻunga mo e poʻuli: ko ia naʻe teuteu ai maʻanautolu ʻe he kau Livai, pea maʻae kau taulaʻeiki ko e ngaahi foha ʻo ʻElone.
2CH 35:15 Pea naʻe ʻi honau potu ʻae kau hiva ko e ngaahi foha ʻo ʻAsafi, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Tevita, mo ʻAsafi, mo Hemoni, mo Situtuni ko e tangata kikite ʻae tuʻi: pea naʻe tali ʻi he matapā ʻae kau leʻo matapā: koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau ʻalu mei heʻenau ngāue: he naʻe teuteuʻi maʻanautolu ʻe honau kāinga ko e kau Livai.
2CH 35:16 Pea pehē, naʻe teu ʻae ngāue kotoa pē ʻa Sihova ʻi he ʻaho [kātoanga ]ʻoe Lakaatu, pea ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu ki he feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻo fakatatau ki he fekau ʻae tuʻi ko Sosaia.
2CH 35:17 Pea naʻe fai ʻa e [kātoanga ]ʻoe Lakaatu ʻi he kuonga ko ia ʻe he fānau ʻa ʻIsileli naʻe ʻi ai, mo e kātoanga ʻoe mā taʻelēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu.
2CH 35:18 Pea naʻe ʻikai ha [kātoanga ʻoe ]Lakaatu ʻe fai ʻi ʻIsileli ʻo hangē ko ia talu ʻae ngaahi ʻaho ʻo Samuela ko e palōfita: pea naʻe ʻikai fai ha [kātoanga ʻoe ]Lakaatu ʻe he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sosaia, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo Siuta kotoa pē mo ʻIsileli ʻaia naʻe kātoa, mo e kakai ʻo Selūsalema.
2CH 35:19 Naʻe fai ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu ni ʻi hono hongofulu ma valu ʻoe taʻu ʻae pule ʻa Sosaia.
2CH 35:20 ¶ Pea hili ʻae meʻa ni kotoa pē, pea ʻosi hono teuʻi ʻae faletapu ʻe Sosaia, naʻe ui hake ʻa Niko ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ke tauʻi ʻa Kalikimisi ʻaia ʻoku ofi ki he ʻIufaletisi: pea naʻe ʻalu kituaʻā ʻa Sosaia ke tauʻi ia.
2CH 35:21 Ka naʻa ne fekau ʻae kau tangata fekau kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā ʻeku kau kiate koe, ʻa koe ko e tuʻi ʻo Siuta? ʻOku ʻikai te u haʻu ke tauʻi koe he ʻaho ni, ka ki he fale ʻaia ʻoku ou tauʻi: he naʻe fekau au ʻe he ʻOtua ke u fakatoʻotoʻo: ke ke taʻofi koe ke ʻoua naʻa ke fie kau ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻiate au, telia naʻa ne tāmateʻi koe.”
2CH 35:22 Ka naʻe ʻikai fie kalofaki ʻe Sosaia hono mata meiate ia, ka naʻa ne fakapuli ia, koeʻuhi ke na fai mo ia, pea naʻe ʻikai te ne tokanga ki he ngaahi lea ʻa Niko mei he fofonga ʻoe ʻOtua, ka naʻe haʻu ke tauʻi ia ʻi he teleʻa ʻo Mekito.
2CH 35:23 Pea naʻe fana ʻe he kau fana ki he tuʻi ko Sosaia: pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ki heʻene kau tamaioʻeiki, “ʻAve au mei heni: he kuo u lavea lahi.”
2CH 35:24 Ko ia naʻe ʻave ai ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki mei he saliote ko ia, pea naʻe tuku ia ki hono ua ʻo ʻene saliote naʻa ne maʻu: pea naʻa nau ʻomi ia ki Selūsalema, pea pekia ia: pea nau tanu ia ʻi he tanuʻanga ʻe taha ʻo ʻene ngaahi tamai. Pea naʻe tangi mamahi ʻa Siuta mo Selūsalema koeʻuhi ko Sosaia.
2CH 35:25 ¶ Pea naʻe tangilāulau ʻa Selemaia koeʻuhi ko Sosaia: pea naʻe kau kia Sosaia ʻae lea ʻae kau tangata hiva kotoa pē mo e kau fefine hiva ʻi heʻenau ngaahi lea tangi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea naʻa nau fokotuʻu ia ko e meʻa fai maʻu ʻi ʻIsileli: pea vakai, kuo tohi ia ʻi he ngaahi tangilāulau.
2CH 35:26 Pea ko eni, ko hono toe ʻoe ngāue ʻa Sosaia, mo ʻene angalelei, ʻo fakatatau ki ne meʻa naʻe tohi ʻi he fono ʻa Sihova,
2CH 35:27 Pea mo ʻene ngaahi ngāue, ko e ʻuluaki mo e kimui, kuo tohi ia ʻi he tohi ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli mo Siuta.
2CH 36:1 Pea naʻe ʻomi ʻe he kakai ʻoe fonua ʻa Sihoaasi ko e foha ʻo Sosaia, ʻo fakanofo ia ko e tuʻi ko e fetongi ʻo ʻene tamai ʻi Selūsalema.
2CH 36:2 Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe tolu ʻae motuʻa ʻo Sihoaasi ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he māhina ʻe tolu ʻi Selūsalema.
2CH 36:3 Pea naʻe liua ia ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipite ʻi Selūsalema, ʻo ne pule ke totongi ʻe he fonua ʻaki ʻae taleniti koula ʻe taha.
2CH 36:4 Pea ne fakanofo ʻe he tuʻi ʻo ʻIsipite hono tokoua ke tuʻi ia ki Siuta mo Selūsalema, ʻo ne liua hono hingoa ko Sihoiakimi. Pea naʻe puke ʻe Niko ʻa hono tokoua ko Sihoaasi ʻo fetuku ia ki ʻIsipite.
2CH 36:5 ¶ Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe nima ʻae motuʻa ʻo Sihoiakimi ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema: pea naʻe fai kovi ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hono ʻOtua.
2CH 36:6 Pea naʻe haʻu ke tauʻi ia ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea naʻa ne haʻi ia ʻaki ʻae ngaahi meʻa haʻi ke fetuku ia ki Papilone.
2CH 36:7 Pea naʻe fetuku foki ʻe Nepukanesa ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻo Sihova ki Papilone, ʻo tuku ia ki hono fale tapu ʻi Papilone.
2CH 36:8 Pea ko eni ko hono toe ʻoe ngāue ʻa Sihoiakimi, mo ʻene fakalielia naʻa ne fai, mo ia naʻe ʻilo ʻiate ia, vakai, kuo tohi ia ʻi he tohi ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli mo Siuta: pea naʻe fetongi ia ʻi he pule ʻe Sihoiakini ko hono foha.
2CH 36:9 ¶ Naʻe valu taʻu ʻae motuʻa ʻo Sihoiakini ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he māhina ʻe tolu mo e ʻaho ʻe hongofulu ʻi Selūsalema: pea naʻe fai kovi ʻe ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
2CH 36:10 Pea ʻi he hili ʻae taʻu, naʻe fekau ʻe he tuʻi ko Nepukanesa, pea naʻe ʻomi ia ki Papilone, fakataha mo e ngaahi ipu matamatalelei ʻoe fale ʻo Sihova, pea naʻe fakanofo ʻa Setikia ko hono tokoua ke ne tuʻi ki Siuta mo Selūsalema.
2CH 36:11 ¶ Naʻe uofulu taʻu mo e taʻu ʻe taha ʻae motuʻa ʻo Setikia ʻi heʻene kamata pule, pea naʻe pule ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema.
2CH 36:12 Pea naʻe fai ʻe ia ʻae kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ko hono ʻOtua, pea naʻe ʻikai te ne fakavaivai ia ʻi he ʻao ʻo Selemaia ko e palōfita, naʻe lea mei he fofonga ʻo Sihova.
2CH 36:13 Pea naʻe angatuʻu ia foki ki he tuʻi ko Nepukanesa, ʻaia naʻa ne fakafuakavaʻi ia ki he ʻOtua: ka naʻa ne fakakekeva hono kia, pea fakafefeka ki hono loto ʻi he taʻefietafoki kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
2CH 36:14 ¶ Pea naʻe fai hala foki ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē, mo e kakai, ʻo fai hala lahi ʻo fakatatau ki he ngaahi angakovi ʻae hiteni: ʻonau fakahalaʻi ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema ʻaia naʻa ne fakatapui.
2CH 36:15 Pea naʻe kouna kiate kinautolu ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻene kau talafekau, naʻe tuʻu hengihengi hake, pea fekau: ko e meʻa ʻi heʻene angaʻofa ki hono kakai, pea ki hono potu nofoʻanga:
2CH 36:16 Ka naʻa nau manuki ki he kau talafekau ʻae ʻOtua, pea taʻetokanga ki heʻene ngaahi lea, mo fai kovi ki heʻene kau palōfita, pea naʻe tupu ai ʻae houhau ʻa Sihova ki hono kakai, pea naʻe ʻikai ha fakamoʻui.
2CH 36:17 Ko ia naʻa ne ʻomi ai kiate kinautolu ʻae tuʻi ʻoe kakai Kalitia, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻenau kau talavou ʻaki ʻae heletā ʻi he fale ʻo ʻenau fakatahaʻanga, pea naʻe ʻikai ha ʻofa ki ha talavou pe ki ha taʻahine, ʻae tangata motuʻa, pe ko ia ʻoku mapelu ʻi he motuʻa lahi: naʻa ne tuku ʻakinautolu kotoa pē ki hono nima.
2CH 36:18 Pea mo e ngaahi ipu kotoa pē ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻae lahi mo e siʻi, mo e ngaahi koloa ʻae fale ʻo Sihova, mo e ngaahi koloa ʻae tuʻi, mo e [koloa ]ʻa hono houʻeiki: pea naʻe ʻomi ia kotoa pē ki Papilone.
2CH 36:19 Pea naʻa nau tutu ʻae fale ʻoe ʻOtua pea holoki hifo ʻae ʻā maka ʻo Selūsalema, pea naʻe tutu hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo ia ʻaki ʻae afi, pea maumau ʻae ngaahi nāunau matamatalelei kotoa pē naʻe ʻi ai.
2CH 36:20 Pea ko kinautolu naʻe hao mei he heletā naʻa ne fetuku ʻakinautolu ki Papilone: ʻaia naʻa nau nofo ai ko e kau tamaioʻeiki kiate ia pea ki hono ngaahi foha ʻo aʻu ki he pule ʻae puleʻanga ʻo Peasia:
2CH 36:21 Ke fakamoʻoni ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngutu ʻo Selemaia, “Ke ʻoua ke maʻu fiemālie pe ʻe he fonua hono ngaahi ʻaho tapu: he koeʻuhi ʻi heʻene nofo lala pe naʻa ne maʻu ʻae ʻaho tapu ke fakakakato ʻae taʻu ʻe fitungofulu.”
2CH 36:22 ¶ Pea ko eni ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, ke fakatonutonu ai ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngutu ʻo Selemaia, naʻe langaʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, koeʻuhi ke fanongonongo ʻae fono ʻi hono puleʻanga kotoa pē, pea ke ʻai ia ʻi he tohi foki, ʻo pehē,
2CH 36:23 ‌ʻOku pehē ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, “Kuo tuku ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani kiate au: pea kuo ne fekau kiate au ke u langa ʻae fale moʻona ʻi Selūsalema ʻaia ʻoku ʻi Siuta. Ko hai ia ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻo hono kakai? Ke ʻiate ia ʻa Sihova ko hono ʻOtua, pea tuku ke ʻalu hake ia.”
EZR 1:1 Pea ko eni, ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, pea koeʻuhi ke fakamoʻoni ai ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngutu ʻo Selemaia, naʻe ueʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, pea naʻe fanongonongo ʻe ia ʻae fono ʻi hono puleʻanga kotoa pē, pea naʻe tohi ia foki, ʻo pehē,
EZR 1:2 ‌ʻOku pehē ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, “Kuo tuku kiate au ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani: pea kuo fekau ʻe ia kiate au ke u langa ʻae fale moʻona ʻi Selūsalema, ʻaia ʻoku ʻi Siuta.
EZR 1:3 Ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻi hono kakai kotoa pē? Ke ʻiate ia ʻa hono ʻOtua, pea ke ʻalu hake ia ki Selūsalema, ʻaia ʻoku ʻi Siuta, pea ke langa ʻae fale kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, (ko ia ia ko e ʻOtua,) ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema.
EZR 1:4 Pea mo ia fulipē ʻoku toe ʻi ha potu ʻaia ʻoku ʻāunofo ia ki ai, tuku ke tokoni ia ʻe he kau tangata ʻo hono potu ʻaki ʻae siliva, pea mo e koula, pea mo e ngaahi koloa pea mo e fanga manu, ko hono fakalahi ia ʻoe ngaahi meʻa ʻoku foaki loto lelei ki he fale ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi Selūsalema.”
EZR 1:5 ¶ Pea naʻe toki tuʻu hake ai ʻae kau tuʻukimuʻa ʻi he mātuʻa ʻo Siuta mo Penisimani, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e kau Livai, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe fakaakeake honau laumālie ʻe he ʻOtua, ke ʻalu hake ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema.
EZR 1:6 Pea naʻe fakamālohi honau nima ʻekinautolu kotoa pē naʻe nonofo fakataha mo kinautolu, ʻaki ʻae ngaahi ipu siliva, mo e koula, mo e ngaahi koloa, mo e fanga manu, pea mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga, ka ʻoku lau kehe ʻae ngaahi meʻa kotoa pē naʻe ʻatu loto ʻofa pe.
EZR 1:7 ¶ Pea naʻe fetuku mai foki ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa mei Selūsalema, pea naʻa ne tuku ia ʻi he fale ʻo hono ngaahi ʻotua;
EZR 1:8 ‌ʻIo, naʻe ʻomi ia [kotoa pē ]ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia ʻi he nima ʻo Mitilitati ko e tauhi koloa, pea lau ia kia Sesipasa, ko e ʻeiki ʻo Siuta.
EZR 1:9 Pea ko hono lau eni: ko e ipu lafalafa koula ʻe tolungofulu, mo e ipu lafalafa siliva ʻe taha afe, mo e hele ʻe uofulu ma hiva,
EZR 1:10 Ko e ipu luoluo koula ʻe tolungofulu, mo e ipu luoluo siliva ʻoe anga ʻe taha ko e fāngeau mo e hongofulu, pea ko e ngaahi ipu kehe ʻe taha afe.
EZR 1:11 Ko e ngaahi ipu koula mo e siliva kotoa pē ko e nima afe mo e nimangeau. Naʻe fetuku eni kotoa pē ʻe Sesipasa fakataha mo kinautolu ʻoe kau pōpula ʻaia naʻe ʻohake mei Papilone ki Selūsalema.
EZR 2:1 Pea ko e fānau eni ʻae fonua ʻaia naʻe ʻalu hake mei he fakapōpula, ʻiate kinautolu naʻe fetuku ke mamaʻo, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki Papilone, pea nau toe haʻu ki Selūsalema, mo Siuta, ʻo taki taha ki heʻene kolo
EZR 2:2 Ko kinautolu naʻe haʻu mo Selupepeli: ko Sesua, mo Nehemaia, mo Selaia, mo Lielaia, mo Moatikei, mo Pilisani, mo Misipa, mo Pikivai, mo Lihumi, mo Peana. Ko hono lau eni ʻoe kau tangata ʻi he kakai ʻo ʻIsileli:
EZR 2:3 Ko e fānau ʻa Palosi, ko e toko ua afe, mo e toko teau, mo e fitungofulu ma ua.
EZR 2:4 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e toko tolungeau mo e toko fitungofulu ma ua.
EZR 2:5 Ko e fānau ʻa ʻAla, ko e toko fitungeau mo e toko fitungofulu ma ua.
EZR 2:6 Ko e fānau ʻa Pehati-Moape; ʻi he fānau ʻa Sesua mo Soape, ko e toko ua afe mo e toko valungeau mo e toko hongofulu ma toko ua.
EZR 2:7 Ko e fānau ʻa ʻIlami ko e taha afe mo e toko uangeau mo e toko nimangofulu ma toko fā.
EZR 2:8 Ko e fānau ʻa Satu, ko e toko hivangeau mo e toko fāngofulu ma toko nima.
EZR 2:9 Ko e fānau ʻa Sakai, ko e toko nimangeau mo e toko onongofulu.
EZR 2:10 Ko e fānau ʻa Pani, ko e toko onongeau mo e toko fāngofulu ma ua.
EZR 2:11 Ko e fānau ʻa Pepai, ko e toko onongeau mo e toko uofulu ma toko tolu.
EZR 2:12 Ko e fānau ʻa ʻAsikati, ko e taha afe, mo e toko uangeau mo e toko uofulu ma ua.
EZR 2:13 Ko e fānau ʻa ʻAtonikami, ko e toko onongeau mo e toko onongofulu ma ono.
EZR 2:14 Ko e fānau ʻa Pikivai, ko e toko ua afe mo e toko nimangofulu mo e toko ono.
EZR 2:15 Ko e fānau ʻa ʻAtini, ko e toko fāngeau, mo e toko nimangofulu mo e toko fā.
EZR 2:16 Ko e fānau ʻa ʻAteli ʻo Hesekaia, ko e toko hivangofulu mo e toko valu.
EZR 2:17 Ko e fānau ʻa Pisai, ko e toko tolungeau mo e toko uofulu mo e toko tolu.
EZR 2:18 Ko e fānau ʻa Sola, ko e toko teau mo e toko hongofulu mo e toko ua.
EZR 2:19 Ko e fānau ʻa Hasumi, ko e toko uangeau mo e toko uofulu ma toko tolu.
EZR 2:20 Ko e fānau ʻa Kipa, ko e toko hivangofulu ma toko nima.
EZR 2:21 Ko e fānau ʻa Petelihema, ko e toko teau mo e uofulu ma toko tolu.
EZR 2:22 Ko e kau tangata ʻo Nitofa, ko e toko nimangofulu, mo e toko ono.
EZR 2:23 Ko e kau tangata ʻo ʻAnatoti, ko e toko teau mo e toko uofulu ma toko valu.
EZR 2:24 Ko e fānau ʻa ʻAsimaveti, ko e toko fāngofulu mo e toko ua.
EZR 2:25 Ko e fānau ʻa Kesa-Sialimi, ko Kifila mo Piheloti, ko e toko fitungeau mo e toko fāngofulu ma toko tolu.
EZR 2:26 Ko e fānau ʻa Lama mo Kepa, ko e toko onongeau mo e toko uofulu mo e tokotaha.
EZR 2:27 Ko e kau tangata ʻo Mikimasi, ko e toko teau mo e toko uofulu ma toko ua.
EZR 2:28 Ko e kau tangata ʻo Peteli mo ʻAi, ko e toko uangeau mo e toko uofulu ma toko tolu.
EZR 2:29 Ko e fānau ʻa Nipo, ko e toko nimangofulu mo e toko ua.
EZR 2:30 Ko e fānau ʻa Makipisi, ko e toko teau mo e toko nimangofulu ma toko ono.
EZR 2:31 Ko e fānau ʻae ʻIlami ʻe taha, ko e taha afe, mo e uangeau mo e toko nimangofulu ma fā.
EZR 2:32 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e toko tolungeau, mo e toko uofulu.
EZR 2:33 Ko e fānau ʻa Loti, mo Hatiti, mo Ono, ko e toko fitungeau mo e toko uofulu ma nima.
EZR 2:34 Ko e fānau ʻa Seliko, ko e toko tolungeau mo e toko fāngofulu ma nima.
EZR 2:35 Ko e fānau ʻa Sinaʻa, ko e toko tolu afe mo e toko onongeau ma tolungofulu.
EZR 2:36 Ko e kau taulaʻeiki eni: ko e fānau ʻa Sitaia, ʻi he fale ʻo Sesua, ko e toko hivangeau mo e toko fitungofulu ma tolu.
EZR 2:37 Ko e fānau ʻa Imeli, ko e taha afe, mo e toko nimangofulu ma ua.
EZR 2:38 Ko e fānau ʻa Pasuli, ko e taha afe mo e toko uangeau mo e toko fāngofulu ma fitu.
EZR 2:39 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e taha afe, mo e toko hongofulu ma fitu.
EZR 2:40 Ko e kau Livai eni: ko e fānau ʻa Sesua mo e Katimieli, ʻi he fānau ʻa Hotevia, naʻe toko fitungofulu ma fā.
EZR 2:41 Ko e kau hiva eni: ko e fānau ʻa ʻAsafi ko e toko teau mo e toko uofulu ma valu.
EZR 2:42 Ko e fānau eni ʻae kau leʻo matapā: ko e fānau ʻa Salumi, ko e fānau ʻa ʻAteli, ko e fānau ʻa Talimoni, ko e fānau ʻo ʻAkupi, ko e fānau ʻa Hetita, ko e fānau ʻo Sopai, ko kinautolu kotoa pē ko e toko teau mo e toko tolungofulu ma hiva.
EZR 2:43 Ko e kau Netenimi eni: ko e fānau ʻa Siha, ko e fānau ʻa Hasufa, ko e fānau ʻa Tapaoti,
EZR 2:44 Ko e fānau ʻa Kilosi, ko e fānau ʻa Sia, ko e fānau ʻa Patoni,
EZR 2:45 Ko e fānau ʻa Lipana, ko e fānau ʻa Hakapa, ko e fānau ʻa ʻAkupi,
EZR 2:46 Ko e fānau ʻa Hakapi, ko e fānau ʻa Salimei, ko e fānau ʻa Hanani,
EZR 2:47 Ko e fānau ʻa Kiteli, ko e fānau ʻa Kaha, ko e fānau ʻa Liaia,
EZR 2:48 Ko e fānau ʻa Lesini, ko e fānau ʻa Nikota, ko e fānau ʻa Kasami,
EZR 2:49 Ko e fānau ʻa Usa, ko e fānau ʻa Pasea, ko e fānau ʻa Pesai.
EZR 2:50 Ko e fānau ʻa ʻAsina, ko e fānau ʻa Mehunimi, ko e fānau ʻa Nifisimi.
EZR 2:51 Ko e fānau ʻa Pakipuki, ko e fānau ʻa Hakufa, ko e fānau ʻa Hahua.
EZR 2:52 Ko e fānau ʻa Pasiliti, ko e fānau ʻa Mehita, ko e fānau ʻa Halisa,
EZR 2:53 Ko e fānau ʻa Pakosi, ko e fānau ʻa Sisila, ko e fānau ʻa Tama,
EZR 2:54 Ko e fānau ʻa Nisia, ko e fānau ʻa Hatifa.
EZR 2:55 Ko e fānau eni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone: ko e fānau ʻa Sotei, ko e fānau ʻa Sofeleti, ko e fānau ʻa Pelita,
EZR 2:56 Ko e fānau ʻa Sala, ko e fānau ʻa Takoni, ko e fānau ʻa Kiteli,
EZR 2:57 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e fānau ʻa Hatili, ko e fānau ʻa Pokileti ʻo Sipemi, ko e fānau ʻa ʻAmi.
EZR 2:58 Ko e kau Netenimi kotoa pē, mo e ngaahi fānau ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone, naʻe toko tolungeau mo e toko hivangofulu ma ua.
EZR 2:59 Pea ko kinautolu ni ia naʻe ʻalu hake mei Telimela, mo Telihalesa, mo Kilupi, mo ʻAtani, mo Imeli: ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakahā ʻae fale ʻo ʻenau tamai, mo honau hohoko, pe kuo ʻo ʻIsileli ʻakinautolu pe ʻikai:
EZR 2:60 Ko e fānau ʻa Tilaia, ko e fānau ʻa Topaia, ko e fānau ʻa Nikota, ko e toko onongeau mo e toko nimangofulu ma ua.
EZR 2:61 Pea ʻi he fānau ʻae kau taulaʻeiki ko e fānau ʻa Hopaia, ko e fānau ʻa Kose, ko e fānau ʻa Pasilai; ʻaia naʻa ne maʻu ʻae uaifi ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo Pasilai ko e tangata Kiliati, pea naʻe ui ia ʻi hono hingoa.
EZR 2:62 Naʻe kumi ʻekinautolu honau hohoko fakataha mo kinautolu naʻe lau ʻi he hokohoko, ka naʻe ʻikai faʻa ʻilo ia: ko ia naʻe tukuange ai ʻakinautolu ʻo hangē ha taʻemaʻa, mei he ngāue ʻoe taulaʻeiki.
EZR 2:63 Pea naʻe tala ʻe he ʻeiki pule kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau kai ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi, kaeʻoua ke tuʻu hake ha taulaʻeiki ʻaki ʻae ʻUlimi mo e Tumemi.
EZR 2:64 ¶ Ko e kakai ʻoe fakataha kotoa pē ko e toko fā mano, mo e toko ua afe, mo e tolungeau ma onongofulu,
EZR 2:65 Ka ʻoku lau kehe ʻenau kau tamaioʻeiki mo ʻenau ngaahi kaunanga, ko e toko fitu afe, mo e toko tolungeau ma tolungofulu ma fitu: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata hiva mo e kau fefine hiva ʻe toko uangeau.
EZR 2:66 Ko ʻenau fanga hoosi ko e fitungeau mo e tolungofulu ma ono: ko ʻenau fanga miuli, ko e uangeau mo e fāngofulu ma nima;
EZR 2:67 Ko ʻenau fanga kāmeli, ko e fāngeau mo e tolungofulu ma nima; ko ʻenau fanga ʻasi, ko e ono afe mo e fitungeau mo e uofulu.
EZR 2:68 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae niʻihi naʻe tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai ki he fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, naʻa nau ʻatu fiemālie pea mo e fale ʻoe ʻOtua ke fokotuʻu hake ia ʻi hono potu:
EZR 2:69 Naʻa nau foaki ʻo fakatatau ki heʻenau mafai ki he koloa maʻae ngāue, ko e talami koula ʻe ono mano mo e taha afe, pea mo e siliva ko e paunite ʻe nima afe, mo e kofu ʻe teau ki he kau taulaʻeiki.
EZR 2:70 Ko ia naʻe nofo ʻae kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e niʻihi ʻi he kakai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā, mo e kau Netenimi, ʻi honau ngaahi kolo, pea mo ʻIsileli kotoa pē ki honau ngaahi kolo ʻonautolu.
EZR 3:1 Pea ʻi heʻene hoko mai hono fitu ʻoe māhina, pea nofo ʻi honau ngaahi kolo ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻe fakakātoa fakataha ʻe he kakai ki Selūsalema, ʻo hangē ko e tangata pe taha.
EZR 3:2 Pea naʻe tuʻu hake ai ʻa Sesua ko e foha ʻo Sosataki, mo hono ngaahi kāinga ko e kau taulaʻeiki, mo Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli mo hono ngaahi kāinga, ʻonau langa ʻae feilaulauʻanga ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻa Mōsese ko e tangata ʻae ʻOtua.
EZR 3:3 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga ki hono ngaahi tuʻunga; he naʻe ʻiate kinautolu ʻae manavahē koeʻuhi ko e kakai ʻoe ngaahi fonua ko ia: pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova, ʻio, ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻi he pongipongi mo e efiafi.
EZR 3:4 Naʻa nau fai ʻae kātoanga foki ʻoe ngaahi fale fehikitaki, ʻo hangē ko ia kuo tohi, pea naʻe ʻatu lau pe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻae ngaahi feilaulau tutu; ʻo fakatatau ki hono anga, ʻo taau mo e ngāue ʻae ʻaho kotoa pē;
EZR 3:5 Pea naʻa nau toki ʻatu ʻae feilaulau tutu fai maʻu pe, ʻi he ngaahi tuʻu efiafi, mo e ngaahi kātoanga kotofa kotoa pē ʻa Sihova ʻaia naʻe fakatapui, pea meiate ia kotoa pē naʻe ʻatu loto ʻofa ʻae feilaulau kia Sihova.
EZR 3:6 Mei he ʻuluaki ʻaho ʻo hono fitu ʻoe māhina naʻa nau kamata ke ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu kia Sihova. Ka naʻe teʻeki fakatoka ʻae tuʻunga ʻoe faletapu ʻo Sihova.
EZR 3:7 Naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi paʻanga foki ki he kau tufunga maka, pea ki he kau tufunga ʻakau, mo e meʻa kai, mo e inu, mo e lolo, kiate kinautolu ʻo Saitoni, pea kiate kinautolu ʻo Taia, ke fetuku ʻae ngaahi ʻakau ko e sita mei Lepanoni ki he tahi ʻo Sopa, ʻo fakatatau ki hono tuʻutuʻuni meia Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia.
EZR 3:8 ¶ Pea ko eni, ʻi hono ua taʻu ʻo ʻenau haʻu ki he fale ʻoe ʻOtua ʻi Selūsalema, ʻi hono ua ʻoe māhina, naʻe kamata ʻe Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Sesua ko e foha ʻo Sosataki, mo hono toe ʻo honau kāinga ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo kinautolu kotoa pē naʻe haʻu mei he nofo pōpula ki Selūsalema; ʻonau fakanofo ʻae kau Livai, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo honau motuʻa ʻo fai hake, ke kamata ʻae ngāue ʻoe fale ʻo Sihova.
EZR 3:9 Pea naʻe tuʻu fakataha ai ʻa Sesua mo hono ngaahi foha mo hono ngaahi kāinga, mo Katimieli mo hono ngaahi foha, ko e ngaahi foha ʻo Siuta, ke fakahoko ʻae kau tangata ngāue ʻi he fale ʻoe ʻOtua: ko e ngaahi foha ʻo Henatati, mo honau ngaahi foha mo honau ngaahi kāinga ko e kau Livai.
EZR 3:10 Pea ʻi he ʻai ʻe he kau langa fale ʻae tuʻunga ʻoe faletapu ʻo Sihova, naʻa nau tuku ke tuʻu ʻae kau taulaʻeiki ʻi honau ngaahi kofu mo e ngaahi meʻalea, mo e kau Livai ko e ngaahi foha ʻo ʻAsafi mo e ngaahi meʻa pakihi ke fakaongolelei ʻa Sihova, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻo Tevita ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
EZR 3:11 Pea naʻa nau hiva kotoa pē ʻo fai fakalakanga ʻi he fakaongolelei mo e fakafetaʻi kia Sihova: “Ko e meʻa ʻi heʻene angalelei, he ʻoku tolonga ʻene angaʻofa ki ʻIsileli ʻo taʻengata.” Pea naʻe kalanga ʻae kakai kotoa pē ʻi he kalanga lahi, ʻi heʻenau fakafetaʻi kia Sihova, koeʻuhi kuo ʻai ʻae tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova.
EZR 3:12 Ka ko e tokolahi ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai mo e kau tuʻu ki muʻa ʻi he ngaahi tamai, ʻaia ko e kau tangata motuʻa, naʻe mamata ki he ʻuluaki fale, ʻi he ai ʻae tuʻunga ʻoe fale ni ʻi honau ʻao, naʻa nau tangi leʻo lahi; pea kalanga ʻae tokolahi ʻi he fiefia.
EZR 3:13 Ko ia naʻe ʻikai faʻa ongoʻi ke ʻilo ʻe he kakai ʻae kalanga ʻoe fiefia mei he longoaʻa ʻoe tangi ʻae kakai: he naʻe kalanga ʻe he kakai ʻi he kalanga lahi, pea naʻe ongoʻi ʻae longoaʻa ki he mamaʻo.
EZR 4:1 Pea ʻi he fanongo ʻe he ngaahi fili ʻo Siuta mo Penisimani ʻoku langa ʻae faletapu kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻe he fānau naʻe fakapōpula:
EZR 4:2 Naʻa nau haʻu ai kia Selupepeli, pea ki he kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, ʻonau pehē kiate kinautolu, “Tuku ke mau langa mo kimoutolu: he ʻoku mau kumi ki homou ʻOtua, ʻo hangē ko kimoutolu; pea kuo mau feilaulau kiate ia talu ʻae ngaahi ʻaho ʻo Esahatoni ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻaia naʻe ʻomi ʻakimautolu ki heni.”
EZR 4:3 Ka naʻe lea ʻa Selupepeli, mo Sesua, mo hono toe ʻoe kau mātuʻa tuʻukimuʻa ʻo ʻIsileli, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai te mou kau siʻi mo kimautolu ʻi he langa ʻae fale ki homau ʻOtua; ka temau fai fakataha ʻekimautolu pe ʻae langa fale kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo hangē ko e fekau ʻae tuʻi ko Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia kiate kimautolu.”
EZR 4:4 Pea naʻe toki fakavaivai ʻe he kakai ʻoe fonua ʻae nima ʻoe kakai ʻo Siuta, ʻo fakamamahi ʻakinautolu ʻi he langa fale,
EZR 4:5 Pea naʻa nau totongi ki he kau fakakaukau ke taʻofi kiate kinautolu, mo fakataʻeʻaonga ʻenau tuʻutuʻuni, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, ʻo hoko mo e pule ʻa Talaiasi ko e tuʻi ʻo Peasia.
EZR 4:6 Pea ʻi he pule ʻa ʻAhasivelo, ʻi hono kamataʻanga ʻo ʻene pule, naʻa nau tohi kiate ia ʻae tohi talakoviʻi ʻae kakai ʻo Siuta mo Selūsalema.
EZR 4:7 ¶ Pea naʻe tohi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAtakisekisi ʻe Pisilami, mo Mitilitati mo Tapeli, mo hono toe ʻo ʻenau kaumeʻa, kia ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Peasia; pea naʻe fai ʻae tohi ʻi he lea fakaSilia, pea naʻe fakamatala ia ʻi he lea fakaSilia.
EZR 4:8 Naʻe tohi ʻe he ʻeiki fakamaau ko Lihumi mo Simisai ko e tangata tohi ʻae tohi fakakoviʻi ʻo Selūsalema kia ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo pehē:
EZR 4:9 “Pea naʻe tohi ai ʻe Lihumi ko e ʻeiki fakamaau mo Simisai ko e tangata tohi, mo hono toe ʻo ʻenau kaumeʻa: ko e kau Tinaie mo e kau ʻAfasatikai, ko e kau Tapilai mo e kau ʻAfalisai, ko e kau ʻAkivi, mo e kau Papilone, mo e kau Susa, mo e kau Tehavi, mo e kau ʻElami,
EZR 4:10 Mo hono toe ʻoe ngaahi puleʻanga ʻaia naʻe ʻomi ʻe he ʻeiki lahi mo ongolelei ko ʻAsinapa, pea tuku ki he ngaahi kolo ʻo Samēlia, mo hono toe ʻoku ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, pea ʻi he kuonga ko ia.”
EZR 4:11 ¶ Ko hono hiki eni ʻoe tohi ʻaia naʻa nau ʻave kiate ia, “ʻio, kia ʻAtakisekisi ko e tuʻi: “Ko hoʻo kau tamaioʻeiki ko e kau tangata ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, pea ʻi he kuonga ko eni.
EZR 4:12 Ke ʻilo ʻe he tuʻi, koeʻuhi ko e kau Siu naʻe ʻalu hake meiate koe kiate kimautolu kuo nau hoko ki Selūsalema, pea ʻoku nau langa ʻae kolo angakovi moʻo faʻa angatuʻu, pea kuo nau fokotuʻu hake hono ngaahi ʻā maka, pea kuo nau fakahoko hono ngaahi tuʻunga.
EZR 4:13 Ko eni ke ʻilo ʻe he tuʻi, kapau ʻe langa ʻae kolo ni, pea toe fokotuʻu ʻa hono ngaahi ʻā maka, ʻe ʻikai te nau kei totongi, pea tukuhau, pe totongi fakatau, pea te ke maumau ai ʻae tukuhau ki he ngaahi tuʻi.
EZR 4:14 Pea ko eni, ko e meʻa ʻi heʻemau maʻu homau tokoni mei he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe ʻikai taau mo kimautolu ke mamata ki he fakaongokovi ʻoe tuʻi, ko ia kuo mau fekau ai ʻo fakahā ia ki he tuʻi;
EZR 4:15 Koeʻuhi ke fai ʻae kumi ʻi he tohi fakamanatu ʻa hoʻo ngaahi tamai: ko ia te ke ʻilo ai ʻi he tohi ʻoe tohi fakamanatu, mo ke ʻilo ko e kolo ni ko e kolo angatuʻu, pea kovi ki he ngaahi tuʻi mo e ngaahi fonua, pea naʻa nau langaʻi ʻae angatuʻu ʻi ai ʻi muʻa: ko e meʻa ko ia naʻe fakaʻauha ai ʻae kolo ni.
EZR 4:16 ‌ʻOku mau fakapapau ki he tuʻi, kapau ʻe toe langa ʻae kolo ni, pea fokotuʻu hono ʻā maka, ko e meʻa ko ia ʻe ʻikai te ke maʻu ai ha tofiʻa ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe.”
EZR 4:17 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe he tuʻi ʻa hono tali kia Lihumi ko e ʻeiki fakamaau, mo Simisai ko e tangata tohi, pea ki hono toe ʻo ʻenau kaumeʻa naʻe nofo ʻi Samēlia, pea ko hono toe naʻe nofo ki he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, [ʻo pehē], “Mou fiemālie pe ʻi he kuonga ni.
EZR 4:18 “Ko e tohi naʻa mou fai ʻo ʻomi kiate au naʻe lau totonu ia ʻi hoku ʻao.
EZR 4:19 Pea ne u fekau, pea naʻe fai ʻae kumi, pea kuo ʻilo ko e kolo ni naʻe fai ʻae angatuʻu ʻi muʻa ki he ngaahi tuʻi, pea naʻe fai ʻi ai ʻae angatuʻu mo e angakovi.
EZR 4:20 Pea naʻe ʻi ai ʻi muʻa ʻae ngaahi tuʻi mālohi lahi foki naʻe pule ʻi Selūsalema, ʻaia naʻe pule ki he ngaahi fonua kotoa pē ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe; pea naʻe ʻatu kiate kinautolu ʻae totongi, mo e tukuhau, mo e totongi fakatau.
EZR 4:21 Pea ko eni mou fekau ki he kau tangata ke tuku, pea ke ʻoua naʻa langa ʻae kolo ni, kaeʻoua ke hoko atu ha fekau ʻe taha meiate au,
EZR 4:22 Pea ko eni, vakai, ʻoua naʻa mou liʻaki ʻae meʻa ni: ko e hā ka tupu ai ʻae kovi ke kovi ai ʻae ngaahi tuʻi?”
EZR 4:23 ¶ Pea ko eni ʻi he lau hono hiki ʻoe tohi ʻae tuʻi ko ʻAtakisekisi ʻi he ʻao ʻo Lihumi mo Simisai ko e tangata tohi, mo honau kaumeʻa, naʻa nau ʻalu fakatoʻotoʻo hake ki Selūsalema ki he kakai Siu, pea taʻofi fakamālohi pe ʻakinautolu ke tuku.
EZR 4:24 Pea naʻe toki tuku ai ʻae ngāue ki he fale ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. Ko ia naʻe tuku ia ʻo aʻu ki hono ua taʻu ʻoe pule ʻa Talaiasi ko e tuʻi ʻo Peasia.
EZR 5:1 Pea koe ongo palōfita, ko Hakeai ko e palōfita, mo Sakalia ko e foha ʻo Ito, naʻa na lea ki he kakai Siu naʻe ʻi Siuta mo Selūsalema ʻi he huafa ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻio, kiate kinautolu.
EZR 5:2 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Sesua ko e foha ʻo Sosataki, pea kamata langa ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema; pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau palōfita ʻoe ʻOtua ke tokoniʻi ʻakinautolu.
EZR 5:3 ¶ Pea naʻe haʻu kiate kinautolu ʻi he kuonga ko ia ʻa Tatinei, ko e pule ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo hona ngaahi kaumeʻa, ʻonau lea pehē kiate kinautolu, “Ko hai kuo ne fekau ʻakimoutolu ke langa ʻae fale ni, pea ke fakamaʻopoʻopo ʻae ʻā maka ni?”
EZR 5:4 Pea naʻa mau tala kiate kinautolu ʻo pehē ni, “Ko e hā ʻae hingoa ʻae kau tangata, ʻoku fai ʻae langa fale ni?
EZR 5:5 Ka ko e fofonga ʻo honau ʻOtua naʻe ʻi he kau mātuʻa ʻoe kakai Siu, ko ia naʻe ʻikai te nau faʻa fai ke taʻofi, kaeʻoua ke hoko atu ia kia Talaiasi: pea naʻa nau toki ʻave hono tali tohi ki he meʻa ni.
EZR 5:6 ¶ “Ko hono hiki eni ʻoe tohi ʻaia naʻe fai mo ʻatu kia Talaiasi ko e tuʻi, ʻe Tatinei ko e pule ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo hono kaumeʻa ko e kau ʻAfasatikai, ʻaia naʻe ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe.
EZR 5:7 “Naʻa nau ʻave ʻae tohi kiate ia, ʻaia naʻe tohi ʻi ai ʻo pehē; Ke ʻia Talaiasi ko e tuʻi ʻae fiemālie lahi.
EZR 5:8 “Ke ʻilo ʻe he tuʻi, naʻa mau ʻalu ki he fonua ko Siuta, ki he fale ʻoe ʻOtua lahi, ʻaia ʻoku langa ʻaki ʻae ngaahi maka lalahi, pea kuo ʻai ʻae ngaahi ʻakau ʻi he ngaahi ʻā maka, pea ʻoku fai fakavave ʻae ngāue ni, pea ʻoku monūʻia ia ʻi honau nima.
EZR 5:9 “Pea naʻa mau fehuʻi ai ki he kau mātuʻa ko ia, ʻo mau pehē kiate kinautolu, Ko hai naʻa ne fekau kiate kimoutolu ke langa ʻae fale ni, pea ke fakamaʻopoʻopo ʻae ngaahi ʻā maka ni?
EZR 5:10 Pea naʻa mau fehuʻi ki honau hingoa foki, koeʻuhi ke fakapapau kiate koe, pea ke mau tohi ʻae hingoa ʻoe kau tangata ʻoku tuʻukimuʻa ʻiate kinautolu.
EZR 5:11 Pea naʻa nau tali mai, ʻo pehē, ‘Ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu ʻoe ʻOtua ʻoe langi mo māmani, pea ʻoku mau langa ʻae fale ʻaia naʻe langa ʻi he taʻu lahi kuo hili, ʻaia naʻe langa ʻe he tuʻi lahi ʻo ʻIsileli pea fokotuʻu.
EZR 5:12 Kae hili ʻae fakatupu ʻe heʻemau ngaahi tamai ʻae houhau lahi ʻoe ʻOtua ʻoe langi, naʻa ne tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko e tangata Kalitia, ʻaia naʻa ne maumauʻi ʻae fale ni, pea ne fetuku ʻae kakai ki he mamaʻo ki Papilone.
EZR 5:13 Ka ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Papilone ko e tuʻi ko ia ko Kolesi naʻa ne fai ʻae fono ke langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua.
EZR 5:14 Pea ko e ngaahi ipu koula foki mo e siliva ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe toʻo ʻo ʻave ʻe Nepukanesa mei he faletapu ʻaia naʻe ʻi Selūsalema, pea ʻomi ki he faletapu ʻo Papilone, naʻe toʻo ia ʻe Kolesi ko e tuʻi mei he faletapu ʻo Papilone, pea naʻe tuku ia ki he nima ʻoe tokotaha ko hono hingoa ko Sesipasa, ʻaia naʻa ne fakanofo ko e pule.
EZR 5:15 ‌ʻO ne pehē kiate ia, Toʻo ʻae ngaahi nāunau ni, pea ʻalu, ʻo fetuku ia ki he faletapu ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, pea tuku ke langa ʻae fale ʻoe ʻOtua ʻi hono potu.
EZR 5:16 Pea naʻe haʻu ai ʻae Sesipasa ko ia, pea ne ʻai hono tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema: pea talu ʻae kuonga ko ia ʻo fai mai kuo langa ia, ka ʻoku teʻeki ai ʻosi ia.’
EZR 5:17 “Pea ko eni, kapau ʻoku matalelei ki he tuʻi, tuku ke kumi ʻi he fale koloa ʻoe tuʻi, ʻaia ʻoku ʻi Papilone, pe kuo pehē pe, [pe ʻikai], pe naʻe fai ha fono ʻo Kolesi ke langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua ʻi Selūsalema, pea ke fekau ʻe he tuʻi ʻaia ʻoku lelei hono loto ki ai ʻi he meʻa ni.”
EZR 6:1 Pea naʻe toki fai ai ʻe Talaiasi ha fono, pea naʻe kumi ʻi he fale ʻoe ngaahi tohi ʻaia naʻe hili ai ʻae ngaahi koloa ʻo Papilone.
EZR 6:2 Pea naʻe ʻilo ʻi ʻAkimita, ʻi he fale lahi ʻaia ʻoku ʻi he fonua ko Mitia, ʻae takainga [tohi], pea naʻe ʻi ai ʻae tohi naʻe pehē:
EZR 6:3 “ʻI hono tolu taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi, naʻe fai ʻe Kolesi ko e tuʻi ʻae fono ki he fale ʻoe ʻOtua ʻi Selūsalema, Tuku ke langa ʻae fale, ko e potu naʻa nau fai ai ʻae ngaahi feilaulau, pea ke ʻai hono ngaahi tuʻunga ʻo ia ke mālohi: ko hono māʻolunga ʻo ia ko e hanga ʻe teau ma uofulu, mo hono māukupu ʻo ia ko e hanga ʻe teau ma uofulu;
EZR 6:4 Mo e ʻotu ʻe tolu ʻoe fuʻu maka lahi, mo e ʻotu ʻe taha ʻoe ʻakau foʻou; pea ke ʻatu hono totongi ki ai mei he fale ʻoe tuʻi;
EZR 6:5 Pea ko e ngaahi ipu koula mo e siliva ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe toʻo ʻo ʻave ʻe Nepukanesa mei he faletapu ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, ʻo fetuku ki Papilone, ke toe ʻatu, pea toe ʻave ki he faletapu ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, ke taki taha ki hono potu, pea tuku ia ki he fale ʻoe ʻOtua.”
EZR 6:6 Pea ko eni, “ʻE Tatinei, ko e pule ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo homou kaumeʻa ko e kau ʻAfasatikai, ʻaia ʻoku ʻituʻa ʻi he vaitafe, ke mou fakamamaʻo mo e potu ko ia:
EZR 6:7 “Tuku ai pe ʻae ngāue ʻoe fale ni ʻoe ʻOtua; tuku ʻae pule ʻoe kakai Siu mo e kau mātuʻa ʻoe kakai Siu ke nau langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua ʻi hono potu.
EZR 6:8 Pea koeʻuhi ʻoku ou fai ʻae fono ni ki he meʻa te mou fai ki he kau mātuʻa ʻoe ngaahi Siu ni ʻi he langa ʻae fale ni ʻoe ʻOtua: ke mou fai leva ʻo ʻatu ʻae totongi ki he kau tangata ni, mei he ngaahi meʻa ʻae tuʻi, ʻio, ʻae meʻa tukuhau ʻi he tuʻa vaitafe, ʻo fai ai pe, ke ʻoua naʻa fakatuai ʻakinautolu.
EZR 6:9 Pea ko ia ʻoku nau masiva ai, pe ko e fanga pulu mui, mo e fanga sipitangata, mo e fanga lami, maʻae ngaahi feilaulau tutu ki he ʻOtua ʻoe langi, ko e uite, mo e māsima, mo e uaine, mo e lolo, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻae kau taulaʻeiki ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema, tuku ke ʻatu ia kiate kinautolu ʻi he ʻaho hokohoko pe, pea ʻoua naʻa liʻaki.
EZR 6:10 Koeʻuhi ke nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau namu kakala ki he ʻOtua ʻoe langi pea hūfia ʻae moʻui ʻae tuʻi, mo hono ngaahi foha.
EZR 6:11 Pea kuo u fai ʻae fono foki, koeʻuhi ko ia te ne fakakehe ʻae lea ni, ke toʻo ʻae ngaahi ʻakau mei hono fale, pea ke fokotuʻu ia, pea tuku ke tautau ia ki ai: pea tuku ke ngaohi hono fale ʻi he meʻa ni, ko e fale vao.
EZR 6:12 Pea ko e ʻOtua ʻaia naʻe pule ke nofo ki ai hono huafa, ke fakaʻauha ʻe ia ʻae ngaahi tuʻi mo e kakai, ʻaia te nau ʻai honau nima ke fakakehe, pe ke maumau ʻae fale ni ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema. Ko au Talaiasi kuo u fai ʻae fono ni: tuku ke fai ia ke fakatoʻotoʻo.”
EZR 6:13 ¶ Pea naʻe fai vave ʻe Tatinei, ko e pule ʻi he potu kauvai ni ʻoe vaitafe, mo Sita-Posinei, mo honau kaumeʻa, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻaia naʻe fekau ʻe Talaiasi ko e tuʻi.
EZR 6:14 Pea naʻe langa ʻe he kau mātuʻa ʻoe kakai Siu, pea naʻa nau monūʻia, ko e meʻa ʻi he akonaki ʻa Hakeai ko e palōfita mo Sakalia ko e foha ʻo Ito. Pea naʻa nau langa ia ke ʻosi, ʻo fakatatau ki he fekau ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea fakatatau ki he fekau ʻa Kolesi, mo Talaiasi, mo ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Peasia.
EZR 6:15 Pea naʻe fakaʻosi ʻae fale ni ʻi hono tolu ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ʻAtali ʻi hono ono ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Talaiasi ko e tuʻi.
EZR 6:16 ¶ Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli, ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, pea mo kinautolu naʻe toe ʻi he fānau ʻae fakapōpula, naʻa nau fai hono fakatapui ʻoe fale ʻoe ʻOtua ʻi he fiefia lahi,
EZR 6:17 Pea naʻe ʻatu ʻi he fakatapui ʻoe fale ni ʻoe ʻOtua ʻae fanga pulu ʻe teau, mo e sipitangata ʻe uangeau, mo e fanga lami ʻe fāngeau; pea ko e feilaulau ʻi he angahala maʻa ʻIsileli kotoa pē, ko e kosi tangata ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau ki hono lau ʻoe faʻahinga ʻo ʻIsileli.
EZR 6:18 Pea naʻa nau fokotuʻu ʻae kau taulaʻeiki ʻi honau lakanga, mo e kau Livai ʻi honau hokoʻanga, ʻi he ngāue ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻa Mōsese.
EZR 6:19 Pea naʻe fai ʻae kātoanga ʻoe Lakaatu ʻe he fānau ʻae fakapōpula ʻi hono ʻaho hongofulu ma fā ʻoe māhina.
EZR 6:20 He naʻe fakamaʻa fakataha ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai, naʻe maʻa ʻakinautolu kotoa pē, mo nau tāmateʻi ʻae Lakaatu maʻae fānau kotoa pē ʻoe fakapōpula, pea maʻa honau kāinga ko e kau taulaʻeiki, pea maʻanautolu.
EZR 6:21 Pea ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe toe haʻu mei he fakapōpula, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe vahe ʻakinautolu ke kau kiate kinautolu mei he ngaahi ʻuli kovi ʻoe hiteni ʻoe fonua, ke kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, naʻa nau kai ai,
EZR 6:22 ‌ʻO nau fai ʻae kātoanga ʻoe mā taʻefakalēvani ʻi he ʻaho ʻe fitu ʻi he fiefia lahi: he naʻe fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻe Sihova, ʻo ne fakatafoki ʻae loto ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia kiate kinautolu, ke fakamālohi honau nima ʻi he ngāue ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
EZR 7:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, ʻi he pule ʻa ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Peasia, ko Esela ko e foha ʻo Selaia, ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Hilikia,
EZR 7:2 Ko e foha ʻo Salumi, ko e foha ʻo Satoki, ko e foha ʻo ʻAhitupe,
EZR 7:3 Ko e foha ʻo ʻAmalia, ko e foha ʻo ʻAsalia, ko e foha ʻo Milaioti,
EZR 7:4 Ko e foha ʻo Selaia, ko e foha ʻo Usa, ko e foha ʻo Puki,
EZR 7:5 Ko e foha ʻo ʻApisua, ko e foha ʻo Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa, ko e foha ʻo ʻElone ko e taulaʻeiki lahi:
EZR 7:6 Ko e Esela ni naʻe ʻalu hake ia mei Papilone; pea ko e tangata tohi ia naʻe poto ʻi he fono ʻo Mōsese, ʻaia naʻe foaki kiate ia ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: pea naʻe tuku kiate ia ʻe he tuʻi ʻaia kotoa pē naʻa ne kole, ʻo fakatatau ki he kau ʻae nima ʻo Sihova ko hono ʻOtua kiate ia.
EZR 7:7 Pea naʻe ʻalu hake ʻae niʻihi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻoe kau taulaʻeiki mo e kau Livai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā, mo e kau Netenimi, ki Selūsalema, ʻi hono fitu taʻu ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi.
EZR 7:8 Pea naʻe haʻu ia ki Selūsalema ʻi hono nima ʻoe māhina, ʻi hono fitu taʻu ʻoe tuʻi.
EZR 7:9 He naʻe kamata ʻene fononga hake, mei Papilone ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono ʻuluaki ʻoe māhina, pea ʻi hono ʻuluaki ʻaho ʻi hono nima ʻoe māhina naʻe hoko ia ki Selūsalema, ʻo fakatatau, ki he kau lelei ʻae nima ʻo hono ʻOtua kiate ia.
EZR 7:10 He naʻe ʻosi hono teuʻi hono loto ʻe Esela ke kumi ʻi he fono ʻa Sihova, pea ke fai ia, pea ke akonaki ʻi ʻIsileli ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fakamaau.
EZR 7:11 ¶ Pea ko hono hiki eni ʻoe tohi naʻe ʻatu ʻe he tuʻi ko ʻAtakisekisi kia Esela ko e taulaʻeiki, ko e tangata tohi ia, ʻio, ko e tangata tohi ʻae ngaahi lea ʻoe ngaahi fekau ʻa Sihova, pea mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni ki ʻIsileli.
EZR 7:12 “Ko ʻAtakisekisi, ko e tuʻi ʻoe ngaahi tuʻi, kia Esela ko e taulaʻeiki, ko e tangata tohi ʻoe fono ʻae ʻOtua ʻoe langi, ke ʻiate koe ʻae fiemālie lelei, ʻi he kuonga ko eni.
EZR 7:13 “ʻOku ou fai ʻae fono, koeʻuhi ko kinautolu ʻoe kakai ʻo ʻIsileli, pea mo ʻene kautaulaʻeiki, mo e kau Livai, ʻi hoku puleʻanga, ʻaia ʻoku tokanga ʻi honau loto lelei ke ʻalu hake ki Selūsalema, ke nau ʻalu mo koe.
EZR 7:14 Pea ko e meʻa ʻi he ʻalu koe mei he tuʻi pea mo ʻene kau fakakaukau ʻe toko fitu, ke fehuʻi ki Siuta mo Selūsalema, ʻo fakatatau ki he fono ʻa ho ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi ho nima;
EZR 7:15 Pea ke fetuku ʻae siliva mo e koula, ʻaia kuo ʻatu fiemālie pe ʻe he tuʻi mo ʻene kau fakakaukau ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema hono fale nofoʻanga.
EZR 7:16 Pea mo e siliva mo e koula kotoa pē ʻaia ke ke faʻa ʻilo ʻi he potu kotoa pē ʻo Papilone, mo e meʻa ʻatu loto lelei pe ʻae kakai, pea mo e kau taulaʻeiki, ʻoku ʻatu loto lelei pe maʻae fale ʻo honau ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema:
EZR 7:17 “Koeʻuhi ke ke fakatau vave ʻaki ʻae ngaahi paʻanga ni ʻae fanga pulu, mo e fanga sipitangata, mo e fanga lami, mo honau ngaahi feilaulau meʻakai, mo e ngaahi feilaulau meʻainu, pea ke ʻatu ia ki he funga ʻoe feilaulauʻanga ʻoe fale ʻo homou ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema.
EZR 7:18 Pea ko ia ʻe mata lelei kiate koe, mo ho ngaahi kāinga ke fai ki hono toe ʻoe siliva mo e koula, mou fai ia ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo homou ʻOtua.
EZR 7:19 Ko e ngaahi ipu foki naʻe tuku kiate koe ki he ngāue ʻoe fale ʻo ho ʻOtua, ke ke ʻatu ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo Selūsalema.
EZR 7:20 Pea mo ia kotoa pē ʻoku ʻaonga ki he fale ʻo ho ʻOtua, ʻaia te ke loto ki ai ke foaki, foaki ia mei he fale koloa ʻoe tuʻi.
EZR 7:21 “Pea ko au, ʻio, ko au ʻAtakisekisi ko e tuʻi, ʻoku ou fai ʻae fono ki he kau tauhi koloa kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he potu kituʻa ʻi he vaitafe, ke ʻilonga ʻaia ʻoku fiemaʻu ʻe Esela ko e taulaʻeiki, ko e tangata tohi ʻoe fono ʻae ʻOtua ʻoe langi, ke fai vave ia kiate ia,
EZR 7:22 ‌ʻO fai hake ki he taleniti siliva ʻe teau, mo e puha fua ʻoe uite ʻe teau, pea ki he kaloni ʻe fitungeau ma nimangofulu ʻoe uaine, pea ki he kaloni ʻe fitungeau ma nimangofulu ʻoe lolo, mo e māsima ʻe ʻikai lau ki hono lahi.
EZR 7:23 Ko ia kotoa pē ʻoku fekau ʻe he ʻOtua ʻoe langi, tuku ke fai vave ia maʻae fale ʻoe ʻOtua ʻoe langi he ko e hā ka tuʻu ai ʻae houhau ki he puleʻanga ʻoe tuʻi pe ki hono ngaahi foha?
EZR 7:24 Pea ʻoku mau fakapapau foki kiate kimoutolu, ko e meʻa ki he kau taulaʻeiki mo e kau Livai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā, mo e kau Netenimi, pe ko e kau tauhi ʻoe fale ni ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai ngofua ke tala totongi, pe ha tukuhau, pe ha fakafatongia, kiate kinautolu.
EZR 7:25 “Pea ko koe, ʻe Esela, ʻo hangē ko e poto ʻa ho ʻOtua, ʻoku ʻi ho nima, ke ke fakanofo ʻae kau pule, mo e kau fakamaau, ʻaia ke nau fakamaau ʻae kakai kotoa pē ʻoku ʻi he tuʻa vaitafe, ʻakinautolu ʻoku ʻilo lelei ʻae fono ʻa ho ʻOtua; pea mou ako ia, kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻilo ki ai.
EZR 7:26 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku ʻikai fai ki he fono ʻo ho ʻOtua, mo e fono ʻae tuʻi, ke fakahoko vave ʻae fakamaau kiate ia, pe ko ha meʻa ki he mate, pe ki he kapusi ia, pe ki he faʻao ʻo ʻene ngaahi meʻa, pe ki he fakahū ki he fale fakapōpula.”
EZR 7:27 ¶ “Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamai, ʻaia kuo ne ʻai ʻae meʻa pehē ni ki he loto ʻoe tuʻi, ke fakamatamatalelei ki he fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku ʻi Selūsalema:
EZR 7:28 Pea kuo ne tuku ʻae angaʻofa kiate au ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, mo ʻene kau fakakaukau, pea ʻi he ʻao ʻoe houʻeiki ongoongo lahi ʻae tuʻi. Pea naʻe fakamālohiʻi au ʻi he ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, pea ne u tānaki fakataha mei ʻIsileli ʻae kau tangata tuʻu ki muʻa ke mau ʻalu hake mo au.”
EZR 8:1 Pea ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai eni, pea ko e tohi hokohoko eni ʻokinautolu naʻa mau ʻalu hake mo au mei Papilone, ʻi he pule ʻa ʻAtakisekisi ko e tuʻi.
EZR 8:2 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Finiasi; ko Kesomi: ʻi he ngaahi foha ʻo ʻItama, ko Taniela: ʻi he ngaahi foha ʻo Tevita; ko Hatusi.
EZR 8:3 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Sikania, ʻi he ngaahi foha ʻo Falosi, ko Sakalia: pea naʻe lau mo ia ʻi he hokohoko ʻoe kau tangata ko e toko teau ma nimangofulu.
EZR 8:4 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Pehati-Moape; ko Ilionei ko e foha ʻo Selaia, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uangeau.
EZR 8:5 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Sikania; ko e foha ʻo Saesieli, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko tolungeau.
EZR 8:6 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo ʻAtini foki; ko Epeti ko e foha ʻo Sioatani, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko nimangofulu.
EZR 8:7 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlami ko Sisaia ko e tama ʻo ʻAtalia, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu.
EZR 8:8 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Sifatia; ko Sepatia ko e foha ʻo Mikaeli, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko valungofulu.
EZR 8:9 ‌ʻI he ngaahi foha ʻo Soape: ko ʻOpataia ko e foha ʻo Sehieli, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uangeau ma hongofulu ma valu.
EZR 8:10 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Silomiti ko e foha ʻo Sosifia, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko teau ma onongofulu.
EZR 8:11 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pepai, ko Sakalia ko e foha ʻo Pepai, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko uofulu ma toko valu.
EZR 8:12 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻAsikati; ko Sohanani ko e foha ʻo Hakatani, pea naʻe ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe toko teau ma hongofulu.
EZR 8:13 Pea ʻi he ngaahi foha ki mui ʻo ʻAtonikami, ʻaia ko honau hingoa eni, ko Ilifileti, ko Sieli, mo Simaia, pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu.
EZR 8:14 ‌ʻI he ngaahi foha foki ʻo Pikivai: ko Utei, mo Saputi, pea naʻe ʻiate kinaua ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu.
EZR 8:15 Pea naʻaku fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻi he vaitafe ʻaia ʻoku tafe ki ʻAheva; pea naʻa mau nofo ai ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he ʻaho ʻe tolu: pea ne u vakai ʻae kakai, mo e kau taulaʻeiki, pea ne u ʻilo naʻe ʻikai ha niʻihi ʻi he ngaahi foha ʻo Livai.
EZR 8:16 Pea ne u fekau ke haʻu ʻa ʻEliesa, mo Elieli, mo Simaia, pea mo Elinatani, pea mo Salipe, pea mo Elinatani, pea mo Natani, pea mo Sakalia, pea mo Mesulami, ko e kau tangata tuʻukimuʻa; pea mo Soialipe, pea mo Elinatani, ko e kau tangata loto poto.
EZR 8:17 Pea ne u fekau ʻakinautolu ke ʻave ʻeku fekau kia Ito ko e ʻeiki ʻi he potu ko Kasifia, pea ne u tala kiate kinautolu ʻaia te nau lea ʻaki kia Ito, pea ki hono ngaahi kāinga ko e kakai Netenimi, ʻi he potu ko Kasifia, koeʻuhi ke nau ʻomi kiate kimautolu ʻae kau taulaʻeiki ki he fale ʻo hotau ʻOtua.
EZR 8:18 Pea ʻi he kau lelei ʻae nima ʻo hotau ʻOtua ʻiate kitautolu naʻa nau ʻomi ha tangata loto poto maʻamautolu, ʻi he ngaahi foha ʻo Mali, ko e foha ʻo Livai, ko e foha ʻo ʻIsileli; mo Selipea, mo hono ngaahi foha mo hono ngaahi kāinga, ko e toko hongofulu ma valu:
EZR 8:19 Pea ko Hasapea, pea fakataha mo ia ʻa Sisaia ʻi he ngaahi foha ʻo Melali, ko hono ngaahi kāinga mo honau ngaahi foha, ko e toko uofulu;
EZR 8:20 Pea ʻoe kau Netenimi foki, ʻaia naʻe fakanofo ʻe Tevita mo e houʻeiki ki he ngāue ʻoe kau Livai, ko e Netenimi ʻe toko uangeau ma uofulu: naʻe lau ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa.
EZR 8:21 ¶ Pea ne u fanongonongo ʻae ʻaukai ʻi ai, ʻi he veʻe vaitafe ko ʻAheva, koeʻuhi ke mau tautea ʻakimautolu ʻi he ʻao ʻo homau ʻOtua, ke kumi ʻiate ia ʻae hala totonu kiate kimautolu, pea moʻo ʻemau fānau iiki, pea ki heʻemau meʻa kotoa pē.
EZR 8:22 He naʻaku mā ʻo ʻikai faʻa kole ki he tuʻi ha kautau mo e kau tangata heka hoosi ke tokoni ʻakimautolu telia ʻae ngaahi fili ʻi he hala: koeʻuhi naʻa mau lea ki he tuʻi, ʻo pehē, Ko e nima ʻo homau ʻOtua ʻoku ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku kumi kiate ia ke nau lelei ai; ka ko ʻene mālohi mo ʻene houhau ʻe tuʻu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku liʻaki ia.
EZR 8:23 Ko ia naʻa mau ʻaukai ai pea kole ki homau ʻOtua koeʻuhi ko e meʻa ni pea naʻa ne talia lelei ʻakimautolu.
EZR 8:24 ¶ Pea ne u fili ʻae toko hongofulu ma toko ua ʻoe kau tuʻukimuʻa ʻoe kau taulaʻeiki, ko Selipea, mo Hasapea, mo hona kāinga ʻe toko hongofulu,
EZR 8:25 Pea naʻaku fakatatau ʻae siliva kiate kinautolu, mo e koula, mo e ngaahi ipu, ʻio, ʻae meʻa foaki ʻoe fale ʻo hotau ʻOtua, ʻaia naʻe ʻatu ʻe he tuʻi, mo ʻene kau fakakaukau, pea mo ʻIsileli kotoa pē naʻe ʻi ai:
EZR 8:26 ‌ʻIo, naʻaku fakatatau ki honau nima ʻae taleniti siliva ʻe onongeau mo e nimangofulu, mo e ngaahi ipu siliva ko e taleniti ʻe teau, pea ʻi he koula ko e taleniti ʻe teau;
EZR 8:27 Mo e ipu luoluo koula foki ʻe uofulu, ʻoe talami ʻe taha afe: mo e ipu ʻe ua ʻoe kapa lelei, ʻo tatau mo e koula hono maʻongoʻonga.
EZR 8:28 Pea ne u pehē kiate kinautolu, “ʻOku māʻoniʻoni ʻakimoutolu kia Sihova; ʻoku māʻoniʻoni mo e ngaahi ipu foki; pea ko e siliva mo e koula ko e meʻa ʻatu loto lelei pe ia kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamai.
EZR 8:29 Ko ia mou leʻohi, mo tauhi ia, kaeʻoua ke toe fakatatau ia ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki lahi mo e kau Livai, mo e kau tuʻukimuʻa ʻoe ngaahi mātuʻa ʻo ʻIsileli ʻi Selūsalema, ʻi he ngaahi potu fale ʻoe fale ʻo Sihova.”
EZR 8:30 Pea naʻe pehē pe ʻae maʻu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai hono mamafa ʻoe siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu ke ʻomi ia ki Selūsalema ki he fale ʻo hotau ʻOtua.
EZR 8:31 ¶ Pea naʻa mau toki hiki mei he vaitafe ʻo ʻAheva ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, ke ʻalu ki Selūsalema: pea naʻe ʻiate kimautolu ʻae nima ʻo homau ʻOtua, pea naʻa ne taukapoʻi ʻakimautolu mei he nima ʻoe fili, pea mo kinautolu naʻe toitoiʻi ʻakimautolu ʻi he hala.
EZR 8:32 Pea naʻa mau hoko ki Selūsalema, pea nofo ki ai ʻi he ʻaho ʻe tolu.
EZR 8:33 ¶ Pea ko eni ʻi hono fā ʻoe ʻaho naʻe fakatatau ai ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi ipu, ʻi he fale ʻo hotau ʻOtua ʻi he nima ʻo Milemoti ko e foha ʻo ʻUlia ko e taulaʻeiki: pea naʻe ʻiate ia ʻa ʻEliesa ko e foha ʻo Finiasi; pea naʻe ʻiate kinaua ʻa Sosapati ko e foha ʻo Sesua, mo Noatia ko e foha ʻo Pinui, ko e kau Livai;
EZR 8:34 Naʻe lau ʻae mamafa ʻoe meʻa taki taha kotoa pē: pea naʻe tohi hono mamafa kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia.
EZR 8:35 Pea ko e ngaahi fānau foki ʻakinautolu naʻe fetuku ke pōpula, ʻaia kuo haʻu mei heʻenau nofo pōpula, naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e fanga pulu ʻe hongofulu ma ua maʻa ʻIsileli kotoa pē, mo e sipitangata ʻe hivangofulu ma ono, ko e fanga lami ʻe fitungofulu ma fitu, ko e fanga kosi tangata ʻe hongofulu ma ua ko e feilaulau koeʻuhi ko e angahala: ko e meʻa ni kotoa pē ko e feilaulau tutu kia Sihova.
EZR 8:36 ¶ Pea naʻa nau ʻatu ʻae ngaahi fekau ʻae tuʻi ki he kau talafekau ʻae tuʻi mo e kau pule fonua ʻi he kauvai ni ʻoe vaitafe: pea naʻa nau tokoni ki he kakai, mo e fale ʻoe ʻOtua.
EZR 9:1 Pea ʻi he fai ʻo ʻosi ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe haʻu ai ʻae ngaahi houʻeiki kiate au, ʻo pehē, ʻOku teʻeki vahevahe ʻakinautolu ʻe he kakai ʻo ʻIsileli, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mei he kakai ʻoe ngaahi fonua, ʻi he fai ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi angakovi, ʻio, ʻoe kakai Kēnani, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Sepusi, mo e kakai ʻAmoni, mo e kakai ʻAmoli.
EZR 9:2 He kuo nau ʻomi honau ngaahi ʻofefine moʻonautolu, pea mo honau ngaahi foha: ko ia kuo fakafehakoʻaki ʻakinautolu ʻe he hako māʻoniʻoni mo e kakai ʻoe ngaahi fonua ko ia: ʻio, kuo kau lahi ʻae nima ʻoe houʻeiki mo e ngaahi pule ʻi he meʻa hala ni.
EZR 9:3 Pea ʻi heʻeku fanongo ki he meʻa ni, naʻaku hae hoku kofu mo hoku pulupulu, peau fusi hoku ngaahi fulufuluʻi ʻulu mei hoku ʻulu, pea mo ʻeku kava, peau nofo ki lalo ʻo tāfuʻua.
EZR 9:4 Pea naʻe kātoa kiate au ʻakinautolu taki taha kotoa pē naʻe tetetete ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e meʻa ʻi he talangataʻa ʻokinautolu naʻe fetuku fakapōpula: peau nofo tāfuʻua pe ʻo aʻu ki he feilaulau fakaefiafi.
EZR 9:5 ¶ Pea ʻi he feilaulau fakaefiafi ne u tuʻu hake mei heʻeku māfasia; peau hae hoku kofu mo hoku pulupulu, peau tūʻulutui ʻi hoku tui, peau mafao atu hoku nima kia Sihova ko hoku ʻOtua,
EZR 9:6 Pea naʻaku pehē, “ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou mā pea kula hoku mata ke hiki hake hoku mata kiate koe, ʻe hoku ʻOtua: he kuo tupu ʻo lahi hake ʻemau ngaahi hia ʻi ʻolunga ki homau ʻulu, pea ko ʻemau fai hala kuo tupu hake ki he ngaahi langi.
EZR 9:7 Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻemau ngaahi tamai kuo mau moʻua ʻi he hala lahi ʻo aʻu ki he ʻaho ni; pea ko e meʻa ʻi heʻemau ngaahi hia, naʻe tukuange ai ʻakimautolu, mo homau ngaahi tuʻi, mo homau ngaahi taulaʻeiki, ki he nima ʻoe ngaahi tuʻi ʻoe ngaahi fonua, ki he heletā, pea ki he pōpula, pea ki he maumau, pea ki he puputuʻu ʻoe mata, ʻo hangē ʻi he ʻaho ni.
EZR 9:8 Pea ko eni kuo fakahā ʻae ʻofa kiate kimautolu ʻi he kuonga siʻi meia Sihova ko homau ʻOtua, ke tuku kiate kimautolu ha toenga [kakai], ke hoa, pea ke tuku kiate kimautolu ʻae faʻo ʻi hono potu māʻoniʻoni, koeʻuhi ke fakamaama homau mata ʻe homau ʻOtua, pea foaki kiate kimautolu ʻae fakaakeake siʻi ʻi homau nofo pōpula.
EZR 9:9 He ko e kau tangata hopoate ʻakimautolu; ka naʻe ʻikai liʻaki ʻakimautolu ʻe homau ʻOtua ʻi heʻemau nofo pōpula, ka kuo fakahoko ʻae ʻofa kiate kimautolu ʻi he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Peasia, ke tuku kiate kimautolu ʻae fakaakeake, ke fokotuʻu ʻae fale ʻo homau ʻOtua, pea ke fakafoʻou hono ngaahi potu maumau pea ke foaki kiate kimautolu ʻae ʻā maka ʻi Siuta pea ʻi Selūsalema.
EZR 9:10 Pea ko eni, ʻE homau ʻOtua, ko e hā te mau lea [ʻaki ]hili ʻae meʻa ni kotoa pē? He kuo mau liʻaki hoʻo ngaahi fekau,
EZR 9:11 ‌ʻAia naʻa ke fekau ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo pehē, Ko e fonua ʻoku mou ʻalu ke maʻu, ko e fonua taʻemaʻa ia ʻi he ngaahi angaʻuli ʻoe kakai ʻoe ngaahi fonua, mo ʻenau ngaahi angakovi, ʻaia kuo nau fakafonu ʻaki ia mei hono potu ʻe taha ki hono potu ʻe taha ʻi heʻenau anga taʻemaʻa;
EZR 9:12 Pea ko eni, ʻoua naʻa mou foaki homou ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi foha, pea ʻoua naʻa mou toʻo honau ngaahi ʻofefine mo homou ngaahi foha, pea ʻoua naʻa mou kumi ki heʻenau melino pe ki heʻenau koloa ʻo taʻengata: koeʻuhi ke mou mālohi, pea kai ʻae lelei ʻoe fonua, pea tuku ia ko e ʻapi tofiʻa ki hoʻomou fānau ke taʻengata.
EZR 9:13 Pea hili ʻae meʻa kotoa pē kuo tō kiate kimautolu ʻi heʻemau ngaahi ngāue kovi, pea ʻi heʻemau hala lahi, he ko koe ko homau ʻOtua kuo siʻi hifo hao tautea ʻakimautolu kae lahi ʻemau ngaahi hia, pea kuo ke tuku kiate kimautolu ʻae ngaahi fakamoʻui pehē ni;
EZR 9:14 He te mau toe liʻaki hoʻo ngaahi fekau, pea hoko ʻo fakataha ʻakimautolu mo e kakai ʻoe ngaahi angakovi ni? Pea ʻikai te ke houhau ai kiate kimautolu ke ʻoua ke fakaʻauha ʻakimautolu, pea ʻe ʻikai ha niʻihi ʻe toe, pe ha meʻa ke hao ai?
EZR 9:15 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoku ke māʻoniʻoni koe: he ʻoku mau kei nofo hao pe, ʻo hangē ko e ʻaho ni: vakai, ʻoku mau ʻi ho ʻao ʻi heʻemau ngaahi angahala: he ʻoku ʻikai te mau faʻa tuʻu ʻi ho ʻao koeʻuhi ko e meʻa ni.”
EZR 10:1 Pea ʻi he hili ʻae lotu ʻa Esela, pea hili ʻene vete, ʻo tangi mo fakatōmapeʻe ia ʻi he mata fale ʻoe ʻOtua, naʻe haʻu kiate ia mei ʻIsileli ʻae fuʻu kakai tokolahi ʻoe kau tangata mo e kau fefine mo e fānau: he naʻe tangi mamahi ʻaupito ʻae kakai.
EZR 10:2 Pea ko Sikania ko e foha ʻo Sehieli, ko e tokotaha ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlami, naʻe lea ia ʻo ne pehē kia Esela, “Kuo mau fai hala ki hotau ʻOtua, pea kuo mau maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe ʻi he kakai ʻoe fonua: ka ko eni ʻoku ai ʻae ʻamanaki lelei ʻi ʻIsileli ʻoku kau ki he meʻa ni.
EZR 10:3 Pea ko eni ke tau fai ʻae fuakava ki hotau ʻOtua ke mau tukuange ʻae ngaahi uaifi kehe kotoa pē, mo kinautolu kuo fānau ʻiate kinautolu, ʻo fakatatau ki he fakakaukau ʻa hoku ʻeiki, mo kinautolu ʻoku tetetete ki he fekau ʻa hotau ʻOtua; pea tuku ke fai ia ʻo fakatatau mo e fono.
EZR 10:4 Tuʻu hake: he ʻoku kau ʻae meʻa ni kiate koe: pea ke loto mālohi, pea fai ia.”
EZR 10:5 Pea naʻe tuʻu ai ʻa Esela, pea fakafuakava ʻe ia ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau Livai, mo ʻIsileli kotoa pē koeʻuhi ke nau fai ʻo fakatatau ki he lea ni. Pea naʻa nau fuakava.
EZR 10:6 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻa Esela mei he mata fale ʻoe ʻOtua, pea ne ʻalu ki he fale ʻo Sohanani ko e foha ʻo Iliasipi: pea ʻi heʻene hoko ki ai, naʻe ʻikai te ne kai ha mā, pe inu ha vai: he naʻe tangi pe ia ko e meʻa ʻi he angahala ʻanautolu ʻaia naʻe fetuku ʻo ʻave pōpula.
EZR 10:7 Pea naʻa nau fanongonongo ʻae fono ʻi Siuta kotoa pē mo Selūsalema ki he fānau kotoa pē ʻoe fakapōpula, koeʻuhi ke nau fakataha ʻakinautolu ʻi Selūsalema.
EZR 10:8 Pea ʻilonga ʻaia ʻe ʻikai haʻu ʻi he ʻaho ʻe tolu, ʻo fakatatau mo e fakakaukau ʻae houʻeiki mo e kau mātuʻa, ʻe faʻoa ʻene meʻa kotoa pē, pea ʻe vaheʻi ia mei he fakataha ʻokinautolu naʻe fetuku ki he mamaʻo.
EZR 10:9 ¶ Pea naʻe toki fakakātoa fakataha ʻakinautolu ki Selūsalema ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Siuta mo Penisimani, ʻi he ʻaho ʻe tolu. Ko hono hiva ia ʻoe māhina, ʻi hono ʻaho ʻe uofulu ʻoe māhina; pea naʻe nofo ʻae kakai kotoa pē ʻi he hala lahi ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea tetetete koeʻuhi ko e meʻa ni, pea koeʻuhi ko e ʻuha lahi.
EZR 10:10 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Esela ko e taulaʻeiki, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou fai talangataʻa; pea kuo mou maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe, ke fakalahi ki he hala ʻa ʻIsileli.
EZR 10:11 Pea ko eni mou fai ʻae vete kia Sihova ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamai, pea [mou ]fai ki hono finangalo: pea fakamavae ʻakimoutolu mei he kakai ʻoe fonua, pea mei homou ngaahi uaifi kehe.”
EZR 10:12 Pea naʻe lea ai ʻae kakai kotoa pē naʻe fakataha ʻo pehē ʻaki ʻae leʻo lahi, “Hangē ko ia kuo ke tala, ʻoku totonu ke mau fai.
EZR 10:13 Ka ʻoku tokolahi ʻae kakai, pea ko e ʻaho eni ʻoe ʻuha lahi, pea ʻoku ʻikai te mau faʻa fai ke tuʻu ʻi tuaʻā, pea ʻoku ʻikai ko e ngāue eni ki he ʻaho pe taha pe ua: he ʻoku mau tokolahi kuo fai hala ʻi he meʻa ni.
EZR 10:14 Pea ko eni ke tuʻu hake homau kau pule ʻoe fakataha kotoa pē, pea ke haʻu ʻakinautolu kotoa pē, ʻaia kuo nau maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe, ʻi hotau ngaahi kolo, ʻi he ngaahi ʻaho ʻe kotofa, pea ke haʻu mo kinautolu ʻae kau mātuʻa ʻoe kolo kotoa pē, mo e kau fakamaau ʻi ai, koeʻuhi ke fakafoki ʻae houhau lahi ʻo hotau ʻOtua ʻi he meʻa ni meiate kimautolu.”
EZR 10:15 ¶ Ko Sonatani pe ko e foha ʻo ʻAsaeli mo Sehasia ko e foha ʻo Tikiva naʻe fakakau ʻakinaua ʻi he meʻa ni: pea naʻe tokoni ʻakinaua ʻe Mesulami, mo Sapitei ko e Livai.
EZR 10:16 Pea naʻe fai pehē pe ʻe he fānau ʻae kau pōpula. Pea naʻe nofo hifo ʻa Esela ko e taulaʻeiki, mo e niʻihi ʻoe kau tuʻukimuʻa ʻi he kau mātuʻa, ʻo fakatatau ki he fale ʻo ʻenau ngaahi tamai, pea naʻe vahevahe ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono hongofulu ʻoe māhina ke fakamaauʻi ʻae meʻa ni.
EZR 10:17 Pea naʻa nau fai ʻo ʻosi ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina ki he kau tangata kotoa pē naʻa nau maʻu ʻae uaifi kehe.
EZR 10:18 ¶ Pea naʻe ʻilo ʻi he ngaahi foha ʻoe kau taulaʻeiki, ʻae niʻihi naʻe maʻu ʻae ngaahi uaifi kehe: koeʻuhi, ʻi he ngaahi foha ʻo Sesua ko e foha ʻo Sosataki, mo hono ngaahi kāinga; ko Māseia, mo ʻEliesa, mo Salipe, mo Ketalia.
EZR 10:19 Pea naʻa nau foaki honau nima ke nau tukuange honau ngaahi uaifi; pea ʻi heʻenau halaia, naʻa nau ʻatu ʻae sipitangata mei he fanga sipi ʻi heʻenau angahala.
EZR 10:20 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Imeli ko Hanani, mo Sepatia.
EZR 10:21 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Halimi; ko Māseia, mo ʻIlaisiā, mo Simaia, mo Sehieli, mo ʻUsia.
EZR 10:22 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pasuli; Ilionei, mo Māseia, mo ʻIsimeʻeli, mo Netanili, mo Sosapati, mo Elasa.
EZR 10:23 Pea ʻi he kau Livai foki: ko Sosapati, mo Simi, mo Kelaia, (ʻaia ko Kilita), ko Pitaia, mo Siuta, mo ʻEliesa.
EZR 10:24 ‌ʻI he kau hiva foki ko Iliasipi: pea ʻi he kau leʻo matapā ko Salumi, mo Telemi, mo Uli.
EZR 10:25 Pea koeʻuhi ko ʻIsileli: ʻi he ngaahi foha ʻo Palosi; ko Limaia, mo Sesia, mo Malikia, mo Miamini, mo ʻEliesa, mo Malikisa mo Penaia.
EZR 10:26 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo ʻIlami; ko Matania, mo Sakalia, mo Sehieli, mo ʻApiti, mo Selimoti, mo Elia.
EZR 10:27 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Satu; Ilionei, mo Iliasipi, mo Matania, mo Selimoti, mo Sapati, mo ʻAsisa.
EZR 10:28 ‌ʻI he ngaahi foha foki ʻo Pepai; ko Sihohanani, mo Hanania, mo Sapei, mo ʻAtilai.
EZR 10:29 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pani; ko Mesulami, mo Maluki, mo ʻAtaia, mo Sasupi, mo Siali, mo Lemoti.
EZR 10:30 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pehati-Moape; ko ʻAtina, mo Kilali, mo Penaia, mo Māseia, mo Matania, mo Pesalili, mo Pinui, mo Manase.
EZR 10:31 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Halimi; ko ʻEliesa, mo Isisa, mo Malikia, mo Simaia, mo Simione,
EZR 10:32 Mo Penisimani, mo Maluki, mo Simalia.
EZR 10:33 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Hasumi; ko Matinei, mo Matata, mo Sapati, mo Ilifileti, mo Silemai, mo Manase, mo Simi.
EZR 10:34 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Pani; ko Mahetai, mo ʻAmilami mo Ueli.
EZR 10:35 Mo Penaia, mo Petia, mo Kilu,
EZR 10:36 Mo Vania, mo Milemoti, mo Iliasipi,
EZR 10:37 Mo Matania, mo Matinei, mo Saesai,
EZR 10:38 Mo Pani, mo Pinui, mo Simi,
EZR 10:39 Mo Selemia, mo Natani, mo ʻAtaia,
EZR 10:40 Mo Makanatipei, mo Sasei, mo Salei,
EZR 10:41 Mo ʻAsalili, mo Selemia, mo Simalia,
EZR 10:42 Mo Salumi, mo ʻAmalia, mo Sosefa.
EZR 10:43 Pea ʻi he ngaahi foha ʻo Nipo; ko Sieli, mo Matitia, mo Sapati, mo Sipina, mo Satavi, mo Soeli, mo Penaia.
EZR 10:44 Ko kinautolu ni kotoa pē naʻe ʻiate kinautolu ʻae ngaahi uaifi kehe: pea naʻe ʻi ai ʻae uaifi niʻihi naʻe maʻu ʻae fānau.
NEH 1:1 Ko e ngaahi lea ʻa Nehemaia ko e foha ʻo Hakalia. Pea ʻi he māhina ko Kisilu, ʻi hono uofulu ʻoe taʻu, ʻi heʻeku ʻi Susani ko e fale ʻoe tuʻi, naʻe hoko ʻo pehē,
NEH 1:2 Naʻe haʻu ʻa Hanani, ko hoku kāinga ʻe taha, ʻaia mo e kau tangata ʻo Siuta; pea naʻaku fehuʻi kiate kinautolu ki he kau Siu naʻe hoko ʻo hao, ʻaia naʻe toe ʻi he fakapōpula, pea ki Selūsalema.
NEH 1:3 Pea naʻa nau pehē kiate au, Ko kinautolu naʻe tuku ʻi he fonua ʻo ʻikai fakapōpulaʻi ʻoku tuʻutāmaki lahi pea ongokovi lahi: pea kuo holoki hifo foki ʻae ʻā maka ʻo Selūsalema, pea kuo tutu hono ngaahi matapā ʻaki ʻae afi.
NEH 1:4 ¶ Pea ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ni, naʻaku nofo hifo ʻo tangi, pea fai fakamamahi ʻi he ʻaho niʻihi, pea u ʻaukai, mo lotu ki he ʻOtua ʻoe langi,
NEH 1:5 ‌ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, ko e ʻOtua lahi mo fakamanavahē, ʻoku ke tauhi ʻae fuakava mo e angaʻofa maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate ia pea tokanga ʻo fai ki heʻene ngaahi fekau;
NEH 1:6 Ko eni ke tokanga ʻa ho telinga, pea ʻa ho fofonga, koeʻuhi ke ke fanongo ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku ou lotu ai ʻi he ʻao ni, ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli, ʻaia kuo mau fai ʻo angatuʻu kiate koe; ko au mo e fale ʻo ʻeku tamai kuo mau fai angahala.
NEH 1:7 Kuo mau fai kovi lahi kiate koe, pea naʻe ʻikai te mau tauhi ʻa hoʻo ngaahi fekau, pe ko hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni, mo hoʻo ngaahi fakamaau, ʻaia naʻa ke fekau ʻi hoʻo tamaioʻeiki ko Mōsese.
NEH 1:8 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke manatu ki he folofola naʻa ke fekau ki hoʻo tamaioʻeiki ko Mōsese, ʻo pehē, ‘Kapau ʻoku mou fai hala, te u fakamovetevete ʻakimoutolu ki he ngaahi puleʻanga:
NEH 1:9 Pea kapau te mou tafoki kiate au, pea tauhi ʻeku ngaahi fekau, pea fai ki ai; ka ne ai homou niʻihi naʻe kapusi kituaʻā ki he ngataʻanga mamaʻo ʻoe langi, ka te u tānaki ʻakinautolu mei ai, pea te u ʻomi ʻakinautolu ki he potu ʻaia kuo u fili ke tuku ʻi ai hoku hingoa.’
NEH 1:10 Pea ko hoʻo kau tamaioʻeiki eni, mo ho kakai, ʻaia naʻa ke huhuʻi ʻi ho mālohi lahi, pea ʻi ho nima mālohi.
NEH 1:11 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou kole ni kiate koe, ke tokanga ʻe ho fofonga ki he lotu ʻa hoʻo tamaioʻeiki, pea ki he lotu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku holi ke manavahē ki ho huafa: ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tāpuaki ʻa hoʻo tamaioʻeiki he ʻaho ni, pea ke tuku ke maʻu ʻe ia ʻae angaʻofa ʻi he ʻao ʻoe tangata ni.” He ko e fua ipu au ʻoe tuʻi.
NEH 2:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he māhina ko Nisani, ʻi hono uofulu taʻu ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi, naʻe ʻi hoku ʻao ʻae uaine: pea naʻaku toʻo hake ʻae uaine ʻo ʻatu ia ki he tuʻi. Pea ko eni naʻe teʻeki ai te u matapeko ʻi hono ʻao.
NEH 2:2 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kiate au, “Ko e hā ʻoku matapeko ai ho mata, ka ʻoku ʻikai te ke mahaki?” ʻOku ʻikai ko e meʻa kehe ia ka ko e mamahi ʻi loto. Pea ne u manavahē lahi ai.
NEH 2:3 Pea naʻaku pehē ki he tuʻi, “Tuku ke moʻui ʻae tuʻi ʻo taʻengata: ʻe ʻikai te u mata tangi nai ko e hā, lolotonga kuo tuku liʻaki pe ʻae kolo, ko e potu ʻoe ngaahi tanuʻanga ʻo ʻeku ngaahi tamai, pea ko hono ngaahi matapā kuo tutuʻaki ʻae afi?”
NEH 2:4 Pea pehē ai ʻe he tuʻi kiate au, “Ko e hā ia ʻoku ke kole? Ko ia naʻaku lotu ai ki he ʻOtua ʻoe langi.”
NEH 2:5 Pea ne u pehē ki he tuʻi, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, pea kapau kuo ʻilo ʻe hoʻo tamaioʻeiki ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ke ke fekau au ki Siuta, ki he kolo ʻoe ngaahi tanuʻanga ʻo ʻeku ngaahi tamai, koeʻuhi ke u langa hake ia.”
NEH 2:6 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate au, (pea naʻe nofo ofi kiate ia ʻae tuʻi fefine foki,) “Ko e hā hono fuoloa ʻo ho fononga? Pea te ke toe haʻu ʻafē? Pea naʻe lelei ki he tuʻi ke ne fekauʻi au; pea ne u kotofa kiate ia ʻae kuonga.”
NEH 2:7 Pea ne u pehē foki ki he tuʻi, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, tuku ke ʻomi kiate au ʻae ngaahi tohi ki he ngaahi pule ʻi he potu kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, koeʻuhi ke nau moimoiʻi au ʻo aʻu ki heʻeku hoko atu ki Siuta;
NEH 2:8 Mo e tohi ʻe taha kia ʻAsafi ko e tauhi ʻoe vao ʻakau ʻoe tuʻi koeʻuhi ke ne foaki kiate au ʻae ngaahi ʻakau ke ngaohi ʻaki ʻae ʻakau lalava ki he ngaahi matapā ʻoe fale ʻaia ʻoku kau ki he faletapu, pea maʻae ʻā maka ʻoe kolo, pea maʻae fale ʻaia te u hū ki ai.” Pea naʻe tuku mai ʻe he tuʻi kiate au, ʻo hangē ko e ʻiate au ʻae nima lelei ʻo hoku ʻOtua.
NEH 2:9 ¶ Pea ne u toki hoko atu ki he kau pule ʻi he tuʻa vaitafe, pea u tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi tohi ʻoe tuʻi. Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ke ʻalu mo au ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe tau mo e kau tangata heka hoosi.
NEH 2:10 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻe Sanipalate ko e tangata Holoni, mo Topaia ko e tamaioʻeiki, ko e tangata ʻAmoni, naʻe mamahi lahi ʻakinaua, koeʻuhi ʻi he haʻu ʻae tangata ke kumi ke lelei ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
NEH 2:11 Ko ia, ne u hoko ki Selūsalema, pea ne u ʻi ai ʻi he ʻaho ʻe tolu.
NEH 2:12 ¶ Pea ne u tuʻu hake ʻi he poʻuli, mo e kau tangata tokosiʻi naʻe ʻiate au; pea naʻe ʻikai te u tala ki ha tokotaha ʻaia naʻe tuku ʻe hoku ʻOtua ki hoku loto ke fai ʻi Selūsalema: pea naʻe ʻikai ha manu ʻiate au ka ko ia naʻaku heka ai.
NEH 2:13 Pea ne u ʻalu kituaʻā ʻi he poʻuli ʻi he matapā ʻoe teleʻa, ʻo hangatonu mo e vaikeli ko e talākoni, pea ki he matapā fokotuʻunga veve, pea u vakai ki he ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, ʻaia naʻe holoki hifo, mo e ngaahi matapā ʻaia naʻe fakaʻauha ʻaki ʻae afi.
NEH 2:14 Pea naʻaku ʻalu ai pe ki he matapā ʻoe matavai, pea ki he anovai ʻoe tuʻi: pea naʻe ʻikai ha potu ke ʻalu ai ʻae manu naʻaku heka ai.
NEH 2:15 Pea naʻaku ʻalu hake ai ʻi he poʻuli ʻo ofi ki he vaitafe, ʻo vakai ki he ʻā maka, pea u tafoki ki mui, pea hū ʻi he matapā ʻoe teleʻa, pea toe foki atu ai.
NEH 2:16 Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kau pule pe naʻaku ʻalu ki fē, pe ko ia naʻaku fai; pea naʻe teʻeki te u tala ia ki he kakai Siu, pe ki he kau taulaʻeiki, pe ki he houʻeiki, pe ki he kau pule, pe ki he toenga [kakai ]naʻe fai ʻae ngāue.
NEH 2:17 ¶ Pea ne u pehē ai kiate kinautolu, “ʻOku mou mamata ki he mamahi ʻoku tau moʻua ai, koeʻuhi kuo tutu liʻaki pe ʻa Selūsalema, pea kuo tuku hono ngaahi matapā ʻaki ʻae afi: haʻu, ketau langa hake ʻae ʻā maka ʻo Selūsalema, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei hoko ko e lumaʻanga.”
NEH 2:18 Pea ne u toki tala kiate kinautolu ʻae nima ʻo hoku ʻOtua ʻaia naʻe hili lelei kiate au; pea mo e ngaahi lea ʻae tuʻi foki ʻaia naʻa ne lea kiate au. Pea naʻa nau pehē, “Ke tau tuʻu hake pea langa.” Ko ia naʻa nau fakamālohiʻi honau nima ki he ngāue lelei ni.
NEH 2:19 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻe Sanipalate ko e tangata Holoni, mo Topaia ko e tamaioʻeiki, ko e tangata ʻAmoni, mo Kesemi ko e tangata ʻAlepea, naʻa nau kata manukiʻi ʻakimautolu, pea lumaʻi ʻakimautolu, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae meʻa ni ʻoku mou fai? ʻOku mou loto ke angatuʻu ki he tuʻi?”
NEH 2:20 Pea naʻaku talia ʻakinautolu, pea u pehē kiate kinautolu, “Ko e ʻOtua ʻoe langi, te ne fakamonūʻia ʻakimautolu; ko ia ko kimautolu ko ʻene kau tamaioʻeiki te mau tuʻu hake ʻo langa: ka ʻoku ʻikai ha tofiʻa, pe ha potu, pe ha fakaʻilonga ʻi Selūsalema maʻamoutolu.”
NEH 3:1 Pea naʻe tuʻu hake ʻa Iliasipi ko e taulaʻeiki lahi mo hono ngaahi kāinga ko e kau taulaʻeiki, ʻonau langaʻi ʻae matapā sipi; naʻa nau fakatapui ia, pea fokotuʻu hono ngaahi matapā ʻo ia; ʻio, ʻo aʻu ki he fale māʻolunga ʻo Mea naʻa nau fakatapui ia, ʻo aʻu ki he fale māʻolunga ʻo Hananili.
NEH 3:2 Pea naʻe hoko mo ia ʻae langa naʻe fai ʻe he kau tangata ʻo Seliko. Pea hoko mo kinautolu ʻae langa naʻe fai ʻe Sakua ko e foha ʻo Imili.
NEH 3:3 Ka naʻe langaʻi ʻae matapā ika ʻe he ngaahi foha ʻo Hasina, ʻaia naʻa ne fakatoka ʻa hono ngaahi fuʻu ʻakau lalava, pea fokotuʻu hake ʻa hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu.
NEH 3:4 Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻi he fai ʻae fakafoʻou ʻa Milemoti ko e foha ʻo Ulisa, ko e foha ʻo Kose. Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻi he fai ʻoe fakafoʻou ʻa Mesulami, ko e foha ʻo Pelakia, ko e foha ʻo Misesapeli. Pea hoko mo ia ʻi he fai ʻoe fakafoʻou ʻa Satoki ko e foha ʻo Paʻana.
NEH 3:5 Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻae kakai Tikoa ʻi he fai ʻae langa; ka ko honau ngaahi houʻeiki naʻe ʻikai te nau ʻai honau kia ki he ngāue ʻa honau ʻOtua.
NEH 3:6 Pea ko e motuʻa matapā naʻe langaʻi ia ʻe Sihoiata ko e foha ʻo Pasea, mo Mesulami ko e foha ʻo Pesotia: naʻa nau fakatoka hono ngaahi ʻakau ʻo ia, pea fokotuʻu hake hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu.
NEH 3:7 Pea naʻe hoko mo kinautolu ʻi he fai ʻae langa ʻa Milatia ko e tangata Kipione, mo Satoni ko e tangata Melonoti, ko e kau tangata ʻo Kipione pea mo Misipa, ʻo aʻu ki he nofoʻanga ʻoe pule ʻi he potu mai ni ʻi he vaitafe.
NEH 3:8 Pea hoko mo ia naʻe langa ʻe ʻUsili ko e foha ʻo Haliheia ko e tufunga koula, mo Hanania ko e foha ʻoe fuavai, pea naʻa nau teuteu ʻae ʻā ʻo Selūsalema ʻo aʻu ki he ʻā maka laulahi.
NEH 3:9 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe Lifaia ko e foha ʻo Hua, ko e pule ʻo hono vaeua kolo ʻe taha ʻo Selūsalema.
NEH 3:10 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe Sitaia ko e foha ʻo Halumafi, ʻio, ʻo hangatonu atu ki hono fale. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Hatusi ko e foha ʻo Hasapinia.
NEH 3:11 Naʻe langaʻi ʻe Malikisa ko e foha ʻo Halimi, mo Hasupi ko e foha ʻo Pehati-Moape, hono potu ʻe taha, mo e fale māʻolunga ʻoe ngaahi fale tutuʻanga meʻa.
NEH 3:12 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Salumi, ko e foha ʻo Haloesi, ko e pule ʻo hono vaeuaʻanga mālie ʻo Selūsalema, ʻaia mo hono ngaahi ʻofefine.
NEH 3:13 Ko e matapā ʻoe teleʻa naʻe langaʻi ia ʻe Hanuni, mo e kakai ʻo Sanoa; naʻa nau langaʻi ia, pea fokotuʻu hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka ʻo ia, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo e hanga ʻe ua afe ʻoe ʻā maka ʻo aʻu ki he matapā ʻoe veve.
NEH 3:14 Ka ko e matapā veve, naʻe langaʻi ia ʻe Malikia ko e foha ʻo Lekapi, ko e pule ia ʻoe potu ʻe taha ʻo Pete-Hakelimi; naʻa ne langaʻi ia, pea fokotuʻu hake hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu.
NEH 3:15 Ka ko e matapā ʻoe matavai naʻe langaʻi ia ʻe Saluni ko e foha ʻo Kolihoosi, ko e pule ʻae potu ʻe taha ʻo Misipa; naʻa ne langaʻi ia, pea maluʻi ia, pea ne fokotuʻu hake hono ngaahi matapā, mo hono ngaahi loka, mo hono ngaahi ʻakau fakamaʻu, mo e ʻā maka ʻoe anovai ʻo Siloa ʻo ofi ki he ngoue ʻoe tuʻi, pea hoko ki he hala tuʻunga naʻe ʻalu hifo mei he kolo ʻa Tevita.
NEH 3:16 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Nehemaia ko e foha ʻo ʻAsipuki, ko e pule ʻo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻo Petesua, ʻo hoko atu ki he potu naʻe hangatonu atu ki he anovai naʻe ngaohi, pea ki he fale ʻoe mālohi.
NEH 3:17 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe he kau Livai, ko Lihumi, ko e foha ʻo Pani. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Hasapea, ko e pule ia ʻi hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻo Kiila, ʻi hono potu ʻoʻona.
NEH 3:18 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe honau kāinga, ko Pavai ko e foha ʻo Henatati, ko e pule ʻoe vaeuaʻanga ʻe taha ʻo Kiila.
NEH 3:19 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Esili ko e foha ʻo Sesua, ko e pule ʻo Misipa, ʻae konga ʻe taha naʻe hangatonu atu ki he fale ʻoe mahafutau ʻi he afenga ʻoe ʻā maka.
NEH 3:20 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi fakakukafi pē ʻe Paluki ko e foha ʻo Sapai hono konga ʻe taha, mei he afenga ʻoe ʻā maka ʻo hoko ki he matapā ʻoe fale ʻo Iliasipi ko e taulaʻeiki lahi.
NEH 3:21 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻae potu ʻe taha ʻe Milemoti ko e foha ʻo Ulisa ko e foha ʻo Kose, mei he matapā ʻoe fale ʻo Iliasipi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe fale ʻo Iliasipi.
NEH 3:22 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe he kau taulaʻeiki, ʻae kau tangata ʻoe tafangafanga.
NEH 3:23 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Pensimani mo Hasupi ʻo feʻunga atu mo honau fale. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe ʻAsalia ko e foha ʻo Maaseia ko e foha ʻo ʻAnania ʻo ofi ki hono fale.
NEH 3:24 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Pinui ko e foha ʻo Henatati ʻae konga ʻe taha, mei he fale ʻo ʻAsalia ʻo hoko ki he afeʻanga ʻoe ʻā maka, ʻio, ʻo aʻu ki he tuliki.
NEH 3:25 Ko Palali ko e foha ʻo Usei, naʻe fai hangatonu atu ki he afenga ʻoe ʻā maka, mo e fale māʻolunga ʻaia ʻoku tuʻu ʻituʻa mei he fale māʻolunga ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ofi ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula. Pea hoko mo ia ko Pitaia ko e foha ʻo Palosi.
NEH 3:26 Kaeʻumaʻā foki naʻe nofo ʻae kakai Netenimi ʻi Ofili, ʻo hoko atu ki he matapā vai ki he potu fakahahake, mo e fale māʻolunga ʻaia naʻe tuʻu ʻituʻa.
NEH 3:27 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe he kakai Tikoa ʻae konga ʻe taha, ʻo hangatonu atu ki he fale māʻolunga lahi ʻaia ʻoku tuʻu ʻituʻa, ʻio, ʻo aʻu atu ki he ʻā maka ʻo Ofili.
NEH 3:28 Naʻe langaʻi ʻe he kau taulaʻeiki, mei he potu ʻi ʻolunga mei he matapā hoosi, ʻo taki taha hangatonu ki hono fale.
NEH 3:29 Pea hoko mo kinautolu naʻe langaʻi ʻe Satoki; ko e foha ʻo Imeli ʻo hangatonu ki hono fale. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Simaia ko e foha ʻo Sikania, ko e tauhi ʻoe matapā fakahahake,
NEH 3:30 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Hanania ko e foha ʻo Selemia, mo Hanuni ko hono ono ʻoe foha ʻo Salafi, ʻae konga ʻe taha. Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Mesulami ko e foha ʻo Pelakia ʻo hangatonu ki hono fale.
NEH 3:31 Pea hoko mo ia naʻe langaʻi ʻe Malikia ko e foha ʻoe tufunga koula, ʻo hoko ki he potu ʻae kakai Netenimi, mo e kau tangata fakatau, ʻo hangatonu ki he matapā ko Mifikati, pea ki he fale ʻi he tuliki.
NEH 3:32 Pea ko e potu ʻi he vahaʻa ʻoe tuliki mo e matapā sipi, naʻe langaʻi ia ʻe he kau tufunga koula mo e kau tangata fakatau.
NEH 4:1 Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ongoʻi ʻe Sanipalate ʻoku mau langaʻi ʻae ʻā maka, naʻe ʻita lahi ia, pea ne fai lili lahi, ʻo ne manukiʻi ʻae kakai Siu.
NEH 4:2 Pea naʻe lea ia ʻi he ʻao ʻo hono kāinga mo e tau ʻo Samēlia, ʻo ne pehē, “Ko e hā ia ʻoku fai ʻe he kakai Siu vaivai ni? He te nau fakamālohiʻi ʻakinautolu ke tau? Te nau fai ha feilaulau? He te nau fakaʻosi [ia ]ʻi he ʻaho pe taha? Te nau fakaakeake ʻae ngaahi maka mei he ngaahi fokotuʻunga veve ʻaia kuo tutu?”
NEH 4:3 Pea naʻe ofi kiate ia ʻa Topaia ko e tangata ʻAmoni, ʻo ne lea ʻo pehē, “ʻIo, ko ia ʻoku nau langa, ka ne ʻalu hake ai ha fokisi, te ne holoki hifo ʻenau ʻā maka.”
NEH 4:4 “ʻE homau ʻOtua ke ke fanongo: he kuo lumaʻi ʻakimautolu: pea ke fakatafoki honau manuki ki he ʻulu ʻonautolu, pea ke tuku ʻakinautolu ko e meʻa vete ʻi he fonua ʻoe fakapōpula:
NEH 4:5 Pea ʻoua naʻa ke ʻufiʻufi ʻenau ngaahi hia, pea ʻoua naʻa fakamolemole ʻenau ngaahi angahala mei ho ʻao: he kuo nau fakatupu ʻa hoʻo houhau ʻi he ʻao ʻoe kau langa fale.”
NEH 4:6 Naʻe pehē ʻemau langa ʻae ʻā maka pea naʻe fakahokohoko ke fakataha ʻae ʻā maka ʻo aʻu ki hono vaeuaʻanga: he naʻe ʻi he kakai ʻae loto fie ngāue.
NEH 4:7 ¶ Ka naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe Topaia, mo e kau ʻAlepea, mo e kau ʻAmoni, mo e kau ʻAsitoti, ʻoku fakamaʻopoʻopo ʻae ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, pea kuo kamata tāpuni hono ngaahi ava, naʻa nau ʻita lahi,
NEH 4:8 ‌ʻO nau alea fakataha kotoa pē ke nau haʻu ke tauʻi ʻa Selūsalema, koeʻuhi ke taʻofi hono fai.
NEH 4:9 Ka naʻa mau fai ʻemau lotu ki homau ʻOtua, pea naʻe fakanofo ʻae kau leʻo ke vakai ʻakinautolu ʻi he ʻaho mo e pō, ko e meʻa ʻiate kinautolu.
NEH 4:10 Pea naʻe pehē ʻe Siuta, “ʻOku fakaʻaʻau ke siʻi ʻae mālohi ʻoe kau haʻamo, pea ʻoku lahi ʻae veve: ko ia ʻoku ʻikai te mau faʻa langa ʻae ʻā maka.”
NEH 4:11 Pea naʻe pehē ʻe homau ngaahi fili, “ʻOua naʻa nau ʻilo pe mamata, kaeʻoua ke mau hoko atu ki honau lotolotonga, pea tāmateʻi ʻakinautolu, pea taʻofi ʻae ngāue.”
NEH 4:12 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he haʻu ʻae kau Siu naʻe nofo ofi kiate kinautolu, naʻa nau fakahā mai ʻo liunga hongofulu ʻenau [te u tau ]mei he ngaahi potu kehekehe.
NEH 4:13 ¶ Ko ia naʻaku fakanofo ai ʻae kakai ʻo tatau mo honau ngaahi fale, ʻi he ngaahi potu ʻi lalo ʻituʻa ʻoe ʻā maka, pea ʻi he ngaahi potu māʻolunga, mo ʻenau ngaahi heletā, mo honau ngaahi tao, mo honau ngaahi kaufana.
NEH 4:14 Pea u vakai, mo tuʻu hake, pea u pehē ki he houʻeiki, pea ki he kau pule, pea ki hono toe ʻoe kakai, “ʻOua naʻa mou manavahē kiate kinautolu: manatu kia Sihova, ʻaia ʻoku lahi, mo fakamanavahē, pea mou tau koeʻuhi ko homou ngaahi kāinga, ko homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, mo homou ngaahi uaifi, mo homou ngaahi fale.”
NEH 4:15 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻe homau ngaahi fili kuo mau ongoʻi ia ʻo ʻilo, pea kuo fakataʻeaongaʻi ʻe he ʻOtua ʻenau fakakaukau, naʻa mau toe liu mai kotoa pē ki he ʻā maka, ʻo taki taha ki heʻene ngāue.
NEH 4:16 Pea naʻe hoko ʻo pehē talu mei he kuonga ko ia ʻo fai ai pe, naʻe fai ʻe hono vaeuaʻanga ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻae ngāue, pea puke ʻe he vaeuaʻanga ʻe taha ʻae ngaahi tao, mo e ngaahi pā, mo e kaufana, mo e kofutau: pea naʻe ʻi he tuʻa fale kotoa pē ʻo Siuta ʻae kau pule.
NEH 4:17 Ko kinautolu naʻe langa ʻi he ʻā maka, mo kinautolu naʻe haʻamo kavenga, mo kinautolu naʻe fakaheka, naʻa nau fai ʻo ngāueʻaki ʻae nima ʻe taha ʻi he ngāue, pea puke mahafutau ʻaki ʻae nima ʻe taha.
NEH 4:18 He ko e kau langa, naʻa nau langa pe ʻo taki taha maʻu hono heletā kuo nonoʻo ʻi hono vakavaka. Pea ko ia naʻe ifi ʻae meʻalea naʻe ofi ia kiate au.
NEH 4:19 ¶ Pea ne u pehē ki he ngaahi houʻeiki, pea ki he kau pule, pea ki hono toe ʻoe kakai, “ʻOku lahi ʻae ngāue pea lau lahi, pea kuo tau mavahevahe ʻi he ʻā maka, pea vāmamaʻo ʻae taha mei he taha.
NEH 4:20 ‌ʻIlonga ʻae potu ko ia te mou ongoʻi ai ʻae ifi ʻoe meʻalea, mou kātoa ki ai leva kiate kimautolu: ʻe tau ʻe hotau ʻOtua maʻatautolu.”
NEH 4:21 Ko ia naʻa mau ngāue pe ʻi he ngāue pea puke tao ʻe honau vaeuaʻanga ʻanautolu mei he maʻa hake ʻoe pongipongi ʻo aʻu ki heʻene hāmai ʻae ngaahi fetuʻu.
NEH 4:22 Pea ne u lea foki ʻi he kuonga ko ia ki he kakai, [ʻo pehē], Tuku ke taki taha mohe mo ʻene tamaioʻeiki ʻi Selūsalema, koeʻuhi ke nau ʻiate kitautolu ko e kau leʻo ʻi he pō, pea ngāue ʻi he ʻaho.
NEH 4:23 Ko ia naʻe ʻikai [vete ʻe ]au, pe ko hoku kāinga, pe ko ʻeku kau tamaioʻeiki, pe ko e kau tangata leʻo ʻaia naʻe muimui ʻiate au, naʻe ʻikai ha tokotaha naʻe vete hono kofu, ka koeʻuhi pe ke fō.
NEH 5:1 Pea naʻe lāunga lahi ʻae kakai mo honau ngaahi uaifi ki honau ngaahi kāinga ko e kakai Siu.
NEH 5:2 He naʻe ai ʻae niʻihi naʻe lea ʻo pehē, “Ko kimautolu, ko homau ngaahi foha, mo homau ngaahi ʻofefine ʻoku mau tokolahi: ko ia ʻoku mau toʻo hake ai ʻae uite maʻanautolu, koeʻuhi ke mau kai, pea moʻui.”
NEH 5:3 Naʻe ai mo e niʻihi naʻa nau lea, [ʻo pehē], “Kuo mau maʻu paʻanga koeʻuhi ko homau ngaahi fonua, mo e ngoue vaine, mo e ngaahi fale, koeʻuhi ke mau fakatau ʻae uite, ko e meʻa ʻi he honge.”
NEH 5:4 Pea naʻe ʻi ai ʻae niʻihi foki naʻe pehē, “Kuo mau nō ʻae ngaahi paʻanga maʻae tukuhau ʻae tuʻi, pea fakamoʻua ki ai homau ngaahi fonua mo e ngoue vaine.
NEH 5:5 Ka ko eni ko homau kakano ʻoku tatau mo e kakano ʻo homau kāinga, mo ʻemau fānau ʻoku hangē ko ʻenau fānau: pea vakai, ʻoku mau fakapōpulaʻi homau ngaahi foha, mo homau ngaahi ʻofefine ke hoko ko e kau tamaioʻeiki, pea ko e niʻihi ʻo homau ʻofefine kuo fakahoko ni ki he fakapōpula: pea ʻoku ʻikai temau mafai ke huhuʻi ʻakinautolu; he ko e kau tangata kehe kuo maʻu homau fonua mo ʻemau ngoue vaine.”
NEH 5:6 ¶ Pea ne u ʻita lahi ʻi heʻeku fanongo ki heʻenau tangi mo e ngaahi lea ni.
NEH 5:7 Pea ne u fakalaulauloto, pea u valoki ʻae ngaahi houʻeiki, mo e kau pule, pea u pehē kiate kinautolu, ʻOku mou maʻu totongi lahi, taki taha mei hono tokoua. Pea ne u fokotuʻu hake ʻae fuʻu tokolahi ke taʻofi kiate kinautolu.
NEH 5:8 Pea ne u pehē kiate kinautolu, “Kuo fai ʻekimautolu ʻo fakatatau mo ʻemau mafai, ʻae huhuʻi ʻo homau kāinga ko e kakai Siu, ʻaia naʻe fakatau ki he kakai hiteni; pea temou fakatau koā ʻa homou ngaahi kāinga? Pe ʻe fakatau koā ʻakinautolu kiate kimautolu?” Pea naʻa nau longo pe, ʻo ʻikai ʻilo ha meʻa ke lea ʻaki.
NEH 5:9 Pea ne u pehē foki, “Ko ia ʻoku mou fai ʻoku ʻikai lelei: ʻikai ʻoku ngali ke mou ʻalu pe ʻi he manavahē ki hotau ʻOtua telia ʻae manuki ʻoe hiteni ko hotau ngaahi fili?
NEH 5:10 ‌ʻE totonu foki ka ne ko au mo hoku kāinga mo ʻeku kau tamaioʻeiki, ke mau tala totongi kiate kinautolu ʻi he paʻanga mo e uite: ʻoku ou kole kiate kimoutolu ketau tuku muʻa ʻae tangi totongi ni.
NEH 5:11 ‌ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou toe ʻatu kiate kinautolu he ʻaho ni, honau fonua, mo ʻenau ngoue vaine, mo ʻenau ngoue ʻolive, mo honau ngaahi fale, mo hono teau ʻoe vahe ʻo ʻenau ngaahi paʻanga, mo e uite, mo e uaine, mo e lolo, ʻaia ʻoku mou tangi ke maʻu mālohi ʻiate kinautolu.”
NEH 5:12 Pea naʻa nau pehē mai, “Te mau toe ʻatu, pea ʻe ʻikai te mau tala ha meʻa ʻe taha ki ai; ko ia te mau fai ʻo hangē ko hoʻo lea.” Pea ne u ui ke haʻu ʻae kau taulaʻeiki, pea u fakafuakava ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau fai ʻo fakatatau ki he lea papau ni.
NEH 5:13 Pea naʻaku tupetupeʻi hoku kofu foki, ʻo pehē, “Ke tupetupeʻi pehē ʻe he ʻOtua ʻae tangata kotoa pē mei hono fale, pea mei heʻene ngāue, ʻaia ʻoku ʻikai fakamoʻoni ki he lea ni, ʻio, ke tupetupeʻi ia kituʻa, pea liʻaki.” Pea naʻe pehē ʻe he fakataha kotoa pē, “ʻEmeni,” mo nau fakafetaʻi kia Sihova. Pea naʻe fai ʻe he kakai ʻo fakatatau ki he lea ni.
NEH 5:14 ¶ Pea ko eni foki, talu ʻae kuonga ko ia naʻe fakanofo au ko honau pule ʻi he fonua ʻo Siuta, mei he taʻu ʻe uofulu ʻo hoko ki he taʻu ʻe tolungofulu ma ua ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi, ʻaia ko e taʻu ʻe hongofulu ma ua, ko au mo hoku kāinga naʻe ʻikai te mau kai ʻae meʻakai ʻae pule.
NEH 5:15 Ka ko e ngaahi pule naʻe ʻi muʻa ʻiate au naʻe moʻua ki ai ʻae kakai, pea naʻa nau maʻu ʻiate kinautolu ʻae mā mo e uaine, mo e sikeli siliva ʻe fāngofulu; ʻio, ko ʻenau kau tamaioʻeiki naʻa nau pule ki he kakai: ka naʻe ʻikai te u pehē, ko e meʻa ʻi he manavahē ki he ʻOtua.
NEH 5:16 Ko e moʻoni ne u fai maʻu pe ʻi he ngāue ʻae ʻā maka ni, pea naʻe ʻikai te mau fakatau ha potu fonua: pea naʻe tānaki fakataha ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻi ai ki he ngāue.
NEH 5:17 Pea naʻe ʻi heʻeku keinangaʻanga foki ʻae kau Siu ʻe toko teau mo e nimangofulu, mo e kau pule, kaeʻumaʻā ʻakinautolu naʻe haʻu kiate kimautolu mei he hiteni ʻoku tuʻu takatakai ʻiate kimautolu.
NEH 5:18 Pea ko eni ko e meʻa naʻe teu kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e pulu ʻe taha mo e sipi lelei ʻe ono; pea mo e fanga moa naʻe teuʻi kiate au, pea tuʻo taha ʻi he ʻaho ʻe hongofulu naʻe ʻomi ʻae tokonaki ʻoe ngaahi uaine kehekehe: pea neongo ʻae meʻa lahi ni kotoa pē, naʻe ʻikai te u maʻu ʻae mangisi ʻae pule, koeʻuhi naʻe māfasia lahi ʻae kakai ni.
NEH 5:19 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au ke u lelei ai, ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻaku fai mā ʻae kakai ni.
NEH 6:1 Pea ʻi he fanongo ʻe Sanipalate, mo Topaia, mo Kesemi ko e ʻAlepea, mo hono toe ʻo homau fili, kuo u langaʻi ʻae ʻā maka; pea naʻe ʻikai ha ava ʻoku toe; (ka ʻi he kuonga ko ia naʻe teʻeki ai te u fokotuʻu hake ʻae ngaahi matapā laupapa ki he ngaahi hūʻanga): naʻe hoko ai ʻo pehē:
NEH 6:2 Naʻe fekau ʻe Sanipalate mo Kesemi kiate au, ʻo pehē, “Haʻu, ketau fakataha ʻi he potu kakai ʻe taha ʻi he toafa ʻo Ono.” Ka naʻa nau fifili ke fai ha kovi kiate au.
NEH 6:3 Pea ne u fekau ʻae kau talafekau kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku ou fai ʻae ngāue ʻoku lahi, ko ia ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu hifo: koeʻumaʻā ʻa ʻeku tuku ʻae ngāue, ʻi he liʻaki ia, pea ʻalu hifo ai kiate kimoutolu?”
NEH 6:4 Ka naʻa nau fekau pehē kiate au, ʻo liunga fā; pea ne u talia ʻakinautolu ʻi he anga pe taha:
NEH 6:5 Pea naʻe toki fekau pehē ai pe ʻe Sanipalate ʻa ʻene tamaioʻeiki kiate au ko hono liunga nima mo e tohi mafola pe ʻi hono nima;
NEH 6:6 ‌ʻAia naʻe tuʻu ai ʻae lea ni, “Kuo fakaongo ki he hiteni, pea kuo tala ia ʻe Kasimu, ʻo pehē ko koe mo e kakai Siu ʻoku mou tokanga ke angatuʻu: ko ia ʻoku ke langa ai ʻae ʻā maka, koeʻuhi ke ke hoko ai ko honau tuʻi, ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ni.
NEH 6:7 Pea kuo ke fakanofo ʻae kau palōfita, ke nau malangaʻaki koe ʻi Selūsalema, ʻo pehē, ‘ʻOku ai ʻae tuʻi ʻi Siuta: pea ko eni ʻe fakaongo atu ia ki he tuʻi ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ni. Ko ia ke ke haʻu, pea ke tau alea ʻo fakakaukau fakataha.’”
NEH 6:8 Pea ne u fekau kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fai ha meʻa hangē ko ia ʻoku ke lau ki ai, ka ʻoku ke fakatupu ia ʻi ho loto ʻoʻou.”
NEH 6:9 He naʻa nau fai kotoa pē ke fakamanavahēʻi ʻakimautolu, ʻo pehē, “ʻE vaivai ai honau nima mei he ngāue, ke ʻoua naʻa fai ia.” Pea ko eni, [ʻE ʻOtua], ke ke fakamālohi hoku nima.
NEH 6:10 Hili ia naʻaku ʻalu ki he fale ʻo Simaia ko e foha ʻo Telaia ko e foha ʻe Mihetapeli, ʻaia naʻe nofo fale pe: pea naʻe pehē ʻe ia, “Keta fakataha ʻi he fale ʻoe ʻOtua, ʻi he loto faletapu, pea ke tā tāpuni ʻae ngaahi matapā ʻoe faletapu: he tenau haʻu ke tāmateʻi koe, ʻio, tenau haʻu ʻi he poʻuli ke tāmateʻi koe.”
NEH 6:11 Pea ne u pehē, “He ʻoku lelei ke hola ʻae tangata hangē ko au? Pea ko hai ia, ʻaia kuo hoko ʻo hangē ko au, pea ʻe ʻalu ia ki he faletapu ke hao ai ʻene moʻui? ʻE ʻikai te u ʻalu.”
NEH 6:12 Pea ʻiloange, naʻaku vakai, naʻe ʻikai fekau ia ʻe he ʻOtua: ka naʻa ne fakahā ʻae kikite ni kiate au; koeʻuhi naʻe totongi ia ʻe Topaia mo Sanipalate.
NEH 6:13 Ko e meʻa ia naʻe totongi ai ia, koeʻuhi ke u hoko ʻo manavahē, pea fai pehē, ʻo fai angahala, pea kenau maʻu ai ʻae meʻa ke fakaongo kovi ʻaki, pea koeʻuhi kenau fakakovi ai au.
NEH 6:14 “ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi ʻe koe ʻa Topaia mo Sanipalate ʻo fakatatau ki heʻena ngāue ko eni, pea ki he fefine palōfita ko Noatia, pea mo hono toe ʻoe kau palōfita, ʻaia naʻa nau loto ke fakamanavahēʻi au.”
NEH 6:15 ¶ Pea pehē, naʻe fakaʻosi ʻae ʻā maka ʻi hono uofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko Iluli, ʻi he ʻaho ʻe nimangofulu ma ua
NEH 6:16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ki ai ʻe homau fili kotoa pē, pea mamata ʻe he hiteni kotoa pē naʻe nofo ʻo takatakai ʻiate kimautolu ki he ngaahi meʻa ni, naʻa nau loto vaivai lahi ʻi honau mata: he naʻa nau mamata kuo fai ʻae ngāue ni ʻi homau ʻOtua.
NEH 6:17 ¶ Pea ko eni foki, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻave ʻe he houʻeiki ʻo Siuta ʻae ngaahi tohi kia Topaia, pea naʻe ʻomi ʻae ngaahi tohi ʻa Topaia kiate kinautolu.
NEH 6:18 He naʻe ai ʻae tokolahi ʻi Siuta naʻe fuakava kiate ia, he ko e foha ia ʻi he fono kia Sikania ko e foha ʻo ʻAla; pea kuo toʻo ʻe hono foha ko Sohanani ʻae ʻofefine ʻo Mesulami ko e foha ʻo Pelekia.
NEH 6:19 Pea naʻa nau fakaongo mai kiate au ʻene ngaahi ngāue lelei foki, pea naʻe fakaongo ʻeku ngaahi lea kiate ia. Pea naʻe ʻomi ʻe Topaia ʻae ngaahi tohi ke fakamanavahēʻi ai au.
NEH 7:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he langaʻi ʻae ʻā maka, pea kuo ʻosi ʻeku fokotuʻu hake ʻae ngaahi matapā, pea mo e kau leʻo matapā mo e kau hiva mo e kau Livai kuo tuʻutuʻuni,
NEH 7:2 Naʻaku tuku ki hoku tokoua ko Hanani, mo Hanania ko e pule ʻoe fale lahi, ke na pule ki Selūsalema: he ko e tangata angatonu ia, pea manavahē lahi ia ki he ʻOtua ʻi he tokolahi.
NEH 7:3 Pea ne u pehē kiate kinaua, “ʻOua naʻa tuku ke ava ʻae ngaahi matapā ki Selūsalema kaeʻoua ke mafana ʻae laʻā: pea ʻi heʻena tuʻu ʻo ofi, tuku kenau tāpuni ʻae ngaahi matapā, pea ʻai ki ai ʻae ʻakau fakamaʻu: pea fakanofo ʻae kau leʻo ʻi he kakai ʻo Selūsalema, taki taha ʻi hono lakanga, pea taki taha hangatonu ki hono fale ʻoʻona.”
NEH 7:4 Pea naʻe ʻataʻatā ʻae kolo pea lahi: ka naʻe tokosiʻi ʻae kakai naʻe ʻi ai, pea naʻe ʻikai langa ʻae ngaahi fale.
NEH 7:5 ¶ Pea naʻe tuku ki hoku loto ʻe hoku ʻOtua ke tānaki fakataha ʻae houʻeiki, mo e kau pule, mo e kakai, koeʻuhi ke lau fakahokohoko pē ʻakinautolu. Pea ne u ʻilo ʻae tohi ʻoe hokohoko ʻokinautolu naʻe muʻaki ʻalu hake pea u ʻilo kuo tohi ai;
NEH 7:6 Ko e ngaahi fānau eni ʻoe fonua, ʻaia naʻe ʻalu hake mei he pōpula, ʻakinautolu naʻe fetuku ʻo ʻave pōpula, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻonau toe haʻu ki Selūsalema mo Siuta, takitaha ki heʻene kolo;
NEH 7:7 ‌ʻAkinautolu naʻe ʻalu hake mo Selupepeli, mo Sesua, mo Nehemaia, mo ʻAsalia, mo Leamia, mo Nehamani, mo Motekiai, mo Pilisani, mo Misipeleti, mo Pikivai, mo Nehumi, mo Paʻana. Ko eni ʻa hono lau ʻoe kau tangata ʻoe kakai ʻo ʻIsileli:
NEH 7:8 Ko e fānau ʻa Palosi, ko e toko ua afe mo e teau ma fitungofulu ma ua.
NEH 7:9 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e toko tolungeau ma fitungofulu ma ua.
NEH 7:10 Ko e fānau ʻa ʻAla, ko e toko onongeau ma nimangofulu ma ua.
NEH 7:11 Ko e fānau ʻa Pehati-Moape, ko e fānau ʻa Sesua mo Soape, ko e toko ua afe ma valungeau ma hongofulu ma valu.
NEH 7:12 Ko e fānau ʻa ʻIlami, ko e taha afe ma uangeau ma nimangofulu ma fā.
NEH 7:13 Ko e fānau ʻa Satu, ko e toko valungeau ma fāngofulu ma nima.
NEH 7:14 Ko e fānau ʻa Sakai, ko e toko fitungeau ma onongofulu.
NEH 7:15 Ko e fānau ʻa Pinui, ko e toko onongeau ma fāngofulu ma valu.
NEH 7:16 Ko e fānau ʻa Pepai, ko e toko onongeau ma uofulu ma valu.
NEH 7:17 Ko e fānau ʻa ʻAsikati, ko e toko ua afe ma tolungeau ma uofulu ma ua.
NEH 7:18 Ko e fānau ʻa ʻAtonikami, ko e toko onongeau ma onongofulu ma fitu.
NEH 7:19 Ko e fānau ʻa Pikivai, ko e toko ua afe ma onongofulu ma fitu.
NEH 7:20 Ko e fānau ʻa ʻAtini, ko e toko onongeau ma nimangofulu ma nima.
NEH 7:21 Ko e fānau ʻa ʻAteli ʻia Hesekaia, ko e toko hivangofulu ma valu.
NEH 7:22 Ko e fānau ʻa Hasumi, ko e toko tolungeau ma uofulu ma valu.
NEH 7:23 Ko e fānau ʻa Pisai, ko e toko tolungeau ma uofulu ma fā.
NEH 7:24 Ko e fānau ʻa Halife, ko e toko teau ma hongofulu ma ua.
NEH 7:25 Ko e fānau ʻa Kipione, ko e toko hivangofulu ma nima.
NEH 7:26 Ko e kau tangata ʻo Petelihema mo Nitofa, ko e toko teau ma valungofulu ma valu.
NEH 7:27 Ko e kau tangata ʻo ʻAnatoti, ko e toko teau mā uofulu mā valu.
NEH 7:28 Ko e kau tangata ʻo Pete-ʻAsimavete, ko e toko fāngofulu mā ua.
NEH 7:29 Ko e kau tangata ʻo Kesa-Sialimi, mo Kifila, mo Piheloti, ko e toko fitungeau mā fāngofulu mā tolu.
NEH 7:30 Ko e kau tangata ʻo Lama ʻo Kepa, ko e toko onongeau mā uofulu mā taha.
NEH 7:31 Ko e kau tangata ʻo Mikimasi, ko e toko teau mā uofulu mā ua.
NEH 7:32 Ko e kau tangata ʻo Peteli mo ʻAi, ko e toko teau mā uofulu mā tolu.
NEH 7:33 Ko e kau tangata ʻo Nipo ʻe taha, ko e toko nimangofulu mā ua.
NEH 7:34 Ko e fānau ʻae ʻIlami ʻe taha, ko e toko taha afe, mā uangeau, mā nimangofolu mā fā.
NEH 7:35 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e toko tolungeau mā uofulu.
NEH 7:36 Ko e fānau ʻa Seliko, ko e toko tolungeau mā fāngofulu mā nima.
NEH 7:37 Ko e fānau ʻa Loti, mo Hatiti, mo Ono, ko e toko fitungeau mā uofulu mā taha.
NEH 7:38 Ko e fānau ʻa Sinaʻa, ko e toko tolu afe mā hivangeau mā tolungofulu.
NEH 7:39 Ko e kau taulaʻeiki eni: ko e fānau ʻa Sitaia, ʻi he fale ʻo Sesua, ko e toko hivangeau mā fitungofulu mā tolu.
NEH 7:40 Ko e fānau ʻa Imeli, ko e toko taha afe mā nimangofulu mā ua.
NEH 7:41 Ko e fānau ʻa Pasuli, ko e toko taha afe mā uangeau mā fāngofulu mā fitu.
NEH 7:42 Ko e fānau ʻa Halimi, ko e toko taha afe mā hongofulu mā fitu.
NEH 7:43 Ko e kau Livai eni: ko e fānau ʻa Sesua, ʻo Katimieli, pea mo e fānau ʻa Hoteva, ko e toko fitungofulu mā fā.
NEH 7:44 Ko e kau hiva eni: ko e fānau ʻa ʻAsafi, ko e toko teau mā fāngofulu mā valu.
NEH 7:45 Ko e kau leʻo matapā eni: ko e fānau ʻa Salumi, ko e fānau ʻa ʻAteli, ko e fānau ʻa Talimoni, ko e fānau ʻa ʻAkupi, ko e fānau ʻa Hatita, ko e fānau ʻa Sopai, ko e toko teau mā tolungofulu mā valu.
NEH 7:46 ¶ Ko e kau Netenimi eni: ko e fānau ʻa Siha, ko e fānau ʻa Hasufa, ko e fānau ʻa Tapaoti,
NEH 7:47 Ko e fānau ʻa Kilosi, ko e fānau ʻa Sia, ko e fānau ʻa Patoni.
NEH 7:48 Ko e fānau ʻa Lipana, ko e fānau ʻa Hakapa, ko e fānau ʻa Salimei,
NEH 7:49 Ko e fānau ʻa Hanani, ko e fānau ʻa Kiteli, ko e fānau ʻa Kehaa,
NEH 7:50 Ko e fānau ʻa Liaia, ko e fānau ʻa Lesini, ko e fānau ʻa Nikota,
NEH 7:51 Ko e fānau ʻa Kasami, ko e fānau ʻa Usa, ko e fānau ʻa Pasea,
NEH 7:52 Ko e fānau ʻa Pesai, ko e fānau ʻa Mehunimi, ko e fānau ʻa Nifisimi,
NEH 7:53 Ko e fānau ʻa Pakipuki, ko e fānau ʻa Hakufa, ko e fānau ʻa Hahua,
NEH 7:54 Ko e fānau ʻa Pasiliti, ko e fānau ʻa Mehita, ko e fānau ʻa Halisa,
NEH 7:55 Ko e fānau ʻa Pakosi, ko e fānau ʻa Sisila, ko e fānau ʻa Tama,
NEH 7:56 Ko e fānau ʻa Nisia, ko e fānau ʻa Hatifa.
NEH 7:57 Ko e fānau eni ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone: ko e fānau ʻa Sotei, ko e fānau ʻa Sofeleti, ko e fānau ʻa Pelita.
NEH 7:58 Ko e fānau ʻa Sala, ko e fānau ʻa Takoni, ko e fānau ʻa Kiteli,
NEH 7:59 Ko e fānau ʻa Sifatia, ko e fānau ʻa Hatili, ko e fānau ʻa Pokileti ʻo Sipemi, ko e fānau ʻa ʻAmoni.
NEH 7:60 Ko e kakai Netimimi kotoa pē, mo e fānau ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone, ko e toko tolungeau mā hivangofulu mā ua.
NEH 7:61 Pea ko kinautolu eni ʻaia naʻe ʻalu hake foki mei Telimela mo Telihalesa, mo Kilupi, mo ʻAtoni, mo Imeli: ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakahā ʻae fale ʻo ʻenau tamai, pe ko honau hoko, pe naʻe ʻo ʻIsileli ʻakinautolu pe ʻikai.
NEH 7:62 Ko e fānau ʻa Tilaia, ko e fānau ʻa Topaia, ko e fānau ʻa Nikota, ko e toko onongeau mā fāngofulu mā ua.
NEH 7:63 Pea ʻi he kau taulaʻeiki: ko e fānau ʻa Hopaia, ko e fānau ʻa Kose, ko e fānau ʻa Pasilai, ʻaia naʻa ne ʻave ʻae ʻofefine ʻe taha ʻo Pasilai ko e tangata Kiliati ko hono uaifi, pea naʻe ui ia ki hono hingoa ʻoʻona.
NEH 7:64 ¶ Naʻe kumi ʻekinautolu honau hohoko fakataha mo kinautolu naʻe lau ʻi he hokohoko, ka naʻe ʻikai ʻilo ia: ko ia naʻe tukuange ai ʻakinautolu ʻo hangē ha taʻemaʻa mei he ngāue fakataulaʻeiki.
NEH 7:65 Pea naʻe pehē ʻe he pule kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau kai ʻi he ngaahi meʻa māʻoniʻoni lahi, ke ʻoua ke tuʻu hake ha taulaʻeiki mo e ʻUlimi mo e Tumemi.
NEH 7:66 ¶ Ko hono tokolahi ʻoe kakai kātoa ko e toko fā mano mo e toko ua afe mo e toko tolungeau mā onongofulu.
NEH 7:67 Ka naʻe lau kehe ʻenau kau tamaioʻeiki mo honau kau kaunanga, ko e toko fitu afe mo e toko tolungeau, mā tolungofulu mā fitu: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata hiva mo e kau fefine hiva ko e toko uangeau mo e toko fāngofulu mā nima.
NEH 7:68 Ko ʻenau fanga hoosi, ko e fitungeau mo e tolungofulu mā ono: ko ʻenau fanga miuli, ko e uangeau mo e fāngofulu mā nima:
NEH 7:69 Ko ʻenau fanga kāmeli, ko e fāngeau mo e tolungofulu mā nima: ko e fanga ʻasi ko e ono afe mo e fitungeau mo e uofulu.
NEH 7:70 ¶ Pea naʻe foaki meʻa ki he ngāue ʻe he niʻihi ʻoe kau mātuʻa tuʻukimuʻa. Naʻe foaki ʻe he pule ki he fale koloa ʻae koula ko e talami ʻe taha afe, mo e ipu luoluo ʻe nimangofulu, mo e kofu fakataulaʻeiki ʻe nimangeau ma tolungofulu.
NEH 7:71 Pea naʻe foaki ʻe he kau tuʻukimuʻa niʻihi ʻoe kau mātuʻa ki he koloa ʻoe ngāue ko e talami koula ʻe ua mano, mo e paunite siliva ʻe ua afe ma uangeau.
NEH 7:72 Pea ko ia naʻe foaki ʻe he kakai naʻe toe ko e talami koula ʻe ua mano, mo e paunite siliva ʻe ua afe, mo e kofu fakataulaʻeiki ʻe onongofulu ma fitu.
NEH 7:73 Ko ia naʻe nofo ʻi honau ngaahi kolo ʻae kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau leʻo matapā, mo e kau hiva, mo e kakai niʻihi, mo e kau Netenimi, mo ʻIsileli kotoa pē: pea ʻi he hokosia hono fitu ʻoe māhina, naʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi honau ngaahi kolo.
NEH 8:1 Pea naʻe fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai ʻo hangē ko e tangata pē taha ʻi he hala lahi ʻaia naʻe hangatonu ki he matapā vai: pea naʻa nau lea kia Esela ko e tangata tohi ke ʻomi ʻae tohi ʻoe fono ʻa Mōsese, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ki ʻIsileli.
NEH 8:2 Pea naʻe ʻomi ʻe Esela ko e tangata tohi ʻae fono ki he ʻao ʻoe fakataha ʻoe kau tangata mo e kau fefine, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe faʻa fanongo mo e loto ʻilo, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono fitu ʻoe māhina.
NEH 8:3 Pea naʻa ne lau ʻe ia ʻi ai ʻi he hala ʻaia naʻe hangatonu ki he matapā vai mei he pongipongi ki he hoʻatā, ʻi he ʻao ʻoe kau tangata mo e kau fefine, mo kinautolu naʻe ʻilo hono ʻuhinga; pea naʻe fanongo ʻe he kakai kotoa pē ki he tohi ʻoe fono.
NEH 8:4 Pea naʻe tuʻu ʻa Esela ko e tangata tohi ki he tuʻunga ʻakau, ʻaia naʻa nau ngaohi ki he meʻa ko ia: pea naʻe tuʻu mo ia ʻa Matitia, mo Sema, mo ʻAnaia, mo Ulisa, mo Hilikia, mo Maaseia ʻi hono nima toʻomataʻu; pea ʻi hono toʻohema, ko Pitaia, mo Misaeli, mo Melikia, mo Hasumi, mo Hasipatana, mo Sakalia, mo Mesulami.
NEH 8:5 Pea naʻe folahi ʻe Esela ʻae tohi ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē: (he naʻe māʻolunga ia ʻi he kakai kotoa pē;) pea ʻi heʻene folahi ia, naʻe tuʻu hake ai ʻae kakai kotoa pē:
NEH 8:6 “Pea naʻe fakafetaʻi ʻe Esela kia Sihova, ko e ʻOtua lahi.” Pea naʻe tali ʻe he kakai kotoa pē, “ʻEmeni, ʻEmeni,” ʻo hiki hake honau nima: pea naʻa nau punou hifo honau ʻulu, ʻo hū kia Sihova mo honau mata ki he kelekele.
NEH 8:7 Pea ko Sesua foki mo Pani, mo Selepea, mo Samini, mo ʻAkupi, mo Sapitei, mo Hotisa, mo Maaseia, mo Kilita, mo ʻAsalia, mo Sosapati, mo Hanani, mo Pelaia, mo e kau Livai, naʻa nau ako ki he kakai ke nau ʻilo ʻae fono pea naʻe tutuʻu ʻae kakai ʻi honau potu:
NEH 8:8 Ko ia naʻa nau lau fakapatonu ʻi he tohi ʻi he fono ʻae ʻOtua, mo fakamatala hono ʻuhinga, pea akonakiʻi ʻakinautolu ke ʻilo hono ʻuhinga ʻoe lau.
NEH 8:9 ¶ Pea ko Nehemaia, ʻaia ko e ʻeiki pule, mo Esela ko e taulaʻeiki mo e tangata tohi, mo e kau Livai ʻaia naʻe akonakiʻi ʻae kakai, naʻa nau lau ki he kakai kotoa pē, “ʻOku māʻoniʻoni ʻae ʻaho ni kia Sihova ko homou ʻOtua: ʻoua naʻa mou mamahi, pe tangi. He naʻe tangi ʻae kakai kotoa pē, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi lea ʻoe fono.”
NEH 8:10 Pea naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAlu ʻi homou hala, kai ʻae ngako, pea inu ʻae meʻa melie, pea fekau ke ʻave ʻae ngaahi ʻinasi kiate kinautolu ʻaia naʻe ʻikai teuteu ha meʻa ʻe taha ki ai: he ʻoku māʻoniʻoni ʻae ʻaho ni ki hotau ʻOtua: pea ʻoua naʻa mou loto mamahi: he ko e fiefia ʻa Sihova ko homou mālohi.”
NEH 8:11 Pea naʻe lolomi ʻe he kau Livai ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Mou longo pe, he ʻoku māʻoniʻoni ʻae ʻaho ni: pea ʻoua foki naʻa mou mamahi.”
NEH 8:12 Pea naʻe ʻalu ʻae kakai kotoa pē ʻi honau hala ke kai, mo inu, pea ke feʻaveʻaki ʻae ngaahi ʻinasi, pea ke fai ʻae fiefia lahi, ko e meʻa ʻi heʻenau ʻilo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi lea naʻe fakapapau kiate kinautolu.
NEH 8:13 ¶ Pea naʻe fakakātoa fakataha ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻae kau tuʻukimuʻa ʻi he mātuʻa ʻoe kakai, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, kia Esela ko e tangata tohi, ʻio, ke nau ʻilo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi lea ʻoe fono.
NEH 8:14 Pea naʻa nau ʻilo kuo tohi ʻi he fono ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova ʻia Mōsese, ʻo pehē ʻe nofo ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he kātoanga ʻo hono fitu ʻoe māhina:
NEH 8:15 Pea ke nau fakahā mo fanongonongo ʻi heʻenau ngaahi kolo, pea ʻi Selūsalema, ʻo pehē, “Mou ʻalu atu ki he moʻunga, pea fetuku mei ai ʻae ngaahi ʻuluʻi ʻolive, mo e ʻuluʻi paini, mo e ngaahi maile, mo e ngaahi vaʻa ponga, mo e ngaahi vaʻa ʻakau matolutolu, ke ngaohiʻaki ʻae ngaahi falefehikitaki, ʻo hangē ko ia kuo tohi.”
NEH 8:16 Ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻae kakai, ʻo fetuku ia, pea naʻe ngaohi ʻaki ʻae ngaahi tuʻu fale, ʻo taki taha ki he tuʻa fale ʻo hono fale, pea ʻi honau ngaahi loto ʻā, pea mo e lotoʻā ʻoe fale ʻoe ʻOtua, pea ʻi he hala lahi ʻoe matapā vai, pea ʻi he hala lahi ʻoe matapā ʻo ʻIfalemi.
NEH 8:17 Pea ko e fakataha kotoa pē ʻokinautolu naʻe toe haʻu mei he pōpula, naʻa nau ngaohi honau ngaahi tuʻu fale, pea nofo ʻi he malu ʻoe ngaahi tuʻu fale: he ʻoku talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻo aʻu ki he ʻaho ko ia naʻe ʻikai fai pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli. Pea naʻe ʻi ai ʻae fiefia lahi ʻaupito.
NEH 8:18 Pea naʻa ne lau ʻi he tohi ʻoe fono ʻoe ʻOtua ʻi he ʻaho hokohoko pe, mei he ʻuluaki ʻaho ʻo aʻu ki he ʻaho ki mui. Pea naʻa nau fai ʻae kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu; pea ʻi hono valu ʻoe ʻaho naʻe ʻi ai ʻae fakakātoa molumalu, ʻo fakatatau mo hono anga.
NEH 9:1 Pea ko eni ʻi hono uofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ni naʻe kātoa fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻaukai, mo e ngaahi kofu tauangaʻa naʻe pani ʻaki ʻae efu.
NEH 9:2 Pea naʻe fakamavae ʻakinautolu ʻe he hako ʻo ʻIsileli mei he kakai muli kotoa pē, ʻonau tuʻu ʻo vete ʻenau ngaahi angahala, mo e hia ʻa ʻenau ngaahi tamai.
NEH 9:3 Pea naʻa nau tuʻu hake ʻi honau potu, pea lau ʻi he tohi ʻoe fono ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻi hono vahe fā ʻe taha ʻoe ʻaho; pea ʻi hono vahe ʻe taha naʻa nau vete, pea hū kia Sihova ko honau ʻOtua.
NEH 9:4 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ki he tuʻunga ʻae kau Livai, ko Sesua, mo Pani, mo Katimieli, mo Sepania, mo Puni, mo Selepea, mo Pani, mo Kinani, ʻonau tangi ʻaki ʻae leʻo lahi kia Sihova ko honau ʻOtua.
NEH 9:5 Pea pehē ai ʻe he kau Livai, ko Sesua, mo Katimieli, mo Pani, mo Hasapenia, mo Selepea, mo Hotisa, mo Sepania, mo Pitaia, “Tuʻu ki ʻolunga pea fakafetaʻi kia Sihova ko homou ʻOtua ke taʻengata, pea taʻengata: pea fakafetaʻi ki ho huafa ʻoku nāunauʻia, ʻaia kuo fakahikihiki he māʻolunga lahi ʻi he ngaahi fakafetaʻi kotoa pē mo e fakaongo lelei.
NEH 9:6 Ko koe, ʻio, ko koe pe, ko Sihova tokotaha pe: naʻa ke fakatupu ʻae langi, ko e langi ʻoe ngaahi langi, mo honau ngaahi tokolahi kotoa pē, ʻae fonua mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, ko e ngaahi tahi, mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai, pea ʻoku ke fakatolonga ʻakinautolu kotoa pē; pea ʻoku hū kiate koe ʻae ngaahi tokolahi ʻoe langi.
NEH 9:7 Ko koe ko Sihova ko e ʻOtua, naʻa ke fili ʻa ʻEpalame, mo ke ʻomi ia kituaʻā mei Ua ʻoe kakai Kalitia, pea naʻa ke fakahingoa ia ko ʻEpalahame;
NEH 9:8 Pea naʻa ke ʻilo hono loto naʻe angatonu ʻi ho ʻao, mo ke fai ʻae fuakava mo ia ke foaki ʻae fonua ʻoe kakai Kēnani, mo e kakai Heti, mo e kakai ʻAmoli, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Sepusi, mo e kakai Keakasa, ʻoku ou pehē ke foaki ia ki hono hako, pea kuo ke fakahoko ʻa hoʻo ngaahi folofola: he ʻoku ke māʻoniʻoni:
NEH 9:9 Naʻa ke mamata ki he ngaahi mamahi ʻo ʻemau ngaahi tamai ʻi ʻIsipite, mo ke ongoʻi ʻenau tangi ʻi he Tahi Kulokula;
NEH 9:10 Pea naʻa ke fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mana kia Felo, pea ki heʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē, pea ki he kakai kotoa pē ʻo hono fonua: he naʻa ke ʻiloʻi ʻenau fai fakafiefielahi kiate kinautolu. Ko ia naʻa ke maʻu ai ʻae huafa moʻou, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.
NEH 9:11 Pea naʻa ke vaeua ʻae tahi ʻi honau ʻao, ko ia naʻa nau ʻalu ai ʻi he kelekele mōmoa ʻi he loto tahi: pea naʻa ke lī honau kau fakatanga ki he loloto, ʻo hangē ha maka ki he ngaahi tahi mālohi.
NEH 9:12 Pea naʻa ke taki ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻaki ʻae pou ʻao; pea ʻi he poʻuli ʻaki ʻae pou afi ke tuku ha maama kiate kinautolu ʻi he hala ʻoku totonu ke nau ʻalu ai.
NEH 9:13 Pea naʻa ke ʻalu hifo foki ki he moʻunga ko Sainai, mo ke folofola kiate kinautolu mei he langi, mo ke foaki kiate kinautolu, ʻae ngaahi fakamaau totonu, mo e ngaahi fono moʻoni, ʻae ngaahi tuʻutuʻuni lelei mo e ngaahi fekau:
NEH 9:14 Mo ke fakaʻilo kiate kinautolu ho ʻaho tapu māʻoniʻoni, mo ke fekau kiate kinautolu ʻae ngaahi fekau, mo e tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fono, ʻi he nima ʻo Mōsese ko hoʻo tamaioʻeiki;
NEH 9:15 Mo ke foaki kiate kinautolu ʻae mā mei he langi ʻi heʻenau fiekai, mo ke fakatupu ʻae vai mei he maka ʻi heʻenau fieinu, mo ke fakaʻilo kiate kinautolu ke nau ʻalu ʻo hoko ʻo maʻu ʻae fonua ʻaia naʻa ke fuakava ke foaki kiate kinautolu.
NEH 9:16 Ka naʻe fai fakafiefielahi ʻekinautolu, mo ʻemau ngaahi tamai, ʻo fakafefeka honau kia, pea naʻe ʻikai tokanga ki hoʻo ngaahi fekau,
NEH 9:17 Pea naʻa nau talangataʻa, pea naʻe ʻikai tokanga ki hoʻo ngaahi mana ʻaia naʻa ke fai ʻi honau haʻohaʻonga; ka naʻa nau fakafefeka honau kia, pea ʻi heʻenau angatuʻu naʻa nau tuʻutuʻuni hanau ʻeiki ke nau foki ki heʻenau nofo pōpula; ka ko e ʻOtua koe ʻoku ke tali teu ke fakamolemole, ʻoku ke angalelei mo angaʻofa, ʻoku tuai ho houhau, pea ʻoku ke angalelei lahi pea naʻe ʻikai te ke liʻaki ʻakinautolu.
NEH 9:18 ‌ʻIo, hili ʻenau ngaohi maʻanautolu ʻae ʻuhiki pulu [koula ]naʻe haka, ʻonau pehē, Ko ho ʻOtua eni ʻaia naʻe ʻomi koe mei ʻIsipite, ʻonau fai ʻae ngaahi ʻahiʻahi kovi lahi:
NEH 9:19 Ka ko koe ʻi hoʻo ngaahi angaʻofa lahi naʻe ʻikai te ke liʻaki ʻakinautolu ʻi he toafa: naʻe ʻikai hiki meiate kinautolu ʻae pou ʻoe ʻao ʻi he ʻaho, ke tataki ʻakinautolu ʻi he hala: pe ko e pou afi ʻi he pō, ke fakahā ʻae maama kiate kinautolu, mo e hala ʻaia ʻoku totonu ke nau ʻalu ai.
NEH 9:20 Pea naʻa ke foaki foki ʻa ho laumālie lelei ke akonakiʻi ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi hoʻo mana mei honau ngutu, pea naʻa ke foaki ʻae vai kiate kinautolu ʻi heʻenau fieinu.
NEH 9:21 ‌ʻIo, naʻa ke tokoni ʻakinautolu ʻi he toafa, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ko ia naʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa ʻe taha; naʻe ʻikai fakaʻaʻau ʻo motuʻa honau ngaahi kofu, pea naʻe ʻikai fufula honau vaʻe.
NEH 9:22 Pea naʻa ke foaki foki kiate kinautolu ʻae ngaahi puleʻanga, mo e kakai, mo ke vaheʻi ʻakinautolu ki he ngaahi vāhenga [fonua]: ko ia naʻa nau maʻu ai ʻae fonua ʻo Sihoni, mo e fonua ʻoe tuʻi ʻo Hesiponi, mo e fonua ʻo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani.
NEH 9:23 Pea naʻa ke fakatokolahi ʻenau fānau ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea naʻa ke ʻomi ʻakinautolu ki he fonua, ʻaia naʻa ke fakaʻilo ki heʻenau ngaahi tamai, ʻaia ke nau ʻalu ki ai ʻo maʻu.
NEH 9:24 Ko ia naʻe ʻalu ki ai ʻae fānau ʻo [nau ]maʻu ʻae fonua, pea naʻa ke fakavaivai ʻae kakai ʻoe fonua, ko e kakai Kēnani, ʻi honau ʻao, mo ke foaki ʻakinautolu ki honau nima, mo honau ngaahi tuʻi, mo e kakai ʻoe fonua, koeʻuhi ke nau fai ʻenau faʻiteliha ki ai.
NEH 9:25 Pea naʻa nau kapasi ʻae ngaahi kolo mālohi, mo e fonua mahu, ʻonau maʻu ʻae ngaahi fale naʻe fonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, mo e ngaahi vaikeli, mo e ngaahi ngoue vaine, mo e ngoue ʻolive, mo e ngaahi ʻakau fua lahi ʻaupito: ko ia naʻa nau kai, pea mākona, pea hoko ʻo sino, ʻonau fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi hoʻo angalelei lahi.
NEH 9:26 Ka ko e moʻoni naʻa [nau ]fai talangataʻa, pea angatuʻu kiate koe, pea liʻaki hoʻo fono ki honau tuʻa, ʻonau tāmateʻi hoʻo kau palōfita naʻe valoki ʻakinautolu ke nau tafoki kiate koe, mo nau fai ʻae ngaahi ʻahiʻahi kovi lahi.
NEH 9:27 Ko ia naʻa ke tukuange ai ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili, ʻaia naʻa nau fakamamahiʻi ʻakinautolu: pea ʻi he kuonga ʻo ʻenau mamahi, ʻi heʻenau tangi kiate koe, naʻa ke ongoʻi ʻakinautolu mei langi; pea naʻa ke foaki kiate kinautolu, ʻo taau mo hoʻo ngaahi angaʻofa, ʻae ngaahi fakamoʻui, ʻaia naʻa nau moʻui ai mei he nima ʻo honau ngaahi fili.
NEH 9:28 Kae hili ʻenau maʻu ʻae fiemālie, naʻa nau toe fai kovi ʻi ho ʻao: ko ia naʻa ke tuku ai ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea naʻa nau hoko ai ʻo pule kiate kinautolu: ka ʻi heʻenau tafoki, ʻo tangi kiate koe, naʻa ke ongoʻi ʻakinautolu mei langi; pea naʻe liunga lahi hoʻo fakamoʻui ʻakinautolu ʻo taau mo hoʻo ngaahi angaʻofa;
NEH 9:29 Pea naʻa ke takitalaʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ke ke toe ʻomi ʻakinautolu ki hoʻo fono: ka naʻa nau fai fakafiefielahi, pea ʻikai tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, ka naʻa nau fai angahala ki hoʻo ngaahi fakamaau, (ʻaia kapau ʻe fai ia ʻe ha tangata, ʻe moʻui ai ia:) ʻonau kalofaki honau uma, pea fakakekeva honau kia, pea naʻe ʻikai tokanga.
NEH 9:30 Ka naʻa ke kātakiʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi taʻu lahi, pea naʻa ke fakaʻilo kiate kinautolu ʻenau kovi, ʻi ho laumālie ʻi hoʻo kau palōfita: ka naʻe ʻikai te nau tokanga: ko ia naʻa ke fakatukutukuʻi ʻakinautolu ki he nima ʻoe kakai ʻoe ngaahi fonua.
NEH 9:31 Ka koeʻuhi ko hoʻo angaʻofa lahi naʻe ʻikai te ke fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pe liʻaki ʻakinautolu; he ko e ʻOtua angalelei mo angaʻofa koe.
NEH 9:32 Pea ko eni, ʻE homau ʻOtua, ko e ʻOtua lahi, mo mālohi, mo fakamanavahē, ʻa koe ʻoku ke tauhi ʻae fuakava mo e angaʻofa, ʻoua naʻa hangē ia ko ha meʻa siʻi kiate koe, ʻae ngaahi mamahi kotoa pē ʻaia kuo hoko kiate kimautolu, pea ki homau ngaahi tuʻi, ki homau houʻeiki, pea ki homau kau taulaʻeiki, pea ki homau kau palōfita, pea ki heʻemau ngaahi tamai, pea ki he kakai kotoa pē, talu ʻae kuonga ʻoe ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
NEH 9:33 Ka ko e moʻoni ʻoku ke tonuhia koe ʻi he meʻa kotoa pē kuo fakahoko kiate kimautolu: he kuo ke fai totonu koe, ka naʻe fai angakovi ʻakimautolu:
NEH 9:34 Pea naʻe ʻikai tauhi hoʻo fono ʻe homau ngaahi tuʻi, mo homau ngaahi houʻeiki, mo homau kau taulaʻeiki, pe ko ʻemau ngaahi tamai, pe tokanga ki hoʻo ngaahi fekau, mo hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia naʻa ke valoki ʻaki kiate kinautolu.
NEH 9:35 He naʻe ʻikai te nau tauhi koe ʻi honau puleʻanga, pea ʻi he ngaahi angalelei ʻaia naʻa ke foaki kiate kinautolu, pea ʻi he fonua lahi mo mahu ʻaia naʻa ke foaki kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau tafoki mei heʻenau ngaahi ngāue angakovi.
NEH 9:36 Vakai, ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu he ʻaho ni, pea ko e fonua ʻaia naʻa ke foaki ki heʻemau ngaahi tamai ke nau kai hono fua ʻo ia mo hono lelei, vakai ko e kau tamaioʻeiki ʻakimautolu ʻi ai:
NEH 9:37 Pea ʻoku tupu mei ai ʻae meʻa lahi maʻae ngaahi tuʻi ʻaia kuo ke fakanofo ke pule kiate kimautolu ko e meʻa ʻi heʻemau ngaahi angahala: pea ʻoku nau pule ki homau sino foki, pea ki heʻemau fanga manu, ʻonau faʻiteliha, pea ko kimautolu ʻoku mau moʻua ʻi he mamahi lahi.”
NEH 9:38 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni kotoa pē ʻoku mau fai ʻae fuakava ke maʻu, mo tohi ia: pea ko homau ngaahi houʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau taulaʻeiki, te nau ʻai ʻa hono fakaʻilonga maʻu.
NEH 10:1 Pea ko kinautolu naʻe fakaʻilongaʻi ia, ko Nehemaia ko e ʻeiki pule, ko e foha ʻo Hakalia, mo Sitikisa.
NEH 10:2 Mo Selaia, mo ʻAsalia, mo Selemaia,
NEH 10:3 Mo Pasuli, mo ʻAmalia, mo Malikisa,
NEH 10:4 Mo Katusi, mo Sepania, mo Maluki,
NEH 10:5 Mo Halimi, mo Melemoti, mo ʻOpataia,
NEH 10:6 Mo Taniela, mo Kinitoni, mo Paluki,
NEH 10:7 Mo Mesulami, mo ʻApisa, mo Misamini,
NEH 10:8 Mo Maaseia, mo Pilikai, mo Simaia; ko kinautolu ni ko e kau taulaʻeiki.
NEH 10:9 Mo e kau Livai: ko Sesua ko e foha ʻo ʻAsania, mo Pinui ʻoe ngaahi foha ʻo Henatati, mo Katimieli,
NEH 10:10 Mo honau ngaahi kāinga, ko Sepania, mo Hotisa, mo Kilita, mo Pelaia, mo Hanani,
NEH 10:11 Mo Maika, mo Lihope, mo Hasapea,
NEH 10:12 Mo Saka, mo Selepea, mo Sepania,
NEH 10:13 Mo Hotisa, mo Pani, mo Pininu.
NEH 10:14 Ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kakai; ko Palosi, mo Pehati-Moape, mo ʻIlami, mo Satu, mo Pani,
NEH 10:15 Mo Puni, mo ʻAsikati, mo Pepai,
NEH 10:16 Mo ʻAtonisa, mo Pikivai, mo ʻAtini,
NEH 10:17 Mo ʻAteli, mo Hesikisa, mo ʻAsuli,
NEH 10:18 Mo Hotisa, mo Hasumi, mo Pesai,
NEH 10:19 Mo Halifi, mo ʻAnatoti, mo Nepei,
NEH 10:20 Mo Makipeasi, mo Mesulami, mo Heseli,
NEH 10:21 Mo Mesesapeli, mo Satoki, mo Satua,
NEH 10:22 Mo Pelatia, mo Hanani, mo ʻAnaia,
NEH 10:23 Mo Hosea, mo Hanania, mo Hasupi,
NEH 10:24 Mo Haloesi, mo Pileha, mo Sopeki,
NEH 10:25 Mo Lihumi, mo Hasapina, mo Maaseia,
NEH 10:26 Mo ʻAhisa, mo Hanani, mo ʻAnani,
NEH 10:27 Mo Maluki, mo Halimi, mo Paʻana.
NEH 10:28 ¶ Pea ko hono toe ʻoe kakai, ko e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau leʻo matapā, mo e kau hiva, mo e kau Netenimi, mo kinautolu kotoa pē naʻa nau fakamavae ʻakinautolu mei he kakai ʻoe ngaahi fonua ki he fono ʻae ʻOtua, mo honau ngaahi uaifi, mo honau ngaahi foha, mo honau ngaahi ʻofefine, ʻakinautolu kotoa pē naʻe maʻu ʻae ʻilo, mo e loto poto;
NEH 10:29 Naʻa nau kau mo honau ngaahi kāinga, ko honau houʻeiki, ʻonau fai ʻae tuki moʻoni, pea mo e fuakava, ke ʻalu ʻi he fono ʻae ʻOtua, ʻaia naʻe foaki ʻia Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, ke tokanga mo fai ʻae ngaahi fekau kotoa pē ʻa Sihova ko hotau ʻEiki, mo ʻene ngaahi fakamaau mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni;
NEH 10:30 Pea ke ʻoua naʻa tau foaki hotau ngaahi ʻofefine ki he kakai ʻoe fonua; pea ʻoua naʻa tau ʻomi honau ngaahi ʻofefine moʻo hotau ngaahi foha:
NEH 10:31 Pea kapau ʻe ʻomi ʻe he kakai ʻoe fonua ha meʻa fakatau pē ha meʻakai ʻi he ʻaho tapu ke fakatau, pea ʻoua naʻa tau fakatau ia ʻi he ʻaho tapu, he ko e ʻaho māʻoniʻoni: pea ke tau tuku hono fitu ʻoe taʻu, mo e ʻeke totongi kotoa pē [ʻi ai].
NEH 10:32 Pea naʻa tau fai haʻamau fono, ke fakamoʻua ʻakimautolu ʻi he taʻu kotoa pē ʻaki hono tolu ʻoe vahe ʻoe sikeli maʻae tauhi ʻoe fale ʻo homau ʻOtua;
NEH 10:33 Koeʻuhi ko e mā ʻoe ʻao, pea ki he feilaulau meʻakai fai maʻu pe, pea mo e feilaulau tutu fai maʻu pe, ʻi he ngaahi ʻaho tapu, ʻi he ngaahi tuʻu efiafi, pea ki he ngaahi kātoanga kuo kotofa pea mo e ngaahi meʻa māʻoniʻoni, pea maʻae ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e ngaahi angahala ke fai ʻaki ʻae fakalelei maʻa ʻIsileli, pea ki he ngāue kotoa pē ʻoe fale ʻoe ʻOtua.
NEH 10:34 Pea naʻa tau fai ʻae talotalo ki he kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kakai, ki he feilaulau ʻoe fefie, ke fetuku ia ki he fale ʻo hotau ʻOtua, ʻo fakatatau ki he ngaahi fale ʻo ʻemau ngaahi tamai, ʻi he ngaahi kuonga kuo kotofa ʻi he taʻu tukufakaholo, ke tutu ʻi he funga ʻoe feilaulauʻanga ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono:
NEH 10:35 Pea ke ʻomi ʻae ngaahi ʻuluaki fua ʻoe ngoue, mo e ʻuluaki fua ʻoe ngaahi ʻakau kotoa pē, ʻi he taʻu hokohoko pe, ki he fale ʻo Sihova:
NEH 10:36 Pea mo e ʻuluaki tupu ʻo hotau ngaahi foha, pea mo ʻetau fanga manu lalahi, ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono, mo e ʻuluaki tupu ʻo ʻetau ngaahi fanga manu siʻi mo e fanga [sipi], ke ʻomi ki he fale ʻo hotau ʻOtua, ki he kau taulaʻeiki ʻaia ʻoku tauhi ʻi he fale ʻo hotau ʻOtua:
NEH 10:37 Pea ke tau ʻomi hono ʻuluaki fua ʻo ʻetau mā [kuo natu], mo ʻetau ngaahi meʻa ʻatu, mo e fua ʻoe ngaahi ʻakau kehekehe kotoa pē, ʻoe uaine mo e lolo, ki he kau taulaʻeiki, ki he ngaahi potuʻi fale ʻi he fale ʻo hotau ʻOtua: mo e ngaahi tāuvao ʻo ʻetau ngoue ki he kau Livai, ke maʻu ai ʻe he kau Livai ko ia ʻae ngaahi tāuvao ʻi he ngaahi kolo ʻo hotau potu kakai.
NEH 10:38 Pea ko e taulaʻeiki ko e foha ʻo ʻElone ʻe kau ia mo e kau Livai ʻi he maʻu ʻe he kau Livai ʻae ngaahi tāuvao: pea ʻe fetuku hake ʻe he kau Livai hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe tāuvao ki he fale ʻo hotau ʻOtua, ki he ngaahi potu fale ki loto ʻi he fale koloa.
NEH 10:39 He ko e fānau ʻa ʻIsileli mo e fānau ʻa Livai te nau ʻomi ʻae feilaulau ʻoe uite, mo e uaine foʻou, mo e lolo, ki he ngaahi fale ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi ipu ʻoe faletapu, mo e kau taulaʻeiki ʻoku tauhi, mo e kau leʻo matapā, mo e kau hiva: pea ʻe ʻikai te tau liʻaki ʻae fale ʻo hotau ʻOtua.
NEH 11:1 Pea naʻe nofo ʻi Selūsalema, ʻae kau pule ʻoe kakai: pea naʻe fai ʻae talotalo ʻe hono toe ʻoe kakai ke ʻomi ʻae tangata ʻe taha mei he toko hongofulu ke nofo ʻi Selūsalema, ko e kolo māʻoniʻoni, pea ke nofo ʻae vahe ʻe hiva ki he ngaahi kolo kehe.
NEH 11:2 Pea naʻe tāpuaki ʻe he kakai ʻae kau tangata kotoa pē, ʻaia naʻe ʻatu fiemālie pē ʻakinautolu ke nofo ʻi Selūsalema.
NEH 11:3 ¶ Pea ko e kau tuʻukimuʻa eni ʻoe puleʻanga naʻe nofo ʻi Selūsalema: ka ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta naʻe nofo taki taha ʻi hono tofiʻa ʻi honau ngaahi kolo, ʻio, ʻa ʻIsileli, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, mo e kau Netenimi, mo e fānau ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Solomone.
NEH 11:4 Pea naʻe nofo ʻi Selūsalema ʻae niʻihi ʻoe fānau ʻa Siuta, pea mo e fānau ʻa Penisimani. ʻI he fānau ʻa Siuta; ko ʻAtaia, ko e foha ʻo ʻUsia, ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo ʻAmalia, ko e foha ʻo Sifatia, ko e foha ʻo Malelili, ʻi he fānau ʻa Pelesi;
NEH 11:5 Mo Maaseia ko e foha ʻo Paluki, ko e foha ʻo Koliose, ko e foha ʻo Hasaia, ko e foha ʻo ʻAtaia, ko e foha ʻo Soaialipi, ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo Siloni.
NEH 11:6 Ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Pelesi naʻe nofo ʻi Selūsalema naʻa nau toko fāngeau mo e tolungofulu ma valu ko e kau tangata toʻa mālohi.
NEH 11:7 Pea ko e ngaahi foha eni ʻo Penisimani; ko Selu ko e foha ʻo Mesulami, Ko e foha ʻo Soeti, ko e foha ʻo Pitaia, ko e foha ʻo Kolaia, ko e foha ʻo Maaseia, ko e foha ʻo Itieli, ko e foha ʻo Sisaia.
NEH 11:8 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Kapei, mo Salei, ko e toko hivangeau mo e toko uofulu ma valu.
NEH 11:9 Pea ko Soeli ko e foha ʻo Sikili ko honau pule ia; mo Siuta ko e foha ʻo Senua ko hono toko ua ia naʻe pule ki he kolo:
NEH 11:10 ‌ʻI he kau taulaʻeiki; ko Sitaia ko e foha ʻo Soaialipi, mo Sakini.
NEH 11:11 Ko Selaia ko e foha ʻo Hilikia, ko e foha ʻo Mesulami, ko e foha ʻo Satoki, ko e foha ʻo Milaioti, ko e foha ʻo ʻAhitupe, ko e pule ia ki he fale ʻoe ʻOtua.
NEH 11:12 Pea ko honau kāinga ʻaia naʻe fai ʻae ngāue ʻoe fale naʻa nau toko valungeau mo e toko uofulu ma ua: mo ʻAtaia ko e foha ʻo Silohami, ko e foha ʻo Pelalia, ko e foha ʻo ʻAmisi, ko e foha ʻo Sakalia, ko e foha ʻo Pasuli, ko e foha ʻo Malikia,
NEH 11:13 Mo hono ngaahi kāinga, ko e kau tuʻukimuʻa ʻi he ngaahi tamai, ko e toko uangeau mo e toko fāngofulu ma ua: mo ʻAmasai ko e foha ʻo ʻAsalili, ko e foha ʻo ʻAhasai, ko e foha ʻo Misilemoti, ko e foha ʻo Imeli,
NEH 11:14 Mo honau ngaahi kāinga, ko e kau tangata toʻa mālohi, ko e teau mo e toko uofulu ma valu: pea ko honau pule ko Sapitieli, ko e foha ʻoe tokotaha ʻi he kau tangata lahi.
NEH 11:15 Pea ʻi he kau Livai foki: ko Simaia ko e foha ʻo Hasupi, ko e foha ʻo ʻAsilikami, ko e foha ʻo Hasapea, ko e foha ʻo Puni;
NEH 11:16 Ko Sapitei, mo Sosapati, ko e tuʻukimuʻa ʻoe kau Livai, naʻe pule ʻakinaua ki he ngāue ʻituʻa ʻoe fale ʻoe ʻOtua.
NEH 11:17 Ko Matania ko e foha ʻo Maika, ko e foha ʻo Sapiti, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e tuʻukimuʻa ia ke kamata ʻae fakafetaʻi ʻi he lotu: mo Pakipuki ko e toko ua ʻi hono ngaahi kāinga, mo ʻApita ko e foha ʻo Samua, ko e foha ʻo Kalali, ko e foha ʻo Situtuni.
NEH 11:18 Ko e kau Livai kotoa pē ʻi he kolo māʻoniʻoni, ko e toko uangeau mo e toko valungofulu ma fā.
NEH 11:19 Pea ko e kau leʻo matapā foki, ko ʻAkupi, mo Talimoni, mo hona ngaahi kāinga naʻe tauhi ʻae ngaahi matapā, naʻe toko teau ma fitungofulu ma ua.
NEH 11:20 ¶ Pea ko hono toe ʻo ʻIsileli, ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta, ʻo taki taha kotoa pē ʻi hono tofiʻa.
NEH 11:21 Ka naʻe nofo ʻae kau Netenimi ʻi Ofili: pea ko Siha mo Kisipa naʻe pule ki he kakai Netenimi.
NEH 11:22 Pea ko e pule foki ki he kau Livai ʻi Selūsalema, ko Usi ko e foha ʻo Pani, ko e foha ʻo Hasapea, ko e foha ʻo Matania, ko e foha ʻo Maika. ʻI he ngaahi foha ʻo ʻAsafi, ko e kau hiva naʻa nau pule ki he ngāue ʻae fale ʻoe ʻOtua;
NEH 11:23 He ko e fekau ʻae tuʻi kiate kinautolu, ke ʻai ʻae vāhenga ʻe taha maʻae kau hiva, ki he ʻaho taki taha.
NEH 11:24 Pea ko Pitaia ko e foha ʻo Mesesapeli, ʻi he fānau ʻa Sela ko e foha ʻo Siuta, naʻe tali fekau ʻe ia ki he tuʻi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he kakai.
NEH 11:25 Pea koeʻuhi ko e ngaahi potu nofoʻanga kakai, mo ʻenau ngaahi ngoue, naʻe nofo ai ʻae fānau niʻihi ʻa Siuta ʻi Kesa-ʻAlipa, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia, pea ki Tiponi, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia, pea ʻi Sekapisili, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia.
NEH 11:26 Pea ʻi Sesua, pea ʻi Molata, pea ki Petefeleti.
NEH 11:27 Pea ʻi he kolo ko Suali, pea ʻi Peasipa, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia,
NEH 11:28 Pea ʻi Sikilaki, pea ʻi Mikona; pea ʻi hono ngaahi potu kakai,
NEH 11:29 Pea ʻi Eni-Limoni, pea ʻi Salia, pea ʻi Samuti,
NEH 11:30 Mo Sanoa, mo ʻAtulami, pea ʻi honau ngaahi potu kakai, ʻi Lakisi, pea ʻi he ngaahi tafangafanga ʻo ia, ʻi ʻAseka, pea ʻi he ngaahi potu kakai ʻo ia. Pea naʻa nau nofo mei Peasipa ʻo hoko ki he teleʻa ʻo Henomi.
NEH 11:31 Ko e ngaahi fānau ʻa Penisimani foki mei Kepa naʻe nofo ʻi Mikimasi, mo ʻAisa, mo Peteli, pea ʻi honau ngaahi potu kakai,
NEH 11:32 Pea ʻi ʻAnatoti, mo Nopi, mo ʻAnania,
NEH 11:33 Mo Hasoa, mo Lama, mo Kitimi,
NEH 11:34 Mo Hatiti, Sepoimi, Nepalata,
NEH 11:35 Mo Loti, mo Ono, ko e teleʻa ʻoe kau tufunga.
NEH 11:36 Pea naʻe ʻi Siuta mo Penisimani ʻae vāhenga ʻoe kau Livai.
NEH 12:1 Pea ko e kau taulaʻeiki mo e kau Livai eni, naʻe ʻalu hake mo Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Sesua ko Selaia, mo Selemaia, mo Esela,
NEH 12:2 Mo ʻAmalia, mo Maluki, mo Hatusi,
NEH 12:3 Mo Sikania, mo Lihumi, mo Melemoti,
NEH 12:4 Mo Ito, mo Kinito, mo ʻApisa,
NEH 12:5 Mo Miamini, mo Moatia, mo Pilika,
NEH 12:6 Mo Simaia, mo Soaialipi, mo Sitaia,
NEH 12:7 Mo Salu, mo ʻAmoki, mo Hilikia, mo Sitaia. Ko e kau tuʻukimuʻa eni ʻoe kau taulaʻeiki, pea ʻo honau ngaahi kāinga ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sesua.
NEH 12:8 Pea ko e kau Livai foki: ko Sesua, mo Pinui, mo Katimieli, mo Selepea, mo Siuta, mo Matania, ʻaia naʻe taki ki he fakafetaʻi, ʻaia mo hono ngaahi kāinga.
NEH 12:9 Pea mo Pakipukia mo Uni, ko honau kāinga, naʻe hangatonu atu kiate kinautolu ʻi honau ngaahi lakanga.
NEH 12:10 ¶ Pea naʻe tupu ʻia Sesua ʻa Soaikimi, pea tupu foki ʻia Soaikimi ʻa Iliasipi, pea tupu ʻia Iliasipi ʻa Sihoiata.
NEH 12:11 Pea tupu ʻia Sihoiata ʻa Sonatani, pea tupu ʻia Sonatani ʻa Satua.
NEH 12:12 Pea naʻe ai ʻae kau taulaʻeiki ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe ngaahi mātuʻa: ʻia Selaia, ko Melaia: ʻia Selemaia, ko Hanania;
NEH 12:13 ‌ʻIa Esela, ko Mesulami; ʻia ʻAmalia, ko Sihohanani;
NEH 12:14 ‌ʻIa Meleku, ko Sonatani: ʻia Sepania, ko Sosefa;
NEH 12:15 ‌ʻIa Halimi, ko ʻAtina; ʻia Milaioti, ko Hilikai;
NEH 12:16 ‌ʻIa Ito, ko Sakalia; ʻia Kinitoni, ko Mesulami;
NEH 12:17 ‌ʻIa ʻApisa, ko Sikili; ʻia Miniamini, ʻia Moatia, ko Pilite;
NEH 12:18 ‌ʻIa Pilika, ko Samua; ʻia Simaia, ka Sihonatani;
NEH 12:19 Pea ʻia Soaialipi, ko Matinei; ʻia Sitaia, ko Usi;
NEH 12:20 ‌ʻIa Salei, ko Kalei; ʻia ʻAmoki, ko ʻIpeli,
NEH 12:21 ‌ʻIa Hilikia, ko Hasapea; ʻia Sitaia, ka Netanili.
NEH 12:22 ¶ Naʻe tohi ʻae kau Livai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Iliasipi, ko Sihoiata, mo Sohanani, mo Satua, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau mātuʻa: mo e kau taulaʻeiki foki, ʻo hoko mo e pule ʻa Talaiasi ko e tangata Peasia.
NEH 12:23 Ko e ngaahi foha ʻo Livai, ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau mātuʻa, naʻe tohi ʻi he tohi ʻoe toenga talanoa, ʻo hoko ki he ngaahi ʻaho ʻo Sohanani ko e foha ʻo Iliasipi.
NEH 12:24 Pea ko e kau tuʻukimuʻa ʻoe kau Livai: ko Hasapea, mo Selepea, mo Sesua ko e foha ʻo Katimieli, mo honau kāinga naʻe hangatonu kiate kinautolu, ke fai fakamālō, mo ʻatu ʻae fakafetaʻi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Tevita ko e tangata ʻae ʻOtua, ko e hangatonu atu ʻae lakanga ki he lakanga ʻe taha.
NEH 12:25 Ko e kau leʻo matapā naʻe tauhi ʻi he tulutulu ʻoe ngaahi matapā, ko Matania, mo Pakipukia, mo ʻOpataia, mo Mesulami, mo Talimoni, mo ʻAkupi.
NEH 12:26 Naʻe ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Sesua, ko e foha ʻo Sosataki, ʻakinautolu ni, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaia ko e pule, pea mo Esela ko e taulaʻeiki mo e tangata tohi.
NEH 12:27 ¶ Pea ʻi he fakatapui ʻoe ʻā maka ʻo Selūsalema naʻa nau kumi ʻae kau Livai mei honau ngaahi potu kotoa pē, ke ʻomi ʻakinautolu ki Selūsalema, ke fai ʻae fakatapui ʻi he fiefia lahi, ʻi he ngaahi fakafetaʻi, mo e hiva, mo e ngaahi meʻa pakihi, mo e ngaahi ūtete mo e ngaahi haʻape.
NEH 12:28 Pea naʻe fakakātoa ʻae ngaahi foha ʻoe kau hiva, mei he potu fonua tafangafanga naʻe takatakai ʻi Selūsalema, pea mei he ngaahi potu kakai ʻo Nitofa;
NEH 12:29 Pea mei he fale ʻo Kilikali foki, pea mei he ngaahi ngoue ʻo Kepa mo ʻAsimaveti: he naʻe langa honau ngaahi potu ke nofo ai ʻe he kau hiva ʻo takatakai ʻi Selūsalema.
NEH 12:30 Pea naʻe fakamaʻa ʻakinautolu ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau Livai, pea fakamaʻa ʻae kakai, mo e ngaahi matapā, mo e ʻā maka.
NEH 12:31 Pea ne u toki ʻomi ʻae houʻeiki ʻo Siuta ki ʻolunga ki he ʻā maka, pea fokotuʻu honau vāhenga lahi ʻe ua ʻonautolu ke fai fakafetaʻi, pea naʻe ʻalu honau fakataha ʻe taha ki he nima toʻomataʻu ʻoe funga ʻā maka ʻo hanga atu ki he matapā tuʻunga veve:
NEH 12:32 Pea naʻe muimui ʻiate kinautolu ʻa Hosaia, mo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe houʻeiki ʻo Siuta,
NEH 12:33 Mo ʻAsalia, mo Esela, mo Mesulami,
NEH 12:34 Mo Siuta, mo Penisimani, mo Simaia, mo Selemaia,
NEH 12:35 Mo e niʻihi ʻoe ngaahi foha ʻoe kau taulaʻeiki, ʻaki ʻae ngaahi meʻalea; ʻio, ʻa Sakalia ko e foha ʻo Sonatani, ko e foha ʻo Simaia, ko e foha ʻo Sakuli, ko e foha ʻo ʻAsafi;
NEH 12:36 Mo hono ngaahi kāinga, ko Simaia, mo ʻAsalili, mo Milale, mo Kilale, mo Meai, mo Netanili, mo Siuta, mo Hanani, mo e ngaahi meʻa faiva ʻa Tevita ko e tangata ʻae ʻOtua, mo Esela ko e tangata tohi ʻi honau ʻao.
NEH 12:37 Pea naʻa nau ʻalu hake ʻi he matapā ʻoe mata vai, ʻaia naʻe hangatonu atu kiate kinautolu, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoe kolo ʻa Tevita, ʻi he ʻalu hake ʻoe ʻā maka, ʻi ʻolunga ʻi he fale ʻo Tevita, ʻio, ʻo aʻu atu ki he matapā vai ʻi he potu hahake.
NEH 12:38 Pea ko hono fakataha ʻe taha ʻokinautolu naʻe fai fakafetaʻi naʻe ʻalu ki he potu naʻe hangatonu mai kiate kinautolu, pea naʻaku muimui atu kiate kinautolu, mo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe kakai ʻi he funga ʻā maka, mei he potu mamaʻo atu ʻi he fale māʻolunga ʻoe ngaahi afi tutuʻanga meʻa, ʻio, ʻo aʻu atu ki he ʻā maka laulahi;
NEH 12:39 Pea mei he potu ki ʻolunga hake ʻi he matapā ʻo ʻIfalemi, pea mei ʻolunga ʻi he matapā motuʻa, pea ki ʻolunga ʻi he matapā ika, pea mei he fale māʻolunga ʻo Hananili, mo e fale māʻolunga ʻo Mea, ʻio, ʻo aʻu ki he matapā sipi: pea naʻa nau tuʻumaʻu pe ʻi he matapā ʻoe fale fakapōpula.
NEH 12:40 Pea naʻe pehē ʻae tuʻu ʻae fakataha ʻe ua naʻe fai fakafetaʻi ʻi he fale ʻoe ʻOtua, mo au pea mo hono vaeuaʻanga ʻe taha ʻoe kau pule:
NEH 12:41 Pea ko e kau taulaʻeiki eni: ko Iliakimi, mo Maaseia, mo Miniamini, mo Mikaia, mo Ilionei, mo Sakalia, mo Hanania, ʻaki ʻae ngaahi meʻa lea;
NEH 12:42 Mo Maaseia, mo Simaia, mo ʻEliesa, mo Usi, mo Sihohanani, mo Malikisa, mo ʻIlami, mo Eseli. Pea naʻe hiva kalanga ʻae kau hiva, fakataha mo honau taki muʻa ko Siselahia.
NEH 12:43 Pea naʻa nau ʻatu foki ʻi he ʻaho ko ia ʻae ngaahi feilaulau lahi, ʻi he fiefia: he naʻe fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻi he fiefia lahi; pea naʻe fiefia ʻae ngaahi uaifi foki mo e fānau; ko ia naʻe ongo ki he mamaʻo ʻae fiefia ʻa Selūsalema.
NEH 12:44 ¶ Pea naʻe fakanofo ʻi he kuonga ko ia ʻae niʻihi, ke tauhi ʻae ngaahi fale ki he ngaahi koloa, ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻatu, mo e ngaahi ʻuluaki fua, pea ki he ngaahi tāuvao, ke tānaki ki ai mei he ngaahi ngoue ʻi he ngaahi kolo ʻae ngaahi ʻinasi ʻoe fono ki he kau taulaʻeiki, mo e kau Livai: he naʻe fiefia ʻa Siuta koeʻuhi ko e kau taulaʻeiki mo e kau Livai naʻe ngāue.
NEH 12:45 Pea ko e kau hiva mo e kau leʻo matapā naʻa nau fakatou tauhi ʻae lakanga ʻo honau ʻOtua, mo e lakanga ʻo honau fakamaʻa ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Tevita, mo Solomone ko hono foha.
NEH 12:46 He naʻe ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tevita, mo ʻAsafi, ʻae kau takimuʻa ʻi he kau hiva, mo e ngaahi hiva ʻoe fakaongolelei mo e fakafetaʻi ki he ʻOtua.
NEH 12:47 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Selupepeli, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaia, naʻe foaki ʻe ʻIsileli kotoa pē ʻae ngaahi ʻinasi tokoni ki he kau hiva mo e kau leʻo matapā, taki taha ʻene tokoni ʻi he ʻaho kotoa pē: pea naʻa nau vaheʻi ʻae ngaahi meʻa tapu maʻae kau Livai; pea naʻe vaheʻi ia ʻe he kau Livai maʻae fānau ʻa ʻElone.
NEH 13:1 ‌ʻI he ʻaho ko ia naʻa nau lau ʻi he fono ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻoe kakai; pea naʻe ʻilo ʻi ai, ʻe ʻikai hoko ki he fakataha ʻoe ʻOtua ʻae kakai ʻAmoni, mo e kakai Moape ʻo taʻengata;
NEH 13:2 Koeʻuhi naʻe ʻikai tenau fakafetaulaki ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae mā mo e vai, ka naʻa nau tuku totongi kia Pelami ke tuʻu kiate kinautolu, koeʻuhi ke ne tukiʻi ʻakinautolu: ka naʻe liliu ʻe hotau ʻOtua ʻae tuki ko e tāpuaki.
NEH 13:3 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau fanongo ki he fono, naʻa nau fakamavae mei ʻIsileli ʻae ngaahi kakai kehekehe kotoa pē.
NEH 13:4 ¶ Pea ki muʻa ʻi he meʻa ni, ko Iliasipi ko e taulaʻeiki, ʻaia naʻe pule ki he fale ʻe taha ʻi he fale ʻoe ʻOtua, naʻe kaumeʻa ia kia Topaia:
NEH 13:5 Pea naʻa ne teuteu moʻona ʻae fale lahi, ʻaia naʻa nau tuku ki ai ʻi muʻa ʻae ngaahi feilaulau meʻakai, mo e meʻa namu kakala, mo e ngaahi ipu, mo e ngaahi meʻa ʻoe tukuhau, mo e uaine foʻou, mo e lolo, ʻaia naʻe fekau ke foaki ki he kau Livai, mo e kau hiva, mo e kau leʻo matapā; mo e ngaahi feilaulau ʻoe kau taulaʻeiki.
NEH 13:6 Ka ʻi he ngaahi kuonga ni kotoa pē naʻe ʻikai te u ʻi Selūsalema: he naʻaku haʻu ki he tuʻi, ʻi hono taʻu ʻe tolungofulu ma ua ʻo ʻAtakisekisi ko e tuʻi ʻo Papilone, pea hili ʻae ʻaho niʻihi naʻaku maʻu ʻae fekau mei he tuʻi:
NEH 13:7 Pea ne u haʻu ki Selūsalema, pea u hoko ʻo ʻilo ʻae kovi naʻe fai ʻe Iliasipi maʻa Topaia, ʻi heʻene teuteu moʻona ʻae fale ʻi he ngaahi potu fale ʻoe fale ʻo hotau ʻOtua.
NEH 13:8 Pea naʻaku mamahi lahi ai: ko ia naʻaku lī kituʻa ʻae ngaahi ngaʻotoʻota kotoa pē ʻo Topaia mei he fale.
NEH 13:9 Pea naʻaku fekau, pea naʻa nau fakamaʻa ʻae ngaahi fale: pea naʻaku toe fetuku ki ai ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻoe ʻOtua, mo e ngaahi feilaulau meʻakai mo e meʻa namu kakala.
NEH 13:10 ¶ Pea ne u vakai naʻe ʻikai faʻa ʻatu ki he kau Livai honau ngaahi ʻinasi he ko e kau Livai mo e kau hiva, ʻaia naʻe fai ʻae ngāue, kuo hola taki taha ki heʻene ngoue.
NEH 13:11 Pea naʻaku valoki ʻae kau pule, ʻo pehē, Ko e hā kuo liʻaki ai ʻae fale ʻoe ʻOtua? Pea ne u tānaki ʻo fakataha ʻakinautolu, ʻo fokotuʻu ʻakinautolu ʻi honau potu.
NEH 13:12 Pea naʻe ʻomi ai ʻe Siuta kotoa pē ʻae tāuvao ʻoe uite mo e uaine foʻou mo e lolo ki he ngaahi feleoko.
NEH 13:13 Pea ne u fakanofo ʻae kau leʻo koloa ki he ngaahi fale koloa, ko Selemaia ko e taulaʻeiki, mo Satoki ko e tangata tohi, pea ʻi he kau Livai, ko Pitaia: pea naʻe hoko mo kinautolu, ʻa Hanani, ko e foha ʻo Sakuli, ko e foha ʻo Matania: he naʻe ongolelei ʻakinautolu ko e angatonu, pea ko ʻenau ngāue ia ke tufaki ki honau ngaahi kāinga.
NEH 13:14 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au koeʻuhi ko e meʻa ni, pea ʻoua naʻa ke holoholo ke mole ʻeku ngaahi ngāue lelei ʻaia kuo u fai maʻae fale ʻo hoku ʻOtua, pea maʻae ngaahi lakanga ngāue ʻi ai.
NEH 13:15 ¶ Pea naʻaku mamata ki he niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe malakaki ʻae ngaahi tataʻoʻanga uaine ʻi he ʻaho tapu, pea fetuku ʻae ngaahi ū uite, pea fakaheka ki he fanga ʻasi, pea mo e uaine foki, mo e ngaahi kālepi, mo e ngaahi fiki, mo e ngaahi kavenga kehekehe, ʻaia naʻa nau fetuku ki Selūsalema ʻi he ʻaho tapu: pea naʻaku valoki ʻakinautolu ʻi he ʻaho naʻa nau fakatau meʻa kai,
NEH 13:16 Pea naʻe nofo ai ʻae kau tangata Taia, ʻaia naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi ika, mo e ngaahi meʻa kehekehe, pea fakatau ʻi he ʻaho tapu ki he fānau ʻa Siuta, pea ʻi Selūsalema.
NEH 13:17 Pea ne u valoki ʻae ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, pea u pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻae meʻa kovi ni ʻoku mou fai, pea mou fakahala ʻae ʻaho tapu?
NEH 13:18 ‌ʻIkai naʻe fai pehē ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea ʻikai naʻe ʻomi ʻe hotau ʻOtua ʻae ngaahi kovi ni kiate kitautolu, pea ki he kolo ni? Ka ʻoku mou ʻomi ʻae houhau lahi hake ki ʻIsileli ʻi hoʻomou fakahalaʻi ʻae ʻaho tapu.”
NEH 13:19 Pea ʻi he fakaʻaʻau ke poʻuli ʻae ngaahi matapā ʻo Selūsalema ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho tapu, naʻaku fekau ke tāpuni ʻae ngaahi matapā, pea u fekau ke ʻoua naʻa toʻo kaeʻoua ke hili ʻae ʻaho tapu; pea ne u fakanofo ʻae niʻihi ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻi he ngaahi matapā, ke ʻoua naʻa ʻomi ki ai ha kavenga ʻe taha ʻi he ʻaho tapu.
NEH 13:20 Ko ia naʻe mohe ai ʻituʻa Selūsalema ʻae kau maʻu koloa mo e kau fakatau ʻoe ngaahi meʻa kehekehe kotoa pē, ʻo tuʻo taha pe tuʻo ua.
NEH 13:21 Pea ne u valoki ʻakinautolu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou mohe ai ʻo ofi ki he ʻā maka? Kapau te mou toe fai ia, te u puke ʻakimoutolu.” Pea talu mei he kuonga ko ia naʻe ʻikai te nau toe haʻu ʻi he ʻaho tapu.
NEH 13:22 Pea ne u fekau ki he kau Livai, ke nau fakamaʻa ʻakinautolu, pea ke nau haʻu ʻo vakai ki he ngaahi matapā, ke fakatapui ʻae ʻaho tapu. ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au koeʻuhi ko e meʻa ni foki, pea fakamoʻui au ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo hoʻo angaʻofa.
NEH 13:23 ¶ Pea naʻaku mamata foki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ki he kau Siu naʻa nau mali mo e kau fefine ʻo ʻAsitoti, mo ʻAmoni, mo Moape;
NEH 13:24 Pea naʻe lea fakavaeua ʻe heʻenau fānau ʻi he lea ʻo ʻAsitoti, pea naʻe ʻikai te nau faʻa lea ʻi he lea ʻae kakai Siu pē, kae ʻi he lea ʻae kakai fakatouʻosi.
NEH 13:25 Pea ne u valoki ʻakinautolu, pea manuki ʻakinautolu, pea taaʻi honau niʻihi, pea fusi honau fulufuluʻi [ʻulu], pea fakafuakavaʻi ʻakinautolu ʻi he ʻOtua, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou foaki homou ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi foha, pe toʻo honau ngaahi ʻofefine ki homou ngaahi foha, pe moʻomoutolu.
NEH 13:26 ‌ʻIkai naʻe fai angahala ʻe Solomone ko e tuʻi ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi meʻa ni? Ka naʻe ʻikai ha tuʻi hangē ko ia ʻi he ngaahi puleʻanga lahi, ʻaia naʻe ʻofeina ʻe hono ʻOtua, pea fakanofo ia ʻe he ʻOtua ke tuʻi ki ʻIsileli kotoa pē, ka ko e moʻoni naʻe fakaangahalaʻi ia ʻe he kau fefine muli.
NEH 13:27 Pea te mou tokanga koā kiate kimoutolu ke mou fai ʻae ngaahi kovi lahi ni, ke talangataʻa ki hotau ʻOtua ʻi he mali mo e kau fefine muli?”
NEH 13:28 Pea ko e foha ʻe taha ʻo Soiata, ko e foha ʻo Iliasipi ko e taulaʻeiki lahi, ko e foha ia ʻi he fono kia Sanipalate ko e tangata Holoni: ko ia naʻaku tuli ia ke ʻalu ʻiate au.
NEH 13:29 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi ʻakinautolu, ko e meʻa ʻi heʻenau fakahalaʻi ʻae ngāue fakataulaʻeiki, mo e fuakava ʻoe ngāue fakataulaʻeiki, pea ʻoe kau Livai.
NEH 13:30 Naʻe pehē pe ʻeku fakamaʻa ʻakinautolu mei he kakai muli, peau tuʻutuʻuni ʻae ngaahi lakanga ʻoe kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, takitaha ki heʻene ngāue;
NEH 13:31 Pea mo e foaki ʻoe ʻakau fefie, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe kotofa, pea ki he ngaahi ʻuluaki fua. ʻE hoku ʻOtua, ke ke manatuʻi au, ke u lelei ai.
EST 1:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAhasivelo, (ko e ʻAhasivelo eni naʻe pule mei Initia ʻo aʻu ki ʻItiopea, ki he vahe fonua ʻe teau mā uofulu mā fitu:)
EST 1:2 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, ʻi heʻene nofo ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo, ki he nofoʻa fakatuʻi ʻo hono puleʻanga, ʻaia naʻe ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki.
EST 1:3 Naʻa ne fai ʻae kātoanga ki heʻene ngaahi houʻeiki kotoa pē mo ʻene kau tamaioʻeiki ʻi hono tolu taʻu ʻo ʻene pule: ko e mālohi ʻo Peasia mo Mitia, ko e ngaahi houʻeiki, mo kinautolu naʻe pule ki he ngaahi vahe fonua, naʻe ʻi hono ʻao:
EST 1:4 Pea naʻa ne fakahā ai ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻae koloa ʻo hono puleʻanga fakamanavahē, mo e lahi ʻo ʻene ongoongolelei ʻaʻana, ʻio, ʻi he ʻaho ʻe teau ma valungofulu.
EST 1:5 Pea ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻe fai ʻae kātoanga ʻe he tuʻi ki he kakai kotoa pē naʻe ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki, ki he lahi, mo e siʻi, ʻi he ngaahi ʻaho ʻe fitu, ʻi he lotoʻā ʻoe ngoue ʻi he fale fakaʻeiki ʻoe tuʻi;
EST 1:6 ‌ʻAia naʻe ʻi ai ʻae ngaahi [puipui ]hinehina, mo lanu ʻakau mata, mo lanu moana, naʻe fakamaʻu ʻaki ʻae ngaahi afo ʻoe filo tupenu tuʻovalevale mo e paʻuhiʻuhi ki he ngaahi kaveʻi siliva mo e ngaahi pou ʻoe maka hinehina: naʻe koula mo siliva ʻae ngaahi mohenga naʻe tuʻu ki he faliki [fale ]ʻoe maka hinehina, mo e kulokula, mo e lanu moana, mo e hinehina, mo e ʻuliʻuli.
EST 1:7 Pea naʻa nau ʻatu ʻae meʻainu kiate kinautolu ʻi he ngaahi ipu koula, (naʻe fai kehekehe ʻae ngaahi ipu kotoa pē,) mo e uaine ngalingali tuʻi lahi ʻaupito, ʻo fakatatau ki he anga ʻoe tuʻi.
EST 1:8 Pea naʻe fai ʻae inu ʻo fakatatau ki he fono naʻe ʻikai puleʻi mālohi ʻe ha tokotaha he naʻe pehē ʻe he fono ʻae tuʻi ki he kau matāpule kotoa pē ʻo hono fale, ke nau fai taki taha kotoa pē ʻo fakatatau ki hono loto ʻoʻona.
EST 1:9 Pea naʻe fai foki ʻe Vasiti ko e tuʻi fefine ʻae kātoanga ki heʻenau fefine ʻi he fale fakatuʻi ʻaia naʻe ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo.
EST 1:10 ¶ Pea ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻi he fiefia ʻae loto ʻoe tuʻi ʻi he uaine, naʻa ne fekau kia Mihumani, mo Pisita, mo Hapona, mo Pikita, mo ʻApakita, mo Setali, mo Kakasi, ko e kau tauhi fale ʻe toko fitu naʻe talifekau ʻi he ʻao ʻo ʻAhasivelo ko e tuʻi.
EST 1:11 Ke nau ʻomi ʻa Vasiti ko e tuʻi fefine ki he ʻao ʻoe tuʻi mo e tatā fakaʻeiki, ke fakahā ki he kakai mo e ngaahi houʻeiki hono hoihoifua: he naʻe hoihoifua ia ke mamata ki ai.
EST 1:12 Ka naʻe ʻikai fie haʻu ʻae tuʻi fefine ko Vasiti ʻi he fekau ʻae tuʻi ʻi he kau talafekau: ko ia naʻe tuputāmaki ai ʻae tuʻi, pea lili ʻene houhau ʻiate ia.
EST 1:13 ¶ Pea pehē ai ʻe he tuʻi ki he kau tangata poto, ʻaia naʻe ʻilo ʻae ngaahi kuonga, (he naʻe pehē pe ʻae anga ʻae tuʻi kiate kinautolu kotoa pē naʻe ʻilo ʻae fono mo e fakamaau:
EST 1:14 Pea naʻe hoko mo ia ʻa Kasina, mo Setali, mo ʻAtimata, mo Tasisi, mo Melesi, mo Masina, mo Mimukani, ko e houʻeiki ʻe toko fitu ʻo Peasia mo Mitia, ʻaia naʻe mamata ki he fofonga ʻoe tuʻi, pea naʻe nofo ki muʻa ʻi he puleʻanga;)
EST 1:15 “Ko e hā te tau fai ki he tuʻi fefine, ko Vasiti ʻo fakatatau ki he fono, ko e meʻa ʻi he ʻikai te ne fai ʻae fekau ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo ʻi he kau talafekau?”
EST 1:16 Pea naʻe lea ʻa Mimukani ʻi he ʻao ʻoe tuʻi mo e ngaahi houʻeiki, [ʻo pehē], “Naʻe ʻikai fai hala ʻe Vasiti ko e tuʻi fefine ki he tuʻi pē, ka ki he ngaahi houʻeiki kotoa pē, pea ki he kakai kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo.
EST 1:17 Koeʻuhi ʻe ongo atu ki he mamaʻo ʻae ngāue ni ʻae tuʻi fefine ki he kau fefine kotoa pē, ko ia te nau mata manuki ai ki honau ngaahi husepāniti, ʻoka fakaongo atu ia, ‘Naʻe fekau ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo ke ʻomi ʻae tuʻi fefine ki hono ʻao, ka naʻe ʻikai haʻu ia.’
EST 1:18 ‌ʻE lea pehē pē foki ʻe he houʻeiki fefine ʻo Peasia mo Mitia he ʻaho ni ki he ngaahi houʻeiki ʻae tuʻi, ʻaia kuo ongoʻi ʻae ngāue ni ʻae tuʻi fefine. Ko ia ʻe tupu ai ʻae manuki lahi mo e ʻita.
EST 1:19 Pea kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, ke fai ʻe ia ʻae fono fakatuʻi, pea tuku ke tohi ia ʻi he ngaahi fono ʻoe kakai Peasia mo e kakai Mitia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakakehe ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe haʻu ʻa Vasiti ki he ʻao ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo: pea ke foaki ʻe he tuʻi hono tuʻunga fakatuʻi ki ha tokotaha ʻoku lelei lahi ʻiate ia.
EST 1:20 Pea ka fakaongo atu ʻae fono ʻae tuʻi ʻaia te ne fai ki he potu kotoa pē ʻo hono puleʻanga, (he ʻoku lahi ia,) ʻe ʻatu ʻe he ngaahi fefine uaifi ʻae fakaʻapaʻapa ki honau ngaahi husepāniti, pē ko e lahi ia pē ko e siʻi.”
EST 1:21 Pea naʻe mālie ai ʻae tuʻi mo e ngaahi houʻeiki ʻi he lea ko ia; pea naʻe fai ʻe he tuʻi ʻo fakatatau ki he lea ʻa Mimukani.
EST 1:22 He naʻa ne ʻave ʻae ngaahi tohi ki he ngaahi potu kotoa pē ʻoe puleʻanga ʻoe tuʻi, ki he puleʻanga kotoa pē ʻo fakatatau ki he tohi ʻo hono lea, pea ki he kakai kotoa pē ʻo tatau mo ʻenau lea, koeʻuhi ke pule taki taha ʻae tangata ʻi hono fale ʻoʻona, pea koeʻuhi ke fanongonongo ia ʻi he lea ʻae kakai kotoa pē.
EST 2:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea kuo ʻosi ʻae houhau ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo, naʻa ne manatuʻi ʻa Vasiti, mo ia naʻa ne fai, mo ia naʻe tuʻutuʻuni ke fai kiate ia.
EST 2:2 Pea pehē ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻaia naʻe tauhi ia, “Tuku ke kumi he kau tāupoʻou hoihoifua maʻae tuʻi:
EST 2:3 Pea ke fakanofo ʻe he tuʻi ʻae kau matāpule ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo hono puleʻanga, koeʻuhi ke nau tānaki ke fakataha kotoa pē ʻae kau tāupoʻou hoihoifua ki Susani ko e kolo fakaʻeiki, ki he fale ʻoe kau fefine, ki he tauhi ʻo Hekai, ko e tauhi fale ʻoe tuʻi, ʻaia ʻoku tauhi ʻae kau fefine: pea ke ʻatu kiate kinautolu ʻenau ngaahi meʻa fakamaʻa:
EST 2:4 Pea ʻilonga ʻae tāupoʻou ʻaia ʻe fiemālie ki ai ʻae tuʻi, tuku ia ke tuʻi fefine ko e fetongi ʻo Vasiti.” Pea naʻe fiemālie ʻae tuʻi ʻi he meʻa ko ia; pea naʻa ne fai ia.
EST 2:5 ¶ Pea naʻe ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki, ʻae Siu ʻe taha, ko Motekiai hono hingoa, ko e foha ʻo Saili, ko e foha ʻo Simi, ko e foha ʻo Kisi, ko e tangata Penisimani:
EST 2:6 ‌ʻAia naʻe fetuku mei Selūsalema, ʻi he fakapōpula ʻaia naʻe fetuku ki he mamaʻo mo Sekonia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ʻo ʻave ki he mamaʻo.
EST 2:7 Pea naʻa ne ohi ʻa Hatasa, ʻaia ko Eseta, ko e ʻofefine ʻo hono tuʻasina: he naʻe ʻikai haʻane tamai pe faʻē, pea naʻe matamatalelei mo hoihoifua ʻae tāupoʻou, ʻaia naʻe ohi ʻe Motekiai ʻi he pekia ʻene tamai mo ʻene faʻē, ʻo ne ʻofefine ʻaki ia.
EST 2:8 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ongoʻi ʻae fekau ʻae tuʻi mo ʻene tuʻutuʻuni, pea kuo fakakātoa ʻae kau taʻahine tokolahi ki Susani ko e kolo fakaʻeiki, ki he tauhi ʻo Hekai, naʻe ʻomi foki ʻa Eseta ki he fale ʻoe tuʻi, ki he tauhi ʻo Hekai, ko e tauhi ʻoe kau fefine.
EST 2:9 Pea naʻe fiemālie ia ki he taʻahine, pea naʻa ne ʻofeina ia: pea naʻa ne ʻatu leva kiate ia ʻae ngaahi meʻa maʻa ʻene fakamaʻa ia, fakataha mo e ngaahi meʻa naʻe kau tonu kiate ia, mo e kau taʻahine ʻe toko fitu, ʻaia naʻe taau ke foaki kiate ia, mei he fale ʻoe tuʻi: pea naʻa ne tomuʻa fili ia mo ʻene kau taʻahine ki he potu lelei lahi ʻoe fale ʻoe kau fefine.
EST 2:10 Naʻe teʻeki ai fakahā ʻe Eseta hono kakai pe ko hono kāinga: he naʻe fekau ia ʻe Motekiai ke ʻoua naʻa fakahā ia.
EST 2:11 Pea naʻe ʻeveʻeva ʻa Motekiai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he mata fale ʻoe lotoʻā ʻoe fale ʻoe kau fefine, ke ʻilo pe ʻoku fēfē ʻa Eseta, pea ko e hā ʻe fai kiate ia.
EST 2:12 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae lakanga ʻoe taʻahine kotoa pē ke hū ki loto ki he tuʻi ko ʻAhasivelo, hili ʻene nofo ʻi he māhina ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakatatau ki he anga ʻae kau fefine, (he naʻe pehē pe hono fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo honau fakamaʻa, ʻio, ʻae māhina ʻe ono mo e lolo ko e mula, mo e māhina ʻe ono mo e ngaahi meʻa namu kakala, pea mo e ngaahi meʻa kehe ko e meʻa fakamaʻa ʻae kau fefine.)
EST 2:13 Pea naʻe haʻu pehē pe ʻae taʻahine kotoa pē ki he tuʻi: ʻilonga ʻaia kotoa pē naʻa ne fili ke taungaʻaki mei he fale ʻoe kau fefine, ke ʻalu ki he fale ʻoe tuʻi, naʻe foaki ia kiate ia.
EST 2:14 Naʻe hū ki ai ia ʻi he efiafi, pea pongipongi ai naʻe liu mai ia ki hono ua ʻoe fale ʻoe kau fefine, ki he tauhi ʻa Seasikasi, ko e tauhi fale ʻae tuʻi, ʻaia naʻe tauhi ʻae kau sinifu: naʻe ʻikai te ne toe haʻu ki he tuʻi, ʻo kapau naʻe ʻikai fiemālie ʻae tuʻi ʻiate ia, pea ne ui ia ʻi hono hingoa.
EST 2:15 ¶ Pea ʻi he hoko ʻae lakanga ʻo Eseta, ko e ʻofefine ʻo ʻApieli ko e tuʻasina ʻo Motekiai, ʻaia naʻa ne ohi ko hono ʻofefine, ke hū ia ki loto ki he tuʻi, naʻe ʻikai te ne fili ha meʻa ʻe taha ka ko e meʻa pe naʻe ʻatu kiate ia ʻe Hekai, ko e tauhi fale ʻae tuʻi, mo e haʻa tukauʻi ʻoe kau fefine. Pea naʻe ʻofeina ʻa Eseta ʻe he kakai kotoa pē naʻe mamata kiate ia.
EST 2:16 Ko ia, naʻe ʻave ʻa Eseta ki he tuʻi ko ʻAhasivelo ki hono fale fakatuʻi ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko Tipeti, ʻi hono fitu taʻu ʻo ʻene pule.
EST 2:17 Pea naʻe ʻofa lahi ʻae tuʻi kia Eseta ʻi he kau fefine kotoa pē, pea naʻe maʻu ʻe ia ʻae lelei mo e angaʻofa ʻi hono ʻao ʻo lahi hake ʻi he kau tāupoʻou kotoa pē; ko ia naʻa ne ʻai ai ʻae tatā fakatuʻi ki hono ʻulu, pea fakanofo ia ko e tuʻi fefine ko e fetongi ʻo Vasiti.
EST 2:18 Pea naʻe fai ai ʻe he tuʻi ʻae kātoanga lahi ki heʻene ngaahi houʻeiki kotoa pē mo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻio, ko e kātoanga ʻo Eseta: pea naʻa ne fai ʻae vetepōpula ʻi hono ngaahi puleʻanga, ʻo ne fai ʻae ngaahi foaki, ʻo taau mo e monūʻia ʻoe tuʻi.
EST 2:19 Pea ʻi he fakakātoa ʻae kau taʻahine ko hono liunga ua, naʻe toki nofo ai ʻa Motekiai ʻi he matapā ʻoe tuʻi.
EST 2:20 Pea naʻe teʻeki ai fakahā ʻe Eseta ʻa hono kāinga pe ko hono kakai: ʻo hangē ko e fekau pau ʻe Motekiai kiate ia: he naʻe fai ʻe Eseta ki he fekau ʻa Motekiai kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻa ne fai ʻi heʻene kei tauhi ia.
EST 2:21 ¶ ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, lolotonga ʻene nofo ʻa Motekiai ʻi he matapā ʻoe tuʻi, naʻe ʻita ʻae tauhi ʻe toko ua ʻae tuʻi, ko Pikitani mo Telesi, ʻiate kinautolu naʻe tauhi ʻae matapā, ʻo na kumi ke ala ki he tuʻi ko ʻAhasivelo.
EST 2:22 Pea naʻe ʻilo ʻae meʻa ni ʻe Motekiai, ʻaia naʻe tala ia kia Eseta ko e tuʻi fefine, pea fakahā ia ʻe Eseta ki he tuʻi ʻi he hingoa ʻo Motekiai.
EST 2:23 Pea ʻi he fai ʻae ʻeke ki he meʻa ni, naʻe ʻilo hono moʻoni: ko ia naʻe tautau ai ʻakinaua fakatouʻosi ki ha ʻakau: pea naʻe tohi ia ʻi he tohi fakamatala meʻa ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
EST 3:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni naʻe fakahikihiki ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo ʻa Hamani ko e foha ʻo Hamitata ko e tangata Ekaki, mo ne hakeakiʻi ia, pea ʻai hono nofoʻa ke māʻolunga hake ʻi he ngaahi houʻeiki naʻe ʻiate ia.
EST 3:2 Pea naʻe punou ʻae kau tamaioʻeiki kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi he matapā ʻoe tuʻi, ʻonau fakaʻapaʻapa kia Hamani: he naʻe pehē pe ʻae fekau ʻae tuʻi ʻiate ia. Ka naʻe ʻikai punou ʻa Motekiai, pe fai fakaʻapaʻapa kiate ia.
EST 3:3 Pea pehē ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi, ʻaia naʻe nofo ʻi he matapā ʻae tuʻi kia Motekiai, “Ko e hā ʻoku ke talangataʻa ai ki he fekau ʻae tui?”
EST 3:4 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau lea kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻikai tokanga ia kiate kinautolu, naʻa nau [toki ]tala ia kia Hamani, ke vakai, pe ʻe tuʻumaʻu ʻae anga ʻa Motekiai: he naʻa ne tala kiate kinautolu ko e Siu ia.
EST 3:5 Pea ʻi he vakai ʻa Hamani naʻe ʻikai punou ʻa Motekiai, pe fakaʻapaʻapa kiate ia, naʻe pito ai ʻa Hamani ʻi he ʻita.
EST 3:6 Pea naʻe pehē ʻe ia ko e meʻa noa pē ke ala kia Motekiai tokotaha pē: he naʻa nau fakahā kiate ia ʻae kakai ʻo Motekiai: ko ia naʻe tokanga ʻe Hamani ke fakaʻauha ʻae ngaahi Siu kotoa pē ʻi he puleʻanga kotoa pē ʻo ʻAhasivelo, ʻio, ko e kakai ʻo Motekiai.
EST 3:7 ¶ ʻI he ʻuluaki māhina, ʻaia ko e māhina ko Nisani, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu ʻoe pule ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, naʻa nau lī ʻa Puli, ʻaia ko e talotalo, ʻi he ʻao ʻo Hamani, ʻi he ʻaho hokohoko pe, pea mei he māhina ki he māhina, ʻo hoko ki hono hongofulu ma ua ʻae māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali.
EST 3:8 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Hamani ki he tuʻi ko ʻAhasivelo, “ʻOku ai ʻae kakai ʻe taha kuo movetevete mamaʻo atu ʻo nofo tuku fakaholo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo ho puleʻanga; pea ʻoku kehe ʻenau ngaahi fono ʻi he kakai kotoa pē; pea ʻoku ʻikai foki te nau tokanga ki he ngaahi fono ʻae tuʻi: ko ia ʻoku ʻikai ʻaonga ki he tuʻi ke kātaki ʻakinautolu.
EST 3:9 Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, tuku ke tohi koeʻuhi ke fakaʻauha ʻakinautolu: pea te u totongi ki he nima ʻokinautolu ʻoku tuku ki ai ʻae ngāue ni, ʻae taleniti siliva ʻe taha mano, ke ʻomi ki he ngaahi fale koloa ʻoe tuʻi.”
EST 3:10 Pea naʻe toʻo ʻe he tuʻi hono mama mei hono nima, pea ne foaki ia kia Hamani ko e foha ʻo Hamitata ko e tangata Ekaki, ko e fili ʻoe kakai Siu.
EST 3:11 Pea pehē ʻe he tuʻi kia Hamani, “Kuo foaki ʻae siliva kiate koe, mo e kakai foki, ke ke fai kiate kinautolu ʻaia ʻoku mata lelei kiate koe.”
EST 3:12 Pea naʻe toki ui ke fakataha ʻae kau tangata tohi ʻae tuʻi ʻi hono hongofulu ma tolu ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, pea naʻe tohi ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Hamani ki he kau matāpule mo e kau pule fonua ʻaia naʻe pule ʻi he ngaahi puleʻanga, pea ki he kau pule kotoa pē ʻoe kakai kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo fakatatau mo e tohi ʻo ia, pea ki he kakai kotoa pē ʻo taau mo ʻenau lea: naʻe tohi ia ʻi he huafa ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, pea fakamaʻu ʻaki ʻae mama ʻoe tuʻi.
EST 3:13 Pea naʻe ʻave ʻae ngaahi tohi ʻi he kau ʻave tohi ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi, ke maumau, ke tāmateʻi, mo fakaʻauha, ʻae kakai Siu kotoa pē, ʻae iiki mo e motuʻa, ʻae tamaiki iiki, mo e kau fefine, ʻi he ʻaho pe taha, ʻio, ʻi hono ʻaho ʻe hongofulu mā tolu ʻi hono hongofulu mā ua ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali, pea ke faʻao ʻae vete ʻanautolu.
EST 3:14 Ko hono hiki ʻoe tohi ko e fekau ke ʻatu ki he puleʻanga kehekehe kotoa pē, naʻe fakahā atu ki he kakai kotoa pē, koeʻuhi kenau tali teu pe ki he ʻaho ko ia.
EST 3:15 Naʻe ʻalu atu kituaʻā ʻae kau ʻave tohi, he naʻe fakavavevave ia ʻe he fekau ʻae tuʻi, pea naʻe fai ʻae fono ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki. Pea naʻe nofo hifo ʻae tuʻi mo Hamani ke inu: ka naʻe maveuveu ʻae kolo ko Susani.
EST 4:1 Pea ʻi he ʻilo ʻe Motekiai ʻaia kotoa pē kuo fai, naʻe haehae hono ngaahi kofu ʻe Motekiai, pea ʻai ʻae kofu tauangaʻa mo e efuefu, pea ʻalu ia kituʻa ki he loto kolo, pea tangi kalanga ia mo fakamamahi:
EST 4:2 Pea naʻe haʻu ia, ʻio, ki he mata ʻoe matapā ʻoe tuʻi: he naʻe ʻikai ngofua ke hū ha tokotaha ki ai kuo kofu ʻi he kofu tauangaʻa.
EST 4:3 Pea ko e potu puleʻanga kotoa pē naʻe hoko ki ai ʻae fekau ʻae tuʻi mo ʻene tuʻutuʻuni, naʻe ʻi ai ʻae mamahi lahi ʻi he kakai Siu, mo e ʻaukai, mo e tangi, mo e tangilāulau; pea naʻe tokoto ʻae tokolahi ʻi he kofu tauangaʻa mo e efuefu.
EST 4:4 ¶ Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau fefine ʻa Eseta mo ʻene kautauhi ʻo tala ia kiate ia. Pea naʻe mamahi lahi ʻaupito ai ʻae tuʻi fefine; pea ne fekau [ke ʻave ]ʻae ngaahi kofu ke fakakofuʻaki ʻa Motekiai, pea ke toʻo ʻo ʻave hono ngaahi kofu tauangaʻa meiate ia: ka naʻe ʻikai te ne maʻu ia.
EST 4:5 Pea naʻe fekau ʻe Eseta ke haʻu ʻa Hataki, ko e tokotaha ʻoe kau tangata tauhi ʻae tuʻi, ʻaia naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he tuʻi ke tauhi ia, pea ne tuku kiate ia ʻae fekau kia Motekiai, ke ʻilo pe ko e hā ia, pea kuo tupu ʻi he hā.
EST 4:6 Ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Hataki kia Motekiai ki he hala lahi ʻoe kolo, ʻaia naʻe ʻi he mata ʻoe matapā ʻoe tuʻi.
EST 4:7 Pea naʻe fakahā kiate ia ʻe Motekiai ʻae meʻa kotoa pē kuo hoko kiate ia, pea mo e ngaahi paʻanga naʻe fakahā ʻe Hamani ke totongi ki he fale koloa ʻoe tuʻi koeʻuhi ko e kakai Siu, ke fakaʻauha ʻakinautolu.
EST 4:8 Pea naʻa ne ʻatu foki kiate ia hono hiki ʻoe tohi ʻae fono naʻe fai ʻi Susani ke fakaʻauha ʻakinautolu, ke ne fakahā ia kia Eseta, pea ke fakahā ia kiate ia, pea ke fekau kiate ia ke ʻalu ia ki he tuʻi, ke fai ʻae hū kiate ia, pea ke fai ʻae kole ʻi hono ʻao maʻa hono kakai.
EST 4:9 Pea naʻe haʻu ʻa Hataki ʻo tala kia Eseta ʻae ngaahi lea ʻa Motekiai.
EST 4:10 ¶ Pea naʻe toe lea ʻa Eseta kia Hataki, ʻo ne tuku kiate ia ʻae fekau kia Motekiai;
EST 4:11 “ʻOku ʻilo ʻe he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻae tuʻi, mo e kakai kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ʻoe tuʻi ʻoku nau ʻilo, ke ʻilonga ha tokotaha, pe ko ha tangata pe ha fefine, ʻe hū ia ki he tuʻi ʻi he fale ʻi loto fale, pea naʻe ʻikai fekau, ʻoku ai ʻae fono pe taha ʻaʻana ke tāmateʻi ia, ka ko ia pe ʻe mafao atu ki ai ʻe he tuʻi ʻae tokotoko koula ke moʻui ai ia; pea kuo ʻikai ui au ke hū atu ki he tuʻi ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu kuo hili ni.”
EST 4:12 Pea naʻa nau tala kia Motekiai ʻae ngaahi lea ʻa Eseta.
EST 4:13 Pea naʻe fekau ʻe Motekiai ke tala kia Eseta, “ʻOua naʻa ke mahalo te ke muʻaki hao koe ʻi he kakai Siu kotoa pē koeʻuhi ko hoʻo ʻi he fale ʻoe tuʻi.
EST 4:14 He kapau te ke mātuʻaki longo pe koe ʻi he kuonga ni, ʻe hoko ai ʻae fakaʻataʻatā mo e fakamoʻui ʻoe kakai Siu mei ha potu ʻe taha: ka ko koe mo e fale ʻo hoʻo tamai ʻe fakaʻauha; pea ko hai ʻoku ne ʻiloʻi naʻa kuo ke hoko ai koe ki he puleʻanga koeʻuhi ko ha kuonga pehē ni?”
EST 4:15 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe Eseta kiate kinautolu ke ʻave kia Motekiai ʻae tali ni,
EST 4:16 “ʻAlu pea fakakātoa fakataha ʻae ngaahi Siu kotoa pē ʻoku nofo ʻi Susani, pea ke mou ʻaukai koeʻuhi ko au, pea ʻoua naʻa mou kai pe inu ʻi he ʻaho ʻe tolu, [ʻi he pō], pe [ʻi he ]ʻaho: Ko au mo ʻeku kau fefine te mau ʻaukai foki: pea ko ia te u hū ai ki he tuʻi, ʻaia ʻoku ʻikai taau mo e fono: pea kapau te u mate ai, te u mate pē.”
EST 4:17 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Motekiai ʻi hono hala, pea fai ia ʻo fakatatau ki he fekau kotoa pē ʻa Eseta kiate ia.
EST 5:1 Pea ʻi heʻene hokosia hono tolu ʻoe ʻaho, naʻe ʻai ʻe Eseta hono ngaahi kofu ngalingali ʻeiki, pea tuʻu ia ʻi he fale ʻi loto ʻi he fale ʻoe tuʻi, ʻo hangatonu atu ki he fale ʻoe tuʻi: pea naʻe nofo ʻae tuʻi ki hono nofoʻa fakatuʻi, ʻi he fale fakatuʻi, ʻo hangatonu atu ki he matapā ʻoe fale.
EST 5:2 Pea naʻe pehē, ʻi he mamata ʻae tuʻi kia Eseta ko e tuʻi fefine ʻoku tuʻu ʻi he loto fale, naʻe maʻu ʻe ia ʻae ʻofa ʻi hono ʻao: pea mafao atu ʻe he tuʻi ʻae tokotoko koula kia Eseta ʻaia naʻe ʻi hono nima. Ko ia naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Eseta, mo ne ala ki he ʻulu ʻoe tokotoko.
EST 5:3 Pea naʻe pehē ai ʻe he tuʻi kia Eseta, “Ko e hā ʻoku ke kumi ʻe tuʻi fefine ko Eseta? Pea ko e hā haʻo kole? ʻE ʻatu ia kiate koe ʻo aʻu ki hono vaeuaʻanga ʻoe puleʻanga.”
EST 5:4 Pea naʻe pehē ʻe Eseta, “Kapau ʻoku mata lelei ki he tuʻi, tuku ke meʻa mai ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga, he ʻaho ni, ʻaia kuo u te u maʻana.”
EST 5:5 Pea naʻe pehē ai ʻe he tuʻi, “Fekau ke fakatoʻotoʻo ʻa Hamani, koeʻuhi ke fai ia ʻo hangē ko e tala ʻa Eseta. Ko ia naʻe ʻalu ai ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga naʻe teu ʻe Eseta.”
EST 5:6 ¶ Pea pehē ʻe he tuʻi kia Eseta ʻi he kātoanga inu uaine, “Ko e hā haʻo kole? pea ʻe tuku ia kiate koe: pea ko e hā hoʻo tala? ʻe fai ia, ʻio, ʻo aʻu ki hono vaeuaʻanga ʻoe puleʻanga.”
EST 5:7 Pea leaange ai ʻa Eseta, ʻo ne pehē, “Ko ʻeku kole, mo ʻeku tala eni:
EST 5:8 Kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, pea kapau ʻoku lelei ki he tuʻi ke tuku kiate au ʻeku kole, pea ke fai ʻaia ʻoku ou tala, tuku ke haʻu ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga ʻaia te u teuteu moʻo kinaua, pea te u fai ʻapongipongi ʻo hangē ko ia kuo tala ʻe he tuʻi.”
EST 5:9 ¶ Pea naʻe ʻalu atu ʻa Hamani ʻi he fiefia mo e loto fiemālie ʻi he ʻaho ko ia: ka ʻi he mamata ʻa Hamani kia Motekiai ʻi he matapā ʻoe tuʻi, naʻe ʻikai tuʻu hake ia, pe ueʻi siʻi ia koeʻuhi ko ia, naʻe fonu ia ʻi he ʻita kia Motekiai.
EST 5:10 Ka naʻe taʻofi ia ʻe Hamani: pea ʻi heʻene hoko ki hono fale, naʻa ne fekau ʻo ui ki hono ngaahi kāinga mo Selesi ko hono uaifi.
EST 5:11 Pea naʻe tala kiate kinautolu ʻe Hamani ʻae nāunau ʻo ʻene ngaahi koloa, mo hono tokolahi ʻo ʻene fānau, pea mo e ngaahi meʻa kehekehe, ʻaia naʻe fakahikihiki ai ia ʻe he tuʻi, pea mo ʻene fokotuʻu ia ke māʻolunga, ʻi he ngaahi houʻeiki kotoa pē mo e kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi.
EST 5:12 Pea naʻe pehē foki ʻe Hamani, “ʻIo, mo Eseta ko e tuʻi fefine naʻe ʻikai te ne tuku ke haʻu ha tangata ʻe taha mo e tuʻi ki he kātoanga maʻae tuʻi ka ko au pē: pea kuo toe tala kiate au foki fakataha mo e tuʻi kema ō kiate ia ʻapongipongi.
EST 5:13 Ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate au, lolotonga ʻeku kei mamata kia Motekiai ko e Siu ʻoku nofo ʻi he matapā ʻoe tuʻi.”
EST 5:14 ¶ Pea naʻe lea ʻa Selesi ko hono uaifi, mo hono ngaahi kāinga kotoa pē kiate ia, [ʻo pehē], “Tuku ke ngaohi ʻae ʻakau ko e tautauʻanga, ko e hanga ʻe teau ʻa hono māʻolunga, pea ke lea ʻe koe ki he tuʻi ʻapongipongi ke tautau ʻa Motekiai ki ai: pea ke toki ʻalu fakafiefia koe mo e tuʻi ki he kātoanga inu.” Pea naʻe fiemālie ʻa Hamani ʻi he meʻa ko ia pea naʻe fekau ʻe ia ke ngaohi ʻae tautauʻanga.
EST 6:1 Pea naʻe ʻikai faʻa mohe ʻae tuʻi ʻi he pō ko ia, pea naʻe fekau ʻe ia ke ʻomi ʻae tohi fakamatala meʻa fakapuleʻanga: pea naʻe lau ia ʻi hono ʻao.
EST 6:2 Pea naʻe ʻilo ʻi he tohi, naʻe fakahā ʻe Motekiai ʻa Pikitani mo Telesi, ko e ongo tauhi fale ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻiate kinaua ʻae matapā, ʻaia naʻa na kumi ke lapasi ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo.
EST 6:3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi, “Ko e hā ʻae fakaongoongolelei mo e fakahikihiki naʻe fai kia Motekiai ki he meʻa ni?” Pea pehē ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻaia naʻe tauhi ia, “naʻe ʻikai ha meʻa naʻe fai maʻana.”
EST 6:4 ¶ Pea pehē ʻe he tuʻi, “Ko hai ʻoku ʻi loto fale?” Pea vakai kuo hoko ange ʻa Hamani ki he fale ʻituʻa ʻoe fale ʻoe tuʻi, ke lea ki he tuʻi ke tautau ʻa Motekiai ki he tautauʻanga naʻa ne teuteu.
EST 6:5 Pea naʻe pehē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻae tuʻi kiate ia, “Vakai, ko Hamani ʻoku tuʻu ʻi he fale [ʻituʻa].” Pea pehē ʻe he tuʻi, “Tuku ke haʻu ia.”
EST 6:6 Ko ia naʻe hū ange ʻa Hamani. Pea pehē ʻe he tuʻi kiate ia, “Ko e hā ʻoku lelei ke fai ki he tangata ʻoku fiefia ʻae tuʻi ke fakaongoongolelei?” Pea naʻe mahalo ʻe Hamani ʻi hono loto, “Ko hai ʻe fiefia ai ʻae tuʻi ke fakaongolelei ʻo lahi hake ʻiate au?”
EST 6:7 Pea naʻe lea ʻa Hamani ki he tuʻi, [ʻo pehē], “Ko e tangata ʻoku fiefia ai ʻae tuʻi ke fakaongoongolelei.
EST 6:8 Tuku ke ʻomi ʻae ngaahi kofu fakatuʻi ʻaia ʻoku faʻa ʻai ʻe he tuʻi, mo e hoosi ʻoku heka ai ʻae tuʻi, mo e tatā fakatuʻi ʻaia ʻoku ʻai ki hono fofonga:
EST 6:9 Pea tuku ʻae ngaahi kofu ni mo e hoosi ki he nima ʻoe tokotaha ʻoe houʻeiki lahi ʻoe tuʻi, koeʻuhi, ke nau teuʻi ʻaki ia ʻae tangata ʻaia ʻoku fiefia ai ʻae tuʻi ke fakahikihiki, pea ʻomi heka hoosi ia ʻi he hala lahi ʻoe kolo, pea lea kalanga ʻi hono ʻao, ‘ʻE fai pehē ki he tangata ʻaia ʻoku loto fiemālie ʻae tuʻi ke fakahikihiki.’”
EST 6:10 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Hamani, “Fai vave, ʻave ʻae ngaahi kofu mo e hoosi, ʻo hangē ko ia kuo ke tala, pea fai pehē pē kia Motekiai ko e Siu, ʻaia ʻoku nofo ʻi he matapā ʻoe tuʻi: ʻoua naʻa liʻaki ha meʻa siʻi ʻi he meʻa kotoa pē kuo ke lea ki ai.”
EST 6:11 Pea naʻe toʻo ai ʻe Hamani ʻae ngaahi kofu, mo e hoosi, ʻo ne teuʻi ʻa Motekiai, ʻo ne ʻave ia ʻi he heka hoosi ʻi he hala lahi ʻoe kolo, pea naʻe kalanga ʻi hono ʻao, “ʻE fai pehē pe ki he tangata ʻaia ʻoku loto fiemālie ki ai ʻae tuʻi ke fakahikihiki.”
EST 6:12 ¶ Pea naʻe toe haʻu ʻa Motekiai ki he matapā ʻoe tuʻi. Ka naʻe ʻalu fakavave ʻa Hamani ki hono fale, kuo ʻufiʻufi hono ʻulu.
EST 6:13 Pea naʻe tala ʻe Hamani kia Selesi ko hono uaifi mo hono kāinga kotoa pē ʻae meʻa kotoa pē kuo hoko kiate ia. Pea naʻe pehē ai ʻe heʻene kau tangata poto mo Selesi ko hono uaifi, “Kapau ʻoku ʻi he hako ʻoe kakai Siu ʻa Motekiai, ʻaia ko e ʻao ʻoʻona kuo kamata ai hoʻo hinga, ʻe ʻikai te ke faʻa ikuʻi ia, ka ko e moʻoni te ke hinga ʻi hono ʻao.”
EST 6:14 Pea lolotonga ʻenau kei talanoa mo ia, mo ʻene haʻu ai ʻae kau tauhi fale ʻoe tuʻi, pea fakatoʻotoʻo ke ʻomi ʻa Hamani ki he kātoanga naʻe teu ʻe Eseta.
EST 7:1 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae tuʻi mo Hamani ki he kātoanga mo Eseta ko e tuʻi fefine.
EST 7:2 Pea naʻe toe lea ʻae tuʻi kia Eseta ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻi he kātoanga inu uaine, “Ko e hā hoʻo kole ʻe tuʻi fefine ko Eseta? Pea ʻe tuku ia kiate koe: pea ko e hā ia ʻa hoʻo kole? Pea ʻe fai ia ʻo aʻu ki hono vahe ua ʻoe puleʻanga.”
EST 7:3 Pea lea ai ʻa Eseta ko e tuʻi fefine, ʻo ne pehē, “Kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi ho ʻao, ʻE tuʻi, pea kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, ke foaki ʻeku moʻui kiate au ʻi heʻeku kole, mo hoku kakai ʻi heʻeku tala:
EST 7:4 He kuo fakatau ʻakimautolu, Ko au mo hoku kakai, ke maumauʻi, mo tāmateʻi, pea ke fakaʻauha. Pea ka ne fakatau ʻakimautolu ke hoko ko e kau tangata pōpula, mo e kau fefine pōpula, pehē, te u longo pe au, ka ko e moʻoni ʻe ʻikai mafai ʻe he fili ke totongi hono kovi ki he tuʻi.”
EST 7:5 ¶ Pea naʻe lea ai ʻae tuʻi ko ʻAhasivelo kia Eseta ko e tuʻi fefine ʻo pehē, “Ko hai ia, pea kofaʻā ia, ʻaia naʻe fielahi ʻi hono loto ke fai pehē?”
EST 7:6 Pea naʻe pehē ʻe Eseta, “Ko e tangata angatuʻu mo e fili, ko Hamani angakovi ni.” Pea naʻe toki manavahē ʻa Hamani ʻi he ʻao ʻoe tuʻi mo e tuʻi fefine.
EST 7:7 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ʻae tuʻi ʻi heʻene tuputāmaki lahi mei he kātoanga uaine, pea ʻalu kituʻa ia ki he ngoue ʻoe fale; pea naʻe tuʻu hake ʻa Hamani ke fai ʻae kole koeʻuhi ko ʻene moʻui kia Eseta ko e tuʻi fefine; he naʻe mamata ia kuo tuʻutuʻuni ʻae kovi ke hoko kiate ia mei he tuʻi.
EST 7:8 Pea naʻe liu mai ʻae tuʻi mei he ngoue ʻoe fale, ki he potu ʻoe kātoanga uaine: pea kuo tō ʻa Hamani ki he tokotoʻanga ʻaia naʻe ʻi ai ʻa Eseta. Pea pehē ʻe he tuʻi, “Pea ʻe tohotoho ʻe ia ʻae tuʻi fefine foki ʻi he fale ʻi hoku ʻao?” Pea ʻi he ʻalu ʻae lea mei he fofonga ʻoe tuʻi, naʻa nau ʻufiʻufi ʻae mata ʻo Hamani.
EST 7:9 Pea pehē ʻe Hapona ko e tauhi fale ʻe tokotaha ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, “Vakai foki, ko e tautauʻanga, ko e hanga ʻe teau hono māʻolunga, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Hamani moʻo Motekiai, ʻaia naʻe lea lelei maʻae tuʻi, ʻoku tuʻu ʻi he fale ʻo Hamani.” Pea pehē ai ʻe he tuʻi, “Tautau ia ki ai.”
EST 7:10 Ko ia naʻa nau tautau ʻa Hamani ʻi he tautauʻanga naʻa ne teuteu moʻo Motekiai. Pea naʻe toki lolou ʻae houhau ʻita ʻae tuʻi.
EST 8:1 Naʻe foaki ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo ʻi he ʻaho ko ia ʻae fale ʻo Hamani ko e fili ʻoe kakai Siu, kia Eseta ko e tuʻi fefine. Pea naʻe haʻu ʻa Motekiai ki he ʻao ʻoe tuʻi; he naʻe fakahā ʻe Eseta ʻa ʻena kāinga mo ia.
EST 8:2 Pea naʻe toʻo ʻe he tuʻi hono mama, ʻaia naʻa ne maʻu meia Hamani, ʻo ne foaki ia kia Motekiai. Pea naʻe fakanofo ʻe Eseta ʻa Motekiai ke pule ki he fale ʻo Hamani.
EST 8:3 ¶ Pea naʻe toe lea ʻa Eseta ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, pea fakatōmapeʻe ki hono vaʻe, ʻo ne kole tangi loʻimata ke ne taʻofi ʻae kovi naʻe langaʻi ʻe Hamani ko e tangata Ekaki, mo e tuʻutuʻuni ʻaia naʻa ne tuʻutuʻuni kovi ki he kakai Siu
EST 8:4 Pea naʻe mafao atu ʻe he tuʻi ʻae tokotoko koula kia Eseta. Ko ia naʻe tuʻu ai ʻa Eseta, pea tuʻu ʻi he ʻao ʻoe tuʻi,
EST 8:5 ‌ʻO ne pehē, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, pea kapau kuo u maʻu ʻae ʻofa ʻi hono ʻao, pea kapau ʻoku matamata totonu ʻae meʻa ni ʻi he ʻao ʻoe tuʻi pea ʻoku ou leleiʻia au ʻi hono ʻao, tuku ke fai ʻae tohi ke fakakehe ʻae ngaahi tohi naʻe filioʻi ʻe Hamani ko e foha ʻo Hamitata ko e tangata Ekaki, ʻaia naʻa ne tohi ke fakaʻauha ʻae kakai Siu ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi:
EST 8:6 He te u kātaki fēfeeʻi ke mamata ki he kovi ʻaia ʻe hoko ki hoku kakai? Pea ʻe fēfeeʻi ʻeku kātaki ʻae mamata ki he fakaʻauha ʻa hoku kāinga?”
EST 8:7 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi ko ʻAhasivelo kia Eseta ko e tuʻi fefine mo Motekiai ko e Siu, “Vakai, kuo u foaki kia Eseta ʻae fale ʻo Hamani, pea kuo nau tautau ia ki he tautauʻanga, ko e meʻa ʻi heʻene hilifaki hono nima ki he kakai Siu.
EST 8:8 Mou tohi foki maʻae ngaahi Siu, ʻae meʻa ʻoku lelei kia kimoua, ʻi he huafa ʻoe tuʻi, pea pulusi ia ʻaki ʻae mama ʻae tuʻi: he ko e tohi kuo tohi ʻi he huafa ʻoe tuʻi, pea fakamaʻu ʻaki ʻae mama ʻoe tuʻi, ʻoku ʻikai ngofua ke fakakehe ia ʻe ha tokotaha.”
EST 8:9 Pea naʻe fekau ke haʻu ʻae kau tangata tohi ʻae tuʻi ʻi he ʻaho ko ia ʻi hono tolu ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko Sivani, ʻi hono ʻaho uofulu mā tolu; pea naʻe tohi ʻo fakatatau ki he meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Motekiai ki he kakai Siu, pea ki he kau pule, mo e kau matāpule, mo e kau fetongi pule mo e kau pule ʻoe ngaahi puleʻanga ʻaia ʻoku tuʻu mei Initia ki ʻItiopea, ko e puleʻanga ʻe teau mo e uofulu ma fitu, ki he puleʻanga kotoa pē ʻo fakatatau ki he tohi ki ai, pea ki he kakai kotoa pē ʻi heʻenau lea, pea ki he ngaahi Siu ʻo fakatatau ki heʻenau tohi, pea fakatatau ki heʻenau lea.
EST 8:10 Pea naʻe tohi ia ʻi he huafa ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, pea fakamaʻu ʻaki ia ʻae mama ʻoe tuʻi, pea ne ʻave ʻae ngaahi tohi ʻe he kau ʻave tohi naʻe heka ʻi he fanga hoosi, mo e kau heka miuli, mo e fanga kāmeli, mo e fanga kāmeli mui.
EST 8:11 ‌ʻAia naʻe fakangofua ai ʻe he tuʻi ki he kakai Siu ʻi he kolo kotoa pē kenau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, pea tuʻu ʻo langomaki ʻenau moʻui pea ke maumau, mo tāmateʻi, mo fakaʻauha ʻakinautolu mo e mālohi kotoa pē ʻoe kakai, mo e puleʻanga ʻaia te nau tuʻu ke tauʻi ʻakinautolu, ʻae fānau siʻi mo e kau fefine, pea ke ʻave ʻae koloa vete ʻiate kinautolu moʻonautolu,
EST 8:12 ‌ʻI he ʻaho pē taha ʻi he puleʻanga kehekehe ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, ʻi hono hongofulu mā tolu ʻoe ʻaho ʻi hono hongofulu mā ua ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali.
EST 8:13 Ko hono hiki ʻoe tohi ko e fekau ke ʻatu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻe fakahā ki he kakai kotoa pē, pea ke teu pē ki he ʻaho ko ia ʻe he kakai Siu ke totongi ki honau ngaahi fili.
EST 8:14 Ko ia naʻe heka ai ʻae kau ʻave tohi ʻi he ngaahi miuli mo e ngaahi kāmeli, naʻe fakavavevave, pea ueʻi ke ʻalu ʻe he fekau ʻae tuʻi. Pea naʻe fai ʻae fono ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki.
EST 8:15 ¶ Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Motekiai mei he ʻao ʻoe tuʻi ʻi he ngaahi kofu ngalingali ʻeiki ko e lanu moana, mo e hinehina, mo e fuʻu tatā koula ʻi hono ʻulu, mo e kofu tupenu mo e paʻuhiʻuhi: pea naʻe fiefia ʻae kolo ko Susani, pea nekeneka.
EST 8:16 Naʻe maʻu ʻe he kakai Siu ʻae maama mo e fiefia, mo e nekeneka, mo e fakahikihiki.
EST 8:17 Pea ko e puleʻanga kotoa pē, mo e kolo kotoa pē naʻe hoko ki ai ʻae fekau mo e tuʻutuʻuni ʻae tuʻi, naʻe maʻu ai ʻe he kakai Siu ʻae fiefia mo e fakafetaʻi, mo e kātoanga, mo e ʻaho lelei. Pea naʻe hoko ʻae kakai tokolahi ʻoe fonua, ko e Siu: he naʻe tō kiate kinautolu ʻae manavahē ki he kakai Siu.
EST 9:1 Pea ʻi hono hongofulu mā ua ʻoe māhina, ʻaia ko e māhina ko ʻAtali ʻi hono hongofulu mā tolu ʻoe ʻaho ʻi ai, ʻi he hoko ʻo ofi ʻae fekau mo e tuʻutuʻuni ʻae tuʻi ke fakatonutonu, ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻamanaki ai ʻe he ngaahi fili ʻoe Siu ke nau maʻu ʻae mālohi kiate kinautolu, (ka naʻe liliu kehe ia, koeʻuhi naʻe hoko ʻo pule ʻae kakai Siu kiate kinautolu naʻe fehiʻa kiate kinautolu:)
EST 9:2 Naʻe kātoa fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai Siu ʻi honau ngaahi kolo ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, ke puke ʻakinautolu ʻoku kumi ke fai kovi kiate kinautolu: pea naʻe ʻikai ha tangata naʻe faʻa talia ʻakinautolu: he naʻe tō ʻae manavahē kiate kinautolu ʻi he kakai kotoa pē.
EST 9:3 Pea naʻe tokoni ki he kakai Siu ʻae ngaahi tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga, mo e kau matāpule, mo e kau tokoni, mo e kau matāpule ʻae tuʻi; he naʻe tō kiate kinautolu ʻae manavahē kia Motekiai.
EST 9:4 He naʻe hoko ʻo lahi ʻa Motekiai ʻi he fale ʻoe tuʻi, pea naʻe ongo atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻa ʻene ongolelei: he ko e tangata ni ko Motekiai naʻe fakaʻaʻau ai pe ia ke hakeakiʻi.
EST 9:5 Pea naʻe taaʻi pehē pē ʻe he kakai Siu honau ngaahi fili kotoa pē ʻaki ʻae tā ʻoe heletā, mo e tāmateʻi, mo e fakaʻauha, ʻonau fai ʻenau faʻiteliha kiate kinautolu naʻe fehiʻa kiate kinautolu.
EST 9:6 Pea naʻe tāmateʻi ʻo fakaʻauha ʻe he kakai Siu ʻae kau tangata ʻe toko nimangeau ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki.
EST 9:7 [Pea naʻe tāmateʻi ]ʻa Pasanitata, mo Talifoni, mo ʻAsipata.
EST 9:8 Mo Polate, mo ʻAtalia, mo ʻAlitata,
EST 9:9 Mo Pamasita, mo ʻAlisai, mo ʻAlitai, mo Vasisata,
EST 9:10 Ko e foha ʻe hongofulu ʻo Hamani ko e foha ʻo Hamitata, ko e fili ʻoe kakai Siu, naʻa nau tāmateʻi: ka naʻe ʻikai te nau ala honau nima ki he koloa vete.
EST 9:11 Naʻe ʻomi ʻi he ʻaho ko ia ki he ʻao ʻoe tuʻi hono lau ʻokinautolu naʻe tāmateʻi ʻi Susani ko e kolo fakaʻeiki.
EST 9:12 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Eseta ko e tuʻi fefine, “Kuo tāmateʻi mo fakaʻauha ʻe he kakai Siu ʻae kau tangata ʻe toko nimangeau ʻi Susani ko e kolo, mo e foha ʻe hongofulu ʻo Hamani; ko e hā kuo nau fai ʻi he ngaahi toenga puleʻanga ʻoe tuʻi? Pea ko eni, ko e hā haʻo kole? Pea ʻe tuku ia kiate koe: pe ko e hā haʻo tala ʻoku toe? Pea ʻe fai ia.”
EST 9:13 Pea pehē ai ʻe Eseta, “Kapau ʻoku lelei ki he tuʻi, tuku ke ngofua ki he kakai Siu ʻaia ʻoku ʻi Susani ke nau fai ʻapongipongi ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻoe ʻaho ni, pea tuku ke tautau ʻae foha ʻe hongofulu ʻo Hamani ki he tautauʻanga.”
EST 9:14 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ke fai ia pea naʻe fai ʻae fono ʻi Susani; pea naʻa nau tautau ʻae foha ʻe hongofulu ʻo Hamani.
EST 9:15 He naʻe fakataha ʻae kakai Siu naʻe ʻi Susani ʻi hono hongofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ʻAtali, ʻonau tāmateʻi ʻae kau tangata ʻe toko tolungeau ʻi Susani; ka naʻe ʻikai te nau ala ki he vete.
EST 9:16 Ka ko e ngaahi Siu niʻihi naʻe ʻi he ngaahi puleʻanga ʻoe tuʻi naʻa nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu, ʻonau tuʻu tali tau koeʻuhi ko ʻenau moʻui, pea naʻa nau maʻu ʻae mālōlō mei honau ngaahi fili, pea tāmateʻi ʻi honau ngaahi fili ko e toko fitu mano mo e toko nima afe, ka naʻe ʻikai te nau ala ki he vete,
EST 9:17 ‌ʻI hono hongofulu mā tolu ʻoe ʻaho ʻoe [māhina ]ko ʻAtali: pea ʻi hono hongofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ia naʻa nau mālōlō, ʻonau ngaohi ia ko e ʻaho kātoanga kai mo fakafiefia:
EST 9:18 Ka ko e kakai Siu naʻe ʻi Susani naʻa nau fakakātoa fakataha ʻakinautolu ʻi hono hongofulu mā tolu, pea ʻi hono hongofulu mā fā, pea ʻi hono hongofulu mā nima naʻa nau mālōlō, ʻo ngaohi ia ko e ʻaho kātoanga kai mo fakafiefia.
EST 9:19 Ko ia ko e kakai Siu ʻoe ngaahi potu kakai, ʻaia naʻe nofo ʻi he ngaahi kolo taʻehanoʻā, naʻa nau ngaohi hono hongofulu mā fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ko ʻAtali, ko e ʻaho fiefia mo kātoanga kai, mo e ʻaho lelei, ke feʻaveʻaki pē ʻae ngaahi ʻinasi kiate kinautolu.
EST 9:20 ¶ Pea naʻe tohi ʻe Motekiai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻo ne fekau ʻae ngaahi tohi ki he kakai Siu kotoa pē naʻe ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoe tuʻi ko ʻAhasivelo, ʻae ofi mo e mamaʻo,
EST 9:21 Ke fakatuʻumaʻu ʻae meʻa ni ʻiate kinautolu, koeʻuhi ke nau tauhi maʻu hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe māhina ko ʻAtali, mo hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho, ʻi he taʻu kotoa pē,
EST 9:22 ‌ʻAia ko e ngaahi ʻaho naʻe mālōlō ai ʻae kakai Siu mei honau ngaahi fili, mo e māhina naʻe foki ai ʻae mamahi meiate kinautolu ki he fiefia, pea mei he tangi ki he ʻaho lelei: koeʻuhi ke nau ngaohi ia ko e ongo ʻaho kātoanga kai mo fakafiefia, mo e feʻaveʻaki ʻoe ngaahi meʻa kiate kinautolu, mo e ngaahi meʻa foaki ki he masiva.
EST 9:23 Pea naʻe alea ʻae kakai Siu ke fai pe ʻo hangē ko ia kuo nau kamata, pea hangē ko ia naʻe tohi ʻe Motekiai kiate kinautolu;
EST 9:24 Ko e meʻa ʻia Hamani ko e foha ʻo Hamitata, ko e tangata Ekaki, ko e fili ʻoe kakai Siu kotoa pē, ʻaia naʻa ne filioʻi kovi ki he kakai Siu ke fakaʻauha ʻakinautolu, mo ne fai ʻae “Puli,” ʻaia ko e talotalo, ke tāmateʻi ʻakinautolu, mo fakaʻauha ʻakinautolu;
EST 9:25 Ka ʻi he haʻu ʻa Eseta ki he ʻao ʻoe tuʻi, naʻa ne fekau ʻi he ngaahi tohi, koeʻuhi ko ʻene filioʻi angakovi, ʻaia naʻa ne fakatupu ki he kakai Siu, ke foki mai ia ki hono ʻulu ʻoʻona, pea ke tautau ia mo hono ngaahi foha ki he tautauʻanga.
EST 9:26 Ko ia naʻa nau ui ai ʻae ʻaho ko ia, ko Pulimi ko e hingoa mei he lea ko Puli. Ko ia ko e meʻa ʻi he ngaahi lea kotoa pē ʻoe tohi ni, pea mo ia naʻa nau mamata ki ai, ʻaia ʻoku kau ki he meʻa ni, pea mo ia naʻe hoko kiate kinautolu,
EST 9:27 Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kakai Siu, pea fakahoko kiate kinautolu, pea ki honau hako, pea kiate kinautolu naʻe fakahoko ʻakinautolu kiate kinautolu, pea ke ʻoua naʻa ngata, kenau tauhi ʻae ongo ʻaho ni ʻo fakatatau ki heʻena tohi, pea fakatatau ki hono kuonga kuo tuʻutuʻuni ʻi he taʻu kotoa pē:
EST 9:28 Pea koeʻuhi ke manatuʻi mo tauhi ʻae ongo ʻaho ni, ʻi he toʻutangata kotoa pē [tuku ]fakaholo, ʻi he faʻahinga kotoa pē, ʻi he puleʻanga kotoa pē, pea ʻi he kolo kotoa pē: pea ko e ongo ʻaho ʻoe Pulimi ke ʻoua naʻa ngata mei he kakai Siu, pea ʻoua naʻa mole ʻae manatu ki ai mei honau hako.
EST 9:29 Pea naʻe tohi ai ʻe Eseta ko e tuʻi fefine, ko e ʻofefine ʻo ʻApieli, mo Motekiai ko e Siu, ʻi he mālohi lahi, ke fakatuʻumaʻu hono ua ʻoe tohi ʻo Pulimi.
EST 9:30 Pea naʻa ne fekau ʻae ngaahi tohi mo e ngaahi lea ʻae melino mo e moʻoni, ki he kakai Siu kotoa pē, ki he ngaahi vāhenga fonua ʻe teau mā uofulu mā fitu ʻoe puleʻanga ʻo ʻAhasivelo,
EST 9:31 Ke fakamoʻoni ki he ongo ʻaho ʻoe Pulimi ʻi hona kuonga, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni naʻe fekau ʻe Motekiai ko e Siu mo Eseta ko e tuʻi fefine, pea hangē ko ʻena tuʻutuʻuni moʻo kinaua pea maʻa honau hako, ko e meʻa ʻoe ʻaukai mo ʻenau tangi.
EST 9:32 Pea ko e fono ʻa Eseta naʻe fakapapau ki he ngaahi meʻa ʻoe Pulimi; pea naʻe tohi ia ʻi he tohi.
EST 10:1 Pea naʻe fokotuʻu ʻe ʻAhasivelo ʻene fekau ke tukuhau ʻae fonua, pea mo e ngaahi motu ʻoe tahi.
EST 10:2 Pea ko e ngaahi ngāue ʻo ʻene mālohi mo ʻene mafai, mo hono fakahā ʻae lahi ʻo Motekiai, ʻaia naʻe fakahikihiki ia ki ai ʻe he tuʻi, ʻikai kuo tohi ia ʻi he tohi fakamatala ki he ngaahi tuʻi ʻo Mitia mo Peasia?
EST 10:3 He naʻe hoko ʻa Motekiai ko e Siu mo e tuʻi ko ʻAhasivelo, pea naʻe lahi ia ʻi he ʻao ʻae kakai Siu, pea naʻe maʻu lelei ia ʻe he fuʻu tokolahi ʻo hono kāinga, naʻe kumi ʻe ia ke koloaʻia ʻa hono kakai, pea naʻa ne lea fakamelino ki hono hako kotoa pē.
JOB 1:1 Naʻe ai ʻae tangata ʻi he fonua ko Usa, naʻe hingoa ko Siope; pea naʻe haohaoa mo angatonu ʻae tangata ko ia, pea ne manavahē ia ki he ʻOtua, pea afe mei he kovi.
JOB 1:2 Pea naʻe fanauʻi kiate ia ʻae foha ʻe toko fitu mo e ʻofefine ʻe toko tolu.
JOB 1:3 Ko ʻene koloa ko e sipi ʻe fitu afe, mo e kāmeli ʻe tolu afe, mo e taulua fanga pulu ʻe nimangeau, mo e ʻasi fefine ʻe nimangeau, mo e fuʻu ʻapi tokolahi ʻaupito; pea naʻe lahi taha ai ʻae tangata ni ʻi he kakai kotoa pē ʻoe potu hahake.
JOB 1:4 Pea naʻe faʻa fai ʻe hono ngaahi foha ʻae kātoanga kai ʻi honau ngaahi fale, ʻo taki taha ʻi hono ʻaho; pea naʻe tala ki honau tuofefine ʻe toko tolu ke kai mo inu mo kinautolu.
JOB 1:5 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻenau fai kātoanga, naʻe fekau ʻe Siope ke fakatapui ʻakinautolu, pea ne tuʻu hengihengi hake, ʻo ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻo fakatatau ki honau tokolahi kotoa pē: he naʻe pehē ʻe Siope, naʻa kuo angahala ʻa hoku ngaahi foha, ʻo lea kovi ki he ʻOtua ʻi honau loto. Naʻe fai pehē pe ʻa Siope ʻi he ʻaho kotoa pē.
JOB 1:6 ¶ Ka naʻe ai ʻae ʻaho naʻe fakataha ai ʻae ngaahi foha ʻoe ʻOtua ke fakahā ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe haʻu ai foki ʻa Sētane mo kinautolu.
JOB 1:7 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Sētane, “Ko hoʻo haʻu mei fē?” Pea tali ʻe Sētane kia Sihova, ʻo pehē, “Mei heʻeku fakatakamilo ʻa māmani mo ʻeku feʻaluʻaki fano ʻi ai.”
JOB 1:8 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Sētane, “Kuo ke tokangaʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siope, he ʻoku ʻikai hano tatau ʻi māmani, ko e tangata haohaoa mo angatonu, ʻoku manavahē ia ki he ʻOtua, pea afe mei he kovi?”
JOB 1:9 Pea naʻe tali ai ʻe Sētane kia Sihova, ʻo pehē, “He kuo manavahē ʻa Siope ki he ʻOtua taʻehatotongi?
JOB 1:10 ‌ʻIkai kuo ke takatakai ʻaki ia ʻae ʻā, mo hono fale, mo ʻene meʻa kotoa pē mei he potu kotoa pē? Pea kuo ke fakamonūʻiaʻi ʻae ngāue ʻa hono nima, pea ʻoku tupulekina ʻene koloa ʻi he fonua.
JOB 1:11 Kae mafao atu eni ho nima, ʻo taaʻi ʻaia kotoa pē ʻoku ʻaʻana, pea te ne lauʻikoviʻi koe ʻi ho fofonga.”
JOB 1:12 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Sētane, “Vakai, ʻoku ʻi ho nima ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻana; kaeʻoua naʻa ke hilifaki ho nima kiate ia.” Pea naʻe ʻalu atu ʻa Sētane mei he ʻao ʻo Sihova.
JOB 1:13 ¶ Pea naʻe ai ʻae ʻaho naʻe kai mo inu uaine ʻe hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine ʻi he fale ʻo honau taʻokete lahi:
JOB 1:14 Pea naʻe haʻu ai ʻae talafekau kia Siope, ʻo ne pehē, “Naʻe fai ʻae keli ʻe he fanga pulu, pea kai ʻae fanga ʻasi ʻi he potu ofi ki ai:
JOB 1:15 Pea naʻe ʻoho mai ʻae kakai Sipa ʻo ʻave ʻakinautolu; pea kuo nau tāmateʻi ʻae kau tamaioʻeiki ʻaki ʻae mata ʻoe heletā; pea ko au pe kuo hao ke tala ia kiate koe.”
JOB 1:16 Pea lolotonga ʻene lea mo ʻene haʻu foki ʻae tokotaha, ʻo ne pehē, “Kuo tō mai mei he langi ʻae afi ʻae ʻOtua, pea kuo vela ai ʻae fanga sipi, mo e kau tamaioʻeiki, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu; pea ko au pe kuo hao ke tala ia kiate koe.”
JOB 1:17 Pea lolotonga ʻene lea mo ʻene haʻu foki ʻae tokotaha, ʻo ne pehē, “Naʻe vahe tolu ʻae kongakau Kalitia, ʻonau ʻoho mai ki he fanga kāmeli, pea ʻave ia, pea kuo nau tāmateʻi ʻae kau tamaioʻeiki ʻaki ʻae mata ʻoe heletā; pea ko au pe kuo hao ke tala ia kiate koe.”
JOB 1:18 Pea lolotonga ʻene lea mo ʻene haʻu foki ʻae tokotaha, ʻo ne pehē, “Naʻe kai mo inu uaine ʻa ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine ʻi he fale ʻo honau taʻokete lahi:
JOB 1:19 Pea ʻiloange, kuo hā mai ʻae fuʻu matangi lahi mei he toafa, ʻo taaʻi hono tuliki ʻe fā ʻoe fale, pea naʻe holo ia ki he kau talavou, pea kuo nau mate; pea ko au pe kuo hao ke tala ia kiate koe.”
JOB 1:20 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Siope, ʻo ne haehae hono pulupulu, ʻo fakatekefua ia, pea fakafoʻohifo ki he kelekele, ʻo hū.
JOB 1:21 ‌ʻO ne pehē, “Naʻaku haʻu telefua pe mei he manāva ʻo ʻeku faʻē, pea te u toe ʻalu telefua atu pe: naʻe foaki ʻe Sihova, pea kuo toʻo atu ʻe Sihova; fakafetaʻi pe ki he huafa ʻo Sihova.”
JOB 1:22 ‌ʻI he ngaahi meʻa ni kotoa pē naʻe ʻikai angahala ʻa Siope, pe tuku ha kovi ki he ʻOtua.
JOB 2:1 Pea naʻe toe ai ʻae ʻaho naʻe fakataha ai ʻae ngaahi foha ʻoe ʻOtua ke fakahā ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea naʻe haʻu ai foki ʻa Sētane mo kinautolu ke fakahā ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
JOB 2:2 Pea pehē ʻe Sihova kia Sētane, “Kuo ke haʻu mei fē?” Pea tali ʻe Sētane kia Sihova, ʻo pehē, “Mei heʻeku fakatakamilo ʻa māmani, mo ʻeku feʻaluʻaki fano ʻi ai.”
JOB 2:3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Sētane, “Kuo ke tokangaʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siope, he ʻoku ʻikai hano tatau ʻi māmani, ko e tangata haohaoa mo angatonu, ʻoku manavahē ia ki he ʻOtua, pea afe mei he kovi? Pea ʻoku ne kei kuku maʻu pe ʻene angatonu, ka naʻa ke ueʻi au ki ai, ke fakaʻauha ia taʻehanoʻuhinga.”
JOB 2:4 Pea naʻe tali ʻe Sētane kia Sihova, ʻo pehē, “Ko e kili maʻa e kili, ʻio, ʻe foaki ʻe he tangata ʻene meʻa kotoa pē ke ne moʻui ai.
JOB 2:5 Kae mafao atu eni ho nima, ʻo ala ki hono hui mo hono kakano, pea te ne lauʻikoviʻi koe ʻi ho fofonga.”
JOB 2:6 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Sētane, “Vakai, ʻoku ʻi ho nima ia; ka ko ʻene moʻui pe ʻe tapu.”
JOB 2:7 ¶ Pea ʻalu ai ʻa Sētane mei he ʻao ʻo Sihova, ʻo ne taaʻi ʻaki ʻa Siope ʻae ngaahi hangatāmaki mamahi, ʻo fai mei hono ʻaofi vaʻe ʻo aʻu ki hono tumuʻaki.
JOB 2:8 Pea ne toʻo ʻe ia ʻae konga ipu maumau ʻo teletele ʻaki ia; pea tangutu ia ʻi he efuefu.
JOB 2:9 ¶ Pea pehē ai ʻe hono uaifi kiate ia, “ʻOku ke kei kuku hoʻo angatonu? Lea kovi ki he ʻOtua, ka ke mate.”
JOB 2:10 Ka naʻe pehē ʻe ia ki ai, “Ko hoʻo lea ʻoku hangē ko e lea ʻa ha taha ʻi he kau fefine vale. ʻIo! he te tau maʻu koā ʻae lelei mei he nima ʻoe ʻOtua, pea ʻikai te tau maʻu mo e kovi?” ʻI he ngaahi meʻa ni kotoa pē naʻe ʻikai angahala ʻa Siope ʻi hono loungutu.
JOB 2:11 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kāinga ʻe toko tolu ʻo Siope ki he kovi ni kotoa pē kuo tō kiate ia, naʻa nau haʻu mei honau potu taki taha; ko Elifasi mei Timani, mo Pilitati mei Suaa, mo Sofaa mei Neama: he kuo nau tālanga ke nau fakataha ke nau mamahi mo ia mo nau fakafiemālieʻi ia.
JOB 2:12 Pea ʻi heʻenau hanga hake kiate ia mei he mamaʻo, ʻo ʻikai ʻilo ia, naʻa nau tangi leʻo lahi; pea naʻa nau taki taha haehae hono pulupulu, mo lī ʻae efu ki ʻolunga ki honau ʻulu.
JOB 2:13 Pea naʻa nau nonofo mo ia ʻi he kelekele ʻi he ʻaho ʻe fitu mo e pō ʻe fitu, pea naʻe ʻikai siʻi lea ha taha ki ai: he naʻa nau vakai kuo lahi ʻaupito ʻene mamahi.
JOB 3:1 Pea hili ia naʻe mafaʻa ʻae ngutu ʻo Siope, ʻo ne lauʻikoviʻi ʻa hono ʻaho.
JOB 3:2 Pea lea ʻa Siope, ʻo ne pehē,
JOB 3:3 “Ke ʻauha ʻae ʻaho naʻe fanauʻi ai au, mo e pō ko ia naʻe kalanga ai, ‘Kuo fanauʻi ʻae tama tangata.’
JOB 3:4 Ke fakapoʻuli ʻae ʻaho ko ia; ke ʻoua naʻa tokanga ki ai ʻae ʻOtua mei ʻolunga, pea ʻoua naʻa ulo ai ʻae maama.
JOB 3:5 Ke maʻu ia ʻe he fakapoʻuli mo e ʻata ʻoe mate; ke heka maʻu ki ai ʻae ʻao matolu; ke fakailifia ia ʻe he fakapoʻuli ʻoe ʻaho.
JOB 3:6 Ke ʻohofi ʻae pō ko ia ʻe he fakapoʻuli matolu; ke ʻoua naʻa fakahoko ia ki he ngaahi ʻaho ʻoe taʻu, pe kau ia ʻi he lau ʻoe ngaahi māhina.
JOB 3:7 ‌ʻIo, ke lala ʻae pō ko ia, ke ʻoua naʻa ʻi ai ha leʻo fakafiefia.
JOB 3:8 Ke kapeʻi ia ʻekinautolu ʻoku laukoviʻi ʻae ʻaho, ʻakinautolu ʻoku nau teu ke fai hake ʻenau lāunga.
JOB 3:9 Ke fakapoʻuli ʻae ngaahi fetuʻu ʻo hono efiafi poʻuli; ke holi ia ki he maama, kaeʻoua siʻi naʻa ʻi ai; pea ʻoua naʻa ʻilo ʻe ia ʻae maʻa ʻae ʻaho:
JOB 3:10 Koeʻuhi naʻe ʻikai ke tāpuni ʻae ngaahi matapā ʻoe manāva kiate au, pe fufū ʻae mamahi mei hoku mata.
JOB 3:11 “Ko e hā naʻe ʻikai ai te u mate mei he manāva? Ko e hā naʻe ʻikai ai te u tukuange hoku laumālie ʻi heʻeku haʻu mei he fatu?
JOB 3:12 Ko e hā naʻe tali teu ʻai au ʻe he foʻi tui? Mo e huhu koeʻuhi ke u huhu ai?
JOB 3:13 He ka ne ʻikai, pehē kuo u tokoto taʻengāue eni pea longo pe, pea u mohe pe ʻo mālōlō ai,
JOB 3:14 ‌ʻO fakataha mo e ngaahi tuʻi mo e ngaahi pule ʻo māmani, naʻa nau langa moʻonautolu ʻae ngaahi potu naʻe lala;
JOB 3:15 Pea fakataha mo e ngaahi ʻeiki naʻe maʻu koula, naʻa nau fakapito honau ngaahi fale ʻaki ʻae siliva:
JOB 3:16 Pea teu ʻikai ʻo hangē ko e tama tō ʻi he fufū; ʻo hangē ko e fānau ʻoku ʻikai mamata ki he maama.
JOB 3:17 ‌ʻOku ngata ʻi ai ʻae fakamamahi ʻe he kau angahala; pea mālōlō ʻi ai ʻae kau ongosia.
JOB 3:18 ‌ʻOku mālōlō fakataha ai ʻae kau pōpula; ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi ai ʻae leʻo ʻoe fakamālohi.
JOB 3:19 ‌ʻOku ʻi ai ʻae iiki mo e lalahi; pea tauʻatāina ai ʻae tamaioʻeiki mei heʻene ʻeiki.
JOB 3:20 “Ko e hā ʻoku tuku ai ʻae maama kiate ia ʻoku ʻi he mamahi, mo e moʻui kiate ia ʻoku laumālie mamahi;
JOB 3:21 ‌ʻAia ʻoku holi ki he mate, ka ʻoku ʻikai ia; pea lahi ʻene kumi ki ai ʻi heʻene kumi ki he ngaahi koloa fufū;
JOB 3:22 ‌ʻAkinautolu ʻoku nekeneka ʻaupito, mo fiefia, ʻoka nau ka ʻilo ʻae faʻitoka?
JOB 3:23 [Ko e hā kuo foaki ai ʻae maama ]ki he tangata kuo fakapuli hono hala, pea kuo ʻākilotoa ia ʻe he ʻOtua?
JOB 3:24 He ʻoku muʻomuʻa ʻeku ngaahi toʻe ki heʻeku kai, pea ko ʻeku tangi kalanga ʻoku lilingi atu ʻo hangē ko e vai.
JOB 3:25 Hē ko e meʻa ne u manavahē lahi ki ai kuo tō ia kiate au, pea ko ia ne u ilifia ai kuo hoko mai.
JOB 3:26 Naʻe ʻikai te u fiemālie, pe te u mālōlō, pe te u nofo noa pe; ka naʻe hoko pe ʻae mamahi.”
JOB 4:1 Pea toki leaange ai ʻa Elifasi mei Timani, ʻo ne pehē,
JOB 4:2 “Kapau te mau ʻahiʻahi ke lea kiate koe, te ke ʻita ai? Ka ko hai te ne faʻa taʻofi ia ʻe ia mei he lea?
JOB 4:3 Vakai, kuo ke akonekina ʻae tokolahi, pea kuo ke fakamālohiʻi ʻae nima vaivai.
JOB 4:4 Naʻe poupou hake ʻe hoʻo ngaahi lea ʻaia naʻe meimei hinga, pea kuo ke fakamālohiʻi ʻae foʻi tui vaivai.
JOB 4:5 Ka ko eni kuo hoko ia kiate koe, pea ke vaivai; ʻoku ala ia kiate koe, pea ʻoku ke puputuʻu.
JOB 4:6 He kofaʻā eni hoʻo manavahē, hoʻo falala, hoʻo ʻamanaki lelei, mo e angatonu ʻa ho ngaahi hala?
JOB 4:7 “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakamanatu, ko hai ha taʻeangahala naʻe ʻauha? Pea ko e potu fē naʻe motuhi ai ʻae māʻoniʻoni?
JOB 4:8 ‌ʻIo, ʻo hangē pe ko ia kuo u mamata ki ai, ko kinautolu ʻoku keli ʻae angahala, mo tūtuuʻi ʻae fai kovi, ʻoku nau utu pe ia.
JOB 4:9 ‌ʻI he ifi ʻae ʻOtua ʻoku nau ʻauha, pea ko e mānava ʻo hono fofonga ʻoku nau ʻosiʻosingamālie ai.
JOB 4:10 ‌ʻOku [fakangata ]ʻae ngungulu ʻoe laione, mo e leʻo ʻoe laione fekai, pea ʻoku mafesifesi ʻae kau nifo ʻoe fanga laione mui.
JOB 4:11 ‌ʻOku ʻauha ʻae motuʻa laione ko e masiva meʻa kai, pea ko e fānganga ʻoe laione mālohi kuo fakahēʻi mamaʻo.
JOB 4:12 “Ko eni, naʻe ai ha meʻa naʻe ʻomi fufū kiate au, pea naʻe ongoʻi ʻe hoku telinga ʻae fafana ʻo ia.
JOB 4:13 ‌ʻI he ngaahi mahalo mei he ngaahi meʻa hā mai ʻoe pō, ʻoka tō ʻae mohe maʻu ki he kakai,
JOB 4:14 Naʻe hoko mai kiate au ʻae manavahē, mo e tetetete, ʻaia naʻe fakangalulu ai hoku ngaahi hui kotoa pē.
JOB 4:15 Pea naʻe toki māʻali ai ʻae laumālie ʻi hoku ʻao; pea naʻe vavana hake ʻae fulufulu ʻo hoku sino:
JOB 4:16 Naʻe tuʻu mai ia, ka naʻe ʻikai te u ʻilo hono anga: naʻe ʻi hoku ʻao ʻae fakatātā, naʻe longo pe, pea ne u ongoʻi ʻae leʻo, naʻe pehē,
JOB 4:17 “ʻE faʻa angatonu lahi hake ʻae tangata ki hono ʻOtua? ʻE māʻoniʻoni lahi hake ʻae tangata ki hono Tupuʻanga?
JOB 4:18 Vakai, ʻoku ʻikai te ne falala ki heʻene kau tamaioʻeiki, pea ko ʻene kau ʻāngelo ʻoku ʻikai ke ne fakamālō ki ai.
JOB 4:19 Kae huanoa ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi fale ʻumea, ko honau tuʻunga ʻoku ʻi he efu, pea ʻoku taʻomia ʻakinautolu ʻo hangē pe ko e ane?
JOB 4:20 ‌ʻOku tā hifo ʻakinautolu mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi: ʻoku nau ʻauha ʻo taʻetuku, ka ʻoku ʻikai tokanga ki ai ha taha.
JOB 4:21 Pea ʻikai ʻoku mole atu ʻae lelei kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu? ʻOku nau mate, ʻio, ʻi he taʻehapoto.’
JOB 5:1 “Ui eni, ka ʻoku ai ha taha te ne talia koe; pea ko hai ʻi he kau māʻoniʻoni te ke hanga ki ai?
JOB 5:2 He ʻoku tāmateʻi ʻe he houhau ʻae tangata vale, pea fakaʻauha ʻe he tuputāmaki ʻae fakavalevale.
JOB 5:3 Kuo u mamata ki he vale kuo aka, kae fakafokifā ne u tuku hono ʻapi ki he malaʻia.
JOB 5:4 ‌ʻOku mamaʻo ʻene fānau mo e hūfanga, ʻoku taʻomia ʻakinautolu ʻi he matapā, pea ʻoku ʻikai ha fakahaofia.
JOB 5:5 ‌ʻOku kai honau taʻu ʻe he fiekaia, ʻo ne faʻao ia, ʻio, mei he loto ʻakau talatala, pea ʻoku folo hifo ʻe he kaihaʻa ʻenau koloa.
JOB 5:6 Neongo ʻoku ʻikai ʻalu hake mei he efu ʻae angahala, pea ʻoku ʻikai tupu mei he kelekele ʻae mamahi;
JOB 5:7 Ka kuo fanauʻi ʻae tangata ki he mamahi, ʻo hangē ko e puna hake ʻae kalofiama.
JOB 5:8 “Ko ia te u kumi ki he ʻOtua, pea te u tuku ʻeku ngāue ki he ʻOtua:
JOB 5:9 He ko ia ia ʻoku ne faʻa fai ʻae ngaahi meʻa lahi mo taʻefaʻaʻilo; ko e ngaahi meʻa fakaofo mo taʻefaʻalaua:
JOB 5:10 Ko ia ia ʻoku ne foaki ʻae ʻuha ki he kelekele, pea ne fekau hifo ʻae ngaahi vai ki he tokaʻanga ngoue:
JOB 5:11 Koeʻuhi ke hiki ki ʻolunga ʻakinautolu ʻoku māʻulalo; kae hakeakiʻi ke moʻui ʻakinautolu ʻoku tangi.
JOB 5:12 ‌ʻOku ne motuhi ʻae fakakaukau ʻoe fie poto, pea ʻoku ʻikai faʻa fai ai ʻe honau nima ha momoʻi meʻa.
JOB 5:13 ‌ʻOku ne tauheleʻi ʻae poto ʻi heʻenau fiepoto: pea ko e fakakaukau ʻoe anga pikopiko ʻoku fakataʻeaongaʻi,
JOB 5:14 ‌ʻOku nau fekitaki mo e poʻuli ʻi he kei ʻaho, pea tautaufā ʻi he hoʻatāmālie ʻo hangē ko e pō.
JOB 5:15 Ka ʻoku ne fakahaofia ʻae masiva mei he heletā ʻo honau ngutu, pea mei he nima ʻoe mālohi.
JOB 5:16 ‌ʻOku tupu ai ʻi he masiva ʻae ʻamanaki lelei, pea ko e angahala ʻe tāpuni hono ngutu ʻoʻona.
JOB 5:17 “Vakai, ʻoku monūʻia ʻae tangata ʻoku tautea ʻe he ʻOtua: ko ia, ʻoua naʻa ke taʻetokangaʻi ʻae tautea mei he Māfimafi:
JOB 5:18 He ʻoku ne fakamamahi, pea ʻoku ne nonoʻo: ʻoku ne hokaʻi, kae fakamoʻui ʻe hono nima ʻoʻona.
JOB 5:19 ‌ʻE fakahaofi ʻe ia ʻa koe ʻi he mamahi ʻe ono: ʻio, ʻi he meʻa ʻe fitu ʻe ʻikai ha kovi te ne lavaʻi koe.
JOB 5:20 Te ne huhuʻi koe mei he mate ʻi he honge: pea mei he mālohi ʻoe heletā ʻi he tau.
JOB 5:21 ‌ʻE fufū koe mei he tautea ʻoe ʻelelo: pea ka haʻu ʻae fakaʻauha ʻe ʻikai te ke manavahē ai.
JOB 5:22 Te ke kata koe ʻi he fakaʻauha mo e honge: pea ʻe ʻikai te ke manavahē ki he fanga manu fekai ʻoe fonua.
JOB 5:23 He te mou kaumeʻa mo e ngaahi maka ʻoe fonua: pea ʻe fiemālie mo koe ʻae fanga manu ʻoe fonua.
JOB 5:24 Pea te ke ʻilo ʻe melino pe ho nofoʻanga; te ke ʻaʻahi ki ho ʻapi, pea ʻe ʻikai te ke angahala.
JOB 5:25 Pea te ke ʻilo foki ʻe tokolahi ho hako, pea ʻe tatau hoʻo fānau mo e mohuku ʻoe fonua.
JOB 5:26 Te ke hoko ki ho tanuʻanga ʻi he motuʻa lelei, ʻo hangē ko e ʻū koane ʻi hono faʻahitaʻu.
JOB 5:27 Vakai ko e meʻa ni, kuo mau ʻekea, pea ʻoku pehē pe ia; fanongo ki ai, pea ke ʻilo ia maʻau.
JOB 6:1 Ka naʻe leaange ʻa Siope, ʻo ne pehē,
JOB 6:2 “Taumaiā kuo fakatatau totonu ʻa ʻeku mamahi, pea ke ʻai kātoa ʻeku mamahi ki he meʻa fakatatau!
JOB 6:3 He ko eni, ʻe mamafa lahi ia ki he ʻoneʻone ʻoe tahi: ko ia kuo fōngia hifo ai ʻeku ngaahi lea.
JOB 6:4 He ʻoku ʻi loto ʻiate au ʻae ngaahi ngahau ʻoe Māfimafi, ko hono kona ʻo ia ʻoku ne inumia hoku laumālie: ʻoku tuʻu tali tau pe kiate au ʻae ngaahi fakailifia ʻae ʻOtua.
JOB 6:5 He ʻoku tangi ʻae ʻasi kai vao ʻoka maʻu ʻe ia ʻae mohuku? Pe ʻoku tangi ʻae pulu ʻi heʻene kai?
JOB 6:6 ‌ʻE faʻa kai ʻae meʻa ifoifonoa taʻehamāsima? Pe ʻoku ai ha ifo ʻi he nāunau ʻoe foʻi manu?
JOB 6:7 Ko e ngaahi meʻa naʻe fehiʻa hoku laumālie ke ala ki ai, ko ʻeku meʻakai mamahi ia.
JOB 6:8 “Taumaiā ke u lavaʻi ʻeku kole; pea tuku mai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ʻoku ou holi ki ai!
JOB 6:9 ‌ʻIo, ke lelei ki he ʻOtua ke tāmateʻi au; ke ne tukuange hono nima, ʻo motuhi au!
JOB 6:10 Pehē te u toki maʻu ai ʻae fiemālie; ʻio, te u tali mālohi au ki he mamahi ke ʻoua naʻa ne mamae; he naʻe ʻikai te u fufū ʻae ngaahi folofola ʻae tokotaha māʻoniʻoni.
JOB 6:11 He ko e hā hoku mālohi, koeʻuhi ke u ʻamanaki ʻeau; pea ko e hā hoku ngataʻanga, koeʻuhi ke u fakatolonga ai pe ʻeku moʻui?
JOB 6:12 He ko e mālohi ʻoe ngaahi maka ʻa hoku mālohi? Pe ko e palasa ʻa hoku kakano?
JOB 6:13 ‌ʻIkai ʻoku ʻiate au haku tokoni? Pea kuo kapusi ʻaupito ʻae poto ʻiate au?
JOB 6:14 “ʻOka mamahi ha taha [ʻoku ngali ]ke ʻofa kiate ia ʻa hono kāinga; ka ʻoku ne liʻaki ʻe ia ʻae manavahē ki he Māfimafi.
JOB 6:15 Kuo fai kākā ʻa hoku kāinga ʻo hangē ko ha vaitafe, pea hangē ko e ʻoho ʻoe vai ʻoku nau mole atu;
JOB 6:16 He ʻoku ʻuliʻuli ia koeʻuhi ko e ʻaisi, ʻaia ʻoku lilo ʻi ai ʻae ʻuha hinehina:
JOB 6:17 ‌ʻOka māmāfana ia, ʻoku nau mole: pea ʻoka ʻaʻafu, ʻoku ʻauha leva ia mei hono potu.
JOB 6:18 Ko e ngaahi hala ʻo honau tafeʻanga kuo fakakehe; ʻoku fakaʻaʻau ʻo ʻikai, pea mole.
JOB 6:19 Naʻe kumi lahi ʻe he kakai ʻo Tima, ko e kau fononga ʻo Sipa naʻa nau tatali ki ai.
JOB 6:20 Naʻa nau puputuʻu koeʻuhi naʻa nau ʻamanaki; naʻa nau haʻu ki ai, pea mā.
JOB 6:21 He ko e meʻa noa pe foki ʻakimoutolu; ʻoku mou mamata ki hoku lī ki lalo, pea ʻoku mou ilifia.
JOB 6:22 He ne u pehē, ‘Tokoni mai?’ Pe, ‘Foaki mai ha meʻa mei hoʻomou koloa?’
JOB 6:23 Pe, ‘Fakamoʻui au mei he nima ʻoe fili? Pe, ‘Huhuʻi au mei he nima ʻoe mālohi?’
JOB 6:24 “Akonakiʻi au, pea te u longo pe: pea mou fai ke u ʻilo pe kuo u hē ʻi he hā.
JOB 6:25 Hono ʻikai mālohi ʻae ngaahi lea totonu! Ka ʻoku valokiʻi ʻae hā ʻe hoʻomou valoki?
JOB 6:26 He ʻoku mou pehē ke valokiʻi ʻae ngaahi lea, mo e ngaahi tala ʻo ha taha kuo tuʻutāmaki, ʻoku hangē ha matangi?
JOB 6:27 ‌ʻIo, ʻoku mou lemohekina ʻae tamai mate, pea mou keli ha luo ki homou kāinga.
JOB 6:28 Ko ia, mou fiemālie, ʻo vakai kiate au; he ʻoku ʻilongofua kiate kimoutolu ʻo kapau ʻoku ou kākā.
JOB 6:29 ‌ʻOku ou kole, mou toe fakakaukau he ʻoku ʻi ai ʻeku māʻoniʻoni.
JOB 6:30 He ʻoku ai ha angahala ʻi hoku ʻelelo? ʻIkai ʻe faʻa ʻilo ʻe hoku ngutu ʻae ngaahi meʻa kovi?
JOB 7:1 “ʻIkai ʻoku ai ʻae kuonga kuo tuʻutuʻuni ki he tangata ʻi māmani? pea tatau hono ngaahi ʻaho mo e ngaahi ʻaho ʻoe ngāue unga?
JOB 7:2 ‌ʻO hangē ko e holi lahi ʻae tamaioʻeiki ki he malumalu, pea hangē ko e ʻamanaki ʻae ngāue unga ki he totongi ʻo ʻene ngāue:
JOB 7:3 ‌ʻOku pehē, kuo tuku ke ʻaʻaku ʻae ngaahi māhina mamahi, pea kuo tuʻutuʻuni kiate au ʻae ngaahi pō fakamamahi.
JOB 7:4 ‌ʻO kau ka tokoto hifo, ʻoku ou pehē, ‘te u tuʻu hake ʻafē, kuo ʻosi ʻae pō?’ Pea ʻoku ou fiu ʻi he fetafokifokiʻaki ʻo aʻu ki he maʻa ʻae ʻaho.
JOB 7:5 Kuo kofuʻaki hoku sino ʻae ʻuanga mo e ngaahi konga kelekele; kuo mafahifahi hoku kili, pea kuo fakalielia.
JOB 7:6 Ko hoku ngaahi ʻaho ʻoku vave ʻi he faʻonga filo ʻoe tangata lalanga, pea ʻoku fakaʻosi ia taʻehaʻamanaki lelei.
JOB 7:7 ‌ʻOfa ke manatuʻi ko e matangi ʻa ʻeku moʻui: ʻE ʻikai toe mamata ʻa hoku mata ki he lelei.
JOB 7:8 Ko e mata ʻo ia kuo ne mamata kiate au ʻe ʻikai toe mamata mai: ʻoku ʻiate au ho fofonga, pea u ʻikai leva.
JOB 7:9 ‌ʻO hangē ko e fakamovetevete ʻo mole atu ʻae ʻao: ʻoku pehē, ko ia ʻoku ʻalu hifo ki he faʻitoka ʻe ʻikai toe ʻalu hake.
JOB 7:10 ‌ʻE ʻikai toe foki ia ki hono fale, pea ʻe ʻikai toe ʻiloʻi ia ʻe hono potu.
JOB 7:11 “Ko ia ʻe ʻikai te u taʻofi ki hoku ngutu; te u lea ʻi he ongosia ʻo hoku laumālie; te u lāunga ʻi he mamahi ʻo hoku laumālie.
JOB 7:12 He ko ha tahi au pe ko e tofuaʻa, koeʻuhi kuo ke fakanofo ha leʻo kiate au?
JOB 7:13 ‌ʻO kau ka pehē, ‘ʻE fakafiemālieʻi au ʻe hoku mohenga, ʻe fakasiʻisiʻi hoku mamahi ʻe hoku tokotoʻanga;’
JOB 7:14 ‌ʻOku ke fakailifiaʻi au ʻaki ʻae ngaahi misi, pea ke fakalilikaʻi au ʻi he ngaahi meʻa hā mai:
JOB 7:15 Ko ia ʻoku fili ai ʻe hoku laumālie ʻae sisina, mo e mate ʻi heʻeku moʻui.
JOB 7:16 ‌ʻOku ou fakaliliʻa ki ai; ʻe ʻikai te u fie moʻui ai pe: tuku ai pe au; he ko e vaʻinga pe ʻa hoku ngaahi ʻaho.
JOB 7:17 He ko e hā ʻae tangata, ʻoku ke hakeakiʻi ai ia? Pea koeʻuhi ke ke tukupau ho loto kiate ia?
JOB 7:18 Pea koeʻuhi ke ke ʻaʻahi ki ai ʻi he pongipongi kotoa pē, mo ʻahiʻahiʻi ia ʻi he kihiʻi feituʻulaʻā siʻi kotoa pē?
JOB 7:19 ‌ʻE fēfē hono fuoloa mo e ʻikai te ke ʻalu ʻiate au, pe tuku pe au ke ʻoua muʻa ke u folo hifo hoku ifo?
JOB 7:20 Kuo u fai angahala; ko e hā te u fai kiate koe, ʻa koe ko e fakamoʻui ʻoe kakai? Ko e hā kuo ke fokotuʻu ai au ko e fakaʻilonga maʻau, ke u hoko ai ko e kavenga, kiate au pe?
JOB 7:21 Pea ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke fakamolemole ʻeku angahala, pea toʻo atu ʻeku fai hala? He ko eni te u mohe pe ʻi he efu; pe te ke kumi au ʻi he pongipongi, ka ʻe ʻikai te u ʻi ai au.”
JOB 8:1 Pea naʻe toki tali ʻe Pilitati mei Suaa, ʻo ne pehē,
JOB 8:2 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻo hoʻo lea pehē pe? Pea tatau mo e matangi mālohi ʻae ngaahi lea ʻa ho ngutu?
JOB 8:3 He ʻoku fakahala ʻe he ʻOtua ʻae fakamaau? Pe fakahalaʻi ʻe he Māfimafi ʻae angatonu?
JOB 8:4 Kapau kuo angahala ʻa hoʻo fānau kiate ia, pea kuo ne liʻaki ʻakinautolu ko e meʻa ʻi heʻenau fai hala;
JOB 8:5 Kapau te ke kumi vave ki he ʻOtua, pea fai hoʻo faʻa hū tāumaʻu ki he Māfimafi;
JOB 8:6 Kapau kuo ke maʻa mo angatonu ko e moʻoni ʻe ʻā hake ia maʻau, pea te ne ngaohi ke monūʻia ʻae nofoʻanga ʻo hoʻo māʻoniʻoni.
JOB 8:7 Neongo ʻae siʻi ʻa ho kamataʻanga, ka ʻe fakalahi ʻaupito ho ikuʻanga.
JOB 8:8 “Ko eni, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fehuʻi ki he kuonga ʻi muʻa, pea ke teuʻi koe ke ke ʻeke ki heʻenau ngaahi tamai:
JOB 8:9 (He ʻoku ʻoe ʻaneafi pe ʻakinautolu, pea taʻeʻilo ha meʻa, koeʻuhi ʻoku tatau hotau ngaahi ʻaho ʻi māmani mo e ʻata:)
JOB 8:10 ‌ʻIkai ʻe akonakiʻi koe ʻekinautolu, ʻo tala kiate koe, pea hua ʻaki mai ʻae ngaahi lea mei honau loto?
JOB 8:11 “ʻE faʻa tupu ʻae mohuku ʻoe anovai ka ʻi he kelepulu pe? ʻE faʻa tupu ʻae kaho ka ʻi he vai pe?
JOB 8:12 He ʻoku lolotonga ʻene kei mata, ʻo ʻikai tā, ʻoku tomuʻa mae ia ʻi he ʻakau kotoa pē.
JOB 8:13 ‌ʻOku pehē pe ʻae ʻaluʻanga ʻokinautolu ʻoku fakangaloʻi ʻae ʻOtua; pea ko e ʻamanaki ʻae mālualoi ʻe ʻauha ia:
JOB 8:14 Ko ʻene ʻamanaki ʻe tuʻusi ia, pea ko ʻene falalaʻanga ko e matamata kupenga ʻoe hina.
JOB 8:15 ‌ʻE faʻaki ia ki hono fale, ka ʻe ʻikai tuʻu ia: ʻe puke maʻu ʻe ia ki ai, ka ʻe ʻikai te ne tolonga.”
JOB 8:16 ‌ʻOku maʻuiʻui ia ʻi he mata ʻoe laʻā, pea tupu hono vaʻa ʻi heʻene ngoue.
JOB 8:17 Ko hono ngaahi aka ʻoku fefihifihitaki ʻi he tafungofunga, ʻo ʻiloʻi ʻae potu makamaka.
JOB 8:18 Kapau te ne fakaʻauha ia mei hono potu, pea ʻe toki fakafisi ia, ʻo pehē, ‘naʻe ʻikai te u mamata kiate koe.’
JOB 8:19 Vakai, ko e fiefia eni ʻa hono hala, pea ʻe toe tupu ʻae niʻihi mei he kelekele.
JOB 8:20 “Vakai, ʻe ʻikai siʻaki ʻe he ʻOtua ha taha haohaoa, pea ʻe ʻikai tokoniʻi ʻe ia ʻae kau fai kovi:
JOB 8:21 Kaeʻoua ke ne fakapito ho ngutu ʻi he kata, mo ho loungutu ʻi he fiefia.
JOB 8:22 Ko kinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe ʻe fakakofuʻaki ʻae mā; pea ʻe fakaʻauha ʻae nofoʻanga ʻoe angahala.”
JOB 9:1 Pea naʻe toki tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 9:2 ‌ʻOku ou ʻilo ʻoku pehē moʻoni ia ka ʻe tonuhia fēfē ʻae tangata ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua?
JOB 9:3 Kapau te na alea, mo ia, ʻe ʻikai te ne faʻa talia ʻe ia ha taha ʻi he meʻa ʻe afe.
JOB 9:4 ‌ʻOku poto ia ʻi loto, pea lahi ʻi he mālohi: ko hai kuo ne fakaangatuʻu ia kiate ia, pea monūʻia?
JOB 9:5 Ko ia ia ʻoku ne hiki ʻae ngaahi moʻunga, kae ʻikai ke nau ʻilo: ʻoku ne fulihi ia ʻi hono houhau.
JOB 9:6 ‌ʻOku ne luluʻi ʻae fonua mei hono potu, pea ʻoku ngalulululu hono ngaahi pou.
JOB 9:7 ‌ʻOku ne fekauʻi ʻae laʻā, pea ʻikai ʻalu hake ia; pea ne tāpuni hake ʻae ngaahi fetuʻu.
JOB 9:8 ‌ʻOku ne folahi atu tokotaha pē ʻae ngaahi langi, pea ʻoku ne hāʻele ʻi he ngaahi peau ʻoe tahi.
JOB 9:9 ‌ʻOku ne ngaohi ʻa ʻAakitulio, mo Olioni, mo Peliatisi, pea mo e ngaahi potu ki he feituʻu tonga.
JOB 9:10 ‌ʻOku ne fai ʻae ngaahi meʻa lahi ʻo taʻefaʻaʻilo; ʻio, ko e ngaahi meʻa mana ʻoku taʻefaʻalaua.
JOB 9:11 Vakai, ʻoku hāʻele ia ʻi hoku tafaʻaki, ka ʻoku ʻikai te u mamata ki ai: ʻoku ne hāʻele atu foki ka ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ia.
JOB 9:12 Vakai, ʻoku ne toʻo atu, ko hai ʻe faʻa taʻofi ia? Ko hai ʻe pehē kiate ia, ‘Ko e hā ʻoku ke fai?’
JOB 9:13 “Kapau ʻe ʻikai taʻofi ʻe he ʻOtua ki hono houhau, ʻe mapelu ki lalo ʻiate ia ʻae kau tokoni fielahi.
JOB 9:14 Kae fēfē ai ʻeku talia ia ʻeau, pea u fili ʻeku ngaahi lea ke alea mo ia?
JOB 9:15 ‌ʻAia ʻe ʻikai te u talia, ʻoka ne u māʻoniʻoni, ka te u hū tāumaʻu ki hoku Fakamaau.
JOB 9:16 Ka ne u ui, pea talia ia; kae ʻikai te u tui kuo ne ongoʻi hoku leʻo.
JOB 9:17 He ʻoku ne haʻaki au ʻaki ʻae afā, pea ne fakalahi ʻeku lavea taʻehanoʻuhinga.
JOB 9:18 ‌ʻOku ʻikai tuku ʻe ia ke u mānava, ka ʻoku ne fakapito au ʻaki ʻae mamahi.
JOB 9:19 Kapau te u lea ki he mālohi, vakai, ʻoku māfimafi ia: pe ki he fakamaau, ‘ko hai te ne fakamoʻoni kiate au?’
JOB 9:20 Kapau te u fakatonuhiaʻi au, pea tā ʻe fakahalaʻi au ʻe hoku ngutu ʻoʻoku; pē te u pehē ʻoku ou haohaoa, ʻe fakamoʻoni ia ki heʻeku halaia.
JOB 9:21 Neongo ʻa ʻeku haohaoa, ka ʻe ʻikai te u ʻilo ki hoku loto: te u fehiʻa ʻeau pē ki heʻeku moʻui.
JOB 9:22 “Ko e meʻa ni pē taha, ʻoku ou fakamoʻoni ki ai, ʻOku ne fakaʻauha ʻae haohaoa mo e angahala.
JOB 9:23 Kapau ʻe fakafokifā pē ʻae taaʻi ʻe he fakamamahi, ʻe kata ʻe ia ʻi he ʻahiʻahiʻi ʻoe taʻeangahala.
JOB 9:24 Kuo tuku ʻae fonua ki he nima ʻoe angahala: ʻoku ne ʻufiʻufi ʻae mata ʻo hono kau fakamāu; ka ʻikai, pea kofaa, pe ko hai ia?
JOB 9:25 “ʻOku vave eni ʻa hoku ngaahi ʻaho ʻi he tangata fekau: ʻoku puna atu ia, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ia ha lelei.
JOB 9:26 Kuo mole ia ʻo hangē ko e ngaahi vaka ngaholo: ʻo hangē ko e ʻikale ʻoku fakavave ki he kai.
JOB 9:27 Kapau te u pehē, ‘Te u fakangaloʻi ʻa ʻeku mamahi, te u siʻaki ʻeku māfasia, ʻo fakafiemālieʻi au:’
JOB 9:28 Tā te u ilifia ʻi heʻeku ngaahi mamahi fulipē, ʻoku ou ʻilo ʻe ʻikai te ke fakatonuhiaʻi au.
JOB 9:29 Kapau ʻoku ou angakovi, pea tā ʻoku kei taʻeʻaonga pe ʻeku ngāue?
JOB 9:30 He kapau te u kaukau au ʻi he vai ʻuha hinehina, ʻo ngaohi ke maʻa ʻaupito hoku nima;
JOB 9:31 Ka te ke lī au ki he pelepela, pea ʻe fakaliliʻa kiate au ʻa hoku ngaahi kofu ʻoʻoku.
JOB 9:32 He ʻoku ʻikai ko e tangata ia, ʻo hangē ko au, koeʻuhi ke u talia ia, pea kema fakataha ʻi he fakamaau.
JOB 9:33 Pea ʻoku ʻikai ha tangata fakalelei ʻi homa vahaʻa, ke ne hili hono nima kiate kimaua fakatouʻosi.
JOB 9:34 Ke toʻo ʻe ia ʻene meʻa tā ʻiate au, pea ʻoua naʻa fakailifiaʻi au ʻe heʻene manavahē:
JOB 9:35 Te u toki lea ai, ʻo taʻemanavahē kiate ia; ka ʻoku ʻikai te u pehē eni.
JOB 10:1 “ʻOku fiu hoku laumālie ʻi heʻeku moʻui; te u tuku au ke u lāunga; te u lea ʻi he mamahi ʻo hoku laumālie.
JOB 10:2 Te u pehē ki he ʻOtua, ʻoua naʻa ke tuku au ko e halaia; fakahā mai pe ko e hā ʻoku ke fakamamahiʻi ai au.
JOB 10:3 He ʻoku taau mo koe ke fakamamahi, koeʻuhi ke ke fehiʻa ki he ngāue ʻa ho nima, ka ke fakamaama ki he fakakaukau ʻae angahala?
JOB 10:4 He ʻoku ke mata fakakakano? Pe ʻoku ke mamata ʻo hangē ko e mamata ʻae tangata?
JOB 10:5 He ʻoku tatau ho ngaahi ʻaho mo e ngaahi ʻaho ʻoe tangata? Mo ho ngaahi taʻu mo e ngaahi ʻaho ʻoe tangata,
JOB 10:6 Koeʻuhi ʻoku ke ʻekea ʻeku angahala, mo ke hakule ʻa ʻeku fai kovi?
JOB 10:7 ‌ʻOku ke ʻilo ʻoku ʻikai te u fai kovi, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe faʻa fakahaofi mei ho nima.
JOB 10:8 “Kuo ngaohi au ʻe ho nima mo fakafuofua takatakai au; ka ʻoku ke tāmateʻi au.
JOB 10:9 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke ke manatuʻi, kuo ke ngaohi au ʻo hangē ko e ʻumea pea te ke toe ʻomi au ki he efu?
JOB 10:10 He naʻe ʻikai te ke lilingi au ʻo hangē ko e huʻahuhu, mo fakafefeka au ʻo hangē ko e siisi?
JOB 10:11 Kuo ke fakakofuʻaki au ʻae kili mo e kakano, pea kuo ke ʻāʻi au ʻaki ʻae ngaahi hui mo e uoua.
JOB 10:12 Kuo ke tuku kiate au ʻae moʻui mo e ʻofa, pea kuo fakatolonga ʻeku moʻui ʻi hoʻo faʻa ʻaʻahi.
JOB 10:13 Pea kuo ke fufū ʻae ngaahi meʻa ni ʻi ho loto: ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻiate koe eni.
JOB 10:14 Kapau te u fai hala, ʻoku ke fakaʻilongaʻi au, pea ʻe ʻikai te ke fakatonuhiaʻi au mei heʻeku angahia.
JOB 10:15 Kapau ʻoku ou fai hala ko au pe ʻe malaʻia; pea kapau te u māʻoniʻoni, kae ʻikai te u faʻa hanga hake hoku ʻulu. ʻOku ou pito ʻi he puputuʻu; ko ia ke ke vakai ki heʻeku mamahi;
JOB 10:16 He ʻoku tupulekina ia. ʻOku ke tuli au ʻo hangē ko ha laione fekai: pea ʻoku ke toe fakahā ʻo fakamanavahē koe kiate au.
JOB 10:17 ‌ʻOku ke fakafoʻou hoʻo kau fakamoʻoni kiate au, pea ke fakalahi ho houhau kiate au; ʻoku tautaufetongi ʻae tau kiate au.
JOB 10:18 “Pea ko e hā kuo ke ʻomi ai au mei he manāva? Taumaiā ne u mate, ke ʻoua naʻa mamata ha mata kiate au!
JOB 10:19 Ka ne pehē te u hangē naʻe ʻikai te u ʻi ai; pea ʻe fua au mei he manāva ki he faʻitoka.
JOB 10:20 ‌ʻIkai ʻoku siʻi pe hoku ngaahi ʻaho, pea tuku muʻa, ʻo tuku ai pe au, kau fakafiemālie siʻi,
JOB 10:21 ‌ʻI he teʻeki ai te u ʻalu pea ʻikai te u toe haʻu, ʻio, ki he fonua ʻoe fakapoʻuli mo e ʻata ʻoe mate;
JOB 10:22 Ko e fonua ʻoe fakapoʻuli, ʻo hangē ko e poʻuli ʻoe ʻata ʻoe mate, ʻo taʻeʻiai ha fakatonutonu, pea ʻoku tatau hono nima mo e fakapoʻuli.’”
JOB 11:1 Pea naʻe toki tali ʻe Sofaa mei Neama, ʻo ne pehē,
JOB 11:2 “ʻIkai ʻoku totonu ke tali ʻae ngaahi lea lahi ni? Pea ʻe fakatonuhiaʻi koe ʻae tangata faʻa lau?
JOB 11:3 ‌ʻE fakalongoʻi ʻae kakai ʻe hoʻo ngaahi loi? Pea ʻi hoʻo manuki, ʻe ʻikai fakamā koe ʻe ha taha?
JOB 11:4 He kuo ke pehē, ‘Ko ʻeku akonaki ʻoku totonu pē, pea ʻoku ou maʻa ʻi ho ʻao.’
JOB 11:5 Kae taumaiā ke folofola mai ʻae ʻOtua, ʻo ne faʻai hono fofonga kiate koe;
JOB 11:6 Pea ne fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa lilo ʻoe poto, he ʻoku lahi hake ʻaupito ia ʻi he meʻa ʻoku hā mai! Ko ia ke ke ʻilo, ʻoku siʻi ʻae totongi ʻoku ʻeke ʻe he ʻOtua ʻi he meʻa ʻoku taau mo hoʻo angahia.
JOB 11:7 “He te ke ʻilo ʻae ʻOtua ʻi he faʻa ʻeke? He te ke faʻa kumi ke ʻilo haohaoa ʻae Māfimafi?
JOB 11:8 ‌ʻOku māʻolunga ia ʻo hangē ko e langi; ko e hā ʻaʻau te ke fai? ʻOku māʻulalo hifo ʻi heli; te ke faʻa ʻilo ʻae hā?
JOB 11:9 Ko hono fuofua ʻoku lōloa lahi ʻi he māmani, pea lau lahi ia ʻi he tahi.
JOB 11:10 Kapau ʻe tuʻusi ʻe ia, pe tāpuni ke maʻu, pe tānaki fakataha, ʻe taʻofi ia ʻe hai?
JOB 11:11 He ʻoku ne ʻiloʻi ʻae kakai vale: ʻoku ne vakai foki ki he fai kovi; pea ʻe ʻikai te ne tokangaʻi?
JOB 11:12 He ʻoku fie poto ʻae tangata vale, neongo ʻoku fanauʻi ʻae tangata ʻo hangē ko e ʻuhiki ʻoe ʻasi kai vao.
JOB 11:13 “Kapau te ke teu ho loto, pea mafao atu ho nima kiate ia;
JOB 11:14 Kapau ʻoku ʻi ho nima ʻae angahala, siʻaki ia ke mamaʻo, pea ʻoua naʻa nofo ʻae kovi ʻi ho ngaahi fale.
JOB 11:15 He ko ia te ke toki hanga hake ai ho mata ʻo taʻehanoʻila; ʻio, te ke tuʻumaʻu, ʻo ʻikai manavahē:
JOB 11:16 He te ke fakangaloʻi hoʻo mamahi, ʻo manatuʻi ia ʻo hangē ko e ngaahi vai kuo tafe atu:
JOB 11:17 Pea ʻe ʻāsinisini lahi hoʻo motuʻa ʻi he hoʻatāmālie ʻoe ʻaho; te ke ulo atu, te ke tatau mo e pongipongi.
JOB 11:18 Pea te ke fiemālie koe, he ʻoku ai ʻae ʻamanaki lelei; ʻio, te ke keli, ʻo mālōlō fiemālie pe.
JOB 11:19 Pea te ke tokoto foki, pea ʻe ʻikai fakamanavahēʻi koe ʻe ha taha; ʻio, ʻe kumi meʻa meiate koe ʻe he tokolahi.
JOB 11:20 Ka ʻe vaivai ʻae mata ʻoe angahala, pea ʻe ʻikai te nau hao, pea ko e ifi ʻoe mānava ʻa ʻenau ʻamanaki.”
JOB 12:1 Pea naʻe tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 12:2 Ta ko kimoutolu pe ʻae kakai, pea ʻe mate mo kimoutolu ʻae poto.
JOB 12:3 Ka ʻoku ai hoku loto ʻo hangē pe ko kimoutolu; ʻoku ʻikai te u siʻi hifo au kiate kimoutolu: ʻio, ko hai ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ki he ngaahi meʻa pehē ni?
JOB 12:4 ‌ʻOku ou tatau mo ha taha ʻoku taukaea ʻe hono kaungāʻapi, ʻo pehē, ʻoku ne ui ki he ʻOtua, pea ʻoku ne talia ia: ʻoku kata manukia ʻae tonuhia mo e angatonu.
JOB 12:5 ‌ʻO hangē ko e maama kuo fakatukutukuʻi, ʻoku pehē ʻaia ʻoku meimei hekea hono vaʻe ʻi he mahalo ʻo ia ʻoku fiemālie.
JOB 12:6 ‌ʻOku monūʻia ʻae ngaahi fale ʻoe kau kaihaʻa, pea ʻoku nofo fiemālie pē ʻakinautolu ʻoku fakahouhau ki he ʻOtua; ʻoku ʻatu lahi ʻe he ʻOtua ki honau nima.
JOB 12:7 “Kae fehuʻi eni ki he fanga manu, pea te nau akoʻi koe; mo e fanga manu ʻoe ʻatā, pea te nau tala kiate koe:
JOB 12:8 Pea lea ki he fonua, pea te ne akoʻi koe: pea ʻe fakahā kiate koe ʻe he ngaahi ika ʻoe tahi.
JOB 12:9 Ko hai ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻi he meʻa ni kotoa pē, ko e nima ʻo Sihova kuo ne fai eni?
JOB 12:10 ‌ʻAia ʻoku ʻi hono nima ʻae moʻui ʻae meʻa moʻui fulipē, mo e mānava ʻoe kakai kotoa pē.
JOB 12:11 ‌ʻIkai ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe he telinga ʻae ngaahi lea? Pea kamata ʻe he ngutu hono kai?
JOB 12:12 Pea ʻoku ʻiate ia ʻoku talu mei muʻa ʻae poto; pea ko e ʻilo ʻi he ngaahi ʻaho lahi.
JOB 12:13 “ʻOku ʻiate ia ʻae poto mo e mālohi, ʻoku ʻiate ia ʻae fakakaukau mo e ʻilo.
JOB 12:14 Vakai, ʻoku ne holoki hifo, pea ʻe ʻikai faʻa toe fokotuʻu ia: ʻoku ne tāpuni ki he tangata, pea ʻoku ʻikai ke faʻa matoʻo.
JOB 12:15 Vakai, ʻoku ne taʻofi ki he ngaahi vai, pea matuʻu ia: ʻoku ne fekau atu foki ia, pea ʻoku fulihi ʻe ia ʻae fonua.
JOB 12:16 ‌ʻOku ʻiate ia ʻae mālohi mo e poto, ʻoku ʻoʻona ʻae kākāʻia mo ia ʻoku kākā.
JOB 12:17 ‌ʻOku ne taki pōpula ʻae kau fakakaukau, pea ne fakavaleʻi ʻae kau fakamaau.
JOB 12:18 Ko e haʻi ʻoe ngaahi tuʻi kuo ne vete, ka ne haʻihaʻi honau noʻotanga vala ʻaki ʻae haʻi.
JOB 12:19 ‌ʻOku ne taki pōpula ʻae ngaahi houʻeiki, pea ʻoku ne lī ki lalo ʻae mālohi.
JOB 12:20 ‌ʻOku ne toʻo atu ʻae lea ʻae kau poto, pea toʻo mo e ʻilo ʻae mātuʻa.
JOB 12:21 ‌ʻOku ne lilingi ʻae manukia ki he ngaahi houʻeiki, pea ne vete ʻae noʻo ʻoe mālohi.
JOB 12:22 ‌ʻOku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa lilo mei he fakapoʻuli, pea ne ʻomi ki he maama ʻae ʻata ʻoe mate.
JOB 12:23 ‌ʻOku ne fakatokolahi ʻakinautolu ʻoku ne fakalahi ʻae ngaahi puleʻanga, pea toe fakasiʻisiʻi ia.
JOB 12:24 ‌ʻOku ne toʻo ʻo ʻave ʻae loto ʻoe ngaahi ʻeiki ʻoe kakai ʻo māmani, ʻo ne pule ke nau ʻalu fano ʻi ha toafa taʻehahala.
JOB 12:25 ‌ʻOku nau tautaufā ʻi he poʻuli taʻehamaama, pea ʻoku ne pule ke nau fehēaki fano ʻo hangē ha konā.
JOB 13:1 Vakai, kuo mamata ʻe hoku mata ʻa eni kotoa pē, kuo fanongo pea ʻilo ia ʻe hoku telinga.
JOB 13:2 Ko ia ʻoku mou ʻilo, ʻoku ou ʻilo foki ia: ʻoku ʻikai te u siʻi hifo au ʻiate kimoutolu.
JOB 13:3 “ʻAmusiaange ʻeau ke u lea ki he Māfimafi, pea ʻoku ou fie alea mo e ʻOtua.
JOB 13:4 Ka ko e kau fakatupu loi ʻakimoutolu, ko e kau faitoʻo taʻeʻaonga ʻakimoutolu kotoa pē.
JOB 13:5 Taumaiā ke mou mātuʻaki longo pē! Pea ko hoʻomou poto ia.
JOB 13:6 Fanongo eni ki heʻeku fakamatala, pea fakafanongo ki he ngaahi lea ʻa hoku loungutu.
JOB 13:7 He te mou lea kovi maʻae ʻOtua? Pea lea fakakākā maʻana?
JOB 13:8 He te mou lavaʻi ia? Te mou fakakikihi maʻae ʻOtua?
JOB 13:9 ‌ʻE lelei ke ne ʻekea ʻakimoutolu? Pe te mou kākaaʻi ia, ʻo hangē ko e kākaaʻi ʻe he tangata ʻe taha ʻae tokotaha?
JOB 13:10 Ko e moʻoni ʻe valoki ʻe ia ʻakimoutolu, ʻo kapau te mou filifilimānako fufū pe ʻae kakai.
JOB 13:11 ‌ʻE ʻikai fakamanavahēʻi ʻakimoutolu ʻe heʻene ʻafio? Pea tō kiate kimoutolu ʻene fakailifia?
JOB 13:12 Ko hoʻomou ngaahi lea fakamanatu ʻoku tatau mo e efuefu, ko e fokotuʻu na ʻo hoʻomou ngaahi lea, ʻoku tatau mo e ngaahi ʻesi ʻumea.
JOB 13:13 “Tuku hoʻomou lau, pea tuku ai pe au, koeʻuhi, ke u lea, kae hoko kiate au ʻaia ʻe hoko.
JOB 13:14 Ko e hā ʻoku ou ʻūtaki ai hoku kakano, pea ʻai ʻeku moʻui ki hoku nima?
JOB 13:15 Neongo ʻene tāmateʻi au, te u falala pe kiate ia: ka te u fakamatala hoku ngaahi hala ʻi hono ʻao.
JOB 13:16 ‌ʻE fakamoʻui au foki ʻe ia: ka ʻe ʻikai ha mālualoi ʻe haʻu ki hono ʻao.
JOB 13:17 Fanongo lelei ki heʻeku lea, fanongo ʻaki homou telinga ʻa ʻeku fakamatala.
JOB 13:18 Vakai eni, kuo u teu ʻeku fakamatala; ʻoku ou ʻilo ʻe fakatonuhiaʻi au.
JOB 13:19 Ko hai ia te ne talatalaakiʻi au? He ko eni, kapau te u fakalongo pe, te u mate.
JOB 13:20 “Ko e meʻa ʻe ua pe, ke ʻoua naʻa fai kiate au: ko ia ʻe ʻikai ai te u fufū au ʻiate koe.
JOB 13:21 Ke toʻo atu ke mamaʻo ho nima ʻiate au: pea ʻoua naʻaku puputuʻu ʻi hoʻo fakailifia.
JOB 13:22 Pea ke toki folofola mai, pea te u talia; pea te u lea atu, ka ke talia au.
JOB 13:23 ‌ʻOku fiha ʻeku ngaahi hia mo ʻeku angahala? Fakaʻilo mai kiate au ʻeku talangataʻa mo ʻeku angahala.
JOB 13:24 Ko e hā ʻoku ke fufū ai ho fofonga, mo ke lau au ko ho fili?
JOB 13:25 He te ke pakiʻi ʻae louʻakau kuo feʻaveʻaki? Pea te ke tuli ʻe koe ʻae mohuku mōmoa?
JOB 13:26 He ʻoku ke tohi ʻae ngaahi meʻa fakamamahi kiate au, pea ʻoku ke fakahoko kiate au ʻae ngaahi hia ʻo ʻeku kei siʻi.
JOB 13:27 ‌ʻOku ke ʻai hoku vaʻe ki he ʻakau fakamaʻu vaʻe, pea ke vakai pau hoku ʻalunga kotoa pē; ʻoku ke ʻai ʻae fakaʻilonga ki hoku muivaʻe.
JOB 13:28 Pea ʻoku fakaʻaʻau ia ʻo hangē ha meʻa popo, pea tatau mo e kofu kuo kai ʻe he ane.
JOB 14:1 “Ko e tangata kuo fanauʻi ʻe he fefine, ʻoku siʻi pe hono ngaahi ʻaho, pea fonu ʻi he mamahi.
JOB 14:2 ‌ʻOku tupu hake ia ʻo hangē ko e fisiʻi ʻakau, pea tuʻusi hifo: ʻoku puna foki ia ʻo hangē ko e ʻatā, ʻo ʻikai nofomaʻu.
JOB 14:3 Pea ʻoku ke fofonga ʻa ki ha taha pehē, mo ke ʻomi au ke fakamaau mo koe?
JOB 14:4 Ko hai te ne faʻa ʻomi ʻae maʻa mei he taʻemaʻa? ʻIkai ha taha.
JOB 14:5 He kuo tukupau hono ngaahi ʻaho, ko e lau ʻo hono ngaahi māhina ʻoku ʻiate koe, kuo ke tuʻutuʻu ni hono fakangatangata ʻe ʻikai te ne toloiʻi;
JOB 14:6 “Afe atu meiate ia, ka ne mālōlō, kaeʻoua ke ne fakakakato hono ʻaho ʻo hangē ha ngāue unga.
JOB 14:7 He ʻoku ʻamanaki ki he ʻakau, ʻo kapau ʻe tā hifo ia, ki heʻene toe tupu hake, pea ʻe ʻikai ʻosi hono huli ʻo ia.
JOB 14:8 Neongo ʻae fakaʻaʻau ke motuʻa hono aka ʻi he kelekele, pea mate hono sino ʻi he efu;
JOB 14:9 Ka ʻi he nanamu ʻoe vai ʻe toe tupu ia, ʻo tupu ai ʻae ngaahi vaʻa ʻo hangē ha ʻakau.
JOB 14:10 Ka ʻoku mate pē ʻae tangata, ʻo fakaʻaʻau ke ʻosi: ʻio, ʻoku fononga ʻae tangata, pea kofaʻā ia?
JOB 14:11 ‌ʻO hangē ʻoku mole ʻae ngaahi vai mei he tahi, pea matuʻu ʻo mōmoa ʻae ngaahi vaitafe:
JOB 14:12 ‌ʻOku pehē ʻoku tokoto hifo ʻae tangata, pea ʻikai toetuʻu: ʻe ʻikai te nau ʻa pē tuʻu mei heʻenau mohe, kaeʻoua ke mole ʻae ngaahi langi.
JOB 14:13 “Taumaiā te ke fufū au ʻi he faʻitoka, ʻo ke fakafufū au, kaeʻoua ke mole atu ho houhau, mo ke kotofa hoku ʻaho, ʻo manatuʻi au.
JOB 14:14 Kapau ʻe mate ʻae tangata, ʻe toe moʻui ia? Ko e ngaahi ʻaho kotoa pē kuo kotofa kiate au te u tatali ai, kaeʻoua ke hoko hoku liliu.
JOB 14:15 Te ke ui, pea te u talia koe: he te ke holi ki he ngāue ʻa ho nima.
JOB 14:16 Ka ko eni, kuo ke lau ʻeku ngaahi laka: ʻikai ʻoku ke vakai ki heʻeku angahala?
JOB 14:17 Kuo fakamaʻu ʻeku kovi ʻi ha tangai, pea ʻoku ke tuitui ai ʻeku hia.
JOB 14:18 “ʻO hangē ʻoku fakaʻaʻau ʻo ngata ʻae moʻunga kuo tō, pea ʻoku hiki ʻae fuʻu maka mei hono potu.
JOB 14:19 ‌ʻO hangē ʻoku holo ʻe he vai ʻae ngaahi maka: pea tāfea ʻo mole ʻae ngaahi meʻa ʻoku tupu ʻi he kelekele ʻoe fonua; ʻoku pehē hoʻo fakaʻauha ʻae ʻamanaki ʻae tangata.
JOB 14:20 ‌ʻOku ke mālohi maʻuaipē kiate ia, pea ʻoku mole ia: ʻoku ke liliu hono mata mo ke fekau ia ke ʻalu.
JOB 14:21 ‌ʻOku hoko ʻo ongoongo hono ngaahi foha, ka ʻoku ʻikai te ne ʻilo; pea ʻoku fakavaivai hifo ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai te ne mamata ai.
JOB 14:22 Ka ko hono kakano ʻoku ʻiate ia ʻe langa, pea ʻe mamahi mo hono laumālie ʻi loto ʻiate ia.”
JOB 15:1 Pea naʻe toki tali ʻe Elifasi mei Timani, ʻo ne pehē,
JOB 15:2 “He ʻoku taau mo e tangata poto ke lau meʻa vaʻinga, mo fakapito hono kete ʻaki ʻae matangi hahake?
JOB 15:3 ‌ʻOku taau ʻene leaʻaki ʻae lea taʻeʻaonga? Pe ko e ngaahi lau ʻe ʻikai te ne lavaʻi ʻaki ha lelei?
JOB 15:4 ‌ʻIo, ʻoku ke liʻaki ʻae manavahē, pea ke taʻofi ʻae lotu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
JOB 15:5 He ʻoku lea ʻaki ʻe ho ngutu ʻa hoʻo angahala, ka ʻoku ke fili ki he ʻelelo ʻoe fakaoloolo.
JOB 15:6 ‌ʻOku talatalaakiʻi koe ʻe ho ngutu pe ʻoʻou, kae ʻikai ko au: ʻio, ko ho loungutu pe ʻoʻou ʻoku fakamoʻoni kiate koe.
JOB 15:7 “He ko e ʻuluaki tangata koe naʻe fanauʻi? Pe naʻe fakatupu koe ʻi muʻa ʻi he ngaahi moʻunga?
JOB 15:8 He kuo ke fanongo ʻe koe ki he meʻa fufū ʻae ʻOtua? Pea ʻoku ke fakangata ʻae poto kiate koe?
JOB 15:9 Ko e hā ʻoku ke ʻilo, ka ʻoku ʻikai te mau ʻilo? Ko e hā ʻoku ke ʻilo pau, ʻaia ʻoku ʻikai ʻiate kimautolu?
JOB 15:10 ‌ʻOku ʻiate kimautolu ʻae ʻuluhinā mo e kau mātuʻa, ʻoku motuʻa lahi ʻi hoʻo tamai.
JOB 15:11 He ʻoku siʻi ʻae ngaahi fakafiemālie ʻae ʻOtua kiate koe? He ʻoku ai ha meʻa fakalilolilo ʻiate koe?
JOB 15:12 Ko e hā ʻoku ʻāvea ai koe ʻe ho loto? Pea ʻoku lalama ho mata ʻi he hā.
JOB 15:13 Koeʻuhi ʻoku ke fakafoki ho loto ke tuʻu ki he ʻOtua, pea tuku ke tafe ʻae ngaahi lea ni mei ho ngutu?
JOB 15:14 Ko e hā ʻae tangata, ke pehē ʻoku maʻa ia? Pe ha taha ʻoku fanauʻi ʻe he fefine, ke pehē ʻoku tonuhia ia?
JOB 15:15 Vakai, ʻoku ʻikai falala siʻi ʻe ia ki heʻene kau māʻoniʻoni; ʻio, naʻa mo e ngaahi langi ʻoku ʻikai maʻa ia ʻi hono ʻao.
JOB 15:16 Ka ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe fakalielia mo e ʻuli ʻoe tangata, ʻaia ʻoku ne inumia ʻae angahala ʻo hangē ha vai?
JOB 15:17 “Te u fakahā kiate koe, fanongo kiate au; pea ko ia kuo u mamata ai te u fakamatala atu;
JOB 15:18 ‌ʻAia naʻe tala ʻe he kakai poto mei heʻenau ngaahi tamai, ʻo ʻikai fufū ia:
JOB 15:19 ‌ʻAkinautolu pē naʻe foaki ki ai ʻae fonua, pea naʻe ʻikai feʻaluʻaki ha muli ʻiate kinautolu.
JOB 15:20 ‌ʻOku langa mamahi ʻae tangata angahala ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku fufū mei he fakaaoao ʻae lau ʻoe ngaahi taʻu.
JOB 15:21 Ko e ongo fakailifia ʻoku ʻi hono telinga: ʻi he lolotonga ʻo ʻene monūʻia ʻe hoko kiate ia ʻae fakaʻauha.
JOB 15:22 ‌ʻOku ʻikai ʻamanaki ʻe ia ke ne liu mai mei he fakapoʻuli, pea ʻoku talia ia ʻe he heletā.
JOB 15:23 ‌ʻOku ʻalu fano pe ia ʻo kumi ʻae mā, ʻo pehē, ‘Ko mā ia?’ ʻOku ne ʻilo ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻoe fakapoʻuli.
JOB 15:24 ‌ʻE fakamanavahēʻi ia ʻe he mamahi mo e feinga; te na ikuna ia, ʻo hangē ha tuʻi kuo teu ki he tuʻa.
JOB 15:25 He ʻoku ne mafao atu hono nima ki he ʻOtua, ʻo ne fakamālohi ia ʻo tuʻu ki he Māfimafi.
JOB 15:26 ‌ʻOku ne ʻohofi kiate ia, ʻio, ki hono kia, ki he ngaahi potu matolu ʻo hono sifa fatafata:
JOB 15:27 Koeʻuhi ʻoku ne fai ke fuʻu pupula hono mata, pea ne fangapesi ke matolu ʻae ngako ʻi hono ngaahi potu.
JOB 15:28 Ka ʻoku ne nofo ʻi he ngaahi kolo lala, ʻi he ngaahi fale ʻoku ʻikai nofo ai ha taha, ʻaia kuo tuʻutuʻuni ko e ngaahi tuʻunga veve.
JOB 15:29 ‌ʻE ʻikai koloaʻia ia, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ʻene ngaahi meʻa, pea ʻe ʻikai te ne faʻa fai ke fakatolonga hono lelei ʻi he fonua.
JOB 15:30 ‌ʻE ʻikai ʻalu ia mei he fakapoʻuli; ʻe mangia ʻe he afi ʻa hono ngaahi vaʻa, pea ʻi he mānava ʻo hono fofonga ʻe mole atu ia.
JOB 15:31 Ke ʻoua naʻa falala ia ʻaia kuo kākaaʻi ki he vaʻinga: ko hono totongi ko e vaʻinga pe.
JOB 15:32 ‌ʻE fakamoʻoni eni ʻi he teʻeki hoko hono ʻaho, pea ʻe ʻikai maʻuiʻui hono vaʻa.
JOB 15:33 ‌ʻE lulu ʻe ia ke tō hono fuhi kālepi taʻemomoho ʻo hangē pe ko e vaine, pea te ne fakamokulu hono fisi ʻo hangē pē ko e ʻolive.
JOB 15:34 He koeʻuhi ʻe lala ʻae fakatahaʻanga ʻoe kau angahala, pea ʻe fakaʻauha ʻe he afi ʻae ngaahi fale naʻe maʻu ʻaki ʻae koloa kovi.
JOB 15:35 ‌ʻOku nau tuʻituʻia ʻi he pauʻu, pea nau fanauʻi ʻae vaʻinga, pea ʻoku teuteu ʻe honau loto ʻae kākā.
JOB 16:1 Pea naʻe toki tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 16:2 Kuo lahi ʻae meʻa pehē kuo u fanongo ai: ko e kau fakafiemālie fakamamahi ʻakimoutolu kotoa pē.
JOB 16:3 ‌ʻE ngata afe ʻae launoa? Pe ko e hā ʻoku ne tokoniʻi koe ke ke tali?
JOB 16:4 Te u faʻa lea foki ʻeau ʻo hangē pe ko kimoutolu: ka ne fetongi ʻaki homou laumālie ʻa hoku laumālie, te u faʻa fokotuʻu lea kiate kimoutolu, pea te u kalokalo hoku ʻulu kiate kimoutolu.
JOB 16:5 Ka te u tokoniʻi ʻakimoutolu ʻaki hoku ngutu, pea ko e ueʻi ʻo hoku loungutu ʻe fakafiemālieʻi ʻakimoutolu.
JOB 16:6 “Neongo ʻeku lea, ʻoku ʻikai fakasiʻisiʻi ʻeku mamahi: pea kapau te u taʻofi, ko e hā ʻeku fiemālie ai?
JOB 16:7 Ka ko eni, kuo ne fakakikinaʻi au: kuo ke fakaʻauha ʻa hoku kāinga kotoa pē.
JOB 16:8 Kuo ke ʻufiʻufi ʻaki au ʻae feʻufeʻu, ko e fakamoʻoni ia: pea ʻoku ha hake hoku tutue ʻo valoki ki hoku mata.
JOB 16:9 ‌ʻOku ne haehae au ʻi hono houhau, ʻaia ʻoku fehiʻa kiate au ʻoku ne fengaiʻitaki hono nifo kiate au, ʻoku matalili ʻa hoku fili kiate au.
JOB 16:10 Kuo nau fakamanga honau ngutu kiate au; kuo taaʻi manuki au ʻi hoku kouʻahe; kuo nau fakataha ʻakinautolu kiate au.
JOB 16:11 Kuo tukuange au ʻe he ʻOtua ki he kakai angahala, pea kuo ne lī au ki he nima ʻoe kakai fai kovi.
JOB 16:12 Ne u fiemālie, ka kuo ne maumauʻi au: kuo ne kuku foki hoku kia, ʻo laiki au, ʻo fokotuʻu au ko hono fanaʻanga.
JOB 16:13 ‌ʻOku tuʻu takatakai kiate au ʻene kau tangata fana, ʻoku ne fahiua hoku konga loto, ʻo ʻikai tuku; ʻoku ne lilingi hoku ʻahu ki he kelekele.
JOB 16:14 ‌ʻOku ne maumauʻi au ʻaki ʻae tā ki he tā, ʻoku ne ʻohofia au ʻo hangē pe ha fuʻu tangata lahi.
JOB 16:15 Kuo u tuitui ʻae tauangaʻa ki hoku kili, ʻo fakaʻuliʻi hoku nifo ʻi he efu.
JOB 16:16 ‌ʻOku kovi hoku mata ʻi he tangi, pea ʻoku ʻi hoku laumata ʻae malumalu ʻoe mate;
JOB 16:17 Ka ʻoku ʻikai ʻi ha taʻetotonu kuo ʻi hoku nima: pea ʻoku māʻoniʻoni foki ʻeku lotu.
JOB 16:18 “ʻE kelekele, ʻoua naʻa ke ʻuʻufi hoku toto, pea ʻoua naʻa hao ki ha potu ʻa ʻeku tangi.
JOB 16:19 Ko eni foki, vakai, ʻoku ʻi he langi hoku fakamoʻoni, pea ko ia ʻoku ne ʻiloʻi au ʻoku ʻi ʻolunga.
JOB 16:20 ‌ʻOku manukiʻi au ʻe hoku ngaahi kāinga: ka ʻoku lilingi ʻae loʻimata ʻa hoku mata ki he ʻOtua.
JOB 16:21 Taumaiā ke faʻa alea ʻae tangata mo e ʻOtua, ʻo hangē ko e tangata mo hono kaungāʻapi!
JOB 16:22 ‌ʻOka hokosia ʻae ngaahi taʻu siʻi, te u toki ʻalu ʻi he hala ʻe ʻikai te u foki mei ai.
JOB 17:1 “ʻOku ʻeho ʻeku mānava, kuo ʻosi hoku ngaahi ʻaho, ʻoku tali ʻae ngaahi luo kiate au.
JOB 17:2 ‌ʻIkai ʻoku ʻiate au ʻae kau manuki? Pea ʻikai ʻoku nofomaʻu ʻi hoku ʻao ʻenau ʻahiʻahi kovi?
JOB 17:3 “Ko eni, ke tuku hifo, ke ai haʻaku fakamoʻoni meiate koe; ko hai ia te ma tā nima mo au?
JOB 17:4 He kuo ke fufū honau loto mei he ʻilo: ko ia ʻe ʻikai ai te ke hakeakiʻi ʻakinautolu.
JOB 17:5 Ko ia ʻoku ne lea lapu ki hono kāinga, ʻe vaivai ʻae mata ʻo ʻene fānau ʻaʻana.
JOB 17:6 “Kuo ne tuku au ko e taukaeʻanga ʻoe kakai; ka naʻaku tatau muʻa mo e meʻa faiva.
JOB 17:7 Kuo nenefu hoku mata ko e meʻa ʻi he mamahi, pea ko e ata pe ʻa hoku kupuʻi sino kotoa pē.
JOB 17:8 ‌ʻE ofo ʻae kakai angatonu ʻi he meʻa ni, pea ko e taʻeangahala te ne ueʻi ia ki he mālualoi.
JOB 17:9 ‌ʻE fakakukafi foki ʻae māʻoniʻoni ʻi hono hala, pea ko ia ʻoku nima maʻa ʻe fakahoko ʻe ia ʻae mālohi ki he mālohi.
JOB 17:10 Ka ko kimoutolu kotoa pē, mou foki ʻo ʻalu: he ʻoku ʻikai te u faʻa ʻilo ha taha ʻoku poto ʻiate kimoutolu.
JOB 17:11 Kuo ʻosi hoku ngaahi ʻaho, kuo motuhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ʻio, ʻaia naʻaku loto ki ai.
JOB 17:12 ‌ʻOku nau liliu ʻae pō ko e ʻaho: ʻoku fuonounou ʻae maama ko e meʻa ʻi he fakapoʻuli.
JOB 17:13 Kapau te u tatali, ko hoku fale ʻae faʻitoka pē: kuo ngaohi hoku mohenga ʻi he fakapoʻuli.
JOB 17:14 Kuo u pehē ki he popo, ‘Ko ʻeku tamai koe:’ pea ki he kelemutu, ‘Ko ʻeku faʻē,’ mo ‘hoku tuofefine.’
JOB 17:15 Pea kofaʻā eni ʻa ʻeku ʻamanaki lelei? ʻIo, ko ʻeku ʻamanaki lelei, ko hai te ne mamata ki ai?
JOB 17:16 ‌ʻE ʻalu hifo ia ki he ngaahi tāpuni ʻoe luo, ʻoka tau ka mālōlō fakataha ʻi he efu.
JOB 18:1 Pea naʻe toki tali ʻe Pilitati mei Suaa, ʻo ne pehē,
JOB 18:2 “ʻE fēfē hono fuoloa pea ke fakangata ʻae lea? Tokanga, pea te mau toki lea.
JOB 18:3 Ko e hā kuo lau ai ʻakimautolu ko e fanga manu, pea lau ko e ʻuli ʻi ho ʻao?
JOB 18:4 ‌ʻOku ne haehae ia ʻe ia pe ʻi heʻene ʻita: ʻe liʻaki ʻa māmani koeʻuhi ko koe? Pea ʻe hiki ʻae fuʻu makatuʻu mei hono potu?
JOB 18:5 “Ko e moʻoni, ʻe tāmateʻi ʻae maama ʻoe angahala, pea ʻe ʻikai ulo ʻae kalofiama ʻo ʻene afi.
JOB 18:6 ‌ʻE fakapoʻuli ʻae maama ʻi hono fale, pea ʻe tāmateʻi ʻa ʻene maama fakataha mo ia.
JOB 18:7 ‌ʻE fakaʻapiʻapi ʻae lakaʻanga ʻo hono mālohi, pea ʻe lī ki lalo ia ʻe heʻene fakakaukau ʻaʻana.
JOB 18:8 He ko hono kauvaʻe ʻoʻona kuo ne lī ia ki he kupenga, pea ʻoku ne ʻeveʻeva ʻi he funga tauhele.
JOB 18:9 ‌ʻE moʻua ia ʻe he hele ʻi hono muivaʻe, pea ʻe ikuna ia ʻe he kaihaʻa.
JOB 18:10 Kuo ʻai ʻae tauhele kiate ia ʻi he kelekele, mo e sokitanu kiate ia ʻi he hala.
JOB 18:11 ‌ʻE fakamanavahēʻi ia ʻe he ngaahi meʻa fakailifia mei he potu kotoa pē, pea ʻe fakaveʻevave ia.
JOB 18:12 ‌ʻE kai ʻe he fiekaia ʻa hono mālohi, pea ʻe tali ofi ʻae fakaʻauha ki hono vakavaka.
JOB 18:13 ‌ʻE fakaʻauha ʻe ia ʻae mālohi ʻo hono sino: ʻio, ko e ʻuluaki fānau ʻoe mate te ne fakaʻauha ʻene mālohi.
JOB 18:14 ‌ʻE lī kituʻa mei hono fale ʻa hono falalaʻanga, pea ko ia ʻe ʻomi ia ki he tuʻi ʻoe fakailifia.
JOB 18:15 ‌ʻE nofo ia ʻi hono fale, he ʻoku ʻikai ʻoʻona ia: ʻe tūtuuʻi ki hono ʻapi ʻae sulifa.
JOB 18:16 ‌ʻE mōmoa mei lalo hono ngaahi aka, pea ʻe motuhi mei ʻolunga ʻa hono vaʻa.
JOB 18:17 Ko hono manatuʻi ʻe ʻauha mei he fonua, pea ʻe ʻikai hano hingoa ʻi he hala.
JOB 18:18 ‌ʻE kapusi ia mei he maama ki he poʻuli, pea ʻe tulia ia mei he māmani.
JOB 18:19 ‌ʻE ʻikai maʻu ʻe ia ha foha pe mokopuna ʻi hono kakai, ʻe ʻikai toe ha niʻihi ʻi hono ngaahi fale.
JOB 18:20 Ko kinautolu ʻe muimui ʻiate ia te nau ofo ki hono ʻaho, ʻo hangē ko e ilifia ʻanautolu naʻa nau feangai.
JOB 18:21 Ko e moʻoni ʻoku pehē pe ʻae ngaahi nofoʻanga ʻoe angahala, pea ko eni ʻae potu ʻo ia ʻoku taʻeʻiloʻi ʻae ʻOtua.”
JOB 19:1 Pea naʻe toki tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 19:2 ‌ʻE fēfē hono fuoloa mo hoʻomou fakafiuʻi hoku laumālie, mo lailaiki ʻaki au ʻae ngaahi lea.
JOB 19:3 Ko hono liunga hongofulu eni mo hoʻomou manukiʻi au: pea ʻoku ʻikai te mou mā ʻi hoʻomou fai ʻo hangē ko e kau muli kiate au.
JOB 19:4 Pea kapau moʻoni kuo u hē, ʻoku ʻiate au pe ʻeku hē.
JOB 19:5 Pea kapau moʻoni te mou fai fielahi kiate au, pea talatalaakiʻi au ʻaki hoku manukiaʻanga:
JOB 19:6 Mou ʻilo eni, kuo fulihi au ʻe he ʻOtua, pea ne kāpui au ʻaki hono kupenga.
JOB 19:7 “Vakai, ʻoku ou tangi koeʻuhi ko e fakamālohi, ka ʻoku ʻikai ongoʻi au: ʻoku ou tangi kalanga ka ʻoku ʻikai ha fakamaau.
JOB 19:8 Kuo ne feleʻi hoku hala ke ʻoua naʻaku ʻalu, pea kuo ne ʻai ʻae fakapoʻuli ʻi hoku ngaahi hala.
JOB 19:9 Kuo ne fakamasivaʻi au ʻi hoku nāunau, pea kuo ne toʻo ʻae tatā mei hoku ʻulu.
JOB 19:10 Kuo ne fakaʻauhaʻi au mei he potu kotoa pē, pea kuo u mole: pea kuo ne taʻaki ʻeku ʻamanaki ʻo hangē ha ʻakau.
JOB 19:11 Kuo ne tutu foki ʻa hono houhau kiate au, pea ʻoku ne lauʻi au ko e taha ʻo hono ngaahi fili.
JOB 19:12 ‌ʻOku fakataha ʻene ngaahi kautau, ʻonau keli takatakai ʻiate au, pea nofo fakatakamilo ʻi hoku fale.
JOB 19:13 “Kuo ne fakamamaʻo atu hoku kāinga ʻiate au, pea ko ʻeku ngaahi kaumeʻa ʻoku mahuʻi ʻaupito meiate au.
JOB 19:14 Kuo mahuʻi hoku ngaahi kāinga ʻiate au, pea kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku ngaahi kāinga feʻofoʻofani.
JOB 19:15 Ko kinautolu ʻoku nofo ʻi hoku fale, mo ʻeku kau kaunanga, ʻoku nau lau au ko e muli, ko e taha kehe au ʻi honau ʻao.
JOB 19:16 Naʻaku ui ki heʻeku tamaioʻeiki, ka naʻe ʻikai te ne tali; ne u fakakolekole ʻaki hoku ngutu ki ai.
JOB 19:17 Kuo fakalielia ʻa ʻeku mānava ki hoku uaifi, neongo ʻa ʻeku fakakolekole koeʻuhi ko e fānau ʻa hoku sino ʻoʻoku.
JOB 19:18 ‌ʻIo, naʻe manukiʻi au ʻe he fānau iiki, ʻoku ou tuʻu hake pea nau lauʻikoviʻi au.
JOB 19:19 Kuo fehiʻa kiate au ʻa hoku ngaahi kāinga feʻofoʻofani kotoa pē, pea ko kinautolu ne u ʻofa ki ai kuo liliu ʻo angatuʻu kiate au.
JOB 19:20 ‌ʻOku piki hoku ngaahi hui ki hoku kili ʻo hangē ko hoku kakano, pea kuo u hao mo e kili ʻo hoku kau nifo.
JOB 19:21 “ʻOfa mai kiate au, ʻofa mai kiate au, ʻakimoutolu ko hoku kāinga; he kuo ala kiate au ʻae nima ʻoe ʻOtua.
JOB 19:22 Ko e hā ʻoku mou fakatanga ai au ʻo hangē ko e ʻOtua, pea mou taʻefiu ʻi hoku kakano?
JOB 19:23 “Taumaiā kuo tohi ʻa ʻeku ngaahi lea! Taumaiā kuo tohi ia ʻi ha tohi!
JOB 19:24 Koeʻuhi ke tohi tongi ia ʻaki ʻae peni ukamea mo e pulu, ʻi he maka ke taʻengata!
JOB 19:25 He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻi, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamui.
JOB 19:26 Pea ka ʻosi hoku kili pea maumau hoku sino, ka te u mamata ʻi hoku kakano ki he ʻOtua:
JOB 19:27 ‌ʻAia te u mamata ki ai maʻaku, pea ʻe vakai ki ai ʻa hoku mata, pea ʻikai ha taha kehe; “Neongo ʻae ʻauha ʻa hoku ngaahi kupuʻi sino ʻiate au.
JOB 19:28 Ka ʻe lelei hoʻomou pehē, ‘Ko e hā ʻoku tau fakatanga ai ia?’ He ʻoku ʻiate au ʻae tefito ʻoe meʻa lelei.
JOB 19:29 Ke manavahē ʻakimoutolu ki he heletā: he ʻoku ʻomi ʻe he ʻita ʻae ngaahi tautea ʻoe heletā, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ai ʻae fakamaau.”
JOB 20:1 Pea naʻe toki pehēange ʻe Sofaa mei Neama, ʻo ne pehē,
JOB 20:2 “Ko e moʻoni ʻoku langaʻi au ʻe heʻeku ngaahi mahalo ke u tali, ko ia ʻoku ou fakatoʻotoʻo ai.
JOB 20:3 Kuo u fanongo ki he tautea ʻo ʻeku manuki, pea ko e laumālie ʻo ʻeku ʻilo ʻoku langaʻi au ke u tali.
JOB 20:4 ‌ʻIkai te ke ʻilo eni mei muʻa, talu hono tuku ʻoe tangata ʻi māmani,
JOB 20:5 Koeʻuhi ʻoku fuonounou ʻae nekeneka ʻoe angahala, pea ko e fiefia ʻae mālualoi ʻoku ʻi he kemo pe taha?
JOB 20:6 Neongo ʻae aʻu hake ki he langi ʻa hono ongolelei, pea ʻasi hake hono ʻulu ki he ngaahi ʻao;
JOB 20:7 Ka ʻe ʻauha ia ʻo taʻengata ʻo hangē pe ko ʻene meʻa kovi ʻaʻana: ko kinautolu naʻe mamata ki ai te nau pehē, ‘Kofaʻā ia?’
JOB 20:8 ‌ʻE puna atu ia ʻo hangē ha misi, pea ʻe ʻikai ʻilo ia: ʻio, ʻe tuli atu ia ʻo hangē ko ha meʻa ʻoku hā mai ʻi he pō.
JOB 20:9 Ko e mata foki naʻe mamata ki ai ʻe ʻikai toe mamata ai; pea ʻe ʻikai toe ʻilo ia ʻe hono potu.
JOB 20:10 ‌ʻE kumi ʻe heʻene fānau ke fakafiemālieʻi ʻae masiva, pea ʻe toe ʻatu ʻe hono nima ʻenau ngaahi meʻa.
JOB 20:11 ‌ʻOku fonu hono ngaahi hui [ʻi he angahala ]ʻo ʻene kei siʻi, pea ʻe takoto mo ia ʻi he efu.
JOB 20:12 “Neongo ʻoku melie ʻi hono ngutu ʻae fai kovi, pea ne fufū ia ʻi hono lalo ʻelelo:
JOB 20:13 Neongo ʻene mamae ki ai, ʻo ʻikai liʻaki; kae maʻu pe ʻi hono loto ngutu:
JOB 20:14 ‌ʻE liliu ʻene meʻakai ʻi hono kete, ʻe hoko ia ko e ʻahu ʻoe fanga ngata fekai ʻi loto ʻiate ia.
JOB 20:15 Kuo ne folo hifo ʻae koloa, ka te ne toe lua ʻaki hake ia: ʻe lī ia ʻe he ʻOtua mei hono kete.
JOB 20:16 ‌ʻE mimisi ʻe ia ʻae kona ʻoe fanga ngata fekai: ʻe teʻia ia ʻe he ʻelelo ʻoe ngata fekai.
JOB 20:17 ‌ʻE ʻikai mamata ia ki he ngaahi vai, ko e ngaahi vai lahi, mo e ngaahi vaitafe ʻoe meʻa huʻamelie mo e pota.
JOB 20:18 ‌ʻE toe ʻatu ʻe ia ʻae fua ʻo ʻene ngāue, pea ʻe ʻikai folo hifo: pea ʻe ʻikai fiefia ia ʻi he lahi fau ʻo ʻene koloa.
JOB 20:19 Koeʻuhi kuo ne taʻomia mo liʻaki ʻae masiva; kuo ne toʻo fakamālohi ʻae fale naʻe ʻikai ke ne langa;
JOB 20:20 “Ko e moʻoni ʻe ʻikai te ne ongoʻi ʻae fiemālie ʻi hono loto, ʻe ʻikai te ne faʻa maʻu ʻaia kuo ne holi ki ai.
JOB 20:21 ‌ʻE ʻikai toe ʻene meʻa kai; ko ia ʻe ʻikai ʻamanaki ʻe ha taha ki haʻane meʻa.
JOB 20:22 ‌ʻI he lahi ʻo ʻene maʻumeʻa ʻe masiva ai ia; ʻe hoko kiate ia ʻae nima ʻoe angakovi kotoa pē.
JOB 20:23 ‌ʻI heʻene teu ke fakapito hono kete, ʻe lī kiate ia ʻe he ʻOtua ʻae mālohi ʻo hono houhau, pea fakaʻauha ia kiate ia lolotonga ʻene kai.
JOB 20:24 ‌ʻE puna ia mei he meʻa tau ukamea, ka ʻe fanaʻi ia ke ʻasi ʻe he kaufana ukamea.
JOB 20:25 ‌ʻE unuhi ia, pea ʻasi ʻi hono sino; ʻio, ʻoku haʻu mei hono ʻahu ʻae heletā ngingila, ʻoku ʻiate ia ʻae ngaahi ilifia.
JOB 20:26 Ko e ngaahi fakapoʻuli kotoa pē kuo fufū ʻi hono ngaahi potu fakalilolilo: ʻe fakaʻauha ia ʻe he afi taʻetapili; ʻe hoko ʻae kovi kiate ia ʻoku toe ʻi hono ʻapi.
JOB 20:27 ‌ʻE fakahā ʻe he langi ʻa ʻene fai kovi, pea ʻe tuʻu hake ki ai ʻae fonua.
JOB 20:28 Ko e koloa ʻo hono fale ʻe mole, pea tafe atu ʻi he ʻaho ʻo hono houhau.
JOB 20:29 Ko e ʻinasi eni ʻoe tangata angahala mei he ʻOtua, mo e tufakanga kuo tuʻutuʻuni maʻana ʻe he ʻOtua.”
JOB 21:1 Ka naʻe tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 21:2 “Fakafanongo lelei ki heʻeku lea, pea ko hoʻomou fakafiemālie eni.
JOB 21:3 Mou kātaki, kau lea atu; pea hili ʻeku lea, fai pe hoʻomou manuki.
JOB 21:4 ‌ʻOiauē, he ʻoku ou liunga ki he tangata? Pea ka ne ko ia, ko e hā nai ʻe ʻikai mamahi ai hoku laumālie?
JOB 21:5 Tokanga mai, pea mou ofo, pea ʻai homou nima ki homou ngutu.
JOB 21:6 ‌ʻIo, ʻi heʻeku fakamanatu ʻoku ou manavahē ʻaupito, pea ʻoku puke ʻa hoku kakano ʻe he tetetete.
JOB 21:7 “Ko e hā ʻoku moʻui ai ʻae angakovi, ʻo hoko ʻo motuʻa, ʻio, pea lahi ʻi he mālohi?
JOB 21:8 Kuo fakatuʻumaʻu honau hako fakataha mo kinautolu, pea mo ʻenau fānau ʻi honau ʻao.
JOB 21:9 ‌ʻOku malu honau fale mei he manavahē, pea ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ʻae meʻa tā ʻae ʻOtua.
JOB 21:10 ‌ʻOku fakatauʻi ʻe heʻenau pulu tangata ʻo touʻia taʻehala; ʻoku fānau ʻenau pulu fefine ʻo taʻetōhonoʻuhiki.
JOB 21:11 ‌ʻOku nau tuku atu ʻenau fānau ʻo hangē ko e fanga sipi, pea ʻoku meʻe hopohopo ʻenau fānau.
JOB 21:12 ‌ʻOku nau toʻo hake ʻae kihiʻi lali mo e haʻape, pea nau fiefia ʻi he leʻo ʻoe meʻa ifi.
JOB 21:13 ‌ʻOku nau fakaʻosi honau ngaahi ʻaho ʻi he fakafiemālie, pea fakafokifā pe ʻoku nau ʻalu hifo ki he faʻitoka.
JOB 21:14 Ko ia ʻoku nau pehē ai ki he ʻOtua, ‘ʻAlu ʻiate kimautolu, he ʻoku ʻikai te mau holi ke ʻilo ho ngaahi hala.
JOB 21:15 Ko hai ʻae Māfimafi, ke pehē ke mau tauhi ia? Pea ko e hā ʻae totongi te mau maʻu, ʻo kapau te mau lotu ki ai?’
JOB 21:16 Vakai, ʻoku ʻikai ʻi honau nima ʻenau monūʻia: ʻoku mamaʻo ʻiate au ʻae fakakaukau ʻoe angahala.
JOB 21:17 “ʻOku liunga fiha ʻae tāmateʻi ʻoe maama ʻae angahala? Mo e hoko ʻenau fakaʻauha kiate kinautolu? ʻoku tufaki ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi mamahi ʻi hono houhau.
JOB 21:18 ‌ʻOku nau tatau mo e tefitoʻi kaho ʻi he mata ʻoe matangi, pea hangē ko e kafukafu ʻoku ʻave ʻe he afi.
JOB 21:19 ‘ʻOku hili ʻe he ʻOtua ʻa ʻene angahala ki heʻene fānau:’ ʻoku ne totongi kiate ia, pea te ne ʻilo ia.
JOB 21:20 ‌ʻE mamata ʻe hono mata ki hono fakaʻauha, pea ʻe inu ia ʻi he houhau ʻoe Māfimafi.
JOB 21:21 He ko e hā ʻene fiemālie ʻi hono fale ʻamui ʻiate ia, ʻoka tuʻu ua mālie ʻae lau ʻo hono ngaahi māhina?
JOB 21:22 “ʻE akonakiʻi ʻe ha taha ʻae ʻOtua ke ʻilo? He ʻoku ne fakamaau ʻe ia ʻakinautolu ʻoku māʻolunga.
JOB 21:23 ‌ʻOku mate ha tokotaha lolotonga ʻene mālohi lahi, mo ʻene nofo tofu pe mo fiemālie.
JOB 21:24 ‌ʻOku fonu hono sino ʻi he ngako, pea lolololo hono ngaahi hui ʻi he uho.
JOB 21:25 Pea ʻoku mate ha tokotaha ʻi he mamahi lahi ʻo hono laumālie, pea ʻikai ʻaupito haʻane kai ʻe fiemālie ai.
JOB 21:26 Te na tokoto tatau pe ʻi he efu, pea ʻe ʻuʻufi ʻakinaua ʻe he fanga kelemutu.
JOB 21:27 “Vakai, ʻoku ou ʻilo hoʻomou ngaahi mahalo, mo e ngaahi filioʻi kovi ʻoku mou mahalo ʻaki kiate au.
JOB 21:28 He ʻoku mou pehē, ‘Kofaʻā ʻae fale ʻoe ʻeiki? Pea kofaʻā ʻae ngaahi nofoʻanga ʻoe kakai angahala?’
JOB 21:29 ‌ʻIkai kuo mou ʻeke kiate kinautolu ʻoku feʻaluʻaki ʻi he hala? Pea ʻikai ʻoku mou ʻilo ʻenau ngaahi tala,
JOB 21:30 ‌ʻAia kuo tuku tolonga ʻae angahala ki he ʻaho ʻoe fakaʻauha? ʻE taki atu ʻakinautolu ki he ʻaho ʻoe houhau.
JOB 21:31 Ko hai te ne fakahā hono hala ki hono mata? Pea ʻe totongi ʻe hai kiate ia ʻae meʻa kuo ne fai?
JOB 21:32 Ka ʻe ʻomi ia ki he faʻitoka, ʻe nofomaʻu ia ʻi he fonualoto.
JOB 21:33 ‌ʻE melie kiate ia ʻae ngaahi tutuʻanga kelekele ʻoe luo, pea ʻe fusi kiate ia ʻae kakai kotoa pē, ʻo hangē ko e taʻefaʻalaua ʻae kakai naʻe muʻa ʻiate ia.
JOB 21:34 Pea ka kuo pehē, pea ko e hā ʻoku mou fakafiemālie taʻeʻaonga kiate au, kae vakai ʻoku ai ʻae loi ʻi hoʻomou ngaahi lea?”
JOB 22:1 Pea naʻe toki tali ʻe Elifasi mei Timani, ʻo ne pehē,
JOB 22:2 ‘ʻE faʻa ʻaonga ʻae tangata ki he ʻOtua,’ ʻo hangē ʻoku ʻaonga ʻaia ʻoku poto kiate ia pe?
JOB 22:3 He ʻoku ʻaonga ki he Māfimafi ʻa hoʻo māʻoniʻoni? Pe ʻaonga ki ai ʻa hoʻo fakahaohaoa ho ngaahi ʻaluʻanga?
JOB 22:4 He te ne tautea koe ko ʻene manavahē kiate koe? Te ne fai koā mo koe ʻae fakamaau?
JOB 22:5 ‌ʻIkai ʻoku lahi ʻaupito hoʻo angahala? Pea taʻengata mo hoʻo ngaahi hia?
JOB 22:6 He kuo ke maʻu taʻetotonu ʻae totongi mei ho kāinga, pea kuo ke faʻao mei he telefua honau kofu.
JOB 22:7 Naʻe ʻikai te ke fakainua ʻae vaivai ʻaki ʻae vai, pea kuo ke taʻofi ʻae mā mei he fiekaia.
JOB 22:8 Ka naʻe ʻoe tangata mālohi ʻae fonua; pea nofo ai ʻae tangata ongoongolelei.
JOB 22:9 Kuo ke fekau atu taʻehameʻa ʻae kau fefine kuo mate honau husepāniti, pea kuo fesiʻi ʻae nima ʻoe kau tamai mate.
JOB 22:10 Ko ia kuo kāpui ai koe ʻe he ngaahi tauhele, pea ke puputuʻu ʻi he manavahē kuo fakafokifā;
JOB 22:11 Pea ko e fakapoʻuli ke ʻoua naʻa ke mamata, pea ʻufiʻufi koe ʻe he ngaahi vai lahi.
JOB 22:12 “ʻIkai ʻoku ʻi he langi ʻi ʻolunga ʻae ʻOtua? Pea ke vakai ki hono māʻolunga faufau ʻoe ngaahi fetuʻu lahi!
JOB 22:13 Ka ke pehē ʻe koe, ‘ʻOku ʻilo fēfē ʻe he ʻOtua? Pea ʻe faʻa fakamaau ʻe ia ʻi he loto ʻao fakapoʻuli?
JOB 22:14 Ko e ʻufiʻufi kiate ia ʻae ngaahi ʻao matolu, ʻaia ʻoku ʻikai te ne mamata ai; pea ʻoku hāʻele pe ia ʻi he hāʻeleʻanga ʻi he langi.’
JOB 22:15 He kuo ke fakaʻilongaʻi ʻe koe ʻae hala motuʻa, naʻe fou ai ʻae kakai angahala?
JOB 22:16 ‌ʻAkinautolu naʻe tuʻusi hifo ʻi he teʻeki hoko honau kuonga, ʻakinautolu naʻe lōmaki honau tuʻunga ʻaki ʻae vai:
JOB 22:17 ‌ʻAkinautolu naʻe pehē ki he ʻOtua, ‘ʻAlu ʻiate kimautolu:’ pea, ‘Ko e hā ʻe faʻa fai ʻe he Māfimafi maʻanautolu?’
JOB 22:18 Ka naʻa ne fakapito ʻaki ʻae ngaahi meʻa lelei honau ngaahi fale: ka ʻoku mamaʻo ʻiate au ʻae fakakaukau ʻoe angahala.
JOB 22:19 ‌ʻOku mamata ki ai ʻae māʻoniʻoni, pea fiefia: pea ʻoku kata manuki kiate kinautolu ʻe he taʻeangahala.
JOB 22:20 ‘Koeʻuhi naʻe ʻikai tuʻusi ʻetau koloa, ka ko honau toe ʻoku fakaʻauha ʻe he afi.’
JOB 22:21 “Fai ke ke ʻiloʻi ia, pea ke melino: pea ko ia ʻe hoko ai ʻae lelei kiate koe.
JOB 22:22 ‌ʻOku ou kole kiate koe, ke ke maʻu ʻae fono mei hono ngutu, pea ke faʻo ki ho loto ʻa ʻene ngaahi folofola.
JOB 22:23 Kapau te ke tafoki ki he Māfimafi, ʻe langa hake koe, pea te ke tukuange ke mamaʻo ʻae hia mei ho ngaahi fale.
JOB 22:24 Pea te ke toki fokotuʻu ʻae koloa ʻo hangē ko e efu, mo e koula ʻo Ofeli ʻo hangē ko e ngaahi maka teka ʻoe tafeʻanga vai.
JOB 22:25 ‌ʻIo, ʻe hoko ʻae Māfimafi ko ho fakaū, pea te ke maʻu ʻo lahi ʻae siliva.
JOB 22:26 He te ke toki fiefia ʻi he Māfimafi, pea hanga hake ho mata ki he ʻOtua.
JOB 22:27 Te ke fai haʻo lotu kiate ia, pea te ne ongoʻi koe, pea te ke fai hoʻo ngaahi fuakava.
JOB 22:28 Te ke tuʻutuʻuni foki ha meʻa, pea ʻe fakamoʻoni ia kiate koe: pea ʻe ulo ʻae maama ki ho ngaahi hala.
JOB 22:29 ‌ʻOka ai ha tōkilalo, te ke toki pehē, ‘ʻOku ai ʻae hakeakiʻi;’ pea ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻae angavaivai.
JOB 22:30 ‌ʻE fakahaofi ʻe ia ʻae fonua motu ʻoe taʻeangahala: pea ʻoku hao ia ʻi he māʻoniʻoni ʻo ho nima.”
JOB 23:1 Pea naʻe toki tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 23:2 “ʻOku kona ʻaupito ʻa ʻeku mamahi, ʻio, ʻi he ʻaho ni: pea mamafa lahi hoku tā ʻi heʻeku faʻa toʻe.
JOB 23:3 Taumaiā ke u ʻilo ʻae potu te u maʻu ai ia! Ke u aʻu atu ki hono nofoʻanga!
JOB 23:4 Te u fakamatala ʻeku meʻa ʻi hono ʻao, ʻo fakafonu hoku ngutu ʻaki ʻae ngaahi lea fakamamafa.
JOB 23:5 Te u ʻilo ai ʻae ngaahi lea te ne tali ʻaki au, pea u faʻa ʻilo ʻaia te ne lea ʻaki mai kiate au.
JOB 23:6 He te ne fai mo au ʻaki hono mālohi lahi? ʻIkai: ka te ne ʻai ʻae mālohi kiate au.
JOB 23:7 ‌ʻE faʻa alea ai mo ia ʻae māʻoniʻoni; pea ʻe fakamoʻui taʻengata ai au mei hoku fakamaau.
JOB 23:8 “Vakai, ʻoku ou ʻalu atu, ka ʻoku ʻikai ʻi ai ia; pea ʻoku ou foki mai, kae ʻikai te u ʻiloʻi ia:
JOB 23:9 Ki he toʻohema, ʻoku ne ngāue ai, kae ʻikai te u sio ki ai: pea ʻoku ne fufū ia ʻi he toʻomataʻu, ke ʻoua naʻaku ʻilo ia:
JOB 23:10 Ka ʻoku ne ʻilo ʻae hala ʻoku ou ʻalu ai: pea ka ʻosi ʻene ʻahiʻahiʻi au, te u hao mai ʻo hangē ko e koula.
JOB 23:11 Kuo puke maʻu ʻe hoku vaʻe ki hono lakaʻanga, pea kuo u ʻalu ʻi hono hala, ʻo ʻikai afe.
JOB 23:12 Pea naʻe ʻikai te u foki mai mei he fekau ʻa hono fofonga: kuo u fufū ʻi hoku loto ʻae ngaahi lea ʻa hono fofonga.
JOB 23:13 Ka ʻoku pehē ai pe ia pea ko hai te ne liliu ia? Pea ko ia ʻoku tokanga ki ai hono finangalo, ʻe fai pē ʻe ia.
JOB 23:14 He te ne fakakakato hoku ʻinasi kuo tuʻutuʻuni: pea ʻoku lahi ʻae meʻa pehē ʻiate ia.
JOB 23:15 Ko ia ʻoku ou manavahē ai ʻi hono ʻao: pea kau ka fakakaukau, ʻoku ou ilifia kiate ia.
JOB 23:16 He ʻoku fakamolū hoku loto ʻe he ʻOtua, pea ʻoku fakamamahiʻi au ʻe he Māfimafi:
JOB 23:17 Koeʻuhi naʻe ʻikai tuʻusi au ʻi he teʻeki hoko ʻae fakapoʻuli, ʻo ʻikai ʻufiʻufi ʻe ia ʻae poʻuli mei hoku mata.
JOB 24:1 “Ko e meʻa ʻi he ʻikai lilo ʻae ngaahi kuonga mei he Māfimafi, ko e hā ʻoku ʻikai mamata ai ki hono ngaahi ʻaho ʻekinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ia?
JOB 24:2 ‌ʻOku hiki ʻe he niʻihi ʻae ngaahi fakangatangata ʻoe fonua; ʻoku nau ʻave fakamālohi ʻae ngaahi fanga manu, ʻonau fafanga ʻaki ʻakinautolu.
JOB 24:3 ‌ʻOku nau fakahēʻi ʻae ʻasi ʻae tamai mate, ʻoku nau maʻu ko e totongi ʻae pulu tangata ʻae fefine kuo mate hono husepāniti.
JOB 24:4 ‌ʻOku nau fakaafeʻi ʻae masiva mei he hala: ʻoku toitoi fakataha ʻae kakai masiva ʻoe fonua.
JOB 24:5 Vakai, ʻoku nau ʻalu atu ki heʻenau ngāue ʻo hangē ko e fanga ʻasi kaivao ʻoe toafa; ʻo tuʻu hengihengi ki he kaihaʻa: ʻoku maʻu ʻae meʻakai maʻanautolu mo ʻenau fānau mei he toafa.
JOB 24:6 ‌ʻOku nau taki taha tuʻusi ʻene koane ʻi he ngoue: pea utu ʻe he angahala ʻae fua ʻoe vaine.
JOB 24:7 ‌ʻOku nau fai ke mohe taʻekafu ʻae telefua, pea ʻikai ha kafu ʻi he momoko.
JOB 24:8 ‌ʻOku nau viviku ʻi he ngaahi ʻuha mei he moʻunga, mo nau fāufuaʻi ʻae maka ko e taʻehamaluʻanga.
JOB 24:9 ‌ʻOku hamusi ʻe he niʻihi ʻae tamai mate mei he huhu, pea maʻu ʻae kofu ʻoe masiva ko e totongi.
JOB 24:10 ‌ʻOku nau fai ke ʻalu telefua ia ʻo taʻehakofu, ʻonau ʻave ʻae ū uite mei he fiekaia;
JOB 24:11 ‌ʻOku nau fai lolo ʻi honau ngaahi loto ʻā, ʻo molomoloki ʻae ngaahi tataʻoʻanga uaine, mo nau fieinu.
JOB 24:12 ‌ʻOku toʻe ʻae kakai mei he loto kolo, pea tangi kalanga ʻae laumālie ʻoe mamahiʻia: kae ʻikai ke tokangaʻi ʻe he ʻOtua.
JOB 24:13 “Ko kinautolu ni ʻoku nau angatuʻu ki he maama; ʻoku ʻikai ke nau ʻilo hono ngaahi hala ʻoʻona, pe nofomaʻu ʻi hono ngaahi ʻaluʻanga.
JOB 24:14 ‌ʻOku tuʻu fakataha ʻae fakapō mo e maama ʻo ne tāmateʻi ʻae masiva mo e vaivai, pea tatau ia ʻi he poʻuli mo ha kaihaʻa.
JOB 24:15 ‌ʻOku tatali ʻae mata ʻoe tono fefine ki he efiafi poʻuli, ʻo ne pehē, ‘ʻE ʻikai sio ha mata kiate au,’ pea ne fakapuli hono mata.
JOB 24:16 ‌ʻOka poʻuli ʻoku nau keli ki he ngaahi fale, ʻaia naʻa nau fakaʻilongaʻi moʻonautolu ʻi he kei ʻaho, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻae maama.
JOB 24:17 He ʻoku tatau kiate kinautolu ʻae pongipongi mo e malumalu ʻoe mate: pea ka ʻiloa, ʻoku nau ʻi he lilika ʻoe malumalu ʻoe mate.
JOB 24:18 “ʻOku ʻalu vave ia ʻo hangē ko e vaitafe; kuo fakamalaʻia honau tofiʻa ʻi he fonua: ʻoku ʻikai mamata ia ki he hala ʻoe ngaahi ngoue vaine.
JOB 24:19 Ko e laʻā mo e pupuha ʻoku faʻao ai ʻae ngaahi vai ʻuha hinehina: ʻoku pehē ʻae faʻitoka kiate kinautolu kuo fai angahala.
JOB 24:20 ‌ʻE fakangaloʻi ia ʻe he manāva; ʻe kai melie ia ʻe he kelemutu; ʻe ʻikai toe manatuʻi ia; pea ʻe fesiʻi ʻae angahala ʻo hangē ko e ʻakau.
JOB 24:21 ‌ʻOku ne fai kovi ki he paʻa naʻe ʻikai fānau: pea ʻoku ʻikai fai lelei ki he fefine kuo mate hono husepāniti.
JOB 24:22 ‌ʻOku ne toho ʻaki ʻe hono mālohi ʻae kakai mālohi: ʻoku ne tuʻuhake, pea ʻikai ʻilo ʻe ha taha pe te ne moʻui.
JOB 24:23 Neongo ʻene foaki kiate ia ʻae nofo fiemālie, ʻaia ʻoku ne falala ki ai; ka ʻoku ne ʻafioʻi honau ngaahi hala.
JOB 24:24 ‌ʻOku hakeakiʻi ʻakinautolu ʻo fuoloa siʻi pe, ka ʻe mole leva, pea fakahifo ki lalo; ʻoku toʻo atu ʻakinautolu ʻo hangē ko e kakai fulipē, pea tutuʻu ʻo hangē ko e ngaahi fua ʻoe uite.
JOB 24:25 Pea kapau ʻoku ʻikai pehē, ko hai te ne fakaʻilo ʻeku loi, mo fakataʻeʻaonga ʻeku lea?”
JOB 25:1 Pea naʻe toki tali ʻe Pilitati mei Suaa, ʻo ne pehē,
JOB 25:2 “ʻOku ʻiate ia ʻae pule mo e manavahēʻia, ʻoku ne fakamelino ʻi hono ngaahi potu māʻolunga.
JOB 25:3 He ʻoku faʻa lauʻi ʻa ʻene ngaahi matatau? Pea ko hai ia ʻoku ʻikai hopo ki ai ʻa ʻene maama?
JOB 25:4 Pea ka kuo pehē, ʻe faʻa fakatonuhia fēfē ʻae tangata mo e ʻOtua? Pea ʻe maʻa fēfē ʻaia kuo fanauʻi ʻe he fefine?
JOB 25:5 Vakai pē ki he māhina, pea ʻoku ʻikai huhulu ia; ʻio, ko e ngaahi fetuʻu ʻoku ʻikai maʻa ʻi hono ʻao.
JOB 25:6 Ka ʻe huanoa ʻae tangata ʻaia ko e kelemutu? Mo e foha ʻoe tangata, ʻaia ko e kelemutu?”
JOB 26:1 Ka naʻe tali ʻe Siope, ʻo ne pehē,
JOB 26:2 “ʻOku fēfē ʻa hoʻo tokoni ki he taʻemālohi? ʻOku fakamoʻui fēfē ʻe koe ʻae nima vaivai?
JOB 26:3 ‌ʻOku fēfē ʻa hoʻo fakapotoʻi ʻae taʻepoto? Pea fēfē ʻa hoʻo fakahā lahi ʻae meʻa ʻoku totonu?
JOB 26:4 Ko hoʻo lea mai kia hai? Pea ko e laumālie ʻo hai kuo haʻu meiate koe?
JOB 26:5 “Ko e kakai mālohi kuo mate, mo kinautolu ʻoku nau nonofo, ʻoku nau feinga ki lalo ʻi he ngaahi vai.
JOB 26:6 ‌ʻOku vavanga ʻae maama fufū ʻi hono ʻao, pea ʻoku ʻikai ha ʻufiʻufi ʻoe potu fakaʻauha.
JOB 26:7 ‌ʻOku ne folahi atu ʻe ia ʻae potu fakatokelau ʻi he atāloa, pea ne tautau ʻa māmani ki he ʻatā noa pe.
JOB 26:8 ‌ʻOku ne haʻihaʻi ʻae ngaahi vai ʻi hono ngaahi ʻao matolu; pea ʻoku ʻikai mahaehae ai ʻae ʻao.
JOB 26:9 ‌ʻOku ne taʻofi atu ʻa hono muʻa ʻafioʻanga, ʻo ne folahi ʻene ʻao ki ai.
JOB 26:10 ‌ʻOku ne takatakai ʻae moana ʻo ʻai hono ngataʻanga, kaeʻoua ke ʻosi ʻae ʻaho mo e pō.
JOB 26:11 ‌ʻOku ngalulu ʻae ngaahi pou ʻoe langi, pea ofo ʻi heʻene valoki.
JOB 26:12 ‌ʻOku ne fakalaolao ʻae tahi ʻaki hono mālohi, pea ʻi heʻene poto ʻoku ne tā hifo ʻae laukau.
JOB 26:13 Ko hono laumālie kuo ne teuteu ʻaki ʻae ngaahi langi; pea kuo ngaohi ʻe hono nima ʻae ngata pikopiko.
JOB 26:14 Vakai, ko e meʻa niʻihi pe eni ʻi hono ngaahi hala: ka ʻikai ko e meʻa siʻi ʻaupito ʻiate ia ʻoku tau fanongo ai? Pea ko e mana ʻo hono mālohi ko hai te ne faʻa ʻiloʻi?”
JOB 27:1 Ka naʻe fai pe ʻe Siope ʻene lea mamafa, ʻo ne pehē,
JOB 27:2 “ʻI he moʻui ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne taʻefiefakamaauʻi au; mo e Māfimafi, kuo ne fakamamahiʻi hoku laumālie;
JOB 27:3 Lolotonga ʻoku ʻiate au ʻeku mānava, pea ʻi hoku avaʻi ihu ʻae mānava ʻae ʻOtua;
JOB 27:4 ‌ʻE ʻikai lea ʻaki ʻae angahala ʻe hoku loungutu, pe lea ʻaki ʻae kākā ʻe hoku ʻelelo.
JOB 27:5 ‌ʻE ʻikai ʻaupito te u fakatonuhiaʻi ʻakimoutolu: te u mate pē ka ʻe ʻikai te u tukuange ʻeku angatonu meiate au.
JOB 27:6 ‌ʻOku ou kuku maʻu ʻeku māʻoniʻoni, ʻe ʻikai te u tukuange ia: ʻe ʻikai valokiʻi au ʻe hoku loto ʻi heʻeku moʻui ni.
JOB 27:7 “Tuku ke tatau hoku fili mo e angahala, mo ia ʻoku angatuʻu kiate au ke tatau mo e taʻemāʻoniʻoni.
JOB 27:8 He neongo ʻene maʻumeʻa, ko e hā ʻae ʻamanaki ʻoe mālualoi, ʻoka toʻo atu ʻe he ʻOtua hono laumālie?
JOB 27:9 ‌ʻE ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻa ʻene tangi ʻoka hoko ʻae mamahi kiate ia?
JOB 27:10 He te ne fakafiefiaʻi ia ʻi he Māfimafi? ʻE ui maʻuaipē ʻe ia ki he ʻOtua?
JOB 27:11 Te u akonekina ʻakimoutolu ʻaki ʻae nima ʻoe ʻOtua: ʻe ʻikai te u fufū ʻaia ʻoku ʻi he Māfimafi.
JOB 27:12 “Vakai, kuo mamata ki ai ʻakimoutolu kotoa pē; pea ko e hā ʻoku mou launoa pehē ai fau?
JOB 27:13 Ko eni ʻae ʻinasi ʻoe tangata fai kovi mei he ʻOtua, mo e tofiʻa ʻe maʻu ʻe he kau fakamālohi mei he Māfimafi.
JOB 27:14 Kapau ʻe fakatokolahiʻi ʻene fānau, ko e meʻa ia ki he heletā: pea ʻe ʻikai mākona ʻi he mā ʻa hono hako.
JOB 27:15 Ko kinautolu ʻoku toe ʻiate ia, ʻe tanu ʻi he mate: pea ʻe ʻikai tangi ʻa hono ngaahi uaifi.
JOB 27:16 Neongo ʻene fokotuʻu siliva ʻo hangē ko e efu, pea teuteu ʻae ngaahi kofu ʻo hangē ko e ʻumea;
JOB 27:17 ‌ʻE teuteu pe ʻe ia, ka ʻe ʻai ia ʻe he angatonu, pea ʻe vahevahe ʻae siliva ʻe he taʻeangahala.
JOB 27:18 ‌ʻOku langa ʻe ia hono fale ʻo hangē ko e ʻunufe, pea hangē ko e fale leʻo ʻoku langa hake ʻe he leʻo.
JOB 27:19 ‌ʻE tokoto hifo ʻae tangata koloaʻia, ka ʻe ʻikai tānaki ia: ʻoku ne fakaʻā hono mata, pea ne ʻikai leva.
JOB 27:20 ‌ʻOku lōmekina ia ʻi he ilifia ʻo hangē ha vai, ʻoku kaihaʻasi ia ʻe he afā ʻi he pō.
JOB 27:21 ‌ʻOku ʻave ia ʻe he matangi hahake, pea ʻoku mole atu ia: pea hangē ko e afā ʻoku fakapuna ia mei hono potu.
JOB 27:22 ‌ʻE haʻaki ia kiate ia ʻo ʻikai taʻofi, ʻoku holi ia ke hao atu mei hono mālohi.
JOB 27:23 Ka ʻe pasipasi ʻe ia hono nima kiate ia, ʻo seseʻe ia mei hono potu.
JOB 28:1 “Ko e moʻoni ʻoku ai ʻae halanga ki he siliva, mo e potu ki he koula ʻoku fakamaʻa ʻe he kakai.
JOB 28:2 ‌ʻOku toʻo ʻae ʻaione mei he kelekele, pea ʻoku haka ʻae palasa mei he maka.
JOB 28:3 ‌ʻOku ne fakangata ʻae fakapoʻuli, pea ne kumi ki hono ngataʻanga: ko e ngaahi maka ʻoe poʻuli mo e ʻata ʻoe mate.
JOB 28:4 ‌ʻOku ʻoho mai ʻae vai mei he potu ʻoku ʻi ai ʻae kakai; ne ngalo ia ʻi he kau vaʻe: kuo matuʻu hake ia, ʻo mole atu mei he kakai.
JOB 28:5 ‌ʻOku tupu ʻae mā mei he kelekele: pea ʻoku fulihi ʻi lalo ia ʻo hangē ko e afi.
JOB 28:6 Ko hono ngaahi maka ko e potu ia ʻoe ngaahi safaia: pea ʻoku ʻi ai ʻae efu koula.
JOB 28:7 Ko e hala eni ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he manupuna, pea kuo ʻikai mamata ki ai ʻae mata ʻoe vulita.
JOB 28:8 Naʻe ʻikai moloki ia ʻe he fānganga ʻoe laione, pe ʻalu ʻi ai ʻae laione fekai.
JOB 28:9 ‌ʻOku ne ʻai hono nima ki he maka; ʻoku taʻaki fuʻu hake ʻe ia ʻae ngaahi moʻunga.
JOB 28:10 ‌ʻOku ne matofa ʻae ngaahi tafeʻanga vai ʻi he ngaahi maka; pea ʻoku mamata ʻa hono mata ki he meʻa mahuʻinga kotoa pē.
JOB 28:11 ‌ʻOku ne nonoʻo ʻae ngaahi vai ke ʻoua naʻa mafola ia; pea ko ia naʻe fufū ʻoku ne ʻomi ki he maama.
JOB 28:12 “Ka ʻe ʻilo ki fē ʻae poto? Pea komaʻa ia ʻae potu ʻoe ʻilo?
JOB 28:13 Ko hono mahuʻinga ʻo ia ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he tangata; pea ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻi he fonua ʻoe moʻui.
JOB 28:14 ‌ʻOku pehē ʻe he loloto, ‘ʻOku ʻikai ʻiate au ia:’ ʻoku pehē mo e tahi, ‘ʻOku ʻikai ʻiate au.’
JOB 28:15 ‌ʻE ʻikai faʻa maʻu ia ʻaki ʻae koula, pea ʻe ʻikai fakamamafa ʻae siliva mo hono totongi ʻoʻona.
JOB 28:16 ‌ʻE ʻikai fakatauʻaki ia ʻae koula ʻo Ofeli, pe ko e oniki mahuʻinga, pe ko e safaia.
JOB 28:17 ‌ʻOku ʻikai tatau mo ia ʻae koula mo e kalisitala: pea ʻe ʻikai fetongi ʻaki ia ʻae ngaahi teunga koula lelei.
JOB 28:18 ‌ʻE ʻikai lau ki ai ʻae feo kulokula, mo e mataʻitofe: he ko e mahuʻinga ʻoe poto ʻoku lahi hake ia ʻi he ngaahi maka mahuʻinga.
JOB 28:19 ‌ʻOku ʻikai tatau mo ia ʻae topasi ʻo ʻItiopea, pea ʻe ʻikai totongi ʻaki ia ʻae koula haohaoa.
JOB 28:20 Ko ia, ʻoku haʻu mei fē ʻae poto? pea ko maʻā ia ʻae potu ʻoe ʻilo?
JOB 28:21 He kuo fufū ia mei he mata ʻoe moʻui kotoa pē, pea fakalilolilo mei he fanga manu ʻoe ʻatā.
JOB 28:22 ‌ʻOku pehē ʻe he fakaʻauha mo e mate, ‘Kuo ma fanongo ki hono ongoongo ʻo ia ʻaki homa telinga.’
JOB 28:23 “ʻOku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua ʻa hono hala, pea ʻoku ne ʻiloʻi mo hono potu.
JOB 28:24 He ʻoku ne sio ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, pea ʻoku ne ʻafioʻi ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi lalo langi;
JOB 28:25 Ke ne ngaohi ʻae mamafa ʻoe matangi; pea ʻoku ne tuʻutuʻuni ʻae ngaahi vai ʻi he fuofua.
JOB 28:26 ‌ʻI heʻene fokotuʻu ʻae fono ki he ʻuha, pea mo e hala ki he ʻuhila ʻoe mana:
JOB 28:27 Ko ia naʻa ne mamata ki ai, pea fakahā ia; naʻa ne fokotuʻumaʻu ia, ʻio, pea naʻa ne hakule ki ai.
JOB 28:28 Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tangata, ‘Vakai, ko e manavahē kia Sihova, ko e poto ia; pea ko e afe mei he kovi ko e ʻilo ia.’”
JOB 29:1 Ka naʻe fai ai pe ʻe Siope ʻene lea mamafa, ʻo ne pehē,
JOB 29:2 “Taumaiā kuo u tatau eni mo e ngaahi māhina kuo hili ange, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho naʻe maluʻi ai au ʻe he ʻOtua;
JOB 29:3 ‌ʻI he kei ulo ʻa ʻene maama ki hoku ʻulu, pea u ʻalu mo ʻene maama ʻi he fakapoʻuli;
JOB 29:4 ‌ʻO hangē ko ʻeku nofo ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku monūʻia, ʻi he fakataha ʻae kakai ʻoe ʻOtua ʻi hoku fale;
JOB 29:5 ‌ʻI he kei ʻiate au ʻae Māfimafi, pea ʻiate au mo ʻeku fānau;
JOB 29:6 ‌ʻI he tafe ʻae pota ʻi hoku hala, pea lilingi mai ʻe he maka ʻae lolo lahi ʻaupito;
JOB 29:7 ‌ʻI heʻeku ʻalu atu ʻi he loto kolo ki he matapā, pea teuʻi hoku nofoʻanga ʻi he hala lahi!
JOB 29:8 Naʻe sio kiate au ʻae kau talavou, ʻonau toitoi: pea tutuʻu ki ʻolunga ʻae kau mātuʻa.
JOB 29:9 Naʻe taʻofi ʻe he ngaahi ʻeiki ʻenau alea, ʻo ʻai honau nima ki honau ngutu.
JOB 29:10 Naʻe longo pe ʻae houʻeiki, pea piki honau ʻelelo ki honau ʻoʻaoʻingutu.
JOB 29:11 ‌ʻI he ongoʻi au ʻe he telinga, ne ne tāpuakiʻi au; pea ʻi he mamata ʻae mata kiate au, naʻa ne fakamoʻoniʻi au:
JOB 29:12 He naʻaku fakahaofia ʻae masiva naʻe tangi, ʻae tamai mate, mo ia naʻe ʻikai hano tokoni.
JOB 29:13 Ko e tāpuaki ʻo ia naʻe meimei mate ne hoko kiate au: pea naʻaku fakafiefiaʻi ke hiva ʻae loto ʻoe fefine kuo mate hono husepāniti.
JOB 29:14 Ne u ai ʻae māʻoniʻoni, pea ne ʻufiʻufi ʻaki au: naʻe tatau ʻeku fakamaau mo e pulupulu mo e pale.
JOB 29:15 Ko e mata au ki he kui, mo e vaʻe ki he ketu.
JOB 29:16 Ko e tamai au ki he masiva: pea ko e meʻa naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ne u kumi lahi ki ai.
JOB 29:17 Naʻaku fesiʻi ʻae kouʻahe ʻoe fai kovi, ʻo toʻo ʻae meʻa faʻao mei hono nifo.
JOB 29:18 Pea u toki pehē, ‘Te u mate ʻi hoku pununga, pea te u fakalahi hoku ngaahi ʻaho ke hangē ko e ʻoneʻone.
JOB 29:19 Naʻe mafola hoku aka ʻi he ngaahi veʻe vai, pea toka ʻae hahau ki hoku vaʻa ʻi he pō kotoa.
JOB 29:20 Ko hoku ongoongolelei naʻe maʻuiʻui pe, pea naʻe fakafoʻou ʻeku kaufana ʻi hoku nima.’
JOB 29:21 “Naʻe fakafanongo ʻae kakai kiate au, ʻo tatali, pea fakalongo pē ʻi heʻeku akonaki.
JOB 29:22 Hili ʻeku lea naʻe ʻikai te nau tali; pea naʻe tō ʻeku lea kiate kinautolu.
JOB 29:23 Pea naʻa nau tatali kiate au ʻo hangē ki he ʻuha: pea nau fakamanga lahi honau ngutu ʻo hangē ki he ʻuha mui.
JOB 29:24 Ne u kata kiate kinautolu, pea ʻikai te nau faʻa tui; pea ko e maama ʻo hoku mata naʻe ʻikai ke nau lī ki lalo.
JOB 29:25 Naʻaku fili honau hala, ʻo nofo ko e ʻeiki, ne u nofo ʻo hangē ha tuʻi ʻi he kautau, pea hangē ha taha ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻae kakai mamahi.
JOB 30:1 “Ka ko eni, ʻoku manukiʻi au ʻekinautolu ʻoku mui ʻiate au, ka ko ʻenau ngaahi tamai ʻanautolu ne u fehiʻa ke lau fakataha mo e fanga kulī ʻo ʻeku ngaahi fanga manu.
JOB 30:2 ‌ʻIo, ʻe ʻaonga fēfē kiate au ʻae mālohi ʻa honau nima, ka kuo ʻauha ʻenau motuʻa lelei?
JOB 30:3 Ko e meʻa ʻi he masiva mo e honge naʻa nau ʻi he fakapoʻuli ʻo hangē ko e pō; ʻo feholaki ki he toafa kuo masiva mo siʻaki.
JOB 30:4 Naʻa nau tuʻusi ʻae ngaahi ʻakau kona, pea keli aka ke nau kai.
JOB 30:5 Naʻe kapusi ʻakinautolu mei he kakai, (pea naʻa nau kalanga ki ai ʻo hangē ki ha kaihaʻa;)
JOB 30:6 Ke nau nofo ʻi he ngaahi lilifa ʻoe luo, ʻi he ngaahi ʻana ʻoe fonua, mo e ngaahi maka.
JOB 30:7 Naʻa nau tangi mei he ngaahi ʻakau, pea nau fakataha ʻi lalo ʻi he ngaahi ʻakau talatala.
JOB 30:8 Ko e fānau ʻae kau vale, ko e hako ʻoe kakai meʻa vale; naʻe kapusi ʻakinautolu mei he fonua.
JOB 30:9 “Ka ko eni, kuo u hoko au ko ʻenau hivehivaʻanga, ʻio, ko ʻenau lea manukiʻanga au.
JOB 30:10 ‌ʻOku nau fakaliliʻa kiate au, pea nau hola mamaʻo ʻiate au, pea ʻikai te nau manavahē ke ʻaʻanu ki hoku mata.
JOB 30:11 Ko e meʻa ʻi heʻene vete ʻeku afo, ʻo tautea au, ko ia kuo nau tukuange ai foki ʻae noʻo ʻi hoku ʻao.
JOB 30:12 ‌ʻOku tutuʻu ʻae kau talavou ʻi hoku toʻomataʻu; ʻoku nau tekeʻi hoku vaʻe, pea ʻoku nau fokotuʻu hake ʻo angatuʻu kiate au ʻae ngaahi hala ʻo honau fakaʻauha.
JOB 30:13 ‌ʻOku nau maumauʻi hoku hala, ʻoku nau fiefia ʻi heʻeku mamahi, ʻoku ʻikai hanau tokoni.
JOB 30:14 Naʻa nau feʻohofi mai ʻo hangē ʻi ha potu fālahi: pea ʻi he maumau naʻa nau filifilihi ʻakinautolu kiate au.
JOB 30:15 Kuo tō kiate au ʻae ngaahi ilifia: ʻoku nau tuli hoku laumālie ʻo hangē ko e matangi: pea ʻoku mole atu ʻeku lelei ʻo hangē ko e ʻao.
JOB 30:16 “Pea ko eni, kuo lilingi hoku laumālie ʻiate au; kuo puke au ʻe he ngaahi ʻaho ʻoe mamahi.
JOB 30:17 ‌ʻOku mahuhuhuhu ʻa hoku ngaahi hui ʻi he poʻuli: pea ʻoku ʻikai ke mālōlō siʻi hoku ngaahi uoua.
JOB 30:18 Kuo fetongi hoku kofu ʻe he mālohi lahi: ʻoku ne nonoʻo takatakai au ʻo hangē ko e kia ʻo hoku kofutuʻa.
JOB 30:19 Kuo ne lī au ki he pelepela, pea kuo u tatau mo e efu mo e efuefu.
JOB 30:20 ‌ʻOku ou tangi kiate koe, ka ʻoku ʻikai te ke ongoʻi au: ʻoku ou tuʻu hake, ka ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi au.
JOB 30:21 Kuo ke liliu ʻo taʻeʻofa kiate au: ʻoku ke tuʻu kiate au ʻaki ho nima mālohi.
JOB 30:22 ‌ʻOku ke ʻohake au ki he matangi mo ke fakaheka au ki ai, pea ʻoku ke veteki ʻeku meʻa.
JOB 30:23 He ʻoku ou ʻilo pau te ke ʻomi au ki he mate, pea ki he fale kuo tuʻutuʻuni ki he kakai moʻui kotoa pē.
JOB 30:24 “Ka ʻe ʻikai te ne mafao atu hono nima ki he faʻitoka, neongo ʻoku nau tangi ʻi heʻene fakaʻauha.
JOB 30:25 ‌ʻIkai naʻaku tēngihia ia ʻaia naʻe mamahi? ʻIkai naʻe mamahi hoku laumālie koeʻuhi ko e masiva?
JOB 30:26 ‌ʻI heʻeku ʻamanaki ki he lelei, naʻe hoko mai ʻae kovi: pea ʻi heʻeku tatali ki he maama, ne hoko mai ʻae fakapoʻuli.
JOB 30:27 Naʻe lili hoku fatu, ʻo ʻikai toka: naʻe taʻofi au ʻe he ngaahi ʻaho ʻoe mamahi.
JOB 30:28 Naʻaku ʻalu mamahi pe ʻi he taʻeulo ʻae laʻā; ne u tuʻu hake ʻo tangi ʻi he fakataha.
JOB 30:29 Ko e tokoua au ʻoe fanga talākoni, mo e kaumeʻa ʻoe fanga lulu.
JOB 30:30 Kuo ʻuliʻuli hoku kili ʻiate au, pea kuo velehia hoku ngaahi hui ʻi he ʻafu.
JOB 30:31 Kuo liliu ʻeku haʻape ko e tangi, pea ko ʻeku meʻa ifi ko e leʻo ʻokinautolu ʻoku tangi.
JOB 31:1 “Naʻa ku fai ʻae fuakava mo hoku mata; pea ka kuo pehē, ko e hā te u siofia ai ha taʻahine?
JOB 31:2 He ko e hā ʻae ʻinasi mei he ʻOtua ʻi ʻolunga? Pea mo e tufakanga mei he Māfimafi ʻi ʻolunga?
JOB 31:3 ‌ʻIkai ʻoku ʻi he kau angahala ʻae malaʻia? Mo e fakaʻauha foʻou ki he kau fai kovi?
JOB 31:4 ‌ʻIkai ʻoku ne ʻiloʻi hoku ngaahi hala, pea lau ʻeku ngaahi laka kotoa pē?
JOB 31:5 “He kapau naʻaku ʻalu ʻi he loi, pea kapau teu veʻe vave ki he kākā;
JOB 31:6 Tuku ke fakamamafa au ʻi he meʻa fakatatau totonu, koeʻuhi ke ʻilo ʻe he ʻOtua ʻa ʻeku angatonu.
JOB 31:7 He kapau naʻaku laka hē mei he hala, pea muimui hoku loto ki hoku mata, pe piki ha ʻuli ki hoku nima;
JOB 31:8 Tuku ai ke u tūtuuʻi kae kai ʻe ha taha kehe; ʻio, ke taʻaki fuʻu hake ʻa hoku taʻu.
JOB 31:9 “Kapau naʻe kākaaʻi ʻa hoku loto ʻe ha fefine, pe te u toitoi ʻi he matapā ʻo hoku kaungāʻapi;
JOB 31:10 Pea tuku ke momosi ʻa hoku uaifi mo ha taha, pea mapelu ki ai ha niʻihi kehe.
JOB 31:11 He ko e hia matea ia, ʻio, ko e angahala ke tautea ʻe he kau fakamaau.
JOB 31:12 He ko e afi ia ʻoku ne kai ʻo aʻu ki he fakaʻauha, pea ʻe ʻosiʻosingamālie ai ʻeku koloa.
JOB 31:13 “Kapau naʻaku lumaʻi ʻae meʻa ʻa ʻeku tamaioʻeiki pe ko ʻeku kaunanga, ʻi he ʻena fai mo au.
JOB 31:14 Ko e hā ai te u fai ʻoka tuʻu hake ʻae ʻOtua? Pea ʻoka ʻaʻahi ʻe ia, ko e hā te u tali ʻaki ia?
JOB 31:15 He ʻikai naʻe ngaohi ia ʻe ia naʻa ne ngaohi au ʻi he manāva? Pea ʻikai naʻe fakatupu ʻakimaua ʻosi pe ʻi he manāva ʻe he tokotaha?
JOB 31:16 “Kapau ne u taʻofi ʻae masiva mei heʻenau holi, pe fai ke vaivai ʻae mata ʻoe fefine kuo mate hono husepāniti;
JOB 31:17 Pea kuo u kai vale haʻaku meʻa siʻi, ʻo ʻikai te ma kai ia mo e tamai mate;
JOB 31:18 (He ʻoku talu ʻeku lahi hake mo ʻene ʻiate au, ʻo hangē ko haʻane tamai, pea talu ʻeku haʻu mei he manāva ʻo ʻeku faʻē mo ʻeku fakahinohino ia;)
JOB 31:19 Kapau kuo u mamata ki ha taha ʻoku mate koeʻuhi ko e telefua, pe ha masiva taʻehakofu;
JOB 31:20 Kapau naʻe ʻikai tāpuaki au ʻe hono noʻotanga vala, pea ʻikai māfana ia ʻi he fulufulu ʻo ʻeku fanga sipi;
JOB 31:21 Kapau kuo u hiki hoku nima ki he tamai mate, ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ou mālohi ʻi he matapā:
JOB 31:22 ‌ʻOfa ke homo hoku uma mei hoku hui fohe, pea fesiʻi hoku nima ʻi he hokotanga hui.
JOB 31:23 He ko e fakaʻauha mei he ʻOtua ko e meʻa fakailifia kiate au, pea ko e meʻa ʻi heʻene ngeia naʻe ʻikai te u faʻa kātakiʻi.
JOB 31:24 “He kapau naʻaku ʻamanaki ki he koula, pe te u pehē ki he koula lelei, ‘Ko hoku falalaʻanga koe;’
JOB 31:25 Kapau naʻaku fiefia ʻi he tupu ʻo lahi ʻeku koloa, pea koeʻuhi kuo maʻu lahi ʻe hoku nima;
JOB 31:26 Kapau naʻaku siofia ʻae laʻā ʻi heʻene ulo, pe ko e māhina ʻoku hāʻele ʻi he ngingila;
JOB 31:27 Pea kuo fasiaʻi fufū pe hoku loto, pe ʻuma hoku ngutu ki hoku nima:
JOB 31:28 Ko e angahala foki ia ke fakamaauʻi he ka ne pehē, ko ʻeku liʻaki ia ʻae ʻOtua ʻoku ʻi ʻolunga.
JOB 31:29 He kapau naʻaku fiefia ʻi he ʻauha ʻo ia naʻe fehiʻa kiate au, pe te u angahiki ki ai ʻoka moʻua ia ʻe he kovi:
JOB 31:30 Ka naʻe ʻikai te u tuku ke angahala ai ʻa hoku ngutu, ʻi he fakaʻamu ke tō ha malaʻia ki hono laumālie.
JOB 31:31 ‌ʻIkai ʻoku faʻa pehē ʻe heʻeku kau nofoʻanga, Naʻe holi ʻe hai ki haʻane meʻakai pea ʻikai mākona ai?
JOB 31:32 Naʻe ʻikai mohe ʻae muli ʻi he hala: ka ne u fakaava hoku matapā ke talia ʻae fononga.
JOB 31:33 He naʻaku fufū koā ʻeku angahala ʻo hangē ko ʻAtama, ʻo fakalilolilo ʻeku hia ʻi hoku fatafata?
JOB 31:34 Pea te u manavahē ki he fuʻu tokolahi? Pe fakailifiaʻi au ʻe he manuki ʻae ngaahi fānau, ke u longo ai, ʻo taʻehū atu ʻi he matapā?
JOB 31:35 Taumaiā kuo ʻi ai ha tokotaha ʻe fie fanongo kiate au! Vakai, ko hoku loto ke talia au ʻe he Māfimafi, pea ke fai ha tohi ʻe hoku fili.
JOB 31:36 Ko e moʻoni te u hili ia ki hoku uma, ʻo nonoʻo ia kiate au ʻo hangē ha pale.
JOB 31:37 Te u ʻaʻau atu kiate ia ʻae lau ʻo ʻeku ngaahi laka; te u ʻalu atu ʻo hangē ha ʻeiki ke ofi kiate ia.
JOB 31:38 He kapau kuo tangi ʻe hoku fonua kiate au, pe lāunga ʻa hono ngaahi keliʻanga;
JOB 31:39 Pea kapau kuo u kai taʻetotongi ʻa hono ngaahi fua, pe te u fakamamahiʻi ʻae laumālie ʻokinautolu naʻe tauhi ki ai:
JOB 31:40 ‌ʻOfa ke tupu ai ʻae talatalaʻāmoa ko e fetongi ʻoe uite, mo e ʻakau taʻeʻaonga ko e fetongi ʻoe paʻale.” Kuo ngata ʻae fakamatala ʻa Siope.
JOB 32:1 Naʻe tuku ai ʻe he kau tangata ʻe toko tolu ni ʻenau lea atu kia Siope, koeʻuhi naʻe māʻoniʻoni ia ʻi hono mata ʻoʻona.
JOB 32:2 Pea naʻe tupu ʻae ʻita ʻa Elihu ko e foha ʻo Palakela ko e tangata Pusa, ʻi he kāinga ʻo Lame: naʻe tupu ʻene ʻita kia Siope, koeʻuhi naʻa ne fakatonuhiaʻi ia ʻe ia kae ʻikai ko e ʻOtua.
JOB 32:3 Naʻe ʻita foki ia ki hono kāinga ʻe toko tolu, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau faʻa talia ʻa Siope, ka kuo nau talatalaakiʻi ia.
JOB 32:4 Ka naʻe tatali ʻa Elihu kaeʻoua ke ʻosi ʻae lea ʻa Siope, koeʻuhi naʻa nau motuʻa ʻiate ia.
JOB 32:5 Pea ʻi he vakai ʻa Elihu kuo ʻikai ha tali ʻi he ngutu ʻoe kau tangata ʻe toko tolu ni, naʻe tupu ʻene ʻita.
JOB 32:6 Pea naʻe lea ʻa Elihu ko e foha ʻo Palakela ko e tangata Pusa, ʻo ne pehē, “ʻOku ou siʻi au, kae motuʻa ʻakimoutolu; ko ia ne u manavahē ai, ʻo taʻefiefakahā ʻa hoku loto.
JOB 32:7 Ne u pehē, ‘ʻE lea ʻae ngaahi ʻaho, pea ʻe akonekina ke poto ʻe he ngaahi taʻu lahi.’
JOB 32:8 Ka ʻoku ai ʻae laumālie ʻi he tangata, pea ʻoku foaki kiate ia ʻae ʻilo lahi ʻe he fakamānava ʻae Māfimafi.
JOB 32:9 ‌ʻOku ʻikai poto ʻae houʻeiki kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he mātuʻa ʻae fakamaau.
JOB 32:10 Ko ia ne u pehē ai, ‘Fanongo mai kiate au; te u fakahā foki hoku loto.’
JOB 32:11 “Vakai, ne u tatali ki hoʻomou ngaahi lea; naʻaku fakafanongo ki hoʻomou ngaahi fakamatala, ʻi he lolotonga homou hakule ki haʻamou lea.
JOB 32:12 ‌ʻIo, ne u tokangaʻi ʻakimoutolu, pea vakai, kuo ʻikai ha taha ʻiate kimoutolu kuo ne lavaʻi ʻa Siope, pe tali ʻene ngaahi lea:
JOB 32:13 Telia naʻa mou pehē, ‘Kuo mau ʻiloʻi ʻae poto: ʻoku lī hifo ia ʻe he ʻOtua, kae ʻikai ko e tangata.’
JOB 32:14 Pea ko eni, naʻe ʻikai te ne lea fakatotonu mai kiate au: pea ʻe ʻikai te u tali ʻaki ia ʻa hoʻomou ngaahi lea.
JOB 32:15 “Naʻe ofo ʻakinautolu, ʻo ʻikai te nau toe lea: pea fakalongo pe.
JOB 32:16 Pea kuo u tatali, (he naʻe ʻikai te nau lea, kae tutuʻu pe, ʻo ʻikai toe lea:)
JOB 32:17 Pea ne u pehē, ‘Te u tali foki ʻeau ʻi hoku lakanga, te u fakahā foki hoku loto.’
JOB 32:18 He ʻoku ou pito ʻi he ngaahi lea, ʻoku fakangaueʻi au ʻe hoku laumālie.
JOB 32:19 Vakai, ʻoku tatau hoku loto mo e uaine taʻehanoava; ʻo hangē ko e ngaahi hina ʻoe uaine foʻou, ʻoku toe siʻi pea mahaehae.
JOB 32:20 Te u lea kau fiemālie: te u faʻai hoku loungutu ʻo tali.
JOB 32:21 ‌ʻOfa ke ʻoua naʻaku filifilimānako ki ha taha, pea ʻoua naʻaku ʻai ʻae hingoa fakalapu ki ha tangata.
JOB 32:22 He ʻoku ʻikai te u ʻilo ke ʻai ʻae hingoa lapu; telia naʻa ʻave fakavave ai au ʻe hoku Tupuʻanga.
JOB 33:1 “Ko ia ʻoku ou kole kiate koe ʻe Siope, fakafanongo ki heʻeku ngaahi fakamatala, mo ke tokanga ki heʻeku lea kotoa pē.
JOB 33:2 Vakai, kuo u faʻai eni ʻa hoku ngutu, kuo lea ʻa hoku ʻelelo ʻi hoku ngutu.
JOB 33:3 Te u lea au mei he totonu ʻo hoku loto: pea ʻe mahino ʻae ʻilo ʻe lea ʻaki ʻe hoku loungutu.
JOB 33:4 Naʻe ngaohi au ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua, pea ko e mānava ʻoe Māfimafi kuo ne foaki ʻae moʻui kiate au.
JOB 33:5 Kapau te ke faʻa tali au, pea fokotuʻu hokohoko pe hoʻo ngaahi lea, tuʻu hake ʻi hoku ʻao.
JOB 33:6 Vakai, ʻoku ou tatau mo koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua: kuo ngaohi foki au mei he ʻumea.
JOB 33:7 ‌ʻE ʻikai fakamanavahēʻi koe ʻe haʻaku fakailifia, pea ʻe ʻikai mamafa ʻa hoku nima kiate koe.
JOB 33:8 “Ko e moʻoni kuo ke lea ʻi hoku telinga, pea kuo u ongoʻi ʻae leʻo ʻo hoʻo ngaahi lea, ʻo pehē,
JOB 33:9 ‘ʻOku ou maʻa taʻehaangahala, ʻoku ou māʻoniʻoni; pea ʻoku ʻikai ha hia ʻiate au.
JOB 33:10 Vakai, ʻoku ne kumi ʻae meʻa ke u kovi ai, ʻoku ne lauʻi au ko hono fili,
JOB 33:11 ‌ʻOku ne ʻai hoku vaʻe ki he meʻa fakamaʻu vaʻe, ʻoku ne vakaiʻi ʻa hoku ʻalunga kotoa pē.’
JOB 33:12 “Vakai eni, ʻoku ʻikai te ke tonuhia: te u talia koe, he ʻoku lahi ʻae ʻOtua ki he tangata.
JOB 33:13 He ko e hā ʻoku ke fai ai mo ia? Koeʻuhi ʻoku ʻikai fakahā ʻe ia ʻae ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi ngāue.
JOB 33:14 Ka ʻoku lea ʻae ʻOtua ʻo tuʻo taha, ʻio, ʻo tuʻo ua, ka ʻoku ʻikai tokangaʻi ia ʻe he tangata.
JOB 33:15 ‌ʻI he misi, ʻi he meʻa hā mai ʻoe poʻuli, ʻi he tō ʻae mohe maʻu ki he kakai, ʻi he tulemohe ʻi he mohenga;
JOB 33:16 ‌ʻOku ne toki fakaongo ʻae telinga ʻoe kakai, ʻo ne pulusi ʻa honau akonakiʻi,
JOB 33:17 Koeʻuhi ke ne taʻofi ʻae tangata mei heʻene ngāue ʻaʻana, pea fufū ʻae fielahi mei he tangata.
JOB 33:18 ‌ʻOku ne taʻofi mai hono laumālie mei he luo, mo ʻene moʻui ke ʻoua naʻa ʻauha ʻi he heletā.
JOB 33:19 Pea ʻoku ne tautea foki ia ʻaki ʻae mamahi ʻi hono mohenga, mo hono ngaahi hui ʻaki ʻae mamahi lahi:
JOB 33:20 Ko ia ʻoku fehiʻa ai ʻene moʻui ki he mā, mo hono laumālie ki he meʻakai ifo lelei.
JOB 33:21 ‌ʻOku fakaʻaʻau ʻo ʻosi ʻa hono kakano, ʻo ʻikai ʻiloa; pea ʻoku tuʻu mai hono ngaahi hui naʻe ʻikai hā mai.
JOB 33:22 ‌ʻIo, ʻoku ʻunuʻunu atu hono laumālie ki he faʻitoka, mo ʻene moʻui ki he kau fakaʻauha.
JOB 33:23 “Kapau ʻe ʻiate ia ha faifekau, ko e fakamatala, ko e taha mei he toko taha afe, ke fakahā ki he tangata ʻene māʻoniʻoni:
JOB 33:24 ‌ʻOku toki ʻaloʻofa ai ia kiate ia, ʻo ne pehē, “Fakamoʻui ia mei he ʻalu hifo ki he luo: kuo u ʻiloʻi ʻae huhuʻi.”
JOB 33:25 ‌ʻE moʻui lelei hake hono sino ʻi ha tamasiʻi: ʻe toe foki ia ki he ngaahi ʻaho ʻo ʻene kei siʻi:
JOB 33:26 ‌ʻE lotu ia ki he ʻOtua, pea ʻe tokanga ia ki ai: pea ʻe mamata ia ki hono fofonga ʻi he fiefia: he te ne totongi ki he tangata ʻa ʻene māʻoniʻoni.
JOB 33:27 ‌ʻOku ne vakai ki he kakai, pea ka pehē ʻe ha taha, ‘Kuo u angahala, pea fakakehe ʻaia ʻoku totonu, pea kuo taʻeʻaonga ia kiate au;
JOB 33:28 ‌ʻE fakahaofi ʻe ia ʻa hono laumālie ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ki he luo, pea ʻe mamata ʻene moʻui ki he maama.
JOB 33:29 “Vakai, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē koeʻuhi ko e tangata,
JOB 33:30 Ke ne toe ʻomi ai hono laumālie mei he luo, pea ne fakamaama ia ʻaki ʻae maama ʻoe moʻui.
JOB 33:31 Tokanga, ʻe Siope, fakafanongo kiate au: ke ke longo pe, kau lea.
JOB 33:32 Kapau ʻoku ai haʻo lea, tali mai: lea, he ko hoku loto ke ke tonuhia.
JOB 33:33 Kapau ʻoku ʻikai, fakafanongo kiate au: ke ke longo pē, kau akonekina koe ke ke poto.
JOB 34:1 Pea naʻe fai pe ʻe Elihu ʻa ʻene lea, ʻo ne pehē,
JOB 34:2 “ʻAe kau tangata poto, mou fanongo ki heʻeku ngaahi lea; pea tokanga kiate au ʻakimoutolu kuo maʻu ʻae ʻilo.
JOB 34:3 He ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe he telinga ʻae ngaahi lea, ʻo hangē ʻoku kamata ʻe he ngutu ʻae kai.
JOB 34:4 Ke tau fili kiate kitautolu ʻae fakamaau; ke tau ʻilo ʻiate kitautolu ʻaia ʻoku lelei.
JOB 34:5 He naʻe pehē ʻe Siope, ‘ʻOku ou māʻoniʻoni: pea kuo toʻo atu ʻe he ʻOtua hoku fakamaau.
JOB 34:6 He te u lohiakiʻi ʻa ʻeku totonu? ʻOku taʻefaʻafakamoʻui ʻa hoku lavea ʻi he taʻetalangataʻa.’
JOB 34:7 Ko hai ha tangata ʻoku tatau mo Siope, ʻoku ne inumia ʻae manuki ʻo hangē ko e vai?
JOB 34:8 ‌ʻAia ʻoku ne ʻalu fakataha mo e kau ngāue kovi, pea ʻeveʻeva mo e kau tangata angahala.
JOB 34:9 He naʻe pehē ʻe ia, ‘ʻOku ʻikai hano ʻaonga siʻi ki ha tangata ke ne fakafiefiaʻi ia ʻi he ʻOtua.’
JOB 34:10 “Ko ia, fanongo mai kiate au, ʻakimoutolu ʻae kau tangata faʻa ʻilo: ko e kovi, ke mamaʻo ia mei he ʻOtua, pea mo e angahala mei he Māfimafi.
JOB 34:11 He ko e ngāue ʻae tangata te ne totongi kiate ia, pea fakaʻilo ki he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki hono ngaahi hala.
JOB 34:12 ‌ʻIo, ko e moʻoni ʻe ʻikai fai kovi ʻae ʻOtua, pea ʻe ʻikai fakahalaʻi ʻae fakamaau ʻe he Māfimafi.
JOB 34:13 Ko hai naʻa ne fakanofo ia ke pule ki māmani? Pea ko hai kuo ne ngaohi ʻa māmani kotoa pē?
JOB 34:14 Kapau te ne fakatokangaʻi hono finangalo ki he tangata, te ne tānaki kiate ia hono laumālie mo ʻene mānava;
JOB 34:15 ‌ʻE mate fakataha ʻae kakano kotoa pē, pea ʻe toe liliu ʻae tangata ko e efu.
JOB 34:16 “Kapau ʻoku ke maʻu ʻae faʻa ʻilo, fanongo eni: fakafanongo ki he leʻo ʻo ʻeku ngaahi lea.
JOB 34:17 Te ne faʻa pule ʻaia ʻoku fehiʻa ki he totonu? Pea te ke faʻa fakahalaiaʻi ʻaia ʻoku mātuʻaki angatonu?
JOB 34:18 He ʻoku ngali ke pehē ki ha tuʻi, ʻOku ke kovi? Pe ki he houʻeiki, ʻOku mou fai kovi?
JOB 34:19 Ka ʻe fēfē kiate ia ʻaia ʻoku ʻikai te ne filifilimānako ki he kakai houʻeiki, pea ʻoku ʻikai lahi hake ʻene tokanga ki he koloaʻia ʻi he masiva? He ko e ngāue ʻa hono nima ʻakinautolu kotoa pē.
JOB 34:20 Te nau mate fakafokifā pe, pea ʻe mamahi ʻae kakai ʻi he tuʻuapō mālie, pea nau mole atu: pea ʻe fetuku atu ʻae kau mālohi taʻehanima.
JOB 34:21 “He ʻoku ʻi he ngaahi fale ʻoe tangata ʻa hono fofonga, pea ʻoku ne ʻafioʻi ʻa hono ʻalunga kotoa pē.
JOB 34:22 ‌ʻOku ʻikai ha poʻuli, pe ha malumalu ʻoe mate, ʻe faʻa fakafufū ai ʻe he kau fai kovi ʻakinautolu.
JOB 34:23 Koeʻuhi ʻe [ʻi he meʻa ʻoku totonu]; koeʻuhi ke ne fie fakamaau ai mo e ʻOtua.
JOB 34:24 Te ne lailaiki ʻae kau tangata mālohi tokolahi taʻefaʻalaua, pea fokotuʻu ʻae niʻihi moʻono totongi.
JOB 34:25 Ko ia ʻoku ne ʻilo ʻenau ngaahi ngāue, pea ʻoku ne fulihi ʻakinautolu ʻi he pō, pea ʻoku nau ʻauha ai.
JOB 34:26 ‌ʻOku ne taaʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e kau tangata fai kovi, ʻi he ʻao ʻoe kakai.
JOB 34:27 Koeʻuhi naʻa nau tafoki kimui meiate ia, pea ʻikai fie tokanga ki hono ngaahi hala:
JOB 34:28 Ko ia ʻoku nau fakahoko ʻae tangi ʻae masiva ke aʻu atu kiate ia, pea ʻoku ne ongoʻi ʻae tangi ʻae mahaki.
JOB 34:29 ‌ʻOku foaki ʻe ia ʻae fiemālie, ko hai te ne faʻa fakamamahi? Pea ka fufū ʻe ia hono fofonga, ko hai ʻe faʻa mamata kiate ia? ʻO kapau te ne fai ki ha puleʻanga, pe ki ha tangata pe tokotaha:
JOB 34:30 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa pule ʻae mālualoi, telia naʻa fasiaʻi ʻae kakai.
JOB 34:31 “ʻOku taau moʻoni mo e ʻOtua ʻae lea pehē ki ai, kuo u kātaki, ʻe ʻikai te u fakamamahi.
JOB 34:32 Ko ia ʻoku ʻikai te u ʻilo ke ke ako ia kiate au: kapau kuo u fai angahala, ʻe ʻikai te u toe fai ia.
JOB 34:33 ‌ʻE fakatatau ia koā mo ho loto? Te ne totongi ia, ʻo kapau te ke ʻoua, pe te ke loto ki ai; kae ʻikai ko au: ko ia ke ke tala ʻaia ʻoku ke ʻilo.
JOB 34:34 Ke tala kiate au ʻe he kau tangata faʻa ʻilo, pea ke fanongo kiate au ʻe ha tangata poto.
JOB 34:35 ‘Kuo lea ʻa Siope ʻi he taʻeʻilo, pea ʻoku taʻepoto ʻa ʻene ngaahi lea.
JOB 34:36 Ko hoku loto ke fakamaauʻi ʻa Siope ʻo aʻu ki he ngataʻanga, koeʻuhi ko ʻene ngaahi tali ʻo hangē ko e kau tangata angahala.
JOB 34:37 He ʻoku ne fakahoko ʻae talangataʻa ki he angahala, ʻoku ne pasipasi hono nima ʻiate kitautolu, ʻo fakalahi ʻene ngaahi lea ki he ʻOtua.”
JOB 35:1 Pea naʻe fai pe ʻe Elihu ʻa ʻene lea, ʻo ne pehē,
JOB 35:2 “ʻOku ke mahalo ʻoku totonu eni, ʻa hoʻo lea ʻo pehē, ‘Ko ʻeku māʻoniʻoni ʻoku lahi ki he ʻOtua?’
JOB 35:3 He naʻa ke pehē, ‘Ko e hā hono ʻaonga kiate koe? Pea ko e hā ʻae totongi te u maʻu [ʻo kapau ʻe fakamaʻa ]au mei heʻeku angahala?’
JOB 35:4 Te u tala kiate koe, mo kinautolu ʻoku kaumeʻa mo koe.
JOB 35:5 Sio ki he ngaahi langi, ʻo mamata; pea vakai ki he ngaahi ʻao ʻaia ʻoku māʻolunga hake ʻiate koe.
JOB 35:6 Kapau ʻoku ke fai angahala, ko e hā ʻoku ke fai kiate ia? Pea kapau kuo tupu ʻo lahi ʻa hoʻo talangataʻa, ko e hā ʻoku ke fai kiate ia?
JOB 35:7 Kapau ʻoku ke māʻoniʻoni, ko e hā ʻoku ke foaki kiate ia? Pe ko e hā ia ʻoku ne maʻu ʻi ho nima?
JOB 35:8 ‌ʻE kovi nai hoʻo angahala ki he tangata ʻo hangē ko koe; pea ʻe ʻaonga nai hoʻo māʻoniʻoni ki he foha ʻoe tangata.
JOB 35:9 “Ko e meʻa ʻi he lahi ʻoe ngaahi meʻa fakamālohi ʻoku tangi ai ʻae kau fakamālohia, ʻoku nau tangi kalanga ʻi he nima ʻoe mālohi.
JOB 35:10 Ka ʻoku ʻikai pehē ʻe ha taha, ‘Kofaʻā ia ʻae ʻOtua ko hoku tupuʻanga, ʻaia ʻoku ne foaki ʻae ngaahi hiva ʻi he pō;
JOB 35:11 ‌ʻAia ʻoku ako lahi hake kiate kitautolu ʻi he ngaahi manu ʻoe fonua, ʻo ne fakapoto lahi hake ʻakitautolu ʻi he ngaahi manupuna ʻoe ʻatā?’
JOB 35:12 ‌ʻOku nau tangi ʻi ai, ka ʻoku ʻikai lea ha tokotaha, ko e meʻa ʻi he laukau ʻae kau tangata kovi.
JOB 35:13 Ko e moʻoni ʻe ʻikai fanongo ʻae ʻOtua ki he launoa, pea ʻe ʻikai tokanga ki ai ʻae Māfimafi.
JOB 35:14 Naʻa ke lea, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai te ke mamata kiate ia, ka ʻoku ʻi hono ʻao ʻae fakamaau, ko ia ke ke falala kiate ia.
JOB 35:15 Ka koeʻuhi ʻoku ʻikai pehē eni, ko ia kuo ne ʻaʻahi ai ʻi hono houhau; ka ʻoku ʻikai te ne ʻilo ia ʻi he mamahi lahi:
JOB 35:16 Ko ia ʻoku mafaʻa taʻeʻaonga ai ʻae ngutu ʻo Siope; ʻoku ne fakalahi ʻae ngaahi lea ʻi he taʻeʻilo.
JOB 36:1 Ka naʻe fai ai pe ʻe Elihu ʻene lea, ʻo ne pehē,
JOB 36:2 “Ke ke kātaki siʻi pe au, pea te u fakahā kiate koe ʻaia ʻoku toe ʻiate au ke lea ʻaki koeʻuhi ko e ʻOtua.
JOB 36:3 Te u ʻomi ʻa ʻeku ʻilo mei he mamaʻo, pea te u tuku ʻae māʻoniʻoni ki hoku Tupuʻanga.
JOB 36:4 He ko e moʻoni ʻe ʻikai hala ʻa ʻeku ngaahi lea: ko ia ia ʻoku haohaoa ʻi he ʻilo ʻoku ʻiate koe.
JOB 36:5 “Vakai, ʻoku māfimafi ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai te ne manukiʻi ha tokotaha: ʻoku māfimafi ia ʻi he mālohi mo e poto.
JOB 36:6 ‌ʻOku ʻikai te ne fakatolonga ʻae moʻui ʻae angakovi: ka ʻoku ne foaki ʻae totonu ki he masiva.
JOB 36:7 ‌ʻOku ʻikai toʻo ʻe ia hono fofonga mei he māʻoniʻoni; ka ʻoku nau ʻi he ngaahi tuʻi ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki; ʻio, ʻoku ne fakatuʻumaʻu ʻakinautolu ke taʻengata, pea kuo hakeakiʻi ʻakinautolu.
JOB 36:8 Pea kapau kuo haʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi ukamea fakamaʻu, pea fakamaʻu ʻaki ʻae ngaahi afo ʻoe mahaki;
JOB 36:9 ‌ʻOku ne fakahā ai kiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāue, mo ʻenau ngaahi talangataʻa ʻaia kuo nau angatuʻu ai.
JOB 36:10 ‌ʻOku ne fakaava honau telinga foki ki he akonaki, pea fekau ke nau tafoki, pea fekau ke nau tafoki mei he angahia.
JOB 36:11 Kapau te nau talangofua pea tauhi ia, te nau fakaʻosi honau ngaahi ʻaho ʻi he monūʻia, mo honau ngaahi taʻu ʻi he fiemālie.
JOB 36:12 Pea kapau ʻe ʻikai te nau talangofua, te nau ʻauha ʻi he heletā, pea te nau mate taʻemaʻu ʻae ʻilo.
JOB 36:13 “Ka ko e kau loto mālualoi ʻoku nau fokotuʻu ʻae houhau: ʻoku ʻikai te nau tangi ʻi heʻene haʻisia ʻakinautolu.
JOB 36:14 ‌ʻOku nau mate ʻi he kei talavou, pea ʻoku ʻi he kau taʻemaʻa ʻa ʻenau moʻui.
JOB 36:15 ‌ʻOku ne fakamoʻui ʻae mahaki ʻi hono mahaki, pea ne fakaava honau telinga ʻi he taʻomia.
JOB 36:16 Pea ka ne ke pehē, kuo ne hiki foki koe mei he potu ʻapiʻapi ki he potu ʻataʻatā, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha ʻapiʻapi; pea ko ia ʻe ʻi ho keinangaʻanga ʻe pito ia ʻi he ngako.
JOB 36:17 “Ka kuo ke fakakakato ʻae fakamaau ʻoe kau angakovi: ko e fakamaau mo e angatonu ʻoku na puke koe.
JOB 36:18 “Koeʻuhi ʻoku ai ʻae houhau, ke ke vakai telia naʻa ne toʻo atu koe ʻi heʻene tā: pea ka pehē, ʻe ʻikai faʻa fakahaofi koe ʻe he huhuʻi lahi.
JOB 36:19 Pea ʻe manako ia ki hoʻo ngaahi koloa? ʻIkai ʻi he koula, pe ko e mafai kotoa pē ʻoe mālohi.
JOB 36:20 ‌ʻOua naʻa ke holi ki he pō, ʻaia kuo motuhi ai ʻae kakai mei honau fonua.
JOB 36:21 Ke ke vakai, ke ʻoua naʻa ke tokanga ki he angahia: he kuo ke tomuʻa fili ia ʻi he mahaki.
JOB 36:22 Vakai, ʻoku hakeakiʻi ʻe he ʻOtua ʻi hono mālohi: ko hai ʻoku akonaki ʻo hangē ko ia?
JOB 36:23 Ko hai kuo ne tuʻutuʻuni kiate ia ʻa hono hala? Pe ko hai te ne faʻa pehē, ‘Kuo ke fai angahala?’
JOB 36:24 “Ke ke manatu ke fakaongolelei ʻa ʻene ngāue, ʻaia ʻoku mamata ki ai ʻae kakai.
JOB 36:25 ‌ʻE faʻa mamata ki ai ʻae tangata kotoa pē, ʻe faʻa vakai ki ai ʻae tangata ʻi he kei mamaʻo.
JOB 36:26 Vakai, ʻoku lahi ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai te tau faʻa ʻiloʻi ia, pea ko e lau ʻo hono ngaahi ʻaho ʻoku taʻefaʻahakule.
JOB 36:27 He ʻoku ne toʻo hake ʻae ngaahi mosiʻi vai: ʻoku nau huaʻi hifo ʻae ʻuha ʻo fakatatau ki he mao ʻo ia:
JOB 36:28 ‌ʻAia ʻoku tō hifo ʻe he ngaahi ʻao, pea ʻuha lahi ki he tangata.
JOB 36:29 Pea ʻe faʻa ʻilo koā ʻe ha taha hono folahi atu ʻoe ngaahi ʻao, pe ki he longoaʻa ʻo hono nofoʻanga?
JOB 36:30 Vakai, ʻoku ne folahi atu ʻa ʻene maama ki ai, pea ʻoku ne ʻufiʻufi ʻae kilisitahi.
JOB 36:31 He ʻoku ne fakamaau ʻae kakai ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni; ʻoku ne foaki ʻae meʻakai lahi ʻaupito.
JOB 36:32 ‌ʻOku ne ʻufiʻufi ʻae maama ʻaki ʻae ngaahi ʻao; pea ne fekauʻi ia ʻi heʻene hoko ʻi he vahaʻa ke ʻoua naʻa ulo.
JOB 36:33 Ko hono longoaʻa ʻoku ne fakahā ia, ko e houhau lahi ki he angahala.
JOB 37:1 “ʻOku tetetete hoku loto foki ʻi he meʻa ni, pea homo mei hono potu.
JOB 37:2 Ke ke fanongo lelei ki he longoaʻa ʻo hono leʻo, mo e fatulisi ʻoku ʻalu atu mei hono fofonga.
JOB 37:3 ‌ʻOku ne fakahinohino ia ʻi he lalo langi kotoa pē, mo ʻene ʻuhila ʻoku aʻu atu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.
JOB 37:4 Hili ia ʻoku ʻuʻulu ʻae leʻo: ʻoku ne mana ʻaki ʻae leʻo ʻo hono ngeia; pea ʻi he ongoʻi ʻo hono leʻo ʻe ʻikai te ne taʻofi ia.
JOB 37:5 ‌ʻOku mana fakamanavahē mai ʻe he ʻOtua ʻaki hono leʻo; ʻoku fai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa lahi, ʻaia ʻoku ʻikai te tau faʻa ʻiloʻi.
JOB 37:6 He ʻoku pehē ʻe ia ki he ʻuha hinehina, ‘Ke ke ʻi he kelekele koe;’ pea pehē pe ki he taumosi, mo e ʻuha lahi foki ʻo hono mālohi.
JOB 37:7 ‌ʻOku ne tāpuni ʻae nima ʻoe tangata kotoa pē; koeʻuhi ke ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa ʻene ngāue.
JOB 37:8 Pea ʻoku toki hū ʻae fanga manu ki he ngaahi ʻana, ʻo nofo ʻi honau ngaahi potu.
JOB 37:9 ‌ʻOku haʻu ʻae ʻahiohio mei he feituʻu tonga: mo e momoko mei he tokelau.
JOB 37:10 ‌ʻOku tupu ʻae hahau ʻi he mānava ʻae ʻOtua; pea ʻoku ʻapiʻapi ai ʻae māukupu ʻoe ngaahi vai.
JOB 37:11 Pea ʻi he faʻa ʻuha ʻoku ne fakamanifinifi ʻae ʻao matolu: ʻoku ne veteki ʻa ʻene ʻao ngingila:
JOB 37:12 Pea ʻoku ʻave fakatakamilo ia ʻe heʻene fakakaukau: koeʻuhi ke nau fai ʻaia kotoa pē ʻoku ne fekau kiate kinautolu ʻi he funga ʻo māmani ʻi he fonua.
JOB 37:13 ‌ʻOku ne pule ke haʻu ia, ko e meʻa tautea, pe ko e meʻa ʻa hono fonua, pe ʻi he ʻaloʻofa.
JOB 37:14 “Ke ke fakafanongo ʻe Siope, ki he meʻa ni: tuʻu mai ʻo fakakaukau ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻae ʻOtua.
JOB 37:15 ‌ʻOku ke ʻilo naʻe fakatonutonu ia ʻanefē ʻe he ʻOtua, pea pule ke huhulu ʻae maama ʻo ʻene ʻao?
JOB 37:16 ‌ʻOku ke ʻilo ʻae potupotumālie ʻoe ngaahi ʻao, ʻae ngaahi ngāue fakaofo ʻo ia ʻaia ʻoku haohaoa ʻi he ʻilo?
JOB 37:17 Pea ʻoku mafana fēfē ho ngaahi kofu, ʻoka ne ka fakatofutofu ʻae fonua ʻaki ʻae matangi tonga?
JOB 37:18 He naʻa ke kau mo ia ʻi he folahi atu ʻae langi, ʻaia ʻoku mālohi, pea ʻoku tatau mo e sioʻata haka?
JOB 37:19 ‌ʻAko mai kiate kimautolu pe ko e hā te mau tala kiate ia; he ʻoku ʻikai te mau faʻa fakatonutonu ʻemau lea, ko e meʻa ʻi he fakapoʻuli.
JOB 37:20 ‌ʻE tala kiate ia ʻoku ou lea? Kapau ʻe lea ha tangata, ko e moʻoni ʻe fōngia hifo ia.
JOB 37:21 Pea ko eni ʻoku ʻikai mamata ʻe he kakai ki he maama ngingila ʻoku ʻi he ngaahi ʻao: ka ʻoku ʻalu ʻae matangi, ʻo ne fakamaʻa ia.
JOB 37:22 ‌ʻOku haʻu ʻae ʻafua mei he tokelau: ʻoku ʻi he ʻOtua ʻae ngeia fakamanavahē.
JOB 37:23 Ko e Māfimafi, ʻoku ʻikai te tau faʻa ʻiloʻi ia: ʻoku lahi ia ʻi he mālohi, mo e fakamaau, pea mohu angatonu: ʻe ʻikai te ne tautea.
JOB 37:24 Ko ia ʻoku manavahē ai ʻae kakai kiate ia: ʻoku ʻikai te ne tokanga ki ha tokotaha ʻoku loto poto.”
JOB 38:1 Pea naʻe toki folofola ʻa Sihova kia Siope mei he ʻahiohio, ʻo pehē,
JOB 38:2 “Ko hai eni ʻoku ne fakapoʻuliʻi ʻae fakakaukau ʻaki ʻae ngaahi lea ʻoe taʻeʻilo?
JOB 38:3 Ko eni, ke ke nonoʻo ho noʻotangavala ʻo ngali mo e tangata; he te u ʻeke kiate koe, pea ke fakamatala mai kiate au.
JOB 38:4 “Naʻa ke ʻi fē koe ʻi heʻeku ʻai ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani? Fakahā mai, kapau ʻoku ʻiate koe ʻae faʻa ʻilo.
JOB 38:5 Ko hai naʻa ne ai hono ngaahi fuofua ʻo ia, ʻo kapau ʻoku ke ʻilo? Pe ko hai naʻa ne falō ʻae afo ki ai?
JOB 38:6 ‌ʻOku fakamaʻu ki he hā ʻa hono ngaahi tuʻunga ʻo ia? Pe ko hai naʻa ne ʻai ʻa hono maka tuliki ʻo ia;
JOB 38:7 ‌ʻAia naʻe hiva fiefia fakataha ai ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe pongipongi, pea kalanga fakafiefia ai ʻae ngaahi foha kotoa pē ʻoe ʻOtua?
JOB 38:8 “Pe ko hai naʻa ne tāpuni ʻae tahi ʻaki ʻae ngaahi matapā, ʻi heʻene hā mai, ʻo hangē ko ʻene puna mei he manāva?
JOB 38:9 ‌ʻI heʻeku ngaohi ʻae ʻao ko e kofu ʻo ia, pea ko e fakapoʻuli matolu ko hono noʻo ʻoʻona.
JOB 38:10 ‌ʻO keli hake ʻae potu naʻaku tuʻutuʻuni ki ai, ʻo ʻai ki ai ʻae ngaahi pou mo e matapā.
JOB 38:11 Pea u pehē, ‘Te ke haʻu ki heni, pea ngata ai: pea ʻe lolomi ʻi heni hoʻo ngaahi peau laukau?’
JOB 38:12 “Naʻa ke fekau ki he pongipongi talu hoʻo ngaahi ʻaho; pea pule ki he hengihengi ʻoe ʻaho ke ne ʻilo hono potu:
JOB 38:13 Koeʻuhi ke ne puke ki he ngaahi ngataʻanga ʻoe fonua, koeʻuhi ke tupeʻi mei ai ʻae kakai angahala.
JOB 38:14 ‌ʻOku liliu ia ʻo hangē ko e ʻumea ki he fakaʻilonga; pea ʻoku nau tuʻu ʻo hangē ko e kofu.
JOB 38:15 Ka ʻoku taʻofi mei he kau angahala ʻenau maama, pea ʻe fesiʻi ʻae nima māʻolunga.
JOB 38:16 “Naʻa ke hū koe ki he ngaahi matavai ʻoe tahi? Pe naʻa ke ʻeveʻeva ke kumi ʻae loloto?
JOB 38:17 Naʻe toʻo ʻae ngaahi matapā ʻoe mate kiate koe? Pe naʻa ke mamata ʻe koe ki he ngaahi matapā ʻoe malumalu ʻoe mate?
JOB 38:18 Naʻa ke ʻiloʻi ʻae māukupu ʻoe fonua? Fakahā ʻo kapau ʻoku ke ʻilo ia kotoa pē.
JOB 38:19 “Ko e fē ʻae hala ʻoku nofo ai ʻae maama? Pea ko e poʻuli, komaʻa ia ʻae potu ʻoʻona.
JOB 38:20 Koeʻuhi ke ke ʻave ia ki hono ngataʻanga ʻoʻona, pea koeʻuhi ke ke ʻilo ʻae ngaahi hala ki he fale ʻo ia?
JOB 38:21 Kuo ke ʻilo ia, he naʻe fanauʻi koe ʻi he kuonga ko ia? Pe koeʻuhi kuo lahi hono lau ʻo ho ngaahi ʻaho?
JOB 38:22 Naʻa ke hū koe ki he ngaahi faʻoakianga ʻoe ʻuha hinehina? Pe naʻa ke mamata koe ki he ngaahi faʻoakiʻanga ʻoe ʻuha maka,
JOB 38:23 ‌ʻAia kuo u tuku ki he kuonga ʻoe fakamamahi, ki he ʻaho ʻoe fekeʻikeʻi mo e tau?
JOB 38:24 ‌ʻOku vahevahe fēfeeʻi ʻae maama, ʻaia ʻoku ne tufaki ke mamaʻo ʻae matangi hahake ʻi he fonua?
JOB 38:25 Ko hai kuo ne vaheʻi ʻae tafeʻanga vai ki he mahuohua ʻoe ngaahi vai, pe ko e hala ki he ʻuhila ʻoe mana;
JOB 38:26 Koeʻuhi ke pule ke ʻuha ki he fonua, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha tangata; ki he toafa, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha tangata;
JOB 38:27 Ke fakafiemālie ʻae kelekele lala mo liʻaki; ke fakatupu ʻae moto ʻoe ʻakau vaivai?
JOB 38:28 Ko hai ʻae tamai ʻae ʻuha? Pe ko hai kuo ne fakatupu ʻae ngaahi tulutā ʻoe hahau?
JOB 38:29 Naʻe haʻu ʻae vai fefeka mei he manāva ʻo hai? Pea ko hai naʻa ne fakatupu ʻae falositi hinehina ʻoe langi?
JOB 38:30 Kuo fufū ʻae ngaahi vai ʻo hangē ko e maka, pea kuo fakafefeka ʻae funga ʻoe loloto.
JOB 38:31 “ʻOku ke faʻa puleʻi ʻe koe ʻae ngaahi mālohi melie ʻo Peliatisi, pe vete ʻae ngaahi haʻi ʻo Olioni?
JOB 38:32 ‌ʻOku ke faʻa ʻomi ʻe koe ʻa Masaloti ʻi hono kuonga? Pe te ke faʻa fakahinohino ʻa ʻAakitulio mo hono ngaahi foha?
JOB 38:33 ‌ʻOku ke ʻiloʻi ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻoe langi? ʻOku ke faʻa fokotuʻu ʻene pule ki he fonua?
JOB 38:34 “ʻOku ke faʻa hiki hake ʻe koe ho leʻo ki he ngaahi ʻao, koeʻuhi ke ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae ngaahi vai lahi?
JOB 38:35 ‌ʻOku ke faʻa fekau atu ʻae ngaahi ʻuhila, koeʻuhi ke nau ʻalu, ʻonau pehē kiate koe, ‘Ko kimautolu eni?’
JOB 38:36 Ko hai kuo ne ʻai ʻae poto ki he ngaahi potu ʻi loto? Pe ko hai kuo ne foaki ʻae faʻa ʻilo ki he loto?
JOB 38:37 Ko hai ʻoku faʻa lau ʻae ngaahi ʻao ʻi he poto? Pe ko hai te ne faʻa taʻofi ʻae ngaahi hina ʻoe langi?
JOB 38:38 ‌ʻOka tupu ʻo fefeka ʻae efu, pea piki fakataha ʻae tuʻutanga kelekele?
JOB 38:39 “He te ke tuli ʻae meʻakai maʻae laione? Pe fakamākona ʻae fiekaia ʻoe fanga laione mui,
JOB 38:40 ‌ʻOka nau ka tokoto ʻi honau ngaahi ʻana, pea nofo pe ʻo lama ʻi he potu lilo?
JOB 38:41 Ko hai ʻoku ne tokonaki ʻae meʻakai ki he leveni, ʻoka tangi hono fānganga ki he ʻOtua, ʻi heʻenau hē ko e masiva kai?
JOB 39:1 “ʻOku ke ʻilo ʻae feituʻulaʻā ʻoku fanauʻi ai ʻae fanga kosi kaivao ʻoe maka? Pe ʻoku ke faʻa fakaʻilonga ʻoka fanauʻi ʻae fanga hainiti?
JOB 39:2 ‌ʻOku ke faʻa lau ki he kakato ʻo honau ngaahi māhina? Pe ʻoku ke ʻilo ʻae feituʻulaʻā ʻoku nau fāʻele ai?
JOB 39:3 ‌ʻOku nau fakamapelu ʻakinautolu, ʻoku nau fāʻeleʻi honau ʻuhiki, ʻoku nau lī kituʻa ʻenau ngaahi mamahi.
JOB 39:4 ‌ʻOku matamatalelei honau ʻuhiki, ʻoku nau tupu hake ʻi he toafa; ʻoku nau ʻalu atu, pea ʻikai toe haʻu kiate kinautolu.
JOB 39:5 “Ko hai kuo ne fekau atu tauʻatāina ʻae ʻasi kaivao? Pe ko hai kuo ne vete ʻae ngaahi haʻi ʻoe ʻasi kaivao?
JOB 39:6 ‌ʻAia kuo u tuʻutuʻuni ʻae toafa ko hono fale ʻoʻona, mo e fonua lala ko hono ngaahi nofoʻanga.
JOB 39:7 ‌ʻOku manuki ia ki he tokolahi ʻoe kolo, pea ʻoku ʻikai te ne tokanga ki he kalanga ʻoe tauhi.
JOB 39:8 Ko hono kaiʻanga ko e ngaahi moʻunga ʻataʻatā, pea ʻoku ne kumi ʻae meʻa mata kotoa pē.
JOB 39:9 “ʻE fie tauhi kiate koe ʻae liimi, pe nofo ofi ki hoʻo ʻaiʻangakai?
JOB 39:10 ‌ʻOku ke faʻa nonoʻo ʻae liimi ʻaki hono noʻotaki ʻi he keli? Pe te ne muimui ʻiate koe ke fakatoka lelei ʻae ngaahi luo?
JOB 39:11 Te ke falala ki ai koeʻuhi ʻoku lahi ʻa hono mālohi? Pe te ke tuku hoʻo ngāue kiate ia?
JOB 39:12 Te ke tui kiate ia, te ne fetuku ki ʻapi hoʻo ngaahi fua, ʻo tānaki ia ki ho feleoko?
JOB 39:13 “Ko e kapakau ʻoe ʻositalesi ke kapakapa: ka ʻoku puna hake ʻae sitoaka mo e falekoni.
JOB 39:14 Vakai, ʻoku ne fakato hono ngaahi fua ʻi he kelekele, ʻo ne fakamafana ia ʻi he efu,
JOB 39:15 Pea ngalo ʻiate ia ʻe laiki nai ia ʻe he vaʻe, pe maumauʻi ia ʻe he manu kaivao.
JOB 39:16 Kuo fakafefeka ʻene anga ki hono fānganga ʻo hangē ʻoku ʻikai ʻaʻana ʻakinautolu: ʻoku taʻeʻaonga ʻene ngāue taʻemanavahē;
JOB 39:17 Koeʻuhi kuo fakamasivaʻi ia ʻe he ʻOtua ʻi he poto, pea naʻe ʻikai te ne tuku kiate ia ʻae faʻa ʻilo.
JOB 39:18 Ko e feituʻulaʻā ko ia te ne tuʻu hake ki ʻolunga, ʻoku ne manukiʻi ʻae hoosi mo ia ʻoku heka ai.
JOB 39:19 “Naʻa ke tuku ʻe koe ʻae mālohi ki he hoosi? Naʻa ke fakakofuʻaki hono kia ʻae mana?
JOB 39:20 ‌ʻOku ke faʻa fakamanavahēʻi ia ʻo hangē ko e heʻe? Ko e mānava lahi ʻo hono ihu ʻoku fakailifia.
JOB 39:21 ‌ʻOku kenukenu ia ʻi he vahaʻa moʻunga, pea fiefia ʻi he mālohi: ʻoku ʻalu atu ia ke fakafetaulaki ki he kau tangata ʻoku toʻo mahafutau.
JOB 39:22 ‌ʻOku ne manuki ki he manavahē, pea ʻoku ʻikai ilifia ia; pe foki kimui mei he heletā.
JOB 39:23 ‌ʻOku ngatata ʻae tangakaho kiate ia, ʻae tao ngingila pea mo e fakaū.
JOB 39:24 ‌ʻOku ne folohifo ʻae kelekele ʻi he feinga mo e lili: pea ʻoku ʻikai te ne tui ko e leʻo ia ʻoe meʻa lea.
JOB 39:25 ‌ʻOku pehē ʻe ia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi meʻa lea, ‘He, he;’ pea nanamu ki he tau ʻi he kei mamaʻo, ko e mana ʻoe kau taki tau, mo ʻenau mavava.
JOB 39:26 “ʻOku puna ʻae falekoni ʻi hoʻo poto, ʻo mafao atu hono kapakau ki he feituʻu tonga?
JOB 39:27 ‌ʻOku puna hake ʻae ʻikale ko hoʻo fekau, ʻo ne ngaohi hono pununga ʻi ʻolunga?
JOB 39:28 ‌ʻOku nofo ia ʻo tatali ʻi he maka, ʻi he maka hangatāmaki, mo e potu mālohi.
JOB 39:29 ‌ʻOku kumi mei ai ʻene meʻakai, pea ʻoku sio hono mata mei he mamaʻo.
JOB 39:30 ‌ʻOku mimisi hake foki ʻe hono ʻuhiki ʻae toto: pea ko e potu ko ia ʻoku ʻi ai ʻae mate, ʻoku ʻi ai ia.”
JOB 40:1 Pea naʻe folofola pe ʻa Sihova kia Siope, ʻo pehē,
JOB 40:2 “Ko ia ʻoku ne fakakikihi ki he Māfimafi te ne akonaki ia? Ko ia ʻoku ne valokiʻi ʻae ʻOtua, tuku ke ne talia ia.”
JOB 40:3 ¶ Pea naʻe toki tali ʻe Siope kia Sihova, ʻo ne pehē,
JOB 40:4 “Vakai kuo u kovi; ko e hā te u tali ʻaki koe? Te u ʻai hoku nima ki hoku ngutu.
JOB 40:5 Kuo u lea ʻo tuʻo taha ka ʻe ʻikai te u toe lea: ʻio, kuo tuʻo ua ka ʻe ʻikai te u toe lea atu.”
JOB 40:6 ¶ Pea naʻe toki folofola ʻa Sihova kia Siope mei he ʻahiohio, ʻo pehē,
JOB 40:7 “Ko eni, ke ke nonoʻo ho noʻotangavala ʻo taau mo e tangata: pea te u ʻeke kiate koe, pea ke fakahā mai kiate au.
JOB 40:8 Te ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa ʻeku fakamaau foki? Te ke fakahalaia au, koeʻuhi ke ke māʻoniʻoni koe?
JOB 40:9 Kuo ke maʻu ʻae nima ʻo hangē ko e ʻOtua? Pe ʻoku ke faʻa mana koe ʻaki ʻae leʻo ʻo hangē ko ia?
JOB 40:10 “Ko eni, ke ke teuʻi koe ʻaki ʻae māfimafi mo e ngeia; mo ke kofuʻaki koe ʻae nāunau mo e toulekeleka.
JOB 40:11 Tufaki ke mamaʻo ʻae tuputāmaki ʻo ho houhau: pea vakai kiate kinautolu taki taha kotoa pē ʻoku laukau, ʻo fakavaivai ia.
JOB 40:12 Vakai kiate ia kotoa pē ʻoku fielahi, pea ʻohifo ia ki lalo; pea molomoloki hifo ʻae kau angahala ʻi honau potu.
JOB 40:13 Fakafufū ʻakinautolu fakataha ʻi he efu; pea nonoʻo honau mata ʻi he lilo.
JOB 40:14 Pea te u toki fakamoʻoni kiate koe, ʻe faʻa fakamoʻui koe ʻe ho nima toʻomataʻu ʻoʻou.
JOB 40:15 “Ko eni, ke ke vakai ki he Piʻimote, ʻaia kuo u ngaohi mo koe; ʻoku ne kai mohuku ʻo hangē ko e fanga pulu:
JOB 40:16 Vakai, ʻoku ʻi hono fasiʻatuʻa ʻa hono mālohi, mo ʻene mafai ʻoku ʻi he pito ʻo hono kete.
JOB 40:17 ‌ʻOku ne ueʻi hono iku ʻo hangē ko e sita: ko e uoua ʻo hono tenga ʻoku fefihitaki fakataha.
JOB 40:18 Ko hono ngaahi hui ʻoku tatau mo e ngaahi konga palasa mālohi; ʻoku tatau hono ngaahi hui mo e ngaahi vaʻa ʻaione.
JOB 40:19 Ko e lahi ia ʻoe ngaahi ngāue ʻae ʻOtua: ko ia naʻa ne ngaohi ia ʻoku ne faʻa fai ke fakaofi ʻene heletā kiate ia.
JOB 40:20 Ko e moʻoni, ʻoku tupu hake ʻi he ngaahi moʻunga ʻae meʻakai maʻana, ʻaia ʻoku fakavā ai ʻae ngaahi manu kotoa pē ʻoe ngoue.
JOB 40:21 ‌ʻOku tokoto ia ʻi he lolo ʻakau malumalu, ʻi he lilolilo ʻoe kaho, mo e ngaahi ano.
JOB 40:22 Ko e ngaahi ʻakau malumalu ʻoku ʻufiʻufi ia ʻaki honau ata; ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia ʻae ngaahi uilou ʻoe vaitafe.
JOB 40:23 Vakai, ʻoku ne inu ʻae vaitafe ʻo maha, pea ʻikai toʻotoʻo: ʻoku tui ia te ne faʻa mimisi hake ʻa Sioatani ki hono ngutu.
JOB 40:24 ‌ʻOku ne maʻu ia ʻaki hono mata: ʻoku ne tuiʻi ʻae ngaahi tauhele ʻaki hono iku.
JOB 41:1 “ʻOku ke faʻa fusi hake ʻae levaiatani ʻaki ʻae mātaʻu? Pe ko hono ʻelelo ʻaki ʻae afo ʻoku ke tukutuku hifo?
JOB 41:2 ‌ʻOku ke faʻa ʻai ʻae mātaʻu ki hono ihu? Pe vili ke ʻasi hono kouʻahe ʻaki ʻae talaʻi ʻakau?
JOB 41:3 Te ne fai ʻene ngaahi hū tāumaʻu kiate koe? Te ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea malu kiate koe?
JOB 41:4 Te ne fai ʻae fuakava mo koe? Te ke maʻu ia ko hoʻo tamaioʻeiki ʻo taʻengata?
JOB 41:5 Te ke fakavā mo ia ʻo hangē ko e manupuna? Pe te ke noʻotaki ia maʻa hoʻo kau taʻahine?
JOB 41:6 ‌ʻE fai kātoanga ʻaki ia ʻe ho kaumeʻa? Te nau vahevahe ia ki he kakai fakatau?
JOB 41:7 ‌ʻOku ke faʻa fakapito hono kili ʻi he tao ukamea talatala? Pe ko hono ʻulu ʻi he tao hoka ika?
JOB 41:8 Hilifaki ho nima kiate ia, manatu ki he tau, pea ʻoua naʻa toe fai hā meʻa.
JOB 41:9 Vakai, ʻoku taʻeʻaonga ke ʻamanaki kiate ia: ʻikai ʻe tō ki lalo ha tokotaha ʻi he mamata pe kiate ia?
JOB 41:10 ‌ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku loto lahi ʻe fie ueʻi ia ke tuʻu hake: pea ka kuo pehē, ko hai koā ʻe faʻa tuʻu ʻi hoku ʻao?
JOB 41:11 Ko hai kuo ne tomuʻa fai kiate au koeʻuhi ke u totongi ia? Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi lalo langi ʻoku ʻaʻaku ia.
JOB 41:12 “ʻE ʻikai te u fakapuli hono ngaahi konga, pe ko hono mālohi, pe ko hono matamatalelei.
JOB 41:13 Ko hai te ne faʻa ʻilo ʻae mata ʻo hono kofu? Pe ko hai ʻe faʻa haʻu kiate ia mo e palaiteli lou ua?
JOB 41:14 Ko hai te ne faʻa toʻo ʻae matapā ʻo hono mata? ʻOku fakailifia hono ngaahi nifo ʻoku takatakai.
JOB 41:15 ‌ʻOku viki ia ʻi hono ngaahi ʻuno, ʻaia ʻoku tāpuni fakataha ʻo hangē ko e meʻa pulusi maʻu.
JOB 41:16 ‌ʻOku fengūtaki pehē ʻae taha ki he taha, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa hū ai ʻae matangi ʻi hona vahaʻa.
JOB 41:17 ‌ʻOku nau fehokotaki, ʻo fepikitaki fakataha, pea ʻe ʻikai faʻa vaheʻi.
JOB 41:18 ‌ʻI heʻene mafatua ʻoku ulo ai ʻae maama, pea ʻoku tatau hono mata mo e laumata ʻoe pongipongi.
JOB 41:19 ‌ʻOku ʻalu atu mei hono ngutu ʻae ngaahi maama ulo, ʻoku puna mei ai kituʻa ʻae ngaahi kalofiama.
JOB 41:20 ‌ʻOku ʻalu atu ʻi hono avaʻi ihu ʻae ʻohuafi, ʻo hangē ko e kulo vai kuo lili, pe ko e fuʻu kulo.
JOB 41:21 ‌ʻOku tutu ʻe heʻene mānava ʻae malala, pea ʻoku ulo mai ʻae afi mei hono ngutu.
JOB 41:22 ‌ʻOku nofo ʻae mālohi ʻi hono kia, pea ʻoku liliu ʻae mamahi ko e fiefia ʻi hono ʻao.
JOB 41:23 Ko hono ngaahi ʻioʻi kakano ʻoku piki fakataha: ʻoku mālohi ia ʻi ai; ʻoku ʻikai faʻa ueʻi.
JOB 41:24 ‌ʻOku mālohi hono loto ʻo hangē ko e maka; ʻio, ʻoku fefeka ʻo hangē ko e konga ʻoe maka tokalalo ʻoe meʻa momosi.
JOB 41:25 ‌ʻOka fokotuʻu hake ia ki ʻolunga, ʻoku manavahē ʻae kau mālohi: ko e meʻa ʻi he faʻa maumau ʻoku nau fakamaʻa ʻakinautolu.
JOB 41:26 Ko e heletā ʻo ia ʻoku ne tā kiate ia ʻoku ʻikai tau; pe ko e tao, pe ko e tokotoko, mo e kofutau.
JOB 41:27 ‌ʻOku tatau kiate ia ʻae ʻaione mo e mohuku, ʻae palasa mo e ʻakau popo.
JOB 41:28 ‌ʻE ʻikai hola ia ʻi he ngahau: ʻoku ne liliu ʻae ngaahi makatā ko e veve.
JOB 41:29 ‌ʻOku ne ui ʻae ngaahi ngahau ko e mohuku mōmoa: ʻoku kata ia ʻi he apoapo ʻoe tao.
JOB 41:30 ‌ʻOku ʻi lalo ʻiate ia ʻae ngaahi maka māsila: ʻoku ne folahi ki he pelepela ʻae ngaahi meʻa māsila.
JOB 41:31 ‌ʻOku ne fakalili ʻae loloto ʻo hangē ko e kulo: ʻoku ne ngaohi ke tatau ʻae tahi mo e ipu ʻoe meʻa tākai.
JOB 41:32 ‌ʻOku ne fakangingila ʻae hala kimui ʻiate ia; ʻe mahalo ʻe ha taha ʻoku hinehina ʻae loloto.
JOB 41:33 ‌ʻOku ʻikai hano tatau ʻi he fonua, ʻaia kuo ngaohi ke taʻemanavahē.
JOB 41:34 ‌ʻOku ne vakai ki he ngaahi meʻa māʻolunga kotoa pē: ko e tuʻi ia ki he ngaahi fānau kotoa pē ʻoe laukau.”
JOB 42:1 Pea naʻe toki tali ʻe Siope kia Sihova, ʻo ne pehē,
JOB 42:2 “ʻOku ou ʻilo ʻoku ke faʻa fai ʻae meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha mahalo ʻe faʻa puli meiate koe.
JOB 42:3 ‘Ko hai ia ʻoku ne fufū ʻae fakakaukau ʻi he taʻeʻilo?’ Ko ia, kuo u puʻaki ʻaia naʻe ʻikai te u ʻiloʻi; ʻae ngaahi meʻa lahi hake fau ʻiate au, ʻaia naʻe ʻikai te u ʻiloa.
JOB 42:4 ‘ʻOku ou kole kiate koe ke ke fanongo mai, pea te u lea: te u ʻeke kiate koe, pea ke fakahā mai kiate au.’
JOB 42:5 Kuo u fanongo kiate koe ʻi he fanongo ʻoe telinga: ka ko eni kuo mamata ʻe hoku mata kiate koe.
JOB 42:6 Ko ia ʻoku ou fehiʻa ai kiate au, ʻo fakatomala ʻi he efu mo e efuefu.”
JOB 42:7 ¶ Pea naʻe pehē, hili ʻae folofola ʻa Sihova ʻaki ʻae ngaahi lea ni kia Siope, “Naʻe folofola ʻa Sihova kia Elifasi mei Timani, Kuo tupu hoku houhau kiate koe, mo ho kāinga ʻe toko ua: he ʻoku ʻikai te mou lea ʻaki kiate au ʻae meʻa ʻoku totonu, ʻo hangē ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope.
JOB 42:8 Ko ia ke mou toʻo ni kiate kimoutolu ʻae fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu, ʻo ʻalu ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siope, pea ʻohake ʻae feilaulau tutu koeʻuhi ko kimoutolu; pea ʻe hūfia ʻakimoutolu ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko Siope: he te u maʻu ia: telia naʻaku taaʻi kiate kimoutolu ʻo hangē ko hoʻomou vale, ko e meʻa ʻi he ʻikai te mou lea ʻaki kiate au ʻaia ʻoku totonu, ʻo hangē ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope.”
JOB 42:9 Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Elifasi mei Timani, mo Pilitati mei Suaa, mo Sofaa mei Neama, ʻonau fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate kinautolu: pea naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa Siope foki.
JOB 42:10 Pea naʻe liliu ʻe Sihova ʻae pōpula ʻo Siope, ʻi heʻene hūfia hono kāinga: pea naʻe fakamaʻumeʻa ʻe Sihova kia Siope ʻo liunga ua hake ʻi he meʻa naʻa ne maʻu ʻi muʻa.
JOB 42:11 Pea naʻe toki haʻu kiate ia ʻa hono ngaahi kāinga kotoa pē, mo hono ngaahi tuofefine, mo kinautolu kotoa pē naʻa nau kaumeʻa mo ia ʻi muʻa, ʻonau kai mā mo ia ʻi hono fale: pea naʻa nau tēngihia ia, ʻo fakafiemālie ia ʻi he ngaahi kovi kotoa pē naʻe ʻomi ʻe Sihova kiate ia: pea naʻe foaki ʻe he tangata taki taha kotoa pē kiate ia ʻae paʻanga, mo e hau koula.
JOB 42:12 Pea naʻe tāpuaki lahi hake ʻe Sihova ʻae moʻui kimui ʻa Siope ʻi heʻene moʻui ki muʻa: he naʻa ne maʻu ʻae sipi ʻe taha mano ma fā afe, mo e kāmeli ʻe ono afe, mo e fanga pulu taulua ʻe taha afe, mo e ʻasi fefine ʻe taha afe.
JOB 42:13 Pea naʻa ne maʻu foki ʻae foha ʻe toko fitu mo e ʻofefine ʻe toko tolu.
JOB 42:14 Pea naʻa ne ui ʻae hingoa ʻoe ʻuluaki, ko Simaima, mo e hingoa ʻo hono toko ua, ko Kesaia, mo e hingoa ʻo hono toko tolu, ko Keleni-Hapuka.
JOB 42:15 Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻi he fonua kotoa pē ha kau fefine hoihoifua ʻo hangē ko e ngaahi ʻofefine ʻo Siope: pea naʻe foaki ʻae tofiʻa kiate kinautolu ʻe heʻenau tamai ʻi he fakataha mo honau ngaahi tuongaʻane.
JOB 42:16 Pea hili ʻae meʻa ni naʻe moʻui ʻa Siope ʻi he taʻu ʻe teau ma fāngofulu, ʻo ne mamata ki hono ngaahi foha, mo e ngaahi foha ʻo hono ngaahi foha, ʻio, ko e toʻutangata ʻe fā.
JOB 42:17 Pea naʻe pekia ʻa Siope, kuo motuʻa mo fonu ʻi he ngaahi ʻaho.
PSA 1:1 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku ʻikai ʻeveʻeva ʻi he fakakaukau ʻae angakovi, pe tuʻu ʻi he hala ʻoe kau angahala, pe nofo ʻi he nofoʻa ʻoe manuki.
PSA 1:2 Ka ko ʻene fiefia ʻoku ʻi he fono ʻa Sihova; pea ko ʻene fono ʻoku ne fakalaulauloto ai ʻi he ʻaho mo e pō.
PSA 1:3 Pea ʻe tatau ia mo e ʻakau kuo tō ki he veʻe vaitafe, ʻaia ʻoku ʻomi hono fua ʻi hono faʻahitaʻu; pea ko hono lau foki ʻe ʻikai mae; pea ko ia kotoa pē ʻoku ne fai ʻe monūʻia.
PSA 1:4 ‌ʻOku ʻikai pehē ʻae angakovi: ka ʻoku tatau ia mo e kafukafu ʻaia ʻoku vilingia, ʻi he matangi.
PSA 1:5 Ko ia ʻe ʻikai tuʻu ʻae angakovi ʻi he fakamaau, pe ko e angahala ʻi he fakataha ʻoe māʻoniʻoni.
PSA 1:6 He ʻoku ʻilo ʻe Sihova ʻae hala ʻoe māʻoniʻoni: ka ko e hala ʻoe angakovi ʻe ʻauha ia.
PSA 2:1 Ko e hā ʻoku matalili ai ʻae hiteni? Pea fakalaulauloto ʻae kakai ki he meʻa noa pē?
PSA 2:2 ‌ʻOku tuʻu hake fakataha ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea fakakaukau fakataha ʻae kau pule kia Sihova mo ia kuo ne pani, ʻo pehē,
PSA 2:3 “Ke tau motuhi ʻena ngaahi haʻi pea liʻaki ʻena ngaahi afo ʻiate kitautolu.”
PSA 2:4 Ko ia ʻoku nofo ʻi he ngaahi langi ʻe kata ia: ʻe manuki ʻa Sihova kiate kinautolu.
PSA 2:5 Pea te ne toki folofola kiate kinautolu ʻi hono houhau, pea fakamamahiʻi ʻakinautolu ʻi hono tuputāmaki lahi.
PSA 2:6 Ka kuo u fakanofo ʻeku tuʻi ki Saione, ko e moʻunga ʻo ʻeku māʻoniʻoni.
PSA 2:7 “Te u fakahā ʻae tuʻutuʻuni:” naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Ko hoku ʻAlo koe kuo u fakatupu koe ʻi he ʻaho ni.
PSA 2:8 Ke ke lea kiate au, pea te u foaki ʻae ngaahi hiteni ko ho tofiʻa, mo e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani moʻou.
PSA 2:9 Te ke maumauʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vaʻa ukamea; pea te ke laiki ke lailai ʻakinautolu ʻo hangē ko e ipu ʻumea.
PSA 2:10 Pea ko eni, ke poto ʻakimoutolu ʻae ngaahi tuʻi: pea maʻu ʻae akonaki ʻakimoutolu ʻae kau fakamaau ʻo māmani.
PSA 2:11 Tauhi ʻa Sihova ʻi he manavahē, pea fiefia ʻi he tetetete.
PSA 2:12 ‌ʻUma ki he ʻAlo, telia naʻa houhau ia, pea te mou ʻauha mei he hala, ʻoka tupu siʻi pe hono houhau. ʻOku monūʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
PSA 3:1 Ko e Saame ʻa Tevita, ʻi heʻene hola meia ʻApisalomi ko hono foha. ‌ʻE Sihova, kuo tupu ʻo tokolahi ʻakinautolu ʻoku fakamamahiʻi au! ʻOku tokolahi ʻakinautolu ʻaia ʻoku tuʻu hake ʻo angatuʻu kiate au.
PSA 3:2 ‌ʻOku tokolahi ʻakinautolu ʻaia ʻoku pehē ki hoku laumālie, “ʻOku ʻikai ha tokoni kiate ia ʻi he ʻOtua.” Sila.
PSA 3:3 Ka ko koe, ʻE Sihova, ko e fakaū kiate au; ko hoku nāunau, mo e hiki hake ʻa hoku ʻulu.
PSA 3:4 Naʻaku tangi kia Sihova ʻaki hoku leʻo, pea naʻa ne ongoʻi au mei hono moʻunga māʻoniʻoni. Sila.
PSA 3:5 Ne u tokoto hifo ʻo mohe; pea u ʻā hake; he ko Sihova naʻa ne tokoniʻi au.
PSA 3:6 ‌ʻE ʻikai te u manavahē ʻi he ngaahi toko mano ʻoe kakai, ʻaia ʻoku angatuʻu ʻo kāpui au.
PSA 3:7 Tuʻu hake, ʻE Sihova; fakamoʻui au, ʻE hoku ʻOtua: he kuo ke taaʻi hoku ngaahi fili kotoa pē ʻi honau hui kouʻahe kuo ke fesiʻi ʻae kau nifo ʻoe angakovi.
PSA 3:8 ‌ʻOku ʻia Sihova ʻae fakamoʻui: ko hoʻo tāpuaki ʻoku ʻi hoʻo kakai. Sila.
PSA 4:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻO kau ka kole, fanongo mai kiate au, ʻE ʻOtua ʻo ʻeku māʻoniʻoni: naʻa ke halahalaʻi au mei he mamahi; ke ke ʻaloʻofa mai kiate au, pea fanongo ki heʻeku lotu.
PSA 4:2 ‌ʻAe ngaahi foha ʻoe tangata, ʻe ngata ʻafē hoʻomou liliu hoku nāunau ko e meʻa fakamā? ʻe ngata ʻafē hoʻomou ʻofa ki he meʻa vaʻinga pe, ʻo kumi ki he loi? Sila.
PSA 4:3 Ka mou ʻilo kuo vaheʻi ʻe Sihova maʻana ʻaia ʻoku angalelei: ʻe fanongo ʻe Sihova ʻo kau ka kole kiate ia.
PSA 4:4 Mou manavahē, pea ʻoua naʻa fai angahala: fakakaukau mo homou loto ʻi homou mohenga, pea mou fakalongo pe. Sila.
PSA 4:5 Feilaulau ʻaki ʻae ngaahi feilaulau māʻoniʻoni, pea mou falala kia Sihova.
PSA 4:6 ‌ʻOku pehē ʻe he tokolahi, “Ko hai te ne fakahā ha lelei kiate kitautolu?” ʻE Sihova, ke ke hiki hake kiate kimautolu ʻae maama ʻo ho fofonga.
PSA 4:7 Kuo ke ʻai ki hoku loto ʻae fiefia lahi hake ʻi he fiefia ʻi he kuonga naʻe tupu ʻo lahi ai ʻenau uite mo e uaine.
PSA 4:8 Te u tokoto hifo ʻi he fiemālie, ʻo mohe: he ko koe pē, ʻE Sihova, ʻoku ke pule ke u nofo lelei.
PSA 5:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekiloti, ko e Saame ʻa Tevita. Ke ke fofonga mai ki heʻeku ngaahi lea, ʻE Sihova, tokanga ki heʻeku fakalaulauloto.
PSA 5:2 Ke ke fanongo ki he leʻo ʻo ʻeku tangi, ʻE hoku tuʻi, mo hoku ʻOtua: he te u lotu pe kiate koe.
PSA 5:3 Ko hoku leʻo te ke ongoʻi ʻE Sihova, ʻi he pongipongi; ʻi he pongipongi te u ʻohake ʻeku lotu kiate koe, pea u hanga hake.
PSA 5:4 He ʻoku ʻikai ko e ʻOtua koe ʻoku fiemālie ʻi he angahala: pea ʻe ʻikai nonofo mo koe ʻae kovi.
PSA 5:5 ‌ʻE ʻikai tuʻu ʻi ho ʻao ʻae kau vale: ʻoku ke fehiʻa ki he kakai fai kovi kotoa pē.
PSA 5:6 Te ke fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku lea loi: ʻe fakaliliʻa ʻa Sihova ki he tangata pani toto mo kākā.
PSA 5:7 Ka ko au, te u hū ki ho fale ʻi he lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa: pea ʻi he manavahē kiate koe te u hū ʻi he faletapu ʻo hoʻo māʻoniʻoni.
PSA 5:8 Tataki au, ʻE Sihova, ʻi hoʻo māʻoniʻoni koeʻuhi ko hoku ngaahi fili; fakatotonu ho hala ʻi hoku mata.
PSA 5:9 He ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻi honau ngutu; ʻoku mātuʻaki kovi honau loto; ko honau kia ko e fonualoto kuo matangaki; ʻoku nau lapu ʻaki honau ʻelelo.
PSA 5:10 Ke ke fakaʻauha ʻakinautolu, ʻE ʻOtua; tuku ke nau hinga ʻi heʻenau ngaahi fakakaukau ʻanautolu; ke ke lī kituʻa ʻakinautolu ʻi he lahi ʻo ʻenau talangataʻa; he kuo nau angatuʻu kiate koe.
PSA 5:11 Kae tuku ke fiefia ʻakinautolu kotoa pē ʻaia ʻoku falala kiate koe: ke nau kalanga maʻuaipē ʻi he fiefia, ko e meʻa ʻi hoʻo maluʻi ʻakinautolu: tuku ke fiefia ʻiate koe ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki ho huafa.
PSA 5:12 He ko koe, ʻE Sihova, te ke tāpuaki ʻae māʻoniʻoni; te ke kāpui ʻaki ia ʻae ʻofa ʻo hangē ko e fakaū.
PSA 6:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina ʻi he Semini, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke valokiʻi au ʻi ho houhau, pe tautea au ʻi ho houhau vela.
PSA 6:2 ‌ʻAloʻofa mai kiate au, ʻE Sihova; he ʻoku ou vaivai: ʻE Sihova, fakamoʻui au he kuo mamahi hoku ngaahi hui.
PSA 6:3 ‌ʻOku mamahi lahi foki mo hoku laumālie: ka ko koe, ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa?
PSA 6:4 Tafoki mai, ʻE Sihova, fakahaofi hoku laumālie: ʻoiauē, fakamoʻui au koeʻuhi ko hoʻo ʻaloʻofa.
PSA 6:5 He ʻoku ʻikai ha fakamanatu kiate koe ʻi he mate: ko hai te ne fakafetaʻi kiate koe ʻi he faʻitoka?
PSA 6:6 Kuo u vaivai ʻi heʻeku faʻa toʻe; ʻoku ou fakatētē hoku mohenga ʻi he pō kotoa; ʻoku ou fakaviviku ʻa hoku mohenga ʻaki hoku loʻimata.
PSA 6:7 Kuo tutue hoku mata ko e meʻa ʻi he mamahi; ʻoku fakaʻaʻau ke motuʻa ia koeʻuhi ko hoku ngaahi fili.
PSA 6:8 ‌ʻAlu ʻiate au, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fai kovi; he kuo ongoʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo ʻeku tangi.
PSA 6:9 Kuo fanongo ʻa Sihova ki heʻeku hū tāumaʻu; pea ʻe maʻu ʻe Sihova ʻa ʻeku lotu.
PSA 6:10 Tuku ke mā mo mamahi lahi ʻa hoku ngaahi fili kotoa pē: tuku ke nau foki pea mā fakafokifā pe.
PSA 7:1 Ko e Sikaiona ʻa Tevita, ʻaia naʻa ne hiva ʻaki kia Sihova, ko e meʻa ʻi he ngaahi lea ʻa Kusi mei he faʻahinga ʻo Penisimani. ‌ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ʻoku ou falala pe kiate koe: ke ke fakamoʻui au meiate kinautolu kotoa pē ʻoku fakatangaʻi au, mo ke fakahaofi au.
PSA 7:2 Telia naʻa ne haehae hoku laumālie ʻo hangē ko e laione, ʻo haehae ia ke fakaikiiki, ʻoka ʻikai ha fakahaofi.
PSA 7:3 ‌ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kapau naʻaku fai eni; kapau ʻoku ai ha angahala ʻi hoku nima;
PSA 7:4 Kapau ne u totongi kovi kiate ia naʻe nofo ʻi he melino mo au; ʻio, naʻaku fakamoʻui ia ʻaia kuo hoko ko hoku fili taʻehanoʻuhinga:
PSA 7:5 Tuku ke tuli hoku laumālie ʻe he fili, pea maʻu ia; ʻio, tuku ke ne molomoloki hifo ʻeku moʻui ʻi he kelekele, pea fakatokoto hoku ongoongolelei ʻi he efu. Sila.
PSA 7:6 Tuʻu hake, ʻE Sihova, ʻi ho houhau, ke ke hiki hake koe, ko e meʻa ʻi he lili ʻo hoku ngaahi fili: pea ke ʻā hake koeʻuhi ko au ki he fakamaau ʻaia naʻa ke fekau.
PSA 7:7 Pehē ʻe kāpui koe ʻe he fakataha ʻoe kakai: ko ia ko e meʻa ʻiate kinautolu ke ke hāʻele hake ki ʻolunga.
PSA 7:8 ‌ʻE fakamaau ʻe Sihova ʻae kakai: ke ke fakamaau au, ʻE Sihova, ʻo fakatatau ki heʻeku māʻoniʻoni, pea hangē ko ʻeku angatonu ʻoku ʻiate au.
PSA 7:9 Tuku ke ngata ʻae kovi ʻoe angakovi, ka ke fakatuʻumaʻu ʻae angatonu: he ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe he ʻOtua māʻoniʻoni ʻae ngaahi loto mo e ngaahi konga loto.
PSA 7:10 ‌ʻOku ʻi he ʻOtua ʻa hoku fakaū, ʻaia ʻoku ne fakamoʻui ʻae kakai angatonu ʻi loto.
PSA 7:11 ‌ʻOku fakamaau ʻe he ʻOtua ʻae māʻoniʻoni, pea ʻoku houhau ʻae ʻOtua ki he angakovi ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 7:12 Kapau ʻe ʻikai te ne tafoki, te ne fakamata ʻa ʻene heletā; kuo ne teteke ʻene kaufana, ʻo teuteu ia.
PSA 7:13 Kuo ne teuteu foki kiate ia ʻae ngaahi meʻa fakapō; ʻoku ne tuʻutuʻuni ʻene ngaahi ngahau ki he kau fakatanga.
PSA 7:14 Vakai, ʻoku langā ia ʻi he angakovi, pea kuo ne tuʻituʻia ʻae angapauʻu, pea fanauʻi ʻe ia ʻae kākā.
PSA 7:15 Naʻa ne ngaohi ʻae luo, ʻo keli ia, pea kuo tō ia ki he luo naʻa ne ngaohi.
PSA 7:16 ‌ʻE foki ki hono ʻulu ʻoʻona ʻa ʻene angapauʻu, pea ʻe tō hifo ki hono tumuʻaki ʻoʻona ʻa ʻene ngāue fakamālohi.
PSA 7:17 Te u fakafetaʻi kia Sihova ʻo fakatatau ki heʻene māʻoniʻoni: pea te u hiva ʻaki ʻae fakafetaʻi ki he huafa ʻo Sihova ʻoku māʻolunga taha pe.
PSA 8:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Kitita, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova ko homau ʻEiki, ʻoku lelei lahi ho huafa ʻi māmani kotoa pē! Kuo ke fokotuʻu ho nāunau ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi langi.
PSA 8:2 Kuo ke tuʻutuʻuni mei he ngutu ʻoe kau valevale mo e kei huhu ʻae mālohi, ko e meʻa ʻi ho ngaahi fili, koeʻuhi ke ke pule ke fakalongo pē ʻae fili mo e fakafāsifasi.
PSA 8:3 ‌ʻO kau ka fakakaukau ki ho ngaahi langi, ko e ngāue ʻo ho louhiʻi nima, ko e māhina mo e ngaahi fetuʻu, ʻaia naʻa ke fokotuʻu;
PSA 8:4 Ko e hā ʻae tangata ʻoku ke tokanga ai kiate ia? Pe ko e foha ʻae tangata, ʻoku ke ʻaʻahi ai kiate ia?
PSA 8:5 He kuo ke ngaohi ia ke māʻulalo siʻi ʻi he ngaahi ʻāngelo, pea kuo ke tatāʻaki ia ʻae nāunau mo e ongoongolelei.
PSA 8:6 Naʻa ke fakanofo ia ke ne pule ki he ngaahi ngāue ʻa ho nima; kuo ke tuku ʻae meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe:
PSA 8:7 ‌ʻAe fanga sipi kotoa pē mo e fanga pulu, ʻio, mo e ngaahi manu ʻoe fonua;
PSA 8:8 Ko e manupuna ʻoe ʻatā, mo e ika ʻoe tahi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi he ngaahi ʻaluʻanga ʻi he tahi.
PSA 8:9 ‌ʻE Sihova ko homau ʻEiki, ʻoku lelei lahi ho huafa ʻi māmani kotoa pē!
PSA 9:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Muti-Lapeni, ko e Saame ʻa Tevita. Te u fakafetaʻi kiate koe, ʻE Sihova, ʻaki hoku loto kotoa; te u fakahā atu hoʻo ngāue fakaofo kotoa pē.
PSA 9:2 Te u fiefia mo nekeneka ʻiate koe: te u hiva fakamālō ki ho huafa, ʻa koe ʻoku ke māʻolunga lahi taha pe.
PSA 9:3 Pea ka foki kimui hoku ngaahi fili, te nau hinga ʻo ʻauha ʻi ho fofonga.
PSA 9:4 He naʻa ke langomia ʻeku totonu mo ʻeku ngāue; naʻa ke nofo ʻi he nofoʻa, ʻo fakamaau ʻi he māʻoniʻoni.
PSA 9:5 Kuo ke valoki ʻae hiteni, kuo ke fakaʻauha ʻae angakovi, kuo ke tāmateʻi honau hingoa ke taʻengata pea taʻengata.
PSA 9:6 Kuo hoko ke ngata ʻaupito ʻae ngaahi fakaʻauha ʻoe fili: pea ko honau ngaahi kolo kuo ke fakaʻauha; kuo ʻauha mo kinautolu honau fakamanatu.
PSA 9:7 Ka ʻe moʻui maʻuaipē ʻa Sihova: kuo ne teuʻi hono ʻafioʻanga ki he fakamaau.
PSA 9:8 Pea te ne fakamaau ʻa māmani ʻi he māʻoniʻoni, ʻe ʻatu ʻe ia ʻae fakamaau ki he kakai ʻi he angatonu.
PSA 9:9 Pea ko e hūfanga foki ʻa Sihova ki he mamahi, ko e kalofanga ʻi he ngaahi ʻaho fakamamahi.
PSA 9:10 Pea ko kinautolu ʻoku ʻilo ki ho huafa te nau falala kiate koe: he ko koe, ʻE Sihova, naʻe ʻikai te ke siʻaki ʻakinautolu ʻoku kumi kiate koe.
PSA 9:11 Hiva fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi Saione: fakahā ʻi he ʻao ʻoe kakai ʻene ngaahi ngāue.
PSA 9:12 ‌ʻOka ne ka ʻeke ki he toto, ʻoku ne manatuʻi ʻakinautolu: ʻoku ʻikai te ne fakangalongaloʻi ʻae tangi ʻae angavaivai.
PSA 9:13 Ke ke ʻaloʻofa kiate au, ʻE Sihova; ʻo tokanga ki heʻeku mamahi meiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au, ʻa koe ʻoku ke hiki au ki ʻolunga mei he ngaahi matapā ʻoe mate:
PSA 9:14 Koeʻuhi ke u fakahā ho ongoongolelei kotoa pē. ʻi he ngaahi matapā ʻoe taʻahine ʻo Saione: te u fiefia ʻi hoʻo fakamoʻui.
PSA 9:15 Kuo ngalo hifo ʻae hiteni ʻi he luo naʻa nau ngaohi: ʻi he tauhele naʻa nau fakalilo kuo moʻua ai honau vaʻe.
PSA 9:16 ‌ʻOku ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi he fakamaau ʻoku ne fai: kuo heleʻi ʻae angakovi ʻi he ngāue ʻa hono nima ʻoʻona. Hikaione. Sila.
PSA 9:17 ‌ʻE tekeʻi ʻae angahala ki loto heli, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku fakangalongaloʻi ʻae ʻOtua.
PSA 9:18 Koeʻuhi ʻe ʻikai ngalo maʻuaipē ʻae masiva: ʻe ʻikai ʻauha ke taʻengata ʻae ʻamanaki ʻae masiva.
PSA 9:19 Tuʻu hake, ʻE Sihova; ʻoua naʻa tuku ke mālohi ʻae tangata: tuku ke fakamaau ʻae hiteni ʻi ho ʻao.
PSA 9:20 Fakamanavahēʻi ʻakinautolu, ʻE Sihova: koeʻuhi ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga ko e tangata pē ʻakinautolu. Sila.
PSA 10:1 Ko e hā ʻoku ke fakamamaʻo ai, ʻE Sihova? Ko e hā ʻoku ke fakafufū ai koe ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe mamahi?
PSA 10:2 ‌ʻI he fielahi ʻae angakovi ʻoku ne fakatangaʻi ʻae masiva: tuku ke moʻua ʻakinautolu ʻi he ngaahi filioʻi ʻaia kuo nau fakakaukau ki ai.
PSA 10:3 He ʻoku polepole ʻae angahala ʻi he holi ʻa hono loto, ʻo ne fakamālō ki he manumanu ʻaia ʻoku fehiʻa ki ai ʻa Sihova.
PSA 10:4 Ko e angahala, ʻi he fielahi ʻa hono mata, ʻe ʻikai te ne kumi [ki he ʻOtua]: ʻoku ʻikai kau ki he ʻOtua ʻene ngaahi mahalo kotoa pē.
PSA 10:5 ‌ʻOku fakamamahi maʻuaipē hono ngaahi ʻaluʻanga; ʻoku māʻolunga lahi hake hoʻo ngaahi fakamaau ʻo ʻulia ʻiate ia: pea ʻoku ne ifi atu ki hono ngaahi fili kotoa pē.
PSA 10:6 Kuo pehē ʻe ia ʻi hono loto, “ʻE ʻikai te u ngaue: koeʻuhi ʻe ʻikai te u ʻi he mamahi mei he toʻutangata ki he toʻutangata.”
PSA 10:7 ‌ʻOku fonu hono ngutu ʻi he kape, mo e kākā, mo e loi: ʻoku ʻi hono lalo ʻelelo ʻae pauʻu, mo e kovi.
PSA 10:8 ‌ʻOku nofo ia ʻi he ngaahi toitoiʻanga ʻoe ngaahi potu kakai: ʻoku fakapoongi ʻe ia ʻae māʻoniʻoni ʻi he ngaahi potu fakalilolilo: ʻoku siosio pau hono mata ʻi he fufū ki he masiva.
PSA 10:9 ‌ʻOku tokoto tatali pe ia ʻi he potu lilo, ʻo hangē ko e laione ʻi hono ʻana: ʻoku tali tokoto ia ke ne pō ʻae masiva: ʻoku ne pō ʻae masiva, ʻi heʻene fakatauveleʻi ia ki heʻene hele.
PSA 10:10 ‌ʻOku ne tulolo ʻo fakavaivai ia, koeʻuhi ke hinga ai ʻae masiva ʻi heʻene mālohi.
PSA 10:11 Naʻe pehē ʻe ia ʻi hono loto, “Kuo ngalo ʻi he ʻOtua: ʻoku fufū ʻe ia hono fofonga ʻe ʻikai ʻaupito te ne mamata ki ai.”
PSA 10:12 Tuʻu hake, ʻE Sihova; ʻE ʻOtua, hiki hake ho nima: ʻoua naʻa fakangalongaloʻi ʻae angavaivai.
PSA 10:13 Ko e hā ʻoku manuki ai ʻe he angakovi ki he ʻOtua? Naʻe pehē ʻe ia ʻi hono loto, “ʻE ʻikai te ke ʻeke ki ai.”
PSA 10:14 Kuo ke ʻafioʻi ia; he ʻoku ke ʻafioʻi ʻae pauʻu mo e fakafāsifasi, ke totongi ia ʻaki ho nima: ʻoku tuku ia kiate koe ʻe he masiva; ko koe ko e tokoni ʻoe tamai mate.
PSA 10:15 Fesiʻi ʻe koe ʻae nima ʻoe tangata angahala mo angakovi: kumi ʻene ngaahi kovi kotoa pē ke ʻoua ke ʻosi.
PSA 10:16 Ko e Tuʻi ʻa Sihova, ʻo taʻengata pea taʻengata: kuo ʻauha ʻae hiteni mei hono fonua.
PSA 10:17 ‌ʻE Sihova, kuo ke ongoʻi ʻae holi ʻae angavaivai: pea te ke teuʻi honau loto, te ke ʻange ho fofonga ke ʻafioʻi:
PSA 10:18 Ke fakamaau ʻae ngaahi tamai mate mo e kakai kuo taʻomia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe fakailifiaʻi ʻe he tangata ʻoe fonua.
PSA 11:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻOku ou falala kia Sihova: pea ʻoku fēfē hoʻomou pehē ki hoku laumālie, “Puna ʻo hangē ko e manu ki ho moʻunga?
PSA 11:2 He ʻoku teke ʻe he angahala ʻenau kaufana, ʻoku nau ʻai ʻenau ngaahi ngahau ki he uka, koeʻuhi ke nau fana fakafufū pē ki he angatonu ʻi loto.
PSA 11:3 Kapau ʻe ʻauha ʻae ngaahi tuʻunga, ko e hā ʻe faʻa fai ʻe he kakai māʻoniʻoni?”
PSA 11:4 ‌ʻOku ʻi hono fale māʻoniʻoni ʻa Sihova, ko e ʻafioʻanga ʻa Sihova ʻoku ʻi he langi: ʻoku ʻafioʻi ʻe hono fofonga, ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe hono lauʻifofonga, ʻae ngaahi fānau ʻae tangata.
PSA 11:5 ‌ʻOku ʻahiʻahi ʻe Sihova ʻae māʻoniʻoni: ka ko e angakovi mo ia ʻoku manako ki he fakamālohi ʻoku fehiʻa hono laumālie ki ai.
PSA 11:6 Te ne fakaʻauha ki he ngaahi angahala ʻae ngaahi tauhele, ko e afi, mo e sulifa, mo e afā fakailifia ʻaupito: ko e ʻinasi ia ʻo ʻenau ipu.
PSA 11:7 He ʻoku ʻofa ʻa Sihova ko e māʻoniʻoni ki he māʻoniʻoni; ʻoku ʻafio ʻe hono fofonga ki he angatonu.
PSA 12:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Semini, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ke ke fakamoʻui; he kuo ngata ʻae tangata anga fakaʻotua; he ʻoku fakaʻaʻau ʻo tokosiʻi ʻae angatonu ʻi he ngaahi fānau ʻae tangata.
PSA 12:2 ‌ʻOku nau taki taha lea loi ki hono kaungāʻapi: ʻoku nau lea ʻi he loungutu lapu mo e kākā.
PSA 12:3 ‌ʻE fakaʻauha ʻe Sihova ʻae ngaahi loungutu lapu kotoa pē, pea mo e ʻelelo ʻoku lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa fakafielahi:
PSA 12:4 ‌ʻAkinautolu naʻe pehē, “Te tau ikuna ʻaki hotau ʻelelo; ʻoku ʻotautolu pe hotau loungutu: ko hai ʻae ʻeiki kiate kitautolu?
PSA 12:5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e meʻa ʻi he fakamālohiʻi ʻoe masiva, mo e ngaahi mafulu ʻoe vaivai, te u tuʻu hake; te u fokotuʻu moʻui ia meiate ia ʻaia ʻoku manuki kiate ia.”
PSA 12:6 Ko e ngaahi folofola ʻa Sihova ko e folofola maʻa ia: ʻo hangē ko e siliva kuo ʻahiʻahi ʻi he kulo ʻumea, kuo tuʻo fitu hono fakamaʻa.
PSA 12:7 ‌ʻE Sihova, te ke tauhi ʻakinautolu, te ke fakamoʻui ʻakinautolu mei he toʻutangata ni ʻo taʻengata.
PSA 12:8 ‌ʻOku ʻeveʻeva ʻae angakovi ʻi he potu kotoa pē, ʻoka hakeakiʻi ʻae kau tangata ʻoku mātuʻaki kovi.
PSA 13:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa? Mo hoʻo kei fakangalongaloʻi au? Ke taʻengata? ʻE fēfē hono fuoloa ʻo hoʻo fufū ho fofonga ʻiate au?
PSA 13:2 ‌ʻE fēfē hono fuoloa mo ʻeku lauloto mo hoku laumālie, ʻo loto mamahi pē ʻi he ʻaho kotoa pē? ʻE fēfē hono fuoloa mo e fielahi kiate au ʻa hoku fili?
PSA 13:3 ‌ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ke ke tokanga mai pea ongoʻi au: fakamaama hoku mata, telia naʻaku mohe ʻi he mohe ʻoe mate;
PSA 13:4 Telia naʻa pehē ʻe hoku fili, “Kuo u ikuna ia;” pea fiefia ʻakinautolu ʻoku fakamamahiʻi au ʻo kau ka ngaue.
PSA 13:5 Ka kuo u falala ki hoʻo ʻaloʻofa; ʻo fiefia hoku loto ʻi hoʻo fakamoʻui.
PSA 13:6 Te u hiva kia Sihova, ko e meʻa ʻi heʻene fai lelei lahi ʻaupito kiate au.
PSA 14:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. Kuo pehē ʻe he vale ʻi hono loto, “ʻOku ʻikai ha ʻOtua.” Kuo kovi ʻakinautolu, kuo nau fai ʻae ngaahi ngāue fakalielia, ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fai lelei.
PSA 14:2 Naʻe ʻafio hifo ʻe Sihova mei he langi ki he fānau ʻae tangata, ke ʻafio pē ʻoku ai ha niʻihi ʻoku ʻilo, mo kumi ki he ʻOtua.
PSA 14:3 Kuo ʻalu hē kotoa pē, kuo nau hoko ʻo fakalielia kotoa pē: ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fai lelei, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha.
PSA 14:4 “ʻOku ʻikai ha ʻilo ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku fai kovi? ʻAkinautolu ʻoku kai ʻo ʻosi hoku kakai ʻo hangē ko ʻenau kai mā, pea ʻoku ʻikai te nau ui kia Sihova.”
PSA 14:5 Pea naʻa nau manavahē ai ʻi he manavahē lahi: he ʻoku ʻi he toʻutangata ʻoe māʻoniʻoni ʻae ʻOtua.
PSA 14:6 Naʻa mou manukiʻi ʻae fakakaukau ʻoe masiva, ka ko hono hūfanga ʻa Sihova.
PSA 14:7 Ko hai te ne foaki mei Saione ʻae fakamoʻui ki ʻIsileli? ʻOka toe ʻomi ʻe Sihova hono kakai kuo pōpula, ʻe fiefia ai ʻa Sēkope, pea nekeneka ʻa ʻIsileli.
PSA 15:1 Ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ko hai te ne nofo ʻi ho fale fehikitaki? Ko hai te ne nofomaʻu ʻi ho moʻunga māʻoniʻoni?
PSA 15:2 Ko ia ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he angatonu, pea ngāue ʻi he māʻoniʻoni, mo lea ʻaki ʻae moʻoni ʻi hono loto.
PSA 15:3 Ko ia ʻoku ʻikai lauʻikovi ʻaki hono ʻelelo, pe fai kovi ki hono kaungāʻapi, pe toʻo hake ʻae lea kovi ki hono kaungāʻapi.
PSA 15:4 ‌ʻAia ʻoku kovi ki hono mata ʻae tangata fai kovi; ka ʻoku ne fakaʻapaʻapa kiate kinautolu ʻoku manavahē kia Sihova. ʻOku ne fuakava, pea kovi ai ia, ka ʻe ʻikai liliu ai.
PSA 15:5 Ko ia ʻoku ʻikai ʻange ʻene ngaahi paʻanga koeʻuhi ko e totongi, pe toʻo ʻe ia ʻae totongi ke fai kovi ki he māʻoniʻoni. Ko ia ʻoku ne fai ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ʻikai ueʻi ia ʻo taʻengata.
PSA 16:1 Ko e Saame mahuʻinga ʻa Tevita. ‌ʻE ʻOtua, ke ke fakamoʻui au: he ʻoku ou falala kiate koe.
PSA 16:2 ‌ʻE hoku laumālie, naʻa ke pehē kia Sihova, “Ko hoku ʻEiki koe: ʻoku ʻikai aʻu atu ʻeku angalelei kiate koe;”
PSA 16:3 Ka ki he kau māʻoniʻoni ʻoku ʻi māmani, pea ki he angalelei, ʻoku ʻiate kinautolu ʻeku fiefia kotoa pē.
PSA 16:4 ‌ʻE ʻāsili ai ʻae mamahi ʻokinautolu ʻoku kumi ʻotua kehe: ko ʻenau ngaahi feilaulau inu ʻoe toto ʻe ʻikai te u ʻatu, pe toʻo hake honau ngaahi hingoa ki hoku loungutu.
PSA 16:5 Ko hono lelei ʻo hoku tofiʻa mo ʻeku ipu ʻa Sihova: ʻoku ke tauhi hoku talotalo.
PSA 16:6 Kuo falō kiate au ʻae ngaahi afo ʻi he ngaahi potu matamatalelei; ʻio, kuo u maʻu ʻae tofiʻa lelei.
PSA 16:7 Te u fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia kuo ne akonakiʻi au: ko hoku kofuua foki ʻoku na akonakiʻi au ʻi he ngaahi feituʻu pō.
PSA 16:8 Kuo u fokotuʻu maʻuaipē ʻa Sihova ʻi hoku ʻao: ko e meʻa ʻi heʻene ʻi hoku nima toʻomataʻu, ʻe ʻikai ai te u ngaue.
PSA 16:9 Ko ia ʻoku fiefia ai hoku loto, pea nekeneka mo hoku ʻelelo: ʻe mālōlō foki ʻa hoku sino ʻi he ʻamanaki lelei.
PSA 16:10 Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi; pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha.
PSA 16:11 Te ke fakahā kiate au ʻae hala ʻoe moʻui: ʻoku fonu ʻae fiefia ʻi ho ʻao; ʻoku ʻi ho nima toʻomataʻu ʻae ngaahi fiemālie ʻo taʻengata.
PSA 17:1 Ko e Lotu ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ke ke fanongo ki he meʻa totonu, tokanga ki heʻeku tangi fakafanongo ki heʻeku lotu, ʻaia ʻoku ʻikai mei he loungutu kākā.
PSA 17:2 Ke haʻu mei ho ʻao ʻa hoku fakamaau; ke ʻafioʻi ʻe ho fofonga ʻaia ʻoku totonu.
PSA 17:3 Naʻa ke ʻahiʻahiʻi hoku loto; naʻa ke ʻaʻahi kiate au ʻi he poʻuli; kuo ke ʻahiʻahiʻi au, ka ʻe ʻikai te ke ʻilo ha meʻa; kuopau pe hoku loto ʻe ʻikai hala hoku ngutu.
PSA 17:4 Pea ko e meʻa ʻi he ngaahi ngāue ʻae tangata, ʻi he folofola ʻo ho loungutu kuo u taʻofi ʻaki au mei he ngaahi ʻaluʻanga ʻoe fakaʻauha.
PSA 17:5 Ke ke tokoni ʻeku ʻalu atu ʻi ho ngaahi hala, ke ʻoua naʻa hekea hoku vaʻe.
PSA 17:6 ‌ʻE ʻOtua naʻaku ui kiate koe, he te ke ongoʻi au: ke ke fakatokangaʻi ho telinga kiate au, pea fanongo ki heʻeku lea.
PSA 17:7 Fakahā hoʻo ʻaloʻofa fakamanavahē, ʻa koe ʻoku ke fakamoʻui ʻaki ho nima toʻomataʻu ʻakinautolu ʻoku falala kiate koe meiate kinautolu ʻoku tuʻu hake kiate kinautolu.
PSA 17:8 Ke ke tauhi au ʻo hangē ko e tamaʻimata, fakafufū au ʻi he malu ʻo ho kapakau,
PSA 17:9 Mei he kau angakovi ʻaia ʻoku nau taʻomia au, mei hoku ngaahi fili fakapō, ʻoku nau kāpui au.
PSA 17:10 Kuo ʻāʻi ʻakinautolu ʻaki honau fuʻu sino: ʻoku nau lea fakafielahi ʻaki honau ngutu.
PSA 17:11 Ko eni kuo nau kāpui ʻakimautolu ʻi homau ngaahi ʻaluʻanga: kuo nau fakamamaʻu honau mata ʻo sio hifo ki he kelekele;
PSA 17:12 ‌ʻO hangē ko e laione ʻoku holi ki he kai, pea hangē ko e laione mui ʻoku toitoi ʻi he ngaahi potu lilo.
PSA 17:13 Tuʻu hake, ʻE Sihova, ʻo taʻofi ia, lī ia ki lalo: fakahaofi hoku laumālie mei he tangata angakovi, ʻaia ko hoʻo heletā:
PSA 17:14 ‌ʻE Sihova, mei he kau tangata ʻoku ʻi ho nima, mei he kau tangata ʻo māmani, ʻoku nau maʻu honau ʻinasi ʻi he moʻui ni, ʻakinautolu ʻoku ke fakapito honau kete ʻaki hoʻo koloa fufū: ʻoku nau fonu ʻi he ngaahi fānau, pea ʻoku nau tuku hono toe ʻo ʻenau koloa ki heʻenau kau valevale.
PSA 17:15 Ka ko au, te u mamata ki ho fofonga ʻi he māʻoniʻoni: te u fiemālie au, ʻo kau ka ʻā hake, ʻi ho tatau.
PSA 18:1 Ki he Takimuʻa ko e Saame ʻa Tevita, ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova, ʻaia naʻe lea ʻaki kia Sihova ʻae ngaahi lea ʻoe hiva ni, ʻi he ʻaho ko ia naʻe fakamoʻui ia ʻe Sihova mei he nima ʻo hono ngaahi fili kotoa pē, pea mei he nima ʻo Saula: ʻo pehē, Te u ʻofa kiate koe, ʻE Sihova, ko ʻeku mālohi.
PSA 18:2 Ko hoku makatuʻu ʻa Sihova, mo ʻeku kolo, mo hoku fakamoʻui; ko hoku ʻOtua, ko hoku mālohi, ʻaia te u falala ki ai; ko hoku fakaū, mo e mālohi ʻo ʻeku moʻui, mo hoku hūfanga māʻolunga.
PSA 18:3 Te u ui kia Sihova, ʻaia ʻoku ngali mo ia ʻae fakafetaʻi: ko ia te u moʻui ai mei hoku ngaahi fili.
PSA 18:4 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻoe mate. pea naʻe fakamanavahēʻi au ʻe he lōmaki mai ʻoe kau tangata angakovi.
PSA 18:5 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻo hētesi: naʻe talia au ʻe he ngaahi tauhele ʻoe mate.
PSA 18:6 ‌ʻI heʻeku mamahi naʻaku ui kia Sihova, mo tangi ki hoku ʻOtua: pea ne ongoʻi hoku leʻo mei hono faletapu, pea naʻe aʻu atu ʻeku tangi ki hono ʻao, ʻio, ki hono fofonga.
PSA 18:7 Naʻe ngalulu ai ʻa māmani ʻo tetetete; naʻe ngaue mo lulululu foki ʻae tuʻunga ʻoe ngaahi moʻunga, koeʻuhi ko ʻene houhau.
PSA 18:8 Naʻe ʻalu hake ʻae kohu ʻi hono houhau, pea naʻe keina ʻe he afi mei hono ngutu: naʻe tutuʻaki ia ʻae fefie.
PSA 18:9 Naʻa ne ofeʻi hifo foki ʻae ngaahi langi, ʻo hāʻele hifo: pea naʻe ʻi hono lalo vaʻe ʻae poʻuli.
PSA 18:10 Naʻe heka ia ki he selupi, pea hāʻele ia: ʻio, naʻe hāʻele ia ʻi he ngaahi kapakau ʻoe matangi.
PSA 18:11 Naʻa ne ngaohi ʻae poʻuli ko hono fakalilolilo: ko hono ʻafioʻanga naʻe kāpui ia ʻe he vai fakapoʻuli mo e ngaahi ʻao matolu ʻoe langi.
PSA 18:12 ‌ʻI he ulo mei hono ʻao naʻe mole atu ai ʻa ʻene ngaahi ʻao matolu, ʻae ʻuha maka mo e ngaahi malalaʻi afi.
PSA 18:13 Naʻe mana foki ʻe Sihova ʻi he ngaahi langi, pea fakahā hono leʻo ʻe he Fungani Māʻolunga; ko e ʻuha maka mo e ngaahi malalaʻi afi.
PSA 18:14 ‌ʻIo, naʻa ne fana atu ʻene ngaahi ngahau, pea veteki ʻakinautolu; pea ne fana ʻaki ʻae ngaahi ʻuhila, ʻo veuveuki ʻakinautolu.
PSA 18:15 Naʻe toki hā ai ʻae ngaahi tafeʻanga ʻoe vai, pea fakahā ai ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani ʻi ho houhau, ʻE Sihova, ʻi he matangi ʻoe mānava ʻo ho houhau.
PSA 18:16 Naʻa ne fekau mei ʻolunga, naʻa ne toʻo au, naʻa ne toʻo hake au mei he ngaahi vai lahi.
PSA 18:17 Naʻa ne fakahaofi au mei hoku fili
PSA 18:18 Naʻa nau fakatangaʻi au ʻi he ʻaho ʻo ʻeku tuʻutāmaki: ka ko hoku tokoni ʻa Sihova.
PSA 18:19 Naʻa ne ʻomi au ki he potu ʻataʻatā lahi; naʻa ne fakahaofi au, ko e meʻa ʻi heʻene fiemālie ʻiate au.
PSA 18:20 Naʻe totongi ʻe Sihova kiate au ʻo fakatatau ki heʻeku māʻoniʻoni; ʻo fakatatau ki he maʻa ʻa hoku nima kuo ne totongi kiate au.
PSA 18:21 He naʻaku tauhi ʻae ngaahi hala ʻo Sihova, pea naʻe ʻikai te u ʻalu ʻi he angakovi mei hoku ʻOtua.
PSA 18:22 He naʻe ʻi hoku ʻao ʻa ʻene ngaahi fakamaau kotoa pē, pea naʻe ʻikai te u liʻaki ʻene ngaahi fekau ʻiate au.
PSA 18:23 Pea naʻaku angatonu foki ʻi hono ʻao, pea ne u taʻofi au mei heʻeku hia.
PSA 18:24 Ko ia kuo totongi ai au ʻe Sihova ʻo fakatatau ki heʻeku māʻoniʻoni, pea fakatatau ki he maʻa ʻa hoku nima ʻi hono ʻao.
PSA 18:25 ‌ʻI he kakai loto ʻofa te ke fakahā koe ko e ʻaloʻofa; ki he tangata angatonu te ke fakahā koe ko e angatonu;
PSA 18:26 Ki he māʻoniʻoni te ke fakahā koe ʻae māʻoniʻoni; pea ki he tangata angatuʻu temo fekuki mo ia.
PSA 18:27 He ko koe te ke fakamoʻui ʻae kakai mamahi: ka te ke ʻohifo ki lalo ʻae mata fielahi.
PSA 18:28 Pea te ke tutu ʻeku maama: ʻo huluʻaki ʻeku fakapoʻuli ʻe Sihova ko hoku ʻOtua.
PSA 18:29 He ko e meʻa ʻiate koe naʻaku halaua ʻae tau ʻo hao; pea ʻi hoku ʻOtua ne u puna kituʻa ʻi he ʻā maka.
PSA 18:30 Pea ko e ʻOtua, ʻoku haohaoa hono hala: ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻae folofola ʻa Sihova: ko e fakaū ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
PSA 18:31 He ko hai ʻoku ʻOtua ka ko Sihova pē? Pe ko hai ʻae makatuʻu ka ko hotau ʻOtua pē?
PSA 18:32 Ko e ʻOtua ia ʻoku ne nonoʻo ʻaki au ʻae mālohi, ʻo fakahaohaoa hoku ʻaluʻanga.
PSA 18:33 ‌ʻOku ne ngaohi hoku vaʻe ke hangē ko e vaʻe ʻoe hainiti, ʻo ne fokotuʻu au ki hoku ngaahi potu māʻolunga.
PSA 18:34 ‌ʻOku ne akonakiʻi hoku nima ke tau, ko ia ʻoku fesiʻi ai ʻe hoku nima ʻae kaufana ukamea.
PSA 18:35 Pea kuo ke foaki foki kiate au ʻae fakaū ʻo hoʻo fakamoʻui: pea kuo poupou hake au ʻe ho nima toʻomataʻu, pea ʻi hoʻo angamalū kuo ke hakeakiʻi au.
PSA 18:36 Kuo ke fakaʻataʻatā hoku ʻaluʻanga ʻi lalo ʻiate au, ko ia naʻe ʻikai hekea ai hoku vaʻe.
PSA 18:37 Naʻaku tuli hoku ngaahi fili ʻo maʻu ʻakinautolu: pea naʻe ʻikai te u toe foki kaeʻoua ke ʻauha ʻakinautolu.
PSA 18:38 Kuo nau makafokafo ʻiate au, ko ia naʻe ʻikai ai tenau faʻa tuʻu hake: kuo nau tō ki hoku lalo vaʻe.
PSA 18:39 He naʻa ke nonoʻo ʻaki au ʻae mālohi ki he tau: kuo ke fakavaivai ki lalo ʻiate au ʻakinautolu naʻe tuʻu hake kiate au.
PSA 18:40 Pea kuo ke foaki foki kiate au ʻae kia ʻo hoku ngaahi fili; koeʻuhi ke u fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate au.
PSA 18:41 Naʻa nau tangi, ka naʻe ʻikai ha taha ke fakamoʻui: ʻio, kia Sihova, ka naʻe ʻikai te ne talia ʻakinautolu.
PSA 18:42 Pea ne u toki tali ʻakinautolu ʻo momosi ʻo hangē ko e efu ʻoku vilingia ʻi he matangi: naʻaku lī ʻakinautolu kituʻa ʻo hangē ko e pelepela ʻi he ngaahi hala.
PSA 18:43 Kuo ke fakamoʻui au mei he ngaahi fekeʻikeʻi ʻoe kakai; pea kuo ke ngaohi au ko e ʻulu ki he hiteni: ko e kakai naʻe ʻikai te u ʻiloʻi te nau tauhi au.
PSA 18:44 ‌ʻOka nau ka fanongo kiate au, te nau talangofua leva kiate au: ko e kau muli te nau fakavaivai ʻakinautolu kiate au.
PSA 18:45 ‌ʻE fakaʻaʻau ʻo ʻosi ʻae ngaahi muli, pea te nau manavahē mei honau ngaahi potu lilo.
PSA 18:46 ‌ʻOku moʻui ʻa Sihova; pea fakafetaʻi ki hoku makatuʻu; pea tuku ke hakeakiʻi ʻae ʻOtua ʻo ʻeku moʻui.
PSA 18:47 Ko e ʻOtua ia ʻoku langomia au, ʻo ne fakavaivai ʻae kakai kiate au.
PSA 18:48 ‌ʻOku ne fakamoʻui au mei hoku ngaahi fili: ʻio, ʻoku ke hiki au ke u māʻolunga ʻiate kinautolu ʻoku angatuʻu kiate au: kuo ke fakamoʻui au mei he tangata angamālohi.
PSA 18:49 Ko ia te u fakafetaʻi ai kiate koe, ʻE Sihova, ʻi he ʻao ʻoe hiteni, pea te u hivaʻaki ʻae fakafetaʻi ki ho huafa.
PSA 18:50 ‌ʻOku ne tuku ʻae fakamoʻui lahi ki heʻene tuʻi; ʻo ne fakahā ʻae ʻaloʻofa kiate ia kuo ne pani ʻaki ʻae lolo, kia Tevita, mo hono hako ʻo taʻengata.
PSA 19:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻOku fakahā ʻe he ngaahi langi ʻae nāunau ʻoe ʻOtua; pea ʻoku fakahā ʻe he ʻatā ʻae ngāue ʻa hono nima.
PSA 19:2 ‌ʻOku lea ʻe he ʻaho ki he ʻaho, pea fakahā ʻe he pō ki he pō ʻae ʻilo.
PSA 19:3 ‌ʻOku ʻikai ha leʻo pe ha lea, ʻoku taʻeongoʻi honau leʻo.
PSA 19:4 Kuo hoko ʻenau fua ki he fonua kotoa pē, mo ʻenau ngaahi lea ki he ngataʻanga ʻo māmani. Kuo fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae nofoʻanga ki he laʻā,
PSA 19:5 ‌ʻAia ʻoku hangē ko e tangata taʻane ʻoku haʻu mei hono potu teuteu, pea fiefia ʻo hangē ko e tangata mālohi ke fakapuepue.
PSA 19:6 Ko hono hopoʻanga ʻoku mei he ngataʻanga ʻoe langi, mo hono ʻaluʻanga ki hono ngaahi ngataʻanga: pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe lilo ʻi hono mafana.
PSA 19:7 Ko e fono ʻa Sihova ʻoku haohaoa, ʻoku ne liliu ʻae laumālie: ko e fakaʻilo ʻa Sihova ʻoku tuʻumaʻu, ʻoku ne fakapotoʻi ʻae vale.
PSA 19:8 Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻoku totonu, ʻoku nau fakafiefiaʻi ʻae loto: ko e fekau ʻa Sihova ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku ne fakamaama ki he mata.
PSA 19:9 Ko e manavahē kia Sihova ʻoku maʻa, pea tolonga taʻengata: ko e ngaahi fakamaau ʻa Sihova ʻoku moʻoni mo māʻoniʻoni kotoa pē.
PSA 19:10 ‌ʻOku totonu ke lahi hake ʻae holi ki ai ʻi he holi ki he koula, ʻio, ʻi he koula lahi mo lelei: ʻoku huʻamelie lahi hake ia ʻi he honi mo hono toʻi ʻae honi.
PSA 19:11 Pea kuo valokia ai foki ʻa ho tamaioʻeiki: pea ʻi he tauhi ki ai ʻoku lahi hono totongi.
PSA 19:12 Ko hai te ne faʻa ʻilo ʻene ngaahi hē? Ke ke fakamaʻa au mei he ngaahi angahala fufū.
PSA 19:13 Pea ke taʻofi hoʻo tamaioʻeiki foki mei he ngaahi angahala ʻoku fai ʻi he ʻilo; ke ʻoua naʻa nau puleʻi au: ko ia te u angatonu ai, pea te u māʻoniʻoni mei he angahala lahi.
PSA 19:14 ‌ʻE Sihova, ko hoku mālohi, mo hoku huhuʻi, tuku ke lelei ʻi ho ʻao, ʻae ngaahi lea ʻa hoku ngutu, mo e fakakaukau ʻa hoku loto.
PSA 20:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. Ke ongoʻi koe ʻe Sihova ʻi he ʻaho ʻoe mamahi; ke maluʻi koe ʻe he huafa ʻoe ʻOtua ʻo Sēkope;
PSA 20:2 ‌ʻO fekau hoʻo tokoni mei he faletapu, mo fakamālohi koe mei Saione;
PSA 20:3 ‌ʻO manatuʻi hoʻo meʻa foaki kotoa pē, pea finangalo lelei ki hoʻo feilaulau tutu; Sila.
PSA 20:4 Pea foaki kiate koe ʻo hangē ko ho loto, ʻo fakahoko ʻaia ʻoku ke fakakaukau ki ai.
PSA 20:5 Te mau fiefia ʻi hoʻo fakamoʻui, pea ʻi he huafa ʻo homau ʻOtua te mau fokotuʻu ʻemau ngaahi fuka: ke tuku kiate koe ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi kole kotoa pē.
PSA 20:6 Pea ko eni, ʻoku ou ʻilo ʻoku fakamoʻui ʻe Sihova ʻa ʻene pani; te ne ongoʻi ia mei hono potu toputapu māʻoniʻoni ʻaki ʻae mālohi fakamoʻui ʻo hono nima toʻomataʻu.
PSA 20:7 ‌ʻOku falala ʻae niʻihi ki he ngaahi saliote, mo e niʻihi ki he fanga hoosi: ka te tau manatuʻi ʻae huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.
PSA 20:8 Kuo lī ki lalo ʻo tō ʻakinautolu: ka kuo tau tuʻuhake, ʻo tuʻu ki ʻolunga.
PSA 20:9 ‌ʻE Sihova, ke ke fakamoʻui ʻae tuʻi ke ke ongoʻi ʻakimautolu ʻi heʻemau ui atu.
PSA 21:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ʻe fiefia ʻae tuʻi ʻi ho mālohi; pea ʻe fiefia lahi ʻaupito ia ʻi hoʻo fakamoʻui.
PSA 21:2 Kuo ke foaki kiate ia ʻae holi ʻa hono loto, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi ʻiate ia ʻae kole ʻa hono loungutu. Sila.
PSA 21:3 He ʻoku ke tokoni ʻaki ia ʻae ngaahi tāpuaki ʻoe lelei: ʻoku ke ʻai ki hono fofonga ʻae tatā fakatuʻi ʻoe koula lelei.
PSA 21:4 Naʻa ne kole ʻae moʻui ʻiate koe, pea naʻa ke foaki ia kiate ia, ʻio, ʻae ngaahi ʻaho lōloa ʻo taʻengata pea taʻengata.
PSA 21:5 ‌ʻOku lahi ʻene vikiviki ʻi hoʻo fakamoʻui: kuo ke tuku kiate ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e nāunau.
PSA 21:6 He kuo ke ngaohi ia ke mātuʻaki monūʻia ʻo taʻengata: kuo ke fakafiefia lahi ʻaupito ia ʻaki ho fofonga.
PSA 21:7 He ʻoku falala ʻae tuʻi kia Sihova, pea ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻoe Fungani Māʻolunga ʻe ʻikai ueʻi ia.
PSA 21:8 ‌ʻE ʻilo ʻe ho nima ʻa ho ngaahi fili kotoa pē: pea ʻe ʻilo ʻe ho nima toʻomataʻu ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe.
PSA 21:9 Te ke ngaohi ʻakinautolu ke hangē ko e ngotoʻumu vela ʻi he ʻaho ʻo hoʻo tuputāmaki: ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻe Sihova ʻi hono houhau, ʻe keina ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻe he afi.
PSA 21:10 Te ke fakaʻauha honau fua mei he fonua, mo honau hako mei he ngaahi fānau ʻae tangata.
PSA 21:11 He naʻa nau tokanga ke fai kovi kiate koe: naʻa nau fakatupu ʻae mahalo kovi, ʻaia naʻe ʻikai te nau faʻa fai.
PSA 21:12 Ko ia te ke fai ke fulituʻa ʻakinautolu, ʻoka ke ka ʻai ʻae ngaahi ngahau ki he uka ki he mata ʻokinautolu.
PSA 21:13 Ke ke māʻolunga, ʻE Sihova, ʻi he mālohi ʻoʻou: ko ia te mau hiva mo fakamālō ai ki hoʻo māfimafi.
PSA 22:1 Ki he Takimuʻa ʻi he ʻAilete-Sahala, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE hoku ʻOtua, ʻE hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au? Ko e hā ʻoku ke mamaʻo ai mei he tokoni kiate au, pea mei he ngaahi lea ʻo ʻeku tangi?
PSA 22:2 ‌ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou tangi ʻi he ʻaho, ka ʻoku ʻikai te ke ongoʻi; pea ʻi he pō, ʻoku ʻikai te u longo pē.
PSA 22:3 Ka ʻoku ke māʻoniʻoni, ʻa koe ʻoku ke maʻu ʻae ngaahi fakafetaʻi ʻo ʻIsileli.
PSA 22:4 Naʻe falala ʻa ʻemau ngaahi tamai kiate koe: naʻa nau falala, pea naʻa ke fakamoʻui ʻakinautolu.
PSA 22:5 Naʻa nau tangi kiate koe, pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu: naʻa nau falala kiate koe, pea naʻe ʻikai te nau mā.
PSA 22:6 Ka ko e kelemutu au, ka ʻoku ʻikai ko e tangata: ko e manukiʻanga ʻoe tangata, ko e fehiʻanekina ʻe he kakai.
PSA 22:7 Ko kinautolu kotoa pē ʻoku mamata kiate au ʻoku nau kata manuki kiate au: ʻoku nau fakalili honau ngutu, mo kalokalo ʻae ʻulu, mo nau pehē,
PSA 22:8 “Naʻa ne falala kia Sihova ke ne fakamoʻui ia: tuku ke ne fakamoʻui ia, he naʻa ne fiemālie ʻiate ia.”
PSA 22:9 Ka ko koe ia naʻe toʻo au mei he manāva ʻo ʻeku faʻē: naʻa ke fakaʻamanakiʻi au ʻi heʻeku kei ʻi he huhu ʻo ʻeku faʻē.
PSA 22:10 Naʻe lī au kiate koe mei he manāva: ko hoku ʻOtua Koe talu ʻeku haʻu mei he manāva ʻo ʻeku faʻē.
PSA 22:11 ‌ʻOua naʻa ke mamaʻo ʻiate au: he ʻoku ofi ʻae mamahi; he ʻoku ʻikai ha taha ke tokoni.
PSA 22:12 Kuo kāpui au ʻe he fanga pulu tangata lahi: kuo ʻāʻi au ʻe he fanga pulu tangata mālohi mei Pesani.
PSA 22:13 Naʻa nau fakamanga honau ngutu kiate au, ʻo hangē ko e laione fekai mo ngungulu.
PSA 22:14 Kuo lilingi au ʻo hangē ko e vai, pea kuo homo hoku ngaahi hui kotoa pē: kuo tatau hoku loto mo e pulu: kuo fakamolū ia ʻi hoku loto fatu.
PSA 22:15 Kuo mōmoa ʻo ʻosi hoku mālohi ʻo hangē ko e ipu kuo maumau; pea ʻoku piki maʻu hoku ʻelelo ki hoku ʻaoʻi ngutu; pea kuo ke ʻohifo au ki he efu ʻoe mate.
PSA 22:16 He kuo kāpui au ʻe he fanga kulī: kuo ʻāʻi au ʻe he fakataha ʻoe ngaahi angakovi: naʻa nau hokaʻi hoku nima mo hoku vaʻe.
PSA 22:17 ‌ʻOku ou faʻa lau hoku hui kotoa pē: ʻoku nau mamata mo siosio pau kiate au.
PSA 22:18 ‌ʻOku nau tufa hoku ngaahi kofu ʻiate kinautolu, mo fai ʻae talotalo ki hoku pulupulu.
PSA 22:19 Kaeʻoua naʻa ke mamaʻo ʻiate au, ʻE Sihova: ʻE hoku mālohi, ke ke fakatoʻotoʻo ke tokoni au.
PSA 22:20 Fakamoʻui hoku laumālie mei he heletā; mo ʻeku moʻui mei he mālohi ʻoe kulī.
PSA 22:21 Fakamoʻui au mei he ngutu ʻoe laione: he kuo ke ongoʻi au mei he ngaahi nifo ʻoe fanga liimi.
PSA 22:22 Te u fakahā ho huafa ki hoku ngaahi kāinga: ʻi he lotolotonga ʻoe fakataha te u fakafetaʻi kiate koe.
PSA 22:23 “ʻAkimoutolu ʻoku manavahē kia Sihova, fakafetaʻi kiate ia; fakaʻapaʻapa kiate ia ʻakimoutolu ko e hako ʻo Sēkope; pea manavahē kiate ia, ʻakimoutolu kotoa pē ko e hako ʻo ʻIsileli.
PSA 22:24 He naʻe ʻikai te ne manuki pe fehiʻa ki he mamahi ʻoe mamahiʻia; pea naʻe ʻikai te ne fufū hono fofonga ʻiate ia; ka ʻi heʻene tangi kiate ia naʻa ne ongoʻi.”
PSA 22:25 ‌ʻE ʻiate koe pe ʻeku fakafetaʻi ʻi he fakataha lahi: te u fakamoʻoni ʻeku ngaahi fuakava ʻi he ʻao ʻokinautolu ʻoku manavahē kiate ia.
PSA 22:26 ‌ʻE kai ʻe he angamalū ke mākona; ʻe fakafetaʻi kia Sihova ʻakinautolu ʻoku kumi kiate ia: ʻe moʻui taʻengata homou laumālie.
PSA 22:27 ‌ʻE manatu mo tafoki kia Sihova ʻae ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani: pea ʻe lotu ʻi ho ʻao ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga.
PSA 22:28 He ʻoku ʻo Sihova ʻae puleʻanga; pea ko e pule ia ʻi he ngaahi puleʻanga.
PSA 22:29 Ko kinautolu ʻoku sino ʻi māmani te nau kai mo lotu: ʻe punou ʻi hono ʻao ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu hifo ki he efu: pea ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa fakamoʻui hono laumālie ʻoʻona.
PSA 22:30 ‌ʻE tauhi ia ʻe ha hako; pea ʻe lau ia ko e toʻutangata kia Sihova,
PSA 22:31 Te nau haʻu, ʻo fakahā ʻene māʻoniʻoni ki ha kakai ʻe fanauʻi, “Kuo fai ʻe ia ʻae meʻa ni.”
PSA 23:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Ko hoku tauhi ʻa Sihova; ʻe ʻikai te u masiva.
PSA 23:2 ‌ʻOku ne fakatokoto au ʻi he ngaahi ngoue lau maʻuiʻui: ʻoku ne tataki au ki he veʻe vai ʻoku tafetafemālie.
PSA 23:3 ‌ʻOku ne fakamoʻui hoku laumālie: ʻoku ne tataki au ʻi he ngaahi hala ʻoe māʻoniʻoni koeʻuhi ko hono huafa.
PSA 23:4 ‌ʻIo, neongo ʻeku ʻeveʻeva ʻi he teleʻa ʻoe malumalu ʻoe mate, ʻe ʻikai te u manavahē ki ha kovi: he ʻoku ke ʻiate au; ko hoʻo vaʻa ʻakau mo ho tokotoko ʻoku na fakafiemālieʻi au.
PSA 23:5 ‌ʻOku ke teuteu ʻae keinangaʻanga maʻaku ʻi he ʻao ʻo hoku ngaahi fili: ʻoku ke pani ʻaki hoku ʻulu ʻae lolo; ʻoku fonu mahuohua ʻa ʻeku ipu.
PSA 23:6 Ko e moʻoni ʻe muimui ʻiate au ʻae lelei mo e ʻaloʻofa ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻui: pea te u nofo ʻi he fale ʻo Sihova ʻo lauikuonga.
PSA 24:1 Ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻOku ʻo Sihova ʻae fonua kotoa pē, mo hono mahu ʻo ia; ʻa māmani, mo kinautolu ʻoku nofo ʻi ai.
PSA 24:2 He kuo ne fokotuʻu ia ki he ngaahi tahi, mo fakatuʻumaʻu ia ki he ngaahi vai lahi.
PSA 24:3 Ko hai ʻe ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova? Pe ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoni?
PSA 24:4 Ko ia ʻoku nima maʻa, mo loto māʻoniʻoni; ʻaia naʻe ʻikai te ne hiki hono laumālie ki he meʻa vaʻinga, pe fuakava ʻi he kākā.
PSA 24:5 Te ne maʻu ʻe ia ʻae tāpuaki meia Sihova, mo e māʻoniʻoni mei he ʻOtua ʻo ʻene moʻui.
PSA 24:6 Ko e toʻutangata eni ʻokinautolu ʻoku kumi kiate ia, ʻakinautolu ʻoku kumi ki ho fofonga, ʻE ʻOtua ʻo Sēkope. Sila.
PSA 24:7 Hiki hake homou ʻulu, ʻae ngaahi matapā; pea ke hiki ke māʻolunga, ʻakimoutolu ʻae ngaahi matapā taʻengata; pea ʻe hāʻele mai ʻae Tuʻi ʻoe nāunau.
PSA 24:8 Ko hai ʻae Tuʻi ni ʻoe nāunau? Ko Sihova ʻoku mālohi mo māfimafi, ko Sihova ʻoku mālohi ʻi he tau.
PSA 24:9 Hiki hake homou ʻulu, ʻae ngaahi matapā; ʻio, hiki ki ʻolunga, ʻae ngaahi matapā taʻengata; pea ʻe hāʻele mai ʻae Tuʻi ʻoe nāunau.
PSA 24:10 Ko hai ʻae Tuʻi ni ʻoe nāunau? Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko ia ia ko e Tuʻi ʻoe nāunau. Sila.
PSA 25:1 Ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ʻoku ou hiki hake hoku laumālie kiate koe.
PSA 25:2 ‌ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou falala kiate koe: ʻoua naʻa ke tuku au ke u mā, pea ʻoua naʻa fiefia hoku ngaahi fili ʻiate au.
PSA 25:3 ‌ʻIo, ke ʻoua naʻa mā ha tokotaha ʻoku tatali kiate koe: tuku ke mā ʻakinautolu ʻoku fai angahala ko e pauʻu pē.
PSA 25:4 Fakahā kiate au, ʻE Sihova, ho ngaahi hala; ako kiate au ho ngaahi hāʻeleʻanga.
PSA 25:5 Tataki au ʻi hoʻo moʻoni, mo akonakiʻi au: he ko koe ko e ʻOtua ʻo ʻeku moʻui, ʻoku ou tatali kiate koe ʻi he ʻaho kotoa.
PSA 25:6 ‌ʻE Sihova, ke ke manatu ki hoʻo ngaahi ʻaloʻofa mo hoʻo ʻofa mataʻatā pe; he ʻoku talu mei muʻa ia.
PSA 25:7 ‌ʻOua naʻa ke manatuʻi ʻae ngaahi angahala ʻi heʻeku kei siʻi, mo ʻeku ngaahi talangataʻa: ka ke manatu kiate au, ʻE Sihova, ʻo fakatatau ki hoʻo ʻaloʻofa koeʻuhi ko hoʻo angalelei.
PSA 25:8 ‌ʻOku angalelei mo angatonu ʻa Sihova, ko ia te ne akonakiʻi ai ʻae kau angahala ʻi he hala.
PSA 25:9 Te ne tataki ʻae angamalū ʻi he fakamaau: te ne ako hono hala ki he angavaivai.
PSA 25:10 Ko e ngaahi hala kotoa pē ʻo Sihova ko e ʻaloʻofa mo e moʻoni kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻene fuakava mo ʻene ngaahi fakamoʻoni.
PSA 25:11 ‌ʻE Sihova, ko e meʻa ʻi ho huafa, ke ke fakamolemole ʻeku hia; he ʻoku lahi ia.
PSA 25:12 Ko hai ʻae tangata ʻoku manavahē kia Sihova? Te ne akonakiʻi ia ʻi he hala te ne fili.
PSA 25:13 ‌ʻE nofomaʻu hono laumālie ʻi he lelei; pea ʻe maʻu ʻe hono hako ʻae fonua.
PSA 25:14 Ko e finangalo fufū ʻo Sihova ʻoku ʻiate kinautolu ʻoku manavahē kiate ia; pea te ne fakahā kiate kinautolu ʻene fuakava.
PSA 25:15 ‌ʻOku hanga atu maʻuaipē hoku mata kia Sihova, he ko ia te ne toʻo hoku vaʻe mei he kupenga.
PSA 25:16 Ke ke fofonga mai kiate au, mo ke ʻaloʻofa kiate au; he ʻoku ou paea mo mamahi.
PSA 25:17 Kuo tupu ʻo lahi ʻae ngaahi mamahi ʻo hoku loto; ke ke ʻomi au mei heʻeku ngaahi mamahi.
PSA 25:18 Ke ke ʻafio ki hoku mahaki mo ʻeku mamahi; pea fakamolemole ʻeku angahala kotoa pē.
PSA 25:19 ‌ʻAfio ki hoku ngaahi fili; he ʻoku nau tokolahi; pea ʻoku nau fehiʻa kiate au ʻi he fehiʻa lahi.
PSA 25:20 Ke ke tauhi hoku laumālie, mo fakamoʻui au: ʻoua naʻa ke tuku au ke u mā; he ʻoku ou falala kiate koe.
PSA 25:21 Ke fakamoʻui au ʻe he haohaoa mo e angatonu; he ʻoku ou tatali kiate koe.
PSA 25:22 ‌ʻE ʻOtua, ke ke huhuʻi ʻa ʻIsileli mei heʻene ngaahi mamahi kotoa pē.
PSA 26:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Ke ke fakamaau au, ʻE Sihova; he naʻaku ʻeveʻeva ʻi heʻeku angatonu: naʻaku falala foki kia Sihova; ko ia ʻe ʻikai ai te u hekea.
PSA 26:2 ‌ʻAhiʻahiʻi au, ʻe Sihova, ʻo ʻiloʻi au; ʻahiʻahiʻi hoku laumālie mo hoku loto.
PSA 26:3 He ʻoku ʻi hoku ʻao ʻa hoʻo ʻaloʻofa pea naʻaku ʻeveʻeva ʻi hoʻo moʻoni.
PSA 26:4 Naʻe ʻikai te u nofo mo e kau tangata angakovi, pea ʻe ʻikai te u ʻalu ki loto mo e kau mālualoi.
PSA 26:5 ‌ʻOku ou fehiʻa ki he fakataha ʻoe kau fai kovi; pea ʻe ʻikai te u nofo mo e kau angahala.
PSA 26:6 Te u fanofano hoku nima ʻi he māʻoniʻoni: pea ʻe pehē pe ʻeku kāpui ho ʻesifeilaulau, ʻE Sihova:
PSA 26:7 Koeʻuhi ke u fakahā ʻaki ʻae leʻo ʻoe fakafetaʻi, pea fakamatala ki hoʻo ngaahi ngāue fakaofo kotoa pē.
PSA 26:8 ‌ʻE Sihova, kuo u ʻofa ki he nofoʻanga ʻo ho fale, mo e potu ʻoku nofo ai ʻa hoʻo ʻafio.
PSA 26:9 ‌ʻOua naʻa ke fakataha hoku laumālie mo e kau angahala, pe ko ʻeku moʻui mo e kau tangata pani toto:
PSA 26:10 ‌ʻAkinautolu ʻoku ʻi honau nima ʻae pauʻu, pea ʻoku fonu honau nima toʻomataʻu ʻi he ngaahi meʻa fakahē.
PSA 26:11 Ka ko au, te u ʻeveʻeva ʻi heʻeku angatonu: ke ke huhuʻi au, mo ke ʻaloʻofa kiate au.
PSA 26:12 ‌ʻOku tuʻu hoku vaʻe ʻi he potu tokamālie: ʻi he ngaahi fakataha ʻoe kakai te u fakafetaʻi kia Sihova.
PSA 27:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Ko ʻeku maama mo hoku fakamoʻui ʻa Sihova; te u manavahē kia hai? Ko e mālohi ʻo ʻeku moʻui ʻa Sihova; pea te u manavahē kia hai?
PSA 27:2 ‌ʻI he haʻu kiate au ʻae kau angahala, ko hoku ngaahi fili mo e kau fakamamahi kiate au, ke kai ʻo ʻosi hoku kakano, naʻa nau tūkia ʻo hinga.
PSA 27:3 Kapau ʻe fakataha ʻae kautau ke tauʻi au, ʻe ʻikai manavahē hoku loto; neongo ʻae tuʻu mai ʻae tau kiate au, te u falala pe ʻi he meʻa ni.
PSA 27:4 Ko e meʻa ʻe taha kuo u kole kia Sihova, ʻaia te u kumi ki ai; koeʻuhi ke u nofomaʻu ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻui, ke mamata ki he lelei ʻo Sihova, mo fehuʻi ʻi hono faletapu.
PSA 27:5 He te ne fufū au ʻi he ʻaho ʻoe mamahi ʻi hono ʻafioʻanga: te ne fufū au ʻi he potu lilo ʻo hono fale fehikitaki; te ne fokotuʻu au ki he funga maka.
PSA 27:6 Pea ko eni, ʻe hiki ke māʻolunga hake hoku ʻulu ki hoku ngaahi fili ʻoku takatakai au: ko ia te u ʻohake ʻi hono fale fehikitaki ʻae ngaahi feilaulau ʻae fiefia; te u hiva, ʻio, te u hiva ʻaki ʻae fakafetaʻi kia Sihova.
PSA 27:7 Ke ke ongoʻi, ʻE Sihova, ʻo kau ka tangi ʻaki hoku leʻo: ke ke ʻaloʻofa mai foki kiate au, ʻo talia au.
PSA 27:8 [ʻI hoʻo folofola pehē], “Mou kumi ki hoku fofonga; naʻe pehē leva ʻe hoku loto kiate koe, Ko ho fofonga, ʻE Sihova, te u kumi.”
PSA 27:9 ‌ʻOua naʻa ke fufū ho fofonga ʻiate au; ʻoua naʻa ke tukuange hoʻo tamaioʻeiki ʻi ho houhau: naʻa ke tokoni au; ʻoua naʻa ke tuku au, pe siʻaki au, ʻE ʻOtua ʻo ʻeku moʻui.
PSA 27:10 ‌ʻOka liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻē, ʻe toʻo hake au ʻe Sihova.
PSA 27:11 ‌ʻAko kiate au ho hala, ʻE Sihova, mo tataki au ʻi he hala ʻilongofua, koeʻuhi ko hoku ngaahi fili.
PSA 27:12 ‌ʻOua naʻa ke tukuange au ki he loto ʻo hoku ngaahi fili: he kuo tuʻu hake ʻo angatuʻu kiate au ʻae kau fakamoʻoni loi, mo ia ʻoku mānava ʻaki ʻae fai kovi.
PSA 27:13 Ka ne ʻikai te u tui ke u mamata ki he finangalo ʻofa ʻo Sihova ʻi he fonua ʻoe moʻui, pehē kuo u ilifia.
PSA 27:14 ‌ʻAmanaki lelei kia Sihova: pea ke lototoʻa, pea te ne fakamālohi ho loto: ʻoku ou pehē, ʻamanaki lelei kia Sihova.
PSA 28:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Te u tangi kiate koe, ʻE Sihova ko hoku makatuʻu; ʻoua naʻa ke taʻeʻafioʻi au: telia, ʻi hoʻo taʻeʻafioʻi au, te u hoko ʻo tatau mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.
PSA 28:2 Ke ke ongoʻi ʻae leʻo ʻo ʻeku lotu tāumaʻu, ʻo kau ka tangi kiate koe, ʻo kau ka hiki hake hoku nima ki ho folofolaʻanga māʻoniʻoni.
PSA 28:3 ‌ʻOua naʻa ke toho au mo e kau angahala, pea mo kinautolu ʻoku fai kovi, ʻakinautolu ʻoku lea mālie ki honau kaungāʻapi, ka ʻoku ʻi honau loto ʻae kovi.
PSA 28:4 Te ke tuku kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻenau ngāue, ʻo fakatatau ki he kovi ʻo ʻenau ngaahi faianga: ʻatu kiate kinautolu ʻo hangē ko e ngāue ʻa honau nima; ʻange kiate kinautolu honau ʻinanga.
PSA 28:5 Ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetokanga ki he ngaahi ngāue ʻa Sihova, mo e ngāue ʻa hono nima, te ne fakaʻauha ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai langa hake ʻakinautolu.
PSA 28:6 Fakafetaʻi kia Sihova, ko e meʻa ʻi heʻene ongoʻi ʻae leʻo ʻo ʻeku lotu tāumaʻu.
PSA 28:7 Ko hoku mālohi mo hoku fakaū ʻa Sihova; naʻe falala kiate ia hoku loto, pea kuo tokoniʻi au: ko ia ʻoku fiefia lahi ai hoku loto; pea ʻi heʻeku hiva te u fakafetaʻi kiate ia.
PSA 28:8 Ko e mālohi ʻa Sihova kiate kinautolu, pea ko e mālohi fakamoʻui ia ʻo ʻene pani.
PSA 28:9 Ke ke fakamoʻui hoʻo kakai, mo tāpuaki ho tofiʻa: tauhi ʻakinautolu foki, pea hiki hake ʻakinautolu ke taʻengata.
PSA 29:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Tuku kia Sihova, ʻekimoutolu ko e ngaahi foha ʻoe mālohi, tuku kia Sihova ʻae nāunau mo e māfimafi.
PSA 29:2 Tuku kia Sihova ʻae fakaʻapaʻapa ʻoku taau mo hono huafa; hū kia Sihova ʻi he teunga matamatalelei ʻoe māʻoniʻoni.
PSA 29:3 Ko e leʻo ʻo Sihova ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi vai: ʻoku mana ʻe he ʻOtua ʻoe nāunau: ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi vai lahi ʻa Sihova.
PSA 29:4 Ko e leʻo ʻo Sihova ʻoku fonu ʻi he mālohi; ʻoku fonu ʻae leʻo ʻo Sihova ʻi he nāunau.
PSA 29:5 ‌ʻOku fesiʻi ʻe he leʻo ʻo Sihova ʻae ngaahi sita. ʻio, ʻoku fesiʻi ʻe Sihova ʻae ngaahi sita ʻo Lepanoni.
PSA 29:6 ‌ʻOku ngaohi ʻe ia ke nau hopohopo ʻo hangē ko e ʻuhikiʻi pulu; ʻa Lepanoni mo Silione ʻo hangē ko e ʻuhikiʻi liimi.
PSA 29:7 ‌ʻOku vahevahe ʻe he leʻo ʻo Sihova ʻae ngaahi ulo ʻoe afi.
PSA 29:8 ‌ʻOku lulu ʻe he leʻo ʻo Sihova ʻae toafa; ʻoku lulululu ʻe Sihova ʻae toafa ʻo Ketesi.
PSA 29:9 ‌ʻOku fakafanauʻi ʻe he leʻo ʻo Sihova ʻae fanga hainiti, pea ne fakahā ʻae ngaahi vao ʻakau: pea ʻi hono faletapu ʻoku lea taki taha kotoa pē ki hono nāunau.
PSA 29:10 ‌ʻOku nofo ʻa Sihova ki he vai lahi; ʻio, ʻoku nofo ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻo taʻengata.
PSA 29:11 ‌ʻE foaki ʻe Sihova ʻae mālohi ki hono kakai; ʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻa hono kakai ʻaki ʻae melino.
PSA 30:1 Ko e Saame mo e Hiva ʻi he hūfia ʻae fale ʻo Tevita. Te u fakafetaʻi kiate koe, ʻE Sihova; he kuo ke hiki hake au, pea naʻe ʻikai te ke tuku ke fiefia ʻa hoku ngaahi fili kiate au.
PSA 30:2 ‌ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, naʻaku tangi kiate koe, pea kuo ke fakamoʻui au.
PSA 30:3 ‌ʻE Sihova, kuo ke ʻohake hoku laumālie mei hētesi: kuo ke fakatolonga ʻeku moʻui, ke ʻoua naʻaku ʻalu hifo ki he luo.
PSA 30:4 Hiva kia Sihova, ʻakimoutolu ko ʻene kakai māʻoniʻoni, pea ʻatu ʻae fakafetaʻi ʻi he manatu ki heʻene māʻoniʻoni.
PSA 30:5 He ʻoku hangē ko e kemo ʻoe mata hono houhau; ʻoku ai ʻae moʻui ʻi heʻene ʻofa: kapau ʻe ai ha tangi ʻi he pō, ʻe hoko ʻae fiefia ʻi he pongipongi.
PSA 30:6 Pea ʻi heʻeku monūʻia naʻaku pehē, “ʻE ʻikai te u ngaueue ʻo lauikuonga.”
PSA 30:7 ‌ʻE Sihova, kuo ke fokotuʻumaʻu ʻi hoʻo ʻofa ʻae mālohi ki hoku moʻunga: naʻa ke fufū ho fofonga, pea ne u mamahi ai.
PSA 30:8 Naʻaku tangi kiate koe, ʻE Sihova; pea ne u fai ʻeku kole tāumaʻu kia Sihova.
PSA 30:9 “Ko e hā hono ʻaonga ʻo hoku toto, ʻo kau ka ʻalu hifo ki he luo? ʻE fakafetaʻi ʻae efu kiate koe? ʻe fakahā ʻe ia hoʻo moʻoni?
PSA 30:10 Fanongo mai, ʻE Sihova, pea ke ʻaloʻofa mai kiate au: ʻE Sihova, ke ke hoko ko e tokoni kiate au.”
PSA 30:11 Kuo ke liliu kiate au ʻeku tangi ko e meʻe hopohopo: kuo ke vete hoku tauangaʻa, pea fakavala ʻaki au ʻae fiefia;
PSA 30:12 Koeʻuhi ke hiva ʻaki ʻe hoku ʻelelo ʻae fakafetaʻi kiate koe, pea ʻoua naʻa longo pē. ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, te u ʻatu ʻae fakafetaʻi kiate koe ʻo taʻengata.
PSA 31:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻOku ou falala kiate koe, ʻE Sihova; ʻoua naʻa ke tuku au ke u mā: fakamoʻui au ʻi hoʻo māʻoniʻoni.
PSA 31:2 Fakatokangaʻi ho telinga kiate au; ke vave hoʻo fakamoʻui au: ke ke ʻiate au ko e maka mālohi, ko e fale hūfanga ke fakamoʻui au.
PSA 31:3 He ko koe ko hoku makatuʻu mo ʻeku kolo: ko ia, ko e meʻa ʻi ho huafa ke ke tataki au, ʻo fakahinohino au.
PSA 31:4 Toho au mei he kupenga kuo nau ʻaʻau fakafufū kiate au: he ko koe ko hoku mālohi.
PSA 31:5 ‌ʻOku ou tuku atu hoku laumālie ki ho nima: kuo ke huhuʻi au, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe moʻoni.
PSA 31:6 Naʻaku fehiʻa kiate kinautolu ʻoku tokanga ki he ngaahi meʻa vaʻinga loi pē: ka ʻoku ou falala kia Sihova.
PSA 31:7 Te u fiefia mo nekeneka ʻi hoʻo ʻaloʻofa: he kuo ke tokanga ki heʻeku mamahi; kuo ke ʻiloʻi hoku laumālie ʻi he ngaahi mamahi;
PSA 31:8 Pea naʻe ʻikai te ke tāpuni au ʻi he nima ʻoe fili: kuo ke fokotuʻu hoku vaʻe ʻi he potu ʻataʻatā lahi.
PSA 31:9 ‌ʻAloʻofa mai kiate au, ʻE Sihova, he ʻoku ou moʻua ʻi he mamahi: kuo ʻauha hoku mata ʻi he tangi, ʻio, ko hoku laumālie mo hoku kete.
PSA 31:10 He kuo ʻosi ʻeku moʻui ʻi he tangi, mo hoku ngaahi taʻu ʻi he mafulu: kuo fakaʻaʻau ke ʻosi hoku mālohi ko e meʻa ʻi heʻeku hia, pea kuo ʻauha hoku ngaahi hui.
PSA 31:11 Ko e manukiʻanga au ʻo hoku ngaahi fili kotoa pē, kae ʻāsili pe ki hoku ngaahi kaungāʻapi, pea ko e ilifiaʻanga ʻo hoku kaumeʻa: ko kinautolu naʻe mamata kiate au ʻi tuaʻā naʻa nau hola ʻiate au.
PSA 31:12 Kuo fakangalongaloʻi au mei he loto ʻo hangē ko e tangata kuo mate: kuo u tatau mo e ipu kuo maumau.
PSA 31:13 He naʻaku fanongo ki he lauʻikovi ʻe he tokolahi: naʻe ʻi he potu kotoa pē ʻae manavahē: lolotonga ʻenau fakakaukau fakataha kiate au, naʻa nau loto ke toʻo ʻeku moʻui.
PSA 31:14 Ka naʻaku falala kiate koe, ʻE Sihova: naʻaku pehē, Ko koe ko hoku ʻOtua.
PSA 31:15 Ko hoku ngaahi kuonga ʻoku ʻi ho nima: ke ke fakahaofi au mei he nima ʻo hoku ngaahi fili, pea mo kinautolu ʻoku fakatangaʻi au.
PSA 31:16 Tuku ke ulo mai ho fofonga ki hoʻo tamaioʻeiki: fakamoʻui au koeʻuhi ko hoʻo ʻaloʻofa.
PSA 31:17 ‌ʻOua naʻa ke tuku au ke u mā, ʻe Sihova; he naʻaku ui kiate koe: tuku ke mā ʻae kau angahala, tuku ke nau longo pē ʻi he faʻitoka.
PSA 31:18 Tuku ke fakalongo pē ʻae ngaahi loungutu loi; ʻaia ʻoku lea ʻaki ʻae meʻa fakamamahi ki he kau māʻoniʻoni ʻi he fielahi mo e manuki.
PSA 31:19 ‌ʻOku fēfē hono lahi ʻo hoʻo angalelei, ʻaia kuo ke hilifaki maʻanautolu ʻoku manavahē kiate koe; ʻaia kuo ke ngaohi maʻanautolu ʻoku falala kiate koe ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha ʻoe tangata!
PSA 31:20 Te ke fufū ʻakinautolu ʻi he potu lilo ʻo ho fofonga mei he fielahi ʻae tangata: te ke tauhi fakafufū pe ʻakinautolu ʻi ha ʻafioʻanga mei he fakakikihi ʻoe ngaahi ʻelelo.
PSA 31:21 Fakafetaʻi kia Sihova: he kuo ne fakahā kiate au ʻene angalelei fakaofo ʻi he kolo mālohi.
PSA 31:22 He naʻaku pehē ʻi heʻeku toʻotoʻo, “kuo motuhi au mei he ʻao ʻo ho fofonga:” ka naʻa ke ongoʻi ʻae leʻo ʻo ʻeku ngaahi lotu tāumaʻu ʻi heʻeku tangi kiate koe.
PSA 31:23 Mou ʻofa kia Sihova, ʻakimoutolu ko ʻene kakai māʻoniʻoni kotoa pē: he ʻoku tauhi ʻe Sihova ʻae kau angatonu, pea ʻoku ne totongi lahi ki he kau fai fakafielahi.
PSA 31:24 Ke mou lototoʻa, pea te ne fakamālohi homou loto, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku ʻamanaki lelei kia Sihova.
PSA 32:1 Ko e Saame akonaki ʻa Tevita. ‌ʻOku monūʻia ia ʻaia kuo fakamolemole ʻa ʻene talangataʻa, pea kuo ʻufiʻufi ʻene angahala.
PSA 32:2 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻaia ʻoku ʻikai lau ki ai ʻe Sihova ha hia, pea ʻoku ʻikai ha kākā ʻi hono laumālie.
PSA 32:3 ‌ʻI heʻeku fakalongo pē, naʻe fakaʻaʻau ʻo motuʻa hoku ngaahi hui ʻi heʻeku tangi ʻi he ʻaho kotoa.
PSA 32:4 He naʻe mamafa ho nima kiate au ʻi he ʻaho mo e pō: naʻe liliu hoku huhuʻa ko e laʻāina ʻoe faʻahitaʻu mafana. Sila.
PSA 32:5 Naʻaku vete ʻeku angahala kiate koe, pea naʻe ʻikai te u fufū ʻeku hia. Naʻaku pehē, te u vete ʻeku ngaahi talangataʻa kia Sihova: pea naʻa ke fakamolemole ʻae hia ʻo ʻeku angahala. Sila.
PSA 32:6 Ko ia ʻe lotu ai kiate koe ʻaia kotoa pē ʻoku anga fakaʻotua ʻi he kuonga ʻe ʻiloʻi ai koe: ko e moʻoni ʻi he ʻoho mai ʻoe ngaahi vai lahi ʻe ʻikai tenau aʻu ʻo ofi kiate ia.
PSA 32:7 Ko koe ko hoku toitoiʻanga; te ke fakamoʻui au mei he mamahi; pea te ke kāpui ʻaki au ʻae ngaahi hiva ʻoe fakamoʻui. Sila.
PSA 32:8 Ko au te u fakapotoʻi koe mo akonakiʻi koe ʻi he hala ʻaia te ke ʻalu ai: te u fakahinohino koe ʻaki hoku mata.
PSA 32:9 ‌ʻOua naʻa mou hangē ko e hoosi mo e miuli, ʻoku masiva ʻi he ʻilo: ʻaia ʻoku taʻofi ʻaki honau ngutu ʻae ukamea mo e noʻo, koeʻuhi ke nau haʻu ʻo ofi kiate koe.
PSA 32:10 ‌ʻE hoko ʻae ngaahi mamahi lahi ki he kakai angakovi: ka ko ia ʻoku falala kia Sihova, ʻe kāpui ʻaki ia ʻae ʻaloʻofa.
PSA 32:11 Mou fiefia ʻia Sihova, pea nekeneka, ʻakimoutolu ʻoku māʻoniʻoni: pea kalanga ʻi he fiefia, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku angatonu ʻi loto.
PSA 33:1 Fiefia ʻia Sihova, ʻakimoutolu ʻoku māʻoniʻoni: he ʻoku taau mo e angatonu ʻae fakafetaʻi.
PSA 33:2 Fakafetaʻi kia Sihova ʻaki ʻae haʻape: hiva kiate ia ʻaki ʻae saliteli ʻoku filo ʻe hongofulu.
PSA 33:3 Hiva kiate ia ʻi he hiva foʻou; tā ke mālie mo leʻo lahi.
PSA 33:4 He ko e folofola ʻa Sihova ʻoku totonu; pea ʻoku fai ʻene ngaahi ngāue kotoa pē ʻi he moʻoni.
PSA 33:5 ‌ʻOku ʻofa ia ki he māʻoniʻoni mo e fakamaau: ʻoku fonu ʻa māmani ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sihova.
PSA 33:6 Naʻe ngaohi ʻe he folofola ʻa Sihova ʻae ngaahi langi; mo honau nāunau kotoa pē ʻe he mānava ʻo hono fofonga.
PSA 33:7 ‌ʻOku ne tānaki fakataha ʻae vai ʻoe tahi ʻo hangē ko e tafungofunga: ʻoku ne faʻoaki ʻae moana ʻi he ngaahi feleoko.
PSA 33:8 Ke manavahē ʻa māmani kotoa pē kia Sihova: ke maluʻia ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani kiate ia.
PSA 33:9 He naʻe folofola ia, pea hoko leva; naʻa ne fekau, pea tuʻumaʻu ia.
PSA 33:10 ‌ʻOku ikuʻi ʻe Sihova ʻae fakakaukau ʻae hiteni: ʻoku ne fakataʻeʻaongaʻi ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻae kakai.
PSA 33:11 Ko e akonaki ʻa Sihova ʻoku tuʻumaʻu ʻo taʻengata, mo e ngaahi mahalo ʻo hono finangalo ki he toʻutangata kotoa pē.
PSA 33:12 ‌ʻOku monūʻia ʻae puleʻanga ko ia ʻoku ʻOtua ʻaki ʻa Sihova; pea mo e kakai kuo ne fili ko e tofiʻa ʻoʻona.
PSA 33:13 ‌ʻOku ʻafio ʻa Sihova mei he langi; ʻoku ne vakai ki he ngaahi foha ʻoe tangata.
PSA 33:14 Mei he potu ʻo hono ʻafioʻanga ʻoku ne ʻafioʻi ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani.
PSA 33:15 ‌ʻOku ne ngaohi honau loto kotoa pē; ʻoku ne tokanga ki heʻenau ngāue kotoa pē.
PSA 33:16 ‌ʻOku ʻikai ha tuʻi ʻoku moʻui ʻi he fuʻu tokolahi ʻoe kautau: pea ʻoku ʻikai haohaofaki ʻae tangata mālohi ʻe he mālohi lahi.
PSA 33:17 Ko e meʻa vaʻinga ʻae hoosi ki he fakamoʻui: pea ʻe ʻikai te ne fakamoʻui ha tokotaha ʻi heʻene mālohi lahi.
PSA 33:18 Vakai, ko e fofonga ʻo Sihova ʻoku ʻiate kinautolu ʻoku manavahē kiate ia, ʻio, kiate kinautolu ʻoku manavahē lelei ki heʻene ʻaloʻofa;
PSA 33:19 Ke fakahaofi honau laumālie mei he mate, pea ke fakamoʻui ʻakinautolu ʻi he honge.
PSA 33:20 ‌ʻOku tatali hotau laumālie kia Sihova: ko hotau tokoni ia mo hotau fakaū.
PSA 33:21 Koeʻuhi ʻe fiefia hotau loto ʻiate ia, he ʻoku tau falala ki hono huafa māʻoniʻoni.
PSA 33:22 ‌ʻE Sihova, ke ʻiate kimautolu ʻa hoʻo ʻaloʻofa, ʻo hangē ko ʻemau ʻamanaki lelei kiate koe.
PSA 34:1 Ko e Saame ʻa Tevita, ʻi heʻene liliu ʻene tōʻonga ʻi he ʻao ʻo ʻApimeleki; ʻaia naʻa ne kapusi ia, pea ʻalu ia ʻo hao. Te u fakafetaʻi kia Sihova ʻi he kuonga kotoa pē: ʻe tuʻumaʻu pe ʻene fakafetaʻi ʻi hoku ngutu.
PSA 34:2 ‌ʻE vikiviki hoku laumālie ʻia Sihova: ʻe fanongo ki ai ʻae kakai angavaivai, pea fiefia ai.
PSA 34:3 Ketau fai mo au ke hapai hake ʻa Sihova, pea ketau fakaongoongolelei fakataha hono huafa.
PSA 34:4 Naʻaku kumi kia Sihova, pea ne ongoʻi au, ʻo ne fakamoʻui au mei heʻeku manavahē kotoa pē.
PSA 34:5 Naʻa nau vakai kiate ia, pea māmangia ai: pea naʻe ʻikai mā ai honau mata.
PSA 34:6 Naʻe tangi ʻae tangata masiva ni, pea naʻe ongoʻi ia ʻe Sihova, ʻo ne fakamoʻui ia mei heʻene mamahi kotoa pē.
PSA 34:7 ‌ʻOku nofo ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻo takatakai ʻakinautolu ʻoku manavahē kiate ia, ʻo ne fakamoʻui ʻakinautolu.
PSA 34:8 Mou kamata ʻo vakai ʻoku lelei ʻa Sihova: ʻoku monūʻia ʻae tangata ko ia ʻoku falala kiate ia.
PSA 34:9 Ke manavahē kia Sihova, ʻakimoutolu ko ʻene kau māʻoniʻoni: he ʻoku ʻikai ha masiva kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate ia.
PSA 34:10 ‌ʻOku masiva ʻae fanga laione mui, mo fiekaia: ka ko kinautolu ʻoku kumi kia Sihova ʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa lelei ʻe taha.
PSA 34:11 Haʻu, ʻakimoutolu ko e fānau, ʻo fanongo kiate au: te u ako kiate kimoutolu ʻae manavahē kia Sihova.
PSA 34:12 Ko hai ha tangata ʻoku holi ke moʻui, ʻo manako ki he ngaahi ʻaho lahi, koeʻuhi ke ne mamata ai ki he lelei?
PSA 34:13 Taʻofi ho ʻelelo mei he kovi, mo ho loungutu mei he lea kākā.
PSA 34:14 Afe mei he kovi, mo ke fai lelei; kumi ki he melino, pea tuli ki ai.
PSA 34:15 ‌ʻOku ʻafio maʻu ʻae fofonga ʻo Sihova ki he kakai māʻoniʻoni, pea ʻoku ongoʻi ʻe hono telinga ʻenau tangi.
PSA 34:16 ‌ʻOku houhau ʻae fofonga ʻo Sihova kiate kinautolu ʻoku fai kovi, ke motuhi honau fakamanatuʻi mei māmani.
PSA 34:17 ‌ʻOku tangi ʻae māʻoniʻoni, pea ongoʻi ʻe Sihova, ʻo ne fakamoʻui ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi mamahi kotoa pē.
PSA 34:18 ‌ʻOku ofi ʻa Sihova kiate kinautolu ʻoku loto mafesi; ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumālie mafōfoa.
PSA 34:19 ‌ʻOku lahi ʻae ngaahi mamahi ʻoe māʻoniʻoni: ka ʻoku fakamoʻui ia mei ai kotoa pē ʻe Sihova.
PSA 34:20 ‌ʻOku ne tauhi hono ngaahi hui kotoa pē: ʻe ʻikai mafesi ha taha.
PSA 34:21 ‌ʻE fakapoongi ʻe he kovi ʻae kau angahala: pea ko kinautolu ʻoku fehiʻa ki he kau māʻoniʻoni te nau malaʻia.
PSA 34:22 ‌ʻOku huhuʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻo ʻene kau tamaioʻeiki: pea ʻe ʻikai malaʻia ha tokotaha ʻokinautolu ʻoku falala kiate ia.
PSA 35:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Ke ke langomakiʻi au, ʻE Sihova, telia ʻakinautolu ʻoku fakatangaʻi au: ke ke tauʻi ʻakinautolu ʻoku nau tauʻi au.
PSA 35:2 Toʻo ʻae fakaū mo e pā, pea tuʻuhake ko hoku tokoni.
PSA 35:3 Unuhi mai foki ʻae tao, ʻo tāpuni ʻae hala kiate kinautolu ʻoku fakatangaʻi au: pea tala ki hoku laumālie, “ko au ko ho fakamoʻui.”
PSA 35:4 Tuku ke puputuʻu mo mā ʻakinautolu ʻoku kumi ki hoku laumālie: tuku ke fakafoki ki mui mo ilifia ʻakinautolu ʻoku puleakiʻi au.
PSA 35:5 Tuku ke nau hangē ko e kafukafuʻi ʻakau ʻi he ʻao ʻoe matangi: pea tuku ke tuli ʻakinautolu ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova.
PSA 35:6 Tuku ke fakapoʻuli honau hala pea hekeheke: pea ke fakatanga ʻakinautolu ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova.
PSA 35:7 He kuo nau ʻaʻau fakafufū ʻi he luo honau kupenga kiate au taʻehanoʻuhinga; kuo nau keli ʻae luo ki hoku laumālie taʻehanoʻuhinga.
PSA 35:8 Ke hoko ʻae malaʻia kiate ia fakafokifā pe; pea ko e kupenga ʻoʻona ʻaia kuo ne ʻaʻau fufū tuku ke moʻua ai ia: tuku ia ke tō ki he malaʻia totonu ko ia.
PSA 35:9 Pea ʻe fiefia hoku laumālie ʻia Sihova: ʻe nekeneka ia ʻi heʻene fakamoʻui.
PSA 35:10 ‌ʻE pehē ʻe hoku ngaahi hui kotoa pē, “ʻE Sihova, ko hai ʻoku hangē ko koe, ʻa koe ʻoku ke fakahaofi ʻae masiva meiate ia ʻoku mālohi lahi ʻiate ia, ʻio, ʻae masiva mo e paea meiate ia ʻoku ne fakamālohiʻi ia?”
PSA 35:11 Naʻe tuʻu hake ʻae kau fakamoʻoni loi; naʻa nau tuku kiate au ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻikai te u ʻilo.
PSA 35:12 Naʻa nau totongi kovi ki heʻeku lelei ke fakamasivaʻi hoku laumālie.
PSA 35:13 Ka ko au, naʻaku kofuʻaki ʻae tauangaʻa, ʻi honau mahaki: naʻaku fakavaivai hoku laumālie ʻi he ʻaukai; pea naʻe foki mai ʻeku lotu ki hoku fatafata.
PSA 35:14 Naʻaku fai ʻo hangē ko hoku kāinga ia, pe ko hoku tokoua: naʻaku tulolo hifo fakamamahi pē, ʻo hangē ko e tokotaha ʻoku tangi koeʻuhi ko ʻene faʻē.
PSA 35:15 Ka ʻi heʻeku tuʻutāmaki naʻa nau fiefia, ʻonau fakakātoa ʻakinautolu: ʻio, naʻe fakataha ʻakinautolu ʻae kakai faʻa tā ʻo tuʻu kiate au, pea naʻe ʻikai te u ʻiloa; naʻa nau haehae, pea naʻe ʻikai longo pē:
PSA 35:16 Naʻa nau fakalili honau nifo kiate au, mo e kau mālualoi ʻoku manuki ʻi he ngaahi kātoanga.
PSA 35:17 ‌ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa mo hoʻo ʻafio ki ai? Fakamoʻui hoku laumālie mei heʻenau ngaahi fakamalaʻia, mo ʻeku moʻui mei he fanga laione.
PSA 35:18 Te u ʻatu ʻae fakafetaʻi kiate koe ʻi he fakataha lahi: te u fakaongoongolelei koe ʻi he ʻao ʻoe kakai lahi.
PSA 35:19 ‌ʻOua naʻa tuku ke fiefia kiate au ʻakinautolu kuo hoko noa pē ko hoku fili: pea ʻoua naʻa tuku ke lalama honau mata ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate au taʻehanoʻuhinga.
PSA 35:20 He ʻoku ʻikai te nau lea lelei: ka ʻoku nau fakatupu ʻae ngaahi meʻa kākā kiate kinautolu ʻoku nofo fiemālie ʻi he fonua.
PSA 35:21 ‌ʻIo, kuo nau fakamanga honau ngutu ʻo lahi kiate au, ʻonau pehē, “Ha ha, kuo mamata ki ai homau mata.”
PSA 35:22 Kuo ke ʻafioʻi eni, ʻE Sihova: ʻoua naʻa ke fakalongo pē: ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke mamaʻo ʻiate au.
PSA 35:23 ‌ʻE hoku ʻOtua mo hoku ʻEiki, ke ke tuʻu hake, mo ke ʻā ki hoku fakamaau, ʻio, ki hoku langomakiʻi.
PSA 35:24 ‌ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ke ke fakamaau au ʻo hangē ko ʻeku māʻoniʻoni; pea ke ʻoua te nau fiefia kiate au.
PSA 35:25 ‌ʻOua naʻa pehē ʻekinautolu ʻi honau loto, “Ha, ko homau loto ia:” ʻoua te nau pehē, “Kuo tau folo hifo ia.”
PSA 35:26 Tuku ke mā mo manavahē fakataha ʻakinautolu ʻoku fiefia ʻi hoku lavea: tuku ke kofuʻaki ʻae mā mo e taʻefakaʻapaʻapa ʻakinautolu ʻoku fai fakafiefielahi kiate au.
PSA 35:27 Tuku ke kalanga fakafiefia, mo nekeneka, ʻakinautolu ʻoku loto lelei ki heʻeku māʻoniʻoni: ʻio, tuku ke nau lea pehē maʻuaipē, “Ke ongoongolelei ʻa Sihova, ʻaia ʻoku fiemālie ʻi he monūʻia ʻa ʻene tamaioʻeiki.”
PSA 35:28 Pea ʻe lea ʻa hoku ʻelelo ki hoʻo māʻoniʻoni mo ho ongoongolelei ʻi he ʻaho kotoa.
PSA 36:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova. ‌ʻOku lea ʻae talangataʻa ʻae angakovi ki hoku loto, “ʻoku ʻikai ha manavahē ki he ʻOtua ʻi hono ʻao.”
PSA 36:2 He ʻoku ne fakaholoholoʻi ʻe ia ia ʻi hono ʻao, ke ʻoua ke hoko ʻo hā mai ʻae kovi ʻo ʻene hia.
PSA 36:3 Ko e ngaahi lea ʻa hono ngutu ko e kovi mo e kākā: kuo tuku ʻe ia ʻene poto mo e fai lelei.
PSA 36:4 ‌ʻOku ne fifili ki he pauʻu ʻi hono mohenga; ʻoku ne fokotuʻu ʻe ia ia ʻi he hala ʻoku ʻikai lelei; ʻoku ʻikai te ne fehiʻa ki he kovi.
PSA 36:5 Ko hoʻo ʻaloʻofa, ʻE Sihova, ʻoku ʻi he ngaahi langi; pea ʻoku aʻu hake hoʻo angatonu ki he ngaahi ʻao.
PSA 36:6 Ko hoʻo māʻoniʻoni ʻoku hangē ko e ngaahi moʻunga ʻoe ʻOtua; ko hoʻo ngaahi fakamaau ko e fuʻu moana; ʻE Sihova, ʻoku ke fakamoʻui ʻae tangata mo e manu.
PSA 36:7 ‌ʻE ʻOtua, hono ʻikai mahuʻinga fau ʻa hoʻo ʻaloʻofa! Ko ia ʻoku falala ai ʻae fānau ʻae tangata ki he malu ʻo ho kapakau.
PSA 36:8 Te nau fonu lahi ʻi he mahu lelei ʻo ho fale; pea te ke fakainu ʻakinautolu ʻi he vaitafe ʻo hoʻo fiemālie.
PSA 36:9 He ʻoku ʻiate koe ʻae matavai ʻoe moʻui: temau mamata ʻi hoʻo maama ki he maama.
PSA 36:10 Ke tuʻumaʻu pe hoʻo ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku nau ʻilo koe; mo hoʻo māʻoniʻoni ki he angatonu ʻi loto.
PSA 36:11 ‌ʻOua naʻa hoko kiate au ʻae vaʻe ʻoe laukau, pea ʻoua naʻa hiki au ʻe he nima ʻoe angakovi.
PSA 36:12 Kuo hinga ʻi ai ʻae kau fai kovi: kuo lī ki lalo ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai te nau faʻa tuʻu hake.
PSA 37:1 Ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻOua naʻa ke fakamamahiʻi koe koeʻuhi ko e kau fai kovi, pea ʻoua naʻa ke meheka ki he kau ngāue ʻi he angahala.
PSA 37:2 Koeʻuhi ʻe vave ʻae tuʻusi hifo ʻakinautolu ʻo hangē ko e mohuku, pea mae ʻo hangē ko e ʻakau mata.
PSA 37:3 Falala kia Sihova, pea ke fai lelei; ko ia te ke nofo ai ʻi he fonua, pea ko e moʻoni ʻe fafangaʻi koe.
PSA 37:4 Fakafiemālieʻi foki koe ʻia Sihova; pea te ne foaki kiate koe ʻae ngaahi holi ʻo ho loto.
PSA 37:5 Tuku ho hala kia Sihova; pea falala foki kiate ia; pea te ne fakahoko ia.
PSA 37:6 Pea te ne fakahā atu hoʻo māʻoniʻoni ʻo hangē ko e maama, mo hoʻo fakamaau ʻo hangē ko e hoʻatā ʻoe ʻaho.
PSA 37:7 Ke ke fakalongo pē kia Sihova, pea tatali faʻa kātaki pe kiate ia: ʻoua naʻa ke fakamamahiʻi koe koeʻuhi ko ia ʻoku monūʻia ʻi hono hala, koeʻuhi ko e tangata ʻoku fakahoko ʻae ngaahi filioʻi kovi.
PSA 37:8 Tukuange ʻae ʻita, pea liʻaki ʻae lili: ʻoua naʻa ke fakamamahiʻi foki koe ʻi ha meʻa ke fai kovi.
PSA 37:9 Koeʻuhi ʻe motuhi ʻae ngaahi fai kovi: ka ko kinautolu ʻoku tatali kia Sihova, te nau maʻu ʻae fonua.
PSA 37:10 He ʻoku toetoe siʻi pē, pea ʻe ʻikai ʻae angakovi: ʻio, te ke tokanga lahi ki hono potu, ka ʻe ʻikai ʻiloʻi ia.
PSA 37:11 Ka ko e angamalū tenau maʻu ʻae fonua; ʻonau fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi hono lahi ʻoe melino.
PSA 37:12 ‌ʻOku fakakaukau kovi ʻe he angahala ki he angatonu, mo ngaiʻi kiate ia ʻaki hono nifo.
PSA 37:13 ‌ʻE kata ʻa Sihova kiate ia: he ʻoku ne ʻafioʻi ʻoku haʻu hono ʻaho.
PSA 37:14 Kuo unuhi ʻe he kau angakovi ʻae heletā, pea kuo nau teke ʻenau kaufana, ke lī ki lalo ʻae mamahi mo e paea, pea ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻoku angatotonu.
PSA 37:15 ‌ʻE ʻasi ʻenau heletā ki honau loto ʻonautolu, pea ʻe mafesi ʻenau ngaahi kaufana.
PSA 37:16 ‌ʻOku lelei lahi hake ʻae meʻa siʻi ʻoku ʻi he tangata māʻoniʻoni ʻi he koloa ʻoe tokolahi ʻoku angahala.
PSA 37:17 Koeʻuhi ʻe fesiʻi ʻae nima ʻoe kau angahala: ka ʻoku poupou ʻe Sihova ʻae māʻoniʻoni.
PSA 37:18 ‌ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻae ngaahi ʻaho ʻoe kakai angatonu: pea ko honau tofiʻa ʻe tolonga taʻengata.
PSA 37:19 ‌ʻE ʻikai te nau mā ʻi he kuonga kovi, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe honge tenau mākona.
PSA 37:20 Ka ʻe ʻauha ʻae angakovi, pea ʻe tatau ʻae ngaahi fili ʻo Sihova mo e ngako ʻoe fanga lami: ʻe ʻauha ʻakinautolu; ʻi he kohu tenau mole ʻo ʻosi.
PSA 37:21 ‌ʻOku nō ʻae angakovi, pea ʻikai toe totongi: ka ʻoku fakahā ʻae ʻofa ʻe he māʻoniʻoni, ʻo foaki.
PSA 37:22 He ko kinautolu kuo tāpuekina ʻiate ia tenau maʻu ʻae fonua; pea ko kinautolu kuo malaʻia ʻiate ia ʻe motuhi.
PSA 37:23 ‌ʻOku fakahinohino ʻe Sihova ʻae ngaahi laka ʻae tangata lelei: pea ʻoku fiemālie ia ʻi hono hala.
PSA 37:24 Neongo ʻene tō ki lalo, ʻe ʻikai ʻauha ia: he ʻoku poupou hake ia ʻe he nima ʻo Sihova.
PSA 37:25 Naʻaku talavou, pea kuo u motuʻa; ka ʻoku teʻeki te u ʻilo ʻae māʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko hono hako ʻoku kole mā.
PSA 37:26 ‌ʻOku angaʻofa maʻuaipē ia, pea faʻa ʻatu; pea ʻoku monūʻia hono hako.
PSA 37:27 Afe mei he kovi, pea ke fai lelei, pea nofomaʻu pē ʻo taʻengata.
PSA 37:28 He ʻoku ʻofa ʻa Sihova ki he fakamaau, pea ʻoku ʻikai te ne liʻaki hono kakai māʻoniʻoni; kuo fakamoʻui maʻuaipē ʻakinautolu: ka ʻe motuhi ʻae hako ʻoe angakovi.
PSA 37:29 ‌ʻE maʻu ʻe he māʻoniʻoni ʻa e fonua, pea tenau nofo ai ʻo taʻengata.
PSA 37:30 Ko e ngutu ʻoe māʻoniʻoni ʻoku ne lea ʻaki ʻae poto, pea talanoa ʻaki hono ʻelelo ʻae fakamaau.
PSA 37:31 ‌ʻOku ʻi hono loto ʻae fono ʻa hono ʻOtua; ʻe ʻikai hekea ia ʻi haʻane laka ʻe taha.
PSA 37:32 ‌ʻOku lamasi ʻe he angakovi ʻae māʻoniʻoni, ʻo kumi ke fakapoongi ia.
PSA 37:33 ‌ʻE ʻikai tukuange ia ʻe Sihova ʻi hono nima, pe tukuakiʻi ia ʻi hono fakamaauʻi.
PSA 37:34 Tatali kia Sihova, pea tauhi hono hala, pea te ne hakeakiʻi koe ke maʻu ʻae fonua: pea ka ʻosi hono motuhi ʻae kakai angakovi, te ke mamata ki ai.
PSA 37:35 Naʻaku mamata ki he angakovi kuo mālohi lahi, pea mafola ia ʻo hangē ko e ʻakau maʻuiʻui ʻoku tupu ʻi hono potu ʻoʻona.
PSA 37:36 Ka naʻe mole atu ia, pea vakai, kuo ʻikai ia: ʻio, ne u kumi ia, ka naʻe ʻikai faʻa ʻiloʻi ia.
PSA 37:37 Vakai ki he tangata haohaoa, mo tokanga ki he angatonu: he ko e ngataʻanga ʻoe tangata ko ia ko e melino.
PSA 37:38 Ka ʻe fakaʻauha fakataha ʻae kau angahala: ko e ikuʻanga ʻoe angakovi ʻe motuhi ia.
PSA 37:39 Ka ko hono fakamoʻui ʻoe māʻoniʻoni ʻoku ʻia Sihova: ko honau mālohi ia ʻi he kuonga ʻoe mamahi.
PSA 37:40 Pea ʻe tokoni ʻakinautolu ʻe Sihova, mo fakamoʻui ʻakinautolu: te ne fakahaofi ʻakinautolu mei he kakai angakovi, mo fakamoʻui ʻakinautolu, ko e meʻa ʻi heʻenau falala kiate ia.
PSA 38:1 Ko e Saame ʻa Tevita, ko e fakamanatu. ‌ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke valokiʻi au ʻi ho houhau: pea ʻoua naʻa ke valokiʻi au ʻi ho houhau vela.
PSA 38:2 He ʻoku tau maʻu ʻiate au hoʻo ngaahi ngahau, pea ʻoku taʻomia fakamamahi au ʻe ho nima.
PSA 38:3 ‌ʻOku ʻikai ha haohaoa ʻi hoku kakano ko e meʻa ʻi ho houhau; pea ʻoku ʻikai ha fiemālie ʻi hoku hui ko e meʻa ʻi heʻeku angahala.
PSA 38:4 He kuo hake ʻa ʻeku ngaahi hia ʻo ʻufiʻufi hoku ʻulu: ʻo hangē ko e kavenga mamafa ʻoku taʻomia ai au.
PSA 38:5 ‌ʻOku ʻeho hoku ngaahi lavea ʻo fakalielia koeʻuhi ko ʻeku vale.
PSA 38:6 ‌ʻOku ou mamahi; ʻoku ou mapelu ki lalo ʻaupito; ʻoku ou ʻalu mamahi pe ʻi he ʻaho kotoa.
PSA 38:7 He ʻoku fonu hoku sino ʻi he mahaki kovi: pea ʻoku ʻikai ha moʻui haohaoa ʻi hoku kakano.
PSA 38:8 ‌ʻOku ou vaivai mo mafesi ʻi he mamahi: naʻaku kalanga ko e meʻa ʻi he mamahi ʻo hoku loto.
PSA 38:9 ‌ʻE ʻEiki, ʻoku ʻi ho ʻao ʻeku holi kotoa pē; mo ʻeku ngaahi toʻe ʻoku ʻikai fufū ʻiate koe.
PSA 38:10 ‌ʻOku tatupe hoku mafu, kuo ʻosi ʻeku mālohi: pea ko e maama ʻo hoku mata kuo mole foki ia ʻiate au.
PSA 38:11 Ko hoku kaumeʻa ʻofa mo hoku ngaahi kāinga ʻoku nau tutuʻu ʻi he mamaʻo mei hoku teʻia; mo hoku kaungāʻapi ʻoku nau tutuʻu ʻi he mamaʻo.
PSA 38:12 Ko kinautolu foki ʻoku kumi ki heʻeku moʻui ʻoku nau tō ʻae ngaahi tauhele kiate au: ko kinautolu ʻoku kumi ke u kovi ʻoku nau lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa kovi, mo nau fakakaukau ki he meʻa kākā ʻi he ʻaho kotoa.
PSA 38:13 Ka ko au, hangē ko ha tuli, ʻoku ʻikai te u ongoʻi; pea naʻaku hangē ko e tangata ʻoku noa ʻaia ʻoku ʻikai mafaʻa hono ngutu.
PSA 38:14 Pea naʻaku hangē ko e tangata taʻeongoʻi, pea ʻoku ʻikai ha valoki ʻi hono ngutu.
PSA 38:15 He ʻoku ou ʻamanaki lelei, ʻE Sihova, kiate koe: te ke ongoʻi, ʻE ʻEiki ko hoku ʻOtua.
PSA 38:16 He naʻaku pehē, “Fanongo kiate au, telia naʻa nau fiefia kiate au: ʻi he hekea ʻa hoku vaʻe, ʻoku nau hiki hake ʻakinautolu kiate au.”
PSA 38:17 He ʻoku ou meimei nofo, pea ʻoku tuʻumaʻu pe ʻeku mamahi ʻi hoku ʻao.
PSA 38:18 He te u fakahā ʻeku hia; pea u mamahi koeʻuhi ko ʻeku angahala.
PSA 38:19 Ka ʻoku moʻui hoku ngaahi fili, pea ʻoku nau mālohi: pea ʻoku fakaʻaʻau ʻo tokolahi ʻakinautolu ʻoku fehiʻa taʻetotonu kiate au.
PSA 38:20 Pea ko hoku ngaahi fili foki ʻakinautolu ʻoku totongi kovi ki he lelei; koeʻuhi ʻoku ou muimui ki he lelei.
PSA 38:21 ‌ʻOua naʻa ke liʻaki au, ʻE Sihova: ʻE hoku ʻOtua, ʻoua naʻa ke mamaʻo ʻiate au.
PSA 38:22 Ke ke fakatoʻotoʻo ke tokoni au, ʻE ʻEiki ko hoku fakamoʻui.
PSA 39:1 Ki he Takimuʻa ko Situtuni, ko e Saame ʻa Tevita. Naʻa ku pehē, “Te u vakai ki hoku ngaahi hala, telia naʻaku angahala ʻi hoku ʻelelo: te u ʻai ʻae noʻo ki hoku ngutu, ʻi he kei ʻi hoku ʻao ʻae angakovi.”
PSA 39:2 Naʻaku noa, ʻi he fakalongo pē, naʻaku taʻofi au mei he lea, ʻio, mei he lelei; pea naʻe tupu ai ʻeku mamahi.
PSA 39:3 Naʻe vela hoku loto ʻiate au, pea lolotonga ʻeku fifili naʻe vela ʻae afi: pea u toki lea ʻaki hoku ʻelelo,
PSA 39:4 “ʻE Sihova, ke ke fakaʻilo kiate au hoku ngataʻanga, mo hono fuofua ʻo hoku ngaahi ʻaho, pe ko e hā ia; koeʻuhi ke u ʻilo ki hono lahi ʻo ʻeku vaivai.”
PSA 39:5 Vakai, kuo ke ngaohi hoku ngaahi ʻaho ke tatau mo e ʻaofinima pe taha; pea ko ʻeku moʻui ʻoku hangē ko e meʻa noa pē ʻi ho ʻao: ko e moʻoni ko e tangata kotoa pē ʻi heʻene tuʻumaʻu ko e mātuʻaki vaʻinga ia. Sila.
PSA 39:6 Ko e moʻoni ʻoku ʻalu ʻae tangata kotoa pē ʻi he ʻata loi: ko e moʻoni kuo nau mamahi taʻeʻaonga: ʻoku ne tānaki ʻae koloa, pea ʻoku ʻikai te ne ʻilo pe ko hai te ne maʻu ia.
PSA 39:7 Pea ko eni, “ʻE Sihova, ko e hā ʻoku ou tatali ai? ʻOku ʻiate koe pē ʻeku ʻamanaki lelei.
PSA 39:8 Fakamoʻui au mei heʻeku ngaahi talangataʻa kotoa pē: ʻoua naʻa ke ngaohi au ko e manukiʻanga ʻoe vale.”
PSA 39:9 Naʻaku noa, naʻe ʻikai te u mafaʻa hoku ngutu; koeʻuhi ko koe naʻa ke fai ia.
PSA 39:10 Toʻo atu hoʻo tā ʻiate au: kuo u ʻauha ʻi he tā ʻaho nima.
PSA 39:11 ‌ʻOka ke ka tautea ʻae tangata ʻaki ʻae tākitala ʻi heʻene hia, ʻoku ke pule ke mole atu hono lelei ʻo hangē ko e ane: ko e moʻoni ko e vaʻinga ʻae tangata kotoa pē. Sila.
PSA 39:12 Fanongo mai ki heʻeku lotu, ʻE Sihova, mo ke fakafanongo ki heʻeku tangi; ʻoua naʻa ke fakalongo pē ʻi hoku ngaahi loʻimata: he ko e muli au ʻi ho ʻao, mo e ʻāunofo, ʻo hangē ko ʻeku ngaahi tamai kotoa pē.
PSA 39:13 Tuku siʻi ai pe au, koeʻuhi ke u toe maʻu ʻeku mālohi, ʻi he teʻeki ai te u ʻalu ʻi heni, pea te u ʻikai leva.
PSA 40:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. Naʻa ku tatali faʻa kātaki pe kia Sihova; pea ne tokanga kiate au, ʻone ongoʻi ʻeku tangi.
PSA 40:2 Pea naʻa ne toʻo hake au mei he luo fakailifia, mei he ʻumea pelepela, ʻo ne fokotuʻu hoku vaʻe ki he maka, ʻo fakamaʻu hoku ngaahi ʻaluʻanga.
PSA 40:3 Pea kuo ne ʻai ʻae hiva foʻou ki hoku ngutu, ʻio, ʻae fakafetaʻi ki hotau ʻOtua: ʻe mamata ki ai ʻae tokolahi, pea manavahē, pea tenau falala kia Sihova.
PSA 40:4 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ko ia ʻoku falala kia Sihova, pea ʻikai tokanga ia ki he kakai laukau, mo kinautolu ʻoku afe ki he loi.
PSA 40:5 ‌ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ʻoku lahi hoʻo ngaahi ngāue fakaofo ʻaia kuo ke fai, mo ho finangalo lelei kiate kimautolu: ʻe ʻikai faʻa lau fakaholo ia kiate koe: kapau te u fie fakahā ʻo lea ki ai, ʻoku lahi ʻaupito ia, ʻe ʻikai faʻa laua.
PSA 40:6 Ko e feilaulau mo e meʻa foaki naʻe ʻikai te ke finangalo ki ai; ka ko hoku telinga kuo ke fakaava: ko e feilaulau tutu mo e feilaulau koeʻuhi ko e angahala naʻe ʻikai te ke fekau.
PSA 40:7 Pea naʻaku toki pehē, “Vakai, ʻoku ou haʻu: kuo tohi ʻi he tohi tākai ʻiate au,
PSA 40:8 ‌ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou fiefia ke fai ho finangalo: ʻio, ʻoku ʻi hoku loto hoʻo fono.”
PSA 40:9 Naʻaku malangaʻaki ʻae māʻoniʻoni ʻi he fakataha lahi: vakai, naʻe ʻikai te u taʻofi hoku loungutu, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻiloʻi.
PSA 40:10 Naʻe ʻikai te u fakafufū hoʻo māʻoniʻoni ʻi hoku loto; naʻaku fakahā hoʻo angatonu mo hoʻo fakamoʻui: naʻe ʻikai te u fakalilolilo ʻa hoʻo ʻaloʻofa mo hoʻo moʻoni mei he fakataha lahi.
PSA 40:11 ‌ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke taʻofi hoʻo ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻiate au: tuku ke tauhi maʻuaipē au ʻe hoʻo ʻaloʻofa mo hoʻo moʻoni.
PSA 40:12 He kuo kāpui au ʻe he ngaahi kovi taʻefaʻalaua: kuo puke au ʻe heʻeku ngaahi hia, ko ia ʻoku ʻikai ai te u faʻa hanga hake; ʻoku lahi hake ia ʻi he ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo hoku ʻulu: ko ia kuo liʻaki au ʻe hoku loto.
PSA 40:13 ‌ʻE Sihova, ke ke finangalo lelei ke fakamoʻui au: ʻE Sihova, ke ke fai vave ke tokoniʻi au.
PSA 40:14 Tuku ke mā mo puputuʻu fakataha ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nau kumi hoku laumālie ke fakaʻauha ia; tuku ke fakafoki kimui mo mā ʻakinautolu ʻoku nau holi ke u kovi.
PSA 40:15 Tuku ke paea ʻakinautolu ko e totongi ʻo ʻenau kovi, ʻakinautolu ʻoku pehē kiate au, “Ha ha.”
PSA 40:16 Tuku ke fiefia mo nekeneka ʻiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kumi kiate koe: tuku ke lea pehē maʻuaipē ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo fakamoʻui, “Ke ongoongolelei ʻa Sihova.”
PSA 40:17 Ka ko au ʻoku ou masiva mo paea; ka ʻoku finangalo ʻae ʻEiki kiate au: ko koe ko hoku tokoni mo hoku fakamoʻui; ʻoua naʻa ke fakatuai, ʻE hoku ʻOtua.
PSA 41:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻOku monūʻia ia ʻaia ʻoku tokanga ki he masiva: ʻe fakamoʻui ia ʻe Sihova he ʻaho ʻoe kovi.
PSA 41:2 ‌ʻE tauhi ia ʻe Sihova, mo pule ke moʻui ia; pea te ne monūʻia ʻi māmani: pea ʻe ʻikai te ke tukuange ia ki he loto ʻo hono ngaahi fili.
PSA 41:3 ‌ʻE fakamālohi ia ʻe Sihova ʻi he tokotoʻanga fakamamahi: te ke ngaohi hono mohenga kotoa pē ʻi hono mahaki.
PSA 41:4 Naʻaku pehē, “ʻE Sihova, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au: fakamoʻui hoku laumālie; he kuo u fai angahala kiate koe.”
PSA 41:5 ‌ʻOku lauʻikoviʻi au ʻe hoku ngaahi fili: ʻE mate ʻafē ia, pea ʻauha hono hingoa?
PSA 41:6 Pea kapau ʻe haʻu ia ke vakai au, ʻoku ne lea loi: ʻoku tānaki ʻe hono loto kiate ia ʻae kovi; ʻoku ʻalu ia kituaʻā, ʻo fakahā ia.
PSA 41:7 ‌ʻOku fefanafanahi kiate au ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fehiʻa kiate au: ʻoku nau fakakaukau kovi kiate au.
PSA 41:8 ‌ʻOku nau pehē, “ʻOku piki maʻu kiate ia ʻae mahaki kovi: pea ko ʻene tokoto ni ʻe ʻikai te ne toetuʻu hake mei ai.”
PSA 41:9 ‌ʻIo, ko hoku kaumeʻa moʻoni, ʻaia naʻaku falala ki ai, ʻaia naʻa ne kai ʻi heʻeku mā, kuo hiki hake ʻe ia hono mui vaʻe kiate au.
PSA 41:10 Ka ko koe, ʻE Sihova, ke ke ʻaloʻofa kiate au, mo fokotuʻu hake au, pea te u totongi kiate kinautolu.
PSA 41:11 ‌ʻOku ou ʻilo ʻi he meʻa ni ʻoku ke finangalo lelei kiate au, koeʻuhi ʻoku ʻikai kalanga ʻi he fiefia ʻa hoku fili kiate au.
PSA 41:12 Pea ko au, ʻoku ke poupou hake au ʻi heʻeku angatonu, pea te ke fokotuʻu au ʻi ho ʻao ʻo taʻengata.
PSA 41:13 Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, talu mei muʻa, ʻo taʻengata. ʻEmeni mo ʻEmeni.
PSA 42:1 Ki he Takimuʻa, ko e akonaki ki he ngaahi foha ʻo Kola. ‌ʻOku hangē ko e holi ʻae hainiti ki he ngaahi tafeʻanga vai, ʻoku pehē ʻae holi ʻa hoku laumālie kiate koe, ʻE ʻOtua.
PSA 42:2 ‌ʻOku holi hoku laumālie ki he ʻOtua, ki he ʻOtua moʻui: te u hoko ʻafē ʻo fakahā au ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua?
PSA 42:3 Ko ʻeku meʻakai ʻi he ʻaho mo e pō ʻa hoku ngaahi loʻimata, lolotonga ʻoku nau pehē maʻuaipē kiate au, “Ko e fē ho ʻOtua?”
PSA 42:4 ‌ʻI heʻeku manatu ki he ngaahi meʻa ni, ʻoku ou lilingi hoku laumālie ʻiate au: he naʻaku faʻa ʻalu mo e tokolahi, naʻaku ʻalu mo kinautolu ki he fale ʻoe ʻOtua, ʻi he leʻo ʻoe fiefia mo e fakafetaʻi, mo e tokolahi naʻe tauhi ʻae ʻaho tapu.
PSA 42:5 Ko e hā ʻoku ke mapelu ai ki lalo, ʻE hoku laumālie? pea ko e hā kuo ke maveuveu ai ʻi loto ʻiate au? Ke ke ʻamanaki lelei ki he ʻOtua? He ko e moʻoni te u fakafetaʻi kiate ia ʻi he ngaahi fakamoʻui ʻo hono fofonga.
PSA 42:6 ‌ʻE hoku ʻOtua, ʻoku mapelu ki lalo hoku laumālie ʻi loto ʻiate au: ko ia te u manatu ai kiate koe mei he fonua ʻo Sioatani, pea mo Heamoni, mo e moʻunga siʻi ko Maisa.
PSA 42:7 ‌ʻOku ui ʻae loloto ki he loloto ʻi he longoaʻa ʻo hoʻo ngaahi ʻahiohio vai: ʻoku lōmakiʻi au ʻe hoʻo ngaahi peau kotoa pē mo hoʻo ngaahi ngalu.
PSA 42:8 Ka ko e moʻoni ʻe fekau mai ʻe Sihova ʻa ʻene ʻaloʻofa ʻi he ʻaho, pea ʻe ʻiate au ʻene hiva ʻi he poʻuli, mo ʻeku lotu ki he ʻOtua ʻo ʻeku moʻui.
PSA 42:9 Te u pehē ki he ʻOtua ko hoku makatuʻu, “Ko e hā kuo ke fakangaloʻi ai au? Ko e hā ʻoku ou ʻalu mamahi pē ʻi he taʻomia ʻe he fili?”
PSA 42:10 Ko e manuki ʻa hoku ngaahi fili, ʻoku hangē ko e heletā kuo uhu ki hoku ngaahi hui; ʻi heʻenau pehē mai kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē, “Ko e fē ho ʻOtua?”
PSA 42:11 Ko e hā ʻoku ke mapelu ai ki lalo, ʻE hoku laumālie? Pea ko e hā ʻoku ke maveuveu ai ʻi loto ʻiate au? Ke ke ʻamanaki lelei ki he ʻOtua: he ko e moʻoni te u fakafetaʻi kiate ia, ʻaia ko e fakamoʻui ʻo hoku mata, mo hoku ʻOtua.
PSA 43:1 ‌ʻE ʻOtua, ke ke fakamaau au, ʻo langomakiʻi au telia ʻae puleʻanga angakovi: ke ke fakamoʻui au mei he tangata kākā mo taʻeangatonu.
PSA 43:2 He ko koe ko e ʻOtua ʻo ʻeku mālohi: ko e hā ʻoku ke liʻaki ai au? Ko e hā ʻoku ou ʻalu mamahi pe ʻi he taʻomia ʻe he fili?
PSA 43:3 Ke ke fekau atu hoʻo maama mo hoʻo moʻoni: tuku ke na tataki au; tuku ke na ʻomi au ki ho moʻunga māʻoniʻoni, mo ho ngaahi fale fehikitaki.
PSA 43:4 Ko ia te u toki ʻalu atu ki he feilaulauʻanga ʻoe ʻOtua, ki he ʻOtua ko hoku fiefiaʻanga lahi ʻaupito: ʻio, ʻi he haʻape te u fakamālō kiate koe, ʻE ʻOtua ko hoku ʻOtua.
PSA 43:5 Ko e hā ʻoku ke mapelu ai ki lalo, ʻE hoku laumālie? pea ko e hā ʻoku ke maveuveu ai ʻi loto ʻiate au? ʻAmanaki lelei ki he ʻOtua: he ko e moʻoni te u fakafetaʻi kiate ia, ʻaia ko e fakamoʻui ʻo hoku mata, mo hoku ʻOtua.
PSA 44:1 Ki he Takimuʻa, ko e akonaki ki he ngaahi foha ʻo Kola. ‌ʻE ʻOtua, naʻa mau fanongo ʻaki homau telinga, pea kuo tala kiate kimautolu ʻe heʻemau ngaahi tamai, ʻae ngāue naʻa ke fai ʻi honau ngaahi ʻaho, ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻa.
PSA 44:2 Naʻa ke kapusi kituʻa ʻae hiteni ʻaki ho nima, mo ke tō ʻakinautolu: naʻa ke tautea ʻae kakai, pea mafola atu ʻakinautolu.
PSA 44:3 He naʻe ʻikai te nau maʻu ʻae fonua ʻi he heletā ʻanautolu, pea naʻe ʻikai fakamoʻui ʻakinautolu ʻe honau nima: ka ko ho ʻaofi nima, mo ho nima toʻomataʻu, mo e maama ʻo ho fofonga, koeʻuhi naʻa ke ʻofa kiate kinautolu.
PSA 44:4 He ko koe ko hoku Tuʻi, ʻE ʻOtua ke ke fekau ʻae fakamoʻui kia Sēkope.
PSA 44:5 Ko e meʻa ʻiate koe temau tulaki homau ngaahi fili: ko e meʻa ʻi ho huafa temau malamalaki ki lalo ʻakinautolu ʻoku tuʻu hake kiate kimautolu.
PSA 44:6 Koeʻuhi ʻe ʻikai te u falala ki heʻeku kaufana, pea ʻe ʻikai fakamoʻui au ʻe heʻeku heletā.
PSA 44:7 Ka ko koe kuo ke fakamoʻui ʻakimautolu mei homau ngaahi fili, pea kuo ke tuku ke mā ʻakinautolu naʻe fehiʻa kiate kimautolu.
PSA 44:8 ‌ʻOku mau vikiviki ʻi he ʻOtua ʻi he ʻaho kotoa, ʻo fakamālō ki ho huafa ʻo taʻengata. Sila.
PSA 44:9 Ka kuo ke liʻaki, pea tuku ke mā ʻakimautolu; pea ʻikai te ke ʻalu atu mo ʻemau ngaahi kongakau.
PSA 44:10 ‌ʻOku ke pule ke mau foki mai mei he fili: pea ko kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimautolu ʻoku nau maumau maʻanautolu.
PSA 44:11 Kuo ke foaki ʻakimautolu ʻo hangē ko e fanga sipi kuo fili ki he kai; pea kuo ke fakahēʻi ʻakimautolu ki he hiteni.
PSA 44:12 ‌ʻOku ke fakatau hoʻo kakai taʻehatotongi, pea ʻoku ʻikai te ke fakalahi hoʻo koloa ʻaki honau totongi.
PSA 44:13 ‌ʻOku ke ngaohi ʻakimautolu ko e manukiʻanga ʻo homau ngaahi kaungāʻapi, ko e meʻa manuki mo e taukaeʻanga ʻokinautolu ʻoku nofo takatakai ʻiate kimautolu.
PSA 44:14 ‌ʻOku ke ngaohi ʻakimautolu ko e lumaʻanga ʻoe hiteni, ko e kalokaloʻanga ʻoe ʻulu ʻi he ʻao ʻoe kakai.
PSA 44:15 ‌ʻOku ʻi hoku ʻao maʻuaipē ʻeku kovi, pea kuo ʻufiʻufi ʻaki au ʻae mā ʻo hoku mata,
PSA 44:16 Koeʻuhi ko e leʻo ʻo ia ʻoku ne taukae mo kape; ko e meʻa ʻi he fili mo e fakafāsifasi.
PSA 44:17 Kuo hoko ʻae meʻa ni kotoa pē kiate kimautolu; ka naʻe ʻikai te mau fakangalongaloʻi koe, pea naʻe ʻikai te mau fai kākā ʻi hoʻo fuakava.
PSA 44:18 ‌ʻOku ʻikai foki kimui homau loto, pe afe mei ho hala homau ʻaluʻanga;
PSA 44:19 Kuo ke fesifesi ʻakimautolu ʻi he potu ʻoe fanga talākoni, mo ʻufiʻufi ʻaki ʻakimautolu ʻae ʻata ʻoe mate.
PSA 44:20 Kapau kuo mau fakangaloʻi ʻae huafa ʻo homau ʻOtua, pe mafao atu homau nima ki ha ʻotua kehe;
PSA 44:21 ‌ʻIkai ʻe ʻeke ia ʻe he ʻOtua? He ʻoku ne ʻiloʻi ʻae ngaahi meʻa fufū ʻoe loto.
PSA 44:22 ‌ʻIo, koeʻuhi ko koe ʻoku tāmateʻi ʻakimautolu ʻi he ʻaho kotoa pē; ʻoku lau ʻakimautolu ʻo hangē ko e fanga sipi ke tāmateʻi.
PSA 44:23 Ke ke ʻā, ko e hā ʻoku ke mohe ai, ʻE Sihova? Tuʻu hake, ʻoua naʻa ke liʻaki ʻakimautolu ʻo taʻengata.
PSA 44:24 Ko e hā ʻoku ke fufū ai ho fofonga, ʻo fakangaloʻi homau tautea mo homau taʻomia?
PSA 44:25 He kuo lolohifo homau laumālie ki he efu: kuo hiki homau kete ki he kelekele.
PSA 44:26 Tuʻu hake ko homau tokoni, pea huhuʻi ʻakimautolu koeʻuhi ko hoʻo ʻaloʻofa.
PSA 45:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Sosanimi, ko e akonaki ki he ngaahi foha ʻo Kola, ko e Hiva ki he ngaahi ʻofa. ‌ʻOku mapuna hake ʻi hoku loto ʻae meʻa lelei: te u lea ki he meʻa kuo u ngaohi ki he tuʻi: ko hoku ʻelelo ko e peni ki he tohi vave.
PSA 45:2 ‌ʻOku ke fakaʻofoʻofa lahi ʻi he ngaahi fānau ʻae tangata: kuo lilingi ʻae ʻofa ki ho loungutu: ko ia kuo fakamonūʻia ai koe ʻe he ʻOtua ʻo lauikuonga.
PSA 45:3 ‌ʻE Fungani Māfimafi ke ke nonoʻo hoʻo heletā ki ho tuʻatenga, ʻi ho nāunau mo ho mālohi.
PSA 45:4 Pea ʻi hoʻo māfimafi ke ke hāʻele monūʻia, ko e meʻa ʻi he moʻoni mo e angavaivai mo e māʻoniʻoni; pea ʻe ako kiate koe ʻe ho nima toʻomataʻu ʻae ngaahi meʻa fakailifia.
PSA 45:5 ‌ʻOku māsila hoʻo ngaahi ngahau ʻi he loto ʻoe ngaahi fili ʻoe tuʻi; ʻoku tō ki lalo ʻae kakai ʻiate koe.
PSA 45:6 ‌ʻE ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia.
PSA 45:7 ‌ʻOku ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala: ko ia ko e ʻOtua ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.
PSA 45:8 ‌ʻOku namu mula, mo ʻalosi, mo kāsia, ʻa ho ngaahi kofu kotoa pē, mei he ngaahi fale lei, ʻaia kuo nau fakafiefiaʻi koe.
PSA 45:9 Naʻe ʻi hoʻo kau fefine ongolelei ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe ngaahi tuʻi: naʻe tuʻu ʻae tuʻi fefine ʻi ho nima toʻomataʻu ʻi he koula mei Ofeli.
PSA 45:10 Fakafanongo, ʻE ʻofefine, pea tokanga, ʻo fakatokangaʻi ho telinga; fakangaloʻi foki hoʻo kakai ʻaʻau, mo e fale ʻo hoʻo tamai;
PSA 45:11 Ko ia ʻe manako lahi ai ʻae tuʻi ki ho hoihoifua: he ko ho ʻEiki ia; pea ke hū kiate ia.
PSA 45:12 Pea ʻe ʻi ai ʻae ʻofefine ʻo Taia mo e meʻaʻofa; ko e kau koloaʻia ʻi he kakai te nau kumi lahi ki hoʻo ʻofa.
PSA 45:13 Ko e ʻofefine ʻoe tuʻi ʻoku lelei lahi ʻi loto; ko hono ngaahi kofu kuo lalanga ʻaki ʻae koula.
PSA 45:14 ‌ʻE ʻomi ia ki he tuʻi ʻi he kofu ʻoku matamatalelei hono tuitui: ko e kau tāupoʻou ko hono kaumeʻa ʻaia ʻoku muimui kiate ia ʻe omi ʻakinautolu kiate koe.
PSA 45:15 ‌ʻE omi ʻakinautolu ʻi he fiefia mo e nekeneka: te nau hū ki he fale ʻoe tuʻi.
PSA 45:16 ‌ʻE fetongi hoʻo ngaahi tamai ʻe hoʻo fānau, ʻaia te ke fakanofo ko e ngaahi ʻeiki ʻi māmani kotoa pē.
PSA 45:17 Te u fai ke manatuʻi ʻa ho huafa ʻi he toʻutangata kotoa pē: ko ia ʻe fakafetaʻi ʻae kakai kiate koe ʻo lauikuonga pea taʻengata.
PSA 46:1 Ki he takimuʻa ʻoe ngaahi foha ʻo Kola, ko e hiva ʻi he ʻAlamoti. Ko e ʻOtua ko hotau hūfanga mo e mālohi, ko e tokoni lahi pea ofi ʻi he mamahi.
PSA 46:2 Ko ia ʻe ʻikai ai te tau manavahē, ʻo kapau ʻe hiki ʻa māmani, pea kapau ʻe hiki ʻae ngaahi moʻunga ki he loto tahi;
PSA 46:3 Kapau ʻe ʻuʻulu pea hou ʻa hono ngaahi vai, pea ngalulu ʻae ngaahi moʻunga ʻi heʻene mahakehake. Sila.
PSA 46:4 ‌ʻOku ai ha vaitafe, ko hono mangaʻivai ʻo ia te ne fakafiefiaʻi ʻae kolo ʻoe ʻOtua, ko e potu māʻoniʻoni ʻoe ngaahi fale fehikitaki ʻoe Fungani Māʻolunga.
PSA 46:5 ‌ʻOku ʻi loto ʻiate ia ʻae ʻOtua; ʻe ʻikai ueʻi ia: ʻe tokoni ia ʻe he ʻOtua, ʻi he hoko mai ʻae pongipongi.
PSA 46:6 Naʻe matalili ʻae hiteni, naʻe ngaueue ʻae ngaahi puleʻanga: naʻa ne fakaongo atu hono leʻo, pea vela ʻo vai ʻa māmani.
PSA 46:7 Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻoku ʻiate kitautolu; ko e ʻOtua ʻo Sēkope ko hotau hūfanga. Sila.
PSA 46:8 Haʻu, ʻo vakai ki he ngaahi ngāue ʻa Sihova, ʻae ngaahi fakaʻauha kuo ne fai ʻi māmani.
PSA 46:9 ‌ʻOku ne fakaʻosi ʻae ngaahi tau ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani; ʻoku ne fesiʻi ʻae kaufana, ʻo ne tutuʻu ke motuua ʻae tao; ʻoku ne tutu ʻae saliote ʻi he afi.
PSA 46:10 “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtua: te u hakeakiʻi au ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, te u hakeakiʻi au ʻi māmani.”
PSA 46:11 Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻoku ʻiate kitautolu; ko e ʻOtua ʻo Sēkope ko hotau hūfanga. Sila.
PSA 47:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ki he ngaahi foha ʻo Kola. Mou pasipasi homou nima, ʻae kakai kotoa pē; kalanga ki he ʻOtua ʻi he leʻo ʻoe fiefia.
PSA 47:2 He ko Sihova fungani māʻolunga ʻoku fakailifia ia; ko e Tuʻi lahi ia ki māmani kotoa pē.
PSA 47:3 Te ne fakavaivai ʻae kakai kiate kitautolu, mo e ngaahi puleʻanga ki hotau lalo vaʻe.
PSA 47:4 Te ne fili hotau tofiʻa maʻatautolu, ko e lelei ʻo Sēkope ʻaia ʻoku ne ʻofa ki ai. Sila.
PSA 47:5 Kuo hāʻele hake ʻae ʻOtua ʻi he mavava, ko Sihova mo e leʻo ʻoe meʻa lea.
PSA 47:6 Hiva fakamālō ki he ʻOtua, hiva fakamālō: hiva fakamālō ki hotau Tuʻi, hiva fakamālō.
PSA 47:7 He ko e ʻOtua ko e Tuʻi ia ʻo māmani kotoa pē: mou hiva fakamālō ʻi he poto.
PSA 47:8 ‌ʻOku pule ʻae ʻOtua ki he hiteni: ʻoku ʻafio ʻae ʻOtua ʻi he ʻafioʻanga ʻo ʻene māʻoniʻoni.
PSA 47:9 Kuo kātoa fakataha ʻae houʻeiki ʻoe kakai, ʻio, ko e kakai ʻae ʻOtua ʻo ʻEpalahame: ʻoku ʻi he ʻOtua ʻae ngaahi fakaū ʻo māmani: ʻoku māʻolunga lahi ʻaupito ia.
PSA 48:1 Ko e Hiva mo e Saame ki he ngaahi foha ʻo Kola. ‌ʻOku lahi ʻa Sihova, pea ʻoku lelei ke fakamālō lahi kiate ia, ʻi he kolo ʻa hotau ʻOtua, ʻi he moʻunga ʻo ʻene māʻoniʻoni.
PSA 48:2 Ko e tuʻunga matamatalelei ʻae moʻunga ko Saione, ko e fiefiaʻanga ʻo māmani kotoa pē, ʻoku ʻi hono potu tokelau ʻae kolo ʻoe Tuʻi lahi.
PSA 48:3 ‌ʻOku ʻilo ʻae ʻOtua ko e hūfanga ʻi hono ngaahi fale lahi ʻo ia.
PSA 48:4 Pea vakai, naʻe fakataha ʻae ngaahi tuʻi, naʻa nau ʻalu atu fakataha.
PSA 48:5 Naʻa nau mamata ai, pea nau ofo; naʻa nau mamahi, pea hola.
PSA 48:6 Naʻe tuia ʻakinautolu ʻi ai ʻi he manavahē, mo e mamahi, ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā.
PSA 48:7 ‌ʻOku ke maumauʻi ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi ʻaki ʻae matangi hahake.
PSA 48:8 Hangē ko ia naʻa mau fanongo, kuo pehē ʻemau mamata ʻi he kolo ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻi he kolo ʻa hotau ʻOtua: ʻe fakatuʻumaʻu ia ʻe he ʻOtua ʻo taʻengata. Sila.
PSA 48:9 Kuo mau manatu ki hoʻo ʻaloʻofa, ʻE ʻOtua, ʻi ho loto faletapu.
PSA 48:10 ‌ʻO hangē ko ho huafa, ʻE ʻOtua, ʻoku pehē ho ongoongolelei ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; ʻoku pito ho nima toʻomataʻu ʻi he māʻoniʻoni.
PSA 48:11 Tuku ke fiefia ʻae moʻunga ko Saione, tuku ke nekeneka ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Siuta, ko e meʻa ʻi hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 48:12 Mou ʻeveʻeva takatakai ʻi Saione, ʻo ʻalu fakatakamilo ʻiate ia: lau hono ngaahi fale māʻolunga ʻo ia.
PSA 48:13 Mou vakai lelei ki hono ngaahi puke, tokanga ki hono ngaahi fale lahi; koeʻuhi ke mou tala ia ki he toʻutangata ʻe hoko.
PSA 48:14 “He ko e ʻOtua ni ko hotau ʻOtua ʻo lauikuonga pea taʻengata: te ne tauhi ʻakitautolu ʻo aʻu ki he mate.”
PSA 49:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ki he ngaahi foha ʻo Kola. Mou fanongo ki he meʻa ni, ʻae kakai kotoa pē; fakafanongo, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi māmani:
PSA 49:2 ‌ʻAe māʻulalo mo e māʻolunga, ʻae maʻumeʻa mo e masiva, fakataha.
PSA 49:3 ‌ʻE lea hoku ngutu ʻi he poto; pea ʻe kau ki he ʻilo ʻae fakakaukau ʻa hoku loto.
PSA 49:4 Te u fakatokangaʻi hoku telinga ki he lea fakatātā: te u fakahā ʻi he haʻape ʻeku lea ʻilongataʻa.
PSA 49:5 Ko e hā te u manavahē ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe kovi, ʻoka takatakai au ʻe he hia ʻo hoku vaʻe?
PSA 49:6 Ko kinautolu ʻoku falala ki heʻenau mālohi, ʻo polepole ʻi hono lahi ʻo ʻenau koloa;
PSA 49:7 ‌ʻOku ʻikai ʻaupito faʻa fai ʻe hanau tokotaha ke huhuʻi hono tokoua, pe ʻatu ki he ʻOtua hano totongi:
PSA 49:8 He ko e huhuʻi ʻo honau laumālie ʻoku mahuʻinga lahi, pea ʻoku tuku ai pe ia ʻo taʻengata:
PSA 49:9 Koeʻuhi ke ne kei moʻui maʻuaipē, pea ʻikai ʻilo ʻae ʻauʻauha.
PSA 49:10 He ʻoku ne mamata ʻoku mate ʻae kau tangata poto, pea ʻoku ʻauha foki ʻae tangata vale pea mo e taʻeʻilo, ʻonau tuku ʻenau koloa ki he kakai kehe.
PSA 49:11 ‌ʻOku mahalo ʻa honau loto, ʻe tuʻumaʻu pē honau fale ʻo taʻengata, mo honau ngaahi nofoʻanga ki he toʻutangata kotoa pē; ʻoku nau fakahingoa honau ʻapi ki honau hingoa ʻonautolu.
PSA 49:12 Ka ko e moʻoni ko e tangata ʻoku māʻolunga ʻoku ʻikai tuʻumaʻu ia: ʻoku tatau ia mo e fanga manu ʻoku ʻauha.
PSA 49:13 Pea ko honau hala ni ko ʻenau vale ia: ka ʻoku mālieʻia honau hako ʻi heʻenau ngaahi lea. Sila.
PSA 49:14 Kuo tuku ʻakinautolu ki he faʻitoka ʻo hangē ko e fanga sipi; ʻe fafanga ʻaki ʻae mate ʻakinautolu; pea ʻe maʻu ʻae mālohi kiate kinautolu ʻe he kakai angatonu ʻi he pongipongi; pea ʻe ʻauha honau matamatalelei ʻi he faʻitoka mei honau nofoʻanga.
PSA 49:15 Ka ʻe huhuʻi hoku laumālie ʻe he ʻOtua mei he mālohi ʻoe faʻitoka: he te ne maʻu au. Sila.
PSA 49:16 ‌ʻOua naʻa ke manavahē koe ʻoka hoko ʻo koloaʻia ha tokotaha, ʻi he tupu pē ʻae nāunau ʻo hono fale;
PSA 49:17 He ʻoka mate ia ʻe ʻikai te ne fua ʻo ʻave ha meʻa ʻe taha: ʻe ʻikai muimui hifo ʻiate ia hono nāunau.
PSA 49:18 Ka ʻi heʻene moʻui naʻa ne tāpuaki hono laumālie: pea ʻe fakamālō ʻae kakai kiate koe, ʻoka ke ka fai lelei kiate koe.
PSA 49:19 ‌ʻE ʻalu ia ki he toʻutangata ʻo ʻene ngaahi tamai; ʻe ʻikai tenau mamata ki he maama.
PSA 49:20 Ko e tangata ʻoku māʻolunga, ka ʻoku ʻikai poto, ʻoku tatau ia mo e fanga manu ʻoku ʻauha.
PSA 50:1 Ko e Saame ʻa ʻAsafi. Kuo folofola ʻa Sihova, ko e ʻOtua Māfimafi, ʻo ui ki māmani ki he potu hopoʻanga ʻoe laʻā ʻo aʻu atu ki hono tōʻanga.
PSA 50:2 Mei Saione, ko e fungani ʻoe matamatalelei haohaoa, kuo ulo ʻae ʻOtua.
PSA 50:3 ‌ʻE hāʻele mai hotau ʻOtua, pea ʻe ʻikai fakalongo pē: ʻe fakaʻauha ʻe he afi ʻi hono ʻao, pea ʻe takatakai ia ʻe he afā lahi.
PSA 50:4 Te ne ui ki he ngaahi langi mei ʻolunga, pea ki māmani, koeʻuhi ke ne fakamaau hono kakai.
PSA 50:5 “Tānaki fakataha kiate au ʻeku kakai māʻoniʻoni; ʻakinautolu kuo fai ʻae fuakava mo au ʻi he feilaulau.”
PSA 50:6 Pea ʻe fakahā ʻe he ngaahi langi ʻene māʻoniʻoni: he ko e ʻOtua pē ko e fakamaau. Sila.
PSA 50:7 “Fanongo mai, ʻE hoku kakai, pea te u lea; pea te u fakapapau kiate koe, ʻE ʻIsileli: ko au ko e ʻOtua, ʻio, ko ho ʻOtua.
PSA 50:8 ‌ʻE ʻikai te u valokiʻi koe koeʻuhi ko hoʻo ngaahi feilaulau, pe ko hoʻo ngaahi feilaulau tutu, ke fai maʻu pe ʻi hoku ʻao.
PSA 50:9 ‌ʻE ʻikai te u toʻo ha pulu mei ho fale, pe ha kosi tangata mei ho ngaahi lotoʻā.
PSA 50:10 He ʻoku ʻaʻaku ʻae manu kotoa pē ʻoe vao, mo e fanga manu ʻi he moʻunga ʻe afe.
PSA 50:11 ‌ʻOku ou ʻilo ʻae manupuna kotoa pē ʻoe ngaahi moʻunga: pea ʻoku ʻaʻaku ʻae ngaahi manu kaivao kotoa pē ʻoe ngoue.
PSA 50:12 “Kapau te u fiekaia, ʻe ʻikai te u tala kiate koe: he ʻoku ʻaʻaku ʻa māmani, mo hono mahu ʻo ia.
PSA 50:13 He te u kai ʻeau ʻae kakano ʻoe fanga pulu tangata, pe inu ʻae toto ʻoe fanga kosi?
PSA 50:14 ‌ʻAtu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua; mo ke fai hoʻo ngaahi fuakava ki he Fungani Māʻolunga:
PSA 50:15 Pea ke ui kiate au ʻi he ʻaho ʻoe mamahi: te u fakamoʻui koe, pea te ke fakaongoongoleleiʻi au.”
PSA 50:16 Ka ʻoku pehē ʻe he ʻOtua ki he angakovi, “Ko e hā ʻoku ke kau ai koe ke tala ʻeku ngaahi fekau, pea ke ʻai ʻi ho ngutu ʻeku fuakava?
PSA 50:17 He ʻoku ke fehiʻa ki he akonaki, mo ke liʻaki ʻeku ngaahi lea ki ho tuʻa.
PSA 50:18 ‌ʻI hoʻo mamata ki ha kaihaʻa, naʻa ke loto leva kiate ia, pea naʻa ke kau mo e kau tono fefine.
PSA 50:19 “ʻOku ke tuku ho ngutu ki he kovi, pea ʻoku fakatupu ʻe ho ʻelelo ʻae kākā.
PSA 50:20 ‌ʻOku ke nofo ʻo lauʻikoviʻi ho tokoua; ʻoku ke fakakoviʻi ʻae tama ʻa hoʻo faʻē ʻaʻau.
PSA 50:21 Naʻa ke fai ʻae ngaahi meʻa ni, pea ne u fakalongo pē; naʻa ke mahalo ʻoku ou hangē tofu pe ko koe: ka te u valokiʻi koe, ʻo fokotuʻu ia ʻi ho ʻao.
PSA 50:22 Ko eni, mou tokanga ki he meʻa ni, ʻakimoutolu ʻoku fakangalongaloʻi ʻae ʻOtua, telia naʻaku haehae ke fakaikiiki ʻakimoutolu, pea ʻe ʻikai ha taha ke fakamoʻui.
PSA 50:23 “Ko ia ʻoku ne ʻatu ʻae fakafetaʻi ʻoku ne fakaongoongoleleiʻi au: pea ko ia ʻoku ne fakatonutonu hono hala te u fakahā kiate ia ʻae fakamoʻui ʻoe ʻOtua.”
PSA 51:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita, ʻi he haʻu kiate ia ʻae palōfita ko Natani, hili ʻene fai kovi mo Patisepa. ‌ʻAloʻofa mai kiate au, ʻE ʻOtua, ʻo fakatatau ki hoʻo manavaʻofa: ke ke tāmateʻi ʻeku ngaahi angahala ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo hoʻo ngaahi ʻaloʻofa ongongofua.
PSA 51:2 Ke ke fufulu ʻaupito au mei heʻeku hia, mo fakamaʻa au mei heʻeku angahala:
PSA 51:3 He ʻoku ou fakamoʻoni ʻeku ngaahi talangataʻa: pea ʻoku tuʻumaʻu aipē ʻi hoku ʻao ʻeku angahala.
PSA 51:4 Naʻaku fai angahala kiate koe, ʻio, kiate koe pē kuo u fai ʻae kovi ni ʻi ho ʻao; koeʻuhi ke tonuhia pe ʻa koe ʻoka ke ka folofola, pea māʻoniʻoni ʻoka ke ka fai ʻae fakamaau.
PSA 51:5 Vakai, naʻe fanauʻi au ʻi he angakovi pea naʻe tuʻituʻia ʻeku faʻē ʻiate au ko e angahala.
PSA 51:6 Vakai, ʻoku ke finangalo ki he moʻoni ʻi loto: pea ʻi he fufū te ke ngaohi ai au ke u ʻilo ʻae poto.
PSA 51:7 Ke ke fakamaʻa au ʻaki ʻae ʻisope, pea te u maʻa ai: fufulu au, pea te u hinehina lahi ʻi he ʻuha hinehina.
PSA 51:8 Tuku ke u fanongo ki he fiefia mo e nekeneka; ke fiemālie ai ʻae ngaahi hui kuo ke fesiʻi.
PSA 51:9 Ke ke fufū ho fofonga mei heʻeku angahala, mo ke tāmateʻi ʻeku ngaahi hia kotoa pē.
PSA 51:10 ‌ʻE ʻOtua, ke ke fakatupu ʻiate au ʻae loto maʻa; mo ke fakafoʻou ʻiate au ha laumālie tuʻumaʻu.
PSA 51:11 ‌ʻOua naʻa ke liʻaki au mei ho ʻao pea ʻoua naʻa ke toʻo ʻiate au ho laumālie māʻoniʻoni.
PSA 51:12 Toe ʻomi kiate au ʻae fiefia ʻo hoʻo fakamoʻui; mo ke poupou ʻaki au ho laumālie tauʻatāina.
PSA 51:13 Pea te u akonaki ʻaki ʻae kau talangataʻa ʻa ho ngaahi hala; pea ʻe liliu kiate koe ʻae kau angahala.
PSA 51:14 ‌ʻE ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻeku moʻui, ke ke fakamoʻui au mei he hia ʻoe toto: pea ʻe hiva kalanga ʻa hoku ʻelelo ʻi hoʻo māʻoniʻoni.
PSA 51:15 ‌ʻE ʻEiki ke ke faʻai hoku loungutu, pea ʻe fakahā atu ʻe hoku ngutu ʻa hoʻo fakamālō.
PSA 51:16 He ʻoku ʻikai te ke finangalo ki he feilaulau, koeʻuhi ke u ʻatu ia: ʻoku ʻikai te ke fiemālie ʻi he feilaulau tutu.
PSA 51:17 Ko e ngaahi feilaulau ʻoe ʻOtua ko e laumālie mafesi: ko e loto mafesi mo māfofoa, ʻE ʻOtua, ʻe ʻikai te ke manukiʻi.
PSA 51:18 Fai lelei ʻi ho finangalo lelei ki Saione: ke ke fokotuʻu hake ʻae ngaahi ʻā ʻo Selūsalema.
PSA 51:19 Pea te ke fiemālie ʻi he ngaahi feilaulau ʻoe māʻoniʻoni, mo e feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau tutu kotoa: pea te nau toki ʻatu ʻae fanga pulu ki hoʻo feilaulauʻanga.
PSA 52:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame akonaki ʻa Tevita, ʻi he haʻu ʻa Toeki ko e tangata ʻItomi, ʻo tala kia Saula, ʻo ne pehē kiate ia, kuo haʻu ʻa Tevita ki he fale ʻo ʻAhimeleki. ‌ʻAe tangata mālohi, ko e hā ʻoku ke polepole ai koe ʻi he fai pauʻu? ʻoku tolonga maʻuaipē ʻae ʻaloʻofa ʻae ʻOtua.
PSA 52:2 ‌ʻOku langaʻi ʻe ho ʻelelo ʻae ngaahi meʻa kovi; ʻo ne fai kākā, ʻo hangē ko e tele māsila.
PSA 52:3 ‌ʻOku ke ʻofa lahi ki he kovi ʻi he lelei; pea ki he loi ʻi he lea māʻoniʻoni. Sila.
PSA 52:4 ‌ʻAe ʻelelo kākā, ʻoku ke manako ki he ngaahi lea fakaʻauha.
PSA 52:5 Pea ʻe fakaʻauha foki koe ʻe he ʻOtua ʻo taʻengata, te ne toʻo ʻo ʻave koe, pea taʻaki koe mei ho nofoʻanga, ʻo taʻaki fuʻu hake koe mei he fonua ʻoe moʻui. Sila.
PSA 52:6 ‌ʻE mamata foki ki ai ʻae kakai māʻoniʻoni, pea manavahē, pea nau kata manuki kiate ia:
PSA 52:7 “Vakai, ko eni ʻae tangata naʻe ʻikai maʻu ʻae mālohi mei he ʻOtua; ka naʻe falala ki he lahi ʻo ʻene koloa, ʻo ne fakamālohi ia ʻi heʻene kovi.”
PSA 52:8 Ka ʻoku ou tatau mo e ʻolive laumaʻuiʻui ʻi he fale ʻoe ʻOtua: ʻoku ou falala ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua ʻo taʻengata pea taʻengata.
PSA 52:9 Te u fakamālō kiate koe ʻo taʻengata, koeʻuhi kuo ke fai ia ʻe koe: pea te u tatali ki ho huafa; he ʻoku lelei ia ʻi he ʻao ʻo ho kakai māʻoniʻoni.
PSA 53:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Mahalati, ko e Saame akonaki ʻa Tevita. Kuo pehē ʻe he vale ʻi hono loto, “ʻOku ʻikai ha ʻOtua.” Kuo kovi ʻakinautolu, pea kuo nau fai ʻae kovi fakalielia: ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fai lelei.
PSA 53:2 Naʻe ʻafio hifo ʻae ʻOtua mei he langi ki he fānau ʻae tangata, ke vakai pe ʻoku ai ha niʻihi ʻoku ʻilo, mo kumi ki he ʻOtua.
PSA 53:3 Kuo foki kotoa pē kimui ʻakinautolu: kuo nau hoko ʻo fakalielia kotoa pē: ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fai lelei, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha.
PSA 53:4 “ʻOku ʻikai ha ʻilo ʻiate kinautolu ʻoku fai kovi? ʻAkinautolu ʻoku kai ʻo ʻosi hoku kakai ʻo hangē ko ʻenau kai mā: naʻe ʻikai te nau ui ki he ʻOtua.”
PSA 53:5 Pea naʻe manavahē lahi ai ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai ha meʻa ke manavahē ai: he kuo laku kehekehe ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi hui ʻo ia naʻa ne tauʻi koe: Kuo ke fakamaaʻi ʻakinautolu, he kuo fehiʻa ʻae ʻOtua kiate kinautolu.
PSA 53:6 Ko hai te ne foaki mei Saione ʻae fakamoʻui ki ʻIsileli? ʻOka toe ʻomi ʻe he ʻOtua hono kakai kuo pōpula, ʻe fiefia ai ʻa Sēkope, pea nekeneka ʻa ʻIsileli.
PSA 54:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina ko e Saame akonaki ʻa Tevita, ʻi he haʻu ʻae kakai Sifi, ʻonau pehē kia Saula, ʻIkai ʻoku fufū ʻa Tevita ʻiate kimautolu? Fakamoʻui au, ʻE ʻOtua, ʻi ho huafa, mo ke fakamaau au ʻi ho mālohi.
PSA 54:2 Fanongo mai ki heʻeku lotu, ʻE ʻOtua fakafanongo ki he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
PSA 54:3 He kuo tuʻu hake kiate au ʻae kau muli, pea ʻoku kumi hoku laumālie ʻe he kau fakamālohi: ʻoku ʻikai te nau fokotuʻu ʻae ʻOtua ʻi honau ʻao. Sila.
PSA 54:4 Vakai, ko hoku tokoni ʻae ʻOtua: ʻoku ʻiate kinautolu ʻoku poupou hoku laumālie ʻae ʻEiki.
PSA 54:5 ‌ʻE totongi ʻe ia ʻaki ʻae kovi ki hoku ngaahi fili: ke ke motuhi ʻakinautolu ʻi ho moʻoni.
PSA 54:6 Te u ʻatu fiemālie pē ʻae feilaulau kiate koe: te u fakamālō ki ho huafa, ʻE Sihova he ʻoku lelei ia.
PSA 54:7 He kuo ne fakamoʻui au mei he mamahi kotoa pē: pea kuo mamata ʻe hoku mata ki hoku ngaahi fili.
PSA 55:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina, ko e Saame akonaki ʻa Tevita. Fakafanongo ki heʻeku lotu, ʻE ʻotua; pea ʻoua naʻa ke fufū koe mei heʻeku lotu tāumaʻu.
PSA 55:2 ‌ʻAfio mai kiate au, mo ke ongoʻi au: ʻoku ou lāunga ʻi heʻeku mamahi, pea tangi kalanga;
PSA 55:3 Koeʻuhi ko e leʻo ʻoe fili, koeʻuhi ko e taʻomia ʻe he kau angakovi: he kuo nau tuku ʻae hia kiate au, pea ʻi he ʻita ʻoku nau fehiʻa kiate au.
PSA 55:4 ‌ʻOku mamahi lahi hoku loto ʻiate au: pea kuo tō kiate au ʻae ngaahi fakailifia ʻoe mate.
PSA 55:5 Kuo hoko kiate au ʻae manavahē mo e tetetete, pea kuo lōmakiʻi au ʻe he lilika.
PSA 55:6 Pea naʻaku pehē, Taumaiā ke u maʻu ʻae kapakau ʻo hangē ko e lupe! Koeʻuhi ke u puna atu, pea fiemālie ai.
PSA 55:7 Vakai, te u ʻalu ʻo hē ki he mamaʻo, pea u nofo ʻi he toafa. Sila.
PSA 55:8 Te u ʻalu fakatoʻotoʻo, ʻo hao mei he matangi lahi mo e afā.
PSA 55:9 Fakaʻauha, ʻE Sihova, pea vahevahe honau ʻelelo: he naʻaku mamata ki he fakamālohi mo e fekeʻikeʻi ʻi he kolo.
PSA 55:10 ‌ʻOku nau ʻalu fano ai ʻi he ngaahi ʻā ʻo ia ʻi he ʻaho mo e pō: ʻoku ʻi loto ʻi ai ʻae pauʻu mo e mamahi.
PSA 55:11 ‌ʻOku ʻi ai ʻae kovi: ʻoku ʻikai mahuʻi mei hono ngaahi hala ʻae fakamālohi mo e kākā.
PSA 55:12 He naʻe ʻikai ko ha fili ʻaia naʻa ne lauʻikoviʻi au; ka ne pehē, te u faʻa kātaki ia: pea naʻe ʻikai ko ia ʻoku ne fehiʻa kiate au ʻaia kuo hiki hake ia kiate au ka ne pehē, te u faʻa fufū au meiate ia.
PSA 55:13 Ka ko koe ia, ko e tangata ʻoku ta tatau, ko hoku fakahinohino, mo hoku kaumeʻa.
PSA 55:14 Naʻa ta alea lelei mo au, pea ʻalu fakataha ki he fale ʻoe ʻOtua.
PSA 55:15 Ke puke ʻakinautolu ʻe he mate, pea tuku ke ʻalu vave hifo ʻakinautolu ki hētesi: he ʻoku ʻi honau ngaahi nofoʻanga, pea ʻiate kinautolu ʻae kovi.
PSA 55:16 Ka ko au te u ui ki he ʻOtua; pea ʻe fakamoʻui au ʻe Sihova.
PSA 55:17 ‌ʻI he efiafi, mo e pongipongi, mo e hoʻatā, te u lotu, mo tangi leʻo lahi: pea te ne ongoʻi hoku leʻo.
PSA 55:18 Kuo ne fakamoʻui hoku laumālie ʻi he melino mei he tau naʻe tuʻu hake kiate au: he naʻe ʻiate au ʻae tokolahi.
PSA 55:19 ‌ʻE ongoʻi ʻe he ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻafio talu mei muʻa, pea te ne tautea ʻakinautolu. Sila. Koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau feliliuʻaki, ko ia ʻoku ʻikai te nau manavahē ai ki he ʻOtua.
PSA 55:20 Naʻa ne mafao atu hono nima kiate kinautolu ʻaia naʻe nonofo ʻi he melino mo ia: kuo maumauʻi ʻe ia ʻene fuakava.
PSA 55:21 Ko e ngaahi lea ʻa hono ngutu naʻe molemole lahi hake ʻi he pota, ka naʻe ʻi hono loto ʻae tau: naʻe molū lahi ʻene ngaahi lea ʻi he lolo, ka ko e moʻoni ko e ngaahi heletā ia kuo unuhi.
PSA 55:22 Ke ke tuku hoʻo kavenga kia Sihova, pea te ne poupou koe: ʻe ʻikai ʻaupito te ne tuku ke ngaue ʻae kakai māʻoniʻoni.
PSA 55:23 Ka ko koe, ʻE ʻOtua te ke ʻohifo ʻakinautolu ki he luo ʻoe fakaʻauha: ko e kau tangata pani toto mo ngāue kākā ʻe ʻikai tenau aʻusia hono vaeuaʻanga ʻo honau ngaahi ʻaho; ka te u falala kiate koe.
PSA 56:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Sonatilemi-Lehokimi, ko e Saame mahuʻinga ʻa Tevita, ʻi he puke ia ʻe he kakai Filisitia ʻi Kata. Ke ke ʻaloʻofa kiate au, ʻE ʻOtua: he ʻoku fie folo hifo au ʻe he tangata; ʻoku ne tauʻi au ʻi he ʻaho kotoa, ʻo ne taʻomia au.
PSA 56:2 Ko e loto ʻo hoku ngaahi fili ʻi he ʻaho kotoa pē ke folo hifo au: he ʻoku tokolahi ʻakinautolu ʻoku tauʻi au, ʻE Fungani Māʻolunga.
PSA 56:3 ‌ʻI he ʻaho ʻoku ou manavahē ai, te u falala kiate koe.
PSA 56:4 Te u fakamālō ki he ʻOtua ʻi heʻene folofola; ʻoku ou falala ki he ʻOtua; ʻe ʻikai te u manavahē ki he meʻa ʻe faʻa fai ʻe he kakai kiate au.
PSA 56:5 ‌ʻOku nau fakakehe ʻeku ngaahi lea ʻi he ʻaho kotoa pē: ko ʻenau fakakaukau kotoa pē ke u kovi ai au.
PSA 56:6 ‌ʻOku nau fakataha ʻakinautolu, ʻoku nau fakafufū ʻakinautolu, ʻoku nau vakai hoku ʻaluʻanga, ʻi heʻenau holi ki heʻeku moʻui.
PSA 56:7 Te nau hao koā ʻi heʻenau hia? ʻE ʻOtua, ke ke lī ki lalo ʻae kakai ʻi he houhau.
PSA 56:8 ‌ʻOku ke lau ʻa ʻeku ʻalu fano pē: ke ke ʻutu hoku ngaahi loʻimata ki hoʻo hina: ʻikai ʻoku nau tuʻu ʻi hoʻo tohi?
PSA 56:9 ‌ʻO kau ka tangi kiate koe, ʻe foki kimui ai ʻa hoku ngaahi fili: ʻoku ou ʻilo ʻae meʻa ni; he ʻoku ʻiate au ʻae ʻOtua.
PSA 56:10 Te u fakamālō ki he ʻOtua ʻi heʻene folofola: te u fakamālō kia Sihova ʻi heʻene folofola.
PSA 56:11 Kuo u falala ki he ʻOtua: ʻe ʻikai te u manavahē ki ha meʻa ʻe faʻa fai ʻe he tangata kiate au.
PSA 56:12 ‌ʻE ʻOtua, ʻoku ʻiate au hoʻo ngaahi fuakava: te u ʻatu ʻae fakamālō kiate koe,
PSA 56:13 He kuo ke fakamoʻui hoku laumālie mei he mate: pea ʻikai te ke fakahaofi hoku vaʻe mei he hinga, koeʻuhi ke u ʻeveʻeva ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻi he maama ʻoe kakai moʻui?
PSA 57:1 Ki he Takimuʻa, ʻAli-Tasikiti, ko e Saame mahuʻinga ʻa Tevita, ʻi heʻene hola meia Saula ʻi he ʻana. Ke ke ʻaloʻofa kiate au, ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa kiate au: he ʻoku falala hoku laumālie kiate koe: ʻio, pea te u hūfanga ʻi he malu ʻo ho kapakau, ke ʻoua ke mole ʻo ngata ʻae ngaahi kovi ni.
PSA 57:2 Te u tangi ki he ʻOtua fungani māʻolunga, ki he ʻOtua ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē maʻaku.
PSA 57:3 Pea te ne fekau mei he langi, ʻo fakamoʻui au, mei he lauʻikovi ʻo ia ʻoku ne fie folo au ke ʻosi. Sila. ʻE fekau atu ʻe he ʻOtua ʻene ʻaloʻofa mo ʻene moʻoni.
PSA 57:4 ‌ʻOku ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione hoku laumālie: pea ʻoku ou tokoto mo kinautolu kuo vela, ʻio, ʻae ngaahi foha ʻoe tangata, ko honau nifo ko e ngaahi tao mo e ngahau, pea ko honau ʻelelo ko e heletā māsila.
PSA 57:5 ‌ʻE ʻOtua, ke māʻolunga lahi hake koe ʻi he ngaahi langi; tuku ke māʻolunga hake ho nāunau ʻi māmani kotoa pē.
PSA 57:6 Kuo nau teuteu ʻae kupenga ki hoku tuʻunga vaʻe; kuo mapelu ki lalo hoku laumālie: naʻa nau keli ʻae luo ʻi hoku ʻao, pea kuo tō ki ai ʻakinautolu. Sila.
PSA 57:7 ‌ʻOku maʻu hoku loto, ʻE ʻOtua, ʻoku maʻu hoku loto: te u hiva mo ʻatu ʻae fakamālō.
PSA 57:8 Ke ʻā hake, ʻa hoku nāunau; ʻā hake, ʻae saliteli mo e haʻape: te u ʻā hengihengi hake pe au.
PSA 57:9 ‌ʻE ʻEiki, te u fakamālō kiate koe ʻi he ʻao ʻoe kakai: te u hiva kiate koe ʻi he ngaahi puleʻanga.
PSA 57:10 He ʻoku lahi hoʻo ʻaloʻofa ʻo aʻu ki he ngaahi langi, mo hoʻo moʻoni ki he ngaahi ʻao.
PSA 57:11 ‌ʻE ʻOtua, ke māʻolunga lahi hake koe ʻi he ngaahi langi: tuku ke māʻolunga hake ho nāunau ʻi māmani kotoa pē.
PSA 58:1 Ki he Takimuʻa, ʻAli-Tasikiti, ko e Saame mahuʻinga ʻa Tevita. ‌ʻAe fakataha, ʻoku moʻoni ʻa hoʻomou lea māʻoniʻoni ʻakimoutolu? ʻAe ngaahi foha ʻoe tangata, ʻoku mou fakamaau totonu koā?
PSA 58:2 ‌ʻIo, ʻoku mou fai kovi ʻi loto; ʻoku mou fakamamafa ʻae kovi ʻo homou nima ʻi māmani.
PSA 58:3 Talu ʻae māvae ʻae angakovi mo e manāva mo ʻenau hē: ʻoku nau ʻalu hē leva talu ʻenau fanauʻi, ʻi he lea loi.
PSA 58:4 Ko honau kona ʻoku hangē ko e kona ʻoe ngata: ʻoku nau tatau mo e ngata tuli ʻoku ne tāpuni hono telinga;
PSA 58:5 ‌ʻAia ʻe ʻikai tokanga ki he leʻo ʻoe kau fakafiemālie, neongo ʻae poto lahi ʻoe tangata faiva.
PSA 58:6 ‌ʻE ʻOtua, ke ke sili honau kau nifo ʻi honau ngutu: ʻE Sihova, pakiʻi ʻo toʻo kituʻa ʻae kau nifo lahi ʻoe fanga laione mui.
PSA 58:7 Tuku ke vela ʻo vai ʻakinautolu ʻo hangē ko e vai ʻoku tafe maʻuaipē: ʻoka teteke ʻe ia ʻene kau fana ke fana ʻaki ʻene ngaahi ngahau, tuku ke tuʻutuʻu ʻakinautolu.
PSA 58:8 Ke mole ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻo hangē ko e sineli: tuku ke nau hangē ko e tama taʻehoko ʻae fefine, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamata ki he laʻā.
PSA 58:9 ‌ʻI he teʻeki vela ki hoʻomou kulo ʻae okooko ʻakau talatala, ʻe ʻosi ʻene ʻave moʻui ʻakinautolu ʻi hono houhau, ʻo hangē ko e ʻahiohio.
PSA 58:10 ‌ʻE fiefia ʻae māʻoniʻoni ʻi heʻene mamata ki he totongi: ʻe fufulu ʻe ia hono vaʻe ʻi he toto ʻoe angakovi.
PSA 58:11 Ko ia ʻe pehē ai ʻe he tangata, “Ko e moʻoni ʻoku ai ʻae totongi ki he māʻoniʻoni: ko e moʻoni ko e ʻOtua ia ʻoku fakamaau ʻi māmani.”
PSA 59:1 Ki he Takimuʻa, ʻAli-Tasikiti, ko e Saame mahuʻinga ʻa Tevita, ʻi he fekau ʻa Saula ke nau leʻohi ʻae fale ke tāmateʻi ia. ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke fakahaofi au mei hoku ngaahi fili: maluʻi au meiate kinautolu ʻoku tuʻu hake kiate au.
PSA 59:2 Ke ke fakahaofi au mei he kau fai kovi mo ke fakamoʻui au mei he kau tangata pani toto.
PSA 59:3 Vakai, ʻoku nau tatali ʻo lama ki hoku laumālie: ʻE Sihova, kuo kātoa fakataha ʻae kau mālohi kiate au: ka ʻoku ʻikai ʻi heʻeku talangataʻa, pe ko ʻeku angahala.
PSA 59:4 ‌ʻOku nau feleleʻi ʻo teuʻi ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai haʻaku kovi: ke ke ʻā ke tokoni au, pea ke ʻafioʻi.
PSA 59:5 Pea ko koe, ʻE Sihova, ko e ʻOtua, ʻoe ngaahi tokolahi, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ke ke ʻā hake ʻo ʻahiʻahi ki he hiteni kotoa pē: ʻoua naʻa ke ʻaloʻofa ki he kau angakovi kākā. Sila.
PSA 59:6 ‌ʻOku nau liu mai ʻi he efiafi: ʻoku nau longoaʻa ʻo hangē ko e kulī, pea ʻalu fakatakamilo ʻi he kolo.
PSA 59:7 Vakai, ʻoku nau hake ʻi honau ngutu: ʻoku ʻi honau loungutu ʻae ngaahi heletā: he ʻoku nau pehē, “ko hai ʻoku ne fanongo?”
PSA 59:8 Ka ko koe, ʻE Sihova, te ke kata kiate kinautolu; te ke manuki ki he hiteni kotoa pē.
PSA 59:9 Pea koeʻuhi ko ʻene mālohi ko ia te u tatali ai kiate koe: he ko hoku hūfanga ʻae ʻOtua.
PSA 59:10 Ko e ʻOtua ʻoku ʻaloʻofa kiate au te ne tokoni au: ʻe tuku kiate au ʻe he ʻOtua ke u mamata ki heʻeku holi ki hoku ngaahi fili.
PSA 59:11 ‌ʻOua naʻa ke tāmateʻi ʻakinautolu, telia naʻa ngalo ʻi hoku kakai; fakahēʻi ʻakinautolu ke mamaʻo ʻi ho mālohi; pea ʻohifo ki lalo ʻakinautolu, ʻE ʻEiki, ko homau fakaū.
PSA 59:12 Ko e meʻa ʻi he angahala ʻa honau ngutu, mo e ngaahi lea ʻa honau loungutu, tuku ke moʻua ai ʻakinautolu ʻi heʻenau laukau: koeʻuhi ko e kape mo e loi ʻoku nau lea ʻaki.
PSA 59:13 Fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he houhau, fakaʻauha ʻakinautolu ke ʻoua naʻa kei ai ʻakinautolu: pea tuku ke ʻilo ʻekinautolu ʻoku pule, ʻae ʻOtua, ʻia Sēkope, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani. Sila.
PSA 59:14 Pea tuku kenau liu mai ʻi he efiafi; tuku kenau longoaʻa ʻo hangē ko e kulī, ʻo ʻalu fakatakamilo ʻi he kolo.
PSA 59:15 Tuku kenau ʻalu ʻo hē fano ai pē ʻo kumi kai, pea lāunga ʻo kapau ʻe ʻikai tenau mākona.
PSA 59:16 Ka te u hiva au ki ho mālohi; ʻio, te u hiva mālohi ʻi hoʻo ʻaloʻofa ʻi he pongipongi: he ko hoku ungaʻanga koe, mo e hūfanga kiate au ʻi he ʻaho ʻo ʻeku mamahi.
PSA 59:17 ‌ʻE hoku mālohi, te u hiva kiate koe: he ko hoku kalofanga ʻae ʻOtua, ko e ʻOtua ʻoku ʻaloʻofa kiate au.
PSA 60:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Susani-Etuta, ko e Saame mahuʻinga ʻa Tevita, ke ako ʻaki; ʻi heʻene tauʻi ʻa ʻElama-Nahalaimi mo ʻElama-Sopa, pea liu mai ʻa Soape, ʻo ne tāmateʻi ʻi he luo ʻoe māsima ʻae tokotaha mano ma toko ua afe ʻoe kakai ʻItomi. ‌ʻE ʻOtua, kuo ke liʻaki ʻakimautolu; kuo ke veteki ʻakimautolu; naʻa ke houhau; ke ke toe tafoki mai kiate kimautolu.
PSA 60:2 Kuo ke lulu ʻae fonua ke tetetete; kuo mafahifahi ia: ke ke fakalelei hono ngaahi maumau; he ʻoku ngalulu ia.
PSA 60:3 Kuo ke fakahā ʻae ngaahi meʻa faingataʻa ki hoʻo kakai; kuo ke fakainu ʻaki ʻakimautolu ʻae uaine fakaofo.
PSA 60:4 Kuo ke foaki ʻae fuka kiate kinautolu naʻe manavahē kiate koe, ke fakahā ia koeʻuhi ko e moʻoni. Sila.
PSA 60:5 Koeʻuhi ke hao ʻaia ʻoku ke ʻofa ai; ke ke fakamoʻui ʻaki ho nima toʻomataʻu, ʻo fanongo kiate au.
PSA 60:6 Kuo folofola ʻae ʻOtua ʻi heʻene māʻoniʻoni; “Te u fiefia, te u vaeua ʻa Sikemi, ʻo fuofua ʻae luo ʻo Sukote.
PSA 60:7 ‌ʻOku ʻoʻoku ʻa Kiliati, pea ʻoʻoku mo Manase; ko e mālohi foki ʻo hoku ʻulu ʻa ʻIfalemi; ko ʻeku fai fono ʻa Siuta;
PSA 60:8 Ko ʻeku ipu kaukauʻanga ʻa Moape; te u lī hoku topuvaʻe ki ʻolunga ki ʻItomi: Filisitia, ke ke vikiviki koe koeʻuhi ko au.”
PSA 60:9 Ko hai te ne ʻomi au ki he kolo mālohi? Ko hai te ne aʻutaki au ki ʻItomi?
PSA 60:10 ‌ʻE ʻOtua, ʻe ʻikai te ke fai ia, ʻa koe kuo ke liʻaki ʻakimautolu? ʻA koe, ʻE ʻOtua, naʻe ʻikai te ke ʻalu mo ʻemau ngaahi kautau?
PSA 60:11 Ke ke tuku kiate kimautolu ʻae tokoni mei he mamahi: he ʻoku taʻeʻaonga ʻae tokoni ʻae tangata.
PSA 60:12 Ko e meʻa ʻi he ʻOtua te tau fai mālohi ai: he ko ia ia te ne malaki hifo hotau ngaahi fili.
PSA 61:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE ʻOtua, ke ke fanongo ki heʻeku tangi; tokanga ki heʻeku lotu.
PSA 61:2 Te u tangi kiate koe mei he ngataʻanga ʻo māmani, ʻoka taʻomia hoku loto: ke ke tataki au ki he maka ʻoku māʻolunga hake ʻiate au.
PSA 61:3 He naʻa ke hoko ko hoku ungakiʻi, ko e fale māʻolunga pea mālohi ki he fili.
PSA 61:4 Te u nofomaʻu ʻi ho fale fehikitaki ʻo taʻengata: te u falala ki he malu ʻo ho kapakau. Sila.
PSA 61:5 He kuo ke fanongo ki heʻeku ngaahi fuakava, ʻE ʻOtua: kuo ke foaki kiate au ʻae tofiʻa ʻokinautolu ʻoku manavahē ki ho huafa.
PSA 61:6 Te ke fakatolonga ʻae moʻui ʻae tuʻi, mo hono ngaahi taʻu ʻo hangē mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
PSA 61:7 ‌ʻE nofomaʻu ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua taʻengata: ke ke teuteu ʻae ʻaloʻofa mo e moʻoni ʻaia te na fakamoʻui ia. Ko ia te u hiva fakamālō ai ki ho huafa ʻo taʻengata, koeʻuhi ke u fai ki heʻeku ngaahi fuakava ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 61:8 Ko ia te u hiva fakamālō ai ki ho huafa ʻo taʻengata, koeʻuhi ke u fai ki heʻeku ngaahi fuakava ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 62:1 Ki he Takimuʻa ko Situtuni, ko e Saame ʻa Tevita. Ko e moʻoni ʻoku tatali hoku laumālie ki he ʻOtua: ʻoku meiate ia hoku fakamoʻui.
PSA 62:2 Ko ia pē ko hoku makatuʻu mo hoku fakamoʻui; ko hoku hūfanga ia; ʻe ʻikai faʻa ueʻi lahi au.
PSA 62:3 ‌ʻE fēfē hono fuoloa mo hoʻomou kei filioʻi kovi ki he tangata? ʻe tāmateʻi ʻakimoutolu kotoa pē: te mou hangē ko e ʻā kuo malele, mo e ʻā ʻoku tuʻu tetetete.
PSA 62:4 ‌ʻOku nau fakakaukau ke tulaki hifo ia mei heʻene lelei: ʻoku nau fiemālie pe ʻi he loi: ʻoku nau tāpuaki ʻaki honau ngutu, ka ʻoku nau kape ʻi loto. Sila.
PSA 62:5 ‌ʻE hoku laumālie, ke ke tatali pe ki he ʻOtua; he ʻoku meiate ia ʻeku ʻamanaki lelei.
PSA 62:6 Ko ia pe ko hoku makatuʻu mo hoku fakamoʻui: ko hoku hūfanga ia; ʻe ʻikai faʻa ueʻi au.
PSA 62:7 ‌ʻOku ʻi he ʻOtua ʻa hoku fakamoʻui mo ʻeku fiefia: ko e makatuʻu ʻo hoku mālohi, mo hoku hūfanga ʻoku ʻi he ʻOtua.
PSA 62:8 Falala maʻuaipē kiate ia; ʻakimoutolu ʻae kakai, lilingi homou loto ʻi hono ʻao: ko e hūfanga ʻae ʻOtua kiate kitautolu. Sila.
PSA 62:9 Ko e moʻoni ko e meʻa vaʻinga pe ʻae kau tangata māʻulalo, pea ko e meʻa loi ʻae kau tangata māʻolunga: kapau ʻe ʻai ki he meʻa fakamamafa, ʻoku nau maʻamaʻa lahi hake kotoa pē ʻi he meʻa vaʻinga.
PSA 62:10 ‌ʻOua naʻa falala ki he fakamālohi pea ʻoua naʻa viki ʻi he kaihaʻa: kapau ʻoku tupu ʻae koloa, ʻoua naʻa tuku homou loto ki ai.
PSA 62:11 Kuo folofola ʻae ʻOtua ʻo tuʻo taha; pea naʻe tuʻo ua ʻa ʻeku fanongo eni; ʻoku ʻi he ʻOtua ʻae mālohi.
PSA 62:12 Pea ʻoku ʻiate koe foki, ʻE ʻEiki, ʻae ʻaloʻofa: he ʻoku ke ʻange ki he tangata taki taha kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.
PSA 63:1 Ko e Saame ʻa Tevita, ʻi heʻene ʻi he toafa ʻo Siuta. ‌ʻE ʻOtua, ko hoku ʻOtua koe; te u kumi vave kiate koe: ʻoku fieinu hoku laumālie kiate koe, ʻoku holi hoku kakano kiate koe ʻi he fonua mōmoa mo fieinua, ʻaia ʻoku ʻikai ha vai ʻi ai;
PSA 63:2 Ke mamata ki hoʻo māfimafi mo ho nāunau, ʻo hangē ko ʻeku mamata ai kiate koe ʻi he faletapu.
PSA 63:3 ‌ʻOku lelei lahi hake ʻa hoʻo ʻaloʻofa ʻi he moʻui, ko ia ʻe fakafetaʻi ai ʻa hoku loungutu kiate koe.
PSA 63:4 Ko ia ʻe pehē pe ʻeku fakafetaʻi kiate koe lolotonga ʻeku moʻui: te u hiki hake hoku nima ʻi ho huafa.
PSA 63:5 ‌ʻE mākona lelei hoku laumālie ʻo hangē ko e meʻa ʻi he ngako mo e meʻa momona; pea ʻe fakafetaʻi kiate koe ʻa hoku ngutu ʻi he loungutu fiefia.
PSA 63:6 ‌ʻI heʻeku manatu kiate koe ʻi hoku mohenga, ʻo fakalaulauloto kiate koe ʻi he ngaahi lakanga leʻo ʻi he poʻuli.
PSA 63:7 Ko e meʻa ʻi hoʻo faʻa tokoni au, ko ia te u fiefia ai ʻi he malu ʻo ho kapakau.
PSA 63:8 ‌ʻOku pikitai maʻu pē hoku laumālie kiate koe: ʻoku poupou au ʻe ho nima toʻomataʻu.
PSA 63:9 Ka ko kinautolu ʻoku kumi hoku laumālie ke fakaʻauha ia, tenau ʻalu hifo ki he ngaahi potu ʻi lalo ʻi he fonua.
PSA 63:10 Tenau tō ʻi he heletā: tenau hoko ko e ʻinasi ʻoe fanga fokisi.
PSA 63:11 Ka ʻe fiefia ʻae tuʻi ʻi he ʻOtua; ko ia kotoa pē ʻoku fuakava ʻiate ia ʻe fiefia ia; ka ʻe tāpuni ʻae ngutu ʻokinautolu kotoa pē ʻoku lea loi.
PSA 64:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. Fanongo ki hoku leʻo, ʻE ʻOtua, ʻi heʻeku lotu: fakahaofi ʻeku moʻui mei he manavahē ki he fili.
PSA 64:2 Fakafufū au mei he filioʻi ʻae kau angahala; mei he angatuʻu fakamaveuveu ʻoe kau fai kovi:
PSA 64:3 ‌ʻOku nau fakamata honau ʻelelo ʻo hangē ko e heletā, ʻonau teke ʻenau kaufana ke fanaʻi ʻenau ngaahi ngahau, ʻio, ko e ngaahi lea kona.
PSA 64:4 Koeʻuhi ke nau fana ʻi he lilo ki he haohaoa: ʻoku nau fana fakafokifā pe kiate ia, ʻo taʻemanavahē.
PSA 64:5 ‌ʻOku nau fetokoniʻaki ʻakinautolu ʻi he meʻa kovi: ʻoku nau fakakaukau ke tau ʻae ngaahi tauhele ʻi he lilo; ʻoku nau pehē, “Ko hai te ne mamata kiate kimautolu?”
PSA 64:6 ‌ʻOku nau kumi ke ʻilo ʻae ngaahi kovi ʻoku nau faʻa ʻeke ke lahi: ʻoku taumamaʻo ʻae mahalo mo e loto ʻokinautolu kotoa pē.
PSA 64:7 Ka ʻe fana ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻaki ʻae ngahau; te nau lavea fakafokifā pe.
PSA 64:8 Ko ia tenau ngaohi honau ʻelelo ke tō kiate kinautolu: ʻe hola ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mamata kiate kinautolu.
PSA 64:9 Pea ʻe manavahē ʻae tangata kotoa pē, ʻonau fakahā ʻae ngāue ʻae ʻOtua; he tenau fakakaukau poto ki heʻene ngāue.
PSA 64:10 ‌ʻE fiefia ʻae māʻoniʻoni ʻi he ʻEiki, pea falala kiate ia; pea vikiviki ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku angatonu ʻi loto.
PSA 65:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame mo e Hiva ʻa Tevita. ‌ʻE ʻOtua, ʻoku tatali ʻae fakamālō kiate koe ʻi Saione: pea ʻe fai kiate koe ʻae fuakava.
PSA 65:2 ‌ʻA koe ʻoku ke ongoʻi ʻae lotu, ʻe aʻu atu kiate koe ʻae kakai kotoa pē.
PSA 65:3 ‌ʻOku mālohi kiate au ʻae ngaahi hia: pea ko ʻemau ngaahi talangataʻa te ke fakamaʻa ia ke ʻosi.
PSA 65:4 ‌ʻOku monūʻia ia ʻaia ʻoku ke fili, mo ke fakaofi ia kiate koe, koeʻuhi ke ne nofo ʻi ho lotoʻā: temau fiemālie ʻi he lelei ʻo ho fale, ʻio, ʻo ho faletapu māʻoniʻoni.
PSA 65:5 ‌ʻE ʻOtua ko homau fakamoʻui, te ke talia ʻakimautolu ʻi he ngaahi meʻa fakamanavahē ʻi he māʻoniʻoni; ʻa koe ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻoe ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani, pea mo kinautolu ʻoku mamaʻo atu ʻi he tahi:
PSA 65:6 ‌ʻAia ʻoku ne fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi moʻunga ʻi hono mālohi; kuo nonoʻo ʻaki ʻae māfimafi:
PSA 65:7 ‌ʻAia ʻoku ne lolomi ʻae longoaʻa ʻoe ngaahi tahi, ko e longoaʻa ʻoe ngaahi peau, mo e maveuveu ʻoe kakai.
PSA 65:8 Pea ʻoku manavahē ʻi ho ngaahi fakaʻilonga ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi potu mamaʻo: ʻoku ke fakafiefiaʻi ʻae ngaahi ʻaluʻanga ʻoe pongipongi mo e efiafi.
PSA 65:9 ‌ʻOku ke ʻaʻahi ki he fonua, ʻo fakaviviku ia: ʻoku ke fakakoloa lahi ʻaki ia ʻae vaitafe ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku pito ʻi he vai: ʻoku ke teuʻi ʻenau meʻakai, hili hoʻo tokonaki pehē ki ai.
PSA 65:10 ‌ʻOku ke fakaviviku lahi hono tafungofunga ʻo ia: ʻoku ke pule ke tō ʻae ʻuha ki hono ngaahi keli: ʻoku ke fakamolū ʻaki ia ʻae ʻuha tuʻu mo tō: ʻoku ke tāpuaki hono tupu ʻo ia.
PSA 65:11 ‌ʻOku ke tatā ʻaki ʻae taʻu ʻa hoʻo angalelei; pea ʻoku ngangana mei ho ngaahi hala ʻae momona.
PSA 65:12 ‌ʻOku ngangana ia ki he ngaahi potu mohuku ʻoe toafa: pea fiefia ʻae ngaahi tafungofunga ʻi he potu kotoa pē.
PSA 65:13 Kuo fakakofuʻaki ʻae fanga sipi ʻae ngaahi potu mohuku; pea kuo ʻufiʻufi foki ʻae ngaahi luo ʻaki ʻae uite; ʻoku nau kalanga ʻi he fiefia, ʻoku nau hiva foki.
PSA 66:1 Ki he Takimuʻa, ko e Hiva pe ko e Saame. Mou kalanga fiefia ki he ʻOtua, ʻae fonua kotoa pē:
PSA 66:2 Hiva ʻaki ʻae ongoongolelei ʻo hono huafa: fakaongoongolelei ʻae fakamālō kiate ia.
PSA 66:3 Mou pehē ki he ʻOtua, “ʻOku ke fakamanavahē koe ʻi hoʻo ngaahi ngāue! Ko e meʻa ʻi hono lahi ʻo hoʻo māfimafi ʻe fakamoʻulaloa ai ʻekinautolu ʻe ho ngaahi fili kiate koe.
PSA 66:4 ‌ʻE hū ʻa māmani kotoa pē kiate koe, ʻonau hiva kiate koe; te nau hiva ki ho huafa.” Sila.
PSA 66:5 Haʻu ʻo mamata ki he ngaahi ngāue ʻae ʻOtua: ʻoku fakamanavahē ia ʻi heʻene ngāue ki he ngaahi fānau ʻae tangata.
PSA 66:6 Naʻa ne liliu ʻae tahi ko e fonua mōmoa: naʻa nau ʻalu ʻi he fuʻu vaitafe ʻi honau vaʻe: naʻa tau fiefia ʻiate ia ʻi ai.
PSA 66:7 ‌ʻOku pule ia ʻi heʻene māfimafi ʻo taʻengata; ʻoku vakai ʻe hono fofonga ki he ngaahi puleʻanga: ʻoua naʻa hiki hake ʻakinautolu ʻe he kau angatuʻu. Sila.
PSA 66:8 ‌ʻAkimoutolu ʻae kakai, mou fakafetaʻi ki hotau ʻOtua, pea fai ke ongo ʻae leʻo ʻoe fakamālō kiate ia:
PSA 66:9 ‌ʻAia ʻoku ne poupou hotau laumālie ʻi he moʻui, pea ʻikai tuku hotau vaʻe ke ngaue.
PSA 66:10 He kuo ke ʻiloʻi ʻakimautolu, ʻE ʻOtua: kuo ke ʻahiʻahiʻi ʻakimautolu, ʻo hangē ko e ʻahiʻahiʻi ʻoe siliva.
PSA 66:11 Naʻa ke ʻomi ʻakimautolu ki he kupenga; naʻa ke ʻai ʻae mahaki ki homau kongaloto.
PSA 66:12 Naʻa ke tuku ke laka ʻae kakai ʻi homau ʻulu; naʻa mau ʻalu pe ʻi he afi mo e vai: ka naʻa ke ʻomi ʻakimautolu ki he potu mahu.
PSA 66:13 Te u hū ki ho fale mo e ngaahi feilaulau tutu: te u ʻatu kiate koe ʻo hangē ko ʻeku ngaahi fuakava,
PSA 66:14 ‌ʻAia kuo ongo atu mei hoku loungutu, pea lea ʻaki ʻe hoku ngutu, ʻi heʻeku ʻi he mamahi.
PSA 66:15 Te u ʻatu kiate koe ʻae ngaahi feilaulau tutu ʻae fanga manu sino, mo e meʻa namu kakala ʻoe fanga sipitangata; te u ʻatu ʻae fanga pulu mo e fanga kosi. Sila.
PSA 66:16 Haʻu ʻo fanongo, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku manavahē ki he ʻOtua, pea te u fakahā ʻaia kuo ne fai ki hoku laumālie.
PSA 66:17 Naʻaku tangi kiate ia ʻaki hoku ngutu, pea naʻe fakamālō ʻa hoku ʻelelo kiate ia.
PSA 66:18 Kapau te u tokanga ki he kovi ʻi hoku loto, ʻe ʻikai fanongo ʻae ʻEiki kiate au:
PSA 66:19 Ka ko e moʻoni kuo ongoʻi au ʻe he ʻOtua; naʻe tokanga ia ki he leʻo ʻo ʻeku lotu.
PSA 66:20 Fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia naʻe ʻikai te ne liʻaki ʻeku lotu, pe ko ʻene ʻaloʻofa ʻiate au.
PSA 67:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina, ko e Saame pe ko e Hiva. Ke ʻaloʻofa ʻae ʻOtua kiate kimautolu, ʻo tāpuaki ʻakimautolu; pea tuku ke ulo mai hono fofonga kiate kimautolu. Sila.
PSA 67:2 Koeʻuhi ke ʻilo ai ho hala ʻi māmani, mo hoʻo fakamoʻui ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
PSA 67:3 Tuku ke fakamālō ʻae kakai kiate koe, ʻE ʻOtua; ke fakamālō kiate koe ʻae kakai kotoa pē.
PSA 67:4 Tuku ke fiefia ʻae ngaahi puleʻanga, pea hiva ʻi he nekeneka: he te ke fakamaau māʻoniʻoni ʻae kakai, pea tataki ʻae ngaahi puleʻanga ʻi māmani. Sila.
PSA 67:5 Tuku ke fakamālō ʻae kakai kiate koe, ʻE ʻOtua; ke fakamālō kiate koe ʻae kakai kotoa pē.
PSA 67:6 Pea ʻe toki tuku mai ʻe he fonua hono tupu; pea ko e ʻOtua, ʻio, ko hotau ʻOtua, te ne tāpuaki ʻakitautolu.
PSA 67:7 ‌ʻE tāpuaki ʻakitautolu ʻe he ʻOtua; pea ʻe manavahē kiate ia ʻae ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani.
PSA 68:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame pe ko e Hiva ʻa Tevita. Ke tuʻu hake ʻae ʻOtua, tuku ke veteki hono ngaahi fili: tuku ke puna foki mei hono ʻao ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate ia.
PSA 68:2 Hangē ko e vilingia ʻo mole ʻae kohu, ke pehē pe hono vilingia ʻakinautolu: hangē ko e pulu ʻoku vela ʻo vai ʻi he afi, ke ʻauha pehē pe ʻae kau angahala ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
PSA 68:3 Ka ʻe tuku ke fiefia ʻae māʻoniʻoni; ke nekeneka ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua: ʻIo, ke fiefia lahi ʻaupito ʻakinautolu.
PSA 68:4 Hiva ki he ʻOtua, hiva fakamālō ki hono huafa: fakaongoongolelei ia ʻoku hāʻele ʻi he ngaahi toafa ʻi hono huafa ko SIHOVA, pea fiefia ʻi hono ʻao.
PSA 68:5 Ko e tamai ʻae ʻOtua ki he tamai mate, mo e fakamaau ia ʻi hono ʻafioʻanga māʻoniʻoni, ki he kau fefine kuo mate honau husepāniti.
PSA 68:6 ‌ʻOku ʻai ʻe he ʻOtua ʻae kau paea ʻi he ngaahi fale: ʻoku ne ʻomi kituʻa ʻakinautolu kuo haʻi ʻaki ʻae ukamea fihifihi: ka ʻoku nofo ʻae kau angatuʻu ʻi he fonua mōmoa.
PSA 68:7 ‌ʻE ʻOtua, ʻi hoʻo muʻomuʻa atu ki ho kakai, ʻi hoʻo hāʻele ʻi he toafa; Sila.
PSA 68:8 Naʻe ngalulu ʻa māmani, pea ngangana mo e ngaahi langi foki ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua: ʻio, naʻe ngaueue ʻa Sainai ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
PSA 68:9 ‌ʻE ʻOtua, naʻa ke tuku hifo ʻae ʻuha lahi, ʻaia naʻa ke fakamālohi ʻaki ho tofiʻa, ʻi heʻene vaivai.
PSA 68:10 Naʻe nofo ki ai ʻa ho kakai: ʻE ʻOtua, kuo ke tokonaki ʻi hoʻo angalelei ki he masiva.
PSA 68:11 Naʻe foaki mai ʻe he ʻEiki ʻae folofola pea naʻe tokolahi ʻakinautolu naʻe fakahā ia.
PSA 68:12 “Naʻe hola vave ʻae ngaahi tuʻi ʻoe kautau:” pea naʻe tufa ʻae vete ʻe he fefine naʻe nofo ʻo leʻo.
PSA 68:13 Neongo hoʻomou nofo ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi kulo, ka temou hangē ko e kapakau ʻoe lupe ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ʻae siliva, mo hono fulufulu ko e koula melomelo.
PSA 68:14 ‌ʻI he veteki ʻi ai ʻe he Māfimafi ʻae ngaahi tuʻi, naʻe hinehina ia ʻo hangē ko e ʻuha hinehina ʻi Salimoni.
PSA 68:15 Ko e moʻunga ʻoe ʻOtua ʻoku hangē ko e moʻunga ko Pesani; ko e moʻunga māʻolunga ʻo hangē ko e moʻunga ko Pesani,
PSA 68:16 Ko e hā ʻoku mou hopohopo ai, ʻakimoutolu ko e ngaahi moʻunga māʻolunga? Ko e moʻunga eni ʻoku fili ʻe he ʻOtua ke nofo ki ai; ʻio, ʻe nofo ki ai ʻa Sihova ʻo taʻengata.
PSA 68:17 Ko e ngaahi saliote ʻae ʻOtua ʻoku ua mano, ʻio, ko e ngaahi toko afe ʻoe ʻāngelo: ʻoku ʻiate kinautolu ʻae ʻEiki, ʻio, ʻo hangē ko ʻene ʻi Sainai, ʻi he potu māʻoniʻoni.
PSA 68:18 Kuo ke hāʻele hake ki ʻolunga, kuo u angatuʻu foki, koeʻuhi ke nofo kiate kinautolu ʻa Sihova ko e ʻOtua.
PSA 68:19 Fakafetaʻi ki he ʻEiki, ʻaia ʻoku ne hili kiate kitautolu ʻae kavenga ʻoe meʻa lelei ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻio, ko e ʻOtua ʻo hotau fakamoʻui. Sila.
PSA 68:20 Ko ia, ko hotau ʻOtua ko e ʻOtua ia ʻoe fakamoʻui; pea ʻoku ʻia Sihova ko e ʻEiki ʻae moʻui mei he mate.
PSA 68:21 Ka ʻe taaʻi ʻe he ʻOtua ʻae ʻulu ʻo hono ngaahi fili, mo e tumuʻaki fulufulu ʻo ia ʻoku ʻalu pē ʻi heʻene ngaahi talangataʻa.
PSA 68:22 Naʻe pehē ʻe he ʻEiki, “Te u toe ʻomi mei Pesani, te u toe ʻomi hoku kakai mei he loloto ʻo e ngaahi tahi.
PSA 68:23 Koeʻuhi ke kulokula ho vaʻe ʻi he toto ʻo ho ngaahi fili, pea mo e ʻelelo ʻo hoʻo fanga kulī ʻi ai.”
PSA 68:24 Kuo nau mamata ki ho ngaahi hāʻeleʻanga, ʻE ʻOtua; ʻio, ko e ngaahi hāʻeleʻanga ʻo hoku ʻOtua, mo hoku Tuʻi, ʻi he faletapu.
PSA 68:25 ‌ʻOku muʻomuʻa ʻae kau hiva, pea hoko mo e kau pulotu tā mālie ʻoe ngaahi meʻa faiva; pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻae kau taʻahine ʻoku tā ʻae lali iiki.
PSA 68:26 “Mou fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he ngaahi fakataha, ʻio, ki he ʻEiki, ʻakimoutolu mei he matavai ʻo ʻIsileli.”
PSA 68:27 ‌ʻOku ʻi ai ʻa Penisimani siʻi mo honau pule, ʻae houʻeiki ʻo Siuta mo ʻenau fakataha, mo e houʻeiki ʻo Sepuloni, pea mo e houʻeiki ʻo Nafitali.
PSA 68:28 Ko ho ʻOtua kuo ne tuʻutuʻuni ho mālohi: ke ke fakamālohi, ʻE ʻOtua, ʻaia naʻa ke fai kiate kimautolu.
PSA 68:29 Ko e meʻa ʻi ho faletapu ʻi Selūsalema, ʻe ʻomi ai ʻe he ngaahi tuʻi ʻae ngaahi meʻaʻofa kiate koe.
PSA 68:30 Ke ke tautea ʻae fanga manu ʻoe vao kaho, ʻae fuʻu tokolahi ʻoe fanga pulu tangata, mo e ngaahi ʻuhikiʻi pulu ʻoe kakai, ke ʻoua kenau fakavaivai ʻakinautolu ʻaki ʻae ngaahi konga siliva: ke ke veteki ʻae kakai ʻoku manako ki he tau.
PSA 68:31 ‌ʻE haʻu ʻae ngaahi houʻeiki mei ʻIsipite; ʻe mafao vave atu ʻae nima ʻo ʻItiopea ki he ʻOtua.
PSA 68:32 ‌ʻAe ngaahi puleʻanga ʻo māmani, mou hiva ki he ʻOtua; hiva ʻaki ʻae fakamālō ki he ʻEiki: Sila.
PSA 68:33 Kiate ia ʻoku heka ki he langi ʻoe ngaahi langi, ʻaia naʻe ʻi muʻa pe; vakai, ʻoku ne fakaongo atu hono leʻo, pea ko e leʻo māfimafi ia.
PSA 68:34 Mou tuku ki he ʻOtua ʻae mālohi: ʻoku ʻi ʻolunga ʻi ʻIsileli ʻa hono nāunau, mo ʻene māfimafi ʻoku ʻi he ngaahi langi.
PSA 68:35 ‌ʻE ʻOtua, ʻoku fakamanavahē ko e ʻituʻa ʻi ho ngaahi faletapu: ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko ia ʻoku ne foaki ʻae mālohi mo e faʻa fai ki hono kakai. Fakafetaʻi ki he ʻOtua.
PSA 69:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Sosanimi, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE ʻOtua, ke ke fakamoʻui au; he kuo hū ki loto ʻae ngaahi vai ki hoku laumālie.
PSA 69:2 ‌ʻOku ou ngalo hifo ʻi he pela loloto, ʻaia ʻoku ʻikai ha potu ke tuʻu ai: kuo u hoko ki he vai loloto, pea ʻoku lōmakiʻi au ʻe he vai lahi.
PSA 69:3 Kuo u vaivai ʻi heʻeku tangi: kuo mōmoa hoku kia: ʻoku fakaʻaʻau ʻo ʻosi hoku mata ʻi heʻeku tatali ki hoku ʻOtua.
PSA 69:4 Ko kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au taʻehanoʻuhinga ʻoku nau tokolahi hake ʻi he tuʻoni louʻulu ʻo hoku ʻulu: ko kinautolu ʻoku loto ke fakaʻauha au, ʻaia ko hoku ngaahi fili taʻetotonu, ʻoku nau mālohi; pea ne u toki ʻange ʻaia naʻe ʻikai te u ʻave.
PSA 69:5 ‌ʻE ʻOtua, ʻoku ke ʻiloʻi ʻeku vale; pea ʻoku ʻikai lilo ʻiate koe ʻeku ngaahi angahala.
PSA 69:6 ‌ʻE ʻEiki Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoua naʻa tuku ke mā ʻakinautolu ʻoku tatali kiate koe koeʻuhi ko au: ʻE ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻoua naʻa puputuʻu ʻakinautolu ʻoku kumi kiate koe koeʻuhi ko au.
PSA 69:7 He ko e meʻa ʻiate koe kuo u kātaki ai ʻae lauʻikovi; kuo ʻufiʻufi ʻaki hoku mata ʻae mā.
PSA 69:8 Kuo u hoko ko e muli ki hoku ngaahi kāinga, mo e ʻāuhe ki he fānau ʻa ʻeku faʻē.
PSA 69:9 He kuo u ʻosiʻosiloto ʻi he fai feinga ki ho fale; pea ko e ngaahi manuki ʻanautolu naʻe manukiʻi koe kuo tō kiate au.
PSA 69:10 ‌ʻI heʻeku tangi, ʻo tautea hoku laumālie ʻaki ʻae ʻaukai, naʻe manukiʻi ai au.
PSA 69:11 Naʻaku kofuʻaki ʻae tauangaʻa; pea ne u hoko ko honau lumaʻanga.
PSA 69:12 ‌ʻOku lauʻikoviʻi au ʻekinautolu ʻoku nofo ʻi he matapā; pea ʻoku hiva ʻaki au ʻe he kau konā ʻi he kava.
PSA 69:13 Ka ko au, ʻE Sihova, ʻe aʻu atu kiate koe ʻeku lotu ʻi he ʻaho tuʻumālie: ʻE ʻOtua, ke ke fanongo kiate au ʻi hono lahi fau ʻo hoʻo ʻaloʻofa, ʻi hono moʻoni ʻo hoʻo fakamoʻui.
PSA 69:14 Fakamoʻui au mei he pela, pea ʻoua naʻa tuku au ke u ngalo hifo: tuku ke fakamoʻui au meiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au, pea mei he ngaahi vai loloto.
PSA 69:15 ‌ʻOua naʻa tuku ke lōmakiʻi au ʻe he vai lahi, pea ʻoua naʻa folo hifo au ʻe he loloto, pea ʻoua naʻa tāpuni ʻe he luo hono ngutu kiate au.
PSA 69:16 Fanongo kiate au, ʻE Sihova, he ʻoku lelei hoʻo manavaʻofa: ke ke tafoki mai kiate au ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa ongongofua.
PSA 69:17 Pea ʻoua naʻa ke fufū ho fofonga mei hoʻo tamaioʻeiki; he ʻoku ou mamahi: fanongo vave kiate au:
PSA 69:18 Ke ke ʻunuʻunu mai ke ofi ki hoku laumālie, pea huhuʻi ia: fakamoʻui au koeʻuhi ko hoku ngaahi fili.
PSA 69:19 Kuo ke ʻiloʻi hoku lauʻikovi, mo ʻeku mā, mo hoku manukia: ʻoku ʻi ho ʻao ʻa hoku ngaahi fili kotoa pē.
PSA 69:20 Kuo fesiʻi hoku loto ʻe he lauʻikovi pea kuo u fonu ʻi he mamahi: pea naʻaku kumi ki ha niʻihi ke ʻofa mai, ka naʻe ʻikai ha tokotaha; mo e kau fakafiemālie, tā naʻe ʻikai te u ʻilo ha taha.
PSA 69:21 Naʻa nau foaki foki kiate au ʻae ʻahu ko ʻeku meʻakai; pea ʻi heʻeku fieinu naʻa nau tuku mai ʻae vaimahi ke u inu.
PSA 69:22 Ke hoko honau keinangaʻanga ko e hele ʻi honau ʻao: mo ia naʻe totonu kenau lelei ai, ke hoko ia ko e tauhele.
PSA 69:23 Ke fakapoʻuli honau mata, ke ʻoua naʻa nau mamata; pea ke tetetete maʻuaipē honau kongaloto.
PSA 69:24 Te ke lilingi ho houhau kiate kinautolu, pea puke ʻakinautolu ʻe ho houhau vela.
PSA 69:25 Tuku ke lala honau nofoʻanga; ke ʻoua naʻa nofo ha tokotaha ʻi honau fale fehikitaki.
PSA 69:26 He ʻoku nau fakatangaʻi ia ʻaia kuo ke taaʻi; pea ʻoku nau talanoa fakamamahi kiate kinautolu kuo ke tautea.
PSA 69:27 Fakalahi ʻaki ʻae nunuʻa ʻoe hia ki heʻenau hia: pea ke ʻoua naʻa nau hoko ki hoʻo māʻoniʻoni.
PSA 69:28 Tuku ke tāmateʻi mei he tohi ʻoe moʻui, pea ʻoua naʻa tohi fakataha ʻakinautolu mo e kau māʻoniʻoni.
PSA 69:29 Ka ko au ʻoku ou masiva mo mamahi: ʻE ʻOtua, tuku ke hiki ki ʻolunga au ʻe hoʻo fakamoʻui.
PSA 69:30 Teu fakamālō ki he huafa ʻoe ʻOtua ʻaki ʻae hiva, pea te u hiki hake ia ʻaki ʻae fakafetaʻi.
PSA 69:31 Pea ʻe fiemālie lahi hake ai ʻa Sihova ʻi he meʻa ni, ʻi he pulu tangata pe ko e pulu ʻoku ai hono nifo mo e ngeʻesi vaʻe.
PSA 69:32 ‌ʻE mamata ki he meʻa ni ʻae angavaivai, pea fiefia ai: pea ʻe moʻui homou loto ʻaia ʻoku kumi ki he ʻOtua.
PSA 69:33 He ʻoku ongoʻi ʻe Sihova ʻae masiva, pea ʻoku ʻikai te ne manukiʻi ʻene kau pōpula.
PSA 69:34 Tuku ke fakamālō kiate ia ʻae langi mo māmani, ʻae ngaahi tahi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ngaue ʻi ai.
PSA 69:35 Koeʻuhi ʻe fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻa Saione, pea langa ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta: koeʻuhi ke nau nofo ʻi ai, ʻo maʻu ia ko honau tofiʻa.
PSA 69:36 ‌ʻE maʻu foki ia ʻe he hako ʻo ʻene kau tamaioʻeiki: pea ʻe nofo ki ai ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki hono huafa.
PSA 70:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita, ko e fakamanatu. ‌ʻE ʻOtua, ke ke fakamoʻui au; ʻE Sihova, ke ke fai vave ke tokoni au.
PSA 70:2 Tuku ke mā mo puputuʻu ʻakinautolu ʻoku kumi hoku laumālie: tuku ke fakafoki kimui, mo fakamaveuveu, ʻakinautolu ʻoku holi ke u kovi.
PSA 70:3 Tuku ke foki kimui ʻakinautolu, ko e totongi ʻo ʻenau kovi, ʻakinautolu ʻoku pehē, Ha ha.
PSA 70:4 Tuku ke fiefia mo nekeneka ʻiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kumi kiate koe: tuku ke lea pehē maʻuaipē ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo fakamoʻui, “Ke ongoongolelei ʻae ʻOtua.”
PSA 70:5 Ka ko au ʻoku ou masiva mo paea: ʻE ʻOtua, ke ke haʻu vave kiate au: ko koe ko hoku tokoni mo hoku fakamoʻui; ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke tatali.
PSA 71:1 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou falala kiate koe ʻoua naʻa tuku au ke u mā ʻo taʻengata.
PSA 71:2 Fakamoʻui au ʻi hoʻo māʻoniʻoni, pea tuku ke u hao: fakatokangaʻi ho fofonga kiate au, ʻo fakamoʻui au.
PSA 71:3 Ke ke ʻiate au ko e nofoʻanga mālohi ʻaia te u hū maʻuaipē ki ai: kuo ke fekau ke fakamoʻui au; he ko koe ko hoku makatuʻu mo hoku hūfanga.
PSA 71:4 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke fakamoʻui au mei he nima ʻoe kau angahala, mei he nima ʻoe kau tangata taʻemāʻoniʻoni mo angamālohi.
PSA 71:5 He ko koe, ʻE ʻEiki Sihova, ko ʻeku ʻamanaki lelei: ko koe ko hoku falalaʻanga talu ʻeku kei siʻi.
PSA 71:6 Kuo ke poupou au talu ʻeku [māvae ]mei he manāva: ko koe ia naʻe toʻo au mei he fatu ʻo ʻeku faʻē: te u fakafetaʻi maʻuaipē kiate koe.
PSA 71:7 ‌ʻOku ou hangē ko e meʻa fakaofo ki he tokolahi: ka ko koe ko hoku hūfanga mālohi.
PSA 71:8 Tuku ke pito hoku ngutu ʻaki hoʻo fakamālō mo hoʻo fakaʻapaʻapa ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 71:9 Pea ʻoua naʻa siʻaki au ʻi he ʻaho ʻo ʻeku motuʻa; ʻoua naʻa liʻaki au ʻoka mole ʻiate au ʻeku mālohi.
PSA 71:10 He ʻoku lea kovi kiate au ʻa hoku ngaahi fili; pea ko kinautolu ʻoku lamasi hoku laumālie ʻoku nau fakakaukau fakataha,
PSA 71:11 ‌ʻO nau pehē, “Kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtua: fakatanga ʻo puke ia; he ʻoku ʻikai ha tokotaha ke fakamoʻui ia.”
PSA 71:12 ‌ʻE ʻOtua, ʻoua naʻa ke mamaʻo ʻiate au: ʻE hoku ʻOtua, ke ke fai vave ke tokoni au.
PSA 71:13 Tuku ke puputuʻu mo ʻauha ʻakinautolu ʻoku nofo ko e fili ki hoku laumālie; ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae mā mo e manuki ʻakinautolu ʻoku kumi ke u kovi.
PSA 71:14 Ka te u ʻamanaki lelei maʻuaipē, pea ʻe tupulekina pe ʻeku fakamālō kiate koe.
PSA 71:15 ‌ʻE fakahā atu ʻe hoku ngutu ʻa hoʻo māʻoniʻoni mo hoʻo fakamoʻui ʻi he ʻaho kotoa pē; he ʻoku ʻikai te u ʻilo ki hono lau ʻo ia.
PSA 71:16 Te u ʻalu ʻi he mālohi ʻae ʻEiki ko Sihova: te u fakahā hoʻo māʻoniʻoni, ʻio, ʻoʻou pe.
PSA 71:17 ‌ʻE ʻOtua, kuo ke akonakiʻi au talu ʻeku kei siʻi: pea talu mei muʻa mo ʻeku fakahā atu ʻa hoʻo ngaahi ngāue fakaofo.
PSA 71:18 Pea ko eni foki, ʻE ʻOtua, ʻi heʻeku motuʻa mo ʻuluhinā, ʻoua naʻa ke liʻaki au; kaeʻoua ke u fakahā ho mālohi ki he toʻutangata ni, mo hoʻo māfimafi kiate kinautolu kotoa pē ʻe haʻu.
PSA 71:19 Ko hoʻo māʻoniʻoni foki, ʻE ʻOtua, ʻoku māʻolunga ʻaupito, ʻa koe naʻa ke fai ʻae ngaahi meʻa lahi: ʻE ʻOtua, ko hai ʻoku hangē ko koe!
PSA 71:20 ‌ʻA koe, kuo ke fakahā kiate au ʻae ngaahi mamahi ʻoku lahi mo kovi, te ke toe fakaake au, ʻo toe ʻohake au mei he loto kelekele.
PSA 71:21 Te ke fakatupulekina hoku nāunauʻia, ʻo fakafiemālieʻi au ʻi he potu kotoa pē.
PSA 71:22 ‌ʻE hoku ʻOtua, te u fakamālō foki kiate koe, ʻio, ki hoʻo moʻoni ʻaki ʻae saliteli: te u hiva kiate koe ʻaki ʻae haʻape, ʻa koe koe tokotaha māʻoniʻoni ʻa ʻIsileli.
PSA 71:23 ‌ʻE fiefia lahi hoku loungutu ʻo kau ka hiva kiate koe; mo hoku laumālie ʻaia kuo ke huhuʻi.
PSA 71:24 ‌ʻE talanoa ʻa hoku ʻelelo foki ki hoʻo māʻoniʻoni ʻi he ʻaho kotoa pē: he kuo puputuʻu, kuo hoko ʻo mā, ʻakinautolu ʻoku kumi ke u kovi.
PSA 72:1 Ko e Saame maʻa Solomone. ‌ʻE ʻOtua, tuku ki he tuʻi ʻa hoʻo ngaahi fakamaau, mo hoʻo māʻoniʻoni ki he foha ʻoe tuʻi.
PSA 72:2 Te ne fakamaau hoʻo kakai ʻi he māʻoniʻoni, mo hoʻo kau masiva ʻaki ʻae fakamaau.
PSA 72:3 ‌ʻE ʻomi ʻe he ngaahi moʻunga ʻae melino ki he kakai, mo e māʻoniʻoni mei he ngaahi tafungofunga.
PSA 72:4 ‌ʻE fakamaau ʻe ia ʻae kakai mamahi, te ne fakamoʻui ʻae fānau ʻae masiva, pea te ne fesifesi ʻae fakamālohi.
PSA 72:5 Te nau manavahē kiate koe ʻi he lolotonga ʻae kei tuʻu ʻae laʻā, mo e māhina, ʻi he toʻutangata kotoa pē.
PSA 72:6 ‌ʻE ʻalu hifo ia ʻo hangē ko e ʻuha ki he mohuku kuo tutuʻu: ʻo hangē ko e ʻuha tuʻu mo tō ʻoku fakaviviku ʻae fonua.
PSA 72:7 ‌ʻE tupu pē ʻae kau māʻoniʻoni ʻi hono ngaahi ʻaho; mo e melino lahi ʻaupito ʻi he kei tolonga ʻae māhina.
PSA 72:8 ‌ʻE pule ʻe ia foki mei he tahi ki he tahi, pea mei he vaitafe ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.
PSA 72:9 ‌ʻE punou ʻi hono ʻao ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he toafa; pea ʻe ʻemo ʻae efu ʻe hono ngaahi fili.
PSA 72:10 ‌ʻE ʻomi ʻae ngaahi meʻaʻofa ʻe he ngaahi tuʻi ʻo Tasisi pea mo e ngaahi motu: ʻe ʻatu ʻae ngaahi meʻa foaki ʻe he ngaahi tuʻi ʻo Sipa mo Sepa.
PSA 72:11 ‌ʻIo, ʻe punou ʻi hono ʻao ʻae ngaahi tuʻi kotoa pē: ʻE tauhi ia ʻe he puleʻanga kotoa pē.
PSA 72:12 He te ne fakamoʻui ʻae masiva ʻi heʻene tangi; ʻae mamahi foki, mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni.
PSA 72:13 Te ne fakamoʻui ʻae vaivai mo e masiva, ʻo fakamoʻui ʻae laumālie ʻoe kau masiva.
PSA 72:14 ‌ʻE huhuʻi ʻe ia honau laumālie mei he kākā mo e fakamālohi: pea ʻe mahuʻinga honau toto ʻi hono ʻao.
PSA 72:15 Pea ʻe moʻui pe ia, pea ʻe foaki kiate ia ʻae koula ʻo Sipa: ʻE fai maʻuaipē ʻae lotu koeʻuhi ko ia; pea ʻe fakamālō kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē,
PSA 72:16 Pea ʻe ʻi ai ʻae falukunga ʻoe uite ʻi he fonua ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga, ʻe ngaueue hono fua ʻo ia ʻo hangē ko Lepanoni: pea ko kinautolu ʻi he kolo ʻe tupu pe ʻo hangē ko e mohuku ʻoe fonua.
PSA 72:17 ‌ʻE tuʻumaʻu hono huafa ʻo taʻengata, ʻe tolonga maʻuaipē hono huafa ʻo hangē ko e laʻā: pea ʻe monūʻia ʻae kakai ʻiate ia: ʻe ui ia ko e monūʻia ʻe he puleʻanga kotoa pē.
PSA 72:18 Fakafetaʻi kia Sihova ko e ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia tokotaha pe ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo.
PSA 72:19 Pea fakafetaʻi maʻuaipē ki hono huafa ongoongolelei ʻo taʻengata: pea tuku ke pito ʻa māmani kotoa pē ʻi hono nāunau; ʻEmeni, mo ʻEmeni.
PSA 72:20 Kuo ngata ʻae ngaahi lotu ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese.
PSA 73:1 Ko e Saame ʻa ʻAsafi. Ko e moʻoni ʻoku angalelei ʻae ʻOtua ki ʻIsileli, ʻio, kiate kinautolu ʻoku loto maʻa.
PSA 73:2 Ka ko au naʻe meimei mole hoku vaʻe: naʻaku meimei hekea ʻi heʻeku ngaahi laka.
PSA 73:3 He naʻaku meheka ʻi he kau vale, ʻi heʻeku mamata ki he fiemālie ʻae angakovi.
PSA 73:4 He ʻoku ʻikai hanau mamahi ʻi heʻenau mate: ka ʻoku maʻu pe honau mālohi.
PSA 73:5 ‌ʻOku ʻikai moʻua ʻi he mamahi ʻakinautolu ʻo hangē ko e kakai kehe; pea ʻoku ʻikai ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e kakai niʻihi.
PSA 73:6 Ko ia ʻoku takatakai ai ʻakinautolu ʻe he laukau ʻo hangē ko e ukamea fihifihi; ʻoku ʻufiʻufi ʻakinautolu ʻe he angamālohi ʻo hangē ko e kofu.
PSA 73:7 ‌ʻOku hohopo honau mata ʻi heʻenau sino: ʻoku nau maʻu meʻa ʻo lahi hake ʻi he holi ʻoe loto.
PSA 73:8 Kuo kovi ʻakinautolu, pea lea kovi ʻi he fakamālohi: ʻoku nau lea fakafiefielahi.
PSA 73:9 ‌ʻOku nau hangatonu atu honau ngutu ʻo angatuʻu ki he ngaahi langi, pea ʻoku ʻeveʻeva honau ʻelelo ʻi māmani.
PSA 73:10 Ko ia ʻoku liu mai ai ki heni hono kakai: pea ʻoku tatau ʻae vai kiate kinautolu ke pito ʻae ipu.
PSA 73:11 Pea ʻoku nau pehē, “ʻOku ʻilo fēfē ʻe he ʻOtua? Pea ʻoku ai ha ʻilo ʻi he Fungani Māʻolunga?”
PSA 73:12 Vakai, ko eni ʻae kau angakovi ʻoku fiemālie ʻi he māmani; ʻoku tupu pē ʻenau koloa.
PSA 73:13 Ko e moʻoni ʻoku taʻeʻaonga ʻeku fakamaʻa hoku loto, mo ʻeku fanofano hoku nima ʻi he māʻoniʻoni.
PSA 73:14 He kuo ʻahiʻahiʻi au ʻi he ʻaho kotoa pē, pea kuo tautea au ʻi he pongipongi kotoa pē,
PSA 73:15 Kapau te u tala, te u lea pehē; vakai, ko ʻeku fai hala ki he toʻutangata ʻo hoʻo fānau.
PSA 73:16 Pea ʻi heʻeku ʻahiʻahi ke ʻilo ʻae meʻa ni, naʻe faingataʻa ia kiate au;
PSA 73:17 Ka ʻi heʻeku hū ki he faletapu ʻoe ʻOtua; naʻaku toki ʻilo ai honau ikuʻanga.
PSA 73:18 Ko e moʻoni naʻa ke tuku ʻakinautolu ʻi he ngaahi potu hekeheke: kuo ke laku hifo ʻakinautolu ki he ngaahi fakaʻauha.
PSA 73:19 Kuo ʻomi vave ʻakinautolu ki he malaʻia, ʻo hangē ko e kemo pe taha ʻoe mata! Kuo fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu ʻi he ngaahi ilifia.
PSA 73:20 Hangē ko e misi ʻoka ʻā hake ha taha; ke pehē pe, ʻE ʻEiki, ʻoka ke ka ʻā hake, te ke manukiʻi honau tatau.
PSA 73:21 Naʻe mamahi pehē pe hoku laumālie, pea naʻe mahuhuhuhu ai hoku loto.
PSA 73:22 Naʻe pehē ʻeku vale, pea naʻe ʻikai te u ʻilo: naʻaku hangē ko e manu ʻi ho ʻao.
PSA 73:23 Ka ko e moʻoni ʻoku ou ʻiate koe maʻuaipē: pea kuo ke puke au ʻi hoku nima toʻomataʻu.
PSA 73:24 Te ke tataki au ʻi hoʻo poto, pea hili ia te ke maʻu au ki ho nāunau.
PSA 73:25 He ko hai mo koe ʻoku ou maʻu ʻi he loto langi? Pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻi māmani ʻoku ou holi ki ai, ka ko koe pē.
PSA 73:26 ‌ʻOku vaivai hoku kakano mo hoku loto: ka ko e makatuʻu ʻo hoku loto ʻae ʻOtua, mo hoku ʻinasi ʻo taʻengata.
PSA 73:27 Vakai, ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻoku mamaʻo ʻiate koe: kuo ke fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu meiate koe ʻo fai kovi.
PSA 73:28 Ka ʻoku lelei kiate au ʻeku ʻunuʻunu ke ofi ki he ʻOtua: kuo u falala ki he ʻEiki ko Sihova, koeʻuhi ke u fakahā ai hoʻo ngāue kotoa pē.
PSA 74:1 Ko e Saame akonaki ʻa ʻAsafi. ‌ʻE ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai ʻakimautolu ʻo taʻengata? Ko e hā ʻoku kohu ai ho houhau ki he fanga sipi ʻo hoʻo ngoue?
PSA 74:2 Manatu ki he fakataha ʻo hoʻo kakai, ʻaia naʻa ke fakatau ʻi muʻa; ko e faʻahinga ʻo ho tofiʻa, ʻaia kuo ke huhuʻi; ʻae moʻunga ni ko Saione, ʻaia naʻa ke nofo ai.
PSA 74:3 Hiki hake ho vaʻe ki hono ngaahi maumau kuo tuʻumaʻu pe; ʻio, ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻi he angakovi ʻe he fili ʻi he faletapu.
PSA 74:4 ‌ʻOku ʻioho ʻa ho ngaahi fili ʻi he lotolotonga ʻo hoʻo ngaahi fakataha; ʻoku nau fokotuʻu ʻenau ngaahi fuka ko e ngaahi fakaʻilonga.
PSA 74:5 Naʻe ongoongo ʻae tangata ʻo fakatatau mo ʻene faʻa fai ke hiki ki ʻolunga ʻae ngaahi toki ki he ngaahi ʻakau lahi.
PSA 74:6 Ka ko eni, kuo nau maumauʻi ʻaki ʻae ngaahi toki mo e hamala ʻae ngaahi meʻa tongitongi kotoa pē.
PSA 74:7 Kuo nau lī ʻae afi ki ho faletapu, kuo nau ʻuliʻi ʻae ʻafioʻanga ʻo ho huafa ʻo holoki hifo ia ki he kelekele.
PSA 74:8 Naʻa nau pehē ʻi honau loto, “Ketau fakaʻauha fakataha ʻakinautolu:” kuo nau tutu ʻo ʻosi ʻae ngaahi falelotu ʻoe ʻOtua ʻi he fonua.
PSA 74:9 ‌ʻOku ʻikai temau kei mamata ki heʻemau ngaahi fakaʻilonga: ʻoku ʻikai ha palōfita ʻe toe: pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻiate kitautolu ʻoku ne ʻilo pe ʻe fēfē hono fuoloa.
PSA 74:10 ‌ʻE ʻOtua, ʻe fēfē hono fuoloa ʻoe lauʻikovi ʻae fili? ʻE kape ki ho huafa ʻe he fili ʻo taʻengata?
PSA 74:11 Ko e hā ʻoku ke toʻo atu ai ho nima, ʻio, ho nima toʻomataʻu? Toʻo mai ia mei ho fatafata.
PSA 74:12 He ko e ʻOtua ko hoku Tuʻi talu mei muʻa, ʻoku ne fai ʻae fakamoʻui ʻi he lotolotonga ʻo māmani.
PSA 74:13 Naʻa ke vaeua ʻae tahi ʻi ho mālohi: naʻa ke foaʻi ʻae ʻulu ʻoe ngaahi talākoni ʻi he ngaahi vai,
PSA 74:14 ‌ʻOku ke foaʻi ʻo laiki ʻae ngaahi ʻulu ʻoe levaiatani, ʻo ke ʻange ia ko e meʻakai ki he kakai ʻoku nofo ʻi he toafa.
PSA 74:15 Naʻa ke vaeua ʻae matavai mo e vaitafe lahi: naʻa ke fakamōmoa ʻae ngaahi vaitafe lahi.
PSA 74:16 ‌ʻOku ʻoʻou ʻae ʻaho, pea ʻoku ʻoʻou foki mo e pō: kuo ke teuteu ʻae maama mo e laʻā.
PSA 74:17 Kuo ke ʻai ʻae ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻoe fonua; kuo ke ngaohi ʻae faʻahitaʻu mafana mo e faʻahitaʻu momoko.
PSA 74:18 ‌ʻE Sihova, manatu ki he meʻa ni, kuo lauʻikovi ʻe he fili, pea kuo kape ki ho huafa ʻae kakai vale.
PSA 74:19 ‌ʻOua naʻa tukuange ʻae laumālie ʻo ho ʻofaʻanga ki he fuʻu tokolahi ʻoe kau angakovi: ʻoua naʻa ngalo ʻiate koe ʻae fakataha ʻo ho kakai masiva ʻo taʻengata.
PSA 74:20 Ke ke tokanga ki he fuakava: he ʻoku pito ʻae ngaahi potu fakapoʻuli ʻo māmani ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻoe angamālohi.
PSA 74:21 ‌ʻOua naʻa ke tuku ke liu mai kuo mā ʻae kakai kuo taʻomia: tuku ke fakamālō ki ho huafa ʻae kau masiva mo e vaivai.
PSA 74:22 ‌ʻE ʻOtua, ke ke tuʻu hake, ʻo langomakiʻi hoʻo ngāue ʻaʻau: manatu ki he lauʻikoviʻi koe ʻe he tangata vale ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 74:23 ‌ʻOua naʻa ngalo ʻae leʻo ʻo ho ngaahi fili: ko e maveuveu ʻokinautolu ʻoku tuʻu hake kiate koe ʻoku tupulekina ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 75:1 Ki he Takimuʻa, ʻAli-Tasikiti, ko e Saame pe ko e Hiva ʻa ʻAsafi. ‌ʻOku mau ʻatu ʻae fakafetaʻi kiate koe, ʻE ʻOtua, ʻoku mau ʻatu ʻae fakafetaʻi kiate koe: he ʻoku fakahā ʻe hoʻo ngaahi ngāue lahi ʻoku ofi ho huafa.
PSA 75:2 “ʻO kau ka maʻu ʻae fakataha te u fakamaau māʻoniʻoni.
PSA 75:3 Kuo movetevete ʻae fonua mo hono kakai: ʻoku ou poupou hake hono ngaahi pou. Sila.
PSA 75:4 Naʻaku pehē ki he kau vale, ʻoua naʻa mou fai fakavalevale: pea ki he kau angakovi, ʻoua te mou hiki hake ʻae nifo.
PSA 75:5 ‌ʻOua naʻa hiki ki ʻolunga homou nifo: ʻoua te mou lea ʻi he kia kekeva.”
PSA 75:6 He ʻoku ʻikai haʻu mei he potu hahake, pe mei he potu lulunga, pe mei he potu tonga ʻae hakeakiʻi.
PSA 75:7 He ko e fakamaau ʻae ʻOtua: ʻoku ʻohifo ʻe ia ʻae tokotaha, kae fokotuʻu hake ʻae tokotaha.
PSA 75:8 He ʻoku ʻi he nima ʻo Sihova ʻae ipu, pea ʻoku kulokula ʻae uaine: kuo pito ia ʻi he meʻa kuo huʻi ki ai; pea ʻoku lilingi ʻe ia mei ai: ka ko hono efe ʻo ia, ʻe tatau ia ʻe he angakovi kotoa pē ʻo māmani, ʻo inu ia.
PSA 75:9 Ka ko au te u fakahā ʻo taʻengata; te u hiva ʻaki ʻae fakamālō ki he ʻOtua ʻo Sēkope.
PSA 75:10 Te u tutuʻu ke motu ʻae ngaahi nifo ʻoe kau angahala; ka ʻe hakeakiʻi ʻae ngaahi nifo ʻoe kau māʻoniʻoni.
PSA 76:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Nekina, ko e Saame pe ko e Hiva ʻa ʻAsafi. ‌ʻOku ʻilo ʻae ʻOtua ʻi Siuta: ʻOku lahi hono huafa ʻi ʻIsileli.
PSA 76:2 ‌ʻOku ʻi Selemi foki hono fale fehikitaki, mo hono ʻafioʻanga ʻi Saione.
PSA 76:3 Naʻe fesifesi ʻe ia ʻi ai ʻae ngaahi ngahau ʻoe kaufana, ʻae fakaū, mo e heletā, mo e tau. Sila.
PSA 76:4 ‌ʻOku ke nāunauʻia mo lelei lahi hake ʻa koe ʻi he ngaahi moʻunga ʻoe fakamālohi.
PSA 76:5 Kuo ikuna ʻae kau loto mālohi, kuo nau mohe ʻi heʻenau mohe: pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻi he kau tangata mālohi ʻoku ʻilo honau nima.
PSA 76:6 ‌ʻE ʻOtua ʻo Sēkope, ʻi hoʻo tautea kuo ke lī fakatouʻosi pē ʻae saliote mo e hoosi ki he mohe ʻoe mate.
PSA 76:7 Ko koe, ʻio, ko koe, ko e manavahēʻia: pea ko hai ʻe faʻa tuʻu ʻi ho ʻao ʻoka ke ka houhau?
PSA 76:8 Naʻa ke fakaongoʻi ʻae fakamaau mei he langi; naʻe manavahē ai ʻa māmani, ʻo tuʻu taʻengaue,
PSA 76:9 ‌ʻI he tuʻu hake ʻae ʻOtua ki he fakamaau, ke fakamoʻui ʻae kau angavaivai kotoa pē ʻo māmani. Sila.
PSA 76:10 Ko e moʻoni ʻe fakaongolelei koe ʻe he ʻita ʻae tangata: pea ko hono toe ʻoe ʻita te ke lolomi.
PSA 76:11 Mou fuakava, ʻo fai ia kia Sihova ko homou ʻOtua: tuku ke ʻomi ʻae ngaahi meʻaʻofa kiate ia ʻoku totonu ke manavahē ki ai, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻo takatakai ia.
PSA 76:12 ‌ʻE motuhi ʻe ia ʻae loto lahi ʻoe houʻeiki: ʻoku fakailifia ia ki he ngaahi tuʻi ʻo māmani.
PSA 77:1 Ki he Takimuʻa ko Situtuni, ko e Saame ʻa ʻAsafi. Naʻa ku tangi ki he ʻOtua ʻaki hoku leʻo; ʻio, ki he ʻOtua ʻaki hoku leʻo pea ne tokanga kiate au.
PSA 77:2 ‌ʻI he ʻaho ʻo ʻeku mamahi naʻaku kumi ki he ʻEiki: naʻe aʻu pe ʻeku mamahi ʻi he poʻuli, pea ʻikai tuku: naʻe liʻaki ʻe hoku laumālie ʻae fakafiemālie.
PSA 77:3 Naʻaku manatu ki he ʻOtua, pea u mamahi ai: naʻaku fakalaulauloto, pea naʻe lōmekina hoku laumālie. Sila.
PSA 77:4 ‌ʻOku ke pule ke ʻā hoku mata: ʻoku lahi ʻeku mamahi, ko ia ʻoku ʻikai ai te u faʻa lea.
PSA 77:5 Naʻaku fakamanatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, ki he ngaahi taʻu ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻa.
PSA 77:6 ‌ʻOku ou fakamanatu, ki heʻeku hiva ʻi he poʻuli: ʻoku ou fakakaukau mo hoku loto: pea naʻe ʻeke lahi ʻa hoku laumālie.
PSA 77:7 “ʻE liʻaki maʻuaipē ʻe Sihova? Pea ʻe ʻikai te ne toe finangalo ʻofa mai?
PSA 77:8 Kuo mole ʻaupito ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa? Pe kuo taʻehoko ʻene talaʻofa ki he toʻutangata mo e toʻutangata?
PSA 77:9 Kuo ngalo ʻi he ʻOtua ke fai ʻofa? Kuo ne tāpuni ʻi he houhau ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofua?” Sila.
PSA 77:10 Pea ne u pehē, “Ko ʻeku vaivai eni ka te u manatu ki he ngaahi taʻu ʻoe nima toʻomataʻu ʻoe Fungani Māʻolunga.”
PSA 77:11 Te u manatu ki he ngaahi ngāue ʻa Sihova: ko e moʻoni te u manatu ki hoʻo ngaahi mana ʻi muʻa.
PSA 77:12 Te u fakalaulauloto foki ki hoʻo ngāue kotoa pē, ʻo talanoa ki hoʻo ngaahi faianga.
PSA 77:13 ‌ʻE ʻOtua, ko ho hala ʻoku ʻi he faletapu: ko hai ha ʻOtua ʻoku lahi ʻo hangē ko hotau ʻOtua!
PSA 77:14 Ko koe ko e ʻOtua ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo: kuo ke fakahā ho mālohi ʻi he lotolotonga ʻoe kakai.
PSA 77:15 Naʻa ke huhuʻi ʻaki ho nima ʻa ho kakai, ko e ngaahi foha ʻo Sēkope mo Siosefa. Sila.
PSA 77:16 Naʻe mamata kiate koe ʻae ngaahi vai, ʻE ʻOtua, naʻe mamata kiate koe ʻae ngaahi vai; pea naʻa nau manavahē: naʻe ngaueue foki ʻae ngaahi loloto.
PSA 77:17 Naʻe lilingi ʻae vai ʻe he ngaahi ʻao: naʻe fakaʻuʻulu mei he langi ʻae longoaʻa: pea naʻe puna foki hoʻo ngaahi ngahau ki he mamaʻo.
PSA 77:18 Naʻe ʻi he langi ʻae leʻo ʻo hoʻo mana: naʻe fakamaama ʻaki ʻa māmani ʻae ngaahi ʻuhila: naʻe tetetete mo ngalulu ʻae fonua.
PSA 77:19 Ko ho hala ʻoku ʻi he tahi, mo ho hāʻeleʻanga ʻoku ʻi he vai lahi, pea ʻoku ʻikai ʻilonga ʻa ho ngaahi ʻaluʻanga.
PSA 77:20 Naʻa ke tataki atu ho kakai ʻo hangē ko e fanga sipi ʻi he nima ʻo Mōsese mo ʻElone.
PSA 78:1 Ko e Saame akonaki ʻa ʻAsafi. Fakafanongo ʻa hoku kakai ki heʻeku akonaki: fakatokangaʻi homou telinga ki he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
PSA 78:2 Te u mafaʻa hoku ngutu ʻi he fakatātā: te u fakahā ʻae ngaahi lea fufū mei muʻa:
PSA 78:3 ‌ʻAia kuo tau fanongo ki ai pea ʻiloʻi, pea naʻe tala ia kiate kitautolu ʻe heʻetau ngaahi tamai.
PSA 78:4 ‌ʻE ʻikai te tau fufū ia mei heʻenau fānau, ka ʻe fakahā ki he toʻutangata ʻe hoko ʻae ongoongolelei ʻo Sihova, mo hono mālohi, mo e ngaahi ngāue mana naʻa ne fai.
PSA 78:5 He naʻa ne fokotuʻumaʻu ʻae fono ʻia Sēkope, ʻo ne tuʻutuʻuni ʻae akonaki ʻi ʻIsileli, ʻaia naʻa ne fekauʻi ʻetau ngaahi tamai, koeʻuhi ke nau fakaʻilo ia ki heʻenau fānau:
PSA 78:6 Koeʻuhi ke ʻilo ia ʻe he toʻutangata ʻe hoko, ʻio, ʻae fānau ʻe fanauʻi; ʻaia tenau tupu hake ʻo fakahā ia ki heʻenau fānau:
PSA 78:7 Koeʻuhi kenau ʻamanaki lelei maʻuaipē ki he ʻOtua, pea ʻoua naʻa fakangalongaloʻi ʻae ngaahi ngāue ʻae ʻOtua, ka e tauhi ʻene ngaahi fekau:
PSA 78:8 Kaeʻoua naʻa tatau mo ʻenau ngaahi tamai, ko e toʻutangata paongataʻa mo angatuʻu; ko e toʻutangata naʻe ʻikai tenau teuteu honau loto ke lelei, pea naʻe ʻikai tuʻumaʻu honau laumālie ʻi he ʻOtua.
PSA 78:9 Ko e fānau ʻa ʻIfalemi naʻe toʻo mahafutau, mo e ngaahi kaufana, naʻa nau hola ʻi he ʻaho ʻoe tau.
PSA 78:10 Naʻe ʻikai tenau fai ki he fuakava ʻae ʻOtua, pea naʻe ʻikai siʻi tenau loto ke ʻaʻeva ʻi heʻene akonaki;
PSA 78:11 Pea naʻa nau fakangalongaloʻi ʻene ngaahi ngāue, mo ʻene ngaahi mana naʻa ne fakahā kiate kinautolu.
PSA 78:12 Naʻa ne fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi he ʻao ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he ngoue ʻo Soani.
PSA 78:13 Naʻe vaeua ʻe ia ʻae tahi, pea ne pule kenau ʻalu atu ai; pea ne ngaohi ʻae tahi ke tuʻu fakatafungofunga pē.
PSA 78:14 Naʻa ne tataki foki ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻaki ʻae ʻao, pea ʻi he pō ʻaki ʻae maama ʻoe afi.
PSA 78:15 Naʻe fahiʻi ʻe ia ʻae ngaahi makatuʻu ʻi he toafa, pea ʻange ʻae inu kiate kinautolu ʻo hangē ʻoku mei he loloto lahi.
PSA 78:16 Naʻa ne ʻomi foki kiate kinautolu ʻae ngaahi vaitafe mei he makatuʻu, ʻo ne pule ke tafe hifo ʻae ngaahi vai ʻo hangē ko e ngaahi vaitafe lahi.
PSA 78:17 Pea naʻa nau toe fai angahala kiate ia, ʻi heʻenau fakahouhau ki he Fungani Māʻolunga ʻi he toafa.
PSA 78:18 Pea naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua ʻi honau loto, ʻi heʻenau lea ke maʻu ʻae kakano ʻi heʻenau holi kovi.
PSA 78:19 ‌ʻIo, naʻa nau lauʻikoviʻi ʻae ʻOtua; naʻa nau pehē, “ʻE faʻa teuteu ʻe he ʻOtua ʻae keinangaʻanga ʻi he toafa?
PSA 78:20 Vakai, naʻe taaʻi ʻe ia ʻae makatuʻu, pea puna mei ai ʻae ngaahi vai, pea pito ʻo fetāfeaki ʻae ngaahi vaitafe; te ne faʻa tuku mai foki ʻae mā? ʻE faʻa tokonaki ʻe ia ʻae kakano maʻa hono kakai?”
PSA 78:21 Ko ia naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova, pea houhau ia: ko ia naʻe tutu ai ʻae afi kia Sēkope, pea naʻe tupu hake foki ʻae tuputāmaki ki ʻIsileli;
PSA 78:22 Koeʻuhi naʻe ʻikai tenau tui ki he ʻOtua, pea naʻe ʻikai ha falala ki heʻene fakamoʻui:
PSA 78:23 Neongo ʻene fekauʻi ʻae ngaahi ʻao ʻi ʻolunga, mo ʻene toʻo ʻae ngaahi matapā ʻoe langi,
PSA 78:24 ‌ʻO ne tuku ke tō hifo ʻae mana kiate kinautolu kenau kai, pea ne foaki kiate kinautolu ʻae uite ʻoe langi.
PSA 78:25 Naʻe kai ʻe he tangata ʻae meʻakai ʻae kau ʻāngelo: naʻa ne tuku atu ʻae meʻakai kenau mākona ai.
PSA 78:26 Naʻe pule ʻe ia ke maʻili ʻae matangi hahake ʻi he langi: pea ne ʻomi mo e matangi tonga ʻi heʻene māfimafi.
PSA 78:27 Naʻe fakatō hifo ʻe ia ʻae kakano kiate kinautolu ʻo tatau mo e efu, mo e fanga manu kapakau ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻoe tahi:
PSA 78:28 Pea naʻa ne tuku ke tō ia ʻi he lotolotonga ʻo honau fale fehikitaki, ʻo takatakai ʻi honau ngaahi nofoʻanga.
PSA 78:29 Ko ia naʻa nau kai, pea nau mākona: he naʻa ne ʻange kiate kinautolu ʻenau holi.
PSA 78:30 Naʻe ʻikai te nau mavahe mei heʻenau holi kovi. Ka ʻi he kei ʻi honau ngutu ʻae maʻanga,
PSA 78:31 Naʻe hoko ʻae houhau ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, ʻo ne tāmateʻi ʻae fungani kakai sino ʻiate kinautolu, pea ne tā hifo ʻae kau tangata kuo fili ʻi ʻIsileli.
PSA 78:32 Naʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ni, ka naʻa nau kei fai angahala pē, ʻo ʻikai tui ki heʻene ngaahi ngāue mana.
PSA 78:33 Ko ia naʻa ne fakaʻosi ai honau ngaahi ʻaho ʻi he meʻa vaʻinga pē, mo honau ngaahi taʻu ʻi he mamahi.
PSA 78:34 Pea ʻi heʻene tāmateʻi ʻakinautolu, naʻa nau toki kumi kiate ia: ʻonau tafoki ʻo fehuʻi fakavave ki he ʻOtua.
PSA 78:35 Pea naʻa nau manatu ko honau maka ʻae ʻOtua, pea ko honau huhuʻi ʻae ʻOtua māʻolunga.
PSA 78:36 Ka naʻa nau lapu kiate ia ʻi honau ngutu, ʻonau loi kiate ia ʻaki honau ʻelelo.
PSA 78:37 He naʻe ʻikai totonu honau loto kiate ia, pea naʻe ʻikai tenau tuʻumaʻu ʻi heʻene fuakava.
PSA 78:38 Ka naʻe fonu ia ʻi he ʻaloʻofa, ʻo ne fakamolemole ʻenau hia, pea naʻe ʻikai fakaʻauha ʻakinautolu: ʻIo, naʻe liunga lahi ʻene fakaafe hono houhau, pea naʻe ʻikai te ne ueʻi hake hono houhau kotoa pē.
PSA 78:39 He naʻa ne manatu ko e kakano pē ʻakinautolu; ko e matangi ʻoku mole atu, pea ʻikai toe haʻu.
PSA 78:40 Naʻe liunga fiha ʻenau fakahouhau kiate ia ʻi he toafa, pea fakamamahiʻi ia ʻi he potu lala!
PSA 78:41 ‌ʻIo, naʻa nau foki kimui pea ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua, ʻonau hūhūmamaʻi ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
PSA 78:42 Naʻe ʻikai tenau manatu ki hono nima, pe ko e ʻaho naʻa ne fakamoʻui ai ʻakinautolu mei he fili.
PSA 78:43 Mo ʻene fai ʻene ngaahi fakaʻilonga ʻi ʻIsipite, mo ʻene ngaahi meʻa mana ʻi he ngoue ʻo Soani:
PSA 78:44 Naʻa ne liliu honau ngaahi vaitafe ko e toto; mo honau ngaahi vai lahi, naʻe ʻikai tenau faʻa inu ai.
PSA 78:45 Naʻe fekau atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae ngaahi lango kehekehe, ʻaia naʻe keina ʻakinautolu; mo e fanga poto, ʻaia naʻe fakakoviʻi ʻakinautolu.
PSA 78:46 Naʻe tuku foki ʻe ia ʻae fua ʻo ʻenau ngoue ki he ʻunufe, mo ʻenau ngāue ki he fanga heʻe.
PSA 78:47 Naʻa ne tāmateʻi ʻenau ngaahi vaine ʻaki ʻae ʻuhamaka, mo ʻenau ʻakau ko e sukamino ʻaki ʻae momoko lahi.
PSA 78:48 Naʻe tuku foki ʻe ia ʻenau fanga manu ki he ʻuhamaka, mo ʻenau fanga sipi ki he ngaahi faisisili vela.
PSA 78:49 Naʻe lī ʻe ia ʻae kakaha ʻo ʻene ʻita kiate kinautolu, ʻae houhau lahi, mo e tuputāmaki, mo e mamahi, ʻi heʻene fekau atu kiate kinautolu ʻae kau ʻāngelo ʻoe kovi.
PSA 78:50 Naʻa ne tofa ʻae hala ki hono houhau; pea naʻe ʻikai te ne fakahaofi ʻenau moʻui mei he mate, ka naʻa ne tukuange ʻenau moʻui ki he mahaki lahi;
PSA 78:51 ‌ʻO ne tāʻi ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi ʻIsipite; ko e fungani mālohi ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo Hami.
PSA 78:52 Ka naʻa ne pule ke ʻalu atu ʻa hono kakai ʻoʻona ʻo hangē ko e fanga sipi, ʻo ne fakahinohino ʻakinautolu ʻi he toafa ʻo hangē ko e fuʻu fanga sipi.
PSA 78:53 Pea naʻe tataki fiemālie atu ʻe ia ʻakinautolu, ko ia naʻe ʻikai ai tenau manavahē: ka naʻe lōmekina ʻe he tahi ʻa honau ngaahi fili.
PSA 78:54 Pea naʻe ʻomi ʻe ia ʻakinautolu ʻo ofi ki hono faletapu, ʻio, ki he moʻunga ni ʻaia kuo fakatau ʻe hono nima toʻomataʻu.
PSA 78:55 Naʻe kapusi foki ʻe ia ʻae hiteni mei honau ʻao, ʻo ne vaheʻi kiate kinautolu ʻae tofiʻa ʻaki ʻae afo, pea ne pule ke nofo ʻae ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ʻi honau ngaahi fale fehikitaki.
PSA 78:56 Ka naʻa nau kei ʻahiʻahiʻi mo fakahouhauʻi ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, ʻo ʻikai tauhi ʻene ngaahi fekau:
PSA 78:57 Ka naʻa nau foki kimui, ʻo fai taʻeangatonu ʻo hangē ko ʻenau ngaahi tamai: naʻe ʻalu kehe ʻakinautolu ʻo hangē ko e kaufana taka kehe.
PSA 78:58 Naʻa nau fakahouhau ia ʻaki honau ngaahi potu māʻolunga ʻonau fakafuaʻa ia ʻaki ʻenau ngaahi tamapua kuo tā.
PSA 78:59 Pea ʻi he ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ni, naʻe houhau ai ia, ʻo fehiʻa lahi ki ʻIsileli:
PSA 78:60 Ko ia naʻa ne liʻaki ai ʻae fale fehikitaki ʻo Sailo, ʻae nofoʻanga ko ia naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai;
PSA 78:61 ‌ʻO ne tukuange hono mālohi ke pōpula, mo hono nāunau ki he nima ʻoe fili.
PSA 78:62 Naʻe fakatukutukuʻi foki ʻe ia hono kakai ki he heletā; pea naʻe houhau ia ki hono tofiʻa.
PSA 78:63 Naʻe kai ke ʻosi ʻe he afi honau kau talavou; pea naʻe ʻikai mali ʻenau kau taʻahine.
PSA 78:64 Naʻe tō ʻenau kau taulaʻeiki ʻi he heletā; pea naʻe ʻikai fai ha tangi ʻe honau uaifi.
PSA 78:65 Pea naʻe toki ʻā ai ʻae ʻEiki ʻo hangē ko ha taha naʻe mohe, pea hangē ko e tangata mālohi ʻoku kalanga ko e meʻa ʻi he uaine.
PSA 78:66 Pea naʻe taaʻi ʻe ia hono ngaahi fili ʻi honau potu kimui: naʻa ne tuku ʻakinautolu ke manukia maʻuaipē.
PSA 78:67 Pea naʻa ne liʻaki ʻae fale fehikitaki ʻo Siosefa, pea naʻe ʻikai te ne fili ʻae faʻahinga ʻo ʻIfalemi:
PSA 78:68 Ka naʻa ne fili ʻae faʻahinga ʻo Siuta, ko e moʻunga ko Saione ʻaia naʻa ne ʻofa ki ai.
PSA 78:69 Pea naʻa ne langa hono faletapu ʻo hangē ko e ngaahi fale māʻolunga, ʻo hangē ko e fonua ʻaia kuo fokotuʻumaʻu ke taʻengata.
PSA 78:70 Naʻe fili foki ʻe ia ʻa Tevita ko ʻene tamaioʻeiki, ʻo ne toʻo ia mei he ngaahi lotoʻā sipi:
PSA 78:71 Naʻa ne ʻomi ia mei heʻene muimui ʻi he fanga sipi fefine naʻe talitali pō, ke ne fafanga ʻa Sēkope ko hono kakai, mo ʻIsileli ko hono tofiʻa.
PSA 78:72 Pea naʻa ne fafanga ʻakinautolu ʻo fakatatau ki he angatonu ʻo hono loto; ʻo ne tataki ʻakinautolu ʻi he poto ʻo hono nima.
PSA 79:1 Ko e Saame ʻa ʻAsafi. ‌ʻE ʻOtua, kuo hoko ʻae hiteni ki ho tofiʻa; kuo nau fakaʻuliʻi ho faletapu māʻoniʻoni; kuo nau fakalala ʻa Selūsalema ke tafungofunga ia.
PSA 79:2 Kuo nau ʻange ʻae sino mate ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki ko e meʻakai ki he manupuna ʻoe langi, mo e kakano ʻo hoʻo kakai māʻoniʻoni ki he fanga manu ʻoe fonua.
PSA 79:3 Kuo nau lilingi honau toto ʻo hangē ko e vai ʻo takatakai ʻi Selūsalema; pea naʻe ʻikai ha niʻihi ke tanu ʻakinautolu.
PSA 79:4 Kuo mau hoko ko e manukiʻanga ʻo homau ngaahi kaungāʻapi, ko e meʻa manuki mo e taukaeʻanga ʻokinautolu ʻoku nofo takatakai ʻiate kimautolu.
PSA 79:5 ‌ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa? Te ke houhau ʻo taʻengata? pea vela ho fuaʻa ʻo hangē ko e afi?
PSA 79:6 Ke ke lilingi ho houhau ki he hiteni ʻoku teʻeki ai ʻilo koe, pea mo e ngaahi puleʻanga ʻoku teʻeki ai ui ki ho huafa.
PSA 79:7 He kuo nau kai ʻo ʻosi ʻa Sēkope, ʻo maumauʻi ke lala hono nofoʻanga.
PSA 79:8 ‌ʻoua naʻa ke fakamanatu kiate kimautolu ʻemau ngaahi muʻaki hia: tuku ke tokoni vave ʻakimautolu ʻe hoʻo ʻaloʻofa ongongofua: he kuo ʻohifo ki lalo ʻaupito ʻakimautolu.
PSA 79:9 ‌ʻE ʻOtua ko homau fakamoʻui, ke ke tokoni ʻakimautolu, koeʻuhi ko e ongoongolelei ʻo ho huafa: pea fakahaofi ʻakimautolu, ʻo fakamaʻa ke ʻosi ʻemau ngaahi angahala, koeʻuhi ko ho huafa.
PSA 79:10 Koeʻumaʻā ʻae lea pehē mai ʻe he hiteni, “Ko e fē honau ʻOtua?” Tuku ke ʻilo ia ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni ʻi homau ʻao ʻi he totongi ʻoe toto ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki ʻaia kuo huaʻi.
PSA 79:11 Tuku ke aʻu ki ho ʻao ʻae ngaahi mafulu ʻae kau nofo pōpula; ke ke fakamoʻui ʻakinautolu kuo tuʻutuʻuni ke mate ʻo fakatatau mo hono lahi ʻo hoʻo māfimafi.
PSA 79:12 ‌ʻE ʻEiki, ke ke ʻange ke liunga fitu ki he fatafata ʻo homau kaungāʻapi ʻenau lauʻikovi, ʻaia naʻa nau lauʻikoviʻi ʻaki koe.
PSA 79:13 Pea ko kimautolu ko ho kakai mo e fanga sipi ʻo hoʻo ngoue, temau ʻatu ʻae fakafetaʻi kiate koe ʻo taʻengata: temau fakahā atu ho ongoongolelei ki he toʻutangata kotoa pē.
PSA 80:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Sosanimi ʻEtuta, ko e Saame ʻa ʻAsafi. Fakafanongo ʻae Tauhi ʻo ʻIsileli, ʻa koe ʻoku ke tataki ʻa Siosefa ʻo hangē ko e fanga sipi; ʻa koe ʻoku ke ʻafio ʻi he vahaʻa ʻoe selupimi, ke ke ulo mai.
PSA 80:2 ‌ʻI he ʻao ʻo ʻIfalemi mo Penisimani mo Manase ke ke ueʻi hake ho mālohi, pea hāʻele mai ʻo fakamoʻui ʻakimautolu.
PSA 80:3 ‌ʻE ʻOtua, ke ke toe fakatafoki ʻakimautolu, pea tuku ke ulo mai ho fofonga; pea te mau moʻui ai.
PSA 80:4 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ʻe fēfē hono fuoloa mo hoʻo kei houhau ki he lotu ʻa ho kakai?
PSA 80:5 ‌ʻOku ke fafanga ʻaki ʻakinautolu ʻae mā ʻoe loʻimata; pea ʻoku ʻange kiate kinautolu ʻae loʻimata lahi kenau inu.
PSA 80:6 ‌ʻOku ke ngaohi ʻakimautolu ko e fekeʻikeʻiʻanga ʻo homau kaungāʻapi: pea ʻoku katakata homau ngaahi fili ʻiate kinautolu.
PSA 80:7 ‌ʻE ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ke ke toe fakatafoki ʻakimautolu, pea tuku ke ulo mai ho fofonga; pea te mau moʻui ai.
PSA 80:8 Naʻa ke lī kituʻa ʻae hiteni; ka naʻa ke ʻomi ʻae vaine mei ʻIsipite, ʻo tō ia.
PSA 80:9 Naʻa ke fakaʻataʻatā [ʻae potu ]ʻi hono ʻao, pea naʻa ke fakaaka māʻulalo ia, pea naʻa ne fakapito ʻae fonua.
PSA 80:10 Naʻe ʻufiʻufi ʻae ngaahi moʻunga ʻi hono malumalu, pea ko hono ngaahi vaʻa naʻe hangē ko e ngaahi sita ʻae ʻOtua.
PSA 80:11 Naʻa ne tuku atu hono ngaahi vaʻa ki he tahi, mo hono ngaahi ʻuluʻulu ki he vaitafe.
PSA 80:12 Ko e hā kuo ke hae hifo ai hono ngaahi ʻā, ke toli ia ʻekinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu atu ʻi he hala?
PSA 80:13 ‌ʻOku maumauʻi ia ʻe he puaka tau mei he vao, ʻoku kai ke ʻosi ia ʻe he fanga manu kaivao.
PSA 80:14 ‌ʻE ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ʻoku mau kole kiate koe ke ke foki mai: ʻafio hifo mei he langi, ʻo vakai, mo ʻaʻahi ki he vaine ni;
PSA 80:15 Mo e ngoue vaine ʻaia kuo tō ʻe ho nima toʻomataʻu, mo e vaʻa ʻaia naʻa ke ngaohi ke mālohi maʻau.
PSA 80:16 Kuo tutu ia ʻaki ʻae afi, kuo tā hifo ia: kuo nau ʻauha ʻi he tautea ʻe ho fofonga.
PSA 80:17 Tuku ke hili ho nima ki he tangata ʻo ho nima toʻomataʻu, ki he foha ʻoe tangata ʻaia naʻa ke fakamālohi maʻau.
PSA 80:18 Pea ʻe ʻikai ai te mau foki kimui meiate koe: ke ke fakaakeake ʻakimautolu, pea temau ui ki ho huafa.
PSA 80:19 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ke ke toe fakatafoki ʻakimautolu, pea tuku ke ulo mai ho fofonga; pea temau moʻui ai.
PSA 81:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Kitita, ko e Saame ʻa ʻAsafi. Hiva kalanga ki he ʻOtua ko hotau mālohi, kalanga fakafiefia ki he ʻOtua ʻo Sēkope.
PSA 81:2 Toʻo mai ʻae saame, pea ʻomi ʻae kihiʻi lali, mo e haʻape mālie mo e saliteli.
PSA 81:3 Ifi mālohi ʻae meʻa lea ʻi he māhina foʻou, ʻi he ʻaho kuo tuʻutuʻuni, ʻi hotau ʻaho kātoanga mamalu.
PSA 81:4 He ko e fekau eni ki ʻIsileli, mo e fono ʻae ʻOtua ʻo Sēkope.
PSA 81:5 Naʻa ne tuʻutuʻuni eni ʻia Siosefa ko e fakamoʻoni, ʻi heʻene ʻalu atu ʻi he fonua ko ʻIsipite: ʻaia naʻaku fanongo ai ki he lea naʻe ʻikai te u ʻiloa.
PSA 81:6 “Naʻaku hiki ʻae kavenga mei hono uma: naʻe hao hono nima mei he ngaahi kato.
PSA 81:7 Naʻa ke ui ʻi he mamahi, pea ne u fakamoʻui koe: naʻaku talia koe ʻi he potu lilo ʻoe mana: ne u ʻahiʻahiʻi koe ʻi he vai ʻo Melipa. Sila.
PSA 81:8 Fanongo, ʻE hoku kakai, pea te u fakapapau kiate koe: ʻE ʻIsileli, kapau te ke tokanga mai kiate au;
PSA 81:9 ‌ʻOua naʻa fokotuʻu ha ʻotua foʻou kiate koe: pea ʻe ʻikai te ke hū ki ha ʻotua foʻou.
PSA 81:10 Ko au Sihova ko ho ʻOtua, naʻaku ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite: fakamanga ho ngutu ke lahi, pea te u fakafonu ia.
PSA 81:11 “Ka naʻe ʻikai fie tokanga ʻa hoku kakai ki hoku leʻo; pea naʻe ʻikai manako ʻa ʻIsileli kiate au.
PSA 81:12 Ko ia ne u fakatukutukuʻi ai ʻakinautolu ki he holi kovi ʻa honau loto: pea naʻa nau ʻaʻeva ʻi heʻenau ngaahi filioʻi.
PSA 81:13 ‌ʻAmusiaange ʻeau kuo tokanga ʻa hoku kakai kiate au, pea ʻeveʻeva ʻa ʻIsileli ʻi hoku ngaahi hala!
PSA 81:14 Pehē, kuo u fakavaivaiʻi leva honau ngaahi fili, ʻo mafao atu hoku nima ki honau kau fakamamahi.
PSA 81:15 Pea ko e kau fehiʻa kia Sihova kuo nau fakavaivai ʻakinautolu kiate ia: ka ʻe tolonga ʻo taʻengata honau ngaahi ʻaho.
PSA 81:16 Kuo ne fafanga foki ʻakinautolu ʻaki ʻae uite mātuʻaki lelei: pea u fakamākona ʻaki ʻakinautolu ʻae hone mei he maka.”
PSA 82:1 Ko e Saame ʻa ʻAsafi. ‌ʻOku ʻafio ʻae ʻOtua ʻi he fakataha ʻoe kau mālohi; ʻoku ne fakamaau ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻotua.
PSA 82:2 “ʻE fēfē hono fuoloa mo hoʻomou fakamaau taʻetotonu, pea filifilimānako ki he kakai angahala?” Sila.
PSA 82:3 “Fakamaau ʻae paea mo e tamai mate: fai angatonu ki he mamahi mo e masiva.
PSA 82:4 Fakahaofi ʻae masiva mo e paea: fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻoe kau angahala.”
PSA 82:5 ‌ʻOku ʻikai te nau ʻilo, pea ʻoku ʻikai te nau fie ʻilo; ʻoku nau ʻalu pē ʻi he poʻuli: kuo ueʻi ʻae ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻo māmani.
PSA 82:6 Naʻaku pehē, “Ko e ngaahi ʻotua ʻakimoutolu; pea ko e fānau ʻae Fungani Māʻolunga ʻakimoutolu kotoa pē.
PSA 82:7 Ka temou mate ʻo hangē ko e kau tangata, pea tō ʻo hangē ko e tokotaha ʻoe houʻeiki.”
PSA 82:8 Tuʻu hake, ʻE ʻOtua, fakamaau ʻa māmani: he te ke maʻu ʻae puleʻanga kotoa pē.
PSA 83:1 Ko e Hiva pe ko e Saame ʻa ʻAsafi. ‌ʻE ʻOtua, ʻoua naʻa ke fakalongo pē: ʻE ʻOtua, ʻoua naʻa ke taʻeʻafioʻi, pea ʻoua naʻa ke nofo pē.
PSA 83:2 Vakai, ʻoku fakatupu maveuveu ʻe ho ngaahi fili: pea ko kinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe kuo nau hiki hake honau ʻulu.
PSA 83:3 Naʻa nau alea fakalilolilo ki hoʻo kakai, pea nau fakakaukau fakataha ki he kakai ʻoku ke maluʻi.
PSA 83:4 Naʻa nau pehē, “Haʻu, ketau fakaʻauha ʻakinautolu ke ʻoua naʻa toe ui ʻakinautolu ko e puleʻanga; ke ʻoua naʻa kei manatu ki he hingoa ʻo ʻIsileli.”
PSA 83:5 He kuo nau fakakaukau ʻi he loto taha: ʻoku nau fuakava ʻo angatuʻu kiate koe:
PSA 83:6 Ko e ngaahi fale fehikitaki ʻo ʻItomi, mo e kau ʻIsimeʻeli; ʻa Moape, mo e hako ʻo Hekaʻā;
PSA 83:7 ‌ʻA Kepale, mo ʻAmoni, mo ʻAmaleki, ko e kau Filisitia mo e kakai ʻo Taia;
PSA 83:8 ‌ʻOku fakataha mo kinautolu foki ʻa ʻAsilia: kuo nau tokoni ki he fānau ʻa Lote. Sila.
PSA 83:9 Fai kiate kinautolu ʻo hangē ko hoʻo fai ki he kau Mitiani; ʻo hangē ko Sisela, mo Sapini, ʻi he vaitafe ʻo Kisoni:
PSA 83:10 ‌ʻAia naʻe ʻauha ʻi Enitoa: naʻa nau hoko ʻo hangē ko e kinohaʻa ki he kelekele.
PSA 83:11 Ngaohi honau ngaahi ʻeiki ke hangē ko Olipi, pea tatau mo Siipi: ʻio, ʻa ʻenau houʻeiki kotoa pē ʻo hangē ko Sipaa, mo Salimuna.
PSA 83:12 ‌ʻAia naʻa nau pehē, “Ketau maʻu ʻae ngaahi fale ʻoe ʻOtua moʻotautolu.”
PSA 83:13 ‌ʻE hoku ʻOtua, ke ke ngaohi ʻakinautolu ke hangē ko e teka; ke hangē ko e veve ʻoku vilingia ʻi he matangi.
PSA 83:14 ‌ʻO hangē ko e vela ʻoe vao ʻakau ʻi he afi, pea hangē kuo tutu ʻae ngaahi moʻunga ʻe he ulo afi.
PSA 83:15 Ke fakatanga pehē ʻakinautolu ʻaki hoʻo fuʻu taufa, pea fakamanavahēʻi ʻakinautolu ʻaki hoʻo afā.
PSA 83:16 ‌ʻE Sihova, fakafonu honau mata ʻi he mā; koeʻuhi kenau kumi ki ho huafa.
PSA 83:17 Tuku kenau puputuʻu mo mamahi ʻo taʻengata; ʻio, tuku ke mā mo ʻauha ʻakinautolu.
PSA 83:18 Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai ko koe, ko ho huafa ʻoʻou ko Sihova, ko e Fungani Māʻolunga ʻi māmani kotoa pē.
PSA 84:1 Ki he Takimuʻa ʻi he Kitita, ko e Saame ki he ngaahi foha ʻo Kola. ‌ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoku lelei lahi ho ngaahi fale fehikitaki!
PSA 84:2 ‌ʻOku holi hoku laumālie, ʻio, ʻoku ou vaivai ʻi he fie ʻalu ki he ngaahi lotoʻā ʻo Sihova; ʻoku tangi kalanga hoku loto mo hoku kakano ki he ʻOtua moʻui.
PSA 84:3 ‌ʻIo, kuo ʻilo ʻe he hikiʻi manupuna ʻae fale, mo e kulukulu ha pununga maʻana, ʻaia te ne tuku ki ai ʻene fānau, ʻio, ko ho ngaahi feilaulauʻanga, ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko hoku Tuʻi, mo hoku ʻOtua.
PSA 84:4 ‌ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi ho fale: tenau kei fakafetaʻi pe kiate koe. Sila.
PSA 84:5 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku ʻiate koe hono mālohi; ʻoku ʻi hono loto ʻae ngaahi hala.
PSA 84:6 Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻi he toafa ʻo Peka ʻoku ngaohi ia ko e matavai; ʻoku fakafonu foki ʻe he ʻuha ʻae ngaahi lepa.
PSA 84:7 ‌ʻOku nau ʻalu ʻi he mālohi ki he mālohi, ʻo fakahā taki taha kotoa pē ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻi Saione.
PSA 84:8 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ke ke fanongo ki heʻeku lotu: fakafanongo, ʻE ʻOtua ʻo Sēkope. Sila.
PSA 84:9 Vakai, ʻE ʻOtua ko homau fakaū, mo ke ʻafio ki he fofonga ʻo hoʻo pani.
PSA 84:10 He ʻoku lelei lahi hake ʻae ʻaho pe taha ʻi ho ngaahi loto ʻā, ʻi he ʻaho ʻe taha afe. ʻOku ou fili muʻa ke u nofo ko e leʻo matapā ʻi he fale ʻo hoku ʻOtua, ʻi heʻeku nofo ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻoe kovi.
PSA 84:11 He ko Sihova ko e ʻOtua ko e laʻā ia mo e fakaū: ʻe foaki ʻe Sihova ʻae ʻaloʻofa mo e nāunau: ʻe ʻikai te ne taʻofi ha meʻa lelei ʻe taha meiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva totonu.
PSA 84:12 ‌ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoku monūʻia ʻae tangata ʻoku falala kiate koe.
PSA 85:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ki he ngaahi foha ʻo Kola. ‌ʻE Sihova, kuo ke finangalo lelei ki ho fonua: kuo ke toe ʻomi ʻa Sēkope mei he pōpula.
PSA 85:2 Kuo ke fakamolemole ʻae hia ʻa hoʻo kakai, kuo ke ʻufiʻufi ʻenau angahala kotoa pē. Sila.
PSA 85:3 Kuo ke toʻo ʻo ʻave ho houhau kotoa pē: kuo ke fakatafoki koe mei he kakaha ʻo ho houhau.
PSA 85:4 Fakatafoki ʻakimautolu, ʻE ʻOtua ʻo ʻemau moʻui, pea ke fakangata ho houhau kiate kimautolu.
PSA 85:5 Te ke houhau kiate kimautolu ke taʻengata? Te ke toloi atu ho houhau ki he toʻutangata kotoa pē?
PSA 85:6 ‌ʻIkai te ke toe fakaakeake ʻakimautolu: koeʻuhi ke fiefia hoʻo kakai ʻiate koe?
PSA 85:7 Fakahā kiate kimautolu hoʻo ʻaloʻofa, ʻE Sihova, mo ke tuku kiate kimautolu ʻa hoʻo fakamoʻui.
PSA 85:8 Te u fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua ko Sihova: he te ne folofolaʻaki ʻae melino ki hono kakai, pea ki heʻene kau māʻoniʻoni: kaeʻoua naʻa nau toe tafoki ki he kovi.
PSA 85:9 Ko e moʻoni ʻoku ofi ʻene fakamoʻui kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate ia, koeʻuhi ke nofo ʻae monūʻia ʻi hotau fonua.
PSA 85:10 Kuo fakafetaulaki ʻae ʻaloʻofa mo e moʻoni; ko e māʻoniʻoni mo e melino kuo na toutou fekita.
PSA 85:11 ‌ʻE tupu hake ʻae moʻoni mei he kelekele; pea ʻe sio hifo ʻae māʻoniʻoni mei he langi.
PSA 85:12 ‌ʻIo, ʻe foaki ʻe Sihova ʻaia ʻoku lelei; pea ʻe tuku mai hono fua ʻe hotau fonua.
PSA 85:13 ‌ʻE muʻomuʻa ʻiate ia ʻae māʻoniʻoni, ʻo ne fokotuʻu hotau vaʻe ʻi hono hala.
PSA 86:1 Ko e Lotu ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ke ke fofonga mai, ʻo fanongo kiate au: he ʻoku ou masiva mo mamahi.
PSA 86:2 Fakamoʻui hoku laumālie; he ʻoku ou māʻoniʻoni: ʻa koe ko hoku ʻOtua, fakamoʻui hoʻo tamaioʻeiki ʻaia ʻoku falala kiate koe.
PSA 86:3 ‌ʻE ʻEiki, ke ke ʻaloʻofa kiate au: he ʻoku ou tangi kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 86:4 ‌ʻE ʻEiki, fakafiefiaʻi ʻae laumālie ʻo hoʻo tamaioʻeiki: he ʻoku ou hiki hake hoku laumālie kiate koe.
PSA 86:5 He ko koe, ʻE ʻEiki ʻoku ke angalelei, pea faʻa fakamolemole; pea mohu ʻaloʻofa kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui kiate koe.
PSA 86:6 Fanongo, ʻE Sihova, ki heʻeku lotu pea tokanga ki he leʻo ʻo ʻeku ngaahi lotu tāumaʻu.
PSA 86:7 ‌ʻI he ʻaho ʻo ʻeku mamahi te u ui kiate koe; he te ke talia au.
PSA 86:8 ‌ʻE ʻEiki, ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻi he ngaahi ʻotua ʻoku tatau mo koe; pea ʻoku ʻikai ha ngāue ʻe hangē ko hoʻo ngaahi ngāue.
PSA 86:9 ‌ʻE ʻEiki, ʻe haʻu ʻo hū ʻi ho ʻao ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē naʻa ke ngaohi; pea tenau fakaongoongoleleiʻi ho huafa.
PSA 86:10 He ʻoku ke lahi, pea ʻoku ke fai ʻae ngaahi meʻa mana: ko koe pē ko e ʻOtua.
PSA 86:11 ‌ʻE Sihova, ako kiate au ho hala; te u ʻeveʻeva ʻi hoʻo moʻoni: ngaohi ke taha pē hoku loto ke manavahē ki ho huafa.
PSA 86:12 ‌ʻE ʻEiki ko hoku ʻOtua, te u fakafetaʻi kiate koe ʻaki hoku loto kotoa: pea te u fakaongoongolelei ho huafa ʻo taʻengata.
PSA 86:13 He ʻoku lahi hoʻo ʻaloʻofa kiate au: pea kuo ke fakamoʻui hoku laumālie mei he loto heli.
PSA 86:14 ‌ʻE ʻOtua, kuo tuʻu hake kiate au ʻae kau fielahi, pea naʻe kumi hoku laumālie ʻe he ngaahi fakataha ʻoe kau fakamālohi; pea ʻoku ʻikai tenau fokotuʻu ʻa hoʻo ʻafio ʻi honau ʻao.
PSA 86:15 Ka ko koe, ʻE ʻEiki, ko e ʻOtua ʻoku fonu ʻi he manavaʻofa, mo e angalelei, ʻoku ke kātaki fuoloa, pea mohu ʻaloʻofa mo e moʻoni.
PSA 86:16 Ke ke tafoki mai kiate au, pea ʻaloʻofa kiate au; foaki ho mālohi ki hoʻo tamaioʻeiki, pea fakamoʻui ʻae tama ʻa hoʻo kaunanga.
PSA 86:17 Fakahā kiate au ʻae fakaʻilonga ʻoe lelei; koeʻuhi ke mamata ki ai ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate au, pea mā ai: koeʻuhi kuo ke tokoniʻi au, ʻE Sihova, ʻo fakafiemālieʻi au.
PSA 87:1 Ko e Saame pe ko e Hiva ki he ngaahi foha ʻo Kola. Ko hono tuʻunga ʻoku ʻi he ngaahi moʻunga māʻoniʻoni.
PSA 87:2 ‌ʻOku ʻofa lahi hake ʻa Sihova ki he ngaahi matapā ʻo Saione, ʻi he ngaahi nofoʻanga kotoa pē ʻo Sēkope.
PSA 87:3 ‌ʻA e kolo ʻoe ʻOtua, ʻoku talanoa ʻaki ʻae ngaahi meʻa ongoongolelei ʻiate koe. Sila.
PSA 87:4 “Te u fakahā ʻa Lehapi mo Papilone kiate kinautolu ʻoku ʻiloʻi au: vakai, ko Filisitia, mo Taia, mo ʻItiopea; “naʻe fanauʻi ʻi ai ʻae tangata ni.”
PSA 87:5 Pea ʻe lau pehē ki Saione, “Ko e tangata ni mo e tangata na naʻe fanauʻi ʻi ai”: pea ʻe fakatuʻumaʻu ia ʻe he Fungani Māʻolunga.
PSA 87:6 ‌ʻE lau ʻe Sihova, ʻi heʻene tohi ʻae kakai, “ko e tangata ni naʻe fanauʻi ʻi ai.” Sila.
PSA 87:7 ‌ʻE ʻi ai fakatouʻosi ʻae kau hiva mo e kau pulotu ʻoe ngaahi meʻa faiva: “ko ʻeku ngaahi matavai kotoa pē ʻoku ʻiate koe.”
PSA 88:1 Ko e Hiva pe ko e Saame ki he ngaahi foha ʻo Kola, ki he Takimuʻa ʻi he Mahalati Leanoti, ko e akonaki ʻa Hemani ʻi he faʻahinga ʻo Esela. ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻeku moʻui, naʻaku tangi ʻi he ʻaho mo e pō ʻi ho ʻao:
PSA 88:2 Tuku ke aʻu atu ʻeku lotu ki ho ʻao ke ke fofonga mai ki heʻeku tangi;
PSA 88:3 He ʻoku fonu hoku laumālie ʻi he mamahi: pea ʻoku fakaʻaʻau ʻeku moʻui ki he faʻitoka.
PSA 88:4 ‌ʻOku lau fakataha au mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo: ʻoku ou hangē ha tangata ʻoku ʻikai hano mālohi:
PSA 88:5 ‌ʻO tauʻatāina mo e kakai mate, ʻo hangē ko e kakai kuo tāmateʻi ʻoku tokoto ʻi he faʻitoka, ʻakinautolu ʻoku ʻikai te ke kei manatuʻi: pea kuo motuhi ʻakinautolu ʻe ho nima.
PSA 88:6 Kuo ke tuku au ʻi he luo taumamaʻo, ʻi he fakapoʻuli, ʻi he ngaahi loloto.
PSA 88:7 ‌ʻOku tataʻo mamafa ho houhau ʻiate au, pea kuo ke fakamamahiʻi au ʻaki hoʻo ngaahi peau kotoa pē. Sila.
PSA 88:8 Kuo ke fakamamaʻo atu hoku ngaahi kaumeʻa; kuo ke ngaohi au ko e meʻa fakalielia kiate kinautolu: kuo ʻākilotoa au, pea ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu atu.
PSA 88:9 ‌ʻOku vaivai hoku mata ko e meʻa ʻi he mamahi: ʻE Sihova, ʻoku ou ui kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē, kuo u mafao atu hoku nima kiate koe.
PSA 88:10 Te ke fakahā ʻae ngaahi meʻa mana ki he mate? ʻE tuʻu hake ʻae mate ʻo fakafetaʻi kiate koe? Sila.
PSA 88:11 ‌ʻE fakahā atu ʻa hoʻo ʻaloʻofa ʻi he faʻitoka? Pe ko hoʻo moʻoni ʻi he fakaʻauha?
PSA 88:12 ‌ʻE ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue fakaofo ʻi he poʻuli? Mo hoʻo māʻoniʻoni ʻi he fonua ʻoe fakangalo?
PSA 88:13 Ka naʻaku tangi kiate koe, ʻE Sihova; pea ʻi he pongipongi ʻe aʻu atu kiate koe ʻeku lotu.
PSA 88:14 ‌ʻE Sihova, ko e hā ʻoku ke liʻaki ai ʻa hoku laumālie? Ko e hā ʻoku ke fufū ai ho fofonga ʻiate au?
PSA 88:15 ‌ʻOku ou mamahi, pea meimei mate talu ʻeku kei talavou: ʻi heʻeku kātaki hoʻo ngaahi meʻa fakailifia ʻoku ou feinga ai ʻaupito.
PSA 88:16 Kuo lōfia au ʻe ho houhau lahi; kuo motuhi au ʻe hoʻo ngaahi fakailifia.
PSA 88:17 Naʻa nau kāpui au ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hangē ko e vai; naʻa nau fakataha ʻo takatakai au.
PSA 88:18 Ko e kaumeʻaʻofa mo e kāinga kuo ke fakamamaʻo atu ʻiate au, mo hoku kaumeʻa ki he poʻuli.
PSA 89:1 Ko e Saame akonaki ʻa Itani ʻi he faʻahinga ʻo Esela. Te u hiva ʻaki ʻae ngaahi ʻaloʻofa ʻa Sihova ʻo taʻengata: te u fakaʻilo ʻaki hoku ngutu ʻa hoʻo moʻoni ki he toʻutangata kotoa pē.
PSA 89:2 He naʻaku pehē, “ʻE fokotuʻumaʻu pē ʻa e ʻaloʻofa ʻo taʻengata: ko hoʻo moʻoni te ke fakatuʻumaʻu ʻi he ngaahi langi.”
PSA 89:3 Kuo u fai ʻae fuakava mo ʻeku fili, kuo u fuakava ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tevita.
PSA 89:4 “Te u fakatuʻumaʻu ho hako ʻo taʻengata, te u fokotuʻu ho puleʻanga ki he toʻutangata kotoa pē.” Sila.
PSA 89:5 Pea ʻe fakamālō ʻe he ngaahi langi ki hoʻo ngaahi ngāue fakaofo, ʻE Sihova: mo hoʻo moʻoni foki ʻi he fakataha ʻoe kau māʻoniʻoni.
PSA 89:6 He ko hai ʻi he langi ʻe fakatatau ia kia Sihova? Ko hai ʻi he ngaahi foha ʻoe mālohi ʻe faʻa fakatatau kia Sihova?
PSA 89:7 ‌ʻOku totonu ke manavahē lahi ki he ʻOtua ʻi he fakataha ʻoe kau māʻoniʻoni, pea ke fakaʻapaʻapa ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tuʻu takatakai kiate ia.
PSA 89:8 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko hai ʻoku tatau mo koe ko Sihova māfimafi? Pea ko hoʻo moʻoni ʻoku kāpui koe.
PSA 89:9 ‌ʻOku ke puleʻi ʻae ngaue mālohi ʻoe tahi: ʻoka hou hono ngaahi peau, ʻoku ke fakatofukī ia.
PSA 89:10 Kuo ke fesiʻi ʻa Lehapi ke lailai, ʻo hangē ha taha kuo tāmateʻi; kuo fakahēʻi ho ngaahi fili ʻaki ho nima mālohi.
PSA 89:11 ‌ʻOku ʻoʻou ʻae ngaahi langi, pea ʻoku ʻoʻou foki mo e fonua: ko māmani mo hono fonu ʻo ia kuo ke fakatuʻumaʻu ia.
PSA 89:12 Kuo ke ngaohi ʻae potu tokelau mo e potu tonga: ko Tepoa mo Heamoni ʻe fiefia ʻi ho huafa.
PSA 89:13 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae nima māfimafi ʻoku mālohi ho nima, pea māʻolunga ho nima toʻomataʻu.
PSA 89:14 Ko e angatonu mo e fakamaau ko e tuʻunga ia ʻo ho ʻafioʻanga: ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻao ʻae ʻaloʻofa mo e moʻoni.
PSA 89:15 ‌ʻOku monūʻia ʻae kakai ʻoku nau ʻiloʻi ʻae ongoongo fakafiefia: tenau ʻaʻeva, ʻE Sihova, ʻi he maama ʻo ho fofonga.
PSA 89:16 Te nau fiefia ʻi ho huafa ʻi he ʻaho kotoa pē: pea ʻi hoʻo māʻoniʻoni ʻe hakeakiʻi ai ʻakinautolu.
PSA 89:17 He ko koe ko e vikivikiʻanga ʻo honau mālohi: pea ʻi hoʻo ʻofa ʻe hiki ai ki ʻolunga honau nifo.
PSA 89:18 He ko homau hūfanga ʻa Sihova; pea ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli ko homau tuʻi.
PSA 89:19 Pea naʻa ke toki folofola ʻi he meʻa ha mai ki hoʻo tokotaha māʻoniʻoni, ʻo pehē, “Kuo u hilifaki ʻae tokoni ki ha tokotaha ʻoku mālohi; kuo u fakahikihiki ʻae tokotaha kuo fili mei he kakai.
PSA 89:20 Kuo u ʻiloʻi ʻa Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki; pea kuo u tākai ʻaki ia ʻa ʻeku lolo māʻoniʻoni:
PSA 89:21 ‌ʻE tuʻumaʻu hoku nima mo ia: ko hoku nima foki ʻe fakamālohiʻi ia.
PSA 89:22 ‌ʻE ʻikai fai fakamālohi kiate ia ʻe he fili; pe fakamamahiʻi ia ʻe he foha ʻoe angakovi.
PSA 89:23 Pea te u taaʻi hifo hono ngaahi fili ʻi hono ʻao, pea tautea ʻakinautolu ʻoku fehiʻa kiate ia.
PSA 89:24 Ka ʻe ʻiate ia ʻa ʻeku moʻoni mo ʻeku ʻaloʻofa: pea ʻi hoku huafa ʻe hiki ki ʻolunga ai ʻa hono nifo.
PSA 89:25 Te u ʻai foki hono nima ki he tahi, mo hono nima toʻomataʻu ki he ngaahi vaitafe.
PSA 89:26 ‌ʻE tangi ia kiate au, ‘Ko koe ko ʻeku Tamai, ko hoku ʻOtua, mo e maka ʻo hoku fakamoʻui.’
PSA 89:27 Pea te u ngaohi foki ia ko hoku ʻuluaki foha, ʻe māʻolunga lahi ia ʻi he ngaahi tuʻi ʻo māmani.
PSA 89:28 Te u tuku ʻeku ʻaloʻofa maʻana ʻo taʻengata, pea ʻe tuʻumaʻu ʻeku fuakava mo ia.
PSA 89:29 Te u ngaohi foki hono hako kenau tolonga ʻo taʻengata, mo hono nofoʻa ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻoe langi.
PSA 89:30 “Kapau ʻe liʻaki ʻeku akonaki ʻe heʻene fānau, ʻo ʻikai ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fakamaau;
PSA 89:31 Kapau tenau maumauʻi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, pea ʻikai tauhi ʻeku ngaahi fekau;
PSA 89:32 Pea te u toki ʻaʻahi ʻenau ngaahi talangataʻa ʻaki ʻae meʻa kini, mo ʻenau hia ʻaki ʻae ngaahi tā.
PSA 89:33 Ka ʻe ʻikai te u hiki ʻaupito ʻeku manavaʻofa ʻiate ia, pe tuku taʻehoko ʻa ʻeku moʻoni.
PSA 89:34 ‌ʻE ʻikai te u liʻaki ʻeku fuakava, pe fakakehe ʻae meʻa kuo ʻalu atu ʻi hoku loungutu.
PSA 89:35 “Kuo u fuakava tuʻo taha ʻi heʻeku māʻoniʻoni ʻe ʻikai te u loi kia Tevita.
PSA 89:36 ‌ʻE tolonga ʻene fānau ʻo taʻengata, mo hono nofoʻa ʻo hangē ko e laʻā ʻi hoku ʻao.
PSA 89:37 ‌ʻE fakatuʻumaʻu ia ke taʻengata ʻo hangē ko e māhina, pea hangē ko e fakamoʻoni ʻi he langi.” Sila.
PSA 89:38 Ka kuo liʻaki mo fākaliliʻa, mo ke houhau kiate ia naʻa ke pani.
PSA 89:39 Kuo ke fakataʻeʻaongaʻi ʻae fuakava ʻa hoʻo tamaioʻeiki: kuo ke fakakoviʻi hono tatā ʻi hoʻo lī ia ki he kelekele.
PSA 89:40 Kuo ke maumauʻi hifo hono ngaahi ʻā kotoa pē; kuo ke fakaʻauha hono ngaahi potu mālohi.
PSA 89:41 Ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi he hala ʻoku nau kaihaʻa ʻiate ia: ko e manukiʻanga ia ʻo hono ngaahi kaungāʻapi.
PSA 89:42 Kuo ke hiki hake ʻae nima toʻomataʻu ʻo hono ngaahi fili; kuo ke fakafiefiaʻi ʻa hono ngaahi fili kotoa pē.
PSA 89:43 Kuo ke liliu foki ʻae mata ʻo ʻene heletā, pea ʻe ʻikai te ke ngaohi ia ke tuʻu ʻi he tau.
PSA 89:44 Kuo ke fakaʻosi hono nāunau, pea lī hono nofoʻa ki he kelekele.
PSA 89:45 Kuo ke fakafuonounou ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene talavou: kuo ke ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae mā. Sila.
PSA 89:46 ‌ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa? Te ke fakafufū koe ʻo taʻengata? ʻE vela ho houhau ʻo hangē ko e afi?
PSA 89:47 Manatu ki hono fuonounou ʻo ʻeku moʻui: ko e hā kuo ke ngaohi ʻae kakai kotoa pē ke taʻeʻaonga?
PSA 89:48 Ko hai ʻae tangata ko ia ʻoku moʻui, pea ʻe ʻikai te ne mamata ki he mate? ʻE fakamoʻui ʻe ia ʻa hono laumālie mei he nima ʻoe faʻitoka? Sila.
PSA 89:49 ‌ʻE ʻEiki, ko e fē hoʻo ngaahi ʻaloʻofa ʻi muʻa, ʻaia naʻa ke fuakava ʻaki kia Tevita ʻi hoʻo moʻoni?
PSA 89:50 Manatu, ʻE ʻEiki, ki he manukiʻi ʻo hoʻo kau tamaioʻeiki; mo ʻeku fua ʻi hoku fatafata ʻae manuki ʻae kakai mālohi kotoa pē;
PSA 89:51 ‌ʻAia kuo manuki ʻaki ʻe ho ngaahi fili, ʻE Sihova; ʻaia kuo nau manuki ʻaki ʻae ngaahi ʻaluʻanga ʻo ia kuo ke pani.
PSA 89:52 Fakafetaʻi kia Sihova ʻo taʻengata. ʻEmeni, mo ʻEmeni.
PSA 90:1 Ko e Lotu ʻa Mōsese ko e tangata ʻoe ʻOtua. ‌ʻE Sihova, ko koe ko homau hūfanga ʻi he toʻutangata kotoa pē.
PSA 90:2 ‌ʻI he teʻeki ai fakatupu ʻae ngaahi moʻunga, pea teʻeki ai te ke ngaohi ʻae fonua mo māmani, ʻio, talu mei muʻa ʻo aʻu ʻo taʻengata, ko koe pe ko e ʻOtua.
PSA 90:3 ‌ʻOku ke liliu ʻae tangata ke ʻauha; pea ke pehē, “Tafoki, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻae tangata.”
PSA 90:4 He ʻoku tatau ʻi ho ʻao ʻae taʻu ʻe afe mo e ʻaneafi ʻi hono hili ange ia, pea mo e leʻo ʻi he pō.
PSA 90:5 ‌ʻOku ke ʻave ʻakinautolu ʻo hangē ko e ʻave ʻe he vaitafe; ʻoku nau hangē ko e mohe: ʻi he pongipongi ʻoku nau tatau mo e mohuku ʻoku tupu hake.
PSA 90:6 ‌ʻI he pongipongi ʻoku lau maʻuiʻui ia, pea tupu hake: ʻi he efiafi ʻoku tuʻusi hifo ia, pea mae.
PSA 90:7 He ʻoku mau ʻauha ʻi ho houhau, pea ʻoku mau mamahi ʻi ho tuputāmaki.
PSA 90:8 Kuo ke tuku ʻemau ngaahi hia ʻi ho ʻao, pea mo ʻemau ngaahi angahala fufū ʻi he maama ʻo ho fofonga.
PSA 90:9 He ʻoku ʻosi atu homau ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi ho houhau: ʻoku mau fakaʻosi homau ngaahi taʻu ʻo hangē ko e talanoa ʻoku lau.
PSA 90:10 Ko e ngaahi ʻaho ʻo homau taʻu ko e taʻu ʻe fitungofulu; pea kapau ʻe hoko ia ʻi hono mālohi ke valungofulu, ko hono mālohi ko e ngāue mo e mamahi; he ʻoku tuʻusi vave ia, pea ʻoku mau puna atu.
PSA 90:11 Ko hai ʻoku ne ʻiloʻi ʻae mālohi ʻo ho houhau? ʻO hangē ko ho manavahēʻia, ʻoku pehē ho houhau.
PSA 90:12 Ke pehē hoʻo akonakiʻi ʻakimautolu ke mau lau homau ngaahi ʻaho, koeʻuhi ke mau fakatokangaʻi homau loto ki he poto.
PSA 90:13 Tafoki, ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa? Pea ke lolou koeʻuhi ko hoʻo kau tamaioʻeiki.
PSA 90:14 Ke ke fakamākona vave ʻakimautolu ʻaki hoʻo ʻaloʻofa; koeʻuhi ke mau fiefia mo nekeneka ʻi homau ʻaho fulipē.
PSA 90:15 Ke ke fakafiefiaʻi ʻakimautolu ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻaho ne ke fakamamahiʻi ai ʻakimautolu, pea mo e ngaahi taʻu kuo mau mamata ai ki he kovi.
PSA 90:16 Pea ke tuku ke hā ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻa hoʻo ngāue, pea mo ho nāunau ki heʻenau fānau.
PSA 90:17 Pea ke ʻiate kimautolu ʻae lelei ʻo Sihova ko homau ʻOtua: pea ke fokotuʻu ke maʻu ʻae ngāue ʻa homau nima kiate kimautolu; ʻio, ko e ngāue ʻa homau nima ke fakamaau ia.
PSA 91:1 Ko ia ʻoku nofo ʻi he potu lilo ʻi he fungani māʻolunga, ʻe nofomaʻu ia he malumalu ʻoe Māfimafi.
PSA 91:2 Te u pehē, “Ko Sihova, ko hoku hūfanga ia mo ʻeku kolo: ko hoku ʻOtua te u falala kiate ia.”
PSA 91:3 Ko e moʻoni te ne fakamoʻui koe mei he hele ʻae tangata tauhele, pea mei he mahaki fakaʻauha.
PSA 91:4 Te ne ʻōʻōfaki koe ʻaki hono fulufulu, pea te ke falala ki hono lalo kapakau: ko ʻene moʻoni ko ho fakaū mo ho pā ia.
PSA 91:5 ‌ʻE ʻikai te ke manavahē koeʻuhi ko e meʻa fakailifia ʻi he pō; pe koeʻuhi ko e ngahau ʻoku puna atu ʻi he ʻaho;
PSA 91:6 Pe koeʻuhi ko e mahaki lahi ʻoku ʻeveʻeva ʻi he poʻuli; pe koeʻuhi ko e fakaʻauha ʻoku fakaʻosiʻosi ʻi he hoʻatā.
PSA 91:7 ‌ʻE tō ʻae toko afe ʻi ho tafaʻaki, pea ko e toko mano ʻi ho nima toʻomataʻu ka ʻe ʻikai hoko ia ʻo ofi kiate koe.
PSA 91:8 Ka te ke vakai ʻo mamata ʻaki ho mata ki he totongi ʻoe angahala.
PSA 91:9 Koeʻuhi kuo ke fili ʻa Sihova ʻaia ko hoku hūfanga, ʻio, ko e fungani māʻolunga ko ho nofoʻanga:
PSA 91:10 ‌ʻE ʻikai tō ha kovi kiate koe, pea ʻe ʻikai hoko ha mamahi fakaʻauha ke ofi ki ho nofoʻanga.
PSA 91:11 He te ne fekau ʻene kau ʻāngelo kenau vakai koe, ke tauhi koe ʻi ho ngaahi hala kotoa pē.
PSA 91:12 Tenau hapai hake koe ʻi he nima, telia naʻa tūkia ho vaʻe ki ha maka.
PSA 91:13 Te ke molomoloki ʻae laione mo e ngata: ko e laione mui mo e talākoni te ke malaki hifo ia.
PSA 91:14 “Koeʻuhi kuo ne tuku ʻene ʻofa kiate au, ko ia te u fakamoʻui ia: te u fokotuʻu ia ke māʻolunga, koeʻuhi kuo ne ʻiloʻi hoku huafa.
PSA 91:15 Te ne ui kiate au, pea te u talia ia: te u ʻiate ia ʻi he mamahi; te u fakamoʻui ia, pea hakeakiʻi ia.
PSA 91:16 Te u fakafiemālieʻi ʻaki ia ʻae moʻui fuoloa, pea fakahā kiate ia ʻeku fakamoʻui.”
PSA 92:1 Ko e Saame pe ko e Hiva ki he ʻaho tapu. ‌ʻOku lelei ke ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova, pea ke hiva fakamālō ki ho huafa, ʻE fungani māʻolunga:
PSA 92:2 Ke fakahā atu hoʻo ʻaloʻofa ʻi he pongipongi, mo hoʻo moʻoni ʻi he pō kotoa pē,
PSA 92:3 ‌ʻAki ʻae meʻa faiva ʻoku hongofulu hono filo, pea mo e saliteli; ʻaki ʻae leʻo mamafa ʻi he haʻape.
PSA 92:4 He kuo ke fakafiefiaʻi au, ʻE Sihova, ʻi hoʻo ngāue: te u vikiviki ʻi he ngaahi ngāue ʻa ho nima.
PSA 92:5 ‌ʻE Sihova, ʻoku mātuʻaki lahi hoʻo ngaahi ngāue! pea ʻoku loloto ʻaupito hoʻo ngaahi fakakaukau.
PSA 92:6 ‌ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe he tangata anga fakamanu; pea ʻoku ʻikai ʻilo eni ʻe he vale.
PSA 92:7 ‌ʻOka tupu ʻae kau angahala ʻo hangē ko e mohuku, pea ʻoka moʻui lelei ʻae kau fai kovi kotoa pē; ko e meʻa ia ke fakaʻauha ai ʻakinautolu ʻo taʻengata:
PSA 92:8 Ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke fungani māʻolunga ʻo taʻengata.
PSA 92:9 Pea vakai, ko ho ngaahi fili, ʻE Sihova, ko e moʻoni ʻe ʻauha ho ngaahi fili; ʻe fakahēʻi ʻae kau fai kovi kotoa pē.
PSA 92:10 Ka te ke hiki hake hoku nifo ʻo hangē ko e nifo ʻoe liimi: ʻe tākai ʻaki au ʻae lolo foʻou.
PSA 92:11 Pea ʻe mamata foki ʻa hoku mata ki hoku ngaahi fili, pea ʻe fanongo ʻa hoku telinga, ki he angahala ʻoku tuʻu hake ʻo angatuʻu kiate au.
PSA 92:12 ‌ʻE lau maʻuiʻui ʻae angatonu ʻo hangē ko e ʻakau ko e ponga: ʻe tupu ia ʻo hangē ko e sita ʻi Lepanoni.
PSA 92:13 Ko kinautolu kuo tō ʻi he fale ʻo Sihova tenau lau maʻuiʻui ʻi he ngaahi lotoʻā ʻo hotau ʻOtua.
PSA 92:14 ‌ʻE kei tupu ʻae fua ʻiate kinautolu ʻi heʻenau motuʻa; tenau sino lelei mo lau maʻuiʻui.
PSA 92:15 Ke fakahā ʻoku angatonu ʻa Sihova: ko hoku maka ia, pea ʻoku ʻikai ha taʻemāʻoniʻoni ʻiate ia.
PSA 93:1 ‌ʻOku pule ʻa Sihova, ʻoku kofuʻaki ia ʻae nāunau lahi; ʻoku kofuʻaki ʻa Sihova ʻae māfimafi, ʻaia kuo ne nonoʻo ʻaki ia kuo fokotuʻumaʻu foki ʻa māmani, pea ʻe ʻikai faʻa ueʻi ia.
PSA 93:2 KUO fokotuʻumaʻu ho ʻafioʻanga talu mei muʻa: ʻoku talu mei muʻa ʻae ʻafiona.
PSA 93:3 ‌ʻE Sihova, kuo hiki hake ʻe he ngaahi vaitafe, kuo hiki hake ʻe he ngaahi vaitafe honau leʻo; ʻoku hiki hake ʻe he ngaahi vaitafe lahi honau ngaahi peau.
PSA 93:4 Ko Sihova ʻoku ʻi ʻolunga ʻoku mālohi lahi hake ia ʻi he ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, ʻio, ʻi he ngaahi peau mālohi ʻoe tahi.
PSA 93:5 ‌ʻOku moʻoni ʻaupito hoʻo ngaahi fakamoʻoni: ʻE Sihova, ʻoku taau mo ho fale ʻae māʻoniʻoni ʻo lauikuonga.
PSA 94:1 ‌ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoku ʻaʻau ʻae totongi; ʻE ʻOtua, ʻoku ʻaʻau ʻae totongi: ke ke ulo mai.
PSA 94:2 Ke ke hiki hake koe, ʻa koe ko e fakamaau ʻo māmani; ʻange ʻae totongi ki he laukau.
PSA 94:3 ‌ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa ʻoe fielahi ʻae angahala, ʻe fēfē hono fuoloa ʻoe polepole ʻae angahala?
PSA 94:4 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻenau fakahā mo lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa faingataʻa? Pea vikiviki ai ʻae kakai kotoa pē ʻoku fai kovi?
PSA 94:5 ‌ʻE Sihova, ʻoku nau fesiʻi ʻo lailaiki ho kakai, mo fakamamahiʻi ho tofiʻa.
PSA 94:6 ‌ʻOku nau tāmateʻi ʻae muli mo e fefine kuo mate hono husepāniti, pea fakapoongi ʻae tamai mate.
PSA 94:7 Ka ʻoku nau pehē, “ʻE ʻikai ʻafioʻi ʻe Sihova, ʻe ʻikai tokanga ki ai ʻe he ʻOtua ʻo Sēkope.”
PSA 94:8 Mou ʻilo ʻekimoutolu ʻoku anga fakamanu ʻi he kakai: pea ko kimoutolu ʻae kau vale, te mou poto ʻafē?
PSA 94:9 Ko ia naʻa ne ngaohi ʻae telinga, ʻikai te ne fanongo? Ko ia naʻa ne ngaohi ʻae mata, ʻikai te ne ʻafioʻi?
PSA 94:10 Ko ia ʻoku ne tautea ʻae hiteni, ʻikai te ne tautea? Ko ia ʻoku ne akonakiʻi ʻae tangata ke poto, ʻikai te ne ʻiloʻi?
PSA 94:11 ‌ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻae ngaahi mahalo ʻae tangata, ʻoku nau vaʻinga pē.
PSA 94:12 ‌ʻE Sihova, ʻoku monūʻia ʻae tangata ʻoku ke tautea, mo ke ako kiate ia ʻaki hoʻo fono;
PSA 94:13 Koeʻuhi te ke foaki kiate ia ʻae mālōlō mei he ngaahi ʻaho ʻoe mamahi, kaeʻoua ke keli ʻae luo ki he kau angahala.
PSA 94:14 Koeʻuhi ʻe ʻikai liʻaki ʻe Sihova hono kakai, pea ʻe ʻikai te ne fakatukutukuʻi hono tofiʻa.
PSA 94:15 Ka ʻe foki ʻae fakamaau ki he māʻoniʻoni: pea ʻe angimui ki ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku angatonu ʻi loto.
PSA 94:16 Ko hai ʻe tuʻu hake maʻaku ʻo taʻofi ʻae kau fai kovi? Pe ko hai ʻe tuʻu hake maʻaku ʻo taʻofi ʻakinautolu ʻoku ngāue ʻi he angahala?
PSA 94:17 Ka ne ʻikai tokoni au ʻe Sihova, pehē, kuo vave ʻae nofo ʻa hoku laumālie ʻi he fakalongo pē.
PSA 94:18 ‌ʻI heʻeku pehē, “ʻOku hekea hoku vaʻe;” ko hoʻo ʻaloʻofa, ʻE Sihova, naʻe poupou hake au.
PSA 94:19 ‌ʻI hono lahi ʻo ʻeku ngaahi mahalo ʻiate au, ʻoku fakafiefiaʻi au ʻi hoʻo ngaahi meʻa fakafiemālie.
PSA 94:20 ‌ʻE feohi koā mo koe ʻae nofoʻa ʻoe angahala, ʻaia ʻoku fakatupu ʻae pauʻu ʻaki ʻae fono?
PSA 94:21 ‌ʻOku nau fakataha ʻo angatuʻu ki he laumālie ʻoe angatonu, mo fakahalaia ʻae toto tonuhia.
PSA 94:22 Ka ko hoku ungakiʻi ʻa Sihova pea ko hoku ʻOtua ko e maka ia ʻo hoku hūfanga.
PSA 94:23 Pea ʻe ʻomi ʻe ia kiate kinautolu ʻa ʻenau hia, pea te ne fakaʻauha ʻakinautolu ʻi heʻenau angahala; ʻio, ko Sihova ko hotau ʻOtua te ne fakaʻauha ʻakinautolu.
PSA 95:1 Haʻu, ketau hiva kia Sihova: ketau kalanga ʻi he fiefia ki he maka ʻo ʻetau moʻui.
PSA 95:2 Ketau haʻu ki hono ʻao mo e fakafetaʻi, mo kalanga ʻi he fiefia kiate ia ʻaki ʻae ngaahi saame.
PSA 95:3 He ko Sihova ko e ʻOtua lahi, pea ko e Tuʻi lahi hake ia ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē.
PSA 95:4 ‌ʻOku ʻi hono nima ʻae ngaahi potu māʻulalo ʻo māmani: ko e mālohi ʻoe ngaahi moʻunga ʻoku ʻoʻona foki.
PSA 95:5 ‌ʻOku ʻoʻona ʻae tahi, he naʻa ne ngaohi ia: pea naʻe ngaohi ʻe hono nima ʻae fonua mōmoa.
PSA 95:6 Haʻu, ketau lotu mo punou: ketau tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau tupuʻanga.
PSA 95:7 He ko hotau ʻOtua ia; pea ko e kakai ʻakitautolu ʻo ʻene ngoue, mo e fanga sipi ʻa hono nima. Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo,
PSA 95:8 “ʻOua naʻa mou fakafefeka homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he fakahouhau lahi, pea ʻi he ʻaho ʻoe ʻahiʻahi ʻi he toafa:
PSA 95:9 ‌ʻAia naʻe ʻahiʻahiʻi au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea nau ʻahiʻahi kiate au, ʻonau mamata ki heʻeku ngāue.
PSA 95:10 Naʻaku fehiʻa ki he toʻutangata ko ia ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, pea naʻaku pehē, ‘Ko e kakai eni ʻoku hē ʻi honau loto, pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo hoku ngaahi hala:
PSA 95:11 Pea ne u fuakava kiate kinautolu ʻi hoku houhau, ‘ʻE ʻikai tenau hū ki hoku mālōlōʻanga.’”
PSA 96:1 Hiva kia Sihova ʻaki ʻae hiva foʻou: hiva kia Sihova ʻa māmani kotoa pē.
PSA 96:2 Hiva kia Sihova, fakafetaʻi ki hono huafa; fakahā atu ʻene fakamoʻui mei he ʻaho ki he ʻaho.
PSA 96:3 Fakahā hono nāunau ʻi he ʻao ʻoe hiteni, mo ʻene ngaahi ngāue fakaofo ki he kakai kotoa pē.
PSA 96:4 He ʻoku lahi ʻa Sihova, pea totonu ke fakamālō lahi kiate ia: ʻoku lelei ke manavahē lahi hake kiate ia ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē.
PSA 96:5 He ko e ʻotua kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ko e ngaahi tamapua ia: ka ko Sihova naʻe ngaohi ʻe ia ʻae ngaahi langi.
PSA 96:6 ‌ʻOku ʻi hono ʻao ʻae fakaʻapaʻapa mo e māfimafi: ʻoku ʻi hono faletapu ʻae mālohi mo e nāunau.
PSA 96:7 Tuku kia Sihova, ʻakimoutolu ʻae ngaahi faʻahinga ʻoe kakai, tuku kia Sihova ʻae nāunau mo e māfimafi.
PSA 96:8 Tuku kia Sihova ʻae ongoongolelei ʻoku taau mo hono huafa: ʻomi ʻae feilaulau, pea haʻu ki hono ngaahi lotoʻā.
PSA 96:9 Lotu kia Sihova ʻi he teunga matamatalelei ʻoe māʻoniʻoni: mou manavahē ʻi hono ʻao, ʻa māmani kotoa pē.
PSA 96:10 Mou pehē ʻi he ʻao ʻoe hiteni ʻoku pule ʻa Sihova: “ʻE fokotuʻumaʻu foki ʻa māmani, pea ʻe ʻikai ngaueue ia: te ne fakamaau ʻae kakai ʻi he māʻoniʻoni.”
PSA 96:11 Tuku ke fiefia ʻae ngaahi langi, pea nekeneka mo māmani; tuku ke ʻuʻulu ʻae tahi, mo hono fonu ʻo ia.
PSA 96:12 Ke fiefia ʻae ngoue, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai: pea ʻe toki fiefia ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻoe vao,
PSA 96:13 ‌ʻI he ʻao ʻo Sihova: he ʻoku ne hāʻele mai, he ʻoku hāʻele mai ia ke fakamaau ʻa māmani: te ne fakamaau ʻa māmani ʻi he māʻoniʻoni, mo e kakai ʻi heʻene moʻoni.
PSA 97:1 ‌ʻOku pule ʻa Sihova; tuku ke fiefia ʻa māmani; pea nekeneka ʻae ngaahi ʻotu motu.
PSA 97:2 ‌ʻOku takatakai ia ʻe he ngaahi ʻao mo e fakapoʻuli: ko e angatonu mo e fakamaau ko e tuʻunga ia ʻo hono ʻafioʻanga.
PSA 97:3 ‌ʻOku muʻomuʻa ʻae afi ʻiate ia, pea vela ke ʻosi hono ngaahi fili ʻoku takatakai.
PSA 97:4 Naʻe fakamaama ʻaki ʻa māmani ʻa hono ngaahi ʻuhila: naʻe mamata ʻae fonua, pea tetetete.
PSA 97:5 Naʻe vela ʻo vai ʻae ngaahi moʻunga ʻo hangē ko e pulu ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki ʻo māmani kotoa pē.
PSA 97:6 ‌ʻOku fakahā ʻe he ngaahi langi ʻene māʻoniʻoni, pea mamata ʻae kakai kotoa pē ki hono nāunau.
PSA 97:7 Ke puputuʻu ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nau tauhi ʻae ngaahi fakatātā kuo tā, mo nau polepole ʻi he ngaahi tamapua: lotu kiate ia, ʻakimoutolu kotoa pē ʻae ngaahi ʻotua.
PSA 97:8 Naʻe fanongo ʻa Saione, pea fiefia ai pea naʻe fiefia ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Siuta, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi fakamaau, ʻE Sihova.
PSA 97:9 He ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke māʻolunga hake ki māmani kotoa pē: ʻoku ke māʻolunga lahi ʻaupito ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē.
PSA 97:10 ‌ʻAkimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova, mou fehiʻa ki he kovi: ʻoku fakamoʻui ʻe ia ʻae laumālie ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni; ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻoe kau angahala.
PSA 97:11 Kuo tūtuuʻi ʻae maama maʻae māʻoniʻoni, mo e fiefia maʻae angatonu ʻi loto.
PSA 97:12 Mou fiefia ʻia Sihova ʻae kau angatonu; pea fakafetaʻi ʻi he manatu ki heʻene māʻoniʻoni.
PSA 98:1 Ko e Saame. Hiva kia Sihova ʻaki ʻae hiva foʻou; he kuo fai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa fakaofo: kuo ne ikuna ʻaki hono nima toʻomataʻu, mo hono nima māʻoniʻoni.
PSA 98:2 Kuo fakahā ʻe Sihova ʻa ʻene fakamoʻui: kuo ne fakahā atu ʻene māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻoe hiteni.
PSA 98:3 Kuo ne manatu ki heʻene ʻaloʻofa mo ʻene moʻoni ki he fale ʻo ʻIsileli: kuo mamata ʻe he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani ki he fakamoʻui ʻa hotau ʻOtua.
PSA 98:4 Kalanga ʻi he fiefia kia Sihova, ʻa māmani kotoa pē: kalanga ʻi he leʻo lahi, mo fiefia, pea hiva fakamālō.
PSA 98:5 Hiva kia Sihova ʻaki ʻae haʻape; ʻaki ʻae haʻape, pea mo e leʻo ʻoe saame.
PSA 98:6 Mou kalanga fakafiefia ʻaki ʻae ngaahi meʻalea mo e leʻo ʻoe meʻalea, ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e Tuʻi.
PSA 98:7 Tuku ke ʻuʻulu ʻae tahi, mo hono fonu ʻo ia; ʻa māmani, mo kinautolu ʻoku nofo ai.
PSA 98:8 Ke pasipasi ʻe he ngaahi vai ʻa honau nima: tuku ke fiefia fakataha ʻae ngaahi moʻunga,
PSA 98:9 ‌ʻI he ʻao ʻo Sihova; he ʻoku hāʻele mai ia ke fakamaau ʻa māmani: te ne fakamaau ʻa māmani ʻi he māʻoniʻoni, pea mo e kakai ʻi he angatonu.
PSA 99:1 ‌ʻOku pule ʻa Sihova; tuku ke tetetete ʻae kakai: ʻoku ʻafio ia ʻi he vahaʻa ʻoe ongo selupi; tuku ke ngalulu ʻa māmani.
PSA 99:2 ‌ʻOku lahi ʻa Sihova ʻi Saione; pea ʻoku māʻolunga lahi ia ʻi he kakai kotoa pē.
PSA 99:3 Tuku kenau fakamālō ki ho huafa lahi mo fakailifia; he ʻoku māʻoniʻoni ia.
PSA 99:4 ‌ʻOku ʻofa foki ʻae mālohi ʻoe tuʻi ki he fakamaau; ʻoku ke fokotuʻumaʻu ʻae fai totonu, ʻoku ke fai ʻae fakamaau mo e māʻoniʻoni ʻia Sēkope.
PSA 99:5 Mou fakahikihiki ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, pea lotu ʻi hono tuʻunga vaʻe; he ʻoku māʻoniʻoni ia.
PSA 99:6 Ko Mōsese mo ʻElone ʻi heʻene kau taulaʻeiki, pea mo Samuela ʻiate kinautolu ʻoku ui ki hono huafa; naʻa nau ui kia Sihova, pea ne talia ʻakinautolu.
PSA 99:7 Naʻa ne folofola kiate kinautolu ʻi he pou ʻoe ʻao: naʻa nau tauhi ʻene ngaahi fakamoʻoni, mo e tuʻutuʻuni naʻa ne fokotuʻu kiate kinautolu.
PSA 99:8 ‌ʻE Sihova ko homau ʻOtua, naʻa ke talia ʻakinautolu: ko koe ko e ʻOtua naʻa ke fakamolemolea ʻakinautolu, neongo hoʻo totongi koeʻuhi ko ʻenau ngaahi fakakaukau.
PSA 99:9 Fakahikihiki ʻa Sihova ko hotau ʻOtua, pea lotu ʻi hono moʻunga tapu; he ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova ko hotau ʻOtua.
PSA 100:1 Ko e Saame ʻoe fakafetaʻi. Mou mavava ʻi he fiefia kia Sihova, ʻae ngaahi fonua kotoa pē.
PSA 100:2 Tauhi ʻa Sihova ʻi he fiefia: haʻu mo e hiva ki hono ʻao.
PSA 100:3 Mou ʻilo ko Sihova ko ia pe ko e ʻOtua: ko ia pe naʻa ne ngaohi ʻakitautolu, ka naʻe ʻikai te tau ngaohi ʻakitautolu; ko hono kakai ʻakitautolu, mo e fanga sipi ʻo ʻene ngoue.
PSA 100:4 Hū ʻi hono ngaahi matapā mo e fakafetaʻi, pea ki hono ngaahi lotoʻā mo e fakamālō: mou fakafetaʻi kiate ia, pea fakamālō ki hono huafa.
PSA 100:5 He ʻoku angalelei ʻa Sihova; ʻoku taʻengata ʻene ʻaloʻofa; pea ʻoku tolonga maʻuaipē ʻene moʻoni mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
PSA 101:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Te u hiva ʻaki ʻae ʻaloʻofa mo e fakamaau: ‌ʻE Sihova, te u hiva kiate koe.
PSA 101:2 Te u fai fakapotopoto ʻi he hala haohaoa. Te ke hāʻele mai ʻafē kiate au? Te u ʻeveʻeva ʻi hoku fale ʻi he loto haohaoa.
PSA 101:3 ‌ʻE ʻikai te u tuku ha meʻa kovi ʻi hoku ʻao: ʻoku ou fehiʻa ki he ngāue ʻanautolu kuo nau afe; ʻE ʻikai pipiki ia kiate au.
PSA 101:4 ‌ʻE ʻalu ʻiate au ʻaia ʻoku loto kovi: ʻE ʻikai te u ʻiloʻi ha taha ʻoku kovi.
PSA 101:5 Ko ia ʻoku fakakovi fakafufū hono kaungāʻapi, te u tuʻusi ia: ko ia ʻoku fiematamuʻa mo loto laukau ʻe ʻikai te u kātakiʻi.
PSA 101:6 ‌ʻE sio maʻu hoku mata ki he kakai angatonu ʻi he fonua, koeʻuhi ke mau nonofo mo au: ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he hala haohaoa, ko ia ia ʻe tauhi au.
PSA 101:7 Ko ia ʻoku ne fai kākā ʻe ʻikai nofo ia ʻi hoku fale: ko ia ʻoku faʻa loi ʻe ʻikai te ne nofo ʻi hoku ʻao.
PSA 101:8 ‌ʻE vave ʻeku fakaʻauha ʻae kau angahala kotoa pē ʻoe fonua; koeʻuhi ke u tuʻusi ʻae kakai fai kovi kotoa pē mei he kolo ʻa Sihova.
PSA 102:1 Ko e Lotu ʻae mamahi ʻi hono lōmekina, pea ne lilingi ʻene mamahi ʻi he ʻao ʻo Sihova. ‌ʻE Sihova, fanongo ki heʻeku lotu, pea tuku ke aʻu atu ʻeku tangi kiate koe.
PSA 102:2 ‌ʻOua naʻa ke fufū ho fofonga ʻiate au ʻi he ʻaho ʻoku ou mamahi ai; fakatokangaʻi ho fofonga kiate au: ʻi he ʻaho ʻoku ou ui ai ke vave hoʻo talia au.
PSA 102:3 He kuo fakaʻosi hoku ngaahi ʻaho ʻo hangē ko e kohu, pea kuo vela hoku ngaahi hui ʻo hangē ko e veʻe tofunanga.
PSA 102:4 Kuo taaʻi hoku loto, pea kuo mae ʻo hangē ko e mohuku; ko ia kuo ngalo ai ʻiate au ke kai ʻeku mā.
PSA 102:5 Koeʻuhi ko e leʻo ʻo ʻeku toʻe, ko ia ʻoku piki ai hoku ngaahi hui ki hoku kili.
PSA 102:6 ‌ʻOku ou tatau mo e pelikani ʻoe toafa: ʻoku ou hangē ko e lulu ʻoe potu lala.
PSA 102:7 ‌ʻOku ou leʻo, pea u tatau mo e kihiʻi manupuna ʻoku tokotaha pē ʻi he tuʻahivi ʻoe fale.
PSA 102:8 ‌ʻOku manuki kiate au ʻa hoku ngaahi fili ʻi he ʻaho kotoa pē; pea ko kinautolu ʻoku mata lili kiate au kuo nau fuakava ke angatuʻu kiate au.
PSA 102:9 He kuo u kai ʻae efuefu ʻo hangē ko e mā, mo huʻi ʻaki hoku inu ʻae loʻimata,
PSA 102:10 Koeʻuhi ko ho tuputāmaki mo ho houhau: he kuo ke hiki hake au, pea lī au ki lalo.
PSA 102:11 ‌ʻOku tatau hoku ngaahi ʻaho mo e ʻata ʻoku mole atu; pea kuo u mae ʻo hangē ko e mohuku.
PSA 102:12 Ka ko koe, ʻE Sihova, te ke tolonga ʻo taʻengata; mo hoʻo fakaʻilonga ki he ngaahi toʻutangata kotoa pē.
PSA 102:13 Te ke tuʻu hake, mo ke ʻaloʻofa ki Saione: he ko e ʻaho ke tokoni ia, ʻio, ko e ʻaho kuo tuʻutuʻuni kuo hoko mai.
PSA 102:14 He ʻoku fiemālie ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi hono ngaahi maka, pea ʻoku nau ʻofa ki hono efu ʻoʻona.
PSA 102:15 Ko ia ʻe manavahē ai ʻae hiteni ki he huafa ʻo Sihova, pea ko e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani ki ho nāunau.
PSA 102:16 ‌ʻOka toe langa hake ʻe Sihova ʻa Saione, ʻe fakahā ia ʻi hono nāunau.
PSA 102:17 Te ne tokanga ki he lotu ʻae masiva, pea ʻe ʻikai manukiʻi ʻenau hū.
PSA 102:18 ‌ʻE tohi eni maʻae toʻutangata ʻe haʻu: pea ko e kakai ʻe fakatupu te nau fakamālō kia Sihova.
PSA 102:19 He kuo ʻafio hifo ia mei he māʻolunga ʻo hono faletapu; naʻe ʻafio ʻa Sihova mei he langi ki māmani;
PSA 102:20 Ke ne fanongo ki he toʻe ʻoe pōpula; ke vete ʻakinautolu kuo tuʻutuʻuni ke mate;
PSA 102:21 Ke fakahā ʻae huafa ʻo Sihova ʻi Saione, mo ʻene fakamālō ʻi Selūsalema;
PSA 102:22 ‌ʻOka fakataha ʻae kakai, pea mo e ngaahi puleʻanga, ke tauhi ʻa Sihova.
PSA 102:23 Naʻa ne fakavaivaiʻi hoku mālohi ʻi he hala; naʻa ne fakanounou hoku ngaahi ʻaho.
PSA 102:24 Naʻaku pehē, ʻE hoku ʻOtua, ʻoua naʻa ʻave au ʻi he lotolotonga ʻo hoku ngaahi ʻaho: ko ho ngaahi taʻu ʻoku tolonga ki he toʻutangata kotoa pē.
PSA 102:25 Naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; pea koe ngaahi langi koe ngaue ia ʻa ho nima.
PSA 102:26 ‌ʻE ʻauha ia, ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, ʻio, ʻe fakaʻaʻau kotoa pē ia ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu; pea hangē ko e pulupulu te ke fatufatu ia, pea ʻe fakakehe ia:
PSA 102:27 Ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ho ngaahi taʻu.
PSA 102:28 ‌ʻE tolonga ʻae fānau ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, pea ʻe fokotuʻumaʻu honau hako ʻi ho ʻao.
PSA 103:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Fakafetaʻi kia Sihova ʻa hoku laumālie: pea mo ia kotoa pē ʻoku ʻiate au, fakafetaʻi ki hono huafa māʻoniʻoni.
PSA 103:2 Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumālie, pea ʻoua naʻa ngalo ʻa ʻene ngaahi meʻaʻofa kotoa pē:
PSA 103:3 ‌ʻAia ʻoku ne fakamolemole hoʻo ngaahi hia kotoa pē; mo ne fakamoʻui ho ngaahi mahaki kotoa pē;
PSA 103:4 ‌ʻAia ʻoku ne huhuʻi hoʻo moʻui mei he fakaʻauha; ʻo ne tatā ʻaki koe ʻae manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ongongofua;
PSA 103:5 ‌ʻAia ʻoku ne fakamākona ʻaki ho ngutu ʻae ngaahi meʻa lelei; ko ia kuo toe tupulaki ai ho talavou ʻo hangē ko e ʻikale.
PSA 103:6 ‌ʻOku fai ʻe Sihova ʻae māʻoniʻoni mo e fakamaau kiate kinautolu kotoa pē kuo fakamālohia.
PSA 103:7 Naʻa ne fakahā hono ngaahi hala kia Mōsese, mo ʻene ngaahi ngāue ki he fānau ʻa ʻIsileli.
PSA 103:8 ‌ʻOku manavaʻofa mo angalelei ʻa Sihova, ʻoku faʻa kātaki, pea mohu ʻaloʻofa.
PSA 103:9 ‌ʻE ʻikai te ne valoki maʻuaipē: pea ʻe ʻikai tuputāmaki ʻo taʻengata.
PSA 103:10 Naʻe ʻikai fai ʻe ia kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi angahala; pe totongi kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi hia.
PSA 103:11 Kae hangē ko hono māʻolunga ʻoe langi ki māmani, ʻoku pehē hono lahi ʻo ʻene ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate ia.
PSA 103:12 ‌ʻOku hangē ko hono vā mamaʻo ʻoe potu hahake mei he potu lulunga, ʻoku pehē hono mamaʻo ʻo ʻene ʻave ʻetau ngaahi angahala ʻiate kitautolu.
PSA 103:13 Pea hangē ʻoku manavaʻofa ʻae tamai ki heʻene fānau, ʻoku pehē ʻae manavaʻofa ʻa Sihova kiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate ia.
PSA 103:14 He ʻoku ne ʻiloʻi hotau anga; ʻoku ne manatu ko e efu pe ʻakitautolu.
PSA 103:15 Pea ko e tangata, ʻoku tatau hono ngaahi ʻaho mo e mohuku: pea hangē ko e fisiʻi ʻakau ʻoe ngoue hono lau maʻuiʻui.
PSA 103:16 He ʻoku ʻalu atu ki ai ʻae matangi, pea kuo ʻikai ia; pea ʻe ʻikai siʻi toe ʻilo ia ʻi hono potu.
PSA 103:17 Ka ko e ʻaloʻofa ʻa Sihova ʻoku talu mei muʻa ʻo aʻu ʻo taʻengata kiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate ia, pea ko ʻene māʻoniʻoni ki he fānau ʻae fānau;
PSA 103:18 Kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻene fuakava, pea mo kinautolu ʻoku nau manatu ki heʻene ngaahi fekau ke fai ki ai.
PSA 103:19 Kuo teuteu ʻe Sihova hono ʻafioʻanga ʻi he ngaahi langi; pea ʻoku pule hono puleʻanga ki he meʻa kotoa pē.
PSA 103:20 Fakafetaʻi kia Sihova ʻakimoutolu ko ʻene kau ʻāngelo, ʻoku lahi homou mālohi, pea ʻoku mou fai ʻene ngaahi fekau, ʻo fakafanongo ki he leʻo ʻo ʻene folofola.
PSA 103:21 Fakafetaʻi kia Sihova, ʻakimoutolu kotoa pē ko ʻene ngaahi kautau; ʻakimoutolu ko ʻene kau faifekau, ʻoku mou fai ki hono finangalo.
PSA 103:22 Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻene ngaahi ngāue kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻo hono puleʻanga: fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumālie.
PSA 104:1 Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumālie. ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, ʻoku ke lahi ʻaupito; kuo kofuʻaki koe ʻae fakaʻapaʻapa mo e māfimafi.
PSA 104:2 ‌ʻOku ke ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae maama ʻo hangē ko e kofu: ʻoku ke fofola atu ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e puipui:
PSA 104:3 ‌ʻOku ne ʻai ʻae ngaahi utupoto ʻo hono ngaahi fale ʻi he ngaahi vai: pea ko ʻene saliote ʻae ngaahi ʻao: pea ʻoku hāʻele ia ʻi he ngaahi kapakau ʻoe matangi:
PSA 104:4 ‌ʻOku ne ngaohi ʻene kau ʻāngelo ke hangē ko e matangi; mo ʻene kau faifekau ko e afi ʻoku ulo:
PSA 104:5 Naʻa ne ʻai ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani, ke ʻoua naʻa ueʻi ia ʻo lauikuonga.
PSA 104:6 ‌ʻOku ke ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae loloto ʻo hangē ko e kofu: naʻe tuʻu ʻae ngaahi vai ʻo māʻolunga hake ʻi he ngaahi moʻunga.
PSA 104:7 ‌ʻI hoʻo valoki naʻa nau puna; ʻi he leʻo ʻo hoʻo fatulisi naʻa nau hola ai.
PSA 104:8 ‌ʻOku nau ʻalu hake ʻi he ngaahi moʻunga, pea nau ʻalu hifo ʻi he ngaahi vahaʻa moʻunga, ki he potu kuo ke teuteu ki ai.
PSA 104:9 Kuo ke ʻai hono ngataʻanga ke ʻoua naʻa ʻalu atu ia ʻi ai; koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe haʻu ia ke lōfia ʻa māmani.
PSA 104:10 ‌ʻOku ne fekau atu ʻae ngaahi matavai ʻi he ngaahi luo, ʻaia ʻoku tafe ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi foʻi moʻunga.
PSA 104:11 ‌ʻOku inu mei ai ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe vao: pea ʻoku inu ʻo fiu ai ʻae fanga ʻasi hehengi.
PSA 104:12 ‌ʻOku maʻu ʻi ai ʻe he manupuna ʻoe ʻatā honau nofoʻanga, ʻoku nau hiva ʻi he ngaahi vaʻa.
PSA 104:13 ‌ʻOku ne fakaviviku ʻae ngaahi foʻi moʻunga mei hono fale ʻafioʻanga: ʻoku mākona ʻae kelekele ʻi he fua ʻo hoʻo ngaahi ngāue.
PSA 104:14 ‌ʻOku fakatupu ʻe ia ʻae mohuku maʻae fanga manu, mo e ʻakau ke ʻaonga ki he tangata: koeʻuhi ke ne ʻomi ʻae meʻakai mei he kelekele;
PSA 104:15 Mo e uaine ʻaia ʻoku fakafiefiaʻi ʻae loto ʻoe tangata, mo e lolo ke fakangingila hono mata, mo e mā ke fakamālohi ʻae loto ʻoe tangata.
PSA 104:16 ‌ʻOku fonu ʻi he huhuʻa ʻae ngaahi ʻakau ʻo Sihova; ko e ngaahi sita ʻo Lepanoni, ʻaia kuo ne tō;
PSA 104:17 ‌ʻOku ngaohi ʻi ai ʻe he fanga manupuna honau pununga: pea ko e sitoaka, ko hono fale ko e ngaahi ʻakau ko e paini.
PSA 104:18 Ko e ngaahi foʻi moʻunga māʻolunga ko e hūfanga ia ʻoe fanga kosi hehengi; pea mo e ngaahi maka ki he fanga koni.
PSA 104:19 Naʻa ne tuʻutuʻuni ʻae māhina ki he ngaahi faʻahitaʻu: ʻoku ʻiloʻi ʻe he laʻā hono tōʻanga.
PSA 104:20 ‌ʻOku ke ngaohi ʻae poʻuli, pea ko e pō ia: pea ʻoku totolo atu ʻi ai ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe vao.
PSA 104:21 ‌ʻOku ngungulu ʻae fanga laione mui ke maʻu ʻenau meʻa, pea nau kumi ʻenau meʻakai mei he ʻOtua.
PSA 104:22 ‌ʻOku hopo hake ʻae laʻā, pea ʻoku nau fakataha ai, ʻonau tokoto ʻi honau ngaahi ʻana.
PSA 104:23 ‌ʻOku ʻalu atu ʻae tangata ki heʻene ngāue, mo ʻene ngoue ʻo aʻu ki he efiafi.
PSA 104:24 ‌ʻE Sihova, hono ʻikai lahi ʻa hoʻo ngaahi ngāue! Kuo ke ngaohi kotoa pē ia ʻi he poto: ʻoku fonu ʻa māmani ʻi hoʻo koloa.
PSA 104:25 Pea ʻoku pehē ʻae tahi lahi ni mo laulahi, ʻa ia ʻoku ai ʻae ngaahi meʻa totolo taʻefaʻalaua, ʻae fanga ika iiki mo e lalahi.
PSA 104:26 ‌ʻOku ʻalu ʻi ai ʻae ngaahi vaka: ʻoku ʻi ai ʻae levaiatani ko ia, ʻaia kuo ke ngaohi ke ne fakavā ai.
PSA 104:27 ‌ʻOku tatali ʻakinautolu ni kotoa pē kiate koe: koeʻuhi ke ke foaki kiate kinautolu ʻenau meʻakai ʻi he feituʻulaʻā totonu.
PSA 104:28 Ko ia ʻoku ke foaki kiate kinautolu ʻoku nau tānaki: ʻoku ke mafola ho nima, pea ʻoku pito ʻakinautolu ʻi he lelei.
PSA 104:29 ‌ʻOku ke fufū ho fofonga, pea nau mamahi ai: ʻoku ke toʻo atu ʻenau mānava, pea nau mate, pea foki ki honau efu.
PSA 104:30 ‌ʻOku ke fekau atu ho Laumālie, pea ʻoku fakatupu ai ʻakinautolu: pea ʻoku ke fakafoʻou ʻae funga ʻo māmani.
PSA 104:31 ‌ʻE tolonga ʻo taʻengata ʻae nāunau ʻo Sihova: ʻe fiefia ʻa Sihova ʻi heʻene ngaahi ngāue.
PSA 104:32 ‌ʻOku ʻafio ia ki māmani, pea tetetete ia: ʻoku ala ia ki he ngaahi foʻi moʻunga, pea ʻoku nau kohu ai.
PSA 104:33 Te u hiva kia Sihova ʻi heʻeku kei moʻui: te u hiva fakamālō ki hoku ʻOtua ʻi he lolotonga ʻo ʻeku moʻui.
PSA 104:34 ‌ʻE melie ʻa ʻeku fakakaukau kiate ia: te u fiefia ʻia Sihova.
PSA 104:35 Tuku ke ʻosiʻosingamālie ʻae kakai angahala mei māmani, pea ʻoua naʻa kei toe ʻae kau angakovi. Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumālie. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 105:1 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova; ui ki hono huafa: fakahā ʻene ngaahi ngāue ʻi he ʻao ʻoe kakai.
PSA 105:2 Hiva kiate ia, hiva ʻaki ʻae ngaahi saame kiate ia: mou talanoa ʻaki ʻene ngaahi ngāue fakaofo kotoa pē.
PSA 105:3 Mou vikiviki ʻi hono huafa māʻoniʻoni: tuku ke fiefia ʻae loto ʻokinautolu ʻoku nau kumi kia Sihova.
PSA 105:4 Kumi kia Sihova, mo hono mālohi: kumi maʻuaipē ki hono fofonga.
PSA 105:5 Manatu ki heʻene ngaahi ngāue fakaofo ʻaia kuo ne fai; ʻa ʻene ngaahi mana, mo e ngaahi fakamaau ʻa hono fofonga;
PSA 105:6 ‌ʻAkimoutolu ʻae hako ʻo ʻEpalahame ko ʻene tamaioʻeiki, ʻakimoutolu ʻae fānau ʻa Sēkope ʻaia kuo ne fili.
PSA 105:7 Ko ia, ko Sihova ko hotau ʻOtua, ʻoku ʻi māmani kotoa pē ʻa ʻene ngaahi fakamaau.
PSA 105:8 Kuo manatu ʻe ia ki heʻene fuakava ʻo lauikuonga, ko e folofola ʻaia naʻa ne fekau ki he toʻutangata ʻe taha afe.
PSA 105:9 ‌ʻA e fuakava ʻaia naʻa ne fai mo ʻEpalahame, pea mo ʻene fuakava kia ʻAisake;
PSA 105:10 Pea ne fokotuʻumaʻu ia kia Sēkope ko e fono, pea kia ʻIsileli ko e fuakava taʻengata:
PSA 105:11 ‌ʻO ne pehē, “Te u foaki kiate koe ʻae fonua ko Kēnani, ko e fuofua ʻo homou tofiʻa:”
PSA 105:12 ‌ʻI he lolotonga naʻe tokosiʻi pe honau kau tangata; ʻio, ko e tokosiʻi ʻaupito, mo e kau muli ʻi ai.
PSA 105:13 Lolotonga ʻa ʻenau ʻalu mei he faʻahinga ʻe taha ki ha faʻahinga kehe, pea mei he puleʻanga ʻe taha ki he kakai kehe;
PSA 105:14 Naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke fai kovi ʻe ha tangata ʻe taha kiate kinautolu: ʻio, naʻa ne valoki ʻae ngaahi tuʻi koeʻuhi ko kinautolu;
PSA 105:15 ʻO ne pehē, “ʻOua naʻa ala kiate ia kuo u pani, pea ʻoua naʻa fai kovi ki heʻeku kau palōfita.”
PSA 105:16 Pea naʻa ne ui foki ke hoko ʻae honge ki he fonua: naʻa ne fesiʻi ʻae tokotoko kotoa pē ʻoe mā,
PSA 105:17 Naʻa ne fekau ʻae tangata ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻio, ko Siosefa ʻaia naʻe fakatau ke tamaioʻeiki:
PSA 105:18 Pea naʻa nau fakamamahiʻi hono vaʻe ʻaki ʻae ngaahi haʻi: naʻe tuia ia ʻe he ukamea:
PSA 105:19 ‌ʻO aʻu ki he ʻaho naʻe hoko ai ʻene lea: naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he folofola ʻa Sihova.
PSA 105:20 Naʻe fekau ʻe he tuʻi ke vete ia; ʻio, ʻe he pule ʻoe kakai, pea naʻa ne tukuange ia ke tauʻatāina pe.
PSA 105:21 Naʻa ne fakanofo ia ko e ʻeiki ʻo hono fale, mo e pule ʻo ʻene koloa kotoa pē:
PSA 105:22 Ke haʻisia hono ngaahi ʻeiki ko ʻene faʻiteliha; mo akonakiʻi ʻa ʻene kau mātuʻa ʻi he poto.
PSA 105:23 Naʻe haʻu foki ʻa ʻIsileli ki ʻIsipite pea naʻe ʻāunofo ʻa Sēkope ʻi he fonua ʻo Hami.
PSA 105:24 Pea naʻa ne fakatupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻa hono kakai; pea ne ngaohi ʻakinautolu kenau mālohi hake ʻi honau ngaahi fili.
PSA 105:25 Naʻa ne liliu honau loto kenau fehiʻa ki hono kakai, kenau fai kākā ki heʻene kau tamaioʻeiki.
PSA 105:26 Naʻa ne fekau atu ʻa Mōsese ko ʻene tamaioʻeiki; mo ʻElone ʻaia naʻa ne fili.
PSA 105:27 Naʻa ne fakahā hono ngaahi fakaʻilonga ʻiate kinautolu, mo e ngaahi meʻa mana ʻi he fonua ʻo Hami.
PSA 105:28 Naʻe fekau ʻe ia ki he fakapoʻuli, pea ngaohi ia ko e poʻuli; pea naʻe ʻikai angatuʻu ʻakinautolu ki heʻene folofola.
PSA 105:29 Naʻa ne liliu honau ngaahi vai ko e toto, mo tāmateʻi ʻenau ika.
PSA 105:30 Naʻe tupu ʻi honau fonua ʻae fanga poto ʻo lahi ʻaupito, ʻi he ngaahi loki ʻo honau ngaahi tuʻi.
PSA 105:31 Naʻe folofola ia, pea naʻe haʻu ʻae ngaahi lango kehekehe, mo e fanga kutu ʻi honau fonua.
PSA 105:32 Naʻa ne ʻomi ʻae ʻuha maka kiate kinautolu ko e fetongi ʻoe ʻuha, mo e afi ʻoku ulo ʻi honau fonua.
PSA 105:33 Naʻa ne taaʻi foki ʻenau ngaahi vaine, mo ʻenau ngaahi ʻakau ko e fiki; pea fesiʻi ʻae ngaahi ʻakau ʻo honau fonua.
PSA 105:34 Naʻa ne folofola, pea naʻe haʻu ai ʻae fanga heʻe, mo e ngaahi ʻunufe ʻoku taʻefaʻalaua.
PSA 105:35 Pea naʻa nau kai ke ʻosi ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻi honau fonua, pea nau fakaʻauha ʻae fua ʻo ʻenau ngoue.
PSA 105:36 Naʻa ne taaʻi foki ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi honau fonua, ko e fungani ʻo ʻenau mālohi kotoa pē.
PSA 105:37 Naʻa ne ʻomi foki ʻakinautolu mo e siliva mo e koula: pea naʻe ʻikai ai ha tokotaha naʻe vaivai ʻi honau ngaahi faʻahinga.
PSA 105:38 Naʻe fiefia ʻa ʻIsipite ʻi heʻenau ʻalu hē naʻe tō kiate kinautolu ʻae manavahē koeʻuhi ko kinautolu.
PSA 105:39 Naʻa ne fofola ʻae ʻao ko e fakamalu pea mo e afi ke fakamaama ʻi he pō.
PSA 105:40 Naʻe kole ʻe he kakai, pea naʻa ne ʻomi ʻae fanga manupuna, mo ne fakamākona ʻaki ʻakinautolu ʻae mā ʻoe langi.
PSA 105:41 Naʻa ne fakaava ʻae maka, pea ʻoho mai ʻae ngaahi vai; pea naʻe tafe ia ʻi he ngaahi potu mōmoa ʻo hangē ko e vaitafe.
PSA 105:42 He naʻa ne manatu ki heʻene talaʻofa māʻoniʻoni, mo ʻEpalahame ko ʻene tamaioʻeiki.
PSA 105:43 Pea ne ʻomi hono kakai ʻi he fiefia, mo kinautolu kuo ne fili ʻi he nekeneka:
PSA 105:44 Pea ne foaki kiate kinautolu ʻae ngaahi fonua ʻoe hiteni, pea naʻa nau maʻu ʻae ngāue ʻae kakai
PSA 105:45 Koeʻuhi kenau tokanga ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo tauhi ʻene ngaahi fekau. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 106:1 Mou fakamālō kia Sihova. Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku angalelei ia: koeʻuhi ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 106:2 Ko hai ʻe faʻa fakamatala ki he ngaahi ngāue lahi ʻa Sihova? Ko hai ʻe faʻa fakahā ʻae fakamālō kotoa pē kiate ia?
PSA 106:3 ‌ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku tokanga ki he fakamaau, mo ia ʻoku fai māʻoniʻoni ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 106:4 ‌ʻE Sihova, ke ke manatuʻi au ʻaki ʻae ʻofa ʻaia ʻoku ke ʻofa ʻaki ki hoʻo kakai: ke ke ʻaʻahi mai kiate au ʻaki hoʻo fakamoʻui;
PSA 106:5 Koeʻuhi ke u mamata ki he lelei ʻo ia kuo ke fili, koeʻuhi ke u fiefia ʻi he fiefia ʻo ho puleʻanga, pea u vikiviki ai fakataha mo ho tofiʻa.
PSA 106:6 Ko kimautolu mo ʻemau ngaahi tamai kuo mau fai angahala, kuo mau fai ʻae ngaahi hia, kuo mau fai kovi.
PSA 106:7 Naʻe ʻikai ʻilo ʻe heʻemau ngaahi tamai hoʻo ngaahi ngāue fakaofo ʻi ʻIsipite; naʻe ʻikai tenau manatu ki hono lahi ʻo hoʻo ngaahi ʻaloʻofa; ka naʻa nau fakahouhau kiate ia ʻi he tahi, ʻio, ʻi he Tahi Kulokula.
PSA 106:8 Ka naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu koeʻuhi ko hono huafa, koeʻuhi ke ne fakaʻilo ʻa hono mālohi lahi.
PSA 106:9 Naʻe valoki foki ʻe ia ʻae Tahi Kulokula, pea mōmoa ia: ko ia naʻa ne tataki ʻakinautolu ʻi he loloto, ʻo hangē ko e toafa.
PSA 106:10 Pea naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻo ia naʻe fehiʻa kiate kinautolu, mo ne huhuʻi ʻakinautolu mei he nima ʻoe fili.
PSA 106:11 Pea naʻe lōmakiʻi honau ngaahi fili ʻaki ʻae ngaahi vai: pea naʻe ʻikai hao ha tokotaha ʻiate kinautolu.
PSA 106:12 Pea naʻa nau toki tui ki heʻene folofola; naʻa nau hiva ʻaki ʻae fakamālō kiate ia.
PSA 106:13 Naʻe ngalo leva ʻiate kinautolu ʻene ngaahi ngāue; pea naʻe ʻikai tenau tatali ki heʻene akonaki:
PSA 106:14 Ka naʻa nau holi kovi ʻaupito ʻi he toafa, pea ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua ʻi he potu lala.
PSA 106:15 Pea naʻa ne foaki kiate kinautolu ʻaia naʻa nau kole; ka naʻa ne fekau ʻae tutue ki honau laumālie.
PSA 106:16 Naʻa nau meheka foki kia Mōsese ʻi he loto ʻapitanga, mo ʻElone ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻa Sihova.
PSA 106:17 Naʻe mafahi ʻae kelekele pea folo hifo ai ʻa Tatani, mo ʻufiʻufi ai ʻae kakai ʻo ʻEpilami.
PSA 106:18 Pea naʻe tutu ai ʻae afi ʻi honau kakai; pea vela ke ʻosi ʻe he ulo afi ʻae kau angahala.
PSA 106:19 Naʻa nau ngaohi ʻae fakatātā ʻoe ʻuhikiʻi pulu ʻi Holepi, pea lotu ki he fakatātā koula.
PSA 106:20 Naʻe pehē ʻenau liliu honau nāunau, ki he fakatātā ʻoe pulu ʻaia ʻoku kai mohuku.
PSA 106:21 Naʻa nau fakangalongaloʻi ʻae ʻOtua ko honau fakamoʻui, ʻaia naʻe fai ʻae ngaahi meʻa lahi ʻi ʻIsipite;
PSA 106:22 Ko e ngaahi ngāue fakaofo ʻi he fonua ʻo Hami, mo e ngaahi meʻa fakailifia ʻi he Tahi Kulokula.
PSA 106:23 Ko ia naʻa ne pehē te ne fakaʻauha ʻakinautolu, ka ne ʻikai tuʻu ʻi hono ʻao ʻi he vahaʻa ʻa Mōsese ʻaia kuo ne fili, ke fakatafoki hono houhau, telia naʻa fakaʻauha ʻe ia ʻakinautolu.
PSA 106:24 ‌ʻIo, naʻa nau fehiʻa ki he fonua lelei, naʻe ʻikai tenau tui ki heʻene folofola:
PSA 106:25 Ka naʻa nau lāunga ʻi honau ngaahi fale fehikitaki, ʻo taʻetokanga ki he leʻo ʻo Sihova.
PSA 106:26 Ko ia naʻa ne hiki hake ai hono nima kiate kinautolu, ke tulaki ʻakinautolu ʻi he toafa:
PSA 106:27 Ke tulaki foki honau hako ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga, mo fakahēʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi fonua.
PSA 106:28 Naʻa nau ului foki kia Peali-Peoli, mo nau kai ʻae ngaahi feilaulau ʻoe mate.
PSA 106:29 Ko ia naʻa nau fakahouhauʻi ia ʻaki ʻenau ngaahi filioʻi: pea naʻe ʻoho mai ʻae mahaki fakaʻauha kiate kinautolu.
PSA 106:30 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Finiasi, ʻo fai ʻae fakamaau: pea naʻe lolomi ai ʻae mahaki fakaʻauha.
PSA 106:31 Pea naʻe lau ia kiate ia ko e māʻoniʻoni ʻi he ngaahi toʻutangata kotoa pē ʻo lauikuonga.
PSA 106:32 Naʻa nau fakahouhau kiate ia foki ʻi he ngaahi vai ʻoe fekeʻikeʻi, pea hoko ʻae kovi kia Mōsese koeʻuhi ko kinautolu:
PSA 106:33 Ko e meʻa ʻi heʻenau fakatupu hono loto, ko ia naʻa ne lea ʻaki ʻae lea taʻengali ʻe hono loungutu.
PSA 106:34 Naʻe ʻikai tenau fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga, ʻaia naʻe fekau ʻe Sihova kiate kinautolu:
PSA 106:35 Ka naʻa nau nofo fakataha mo e hiteni, pea nau ʻilo ʻenau ngaahi ngāue.
PSA 106:36 Pea naʻa nau tauhi honau ngaahi tamapua: ʻaia naʻe hoko ko e tauhele kiate kinautolu.
PSA 106:37 ‌ʻIo, naʻa nau feilaulau ʻaki honau ngaahi foha mo honau ngaahi ʻofefine ki he kau tēvolo,
PSA 106:38 Mo lilingi ʻae toto māʻoniʻoni, ko e toto ʻo honau ngaahi foha mo honau ngaahi ʻofefine, ʻakinautolu naʻa nau feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua ʻo ʻi he toto.
PSA 106:39 Pea naʻe fakaʻuliʻi pehē ʻakinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue, pea nau fai feʻauaki ʻi heʻenau ngaahi filioʻi.
PSA 106:40 Ko ia naʻe tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova ki hono kakai, pea ne fākaliliʻa ai ki hono tofiʻa ʻoʻona.
PSA 106:41 Pea naʻa ne tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻoe hiteni; pea naʻe pule kiate kinautolu ʻakinautolu naʻe fehiʻa kiate kinautolu.
PSA 106:42 Pea naʻe fakamālohiʻi ʻakinautolu ʻe honau ngaahi fili, pea fakamoʻulaloa ʻakinautolu ki honau lalo nima.
PSA 106:43 Naʻe liunga lahi ʻene fakamoʻui ʻakinautolu; ka naʻa nau fakahouhauʻi ia ʻi heʻenau fakakaukau, pea naʻe fakavaivaiʻi ʻakinautolu koeʻuhi ko ʻenau hia.
PSA 106:44 Ka naʻa ne tokanga ki heʻenau mamahi, ʻi heʻene ongoʻi ʻenau tangi:
PSA 106:45 Pea ne manatuʻi ʻa ʻene fuakava mo kinautolu, pea ne fakatomala ʻo fakatatau mo hono lahi ʻo ʻene ʻaloʻofa.
PSA 106:46 naʻa ne pule foki ke manavaʻofa kiate kinautolu ʻakinautolu kotoa pē naʻe ʻave pōpula ʻakinautolu.
PSA 106:47 Fakamoʻui ʻakimautolu, ʻE Sihova ko homau ʻOtua, pea tānaki ʻakimautolu mei he lotolotonga ʻoe hiteni, ke mau fakafetaʻi ki ho huafa māʻoniʻoni, pea hanuhanu ʻi he fakamālō kiate koe.
PSA 106:48 Fakafetaʻi kia Sihova koe ʻOtua ʻo ʻIsileli talu mei muʻa ʻo aʻu ʻo taʻengata; pea tuku ke lea pehē ʻe he kakai kotoa pē ʻEmeni. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 107:1 “Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova, he ʻoku angalelei ia: koeʻuhi ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.”
PSA 107:2 Ke lea pehē ʻe he kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova, ʻakinautolu kuo ne huhuʻi mei he nima ʻoe fili;
PSA 107:3 Pea tānaki ʻakinautolu mei he ngaahi fonua, mei he potu hahake, pea mei he potu lulunga, mei he potu tokelau, pea mei he feituʻu tonga.
PSA 107:4 Naʻa nau ʻalu fano pē ʻi he toafa ʻi he hala liʻaki; naʻe ʻikai tenau ʻilo ha kolo ke nofo ai.
PSA 107:5 Pea ʻi he fiekaia mo e fieinua, naʻe pongia ai honau laumālie ʻiate kinautolu.
PSA 107:6 Pea naʻa nau toki tangi kia Sihova ʻi heʻenau tuʻutāmaki, pea ne ne fakamoʻui ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi mamahi.
PSA 107:7 Pea naʻa ne tataki atu ʻakinautolu ʻi he hala totonu, koeʻuhi kenau hoko ki he kolo naʻe kakai.
PSA 107:8 Taumaiā ke fakamālō ʻae kakai kia Sihova koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa, pea koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue fakaofo ki he fānau ʻae tangata!
PSA 107:9 He ʻoku ne fakamākona ʻae laumālie ʻoku holi, mo ne fakapito ʻaki ʻae lelei ʻae laumālie ʻoku fiekaia.
PSA 107:10 Ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he fakapoʻuli pea mo e ʻata ʻae mate, kuo haʻi ʻaki ʻae mamahi mo e ukamea;
PSA 107:11 Koeʻuhi naʻa nau angatuʻu ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua, mo nau fehiʻa ki he akonaki ʻae fungani Māʻolunga:
PSA 107:12 Ko ia naʻa ne fakavaivaiʻi honau loto ʻi he ngāue; naʻa nau tō ki lalo, pea naʻe ʻikai ha taha ke tokoni.
PSA 107:13 Pea naʻa nau toki tangi kia Sihova ʻi heʻenau tuʻutāmaki, pea ne fakamoʻui ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi mamahi.
PSA 107:14 Naʻa ne ʻomi ʻakinautolu mei he fakapoʻuli mo e ʻata ʻoe mate, ʻo ne motuhi honau ngaahi haʻi.
PSA 107:15 Taumaiā ke fakamālō ʻae kakai kia Sihova koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa, pea koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue fakaofo ki he fānau ʻae tangata!
PSA 107:16 He kuo ne maumauʻi ʻae ngaahi matapā palasa, pea ne tutuʻu ʻae ngaahi ukamea fakamaʻu.
PSA 107:17 ‌ʻOku mamahi ʻae kau vale koeʻuhi ko ʻenau talangataʻa, pea mo ʻenau ngaahi hia.
PSA 107:18 ‌ʻOku fehiʻa honau laumālie ki he meʻakai kotoa pē; pea ʻoku nau fakaʻaʻau ki he ngaahi matapā ʻoe mate.
PSA 107:19 Pea ʻoku nau toki tangi kia Sihova ʻi heʻenau tuʻutāmaki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi mamahi.
PSA 107:20 Naʻa ne fekau ʻene folofola, pea ne fakamoʻui ʻakinautolu, mo ne fakahaofi ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi meʻa fakaʻauha.
PSA 107:21 Taumaiā ke fakamālō ʻae kakai kia Sihova koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa, pea koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue fakaofo ki he fānau ʻae tangata!
PSA 107:22 Pea tuku kenau feilaulau ʻaki ʻae ngaahi feilaulau ʻoe fakafetaʻi, mo fakahā ʻene ngaahi ngāue ʻi he fiefia.
PSA 107:23 Ko kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he tahi ʻi he ngaahi vaka, mo fai ʻae ngāue ʻi he ngaahi vai lahi;
PSA 107:24 ‌ʻOku nau mamata ki he ngaahi ngāue ʻa Sihova, mo ʻene ngaahi meʻa fakaofo ʻi he moana.
PSA 107:25 He ʻoku fekau ʻe ia, pea ʻoku fakatupu ʻae matangi mālohi, ʻaia ʻoku tupu hake ai hono ngaahi peau.
PSA 107:26 ‌ʻOku nau ʻalu hake ki he langi, ʻoku nau toe ʻalu hifo ki he ngaahi loloto: kuo vela ʻo vai honau laumālie koeʻuhi ko e mamahi.
PSA 107:27 ‌ʻOku nau tasipa, pea luelue ʻo hangē ko e tangata konā, pea kuo mole honau poto kotoa pē.
PSA 107:28 ‌ʻOku nau toki tangi kia Sihova ʻi heʻenau tuʻutāmaki, pea ʻoku ne ʻomi ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi mamahi.
PSA 107:29 ‌ʻOku ne ngaohi ʻae afā ke tofukī, ko ia ʻoku ʻikai ngaue ai hono peau.
PSA 107:30 Pea ʻoku nau toki fiefia koeʻuhi ʻoku nau fiemālie ai; pea ʻoku ne ʻomi ʻakinautolu ki he taulanga kuo nau holi ki ai.
PSA 107:31 Taumaiā ke fakamālō ʻae kakai kia Sihova koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa, pea koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue fakaofo ki he fānau ʻae tangata!
PSA 107:32 Tuku kenau fakahikihiki ʻa ʻene ʻafio ʻi he fakataha ʻoe kakai, mo fakamālō
PSA 107:33 ‌ʻOku liliu ʻe ia ʻae ngaahi vaitafe ko e toafa, mo e ngaahi matavai ko e kelekele mōmoa;
PSA 107:34 Mo e fonua mahu ko e hongea, koeʻuhi ko e angakovi ʻae kakai ʻoku nofo ai.
PSA 107:35 ‌ʻOku ne liliu ʻae toafa ko e ano vai, mo e fonua mōmoa ko e ngaahi matavai.
PSA 107:36 Pea ʻoku ne pule ke nofo ai ʻae fiekaia, koeʻuhi kenau teuteu ʻae kolo ke nofo ai;
PSA 107:37 Mo tūtuuʻi ʻae ngaahi ngoue, pea tō ʻae ngaahi ngoue vaine, ʻaia ʻoku faʻa ʻomi ʻae ngaahi fua kuo tupu.
PSA 107:38 ‌ʻOku ne fakamonūʻia foki ʻakinautolu, ko ia kuo nau tupu ʻo tokolahi ʻaupito; pea ʻoku ʻikai te ne tuku ke fakaʻaʻau ke siʻi ʻenau fanga manu.
PSA 107:39 Pea ʻoku toe fakaʻaʻau ke tokosiʻi mo vaivai ʻakinautolu ʻi he fakamālohi, mo e mahaki, mo e mamahi.
PSA 107:40 ‌ʻOku ne lilingi ʻae manuki ki he ngaahi ʻeiki, pea ʻoku ne pule kenau ʻalu fano ʻi he toafa, ʻaia ʻoku ʻikai ha hala ʻi ai.
PSA 107:41 Ka ʻoku ne hiki hake ʻae masiva mei he mamahi, pea ʻoku ne ngaohi maʻana ʻae ngaahi kāinga ʻo hangē ko e fanga sipi.
PSA 107:42 ‌ʻE mamata ki ai ʻae angatonu, pea fiefia; pea ʻe tāpuni ʻe he angahala kotoa pē hono ngutu.
PSA 107:43 Ko hai ʻoku poto, pea tokanga ki he ngaahi meʻa ni, tenau ʻiloʻi ʻae ʻaloʻofa ongongofua ʻa Sihova.
PSA 108:1 Ko e Hiva pe ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE ʻOtua, kuo maʻu hoku loto; te u hiva mo ʻatu ʻae fakamālō ʻaki hoku nāunau.
PSA 108:2 Ke ʻā hake ʻae saliteli mo e haʻape: te u ʻa hengihengi hake pe au.
PSA 108:3 ‌ʻE Sihova, te u fakamālō kiate koe ʻi he ʻao ʻoe kakai: pea te u hiva fakamālō kiate koe ʻi he ngaahi puleʻanga.
PSA 108:4 He ʻoku lahi hoʻo ʻaloʻofa ʻo māʻolunga hake ʻi he ngaahi langi: mo hoʻo moʻoni ʻoku aʻu atu ki he ngaahi ʻao.
PSA 108:5 ‌ʻE ʻOtua, ke māʻolunga lahi hake koe ʻi he ngaahi langi: pea ke māʻolunga hake ho nāunau ʻi māmani kotoa pē;
PSA 108:6 Koeʻuhi ke hao ʻaia ʻoku ke ʻofa ai ke ke fakamoʻui ʻaki ho nima toʻomataʻu, ʻo talia au.
PSA 108:7 Kuo folofola ʻae ʻOtua ʻi heʻene māʻoniʻoni; te u fiefia, “Te u vaeua ʻa Sikemi, ʻo fuofua ʻae luo ʻo Sukote.
PSA 108:8 ‌ʻOku ʻoʻoku ʻa Kiliati; ʻoku ʻoʻoku mo Manase; ko hono mālohi foki ʻo hoku ʻulu ʻa ʻIfalemi; ko ʻeku fai fono ʻa Siuta.
PSA 108:9 Ko ʻeku ipu kaukauʻanga ʻa Moape; te u lī hoku topuvaʻe ki ʻolunga ki ʻItomi; te u vikiviki koeʻuhi ko Filisitia.”
PSA 108:10 Ko hai te ne ʻomi au ki he kolo mālohi? Ko hai te ne aʻutaki au ki ʻItomi?
PSA 108:11 ‌ʻE ʻOtua, ʻe ʻikai, te ke fai ia, ʻa koe kuo ke liʻaki ʻakimautolu? Pea ʻikai te ke ʻalu atu, ʻE ʻOtua, mo ʻemau ngaahi kautau?
PSA 108:12 Ke ke tuku kiate kimautolu ʻae tokoni ʻi he mamahi: he ʻoku taʻeʻaonga ʻae tokoni ʻae tangata.
PSA 108:13 Ko e meʻa ʻi he ʻOtua te tau fai mālohi ai: he ko ia ia te ne malaki hifo hotau ngaahi fili.
PSA 109:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE ʻOtua ʻo ʻeku fakamālō, ʻoua naʻa ke fakalongo pē;
PSA 109:2 He kuo mafaʻa ʻae ngutu ʻoe angahala mo e ngutu ʻoe kākā kiate au: kuo nau lea kovi kiate au ʻaki ʻae ʻelelo loi.
PSA 109:3 Naʻa nau kāpui foki au ʻaki ʻae ngaahi lea ʻoe taufehiʻa; mo nau tauʻi au taʻehanoʻuhinga.
PSA 109:4 Ko e meʻa ʻi heʻeku ʻofa kuo hoko ʻakinautolu ko hoku ngaahi fili: ka te u hangahanga lotu pe au.
PSA 109:5 Pea kuo nau totongi ʻaki kiate au ʻae kovi ki he lelei, mo e fehiʻa ki heʻeku ʻofa.
PSA 109:6 Ke ke fakanofo ʻae tangata angakovi ke pule kiate ia: pea tuku ke tuʻu ʻa Sētane ʻi hono nima toʻomataʻu.
PSA 109:7 ‌ʻOka fakamaau ia, tuku ke halaia ia pea tuku ke hoko ʻene lotu ko e angahala.
PSA 109:8 Tuku ke siʻi pē hono ngaahi ʻaho; pea ke maʻu ʻe ha taha kehe ʻene ngāue.
PSA 109:9 Tuku ke tamai mate ʻene fānau, pea hoko ʻa hono uaifi ko e fefine kuo mate hono husepāniti.
PSA 109:10 Tuku ke ne maʻuaipē ʻene fānau, mo kole: pea tuku kenau kumi foki ʻenau mā mei honau ngaahi potu ʻoku lala.
PSA 109:11 Tuku ke maʻu ʻe he fakamālohi ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻana; pea maumauʻi ʻe he kau muli ʻene ngāue.
PSA 109:12 ‌ʻOua naʻa tuku ha taha ke manavaʻofa kiate ia: pea ʻoua naʻa tuku ha taha ke ʻofa ki heʻene fānau ʻoku tamai mate.
PSA 109:13 Tuku ke tuʻusi hono hako; pea ʻi he toʻutangata ʻe haʻu tuku ke tāmateʻi honau hingoa.
PSA 109:14 Ke manatuʻi ʻe Sihova ʻae hia ʻa ʻene ngaahi tamai; pea ʻoua naʻa tāmateʻi ʻae angahala ʻa ʻene faʻē.
PSA 109:15 Tuku maʻuaipē ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, koeʻuhi ke ne tuʻusi honau fakamanatuʻi mei māmani.
PSA 109:16 Koeʻuhi naʻe ʻikai manatuʻi ʻe ia ke fakahā ʻae ʻofa, ka naʻa ne fakatanga ʻae tangata masiva mo paea, koeʻuhi ke ne tāmateʻi ʻaia ʻoku mafesi hono loto.
PSA 109:17 Ko e meʻa ʻi heʻene ʻofa ki he kapekape, ko ia ke hoko ia kiate ia: ko e meʻa ʻi heʻene taʻefiefia ʻi he tāpuaki, ko ia ke mamaʻo ia ʻiate ia.
PSA 109:18 Ko e meʻa ʻi heʻene fakakofuʻaki ia ʻae kape ʻo hangē ko e kofu, ko ia ke hoko ia ki hono kete ʻo hangē ko e vai, pea hangē ko e lolo ki hono ngaahi hui.
PSA 109:19 Ke tatau ia kiate ia mo e kofu ʻaia ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ia, pea mo e noʻo ʻaia ʻoku nonoʻo ʻaki maʻuaipē ia.
PSA 109:20 Tuku eni ko e totongi ki hoku ngaahi fili meia Sihova, pea kiate kinautolu ʻoku nau lea ʻaki ʻae kovi ki hoku laumālie.
PSA 109:21 Ka ke fai ʻe koe maʻaku, ʻE Sihova ko e ʻEiki, koeʻuhi ko ho huafa: koeʻuhi ʻoku lelei hoʻo ʻaloʻofa, ke ke fakamoʻui au.
PSA 109:22 He ʻoku ou masiva mo paea, pea kuo lavea hoku loto ʻiate au.
PSA 109:23 Kuo u mole atu ʻo hangē ko e ʻata ʻoka fakaʻaʻau ke ʻosi ia: kuo feʻaveʻaki au ʻo hangē ko e fanga heʻe.
PSA 109:24 ‌ʻOku vaivai hoku tui ʻi he ʻaukai: pea kuo mole ʻae sino ʻo hoku kakano.
PSA 109:25 Ne u hoko foki ko e manukiʻanga kiate kinautolu: ʻi heʻenau sio mai kiate au, naʻa nau kalokalo honau ʻulu.
PSA 109:26 Tokoniʻi au, ʻE Sihova ko hoku ʻOtua: ke ke fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo ʻaloʻofa:
PSA 109:27 Koeʻuhi ke nau ʻilo ko ho nima eni; pea ko koe, ʻE Sihova, kuo ke fai ia.
PSA 109:28 Tuku kenau kape, ka ke fakamonūʻia ʻe koe: ʻoka nau ka tuʻu hake, tuku ke nau mā; kae tuku ke fiefia ʻa hoʻo tamaioʻeiki.
PSA 109:29 Tuku ke kofu ʻa hoku ngaahi fili ʻaki ʻae mā, pea tuku kenau ʻufiʻufi ʻaki ʻakinautolu ʻa ʻenau puputuʻu, ʻo hangē ko e pulupulu.
PSA 109:30 Te u fakamālō lahi kia Sihova ʻaki hoku ngutu; ʻio, te u fakamālō kiate ia ʻi he lotolotonga ʻoe tokolahi.
PSA 109:31 Koeʻuhi ʻe tuʻu ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe masiva, ke fakamoʻui ia meiate kinautolu ʻoku nau fakahalaia hono laumālie.
PSA 110:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Naʻe pehē ʻE Sihova ki hoku ʻEiki, “Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.”
PSA 110:2 ‌ʻE fekau ʻe Sihova ʻae tokotoko ʻo ho mālohi mei Saione: “Ke ke pule ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi fili.”
PSA 110:3 ‌ʻE loto matala ʻa hoʻo kakai ʻi he ʻaho ʻo ho mālohi, ʻi he ngaahi teunga matamatalelei ʻoe māʻoniʻoni mei he manāva ʻoe pongipongi: ʻoku ʻiate koe ʻae hahau ʻo hoʻo talavou.
PSA 110:4 Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.”
PSA 110:5 Ko e ʻEiki ʻaia ʻoku ʻi ho nima toʻomataʻu, te ne taaʻi ʻae ngaahi tuʻi ʻi he ʻaho ʻo hono houhau.
PSA 110:6 Te ne fakamaau ʻi he ʻao ʻoe hiteni, te ne fakapito ʻae ngaahi potu ʻaki ʻae ngaahi ʻangaʻanga; ʻe lavea ʻiate ia ʻae ʻulu ʻoe ngaahi fonua lahi.
PSA 110:7 ‌ʻE inu ia ʻi he vaitafe ʻi he hala: ko ia te ne hiki hake ai ʻae ʻulu.
PSA 111:1 Mou fakamālō kia Sihova. Te u fakamālō kia Sihova ʻaki hoku loto kotoa pē, ʻi he fakataha ʻoe angatonu, pea ʻi he lotolotonga ʻoe kakai.
PSA 111:2 ‌ʻOku lahi ʻae ngāue ʻa Sihova, ʻoku kumi ki ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fiefia ai.
PSA 111:3 ‌ʻOku ongoongolelei mo nāunauʻia ʻa ʻene ngāue: pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene māʻoniʻoni.
PSA 111:4 Kuo ne fai ʻene ngaahi ngāue fakaofo ke manatu ia ʻe he kakai: ʻoku manavaʻofa ʻa Sihova, pea fonu ʻi he ʻaloʻofa.
PSA 111:5 Kuo foaki ʻe ia ʻae meʻakai kiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate ia: te ne manatuʻi maʻuaipē ʻa ʻene fuakava.
PSA 111:6 Kuo ne fakahā ki hono kakai ʻae mālohi ʻo ʻene ngaahi ngāue, koeʻuhi ke ne foaki kiate kinautolu ʻae tofiʻa ʻoe hiteni.
PSA 111:7 Ko e ngaahi ngāue ʻa hono nima ko e moʻoni mo e fakamaau: ʻoku moʻoni ʻa ʻene ngaahi fekau kotoa pē.
PSA 111:8 ‌ʻOku tuʻumaʻu ia ʻo lauikuonga pea taʻengata, pea kuo fai ia ʻi he moʻoni mo e angatonu.
PSA 111:9 Naʻa ne fekau atu ʻae huhuʻi ki hono kakai: kuo ne fokotuʻu ʻene fuakava ʻo lauikuonga: ʻoku māʻoniʻoni mo ngeia ʻa hono huafa.
PSA 111:10 Ko e manavahē kia Sihova ko e kamataʻanga ia ʻoe poto: ʻoku poto ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fai ki heʻene fekau: ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻae fakamālō kiate ia.
PSA 112:1 Mou fakamālō kia Sihova. ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku ne manavahē kia Sihova, mo ne fiefia lahi ʻi heʻene ngaahi fekau.
PSA 112:2 ‌ʻE mālohi hono hako ʻi māmani: ko e toʻutangata ʻoe angatonu tenau monūʻia.
PSA 112:3 ‌ʻE ʻi hono fale ʻae koloa mo e nāunau: pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene angatonu.
PSA 112:4 ‌ʻOku tupu ʻae maama ki he angatonu ʻi he poʻuli: ʻoku angaʻofa ia, pea fonu ʻi he manavaʻofa, pea māʻoniʻoni.
PSA 112:5 ‌ʻOku fakahā ʻe he tangata angalelei ʻae ʻofa, pea ʻoku faʻa ʻatu: te ne pule ki heʻene meʻa ʻi he poto.
PSA 112:6 Ko e moʻoni ʻe ʻikai ueʻi ia ʻo lauikuonga: ʻe taʻengata ʻae fakamanatu ki he kakai māʻoniʻoni.
PSA 112:7 ‌ʻE ʻikai te ne manavahē ki he ongoongo kovi: kuo maʻu hono loto ʻi he falala kia Sihova.
PSA 112:8 Kuo fokotuʻumaʻu ʻa hono loto: ʻe ʻikai te ne manavahē, ka ʻe mamata ia ki hono ngaahi fili.
PSA 112:9 Kuo tufa ʻe ia, kuo ne foaki ki he masiva; ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene angatonu; ʻe hiki hake hono nifo ʻi he ongolelei.
PSA 112:10 ‌ʻE mamata ki ai ʻae angahala, pea tenau mamahi: ʻe fengaiʻitaki hono nifo, pea ʻe mole atu ia: ʻe ʻauha ʻae holi ʻae angahala.
PSA 113:1 Mou fakamālō kia Sihova. Fakamālō, ʻakimoutolu ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, fakamālō ki he huafa ʻo Sihova.
PSA 113:2 Fakafetaʻi ki he huafa ʻo Sihova mei he ʻaho ni ʻo taʻengata.
PSA 113:3 Ke fakamālō ki he huafa ʻo Sihova, mei he hopo hake ʻoe laʻā ʻo aʻu ki heʻene tō hifo.
PSA 113:4 ‌ʻOku māʻolunga hake ʻa Sihova ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo hono nāunau ʻoku māʻolunga hake ʻi he ngaahi langi.
PSA 113:5 Ko hai ʻoku na tatau mo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi ʻolunga,
PSA 113:6 ‌ʻOku ne fakamoʻulaloaʻi ia ke ʻafio ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he langi, pea mo māmani!
PSA 113:7 ‌ʻOku ne fokotuʻu hake ʻae masiva mei he efu, mo ne hiki hake ʻae paea mei he tuʻunga ʻotoʻota;
PSA 113:8 Koeʻuhi ke ne fakataha mo e ngaahi ʻeiki, pea ke kautaha mo e houʻeiki ʻo hono kakai.
PSA 113:9 ‌ʻOku ne ngaohi ʻae fefine paʻa ke tauhi ʻae fale, pea ke hoko ʻi he fiefia ko e faʻē ʻae fānau. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 114:1 ‌ʻI he ʻalu atu ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, ko e fale ʻo Sēkope mei he kakai ʻoe lea kehe;
PSA 114:2 Ko hono faletapu ʻa Siuta, mo hono puleʻanga ʻa ʻIsileli.
PSA 114:3 Naʻe mamata ki ai ʻae tahi, pea hola ai: naʻe tekeʻi atu ʻo fakaholomui ʻa Sioatani.
PSA 114:4 Naʻe hopohopo ʻae ngaahi moʻunga ʻo hangē ko e fanga sipitangata, mo e ngaahi foʻi moʻunga ʻo hangē ko e fanga lami.
PSA 114:5 Ko e hā naʻe hoko kiate koe, ʻa koe ko e tahi, koeʻuhi naʻa ke hola ai? ʻA koe Sioatani, koeʻuhi ke tekeʻi atu ʻo fakaholomui koe?
PSA 114:6 ‌ʻAe ngaahi moʻunga, koeʻuhi naʻa mou hopohopo ai ʻo hangē ko e fanga sipitangata; mo kimoutolu ʻae ngaahi foʻi moʻunga, ʻo hangē ko e fanga lami?
PSA 114:7 ‌ʻA koe ko māmani, ke ke tetetete ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo Sēkope;
PSA 114:8 ‌ʻAia naʻa ne liliu ʻae maka ko e anovai, mo e maka afi ko e matavai.
PSA 115:1 ‌ʻOua naʻa tuku kiate kimautolu, ʻE Sihova, ʻoua naʻa tuku kiate kimautolu, ka ki ho huafa ʻae ongoongolelei, koeʻuhi ko hoʻo ʻaloʻofa, pea mo hoʻo moʻoni.
PSA 115:2 Ko e hā ʻe pehē ai ʻe he hiteni, “Ko e fē honau ʻOtua?”
PSA 115:3 Ka ko hotau ʻOtua ʻoku ʻi he ngaahi langi: kuo ne fai ʻaia kuo ne finangalo ki ai.
PSA 115:4 Ko honau ngaahi tamapua ko e siliva mo e koula, ko e ngāue ʻae nima ʻoe tangata.
PSA 115:5 ‌ʻOku ai honau ngutu, ka ʻoku ʻikai tenau lea: ʻoku nau maʻu ʻae mata, ka ʻoku ʻikai tenau mamata:
PSA 115:6 ‌ʻOku nau telinga, ka ʻoku ʻikai tenau ongoʻi: ʻoku ai honau ihu, ka ʻoku ʻikai tenau nanamu:
PSA 115:7 ‌ʻOku nau maʻu ʻae nima, ka ʻoku ʻikai tenau ala ki ha meʻa: ʻoku ai honau vaʻe, ka ʻoku ʻikai tenau ʻaʻeva: pea ʻoku ʻikai tenau lea ʻaki honau kia.
PSA 115:8 Ko kinautolu ʻoku ngaohi ʻakinautolu ʻoku nau tatau mo kinautolu: pea ʻoku pehē pe ʻakinautolu kotoa pē ʻoku falala ki ai.
PSA 115:9 ‌ʻE ʻIsileli, ke ke falala kia Sihova ko honau tokoni ia mo honau fakaū.
PSA 115:10 ‌ʻE fale ʻo ʻElone, ke ke falala kia Sihova: ko honau tokoni ia mo honau fakaū.
PSA 115:11 ‌ʻAkimoutolu ʻoku manavahē kia Sihova, mou falala kia Sihova: ko honau tokoni ia mo honau fakaū.
PSA 115:12 Kuo manatuʻi ʻe Sihova ʻakitautolu: te ne tāpuaki ʻakitautolu; te ne tāpuaki ʻae fale ʻo ʻIsileli; te ne tāpuaki ʻae fale ʻo ʻElone.
PSA 115:13 Te ne tāpuaki ʻakinautolu ʻoku nau manavahē kia Sihova, ʻae iiki mo e lalahi.
PSA 115:14 ‌ʻE fakatokolahi ʻakimoutolu ʻe Sihova, pea te mou tupu pe, ʻakimoutolu mo hoʻomou fānau.
PSA 115:15 ‌ʻOku mou monūʻia ʻia Sihova, ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae langi mo māmani.
PSA 115:16 ‌ʻOku ʻo Sihova ʻae langi, ʻio, ko e ngaahi langi: pea kuo ne foaki ʻa māmani ki he fānau ʻae tangata.
PSA 115:17 ‌ʻOku ʻikai fakamālō kia Sihova ʻae mate, pe ha taha ʻoku ʻalu hifo ki he fakalongo pē.
PSA 115:18 Ka te tau fakafetaʻi kia Sihova mei he ʻaho ni ʻo taʻengata. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 116:1 ‌ʻOku ou ʻofa kia Sihova, koeʻuhi kuo ne ongoʻi hoku leʻo mo ʻeku lotu tāumaʻu.
PSA 116:2 Koeʻuhi kuo ne fakatokangaʻi hono fofonga kiate au, ko ia te u ui ai ki heʻene ʻafio ʻi hoku ngaahi ʻaho.
PSA 116:3 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi mamahi ʻoe mate, pea naʻe puke au ʻe he ngaahi mamahi ʻo heli: naʻaku ʻilo ai ʻae tuʻutāmaki mo e mamahi.
PSA 116:4 Pea naʻaku toki ui ki he huafa ʻo Sihova; “ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakamoʻui hoku laumālie.”
PSA 116:5 ‌ʻOku manavaʻofa ʻa Sihova, mo māʻoniʻoni; ʻio, ʻoku ʻaloʻofa ʻa hotau ʻOtua.
PSA 116:6 ‌ʻOku fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻae taʻekākā: naʻaku vaivai pea naʻa ne tokoniʻi au.
PSA 116:7 ‌ʻE hoku laumālie, ke ke foki ki ho mālōlōʻanga; he kuo lahi ʻae foaki ʻa Sihova kiate koe.
PSA 116:8 He kuo ke fakamoʻui hoku laumālie mei he mate, mo hoku mata mei he loʻimata, mo hoku vaʻe ke ʻoua naʻa hinga.
PSA 116:9 Te u ʻeveʻeva, ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he fonua ʻoe moʻui.
PSA 116:10 Naʻaku tui, ko ia kuo u lea ai: “Naʻaku mahaki lahi:”
PSA 116:11 Naʻaku pehē ʻi heʻeku toʻotoʻo, “ʻOku loi ʻae kakai kotoa pē.”
PSA 116:12 Ko e hā te u ʻatu kia Sihova koeʻuhi ko ʻene ngaahi meʻaʻofa kotoa pē kiate au?
PSA 116:13 Te u toʻo ʻae ipu ʻoe fakamoʻui, pea te u ui ki he huafa ʻo Sihova.
PSA 116:14 Te u fai ni ʻeku ngaahi fuakava kia Sihova ʻi he ʻao ʻo hono kakai kotoa pē.
PSA 116:15 ‌ʻOku mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae pekia ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni.
PSA 116:16 ‌ʻE Sihova, ko e moʻoni ko hoʻo tamaioʻeiki au; ko hoʻo tamaioʻeiki au, mo e tama ʻa hoʻo kaunanga: kuo ke vete hoku ngaahi haʻi.
PSA 116:17 Te u ʻatu kiate koe ʻae feilaulau ʻoe fakafetaʻi, pea ui ki he huafa ʻo Sihova.
PSA 116:18 Te u fai ni ʻeku ngaahi fuakava kia Sihova ʻi he ʻao ʻo hono kakai kotoa pē,
PSA 116:19 ‌ʻI he ngaahi lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova, ʻi he lotolotonga ʻoʻou, ʻE Selūsalema. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 117:1 Mou fakamālō kia Sihova, ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē: fakamālō ki heʻene ʻafio, ʻakimoutolu ʻae kakai kotoa pē.
PSA 117:2 He ʻoku lahi ʻa ʻene ʻaloʻofa kiate kitautolu: pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻae moʻoni ʻa Sihova. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 118:1 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova he ʻoku angalelei ia: koeʻuhi ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 118:2 Ke lea ni ʻe ʻIsileli, “ʻOku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.”
PSA 118:3 Ke lea ni ʻae fale ʻo ʻElone, “ʻOku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.”
PSA 118:4 Tuku ke lea ni ʻakinautolu ʻoku nau manavahē kia Sihova, ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 118:5 Naʻaku ui kia Sihova ʻi he mamahi: pea naʻe talia au ʻe Sihova, mo ne tuku au ki he potu ʻataʻatā.
PSA 118:6 ‌ʻOku kau maʻaku ʻa Sihova; ʻe ʻikai te u manavahē ko e hā ʻe faʻa fai ʻe he tangata kiate au.
PSA 118:7 ‌ʻOku fai maʻaku ʻa Sihova mo kinautolu ʻoku nau tokoni au: ko ia te u mamata ai kiate kinautolu ʻoku nau fehiʻa kiate au.
PSA 118:8 ‌ʻOku lelei lahi ʻae falala kia Sihova ʻi he falala ki he tangata.
PSA 118:9 ‌ʻOku lelei lahi ʻae falala kia Sihova ʻi he falala ki he ngaahi ʻeiki.
PSA 118:10 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē: ka ʻi he huafa ʻo Sihova te u fakaʻauha ʻakinautolu.
PSA 118:11 Naʻa nau takatakai au; ʻio, naʻa nau kāpui au: ka ʻi he huafa ʻo Sihova te u fakaʻauha ʻakinautolu.
PSA 118:12 Naʻa nau kāpui au ʻo hangē ko e fanga pi; kuo tāmateʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e afi ʻi he ʻakau talatala: he te u fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he huafa ʻo Sihova.
PSA 118:13 Kuo ke tekeʻi mālohi au koeʻuhi ke u hinga ai: ka naʻe tokoni au ʻe Sihova
PSA 118:14 Ko hoku mālohi ʻa Sihova mo ʻeku hiva, pea kuo hoko ia ko hoku fakamoʻui.
PSA 118:15 Ko e lea ʻoe fiefia mo e fakamoʻui ʻoku ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻoe angatonu: ʻoku fai mālohi ʻae nima toʻomataʻu ʻo Sihova.
PSA 118:16 Kuo hiki hake ʻae nima toʻomataʻu ʻo Sihova: ʻoku fai mālohi ʻae nima toʻomataʻu ʻo Sihova.
PSA 118:17 ‌ʻE ʻikai te u mate, kae moʻui, ʻo fakahā ʻae ngaahi ngāue ʻa Sihova.
PSA 118:18 Kuo tautea fakamamahiʻi au ʻe Sihova: ka ʻoku teʻeki ai te ne tukuange au ki he mate.
PSA 118:19 Toʻo kiate au ʻae ngaahi matapā ʻoe māʻoniʻoni: te u hū ai, pea u fakamālō kia Sihova:
PSA 118:20 Ko e matapā eni ʻo Sihova, ʻaia ʻe hū ai ʻae angatonu.
PSA 118:21 Te u fakamālō kiate koe: he kuo ke ongoʻi au, pea kuo ke hoko ko hoku fakamoʻui.
PSA 118:22 Ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga kuo hoko ia ko e fungani maka ʻoe tuliki.
PSA 118:23 Ko e ngāue eni ʻa Sihova; pea ko e meʻa fakaofo ʻi hotau ʻao.
PSA 118:24 Ko e ʻaho eni kuo ngaohi ʻe Sihova; te tau fiefia pea nekeneka ai.
PSA 118:25 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakamoʻui ni: ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tuku mai ni ʻae monūʻia.
PSA 118:26 Ke monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova: kuo mau tāpuekina ʻakimoutolu mei he fale ʻo Sihova.
PSA 118:27 Ko e ʻOtua ko Sihova ia, ʻaia kuo ne fakahā ʻae maama kiate kitautolu: mou nonoʻo ʻae feilaulau ʻaki ʻae ngaahi afo ki he ngaahi nifo, ʻoe feilaulauʻanga.
PSA 118:28 Ko koe ko hoku ʻOtua, pea te u fakamālō kiate koe: ko koe ko hoku ʻOtua, te u fakahikihikiʻi koe.
PSA 118:29 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova he ʻoku angalelei ia: koeʻuhi ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 119:1 ‌ʻOku monūʻia ʻae haohaoa ʻi he hala, ʻaia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he fono ʻa Sihova.
PSA 119:2 ‌ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku tauhi ʻene ngaahi fakamoʻoni, pea kumi kiate ia ʻaki honau loto kotoa pē.
PSA 119:3 ‌ʻOku ʻikai foki tenau fai ha kovi: ʻoku nau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi hala.
PSA 119:4 Kuo ke fekau mai ke mau tauhi maʻu hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:5 ‌ʻOku ʻamusiaange ʻeau kuo fakahinohino ki hoku ngaahi hala, ke fai ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:6 Pea ʻe ʻikai te u mā, ʻo kau ka tokanga ki hoʻo ngaahi fekau kotoa pē.
PSA 119:7 Te u fakamālō kiate koe ʻi he angatonu ʻoe loto, ʻo kau ka ʻilo hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni.
PSA 119:8 Te u fai ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni: ʻoua naʻa ke siʻaki ʻaupito au.
PSA 119:9 ‌ʻE fakamaʻa ʻe he tangata talavou hono hala ʻi he hā? ʻI heʻene tokanga ki ai ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:10 Kuo u kumi kiate koe ʻaki hoku loto kotoa pē: ʻoua naʻa tuku au ke u hē mei hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:11 Kuo u fufū hoʻo folofola ʻi hoku loto, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku angahala kiate koe.
PSA 119:12 ‌ʻE Sihova, ʻoku monūʻia ʻa hoʻo ʻafio: ako kiate au hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:13 Kuo u fakahā ʻaki hoku loungutu, ʻae ngaahi fakamaau kotoa pē ʻa ho fofonga.
PSA 119:14 Naʻaku fiefia ʻi hono ʻalunga ʻo hoʻo ngaahi fakamoʻoni, ʻo tatau mo e ngaahi koloa kotoa pē.
PSA 119:15 Te u fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi akonaki, pea te u tokanga ki ho ngaahi hala.
PSA 119:16 Te u fakafiefiaʻi au ʻi hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni: ʻe ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo folofola.
PSA 119:17 Foaki ke lahi ki hoʻo tamaioʻeiki, koeʻuhi ke u moʻui, pea te u tauhi ki hoʻo folofola.
PSA 119:18 Ke ke fakaʻā hoku mata, koeʻuhi ke u mamata ki he ngaahi meʻa fakaofo ʻi hoʻo fono.
PSA 119:19 Ko e muli au ʻi māmani: ʻoua naʻa fufū hoʻo ngaahi fekau ʻiate au.
PSA 119:20 ‌ʻOku mafesi hoku laumālie koeʻuhi ko ʻene holi ki hoʻo ngaahi fakamaau ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 119:21 Kuo ke valokiʻi ʻae laukau, ʻakinautolu ʻoku malaʻia, ʻaia kuo hē mei hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:22 ‌ʻAve ʻiate au ʻae taukaea mo e manukia; he kuo u fai ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:23 Naʻe nofo foki ʻae ngaahi ʻeiki ʻo lauʻikoviʻi au: ka naʻe fakalauloto ʻa hoʻo tamaioʻeiki ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:24 Ko hoʻo ngaahi fakamoʻoni foki ko hoku fiefiaʻanga ia, mo hoku ngaahi akonakiʻi.
PSA 119:25 ‌ʻOku pikitai ʻa hoku laumālie ki he efu: ke ke fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:26 Kuo u fakahā hoku ngaahi hala, pea naʻa ke ongoʻi au: ako kiate au hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:27 Ngaohi au ke u ʻilo ʻae hala ʻo hoʻo ngaahi akonaki: pea te u lea ki hoʻo ngaahi ngāue fakaofo.
PSA 119:28 Kuo vai ʻa hoku laumālie koeʻuhi ko e ongosia: fakamālohiʻi au ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:29 Ke ke hiki ʻiate au ʻae hala ʻoe loi, pea ke tuku mai hoʻo fono kiate au ʻi he ʻofa.
PSA 119:30 Kuo u fili ʻae hala ʻoe moʻoni: pea kuo u fokotuʻu hoʻo ngaahi fakamaau ʻi hoku ʻao.
PSA 119:31 Kuo u pikitai ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni; ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke fakamaaʻi au.
PSA 119:32 Te u lele ʻi he hala ʻo hoʻo ngaahi fekau, ʻoka ke ka fakaʻataʻatā hoku loto.
PSA 119:33 ‌ʻE Sihova, ke ke ako kiate au ʻae hala ʻo hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni; pea te u fai ki ai ʻo aʻu ki he ngataʻanga.
PSA 119:34 Foaki mai kiate au ʻae faʻa ʻilo, pea te u fai ki hoʻo fono; ʻio, te u tokanga ki ai ʻaki hoku loto kotoa pē.
PSA 119:35 Ngaohi au ke u ʻalu ʻi he hala ʻo hoʻo ngaahi fekau; he ʻoku ou fiefia ai.
PSA 119:36 Fakatokangaʻi hoku loto ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni, kae ʻikai ki he manumanu.
PSA 119:37 Taʻofi hoku mata mei he vakai ki he meʻa vaʻinga; pea ke fakaakeake au ʻi ho hala.
PSA 119:38 Fakamoʻoni hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku fakaʻapaʻapa kiate koe.
PSA 119:39 Taʻofi atu hoku manukia ʻaia ʻoku ou manavahē ai: he ʻoku lelei hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:40 Vakai, ʻoku ou holi ki hoʻo ngaahi akonaki: fakamoʻui au ʻi ho māʻoniʻoni.
PSA 119:41 ‌ʻE Sihova, tuku ke hoko foki hoʻo ngaahi ʻaloʻofa kiate au, ʻio, ko hoʻo fakamoʻui, ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:42 Pehē te u maʻu ha meʻa ke tali ʻaki kiate ia ʻoku manukiʻi au: he ʻoku ou falala ki hoʻo folofola.
PSA 119:43 Pea ʻoua naʻa toʻo ʻaupito ʻae folofola ʻoe moʻoni mei hoku ngutu; he kuo u ʻamanaki lelei ki hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:44 Pea te u fai maʻuaipē ki hoʻo fono ʻo lauikuonga pea taʻengata.
PSA 119:45 Pea te u ʻeveʻeva ʻi he tauʻatāina: he ʻoku ou kumi ki hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:46 Te u lea foki ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi, pea ʻe ʻikai te u mā ai.
PSA 119:47 Pea te u fakafiefiaʻi au ʻi hoʻo ngaahi fekau, ʻaia kuo u ʻofa ki ai.
PSA 119:48 Te u hiki hake foki hoku nima ki hoʻo ngaahi fekau, ʻaia kuo u ʻofa ki ai pea te u fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:49 Manatuʻi ʻae folofola ki hoʻo tamaioʻeiki, ʻaia kuo ke fakaʻamanakiʻi au ki ai.
PSA 119:50 Ko hoku fiemālieʻanga eni ʻi heʻeku mamahi: he ko hoʻo folofola kuo ne fakamoʻui au.
PSA 119:51 Kuo manuki lahi kiate au ʻae laukau: ka naʻe ʻikai te u afe mei hoʻo fono.
PSA 119:52 ‌ʻE Sihova, naʻaku manatu ki hoʻo ngaahi fakamaau ʻi muʻa; pea u fakafiemālieʻi au.
PSA 119:53 Kuo pukea au ʻe he ilifia koeʻuhi ko e angahala kuo nau siʻaki hoʻo fono.
PSA 119:54 Ko hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻeku hiva ia ʻi he fale ʻo ʻeku ʻāunofo.
PSA 119:55 ‌ʻE Sihova, kuo u manatu ki ho huafa ʻi he pō, pea u fai ki hoʻo fono.
PSA 119:56 Naʻaku maʻu eni, ko e meʻa ʻi heʻeku fai ki hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:57 ‌ʻE Sihova, ko hoku ʻinasi ʻa koe: naʻaku pehē te u fai ki hoʻo ngaahi folofola.
PSA 119:58 Naʻaku kole ki hoʻo ʻofa ʻaki hoku loto kotoa pē: ke ke ʻaloʻofa mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:59 Naʻaku fifili ki hoku ngaahi ʻaluʻanga, pea u fakaafe hoku vaʻe ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:60 Ne u fakatoʻotoʻo, pea ʻikai tuai, ʻeku fai ki hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:61 Kuo kaihaʻasia au ʻe he ngaahi kaihaʻakau ʻoe kau angahala: ka naʻe ʻikai ngalo ʻiate au ʻa hoʻo fono.
PSA 119:62 Te u tuʻu hake ʻi he tuʻuapō mālie ke fakafetaʻi kiate koe, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni.
PSA 119:63 ‌ʻOku ou kaumeʻa mo kinautolu kotoa pē ʻoku manavahē kiate koe, mo kinautolu ʻoku fai ki hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:64 ‌ʻE Sihova, ʻoku fonu ʻa māmani ʻi hoʻo ʻaloʻofa: ke ke ako kiate au ʻa hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:65 ‌ʻE Sihova, kuo ke fie fai lelei ki hoʻo tamaioʻeiki, ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:66 Ke ke ako kiate au ʻae fakamaau lelei mo e faʻa ʻilo: he ʻoku ou tui ki hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:67 ‌ʻI he teʻeki ai te u mahaki naʻaku hē: ka ko eni kuo u fai ki hoʻo folofola.
PSA 119:68 ‌ʻOku ke angalelei, pea ʻoku ke fai lelei; ke ke ako kiate au ʻa hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:69 Kuo fakatupu ʻe he fielahi ʻae loi kiate au: ka te u fai ki hoʻo ngaahi akonaki ʻaki hoku loto kotoa pē.
PSA 119:70 ‌ʻOku tatau honau loto mo e ngako, ka ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo fono.
PSA 119:71 Kuo ʻaonga kiate au ʻa hoku mahaki; koeʻuhi ke u ʻilo ai hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:72 ‌ʻOku lelei lahi kiate au ʻae fono ʻaho fofonga ʻi he ngaahi afe ʻoe kuonga koula mo e siliva.
PSA 119:73 Ko ho nima naʻa ne ngaohi au mo fakatonutonu: foaki mai ʻae poto, koeʻuhi ke u ʻiloʻi hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:74 Ko kinautolu ʻoku manavahē kiate koe tenau fiefia ʻoka nau ka mamata kiate au; koeʻuhi naʻaku ʻamanaki ki hoʻo folofola.
PSA 119:75 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou ʻilo ʻoku totonu hoʻo ngaahi fakamaau, pea ʻi he angatonu kuo ke fakamamahiʻi au.
PSA 119:76 ‌ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke fakafiemālieʻi au ʻe hoʻo ʻaloʻofa, ʻo hangē ko hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeiki.
PSA 119:77 Tuku ke hoko kiate au hoʻo ngaahi ʻaloʻofa ongongofua, koeʻuhi ke u moʻui ai: he ko hoʻo fono ko hoku fiefiaʻanga ia.
PSA 119:78 Tuku ke mā ʻae fielahi; he naʻa Tuku ke tafoki mai kiate au ʻakinautolu ʻoku manavahē kiate koe, pea mo kinautolu kuo nau ʻiloʻi hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:79 Tuku ke tafoki mai kiate au ʻakinautolu ʻoku manavahē kiate koe, pea mo kinautolu kuo nau ʻiloʻi hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:80 Tuku ke haohaoa hoku loto ʻi hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni; koeʻuhi ke ʻoua naʻaku mā ai.
PSA 119:81 ‌ʻOku pongia hoku laumālie ʻi he fiemaʻu hoʻo fakamoʻui: ka ʻoku ou ʻamanaki ki hoʻo folofola.
PSA 119:82 ‌ʻOku vaivai hoku mata koeʻuhi ko hoʻo folofola, ʻoku ou pehē, “Te ke fakafiemālieʻi au ʻafē?”
PSA 119:83 He kuo u hoko ʻo tatau mo e hina ʻi he ʻohuafi; ka ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:84 ‌ʻOku fiha ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻo tamaioʻeiki? Te ke fakamaau ʻafē ʻakinautolu ʻoku fakatangaʻi au?
PSA 119:85 Kuo keli ʻe he fielahi ʻae ngaahi luo kiate au ʻaia ʻoku ʻikai tatau mo hoʻo fono.
PSA 119:86 ‌ʻOku tuʻumaʻu hoʻo ngaahi fekau kotoa pē: ʻoku taʻetotonu ʻenau fakatangaʻi au; ke ke tokoniʻi au,
PSA 119:87 Naʻa nau meimei fakaʻauha au ʻi māmani ka naʻe ʻikai te u siʻaki hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:88 Fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo ʻaloʻofa; ko ia te u tauhi ai ʻae fakamoʻoni ʻa ho fofonga.
PSA 119:89 ‌ʻE Sihova, ʻoku tuʻumaʻu hoʻo folofola ʻi he langi ʻo lauikuonga.
PSA 119:90 ‌ʻOku aʻu atu hoʻo moʻoni ki he ngaahi toʻutangata kotoa pē: kuo ke fokotuʻu ʻa māmani, pea ʻoku tuʻumaʻu ia.
PSA 119:91 ‌ʻOku nau tolonga he ʻaho ni ʻo hangē ko hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni: he ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae meʻa kotoa pē.
PSA 119:92 Ka ne ʻikai ko hoku fiefiaʻanga ʻa hoʻo fono, pehē, ne u mate ʻi hoku mahaki.
PSA 119:93 ‌ʻE ʻikai siʻi ngalo ʻiate au hoʻo ngaahi akonaki ʻo lauikuonga: he ko ia kuo ke fakamoʻui ai au.
PSA 119:94 ‌ʻOku ʻaʻau au, ke ke fakamoʻui au he kuo u kumi ki hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:95 Kuo tatali ʻae angahala kiate au ke tāmateʻi au: ka te u fifili ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:96 Kuo u mamata ki hono ngataʻanga ʻoe haohaoa kotoa pē: ka ʻoku laulahi ʻaupito ʻa hoʻo fekau.
PSA 119:97 ‌ʻOku ou ʻofa lahi ki hoʻo fono: ʻoku ou fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē.
PSA 119:98 Kuo ke ngaohi au ʻi hoʻo ngaahi fekau ke u poto hake ʻi hoku ngaahi fili: he ʻoku ʻiate au maʻuaipē ia.
PSA 119:99 ‌ʻOku ou poto lahi hake ʻi heʻeku kau akonaki kotoa pē: he ko hoʻo ngaahi fakamoʻoni ko hoku fakakaukauʻanga ia.
PSA 119:100 ‌ʻOku ou ʻilo lahi hake ʻi he kau mātuʻa, koeʻuhi ʻoku ou tauhi hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:101 Naʻaku taʻofi hoku vaʻe mei he hala kovi kotoa pē, koeʻuhi ke u fai ki hoʻo folofola.
PSA 119:102 Naʻe ʻikai te u afe mei hoʻo ngaahi fakamaau: he kuo ke akonakiʻi au.
PSA 119:103 ‌ʻOku huʻamelie lahi hoʻo ngaahi folofola ki hoku ifo! ʻIo, ʻoku melie lahi ʻi he hone ki hoku ngutu!
PSA 119:104 ‌ʻOku ou maʻu ʻae poto ʻi hoʻo ngaahi akonaki: ko ia ʻoku ou fehiʻa ai ki he hala kotoa pē ʻoe loi.
PSA 119:105 Ko hoʻo folofola ko e tūhulu ia ki hoku vaʻe, mo e maama ki hoku hala.
PSA 119:106 Kuo u fuakava, pea te u fai ki ai, ke u fai ki hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni.
PSA 119:107 ‌ʻOku lahi ʻaupito hoku mahaki: fakamoʻui au, ʻE Sihova, ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:108 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke maʻu ʻae ngaahi feilaulau loto lelei ʻa hoku ngutu, pea ke ako kiate au hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:109 ‌ʻOku ʻi hoku nima maʻuaipē ʻa ʻeku moʻui: ka ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo fono.
PSA 119:110 Kuo ʻai ʻe he angahala ʻae tauhele kiate au: ka naʻe ʻikai te u hē mei hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:111 Kuo u maʻu ʻa hoʻo ngaahi fakamoʻoni ko hoku tofiʻa ʻo lauikuonga: he ko e fiefiaʻanga ia ʻo hoku loto.
PSA 119:112 Kuo u fakatokangaʻi hoku loto ke fai maʻuaipē ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo aʻu ki he ngataʻanga.
PSA 119:113 ‌ʻOku ou fehiʻa ki he ngaahi mahalo kovi: ka ʻoku ou ʻofa ki hoʻo fono.
PSA 119:114 Ko koe ko hoku toitoiʻanga, mo hoku fakaū; ʻoku ou ʻamanaki lelei ʻi hoʻo folofola.
PSA 119:115 ‌ʻAlu ʻiate au, ʻakimoutolu ʻoku fai kovi: he te u fai ki he ngaahi fekau ʻa hoku ʻOtua.
PSA 119:116 Poupou hake au ʻo hangē ko hoʻo folofola, koeʻuhi ke u moʻui ai. Pea ʻoua naʻa tuku au ke u mā ʻi heʻeku ʻamanaki.
PSA 119:117 Ke ke poupou hake au, pea te u hao ai: pea te u tokanga maʻuaipē ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:118 Kuo ke malaki hifo ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hē mei hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni: he ko ʻenau kākā ko e loi ia.
PSA 119:119 ‌ʻOku ke siʻaki ʻae kau angahala kotoa pē ʻo māmani ʻo hangē ko e ʻotoʻota: ko ia ʻoku ou ʻofa ai ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:120 ‌ʻOku tetetete hoku kakano ko e meʻa ʻi heʻeku manavahē kiate koe; pea ʻoku ou manavahē ki hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:121 Kuo u fai ʻae fakamaau mo e angatonu: ʻoua naʻa tukuange au ki he kau fakamālohi kiate au.
PSA 119:122 Ke ke hoko ko e ungakiʻi ki hoʻo tamaioʻeiki ke u lelei ai; ʻoua naʻa tuku ke taʻomia au ʻe he fielahi.
PSA 119:123 ‌ʻOku vaivai hoku mata koeʻuhi ko hoʻo fakamoʻui, pea mo e folofola ʻo hoʻo māʻoniʻoni.
PSA 119:124 Fai ki hoʻo tamaioʻeiki ʻo hangē ko hoʻo ʻaloʻofa, pea ke ako kiate au ʻa hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:125 Ko hoʻo tamaioʻeiki au; foaki mai ʻae poto, koeʻuhi ke u ʻilo ai hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:126 ‌ʻE Sihova, kuo hoko ʻae kuonga ke ke ngāue ai: he kuo nau fakataʻeʻaongaʻi hoʻo fono.
PSA 119:127 Ko ia ʻoku ou ʻofa lahi hake ki hoʻo ngaahi fekau ʻi he koula; ʻio, ʻi he koula lelei.
PSA 119:128 Ko ia ʻoku ou pehē ʻoku totonu hoʻo ngaahi akonaki kotoa pē; pea ʻoku ou fehiʻa ki he hala kotoa pē ʻoe loi.
PSA 119:129 ‌ʻOku fakamanavahē hoʻo ngaahi fakamoʻoni: ko ia ʻoku fai ki ai ʻa hoku laumālie.
PSA 119:130 Ko e hū loto ʻa hoʻo ngaahi folofola ʻoku foaki ai ʻae maama; ʻoku ʻomi ʻe ia ʻae poto ki he taʻekākā.
PSA 119:131 Ne u mafaʻa hoku ngutu, pea u holi he ʻoku ou feinga ki hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:132 Ke ke ʻafio mai kiate au, mo ke ʻaloʻofa kiate au, ʻo hangē ko hoʻo faʻa fai kiate kinautolu ʻoku ʻofa ki ho huafa.
PSA 119:133 Tuʻutuʻuni ʻeku ngaahi laka ʻi hoʻo folofola: pea ʻoua naʻa tuku ke pule kiate au ha hia ʻe taha.
PSA 119:134 Fakamoʻui au mei he fakamālohi ʻae tangata: pea te u fai ki hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:135 Tuku ke ulo mai ho fofonga ki hoʻo tamaioʻeiki; pea ke ako kiate au hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:136 ‌ʻOku tafe hifo ʻae ngaahi vaitafe ʻi hoku mata, koeʻuhi ʻoku ʻikai tenau tokanga ki hoʻo fono.
PSA 119:137 ‌ʻE Sihova, ʻoku ke angatonu, pea ʻoku totonu hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:138 ‌ʻOku māʻoniʻoni pea ʻoku tuʻumaʻu ʻaupito hoʻo ngaahi fakamoʻoni, ʻaia kuo ke fekau mai.
PSA 119:139 Kuo u ʻosiʻosiloto ʻi heʻeku fai feinga, koeʻuhi kuo ngalo ʻi hoku ngaahi fili hoʻo ngaahi folofola.
PSA 119:140 ‌ʻOku haohaoa ʻaupito hoʻo folofola: ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa hoʻo tamaioʻeiki.
PSA 119:141 ‌ʻOku ou siʻi au mo manukia: ka ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:142 Ko hoʻo māʻoniʻoni ko e māʻoniʻoni taʻengata, pea ko hoʻo fono ko e moʻoni ia.
PSA 119:143 Kuo pukea au ʻe he mamahi mo e feinga: ka ko hoʻo ngaahi fekau ko hoku fiefiaʻanga ia.
PSA 119:144 ‌ʻOku taʻengata ʻae māʻoniʻoni ʻo hoʻo ngaahi fakamoʻoni: ke ke foaki mai ʻae poto, pea te u moʻui ai.
PSA 119:145 Naʻaku tangi ʻaki hoku loto kotoa; ke ke ongoʻi au, ʻE Sihova: te u fai ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:146 Ne u tangi kiate koe; fakamoʻui au, koeʻuhi ke u fai ki hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:147 Naʻaku muʻomuʻa ʻi he maʻa ʻae ʻaho, pea u tangi: ne u ʻamanaki ʻi hoʻo folofola.
PSA 119:148 ‌ʻOku muʻomuʻa ʻa hoku mata ki he ngaahi leʻo ʻoe pō, koeʻuhi ke u fakakaukau ki hoʻo folofola.
PSA 119:149 Ke ke fanongo ki hoku leʻo ʻo hangē ko hoʻo ʻaloʻofa: ʻE Sihova, fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo fakamaau.
PSA 119:150 ‌ʻOku ʻunuʻunu mai ʻakinautolu ʻoku nau angimui ki he kovi: ʻoku nau mamaʻo mei hoʻo fono.
PSA 119:151 ‌ʻOku ke ofi mai, ʻE Sihova; pea ʻoku moʻoni hoʻo ngaahi fekau kotoa pē.
PSA 119:152 Koeʻuhi ko hoʻo ngaahi fakamoʻoni, kuo fuoloa ʻeku ʻilo kuo ke fakamaau ia ʻo lauikuonga.
PSA 119:153 Ke ke tokanga ki hoku mahaki, pea ke fakamoʻui au: he ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo fono.
PSA 119:154 Ke ke fakamatala ʻeku meʻa, mo fakahaofi au: fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:155 ‌ʻOku mamaʻo ʻae fakamoʻui mei he angahala: he ʻoku ʻikai tenau kumi ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
PSA 119:156 ‌ʻOku lahi hoʻo ngaahi ʻaloʻofa ongongofua, ʻE Sihova: fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:157 ‌ʻOku tokolahi hoku kau fakatanga mo hoku ngaahi fili; ka ʻoku ʻikai te u afe mei hoʻo ngaahi fakamoʻoni.
PSA 119:158 Naʻaku mamata ki he kau talangataʻa, pea u mamahi ai; koeʻuhi naʻe ʻikai tenau fai ki hoʻo folofola.
PSA 119:159 Ke ke ʻafio ki hono anga ʻo ʻeku ʻofa ki hoʻo ngaahi akonaki: fakamoʻui au, ʻE Sihova, ʻo hangē ko hoʻo ʻaloʻofa.
PSA 119:160 ‌ʻOku moʻoni hoʻo folofola mei hono kamataʻanga: pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni kotoa pē.
PSA 119:161 Kuo fakatanga au taʻehanoʻuhinga ʻe he ngaahi ʻeiki: ka ʻoku fakaʻapaʻapa ʻa hoku loto ki hoʻo folofola.
PSA 119:162 ‌ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo folofola, ʻo hangē ko e taha ʻoku ne ʻilo ʻae koloa lahi.
PSA 119:163 ‌ʻOku ou fehiʻa mo fākaliliʻa ki he loi: ka ʻoku ou ʻofa ki hoʻo fono.
PSA 119:164 ‌ʻOku ou fakamālō kiate koe ʻo liunga fitu ʻi he ʻaho, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni.
PSA 119:165 ‌ʻOku maʻu ʻae fiemālie lahi ʻekinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo fono: pea ʻe ʻikai tūkia ʻakinautolu ʻi ha meʻa.
PSA 119:166 ‌ʻE Sihova, kuo u ʻamanaki ki hoʻo fakamoʻui, pea kuo u fai ki hoʻo ngaahi fekau.
PSA 119:167 Kuo tauhi ʻe hoku laumālie ʻa hoʻo ngaahi fakamoʻoni; pea ʻoku ou ʻofa lahi ʻaupito ki ai.
PSA 119:168 Kuo u fai ki hoʻo ngaahi akonaki mo hoʻo ngaahi fakamoʻoni: he ʻoku ʻi ho ʻao hoku ngaahi ʻaluʻanga kotoa pē.
PSA 119:169 ‌ʻE Sihova, tuku ke aʻu atu ʻeku tangi ʻo ofi kiate koe: ke ke foaki mai ʻae poto ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:170 Tuku ke aʻu atu ʻeku lotu tāumaʻu ki ho ʻao: fakamoʻui au ʻo hangē ko hoʻo folofola.
PSA 119:171 ‌ʻE huaʻaki ʻe hoku loungutu ʻae fakamālō, ʻoka ke ka ako hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni kiate au.
PSA 119:172 ‌ʻE lea ʻaki ʻe hoku ʻelelo hoʻo folofola: he ʻoku māʻoniʻoni hoʻo ngaahi fekau kotoa pē.
PSA 119:173 Ke tokoni au ʻe ho nima; he kuo u fili hoʻo ngaahi akonaki.
PSA 119:174 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou holi ki hoʻo fakamoʻui; pea ko hoʻo fono ko hoku fiefiaʻanga ia.
PSA 119:175 Tuku ke moʻui ʻa hoku laumālie, pea ʻe fakamālō ia kiate koe; pea ke tokoni au ʻe hoʻo ngaahi fakamaau.
PSA 119:176 Naʻaku hē ʻo hangē ko e sipi kuo mole; ke ke kumi hoʻo tamaioʻeiki; he ʻoku ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo ngaahi fekau.
PSA 120:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. Naʻaku tangi kia Sihova ʻi heʻeku mamahi, pea naʻa ne ongoʻi au.
PSA 120:2 ‌ʻE Sihova, fakahaofi hoku laumālie mei he loungutu loi, pea mei he ʻelelo kākā.
PSA 120:3 Ko e hā ʻe ʻatu kiate koe? He ko e hā ʻe fai kiate koe, ʻa koe ko e ʻelelo kākā?
PSA 120:4 ‌ʻAe ngaahi ngahau māsila ʻae tangata mālohi, mo e ngaahi malalaʻi afi ʻoe sunipa.
PSA 120:5 ‌ʻOku ou malaʻia, ko e meʻa ʻi heʻeku ʻāunofo ʻi Meseki, koeʻuhi ko ʻeku nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻo Keta!
PSA 120:6 Kuo nofo ʻo fuoloa ʻa hoku laumālie fakataha mo ia ʻoku ne fehiʻa ki he melino.
PSA 120:7 ‌ʻOku ou loto ki he melino: ka ʻi heʻeku lea ʻoku nau fie tau.
PSA 121:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. Te u hanga hake hoku mata ki he ngaahi moʻunga, ʻaia ʻoku haʻu mei ai hoku tokoni.
PSA 121:2 ‌ʻOku haʻu hoku tokoni meia Sihova, ʻaia ne ne ngaohi ʻae langi mo māmani.
PSA 121:3 ‌ʻE ʻikai tuku ʻe ia ke hiki ho vaʻe: ko ia ʻoku ne tauhi koe ʻe ʻikai tulemohe ia.
PSA 121:4 Vakai, ko ia ʻoku ne tauhi ʻa ʻIsileli ʻe ʻikai te ne tulemohe pe mohe.
PSA 121:5 Ko Sihova ko ho tauhi: ko Sihova ko ho fakamalu ia ʻi ho nima toʻomataʻu.
PSA 121:6 ‌ʻE ʻikai taaʻi koe ʻe he laʻā ʻi he ʻaho, pe ʻe he māhina ʻi he pō.
PSA 121:7 ‌ʻE fakahaofi koe ʻe Sihova mei he kovi kotoa pē: te ne fakamoʻui ho laumālie.
PSA 121:8 ‌ʻE tauhi ʻe Sihova hoʻo ʻalu kituʻa mo hoʻo liu mai mei he ʻaho ni, pea taʻengata.
PSA 122:1 Ko e Hiva ʻa Tevita maʻae ʻalu hake. Naʻaku fiefia ʻi heʻenau pehē mai kiate au, “Ke tau ō ki he fale ʻo Sihova.”
PSA 122:2 ‌ʻE tuʻu homau vaʻe ki lotoʻā ʻi ho ngaahi matapā, ʻE Selūsalema.
PSA 122:3 Kuo langa ʻa Selūsalema ʻo hangē ko e kolo ʻoku māʻopoʻopo:
PSA 122:4 ‌ʻAia ʻoku ʻalu hake ki ai ʻae ngaahi faʻahinga, ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Sihova, ki he fakamoʻoni ʻa ʻIsileli, ke ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he huafa ʻo Sihova.
PSA 122:5 He ʻoku fokotuʻu ʻi ai ʻae ngaahi nofoʻa ʻoe fakamaau, ko e ngaahi nofoʻa ʻoe fale ʻo Tevita.
PSA 122:6 Mou hūfia ke melino ʻa Selūsalema: “ʻE monūʻia ʻakinautolu ʻoku nau ʻofa kiate koe.
PSA 122:7 Ke ʻai ʻae melino ʻi ho ngaahi lotoʻā maka, mo e monūʻia ʻi ho ngaahi fale fakaʻeiʻeiki.”
PSA 122:8 Pea koeʻuhi ko hoku ngaahi kāinga mo hoku ngaahi kaumeʻa, te u lea ni, “Ke ʻiate koe ʻae melino.”
PSA 122:9 Koeʻuhi ko e fale ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, te u kumi ke ke lelei ai.
PSA 123:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. ‌ʻOku ou hanga hake hoku mata ki hoʻo ʻafio, ʻa koe ʻoku ke ʻafio ʻi he ngaahi langi.
PSA 123:2 Vakai, ʻoku hangē ko e sio ʻae mata ʻoe kau tamaioʻeiki ki he nima ʻo ʻenau ngaahi ʻeiki, pea hangē ko e mata ʻo ha kaunanga ki he nima ʻo ʻene ʻeiki fefine; ʻoku tatali pehē ʻa homau mata kia Sihova ko homau ʻOtua, kaeʻoua ke ne ʻaloʻofa mai kiate kimautolu.
PSA 123:3 ‌ʻE Sihova, ke ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu, ke ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu: he kuo mau fonu ʻaupito ʻi he manukia.
PSA 123:4 ‌ʻOku fonu ʻaupito homau laumālie ʻi he manuki ʻanautolu ʻoku anga fakafiemālie, pea mo e fehiʻa ʻae fielahi.
PSA 124:1 Ko e Hiva ʻa Tevita maʻae ʻalu hake. Kapau naʻe ʻikai kau ʻa Sihova mo kitautolu, ʻoku totonu ke lea ni ʻa ʻIsileli;
PSA 124:2 “Kapau naʻe ʻikai kau ʻa Sihova mo kitautolu, ʻi he tuʻu hake ʻae kakai kiate kitautolu:
PSA 124:3 Pehē, kuo nau folo hifo leva ʻakitautolu, ʻi he tupu ʻenau ʻita kiate kitautolu;
PSA 124:4 Pehē, kuo lōfia ʻakitautolu ʻe he ngaahi vai, kuo tafe ʻae vaitafe ʻi he funga ʻo hotau laumālie:
PSA 124:5 Pea ʻalu ʻae ngaahi vai ʻoe laukau ʻi he funga ʻo hotau laumālie.”
PSA 124:6 Fakafetaʻi kia Sihova, ʻaia naʻe ʻikai te ne tukuange ʻakitautolu ko e meʻakai ki honau nifo.
PSA 124:7 Kuo hao hotau laumālie ʻo hangē ko e manupuna mei he hele ʻae tangata tauhele: kuo maumauʻi ʻae tauhele, pea kuo tau hao ai.
PSA 124:8 Ko hotau tokoni ʻoku ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae langi mo māmani.
PSA 125:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. Ko kinautolu ʻoku falala kia Sihova tenau tatau mo e moʻunga ko Saione, ʻaia ʻoku ʻikai siʻi faʻa hiki, kae tuʻumaʻu pe ʻo taʻengata.
PSA 125:2 Hangē ko e takatakai ʻe he ngaahi moʻunga ʻa Selūsalema, ʻoku takatakai pehē ʻe Sihova ʻa hono kakai mei he ʻaho ni ʻo lauikuonga.
PSA 125:3 Koeʻuhi ʻe ʻikai tuku maʻu ʻae tokotoko ʻoe angahala ʻi he tofiʻa ʻoe angatonu; telia naʻa mafao atu ʻe he angatonu honau nima ki he angahala.
PSA 125:4 ‌ʻE Sihova, ke ke fai lelei kiate kinautolu ʻoku angalelei, pea kiate kinautolu ʻoku angatonu ʻi honau loto.
PSA 125:5 Ka ko kinautolu ʻoku nau afe ki honau ngaahi hala pikopiko, ʻe tataki atu ʻakinautolu ʻe Sihova fakataha mo e kakai fai kovi: ka ʻe hoko ʻae melino ki ʻIsileli.
PSA 126:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. ‌ʻI he toe liliu ʻe Sihova ʻae pōpula ʻo Saione, naʻa tau tatau mo kinautolu ʻoku misi.
PSA 126:2 Pea naʻe toki fakapito ʻaki hotau ngutu ʻae kata, mo hotau ʻelelo ʻi he hiva: pea naʻe toki pehē ʻe he hiteni, “Kuo fai ʻe Sihova ʻae ngaahi meʻa lahi maʻanautolu.”
PSA 126:3 Kuo fai ʻe Sihova ʻae ngaahi meʻa lahi maʻatautolu; pea ʻoku tau fiefia ai.
PSA 126:4 ‌ʻE Sihova, ke ke toe liliu ʻemau pōpula, ʻo hangē ko e ngaahi vaitafe ʻi he feituʻu tonga.
PSA 126:5 Ko kinautolu ʻoku tūtuuʻi ʻi he loʻimata te nau tuʻusi ʻi he fiefia.
PSA 126:6 Ko ia ʻoku ne ʻalu atu ʻo tangi, pea ʻave ʻae tenga mahuʻinga, te ne toe haʻu ʻi he fiefia, mo ʻomi ʻene ngaahi ū uite fakataha mo ia.
PSA 127:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake maʻa Solomone. Kapau ʻe ʻikai langa ʻe Sihova ʻae fale, ʻoku taʻeʻaonga ʻae ngāue ʻanautolu ʻoku nau langa ia: kapau ʻe ʻikai tauhi ʻe Sihova ʻae kolo, ʻoku taʻeʻaonga ʻae ʻā ʻae tangata leʻo.
PSA 127:2 ‌ʻOku taʻeʻaonga hoʻomou tuʻu hake hengihengi pē, mo nofo pē ʻo fuoloa ʻi he pō, ke kai ʻae mā ʻoe mamahi: he ʻoku ne foaki ʻae mohe ki heʻene pele.
PSA 127:3 Vakai, ko e fānau ko e tofiʻa meia Sihova: pea ko e fua ʻoe manāva ko ʻene totongi.
PSA 127:4 Hangē ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻoe tangata mālohi; ʻoku pehē ʻae fānau ʻae talavou.
PSA 127:5 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻaia ʻoku fonu ʻene hōfangahau ʻiate kinautolu: ʻe ʻikai tenau mā, ka tenau lea ki he ngaahi fili ʻi he matapā.
PSA 128:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. ‌ʻOku monūʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku manavahē kia Sihova; ʻaia ʻoku ʻaʻeva ʻi hono ngaahi hala.
PSA 128:2 He te ke kai ʻae ngāue ʻa ho nima: te ke monūʻia, pea ʻe hoko ʻae lelei kiate koe.
PSA 128:3 ‌ʻE tatau ho uaifi mo e vaine ʻoku faʻa fua ʻi ho veʻe fale: ʻe tatau hoʻo fānau mo e ngaahi vaʻa ʻolive ʻoku kāpui hoʻo keinangaʻanga.
PSA 128:4 Vakai, ʻe pehē ʻae monūʻia ʻoe tangata ʻaia ʻoku ne manavahē kia Sihova.
PSA 128:5 ‌ʻE tāpuaki koe ʻe Sihova mei Saione: pea te ke mamata ki hono lelei ʻo Selūsalema ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui.
PSA 128:6 ‌ʻIo, te ke mamata ki he fānau ʻa hoʻo fānau pea mo e melino ʻi ʻIsileli.
PSA 129:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. ‌ʻOku totonu ke lea ni ʻa ʻIsileli, Kuo liunga lahi ʻenau fakamamahiʻi au talu ʻeku kei talavou:
PSA 129:2 “Kuo liunga lahi ʻenau fakamamahiʻi au talu ʻeku talavou: ka naʻe ʻikai tenau mālohi kiate au.
PSA 129:3 Naʻe keli ʻae kau tangata keli ʻi hoku tuʻa: naʻa nau ngaohi ke lōloa ʻenau ngaahi keli.
PSA 129:4 ‌ʻOku angatonu ʻa Sihova: kuo tuʻusi ʻe ia ʻae ngaahi afo ʻae kakai angahala.”
PSA 129:5 Tuku ke puputuʻu pea foki kimui ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fehiʻa ki Saione.
PSA 129:6 Tuku kenau tatau mo e mohuku ʻi he tatā ʻoe fale, ʻaia ʻoku mae ʻi he teʻeki ai ke lahi ia:
PSA 129:7 ‌ʻAia ʻoku ʻikai fakapito ʻaki ʻe he tangata tuʻusi ʻa hono nima; pe ko e fatafata ʻo ia ʻoku ne nonoʻo ʻae ngaahi ʻū mohuku.
PSA 129:8 Pea ʻoku ʻikai lea ʻakinautolu ʻoku ʻalu ʻi ai, ʻo pehē, “Ke ʻiate kimoutolu ʻae monūʻia meia Sihova: ʻoku mau tāpuaki ʻakimoutolu ʻi he huafa ʻo Sihova.”
PSA 130:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. ‌ʻE Sihova, naʻaku tangi kiate koe mei he ngaahi moana.
PSA 130:2 ‌ʻE ʻEiki, ke ke ongoʻi hoku leʻo: fakatokangaʻi ho fofonga ki he leʻo ʻo ʻeku ngaahi lotu tāumaʻu.
PSA 130:3 Kapau te ke fakaʻilonga, ʻE Sihova, ʻae ngaahi hia, ʻE ʻEiki, ko hai ʻe faʻa tuʻu?
PSA 130:4 Ka ʻoku ʻiate koe ʻae fakamolemole, koeʻuhi ke manavahē ai kiate koe.
PSA 130:5 ‌ʻOku ou tatali kia Sihova, ʻoku tatali ʻa hoku laumālie, pea ʻoku ou ʻamanaki lelei ki heʻene folofola.
PSA 130:6 ‌ʻOku tatali ʻa hoku laumālie kia Sihova ʻo lahi hake ʻiate kinautolu ʻoku nau leʻo ki he pongipongi: ʻoku ou pehē, ʻo lahi hake ʻiate kinautolu ʻoku nau leʻo ki he pongipongi.
PSA 130:7 Ke ʻamanaki ʻa ʻIsileli kia Sihova: he ʻoku ʻia Sihova ʻae ʻaloʻofa, pea ʻoku ʻiate ia ʻae huhuʻi lahi.
PSA 130:8 Pea te ne huhuʻi ʻa ʻIsileli mei heʻene ngaahi hia kotoa pē.
PSA 131:1 Ko e Hiva ʻa Tevita maʻae ʻalu hake. ‌ʻE Sihova, ʻoku ʻikai fielahi hoku loto, pe fieʻeiki hoku mata: pea ʻoku ʻikai te u kau ʻi he ngaahi meʻa lalahi, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku māʻolunga hake ʻiate au.
PSA 131:2 Ko e moʻoni kuo u fakafiemālieʻi mo fakanaʻanaʻaʻi au, ʻo hangē ko e tamasiʻi kuo fakamāvae mei heʻene faʻē: ʻoku tatau hoku laumālie mo e tamasiʻi kuo fakamāvae.
PSA 131:3 Tuku ke ʻamanaki lelei ʻa ʻIsileli kia Sihova, mei he ʻaho ni pea taʻengata.
PSA 132:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. ‌ʻE Sihova, ke ke manatu kia Tevita, mo ʻene mamahi kotoa pē:
PSA 132:2 ‌ʻA ʻene fuakava kia Sihova, mo ʻene lea fakapapau ki he ʻOtua mālohi ʻa Sēkope;
PSA 132:3 “Ko e moʻoni ʻe ʻikai te u ʻalu ki hoku fale nofoʻanga, pe ʻalu hake ki hoku mohenga;
PSA 132:4 ‌ʻE ʻikai te u tuku ʻae mohe ki hoku mata, pe ko e tulemohe ki hoku laumata,
PSA 132:5 Kaeʻoua ke u ʻilo ha potu moʻo Sihova, ko e ʻafioʻanga ki he ʻOtua mālohi ʻo Sēkope.”
PSA 132:6 Vakai, naʻa tau fanongo ki ai ʻi ʻEfalata: pea naʻa tau ʻilo ia ʻi he ngaahi ngoue ʻoe vao.
PSA 132:7 “Te tau hū ki hono ngaahi fale fehikitaki: te tau lotu ʻi hono tuʻunga vaʻe.”
PSA 132:8 Tuʻu hake, ʻE Sihova, ki ho mālōlōʻanga; ʻa koe, mo e puha ʻoe fuakava ʻo ho mālohi.
PSA 132:9 Ke kofuʻaki ʻe hoʻo kau taulaʻeiki ʻae angatonu; pea ke kalanga ʻi he fiefia ʻa hoʻo kakai māʻoniʻoni.
PSA 132:10 Koeʻuhi ko hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita, ʻoua naʻa ke fakatafoki ʻae mata ʻo hoʻo pani.
PSA 132:11 Kuo fuakava ʻa Sihova ʻi he moʻoni kia Tevita; ʻe ʻikai te ne liliu mei ai; “Te u fokotuʻu ki ho nofoʻa ʻae fua ʻo ho sino.
PSA 132:12 Kapau ʻe fai ʻe hoʻo fānau ki heʻeku fuakava mo ʻeku fakamoʻoni ʻaia te u ako kiate kinautolu, ʻe nofo foki ʻenau fānau ʻi ho nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻo lauikuonga.”
PSA 132:13 He kuo fili ʻe Sihova ʻa Saione; kuo ne finangalo ki ai ko hono ʻafioʻanga.
PSA 132:14 “Ko hoku mālōlōʻanga eni ʻo taʻengata: te u nofo ʻi heni; he naʻaku finangalo ki ai.
PSA 132:15 Ko e moʻoni te u tāpuaki lahi hono meʻakai: te u fakamākona ʻa hono kau masiva ʻaki ʻae mā.
PSA 132:16 Te u fakakofu foki ʻene kau taulaʻeiki ʻaki ʻae fakamoʻui: pea ko ʻene kau māʻoniʻoni tenau kalanga ʻo leʻo lahi ʻi he fiefia.
PSA 132:17 Te u ngaohi ke moto ai ʻae nifo ʻo Tevita: kuo u tuʻutuʻuni ʻae maama ʻa ʻeku pani.
PSA 132:18 Te u fakakofuʻaki hono ngaahi fili ʻae mā: ka ʻe maʻuiʻui ʻa hono tatā ʻiate ia.”
PSA 133:1 Ko e Hiva ʻa Tevita maʻae ʻalu hake. Vakai ki hono lelei pea mo hono fakafiemālie, ʻoe nofo fakataha ʻae kāinga ʻi he feʻofoʻofani!
PSA 133:2 ‌ʻOku tatau ia mo e lolo mahuʻinga ki he ʻulu, ʻaia naʻe tafe hifo ki he halakava, ʻio, ko e halakava ʻo ʻElone: pea ʻalu hifo ki he kapa ʻo hono ngaahi kofu;
PSA 133:3 ‌ʻOku hangē ko e hahau ʻo Heamoni, pea hangē ko e hahau naʻe tō ki he ngaahi moʻunga ʻo Saione, he naʻe fekau ʻi ai ʻe Sihova ʻae monūʻia, ʻio, ko e moʻui taʻengata.
PSA 134:1 Ko e Hiva ʻae ʻalu hake. Ko eni, mou fakafetaʻi kia Sihova, ʻakimoutolu kotoa pē ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, ʻoku mou tuʻu ʻi he pō ʻi he fale ʻo Sihova.
PSA 134:2 Hiki hake homou nima ʻi he faletapu, mou fakafetaʻi kia Sihova.
PSA 134:3 Ke tāpuaki koe mei Saione ʻe Sihova; ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae langi mo māmani.
PSA 135:1 Mou fakamālō kia Sihova. Mou fakamālō ki he huafa ʻo Sihova; fakamālō kiate ia, ʻakimoutolu ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova.
PSA 135:2 ‌ʻAkimoutolu ʻoku tuʻu ʻi he fale ʻo Sihova, ʻi he ngaahi lotoʻā ʻoe fale ʻo hotau ʻOtua,
PSA 135:3 Fakamālō kia Sihova; he ʻoku angalelei ʻa Sihova: hiva fakamālō ki hono huafa; he ʻoku mālie ia.
PSA 135:4 He kuo fili ʻe Sihova ʻa Sēkope maʻana, mo ʻIsileli ko hono tofiʻa ʻoʻona.
PSA 135:5 He ʻoku ou ʻilo ʻoku lahi ʻa Sihova, pea ʻoku māʻolunga hake hotau ʻEiki ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē.
PSA 135:6 Ko e meʻa kotoa pē naʻe finangalo ki ai ʻa Sihova, ko ia naʻa ne fai ʻi he langi, mo māmani, ʻi he ngaahi tahi, mo e ngaahi potu loloto kotoa pē.
PSA 135:7 ‌ʻOku pule ʻe ia ke ʻalu hake ʻae kakapu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, ʻoku ne ngaohi ʻae ngaahi ʻuhila mo e ʻuha ʻoku ʻomi, ʻe ia ʻae matangi mei hono ngaahi feleoko.
PSA 135:8 Ko ia ia naʻe taaʻi ʻae ʻuluaki fānau ʻo ʻIsipite, ʻae tangata mo e manu.
PSA 135:9 Mo ne fekau atu ʻae ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he lotolotonga ʻoʻou, ʻE ʻIsipite, kia Felo, pea mo ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē.
PSA 135:10 Ko ia naʻe taaʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi, mo tāmateʻi ʻae ngaahi tuʻi mālohi;
PSA 135:11 Ko Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, mo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo Kēnani:
PSA 135:12 Pea naʻe foaki honau fonua ko e tofiʻa, ko e tofiʻa ki ʻIsileli ko hono kakai.
PSA 135:13 ‌ʻE Sihova, ʻoku tolonga ʻo taʻengata ho huafa; mo ho fakamanatu, ʻE Sihova, ki he ngaahi toʻutangata kotoa pē.
PSA 135:14 Koeʻuhi ʻe fakamaau ʻe Sihova hono kakai, pea ʻe lolou ia koeʻuhi ko ʻene kau tamaioʻeiki.
PSA 135:15 Ko e ngaahi tamapua ʻoe hiteni ko e siliva mo e koula, ko e ngāue ʻae nima ʻoe tangata.
PSA 135:16 ‌ʻOku ai honau ngutu, ka ʻoku ʻikai tenau lea; ʻoku nau maʻu ʻae mata, ka ʻoku ʻikai tenau mamata;
PSA 135:17 ‌ʻOku nau maʻu ʻae telinga, ka ʻoku ʻikai tenau fanongo; pea ʻoku ʻikai ha mānava ʻi honau ngutu.
PSA 135:18 Ko kinautolu ʻoku ngaohi ʻakinautolu ʻoku nau tatau mo kinautolu: pea ʻoku pehē pe ʻakinautolu ʻoku falala ki ai.
PSA 135:19 ‌ʻE fale ʻo ʻIsileli, ke ke fakafetaʻi kia Sihova: ʻE fale ʻo ʻElone, ke ke fakafetaʻi kia Sihova:
PSA 135:20 ‌ʻE fale ʻo Livai, ke ke fakafetaʻi kia Sihova: ʻakimoutolu ʻoku manavahē kia Sihova, mou fakafetaʻi kia Sihova.
PSA 135:21 Mou fakafetaʻi kia Sihova mei Saione, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi Selūsalema. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 136:1 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi kia Sihova he ʻoku angalelei ia: koeʻuhi ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:2 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:3 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻEiki ʻoe ngaahi ʻeiki: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:4 Kiate ia ʻaia tokotaha pe ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo lahi: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:5 Kiate ia ʻaia naʻe ngaohi ʻi he poto ʻae ngaahi langi: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:6 Kiate ia ʻaia naʻe folahi ʻa māmani ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi vai: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:7 Kiate ia ʻaia naʻe ngaohi ʻae ngaahi maama lahi he ʻoku tolonga, ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa
PSA 136:8 Ko e laʻā ke pule ʻi he ʻaho: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:
PSA 136:9 Ko e māhina mo e ngaahi fetuʻu ke pule ʻi he pō: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:10 Kiate ia ʻaia naʻe taaʻi ʻa ʻIsipite ʻi heʻenau ʻuluaki fānau: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa
PSA 136:11 Mo ne ʻomi ʻa ʻIsileli meiate kinautolu: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:
PSA 136:12 ‌ʻAki ʻae nima mālohi, mo e nima kuo mafao atu: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:13 Kiate ia naʻe vaheʻi ke vaeua ʻae Tahi Kulokula: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:
PSA 136:14 Pea ne pule ke ʻalu ʻa ʻIsileli ʻi hono vahaʻa: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa
PSA 136:15 Ka naʻe tulaki ʻa Felo mo ʻene kautau ʻi he Tahi Kulokula: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:16 Kiate ia ʻaia naʻe tataki hono kakai ʻi he toafa: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:17 Kiate ia ʻaia naʻe taaʻi ʻae ngaahi tuʻi lahi: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:18 Pea tāmateʻi ʻae ngaahi tuʻi naʻe ongoongo: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa
PSA 136:19 Ko Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:
PSA 136:20 Mo Oki ko e tuʻi ʻo Pesani: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa
PSA 136:21 Pea ne foaki honau fonua ko e tofiʻa: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:
PSA 136:22 Ko e tofiʻa kia ʻIsileli ko ʻene tamaioʻeiki: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:23 ‌ʻAia naʻe manatu kiate kitautolu ʻi heʻetau masiva: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa:
PSA 136:24 Pea ne huhuʻi ʻakitautolu mei hotau ngaahi fili: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:25 ‌ʻOku ne foaki ʻae meʻakai ki he kakano kotoa pē: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 136:26 Mou ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻoe langi: he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 137:1 Naʻa mau nofo ki lalo ʻi he veʻe vaitafe ʻo Papilone, ʻio, naʻa mau tangi ʻi heʻemau manatu ki Saione.
PSA 137:2 Naʻa mau tautau ʻemau ngaahi haʻape, ʻi he ngaahi uilou ʻi he lotolotonga ʻo ia.
PSA 137:3 He naʻe fekauʻi ai ʻekinautolu naʻa nau fakapōpulaʻi ʻakimautolu ke mau hiva; pea ko kinautolu naʻe fakaʻosiʻosi ʻakimautolu naʻa nau fekau ke mau fiefia, ʻonau pehē, “Hiva mai kiate kimautolu ʻi he ngaahi hiva ʻo Saione.”
PSA 137:4 ‌ʻE fēfē ʻemau hiva ʻaki ʻae hiva ʻa Sihova ʻi he fonua ʻoe muli?
PSA 137:5 Kapau te u fakangalongaloʻi koe, ʻE Selūsalema, tuku ke ngalo ʻi hoku nima toʻomataʻu hono faiva.
PSA 137:6 Kapau ʻe ʻikai te u manatu kiate koe, tuku ke pikitai ʻa hoku ʻelelo ki hoku ʻaoʻingutu; ʻo kapau ʻe ʻikai te u hiki māʻolunga hake ʻa Selūsalema ʻi hoku fungani fiefiaʻanga.
PSA 137:7 Manatu, ʻE Sihova, ki he fānau ʻa ʻItomi, ʻi he ʻaho ʻo Selūsalema; naʻa nau pehē, “Fakaʻauha ia! Fakaʻauha ia, ʻo aʻu ki hono tuʻunga!”
PSA 137:8 ‌ʻE ʻofefine ʻo Papilone, ʻe fakaʻauha koe; ʻe monūʻia ia, ʻaia te ne totongi kiate koe, ʻo hangē ko hoʻo fai kiate kimautolu.
PSA 137:9 ‌ʻE monūʻia ia, ʻaia te ne toʻo ʻo laiki hoʻo fānau iiki ki he maka.
PSA 138:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Te u fakamālō kiate koe ʻaki hoku loto kotoa pē: ʻi he ʻao ʻoe ngaahi ʻotua te u hiva fakamālō kiate koe.
PSA 138:2 Te u lotu ʻo hanga atu ki ho faletapu māʻoniʻoni, mo fakamālō ki ho huafa koeʻuhi ko hoʻo ʻaloʻofa mo hoʻo moʻoni: he kuo ke hiki ke māʻolunga hake hoʻo folofola ʻi ho huafa kotoa pē.
PSA 138:3 ‌ʻI he ʻaho ne u tangi ai naʻa ke talia au, mo fakamālohi ʻaki au ʻae mālohi ʻi hoku laumālie.
PSA 138:4 ‌ʻE Sihova, ʻe fakamālō kiate koe ʻae ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ʻoka nau ka fanongo ki he ngaahi folofola ʻo ho fofonga.
PSA 138:5 ‌ʻIo, tenau hiva ʻi he ngaahi hala ʻo Sihova: he ʻoku lahi ʻae nāunau ʻo Sihova.
PSA 138:6 Ko e moʻoni ʻoku māʻolunga ʻa Sihova, ka ʻoku ʻofa ia ki he angavaivai: ka ʻoku ʻilo ʻe ia ʻae laukau ki he mamaʻo.
PSA 138:7 Neongo ʻeku ʻeveʻeva ʻi he lotolotonga ʻoe mamahi, te ke fakaakeake au: te ke mafao atu ho nima ke taʻofi ki he ʻita ʻa hoku ngaahi fili, pea ko ho nima toʻomataʻu te ne fakamoʻui au.
PSA 138:8 ‌ʻE fakahaohaoa ʻe Sihova ʻaia ʻoku kau kiate au: ko hoʻo ʻaloʻofa, ʻE Sihova ʻoku tolonga ʻo taʻengata: ʻoua naʻa ke liʻaki ʻae ngaahi ngāue ʻa ho nima ʻoʻou.
PSA 139:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, naʻa ke ʻahiʻahiʻi au, pea kuo ke ʻiloʻi au.
PSA 139:2 ‌ʻOku ke ʻiloʻi ʻeku nofo hifo mo ʻeku tuʻu hake, ʻoku ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi mahalo ʻoku kei mamaʻo.
PSA 139:3 ‌ʻOku ke ʻāʻi hoku hala mo hoku tokotoʻanga, pea ʻoku ke ʻiloʻi hoku hala kotoa pē.
PSA 139:4 He ʻoku ʻikai ha lea ʻi hoku ʻelelo, ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻiloʻi kotoa pē.
PSA 139:5 Naʻa ke kāpui au ʻi hoku tuʻa mo hoku ʻao, ʻo ke hilifaki ho nima kiate au.
PSA 139:6 Ko e ʻilo pehē ʻoku fakaofo lahi kiate au; ʻoku māʻolunga ia, ʻoku ʻikai te u faʻa lavaʻi ia.
PSA 139:7 Te u ʻalu ki fē mei ho Laumālie? Pe te u hola ki fē mei ho ʻao?
PSA 139:8 Kapau te u ʻalu hake ki he loto langi, ʻoku ke ʻi ai: kapau te u ngaohi hoku mohenga ʻi heli, vakai, ʻoku ke ʻi ai.
PSA 139:9 Kapau te u toʻo mai ʻae ngaahi kapakau ʻoe pongipongi, pea nofo ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻoe tahi;
PSA 139:10 ‌ʻE tataki foki au ʻe ho nima ʻi ai, pea ko ho nima toʻomataʻu te ne puke au.
PSA 139:11 Kapau te u pehē, Ko e moʻoni ʻe ʻufiʻufi au ʻe he poʻuli; ʻe hoko ʻae pō foki ko e maama ʻo takatakai ʻiate au.
PSA 139:12 ‌ʻIo, ʻoku ʻikai fakafufū meiate koe ʻe he poʻuli, ka ʻoku malama ʻae pō ʻo hangē ko e ʻaho: ko e poʻuli mo e maama ʻoku na tatau pe kiate koe.
PSA 139:13 He kuo ke maʻu hoku kongaloto: naʻa ke ʻufiʻufi au ʻi he manāva ʻo ʻeku faʻē.
PSA 139:14 Te u fakamālō kiate koe; he ʻoku fakamanavahē mo fakaofo hoku ngaohi: ʻoku fakaofo hoʻo ngaahi ngāue; pea ʻoku ʻilo pau ki ai ʻe hoku laumālie.
PSA 139:15 Naʻe ʻikai fufū ʻa hoku sino meiate koe, ʻi he ngaohi au ʻi he lilo, mo teuteu lelei au ʻi he ngaahi potu māʻulalo ʻoe fonua.
PSA 139:16 Naʻe ʻafio ho fofonga ki hoku sino ʻoku teʻeki ai fakaʻosi; pea naʻe tohi ʻi hoʻo tohi hoku ngaahi kupuʻi sino kotoa pē, ʻaia naʻe fakatupu fakaholo, ʻi he teʻeki ai ha kupu ʻe taha.
PSA 139:17 ‌ʻE ʻOtua, hono ʻikai mahuʻinga ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau kiate au! ʻOku fēfē nai hono lahi ʻo ia!
PSA 139:18 Kapau te u lau ia, ʻoku lahi hake hono lau ʻi he ʻoneʻone: ʻo kau ka ʻā hake ʻoku ou kei ʻiate koe.
PSA 139:19 ‌ʻE ʻOtua, ko e moʻoni te ke tāmateʻi ʻae angahala: ko ia mou ʻalu ʻiate au, ʻakimoutolu ʻae kau tangata pani toto.
PSA 139:20 He ʻoku nau lea kovi ʻi he angatuʻu kiate koe, pea ko ho ngaahi fili ʻoku nau takuanoa [ho huafa].
PSA 139:21 ‌ʻE Sihova, ʻikai ʻoku ou fehiʻa kiate kinautolu ʻoku nau fehiʻa kiate koe? Pea ʻikai ʻoku ou mamahi ʻiate kinautolu ʻoku nau tuʻu hake ʻo angatuʻu kiate koe?
PSA 139:22 ‌ʻOku ou fehiʻa kiate kinautolu ʻaki ʻae fehiʻa ʻaupito: ʻoku ou lau ʻakinautolu ko hoku ngaahi fili.
PSA 139:23 ‌ʻE ʻOtua, ʻafioʻi au, pea ke ʻiloʻi hoku loto: ʻahiʻahiʻi au, mo ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi mahalo:
PSA 139:24 Pea ke vakai pe ʻoku ai ha hala kovi ʻiate au, pea ke tataki au ʻi he hala taʻengata.
PSA 140:1 Ki he Takimuʻa, ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, fakamoʻui au mei he tangata angakovi: fakamoʻui au mei he tangata fakamālohi;
PSA 140:2 ‌ʻAia ʻoku mahalo kovi ʻi honau loto; ʻoku nau fakataha maʻuaipē ke tau.
PSA 140:3 Kuo nau fakamāsila honau ʻelelo ʻo hangē ko e ngata; ʻoku ʻai ʻae kona ʻoe ngata ʻi honau lalo loungutu. Sila.
PSA 140:4 Fakahaofi au, ʻE Sihova, mei he nima ʻoe angahala; fakamoʻui au mei he tangata fakamālohi, ʻaia kuo ne fakakaukau ke tulaki hifo hoku vaʻe.
PSA 140:5 Kuo tau fufū ʻe he laukau ʻae tauhele kiate au, mo e ngaahi afo; kuo nau ʻaʻau ʻae kupenga ʻi he veʻe hala; kuo nau teuteu ʻae ngaahi hele kiate au. Sila.
PSA 140:6 Naʻaku pehē kia Sihova, “Ko koe ko hoku ʻOtua:” ʻE Sihova, ke ke ongoʻi ʻae leʻo ʻo ʻeku ngaahi lotu tāumaʻu.
PSA 140:7 ‌ʻE Sihova ko e ʻEiki, ko e mālohi ʻo ʻeku fakamoʻui, kuo ke maluʻi hoku ʻulu ʻi he ʻaho ʻoe tau.
PSA 140:8 ‌ʻE Sihova, ʻoua naʻa ke fai ki he ngaahi holi ʻae angahala: ʻoua naʻa ke tokoni ʻene fakakaukau kovi, telia naʻa nau hiki hake ʻakinautolu. Sila.
PSA 140:9 Ka ko e ʻulu ʻokinautolu ʻoku nau kāpui au, tuku ke ʻufiʻufi ʻaki ʻakinautolu ʻae kovi ʻo honau loungutu.
PSA 140:10 Ke tō kiate kinautolu ʻae malalaʻi afi ʻoku vela: tuku ke lī ʻakinautolu ki he afi; ki he ngaahi luo tau mamaʻo, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau toetuʻu hake.
PSA 140:11 ‌ʻOua naʻa tuku ha tangata lea kovi ke tuʻumaʻu ʻi māmani: ʻe tuli ʻe he kovi ʻae tangata fakamālohi ke tulaki ia.
PSA 140:12 ‌ʻOku ou ʻilo ʻe fakamaau ʻe Sihova ʻae meʻa ʻae mamahi, mo e ʻinasi totonu ʻoe masiva.
PSA 140:13 Ko e moʻoni ʻe ʻatu ʻae fakafetaʻi ʻe he māʻoniʻoni ki ho huafa: ʻe nofo ʻae angatonu ʻi ho ʻao.
PSA 141:1 Ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, ʻoku ou tangi kiate koe: ke ke haʻu vave kiate au; fakafanongo ki hoku leʻo, ʻo kau ka tangi kiate koe.
PSA 141:2 Ke aʻu atu ʻeku lotu ki ho ʻao ʻo hangē ko e meʻa namu kakala; mo e hiki hake ʻo hoku nima ʻo hangē ko e feilaulau ʻoe efiafi.
PSA 141:3 ‌ʻE Sihova, fakanofo ʻae leʻo ki hoku ngutu; tauhi ʻae matapā ʻo hoku loungutu.
PSA 141:4 ‌ʻOua naʻa ueʻi hoku loto ki ha meʻa kovi ʻe taha, ke fai ʻae ngaahi ngāue kovi mo e kau tangata ʻoku fai kovi: pea ʻoua naʻa tuku ke u kai ʻi heʻenau ngaahi meʻa lelei.
PSA 141:5 Ke taaʻi au ʻe he angatonu; pea ko e ʻofa ia: pea tuku ke ne valokiʻi au; ko e lolo lelei ia, ʻaia ʻe ʻikai foa ai hoku ʻulu: he ko ʻeku lotu foki ʻe fai ia ʻi heʻenau ngaahi mamahi.
PSA 141:6 ‌ʻOka hinga ʻenau kau fakamaau ʻi he ngaahi potu tokatāmaki, tenau fanongo ki heʻeku ngaahi lea; he ʻoku melie ia.
PSA 141:7 Kuo movetevete hotau ngaahi hui ʻi he ngutu ʻoe faʻitoka, ʻo hangē ko e taaʻi ʻo mafahi ʻe he taha ʻae ʻakau ʻi he funga ʻoe fonua.
PSA 141:8 Ka ʻoku hanga hoku mata kiate koe, ʻE Sihova ko e ʻEiki: ʻoku ou falala kiate koe; ʻoua naʻa ke siʻaki hoku laumālie.
PSA 141:9 Taʻofi au mei he ngaahi tauhele kuo nau ʻai kiate au, mo e ngaahi meʻa fakauʻu, ʻae kakai fai kovi.
PSA 141:10 Tuku ke tō ʻae angahala ki he ngaahi kupenga ʻanautolu, ʻi he lolotonga ʻo ʻeku hao mei ai.
PSA 142:1 Ko e Saame akonaki ʻa Tevita. Ko ʻene Lotu ʻi he ʻana. Naʻaku tangi kia Sihova ʻaki hoku leʻo; ne u kole tāumaʻu kia Sihova ʻaki hoku leʻo.
PSA 142:2 Naʻaku lilingi ʻeku fakakaukau ʻi hono ʻao; ne u fakahā ʻi hono ʻao ʻeku mamahi.
PSA 142:3 ‌ʻI he taʻomia ʻa hoku laumālie, ne ke ʻilo ai hoku ʻaluʻanga. ʻI he hala ne u ʻeveʻeva ai kuo nau ʻai fufū ʻae tauhele kiate au.
PSA 142:4 Ne u sio, mo vakai ʻi hoku nima toʻomataʻu, ka naʻe ʻikai ha tangata te ne ʻiloʻi au: naʻe ʻikai haʻaku hūfanga; naʻe ʻikai tokanga ha tangata ki hoku laumālie.
PSA 142:5 Naʻaku tangi kiate koe, ʻE Sihova; ne u pehē, Ko koe ko hoku hūfanga, mo hoku ʻinasi ʻi he fonua ʻoe moʻui.
PSA 142:6 Ke ke tokanga ki heʻeku tangi; he ʻoku ou vaivai ʻaupito: fakamoʻui au mei hoku kau fakatanga; he ʻoku nau mālohi hake kiate au.
PSA 142:7 ‌ʻOmi hoku laumālie mei he fale fakapōpula, koeʻuhi ke u fakamālō ai ki ho huafa: ʻe kāpui au ʻe he angatonu; he te ke fai lelei lahi kiate au.
PSA 143:1 Ko e Saame ʻa Tevita. ‌ʻE Sihova, fanongo ki heʻeku lotu, fakafanongo ki heʻeku ngaahi lotu tāumaʻu: pea ʻi hoʻo moʻoni mo hoʻo māʻoniʻoni, ke ke talia au.
PSA 143:2 Pea ʻoua naʻa ke fakamaauʻi hoʻo tamaioʻeiki: koeʻuhi ʻe ʻikai tonuhia ʻi ho ʻao ha tangata moʻui ʻe tokotaha.
PSA 143:3 He kuo fakatanga hoku laumālie ʻe he fili; kuo ne taaʻi hifo ʻeku moʻui ki he kelekele; kuo ne pule ke u nofo ʻi he poʻuli, ʻo hangē ko kinautolu kuo fuoloa ʻenau mate.
PSA 143:4 Ko ia kuo taʻomia ai ʻa hoku laumālie; kuo lala hoku loto ʻiate au.
PSA 143:5 ‌ʻOku ou manatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa; ʻoku ou fakalaulauloto ki hoʻo ngāue kotoa pē; ʻoku ou fifili ki he ngāue ʻa ho nima.
PSA 143:6 ‌ʻOku ou mafao atu hoku nima kiate koe: ʻoku holi ʻa hoku laumālie kiate koe, ʻo hangē ko e fonua fieinua. Sila.
PSA 143:7 ‌ʻE Sihova, ʻafio vave kiate au: kuo vaivai ʻa hoku laumālie: ʻoua naʻa fufū ho fofonga ʻiate au, telia naʻaku tatau mo kinautolu ʻoku nau ʻalu hifo ki he luo.
PSA 143:8 Ke ke fakatokangaʻi au ke u fanongo ki hoʻo ʻaloʻofa ʻi he pongipongi; he ʻoku ou falala kiate koe: fakaʻilo mai kiate au ʻae hala ʻaia ʻoku totonu ke u ʻalu ai; he ʻoku ou hiki hake hoku laumālie kiate koe.
PSA 143:9 Fakamoʻui au, ʻE Sihova, mei hoku ngaahi fili: ʻoku ou hola kiate koe ke fakafufū au,
PSA 143:10 Akonakiʻi au ke u fai ki ho finangalo; he ko koe ko hoku ʻOtua; tuku ke tataki au ʻe ho Laumālie lelei, ki he fonua ʻoe angatonu.
PSA 143:11 ‌ʻE Sihova, fakamoʻui au koeʻuhi ko ho huafa: koeʻuhi ko hoʻo māʻoniʻoni ke ke ʻomi hoku laumālie mei he mamahi.
PSA 143:12 Pea ʻi hoʻo ʻaloʻofa ke ke motuhi hoku ngaahi fili, mo fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku nau fakamamahi ki hoku laumālie: he ko hoʻo tamaioʻeiki au.
PSA 144:1 Ko e Saame ʻa Tevita. Ke monūʻia pē ʻa Sihova ko hoku makatuʻu, ʻaia ʻoku ne ako ki hoku nima ketau, mo hoku louhiʻi nima ke tau:
PSA 144:2 Ko hoku leleiʻanga, mo ʻeku kolo: mo hoku fale māʻolunga, mo hoku fakamoʻui; ko hoku fakaū, pea ko ia ʻoku ou falala ki ai; ʻoku ne fakamoʻulaloaʻi hoku kakai kiate au.
PSA 144:3 ‌ʻE Sihova, ko e hā ʻae tangata, ʻoku ke tokanga ai kiate ia! Pe ko e foha ʻoe tangata, koeʻuhi ʻoku ke finangalo kiate ia!
PSA 144:4 ‌ʻOku tatau ʻae tangata mo e meʻa vaʻinga: ko hono ngaahi ʻaho ʻoku hangē ko e ʻata ʻoku mole atu.
PSA 144:5 Ofeʻi hifo, ʻE Sihova, ho ngaahi langi, pea ke hāʻele hifo: ala ki he ngaahi moʻunga, pea tenau kohu ai.
PSA 144:6 Lī atu ʻae ʻuhila, pea fakamovete ʻakinautolu: fanaʻi atu hoʻo ngaahi ngahau, mo fakaʻauha ʻakinautolu.
PSA 144:7 Fekau mai ho nima mei ʻolunga; fakamoʻui au, mo fakahaofi au mei he ngaahi vai lahi, mei he nima ʻoe fānau ʻae muli;
PSA 144:8 ‌ʻAkinautolu ʻoku lea ʻaki ʻe honau ngutu ʻae vaʻinga, pea ko honau nima toʻomataʻu ko e nima toʻomataʻu ʻoe loi.
PSA 144:9 ‌ʻE ʻOtua, te u hiva ʻaki ʻae hiva foʻou kiate koe: te u hiva fakamālō kiate koe ʻaki ʻae saliteli mo e meʻa faiva ʻoku filo ʻe hongofulu.
PSA 144:10 Ko ia ia ʻoku ne foaki ʻae fakamoʻui ki he ngaahi tuʻi: ʻoku ne fakamoʻui ʻa Tevita ko ʻene tamaioʻeiki mei he heletā ʻoe kovi.
PSA 144:11 Fakamoʻui au, mo fakahaofi au mei he nima ʻoe fānau ʻae muli; ʻakinautolu ʻoku lea ʻaki ʻe honau ngutu ʻae vaʻinga, pea ko honau nima toʻomataʻu ko e nima toʻomataʻu ʻoe loi:
PSA 144:12 Koeʻuhi ke tatau homau ngaahi foha mo e ngaahi ʻakau naʻe tupu ʻi heʻenau talavou; ke tatau homau ngaahi ʻofefine mo e ngaahi maka ʻoe tuliki, kuo tā ʻo fakatatau mo e fale fakaʻeiʻeiki:
PSA 144:13 Koeʻuhi ke pito ai homau ngaahi feleoko, ʻoku ʻomi mei ai ʻae meʻakai kehekehe kotoa pē: ke fānau ʻemau ngaahi fanga sipi ʻi he lauʻi afe mo e lauʻi mano ʻi homau ngaahi hala:
PSA 144:14 Ke mālohi ai ʻemau fanga pulu tangata ke ngāue; ke ʻoua naʻa ai ʻae ʻoho mai, pē ʻae hola kituaʻā; ke ʻoua naʻa ai ha lāunga ʻi homau ngaahi hala.
PSA 144:15 ‌ʻOku monūʻia ʻae kakai ko ia, ʻaia ʻoku pehē: ʻio, ʻoku monūʻia ʻae kakai ko ia, ʻoku ʻOtua ʻaki ʻa Sihova.
PSA 145:1 Ko e Saame ʻoe fakamālō ʻa Tevita. Te u fakahikihiki koe, ko hoku ʻOtua, ko e tuʻi; pea te u fakafetaʻi ki ho huafa ʻo lauikuonga pea taʻengata.
PSA 145:2 Te u fakafetaʻi kiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē; pea te u fakamālō ki ho huafa ʻo lauikuonga pea taʻengata.
PSA 145:3 ‌ʻOku lahi ʻa Sihova, pea ʻoku ngali ke faʻa fakamālō kiate ia; pea ko hono lahi ʻoku taʻefaʻaʻiloʻi.
PSA 145:4 ‌ʻE fakamālō ʻae toʻutangata ʻe taha ki hoʻo ngaahi ngāue ʻo aʻu ki he taha, pea tenau fakahā hoʻo ngaahi ngāue lahi.
PSA 145:5 Te u lea ki hono ongoongolelei lahi ʻo hoʻo ʻafio, pea mo hoʻo ngaahi ngāue fakaofo.
PSA 145:6 Pea ʻe lea [ʻae ]kakai ki hono mālohi ʻo hoʻo ngaahi ngāue fakailifia: pea te u fakahā hoʻo māfimafi.
PSA 145:7 Tenau faʻa fakahā ʻae fakamanatu ʻo hoʻo ʻulungāanga lelei lahi, pea tenau hiva ʻaki hoʻo māʻoniʻoni.
PSA 145:8 ‌ʻOku angalelei ʻa Sihova, pea fonu ʻi he manavaʻofa; ʻoku tōʻohi hono houhau, pea ʻoku lahi ʻa ʻene ʻaloʻofa.
PSA 145:9 ‌ʻOku angalelei ʻa Sihova ki he kakai kotoa pē: pea ʻoku kāpui ʻene ngāue kotoa pē ʻe heʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofua.
PSA 145:10 ‌ʻE Sihova, ʻe fakamālō kiate koe ʻa hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē; pea ʻe fakafetaʻi kiate koe ʻa hoʻo kakai māʻoniʻoni.
PSA 145:11 Tenau lea ki he nāunau ʻo ho puleʻanga, pea talanoa ki hoʻo māfimafi;
PSA 145:12 Ke fakaʻilo ki he ngaahi foha ʻoe tangata ʻene ngaahi ngāue lahi, pea mo e ongoongolelei lahi ʻo hono puleʻanga.
PSA 145:13 Ko ho puleʻanga ko e puleʻanga taʻengata, pea ko hoʻo pule ʻoku tolonga ia ʻi he ngaahi toʻutangata kotoa pē.
PSA 145:14 ‌ʻOku poupou hake ʻe Sihova ʻakinautolu kotoa pē kuo hinga, pea ʻoku ne fokotuʻu ʻakinautolu kotoa pē kuo mapelu ki lalo.
PSA 145:15 ‌ʻOku hanga ʻae ngaahi mata kotoa pē kiate koe; pea ʻoku ke foaki ʻenau meʻakai ʻi he feituʻulaʻā totonu.
PSA 145:16 ‌ʻOku ke mafola ho nima, mo fakamākona ʻae holi ʻae meʻa moʻui kotoa pē.
PSA 145:17 ‌ʻOku angatonu ʻa Sihova ʻi hono hala kotoa pē, pea māʻoniʻoni ʻi heʻene ngaahi ngāue kotoa pē.
PSA 145:18 ‌ʻOku ofi ʻa Sihova kiate kinautolu kotoa pē kuo ui ki heʻene ʻafio, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau ui kiate ia ʻi he moʻoni.
PSA 145:19 Te ne fai ki he holi ʻanautolu ʻoku manavahē kiate ia: ʻe fanongo foki ia ki heʻenau tangi, pea te ne fakamoʻui ʻakinautolu.
PSA 145:20 ‌ʻOku fakamoʻui ʻe Sihova ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nau ʻofa kiate ia: ka ko e angakovi kotoa pē te ne fakaʻauha.
PSA 145:21 ‌ʻE lea ʻaki ʻe hoku ngutu ʻae fakamālō kia Sihova: pea tuku ke fakafetaʻi ʻae kakano kotoa pē ki hono huafa māʻoniʻoni ʻo lauikuonga pea taʻengata.
PSA 146:1 Mou fakamālō kia Sihova. Fakamālō kia Sihova, ʻE hoku laumālie.
PSA 146:2 Te u fakamālō kia Sihova ʻi heʻeku kei moʻui: te u hiva fakamālō ki hoku ʻOtua ʻi he lolotonga ʻo ʻeku moʻui.
PSA 146:3 ‌ʻOua naʻa mou falala ki he ngaahi ʻeiki, pe ki he foha ʻoe tangata, ʻaia ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻiate ia.
PSA 146:4 ‌ʻOku mole atu ʻene mānava, pea ʻoku foki ia ki he kelekele; ʻoku mole ai ʻi he ʻaho ko ia ʻene ngaahi mahalo.
PSA 146:5 ‌ʻOku monūʻia ia ʻaia ʻoku ne maʻu ʻae ʻOtua ʻo Sēkope ko hono tokoni, pea ko ʻene ʻamanaki lelei ʻoku ʻia Sihova ko hono ʻOtua:
PSA 146:6 ‌ʻAia naʻa ne ngaohi ʻae langi, mo māmani, ʻae tahi mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai: pea ʻoku ne tauhi ʻae moʻoni ʻo lauikuonga:
PSA 146:7 ‌ʻAia ʻoku ne fai ʻae fakamaau koeʻuhi ko e kakai fakamālohia: ʻoku ne foaki ʻae meʻakai ki he fiekaia. ʻOku vete ʻe Sihova ʻae kau pōpula:
PSA 146:8 ‌ʻOku fakaʻā ʻe Sihova ʻae kui: ʻoku fokotuʻu ʻe Sihova ʻakinautolu kuo mapelu ki lalo: ʻoku ʻofa ʻa Sihova ki he angatonu:
PSA 146:9 ‌ʻOku fakamoʻui ʻe Sihova ʻae kakai muli; ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻae tamai mate mo e fefine kuo mate hono husepāniti: ka ko e hala ʻoe angahala ʻoku ne fulihi ia.
PSA 146:10 ‌ʻE pule ʻa Sihova ʻo taʻengata, ʻio, ko ho ʻOtua, ʻE Saione, ʻi he ngaahi toʻutangata kotoa pē. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 147:1 Mou fakamālō kia Sihova: he ʻoku lelei ke hiva fakamālō ki hotau ʻOtua; he ʻoku mālie ia; pea ʻoku ngali ʻae fakamālō.
PSA 147:2 ‌ʻOku langa hake ʻe Sihova ʻa Selūsalema: ʻoku ne tānaki fakataha ʻae kau ʻIsileli naʻe fakahēʻi
PSA 147:3 ‌ʻOku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku loto mafesi, ʻo ne nonoʻo honau ngaahi lavea.
PSA 147:4 ‌ʻOku ne tala hono lau ʻoe ngaahi fetuʻu; ʻoku ne ui ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau ngaahi hingoa.
PSA 147:5 Ko hotau ʻEiki ʻoku lahi ia, pea lahi hono mālohi: ko ʻene ʻilo ʻoku taʻengata.
PSA 147:6 ‌ʻOku hiki hake ʻe Sihova ʻae angamalū: ʻoku lī ʻe ia ʻae angahala ki he kelekele.
PSA 147:7 Hiva kia Sihova ʻaki ʻae fakafetaʻi; hiva fakamālō ʻi he haʻape ki hotau ʻOtua:
PSA 147:8 ‌ʻAia ʻoku ne ʻufiʻufi ʻaki ʻae langi ʻae ngaahi ʻao, ʻoku ne teuteu ʻae ʻuha ki he kelekele, mo ne fakatupu ʻae mohuku ʻi he ngaahi moʻunga.
PSA 147:9 ‌ʻOku ne foaki ki he manu ʻene meʻakai, pea ki he fanga leveni iiki ʻaia ʻoku tangi.
PSA 147:10 ‌ʻOku ʻikai fiefia ia ʻi he mālohi ʻoe hoosi: ʻoku ʻikai fiefia ia ʻi he kau vaʻe ʻoe tangata.
PSA 147:11 ‌ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻiate kinautolu ʻoku nau manavahē kiate ia, ʻiate kinautolu ʻoku nau ʻamanaki ki heʻene ʻaloʻofa.
PSA 147:12 Fakamālō kia Sihova, ʻE Selūsalema; fakamālō ki ho ʻOtua, ʻE Saione.
PSA 147:13 He kuo ne fakamālohi ʻae ngaahi songo ʻo ho ngaahi matapā; kuo ne tāpuakiʻi hoʻo fānau ʻi loto ʻiate koe.
PSA 147:14 ‌ʻOku fakatupu ʻe ia ʻae melino ʻi ho ngaahi potu, pea ʻoku ne fakamahu ʻaki koe ʻae uite ʻoku fungani lelei.
PSA 147:15 ‌ʻOku ne tuku atu ʻene fekau ki māmani: ʻoku vave ʻaupito ʻae lele atu ʻo ʻene folofola,
PSA 147:16 ‌ʻOku ne foaki ʻae ʻuha hinehina ʻo hangē ko e fulufuluʻi sipi: ʻoku ne tūtuuʻi ʻae hahau kuo fefeka ʻo hangē ko e efuefu.
PSA 147:17 ‌ʻOku ne laku atu ʻae ʻuha maka ʻo hangē ko e ngaahi momoʻi meʻa siʻi: ko hai ʻe faʻa kātaki hono momoko?
PSA 147:18 ‌ʻOku ne fekau atu ʻene folofola, pea ʻoku vai ai ia: ʻoku ne pule ke angi ʻene matangi, pea ʻoku tafe atu ʻae ngaahi vai.
PSA 147:19 ‌ʻOku ne fakahā ʻene folofola kia Sēkope, ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻene ngaahi fakamaau ki ʻIsileli.
PSA 147:20 Naʻe ʻikai te ne fai pehē ki ha puleʻanga ʻe taha: pea ko ʻene ngaahi fakamaau, naʻe ʻikai tenau ʻilo ki ai. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 148:1 Mou fakamālō kia Sihova. Mou fakamālō kia Sihova mei he ngaahi langi: fakamālō ki heʻene ʻafio ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
PSA 148:2 Mou fakamālō kiate ia, ʻa ʻene kau ʻāngelo kotoa pē: mou fakamālō kiate ia, ʻa ʻene ngaahi kautau kotoa pē.
PSA 148:3 Mo fakamālō kiate ia, ʻae laʻā mo e māhina: mou fakamālō kiate ia, ʻae ngaahi fetuʻu kotoa pē ʻoe maama.
PSA 148:4 Mou fakamālō kiate ia, ʻae ngaahi langi ʻoe ngaahi langi, mo e ngaahi vai ʻoku māʻolunga ʻi he ngaahi langi.
PSA 148:5 Kenau fakamālō ki he huafa ʻo Sihova: he naʻe fekau ʻe ia, pea naʻe fakatupu ʻakinautolu.
PSA 148:6 Pea kuo ne fokotuʻumaʻu ʻakinautolu ʻo lauikuonga pea taʻengata. Kuo ne tuʻutuʻuni pea ʻe ʻikai mole ia.
PSA 148:7 Fakamālō kia Sihova mei māmani, ʻae fanga talākoni, mo e ngaahi loloto kotoa pē:
PSA 148:8 ‌ʻAe afi, mo e ʻuha maka; ʻae ʻuha hinehina, mo e ngaahi kakapu; ʻae matangi mālohi ʻoku fakamoʻoni ki heʻene folofola:
PSA 148:9 ‌ʻAe ngaahi moʻunga, mo e ngaahi foʻi moʻunga kotoa pē; ʻae ngaahi ʻakau fua, mo e ngaahi sita kotoa pē:
PSA 148:10 ‌ʻAe fanga manu hehengi, mo e manu lalata kotoa pē; ʻae ngaahi meʻa totolo, mo e manupuna:
PSA 148:11 ‌ʻAe ngaahi tuʻi ʻo māmani, mo e kakai kotoa pē; ʻae ngaahi ʻeiki, mo e kau fakamaau kotoa pē ʻo māmani:
PSA 148:12 ‌ʻAe kau tangata talavou, mo e kau taʻahine; ʻae kau mātuʻa, mo e fānau:
PSA 148:13 Ke nau fakamālō ki he huafa ʻo Sihova: he ko hono huafa pē ʻoku māʻolunga; mo hono nāunau ʻoku māʻolunga hake ia ʻi māmani mo e langi.
PSA 148:14 ‌ʻOku hiki hake foki ʻe ia ʻae nifo ʻo hono kakai, ko ia ʻoku fakamālō ai ʻa ʻene kakai māʻoniʻoni kotoa pē; ʻio, ʻa hono kakai ko ʻIsileli, ko e kakai ʻoku ofi kiate ia. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 149:1 Mou fakamālō kia Sihova. Hiva kia Sihova ʻaki ʻae hiva foʻou, mo e fakamālō kiate ia ʻi he fakataha ʻoe kakai māʻoniʻoni.
PSA 149:2 Ke fiefia ʻa ʻIsileli ʻiate ia naʻa ne ngaohi ia: ke fiefia ʻae fānau ʻa Saione ʻi honau Tuʻi.
PSA 149:3 Kenau fakamālō ki hono huafa ʻi he meʻe: kenau hiva fakamālō kiate ia ʻaki ʻae lali iiki mo e haʻape.
PSA 149:4 He ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi hono kakai te ne teuteu ʻae angamalū ʻaki ʻae fakamoʻui.
PSA 149:5 Ke fiefia ʻae kakai māʻoniʻoni ʻi he nāunau: kenau hiva kalanga, ʻi honau ngaahi mohenga.
PSA 149:6 Ke ʻi honau ngutu ʻae fakamālō lahi ki he ʻOtua, pea ʻi honau nima ʻae heletā ʻoku fakatoumata;
PSA 149:7 Ke ʻatu ʻae totongi ki he hiteni, mo e ngaahi tautea ki he kakai:
PSA 149:8 Ke haʻisia honau ngaahi tuʻi ʻaki ʻae ukamea fihifihi, mo honau houʻeiki ʻaki ʻae ngaahi haʻi ukamea;
PSA 149:9 Ke fai kiate kinautolu ʻae fakamaau kuo tohi: kuo pehē ʻae hakeakiʻi ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni kotoa pē. Mou fakamālō kia Sihova.
PSA 150:1 Mou fakamālō kia Sihova. Fakamālō kia Sihova ʻi hono faletapu: fakamālō ki heʻene ʻafio ʻi he ʻatā ʻo hono mālohi.
PSA 150:2 Fakamālō kiate ia koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue lahi: fakamālō kiate ia ʻo fakatatau mo hono lahi ʻo ʻene māfimafi.
PSA 150:3 Fakamālō kiate ia ʻaki ʻae leʻo ʻoe meʻa lea: fakamālō kiate ia ʻaki ʻae saliteli mo e haʻape.
PSA 150:4 Fakamālō kiate ia ʻaki ʻae lali iiki mo e meʻe: fakamālō kiate ia ʻaki ʻae ngaahi meʻa faiva mo e ngaahi meʻa ifi.
PSA 150:5 Fakamālō kiate ia ʻaki ʻae simipale tatangi: fakamālō ki heʻene ʻafio ʻaki ʻae ngaahi simipale ʻoku leʻo lahi.
PSA 150:6 Ke fakamālō kia Sihova ʻae meʻa kotoa pē ʻoku mānava. Haleluia.
PRO 1:1 Ko e ngaahi lea fakatātā ʻa Solomone ko e foha ʻo Tevita, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli;
PRO 1:2 Ke ʻilo ai ʻae poto mo e akonaki; pea ongoʻi ʻae ngaahi lea ʻoe faʻa ʻilo;
PRO 1:3 Ke maʻu ʻae akonaki ʻoe poto, mo e angatonu, mo e fakamaau, pea mo e fai totonu;
PRO 1:4 Ke foaki ʻae ʻiloʻilo ki he taʻepoto, pea ki he tangata talavou ʻae ʻilo mo e faʻa fakakaukau.
PRO 1:5 ‌ʻE fie fanongo ʻe he tangata poto, pea ʻe tupulekina ai a ʻene poto; pea ʻe maʻu ai ʻe he tangata faʻa ʻilo ʻae ngaahi fakakaukau lelei:
PRO 1:6 Ke ʻiloʻi ʻae lea fakatātā, pea mo hono fakamatala; ʻae ngaahi lea ʻae poto, mo ʻenau ngaahi tala ʻilongataʻa.
PRO 1:7 Ko e manavahē kia Sihova ko e kamataʻanga ia ʻoe ʻilo: ka ʻoku fehiʻa ʻae vale ki he poto mo e akonaki.
PRO 1:8 ‌ʻE hoku foha, fanongo ki he akonaki ʻa hoʻo tamai, pea ʻoua naʻa ke liʻaki ʻae fekau ʻa hoʻo faʻē:
PRO 1:9 Koeʻuhi ʻe hoko ia ko e teunga lelei ki ho ʻulu, mo e kahoa ke tautau ki ho kia.
PRO 1:10 ‌ʻE hoku foha, kapau ʻe fakatauveleʻi koe ʻe he kau angahala, ʻoua naʻa ke loto ki ai.
PRO 1:11 Kapau te nau pehē, “Haʻu ke tau ō, ke tau tatali ʻo toitoi ke lilingi ʻae toto, ke tau lama fakafufū taʻehanoʻuhinga ki he taʻehalaia:
PRO 1:12 Ke tau folo moʻui hifo ʻakinautolu ʻo hangē ko e faʻitoka; pea kātoa pe, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo:
PRO 1:13 Te tau ʻilo ai ʻae koloa kehekehe kotoa pē, te tau fakafonu hotau ngaahi fale ʻaki ʻae koloa:
PRO 1:14 Ke tau ʻinasi fakataha pe mo koe; pea te tau kau taha pe ʻi he kato paʻanga:”
PRO 1:15 ‌ʻE hoku foha, ʻoua naʻa ke ʻalu ʻi he hala mo kinautolu; taʻofi ho vaʻe mei honau hala:
PRO 1:16 He ʻoku lele honau vaʻe ki he kovi, ʻonau fakatoʻotoʻo ke lilingi ʻae toto.
PRO 1:17 Ko e moʻoni ʻoku tautau taʻeʻaonga ʻae kupenga ʻi he ʻao ʻo ha manupuna.
PRO 1:18 Pea ʻoku nau toitoi ki honau toto ʻonautolu pe; mo nau lama fakafufū ki heʻenau moʻui ʻanautolu pe.
PRO 1:19 He ʻoku pehē pe ʻae hala ʻokinautolu ʻoku manumanu ki he koloa; ʻaia ʻoku ne fakaʻosi ʻae moʻui ʻanautolu ʻoku nau maʻu ia.
PRO 1:20 ‌ʻOku kalanga ʻituʻa ʻae poto; ʻoku ne hiki hake hono leʻo ʻi he ngaahi hala.
PRO 1:21 ‌ʻOku kalanga ia ʻi he potu lahi ʻoe fakatahaʻanga, mo e ava ʻoe ngaahi matapā: pea ʻi he loto kolo ʻoku ne ʻai mai ʻene lea, ʻo pehē,
PRO 1:22 “ʻAkimoutolu ʻae kau vale, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo hoʻomou manako ki he vale? Pea fiefia ʻae kau manuki ʻi heʻenau manuki, mo e fehiʻa ʻae kau vale ki he poto?
PRO 1:23 Mou tafoki ʻi heʻeku valoki: vakai, te u huaʻi hoku laumālie kiate kimoutolu, te u fakahā ʻeku ngaahi lea kiate kimoutolu.
PRO 1:24 Koeʻuhi kuo u ui, pea naʻe ʻikai te mou tali; kuo u mafao atu hoku nima, kae ʻikai tokangaʻi ʻe ha taha;
PRO 1:25 Pea kuo mou liʻaki ʻeku akonaki, pea naʻe ʻikai te mou loto ki heʻeku valoki:
PRO 1:26 Ko ia te u kata foki au ʻi hoʻomou malaʻia; te u manuki ʻi he tō mai ʻa hoʻomou manavahē;
PRO 1:27 ‌ʻIo, ʻoka hoko mai hoʻomou manavahē ʻo hangē ko e fakaʻauha, mo hoʻomou malaʻia ʻo hangē ko e ʻahiohio; ʻoka hoko mai ʻae mamahi mo e feinga kiate kimoutolu.
PRO 1:28 Pea te nau toki ui kiate au, ka ʻe ʻikai te u tali; te nau kumi toʻotoʻo kiate au, ka ʻe ʻikai te nau ʻilo au:
PRO 1:29 Koeʻuhi naʻa nau fehiʻa ki he ʻilo, pea naʻe ʻikai te nau loto ke manavahē kia Sihova:
PRO 1:30 Naʻe ʻikai te nau maʻu ʻeku ngaahi akonaki, pea naʻa nau manukiʻi ʻa ʻeku valoki kotoa pē.
PRO 1:31 Ko ia te nau kai ai ʻi he fua ʻo ʻenau faianga, pea fakamākona ʻaki ʻenau ngaahi filioʻi pe ʻanautolu.
PRO 1:32 He ko e tafoki atu ʻoe taʻepoto te ne tāmateʻi ʻakinautolu, pea ʻe ʻauha ʻae vale ʻi heʻenau fakafiemālie.
PRO 1:33 Ka ko ia kotoa pē ʻoku fanongo kiate au ʻe nofo fiemālie pe ia, pea ʻe ʻataʻatā ia mei he manavahē ki he kovi.”
PRO 2:1 ‌ʻE hoku foha, kapau te ke maʻu ʻa ʻeku ngaahi lea, mo fakafufū ʻiate koe ʻa ʻeku ngaahi fekau;
PRO 2:2 Koeʻuhi ke fakatokangaʻi ho telinga ki he poto, pea ke tokanga ai ho loto ki he faʻa fakakaukau;
PRO 2:3 ‌ʻIo, kapau te ke tangi ki he ʻilo, pea ke hiki hake ho leʻo ke maʻu ʻae fakakaukau:
PRO 2:4 Kapau te ke kumi ki ai ʻo hangē ko e siliva, pea hakule ki ai ʻo hangē ko e koloa kuo fufū;
PRO 2:5 Te ke toki ʻilo ai ʻae manavahē kia Sihova, pea maʻu ʻae ʻiloʻi ʻoe ʻOtua.
PRO 2:6 He ʻoku foaki ʻe Sihova ʻae poto: ʻoku haʻu mei hono fofonga ʻae ʻilo mo e fakakaukau.
PRO 2:7 ‌ʻOku tokonaki ʻe ia ʻae poto ʻaonga maʻa e kakai māʻoniʻoni: ko e fakaū ia kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he angatonu.
PRO 2:8 ‌ʻOku ne tauhi ʻae hala ʻoe fakamaau; pea ʻoku ne maluʻi ʻae hala ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni.
PRO 2:9 Pea te ke toki ʻilo ai ʻae māʻoniʻoni, mo e fakamaau, mo e fai totonu; ʻio, ʻae hala lelei kotoa pē.
PRO 2:10 ‌ʻOka hū ʻae poto ki ho loto, pea mālie ʻae ʻilo ki ho laumālie;
PRO 2:11 ‌ʻE fakamoʻui koe ʻe he faʻa fakakaukau, pea ʻe tauhi koe ʻe he poto:
PRO 2:12 Ke fakamoʻui koe mei he hala ʻoe tangata kovi, mei he tangata ʻoku lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa kovi;
PRO 2:13 ‌ʻAia ʻoku liʻaki ʻae hala ʻoe māʻoniʻoni, kae ʻalu ʻi he ngaahi hala ʻoe fakapoʻuli;
PRO 2:14 ‌ʻAia ʻoku fiefia ke fai kovi, pea ʻoku fiemālie ʻi he talangataʻa ʻae angahala;
PRO 2:15 Pea ʻoku pikopiko hono ngaahi hala, pea kovi ʻa hono ngaahi ʻaluʻanga:
PRO 2:16 Ke fakamoʻui koe mei he fefine muli, ʻio, mei he muli ʻoku lea fakaoloolo;
PRO 2:17 ‌ʻAia kuo ne liʻaki ʻae fakahinohino ʻi heʻene kei siʻi, pea kuo ne fakangalongaloʻi ʻae fuakava ʻa hono ʻOtua.
PRO 2:18 He ʻoku tahifohifo hono fale ki he mate, pea mo hono ʻalunga ki he kakai mate.
PRO 2:19 ‌ʻOku ʻikai toe foki mai ha taha ʻoku ʻalu atu kiate ia, pea ʻoku ʻikai ke puke ʻekinautolu ki he ngaahi hala ʻoe moʻui.
PRO 2:20 Koeʻuhi ke ke ʻeveʻeva koe ʻi he hala ʻae kakai angalelei, pea ke maʻu ʻae ngaahi ʻaluʻanga ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 2:21 Koeʻuhi ʻe nofo ʻae angatonu ʻi he fonua, pea ʻe nofomaʻu ʻi ai ʻae haohaoa.
PRO 2:22 Ka ʻe motuhi atu ʻae angahala mei he māmani, pea ʻe taʻaki fuʻu hake mei ai ʻae fai kovi.
PRO 3:1 ‌ʻE hoku foha, ʻoua naʻa fakangaloʻi ʻa ʻeku fono; ka ke tauhi ʻe ho loto ʻa ʻeku ngaahi fekau:
PRO 3:2 He koeʻuhi ʻe fakalahi ʻaki ia kiate koe ʻae ngaahi ʻaho lōloa, mo e moʻui fuoloa, pea mo e melino.
PRO 3:3 Ke ʻoua naʻa mahuʻi ʻiate koe ʻae manavaʻofa mo e moʻoni: nonoʻo ia ki ho kia; tohi ia ki he kakano ʻo ho loto:
PRO 3:4 Ko ia te ke ʻilo ai ʻae lelei, pea ʻe tāpuekina koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua mo e tangata.
PRO 3:5 Falala kia Sihova ʻaki ho loto kotoa; pea ʻoua naʻa ke faʻaki ki ho poto ʻoʻou.
PRO 3:6 Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻanga.
PRO 3:7 ‌ʻOua naʻa ke pehē ʻi ho mata ʻoʻou, ʻoku ke poto: ka ke manavahē kia Sihova, pea tafoki mei he kovi.
PRO 3:8 ‌ʻE hoko ia ko e moʻui ki ho pito, mo e uho ki ho ngaahi hui.
PRO 3:9 ¶ Fakaʻapaʻapa kia Sihova ʻaki hoʻo koloa, pea mo e ʻuluaki fua ʻo hoʻo meʻa kotoa pē kuo tupu:
PRO 3:10 Ko ia ʻe fonu ai ho ngaahi feleoko ʻi he mahu, pea ʻe hā ʻae uaine foʻou mei hoʻo ngaahi tataʻoʻanga.
PRO 3:11 ‌ʻE hoku foha, ʻoua naʻa ke manukiʻi ʻae tautea meia Sihova; pea ʻoua naʻa ke fiu ʻi heʻene valoki:
PRO 3:12 He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa Sihova ʻoku ne tautea; ʻo hangē pe ko e tamai ki he foha ʻoku ne fiemālie ai.
PRO 3:13 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ko ia ʻoku ne maʻu ʻae poto, mo e tangata ʻoku ne lavaʻi ʻae ʻilo.
PRO 3:14 He ʻoku maʻongoʻonga hake ia ʻi he fakatau ʻoe siliva, mo hono mahuʻinga ʻi he koula lelei.
PRO 3:15 ‌ʻOku mahuʻinga hake ia ʻi he ngaahi maka koloa: pea ʻoku ʻikai tatau mo ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ke faʻa holi ki ai.
PRO 3:16 ‌ʻOku ʻi hono nima toʻomataʻu ʻae ngaahi ʻaho lōloa; pea ʻoku ʻi hono nima toʻohema ʻae koloa mo e ongoongolelei.
PRO 3:17 Ko hono ngaahi hala ko e hala ʻoe fiemālie, pea ʻoku melino ʻa hono ngaahi ʻaluʻanga kotoa pē.
PRO 3:18 Ko e ʻakau ia ʻoe moʻui kiate kinautolu ʻoku puke kiate ia: pea ʻoku monūʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kuku ia ke maʻu.
PRO 3:19 Kuo fokotuʻu ʻe Sihova ʻae tuʻunga ʻo māmani ʻi he poto; pea ʻi he ʻilo kuo ne teuteu ai ʻae ngaahi langi.
PRO 3:20 Ko e meʻa ʻi heʻene faʻa ʻilo ʻoku mapunopuna hake ai ʻae ngaahi loloto, pea ʻoku toʻi ʻae hahau mei he ngaahi ʻao.
PRO 3:21 E hoku foha, ʻoua naʻa ke tuku ke mole atu ia mei ho ʻao: tauhi ke maʻu ʻae poto moʻoni mo e ʻiloʻilo.
PRO 3:22 Pea ʻe hoko ai ia ko e moʻui ki ho laumālie, mo e teunga lelei ki ho kia.
PRO 3:23 Pea te ke toki ʻalu lelei ʻi ho hala, pea ʻe ʻikai tūkia ho vaʻe.
PRO 3:24 ‌ʻOka ke ka tokoto ki lalo, ʻe ʻikai te ke manavahē: ʻio, te ke tokoto hifo, pea ʻe melie hoʻo mohe kiate koe.
PRO 3:25 ‌ʻOua naʻa ke manavahē ki ha meʻa fakailifia ʻoku fakafokifā mai; pe ki he fakaʻauha ʻoe angahala, ʻoka hoko mai ia.
PRO 3:26 He ko ho falalaʻanga ʻa Sihova, pea ʻe fakahaofi ʻe ia ho vaʻe ke ʻoua naʻa ʻefihia.
PRO 3:27 ‌ʻOua naʻa taʻofi ʻae lelei meiate kinautolu ʻoku totonu ke ʻatu ia ki ai, ʻo kapau ʻoku ʻi ho nima hono mafai.
PRO 3:28 ‌ʻOua naʻa ke pehē ki ho kaungāʻapi, “ʻAlu, pea ke toe haʻu, pea te u foaki ia kiate koe ʻapongipongi;” kae ʻosi ʻoku ke maʻu pe ʻae meʻa ʻiate koe.
PRO 3:29 ‌ʻOua naʻa ke filioʻi kovi ki ho kaungāʻapi, he ʻoku ne nofo falala pe kiate koe.
PRO 3:30 ‌ʻOua naʻa fekuki mo ha taha taʻehanoʻuhinga, ʻo kapau kuo ʻikai ke fai ʻe ia ha kovi kiate koe.
PRO 3:31 ‌ʻOua naʻa ke meheka ki he tangata fakamālohi, pea ʻoua naʻa ke fili ki hono ngaahi hala ʻoʻona.
PRO 3:32 He ko e angahala ʻoku fakalielia ia kia Sihova: ka ʻoku ʻi he māʻoniʻoni ʻa hono finangalo fufū.
PRO 3:33 ‌ʻOku ʻi he fale ʻoe angahala ʻae fakamalaʻia meia Sihova: ka ʻoku ne tāpuakiʻi ʻae nofoʻanga ʻoe angatonu.
PRO 3:34 Ko e moʻoni ʻoku ne manukiʻi ʻae kau manuki: ka ʻoku foaki ʻe ia ʻae lelei ki he angavaivai.
PRO 3:35 ‌ʻE maʻu ʻe he poto ʻae ongoongolelei: ka ko e hakeakiʻi ʻoe vale ko e meʻa fakamā.
PRO 4:1 ‌ʻAe fānau, mou fanongo ki he akonaki ʻae tamai, pea tokanga ke ʻilo ʻae poto.
PRO 4:2 He ʻoku ou foaki ʻae akonaki lelei kiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa mou liʻaki ʻa ʻeku fono.
PRO 4:3 He ko e foha au ʻo ʻeku tamai, ko e pele mo e ʻofeina taha pe au ʻi he ʻao ʻo ʻeku faʻē.
PRO 4:4 Naʻa ne akonakiʻi foki au, ʻo ne pehē mai, “Tuku ke maʻu ʻi ho loto ʻa ʻeku ngaahi lea: tauhi ʻa ʻeku ngaahi fekau, ka ke moʻui.”
PRO 4:5 Ke ke maʻu ʻae poto, pea maʻu mo e ʻilo: ʻoua naʻa ngalo ia; pea ʻoua naʻa ke fakaholomui mei he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
PRO 4:6 ‌ʻOua naʻa liʻaki ia, pea te ne fakamoʻui koe: ke ke ʻofa kiate ia, pea te ne tauhi kiate koe.
PRO 4:7 Ko e poto ko e meʻa ʻoku fungani hake ia; ko ia ke ke maʻu ʻae poto: pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke maʻu, ke ke maʻu mo e ʻilo.
PRO 4:8 Fakahikihikiʻi ia, pea te ne hakeakiʻi koe: pea ʻi hoʻo fāʻufua kiate ia, te ne fakaongoongolelei koe.
PRO 4:9 ‌ʻE ai ʻe ʻia ʻae teunga matamatalelei ki ho ʻulu: ko e tatā ʻoe nāunau te ne foaki kiate koe.”
PRO 4:10 ‌ʻE hoku foha, fanongo, pea ke maʻu ʻa ʻeku ngaahi tala, pea ʻe hoko ai ʻo lahi ʻae ngaahi taʻu ʻo hoʻo moʻui.
PRO 4:11 Kuo u akonakiʻi koe ʻi he hala ʻoe poto; pea kuo u tataki koe ʻi he ngaahi ʻaluʻanga totonu.
PRO 4:12 ‌ʻOka ke ka ʻeveʻeva ʻe ʻikai ʻefihia ho vaʻe; pea ʻoka ke ka lele ʻe ʻikai te ke hinga.
PRO 4:13 Puke ke maʻu ʻae akonaki; ʻoua naʻa tukuange ia: kuku maʻu ia; he ko hoʻo moʻui ia.
PRO 4:14 ‌ʻOua naʻa ke ʻalu atu ki he hala ʻoe angahala, pea ʻoua naʻa ʻeveʻeva ʻi he ʻaluʻanga ʻoe kakai angakovi.
PRO 4:15 Fakaʻehiʻehi mei ai, ʻoua naʻa ke ofi ki ai, tafoki mei ai, pea ʻalu atu pe.
PRO 4:16 He ʻoku ʻikai te nau mohe, ka ʻi heʻenau lavaʻi ʻae kovi; pea ʻi he ʻikai te nau fakahinga ha niʻihi ʻoku ʻikai ai te nau faʻa mohe.
PRO 4:17 He ʻoku nau kai ʻae mā ʻoe fai kovi, ʻonau inu ʻi he uaine ʻoe fakamālohi.
PRO 4:18 Ka ko e hala ʻoe angatonu ʻoku tatau ia mo e ulo ʻoe maama, ʻaia ʻoku ʻāsili pe ʻene ulo ʻo aʻu ki he haohaoa ʻoe ʻaho.
PRO 4:19 ‌ʻOku tatau mo e poʻuli ʻae hala ʻoe angahala: ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia ʻoku nau tūkia ai.
PRO 4:20 ‌ʻE hoku foha, tokanga ki heʻeku ngaahi lea; fakatokangaʻi ho telinga ki heʻeku ngaahi tala.
PRO 4:21 Ke ʻoua naʻa mole atu ia mei ho mata; ke maʻu ia ʻi he kakano ʻo ho loto.
PRO 4:22 He ko e moʻui ia kiate kinautolu ʻoku maʻu ia, pea ko e faitoʻo ki honau kakano.
PRO 4:23 Ke ke tauhi fakamātoato ki ho loto; he ʻoku tupu mei ai ʻae ikuʻanga ʻoe moʻui.
PRO 4:24 Ke liʻaki ke mamaʻo ʻiate koe ʻae ngutu ʻoku kovi, mo e loungutu paongataʻa.
PRO 4:25 Ke sio totonu atu pe ho mata, pea ke hangatonu ki muʻa ho laumata ʻiate koe.
PRO 4:26 Fakakaukau ki he ʻalunga ʻo ho vaʻe, pea ʻe fakatonutonu ai ho ngaahi hala kotoa pē.
PRO 4:27 ‌ʻOua naʻa afe ki he nima toʻomataʻu pe ki he toʻohema: ka ke fakatafoki ho vaʻe mei he kovi.
PRO 5:1 ‌ʻE hoku foha, tokanga ki heʻeku poto, pea ke fakaongo ho telinga ki heʻeku ʻilo:
PRO 5:2 Koeʻuhi ke ke tokangaʻi ʻae fakapotopoto, pea ke maʻu pe ʻi ho loungutu ʻae ʻilo.
PRO 5:3 He ʻoku toʻi ʻae loungutu ʻoe fefine muli ʻo hangē ko e ngeʻesi ʻoe honi, pea ʻoku molemole lahi hake ʻi he lolo ʻa hono ngutu:
PRO 5:4 Ka ʻoku tatau mo e kona ʻīʻī ʻa hono ikuʻanga, ʻo māsila ʻo hangē ha heletā fakatoumata.
PRO 5:5 ‌ʻOku ʻalu hifo hono vaʻe ki he mate, ʻoku fakatau atu ʻa ʻene ngaahi laka ki heli.
PRO 5:6 Pea telia naʻa ke fakakaukau ki he hala ʻoe moʻui, ʻoku fakafihi ʻe ia hono ngaahi ʻaluʻanga, ke ʻoua naʻa ke ʻiloʻi ia.
PRO 5:7 Ko ia ʻae fānau, ke mou fanongo kiate au, pea ʻoua naʻa mou hē mei he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
PRO 5:8 Ke fakamamaʻo ʻaupito ho hala meiate ia, pea ʻoua naʻa ke ofi ki he matapā ʻo hono fale:
PRO 5:9 Telia naʻa ke foaki ho ongolelei ki ha kakai kehe, pea moho ngaahi taʻu ki he kakai loto fakafasifasi:
PRO 5:10 Telia naʻa pito ʻae kau muli ʻi ho mālohi; pea ʻe ʻi he fale ʻoe muli hoʻo ngaahi ngāue;
PRO 5:11 Pea ke tangi mamahi ʻamui, ʻoka kai ʻo ʻosi ho kakano mo ho sino,
PRO 5:12 ‌ʻo ke pehē ai, “ʻOiauē, naʻe lahi ʻeku fehiʻa ki he akonaki, pea naʻe manukiʻi ʻe hoku loto ʻae valoki;
PRO 5:13 Pea naʻe ʻikai teu talangofua ki he leʻo ʻo hoku kau akonaki, pe fakatokangaʻi hoku telinga kiate kinautolu naʻa nau ako kiate au!
PRO 5:14 Naʻaku meimei kau ʻi he kovi kotoa pē, ʻi he lotolotonga ʻoe haʻohaʻonga mo e fakatahaʻanga.”
PRO 5:15 Inu ʻae vai mei ho lepa pe ʻoʻou, mo e vaitafe mei he vai keli pe ʻoʻou.
PRO 5:16 Ke tafe atu ho ngaahi mangamangaʻi vai, mo e vaitafe ʻoe ngaahi vai ki he ngaahi hala.
PRO 5:17 Ke tuku ia ko hoʻo meʻa ʻaʻau pe, pea ʻoua naʻa kau ai mo koe ha muli.
PRO 5:18 Ke monūʻia ho matavai: pea ke fiefia koe ʻi ho uaifi [ʻaia naʻa ke maʻu ]ʻi hoʻo kei talavou.
PRO 5:19 Ke tatau pe ia mo e hainite ʻofa mo e kāseli fakaʻofoʻofa; pea ke fiemālie maʻuaipē koe ʻi hono fatafata; pea ke fakafiefiaʻi koe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻene ʻofa.
PRO 5:20 ‌ʻE hoku foha, ko e hā ka ke ka hē ai ʻi he fefine muli, pea fāʻufua ki he fatafata ʻoe muli?
PRO 5:21 He ʻoku tokaimaʻananga ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻae ngaahi hala ʻoe tangata, pea ʻoku vakai ʻe ia ʻa hono ngaahi ʻaluʻanga.
PRO 5:22 ‌ʻE moʻua ʻae angahala ʻi heʻene ngaahi hia ʻaʻana, pea ʻe haʻisia ʻaki ia ʻae afo ʻo ʻene angahala.
PRO 5:23 ‌ʻE mate taʻeakonekina ia; pea ʻe hē ia ko e meʻa ʻi he lahi ʻo ʻene vale.
PRO 6:1 ‌ʻE hoku foha, kapau kuo ke hoko ko e fetongi ki ho kāinga, kapau kuo ke fekuku nima mo ha muli,
PRO 6:2 Tā kuo tauheleʻi koe ʻaki ʻae ngaahi lea mei ho ngutu, kuo ke fihia koe ʻi he ngaahi lea ʻa ho ngutu.
PRO 6:3 ‌ʻE hoku foha, ke ke fai eni, koeʻuhi ke ke hao ʻoka ke ka tō ki he nima ʻo ho kāinga: ʻalu koe, ʻo fakavaivai koe, koeʻuhi ke ke lavaʻi ai ho kāinga.
PRO 6:4 ‌ʻOua naʻa tuku ke mohe ho mata, pe tuku ke tulemohe ho laumata.
PRO 6:5 Fakamoʻui koe ʻo hangē ko e kāseli mei he nima ʻoe tangata tuli manu, pea hangē ko e manupuna mei he nima ʻoe tangata tauhele.
PRO 6:6 ‌ʻA koe ko e fakapikopiko, ʻalu ki he lō; tokanga ki heʻene anga, pea ke poto ai;
PRO 6:7 ‌ʻAia ʻoku ʻikai hano fakahinohino, pe enginaki, pe ha pule,
PRO 6:8 Ka ʻoku ne tokonaki ʻene meʻakai ʻi he faʻahitaʻu mafana, ʻo ne tānaki ʻene meʻakai ʻi he ututaʻu.
PRO 6:9 ‌ʻA koe ko e fakapikopiko, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo hoʻo mohe? Te ke toki tuʻu hake ʻafē mei hoʻo mohe?
PRO 6:10 “ʻE toe siʻi pe ʻae mohe, ʻe toe siʻi mo e moʻumohea, ʻe toe siʻi mo e fehulunaki ʻoe nima ke mohe:”
PRO 6:11 Pea pehē, ʻe haʻu ai hoʻo masiva ʻo hangē ha taha ʻoku fononga mai, pea mo hoʻo paea ʻo hangē ha tangata ʻoku toʻo mahafu.
PRO 6:12 ‌ʻOku ʻalu mo e ngutu kovi, ʻae tangata ʻoku angakovi, mo e tangata angahala.
PRO 6:13 ‌ʻOku kakamo ʻe ia ʻaki hono mata, ʻoku lea ʻaki ʻe ia hono vaʻe, ʻoku ako ʻaki ʻe ia hono louhiʻi nima;
PRO 6:14 ‌ʻOku ʻi hono loto ʻae kovi, ʻoku ne fakatupu maʻuaipē ʻae kovi; ʻoku tūtuuʻi ʻe ia ʻae maveuveu.
PRO 6:15 Ko ia ʻe hoko fakafokifā ai ʻa ʻene malaʻia; ʻe maumau fakafokifā ia taʻehanofakamoʻui.
PRO 6:16 ‌ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ki he meʻa ni ʻe ono: ʻio, ko e meʻa ʻe fitu ʻoku fakalielia ʻi hono ʻao:
PRO 6:17 Ko e mata fielahi, ko e ʻelelo ʻoku loi, mo e nima ʻoku lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia,
PRO 6:18 Ko e loto ʻoku fakatupu ʻae ngaahi mahalo kovi, mo e vaʻe ʻoku veʻe vave ki he fai kovi,
PRO 6:19 Ko e fakamoʻoni loi ʻoku lea ʻaki ʻae ngaahi loi, mo ia ʻoku fakatupu maveuveu ʻi he kāinga.
PRO 6:20 ‌ʻE hoku foha, ke ke tauhi ʻae fekau ʻa hoʻo tamai, pea ʻoua naʻa liʻaki ʻae fono ʻa hoʻo faʻē:
PRO 6:21 Nonoʻo maʻuaipē ia ki ho loto, pea kahoa ʻaki ia ʻi ho kia.
PRO 6:22 ‌ʻOka ke ka ʻalu, te ne tataki koe; ʻoka ke ka mohe, te ne tauhi koe; pea ʻoka ke ka ʻā, te mo alea mo ia.
PRO 6:23 He ko e fekau ko e tuʻunga maama ia: pea ko e fono ko e maama ia; pea ko e valoki fakapoto ko e hala ia ʻoe moʻui:
PRO 6:24 Ke fakahaofi koe mei he fefine angahala, mei he lea fakaoloolo ʻae fefine muli.
PRO 6:25 ‌ʻOua naʻa ke holi ʻi ho loto ki hono fakaʻofoʻofa; pea ʻoua naʻa tuku ke ne kākaaʻi koe ʻaki hono laumata.
PRO 6:26 He ko e meʻa ʻi he fefine feʻauaki ʻoku fakamasivaʻi ʻae tangata ke toe siʻi ʻene konga mā: pea ʻe tuli ʻe he tonotangata ʻae moʻui mahuʻinga.
PRO 6:27 ‌ʻE faʻa ʻai ʻe ha tangata ʻae afi ki hono fatafata, pea ʻikai vela hono ngaahi kofu?
PRO 6:28 ‌ʻE ʻeveʻeva ha taha ʻi he funga maka vela, ka ʻe ʻikai vela hono vaʻe?
PRO 6:29 ‌ʻOku pehē ʻaia ʻoku ʻalu atu ki he uaifi ʻo hono kaungāʻapi; ʻe ʻikai tonuhia ia ʻoku ala ki ai.
PRO 6:30 ‌ʻOku ʻikai fehiʻa ʻae kakai ki ha kaihaʻa, ʻo kapau kuo ne kaihaʻa ke fakafiemālie hono loto ʻi heʻene feinga fiekaia;
PRO 6:31 Kā, ʻoka ʻilo ia, ʻe totongi ʻe ia ke liunga fitu; ʻe ʻatu ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē ʻo hono fale.
PRO 6:32 Ka ko ia ʻoku tonofefine, ʻoku masiva poto: ko ia ʻoku ne fai ia ʻoku fakaʻauha ʻe ia hono laumālie ʻoʻona.
PRO 6:33 ‌ʻE lavea ai ia mo ongoongo kovi: pea ʻe ʻikai holoholoʻi ʻa hono manukia.
PRO 6:34 He ko e fuaʻa ko e fakalili ia ʻoe tangata: ko ia ʻe ʻikai te ne toe mamae ai ʻi he ʻaho ʻoe totongi.
PRO 6:35 ‌ʻE ʻikai tokangaʻi ʻe ia ha tukungoue; pea ʻe ʻikai fiemālie ia ʻi hoʻo foaki lahi.
PRO 7:1 ‌ʻE hoku foha, ke ke maʻu ʻeku ngaahi lea, pea ke tānaki kiate koe ʻa ʻeku ngaahi fekau.
PRO 7:2 Fai ki heʻeku ngaahi fekau pea moʻui ai! Pea tokangaʻi ʻa ʻeku fono ʻo hangē ko ho kanoʻi mata.
PRO 7:3 Nonoʻo ia ki ho louhiʻi nima, tohi ia ki he kakano ʻo ho loto.
PRO 7:4 Ke ke lea ʻo pehē ki he poto, “Ko hoku tokoua koe;” pea ke ui ʻae ʻilo ko ho kāinga fefine:
PRO 7:5 Koeʻuhi ke na fakamoʻui koe mei he fefine muli, mei he muli ʻoku fakaoloolo ʻaki ʻene ngaahi lea.
PRO 7:6 He naʻaku sio atu mei he matapā ʻa hoku fale mei he matapā sioʻata.
PRO 7:7 Pea naʻaku vakai ki he kakai vale, pea ne u ʻiloʻi ʻi he kau talavou ʻae tangata talavou ʻoku masiva ʻi he poto,
PRO 7:8 Naʻe ʻalu atu ʻi he hala ʻo ofi ki hono ʻapi; ʻo ne ʻalu ʻi he hala ki hono fale,
PRO 7:9 ‌ʻI he efiafi poʻuli, ʻi he pō ʻuliʻuli mo fakapoʻuli:
PRO 7:10 Pea vakai, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻae fefine ʻoku kofu ʻi he kofu ʻoe faʻa feʻauaki, ʻo loto kākā.
PRO 7:11 (ʻOku faʻa longoaʻa ia mo angamālohi, ʻoku ʻikai nofo hono vaʻe ʻi hono fale:
PRO 7:12 Ko eni ʻoku ʻituʻa, ko ʻena ʻoku ʻi he ngaahi hala, ʻoku ne nofo toitoi ʻi he tuliki kotoa pē.)
PRO 7:13 Pea naʻa ne puke ia, pea ʻuma ki ai, pea ʻi he mata fiematamuʻa naʻa ne pehē kiate ia,
PRO 7:14 “ʻOku ou maʻu ʻae ngaahi foaki fakalelei; pea kuo u fakamoʻoni ki heʻeku ngaahi fuakava ʻi he ʻaho ni.
PRO 7:15 Ko ia kuo u haʻu ai ke ta feʻilongaki mo koe, ke kumi ʻi he feinga ki ho mata, pea ko eni kuo u maʻu koe.
PRO 7:16 Kuo u teuteu hoku mohenga ʻaki ʻae ngaahi puipui matamatalelei, mo e tongi fakasanisani, mo e tupenu lelei mei ʻIsipite.
PRO 7:17 Kuo u fakanamu kakala ʻa hoku mohenga ʻaki ʻae mula, mo e ʻalosi, pea mo e sinamoni.
PRO 7:18 Haʻu, ke ta fakafonu ʻakitaua ʻi he ʻofa ʻo aʻu ki he ʻapongipongi: ke ta fakafiemālie ʻakitaua ʻi heʻeta fai ʻofa.
PRO 7:19 He ʻoku ʻikai ʻi ʻapi ʻae tangataʻeiki, kuo ʻalu ia ʻo fononga mamaʻo:”
PRO 7:20 Kuo ne ʻave mo ia ʻae kato paʻanga, pea ʻe ʻikai haʻu ia kaeʻoua ke hokosia hono ʻaho kuo ne lea ki ai.
PRO 7:21 Naʻa ne fakavaivaiʻi ia ʻaki ʻa ʻene ngaahi lea matamatalelei, ʻo ne maʻu ia ʻi he fakaoloolo ʻa hono ngutu.
PRO 7:22 Ko ia naʻa ne ʻalu muimui leva ʻiate ia, ʻo hangē ko e pulu ke tāmateʻi, pea hangē ko e vale ki he tautea ʻoe ʻakau fakamaau vaʻe;
PRO 7:23 Kaeʻoua ke ʻasi ʻae ngahau ki hono ʻate; ʻio, ʻo hangē ko e manu ʻoku ʻoho vave ki he tauhele, ʻo ʻikai ke ne ʻilo ko e meʻa ke ʻosi ai ʻene moʻui.
PRO 7:24 ‌ʻE fānau, ke mou fanongo eni kiate au, pea mou tokanga ki he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
PRO 7:25 ‌ʻOua naʻa tuku ke ʻalu atu ho loto ki hono hala, ʻoua naʻa mou hē ʻi hono ngaahi ʻaluʻanga.
PRO 7:26 He kuo lī hifo ʻe ia ʻae toko lahi kuo lavea; ʻio, kuo tāmateʻi ʻe ia ʻae kau tangata mālohi toko lahi.
PRO 7:27 Ko hono fale ko e hala ia ki heli, ʻoku ʻalu hifo ia ki he nofoʻanga ʻoe mate.
PRO 8:1 ‌ʻIkai ʻoku kalanga ʻae poto? Pea ʻai mai ʻe he faʻa ʻilo hono leʻo?
PRO 8:2 ‌ʻOku tuʻu ia ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi potu māʻolunga, mo e ngaahi potu ʻi he ngaahi veʻe hala.
PRO 8:3 ‌ʻOku ne kalanga ʻi he ngaahi matapā, mo e ngaahi matanikolo, ʻi he ava ʻoe ngaahi matapā.
PRO 8:4 “ʻAe kau tangata, ʻoku ou ui kiate kimoutolu! Pea ʻoku hiki hake hoku leʻo ki he fānau ʻae tangata,
PRO 8:5 ‌ʻAe kau sesele, mou ʻilo ʻae poto: pea ke maʻu ʻekimoutolu, ko e kau vale, ʻae loto faʻa ʻilo.
PRO 8:6 Fanongo; he te u lea ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei; pea ʻe mafaʻa hoku loungutu ʻi he ngaahi meʻa totonu.
PRO 8:7 Pea ʻe lea ʻaki ʻae moʻoni ʻe hoku ngutu; pea ko e meʻa fakalielia ki hoku loungutu ʻae kovi.
PRO 8:8 ‌ʻOku ʻi he māʻoniʻoni ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻa hoku ngutu; ʻoku ʻikai ha pikopiko pe ha kākā ʻi ai.
PRO 8:9 ‌ʻOku ʻilongofua kotoa pē kiate ia ʻoku poto, pea totonu kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻae ʻilo.
PRO 8:10 Maʻuā ʻeku akonaki, kae siʻaki ʻae siliva; pea ke lelei hake ʻae maʻu ʻoe ʻilo ʻi he koula lelei.
PRO 8:11 “He ʻoku lelei hake ʻae poto ʻi he ngaahi maka koloa; pea ʻoku ʻikai faʻa tatau mo ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ke faʻa holi ki ai.
PRO 8:12 Ko au poto ʻoku ma nonofo mo faʻa filioʻi, pea u maʻu ʻae ʻilo ʻi he fakatupu meʻa foʻou.
PRO 8:13 Ko e manavahē kia Sihova, ko e fehiʻa ia ki he kovi: ko e fielahi, mo e fakapuhopuhā, mo e angakovi mo e ngutu kovi, ʻoku ou fehiʻa ki ai.
PRO 8:14 ‌ʻOku ʻaʻaku ʻae akonaki, mo e poto moʻoni: ko au ko e faʻa ʻilo, ʻoku ʻiate au ʻae mālohi.
PRO 8:15 Ko e meʻa ʻiate au ʻoku pule ai ʻae ngaahi tuʻi, pea fai fakamaau ʻe he houʻeiki.
PRO 8:16 ‌ʻOku pule ʻae houʻeiki ʻiate au, mo e kakai ʻeiki, mo e kau fakamaau kotoa pē ʻo māmani.
PRO 8:17 ‌ʻOku ou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate au; pea ʻe maʻu au ʻekinautolu ʻoku kumi tōtōaki kiate au.
PRO 8:18 ‌ʻOku ʻiate au ʻae koloa mo e ongoongolelei; ʻio, ʻae koloa taʻepopo mo e māʻoniʻoni.
PRO 8:19 ‌ʻOku lelei hake ʻi he koula ʻa hoku fua, ʻio, ʻi he koula lelei; mo ʻeku koloa ʻi he siliva lelei.
PRO 8:20 ‌ʻOku ou takimuʻa ʻi he hala ʻoe māʻoniʻoni, ʻi he loto hala ʻoe fakamaau:
PRO 8:21 Koeʻuhi ke u pule ke maʻu ʻae koloa moʻoni ʻekinautolu ʻoku ʻofa kiate au; pea te u fakafonu honau tukunga koloa.
PRO 8:22 “Naʻe maʻu au ʻe Sihova ʻi he kamataʻanga ʻo hono hala, ʻi muʻa ange ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻi muʻa.
PRO 8:23 Naʻe fokotuʻu au talu mei muʻa, mei he kamataʻanga ʻi he teʻeki ai ʻa māmani.
PRO 8:24 Naʻe fanauʻi au ʻi he teʻeki ke ai ha loloto; ʻi he teʻeki ai ha matavai ʻoku fonu ʻi he vai.
PRO 8:25 ‌ʻI he teʻeki ke tuʻumaʻu ʻae ngaahi moʻunga; naʻe fanauʻi au ʻi he teʻeki ai ʻae ngaahi potu māʻolunga:
PRO 8:26 ‌ʻI he teʻeki ai te ne ngaohi ʻa māmani, pe ko e potu maʻalaʻala, pe ko e potu lahi ʻoe efu ʻo māmani.
PRO 8:27 ‌ʻI heʻene teuteu ʻae ngaahi langi, naʻaku ʻi ai au: pea ʻi heʻene tuku ʻae ngataʻanga ʻoe funga loloto:
PRO 8:28 ‌ʻI heʻene fokotuʻu ʻae ngaahi ʻao ʻi ʻolunga: ʻi heʻene fakamālohi ʻae ngaahi matavai ʻoe loloto:
PRO 8:29 ‌ʻI heʻene tuku ki he tahi ʻene fono, ke ʻoua naʻa laka mai ia ʻi he meʻa kuo ne fekau: ʻi heʻene tuʻutuʻuni ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani.
PRO 8:30 Naʻaku ʻi ai mo ia, ʻo hangē ha taha kuo tupu hake mo ia: ko hono fiefiaʻanga au ʻi he ʻaho kotoa pē, pe naʻaku fiefia maʻuaipē i hono ʻao;
PRO 8:31 Naʻaku fiefia ʻi he ngaahi potu ʻo māmani ʻoku kakai, pea naʻe ʻi he fānau ʻae tangata ʻa ʻeku fiefiaʻanga.
PRO 8:32 “Ko ia, ʻE fānau, mou fanongo mai kiate au: he ʻoku monūʻia ia ʻoku tokanga ki hoku ngaahi hala.
PRO 8:33 Mou fanongo ki he akonaki, pea mou poto, pea ʻoua naʻa mou taʻetokanga ki ai.
PRO 8:34 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku fanongo kiate au, ʻo ne tatali ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi hoku ngaahi matapā, ʻo ne nofo ʻi hoku veʻe matapā.
PRO 8:35 He ko ia ʻoku ne maʻu au ʻoku ne maʻu ʻae moʻui, pea ʻe ʻiate ia ʻae ongoongolelei meia Sihova.”
PRO 8:36 Ka ko ia ʻoku fai angahala kiate au, ʻoku ne fai kovi ki hono laumālie ʻoʻona: ʻoku ʻofa ki he mate ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fehiʻa kiate au.
PRO 9:1 Kuo langa ʻe he poto ʻa hono fale, pea kuo ne tā mai ʻa hono pou ʻe fitu.
PRO 9:2 Kuo ne tāmateʻi ʻene fanga manu; kuo ne huʻi ʻene uaine; kuo ne teuteu foki hono keinangaʻanga.
PRO 9:3 Kuo ne fekau atu ʻene kau kaunanga; ʻoku kalanga ia mei he ngaahi potu māʻolunga ʻoe kolo,
PRO 9:4 “Ko hai ia ʻoku taʻepoto ke afe mai ia ki heni:” pea ʻoku lea ia, ʻo pehē, kiate ia ʻoku taʻeʻilo,
PRO 9:5 “Haʻu, ʻo kai ʻi heʻeku mā, ʻo inu ʻi he uaine kuo u huʻi ʻeau.
PRO 9:6 Liaki ʻae kau vale, ka ke moʻui; pea ke ʻalu ʻi he hala ʻoe faʻa ʻilo.”
PRO 9:7 Ko ia ʻoku valoki ki he tangata manuki ʻoku fakamā ai ia: pea ʻoku pani ʻuli ia ʻaia ʻoku ne valokiʻi ʻae tangata angakovi.
PRO 9:8 ‌ʻOua naʻa valoki ki he tangata manuki, telia naʻa ne fehiʻa kiate koe: takitalaʻi ʻae tangata poto, pea ʻe ʻofa ai ia kiate koe.
PRO 9:9 ‌ʻAko ki he tangata poto, pea ʻe ʻāsili ai ʻene poto: akonakiʻi ʻae angatonu, pea ʻe tupulekina ai ʻa ʻene ʻilo.
PRO 9:10 Ko e manavahē kia Sihova ko e kamataʻanga ia ʻoe poto: pea ko e ʻilo ʻoe māʻoniʻoni ko e fakakaukau poto ia.
PRO 9:11 He ko e meʻa ʻiate au ʻe fakalahi ho ngaahi ʻaho, pea ʻe fakalahi mo e taʻu ʻo hoʻo moʻui.
PRO 9:12 Kapau ko e poto koe, ʻoku ke poto pe maʻau: ka ke ka taukae, ko koe pe te ke ongoʻi ia.
PRO 9:13 ‌ʻOku faʻa longoaʻa ʻae fefine vale: ʻoku taʻepoto ia, ʻoku ʻikai te ne ʻilo ha meʻa.
PRO 9:14 He ʻoku nofo ia ʻi he matapā ʻo hono fale, ʻi he hekaʻanga ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻoe kolo,
PRO 9:15 Ke ui ki he kakai fononga, ʻakinautolu ʻoku ʻalu totonu atu ʻi honau hala:
PRO 9:16 “Ko hai ia ʻoku taʻepoto, ke afe mai ia ki heni:” pea ʻoku ne lea, ʻo pehē kiate ia, ʻoku taʻeʻilo,
PRO 9:17 “ko e vai ʻoku kaihaʻasi ʻoku melie ia, pea ʻoku ifoifo lelei ʻae mā ʻoku kai fakafufū.”
PRO 9:18 Ka ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ʻoku ʻi ai ʻae mate; pea ʻoku ʻi he loloto ʻo heli ʻae kakai kuo ne fakaafe.
PRO 10:1 Ko e ngaahi lea fakatātā ʻa Solomone. ʻOku fakafiefiaʻi ʻae tamai ʻe he foha ʻoku poto: ka ko e tama vale ko e fakaongosia ia ki heʻene faʻē.
PRO 10:2 ‌ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae koloa ʻoe angahala ka ʻoku fakamoʻui mei he mate ʻe he māʻoniʻoni.
PRO 10:3 ‌ʻE ʻikai tuku ʻe Sihova ke fiekaia ʻae laumālie ʻoe māʻoniʻoni: ka ʻoku liʻaki ʻe ia ʻae koloa ʻae angahala.
PRO 10:4 Ko ia ʻoku fai ʻaki ʻae nima vaivai ʻe fakaʻaʻau ia ke masiva: ka ʻoku fakakoloaʻia ʻe he nima ʻoku faʻa ngāue.
PRO 10:5 Ko e foha poto ia ʻaia ʻoku utu mai ʻi he faʻahitaʻu mafana: ka ko ia ʻoku mohe ʻi he lolotonga ʻae ututaʻu ko e foha ia ʻoku [tau ]mā ai.
PRO 10:6 ‌ʻOku hilifaki ʻae ngaahi tāpuaki ki he ʻulu ʻoe angatonu: ka ʻoku tāpuni ʻaki ʻae fakamālohi ʻae ngutu ʻoe angakovi.
PRO 10:7 ‌ʻOku monūʻia ʻae fakamanatu ki he angatonu: ka ʻe popo ʻae hingoa ʻoe angahala.
PRO 10:8 ‌ʻE maʻu ʻae ngaahi fekau ʻekinautolu ʻoku loto poto: ka ʻe hinga ʻae vale ʻoku faʻa lau.
PRO 10:9 ‌ʻOku ʻalu mālohi ia ʻaia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he angatonu: ka ko ia ʻoku femioʻaki hono ngaahi hala ʻe ʻiloa ia.
PRO 10:10 ‌ʻOku tupu ʻae mamahi ʻiate ia ʻoku kakamo ʻaki hono mata: pea ʻe hinga ʻae vale ʻoku faʻa lau.
PRO 10:11 Ko e ngutu ʻoe tangata māʻoniʻoni ko e matavai ʻoe moʻui: ka ʻoku tāpuni ʻaki ʻae fakamālohi ʻae ngutu ʻoe angakovi.
PRO 10:12 ‌ʻOku tupu mei he fehiʻa ʻae fekeʻikeʻi: ka ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofa ʻae angahala kotoa pē.
PRO 10:13 ‌ʻOku ʻilo ʻae poto ʻi he loungutu ʻoʻona ʻoku faʻa ʻilo: ka ko e meʻa tā ki he tuʻa ʻoʻona ʻoku masiva fakakaukau.
PRO 10:14 ‌ʻOku tokonaki ʻe he kakai poto ʻae ʻilo: ka ʻoku ofi ʻae ngutu ʻoe vale ki he fakaʻauha.
PRO 10:15 Ko e kolo mālohi ʻoe tangata koloaʻia ko ʻene koloa: ka ʻe ʻauha ʻae masiva ko ʻenau masiva.
PRO 10:16 ‌ʻOku tautonu ki he moʻui ʻae ngāue ʻae māʻoniʻoni: ka ko e fua ʻoe kakai angakovi ki he angahala.
PRO 10:17 Ko ia ʻoku ne maʻu ʻae tala fakapoto ʻoku ʻi he hala ki he moʻui: ka ko ia ʻoku liʻaki ʻae valoki ʻoku hē ia.
PRO 10:18 Ko ia ʻoku fufū ʻene fehiʻa ʻaki ʻae loungutu loi, mo ia ʻoku lea ʻaki ʻae meʻa fakakoviʻi, ʻoku fakatou vale.
PRO 10:19 ‌ʻI he lahi ʻoe lea ʻoku ʻikai ke masiva ia ʻi he angahala: ka ko e poto ia ʻaia ʻoku taʻofi ki hono loungutu.
PRO 10:20 ‌ʻOku tatau mo e siliva lelei ʻae ʻelelo ʻoe angatonu: ka ʻoku taʻeʻaonga ʻae loto ʻoe angahala.
PRO 10:21 ‌ʻOku fafangaʻi ʻae toko lahi ʻe he loungutu ʻoe māʻoniʻoni: ka ʻoku mate ʻae kakai vale koe meʻa ʻi heʻenau masiva poto.
PRO 10:22 Ko e tāpuaki meia Sihova, ʻoku ne fakamaʻumeʻaʻi, pea ʻoku ʻikai te ne ʻomi mo ia ha mamahi.
PRO 10:23 ‌ʻOku hangē ko e meʻa vaʻinga ki he vale ʻa ʻene fai kovi: ka ʻoku ʻi he tangata faʻa fakakaukau ʻae poto.
PRO 10:24 ‌ʻE hoko mai pe ki he angahala ʻa ʻene manavahē: ka ʻe foaki ki he māʻoniʻoni ʻae meʻa ʻoku ne holi ki ai.
PRO 10:25 ‌ʻO hangē ko e mole atu ʻae ʻahiohio, ʻoku pehē ʻae angahala: ka ʻoku ʻi he māʻoniʻoni ʻae tuʻunga taʻengata.
PRO 10:26 ‌ʻO hangē ko e vaimahi ki he nifo, mo e ʻohuafi ki he mata, ʻoku pehē ʻae fakapikopiko kiate kinautolu ʻoku nau fekaua ia.
PRO 10:27 ‌ʻOku fakalahi ʻae ngaahi ʻaho ʻe he manavahē kia Sihova: ka ʻe fakanounou ʻae ngaahi taʻu ʻoe angahala.
PRO 10:28 Ko e ʻamanaki lelei ʻoe māʻoniʻoni ko e fiefia ia: ka ʻe ʻauha ʻae ʻamanaki ʻoe angahala.
PRO 10:29 Ko e hala ʻo Sihova ko e mālohi ia ki he angatonu: ka ʻe hoko ʻae fakaʻauha kiate kinautolu ʻoku ngāue ʻi he angahala.
PRO 10:30 ‌ʻE ʻikai ʻaupito faʻa ueʻi ʻae māʻoniʻoni ʻo taʻengata: pea ʻe ʻikai nofo ʻi māmani ʻae kakai angahala.
PRO 10:31 ‌ʻOku ʻomi mei he ngutu ʻoe angatonu ʻae poto: ka ʻe motuhi ʻae ʻelelo ʻoe talangataʻa.
PRO 10:32 ‌ʻOku ʻilo ʻe he loungutu ʻoe māʻoniʻoni ʻae meʻa ʻoku lelei: ka ʻoku lea ʻaki ʻae kovi ʻe he ngutu ʻoe angahala.
PRO 11:1 Ko e fai kākā ʻi he fakamamafa meʻa ko e fakalielia kia Sihova: ka ʻoku ne leleiʻia ʻi he fakamamafa totonu.
PRO 11:2 ‌ʻOka hoko ʻae fielahi, ʻoku hoko foki mo e mā: ka ʻoku ʻi he angavaivai ʻae poto.
PRO 11:3 ‌ʻE fakahinohinoʻi ʻae angatonu ʻe heʻenau fai totonu: ka ʻe fakaʻauha ʻae angahala ʻe heʻenau talangataʻa.
PRO 11:4 ‌ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae koloa ʻi he ʻaho ʻoe houhau: ka ʻoku fakahaofi mei he mate ʻae māʻoniʻoni.
PRO 11:5 ‌ʻE fakatonutonu ʻae hala ʻoe haohaoa ʻi heʻene māʻoniʻoni: ka ʻe hinga ʻae angahala ʻi heʻene angahala ʻaʻana.
PRO 11:6 ‌ʻE fakamoʻui ʻae māʻoniʻoni ʻi heʻenau angatonu: ka ʻe moʻua ʻae angahala ʻi heʻenau kovi ʻanautolu.
PRO 11:7 ‌ʻOka mate ʻae tangata angahala, ʻe ʻauha ai ʻene ʻamanaki: pea ʻoku ʻauha mo e ʻamanaki ʻoe taʻeangatonu.
PRO 11:8 ‌ʻOku fakamoʻui ʻae māʻoniʻoni mei he mamahi, pea kuo tongia ia ʻe he tangata angahala.
PRO 11:9 ‌ʻOku fakamalaʻia ʻe he tangata kākā ʻa hono kāinga ʻaki hono ngutu: ka ko e meʻa ʻi he ʻilo ʻe fakamoʻui ʻae angatonu.
PRO 11:10 ‌ʻOku fiefia ʻae kolo ʻi he monūʻia ʻae māʻoniʻoni: pea ʻi he mate ʻae angahala ʻoku ai ʻae mavava.
PRO 11:11 ‌ʻOku hakeakiʻi ʻae kolo ʻi he tāpuaki ʻoe angatonu: ka ʻoku holoki hifo ia ʻe he ngutu ʻoe angahala.
PRO 11:12 Ko ia ʻoku masiva poto ʻoku ne fehiʻa ki hono kaungāʻapi: ka ʻoku fakalongo pē ʻae tangata poto.
PRO 11:13 ‌ʻOku fakahā ʻae ngaahi tala fufū ʻe ia ʻoku fakalanga lau: ka ko ia ʻoku loto totonu ʻoku ne ʻufiʻufi ʻae meʻa.
PRO 11:14 ‌ʻI he ʻikai ha faʻa fakakaukau ʻoku hinga ʻae kakai: ka ʻoku ai ʻae maluʻi ʻi he fakakaukau ʻae toko lahi.
PRO 11:15 Ko ia ʻoku ne tongia ha taha foʻou ʻe mamahi ai ia: pea ko ia ʻoku fehiʻa ke fai ʻae fetongi ʻe tuʻutuʻumālie ia.
PRO 11:16 ‌ʻOku maʻu ʻi he fefine angalelei ʻae ongoongolelei: pea ʻoku maʻu pe ki he kakai mālohi ʻenau koloa.
PRO 11:17 ‌ʻOku fai lelei ʻe he tangata angaʻofa ki hono laumālie ʻoʻona: ka ko ia ʻoka anga fakamālohi ʻoku ne fakamamahiʻi hono kakano ʻoʻona.
PRO 11:18 ‌ʻOku fai ʻe he angahala ʻae ngāue fakakākaaʻi: ka ʻe maʻu ʻae totongi moʻoni ʻe ia ʻoku tūtuuʻi ʻae māʻoniʻoni.
PRO 11:19 ‌ʻO hangē ʻoku fakatau ʻae māʻoniʻoni ki he moʻui: ʻoku pehē, ko ia ʻoku tulituli pau ki he kovi ʻoku ne fai ia ke ne mate ai ia.
PRO 11:20 Ko kinautolu ʻoku loto pikopiko ʻoku fakalielia kia Sihova: ka ʻoku fiemālie ia ʻiate kinautolu ʻoku totonu honau hala.
PRO 11:21 Neongo ʻae fepukeaki ʻae nima ʻoe kakai angahala ʻe ʻikai taʻetautea ʻakinautolu: ka ʻe fakamoʻui ʻae hako ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 11:22 ‌ʻO hangē ko e mama koula ʻi he ihu ʻoe puaka, ʻoku pehē ʻae fefine hoihoifua ʻoku ʻikai ke anga fakapotopoto.
PRO 11:23 ‌ʻOku lelei maʻu pe ʻae holi ʻae kakai māʻoniʻoni: ka ko e houhau ʻoku ʻamanaki ki ai ʻae angahala.
PRO 11:24 ‌ʻOku ai ʻaia ʻoku faʻa foaki, kae maʻu ai ʻo lahi: pea ʻoku ai ʻoku taʻofi ʻi he meʻa ʻoku totonu ke fai, ka ʻoku tupu ai ʻa ʻene masiva.
PRO 11:25 ‌ʻE fakamaʻumeʻaʻi ʻae loto ʻoku faʻa ʻofa: pea ko ia ʻoku faʻa fakaviviku ʻe fakaviviku ia foki.
PRO 11:26 ‌ʻE fakamalaʻia ia ʻe he kakai ʻaia ʻoku taʻofi ʻae meʻakai: ka ʻe hilifaki ʻae monūʻia ki hono ʻulu ʻaia ʻoku faʻa fakatau ia.
PRO 11:27 ‌ʻOku maʻu ʻae ongoongolelei ʻe ia ʻoku kumi fakamātoato ki he lelei: ka ko ia ʻoku kumi ki he kovi, ʻe hoko mai pe ia kiate ia.
PRO 11:28 ‌ʻE hinga ia ʻaia ʻoku falala ki heʻene koloa: ka ʻe tupu ʻae māʻoniʻoni ʻo hangē ko e vaʻa.
PRO 11:29 Ko ia ʻoku faʻa fakafiuʻi ʻa hono fale ʻoʻona, ʻe maʻu pe ʻe ia ʻae matangi: pea ʻe hoko ʻae vale ko e tamaioʻeiki kiate ia ʻoku poto hono loto.
PRO 11:30 Ko e fua ʻoe māʻoniʻoni ʻoku hangē ko e ʻakau ʻoe moʻui; pea ko ia ʻoku lavaʻi ʻae ngaahi laumālie ʻoku poto ia.
PRO 11:31 Vakai, ʻe maʻu totongi ʻae māʻoniʻoni ʻi he māmani: ka ʻe lahi hake ʻene maʻu totongi ʻe he angakovi mo e angahala.
PRO 12:1 Ko ia ʻoku manako ki he ako ʻoku manako ki he poto: ka ko ia ʻoku fehiʻa ki he valoki ʻoku anga fakamanu ia.
PRO 12:2 ‌ʻOku finangalo lelei ʻa Sihova ki he tangata angalelei: ka ʻe fakamaau ʻe ia ʻae tangata ʻoku filioʻi kovi.
PRO 12:3 ‌ʻE ʻikai fokotuʻumaʻu ha tangata ʻe he angahala: ka ʻe ʻikai ngaue ʻae aka ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 12:4 Ko e fefine angalelei ko e tatā ia ki hono husepāniti: ka ko ia ʻoku fakamā ʻoku hangē ia ko e popo ki hono ngaahi hui.
PRO 12:5 ‌ʻOku totonu ʻae ngaahi mahalo ʻae māʻoniʻoni: ka ko e ngaahi fakakaukau ʻae angahala ko e kākā ia.
PRO 12:6 ‌ʻOku alea ʻae angahala ke tatali toitoi ke lilingi toto: ka ʻoku fakamoʻui ʻakinautolu ʻe he ngutu ʻoe angatonu.
PRO 12:7 ‌ʻOku tulaki hifo ʻae angahala, pea ʻikai ʻakinautolu: ka ʻe tuʻumaʻu ʻae fale ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 12:8 ‌ʻE fakamālōʻia, ʻae tangata ʻo fakatatau ki heʻene poto: ka ʻe manukiʻi ia ʻaia ʻoku loto talangataʻa.
PRO 12:9 Ko ia ʻoku fehiʻanekina, ka ʻoku tauhi ia ʻe ia pe, ʻoku lelei lahi hake ia ʻiate ia ʻoku fakaongoongolelei ia, ʻe ia pe, kae masiva meʻakai.
PRO 12:10 ‌ʻOku tokangaʻi ʻe he tangata māʻoniʻoni ʻae moʻui ʻa ʻene manu: ka ko e manavaʻofa ʻae angahala ko e fakamālohi pe ia.
PRO 12:11 Ko ia ʻoku faʻa keli hono potu kelekele ʻe mākona ia ʻi he meʻakai: ka ko ia ʻoku muimui ki he kakai vale ʻoku masiva ia ʻi he ʻilo.
PRO 12:12 ‌ʻOku manako ʻae angahala ki he kolo ʻae kakai angakovi: ka ʻoku tupu ʻae fua mei he aka ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 12:13 ‌ʻOku tauheleʻi ʻae angahala ʻe he talangataʻa ʻa hono loungutu: ka ʻe hao mai ʻae angatonu mei he kovi.
PRO 12:14 ‌ʻE fakamākona ʻae tangata ʻaki ʻae lelei ʻi he fua ʻo hono ngutu: pea ʻe ʻomi ki he tangata ʻae tupu ʻoe ngāue ʻa hono nima.
PRO 12:15 ‌ʻOku totonu ʻae hala ʻoe vale ʻi hono mata ʻoʻona: ka ko ia ʻoku ongoʻi ʻae akonaki ʻoku poto ia.
PRO 12:16 ‌ʻOku ʻilo leva ʻae ʻita ʻoe vale: ka ʻoku ʻufiʻufi ʻe he tangata fakamākukanga ʻae fakamā.
PRO 12:17 Ko ia ʻoku lea ʻaki ʻae moʻoni ʻoku fakahā ʻe ia ʻae māʻoniʻoni: ka ʻoku fakahā ʻae kākā ʻe he fakamoʻoni loi.
PRO 12:18 ‌ʻOku ai ʻaia ʻoka lea ʻoku hangē ko e tui ʻaki ha heletā: ka ko e meʻa fakamoʻui ʻae ʻelelo ʻoe poto.
PRO 12:19 ‌ʻE fokotuʻumaʻu ʻo taʻengata ʻae loungutu ʻoku lea ʻaki ʻae moʻoni: ka ʻoku ʻosi ʻi he kemo pe taha ʻae ʻelelo ʻoku loi.
PRO 12:20 ‌ʻOku ai ʻae kākā ʻi he loto ʻonautolu ʻoku filioʻi kovi: ka ʻoku ai ʻae fiefia kiate kinautolu ʻoku alea ki he melino.
PRO 12:21 ‌ʻOku ʻikai ha kovi ʻe hoko ki he angatonu: ka ʻe fakafonu ʻaki ʻae kovi ʻae angahala.
PRO 12:22 Ko e meʻa fakalielia kia Sihova ʻae loungutu faʻa loi: ka ʻoku fiefia ia ʻiate kinautolu ʻoku fai fakamoʻomoʻoni.
PRO 12:23 ‌ʻOku fakafufū ʻe he tangata fakamākukanga ʻa ʻene ʻilo: ka ʻoku fakahā ʻe he loto ʻoe vale ʻae vale.
PRO 12:24 ‌ʻE maʻu ʻae pule ʻe he nima ʻoe faʻa ngāue: ka ʻe moʻulaloa ki he tukuhau ʻaia ʻoku fakapikopiko.
PRO 12:25 Ko e māfasia ʻi he loto ʻoe tangata ʻoku mapelu ai ia: ka ʻoku fakafiefiaʻi ia ʻe he lea lelei.
PRO 12:26 ‌ʻOku lelei hake ʻae māʻoniʻoni ʻi hono kaungāʻapi: ka ʻoku kākāʻia ʻae angahala ʻe honau hala.
PRO 12:27 ‌ʻOku ʻikai ke taʻo ʻe he tangata fakapikopiko ʻae meʻa naʻa ne maʻu ʻi heʻene tuli: ka ʻoku mahuʻinga ʻae koloa ʻoe tangata faʻa ngāue.
PRO 12:28 ‌ʻOku ai ʻae moʻui ʻi he hala ʻoe māʻoniʻoni, pea ʻi hono ʻalunga ʻoku ʻikai ai ha mate.
PRO 13:1 ‌ʻOku ongoʻi ʻe he foha ʻoku poto ʻae akonaki ʻa ʻene tamai: ka ʻoku ʻikai ke maʻu ʻae valoki ʻe he faʻa manuki.
PRO 13:2 ‌ʻE kai ʻe he tangata ʻae lelei ʻi he fua ʻo hono ngutu: ka ʻe hoko ʻae fakamālohi ki he laumālie ʻoe kakai fai kovi.
PRO 13:3 Ko ia ʻoku vakai ki hono ngutu, ʻoku tauhi ʻe ia ʻene moʻui: ka ʻe hoko ʻae fakaʻauha kiate ia ʻoku fakamanga lahi hono loungutu.
PRO 13:4 ‌ʻOku holi ʻae laumālie ʻoe fakapikopiko, ka ʻoku ʻikai te ne maʻu ha meʻa: ka ʻe fafangaʻi ʻae laumālie ʻoe faʻa ngāue.
PRO 13:5 ‌ʻOku fehiʻa ki he loi ʻae tangata māʻoniʻoni: ka ko e tangata angahala ko e fakalielia ia, pea ʻoku hoko ia ʻo mā.
PRO 13:6 ‌ʻOku fokotuʻumaʻu ʻi hono hala ʻe he māʻoniʻoni ʻaia ʻoku angatonu; ka ʻoku tulaki hifo ʻe he kovi ʻaia ʻoku angahala.
PRO 13:7 ‌ʻOku ai ʻaia ʻoku ne fakamaʻumeʻaʻi ia, ka ʻoku ne masiva pe: pea ʻoku ai ʻaia ʻoku ne fakamasivaʻi ia, ka ʻoku maʻu ʻe ia ʻae koloa lahi.
PRO 13:8 Ko e koloa ʻae tangata ko e huhuʻi ia ʻo ʻene moʻui: ka ʻoku ʻikai fanongo ki he valoki ʻae masiva.
PRO 13:9 ‌ʻOku fiefia ʻae maama ʻoe māʻoniʻoni ka ʻe tāmateʻi ʻae maama ʻoe angahala.
PRO 13:10 ‌ʻOku tupu pe ʻi he fielahi ʻae fekeʻikeʻi: ka ʻoku maʻu ʻae poto ʻekinautolu kuo akonakiʻi lelei.
PRO 13:11 Ko e koloa ʻoku maʻu ʻi he vikiviki ʻe fakaʻaʻau ia ke ʻosi: ka ʻe fakalahi ia kiate ia ʻoku tānaki ʻi he faʻa ngāue.
PRO 13:12 ‌ʻOku pongia ʻae loto ʻi he ʻamanaki ʻoku tuai ʻene hoko: pea ka hoko mai ʻaia ʻoku holi ki ai, ʻoku hangē ia ko e ʻakau ʻoe moʻui.
PRO 13:13 ‌ʻE fakaʻauha ia ʻaia ʻoku fehiʻa ki he folofola: ka ʻe fiemālie pe ia ʻaia ʻoku manavahē ki he fekau.
PRO 13:14 Ko e fono ʻae poto ko e matavai ia ʻoe moʻui, ke tau hao ai mei he ngaahi tauhele ʻoe mate.
PRO 13:15 ‌ʻOku tupu mei he fakakaukau lelei ʻae ʻofa: ka ʻoku faingataʻa ʻae hala ʻoe kakai angahala.
PRO 13:16 ‌ʻOku faʻa kau ki he ʻilo ʻae tangata fakapotopoto: ka ʻoku fakahā pe ʻe he vale ʻa ʻene vale.
PRO 13:17 ‌ʻOku tō ki he kovi ʻae talafekau angakovi: ka ko e fakamoʻui ʻae talafekau ʻoku angatonu.
PRO 13:18 ‌ʻE hoko ʻae masiva mo e mā kiate ia ʻoku ne tekeʻi ʻae akonaki: ka ʻe hakeakiʻi ia ʻaia ʻoku tokanga ki he valoki.
PRO 13:19 ‌ʻOku huʻamelie ki he laumālie ʻae hoko mai ʻoe meʻa ʻoku tau holi ki ai: ka ko e meʻa fakalielia ki he vale ʻae tafoki mei he kovi.
PRO 13:20 Ko ia ʻoku ʻaʻeva fakataha mo e kakai poto ʻe poto ai ia: ka ʻe fakaʻauha ia ʻoku kaumeʻa mo e kakai vale.
PRO 13:21 ‌ʻOku tulia ʻae kau angahala ʻe he kovi: ka ʻe toe totongi ʻaki ʻae lelei kiate kinautolu ʻoku māʻoniʻoni.
PRO 13:22 ‌ʻOku tuku ʻae tofiʻa ʻe he tangata angalelei ki he fānau ʻa ʻene fānau: ka ko e koloa ʻae angahala kuo tānaki maʻa e kakai angatonu.
PRO 13:23 ‌ʻOku ai ʻae meʻakai lahi ʻi he faʻa keli ʻae masiva: ka ʻoku ai ʻoku maumauʻi ko e meʻa ʻi he masiva poto.
PRO 13:24 Ko ia ʻoku ne taʻofi ʻene meʻa kinikinisi ʻoku ne fehiʻa ki hono foha: ka ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻoku ne tautea ia ʻoka ʻaonga ke fai.
PRO 13:25 ‌ʻOku kai ʻe he māʻoniʻoni ke fakamākona hono laumālie: ka ʻe fiekaia ʻae kete ʻoe angahala.
PRO 14:1 ‌ʻOku langa hake hono fale ʻe he fefine kotoa pē ʻoku poto: ka ʻoku holoki hifo ia ʻe he vale ʻaki hono nima.
PRO 14:2 Ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi heʻene angatonu ʻoku manavahē ia kia Sihova: ka ko ia ʻoku pikopiko ʻi hono ngaahi hala ʻoku ne fehiʻa kiate ia.
PRO 14:3 ‌ʻOku ai ʻae vaʻa ʻoe laukau ʻi he ngutu ʻoe vale: ka ʻoku fakamoʻui ʻae poto ʻe honau loungutu.
PRO 14:4 ‌ʻI he potu ʻoku ʻikai ai ha fanga pulu ʻoku maʻa ai ʻae ʻaiʻanga kai: ka ʻoku ai ʻae tupu lahi ʻi he mālohi ʻoe pulu.
PRO 14:5 ‌ʻE ʻikai faʻa loi ʻae fakamoʻoni angatonu: ka ʻe lea loi pe ʻae fakamoʻoni loi.
PRO 14:6 ‌ʻOku kumi ʻae poto ʻe he manuki, ka ʻoku ʻikai te ne ʻilo ia: ka ʻoku maʻungofua ʻae poto kiate ia ʻoku fakakaukau.
PRO 14:7 ‌ʻAlu atu mei he ʻao ʻoe tangata vale, ʻoka ke ka mamata ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻae loungutu ʻoe poto.
PRO 14:8 Ko e poto eni ʻae fakamākukanga ke ne ʻilo pe hono hala: ka ko e vaʻinga ʻae vale ko e kākā ia.
PRO 14:9 ‌ʻOku manukiʻi ʻae angahala ʻe he kakai vale: ka ʻoku ai ʻae lelei ʻi he haʻohaʻonga ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 14:10 ‌ʻOku ʻilo ʻe he loto ʻa ʻene mamahi ʻaʻana: pea ʻoku ʻikai ke kau ha taha kehe ʻi heʻene fiefia.
PRO 14:11 ‌ʻE holoki hifo ʻae fale ʻoe angahala: ka ʻe maʻu pe ʻae lelei ʻi he fale fehikitaki ʻoe angatonu.
PRO 14:12 ‌ʻOku ai ʻae hala ʻoku matamata totonu ki he tangata, ka ko hono ngataʻanga ko e ngaahi hala ʻoe mate.
PRO 14:13 ‌ʻI he lolotonga ʻae kata, ʻoku mamahi ai ʻae loto: pea ko e ikuʻanga ʻoe vākē ko ia ko e māfasia.
PRO 14:14 ‌ʻE fakafonu ʻaia ʻoku fakaholomui ʻi loto ʻaki hono ngaahi hala ʻoʻona: pea ʻe mākona ʻae tangata angalelei meiate ia pe.
PRO 14:15 ‌ʻOku tui ʻe he taʻepoto ki he lea kotoa pē: ka ʻoku tokanga lahi ʻaia ʻoku anga fakapotopoto ki heʻene ʻalu.
PRO 14:16 ‌ʻOku manavahē ʻae tangata poto, ʻo ne fakamamaʻo mei he kovi: ka ʻoku fakalili ʻae vale, mo faʻa polepole.
PRO 14:17 ‌ʻOku fai vale ia ʻaia ʻoku ʻita vave: pea ʻoku tupu ʻae fehiʻa ki he tangata ʻoku filioʻi kovi.
PRO 14:18 ‌ʻOku maʻu ʻe he fakavalevale ʻae vale: ka ʻoku tatā ʻaki ʻae poto ʻaia ʻoku fakamākukanga.
PRO 14:19 ‌ʻOku punou ʻae angakovi ʻi he ʻao ʻoe angalelei: pea mo e angahala ʻi he matapā ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 14:20 ‌ʻOku fehiʻanekina ʻae tangata masiva ʻe hono kaungāʻapi: ka ʻoku toko lahi ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki he koloaʻia.
PRO 14:21 Ko ia ʻoku fehiʻa ki hono kaungāʻapi ko e fai hala ia: ka ʻoku monūʻia ia ʻaia ʻoku angaʻofa ki he masiva.
PRO 14:22 ‌ʻIkai ʻoku hē ʻakinautolu ʻoku filioʻi kovi? Ka ʻe ʻoe kakai ʻoku filioʻi lelei ʻae ʻaloʻofa mo e moʻoni.
PRO 14:23 ‌ʻOku ai hono ʻaonga ʻoe ngāue kotoa pē: ka ko e faʻa lea ʻae loungutu ʻoku tupu ai ʻae masiva.
PRO 14:24 Ko e koloa ʻae poto ko honau tatā ia: ka ko e fai vale ʻae vale ko honau vale ia.
PRO 14:25 ‌ʻOku fakamoʻui ʻae ngaahi laumālie ʻe he fakamoʻoni ʻoku moʻoni: ka ʻoku lea ʻaki ʻae loi ʻe he fakamoʻoni loi.
PRO 14:26 ‌ʻOku ai ʻae falala mālohi ʻi he manavahē kia Sihova: pea ʻe maʻu ʻe heʻene fānau ʻae potu hūfanga.
PRO 14:27 Ko e manavahē kia Sihova ko e matavai ia ʻoe moʻui, ke tau hao ai mei he ngaahi tauhele ʻoe mate.
PRO 14:28 ‌ʻOku ongoongo lahi ha tuʻi ʻi he toko lahi ʻo hono kakai: ka ko e masiva kakai ko e vaivaiʻanga ia ʻoe houʻeiki.
PRO 14:29 ‌ʻOku poto lahi ia ʻaia ʻoku fakatuotuai ʻene ʻita: ka ko ia ʻoku ʻoho vave hono loto ʻoku fakahikihiki ʻe ia ʻae vale.
PRO 14:30 Ko e loto angamalū ko e moʻui ia ʻae kakano: ka koe meheka koe fakapopo ia ʻoe ngaahi hui.
PRO 14:31 Ko ia ʻoku fakamālohiʻi ʻae masiva ʻoku manukiʻi ʻe ia ʻa hono Tupuʻanga: ka ko ia ʻoku fakaʻapaʻapa kiate ia, ʻoku angaʻofa ia ki he masiva.
PRO 14:32 ‌ʻOku kapusi atu ʻae angakovi ʻi heʻene angahala: ka ʻoku maʻu ʻe he māʻoniʻoni ʻae ʻamanaki lelei ʻi heʻene mate.
PRO 14:33 ‌ʻOku nofo ʻae poto ʻi he loto ʻo ia ʻoku maʻu ʻae faʻa ʻilo: ka ʻoku fakahā mai ʻaia ʻoku ʻi he loto ʻoe kakai vale.
PRO 14:34 ‌ʻOku hiki hake ʻe he māʻoniʻoni ʻae puleʻanga. ka ko e meʻa fakamā ʻae angahala ki he ngaahi puleʻanga.
PRO 14:35 ‌ʻOku ʻofeina ʻe he tuʻi ʻae tamaioʻeiki ʻoku poto: ka ʻoku houhau ia kiate ia ʻoku tupu mei ai ʻae mā.
PRO 15:1 ‌ʻOku tekeʻi atu ʻae houhau ʻe he tali fakavaivai: ka ʻoku fakatupu ʻae ʻita ʻi he lea fakamamahi.
PRO 15:2 ‌ʻOku ngāue totonu ʻaki ʻae ʻilo ʻe he ʻelelo ʻoe poto: ka ʻoku malingi ʻae vale mei he ngutu ʻoe vale.
PRO 15:3 ‌ʻOku ʻi he potu kotoa pē ʻae fofonga ʻo Sihova, ʻo ne ʻafioʻi ʻae kovi mo e lelei.
PRO 15:4 Ko e ʻelelo fakamoʻui ko e ʻakau ia ʻoe moʻui: pea ka talangataʻa ia ko e maumau ia ʻoe laumālie.
PRO 15:5 ‌ʻOku fehiʻa ʻae vale ki he akonaki ʻa ʻene tamai: ka ʻoku fakapotopoto ia ʻaia ʻoku tokanga ki he valoki.
PRO 15:6 ‌ʻOku ai ʻae koloa lahi ʻi he fale ʻoe māʻoniʻoni: ka ʻoku ai ʻae mamahi ʻi he koloa ʻae angahala.
PRO 15:7 ‌ʻOku tufa atu ʻae poto ʻe he loungutu ʻoe poto: ka ʻoku ʻikai ke fai pehē ʻe he loto ʻoe vale.
PRO 15:8 Ko e meʻa fakalielia kia Sihova ʻae feilaulau ʻae angahala: ka ko e lotu ʻae angatonu ʻoku ne fiemālie ai.
PRO 15:9 Ko e meʻa fakalielia kia Sihova ʻae hala ʻoe angakovi: ka ʻoku ne ʻofa kiate ia ʻoku muimui ki he māʻoniʻoni.
PRO 15:10 Ko e meʻa fakamamahi ʻae tautea kiate ia kuo liʻaki ʻae hala: pea ko ia ʻoku fehiʻa ki he valoki ʻe mate ia.
PRO 15:11 ‌ʻOku ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻa hētesi pea mo e fakaʻauha: kae muʻa hake ʻae loto ʻoe fānau ʻae tangata!
PRO 15:12 ‌ʻOku ʻikai ʻofa ʻae tangata manuki kiate ia ʻoku valokiʻi ia: pea ʻoku ʻikai fie ʻalu atu ia ki he poto.
PRO 15:13 ‌ʻOku fakafiefiaʻi ʻae mata ʻe he loto ʻoku fiemālie: ka ʻoku maumauʻi ʻae laumālie ʻe he mamahi ʻoe loto.
PRO 15:14 ‌ʻOku kumi ki he poto ʻe he loto ʻoʻona ʻoku faʻa ʻilo: ka ʻoku kai ʻae vale ʻe he ngutu ʻoe kakai vale.
PRO 15:15 ‌ʻOku kovi ʻae ʻaho kotoa pē ʻonautolu ʻoku mamahi: ka ʻoku fai kātoanga maʻuaipē ia ʻaia ʻoku loto fiemālie.
PRO 15:16 ‌ʻOku lelei lahi hake ʻae meʻa siʻi mo e manavahē kia Sihova, ʻi he koloa lahi ʻoku maʻu mo e kovi.
PRO 15:17 ‌ʻOku lelei hake ʻae meʻakai ʻaki ʻae louʻakau pea ai mo e ʻofa, ʻi he kai ha pulu kuo fafanga, kae maʻu mo e fehiʻa.
PRO 15:18 ‌ʻOku fakatupu ʻe he tangata faʻa ʻita ʻae feʻiteʻitani: ka ʻoku lolomi ʻae feʻiteʻitani ʻe ia ʻoku fakatotoka ki he ʻita.
PRO 15:19 ‌ʻOku tatau ʻae hala ʻoe tangata fakapikopiko mo e ʻā ʻakau talatala: ka ʻoku hangamālie ʻae hala ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 15:20 ‌ʻOku fakafiefiaʻi ʻae tamai ʻe he foha ʻoku poto: ka ʻoku fehiʻa ʻae tangata vale ki heʻene faʻē.
PRO 15:21 Ko e vale ko e fakafiefia ia kiate ia ʻoku taʻemaʻu ʻae poto: ka ʻoku ʻeveʻeva ʻi he angatonu ʻae tangata ʻoku faʻa ʻilo.
PRO 15:22 ‌ʻOku ʻikai hoko ʻae ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuni, ko e meʻa ʻi he masiva fakakaukau: ka ʻi he tokolahi hono kau fakakaukauʻi ʻoku toki maʻu ai ia.
PRO 15:23 ‌ʻOku maʻu ʻe he tangata ʻae fiefia ʻi he lea ʻa hono ngutu: pea ko e lea ʻoku fai ʻi hono kuonga totonu, hono ʻikai lelei fau ia!
PRO 15:24 ‌ʻOku māʻolunga ʻae hala ʻoe moʻui kiate kinautolu ʻoku poto, koeʻuhi ke nau hao mei heli ʻoku ʻi lalo.
PRO 15:25 ‌ʻE fakaʻauha ʻe Sihova ʻae fale ʻoe fielahi: ka ʻe fokotuʻumaʻu ʻe ia ʻae kauhala ʻoe fefine kuo mate hono husepāniti.
PRO 15:26 Ko e meʻa fakalielia kia Sihova ʻae ngaahi mahalo ʻae angakovi: ka ko e ngaahi lea ʻae māʻoniʻoni ko e ngaahi lea ia ʻoku lelei.
PRO 15:27 Ko ia ʻoku manumanu ki he koloa, ʻoku fakafiuʻi ʻe ia hono fale ʻoʻona; ka ko ia ʻoku fehiʻa ki he ngaahi meʻa foaki ʻe moʻui ia.
PRO 15:28 ‌ʻOku fakakaukau ʻe he loto ʻoe māʻoniʻoni ʻae lea te ne tali ʻaki: ka ʻoku malingi mei he ngutu ʻoe angahala ʻae ngaahi meʻa kovi.
PRO 15:29 ‌ʻOku mamaʻo ʻaupito ʻa Sihova mei he angahala: ka ʻoku ne ongoʻi ʻae lotu ʻae māʻoniʻoni.
PRO 15:30 ‌ʻOku fiefia ʻae loto ʻi he maama ʻoe mata: pea ʻoku tupu ʻi he ongoongolelei ʻae huhuʻa ʻoe hui.
PRO 15:31 Ko e telinga ʻoku fakafanongo ki he valoki fakamoʻui, ʻe nofomaʻu ia ʻi he haʻohaʻonga ʻoe poto.
PRO 15:32 Ko ia ʻoku manuki ki he akonaki, ʻoku ne fehiʻa ki hono laumālie ʻoʻona: ka ko ia ʻoku fanongo ki he valoki, ʻoku maʻu ʻe ia ʻae loto poto.
PRO 15:33 Ko e manavahē kia Sihova, ko e akonaki ia ʻoe poto; pea ʻoku muʻomuʻa ʻae angavaivai ʻi he hakeakiʻi.
PRO 16:1 ‌ʻOku meia Sihova ʻae teuteu ʻoe loto ʻi he tangata, pea mo e tali ʻoe ʻelelo.
PRO 16:2 ‌ʻOku maʻa ʻae hala kotoa pē ʻoe tangata ki hono mata ʻoʻona; ka ʻoku fakamaau ʻe Sihova ʻae ngaahi laumālie.
PRO 16:3 Tuku kia Sihova hoʻo ngāue kotoa pē, pea ʻe fokotuʻumaʻu ai hoʻo ngaahi mahalo.
PRO 16:4 Kuo ngaohi ʻe Sihova ʻae meʻa kotoa pē maʻana: ʻio, naʻa mo e kau angahala ki he ʻaho ʻoe kovi.
PRO 16:5 ‌ʻOku fakalielia kia Sihova ʻakinautolu kotoa pē ʻoku loto fielahi: pea kapau ʻe puke ʻae nima ki he nima, ʻe ʻikai taʻehoko hono tautea.
PRO 16:6 ‌ʻOku fakamaʻa mei he angahala ʻe he ʻaloʻofa mo e moʻoni: pea ko e meʻa ʻi he manavahē kia Sihova ʻoku tafoki ai ʻae tangata mei he kovi.
PRO 16:7 ‌ʻOka lelei kia Sihova ʻae ngaahi hala ʻoe tangata, ʻoku ne pule ki hono ngaahi fili ke nau fakalelei mo ia.
PRO 16:8 ‌ʻOku lelei hake ʻae meʻa siʻi mo e māʻoniʻoni, ʻi he maʻu ʻae koloa lahi ʻi he taʻetotonu.
PRO 16:9 ‌ʻOku fili ʻe he loto ʻoe tangata ki hono hala: ka ʻoku fakahinohino ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi laka.
PRO 16:10 ‌ʻOku haʻu mei he loungutu ʻoe tuʻi ʻae fakamaau ʻoku totonu: ʻoku ʻikai fai hala hono ngutu ʻi heʻene fai ʻae fakamaau.
PRO 16:11 Ko e meʻa fakamamafa mo e meʻa fakatatau totonu ʻoku meia Sihova ia: ko e maka fakamamafa kotoa pē ʻoku ʻi he kato ko ʻene ngāue ia.
PRO 16:12 Ko e meʻa fakalielia ʻae fai angahala ʻae ngaahi tuʻi: he ʻoku fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻa ʻoe tuʻi ʻi he māʻoniʻoni.
PRO 16:13 Ko e fiefiaʻanga ʻoe ngaahi tuʻi ʻae loungutu ʻoku māʻoniʻoni; pea ʻoku nau ʻofa kiate ia ʻoku lea totonu.
PRO 16:14 Ko e tuputāmaki ʻoe tuʻi ʻoku tatau ia mo e ngaahi talafekau ʻae mate: ka ʻe lolomi ia ʻe he tangata ʻoku poto.
PRO 16:15 ‌ʻI he maama ʻoe fofonga ʻoe tuʻi ʻoku ai ʻae moʻui; pea ko ʻene ʻofa ʻoku hangē ia ko e ʻao ʻoe ʻuha mui.
PRO 16:16 He ʻikai ʻoku lelei hake ʻae maʻu ʻoe poto ʻi he maʻu ʻoe koula? Pea ʻikai ʻoku lelei hake ʻae maʻu ʻae faʻa ʻilo ʻi he fili ki he siliva?
PRO 16:17 Ko e hala motuʻa ʻoe angatonu ko ʻenau afe mei he kovi: ko ia ʻoku tauhi ki hono hala ʻoku fakamoʻui ʻe ia hono laumālie.
PRO 16:18 ‌ʻOku muʻomuʻa ʻae fielahi ʻi he fakaʻauha, pea mo e loto angahiki ʻi he hoko ʻae hinga.
PRO 16:19 ‌ʻOku lelei lahi hake ia ke loto angavaivai mo e kakai angavaivai, ʻi he vahevahe ha koloa kuo maʻu mo e fielahi.
PRO 16:20 ‌ʻE maʻu ʻae lelei ʻe ia ʻoku tokanga fakapotopoto ki ha meʻa: pea ʻoku monūʻia ia ʻaia ʻoku falala kia Sihova.
PRO 16:21 ‌ʻE ui ʻakinautolu ʻoku loto poto ko e fakamākukanga; pea ʻoku tupu ʻae poto mei he loungutu ʻoku melie.
PRO 16:22 Ko e faʻa ʻilo ko e matavai ia ʻoe moʻui kiate ia ʻoku maʻu ia: ka ko e akonaki mei he vale ko e vale pe ia.
PRO 16:23 ‌ʻOku akoʻi ʻe he loto ʻoe poto ʻa hono ngutu, pea ʻoku ne fakalahi ʻae poto ki hono loungutu.
PRO 16:24 ‌ʻOku tatau mo e ngeʻesi ʻoe hone ʻae lea mālie, ʻi hono huʻa melie ki he laumālie, pea ko e moʻui ia ki he ngaahi hui.
PRO 16:25 ‌ʻOku ai ʻae hala ʻoku matamata totonu ki he tangata, ka ko hono ngataʻanga ʻoʻona ko e ngaahi hala ki he mate.
PRO 16:26 Ko ia ʻoku ngaue ʻoku ngāue maʻana: he ʻoku tangi ai kiate ia ʻa hono ngutu.
PRO 16:27 ‌ʻOku keli hake ʻae kovi ʻe he tangata angakovi: pea ʻoku ʻi hono loungutu ʻae afi kakaha.
PRO 16:28 ‌ʻOku tūtuuʻi ʻe he tangata angakovi ʻae feʻiteʻitani: pea ʻoku fakamāvae ʻe he tangata faʻa fafana ʻae kaumeʻa feʻofoʻofani.
PRO 16:29 ‌ʻOku fakahalaʻi ʻe he tangata ʻoku angamālohi ʻa hono kāinga, ʻo ne tataki ia ki he hala ʻoku ʻikai lelei.
PRO 16:30 ‌ʻOku ne fakamohe hono mata koeʻuhi ke ne fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku kovi: ʻi he ngāue ʻa hono loungutu ʻoku hoko ai ʻae kovi.
PRO 16:31 Ko e ʻuluhinā ko e tatā ia ʻoe ongoongolelei, ʻo ʻilo ia ʻi he hala ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 16:32 Ko ia ʻoku fakatotoka ki he ʻita ʻoku lelei hake ia ʻi ha taha ʻoku mālohi; pea pehē foki ia ʻoku faʻa pule ki hono loto ʻi ha taha ʻoku hamu ha kolo.
PRO 16:33 ‌ʻOku lī ki he loto kofu ʻae talotalo; ka ʻoku ʻia Sihova, ʻa hono fakamaauʻi.
PRO 17:1 ‌ʻOku lelei hake ʻae kihiʻi meʻakai siʻi ʻoku mōmoa, mo e fakalongolongo, ʻi he fale ʻoku fonu ʻi he meʻakai lelei, ka ʻoku ʻi ai mo e feʻiteʻitani.
PRO 17:2 ‌ʻE pule ʻae tamaioʻeiki ʻoku poto ki he foha ʻoku fai fakamā; pea ʻe maʻu ʻe ia ha tofiʻa fakataha mo e fānau.
PRO 17:3 Ko e kulo ʻahiʻahiʻi ko e meʻa ia ki he siliva, pea ko e meʻa ki he koula ʻae afi kakaha: ka ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻae loto kotoa pē ʻe Sihova.
PRO 17:4 ‌ʻOku tokanga ʻae tangata fai kovi ki he loungutu ʻoku loi; pea ʻoku tokanga ʻe ia ʻoku loi ki he ʻelelo ʻoku kovi.
PRO 17:5 Ko ia ʻoku manuki ki he masiva ʻoku valoki ʻe ia ʻa hono Tupuʻanga: pea ʻe ʻikai fakatonuhiaʻi ʻae tangata ko ia ʻoku fiefia ʻi he hoko ʻae ngaahi kovi.
PRO 17:6 Ko e fānau ʻae fānau ko e tatā ia ʻoe kau mātuʻa: pea ko e lelei ʻoe fānau ʻa ʻenau ngaahi tamai.
PRO 17:7 ‌ʻOku ʻikai ngali mo e vale ʻae lea lelei: pea ʻoku taʻengali ʻaupito mo ha ʻeiki ʻae loungutu ʻoku loi.
PRO 17:8 ‌ʻOku tatau ha meʻa foaki mo e maka mahuʻinga ki he mata ʻoʻona ʻoku ne maʻu ia: he ʻoku lelei pe ia ʻi he potu kotoa pē ʻoku tafoki ia ki ai.
PRO 17:9 ‌ʻOku ʻofeina ia ʻoku faʻa ʻufiʻufi ʻae fai hala: ka ko ia ʻoku toe lea ʻaki ha meʻa, ko e fakamāvae ia ʻoe kaumeʻa feʻofoʻofani.
PRO 17:10 ‌ʻOku ongongofua ʻae valoki ki he loto ʻoe tangata poto ʻi he kauʻimaea ke liunga teau ki he vale.
PRO 17:11 ‌ʻOku fie talangataʻa pe ʻae tangata angakovi; pea ko ia ʻe fekau atu ai kiate ia ha taha ʻoku angamālohi.
PRO 17:12 ‌ʻOku lelei hake ke fakafetaulaki ha tangata mo ha pea kuo kaihaʻasi mei ai ʻa hono ʻuhiki, ʻi he fetaulaki mo ha vale ʻi heʻene vale.
PRO 17:13 Ko ia ʻoku ne totongi ʻaki ʻae kovi ki he lelei, ʻe ʻikai mavahe ʻae kovi mei hono fale.
PRO 17:14 Ko e kamataʻanga ʻoe feʻiteʻitani ʻoku hangē ko e fakapā mai ʻo ha vai: ko ia ke tuku ʻā ʻae fekeʻikeʻi ʻi he teʻeki ai hoko ha meʻa.
PRO 17:15 ‌ʻOku fakatou fakalielia kia Sihova ʻaia ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻae halaia, mo ia ʻoku ne talatalaakiʻi ʻae māʻoniʻoni.
PRO 17:16 Ko e hā eni kuo ʻai ʻae totongi ki he nima ʻoe vale ke ne maʻu ai ʻae poto, ka ʻoku ʻikai te ne maʻu ha loto ki ai?
PRO 17:17 ‌ʻOku ʻofa maʻuaipē ʻae kāinga moʻoni, pea kuo fanauʻi ho tokoua ke talifaki ʻae ʻaho ʻoe kovi.
PRO 17:18 Ko e tangata ʻoku masiva poto, ʻoku puke ʻe ia ʻae nima, ʻo ne fai ʻae fakamoʻoni totongi ʻi he ʻao ʻo hono kāinga.
PRO 17:19 Ko ia ʻoku manako ki he feʻiteʻitani ʻoku ʻofa ia ki he kovi: pea ko ia ʻoku hiki hake hono matapā ʻoku kumi ʻe ia ki he fakaʻauha.
PRO 17:20 ‌ʻOku ʻikai ʻilo ha lelei siʻi ʻe ia ʻoku loto talangataʻa: pea ʻoku tō hifo ki he kovi ʻaia ʻoku maʻu ʻae ʻelelo kovi.
PRO 17:21 Ko ia ʻoku ne fakatupu ha vale ʻoku ne fai ke ne mamahi ai ia: pea ʻoku ʻikai maʻu ha fiefia ʻe he tamai ʻae tangata vale.
PRO 17:22 ‌ʻOku tupu ʻae lelei ʻo hangē ha faitoʻo mei he loto ʻoku fiefia: ka ʻoku fakamōmoa ʻae hui ʻe he laumālie kuo mafesi.
PRO 17:23 ‌ʻOku toʻo mai ʻe he angakovi ha meʻa foaki mei he fatafata, ke ne taki kehe ʻae hala ʻoe fakamaau.
PRO 17:24 ‌ʻOku ʻi he ʻao ʻoe tangata ʻoku faʻa fakakaukau ʻae poto: ka ʻoku ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani ʻae mata ʻoe vale.
PRO 17:25 Ko e foha ʻoku vale ko e fakamamahi ia ki heʻene tamai, mo e ongosia kiate ia naʻe fāʻeleʻi ia.
PRO 17:26 ‌ʻOku ʻikai lelei ke tautea ʻae angatonu: pe ko e taaʻi ʻoe houʻeiki ʻi heʻenau fai totonu.
PRO 17:27 Ko ia ʻoku ne maʻu ʻae poto ʻoku ne taʻofi ki heʻene lea: pea ʻoku loto lelei ʻae tangata ko ia ʻoku faʻa fakakaukau.
PRO 17:28 Naʻa mo e vale ʻoku lau ia ko e poto, ʻoka fakalongo pē ia: pea ʻoku lau ko e tangata faʻa ʻilo ʻaia ʻoku mapuni hono loungutu.
PRO 18:1 Ko e meʻa ʻi he holi ki ai ʻae tangata, ʻoku ne vaheʻi ia ke ne kumi mo kau ʻi he poto kotoa pē.
PRO 18:2 ‌ʻOku ʻikai fiefia ʻae vale ʻi he ʻilo, ka koeʻuhi ke fakahā ʻaki ia hono loto.
PRO 18:3 ‌ʻOka hoko mai ʻae angahala ʻoku haʻu mo ia ʻae manukia, pea mo e ongoongo kovi mo e valokia.
PRO 18:4 ‌ʻOku hangē ko e ngaahi vai loloto ʻae ngaahi lea mei he ngutu ʻoe tangata, pea ʻoku tatau ʻae matavai ʻoe poto mo e pā ʻae vaitafe.
PRO 18:5 ‌ʻOku ʻikai lelei ia ke fili ki he tangata ʻoku angahala, kae fakahinga ai ʻae māʻoniʻoni ʻi he fakamaau.
PRO 18:6 ‌ʻOku kau ʻae loungutu ʻoe vale ʻi he kē, pea ʻoku ui mai hono ngutu ke taaʻi ia.
PRO 18:7 Ko e ʻauhaʻanga ʻoe vale ʻa hono ngutu, pea ko e tauhele ki hono laumālie ʻa hono loungutu.
PRO 18:8 Ko e ngaahi lea ʻae tangata faʻa fafana ʻoku hangē ia ko e ngaahi makafokafo, pea ʻoku ʻasi mai ia ki he kakano ʻoe loto.
PRO 18:9 Ko ia ʻoku fakapikopiko ʻi heʻene ngāue, ko e tokoua ia ʻoʻona ʻoku faʻa maumau meʻa.
PRO 18:10 Ko e fale māʻolunga mo mālohi ʻae huafa ʻo Sihova: ʻoku hola ki ai ʻae māʻoniʻoni, ʻo ne moʻui ai.
PRO 18:11 Ko e kolo mālohi ʻae tangata koloaʻia ko ʻene koloa, pea ʻoku tatau ia ʻi heʻene mahalo ʻaʻana mo e fuʻu ʻā māʻolunga.
PRO 18:12 ‌ʻOku muʻomuʻa ʻi he fakaʻauha ʻae fielahi ʻi he loto ʻae tangata, pea ʻoku muʻomuʻa ʻae angavaivai ʻi he hakeakiʻi.
PRO 18:13 Ko ia ʻoku kau ke lea ʻi ha meʻa ʻi he teʻeki te ne fanongo ki ai, ko e vale mo e fakamā ia kiate ia;
PRO 18:14 ‌ʻE faʻa kātakiʻi ʻe he laumālie ʻoe tangata haʻane vaivai; ka ko hai ʻoku faʻa kātakiʻi ʻae laumālie kuo lavea?
PRO 18:15 ‌ʻOku maʻu ʻe he loto ʻoe fakamākukanga ʻae poto: pea ʻoku kumi ki he ʻilo ʻe he telinga ʻoe poto.
PRO 18:16 ‌ʻOku fakaʻataʻatā ʻae hala ʻoe tangata ʻoku faʻa foaki, pea ʻoku ʻomi ai ia ki he ʻao ʻoe houʻeiki.
PRO 18:17 Ko ia ʻoku muʻomuʻa ʻi heʻene meʻa ʻaʻana ʻoku matamata totonu: ka ʻi he haʻu ʻa hono kaungāʻapi ʻoku ne ʻahiʻahiʻi ia.
PRO 18:18 ‌ʻOku fakangatangata ʻi he fai ʻoe talotalo ʻae fakakikihi, ʻo ne vahevahe ki he kakai mālohi.
PRO 18:19 ‌ʻOka koviʻia ʻae loto ʻoe tokoua ʻo ha taha, ʻoku faingataʻa lahi hake ia ʻi ha kolo ʻoku mālohi: pea ko ʻena fekeʻikeʻi ʻoku hangē ia ko e ngaahi songo ʻoe kolo.
PRO 18:20 ‌ʻE fakamākona ʻae kete ʻoe tangata ʻaki ʻae fua ʻo hono ngutu: pea ʻe fakafonu ia ʻaki ʻaia ʻoku tupu mei hono loungutu.
PRO 18:21 ‌ʻOku ʻi he ʻelelo ʻae pule ki he mate mo e moʻui: pea ko kinautolu ʻoku ʻofa ki ai te nau kai ʻa hono fua.
PRO 18:22 Ko e tangata ʻoku ne maʻu hono uaifi ʻoku maʻu ʻe ia ʻae lelei, ʻoku ne maʻu ai ʻae lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova.
PRO 18:23 ‌ʻOku fakakolekole ʻe he masiva; ka ʻoku tali fakamālohi ʻe he koloaʻia.
PRO 18:24 Ko e tangata ʻoku ai hono ngaahi kāinga ʻoku ngali ke ne fai fakakāinga ʻe ia; pea ʻoku ai ʻae tākanga ʻoku pikitai mālohi hake ʻi ha tokoua.
PRO 19:1 ‌ʻOku lelei lahi hake ʻae tangata ʻoku masiva kae ʻalu ʻi heʻene angatonu, ʻiate ia ʻoku kovi hono loungutu, pea ʻoku vale.
PRO 19:2 Ko eni foki, ʻoku ʻikai lelei ki he laumālie ke taʻepoto: pea ko ia ʻoku ʻoho veʻe vave ʻoku angahala ia.
PRO 19:3 Ko e meʻa ʻi he vale ʻoe tangata ʻoku pikopiko ai hono hala: pea ʻoku lāunga ai hono loto kia Sihova.
PRO 19:4 ‌ʻOku fakatokolahi ʻae kaumeʻa ʻe he koloa: ka ʻoku vāmamaʻo ʻae masiva mo hono kaungāʻapi.
PRO 19:5 ‌ʻE ʻikai tuku ke taʻetautea ʻae fakamoʻoni loi, pea ʻe ʻikai hao ia ʻaia ʻoku faʻa lea ʻaki ʻae loi.
PRO 19:6 ‌ʻE kole tōtōaki ʻe he tokolahi ke ʻofa mai ʻae houʻeiki: pea ʻoku kaumeʻa ʻae kakai kotoa pē mo ia ʻoku faʻa foaki.
PRO 19:7 ‌ʻOku fehiʻa ki he masiva ʻa hono tokoua kotoa pē: kae huanoa ʻae fakamōmoa ʻa hono kāinga pe kiate ia! ʻOku ne tangi toupili kiate kinautolu, ka ʻoku nau taʻetokangaʻi.
PRO 19:8 Ko ia ʻoku maʻu ʻae poto ʻoku ʻofa ia ki hono laumālie ʻoʻona: pea ko ia ʻoku tauhi ʻae faʻa ʻilo ʻe maʻu ʻe ia ʻae lelei.
PRO 19:9 ‌ʻE ʻikai tuku ke taʻetautea ʻae fakamoʻoni loi, pea ʻe fakaʻauha ia ʻaia ʻoku faʻa lea ʻaki ʻae loi.
PRO 19:10 ‌ʻOku ʻikai ngali mo e vale ʻae fiefia; kae huanoa hono taʻengali ʻoe pule ʻae tamaioʻeiki ki he houʻeiki.
PRO 19:11 ‌ʻOku fakatuotuai ʻae ʻita ʻe he fakapotopoto ʻae tangata: pea ko e meʻa ʻoku ne ongoongolelei ai ko ʻene fakamolemole ha angahala.
PRO 19:12 ‌ʻOku tatau ʻae tuputāmaki ʻoe tuʻi mo e ngungulu ʻae laione; ka ko ʻene loto lelei ʻoku hangē ko e hahau ki he mohuku.
PRO 19:13 Ko e foha vale ko e fakamamahiʻi ia ʻo ʻene tamai: pea ko e faʻa kē ʻae fefine ʻoku mali ʻoku tatau mo e hafu maʻuaipē ʻae vai.
PRO 19:14 Ko e fale mo e koloa ko e tofiʻa ia ʻokinautolu kuo hoko ko e tamai: pea ko e fefine alafia ʻoku anga fakapotopoto ʻoku meia Sihova ia.
PRO 19:15 ‌ʻOku hoko ʻae mohe maʻu ʻi he fakapikopiko; pea ʻe fakamamahi ʻaki ʻae fiekaia ʻae laumālie ʻoku fakapikopiko.
PRO 19:16 Ko ia ʻoku tauhi ʻae fekau ʻoku ne tauhi ki hono laumālie ʻoʻona: ka ko ia ʻoku taʻetokanga ki hono ngaahi hala ʻe mate ia.
PRO 19:17 Ko ia ʻoku manavaʻofa ki he masiva ʻoku foaki ʻe ia kia Sihova: pea ko ia kuo ne foaki te ne toe totongi kiate ia.
PRO 19:18 Tautea ho foha ʻi he lolotonga ʻoku ai ha ʻamanaki lelei kiate ia, pea ʻoua naʻa ke mamae koeʻuhi ko ʻene tangi.
PRO 19:19 ‌ʻE hoko ʻae tautea ki he tangata ʻoku faʻa ʻita: he kapau te ke langomakiʻi ia, te ke toe fiu pe ʻi hono fai.
PRO 19:20 Fanongo ki he tala fakapoto, pea ke maʻu ʻae akonaki, koeʻuhi ke ke poto ai ʻi ho ngataʻanga.
PRO 19:21 ‌ʻOku lahi ʻae filioʻi ʻi he loto ʻoe tangata; ka e tuʻumaʻu pē ʻae tuʻutuʻuni ʻa Sihova.
PRO 19:22 ‌ʻOku holi ʻae tangata ke ne angalelei: pea ʻoku lelei hake ʻae tangata masiva ʻi he tangata ʻoku loi.
PRO 19:23 ‌ʻOku hoko ki he moʻui ʻae manavahē kia Sihova: pea ʻe nofo fiemālie ʻaia ʻoku ne maʻu ia; ʻe ʻikai ʻaʻahi kiate ia ha kovi.
PRO 19:24 ‌ʻOku fakafufū ʻe he tangata fakapikopiko ʻa hono nima ki hono fatafata, pea ʻoku ʻikai te ne toe faʻa ʻomi ia ki hono ngutu.
PRO 19:25 Teʻia ʻaia ʻoku manuki, pea ʻe tokanga ai ʻae taʻepoto: pea valokiʻi ia ʻoku faʻa fakakaukau, pea te ne ʻilo ai ʻae poto.
PRO 19:26 Ko ia ʻoku ne fakamasivaʻi ʻa ʻene tamai, pea kapusi atu ʻa ʻene faʻē, ko e foha ia ʻoku tupu ai ʻae mā, pea ʻoku haʻu mo ia ʻae manuki.
PRO 19:27 ‌ʻE hoku foha, ke tukuā, pea ʻoua naʻa ke fanongo ki he akonaki ʻaia, ʻoku tupu ai ʻae hē mei he ngaahi lea ʻae poto.
PRO 19:28 ‌ʻOku manukiʻi ʻae fakamaau ʻe he fakamoʻoni angakovi: pea ʻoku kai ʻae kovi ʻe he ngutu ʻoe angahala.
PRO 19:29 ‌ʻOku talifaki ʻae ngaahi malaʻia ki he kau manuki, mo e ngaahi tā ki he tuʻa ʻoe kakai vale.
PRO 20:1 Ko e meʻa manuki ʻae kava, pea ko e meʻa fakatupu lili ʻae kava mālohi: pea ko ia kuo kākaaʻi ʻaki ia ʻoku taʻepoto.
PRO 20:2 Ko e tuputāmaki ʻoe tuʻi ʻoku hangē ko e ngungulu ʻae laione; pea ko ia ʻoku ne fakatupu ʻene houhau ʻoku fai angahala ia ki hono laumālie ʻoʻona.
PRO 20:3 Ko e meʻa ongoongolelei ʻi ha tangata ke ne tuku ʻae kē: ka ʻoku fie kau ai ʻae vale kotoa pē.
PRO 20:4 ‌ʻOku ʻikai ke keli ʻae fakapikopiko koeʻuhi ko e momoko; ko ia te ne faʻa kole ai ʻi he ututaʻu, ka ʻe ʻikai maʻu ha meʻa.
PRO 20:5 ‌ʻOku hangē ko e vai loloto ʻae poto ʻi he loto ʻoe tangata; ka ʻe fusi hake ia ʻe he tangata faʻa fakakaukau.
PRO 20:6 ‌ʻOku tokolahi ʻae kakai ʻoku taki taha viki ʻi heʻene lelei ʻaʻana: ka ko hai ʻoku ne faʻa ʻilo ki ha tangata angatonu.
PRO 20:7 ‌ʻOku ʻeveʻeva ʻae tangata angatonu ʻi heʻene māʻoniʻoni: ʻoku monūʻia ʻa ʻene fānau kimui ʻiate ia.
PRO 20:8 Ko e tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻa ʻoe fakamaau, ʻoku ne fakahēʻi ʻae kovi ʻaki hono fofonga.
PRO 20:9 Ko hai ʻoku ne faʻa lea ʻo pehē, “Kuo u fakamaʻa hoku loto, ʻoku ou maʻa au mei heʻeku angahala?”
PRO 20:10 Ko e faikehekehe ʻi he fakamamafa meʻa, mo e faikehekehe ʻi he fuofua meʻa, ʻoku fakatou fakalielia tatau kia Sihova.
PRO 20:11 Naʻa mo e tamasiʻi, ʻoku ʻilo ia ʻi heʻene faianga; pe ʻoku maʻa ʻene ngāue, pe ʻoku totonu ia.
PRO 20:12 Kuo fakatou ngaohi ʻe Sihova ʻae telinga ke fanongo mo e mata ke sio ʻaki.
PRO 20:13 ‌ʻOua naʻa ke manako ki he mohe, telia naʻa ke hoko ʻo masiva ai: ke ʻā pe ho mata, pea ʻe fakamākona koe ʻaki ʻae mā.
PRO 20:14 ‌ʻOku pehē ʻe ia ʻoku fakatau, “Ko e meʻa noa pe ʻena, ko e meʻa noa pe ʻena,” ka ʻoka ʻalu ia ʻi hono hala, ʻoku ne toki polepole.
PRO 20:15 ‌ʻOku ai ʻae koula, pea taʻefaʻalaua ʻae ngaahi maka koloa; ka ko e teunga mahuʻinga ʻae loungutu ʻoe poto.
PRO 20:16 Ke toʻo pe ʻae kofu ʻoʻona ʻoku tongia ha taha ʻoku taʻeʻiloʻi: pea ke maʻu mei ai ʻae tuku paʻanga ko e langomekina ʻoe fefine muli.
PRO 20:17 Ko e mā ʻoku maʻu ʻi he kākā ʻoku ifoifo lelei ki he tangata: ka ʻe toki fakafonu kimui ʻa hono ngutu ʻaki ʻae pata.
PRO 20:18 ‌ʻOku tuʻumaʻu ʻae tuʻutuʻuni kotoa pē ʻi he fakakaukau: pea ka hoko ʻae tau, ke tomuʻa fakakaukau lelei ki ai.
PRO 20:19 Ko ia ʻoku ʻalu fano ko e faʻa fafana ʻoku fakahā ʻe ia ʻae ngaahi tala fufū: ko ia ʻoua naʻa ke kau kiate ia ʻoku faʻa lapu ʻaki hono loungutu.
PRO 20:20 Ko ia kotoa pē ʻoku kape ki heʻene tamai pe ki heʻene faʻē, ʻe tāmateʻi ke mate ʻa hono maama ʻi he fakapoʻuli ʻoe ʻuliʻuli.
PRO 20:21 ‌ʻE faʻa maʻu fakavave ha tofiʻa ʻi he kamataʻanga: ka e ʻikai fakamonūʻia ia ʻi hono ikuʻanga.
PRO 20:22 ‌ʻOua naʻa ke pehē ʻe koe, “Te u totongi ʻeau ki he kovi;” ka ke tatali pe kia Sihova, pea te ne fakamoʻui koe.
PRO 20:23 Ko e faikehekehe ʻi he fakamamafa meʻa, koe fakalielia ia kia Sihova: pea ko e meʻa fakamamafa kākā ʻoku ʻikai lelei ia.
PRO 20:24 ‌ʻOku pule pe ʻa Sihova ki he tangata ʻi hono ngaahi ʻaluʻanga: pea ko ia, ʻe faʻa ʻiloʻi fēfē ʻe he tangata ʻa hono hala ʻoʻona?
PRO 20:25 Ko e kai ʻoe meʻa ʻoku tapu ko e tauhele ia ki he tangata kuo ne fai ia: pea ʻoku pehē foki ʻae fai ʻoe fuakava, kae toki fehuʻi kimui ki hono ʻuhinga.
PRO 20:26 ‌ʻOku fakamovetevete ʻae angahala ʻe he tuʻi ʻoku poto; ʻo ne taʻomi ʻakinautolu ʻaki ʻae meʻa teka.
PRO 20:27 Ko e laumālie ʻoe tangata ko e maama ia meia Sihova, ʻoku fakamaama ʻae potu kotoa pē ʻoku ʻi loto ʻiate ia.
PRO 20:28 ‌ʻOku fakamoʻui ʻae tuʻi ʻe he ʻaloʻofa mo e moʻoni: pea ʻoku fokotuʻumaʻu hono nofoʻa ʻi he ʻaloʻofa.
PRO 20:29 Ko e toulekeleka ʻoe kau talavou ʻa honau mālohi: pea ko e meʻa matamatalelei ʻi he kau mātuʻa ko honau ʻuluhinā.
PRO 20:30 Ko e lavea ʻoku toka ʻuli ko e faitoʻo ia ki he kovi: ʻoku pehē foki hono ʻaonga ʻoe tautea ki he ngaahi potu ʻi loto.
PRO 21:1 ‌ʻOku ʻi he nima ʻo Sihova ʻae loto ʻoe tuʻi, ʻo hangē ko e vai ʻoe ngaahi vaitafe: he ʻoku ne fefakatafoki ʻaki ia ko ʻene faʻiteliha ʻaʻana.
PRO 21:2 ‌ʻOku matamata totonu ʻae hala kotoa pē ʻoe tangata ki hono mata ʻoʻona: ka ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe Sihova ʻae loto.
PRO 21:3 Ko e fai totonu mo e fakamaau, ʻoku lelei hake ia kia Sihova ʻi he feilaulau.
PRO 21:4 Ko e mata ʻoku fieʻeiki, mo e loto fielahi, pea mo e keli ʻae kakai angakovi, ko e angahala ia.
PRO 21:5 ‌ʻOku tupu ʻae mahu ʻi he fakakaukau ʻae faʻa ngāue; ka ko e masiva pe kiate ia ʻoku fai fakavavevave noa pe.
PRO 21:6 Ko e maʻu ʻae koloa lahi ʻaki ʻae ʻelelo loi, ko e vaʻinga ia ʻoku vilingia fano ʻiate kinautolu ʻoku kumi ki he mate.
PRO 21:7 Ko e kaihaʻa ʻae kakai angakovi ʻe ʻauha ai ʻakinautolu; koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau loto ki he fai totonu.
PRO 21:8 ‌ʻOku pikopiko mo ʻalu kehe ʻae hala ʻoe tangata: ka ʻoku totonu ʻae ngāue ʻaʻana ʻoku loto maʻa.
PRO 21:9 ‌ʻOku lelei hake ʻae nofo ki he tuliki ʻi ha tuʻafale, ʻi he nofo ʻi loto fale mo ha fefine ʻoku faʻa kē.
PRO 21:10 ‌ʻOku holi ki he kovi ʻae laumālie ʻoe angahala: pea ʻoku ʻikai maʻu ha lelei ʻe hono kaungāʻapi ʻi hono ʻao.
PRO 21:11 ‌ʻOka tautea ʻaia ʻoku faʻa manuki, ʻe poto ai ʻae vale: pea ka akonekina ʻae poto, ʻoku ne maʻu ai ʻae ʻilo.
PRO 21:12 ‌ʻOku fakakaukau poto ʻae tangata māʻoniʻoni ki he fale ʻoe angahala: pea ʻoku lī ki lalo ʻae angahala ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko ʻene angahala.
PRO 21:13 Ko ia ʻe tāpuni hono telinga ki he tangi ʻae masiva ʻe tangi foki ia, ka ʻe ʻikai ongoʻi ʻe ha taha.
PRO 21:14 ‌ʻOku lolomi ʻae ʻita ʻoka ʻatu fufū ha meʻa foaki: pea ʻoku taʻofi ʻe he totongi fufū ʻae houhau lahi.
PRO 21:15 Ko e fakamaau ko e fiefiaʻanga ia ʻoe māʻoniʻoni: ka ʻe hoko ʻae fakaʻauha ki he fai kovi.
PRO 21:16 ‌ʻE nofomaʻu ʻi he fakatahaʻanga ʻoe kakai mate, ʻae tangata ko ia ʻoku hē mei he hala ʻoe poto.
PRO 21:17 Ko ia ʻoku manako ki he vaʻinga ʻe hoko ia ko e tangata masiva: ʻe ʻikai koloaʻia ia ʻaia ʻoku manako ki he kava mo e lolo.
PRO 21:18 ‌ʻE fetongi ʻe he angahala ʻae māʻoniʻoni, pea mo ia ʻoku fai kovi ʻae angatonu.
PRO 21:19 ‌ʻOku lelei hake ʻae nofo ʻi he toafa, ʻi he nonofo mo ha fefine faʻa kē mo faʻa ʻita.
PRO 21:20 ‌ʻOku ai ʻae koloa ke manako ki ai, pea mo e lolo ʻi he fale ʻoe poto; ka ʻoku fakaʻosi noa pe ia ʻe he tangata vale.
PRO 21:21 Ko ia ʻoku tulituli pau ki he māʻoniʻoni mo e ʻaloʻofa te ne maʻu ʻae moʻui, mo e māʻoniʻoni, pea mo e ongolelei.
PRO 21:22 ‌ʻOku kaka ʻe he tangata poto ʻae ʻā ʻoe kolo ʻae mālohi, ʻo ne maumauʻi hono mālohi mo ene viki.
PRO 21:23 Ko ia ʻoku tauhi hono ngutu mo hono ʻelelo, ʻoku fakahaofi ʻe ia hono laumālie mei he ngaahi mamahi.
PRO 21:24 Ko fielahi mo manuki fieʻeiki, ko e hingoa ia ʻoʻona ʻoku faʻa ʻita ʻi he laukau.
PRO 21:25 Ko e holi ʻae fakapikopiko ʻe mate ai ia; he ʻoku fakafisi hono nima ki he ngāue.
PRO 21:26 ‌ʻOku manumanu ʻaupito ia ʻi he ʻaho ʻo poʻuli: ka ʻoku faʻa foaki ʻae māʻoniʻoni ʻo ʻikai te ne faʻa taʻofia ia.
PRO 21:27 Ko e meʻa fakalielia ʻae feilaulau ʻae angahala: kae huanoa ʻi hono ʻomi ia mo e loto kovi!
PRO 21:28 ‌ʻE ʻauha ʻae fakamoʻoni loi: ka ko e tangata ʻoku faʻa fakafanongo ʻoku lea maau ia.
PRO 21:29 ‌ʻOku fakafefeka ʻe he tangata angakovi ʻa hono mata: ka ʻoku fakakaukau ʻe he angatonu ki hono hala.
PRO 21:30 ‌ʻOku ʻikai ha poto pe ha fakakaukau, pe ha tuʻutuʻuni ʻe faʻa tuʻu kia Sihova.
PRO 21:31 ‌ʻOku teuteu ʻae hoosi ki he ʻaho ʻoe tau: ka ʻoku meia Sihova ʻae faʻa ikuna.
PRO 22:1 ‌ʻOku lelei hake ʻae fili ki he hingoa ʻoku ongolelei ʻi he fili ki he koloa lahi, pea lelei hake ke ʻofeina ʻi he maʻu ʻae siliva mo e koula.
PRO 22:2 ‌ʻOku nofo fakataha ʻae koloaʻia mo e masiva: ko Sihova, naʻa ne ngaohi ʻakinautolu kotoa pē.
PRO 22:3 ‌ʻOku sio mamaʻo atu ʻae tangata fakapotopoto ki he kovi, ʻo ne fufū ia mei ai: ka ʻoku mole atu pe ʻae vale, pea tautea ia.
PRO 22:4 Ko e totongi ʻoe angavaivai mo e manavahē kia Sihova ko e koloa, mo e ongoongolelei, mo e moʻui.
PRO 22:5 ‌ʻOku ʻi he hala ʻoe talangataʻa ʻae ʻakau talatala mo e ngaahi tauhele: ko ia ʻoku fai ke tauhi hono laumālie te ne hiki mamaʻo mei ai.
PRO 22:6 Akonakiʻi ʻae tamasiʻi ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu ai: pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.
PRO 22:7 ‌ʻOku pule ʻae koloaʻia ki he masiva, pea ko ia ʻoku nō ʻoku tamaioʻeiki kiate ia ʻoku foaki mai.
PRO 22:8 Ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻae kovi ʻe utu ʻe ia ʻae mamahi: pea ʻe ʻauha ia ʻi he meʻa tā ʻi heʻene ʻita.
PRO 22:9 ‌ʻE monūʻia ia ʻoku mataʻofa; he ʻoku foaki ʻe ia a ʻene mā ki he masiva.
PRO 22:10 Ke lī kituʻa ʻaia ʻoku manuki, pea ʻe ʻalu kituʻa ʻae fakakikihi foki: ʻio, ʻe ngata ʻae feʻiteʻitani mo e lauʻikovi.
PRO 22:11 Ko ia ʻoku ʻofa ki he loto maʻa, ʻe kāinga ʻaki ia ʻe he tuʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoni ʻo hono loungutu.
PRO 22:12 ‌ʻOku tauhi ʻae poto ʻe he fofonga ʻo Sihova, pea ʻoku ne fulihi ʻae ngāue ʻae angahala.
PRO 22:13 ‌ʻOku pehē ʻe he tangata fakapikopiko, “ʻOku ai ʻae laione ʻituʻa, pea te u mate ʻi he ngaahi hala.”
PRO 22:14 Ko e ngutu ʻoe kau fefine kovi ko e luo taumamaʻo: pea ʻe tō ki ai ʻaia ʻoku fehiʻa ki ai ʻa Sihova.
PRO 22:15 ‌ʻOku nonoʻo ʻae vale ʻi he loto ʻoe tamasiʻi; ka ko e vaʻa ʻakau ʻoe tauteʻi ʻe kapusi mamaʻo ai ia ʻiate ia.
PRO 22:16 Ko ia ʻoku fakamālohiʻi ʻae masiva ke tupu ai ʻene koloa, pea mo ia ʻoku foaki ki he koloaʻia, ʻe hoko moʻoni kiate ia ʻae masiva.
PRO 22:17 Fakaongo ho telinga, pea fanongo ki he lea ʻae poto, pea fakatokangaʻi ho loto ki heʻeku ʻilo.
PRO 22:18 He ko e meʻa lelei ʻo kapau te ke tauhi ia ʻiate koe; pea ʻe taau ke lea ʻaki ia ʻe ho loungutu.
PRO 22:19 Koeʻuhi ke ʻia Sihova hoʻo falala, ʻaia kuo u fakahā kiate koe ʻi he ʻaho ni, ʻio, kiate koe pe.
PRO 22:20 ‌ʻIkai kuo u tohi kiate koe ʻae ngaahi meʻa lelei, ʻi he enginaki, pea mo e poto,
PRO 22:21 koeʻuhi ke u fakahā ai kiate koe ʻae moʻoni ʻoe ngaahi lea moʻoni: koeʻuhi ke ke tali ʻaki ʻae ngaahi lea ʻoe moʻoni ʻakinautolu ʻoku fekau mai kiate koe?
PRO 22:22 ‌ʻOua naʻa kaihaʻa mei he masiva koeʻuhi ko e masiva ia: pea ʻoua naʻa fakamālohiʻi ʻaia ʻoku mamahi ʻi he matapā:
PRO 22:23 Koeʻuhi ʻe langomakiʻi ʻakinautolu ʻe Sihova, pea te ne maumauʻi ʻae laumālie ʻonautolu ʻoku maumauʻi ʻakinautolu.
PRO 22:24 ‌ʻOua naʻa ke fakakāinga mo e tangata faʻa ʻita; pea ʻoua ʻaupito naʻa ke ʻalu mo ha tangata loto lili:
PRO 22:25 Telia naʻa ke ako ki hono ngaahi hala, pea tauheleʻi ai ho laumālie.
PRO 22:26 Ke ʻoua naʻa ke kau koe mo kinautolu ʻoku fepukeaki nima, pe ko kinautolu ʻoku fakapapau ki he fai ʻo ha totongi.
PRO 22:27 Kapau ʻoku ʻikai hao meʻa ke totongi aki, ko e hā ʻoku ʻave ai ho mohenga mei lalo ʻiate koe?
PRO 22:28 ‌ʻOua naʻa hiki ʻae kauʻā motuʻa, ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe hoʻo kau mātuʻa.
PRO 22:29 ‌ʻOku ke mamata ki ha tangata ʻoku faʻa fai ki heʻene ngāue? ʻE tuʻu ia ʻi he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi; ʻe ʻikai nofo ia ʻi he ʻao ʻoe kakai meʻavale.
PRO 23:1 ‌ʻOka ke ka nofo ke keinanga mo ha taha ʻoku pule, tokanga lahi ki he meʻa ʻoku ʻi ho ʻao:
PRO 23:2 Pea kapau ko e tangata faʻa kai koe, ai ha hele ki ho kia.
PRO 23:3 ‌ʻOua naʻa ke holi ki heʻene ngaahi meʻa lelei: he ko e meʻakai kākā ia.
PRO 23:4 ‌ʻOua naʻa fai feinga ke ke koloaʻia: pea ʻoua naʻa falala ki ho poto ʻoʻou.
PRO 23:5 He te ke sio fakamamaʻu ki he meʻa ʻoku ʻikai? He ko e moʻoni ʻoku ngaohi ʻe he koloa hono kapakau; ʻoku puna atu ia ʻo hangē ko e ʻikale ki he langi.
PRO 23:6 ‌ʻOua naʻa ke kai ʻi he mā ʻaʻana ʻoku manumanu hono mata, pea ʻoua naʻa ke holi ki heʻene ngaahi meʻakai lelei:
PRO 23:7 He ko e ngaahi mahalo ʻo hono loto, ko ia ai pe ia: ʻoku ne pehē kiate koe, “Ke ke kai mo inu;” ka ʻoku ʻikai ʻiate koe hono loto.
PRO 23:8 Ko e momoʻi meʻa kuo ke kai te ke toe lua ʻaki, pea mole mo hoʻo ngaahi lea lelei.
PRO 23:9 ‌ʻOua naʻa ke lea ʻi he telinga ʻoe vale, he te ne manukiʻi ʻae poto ʻo hoʻo ngaahi lea.
PRO 23:10 ‌ʻOua naʻa hiki ʻae kauʻā motuʻa; pea ʻoua naʻa faʻao ʻae potu ngoue ʻae tamai mate:
PRO 23:11 He ʻoku māfimafi ʻa honau huhuʻi, pea te ne fai mo koe ʻi heʻenau meʻa.
PRO 23:12 Fakatokangaʻi ho loto ki he akonaki, pea mo ho telinga ki he ngaahi lea ʻae ʻilo.
PRO 23:13 ‌ʻOua naʻa taʻofi ʻae tauteʻi mei he tamasiʻi: he kapau te ke taaʻi ia ʻaki ʻae meʻa tā, ʻe ʻikai mate ia.
PRO 23:14 He te ke tauteʻi ʻaki ia ʻae meʻa tā, ʻo fakahaofi ai hono laumālie mei heli.
PRO 23:15 ‌ʻE hoku foha, kapau ʻe poto ho loto, ʻe fiefia ai hoku loto, ʻio, te u fiefia au.
PRO 23:16 Ko e moʻoni ʻe fiefia hoku loto, ʻoka lea ʻaki ʻe ho loungutu ʻae ngaahi meʻa totonu.
PRO 23:17 ‌ʻOua naʻa meheka ho loto ki he angahala: ka ke manavahē koe kia Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē.
PRO 23:18 He ko e moʻoni ʻoku ai ha ngataʻanga; pea ʻe ʻikai motuhi hoʻo ʻamanaki.
PRO 23:19 Ke ke fanongo, ʻE hoku foha, pea ke poto, pea fakahinohino ho loto ʻi he hala.
PRO 23:20 ‌ʻOua naʻa ke kau mo e kakai faʻa inu ke konā, mo kinautolu ʻoku ʻuakai ki heʻenau meʻakai:
PRO 23:21 Koeʻuhi ʻe iku ki he masiva ʻaia ʻoku faʻa konā mo faʻa ʻuakai: pea ko ia ʻoku faʻa mohe ʻe kofu mahaehae pe ia.
PRO 23:22 Fakaongo ki hoʻo tamai naʻa ke tupu ai, pea ʻoua naʻa ke taʻeʻofa ki hoʻo faʻē ʻoka motuʻa ia.
PRO 23:23 Fakatau mai ʻae moʻoni, pea ʻoua naʻa toe fakatau atu; ʻae poto, mo e akonaki, pea mo e faʻa fakakaukau.
PRO 23:24 ‌ʻE fiefia lahi ʻae tamai ʻaʻana ʻoku māʻoniʻoni: pea ko ia ʻoku ne maʻu ʻae tamasiʻi ʻoku poto ʻe fiefia ia ʻiate ia.
PRO 23:25 ‌ʻE fiefia ʻa hoʻo tamai mo hoʻo faʻē, pea ʻe fiefia ia naʻa ne fanauʻi koe.
PRO 23:26 ‌ʻE hoku foha, foaki mai ho loto, pea ke tokangaʻi ʻe ho mata ʻa hoku ngaahi hala.
PRO 23:27 He ʻoku tatau mo e luo taumamaʻo ʻae fefine faʻa feʻauaki; pea ko e fefine anga kehe ʻoku tatau mo e luo ʻapiʻapi.
PRO 23:28 ‌ʻOku ne toi foki ʻo hangē ha kaihaʻa, pea ʻoku ne fakatokolahi ʻae kau angahala ʻi he kakai.
PRO 23:29 Ko hai ia ʻoku malaʻia? Ko hai ia ʻoku mamahi? Ko hai ia ʻoku ʻi he feʻiteʻitani? Ko hai ʻoku papūnoa? Ko hai ʻoku lavea noa pe? Ko hai ʻoku kulokula hono mata?
PRO 23:30 Ko kinautolu ʻoku nofo fuoloa ke inu ke konā; ʻakinautolu ʻoku ʻalu ke kumi ʻae uaine kuo felingiʻaki.
PRO 23:31 ‌ʻOua naʻa ke sio ki he uaine ʻi heʻene kulokula, ʻi heʻene tuku hono lanu ʻi he ipu, pea ʻoku mālie hono inu.
PRO 23:32 Koeʻuhi ʻe uʻu ia ʻamui ʻo hangē ha ngata, pea huhu foki ʻo hangē ko e ngata kona.
PRO 23:33 ‌ʻE sio ho mata ki he kau fefine anga kehe, pea ʻe fakahā mei ho loto ʻae ngaahi meʻa fakafufū.
PRO 23:34 ‌ʻIo, te ke hangē ha taha ʻoku tokoto hifo ʻi loto tahi, pe ha taha ʻoku mohe ʻi ha funga fanā.
PRO 23:35 Te ke pehē ʻe koe, “Kuo nau taaʻi au, ka ʻoku ʻikai te u mamahi; pea kuo nau haha au, ka ʻoku ʻikai te u ongoʻi ia: te u ʻā ʻafē? Te u toe kumi pe ki ai.”
PRO 24:1 ‌ʻOua naʻa ke meheka ki he kakai angakovi, pea ʻoua naʻa ke holi ke kau mo kinautolu.
PRO 24:2 He ʻoku fakakaukau ʻa honau loto ki he fakaʻauha, pea lea ʻa honau loungutu ki he fakamaveuveu.
PRO 24:3 Ko e meʻa ʻi he poto ʻoku langa ai ha fale; pea ʻoku fokotuʻumaʻu ia ʻi he faʻa fakakaukau:
PRO 24:4 Pea ko e meʻa ʻi he faʻa ʻilo ʻe fakapito ai ʻae ngaahi potu fale ʻaki ʻae ngaahi koloa mahuʻinga mo lelei.
PRO 24:5 ‌ʻOku mālohi ʻae tangata ʻoku poto, ʻio, ʻoku fakatupu ʻe he tangata faʻa ʻilo ʻa hono mālohi.
PRO 24:6 He te ke fakahoko hoʻo tau ʻi he fakakaukau poto: pea ʻi he tokolahi ʻa hono fakakaukauʻi ʻoku ai ʻae tuʻumālie.
PRO 24:7 ‌ʻOku ʻikai faʻa tatae ʻae poto ʻe he vale: ʻoku ʻikai mafaʻa hono ngutu ʻi he matapā.
PRO 24:8 Ko ia ʻoku filioʻi ki he fai ʻo ha kovi ʻe ui ia ko e tangata pauʻu.
PRO 24:9 Ko e mahalo ʻae vale ko e angahala ia: pea ko ia ʻoku faʻa manuki ko e fakalielia ia ki he kakai.
PRO 24:10 Kapau te ke pongia ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, ta ʻoku siʻi ho mālohi.
PRO 24:11 Kapau te ke taʻofi ke ʻoua naʻa ke fakamoʻui ʻakinautolu kuo takina ki he mate, pea mo kinautolu kuo teu ke tāmateʻi;
PRO 24:12 Kapau te ke pehē, “Vakai, naʻe ʻikai te mau ʻilo ki ai;” ʻikai ʻoku tokangaʻi ia ʻe ia ʻoku ne ʻafioʻi ʻae loto? Pea ko ia ʻoku ne tauhi ho laumālie, ʻikai ʻoku ne ʻilo ia ki ai? Pea ʻikai ʻe ʻatu ʻe ia ki he tangata taki taha ʻae fakatatau ʻo ʻene ngaahi ngāue?
PRO 24:13 ‌ʻE hoku foha, kai ʻe koe ʻae honi, koeʻuhi ʻoku lelei ia; pea mo e ngeʻesi ʻoe hone ʻaia ʻoku melie ki ho ngutu:
PRO 24:14 ‌ʻE pehē ʻae ʻiloʻi ʻoe poto ki ho laumālie: ʻoka ke ka maʻu ia, ʻe hoko ai ʻae totongi, pea ʻe ʻikai motuhi hoʻo ʻamanaki.
PRO 24:15 ‌ʻE tangata angakovi, ʻoua naʻa ke toiʻi mo lamasi ʻae fale ʻoe māʻoniʻoni; ʻoua naʻa ke maumauʻi hono nofoʻanga:
PRO 24:16 He ka hinga ʻae tangata angatonu ke liunga fitu, ʻoku ne toetuʻu hake: ka ʻe tō ʻae angahala ki he kovi.
PRO 24:17 ‌ʻOua naʻa ke fiefia ʻoka tō hifo ho fili, pea ʻoua naʻa fiefia ho loto ʻoka tūkia ia:
PRO 24:18 Telia naʻa ʻafioʻi ia ʻe Sihova, pea kovi ia ʻi hono ʻao, pea ne fakatafoki hono houhau meiate ia.
PRO 24:19 ‌ʻOua naʻa ke kau mo e kakai angakovi, pea ʻoua naʻa ke meheka ki he kakai angahala;
PRO 24:20 Koeʻuhi ʻe ʻikai ha totongi lelei ki he angakovi: ʻe tāmateʻi ke mate ʻae maama ʻae angahala.
PRO 24:21 ‌ʻE hoku foha, ke ke manavahē koe kia Sihova, pea mo e tuʻi: pea ʻoua naʻa ke kau kiate kinautolu ʻoku loto feliliuʻaki:
PRO 24:22 Koeʻuhi ʻe tupu fakafokifā ʻenau tuʻutāmaki; pea ko hai ʻoku ne ʻiloʻi hona tautea fakatouʻosi?
PRO 24:23 Ko e ngaahi meʻa ni foki ʻoku kau ki he poto. ʻOku ʻikai lelei ke filifilimānako ki he kakai ʻi he fai ʻoe fakamaau.
PRO 24:24 Ko ia ʻoku lea ʻo pehē ki he angakovi, “Ko e māʻoniʻoni koe;” ʻe fakamalaʻia ia ʻe he kakai, ʻe fehiʻa ʻaupito ki ai ʻae ngaahi puleʻanga:
PRO 24:25 Ka ʻe hoko ʻae monūʻia kiate kinautolu ʻoku valokiʻi ia, mo e tāpuaki ʻoe lelei ʻe hoko kiate kinautolu.
PRO 24:26 ‌ʻE fekita ʻae kakai ki hono loungutu ʻo ia ʻoku faʻa tali aki ʻae lea ʻoku totonu.
PRO 24:27 Ke teuteu hoʻo ngāue ʻituʻa, pea ke teuteu ia ke taau mo koe ʻae ngoue; pea ke toki langa ho fale.
PRO 24:28 ‌ʻOua naʻa ke fakamoʻoni meʻa ki ho kaungāʻapi taʻehanototonu; pea ʻoua naʻa ke kākā ʻaki ho loungutu.
PRO 24:29 ‌ʻOua naʻa ke pehē, “Te u fai kiate ia ʻo hangē ko ʻene fai kiate au: te u ʻatu ki he tangata ʻo tatau mo ʻene ngāue.”
PRO 24:30 Naʻaku ʻalu atu ki he ngoue ʻae fakapikopiko, mo e ngoue vaine ʻae tangata taʻefakakaukau;
PRO 24:31 Pea vakai, kuo vaoa ia ʻi he ʻakau talatala, pea ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae talatalaʻāmoa, pea kuo maumau hono ʻā maka ʻo ia.
PRO 24:32 Naʻaku toki mamata, pea u fifili lahi ki ai: naʻaku sio ki ai, pea ne akonakiʻi au.
PRO 24:33 ‌ʻIo, ʻe toe siʻi pe ʻae mohe, ʻe toe siʻi mo e moʻumohea, ʻe toe siʻi mo e fehulunaki ʻoe nima ke mohe:
PRO 24:34 Pea pehē, ʻe haʻu ai hoʻo masiva ʻo hangē ha taha ʻoku fononga mai; mo hoʻo paea ʻo hangē ha tangata ʻoku toʻo mahafu.
PRO 25:1 Ko eni foki ʻae ngaahi lea fakatātā ʻa Solomone, ʻaia naʻe hiki ʻe he kau tangata ʻa Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta.
PRO 25:2 Ko e nāunau ia ʻoe ʻOtua ke fakafufū ha meʻa: ka ko e meʻa ʻe ongoongolelei ai ʻae ngaahi tuʻi ke kumi ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa.
PRO 25:3 Ko e langi ʻi hono māʻolunga, mo e māmani ʻi hono taumamaʻo, mo e loto ʻoe ngaahi tuʻi, ʻoku taʻefaʻaʻiloʻi.
PRO 25:4 Ke toʻo atu ʻae ʻuli mei he siliva, pea ʻe ngaohi mei ai ha ipu ʻe ia ʻoku ne fakamaʻa siliva.
PRO 25:5 Ke ʻave ʻae angahala mei he ʻao ʻoe tuʻi, pea ʻe fokotuʻumaʻu ai hono nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻi he māʻoniʻoni.
PRO 25:6 ‌ʻOua naʻa ke hiki hake koe ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, pea ʻoua naʻa ke tuʻu ʻi he potu ʻoe kakai māʻolunga.
PRO 25:7 He ʻoku lelei hake ke lea ʻo pehē kiate koe, “ʻAlu hake koe ki heni;” ʻi he tuku koe ʻo fakamaʻulalo ʻi he ʻao ʻoe tuʻi kuo ke mamata ki ai.
PRO 25:8 ‌ʻOua naʻa ke ʻalu fakavave atu ke fakakikihi, telia naʻa ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻae meʻa ke fai ʻoka ʻosi ia, ʻoka fakamaaʻi koe ʻe ho kaungāʻapi.
PRO 25:9 Ke mo fai toko ua pe hoʻo mo fakakikihi mo ho kaungāʻapi; pea ʻoua naʻa fakahā ha tala fakalilolilo ki ha taha kehe:
PRO 25:10 Telia naʻa fakamaaʻi koe ʻe ia ʻoku fanongo ki ai, pea ʻikai toe foki meiate koe ho ongoongo kovi.
PRO 25:11 Ko e lea ʻoku ngali mo totonu hono leaʻaki, ʻoku hangē ia ko e ʻapele koula ʻi ha ipu siliva.
PRO 25:12 ‌ʻO hangē ko e hau koula mo e teunga ʻoe koula lelei, ʻoku pehē ia ʻaia ʻoku valoki fakapotopoto kiate ia ʻoku telinga ongo.
PRO 25:13 ‌ʻO hangē ko e momoko ʻoe ʻuha hinehina ʻi he lolotonga ʻae ututaʻu, ʻoku pehē ʻae talafekau totonu kiate kinautolu ʻoku nau fekauʻi ia: he ʻoku ne fakafiemālie ʻe ia ki he loto ʻo ʻene houʻeiki.
PRO 25:14 Ko ia ia ʻoku polepole ʻi ha foaki loi, ʻoku hangē ia ko e ngaahi ʻao mo e matangi taʻehanoʻuha.
PRO 25:15 ‌ʻOku fakalotoʻi ʻae tuʻi ʻi he fai fakakukafi, pea ʻoku fesiʻi ʻae hui ʻe he ʻelelo molū.
PRO 25:16 Kuo ke ʻilo ha honi? Kai ai koe ke mākona lelei pe, telia naʻa ke fatufāʻia ai, pea lua ʻaki.
PRO 25:17 Ke taʻofi ho vaʻe mei he fale ʻo ho kaungāʻapi; telia naʻa fiu ia ʻiate koe, pea fehiʻa ai kiate koe.
PRO 25:18 Ko e tangata ʻoku fakamoʻoni loi ki hono kaungāʻapi, ʻoku hangē ia ko e ʻakau fakapō, mo e heletā, pea mo e ngahau māsila.
PRO 25:19 Ko e falala ʻi he tuʻutāmaki ki ha tangata taʻeangatonu, ʻoku hangē ia ko e nifo popo, pe ko e vaʻe kuo tapeva.
PRO 25:20 ‌ʻOku hangē ko e tangata ʻoku toʻo ʻo ʻave ha kofu ʻi he faʻahitaʻu momoko, pea hangē ko e fefiofi ʻae vaimahi mo e naita, ʻoku pehē ʻaia ʻoku hiva ʻaki ʻae ngaahi fasi ki he loto māfasia.
PRO 25:21 Kapau ʻoku fiekaia ho fili, foaki ki ai ʻae mā ke ne kai; pea kapau ʻoku fieinua, foaki kiate ia ʻae vai ke inu:
PRO 25:22 He te ke hilifaki ai ʻae malalaʻi afi ki hono ʻulu, pea ʻe totongi lelei ʻe Sihova kiate koe.
PRO 25:23 ‌ʻOku tupu ʻae ʻuha mei he matangi tokelau; ʻoku pehē foki ʻoku tupu ʻae matalili mei he ʻelelo ʻoe fakakovi.
PRO 25:24 ‌ʻOku lelei hake ʻae nofo ʻi he tuliki ʻi he tuʻa fale, ʻi he nofo mo ha fefine faʻa kē ʻi ha fale ʻoku fuʻu ʻatā.
PRO 25:25 ‌ʻOku hangē ko e vai momoko kiate ia ʻoku fieinua, ʻoku pehē ʻae ongoongolelei mei he fonua mamaʻo.
PRO 25:26 Ko e hinga ʻae tangata māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻoe kau angahala, ʻoku hangē ia ko e matavai kuo fakangaueue, mo e vaitafe kuo fakaʻuliʻi.
PRO 25:27 ‌ʻOku ʻikai lelei ke kai lahi ʻi he honi: pea pehē, ko e kumi ʻe he kakai honau ongoongolelei ʻonautolu pe ʻoku ʻikai ko e ongoongolelei ia.
PRO 25:28 Ko ia ia ʻoku ʻikai faʻa puleʻi hono laumālie ʻoʻona, ʻoku tatau ia mo e kolo kuo holoki hifo, pea ʻoku ʻikai hano ʻā.
PRO 26:1 ‌ʻOku hangē ko e ʻuha hinehina ʻi he faʻahitaʻu mafana, mo e ʻuha ʻi he lolotonga ʻoe ututaʻu, ʻoku pehē hono taʻetaau ʻae ongoongolelei mo ha vale.
PRO 26:2 Hangē ko e manupuna ʻoku hēhē, pea mo e pekepeka ʻi heʻene puna, ʻoku pehē, ʻe ʻikai hoko mai ʻae fakamalaʻia taʻehanoʻuhinga.
PRO 26:3 Ko e meʻa kinisi ki he hoosi, mo e meʻa taʻofi ki he ʻasi, pea mo e meʻa tā ki he tuʻa ʻoe vale.
PRO 26:4 ‌ʻOua naʻa tali ʻaki ʻae vale ʻa ʻene vale, telia naʻa ke hoko ʻo tatau pe mo ia.
PRO 26:5 Ke talia ʻae vale ʻo fakatatau mo ʻene vale, telia naʻa poto ia ʻi hono mata ʻoʻona.
PRO 26:6 Ko ia ʻoku ne ʻave ha fekau ʻi he nima ʻo ha taha ʻoku vale ʻoku ne tuʻusi ʻae vaʻe, mo inu ʻi he fakamamahi.
PRO 26:7 ‌ʻOku ʻikai tatau ʻae vaʻe ʻoe tangata ketu: ʻoku pehē foki ʻae lea fakatātā ʻi he ngutu ʻoe kakai vale.
PRO 26:8 ‌ʻOku hangē ha taha ʻoku ne ai ʻae maka ʻi he makatā, ʻoku pehē pe ia ʻaia ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻae vale.
PRO 26:9 ‌ʻOku hangē ko e tau ʻae talaʻi ʻakau ʻi he nima ʻoe tangata konā, ʻoku pehē pe ʻae lea fakatātā ʻi he ngutu ʻoe kakai vale.
PRO 26:10 Ko e ʻOtua ʻaia naʻe ngaohi ʻae meʻa kotoa pē, ʻoku ne fakatou ʻatu ʻae totongi ki he vale, pea mo e kau fai kovi.
PRO 26:11 Hangē ko e tafoki mai ʻae kulī ki heʻene lua, ʻoku pehē ʻae toe fai ʻe he vale ʻa ʻene vale.
PRO 26:12 ‌ʻOku ke mamata ki ha tangata ʻoku ne mahalo kiate ia ko e poto ia? ʻOku tau ʻamanaki lelei hake ki he vale ʻiate ia.
PRO 26:13 ‌ʻOku pehē ʻe he tangata fakapikopiko, “ʻOku ai ʻae laione ʻi he hala: ʻoku ʻi he hala ʻoe kolo ʻae laione.”
PRO 26:14 Hangē ko e feʻaluʻaki ʻae matapā ʻi hono meʻa tautau, ʻoku pehē ʻaia ʻoku fakapikopiko ʻi hono mohenga.
PRO 26:15 ‌ʻOku fakafufū ʻe he fakapikopiko ʻa hono nima ʻi hono fatafata; pea ʻoku mamahi ia ʻi heʻene toe ʻomi ia ki hono ngutu.
PRO 26:16 ‌ʻOku poto hake ʻae fakapikopiko ʻi heʻene mahalo ʻaʻana, ʻi he kau tangata ʻe toko fitu ʻoku faʻa tali ʻaki ʻae lea ʻoku totonu.
PRO 26:17 Ko ia ʻoku ʻalu ange, pea ne kaunoa ʻi ha fakakikihi naʻe ʻikai kau ai ia, ʻoku tatau ia mo ha taha ʻoku puke ha kulī ʻi hono telinga.
PRO 26:18 Hangē ha tangata faha ʻoku lī fano ʻe ia ʻae afi, mo e ngaahi ngahau, mo e mate,
PRO 26:19 ‌ʻOku pehē pe ʻae tangata ʻoku ne kākaaʻi hono kaungāʻapi, ʻo ne pehē, “ʻIkai ko ʻeku fakavā pe?”
PRO 26:20 ‌ʻI he ʻikai ha fefie ʻoku mate ʻae afi: pea pehē, ʻi he ʻikai ha fakakovi kuo longo leva ʻae fakakikihi.
PRO 26:21 Hangē ko e malamala ki he malala vela, mo e fefie ki he afi; ʻoku pehē ʻae tangata faʻa fakakikihi kē.
PRO 26:22 Ko e ngaahi lea ʻae tangata faʻa fafana ʻoku hangē ia ko e ngaahi makafokafo, pea ʻoku ʻasi mai ia ki he kakano ʻoe loto.
PRO 26:23 Ko e loungutu lapu mo e loto kovi, ʻoku tatau mo ha konga ipu maumau kuo ʻufiʻufi ʻaki ʻae siliva.
PRO 26:24 Ko ia ʻoku taufehiʻa, ʻoku lapu ʻaki ʻe ia ʻa hono loungutu, ka ʻoku nofo ʻi hono loto ʻae kākā;
PRO 26:25 ‌ʻOka matamatalelei ʻene lea, ʻoua naʻa ke tui kiate ia: he ʻoku fitu ʻae meʻa fakalielia ʻi hono loto.
PRO 26:26 Ko ia ʻoku ne fakafufū ʻene fehiʻa ʻaki ʻa ʻene fai kākā, ʻe fakahā ʻa ʻene fai kovi ʻi he ʻao ʻoe fakataha kotoa pē.
PRO 26:27 Ko ia ʻoku keli ʻae luo ʻe tō ia ki ai: pea ko ia ʻoku tekaʻi ʻae maka ʻe toe ʻoho mai ia kiate ia.
PRO 26:28 ‌ʻOku fehiʻa ʻae ʻelelo loi kiate kinautolu ʻoku mamahi ai; pea ʻoku tupu ʻae malaʻia mei he ngutu ʻoku lapu.
PRO 27:1 ‌ʻOua naʻa ke polepole ki he ʻapongipongi; he ʻoku ʻikai siʻi te ke faʻa ʻilo ʻae meʻa ʻe hoko ʻi ha ʻaho.
PRO 27:2 Tuku ke fakamālō kiate koe ʻe ha tangata kehe, ka ʻe ʻikai ʻi ho ngutu ʻoʻou pe; ko e taha kehe, ka ʻe ʻikai ʻi ho loungutu ʻoʻou.
PRO 27:3 ‌ʻOku mamafa ʻae maka, pea ko e meʻa mamafa mo e ʻoneʻone, ka ko e ʻita ʻae vale ʻoku mamafa hake ia ʻi ai.
PRO 27:4 ‌ʻOku fakamālohi ʻae houhau, pea ko e meʻa fakalili ʻae ʻita; ka ko hai ʻoku faʻa kātakiʻi ʻae fuaʻa?
PRO 27:5 ‌ʻOku lelei hake ʻae valoki ʻoku fai fakahā, ʻi he ʻofa ʻoku fakalilolilo.
PRO 27:6 Ko e lavea mei he kāinga ko e angatonu ia; ka ko e ngaahi ʻuma mei ha fili ko e kākā ia.
PRO 27:7 ‌ʻOku fehiʻa ʻaia ʻoku mākona ki he ngeʻesi ʻoe honi; ka ʻoku huʻamelie ʻae meʻa konā kotoa pē kiate ia ʻoku fiekaia.
PRO 27:8 ‌ʻOku tatau mo e manupuna kuo hē mei hono pununga, ʻae tangata ko ia kuo hē mei hono nofoʻanga.
PRO 27:9 ‌ʻOku fakafiefiaʻi ʻae loto ʻaki ʻae lolo tākai mo e meʻa namu kakala: ʻoku pehē ʻae lelei ʻoe kāinga ki ha tangata, ko e meʻa ʻi he akonakiʻi ʻoku fai mei he loto.
PRO 27:10 ‌ʻOua naʻa ke siʻaki ho kāinga ʻoʻou, pe ko e kāinga ʻo hoʻo tamai; pea ʻoua naʻa ke ʻalu ki he fale ʻo ho tokoua ʻi he ʻaho ʻo hoʻo mamahi: he ʻoku lelei hake ho kaungāʻapi pe ʻoku ofi, ʻi ho tokoua ka ʻoku ne mamaʻo.
PRO 27:11 ‌ʻE hoku foha, ke ke poto koe, pea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeʻuhi ke u faʻa tali ia ʻaia ʻoku manuki kiate au.
PRO 27:12 ‌ʻOku sio mamaʻo atu ʻae tangata fakapotopoto ki he kovi, ʻo ne fufū ia mei ai: ka ʻoku mole atu pe ʻae vale, pea tautea ia.
PRO 27:13 Ke toʻo pe ʻae kofu ʻoʻona ʻoku tongia ha taha ʻoku ʻikai ʻiloʻi, pea ke maʻu mei ai ʻae tuku paʻanga ko e langomakiʻi ʻoe fefine muli.
PRO 27:14 Ko ia ʻoku fakamālō leʻo lahi ki hono kāinga ʻi heʻene tuʻu hake kei hengihengi, ʻe lau ia ko e fakamalaʻia kiate ia.
PRO 27:15 Ko e tō maʻu pe ʻae ʻuha ʻi he ʻaho ʻoe ʻuha lahi, ʻoku na tatau mo e fefine ʻoku faʻa kē.
PRO 27:16 Ko ia ʻoku ne fakafufū ia ʻoku tatau mo ʻene fakafufū ʻae matangi, pē ko e meʻa nanamu ʻi hono nima toʻomataʻu ʻaia ʻoku fakahā ia.
PRO 27:17 ‌ʻOku fakamāsila ʻe he ukamea ʻae ukamea; ʻoku pehē ʻae fakalelei ʻe he tangata ʻae mata ʻo hono kāinga.
PRO 27:18 Ko ia ʻoku faʻa tauhi ki he ʻakau ko e fiki te ne kai ʻe ia hono fua: pea pehē foki, ko ia ʻoku tauhi ki heʻene ʻeiki ʻe hakeakiʻi ia.
PRO 27:19 Hangē ko e sioʻata ʻae mata ki he mata ʻi he vai, ʻoku pehē ʻae loto ʻoe tangata ki he tangata.
PRO 27:20 ‌ʻOku ʻikai ke pito ʻa hētesi mo e fakaʻauha; pea pehē, ʻoku ʻikai ʻaupito ke fiemālie ʻae mata ʻoe tangata.
PRO 27:21 Hangē ko e kulo fakamaʻa ki he siliva mo e afi kakaha ki he koula; ʻoku pehē, ʻoku ʻiloʻi ʻae tangata mei hono ongoongo.
PRO 27:22 Naʻa mo hoʻo fakavolu ha vale ʻi he momosiʻanga fakataha mo e uite ʻaki ʻae meʻa momosi, ʻe ʻikai mahuʻi ʻene vale meiate ia.
PRO 27:23 Ke ke tokanga lahi ke ʻiloʻi pe ʻoku fēfē hoʻo fanga sipi, pea vakai lahi ki hoʻo fanga manu kehekehe.
PRO 27:24 He ʻoku ʻikai tolonga maʻuaipē ʻae koloa: pea ʻoku tolonga koā ʻae tatā[fakatuʻi ]ki he toʻutangata kotoa pē?
PRO 27:25 ‌ʻOku hā mai ʻae mohuku mōmoa, mo e musie toki tupu ʻoku hā mai ia, pea ʻoku tānaki ʻae ʻakau iiki ʻoe ngaahi moʻunga.
PRO 27:26 ‌ʻOku ai ʻae fanga lami koeʻuhi ke ke maʻu ho kofu, pea mo e fanga kosi ko e totongi ia ʻo hoʻo ngoue.
PRO 27:27 Pea ʻe lahi ʻae huʻa kosi ki hoʻo kai, mo e kai ʻa hoʻo kau nofoʻanga, pea ke moʻui ai ʻa hoʻo kau kaunanga.
PRO 28:1 ‌ʻOku hola ʻae kakai fai kovi ʻi he ʻikai tuli ki ai ha taha: ka ʻoku toʻa ʻae māʻoniʻoni ʻo hangē ko e laione.
PRO 28:2 Ko e meʻa ʻi he fai hala ʻae fonua ko ia, ʻoku tupu ʻo tokolahi ai hono houʻeiki: ka koeʻuhi ko e tangata poto mo ʻiloʻilo ʻe fakatolonga ai hono lelei.
PRO 28:3 Ko e tangata masiva ʻoku fakamālohi ki he masiva, ʻoku tatau pe ia mo e ʻuha lolo ʻoku ʻauha ai ʻae meʻakai.
PRO 28:4 ‌ʻOku fakamālō ki he angahala ʻekinautolu ʻoku liʻaki ʻae fono: ka ʻoku fakakikihi mo kinautolu ʻakinautolu ʻoku tauhi ki he fono.
PRO 28:5 ‌ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻae fakamaau ʻe he kakai angakovi: ka ʻoku ʻilo ʻae meʻa kotoa pē ʻekinautolu ʻoku kumi kia Sihova.
PRO 28:6 ‌ʻOku lelei hake ʻaia ʻoku masiva ka ʻoku ʻeveʻeva ʻi heʻene angatonu, ʻiate ia ʻoku koloaʻia ka ʻoku pikopiko hono ngaahi hala.
PRO 28:7 Ko ia ʻoku fai ki he fono ko e foha poto ia: ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e kakai fakamaveuveu ʻoku fakamaaʻi ʻe ia ʻa ʻene tamai.
PRO 28:8 Ko ia ʻoku fakalahi ʻene koloa ʻi he foaki paʻanga ke toe totongi mai, mo e fai taʻetotonu, ʻe tānaki ia ʻe ia ki ha taha ʻe manavaʻofa ki he masiva.
PRO 28:9 Ko ia ʻoku fakatafoki hono telinga ke ʻoua naʻa ne fanongo ki he fono, ʻe hoko ʻene lotu ʻaʻana ko e meʻa fakalielia.
PRO 28:10 Ko ia ʻe fakahēʻi ʻae māʻoniʻoni ke ne ʻalu ʻi ha hala kovi, ʻe tō pe foki ia ki heʻene luo ʻaʻana: ka ʻe maʻu ʻe he fai totonu ʻae ngaahi meʻa lelei.
PRO 28:11 ‌ʻOku poto ʻae tangata koloaʻia ʻi hono mata ʻoʻona; ka ʻoku ʻiloʻi ia ʻe he tangata masiva ʻoku faʻa fakakaukau.
PRO 28:12 ‌ʻOka fiefia ʻae kakai māʻoniʻoni, ʻoku ai ʻae ongoongolelei lahi: ka ʻoka pule ʻae angahala, kuo fakafufū ʻae tangata.
PRO 28:13 ‌ʻE ʻikai monūʻia ia ʻaia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahala: ka ko ia ʻoku vete ia mo liʻaki ʻe maʻu ʻe ia ʻae ʻaloʻofa.
PRO 28:14 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku manavahē maʻuaipē: ka ʻe tō ki he kovi ʻaia ʻoku fakafefeka hono loto.
PRO 28:15 ‌ʻO hangē ko e laione ngungulu, mo e pea ʻoku ʻoho fano; ʻoku pehē ʻae pule ʻoku angakovi ki heʻene kakai masiva.
PRO 28:16 Ko e tuʻi foki ʻoku masiva ʻi he fakakaukau, ʻoku lahi ʻene fakamālohi: ka ko ia ʻoku fehiʻa ki he manumanu, ʻoku fakatolonga ʻe ia hono ngaahi ʻaho.
PRO 28:17 Ko e tangata ko ia ʻoku fai fakamālohi ki he toto ʻo ha tokotaha ʻe mole ia ki he luo; ʻoua naʻa taʻofi ia ʻe ha tokotaha.
PRO 28:18 Ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he angatonu ʻe fakamoʻui ia: ka ʻe hinga leva ia ʻaia ʻoku pikopiko hono ngaahi hala.
PRO 28:19 Ko ia ʻoku faʻa ngāue ki heʻene ngoue ʻe maʻu ʻe ia ʻae meʻakai lahi: ka ʻe lahi moʻoni ʻae masiva kiate ia ʻoku muimui ki he kakai taʻepoto.
PRO 28:20 ‌ʻE lahi ʻaupito ʻae tāpuaki ki he tangata ʻoku angatonu: ka ko ia ʻoku fai fakatoʻotoʻo ke ne koloaʻia ʻe ʻikai tonuhia ia.
PRO 28:21 ‌ʻOku ʻikai lelei ke filifilimānako: he ko e tangata ʻoku pehē, ʻe fai hala ia ke ne maʻu ai ha konga mā.
PRO 28:22 ‌ʻOku ʻiate ia ʻoku fai fakatoʻotoʻo ke ne koloaʻia ʻae mata ʻoku kovi, pea ʻoku ʻikai te ne tokangaʻi ʻe hoko mai ʻae masiva kiate ia.
PRO 28:23 Ko ia ʻoku lea valoki ki ha tangata ʻe maʻu ʻe ia ʻae ʻofa lahi hake, ʻamui ʻiate ia ʻoku lea lapu ʻaki ʻae ʻelelo.
PRO 28:24 Ko ia ʻoku kaihaʻa mei heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai ko e fai hala ia;” ʻoku kaumeʻa ia mo e tangata fakaʻauha.
PRO 28:25 Ko ia ʻoku loto fielahi ʻoku fakatupu ʻe ia ʻae fekeʻikeʻi: ka ʻe fakamonūʻia ia ʻaia ʻoku falala kia Sihova.
PRO 28:26 Ko ia ʻoku falala ki hono loto ʻoʻona ko e vale ia: ka ko ia ʻoku ʻalu fakapotopoto, ʻe fakahaofi ia.
PRO 28:27 Ko ia ʻoku faʻa foaki ki he masiva ʻe ʻikai masiva ia: ka ko ia ʻoku fufū hono mata ʻe lahi ʻae fakamalaʻia ʻe hoko ki ai.
PRO 28:28 ‌ʻOka hakeakiʻi ʻae angahala, ʻoku toitoi ʻae kakai: ka ʻoka ʻauha ʻakinautolu, ʻoku tupu ʻo tokolahi ʻae māʻoniʻoni.
PRO 29:1 Ko ia kuo liunga lahi hono valokiʻi kae fakakekeva ʻe ia hono kia, ʻe fakaʻauha fakafokifā ia, pea ʻe ʻikai ha fakamoʻui ki ai.
PRO 29:2 ‌ʻOka pule ʻae māʻoniʻoni ʻoku fiefia ai ʻae kakai: ka ʻoka maʻu ʻae pule ʻe he angahala ʻoku mamahi ai ʻae kakai.
PRO 29:3 Ko ia ʻoku manako ki he poto ʻoku ne fakafiefiaʻi ʻa ʻene tamai: ka ʻoku maumauʻi ʻene koloa ʻe ia ʻoku kaumeʻa mo e kau faʻa feʻauaki.
PRO 29:4 Ko e meʻa ʻi he fakamaau totonu ʻae tuʻi ʻoku fokotuʻumaʻu ai ʻae fonua: ka ko ia ʻoku ne faʻa maʻu ʻae ngaahi foaki ʻoku ne fakamalaʻia ia.
PRO 29:5 Ko e tangata ko ia ʻoku lea lapu ki hono kaungāʻapi, ʻoku ʻaʻau ʻe ia ʻae kupenga ki hono vaʻe.
PRO 29:6 Ko e fai angahala ʻae tangata angakovi ko e tauhele ia: ka ʻoku hiva mo fiefia ʻae māʻoniʻoni.
PRO 29:7 ‌ʻOku tokanga ʻae māʻoniʻoni ki he masiva: ka ʻoku ʻikai tokanga ʻae angakovi ke ʻiloʻi ia.
PRO 29:8 ‌ʻOku tutu ʻae kolo ʻe he kau tangata manuki; ka ʻoku taʻofi atu ʻae houhau ʻe he kakai poto.
PRO 29:9 Kapau ʻoku fakakikihi ʻae tangata poto mo ha tangata vale, neongo ʻene lili pe kata, ʻe ʻikai ha fiemālie ʻe tupu ai.
PRO 29:10 ‌ʻOku fehiʻa ki he angatonu ʻaia ʻoku fieinu ki he toto: ka ʻoku kumi hono laumālie ʻe he māʻoniʻoni.
PRO 29:11 ‌ʻOku fakahā ʻe he vale ʻa hono loto kotoa pē: ka ʻoku fakalaulauloto ʻe he poto ki he ʻamui:
PRO 29:12 Kapau ʻoku faʻa tokanga ʻaia ʻoku pule ki he ngaahi loi, ʻe hoko ʻo kovi ʻa ʻene kau tamaioʻeiki kotoa pē.
PRO 29:13 ‌ʻOku faʻa fakataha pe ʻae masiva pea mo e kākā: pea ʻoku fakatou māmangia hona mata meia Sihova.
PRO 29:14 ‌ʻE fokotuʻumaʻu ke taʻengata ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoe tuʻi, ko ia ʻoku fai totonu ʻae fakamaau ki he masiva.
PRO 29:15 ‌ʻOku tupu ʻae poto mei he meʻa tā mo e valoki: ka ko e tamasiʻi ʻoku tuku pe ki heʻene faʻiteliha ʻoku ne fakamaaʻi ʻa ʻene faʻē.
PRO 29:16 ‌ʻOka tupu ʻo tokolahi ʻae kakai angahala, ʻoku tupu mo e fai kovi: ka ʻe mamata ʻae māʻoniʻoni ki heʻenau hinga.
PRO 29:17 Ke ke tauteʻi ho foha, pea te ke fiemālie ʻiate ia: ʻio, te ne fakafiefiaʻi ho laumālie.
PRO 29:18 ‌ʻOka ʻikai ʻi ai ha kikite ʻoku malaʻia ʻae kakai; ka ʻoku monūʻia ia ʻaia ʻoku fai ki he fono.
PRO 29:19 ‌ʻE ʻikai poto ʻae tamaioʻeiki ʻi ha lea valoki: he naʻa mo ʻene ʻiloʻi ʻe ʻikai te ne talangofua.
PRO 29:20 ‌ʻOku ke mamata ki ha tangata ʻoku faʻa lea vave? ʻOku tau ʻamanaki lelei hake ki he vale ʻiate ia.
PRO 29:21 Ko ia ʻoku fakahikihiki ʻa ʻene tamaioʻeiki talu ʻene kei tamasiʻi, ʻe faifai pea hoko ia ʻamui ko hono foha.
PRO 29:22 ‌ʻOku fakatupu ʻae fekeʻikeʻi ʻe he tangata faʻa ʻita, pea ʻoku lahi ʻae fai hala ʻae tangata loto fili.
PRO 29:23 Ko e fielahi ʻae tangata, ʻe fakahifo ai ia ki lalo; ka ʻe poupou hake ʻae laumālie ʻoe angavaivai ʻaki ʻae ongoongolelei.
PRO 29:24 Ko ia ʻoku kaumeʻa mo e kaihaʻa ʻoku fehiʻa ia ki hono laumālie ʻoʻona: pea ʻoku fanongo ʻe ia ki he kape, ka ʻe ʻikai te ne fakahā ia.
PRO 29:25 Ko e manavahē ki ha tangata, ʻoku hoko ia ko e tauhele: ka ʻe moʻui pe ia ʻaia ʻoku falala kia Sihova.
PRO 29:26 ‌ʻOku kumi ʻe he tokolahi ki he loto lelei ʻo ia ʻoku pule; ka ʻoku meia Sihova ʻae fakamaau ki he tangata taki taha.
PRO 29:27 Ko e tangata taʻefaitotonu ʻoku fakalielia ia ki he angatonu. Pea ko ia ʻoku fai totonu ʻi hono hala ʻoku fakalielia ia ki he angahala.
PRO 30:1 Ko e ngaahi lea ʻa ʻAkuli ko e foha ʻo Sake, ʻaia ko e kikite: naʻe lea ʻae tangata kia ʻItieli, ʻio, kia ʻItieli mo ʻUkali.
PRO 30:2 “Ko e moʻoni ʻoku lahi hake ʻa ʻeku vale ʻi he tangata kotoa pē, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae poto ʻo ha tangata.
PRO 30:3 Kuo ʻikai akonekina au ki he poto, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae ʻilo ʻoe māʻoniʻoni.
PRO 30:4 Ko hai kuo ʻalu hake ki he langi, pe ʻalu hifo? Ko hai ʻoku ne tānaki ʻae matangi ʻi hono nima? Ko hai kuo ne fakamaʻopoʻopo ʻae ngaahi vai ʻi ha kofu? Ko hai kuo ne fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi ngataʻanga ʻo māmani? Ko hai hono huafa, pea ko hai ʻae huafa ʻo hono ʻAlo, ʻo kapau ʻoku ke faʻa fakahā?
PRO 30:5 “ʻOku maʻa ʻae folofola kotoa pē ʻae ʻOtua: pea ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.
PRO 30:6 ‌ʻOua naʻa ke fakalahi ki heʻene folofola telia naʻa ne valokiʻi koe, pea ʻe ʻilo ai koe ko e loi.”
PRO 30:7 Ko e meʻa ʻe ua kuo u kole kiate koe; pea ʻoua naʻa ke taʻofi ia ʻiate au ʻo aʻu ki heʻeku mate.
PRO 30:8 Hiki ke mamaʻo ʻiate au ʻae vaʻinga mo e loi: pea ʻoua naʻaku masiva pe koloaʻia: fafanga ʻaki au ʻae meʻakai ʻoku taau pe mo au:
PRO 30:9 Telia naʻaku mākona, pea u fakafisiʻi koe, pea u pehē, Ko hai ʻa Sihova? Telia foki naʻaku masiva, pea u kaihaʻa, mo takuanoa ʻae huafa ʻo hoku ʻOtua.
PRO 30:10 ‌ʻOua naʻa ke fakakoviʻi ʻae tamaioʻeiki ki heʻene ʻeiki, telia naʻa ne kapeʻi koe, pea ʻilo ko koe ʻoku halaia.
PRO 30:11 ‌ʻOku ai ʻae fānau ʻoku kape ki heʻenau tamai, pea ʻoku ʻikai ke tāpuakiʻi ʻenau faʻē.
PRO 30:12 ‌ʻOku ai ʻae toʻutangata ʻe taha ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi honau mata ʻonautolu, ka ʻoku teʻeki ke fufulu ʻenau anga fakalielia.
PRO 30:13 ‌ʻOku ai ʻae toʻutangata ʻe taha, ʻOi seuke! Hono ʻikai māʻolunga ʻa honau mata! Pea kuo nau hiki hake honau laumata.
PRO 30:14 ‌ʻOku ai ʻae toʻutangata ʻe taha, ʻoku tatau honau nifo mo e heletā, mo honau ngao ʻoku hangē ko e hele, ke kai ʻo ʻosi ʻae masiva mei he funga ʻo māmani, pea ʻosi mo e paea mei he kakai.
PRO 30:15 “ʻOku maʻu ʻe he aluka ʻae ʻofefine ʻe toko ua ʻoku tangi, ‘Foaki mai, foaki mai.’ “ʻOku ai ʻae meʻa ʻe tolu ʻoku ʻikai siʻi ke fiemālie, ʻio, ʻoku fā ʻae meʻa ʻoku ʻikai ke nau pehē, ‘Maʻuā, kuo lahi:’
PRO 30:16 Ko e faʻitoka; mo e manāva ʻoku paʻa; ko e kelekele ʻoku ʻikai pito ʻi he vai; pea mo e afi ʻoku ʻikai ke pehē, ‘Maʻuā, kuo lahi.’
PRO 30:17 “Ko e mata ʻoku manuki ki heʻene tamai, pea ʻikai tokanga ke fai talangofua ki heʻene faʻē, ʻe kapeʻi ia ʻe he fanga leveni ʻoe teleʻa, pea ʻe kai ia ʻe he fanga ʻikale iiki.
PRO 30:18 ‌ʻOku ai ʻae meʻa ʻe tolu ʻoku fakaofo lahi kiate au, ʻio, ko e meʻa ʻe fā ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi.
PRO 30:19 Ko e punaʻanga ʻoe ʻikale ʻi he ʻatā; mo e hala ʻoe ngata ʻi he funga maka; mo e ʻaluʻanga ʻoe vaka ʻi he loto vaha; mo e anga ʻae tangata ki he tāupoʻou.
PRO 30:20 ‌ʻOku pehē ʻae anga ʻae fefine tonotangata; ʻoku ne kai, ʻo ne holoholo hono ngutu, ʻo ne pehē, “Naʻe ʻikai te u fai ha kovi.”
PRO 30:21 Ko e meʻa ʻe tolu ʻoku maveuveu ai ʻa māmani, ko e meʻa ʻe fā ʻoku ʻikai ke ne faʻa kātakiʻi:
PRO 30:22 Ko e tamaioʻeiki kuo fakanofo ke pule; mo e tangata vale kuo mākona ʻi he meʻakai;
PRO 30:23 Mo e fefine anga fakalielia kuo mali; mo e kaunanga ʻoku hoko ki he koloa ʻa ʻene ʻeiki fefine.
PRO 30:24 ‌ʻOku ai ʻae meʻa ʻe fā ʻoku iiki ʻi he funga ʻo māmani, ka ʻoku lahi ʻaupito ʻenau poto:
PRO 30:25 Ko e lō, ko e faʻahinga ia ʻoku ʻikai ke mālohi, ka ʻoku nau tokonaki ʻenau meʻakai ʻi he faʻahitaʻu mafana.
PRO 30:26 Ko e fanga safana, ko e faʻahinga ia ʻoku vaivai pe, ka ʻoku nau ngaohi honau fale ʻi he ngaahi maka;
PRO 30:27 ‌ʻOku ʻikai maʻu ha tuʻi ʻe he fanga heʻe, ka ʻoku nau puna fakataha atu;
PRO 30:28 ‌ʻOku puke ʻaki ʻe he hina ʻa hono nima, ʻo ne nofo ʻi he ngaahi fale ʻoe ngaahi tuʻi.
PRO 30:29 ‌ʻOku ai ʻae meʻa ʻe tolu ʻoku lelei ʻenau ʻalu, ʻio, ʻoku fā, ʻae meʻa ʻoku matalelei ʻenau ʻalu:
PRO 30:30 Ko e laione ʻaia ʻoku mālohi ʻi he fanga manu, pea ʻe ʻikai te ne tafoki atu ʻi ha taha;
PRO 30:31 Ko e hoosi; mo e kosi tangata foki; pea mo e tuʻi, ʻoku ʻikai faʻa fai ki ai ha angatuʻu.
PRO 30:32 “Kapau kuo ke fai vale ʻi hoʻo hiki hake koe ʻe koe, pea kapau kuo ke mahalo kovi, ke ke ʻai ho nima ki ho ngutu.
PRO 30:33 Ko e moʻoni ʻoku tupu ʻae pota ʻi he tuki ʻae huʻahuhu ʻoe manu, pea tupu ʻae toto ʻi he mioʻi ʻoe ihu: ʻoku pehē, ʻoku tupu ʻae fekeʻikeʻi ʻi he ʻita fakamālohi.”
PRO 31:1 Ko e ngaahi lea ʻae tuʻi ko Limueli, ko e tala naʻe akonaki ʻaki ia ʻe heʻene faʻē.
PRO 31:2 “Ko e hā, ʻeku tama? Pea ko e hā, ʻae tama ʻo hoku manāva? Pea ko e hā, ʻae tama ʻa ʻeku ngaahi fuakava?
PRO 31:3 ‌ʻOua naʻa tuku ho mālohi ki he kakai fefine, pe ko ho ngaahi hala ki he meʻa ʻoku ʻauha ai ʻae ngaahi tuʻi.
PRO 31:4 ‌ʻOku ʻikai taau mo e ngaahi tuʻi, ʻE Limueli, ʻoku ʻikai taau mo e ngaahi tuʻi ke faʻa inu kava pe ke inu ʻe he houʻeiki ʻae kava kona.
PRO 31:5 Telia naʻa nau inu, pea ngalo ai ʻae fono, pea taʻetotonu ai ʻae fakamaau, ki he kakai ʻoku mamahi.
PRO 31:6 ‌ʻAtu ʻae kava mālohi kiate ia ʻoku meimei mate, mo e uaine kiate kinautolu ʻoku māfasia honau loto.
PRO 31:7 Tuku ke ne inu ke ngalo ai ʻene masiva, pea ʻoua naʻa toe manatu ki heʻene mamahi.
PRO 31:8 Ke matoʻo ho ngutu koeʻuhi ko e noa, ʻi he meʻa ʻanautolu kotoa pē kuo fakamaau ki he mate.
PRO 31:9 Matoʻo ho ngutu, pea ke fakamaau māʻoniʻoni, pea ke langomakiʻi ʻae masiva, pea mo e paea ʻi heʻene meʻa.”
PRO 31:10 Ko hai ʻoku faʻa maʻu ʻae fefine fai lelei? He ʻoku maʻongoʻonga ia ʻi he ngaahi maka koloa.
PRO 31:11 ‌ʻOku falala fakamoʻomoʻoni kiate ia ʻae loto ʻo hono husepāniti, pea ʻe ʻikai ʻaonga kiate ia ha meʻa ʻoku maʻu ʻi he fakamālohi.
PRO 31:12 ‌ʻE fai lelei ia kiate ia, ka ʻe ʻikai ha kovi ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui:
PRO 31:13 ‌ʻOku ne kumi ʻae fulufuluʻi sipi, mo e louʻakau, ʻo ne ngāue fiefia ʻaki ʻa hono nima.
PRO 31:14 ‌ʻOku ne hangē ko e ngaahi vaka ʻoe kau fakatau, he ʻoku ne ʻomi ʻene meʻakai mei he mamaʻo.
PRO 31:15 ‌ʻOku ne tuʻu hake foki ʻi he kei poʻuli, ʻo ne tufaki ʻae meʻakai ki heʻene kau nofoʻanga, mo e ʻinasi ʻo ʻene kau kaunanga.
PRO 31:16 ‌ʻOku ne manako ki ha ngoue, pea ne fakatau ia: pea ʻoku ne tō ʻae ngoue vaine mei he fua ʻo hono nima.
PRO 31:17 ‌ʻOku nonoʻo ʻaki ʻae mālohi ʻa hono kongaloto, ʻoku ne fakamālohi hono nima.
PRO 31:18 ‌ʻOku ne ʻilo ʻoku lelei ʻae meʻa ʻoku ne fakatauʻaki: ʻoku ʻikai ke mate ʻene maama ʻi he pō.
PRO 31:19 ‌ʻOku ne ai hono nima ki he meʻa ʻoku fīʻaki ʻae filo, pea ʻoku puke ʻi hono nima ʻae ʻaiʻanga filo.
PRO 31:20 ‌ʻOku mafao atu hono nima ki he masiva, ʻio, ʻoku mafao atu hono nima kiate kinautolu ʻoku paea.
PRO 31:21 ‌ʻOku ʻikai manavahē ia ki he tō mai ʻae ʻuha hinehina ki heʻene kau nofoʻanga: he ʻoku lōua ʻae kofu ʻo ʻene kau nofoʻanga kotoa pē.
PRO 31:22 ‌ʻOku ne ngaohi kiate ia ʻae ngaahi kofuʻaki ʻae tupenu kuo tuitui fakasanisani: ko hono ngaahi kofu ko e silika mo e meʻa kulaʻahoʻaho.
PRO 31:23 ‌ʻOku ongoongoa hono husepāniti ʻi he ngaahi matapā, ʻoka nofo hifo ia mo e kau mātuʻa ʻoe fonua.
PRO 31:24 ‌ʻOku ngaohi ʻe ia ʻae tupenu tuʻovalevale lelei, ʻo ne fakatauʻaki: pea ʻoku ʻatu ʻa hono ngaahi noʻo ki he kau fakatau.
PRO 31:25 Ko hono kofu ko e mālohi mo e ongoongolelei; pea ʻe fiefia ia ʻi he ngaahi ʻaho kimui.
PRO 31:26 ‌ʻOku matoʻo hono ngutu ʻi he poto; pea ʻoku ʻi hono ʻelelo ʻae fono ʻoe ʻofa.
PRO 31:27 ‌ʻOku ne tokanga lahi ki he anga ʻo hono fale, pea ʻoku ʻikai ke kai ʻe ia ʻae mā ʻae fakapikopiko.
PRO 31:28 ‌ʻOku tupu hake ʻene fānau, ʻonau ui ia ko e monūʻia; pea ʻoku fakaongoongoleleiʻi ia ʻe hono husepāniti foki.
PRO 31:29 “Kuo fai lelei ʻe he kau ʻofefine tokolahi, ka ʻoku ke lelei hake koe ʻiate kinautolu kotoa pē.”
PRO 31:30 Ko e meʻa kākā ʻae matamatalelei, pea ko e vaʻinga ʻae hoihoifua: ka ko e fefine ʻoku manavahē kia Sihova ʻe fakaongoongoleleiʻi ia.
PRO 31:31 Foaki kiate ia mei he fua ʻo hono nima: pea tuku pe ke fakaongoongoleleiʻi ia ʻi he ngaahi matapā ʻe heʻene ngaahi ngāue ʻaʻana.
ECC 1:1 Ko e ngaahi lea eni ʻae Tangata Malanga, ko e foha ʻo Tevita, naʻe tuʻi ʻi Selūsalema.
ECC 1:2 “Vaʻinga ʻoe vaʻinga,” ʻoku pehē ʻe he Malanga, “Vaʻinga ʻoe vaʻinga, ʻoku vaʻinga ʻae meʻa kotoa pē.”
ECC 1:3 Ko e hā hono ʻaonga ki he tangata ʻo ʻene ngāue kotoa pē ʻoku ne fai ʻi he lalo laʻā?
ECC 1:4 ‌ʻOku mole atu ʻae toʻutangata ʻe taha, kae haʻu ʻae toʻutangata kehe: ka ʻoku tuʻumaʻu aipē ʻa māmani.
ECC 1:5 ‌ʻOku hopo hake foki ʻae laʻā, pea ʻalu hifo, ʻoku ʻalu fakavave ia ki he potu naʻe hopo mei ai.
ECC 1:6 ‌ʻOku ʻalu ʻae matangi ki he feituʻu tonga, pea toe liliu ki he tokelau: ʻoku fakatakamilo maʻuaipē ia, pea toe ʻalu foki ʻi hono ngaahi ʻaluʻanga.
ECC 1:7 ‌ʻOku tō atu ki tahi ʻae ngaahi vaitafe kotoa pē; ka ʻoku ʻikai ke pito ai ʻae tahi; pea ko e potu ʻoku tupu mei ai ʻae vaitafe ʻoku toe foki atu ia ki ai.
ECC 1:8 ‌ʻOku fonu ʻae meʻa kotoa pē ʻi he ngāue; ʻoku ʻikai faʻa fakamatala ia ʻe he tangata: pea ʻoku ʻikai fiu ʻae mata ʻi he sio, pe ko e telinga ʻi he fanongo.
ECC 1:9 Ko e meʻa ʻaia ʻoku talu mei muʻa, ko ia ia ʻe kei ʻi ai; pea ko e meʻa ʻoku fai ni ko ia pe ʻe fai; pea ʻoku ʻikai ha meʻa foʻou ʻi he lalo laʻā.
ECC 1:10 He ʻoku ai ha meʻa ʻe totonu ke pehē ki ai, “Vakai, ko eni ʻae meʻa foʻou?” Naʻe ʻi ai pe ia ʻi he kuonga ʻi muʻa, ʻaia naʻe muʻa ʻiate kitautolu.
ECC 1:11 ‌ʻOku ʻikai ha fakamanatu ki he ngaahi meʻa ʻi muʻa, pea ʻe ʻikai ha manatu ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko mai ni, pe ko ia ʻe hoko ʻamui.
ECC 1:12 ¶ Ko au ko e Malanga, naʻaku tuʻi au ki ʻIsileli ʻi Selūsalema.
ECC 1:13 Pea naʻaku fai ʻi hoku loto ke kumi pea hakule ke u poto ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻi he lalo langi: he kuo tuku ʻae feinga ni ʻe he ʻOtua ke fakamamahi ʻaki ʻae fānau ʻae tangata.
ECC 1:14 Kuo u mamata ki he ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻi he lalo laʻā; pea vakai, ko e vaʻinga ʻae meʻa kotoa pē mo e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 1:15 Ko e meʻa pikopiko ʻoku ʻikai faʻa fakatotonu, pea ko ia ʻoku ʻikai kātoa ʻe ʻikai faʻa lau ia.
ECC 1:16 Naʻaku fakakaukau ʻi hoku loto ʻoʻoku, ʻo pehē, “Vakai, kuo u hoko ʻo maʻumeʻa lahi, pea ʻoku ou maʻu lahi hake ʻae poto ʻiate kinautolu kotoa pē naʻa nau ʻi muʻa ʻiate au ʻi Selūsalema; ʻio, naʻe fakapotoʻi lahi hoku loto ʻi he poto mo e ʻilo.”
ECC 1:17 Pea naʻaku tuku hoku loto ke ʻilo ʻae poto, pea ke ʻilo mo e hē mo e vale: pea u ʻiloʻi foki ia ko e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 1:18 He ʻoku lahi ʻae mamahi ʻi he poto ʻoku lahi: pea ko ia ʻoku fakatupu ʻa ʻene ʻilo ʻoku ne fakatupu mo e mamahi.
ECC 2:1 Naʻa ku pehē ki hoku loto, “Vakai eni, teu ʻahiʻahiʻi koe ki he fiengutuhua, ko ia ke ke fiefia koe ʻi he fakavā;” pea vakai, ko e vaʻinga foki eni.
ECC 2:2 Naʻaku pehē ki he kata, “Ko e faha ia”: pea ki he fiengutuhua, “ʻOku ʻaonga ia ki he hā?”
ECC 2:3 Naʻaku fai ʻi hoku loto ke u faʻa inu uaine, kae kumi foki hoku loto ki he poto; pea ke puke atu ki he vale, koeʻuhi ke u ʻilo pe ko e hā ʻoku lelei ke fai ʻe he fānau ʻae tangata ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻenau moʻui ʻi he lalo langi.
ECC 2:4 Naʻaku fai ʻae ngaahi ngāue lahi; naʻaku langa hoku ngaahi fale; pea naʻaku tō ʻeku ngaahi ngoue vaine:
ECC 2:5 Naʻaku tō ʻeku ngaahi ngoue mo e ngaahi ʻakau ʻoku fua, pea naʻaku tō ʻi ai ʻae faʻahinga ʻakau fua kehekehe kotoa pē.
ECC 2:6 Naʻaku ngaohi ʻae ngaahi anovai, ke fakatafe ki he potu ʻoku tupu ʻi ai ʻae ngaahi ʻakau:
ECC 2:7 Naʻaku maʻu ʻae kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga, pea naʻe fanauʻi ʻae kau tamaioʻeiki ʻi hoku fale; pea naʻaku maʻu foki ʻo lahi ʻae fanga manu iiki, mo ia ʻoku lalahi, pea naʻe lahi hake ʻa ʻeku maʻumeʻa ʻiate kinautolu kotoa pē naʻe ʻi muʻa ʻiate au ʻi Selūsalema.
ECC 2:8 Pea naʻaku tānaki foki kiate au ʻae siliva mo e koula, pea mo e koloa mahuʻinga lahi ʻoe ngaahi tuʻi mo e potu fonua kehekehe: pea u maʻu ʻae kau tangata faiva mo e kau fefine faiva, mo e meʻa fakafiefia kotoa pē ʻoe fānau ʻae tangata, mo e ngaahi meʻa faiva ʻi honau faʻahinga kehekehe.
ECC 2:9 Ko ia naʻaku hoko ko e lahi au, pea u tupu ʻo lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē naʻe ʻi muʻa ʻiate au ʻi Selūsalema: pea naʻe maʻu pe foki ʻa ʻeku poto ʻiate au.
ECC 2:10 Pea ko e meʻa kotoa pē naʻe manako ki ai hoku mata naʻe ʻikai te u taʻofi ia mei ai, naʻe ʻikai te u taʻofi hoku loto mei ha fiefia; he naʻe fiefia hoku loto ʻi heʻeku ngāue kotoa pē: pea ko hoku ʻinasi ia ʻi heʻeku ngāue kotoa pē.
ECC 2:11 Pea naʻaku toki mamata ki he ngāue kotoa pē kuo fai ʻe hoku nima, mo e ngāue naʻaku ongosia ʻi hono fai: pea vakai, ko e vaʻinga ia kotoa pē mo e fakamamahi ki he laumālie, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻi he lalo laʻā.
ECC 2:12 ¶ Pea naʻaku tafoki au ke mamata ki he poto, mo e hē, mo e vale: he ko e hā ha meʻa ʻe faʻa fai ʻe he tangata ʻoku muimui ki he tuʻi? ʻAia pe kuo ʻosi hono fai.
ECC 2:13 “Pea naʻaku toki mamata ʻoku lelei lahi hake ʻae poto ʻi he vale, ʻo hangē ko e lelei hake ʻoe maama ki he poʻuli.
ECC 2:14 Ko e mata ʻoe poto ʻoku ʻi hono ʻulu ka ʻoku ʻeveʻeva ʻae vale ʻi he poʻuli:” pea naʻaku mamata ʻeau ko e meʻa pe taha ʻoku hoko kiate kinautolu kotoa pē.
ECC 2:15 Pea naʻaku toki pehē ai ʻi hoku loto, “Hangē ko ia ʻoku hoko ki he vale, ko ia foki ʻoku hoko kiate au; pea ko e hā ia kuo u poto lahi hake ai?” Pea naʻaku toki pehē ʻi hoku loto, “Tā ko e vaʻinga foki eni.”
ECC 2:16 He ʻoku ʻikai lahi hake ʻae fakamanatu ki he poto ʻi he manatu ki he vale ʻo taʻengata: koeʻuhi ko e meʻa ʻoku ai ni ʻe ngalo ia ʻi he ʻaho kimui. Pea ʻoku fēfē ʻae mate ʻae poto? ʻOku hangē pe ia ko e vale.
ECC 2:17 Ko ia naʻaku fehiʻa ki he moʻui; koeʻuhi ko e ngāue ʻoku fai ʻi he lalo laʻā ʻoku fakamamahi kiate au: he ko e vaʻinga ʻae meʻa kotoa pē mo e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 2:18 ¶ ʻIo, naʻaku fehiʻa ki heʻeku ngāue kotoa pē naʻaku ongosia ai ʻi he lalo laʻā: koeʻuhi te u tuku pe ia ki he tangata ʻoku muimui ʻiate au.
ECC 2:19 Pea ko hai ʻoku ne ʻilo pe ko ha poto ia pe ko ha vale? Ka ʻe pule ʻe ia ki he ngāue kotoa pē kuo u ngāue ai mo fakahā ʻaki ʻa ʻeku poto ʻi he lalo laʻā. Ko e vaʻinga foki eni.
ECC 2:20 Ko ia naʻaku ʻalu fano ai ke fakataʻeʻamanaki hoku loto ki heʻeku ngāue kotoa pē naʻaku fai ʻi he lalo laʻā.
ECC 2:21 He ʻoku ai ʻae tangata ʻoku fai ʻene ngāue ʻi he poto, mo e ʻilo, pea mo e totonu; ka te ne tuku pe ia ko e ʻinasi ʻo ha tangata ʻoku ʻikai ngāue ki ai. Ko e vaʻinga foki eni, pea ko e kovi lahi.
ECC 2:22 He ʻoku maʻu ʻae hā ʻe he tangata mei heʻene ngāue, mo e mamahi ʻa hono loto, ʻaia kuo ne ongosia ai ʻi he lalo laʻā?
ECC 2:23 He ko hono ngaahi ʻaho kotoa pē ko e mamahi ia, pea ko ʻene feinga ko e fakamāfasia; ʻio, naʻa mo e pō ʻoku ʻikai fakafiemālie hono loto. Ko e vaʻinga foki eni.
ECC 2:24 ¶ ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku lelei hake ki he tangata ka ko ʻene kai mo inu, pea ke fakafiefiaʻi hono loto ʻi he lelei ʻo ʻene ngāue. Naʻaku mamata foki ki he meʻa ni, kuo foaki mai ia mei he nima ʻoe ʻOtua.
ECC 2:25 He ko hai ʻoku faʻa kai, pea ko hai ʻoku fakatoʻotoʻo lahi hake ki ai ʻiate au?
ECC 2:26 He ʻoku foaki ʻe he ʻOtua ki he tangata ʻaia ʻoku lelei ʻi hono ʻao, ko e poto, mo e ʻilo, mo e fiefia: ka ʻoku ne foaki ki he angahala ʻae feinga ke tānaki mo fokotuʻu, ka ne foaki ia kiate ia ʻoku lelei ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. Ko e vaʻinga foki eni mo e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 3:1 ‌ʻOku ai hono kuonga ʻoe meʻa kotoa pē, mo e ʻaho ki he ngāue kotoa pē ʻi he lalo langi:
ECC 3:2 Ko e ʻaho ke fanauʻi ai, mo e ʻaho ke mate; ko e ʻaho ke tō, mo e ʻaho ke taʻaki ʻaia kuo tō;
ECC 3:3 Ko e ʻaho ke tāmateʻi, mo e ʻaho ke fakamoʻui; ko e ʻaho ke holoki hifo, mo e ʻaho ke langa hake;
ECC 3:4 Ko e ʻaho ke tangi, mo e ʻaho ke kata; ko e ʻaho ke tangilāulau, mo e ʻaho ke meʻe;
ECC 3:5 Ko e ʻaho ke liʻaki ʻae ngaahi maka, mo e ʻaho ke tānaki fakataha ʻae ngaahi maka; ko e ʻaho ke fāʻufua, mo e ʻaho ke vāmamaʻo;
ECC 3:6 Ko e ʻaho ke maʻu, mo e ʻaho ke mole ai; ko e ʻaho ke kuku maʻu, mo e ʻaho ke liʻaki atu;
ECC 3:7 Ko e ʻaho ke mahaehae, mo e ʻaho ke tuitui; ko e ʻaho ke fakalongolongo, mo e ʻaho ke lea;
ECC 3:8 Ko e ʻaho ke ʻofa, mo e ʻaho ke fehiʻa; ko e ʻaho ke tau, mo e ʻaho ke melino.
ECC 3:9 Ko e hā ʻae lelei ʻoku maʻu ʻe ia ʻoku ngāue ʻi he meʻa ʻoku ne ngāue ai?
ECC 3:10 Kuo u mamata ki he feinga ʻaia kuo tuku ʻe he ʻOtua ki he fānau ʻae tangata ke ʻahiʻahi ʻaki ʻakinautolu.
ECC 3:11 Kuo ngaohi ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē ke fakaʻofoʻofa ʻi hono kuonga: pea kuo ne ʻai foki ʻae māmani ki honau loto, pea ko ia ʻoku ʻikai faʻa ʻilo ai ʻe ha tangata ʻae ngāue ʻoku fai ʻe he ʻOtua mei he kamataʻanga ʻo aʻu ki hono ngataʻanga.
ECC 3:12 ‌ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha lelei ʻi ai, ka koeʻuhi ke fiefia ʻae tangata, pea ke fai lelei ʻi heʻene moʻui.
ECC 3:13 Pea ko e kai mo e inu ʻae tangata kotoa pē, mo e fiefia ʻi he lelei ʻo ʻene ngāue kotoa pē, ko e foaki ia ʻae ʻOtua.
ECC 3:14 ‌ʻOku ou ʻilo, ko e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe he ʻOtua, ʻe tuʻumaʻu ia ʻo taʻengata: ʻe ʻikai faʻa fakalahi ia, pea ʻe ʻikai faʻa toʻo mei ai ha meʻa; pea ʻoku fai eni ʻe he ʻOtua koeʻuhi ke manavahē ʻae kakai ʻi hono ʻao.
ECC 3:15 Ko e meʻa naʻe ʻi ai, ʻoku ʻi ai ni; pea ko ia kuo tuʻutuʻuni ke hoko, kuo hili hono fai, pea ʻoku toe ʻomi ʻe he ʻOtua ʻae meʻa kuo mole atu.
ECC 3:16 ¶ Pea naʻaku mamata foki ʻi he lalo laʻā ki he potu ʻoe fakamaau, ʻoku ʻi ai ʻae angahala; mo e potu ʻoe māʻoniʻoni, ʻoku ʻi ai ʻae fai kovi.
ECC 3:17 Pea u pehē ʻi hoku loto, “ʻE fakamaau ʻe he ʻOtua ʻae māʻoniʻoni mo e angahala: he ʻoku ʻi ai pe hono ʻaho ki he tuʻutuʻuni kotoa pē mo e ngāue kotoa pē.”
ECC 3:18 Pea naʻaku pehē ʻi hoku loto koeʻuhi ko e anga ʻoe fānau ʻae tangata, ke fakahā ia ʻe he ʻOtua kiate kinautolu, pea nau ʻilo ai ʻoku nau hangē ko e fanga manu.
ECC 3:19 He ko e meʻa ʻoku hoko ki he fānau ʻae tangata ʻoku hoko ia ki he fanga manu; ʻio, ko e meʻa pe taha ʻoku hoko ki ai fakatouʻosi: ʻo hangē ko e mate ʻae taha, ʻoku pehē pe ʻae mate ʻae taha; ʻio, ko e mānava pe taha ʻoku nau maʻu; pea ko ia ʻoku ʻikai māʻolunga ai ʻae tangata ʻi ha manu: he ʻoku vaʻinga ʻae meʻa kotoa pē.
ECC 3:20 ‌ʻOku lau kotoa pē ki he potu pe taha; he ʻoku mei he efu kotoa pē, pea ʻoku toe liliu kotoa pē ki he efu.
ECC 3:21 Ko hai ʻoku ne ʻilo ʻae laumālie ʻoe tangata ʻoku ʻalu ki ʻolunga, mo e moʻui ʻae manu ʻoku ʻalu hifo ki he kelekele?
ECC 3:22 Ko ia ʻoku hā mai kiate au, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku lelei hake, ka ko e fiefia ʻae tangata ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻaʻana; he ko hono ʻinasi ia: he ko hai te ne ʻomi ia ke ne mamata ki he meʻa ʻe hoko kimui ʻiate ia?
ECC 4:1 Ko ia naʻaku tafoki mai, pea u tokanga ki he fakamālohi kotoa pē ʻoku fai ʻi he lalo laʻā: pea vakai ko e loʻimata ʻonautolu kuo fakamālohiʻi, pea ʻikai hanau fakafiemālie; pea naʻe ʻi he nima ʻonautolu naʻe fakamālohi ʻae mālohi, ka naʻe ʻikai hanau fakafiemālie.
ECC 4:2 Ko ia naʻaku leleiʻia moʻoni ʻi he mate kuo mate, ʻi he moʻui ʻoku kei moʻui.
ECC 4:3 ‌ʻIo, pea ʻoku lelei hake ia ʻiate kinaua fakatouʻosi, ʻaia ʻoku teʻeki ai fakatupu pe mamata ki he ngāue kovi ʻoku fai ʻi he lalo laʻā.
ECC 4:4 ¶ Pea ko eni, naʻaku fakalaulauloto ki he feinga mo e ngāue lelei kotoa pē, he ko e meʻa ia ʻoku fakatupu meheka ki ha tangata mei hono kaungāʻapi. Ko e vaʻinga foki eni mo e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 4:5 ‌ʻOku fehulunaki ʻae nima ʻoe vale, pea ʻoku ne kai hono kakano ʻoʻona.
ECC 4:6 ‌ʻOku lelei hake ke fonu ʻae nima ʻe taha mo e fiemālie, ʻi he fonu fakatouʻosi ʻoe nima kae feinga mo mamahi ʻae laumālie.
ECC 4:7 ¶ Pea naʻaku toki tafoki mai, pea naʻaku mamata ki he vaʻinga ʻi he lalo laʻā.
ECC 4:8 ‌ʻOku ai ʻaia ʻoku tokotaha pe, pea ʻoku ʻikai hono toko ua; ʻio, ʻoku ʻikai haʻane fānau pe kāinga: ka ʻoku ʻikai ngata ʻene ngāue; pea ʻoku ʻikai fiu hono mata ki he koloa; pea ʻoku ʻikai pehē ʻe ia, Ko ʻeku ngāue eni maʻa hai, kau fakamasivaʻi ʻa hoku laumālie ʻi he lelei? Ko e vaʻinga foki eni, ʻio, ko e fakamamahi lahi.
ECC 4:9 ¶ ʻOku lelei hake ʻae toko ua ʻi he tokotaha; he ʻoku ai ʻae totongi lelei ʻi heʻena ngāue.
ECC 4:10 He kapau te na tō ki lalo, ʻe hiki ki ʻolunga ʻe he tokotaha ʻa hono kāinga: ka ʻe kovi lahi kiate ia ʻoku tō ki lalo ʻi heʻene tokotaha pe; he ʻoku ʻikai ha tokotaha ke tokoni hake ia ki ʻolunga.
ECC 4:11 Ko eni foki, kapau ʻe takoto ʻae toko ua te na mafana; ka ʻe mafana fēfeeʻi ha taha ʻi heʻene tokotaha pe?
ECC 4:12 Pea kapau ʻe mālohi ha tokotaha ki he tokotaha, ka ʻe faʻa ikuʻi ia ʻe he toko ua; pea ko e afo tuʻo tolu ʻoku motungataʻa ia.
ECC 4:13 ¶ ʻOku lelei hake ʻae tamasiʻi ʻoku masiva mo poto, ʻi ha tuʻi ʻoku motuʻa kae vale, ʻaia ʻoku ʻikai tui ki he valoki.
ECC 4:14 He ʻoku haʻu ia mei he fale fakapōpula ki he pule; ka ko ia kuo fanauʻi ko e pule ʻoku hoko ia ʻo masiva.
ECC 4:15 Naʻaku mamata ki he kakai moʻui kotoa pē ʻoku ʻaʻeva ʻi he lalo laʻā, mo hono foha ʻe hoko, ʻaia ʻe tuʻu hake ʻi hono potu ko hono fetongi.
ECC 4:16 ‌ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻoe kakai kotoa pē, ʻakinautolu foki naʻe ʻi muʻa ʻiate kinautolu: pea ʻe ʻikai fiefia ʻiate ia ʻakinautolu ʻe tupu kimui. Ko e moʻoni ko e vaʻinga foki eni mo e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 5:1 Tauhi ho vaʻe ʻoka ke ka ʻalu ki he fale ʻoe ʻOtua, pea lahi hake hoʻo fiefanongo ʻi hoʻo fai ʻae feilaulau ʻae vale: he ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he kovi ʻoku nau fai.
ECC 5:2 ‌ʻOua naʻa ke ʻohonoa ʻaki ho ngutu, pea ʻoua naʻa vave ho loto ke fakahā ha meʻa ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua: he ʻoku ʻi he langi ʻae ʻOtua, ka ʻoku ke ʻi māmani ko ē: ko ia ke siʻi ai hoʻo lea.
ECC 5:3 He ʻoku tupu ʻae misi mei he femouʻekina ki he ngāue; pea ʻoku ʻilo ʻae leʻo ʻoe vale ʻi he lahi ʻo ʻene lea.
ECC 5:4 ‌ʻOka ke ka fuakava ki he ʻOtua, ʻoua naʻa ke fakatuai hoʻo fai ki ai; he ʻoku ʻikai te ne leleiʻia ʻi he vale; fai koe ki he meʻa kuo ke fuakava ki ai.
ECC 5:5 ‌ʻOku lelei hake ke ʻoua ʻaupito naʻa ke fuakava, ʻi hoʻo fuakava kae ʻikai fai ki ai.
ECC 5:6 ‌ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi koe ʻe ho ngutu; pea ʻoua naʻa ke pehē ʻi he ʻao ʻoe ʻāngelo, ko hoʻo fai hala: ko e hā ʻoku ke fakahouhauʻi ʻae ʻOtua ʻaki ho leʻo, pea te ne fakaʻauha ʻae ngāue ʻa ho nima?
ECC 5:7 He ʻoku lahi ʻae vaʻinga foki ʻi he lahi ʻoe misi mo e lea ʻoku lahi: ka ke manavahē koe ki he ʻOtua.
ECC 5:8 ¶ Kapau ʻoku ke mamata ki he fakamālohiʻi ʻoe masiva, pea mo e mioʻi fakamālohi ʻae fakamaau mo e fai totonu ʻi ha vahefonua, ʻoua naʻa ke ofo ai: he ko ia ʻoku māʻolunga taha ʻi he māʻolunga kotoa pē ʻoku ne ʻafioʻi ia; koeʻuhi ʻoku ai ʻaia ʻoku māʻolunga hake ʻiate kinautolu.
ECC 5:9 ¶ Kaeʻumaʻā foki ko e tupu ʻoe kelekele, ko e meʻa maʻa e kakai kotoa pē: naʻa mo e tuʻi ʻoku tauhi ia mei he ngoue.
ECC 5:10 Ko ia ʻoku manako ki he siliva ʻe ʻikai ke ne fiemālie ʻi he siliva; pe ko ia ʻoku manako ki he koloa ʻi he tupulaki ʻo ʻene meʻa: ko e vaʻinga foki eni.
ECC 5:11 Koeʻuhi ʻi he tupulekina ʻae meʻa, ʻoku tupu foki ʻakinautolu ʻoku nau kai ia: pea ko e hā hono lelei kiate kinautolu ʻoku ʻanautolu ia, ka ko ʻenau mamata pe ki ai ʻaki honau mata?
ECC 5:12 ‌ʻOku fiemālie ʻae mohe ʻae tangata ngāue, neongo pe ʻoku siʻi pe ʻoku lahi ʻa ʻene kai: ka ko e lahi ʻoe meʻa ʻae koloaʻia, ko ia ʻoku ʻikai ke nau faʻa mohe ai.
ECC 5:13 ‌ʻOku ai ʻae kovi lahi kuo u mamata ki ai ʻi he lalo laʻā, ʻa eni, ʻae tauhi koloa ke kovi ai ʻakinautolu ʻoku ʻanautolu pe ia.
ECC 5:14 Ka ʻoku maumau ʻae koloa ko ia ʻi he feinga kovi; pea ʻoku tupu ʻiate ia ʻae foha, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi hono nima.
ECC 5:15 ‌ʻO hangē ko ʻene haʻu mei he manāva ʻo ʻene faʻē, ʻe pehē ʻa ʻene ʻalu telefua atu ʻo hangē ko ʻene haʻu, pea ʻe ʻikai ha tupu ʻo ʻene ngāue te ne maʻu ke ʻave ʻi hono nima.
ECC 5:16 Pea ko e kovi foki eni ʻoku lahi, ʻa ʻene ʻalu ʻo tatau ʻi he meʻa kotoa pē mo ʻene haʻu: pea ko e hā ʻae lelei ʻoku maʻu ʻe ia ʻoku ngāue ki he matangi?
ECC 5:17 ‌ʻOku kai ʻe ia ʻi he fakapoʻuli ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku lahi ʻae mamahi mo e tautea ʻoku hoko kiate ia ʻi hono mahaki.
ECC 5:18 ¶ Vakai ki he meʻa kuo u mamata ki ai: ʻoku lelei mo totonu ki he tangata ke kai mo inu, pea ke fiefia ʻi he lelei kotoa pē ʻo ʻene ngāue, ʻaia ʻoku ne fai ʻi he lalo laʻā, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, ʻaia kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate ia; he ko hono ʻinasi ia.
ECC 5:19 Pea ko e tangata kotoa pē ʻaia ʻoku foaki ki ai ʻe he ʻOtua ʻae maʻumeʻa mo e koloa lahi, pea mo e mālohi ke ne kai mei ai, pea ke maʻu hono ʻinasi, pea ke fiefia ʻi heʻene ngāue; ko e foaki ia ʻae ʻOtua.
ECC 5:20 Pea ʻe ʻikai te ne tokanga mamahi ia ki he ngaahi ʻaho ʻo ʻene moʻui; koeʻuhi ʻoku tauhi ia ʻe he ʻOtua, pea ko ia ʻoku fiefia ai hono loto.
ECC 6:1 ‌ʻOku ai ʻae kovi kuo u mamata ki ai ʻi he lalo laʻā, pea ʻoku lahi ia ʻi he tangata.
ECC 6:2 Ko e tangata ʻaia ʻoku foaki ki ai ʻe he ʻOtua ʻae paʻanga lahi, mo e koloa lahi, mo e ongoongolelei, ko ia ʻoku ʻikai te ne masiva ai ʻi ha meʻa ki hono laumālie ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ne holi ki ai, ka ʻoku ʻikai foaki ʻae mālohi kiate ia ʻe he ʻOtua ke ne kamata ia, ka ʻoku kai ia ʻe he kakai kehe; ko e vaʻinga eni, pea ko e mahaki kovi moʻoni.
ECC 6:3 ¶ Kapau ʻe tupu ʻi ha tangata ʻae fānau ʻe toko teau, pea moʻui ia ki he ngaahi taʻu lahi, pea lahi ʻaupito ʻae ngaahi ʻaho ʻo hono taʻu, ka ʻoku ʻikai fakapito hono laumālie ʻi he lelei, pea ka mate ia ʻoku ʻikai fai hano putu; ʻoku ou pehē ʻeau, ʻoku lelei hake ʻiate ia ha fanauʻi taʻehoko.
ECC 6:4 He koeʻuhi ʻoku hoko mai ia mo e vaʻinga, pea ʻoku ʻalu ʻi he fakapoʻuli, pea ʻe ʻufiʻufi ʻaki ʻae fakapoʻuli ʻa hono hingoa.
ECC 6:5 Kaeʻumaʻā eni, naʻe ʻikai te ne mamata ki he laʻā, pe ʻilo ha meʻa ʻe taha: ʻoku lahi hake ʻa ʻene fiemālie ʻaʻana ʻi he tokotaha ko ia.
ECC 6:6 ¶ ʻIo, neongo ʻene moʻui ʻi ha taʻu ʻe ua afe, ka naʻe ʻikai te ne mamata ki he lelei: ʻikai ʻoku ʻalu kotoa pē ki he potu pe taha?
ECC 6:7 ‌ʻOku fai ʻae ngāue kotoa pē ʻae tangata, koeʻuhi ko hono ngutu, ka ʻoku ʻikai fiu ai ʻene holi.
ECC 6:8 He ko e hā ʻoku maʻu lahi hake ʻe he poto ʻiate ia ʻoku vale? Ko e hā ʻoku maʻu ʻe he masiva, ʻaia ʻoku ʻilo ke ʻalu totonu ʻi he ʻao ʻoe kakai moʻui?
ECC 6:9 ¶ ʻOku lelei hake ʻae sio ʻae mata ʻi he holi fano ʻae laumālie: he ko e vaʻinga foki eni mo e fakamamahi ki he laumālie.
ECC 6:10 Ko e meʻa ʻaia naʻe ʻi ai kuo ʻosi hono fakahingoa, pea kuo ʻilo ia ko e tangata: ka ʻoku ʻikai faʻa fekuki ia mo ia ʻoku mālohi lahi kiate ia.
ECC 6:11 ¶ Pea ʻi he ʻi ai ʻae ngaahi meʻa lahi ʻoku tupulekina ai ʻae vaʻinga, ko e hā hono ʻaonga ki he tangata?
ECC 6:12 He ko hai ʻoku ne ʻilo ʻae meʻa ʻoku lelei ki he tangata ʻi he moʻui ni, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui vaʻinga, ʻaia ʻoku mole atu ʻo hangē ko e ʻata? He ko hai ʻoku faʻa tala ki he tangata ʻae meʻa ʻe hoko kimui ʻiate ia ʻi he lalo laʻā?
ECC 7:1 ‌ʻOku lelei lahi ʻae hingoa ʻoku ongoongolelei ʻi he meʻa namu kakala ʻoku mahuʻinga lahi; pea ʻoku lelei ʻae ʻaho ʻoe mate ʻi he ʻaho ʻoe fanauʻi.
ECC 7:2 ‌ʻOku ʻaonga lahi hake ʻae ʻalu ki he fale ʻoku ʻi ai ʻae tangilāulau, ʻi he ʻalu ki he fale ʻoku fai kātoanga: he ko e ikuʻanga ia ʻoe kakai kotoa pē; pea ʻe mamafa ia ki he loto ʻoʻona ʻoku kei moʻui.
ECC 7:3 ‌ʻOku lelei lahi ʻae mamahi ʻi he kata, he ʻoku fakaʻāsili ʻae lelei ʻoe loto ʻi he mamahi ʻoe mata.
ECC 7:4 ‌ʻOku ʻi he fale ʻoe mamahi ʻae loto ʻoe poto; ka ʻoku ʻi he fale ʻoe fiefia ʻae loto ʻoe vale.
ECC 7:5 ‌ʻOku lelei hake ʻae fanongo ki he valoki mei he poto, ʻi he fanongo ʻae tangata ki he hivehiva ʻae kau vale.
ECC 7:6 He ʻoku hangē ko e makalakala ʻae ʻakau talatala ʻi he lalo kulo, ʻoku pehē ʻae kata ʻae vale: he ko e vaʻinga foki ia.
ECC 7:7 ¶ Ko e moʻoni ʻoka fakamālohi ʻae tangata poto ʻoku vale ai ia; pea ʻoku maumauʻi ʻae loto ʻi he maʻu ʻae foaki.
ECC 7:8 ‌ʻOku lelei hake ʻae ikuʻanga ʻo ha meʻa ʻi hono kamataʻanga: pea ʻoku lelei lahi ʻaia ʻoku loto faʻa kātaki ʻiate ia ʻoku loto fielahi.
ECC 7:9 ‌ʻOua naʻa ke ʻita vave ʻi ho laumālie: he ʻoku nofo ʻae ʻita ʻi he fatafata ʻoe kau vale.
ECC 7:10 ‌ʻOua naʻa ke pehē, “Ko e hā naʻe lelei lahi ai ʻae ngaahi ʻaho ʻi muʻa ʻi he ngaahi ʻaho ko eni?” He ʻoku ʻikai te ke fai fakapotopoto ʻi hoʻo fehuʻi ki he meʻa ni.
ECC 7:11 ¶ ʻOku lelei ke maʻu ʻae tofiʻa pea maʻu mo e poto, pea ʻoku ʻaonga ia kiate kinautolu ʻoku mamata ki he laʻā.
ECC 7:12 He ko e poto ko e ungaʻanga ia, pea ko e koloa ko e ungaʻanga mo ia: ka ko hono lelei lahi ʻoe ʻilo, ʻoku foaki ʻe he poto ʻae moʻui kiate kinautolu ʻoku maʻu ia.
ECC 7:13 Tokanga ki he ngāue ʻae ʻOtua: he ko hai ʻoku faʻa fakatotonu ʻaia kuo ne ngaohi ke pikopiko?
ECC 7:14 Ke ke fiefia ʻi he ʻaho ʻoe lelei, ka ke fakalaulauloto ʻi he ʻaho ʻoe kovi: he kuo fokotuʻu foki ʻe he ʻOtua ʻae taha ki he taha koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻilo ʻe he tangata ha meʻa ʻe fai ʻamui.
ECC 7:15 Kuo u mamata ki he meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku vale: ʻoku ai ʻae tangata ʻoku angatonu, ka ʻoku mate pe mo ʻene māʻoniʻoni, pea ʻoku ai ʻaia ʻoku angahala, ka ʻoku tolonga ʻa ʻene moʻui ʻi heʻene fai hala.
ECC 7:16 ‌ʻOua naʻa lahi fau hoʻo māʻoniʻoni; pea ʻoua naʻa ke kumi ki he poto lahi fau: he ko e hā te ke fakaʻauha ai koe ʻe koe pe?
ECC 7:17 ‌ʻOua naʻa lahi fau hoʻo fai kovi, pe te ke vale: he ko e hā te ke mate ai ʻi he teʻeki hoko ho ʻaho?
ECC 7:18 ‌ʻOku lelei ke ke puke ki he meʻa ni: ʻio, ʻoua naʻa toʻo ho nima mei he meʻa ni he ko ia ʻoku manavahē ki he ʻOtua ʻe hao ia mei he ngaahi meʻa ni kotoa pē.
ECC 7:19 ‌ʻOku lahi ʻae tokoni ʻe he poto kiate ia ʻoku poto, ʻi ha kau tangata mālohi ʻe toko hongofulu ʻoku nofo ʻi ha kolo.
ECC 7:20 He ʻoku ʻikai ʻi māmani ha tangata angatonu ʻoku fai lelei, pea taʻehalaia.
ECC 7:21 Pea ʻoua foki naʻa ke tui ki he lea kotoa pē ʻoku leaʻaki; telia naʻa ke fanongo ʻoku lauʻikoviʻi koe ʻe hoʻo tamaioʻeiki.
ECC 7:22 He ʻoku ke ʻilo foki ʻi ho loto kuo liunga lahi ʻa hoʻo lauʻikovi ʻe koe ʻae kakai kehe.
ECC 7:23 ¶ Ko e ngaahi meʻa ni kotoa pē kuo u ʻilo ʻi he poto: naʻaku pehē, te u poto au, ka naʻe mamaʻo ia ʻiate au.
ECC 7:24 Ko e meʻa ʻoku mamaʻo atu, pea loloto lahi, ko hai ʻe faʻa ʻilo ki ai?
ECC 7:25 Naʻaku tuku hoku loto ke ʻilo mo hakule, pea ke kumi atu ki he poto, mo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa, pea ke ʻilo ʻae kovi ʻoe vale, ʻio, ʻae vale mo e hē.
ECC 7:26 Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku kona lahi hake ʻi he mate ʻae fefine ko ia ʻoku tatau hono loto mo e tauhele mo e kupenga, pea ko hono nima ʻoku hangē ko e ngaahi haʻi: ka ko ia ia ʻoku lelei ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻe hao ia mei ai; ka ʻe moʻua ʻae angahala kiate ia.
ECC 7:27 Vakai, kuo u ʻilo eni, ʻoku pehē ʻe he Tangata Malanga, ʻi heʻeku ʻahiʻahi taki taha ʻae meʻa kotoa pē, ke ʻilo hono ʻuhinga:
ECC 7:28 ‌ʻAia ʻoku kei kumi ki ai ʻe hoku laumālie, ka ʻoku teʻeki ai te u maʻu: ko e tangata ʻe tokotaha kuo u ʻilo ʻi ha toko afe; ka ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻiate kinautolu kotoa pē ha fefine ʻe tokotaha.
ECC 7:29 Vakai, ko eni pe ʻae meʻa kuo u ʻiloʻi, naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi he angatonu; ka kuo nau kumi ki he ngaahi filioʻi lahi.
ECC 8:1 Ko hai ʻoku hangē ko e tangata poto? Pea ko hai ʻoku ne ʻilo ʻae fakamatala ʻo ha meʻa? Ko e meʻa ʻi he poto ʻoku malama mai ʻae mata ʻoe tangata, pea ʻe liliu ai ʻae mālohi ʻa hono mata.
ECC 8:2 ‌ʻOku ou enginakiʻi koe ke ke fai ki he fekau ʻae tuʻi, pea ke fai ia koeʻuhi ko e fuakava ʻae ʻOtua.
ECC 8:3 ‌ʻOua naʻa ʻalu atu fakavave ʻi hono ʻao: ʻoua naʻa ke kau ʻi ha meʻa kovi; he ʻoku fai ʻe ia ʻa ʻene faʻiteliha.
ECC 8:4 Ko e meʻa ʻoku lea ki ai ʻae tuʻi ʻoku ʻi ai ʻae mālohi: pea ko hai ʻe faʻa pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fai?”
ECC 8:5 Ko ia ʻoku fai ki he fekau ʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ha kovi: pea ʻoku ʻiloʻi ʻe he loto ʻoe poto ʻae ʻaho tuʻutuʻumālie pea mo e fakamaau.
ECC 8:6 ¶ Koeʻuhi ʻoku ai ʻae ʻaho mo e fakamaau ʻoe ngāue kotoa pē, ko ia ʻoku mamafa ai ʻae kovi ʻae tangata kiate ia.
ECC 8:7 He ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻae meʻa ʻe hoko: pea ko hai ʻoku faʻa tala kiate ia pe ʻe hoko afe?
ECC 8:8 ‌ʻOku ʻikai ha tangata ʻoku maʻu ʻae mālohi ki he laumālie ke ne taʻofi maʻu ki he laumālie; pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha mālohi ʻi he ʻaho ʻoe mate: pea ʻoku ʻikai ha tukuange mei he tau ko ia; pea ʻe ʻikai fakahaofi ʻe he kovi ʻakinautolu kuo nau maheni ai.
ECC 8:9 Ko e meʻa ni kotoa pē kuo u mamata ki ai, pea u tuku hoku loto ki he ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻi he lalo laʻā: ʻoku ai ʻae ʻaho ʻoku pule ʻae tangata ʻe tokotaha ki he tokotaha ka ʻe kovi ai ia.
ECC 8:10 ¶ Pea naʻaku mamata foki ki he tanu ʻoe angahala, ʻaia naʻe faʻa ʻalu mo haʻu mei he potu ʻoe māʻoniʻoni, pea naʻe ngalo ʻakinautolu ʻi he kolo naʻa nau fai pehē ai: ko e vaʻinga foki eni.
ECC 8:11 Koeʻuhi ʻoku ʻikai fakatoʻotoʻo ʻae fai ʻoe tautea ki he ngāue kovi, ko ia ʻoku tukupau ai ʻae loto ʻoe fānau ʻae tangata ke fai kovi.
ECC 8:12 Ka neongo ʻae fai ke liunga teau ʻae kovi ʻae angahala, pea fakatolonga hono ʻaho, ka ʻoku ou ʻilo moʻoni ʻe hoko ʻae lelei kiate kinautolu ʻoku manavahē ki he ʻOtua, ʻakinautolu ʻoku manavahē ʻi hono ʻao.
ECC 8:13 Ka ʻe ʻikai ha lelei ki he angahala, pea ʻe ʻikai tolonga maʻuaipē hono ngaahi ʻaho, he ko e ʻata ia: koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne manavahē ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
ECC 8:14 ‌ʻOku ai ʻae vaʻinga ʻoku fai ʻi he māmani: ʻa eni, ʻoku ai ʻae kakai angatonu, ʻoku hoko ʻae meʻa kiate kinautolu ʻo fakatatau ki he ngāue ʻae angahala; pea pehē, ʻoku ai ʻae kakai angahala, ʻoku hoko kiate kinautolu ʻo fakatatau ki he ngāue ʻae māʻoniʻoni: pea naʻaku pehē, ko e vaʻinga foki eni.
ECC 8:15 Pea naʻaku toki fakamālō ki he fakafiemālie, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku lelei hake ki he tangata ʻi he lalo laʻā, ka ko ʻene kai, mo inu, mo fakafiefia: he ko ia ʻe nofomaʻu mo ia ʻi heʻene ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, ʻaia ʻoku foaki ʻe he ʻOtua kiate ia ʻi he lalo laʻā.
ECC 8:16 ¶ ʻI heʻeku tuku hoku loto ke ʻilo ʻae poto, pea mamata ki he ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻi he māmani: (he ʻoku ai ʻaia ʻoku ʻikai sio hono mata ki he mohe ʻi he ʻaho pe ʻi he pō:)
ECC 8:17 Pea naʻaku mamata ki he ngāue kotoa pē ʻae ʻOtua, ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ʻe he tangata ʻae ngāue ʻoku fai ʻi he lalo laʻā: he neongo ʻae fai feinga hono kumi ʻe he tangata, ʻe ʻikai te ne ʻilo ia; ko eni foki; naʻa mo e tangata poto ʻoku mahalo te ne ʻiloʻi, ʻe ʻikai faʻa maʻu ia ʻe ia.
ECC 9:1 He naʻaku tokanga ʻi hoku loto ki he meʻa ni kotoa pē ke u fakahā kotoa pē ia, ʻoku ʻi he nima ʻoe ʻOtua ʻae māʻoniʻoni, mo e poto, pea mo ʻenau ngāue: ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he tangata pe ko e ʻofeina ia pe ko e fehiʻanekina ʻi he meʻa ʻoku hoko mai kiate ia.
ECC 9:2 He ʻoku hoko tatau ʻae meʻa fulipē ki he kakai kotoa pē: ko e meʻa ʻe taha ʻoku hoko ki he māʻoniʻoni mo e angahala; ki he angalelei mo ia kuo fakamaʻa, pea ki he taʻemaʻa; kiate ia ʻoku feilaulau, mo ia ʻoku ʻikai fai ha feilaulau: ʻoku hangē ko ia ʻoku angalelei, ʻoku pehē ʻaia ʻoku angahala, pea ko ia ʻoku fuakava, ʻo hangē ko ia ʻoku manavahē ki he fuakava.
ECC 9:3 Ko e kovi eni ʻe taha ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻi he lalo laʻā, ʻae hoko tatau ʻae meʻa ki he kakai kotoa pē: ʻio, ʻoku fonu ʻi he kovi ʻae loto ʻoe fānau ʻae tangata, ʻoku ʻi honau loto ʻae vale ʻi heʻenau kei moʻui, pea hili ia ʻoku nau ʻalu ki he mate.
ECC 9:4 ¶ He ʻoku ai ʻae ʻamanaki lelei kiate ia ʻoku kei kau ki he moʻui: he ʻoku lelei hake ʻae kulī ʻoku moʻui ʻi ha laione kuo mate.
ECC 9:5 He ʻoku ʻilo ʻe he kakai moʻui te nau mate: ka ʻoku ʻikai siʻi ʻilo ha meʻa ʻe he mate, pea ʻoku ʻikai te nau kei maʻu ha totongi: he kuo ngalo ʻa honau fakamanatu.
ECC 9:6 Pea ko ʻenau ʻofa, mo ʻenau fehiʻa, mo ʻenau meheka, kuo ʻosi ia; pea ʻoku ʻikai te nau kei maʻu honau tufakanga ʻi ha meʻa ʻoku fai ʻi he lalo laʻā ʻo taʻengata.
ECC 9:7 ¶ ʻAlu koe ʻi ho hala, pea kai hoʻo mā ʻi he fiefia, pea inu hoʻo uaine ʻi he loto fiemālie; he kuo maʻu ʻe he ʻOtua hoʻo ngaahi ngāue.
ECC 9:8 Ke hinehina maʻuaipē ho ngaahi kofu; pea ʻoua naʻa masiva ho ʻulu ʻi he pani.
ECC 9:9 Ke ke moʻui fiefia mo ho uaifi, ʻaia ʻoku ke ʻofa ai ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻui vaʻinga, ʻaia kuo ne foaki kiate koe ʻi he lalo laʻā, ʻae ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo vaʻinga: he ko ho ʻinasi ia ʻi he moʻui ni, mo e ngāue kuo ke fai ʻi he lalo laʻā.
ECC 9:10 Ko ia kotoa pē ʻoku ʻilo ʻe ho nima ke fai, fai ia ʻaki ho mālohi kotoa pē; he ʻoku ʻikai ha ngāue, pe ha filioʻi, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi he faʻitoka, ʻaia ʻoku ke ʻalu ki ai.
ECC 9:11 ¶ Naʻaku tafoki mai, pea u mamata ʻi he lalo laʻā, ko e pue ʻoku ʻikai kiate ia ʻoku veʻe vave, pe ko e tau kiate ia ʻoku mālohi, pe ko e meʻakai kiate ia ʻoku poto, pe ko e koloa ki he kakai ʻoku faʻa fakakaukau, pe ko e ongoongolelei ki he kakai poto; he ʻoku maʻu taki taha kotoa pē hono ʻaho mo hono tuʻutuʻuni.
ECC 9:12 He ʻoku ʻikai ʻilo foki ʻe he tangata ʻa hono ʻaho: ʻoku hangē ko e maʻu fakafokifā ʻoe ika ʻi he kupenga, pea hangē ko e maʻu ʻae manupuna ʻi he tauhele; ʻoku pehē ʻae tauheleʻi ʻae fānau ʻae tangata ʻi he ʻaho ʻoe kovi, ʻoka hoko fakafokifā ia kiate kinautolu.
ECC 9:13 Ko e poto ni foki kuo u mamata ki ai ʻi he lalo laʻā, pea naʻe matamata lahi ia kiate au.
ECC 9:14 Naʻe ai ʻae kihiʻi kolo, pea tokosiʻi ʻae kau tangata naʻe ʻi ai; pea naʻe haʻu ʻae tuʻi lahi ke ne tauʻi ia, pea naʻa ne kāpui ia, pea lahi ʻaupito ʻa ʻene tanu puke ki ai.
ECC 9:15 Ka ko eni, naʻe ʻilo ʻi ai ʻae tangata masiva mo poto, pea ko e meʻa ʻi heʻene poto naʻe hao ai ʻae kolo; ka naʻe ʻikai manatuʻi ʻe ha tokotaha ʻae tangata masiva ko ia.
ECC 9:16 Pea naʻaku toki pehē ai, ʻOku lelei hake ʻae poto ʻi he mālohi; ka ʻoku manukiʻi ʻae poto ʻoe tangata masiva, pea ʻoku ʻikai ongoʻi ʻene ngaahi lea.
ECC 9:17 ‌ʻOku ongo lahi mai ʻae fanafana ʻae poto ʻi he kalanga ʻo ia ʻoku pule ʻi he lotolotonga ʻoe vale.
ECC 9:18 ‌ʻOku lelei hake ʻae poto ʻi he mahafutau: ka ʻoku maumauʻi ʻe he angahala ʻe tokotaha ʻae lelei lahi.
ECC 10:1 ‌ʻOku fakanamukū ʻe he lango kuo mate ʻae meʻa namu lelei ʻae tangata faitoʻo: pea ʻoku pehē ʻae vale siʻi ʻo ha taha ʻoku ongoongoa ʻa ʻene poto mo ʻene angatonu.
ECC 10:2 Ko e loto ʻoe tangata poto ʻoku ʻi hono nima toʻomataʻu; ka ʻoku ʻi hono toʻohema ʻae loto ʻoe vale.
ECC 10:3 ‌ʻIo, ko e moʻoni, ʻoka ʻeveʻeva ʻae vale ʻi he hala kuo mole hono loto, pea ʻoku ne tala ki he kakai kotoa pē ko e vale pe ia.
ECC 10:4 Kapau ʻe tuputāmaki ʻae loto ʻoe pule kiate koe, ʻoua naʻa ke hiki mei hoʻo ngāue; he ʻoku fakamolemole ʻae kovi lahi ʻe he tali angavaivai.
ECC 10:5 ‌ʻOku ai ʻae kovi kuo u mamata ki ai ʻi he lalo laʻā, ko e fai hala ʻoe pule:
ECC 10:6 Kuo hakeakiʻi ʻae vale ke māʻolunga, pea nofo ʻae koloaʻia ʻi he potu māʻulalo.
ECC 10:7 Kuo u mamata ki he heka hoosi ʻae kau tamaioʻeiki, kae ʻeveʻeva ʻi he funga kelekele ʻae fānau ʻae tuʻi ʻo hangē ha kau tamaioʻeiki.
ECC 10:8 Ko ia ʻoku keli ʻae luo ʻe tō ia ki ai; pea ko ia ʻoku maumauʻi ʻae ʻā, ʻe uʻu ia ʻe he ngata fekai.
ECC 10:9 Ko ia ʻoku hiki ʻae ngaahi maka ʻe lavea ai ia; pea ko ia ʻoku tā ʻakau ʻe tuʻutāmaki ai.
ECC 10:10 Kapau ʻoku peku ʻae toki, pea ʻikai fakaʻalo, ʻoku totonu ke ne ʻai ʻaki ia ʻae mālohi lahi; ka ʻoku ʻaonga ʻae poto ke fakahinohino.
ECC 10:11 Ko e moʻoni ʻe uʻu ʻae ngata ʻoka ʻikai fakalalata; pea ʻoku tatau mo ia ʻae tangata faʻa lea.
ECC 10:12 ‌ʻOku lelei ʻae lea mei he ngutu ʻoe tangata poto; ka ʻe fakaʻauha ʻae vale ʻe hono loungutu ʻoʻona.
ECC 10:13 Ko e kamataʻanga ʻoe lea ʻa hono ngutu ko e vale ia; pea ko e ikuʻanga ʻo ʻene lea ko e pauʻu mo e faha.
ECC 10:14 ‌ʻOku fonu foki ʻae vale ʻi he lea: ʻoku ʻikai faʻa fakahā mai ʻe ha tangata ʻae meʻa ʻe hoko; pea ko e meʻa ʻe hoko ʻi he hili ʻa ʻene moʻui ni, ko hai ha taha ʻe faʻa tala ia kiate ia?
ECC 10:15 ‌ʻOku ongosia ʻae vale taki taha kotoa pē ʻi heʻene ngāue, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne ʻilo pe ʻoku fēfē ʻene ʻalu ki he kolo.
ECC 10:16 ‌ʻE fonua, ʻe malaʻia ʻa koe, ʻi he kei tamasiʻi ʻa ho tuʻi, pea keinanga ʻi he kei pongipongi ʻa ho houʻeiki pule!
ECC 10:17 ‌ʻE fonua, ʻoku ke monūʻia, ʻo kapau ko ho tuʻi ko e foha ia ʻoe houʻeiki, pea keinanga ho houʻeiki ʻi he feituʻulaʻā totonu, ke nau mālohi kae ʻikai ke konā ai!
ECC 10:18 Ko e meʻa ʻi he fakapikopiko lahi ʻoku fakaʻaʻau ke motuʻa ʻae fale; pea ʻi he taʻengāue ʻae nima ʻoku tutulu ʻae fale.
ECC 10:19 ¶ ʻOku ngaohi ʻae kātoanga ke tupu ai ʻae kata, pea ʻoku fakafiefia ʻe he uaine; ka ʻoku ʻaonga ʻae paʻanga ki he meʻa kotoa pē.
ECC 10:20 ‌ʻOua naʻa lea kovi ki he tuʻi, ʻoua ʻaupito naʻa ke mahalo ki ai; pea ʻoua naʻa lea kovi ki he koloaʻia ʻi ho potu mohe: koeʻuhi ʻe fakaongo atu ho leʻo ʻe he manupuna ʻoe ʻatā, pea ʻe tala ʻae meʻa ʻe he manu ʻoku kapakau.
ECC 11:1 Lii atu hoʻo mā ki he fukahi vai: he ka hili ʻae ngaahi ʻaho lahi te ke toe ʻilo ia.
ECC 11:2 Tufa ʻae ʻinasi ki he toko fitu, pea ki he toko valu foki; he ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae kovi ʻe hoko ki he māmani.
ECC 11:3 ‌ʻOka pito ʻae ngaahi ʻao ʻi he ʻuha, ʻoku fakamaha ia ki he kelekele: pea kapau ʻe hinga ha ʻakau ki he feituʻu tonga pe ki he tokelau, ko e potu ʻoku hinga ki ai ʻae ʻakau, ʻe ʻi ai pe ia.
ECC 11:4 Ko ia ʻoku faʻa sio ki he matangi ʻe ʻikai te ne tūtuuʻi; pea ko ia ʻoku faʻa tokanga ki he ngaahi ʻao ʻe ʻikai te ne utu mai.
ECC 11:5 ‌ʻO hangē ko hoʻo taʻeʻilo ki he anga ʻoe laumālie, mo e tupu ʻoe hui ʻi he manāva ʻoʻona ʻoku feitama: ʻoku pehē, ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae ngāue ʻae ʻOtua ʻaia ʻoku ne ngaohi ʻae meʻa kotoa pē.
ECC 11:6 Tūtuuʻi hoʻo tenga ʻi he pongipongi, pea ʻi he efiafi ʻoua naʻa taʻofi ho nima: he ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ko e fē ʻe tupu lelei, ʻa eni pe ko ʻena, pe te na lelei fakatouʻosi pe.
ECC 11:7 Ko e moʻoni, ko e meʻa lelei fau ʻae maama, pea ko e meʻa fakafiefia ke sio ʻae mata ki he laʻā:
ECC 11:8 Ka ko eni, kapau ʻe moʻui ha tangata ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻo ne fiefia ʻi ai kotoa pē; ka ʻoku lelei ke ne manatu foki ki he ngaahi ʻaho ʻoe fakapoʻuli; koeʻuhi ʻe lahi ia. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku hoko mai ko e vaʻinga ia.
ECC 11:9 ‌ʻE tangata talavou, ke ke fiefia ʻi hoʻo kei talavou, pea ke fakafiefiaʻi ho loto ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei talavou, pea ke ʻeveʻeva ʻi he anga ʻo ho loto, pea ʻi he holi ʻa ho mata ʻoʻou: ka ke ʻilo, ko e ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻe ʻomi ai koe ʻe he ʻOtua ki he fakamaau.
ECC 11:10 Ko ia ke ke hiki ai ʻae ʻita mei ho loto, mo e fai kovi mei ho kakano: he ko e kei tamasiʻi mo e kei talavou ko e vaʻinga ia.
ECC 12:1 Manatu eni ki ho Tupuʻanga ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, ʻi he teʻeki ke hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻoe kovi, pe ʻunuʻunu mai ʻae ngaahi taʻu, ʻaia te ke pehē ai, “ʻOku ʻikai te u maʻu ʻi ai ha fiemālie;”
ECC 12:2 ‌ʻI he teʻeki ai ke fakapoʻuli ʻae laʻā, pe ko e maama, pe ko e māhina, pe ko e ngaahi fetuʻu, pea ʻuha maʻu pe ʻae ngaahi ʻao:
ECC 12:3 ‌ʻI he ʻaho ʻe tetetete ʻae kau tauhi fale, pea ʻe fakatōmapeʻe ʻae kau tangata mālohi, pea kuo tuku ʻae momosi ʻae kau momosi koeʻuhi kuo siʻi, pea ʻe fakapoʻuli ʻakinautolu ʻoku sio atu ʻi he matapā sioʻata.
ECC 12:4 Pea ʻe tāpuni ʻae ngaahi matapā ʻi he hala, ʻoka siʻi ʻae longoaʻa ʻoe meʻa momosi, pea ʻe tuʻu hake ia ʻi he leʻo ʻoe manupuna, pea ʻe vaivai hifo ʻae ngaahi ʻofefine ʻoku fasi hiva;
ECC 12:5 ‌ʻOka nau ka manavahē foki ki he meʻa māʻolunga, pea ʻoku ʻi he hala ʻae ngaahi fakailifia, pea ʻe matamatalelei ʻae ʻakau ko e alamoni, pea ʻe mamafa ʻae heʻe, pea ʻe ʻosi ʻae tokanga: koeʻuhi ʻoku ʻalu ʻae tangata ki hono nofoʻanga tolonga, pea ʻoku ʻalu fano ʻi he ngaahi hala ʻae kau tangilāulau:
ECC 12:6 ‌ʻI he teʻeki vete ʻae afo siliva, pe laiki ʻae ipu koula, pe maumauʻi ʻae ipu ohu ʻi he veʻe matavai, pe maumauʻi ʻae meʻa tākai ʻi he ngutu ʻoe vaikeli.
ECC 12:7 Ka ʻe toki liliu ʻae efu ki he kelekele ʻo hangē ko ʻene ʻi ai: pea ʻe foki atu ʻae laumālie ki he ʻOtua ʻaia naʻa ne foaki ia.
ECC 12:8 “Vaʻinga ʻoe vaʻinga,” ʻoku pehē ʻe he Malanga. “ʻOku vaʻinga ʻae meʻa kotoa pē.”
ECC 12:9 Pea ko eni, koeʻuhi naʻe poto lahi ʻae Malanga, ko ia naʻa ne akonakiʻi ai ʻae kakai ki he poto; ʻio, naʻa ne tokanga lahi ʻo ne kumi atu mo ne fokotuʻu ʻae ngaahi lea fakatātā lahi.
ECC 12:10 Naʻe kumi ʻe he Malanga ke ne maʻu ʻae lea lelei: pea ko ia kuo tohi ʻoku totonu ia, pea ko e ngaahi lea ia ʻoe moʻoni.
ECC 12:11 Ko e ngaahi lea ʻae poto ʻoku tatau ia mo e meʻa māsila, mo e faʻo ʻoku tuki ke maʻu ʻe he ʻEiki ʻoe ngaahi fakataha, ʻaia ʻoku foaki mei he tauhi pe taha.
ECC 12:12 Pea ko eni, ʻE hoku foha, ke valokiʻi koe ʻe he ngaahi meʻa ni: ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻoe ngaohi ʻoe tohi; pea ko e lau lahi ʻi he tohi ko e meʻa fakamāfasia ia ki he kakano.
ECC 12:13 ¶ Ke tau fanongo ki he fakaʻosi ʻoe ngaahi meʻa ni kotoa pē: Ke ke manavahē ki he ʻOtua, pea ke fai ki heʻene ngaahi fekau: he ʻoku kātoa ʻi he meʻa ni ʻae ngāue totonu ʻae tangata.
ECC 12:14 Koeʻuhi ʻe ʻomi ʻe he ʻOtua ʻae ngāue kotoa pē ki he fakamaau, mo e meʻa fufū kotoa pē, pe ko ha meʻa lelei ia pe kovi.
SOL 1:1 Ko e fungani ʻoe hiva ʻa Solomone.
SOL 1:2 Tuku ke ne ʻumaʻaki kiate au ʻae ngaahi ʻuma ʻa hono ngutu: he ʻoku lelei hake hoʻo ʻofa ʻi he uaine.
SOL 1:3 ‌ʻOku tatau ho huafa mo e lilingi atu ʻae lolo kakala, koeʻuhi ko e namu lelei ʻo hoʻo ngaahi meʻa tākai, pea ko ia ʻoku ʻofa ai ʻae kau tāupoʻou kiate koe.
SOL 1:4 Toho au, pea te mau lele atu kiate koe: kuo ʻomi au ʻe he tuʻi ki hono ngaahi potu fale: te mau fiefia mo nekeneka ʻiate koe, pea te mau tokanga lahi hake kiate koe ʻi he uaine: ʻoku ʻofa kiate koe ʻae angatonu.
SOL 1:5 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou ʻuliʻuli ʻo hangē ko e ngaahi fale fehikitaki ʻo Keta, kae matamatalelei ʻo hangē ko e ngaahi puipui ʻi he fale ʻo Solomone.
SOL 1:6 ‌ʻOua naʻa sio mai kiate au koeʻuhi ʻoku ou ʻuliʻuli, koeʻuhi kuo sio hifo ʻae laʻā kiate au: naʻe ʻita kiate au ʻae fānau ʻa ʻeku faʻē; naʻa nau ngaohi au ko e tauhi ki he ngaahi ngoue vaine; ka ko ʻeku ngoue vaine ʻaʻaku kuo ʻikai te u tauhi ia.
SOL 1:7 ‌ʻA koe, ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie, fakahā mai kiate au ʻae potu ʻoku ke fafanga ai, ʻae potu ʻoku ke pule ke malolō ai ʻa hoʻo fanga manu ʻi he hoʻatāmālie: he ko e hā te u hoko ai ke u tatau mo ha taha ʻoku afe ki he fanga manu ʻa ho kaungāʻapi?
SOL 1:8 Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo, ʻa koe ʻoku hoihoifua lahi ʻi he kau fefine kotoa pē, ʻalu pe ʻi ho hala, ʻi he ʻalunga ʻoe fanga manu, pea ke fafanga hoʻo ngaahi ʻuhikiʻi kosi ʻi he fale fehikitaki ʻoe kau tauhimanu.
SOL 1:9 ‌ʻA hoku ʻofaʻanga, kuo u fakatatau koe ki he fanga hoosi ʻi he ngaahi saliote ʻo Felo.
SOL 1:10 Kuo fakamatamatalelei ho kouʻahe ʻaki ʻae tuinga [mataʻitofe], mo ho kia ʻaki ʻae ngaahi kahoa [koula].
SOL 1:11 Te mau ngaohi ʻaki ʻae koula ho ngaahi kapaʻi kofu, mo puleʻi ʻaki ia ʻae siliva.
SOL 1:12 Lolotonga ʻae nofo ʻae tuʻi ʻi hono keinangaʻanga ʻoku namu kakala atu ʻeku naatosi.
SOL 1:13 ‌ʻOku hangē ko e ʻu kakala ʻa hoku ʻofaʻanga kiate au, pea ʻe tokoto ia ki hoku fatafata ʻi he pō ʻo ʻaho.
SOL 1:14 ‌ʻOku tatau kiate au ʻa hoku ʻofaʻanga mo e fuhi saipalesi ʻi he ngaahi ngoue vaine ʻi Eniketi.
SOL 1:15 Vakai, ʻoku ke hoihoifua ʻa koe ʻoku ou ʻofa ai; vakai, ʻoku ke hoihoifua ʻoku ke maʻu ʻae mata ʻoe lupe.
SOL 1:16 Vakai, ʻoku ke toulekeleka, ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻio, mo fakaʻofoʻofa; pea ʻoku laumaʻuiʻui foki hota tokotoʻanga.
SOL 1:17 Ko e ngaahi ʻalanga ʻo hota fale ko e sita, pea ʻoku ʻato ʻaki ʻae saipalesi.
SOL 2:1 Ko au ko e lose ʻo Saloni, ko e lile ʻoe ngaahi teleʻa.
SOL 2:2 ‌ʻO hangē ko e lile ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau talatala, ʻoku pehē ʻa hoku ʻofaʻanga ʻi he ngaahi ʻofefine.
SOL 2:3 Pea hangē ko e ʻakau ko e moli ki he ngaahi ʻakau ʻoe vao, ʻoku pehē ʻa hoku ʻofaʻanga ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha. Ne u nofo hifo ki lalo ʻi hono malumalu, pea u fiefia lahi, pea naʻe huʻamelie ʻa hono fua ki hoku ngutu.
SOL 2:4 Naʻa ne ʻomi au ki he fale keinangaʻanga, pea naʻe fakamalu ʻaki au ʻae fuka ʻae ʻofa.
SOL 2:5 Tokoni au ʻaki ʻae uaine, pea fakafiemālieʻi au ʻaki ʻae ngaahi moli: he ʻoku ou pongia ʻi he ʻofa.
SOL 2:6 ‌ʻOku ʻi lalo ʻi hoku ʻulu ʻa hono nima toʻohema, pea ʻoku fāʻufua au ʻe hono nima toʻomataʻu.
SOL 2:7 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ʻi hoʻomou ʻofa ki he fanga kāseli mo e fanga hainite ʻoe vao, ke ʻoua naʻa mou ueʻi pe fafangu ʻa hoku ʻofaʻanga, kaeʻoua ke faʻiteliha pe ia.
SOL 2:8 Ko e leʻo ʻo hoku ʻofaʻanga! Vakai, ʻoku haʻu ia mo puna ʻi he ngaahi moʻunga, pea hopohopo ʻi he ngaahi potu māʻolunga.
SOL 2:9 ‌ʻOku tatau ʻa hoku ʻofaʻanga mo e kāseli pe ko e hainite mui: vakai, ʻoku tuʻu mai ia mei he tuaʻā, ʻoku ne fakasio mai mei he ngaahi matapā, ʻo ne fakahā ia mei he ngaahi kātupa.
SOL 2:10 Naʻe lea mai ʻa hoku ʻofaʻanga, ʻo ne pehē kiate au, Tuʻu hake ʻa hoku ʻofaʻanga, ko ʻeku tokotaha ʻoku hoihoifua, pea ke haʻu.
SOL 2:11 Vakai, kuo hili ʻae faʻahitaʻu momoko, pea kuo ʻosi ʻae ʻuha mo mole atu;
SOL 2:12 Kuo tupu hake ʻae ngaahi fisiʻi ʻakau ʻi he funga kelekele, kuo hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻoku hiva ai ʻae fanga manupuna, pea ʻoku ongoʻi ʻi hota fonua ʻae leʻo ʻoe kulukulu:
SOL 2:13 ‌ʻOku kamata tupu ʻi he ʻakau ko e fiki ʻa hono fua, pea ʻoku namu lelei mai ʻae fua mui ʻi he ngaahi vaine. ʻā koe ko hoku ʻofaʻanga, mo ʻeku hoihoifua, ke ke tuʻu hake, pea ke haʻu.
SOL 2:14 ‌ʻA koe ko ʻeku lupe, ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka, mo e ngaahi potu lilolilo ʻoe lilifa, ke ke fakahā mai ho mata kiate au, pea tuku ke u fanongo ki ho leʻo; he ʻoku ke leʻo mālie, pea ʻoku fakaʻofoʻofa ho mata.
SOL 2:15 Ke maʻu mai ʻae fanga fokisi, ʻae fanga fokisi iiki, ʻaia ʻoku maumauʻi ʻae vaine: he ʻoku kei mui ʻae fua ʻoe vaine.
SOL 2:16 ‌ʻOku ʻoʻoku ʻa hoku ʻofaʻanga, pea ʻoku ou ʻoʻona au: ʻoku kai ʻe ia ʻi he potu ʻoe ngaahi lile.
SOL 2:17 Tafoki mai ʻa hoku ʻofaʻanga, kaeʻoua ke maʻa hake ʻae ʻaho, pea mole atu ʻae fakapoʻuli, pea ke tatau koe mo e kāseli pe ko e hainite mui ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Peta.
SOL 3:1 ‌ʻI he ʻeku ʻi hoku mohenga ʻi he pō, naʻaku kumi kiate ia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie: ne u kumi, ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia,
SOL 3:2 Pea ko eni, te u tuʻu hake ʻo ʻalu fano ʻi he ngaahi hala ʻoe kolo mo e ngaahi hala motuʻa, pea te u kumi ia ʻaia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie: ne u kumi kiate ia, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ia.
SOL 3:3 Naʻe ʻiloʻi au ʻe he kau leʻo ʻoku feʻaluʻaki ʻi he kolo; [pea naʻaku fehuʻi ki ai ʻo pehē], “Kuo mou mamata kiate ia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie?”
SOL 3:4 Pea kuo tuku siʻi atu ʻakinautolu, pea u ʻilo ia ʻoku ʻofa ki ai hoku laumālie: pea naʻaku puke ia, pea naʻe ʻikai te u toe tukuange ia, kaeʻoua ke u ʻomi ia ki he fale ʻo ʻeku faʻē, mo e potu fale ʻoʻona naʻa ne fanauʻi ai au.
SOL 3:5 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ʻi hoʻomou ʻofa ki he fanga kāseli mo e hainite ʻoe vao, ke ʻoua naʻa mou ueʻi pe fafangu ʻa hoku ʻofaʻanga, kaeʻoua ke faʻiteliha pe ia.
SOL 3:6 Ko hai eni ʻoku haʻu mei he toafa, ʻoku hangē ko e pou ko e kohu ʻoe afi, pea kuo fakanamu lelei ʻaki ʻae mula mo e laipeno, mo e ngaahi kakala kotoa pē mei he kau fakatau?
SOL 3:7 Vakai ki he mohenga ʻo Solomone, ʻoku kāpui ia ʻe he kau tangata toʻa ʻe toko onongofulu, mei he kau tangata toʻa ʻo ʻIsileli.
SOL 3:8 ‌ʻOku nau taki taha toʻo ʻae heletā, he ʻoku nau maheni ai mo e tau: ʻoku taki taha ai ʻene heletā ki hono tuʻa tenga, naʻa ai ha manavahē ʻi he poʻuli.
SOL 3:9 Naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko Solomone ha mohenga moʻona, mei he ngaahi ʻakau ʻo Lepanoni.
SOL 3:10 Naʻa ne ngaohi ʻaki ʻae siliva ʻa hono pou, pea ko hono faliki ko e koula, ko hono ʻufiʻufi ko e kulokula, pea faliki ʻaki ʻi loto ʻae ʻofa ki he ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema.
SOL 3:11 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Saione, mou ʻalu atu, ʻo vakai kia Solomone, ko e tuʻi, mo e tatā fakatuʻi naʻe tatā ʻaki ia ʻe heʻene faʻē ʻi he ʻaho ʻo ʻene fakamaʻu mali, ʻi he ʻaho ʻoe fiefia ʻa hono loto.
SOL 4:1 Vakai, ʻoku ke hoihoifua, ʻE hoku ʻofaʻanga; vakai, ʻoku ke hoihoifua; ʻoku tatau ho mata mo e mata ʻoe lupe ʻoku fakalilo ʻaki ho louʻulu: pea ko ho louʻulu ʻoku hangē ko e louʻulu ʻoe fanga kosi, ʻoku fafanga ʻi he moʻunga ko Kiliati.
SOL 4:2 ‌ʻOku tatau ho kaunifo mo e fanga sipi kuo kosikosi, pea ʻoku ʻalu hake mei he kaukauʻi; he ʻoku taki ʻuhiua ʻa honau ʻuhiki, pea ʻoku ʻikai ke paʻa ha taha ʻi ai.
SOL 4:3 ‌ʻOku tatau mo e afo kulokula ho loungutu; pea ʻoku mālie ho leʻo; pea ʻoku tatau mo e konga pomikanite ʻa ho manifinifihanga ʻoku fakalilo ʻaki ho louʻulu.
SOL 4:4 ‌ʻOku tatau ho kia mo e fale māʻolunga naʻe langa ʻe Tevita ko e tukuʻanga ʻoe mahafutau, ʻaia ʻoku tautau ai ʻae fakaū ʻe afe, ʻae pā kotoa pē ʻoe kau tangata toʻa.
SOL 4:5 ‌ʻOku tatau ho ongo huhu mo e ongo kāseli mui ʻoku na tatau, ʻaia ʻoku kai ʻi he potu ʻoe ngaahi lile.
SOL 4:6 Te u ʻalu au ki he moʻunga ʻoe mula, mo e moʻunga ʻoe laipeno, pea te u ʻi ai ʻo aʻu ki he maʻa hake ʻae ʻaho, mo e puna atu ʻoe fakapoʻuli.
SOL 4:7 ‌ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻoku ke hoihoifua haohaoa; ʻoku ʻikai ha mele ʻiate koe.
SOL 4:8 Haʻu mo au mei Lepanoni, ʻE hoku uaifi, haʻu mo au mei Lepanoni; sio hifo mei he tumutumu ʻo ʻAmana, mei he tumutumu ʻo Senila mo Heamoni, mei he ʻana ʻoe fanga laione, mei he ngaahi moʻunga ʻoe fanga lēpati.
SOL 4:9 ‌ʻE hoku tuofefine mo hoku uaifi, kuo kavea hoku loto kiate koe; kuo mole hoku loto ʻi he sio mai tuʻo taha pe ʻa ho mata, mo e kahoa pe taha ʻi ho kia.
SOL 4:10 Hono ʻikai matamatalelei ʻa hoʻo ʻofa, ʻE hoku tuofefine mo hoku uaifi! Hono ʻikai lelei hake hoʻo ʻofa ʻi he uaine, mo e nanamu ʻo hoʻo ngaahi meʻa tākai ʻi he meʻa namu kakala kotoa pē.
SOL 4:11 ‌ʻE hoku uaifi, ʻoku toʻi ho loungutu ʻo hangē ko e hone mei hono ngeʻesi: ʻoku ʻi lalo ʻi ho ʻelelo ʻae hone mo e huʻahuhu; pea ko e nanamu ʻo ho ngaahi kofu ʻoku tatau mo e nanamu ʻo Lepanoni.
SOL 4:12 ‌ʻOku tatau mo e ngoue kuo ʻāʻi, ʻa hoku tuofefine mo hoku uaifi; ko e vai mapunopuna ia kuo taʻofia, ko e matavai ia kuo tāpuni ke maʻu.
SOL 4:13 Ko ia ʻoku tupu ʻiate koe ʻoku tatau mo e ngoue pomikanite mo hono ngaahi fua lelei; ko e saipalesi mo e naatosi,
SOL 4:14 Ko e naatosi mo e kakosi; ko e kalamusi mo e sinamoni, mo e ʻakau kotoa pē ʻoku namu lelei; ko e mula mo e ʻalosi, mo e fungani hake ʻoe ngaahi kakala kotoa pē:
SOL 4:15 Ko e matavai ʻi he ngaahi ngoue, ko e matavai ʻoe ngaahi vai moʻui, mo e ngaahi vaitafe mei Lepanoni.
SOL 4:16 ‌ʻE matangi tokelau, ke ke ʻaa pea haʻu mo e tonga; ʻo havilivili ki heʻeku ngoue, koeʻuhi ke ngangatu mei ai ʻae ngaahi namu kakala. Tuku ke haʻu ʻa hoku ʻofaʻanga ki heʻene ngoue, mo ne kai ai hono ngaahi fua lelei.
SOL 5:1 ‌ʻE hoku tuofefine mo hoku uaifi, kuo u haʻu ki heʻeku ngoue: kuo u tānaki ʻa ʻeku mula, mo ʻeku kakala; kuo u kai ʻa ʻeku hone pea mo hono ngeʻesi; kuo u inu ʻi heʻeku uaine mo ʻeku huʻahuhu: ʻE hoku kāinga, ke tau kai, pea inu, ʻio, ke inu lahi ʻakimoutolu ʻoku ou ʻofa ai.
SOL 5:2 ‌ʻOku ou mohe, ka ʻoku ʻā hoku loto: ko e leʻo ia ʻo hoku ʻofaʻanga, ʻoku ne tukituki, ʻo ne pehē, “ʻE hoku tuofefine, mo hoku ʻofaʻanga, ko ʻeku lupe, ko ʻeku haohaoa, toʻo kiate au: he kuo pito hoku ʻulu ʻi he hahau, mo hoku louʻulu ʻi he viviku ʻoe poʻuli.
SOL 5:3 Kuo u toʻo hoku kofutuʻa; pea ʻe fēfē haʻaku toe ʻai ia? Kuo u fufulu hoku vaʻe, pea ʻe fēfē haʻaku toe ʻuliʻi ia?
SOL 5:4 Naʻe ʻai mai ʻae nima ʻo hoku ʻofaʻanga ʻi he kātupa, pea naʻe ngaue hoku loto kiate ia.
SOL 5:5 Ne u tuʻu hake ke toʻo ki hoku ʻofaʻanga; pea naʻe toʻi mei hoku nima ʻae mula, pea mei hoku louhiʻi nima ʻae mula namu lelei, pea tafe hifo ia ki he toʻoʻanga matapā.
SOL 5:6 Naʻaku toʻo ki hoku ʻofaʻanga; ka kuo tafoki atu ʻa hoku ʻofaʻanga, ʻo ne ʻalu: naʻe vaivai ʻa hoku loto ʻi heʻene lea mai: ne u kumi kiate ia, ka naʻe ʻikai te u maʻu ia; ne u ui ki ai, ka naʻe ʻikai te ne tali au.
SOL 5:7 Pea naʻe ʻiloʻi au ʻe he kau leʻo naʻe feʻaluʻaki ʻi he kolo, ʻonau taaʻi au, pea u lavea ai; pea naʻe toʻo ʻa hoku pūlou ʻe he kau leʻohi ʻoe ʻā.
SOL 5:8 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ʻoka mou ka ʻilo ʻa hoku ʻofaʻanga, ke mou tala ki ai ʻoku ou pongia ʻi he ʻofa.
SOL 5:9 Ko e hā hono lelei hake ʻo ho ʻofaʻanga ʻi he ʻofaʻanga ʻo ha taha kehe, ʻa koe ʻoku fungani hoihoifua ʻi he kakai fefine? ko e hā hono lelei hake ʻo ho ʻofaʻanga ʻi he ʻofaʻanga ʻo ha taha kehe, koeʻuhi kuo ke fekau pehē ai kiate kimautolu.
SOL 5:10 ‌ʻOku hinehina mo nganongano ʻa hoku ʻofaʻanga, ko e fungani toulekeleka ia ʻi ha toko mano.
SOL 5:11 ‌ʻOku tatau mo e fungani koula lelei ʻa hono ʻulu, ʻoku fafatu hono louʻulu, pea ʻuliʻuli ʻo hangē ko e leveni.
SOL 5:12 ‌ʻOku lelei ʻae ʻaiʻanga ʻo hono kanoʻi mata, pea ʻoku hangē ko e mata ʻoe lupe ʻi he veʻe vaitafe kuo fufulu ʻaki ʻae huʻahuhu.
SOL 5:13 ‌ʻOku tatau hono kouʻahe mo e tokanga ngoue ʻoe ngaahi kakala; ʻo hangē ko e ngaahi matalaʻi kakala: ʻoku hangē ko e lile ʻa hono loungutu, ʻoku toʻi mei ai ʻae mula namu kakala.
SOL 5:14 ‌ʻOku tatau hono nima mo e ngaahi mama koula kuo ʻai ki ai ʻae pelili, mo hono sino ʻoku hangē ko e lei ngingila kuo ʻaofi ʻaki ʻae safaia.
SOL 5:15 ‌ʻOku tatau hono vaʻe mo e pou maka lelei, kuo fokotuʻu ki he tuʻunga koula: ʻoku hangē ko Lepanoni ʻa hono fofonga, ʻo tatau mo e ngaahi sita ʻa hono lelei.
SOL 5:16 ‌ʻOku melie lahi hono ngutu: ʻio, ʻoku toulekeleka kotoa pē ia. Ko hoku ʻofaʻanga eni, pea ko hoku kāinga ia, ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema.
SOL 6:1 Kuo ʻalu ki fē ho ʻofaʻanga, ʻa koe ʻoku hoihoifua ʻi he kau fefine kotoa pē? Kuo ʻalu ki fē ʻaia ʻoku ke ʻofa ai? Koeʻuhi ke tau kumi ia mo koe.
SOL 6:2 Kuo ʻalu hifo ʻa hoku ʻofaʻanga ki heʻene ngoue, ki he potu ngoue ʻoe ngaahi kakala, ke ne kai ʻi he ngoue, mo ne toli ʻae ngaahi lile.
SOL 6:3 ‌ʻOku ʻo hoku ʻofaʻanga ʻa au, pea ʻoku ʻoʻoku ʻa hoku ʻofaʻanga: ʻoku ne kai ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi lile.
SOL 6:4 ¶ ʻOku ke hoihoifua, ʻa koe ʻoku ou ʻofa ai, ʻo hangē ko Telisa, pea matamatalelei ʻo hangē ko Selūsalema, pea manavahēʻia ʻo hangē ko e matatau mo ʻenau ngaahi fuka.
SOL 6:5 Ke ʻoua naʻa sio mai ho mata kiate au he ʻoku ou vaivai ai: ʻoku tatau ho louʻulu mo e fanga kosi ʻoku fafanga ʻi Kiliati.
SOL 6:6 ‌ʻOku tatau ho kaunifo mo e fanga sipi ʻoku ʻalu hake mei he kaukauʻi, he ʻoku taki ʻuhiua ʻa honau ʻuhiki, pea ʻoku ʻikai ke paʻa ha taha ʻi ai.
SOL 6:7 ‌ʻOku tatau ho manifinifihanga mo e konga pomikanite ʻoku fakalilo ʻaki ho louʻulu.
SOL 6:8 ‌ʻOku ai ʻae tuʻi fefine ʻe toko onongofulu, mo e sinifu ʻe toko valungofulu, mo e kau tāupoʻou taʻefaʻalaua.
SOL 6:9 Ka ʻoku taha pe ʻa ʻeku lupe, ʻa ʻeku haohaoa, ko e taʻahine pe taha ia ʻa ʻene faʻē, pea ko e pele ʻaʻana naʻa ne fanauʻi ia. Naʻe mamata ki ai ʻae ngaahi ʻofefine ʻonau fakaongolelei ia, pea naʻa mo e ngaahi tuʻi fefine mo e sinifu foki kuo nau lea fakamālō ki ai.
SOL 6:10 Ko hai eni ʻoku hā mai ʻo hangē ko e pongipongi, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e māhina, ʻoku ulo ʻo hangē ko e laʻā, pea manavahēʻia ʻo hangē ko e matatau mo ʻenau ngaahi fuka.
SOL 6:11 Ne u ʻalu hifo ki he ngoue natimeki ke u mamata ki he ngaahi fua ʻoe ʻakau ʻi he teleʻa, koeʻuhi ke u ʻilo pe ʻoku tupu lelei ʻae vaine, pea fatakau ʻae ngaahi pomikanite.
SOL 6:12 Pea ʻiloange kuo fakafokifā naʻe puna hoku laumālie, ʻo hangē ha taha kuo heka ki he ngaahi saliote ʻo ʻAminatipa.
SOL 6:13 Ke ke tafoki mai, tafoki mai, ʻE fefine Sulami; tafoki mai, tafoki mai, ka mau mamata kiate koe. Ko e hā ʻoku mou fie mamata ai ki he fefine Sulami? Ke mau mamata ʻo hangē ko e kau taha ʻae matatau ʻe ua.
SOL 7:1 ‌ʻE ʻofefine ʻoe tuʻi! Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ho vaʻe mo ho topuvaʻe: ʻoku teuʻi lahi ho kofu vaʻe, ko e ngāue ʻae nima ʻoe tufunga poto.
SOL 7:2 Ko e fakamaʻu ʻo ho noʻotanga kofu ʻoku hangē ha ipu, ʻoku ʻikai masiva uaine: pea ʻoku tatau ho sino mo e u uite, kuo nonoʻo ʻaki ʻae ngaahi lile.
SOL 7:3 ‌ʻOku tatau ho ongo huhu mo e ongo kāseli, mui ʻoku na tatau.
SOL 7:4 ‌ʻOku tatau ho kia mo ha fale lei ʻoku māʻolunga: pea tatau ho mata mo e anovai ika ʻi Hesiponi, ʻi he veʻe matapā ʻo Patalapini: ʻoku tatau ho ihu mo e fale leʻo ʻi Lepanoni ʻoku hanga ki Tamasikusi.
SOL 7:5 ‌ʻOku tatau ho ʻulu mo Kameli, mo e louʻulu ʻo ho ʻulu ʻoku hangē ko e kulokula; kuo moʻua ʻae tuʻi ʻi he ngaahi potu ʻi fale.
SOL 7:6 Oiau, hono ʻikai hoihoifua mo fakaʻofoʻofa koe, ʻa koe ko hoku ʻofaʻanga koeʻuhi ke u fiemālie ai!
SOL 7:7 ‌ʻOku tatau ho māʻolunga mo e ʻakau ko e paame, pea hangē ho ongo huhu ko e ngaahi fuhi vaine.
SOL 7:8 Naʻaku pehē, “Te u kaka ʻi he ʻakau ko e paame, pea u puke ki hono ngaahi vaʻa:” pea ko eni foki, ʻoku tatau ho huhu mo e ngaahi fuhi vaine, mo e ngangatu ʻo ho mānava ʻo hangē ko e moli;
SOL 7:9 ‌ʻOku tatau ʻae ngaahi lea mei ho ngutu mo e uaine lelei ʻoku huʻamelie: he naʻa mo kinautolu ʻoku mohe ʻoku fakalea ai.
SOL 7:10 ‌ʻOku ʻo hoku ʻofaʻanga au, pea ʻoku ne holi pe kiate au.
SOL 7:11 Haʻu, ʻā hoku ʻofaʻanga, ke ta ō atu ki he ngoue; ke ta nofo ʻi he ngaahi potu kakai.
SOL 7:12 Ke ta ō hengihengi ki he ngaahi ngoue vaine; ke ta mamata ki he vaine ʻi heʻene tupu lelei, mo e tupu ʻo hono fua mui, pea mo e fatakau ʻoe pomikanite: pea te u foaki ʻi ai ʻa ʻeku ʻofa kiate koe.
SOL 7:13 ‌ʻOku nanamu ʻae tutai, pea ʻoku ai ʻae ngaahi fua lelei ʻi hota veʻe matapā, kuo u tānaki koeʻuhi ko koe, ʻE hoku ʻofaʻanga.
SOL 8:1 ‌ʻAmusiaange ʻeau kuo ke tatau mo ha tuongaʻane kiate au, ʻaia naʻe fakahuhu ʻi he ongo huhu ʻo ʻeku faʻē! Koeʻuhi ʻo kau ka ʻilo koe ʻituʻa. ke u ʻuma kiate koe, ʻo ʻikai mā ai.
SOL 8:2 Ka ne pehē, te u tataki koe mo ʻomi koe ki he fale ʻo ʻeku faʻē, pea te ne ako kiate au: te u fakainu koe ʻi he uaine namu lelei, kuo huʻi ʻaki ʻeau ʻae huhuʻa melie ʻoe pomikanite.
SOL 8:3 Pea ʻe ʻi lalo ʻi hoku ʻulu ʻa hono nima toʻohema, pea fāʻufua au ʻe hono nima toʻomataʻu.
SOL 8:4 ‌ʻE ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mou ueʻi pe fafangu ʻa hoku ʻofaʻanga, kaeʻoua ke faʻiteliha pe ia.
SOL 8:5 Ko hai eni ʻoku haʻu mei he toafa, ʻoku faʻaki kiate ia ʻoku ne ʻofa ai? Naʻaku hiki hake koe ʻi he lolo moli: naʻe fanauʻi koe ʻi ai ʻe hoʻo faʻē, naʻe fanauʻi ʻi ai koe ʻe ia naʻa ne fāʻeleʻi koe.
SOL 8:6 ‌ʻAi au ki ho loto ʻo hangē ko e fakamaʻu ʻo ha tohi, pea hangē ko e mama ki ho nima; he ʻoku mālohi ʻae ʻofa ʻo tatau mo e mate; ʻoku ongongataʻa ʻae fuaʻa ʻo hangē ko e faʻitoka: ko hono malala ʻoku hangē ko e malalaʻi afi, ʻaia ʻoku ulo kakaha.
SOL 8:7 ‌ʻOku ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae ʻofa ʻaki ʻae vai lahi, pea ʻe ʻikai mate ia ʻi he ngaahi vaitafe ʻoku lahi: pea kapau ʻe foaki ʻe ha tangata ʻae koloa kotoa pē ʻi hono fale ka ne maʻu ai ʻae ʻofa, ʻe lau pe ia ko e meʻa vaʻinga.
SOL 8:8 ‌ʻOku ai homau tehina, pea ʻoku teʻeki hunuki hono huhu: pea ko e hā te mau fai ʻoka hoko ʻae ʻaho ke alea ki ai?
SOL 8:9 Kapau ko e ʻā ia, te mau fokotuʻu ki ai ha fale siliva: pea kapau ko e matapā ia, te mau teuteu ʻaki ia ʻae laupapa ko e sita.
SOL 8:10 Ko au ko e ʻā, pea tatau mo e fale māʻolunga ʻa hoku huhu: ko ia ia naʻaku tatau ai ʻi hono ʻao mo ha taha kuo maʻu ʻae fiemālie.
SOL 8:11 Naʻe ia Solomone ʻae ngoue vaine ʻi Peali-Hamone: pea naʻa ne tuku ʻene ngoue vaine ki he kau tauhi: pea naʻe fekau ke ʻomi taki taha ʻae konga siliva ʻe afe, ko e totongi ki hono ngaahi fua.
SOL 8:12 ‌ʻOku ʻi hoku ʻao ʻa ʻeku ngoue vaine ʻaʻaku: pea ko koe ʻe Solomone, te ke maʻu mei ai ʻae konga siliva ʻe afe, kae tuku kiate kinautolu ʻoku tauhi hono fua ʻae uangeau.
SOL 8:13 ‌ʻA koe ʻoku nofo ʻi he ngaahi ngoue, pea ʻoku ongoʻi ho leʻo ʻe ho kāinga: tuku au foki ke u fanongo ai.
SOL 8:14 Fai vave ʻa hoku ʻofaʻanga, pea ke tatau koe mo e kāseli pe ko e hainite mui he ngaahi moʻunga ʻoe kakala.
ISA 1:1 Ko e meʻa naʻe hā mai kia ʻIsaia koe foha ʻo ʻAmosi, ʻaia naʻa ne mamata ʻoku kau ki Siuta mo Selūsalema ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻUsia, mo Sotame, mo ʻAhasi, pea mo Hesekaia, koe ngaahi tuʻi ʻo Siuta.
ISA 1:2 Mou fanongo, ʻae ngaahi langi, pea fakafanongo mo māmani: he ʻoku folofola ʻa Sihova, “Kuo u fafanga mo tauhi ʻae fānau, pea kuo nau angatuʻu kiate au.
ISA 1:3 ‌ʻOku ʻilo ʻe he pulu ʻaia ʻoku ʻaʻana ia, pea mo e ʻasi ʻae fale manu ʻo ʻene ʻeiki: ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ʻIsileli, ʻoku ʻikai tokanga ʻa hoku kakai.”
ISA 1:4 Oiau! ʻAe puleʻanga angakovi, ko e kakai māfasia ʻi he hia, ko e hako fai meʻa kovi, ko e fānau ʻoku fakahala: kuo nau liʻaki ʻa Sihova, kuo nau fakahouhauʻi ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, kuo nau fakaholomui.
ISA 1:5 Ko e hā ʻe toe teʻia ai ʻakimoutolu? ʻE tupulaki pe hoʻomou angatuʻu: ʻoku mahaki ʻae ʻulu kotoa pē, pea vaivai mo e loto kotoa pē.
ISA 1:6 Mei he ʻaofi vaʻe ʻo aʻu ki he ʻulu ʻoku ʻikai ha haohaoa ʻi ai; ka ko e lavea, mo e volu, mo e pala kovi: ʻoku teʻeki ai fakamaʻopo, pe nonoʻo, pe feʻauaki ʻae lolo faitoʻo.
ISA 1:7 Kuo lala homou fonua, kuo vela homou ngaahi kolo ʻi he afi: pea ko homou fonua, ʻoku kai ʻo ʻosi ʻe he kakai muli ʻi homou ʻao, pea ʻoku lala ia, ʻo hangē kuo fakaʻauha ʻe he kau muli.
ISA 1:8 Pea kuo tuku ʻae ʻofefine ʻo Saione ʻo hangē ko e fale siʻi ʻi he ngoue vaine, ʻo hangē ko e fale leʻo ʻi he ngoue kukumipa, ʻo hangē ko e kolo kuo kāpui ʻe he tau.
ISA 1:9 Ka ne ʻikai tuku kiate kitautolu ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ha tokosiʻi, pehē, kuo tau hangē ko Sotoma, pea kuo tau tatau mo Komola.
ISA 1:10 Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻae kau pule ʻo Sotoma; fakafanongo ki he fono ʻa hotau ʻOtua, ʻakimoutolu ko e kakai ʻo Komola.
ISA 1:11 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e hā hono ʻaonga ʻo hoʻomou ngaahi feilaulau lahi kiate au? Kuo u fiu ʻi he feilaulau ʻaki ʻae fanga sipitangata, mo e ngako ʻoe manu sino; pea ʻoku ʻikai te u fiemālie ʻi he toto ʻoe fanga pulu, pe ko e fanga lami, pe ko e fanga kosi tangata.
ISA 1:12 ‌ʻOka mou ka haʻu ke fakahā ʻakimoutolu ʻi hoku ʻao, ko hai kuo ne fekau ke ʻomi ʻae meʻa ni ʻi homou nima, ke malaki hoku ngaahi potu tapu?
ISA 1:13 ‌ʻOua naʻa toe ʻomi ʻae ngaahi feilaulau taʻeʻaonga; ko e meʻa fakalielia kiate au ʻae tutu ʻoe ʻakau namu lelei; ko e ngaahi māhina foʻou mo e ngaahi ʻaho tapu, mo e ui ke fakataha, ʻoku ʻikai te u faʻa kātaki; pea naʻa mo e fakataha ke lotu ko e angahala ia.
ISA 1:14 ‌ʻOku fehiʻa ʻa hoku laumālie ki hoʻomou ngaahi māhina foʻou mo hoʻomou ngaahi kātoanga: ko e meʻa fakamamahi ia kiate au; kuo u fiu ʻi hono kātaki.
ISA 1:15 ‌ʻOka mou ka mafao homou nima, te u fufū hoku fofonga ʻiate kimoutolu: ʻio, ʻoka mou ka hū ʻo liunga lahi, ʻe ʻikai te u fanongo: he ʻoku pito homou nima ʻi he toto.
ISA 1:16 “Fufulu ʻakimoutolu, ʻo ngaohi ke mou maʻa; hiki ke mamaʻo meiate au ʻae kovi ʻo hoʻomou faianga; tuku ʻae fai kovi;
ISA 1:17 ‌ʻAko ke mou fai lelei: kumi ki he angatonu, tokoni ʻakinautolu kuo fakamālohia, fakamaau ki he tamai mate, langomakiʻi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti.”
ISA 1:18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Mou haʻu, pea ke tau alea fakataha: he neongo ʻae tatau ʻo hoʻomou angahala mo e kulaʻahoʻaho, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamūmū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.
ISA 1:19 Kapau te mou loto ki ai mo talangofua, te mou kai hono lelei ʻoe fonua:
ISA 1:20 Ka ʻi hoʻomou talangataʻa mo angatuʻu, ʻe ʻauha ai ʻakimoutolu ʻi he heletā: he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova.”
ISA 1:21 Hono ʻikai liliu fau ʻae kolo naʻe angatonu ko e faʻa feʻauaki! Naʻe fonu ia ʻi he fakamaau; naʻe nofo ai ʻae māʻoniʻoni; ka ʻoku ʻi ai ni ʻae kau fakapō.
ISA 1:22 Kuo hoko hoʻo siliva ko e taʻeʻaonga, mo hoʻo uaine kuo huʻi ʻaki ʻae vai:
ISA 1:23 ‌ʻOku angatuʻu homou houʻeiki, pea kaumeʻa mo e kau kaihaʻa: ʻoku nau manako kotoa pē ki he ngaahi foaki, ʻonau muimui ki he totongi: ʻoku ʻikai te nau fakamaau ki he tamai mate, pea ʻoku ʻikai aʻu kiate kinautolu ʻae mamahi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti.
ISA 1:24 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻEiki, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e Toko Taha Māfimafi ʻo ʻIsileli, “ʻIo, te u fakafiemālieʻi au ʻiate kinautolu ʻoku angatuʻu mai, pea te u totongi ʻe au ki hoku ngaahi fili.
ISA 1:25 Pea ʻe toe ala hoku nima kiate koe, pea fakamaʻa moʻoni hoʻo ʻuli, pea ʻave mo hoʻo kovi kotoa pē:
ISA 1:26 Pea te u toe fakanofo hoʻo kau fakamaau ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, pea mo hoʻo kau fakakaukau poto ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻanga: pea hili ia ʻe ui koe, ‘Ko e kolo māʻoniʻoni, ko e kolo angatonu.’
ISA 1:27 ‌ʻE huhuʻi ʻa Saione ʻaki ʻae fakamaau, mo ʻene kakai ului ʻaki ʻae māʻoniʻoni.”
ISA 1:28 Pea ʻe fakaʻauha fakataha ʻae kau talangataʻa mo e angahala, pea ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻoku liʻaki ʻa Sihova.
ISA 1:29 He te nau mā ʻi he ngaahi ʻakau naʻa mou holi ki ai, pea te mou puputuʻu ʻi he ngaahi ngoue kuo mou fili.
ISA 1:30 He te mou tatau mo e ʻakau kuo mae hono lau, pea hangē ko e ngoue ʻoku ʻikai hano vai.
ISA 1:31 Pea ʻe tatau ʻae mālohi mo e kākā, pea mo ʻene ngāue ʻo hangē ko e kalofiama, pea te na vela fakataha, pea ʻe ʻikai tāmateʻi ia ʻe ha tokotaha.”
ISA 2:1 Ko e folofola naʻe hā mai kia ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi ʻoku kau ki Siuta mo Selūsalema.
ISA 2:2 Pea ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, ʻe fokotuʻumaʻu ʻae moʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga, ʻe hiki hake ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi moʻunga; pea ʻe tafe ki ai ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē.
ISA 2:3 Pea ʻe ʻalu ʻae kakai tokolahi mo nau pehē, “Mou haʻu, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, ki he fale ʻoe ʻOtua ʻo Sēkope; pea te ne akonakiʻi ʻakitautolu ʻi hono ngaahi hala, pea te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi hala: koeʻuhi ʻe ʻalu atu ʻi Saione ʻae fono, pea mo e folofola ʻa Sihova mei Selūsalema.
ISA 2:4 Pea te ne fakamaau ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi puleʻanga, mo ne valokiʻi ʻae kakai tokolahi: pea te nau tuki ʻa ʻenau ngaahi heletā ko e ngaahi huo, pea mo honau ngaahi tao ko e ngaahi hele ʻauhani: ʻe ʻikai hiki ʻe ha puleʻanga ʻae heletā ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai te nau toe ako ki he tau.
ISA 2:5 ‌ʻAe fale ʻo Sēkope, mou haʻu, ke tau ʻaʻeva ʻi he maama ʻo Sihova.
ISA 2:6 Ko e moʻoni kuo ke liʻaki hoʻo kakai ko e fale ʻo Sēkope, koeʻuhi kuo fakatokolahi ʻakinautolu mei he potu hahake, pea ʻoku ai honau kikite ʻo hangē ko e kakai Filisitia, pea ʻoku nau fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻi he fānau ʻae kakai muli.
ISA 2:7 ‌ʻOku fonu foki ʻa honau fonua ʻi he siliva mo e koula, pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻenau koloa; pea ʻoku fonu foki ʻa honau fonua ʻi he fanga hoosi, pea ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻenau saliote;
ISA 2:8 ‌ʻOku pito foki ʻa honau fonua ʻi he ngaahi tamapua; ʻoku nau lotu ki he ngāue ʻa honau nima, ʻaia kuo ngaohi ʻe honau louhiʻi nima:
ISA 2:9 Pea ʻoku punou ʻae tangata lāuvale, pea mo e ʻeiki ʻoku ne fakavaivai ia: pea ʻe ʻikai te ke fakamolemole ʻakinautolu.
ISA 2:10 Ke ke hū ki he ʻanaʻi maka, mo fakafufū koe ʻi he efu, ʻi he manavahē kia Sihova, mo e nāunau ʻo ʻene māfimafi.
ISA 2:11 ‌ʻE fakavaivai ʻae mata laukau ʻoe tangata, pea ʻe fakahifo ki lalo mo e fielahi ʻae kakai, ka ko Sihova pe ʻe hiki hake ʻi he ʻaho ko ia.
ISA 2:12 He ko e ʻaho ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻe hoko kiate kinautolu kotoa pē ʻoku laukau mo fielahi, pea kiate kinautolu kotoa pē kuo hiki hake; pea ʻe fakavaivaiʻi hifo ia:
ISA 2:13 Pea ki he ngaahi sita kotoa pē ʻo Lepanoni, ʻoku hako mo māʻolunga, pea ki he ngaahi oke kotoa pē ʻo Pesani,
ISA 2:14 Pea ki he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, pea ki he ngaahi tafungofunga kotoa pē kuo hiki hake,
ISA 2:15 Pea ki he ngaahi fale māʻolunga kotoa pē, pea ki he ngaahi puke kotoa pē kuo ʻāaʻi,
ISA 2:16 Pea ki he ngaahi vaka kotoa pē ʻo Tasisi, pea ki he ngaahi meʻa fakatātā kotoa pē ʻoku matamatalelei.
ISA 2:17 Pea ʻe tuku hifo ai ʻae fieʻeiki ʻae tangata, pea ʻe fakavaivaiʻi mo e fielahi ʻae kakai: ka ko Sihova pe ʻe hiki hake ʻi he ʻaho ko ia.
ISA 2:18 Pea ʻe fakaʻauha ʻe ia ʻae ngaahi tamapua kotoa pē,
ISA 2:19 Pea te nau hū ki he ngaahi ʻana maka, mo e ngaahi luo ʻi he kelekele, ʻi he manavahē kia Sihova, mo e nāunau ʻo ʻene māfimafi, ʻoka tuʻu hake ia ke lulu fakamanavahēʻi ʻa māmani.
ISA 2:20 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe lī ʻe he tangata ki he ngaahi mole mo e fanga peka, ʻa ʻene ngaahi tamapua siliva, mo ʻene ngaahi tamapua koula, ʻaia naʻe taki taha ngaohi maʻana ke lotu ki ai;
ISA 2:21 Ke nau ʻalu ki he ngaahi ʻana maka, pea mo e tumutumu ʻoe ngaahi maka hangatāmaki, ʻi he manavahē kia Sihova, pea mo e nāunau ʻo ʻene māfimafi, ʻoka tuʻu hake ia ke lulu fakamanavahēʻi ʻa māmani.
ISA 2:22 Tuku hoʻomou falala ki he tangata, ʻaia ʻoku ʻi hono avaʻi ihu ʻa ʻene mānava: he ko e hā ha meʻa ʻoku faʻa fai ʻe ia?
ISA 3:1 Vakai, he ko e ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoku ne toʻo atu mei Selūsalema pea mo Siuta ʻae falalaʻanga mo e tokoni, ʻae tokoni kotoa pē ʻoe meʻakai, mo e tokoni kotoa pē ʻoe vai,
ISA 3:2 Ko e tangata mālohi, pea mo e tangata tau, ko e fakamaau, pea mo e palōfita, ʻae fakamākukanga, pea mo e mātuʻa,
ISA 3:3 Ko e ʻeikitau ʻae toko nimangofulu, pea mo e tangata ongoongolelei, pea mo e tangata akonaki poto, pea mo e tangata poto ʻi he faiva, pea mo e tangata lea mālie.
ISA 3:4 Pea te u fakanofo ʻae tamaiki ko honau houʻeiki, pea ʻe pule kiate kinautolu ʻae kau valevale.
ISA 3:5 Pea ʻe fefakamamahiʻaki ʻae kakai ʻiate kinautolu, pea mo honau kaungāʻapi: ʻe anga fielahi ʻae tamasiʻi ki he motuʻa, mo e angakovi kiate ia ʻoku ongoongolelei.
ISA 3:6 Pea ʻe puke ʻe ha tangata ʻa hono tokoua ʻi he fale ʻo ʻene tamai, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻiate koe ʻae ngaahi kofu, ke ke hoko ko homau pule, pea toʻo ʻe ho nima ʻa ʻemau malaʻia ni:”
ISA 3:7 ‌ʻI he ʻaho ko ia te ne fuakava, ʻo pehē, “ʻE ʻikai te u hoko ko e fakamoʻui; he ʻoku ʻikai ha mā pe ha kofu ʻi hoku fale: ʻoua naʻa ngaohi au ko e pule ʻoe kakai.”
ISA 3:8 He kuo malaʻia ʻa Selūsalema, pea kuo hinga mo Siuta: he ko honau ʻelelo mo ʻenau faianga ʻoku kovi kia Sihova, ke fakahouhauʻi ʻae fofonga ʻo ʻene ʻafio.
ISA 3:9 Ko e anga ʻo honau mata ko e fakaʻilonga ʻonautolu; pea ʻoku nau fakahā ʻa ʻenau angahala ʻo hangē ko Sotoma, ʻoku ʻikai te nau fufū ia. ʻE malaʻia honau laumālie! He kuo nau fakahoko ʻae kovi kiate kinautolu.
ISA 3:10 Mou pehē ki he māʻoniʻoni, “E hoko pe ʻae lelei:’ he te nau kai ʻae fua ʻo ʻenau faianga.
ISA 3:11 ‌ʻE malaʻia ʻae angahala! ʻE hoko ʻae kovi kiate ia: he ko e totongi ʻo hono nima ʻe ange kiate ia.
ISA 3:12 Ka ko hoku kakai, kuo fakamālohiʻi ʻakinautolu ʻe he tamaiki, pea ʻoku puleʻi ʻakinautolu ʻe he kau fefine. ʻE hoku kakai, ʻoku fakahalaʻi koe ʻe hoʻo kau takimuʻa, ʻonau fakakehe ʻae ʻaluʻanga ʻo ho ngaahi hala.
ISA 3:13 ‌ʻOku tuʻu hake ʻa Sihova ke folofola, ʻoku tuʻu ia ke fakamaau ʻae kakai.
ISA 3:14 ‌ʻE fakamaau ʻe Sihova ʻae kau mātuʻa ʻo hono kakai, pea mo honau houʻeiki: “he kuo mou kai ʻo ʻosi ʻae ngoue vaine; ʻoku ʻi homou fale ʻae koloa kuo faʻao mei he kakai masiva.
ISA 3:15 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻo hoʻomou taʻomia ʻa hoku kakai, ʻo momosi ʻae mata ʻoe masiva?”
ISA 3:16 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi ʻoku fielahi ʻae ngaahi ʻofefine ʻo Saione, mo nau ʻaʻeva fakamofutofuta mo e mata holi kovi, mo ʻalu fakatekiteki pe, mo fakapakihi honau vaʻe:
ISA 3:17 Ko ia ʻe taaʻi ʻe he ʻEiki ʻae tumuʻaki ʻoe ngaahi ʻofefine ʻo Saione ʻaki ʻae pala, pea ʻe fakatelefuaʻi ʻakinautolu ʻe Sihova.”
ISA 3:18 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe toʻo ʻe Sihova ʻiate kinautolu ʻae teunga tatangi ʻo honau vaʻe, mo e meʻa fau ʻoe ʻulu, mo ʻenau teunga ʻo hangē ko e māhina,
ISA 3:19 ‌ʻAe kahoa, pea mo e ngaahi vesa, pea mo e ngaahi pūlou,
ISA 3:20 ‌ʻAe ngaahi tatā, pea mo e teunga ʻo honau vaʻe, mo e ngaahi fua mo e ʻaiʻanga kakala, pea mo e ngaahi hau ki honau telinga,
ISA 3:21 ‌ʻAe ngaahi mama, mo e teunga ʻoe ihu,
ISA 3:22 Mo e tuului ʻo honau kofu, pea mo e kofutuʻa, pea mo e ngaahi pulupulu, pea mo e ngaahi kato paʻanga,
ISA 3:23 ‌ʻAe ngaahi sioʻata, pea mo e kofu lineni, pea mo e ngaahi kofu ʻoe ʻulu, pea mo e ngaahi pūlou.
ISA 3:24 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻe fetongi ʻaki ʻae namu kakala ʻae namukū; pea ʻe fetongi ʻaki ʻae noʻo lelei ʻae noʻo mahae; pea ʻe liliu ʻae ʻulu lau lelei ko e tula; pea ʻe fetongi ʻae kofu fatafata ʻaki ʻae kofu ʻoe tauangaʻa; pea ʻe fetongi ʻaki ʻae hoihoifua ʻae fohia ʻi he laʻā.
ISA 3:25 ‌ʻE tō ho kau tangata ʻi he heletā, mo hoʻo kau mālohi ʻi he tau.
ISA 3:26 Pea ʻe mamahi mo tangi hono ngaahi matapā; pea ʻi heʻene lala te ne nofo ʻi he kelekele.
ISA 4:1 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe puke ʻe he fefine ʻe toko fitu ki he tangata ʻe tokotaha, ʻonau pehē, “Te mau kai ʻemau mā ʻamautolu, pea kofuʻaki homau ngaahi kofu: kae kehe ke ui ʻakimautolu ʻi ho hingoa, pea toʻo atu ai homau manukia.”
ISA 4:2 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe toulekeleka mo ongoongolelei ʻae vaʻa ʻo Sihova, pea ʻe lelei lahi mo matamatalelei ʻae fua ʻoe fonua kiate kinautolu kuo hao ʻi ʻIsileli,
ISA 4:3 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia kuo toe ʻi Saione, pea mo ia ʻoku nofo ʻi Selūsalema, ʻe ui ia ko e māʻoniʻoni, ʻio, ko kinautolu kotoa pē kuo tohi ʻi he kakai moʻui ʻo Selūsalema:
ISA 4:4 ‌ʻOka hili ʻae fufulu ʻe Sihova ʻae ʻuli ʻoe ngaahi ʻofefine ʻo Saione, pea hili ʻene fakamaʻa ʻae toto ʻo Selūsalema mei he lotolotonga ʻo ia, ʻaki ʻae laumālie ʻoe fakamaau, pea mo e laumālie ʻoe vela.
ISA 4:5 Pea ʻe fakatupu ʻe Sihova ʻi he nofoʻanga kotoa pē ʻoe moʻunga ko Saione, pea ki hono ngaahi fakataha, ʻae ʻao mo e ʻohuafi ʻi he ʻaho, pea mo e maama ʻoe afi ulo ʻi he pō: pea ʻe fakamalu ʻaki ʻae nāunau ʻae meʻa kotoa pē.
ISA 4:6 Pea ʻe ʻi ai ʻae fale ko e malumaluʻanga ʻi he ʻaho mei he pupuha, pea ko e potu hūfanga, pea ko e maluʻanga mei he afā mo e ʻuha.
ISA 5:1 “Ko eni te u hiva ki hoku ʻofaʻanga ʻaki ʻae hiva, ʻo ia ʻoku ou mamana ki ai, ʻoku kau ki heʻene ngoue vaine. ʻOku maʻu ʻe hoku ʻofaʻanga ʻae ngoue vaine ʻi he moʻunga kelekele moʻui:
ISA 5:2 Pea naʻa ne ʻāʻi ia, mo fetuku mei ai ʻae ngaahi maka, pea ne tō ʻi ai ʻae ngaahi vaine lelei lahi, mo ne langa ʻae fale leʻo ki ai, pea naʻe ngaohi foki ʻi ai ʻae tataʻoʻanga uaine: pea ne ʻamanaki ʻe tupu ai ʻae ngaahi kālepi, ka naʻe tupu ai ʻae kālepi vao pe.
ISA 5:3 “Pea ko eni ʻae kakai ʻo Selūsalema, mo e kau tangata ʻo Siuta, ʻoku ou kōlenga ke mou fakamaau kiate au mo ʻeku ngoue vaine.
ISA 5:4 Ko e hā mo ha meʻa ʻe faʻa fai ki heʻeku ngoue vaine, ʻoku teʻeki te u fai ki ai? Ko e hā kuo u ʻamanaki ki he tupu ai ʻae ngaahi kālepi, ka kuo tupu pe ʻae fua kona?
ISA 5:5 Pea ko eni; te u fakahā kiate kimoutolu ʻaia te u fai ki heʻeku ngoue vaine: te u toʻo mei ai ʻā hono ʻā, pea ʻe keina ia ʻo ʻosi; pea ʻe holoki ʻā hono maka, pea ʻe malaki hifo ia:
ISA 5:6 Pea te u liʻaki ia: ʻe ʻikai ʻauhani ia, pe keli; ka e tupu ʻi ai ʻae ngaahi ʻakau talatala: pea te u fekau foki ki he ngaahi ʻao ke ʻoua naʻa ʻuha ki ai.
ISA 5:7 He ko e ngoue vaine ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e fale ʻo ʻIsileli ia, pea ko e kau tangata ʻo Siuta, ko ʻene ʻakau toulekeleka: pea naʻa ne ʻamanaki ki he fakamaau, kae vakai ko e fakamālohi; ki he māʻoniʻoni, kae vakai ko e tangi.”
ISA 5:8 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku fakahoko ʻae fale ki he fale, ʻonau ai ʻae ʻapi ki he ʻapi, ke ʻoua naʻa toe ha potu, koeʻuhi ke māʻolunga taha pe ʻakinautolu ʻi he fonua!
ISA 5:9 Naʻe pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ki hoku telinga, “Ko e moʻoni ʻe lahi ʻae fale ʻe lala, ʻio, ʻe ʻikai kakai ʻae ngaahi fale lahi mo lelei.
ISA 5:10 He ko e ngoue vaine, ko e ʻeka ʻe hongofulu hono lahi, ʻe maʻu mei ai ʻae pate pe taha, pea ko e homa ʻe taha ʻoe tenga, ʻe utu mei ai ha efa pe taha.”
ISA 5:11 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku tuʻu hengihengi hake, ke kumi ki he kava mālohi; pea nofo ʻo aʻu ki he pō, kaeʻoua ke nau kona ʻi he uaine!
ISA 5:12 Pea ʻoku ʻi heʻenau ngaahi kātoanga ʻae haʻape, mo e vaiole, mo e lali, mo e mimiha, mo e uaine: ka ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he ngāue ʻa Sihova, pe vakai ki he ngāue ʻa hono nima.
ISA 5:13 Ko ia kuo ʻave pōpula ai ʻa hoku kakai, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ʻae ʻilo: pea kuo fiekaia honau kau tangata ongoongo, pea mo honau tokolahi ʻoku mate fieinu.
ISA 5:14 Ko ia kuo fakalahi ai ʻa heli ʻe ia, mo fakamanga lahi ʻaupito hono ngutu: pea ʻe ʻalu hifo ki ai honau mālohi, mo honau tokolahi, mo ʻenau laukau, mo ia ʻoku fiefia.
ISA 5:15 Pea ʻe fakahifo ki lalo ʻae lāuvale, pea ʻe fakavaivaiʻi mo e tangata mālohi, pea ʻe hifo ki lalo ʻae mata ʻoe fielahi:
ISA 5:16 Ka e hiki hake ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he fakamaau, pea ʻe fakaongoongoleleiʻi ʻae ʻOtua māʻoniʻoni ʻi he angatonu.
ISA 5:17 Pea ʻe toki kai ʻae fanga lami ʻo hangē ko ʻenau anga, pea ʻe kai ʻe he muli ʻae ngaahi potu lala ʻoe kakai koloaʻia.
ISA 5:18 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku fusi ʻae angahala ʻaki ʻae afo ʻoe vaʻinga, pea fai hala ʻo hangē ko e maea mālohi:
ISA 5:19 ‌ʻAkinautolu ʻoku pehē, “Tuku ke ne fai vave, pea fakatoʻotoʻo ʻene ngāue, ke tau mamata ki ai: pea tuku ke ʻunuʻunu mai pea haʻu ʻae tuʻutuʻuni ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke tau ʻilo ki ai!”
ISA 5:20 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku ui ʻae kovi ko e lelei, mo e lelei ko e kovi; ʻoku ui ʻae poʻuli ko e maama, mo e maama ko e poʻuli; ʻoku ui ʻae kona ko e melie, mo e melie ko e kona!
ISA 5:21 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku poto ʻi honau mata ʻonautolu, mo kinautolu ʻoku pehē ʻoku nau fai fakapotopoto!
ISA 5:22 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku mālohi ke inu uaine, mo e kau tangata mālohi ke felingiʻaki ʻae kava mālohi:
ISA 5:23 ‌ʻAkinautolu ʻoku fakatonuhiaʻi ʻae angahala koeʻuhi ko e totongi, ʻonau toʻo ʻae meʻa totonu ʻae māʻoniʻoni meiate ia!
ISA 5:24 Ko ia, hangē ʻoku keina ʻe he afi ʻae veve, pea fakaʻauha ʻe he ulo afi ʻae louveve, ʻe popo pehē honau aka, pea ʻe puna hake honau fisi ʻo hangē ko e efu: koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻae fono ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea kuo nau fehiʻa ki he folofola ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 5:25 Ko ia kuo tupu ai ʻae houhau ʻo Sihova ki hono kakai, pea kuo ne mafao hono nima kiate kinautolu, pea kuo ne taaʻi ʻakinautolu: pea naʻe tetetete ʻae ngaahi moʻunga, pea naʻe haehae honau ʻangaʻanga ʻi he ngaahi hala ʻoe kolo. Pea neongo ʻa eni kotoa pē ʻoku teʻeki ai ke taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima.
ISA 5:26 Pea te ne hiki hake ʻae fuka ki he ngaahi puleʻanga mei he mamaʻo, pea te ne seseʻe ʻakinautolu mei he ngataʻanga ʻo māmani: pea vakai te nau haʻu vave mo fakatoʻotoʻo:
ISA 5:27 ‌ʻE ʻikai vaivai pe humu ha taha ʻiate kinautolu, ʻe ʻikai ha taha ʻe tulemohe pe mohe pea ʻe ʻikai vete ʻae noʻo ʻi honau konga loto, pe motu ʻae nonoʻo ʻo honau topuvaʻe:
ISA 5:28 ‌ʻOku māsila ʻenau ngaahi ngahau, pea kuo teke ʻenau kaufana kotoa pē; ʻe fakatatau ki he maka afi ʻae pesipesi ʻo ʻenau fanga hoosi, pea ko ʻenau ngaahi saliote ʻe hangē ko e ʻahiohio:
ISA 5:29 Te nau ngungulu ʻo hangē ko e laione, te nau ngungulu ʻo hangē ko e fanga laione mui, ʻio, te nau ngungulu, pea puke ʻae meʻakai, pea te nau vete ia, pea ʻe ʻikai ha taha te ne taʻofi.
ISA 5:30 Pea ʻi he ʻaho ko ia te nau tangi kiate kinautolu ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe tahi: pea kapau ʻoku sio ha tokotaha ki he fonua, vakai ko e fakapoʻuli mo e mamahi, pea kuo fakapoʻuli ʻae maama ʻi he langi.
ISA 6:1 ‌ʻI he taʻu naʻe pekia ai ʻae tuʻi ko ʻUsia ne u mamata kia Sihova ʻoku ʻafio ʻi hono ʻafioʻanga, kuo māʻolunga mo hiki hake, pea ko hono kofu tōtōlofa naʻe fonu ai ʻae falelotu lahi.
ISA 6:2 Pea naʻe tuʻu ʻi ʻolunga ʻae Selafimi: naʻe taki ono hona kapakau; naʻa ne fakapulou ʻaki hono mata ʻae ua, pea ne ʻufiʻufi ʻaki hono vaʻe ʻae ua, pea ne puna ʻaki ʻae ua.
ISA 6:3 Pea naʻa na lea fetāliaki, ʻo pehē, “ʻOku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau: ʻoku fonu ʻa māmani kotoa pē ʻi hono nāunau.”
ISA 6:4 Pea naʻe ngaueue ʻae ngaahi pou ʻoe matapā ʻi he leʻo ʻo ia naʻe ui, pea naʻe fakafonu ʻae fale ʻi he ʻohuafi.
ISA 6:5 ¶ Pea ne u toki pehē, “Kuo u malaʻia au! He kuo u ʻauha; koeʻuhi ko e tangata loungutu taʻemaʻa au, pea ʻoku ou nofo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai loungutu taʻemaʻa: he kuo mamata ʻa hoku mata ki he Tuʻi, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.”
ISA 6:6 Pea naʻe toki puna mai ʻae tokotaha ʻoe Selafimi kiate au, naʻe ʻi hono nima ʻae malalaʻi afi, ʻaia naʻa ne toʻo ʻaki ʻae hikofi mei he feilaulauʻanga.
ISA 6:7 Pea naʻa ne ai ia ki hoku ngutu, mo ne pehē, “Vakai kuo tau ʻae meʻa ni ki ho loungutu; pea kuo toʻo ʻo ʻave hoʻo hia, pea kuo fakamaʻa hoʻo angahala.”
ISA 6:8 Pea ne u fanongo foki ki he leʻo ʻo Sihova, naʻe pehē, “Ko hai te u fekau, pea ko hai ʻe ʻalu maʻamautolu?” Pea ne u toki pehē, “Ko au eni; ke ke fekau au.”
ISA 6:9 ¶ Pea naʻa ne pehē, “ʻAlu, pea tala ki he kakai ni, ʻOku mou fanongo moʻoni, kae ʻikai ongoʻi; pea ʻoku mou mamata pau, kae ʻikai ʻiloʻi.
ISA 6:10 Ngaohi ke fangapesi ʻae loto ʻoe kakai ni, pea ngaohi ke mamafa honau telinga, pea tāpuni honau mata; telia naʻa nau mamata ʻaki honau mata, pea fanongo ʻaki honau telinga, pea ʻilo ʻaki honau loto, pea liliu, pea hoko ʻo moʻui.”
ISA 6:11 Pea ne u toki pehē, “ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa?” Pea naʻa ne pehē mai, “Ke ʻoua ke lala ʻae ngaahi kolo ʻo ʻikai ha tokotaha ke nofo ai, pea ʻikai ha tangata ʻi he ngaahi fale, pea lala ʻaupito ʻae fonua,
ISA 6:12 Pea ke ʻoua ke ʻave ʻe Sihova ʻae kakai, pea hoko ʻae liʻaki lahi ki he fonua.
ISA 6:13 Ka e ʻi ai ʻae vahe ʻe hongofulu, pea ʻe toe foki ia, pea ʻe keina ia; ka e hangē ko e ʻakau ko e teili, pea hangē ko e oke, ʻoka tā hifo ʻoku kei tuʻu hono aka: ʻe pehē ʻe hoko ʻae hako māʻoniʻoni ko e aka ʻoe puleʻanga.”
ISA 7:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻAhasi ko e foha ʻo Sotame, ko e foha ʻo ʻUsia, ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe ʻalu hake ki Selūsalema, ʻa Lesini ko e tuʻi ʻo Silia, mo Peka ko e foha ʻo Lemalia, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ke tauʻi ia ka naʻe ʻikai te na faʻa lava ia.
ISA 7:2 Pea naʻe fakahā ki he fale ʻo Tevita, ʻo pehē, ʻOku kau fakataha ʻa Silia mo ʻIfalemi. Pea naʻe ngaueue hono loto, mo e loto ʻo hono kakai, ʻo hangē ʻoku lūluuʻi ʻe he matangi ʻae ngaahi ʻakau ʻoe vao.
ISA 7:3 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kia ʻIsaia, “ʻAlu atu ʻo fakafetaulaki kia ʻAhasi, ʻa koe mo Siasasupe ko ho foha, ʻi he ngataʻanga ʻoe tafeʻanga ʻoe vai taupotu ki ʻolunga ʻi he hala lahi ʻoe ngoue ʻae tangata fakamaʻa kofu;
ISA 7:4 Pea te ke pehē kiate ia, Tokanga, pea ke fiemālie; ʻoua ʻe manavahē, pea ʻoua naʻa vaivai ho loto ki he potuʻi toume ʻoe ongo tūhulu ʻoku kohu ni, ki he ʻita lahi ʻo Lesini pea mo Silia, pea mo e foha ʻo Lemalia.
ISA 7:5 Koeʻuhi kuo fakakaukau ki he kovi ke fai kiate koe, ʻe Silia, mo ʻIfalemi, pea mo e foha ʻo Lemalia, ʻo pehē,
ISA 7:6 Ke tau ʻalu ʻo tauʻi ʻa Siuta, pea fakamamahiʻi, pea ke tau ngaohi ke ava hono potu moʻotautolu, pea fokotuʻu ha tuʻi ʻi ai, ʻio, ʻae foha ʻo Tapeale:
ISA 7:7 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “ʻE ʻikai tuʻumaʻu ia, pea ʻe ʻikai hoko ia.
ISA 7:8 He ko e ʻulu ʻo Silia ko Tamasikusi, pea ko e ʻulu ʻo Tamasikusi ko Lesini; pea ʻi he teʻeki ke kakato ʻae taʻu ʻe onongofulu ma nima ʻe maumauʻi ʻa ʻIfalemi, ke ʻoua naʻa kei ai hano kakai.
ISA 7:9 Pea ko e ʻulu ʻo ʻIfalemi ko Samēlia, pea ko e ʻulu ʻo Samēlia ʻae foha ʻo Lemalia. Kapau ʻe ʻikai te mou tui, ko e moʻoni ʻe ʻikai te mou tuʻumaʻu.
ISA 7:10 Pea naʻe toe folofola ʻa Sihova kia ʻAhasi, ʻo pehē,
ISA 7:11 “Ke ke kole ha fakaʻilonga meia Sihova ko ho ʻOtua; kole ia mei he loloto, pe mei he langi ʻi ʻolunga.”
ISA 7:12 Ka naʻe pehē ʻe ʻAhasi, “ʻE ʻikai te u kole, pea ʻe ʻikai te u ʻahiʻahi kovi kia Sihova.”
ISA 7:13 Pea naʻa ne pehē, “Fanongo mai, ʻae fale ʻo Tevita; He ko e meʻa siʻi ke ke fakafiuʻi ʻae tangata, ka te ke fakafiuʻi mo hoku ʻOtua foki?
ISA 7:14 Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga; Vakai, ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
ISA 7:15 Te ne kai ʻae pota mo e honi, koeʻuhi ke ne ʻilo ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei.
ISA 7:16 ‌ʻI he teʻeki ke ʻilo ʻe he tamasiʻi ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei, ʻe mole mei he fonua ʻoku ke fehiʻa ki ai ʻa hono ongo tuʻi ʻe toko ua.
ISA 7:17 ¶ “ʻE fakahoko e Sihova kiate koe, pea ki hoʻo kakai, pea ki he fale ʻo hoʻo tamai, ʻae ngaahi ʻaho ʻoku teʻeki ai hano tatau, talu ʻae ʻaho naʻe mahuʻi ʻa ʻIfalemi mei Siuta, ʻio, ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia.
ISA 7:18 Pea ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ui ʻe Sihova ke haʻu ʻae lango mei he vaitafe ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo ʻIsipite, pea mo e pi ʻoku ʻi he fonua ko ʻAsilia.
ISA 7:19 Pea te nau haʻu, pea ʻe nofo ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ngaahi teleʻa liʻaki; pea ʻi he ngaahi ʻana maka, pea ʻi he ngaahi ʻakau talatala kotoa pē, mo e ngaahi ʻakau kotoa pē.
ISA 7:20 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe fafai ʻe Sihova ʻaki ʻae tele kuo maʻu ʻi he totongi, ʻiate kinautolu ʻi he tuʻa vaitafe, ʻio, ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻae ʻulu pea mo e fulufulu ʻoe vaʻe: pea te ne fakaʻosi mo e kava foki.
ISA 7:21 Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia, ʻe tauhi ʻe ha tangata ʻae pulu mui fefine, mo e sipi ʻe ua;
ISA 7:22 Pea ʻe pehē, ʻi he lahi ʻoe huʻahuhu ʻe maʻu mei ai, ko ia te ne kai pota, he ko e pota mo e hone ʻe kai ʻekinautolu fulipē ʻoku toe ʻi he fonua.
ISA 7:23 Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻo pehē, ko e potu kotoa pē naʻe ʻi ai ʻae vaine ʻe afe ʻo tatau mo e konga siliva ʻe afe, ʻe tupu ʻi ai ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa.
ISA 7:24 ‌ʻE haʻu ki ai ʻae kakai mo e ngaahi ngahau mo e kaufana; koeʻuhi ʻe ʻufiʻufi ʻae fonua kotoa pē ʻaki ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa.
ISA 7:25 Pea ʻi he ngaahi māʻolunga kotoa pē ʻe keli ʻaki ʻae huo, ʻe ʻikai hoko ki ai ʻae manavahē ki he ʻakau talatala: ka ko e potu ia ke ʻave ki ai ʻae fanga pulu, pea ke moloki ia ʻe he fanga sipi.”
ISA 8:1 Pea naʻe toe pehē ʻe Sihova kiate au, “Toʻo kiate koe ha takainga lahi, pea tohi ʻi ai ʻaki ha peni ʻae tangata ʻae meʻa ʻoku kau kia Maha-sala-hase-pase.
ISA 8:2 Pea naʻaku toʻo kiate au ʻae kau fakamoʻoni angatonu ke tohi, ko ʻUlia ko e taulaʻeiki, mo Sakalia ko e foha ʻo Sepelikaia.”
ISA 8:3 Pea ne u ʻalu ki he palōfita fefine; pea naʻe tuituʻia ia, pea fanauʻi ʻae tama, Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kiate au, “Ui hono hingoa ko ‘Maha-sala-hase-pase.’
ISA 8:4 Koeʻuhi ʻi he kei vale ʻae tamasiʻi ke lea, ‘Ko ʻeku tamai,’ mo ‘ʻeku faʻē,’ ʻe ʻave ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae koloa ʻo Tamasikusi mo e vete taua ʻo Samēlia.
ISA 8:5 ¶ Pea naʻe toe folofola foki ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
ISA 8:6 “Ko e meʻa ʻi he liʻaki ʻe he kakai ni ʻae ngaahi vai ʻo Siloa ʻoku tafetafemālie, pea ʻoku nau fiefia ʻia Lesini mo e foha ʻo Lemalia;
ISA 8:7 Ko ia foki, vakai, ʻoku ʻomi ʻe Sihova kiate kinautolu ʻae ngaahi vai ʻoe vaitafe, ʻoku mālohi pea lahi, ʻio, ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia mo hono mālohi kotoa pē: pea te ne ʻalu hake ki hono tafeʻanga vai kotoa pē, pea ʻe lōmakiʻi ʻae ngaahi kauvai kotoa pē:
ISA 8:8 Pea te ne ʻoho ʻi Siuta; pea fetāfeaki ia ʻo mafola, ʻo aʻu hake ia ki he kia; pea ko e folahi ʻo hono kapakau ʻe feʻunga mo e māukupu ʻo ho fonua, ʻE ʻImanuela.”
ISA 8:9 ¶ Mou kau fakataha, ʻakimoutolu ʻae kakai, pea ʻe laiki ʻakimoutolu; pea fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae ngaahi fonua kotoa pē ʻoku mamaʻo: nonoʻo ʻakimoutolu, pea ʻe momosi ʻakimoutolu; nonoʻo ʻakimoutolu, pea ʻe liʻaki ʻakimoutolu.
ISA 8:10 Mou fakakaukau fakataha, ka e hoko ko e meʻa noa pe ia; mou alea, ka e ʻikai tuʻumaʻu ia: he ʻoku ʻiate kimautolu ʻae ʻOtua.
ISA 8:11 ¶ He naʻe folofola pehē ʻa Sihova kiate au ʻi he nima mālohi, mo ne akonakiʻi au ke ʻoua naʻaku ʻalu ʻi he hala ʻoe kakai ni, ʻo ne pehē,
ISA 8:12 ‌ʻOua naʻa mou pehē, “Ko e tau, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku pehē ki ai ʻae kakai ni, ko e tau, pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau fakamanavahēʻi, pea ʻoua naʻa mou ilifia.
ISA 8:13 Mou fakatapui pe ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau; pea tuku ke hoko ia ko hoʻomou manavahēʻanga, pea mou ilifia ʻiate ia.
ISA 8:14 Pea ʻe hoko ia ko e hūfanga malu; ka ko e maka tūkiaʻanga, pea ko e maka fakaʻita ki he fale fakatouʻosi ʻo ʻIsileli, ko e tauhele mo e heleanga ki he kakai ʻo Selūsalema.
ISA 8:15 Pea ko e tokolahi ʻiate kinautolu te nau tohumuhumu, pea hinga, pea laiki, mo tauhele, pea touʻia ʻakinautolu.
ISA 8:16 Fakamaʻopoʻopo ʻae fakamoʻoni, pulusi ʻae fono maʻa ʻeku kau ākonga.
ISA 8:17 Pea te u tatali kia Sihova, ʻaia ʻoku fufū hono fofonga mei he fale ʻo Sēkope, pea te u ʻamanaki kiate ia.
ISA 8:18 Vakai, ko au mo e fānau kuo foaki ʻe Sihova kiate au, kuo mau hoko ko e ngaahi fakaʻilonga pea mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi ʻIsileli, meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he moʻunga ko Saione.”
ISA 8:19 ¶ Pea ʻoka nau ka pehē mai kiate kimoutolu, “Kumi kiate kinautolu ʻoku ai ʻae ngaahi laumālie kovi, pea ki he ngaahi kikite ʻoku mapu mo femuhumuhuʻi: ʻikai ʻoku totonu ke kumi ʻe he kakai ki honau ʻOtua? ʻOku totonu koā ʻenau siʻaki ʻae moʻui kae kumi ki he mate?
ISA 8:20 Kumi ki he fono pea ki he fakamoʻoni: kapau ʻe ʻikai te nau lea ʻo hangē ko e folofola ni, ʻoku pehē koeʻuhi ʻoku ʻikai ha maama ʻiate kinautolu.
ISA 8:21 Pea te nau ʻalu ʻi ai, ʻi he mamahi mo e fiekaia, pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau fiekaia, te nau tangi, pea kapeʻi honau tuʻi mo honau ʻOtua, pea sio ki ʻolunga.
ISA 8:22 Pea te nau sio ki he kelekele; pea vakai ko e mamahi, mo e fakapoʻuli, mo e ninimo, mo e ongosia; pea ʻe kapusi ʻakinautolu ki he fakapoʻuli.”
ISA 9:1 Ka ko eni, ʻe ʻikai kei ʻi ai ha fakapoʻuli ʻi he fonua naʻe mamahi: ʻi he kuonga ʻi muʻa naʻa ne fakavaivaiʻi ʻae fonua ʻo Sepuloni mo e fonua ʻo Nafitali, ka kuo ne fakalelei ia ʻi he kuonga ki mui; ʻio, ʻi he hala ʻoe tahi, ʻi he tuʻa Sioatani, ʻi Kāleli ʻoe ngaahi puleʻanga.
ISA 9:2 Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he poʻuli kuo mamata ki he maama lahi: ko kinautolu naʻe nofo ʻi he fonua ʻoe ʻata ʻoe mate, kuo ulo kiate kinautolu ʻae maama.
ISA 9:3 Kuo ke fakatokolahi ʻae puleʻanga, pea fakalahi mo ʻenau fiefia: ʻoku nau fiefia ʻi ho ʻao ʻo hangē ko e fiefia ʻi he ututaʻu, pea hangē ko e fiefia ʻae kakai ʻi heʻenau tufa ʻae koloa kuo vete.
ISA 9:4 He kuo ke fesiʻi ʻae haʻamo ʻo ʻene kavenga, pea mo e tokotoko ʻoku ai ki hono uma, mo e meʻa tā ʻa hono fili, ʻo hangē ko ia ne fai ʻi he ʻaho ʻo Mitiane.
ISA 9:5 He ko e tau kotoa pē ʻoe tangata tau ʻoku ʻi he longoaʻa fakamaveuveu, mo e ngaahi kofu kuo tākai ʻi he toto; ka e hoko eni ʻi he vela mo e fefie ʻoe afi.
ISA 9:6 He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻae tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻae foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻae pule: pea ʻe ui hono huafa ko Fakaofo, ko ʻAkonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻoe Melino.
ISA 9:7 ‌ʻI he tupu ʻo ʻene pule mo e melino ʻe ʻikai hano ngataʻanga, ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pea ʻi hono puleʻanga, ke fakatonutonu ia, pea ke fokotuʻumaʻu ia ʻi he fakamaau pea mo e angatonu mei he ʻaho ni ʻo taʻengata. Ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae meʻa ni.
ISA 9:8 ¶ Naʻe fekau ʻe Sihova ʻae lea kia Sēkope, pea kuo tō ia ki ʻIsileli.
ISA 9:9 Pea ʻe ʻilo ʻe he kakai kotoa pē, ʻio, ʻe ʻIfalemi mo ia ʻoku nofo ʻi Samēlia, ʻaia ʻoku pehē ʻi he laukau mo e mālohi ʻoe loto,
ISA 9:10 “Kuo tō ki lalo ʻae makaʻumea, ka te mau langa ʻaki ʻae maka kuo tā: kuo tuʻusi ki lalo ʻae ngaahi sukamino, ka te mau fetongi ʻaki ia ʻae ngaahi sita.”
ISA 9:11 Ko ia ʻe fokotuʻu ʻe Sihova kia Lesini hono ngaahi fili, pea fakakau fakataha hono ngaahi fili;
ISA 9:12 ‌ʻAe kau Silia ʻi he potu hahake, pea mo e kau Filisitia ʻi he lulunga; pea te nau keina ʻa ʻIsileli ʻaki ʻae ngutu kuo fakamanga. Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima.
ISA 9:13 He ʻoku ʻikai tafoki mai ʻae kakai kiate ia ʻoku taaʻi ʻakinautolu, ʻoku ʻikai te nau kumi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ISA 9:14 Ko ia ʻe tuʻusi ʻe Sihova mei ʻIsileli ʻae ʻulu mo e iku, ʻae vaʻa mo e tefito, ʻi he ʻaho pe taha.
ISA 9:15 Ko e motuʻa mo ia ʻoku ongoongolelei, ko e ʻulu ia; pea ko e palōfita ʻoku ako ʻaki ʻae loi, ko e iku ia.
ISA 9:16 He ko e kau takimuʻa ʻoe kakai ni ʻoku nau fakahalaʻi ʻakinautolu; pea ʻe ʻauha ʻakinautolu kuo takiekina ʻiate kinautolu.
ISA 9:17 Ko ia ʻe ʻikai fiemālie ʻa Sihova ʻi honau kau talavou, pe ʻaloʻofa ki heʻenau kau tamai mate mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti: he ko e mālualoi mo e fai kovi ʻakinautolu kotoa pē, pea ʻoku lea vale ʻae ngutu kotoa pē. Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima.
ISA 9:18 He ʻoku vela ʻae angahala ʻo hangē ko e afi; ʻe keina ia ʻae ngaahi ʻakau talatala, pea ʻe tutu ʻi he matolu ʻoe vao lahi, pea te nau ʻalu hake ʻo hangē ko e puna hake ʻoe ʻohuafi.
ISA 9:19 Ko e meʻa ʻi he houhau ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻoku fakapoʻuli ai ʻae fonua, pea ko e kakai te nau hangē ko e fefie ʻoe afi: ʻe ʻikai mamae ha tangata ʻe tokotaha ki hono tokoua.
ISA 9:20 Pea te ne hamusi ʻi he potu toʻomataʻu, kae fiekaia; pea te ne kai ʻi he potu toʻohema, ka e ʻikai te nau mākona: ʻe kai ʻe he tangata taki taha ʻae kakano ʻo hono nima ʻoʻona:
ISA 9:21 Ko Manase, kia ʻIfalemi; mo ʻIfalemi, kia Manase: pea ko kinaua fakatouʻosi te na kau fakataha ke fakamamahiʻi ʻa Siuta. Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima.
ISA 10:1 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku fokotuʻu ʻae fono taʻemāʻoniʻoni, pea ʻoku tohi ʻae mamahi ʻaia kuo nau tuʻutuʻuni;
ISA 10:2 Ke fakaafe ʻae masiva mei he fakamaau, pea faʻao ʻae totonu mei he masiva ʻo hoku kakai, ke nau kākaaʻi ʻae kau fefine kuo mate honau husepāniti, pea ke nau kaihaʻa mei he tamai mate!
ISA 10:3 Pea ko e hā te mou fai ʻi he ʻaho ʻoe ʻaʻahi, pea ʻi he fakaʻauha ʻaia ʻe haʻu mei he mamaʻo? Te mou kumi ʻae tokoni meia hai? Pea te mou tuku ʻi fē ʻa homou nāunau?
ISA 10:4 ‌ʻI he taʻemaʻu au te nau hoko ko e pōpula ki he pōpula, pea moʻulaloa kiate kinautolu kuo fakamoʻulaloa. Pea neongo ʻae meʻa ni kotoa pē ʻoku ʻikai taʻofi hono houhau, ka ʻoku kei mafao hono nima.
ISA 10:5 ¶ ʻE malaʻia ʻae tangata ʻo ʻAsilia, ko e meʻa tā ʻo ʻeku tuputāmaki, pea ko e tokotoko ʻi honau nima ko hoku houhau ia.
ISA 10:6 Te u fekau ia ki he puleʻanga mālualoi, pea ki he kakai ʻoku ou houhau ki ai te u tuku kiate ia ha fekau, ke ʻave ʻae koloa, pea ʻave mo e meʻakai, pea ke molomoloki ʻakinautolu ʻo hangē ko e pelepela ʻoe ngaahi hala.
ISA 10:7 Ka ko eni, ʻoku ʻikai ko hono loto ia, pea ʻoku ʻikai ke mahalo pehē ʻa hono loto; ka ʻoku ʻi hono loto ke tuʻusi mo fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga lahi.
ISA 10:8 He ʻoku ne pehē, “ʻIkai ko e ngaahi tuʻi moʻoni ʻae ngaahi ʻeiki ʻoku ʻiate au?
ISA 10:9 ‌ʻIkai ʻoku tatau ʻa Kalino mo Kalikimisi? ʻIkai ʻoku tatau ʻa Hamate mo ʻApati? ʻIkai ʻoku tatau ʻa Samēlia mo Tamasikusi?
ISA 10:10 ‌ʻO hangē ko e ʻilo ʻa hoku nima ʻae ngaahi puleʻanga ʻoe kau tamapua, ʻaia naʻe lahi hake ki Selūsalema mo Samēlia ʻenau ngaahi tamapua;
ISA 10:11 ‌ʻO hangē ko ia kuo u fai ki Samēlia mo ʻene ngaahi tamapua, ʻikai te u fai pehē foki ki Selūsalema mo ʻene ngaahi tamapua?”
ISA 10:12 Ko ia ʻe hoko ʻo pehē, “ʻOka fakakakato ʻe he ʻEiki ʻa ʻene ngāue kotoa ʻi he moʻunga ko Saione pea mo Selūsalema, te u tautea ʻae futa ʻoe loto mālohi ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia, pea mo e hihiki ʻo hono mata fielahi.”
ISA 10:13 He ʻoku ne pehē, “ʻI he mālohi ʻo hoku nima kuo u fai eni, pea ʻi heʻeku poto; he ʻoku ou fai fakapotopoto: pea kuo u toʻo ʻae ngaahi fakangatangata ʻoe kakai, pea kaihaʻasia mo ʻenau koloa, pea kuo u fakamoʻulaloa ʻae kakai ʻo hangē ko ia ʻoku taau mo e tangata toʻa:
ISA 10:14 Pea kuo ʻilo ʻe hoku nima ʻae koloa ʻae kakai ʻo hangē ko ha pununga: pea hangē ko ha taha ʻoku tānaki ʻae ngaahi foʻi manu ʻoku pehē ʻa ʻeku tānaki ʻa māmani kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha taha te ne ueʻi ʻae kapakau, pe fakamanga ʻae ngutu, pe fakaʻasi.”
ISA 10:15 ‌ʻE fielahi ʻae toki kiate ia ʻoku ne tā ʻaki ia? Pe fielahi ʻae kili kiate ia ʻoku ne fetohoaki ia? ʻO hangē ka tā mai ʻae ʻakau kiate ia ʻoku ne toʻo ia, pea hangē ka hiki hake ʻe he tokotoko kiate ia ʻoku ne toʻo ia.
ISA 10:16 Ko ia ʻe fekau atu ʻe Sihova, ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau, ʻae tutue ki honau kakai sino; pea te ne tutu ke vela ʻa hono nāunau ʻo hangē ko e kakaha ʻae afi.
ISA 10:17 Pea ko e maama ʻo ʻIsileli ʻe hoko ia ko e afi, pea ko hono tokotaha māʻoniʻoni ko e ulo afi, pea ʻe kakaha ia pea fakaʻauha ʻi he ʻaho pe taha hono ngaahi ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa;
ISA 10:18 Pea ʻe fakaʻauha ʻae lelei ʻoe vao lahi ʻo ia, pea mo ʻene ngoue ʻoku fua, ʻae laumālie mo e sino fakatouʻosi; pea te nau hangē ko e tangata toʻo fuka kuo pongia.
ISA 10:19 Pea ko hono toe ʻoe ʻakau ʻoe vao lahi ko ia te nau tokosiʻi, ko ia ʻe faʻa tohi ia ʻe ha tamasiʻi.
ISA 10:20 ¶ Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻo pehē, ko hono toe ʻo ʻIsileli, pea mo kinautolu kuo hao ʻi he fale ʻo Sēkope, ʻe ʻikai te nau toe falala kiate ia naʻe taaʻi ʻakinautolu; ka e falala moʻoni kia Sihova, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 10:21 ‌ʻE foki mai hono toe, ʻio, ʻae toe ʻo Sēkope, ki he ʻOtua Māfimafi.
ISA 10:22 He neongo ʻae tatau ʻa hoʻo kakai, ʻE ʻIsileli, mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ka e foki mai pe hono toe: kuo pau ke hoko ʻae fakaʻauha ʻe fonu mahua ʻi he fai totonu.
ISA 10:23 He ko Sihova ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae fakaʻauha kuo kotofa, ʻi he lotolotonga ʻoe fonua kotoa pē.
ISA 10:24 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻEiki ʻoe ngaahi kautau, “ʻE hoku kakai ʻaia ʻoku nofo ʻi Saione, ʻoua ʻe manavahē ki he tangata ʻAsilia: te ne taaʻi koe ʻaki ʻae meʻa tā, pea hiki hake hono tokotoko kiate koe, ka ʻe hangē ko ia naʻe fai ʻi ʻIsipite.
ISA 10:25 Koeʻuhi ʻe toetoe siʻi pea ʻe ngata ʻa hoku tuputāmaki, pea mo hoku houhau, ka te u fakaʻauha ʻakinautolu.
ISA 10:26 Pea ʻe hiki hake ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻae meʻa tautea ʻo hangē ko e fakaʻauha ʻa Mitiane ʻi he maka ko Olepi: pea tatau mo ʻene tokotoko naʻe ai ki he tahi, ʻe pehē ʻa ʻene hiki hake ia ʻo hangē ko ia naʻe fai ki ʻIsipite.
ISA 10:27 Pea ʻe hoko pehē, ʻi he ʻaho ko ia, ʻe toʻo ʻene kavenga mei ho uma, mo ʻene haʻamonga mei ho kia, pea ʻe maumauʻi ʻae haʻamonga mei homou uma.”
ISA 10:28 Kuo haʻu ia ki ʻAiata, kuo ʻalu atu ia ki Mikiloni; kuo ne tānaki ʻene ngaahi saliote ʻi Mikimasi:
ISA 10:29 Kuo nau laka ʻi he potu fāsiʻi: kuo nau nofo ʻi Kepa; ʻoku manavahē ʻa Lama; pea kuo hola ʻa Kipea ʻo Saula.
ISA 10:30 ‌ʻE ʻofefine ʻo Kalimi, hiki hake ho leʻo: fai ke ongo atu ia ki Leisi, ʻE ʻAnatoti masiva.
ISA 10:31 Kuo ʻave ʻa Matemena; ʻoku fakataha ʻakinautolu ʻe he kakai ʻe Kepime ke nau hola.
ISA 10:32 Te ne nofo pe ia ʻi he ʻaho ni ʻi Nope: te ne lulululu hono nima ki he moʻunga ʻoe ʻofefine ʻo Saione, ʻae moʻunga ʻo Selūsalema.
ISA 10:33 Vakai, ko e ʻEiki, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, te ne tuʻusi ʻae vaʻa ʻaki ʻae manavahē lahi: pea ko kinautolu ʻoku māʻolunga ʻe tā hifo, pea ko e fielahi ʻe fakavaivaiʻi.
ISA 10:34 Pea te ne tuʻusi ki lalo ʻae ngaahi potu ʻakau matolu ʻoe vao lahi ʻaki ʻae ukamea, pea ʻe tō ki lalo ʻa Lepanoni ʻi ha taha mālohi.
ISA 11:1 Pea ʻe tupu hake ha tokotoko mei he tefito ʻo Sese, pea ʻe tupu ha Vaʻa mei hono ngaahi aka:
ISA 11:2 Pea ʻe nofo ʻiate ia ʻae Laumālie ʻo Sihova, ʻae laumālie ʻoe poto mo e faʻa ʻilo, ʻae laumālie ʻoe akonaki mo e mālohi, ʻae laumālie ʻoe ʻilo pea mo e manavahē kia Sihova;
ISA 11:3 Pea ʻe ʻilo vave ʻe ia ʻae manavahē kia Sihova: pea ʻe ʻikai te ne fakamaau ʻi he vakai ʻa hono fofonga, pe valoki ʻo hangē ko e fanongo ʻa hono telinga:
ISA 11:4 Ka ʻi he māʻoniʻoni te ne fakamaau ʻae masiva, pea valoki ʻi he taʻefilifilimānako maʻa e angavaivai ʻoe fonua: pea te ne taaʻi ʻa māmani ʻaki ʻae meʻa tā ʻo hono fofonga, pea te ne tāmate ʻae angakovi ʻaki ʻae mānava ʻo hono loungutu.
ISA 11:5 Pea ko e noʻo ʻo hono kongaloto ʻae māʻoniʻoni, pea ko e nonoʻo ʻo hono noʻotanga vala ʻae moʻoni.
ISA 11:6 Pea ʻe toki nofo fakataha ʻae ulofi mo e lami, pea ʻe tokoto fakataha ʻae lēpati mo e ʻuhikiʻi kosi; pea ʻe fakataha ʻae ʻuhikiʻi pulu mo e laione mui pea mo e manu fafanga; pea ʻe tataki ʻakinautolu ʻe ha tamasiʻi siʻi.
ISA 11:7 Pea ʻe kai fakataha ʻae pulu fefine mo e pea; pea ʻe tokoto fakataha honau ʻuhiki: pea ʻe kai ʻe he laione ʻae kau ʻoe koane ʻo hangē ko e pulu.
ISA 11:8 Pea ko e tamasiʻi ʻoku kei huhu te ne vaʻinga ʻi he luo ʻoe ngata, pea ko e tamasiʻi kuo fakamavae te ne ʻai hono nima ki he ʻana ʻoe ngata fekai.
ISA 11:9 ‌ʻE ʻikai te nau fakamamahi pe fakaʻauha ʻi ha potu ʻo hoku moʻunga māʻoniʻoni: koeʻuhi ʻe fonu ʻa māmani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hangē ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ngaahi vai ʻae kilisi tahi.
ISA 11:10 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe ʻi ai ʻae aka ʻo Sese, ʻaia ʻe tuʻu ko e fuka ʻae kakai: ʻe kumi ki ai ʻae ngaahi Senitaile: pea ʻe lelei ʻaupito ʻa hono mālōlōʻanga.
ISA 11:11 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe toe ai ʻe Sihova hono nima ko hono liunga ua ke fakamoʻui ʻae toenga ʻo hono kakai, ʻaia ʻe fakatoe, mei ʻAsilia, pea mo ʻIsipite, pea mo Patolose, pea mo Kusi, pea mo ʻIlami, pea mei Saina, pea mei Hamate, pea mei he ngaahi motu ʻoe tahi.
ISA 11:12 Pea te ne fokotuʻu ha fuka ki he ngaahi puleʻanga, pea te ne fakataha ʻae kau liʻaki ʻo ʻIsileli, pea tānaki fakataha ʻae kau vetekina ʻo Siuta mei he vahe ʻe fā ʻo māmani.
ISA 11:13 Pea ʻe mole ʻae meheka meia ʻIfalemi, pea ʻe fakaʻauha mo e ngaahi fili ʻo Siuta: ʻe ʻikai kei fehiʻa ʻa ʻIfalemi kia Siuta, pea ko Siuta ʻe ʻikai te ne fakamamahiʻi ʻa ʻIfalemi.
ISA 11:14 Ka te na puna ki he lulunga ʻi he uma ʻoe kakai Filisitia; pea te na faʻao mo e potu hahake: te nau ʻene ai honau nima ki ʻItomi mo Moape; pea ʻe talangofua kiate kinautolu ʻae fānau ʻa ʻAmoni.
ISA 11:15 Pea ʻe fakaʻauha ʻaupito ʻe Sihova ʻae ʻelelo ʻoe tahi ʻo ʻIsipite; pea te ne lulululu hono nima ki he vaitafe ʻaki ʻene matangi lahi, pea ʻe taaʻi ʻe ia ʻi hono mangaʻivai ʻe fitu, pea ʻe ʻalu taʻeviku ai ʻae kakai.
ISA 11:16 Pea ʻe ʻi ai ʻae hala motuʻa ki he toenga ʻo hono kakai, ʻaia ʻe toe ʻi ʻAsilia, ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe ʻIsileli ʻi he ʻaho naʻe ʻalu hake ai ia mei he fonua ko ʻIsipite.
ISA 12:1 Pea ʻi he ʻaho ko ia te ke pehē, “ʻE Sihova, te u fakafetaʻi kiate koe: he neongo ne ke houhau, ka kuo ke fakafiemālieʻi au.
ISA 12:2 Vakai, ko e ʻOtua ko hoku fakamoʻui te u falala, ka e ʻikai manavahē: he ko e ʻEiki ko Sihova ko hoku mālohi ia mo ʻeku hiva; pea kuo hoko foki ia ko hoku fakamoʻui.”
ISA 12:3 Ko ia te mou ʻutu ʻae vai ʻi he fiefia mei he ngaahi matavai ʻoe moʻui.
ISA 12:4 Pea ʻi he ʻaho ko ia te mou pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova, ui ki hono huafa, fakahā ʻene ngaahi ngāue ʻi he ʻao ʻoe kakai, fakamatala kuo hiki hake hono huafa.
ISA 12:5 Hiva kia Sihova; he kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa lelei ʻaupito: ʻoku ʻilo ia ʻe māmani kotoa pē.
ISA 12:6 Kalanga pea mavava ʻi he fiefia, ʻa koe ʻoku nofo ʻi Saione: he ʻoku lahi ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli ʻoku ʻiate koe.”
ISA 13:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Papilone, ʻaia naʻe mamata ki ai ʻe ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi.
ISA 13:2 MOU fokotuʻu ʻae fuka ʻi he moʻunga māʻolunga, hiki hake ʻae leʻo kiate kinautolu, taʻalo ʻaki ʻae nima, ke nau hū ʻi he ngaahi matapā ʻoe houʻeiki.
ISA 13:3 Kuo u fekau ki heʻeku kau māʻoniʻoni, kuo u ui foki ʻeku kau mālohi koeʻuhi ko hoku houhau, ʻio, ʻakinautolu ʻoku fiefia heʻeku māfimafi.
ISA 13:4 Ko e longoaʻa ʻoe tokolahi ʻi he ngaahi moʻunga, ʻo hangē ko e kakai lahi; ko e longoaʻa lahi ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻio, ʻoe ngaahi puleʻanga kuo tānaki fakataha: he ʻoku fakataha ʻe Sihova ʻae ngaahi kautau ʻo ʻene kongakau ki he tau.
ISA 13:5 ‌ʻOku nau haʻu mei he fonua mamaʻo, mei he ngataʻanga ʻoe langi, ʻio, ko Sihova, mo e mahafu ʻo hono houhau, ke fakaʻauha ʻae fonua kotoa pē.
ISA 13:6 ¶ Mou tangilāulau ʻakimoutolu; he ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova; ʻe haʻu ia ʻo hangē ko e fakaʻauha mei he Māfimafi.
ISA 13:7 Ko ia ʻe vaivai ai ʻae nima kotoa pē, pea ʻe molū mo e loto ʻoe tangata kotoa pē:
ISA 13:8 Pea te nau manavahē: ʻe puke ʻakinautolu ʻe he mamahi mo e ongosia; te nau langa ʻo hangē ko e fefine ʻoku fāʻele: te nau feʻofaʻaki; ʻe tatau honau mata mo e ulo ʻoe afi.
ISA 13:9 Vakai, ʻoku haʻu ʻae ʻaho ʻo Sihova, ʻoku mamafa ʻi he tuʻutāmaki pea mo e houhau lahi, ke fakaʻauha ʻae fonua: pea te ne tāmateʻi ʻae kakai angahala mei ai.
ISA 13:10 He ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi mo e ngaahi faʻahinga fetuʻu ʻi ai ʻe ʻikai te nau ʻomi ʻenau maama; ʻe fakapoʻuli ʻae laʻā ʻi heʻene hopo hake, pea ʻe ʻikai ulo atu ʻae maama ʻoe māhina.
ISA 13:11 Pea te u tautea ʻa māmani koeʻuhi ko ʻenau hia, pea mo e kakai angakovi koeʻuhi ko ʻenau angahala; pea te u pule ke ngata ʻae fielahi ʻoe laukau, pea te u lī ki lalo ʻae fieʻeiki ʻoe kakai fakamana.
ISA 13:12 Te u ngaohi ke mahuʻinga hake ʻae tangata ʻi he koula lelei; ʻio, ʻe mahuʻinga hake ʻae tangata ʻi he koula lelei ʻo ʻOfeli.
ISA 13:13 Ko ia te u lulululu ai ʻae ngaahi langi, pea ʻe hiki mo māmani mei hono potu, ʻi he houhau ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ʻi he ʻaho ʻo hono houhau vela.
ISA 13:14 Pea ʻe tatau ia mo e ʻanitelope kuo tulia, pea hangē ko e fanga sipi ʻoka ʻikai ha tangata ke tānaki fakataha: ʻe tafoki taki taha ʻae tangata ki hono kakai, pea hola taki taha ki hono fonua.
ISA 13:15 Ko kinautolu kotoa pē ʻoku moʻua ʻe hokaʻi ke ʻasi; pea ʻe tō ʻi he heletā ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kau mo kinautolu.
ISA 13:16 ‌ʻE laiki ʻenau fānau ʻi honau ʻao; ʻe vete ʻa honau ngaahi fale, pea ʻe tohotoho ʻa honau ngaahi uaifi.
ISA 13:17 Vakai, te u hiki hake ʻae kakai ʻo Mitia ke tauʻi ʻakinautolu, ʻe ʻikai te nau tokanga ki he siliva; pea ko e koula, ʻe ʻikai te nau manako ki ai.
ISA 13:18 ‌ʻE laikina ʻae kau talavou ʻaki ʻenau ngaahi kaufana; pea ʻe ʻikai te nau ʻofa ki he fua ʻoe manāva; pea ʻe ʻikai fakamoʻui ʻe honau mata ʻae fānau tupu.
ISA 13:19 ¶ Pea ko Papilone, ko e lelei lahi ʻoe ngaahi puleʻanga, ko e toulekeleka ʻoe laukau ʻae kakai ʻo Kalitia, ʻe tatau ia mo e fakaʻauha ʻa Sotoma mo Komola ʻe he ʻOtua.
ISA 13:20 ‌ʻE ʻikai ʻaupito toe kakai ia, ʻe ʻikai nofo ʻi ai ha kakai mei he toʻutangata ki he toʻutangata: pea ʻe ʻikai fokotuʻu ʻe ha tangata ʻAlepea ʻae fale fehikitaki ʻi ai; pea ʻe ʻikai ngaohi ʻi ai ʻe he kau tauhi sipi hanau lotoʻā.
ISA 13:21 Ka e tokoto ʻi ai ʻae ngaahi manu kaivao ʻoe potu lala; pea ʻe fonu honau ngaahi fale ʻi he ngaahi manu fakalielia; pea ʻe nofo ai ʻae ngaahi lulu, pea ʻe meʻe ai ʻae faʻahi kehe ʻoe vao.
ISA 13:22 Pea ʻe tangi ʻi honau ngaahi fale liʻaki ʻae fanga manu kaivao ʻoe ʻotu motu, pea mo e ngaahi talākoni ʻi honau ngaahi fale fakaʻeiʻeiki: pea kuo ofi ʻae hokosia ʻa hono kuonga, pea ʻe ʻikai fakalōloa hono ngaahi ʻaho.
ISA 14:1 Koeʻuhi ʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova kia Sēkope, pea te ne fili ʻa ʻIsileli, ʻe fokotuʻu ʻakinautolu ʻi honau fonua: pea ʻe fakataha mo kinautolu ʻae kakai muli, pea te nau pikitai ki he fale ʻo Sēkope.
ISA 14:2 Pea ʻe tataki ʻakinautolu ʻe he kakai, ʻo ʻomi ʻakinautolu ki honau potu: pea ʻe maʻu ʻakinautolu ʻe he fale ʻo ʻIsileli ʻi he fonua ʻo Sihova ko e kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga: pea te nau fakapōpulaʻi ʻakinautolu, naʻa nau pōpula ki ai; pea te nau puleʻi ʻakinautolu naʻe fakamālohiʻi ʻakinautolu.
ISA 14:3 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻaho ko ia ʻe foaki kiate koe ʻae mālōlō mei hoʻo mamahi, mo hoʻo manavahē, pea mei he pōpula mamahi ʻaia naʻa mou moʻulaloa ki ai.
ISA 14:4 ¶ Te ke toʻo hake ʻae lea mamafa ni ki he tuʻi ʻo Papilone, ʻo pehē, “Hono ʻikai kuo siʻaki ʻaia naʻe pule fakamālohi! hono ʻikai kuo siʻaki ʻae kolo naʻe faʻa kumi koula!
ISA 14:5 Kuo fesiʻi ʻe Sihova ʻae tokotoko ʻoe angakovi, pea mo e fakaʻilonga ʻoe kau pule.
ISA 14:6 Ko ia naʻe taaʻi ʻae kakai ʻi he tuputāmaki ʻaki ʻae tautea taʻetuku, ko ia naʻe puleʻi ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he ʻita, kuo fakatangaʻi ia, pea ʻoku ʻikai taʻofi ʻe ha taha.
ISA 14:7 ‌ʻOku mālōlō ʻa māmani kotoa pē, pea fiemālie: ʻoku nau kamata hiva fiefia.
ISA 14:8 ‌ʻIo, ʻoku fiefia ʻiate koe ʻae ngaahi ʻakau ko e paini, pea mo e ngaahi sita ʻo Lepanoni, ʻonau pehē, Talu hoʻo tō ki lalo koe, kuo ʻikai haʻu kiate kimautolu ha tangata taʻanga.
ISA 14:9 ‌ʻOku ngaue ʻa hētesi mei lalo maʻau ke fakafetaulaki kiate koe ʻi ho haʻu: ʻoku ne ueʻi ʻae mate maʻau, ʻio, ʻae kau tuʻu ki muʻa kotoa pē ʻo māmani; kuo ne fokotuʻu mei honau nofoʻanga ʻae ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga.
ISA 14:10 ‌ʻE lea ʻakinautolu kotoa pē ʻo pehē kiate koe, “Kuo ke hoko ʻo vaivai ʻo hangē ko kimautolu ni? Kuo ke hoko ʻo tatau mo kimautolu ni?”
ISA 14:11 Kuo fakahifo hoʻo laukau ki he faʻitoka, pea mo e longoaʻa ʻo hoʻo ngaahi meʻa lea: kuo fofola ʻi lalo ʻiate koe ʻae fanga kelemutu, pea kafu ʻaki koe ʻae fanga kelemutu.
ISA 14:12 “ʻE Lusifā, ko e foha ʻoe pongipongi! Hono ʻikai tō hifo koe mei he langi! Hono ʻikai tuʻusi ki lalo koe ki he kelekele, ʻa koe ne ke fakavaivaiʻi ʻae ngaahi puleʻanga!”
ISA 14:13 He naʻa ke pehē ʻi ho loto, “Te u ʻalu hake ki he langi, te u fokotuʻu ke māʻolunga hake ʻa hoku nofoʻanga ʻi he ngaahi fetuʻu ʻoe ʻOtua: pea te u nofo ʻi he moʻunga ʻoe fakatahaʻanga, ʻi he ngaahi potu tokelau:
ISA 14:14 Te u ʻalu hake ke māʻolunga ʻi he ngaahi ʻao; te u tatau mo ia ʻoku māʻolunga taha pe.”
ISA 14:15 “Ka e hifo koe ki lalo ki he faʻitoka, ki he kaokao ʻoe luo.
ISA 14:16 Ko kinautolu ʻe mamata kiate koe te nau sio fakamamaʻu kiate koe, pea fakalaulauloto kiate koe, ʻo pehē, ‘Ko e tangata koā eni naʻe ngaohi ke tetetete ai ʻa māmani, ʻaia naʻe lulululu ʻae ngaahi puleʻanga;
ISA 14:17 ‌ʻAia naʻa ne ngaohi ʻa māmani ke hangē ko ha toafa, pea ne fakaʻauha hono ngaahi kolo; ʻaia naʻe ʻikai fakaava ʻae fale ʻo ʻene kau pōpula?’”
ISA 14:18 ‌ʻOku takoto ʻi he nāunau ʻae tuʻi kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻio, ʻakinautolu kotoa pē, taki taha ʻi hono fale.
ISA 14:19 Ka kuo lī koe mei ho fonualoto ʻo hangē ko e vaʻa fakalielia, pea hangē ko e kofu ʻokinautolu kuo tāmateʻi, ʻaia kuo hokaʻi ʻaki ʻae heletā, ʻaia ʻoku ʻalu hifo ki he ngaahi maka ʻoe luo; pea hangē ko e ʻangaʻanga kuo malamalaki ʻi he lalo vaʻe.
ISA 14:20 ‌ʻE ʻikai fai fakataha ho tanu mo kinautolu, koeʻuhi kuo ke fakaʻauha ho fonua, pea tāmateʻi mo hoʻo kakai: ʻe ʻikai ʻaupito ongoongolelei ʻae hako ʻoe fai meʻa kovi.
ISA 14:21 Teuʻi ʻae fakapō ki heʻene fānau koeʻuhi ko e hia ʻa ʻenau ngaahi tamai; ke ʻoua naʻa nau tuʻu hake, pe maʻu ʻae fonua, pe ʻufiʻufi ʻaki ʻae funga ʻo māmani ʻae ngaahi kolo.
ISA 14:22 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Te u tuʻu hake kiate kinautolu, pea tuʻusi mei Papilone ʻae hingoa, mo hono toenga [kakai], mo e foha, pea mo e fānau ʻa hono foha, ʻoku pehē ʻe Sihova.
ISA 14:23 ‌ʻOku pehē foki ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, Te u ngaohi ia ko e potu ʻoe pitani, mo e ngaahi luo vai; pea te u tafi kituʻaniu ia ʻaki ʻae meʻa tafi ʻoe fakaʻauha.”
ISA 14:24 ¶ Kuo fuakava ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻe hoko ʻo hangē ko ia kuo u fifili ki ai, pea hangē ko ia kuo u tuʻutuʻuni, ko ia pe ʻe tuʻu maʻu:
ISA 14:25 Ke u laiki ʻae tangata ʻAsilia ʻi hoku fonua pea te u malaki hifo ia ʻi hoku ngaahi moʻunga: pea ʻe toki mahuʻi ʻiate kinautolu ʻa ʻene haʻamonga, pea hiki mo ʻene kavenga mei honau uma.
ISA 14:26 Ko eni ʻae meʻa kuo tuʻutuʻuni ki māmani kotoa pē: pea ko eni ʻae nima kuo mafao atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”
ISA 14:27 He kuo finangalo ki ai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ko hai te ne taʻofi ia? Pea kuo mafao atu hono nima, pea ko hai te ne fakafoki ia?
ISA 14:28 ‌ʻI he taʻu naʻe pekia ai ʻae tuʻi ko ʻAhasi naʻe fakahā ʻae tala mamafa ni.
ISA 14:29 ¶ “ʻOua naʻa ke fiefia, ʻe Filisitia kotoa, koeʻuhi kuo fesiʻi ʻae meʻa tā ʻo ia naʻa ne taaʻi koe: koeʻuhi ʻe tupu mai mei he tefito ʻoe ngata ʻae ngata fekai lahi, pea ko hono fua ʻo ia ko e ngata vela ʻoku puna.
ISA 14:30 Pea ʻe mākona ʻae ʻuluaki fānau ʻae paea, pea ʻe tokoto ʻi he fiemālie ʻae masiva: pea te u tāmateʻi ho tefito ʻaki ʻae honge, pea te ne taaʻi ho toenga[kakai].
ISA 14:31 Tangi, ʻae matapā, tāngiloa, ʻae kolo; ʻa koe, ko Filisitia kotoa, kuo mole ʻi he manavahē: koeʻuhi ʻe haʻu mei he tokelau ʻae ʻohuafi, pea ʻe ʻikai he ha tokotaha ʻi heʻene ngaahi kautau.
ISA 14:32 Pea ko e hā ha lea ʻe tali ʻaki ʻe ha tokotaha ki he kau talafekau mei he puleʻanga? ʻA eni, Kuo langa hake ʻe Sihova ʻa Saione, pea ʻe falala ki ai ʻae kau masiva ʻa hono kakai.”
ISA 15:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Moape. Koeʻuhi kuo fakaʻauha ʻa ʻAla-Moape ʻi he pō, pea fakalongo pē ia; koeʻuhi kuo fakaʻauha ʻa Kili Moape ʻi he pō, pea fakalongo pē ia;
ISA 15:2 Kuo ʻalu ia ki Pasiti, pea ki Tiponi, ko e ngaahi potu māʻolunga, ke tangi: ʻE tangilāulau ʻa Moape kia Nipo, pea kia Mitipa: ʻe tula honau ʻulu kotoa pē, pea ʻe kosi ʻae kava kotoa pē.
ISA 15:3 Te nau nonoʻo ʻaki ʻae tauangaʻa ʻi honau ngaahi hala: pea tangilāulau kotoa pē, pea tangi lahi ʻi honau tuʻa fale, pea ʻi honau ngaahi hala.
ISA 15:4 Pea ʻe tangi ʻa Hesiponi, mo ʻIliale: ʻe ongoʻi honau leʻo ʻo aʻu ki Sehasi: ko ia ʻe kalanga ai ʻae kautau toʻo mahafu ʻo Moape; ʻe mamahi ai ia ʻi heʻene moʻui.
ISA 15:5 ‌ʻE tangi hoku loto koeʻuhi ko Moape; ʻe ʻalu ki Soa ʻene kau hola, ʻo hangē ha pulu kuo tolu taʻu: ʻoku nau tangi ʻi heʻenau ʻalu hake ki Luhiti; ʻio, ʻi he hala ʻo Holonaimi te nau kalanga ʻaki ʻae tangi ʻoe fakaʻauha.
ISA 15:6 Koeʻuhi ʻe lala ʻae ngaahi vai ʻo Nimilimi: he kuo mae ʻae mohuku mōmoa, pea kuo ʻikai ʻae mohuku mata, pea ʻoku ʻikai ha meʻa lau maʻuiʻui.
ISA 15:7 Ko ia ko e koloa lahi kuo nau maʻu, pea mo ia kuo nau tānaki, te nau ʻave ki he vaitafe ʻoe ngaahi uilou.
ISA 15:8 He kuo takatakai ʻe he tangi ʻae ngataʻanga ʻo Moape; kuo aʻu ʻene kalanga ki Ekelemi, pea mo e tangilāulau ʻo ia ki Pealimi.
ISA 15:9 ‌ʻE fonu ʻae ngaahi vai ʻo Timoni ʻi he toto: he te u toe ʻomi ʻae kovi ki Timoni, ʻae fanga laione kiate ia ʻoku hao ʻi Moape, pea ki hono toe ʻoe fonua.
ISA 16:1 Ke mou fekau ke ʻave ʻae lami ki he pule ʻoe fonua mei Sila ʻo aʻu ki he toafa, ki he moʻunga ʻoe ʻofefine ʻo Saione.
ISA 16:2 Koeʻuhi ʻe hangē ko e manu he ʻoku kapusi mei hono pununga, ʻe pehē ʻae ʻofefine ʻo Moape ʻi he ngaahi potu mamaha ʻa ʻAlinoni.
ISA 16:3 Mou fakakaukau, fai fakapotopoto; ngaohi hoʻatā ke hangē ko e pō ʻi he hoʻatāmālie; fufū ʻae kau ʻāuhē; ʻoua naʻa fakahā ʻaia ʻoku ʻalu hēhē.
ISA 16:4 Tuku ke nofo kiate koe ʻa ʻeku kau ʻāuhē, ʻe Moape; ke ke hoko ko e ungaʻanga kiate kinautolu mei he mata ʻoe kaihaʻa: he kuo ngata ʻaia ʻoku fakamālohi, kuo tuku ʻae kaihaʻa, kuo ʻauha ʻae kau fakamamahi mei he fonua.
ISA 16:5 Pea ʻe fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻanga ʻoe tuʻi ʻi he ʻaloʻofa: pea te ne nofo ai ʻi he moʻoni ʻi he fale fehikitaki ʻo Tevita, ʻo fai ʻae fakamaau, pea kumi ki he angatonu, mo fakavave ʻae māʻoniʻoni.
ISA 16:6 ¶ Kuo mau fanongo ki he laukau ʻa Moape; ʻoku laukau ʻaupito ia: ʻio ʻi heʻene fielahi, mo ʻene laukau, mo ʻene ʻita: ka ko e meʻa taʻeʻaonga ʻene ngaahi loi.
ISA 16:7 Ko ia ʻe tāngiloa ʻa Moape koeʻuhi ko Moape, ʻe tangi ʻae kakai kotoa pē: te mou mamahi koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻo Kili-Haleseti; he ko e moʻoni kuo taaʻi ʻakinautolu.
ISA 16:8 He kuo mae ʻae ngoue ʻo Hesiponi, pea mo e vaine ʻo Sipima: kuo fesiʻi hifo ʻe he houʻeiki ʻoe hiteni ʻa hono ngaahi ʻakau lelei, kuo nau haʻu ki Sesa, naʻa nau ʻalu fano ʻi he toafa: kuo mafola atu hono ngaahi vaʻa, kuo nau ika ʻi he tahi.
ISA 16:9 Ko ia te u tangi ʻi he tangi ʻo Sesa koeʻuhi ko e vaine ʻo Sipima: te u fakaviviku koe ʻaki hoku loʻimata, ʻE Hesiponi, mo ʻIliale: he kuo ʻosi ʻae kalanga koeʻuhi ko e ngaahi fua ʻoe faʻahitaʻu mafana pea mo hoʻo ututaʻu.
ISA 16:10 Kuo toʻo ʻo mole ʻae fiefia, mo e nekeneka mei he ʻapi mahu; pea ʻe ʻikai ha hiva, pe ha kalanga ʻe fai ʻi he ngaahi ngoue vaine: ʻe ʻikai toe malaki ha uaine ʻe he kau malaki ʻi he ngaahi tataʻoʻanga; kuo u pule ke tuku ʻenau kalanga fiefia.
ISA 16:11 Ko ia ʻe tangi ʻa hoku fatu ʻo hangē ko ha haʻape koeʻuhi ko Moape, mo hoku toʻotoʻonga koeʻuhi ko Kili-Haleseti.
ISA 16:12 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka hā mai kuo ongosia ʻa Moape ʻi he potu māʻolunga, pea te ne haʻu ki hono potu tapu ke hū; ka e ʻikai te ne lavaʻi.
ISA 16:13 Ko eni ʻae folofola kuo folofolaʻaki ʻe Sihova, ki Moape talu ʻae kuonga ko ia.
ISA 16:14 Ka ko eni kuo folofola ʻa Sihova, ʻo pehē, “ʻI he teʻeki kakato ʻae taʻu ʻe tolu, hangē ko e taʻu ʻo ha taha ʻoku ngāue kae totongi, ʻe fakavaivaiʻi ʻae nāunau ʻo Moape, mo e fuʻu tokolahi ʻoku ʻi ai; pea ʻe siʻi ʻaupito pea vaivai ʻa hono toenga.”
ISA 17:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Tamasikusi. “Vakai kuo toʻo atu ʻa Tamasikusi ke ʻoua naʻa kei kolo ia, ka e hoko ia ko e potu tuʻunga fale maumau.
ISA 17:2 Kuo liʻaki ʻae ngaahi kolo ʻo ʻAloeli: ʻe ʻoe fanga manu ia, pea te nau tokoto ai, pea ʻe ʻikai ha taha ke fakamanavahēʻi ʻakinautolu.
ISA 17:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻE ngata ʻae kolo ʻi ʻIfalemi, mo e puleʻanga ʻo Tamasikusi, pea mo e toenga kakai ʻo Silia: te nau hangē ko e ongoongolelei ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
ISA 17:4 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe hoko ʻo pehē, ʻe fakasiʻisiʻi ʻae ongoongolelei ʻo Sēkope, pea ʻe fakaʻaʻau ke tutue ʻae ngako ʻo hono sino.
ISA 17:5 Pea ʻe hangē ia ko e tānaki ʻe he tangata ututaʻu ʻene koane, pea tuʻusi hono fua ʻaki hono nima; pea ʻe hangē ia ko ia ʻoku tānaki ʻae fua ʻi he teleʻa ʻo Lifeimi.
ISA 17:6 ¶ “Ka e fakatoe ʻi ai ʻae fua ʻoe vaine, ʻo hangē ko e lulululu ʻae ʻakau ko e ʻolive, ko e foʻi fua ʻe ua pe tolu ʻi ʻolunga ʻi he vaʻa taupotu ki ʻolunga, ko e fā pe nima ʻi he ngaahi vaʻa taukakapa ʻo ia ʻoku fua, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
ISA 17:7 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe hanga hake ʻae tangata ki hono Tupuʻanga, pea ʻe tokanga ʻa hono mata ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 17:8 Pea ʻe ʻikai te ne sio ki he ngaahi feilaulauʻanga, ko e ngāue ʻa hono nima, pe tokanga ki he meʻa kuo ngaohi ʻe hono louhiʻi nima, ki he ngaahi vao tapu, pe ko e ngaahi tamapua.
ISA 17:9 ¶ “ʻI he ʻaho ko ia ʻe tatau hono ngaahi kolo mālohi mo ha vaʻa kuo liʻaki, mo ha vaʻa māʻolunga, ʻaia naʻa nau tuku koeʻuhi ko e fānau ʻa ʻIsileli: pea ʻe ʻi ai ʻae fakaʻauha.
ISA 17:10 Ko e meʻa ʻi hoʻo fakangalongaloʻi ʻae ʻOtua ʻo hoʻo moʻui, pea taʻemanatu ki he maka ʻo ho mālohi, ko ia te ke tō ʻae ngaahi ʻakau toulekeleka, pea tō mo ia ʻae ngaahi ʻakau mei he fonua kehe:
ISA 17:11 ‌ʻI he ʻaho ko ia te ke ngaohi hoʻo ʻakau ke tupu, pea ʻi he pongipongi te ke ngaohi hoʻo tenga ke moʻui: ka e hoko ʻae ututaʻu ko e fokotuʻunga ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, ko e mamahi taʻeʻiaihaʻamanaki lelei.
ISA 17:12 ¶ “ʻE malaʻia ʻae fakataha lahi ʻoe kakai tokolahi, ʻoku longoaʻa ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe tahi; pea ʻi he feʻohofi ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻoku ʻoho ʻo hangē ko e ʻoho ʻoe ngaahi vai lahi ʻaupito!
ISA 17:13 ‌ʻE feʻohofi ʻae ngaahi puleʻanga ʻo hangē ko e ʻoho ʻoe ngaahi vai lahi: ka e lolomi ʻakinautolu[ʻe he ʻOtua], pea te nau hola ki he mamaʻo, pea ʻe tulia ʻakinautolu ʻo hangē ko e mohuku mōmoa ʻoe ngaahi moʻunga ʻoku vilingia ʻi he matangi, pea hangē ko e fisiʻiʻakau ʻi he ʻao ʻoe ʻahiohio.
ISA 17:14 Pea vakai ko e ongosia ʻi he efiafi poʻuli; pea ʻi he teʻeki hoko ʻae pongipongi kuo ʻikai ia. Ko eni ʻae ʻinasi ʻokinautolu ʻoku fakamālohiʻi ʻakitautolu, mo e ʻinasi ʻokinautolu ʻoku kaihaʻasiʻi ʻakitautolu.”
ISA 18:1 ‌ʻE ʻa koe! Ko e fonua ʻoku lolofa ai ʻae kapakau, ʻaia ʻoku tuʻu kituʻa ʻi he vaitafe ʻo ʻItiopea:
ISA 18:2 ‌ʻA koe ʻoku kouna atu ʻene kau talafekau ʻi he tahi, ʻi he ngaahi vaka papailusi ʻi he fukahi vai, ʻo pehē, ʻAlu, ʻakimoutolu ʻae kau talafekau veʻe vave, ki he puleʻanga lōloa mo lafalafa, ki he kakai fakamanavahē talu mei honau kamataʻanga ʻo aʻu ki heni; ko e puleʻanga kuo fua ʻaki ʻae afo pea faʻa molomoloki, ʻaia kuo maumau ʻe he ngaahi vaitafe!
ISA 18:3 ‌ʻAkimoutolu ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani, mo kimoutolu ʻoku nofo ʻi he funga fonua, mou vakai, ʻoka fokotuʻu ʻe ia ha fuka ʻi he ngaahi moʻunga; pea ʻi he ifi ʻe ia ʻae kelea, mou fanongo.
ISA 18:4 He naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Te u mālōlō, pea te u tokangaʻi hoku fale ʻo hangē ko e mafana hili ʻae ʻuha, pea hangē ko ha ʻao ʻoe hahau ʻi he ʻaho ʻoe ututaʻu.”
ISA 18:5 ‌ʻI he teʻeki ai hoko ʻae ututaʻu, ʻaia ʻoku haohaoa ai hono fua, pea ʻoku fakaʻaʻau ke momoho ʻae kālepi mei hono fisi, te ne fakatou tuʻusi ʻae ngaahi huli ʻaki ʻae hele tuʻusi, pea ʻave mo tuʻusi hifo ʻae ngaahi vaʻa.
ISA 18:6 ‌ʻE tuku fakataha ia ki he manupuna ʻoe ngaahi moʻunga, pea ki he fanga manu fekai ʻoe kelekele: ko e ngaahi manupuna te nau kai ai ʻi he faʻahitaʻu mafana, pea ʻe kai ai ʻae manu fekai kotoa pē ʻoe kelekele ʻi he faʻahitaʻu momoko.
ISA 18:7 ¶ ʻI he kuonga ko ia ʻe ʻomi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻae meʻa foaki mei he fonua lōloa mo lafalafa, pea mei he kakai fakamanavahē talu mei honau tupuʻanga ʻo aʻu mai; ko e puleʻanga kuo fua ʻaki ʻae afo pea faʻa molomoloki, ʻaia kuo maumauʻi ʻe he ngaahi vaitafe; ki he potu ʻoe huafa ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ki he moʻunga ko Saione.”
ISA 19:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki ʻIsipite. Vakai, ʻoku heka ʻa Sihova ʻi he ʻao ngaholo, ʻo hāʻele ki ʻIsipite: pea ʻe tetetete ʻae ngaahi tamapua ʻo ʻIsipite ʻi hono ʻao, pea ʻe vaivai ʻae loto ʻo ʻIsipite ʻi loto ʻiate ia.
ISA 19:2 Pea te u fakafehiʻa ʻae kakai ʻIsipite ki he kakai ʻIsipite: pea ʻe tau ʻae tangata taki taha kotoa pē ki hono tokoua, pea taki taha ki hono kaungāʻapi; ʻae kolo ki he kolo, mo e puleʻanga ki he puleʻanga.
ISA 19:3 Pea ʻe vaivai ʻae laumālie ʻo ʻIsipite ʻi he lotolotonga ʻo ia; pea te u maumauʻi ʻae fakakaukau ʻaʻana: pea te nau kumi ki he ngaahi tamapua, pea ki he kau fiemana, pea kiate kinautolu ʻoku ai ʻae ngaahi laumālie kovi, pea ki he kau kikite.
ISA 19:4 Pea ʻoku pehē ʻe he ʻEiki, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, Te u tuku atu ʻae kakai ʻo ʻIsipite ki he nima ʻo ha ʻeiki ʻoku fakamamahi; pea ʻe puleʻi ʻakinautolu ʻe ha tuʻi ʻoku fai mālohi.
ISA 19:5 Pea ʻe maha ʻae ngaahi vai mei he tahi, pea ʻe fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae vaitafe.
ISA 19:6 Pea te nau fakanamukūʻi ʻae ngaahi vaitafe; pea ko e ngaahi vai ʻoku mou faʻaki ki ai ʻe fakamaha pea ʻe mōmoa: ʻe mae ʻae ngaahi kaho mo e falaki.
ISA 19:7 Ko e ngoue ʻi he veʻe vai, ʻi he ngutu ʻoe ngaahi vai, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tūtuuʻi ʻi he veʻe vai, ʻe mae, ʻe mole, pea ʻikai.
ISA 19:8 ‌ʻE mamahi foki ʻae kau toutai ika, pea ʻe lāunga mo kinautolu kotoa pē ʻoku taumātaʻu ʻi he ngaahi vai, pea ʻe vaivai mo kinautolu ʻoku lafo kupenga ki he ngaahi vai.
ISA 19:9 Pea ko kinautolu foki ʻoku ngaohi ʻae tupenu lelei, pea mo kinautolu ʻoku lalanga ʻae tupenu vavanga, ʻe fakaʻaʻau ke vaivai.
ISA 19:10 Pea ʻe maumauʻi ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻokinautolu ʻoku ngaohi ʻae ngaahi matapā mo e anovai ki he ika.
ISA 19:11 ¶ Ko e moʻoni ko e kau vale ʻae houʻeiki ʻo Soani, ko e fakakaukau ʻoe kau poto ʻo Felo kuo hoko ia ko e fakakaukau vale: ko e hā ʻoku mou pehē ai kia Felo, Ko au ko e foha ʻoe poto, ko e hako ʻoe ngaahi tuʻi ʻi muʻa?
ISA 19:12 ‌ʻOku ʻi fē ʻakinautolu? ʻOku ʻi fē hoʻo kau tangata poto? Tuku ke nau fakahā atu ni kiate koe, pea tuku ke nau ʻilo pe ko e hā ʻae finangalo ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau ki ʻIsipite,
ISA 19:13 Kuo hoko ʻo vale ʻae houʻeiki ʻo Soani, kuo kākaaʻi ʻae houʻeiki ʻo Nofi; pea kuo nau fakahala ʻa ʻIsipite ʻae mālohiʻanga ʻo hono ngaahi faʻahinga.
ISA 19:14 Kuo tuku ʻe Sihova ki honau lotolotonga ha laumālie talangataʻa: pea kuo nau fakahalaʻi ʻa ʻIsipite ʻi heʻene ngaahi ngāue kotoa pē, ʻo hangē ko e tasipa ʻae tangata konā ʻi heʻene lua.
ISA 19:15 Pea ʻe ʻikai ha ngāue ki ʻIsipite, ʻe faʻa fai ʻe he ʻulu pe ko e iku, ʻe he vaʻa pe ko e tefito.
ISA 19:16 ‌ʻE tatau ʻa ʻIsipite ʻi he ʻaho ko ia mo e kau fefine: pea ʻe tetetete mo manavahē ia koeʻuhi ko e lulululu ʻoe nima ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia te ne lulululu kiate kinautolu.
ISA 19:17 Pea ʻe hoko ʻae fonua ko Siuta ko e ilifiaʻanga ki ʻIsipite, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku lea ki ai ʻe tetetete, koeʻuhi ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia kuo ne fakakaukau ki ai.
ISA 19:18 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe lea ʻaki ʻae lea fakaKēnani ʻe he kolo ʻe nima ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea te nau fuakava kia Sihova ʻoe ngaahi kautau; pea ʻe ui ʻae kolo ʻe taha, “Ko e kolo ʻoe fakaʻauha.”
ISA 19:19 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe ʻai ʻae feilaulauʻanga kia Sihova ʻi he loto fonua ʻo ʻIsipite, pea mo ha pou kia Sihova ʻi hono ngataʻanga.
ISA 19:20 Pea ʻe hoko ia ko e fakaʻilonga pea ko e fakamoʻoni kia Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he fonua ko ʻIsipite: he te nau tangi kia Sihova koeʻuhi ko e kau fakamālohi, pea te ne fekau kiate kinautolu ha fakamoʻui, ko e tokotaha ʻoku lahi, pea te ne fakamoʻui ʻakinautolu.
ISA 19:21 Pea ʻe ʻiloʻi ʻa Sihova ʻe ʻIsipite, pea ʻe ʻilo ʻe he kakai ʻIsipite ʻa Sihova ʻi he ʻaho ko ia, pea te nau fai ʻae feilaulau mo e foaki; ʻio, te nau fuakava ʻaki ha fuakava kia Sihova, pea fai ki ai.
ISA 19:22 Pea ʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsipite: te ne taaʻi pea fakamoʻui: pea te nau toe tafoki kia Sihova, pea te ne tali ʻa ʻenau hū, pea te ne fakamoʻui ʻakinautolu.
ISA 19:23 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe ai ha hala motuʻa mei ʻIsipite ki ʻAsilia, pea ʻe haʻu ʻae kau ʻAsilia ki ʻIsipite, pea ʻe ʻalu ʻae kakai ʻIsipite ki ʻAsilia, pea ʻe fai fakataha ʻae kakai ʻIsipite mo e kakai ʻAsilia.
ISA 19:24 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe lau ko hono toko tolu ʻa ʻIsileli fakataha mo ʻIsipite mo ʻAsilia, ʻio, ko e tāpuaki ʻi he loto fonua:
ISA 19:25 ‌ʻAia ʻe tāpuaki ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē, ‘Ke monūʻia ʻa ʻIsipite ko hoku kakai, pea mo ʻAsilia ko e ngāue ʻa hoku nima, pea mo ʻIsileli ko hoku tofiʻa.’”
ISA 20:1 ‌ʻI he taʻu naʻe haʻu ai ʻa Tatani ki ʻAsitoti, (i he kuonga naʻe fekau ia ʻe Sakone ko e tuʻi ʻo ʻAsilia,) ʻo ne tauʻi ʻa ʻAsitoti, pea lavaʻi ia;
ISA 20:2 ‌ʻI he kuonga pe ko ia naʻe folofola ʻa Sihova kia ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi, ʻo pehē, “ʻAlu ʻo vete ʻae tauangaʻa mei hoʻo noʻotanga vala, pea toʻo ʻae topuvaʻe mei ho vaʻe. Pea naʻa ne fai ia, ʻo ʻeveʻeva taʻehakofu pea taʻetopuvaʻe.
ISA 20:3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, ʻO hangē kuo ʻeveʻeva telefua pea taʻehatopuvaʻe ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻIsaia ʻi he taʻu ʻe tolu ko e fakaʻilonga mo e meʻa fakaofo ki ʻIsipite pea ki ʻItiopea;
ISA 20:4 ‌ʻE pehē ʻae taki pōpula ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻae kakai ʻo ʻIsipite, pea mo e kakai pōpula ʻo ʻItiopea, ʻae talavou mo e mātuʻa, ʻae telefua mo e taʻehatopuvaʻe, ʻio, ʻi he taʻekofu honau kongaloto, ko e fakamā ʻoe kakai ʻIsipite.
ISA 20:5 Pea te nau manavahē pea mā ki ʻItiopea ko ʻenau ʻamanaki, pea mo ʻIsipite ko honau vikivikiʻanga.
ISA 20:6 Pea ʻe pehē ʻae tangata ʻoe fonua ni ʻi he ʻaho ko ia, ‘Vakai ʻoku pehē ʻemau ʻamanaki, ʻaia naʻa mau hola ki ai ke maʻu ʻae tokoni ke mau hao ai mei he tuʻi ʻo ʻAsilia: pea ʻe fēfē koā ʻemau hao?’”
ISA 21:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki he toafa ʻoe tahi. ʻO hangē ʻoku ʻasi ʻi he feituʻu tonga ʻae ngaahi ʻahiohio; ʻoku pehē ʻae haʻu ia mei he toafa, mei he fonua fakamanavahē.
ISA 21:2 ‌ʻOku fakahā mai kiate au ʻae meʻa hā mai fakamanavahē; ʻoku fai kākā ʻe he kākā, pea kuo veteki ʻe ia ʻoku vete. ʻE ʻIlami, ke ke ʻalu hake: ʻE Mitia, ke ke fai ʻae kāpui; he kuo u fakaʻosi ʻene ngaahi mamahi kotoa pē.
ISA 21:3 Ko ia kuo fonu ai ʻi he mamahi hoku kongaloto: kuo kuku au ʻe he mamahi, ʻo hangē ko e mamahi ʻae fefine ʻoku langā: naʻaku mapelu ʻi he fanongo ki ai; pea ne u manavahē ʻi he sio ki ai.
ISA 21:4 ‌ʻOku tateme hoku mafu, ʻoku ilifia ʻi he manavahē: kuo ne liliu ʻae pō ʻo ʻeku fiefia ko e manavahē kiate au.
ISA 21:5 “Teuteu ʻae keinangaʻanga, leʻo ʻi he fale leʻo, pea kai, mo inu: mou tuʻu hake ʻae ngaahi houʻeiki, pea tākai ʻae fakaū.”
ISA 21:6 He kuo pehē ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, “ʻAlu, ʻo fakanofo ha tangata leʻo, ke ne fakahā ʻaia ʻoku ne mamata ki ai.
ISA 21:7 Pea naʻa ne mamata ki he saliote mo e ongo tangata heka hoosi, ko e saliote mo e ngaahi ʻasi, pea mo e saliote mo e fanga kāmeli; pea naʻa ne fanongo ʻi he tokanga lahi:”
ISA 21:8 Pea naʻa ne kalanga, ʻo hangē ko e laione: “Ko hoku ʻEiki, ʻoku ou tuʻumaʻu aipē ʻi he fale leʻo ʻi he ʻaho, pea ʻoku ou nofo ʻi hoku potu leʻo ʻi he ngaahi pō kotoa pē:
ISA 21:9 Pea vakai, ʻoku haʻu ʻae saliote mo e kau tangata, mo e ongo tangata heka hoosi.” Pea naʻa ne lea ʻo pehē mai, “Kuo hinga ʻa Papilone, kuo hinga; pea kuo ne laiki ki he kelekele ʻae fakatātā kotoa pē ʻo hono ngaahi ʻotua ʻoku tongi.”
ISA 21:10 ‌ʻOiauē! ʻAe meʻa kuo u haha, pea mo e uite ʻo hoku hahaʻanga: ko ia kuo u fanongo meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko ia kuo u fakahā kiate koe.
ISA 21:11 ¶ Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Toma. ʻOku ne ui kiate au mei Seia, ʻae tangata leʻo, “ʻOku fēfē ʻae pō? ʻAe tangata leʻo, ʻoku fēfē ʻae pō?”
ISA 21:12 Naʻe pehē ʻe he tangata leʻo, “ʻOku haʻu ʻae pongipongi, pea mo e pō foki: kapau te mou fehuʻi, mou fehuʻi: tafoki, haʻu.”
ISA 21:13 ¶ Ko e tala mamafa ʻoku kau ki ʻAlepea. ʻI he vao lahi ʻi ʻAlepea, te mou mohe, ʻakimoutolu ko e kaunga fononga ʻo Tetanimi.
ISA 21:14 Naʻe ʻomi ʻe he kakai ʻoe fonua ko Tima ʻae vai kiate ia naʻe fieinu, naʻa nau tokoni ʻaki ʻenau mā ʻakinautolu naʻe hola.
ISA 21:15 He naʻa nau hola mei he ngaahi heletā, mei he heletā kuo toʻo, pea mei he kaufana kuo teke, pea mo e ngaahi mamahi ʻoe tau.
ISA 21:16 He kuo pehē ʻae folofola ʻae ʻEiki kiate au, “ʻI he teʻeki ai kakato ha taʻu ʻe taha, hangē ko e ngaahi taʻu ʻo ha taha ʻoku ngāue kae totongi, ʻe ngata ʻo ʻosi ʻae lelei kotoa pē ʻo Keta:
ISA 21:17 Pea ʻe fakatokosiʻi hono toe ʻoe lau ʻoe kau tangata fana, ʻi he kau tangata mālohi ʻoe fānau ʻo Keta: he kuo folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.”
ISA 22:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki he teleʻa ʻoe meʻa hā mai. Ko e hā kuo hoko kiate koe, koeʻuhi ke ʻalu ai hoʻo kakai kotoa pē ki he ngaahi tuʻa fale?
ISA 22:2 ‌ʻA koe ʻoku ke fonu ʻi he longoaʻa, ko e kolo maveuveu, ko e kolo ʻoe fakavā: ko hoʻo kakai kuo mate naʻe ʻikai mate ʻi he heletā, pe mate ʻi he tau.
ISA 22:3 Kuo hola fakataha hoʻo kau pule kotoa pē, kuo haʻisia ʻakinautolu ʻe he kau tangata fana: ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻilo ʻiate koe kuo haʻi fakataha, ʻakinautolu kuo hola mei he mamaʻo.
ISA 22:4 Ko ia naʻaku pehē, sio kehe meiate au; te u tangi mamahi, ʻoua naʻa ʻahiʻahi ke fakafiemālieʻi au, koeʻuhi ko e maumau ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai.
ISA 22:5 He ko e ʻaho ʻoe mamahi ia, mo e malaki hifo, pea mo e faingataʻa, koeʻuhi ko e ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he teleʻa ʻoe meʻa hā mai, ʻi he maumauʻi ʻae ngaahi ʻā maka, pea mo e tangi ki he ngaahi moʻunga.
ISA 22:6 Pea naʻe toʻo ʻe ʻIlami ʻae hōfangahau mo e ngaahi saliote ʻae tangata mo e tangata heka hoosi, pea toʻo ʻe Kili ʻae kofu ʻoe fakaū.
ISA 22:7 Pea ʻe pehē, ʻe fonu ho ngaahi teleʻa lelei ʻi he ngaahi saliote, pea ʻe fakatē ʻae kautau heka hoosi ʻi he matapā.
ISA 22:8 Pea ʻe tatala ʻae meʻa ʻufiʻufi ʻo Siuta, pea te ke vakai ʻi he ʻaho ko ia ki he mahafutau ʻi he fale ʻoe vao lahi.
ISA 22:9 Pea te mou mamata ki he ngaahi ava ʻi he Kolo ʻo Tevita, koeʻuhi ʻoku lahi ia: pea te mou tānaki fakataha ʻae ngaahi vai ki he luo vai ki lalo.
ISA 22:10 Pea kuo mou lau ʻae ngaahi fale ʻo Selūsalema, pea kuo mou veteki ʻae ngaahi fale ke fakamālohi ʻaki ʻae ʻā maka.
ISA 22:11 Pea te mou ngaohi ʻae keli ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā maka ki he vai ʻoe luo vai motuʻa: ka ʻoku teʻeki te mou vakai kiate ia ʻaia naʻe ngaohi ia, pe fakaʻapaʻapa kiate ia ʻaia naʻe fakatupu ia ʻi muʻa ʻaupito.
ISA 22:12 Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe ui ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ke tangi, pea ke tangilāulau, pea ke fafai ʻae ʻulu, pea ke vala ʻaki ʻae tauangaʻa.
ISA 22:13 Pea vakai naʻe ʻi ai ʻae fiemālie mo e fiefia, ko e tāmateʻi ʻoe fanga pulu, mo e tāmateʻi ʻoe fanga sipi, mo e kai ʻae kakano, mo e inu uaine: ke tau kai mo inu; he ko e ʻapongipongi te tau mate.
ISA 22:14 Pea naʻe fakahā ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ki hoku telinga, Ko e moʻoni ʻe ʻikai te mou maʻa ʻi he hia ni kaeʻoua ke mou mate, ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ISA 22:15 ¶ ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻAlu, ke ke hoko ki he tangata tauhi koloa ni, ʻio, kia Sepina, ʻaia ʻoku pule ki he fale, pea ke pehē,
ISA 22:16 Ko e hā ʻoku ke maʻu ʻi heni? Pea ko hai ʻoku ke maʻu ʻi heni? Koeʻuhi kuo ke tā moʻou ʻi heni ha fonualoto, ʻo hangē ko ia ʻoku tā moʻona ha fonualoto ʻi he māʻolunga, pea ʻoku tongi ha nofoʻanga moʻona ʻi he maka?
ISA 22:17 Vakai, ʻe ʻave koe ʻe Sihova ʻi he fakapōpula fakamanavahē, pea ko e moʻoni te ne taʻomia koe.
ISA 22:18 Ko e moʻoni te ne foki mai pea lī mālohi koe ʻo hangē ko ha meʻa fuopotopoto ki ha fonua lahi: pea te ke mate ai, pea ʻe hoko ʻi ai ʻa hoʻo ngaahi saliote lelei ko e fakamā ʻoe fale ʻo hoʻo ʻeiki.
ISA 22:19 Pea te u kapusi koe mei hoʻo potu, pea te ne toho hifo koe mei ho puleʻanga.”
ISA 22:20 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u ui ʻeku tamaioʻeiki ko Iliakimi ko e foha ʻo Hesekaia:
ISA 22:21 Pea te u fakakofuʻaki ia ʻa ho kofu tōtōlofa, pea te u fakamālohi ʻaki ia ho noʻo, pea te u tuku hoʻo pule ki hono nima: pea te ne hoko ko e tamai ki he kakai ʻo Selūsalema, pea ki he fale ʻo Siuta.
ISA 22:22 Pea ko e ki ʻoe fale ʻo Tevita te u ai ki hono uma; ko ia te ne toʻo, pea ʻe ʻikai tāpuni ʻe ha taha; pea te ne tāpuni, pea ʻe ʻikai toʻo ʻe ha taha.
ISA 22:23 Pea te u fakamaʻu ia ʻo hangē ha faʻo ʻi ha potu ʻoku maʻu; pea te ne hoko ko e nofoʻanga lelei lahi ki he fale ʻo ʻene tamai.
ISA 22:24 Pea te nau tautau ʻiate ia ʻae lelei kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻene tamai, ko e hako mo e fānau, ʻae ngaahi ipu siʻi kotoa pē, mei he kihiʻi ipu inu, ʻo aʻu ki he ngaahi ipu kehe kotoa pē.
ISA 22:25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻi he ʻaho ko ia ʻe toʻo ʻae faʻo naʻe fakamaʻu ki he potu maʻu, pea ʻe tuʻusi ki lalo, pea homo ia; pea ko e kavenga naʻe ʻi ai ʻe tuʻusi ke motu; he kuo folofola pehē ʻa Sihova.
ISA 23:1 Ko e tala mamafa ʻoku kau ki Taia. Tangi, ʻakimoutolu ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi; he kuo liʻaki ia, ko ia ʻoku ʻikai ai ha fale, pe ha hū ki loto: ʻoku fakahā ia kiate kinautolu mei he fonua ko Kitimi.
ISA 23:2 Mou fakalongo pe, ʻakimoutolu ʻae kakai ʻoe motu; ʻa koe kuo fakamaʻumeʻaʻi ʻe he kakai fakatau ʻo Saitoni, ʻakinautolu ʻoku faʻa folau ʻi he tahi.
ISA 23:3 Ko ʻene koloa ko e tupu ʻoe tenga ʻi Sihoa ʻi he veʻe vai lahi, mo e ututaʻu mei he vaitafe; pea ko e fakatauʻanga ia ʻoe ngaahi puleʻanga.
ISA 23:4 Ke mā ʻa koe, ʻE Saitoni: he kuo lea ʻae tahi, ʻio, ʻae mālohi ʻoe tahi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u langa, pe fanauʻi ʻae fānau, pea ʻoku ʻikai te u tauhi ha kau talavou, pe akonakiʻi ha kau taʻahine.”
ISA 23:5 ‌ʻO hangē ko e ongoongo naʻe kau ki ʻIsipite, ʻe pehē ʻenau mamahi lahi ʻi he ongoongo ʻo Taia.
ISA 23:6 ‌ʻAlu hake ʻakimoutolu ki Tasisi; tangilāulau, ʻakimoutolu ko e kakai ʻoe motu.
ISA 23:7 Ko hoʻomou [kolo ]fakafiefia ʻa eni, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻa? Ko hono vaʻe ʻoʻona te ne ʻave ia ki he mamaʻo ke ʻāunofo ai.
ISA 23:8 Ko hai kuo ne tuʻutuʻuni ʻae meʻa ni ki Taia, ko e kolo naʻe faʻa fakanofo ʻae ngaahi pule, ko hono kakai fakatau ko e houʻeiki, pea ko kinautolu ʻoku fefakatauʻaki ʻi ai ko e kau ongoongo ʻi māmani?
ISA 23:9 Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau kuo ne tuʻutuʻuni ki ai, ke fakamā ʻae laukau ʻoe nāunau kotoa pē, pea ke fakamatavaleaʻi ʻae kakai ongoongo kotoa pē ʻo māmani.
ISA 23:10 ‌ʻE ʻofefine ʻo Tasisi, ke ke ʻalu ʻi ho fonua ʻo hangē ha vaitafe kuo maumauʻi hono kauvai.
ISA 23:11 Naʻa ne mafao hono nima ʻi he tahi, naʻa ne lulululu ʻae ngaahi puleʻanga: kuo tuku mai ʻe Sihova ha fekau ʻoku kau ki he kolo fakatau, ke maumauʻi hono ngaahi potu mālohi.
ISA 23:12 Pea naʻa ne pehē, ʻE ʻikai te ke toe fiefia, ʻa koe ko e taʻahine kuo taʻomia, ʻae ʻofefine ʻo Saitoni: ke ke tuʻu hake, ʻalu atu ki Kitimi; pea naʻa mo ia ʻe ʻikai te ke maʻu ʻi ai ha mālōlō.
ISA 23:13 Vakai ki he fonua ʻoe kakai ʻo Kalitia; naʻe ʻikai ko ha kakai ʻakinautolu, ka ʻi heʻene toki langaʻi ia maʻanautolu ʻoku nofo ʻi he toafa ʻe he kakai ʻo ʻAsilia: ko kinautolu ia naʻa nau fokotuʻu hono ngaahi fale leʻo, mo nau langa hake hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki; ka naʻa ne ʻomi ia ki he fakaʻauha.
ISA 23:14 Tangi, ʻakimoutolu ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi: he kuo maumauʻi ho potu mālohi.
ISA 23:15 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe fakangalo ʻa Taia ʻi he taʻu ʻe fitungofulu, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ha tuʻi ʻe taha: pea hili ʻae taʻu ʻe fitungofulu ʻe hiva ʻa Taia ʻo hangē ko e fefine angahala.
ISA 23:16 Toʻo ha haʻape mo ke feʻaluʻaki ʻi he kolo, ʻa koe ko e fefine angahala naʻe fakangalo hifo; tā ʻae meʻa tā ke ongo mālie, hiva ʻaki ʻae ngaahi hiva lahi, koeʻuhi ke fakamanatuʻi koe.
ISA 23:17 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē hili ʻae taʻu ʻe fitungofulu, ʻe ʻaʻahi ʻa Sihova ki Taia, pea ʻe foki ia ki heʻene totongi, pea te ne fai hala mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani ʻoku ʻi he funga ʻoe kelekele.
ISA 23:18 Ka ko ʻene koloa mo ia ʻoku ne maʻu ʻe fakatapui maʻa Sihova: ʻe ʻikai tānaki pe fakamaʻopoʻopo ia; he ko ʻene koloa ʻe ʻanautolu ia ʻoku nofo ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke mahu ʻae kai, pea tolonga ʻae kofu.
ISA 24:1 Vakai, ʻoku fakamaha ʻe Sihova ʻae fonua, mo fakalala ia, mo ne fulihi ia, pea fakamovetevete ʻa hono kakai.
ISA 24:2 Pea ʻe pehē pe, hangē ko ia ʻoku ʻi he kakai, ʻe pehē pe ki he taulaʻeiki; hangē ko e tamaioʻeiki, ʻe pehē pe ki heʻene ʻeiki; hangē ko e kaunanga, ʻe pehē pe ki heʻene ʻeiki fefine; hangē ko e tangata fakatau mai, ʻe pehē pe ki he tangata fakatau atu; hangē ko ia ʻoku tali ʻae nono, ʻe pehē pe ki he tangata kole; hangē ko ia ʻoku ʻi he tangata maʻu totongi nō paʻanga, ʻe pehē ʻi he tangata ʻoku ʻatu ʻae totongi nō paʻanga kiate ia.
ISA 24:3 ‌ʻE fakamaha ʻaupito ʻae fonua, pea fakaʻauha ia: he kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ʻae folofola ni.
ISA 24:4 ‌ʻOku mamahi ʻae fonua pea mae ia, ʻoku vaivai ʻa māmani pea ʻoku mae, ʻoku vaivai ʻae kakai fieʻeiki ʻoe fonua.
ISA 24:5 Kuo ʻuliʻi foki ʻae fonua ʻi hono kakai; koeʻuhi kuo nau maumauʻi ʻae ngaahi fono, ʻo liliu ʻae tuʻutuʻuni, ʻo maumauʻi ʻae fuakava taʻengata.
ISA 24:6 Ko ia kuo ʻauha ai ʻae fonua ʻi he malaʻia, pea ko kinautolu ʻoku nofo ai ʻoku nau mamahi: ko ia kuo tutu ai ʻae kakai ʻo māmani, pea ʻoku toe ʻae tangata tokosiʻi pe.
ISA 24:7 ‌ʻOku mamahi ʻae uaine foʻou, ʻoku vaivai ʻae vaine, ʻoku toʻe ʻakinautolu kotoa pē naʻe loto fiefia.
ISA 24:8 Kuo ngata ʻae fakafiefia ʻoe ngaahi lali, kuo ʻosi ʻae longoaʻa ʻokinautolu naʻe fiefia, kuo ngata ʻae fakafiefia ʻoe haʻape.
ISA 24:9 ‌ʻE ʻikai te nau kei inu uaine mo e hiva; ʻe kona ʻae kava mālohi kiate kinautolu ʻoku inu ia.
ISA 24:10 Kuo maumauʻi hifo ʻae kolo ʻoe maveuveu: kuo tāpuni ʻae ngaahi fale kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa hū ki ai ha tangata.
ISA 24:11 ‌ʻOku ai ʻae tangi ki he uaine ʻi he ngaahi hala; kuo fakapoʻuli ʻae fiefia kotoa pē, kuo mole ʻae fiefia ʻi he fonua.
ISA 24:12 Kuo tuku ʻi he kolo ʻae fakaʻauha, pea kuo taaʻi ke lailai hono ngaahi matapā.
ISA 24:13 ¶ ʻOku hoko ʻo pehē ki he kakai ʻoe loto fonua, ʻe ai ʻo hangē ko e lulululu ʻoe ʻakau ko e ʻolive, pea hangē ko e toenga kālepi ʻoka hili hono tānaki mei he vaine.
ISA 24:14 Te nau hiki hake honau leʻo, te nau hiva koeʻuhi ko e māʻolunga ʻa Sihova, te nau kalanga mei he tahi.
ISA 24:15 Ko ia ke mou fakaongoongoleleiʻi ʻa Sihova ʻi he ngaahi afi, ʻio, ʻae huafa ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻoe tahi.
ISA 24:16 ¶ Kuo mau fanongo ki he ngaahi hiva mei he ngataʻanga ʻo māmani, ʻio, ko e fakaongolelei ki he māʻoniʻoni. Ka naʻaku pehē, ʻA ʻeku tutue, ʻa ʻeku tutue; ʻe malaʻia au! Kuo fai kākā ʻae kau fai taʻetotonu; ʻio, kuo fai kākā lahi ʻaupito ʻae kakai fai taʻetotonu.
ISA 24:17 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae ilifia, mo e luo, pea mo e tauhele, ʻa koe ʻoku nofo ʻi māmani.
ISA 24:18 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia ʻoku hola mei he longoaʻa ʻoe ilifia ʻe tō ki he luo; pea ko ia ʻoku ʻalu hake mei he loto luo ʻe moʻua ia ʻi he tauhele: he kuo toʻo ʻae ngaahi matapā ʻi ʻolunga, pea ʻoku ngalulu ʻae ngaahi tuʻunga ʻo māmani.
ISA 24:19 Kuo maumau hifo ʻaupito ʻa māmani, kuo ʻauha ʻaupito ʻae fonua, kuo ngalulu lahi ʻaupito ʻa māmani.
ISA 24:20 ‌ʻE tasipesipa ʻa māmani ʻo hangē ko e tangata konā, ʻe hiki ia ʻo hangē ko ha fale siʻi, pea ʻe mamafa ki ai ʻa ʻene angahala; pea ʻe hinga ia, pea ʻe ʻikai toetuʻu.
ISA 24:21 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe tautea ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻae kakai ʻeiki ʻoku ʻi ʻolunga, pea ʻi he māmani ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani.
ISA 24:22 Pea ʻe tānaki fakataha ʻakinautolu, ʻo hangē ʻoku tānaki ʻae kau pōpula ki he luo, pea ʻe tāpuni ʻi he fale fakapōpula, pea hili ʻae ngaahi ʻaho lahi ʻe ʻaahiʻi ʻakinautolu.
ISA 24:23 Pea ʻe toki puputuʻu ʻae māhina, pea ʻe mā mo e laʻā, koeʻuhi ʻe pule ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi hono māfimafi ʻi he moʻunga ko Saione, pea ʻi Selūsalema, pea ʻe ongoongolelei ia ʻi he ʻao ʻoe mātuʻa ʻo hono kakai.
ISA 25:1 ‌ʻE Sihova, ko koe ko hoku ʻOtua; te u fakahikihikiʻi koe, te u fakamālō ki ho huafa; he kuo ke fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo; ko hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni ʻi muʻa ko e angatonu mo e moʻoni.
ISA 25:2 He kuo ke liliu ʻae kolo ko e fokotuʻunga ʻotoʻota; ʻae kolo naʻe ai hono ʻā ko e tuʻunga fale kuo maumau: ʻae nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻoe kakai muli ke lala: ʻe ʻikai ʻaupito toe langa ia.
ISA 25:3 Ko ia ʻe fakaongoongoleleiʻi koe ʻe he kakai mālohi, ʻe manavahē kiate koe ʻae kolo ʻoe ngaahi puleʻanga fakailifia.
ISA 25:4 He naʻa ke hoko ko e tokoni ki he kakai paea, ko e mālohi ki he masiva ʻi heʻene mamahi, ko e hūfanga mei he afā, ko e malumalu mei he pupuha ʻoka tatau ʻae tuʻoni matangi ʻoe kakai fakailifia mo e afā ʻoku faʻaki ki he ʻā maka.
ISA 25:5 Te ke ʻohifo ki lalo ʻae longoaʻa ʻoe kakai muli, ʻo hangē ko e laʻā ʻi he potu mōmoa; ʻio, ke pupuha ʻi he malu ʻo ha ʻao; ʻe fakavaivaiʻi ʻae vaʻa ʻoe kakai fakamanavahē.
ISA 25:6 ¶ Pea ʻe teuteu ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻi he moʻunga ni ʻae kātoanga ʻae ngaahi meʻa lelei ki he kakai kotoa pē, ko e kātoanga ʻoe uaine motuʻa, ʻoe ngaahi meʻa momona ʻoku fonu ʻi he ngako ʻoe hui, mo e uaine motuʻa kuo maʻa ʻaupito.
ISA 25:7 Pea te ne maumauʻi ʻi he moʻunga ni ʻae ʻufiʻufi ʻoku fakapulou ʻaki ʻae mata ʻoe kakai kotoa pē, pea mo e pūlou kuo fofola ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
ISA 25:8 Te ne fakaʻauha ʻaupito ʻae mate ʻi he mālohi; pea ʻe holoholo ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻae ngaahi loʻimata mei he mata kotoa pē; pea ko e valoki ʻo hono kakai te ne toʻo mei he fonua kotoa pē: he kuo folofola pehē ʻa Sihova.
ISA 25:9 ¶ Pea ʻe fai ʻae lea ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, “Vakai, ko hotau ʻOtua eni; naʻa tau tatali kiate ia, pea te ne fakamoʻui ʻakitautolu: ko eni ʻa Sihova; naʻa tau tatali kiate ia, pea te tau fiefia mo nekeneka ʻi heʻene fakamoʻui.”
ISA 25:10 Koeʻuhi ʻe nofomaʻu ʻae nima ʻo Sihova ʻi he moʻunga ni, pea ʻe molomoloki hifo ʻiate ia ʻa Moape, ʻio, ʻo hangē ʻoku molomoloki ʻae mohuku mōmoa ʻi he tuʻunga ʻotoʻota.
ISA 25:11 Pea te ne mafao atu hono nima ki he lotolotonga ʻokinautolu, ʻo hangē ko e mafao ʻae nima ʻo ha taha ʻoku kakau: pea te ne ʻohifo ʻene laukau fakataha mo e ngaahi filioʻi ʻo hono nima.
ISA 25:12 Pea ko e fale māʻolunga ʻoe puke ʻo hoʻo ngaahi ʻā maka te ne ʻohifo, ʻo fakatoka lafalafa ki lalo, pea ʻomi ki he kelekele, ʻio, ki he efu.
ISA 26:1 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe hiva ʻaki ʻae hiva ni ʻi he fonua ki Siuta; “ʻOku tau maʻu ʻae kolo mālohi; ʻe tuʻutuʻuni [ʻe he ʻOtua ]ʻae fakamoʻui ki hono ngaahi ʻā mo hono ngaahi puke.
ISA 26:2 Mou toʻo ʻae ngaahi matapā, koeʻuhi ke hū ai ʻae puleʻanga māʻoniʻoni ʻaia ʻoku tauhi ʻae moʻoni.
ISA 26:3 Te ke tauhi ia ʻi he melino haohaoa, ʻaia ʻoku faʻaki hono loto kiate koe: koeʻuhi ʻoku ne falala kiate koe.
ISA 26:4 Mou falala kia Sihova ʻo lauikuonga: he ʻoku ʻi he ʻEiki ko Sihova ʻae māfimafi taʻengata.
ISA 26:5 He ʻoku ne ʻomi ki lalo ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he māʻolunga; ʻoku ne fakamoʻulaloa ʻae kolo māʻolunga, ʻoku ne fakamoʻulaloa ia, ʻio, ki he kelekele ʻoku ne ʻomi ia ki he efu.
ISA 26:6 ‌ʻE malaki hifo ia ʻaki ʻae vaʻe, ʻio, ʻae vaʻe ʻoe paea, pea mo e laka ʻae masiva.”
ISA 26:7 Ko e hala ʻoe angatonu ko e māʻoniʻoni ia: ʻa koe, ko e fungani māʻoniʻoni, ʻoku ke fakamamafa ʻae hala ʻoe angatonu.
ISA 26:8 ‌ʻIo, kuo mau tatali kiate koe, ʻE Sihova, ʻi he hala ʻo hoʻo ngaahi fakamaau; ʻoku holi ʻa homau laumālie ki ho huafa, pea ʻi he fakamanatu kiate koe.
ISA 26:9 Kuo u holi ʻi hoku laumālie kiate koe ʻi he pō; ʻio, te u kumi vave kiate koe ʻaki ʻa hoku laumālie ʻi loto ʻiate au: he ka ʻi he fonua ʻa hoʻo ngaahi fakamaau, ʻe toki ako ʻae kakai ʻo māmani ki he māʻoniʻoni.
ISA 26:10 Ke hā ʻae ʻaloʻofa ki he angakovi, ka e ʻikai te ne ako ki he māʻoniʻoni: ʻi he fonua ʻoe angatonu te ne fai kākā, pea ʻe ʻikai te ne mamata ki he māfimafi ʻa Sihova.
ISA 26:11 ‌ʻE Sihova, ʻoka hiki hake ho nima, ʻe ʻikai te nau mamata: ka te nau mamata, pea te nau mā koeʻuhi ko e meheka ki hoʻo kakai; ʻio, ʻe ʻauha ʻi he afi ʻa ho ngaahi fili.
ISA 26:12 ¶ ʻE Sihova te ke tuʻutuʻuni ʻae fiemālie maʻanautolu: he kuo ke fai ʻe koe ʻa ʻemau ngaahi ngāue kotoa pē ʻiate kimautolu.
ISA 26:13 ‌ʻE Sihova ko homau ʻOtua, kuo puleʻi ʻakimoutolu ʻe he ngaahi ʻeiki kehe: ka e talu mei heni te mau takua ho huafa ʻoʻou.
ISA 26:14 Kuo nau mate, ʻe ʻikai te nau moʻui; kuo nau pekia, ʻe ʻikai te nau toetuʻu: ko ia kuo ke ʻaʻahi mo fakaʻauhaʻi ʻakinautolu, pea kuo ke fakangata honau fakamanatu kotoa pē.
ISA 26:15 Kuo ke fakatokolahi ʻae puleʻanga, ʻE Sihova, kuo ke fakatokolahi ʻae puleʻanga: kuo fakaongoleleiʻi koe: kuo ke fakamanatu ʻae ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻoe fonua.
ISA 26:16 ‌ʻE Sihova, ʻi he tuʻutāmaki kuo mau ʻaʻahi kiate koe, naʻa mau lilingi ʻae lotu ʻi he hoko hoʻo tautea kiate kimautolu.
ISA 26:17 Hangē ʻoku mamahi ha fefine feitama, ʻoka fakaʻaʻau ke ofi ʻene fāʻele, pea ʻoku tangi ʻi heʻene langā: kuo pehē ʻakimautolu ʻi ho ʻao, ʻE Sihova.
ISA 26:18 Naʻa mau tuituʻia, naʻa mau mamahi, ʻo hangē kuo mau fanauʻi ʻae matangi; naʻe ʻikai te mau fai ha fakamoʻui ʻi he fonua; pea ʻoku teʻeki ke hinga ʻae kakai ʻo māmani.
ISA 26:19 ‌ʻE moʻui ʻa hoʻo kakai mate, te nau toetuʻu fakataha mo hoku sino mate ni. Mou ʻa ʻo hiva, ʻakimoutolu ʻoku nofo ʻi he efu: he ʻoku tatau hoʻo hahau mo e hahau ʻoe mohuku mata, pea ʻe puʻaki ʻe he kelekele ʻae mate.
ISA 26:20 ¶ Haʻu, ʻa hoku kakai, pea hū ki homou ngaahi loki, pea tāpuni ho matapā kiate koe: fufū koe ʻo fuoloa siʻi, kaeʻoua ke mole atu ʻae houhau.
ISA 26:21 He vakai, ʻoku hāʻele ʻa Sihova mei hono potu ke tautea ʻae kakai ʻo māmani koeʻuhi ko ʻenau hia: pea ʻe fakahā ʻe he fonua hono toto, pea ʻe ʻikai toe ʻufiʻufi hono kakai kuo tāmateʻi.
ISA 27:1 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe tautea ʻe Sihova ʻae levaiatani ko e ngata mālohi, ʻaki ʻene heletā māsila mo lahi mo mālohi, ʻio, ʻae levaiatani ko e ngata pikopiko; pea te ne tāmateʻi mo e talākoni ʻoku ʻi he tahi.
ISA 27:2 ‌ʻI he ʻaho ko ia mou hiva kiate ia, ko e ngoue vaine ʻoe uaine kulokula.
ISA 27:3 “Ko au ko Sihova ʻoku ou tauhi ia: te u fakaviviku ia ʻi he kuonga kotoa pē: telia naʻa maumauʻi ia ʻe ha taha, te u tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō.
ISA 27:4 ‌ʻOku ʻikai ʻiate au ʻae houhau: ko hai te ne fokotuʻu kiate au ʻae ngaahi ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa ʻi he tau? Te u ʻalu ʻo ʻasi ʻiate kinautolu, te u tutu fakataha ʻakinautolu.
ISA 27:5 Tuku ke ne puke mai ki hoku mālohi, koeʻuhi ke ne fakalelei mo au pea te ne fakalelei mo au.”
ISA 27:6 Te ne ngaohi ke aka ʻakinautolu ʻoku haʻu ia Sēkope: ʻe fisi mo moto ʻa ʻIsileli, pea fakafonu ʻae funga ʻo māmani ʻaki ʻae fua.
ISA 27:7 ¶ Kuo ne taaʻi ia, ʻo hangē ko ʻene taaʻi ʻakinautolu naʻe taaʻi ia? Pea kuo tāmateʻi ia ʻo hangē ko e tāmateʻi ʻakinautolu kuo tāmateʻi ʻiate ia?
ISA 27:8 ‌ʻI hoʻo fekau atu ia naʻa ke fuofua kiate ia ʻae fakamaau: ʻoku ne taʻofi ʻa ʻene afā ʻi he ʻaho ʻoe matangi hahake.
ISA 27:9 Ko ia ko e meʻa ni ʻe fakamaʻa ai ʻae hia ʻa Sēkope; pea te ne maʻu ʻae fua kotoa pē ke ʻave ʻene angahala; ʻoka ngaohi ʻe ia ʻae ngaahi maka kotoa pē ʻoe ʻesifeilaulauʻanga ke hangē ko e ngaahi maka hinehina ʻaia kuo momosi, ʻe ʻikai tuʻu ki ʻolunga ai ʻae ngaahi ʻakau fakamalumalu mo e ngaahi tamapua.
ISA 27:10 Ka e lala ʻae kolo kuo teuteu ki he tau, ʻe liʻaki ʻae nofoʻanga, pea ʻe tuku ia ʻo hangē ko e toafa: ʻe kai ai ʻae pulu mui, pea te ne tokoto ʻi ai, ʻo ne keina ʻae ngaahi vaʻa litolito ʻi ai.
ISA 27:11 ‌ʻOka mae ʻa hono ngaahi vaʻa, ʻe fesiʻi ia: ʻe haʻu ʻae kau fefine ʻo tutu ia: he ko e kakai taʻeʻilo ia: ko ia ia naʻa ne ngaohi ʻakinautolu ʻe ʻikai te ne ʻaloʻofa kiate kinautolu, pea ko ia naʻa ne fakafuofua ʻakinautolu ʻe ʻikai te ne fakahā ha ʻofa kiate kinautolu.
ISA 27:12 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe lohuʻi ʻe Sihova hono ngaahi fua, [ʻo fai ]mei he tafeʻanga ʻoe ngaahi vaitafe ʻo aʻu ki he vaitafe ʻo ʻIsipite, pea ʻe tānaki ʻakimoutolu ʻo tautau tokotaha, ʻakimoutolu ko e fānau ʻo ʻIsileli.
ISA 27:13 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ifi ʻae meʻa lea lahi, pea ʻe haʻu ʻakinautolu naʻe meimei mate ʻi ʻAsilia, pea mo e kau ʻāuhē ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea ʻe lotu kia Sihova ʻi he moʻunga tapu ʻi Selūsalema.
ISA 28:1 Malaʻia ki he tatā ʻoe laukau, ki he kau konā ʻo ʻIfalemi, ʻakinautolu ʻoku hangē ko e fisiʻiʻakau mae ʻa ʻenau toulekeleka ongoongolelei! Kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he ʻulu ʻoe vanu kelekele moʻui ʻonautolu ʻoku konā ʻi he uaine!
ISA 28:2 Vakai, ʻoku ʻi he ʻEiki ha tokotaha māfimafi mo mālohi, ʻo hangē ko e taufa ʻuha maka, ʻo hangē ko e afā fulikele, ʻo hangē ko e tafe hifo ʻae ngaahi vai lahi ʻoku tafe mālohi, te ne tā hifo ki he kelekele ʻaki hono nima.
ISA 28:3 Ko e tatā ʻoe laukau, ʻae kakai konā ʻo ʻIfalemi, ʻe molomoloki ʻi he lalo vaʻe:
ISA 28:4 Pea ko e toulekeleka ongoongolelei, ʻaia ʻoku ʻi he ʻulu ʻoe vanu kelekele moʻui, ʻe hoko ia ko e fisiʻiʻakau mae, pea hangē ko e fua tupu vave ʻi he teʻeki hoko ʻae faʻahitaʻu mafana: ʻaia ʻoku toli leva ʻe ia ʻoku mamata ki ai, pea ʻi heʻene ʻi hono nima ʻoku ne kai leva ia ʻo ʻosi.
ISA 28:5 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe hoko ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ko e tatā ongoongolelei, pea ko e pale fakasanisani, ki hono toe ʻo hono kakai,
ISA 28:6 Pea ko e laumālie ʻoe fakamaau kiate ia ʻoku nofo ke fakamaau, pea ko e mālohi kiate kinautolu ʻoku fakafoki ʻae tau ki he matapā.
ISA 28:7 ¶ Ka kuo nau hē ʻi he uaine, pea koeʻuhi ko e inu mālohi kuo nau hē mei he hala; kuo hē ʻae taulaʻeiki pea mo e palōfita ʻi he inu mālohi, ʻoku nau moʻua ki he uaine, kuo nau hē mei he hala ko e meʻa ʻi he inu mālohi; ʻoku ninimo honau mata, ʻoku nau humu ʻi he fakamaau.
ISA 28:8 He ʻoku fonu ʻae ngaahi keinangaʻanga kotoa pē ʻi he lua mo e fakalielia, ko ia ʻoku ʻikai ha potu ʻoku maʻa.
ISA 28:9 ¶ Te ne ako kia hai ʻae ʻilo? Pea ko hai te ne akonakiʻi ke ne ʻilo ʻa ʻene akonaki? Ko kinautolu kuo fakamavae mei he huʻahuhu, pea kuo toʻo mei he huhu.
ISA 28:10 He kuo ʻai ʻae fekau ki he fekau, ʻae fekau ki he fekau; ʻae ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻae ʻotu lea ki he ʻotu lea; ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena:
ISA 28:11 He te ne lea moʻoni ʻaki ki he kakai ni ʻae loungutu fakaleʻoleʻovale pea mo e ʻelelo kehe.
ISA 28:12 ‌ʻAia naʻa ne pehē kiate kinautolu, Ko eni ʻae mālōlō te ke fakamālōlō ʻaki ʻae kakai ongosia; pea ko eni ʻae fakafiemālie; ka naʻa nau fakaongotuli.
ISA 28:13 Ka naʻe ʻiate kinautolu ʻae folofola ʻa Sihova ko e fekau ki he fekau, ko e fekau ki he fekau; ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ko e ʻotu lea ki he ʻotu lea; ko e siʻi ʻi heni, pea siʻi ʻi hena; koeʻuhi ke nau ʻalu ai, pea hinga fakaholomui, pea mafesifesi pea tauheleʻi, pea moʻua ai ʻakinautolu.
ISA 28:14 ¶ Ko ia mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻae kau tangata paetaku ʻoku pule ʻae kakai ni ʻoku ʻi Selūsalema.
ISA 28:15 Koeʻuhi kuo mou pehē, “Kuo mau fuakava mo e mate, pea kuo mau feʻofoʻofani mo heli; ʻoka hā mai ʻae tautea fakaʻauha, ʻe ʻikai aʻu mai ia kiate kimautolu: he kuo mau hūfanga ʻaki ʻae loi, pea kuo mau fufū ʻakimautolu ʻi he kākā:”
ISA 28:16 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻae maka tuʻunga; ʻae maka kuo ʻahiʻahiʻi, ko e fungani maka tuliki, ko e tuʻunga maʻu: ko ia ʻoku tui kiate ia ʻe ʻikai puputuʻu ia.
ISA 28:17 Te u ʻai foki ʻae fakamaau ki he afo fua, mo e māʻoniʻoni ki he meʻa fakatotonu: pea ko e ʻuha maka te ne tafi ke mole ʻae hūfanga ʻoe loi, pea ʻe lōmakiʻi ʻe he ngaahi vai ʻae toitoiʻanga.
ISA 28:18 ¶ “Pea ʻe maumauʻi hoʻomou fuakava mo e mate, pea ʻe ʻikai tuʻu homou loto taha mo heli; ʻoka hā mai ʻae tautea fakaʻauha, ʻe toki malaki hifo ai ʻakimoutolu.
ISA 28:19 Pea ʻi heʻene hā atu te mou moʻua ai; he te ne ʻalu atu ʻi he pongipongi mo e pongipongi, ʻio, ʻi he ʻaho mo e pō: pea naʻa mo ʻene ʻuʻulu mai pe ʻe tupu ai ʻae ilifia.
ISA 28:20 He ʻoku nounou ʻae mohenga ki he tokoto ʻi ai: pea ʻoku lausiʻi ʻae kafu ke ne fakakafu ʻaki ia.
ISA 28:21 ‌ʻE tuʻu hake ʻa Sihova ʻo hangē ko ʻene ʻi he moʻunga ko Pilasimi, te ne houhau ʻo hangē ko ia ʻi he teleʻa ʻo Kipione, koeʻuhi ke ne fai ʻene ngāue, ʻa ʻene ngāue fakaofo; ke ne fakahoko ʻa ʻene ngāue, ko ʻene ngāue foʻou.
ISA 28:22 Ko ia ke ʻoua naʻa mou manuki, telia naʻa ngaohi homou haʻi ke mālohi: he kuo u fanongo ʻi he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻe fai ʻae fakaʻauha, ʻio, kuo tuʻutuʻuni ki māmani kotoa pē.
ISA 28:23 ¶ “Mou fakatokanga, pea fanongo ki hoku leʻo; fanongo, pea fakaongo ki heʻeku lea.
ISA 28:24 He ʻoku fakahinohino ʻae huo toho ʻe he tangata kelingoue ʻi he ʻaho kotoa pē ke tūtuuʻi? ʻOku ne langaʻi pea fakamolū ʻae ngaahi konga ʻoe kelekele?
ISA 28:25 ‌ʻOka fakamolemole ʻae funga ʻo ia, ʻikai ʻoku ne tūtuuʻi mamaʻo ʻae ngaahi tili, pea tūtuuʻi ʻae kumino, pea ai mo e uite lelei, mo e paʻale kuo tuʻutuʻuni, pea mo e lae ʻi honau potu?
ISA 28:26 He ʻoku ako ia ke poto ʻe hono ʻOtua, pea ʻoku ne akonakiʻi ia.
ISA 28:27 He ʻoku ʻikai haha ʻae tili ʻaki ʻae meʻa haha, pea ʻoku ʻikai fakatakamilo ʻae saliote ki he kumino; ka ʻoku tā ke ngangana ʻae tili ʻaki ʻae ʻakau, pea mo e kumino ʻaki ʻae tokotoko.
ISA 28:28 ‌ʻOku fakavolu ʻae uite ki he mā koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne fie haha maʻuaipē ia, pe momosi ia ʻaki ʻae teka ʻo hono saliote, pe fakavolu ia ʻaki hono kau tangata heka hoosi.
ISA 28:29 ‌ʻOku haʻu foki eni meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia ʻoku fakamanavahē ʻi he fakahinohino, pea lelei lahi ʻi he ngāue.”
ISA 29:1 Ko e malaʻia ki ʻAliela, ki ʻAliela, ʻae kolo naʻe nofo ai ʻa Tevita! Fakalahi ʻae tau ki he tau; tuku ke nau tāmateʻi ʻae ngaahi feilaulau.
ISA 29:2 Ka te u fakamamahiʻi ʻa ʻAliela, pea ʻe ʻi ai ʻae ongosia mo e mamahi: pea ʻe pehē ia kiate au ʻo hangē ko e potu ʻoe feilaulauʻanga.
ISA 29:3 Pea te u takatakai koe pea kāpui koe ʻaki ʻae moʻunga, pea te u langa ʻae ngaahi kolo kiate koe.
ISA 29:4 Pea ʻe fakavaivaiʻi koe, pea te ke lea mei he kelekele, pea ʻe māʻulalo ho leʻo mei he efu, pea ʻe tatau ho leʻo mo ha taha ʻoku ʻiate ia ha laumālie kovi, mei he kelekele, pea ʻe fafana ho leʻo mei he efu.
ISA 29:5 Pea ko e tokolahi ʻo hoʻo kau muli te nau hangē ko e efuefu momo iiki, pea mo e tokolahi ʻoe kakai fakamanavahē te nau hangē ko e kafukafu ʻoku mole atu: ʻio, ʻe hoko fakafokifā ia ʻi he kemo pe taha.
ISA 29:6 ‌ʻE ʻaʻahi kiate koe ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻaki ʻae mana, pea mo e mofuike, mo e longoaʻa lahi, ʻaki ʻae matangi lahi mo e afā, pea mo e ulo ʻoe afi fakaʻauha.
ISA 29:7 ¶ Pea ko e tokolahi ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku tauʻi ʻa ʻAliela, ʻio, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tauʻi ia mo ʻene kolo, pea ʻoku fakamamahiʻi ia, te nau hangē ko ha misi, pe ko e meʻa hā mai ʻi he pō.
ISA 29:8 ‌ʻO hangē ko e misi ʻae tangata fiekaia, pea vakai, ʻoku hangē ʻoku ne kai; pea ʻoka ʻā ia, ʻoku ngaongao hono laumālie: pe hangē ko e misi ʻa ha tangata fieinu, pea vakai, hangē ʻoku inu ia; ka ʻoku ne ʻaa, pea vakai, ʻoku vaivai ia, pea ʻoku ne holi: ʻe pehē pe ʻae tokolahi ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻoku tauʻi ʻae moʻunga ko Saione.
ISA 29:9 ¶ Mou tatali, pea ofo; mou kalanga, pea tangi: ʻoku nau konā, kae ʻikai ʻi he uaine; ʻoku nau tasipa, kae ʻikai ʻi he inu mālohi.
ISA 29:10 He kuo lilingi ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻae laumālie ʻoe mohe maʻu, pea kuo tāpuni homou mata: kuo ne fakapulou ʻae kau palōfita mo hoʻomou kau pule mo e kau kikite.
ISA 29:11 Pea ko e meʻa hā mai kotoa pē kuo hoko kiate kimoutolu ʻo tatau mo e ngaahi lea ʻo ha tohi kuo tāpuni, ʻoku ʻange ʻe ha tangata ki ha tokotaha ʻoku poto, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lau ʻae meʻa ni,” pea ʻoku ne pehē, “ʻOku ʻikai te u faʻa fai ia he kuo maʻu ia;”
ISA 29:12 Pea ʻoku ʻatu ʻae tohi kiate ia ʻoku ʻikai poto, ʻo pehē, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke lau ʻae meʻa ni: pea ʻoku ne pehē, “ʻOku ʻikai te u poto.”
ISA 29:13 ¶ Ko ia ne pehē ai ʻe Sihova, ko e meʻa ʻi he ʻunuʻunu mai ʻae kakai ni kiate au ʻaki honau ngutu, pea fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu, ka kuo mamaʻo honau loto ʻiate au, pea ko ʻenau manavahē kiate au ʻoku tupu ia mei he ngaahi fekau ʻae tangata pe:
ISA 29:14 Ko ia, vakai, te u fai leva ha ngāue fakaofo ki he kakai ni, ʻio, ʻae ngāue fakaofo mo lahi: he ko e poto ʻo ʻenau kau tangata poto ʻe ʻauha ia, pea ko e ʻilo ʻo ʻenau kau tangata fakamākukanga ʻe fufū ia.
ISA 29:15 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku ʻahiʻahi lahi ke fufūnaki honau loto meia Sihova, pea ʻoku fai ʻi he poʻuli ʻenau ngaahi ngāue, pea ʻoku nau pehē, “Ko hai ʻoku mamata kiate kitautolu? Pea ko hai ʻoku ne ʻiloʻi ʻakitautolu?”
ISA 29:16 Ko e moʻoni ko hoʻomou fulifulihi ʻae ngaahi meʻa ʻe tatau mo e ʻumea ʻoe tangata ngaohi ipu: he ʻe lea pehē koā ʻae meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻa ne fakatufungaʻi, naʻe ʻikai te ne ngaohi au? Pe, ʻe pehē ʻae meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻe ngaohi ia, naʻe ʻikai haʻane ʻilo?
ISA 29:17 ‌ʻIkai ʻoku toetoe siʻi pea ʻe liliu ʻa Lepanoni ke hoko ko e ngoue fua moʻui, pea ko e ngoue fua ʻe tatau ia mo e vao ʻakau?
ISA 29:18 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe fanongo ʻae tuli ki he ngaahi lea ʻoe tohi, pea ʻe mamata ʻae mata ʻoe kui mei he kakapu, pea mei he poʻuli.
ISA 29:19 Pea ʻe ʻāsili ai ʻae fiefia ʻae angavaivai ʻia Sihova, pea ko e masiva ʻi he kakai te nau fiefia ʻi he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 29:20 He kuo mole ʻae tokotaha naʻe fakamālohi, pea kuo ʻauha mo e tangata manuki, pea kuo tuʻusi ke motu ʻakinautolu ʻoku lama ke fai kovi.
ISA 29:21 ‌ʻOku nau fakahalaia ha tangata ʻi he kupuʻi lea, pea ʻoku nau tau ʻae tauhele kiate ia ʻoku valoki ʻi he matapā, pea fakaafe ʻae angatonu ʻi he meʻa taʻeʻaonga.
ISA 29:22 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova, ʻaia naʻa ne huhuʻi ʻa ʻEpalahame, ki he fale ʻo Sēkope, ʻe ʻikai mā ʻa Sēkope, pea ʻe ʻikai liliu ʻo tea hono mata.
ISA 29:23 Ka ʻi heʻene mamata ki heʻene fānau, ko e ngāue ʻa hoku nima, ʻi he lotolotonga ʻo ia, te nau fakaʻapaʻapa ki hoku huafa, pea fakaʻapaʻapa ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo Sēkope, pea manavahē ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli.
ISA 29:24 Pea ko kinautolu foki naʻe hala ʻi he laumālie te nau hoko ʻo ʻilo, pea ko kinautolu naʻe lāunga te nau maʻu ʻae akonaki.
ISA 30:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE malaʻia ʻae fānau talangataʻa, ʻaia ʻoku fakakaukau kae ʻikai ʻiate au; pea ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ʻae meʻa ʻufiʻufi; ka ʻoku ʻikai ʻi hoku laumālie, koeʻuhi ke nau fakalahi ʻae angahala ki he angahala
ISA 30:2 ‌ʻOku nau fononga ke ʻalu hifo ki ʻIsipite ke fakamālohi ʻakinautolu ʻi he mālohi ʻo Felo, pea ke faʻaki ki he malu ʻo ʻIsipite; ka naʻe ʻikai te nau fehuʻi ki hoku fofonga!
ISA 30:3 Ko ia ʻe hoko ʻae mālohi ʻo Felo ko homou manga, pea ko e falala ki he malu ʻo ʻIsipite ko homou maveuveu.
ISA 30:4 He ko hono ngaahi houʻeiki naʻe ʻi Soani, pea naʻe haʻu ʻene kau talafekau ki Hanesi.
ISA 30:5 Naʻa nau mā kotoa pē ʻi he kakai naʻe taʻeʻaonga kiate kinautolu, naʻe ʻikai ko ha tokoni pe ko e ʻaonga, ka ko e fakamā pea mo e ongokovi.
ISA 30:6 Ko e kavenga ʻoe ngaahi manu ʻoku ʻave ki he potu tonga: ki he fonua ʻoe mamahi mo e ongosia, ʻaia ʻoku haʻu mei ai ʻae laione mui mo e laione motuʻa, ʻae ngata fekai pea mo e ngata afi ʻoku puna, te nau fua ʻenau koloa ʻi he uma ʻoe fanga ʻasi mui, mo ʻenau ngaahi meʻa ʻi he hula ʻoe fanga kāmeli, ki ha kakai ʻe ʻikai ʻaonga kiate kinautolu.
ISA 30:7 He ko e meʻa vaʻinga pea taʻeʻaonga, ʻae tokoni mei he kakai ʻo ʻIsipite, ko ia kuo u kalanga ʻi he meʻa ni, Ko honau mālohi ke nofo pe.
ISA 30:8 ¶ Te ke ʻalu ni ʻo tohi ia ʻi honau ʻao ʻi he palepale, pea tohi ia ʻi ha tohi koeʻuhi ko e kuonga ki mui ʻo taʻengata pea taʻengata.
ISA 30:9 ‌ʻO pehē, ko e kakai angatuʻu eni, ko e fānau loi, ko e fānau ʻoku ʻikai fie fanongo ki he fono ʻa Sihova:
ISA 30:10 ‌ʻOku nau pehē ki he kau kikite, ʻoua naʻa mamata, pea ki he kau palōfita, ʻoua ʻe fakahā kiate kimautolu ʻae ngaahi meʻa totonu; lea ʻaki kiate kimautolu ʻae ngaahi meʻa mālie, kikite ʻaki ʻae ngaahi kākā:
ISA 30:11 Tuʻu ki he ʻatā mei he hala, afe atu mei he hala, tuku ke mole ʻi hotau ʻao ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 30:12 Ko ia ʻoku pehē ʻe he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fehiʻa ki he folofola ni, pea falala ki he fakamālohi mo e mioʻi, mo faʻaki ki ai:
ISA 30:13 Ko ia ʻe hoko kiate kimoutolu ʻae hia ni ʻo hangē ʻae foaʻi ha ʻā maka ʻoku teitei hinga, ʻo hangē ko ha mafahi ʻi ha ʻā māʻolunga ʻoku hoko hono maumau fakafokifā ʻi ha kemo pe taha.
ISA 30:14 Pea te ne maumau ia ʻo hangē ko e maumau ʻae ipu ʻoe tufunga ngaohi ipu ʻaia kuo foaʻi ʻo lailai; ʻe ʻikai te ne taʻofi: ko ia ʻe ʻikai ʻilo ʻi hono pā ʻo ia ha konga ke vela ʻi he veʻe afi, pe ʻutu ʻaki ha vai mei he luo.
ISA 30:15 He ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; ʻI he tafoki mo e nofo pe te mou moʻui ai; ʻi he angavaivai mo e tui ʻe ai homou mālohi: ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai.
ISA 30:16 Ka naʻa mou pehē, “ʻE ʻikai; ka te mau hola ʻi he fanga hoosi; ko ia te mou hola:” pea, “Te mau heka ʻi he veʻe vave; ko ia ʻe veʻe vave foki mo kinautolu ʻoku tuli ʻakimoutolu.”
ISA 30:17 ‌ʻE hola ʻae toko taha afe ʻi he valoki ʻo ha tokotaha; ʻi he valoki ʻoe toko nima te mou hola ai: kaeʻoua ke tuku ʻakimoutolu ʻo hangē ko ha ʻakau fakaʻilonga ʻi he tumutumu ʻo ha moʻunga, pea hangē ko ha fuka ʻi he tafungofunga.
ISA 30:18 ¶ Pea ko ia ʻe tatali ai ʻa Sihova, koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa kiate kimoutolu, pea ko ia ʻe fakahikihikiʻi ia, koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa kiate kimoutolu: he ko Sihova ko e ʻOtua ia ʻoe fakamaau: ʻoku monūʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tatali kiate ia.
ISA 30:19 Koeʻuhi ʻe nofo ʻae kakai ʻi Saione ʻi Selūsalema: ʻe ʻikai te ke toe tangi: te ne fai lelei lahi kiate koe ʻi he leʻo ʻo hoʻo tangi; ʻi heʻene fanongo ki ai, te ne talia koe.
ISA 30:20 Pea neongo ʻae ʻatu kiate koe ʻe Sihova ʻae mā ʻoe ongosia, pea mo e vai ʻoe mamahi, ka e ʻikai toe ʻave hoʻo kau akonaki ki ha tuliki, ka e mamata ʻe ho mata ki hoʻo kau akonaki.
ISA 30:21 Pea ka ke ka afe ki he toʻomataʻu, pea ʻi hoʻo afe ki he toʻohema, ʻe fanongo ʻe ho telinga ki ha lea mei ho tuʻa, ʻo pehē, “Ko eni ʻae hala, ke ke ʻalu ʻi ai.”
ISA 30:22 Te mou fakalieliaʻi foki ʻae ʻufiʻufi ʻo hoʻo ngaahi tamapua siliva kuo tongitongi, pea mo e teunga ʻo hoʻo ngaahi tamapua koula kuo haka: te ke liʻaki ʻakinautolu ʻo hangē ko ha kofu fakalielia; te ke pehē ki ai, “ʻAlu koe ʻi heni.”
ISA 30:23 Pea te ne toki foaki ʻae ʻuha ki hoʻo ngaahi tenga, koeʻuhi ke ke tūtuuʻi ki he kelekele; mo e mā ko e fua ʻoe kelekele, pea ʻe lahi ia pea mahu: pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe kai ʻe ho fanga manu ʻi he ngaahi potu ʻataʻatā.
ISA 30:24 Pea ko e fanga pulu mo e fanga ʻasi mui ʻoku fakamolū ʻae kelekele, te nau kai ʻae meʻakai lelei, ʻaia kuo fakamaʻa ʻaki ʻae fohe mo e lī.
ISA 30:25 Pea ʻe ʻi ai ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, pea ʻi he ngaahi tafungofunga māʻolunga kotoa pē, ʻae ngaahi vai mo e vaitafe ʻi he ʻaho ʻoe tāmateʻi lahi, ʻoka hinga ʻae ngaahi fale māʻolunga.
ISA 30:26 Pea ʻe tatau ʻae maama ʻoe māhina mo e maama ʻoe laʻā, pea ʻe liunga fitu hono lahi hake ʻoe maama ʻoe laʻā, ʻo hangē ko e maama ʻoe ʻaho ʻe fitu, ʻi he ʻaho ʻoku nonoʻo ai ʻe Sihova ʻae lavea ʻo hono kakai, pea fakamoʻui ʻae volu ʻo honau teʻia.
ISA 30:27 ¶ Vakai, ʻoku haʻu ʻae huafa ʻo Sihova mei he mamaʻo, ʻoku vela ʻi hono houhau, pea ʻoku mamafa ʻae kavenga ʻo ia: ʻoku fonu hono muʻa fofonga ʻi he houhau, pea hangē ko e afi fakaʻauha hono ʻelelo.
ISA 30:28 Pea ko ʻene mānava, ʻoku hangē ko e vaitafe ʻoku lōfia, ʻe hake ia ʻo aʻu ki he kia, ke lī ki ʻolunga ʻae ngaahi puleʻanga ʻaki ʻae fohe ʻoe malaʻia: pea ʻe ai ha meʻa taʻofi ʻi he ngao ʻoe kakai, ke fakahalaʻi ʻakinautolu.
ISA 30:29 Te mou fai ha hiva, ʻo hangē ko e pō ʻoka fai ai ʻae fakataha māʻoniʻoni; pea maʻu mo e fiefia ʻoe loto, ʻo hangē ha taha ʻoku ʻalu mo e meʻa ifi ke haʻu ki he moʻunga ʻo Sihova, ki he Toko Taha Māfimafi ʻo ʻIsileli.
ISA 30:30 Pea ʻe fakaongo atu ʻe Sihova hono leʻo mālohi, pea ʻe fakahā ʻae tuku hifo ʻa hono nima, ʻaki ʻae māsila ʻo hono houhau, pea mo e ulo ʻoe afi fakaʻauha, ʻaki ʻae veteki, mo e afā, mo e ʻuha maka.
ISA 30:31 Ko e leʻo ʻo Sihova ʻe tā hifo ai ʻae kakai ʻo ʻAsilia, ʻaia naʻe tā ʻaki honau tokotoko.
ISA 30:32 Pea ko e potu kotoa pē ʻe ʻalu ia ki ai, ʻe ʻi ai ʻae meʻa tā ʻoe tautea, ʻaia ʻe ai mamafa ʻe Sihova kiate ia: ʻe ʻalu mo ia ʻae ngaahi lali iiki mo e haʻape: pea ʻi he ngaahi tau fakamanavahē te ne tauʻi ʻakinautolu.
ISA 30:33 He kuo tuʻutuʻuni ʻi muʻa ʻa Tofeti; ʻio, kuo teuteu ia maʻa e tuʻi; kuo ne ngaohi ia ke loloto pea laulahi: ko e fokotuʻunga ia ʻoe afi mo e fefie lahi: ʻoku tutu ia ʻe he mānava ʻa Sihova, ʻo hangē ko e sulifa ʻoku tafe.
ISA 31:1 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu ʻoku ʻalu hifo ki ʻIsipite ke kumi ʻae tokoni; pea faʻaki ki he fanga hoosi, mo falala ki he ngaahi saliote, koeʻuhi ʻoku nau tokolahi; pea ʻi he kau tangata heka hoosi, koeʻuhi ʻoku nau mālohi ʻaupito; ka ʻoku ʻikai te nau vakai ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, pe kumi kia Sihova!
ISA 31:2 Ka ʻoku ne poto foki mo ia, pea te ne fakahoko mai ʻae kovi, pea ʻe ʻikai fakafoki ʻene ngaahi folofola: ka te ne tuʻu hake ki he fale ʻoe fai kovi, pea kiate kinautolu ʻoku tokoni ki he kau fai kovi.
ISA 31:3 Ko eni, ko e tangata pe ʻae kau ʻIsipite, ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua; pea ko e kakano pe ʻa ʻenau fanga hoosi, ka ʻoku ʻikai ke laumālie. ʻOku mafao atu ʻe Sihova hono nima, ʻe hinga ia ʻaia naʻe tokoni, pea ko ia naʻe maʻu ʻae tokoni ʻe tō ki lalo, pea te na vaivai fakataha.
ISA 31:4 He kuo folofola pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻO hangē ko e ngungulu ʻoe laione mo e laione mui ʻi heʻene kai, ʻoka fakataha ʻae kau tauhi kotoa pē ke fai mo ia, ʻe ʻikai te ne manavahē ki honau leʻo, pe fakavaivai ia koeʻuhi ko honau tokolahi: ʻe pehē ʻae hāʻele hifo ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ke fai ʻae tau, maʻa e moʻunga ko Saione, pea mo hono tafungofunga.
ISA 31:5 ‌ʻO hangē ko e puna ʻae fanga manu, ʻe fakahaofi pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻa Selūsalema: ʻi heʻene maluʻi te ne fakamoʻui ia; pea ʻi heʻene hāʻele atu te ne fakahaofi ia.”
ISA 31:6 Tafoki ʻakimoutolu kiate ia ʻaia kuo angatuʻu ʻaupito ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
ISA 31:7 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe liʻaki ʻe he tangata kotoa pē ʻene ngaahi tamapua siliva, pea mo ʻene ngaahi tamapua koula, ʻaia kuo ngaohi ʻe homou nima kiate kimoutolu ko e angahala.
ISA 31:8 ¶ “Pea ʻe toki tō ʻae tangata ʻAsilia ʻi he heletā, kae ʻikai ʻo ha tangata mālohi; pea ʻe kai ia ʻe he heletā, kae ʻikai ʻo ha tangata meʻa vale: ka te ne hola mei he heletā, pea ʻe vaivai ʻene kau talavou.
ISA 31:9 Pea ʻi he manavahē te ne ʻalu ki hono potu mālohi, pea ʻe manavahē hono ngaahi houʻeiki ki he fuka,” ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku ʻi Saione ʻene afi, pea ʻoku ʻi Selūsalema ʻene ngotoʻumu vela.
ISA 32:1 Vakai ʻe pule ha tuʻi ʻi he māʻoniʻoni, pea ʻe pule mo e ngaahi houʻeiki ʻi he fai angatonu.
ISA 32:2 Pea ʻe ʻi ai ʻae tangata ʻo hangē ko e toitoiʻanga mei he matangi, mo e hūfanga mei he afā; pea hangē ko e ngaahi vaitafe ʻi he potu mōmoa, ʻo hangē ko e malumalu ʻo ha maka lahi ʻi he fonua ʻoku puhengia.
ISA 32:3 Pea ʻe ʻikai nenefu ʻae mata ʻokinautolu ʻoku ʻaa, pea ʻe fakafanongo ʻae telinga ʻokinautolu ʻoku ongo.
ISA 32:4 Pea ko e loto ʻoe ʻohonoa ʻe tokanga pea maʻu ʻae ʻilo, pea ko e ʻelelo ʻoku leʻoleʻovale ʻe lea vave mo totonu.
ISA 32:5 ‌ʻE ʻikai toe ui ʻae angakovi ko e angalelei, pe pehē ko e faʻa foaki ʻaia ʻoku manumanu.
ISA 32:6 He ko e tangata vale te ne lea vale, pea ʻe ngāue kovi hono loto, ke fai kākā, pea lea hala kia Sihova, ke fakamaha ʻae laumālie ʻoe fiekaia, pea taʻofi ʻe ia ʻae inu mei he fieinua.
ISA 32:7 Ko e ngaahi meʻa ngāue ʻoe angakovi ʻoku kovi: ʻoku ne fakakaukau kovi ke fakafihi ʻae masiva ʻaki ʻae lea loi, pea ke mioʻi ʻae lea totonu ʻae masiva ʻi he fakamaau.
ISA 32:8 Ka ko e angalelei ʻoku ne fakakaukau ki he ngaahi meʻa lelei; pea ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻe fokotuʻumaʻu ia.
ISA 32:9 Mou tuʻu hake, ʻakimoutolu ʻae kau fefine ʻoku nofo fakafiemālie; fanongo ki hoku leʻo, ʻakimoutolu ʻae ngaahi ʻofefine taʻetokanga; fakafanongo ki heʻeku lea.
ISA 32:10 Te mou ongosia ʻi he ngaahi ʻaho mo e taʻu lahi, ʻakimoutolu ʻae kau fefine taʻetokanga: koeʻuhi ʻe ʻikai hoko ʻae ngaohi ʻoe vaine, ʻe ʻikai hoko hono tānaki.
ISA 32:11 Ke tetetete, ʻakimoutolu ʻae kau fefine ʻoku fakafiemālie; ke mamahi, ʻakimoutolu ʻoku taʻetokanga: vete homou kofu, fakatelefua ʻakimoutolu, pea nonoʻo ʻae tauangaʻa ki homou noʻotanga vala.
ISA 32:12 Te nau lāunga koeʻuhi ko e mata ʻoe huhu, pea ki he ngaahi ngoue lelei, pea ki he vaine fua.
ISA 32:13 ‌ʻE tupu hake ʻae ngaahi ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa ʻi he fonua ʻo hoku kakai; ʻio, ʻi he ngaahi fale fakafiefia kotoa pē ʻi he kolo ʻoe fiefia:
ISA 32:14 Koeʻuhi kuo liʻaki ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki; ko e kolo ʻoe tokolahi kuo siʻaki; ʻe hoko ʻae ngaahi puke mo e ngaahi fale māʻolunga ko e ngaahi ʻana ʻo taʻengata, ko e fiefiaʻanga ʻoe fanga ʻasi kaivao, ko e keinangaʻanga ʻoe fanga manu;
ISA 32:15 Kaeʻoua ke huaʻi hifo kiate kitautolu ʻae laumālie mei ʻolunga, pea hoko ʻae toafa ko e ngoue faʻa fua, pea lau ʻae ngoue faʻa fua ko e vao ʻakau.
ISA 32:16 Pea ʻe toki nofo ʻae fakamaau ʻi he toafa, pea nofo ʻae māʻoniʻoni ʻi he ngoue faʻa fua.
ISA 32:17 Pea ko e ngāue ʻoe māʻoniʻoni ko e melino ia; pea ko e fua ʻoe māʻoniʻoni ko e fiemālie mo e nofo lelei ʻo taʻengata.
ISA 32:18 Pea ʻe nofo ʻa hoku kakai ʻi he nofoʻanga ʻoe melino, pea ʻi he ngaahi fale tuʻumaʻu, pea ʻi he ngaahi mālōlōʻanga ʻoe fiemālie;
ISA 32:19 Ka e tō ʻae ʻuha maka, pea ʻe fakahinga ʻae vao ʻakau; pea ʻe fakamoʻulaloa ʻaupito ʻae kolo.
ISA 32:20 ‌ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku tūtuuʻi ʻi he veʻe vai kotoa pē, pea fekau atu ki ai ʻae vaʻe ʻoe pulu mo e ʻasi.
ISA 33:1 Ke malaʻia ʻa koe ʻoku ke fakamālohi, ka naʻe ʻikai fakamālohiʻi koe; ʻa koe ʻoku fai kākā, ka naʻe ʻikai ke kākaaʻi koe! ʻOka ke ka tuku hoʻo fakamālohi, ʻe toki fakamālohiʻi koe; pea ka ʻosi hoʻo fai kākā, ʻe toki kākaaʻi koe.
ISA 33:2 ‌ʻE Sihova, ke ke ʻaloʻofa kiate kimautolu; kuo mau tatali kiate koe: ke ke hoko ko homau mālohi ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻio, ko homau fakamoʻui ʻi he kuonga ʻoe mamahi.
ISA 33:3 ‌ʻI he longoaʻa ʻoe tokolahi naʻe hola ʻae kakai; ʻi hoʻo tuʻu hake ʻaʻau, naʻe veteki ʻae ngaahi puleʻanga.
ISA 33:4 Ka e tānaki hoʻomou koloa ʻoe vete ʻo hangē ko e tānaki ʻe he ʻunufe: ʻo hangē ko e fehōpoaki ʻoe ngaahi heʻe te ne lele kiate kinautolu.
ISA 33:5 Kuo hiki hake ʻa Sihova; he kuo ʻafio ia ʻi ʻolunga: kuo ne fakafonu ʻa Saione ʻaki ʻae fakamaau mo e angatonu.
ISA 33:6 Pea ʻe hoko ʻae poto mo e ʻilo ko e mālohi ʻo ho kuonga, mo e mālohi ʻoe fakamoʻui: ko e manavahē kia Sihova ko ʻene koloa ia.
ISA 33:7 Vakai, ko ʻenau kau toʻa, ʻe tangi ʻituʻa: ʻe tangi mamahi ʻae kau faifekau ʻoe melino.
ISA 33:8 Kuo vaoa ʻae ngaahi hala motuʻa, kuo ʻikai ha tangata fononga: kuo ne maumauʻi ʻae fuakava, kuo ne fehiʻa ki he ngaahi kolo, ʻoku ʻikai te ne manavahē ki ha tangata ʻe taha.
ISA 33:9 ‌ʻOku mamahi ʻae fonua pea vaivai: kuo mā ʻa Lepanoni, kuo tā hifo ia: ʻoku tatau mo e potu vao ʻa Saloni; pea ʻoku fakangangana ʻae ngaahi fua ʻo Pesani mo Kameli.
ISA 33:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “te u tuʻu hake ni: te u hiki hake ni au ki ʻolunga, pea ʻe hakeakiʻi ni au.
ISA 33:11 Te mou tuituʻia ko e kafukafu, te mou fanauʻi ko e veve: ko hoʻomou mānava, ʻo hangē ko e afi, te ne fakaʻauha ʻakimoutolu.
ISA 33:12 Pea ʻe tutu ʻae kakai ʻo hangē ko e vela ʻoe lahe: ʻo hangē ko e ʻakau talatala kuo tutuʻu ke vela ʻi he afi.
ISA 33:13 Fanongo, ʻakimoutolu ʻoku mamaʻo, ki he meʻa kuo u fai; pea ʻilo mo kimoutolu ʻoku ofi, ki hoku mālohi.”
ISA 33:14 ‌ʻOku manavahē ʻae kau angahala ʻi Saione; kuo pukea ʻi he ilifia ʻae kau mālualoi. “Ko hai ʻiate kitautolu ʻe nofo ʻi he afi fakaʻauha? Ko hai ʻiate kitautolu ʻe nofo ʻi he vela taʻengata?”
ISA 33:15 Ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he māʻoniʻoni, mo lea totonu; ko ia ʻoku fehiʻa ki he koloa ʻoe fakamālohi, ʻoku tupeʻi hono nima mei he puke ʻae koloa ʻoku maʻu taʻetotonu, ʻoku tāpuni hono telinga mei he fanongo ki he toto, pea fakamohe hono mata ke ʻoua naʻa mamata ki he kovi;
ISA 33:16 ‌ʻE nofo ia ʻi he māʻolunga: ko hono potu ungaʻanga ko e ngaahi kolo maka māʻolunga: ʻe foaki kiate ia ʻae mā; pea te ne maʻu moʻoni ʻe ia ʻene vai.
ISA 33:17 ‌ʻE mamata ho mata ki he tuli ʻi hono nāunau: ʻe sio ia ki he fonua ʻaia ʻoku mamaʻo atu.
ISA 33:18 ‌ʻE fakalaulauloto ʻa ho loto ki he ilifia. Kofaʻā ʻae tangata tohi? Kofaʻā ia ʻae tangata fakamamafa meʻa? Kofaʻā ia naʻe lau ʻae ngaahi fale māʻolunga?
ISA 33:19 ‌ʻE ʻikai te ke mamata ki he kakai ʻoku lili, ha kakai ʻoe lea ʻilongataʻa ʻoku ʻikai te ke faʻa ongoʻi; ʻo ha ʻelelo leʻo vale, ʻoku ʻikai te ke faʻa ʻilo.
ISA 33:20 Vakai ki Saione, ko e kolo ʻo ʻetau ngaahi kātoanga mamalu: ʻe mamata ho mata ki Selūsalema ko e nofoʻanga fiemālie, ko e fale fehikitaki ʻe ʻikai veteki; ʻe ʻikai hiki ʻo taʻengata ha pou ʻe taha ʻi ai, pea ʻe ʻikai motu hano afo ʻe taha ʻoʻona.
ISA 33:21 Ka e ʻiate kitautolu ʻa Sihova nāunauʻia, ko e potu ʻoe ngaahi vaitafe laulahi mo e ngaahi mangamangaʻi vai; ʻaia ʻe ʻikai ʻalu ʻi ai ha vakafokotuʻu mo e ngaahi fohe, pea ʻe ʻikai ʻalu ʻi ai ha vaka lahi.
ISA 33:22 He ko Sihova ko hotau fakamaau, ko Sihova ko hotau fai fono, ko Sihova ko hotau tuʻi; te ne fakamoʻui ʻakitautolu.
ISA 33:23 Kuo tukuange hoʻo ngaahi maea; naʻe ʻikai te nau fakatuʻumaʻu honau fanā, naʻe ʻikai te nau faʻa fofola ʻae lā: ʻi he kuonga ko ia ʻe tufa ʻae koloa lahi, ʻe ʻave ʻe he ketu ʻae koloa ʻi he vete.
ISA 33:24 Pea ʻe ʻikai pehē ʻe kinautolu ʻoku nofo ai, “ʻOku ou mahaki:” ʻe fakamolemole ʻae hia ʻokinautolu ʻoku nofo ai.
ISA 34:1 Haʻu ke ofi, ʻakimoutolu ʻae ngaahi puleʻanga, ʻo fanongo; pea fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae kakai: tuku ke fanongo ʻa māmani, mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai; ʻa māmani, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tupu mei ai.
ISA 34:2 He ʻoku ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻae tuputāmaki ʻa Sihova, mo hono houhau lahi ʻoku ʻi honau ngaahi kongakau kotoa pē: kuo ne fakaʻauha mālie ʻakinautolu, kuo ne tukuange ʻakinautolu ke tāmateʻi.
ISA 34:3 Mo ʻenau mate foki ʻe lī kituʻa, pea ʻe ʻalu hake ʻae namuhāhā mei honau ʻangaʻanga, pea ʻe molū ʻo vai ʻae ngaahi moʻunga ʻi honau toto.
ISA 34:4 Pea ʻe vela ʻo vai ʻae ngaahi kautau kotoa pē ʻoe langi, pea ʻe tākai ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e takainga pepa: pea ʻe tō ki lalo ʻa honau tokolahi, ʻo hangē ko e ngangana ʻoe lau mei he vaine, pea tatau mo e fiki ʻoku tō mei he ʻakau ko e fiki.
ISA 34:5 He kuo toʻo ʻa ʻeku heletā ʻi he langi: Vakai, ʻe ʻalu hifo ia ki Itumia, pea ki he kakai ʻo hoku houhau, ke totongi.
ISA 34:6 Kuo fonu ʻae heletā ʻa Sihova ʻi he toto, kuo pani ia ʻi he ngako, pea ʻi he toto ʻoe fanga lami mo e fanga kosi, ʻi he ngako ʻoe kofuua ʻoe fanga sipitangata: he ʻoku ʻia Sihova ʻae feilaulau ʻi Posela, pea mo e tāmateʻi lahi ʻi he fonua ko Itumia.
ISA 34:7 Pea ʻe ʻalu hifo mo kinautolu ʻae fanga liimi, mo e fanga pulu fakataha mo e fanga pulu tangata; pea ʻe konā honau fonua ʻi he toto, pea ʻe koloaʻia ʻae kelekele ʻi he ngako.
ISA 34:8 He ko e ʻaho ia ʻoe houhau ʻo Sihova, pea ko e taʻu ʻoe ngaahi totongi kiate ia ʻoku fakahaofi ʻa Saione.
ISA 34:9 Pea ʻe liliu ʻae ngaahi vaitafe ʻo ia ko e pulu, pea mo e efu ʻo ia ko e sulifa, pea ko e fonua ko ia ʻe hoko ko e pulu vela.
ISA 34:10 ‌ʻE ʻikai fuʻifuʻi ia ʻi he pō pe ʻi he ʻaho; ʻe ʻalu hake taʻengata ʻae kohu mei ai: ʻe lala ia mei he toʻutangata ki he toʻutangata; ʻe ʻikai fou ai ha taha ʻo taʻengata pea taʻengata.
ISA 34:11 Ka e maʻu ia ʻe he komolaniti pea mo e pitane; ʻe nofo ai ʻae lulu mo e leveni: pea te ne falō ki ai ʻae afo ʻae fakaʻauha, pea mo e fua ʻoe fakaʻosiʻosi.
ISA 34:12 Te nau ui honau houʻeiki ki he puleʻanga, ka e ʻikai ha taha ʻi ai, pea ko e meʻa noa pe hono houʻeiki kotoa pē.
ISA 34:13 Pea ʻe tutu ʻae ʻakau talatala ʻi hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki, ko e ʻakau veli mo e ʻakau talatala ʻi hono ngaahi kolo: pea ʻe hoko ia ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, pea ko e potu ʻoe fanga lulu.
ISA 34:14 ‌ʻE fetaulaki ʻae manu fekai ʻoe toafa mo e manu fekai ʻoe motu, pea ʻe tangi ʻae sataia ki hono toko ua; pea ʻe mālōlō ai ʻae lulu ʻoku tangi, pea ʻilo ai moʻona ha mālōlōʻanga.
ISA 34:15 ‌ʻE ngaohi ʻi ai ʻe he motuʻa lulu hono pununga, pea fakatō, pea fōfoaʻi, pea tānaki ki hono malumalu: ʻe tānaki foki ʻi ai ʻae ngaahi volita, taki taha mo hono hoa.
ISA 34:16 Kumi ʻakimoutolu ʻi he tohi ʻa Sihova, pea lau; ʻe ʻikai ha taha ʻi he ngaahi meʻa ni ʻe taʻehoko, ʻe ʻikai masiva ha taha ʻi hono hoa: he kuo fekau ia ʻe hoku ngutu, pea ko hono laumālie kuo tānaki ʻe ia ʻakinautolu.
ISA 34:17 Pea kuo ne talotalo ʻe ia maʻanautolu, pea ko hono nima kuo vaheʻi ia kiate kinautolu ʻaki ʻae afo: te nau maʻu ia ʻo lauikuonga, pea te nau nofo ai mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
ISA 35:1 ‌ʻE fiefia ʻae toafa mo e potu lala koeʻuhi ko kinautolu, pea ʻe fiefia ʻae potu liʻaki, pea fisi ʻo hangē ko e lose.
ISA 35:2 ‌ʻE fisi lahi ia, pea fiefia ʻi he fiefia mo e hiva: ʻe foaki ki ai ʻae nāunau ʻo Lepanoni, ko e lelei ʻo Kameli mo Saloni: te nau mamata ki he nāunau ʻo Sihova, mo e lelei lahi ʻo hotau ʻOtua.
ISA 35:3 Mou tokoni ki he nima vaivai, pea poupou ʻae tui ʻoku fengataliʻaki.
ISA 35:4 Ke ke pehē kiate kinautolu ʻoku loto manavasiʻi, “Ke mou mālohi, ʻoua ʻe manavahē: vakai, ʻe hāʻele mai homou ʻOtua mo e tautea, ʻio, ʻae ʻOtua ʻaki ʻae totongi; te ne hāʻele mai ʻo fakamoʻui ʻakimoutolu.”
ISA 35:5 Pea ʻe toki fakaʻā ʻae mata ʻoe kui, pea ʻe fakaava mo e telinga ʻoe tuli.
ISA 35:6 Pea ʻe toki hopohopo ʻae tangata ketu ʻo hangē ko e hainite, pea ʻe hiva ʻae ʻelelo ʻoe noa: koeʻuhi ʻe tupu ʻi he toafa ʻae ngaahi vai, mo e ngaahi vaitafe ʻi he potu lala.
ISA 35:7 Pea ʻe hoko ʻae kelekele mōmoa ko e anovai, mo e fonua fieinu ko e ngaahi matavai: pea ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, ʻi he potu naʻe taki taha tokoto ai, ʻe tupu ai ʻae mohuku mo e kaho mo e mohuku ʻoe ano.
ISA 35:8 Pea ʻe ʻi ai ʻae hala motuʻa, pea mo e hala, pea ʻe ui ia ‘Ko e Hala ʻoe Māʻoniʻoni;’ ʻe ʻikai ʻalu ai ʻae taʻemaʻa; ka e tuku ia kiate kinautolu ni: pea neongo ko e vale ʻae kakai fononga ʻe ʻikai te nau hē ai.
ISA 35:9 ‌ʻE ʻikai ʻi ai ha laione, pea ʻe ʻikai ʻalu hake ki ai ha manu fekai, ʻe ʻikai ʻilo ia ʻi ai; ka ʻe ʻeveʻeva ai ʻae kakai kuo huhuʻi:
ISA 35:10 Pea ʻe foki mai ʻae kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova, ʻo haʻu ki Saione mo e ngaahi hiva, mo e fiefia taʻengata ʻi honau ʻulu: te nau maʻu ʻae fiefia mo e nekeneka, pea ʻe puna atu ʻae mamahi mo e toʻe.”
ISA 36:1 Naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono taʻu ʻe hongofulu ma fā ʻoe pule ʻa Hesekaia, naʻe haʻu ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta naʻe teu ki he tau, pea ne lavaʻi ʻakinautolu.
ISA 36:2 Pea naʻe fekau atu ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ʻa Lapisake mei Lakisi ki Selūsalema kia Hesekaia mo e kongakau tokolahi mo ia. Pea naʻa ne tuʻu ʻi he veʻevai taupotu ki ʻolunga ʻi he hala lahi ʻoe ngoue ʻae tangata fakamaʻa kofu.
ISA 36:3 Pea naʻe toki haʻu kiate ia ʻa Iliakimi, ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, pea mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e matāpule tohi.
ISA 36:4 ¶ Pea pehē ʻe Lapisake kiate kinautolu, Mou pehē kia Hesekaia, “ʻOku pehē ʻe he tuʻi lahi, ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, Ko e hā koā ʻae falalaʻanga ni ʻoku ke falala ki ai?”
ISA 36:5 Kuo ke pehē ʻe koe, (ka ko e lea taʻeʻaonga,) “ʻOku ʻiate au ʻae fakakaukau mo e mālohi ki he tau: ka ʻoku ke falala kia hai, ke ke angatuʻu ai kiate au?
ISA 36:6 Vakai, ʻoku ke faʻaki ki he tokoni ʻoe kaho mafesi ni, ko ʻIsipite; ʻaia ʻi he faʻaki ki ai ha tangata, ʻe ʻasi ia ki hono nima, pea ʻe lavea ia: ʻoku pehē ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia.”
ISA 36:7 Ka ʻi hoʻo pehē mai kiate au, “ʻOku mau falala kia Sihova ko homau ʻOtua: ʻikai kuo liʻaki ʻe Hesekaia hono ngaahi potu māʻolunga pea mo hono ngaahi feilaulauʻanga pea ne pehē ki Siuta, mo Selūsalema, ‘Te mou lotu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga ni?’
ISA 36:8 Ko ia ʻoku ou fekau kiate ko e ke ke ʻomi ʻae ngaahi meʻa fakamoʻoni, ki hoku ʻeiki ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, pea te u foaki atu ʻae hoosi ʻe ua afe, ʻo kapau te ke faʻa fakaheka ʻe koe ha kau tangata ki ai.
ISA 36:9 Pea ka kuo pehē, ʻe fēfē hoʻo fakafoki ʻae mata ʻo ha ʻeikitau ʻoku siʻi hifo ʻi he ngaahi tamaioʻeiki ʻo ʻeku ʻeiki, pea falala ki ʻIsipite ke maʻu mei ai ʻae ngaahi saliote mo e kau tangata heka hoosi?
ISA 36:10 Pea kuo u haʻu eni ki he fonua ni ke tauʻi pea fakaʻauha ia ka e taʻekau ki ai ʻa Sihova? Naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au, ‘ʻAlu hake ki he fonua ni, pea fakaʻauha ia.’”
ISA 36:11 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe Iliakimi mo Sepina pea mo Soa kia Lapisake, “ʻOku mau kole kiate koe, ke ke lea ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he lea fakaSilia; he ʻoku mau ʻilo ia: kaeʻoua ʻe lea kiate kimautolu ʻi he lea fakaSiu, ʻi he telinga ʻoe kakai ʻoku tuʻu ʻi he ʻā.
ISA 36:12 ¶ Ka naʻe pehē ʻe Lapisake, “Kuo fekau au ʻe heʻeku ʻeiki ki ho ʻeiki pea mo koe ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni? ʻIkai kuo ne fekau au ki he kau tangata ʻoku nofo ʻi he ʻā, ke nau kai honau kinohaʻa, pea inu honau tuʻutata, fakataha mo kimoutolu?
ISA 36:13 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻa Lapisake, pea kalanga ia ʻi he leʻo lahi ʻi he lea fakaSiu, ʻo pehē, Mou fanongo ki he lea ʻae tuʻi lahi, ʻae tuʻi lahi ʻo ʻAsilia.
ISA 36:14 ‌ʻOku pehē ʻe he tuʻi, ʻoua naʻa tuku ʻa Hesekaia ke kākaaʻi ʻakimoutolu; koeʻuhi ʻe ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ʻakimoutolu.
ISA 36:15 Pea ʻoua naʻa tuku ʻa Hesekaia ke ne fakalotoʻi ʻakimoutolu ke mou falala kia Sihova, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova:’ ʻe ʻikai tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.
ISA 36:16 ‌ʻOua naʻa fanongo kia Hesekaia: he ʻoku pehē ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia, Mou fakalelei mo au ʻaki ha foaki, pea haʻu kituaʻā kiate au: pea kai taki taha ʻi heʻene vaine, pea taki taha ʻi heʻene ʻakau ko e fiki, pea taki taha inu ʻae vai ʻo ʻene puha vai.
ISA 36:17 Kae ʻoua ke u haʻu ʻo ʻave ʻakimoutolu ki ha fonua ʻoku hangē ko homou fonua, ko e fonua ʻoe uite mo e uaine, ko e fonua ʻoe mā mo e ngoue vaine.
ISA 36:18 Vakai telia naʻa fakalotoʻi ʻakimoutolu ʻe Hesekaia, ʻo pehē, ‘ʻE fakamoʻui ʻakitautolu ʻe Sihova.’ ʻOku ai ha ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga kuo ne fakamoʻui hono fonua mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia?
ISA 36:19 ‌ʻOku ʻi fē ʻae ngaahi ʻotua ʻo Hamati mo ʻAapati? ʻOku ʻi fē ʻae ngaahi ʻotua ʻo Sifaveimi? Pea kuo nau fakamoʻui ʻa Samēlia mei hoku nima?
ISA 36:20 Ko hai ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē ʻoe ngaahi fonua ni, kuo fakamoʻui honau fonua mei hoku nima, koeʻuhi ke fakamoʻui ʻe Sihova ʻa Selūsalema mei hoku nima?”
ISA 36:21 Ka naʻa nau fakalongo pe, pea ʻikai ha lea siʻi kiate ia: he naʻe pehē ʻae fekau ʻae tuʻi, “ʻOua naʻa talia ia.”
ISA 36:22 Pea naʻe toki haʻu kia Hesekaia ʻa Iliakimi, ko e foha ʻo Hilikia, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, mo Soa, ko e foha ʻo ʻAsafi, ko e matāpule tohi, kuo mahae honau kofu, pea naʻe tala kiate ia ʻae ngaahi lea ʻa Lapisake.
ISA 37:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he fanongo ʻa Hesekaia ki ai, naʻa ne haehae hono kofu, pea kofuʻaki ia ʻae tauangaʻa, pea ʻalu ki he fale ʻo Sihova.
ISA 37:2 Pea ne fekau ʻa Iliakimi, ʻaia naʻe pule ʻi he fale, mo Sepina ko e tangata tohi, pea mo e mātuʻa ʻi he kau taulaʻeiki, kuo kofuʻaki ʻae tauangaʻa, kia ʻIsaia ko e palōfita, ko e foha ʻo ʻAmosi.
ISA 37:3 Pea nau pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Hesekaia, Ko e ʻaho ni ko e ʻaho ʻoe mamahi, mo e valoki, pea mo e kapekape: he kuo hokosia ʻae ʻaho ke fāʻele, ka ʻoku ʻikai pā mālohi ke fanauʻi.
ISA 37:4 Heiʻilo ʻe fanongo nai ʻe Sihova ko ho ʻOtua ki he ngaahi lea ʻa Lapisake, ʻaia kuo fekau ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia ko hono ʻeiki ke valoki ʻaki ʻae ʻOtua moʻui, pea ʻe tautea ʻae ngaahi lea ʻaia kuo fanongo ki ai ʻe Sihova ko ho ʻOtua: ko e hiki hake hoʻo hū koeʻuhi ko e kakai ʻoku kei toe.”
ISA 37:5 Ko ia naʻe haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻa Hesekaia kia ʻIsaia.
ISA 37:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia kiate kinautolu, “Te mou lea ʻo pehē ki homou ʻeiki, ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOua naʻa ke manavahē ki he ngaahi lea kuo ke fanongo ki ai, ʻaia kuo kapekape ʻaki kiate au ʻe he kau tamaioʻeiki ʻoe tuʻi ʻa ʻAsilia.
ISA 37:7 Vakai, te u fakahū kiate ia ha laumālie, pea te ne fanongo ki he ongoongo, pea foki ki hono fonua ʻoʻona; pea te u pule ke tō ia ʻi he heletā ʻi hono fonua ʻoʻona.”
ISA 37:8 ¶ Naʻe foki ʻa Lapisake, pea ʻilo ʻoku tau ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia mo Lipina: he kuo ne fanongo kuo haʻu ia mei Lakisi.
ISA 37:9 Pea naʻa ne fanongo ki he tala naʻe kau kia Tilaka ko e tuʻi ʻo ʻItiopea, ʻo pehē, ‘ʻOku haʻu ia ke tauʻi koe.’ Pea ʻi heʻene fanongo ki ai, naʻa ne fekau atu ʻae kau talafekau kia Hesekaia, ʻo pehē,
ISA 37:10 “Ke pehē hoʻomou lea kia Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻoua naʻa tuku ʻa ho ʻOtua, ʻaia ʻoku ke faʻaki ki ai, ke kākaaʻi koe, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai tukuange ʻa Selūsalema ki he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia.’
ISA 37:11 Vakai, kuo ke fanongo ki he meʻa kuo fai ʻe he ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia ki he ngaahi fonua kotoa pē ʻi he fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu; pea ʻe fakamoʻui koe?
ISA 37:12 Kuo fakamoʻui ʻe he ngaahi ʻotua ʻoe ngaahi puleʻanga ʻakinautolu naʻe fakaʻauha ʻe heʻeku ngaahi tamai, ko Kosani, mo Holani, mo Lesefi, mo e fānau ʻa Iteni ʻaia naʻe ʻi Tilasa?
ISA 37:13 ‌ʻOku ʻi fē ʻae tuʻi ʻo Hamati, pea mo e tuʻi ʻo ʻAapati, pea mo e tuʻi ʻoe kolo ko Sifaveimi, mo Hena, mo Iva?”
ISA 37:14 ¶ Pea naʻe maʻu ʻe Hesekaia ʻae tohi mei he nima ʻoe kau talafekau, pea lau ia: pea naʻe ʻalu hake ʻa Hesekaia ki he fale ʻo Sihova, ʻo ne folahi ia ʻi he ʻao ʻo Sihova.
ISA 37:15 Pea naʻe hū ʻa Hesekaia kia Sihova, ʻo pehē,
ISA 37:16 “ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he vahaʻa ʻoe ongo Selupi, ko koe ko e ʻOtua, ʻio, ko koe tokotaha pe, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo māmani: ko koe naʻe ngaohi ʻae langi mo māmani.
ISA 37:17 Fakaongo mai ho fofonga, ʻe Sihova, pea fanongo; fakaʻā, ʻe Sihova, ho fofonga, pea ke ʻafioʻi: pea fanongo ki he lea kotoa pē ʻa Senakalipe, ʻaia kuo fekau ke valoki ʻaki ʻae ʻOtua moʻui.
ISA 37:18 Ko e moʻoni, ʻE Sihova, ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻAsilia kuo nau fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, mo honau ngaahi fonua,
ISA 37:19 Pea kuo lī honau ngaahi ʻotua ki he afi: he naʻe ʻikai ko ha ʻotua ʻakinautolu, ka ko e ngāue ʻae nima ʻoe tangata, ko e ʻakau mo e maka: ko ia kuo nau fakaʻauha ai ʻakinautolu.
ISA 37:20 Ko ia, ʻE Sihova ko homau ʻOtua, fakahaofi ʻakimautolu mei hono nima, koeʻuhi ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani ko koe ko Sihova, ʻio, ko koe tokotaha pe.”
ISA 37:21 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe ʻIsaia ko e foha ʻo ʻAmosi kia Hesekaia, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e meʻa ʻi hoʻo hū kiate au koeʻuhi ko Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia:
ISA 37:22 Ko eni ʻae lea ʻaia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ʻoku kau kiate ia; ‘Ko e taʻahine, ko e ʻofefine ʻo Saione, kuo fehiʻa kiate koe, pea kata manuki kiate koe: ko e ʻofefine ʻo Selūsalema, kuo ne kalokalo hono ʻulu kiate koe.
ISA 37:23 Ko hai ia kuo ke manukiʻi mo kapeʻi? Pea kuo ke hiki hake ho leʻo kia hai, pea hiki mo ho mata ki ʻolunga? ʻIo, ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 37:24 Kuo ke manukiʻi ʻe hoʻo kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea kuo ke pehē, ʻI he tokolahi ʻo ʻeku ngaahi saliote kuo u haʻu ki he māʻolunga ʻoe moʻunga, ki he tafaʻaki ʻo Lepanoni, pea te u tuʻusi ki lalo ʻae ngaahi sita māʻolunga ʻo ia, pea mo e ngaahi ʻakau ko e fea lelei ʻo ia: pea te u hū ki he māʻolunga ʻo hono ngaahi ngataʻanga, mo e vao ʻakau ʻo hono Kameli.
ISA 37:25 Kuo u keli, pea inu vai, pea kuo u fakamaha ʻaki hoku ʻaofi vaʻe ʻae ngaahi vaitafe kotoa pē ʻoe ngaahi kolo kuo kāpui ʻe he tau.
ISA 37:26 ‌ʻIkai kuo ke fanongo fuoloa, kuo u fai ia ʻe au; pea ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻa, naʻaku tuʻutuʻuni ki ai? ko eni, kuo u fakahoko ia, koeʻuhi ke ke liliu ʻae ngaahi kolo kuo teu tau, ko e ngaahi tuʻunga fale kuo ʻauha.
ISA 37:27 Ko ia naʻe mālohi siʻi pe hoʻonau kakai, naʻa nau manavahē pea puputuʻu: naʻa nau hangē ko e mohuku ʻoe ngoue, pea hangē ko e ʻakau mata, ʻo hangē ko e mohuku ʻi he tuʻa fale, pea hangē ko e uite kuo mahunu ʻi he teʻeki ke tupu hake.
ISA 37:28 Ka ʻoku ou ʻilo ho nofoʻanga, pea mo hoʻo ʻalu kituʻa, mo hoʻo hū ki fale, mo hoʻo ʻita kiate au.
ISA 37:29 Ko e meʻa ʻi he ʻalu hake ki hoku fofonga hoʻo ʻita kiate au, mo hoʻo fielahi, ko ia te u ʻai ʻeku mātaʻu ki ho avaʻi ihu, mo ʻeku meʻa taʻofi ʻi ho loungutu, pea te u fakafoki koe ʻi he hala ko ia ʻaia ne ke haʻu ai.
ISA 37:30 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe, Te mou kai ʻi he taʻu ni ʻaia ʻoku tupu ʻiate ia pe; pea ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻaia ʻoku tupu mei ai: pea ʻi hono tolu ʻoe taʻu te mou tūtuuʻi, pea tuʻusi mai, pea tō ʻae ngaahi ngoue vaine, pea kai ʻae ngaahi fua ʻo ia.
ISA 37:31 Pea ko e toe ʻoe fale ʻo Siuta, kuo hao ʻe toe aka ki lalo, pea fua ʻi ʻolunga:
ISA 37:32 Koeʻuhi ʻe ʻalu ʻi Selūsalema ha toenga kakai, pea ko kinautolu kuo hao ʻi he moʻunga ko Saione: ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae meʻa ni.
ISA 37:33 Ko ia ʻoku pehē ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia ʻoku kau ki he tuʻi ʻo ʻAsilia, ‘ʻE ʻikai te ne haʻu ki he kolo ni, pe fanaʻi ha ngahau ki ai, pe haʻu ki ai ʻaki ʻae ngaahi fakaū pe fokotuʻu ha tetanu ki ai.
ISA 37:34 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻI he hala naʻa ne haʻu ai, ʻi he hala ko ia te ne foki atu ai, pea ʻe ʻikai te ne haʻu ki he kolo ni.
ISA 37:35 He te u maluʻi ʻae kolo ni ʻo fakamoʻui ia koeʻuhi ko au, pea koeʻuhi ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita.’”
ISA 37:36 ¶ Pea naʻe toki ʻalu atu ʻae ʻāngelo ʻo Sihova, ʻo ne taaʻi ʻi he nofoʻanga tau ʻoe kau ʻAsilia ʻae tokotaha kilu mā toko valu mano ma toko nima afe: pea ʻi he tuʻu hengihengi hake ʻae kakai, vakai, kuo nau mate, ko e ʻangaʻanga kotoa pē.
ISA 37:37 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ai ʻa Senakalipe ko e tuʻi ʻo ʻAsilia, ʻo ne ʻalu, ʻo foki atu, pea nofo ʻi Ninive.
ISA 37:38 Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻene lotu ʻi he fale ʻo Nisiloki ko hono ʻotua, naʻe taaʻi ia ʻe hono ongo foha ko ʻAtilameleki mo Salisa ʻaki ʻae heletā pea ne na hao ki he fonua ko ʻAminia pea naʻe pule hono foha ko ʻAsahatoni ko hono fetongi.
ISA 38:1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe mahaki ʻa Hesekaia ʻo meimei mate. Pea naʻe haʻu ʻa ʻIsaia ko e palōfita ko e foha ʻo ʻAmosi, pea ne pehē kiate ia, “ʻOku pehē ʻe Sihova, Teuteu ho fale: he te ke mate, pea ʻikai moʻui.”
ISA 38:2 Pea naʻe toki tafoki ʻa Hesekaia ʻo hanga hono mata ki he holisi ʻoe fale, pea lotu kia Sihova,
ISA 38:3 Pea ne pehē, “ʻE Sihova, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke manatu ki he anga ʻo ʻeku ʻeveʻeva ʻi ho ʻao ʻi he moʻoni pea mo e loto haohaoa, pea kuo u fai ʻaia ʻoku lelei ʻi ho ʻao.” Pea naʻe tangi mamahi ʻa Hesekaia.
ISA 38:4 ¶ Pea toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIsaia, ʻo pehē,
ISA 38:5 “ʻAlu, ʻo tala kia Hesekaia, ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo Tevita ko hoʻo tamai, kuo u fanongo ki hoʻo hū, kuo u mamata ki hoʻo loʻimata: vakai, te u fakalahi ʻaki hoʻo ngaahi ʻaho ʻae taʻu ʻe hongofulu ma nima.
ISA 38:6 Pea te u fakamoʻui koe mo e kolo ni mei he nima ʻoe tuʻi ʻo ʻAsilia: pea te u maluʻi ʻae kolo ni.
ISA 38:7 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate koe meia Sihova, ki heʻene fai ʻe Sihova ʻae meʻa ni ʻaia kuo ne folofola ki ai;
ISA 38:8 Vakai, te u toe ʻomi ki mui ʻae ʻata ʻoe ngaahi tikeli, ʻaia kuo ʻalu hifo ʻi he meʻa fakaʻilonga laʻā ʻo ʻAhasi, ko e vahe ʻe hongofulu. Pea naʻe foki ki mui ʻae laʻā ʻi he tikeli ʻe hongofulu, ʻae ngaahi vahe ko ia ʻaia kuo ʻalu hifo ai ia.”
ISA 38:9 ¶ Ko e tohi [eni ]e Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi he hili ʻa hono mahaki, pea kuo moʻui ia mei hono mahaki;
ISA 38:10 Naʻaku pehē ʻi he tuʻusi ʻa hoku ngaahi ʻaho, “Te u ʻalu hifo ki he matapā ʻoe fonualoto: kuo faʻao ʻiate au hono toe ʻo hoku ngaahi taʻu.”
ISA 38:11 Naʻaku pehē, “ʻE ʻikai te u mamata kia Sihova, ʻio, ko Sihova, ʻi he fonua ʻoe moʻui: ʻe ʻikai te u toe mamata ki he tangata fakataha mo e kakai ʻo māmani.
ISA 38:12 Kuo ʻalu hoku ngaahi taʻu, pea kuo ʻave ia ʻiate au ʻo hangē ko e fale fehikitaki ʻoe tauhi sipi: naʻaku tuʻusi ʻeku moʻui ʻo hangē ko e tangata lalanga tupenu: te ne tuʻusi ke motu au ʻi he fakaʻauʻausino: mei he ʻaho ʻo aʻu ki he pō ʻoku ke fakaʻosi au.
ISA 38:13 Naʻaku lau ki he pongipongi, koeʻuhi ʻo hangē ko e laione te ne fesiʻi pehē hoku ngaahi hui kotoa pē: mei he ʻaho ʻo aʻu ki he pō ʻoku ke fai ke fakaʻosi au.
ISA 38:14 ‌ʻO hangē ko e kaleni pe ko e sualo, naʻe pehē ʻeku lea: ne u tangi ʻo hangē ko e lupe: kuo vaivai hoku mata ʻi he sio ki ʻolunga: ʻE Sihova, kuo u taʻomia; ke ke langomakiʻi au.”
ISA 38:15 Ko e hā te u lea aki? Kuo talaʻofa ia kiate au, pea kuo ne fai ki ai: te u ʻalu ʻi he angavaivai ʻi hoku ngaahi taʻu kotoa pē koeʻuhi ko e mamahi ʻa hoku laumālie.
ISA 38:16 ‌ʻE Sihova, ʻi he ngaahi meʻa ni ʻoku moʻui ai ʻae tangata, pea ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻoku ai ʻae moʻui ʻa hoku laumālie: kuo pehē hoʻo fakamoʻui au, pea ngaohi au ke u moʻui.
ISA 38:17 Vakai, ne u maʻu ʻae mamahi lahi ko e fetongi ʻoe fiemālie: ka ʻi hoʻo ʻofa ki hoku laumālie kuo ke fakamoʻui ia mei he luo ʻoe fakaʻauha: he kuo ke lī ʻeku ngaahi hia kotoa pē ki ho tuʻa.
ISA 38:18 He ʻoku ʻikai faʻa fakamālō kiate koe ʻae faʻitoka, ʻoku ʻikai faʻa fakaongoongoleleiʻi koe ʻe he mate: ko kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo ʻoku ʻikai te nau faʻa ʻamanaki ki he moʻoni.
ISA 38:19 Ko e kakai moʻui, ko e kakai moʻui, ko ia ʻe fakamālō kiate koe, ʻo hangē ko ia ʻoku ou fai ʻi he ʻaho ni: ʻe fakahā hoʻo moʻoni ʻe he tamai ki he fānau.
ISA 38:20 Naʻe tatali ʻe Sihova ke fakamoʻui au: ko ia te mau hiva ʻaki ʻeku ngaahi hiva ʻi he meʻa faiva ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻemau moʻui ʻi he fale ʻo Sihova.
ISA 38:21 He naʻe pehē ʻe ʻIsaia, “Tuku ke nau toʻo ʻae ngaahi fiki, pea ʻai ia ko e pulusi ki he hala, pea te ne moʻui.”
ISA 38:22 Pea ne pehē foki ʻe Hesekaia, “Ko e hā ʻae fakaʻilonga te u ʻalu hake ai ki he fale ʻo Sihova?”
ISA 39:1 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe ʻave ʻe Melotaki-Palatani ko e foha ʻo Palatani, ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻae ngaahi tohi mo e meʻa foaki kia Hesekaia: he kuo ne fanongo naʻe mahaki ia, pea kuo moʻui.
ISA 39:2 Pea naʻe fiefia ai ʻa Hesekaia, pea naʻa ne fakahā ʻae fale ʻo ʻene ngaahi meʻa mahuʻinga, ʻae siliva, mo e koula, mo e ngaahi meʻa namu kakala, mo e lolo mahuʻinga, mo e fale kotoa ʻo ʻene mahafutau, pea mo ia kotoa pē naʻe ʻilo ʻi hono ngaahi tukunga koloa: naʻe ʻikai ha meʻa ʻi hono fale, pe ʻi hono puleʻanga kotoa pē, naʻe taʻefakahā ʻe Hesekaia kiate kinautolu.
ISA 39:3 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻa ʻIsaia ko e palōfita ki he tuʻi ko Hesekaia, pea pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae lea ʻae kau tangata ni? Pea naʻa nau haʻu mei fē kiate koe?” Pea pehē ʻe Hesekaia, “Kuo nau haʻu mei he fonua mamaʻo kiate au, ʻio, mei Papilone.
ISA 39:4 Pea pehē ʻe ia, Ko e hā kuo nau mamata ai ʻi ho fale? Pea pehēange ʻe Hesekaia, “Ko ia kotoa pē ʻi hoku fale kuo nau mamata ki ai: ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi heʻeku koloa kuo u taʻefakahā kiate kinautolu.”
ISA 39:5 Pea naʻe toki pehē ʻe ʻIsaia kia Hesekaia, “Fanongo ki he folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau:
ISA 39:6 Vakai, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻE haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻe fetuku ki Papilone ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ho fale, pea mo ia kuo tānaki ʻe hoʻo ngaahi tamai ʻo aʻu ki he ʻaho ni: ʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe.
ISA 39:7 Pea ko ho ngaahi foha ʻe tupu ʻiate koe, ʻaia te ke fakatupu, te nau ʻave; pea te nau hoko ko e kau talifekau ʻi he fale fakaʻeiʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone.”
ISA 39:8 Pea naʻe toki pehē ʻe Hesekaia kia ʻIsaia, “ʻOku lelei ʻae folofola ʻa Sihova ʻaia kuo ke lea ʻaki.” Pea naʻa ne toe pehē, “Koeʻuhi ʻe ʻi hoku ngaahi ʻaho ʻoʻoku ʻae melino mo e moʻoni.”
ISA 40:1 ‌ʻOku pehē ʻe homou ʻOtua, “Mou fakafiemālieʻi, mou fakafiemālieʻi ʻa hoku kakai.
ISA 40:2 “Lea fakafiemālie ki Selūsalema, pea kalanga kiate ia, kuo ngata ʻene tau, kuo fakamolemole ʻene hia: he kuo fai ʻae totongi ke liunga ua kiate ia mei he nima ʻo Sihova ʻi heʻene hia kotoa pē.”
ISA 40:3 ¶ Ko e leʻo ʻo ia ʻoku kalanga ʻi he toafa, “Teuteu ʻae hala ʻo Sihova, fakatonutonu ʻae hala lahi ʻi he toafa maʻa hotau ʻOtua.”
ISA 40:4 ‌ʻE hakeakiʻi ʻae ngaahi luo kotoa pē, pea ʻe holoki ʻae ngaahi moʻunga meʻe tafungofunga kotoa pē: pea ʻe fakatonutonu ʻae pikopiko, pea ʻe fakatokalelei ʻae ngaahi potu ʻoku tokakovi:
ISA 40:5 Pea ʻe fakahā ʻae nāunau ʻo Sihova, pea ʻe mamata ki ai ʻae kakai kotoa pē: he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova.”
ISA 40:6 Naʻe pehē ʻe he leʻo, “Kalanga.” Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā te u kalanga ʻaki?” “Ko e mohuku ʻae kakano kotoa pē, pea ko e nāunau kotoa pē ʻo ia ʻoku tatau mo e fisi ʻoe ngoue.
ISA 40:7 ‌ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku, ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau: koeʻuhi ʻoku angi ki ai ʻae matangi ʻa Sihova: tā ko e moʻoni ko e mohuku ʻae kakai.
ISA 40:8 ‌ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku, ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau: ka e tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻa hotau ʻOtua.”
ISA 40:9 ¶ ʻA koe, ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ki Saione, ʻalu hake koe ki he moʻunga māʻolunga; ʻa koe, ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ki Selūsalema, hiki hake ho leʻo ʻi he mālohi; hiki hake ia ʻoua ʻe manavahē; ke ke pehē ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, “Vakai ki homou ʻOtua!”
ISA 40:10 Vakai, ʻe hāʻele mai ʻae ʻEiki ko Sihova ʻi he mālohi, pea ʻe pule hono nima moʻona: vakai, ʻoku ʻiate ia hono totongi, pea ʻoku ʻi hono ʻao ʻa ʻene ngāue.
ISA 40:11 Te ne fafanga ʻene fanga sipi ʻo hangē ko e tauhi: te ne tānaki ʻae fanga lami ʻaki hono nima, pea fua ʻakinautolu ʻi hono fatafata, pea tataki fakafiemālie ʻakinautolu ʻoku feitama.
ISA 40:12 Ko hai kuo ne fua ʻae ngaahi vai ʻi hono ʻaofi nima, pea fuofua ʻae langi ʻaki ʻae hanga, pea fakakātoa ʻae efuefu ʻoe fonua ʻi he meʻa fuofua, pea kuo fakamamafa ʻae ngaahi moʻunga ʻi he meʻa fakamamafa, pea mo e ngaahi tafungofunga ʻi he meʻa fakatatau?
ISA 40:13 Ko hai kuo ne fakahinohino ʻae Laumālie ʻo Sihova, pea hoko ko ʻene akonaki ke fakahinohino ia?
ISA 40:14 Ko hai naʻa na fakakaukau mo ia, koeʻuhi ke ne fakapotoʻi ia, pe ako kiate ia ʻi he hala ʻoe fakamaau, pe ko hai naʻa ne akonakiʻi ia ʻi he ʻilo, pea fakahā kiate ia ʻae hala ʻoe ʻiloʻilo?
ISA 40:15 Vakai, ʻoku tatau ʻae ngaahi puleʻanga mo e tulutā ʻoe ipu vai, pea ʻoku lau ia ʻo hangē ko e efuefu iiki ʻoe meʻa fakatatau: vakai, ʻoku ne toʻo hake ʻae ngaahi motu ʻo hangē ko e meʻa siʻi ʻaupito.
ISA 40:16 Pea ʻoku siʻi ʻa Lepanoni ke tutu, pea ʻoku siʻi ʻae fanga manu ʻi ai ki ha feilaulau tutu.
ISA 40:17 ‌ʻOku hangē ko e meʻa noa pe ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi hono ʻao; pea ʻoku lau ia kiate ia ko e siʻi hifo ʻi he meʻa noa pe, mo e vaʻinga.
ISA 40:18 Pea te mou fakatatau kia hai ʻae ʻOtua? Pe ko e hā ha fakatātā te mou fakatatau kiate ia?
ISA 40:19 ‌ʻOku haka ʻe he tangata tufunga ha tamapua, pea ko e tufunga koula ʻoku ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae koula, pea ʻoku ne ngaohi ʻae kahoa fihifihi ʻaki ʻae siliva
ISA 40:20 Ko ia ʻoku lahi ʻene masiva pea ʻoku ʻikai haʻane feilaulau, ʻoku ne fili ha ʻakau ʻe ʻikai popo; ʻoku ne kumi kiate ia ha tufunga poto ke fokotuʻu ha tamapua kuo tā ʻaia ʻe ʻikai ueʻi.
ISA 40:21 Kuo taʻeʻilo ʻekimoutolu? Naʻe ʻikai te mou fanongo? ʻIkai kuo fakahā kiate kimoutolu mei he kamataʻanga? ʻIkai kuo mou ʻilo talu mei he ʻai ʻae tuʻunga ʻo māmani?
ISA 40:22 Ko ia ia ʻoku ʻafio ʻi he takatakai ʻo māmani, pea ko e kakai ʻoku nofo ai ʻoku tatau kiate ia mo e fanga heʻe; ko ia ia ʻoku ne fofola ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e puipui, pea folahi ia ʻo hangē ko e fale fehikitaki ke nofo ai:
ISA 40:23 Ko ia ʻoku ne fakahifo ki lalo ʻae houʻeiki ke ʻikai; ʻoku ne ngaohi ʻae kau fakamaau ʻoe fonua ko e vaʻinga.
ISA 40:24 ‌ʻIo, ʻe ʻikai tō ʻakinautolu; ʻio, ʻe ʻikai tūtuuʻi ʻakinautolu: ʻio, ʻe ʻikai aka ʻi he kelekele honau tefito: pea te ne ifi kiate kinautolu, pea te nau mae, pea ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he ʻahiohio ʻo hangē ko e veve.
ISA 40:25 “ʻOku pehē ʻe he tokotaha māʻoniʻoni, Pea te mou fakatatau au kia hai, pe te u tatau mo hai?
ISA 40:26 Hiki hake homou mata ki ʻolunga, pea vakai pe ko hai kuo ne fakatupu ʻae ngaahi meʻa ni, ʻaia ʻoku ne lau mo taki kituʻa honau tokolahi; ʻoku ne ui ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa ʻi he lahi ʻo hono māfimafi, koeʻuhi ʻoku mālohi ia ʻi he māfimafi, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku taʻehāmai.
ISA 40:27 Ko e hā ʻoku ke pehē, ʻe Sēkope, pea ke pehē, ʻE ʻIsileli, “Kuo fufū hoku hala meia Sihova, pea kuo taʻetokanga ʻa hoku ʻOtua ki hoku fakamaau?”
ISA 40:28 ¶ “ʻIkai naʻa ke ʻilo? ʻIkai naʻa ke fanongo, ko Sihova ko e ʻOtua taʻengata ia, ko e Tupuʻanga ʻoe ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, ʻoku ʻikai pongia ia, pea ʻoku ʻikai vaivai? ʻOku taʻefaʻaʻiloʻi ʻa ʻene ʻilo.
ISA 40:29 ‌ʻOku ne foaki ʻae mālohi ki he vaivai; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau mālohi ʻoku ne fakatupu ʻae mālohi.
ISA 40:30 ‌ʻIo ʻe pongia ʻae fānau tupu pea vaivai, pea ʻe hinga ʻaupito mo e kau talavou:
ISA 40:31 Ka ko kinautolu ʻoku tatali kia Sihova ʻe fakafoʻou honau mālohi; te nau puna hake ʻaki ʻae kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻikale; te nau lele ka e ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva, kā ʻe ʻikai pongia.”
ISA 41:1 “ʻAe ngaahi motu, mou fakalongo pē ʻi hoku ʻao; pea tuku ke fakafoʻou ʻe he kakai honau mālohi: tuku ke nau haʻu ke ofi; pea toki tuku ke nau lea: ke tau ʻunuʻunu ke ofi ki he fakamaau.
ISA 41:2 Ko hai naʻa ne fokotuʻu ʻae tangata māʻoniʻoni mei he potu hahake, ʻo ui ia ki hono vaʻe, pea foaki ʻae ngaahi puleʻanga ʻi hono ʻao, pe ngaohi ia ke pule ki he ngaahi tuʻi? Naʻa ne foaki ʻakinautolu ʻo hangē ko e efu ki heʻene heletā, pea hangē ko e veve kuo vilingia ki heʻene kaufana.
ISA 41:3 Naʻa ne tulia ʻakinautolu, pea ʻalu fiemālie pe; ʻio, ʻi he hala naʻe ʻikai fou ai hono vaʻe.
ISA 41:4 Ko hai kuo ngāue mo fai ia, ʻo ne ui ʻae toʻutangata mei he kamataʻanga? Ko au ko Sihova, ko e ʻuluaki pea mo e kimui; ko au ia.
ISA 41:5 Naʻe mamata ʻe he ngaahi motu, pea manavahē; naʻe manavahē ʻae ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, ʻonau ʻunuʻunu mai, pea haʻu.
ISA 41:6 Naʻe tokoni taki taha ki hono kaungāʻapi; pea pehē taki taha ki hono tokoua, “Ke ke lototoʻa.”
ISA 41:7 Ko ia naʻe tokoni ʻae tufunga ʻakau ki he tufunga koula, pea mo ia ʻoku fakamolemole ʻaki ʻae hamala ʻaia naʻa ne taaʻi ki he fakalalango, ʻo pehē, “Kuo ʻosi” hono teu ki he fakahoko: pea ne fakamaʻu ia ʻaki ʻae ngaahi faʻo, ke ʻoua naʻa ngaue ia.
ISA 41:8 Ka ko koe, ʻE ʻIsileli, ko ʻeku tamaioʻeiki, ʻE Sēkope ʻa koe kuo u fili, ko e hako ʻo ʻEpalahame ko hoku kāinga.
ISA 41:9 ‌ʻA koe kuo u toʻo mei he ngataʻanga ʻo māmani, pea ui mei he kau tangata tuʻu ki muʻa ʻi ai, pea kuo u pehē kiate koe, ‘Ko koe ko ʻeku tamaioʻeiki;’ kuo u fili koe, ka naʻe ʻikai liʻaki koe.
ISA 41:10 ‌ʻOua naʻa ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtua, te u fakamālohi koe; ʻio, te u tokoni koe; ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻae nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonu.
ISA 41:11 Vakai, ko kinautolu kotoa pē naʻe ʻita kiate koe te nau mā pea puputuʻu: te nau hangē ko e meʻa noa pe; pea ʻe ʻauha mo kinautolu ʻoku fai kovi kiate koe.
ISA 41:12 Te ke kumi ʻakinautolu, ka e ʻikai ʻiloʻi ʻakinautolu, ʻio, ʻakinautolu naʻe fai mo koe: ko kinautolu ʻoku tauʻi koe te nau hangē ko e meʻa noa pe, pea hangē ha meʻa ʻoku ʻikai.
ISA 41:13 He ko au ko Sihova ko ho ʻOtua te u puke ho nima toʻomataʻu, ʻo pehē kiate koe, ‘ʻOua ʻe manavahē; te u tokoni koe.’
ISA 41:14 ‌ʻOua naʻa manavahē ʻa koe, ko e kelemutu ko Sēkope, pea mo kimoutolu ʻae kau tangata ʻo ʻIsileli; ʻOku pehē ʻe Sihova, ko ho huhuʻi, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, te u tokoni kiate koe.
ISA 41:15 Vakai, te u ngaohi kiate koe ha meʻa haha foʻou ʻoku māsila pea nifo: te ke haha ʻae ngaahi moʻunga, pea taaʻi ke iiki, pea ngaohi ʻae ngaahi tafungofunga ʻo hangē ko e veve vilingia.
ISA 41:16 Te ke tuiʻi ʻakinautolu, pea ko e matangi te ne puneekina ʻakinautolu, pea ko e ʻahiohio te ne vetekina ʻakinautolu: pea te ke fiefia ko e ʻia Sihova, pea vikiviki ʻi he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 41:17 ‌ʻOka kumi ʻe he masiva mo e paea ʻae vai, pea ʻoku ʻikai ia, pea ʻoku vaivai honau ʻelelo ʻi he fieinu, Ko au ko Sihova te u fanongo kiate kinautolu, Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻe ʻikai te u liʻaki ʻakinautolu.
ISA 41:18 Te u fakaava ʻae ngaahi vaitafe ʻi he ngaahi potu māʻolunga, pea mo e ngaahi matavai ʻi he ngaahi teleʻa: te u ngaohi ʻae toafa ko e anovai, pea mo e fonua mōmoa ko e ngaahi matavai.
ISA 41:19 Te u tō ʻi he toafa ʻae sita, ʻae ʻakau ko e sita, pea mo e maile, pea mo e ʻakau lolo; te u tō fakataha ʻi he toafa lala ʻae ʻakau ko e fea, pea mo e paini, pea mo e ʻakau ko e pokasi:
ISA 41:20 Koeʻuhi ke nau mamata, pea ongoʻi, pea tokanga, pea ʻilo fakataha, ko e nima ʻo Sihova kuo ne fai ʻae meʻa ni, pea kuo fakatupu ia ʻe he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 41:21 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Fakahā hoʻomou meʻa;” ʻoku pehē ʻe he Tuʻi ʻo Sēkope, “ʻOmi hoʻomou lea mamafa.”
ISA 41:22 “Tuku ke nau ʻomi ia, pea fakahā kiate kimautolu pe ko e hā ʻe hoko: tuku ke nau fakahā ʻae ngaahi meʻa muʻa, pe ko e hā ia, ke mau fifili ki ai, pea ʻilo mo hono fakamoʻoni ʻo ia; pe fakahā kiate kimautolu ʻae ngaahi meʻa ʻe haʻu ʻamui.
ISA 41:23 Fakahā ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko ʻamui, ke mau ʻilo ko e ngaahi ʻotua ʻakimoutolu: ʻio, fai lelei, pe fai kovi, ke mau ilifia, pea mamata fakataha ki ai.
ISA 41:24 Vakai, ʻoku siʻi hifo ʻakimoutolu ʻi he meʻa ʻoku ʻikai, pea ko hoʻomou ngāue ko e meʻa noa pe: ʻoku fakalielia ia ʻaia ʻoku ne fili ʻakimoutolu.
ISA 41:25 “Kuo u fokotuʻu ha tokotaha mei he potu tokelau, pea ʻe haʻu ia: talu mei he hopo ʻae laʻā te ne ui ki hoku huafa: pea te ne molomoloki ʻae houʻeiki ʻo hangē ko e lahe kuo hakaluku, pea hangē ʻoku molomoloki ʻe he tangata ngaohi ipu ʻae ʻumea.
ISA 41:26 Ko hai kuo ne fakahā mei he kamataʻanga, ke mau ʻilo ia? Pea ʻi muʻa, ke mau pehē ai, ‘ʻOku moʻoni ʻae meʻa ni?’ Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha tokotaha naʻe tomuʻa tala ia, ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha taha naʻe fakahā ia, ʻio, naʻe ʻikai ha tokotaha te ne fanongo ki hoʻomou ngaahi lea.
ISA 41:27 Ne u fuofua pehē ki Saione, ‘Vakai, vakai kiate kinautolu:’ pea ne u foaki ki Selūsalema ha tokotaha ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei.
ISA 41:28 He naʻaku mamata, ka naʻe ʻikai ha tangata; ʻio, ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai ha fakahinohino, pea ʻi heʻeku ʻeke kiate kinautolu, naʻe ʻikai te nau tali ʻaki ha momoʻi lea.
ISA 41:29 Vakai, ko e vaʻinga kotoa pē ʻa ʻenau ngāue: ko e matangi mo e vaʻinga ʻa ʻenau ngaahi tamapua kuo haka.
ISA 42:1 “Vakai ki heʻeku tamaioʻeiki, ʻaia ʻoku ou poupou; ʻaia kuo u fili, pea ʻoku fiefia ʻiate ia hoku laumālie; kuo u tuku hoku laumālie kiate ia: te ne fakahā ʻae fakamaau ki he ngaahi Senitaile.
ISA 42:2 ‌ʻE ʻikai te ne tangi, pe hiki hake hono leʻo, pe fakaongo atu ia ʻi he hala.
ISA 42:3 ‌ʻE ʻikai te ne fesiʻi ha kaho kuo volu, pe tāmateʻi ʻae maama ʻoku kohu: te ne ʻomi ʻae fakamaau ki he moʻoni.
ISA 42:4 ‌ʻE ʻikai te ne vaivai pe manavasiʻi, kaeʻoua ke ne fokotuʻu ʻae fakamaau ʻi māmani: pea ʻe tatali ʻae ngaahi motu ki heʻene fono.”
ISA 42:5 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻOtua ko Sihova, ʻaia naʻa ne fakatupu ʻae ngaahi langi, pea folahi atu ia; ko ia naʻe mafola atu ʻae fonua, pea mo ia ʻoku tupu ai; ko ia ʻoku foaki ʻae mānava ki he kakai ʻi he funga ʻo ia, mo e laumālie kiate kinautolu ʻoku ʻeveʻeva ʻi ai:
ISA 42:6 “Ko au ko Sihova naʻaku ui koe ʻi he māʻoniʻoni, pea te u puke ho nima, pea tauhi koe, pea foaki koe ko e fuakava ʻoe kakai, ko e maama ki he ngaahi Senitaile;
ISA 42:7 Ke fakaʻā ʻae mata ʻoe kui, ke ʻomi ʻae kau pōpula mei he fale fakapōpula, pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he poʻuli mei he fale fakapōpula.
ISA 42:8 “Ko au ko Sihova: ko hoku huafa ia: pea ko hoku nāunau ʻe ʻikai te u foaki ki ha taha, pe ko hoku fakamālō ki he ngaahi tamapua kuo tongi.
ISA 42:9 Vakai, kuo hoko ʻae ngaahi meʻa muʻa, pea ʻoku ou fakahā ʻae ngaahi meʻa foʻou: ʻi he teʻeki ke hoko ʻoku ou fakahā ia kiate kimoutolu.
ISA 42:10 Hiva kia Sihova ʻaki ʻae hiva foʻou, pea mo hono fakamālō mei he ngataʻanga ʻo māmani, ʻakimoutolu ʻoku ʻalu hifo ki he tahi, pea mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai; ʻae ngaahi motu, mo e kakai ʻoku nofo ai.
ISA 42:11 Tuku ke hiki hake honau leʻo ʻe he toafa mo e ngaahi kolo, ʻae ngaahi nofoʻanga ʻoku ʻi Keta: tuku ke hiva ʻae ngaahi kakai ʻoe maka, tuku ke nau kalanga mei he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga.
ISA 42:12 Tuku ke nau ʻatu ʻae ongoongolelei kia Sihova, pea fakahā hono fakamālō ʻi he ngaahi motu.
ISA 42:13 ‌ʻE hāʻele atu ʻa Sihova ʻo hangē ko e tangata mālohi ʻaupito, te ne ueʻi hono houhau ʻo hangē ko e tangata ʻoku toʻa lahi: te ne kalanga, ʻio, ʻo kalanga mālohi, te ne lavaʻi hono ngaahi fili.
ISA 42:14 “Kuo fuoloa mo ʻeku fakalongo pe; naʻaku nofo pe, ʻo taʻofi au: ka te u tangi ni ʻo hangē ha fefine langā; te u fakaʻauha mo maumauʻi hifo fakataha.
ISA 42:15 Te u ngaohi ke lala ʻae ngaahi moʻunga mo e potu tafungofunga, pea fakamōmoa ʻae ngaahi ʻakau iiki; pea te u ngaohi ʻae ngaahi vaitafe ko e ngaahi motu, pea te u fakamōmoa mo e ngaahi anovai.
ISA 42:16 Pea te u ʻomi ʻae kui ʻi he hala naʻe ʻikai te nau ʻilo; te u tataki ʻakinautolu ʻi he ngaahi hala naʻe ʻikai te nau ʻilo ki ai: te u ngaohi ʻae poʻuli ko e maama ʻi honau ʻao, mo e ngaahi meʻa pikopiko ke totonu. Ko e ngaahi meʻa ni te u fai kiate kinautolu, ka e ʻikai liʻaki ʻakinautolu.
ISA 42:17 “ʻE fakafoki ki mui ʻakinautolu, ʻe mā lahi, ʻakinautolu ʻoku falala ki he ngaahi tamapua kuo tongi, ʻakinautolu ʻoku pehē ki he ngaahi fakatātā kuo haka, ‘Ko homau ʻotua ʻakimoutolu.’
ISA 42:18 “Fanongo, ʻakimoutolu ʻoku tuli; pea sio, ʻakimoutolu ʻoku kui, koeʻuhi ke mou ʻā.
ISA 42:19 Ko hai ʻoku kui, ka ko ʻeku tamaioʻeiki? Pe tuli, ʻo hangē ko ʻeku talafekau ʻaia naʻaku fekau? Ko hai ʻoku kui ʻo hangē ko ia ʻoku haohaoa, pea kui ʻo hangē ko e tamaioʻeiki ʻa Sihova?
ISA 42:20 ‌ʻOku ke mamata ki he ngaahi meʻa lahi, ka ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi ia; ʻo fakaava ʻae telinga, ka ʻoku ʻikai te ke fanongo.
ISA 42:21 ‌ʻOku fiemālie lahi ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻene māʻoniʻoni ʻaʻana; te ne hakeakiʻi ʻae fono, pea ngaohi ke ongoongolelei ia.
ISA 42:22 Ka ko e kakai eni kuo faʻao ʻenau ngaahi meʻa, pea kuo vetea ʻakinautolu; kuo moʻua ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ngaahi luo, pea kuo fufū ʻakinautolu ʻi he ngaahi fale fakapōpula: ʻoku pau ke pōpula ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai ha taha ke fakamoʻui; kuo faʻao ʻakinautolu, pea ʻoku ʻikai pehē ʻe ha taha, ‘Ke toe ʻomi.’
ISA 42:23 Ko hai ʻiate kimoutolu te ne tokanga ki he meʻa ni? Ko hai te ne fakafanongo pea ongoʻi ʻi he kuonga ʻe hoko mai?
ISA 42:24 Ko hai naʻe tuku ʻa Sēkope ke vetea, pea mo ʻIsileli ki he kau kaihaʻa? ʻIkai ko Sihova, ʻaia kuo tau fai hala ki ai? He naʻe ʻikai te nau fie ʻeveʻeva ʻi hono ngaahi hala, pea naʻe ʻikai te nau talangofua ki heʻene fono.
ISA 42:25 Ko ia kuo ne lilingi kiate ia ʻae kakaha ʻo hono houhau, pea mo e mālohi ʻoe tau: pea kuo ne tutu ia ʻo takatakai, ka naʻe ʻikai te ne faʻa ʻilo; pea naʻe vela ia, ka naʻe ʻikai tokanga hono loto ki ai.”
ISA 43:1 Ka ko eni, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne ngaohi koe, ʻE Sēkope, pea ko ia naʻe fakafuofua koe, ʻE ʻIsileli, “ʻOua ʻe manavahē: he kuo u huhuʻi koe, kuo u ui koe ʻaki ho hingoa; ʻoku ʻaʻaku koe.
ISA 43:2 ‌ʻOka ke ka ʻalu ʻi he vai, te u ʻiate koe; pea ʻi he ngaahi vaitafe, ʻe ʻikai te ke melemo ai: ʻoka ke ka ʻalu ʻi he afi, ʻe ʻikai te ke vela; pea ʻe ʻikai ʻalu hake ʻiate koe ʻae ulo afi.
ISA 43:3 He ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, ko ho Fakamoʻui: naʻaku foaki ʻa ʻIsipite ko ho huhuʻi, ʻa ʻItiopea mo Sipa maʻau.
ISA 43:4 Ko e meʻa ʻi hoʻo mahuʻinga ʻi hoku ʻao, ko ia naʻa ke ongoongolelei ai, pea kuo u ʻofa kiate koe: ko ia te u foaki ʻae kau tangata koeʻuhi ko koe, pea mo e kakai koeʻuhi ko hoʻo moʻui.
ISA 43:5 ‌ʻOua ʻe manavahē: he ʻoku ou ʻiate koe: te u ʻomi ho hako mei hahake, pea tānaki ko e mei he lulunga;
ISA 43:6 Te u pehē ki he tokelau, ‘Tukuange,’ pea ki he potu tonga, ‘ʻOua ʻe taʻofi:’ ʻomi hoku ngaahi foha mei he mamaʻo, mo hoku ngaahi ʻofefine mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani;
ISA 43:7 ‌ʻIo, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ui ʻaki hoku huafa: he kuo fakatupu ia ke u ongoongolelei ai: naʻaku fakafuofua ia, ʻio, naʻaku ngaohi ia.”
ISA 43:8 Omi ʻae kakai kui ʻoku mata, pea mo e tuli ʻoku telinga.
ISA 43:9 Ke tānaki fakataha ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ke fakataha ʻae kakai: ko hai ʻiate kinautolu te ne fakahā ʻae meʻa ni, pea fakahā kiate kitautolu ʻae ngaahi meʻa muʻa? Tuku ke nau ʻomi ʻa ʻenau kau fakamoʻoni, koeʻuhi ke nau tonuhia: pe tuku ke nau fanongo, pea pehē, “Ko e moʻoni ia.”
ISA 43:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu, pea ko ʻeku tamaioʻeiki ʻaia kuo u fili: koeʻuhi ke mou ʻilo pea tui kiate au, pea ʻilo pau ko au ia: naʻe ʻikai ha ʻOtua kuo fakatupu ʻi muʻa ʻiate au, pea ʻe ʻikai ha taha kimui.
ISA 43:11 Ko au, ʻio ko au, ko Sihova; pea ʻoku ʻikai mo ha fakamoʻui ka ko au pe.
ISA 43:12 Kuo u fakahā, pea kuo u fakamoʻui, pea kuo u fakahinohino, ʻi he ʻikai ha ʻotua kehe ʻiate kimoutolu: ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu, Ko au pe ko e ʻOtua.”
ISA 43:13 ‌ʻIo, ʻi he teʻeki ai ʻae ʻaho ko au ia, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa fakamoʻui mei hoku nima: te u ngāue, pea ko hai te ne taʻofi au?
ISA 43:14 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, ko homou huhuʻi, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; Ko e meʻa ʻiate kimoutolu kuo u fekau ki Papilone, pea kuo ʻomi ki lalo honau houʻeiki, pea mo e kakai Kalitia, ʻaia ʻoku ʻi he ngaahi vaka ʻenau tangi.
ISA 43:15 Ko au ko Sihova, ko homou tokotaha māʻoniʻoni, ko e Tupuʻanga ʻo ʻIsileli, ko homou Tuʻi.
ISA 43:16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku ngaohi ʻae ʻaluʻanga ʻi he moana, pea mo e hala ʻi he ngaahi vai lahi;
ISA 43:17 ‌ʻAia ʻoku ʻomi ʻae saliote mo e hoosi, ʻae kongakau mo e mālohi: te nau tokoto fakataha, ʻe ʻikai te nau tuʻu ki ʻolunga: kuo nau ʻauha, kuo fuʻifuʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e filo ʻoe maama.
ISA 43:18 “ʻOua naʻa mou manatu ki he ngaahi meʻa muʻa, pe tokanga ki he ngaahi meʻa motuʻa.
ISA 43:19 Vakai, te u fai ha meʻa foʻou; ʻe tupu hake ni ia; pea ʻikai te mou ʻilo ia? ʻIo, te u ngaohi ha hala ʻi he potu lala, mo e ngaahi vaitafe ʻi he toafa.
ISA 43:20 ‌ʻE fakaʻapaʻapa kiate au ʻae fanga manu ʻoe vao, ʻae talākoni mo e ngaahi lulu: koeʻuhi ʻoku ou foaki ʻae vai ʻi he potu lala, mo e vaitafe ʻi he toafa, ke ʻatu ʻae inu ki hoku kakai kuo u fili.
ISA 43:21 Kuo u ngaohi ʻae kakai ni maʻaku; te nau fakahā hoku ongoongolelei.
ISA 43:22 Ka naʻe ʻikai te ke ui kiate au, ʻE Sēkope; ka kuo ke fiu ʻiate au, ʻE ʻIsileli.
ISA 43:23 ‌ʻOku teʻeki te ke ʻomi ʻae fanga lami ʻo hoʻo ngaahi feilaulau tutu; pea teʻeki ai te ke fakaʻapaʻapa ʻaki hoʻo ngaahi feilaulau. Naʻe ʻikai te u fekau ke ke tauhi au ʻaki ha meʻa foaki, pe fakaongosia koe ʻi he ʻomi ʻae meʻa namu kakala.
ISA 43:24 ‌ʻOku teʻeki te ke fakatau maʻaku ʻae ʻakau namu kakala ʻaki ha paʻanga, pea ʻoku teʻeki te ke fakamākona au ʻaki ʻae ngako ʻo hoʻo ngaahi feilaulau; ka kuo ke taʻomia au ʻaki hoʻo ngaahi hia, kuo ke fakafiuʻi au ʻi hoʻo ngaahi fai kovi.
ISA 43:25 Ko au, ʻio ko au ia, ʻaia ʻoku tāmateʻi hoʻo ngaahi hia koeʻuhi ko au, pea ʻe ʻikai te u manatu hoʻo ngaahi angahala.
ISA 43:26 Fakamanatuʻi au: ke tau fefakamaauʻaki: fai hoʻo fakamatala, koeʻuhi ke ke tonuhia.
ISA 43:27 Kuo fai hala hoʻo ʻuluaki tamai, pea kuo talangataʻa kiate au hoʻo kau akonaki.
ISA 43:28 Pea kuo fakalieliaʻi ʻe ho ngaahi houʻeiki hoku fale tapu, ko ia te u tuku ʻa Sēkope ki he malaʻia, pea ko ʻIsileli ki he valoki.”
ISA 44:1 Ka ko eni, fanongo, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki; mo ʻIsileli, ʻa koe kuo u fili:
ISA 44:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne ngaohi koe, pea naʻe fakafuofua koe mei he manāva, ʻaia te ne tokoniʻi koe; “ʻOua ʻe manavahē,” ʻE Sēkope, ko ʻeku tamaioʻeiki: pea mo koe, ko Sesuluni, ʻa koe kuo u fili.
ISA 44:3 He te u lilingi ʻae vai kiate ia ʻoku fieinu, pea mo e vai lahi ki he kelekele mōmoa: pea te u huaʻi hoku laumālie ki ho hako, mo ʻeku tāpuaki ki hoʻo fānau:
ISA 44:4 Pea te nau tupu hake ʻo hangē ʻoku ʻi he mohuku, ʻo hangē ko e ngaahi uilou ʻi he veʻe vaitafe.
ISA 44:5 ‌ʻE pehē ʻe ha tokotaha, “ʻOku ʻo Sihova au;” pea ko e tokotaha ʻe ui ʻaki ʻae hingoa ko Sēkope; pea ko e tokotaha te ne tohi ʻaki hono nima kia Sihova, pea fakahingoa foʻou ia ʻaki ʻae hingoa ʻo ʻIsileli.
ISA 44:6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e Tuʻi ʻo ʻIsileli, pea ko hono huhuʻi ko Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Ko au ko e ʻuluaki, pea ko au pe ko e ki mui; pea ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au.”
ISA 44:7 Pea ko hai, ʻo hangē ko au, ʻe ui, pea ʻe fakahā ia, pea ʻe fakatonutonu ia maʻaku, hili ʻeku fakanofo ʻae kakai ʻi muʻa? Pea ko e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ni, pea mo ia ʻe hoko, tuku ke nau fakahā kiate kinautolu.
ISA 44:8 ‌ʻOua te mou manavahē, pea ʻoua ʻe lilika: ʻikai kuo u fakahā kiate koe mei he kuonga ko ia, pea kuo fanongonongo ia? ʻIo, ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu. ʻOku ai ha ʻOtua mo au? ʻIo, ʻoku ʻikai ha ʻOtua; ʻoku ʻikai te u ʻilo ha taha.”
ISA 44:9 Ko e vaʻinga ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ngaohi ʻae tamapua kuo tongi; pea ʻe ʻikai ʻaonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku nau fiefia ai; pea ko e kau fakamoʻoni ʻakinautolu kiate kinautolu; ʻoku ʻikai te nau mamata, pe ʻilo, koeʻuhi ke nau mā ai.
ISA 44:10 Ko hai kuo ne fakafuofua ha ʻotua, pe ngaohi ha tamapua kuo tongi ʻoku ʻaonga ki ha meʻa ʻe taha?
ISA 44:11 Vakai, ʻe mā ʻene ngaahi kaumeʻa kotoa pē: pea ko e kau ngāue, ʻoku ʻoe tangata ʻakinautolu: tuku ke tānaki fakataha ʻakinautolu, tuku ke nau tuʻu hake; ka te nau manavahē, pea te nau mā fakataha.
ISA 44:12 Ko e tufunga ukamea ʻoku ne ngāueʻaki ʻae meʻa fakaū ʻi he malala, pea fakafuofua ia ʻaki ʻae ngaahi hamala, pea ʻoku ngaohi ia ʻaki ʻae mālohi ʻo hono nima: ʻio, ʻoku fiekaia ia, pea kuo tei ʻosi hono mālohi: ʻoku taʻeinu ia ha vai, pea ʻoku vaivai.
ISA 44:13 ‌ʻOku mafao ʻe he tufunga ʻakau ʻene meʻa fuofua; ʻoku ne fakaʻilonga ia ʻaki ha afo; ʻoku ne fakatau ia ʻaki ʻae ngaahi tele, pea ʻoku ne fakaʻilonga ia ʻaki ʻae meʻa fua, pea ngaohi ia ko e fakatātā ki he tangata, ʻo hangē ko e toulekeleka ʻoe tangata; koeʻuhi ke nofo ia ʻi he fale.
ISA 44:14 ‌ʻOku ne tā hifo ʻae ngaahi sita, pea toʻo ʻae saipalesi pea mo e ʻoke, ʻaia ʻoku ne fakamālohi maʻana ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe vao: ʻoku ne tō ʻae ʻasi, pea ʻoku moʻui ia ʻi he ʻuha.
ISA 44:15 Pea ʻe hoko ia ko e fefie ki he tangata: pea te ne toʻo mei ai, pea fakamafana ia; ʻio, ʻoku ne tutu ia, pea taʻo ʻae mā; ʻio, ʻoku ne ngaohi ha ʻotua, pea lotu ki ai; ʻoku ne ngaohi ia ko e tamapua kuo tongi, pea foʻohifo ki ai.
ISA 44:16 ‌ʻOku ne tutu hono konga ʻi he afi; ʻoku ne teuteu ʻaki hono konga ʻae kakano ki he kai; ʻoku ne tunu ʻae kakano, pea mākona ai: ʻio, ʻoku ne mumū, pea ne pehē, “Ko eni, kuo u māfana, kuo u mamata ki he afi:”
ISA 44:17 Pea ko hono toe ʻo ia ʻoku ne ngaohi ʻaki ha ʻotua, ʻio, ko ʻene tamapua kuo tongi: ʻoku ne foʻohifo ʻo hū ki ai, pea lotu ki ai, pea ne pehē, “Fakamoʻui au, he ko koe ko hoku ʻotua.”
ISA 44:18 ‌ʻOku teʻeki te nau fanongo pe ʻilo he kuo ne tāpuni honau mata, ke ʻoua te nau mamata; mo honau loto, ko ia ʻoku nau taʻeʻilo ai.
ISA 44:19 Pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku tokanga ʻi hono loto, pea ʻoku ʻikai ha ʻilo pe ha fakakaukau ke pehē, “Kuo u tutu hono konga ʻi he afi; ʻio, pea kuo u taʻo mā ʻi hono malala ʻo ia; kuo u tunu ai ʻae kanomate, pea kai ia; pea te u ngaohi hono toe ko e meʻa fakalielia? He te u foʻohifo ki he sino ʻoe ʻakau?”
ISA 44:20 ‌ʻOku ne kai ʻae efuefu: ko e loto kākā kuo ne fakaafe ia, ko ia ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui hono laumālie, pe pehē, “ʻIkai ko e loi ʻoku ʻi hoku nima toʻomataʻu?”
ISA 44:21 Manatuʻi ʻae ngaahi meʻa ni, ʻE Sēkope mo ʻIsileli; he ko ʻeku tamaioʻeiki koe: Naʻaku fakafuofua koe; ko koe ko ʻeku tamaioʻeiki: ʻE ʻIsileli, ʻo ʻikai te ke ngalo ʻiate au.
ISA 44:22 Kuo u tāmateʻi hoʻo ngaahi hia, ʻo hangē ko e ʻao matolu, pea hangē ko e ʻao, ʻa hoʻo ngaahi angahala: tafoki mai kiate au; he kuo u huhuʻi koe.
ISA 44:23 Hiva, ʻakimoutolu ʻae ngaahi langi he kuo fai ia ʻe Sihova: kalanga, ʻakimoutolu ʻae ngaahi potu māʻulalo ʻo māmani: ke hā homou hiva, ʻae ngaahi moʻunga, ʻa koe ko e vao ʻakau, pea mo e ʻakau kotoa pē ʻi ai: he kuo huhuʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope, pea kuo ne fakaongoongolelei ia ʻi ʻIsileli.
ISA 44:24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko ho huhuʻi, pea ko ia naʻe fakafuofua koe mei he manāva, “Ko au ko Sihova kuo u ngaohi ʻae meʻa kotoa pē; kuo u folahi tokotaha pe ʻae ngaahi langi; ʻoku fofola atu ʻa māmani ʻe au pe;
ISA 44:25 Ko au ia ʻoku taʻofi ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe kau loi, pea fakavaleʻi ʻae kau kikite; mo fakafoki ʻae kau tangata poto, pea ʻoku ngaohi ʻa ʻenau ʻilo ko e vale;
ISA 44:26 Ko ia ʻoku fokotuʻumaʻu ʻae lea ʻa ʻene tamaioʻeiki, pea fakamoʻoni ki he akonaki ʻo ʻene kau talafekau; ʻaia ʻoku pehē ki Selūsalema, ‘ʻE fakakakai koe;’ pea ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, ‘ʻE langa ʻakimoutolu,’ pea ‘Te u toe fokotuʻu ʻae ngaahi potu maumau ʻi ai:’
ISA 44:27 ‌ʻAia ʻoku pehē ki he loloto, ‘Ke mōmoa koe,’ pea, ‘Te u fakamaha hoʻo ngaahi vaitafe;’
ISA 44:28 ‌ʻAia ʻoku pehē kia Kolesi, ‘Ko hoku tauhi ia, pea te ne fai hoku finangalo kotoa pē:’ ʻio, ʻo ne pehē ki Selūsalema, ‘ʻE langa koe;’ pea ki he falelotu lahi, ʻE ai ho tuʻunga.’”
ISA 45:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ki heʻene pani, kia Kolesi, ʻaia kuo u puke ki hono nima toʻomataʻu, ke fakavaivai ʻae ngaahi puleʻanga ʻi hono ʻao; pea te u vete ʻae noʻotanga vala ʻoe ngaahi tuʻi, ke fakaava ʻi hono ʻao ʻae ngaahi matapā louua pea ʻe ʻikai tāpuni ʻae ngaahi matapā;
ISA 45:2 “Te u muʻomuʻa ʻiate koe, pea ngaohi ʻae ngaahi potu pikopiko ke totonu: te u laiki ʻae ngaahi matapā palasa, pea tuʻusi ke motu ʻae ngaahi ukamea fakamaʻu:
ISA 45:3 Pea te u foaki kiate koe ʻae koloa ʻoe poʻuli, mo e koloa fufū ʻoe ngaahi potu lilo, koeʻuhi ke ke ʻilo ko au, ko Sihova, ʻaia ʻoku ui koe ʻaki ho hingoa, ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli.
ISA 45:4 Koeʻuhi ko Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki, mo ʻIsileli kuo u fili, kuo u ui ʻaki koe ho hingoa: kuo u fakahingoa koe, ka ʻoku teʻeki te ke ʻilo au.
ISA 45:5 ¶ Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha, ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au: naʻaku fakakofuʻi koe, ka ʻoku teʻeki te ke ʻilo au:
ISA 45:6 Koeʻuhi ke nau ʻilo mei he hopoʻangalaʻā, pea mei he lulunga, ʻoku ʻikai ha taha mo au. Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha.
ISA 45:7 Kuo u ngaohi ʻae maama, pea fakatupu mo e poʻuli: ʻoku ou fakahoko ʻae melino, pea fakatupu mo e tau: ko au ko Sihova ʻoku ou fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
ISA 45:8 Mapee hifo, ʻakimoutolu ʻae ngaahi langi mei ʻolunga, pea tuku ke lilingi ʻe he ngaahi ʻao ʻae māʻoniʻoni: tuku ke fakamanga ʻae kelekele, pea tuku ke tupu ai ʻae moʻui, pea tuku ke tupu fakataha mo e angatonu; ko au ko Sihova kuo u fakatupu ia.
ISA 45:9 ‌ʻE malaʻia ia ʻaia ʻoku fekuki mo hono Tupuʻanga! Tuku ke fai ʻe he konga ipu maumau mo e ngaahi konga ipu maumau ʻoe kelekele. ʻE pehē ʻe he ʻumea kiate ia ʻoku ne fakafuofua ia, “Ko e hā kuo ke ngaohi?” Pe ko hoʻo ngāue, “ʻOku ʻikai hano nima?”
ISA 45:10 ‌ʻE malaʻia ia ʻoku pehē ki heʻene tamai, “Ko e hā kuo ke fakatupu?” Pe ki he fefine, “Ko e hā ia kuo ke fanauʻi?”
ISA 45:11 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, mo hono Tupuʻanga, “Fehuʻi kiate au ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻoku kau ki hoku ngaahi foha, pea ʻi he ngaahi ngāue ʻa hoku nima mou fekau mai kiate au.
ISA 45:12 Kuo u ngaohi ʻa māmani, pea fakatupu mo e tangata ʻi ai: ko au, kuo u folahi ʻe hoku nima ʻae ngaahi langi, pea kuo u fekau ki honau tokolahi kotoa pē.
ISA 45:13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “kuo u fokotuʻu hake ia ʻi he māʻoniʻoni, pea te u fakahinohino hono ngaahi hala kotoa pē: te ne langa ʻeku kolo, pea te ne tukuange ʻeku ngaahi pōpula, ka e ʻikai koeʻuhi ko e fakatau, pe ko e totongi.
ISA 45:14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE haʻu kiate koe ʻae ngāue ʻa ʻIsipite, mo e koloa ʻa ʻItiopea, pea mo e kakai Sipa, ko e kau tangata lalahi, pea ʻe ʻaʻau ʻakinautolu: te nau muimui ʻiate koe; ʻi he ukamea fihifihi te nau aʻu mai, pea te nau tō ki lalo kiate koe, te nau kole kiate koe, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻoku ʻiate koe ʻae ʻOtua; pea ʻoku ʻikai mo ha tokotaha, ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua.’”
ISA 45:15 Ko e moʻoni ko koe ko e ʻOtua ʻoku ke fufū koe, ʻE ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e Fakamoʻui.”
ISA 45:16 Te nau mā, pea puputuʻu, ʻakinautolu kotoa pē: ʻe tutuku fakataha ʻi he maveuveu ʻakinautolu ʻoku ngaohi tamapua.
ISA 45:17 Ka e fakamoʻui ʻa ʻIsileli ʻia Sihova ʻaki ʻae moʻui taʻengata: ʻe ʻikai te mou mā pe puputuʻu ʻo lauikuonga pea taʻengata.
ISA 45:18 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi langi; ko e ʻOtua pe ʻaia naʻe fakafuofua ʻa māmani mo fakatupu ia; kuo ne fokotuʻumaʻu ia, naʻe ʻikai te ne ngaohi ke taʻeʻaonga ia, naʻa ne fakafuofua ia ke nofo ai ʻae kakai: “ko au ko Sihova: pea ʻoku ʻikai mo ha tokotaha.
ISA 45:19 Naʻe ʻikai te u lea ʻi he lilo, ʻi ha potu fakapoʻuli ʻo māmani: naʻe ʻikai te u pehē taʻeʻaonga ki he hako ʻo Sēkope, ‘Kumi kiate au:’ Ko au ko Sihova ʻoku ou lea ʻaki ʻae māʻoniʻoni, ʻoku ou fakahā ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu.”
ISA 45:20 “Fakataha ʻakimoutolu pea haʻu; ʻunuʻunu mai ke ofi ʻakimoutolu kuo hao ʻi he ngaahi puleʻanga: ʻoku ʻikai ha ʻilo ʻiate kinautolu ʻoku fokotuʻu ʻae ʻakau ʻo ʻenau tamapua kuo tongi, pea hū ki he ʻotua ʻoku ʻikai faʻa fakamoʻui.
ISA 45:21 Mou tala, pea ʻomi ke ofi ʻakinautolu, ʻio, tuku ke nau fakakaukau fakataha: ko hai kuo ne fakahā ʻae meʻa ni mei he kuonga ʻi muʻa? Ko hai kuo ne tala ia mei he kuonga ko ia? ʻIkai ko au ko Sihova? Pea ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua mo au; ko e ʻOtua angatonu pea ko e Fakamoʻui; ʻoku ʻikai ha taha mo au.
ISA 45:22 “Sio mai kiate au pea mou moʻui ai, ʻae ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani: he ko au pe ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai mo ha taha.
ISA 45:23 Kuo u fuakava ʻiate au pe, kuo ʻalu atu ʻae folofola ʻi hoku fofonga ʻi he māʻoniʻoni, pea ʻe ʻikai foki ia, ʻE peluki ʻae tui kotoa pē kiate au, ʻe fuakava mo e ʻelelo kotoa pē.
ISA 45:24 Ko e moʻoni, ʻe pehē ʻe ha tokotaha, ‘ʻOku ou maʻu ʻae māʻoniʻoni mo e mālohi ʻia Sihova:’” ʻio, ʻe haʻu kiate ia ʻae kakai; pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻita kiate ia ʻe mā.
ISA 45:25 ‌ʻE tonuhia ʻia Sihova ʻae hako kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea te nau vikiviki ai.
ISA 46:1 ‌ʻOku foʻohifo ʻa Peli, pea tulolo ʻa Nipo, naʻe heka ʻi he ngaahi manu ʻae ngaahi tamapua, pea ʻi he fanga pulu: naʻe māfasia hoʻomou ngaahi saliote; ʻi hono fakaheka kuo ongosia ai ʻae manu.
ISA 46:2 ‌ʻOku nau tulolo, ʻoku nau punou fakataha; naʻe ʻikai te nau faʻa fua ʻae kavenga, ka kuo hoko ʻo pōpula ʻakinautolu.
ISA 46:3 “Fanongo kiate au, ʻae fale ʻo Sēkope, pea mo hono toe kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻaku fua mei he fatu, ʻaia ʻoku fua mei he manāva.
ISA 46:4 Pea ʻo aʻu ki hoʻo motuʻa ko au ia; pea ʻo aʻu ki he ʻuluhinā te u fua koe: kuo u ngaohi, pea te u fua ia; ʻio, te u fua, pea te u fakamoʻui.
ISA 46:5 “Te mou fakatatau au kia hai, pea te u tatau mo hai, ʻio te mou fakatatau au kia hai, koeʻuhi ke mā tatau mo ia?
ISA 46:6 ‌ʻOku laku ʻae koula mei he kato, pea fakamamafa ʻae siliva ʻi he meʻa fakatatau, pea fakakau ʻae tufunga koula; pea ʻoku ne ngaohi ia ko e ʻotua: ʻoku nau punou hifo, ʻio, ʻoku nau lotu.
ISA 46:7 ‌ʻOku nau fua ia ʻi he uma, ʻoku nau hapahapai ia, pea fokotuʻu ia ʻi hono potu, pea ʻoku ne tuʻu; pea ʻe ʻikai te ne ʻalu mei hono potu: ʻio, ʻe kalanga ha tokotaha kiate ia, ka ʻoku ʻikai te ne tali, pe fakamoʻui ia mei heʻene tuʻutāmaki.
ISA 46:8 “Manatuʻi ʻae meʻa ni, pea fakahā ko e kau tangata ʻakimoutolu: toe manatu ki ai, ʻakimoutolu ʻae kau angahala.
ISA 46:9 Manatu ki he ngaahi ʻuluaki meʻa ʻi muʻa: he ko au ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ha taha kehe; Ko au ko e ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻe tatau mo au,
ISA 46:10 Ke fakahā ʻae ikuʻanga mei he kamataʻanga, pea mei he ngaahi kuonga ʻi muʻa ʻae ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ke fai, ʻo pehē, ʻE tuʻumaʻu ʻeku tuʻutuʻuni, pea te u fai ʻeku faʻiteliha kotoa pē:
ISA 46:11 ‌ʻO ui ʻae manupuna ʻoku fekai mei he potu hahake, ʻae tangata ʻoku ne fai ki heʻeku fekau mei he fonua mamaʻo: ʻio, kuo u fakahā ia, pea te u fakahoko ia; kuo u tuʻutuʻuni ki ai, pea te u fai ia.
ISA 46:12 Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻoku loto mālohi, ʻakimoutolu ʻoku mamaʻo mo e māʻoniʻoni:
ISA 46:13 ‌ʻOku ou ʻomi ke ofi ʻeku māʻoniʻoni; ʻe ʻikai mamaʻo ia, pea mo ʻeku fakamoʻui ʻe ʻikai tatali ia: pea te u tuku ʻae fakamoʻui ʻi Saione, maʻa ʻIsileli ko hoku nāunau.
ISA 47:1 “ʻAlu hifo, pea nofo ʻi he efuefu, ʻE ʻofefine tāupoʻou ʻo Papilone, nofo ʻi he kelekele: ʻE ʻofefine ʻoe kakai Kalitia, ʻoku ʻikai ha nofoʻanga fakaʻeiʻeiki: ʻe ʻikai toe ui koe ko e hoihoifua mo e ngalingali ʻeiki.
ISA 47:2 Toʻo ʻae ngaahi maka momosi, pea momosi ʻae koane: toʻo ʻae pūlou ʻo ho louʻulu, vete ho kofu tōtōlofa, toʻo ʻae ʻufiʻufi ʻo ho vaʻe, aʻa ʻi he ngaahi vaitafe.
ISA 47:3 ‌ʻE toʻo ʻae ʻufiʻufi ʻo hoʻo telefua, ʻio, ʻe hā hoʻo mā: te u tautea, ʻe ʻikai te u fakafetaulaki kiate koe ʻo hangē ko ha tangata.”
ISA 47:4 Pea ko hotau huhuʻi, ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 47:5 “Nofo fakalongo pē koe, pea ke ʻalu ki he fakapoʻuli, ʻE ʻofefine ʻoe kakai Kalitia: ʻe ʻikai toe ui koe, Ko e fefineʻeiki ʻoe ngaahi puleʻanga.
ISA 47:6 Naʻaku houhau ki hoku kakai, kuo u fakaʻuli hoku tofiʻa, pea ʻatu ʻakinautolu ki ho nima: naʻe ʻikai te ke fakahā hao kātaki ʻofa ki ai; kuo ke ai ke fakamamafa hoʻo haʻamonga ki he kau mātuʻa.
ISA 47:7 Pea naʻa ke pehē, ‘Te u hoko ko e fefineʻeiki ʻo lauikuonga:’ ko ia naʻe ʻikai te ke tokanga ʻi ho loto ki he ngaahi meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke manatu ki he ikuʻanga ʻo ia.
ISA 47:8 “Ko ia ke ke fanongo ki he meʻa ni, ʻa koe ʻoku ke moʻulaloa ki he ngaahi meʻa fakafiefia fakamaama, ʻoku ke nofo fakafiemālie, ʻoku ke pehē ʻi ho loto, ‘Ko au, pea ʻoku ʻikai ha taha mo au: ʻe ʻikai te u nofo ʻo hangē ko e fefine kuo mate hono husepāniti, pea ʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻae mole ʻae fānau:’
ISA 47:9 Ka ko e ongo meʻa ni ʻe ua ʻe hoko kiate koe ʻi he kemo, ʻi ha ʻaho pe taha, ʻae mole ʻae fānau, mo e mate ʻo ho husepāniti: ʻe hoko ia ʻo lahi kiate koe, koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo fai kākā, pea koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo fiemana.
ISA 47:10 He kuo ke faʻaki ki hoʻo angakovi: kuo ke pehē, ‘ʻOku ʻikai mamata ʻe ha taha kiate au.’ Ko hoʻo poto mo hoʻo ʻilo, kuo na fakahalaʻi koe; pea kuo ke pehē ʻi ho loto, ‘Ko au, pea ʻoku ʻikai ha taha mo au.’
ISA 47:11 Ko ia ʻe hoko ai ʻae kovi kiate koe. E ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku tupu mei fe ia. Pea ʻe tō kiate koe ʻae tautea; ʻe ʻikai te ke faʻa taʻofi ia: pea ʻe hoko fakafokifā ʻae fakaʻauha kiate koe, ʻaia ʻe ʻikai te ke ʻilo.
ISA 47:12 “Ke ke tuʻu ni mo hoʻo ngaahi ngāue kākā, pea mo hono lahi ʻo hoʻo ngaahi fiemana, ʻaia kuo ke ngāue ai talu hoʻo kei siʻi; ʻo kapau ʻe ʻaonga ia kiate koe, ʻo kapau te ke faʻa lavaʻi ia.
ISA 47:13 ‌ʻOku ke ongosia ʻi hono tokolahi ʻo hoʻo kau fakahinohino. Tuku ke tuʻu hake ni ʻae kau kikite ki he langi, mo e kau sio fetuʻu, mo e kau fakaila meʻa mei he māhina, pea fakamoʻui koe mei he ngaahi meʻa ni ʻe hoko kiate koe.
ISA 47:14 Vakai, te nau hangē ko e kauʻi koane; ʻe tutu ʻakinautolu ʻi he afi; ʻe ʻikai te nau fakamoʻui ʻakinautolu mei he mālohi ʻoe ulo: ʻe ʻikai toe ha malala ke mumū ai, pe ha afi ke nofo ki ai.
ISA 47:15 ‌ʻE pehē ʻakinautolu kiate koe ʻaia kuo mou ngāue mo ia, ʻio, ko hoʻo kau fakatau, talu hoʻo kei siʻi: te nau afe taki taha ki hono potu; ʻe ʻikai ha taha te ne fakamoʻui koe.
ISA 48:1 “Fanongo ki he meʻa ni, ʻE fale ʻo Sēkope, ʻa koe ʻoku ui ʻaki ʻae hingoa ʻo ʻIsileli, pea kuo haʻu mei he ngaahi matavai ʻo Siuta, ʻakimoutolu ʻoku fuakava ʻi he huafa ʻo Sihova, pea lea ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, ka ʻoku ʻikai ʻi he moʻoni, pe ʻi he māʻoniʻoni.
ISA 48:2 He ʻoku nau lau ʻoku nau ʻoe kolo māʻoniʻoni, pea faʻaki ʻakinautolu ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli; ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ISA 48:3 Kuo u fakahā ʻae ngaahi meʻa muʻa mei he kamataʻanga; pea naʻa nau ʻalu atu mei hoku fofonga, pea ne u fakahā ia; naʻaku fai fakafokifā ia, pea hoko ia.
ISA 48:4 Koeʻuhi naʻaku ʻilo ʻoku ke paongataʻa, pea ko e uoua ukamea ho kia, pea palasa ho foʻi laʻē;
ISA 48:5 Kuo u fakahā ia kiate koe mei he kamataʻanga; ʻi he teʻeki ai hoko ia naʻaku fakahā ia kiate koe: telia naʻa ke pehē, ‘Kuo fai ʻe heʻeku tamapua, ʻae ngaahi meʻa ko ia, mo ʻeku tamapua kuo tongi, mo ʻeku tamapua kuo haka kuo fekau ki ai.’
ISA 48:6 Kuo ke tomuʻa fanongo, pea vakai kuo hoko ʻae meʻa ni kotoa pē; pea ʻe ʻikai te ke fakahā ia? “Kuo u fakahā atu mei he kuonga ni, ʻae ngaahi meʻa foʻou, ʻio, ʻae ngaahi meʻa lilo, pea naʻe ʻikai te ke ʻilo ki ai.
ISA 48:7 ‌ʻOku fakatupu ni ia, kae ʻikai mei he kamataʻanga; ʻio, ʻi muʻaange ʻi he ʻaho ʻaia naʻe ʻikai te ke fanongo ki ai, telia naʻa ke pehē, “Vakai, naʻaku ʻilo ia.”
ISA 48:8 Ko e moʻoni naʻe ʻikai te ke fanongo, ʻio, naʻe ʻikai te ke ʻilo; ʻio, mei he kuonga ko ia naʻe ʻikai ke fakaava ho telinga: he naʻaku ʻilo te ke fai kākā lahi, pea naʻe ui koe ko e maumau fono mei he manāva.
ISA 48:9 Koeʻuhi ko hoku huafa te u taʻofi hoku houhau, pea koeʻuhi ko ʻeku ongoongolelei te u taʻofi au meiate koe, ke ʻoua naʻaku tuʻusi ʻaupito koe.
ISA 48:10 Vakai; kuo u fakamaʻa koe, kae ʻikai ʻaki ʻae siliva; kuo u fili koe mei he afi ʻoe mamahi.
ISA 48:11 Koeʻuhi ko au, ʻio, koeʻuhi ko au, te u fai ia: he ko e hā ʻe fakalielia ai ʻa hoku huafa? Pea ʻe ʻikai te u foaki hoku nāunau ki ha tokotaha kehe.
ISA 48:12 “Fanongo kiate au, ʻe Sēkope pea mo ʻIsileli, ʻa koe kuo u ui; ko au ia; ko au ko e ʻuluaki, pea ko au foki ko e kimui.
ISA 48:13 Kuo ʻai ʻe hoku nima ʻae tuʻunga ʻo māmani, pea kuo u hanga ʻae ngaahi langi ʻaki hoku nima toʻomataʻu: ʻo kau ka ui ki ai, ʻoku nau tuʻu hake fakataha.
ISA 48:14 “Mou fakataha, ʻakimoutolu kotoa pē, pea fanongo; ko hai ʻiate kinautolu kuo ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ui? Kuo ʻofa ʻa Sihova kiate ia: te ne fai ʻene faʻiteliha ki Papilone, pea ʻe ʻi he kakai Kalitia ʻa hono nima.
ISA 48:15 Ko au, ʻio, ko au, kuo u folofola; kuo u ui kiate ia: kuo u ʻomi ia, pea te ne ngaohi ke lelei hono hala.
ISA 48:16 “Mou haʻu ke ofi kiate au, fanongo ki he meʻa ni; “talu ʻae kamataʻanga naʻe ʻikai te u lea ʻi he lilo; talu ʻae kuonga naʻe ʻi ai ia, ʻoku ʻi ai au.” Pea ko e ʻEiki ko Sihova, mo hono Laumālie, kuo na fekau au.
ISA 48:17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko ho Huhuʻi, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; “Ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia ʻoku akonakiʻi koe ke ʻaonga, pea ko ia ʻoku tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke ʻalu ai.
ISA 48:18 ‌ʻAmusiaange ʻe au kuo ke tokanga ki heʻeku ngaahi fekau! Ka ne pehē kuo hangē ko e vaitafe hoʻo fiemālie, pea tatau hoʻo māʻoniʻoni mo e ngaahi peau ʻoe tahi:
ISA 48:19 Pea ko ho hako foki kuo hangē ko e ʻoneʻone, pea ko e fua ʻo ho manāva ʻo hangē ko e kilikili ʻoe matātahi; pea ʻe ʻikai tuʻusi pe fakaʻauha hono hingoa mei hoku ʻao.
ISA 48:20 ‌ʻAlu atu ʻakimoutolu mei Papilone, mou hola mei he kakai Kalitia, mou fakahā ʻaki ʻae lea ʻoe hiva, tala ʻae meʻa ni, lea ʻaki ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani; mou pehē, “Kuo huhuʻi ʻe Sihova ʻa ʻene tamaioʻeiki ko Sēkope.”
ISA 48:21 Pea naʻe ʻikai te nau masiva inu ʻi heʻene tataki ʻakinautolu ʻi he ngaahi toafa: naʻa ne pule ke tafe atu ʻae vai mei he maka maʻanautolu: naʻa ne foaʻi ʻae maka, pea naʻe mapuna mei ai ʻae vai.
ISA 48:22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻoku ʻikai ha fiemālie ki he kakai angahala.”
ISA 49:1 Fanongo, ʻE ngaahi motu, kiate au; pea fakafanongo, ʻakimoutolu ʻae kakai mei he mamaʻo; Kuo ui ʻe Sihova kiate au mei he manāva; mei he fatu ʻo ʻeku faʻē kuo ne lea ʻaki hoku hingoa.
ISA 49:2 Pea kuo ne ngaohi hoku ngutu ʻo hangē ko e heletā māsila; ʻi he malumalu ʻo hono nima kuo ne fufū au, pea ngaohi au ko e ngahau ngingila; kuo ne fakafufū au ʻi hono ʻaiʻanga ngahau;
ISA 49:3 Pea ne pehē kiate au, “Ko koe, ʻE ʻIsileli, ko ʻeku tamaioʻeiki te u ongoongolelei ʻiate koe.”
ISA 49:4 Pea ne u pehē, “Kuo u ngāue taʻeʻaonga: kuo u fakaʻosi noa pe ʻeku mālohi, pea taʻeʻaonga: ka ʻoku moʻoni ʻoku ʻia Sihova ʻeku fakamaau, pea ʻi hoku ʻOtua ʻa ʻeku ngāue.”
ISA 49:5 Pea ko eni, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia naʻa ne fakafuofua au mei he manāva ke hoko ko ʻene tamaioʻeiki, ke toe ʻomi ʻa Sēkope kiate ia, Kapau ʻe ʻikai tānaki ʻa ʻIsileli, ka te u ongoongolelei ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe hoko ʻa hoku ʻOtua ko hoku mālohi.
ISA 49:6 Pea naʻa ne pehē, “Ko e meʻa siʻi ke ke hoko ko ʻeku tamaioʻeiki ke toe fokotuʻu ʻae ngaahi faʻahinga ʻo Sēkope, pea ke fakailiili ʻae kakai ʻo ʻIsileli kuo fakahaofi: pea te u foaki foki koe ko e maama ki he kakai Senitaile, koeʻuhi ke ke hoko ko hoku fakamoʻui ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.”
ISA 49:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e Huhuʻi ʻo ʻIsileli, pea mo hono tokotaha māʻoniʻoni, kiate ia ʻoku fehiʻa ki ai ʻae tangata, kiate ia ʻoku fakaliliʻa ki ai ʻae puleʻanga, ki he tamaioʻeiki ʻae kau pule, “ʻE mamata pea tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi, ʻe lotu ʻae ngaahi houʻeiki, koeʻuhi ko Sihova ʻaia ʻoku angatonu, pea mo e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne fili koe.”
ISA 49:8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he kuonga tuʻutuʻumālie kuo u fanongo kiate koe, pea ʻi he ʻaho fakamoʻui kuo u tokoni kiate koe: pea te u maluʻi koe, pea foaki koe ko e fuakava ʻoe kakai, ke fokotuʻumaʻu ʻa māmani, ke ngaohi ke toe kakai ʻae ngaahi ʻapi liʻaki;
ISA 49:9 Koeʻuhi ke ke pehē ki he kau pōpula, ‘ʻAlu atu;’ kiate kinautolu ʻoku ʻi he poʻuli, ‘Fakahā ʻakimoutolu.’ Te nau kai ʻi he ngaahi hala, pea ʻe ʻi he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē ʻa ʻenau meʻakai.
ISA 49:10 ‌ʻE ʻikai te nau fiekaia pe fieinu; pea ʻe ʻikai teʻia ʻakinautolu ʻe he pupuha pe ʻe he laʻā: he ko ia ʻoku ʻaloʻofa kiate kinautolu te ne tataki ʻakinautolu, ʻio, te ne fakahinohino ʻakinautolu ki he ngaahi matavai.
ISA 49:11 Pea te u ngaohi hoku ngaahi moʻunga kotoa pē ko e hala, pea ʻe hakeakiʻi ʻa hoku ngaahi hala motuʻa.
ISA 49:12 Vakai, ʻe haʻu ʻakinautolu mei he tokelau pea mei he lulunga; pea mo kinautolu ni mei he fonua ko Sinimi.
ISA 49:13 Hiva, ʻae ngaahi langi; pea ke fiefia, ʻE māmani; pea ke pā mai ʻi he hiva, ʻae ngaahi moʻunga: he kuo fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa hono kakai, pea te ne ʻaloʻofa ki hono kakai mamahi.
ISA 49:14 Ka naʻe pehē ʻe Saione, “Kuo liʻaki au ʻe Sihova, pea kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku ʻEiki.”
ISA 49:15 “ʻE faʻa fakangalongaloʻi ʻe ha fefine ʻene tama ʻoku huhu, ke ne taʻeʻofa ai ki he tama ʻa hono manāva? ʻIo, te nau faʻa fakangalo nai, ka e ʻikai te u fakangalongaloʻi koe.
ISA 49:16 Vakai, kuo u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nima; ʻoku ʻi hoku ʻao maʻuaipē ʻa hoʻo ngaahi ʻā.
ISA 49:17 ‌ʻE fai vave hoʻo fānau; ko ho ngaahi fili pea mo kinautolu naʻe fakamasivaʻi koe te nau ʻalu ʻiate koe.
ISA 49:18 Hiki hake ho mata ʻo sio takatakai, pea vakai: ko kinautolu kotoa pē ʻoku tānaki fakataha ʻakinautolu, ke haʻu kiate koe. ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou moʻui, pea te ke fakakofuʻi koe ʻaki ʻakinautolu kotoa pē, ʻo hangē ko e meʻa teunga, pea nonoʻo ia kiate koe, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he taʻahine taʻane.
ISA 49:19 “He ko ho ngaahi potu maumau mo taʻekakai, pea mo e fonua ʻo hoʻo fakaʻauha, ʻe hoko ni ʻo lausiʻi koeʻuhi ko e kakai, pea ko kinautolu naʻe folo hifo koe te nau mamaʻo atu.
ISA 49:20 Ko e fānau te ke maʻu, hili ʻae mole ʻiate koe ʻae taha, te nau pehē ʻi ho telinga, ‘ʻOku siʻi ʻae potu ni kiate au: fakaʻataʻatā ʻae potu ke u nofo ai.’
ISA 49:21 Pea te ke toki pehē ʻi ho loto, “Ko hai kuo ne fakatupu kiate au ʻakinautolu ni, kae vakai kuo mole ʻiate au ʻeku fānau, pea ʻoku ou masiva, ko e pōpula, mo e liʻaki? Pea ko hai kuo ne tauhi ʻakinautolu ni? Vakai, naʻe liʻaki au tokotaha pe; ko kinautolu ni, naʻa nau ʻi fē?”
ISA 49:22 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Vakai, te u hiki hake hoku nima ki he kakai Senitaile, pea fokotuʻu ʻeku fuka ki he kakai: pea te nau ʻomi ho ngaahi foha ʻi honau nima, mo ho ngaahi ʻofefine ʻe fua ʻi honau uma.
ISA 49:23 Pea ʻe hoko ʻae ngaahi tuʻi ko hoʻo ngaahi tamai ke tauhi fānau, pea ko e ngaahi tuʻi fefine ko hoʻo ngaahi fale ke tauhi hoʻo fānau: te nau punou hifo kiate koe ʻaki honau mata ki he kelekele, pea ʻemo ʻae efu ʻo ho vaʻe; pea te ke ʻilo ko au ko Sihova: pea ʻe ʻikai mā ʻakinautolu ʻoku tatali ʻiate au.”
ISA 49:24 ‌ʻE toʻo ʻae koloa kuo vetea mei he mālohi, pe tukuange ʻae pōpula totonu?
ISA 49:25 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻIo ko e ngaahi pōpula ʻoe kakai mālohi ʻe faʻao, pea ʻe tuku atu ʻae koloa kuo vete ʻe he kakai fakamanavahē: koeʻuhi te u fai mo ia ʻoku fai mo koe, pea te u fakamoʻui hoʻo fānau.
ISA 49:26 Pea te u fafanga ʻakinautolu ʻoku fakamālohiʻi koe ʻaki honau sino ʻonautolu; pea te nau konā ʻi honau toto, ʻo hangē ha uaine foʻou: pea ʻe ʻilo ʻe he kakai kotoa pē, Ko au ko Sihova ko ho Fakamoʻui, mo ho Huhuʻi, ko e Toko Taha Māfimafi ʻo Sēkope.”
ISA 50:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Kofaʻā ia ʻae tohi ʻoe fakamavae ʻo hoʻo faʻē, ʻaia kuo u tukuange? Pea ko hai ʻiate kimoutolu naʻe totonu ke u totongi ki ai kuo u fakatau ʻakimoutolu ki ai? Vakai, ko e meʻa ʻi hoʻomou ngaahi hia kuo mou fakatau ʻakimoutolu, pea ko e meʻa ʻi hoʻomou ngaahi angahala ko ia kuo tukuange ai hoʻomou faʻē.
ISA 50:2 Ko e hā, ʻi heʻeku haʻu, naʻe ʻikai ai ha tangata? ʻI heʻeku ui, naʻe ʻikai ha taha ke lea mai? He kuo fakanounou hoku nima, koeʻuhi ke ʻoua naʻa faʻa huhuʻi ia? Pe ʻoku ʻikai haku mālohi ke fakamoʻui? Vakai, ʻi heʻeku valoki ʻoku ou fakamōmoa ʻae tahi, ʻoku ou liliu ʻae ngaahi vaitafe ko e toafa: kuo namuaʻa ʻenau ngaahi ika, pea mate ʻi he fieinu koeʻuhi ʻoku ʻikai ha vai.
ISA 50:3 ‌ʻOku ou fakakofuʻaki ʻae langi ʻae fakapoʻuli, pea ʻoku ou ngaohi ʻae tauangaʻa ko honau kofu.”
ISA 50:4 Kuo foaki kiate au ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻae ʻelelo ʻoe poto, koeʻuhi ke u ʻilo ke lea ʻaki ha lea ʻi he kuonga totonu kiate ia ʻoku vaivai: ʻoku ne ʻa ʻi he pongipongi kotoa pē, ke ne fafangu hoku telinga ke ongoʻi ʻo hangē ko e poto.
ISA 50:5 Kuo fakaava ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻa hoku telinga, pea naʻe ʻikai te u angatuʻu, pe foki kimui.
ISA 50:6 Ne u ʻatu hoku tuʻa ki he kau taaʻi, pea mo hoku kouʻahe kiate kinautolu naʻe fusi ʻae kava: naʻe ʻikai te u fufū hoku mata mei he mā mo e ʻaʻanu.
ISA 50:7 He ko e ʻEiki ko Sihova ko hoku tokoni; ko ia ʻe ʻikai ai te u puputuʻu: ko ia kuo u ngaohi hoku mata ke hangē ko e maka afi, pea ʻoku ou ʻilo ʻe ʻikai te u mā.
ISA 50:8 ‌ʻOku ofi mai ʻaia ʻoku ne fakatonuhiaʻi au; ko hai te ne fai mo au? Ke ma tutuʻu fakataha: ko hai ʻoku fakafili kiate au? Tuku ke ne ʻunuʻunu mai.
ISA 50:9 Vakai, ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEiki ko Sihova; ko hai ia te ne fakahalaia au? Vakai, te nau hoko ʻo motuʻa ʻo hangē ko e kofu; ʻe kai ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻe he ane.
ISA 50:10 Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku manavahē kia Sihova, pea talangofua ki he leʻo ʻo ʻene tamaioʻeiki, ʻoku ʻeveʻeva ʻi he poʻuli, pea ʻoku ʻikai maʻu ha maama? Tuku ke ne falala ki he huafa ʻo Sihova, pea faʻaki ki hono ʻOtua.
ISA 50:11 Vakai, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku tutu ʻae afi, pea kāpui ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi kalofiama: mou ʻeveʻeva ʻi he maama ʻo hoʻomou afi, pea ʻi he ngaahi kalofiama kuo mou tutu, ka te mou maʻu eni ʻi hoku nima; te mou tokoto hifo ʻi he mamahi.
ISA 51:1 “Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻoku muimui ki he māʻoniʻoni, ʻakimoutolu ʻoku kumi kia Sihova: vakai ki he maka naʻe tā mei ai ʻakimoutolu, pea ki he ava ʻoe luo naʻe keli ʻakimoutolu mei ai.
ISA 51:2 Vakai kia ʻEpalahame ko hoʻomou tamai, pea kia Sela naʻa ne fua ʻakimoutolu: he naʻaku ui ia tokotaha pe, pea tāpuaki ia, pea u fakatokolahi ia.
ISA 51:3 Koeʻuhi ʻe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻi Saione: te ne fakafiemālieʻi hono ngaahi potu lala kotoa pē; pea te ne ngaohi hono toafa ke hangē ko Iteni, pea ko hono potu liʻaki ʻo hangē ko e ngoue ʻa Sihova; ʻe ʻilo ʻi ai ʻae fiefia mo e nekeneka, ko e fakafetaʻi, pea mo e leʻo ʻoe Saame.
ISA 51:4 “Fanongo kiate au, ʻa hoku kakai, pea tokanga kiate au, ʻa hoku puleʻanga: koeʻuhi ʻe ʻalu atu ʻiate au ha fono, pea te u ngaohi ʻeku fakamaau ke nofo ko e maama ʻoe kakai.
ISA 51:5 ‌ʻOku ofi ʻeku māʻoniʻoni; kuo ʻalu atu ʻeku fakamoʻui, pea ʻe fakamaau ʻe hoku nima ʻae kakai; ʻe tatali kiate au ʻae ngaahi motu, pea te nau falala ki hoku nima.
ISA 51:6 Hiki hake homou mata ki he ngaahi langi, pea sio ki he māmani ʻi lalo: koeʻuhi ʻe mole fakafokifā ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e ʻohuafi, pea ʻe fakaʻau ʻo motuʻa ʻa māmani ʻo hangē ko e kofu, pea ʻe mate foki mo kinautolu ʻoku nofo ai: ka ʻoku tolonga taʻengata ʻa ʻeku fakamoʻui, pea ʻe ʻikai ngata ʻeku māʻoniʻoni.
ISA 51:7 “Fanongo kiate au, ʻakimoutolu ʻoku ʻilo ʻae māʻoniʻoni, ʻae kakai ʻoku ʻi honau loto ʻa ʻeku fono; ʻoua te mou manavahē ki he valoki ʻae kakai, pea ʻoua te mou ilifia ʻi heʻenau lauʻikovi.
ISA 51:8 Koeʻuhi ʻe kai ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻe he ane ʻo hangē ko e kofu, pea ʻe kai ʻakinautolu ʻe he ʻuanga ʻo hangē ko e fulufuluʻi sipi: ka ʻoku tolonga taʻengata ʻa ʻeku māʻoniʻoni, pea ko ʻeku fakamoʻui mei he toʻutangata ki he toʻutangata.”
ISA 51:9 Ke ke ʻā, ke ke ʻā, ʻai ʻae mālohi, ʻE nima ʻo Sihova; ke ke ʻā, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa, ʻi he ngaahi toʻutangata ʻi muʻa. ʻIkai ko koe ia naʻe tuʻusi ʻa Lehapi, pea naʻe taaʻi ʻae talākoni?
ISA 51:10 ‌ʻIkai ko koe ia kuo ke fakamōmoa ʻae tahi, ʻae ngaahi vai ʻoe fuʻu moana; ʻa koe kuo ngaohi ʻae ngaahi loloto ʻoe tahi koe hala ke ʻalu ai ʻae kakai kuo huhuʻi?
ISA 51:11 Ko ia, ʻe toe foki mai ʻae kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova, pea haʻu mo e hiva ki Saione; pea ʻe ʻi honau ʻulu ʻae fiefia ʻo taʻengata: te nau maʻu ʻae fiefia mo e nekeneka; pea ʻe puna atu ʻae mamahi mo e tangi.
ISA 51:12 “Ko au, ʻio, ko au ia, ʻoku fakafiemālieʻi koe: ko hai koe, ke ke manavahē ki ha tangata ʻaia ʻe mate, pea ki he foha ʻoe tangata ʻaia ʻe ngaohi ʻo hangē ko e mohuku;
ISA 51:13 Pea ʻoku ke fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko ho tupuʻanga, ʻaia kuo ne fofola ʻae ngaahi langi, pea ai mo e ngaahi tuʻunga ʻo māmani; pea kuo ke manavahē maʻuaipē ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko e ʻita ʻo ia ʻoku fakamālohi, ʻo hangē ʻoku ne te u ke fakaʻauha? Pea kofaʻā ia ʻae lili ʻoe fakamālohi?
ISA 51:14 ‌ʻOku lele toʻotoʻo ʻae pōpula ke vete ia, pea ke ʻoua naʻa mate ia ʻi he luo, pea ke ʻoua naʻa ʻosi ʻene mā.
ISA 51:15 Ka ko au ko Sihova ko ho ʻOtua, naʻaku vaeua ʻae tahi, ʻaia naʻe ʻuʻulu hono peau: ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ISA 51:16 Pea kuo u ʻai ʻeku ngaahi lea ki ho ngutu, pea kuo u fufū koe ʻaki ʻae malumalu ʻo hoku nima, koeʻuhi ke u tō ʻae ngaahi langi, pea ʻai mo e ngaahi tuʻunga ʻo māmani, pea pehē ki Saione, Ko koe ko hoku kakai.’”
ISA 51:17 Ke ke ʻā, ke ke ʻā, Tuʻu hake, ʻE Selūsalema, ʻa koe kuo inu ʻi he nima ʻo Sihova ʻae ipu ʻo hono houhau; kuo ke inu ʻae efe ʻoe ipu ʻoe tetetete, pea tatau ia.
ISA 51:18 ‌ʻOku ʻikai ha taha ke fakahinohino ia ʻi he ngaahi foha kotoa pē kuo ne fanauʻi; pea ʻoku ʻikai ha niʻihi ʻoku puke ki hono nima ʻi he ngaahi foha kotoa pē kuo ne tauhi.
ISA 51:19 Kuo hoko ʻae meʻa ni ʻe ua kiate koe; ko hai ʻe mamahi koeʻuhi ko koe? Ko e maumau, mo fakaʻauha, mo e honge, mo e heletā: te u fakafiemālieʻi koe ʻia hai?
ISA 51:20 Kuo pongia hoʻo ngaahi foha, ʻoku nau tokoto ʻi he ʻulu ʻoe ngaahi hala kotoa pē, ʻo hangē ko e pulu tangata ʻoku hehengi ʻi he kupenga: ʻoku nau fonu ʻi he houhau ʻo Sihova, mo e valoki mei ho ʻOtua.
ISA 51:21 Ko ia fanongo ki he meʻa ni, ʻa koe ko e mahaki, mo e konā, kae ʻikai ʻi he uaine:
ISA 51:22 ‌ʻOku pehē ho ʻEiki ko Sihova, pea ko ho ʻOtua ʻoku langomakiʻi ʻa hono kakai, “Vakai, kuo u toʻo mei ho nima ʻae ipu ʻoe tetetete, ʻio, ʻae efe ʻoe ipu ʻo hoku houhau; ʻe ʻikai te ke toe inu ia;
ISA 51:23 Ka te u ʻai ia ki he nima ʻonautolu ʻoku fakamamahiʻi koe; ʻakinautolu kuo pehē ki ho laumālie, ‘Punou hifo, ka mau laka atu:’ pea kuo ke fakatokoto ho sino ʻo hangē ko e kelekele, pea hangē ko e hala, kiate kinautolu naʻe ʻalu ai.”
ISA 52:1 Ke ke ʻā, ke ke ʻā; ʻai ho mālohi, ʻE Saione; ʻai ho ngaahi kofu matamatalelei, ʻE Selūsalema, ʻae kolo māʻoniʻoni: koeʻuhi ʻe ʻikai toe hū kiate koe ʻae taʻekamu mo e taʻemaʻa.
ISA 52:2 Tupeʻi koe mei he efu; tuʻu hake, pea nofo hifo, ʻE Selūsalema: vete koe mei he ngaahi haʻi ʻo ho kia, ʻE ʻofefine pōpula ʻo Saione.
ISA 52:3 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kuo mou fakatau ʻakimoutolu taʻehatotongi; pea ʻe huhuʻi ʻakimoutolu taʻehapaʻanga.
ISA 52:4 He ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Naʻe ʻalu hifo ʻi muʻa ʻa hoku kakai ki ʻIsipite ke nofo ai; pea naʻe fakamālohiʻi taʻetotonu ʻakinautolu ʻe he kakai ʻAsilia.
ISA 52:5 “Pea ko eni,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ko e hā ʻoku ou maʻu ni, koeʻuhi ʻoku ʻave taʻehanoʻuhinga ʻa hoku kakai? Ko kinautolu ʻoku pule kiate kinautolu ʻoku nau fakaioho mamahi ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova, pea ʻoku kapea maʻu pe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa hoku huafa.
ISA 52:6 Ko ia ʻe ʻilo ai ʻa hoku huafa ʻe hoku kakai: Pea te nau ʻilo ʻi he ʻaho ko ia, Ko au ia ʻoku folofola. “Vakai, ko au ia.
ISA 52:7 Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻunga ʻae vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei, ʻaia ʻoku fakahā ʻae melino; ʻaia ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ʻoe lelei, mo ne fakahā ʻae fakamoʻui; ʻaia ʻoku pehē ki Saione, “ʻOku pule ʻa ho ʻOtua!”
ISA 52:8 ‌ʻE hiki hake ʻae leʻo ʻo ho kau tangata leʻo; pea ʻe fakataha honau leʻo ʻonau hiva: he te nau mamata ko e mata ki he mata, ʻoka toe ʻomi ʻe Sihova ʻa Saione.
ISA 52:9 Ke hā mai ʻi he fiefia, hiva fakataha, ʻakimoutolu ʻae ngaahi potu lala ʻo Selūsalema, he kuo fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa hono kakai, kuo ne huhuʻi ʻa Selūsalema.
ISA 52:10 Kuo fakahā ʻe Sihova ʻa hono nima ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē; pea ʻe mamata ʻe he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani ʻae fakamoʻui ʻa hotau ʻOtua.
ISA 52:11 ‌ʻAlu ʻakimoutolu, ʻalu ʻakimoutolu, mou ʻalu atu mei ai, ʻoua ʻe ala ki ha meʻa taʻemaʻa; ʻalu ʻakimoutolu mei he lotolotonga ʻo ia; ke maʻa ʻakimoutolu ʻoku mou fua ʻae ngaahi ipu ʻa Sihova.
ISA 52:12 Koeʻuhi ʻe ʻikai te mou ʻalu atu fakavave, pe ʻalu ʻi he hola: he ko Sihova ʻe muʻomuʻa ʻiate kimoutolu; pea ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻe muimui ʻiate kimoutolu.
ISA 52:13 Vakai, ʻe fai fakapotopoto ʻa ʻeku tamaioʻeiki, ʻe hakeakiʻi ia pea fakaongolelei, pea te ne māʻolunga ʻaupito.
ISA 52:14 ‌ʻO hangē naʻe ofo ʻae tokolahi kiate ia, he liliu ʻo kovi hono fofonga ʻo lahi hake ʻi he tangata kotoa pē, mo hono sino ʻo lahi hake ʻi he ngaahi foha ʻoe tangata.
ISA 52:15 Ko ia te ne taufuʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi; ʻe tāpuni ʻe he ngaahi tuʻi honau fofonga kiate ia: he ko ia naʻe ʻikai fakahā kiate kinautolu te nau mamata ki ai; pea ko ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai te nau tokangaʻi.
ISA 53:1 Ko hai kuo ne tui ki he ʻemau ongoongo? Pea kuo fakahā kia hai ʻae nima ʻo Sihova?
ISA 53:2 He te ne tupu hake ʻi hono ʻao ʻo hangē ko e ʻakau matengofua, pea hangē ko e aka mei he kelekele mōmoa: ʻoku ʻikai ha sino lelei pe ha toulekeleka ʻiate ia, pea ka tau ka mamata kiate ia, ʻoku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia.
ISA 53:3 ‌ʻOku fehiʻanekina ia pea liʻaki ʻe he tangata; ko e tangata ʻoe ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahi: pea hangē naʻa tau fufū hotau mata meiate ia; kuo manuki ia, pea naʻe ʻikai te tau tokanga kiate ia.
ISA 53:4 Ko e moʻoni kuo ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivai, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahi: ka naʻa tau mahalo kuo tautea mo taaʻi ia mei he ʻOtua, pea mamahiʻia.
ISA 53:5 Ka naʻe lavea ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia: naʻe ʻiate ia ʻae tautea koeʻuhi ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi tā ʻoku tau moʻui ai.
ISA 53:6 Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi; kuo tau afe taki taha kotoa pē ki hono hala; pea kuo hilifaki kiate ia ʻe Sihova ʻae hia ʻatautolu kotoa pē.
ISA 53:7 Naʻe fakamālohia, pea naʻe mamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga: ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi, pea hangē ko e sipi ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga.
ISA 53:8 Naʻe ʻave ia mei he fale fakapōpula, pea mei he fakamaau: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe tuʻusi ia mei he fonua ʻoe moʻui: naʻe teʻia ia koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku kakai.
ISA 53:9 Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻanga mo e kakai angahala, pea fakataha mo e maʻumeʻa ʻi heʻene pekia; koeʻuhi naʻe ʻikai te ne fai kovi, pea naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono fofonga.
ISA 53:10 Ka naʻe finangalo ʻa Sihova ke fakavolu ia; kuo ne tuku kiate ia ʻae mamahi: ʻoka ke ka ngaohi hono laumālie ko e feilaulau koeʻuhi ko e hia, te ne mamata ki hono hako, te ne fakatolotolonga hono ngaahi ʻaho, pea ko e finangalo ʻo Sihova ʻe monūʻia ia ʻi hono nima.
ISA 53:11 He te ne vakai ki he fua ʻoe mamahi lahi ʻo hono laumālie, pea fiemālie ai ia: ʻi he ʻilo kiate ia ʻe fakatonuhia ʻe heʻeku tamaioʻeiki māʻoniʻoni ʻae tokolahi; he te ne fua ʻenau ngaahi hia.
ISA 53:12 Ko ia te u vaheʻi kiate ia ha ʻinasi fakataha mo e kakai ongoongo, pea te ne vahevahe ʻae koloa fakataha mo e kakai mālohi; koeʻuhi naʻa ne lilingi hono laumālie ki he mate: pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala; pea naʻa ne fua ʻae hia ʻoe toko lahi, pea ne hūfekina ʻae kakai angahala.
ISA 54:1 “Hiva, ʻae paʻa, ʻa koe naʻe ʻikai te ke fānau; ke ke hiva, pea kalanga leʻo lahi, ʻa koe naʻe ʻikai te ke langā ʻi ha tamasiʻi:” he ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku tokolahi hake ʻae fānau ʻae liʻaki ʻi he fānau ʻoe fefine kuo mali.
ISA 54:2 Fakalahi ʻae potu ʻo ho fale fehikitaki, pea tuku ke nau fofola ʻae puipui ʻo ho ngaahi nofoʻanga: ʻoua ʻe taʻofi, fakalōloa hoʻo ngaahi afo, pea tutuki ke maʻu hoʻo ngaahi tuki poupou;
ISA 54:3 He te ke ʻalu atu ki he nima toʻomataʻu, pea ki he toʻohema; pea ʻe maʻu ʻa ho hako ʻae ngaahi Senitaile, pea ʻe fakakakai ʻae ngaahi kolo naʻe lala.
ISA 54:4 “ʻOua ʻe manavahē; koeʻuhi ʻe ʻikai te ke mā: pea ʻoua naʻa ke puputuʻu koeʻuhi ʻe ʻikai fakamaaʻi koe: he te ke fakangaloʻi ʻae mā ʻo hoʻo kei talavou, pea ʻe ʻikai te ke toe manatu ki he valoki ʻo hoʻo nofo taka pe ʻi he mate ho husepāniti.
ISA 54:5 He ko ho Tupuʻanga kuo fakamaau mo koe; ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ko hono huafa ia; pea ko ho Huhuʻi ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; ʻe ui ia ko e ʻOtua ʻo māmani kotoa pē.
ISA 54:6 He kuo ui koe ʻe Sihova ʻo hangē ko e fefine liʻaki pea mamahi ʻi hono laumālie, pea hangē ko e uaifi ʻi heʻene kei siʻi, ka kuo liʻaki,” ʻoku pehē ʻe ho ʻOtua.
ISA 54:7 “ʻI he kihiʻi fuoloa siʻi kuo u liʻaki koe; ka ʻi he ngaahi ʻaloʻofa lahi te u tānaki koe.
ISA 54:8 ‌ʻI he houhau siʻi naʻaku fufū hoku fofonga meiate koe ʻi he kemo pe; ka ʻi he ʻofa taʻengata te u ʻaloʻofa kiate koe, ʻoku pehē ʻe Sihova ko ho Huhuʻi.
ISA 54:9 “He ʻoku tatau ʻae meʻa ni kiate au mo e ngaahi vai ʻo Noa: ʻo hangē kuo u fuakava ʻe ʻikai toe lōmaki ʻa māmani ʻaki ʻae ngaahi vai ʻo Noa; ʻoku pehē ʻeku fuakava ʻe ʻikai te u houhau kiate koe, pe valokiʻi koe.
ISA 54:10 Koeʻuhi ʻe mole ʻae ngaahi moʻunga, pea hiki mo e ngaahi tafungofunga; ka ko ʻeku ʻofa ʻe ʻikai mole meiate koe, pea ʻe ʻikai hiki ʻae fuakava ʻo ʻeku melino, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻaia ʻoku ʻaloʻofa kiate koe.
ISA 54:11 “ʻA koe koe mamahi, pea vilingia ʻi he matangi, pea taʻefiemālie, vakai, te u ʻai hoʻo ngaahi maka ʻi he lanu lelei, pea ʻai hoʻo ngaahi tuʻunga ʻaki ʻae ngaahi safaia.
ISA 54:12 Pea te u ngaohi ho ngaahi matapā sioʻata ʻaki ʻae ʻakete, pea mo ho ngaahi matapā ʻaki ʻae kapunikale, pea mo ho ngaahi ngataʻanga ʻaki ʻae ngaahi maka mahuʻinga.
ISA 54:13 Pea ʻe akonakiʻi ʻe Sihova hoʻo fānau kotoa pē; pea ʻe lahi ʻae fiemālie ʻi hoʻo fānau.
ISA 54:14 ‌ʻE fokotuʻumaʻu koe ʻi he māʻoniʻoni: te ke mamaʻo mo e fakamālohia; koeʻuhi ʻe ʻikai te ke manavahē: pea mei he ilifia; koeʻuhi ʻe ʻikai haʻu ia ʻo ofi kiate koe.
ISA 54:15 Vakai, ko e moʻoni te nau tānaki fakataha, ka e ʻikai ʻiate au: ko ia kotoa pē ʻe fakataha ko e fili kiate koe ʻe hinga koeʻuhi ko koe.
ISA 54:16 “Vakai, kuo u fakatupu ʻae tufunga ukamea ʻaia ʻoku tapili ʻae malala ʻi he afi, pea ʻoku ʻomi ʻae meʻa fakatufunga ki heʻene ngāue; pea kuo u fakatupu ʻae fakaʻauha ke fakaʻauhaʻi.
ISA 54:17 ‌ʻE ʻikai monūʻia ha mahafutau kuo ngaohi ke tauʻi koe; pea ko e ʻelelo kotoa pē ʻe lea kovi kiate koe te ke fakamalaʻia ʻi he fakamaau. Ko eni ʻae tofiʻa ʻoe kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ʻoku meiate au ʻenau māʻoniʻoni,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
ISA 55:1 “Vakai mai, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fieinu, haʻu ki he ngaahi vai, pea mo ia ʻoku ʻikai haʻane paʻanga; mou haʻu, ʻo fakatau, pea kai; ʻio, haʻu ʻo fakatau uaine mo e huʻahuhu taʻehapaʻanga pea taʻehatotongi.
ISA 55:2 Ko e hā ʻoku mou ʻatu ai ʻae paʻanga ki he meʻa ʻoku ʻikai ko e mā? Mo hoʻomou ngāue ki he meʻa ʻoku ʻikai fakamākona? Mou fanongo ʻo tokanga kiate au, pea mou kai ʻaia ʻoku lelei, pea tuku ke fiefia homou laumālie ʻi he meʻakai lelei lahi.
ISA 55:3 Fakatokangaʻi homou telinga, pea haʻu kiate au fanongo, pea ʻe moʻui homou laumālie, pea te u fai ʻae fuakava taʻengata mo kimoutolu, ʻio, ʻae ngaahi ʻaloʻofa tuʻumaʻu kia Tevita.
ISA 55:4 Vakai, kuo u foaki ia ko e fakamoʻoni ki he kakai, ko e takimuʻa mo e pule ki he kakai.
ISA 55:5 Vakai, te ke ui ʻae puleʻanga ʻoku ʻikai te ke ʻilo ni, pea ko e ngaahi puleʻanga ʻoku ʻikai te nau ʻilo koe te nau lele kiate koe koeʻuhi ko Sihova ko ho ʻOtua, pea koeʻuhi ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli; he kuo ne fakaongoongoleleiʻi koe.”
ISA 55:6 Mou kumi kia Sihova ʻi he lolotonga ʻoku faʻa ʻilo ia, ui kiate ia ʻi heʻene kei ofi:
ISA 55:7 Tuku ke liʻaki ʻe he angahala hono hala, mo e tangata taʻemāʻoniʻoni ʻene ngaahi mahalo: pea tuku ke ne foki kia Sihova, pea te ne ʻaloʻofa kiate ia; pea ki hotau ʻOtua, he te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito.
ISA 55:8 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahalo ʻa ʻeku mahalo, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi hala ʻa hoku ngaahi hala.
ISA 55:9 He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻae ngaahi langi mei he māmani, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi hala, pea mo ʻeku mahalo ʻi hoʻomou ngaahi mahalo.
ISA 55:10 Pea hangē ʻoku ʻalu hifo ʻae ʻuha, mo e ʻuha hinehina mei he langi, pea ʻikai toe foki ki ai, ka ʻoku fakaviviku ʻae kelekele, pea ngaohi ia ke tupu mo fua, koeʻuhi ke ʻomi mei ai ʻae tenga ki he tangata tūtuuʻi, pea mo e mā kiate ia ʻoku kai.
ISA 55:11 ‌ʻE pehē ʻeku folofola ʻaia ʻoku ʻalu atu ʻi hoku fofonga: ʻe ʻikai foki taʻefua kiate au, ka e lavaʻi ia ʻaia ʻoku ou faʻiteliha ki ai, pea ʻe monūʻia ia ʻi he meʻa ʻoku ou fekau ia ki ai.
ISA 55:12 He te mou ʻalu atu ʻi he fiefia, pea ʻe taki atu ʻakimoutolu ʻi he fiemālie: ʻe pā ʻae hiva ʻi homou ʻao mei he ngaahi moʻunga mo e potu tafungofunga, pea ʻe pasipasi nima ʻe he ngaahi ʻakau kotoa pē ʻoe vao.
ISA 55:13 ‌ʻE tupu hake ʻae ʻakau ko e fea ko e fetongi ʻoe ʻakau talatala, pea ʻe tupu ʻae maile ko e fetongi ʻoe talatalaʻāmoa: pea ʻe hoko ia ko e meʻa fakamanatu kia Sihova, ko e fakaʻilonga taʻengata ʻaia ʻe ʻikai ʻauha.”
ISA 56:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Tauhi ʻae fakamaau, pea fai māʻoniʻoni: he ʻoku ofi ʻae haʻu ʻa ʻeku fakamoʻui, pea mo e fakahā ʻo ʻeku māʻoniʻoni.
ISA 56:2 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku fai ʻae meʻa ni, pea mo e foha ʻoe tangata ʻoku puke ki ai; ʻaia ʻoku tauhi ʻae ʻaho tapu taʻefakaʻuli ia, pea ʻoku taʻofi hono nima mei he fai kovi kotoa pē.”
ISA 56:3 Ke ʻoua foki naʻa lea ʻae foha ʻoe muli, ʻaia kuo ne fakahoko ia kia Sihova, ʻo pehē, “Kuo vaheʻi ʻaupito au ʻe Sihova mei hono kakai:” pea ʻoua naʻa pehē ʻe he ʻiunoke, “Vakai, ko e ʻakau mōmoa au.”
ISA 56:4 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ki ho ngaahi ʻiunoke ʻoku tauhi ʻeku ngaahi Sāpate, pea ʻoku fili ʻae ngaahi meʻa ʻoku ou fiemālie ai, pea puke ki heʻeku fuakava.
ISA 56:5 ‌ʻIo, te u foaki kiate kinautolu ʻi hoku fale pea ʻi hoku lotoʻā ha potu, pea mo ha hingoa lelei lahi ʻi he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: te u foaki kiate kinautolu ha hingoa taʻengata, ʻaia ʻe ʻikai ʻauha.
ISA 56:6 Pea mo e ngaahi foha ʻoe muli, ʻoku fakahoko ʻakinautolu kia Sihova, ke tauhi ia, pea ke ʻofa ki he huafa ʻo Sihova, ke hoko ko ʻeku kau tamaioʻeiki, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tauhi ʻae ʻaho tapu kae ʻikai fakaʻuli ia, pea ʻoku puke maʻu ki heʻeku fuakava;
ISA 56:7 ‌ʻIo, ko kinautolu te u ʻomi ki hoku moʻunga tapu, pea te u fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻi hoku falelotu: ʻe maʻu ʻi hoku feilaulauʻanga ʻa ʻenau ngaahi feilaulau tutu mo ʻenau ngaahi feilaulau; koeʻuhi ʻe ui hoku fale ko e falelotu ki he kakai fulipē.”
ISA 56:8 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova, ʻaia ʻoku tānaki ʻae kau liʻaki ʻo ʻIsileli, “Ka te u toe tānaki mo ha niʻihi kiate ia fakataha mo kinautolu kuo u tānaki kiate ia.”
ISA 56:9 Mou haʻu ke keina, ʻakimoutolu kotoa pē ʻae fanga manu ʻoe ngoue, ʻio, ʻakimoutolu ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe vao.
ISA 56:10 ‌ʻOku kui hono kau tangata leʻo: ʻoku vale kotoa pē, ko e fanga kulī noa ʻakinautolu kotoa pē, ʻoku ʻikai te nau faʻa kalou; ʻoku mohe, pea tokoto hifo, ʻo manako ki he mohe.
ISA 56:11 ‌ʻIo, ko e fanga kulī ʻuakai, ʻoku ʻikai ʻaupito mākona, pea ko e kau tauhi taʻeʻilo ʻakinautolu: ʻoku nau vakai kotoa pē ki honau hala taki taha, ke maʻu meʻa mei hono potu.
ISA 56:12 ‌ʻOku nau pehē, “Haʻu ʻakimoutolu te u ʻomi ʻae uaine, pea te tau inu ke tau fonu ʻi he inu mālohi; pea ʻe tatau ʻae ʻapongipongi mo e ʻaho ni, pea ʻe lahi hake ia.”
ISA 57:1 ‌ʻOku pekia ʻae kakai māʻoniʻoni, ka ʻoku ʻikai tokanga ki ai ʻe ha tangata: pea ʻoku ʻave ʻae kakai lotu moʻoni, ka ʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻoku ʻave ʻae kakai māʻoniʻoni mei he kovi.
ISA 57:2 Te ne hū ʻi he fiemālie: te nau mālōlō ʻi honau ngaahi mohenga, ʻakinautolu ʻoku ʻeveʻeva ʻi he angatonu.
ISA 57:3 “Kae ʻunuʻunu mai ki heni, ʻakimoutolu ʻae ngaahi tama ʻae fefine fiemana, ko e hako ʻoe tonofefine mo e feʻauaki.
ISA 57:4 ‌ʻOku mou manuki kia hai? ʻOku fakamanga homou ngutu kia hai, pea fakateteʻe ʻae ʻelelo? ʻIkai ko e fānau ʻakimoutolu ʻoe angatuʻu, ko e hako ʻoe loi,
ISA 57:5 ‌ʻOku fakavela ʻaki ʻakimoutolu ʻae ngaahi tamapua ʻi he lolo ʻakau moʻui kotoa pē, ʻo tāmateʻi ʻae fānau tupu ʻi he ngaahi teleʻa, ʻi he lalo lilifa?
ISA 57:6 ‌ʻOku ʻi he ngaahi maka molemole ʻoe vaitafe ʻa ho ʻinasi; ko ia, ʻio, ko ia foki ko ho ʻinasi: ʻio, kuo ke lilingi ki ai ʻae feilaulau inu, kuo ke ʻatu ki ai ʻae feilaulau kai. Pea te u maʻu koā ʻae fiemālie ʻi he ngaahi meʻa ni?
ISA 57:7 Kuo ke ʻai ho mohenga ʻi he moʻunga māʻolunga: ʻio, naʻa ke ʻalu hake ki ai ke fai hoʻo feilaulau.
ISA 57:8 Pea ʻi he tuʻa matapā mo e tuʻa pou kuo ke fokotuʻu hoʻo fakamanatu: he kuo ke liʻaki au mā ha taha kehe, pea kuo ke ʻalu hake, kuo ke fakalahi ho mohenga, pea fai ʻae fuakava mo kinautolu; naʻa ke manako ki honau mohenga ʻi he potu naʻa ke mamata ki ai.
ISA 57:9 Pea ne ke ʻalu ki he tuʻi mo e meʻa tākai, pea naʻe fakalahi hoʻo ngaahi meʻa namu kakala, pea fekau ki he mamaʻo hoʻo kau talafekau, pea ne ke fakalieliaʻi koe ʻo aʻu ki heli.
ISA 57:10 Kuo ke ongosia ʻi hono lahi ʻo ho hala; ka naʻe ʻikai te ke pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻamanaki:’ kuo ke ʻilo ʻae moʻui ʻa ho nima; ko ia naʻe ʻikai te ke mamahi ai.
ISA 57:11 “Pea ko hai kuo ke ilifia mo manavahē ki ai koeʻuhi ke ke loi, kae ʻikai te ke manatu kiate au, pe tokanga loto ki ai? ʻIkai kuo u fakalongo pē ʻo fuoloa, pea naʻe ʻikai te ke manavahē kiate au?
ISA 57:12 Te u fakahā hoʻo māʻoniʻoni, pea mo hoʻo ngāue; koeʻuhi ʻe ʻikai te nau ʻaonga kiate koe.
ISA 57:13 ‌ʻOka ke ka tangi, tuku ke fakamoʻui koe ʻe hoʻo kakai tokolahi: ka e ʻāvea ʻakinautolu kotoa pē ʻe he matangi; ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he vaʻinga: ka ko ia ʻoku falala kiate au te ne maʻu ʻae fonua, pea nofo ʻi hoku moʻunga tapu;”
ISA 57:14 Pea ʻe pehē ʻe ia, “Mou laku hake, mou laku hake, teuteu ʻae hala, toʻo ʻae tūkiaʻanga mei he hala ʻo hoku kakai.
ISA 57:15 He ʻoku pehē ʻe he tokotaha lahi mo māʻolunga ʻaia ʻoku ʻafio ʻi he taʻengata, ko hono huafa ko e Māʻoniʻoni; ʻOku ou nofo ʻi he potu māʻolunga mo māʻoniʻoni, pea ʻiate ia foki ʻoku loto fakatomala mo angavaivai, ke fakamoʻui ʻae loto ʻokinautolu ʻoku fakatomala.
ISA 57:16 Koeʻuhi ʻe ʻikai te u fai maʻuaipē, pea ʻe ʻikai te u houhau maʻuaipē: koeʻuhi ʻe vaivai ʻae laumālie ʻi hoku ʻao, pea mo e ngaahi laumālie kuo u ngaohi.
ISA 57:17 He naʻaku houhau koeʻuhi ko e hia ʻo ʻene manumanu, pea teʻia ia: naʻaku fufū au, pea ne u houhau, pea naʻe ʻalu talangataʻa ia ʻi he hala ʻo hono loto.
ISA 57:18 Kuo u vakai ki hono ngaahi hala, pea te u fakamoʻui ia: te u tataki foki ia, pea toe ʻatu ʻae ngaahi fakafiemālie kiate ia mo ʻene kau mamahi.
ISA 57:19 ‌ʻOku ou fakatupu ʻae fua ʻoe loungutu; Fiemālie, fiemālie kiate ia ʻoku kei mamaʻo, pea kiate ia ʻoku ofi,” ʻoku pehē ʻe Sihova; “pea te u fakamoʻui ia.”
ISA 57:20 Ka ʻoku tatau ʻae angakovi mo e tahi hou, ʻoku ʻikai faʻa tokalelei ia, ʻoku laku hake ʻe hono ngaahi peau ʻae pelepela mo e ʻuli.
ISA 57:21 ‌ʻOku pehē ʻe hoku ʻOtua, “ʻOku ʻikai ha fiemālie ki he angahala.”
ISA 58:1 “Tangi kalanga, ʻoua ʻe taʻofi, hiki hake ho leʻo ʻo hangē ko e meʻalea, pea fakahā ki hoku kakai ʻenau angahala, pea ki he fale ʻo Sēkope ʻenau ngaahi hia.
ISA 58:2 Ka ʻoku nau kumi ʻi he ʻaho kotoa pē kiate au, pea fiefia ʻi he ʻilo ki hoku ngaahi hala, ʻo hangē ko e puleʻanga naʻe fai māʻoniʻoni, pea taʻeliʻaki ʻae tuʻutuʻuni ʻa honau ʻOtua: ʻoku nau kole kiate au ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻoe angatonu; ʻoku nau fiefia ʻi he ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua.
ISA 58:3 ‌ʻOku nau pehē, ‘Ko e hā kuo mau ʻaukai, ka ʻoku ʻikai te ke ʻafioʻi? Ko e hā kuo mau fakamamahi ai homau laumālie, pea ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi?’ “Vakai ʻi he ʻaho ʻo hoʻomou ʻaukai ʻoku mou ʻilo ʻae fiemālie, pea pule ke fai hoʻomou ngāue kotoa pē.
ISA 58:4 Vakai, ʻoku mou ʻaukai ke fakakikihi mo alea lalahi, pea ke tā ʻaki ʻae nima ʻoe angahala: ʻe ʻikai te mou ʻaukai ʻo hangē ko e ʻaho ni, ke ngaohi ke ongo homou leʻo ki ʻolunga.
ISA 58:5 ‌ʻOku pehē koā ʻae ʻaukai kuo u fili? Ko e ʻaho ke fakamamahi ʻe he tangata hono laumālie? Ko e meʻa ia ke mapelu ki lalo hono ʻulu ʻo hangē ko e kaho, pea ke fofola ʻae tauangaʻa mo e efuefu ki lalo ʻiate ia? Te ke ui ʻae meʻa ni ko e ʻaukai, pea ko e ʻaho fakatuʻotuʻamelie kia Sihova?
ISA 58:6 “ʻIkai ko eni ʻae ʻaukai kuo u fili? Ke vete ʻae ngaahi noʻo ʻoe angahala, ke vete ʻae ngaahi kavenga mamafa, pea ke tukuange ʻae kau tamaioʻeiki, pea ke motumotuhi ʻae ngaahi haʻamonga kotoa pē?
ISA 58:7 ‌ʻIkai ko e meʻa ke tufaki hoʻo mā ki he fiekaia, pea ke ʻomi ʻae masiva kuo lī kituʻa ki ho fale? ʻOka ke ka mamata ki he telefua, ke fakakofu ia; pea ʻoua naʻa ke fufū koe mei ho sino ʻoʻou?
ISA 58:8 Ka pehē ʻe toki ulo atu hoʻo maama ʻo hangē ko e pongipongi, pea ʻe tupu vave hoʻo moʻui lelei: pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻao ʻa hoʻo māʻoniʻoni; pea ʻe muimui ʻiate koe ʻae nāunau ʻo Sihova.
ISA 58:9 Pea te ke toki ui pea ʻe tali ʻe Sihova; te ke kalanga, pea te ne pehē, ‘Ko au eni.’ “Kapau te ke toʻo mei ho ʻao ʻae haʻamonga, ʻae tuhutuhu ʻoe nima, mo e lea taʻeʻaonga.
ISA 58:10 Pea kapau te ke tangaki ho laumālie ki he fiekaia, pea fafanga ʻae laumālie ʻoku mamahi; pea ʻe toki ʻalu hake ho maama ʻi he fakapoʻuli, pea tatau ʻae fakapoʻuli mo e hoʻatāmālie:
ISA 58:11 Pea ʻe fakahinohino koe ʻe Sihova maʻuaipē, pea ʻe fakainu ho laumālie ʻoka ʻikai ha vai, pea ʻe fakamālohi ho ngaahi hui: pea te ke hangē ko e ngoue ʻoku fakaviviku, pea hangē ko e matavai moʻui, ʻoku tupu maʻuaipē hono vai.
ISA 58:12 Pea ko kinautolu ʻoku ʻiate koe te nau toe langa ʻae ngaahi potu lala: te ke fokotuʻu hake ʻae tuʻunga ʻoe ngaahi toʻutangata lahi; pea ʻe ui koe, ko e fakalelei ʻoe potu ʻā kuo maumau, mo e toe fakapapa ʻoe hala ke ʻalu ai ʻae kakai.
ISA 58:13 “Kapau te ke taʻofi ho vaʻe ʻi he ʻaho tapu, pea ʻoua naʻa fai ki ho loto ʻi hoku ʻaho māʻoniʻoni; pea ke ui ʻae ʻaho tapu ko e fakafiefia, ko e ʻaho māʻoniʻoni ʻo Sihova, ko e ongoongolelei; pea fakaʻapaʻapa ki ai, ʻo taʻefai ki ho ngaahi hala, ʻo taʻefai ki ho loto, pea taʻeleaʻaki ʻae ngaahi lea ʻaʻau:
ISA 58:14 Pehē, te ke toki fiefia koe ʻia Sihova; pea te u ngaohi koe ke ke heka ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻo māmani, pea te u fafanga ʻaki koe ʻae tofiʻa ʻo Sēkope ko hoʻo tamai:” he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova.
ISA 59:1 Vakai, ʻoku ʻikai fakanounou ʻae nima ʻo Sihova, ke ne taʻefaʻafakamoʻui; pea ʻoku ʻikai mamafa hono fofonga, ke ne taʻefaʻaongoʻi.
ISA 59:2 Ka ko hoʻomou ngaahi hia kuo fakamavae ʻakimoutolu mo homou ʻOtua, pea ʻi hoʻomou angahala kuo ne fakafufū hono fofonga meiate kimoutolu, koeʻuhi ʻe ʻikai te ne fanongo,
ISA 59:3 He kuo fakaʻuli homou nima ʻaki ʻae toto, mo homou louhiʻi nima ʻaki ʻae fai kovi; kuo lea loi homou loungutu, kuo puʻaki ʻe homou ʻelelo ʻae kovi.
ISA 59:4 ‌ʻOku ʻikai ui ha taha ki he angatonu, pe lea ha niʻihi ki he moʻoni, ʻoku nau faʻaki ki he vaʻinga, pea lea loi; ʻoku nau tuituʻia ʻi he fai kovi, pea nau fanauʻi ʻae angahala.
ISA 59:5 ‌ʻOku nau fōfoaʻi ʻae fua ʻoe ngata fekai, pea fi ʻae matamata kupenga ʻoe hina: ko ia ʻoku ne kai honau fua ʻe mate, pea ko ia kuo laiki ʻoku haʻu mei ai ʻae ngata fekai.
ISA 59:6 ‌ʻE ʻikai hoko ko e ngaahi kofu ʻenau matamata kupenga, pea ʻe ʻikai te nau ʻufiʻufi ʻakinautolu ʻaki ʻenau ngaahi ngāue: he ko ʻenau ngaahi ngāue ko e ngāue ʻae angahala, pea ʻoku ʻi honau nima ʻae ngāue fakamālohi.
ISA 59:7 ‌ʻOku lele honau vaʻe ki he kovi, pea ʻoku nau fai toʻotoʻo ke lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia: ko ʻenau ngaahi mahalo ko e ngaahi mahalo ʻoe angahala; ʻoku ʻi honau ngaahi hala ʻae maumau mo e fakaʻauha.
ISA 59:8 Ko e hala ʻoe melino ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi; pea ʻoku ʻikai ha angatonu ʻi honau ngaahi ʻaluʻanga: kuo nau ngaohi kiate kinautolu ʻae ngaahi hala pikopiko: ko ia ʻe ʻalu ai ʻe ʻikai te ne ʻilo ha fiemālie.
ISA 59:9 “Ko ia ʻoku mamaʻo ai meiate kitautolu ʻae fakamaau, pea ʻoku ʻikai hoko mai ʻae angatonu: ʻoku tau tatali ki he maama, kae vakai ko e fakapoʻuli; ki he maama lahi, ka ʻoku tau ʻeveʻeva ʻi he poʻuli.
ISA 59:10 ‌ʻOku tau tautaufā ki he ʻā ʻo hangē ko e kui, pea ʻoku tau tautaufā ʻo hangē ʻoku ʻikai hatau mata: ʻoku tau humu ʻi he hoʻatāmālie ʻo hangē ha poʻuli; ʻoku tau ʻi he ngaahi potu lala ʻo hangē ko e kakai mate.
ISA 59:11 ‌ʻOku tau tangi kotoa pē ʻo tatau mo e fanga pea, pea ʻoku tangi mamahi ʻo hangē ko e kulukulu, ʻoku tau kumi ki he fakamaau, ka ʻoku ʻikai; ki he fakamoʻui, ka ʻoku mamaʻo ia ʻiate kitautolu.
ISA 59:12 He kuo fakalahi ʻemau ngaahi talangataʻa ʻi ho ʻao, pea ʻoku talatalaakiʻi ʻakitautolu ʻe heʻetau ngaahi angahala: he ʻoku ʻiate kitautolu ʻetau ngaahi talangataʻa; pea ko ʻetau ngaahi angahala, ʻoku tau ʻilo ia;
ISA 59:13 Ko e meʻa ʻi he angatuʻu mo e lohiakiʻi kia Sihova, mo e ʻalu mei hotau ʻOtua, ʻo lea ki he fakamālohi mo e fakaaoao, ʻi he mahalo ʻaki mo e fakahā mei he loto ʻae ngaahi lea loi.
ISA 59:14 Pea kuo foki ki mui ʻae fakamaau, pea ʻoku ʻi he mamaʻo ʻae angatonu: he kuo hinga ʻae moʻoni ʻi he hala, pea ʻoku ʻikai faʻa hū ki ai ʻae faitotonu.
ISA 59:15 ‌ʻIo, kuo mole ʻae moʻoni; pea ʻoku lau ko e faha ʻaia kuo afe mei he kovi: pea naʻe ʻafio ki ai ʻa Sihova, pea naʻe kovi ia ki hono fofonga ʻi he ʻikai ai ha fakamaau.”
ISA 59:16 “Pea naʻa ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai ai ha tangata, pea ofo ia ʻi he ʻikai ha fakalaloa: ko ia naʻe ʻomi ʻe hono nima ʻae fakamoʻui kiate ia; pea ko ʻene māʻoniʻoni, naʻe tokoni ia kiate ia.
ISA 59:17 He naʻa ne ʻai ʻae māʻoniʻoni ʻo hangē ko e kofu fatafata, pea mo e tatā ʻoe fakamoʻui ki hono fofonga; pea ne ai ʻae teunga ʻoe houhau ko e kofu, pea naʻa ne kofuʻaki ʻae loto faivelenga ʻo hangē ko e kofutuʻa.”
ISA 59:18 ‌ʻO fakatatau ki heʻenau ngaahi faianga, ʻe pehē ʻene totongi, ʻaki ʻae houhau ki he kau angatuʻu, ʻae totongi ki hono ngaahi fili; ki he ngaahi motu te ne fakatatau ʻae totongi.
ISA 59:19 Ko ia te nau manavahē ai ki he huafa ʻo Sihova mei he lulunga, pea mo hono nāunau mei he hopoʻangalaʻā. ʻOka ʻoho mai ʻae fili ʻo hangē ko e vaitafe lahi, ʻe hiki hake ʻe he Laumālie ʻo Sihova ha fuka kiate ia.
ISA 59:20 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻE haʻu ʻae Huhuʻi ki Saione, pea kiate kinautolu ʻoku tafoki mei he talangataʻa ʻia Sēkope.
ISA 59:21 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ka ko au, ko ʻeku fuakava eni mo kinautolu; Ko hoku laumālie ʻaia ʻoku ʻiate koe, pea mo ʻeku ngaahi lea kuo u ʻai ki ho ngutu, ʻe ʻikai ʻalu ʻi ho ngutu, pe mei he ngutu ʻo ho hako, pe mei he ngutu ʻoe hako ʻo ho hako, ʻoku pehē ʻe Sihova, ngata mei heni ʻo aʻu ʻo taʻengata.”
ISA 60:1 “Tuʻu hake, pea ulo; he kuo hoko mai hoʻo maama, pea kuo hā hake ʻiate koe ʻae nāunau ʻo Sihova,
ISA 60:2 He vakai, ʻe ʻufiʻufi ʻe he poʻuli ʻa māmani, mo e poʻuli matolu ʻae kakai: ka e hopo hake ʻa Sihova kiate koe, pea ʻe hā hono nāunau ʻiate koe.
ISA 60:3 Pea ʻe haʻu ʻae kakai Senitaile ki hoʻo maama, mo e ngaahi tuʻi ki he maama lahi ʻo hoʻo ʻalu hake.
ISA 60:4 “Hiki hake ho mata ʻo sio takatakai, pea mamata: ʻoku nau tānaki fakataha ʻakinautolu kotoa pē, ʻoku nau haʻu kiate koe: ʻe haʻu ho ngaahi foha mei he mamaʻo, pea ʻe faʻaki ki ho vakavaka ho ngaahi ʻofefine.
ISA 60:5 Pea te ke toki mamata, pea tānaki fakataha, pea ʻe manavahē ho loto, pea ʻe fakalahi ia; koeʻuhi ʻe fakatafoki kiate koe ʻae koloa ʻoe tahi, ʻe haʻu kiate koe ʻae koloa ʻoe ngaahi Senitaile.
ISA 60:6 ‌ʻE ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae fanga kāmeli lahi, ko e fanga kāmeli ʻo Mitiani mo ʻEfaa; ʻakinautolu kotoa pē mei Sipa te nau haʻu: te nau ʻomi ʻae koula mo e meʻa namu kakala; pea te nau fakahā ʻae ongoongolelei ʻo Sihova.
ISA 60:7 ‌ʻE tānaki kiate koe ʻae fanga manu kotoa pē ʻo Keta, ʻae fanga sipitangata ʻo Nepeoti te nau tokoni kiate koe: te u fiemālie ʻi he ʻohake ia ki hoku feilaulauʻanga, pea te u fakaongoongolelei ʻae fale ʻo hoku nāunau.
ISA 60:8 “Ko hai ʻakinautolu na ʻoku puna ʻo hangē ha ʻao, pea hangē ko e fanga kulukulu ki honau ngaahi matapā?
ISA 60:9 Ko e moʻoni ʻe tatali kiate koe ʻae ʻotu motu, pea ʻe muʻomuʻa ʻae ngaahi vaka ʻo Tasisi, ke ʻomi ho ngaahi foha mei he mamaʻo, ʻa ʻenau siliva mo ʻenau koula fakataha mo kinautolu, ki he huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua, pea ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli, koeʻuhi kuo ne fakaongoongoleleiʻi koe.
ISA 60:10 “Pea ʻe toe langa ho ʻa ʻe he ngaahi foha ʻoe muli, pea ʻe tauhi kiate koe honau ngaahi tuʻi: he naʻaku taaʻi koe ʻi hoku houhau, ka ʻi heʻeku ʻofa kuo u ʻaloʻofa kiate koe.
ISA 60:11 Ko ia ʻe ava maʻuaipē ho ngaahi matapā; ʻe ʻikai tāpuni ia ʻi he ʻaho pe ʻi he pō; koeʻuhi ke ʻomi kiate koe ʻae koloa ʻoe ngaahi puleʻanga, pea ke ʻomi mo honau ngaahi tuʻi.
ISA 60:12 He ko e kakai mo e puleʻanga ʻe ʻikai tauhi kiate koe ʻe ʻauha ia; ʻio, ʻe lala ʻaupito ʻae ngaahi puleʻanga ko ia.
ISA 60:13 “ʻE ʻomi kiate koe ʻae nāunau ʻo Lepanoni, ʻae ʻakau ko e fea, mo e ʻakau ko e paini, fakataha mo e pokesi, ke teuteu ʻaki ʻae potu ʻo hoku fale tapu; pea te u ngaohi ʻae potu ʻo hoku tuʻunga vaʻe ke nāunauʻia.
ISA 60:14 Pea ko e ngaahi foha ʻokinautolu naʻe fakamamahiʻi koe, te nau haʻu ʻo hū kiate koe; pea ko kinautolu naʻe fehiʻa kiate koe te nau punou ʻakinautolu ki ho ʻaofivaʻe; pea te nau ui koe, Ko e kolo ʻa Sihova, Ko e Saione ʻoe tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
ISA 60:15 “Ko e meʻa ʻi he liʻaki koe mo e fehiʻa kiate koe, koeʻuhi ʻikai fou ha tangata ʻiate koe, te u ngaohi koe ko e lelei taʻengata, ko e fiefiaʻanga ʻoe toʻutangata toko lahi.
ISA 60:16 Pea te ke huhu ʻi he huʻahuhu ʻoe ngaahi Senitaile, pea mimisi ʻi he huhu ʻoe ngaahi tuʻi: pea te ke ʻilo ko au ko Sihova ko ho Fakamoʻui, mo ho Huhuʻi, ko e Toko Taha Māfimafi ʻo Sēkope.
ISA 60:17 Te u ʻomi ʻae koula ko e fetongi ʻoe palasa, pea te u ʻomi ʻae siliva ko e fetongi ʻoe ukamea, pea ko e palasa ko e fetongi ʻoe ʻakau, pea ko e ukamea ko e fetongi ʻoe maka: pea te u ngaohi ho kau fakamaau ko e melino, pea mo ho kau pule ko e māʻoniʻoni.
ISA 60:18 ‌ʻE ʻikai toe fanongo ki ha fakamālohi ʻi ho fonua, ʻae maumau pe ʻae fakaʻauha ʻi ho ngataʻanga; he te ke ui ho ngaahi ʻā koe Fakamoʻui, mo ho ngaahi matapā ko e Fakamālō.
ISA 60:19 ‌ʻE ʻikai toe hoko ʻae laʻā ko hoʻo maama ʻi he ʻaho; pe ko e ulo ʻoe māhina ko e maama kiate koe: ka e hoko ʻa Sihova ko e maama taʻengata kiate koe, pea ko ho nāunau ʻa ho ʻOtua.
ISA 60:20 ‌ʻE ʻikai toe tō hifo hoʻo laʻā, pea ʻe ʻikai toe fufū ʻe ia hoʻo māhina: koeʻuhi ʻe hoko ʻa Sihova ko hoʻo maama taʻengata, pea ʻe ngata ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻo mamahi.
ISA 60:21 Pea ʻe māʻoniʻoni foki ʻa hoʻo kakai kotoa pē; te nau maʻu ʻae fonua ʻo taʻengata, ko e vaʻa naʻaku tō, ko e ngāue ʻa hoku nima, koeʻuhi ke u ongoongolelei ai.
ISA 60:22 ‌ʻE hoko ʻae tokotaha ʻoku siʻi ko e toko afe, mo e tokotaha ʻoku iiki ko e puleʻanga mālohi: ko au ko Sihova te u fakavave ia ʻi hono kuonga.”
ISA 61:1 ‌ʻOku ʻiate au ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki ko Sihova; koeʻuhi kuo fakanofo au ʻe Sihova ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he angamalū; kuo ne fekau au ke nonoʻo ʻae loto mafesi, ke fakahā ʻae tauʻatāina ki he kau pōpula, pea ke fakaava ʻae fale fakapōpula kiate kinautolu kuo haʻisia;
ISA 61:2 Ke fakahā ʻae taʻu lelei ʻo Sihova, pea ko e ʻaho ʻoe houhau ʻo hotau ʻOtua; ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku mamahi;
ISA 61:3 Ke ʻatu ʻae fiefia kiate kinautolu ʻoku mamahi ʻi Saione, ke ʻatu kiate kinautolu ʻae hoihoifua ko e fetongi ʻoe efuefu, ʻae lolo ʻoe fiefia ko e fetongi ʻoe mamahi, ʻae kofu ʻoe fakamālō ko e fetongi ʻoe laumālie kuo mafesi; ke ui ʻakinautolu ko e ngaahi ʻakau ʻoe māʻoniʻoni, naʻe tō ʻe Sihova, koeʻuhi ke ongoongolelei ai ia.
ISA 61:4 Pea te nau langa ʻaia naʻe muʻaki maumau, te nau toe fokotuʻu ʻaia naʻe fakaʻauha fuoloa, pea te nau fakafoʻou ʻae ngaahi kolo kuo liʻaki, ko e maumau ʻoe toʻutangata toko lahi.
ISA 61:5 Pea ʻe tuʻu ʻae kau muli ʻo fafanga hoʻomou fanga manu, pea ʻe hoko ʻae fānau ʻae muli ko hoʻomou kau tangata ngoue mo hoʻomou kau tauhi vaine.
ISA 61:6 Ka e fakahingoa ʻakimoutolu ko e ngaahi Taulaʻeiki ʻa Sihova: ʻe ui ʻakimoutolu ʻe he kakai ko e kau Faifekau ʻa hotau ʻOtua: te mou kai ʻae koloa ʻae kakai Senitaile, pea ʻi heʻenau ongoongolelei ʻe polepole ai ʻakimoutolu.
ISA 61:7 Koeʻuhi ko hoʻomou mā te mou maʻu ʻae totongi ke liunga ua, pea ʻe fetongi ʻaki hoʻomou fakamaaʻi ʻae fiefia ʻi honau tofiʻa; he te mou maʻu ke liunga ua hake ʻae tofiʻa ʻi honau fonua pea temou fiefia ai ʻo taʻengata.
ISA 61:8 “He ko au ko Sihova ʻoku ou ʻofa ki he fakamaau, ʻoku ou fehiʻa ki he kaihaʻa ke feilaulau tutu ʻaki; pea te u fakahinohino ʻenau ngāue ʻi he moʻoni, pea te u fai ʻae fuakava taʻengata mo kinautolu.
ISA 61:9 Pea ʻe ʻilo honau hako ʻe he kakai Senitaile, pea mo ʻenau fānau ʻi he kakai: ko kinautolu kotoa pē ʻoku mamata kiate kinautolu, te nau fakahā ʻakinautolu ko e hako kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova.”
ISA 61:10 Te u fiefia lahi ʻia Sihova, ʻe nekeneka hoku laumālie ʻi hoku ʻOtua: he kuo ne fakakofuʻaki au ʻae kofu ʻoe fakamoʻui, kuo ne ʻufiʻufi ʻaki au ʻae kofu tōtōlofa ʻoe māʻoniʻoni, ʻo hangē ko e tangata taʻane ʻoku teuʻi ʻaki ia ʻae ngaahi meʻa teunga, pea hangē ʻoku teuʻi ʻaki ʻe he taʻahine fakamaʻu hono ngaahi maka koloa.
ISA 61:11 ‌ʻO hangē ʻoku tupu mei he kelekele hono moto, pea mo e ngoue ʻoku ne fakatupu hake ʻae ngaahi meʻa ʻoku tūtuuʻi ki ai; ʻe pehē, ʻe pule ʻe he ʻEiki ko Sihova ke tupu hake ʻae māʻoniʻoni mo e fakamālō ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē.
ISA 62:1 Koeʻuhi ko Saione ʻe ʻikai te u fakalongo pe, pea koeʻuhi ko Selūsalema ʻe ʻikai te u mālōlō, kaeʻoua ke ulo atu ʻa ʻene māʻoniʻoni ʻo hangē ko e maama lahi, pea mo ʻene fakamoʻui ʻo hangē ko e maama ʻoku ulo.
ISA 62:2 Pea ʻe mamata ʻae ngaahi Senitaile ki hoʻo māʻoniʻoni, mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ki ho nāunau; pea ʻe ui ʻaki koe ʻae hingoa foʻou, ʻaia ʻe fakahā ʻe he folofola ʻa Sihova.
ISA 62:3 Pea te ke hoko foki ko e tatā ʻoe nāunau ʻi he nima ʻo Sihova, mo e pale fakatuʻi ʻi he nima ʻo ho ʻOtua,
ISA 62:4 ‌ʻE ʻikai toe ui koe “ko e Liʻaki;” pea ʻe ʻikai toe ui ho fonua “ko e Lala:” ka e ui koe “ko Hefisipa,” mo ho fonua “ko Piula:” he ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻiate koe, pea ʻe fai ʻae taʻane ʻi ho fonua.
ISA 62:5 Hangē ʻoku mali ʻae talavou mo e tāupoʻou, ʻe pehē ʻae mali ho ngaahi foha mo koe: pea hangē ʻoku fiefia ʻae tangata taʻane ʻi he taʻahine, ʻe pehē ʻae fiefia ʻa ho ʻOtua ʻiate koe.
ISA 62:6 Kuo u fekau ʻae kau tangata leʻo ki ho ngaahi ʻā, ʻE Selūsalema, pea ʻe ʻikai te nau fakalongo pē ʻi he ʻaho pe ʻi he pō; ko kimoutolu ʻoku fakahā ʻa Sihova, ʻoua ʻe fakalongo pe,
ISA 62:7 Pea ʻoua naʻa tuku kiate ia ha fiemālie, kaeʻoua ke fokotuʻumaʻu ʻe ia ʻa Selūsalema, pea ke ne ngaohi ia ko e ongoongolelei ʻi māmani.
ISA 62:8 Kuo fuakava ʻe Sihova ʻi hono nima toʻomataʻu, pea ʻi he nima ʻo hono mālohi, “Ko e moʻoni ʻe ʻikai te u toe foaki hoʻo uite ko e meʻakai ki ho ngaahi fili; pea ʻe ʻikai inu ʻe he ngaahi foha ʻoe muli ʻi hoʻo uaine, ʻaia kuo ke ngāue ke maʻu:
ISA 62:9 Ka ko kinautolu kuo tānaki ia te nau kai ia, pea fakamālō kia Sihova; pea ko kinautolu kuo ʻomi fakataha ia te nau inu ia ʻi he ngaahi loto ʻā ʻo hoku māʻoniʻoni.
ISA 62:10 Hū atu, hū atu ʻi he ngaahi matapā; teuteu ʻae hala ʻoe kakai; fokotuʻu hake, fokotuʻu hake ʻae hala māʻolunga; tānaki mei ai ʻae ngaahi maka; fokotuʻu ʻae fuka maʻa ʻe kakai.
ISA 62:11 Vakai, kuo folofola ʻa Sihova ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani, “Mou pehē ki he ʻofefine ʻo Saione, ‘Vakai, ʻoku haʻu hoʻo fakamoʻui; vakai, ʻoku ʻiate ia hono totongi, pea ʻi hono ʻao ʻa ʻene ngāue.’”
ISA 62:12 Pea te nau ui ʻakinautolu, “Ko e kakai māʻoniʻoni, Ko e kakai kuo huhuʻi ʻe Sihova:” pea ʻe ui koe, “Ko e ʻofeina, Ko e kolo taʻeliʻaki.”
ISA 63:1 Ko hai eni ʻoku haʻu mei ʻItomi, mo e kofu kulokula mei Posila? ʻA eni ʻoku nāunauʻia hono kofu, ʻo ne hāʻele ʻi he lahi ʻo hono mālohi? “Ko au ia ʻoku folofola ʻi he māʻoniʻoni, ko e māfimafi ke fakamoʻui.”
ISA 63:2 Ko e hā ʻoku kulokula ai ho ngaahi kofu, pea tatau ho ngaahi kofu mo ia ʻoku molomoloki ʻi he tataʻoʻanga uaine?
ISA 63:3 “Kuo u molomoloki tokotaha pe ʻae tataʻoʻanga ʻoe uaine; pea naʻe ʻikai kau ha tokotaha kiate au: ne u molomoloki ʻakinautolu ʻi heʻeku ʻita, pea moeʻi ʻakinautolu ʻi hoku houhau lahi; pea kuo pani hoku kofuʻaki honau toto, pea ne u ngaohi ke lanu hoku ngaahi kofu kotoa pē.
ISA 63:4 He ʻoku ʻi hoku loto ʻae ʻaho ʻoe fai totongi, pea kuo hokosia ʻae taʻu ʻo hoku huhuʻi.
ISA 63:5 Pea ne u vakai, pea naʻe ʻikai ha taha ke tokoni; pea ne u ofo ʻi he ʻikai ha taha ke poupou hake: ko ia naʻe ʻomi ʻe hoku nima ʻoʻoku ʻae fakamoʻui kiate au; pea ko hoku houhau, naʻa ne poupou au.
ISA 63:6 Pea ne u molomoloki ʻae kakai ʻi hoku houhau, pea ngaohi ke nau konā ʻi he houhau lahi, pea ne u ʻomi ʻenau mālohi ki he kelekele.”
ISA 63:7 Te u fakahā ʻae ngaahi ʻaloʻofa ʻa Sihova, mo e ngaahi fakamālō ʻa Sihova, ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo foaki ʻe Sihova kiate kitautolu, pea mo e angalelei lahi ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻaia kuo ne foaki kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene ngaahi ʻaloʻofa, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻaloʻofa ongongofua.
ISA 63:8 He naʻa ne pehē, “Ko e moʻoni ko hoku kakai ʻakinautolu, ko e fānau ʻe ʻikai te nau loi;” pea naʻe hoko ia ko honau Fakamoʻui.
ISA 63:9 ‌ʻI heʻenau mamahi kotoa pē naʻe mamahi ia, pea ko e ʻāngelo ʻo hono ʻao naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu: ʻi heʻene ʻofa mo ʻene manavaʻofa naʻa ne huhuʻi ʻakinautolu: pea ne toʻo hake ʻakinautolu, mo fua ʻakinautolu ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi muʻa.
ISA 63:10 Ka naʻa nau angatuʻu, pea fakamamahi ki hono Laumālie Māʻoniʻoni: ko ia naʻe liliu ai ia ko honau fili, pea naʻa ne tauʻi ʻakinautolu.
ISA 63:11 Pea naʻa ne manatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, kia Mōsese, mo hono kakai, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻi fē ia naʻe ʻomi ʻakinautolu mei he tahi, fakataha mo e tauhi ʻo ʻene fanga sipi? ʻOku ʻi fē ia ʻaia naʻe ʻai kiate ia hono Laumālie māʻoniʻoni?
ISA 63:12 ‌ʻAia naʻe tataki ʻakinautolu ʻaki ʻae nima toʻomataʻu ʻo Mōsese, ʻaki ʻa hono nima nāunauʻia, ʻo vaheʻi ʻae vai ʻi honau ʻao, ke ngaohi moʻona ha huafa taʻengata?
ISA 63:13 ‌ʻAia naʻe tataki ʻakinautolu ʻi he moana, ʻo hangē ko e hoosi ʻi he toafa, koeʻuhi ke ʻoua te nau tūkia?”
ISA 63:14 ‌ʻO hangē ko e ʻalu hifo ʻae fanga manu ki he vahaʻa moʻunga, naʻe ngaohi ia ʻe he Laumālie ʻo Sihova ke mālōlō: naʻe pehē hoʻo tataki ʻa hoʻo kakai, ke ngaohi moʻou ha huafa ongoongolelei.
ISA 63:15 ‌ʻAfio hifo mei he langi, pea vakai mei he ʻafioʻanga ʻo hoʻo māʻoniʻoni pea mo ho nāunau: kofaʻā ia hoʻo ʻofa mo hoʻo māfimafi, ʻae ngaue ʻo hoʻo manavaʻofa pea mo hoʻo ngaahi ʻaloʻofa kiate au? Kuo ke taʻofi ia?
ISA 63:16 Ko e moʻoni ko ʻemau tamai koe, neongo ʻoku taʻeʻilo ʻakimautolu ʻe ʻEpalahame, pea taʻetokangaʻi ʻakimautolu ʻe ʻIsileli: ko koe, ʻE Sihova, ko ʻemau tamai, ko homau huhuʻi; talu mei muʻa ʻoku taʻetupu ʻa ho huafa.
ISA 63:17 ‌ʻE Sihova, ko e hā kuo ke tuku ai ʻakimautolu ke mau hē mei ho ngaahi hala, pea fakafefeka homau loto ke ʻoua te mau manavahē kiate koe? Toe tafoki mai koeʻuhi ko hoʻo kau tamaioʻeiki, ko e ngaahi faʻahinga ʻo ho tofiʻa.
ISA 63:18 Kuo maʻu fuonounou pe ia ʻe he kakai ʻa hoʻo māʻoniʻoni: kuo molomoloki ʻe homau ngaahi fili ʻa ho fale tapu.
ISA 63:19 ‌ʻOku ʻaʻau ʻakimautolu: naʻe ʻikai ʻaupito te ke puleʻi ʻakinautolu; naʻe ʻikai ui ʻaki ʻakinautolu ʻa ho huafa.
ISA 64:1 Taumaiā ke ke haeʻi ʻae ngaahi langi, koeʻuhi ke ke hāʻele hifo, koeʻuhi ke tafe hifo ʻae ngaahi moʻunga ʻi hoʻo ʻafio mai.
ISA 64:2 ‌ʻO hangē ʻoku ulo ʻae afi vela, ʻoku ngaohi ʻe he afi ʻae vai ke lili, ke pehē hoʻo fakahā ho huafa ki ho ngaahi fili, koeʻuhi ke tetetete ʻae ngaahi puleʻanga ʻi ho ʻao!
ISA 64:3 ‌ʻI hoʻo fai ʻae ngaahi meʻa fakamanavahē ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻamanaki ki ai, naʻa ke hāʻele hifo, naʻe tafe hifo ʻae ngaahi moʻunga ʻi ho ʻao ʻi hoʻo ʻafio mai.
ISA 64:4 He talu ʻae kamataʻanga ʻo māmani ʻoku teʻeki fanongo, pe ongoʻi ʻe he telinga, pe mamata ʻe ha mata, ki ha ʻOtua mo koe, ʻaia kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa pehē ni maʻanautolu ʻoku tatali kiate ia.
ISA 64:5 ‌ʻOku ke fakafetaulaki kiate ia ʻoku fiefia pea fai māʻoniʻoni, kiate kinautolu ʻoku manatu kiate koe ʻi ho ngaahi hala: vakai, ʻoku ke houhau; he kuo mau fai angahala: ka ʻoku tuʻumaʻu [ʻena], pea te mau moʻui.
ISA 64:6 ‌ʻOku mau tatau kotoa pē mo e taʻemaʻa, pea ʻoku tatau ʻemau māʻoniʻoni kotoa pē mo e ngaahi konga holoholo fakalielia; pea ʻoku mau mae kotoa pē ʻo hangē ko e louʻakau; pea ko ʻemau ngaahi hia, ʻo hangē ko e matangi, kuo ne ʻāvea ʻakimautolu.
ISA 64:7 Pea ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ui ki ho huafa, pe ueʻi ʻe ia ia ke puke kiate koe: he kuo ke fufū ho fofonga ʻiate kimautolu, pea kuo fakaʻauha ʻakimautolu, koeʻuhi ko ʻemau ngaahi hia.
ISA 64:8 Ka ko eni, ʻE Sihova, ko koe ko ʻemau tamai; ko e ʻumea ʻakimautolu, pea ko homau ngaohi koe: pea ko e ngāue ʻa ho nima ʻakimautolu kotoa pē.
ISA 64:9 ‌ʻOua naʻa ke houhau lahi, ʻE Sihova, pe manatu maʻuaipē ki he hia: vakai, pea ʻafioʻi, ʻoku mau kole kiate koe, he ko hoʻo kakai ʻakimautolu kotoa pē.
ISA 64:10 Kuo hoko ko e toafa ʻa hoʻo ngaahi kolo māʻoniʻoni, ko e potu liʻaki ʻa Saione, kuo ʻauha ʻa Selūsalema.
ISA 64:11 Kuo vela ʻi he afi ʻa homau fale matamata ʻeiki mo māʻoniʻoni, ʻaia naʻe fakamālō ai kiate koe ʻa ʻemau ngaahi tamai: pea kuo maumau ʻemau ngaahi meʻa lelei kotoa pē.
ISA 64:12 Te ke taʻofi koe, ʻE Sihova, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni? Te ke fakalongo pe, pea fakamamahi lahi ʻakimautolu?
ISA 65:1 “ʻOku kumi kiate au ʻakinautolu naʻe ʻikai te nau fehuʻi kiate au; kuo ʻilo au ʻekinautolu naʻe ʻikai kumi kiate au: naʻaku pehē, ‘Vakai kiate au, vakai kiate au,’ ki he puleʻanga naʻe ʻikai ke ui ʻaki hoku huafa.
ISA 65:2 Kuo u mafao atu hoku nima ʻi he ʻaho kotoa ki he kakai angatuʻu, ʻaia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he hala ʻoku ʻikai lelei, ʻo hangē ko ʻenau ngaahi filioʻi:
ISA 65:3 Ko e kakai ʻoku fakahouhau kiate au maʻuaipē ki hoku fofonga; ʻoku fai feilaulau ʻi he ngaahi ngoue, pea ʻoku tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi ʻesi makaʻumea;
ISA 65:4 ‌ʻAkinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi tanuʻanga, pea ʻi he ngaahi fale māʻolunga, ʻoku kai ʻae kakano ʻoe puaka, pea ko e vaihū ʻoe ngaahi meʻa fakalielia ʻoku ʻi he ʻenau ngaahi ipu;
ISA 65:5 ‌ʻAkinautolu ʻoku pehē, ‘Tuʻu tokotaha pe koe, ʻoua ʻe haʻu ke ofi kiate au; he ʻoku ou māʻoniʻoni hake ʻiate koe.’ Ko e ʻohuafi ʻakinautolu ni ʻi hoku fofonga, ko e afi ʻoku ulo ʻi he ʻaho kotoa pē.
ISA 65:6 “Vakai, ʻoku tohi ʻi hoku ʻao: ʻE ʻikai te u fakalongo pe, ka te u totongi, ʻio, ʻe ai ʻae totongi ki honau fatafata.
ISA 65:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko hoʻomou angahia, mo e angahala ʻa hoʻomou ngaahi tamai fakataha, ʻakinautolu kuo tutu ʻae meʻa namu kakala ʻi he ngaahi moʻunga, pea kape kiate au ʻi he ngaahi potu tafungofunga: ko ia te u fua ʻa ʻenau muʻaki ngāue ki honau fatafata.
ISA 65:8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻO hangē ʻoku ʻilo ʻae uaine foʻou ʻi he fuhi, pea ʻoku pehē ʻe ha taha, ‘ʻoua ʻe fakaʻauha ia; he ʻoku ʻi ai ha tāpuaki;’ te u fai pehē koeʻuhi ko ʻeku kau tamaioʻeiki, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē.
ISA 65:9 Pea te u ʻomi ha hako meia Sēkope, pea mei Siuta ha taha ke maʻu hoku ngaahi moʻunga: pea ʻe maʻu ia ʻe hoku kakai fili, pea ʻe nofo ai ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki.
ISA 65:10 Pea ʻe hoko ʻa Saloni ko e loto ʻā ʻae fanga sipi, pea ko e teleʻa ʻo ʻAkoli ko e tokotoʻanga ʻoe fanga manu, maʻa hoku kakai ʻaia kuo kumi kiate au.
ISA 65:11 “Ka ko kimoutolu kuo mou liʻaki ʻa Sihova, kuo fakangalongaloʻi hoku moʻunga tapu, ʻoku mou teuteu ha keinangaʻanga maʻa Kata, pea ʻoku ʻatu ʻae feilaulau inu kia Meni.
ISA 65:12 Ko ia te u lau ai ʻakimoutolu ki he heletā, pea te mou punou kotoa pē ki he tāmateʻi: koeʻuhi ʻi heʻeku ui, naʻe ʻikai te mou tali; ʻi heʻeku lea, naʻe ʻikai te mou fanongo; ka naʻa mou fai kovi ʻi hoku ʻao, mo fili ʻaia naʻe ʻikai te u fiemālie ai.
ISA 65:13 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻOtua ko Sihova, “Vakai, ʻe kai ʻe heʻeku kau tamaioʻeiki, ka te mou fiekaia: vakai, ʻe inu ʻe heʻeku kau tamaioʻeiki, ka te mou fieinua: vakai, ʻe fiefia ʻeku kau tamaioʻeiki, ka e mā ʻakimoutolu.
ISA 65:14 Vakai, ʻe hivehiva ʻeku kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko e fiefia ʻoe loto, ka te mou tangi koeʻuhi ko e mamahi ʻoe loto, pea ʻe tangilāulau ʻi he mamahi ʻoe laumālie.
ISA 65:15 Pea te mou tuku homou hingoa ko e fakamamahi kiate kinautolu kuo u fili: koeʻuhi ʻe tāmateʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki ko Sihova, pea ui ʻene kau tamaioʻeiki ʻaki ha hingoa kehe:
ISA 65:16 Koeʻuhi ko ia ʻoku ne tāpuaki ia ʻi he fonua te ne tāpuaki ia ʻi he ʻOtua ʻoe moʻoni; pea ko ia ʻoku fuakava ʻi he fonua te ne fuakava ʻi he ʻOtua ʻoe moʻoni; koeʻuhi kuo fakangalo ʻae ngaahi muʻaki mamahi, pea koeʻuhi kuo fakafufū ia mei hoku fofonga.
ISA 65:17 “Vakai, he ʻoku ou fakatupu ʻae ngaahi langi foʻou pea mo e fonua foʻou: pea ʻe ʻikai manatu ʻaia naʻe ʻi muʻa, pe ai ha manatu loto ki ai.
ISA 65:18 Ka ke fiefia ʻakimoutolu pea nekeneka ʻo taʻengata ʻi he meʻa ʻoku ou fakatupu: he vakai, ʻoku ou ngaohi ʻa Selūsalema ko e fiefiaʻanga, pea ke fiefia ʻa hono kakai.
ISA 65:19 Pea te u fiefia ia Selūsalema, pea nekeneka ʻi hoku kakai: pea ʻe ʻikai ha toe fanongo ki ha leʻo ʻoe tangi ʻiate ia, pe ko e leʻo ʻoe tangi mamahi.
ISA 65:20 “ʻE ʻikai toe ʻai ʻi ai ha tamasiʻi ʻoku moʻui fuonounou, pe ko ha tangata motuʻa ʻoku taʻekakato hono ngaahi ʻaho: he ko ia ʻe mate ʻi hono teau taʻu ʻe mate ko e tamasiʻi pe; pea ko e tangata angahala ʻoku mate ʻi hono teau taʻu ʻe malaʻia ia.
ISA 65:21 Pea te nau langa ʻae ngaahi fale, pea nofo ai; pea te nau tō ʻae ngaahi vaine, pea kai ʻae fua ʻo ia.
ISA 65:22 ‌ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau tō, kae kai ʻe ha taha kehe: he ʻoku hangē ko e ngaahi ʻaho ʻoe ʻakau ʻoku pehē ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoku kakai, pea ʻe leleiʻia fuoloa ʻae kakai kuo u fili ʻi he ngāue ʻa honau nima.
ISA 65:23 ‌ʻE ʻikai te nau ngāue taʻeʻaonga, pe fanauʻi ki he mamahi; he ko e hako ʻakinautolu kuo monūʻia ʻia Sihova, pea mo ʻenau fānau fakataha mo kinautolu.
ISA 65:24 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻi he teʻeki te nau ui, te u tali; pea ʻi he lolotonga ʻenau lea, te u ongoʻi.
ISA 65:25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE kai fakataha ʻae ulofi mo e lami, pea ʻe kai ʻe he laione ʻae kau ʻoe koane ʻo hangē ko e pulu: pea ko e meʻakai ʻoe ngata ko e efu. ʻE ʻikai te nau fakamamahi pe fakaʻauha ʻi [ha potu ʻo ]hoku moʻunga māʻoniʻoni kotoa pē.”
ISA 66:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko hoku ʻafioʻanga ʻae langi, pea ko hoku tuʻuʻanga vaʻe ʻa māmani: kofaʻā ia ʻae fale ʻoku mou langa kiate au? Pea kofaʻā ia ʻae potu ʻo ʻeku mālōlō?
ISA 66:2 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ko e ngaahi meʻa na kotoa pē naʻe ngaohi ʻe hoku nima, pea kuo ʻi ai pe ʻae ngaahi meʻa ko ia: ka te u vakai ki he tangata ni, ʻio, kiate ia ʻoku masiva pea ʻoku loto fakatomala moʻoni, pea ʻoku tetetete ʻi heʻeku folofola.
ISA 66:3 Ko ia ʻoku ne tāmateʻi ʻae pulu ʻoku hangē ia kuo ne tāmateʻi ha tangata; ko ia ʻoku ne feilaulau ʻaki ha lami, ʻo hangē kuo ne tuʻusi ke motu ʻae kia ʻoe kulī; ko ia ʻoku ne ʻatu ha feilaulau, ʻoku hangē kuo ne ʻatu ʻae toto ʻoe puaka; ko ia ʻoku ne tutu ʻae meʻa namu kakala, ʻo hangē kuo ne tāpuaki ha tamapua. ʻIo, kuo nau fili honau ngaahi hala, pea ʻoku fiefia honau laumālie ʻi heʻenau ngaahi meʻa fakalielia.
ISA 66:4 Pea ko au foki te u tuʻutuʻuni ʻenau ngaahi mamahi, pea ko e meʻa ʻoku nau manavahē ki ai te u ʻomi kiate kinautolu; koeʻuhi ʻi heʻeku ui, naʻe ʻikai tali ʻe ha tokotaha ʻi heʻeku lea, naʻe ʻikai te nau fanongo, kā naʻa nau fai kovi ʻi hoku ʻao, pea naʻa nau fili ʻaia naʻe ʻikai te u fiemālie ai.”
ISA 66:5 Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻoku tetetete ki heʻene folofola; “Ko homou ngaahi kāinga naʻe fehiʻa kiate kimoutolu, ʻo kapusi kituʻa ʻakimoutolu koeʻuhi ko hoku huafa, naʻa nau pehē, ‘Ke ongoongoleleiʻia ʻa Sihova: ka e ʻafio ia ko homou fakafiefia,’ pea ʻe mā ʻakinautolu.
ISA 66:6 Ko e leʻo ʻoe longoaʻa mei he kolo, ko e leʻo mei he falelotu lahi, ko e leʻo ʻo Sihova ʻaia ʻoku ne totongi totonu ki hono ngaahi fili.
ISA 66:7 “ʻI he teʻeki ai ke langā, naʻa ne fāʻeleʻi, ʻi he teʻeki ai ke mamahi ia, naʻe fāʻeleʻi ia ʻae tamasiʻi tangata.
ISA 66:8 Ko hai kuo ne fanongo ki ha meʻa pehē? Ko hai kuo ne mamata ki he ngaahi meʻa pehē? ʻE faʻa ngaohi ʻa māmani ke fanauʻi ʻi he ʻaho pe taha? Pe ʻe fanauʻi fakafokifā ha puleʻanga? He naʻe kamata langa pe ʻa Saione, pea fanauʻi leva ʻa ʻene fānau.
ISA 66:9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, He te u ʻomi ke fanauʻi, ka e ʻikai te u ngaohi ke fāʻele?” ʻOku pehē ʻe ho ʻOtua, He te u ngaohi ke fānau, kae tāpuni [ʻae manāva]?
ISA 66:10 “Ke fiefia ʻakimoutolu mo Selūsalema, pea nekeneka mo ia, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku ʻofa kiate ia: mou fiefia ʻi he fiefia mo ia, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku mamahi koeʻuhi ko ia:
ISA 66:11 Koeʻuhi ke mou huhu, pea mākona ʻi he huʻahuhu ʻo ʻene fakafiemālie? Koeʻuhi ke mou mimisi, pea fiefia ʻi hono lahi ʻo hono nāunau.
ISA 66:12 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u tuku ʻae melino kiate ia ʻo hangē ko e vaitafe, pea ko e nāunau ʻoe Senitaile ʻo hangē ko e vaitafe laulahi: pea te mou toki huhu, ʻe fua ʻakimoutolu ʻi hono vakavaka, pea lulululu ʻe hono ongo tui.
ISA 66:13 ‌ʻO hangē ko e tokotaha ʻoku fakafiemālie ki ai ʻene faʻē, ʻe pehē ʻeku fakafiemālie kiate koe; pea ʻe fakafiemālieʻi ʻakimoutolu ʻi Selūsalema.”
ISA 66:14 Pea ka mou ka mamata ki he meʻa ni, ʻe fiefia homou loto, pea moʻui homou hui ʻo hangē ko e ʻakau mata: pea ʻe hā ʻae nima ʻo Sihova ki heʻene kau tamaioʻeiki, mo hono houhau ki hono ngaahi fili.
ISA 66:15 Kae vakai, ʻe hāʻele mai ʻa Sihova mo e afi, pea hangē ko e ʻahiohio ʻa ʻene ngaahi saliote, ke ʻatu hono houhau ʻi he mālohi, pea mo ʻene valoki ʻaki ʻae ulo ʻoe afi.
ISA 66:16 Koeʻuhi ʻe fai ʻe Sihova mo e kakano kotoa pē ʻaki ʻae afi mo ʻene heletā: pea ko e tokolahi ʻe tāmateʻi ʻe Sihova.
ISA 66:17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻauha fakataha, ʻakinautolu ʻoku teuteu mo fakamaʻa ʻakinautolu ʻi he ngoue ʻi he tuʻa [ʻakau ʻe taha ]ʻi he lotolotonga, ʻo kai ʻae kakano ʻoe puaka, pea mo e meʻa fakalielia, pea mo e kumā.
ISA 66:18 “He ʻoku ou ʻilo ʻenau ngaahi ngāue pea mo ʻenau ngaahi mahalo: ʻe hoko ʻo pehē, te u tānaki ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē mo e lea kehekehe kotoa pē; pea te nau haʻu, ʻo mamata ki hoku nāunau.
ISA 66:19 “Pea te u ai ha fakaʻilonga ʻiate kinautolu, pea te u fekau ʻakinautolu ʻoku hao ʻiate kinautolu ki he ngaahi puleʻanga, ki Tasisi, mo Puli, mo Luti, ʻakinautolu ʻoku teke ʻae kaufana, ki Tupale, mo Savani, ki he ngaahi motu mamaʻo, ʻaia ʻoku teʻeki ai ke fanongo ki hoku ongoongo, pea teʻeki ai ke mamata ki hoku nāunau; pea te nau fakahā hoku nāunau ki he kakai Senitaile.
ISA 66:20 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, te nau ʻomi homou ngaahi kāinga kotoa pē ko e feilaulau kia Sihova mei he puleʻanga kotoa pē ʻi he fanga hoosi, pea ʻi he ngaahi meʻa teka, pea ʻi he meʻa fata, pea ʻi he fanga miuli, pea ʻi he fanga manu veʻe vave, ki hoku moʻunga tapu ko Selūsalema, ʻo hangē naʻe ʻomi ʻe he fānau ʻo ʻIsileli ʻae feilaulau ʻi he ipu maʻa ki he fale ʻo Sihova.
ISA 66:21 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u fokotuʻu ʻiate kinautolu foki ʻae kau taulaʻeiki pea mo e kau Livai.”
ISA 66:22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻO hangē ko e tuʻumaʻu ʻi hoku ʻao, ʻae ngaahi langi foʻou pea mo e maama foʻou, ʻaia te u ngaohi, ʻe pehē ʻae tuʻumaʻu ʻo homou hako mo homou hingoa.
ISA 66:23 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE haʻu ʻae kakai kotoa pē ke lotu ʻi hoku ʻao, mei he māhina foʻou ʻe taha ʻo aʻu ki he māhina foʻou ʻe taha, pea mei he ʻaho tapu ʻe taha ʻo aʻu ki he ʻaho tapu ʻe taha.
ISA 66:24 “Pea te nau ʻalu atu, pea sio ki he ngaahi ʻangaʻanga ʻoe kakai naʻe angatuʻu kiate au: koeʻuhi ʻe ʻikai mate honau ʻuanga, pea ʻe ʻikai tāmateʻi ʻenau afi; pea te nau hoko ko e fehiʻanekina ki he kakai kotoa pē.”
JER 1:1 Ko e ngaahi lea ʻa Selemaia, ko e foha ʻo Hilikia, ko e tokotaha ʻoe kau taulaʻeiki naʻe nofo ʻi ʻAnatoti ʻi he fonua ʻo Penisimani:
JER 1:2 ‌ʻAia naʻe hoko ki ai ʻae folofola ʻa Sihova ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia, ko e foha ʻo ʻAmoni, ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma tolu taʻu ʻo ʻene pule.
JER 1:3 Naʻe hoko foki ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi Siuta, ʻo aʻu ki hono fakaʻosi hono hongofulu ma taha taʻu ʻo Setikia ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo aʻu ki hono ʻave fakapōpula ʻa Selūsalema ʻi hono nima māhina.
JER 1:4 Pea naʻe toki hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
JER 1:5 “Naʻaku ʻilo koe ʻi he teʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatu; pea naʻaku fakatapui koe, pea tuʻutuʻuni koe, ko e palōfita ki he ngaahi puleʻanga, ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manāva.”
JER 1:6 Pea naʻaku toki pehē, “ʻOiauē! ʻE ʻEiki ko Sihova! Vakai, ʻOku ʻikai te u faʻa lea: he ko e tamasiʻi au.”
JER 1:7 Ka naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻOua naʻa ke pehē, ko e tamasiʻi koe: ka ke ʻalu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ou fekau koe ki ai, pea ko ia te u fekau kiate koe ke ke lea ʻaki.
JER 1:8 Pea ʻoua naʻa ke manavahē ki honau mata: he ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻoku ou ʻiate koe, ke fakamoʻui koe.”
JER 1:9 Pea naʻe toki mafao mai ʻe Sihova hono nima, ʻo ala ki hoku ngutu. Pea pehē mai ʻe Sihova kiate au, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻeku ngaahi lea ki ho ngutu.
JER 1:10 Vakai, Kuo u foaki kiate koe ʻi he ʻaho ni ʻae mālohi ki he ngaahi kakai, mo e ngaahi puleʻanga, ke taʻaki, mo veteki, ke fakaʻauha, mo lī ki lalo, ke langa hake, mo tō.”
JER 1:11 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, “ʻE Selemaia, ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” Pea naʻaku pehē, “ʻOku ou mamata ki he vaʻa ʻoe ʻakau ko e ʻalimoni.”
JER 1:12 Pea naʻe pehē mai ʻe Sihova kiate au, “Kuo ke mamata totonu: he te u fakavave ʻeku lea ke fakahoko ia.”
JER 1:13 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ʻo liunga ua kiate au, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” Pea naʻaku pehē, “ʻOku ou mamata ki he kulo vela; ʻoku hanga mai hono ngutu mei he tokelau.”
JER 1:14 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻE tupu mei he tokelau ʻae kovi ki he kakai kotoa pē ʻoe fonua.
JER 1:15 He, ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u ui ki he faʻahinga kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga ʻi he tokelau; “pea te nau haʻu, pea te nau taki taha nofo ʻi hono nofoʻanga ʻi he hūʻanga ki he ngaahi matapā ʻo Selūsalema, pea ki hono ngaahi ʻā kotoa pē ʻo takatakai, pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻo Siuta.
JER 1:16 Pea te u fakahā ʻeku ngaahi tautea kiate kinautolu, koeʻuhi ko ʻenau angahala kotoa pē, he kuo nau liʻaki au, pea tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, pea tauhi ki he ngaahi ngāue ʻa honau nima.
JER 1:17 ¶ “Ko ia ke ke nonoʻo hoʻo noʻotanga vala, pea tuʻu hake, pea lea ʻaki kiate kinautolu ʻaia kotoa pē ʻoku ou fekau kiate koe: pea ʻoua naʻa ke manavahē ki honau mata, telia naʻaku fakamaaʻi koe ʻi honau ʻao.
JER 1:18 He vakai, kuo u ngaohi koe he ʻaho ni ko e kolo kuo teu ki he tau, ko e pou ukamea, ko e ngaahi ʻā palasa, ki he fonua kotoa pē, ki he ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo hono houʻeiki, pea ki hono kau taulaʻeiki, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua.
JER 1:19 Pea te nau tauʻi koe; ka ʻe ʻikai te nau mālohi kiate koe;” he ʻoku pehē mai ʻe Sihova, “ʻOku ou ʻiate koe, ke fakamoʻui koe.”
JER 2:1 Pea naʻe toe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
JER 2:2 “ʻAlu ʻo kalanga ki he telinga ʻo Selūsalema, ʻo pehē, ‘ʻOku pehē mai ʻe Sihova; “ʻOku ou manatuʻi koe, ko e angalelei naʻe fai kiate koe ʻi hoʻo kei siʻi, mo e ʻofa naʻe fakahā ʻi hoʻo fakanofo, ʻi hoʻo muimui kiate au ʻi he toafa, ʻi he fonua naʻe ʻikai tūtuuʻi.
JER 2:3 Naʻe fakatapui ʻa ʻIsileli kia Sihova, ko e ʻuluaki fua ʻo hono tupu: ʻe halaia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakaʻauha ia;’” ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE hoko ʻae kovi kiate kinautolu.”
JER 2:4 ‌ʻE fale ʻo Sēkope, pea mo e faʻahinga kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli, mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova.
JER 2:5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e hā ʻae kovi kuo ʻiloʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai ʻiate au, koeʻuhi kuo nau liʻaki au, pea muimui ki he meʻa noa pe, pea kuo nau hoko ʻo vale?
JER 2:6 Pea naʻe ʻikai te nau pehē, ‘Ko e fē ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻakimautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻaia naʻa ne tataki ʻakimautolu ʻi he toafa; ʻi he fonua lala pea luoluo, ʻi he fonua mōmoa, mo e malumalu ʻoe mate, ʻi he fonua kuo ʻikai fononga ki ai ha tangata, pea ʻoku ʻikai nofo ai ha tangata?’
JER 2:7 Pea naʻaku ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua mahu, ke kai hono fua, mo hono lelei ʻo ia; ka ʻi hoʻomou hū ki ai, kuo mou fakakoviʻi hoku fonua, pea ngaohi hoku tofiʻa ko e meʻa fakalielia.
JER 2:8 Naʻe ʻikai pehē ʻe he kau taulaʻeiki, ‘Ko e fē ʻa Sihova?’ Pea naʻe ʻikai ʻiloʻi au ʻekinautolu naʻe maheni ai ʻi he fono: pea naʻe angatuʻu kiate au ʻae kau tauhi foki, pea naʻe kikite ʻae kau palōfita ʻi he hingoa ʻo Peali, pea nau muimui ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga.”
JER 2:9 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova, “Te u toe lea kiate kimoutolu, pea te u kole ki hoʻomou fānau, pea mo e fānau ʻa hoʻomou fānau.
JER 2:10 Koeʻuhi, ke mou ʻalu ki he ngaahi motu ʻo Kitimi, ʻo mamata; pea fekau ki Keta, pea fakakaukau lahi, pea vakai, pe ʻoku ai ha meʻa pehē.
JER 2:11 ‌ʻOku ai ha kakai kuo fetongi honau ngaahi ʻotua, ʻaia naʻe ʻikai ko e ʻotua? Ka kuo fetongi ʻa hoku kakai honau nāunau ki he meʻa taʻeʻaonga.”
JER 2:12 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, “ʻE ngaahi langi mou ofo ki he meʻa ni, pea mou manavahē fakailifia; pea tetetete lahi ʻaupito,
JER 2:13 “He kuo fai ʻe hoku kakai ʻae meʻa kovi ʻe ua: kuo nau liʻaki au ko e matavai moʻui, pea kuo nau tā kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻaiʻanga vai, ko e ngaahi ʻaiʻanga vai mafōfoa, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ai ha vai.
JER 2:14 “Ko e tamaioʻeiki ʻa ʻIsileli? Pe ko e hako ia ʻoe tamaioʻeiki? Ka ko e hā kuo fakamālohi ai ia?
JER 2:15 Naʻe ngungulu kiate ia ʻae fanga laione mui, kuo nau tangi ʻaki ʻae leʻo lahi, kuo nau fakalala ʻae fonua: kuo tutu hono ngaahi kolo pea ʻoku ʻikai ha kakai.
JER 2:16 Pea kuo fakavolu foki ho tumuʻaki, ʻe he fānau ʻo Nofi mo Tapanesi.
JER 2:17 “ʻIkai kuo hoko ʻae meʻa ni kiate koe ʻiate koe pe, ʻi hoʻo liʻaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua, ʻi heʻene tataki koe ʻi he hala?
JER 2:18 Pea ko eni, ko e hā ʻaʻau te ke ʻalu ai ʻi he hala ki ʻIsipite, ke inu ʻi he ngaahi vai ʻo Sihoa? Pea ko e hā te ke ʻalu ai koe ʻi he hala ki ʻAsilia, ke inu ʻi he vai ʻoe vaitafe?
JER 2:19 “ʻE tautea koe ʻe hoʻo angahala ʻaʻau, pea ʻe valokiʻi koe ʻe hoʻo fakaholomui: ko ia ke ke ʻilo mo vakai, ko e meʻa kovi mo fakamamahi, ʻa hoʻo liʻaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua, pea ʻoku ʻikai te ke manavahē kiate au,” ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
JER 2:20 “He talu mei muʻa kuo u maumauʻi hoʻo haʻamonga, pea motuhi ho ngaahi haʻi; pea naʻa ke pehē, ‘ʻE ʻikai te u fai kovi;’ ka kuo ke ʻeveʻeva ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, pea ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē ʻo fai angahala.
JER 2:21 Ka naʻaku tō koe, ko e vaine lelei, ko e tenga lelei ʻaupito: pea ʻoku fēfē ai haʻo liliu ko e ʻakau kovi, ko e vaine kehe kiate au?”
JER 2:22 He ʻoku pehē mai ʻe he ʻEiki ko Sihova, “Kapau te ke fufulu koe ʻaki ʻae naita, pea toʻo kiate koe ʻae koa lahi, ka ʻoku kei ʻilonga ʻa hoʻo hia ʻi hoku ʻao.
JER 2:23 “ʻE fēfē koā ʻa hoʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai te u ʻuli, ʻoku ʻikai te u muimui kia Peali’? Vakai ki hoʻo ʻulungāanga ʻi he teleʻa, ke ke ʻilo ʻaia kuo ke fai: ko e kāmeli veʻe vave koe, ʻoku feʻaluʻaki ʻi hono ngaahi hala;
JER 2:24 Ko e ʻasi hehengi ʻoku maheni ai mo e toafa, ʻaia ʻoku ne folohifo ʻae matangi ʻi heʻene holi; pea ʻi heʻene pehē ko hai ʻoku faʻa fakafoki ia? ʻE ʻikai kumi fakafiuʻi ia ʻe ha taha; ka te nau ʻilo ia ʻi hono māhina.
JER 2:25 “Taʻofi ho vaʻe mei he taʻetopuvaʻe, pea mo ho kia mei he fieinu: ka naʻa ke pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻamanaki:’ ʻoku ʻikai; he kuo u ʻofa ki he kau muli, pea te u muimui pe kiate kinautolu.’
JER 2:26 Hangē ʻoku mā ʻae kaihaʻa ʻi hono ʻiloʻi ia, ʻoku pehē ʻae mā ʻae fale ʻo ʻIsileli; ko kinautolu, mo honau ngaahi tuʻi, mo honau houʻeiki, mo honau kau taulaʻeiki, mo honau kau palōfita.
JER 2:27 Ko kinautolu ʻoku pehē ki he ʻakau, ‘Ko ʻeku tamai koe;’ pea ki he maka, ‘Naʻa ke fāʻeleʻi au:’ he kuo nau fulituʻa kiate au, pea ʻoku ʻikai hanga mai honau mata: ka ʻi he ʻaho ʻo ʻenau mamahi te nau lea, ʻo pehē mai, ‘Tuʻu hake, ʻo fakamoʻui ʻakimoutolu.’
JER 2:28 “Kā ko e fē ho ngaahi ʻotua kuo ke ngaohi moʻou? Ke tuʻu hake ʻakinautolu, kapau te nau faʻa fakamoʻui koe ʻi he ʻaho ʻoe mamahi: he ʻoku hangē ko hono lahi ʻo hoʻo ngaahi kolo, ʻE Siuta, ʻoku pehē hono tokolahi ʻo ho ngaahi ʻotua.
JER 2:29 “Ko e hā te mou tukuakiʻi ai au? ʻOku pehē ʻe Sihova, “Kuo angatuʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē.”
JER 2:30 “Kuo taʻeʻaonga ʻeku taaʻi hoʻomou fānau; he ʻoku ʻikai te nau poto ai: kuo fakaʻauha homou kau palōfita, ʻaki hoʻomou heletā ʻamoutolu, ʻo hangē ko e laione fakaʻauha.
JER 2:31 ‌ʻAe toʻutangata, mou tokanga ki he folofola ʻa Sihova. He naʻaku hoko ko e toafa ki ʻIsileli? Pe ko e fonua fakapoʻuli? Pea ko e hā ʻoku pehē ai ʻa hoku kakai, ‘Ko e houʻeiki ʻakimautolu; pea ʻe ʻikai te mau toe haʻu kiate koe?’
JER 2:32 “ʻE faʻa fakangaloʻi ʻe he tāupoʻou ʻa ʻene teunga, pe ko e taʻahine taʻane ʻa ʻene teuteu? Kā kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku kakai ʻi he ngaahi ʻaho taʻefaʻalaua.
JER 2:33 Ko e hā ʻoku ke teuteu ai ho hala ke kumi ʻae ʻofa? Ko ia kuo ke akonaki ʻaki ho ngaahi hala ki he kau angahala foki.
JER 2:34 Kuo ʻiloʻi foki ʻae toto ʻoe ngaahi laumālie taʻehalaia ʻi he kapa ʻo ho kofu: ʻoku ʻikai te u ʻilo ia ʻi he kumi lahi, ka ʻoku fakahāhā pe ia ʻiate kinautolu ni kotoa pē.
JER 2:35 “Ka ʻoku ke pehē ʻe koe, ‘ʻOku ou taʻehalaia, pea ko ia ʻe fakaafe ʻa hono houhau ʻiate au.’ “Vakai, te u fakamaauʻi koe, koeʻuhi ʻoku ke pehē, ‘Naʻe ʻikai te ke fai kovi.’
JER 2:36 Ko e hā ʻoku ke ʻalu fano ai pe ke fetongi ho hala? Te ke mā foki ki ʻIsipite, ʻo hangē ko hoʻo mā ki ʻAsilia.
JER 2:37 ‌ʻIo, te ke ʻalu meiate ia, kuo ʻai ho nima ki ho ʻulu: he kuo liʻaki ʻe Sihova ho ngaahi falalaʻanga, pea ʻe ʻikai te ke monūʻia ai.”
JER 3:1 “ʻOku nau pehē, ‘Kapau ʻe tukuange ʻe ha tangata ʻa hono uaifi, pea te ne ʻalu ʻiate ia, pea mali mo e tangata kehe, te ne toe haʻu kiate ia?’ ʻIkai ʻoku ʻuli lahi ai ʻae fonua ko ia? Ka kuo ke fai angahala mo e mamana tokolahi: ka ʻoku kei pehē, ʻe Sihova, Tafoki mai kiate au.
JER 3:2 “Hanga hake ho mata ki he ngaahi potu māʻolunga, pea vakai ha potu naʻe ʻikai te ke angahala ai. Kuo ke tatali kiate kinautolu ʻi he ngaahi hala, ʻo hangē ko e ʻAlepea ʻi he toafa; kuo ke fakaʻuliʻi ʻae fonua ʻi hoʻo angahala, mo hoʻo fai kovi.
JER 3:3 Ko ia kuo taʻofi ai ʻae ʻuha tuʻu mo tō, pea naʻe ʻikai ai ʻae ʻuha mui; kuo ke maʻu ʻae foʻi laʻē ʻoe fefine angahala, pea ko ia ʻoku ʻikai te ke mā ai.
JER 3:4 ‌ʻE ʻikai te ke tangi pehē mai kiate au ʻo fai mei he ʻaho ni, ‘Ko ʻeku tamai koe, ko hoku fakahinohino ʻi heʻeku siʻi?’
JER 3:5 “‘Pea ʻe maʻu ʻa hono houhau ʻo taʻengata?’ Te ne kuku maʻu ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga? Vakai, kuo ke lea mo fai ʻae ngaahi meʻa kovi ʻo hangē ko hoʻo faʻa fai.”
JER 3:6 ¶ Pea naʻe pehē foki ʻe Sihova kiate au ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia ko e tuʻi, “Kuo ke mamata ʻaia kuo fai ʻe ʻIsileli fakaholomui? kuo ne ʻalu hake ki he ngaahi moʻunga māʻolunga kotoa pē, pea fai angahala, ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē.
JER 3:7 Pea hili ʻene fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, naʻaku pehē, ‘Ke ke tafoki kiate au.’ Ka naʻe ʻikai te ne tafoki. Pea naʻe mamata ki ai ʻa hono tokoua kākā ko Siuta.
JER 3:8 Pe ne u mamata, ʻi heʻeku tukuange ʻa ʻIsileli fakaholomui pea u ʻatu kiate ia ʻae tohi fakamavae, ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi fai hala, ka naʻe ʻikai ke manavahē ai ʻa hono tokoua kākā ko Siuta, ka naʻa ne toe ʻalu mo ia ʻo fai angahala foki.
JER 3:9 Pea ko e meʻa ʻi he ongoongo ʻo ʻene feʻauaki naʻe ʻuliʻi ai ʻae fonua, ʻo ne fai angahala mo e ngaahi maka, pea mo e ngaahi ʻakau.
JER 3:10 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai ʻaupito tafoki kiate au ʻaki hono loto kotoa ʻa hono tokoua kākā ko Siuta, ka naʻa ne kākā ai pe.”
JER 3:11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Ko ʻIsileli fakaholomui kuo ne fakatonuhia ʻe ia ia ʻo lahi hake ʻia Siuta kākā.”
JER 3:12 ¶ ʻAlu ʻo fakahā ʻae ngaahi lea ni ki he potu tokelau, ʻo pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Tafoki mai, ʻa koe ko ʻIsileli fakaholomui; pea te u fakaafe ʻeku houhau meiate kimoutolu:’ he, ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘ʻOku ou ʻaloʻofa, pea ʻe ʻikai te u fakatolonga taʻengata hoku houhau.
JER 3:13 Ke vete pe hoʻo hia, ʻaia kuo ke fai kia Sihova ko ho ʻOtua, pea mo e fakaʻuli ʻa hoʻo ʻulungāanga mo e kau muli ʻi he lolo ʻakau mata kotoa pē,’ pea ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te mou talangofua ki hoku leʻo.”
JER 3:14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE fānau fakaholomui tafoki mai; he kuo u fakamaau mo kimoutolu: pea te u toʻo ʻakimoutolu ko e taki tokotaha ʻi ha kolo, pea mo e toko ua ʻi ha faʻahinga, pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki Saione.
JER 3:15 Pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae kau tauhi ʻo hangē ko hoku loto, pea te nau fafanga ʻaki ʻakimoutolu ʻae poto mo e ʻilo.
JER 3:16 Pea ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻoka mou ka tupu ʻo tokolahi ʻi he fonua,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻikai te nau toe pehē, ‘Ko e puha ʻoe fuakava ʻo Sihova;’ pea ʻe ʻikai hoko ia ki honau loto: pea ʻe ʻikai te nau manatu ki ai pe ʻaʻahi ki ai; pea ʻe ʻikai toe ngaohi ia.
JER 3:17 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia te nau ui ʻa Selūsalema ‘Ko e ʻafioʻanga ʻo Sihova;’ pea ʻe fakataha ʻae kakai kotoa pē ki ai, ki Selūsalema, ki he huafa ʻo Sihova: pea ʻe ʻikai te nau toe muimui ki he fakakaukau kovi ʻa honau loto.
JER 3:18 ‌ʻE haʻu ʻae fale ʻo Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻo ʻaʻeva mo e fale ʻo ʻIsileli, pea te na omi fakataha mei he fonua ʻi he tokelau ki he fonua ʻaia kuo u foaki ko e tofiʻa ki hoʻomou ngaahi tamai.
JER 3:19 “Pea naʻaku pehē, ‘ʻE fēfē ʻeku fakataha koe mo e fonua, pea foaki kiate koe ʻae fonua lelei, mo e tofiʻa lelei ʻoe kakai tokolahi?’ Pea naʻaku pehē, Ke ke ui au, “Ko hoʻo Tamai;” pea ʻe ʻikai te ke tafoki meiate au.”
JER 3:20 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE fale ʻo ʻIsileli, ko e moʻoni kuo mou fai kākā kiate au, ʻo hangē ko e fefine kākā kuo liʻaki hono husepāniti.”
JER 3:21 Naʻe ongoʻi ʻae leʻo ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ko e tangi mo e tangilāulau ʻae fānau ʻa ʻIsileli: he kuo nau fakakoviʻi honau hala, pea kuo nau fakangalongaloʻi ʻa Sihova ko honau ʻOtua.
JER 3:22 ‌ʻAe fānau fakaholomui, mou tafoki, pea te u fakamoʻui hoʻomou fakaholomui. “Vakai, ʻoku mau haʻu kiate koe; he ko koe ko Sihova ko homau ʻOtua.
JER 3:23 “Ko e moʻoni ʻoku taʻeʻaonga [ke ʻamanaki ʻae fakamoʻui ]mei he ngaahi potu māʻolunga, pea mei he ngaahi moʻunga: ko e moʻoni ʻoku ʻia Sihova ko hotau ʻOtua ʻae fakamoʻui ʻo ʻIsileli.
JER 3:24 He kuo fakaʻauha ʻi he tamapua fakamā ʻae ngāue ʻa ʻetau ngaahi tamai talu ʻemau tupu; ko ʻenau fanga sipi mo e fanga manu, ko honau ngaahi foha, pea mo e ʻofefine.
JER 3:25 ‌ʻOku tau tokoto ʻi he mā, pea ʻoku ʻufiʻufi ʻakitautolu ʻe he fakamā: koeʻuhi kuo tau fai kovi kia Sihova ko hotau ʻOtua, ko kitautolu mo ʻetau ngaahi tamai, talu ʻetau kei siʻi ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea naʻe ʻikai te tau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.”
JER 4:1 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, “Kapau te ke tafoki ʻE ʻIsileli, tafoki kiate au; pea kapau te ke tukuange ʻa hoʻo ngaahi meʻa fakalielia ʻi hoku ʻao, ʻe ʻikai ʻave koe.
JER 4:2 Pea te ke fuakava, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova’ ʻi he moʻoni, mo e fakamaau, pea ʻi he angatonu; pea ʻoku meiate ia ʻae fakamonūʻia ʻae ngaahi puleʻanga pea te nau vikiviki ʻiate ia.”
JER 4:3 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ki he kau tangata ʻo Siuta, mo Selūsalema, “Mou fakamolū ʻae kelekele foʻou, pea ʻoua naʻa tūtuuʻi ʻi he ngaahi ʻakau talatala.
JER 4:4 ‌ʻAe kau tangata ʻo Siuta mo e kakai ʻo Selūsalema, mou kamu homou loto kia Sihova, pea toʻo ʻae ʻufiʻufi ʻo homou loto, telia naʻa ʻalu atu ʻeku houhau ʻo hangē ko e afi, pea ʻe vela ia ʻo ʻikai faʻa tāmateʻi, koeʻuhi ko e kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga.”
JER 4:5 Mou fakahā ʻi Siuta, pea fakaʻilo ʻi Selūsalema; ʻo pehē,‘ Mou ifi ʻae meʻalea ʻi he fonua:’ fakahā, ʻi he potu kotoa pē, ʻo pehē, ‘Tau fakataha ʻakitautolu, pea ʻalu ki he ngaahi kolo kuo langa.’
JER 4:6 Fokotuʻu ʻae fuka ke hanga ki Saione: mou ʻalu, ʻoua ʻe tatali: he te u ʻomi ʻae kovi mei he tokelau, ʻio, ko e fakaʻauha lahi.
JER 4:7 Kuo haʻu ʻae laione mei he fihi ʻoe vao, pea ʻoku haʻu ʻi hono hala ʻaia ʻe fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga; kuo ʻalu atu ia mei hono potu ke fakaʻauha ʻae fonua: pea ʻe lala ʻae ngaahi kolo, ʻo ʻikai ha kakai.
JER 4:8 Koeʻuhi ko e meʻa ni, nonoʻo ʻaki ʻakimoutolu ʻae vala tauangaʻa, pea mamahi mo tangi: he ʻoku teʻeki ai foki meiate kitautolu ʻae houhau kakaha ʻo Sihova.
JER 4:9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe vaivai ʻae loto ʻoe tuʻi, pea mo e loto ʻoe houʻeiki; pea ʻe ofo ʻae kau taulaʻeiki, pea ʻe fakatumutumu ʻae kau palōfita.”
JER 4:10 Pea naʻaku toki pehē ai, “ʻOiauē, ʻE ʻEiki Sihova! Ko e moʻoni kuo ke tukuange ʻae kakai ni mo Selūsalema ki he kākā, ʻo pehē, ‘Te mou maʻu ʻae fiemālie;’ kae ʻosi kuo hoko ʻae heletā ki he laumālie.”
JER 4:11 Pea ʻe lea ki he kakai ni mo Selūsalema ʻi he ngaahi ʻaho ko ia; ʻo pehē, “ʻOku haʻu ʻae matangi vela mei he ngaahi potu māʻolunga ʻi he toafa ki he ʻofefine ʻo hoku kakai, ka ʻoku ʻikai ke tatafi pe fakamaʻa.
JER 4:12 ‌ʻE haʻu ʻae matangi lahi mei he ngaahi potu ko ia kiate au; pea te u fakamaau ni ʻakinautolu foki.
JER 4:13 Vakai, te ne haʻu ʻo hangē ko e ngaahi ʻao, pea ko ʻene ngaahi saliote ʻo hangē ko e ʻahiohio: ʻoku veʻe vave hake ʻene fanga hoosi ʻi he puna ʻae ʻikale. ʻOku tau malaʻia! He kuo fakaʻauha ʻakitautolu.
JER 4:14 ‌ʻE Selūsalema, ke ke fakamaʻa ho loto mei he angahala, koeʻuhi ke ke moʻui. ʻE fēfē hono fuoloa ʻae nofo ʻa hoʻo ngaahi mahalo kovi ʻiate koe?
JER 4:15 He ʻoku ongoʻi ʻae leʻo mei Tani, pea ʻoku fakahā ʻae meʻa fakamamahi mei he moʻunga ʻo ʻIfalemi.
JER 4:16 “Vakai, mou tala ki he ngaahi kakai; fakahā ki Selūsalema, ‘Kuo haʻu ʻae kau leʻo mei he potu mamaʻo, pea te nau kalanga ki he ngaahi kolo ʻo Siuta.’”
JER 4:17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOku nau takatakai ia ʻo hangē ko e kau tauhi ngoue koeʻuhi kuo ne angatuʻu kiate au.
JER 4:18 Kuo hoko ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe ko e meʻa ʻi hoʻo anga mo hoʻo ngaahi faianga; ko eni hoʻo mamahi ʻoku kakaha ia, koeʻuhi ʻoku ʻasi ia ki ho loto.”
JER 4:19 ¶ ʻA hoku fatu, ʻa hoku fatu! ʻOku ou mamahi ʻo aʻu ki hoku loto: ʻoku ueʻi hoku loto ʻiate au; ʻoku ʻikai te u faʻa fakalongo pe, koeʻuhi kuo u fanongo ki he meʻalea, kuo fanongo ʻa hoku laumālie ki he teu tau.
JER 4:20 Kuo hoko ʻae fakaʻauha ki he fakaʻauha, he kuo lala ʻae fonua kotoa pē; kuo maumauʻi fakafokifā ʻa hoku fale fehikitaki; pea mo hoku ngaahi puipui.
JER 4:21 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku mamata ki he fuka, pea fanongo ki he leʻo ʻoe meʻalea?
JER 4:22 “He ʻoku vale ʻa hoku kakai, ʻoku teʻeki ai te nau ʻilo au: ko e fānau faha ʻakinautolu ʻoku ʻikai hanau poto; ʻoku nau poto ki he fai kovi, ka ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻae ʻiloʻi ki he fai lelei.”
JER 4:23 Pea naʻaku mamata ki he fonua, pea vakai, kuo maveuveu mo ngeʻesi pe ia; pea ki he ngaahi langi foki, pea naʻe ʻikai ha maama.
JER 4:24 Ne u mamata ki he ngaahi moʻunga, pea vakai, kuo nau tetetete, pea naʻe ueʻi ʻae ngaahi tafungofunga kotoa pē, ʻo hangē ko e meʻa maʻamaʻa.
JER 4:25 Naʻaku mamata, pea vakai, naʻe ʻikai ha tangata, pea kuo mole kotoa pē ʻae fanga manupuna ʻoe langi.
JER 4:26 Ne u mamata, pea vakai, kuo toafa ʻae potu fua lelei, pea kuo maumauʻi hifo ʻae ngaahi kolo kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi hono houhau kakaha.
JER 4:27 He kuo pehē ʻe Sihova, “ʻE lala ʻae fonua kotoa pē; ka ʻe ʻikai te u fakaʻosi ʻaupito.
JER 4:28 ‌ʻE mamahi ʻa māmani koeʻuhi ko e meʻa ni, pea ʻe ʻuliʻuli ai ʻae ngaahi langi ʻi ʻolunga: koeʻuhi kuo u lea ʻaki ia, pea ʻe ʻikai te u fakatomala; kuo u tuʻutuʻuni ia, pea ʻe ʻikai te u tafoki mei ai.”
JER 4:29 ‌ʻE hola ʻae kolo kotoa pē koeʻuhi ko e patū ʻae kau tangata heka hoosi, mo e kau tangata fakakaufana; te nau ʻalu ki he vao fihi pea kaka ki he ngaahi maka: pea ʻe liʻaki ʻae kolo kotoa pē, pea ʻe ʻikai nofo ha tangata ʻi ai.
JER 4:30 Pea ʻoka maumauʻi koe, ko e hā te ke fai? Kapau te ke fakakofuʻaki koe ʻae kulokula, pea kapau te ke teuteu ʻaki koe ʻae ngaahi meʻa teunga, pea kapau te ke loa ho mata ʻaki ʻae vali, ʻoku taʻeʻaonga ho fakahoihoifua koe; ʻe fehiʻa kiate koe ʻakinautolu naʻe ʻofa, pea te nau kumi hoʻo moʻui.
JER 4:31 He kuo u fanongo ki he leʻo ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā, pea mo e mamahi ʻo hangē ko ia kuo ne fāʻeleʻi ʻene ʻuluaki tama, ko e leʻo ʻoe ʻofefine ʻo Saione, ʻaia ʻoku toʻe pea mafao hono nima, ʻo pehē, “ʻOiauē au! He ʻoku vaivai hoku laumālie koeʻuhi ko e kau fakapō.”
JER 5:1 “Mou felele aki ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema, pea mamata, mo ʻilo, pea kumi ʻi hono ngaahi potu laulahi, kapau te mou faʻa ʻiloʻi ha tangata, pea kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fakamaau totonu, ʻaia ʻoku kumi ki he moʻoni pea te u fakamolemole ia.
JER 5:2 Pea kapau ʻoku nau pehē, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova;’ ko e moʻoni ʻoku nau fuakava kākā pe.
JER 5:3 ‌ʻE Sihova, ʻikai ʻoku hanga ki he moʻoni ʻa ho fofonga? Kuo ke taaʻi ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te nau mamahi; kuo ke fakaʻauha ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te nau tokanga ki he tautea: kuo nau fakafefeka hake honau mata ʻi ha maka; ʻoku ʻikai te nau fie tafoki.
JER 5:4 Ko ia naʻaku pehē, “Ko e moʻoni ʻoku nau masiva: ʻoku nau vale: he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae hala ʻo Sihova, pea mo e fakamaau ʻa honau ʻOtua.
JER 5:5 Te u ʻalu ki he kau tangata poto, pea te u lea kiate kinautolu; he kuo nau ʻilo ʻae hala ʻo Sihova, pea mo e fakamaau ʻa honau ʻOtua;” ka ko kinautolu ni kuo nau maumauʻi ʻaupito ʻae haʻamonga, pea motuhi ʻae ngaahi haʻi.
JER 5:6 Ko ia ʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻe he laione mei he vao, pea ʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻe he ulofi ʻoe efiafi, pea ʻe leʻo ki honau ngaahi kolo ʻe he lēpati: ko ia kotoa pē ʻe ʻalu atu ʻi ai ʻe haehae ke iiki; koeʻuhi ko ʻenau ngaahi angahala ʻoku lahi, pea ʻoku tupu ʻenau ngaahi fakaholomui.
JER 5:7 ¶ “ʻE fēfē ʻeku fakamolemole koe koeʻuhi ko e meʻa ni? Kuo liʻaki au ʻe hoʻo fānau, pea fuakava ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai ko e ngaahi ʻotua: hili ʻeku fafanga ʻakinautolu ke mākona, naʻa nau fai angahala, pea nau fakataha ʻo tokolahi ʻi he ngaahi fale ʻoe kau faʻa feʻauaki.
JER 5:8 Pea naʻa nau hangē ko e fanga hoosi tau kuo fafanga ʻi he pongipongi: pea naʻa nau taki taha holi ki he uaifi ʻo hono kaungāʻapi.”
JER 5:9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai te u tautea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni? Pea ʻikai ʻe totongi ʻe hoku laumālie ki he puleʻanga pehē?
JER 5:10 ¶ “Mou ʻalu hake ki hono ngaahi ʻā, pea fakaʻauha; kaeʻoua naʻa fakaʻosi ʻaupito; ʻave ʻa hono ngaahi vaʻa; he ʻoku ʻikai ʻo Sihova ʻakinautolu.”
JER 5:11 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kuo fai kākā ʻaupito kiate au ʻe he fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta.”
JER 5:12 Kuo nau fakafisingaʻi ʻa Sihova, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai ko ia ia; ʻe ʻikai hoko ha kovi kiate kitautolu pea ʻe ʻikai te tau mamata ki he heletā pe ha honge.
JER 5:13 Pea ʻe hoko ʻae kau palōfita ʻo hangē ko e matangi, pea ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ha lea: ʻe hoko ʻo pehē kiate kinautolu.”
JER 5:14 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Koeʻuhi kuo mou lea ʻaki ʻae lea ni, vakai, te u ngaohi ʻeku ngaahi lea ke hangē ko e afi ʻi ho ngutu, pea ko e kakai ni ke hangē ko e ʻakau, pea te ne fakaʻauha ʻakinautolu.”
JER 5:15 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, Te u ʻomi ha kakai mei he mamaʻo kiate kimoutolu, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ko e kakai mālohi, ko e kakai muʻa pe, ko e kakai ʻe ʻikai te ke poto ʻi heʻenau lea, pe ʻiloʻi ʻaia ʻoku nau lea ʻaki.
JER 5:16 ‌ʻOku tatau honau hōfangahau mo e fonualoto kuo matangaki, ko e kau tangata mālohi ʻakinautolu kotoa pē.
JER 5:17 Pea te nau kai ʻo ʻosi ʻa homou taʻu, pea mo hoʻomou mā, ʻaia ʻoku totonu ke kai ʻe ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine: te nau kai ke ʻosi hoʻo fanga sipi mo hoʻo fanga manu: te nau kai ke ʻosi hoʻo ngaahi vaine mo e ngaahi ʻakau ko e fiki: te nau fakamasiva ʻaki ʻae heletā ʻa ho ngaahi kolo mālohi, ʻaia naʻa ke falala ki ai.”
JER 5:18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ka ʻe ʻikai te u fakaʻosi ʻaupito ʻakimoutolu, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia.
JER 5:19 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka mou ka pehē, ‘Ko e hā ʻoku fai ai ʻe Sihova ko hotau ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kitautolu?’ Pea te ke toki lea pehē kiate kinautolu, ‘ʻO hangē kuo mou liʻaki au, pea tauhi ki he ngaahi ʻotua kehe ʻo homou fonua, ʻe pehē hoʻomou tauhi ki he kakai muli ʻi he fonua ʻoku ʻikai ʻomoutolu.’
JER 5:20 “Fakahā ʻae meʻa ni ʻi he fale ʻo Sēkope, pea fakahā ia ʻia Siuta, ʻo pehē,
JER 5:21 ‘Fanongo, ki he meʻa ni, ʻae kakai vale, pea taʻeloto; ʻakimoutolu ʻoku mata, ka ʻoku ʻikai mamata; ʻakimoutolu ʻoku telinga ka ʻoku ʻikai ongoʻi.’
JER 5:22 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ‘ʻIkai te mou manavahē kiate au? ʻE ʻikai te mou tetetete ʻi hoku ʻao? Kuo u ʻai ʻae ʻoneʻone ko e fakangatangata ʻoe tahi ʻi he fono taʻengata, ʻaia ʻe ʻikai te ne faʻa laka ai; kapau ʻe hake hono ngaahi peau, ʻe ʻikai te nau mālohi; kapau te nau ʻuʻulu, ka ʻe ʻikai te nau faʻa laka ai.’
JER 5:23 “Ka ʻoku maʻu ʻe he kakai ni ʻae loto tafoki mo angatuʻu; kuo nau tafoki pea ʻalu.
JER 5:24 Pea naʻe ʻikai te nau pehē ʻi honau loto, ‘Ko eni, ke tau manavahē kia Sihova ko hotau ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki kiate kitautolu ʻae ʻuha muʻa mo e ʻuha mui, ʻi hono ʻaho totonu: pea kuo ne tauhi maʻatautolu ʻae ngaahi uike tuʻutuʻuni ki he ututaʻu.’
JER 5:25 “Kuo fakaafe ʻae ngaahi meʻa ni meiate kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi angahala, pea kuo taʻofi ʻae ngaahi meʻa lelei meiate kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi hia.
JER 5:26 He ʻoku ai ʻae kau angakovi ʻi hoku kakai: ʻoku nau toitoi, ʻo hangē ko ia ʻoku tautau ʻae ngaahi hele; ʻoku nau ʻai ʻae tauhele, ke nau moʻua ai ʻae kau tangata.
JER 5:27 Pea ʻoku pito honau ngaahi fale ʻi he kākā, ʻo hangē ʻoku pito ʻae finaki ʻi he ngaahi manupuna: ko ia kuo nau hoko ai ke lahi, pea maʻu meʻa.
JER 5:28 Kuo nau hoko ke sino, pea ngingila; ʻio, kuo nau kovi lahi hake ʻi he kau angahala: ʻoku ʻikai te nau fakamaau ʻae meʻa, ko e meʻa ʻae tamai mate; pea ʻoku ʻikai te nau fakamaau ʻae meʻa totonu ʻae masiva, ka ʻoku nau monūʻia.”
JER 5:29 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “ʻIkai te u tautea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni?”
JER 5:30 ¶ Kuo fai ha meʻa fakaofo mo fakailifia ʻi he fonua.
JER 5:31 ‌ʻOku kikite kākā ʻae kau palōfita, pea ʻoku kau taha mo kinautolu ʻae kau taulaʻeiki; pea ʻoku loto ʻa hoku kakai ke pehē pe ia: pea ko e hā te mou fai ʻi hono ikuʻanga?
JER 6:1 “ʻAe fānau ʻa Penisimani mou fakataha ʻakimoutolu pea hola atu mei Selūsalema, pea ifi ʻae meʻalea ʻi Tikoa, pea fokotuʻu ʻae fakaʻilonga afi ʻi Pete-Hakilime; he ʻoku hā mai ʻae kovi mei he tokelau, pea mo e fakaʻauha lahi.
JER 6:2 Kuo u fakatatau ʻae ʻofefine ʻo Saione ki he fefine hoihoifua mo angalelei.
JER 6:3 ‌ʻE haʻu kiate ia ʻae kau tauhi mo ʻenau fanga sipi; pea te nau fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitaki ʻo takatakai kiate ia; pea te nau taki taha kai ʻi hono potu ʻoʻona.
JER 6:4 “Mou teuteu kiate ia; tuʻu hake pea ke tau ʻalu hake ʻi he hoʻatāmālie. ʻOiauē ʻakitautolu! He kuo ʻalu ʻae ʻaho, pea kuo mafola atu ʻae malumalu ʻoe efiafi.
JER 6:5 Tuʻu hake, pea tau ʻalu atu ʻi he poʻuli, pea fakaʻauha hono ngaahi fale fakaʻeiʻeiki.”
JER 6:6 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Tā hifo hono ngaahi ʻakau, pea fai ha tanu puke ki Selūsalema; ko e kolo eni ke kapa; kuo pito ia ʻi loto ʻi he fakamālohi.
JER 6:7 ‌ʻO hangē ʻoku puna ʻae vai mei he matavai, ʻoku pehē ʻae hā mai ʻae angahala meiate ia; ʻoku ongoʻi ʻiate ia ʻae fakamālohi pea mo e maumauʻi; ʻoku ʻi hoku ʻao maʻuaipē ʻae mamahi mo e ngaahi lavea.
JER 6:8 ‌ʻE Selūsalema, ke akonekina koe, telia naʻa ʻalu ʻiate koe ʻa hoku laumālie; telia naʻa ngaohi koe ke tala, ko e fonua taʻehanokakai.”
JER 6:9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Te nau tānaki hono toe ʻo ʻIsileli ʻo hangē ko e vaine: pea ʻe toe ai ho nima ki he ngaahi vaʻa ʻo hangē ko e tangata ʻoku toli ʻae fua ʻoe vaine.”
JER 6:10 Te u lea mo valoki kia hai, koeʻuhi ke nau fanongo? Vakai, kuo tāpuni honau telinga, pea ʻoku ʻikai te nau faʻa ongoʻi; vakai, ko e meʻa manuki kiate kinautolu ʻae folofola ʻa Sihova; ʻoku ʻikai te nau fiefia ki ai.
JER 6:11 Ko ia kuo u fonu ʻi he houhau ʻo Sihova; ʻoku ou fiu ʻi he taʻofi: “Te u lilingi atu ia, ki he fānau ʻoku ʻi he hala; pea ki he fakataha ʻae kau talavou, ʻio, ʻe ʻave ʻae tangata mo hono uaifi, ʻae motuʻa pea mo ia ʻoku lahi hono ngaahi ʻaho.
JER 6:12 ¶ “Pea ʻe maʻu ʻe he kakai kehe honau ngaahi fale, mo e ngaahi ngoue, fakataha mo honau ngaahi uaifi: he te u mafao atu hoku nima ki he kakai ʻoe fonua, ʻoku pehē ʻe Sihova.’
JER 6:13 “He ʻoku nau taki taha manumanu mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi; pea taki taha fai kākā mei he palōfita, ʻio, ʻo aʻu ki he taulaʻeiki.
JER 6:14 Kuo nau fakamoʻui kākā foki ʻae lavea ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai, ʻonau pehē, ‘Fiemālie, fiemālie;’ ka ʻoku ʻikai ha fiemālie.
JER 6:15 He naʻa nau mā ʻi heʻenau fai meʻa fakalielia? Naʻe ʻikai, naʻe ʻikai ʻaupito te nau mā, pea naʻe ʻikai te nau fekulaʻi ʻi he mā; ko ia te nau hinga mo kinautolu ʻoku hinga: ʻo kau ka ʻaʻahi kiate kinautolu ʻe lī ki lalo ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 6:16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Mou tuʻu ʻi he ngaahi hala, ʻo mamata, pea fehuʻi ki he ngaahi motuʻa hala, ‘Ko e fē ʻae hala lelei?’ Pea mou ʻaʻeva ʻi ai, pea te mou ʻilo ʻae fiemālie ki homou laumālie. Ka naʻa nau pehē, ‘ʻE ʻikai te mau ʻeveʻeva ai.’
JER 6:17 Pea naʻaku fakanofo kiate kimoutolu foki ʻae kau tangata leʻo, ʻo pehē, ‘Fanongo ki he leʻo ʻoe meʻalea.’ Ka naʻa nau pehē, ‘ʻE ʻikai te mau fanongo.’
JER 6:18 ¶ “Ko ia mou fanongo, ʻae ngaahi puleʻanga, pea ʻilo ʻe he fakataha ʻoe kakai, ʻae meʻa ʻaia ʻoku ʻiate kinautolu.
JER 6:19 Fanongo, ʻe māmani: vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he kakai ni, ko e fua ʻo ʻenau ngaahi mahalo, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fanongo ki heʻeku ngaahi lea, pe ki heʻeku fono, ka kuo nau liʻaki ia.
JER 6:20 He ko e hā hono ʻaonga ke ʻomi ʻae meʻa namu kakala kiate au mei Sipa, pea mo e tō huʻamelie mei he potu mamaʻo? ʻoku ʻikai lelei kiate au homou ngaahi feilaulau tutu, pea ʻoku ʻikai huʻamelie kiate au homou ngaahi feilaulau.”
JER 6:21 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u ʻai ʻae ngaahi tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻoe kakai ni, pea ʻe tūkia fakataha ai ʻae ngaahi tamai pea mo e ngaahi foha; pea ʻe malaʻia ʻae kaungāʻapi mo honau kāinga.”
JER 6:22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ha kakai mei he fonua ʻi he tokelau, pea ʻe fakatupu ʻae kakai lahi mei he ngataʻanga ʻo māmani.
JER 6:23 Pea te nau ala ki he kaufana mo e hōfangahau; ʻoku nau loto fefeka, pea taʻeʻaloʻofa; ʻoku ʻuʻulu honau leʻo ʻo hangē ko e tahi; pea ʻoku nau heka ki he fanga hoosi, ʻo fakaʻotu ʻo hangē ko e kau tangata te u tau kiate koe, ʻE ʻofefine ʻo Saione.”
JER 6:24 Kuo tau fanongo ki hono ongoongo: ʻoku vaivai hotau nima; kuo maʻu ʻakitautolu ʻe he mamahi, ʻo hangē ko e langā ha fefine ke fāʻele.
JER 6:25 ‌ʻOua naʻa ʻalu ki he ngoue, pe ʻeveʻeva ʻi he hala; he ʻoku ʻi he potu kotoa pē ʻae heletā ʻoe fili mo e fakailifia.
JER 6:26 ¶ ʻE ʻofefine ʻo hoku kakai ke ke nonoʻo ʻaki koe ʻae tauangaʻa, pea fetafokifokiaki koe ʻi he efuefu; ke ke mamahi, ʻo hangē ko e fai ki he foha pe taha, ko e tangilāulau mamahi: koeʻuhi ʻe haʻu fakafokifā pe kiate koe ʻae fakaʻauha.
JER 6:27 “Kuo u fakanofo koe ko e ʻahiʻahi, mo e fakamaʻa ki hoku kakai, koeʻuhi ke ke ʻiloʻi mo ʻahiʻahi ki heʻenau anga.
JER 6:28 Ko e kau angatuʻu fakamamahi ʻakinautolu kotoa pē, ko e kau lauʻi kovi: ko e palasa mo e ukamea ʻakinautolu: ko e kau fakakovi ʻakinautolu kotoa pē.
JER 6:29 Kuo vela ʻae tapili, kuo vela ʻo vai ʻae pulu ʻi he afi; ʻoku fai ʻae haka taʻeʻaonga ʻe he fakamaʻa: he ʻoku ʻikai mavahevahe ʻae kovi.
JER 6:30 ‌ʻE ui ʻakinautolu ʻe he kakai ko e siliva kākā, koeʻuhi kuo liʻaki ʻakinautolu ʻe Sihova.”
JER 7:1 Ko e folofola naʻe haʻu meia Sihova, kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 7:2 “Tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale ʻo Sihova, pea fakahā ʻi ai ʻae lea ni, ʻo pehē, ‘Fanongo ki he folofola ʻa Sihova ʻakimoutolu kotoa pē ʻo Siuta ʻoku hū ki he ngaahi matapā ni ke lotu kia Sihova.’”
JER 7:3 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Fakatonutonu hoʻomou ʻulungāanga pea mo hoʻomou ngaahi faianga, pea te u pule ke mou nofo ʻi he potu ni.
JER 7:4 ‌ʻOua naʻa mou falala ki he ngaahi lea loi, ʻo pehē, ‘Ko e fale ʻo Sihova, Ko e fale ʻo Sihova, Ko e fale ʻo Sihova, ʻakinautolu ni.’
JER 7:5 He kapau te mou fai ke lelei moʻoni hoʻomou ʻulungāanga, pea mo hoʻomou ngaahi faianga: kapau te mou fakamaau totonu ki ha tangata mo hono kaungāʻapi;
JER 7:6 Kapau ʻe ʻikai te mou fakamamahi ki he muli, mo e tamai mate, pea mo e fefine kuo mate hono husepāniti, pea ʻikai lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia ʻi he potu ni, pea ʻikai muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ke mou kovi ai:
JER 7:7 Pea te u toki pule ke mou nofo ʻi he potu ni, ko e fonua naʻaku foaki ki hoʻomou ngaahi tamai, ʻo taʻengata pea taʻengata.
JER 7:8 ¶ “Vakai, ʻoku mou falala ki he ngaahi lea loi, ʻaia ʻoku taʻeʻaonga.
JER 7:9 Te mou kaihaʻa, mo fakapō, mo feʻauaki, mo fuakava loi, mo tutu meʻa namu kakala kia Peali, pea muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ʻaia ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi;
JER 7:10 Pea toki haʻu ʻo tuʻu ʻi hoku ʻao ʻi he fale ni, ʻaia ʻoku ui ʻi hoku huafa, pea lea pehē, ‘Kuo tukuange ʻakimautolu ke mau fai ki he ngaahi meʻa fakalielia ni?’
JER 7:11 Kuo hoko ʻae fale ni, ʻaia ʻoku ui ʻi hoku huafa, ko e ʻananga ʻoe kau kaihaʻa ʻi homou ʻao?” ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai kuo u mamata ʻeau ki ai.”
JER 7:12 “Kā mou ʻalu eni ki hoku potu naʻe ʻi Sailo, ʻaia naʻe tomuʻa tuku ki ai hoku huafa, pea mamata ki he meʻa naʻaku fai ki ai koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku kakai ko ʻIsileli.
JER 7:13 Pea ko eni, koeʻuhi kuo mou fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova, Naʻaku lea kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo lea, ka naʻe ʻikai te mou fanongo; pea naʻaku ui ʻakimoutolu, ka naʻe ʻikai te mou tali;
JER 7:14 Ko ia te u fai ki he fale ni ʻaia ʻoku ui ʻi hoku huafa, ʻaia ʻoku mou falala ki ai, pea ki he potu naʻaku foaki kiate kimoutolu mo hoʻomou ngaahi tamai, ʻo hangē ko ia naʻe fai ki Sailo.
JER 7:15 Pea te u kapusi ʻakimoutolu mei hoku ʻao, ʻo hangē ko ʻeku kapusi homou kāinga kotoa pē, ko e hako kotoa pē ʻo ʻIfalemi.
JER 7:16 Ko ia ʻoua naʻa ke lotua ʻae kakai ni, pea ʻoua naʻa ʻohake ha tangi, pe hūfia ʻakinautolu, pea ʻoua naʻa fai ha kole kiate au; koeʻuhi ʻe ʻikai te u ongoʻi koe.
JER 7:17 ¶ “ʻIkai kuo ke mamata ki he meʻa ʻoku nau fai ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema?
JER 7:18 ‌ʻOku okooko ʻae fānau, pea ʻoku tutu ʻae afi ʻe he ngaahi tamai, pea ʻoku natu mā ʻe he kau fefine, koeʻuhi ke ngaohi ʻaki ʻae mā ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea lilingi ʻae feilaulau ki he ngaahi ʻotua kehe, koeʻuhi ke fakatupu hoku houhau.”
JER 7:19 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai kuo nau fakatupu hoku houhau? ʻIkai kuo nau fakatupu ʻae mā ki honau mata ʻonautolu pe?”
JER 7:20 Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻOtua ko Sihova, “Vakai, te u lilingi hoku houhau mo hoku houhau kakaha ki he potu ni, ki he tangata, pea ki he manu, pea ki he ngaahi ʻakau ʻoe ngoue, pea ki he ngaahi fua ʻoe fonua; pea ʻe vela ia, pea ʻe ʻikai ʻaupito tāmateʻi.”
JER 7:21 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; fakahoko hoʻomou ngaahi feilaulau tutu ki hoʻomou ngaahi feilaulau, pea kai ʻae kakano.
JER 7:22 He naʻe ʻikai te u lea ki hoʻomou ngaahi tamai, pe fekau kiate kinautolu ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ke fai ʻae ngaahi feilaulau tutu, pe ha ngaahi feilaulau.
JER 7:23 Ka ko e meʻa ni naʻaku fekau kiate kinautolu, ʻo pehē, ‘Mou talangofua ki hoku leʻo, pea teu hoko ko homou ʻOtua, pea te mou hoko ko hoku kakai: pea mou ʻaʻeva ʻi he hala kotoa pē ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou lelei ai.’
JER 7:24 Ka naʻe ʻikai te nau fanongo, pe fakatokangaʻi honau telinga, ka naʻa nau ʻaʻeva ʻi he fakakaukau pea mo e mahalo ʻa honau loto kovi, pea naʻe ʻikai te nau fakaʻaʻau ki muʻa kae fakaholomui.
JER 7:25 Talu ʻae ʻaho ko ia naʻe haʻu ai hoʻomou ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, ʻio ʻo aʻu ki he ʻaho ni, kuo u fekau kiate kimoutolu ʻeku kau tamaioʻeiki kotoa pē ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo fekau ʻakinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē.
JER 7:26 Ka naʻe ʻikai te nau fanongo kiate au, pe fakatokangaʻi honau telinga, ka naʻe fakakekeva honau kia: naʻa nau fai kovi lahi ʻi heʻenau ngaahi tamai.
JER 7:27 “Ko ia te ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni kotoa pē kiate kinautolu; ka ʻe ʻikai te nau tokanga kiate koe: te ke ui foki kiate kinautolu; ka ʻe ʻikai te nau talia koe.
JER 7:28 Ko ia ke ke lea pehē kiate kinautolu, ‘Ko e kakai ni ʻoku ʻikai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko honau ʻOtua, pe maʻu ʻae akonaki; kuo mole ʻae moʻoni kuo tuʻusi ia mei honau ngutu.’
JER 7:29 ¶ “Kosi ho louʻulu, pea liʻaki ia, pea fai ʻae tangilāulau ʻi he ngaahi potu māʻolunga; he kuo liʻaki mo kapusi atu ʻe Sihova ʻae toʻutangata ʻo hono houhau.”
JER 7:30 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kuo fai kovi ʻi hoku ʻao ʻae fānau ʻa Siuta: kuo nau fokotuʻu ʻenau ngaahi meʻa fakalielia ʻi hoku fale ʻaia ʻoku ui ʻi hoku hingoa, ke fakaʻuli ia.
JER 7:31 Pea kuo nau langa ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo Tofeti, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ke tutu honau ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻi he afi; ʻaia naʻe ʻikai ʻaupito te u fekau pe loto ki ai.”
JER 7:32 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻe haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe ʻikai toe ui ai ia ko Tofeti, pe ko e teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ka ko e teleʻa ʻoe tāmateʻi. Pea te nau tanu ʻi Tofeti, ke ʻoua ke pito,
JER 7:33 Pea ʻe hoko ʻae ʻangaʻanga ʻoe kakai ni ko e meʻakai ki he fanga manupuna ʻoe langi, pea mo e ngaahi manu ʻoe kelekele; pe ʻe ʻikai seseʻe ʻakinautolu ʻe ha taha.
JER 7:34 Pea te u toki fakangatangata mei he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo e ngaahi hala ʻo Selūsalema, ʻae leʻo ʻoe fiefia, mo e leʻo ʻoe nekeneka, ko e leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine; koeʻuhi ʻe hoko ʻo lala ʻae fonua.”
JER 8:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia te nau ʻomi mei honau ngaahi faʻitoka, ʻae hui ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e ngaahi hui ʻoe houʻeiki, mo e hui ʻoe kau taulaʻeiki, mo e hui ʻoe kau palōfita, pea mo e ngaahi hui ʻoe kakai ʻo Selūsalema.
JER 8:2 Pea te nau fofola ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe laʻā, pea mo e māhina, mo e meʻa kotoa pē ʻoe langi, ʻaia kuo nau ʻofa ki ai, pea kuo nau tauhi, pea kuo nau muimui ki ai, pea kuo nau kumi pea kuo nau lotu ki ai; pea ʻe ʻikai tānaki ʻakinautolu, pe tanu; ka te nau hoko ko e kinohaʻa ʻi he funga ʻoe kelekele.
JER 8:3 Pea ʻe fili ʻae mate ʻi he moʻui ʻekinautolu kotoa pē ʻoku toe ʻi he faʻahinga kovi ni, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku toe ʻi he ngaahi potu kuo u kapusi ʻakinautolu ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
JER 8:4 ¶ “Pea te ke lea kiate kinautolu foki, ‘ʻoku pehē ʻe Sihova; “‘Te nau hinga, pea ʻe ʻikai toetuʻu? Te ne ʻalu atu pea ʻe ʻikai toe foki mai?
JER 8:5 Ka ko e hā kuo fakaholomui ai ʻae kakai ni ʻo Selūsalema ʻo fakaholomui maʻuaipē? ʻOku nau kuku maʻu ki he kākā, ʻoku ʻikai te nau fie tafoki mai.
JER 8:6 Pea naʻaku fakafanongo pea ongoʻi, ka naʻe ʻikai te nau lea totonu: naʻe ʻikai ha tangata kuo fakatomala ʻi heʻene kovi, ʻo ne pehē, “Ko e hā kuo u fai?” Kuo taki taha foki ki heʻene anga ʻaʻana, ʻo hangē ko e ʻoho ʻae hoosi ki he tau.
JER 8:7 ‌ʻIo, ʻoku ʻilo ʻe he motuku ʻi he langi hono ngaahi ʻaho kuo tuʻutuʻuni; pea mo e lupe, mo e kelene, pea mo e sualo honau ʻaho ke haʻu ai; ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe hoku kakai ʻae fakamaau ʻa Sihova.
JER 8:8 “‘ʻOku fēfē hoʻomou pehē, “ʻOku mau poto, pea ʻoku ʻiate kimautolu ʻae fono ʻa Sihova?” Ko e moʻoni kuo liliu ʻae meʻa ni ko e loi, ʻe he peni kākā ʻae kau tangata tohi.
JER 8:9 Kuo mā ʻae kau tangata poto, kuo tauhele mo fakailifia ʻakinautolu: Vakai, kuo nau liʻaki ʻae folofola ʻa Sihova; pea ko e hā ʻae poto ʻoku ʻiate kinautolu?
JER 8:10 Ko ia te u foaki honau ngaahi uaifi ki he kakai kehe: he ʻoku manumanu ʻakinautolu taki taha mei he iiki, ʻio, ʻo aʻu ki he lalahi, ʻoku taki taha fai kākā mei he palōfita ʻo aʻu ki he taulaʻeiki.
JER 8:11 He kuo nau fakamoʻui kākā ʻae lavea ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai, ʻonau pehē, “Fiemālie, fiemālie;” ka ʻoku ʻikai ha fiemālie.
JER 8:12 He naʻa nau mā ʻi he hili ʻenau fai ʻae meʻa fakalielia? Naʻe ʻikai; naʻe ʻikai ʻaupito te nau mā, pe fekulaʻi honau mata: ko ia te nau tō hifo fakataha mo kinautolu ʻoku hinga: ʻe fakatō ki lalo ʻakinautolu, ʻo kau ka tautea ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova.’”
JER 8:13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e moʻoni te u fakaʻauha ʻakinautolu:” ʻe ʻikai fua ʻae ngaahi vaine, pea ʻe ʻikai fua ʻae ngaahi fiki, ka ʻe mae hono lau; pea ʻe mole ʻiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa naʻaku foaki kiate kinautolu.”
JER 8:14 “Ko e hā ʻoku tau nofo fakafiemālie ai? Ke tau fakataha pea ʻalu ki he ngaahi kolo mālohi, pea ke tau tatali fakalongolongo ʻi ai: he kuo fakalongoʻi ʻakitautolu ʻe Sihova ko hotau ʻOtua, pea kuo ne foaki kiate kitautolu ʻae huhuʻa kona ʻoe ʻahu ke inu, koeʻuhi kuo tau fai angahala kia Sihova.
JER 8:15 Naʻa tau ʻamanaki ki he fiemālie, ka naʻe ʻikai haʻu ha lelei; ki he fakamoʻui, ka e vakai ko e mamahi!
JER 8:16 Naʻe ongo mai mei Tani ʻae tangi ʻo ʻene fanga hoosi, naʻe ngalulu ʻae fonua kotoa pē ʻi he ʻuʻulu ʻae tangi ʻae fanga hoosi tau; he kuo nau haʻu mo kai ʻo ʻosi ʻae fonua, mo e meʻa fulipē naʻe ʻi ai; ko e kolo, mo kinautolu ʻoku nofo ai.”
JER 8:17 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u fekau kiate kinautolu ʻae fanga ngata mo e fanga ngata fekai, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa fakalata, pea te nau ʻuusi ʻakinautolu.”
JER 8:18 ‌ʻO kau ka fakafiemālieʻi au ʻi heʻeku mamahi, ʻoku vaivai hoku loto ʻiate au.
JER 8:19 Vakai, ko e leʻo ʻoe tangi ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua mamaʻo: “ʻIkai ʻoku ʻi Saione ʻe Sihova? ʻIkai ʻoku ʻiate ia hono tuʻi?” “Ko e hā ʻoku nau fakaʻita ai au ʻaki ʻenau ngaahi tamapua kuo tongi, pea mo e ngaahi meʻa vaʻinga?”
JER 8:20 “Kuo ʻosi ʻae ututaʻu, kuo hili ʻae faʻahitaʻu mafana, pea ʻoku teʻeki ai fakamoʻui ʻakitautolu.”
JER 8:21 He ko e mamahi ʻo hoku kakai, ʻoku ou mamahi ai; ʻoku ou ʻalu mamahi, kuo pukea au ʻi he fakatumutumu.
JER 8:22 ‌ʻIkai ʻoku ai ʻae lolo faitoʻo ʻi Kiliati? ʻIkai ʻoku ai ha faitoʻo ʻi ai? Pea ko e hā ʻoku ʻikai moʻui ai ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai?
JER 9:1 ‌ʻAmusiaange ʻeau ko e vai ʻa hoku ʻulu, mo e matavai ʻoe loʻimata ʻa hoku mata, ke u tangi ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhi ko kinautolu kuo mate ʻi he ʻofefine ʻo hoku kakai?
JER 9:2 ‌ʻAmusiaange ʻeau ke u maʻu ʻi he toafa, ʻae fale tali fononga; koeʻuhi ke u tukuange hoku kakai, pea ʻalu ʻiate kinautolu! He ko e kau angahala ʻakinautolu kotoa pē, ko e fakataha ʻoe kau tangata kākā.
JER 9:3 “Pea ʻoku nau teke honau ʻelelo, ke loi ʻo hangē ko ʻenau kaufana; ka ʻoku ʻikai te nau toʻa, koeʻuhi ko e moʻoni ʻi māmani; he kuo nau ʻalu mei he kovi ki he kovi, pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 9:4 “Mou taki taha vakai ki hono kaungāʻapi, pea ʻoua naʻa mou tui ki ha tokoua: koeʻuhi ʻe fai fakakākā ʻae tokoua kotoa pē, pea ko e kaungāʻapi kotoa pē ʻe ʻalu fano mo e fakakovi.”
JER 9:5 Pea te nau taki taha kākaaʻi hono kaungāʻapi, pea ʻikai te nau lea ki he moʻoni; kuo nau ako honau ʻelelo ke lea loi, pea ʻoku nau fakaongosiaʻi ʻakinautolu ʻi he fai kovi.
JER 9:6 Pea ko ho nofoʻanga ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoe kākā; koeʻuhi ko e kākā ʻoku ʻikai te nau fie ʻilo au, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 9:7 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Vakai, Te u fakavela ke vai ʻakinautolu, pea ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu; he ko e hā te u fai koeʻuhi ko e ʻofefine ʻo hoku kakai?
JER 9:8 ‌ʻOku tatau honau ʻelelo mo e ngahau kuo fanaʻi; ʻoku ne lea ʻaki ʻae kākā: ʻoku ne lea fakafiemālie ʻi hono ngutu ki hono kaungāʻapi, ka ko hono loto ʻoku toka malumu ki ai.”
JER 9:9 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai te u tautea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni? Pea ʻikai ʻe totongi ʻe hoku laumālie ki he puleʻanga pehē?
JER 9:10 Te u tangi mo tangilāulau koeʻuhi ko e ngaahi moʻunga, pea te u tangi koeʻuhi ko e ngaahi nofoʻanga ʻi he toafa, he kuo nau vela ʻo ʻosi, ko ia ʻoku ʻikai ʻalu atu ai ha taha; pea ʻoku ʻikai fanongo ʻi ai ki he leʻo ʻoe fanga manu; kuo puna ʻo mole mei ai ʻae manu ʻoe ʻatā mo e manu ʻoe fonua; kuo nau ʻalu.
JER 9:11 “Pea te u ngaohi ʻa Selūsalema, Ko e tuʻunga ʻotoʻota, pea ko e ʻana ʻoe fanga talākoni; pea te u fakalala ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, ke taʻehakakai ʻi ai.”
JER 9:12 Ko hai ha tangata poto, te ne ʻilo eni? Pea ko hai ia kuo folofola ki ai ʻae folofola ʻa Sihova, ke ne fakahā pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe ʻauha ʻae fonua, pea ʻoku vela ʻo ʻosi ia ʻo hangē ko e toafa, ko ia ʻoku ʻikai ʻalu atu ai ha taha?”
JER 9:13 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻeku fono ʻaia naʻaku tuku ʻi honau ʻao, pea ʻoku ʻikai te nau talangofua ki hoku leʻo, pe ʻeveʻeva ai;
JER 9:14 Ka kuo nau muimui ki he mahalo ʻa honau loto, pea ʻia Peali, ʻaia naʻe ako ʻe heʻenau ngaahi tamai kiate kinautolu.”
JER 9:15 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli: “Vakai, Te u fafanga ʻaki ʻae kakai ni ʻae meʻa kona, pea te u foaki kiate kinautolu ʻae huhuʻa kona ʻoe ʻahu ke nau inu.
JER 9:16 Pea te u fakamovetevete ʻakinautolu ʻi he kakai hiteni, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻilo ki ai pe ko ʻenau ngaahi tamai: pea te u fekau ʻae heletā ke muimui ʻiate kinautolu kaeʻoua ke u fakaʻosi ʻakinautolu.”
JER 9:17 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Mou fakakaukau, pea ui ki he kau fefine tangi ke nau haʻu, pea mo e kau fefine poto ke nau omi:
JER 9:18 Pea ke nau fakatoʻotoʻo, mo tangi koeʻuhi ko kitautolu, koeʻuhi ke tafe ʻae loʻimata ʻi hotau mata, pea ha ʻae vai ʻi hotau laumata.
JER 9:19 He ʻoku ongo mai mei Saione ʻae leʻo ʻoe tangi, ʻo pehē, ‘Kuo vetea ʻakitautolu, kuo tau puputuʻu lahi, koeʻuhi kuo tau tukuange ʻae fonua, pea kuo kapusi ʻakitautolu ʻi hotau ʻapi.’”
JER 9:20 Ka neongo ia, ke mou fanongo, ʻakimoutolu ʻae kau fefine ki he folofola ʻa Sihova, pea ongoʻi ʻe homou telinga ʻae folofola ʻa hono fofonga, pea ako ʻae tangi ki hoʻomou fānau fefine, pea ako ke taki taha tangi ʻa hono kaungāʻapi.
JER 9:21 He kuo hake ʻae mate ki he ngaahi kātupa; pea kuo hū ia ki he ngaahi fale fakaʻeiʻeiki, ke tutuʻu ʻae fānau mei tuʻa, pea mo e kau talavou ʻi he ngaahi hala.”
JER 9:22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ke ke lea,” ʻo pehē, “Naʻa mo e ngaahi ʻangaʻanga ʻoe kau tangata ʻe tō ia ki he ʻataʻatā ʻoe ngoue, ʻo hangē ko ha kinohaʻa, pea tatau mo e falukunga ʻoku toe, ʻoka hili ʻae ututaʻu, koeʻuhi ʻe ʻikai tānaki ʻakinautolu ʻe ha taha.”
JER 9:23 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOua naʻa polepole ʻae tangata poto ʻi heʻene poto, pe ko e tangata mālohi ʻi heʻene mālohi, pea ʻoua naʻa polepole ʻae tangata maʻu meʻa ʻi heʻene koloa.
JER 9:24 Ka ko ia ʻoku polepole ke polepole ʻi he meʻa ni, koeʻuhi ʻoku ne poto mo ʻiloʻi au, Ko au ko Sihova ʻoku ou faʻa manavaʻofa, mo fakamaau, mo angatonu ʻi māmani:” he ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou fiefia ʻi he ngaahi meʻa ni.”
JER 9:25 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho te u tautea ai ʻae kamu fakataha mo e taʻekamu;
JER 9:26 Ko ʻIsipite, mo Siuta, mo ʻItomi, pea mo e fānau ʻa ʻAmoni, mo Moape, mo kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi potu mamaʻo, mo kinautolu ʻoku nofo ʻi he toafa: he ʻoku taʻekamu ʻae ngaahi kakai ni kotoa pē, pea ʻoku taʻekamu ʻae loto ʻo ʻIsileli kotoa pē.”
JER 10:1 ‌ʻE fale ʻo ʻIsileli, mou fanongo ki he lea ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kimoutolu!
JER 10:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOua te mou ako ki he hala ʻoe hiteni, pea ʻoua te mou ilifia ki he ngaahi fakaʻilonga ʻi he langi, he ʻoku ilifia ki ai ʻae hiteni.
JER 10:3 He ko e vaʻinga ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ʻae kakai: he ʻoku tā ʻaki ha toki ʻe ha taha ʻae ʻakau ʻi he vao, ko e ngāue ʻae tufunga.
JER 10:4 ‌ʻOku nau teuteu ia ʻaki ʻae siliva mo e koula; pea ʻoku nau fakamaʻu ia ʻaki ʻae ngaahi faʻo pea mo e ngaahi hamala, ke ʻoua naʻa ngaueue ia.
JER 10:5 ‌ʻOku nau tuʻu tonu ʻo hangē ko e ʻakau ko e ponga, ka ʻoku ʻikai lea: ʻoku fua ʻakinautolu, he ʻoku ʻikai te nau faʻa ʻeveʻeva. Pea ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau faʻa fai ha kovi, pea ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ha fai lelei.”
JER 10:6 He ʻoku ʻikai ha taha ʻoku hangē ko koe, ʻE Sihova; ʻoku ke lahi koe, pea ʻoku lahi ho huafa ʻi he māfimafi.
JER 10:7 Ko hai ʻe taʻemanavahē kiate koe, ʻA koe, ko e Tuʻi ʻoe ngaahi puleʻanga? He ʻoku ʻaʻau ia. He ʻoku ʻikai ha taha ʻoku tatau mo koe, ʻi he kau tangata poto kotoa pē ʻoe ngaahi kakai, pe ʻi honau ngaahi puleʻanga kotoa pē.
JER 10:8 Ka ʻoku nau anga fakamanu pea vale ʻaupito: ko e meʻa akonaki ki he vale ʻae tamapua.
JER 10:9 ‌ʻOku ʻomi ʻae siliva lafalafa mei Tasisi, pea mo e koula mei ʻUfase, ko e ngāue ʻae tufunga, mo e nima ʻoe tangata ngaohi ukamea; ko honau kofu ʻoku ʻuliʻuli mo kulokula: ko e ngāue kotoa pē ʻae kau tangata poto.
JER 10:10 Ka ko Sihova ko e ʻOtua moʻoni, ko e ʻOtua moʻui ia, pea ko e Tuʻi taʻengata: pea ʻe ngaueue ʻa māmani ʻi hono houhau, pea ʻe ʻikai faʻa kātaki ʻe he ngaahi puleʻanga ʻa ʻene tuputāmaki.
JER 10:11 “Pea te ke lea pehē kiate kinautolu, ‘Ko e ngaahi ʻotua naʻe ʻikai ngaohi ʻae ngaahi langi, mo māmani, ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻi māmani, pea mei he lalo langi.’”
JER 10:12 Kuo ne ngaohi ʻae kelekele ʻaki hono mālohi, kuo ne fokotuʻumaʻu ʻa māmani ʻaki ʻene ʻilo, pea kuo ne folahi ʻae ngaahi langi ʻi heʻene poto.
JER 10:13 ‌ʻOku folofola ia ʻaki hono leʻo, ʻoku lahi ʻae ngaahi vai ʻi he langi, pea ʻoku ne fakatupu hake ʻae ngaahi ʻao mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; ʻoku ne fakatupu ʻae ngaahi ʻuhila mo e ʻuha, pea ne ʻomi ʻae matangi mei hono ngaahi tukuʻanga koloa.
JER 10:14 ‌ʻOku vale ʻi he ʻilo ʻae tangata kotoa pē: ʻoku puputuʻu ʻae tufunga kotoa pē ʻi he tamapua kuo tā: he ko e loi ʻene tamapua, pea ʻoku ʻikai ha mānava ʻi ai.
JER 10:15 Ko e vaʻinga ʻakinautolu, ko e ngāue ʻae vale: pea ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻe tautea ai ʻakinautolu.
JER 10:16 ‌ʻOku ʻikai tatau mo kinautolu ʻae ʻinasi ʻo Sēkope: he ko e tupuʻanga ia ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē; pea ko e fuofua ʻo hono tofiʻa ko ʻIsileli: Ko hono huafa ko Sihova.
JER 10:17 ‌ʻA koe ko e nofo kolo, ke ke tānaki ho ngaʻotoʻota ʻo ke hola ʻi he fonua.
JER 10:18 He ʻoku pehē mai ʻa Sihova, “Vakai, te u lī ʻae kakai ni ʻi he fonua, ʻo hangē ko e maka tā, pea te u fakamamahiʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau ongoʻi ia.”
JER 10:19 Kuo u malaʻia ʻi hoku lavea! ʻOku lahi hoku kafu: ka naʻaku pehē, “Ko e mamahi moʻoni eni, ka te u kātaki pe ia.”
JER 10:20 Kuo hae hoku fale fehikitaki, pea kuo motuhi ʻeku maea kotoa pē: kuo ʻalu ʻiate au ʻeku fānau, pea kuo ʻikai ʻakinautolu: ʻoku ʻikai toe ha niʻihi ke toe folahi ʻa hoku fale fehikitaki, pea ke tautau hoku puipui.
JER 10:21 He kuo liliu ʻo anga fakakakano ʻae kau tauhi, pea ʻoku ʻikai te nau kumi kia Sihova: ko ia ʻe ʻikai te nau monūʻia, pea ʻe fakamovetevete honau kakai.
JER 10:22 Vakai, ʻoku ongo mai ʻae ongoongo ʻoe longoaʻa, pea mo e maveuveu lahi mei he fonua tokelau, ke fakalala ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ke ngaohi ia ko e ʻana ʻoe fanga talākoni.”
JER 10:23 ‌ʻE Sihova, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ʻi he tangata pe hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku ʻeveʻeva ke fakahinohino hono ʻaluʻanga.
JER 10:24 ‌ʻE Sihova, ke ke taaʻi au, pea ke fai ʻi he ʻofa; ʻoua naʻa ʻi ho houhau, telia naʻa ke fakaʻauha au.
JER 10:25 Lilingi ho houhau ki he hiteni ʻaia ʻoku ʻikai te nau ʻilo koe, pea ki he ngaahi kaunga fale ʻoku ʻikai ui ki ho huafa: he kuo nau kai ʻo ʻosi ʻa Sēkope, pea kuo folo hifo ia, pea kuo nau fakaʻauha ia, pea fakalala hono nofoʻanga.
JER 11:1 Ko e folofola naʻe hoko kia Selemaia meia Sihova, ʻo pehē,
JER 11:2 “Mou fanongo ki he ngaahi lea ʻoe fuakava ni, pea ke lea ki he kau tangata ʻo Siuta, pea mo e kakai ʻo Selūsalema;
JER 11:3 Pea ke pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻE malaʻia ʻae tangata ʻaia ʻoku ʻikai talangofua ki he ngaahi lea ʻoe fuakava ni,
JER 11:4 ‌ʻAia naʻaku fekau ki hoʻomou ngaahi tamai ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, mei he tutuʻanga ukamea,’ ʻo pehē, ‘Mou talangofua ki hoku leʻo, pea fai ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou fekau kiate kimoutolu: ko ia te mou hoko ai ko hoku kakai, pea te u hoko ko homou ʻOtua:
JER 11:5 Koeʻuhi ke u fakamoʻoni ʻae fuakava ʻaia naʻaku fuakava ʻaki ki hoʻomou ngaahi tamai, ke foaki kiate kinautolu ʻae fonua ʻoku mahu ʻi he huʻahuhu mo e honi, ʻo hangē ko ia he ʻaho ni.” Pea ne u toki lea, ʻo pehē, “Ke pehē pe, ʻE Sihova.”
JER 11:6 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kiate au, “Ke ke fakahā ʻae ngaahi lea ni kotoa ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, mo e ngaahi hala ʻi Selūsalema, ʻo pehē, Mou fanongo ki he ngaahi lea ʻoe fuakava ni, pea fai ki ai.
JER 11:7 He naʻaku ako lahi ki hoʻomou ngaahi tamai, ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo ako, ʻo pehē, Mou talangofua ki hoku leʻo.
JER 11:8 Ka naʻe ʻikai te nau talangofua, pe fakatokangaʻi honau telinga, ka naʻa nau taki taha muimui ki he holi ʻa hono loto kovi; ko ia te u ʻomi ai kiate kimoutolu ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe fuakava ni, ʻaia naʻaku fekau ke nau fai; ka naʻe ʻikai te nau fai ki ai.”
JER 11:9 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻOku ʻi he kakai ʻo Siuta mo e kau nofoʻanga ʻo Selūsalema ʻae puleaki.
JER 11:10 Kuo nau foki ki mui ki he hia ʻo ʻenau mātuʻa ʻi muʻa, ʻakinautolu naʻe ʻikai te nau tokanga ki heʻeku lea; pea naʻa nau muimui ki he ngaahi ʻotua kehe mo tauhi ki ai: kuo maumauʻi ʻeku fuakava ʻe he fale ʻo ʻIsileli mo e fale ʻo Siuta ʻaia ne u fai mo ʻenau ngaahi tamai.
JER 11:11 ¶ “Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Vakai, te u ʻomi ʻae kovi kiate kinautolu, ʻaia ʻe ʻikai te nau faʻa hao mei ai; pea kapau te nau tangi kiate au, ʻe ʻikai te u fanongo kiate kinautolu.
JER 11:12 Pea ʻe toki ʻalu ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta, mo e kakai ʻo Selūsalema, ʻo tangi ki honau ngaahi ʻotua ʻaia naʻa nau ʻatu ki ai ʻae meʻa namu kakala: ka e ʻikai siʻi te nau fakamoʻui ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻo ʻenau mamahi.
JER 11:13 He ʻoku hangē ko hono tokolahi ʻo ho ngaahi kolo, ʻoku pehē hono tokolahi ʻo ho ngaahi ʻotua, ʻE Siuta; pea hangē ko e lau ʻoe ngaahi hala ʻi Selūsalema kuo mou fokotuʻu ʻae feilaulauʻanga ki he meʻa fakamā, ʻio ʻae ngaahi feilaulauʻanga ke tutu ai ʻae meʻa namu kakala kia Peali.’
JER 11:14 “Ko ia ʻoua te ke hūfia ʻae kakai ni; pe hiki hake ha tangi pe hū koeʻuhi ko kinautolu: koeʻuhi ʻe ʻikai te u fanongo kiate kinautolu ʻi he ʻaho te nau tangi ai kiate au ʻi heʻenau mamahi.
JER 11:15 Ko e hā ʻoku kei nofo ai ʻa hoku ʻofaʻanga ʻi hoku fale, ka kuo fai kovi ia mo e tokolahi? ʻE maʻu meiate koe ʻae fuakava mo e kakano māʻoniʻoni? ʻI hoʻo fai meʻa kovi naʻa ke fiefia ai.
JER 11:16 Pea naʻe ui ho hingoa ʻe Sihova, “Ko e ʻolive mata, ʻoku matamatalelei, pea fua lelei:” kuo ne tutu ʻaki ia ʻae afi ʻi he longoaʻa lahi, pea kuo vela hono ngaahi vaʻa.
JER 11:17 He ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻaia naʻa ne tō koe, kuo ne fakahā kiate koe ʻae kovi, koeʻuhi ko e kovi ʻae fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta, ʻaia kuo nau fai ke fakahouhau ʻaki au ʻi heʻenau feilaulau ʻaki ʻae meʻa namu kakala kia Peali.”
JER 11:18 ¶ Pea kuo fakaʻilo ia kiate au ʻe Sihova, pea ʻoku ou ʻilo ia: pea naʻa ke fakahā kiate au ʻenau ngaahi faianga.
JER 11:19 Ka naʻaku hangē ko e lami pe ha pulu ʻaia ʻoku ʻomi ke tāmateʻi; pea naʻe ʻikai te u ʻiloʻi kuo nau fakakaukau ʻae tauhele kiate au, ʻo pehē, “Ke tau fakaʻauha ʻae ʻakau mo hono fua, pea ke tau tuʻusi ia mei he fonua ʻoe moʻui, ke ʻoua naʻa toe manatuʻi ʻa hono hingoa.”
JER 11:20 Ka ko koe, ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻa koe ʻoku ke fakamaau totonu, mo hakule ʻae ngaahi holi mo e loto, tuku ke u mamata ki ho houhau kiate kinautolu: he kuo u fakahā ʻeku meʻa kiate koe.”
JER 11:21 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ki he kau tangata ʻo ʻAnatoti, ʻakinautolu ʻoku kumi hoʻo moʻui, ʻonau pehē, ‘ʻOua te ke kikite ʻi he huafa ʻo Sihova, telia naʻa ke mate koe ʻi homau nima:’
JER 11:22 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ‘Vakai, te u tautea ʻakinautolu: ʻe mate honau kau talavou ʻi he heletā; pea ʻe mate honau ngaahi foha, mo honau ngaahi ʻofefine ʻi he honge:
JER 11:23 Pea ʻe ʻikai kei toe ha kakai ʻiate kinautolu: he te u ʻomi ʻae kovi ki he kakai ʻo ʻAnatoti, ʻio, ko e taʻu ʻoe ʻaʻahi kiate kinautolu.’”
JER 12:1 “ʻE Sihova, ʻoku ke angatonu, ʻo kau ka tāpafua kiate koe: tuku ke u lea kiate koe ʻi hoʻo ngaahi fakamaau: ko e hā ʻoku monūʻia ai ʻae hala ʻoe angahala? Ko e hā ʻoku fiefia lahi ai ʻakinautolu ʻoku fai kākā lahi?
JER 12:2 Kuo ke tō ʻakinautolu, pea kuo nau aka: ʻoku nau tupu, ʻio, ʻoku nau fua; ʻoku ke ofi ʻi honau ngutu, kae mamaʻo ʻi honau loto.
JER 12:3 Ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻiloʻi au; kuo ke ʻafioʻi au, pea ʻahiʻahi hoku loto kiate koe: toho kituaʻā kinautolu ʻo hangē ko e fanga sipi ke tāmateʻi, pea teuteu ʻakinautolu ki he ʻaho ʻoe tāmateʻi.
JER 12:4 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe tangi ʻae kelekele, pea mae ʻae mohuku ʻoe ngoue, koeʻuhi ko e angahala ʻanautolu ʻoku nofo ai? Kuo fakaʻauha ʻae ngaahi manu veʻe fā, mo e ngaahi manupuna; koeʻuhi naʻa nau pehē, ‘ʻE ʻikai te ne ʻafioʻi hotau ikuʻanga.’”
JER 12:5 “Kapau kuo ke lele mo e kau tangata, pea kuo nau fakaongosiaʻi koe, te ke fakapuepue fēfē mo e fanga hoosi? Pea kapau kuo nau fakaongosiaʻi koe ʻi he fonua fiemālie, ʻaia naʻa ke falala ki ai, ko e hā te ke fai ʻi he lōmaki mai ʻa Sioatani?
JER 12:6 He ko ho kāinga, mo e fale ʻo hoʻo tamai, ʻio, naʻa mo kinautolu kuo nau fai kākā kiate koe; kuo nau kalanga mo tuli kiate koe: kaeʻoua naʻa ke tui kiate kinautolu ʻi heʻenau lea fakafiemālie kiate koe.”
JER 12:7 “Kuo u liʻaki hoku fale, kuo u tukuange hoku tofiʻa; kuo u tuku ki he nima ʻo hono ngaahi fili ʻaia naʻe ʻofa ki ai hoku laumālie.
JER 12:8 Ko hoku tofiʻa ʻoku hangē ko e laione ʻi he vao kiate au; ʻoku ne kalou mai kiate au: ko ia ʻoku ou fehiʻa ai kiate ia.
JER 12:9 Ko hoku tofiʻa ʻoku hangē ko e manupuna ʻoku pulepule hono fulufulu, ʻoku tauʻi ia ʻe he manupuna kotoa pē; haʻu ʻakimoutolu ʻae fanga manu ʻoe vao, ke mou fakataha mai ʻo kai.
JER 12:10 Kuo maumauʻi ʻeku ngoue vaine ʻe he kau tauhi tokolahi, kuo nau malamalaki ʻa hoku ʻapi, kuo nau ngaohi hoku tofiʻa lelei ko e vao lala.
JER 12:11 Kuo nau fakalala ia, pea ʻi heʻene lala ʻoku ne tangi kiate au; kuo fakalala ʻae fonua kotoa pē, koeʻuhi ʻoku ʻikai tokanga ki ai ʻe ha tangata.
JER 12:12 Kuo haʻu ʻae kau fakaʻauha ki he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē ʻi he toafa: koeʻuhi ʻe fakaʻauha ʻaki ʻae heletā ʻa Sihova mei he ngataʻanga ʻe taha ʻoe fonua, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe taha ʻoe fonua: pea ʻe ʻikai ha fiemālie ki ha taha.
JER 12:13 Kuo nau tūtuuʻi ʻae uite, ka te nau utu ʻae ʻakau talatala: ʻoku nau feinga, ka ʻe ʻikai ʻaonga ia kiate kinautolu: pea te mou mā ʻi hoʻomou koloa, koeʻuhi ko e houhau kakaha ʻo Sihova.”
JER 12:14 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ki hoku kaungāʻapi kovi kotoa pē, ʻakinautolu ʻoku ala ki he tofiʻa kuo u fakanofo ai ʻa hoku kakai ko ʻIsileli; vakai te u taʻaki ʻakinautolu ʻi honau fonua, pea taʻaki ʻae fale ʻo Siuta ʻiate kinautolu.
JER 12:15 Pea ʻe hoko ʻo pehē, hili ʻeku taʻaki ʻakinautolu, te u foki pea ʻaloʻofa kiate kinautolu, pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ko e tangata taki taha ki hono ʻapi, pea ko e tangata taki taha ki hono fonua.
JER 12:16 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau te nau hangahanga ako ki he ngaahi hala ʻo hoku kakai, ke fuakava ʻi hoku huafa, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova;’ ʻo hangē ko ʻenau ako ki hoku kakai ke fuakava kia Peali; pehē ʻe langa hake ʻakinautolu ʻi he lotolotonga ʻo hoku kakai.”
JER 12:17 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “Kapau ʻe ʻikai te nau talangofua, te u taʻaki moʻoni pea fakaʻauha ʻae puleʻanga ko ia.”
JER 13:1 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova kiate au, “ʻAlu ʻo toʻo kiate koe ʻae noʻo ʻoe tupenu lelei, pea ʻai ia ki ho kongaloto, pea ʻoua naʻa tuku ia ki he vai.”
JER 13:2 Pea naʻaku toʻo ʻae noʻo ʻo ʻai ia ki hoku kongaloto, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
JER 13:3 Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ko hono liunga ua, ʻo pehē,
JER 13:4 “Toʻo ʻae noʻo ʻaia ʻoku ʻiate koe, ʻaia ʻoku ʻi ho kongaloto, pea ke tuʻu, ʻo ʻalu ki ʻIufaletesi, pea fakafufū ia ʻi he ʻanaʻi maka.”
JER 13:5 Pea ne u ʻalu ʻo fakafufū ia, ʻo ofi ki ʻIufaletesi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova.
JER 13:6 Pea naʻe hoko, ʻo pehē, ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Tuʻu, pea ke ʻalu ki ʻIufaletesi, pea toʻo mei ai ʻae noʻo, ʻaia naʻaku fekau ke ke fakafufū ʻi ai.”
JER 13:7 Pea ne u ʻalu ki ʻIufaletesi, mo keli, pea toʻo mai ʻae noʻo mei he potu ne u fakafufū ai ia: pea vakai, kuo maumauʻi ʻae noʻo, pea naʻe ʻikai siʻi ʻaonga ia.
JER 13:8 Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
JER 13:9 “ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u maumauʻi pehē ʻae fielahi ʻa Siuta, pea mo e laukau lahi ʻa Selūsalema.
JER 13:10 Ko e kakai kovi ni, ʻoku nau fakaongo tuli ki heʻeku ngaahi lea, pea ʻeveʻeva ʻi he mahalo vaʻinga ʻo honau loto, pea muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo tauhi ʻakinautolu, pea lotu kiate kinautolu: te nau hangē ko e noʻo ni, ʻaia ʻoku ʻikai siʻi ʻaonga.
JER 13:11 Koeʻuhi hangē ʻoku pipiki ʻae noʻo ki he kongaloto ʻoe tangata, naʻe pehē ʻeku fakapipiki kiate au ʻae fale kotoa ʻo ʻIsileli, pea mo e fale kotoa ʻo Siuta, ʻoku pehē ʻe Sihova: koeʻuhi ke nau hoko kiate au ko e kakai, mo e hingoa, mo e fakamālō mo e nāunau: ka naʻa nau fakaongotuli pe.”
JER 13:12 ¶ “Ko ia ke ke lea ʻaki ʻae lea ni kiate kinautolu: ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻE fakapito ʻaki ʻae uaine ʻae hina kotoa pē: pea te nau pehē kiate koe, ʻIkai ʻoku mau ʻilo pau ʻe fakapito ʻaki ʻae uaine ʻae hina kotoa pē.
JER 13:13 Pea te ke toki lea pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u fakapito ʻaki ʻae kona, ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ni, ʻio, ʻae ngaahi tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻo Tevita, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e kau palōfita, pea mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema.
JER 13:14 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u fakafetēleni ke laiki ʻakinautolu, ko e ngaahi tamai ki he ngaahi foha: ʻE ʻikai te u ʻofa, pe fakamoʻui, pe fai ʻaloʻofa, ka ʻe fakaʻauha ʻakinautolu.”
JER 13:15 ¶ Mou fanongo, mo tokanga; pea ʻoua naʻa fielahi: he kuo folofola ʻa Sihova.
JER 13:16 Mou fakaongoongoleleiʻi ʻa Sihova ko homou ʻOtua, ʻi he teʻeki ai te ne fakatupu ʻae fakapoʻuli, pea ʻi he teʻeki ai ke tūkia homou vaʻe ʻi he ngaahi moʻunga ʻoe fakapoʻuli, pea lolotonga hoʻomou ʻamanaki ki he maama, te ne liliu ia ko e poʻuli matolu, pea mo e malumalu ʻoe mate.
JER 13:17 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fanongo ki ai ʻe tangi hoku laumālie ʻi he ngaahi potu lilo koeʻuhi ko hoʻomou fielahi; pea ʻe tangi lahi hoku mata, pea ʻe tafe hifo ʻae ngaahi loʻimata, koeʻuhi kuo ʻave fakapōpula ʻae fanga sipi ʻa Sihova.
JER 13:18 Ke ke lea ki he tuʻi mo e tuʻi fefine, Mo fakavaivai ʻakimoua, ʻo nofo hifo: he te ne tō hifo mei homo ʻulu ʻae tatā ʻo homo nāunau.
JER 13:19 ‌ʻE tāpuni ʻae ngaahi kolo ʻi he feituʻu tonga, pea ʻe ʻikai toʻo ʻe ha taha: ʻE fetuku fakapōpula ʻa Siuta kātoa; ʻe ʻave ia kotoa pē ʻo fakapōpulaʻi.
JER 13:20 Hanga hake homou mata, ʻo mamata kiate kinautolu kuo haʻu mei he tokelau: ko e fē ʻae fanga sipi naʻe tuku kiate koe, ko hoʻo fanga sipi matamatalelei?
JER 13:21 Ko e hā te ke lea ʻaki ʻoka tautea ʻe ia ʻa koe? He kuo ke akonakiʻi ʻakinautolu ke nau ʻeiki, mo pule kiate koe: ʻikai te ke moʻua ʻi he ngaahi mamahi, ʻo hangē ko e langā ʻae fefine?
JER 13:22 Pea kapau te ke pehē ʻi ho loto, Ko e hā kuo hoko ai ʻae ngaahi meʻa ni kiate au? Ko e meʻa ʻi hono lahi ʻo hoʻo hia, ko ia kuo fakatelefuaʻi koe, kuo fakatelefua ʻa ho mui vaʻe.
JER 13:23 ‌ʻE faʻa liliu ʻe he ʻItiopea hono kili, pe ko e lēpati hono pulepule? Pea te mou toki faʻa fai lelei foki, ʻakimoutolu ʻoku maheni ai ʻi he fai kovi.
JER 13:24 Ko ia te u fakamovetevete ai ʻakimoutolu ʻo hangē ko e mohuku ʻoku ʻave ʻe he matangi ki he toafa.
JER 13:25 Ko ho ʻinasi eni, ko ho vahe kuo fuofua meiate au, ʻoku pehē ʻe Sihova; koeʻuhi kuo ke fakangalongaloʻi au, mo ke falala ki he loi.
JER 13:26 Ko ia te u fakatelefuaʻi koe, ke hā mai ai hoʻo mā.
JER 13:27 Kuo u mamata ki hoʻo tonotangata, mo hoʻo holi, mo hono lahi ʻo hoʻo feʻauaki, mo hoʻo fai fakalielia ʻi he ngaahi moʻunga mo e ngoue. ʻE malaʻia koe, ʻE Selūsalema! ʻOku ʻikai te ke fie maʻa? ʻE hoko fakakū ia?”
JER 14:1 Ko e folofola ʻa Sihova, naʻe hoko kia Selemaia ʻaia ʻoku kau ki he honge,
JER 14:2 “ʻOku mamahi ʻa Siuta, pea ʻoku vaivai hono ngaahi matapā; ʻoku nau ʻai ʻae tauangaʻa koeʻuhi ko e fonua; pea kuo ʻalu hake ʻae tangi ʻo Selūsalema.
JER 14:3 Naʻe fekau ʻe he houʻeiki ʻenau fānau iiki ki he vai: kuo nau hoko ki he ngaahi luo, ka ʻoku ʻikai ʻilo ai ha vai; kuo nau liliu mo ʻenau ngeʻesi ipu; naʻa nau mā ʻaupito mo puputuʻu, pea fakapulou honau ʻulu.
JER 14:4 Koeʻuhi naʻe māfaʻafaʻa ʻae kelekele, he naʻe ʻikai ha ʻuha ki he fonua, pea mā ʻae kau tangata keli, ʻonau fakapulou honau ʻulu.
JER 14:5 ‌ʻIo, naʻe fāʻeleʻi ʻae manu, pea liʻaki hono ʻuhiki ʻi he ngoue, koeʻuhi naʻe ʻikai ha mohuku.
JER 14:6 Pea naʻe tuʻu ʻae fanga ʻasi hehengi ʻi he ngaahi potu māʻolunga, ʻo folo hifo ʻae matangi ʻo hangē ko e fanga talākoni; naʻe vaivai honau mata, koeʻuhi naʻe ʻikai ha mohuku.
JER 14:7 ‌ʻE Sihova, ‘Neongo kuo talatalaakiʻi ʻakimautolu ʻemau angahala, ke ke ngāue koe koeʻuhi ko ho huafa: he kuo lahi ʻemau fakaholomui; kuo mau fai kovi kiate koe.
JER 14:8 ‌ʻA koe ko e falalaʻanga ʻo ʻIsileli, ko hono Fakamoʻui ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, ko e hā te ke tatau ai mo e muli ʻi he fonua, pea hangē ko e tangata fononga ʻoku afe atu ke nofo ʻi he pō pe taha?
JER 14:9 Ko e hā ʻoku ke hangē ai ko e tangata ʻoku mohe maʻu, ʻo hangē ko e tangata mālohi ʻoku ʻikai faʻa fakamoʻui? Ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻiate kimautolu, pea ʻoku ui ʻakimautolu ʻi ho huafa; ʻoua naʻa ke liʻaki ʻakimautolu.’”
JER 14:10 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ki he kakai ni, “ʻOku pehē ʻenau fie ʻalu fano pe, naʻe ʻikai te nau taʻofi honau vaʻe, ko ia ʻoku ʻikai maʻu ʻakinautolu ʻe Sihova; te ne manatu eni ki heʻenau hia, pea ʻaʻahi ki heʻenau ngaahi angahala.”
JER 14:11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻOua naʻa hūfia ʻae kakai ni ke nau lelei.
JER 14:12 ‌ʻE ʻikai te u fanongo ki heʻenau tangi ʻi heʻenau ʻaukai; pea ʻoka nau ka fai ʻae feilaulau tutu, pe ha feilaulau uite, ʻe ʻikai te u maʻu ʻakinautolu; ka te u fakaʻauha ʻaki ʻakinautolu ʻae heletā, pea mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha.”
JER 14:13 ¶ Pea naʻaku toki pehē ʻeau. “ʻOiauē! ʻE ʻEiki Sihova! Vakai, ʻoku pehē ʻe he kau palōfita kiate kinautolu, ʻE ʻikai te mou mamata ki he heletā, pe ki he honge; ka te u foaki kiate kimoutolu ʻae fiemālie moʻoni ʻi he potu ni.”
JER 14:14 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻOku kikite loi ʻi hoku huafa ʻae kau palōfita: naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu, pe tala kiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te u lea kiate kinautolu: kuo nau lea ʻaki ʻae misi loi mo e kikite kākā, mo e meʻa vaʻinga, pea mo e kākā ʻo honau loto.
JER 14:15 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ki he kau palōfita ʻoku kikite ʻi hoku huafa, pea naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu, ka ʻoku nau pehē, ʻE ʻikai hoko ʻae heletā mo e honge ki he fonua ni; ʻe fakaʻauha ʻae kau palōfita, ko ia ʻi he heletā pea mo e honge.
JER 14:16 Pea ʻe lī ki he ngaahi hala ʻo Selūsalema ʻae kakai ʻoku nau kikite ki ai, koeʻuhi ko e honge pea mo e heletā; pea ʻe ʻikai ha taha ke tanu ʻakinautolu, ko kinautolu mo honau ngaahi uaifi, mo honau ngaahi foha, pea mo honau ngaahi ʻofefine: he te u lilingi kiate kinautolu ʻenau angahala.”
JER 14:17 ¶ Ko ia ke ke fakahā ʻae lea ni kiate kinautolu: “Ke tafe hifo ʻi he ʻaho mo e pō ʻae loʻimata mei hoku mata, pea ʻoua naʻa tuku ia: koeʻuhi kuo maumauʻi ʻae ʻofefine tāupoʻou ʻo hoku kakai ʻaki ʻae maumauʻi lahi, pea mo e tā mamahi ʻaupito.
JER 14:18 Kapau te u ʻalu atu ki he ngoue, ʻoku ou mamata kiate kinautolu naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā! Pea kapau te u hū ki he kolo, ʻoku ou mamata kiate kinautolu ʻoku mate ʻi he honge! Ka ʻoku ʻalu fano pe ʻi he fonua ʻae palōfita mo e taulaʻeiki, ke fai fakatau, ʻo ʻikai [te nau ]tokanga.”
JER 14:19 Kuo ke liʻaki ʻaupito ʻa Siuta? Kuo fakaliliʻa ho laumālie ki Saione? Ko e hā kuo ke taaʻi ai ʻakimautolu, pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui? Naʻa mau ʻamanaki ki he fiemālie, ka ʻoku ʻikai ha lelei; ki he ʻaho fakamoʻui, kae vakai ko e mamahi pe.
JER 14:20 ‌ʻE Sihova, ʻoku mau vete ʻemau angahala, pea mo e hia ʻa ʻemau ngaahi tamai: he kuo mau fai angahala kiate koe.
JER 14:21 ‌ʻOua naʻa ke fakaliliʻa kiate kimautolu, koeʻuhi ko ho huafa, ʻoua naʻa fakaongoongo koviʻi ʻae ʻafioʻanga ʻo ho nāunau: ke ke manatuʻi, pea ʻoua naʻa fakataʻeʻaonga hoʻo fuakava mo kimautolu.
JER 14:22 ‌ʻOku ai ha taha ʻi he ngaahi vaʻinga ʻoe hiteni te ne faʻa fakatō ha ʻuha? Pe faʻa foaki hifo ʻe he ngaahi langi ʻae ʻuha? ʻIkai ko koe ia, ʻE Sihova ko homau ʻOtua? Ko ia te mau ʻamanaki lelei kiate koe: he kuo ke ngaohi ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
JER 15:1 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova kiate au, “Kapau ʻe tuʻu ʻi hoku ʻao ʻa Mōsese mo Samuela, ʻe ʻikai te u tokanga ki he kakai ni: kapusi ʻakinautolu ʻi hoku ʻao, pea tuku ke nau ʻalu atu.
JER 15:2 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo kapau te nau lea kiate koe, Te mau ʻalu ki fē? pea te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova; Ko kinautolu, kuo tuʻutuʻuni ki he mate, te nau mate; pea ko kinautolu ʻoku tuʻutuʻuni ki he heletā, te nau ʻi he heletā; pea ko kinautolu ʻoku tuʻutuʻuni ki he honge, te nau ʻi he honge; pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he fakapōpula, te nau ʻalu ki he fakapōpula.
JER 15:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u tuʻutuʻuni kiate kinautolu ʻae faʻahinga meʻa ʻe fā: ko e heletā ke tāmateʻi, ko e fanga kulī ke haehae, ko e manu ʻoe ʻatā, pea mo e ngaahi manu ʻoe fonua, ke folo hifo pea fakaʻauha.
JER 15:4 Pea te u tukuange ʻakinautolu ke ʻave ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, koeʻuhi ko Manase ko e foha ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea koeʻuhi ko e meʻa naʻa ne fai ʻi Selūsalema.”
JER 15:5 “He ko hai ʻe ʻofa kiate koe, ʻE Selūsalema? Pe ko hai ʻe mamahi mo koe? Pe ko hai ʻe afe atu ke fehuʻi pe ʻoku ke fēfē?
JER 15:6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, kuo ke fakaholomui meiate au; ko ia te u mafao atu hoku nima kiate koe, mo fakaʻauha koe; kuo u fiu ʻi he kātaki.
JER 15:7 Pea te u tapili ʻaki ʻakinautolu ʻae tapili ʻi he ngaahi matapā ʻoe fonua; te u toʻo ʻenau fānau, te u fakaʻauha ʻa hoku kakai, ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetafoki mei honau ngaahi hala.
JER 15:8 Kuo fakatokolahi ʻi hoku ʻao honau kau fefine ʻoku mate honau husepāniti ʻo lahi hake ʻi he ʻoneʻone ʻoe ngaahi tahi: kuo u ʻomi ki heʻenau faʻē ha tokotaha ʻoku fakaʻauha ʻi he hoʻatā: kuo u pule kiate ia ke fai ia fakafokifā pe, ko e ngaahi fakailifia ki he kolo.
JER 15:9 Pea kuo vaivai ia ʻaia kuo fāʻeleʻi ʻae toko fitu: kuo ne tuku hake hono laumālie; kuo tō hifo hono laʻā ʻi he kei ʻaho: kuo mā ia mo puputuʻu: pea ko kinautolu ʻoku toe te u tukuange ki he heletā ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 15:10 ¶ ʻA ʻeku faʻē, ʻoku ou malaʻia, koeʻuhi kuo ke fāʻeleʻi au ko e tangata faʻa fekeʻikeʻi pea ko e tangata fakakikihi mo māmani kotoa pē! Pea ʻoku teʻeki ai te u nō ha meʻa ki he totongi, pea naʻe ʻikai nō kiate au ʻe ha tangata ki he totongi; ka ʻoku nau taki taha kapeʻi au.
JER 15:11 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, Ko e moʻoni ʻe lelei hoʻo hako; te u pule ki he fili ke ne fai lelei kiate koe ʻi he ʻaho ʻoe kovi mo e mamahi.
JER 15:12 ‌ʻE fesiʻi ʻe he ukamea ʻae ukamea mei he tokelau, pea mo e sitili?
JER 15:13 “Pea te u foaki hoʻo meʻa mo hoʻo koloa ke vetea taʻehatotongi, ko e meʻa ʻi hoʻo ngaahi angahala, ʻi he ngataʻanga kotoa pē ʻoe fonua.
JER 15:14 Pea te u pule ke ke ʻalu mo ho ngaahi fili ki he fonua ʻaia ʻoku ʻikai te ke ʻiloa; he kuo tutu ʻae afi ʻi hoku houhau, ʻaia ʻe vela ai ʻakimoutolu.”
JER 15:15 ¶ “ʻE Sihova ʻoku ke ʻafioʻi: manatuʻi au, pea ʻaʻahi kiate au, pea totongi kiate kinautolu kuo fakatangaʻi au; ʻoua naʻa ke ʻave au koeʻuhi ko hoʻo kātaki ʻofa: ke ke ʻafio kuo u kātaki ʻae manuki koeʻuhi ko koe.
JER 15:16 Pea naʻe ʻiloa hoʻo ngaahi lea, pea ko ʻeku meʻakai ia; pea ko hoʻo folofola ko e fiemālie pea mo e fakafiefia ki hoku loto: he kuo ui au ʻi ho huafa, ʻE Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau.
JER 15:17 Naʻe ʻikai te u nofo ʻi he fakataha ʻae kau manuki, pea naʻe ʻikai te u fiefia ka naʻaku nofo tokotaha pe koeʻuhi ko ho nima: he kuo ke fakapito ʻaki au ʻae tuputāmaki.”
JER 15:18 “Ko e hā ʻoku pehē ai pe ʻeku mamahi, mo hoku lavea taʻefaʻafakamoʻui, ʻaia ʻoku ʻikai fie moʻui? Te ke ʻiate au ʻo hangē ko e meʻa loi, pea ʻo hangē ko e vai kuo fakaʻaʻau ke maha?
JER 15:19 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, kapau te ke tafoki, te u toe ʻomi koe, pea te ke tuʻu ʻi hoku ʻao: pea kapau te ke vaheʻi ʻae lelei mei he kovi, te ke hoko ʻo hangē ko hoku fofonga; tuku ke tafoki ʻakinautolu kiate koe kaeʻoua naʻa ke tafoki koe kiate kinautolu.
JER 15:20 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, te u ngaohi koe ki he kakai ni ke ke hangē ko e ʻa palasa: pea te nau tauʻi koe, ka ʻe ʻikai te nau lavaʻi koe: he ʻoku ou ʻiate koe ke fakamoʻui koe, pea ke fakahaofi koe.
JER 15:21 Pea te u fakahaofi koe mei he nima ʻoe angahala, pea te u huhuʻi koe mei he nima ʻoe mālohi.”
JER 16:1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kiate au, ʻo pehē,
JER 16:2 “ʻOua naʻa ke toʻo kiate koe ha husepāniti, pea ʻe ʻikai te ke maʻu ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻi he potu ni.
JER 16:3 He ʻoku pehē ʻe Sihova ki he ngaahi foha pea mo e ngaahi ʻofefine ʻaia ʻoku fāʻeleʻi ʻi he potu ni, pea ki heʻenau ngaahi faʻē ʻaia naʻe fāʻeleʻi ʻakinautolu, pea ki heʻenau ngaahi tamai ʻaia naʻe fakatupu ʻakinautolu ʻi he fonua ni;
JER 16:4 Te nau mate ʻi he ngaahi mate kovi; pea ʻe ʻikai ha tangi koeʻuhi ko kinautolu; pea ʻe ʻikai tanu ʻakinautolu; ka te nau hangē ko e kinohaʻa ʻi he funga ʻoe fonua: pea ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻe he heletā, mo e honge: pea ʻe kai honau ʻangaʻanga ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā, pea mo e fanga manu ʻoe fonua.
JER 16:5 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻoua naʻa ke hū ki he fale ʻoe mamahi, pea ʻoua naʻa ʻalu ke tangi mo fakafiemālieʻi ʻakinautolu: he ʻoku pehē ʻe Sihova, kuo u toʻo ʻeku fiemālie mei he kakai ni, ʻio, ko e angalelei mo e ʻaloʻofa.
JER 16:6 ‌ʻE mate fakatouʻosi ʻi he fonua ni ʻae lalahi pea mo e iiki: pea ʻe ʻikai tanu ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai tangi ʻae kakai, pe fai ʻae foa, pe ko e tekefua koeʻuhi ko kinautolu:
JER 16:7 Pea ʻe ʻikai maumauʻi ʻakinautolu ʻe he kakai, koeʻuhi ko ʻenau mamahi, ke fakafiemālie ʻakinautolu koeʻuhi ko e mate; pea ʻe ʻikai foaki kiate kinautolu ʻae ipu ʻoe fiemālie ke inu, koeʻuhi ko ha tamai pe ha faʻē.
JER 16:8 ‌ʻOua foki naʻa ke ʻalu ki he fale ʻoe kātoanga, ke nofo mo kinautolu ke kai mo inu.
JER 16:9 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u pule ke ʻosi ʻi he potu ni ʻi homou ʻao, pea ʻi homou ngaahi ʻaho, ʻae leʻo ʻoe fiefia, pea mo e leʻo ʻoe nekeneka, pea mo e leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine.”
JER 16:10 ¶ Pea ke hoko ʻo pehē, “ʻOka ke ka fakaʻilo ki he kakai ni ʻae ngaahi lea ni kotoa pē, te nau pehē kiate koe, ‘Ko e hā kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kimautolu ʻae kovi lahi ni kotoa pē? He ko e hā ʻemau hia? Pea ko e hā ʻemau angahala ʻaia kuo mau fai kia Sihova ko homau ʻOtua?’
JER 16:11 Pea te ke toki lea kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi kuo liʻaki au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea kuo nau muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, pea tauhi ʻakinautolu, pea kuo lotu kiate kinautolu, pea kuo nau liʻaki au, pea ʻoku ʻikai fai ki heʻeku fono;
JER 16:12 Pea kuo mou fai kovi lahi hake ʻakimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi tamai; pea vakai, ʻoku mou taki taha muimui ki he holi ʻa hono loto kovi, ke ʻoua naʻa nau fanongo kiate au:
JER 16:13 Ko ia te u kapusi ʻakimoutolu ʻi he fonua ni, ki he fonua ʻoku ʻikai te mou ʻilo, ko kimoutolu, pe ko hoʻomou ngaahi tamai; pea te mou tauhi ʻi ai ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻi he ʻaho mo e pō; pea ʻe ʻikai te u ʻofa kiate kimoutolu ʻi ai.’”
JER 16:14 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ia, vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe ʻikai toe pehē ai, ʻOku moʻui ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite;
JER 16:15 Ka, ʻOku moʻui ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua tokelau, pea mei he ngaahi fonua kotoa pē naʻa ne kapusi ʻakinautolu ki ai: pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki honau fonua ʻaia naʻaku foaki ki heʻenau ngaahi tamai.”
JER 16:16 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u fekau ke ʻomi ʻae kau toutai tokolahi, pea te nau toutai ʻakinautolu; pea hili ia te u fekau ki he kau tuli manu tokolahi, pea te nau tuli ʻakinautolu mei he moʻunga kotoa pē, pea mei he tafungofunga kotoa pē, pea mei he ngaahi ʻanaʻi maka.
JER 16:17 He ʻoku ou fofonga ki honau hala kotoa pē: pea ʻoku ʻikai te nau puli ʻi hoku ʻao, pea ʻoku ʻikai fakafufū ʻenau angahala mei hoku fofonga.
JER 16:18 Pea te u tomuʻa totongi ke liunga ua ki heʻenau hia pea mo ʻenau angahala; koeʻuhi kuo nau fakakoviʻi hoku fonua, pea kuo nau fakapito ʻaki hoku tofiʻa ʻae ngaahi ʻangaʻanga ʻo ʻenau ngaahi meʻa kovi mo fakalielia.”
JER 16:19 ‌ʻE Sihova, ko hoku mālohi, mo ʻeku kolo, pea mo hoku hūfanga ʻi he ʻaho ʻoe mamahi, ʻe haʻu kiate koe ʻae kakai Senitaile mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, pea te nau pehē, “Ko e moʻoni naʻe maʻu ʻi he ʻemau ngaahi tamai ʻae ngaahi loi, mo e meʻa vaʻinga, pea mo e ngaahi meʻa taʻeʻaonga.
JER 16:20 ‌ʻE ngaohi ʻe he kau tangata ʻae ngaahi ʻotua moʻonautolu, kae ʻosi ʻoku ʻikai ko e ngaahi ʻotua ʻakinautolu?”
JER 16:21 Ko ia, vakai, te u pule ni kiate kinautolu ke nau ʻilo hoku nima, mo hoku mālohi; pea te nau ʻilo ko hoku huafa, Ko Sihova.
JER 17:1 “Kuo tohi ʻae hia ʻa Siuta ʻaki ʻae peni ukamea, pea mo e mata ʻoe taiamoni: kuo tongi ia ʻi he kakano ʻo honau loto, pea ki he ngaahi nifo ʻo homou ngaahi ʻesifeilaulauʻanga.
JER 17:2 ‌ʻI he lolotonga ʻae manatuʻi ʻe heʻenau fānau ki heʻenau ngaahi ʻesifeilaulauʻanga mo e ngaahi vao tapu mo e ʻakau lau maʻuiʻui ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga.
JER 17:3 ‌ʻE hoku moʻunga, ko e meʻa kotoa pē ʻi hoʻo ngoue mo hoʻo koloa kotoa pē te u foaki ke vetea, pea mo ho potu māʻolunga kotoa pē koeʻuhi ko e angahala, ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻo ho fonua kotoa pē.
JER 17:4 Pea ʻe hiki koe mei he tofiʻa, ʻaia naʻaku foaki kiate koe; pea te u pule ke ke tauhi ki ho ngaahi fili ʻi he fonua ʻoku ʻikai te ke ʻilo: koeʻuhi kuo mou tutu ʻae afi ʻi hoku houhau, ʻaia ʻe vela ʻo taʻengata.”
JER 17:5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Ke malaʻia ʻae tangata ʻoku falala ki he tangata, pea ʻoku ne nima ʻaki ʻae kakano, pea kuo mole hono loto meia Sihova,
JER 17:6 Koeʻuhi ʻe hangē ia ko e mohuku mae ʻi he toafa, pea ʻe ʻikai te ne mamata ʻoka haʻu ʻae lelei; ka te ne nofo pe ʻi he ngaahi potu laʻā ʻoe toafa, ʻi he fonua lala taʻehanokakai.
JER 17:7 “ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku falala kia Sihova, pea ko hono ʻamanaki leleiʻanga ʻa Sihova.
JER 17:8 Koeʻuhi ʻe hangē ia ko e ʻakau kuo tō ʻi he veʻe vai, ʻoku totolo atu hono ngaahi aka ki he vaitafe, pea ʻe ʻikai te ne ʻilo ʻae pupuha, ka ʻe mata pe hono lau; pea ʻe ʻikai vaivai ʻi he faʻahitaʻu laʻā, pea ʻe ʻikai fakangata hono fua.
JER 17:9 ¶ “ʻOku kākā lahi taha pe ʻae loto ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku fungani kovi: ko hai te ne faʻa ʻilo ia?
JER 17:10 Ko au Sihova ʻoku ou vakili ʻae loto, ʻoku ou hakule ʻae ngaahi mahalo, ke foaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ʻulungāanga, pea tatau mo e fua ʻo ʻene faianga.”
JER 17:11 ‌ʻO hangē ko e manupuna ʻoku fōfoaʻi ʻae ngaahi fua naʻe ʻikai te ne fakatō; ʻe pehē foki ia ʻoku tānaki koloa taʻetotonu, ʻe ʻalu ia mei ai ʻi he lolotonga ʻo hono ngaahi ʻaho, pea ʻe vale ia ʻi hono ikuʻanga.
JER 17:12 ¶ Talu mei he kamataʻanga ko e nofoʻanga fakaʻeiʻeiki fakasanisani mo māʻolunga ʻae potu ʻo hotau fale tapu.
JER 17:13 ‌ʻE Sihova, ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻo ʻIsileli, ʻe mā ʻakinautolu kotoa pē ʻoku liʻaki koe, pea ʻe tohi ki he kelekele ʻakinautolu ʻoku ʻalu meiate koe, koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻa Sihova, ko e matavai ʻoe ngaahi vai moʻui.
JER 17:14 ‌ʻE Sihova, ke ke faitoʻo kiate au, pea te u moʻui; fakamoʻui au, pea te u moʻui: he ko koe ʻoku ou fakafetaʻi ki ai.
JER 17:15 ¶ Vakai, ʻoku nau pehē kiate au, “Ko e fē ʻae folofola ʻa Sihova? Tuku ia ke hoko mai.”
JER 17:16 Pea ko au, naʻe ʻikai te u tuku vave ʻeku muimui kiate koe: pea ʻoku ke ʻafioʻi naʻe ʻikai te u manako ki he ʻaho fakailifia; ko ia naʻe haʻu mei hoku loungutu naʻe ʻi ho ʻao ʻoʻou.
JER 17:17 ‌ʻOua naʻa ke ʻiate au ko e fakailifia; ko koe ko ʻeku ʻamanaki leleiʻanga ʻi he ʻaho ʻoe kovi.
JER 17:18 Tuku ke mā ʻakinautolu ʻoku fakatangaʻi au, kaeʻoua naʻa tuku au ke u mā: tuku ke nau manavahē, kaeʻoua naʻa tuku au ke u manavahē: ʻomi kiate kinautolu ʻae ʻaho ʻoe mamahi, pea fakaʻauha ʻaki ʻakinautolu ʻae fakaʻauha lahi.
JER 17:19 ¶ Naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻAlu ʻo tuʻu ʻi he matapā ʻoe fānau ʻa hoku kakai, ʻaia ʻoku hū ai ʻae ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea mo ia ʻoku nau ʻalu ai kituʻa, pea ki he ngaahi matapā kotoa pē ʻo Selūsalema;
JER 17:20 Pea ke lea kiate kinautolu, ʻo pehē, Mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea mo Siuta kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema, ʻoku hū ʻi he ngaahi matapā ni.
JER 17:21 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova; Mou tokanga kiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa fua ha kavenga ʻi he ʻaho tapu, pe ʻomi ia ʻi he ngaahi matapā ʻo Selūsalema;
JER 17:22 Pea ʻoua naʻa ʻave ha kavenga kituʻa mei homou ngaahi fale ʻi he ʻaho tapu, pea ʻoua naʻa fai ha ngāue, kae fakahaohaoa ʻae ʻaho tapu, ʻo hangē ko ia naʻaku fekau ki hoʻomou ngaahi tamai.
JER 17:23 Ka naʻe ʻikai te nau talangofua, pe fakatokanga honau telinga ke ongoʻi, ka naʻe fakakekeva honau kia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau fanongo, pe maʻu ʻae akonaki.
JER 17:24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻe hoko ia ʻo pehē, kapau te mou tokanga lahi kiate au, ke ʻoua naʻa ʻomi ha kavenga ʻi he ngaahi matapā ʻi he ʻaho tapu, kae fakahaohaoa ʻae ʻaho tapu, ke ʻoua naʻa fai ha ngāue ʻi ai:
JER 17:25 Pea ʻe toki hū ʻi he ngaahi matapā ʻoe kolo ni ʻae ngaahi tuʻi mo e houʻeiki ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita, ʻo heka ʻi he ngaahi saliote, pea mo e ngaahi hoosi, ko kinautolu mo honau houʻeiki, ko e kau tangata ʻo Siuta: pea mo e kakai ʻo Selūsalema: ʻe tuʻumaʻu ʻo taʻengata ʻae kolo ni.
JER 17:26 Pea te nau haʻu mei he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mei he ngaahi potu ofi ki Selūsalema, pea mei he fonua ʻo Penisimani, pea mei he ngaahi toafa, pea mei ne ngaahi moʻunga, pea mei he potu tonga, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau tutu, mo e ngaahi feilaulau, mo e ngaahi feilaulau meʻakai, mo e meʻa namu kakala, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau fakafetaʻi, ki he fale ʻo Sihova.
JER 17:27 Pea ka ʻikai te mou fanongo kiate au ke fakahaohaoa ʻae ʻaho tapu, pea ʻoua naʻa fua ha kavenga, ʻo hū mo ia ki he ngaahi matapā ʻo Selūsalema ʻi he ʻaho tapu, pehē te u toki tutu ʻae afi ki hono ngaahi matapā, pea ʻe fakaʻauha ʻaki ia ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Selūsalema, pea ʻe ʻikai ʻaupito tāmateʻi ia.”
JER 18:1 Ko e folofola ʻaia naʻe hoko mai meia Sihova, kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 18:2 “Tuʻu hake pea ke ʻalu hifo ki he fale ʻoe tufunga ngaohi ipu, pea te u pule ke ke fanongo ki heʻeku ngaahi lea ʻi ai.”
JER 18:3 Pea naʻaku toki ʻalu hifo ki he fale ʻoe tufunga ngaohi ipu, pea vakai, naʻa ne ngāueʻaki ʻae meʻa tākai.
JER 18:4 Pea ko e ipu ʻaia naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻumea, naʻe maumauʻi ia ʻi he nima ʻoe tufunga: ko ia naʻe toe ngaohi ia ko e ipu kehe, ʻo hangē ko e loto ʻoe tufunga ki ai.
JER 18:5 Pea naʻe toki hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē.
JER 18:6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻikai te u fai kiate kimoutolu ʻo hangē ko e tufunga ngaohi ipu ni? Vakai, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻoku mou ʻi hoku nima, ʻo hangē ko e ʻumea ʻi he nima ʻoe tangata tufunga ngaohi ipu.
JER 18:7 ‌ʻO kau ka lea ki ha kakai, pe ha puleʻanga, ke taʻaki, pe lī ki lalo, pe fakaʻauha ia;
JER 18:8 Kapau ʻe tafoki ʻae kakai, ʻaia kuo u lea ki ai, mei heʻenau kovi, te u fakatomala ʻi he kovi ʻaia naʻaku loto ke ʻomi kiate kinautolu.
JER 18:9 Pea kau ka lea ki ha kakai, pea ki ha puleʻanga, ke langa mo fokotuʻu ia;
JER 18:10 Kapau ʻe fai kovi ia ʻi hoku ʻao, pea ʻikai talangofua ki hoku leʻo, pea te u toki fakatomala ʻi he lelei, ʻaia naʻaku pehē te u fai ke nau lelei ai.
JER 18:11 ¶ “Pea ko eni, ke ke ʻalu, pea ke lea ki he kau tangata ʻo Siuta, pea ki he kakai ʻo Selūsalema, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova; vakai, ʻoku ou teuteu ha kovi kiate kimoutolu, pea tuʻutuʻuni ha tauhele kiate kimoutolu: mou taki taha tafoki leva mei hono hala kovi, pea ngaohi ke lelei homou ngaahi hala, mo hoʻomou ngaahi faianga.
JER 18:12 Pea naʻa nau pehē, ‘ʻOku ʻikai ha ʻamanaki lelei; ka te mau taki taha muimui ki heʻene filioʻi, pea taki taha fai ʻo hangē ko e holi ʻa hono loto kovi.’”
JER 18:13 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; “Mou fehuʻi eni ki he hiteni, pe ko hai kuo fanongo ki he ngaahi meʻa pehē: kuo fai ʻae meʻa fakalielia ʻaupito ʻaupito ʻe he taʻahine ʻo ʻIsileli.
JER 18:14 ‌ʻE liʻaki koā ʻae ʻuha hinehina ʻo Lepanoni, ʻaia ʻoku tafe mei he makatuʻu ki he ngoue? Pe ʻe liʻaki ʻae vaitafe momoko ʻoku tafe mai, maʻae vai kehe ʻoku keli pe?
JER 18:15 Koeʻuhi kuo fakangalongaloʻi au ʻe hoku kakai, kuo nau tutu ʻae meʻa namu kakala ki he meʻa vaʻinga, pea kuo nau fakahinga ʻakinautolu ʻi honau ngaahi hala mei he ngaahi hala motuʻa, ka nau ʻeveʻeva ʻi he hala, mo e ʻalunga naʻe ʻikai tanu hake;
JER 18:16 Ke fakalala honau fonua, pea ngaohi ia ko e manukiʻanga; pea ʻe ofo ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ki ai, pea kalokalo honau ʻulu.
JER 18:17 Te u fakamovetevete ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe fili ʻo hangē ko e matangi hahake; pea ʻe ʻikai te u fakahā hoku ʻao, ka te u fulituʻa kiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻo ʻenau tuʻutāmaki.”
JER 18:18 ¶ Pea naʻa nau toki pehē, “Ko eni ke tau fakakaukau ha meʻa kia Selemaia; koeʻuhi ʻe ʻikai mole ʻae fono mei he taulaʻeiki, pe ko e fakakaukau mei he tangata poto, pe ko e lea mei he palōfita. Mou haʻu, ke tau tā ia ʻi hono ʻelelo, pea ʻoua naʻa tau tokanga ki heʻene ngaahi lea.”
JER 18:19 “Tokanga mai kiate au, ʻE Sihova, pea fanongo ki he leʻo ʻonautolu ʻoku fakamamahiʻi au.
JER 18:20 ‌ʻE totongi koā ʻaki ʻae kovi ki he lelei? He kuo nau keli ʻae luo ki hoku laumālie. Ke ke manatu naʻaku tuʻu ʻi ho ʻao, ke hūfia ʻakinautolu, pea ke fakaafe ho houhau meiate kinautolu.
JER 18:21 Ko ia tukuange ʻenau fānau ki he honge, pea lilingi honau [toto ]ʻi he mālohi ʻoe heletā; pea tuku ke mole ʻae fānau ʻa honau ngaahi fefine, pea mate honau husepāniti; pea tuku ke tāmateʻi honau kau tangata: pea ke ke tāmateʻi ʻaki honau kau talavou ʻae heletā ʻi he tau.
JER 18:22 Tuku ke ongo mai ʻae kaila mei honau ngaahi fale, ʻoka ke ka ʻomi fakafokifā pe ha kau tau kiate kinautolu; he kuo nau keli ha luo ke maʻu ai au, pea ʻai fakafufū ha tauhele ki hoku vaʻe.
JER 18:23 Ka ko koe, ʻE Sihova, ʻoku ke ʻafioʻi ʻenau fakakaukau kotoa pē kiate au ke tāmateʻi au: ʻoua naʻa fakamolemole ʻenau hia, pea ʻoua naʻa tāmateʻi ʻenau angahala mei ho ʻao, kae tuku ke ʻauha ʻakinautolu ʻi ho ʻao; ke ke fai pehē kiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻo ho houhau.”
JER 19:1 ‌ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ʻAlu, ʻo toʻo ʻae hina ʻumea ʻoe tufunga ngaohi ipu, pea ʻave ʻae kau mātuʻa niʻihi ʻoe kakai, pea mo e kau mātuʻa ʻoe kau taulaʻeiki;
JER 19:2 Pea ke ʻalu ki he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ʻaia ʻoku ʻi he matapā hahake, pea fakahā ʻi ai ʻae ngaahi lea ʻaia te u tala kiate koe,
JER 19:3 Pea ke pehē, “ʻE ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e kakai ʻo Selūsalema, mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova; ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he potu ni, pea ko ia ʻe fanongo ki ai, ʻe vavana ai hono telinga.
JER 19:4 Koeʻuhi kuo nau liʻaki au, pea kuo fakakehe ʻae potu ni, kuo tutu ʻi ai ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻilo, pe ko ʻenau ngaahi tamai, pe ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea kuo fakapito ʻaki ʻae potu ni ʻae toto ʻoe taʻehalaia.
JER 19:5 Kuo nau langa foki ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo Peali, ke tutu ai honau ngaahi foha ʻi he afi, ko e feilaulau tutu kia Peali, ʻaia naʻe ʻikai te u fekau, pe lea ki ai, pea naʻe ʻikai siʻi te u fiemālie ki ai:
JER 19:6 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻe ʻikai toe ui ʻae potu ni ko Tofeti, pe ko e teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ka Ko e teleʻa ʻoe tāmateʻi.
JER 19:7 Pea te u fakataʻeʻaonga ʻae fakakaukau ʻa Siuta mo Selūsalema ʻi he potu ni: pea te u pule ke nau tō ʻi he heletā ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, pea mo e nima ʻonautolu ʻoku kumi ʻenau moʻui: pea te u foaki honau ʻangaʻanga ke kai ʻe he fanga manu ʻoe ʻatā, pea mo e fanga manu ʻoe fonua.
JER 19:8 Pea te u ngaohi ʻae kolo ni ke lala, pea ko e manukiʻanga; pea ʻe ofo mo fakaʻiseʻisa ki ai ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ki ai, koeʻuhi ko hono ngaahi tautea kotoa pē.
JER 19:9 Pea te u pule ke nau kai ʻae kakano ʻo honau ngaahi foha, pea mo e kakano ʻo honau ngaahi ʻofefine, pea te nau taki taha kai ʻae kakano ʻo hono kāinga ʻi he tau mo e mamahi, ʻaia ʻe fakamamahi ʻaki ʻakinautolu ʻe honau ngaahi fili, pea mo kinautolu ʻoku kumi ʻenau moʻui.”
JER 19:10 Pea te ke toki foa ʻae hina ʻi he ʻao ʻoe kau tangata ʻoku nau ʻalu mo koe,
JER 19:11 Pea te ke lea kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau; ʻE pehē ʻeku maumauʻi ʻae kakai ni, pea mo e kolo ni, ʻo hangē ʻoku foaʻi ʻe ha taha ʻae ipu ʻae tufunga ngaohi ipu, ʻaia ʻe ʻikai toe faʻa ngaohi ke haohaoa: pea ʻe tanu [ʻakinautolu ]ʻi Tofeti, pea ʻe ʻikai ha potu ʻe hao ai honau tanu.
JER 19:12 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u fai pehē ki he potu ni, pea mo hono kakai, pea te u ngaohi ʻae kolo ni ke hangē ko Tofeti:
JER 19:13 Pea ʻe fakaʻuliʻi ʻae ngaahi fale ʻo Selūsalema, pea mo e ngaahi fale ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta, ʻo hangē ko e potu ʻo Tofeti, koeʻuhi ko e ngaahi fale kotoa pē ʻaia kuo tutu ai ʻae meʻa namu kakala ʻi honau tuʻa fale ki he ngaahi meʻa ʻoe langi, pea kuo lilingi ai ʻae feilaulau inu ki he ngaahi ʻotua kehe.”
JER 19:14 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻa Selemaia mei Tofeti, ʻaia naʻe fekau ia ki ai ʻe Sihova ke kikite; pea ne tuʻu ʻi he lotoʻā ʻoe fale ʻo Sihova ʻo ne lea ki he kakai kotoa pē,
JER 19:15 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Vakai te u ʻomi ki he kolo ni, pea mo hono ngaahi potu kakai kotoa pē, ʻae kovi kotoa pē ʻaia naʻaku lea ki ai, koeʻuhi kuo nau fakakekeva honau kia, telia naʻa nau fanongo ki heʻeku ngaahi lea.”
JER 20:1 Pea kuo fanongo ʻa Pasuli ko e foha ʻo Imeli ko e taulaʻeiki, ʻaia foki ko e fungani pule ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe kikite ʻa Selemaia ki he ngaahi meʻa ni.
JER 20:2 Naʻe toki taaʻi ʻe Pasuli ʻa Selemaia ko e palōfita, pea tuku ia ki he fale fakapōpula ʻaia naʻe ʻi he matapā māʻolunga ʻo Penisimani, ʻaia ʻoku ofi ki he fale ʻo Sihova.
JER 20:3 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho naʻa na feholoi, naʻe ʻomi ʻe Pasuli ʻa Selemaia mei he fale fakapōpula. Pea naʻe toki pehē ʻe Selemaia kiate ia, “ʻOku ʻikai ui ʻe Sihova ho hingoa ko Pasuli ka ‘ko Mekoa-Misapipi.’
JER 20:4 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Vakai, te u ngaohi koe ko e meʻa ilifia kiate koe, pea mo ho kāinga kotoa pē: pea te nau tō ʻi he heletā ʻo honau ngaahi fili, pea ʻe mamata ki ai ho mata: pea te u tukuange ʻa Siuta kotoa pē ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne ʻave fakapōpula ʻakinautolu ki Papilone, pea ʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae heletā.
JER 20:5 Pea te u tukuange ʻae mālohi kotoa pē ʻoe kolo ni, pea mo ʻenau ngāue kotoa pē, mo ʻenau ngaahi meʻa maʻungataʻa kotoa pē, pea mo e ngaahi koloa kotoa pē ʻae ngaahi tuʻi ʻo Siuta te u tukuange ki he nima ʻo honau ngaahi fili, ʻaia ʻe maumauʻi ʻakinautolu, pea ʻe toʻo ʻakinautolu mo ʻave ʻakinautolu ki Papilone.
JER 20:6 Pea ko koe Pasuli, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi ho fale ʻe ʻave fakapōpula: pea te ke aʻu ki Papilone, pea te ke mate ai, pea tanu ai, ko koe, mo ho ngaahi kāinga, ʻakinautolu kuo ke kikite loi ki ai.’”
JER 20:7 ¶ ʻE Sihova, kuo ke akonakiʻi au, pea kuo u tui ki hoʻo akonaki: ʻoku ke mālohi ʻiate au, pea kuo ke lavaʻi: Ko e manukiʻanga au ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku nau manuki kotoa pē kiate au.
JER 20:8 ‌ʻO kau ka lea, kuo u kalanga, kuo u kalanga, “Ko e fakamālohi mo e maumauʻi;” koeʻuhi kuo ngaohi ʻae folofola ʻa Sihova ko e meʻa ongoongo kovi kiate au, pea ko e manukiʻanga, ʻi he ʻaho kotoa pē.
JER 20:9 Pea naʻaku pehē, “ʻE ʻikai te u toe lea kiate ia, pea ʻe ʻikai te u toe lea ʻi hono huafa.” Ka naʻe tatau ʻene folofola ʻi hoku loto mo e afi vela kuo ʻufia ʻi hoku ngaahi hui, pea naʻaku fiu ʻi he taʻofi, pea naʻe ʻikai teu faʻa fakalongo pe.
JER 20:10 ¶ He kuo u fanongo ki he lea launoa pe ʻoe tokolahi, ke ke fakahā ʻae fakailifia ʻi he potu kotoa pē, pea te mau fakahā ia: naʻe ʻamanaki ʻa hoku kāinga tokolahi ki heʻeku hinga, pea naʻe pehē, “Heiʻilo ʻe tauheleʻi nai ia, pea te tau mālohi kiate ia, pea te tau tautea kiate ia.”
JER 20:11 Ka ʻoku ʻiate au ʻa Sihova, ʻo hangē ko e tokotaha mālohi fakamanavahē: ko ia ʻe tūkia ʻa hoku kau fakatanga, pea ʻe ʻikai te nau mālohi: te nau mā lahi; koeʻuhi ʻe ʻikai te nau monūʻia: ʻe ʻikai fakangaloʻi ʻenau mā ʻo taʻengata.
JER 20:12 ‌ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻa koe, ʻoku ke ʻahiʻahi ʻae angatonu, pea ʻiloʻi ʻae ngaahi mahalo pea mo e loto, tuku ke u mamata ki ho houhau kiate kinautolu: he kuo u fakahā ʻeku meʻa kiate koe.
JER 20:13 Mou hiva kia Sihova, mou fakamālō kia Sihova: he kuo ne fakahaofi ʻae laumālie ʻoe masiva mei he nima ʻoe kau fai kovi.
JER 20:14 ¶ Ke malaʻia ʻae ʻaho naʻaku fāʻeleʻi ai: pea ʻoua naʻa monūʻia ʻae ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai au ʻe heʻeku faʻē.
JER 20:15 Ke malaʻia ʻae tangata naʻe fakahā au ki heʻeku tamai, ʻo pehē, “Kuo fāʻeleʻi kiate koe ʻae tamasiʻi tangata, ke fakafiefiaʻi ia.”
JER 20:16 Ke tatau ʻae tangata ko ia mo e ngaahi kolo ʻaia naʻe fakaʻauha ʻe Sihova, pea naʻe ʻikai fakatomala: ke fanongo ia ki he kaila ʻi he pongipongi, pea mo e kalanga ʻi he hoʻatā;
JER 20:17 Koeʻuhi naʻe ʻikai te ne tāmateʻi au ʻi he manāva; pea u faʻitoka ʻaki ʻeku faʻē, pea u nofomaʻu ʻi hono manāva.
JER 20:18 Ko e hā naʻaku haʻu ai mei he manāva ke ʻilo ʻae ongosia mo e mamahi, pea ke fakaʻosi hoku ngaahi ʻaho ʻi he mā?
JER 21:1 Ko e folofola naʻe hoko kia Selemaia meia Sihova, ʻi he fekau kiate ia ʻe he tuʻi ko Setikia ʻa Pasuli ko e foha ʻo Malikia, mo Sefania ko e foha ʻo Māseia ko e taulaʻeiki, ʻo pehē,
JER 21:2 “ʻOku ou kole kiate koe, ke ke hūfia ʻakimautolu kia Sihova; he ʻoku teu tau kiate kimautolu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; heiʻilo ʻe fai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻene ngaahi ngāue fakaofo kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻalu atu ʻiate kitautolu.”
JER 21:3 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Selemaia kiate kinautolu, Te mou lea pehē kia Setikia:
JER 21:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Vakai, te u fakatafoki ʻae ngaahi meʻa tau ʻoku ʻi homou nima, ʻaia ʻoku mou tau ʻaki ki he tuʻi ʻo Papilone, mo e kau Kalitia, ʻakinautolu ʻoku tauʻi ʻakimoutolu mei tuaʻā, pea te u fakataha ʻakinautolu ki loto kolo ni.
JER 21:5 Pea ko au te u tauʻi kimoutolu ʻaki ʻae nima mafao atu pea mo e nima mālohi, ʻio, ʻi he ʻita, pea mo e houhau kakaha, pea mo e tuputāmaki lahi.
JER 21:6 Pea te u taaʻi ʻae kakai ʻoe kolo ni, ko e tangata mo e manu: pea te nau mate ʻi he mahaki fakaʻauha.
JER 21:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Hili ia te u tukuange ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo e kakai, pea mo kinautolu ʻi he kolo kuo hao mei he mahaki fakaʻauha, mo e heletā, pea mo e honge, ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea ki honau nima ʻoku kumi ʻenau moʻui: pea te nau taaʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae mata ʻoe heletā: ʻe ʻikai te ne ʻofa kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te ne fakamoʻui, pea ʻe ʻikai te ne fai ʻaloʻofa.”
JER 21:8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ke ke pehē ki he kakai ni, “Vakai ʻoku tuku ʻi homou ʻao ʻae hala ki he moʻui, pea mo e hala ki he mate.
JER 21:9 Ko ia ʻoku nofo ʻi he kolo ni te ne mate ʻi he heletā, pea ʻi he honge, pea ʻi he mahaki fakaʻauha: ka ko ia ʻoku ʻalu kituʻa ʻā ʻo hola ki he kau Kalitia, ʻakinautolu ʻoku kāpui ʻakimoutolu, te ne moʻui, pea ʻe ʻiate ia ʻene moʻui ʻo hangē ko e koloa.
JER 21:10 He ʻoku pehē ʻe Sihova, kuo u hanga ki he kolo ni, ke fakahoko ki ai ʻae kovi, kae ʻikai ko e lelei: ʻe tukuange ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne tutu ia ʻaki ʻae afi.”
JER 21:11 ¶ Pea ko e meʻa ʻoku kau ki he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, Mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova.
JER 21:12 ‌ʻE fale ʻo Tevita, ʻoku pehē ʻe Sihova; Fai fakatoʻotoʻo ʻae fakamaau, pea fakamoʻui ia kuo fakamālohia mei he nima ʻoe fakamālohi, telia naʻa ʻalu atu ʻa ʻeku houhau kakaha ʻo hangē ko e afi ʻo vela, pea ʻe ʻikai ha taha ʻe faʻa fuʻifuʻi ia, koeʻuhi ko e kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga.
JER 21:13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku ou fai mo koe, ʻa koe ʻoku ke nofo ʻi he teleʻa, pea mo e maka ʻi he toafa; ʻakimoutolu ʻoku pehē, ko hai ʻe tauʻi ʻakimautolu? Pe ko hai ʻe hū ki homau nofoʻanga?”
JER 21:14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Te u tautea kiate kimoutolu ʻo tatau mo e fua ʻo hoʻomou ngaahi faianga; pea te u tutu ʻae afi ʻi hono vao ʻakau, pea te ne fakaʻauha ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku takatakai ia.”
JER 22:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; ʻAlu hifo ki he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, pea lea ʻaki ʻae lea ni ki ai,
JER 22:2 ‌ʻo pehē, Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻE tuʻi ʻo Siuta, ʻa koe ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻo Tevita, ʻa koe, mo hoʻo kau tamaioʻeiki, pea mo hoʻo kakai ʻoku hū ki he ngaahi matapā ni:
JER 22:3 ‌ʻoku pehē ʻe Sihova; “Mou fai ʻae fakamaau mo e angatonu, pea fakamoʻui ʻaia kuo fakamālohia mei he nima ʻoe fakamālohi: pea ʻoua naʻa fai kākā ki he muli, mo e tamai mate, pea mo e fefine kuo mate hono husepāniti; ʻoua naʻa fai fakamālohi, pe lilingi ʻae toto taʻehalaia ʻi he potu ni.
JER 22:4 He kapau te mou fai moʻoni ki he meʻa ni, pea ʻe toki hū ki he ngaahi matapā ʻoe fale ni, ʻae ngaahi tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, ʻo heka ki he ngaahi saliote pea mo e fanga hoosi, ko ia, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo hono kakai.
JER 22:5 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, Kapau ʻe ʻikai te mou fanongo ki he ngaahi lea ni, ʻoku ou fuakava ʻiate au, ke hoko ʻae fale ni ko e liʻaki.
JER 22:6 He ʻoku pehē ʻe Sihova ki he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta; Ko Kiliati koe kiate au, pea mo e ʻulu ʻo Lepanoni: ka ko e moʻoni te u ngaohi koe ko e toafa, pea ko e ngaahi kolo ʻoku ʻikai ʻi ai ha kakai.
JER 22:7 Pea te u fekau kiate koe ʻae kau fakaʻauha, ke ʻalu taki taha mo ʻene mahafutau: pea te nau tā hifo ʻae ngaahi sita lelei ʻiate koe, pea laku ki he afi.
JER 22:8 Pea ʻe ʻalu ʻo ofi ki he kolo ni ʻae kakai tokolahi, pea te nau fepehēʻaki, Ko e hā kuo fai pehē ai ʻa Sihova ki he kolo lahi ni?
JER 22:9 Pea te nau toki lea, Koeʻuhi kuo nau liʻaki ʻae fuakava ʻa Sihova ko honau ʻOtua, pea lotu ki he ngaahi ʻOtua kehe, ʻo tauhi ʻakinautolu.”
JER 22:10 ¶ ʻOua naʻa mou tangi koeʻuhi ko e pekia, pe tangilāulau koeʻuhi ko ia: kae tangi mamahi koeʻuhi ko ia ʻoku ʻalu: koeʻuhi ʻe ʻikai te ne toe haʻu, pe toe mamata ki hono fonua.
JER 22:11 He ʻoku pehē ʻe Sihova kia Salumi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, “ʻAia naʻe pule ko e fetongi ʻo Siosaia ko ʻene tamai, ʻaia naʻe ʻalu atu ʻi he potu ni; ʻE ʻikai te ne toe haʻu ki ai:
JER 22:12 Ka te ne mate ʻi he potu kuo nau tataki fakapōpula ia ki ai, pea ʻe ʻikai te ne toe mamata ki he fonua ni.”
JER 22:13 ¶ ʻE malaʻia ia ʻaia ʻoku langa hono fale ʻi he taʻetotonu, pea mo hono ngaahi potu ki ʻolunga ʻi he fai taʻeangatonu; ʻaia ʻoku pule ki hono kaungāʻapi ke ngāue taʻetotongi, pea ʻikai totongi ia ki heʻene ngāue;
JER 22:14 ‌ʻAia ʻoku pehē, “Te u langa moʻoku ʻae fale lahi pea mo e ngaahi potu lahi ʻi ʻolunga,” pea ne tutuʻu maʻana ʻae ngaahi tupa; pea ʻoku ʻaofi ia ʻi ʻolunga ʻaki ʻae sita, pea vali ʻaki ʻae enga kulokula.
JER 22:15 He te ke pule koe, koeʻuhi kuo takatakai ʻaki koe ʻae sita? ʻIkai naʻe kai mo inu ʻa hoʻo tamai, pea fai angatonu mo fakamaau, pea naʻe lelei ai ia?
JER 22:16 Naʻa ne fakamaau ʻe ia ʻae meʻa ʻae paea mo e masiva; pea naʻe lelei ai ia: ʻikai ko e meʻa ia ʻi heʻene ʻiloʻi au? ʻOku pehē ʻe Sihova.
JER 22:17 Ka kuo tuku pe ho mata mo ho loto ʻoʻou ki hoʻo manumanu, pea ke lilingi ʻae toto ʻoe taʻehalaia, pea ke fai ʻae fakamamahi, mo e fakamālohi;
JER 22:18 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova kia Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta; “ʻE ʻikai te nau tangi koeʻuhi ko ia, ʻo pehē, ‘ʻOiauē hoku tokoua! pe, ʻOiauē hoku tuofefine!’ ʻE ʻikai te nau tangi koeʻuhi ko ia, ʻo pehē, ‘ʻOiauē ʻe ʻEiki! Pe ʻOiauē, ʻa hono nāunau!’
JER 22:19 Pea ʻe tanu ia ʻo hangē ko e tanu ʻae asi, ʻe toho ia ʻo lī kituʻa ʻi he ngaahi matapā ʻo Selūsalema.”
JER 22:20 ¶ ʻAlu hake ki Lepanoni, pea tangi pea hiki hake ho leʻo ki Pesani, pea tangi mei he ngataʻanga ʻoe fonua: he kuo fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻofa kiate koe.
JER 22:21 Naʻaku lea kiate koe ʻi hoʻo kei monūʻia; ka naʻa ke pehē, ʻE ʻikai te u fanongo. Ko hoʻo ʻulungāanga eni talu hoʻo kei siʻi, he ʻoku ʻikai te ke fanongo ki hoku leʻo.
JER 22:22 ‌ʻE fakaʻosi kotoa pē ʻe he matangi ʻa hoʻo kau tauhi kotoa pē, pea ʻe ʻave fakapōpula ʻakinautolu ʻoku ʻofa kiate koe: pea te ke toki mā moʻoni, pea puputuʻu koeʻuhi ko hoʻo angahala kotoa pē.
JER 22:23 ‌ʻA koe ʻoku nofo ʻi Lepanoni, ʻa koe kuo ngaohi ho mohenga ʻi he ngaahi sita, hono ʻikai ʻe fakavaivaiʻi koe ʻoka hoko kiate koe ʻae mamahi, ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā ke fāʻele!
JER 22:24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko au ʻoku ou moʻui, pea ka ne tatau ʻa Konaia ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, mo e mama ki hoku nima toʻomataʻu, te u lī koe mei ai;
JER 22:25 Pea te u tukuange koe ki he nima ʻokinautolu ʻoku kumi ki hoʻo moʻui, pea ki he nima ʻokinautolu ʻoku ke manavahē ki ai, ʻio, ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea ki he nima ʻoe kau Kalitia.
JER 22:26 Pea te u kapusi koe, mo hoʻo fale, ʻaia naʻa ne fāʻeleʻi koe, ki he fonua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te mou fāʻeleʻi ai; pea ʻe mate ai ʻakimoutolu.
JER 22:27 Ka ko e fonua ʻaia ʻoku nau holi ke liliu ki ai, ʻe ʻikai te nau toe liliu ki ai.”
JER 22:28 “Ko e tangata ni ko Konaia, ʻikai ko e tamapua fehiʻanekina ia kuo maumauʻi? Pe ko e ipu ia ʻoku ʻikai ʻofa ki ai ha taha? Ko e hā kuo kapusi ai ʻakinautolu, ko ia mo hono hako, pea kuo kapusi ki he fonua ʻoku ʻikai te nau ʻilo?”
JER 22:29 ‌ʻAe fonua, ʻae fonua, ʻae fonua, fanongo ki he folofola ʻa Sihova.
JER 22:30 “ʻOku pehē ʻe Sihova, Tohi ʻae tangata ni ke taʻehaʻanefānau, ko e tangata ʻe ʻikai te ne monūʻia ʻi hono ngaahi ʻaho: pea ʻe ʻikai monūʻia ha tangata ʻi hono hako, ke nofo ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pe pule ki Siuta ʻo taʻengata.”
JER 23:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE malaʻia ʻae kau tauhi ʻaia ʻoku fakaʻauha mo fakamovetevete ʻae fanga sipi ʻo ʻeku ngoue!
JER 23:2 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki he kau tauhi ʻoku fafanga ʻa hoku kakai; “Kuo mou fakamovetevete ʻeku fanga sipi, ʻo kapusi ʻakinautolu, pea kuo ʻikai ʻaʻahi ʻakinautolu: vakai, te u tautea ʻakimoutolu koeʻuhi ko e kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 23:3 Pea te u tānaki hono toe ʻo ʻeku fanga sipi mei he ngaahi potu kotoa pē kuo u kapusi ʻakinautolu ki ai, pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki honau lotoʻā; pea te nau fānau mo fakatupu.
JER 23:4 Pea te u fakanofo kiate kinautolu ʻae kau tauhi ʻaia ʻe fafanga ʻakinautolu: pea ʻe ʻikai te nau toe manavahē, pe vaivai, pea ʻe ʻikai te nau masiva, he ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 23:5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u fakatupu ai kia Tevita ʻae vaʻa angatonu, pea ʻe pule mo monūʻia ha tuʻi, pea ʻe fai ʻae fakamaau mo e angatonu ʻi he fonua.
JER 23:6 ‌ʻE fakamoʻui ʻa Siuta, pea ʻe nofo fiemālie ʻa ʻIsileli ʻi hono ngaahi ʻaho ko ia: pea ko hono huafa eni ʻe ui ai ia, KO SIHOVA KO HOTAU MĀʻONIʻONI.
JER 23:7 “Ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe ʻikai te nau toe pehē ai, ʻOku moʻui ʻa Sihova, ʻaia naʻe ʻomi ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite.
JER 23:8 Ka, ʻOku moʻui ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne ʻomi mo tataki mai ʻae hako ʻoe fale ʻo ʻIsileli mei he fonua ʻi he tokelau, pea mei he potu kotoa pē naʻaku kapusi ʻakinautolu ki ai; pea te nau nofo ʻi honau fonua ʻonautolu.”
JER 23:9 ¶ Kuo mafōfoa hoku loto ʻiate au, koeʻuhi ko e kau palōfita: ʻoku tetetete hoku ngaahi hui; ʻoku ou hangē ko e tangata konā, pea hangē ko e tangata kuo ikuna ʻe he uaine, koeʻuhi ko Sihova, mo ʻene ngaahi folofola māʻoniʻoni.
JER 23:10 He kuo fonu ʻae fonua ʻi he kau feʻauaki; pea ʻoku mamahi ʻae fonua koeʻuhi ko e kapekape; kuo mōmoa ʻae ngaahi potu ngoue ʻi he toafa, ʻoku kovi honau hala, pea ʻoku taʻetotonu ʻenau fakamālohi.
JER 23:11 “He ʻoku halaia ʻae palōfita mo e taulaʻeiki fakatouʻosi; ʻoku pehē ʻe Sihova, Ko e moʻoni ʻoku ou ʻilo ʻenau kovi ʻi hoku fale.
JER 23:12 Ko ia ʻe ʻiate kinautolu ʻa honau hala ʻo hangē ko e ngaahi hala kehekehe mo fakapoʻuli: pea ʻe tekeʻi atu ʻakinautolu, pea te nau hinga ai: he te u ʻomi ʻae kovi kiate kinautolu, ʻio, ko e taʻu ʻa honau tautea, ʻoku pehē ʻe Sihova:
JER 23:13 Pea kuo u mamata ki he vale ʻi he kau palōfita ʻo Samēlia; he kuo nau kikite ia Peali, pea nau fakahalaia ʻa hoku kakai ko ʻIsileli.
JER 23:14 Pea ʻi he kau palōfita ʻo Selūsalema, kuo u mamata foki ki he meʻa fakailifia: kuo nau fai feʻauaki, pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi loi: kuo nau tokoni foki ʻae nima ʻoe kau fai kovi, pea ko ia ʻoku ʻikai tafoki ai ha taha mei heʻene angahala: kuo nau hoko kotoa pē ʻo hangē ko Sotoma kiate au, pea mo hono kakai ʻo hangē ko Komola.
JER 23:15 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau koeʻuhi ko e kau palōfita: Vakai, te u fafanga ʻakinautolu ʻaki ʻae ʻakau kona, pea te u foaki kiate kinautolu ʻae huhuʻa ʻoe ʻahu ke nau inu: he kuo ʻalu atu ʻae kākā ki he fonua kotoa pē, mei he kau palōfita ʻo Selūsalema.”
JER 23:16 ‌ʻOku pehē ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻOua naʻa fanongo ki he ngaahi lea ʻae kau palōfita, ʻakinautolu ʻoku kikite kiate kimoutolu, ʻoku nau fielahiʻi ʻakimoutolu: ʻoku nau lea ʻaki ʻae meʻa ʻi honau loto, ka ʻoku ʻikai mei he fofonga ʻo Sihova.
JER 23:17 ‌ʻOku nau kei lea pehē kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate au, naʻe pehē ʻe Sihova, Te mou fiemālie; pea ʻoku nau lea pehē kiate kinautolu taki taha ʻoku muimui ki he holi ʻa hono loto, ʻE ʻikai hoko ha kovi kiate kimoutolu.”
JER 23:18 “He ko hai naʻe tuʻu ʻi he potu lilo ʻa Sihova, ke ne ʻilo mo fanongo ki heʻene folofola? Ko hai kuo fanongo ki heʻene folofola, mo tokanga ki ai?
JER 23:19 Vakai, kuo ʻalu atu ʻia Sihova ʻae matangi ʻahiohio ʻi he houhau, ko e matangi ʻahiohio ʻoku fonu ʻi he kovi: pea ʻe tō lahi ia ki he ʻulu ʻoe angahala.
JER 23:20 ‌ʻE ʻikai tafoki ʻae houhau ʻo Sihova kaeʻoua ke ne fai, mo fakaʻosi kotoa pē ʻaia ʻoku ne finangalo ki ai: pea te mou ʻilo lahi ʻae meʻa ni ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.”
JER 23:21 Naʻe ʻikai te u fekau ʻae kau palōfita na, ka naʻa nau lele: naʻe ʻikai te u lea kiate kinautolu, ka kuo nau kikite.
JER 23:22 Kapau naʻa nau tuʻumaʻu ʻi heʻeku fakakaukau, pea fakahā ki hoku kakai ʻeku ngaahi lea, pehē te nau toki fakatafoki ʻakinautolu mei honau hala kovi, pea mei he kovi ʻo ʻenau ngaahi faianga.”
JER 23:23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko e ʻOtua au ʻoe ofi pe, pea ʻikai ko e ʻOtua ʻoe mamaʻo foki?
JER 23:24 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE faʻa fakafufū ia ʻe ha taha ʻi ha ngaahi potu lilo ke ʻoua naʻaku ʻilo ia? ʻOku pehē ʻe Sihova, He ʻoku ʻikai fonu ʻae langi mo māmani ʻiate au?
JER 23:25 Kuo u fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kau palōfita, ʻakinautolu ʻoku kikite loi ʻi hoku huafa, ʻo pehē, kuo u misi, kuo u misi.
JER 23:26 ‌ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe meʻa ni ʻi he loto ʻoe kau palōfita ʻoku kikite ʻaki ʻae ngaahi loi? ʻio, ko e kau palōfita ʻoku kākā mei honau loto;
JER 23:27 ‌ʻAkinautolu ni ʻoku fie fakangaloʻi fakangaloʻi hoku huafa ʻe heʻenau ngaahi tamai koeʻuhi ko Peali.
JER 23:28 Ko e palōfita ʻoku maʻu ha misi tuku ke ne lea ʻaki ʻae misi; pea ko ia ʻoku maʻu ʻeku folofola, tuku ke ne lea moʻoni ʻaki ʻeku folofola ʻOku pehē ʻe Sihova, Ko e hā ʻae kafukafu ʻi he uite?
JER 23:29 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; ʻIkai ʻoku tatau ʻeku folofola mo e afi? Pea hangē ko e hamala ke tā mo laiki ʻaki ʻae maka?
JER 23:30 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ou fehiʻa ki he palōfita, ʻoku nau taki taha kaihaʻa ʻeku lea mei hono kaungāʻapi
JER 23:31 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ou fehiʻa ki he kau palōfita, ʻakinautolu ʻoku nau lea ʻaki honau ʻelelo, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe ia.
JER 23:32 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku ou fehiʻa kiate kinautolu ʻoku kikite ʻaki ʻae ngaahi misi kākā, pea lea ʻaki ia, pea fakahalaʻi ʻa hoku kakai ʻaki ʻenau ngaahi loi, mo e kākā; ka naʻe ʻikai te u tala ke nau ʻalu, pe fekau ʻakinautolu: ko ia ʻe ʻikai siʻi te nau momoʻi ʻaonga ki he kakai ni, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 23:33 ¶ Pea ʻoka fehuʻi kiate koe, ʻae kakai ni, pe ha palōfita, pe ha taulaʻeiki, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae lea mamafa meia Sihova? Te ke pehē leva kiate kinautolu, ‘Ko e lea mamafa ʻoe hā?’ ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Ko e moʻoni te u liʻaki ʻakimoutolu.’
JER 23:34 Pea ko e palōfita, mo e taulaʻeiki, pea mo e kakai, ʻaia te nau pehē, ‘Ko e lea mamafa meia Sihova, Te u tautea ʻae tangata ko ia mo hono fale.’
JER 23:35 Pea te mou taki taha fepehēʻaki ki hono kaungāʻapi, pea taki taha ki hono tokoua, ‘Ko e hā ʻae tala ʻa Sihova?’ Pea, ‘Ko e hā kuo folofolaʻaki ʻe Sihova?’
JER 23:36 Pea ʻe ʻikai te mou toe lea ki he lea mamafa meia Sihova: he ko e lea ʻae tangata taki taha ko ʻene kavenga ia; he kuo mou fakakehe ʻae folofola ʻae ʻOtua moʻui, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ko hotau ʻOtua.
JER 23:37 Pea te ke lea pehē ki he palōfita, ‘Ko e hā ʻae tali ʻa Sihova kiate koe?’ Pea, ‘Ko e hā kuo folofolaʻaki ʻe Sihova?’
JER 23:38 Ka ʻi hoʻomou pehē mai, ‘Ko e lea mamafa meia Sihova;’ ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi ʻoku mou lea ʻaki ʻae lea ni, ‘Ko e tala mamafa meia Sihova,’ pea kuo u fekau kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻoua naʻa mou pehē, ‘Ko e lea mamafa meia Sihova?’
JER 23:39 Ko ia, Vakai, Ko au, ʻIo, Ko au, te u fakangalongaloʻi ʻaupito ʻakimoutolu, pea te u liʻaki ʻakimoutolu, pea mo e kolo naʻaku foaki kiate kimoutolu mo hoʻomou ngaahi tamai, pea te u kapusi ʻakimoutolu ʻi hoku ʻao:
JER 23:40 Pea te u fakaongoongo koviʻi ʻakimoutolu ʻo taʻengata, pea fakatupu kiate kimoutolu ʻae mā ʻo taʻengata, ʻaia ʻe ʻikai fakangalongaloʻi.”
JER 24:1 Naʻe fakahā [ha meʻa ]kiate au ʻe Sihova, pea vakai, ko e kato fiki ʻe ua naʻe tuku ʻi he ʻao ʻoe fale ʻo Sihova, ʻi he hili hono fetuku fakapōpula ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ʻa Sekonia ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, pea mo e ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, mo e kau tufunga, mo e kau tufunga ukamea, mei Selūsalema, pea ʻomi ʻakinautolu ki Papilone.
JER 24:2 Ko e ngaahi fiki lelei ʻaupito ʻi he kato ʻe taha, ʻo hangē ko e ngaahi fiki ʻoku tomuʻa momoho: pea naʻe ʻi he kato ʻe taha ʻae ngaahi fiki kovi ʻaupito, ʻaia naʻe ʻikai faʻa kai, koeʻuhi ko ʻenau kovi.
JER 24:3 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Selemaia, ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” Pea naʻaku pehē, “Ko e ngaahi fiki: ko e ngaahi fiki lelei, ʻoku lelei ʻaupito; pea ko ia ʻoku kovi ʻoku kovi ʻaupito, ʻoku ʻikai faʻa kai, koeʻuhi ko ʻenau kovi.”
JER 24:4 ¶ Pea naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
JER 24:5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Te u fakaʻilonga pehē ʻo hangē ko e ngaahi fiki lelei, ʻakinautolu ʻo Siuta kuo ʻave fakapōpula, ʻakinautolu kuo u kapusi ʻi he fonua ni ki he fonua ʻoe kau Kalitia koeʻuhi ke nau lelei ai.
JER 24:6 He te u fakahanga hoku fofonga kiate kinautolu koeʻuhi ke nau lelei, pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ni: pea te u langaʻi ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai vete hifo; pea te u tō ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai taʻaki ʻakinautolu.
JER 24:7 Pea te u foaki kiate kinautolu ha loto ke nau ʻiloʻi au, koeʻuhi ko au ko Sihova: pea te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua: he te nau tafoki kiate au ʻaki honau loto kotoa.
JER 24:8 ¶ “Pea hangē ko e ngaahi fiki kovi, ʻaia naʻe ʻikai faʻa kai, ko e meʻa ʻi heʻenau kovi; ʻoku pehē moʻoni ʻe Sihova, Te u foaki pehē ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea mo hono ngaahi houʻeiki, pea mo hono toe ʻo Selūsalema, ʻaia ʻoku toe ʻi he fonua, pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite.
JER 24:9 Pea te u tukuange ʻakinautolu ke ʻave ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani ki he mamahi, mo e fakamā, mo e ongoongo kovi, ko e manukiʻanga mo e malaʻia, ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻaia te u kapusi ʻakinautolu ki ai.
JER 24:10 Pea te u fekau kiate kinautolu ʻae heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, kaeʻoua ke fakaʻauha ʻakinautolu mei he funga fonua ʻaia naʻaku foaki kiate kinautolu mo ʻenau ngaahi tamai.”
JER 25:1 Ko e lea naʻe haʻu kia Selemaia ʻoku kau ki he kakai kotoa pē ʻo Siuta ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ko e ʻuluaki taʻu ia ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone;
JER 25:2 ‌ʻAia naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia ko e palōfita ki he kakai kotoa pē ʻo Siuta, pea ki he kakai kotoa pē ʻo Selūsalema, ʻo ne pehē,
JER 25:3 “Talu mei hono hongofulu ma tolu taʻu ʻo Siosaia, ko e foha ʻo ʻAmoni ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻaia ko hono uofulu ma tolu taʻu eni, kuo haʻu kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, pea kuo u lea ʻaki ia kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo lea; ka naʻe ʻikai te mou fanongo.
JER 25:4 Pea kuo fekau ʻe Sihova kiate kimoutolu kotoa pē ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake ʻo fekau ʻakinautolu: ka kuo ʻikai te mou fanongo, pe fakatokanga homou telinga ke ongoʻi.
JER 25:5 Naʻa nau pehē, Mou taki taha tafoki mei hono hala kovi, pea mei he kovi ʻo hoʻomou ngaahi faianga, pea nofo ʻi he fonua kuo foaki ʻe Sihova kiate kimoutolu pea mo hoʻomou ngaahi tamai, ʻo taʻengata pea taʻengata:
JER 25:6 Pea ʻoua ʻe muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ʻo tauhi ʻakinautolu, pe lotu kiate kinautolu, pea ʻoua naʻa mou fakahouhauʻi au ʻaki ʻae ngaahi ngāue ʻa homou nima; pea ʻe ʻikai te u fai ha kovi kiate kimoutolu.
JER 25:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ka ʻoku ʻikai te mou tokanga kiate au, koeʻuhi ʻoku mou fakahouhau kiate au ʻi he ngaahi ngāue ʻa homou nima ke mou kovi ai.”
JER 25:8 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Koeʻuhi naʻe ʻikai te mou fanongo ki heʻeku ngaahi lea,
JER 25:9 ‘Vakai, Te u fekau ke fetuku ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻoe tokelau, mo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko ʻeku tamaioʻeiki, pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ni, pea ki hono kakai, pea ki he ngaahi kakai ʻoku nofo takatakai ai, pea ʻe fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu, pea te u ngaohi ʻakinautolu ko e meʻa fakaʻulia, mo e manukiʻanga, pea mo e fakaʻauha ʻo taʻengata.
JER 25:10 Pea te u toʻo meiate kinautolu ʻae leʻo ʻoe fiefia, pea mo e leʻo ʻoe nekeneka, ʻae leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine, pea mo e ʻuʻulu ʻoe maka momosi, pea mo e ulo ʻoe tūhulu.
JER 25:11 Pea ʻe hoko ʻae fonua ni kotoa pē ko e fakaʻauha, pea ko e fakailifia; pea ʻe ngāue ʻae kakai ni ki he tuʻi ʻo Papilone ʻi he taʻu ʻe fitungofulu.
JER 25:12 ¶ Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻoka kakato ʻae taʻu ʻe fitungofulu, te u tautea ʻae tuʻi ʻo Papilone, mo hono kakai: ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi ko ʻenau kovi, pea mo e fonua ʻoe kau Kalitia, pea te u ngaohi ia ko e fakaʻauha ʻo taʻengata.
JER 25:13 Pea te u ʻomi ki he fonua ko ia ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻaia kuo u lea ki ai, ʻio, ko e meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ni, ʻaia kuo kikite ʻaki ʻe Selemaia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
JER 25:14 Koeʻuhi ʻe pule kiate kinautolu foki ʻae ngaahi kakai, mo e ngaahi tuʻi lahi pea te u ʻatu kiate kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi faianga, pea hangē ko e ngaahi ngāue ʻa honau nima.
JER 25:15 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli kiate au: “Toʻo mei hoku nima ʻae ipu uaine ʻoe houhau ni, pea ʻatu ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻaia te u fekau koe ki ai, ke nau inu ia.
JER 25:16 Pea te nau inu, pea tasipa, pea faha, koeʻuhi ko e heletā te u fekau kiate kinautolu.”
JER 25:17 ¶ Pea naʻaku toʻo ʻae ipu mei he nima ʻo Sihova, peau fakainu ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻaia naʻe fekau au ki ai ʻe Sihova:
JER 25:18 Ko Selūsalema, mo e ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo hono ngaahi tuʻi, pea mo hono houʻeiki ke ngaohi ʻakinautolu ko e fakaʻauha, ko e ofoʻanga, ko e manukiʻanga, pea ko e malaʻia; ʻo hangē ko ia kuo hoko he ʻaho ni.
JER 25:19 Ko Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, mo ʻene kau tamaioʻeiki, mo hono ngaahi houʻeiki, pea mo hono kakai kotoa pē.
JER 25:20 Pea mo e kakai kehekehe kotoa pē, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻi he fonua ko Usa, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻi he fonua ʻoe kau Filisitia, mo ʻAsikeloni, mo ʻAsa, mo Ekiloni, pea mo hono toe ʻo ʻAsitoti.
JER 25:21 Ko ʻItomi, mo Moape, pea mo e fonua ʻo ʻAmoni.
JER 25:22 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Taia, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Saitone, pea mo e ngaahi tuʻi ʻoe ngaahi potu ʻi he matātahi,
JER 25:23 Ko Titani, mo Tima, mo Pusi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he ngaahi muileleu mamaʻo,
JER 25:24 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻAlepea, pea mo e ngaahi tuʻi ʻoe kakai kehekehe ʻoku nofo ʻi he toafa,
JER 25:25 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo Simili, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻIlami, pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kau Mitea,
JER 25:26 Pea mo e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe tokelau, ʻae ofi mo e mamaʻo ʻo lau fakataha, pea mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, ʻoku ʻi he funga ʻoe kelekele: pea ʻe inu fakamuimui ʻiate kinautolu ʻae tuʻi ʻo Sisaki.
JER 25:27 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Mou inu, ke mou konā, mo lua, mo hinga, pea ʻoua naʻa toetuʻu hake, koeʻuhi ko e heletā ʻaia te u fekau kiate kimoutolu.
JER 25:28 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau ʻe ʻikai te nau fie toʻo ʻae ipu ʻi ho nima ke nau inu, ke ke toki pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, Ko e moʻoni te mou inu.
JER 25:29 He ko eni, Vakai, ʻoku ou ʻomi ni ʻae kovi ki he kolo ʻaia ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafa, pea te mou hao ʻaupito ʻo taʻetautea? ʻE ʻikai tuku taʻetautea ʻakimoutolu: he te u ui ki he heletā ke hoko ki he kakai kotoa pē ʻo māmani, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
JER 25:30 “Ko ia ke ke kikite ʻaki kiate kinautolu ʻae ngaahi lea ni kotoa pē, pea tala kiate kinautolu, ‘ʻE mana ʻa Sihova mei ʻolunga, pea ʻe ongo atu hono leʻo mei hono ʻafioʻanga māʻoniʻoni; te ne ngungulu lahi ʻi hono ʻafioʻanga; te ne kalanga ki he kakai kotoa pē ʻo māmani, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku malamalaki ki he fua ʻoe vaine.
JER 25:31 ‌ʻE ai ʻae longoaʻa mai ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani; he ʻoku fekovikoviʻi ʻa Sihova mo e ngaahi kakai, te ne alea mo e kakano kotoa pē: pea te ne tukuange ʻae angahala ki he heletā, ʻoku pehē ʻe Sihova.’”
JER 25:32 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, Vakai, ʻe ʻalu atu ʻae kovi mei he kakai, ki he kakai, pea ʻe fakatupu mei he ngataʻanga ʻo māmani ʻae ʻahiohio lahi.
JER 25:33 Pea ʻi he ʻaho ko ia, ʻe tāmateʻi ʻe Sihova mei hono ngataʻanga ʻe taha ʻo māmani ʻo aʻu ki hono ngataʻanga ʻe taha ʻo māmani: pea ʻe ʻikai ha mamahi koeʻuhi ko kinautolu, pea ʻe ʻikai tānaki, pe tanu: ka ʻe hoko ʻakinautolu ko e kinohaʻa ʻi he funga fonua.
JER 25:34 ¶ Tangi, mo tangilāulau ʻakimoutolu ko e kau tauhi, pea fetafokifokiʻaki ʻakimoutolu ʻi he efuefu, ko kimoutolu ko e tauhi lahi; he kuo hokosia ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou fakamovetevete, pea mo hoʻomou tāmateʻi; pea ʻe maumauʻi ʻakimoutolu ʻo hangē ko e ipu maʻungataʻa.
JER 25:35 Pea ʻe ʻikai ha hala ke hola ai ʻae kau tauhi, pe ha haoʻanga ki he tauhi lahi.
JER 25:36 ‌ʻE ongo mai ʻae leʻo ʻoe tangi ʻae kau tauhi, pea mo e tangilāulau ʻae tauhi lahi: he kuo maumauʻi ʻe Sihova ʻenau ngoue.
JER 25:37 Pea kuo tuʻusi ʻae ngaahi nofoʻanga fiemālie koeʻuhi ko e houhau kakaha ʻo Sihova.
JER 25:38 Kuo ne liʻaki hono ʻana, ʻo hangē ko e laione: he kuo lala ʻa honau fonua, koeʻuhi ko e ʻita lahi ʻoe fakamālohi, pea koeʻuhi ko e kakaha ʻo hono houhau.
JER 26:1 ‌ʻI he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe haʻu ʻae folofola ni meia Sihova, ʻo pehē,
JER 26:2 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova; “Tuʻu ʻi he lotoʻā ʻi he fale ʻo Sihova, pea lea ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻakinautolu ʻoku haʻu ke lotu ki he fale ʻo Sihova, ko e ngaahi lea kotoa pē ʻoku ou fekau kiate koe ke lea ʻaki kiate kinautolu; ʻoua naʻa fakasiʻisiʻi ha lea:
JER 26:3 Heiʻilo te nau fanongo, pea tafoki taki taha ʻae tangata mei hono hala kovi, koeʻuhi ke u fakatomala ʻi he kovi ʻaia naʻaku tokanga ke fai kiate kinautolu koeʻuhi ko e kovi ʻo ʻenau ngaahi faianga.”
JER 26:4 Pea te ke pehē kiate kinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova; “Kapau ʻe ʻikai te mou fanongo kiate au, ʻo ʻeveʻeva ʻi heʻeku fono, ʻaia kuo u tuku ʻi homou ʻao,
JER 26:5 ‌ʻO fanongo ki he lea ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻakinautolu kuo u fekau kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake pe, ʻo fekau ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te mou tokanga;
JER 26:6 Pea te u toki ngaohi ʻae fale ni ke hangē ko Sailo, pea te u ngaohi ʻae kolo ni ko e fakamalaʻia ki he ngaahi kakai kotoa pē ʻo māmani.”
JER 26:7 ¶ Pea naʻe fanongo ʻe he kau taulaʻeiki mo e kau palōfita pea mo e kakai kotoa pē ki he lea ʻaki ʻe Selemaia ʻae ngaahi lea ni ʻi he fale ʻo Sihova.
JER 26:8 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻae lea kotoa pē ʻa Selemaia, ʻaia naʻe fekau kiate ia ʻe Sihova ke ne lea ʻaki ki he kakai kotoa pē, naʻe ʻave ia ʻe he kau taulaʻeiki, mo e kau palōfita, mo e kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “Ko e moʻoni te ke mate.
JER 26:9 Ko e hā kuo ke kikite ai ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻo pehē, ʻE hoko ʻae fale ni ʻo hangē ko Sailo, pea ʻe lala mo taʻehanokakai ʻae kolo ni?” Pea naʻe fakataha ʻae kakai kotoa pē kia Selemaia ʻi he fale ʻo Sihova.
JER 26:10 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae houʻeiki ʻo Siuta ki he ngaahi meʻa ni, naʻa nau haʻu mei he fale ʻoe tuʻi ki he fale ʻo Sihova, ʻo nofo ki lalo ʻi he hūʻanga ki he matapā foʻou ʻoe fale ʻo Sihova.
JER 26:11 Pea naʻe toki lea ʻae kau taulaʻeiki mo e kau palōfita ki he houʻeiki pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē, “ʻOku totonu ke mate ʻae tangata ni; he kuo ne kikite ki he kolo ni, ʻo hangē ko ia kuo mou fanongo ʻaki homou telinga.”
JER 26:12 ¶ Pea naʻe toki lea ʻa Selemaia, ki he houʻeiki kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Naʻe fekau au ʻe Sihova ke kikite ʻaki ʻae ngaahi lea kotoa pē kuo mou fanongo ki ai ki he fale ni pea mo e kolo ni.
JER 26:13 Ka ko eni, mou fakalelei homou ngaahi hala mo hoʻomou ngaahi faianga, pea mou talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua; pea ʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia kuo ne lea ʻaki kiate kimoutolu.
JER 26:14 Pea koeʻuhi ko au, Vakai, ʻoku ou ʻi homou nima: fai kiate au ʻaia ʻoku lelei kiate kimoutolu.
JER 26:15 Ka mou ʻilo pau eni, kapau te mou tāmateʻi au, te mou ʻomi ʻae toto taʻehalaia kiate kimoutolu mo e kolo ni, pea mo hono kakai: he ko e moʻoni naʻe fekau au ʻe Sihova kiate kimoutolu ke lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni ki homou telinga.”
JER 26:16 ¶ Pea naʻe toki lea ʻae houʻeiki mo e kakai kotoa pē ki he kau taulaʻeiki mo e kau palōfita; “ʻOku ʻikai totonu ke mate ʻae tangata ni: he kuo ne lea kiate kitautolu ʻi he huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.”
JER 26:17 Pea naʻe toki tuʻu hake ʻae kau mātuʻa niʻihi ʻoe fonua, pea lea ki he fakataha kotoa pē ʻoe kakai, ʻo pehē,
JER 26:18 “Naʻe kikite ʻe Maika, ko e [tangata ]Molesi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea naʻa ne lea ki he kakai kotoa pē ʻo Siuta, ʻo pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; ‘ʻE keli ʻa Saione ʻo hangē ko e ngoue, pea ʻe hoko ʻa Selūsalema ko e ngaahi tafungofunga, pea ko e moʻunga ʻoe fale ʻo hangē ko e ngaahi potu māʻolunga ʻoe toafa.’
JER 26:19 He naʻe tāmateʻi ia koā ʻe Hesekaia ko e tuʻi ʻo Siuta mo Siuta kotoa pē? ʻIkai naʻa ne manavahē kia Sihova, pea kumi kia Sihova, pea naʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia naʻa ne lea ʻaki kiate kinautolu? Ka ʻoku tau fakatupu ʻae kovi lahi kiate kitautolu.”
JER 26:20 Pea naʻe ʻi ai ʻae tangata foki naʻe kikite ʻi he huafa ʻo Sihova ko Ulisa ko e foha ʻo Semaia mei Kesa-Sialimi, ʻaia naʻe kikite ki he kolo ni, pea ki he fonua ni, ʻo hangē ko e ngaahi lea kotoa pē ʻa Selemaia:
JER 26:21 Pea ʻi he fanongo ki heʻene ngaahi lea ʻa Sihoiakimi ko e tuʻi mo hono kau tangata mālohi kotoa pē, mo e houʻeiki kotoa pē, naʻe kumi ke tāmateʻi ia ʻe he tuʻi: ka ʻi he fanongo ki ai ʻa Ulisa, naʻe manavahē ia, pea hola, pea ʻalu ki ʻIsipite;
JER 26:22 Ka naʻe fekau ʻe Sihoiakimi ko e tuʻi ʻae kau tangata ki ʻIsipite, ko Elinatani ko e foha ʻo ʻAkipoa, pea mo e kau tangata niʻihi mo ia ki ʻIsipite.
JER 26:23 Pea naʻa nau ʻomi ʻa Ulisa mei ʻIsipite, ke ʻomi ia kia Sihoiakimi ko e tuʻi; ʻaia naʻe tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā, pea lī hono ʻangaʻanga ki he faʻitoka, ʻoe kakai meʻa vale.
JER 26:24 Ka naʻe ʻia Selemaia ʻae nima ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tukuange ia ki he nima ʻoe kakai ke tāmateʻi.
JER 27:1 ‌ʻI he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta naʻe haʻu ʻae folofola ni meia Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 27:2 “ʻOku pehē mai ʻa Sihova kiate au; Ke ke ngaohi ʻae ngaahi haʻi mo e ngaahi haʻamo, ʻo ʻai ia ki ho kia,
JER 27:3 pea fekau ke ʻave ia ki he tuʻi ʻo ʻItomi, pea mo e tuʻi ʻo Moape, pea mo e tuʻi ʻoe kau ʻAmoni, pea mo e tuʻi ʻo Taia, pea mo e tuʻi ʻo Saitone, ʻi he nima ʻoe kau talafekau ʻaia ʻoku haʻu ki Selūsalema, kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta;
JER 27:4 pea fekau ʻakinautolu ke lea ki honau houʻeiki,” ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Ke mou lea pehē ki homou houʻeiki;
JER 27:5 Kuo u ngaohi ʻa māmani, mo e tangata, pea mo e manu ʻoku ʻi ho funga fonua, ʻaki ʻeku mālohi lahi, mo hoku nima mafao, pea kuo u foaki ia kiate kinautolu ʻoku ou loto ki ai.
JER 27:6 Pea ko eni kuo u foaki ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko ʻeku tamaioʻeiki; pea mo e ngaahi manu ʻoe ngoue kuo u foaki foki kiate ia ke tauhi ʻaki ia.
JER 27:7 Pea ʻe tauhi kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ki hono foha, pea mo e foha ʻo hono foha, ʻo aʻu ki he hoko mai ʻae ʻaho ʻo hono fonua: pea ʻe toki pule kiate ia ʻe he kakai tokolahi, mo e ngaahi tuʻi lahi ke ne tauhi ʻakinautolu.
JER 27:8 “Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ko e kakai mo e puleʻanga ʻaia ʻe ʻikai fie tauhi kia Nepukanesa ko ia, ko e tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe ʻikai fie ʻai ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone ki honau kia, ʻOku pehē ʻe Sihova, te u tautea ʻaki ʻae kakai ko ia ʻae heletā mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha, kaeʻoua ke fakaʻosi ʻakinautolu ʻi hono nima.
JER 27:9 Ko ia ʻoua naʻa mou fanongo ki hoʻomou kau palōfita, pe ki hoʻomou kau kikite, pe ki hoʻomou kau misi, pe ki hoʻomou kau sio ki langi, pe ki hoʻomou kau fiemana, ʻakinautolu ʻoku lea kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻE ʻikai te mou tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone.
JER 27:10 He ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu, ke ʻave mamaʻo ʻakimoutolu mei homou fonua; koeʻuhi te u kapusi ʻakimoutolu, pea te mou ʻauha.
JER 27:11 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ngaahi puleʻanga ʻaia ʻe ʻai ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone ki honau kia, pea tauhi ia, te u tuku ke nofo ʻakinautolu ʻi honau fonua, pea te nau ngoueʻi ia, pea nofo ai.”
JER 27:12 ¶ Pea naʻaku lea foki kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻo hangē ko e ngaahi lea ni kotoa pē, ʻo pehē, “Mou ʻai ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone ki homou kia, pea tauhi ia mo hono kakai, ke mou moʻui.
JER 27:13 Ko e hā ʻoku mou fie mate ai, ko koe mo hoʻo kakai, ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, ʻo hangē ko ia kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ki he kakai ʻoku ʻikai fie tauhi ki he tuʻi ʻo Papilone?
JER 27:14 Ko ia ʻoua naʻa fanongo ki he ngaahi lea ʻae kau palōfita ʻoku lea kiate kimoutolu, ʻo pehē, ʻE ʻikai te mou tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone: he ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu.
JER 27:15 He ʻoku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu, ka ʻoku nau kikite loi ʻi hoku huafa; koeʻuhi ke u kapusi ʻakimoutolu, pea te mou ʻauha, ko kimoutolu pea mo e kau palōfita ʻoku kikite kiate kimoutolu.”
JER 27:16 Naʻaku lea foki ki he kau taulaʻeiki pea ki he kakai ni kotoa pē, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova; ʻoua naʻa fanongo ki he ngaahi lea ʻae kau palōfita ʻoku kikite kiate kimoutolu, ʻo pehē, Vakai, ʻe toe ʻomi vave mei Papilone ʻae ngaahi ipu ʻoe fale ʻo Sihova: he ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu.
JER 27:17 ‌ʻOua naʻa fanongo kiate kinautolu; mou tauhi ki he tuʻi ʻo Papilone, ke mou moʻui: ʻe fakalala ʻae kolo ni ko e hā?
JER 27:18 Pea kapau ko e kau palōfita ʻakinautolu, pea kapau ʻoku ʻiate kinautolu ʻae folofola ʻa Sihova, tuku ke nau fai ni ʻae hūfia kia Sihova ʻoe ngaahi kautau, koeʻuhi ko e ngaahi ipu ʻaia naʻe toe ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi Selūsalema, ke ʻoua naʻa fetuku ia ki Papilone.”
JER 27:19 ¶ He ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko e meʻa ki he ngaahi pou, pea mo e fuʻu ʻaiʻanga vai, pea mo e ngaahi tuʻunga, pea ki he ngaahi ipu ʻoku toe ʻi he kolo ni,
JER 27:20 ‌ʻaia naʻe ʻikai ʻave ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻi heʻene fetuku fakapōpula ʻa Sekonia ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta mei Selūsalema ki Papilone, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻo Siuta mo Selūsalema;
JER 27:21 Ko e moʻoni, ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko e meʻa ʻi he ngaahi ipu ʻoku toe ʻi he fale ʻo Sihova, pea ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta mo Selūsalema;
JER 27:22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻe fetuku ia ki Papilone, pea ʻe tuku ia ki ai, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻaia te u ʻaʻahi ai ʻakinautolu; pea te u toki ʻomi ia mei ai, pea toe tuku ia ki he kolo ni.”
JER 28:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he taʻu pe ko ia, ʻi he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono fā ʻoe taʻu, pea ʻi hono nima māhina, ko Hanania ko e foha ʻo ʻAsuli ko e palōfita, ʻaia naʻe ʻi Kipione, naʻe lea kiate au ʻi he fale ʻo Sihova, ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki, pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē,
JER 28:2 Naʻe pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “Kuo u maumauʻi ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone.
JER 28:3 ‌ʻI he teʻeki ai ʻosi ʻae taʻu ʻe ua te u toe ʻomi ki he potu ni ʻae ngaahi ipu kotoa pē ʻoe fale ʻo Sihova, ʻaia naʻe fetuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone mei he potu ni, pea ʻave ia ki Papilone:
JER 28:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Pea te u toe ʻomi ki he potu ni ʻa Sekonia, ko e foha ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, mo e kau pōpula kotoa pē ʻo Siuta, ʻaia naʻe ʻalu ki Papilone; he te u maumauʻi ʻae haʻamonga ʻae tuʻi ʻo Papilone.”
JER 28:5 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he palōfita ko Selemaia, ki he palōfita ko Hanania, ʻi he ʻao ʻoe kau taulaʻeiki, pea ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē naʻe tutuʻu ʻi he fale ʻo Sihova,
JER 28:6 ‌ʻIo, naʻe pehē ʻe he palōfita ko Selemaia, “ʻEmeni: ke fai pehē ʻe Sihova: ke fakamoʻoni ʻe Sihova ki he ngaahi lea kuo ke kikite ʻaki, ke toe ʻomi ʻae ngaahi ipu ki he fale ʻo Sihova, pea mo e kau pōpula kotoa pē, mei Papilone ki he potu ni.
JER 28:7 Ka te ke fanongo eni ki he lea ni te u lea ʻaki ʻi ho telinga, pea ki he telinga ʻoe kakai kotoa pē;
JER 28:8 Ko e kau palōfita naʻe muʻomuʻa ʻiate au pea naʻe muʻa ʻiate koe ʻi muʻa, naʻa nau kikite foki ki he ngaahi kakai lahi, pea ki he ngaahi puleʻanga lahi, ki he tau, mo e kovi, pea mo e mahaki fakaʻauha.
JER 28:9 Ko e palōfita ʻoku kikite ki he melino, ʻoka fakamoʻoni ʻo hoko ʻae lea ʻae palōfita, ʻe toki ʻilo ai ʻae palōfita, ʻaia naʻe fekau moʻoni ʻe Sihova.”
JER 28:10 ¶ Pea naʻe toki toʻo ʻe Hanania ko e palōfita ʻae haʻamonga mei he kia ʻoe palōfita ko Selemaia, pea maumauʻi ia.
JER 28:11 Pea lea ʻa Hanania ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova; ʻE pehē ʻeku maumauʻi ʻae haʻamonga ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone mei he kia ʻoe kakai kotoa pē ʻi he teʻeki ai ʻosi kotoa ʻae taʻu ʻe ua.” Pea naʻe ʻalu atu ʻae palōfita ko Selemaia.
JER 28:12 ¶ Pea hili hono maumauʻi ʻe he palōfita ko Hanania ʻae haʻamonga mei he kia ʻoe palōfita ko Selemaia, naʻe toki hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē,
JER 28:13 “ʻAlu ʻo tala kia Hanania, ʻo pehē, ʻOku pehē mai ʻa Sihova; Kuo ke maumauʻi ʻae ngaahi haʻamonga ʻakau; ka te ke ngaohi maʻanautolu ʻae ngaahi haʻamonga ukamea.
JER 28:14 He ʻoku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; kuo u ʻai ʻae haʻamonga ukamea ki he kia ʻoe kakai kotoa pē, koeʻuhi ke nau tauhi kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; pea te nau tauhi kiate ia: pea kuo u foaki foki kiate ia ʻae ngaahi manu ʻoe ngoue.”
JER 28:15 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe he palōfita ko Selemaia ki he palōfita ko Hanania, “Fanongo mai, Hanania; naʻe ʻikai fekau koe ʻe Sihova; ka kuo ke ngaohi ʻae kakai ni ke nau falala ki he loi.
JER 28:16 Ko ia ʻoku pehē mai ʻa Sihova; Vakai, te u lī koe mei he funga ʻoe fonua: te ke mate ʻi he taʻu ni, koeʻuhi kuo ke ako ʻaki ʻae angatuʻu kia Sihova.”
JER 28:17 Pea naʻe mate ʻa Hanania ko e palōfita ʻi he taʻu ko ia ʻi hono fitu māhina.
JER 29:1 Pea ko eni ʻae ngaahi lea ʻoe tohi ʻaia naʻe tohi ʻe Selemaia ko e palōfita mei Selūsalema ki hono toenga ʻoe kau mātuʻa naʻe fetuku fakapōpula, pea ki he kau taulaʻeiki, mo e kau palōfita, pea ki he kakai kotoa pē ʻaia naʻe fetuku fakapōpula ʻe Nepukanesa mei Selūsalema ki Papilone;
JER 29:2 (Pea hili hono ʻave mei Selūsalema, ʻa Sekonia ko e tuʻi mo e tuʻi fefine, pea mo e kau talafekau, ko e ngaahi houʻeiki ʻo Siuta, mo Selūsalema, mo e kau tufunga, pea mo e kau tufunga ukamea;)
JER 29:3 ‌ʻI he nima ʻo ʻIlasa ko e foha ʻo Safani, mo Kemalia ko e foha ʻo Hilikia, (ʻaia naʻe fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ki Papilone kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone) ʻo pehē,
JER 29:4 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kiate kinautolu kotoa pē kuo fetuku fakapōpula, ʻakinautolu kuo u puleʻi ke fetuku mei Selūsalema ki Papilone.
JER 29:5 ‘Mou langa ʻae ngaahi fale, ʻo nofo ai pea tō ʻae ngaahi ngoue, mo kai hono fua;
JER 29:6 Mou toʻo kiate kimoutolu ʻae ngaahi uaifi, pea fakatupu ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine; pea fili ʻae ngaahi uaifi ki homou ngaahi foha, pea ʻatu homou ngaahi ʻofefine ki honau ngaahi husepāniti, koeʻuhi ke nau fanafanau ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine; koeʻuhi ke mou fakatokolahi ʻi ai, pea ʻoua naʻa fakatokosiʻi.
JER 29:7 Pea kumi ke melino ʻae kolo ʻaia kuo u puleʻi ke fetuku fakapōpula ʻakimoutolu ki ai, pea hūfia ia kia Sihova: he te mou maʻu ʻae fiemālie ʻi hono melino.
JER 29:8 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ʻoua naʻa tuku ke kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe hoʻomou kau palōfita mo e kau fiemana ʻoku ʻiate kimoutolu, pea ʻoua naʻa tokanga ki he ngaahi misi ʻoku mou misi ʻaki.
JER 29:9 He ʻoku nau kikite loi kiate kimoutolu ʻi hoku huafa: ʻOku pehē ʻe Sihova, naʻe ʻikai te u fekau ʻakinautolu.’
JER 29:10 ¶ “He ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘ʻOka ʻosi ʻae taʻu ʻe fitungofulu te u ʻaʻahi kiate kimoutolu, pea te u fakamoʻoni ʻeku lea lelei kiate kimoutolu, pea pule ke mou toe haʻu ki he potu ni.
JER 29:11 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku ʻiate au ʻae ngaahi tuʻutuʻuni, kuo u tuʻutuʻuni kiate kimoutolu, ko e ngaahi tuʻutuʻuni ki he fiemālie, kae ʻikai ki he kovi, koeʻuhi ke foaki hoʻomou ʻamanaki kiate kimoutolu ʻi he ikuʻanga.
JER 29:12 Pea te mou toki ui kiate au, pea te mou ʻalu ʻo lotu kiate au, pea te u fanongo kiate kimoutolu.
JER 29:13 Pea te mou kumi mo ʻiloʻi au, ʻoka mou ka kumi kiate au ʻaki homou loto kotoa.
JER 29:14 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te mou ʻilo au: pea te u liliu homou fakapōpula, pea te u tānaki ʻakimoutolu mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea mei he ngaahi potu kotoa pē naʻaku kapusi ʻakimoutolu ki ai, ʻoku pehē ʻe Sihova; pea te u toe ʻomi ʻakimoutolu mei he potu ko ia naʻaku pule ke fetuku pōpula ki ai ʻakimoutolu.’
JER 29:15 ¶ “Koeʻuhi kuo mou pehē, Kuo fokotuʻu ʻe Sihova kiate kitautolu ʻae kau palōfita ʻi Papilone;
JER 29:16 Ka kuo folofola pehē ʻa Sihova, ki he tuʻi ʻoku nofo ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku nofo ʻi he kolo ni, pea mo homou kāinga kuo ʻalu atu mo kimoutolu ki he fakapōpula;
JER 29:17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; ‘Vakai, te u fekau kiate kimoutolu ʻae heletā, mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha, pea te u ngaohi ʻakinautolu ke hangē ko e ngaahi fiki kovi, ʻaia ʻoku ʻikai faʻa kai, ko e meʻa ʻi heʻene kovi.
JER 29:18 Pea te u tautea ʻaki ʻakinautolu ʻae heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, pea te u tukuange ʻakinautolu ke ʻave ʻakinautolu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, ke hoko ko e malaʻia, mo e fakaofo, mo e manukiʻanga, mo e ongoongo kovi, ki he puleʻanga kotoa pē ʻaia kuo u kapusi ʻakinautolu ki ai:
JER 29:19 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fanongo ki heʻeku ngaahi lea, ʻaia naʻaku fekau kiate kinautolu ʻi heʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo fekauʻi ʻakinautolu, ka ʻoku pehē ʻe Sihova naʻe ʻikai te mou fie fanongo.
JER 29:20 ¶ “Ko ia mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fakapōpula, ʻakimoutolu kuo u ʻave mei Selūsalema ki Papilone:’
JER 29:21 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kia ʻEhapi ko e foha ʻo Kolaia, pea mo Setikia ko e foha ʻo Māseia, ʻakinaua ʻoku kikite loi kiate kimoutolu ʻi hoku huafa: Vakai, Te u tukuange ʻakinaua ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; pea te ne tāmateʻi ʻakinaua ʻi homou ʻao;
JER 29:22 Pea ko e meʻa ʻiate kinaua ʻe tupu ai ʻae lea fakamalaʻia ʻi he kau pōpula kotoa pē ʻo Siuta ʻoku ʻi Papilone, ʻo pehē, Ke ngaohi koe ʻe Sihova ke hangē ko Setikia pea hangē ko ʻEhapi, ʻaia naʻe tutu ʻi he afi ʻe he tuʻi ʻo Papilone;
JER 29:23 Koeʻuhi kuo na fai kovi ʻi ʻIsileli, pea tonoʻi ʻae uaifi ʻo hona kaungāʻapi, pea kuo na lea ʻaki ʻae ngaahi lea loi ʻi hoku huafa, ʻaia naʻe ʻikai te u fekau kiate kinautolu; he ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou ʻiloʻi, pea ko hono fakamoʻoni au.”
JER 29:24 ¶ Ke ke lea pehē foki ki Simaia, mei Nehelami, ʻo pehē,
JER 29:25 ‌ʻOku folofola mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Koeʻuhi kuo ke ʻatu ʻae ngaahi tohi ʻi ho hingoa ʻoʻou ki he kakai kotoa pē ʻi Selūsalema; pea kia Sefania ko e foha ʻo Māseia ko e taulaʻeiki, pea ki he taulaʻeiki kotoa pē, ʻo pehē,
JER 29:26 “Kuo fakanofo koe ʻe Sihova ko e taulaʻeiki ko e fetongi ʻo Sihoiata ko e taulaʻeiki, koeʻuhi ke mou hoko ko e kau tauhi ʻi he fale ʻo Sihova, koeʻuhi ke ʻilonga ʻae tangata kotoa pē ʻoku faha, pea mahalo ko e palōfita ia ke ʻai ia ki he fale fakapōpula pea mo e ʻakau fakamaʻu vaʻe.
JER 29:27 Ko ia, ko e hā naʻe ʻikai te ke valoki ai kia Selemaia ʻo ʻAnatoti, ʻaia ʻoku ne pehē ʻe ia ko e palōfita ia kiate kimoutolu?
JER 29:28 He naʻa ne fekau kiate kimautolu ʻi Papilone, ʻo pehē, ʻOku fuoloa ʻae fakapōpula ni, mou langa ʻae ngaahi fale, pea nofo ai; pea tō hoʻomou ngaahi ngoue, pea kai hono fua.”
JER 29:29 Pea naʻe lau ʻae tohi ni, ʻe Sefania ko e taulaʻeiki ki he telinga ʻo Selemaia ko e palōfita.
JER 29:30 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 29:31 Fekau atu kiate kinautolu kotoa pē kuo fakapōpulaʻi, ʻo pehē, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ko e meʻa ia Simaia mei Nehelami; koeʻuhi kuo kikite ʻe Simaia kiate kimoutolu, pea ne fakafalala ʻakimoutolu ki he loi, ka naʻe ʻikai te u fekau ia:
JER 29:32 Ko ia ʻoku pehē mai ʻe Sihova, Vakai, Te u tautea ʻa Simaia mei Nehelami, pea mo hono hako: ʻe ʻikai ha tokotaha ʻi hono faʻahinga ke nofo mo ʻene kakai; pea ʻe ʻikai te ne mamata ki he lelei te u fai ki hoku kakai, ʻoku pehē ʻe Sihova; koeʻuhi kuo ne ako ʻaki ʻae angatuʻu kia Sihova.”
JER 30:1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 30:2 ‌ʻOku folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Ke ke tohi ʻi he tohi ʻae ngaahi lea kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate koe.
JER 30:3 He ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho ʻaia te u toe ʻomi ai ʻae kau pōpula ʻi hoku kakai ko ʻIsileli mo Siuta, ʻoku pehē ʻe Sihova: pea te u pule kiate kinautolu ke nau foki ki honau fonua, ʻaia naʻaku foaki ki heʻenau ngaahi tamai, pea te nau maʻu ia.”
JER 30:4 ¶ Pea ko e ngaahi lea eni naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ki ʻIsileli mo Siuta.
JER 30:5 He ʻoku pehē ʻe Sihova; “Kuo mau fanongo ki he leʻo ʻoe tetetete, mo e manavahē, kae ʻikai ko e fiemālie.
JER 30:6 Mou fehuʻi eni, pea vakai pe ʻoku ai ha tangata ʻoku langā ke fāʻele? Ko e hā ʻoku ou mamata ai ki he tangata taki taha ʻoku ʻai hono nima ki hono kongaloto, ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā, pea ʻoku tetea ʻae mata kotoa pē?
JER 30:7 ‌ʻOiauē! He ʻoku lahi ʻae ʻaho ko ia, he ʻoku ʻikai hano tatau: ʻio, ko e ʻaho mamahi ʻo Sēkope; ka ʻe fakamoʻui ia mei ai.”
JER 30:8 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u maumauʻi ʻae haʻamonga mei ho kia, pea te u motuhi ho ngaahi haʻi, pea ʻe ʻikai te ne toe tauhi ki he kau muli:
JER 30:9 Ka te nau tauhi kia Sihova ko honau ʻOtua, mo Tevita ko honau tuʻi, ʻaia te u fokotuʻu kiate kinautolu.”
JER 30:10 ¶ Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOua naʻa ke manavahē, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki; pea ʻoua naʻa ke puputuʻu, ʻE ʻIsileli: koeʻuhi vakai, te u fakamoʻui koe mei he mamaʻo, pea mo ho hako mei he fonua ʻo ʻenau pōpula; pea ʻe tafoki ʻa Sēkope, pea ʻe mālōlō ia, mo fiemālie, pea ʻe ʻikai fakailifiaʻi ia ʻe ha tokotaha.
JER 30:11 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku ou ʻiate koe ke fakamoʻui koe: kapau te u fakaʻosi ʻaupito ʻae ngaahi kakai kuo u fakamovete koe ki ai, ka ʻe ʻikai te u fakaʻosi ʻaupito koe: ka te u tautea fakasiʻisiʻi koe, ka e ʻikai te ke hao ʻaupito.
JER 30:12 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻOku taʻefaʻafakamoʻui ho fakavolu, pea ʻoku kovi lahi ho lavea.
JER 30:13 ‌ʻOku ʻikai ha taha ke langomakiʻi koe, Ke ne nonoʻo ho lavea: ʻoku ʻikai ha vai fakamoʻui kiate koe.
JER 30:14 Kuo fakangalongaloʻi koe ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻofa; ʻoku ʻikai te nau kumi koe; he kuo u tui ʻaki koe ʻae tā ʻae fili, ʻaki ʻae tautea lahi ʻaupito, koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo hia; pea koeʻuhi kuo tupu hoʻo ngaahi angahala.
JER 30:15 Ko e hā ʻoku ke tangi ai koeʻuhi ko hoʻo mamahi? ʻE ʻikai faʻa fakamoʻui ho lavea, koeʻuhi ko hono lahi ʻo hoʻo hia: kuo u fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe, koeʻuhi kuo tupu ʻo lahi hoʻo ngaahi angahala.
JER 30:16 Ko ia ʻe fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakaʻauha koe; pea ʻe ʻave fakapōpula taki taha kotoa pē ʻa ho ngaahi fili; pea ʻe maumauʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nau maumauʻi koe, pea ʻe tukuange ki he fakamālohi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakamālohi kiate koe.
JER 30:17 He ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u fakamoʻui koe, pea te u fakamoʻui mo ho ngaahi lavea; koeʻuhi naʻa nau ui koe, ‘Ko e liʻaki,’ ʻo pehē,’ Ko Saione eni, ʻaia ʻoku ʻikai kumi ki ai ʻe ha taha.’”
JER 30:18 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Vakai, te u toe liliu ʻae pōpula ʻoe ngaahi fale fehikitaki ʻo Sēkope, pea te u ʻofa ki hono ngaahi nofoʻanga; pea ʻe langa ʻae kolo ʻi hono moʻunga ʻoʻona, pea tuʻumaʻu pe ʻae fale fehikitaki ʻi hono anga muʻa.
JER 30:19 Pea ʻe ʻalu atu mei ai ʻae fakafetaʻi pea mo e leʻo ʻokinautolu ʻoku fakafiefia: pea te u fakatokolahi ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai te nau tokosiʻi; pea te u fakaongoongoleleiʻi ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai te nau māʻulalo.
JER 30:20 Pea ʻe ʻi ai ʻenau fānau ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, pea ʻe fakatuʻumaʻu ʻenau fakataha ʻi hoku ʻao, pea te u tautea ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakamālohiʻi ʻakinautolu.
JER 30:21 Pea ʻe tupu honau houʻeiki ʻi honau faʻahinga, pea ʻe tupu ʻiate kinautolu ʻa honau pule; pea te u pule ke ne ʻunuʻunu mai, pea te ne haʻu kiate au: he ko hai eni naʻa ne ueʻi hono loto ke haʻu kiate au? ʻOku pehē ʻe Sihova.
JER 30:22 Pea te mou hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko homou ʻOtua.
JER 30:23 Vakai, ʻoku ʻalu atu ʻae ʻahiohio ʻa Sihova ʻo mālohi lahi ʻaupito, ko e ʻahiohio maʻuaipē: ʻe tō ia ko e fakamamahi ki he ʻulu ʻoe angahala.”
JER 30:24 ‌ʻE ʻikai fakatafoki ʻae houhau kakaha ʻo Sihova, kaeʻoua ke ne fai ia, pea ke ʻoua ke ne fai ki he tuʻutuʻuni ʻa hono loto: te mou ʻilo ʻae meʻa ni ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.
JER 31:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he kuonga ko ia, te u hoko ko e ʻOtua ki he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli, pea ko hoku kakai ʻakinautolu.
JER 31:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Ko e kakai naʻe hao ʻi he heletā naʻe ʻilo ʻae ʻofa ʻi he toafa; ʻio, ko ʻIsileli, naʻaku fai ke aʻutaki ia ki he mālōlō.
JER 31:3 Talu mei muʻa kuo hā mai kiate au ʻa Sihova, ʻo pehē, Ko e moʻoni, kuo u ʻofa ʻaki kiate koe ʻae ʻofa taʻengata: ko ia kuo u toho ʻaki koe ʻae ʻofa ongongofua.
JER 31:4 Pea te u toe langa koe, pea ʻe langa hake koe, ʻE taʻahine ʻo ʻIsileli: ʻe toe teuteu ʻaki koe ho ngaahi meʻa faiva, pea te ke ʻalu koe ke meʻe mo kinautolu ʻoku fiefia.
JER 31:5 Te ke toe tō ʻae ngaahi vaine ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Samēlia, ʻe tō ia ʻe he kau ngoue, pea ʻe kai ia ʻo hangē ko e ngaahi meʻa ngofua.
JER 31:6 Pea ʻe hokosia ʻae ʻaho, ʻe kalanga ai ʻae kau tangata leʻo ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi, ‘Mou tuʻu hake, pea ke tau ʻalu hake ki Saione, kia Sihova ko hotau ʻOtua.’”
JER 31:7 He ʻoku pehē ʻe Sihova; “Mou hiva ʻaki ʻae fiefia kia Sēkope, pea kalanga ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi kakai lahi: mou fakahā, mou fakafetaʻi, ʻo pehē, ʻE Sihova, fakamoʻui ʻa hoʻo kakai, ʻae toenga [kakai ]ʻo ʻIsileli.
JER 31:8 Vakai, te u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ʻi he tokelau, pea tānaki ʻakinautolu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, ko kinautolu mo e kui pea mo e pipiki, mo e fefine feitama, pea mo ia ʻoku langā: ʻe liliu mai ki heni ʻae fuʻu tokolahi.
JER 31:9 Te nau haʻu mo e tangi, pea ʻi he lotu tāumaʻu te u tataki ʻakinautolu: te u fakaʻeveʻeva ʻakinautolu ʻi he ngaahi veʻe vaitafe ʻi he hala tokalelei, ʻaia ʻe ʻikai te nau tūkia ai: he ko e tamai au ki ʻIsileli, pea ko ʻeku ʻuluaki fānau ʻa ʻIfalemi.”
JER 31:10 ¶ Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, “ʻAkimoutolu ʻae ngaahi puleʻanga, pea fakahā ia ʻi he ngaahi motu mamaʻo, ʻo pehē, Ko ia naʻe fakamovetevete ʻa ʻIsileli te ne toe tānaki ia, pea leʻohi ia, ʻo hangē ko e tauhi ki heʻene fanga manu.
JER 31:11 He kuo huhuʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope, pea huhuʻi ia mei he nima ʻo ia naʻe mālohi kiate ia.
JER 31:12 Ko ia te nau haʻu ʻo hiva ʻi he ngaahi potu māʻolunga ʻo Saione, pea te nau fakataha ki he angalelei ʻa Sihova, ki he uite, mo e uaine, mo e lolo, mo e ʻuhiki ʻoe fanga sipi, pea mo e manu: pea ʻe tatau honau laumālie mo e ngoue kuo fakaviviku; pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau toe mamahi.
JER 31:13 Pea ʻe toki fiefia ʻae taʻahine ʻi he meʻe, ko e talavou mo e motuʻa fakataha: he te u liliu ʻenau mamahi ko e fiefia, pea te u fakafiemālieʻi ʻakinautolu pea fakafiefiaʻi ʻakinautolu ʻi he hili ʻenau mamahi.
JER 31:14 Pea te u fakamākona ʻaki ʻae ngako ʻae laumālie ʻoe kau taulaʻeiki, pea ʻe mākona ʻa hoku kakai ʻi heʻeku angalelei, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 31:15 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Naʻe ongoʻi ʻi Lama ʻae leʻo ko e tangi, mo e tangilāulau; ko e tangi ʻa Lesieli ʻi heʻene fānau pea ʻe ʻikai te ne tali ʻae fiemālie koeʻuhi ko ʻene fānau, he kuo ʻikai ʻakinautolu.
JER 31:16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; taʻofi ho leʻo mei he tangi, pea mo ho mata mei he loʻimata: he ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻe totongi hoʻo ngāue; pea te nau toe haʻu mei he fonua ʻoe fili.
JER 31:17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ai ʻae ʻamanaki ʻi ho ikuʻanga, koeʻuhi ʻe toe ʻomi ʻa hoʻo fānau ki honau fonua.
JER 31:18 ¶ “Ko e moʻoni kuo u fanongo kia ʻIfalemi ʻoku ne fakamamahi ʻe ia ia, ʻo pehē; ‘Kuo ke valoki mai pea kuo valokiʻi au ʻo hangē ko e pulu ʻoku taʻemaheni ai mo e haʻamonga: fakatafoki au pea te u tafoki; he ko koe ko Sihova ko hoku ʻOtua.
JER 31:19 Pea hili ʻeku tafoki naʻaku fakatomala moʻoni; pea u taaʻi hoku tenga ʻi he hili hoku akonakiʻi: naʻaku mā, ʻio, mo puputuʻu, koeʻuhi kuo u fua ʻae ongoongo kovi ʻo ʻeku kei siʻi.’
JER 31:20 ‌ʻIkai ko hoku foha ʻofeina ʻa ʻIfalemi? ʻIkai ko e tamasiʻi fakaʻofoʻofa ia? He kuo talu ʻeku lea kiate ia, ʻoku ou kei manatu lahi kiate ia: ko ia ʻoku mamahi hoku fatu koeʻuhi ko ia; ko e moʻoni te u ʻofa kiate ia, ʻoku pehē mai ʻa Sihova.
JER 31:21 Ke ke fokotuʻu ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe hala, fokotuʻu ʻae ngaahi fakaʻilonga māʻolunga: fakahanga ho loto ki he hala lahi, ke ke liliu mai ʻi he hala naʻa ke ʻalu ai, ʻE taʻahine ʻo ʻIsileli, ke ke liliu mai ki hoʻo ngaahi kolo ni.”
JER 31:22 ¶ ʻE ʻofefine fakaholomui, ʻe fēfē hono fuoloa ʻa hoʻo ʻalu fano? He kuo fakatupu ʻe Sihova ha meʻa foʻou ʻi he fonua, ʻe auna ʻe he fefine ʻae tangata mālohi.”
JER 31:23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Te nau lea ʻaki ʻae lea ni ʻi he fonua ʻo Siuta pea ʻi hono ngaahi kolo, ʻo kau ka fakatafoki ʻenau pōpula; ‘Ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova, ʻa koe ko e nofoʻanga ʻoe angatonu, pea ko e moʻunga ʻoe māʻoniʻoni.’
JER 31:24 Pea ʻe nofo ʻi Siuta mo hono ngaahi kolo kotoa pē, ʻae kau tangata tauhi, mo kinautolu ʻoku ʻalu atu mo ʻenau fanga manu.
JER 31:25 He kuo u fakainu ʻae laumālie ʻoku vaivai, pea kuo u fakamākona ʻae laumālie kotoa pē ʻoku mamahi.
JER 31:26 Pea naʻaku ʻā ʻi he meʻa ni, pea u vakai; pea naʻe lelei kiate au ʻeku mohe.
JER 31:27 ¶ “ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u tūtuuʻi ai ʻae hako ʻoe tangata mo e hako ʻoe manu ki he fale ʻo ʻIsileli pea mo e fale ʻo Siuta.
JER 31:28 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻo hangē naʻaku leʻohi ʻakinautolu, ke taʻaki fuʻu hake, mo fesiʻi hifo, pea lī ki lalo, mo fakaʻauha, mo fakamamahi; ʻe pehē ʻeku leʻohi ʻakinautolu, ke langa, mo tō, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 31:29 Pea ʻe ʻikai te nau toe lea pehē ʻi he ʻaho ko ia, ‘Kuo kai ʻe he ngaahi tamai ʻae kālepi mahi, pea kuo maninia ʻae nifo ʻoe fānau.’
JER 31:30 Ka ʻe mate ʻae tangata taki taha ʻi heʻene hia ʻaʻana: ʻe maninia ʻae nifo ʻoe tangata taki taha ʻoku kai ki he kālepi mahi.”
JER 31:31 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, Vakai, ʻe hoko mai ʻae ngaahi ʻaho, te u fai ai ʻae fuakava foʻou mo e fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta:
JER 31:32 ‌ʻO ʻikai tatau mo e fuakava ʻaia ne u fai mo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he ʻaho ko ia naʻaku puke ai honau nima ke tataki ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite; ʻaia ko e fuakava ʻaʻaku naʻa nau maumauʻi; ka ʻoku pehē ʻe Sihova, ne u hangē ko e husepāniti kiate kinautolu.
JER 31:33 He ko eni ʻae fuakava ʻaia te u fai mo e fale ʻo ʻIsileli; ʻoka hili ange ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u ai ʻeku fono ki honau loto, pea te u tohi ia ʻi honau laumālie; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻakinautolu ko hoku kakai.
JER 31:34 Pea ʻe ʻikai te nau taki taha ako ki hono kaungāʻapi, mo taki taha ki hono kāinga, ʻo pehē, Ke ʻilo ʻa Sihova: he te nau ʻilo kotoa pē au, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi ʻiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova: he te u fakamolemole ʻenau hia, pea ʻe ʻikai te u toe manatu ki heʻenau angahala.
JER 31:35 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku ne foaki ʻae laʻā ko e maama ki he ʻaho, pea kuo tuʻutuʻuni ʻae māhina mo e ngaahi fetuʻu ko e maama ki he pō, ʻaia ʻoku ne vahevahe ʻae tahi ʻi he ʻuʻulu ʻa hono ngaahi peau; ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ko hono huafa.
JER 31:36 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Kapau ʻe mole ʻi hoku ʻao ʻae ngaahi tuʻutuʻuni ni, pea ʻe toki fakangata ʻae puleʻanga ʻoe hako ʻo ʻIsileli ʻi hoku ʻao ʻo taʻengata.
JER 31:37 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; Kapau ʻoku faʻa fuofua ʻae langi ʻi ʻolunga, pea faʻa hakule ʻae ngaahi tuʻunga ʻi lalo ʻo māmani, te u toki liʻaki foki ʻae hako kotoa pē ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ko e meʻa kotoa pē ʻaia kuo nau fai, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 31:38 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia ʻe langa ai ʻae kolo kia Sihova mei he potu fale leʻo ʻo Hananili ki he matapā ʻoe tuliki.
JER 31:39 Pea ʻe falō totonu ʻae meʻa fuofua ʻiate ia, ki he moʻunga ko Kalepi, pea ʻe tākai ʻaki ki Koate.
JER 31:40 Pea ʻe māʻoniʻoni kia Sihova ʻae teleʻa ʻoe ngaahi ʻangaʻanga, pea mo e efu, pea mo e ngaahi ngoue kotoa pē ʻo aʻu ki he vaitafe ko Kitiloni, ʻo aʻu ki he tuliki ʻoe matapā hoosi ʻoku hanga ki he tokelau, pea ʻe ʻikai toe taʻaki ia, pe toe lī ki lalo ʻo taʻengata.”
JER 32:1 Ko e folofola naʻe haʻu kia Selemaia meia Sihova ʻi hono hongofulu ʻoe taʻu ʻo Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻe ʻi hono hongofulu ma valu taʻu ʻo Nepukanesa.
JER 32:2 He naʻe kāpui ʻa Selūsalema ʻe he kau tau ʻae tuʻi ʻo Papilone ʻi he ngaahi ʻaho ko ia: pea naʻe tuku ʻa Selemaia ko e palōfita ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, ʻaia naʻe ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta.
JER 32:3 He kuo tuku ia ki ai ʻe Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ke kikite ai, ʻo lea, ‘ʻoku pehē mai ʻa Sihova, Vakai, te u tukuange ʻae kolo ni ki he tuʻi ʻo Papilone, pea te ne kapa ia;
JER 32:4 Pea ʻe ʻikai hao ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta mei he nima ʻoe kau Kalitia, ka ʻe tukuange moʻoni ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne alea mo ia, ko e ngutu ki he ngutu, pea ʻe mamata ia ki hono mata.
JER 32:5 Pea te ne tataki ʻa Setikia ki Papilone, pea te ne nofo ai, ke ʻoua ke u ʻaʻahi kiate ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova: “pea kapau te mou tau mo e kau Kalitia, ʻe ʻikai te mou monūʻia.”’”
JER 32:6 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Selemaia, “Naʻe haʻu kiate au, ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
JER 32:7 ‘Vakai, ʻe haʻu kiate koe ʻa Hanamili ko e foha ʻo Salumi ko e tokoua ʻo hoʻo tamai, ʻo pehē, fakatau moʻou ʻae ngoue ʻaia ʻoku ʻi ʻAnatoti: he ʻoku totonu ke ke fakatau ia ʻo hangē ko e fono ʻoe huhuʻi.”’”
JER 32:8 “Ko ia naʻe haʻu kiate au ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula ʻa Hanamili ko e foha ʻoe tokoua ʻeku tamai, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, pea ne pehē kiate au, ‘ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakatau ʻeku ngoue ʻaia ʻoku ʻi ʻAnatoti, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo Penisimani: he ʻoku ʻaʻau ia ʻo hangē ko e fono ʻoe hoko, pea ʻoku ʻiate koe hono huhuʻi; ke ke fakatau ia maʻau.’ “Pea naʻaku toki ʻilo tā ko e folofola eni ʻa Sihova.
JER 32:9 Pea naʻaku fakatau ʻae ngoue ʻa Hanamili ko e foha ʻoe tokoua ʻo ʻeku tamai, ʻaia naʻe ʻi ʻAnatoti, pea u fakatatau ʻae paʻanga kiate ia, ko e sikeli siliva ʻe hongofulu ma fitu.
JER 32:10 Pea naʻaku tohi ʻae tohi, pea fakamaʻu ia, pea naʻe fakamoʻoni ʻe he kau fakamoʻoni, pea u fakamamafa kiate ia ʻae paʻanga ʻi he meʻa fakatatau.
JER 32:11 Pea ne u toʻo fakatouʻosi ʻae fakamoʻoni ki he fakatau, ʻaia naʻe fakamaau, pea mo ia naʻe ʻikai fakamaau, ʻo hangē ko e anga ʻoe fono:
JER 32:12 Pea u foaki ʻae fakamoʻoni ʻae fakatau kia Paluki ko e foha ʻo Nelia, ko e foha ʻo Māseia, ʻi he ʻao ʻo Hanamili ko e foha ʻoe tokoua ʻo ʻeku tamai, pea ʻi he ʻao ʻoe kau fakamoʻoni naʻe tohi ʻi he tohi ʻoe fakatau, pea ʻi he ʻao ʻoe kau Siu naʻe nofo ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula.
JER 32:13 ¶ “Pea naʻaku fekau kia Paluki ʻi honau ʻao, ʻo pehē,
JER 32:14 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Toʻo ʻae ngaahi fakamoʻoni ki he fakatau, ʻaia ʻoku fakamaʻu, mo ia ʻoku taʻefakamaʻu fakatouʻosi; pea ʻai ia ki he ipu kelekele, koeʻuhi ke tolonga ia ki he ngaahi ʻaho lahi.’
JER 32:15 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻE toe maʻu ʻae ngaahi fale, mo e ngaahi ngoue, pea mo e ngaahi ngoue vaine ʻi he fonua ni.’
JER 32:16 ¶ Pea hili ʻeku tukuange ʻae fakamoʻoni ʻoe fakatau kia Paluki ko e foha ʻo Nelia, naʻaku toki lotu kia Sihova, ʻo pehē,
JER 32:17 “ʻEiki ko Sihova! Vakai, kuo ke ngaohi ʻae langi pea mo māmani ʻi ho mālohi lahi pea mo e nima mafao, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa kiate koe:
JER 32:18 Kuo ke fakahā ʻa hoʻo ʻulungāanga ʻofa ki he ngaahi toko afe, pea ʻoku ke totongi ʻae hia ʻae ngaahi tamai ki he fatafata ʻo ʻenau fānau ʻoku muimui ʻiate kinautolu: ko e ʻOtua Lahi, pea Māfimafi, Ko Sihova ʻoe ngaahi kautau hono huafa,
JER 32:19 Ko e lahi ia ʻi he fakakaukau, pea mālohi ʻi he ngāue: he ʻoku ʻi he ngaahi faianga ʻoe ngaahi fānau ʻae tangata ʻa ho fofonga: ke ʻatu taki taha kiate kinautolu ʻo hangē ko hono ngaahi hala, pea hangē ko e fua ʻo ʻenau ngaahi faianga:
JER 32:20 ‌ʻA koe naʻa ke fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea mo ʻIsileli, pea ki he ngaahi kakai kehe, ʻo aʻu ki he ʻaho ni; pea kuo ke fakaongoongoa ho huafa, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ni;
JER 32:21 Pea kuo ke ʻomi ʻa hoʻo kakai ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite mo e ngaahi fakaʻilonga, pea mo e ngaahi meʻa fakaofo, ʻaki ʻae nima mālohi, pea mo e nima mafao atu, pea mo e meʻa fakailifia lahi;
JER 32:22 Pea kuo ke foaki kiate kinautolu ʻae fonua ni, ʻaia naʻa ke fuakava ki heʻenau ngaahi tamai te ke foaki kiate kinautolu, ko e fonua ʻoku fetāfeaki ai ʻae huʻahuhu pea mo e meʻa huʻamelie
JER 32:23 Pea naʻa nau hū ki ai, ʻo maʻu ia ka naʻe ʻikai te nau talangofua ki ho leʻo, pe ʻaʻeva ʻi hoʻo fono; naʻe ʻikai te nau fai ha meʻa ʻe taha ʻi he meʻa kotoa pē naʻa ke fekau kiate kinautolu ke nau fai: ko ia kuo ke fakahoko kiate kinautolu ʻae ngaahi kovi ni kotoa pē:
JER 32:24 “Vakai ki he teu tau, kuo nau haʻu ki he kolo ke kapa ia; pea kuo tukuange ʻae kolo ki he nima ʻoe kau Kalitia, ʻoku tauʻi ʻaki ia ʻae heletā, mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha, pea ko ia naʻa ke folofola ki ai kuo hoko; pea vakai, ʻoku ke ʻafio ki ai.
JER 32:25 Pea naʻa ke pehē kiate au, ‘ʻE ʻEiki ko Sihova, Ke ke fakatauʻaki ʻae ngoue ʻae paʻanga, pea fili ha kau fakamoʻoni;’ he kuo tukuange ʻae kolo ki he nima ʻoe kau Kalitia.”
JER 32:26 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 32:27 “Vakai, Ko au ko Sihova, Ko e ʻOtua ʻoe kakai kotoa pē: ʻoku ai ha meʻa ʻe faingataʻa kiate au?
JER 32:28 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, te u tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe kau Kalitia, pea ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea te ne maʻu ia:
JER 32:29 Pea ʻe haʻu ʻae kau Kalitia, ʻo tauʻi ʻae kolo ni, pea te nau tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ni, pea tungia mo e ngaahi fale, ʻaia naʻa nau tutu ai ʻi he tuʻa fale ʻae meʻa namu kakala kia Peali, pea lilingi ʻae ngaahi feilaulau inu ki he ngaahi ʻotua kehe, ke fakahouhauʻi au.
JER 32:30 “He kuo fai kovi pe ʻi hoku ʻao ʻae fānau ʻa ʻIsileli mo e fānau ʻa Siuta talu ʻenau kei siʻi: he kuo fakahouhau ʻaki pe au ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻae ngāue ʻa honau nima, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 32:31 He kuo hoko kiate au ʻae kolo ni ko e tupuʻanga ʻo ʻeku tuputāmaki mo hoku houhau talu mei he ʻaho naʻa nau langa ai ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni; koeʻuhi ke u hiki ia mei hoku ʻao,
JER 32:32 Koeʻuhi ko e kovi kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli pea mo e fānau ʻa Siuta, ʻaia kuo nau fakahouhauʻi au, ko kinautolu, mo honau ngaahi tuʻi, mo honau houʻeiki, mo honau kau taulaʻeiki, pea mo honau kau palōfita, pea mo e kau tangata ʻo Siuta, pea mo e kakai ʻo Selūsalema.
JER 32:33 Pea kuo nau fulituʻa kiate au, pea fakahanga atu honau mata: ka naʻaku ako kiate kinautolu, ʻo tuʻu hengihengi hake ke akoʻi ʻakinautolu, ka naʻe ʻikai te nau tokanga ke maʻu ʻae akonaki.
JER 32:34 Ka naʻa nau fokotuʻu ʻenau ngaahi meʻa fakalielia ʻi he fale, ʻaia ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafa, ke fakaʻuliʻi ia.
JER 32:35 Pea kuo nau langa ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo Peali, ʻaia ʻoku ʻi he teleʻa ʻoe foha ʻo Henomi, ke pule ki honau ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ke ʻalu [ʻi he afi ]kia Moleki; ʻaia naʻaku fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fai ia, pea naʻe ʻikai siʻi te u loto ki ai, ke ʻoua naʻa nau fai ʻae meʻa fakalielia ni, ke fakaangahalaʻi ʻaki ʻa Siuta.”
JER 32:36 ¶ Pea ko eni, ʻoku pehē mai ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ki he kolo ni, ʻaia ʻoku mou pehē ki ai, “ʻE tukuange ia ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha:”
JER 32:37 “Vakai, te u tānaki fakataha ʻakinautolu mei he ngaahi fonua kotoa pē, ʻaia naʻaku kapusi ʻakinautolu ki ai ʻi heʻeku tuputāmaki, mo hoku houhau, pea mo hoku houhau lahi; pea te u toe ʻomi ʻakinautolu ki he potu ni pea te u pule ke nau nofo ʻi he fiemālie:
JER 32:38 Pea te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua:
JER 32:39 Pea te u foaki kiate kinautolu ʻae loto pe taha, mo e hala pe taha, koeʻuhi ke nau manavahē kiate au ʻo taʻengata, koeʻuhi ke nau lelei ai, pea lelei mo ʻenau fānau ki mui ʻiate kinautolu:
JER 32:40 Pea te u fai mo kinautolu ʻae fuakava taʻengata, ʻe ʻikai te u tafoki meiate kinautolu, ʻi he fai lelei kiate kinautolu; ka te u ʻai ki honau loto ʻae manavahē kiate au, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau liʻaki au.
JER 32:41 ‌ʻIo, te u fiefia ʻiate kinautolu, ke fai lelei kiate kinautolu, pea ko e moʻoni te u tō ʻakinautolu ʻi he fonua ni ʻaki hoku loto kotoa pea mo hoku laumālie kotoa.”
JER 32:42 “He ʻoku pehē ʻe Sihova; ʻO hangē kuo u ʻomi ʻae kovi lahi ni kotoa pē ki he kakai ni, ʻe pehē foki ʻeku ʻomi ʻae lelei kotoa pē ʻaia kuo u talaʻofa ki ai kiate kinautolu.
JER 32:43 Pea ʻe fakatau ʻae ngaahi ngoue ʻi he fonua ni, ʻaia ʻoku mou pehē ki ai, ʻOku lala ia, pea ʻoku ʻikai ha tangata pe ha manu ʻi ai; kuo tukuange ia ki he nima ʻoe kau Kalitia.
JER 32:44 ‌ʻE fakatau ʻe he kakai ʻae ngaahi ngoue ʻaki ʻae paʻanga, pea ʻe tohi ʻae ngaahi tohi fakamoʻoni, pea fakamaʻu ia, pea ʻe maʻu ʻae kau fakamoʻoni ʻi he fonua ʻo Penisimani, pea mo e ngaahi potu ofi ki Selūsalema, pea ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo e ngaahi kolo ʻi he potu moʻunga, pea mo e ngaahi kolo ʻi he potu tokalelei, pea mo e ngaahi kolo ʻoe feituʻu tonga: he te u liliu ʻenau pōpula,” ʻoku pehē mai ʻe Sihova.
JER 33:1 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ko hono liunga ua, ʻi heʻene kei nofo ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, ʻo pehē,
JER 33:2 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻaia naʻe fakatupu ia, ko Sihova ʻaia naʻe ngaohi ia, ke fokotuʻumaʻu ia; ko Sihova hono huafa;
JER 33:3 ‘Ui kiate au, pea te u talia koe, pea te u fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa lahi, mo e ngaahi meʻa fufū, ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi.’
JER 33:4 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ki he ngaahi fale ʻoe kolo ni, pea ki he ngaahi fale ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Siuta, ʻaia kuo lī ki lalo ʻi he ngaahi puke māʻolunga, pea mo e heletā;
JER 33:5 Naʻa nau haʻu ke tau mo e kau Kalitia, ka ko e meʻa ke fakapito ʻaki ʻakinautolu ʻae ʻangaʻanga ʻoe kakai, ʻakinautolu kuo u tāmateʻi ʻi heʻeku tuputāmaki mo hoku houhau, mo kinautolu kotoa pē kuo u fakafufū ai hoku fofonga mei he kolo ni koeʻuhi ko ʻenau angahala.
JER 33:6 ‘Vakai, te u ʻomi kiate ia ʻae moʻui, pea mo e faitoʻo ʻaonga, pea te u fakamoʻui ʻakinautolu, pea te u fakahā kiate kinautolu ʻae fiemālie mo e moʻoni lahi.
JER 33:7 Pea te u liliu ʻae pōpula ʻo Siuta, mo e pōpula ʻo ʻIsileli, pea te u langa ʻakinautolu, ʻo hangē ko ia ʻi muʻa.
JER 33:8 Pea te u fakamaʻa ʻakinautolu mei heʻenau ngaahi hia kotoa pē, ʻaia kuo nau angahala ʻaki kiate au; pea te u fakamolemole ʻenau ngaahi hia kotoa pē, ʻaia kuo nau angahala aki, mo fai kovi ai kiate au.
JER 33:9 Pea ʻe ʻiate au ia ko e hingoa ʻoe fiefia, pea ko e ongoongolelei mo e nāunau ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē ʻo māmani, ʻakinautolu ʻe fanongo ki he lelei kotoa pē ʻaia te u fai kiate kinautolu: pea te nau manavahē mo tetetete koeʻuhi ko e lelei kotoa pē pea mo e monūʻia ʻaia te u ʻomi kiate kinautolu.’”
JER 33:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “ʻE toe ongoʻi ʻi he potu ni, ʻaia ʻoku mou pehē ʻe lala ia pea taʻehatangata pe ha manu, ‘ʻIo, ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea mo e ngaahi hala ʻo Selūsalema, ʻaia ʻoku lala ʻo taʻehatangata, pea taʻehakakai, pe ha manu,’
JER 33:11 ‌ʻE ʻi ai ʻae leʻo ʻoe fiefia, pea mo e leʻo ʻoe nekeneka, ko e leʻo ʻoe tangata taʻane, pea mo e leʻo ʻoe taʻahine, pea mo e leʻo ʻokinautolu ʻoku pehē, ‘Fakafetaʻi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau: he ʻoku angalelei ʻa Sihova; ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa:’ pea mo kinautolu ʻoku ʻomi ʻae feilaulau ʻoe fakafetaʻi ki he fale ʻo Sihova. He te u pule ke liliu mai ʻae pōpula ʻoe fonua, ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻanga,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 33:12 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau: “Ko e potu eni ʻaia ʻoku lala, pea ʻoku ʻikai ʻi ai ha tangata pe ha manu, pea ko hono ngaahi kolo kotoa pē, ʻe toe hoko ia ko e nofoʻanga ʻoe kau tauhi sipi pea te nau tauhi ʻi ai ʻae fanga sipi.
JER 33:13 Pea ʻi he ngaahi kolo ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi kolo ʻi he ngaahi potu tokalelei, pea ʻi he ngaahi kolo ʻi he feituʻu tonga, pea ʻi he fonua ʻo Penisimani, pea ʻi he ngaahi potu ʻoku ofi ki Selūsalema, pea ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻe toe ʻalu ʻae fanga sipi ʻi he lalo nima ʻo ia ʻoku ne lau ʻakinautolu,” ʻOku pehē ʻe Sihova.
JER 33:14 ‌ʻOka pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, te u fakahoko ai ʻae meʻa lelei ʻaia naʻaku tala ki he fale ʻo ʻIsileli, pea mo e fale ʻo Siuta.
JER 33:15 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, pea mo e kuonga ko ia, te u fakatupu kia Tevita ʻae vaʻa ʻoe māʻoniʻoni; pea te ne fai ʻae fakamaau mo e angatonu ʻi he fonua.
JER 33:16 ‌ʻE fakamoʻui ʻa Siuta ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻe nofo fiemālie ʻa Selūsalema: pea ko e [huafa ]eni ʻe ui ʻaki ia, ‘Ko Sihova ko hotau māʻoniʻoni.’
JER 33:17 ¶ “He ʻoku pehē ʻe Sihova; ʻE ʻikai ʻaupito masiva ʻa Tevita ʻi he tangata ke nofo ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻoe fale ʻo ʻIsileli;
JER 33:18 Pea ʻe ʻikai masiva ʻae kau taulaʻeiki ko e kau Livai ʻi ha tangata ʻi hoku ʻao ke ʻatu ʻae feilaulau tutu, pea ke tutu ʻae feilaulau kai, pea ke fai ʻae feilaulau maʻuaipē.”
JER 33:19 ¶ Pea naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 33:20 “ʻOku pehē ʻe Sihova; ‘Kapau te mou faʻa maumauʻi ʻeku fuakava ki he ʻaho, pea mo ʻeku fuakava ki he pō, koeʻuhi ke ʻoua naʻa hoko fakaholoholo ʻae ʻaho mo e pō;
JER 33:21 Pea tā ʻe toki maumauʻi foki ʻeku fuakava mo Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, koeʻuhi ke ʻoua naʻa maʻu ʻe ia ʻae foha ke pule ʻi hono puleʻanga; pea mo e kau Livai ko e kau taulaʻeiki, ʻoku nau tauhi kiate au.
JER 33:22 ‌ʻO hangē ʻoku ʻikai faʻa lau ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ʻoku ʻikai faʻa fuofua ʻae ʻoneʻone ʻi he matātahi: Te u fakatupu pehē ʻae hako ʻo Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, pea mo e kau Livai ʻoku tauhi kiate au.’”
JER 33:23 Pea naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 33:24 “ʻIkai te ke tokanga ki he lea kuo lea ʻaki ʻe he kakai ni, ʻo pehē, ‘Ko e faʻahinga ʻe ua ʻaia naʻe fili ʻe Sihova, kuo ne liʻaki ʻakinautolu,’ pea kuo nau manuki ki hoku kakai, ʻo hangē ʻe ʻikai te nau toe hoko ko e puleʻanga ʻi honau ʻao.”
JER 33:25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Kapau ʻoku ʻikai ʻi heʻeku fuakava ʻae ʻaho mo e pō, pea kapau ʻoku ʻikai te u tuʻutuʻuni ʻae ngaahi fono ʻoe langi mo māmani;
JER 33:26 Pea tā te u toki liʻaki ʻae hako ʻo Sēkope, pea mo Tevita ko ʻeku tamaioʻeiki, pea ʻe ʻikai te u fili ha niʻihi ʻi hono hako ke pule ki he hako ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope: he te u pule ke liliu ʻenau pōpula, pea te u ʻaloʻofa kiate kinautolu.”
JER 34:1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, ʻi he te u tau ki Selūsalema mo hono ngaahi kolo ʻo ia, ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, mo ʻene kautau kotoa pē, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani naʻa ne pule ki ai, pea mo e kakai kotoa pē, ʻo pehē,
JER 34:2 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻAlu ʻo lea kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea tala kiate ia, ʻoku pehē ʻe Sihova; “Vakai, te u tukuange ʻae kolo ni ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne tutu ʻaki ia ʻae afi:
JER 34:3 Pea ʻe ʻikai te ke hao koe mei hono nima, ka ʻe maʻu moʻoni koe, pea tukuange koe ki hono nima; pea ʻe mamata ʻe he fofonga ki he fofonga ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te mo alea mo ia ko e ngutu ki he ngutu, pea te ke ʻalu ki Papilone.”’
JER 34:4 “Ka ke fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻE Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta: ʻoku pehē ʻe Sihova, kiate koe, ‘ʻE ʻikai te ke mate koe ʻi he heletā.
JER 34:5 Ka te ke pekia ʻi he fiemālie: pea hangē ko e tutu [naʻe fai ]ki hoʻo ngaahi tamai ko e ngaahi ʻuluaki tuʻi naʻe muʻa ʻiate koe, ʻe pehē ʻenau tutu meʻa namu kakala kiate koe; pea te nau mamahi koeʻuhi ko koe, ʻo pehē, “ʻOiauē ʻeiki!” He kuo u fakahā ʻae lea,’ ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 34:6 Pea naʻe toki lea ʻaki ʻe Selemaia ko e palōfita ʻae ngaahi lea ni kotoa pē kia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ʻi Selūsalema,
JER 34:7 ‌ʻI he tau ʻoe kau tau ʻoe tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema, pea mo e kolo kotoa pē ʻo Siuta naʻe toe, ʻa Lakisi, mo ʻAseka: he naʻe toe ʻae ongo kolo tau ni ʻi Siuta.
JER 34:8 ¶ Ko eni ʻae folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, hili hono fai ʻae fuakava ʻe Setikia ko e tuʻi mo e kakai kotoa pē naʻe ʻi Selūsalema, ke fakahā kiate kinautolu ʻae tauʻatāina;
JER 34:9 Koeʻuhi ke taki taha tukuange ʻe he tangata ʻa ʻene tamaioʻeiki, mo ʻene kaunanga, ke tauʻatāina, ʻo kapau ko e tangata Hepelū pe ko e fefine Hepelū; koeʻuhi ke ʻoua naʻa tamaioʻeiki ʻaki ʻe ha Siu ʻa hono tokoua.
JER 34:10 Pea naʻe tokanga ʻae houʻeiki kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē, ʻakinautolu naʻe fai ʻae fuakava, ke taki taha tukuange ʻene tamaioʻeiki, mo ʻene kaunanga ke tauʻatāina, ke ʻoua naʻa pule ʻe ha taha kiate kinautolu, pea naʻa nau fai ia, ʻonau tuku ke nau ʻalu.
JER 34:11 Kae hili ia naʻa nau tafoki, pea pule ki he tamaioʻeiki mo e kaunanga, ko kinautolu kuo nau tukuange ke tauʻatāina, ke toe haʻu, pea toe pule kiate kinautolu ke nau tamaioʻeiki mo kaunanga.
JER 34:12 ¶ Ko ia naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia meia Sihova, ʻo pehē,
JER 34:13 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Naʻaku fai ʻae fuakava mo hoʻomou ngaahi tamai ʻi he ʻaho naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, mei he fale fakapōpula, ʻo pehē,
JER 34:14 ‌ʻOka hili ʻae taʻu ʻe fitu te mou tukuange ʻae tangata taki taha hono tokoua ko e Hepelū, ʻaia kuo fakatau kiate koe, pea hili ʻene tauhi kiate koe ʻi he taʻu ʻe ono, ke ke tukuange ia ke ne tauʻatāina meiate koe: ka naʻe ʻikai fanongo kiate au ʻa hoʻomou ngaahi tamai, pe fakafanongo mai honau telinga.
JER 34:15 Pea naʻa mou tafoki eni, ʻo fai totonu ʻi hoku ʻao, ʻi hoʻomou taki taha fakatauʻatāinaʻi ʻa hono kaungāʻapi; pea naʻa mou fai ʻae fuakava ʻi hoku ʻao ʻi he fale kuo ui ʻaki hoku huafa:
JER 34:16 Ka naʻa mou liliu ʻo fakaʻuliʻi hoku huafa, pea naʻe pule ʻe he tangata taki taha ki heʻene tamaioʻeiki, mo e tangata taki taha ki heʻene kaunanga, ko kinautolu naʻa ne fakatauʻatāinaʻi ke faʻiteliha pe, ke toe haʻu, pea fakamoʻulaloa ʻakinautolu, ke hoko ko e tamaioʻeiki mo e kaunanga kiate kimoutolu.’”
JER 34:17 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; “Naʻe ʻikai te mou fanongo kiate au, ke fakahā ʻae tauʻatāina taki taha ki hono tokoua, mo e tangata taki taha ki hono kaungāʻapi: ko ia,” ʻoku pehē mai ʻa Sihova, “Vakai, Te u fakahā ʻae tauʻatāina kiate kimoutolu, ki he heletā, mo e mahaki fakaʻauha, pea mo e honge; pea te u pule ke fetuku ʻakimoutolu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani.
JER 34:18 Pea te u foaki ʻae kau tangata, ko kinautolu kuo maumauʻi ʻeku fuakava, ko kinautolu ʻoku teʻeki ai ke fakamoʻoni ʻae ngaahi lea ʻoe fuakava ʻaia naʻa nau fai ʻi hoku ʻao, ʻi heʻenau fahi ua ʻae ʻuhikiʻi pulu, pea ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe ongo fahi,
JER 34:19 Ko e houʻeiki ʻo Siuta, mo e houʻeiki ʻo Selūsalema, ko e kau talifekau, mo e kau taulaʻeiki, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua, ko kinautolu naʻe ʻalu ʻi he vahaʻa ʻoe ongo fahi ʻoe ʻuhikiʻi pulu;
JER 34:20 Te u foaki ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea ki he nima ʻonautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui: pea ʻe hoko honau ʻangaʻanga ko e meʻakai ki he fanga manupuna ʻoe langi, pea ki he fanga manu ʻoe fonua.
JER 34:21 “Pea te u foaki ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta mo hono houʻeiki ki he nima ʻo honau ngaahi fili, pea ki he nima ʻokinautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui, pea ki he nima ʻoe kau tau ʻoe tuʻi ʻo Papilone, ʻakinautolu kuo ʻalu hake ʻiate kimoutolu.”
JER 34:22 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, te u fekau pea pule kiate kinautolu ke nau toe hau ki he kolo ni; pea te nau tauʻi ia, pea lavaʻi ia, pea tutu ia ʻaki ʻae afi pea te u ngaohi ʻae ngaahi kolo ʻo Siuta ke lala taʻehanokakai.”
JER 35:1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē,
JER 35:2 “ʻAlu ki he fale ʻoe fānau ʻa Lekapi, pea lea kiate kinautolu, pea ʻomi ʻakinautolu ki he fale ʻo Sihova, ki he potu ʻe taha ʻi ʻolunga, pea foaki kiate kinautolu ʻae uaine ke nau inu.”
JER 35:3 Pea naʻaku toki ʻave ʻa Seasania ko e foha ʻo Selemaia, ko e foha ʻo Hapasinia, mo hono kāinga pea mo hono ngaahi foha kotoa pē, pea mo e fale kotoa pē ʻoe fānau ʻa Lekapi;
JER 35:4 Pea ne u ʻomi ʻakinautolu ki he fale ʻo Sihova, ki he potu fale ʻoe ngaahi foha ʻo Hanani, ko e foha ʻo ʻIkitalia, ko e tangata ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku hoko mo e ngaahi potu fale ʻoe houʻeiki, ʻaia naʻe ʻi ʻolunga ʻi he potu ʻo Māseia ko e foha ʻo Salumi, ko e tauhi ʻoe matapā.
JER 35:5 Pea u tuku ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha ʻoe fale ʻoe kau Lekapi ʻae ngaahi ipu kuo pito ʻi he uaine, pea mo e ngaahi ipu, pea naʻaku pehē kiate kinautolu, “Mou inu uaine.”
JER 35:6 Ka naʻa nau pehē mai, “ʻE ʻikai te mau inu uaine: he kuo fekau kiate kimautolu ʻe Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ko ʻemau tamai, ʻo pehē, ‘ʻOua naʻa mou inu uaine, ʻakimoutolu, pe ko homou ngaahi foha ʻo taʻengata.
JER 35:7 Pea ʻoua naʻa mou langa fale, pe tūtuuʻi ʻae tenga, pe tō ha ngoue vaine, pe maʻu ia: ka te mou nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻomou moʻui; koeʻuhi ke mou nofo ʻi he ʻaho lahi ʻi he fonua ʻoku mou ʻāunofo ai.’
JER 35:8 Ko ia ʻoku pehē ʻemau talangofua ki he leʻo ʻo Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ko ʻemau tamai ʻi he meʻa kotoa pē naʻa ne fekau ai ʻakimautolu, ke ʻoua naʻa inu uaine ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻemau moʻui, ʻakimautolu, pe ko homau ngaahi uaifi, pe ko homau ngaahi foha, pe ko homau ngaahi ʻofefine;
JER 35:9 Pea ke ʻoua naʻa mau langa ʻae ngaahi fale ke nofo ai: pea ʻoua naʻa mau maʻu ʻae ngaahi ngoue vaine, pe ha ngoue, pe ha tenga ke tō:
JER 35:10 Ka kuo mau nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, pea talangofua, pea fai ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fekau kiate kimautolu ʻe Sonatapi ko ʻemau tamai.
JER 35:11 Ka naʻe hoko ia ʻo pehē, ʻi he haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki he fonua, naʻa mau pehē,‘ Haʻu ke tau ʻo ki Selūsalema koeʻuhi ko e manavahē ki he kau tau ʻoe kau Kalitia, pea ko e manavahē ki he kau tau ʻoe kakai Silia: pea ko ia ʻoku mau nofo ai ni ʻi Selūsalema.’”
JER 35:12 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 35:13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻAlu ʻo tala ki he kau tangata ʻo Siuta mo e kakai ʻo Selūsalema, “ʻE ʻikai te mou maʻu ʻae akonaki ke fanongo ki heʻeku ngaahi lea?” ʻoku pehē mai ʻa Sihova.
JER 35:14 “Ko e ngaahi lea ʻa Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi, ʻaia naʻa ne fekau ki hono ngaahi foha ke ʻoua naʻa nau inu uaine, kuo fakamoʻoni: ʻoku teʻeki te nau inu ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ka ʻoku nau talangofua ki he fekau ʻa ʻenau tamai: ka kuo u folofola kiate kimoutolu, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo lea; ka naʻe ʻikai te mou tokanga kiate au.
JER 35:15 Pea kuo u fekau foki kiate kimoutolu, ʻa ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita kotoa pē ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, ‘Mou tafoki ʻae tangata taki taha mei hono hala kovi, pea fakalelei hoʻomou ngaahi faianga, pea ʻoua naʻa mou muimui ki he ngaahi ʻotua kehe ke tauhi ʻakinautolu, pea te mou nofo ʻi he fonua ʻaia kuo u foaki kiate kimoutolu pea mo hoʻomou ngaahi tamai; ka naʻe ʻikai te mou fakafanongo homou telinga, pe tokanga kiate au,
JER 35:16 Koeʻuhi kuo fai ʻe he ngaahi foha ʻo Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ʻae fekau ʻa ʻenau tamai, ʻaia naʻa ne fekau kiate kinautolu; ka ʻoku ʻikai fanongo ʻae kakai ni kiate au:’”
JER 35:17 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u ʻomi ki Siuta mo e kakai kotoa pē ʻo Selūsalema ʻae kovi kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate kinautolu: koeʻuhi naʻaku lea kiate kinautolu, ka naʻe ʻikai te nau fanongo; pea kuo u ui kiate kinautolu, ka naʻe ʻikai te nau tali.”
JER 35:18 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Selemaia ki he fale ʻoe kau Lekapi, “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Koeʻuhi kuo mou talangofua ki he fekau ʻa Sonatapi ko hoʻomou tamai, pea tauhi ki heʻene tala kotoa pē, pea fai ʻo hangē ko ʻene fekau kotoa pē kiate kimoutolu:’
JER 35:19 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻE ʻikai masiva ʻa Sonatapi ko e foha ʻo Lekapi ʻi ha tangata ke tuʻu ʻi hoku ʻao, ʻo taʻengata.’”
JER 36:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe hoko ʻae folofola ni kia Selemaia meia Sihova, ʻo pehē,
JER 36:2 “Toʻo kiate koe ʻae tohi tākai, pea tohi ai ʻae ngaahi lea kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate koe ki ʻIsileli, mo Siuta, mo e kakai kotoa pē, talu mei he ʻaho naʻaku fua lea ai kiate koe, ʻo fai mei he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
JER 36:3 Pea ʻe fanongo nai ʻe he fale ʻo Siuta ʻae kovi kotoa pē ʻaia ʻoku ou tokanga ke fai kiate kinautolu; koeʻuhi ke nau tafoki ʻae tangata taki taha mei hono hala kovi; koeʻuhi ke u fakamolemole ai ʻenau hia, pea mo ʻenau angahala.”
JER 36:4 Pea naʻe toki ui ʻe Selemaia kia Paluki ko e foha ʻo Nelia: pea tohi ʻe Paluki mei he ngutu ʻo Selemaia ʻi he tohi tākai ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki kiate ia.
JER 36:5 Pea naʻe fekau ʻe Selemaia, kia Paluki, ʻo pehē, “ʻOku ou nofo pōpula au, ʻoku ʻikai te u faʻa ʻalu ki he fale ʻo Sihova:
JER 36:6 Ko ia ke ke ʻalu koe, pea lau ʻi he tohi, ʻaia kuo ke tohi mei hoku ngutu, ʻae ngaahi folofola ʻa Sihova ke fanongo ʻae kakai ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho ʻaukai: pea ke ke lau foki ia ki Siuta kotoa pē, ʻakinautolu kuo haʻu mei honau ngaahi kolo.
JER 36:7 Heiʻilo pe te nau fai ʻenau lotu ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea taki taha tafoki mei hono hala kovi: he ʻoku lahi ʻae houhau mo e tuputāmaki kuo fakahā ʻe Sihova ki he kakai ni.”
JER 36:8 Pea naʻe fai ʻe Paluki ko e foha ʻo Nelia ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē naʻe fekau ʻe Selemaia ko e palōfita kiate ia, ʻo ne lau ʻi he tohi ʻae ngaahi folofola ʻa Sihova ʻi he fale ʻo Sihova.
JER 36:9 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono nima taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi hono hiva māhina naʻa nau fanongonongo ʻae ʻaukai ʻi he ʻao ʻo Sihova ki he kakai kotoa pē ʻi Selūsalema, pea mo e kakai kotoa pē naʻe haʻu mei he ngaahi kolo ʻo Siuta ki Selūsalema.
JER 36:10 Pea naʻe toki lau ʻe Paluki ʻi he tohi ʻae ngaahi lea ʻa Selemaia ʻi he fale ʻo Sihova, ʻi he potu fale ʻo Kemalia ko e foha ʻo Safani ko e tangata tohi, ʻi he potu lahi, ʻi he hūʻanga ʻoe matapā foʻou ʻoe fale ʻo Sihova, pea naʻe fanongo ʻae kakai kotoa pē.
JER 36:11 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Mikaia ko e foha ʻo Kemalia, ko e foha ʻo Safani, ki he ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova mei he tohi,
JER 36:12 Naʻe toki ʻalu hifo ia ki he fale ʻoe tuʻi, ki he potu fale ʻoe kau tangata tohi: pea vakai, ko e houʻeiki kotoa pē naʻe nofo ai, ko ʻIlisama ko e tangata tohi, mo Telaia, ko e foha ʻo Simaia, pea mo Elinatani ko e foha ʻo ʻAkipoa, mo Kemalia ko e foha ʻo Safani, mo Setikia ko e foha ʻo Hanania, pea mo e houʻeiki kotoa pē.
JER 36:13 Pea naʻe fakahā kiate kinautolu ʻe Mikaia ʻae ngaahi lea naʻa ne fanongo ki ai, ʻi he lau ʻe Paluki mei he tohi ʻi he telinga ʻoe kakai.
JER 36:14 Ko ia naʻe fekau ʻe he houʻeiki kotoa pē ʻa Sehuti, ko e foha ʻo Netania, ko e foha ʻo Selemaia, ko e foha ʻo Kusi, kia Paluki, ʻo pehē, “Toʻo ʻi ho nima ʻae tohi tākai ʻaia naʻa ke lau ʻi he telinga ʻoe kakai, pea ke ʻalu ange.” Pea naʻe toʻo ʻe Paluki ko e foha ʻo Nelia ʻae tohi tākai ʻi hono nima, pea haʻu kiate kinautolu.
JER 36:15 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Nofo ki lalo, pea lau ia ʻi homau telinga.” Pea naʻe lau ia ʻe Paluki ka nau fanongo.
JER 36:16 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi lea kotoa pē, naʻa nau fesiofaki ʻi he ilifia, pea nau pehē kia Paluki, “Ko e moʻoni te mau fakahā ki he tuʻi ʻae ngaahi lea ni kotoa pē.”
JER 36:17 Pea naʻa nau fehuʻi kia Paluki, ʻo pehē, “Fakahā mai eni, naʻa ke tohi fēfē ʻae ngaahi lea ni kotoa pē mei hono ngutu?”
JER 36:18 Pea pehēange ʻe Paluki kiate kinautolu, “Naʻa ne lea ʻaki mei hono ngutu ʻae ngaahi lea ni kotoa pē kiate au, pea u tohi ʻaki ia ʻae vaitohi ʻi he tohi.”
JER 36:19 Pea naʻe pehē ʻe he houʻeiki kia Paluki, “ʻAlu, ʻo fufū koe, ʻa koe mo Selemaia; pea ʻoua naʻa ʻilo ʻe ha tangata pe ʻoku mo ʻi fē.”
JER 36:20 ¶ Pea naʻa nau ʻalu ki he tuʻi ki he fale fakaʻeiʻeiki, ka nau tuku ʻae tohi tākai ʻi he potu ʻi ʻolunga ʻo ʻIlisama ko e tangata tohi, pea naʻe fakahā ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻi he telinga ʻoe tuʻi.
JER 36:21 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Sehuti ke ʻomi ʻae tohi tākai: pea ne ʻomi ia mei he potu fale ʻo ʻIlisama ko e tangata tohi. Pea lau ia ʻe Sehuti ʻi he telinga ʻoe tuʻi, pea ʻi he telinga ʻoe houʻeiki kotoa pē naʻe tutuʻu fakataha mo e tuʻi.
JER 36:22 Pea naʻe ʻafio ʻae tuʻi ʻi he fale mumū ʻi hono hiva ʻoe māhina: pea naʻe ʻi hono ʻao ʻae afi kakaha ʻi he matanavu.
JER 36:23 Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili hono lau ʻe Sehuti ʻae vahe ʻe tolu pe fā, naʻa ne hifi ʻaki ia ʻae hele, pea laku ia ki he afi naʻe ʻi he matanavu, pea fakaʻauha ʻae tohi tākai kotoa pē ʻi he afi naʻe ʻi he matanavu.
JER 36:24 Ka naʻe ʻikai te nau manavahē, pe mahaehae honau kofu, ʻae tuʻi, pe ko ʻene kau tamaioʻeiki naʻe fanongo ki he ngaahi lea ni kotoa pē.
JER 36:25 Ka naʻe kole ʻa Elinatani mo Telaia mo Kemalia ki he tuʻi ke ʻoua naʻa tutu ʻae tohi tākai: ka naʻe ʻikai te ne fie fanongo kiate kinautolu.
JER 36:26 Ka naʻe fekau ʻe he tuʻi kia Silamili ko e foha ʻo Hameleki, pea mo Selaia ko e foha ʻo ʻAsilieli, pea mo Selemaia ko e foha ʻo ʻApitili, ke puke ʻa Paluki ko e tangata tohi mo Selemaia ko e palōfita: ka naʻe fufū ʻakinaua ʻe Sihova.
JER 36:27 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, hili hono tutu ʻae tohi tākai ʻe he tuʻi, pea mo e ngaahi lea ʻaia naʻe tohi ʻe Paluki mei he ngutu ʻo Selemaia ʻo pehē;
JER 36:28 “Ke ke toe toʻo ʻae tohi tākai ʻe taha, pea tohi ki ai ʻae ngaahi lea kotoa pē, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he ʻuluaki tohi tākai, ʻaia naʻe tutu ʻe Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta.
JER 36:29 Pea te ke lea ʻo pehē kia Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova; “Naʻa ke tutu ʻae tohi tākai ni, ʻo pehē, “Ko e hā naʻa ke tohi ai? ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni ʻe haʻu ʻae tuʻi ʻo Papilone ʻo fakaʻauha ʻae fonua ni pea fakatangaʻi ʻae tangata pea mo e manu?’””
JER 36:30 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova kia Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta; “ʻE ʻikai te ne maʻu ha taha ke nofo ʻi he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻo Tevita: pea ʻe lī atu hono ʻangaʻanga ki he pupuha ʻi he ʻaho, pea ki he momoko ʻi he pō.
JER 36:31 Pea te u tautea ia mo hono hako mo ʻene kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko ʻenau angahala; pea te u ʻomi kiate kinautolu, pea mo e kakai ʻo Selūsalema, pea mo e kau tangata ʻo Siuta, ʻae kovi kotoa pē ʻaia kuo u fakahā kiate kinautolu: ka naʻe ʻikai te nau fanongo.”
JER 36:32 ¶ Pea naʻe toki toʻo ʻe Selemaia ʻae tohi tākai ʻe taha, pea foaki ia kia Paluki ko e tangata tohi, ko e foha ʻo Nelia; ʻaia naʻe tohi mei he ngutu ʻo Selemaia, ʻae ngaahi lea kotoa pē ʻoe tohi ʻaia naʻe tutu ʻi he afi ʻe Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta: pea naʻe fakalahi ʻaki ʻae ngaahi lea pehē kiate kinautolu.
JER 37:1 Pea naʻe pule ʻae tuʻi ko Setikia ko e foha ʻo Siosaia ko e fetongi ʻo Konaia ko e foha ʻo Sihoiakimi, ʻaia naʻe fakanofo ko e tuʻi ʻi he fonua ʻo Siuta, ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone.
JER 37:2 Ka naʻe ʻikai te ne fanongo ʻe ia, pe ko ʻene kau tamaioʻeiki, pe ko e kakai ʻoe fonua ki he ngaahi folofola ʻa Sihova, ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ʻi he palōfita ko Selemaia.
JER 37:3 Pea naʻe fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ʻa Sehukali, ko e foha ʻo Selemaia, pea mo Sefania ko e foha ʻo Māseia ko e taulaʻeiki, ki he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē, “Hūfia ni ʻakimautolu kia Sihova ko hotau ʻOtua,”
JER 37:4 He naʻe kei feʻaluʻaki pe ʻa Selemaia ʻi he kakai: he naʻe teʻeki ai tuku ia ki he fale fakapōpula.
JER 37:5 Pea naʻe toki haʻu ʻae kautau ʻa Felo mei ʻIsipite: pea kuo fanongo ki ai ʻae kau Kalitia ʻakinautolu naʻe kāpui ʻa Selūsalema, naʻa nau ʻalu mei Selūsalema.
JER 37:6 ¶ Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē,
JER 37:7 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Te ke lea ʻo pehē ki he tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻe fekau koe kiate au ke ʻeke kiate au; “Vakai, ko e kau tau ʻa Felo ʻaia kuo haʻu ko e tokoni kiate kimoutolu, te nau toe ʻalu ki ʻIsipite ko honau fonua.
JER 37:8 Pea ʻe toe haʻu ʻae kau Kalitia ʻo tau mo e kolo ni, pea ʻe lavaʻi ia, pea tutu ʻaki ia ʻae afi.”’
JER 37:9 “ʻOku pehē ʻe Sihova; ‘ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu, ʻo pehē, Ko e moʻoni ʻe ʻalu ʻiate kitautolu ʻae kau Kalitia; koeʻuhi ʻe ʻikai te nau ʻalu.
JER 37:10 Kapau naʻa mou taaʻi ʻae kautau kotoa pē ʻae kau Kalitia ʻaia naʻe tauʻi ʻakimoutolu, kae toe pe ʻae kau tangata kafo ʻiate kinautolu, ka te nau tuʻu hake ʻae tangata taki taha mei hono fale fehikitaki, pea tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ni.”
JER 37:11 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mahuʻi ʻae tau ʻae kau Kalitia mei Selūsalema ko e manavahē ki he kau tau ʻa Felo,
JER 37:12 Naʻe ʻalu atu ʻa Selemaia ke mahuʻi mei Selūsalema ki he fonua ʻo Penisimani, ʻi he lotolotonga ʻoe kakai ʻi ai.
JER 37:13 Pea ʻi heʻene ʻi he matapā ʻo Penisimani, naʻe ʻi ai ʻae ʻeiki ʻae fale fakapōpula, ko hono hingoa ko ʻIlisa, ko e foha ʻo Selemaia, ko e foha ʻo Hanania; pea naʻa ne puke ʻa Selemaia ko e palōfita, ʻo ne pehē, “ʻOku ke hola ki he kau Kalitia.”
JER 37:14 Pea pehē ʻe Selemaia, “ʻOku ʻikai moʻoni ia; ʻoku ʻikai te u hola ki he kau Kalitia.” Ka naʻe ʻikai te ne tui kiate ia: Pea puke ʻe ʻIlisa ʻa Selemaia, pea ʻomi ia ki he houʻeiki.
JER 37:15 Pea naʻe ʻita ʻae houʻeiki kia Selemaia, pea taaʻi ia, pea tuku ia ki he fale fakapōpula ʻi he fale ʻo Sonatapi ko e tangata tohi: he kuo nau ngaohi ia ko e fale fakapōpula.
JER 37:16 ¶ Pea kuo hū ʻa Selemaia ki he fale fakapoʻuli, pea mo hono ngaahi ʻana, pea nofo ai ʻa Selemaia ʻi he ngaahi ʻaho lahi;
JER 37:17 Pea naʻe toki fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ke ʻomi ia mei ai: pea fehuʻi fakafufū ʻe he tuʻi kiate ia ʻi hono fale, ʻo pehē, “ʻOku ai ha folofola meia Sihova?” Pea pehē ʻe Selemaia, “ʻOku ai:” he naʻe pehē ʻe ia, “ʻE tukuange koe ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone.”
JER 37:18 Pea naʻe lea ʻa Selemaia, ki he tuʻi ko Setikia, “Ko e hā ʻeku kovi kuo u fai kiate koe, pe ki hoʻo kau tamaioʻeiki, pe ki hoʻo kakai, koeʻuhi kuo mou tuku ai au ki he fale fakapōpula?
JER 37:19 Ko e fē homou kau palōfita naʻe kikite kiate kimoutolu, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai tauʻi ʻakimoutolu, pe ko e fonua ni ʻe he tuʻi ʻo Papilone?’
JER 37:20 Ka ko eni, fanongo mai, ʻOku ou kole kiate koe, ʻE hoku ʻeiki ko e tuʻi: ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke lelei ʻeku kole ʻi ho ʻao; pea ʻoua naʻa pule ke toe ʻave au ki he fale ʻo Sonatapi ko e tangata tohi, telia naʻaku mate ai.”
JER 37:21 Pea naʻe toki fekau ʻe Setikia ko e tuʻi ke ʻave ʻa Selemaia ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, pea ke nau foaki kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻae konga mā mei he hala ʻoe kau tangata taʻo mā, ʻo aʻu ki he fakaʻosi ʻae mā kotoa pē ʻi he kolo. Ko ia naʻe nofo ʻa Selemaia ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula.
JER 38:1 Pea kuo fanongo ʻa Sefatia ko e foha ʻo Matani, mo Ketalia, ko e foha ʻo Pasuli, mo Sehukali ko e foha ʻo Selemaia, mo Pasuli ko e foha ʻo Malikia, ki he ngaahi lea ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia ki he kakai kotoa pē, ʻo pehē,
JER 38:2 “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ‘Ko ia ʻoku nofo ʻi he kolo ni, te ne mate ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha: ka ko ia ʻe ʻalu kituʻa ki he kau Kalitia te ne moʻui; ʻe ʻiate ia ʻene moʻui ko e koloa kuo vetea, pea te ne moʻui.’
JER 38:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ‘Ko e moʻoni ʻe foaki ʻae kolo ni ki he nima ʻoe kau tau ʻo Papilone, pea te nau kapa ia.’”
JER 38:4 Ko ia naʻe pehē ai ʻae houʻeiki ki he tuʻi, “ʻOku mau kole kiate koe, tuku ke tāmateʻi ʻae tangata ni: he ʻoku ne fakavaivaiʻi ʻae nima ʻoe kau tangata tau ʻoku kei toe ʻi he kolo ni, pea mo e nima ʻoe kakai kotoa pē, ʻi heʻene lea ʻaki ʻae ngaahi lea pehē kiate kinautolu: he ʻoku ʻikai kumi ʻe he tangata ni ʻae lelei ʻoe kakai ni, ka ko e kovi.”
JER 38:5 Pea pehē mai ʻa Setikia ko e tuʻi, “Vakai, ʻoku ʻi homou nima ia: he ʻoku ʻikai faʻa fai ʻe he tuʻi ha meʻa kiate kimoutolu.”
JER 38:6 Pea naʻe ʻave ʻa Selemaia, ʻo lī ia ki he fale fakapoʻuli ʻo Malikia ko e foha ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula: pea naʻe tukutuku hifo ʻaki ʻa Selemaia ʻae ngaahi maea. Ka naʻe ʻikai ha vai ʻi he fale fakapoʻuli, ka ko e kele pe; pea naʻe ngalo hifo ʻa Selemaia ʻi he kele.
JER 38:7 ¶ Pea kuo fanongo ʻa ʻIpetemeleki, ko e ʻItiopea, ko e tangata talifekau ʻaia naʻe nofo ʻi he fale ʻoe tuʻi, kuo tuku ʻa Selemaia ki he fale fakapoʻuli; pea ʻoku nofo ʻae tuʻi ʻi he matapā ʻo Penisimani,
JER 38:8 Naʻe ʻalu atu mei he fale ʻoe tuʻi ʻa ʻIpetemeleki, ʻo lea ki he tuʻi, ʻo pehē,
JER 38:9 “Ko ʻeku ʻeiki ko e tuʻi, ʻoku kovi ʻae meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he kau tangata ni kia Selemaia ko e palōfita, ʻaia kuo nau lī ki he fale fakapoʻuli, he te ne mate fiekaia ʻi he potu ko ia: he ʻoku ʻikai kei toe ha mā ʻi he kolo.”
JER 38:10 Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ʻa ʻIpetemeleki ko e ʻItiopea, ʻo pehē, “ʻAlu mo koe ʻae kau tangata ʻe toko tolungofulu, pea toʻo hake ʻa Selemaia ko e palōfita mei he fale fakapōpula, ʻi he teʻeki ai te ne mate.”
JER 38:11 ¶ Pea naʻe ʻave ʻe ʻIpetemeleki ʻae kau tangata pea nau ʻo mo ia ki he fale ʻoe tuʻi, ki lalo ʻi he tukuʻanga koloa, pea toʻo mei ai ʻae ngaahi kofu motuʻa pea mahaehae, ʻo tukutuku hifo ia mo e ngaahi maea ki he fale fakapoʻuli kia Selemaia.
JER 38:12 Pea naʻe pehē ʻa ʻIpetemeleki ko e ʻItiopea kia Selemaia, “Ai ni ʻae ngaahi kofu motuʻa pea mahaehae ʻi ho lalo faʻefine pea mo e ngaahi maea.” Pea naʻe fai ia ʻe Selemaia.
JER 38:13 Pea naʻa nau fusi hake ʻa Selemaia mo e ngaahi maea, pea ʻave ia mei he fale fakapōpula: ka ka nofo ʻa Selemaia ʻi he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula.
JER 38:14 ¶ Pea naʻe toki fekau ʻe Setikia ko e tuʻi, pea ʻomi ʻa Selemaia, ko e palōfita kiate ia ki he hūʻanga lahi ʻaia ʻoku ʻi he fale ʻo Sihova: pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kia Selemaia, “Te u fehuʻi kiate koe ha meʻa ʻe taha; pea ʻoua naʻa ke fufū ha meʻa ʻiate au.”
JER 38:15 Pea pehē ʻe Selemaia kia Setikia, “Kapau te u fakahā ia kiate koe, ʻoku moʻoni ʻe ʻikai te ke tāmateʻi au? Pea kapau te u akonakiʻi koe te ke fanongo kiate au?”
JER 38:16 Pea naʻe fuakava fakafufū ʻa Setikia kia Selemaia, ʻo pehē, “ʻI he moʻui ʻa Sihova, ʻaia kuo ngaohi kiate kitaua ʻae laumālie ni, ʻe ʻikai te u tāmateʻi koe, pea ʻe ʻikai te u tukuange koe ki he nima ʻoe kau tangata ni ʻoku kumi hoʻo moʻui.”
JER 38:17 Pea naʻe pehē ʻe Selemaia kia Setikia, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Ko e moʻoni kapau te ke ʻalu atu ki he houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone, ʻe moʻui ho laumālie, pea ʻe ʻikai tutu ʻaki ʻae kolo ni ʻae afi, pea te ke moʻui, mo ho fale:
JER 38:18 pea kapau ʻe ʻikai te ke ʻalu atu ki he houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe toki foaki ʻae kolo ni ki he nima ʻoe kau Kalitia, pea te nau tutu ʻaki ia ʻae afi, pea ʻe ʻikai te ke hao ʻi honau nima.’”
JER 38:19 Pea pehē ʻe Setikia ko e tuʻi kia Selemaia, “ʻOku ou manavahē ki he kau Siu kuo hola ki he kau Kalitia, telia naʻa nau tukuange au ki honau nima, pea te nau manukiʻi au.”
JER 38:20 Pea pehē ʻe Selemaia, “ʻE ʻikai te nau tukuange koe. ʻOku ou kole kiate koe, ke ke talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, ʻi he meʻa ʻoku ou lea ʻaki kiate koe: pea ko ia ʻe hoko ai ʻae lelei kiate koe, pea ʻe moʻui ho laumālie.
JER 38:21 Pea kapau ʻe ʻikai te ke ʻalu atu, ko eni ʻae lea kuo fakahā ʻe Sihova kiate au:
JER 38:22 ‘ʻIo, vakai, ko e fefine kotoa pē ʻoku kei toe ʻi he fale ʻoe tuʻi ʻo Siuta, ʻe ʻomi ʻakinautolu ki he houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te nau lea ʻo pehē, “Kuo akonakiʻi koe ʻe ho kāinga, pea kuo nau ikuna koe: kuo moʻua ho vaʻe ʻi he kele, pea kuo nau tafoki kimui.”
JER 38:23 Pea te nau ʻomi ho ngaahi uaifi kotoa pē mo hoʻo fānau ki he kau Kalitia: pea ʻe ʻikai te ke hao ʻi honau nima, ka ʻe puke nima koe ʻe he tuʻi ʻo Papilone: pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻae kolo ni koeʻuhi ko koe.’”
JER 38:24 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Setikia kia Selemaia, “ʻOua naʻa tuku ke ʻilo ʻe ha tangata ʻae ngaahi lea ni, pea ʻe ʻikai te ke mate.
JER 38:25 Pea kapau ʻe fanongo ʻe he houʻeiki kuo tā alea mo koe, pea te nau haʻu kiate koe, pea pehē kiate koe, ‘Fakahā mai kiate kimautolu ʻaia kuo ke tala ki he tuʻi, ʻoua naʻa fakafufū ia ʻiate kimautolu, pea ʻe ʻikai te mau tāmateʻi koe; pea mo e meʻa foki kuo lea ʻaki ʻe he tuʻi kiate koe:’
JER 38:26 Pea ke ke pehē kiate kinautolu, ‘Naʻaku fai ʻeku kole ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ke ʻoua naʻa pule ia ke toe ʻave au ki he fale ʻo Sonatani ke u mate ai.’”
JER 38:27 Pea naʻe haʻu ʻae houʻeiki kotoa pē kia Selemaia pea fehuʻi kiate ia: pea ne fakahā kiate kinautolu, ʻo hangē ko e ngaahi lea ni kotoa pē ʻaia naʻe fekau ʻe he tuʻi. Pea naʻe ʻikai te nau toe lea kiate ia; he naʻe ʻikai ke hā mai ʻae talanoa.
JER 38:28 Pea naʻe nofo ʻa Selemaia ki he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe kapa ai ʻa Selūsalema: pea naʻe ʻi ai ia ʻi he kapa ʻo Selūsalema.
JER 39:1 ‌ʻI hono hiva ʻoe taʻu ʻo Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone mo ʻene kautau kotoa pē ki Selūsalema, ʻonau kāpui ia.
JER 39:2 Pea naʻe lavaʻi ʻae kolo, ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu ʻo Setikia, ʻi hono fā ʻoe māhina, pea mo hono hiva ʻoe ʻaho ʻoe māhina.
JER 39:3 Pea naʻe haʻu ʻae houʻeiki kotoa pē ʻoe tuʻi ʻo Papilone, ʻo nofo ki he matapā ʻi loto, ko Nekalisalesa, mo Samikanipo, mo Sasekimi, mo Lapasalisi, mo Nekalisalesa, mo Lapamaki, mo hono toe kotoa pē ʻoe houʻeiki ʻoe tuʻi ʻo Papilone.
JER 39:4 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata kiate kinautolu ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, mo e kau tau kotoa pē, naʻa nau hola, pea ʻalu mei he kolo ʻi he poʻuli, ʻi he hala ʻoe ngoue ʻae tuʻi, ʻi he matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā: pea naʻe ʻalu atu ia ʻi he hala ʻoe toafa.
JER 39:5 Ka naʻe tuli ʻakinautolu ʻe he kau tau ʻae kau Kalitia, pea maʻu ʻa Setikia ʻi he toafa ʻo Seliko: pea kuo nau maʻu ia, naʻa nau ʻomi ia kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki Lipila ki he fonua ko Hamati, pea ne fakamaau ia ʻi ai.
JER 39:6 Pea naʻe tāmateʻi ʻi Lipila ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao: pea tāmateʻi foki ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae ngaahi houʻeiki kotoa pē ʻo Siuta.
JER 39:7 Pea naʻe kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia, pea haʻisia ʻaki ia ʻae ngaahi maea ukamea fihifihi, ke ʻave ia ki Papilone.
JER 39:8 ¶ Pea naʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻe he kau Kalitia ʻae fale ʻoe tuʻi, pea mo e ngaahi fale ʻoe kakai, pea laku hifo ʻae ngaahi ʻā ʻo Selūsalema.
JER 39:9 Pea naʻe ʻave fakapōpula ki Papilone ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻae toenga kakai naʻe toe ʻi he kolo, pea ko kinautolu kuo ʻalu ange kiate ia, ʻio, ko e toenga kakai ʻokinautolu naʻe toe.
JER 39:10 Ka naʻe tuku ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva, ʻakinautolu naʻe ʻikai haʻanau meʻa ʻi he fonua ko Siuta, pea ne foaki kiate kinautolu ʻi he ʻaho ko ia ʻae ngaahi ngoue vaine, pea mo e ngaahi ngoue.
JER 39:11 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, kia Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo koeʻuhi ko Selemaia, ʻo pehē,
JER 39:12 “ʻAve ia, pea fai lelei kiate ia, pea ʻoua naʻa fai kovi kiate ia; ka ke fai kiate ia ʻo hangē ko ʻene lea kiate koe.”
JER 39:13 Pea naʻe fekau ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, pea mo Nepusasipani, mo Lapasalisi, mo Nekalisalesa, mo Lapamaki, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻae tuʻi ʻo Papilone;
JER 39:14 Pea naʻa nau fekau ke ʻomi ʻa Selemaia mei he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, pea nau tuku ia kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, ke taki ia ki hono ʻapi: pea nau nofo mo e kakai.
JER 39:15 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ʻi heʻene kei moʻua he lotoʻā ʻoe fale fakapōpula, ʻo pehē,
JER 39:16 “ʻAlu ʻo lea kia ʻIpetemeleki ko e ʻItiopea, ʻo pehē, ʻOku pehē mai ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u fakahoko ʻeku ngaahi lea ke kovi ai ʻae kolo ni, ka e ʻikai ke lelei; pea ʻe fakamoʻoni ia ʻi ho ʻao ʻi he ʻaho ko ia.
JER 39:17 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u fakamoʻui koe ʻi he ʻaho ko ia: pea ʻe ʻikai tukuange koe ki he nima ʻoe kau tangata ʻoku ke manavahē ki ai.
JER 39:18 He ko e moʻoni te u fakamoʻui koe, pea ʻe ʻikai te ke tō ʻi he heletā, ka te ke maʻu hoʻo moʻui kiate koe ʻo hangē ko e koloa kuo vetea: koeʻuhi kuo ke falala kiate au, ʻoku pehē mai ʻa Sihova.”
JER 40:1 Ko e folofola naʻe hoko meia Sihova kia Selemaia, hili hono tukuange ia mei Lama ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, he naʻe haʻisia ʻaki ia ʻae maea ukamea fihifihi fakataha mo e kau pōpula kotoa pē ʻo Selūsalema mo Siuta, ʻaia naʻe ʻave fakapōpula ki Papilone.
JER 40:2 Pea naʻe pehē ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo kia Selemaia, “Kuo fakahā ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae kovi ni, ki he potu ni.
JER 40:3 Pea ko eni, kuo fakahoko ia ʻe Sihova, pea kuo fai ʻo hangē ko ʻene folofola: koeʻuhi kuo mou fai angahala kia Sihova, pea ʻikai talangofua ki hono leʻo, ko ia kuo hoko ai ʻae meʻa ni kiate kimoutolu.
JER 40:4 Pea ko eni, vakai, kuo u vete mei ho nima he ʻaho ni ʻae maea ukamea fihifihi. Pea kapau ʻoku lelei kiate koe ke tā ʻo mo au ki Papilone, haʻu; pea te u fai lelei kiate koe: pea kapau ʻoku kovi kiate koe ke tā ʻo mo au ki Papilone, tuku: vakai ʻoku ʻi ho ʻao ʻae fonua kotoa pē: pea ko e potu ʻoku lelei mo ʻaonga kiate koe ke ʻalu ki ai, ke ke ʻalu ki ai.”
JER 40:5 Pea ʻi he teʻeki ai te ne liliu atu, naʻa ne pehē, “Ko ia ke ke nofo mo Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ke pule ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ke ke nofo mo ia mo e kakai: pe te ke ʻalu ki ha potu ʻoku lelei kiate koe ke ʻalu ki ai,” Pea naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae ʻoho mo e totongi, pea tukuange ia.
JER 40:6 Pea naʻe ʻalu ai ʻa Selemaia kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ʻi Misipa; ʻo nofo mo ia pea mo e kakai naʻe toe ʻi he fonua.
JER 40:7 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae ʻeikitau kotoa pē ʻaia naʻe ʻi he ngaahi ngoue, ʻakinautolu mo honau kakai, kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ke pule ʻi he fonua, pea kuo tukuange kiate ia ʻae kau tangata, mo e kau fefine, mo e fānau, pea mo e kakai masiva ʻoe fonua, ʻakinautolu naʻe ʻikai fetuku fakapōpula ki Papilone;
JER 40:8 Naʻa nau haʻu kia Ketalia ʻi Misipa, ʻio, ko ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea ko Sohanani mo Sonatani ko e ongo foha ʻo Kalia, pea ko Selaia ko e foha ʻo Tanumeti, pea ko e ngaahi foha ʻo ʻIfai ko e tangata Nitofa, pea mo Seasania ko e foha ʻoe tangata mei Meaka, ʻakinautolu mo honau kau tangata.
JER 40:9 Pea naʻe fuakava kiate kinautolu mo ʻenau kakai ʻe Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou manavahē ke tauhi ki he kau Kalitia: mou nofo ʻi he fonua, pea tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe lelei ia kiate kimoutolu.
JER 40:10 Pea ko eni, vakai, te u nofo ʻi Misipa, ke tauhi ʻae kau Kalitia, ʻakinautolu ʻe haʻu kiate kitautolu: ka ko kimoutolu, ke mou tānaki ʻae uaine, mo e ngaahi fua momoho, mo e lolo, pea tuku ia ki he ngaahi puha, pea nonofo ʻi homou ngaahi kolo ʻaia kuo mou maʻu.”
JER 40:11 Pea kuo fanongo foki ʻae kau Siu kotoa pē naʻe ʻi Moape, pea ʻi he kau ʻAmoni, pea ʻi ʻItomi, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he ngaahi potu, kuo tuku ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae toenga kakai ʻi Siuta, pea kuo fakanofo ke pule kiate kinautolu ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani;
JER 40:12 Naʻe liliu mai ʻae kau Siu kotoa pē mei he ngaahi potu kotoa pē naʻe kapusi ʻakinautolu ki ai, ʻonau haʻu ki he fonua ʻo Siuta, kia Ketalia ʻi Misipa: pea naʻa nau tānaki ʻae uaine mo e ngaahi fua momoho ʻo lahi ʻaupito.
JER 40:13 ¶ Pea naʻe haʻu kia Ketalia ʻi Misipa, ʻa Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeiki kotoa pē ʻoe kau tau naʻe ʻi he ngoue.
JER 40:14 Pea nau pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻilo pau kuo fekau ʻe Pelisi ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoni ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania ke tāmateʻi koe?” Ka naʻe ʻikai tui kiate kinautolu ʻe Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami.
JER 40:15 Pea naʻe lea fakafufū ʻa Sohanani ko e foha ʻo Kalia kia Ketalia ʻi Misipa, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu, pea te u tāmateʻi ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea ʻe ʻikai ʻilo ia ʻe ha tangata ʻe tokotaha: te ne tāmateʻi koe, koeʻumaʻā; ke fakamovetevete ʻae kau Siu kotoa pē kuo fakataha kiate koe, pea ʻauha ʻae toenga kakai ʻi Siuta?”
JER 40:16 Pea naʻe pehē ʻe Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami kia Sohanani ko e foha ʻo Kalia, “ʻE ʻikai te ke fai ʻae meʻa ni: he ʻoku ke lohiakiʻi ʻa ʻIsimeʻeli.”
JER 41:1 Naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu māhina, naʻe haʻu ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania ko e foha ʻo ʻIlisama, ko e hako ʻoe hau, pea mo e houʻeiki ʻoe tuʻi, ʻaia mo e kau tangata ʻe toko hongofulu mo ia, kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ki Misipa; pea naʻa nau kai mā fakataha ʻi Misipa.
JER 41:2 Pea tuʻu hake ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, mo e kau tangata ʻe toko hongofulu naʻe ʻiate ia, pea nau taaʻi aki ʻae heletā ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, pea tāmateʻi ia, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ke pule ki he fonua.
JER 41:3 Pea naʻe tāmateʻi foki ʻe ʻIsimeʻeli ʻae kau Siu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻaia naʻe ia Ketalia, ʻi Misipa, pea mo e kau Kalitia naʻe ʻi ai, pea mo e kautau.
JER 41:4 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono ua ʻoe ʻaho ʻi he hili ʻae tāmateʻi ʻo Ketalia, ʻi he teʻeki ke ʻilo ia ʻe ha tokotaha,
JER 41:5 Naʻe haʻu ʻae kau tangata mei Sikemi, pea mei Sailo, pea mei Samelia, ko e toko valungofulu kuo tele honau kava, pea kuo mahaehae honau kofu, pea foa ʻakinautolu, pea naʻe ʻi honau nima ʻae feilaulau mo e meʻa namu kakala, ke ʻomi ki he fale ʻo Sihova.
JER 41:6 Pea naʻe ʻalu atu ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania mei Misipa ke fakafetaulaki mo kinautolu, pea naʻe tangi maʻu pe ia ʻi heʻene ʻalu: pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻene fetaulaki mo kinautolu naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou omi kia Ketalia ko e foha ʻAhikami,”
JER 41:7 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻenau haʻu ki loto kolo, naʻe tāmateʻi ʻakinautolu ʻo lī ki he luo, ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, ko ia, mo e kau tangata naʻe ʻiate ia.
JER 41:8 Ka naʻe ʻiate kinautolu ʻae kau tangata ʻe toko hongofulu, naʻe lea kia ʻIsimeʻeli, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke tāmateʻi ʻakimautolu he ʻoku ʻiate kimautolu ʻae ngaahi koloa kuo fakafufū ʻi he ngaahi ngoue, ko e uite, mo e paʻale, mo e lolo, pea mo e meʻa huʻamelie.” Ko ia naʻa ne tafoki, pea naʻe ʻikai tāmateʻi ʻakinautolu mo honau kāinga.
JER 41:9 Pea ko e luo, ʻaia naʻe lī ki ai ʻe ʻIsimeʻeli ʻae ʻangaʻanga ʻoe kau tangata, naʻa ne tāmateʻi fakataha mo Ketalia, ko ia pe naʻe ngaohi ʻe he tuʻi ko ʻAsa, ko ʻene manavahē kia Paʻasa ko e tuʻi ʻo ʻIsileli; pea ko ia, naʻe fakapito aki ia ʻae kakai kuo tāmateʻi, ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania.
JER 41:10 Pea naʻe fakapōpula ʻe ʻIsimeʻeli ʻae toenga kakai kotoa pē naʻe ʻi Misipa, ʻae ʻofefine ʻoe tuʻi, pea mo e kakai kotoa pē naʻe toe ʻi Misipa, ʻakinautolu naʻe fakanofo ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau tau ke pule ki ai ʻa Ketalia, ko e foha ʻo ʻAhikami: pea naʻe ʻave fakapōpula ʻakinautolu ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea naʻe ʻalu atu ia ki he kau ʻAmoni.
JER 41:11 ¶ Pea kuo fanongo ʻa Sohanani, ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, ki he kovi kotoa pē kuo fai ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania,
JER 41:12 Naʻa nau ʻave ʻae kau tangata kotoa pē, ʻonau ō ke tauʻi ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, pea naʻe ʻilo ia ʻi he kauvai lahi ʻaia ʻoku ʻi Kipione.
JER 41:13 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he mamata ʻe he kakai kotoa pē naʻe ʻia ʻIsimeʻeli ʻa Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, naʻa nau fiefia.
JER 41:14 Pea ko e kakai kotoa pē naʻe ʻave fakapōpula ʻe ʻIsimeʻeli mei Misipa, naʻa nau tafoki mai ʻo toe haʻu kia Sohanani ko e foha ʻo Kalia.
JER 41:15 Ka naʻe hola meia Sohanani ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania mo e kau tangata ʻe toko valu, ʻo ʻalu ki he kau ʻAmoni.
JER 41:16 Pea hili hono tāmateʻi ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, naʻe toki ʻave ʻe Sopanani ko e foha ʻo Kalia, ʻae houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, pea mo e toenga kakai kotoa pē ʻaia naʻe toe maʻu meia ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania, mei Misipa, ko e kau tau mālohi, mo e kau fefine, mo e fānau, pea mo e kau tangata talifekau ʻaia kuo toe omi mei Kipione:
JER 41:17 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo nofo ʻi he potu ʻo Kimami, ʻaia ʻoku ofi ki Petelihema, koeʻuhi ke ʻalu ki ʻIsipite,
JER 41:18 Koeʻuhi ko e kau Kalitia: he naʻa nau manavahē kiate kinautolu, koeʻuhi kuo tāmateʻi ʻe ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Natania ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, ʻaia kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ke pule ʻi he fonua.
JER 42:1 Pea naʻe haʻu ʻo ofi ʻae houʻeikitau kotoa pē, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo Seasania ko e foha ʻo Hosaia, pea mo e kakai kotoa pē mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi,
JER 42:2 Pea naʻa nau lea kia Selemaia ko e palōfita, “ʻOku mau kole kiate koe, tuku ke lelei ʻi ho ʻao ʻemau kole, pea hūfia ʻakimautolu kia Sihova ko ho ʻOtua, koeʻuhi ko kimautolu kotoa pē ʻoku toe; (he ko e toenga tokosiʻi ʻakimautolu ʻoe tokolahi, ʻo hangē ko ia ʻoku ke mamata ki ai:)
JER 42:3 Koeʻuhi ke fakahā kiate kimautolu ʻe Sihova ko ho ʻOtua ʻae hala te mau ʻalu ai, pea mo e meʻa te mau fai.”
JER 42:4 Pea pehē ʻe Selemaia, “Ko e palōfita kiate kinautolu, kuo u fanongo kiate kimoutolu; vakai, te u lotu kia Sihova ko homou ʻOtua ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi lea; pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻe tali ai ʻe Sihova kiate kimoutolu, te u fakahā ia kiate kimoutolu; ʻe ʻikai te u taʻofi ha meʻa meiate kimoutolu.”
JER 42:5 Pea naʻa nau toki pehē kia Selemaia, “Ke ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko e fakamoʻoni angatonu mo moʻoni, kapau ʻe ʻikai te mau fai ʻo hangē ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia ʻe fekau ai koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate kimautolu.
JER 42:6 Kapau ʻoku lelei ia pe kovi, te mau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻaia ʻoku mau fekau koe ki ai; koeʻuhi ke lelei ia kiate kimautolu, ʻoka mau ka talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtua.”
JER 42:7 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻae ʻaho ʻe hongofulu, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia.
JER 42:8 Pea ne ui kia Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo e houʻeikitau kotoa pē naʻe ʻiate ia, pea mo e kakai kotoa pē ʻo fai mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi,
JER 42:9 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻa mou fekau au ki ai ke ʻatu hoʻomou kole ʻi hono ʻao;
JER 42:10 ‘Kapau ʻoku mou loto ke nofo ʻi he fonua ni te u langa ʻakimoutolu pea ʻe ʻikai veteki hifo ʻakimoutolu, te u tō ʻakimoutolu pea ʻe ʻikai taʻaki hake ʻakimoutolu: he ʻoku ou fakatomala ʻi he kovi kuo u fai kiate kimoutolu.
JER 42:11 Pea ʻoua naʻa manavahē ki he tuʻi ʻo Papilone, ʻaia ʻoku mou manavahē ki ai;’ ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘ʻOua naʻa manavahē kiate ia: he ʻoku ou ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui ʻakimoutolu, pea ke fakahaofi ʻakimoutolu mei hono nima.
JER 42:12 Pea te u fakahā ʻeku ngaahi ʻaloʻofa kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ne ʻofa kiate kimoutolu, pea pule kiate kimoutolu ke mou liliu ki homou fonua.
JER 42:13 ¶ “‘Pea kapau te mou lea ʻo pehē, “ʻE ʻikai te mau nofo ʻi he fonua ni,” pe fai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua.
JER 42:14 ‌ʻO lea pehē, ‘ʻE ʻikai; ka te mau ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite, pea ʻe ʻikai te mau mamata ai ki he tau, pe fanongo ki he meʻalea, pe fiekaia, pea te mau nofo ʻi ai:”’
JER 42:15 Pea ko ia mou fanongo ni ki he folofola ʻa Sihova, ʻakimoutolu ʻae toenga ʻo Siuta; ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Kapau, ʻoku pau ke hanga atu homou mata ke ʻalu ki ʻIsipite, pea ʻāunofo ʻi ai;
JER 42:16 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e heletā ʻaia naʻa mou manavahē ki ai, te ne tuli ʻo maʻu ʻakimoutolu ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea mo e honge, ʻaia naʻa mou manavahē ki ai, te ne muimui ʻo ofi kiate kimoutolu ʻi ʻIsipite, pea te mou mate ʻi ai.
JER 42:17 Pea ʻe hoko ʻo pehē ki he kau tangata kotoa pē, ʻe fakahangatonu honau mata ke ʻalu ki ʻIsipite ke ʻāunofo ki ai; te nau mate ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha: pea ʻe ʻikai toe ha tokotaha ʻiate kinautolu, pe hao mei he kovi ʻaia te u fakahoko kiate kinautolu.’
JER 42:18 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘ʻO hangē kuo lilingi ʻeku tuputāmaki mo hoku houhau ki he kakai ʻo Selūsalema; ʻe pehē hono lilingi atu ʻa hoku houhau kiate kimoutolu, ʻoka mou ka ʻalu ki ʻIsipite: pea te mou hoko ko e fehiʻanekina, mo e meʻa fakaofo, mo e fakamalaʻia, pea mo e ongoongo kovi; pea ʻe ʻikai te mou toe mamata ki he potu ni.’
JER 42:19 ¶ “Kuo folofola ʻe Sihova kiate kimoutolu ʻo pehē, ʻakimoutolu ʻae toenga kakai ʻo Siuta; “ʻOua naʻa mou ʻalu ki ʻIsipite: ka mou ʻilo fakapapau kuo u akonaki kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni.
JER 42:20 He naʻa mou fai kākā ʻi homou loto, ʻi hoʻomou fekau au kia Sihova ko homou ʻOtua, ʻo pehē, ‘Hūfia ʻakimautolu kia Sihova ko hotau ʻOtua; pea hangē ko e meʻa kotoa pē ʻoku folofola ʻaki ʻe Sihova ko hotau ʻOtua, ko ia ʻe fakahā kiate kimautolu, pea te mau fai ia.’
JER 42:21 Pea kuo u fakahā ia kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni; ka ʻoku ʻikai te mou talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko homou ʻOtua, ʻi ha meʻa ʻe taha ʻaia kuo ne fekau ai au kiate kimoutolu.
JER 42:22 Pea ko ia mou ʻilo fakapapau, te mou mate ʻi he heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha, ʻi he potu ʻaia ʻoku mou holi ke ʻalu ʻo ʻāunofo ai.”
JER 43:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, kuo fakaʻosi ʻe Selemaia ʻene lea ʻaki ki he kakai kotoa pē ʻae ngaahi folofola kotoa pē ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻe fekau ai ia ʻe Sihova ko honau ʻOtua kiate kinautolu, ʻae ngaahi lea ni kotoa pē,
JER 43:2 Pea toki lea ʻe ʻAsalia ko e foha ʻo Hosaia, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e kau tangata fielahi kotoa pē, ʻo pehē kia Selemaia, “ʻOku ke lea loi: naʻe ʻikai fekau ko e ʻe Sihova ko hotau ʻOtua ke lea pehē, ‘ʻOua naʻa ʻalu ki ʻIsipite ke ʻāunofo ki ai:’
JER 43:3 Ka ko Paluki ko e foha ʻo Nelia kuo ne ueʻi koe ke fai kiate kimautolu, koeʻuhi ke tukuange ʻakimautolu ki he nima ʻoe kau Kalitia, ke nau tāmateʻi ʻakimautolu, pea ʻave ʻakimautolu ko e kau pōpula ki Papilone.”
JER 43:4 Pea ko Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo e houʻeikitau kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē, naʻe ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, ke nofo ʻi he fonua ko Siuta.
JER 43:5 Ka naʻe ʻave ʻe Sohanani ko e foha ʻo Kalia, pea mo e houʻeikitau kotoa pē ʻo Siuta, ʻakinautolu kotoa pē kuo liliu mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē, naʻe kapusi ʻakinautolu ki ai, ke nofo ʻi he fonua ʻo Siuta;
JER 43:6 Ko e tangata, mo e fefine, mo e fānau, pea mo e ngaahi ʻofefine ʻoe tuʻi, pea mo e tangata taki taha kuo tuku ʻe Nepusaatani ko e ʻeikitau kia Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Safani, mo Selemaia ko e palōfita, pea mo Paluki ko e foha ʻo Nelia,
JER 43:7 Pea naʻa nau ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite: he naʻe ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova: pea naʻa nau aʻu ki Tapanesi.
JER 43:8 ¶ Pea naʻe haʻu ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia ʻi Tapanesi, ʻo pehē.
JER 43:9 “ʻAve ʻae ngaahi maka lalahi ʻi ho nima pea fakafufū ia ʻi he ʻumea ʻi he taʻoʻanga ʻumea, ʻaia ʻoku ʻi he kau hala ʻi he fale ʻo Felo ʻi Tapanesi, ʻi he ʻao ʻoe kau tangata ʻa Siuta;
JER 43:10 Pea ke pehē kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u fekau pea ʻomi ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko ʻeku tamaioʻeiki, pea te u fokotuʻu hono nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ki he ngaahi maka ni ʻaia kuo u fakafufū: pea te ne fofola ki ai ʻa hono fale fehikitaki fakaʻeiʻeiki.
JER 43:11 Pea ʻoka hau ia te ne taaʻi ʻae fonua ko ʻIsipite, pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he mate te nau mate; pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he pōpula ʻe tukuange ki he pōpula; pea ko kinautolu kuo tuʻutuʻuni ki he heletā ki he heletā.
JER 43:12 Pea te u tutu ʻae afi ʻi he ngaahi fale ʻoe ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipite; pea ʻe vela ai ʻakinautolu, pea te ne ʻave fakapōpula ʻakinautolu: pea te ne fakakofuʻaki ia ʻae fonua ko ʻIsipite, ʻo hangē ʻoku ʻai ʻe ha tauhimanu ʻa hono kofu; pea te ne ʻalu mei ai ʻi he fiemālie.
JER 43:13 Pea te ne maumauʻi foki ʻae ngaahi tamapua ʻo Pete-Semesi ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo ʻIsipite; pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻae ngaahi fale ʻoe ngaahi ʻotua ʻoe kakai ʻIsipite.’”
JER 44:1 Ko e lea ʻaia naʻe hoko kia Selemaia ki he kau Siu kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea ʻi Mikitoli, mo Tapanesi, mo Nofe, pea mo e ngaahi potu ʻo Patalosi, ʻo pehē,
JER 44:2 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; ‘Kuo mou mamata ki he kovi kotoa pē kuo u ʻomi ki Selūsalema, pea mo e ngaahi kolo ʻo Siuta; pea vakai, kuo nau lala ʻi he ʻaho ni, pea ʻoku ʻikai nofo ai ha tangata,
JER 44:3 Koeʻuhi ko ʻenau angahala ʻaia naʻa nau fai ke fakatupu ai ʻeku tuputāmaki, ko e meʻa ʻi heʻenau tutu ʻae meʻa namu kakala, pea tauhi ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻilo, ʻekinautolu, pe ko kimoutolu, pe ko hoʻomou ngaahi tamai.
JER 44:4 Ko ia naʻaku fekau ai kiate kimoutolu, ʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, ʻo tuʻu hengihengi hake pe ʻo fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, “ʻOiauē, ʻoua naʻa fai ʻae meʻa fakalielia ni ʻaia ʻoku ou fehiʻa ki ai.”
JER 44:5 Ka naʻe ʻikai te nau tokanga, pe fakafanongo honau telinga ke tafoki mei heʻenau angahala, ke ʻoua naʻa tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe.
JER 44:6 Ko ia naʻe lilingi atu ai hoku houhau mo ʻeku tuʻutāmaki, pea naʻe tutu ia ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta mo e ngaahi hala ʻo Selūsalema; pea kuo lala mo liʻaki ia, ʻo hangē ko e ʻaho ni.’
JER 44:7 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻae kovi lahi ni ki homou laumālie, ke tuʻusi ai meiate kimoutolu ʻae tangata mo e fefine, ʻae tamasiʻi mo e kei huhu, ʻi Siuta, ke ʻoua naʻa toe ha taha ʻiate kimoutolu;
JER 44:8 Ko e meʻa ʻi hoʻomou fakahouhau ʻaki au ʻae ngaahi ngāue ʻa homou nima, ʻi he tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻaia naʻa mou ʻalu ke nofo ki ai, koeʻuhi ke mou kapusi ʻakimoutolu, pea te mou hoko ko e fakamalaʻia mo e ongoongo kovi ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani?
JER 44:9 Kuo ngalo ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi angahala ʻa hoʻomou ngaahi tamai, mo e angahala ʻae ngaahi tuʻi ʻo Siuta, mo e angahala ʻa honau ngaahi uaifi, mo hoʻomou angahala ʻamoutolu, mo e angahala ʻa homou uaifi, ʻaia kuo nau fai ʻi he fonua ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema?
JER 44:10 Pea ʻoku ʻikai fakavaivaiʻi ʻakinautolu ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea ʻoku ʻikai te nau manavahē, pe ʻeveʻeva ʻi heʻeku fono, mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ʻaia kuo u tuku ʻi honau ʻao, pea mo e ʻao ʻo ʻenau ngaahi tamai.’
JER 44:11 ¶ “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u fakahangatonu atu hoku fofonga kiate kimoutolu ki he kovi, pea ke motuhi ʻa Siuta kotoa pē.
JER 44:12 Pea te u ʻave ʻae toenga ʻo Siuta, ko kinautolu kuo fakahangatonu atu honau mata ke ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite ke ʻāunofo ai, pea te nau tō ʻi he fonua ko ʻIsipite pea ʻe ʻauha kotoa pē; ʻio, ʻe fakaʻauha ʻakinautolu ʻaki ʻae heletā pea mo e honge: te nau mate ʻi he heletā mo e honge, ʻo fai mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi: pea te nau hoko ko e fehiʻanekina, mo e fakaofo, mo e fakamalaʻia, pea mo e ongoongo kovi.
JER 44:13 He te u tautea ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻo hangē ko ʻeku tautea ʻa Selūsalema, ʻaki ʻae heletā, mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha:
JER 44:14 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa hao pe toe ha taha ʻi he toenga ʻo Siuta, ʻaia kuo ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite ke ʻāunofo ai, pe te ne toe foki ki he fonua ko Siuta, ʻaia ʻoku nau fie foki ke nofo ai: ka ko e tokosiʻi pe ʻe hola te nau foki mai.’”
JER 44:15 ¶ Pea ko e kau tangata kotoa pē kuo ʻilo kuo tutu ʻe honau ngaahi uaifi ʻae meʻa namu kakala ki he ngaahi ʻotua kehe, pea mo e kau fefine kotoa pē naʻe tutuʻu ai, ko e tokolahi, ʻio, ko e kakai kotoa pē ʻoku nofo ki he fonua ko ʻIsipite, ʻi Patalosi, naʻa nau tali kia Selemaia, ʻo pehē,
JER 44:16 “Ko e meʻa ʻi he lea kuo ke lea ʻaki kiate kimautolu ʻi he huafa ʻo Sihova, ʻe ʻikai te mau fanongo kiate koe.
JER 44:17 Ka te mau fai moʻoni ki he meʻa kotoa pē kuo ʻalu atu ʻi homau ngutu, ke tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea lilingi ʻemau feilaulau inu kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻa mau fai, ʻakimautolu mo ʻemau ngaahi tamai, mo homau ngaahi tuʻi, mo homau houʻeiki, ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema: he naʻa mau maʻu ai ʻae meʻakai lahi, pea naʻa mau lelei, pea ʻikai mamata ki he kovi.
JER 44:18 Kae talu ʻemau tuku ʻemau tutu meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea mo ʻemau lilingi feilaulau inu kiate ia, kuo mau masiva ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuo fakaʻauha ʻakimautolu ʻaki ʻae heletā, pea mo e honge.
JER 44:19 “Pea ʻi he ʻemau tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea lilingi ʻae ngaahi feilaulau inu kiate ia, naʻa mau ngaohi ʻae mā maʻana, pea hū ki ai, mo lilingi ʻae ngaahi feilaulau inu kiate ia, taʻehamau kau tangata?”
JER 44:20 ¶ Pea naʻe toki pehē ʻe Selemaia ki he kakai kotoa pē, ki he kau tangata, mo e kau fefine, pea mo e kakai kotoa pē naʻe tali ʻaki ʻae lea ko ia, ʻo pehē,
JER 44:21 “Ko e meʻa namu kakala ʻaia kuo mou tutu ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema, ʻakimoutolu, mo hoʻomou ngaahi tamai, mo homou ngaahi tuʻi, pea mo homou houʻeiki, pea mo e kakai ʻoe fonua, ʻikai naʻe manatu ʻa Sihova ki ai, pea ʻikai naʻe hoko ia ki hono finangalo?
JER 44:22 Ko ia naʻe ʻikai toe faʻa kātaki ʻa Sihova, koeʻuhi ko e kovi ʻa hoʻomou ngaahi faianga, pea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa fakalielia kuo mou fai; ko ia kuo lala ai homou fonua, pea ko e meʻa fakaofo, pea ko e malaʻia, pea taʻehanokakai, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ni.
JER 44:23 Koeʻuhi kuo mou tutu ʻae meʻa namu kakala, pea koeʻuhi kuo mou angahala kia Sihova, pea ʻikai talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, pe ʻeveʻeva ʻi heʻene ngaahi fono, pe ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pe ʻi heʻene ngaahi fakamoʻoni; ko ia kuo hoko ai ʻae kovi ni kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e ʻaho ni.”
JER 44:24 Naʻe lea foki ʻa Selemaia, ki he kakai kotoa pē, mo e kau fefine kotoa pē, “Fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻa Siuta kotoa pē ʻoku ʻi he fonua ko ʻIsipite:
JER 44:25 ‌ʻOku folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Kuo lea ʻaki homou ngutu ʻomoutolu mo homou ngaahi uaifi, pea fakamoʻoni ʻaki homou nima, ʻo pehē, “Te mau fakamoʻoni ʻemau ngaahi fuakava ʻaia kuo mau fuakava ʻaki ke tutu ʻae meʻa namu kakala ki he ʻeiki fefine ʻoe langi, pea te mau lilingi ʻemau ngaahi feilaulau inu kiate ia:” “‘Ko e moʻoni te mou fakahoko ʻa hoʻomou ngaahi fuakava, ko e moʻoni te mou fakamoʻoni ʻa hoʻomou ngaahi fuakava.
JER 44:26 “Ko ia mou fanongo ki he folofola ʻa Sihova, ʻa Siuta kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua ko ʻIsipite; Vakai, kuo u fuakava ʻi hoku huafa lahi, ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe takua hoku huafa ʻe he ngutu ʻo ha tangata ʻo Siuta ʻi he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite, ʻo pehē, “ʻOku moʻui ʻae ʻEiki ko Sihova.’
JER 44:27 Vakai, te u leʻohi ʻaki ʻakinautolu ʻae kovi, kae ʻikai ha lelei: pea ʻe fakaʻauha ʻae kau tangata kotoa pē ʻo Siuta, ʻoku ʻi he fonua ko ʻIsipite ʻaki ʻae heletā, mo e honge, ke ʻoua ke ʻosi ʻakinautolu.
JER 44:28 Ka ko e tokosiʻi pe ʻe hao mei he heletā pea liliu mai mei he fonua ko ʻIsipite ki he fonua ko Siuta, pea ʻe ʻilo ʻe he toenga kakai kotoa pē ʻo Siuta kuo ʻalu ki he fonua ko ʻIsipite ke ʻāunofo ʻi ai, pe ko e lea ʻa hai ʻe tuʻumaʻu, ʻaʻaku, pe ʻanautolu.”
JER 44:29 ¶ “Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘Ko e fakaʻilonga eni kiate kimoutolu, te u tautea ʻakimoutolu ʻi he potu ni, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku moʻoni ʻe tuʻumaʻu ʻeku ngaahi lea kiate kimoutolu ke mou kovi ai:’
JER 44:30 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova;‘ Vakai, Te u tukuange ʻa Felo-Hofala ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ki he nima ʻo hono ngaahi fili, pea ki honau nima ʻoku kumi ki heʻene moʻui, ʻo hangē ko ʻeku tuku ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko hono fili, ʻaia naʻe kumi ki heʻene moʻui.”’
JER 45:1 Ko e lea naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia, ko e palōfita, kia Paluki ko e foha ʻo Nelia, ʻi he hili ʻene tohi ʻi ha tohi ʻae ngaahi lea ni mei he ngutu ʻo Selemaia, ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia, ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē.
JER 45:2 “ʻE Paluki, ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, kiate koe;
JER 45:3 ‘Naʻa ke pehē, “Ko eni ʻoku ou malaʻia! He kuo fakahoko ʻe Sihova ʻae mamahi ki heʻeku mamahi; naʻaku pongia ʻi heʻeku toʻe, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ha fiemālie.”’
JER 45:4 ¶ “Pea te ke lea pehē kiate ia, ʻoku folofola pehē ʻa Sihova; ‘Vakai, ko ia kuo u langa te u fesiʻi hifo, pea ko ia kuo u tō te u taʻaki hake, ʻio, ʻae fonua ni kotoa pē.
JER 45:5 Pea ʻoku ke kumi ʻae ngaahi meʻa lahi maʻau? ʻOua naʻa kumi ki ai:’ he ʻoku pehē mai ʻe Sihova, ‘Vakai, te u ʻomi ʻae kovi ki he kakano kotoa pē: ka te u foaki hoʻo moʻui kiate koe ʻo hangē ko e koloa kuo vetea, ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki ai.’”
JER 46:1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kia Selemaia ko e palōfita ki he kakai Senitaile.
JER 46:2 Ki ʻIsipite, pea ki he tau ʻa Felo Niko ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, ʻaia naʻe ʻi he vaitafe ko ʻIufaletesi ʻi Kakemisi, ʻaia naʻe taaʻi ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo Sihoiakimi ko e foha ʻo Siosaia ko e tuʻi ʻo Siuta.
JER 46:3 “Mou fekau ke ʻai ʻae fakaū mo e pā, pea fakaofiofi mai ki he tau.
JER 46:4 ‌ʻAi ʻae nāunau ki he fanga hoosi, pea mou fakaheka ʻae kau heka hoosi, pea tuʻu mai mo homou tatā tau; fakangingila ʻae ngaahi tao, ʻai ʻae ngaahi kofutau.
JER 46:5 Ko e hā kuo u mamata ai kiate kinautolu, kuo nau manavahē, pea fakaholomui? Kuo tā hifo honau kau mālohi, kuo nau hola vave, pea ʻikai sio ki mui: he naʻe tuʻu takatakai ʻae manavahē,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 46:6 “ʻOua naʻa tuku ke puna atu ʻae veʻe vave, pe hao ʻae tangata mālohi; te nau tūkia, pea tō ki he potu tokelau, ki he veʻe vai ʻo ʻIufaletesi.
JER 46:7 Ko hai eni ʻoku ʻalu hake ʻo hangē ko e vai lahi, ʻoku ngaue hono ngaahi vai, ʻo hangē ko e vaitafe?
JER 46:8 ‌ʻOku tuʻu hake ʻa ʻIsipite ʻo hangē ko e vai lahi, pea ʻoku ngaue hono ngaahi vai ʻo hangē ko e vaitafe; pea ʻoku ne pehē, ‘Te u ʻalu hake, pea te u ʻufiʻufi ʻae fonua; pea te u fakaʻauha ʻae kolo mo hono kakai.’
JER 46:9 Mou ʻunuʻunu mai ʻae fanga hoosi; pea fakamataliliʻi ʻae ngaahi saliote; pea tuku ke ʻalu atu ʻae kau tangata mālohi ʻi he tau; ko e kau ʻItiopea mo e kau Lipea, ko kinautolu ʻoku puke ʻae fakaū; pea mo e kau Litia, ʻoku toʻo ʻo teke ʻae kaufana.
JER 46:10 He ko e ʻaho eni ʻoe ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻaho ʻoe houhau koeʻuhi ke ne tautea ʻe ia ki hono ngaahi fili: pea ʻe fakaʻauha ʻe he heletā, pea ʻe mākona ia, pea fakakona ʻaki ia honau toto: he ʻoku maʻu ʻe he ʻEiki ko Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻae feilaulau ʻi he potu tokelau ʻi he vaitafe ko ʻIufaletesi.
JER 46:11 ‌ʻE taʻahine ko e ʻofefine ʻo ʻIsipite, ʻalu hake ki Kiliati ʻo toʻo mai ʻae lolo faitoʻo: ʻe taʻeʻaonga ʻae ngaahi faitoʻo lahi kiate koe; koeʻuhi ʻe ʻikai te ke moʻui.
JER 46:12 Kuo fanongo ʻae ngaahi puleʻanga ki hoʻo mā, pea kuo pito ʻae fonua ʻi he tangi: he kuo fepaki ʻae tangata mālohi mo e tangata mālohi, pea kuo na hinga fakatouʻosi.”
JER 46:13 ¶ Ko e lea naʻe folofola ʻaki ʻe Sihova kia Selemaia ko e palōfita, ki he haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ke taaʻi ʻae fonua ko ʻIsipite.
JER 46:14 “Mou fakahā ʻi ʻIsipite, pea fakaʻilo ʻi Mikitoli, pea fakahā ʻi Nofe mo Tapanesi: mou pehē, ‘Tuʻumaʻu, pea ke teuteu; koeʻuhi ʻe fakaʻauha takatakai ʻiate koe ʻe he heletā.’
JER 46:15 Ko e hā kuo tafe atu ai ʻa hoʻo kau mālohi? Naʻe ʻikai te nau tuʻu, koeʻuhi naʻe kapusi ʻakinautolu ʻe Sihova.
JER 46:16 Kuo ne fakahingaki ʻae tokolahi, ʻio, kuo nau fetaʻotaʻomi: ko ia naʻa nau fepehēʻaki, ‘Tuʻu pea ke tau toe ʻalu ki hotau kakai, pea ki he fonua naʻe fāʻeleʻi ai ʻakitautolu koeʻuhi ko e heletā ʻae mālohi.’
JER 46:17 Naʻa nau tangi ʻi ai, ‘Ko e longoaʻa pe ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; kuo ʻosi ʻae kuonga naʻe tuʻutuʻuni.’
JER 46:18 ‌ʻOku pehē ʻe he tuʻi, “ʻAia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, hangē ʻoku ou moʻui, ko e moʻoni ʻe hangē ko Tepoa ʻi he ngaahi moʻunga, pea hangē ko Kameli ʻi heʻene ofi ki tahi, ʻe pehē ʻene haʻu.
JER 46:19 ‌ʻE ʻofefine ʻoku nofo ʻi ʻIsipite, teuteu koe ke ke ʻalu ki he fakapōpula: koeʻuhi ʻe fakalala ʻa Nofe, pea ʻe fakaʻauha ke ʻosi hano kakai.
JER 46:20 “ʻOku tatau ʻa ʻIsipite mo e pulu fefine siʻi ʻoku fakaʻofoʻofa ʻaupito, ka ʻoku haʻu ʻae fakaʻauha; ʻoku haʻu ia mei he tokelau.
JER 46:21 Pea ʻoku tatau mo e fanga pulu kuo fangapesi ʻa hono kau tangata totongi; pea kuo nau foki ki mui, pea kuo nau hola fakataha: naʻe ʻikai te nau tuʻu mai, koeʻuhi naʻe hoko mai ʻae ʻaho ʻo hoʻonau tuʻutāmaki, pea mo e ʻaho ʻo ʻenau tautea.
JER 46:22 ‌ʻE ongo hono leʻo ʻo hangē ko e ʻalu ʻae ngata; he te nau ʻalu atu kiate ia mo e kau tau, te nau haʻu kiate ia, mo e ngaahi toki, ʻo hangē ko e kau tā ʻakau.
JER 46:23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Te nau tuʻusi hifo hono ngaahi vao ʻakau, neongo ʻoku ʻikai faʻa kumi ki ai; koeʻuhi ʻoku nau tokolahi ʻi he fanga heʻe, pea taʻefaʻalaua.
JER 46:24 ‌ʻE fakamaaʻi ʻae taʻahine ʻIsipite; ʻe tukuange ia ki he nima ʻoe kakai mei he tokelau.”
JER 46:25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “Vakai, te u tautea ʻae kakai tokolahi ʻo No, mo Felo, mo ʻIsipite, mo honau ngaahi ʻotua, pea mo honau ngaahi tuʻi; ʻio, ʻa Felo mo kinautolu ʻoku falala kiate ia:
JER 46:26 Pea te u tukuange ʻakinautolu ki he nima ʻokinautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui, pea ki he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, mo e nima ʻo ʻene kau tamaioʻeiki: pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Hili ia ʻe toki fakakakai ia, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa.
JER 46:27 “Kaeʻoua naʻa ke manavahē, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki, pea ʻoua naʻa ke puputuʻu, ʻE ʻIsileli, “He vakai, te u fakamoʻui koe mei he mamaʻo, pea mo ho hako mei he fonua ʻoku nau pōpula ki ai; pea ʻe liliu mai ʻa Sēkope, pea te ne mālōlō, mo fiemālie, pea ʻe ʻikai fakamanavahēʻi ia ʻe ha tokotaha.”
JER 46:28 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOua naʻa ke manavahē, ʻE Sēkope ko ʻeku tamaioʻeiki: he ʻoku ou ʻiate koe; he te u fakaʻosi ʻae ngaahi puleʻanga ʻaia kuo u kapusi koe ki ai: ka ʻe ʻikai te u fakangatangata koe, ka te u tautea siʻi koe, pea ʻe ʻikai te u fakaʻauha ʻaupito koe.”
JER 47:1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kia Selemaia ko e palōfita ki he kau Filisitia, ʻi he teʻeki ai ke taaʻi ʻe Felo ʻa Kesa.
JER 47:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “Vakai, ʻoku tupu ʻae ngaahi vai mei he tokelau, pea ʻe hoko ia ko e vai fonu mahakehake lahi, pea ʻufiʻufi ʻaki ʻae fonua pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai: ko e kolo mo kinautolu ʻoku nofo ʻi ai: pea ʻe toki tangi ʻae kau tangata, pea ʻe tangilāulau ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua.
JER 47:3 Ko e meʻa ʻi he patatū ʻae vaʻe ʻoe fanga hoosi mālohi, mo e meʻa ʻi he lele ʻae ngaahi saliote, pea mo e longoaʻa ʻo ʻene ngaahi saliote, ʻe ʻikai sio ki mui ʻae ngaahi tamai ki heʻenau fānau ko e meʻa ʻi he vaivai ʻa honau nima;
JER 47:4 Koeʻuhi ko e ʻaho ʻaia ʻoku haʻu ke fakaʻauha ai ʻae kau Filisitia kotoa pē, pea ke tuʻusi mei Taia mo Saitone ʻae tokoni kotoa pē ʻaia ʻoku toe: koeʻuhi ʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻae kau Filisitia, ko e toenga ʻoe fonua ko Kafitoli.
JER 47:5 Kuo hoko ʻae tula ki Kesa; kuo tuʻusi ʻa ʻAsikiloni mo e toenga ʻi honau teleʻa: ʻe fēfē hono fuoloa ʻo hoʻo maumauʻi koe ʻe koe?
JER 47:6 “‘ʻA koe ko e heletā ʻo Sihova, ʻE fēfē hono fuoloa pea ke toki fiemālie? Ke ke ʻai koe ki ho ʻaiʻanga, pea mālōlō, mo fiemālie.
JER 47:7 “ʻE fēfē ʻene fiemālie, he kuo fekauʻi ia ʻe Sihova ki ʻAsikiloni, pea mo e matātahi? Kuo ne tuʻutuʻuni ia ki ai.”
JER 48:1 ‌ʻOku folofola pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki Moape; “ʻE malaʻia ʻa Nipo! He kuo maumau ia: kuo veuveuki mo kapa ʻa Kiliateimi: pea kuo maveuveu mo puputuʻu ʻa Misikapi.
JER 48:2 ‌ʻE ʻikai toe fakaongolelei ʻa Moape: kuo nau fakakaukau kovi ki ai ʻi Hesiponi; ([ʻo pehē],) ‘Ke tau tuʻusi ia ke ʻoua naʻa kei puleʻanga ia.’ Pea ʻe tuʻusi foki ʻa koe Matimena: ʻe tuli koe ʻe he heletā.
JER 48:3 Kuo ongo mai ʻae leʻo ʻoe tangi mei Holonaimi, ‘Ko e maumauʻi mo e fakaʻauha lahi.’
JER 48:4 Kuo fakaʻauha ʻa Moape; kuo tangi ke ongo ʻa hono kakai iiki.
JER 48:5 Koeʻuhi ʻi he ʻalu hake ʻa Luiti te nau ʻalu hake mo e tangi maʻuaipē: he kuo fanongo ʻae fili ki he tangi ʻoe fakaʻauha ʻi he ʻalu hifo ʻa Holonaimi.
JER 48:6 Mou hola, pea fakahaofi hoʻomou moʻui, ka te mou hangē ko e ʻakau taʻehanolau ʻi he toafa.
JER 48:7 “He koeʻuhi kuo ke falala ki hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo ngaahi koloa, ʻe lavaʻi ai foki koe: pea ʻe ʻalu ki he fakapōpula ʻa Kimosi, mo ʻene kau taulaʻeiki mo hono houʻeiki fakataha.
JER 48:8 Pea ʻe hoko ʻae tangata maumau ki he kolo kotoa pē, pea ʻe ʻikai ʻaupito hao ha kolo ʻe taha: ʻe malaʻia ʻae teleʻa, pea ʻe fakaʻauha mo e toafa, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
JER 48:9 Foaki ʻae kapakau ki Moape, koeʻuhi ke ne hola ʻo ʻalu: he kuo lala hono ngaahi kolo, pea ʻoku ʻikai ha taha ke nofo ai.”
JER 48:10 “ʻE malaʻia ia ʻoku ne fai ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi he kākā, pea ʻe malaʻia ia ʻoku taʻofi ʻene heletā mei he toto.
JER 48:11 “Kuo fakafiemālie ʻa Moape talu ʻene kei siʻi, pea kuo toka hifo ki hono takele, pea naʻe ʻikai fakatafe mei he ipu ki he ipu, pea naʻe ʻikai ʻave ia ki he fakapōpula: ko ia ʻoku maʻu ʻiate ia hono ifo, pea ʻoku ʻikai fakakehe hono nanamu.
JER 48:12 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u fekau ai ʻae kau fakahē, pea te nau fakahēʻi ia, pea fakatafe ʻene ngaahi ipu, pea maumau ʻenau ngaahi hina.
JER 48:13 Pea ʻe mā ʻa Moape ia Kimosi, ʻo hangē ko e mā ʻae fale ʻo ʻIsileli ki Peteli ko honau falalaʻanga.
JER 48:14 “Pea ʻoku fēfē hoʻomou lea pehē, ‘ʻOku mau mālohi ko e kau tangata mālohi ki he tau?’
JER 48:15 Kuo maumau ʻa Moape, pea kuo ʻalu hake ia ʻi hono ngaahi kolo, pea kuo ʻalu hifo ki he tāmateʻi ʻa hono kau talavou kuo fili,” ʻoku pehē, ʻe he tuʻi, ʻaia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
JER 48:16 “Kuo ofi ʻene hoko mai ʻae tuʻutāmaki ʻa Moape, pea ʻoku fakatoʻotoʻo mai ʻa hono mamahi.
JER 48:17 Ko kimoutolu kotoa pē ʻoku nonofo mo ia, mou mamahi koeʻuhi ko ia, pea ko kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻilo hono hingoa, mou pehē, ‘ʻOiauē! ʻAe fesiʻi ʻae tokotoko mālohi, pea mo e vaʻa matamatalelei!’
JER 48:18 “Ke ke ʻalu hifo mei ho nāunau, pea nofo fieinua, ʻa koe ko e ʻofefine ʻaia ʻoku nofo ʻi Tiponi; he kuo hoko kiate koe ʻae maumau ʻo Moape, pea te ne fakaʻauha hoʻo ngaahi potu mālohi.
JER 48:19 ‌ʻA koe ʻoku ke nofo ʻi ʻAloeli, Ke ke tuʻu ʻi he veʻehala mo leʻo; pea fehuʻi kiate ia ʻoku hola, pea mo ia ʻoku hao, ʻo pehē, ‘Ko e hā ʻae meʻa kuo fai?’
JER 48:20 Kuo veuveuki ʻa Moape; he kuo holoki hifo ia: mou tangilāulau pea tangi lahi, mou fakahā ia ʻi ʻAlanoni, kuo maumauʻi ʻa Moape.
JER 48:21 Kuo hoko ʻae tautea ki he fonua tokalelei; ki Holoni, mo Sehasa, pea mo Mefata.
JER 48:22 Pea mo Tiponi, mo Nipo, pea mo Petetipilateimi,
JER 48:23 Pea mo Kiliateimi, mo Petekamuli, pea mo Petemioni,
JER 48:24 Pea mo Kiliote, mo Posila, pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻi he fonua ʻo Moape, pe ko e mamaʻo pe ko e ofi.
JER 48:25 Kuo tuʻusi ʻae nifo ʻo Moape, pea kuo fesiʻi hono nima, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 48:26 “Mou fakakona ia: he kuo ne fakahikihiki ʻe ia ia kia Sihova: ʻe fetafokifokiʻaki foki ʻa Moape ʻi heʻene lua, pea ʻe hoko ia foki ko e manukiʻanga.
JER 48:27 ‌ʻIkai naʻe hoko ʻa ʻIsileli ko e manukiʻanga kiate koe? Naʻe ʻilo ia mo e kau kaihaʻa? Koeʻuhi talu hoʻo lea ki ai, mo hoʻo hopohopo ʻi he fiefia.
JER 48:28 Ko kimoutolu ʻoku nofo ʻi Moape, liʻaki ʻae ngaahi kolo, pea nofo ʻi he potu maka, pea mou hangē ko e lupe ʻoku ngaohi hono pununga ʻi he ngutu ʻoe luo.
JER 48:29 “Kuo tau fanongo ki he fielahi ʻa Moape, (ʻoku fakamanavahē ʻene fielahi) ko ʻene angahiki, mo e fieʻeiki, mo e fakamofutofuta, pea mo e laukau ʻo hono loto.
JER 48:30 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou ʻilo ʻene ʻita ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fai; ʻe ʻikai te ne lavaʻi ʻi heʻene ngaahi loi.
JER 48:31 Ko ia te u tangilāulau koeʻuhi ko Moape, ʻio, te u tangi koeʻuhi ko Moape, kotoa pē; Te u mamahi koeʻuhi ko e kau tangata ʻo Kilihelesi.
JER 48:32 ‌ʻE vaine ʻo Sipima, te u tangi ʻaki ʻae tangi ʻo Sesa koeʻuhi ko koe: kuo ʻave ho huli ki tahi, ʻo aʻu ki he tahi ʻo Sesa: kuo hoko ʻae maumau ki ho ngaahi fua momoho, pea ki he fua ʻoe vaine.
JER 48:33 Pea kuo mole ʻae fiefia mo e nekeneka mei he ngoue mahu, pea mei he fonua ʻo Moape; pea kuo u fakangata ʻae uaine ʻi he tataʻoʻanga uaine: ʻe ʻikai fai ha malamalaki ʻaki ʻae kalanga; ʻoku ʻikai ko e kalanga ʻenau kalanga.
JER 48:34 ‌ʻOku ongoʻi ʻae tangi mei Hesiponi ki ʻIliale, pea kuo ongo atu honau leʻo ʻo aʻu ki Sehasi, mei Soa ʻo aʻu ki Holonaimi, ʻo hangē ko e pulu mui kuo tolu taʻu ʻa ʻene motuʻa: koeʻuhi ʻe liakiʻi ʻae ngaahi vai ʻo Nimilimi.”
JER 48:35 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u fakangata ʻi Moape, ʻaia ʻoku ne fai ʻae feilaulau ʻi he ngaahi potu māʻolunga, pea mo ia ʻoku tutu meʻa namu kakala ki hono ngaahi ʻotua.
JER 48:36 Ko ia ʻe tangi hoku loto ʻo hangē ko e ngaahi fangufangu koeʻuhi ko Moape, pea ʻe tangi hoku loto ʻo hangē ko e ngaahi fangufangu koeʻuhi ko e kau tangata ʻo Kilihelesi: koeʻuhi kuo ʻauha ʻae ngaahi koloa kuo ne maʻu.
JER 48:37 Koeʻuhi ʻe tula ʻae ʻulu kotoa pē, pea ʻe kosi ʻae kava kotoa pē: pea ʻe ʻi he nima kotoa pē ʻae ngaahi tafa, pea mo e tauangaʻa ki he kongaloto.
JER 48:38 ‌ʻE ai ʻae tangilāulau lahi, ʻi he funga ʻoe ngaahi fale kotoa pē ʻo Moape, pea ʻi hono ngaahi hala: he kuo u maumauʻi ʻa Moape ʻo hangē ko e ipu, ʻaia ʻoku ʻikai fiefia ki ai ha tokotaha,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 48:39 Te nau tangi lahi, ʻo pehē, “ʻOiauē hono maumauʻi hifo ia! ʻOiauē ʻae fulituʻa mai ʻa Moape ʻi heʻene mā! ʻE hoko ʻa Moape ko e manukiʻanga, pea mo e meʻa fakailifia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku takatakai ia.”
JER 48:40 He ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, te ne puna ʻo hangē ko e ʻikale, pea te ne mafao atu hono kapakau ki Moape.
JER 48:41 Kuo kapa ʻa Kiliote, pea kuo ilifia ai ʻae ngaahi potu mālohi, pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻae loto ʻoe kau tangata mālohi ʻi Moape ʻo hangē ko e loto ʻoe fefine kuo langā.
JER 48:42 Pea ʻe fakaʻauha ʻae puleʻanga ʻo Moape, koeʻuhi ko e fakahikihiki ia kia Sihova.
JER 48:43 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ʻa koe ʻoku nofo ʻi Moape, ʻe ʻiate koe ʻae ilifia, mo e luo, pea mo e tauhele.
JER 48:44 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ia ʻoku hola ʻi he manavahē te ne tō ki he luo; pea ko ia ʻe hao mei he luo ʻe moʻua ia ʻi he tauhele: he te u ʻomi kiate ia, ʻio, ki Moape, ʻae taʻu ʻo honau ʻaʻahi.
JER 48:45 “Naʻe tuʻu ʻi he malumalu ʻo Hesiponi ʻakinautolu naʻe hola ko e meʻa ʻi he mālohi: ka ʻe ʻalu atu ʻae afi mei Hesiponi, pea mo e ulo afi mei he loto Sihoni, pea ʻe fakaʻauha ai ʻae tuliki ʻo Moape, pea mo e tumuʻaki ʻoe ngaahi fonua fakamaveuveu.
JER 48:46 ‌ʻE Moape, ʻe malaʻia ʻa koe! ʻoku malaʻia ʻae kakai ʻo Kimosi: he kuo ʻave fakapōpula ʻa ho ngaahi foha, pea kuo ʻalu foki ʻa ho ngaahi ʻofefine ki he fakapōpula.
JER 48:47 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u liliu ʻae fakapōpula ʻo Moape, ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” Ko eni ʻae fakamaau ʻo Moape.
JER 49:1 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova ki he kau ʻAmoni; “ʻIkai ʻoku maʻu ʻe ʻIsileli ʻae ngaahi foha? ʻIkai ʻoku ai hono hoko? Ko e hā ʻoku maʻu ʻe honau tuʻi ʻa Kata, pea nofo ʻa hono kakai ʻi hono ngaahi kolo?
JER 49:2 Ko ia, vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku hoko mai ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u fakatupu ai ʻae ongoongo tau ʻi Lapa, ʻi he kau ʻAmoni; pea ʻe hoko ia ko e tuʻunga meʻa liʻaki, pea ʻe fakaʻauha ʻaki ʻae afi ʻa hono ngaahi ʻofefine: pea ʻe toki maʻu ʻe ʻIsileli ʻae nofoʻanga ʻonautolu naʻa nau maʻu hono nofoʻanga,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 49:3 “ʻE Hesiponi, ke ke tangi mamahi, he kuo maumauʻi ʻa ʻAi: pea tangi ʻakimoutolu ko e ngaahi ʻofefine ʻo Lapa, mou ʻai ʻae tauangaʻa; pea tangilāulau, pea femaleleaki ki he ngaahi ʻā; koeʻuhi ʻe ʻave fakapōpula ʻa honau tuʻi, mo ʻene kau taulaʻeiki pea mo hono houʻeiki fakataha.
JER 49:4 Ko e hā ʻoku ke polepole ai ʻi he ngaahi teleʻa, ko ho ngaahi teleʻa mahu, ʻE ʻofefine fakaholomui? ʻAia naʻe falala ki heʻene ngaahi koloa, ʻo pehē, ‘Ko hai te ne haʻu kiate au?’
JER 49:5 “Vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Te u ʻomi ʻae ilifia kiate koe, meiate kinautolu kotoa pē ʻoku takatakai koe; pea ʻe kapusi atu ʻakimoutolu ʻae tangata taki taha; pea ʻe ʻikai toe ʻomi ʻe ha taha ʻaia kuo hola.
JER 49:6 Pea hili ia te u toe ʻomi ʻae fakapōpula ʻoe kakai ʻAmoni, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 49:7 ¶ Ko e meʻa ʻoku kau ki ʻItomi: ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “ʻIkai ʻoku kei toe ʻae poto ʻi Timani? Kuo ʻosi ʻae fakakaukau ʻi he kau fakapotopoto? Kuo mole ʻenau poto?
JER 49:8 Mou hola, ʻo foki mai, ʻalu ki lalo pea nofo, ʻae kakai ʻo Titani; koeʻuhi te u ʻomi kiate ia ʻae tuʻutāmaki ʻo ʻIsoa, ko e ʻaho te u ʻaʻahi ai kiate ia.
JER 49:9 Kapau ʻe haʻu kiate koe ʻae kau tānaki kālepi, ʻe ʻikai te nau fakatoe ha kālepi? Kapau ko e kau kaihaʻa ʻi he poʻuli, te nau kaihaʻa ʻo fakatatau mo ʻenau manako.
JER 49:10 Ka kuo u fakatelefuaʻi ʻa ʻIsoa, kuo u fakaʻilo hono ngaahi toitoiʻanga, pea ʻe ʻikai te ne faʻa fai ke fakafufū ia: kuo maumauʻi hono hoko, pea mo hono kāinga, pea mo hono kaungāʻapi, pea ʻoku ʻikai ia.
JER 49:11 Tuku hoʻo fānau tamai mate, te u fakamoʻui ʻakinautolu, pea tuku ke falala kiate au ho kau fefine kuo mate honau husepāniti.
JER 49:12 He ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, ko kinautolu naʻe totonu ke ʻoua naʻa nau inu; kuo nau inu moʻoni ki he ipu; pea te ke hao ʻaupito koe ʻi he tautea? ʻE ʻikai te ke hao, ka ko e moʻoni te ke inu ki ai.
JER 49:13 He ʻoku pehē ʻe Sihova, kuo u fuakava ʻiate au, ke fakahoko ʻa Posila ko e meʻa fakaofo, mo e ongokovi, mo e liʻaki, pea mo e malaʻia; pea ʻe lala maʻuaipē hono ngaahi kolo.”
JER 49:14 Kuo u fanongo ki he ongoongo meia Sihova, kuo fekau ʻae kau talafekau ki he ngaahi puleʻanga, ʻo pehē, “Mou fakataha ʻakimoutolu, pea haʻu kiate ia, pea mou tuʻu hake ki he tau.
JER 49:15 Vakai, he te u ngaohi koe ke siʻi ʻi he ngaahi puleʻanga; pea ko e fehiʻanekina ʻi he kakai.
JER 49:16 Kuo kākaaʻi koe ʻe hoʻo mālohi, mo e fielahi ʻo ho loto, ʻa koe ʻoku ke nofo ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka, pea maʻu ʻae māʻolunga ʻoe moʻunga: kapau te ke ngaohi ho pununga ke māʻolunga ʻo hangē ko e ʻikale, te u fakahifo koe mei ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 49:17 Pea ʻe hoko ʻa ʻItomi ko e meʻa liʻaki: pea ʻe fakatumutumu ʻae tangata taki taha ʻoku fononga ofi ki ai! Pea ʻe fakaʻiseʻisa koeʻuhi ko hono ngaahi tautea kotoa pē.
JER 49:18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Hangē ko e fakaʻauha ʻo Sotoma mo Komola, mo e ngaahi kolo ofi ki ai, ʻe ʻikai nofo ai ha tangata, pea ʻe ʻikai ʻāunofo ki ai ʻae foha ʻoe tangata.
JER 49:19 “Vakai, te ne ʻalu hake ʻo hangē ko e laione mei he fonu mahakehake ʻo Soatani ki he nofoʻanga ʻoe mālohi: ko e moʻoni te u pule kiate ia ke ne lele vave mei ai: pea ko hai ʻae tangata kuo fili ke u tuʻutuʻuni ke pule ia? He ko hai ʻoku tatau mo au? Pe ko hai te ne akonakiʻi au? Pe ko hai ʻae tauhi ko ia te ne faʻa tuʻu ʻi hoku ʻao?
JER 49:20 Ko ia fanongo ki he fakakaukau ʻa Sihova ʻaia kuo ne folofola ki ʻItomi; pea mo ʻene tuʻutuʻuni kuo ne tuʻutuʻuni ki he kakai ʻo Timani: ko e moʻoni ʻe taki kituʻa ʻakinautolu ʻe he tokosiʻi pe: ko e moʻoni te ne ngaohi honau nofoʻanga ko e meʻa fakaofo ʻiate kinautolu.
JER 49:21 ‌ʻOku ngalulu ʻae kelekele ʻi he longoaʻa ʻo ʻenau tō, naʻe ongo atu ʻae longoaʻa ʻo ia ʻi he tangi ʻi he Tahi Kulokula.
JER 49:22 Vakai, te ne ʻalu hake pea puna ʻo hangē ko e ʻikale, pea mafola hono kapakau ki Posila: pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe hoko ʻae loto ʻoe tangata mālohi ʻo ʻItomi ʻo hangē ko e loto ʻoe fefine ʻi heʻene langā.”
JER 49:23 ¶ Ko e meʻa ʻoku kau ki Tamasikusi. “Kuo puputuʻu ʻa Hamati pea mo ʻAapati: he kuo nau fanongo ki he ngaahi ongoongo kovi: ʻoku vaivai honau loto; kuo fakavai ʻakinautolu ʻi he mamahi ke hangē ko e tahi, ʻaia ʻoku ʻikai ʻaupito malaʻia.
JER 49:24 Kuo vaivai ʻa Tamasikusi, kuo tafoki mai ia ke hola, pea kuo moʻua ia ʻi he manavahē: pea kuo maʻu ia ʻe he feinga mo e mamahi, ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā.
JER 49:25 Ko e hā naʻe ʻikai tuku ai ʻae kolo ongoongolelei, ko e kolo naʻaku fiefia ai?
JER 49:26 Ko ia ʻe tō hono kau talavou ʻi hono ngaahi hala, pea ʻe tuʻusi ʻae kau tangata tau kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
JER 49:27 “Pea te u tutu ʻae afi ʻi he ʻā ʻo Tamasikusi, pea ʻe ʻauha ai ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Penihatati.”
JER 49:28 Ko e meʻa ʻoku kau ki Keta, mo e ngaahi puleʻanga ʻo Hasoa, ʻaia ʻe teʻia ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻoku pehē ʻe Sihova; “Mou tuʻu, ʻo ʻalu hake ki Keta, pea maumauʻi ʻae kau tangata mei hahake.
JER 49:29 Te nau ʻave honau ngaahi fale fehikitaki pea mo ʻenau fanga manu: pea te nau ʻave maʻanautolu ʻae ngaahi puipui, mo ʻenau ngaahi ipu kotoa pē, pea mo ʻenau fanga kāmeli; pea te nau tangi kiate kinautolu ʻo pehē, ʻoku ʻi he potu kotoa pē ʻae manavahē.
JER 49:30 “ʻAe kakai ʻo Hasoa, ʻOku pehē ʻe Sihova, “Mou hola ʻo ʻalu mamaʻo, pea nofo māʻulalo; koeʻuhi ko Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, kuo ne fakakaukau ha meʻa kiate kimoutolu, pea tuʻutuʻuni ha meʻa ke fai kiate kimoutolu.
JER 49:31 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ‘Mou tuʻu, pea ʻalu hake ki he kakai ʻoku fakafiemālie, ʻaia ʻoku nofo fakafiemālie, pea ʻoku ʻikai ha ngaahi matapā pe ha ngaahi fakamaʻu, ʻoku nofo taha pe ʻakinautolu.
JER 49:32 Pea ʻe vetea ʻa ʻenau fanga kāmeli, pea ʻave mo ʻenau fanga manu lahi: pea te u fakamovetevete ʻakinautolu ki he ngaahi potu kotoa pē, ko kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi muileleu mamaʻo; pea te u ʻomi ʻenau mamahi mei he ngaahi potu kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 49:33 Pea ʻe hoko ʻa Hasoa ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, pea mo e potu liʻaki ʻo taʻengata: ʻe ʻikai nofomaʻu ʻi ai ha tangata, pea ʻe ʻikai nofo ai ha foha ʻoe tangata.”
JER 49:34 ¶ Ko e folofola ʻa Sihova naʻe hoko kia Selemaia ko e palōfita ki ʻIlami ʻi he kamataʻanga ʻoe pule ʻa Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻo pehē,
JER 49:35 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ‘Vakai, te u fesiʻi ʻae kaufana ʻo ʻIlami, ko honau mālohiʻanga.
JER 49:36 Pea te u ʻomi ki ʻIlami ʻae matangi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻe fā ʻoe langi, pea ʻe fakamovetevete ʻakinautolu ʻi he feituʻu matangi ko ia kotoa pē; pea ʻoku ʻikai ha kakai, ʻe taʻehoko ki ai ʻae kau liʻekina ʻo ʻIlami.
JER 49:37 Pea te u fakailifiaʻi ʻa ʻIlami ʻi he ʻao ʻo hono ngaahi fili, pea ʻi he ʻao ʻonautolu ʻoku kumi ki heʻenau moʻui: pea te u ʻomi kiate kinautolu ʻae kovi, ʻio, ko e kakaha ʻo ʻeku tuputāmaki,’ ʻoku pehē ʻe Sihova; ‘pea te u ʻomi kiate kinautolu ʻae heletā, kaeʻoua ke u fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu:
JER 49:38 Pea te u fokotuʻu hoku nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻi ʻIlami, pea fakaʻauha mei ai ʻae tuʻi pea mo e houʻeiki,’ ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 49:39 ‘Ka ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamui, ʻa ʻeku toe ʻomi ʻae fakapōpula ʻo ʻIlami,’ ʻoku pehē ʻe Sihova.”
JER 50:1 Ko e folofola eni naʻe folofola ʻaki ʻe Sihova ki Papilone, pea mo e fonua ko Kalitia, ʻia Selemaia ko e palōfita.
JER 50:2 “Fakahā ki he ngaahi puleʻanga, pea fakaʻilo, pea hiki hake ʻae fuka: fakaʻilo, pea ʻoua naʻa fakafufū: fakahā kuo kapa ʻa Papilone, kuo fakamaaʻi ʻa Peli, kuo maumauʻi ke lailai ʻa Melotaki; kuo fakamaaʻi ʻene ngaahi tamapua, kuo laiki ʻaupito hono ngaahi meʻa fakatātā.’
JER 50:3 “He kuo haʻu kiate ia ʻae puleʻanga mei he tokelau, ʻaia te ne fakalala hono fonua, pea ʻe ʻikai nofo ki ai ha taha: te nau hiki, te nau ʻalu, ʻae tangata mo e manu fakatouʻosi.”
JER 50:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻi he kuonga ko ia, ʻe haʻu ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu mo e fānau ʻa Siuta fakataha, te nau ʻalu mo e tangi: te nau ʻalu pea kumi kia Sihova ko honau ʻOtua.
JER 50:5 Te nau fehuʻi ki he hala ki Saione, pea fakahanga honau mata ki ai, ʻo pehē, ‘Haʻu ke tau fakataha ʻakitautolu kia Sihova ʻi he fuakava taʻengata ʻaia ʻe ʻikai fakangaloʻi.’
JER 50:6 “Ko hoku kakai ko e fanga sipi kuo mole: kuo fakahēʻi ʻakinautolu ʻe honau kau tauhi, kuo nau fakaafe ʻakinautolu ki he ngaahi moʻunga: kuo nau ʻalu mei he moʻunga ki he moʻunga, kuo nau fakangalongaloʻi ʻa honau mālōlōʻanga.
JER 50:7 Naʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻiloʻi ʻakinautolu: pea naʻe pehē ʻe honau ngaahi fili, ‘ʻOku ʻikai te mau fai kovi, koeʻuhi kuo nau fai angahala kia Sihova, ko e nofoʻanga ʻoe angatonu, ʻio, kia Sihova, ko e ʻamanaki leleiʻanga ʻo ʻenau ngaahi tamai.’
JER 50:8 “Mou hiki ʻi Papilone, pea ʻalu ʻi he fonua ʻoe kau Kalitia, pea te mou hangē ko e fanga kosi tangata, ʻoku muʻomuʻa ʻi he fanga manu.
JER 50:9 “Vakai, he te u langa pea ʻomi ki Papilone, ʻae fakataha ʻoe ngaahi puleʻanga lahi mei he fonua tokelau: pea te nau teu tau kiate ia; pea te nau ʻave ia; ko ʻenau ngaahi ngahau ʻoku tatau mo e ngaahi ngahau ʻae tangata tau ʻoku poto; pea ʻe ʻikai foki taʻeʻaonga mai ha taha.
JER 50:10 Pea ʻe hoko ʻa Kalitia ko e papaniʻanga; pea ʻe fiemālie ʻakinautolu kotoa pē ʻoku papani mei ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 50:11 “ʻAkimoutolu ʻae kau fakaʻauha ʻo hoku tofiʻa, koeʻuhi kuo mou nekeneka, pea kuo mou fiefia, koeʻuhi ʻoku mou sino ʻo hangē ko e manu mui ʻoku kai mohuku, pea tangi ʻo hangē ko e fanga hoosi mālohi;
JER 50:12 ‌ʻE puputuʻu lahi ʻa hoʻomou faʻē; ʻe mā lahi ʻaia naʻe fanauʻi ʻakimoutolu: vakai, te ke hoko ko e kimui ʻi he ngaahi puleʻanga, ko e potu lala, ko e fonua mōmoa, pea ko e toafa.
JER 50:13 ‌ʻE ʻikai fakakakai ia koeʻuhi ko e houhau ʻo Sihova, ka ʻe fakalala ʻaupito ia: ʻe ofo ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi Papilone, pea fakaʻiseʻisa koeʻuhi ko hono ngaahi tautea.
JER 50:14 Mou teu tau ki Papilone ʻo kāpui ia: ko kimoutolu kotoa pē ʻoku faʻa teke ʻae kaufana, fanaʻi ia, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻae ngaahi ngahau: koeʻuhi kuo ne fai angahala kia Sihova.
JER 50:15 Kalanga ʻakimoutolu ʻoku takatakai ia: kuo ne tuku mai hono nima: kuo hinga hono ngaahi tuʻunga, kuo holoki hifo hono ngaahi ʻā: koeʻuhi ko e houhau ia ʻo Sihova: mou totongi kiate ia; fai kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fai ʻe ia.
JER 50:16 Tuʻusi ʻae tangata tūtuuʻi mei Papilone, pea mo ia ʻoku ala ki he hele tuʻusi ʻi he ututaʻu: he ko e manavahē ki he heletā ʻoe fakaʻauha, te nau taki taha afe ai ki hono kakai, pea te nau taki taha hola ki hono fonua.
JER 50:17 “Ko e sipi hē ʻa ʻIsileli; kuo fakahēʻi ia ʻe he fanga laione: kuo tomuʻa keina ia ʻe he tuʻi ʻo ʻAsilia; pea muimui ʻa Nepukanesa ni ko e tuʻi ʻo Papilone kuo ne fesiʻi hono ngaahi hui.
JER 50:18 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; Vakai, te u tautea ʻae tuʻi ʻo Papilone pea mo hono fonua, ʻo hangē ko ʻeku tautea ʻae tuʻi ʻo ʻAsilia.
JER 50:19 Pea te u toe ʻomi ʻa ʻIsileli ki hono nofoʻanga, pea ʻe fafanga ia ʻi Kameli mo Pesani, pea ʻe mākona hono laumālie ʻi he moʻunga ko ʻIfalemi mo Kiliati.”
JER 50:20 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻi he kuonga ko ia ʻe kumi ki ha angahala ʻa ʻIsileli, ka ʻe ʻikai ʻilo ia; pea mo e angahala ʻa Siuta, ka ʻe ʻikai ʻiloa: he te u fakamolemole ʻakinautolu ʻaia kuo u fakatoe.
JER 50:21 “ʻAlu hake ki he fonua ʻoe kau angatonu, te u tau kiate ia, mo e kakai ʻo Pikote:” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Ngaohi ke lala mo fakaʻauha ʻa honau hako, pea fai ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē kuo u fekau kiate koe.
JER 50:22 ‌ʻOku ai ʻae longolongo tau ʻi he fonua, pea mo e fakaʻauha lahi.
JER 50:23 Hono ʻikai tuʻusi mo maumauʻi ʻae hamala ʻo māmani kotoa pē! Hono ʻikai hoko ʻa Papilone ko e meʻa fakaofo ʻi he ngaahi puleʻanga!
JER 50:24 ‌ʻE Papilone kuo u ʻai ʻae tauhele kiate koe, pea kuo ke moʻua foki, pea naʻe ʻikai te ke ʻilo: kuo ʻilo koe, pea kuo maʻu koe foki, koeʻuhi kuo ke angatuʻu kia Sihova.
JER 50:25 Kuo fakaava ʻe Sihova hono fale mahafutau, pea kuo ʻomi mei ai ʻae ngaahi mahafu ʻo hono houhau: he ko e ngāue eni ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau ʻi he fonua ʻoe kau Kalitia.
JER 50:26 Haʻu kiate ia mei he ngaahi potu mamaʻo, fakaava ʻa hono ngaahi feleoko: pea laku hake ia ke hangē ko e ngaahi tafungofunga, pea fakaʻauha ia; ʻoua naʻa fakatoe ha meʻa siʻi kiate ia.
JER 50:27 Tāmateʻi ʻene fanga pulu kotoa pē, tuku ke nau ʻalu hifo ki he tāmateʻi: ʻe malaʻia ʻakinautolu! He kuo hokosia honau ʻaho, ko e kuonga ʻo honau ʻaʻahi.”
JER 50:28 Ko e leʻo ʻokinautolu ʻoku hola pea hao mei he fonua ʻo Papilone, ke fakahā ʻi Saione ʻae houhau ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ko e totongi koeʻuhi ko hono fale tapu.
JER 50:29 “Ui ke fakataha ʻae kau tangata fakakaufana ki Papilone: ko kimoutolu kotoa pē ʻoku teke ʻae kaufana, mou nofo takatakai ki ai; ke ʻoua naʻa hao ha taha mei ai: totongi kiate ia ʻo hangē ko ʻene ngāue; fai kiate ia ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē kuo ne fai, koeʻuhi kuo ne fielahi kia Sihova, ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
JER 50:30 Ko ia ʻe tō ai ʻa hono kau talavou ʻi he hala, pea ʻe tuʻusi ʻa hono kau tangata tau ʻi he ʻaho ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 50:31 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Vakai ʻoku ou fili ʻaki koe, ʻa koe ko e fielahi, he kuo hokosia mai ho ʻaho, pea mo e kuonga te u ʻaʻahi ai kiate koe.
JER 50:32 Pea ʻe tōhumu ʻo hinga ʻae fielahi, pea ʻe ʻikai fokotuʻu hake ia ʻe ha taha: pea te u tutu ʻae afi ʻi hono ngaahi kolo, pea te ne fakaʻauha takatakai kotoa pē ia.”
JER 50:33 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Naʻe taʻomia fakataha ʻae fānau ʻa ʻIsileli pea mo e fānau ʻa Siuta: pea kuku maʻu ʻekinautolu kotoa pē naʻe ʻave pōpula ʻakinautolu; pea naʻe ʻikai te nau loto ke tukuange ʻakinautolu.
JER 50:34 ‌ʻOku mālohi ʻa honau Huhuʻi; ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau: te ne langomakiʻi ʻaupito ʻakinautolu, koeʻuhi ke ne foaki ʻae fiemālie ki he fonua, pea mo e maveuveu ki he kakai ʻo Papilone.
JER 50:35 “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻE hoko ʻae heletā ki he kau Kalitia, mo e kakai ʻo Papilone, mo e houʻeiki, pea mo hono kau tangata poto.
JER 50:36 Pea ʻe hoko ʻae heletā ki he kau kākā; pea te nau loto vale: pea ʻe hoko ʻae heletā ki hono kau mālohi; pea te nau manavahē.
JER 50:37 Pea ʻe hoko ʻae heletā ki heʻenau fanga hoosi, mo ʻenau ngaahi saliote, mo e kakai kehekehe ʻoku ʻiate ia pea te nau liliu ʻo hangē ko e kau fefine: ʻe hoko ʻae heletā ki heʻene koloa; pea ʻe kaihaʻasia ʻakinautolu.
JER 50:38 ‌ʻE laʻāina ʻa hono ngaahi vai; pea te nau maha: he ko e fonua ia ʻoe meʻa fakatātā kuo tā, pea ʻoku nau vikiviki ʻi he ngaahi tamapua.
JER 50:39 Ko ia ʻe nofo ai ʻae fanga manu hehengi ʻoe toafa, pea mo e fanga manu hehengi ʻoe ngaahi motu, pea ʻe nofo ai ʻae fanga lulu; pea ʻe ʻikai fakakakai ia ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai ha toe nofo ʻe fai ai mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
JER 50:40 ‌ʻE tatau ia mo e fakaʻauha ʻe he ʻOtua ʻa Sotoma mo Komola, pea mo e ngaahi kolo ofi ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova; “ʻE ʻikai nofo ai ha tangata, pea ʻe ʻikai ʻāunofo ki ai ʻae foha ʻoe tangata.
JER 50:41 “Vakai, ʻe haʻu ʻae kakai mei he tokelau, ko e puleʻanga lahi, pea ʻe tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi mei he ngaahi fonua mamaʻo.
JER 50:42 Te nau kuku ki he kaufana mo e tao: te nau ʻita, pea ʻe ʻikai fai ʻaloʻofa: ʻe longoaʻa honau leʻo ʻo hangē ko e tahi, pea te nau heka ki he fanga hoosi, pea ʻe teu tau taki taha, ʻo hangē ko e tangata tau kiate koe, ʻE taʻahine ʻo Papilone.
JER 50:43 Naʻe fanongo ki heʻenau ongoongo ʻe he tuʻi ʻo Papilone, pea kuo hoko ʻo vaivai hono nima: pea kuo maʻu ia ʻe he mamahi, mo e feinga ʻo hangē ko e fefine ʻoku langā.
JER 50:44 Vakai te ne ʻalu hake ʻo hangē ko e laione, mei he fonu mahakehake ʻo Sioatani ki he nofoʻanga ʻoe mālohi: ka te u pule ke nau hola fakafokifā meiate ia: pea ko hai ha tangata kuo fili koeʻuhi ke u tuʻutuʻuni ke puleʻi ia? He ko hai ʻoku tatau mo au? Pea ko hai te ne akonakiʻi au? Pea ko hai ʻae tauhi ko ia ke ne tuʻu ʻi hoku ʻao?”
JER 50:45 Ko ia mou fanongo ki he fakakaukau ʻa Sihova, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ki Papilone; pea mo e tuʻutuʻuni, kuo ne tuʻutuʻuni ki he kakai ʻo Kalitia: ko e moʻoni ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he siʻi hifo: ko e moʻoni te ne ngaohi honau nofoʻanga ko e potu liʻaki ʻiate kinautolu.
JER 50:46 ‌ʻOku ngalulu ʻae kelekele ʻi he longoaʻa ʻoe kapa ʻo Papilone, pea ʻe ongo atu ʻene tangi ki he kakai kotoa pē.”
JER 51:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “Vakai, te u fakatupu ha matangi fakaʻauha ki Papilone, pea mo kinautolu ʻoku nofo ʻi ai, ʻakinautolu ʻoku angatuʻu kiate au;
JER 51:2 Pea te u fekau ki Papilone ʻae kau tangata vahevahe kafukafu, pea te nau aloalo ia, pea te nau fakamaha hono fonua: he te nau nofo takatakai ʻiate ia ʻi he ʻaho ʻoe mamahi.
JER 51:3 Pea ʻe teke ʻae kaufana ʻae tangata fakakaufana ki he tangata fakakaufana, pea kiate ia ʻoku hiki hake ia ʻi hono kofu tau: pea ʻoua naʻa mamae ki hono kau talavou; fakaʻauha ʻaupito ʻa ʻene kautau kotoa pē.
JER 51:4 ‌ʻE tō pehē ʻae teʻia ʻi he fonua ʻo Kalitia, pea mo kinautolu kuo hokaʻi ke ʻasi ʻi he ngaahi hala.
JER 51:5 He naʻe ʻikai liʻaki ʻa ʻIsileli, pe ko Siuta ʻe hono ʻOtua, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau; neongo hono pito honau fonua ʻi he angahala ki he tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
JER 51:6 Mou hola mei loto Papilone, pea fakahaofi ʻe he tangata taki taha ʻa ʻene moʻui: ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻakimoutolu ʻi heʻene hia: he ko e kuonga eni ʻoe houhau ʻo Sihova: te ne ʻatu kiate ia ʻae totongi.
JER 51:7 Ko Papilone ko e ipu koula ʻi he nima ʻo Sihova, ʻaia naʻe fakakonā ʻa māmani kotoa pē: kuo inu ʻae ngaahi puleʻanga ki heʻene uaine; ko ia kuo faha ai ʻae ngaahi puleʻanga.
JER 51:8 Kuo hinga pea ʻauha fakafokifā ʻa Papilone: mou tangi kalanga koeʻuhi ko ia; pea ʻange ʻae feau koeʻuhi ko ʻene mamahi, heiʻilo ʻe fakamoʻui ia.
JER 51:9 Naʻa mau fie fakamoʻui ʻa Papilone, ka ʻoku ʻikai te ne moʻui: liʻaki ia, pea ke tau taki taha ʻalu ki hono fonua: he kuo aʻu ʻa hono tautea ki he langi, pea kuo hiki hake ia ki he ngaahi ʻao.
JER 51:10 Kuo fakahā ʻe Sihova ʻetau angatonu: ‘Haʻu ke tau fakahā ʻi Saione ʻae ngāue ʻa Sihova ko hotau ʻOtua.’
JER 51:11 Fakangingila ʻae ngaahi ngahau, pea tānaki ʻae ngaahi fakaū: kuo ueʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻoe ngaahi tuʻi ʻo Mitia: he kuo ne tokanga ki Papilone ke fakaʻauha ia; koeʻuhi ko e houhau ia ʻo Sihova, ko e totongi koeʻuhi ko hono fale tapu.
JER 51:12 “Fokotuʻu ʻae fuka ki he ngaahi ʻā ʻo Papilone, fokotuʻu ʻae kau leʻo mālohi, fakanofo ʻae kau tangata leʻo, teuteu ʻae ngaahi malumu:” he kuo tokanga ʻa Sihova pea kuo fai ʻaia naʻa ne folofolaʻaki ki he kakai ʻo Papilone.
JER 51:13 ‌ʻA koe ʻoku ke nofo ʻi he ngaahi vai lahi, pea mohu koloaʻia, kuo hokosia ho ngataʻanga, pea mo e fuofua ʻo hoʻo manumanu.
JER 51:14 Kuo fuakava ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻiate ia pe, ʻo pehē, ‘Ko e moʻoni te u fakapito ʻaki koe ʻae kau tangata, ʻo hangē ko e fanga ʻunufe; pea te nau fai ʻae kalanga kiate koe.’
JER 51:15 “Kuo ne ngaohi ʻae kelekele ʻaki hono mālohi, pea kuo ne fokotuʻumaʻu ʻa māmani ʻi heʻene poto, pea kuo ne folahi atu ʻae ngaahi langi ʻi heʻene ʻiloʻilo.
JER 51:16 ‌ʻOka hiki hake ʻe ia hono leʻo ʻoku ai ʻae vai lahi ʻi he langi; pea ʻoku ne pule ke ʻalu hake ʻae ngaahi kakapu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani: ʻoku ne ngaohi ʻae ʻuhila mo e ʻuha, pea ʻomi ʻae matangi mei hono ngaahi feleoko.
JER 51:17 ‌ʻOku vale ʻae tangata taki taha ʻi heʻene ʻilo; ʻoku mā ʻae tufunga taki taha ʻi heʻene meʻa fakatātā kuo tā: he ko e fakatātā kuo haka ko e loi ia, pea ʻoku ʻikai ha mānava ʻiate kinautolu.
JER 51:18 Ko e vaʻinga ʻakinautolu, ko e ngāue ʻae kau hē: ʻe ʻauha ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻo honau ʻaʻahi.
JER 51:19 ‌ʻOku ʻikai tatau mo kinautolu ʻae ʻinasi ʻo Sēkope; he ʻoku muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē: pea ko e tokotoko ʻo hono tofiʻa ʻa ʻIsileli: ko Sihova ʻoe ngaahi kautau hono huafa.
JER 51:20 “Ko koe ko hoku toki ke tau ʻaki mo ʻeku mahafutau: he te u laiki ʻaki koe ke momo ʻae ngaahi fonua, pea te u fakaʻauha ʻaki ko e ngaahi puleʻanga;
JER 51:21 Pea te u laiki ʻaki koe ʻae hoosi mo e tangata ʻoku heka ai; pea teu laiki ʻaki koe ʻae saliote mo e tangata ʻoku heka ai;
JER 51:22 Pea te u laiki ʻaki koe foki ʻae tangata mo e fefine; pea te u laiki ʻaki koe ʻaia ʻoku motuʻa mo e tamasiʻi; pea te u laiki ʻaki koe ʻae talavou pea mo e taʻahine.
JER 51:23 Pea te u laiki ʻaki koe ʻae tauhi mo ʻene fanga sipi; pea te u laiki ʻaki koe ʻae tangata ngoue mo ʻene fanga manu; pea te u laiki ʻaki koe ʻae houʻeiki mo e kau pule.
JER 51:24 “Pea te u totongi ki Papilone pea mo e kakai kotoa pē ʻo Kalitia ʻae kovi kotoa pē kuo nau fai ki Saione ʻi homou ʻao,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 51:25 “ʻE moʻunga faʻa fakaʻauha, vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “a koe ʻoku fakaʻauha ʻa māmani kotoa pē: pea te u mafao atu hoku nima kiate koe, pea fakateka koe ki lalo mei he ngaahi makatuʻu, pea te u ngaohi koe ko e moʻunga vela.
JER 51:26 Pea ʻe ʻikai te nau toʻo meiate koe ʻae maka ke tuliki ʻaki, pe ha maka ke tuʻunga ʻaki; ka te ke lala pe ʻo taʻengata,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 51:27 “Mou fokotuʻu ʻae fuka ʻi he fonua, ifi ʻae meʻalea ʻi he ngaahi puleʻanga, teuteu ʻae kakai ke tauʻi ia, ui ke fakataha kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga ko ʻAlalate, mo Minai, mo ʻAsikenasi; fakanofo kiate ia ʻae pule; fekau ke haʻu kiate ia ʻae fanga hoosi ʻo hangē ko e fanga ʻunufe felefele.
JER 51:28 Teuteu kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi tuʻi ʻo Mitia, mo hono ngaahi ʻeikitau, mo hono kau pule kotoa pē, pea mo e fonua kotoa pē ʻo honau puleʻanga.
JER 51:29 Pea ʻe tetetete ʻae fonua pea mamahi ia: koeʻuhi ʻe fakahoko ki Papilone ʻae tuʻutuʻuni kotoa pē ʻa Sihova, ke ngaohi ʻae fonua ko Papilone ke lala taʻehanokakai.
JER 51:30 ‌ʻOku ʻikai tau ʻae kau tangata mālohi ʻo Papilone, kuo nau nofo ʻi honau ngaahi potu mālohi: kuo mole ʻenau mālohi; kuo nau liliu ʻo hangē ko e kau fefine: kuo tutu honau ngaahi nofoʻanga; kuo fesiʻi honau ngaahi fakamaʻu.
JER 51:31 E lele ʻae tangata talafekau ʻe taha, pea ʻe fakafetaulaki ʻae tangata ongoongo mo e tangata ongoongo, ke tala ki he tuʻi ʻo Papilone, kuo lavaʻi ʻene kolo mei hono ngataʻanga,
JER 51:32 Pea kuo tāpuni ʻae ngaahi hala, pea kuo tutu ʻae kaho ʻaki ʻae afi, pea kuo ilifia ʻae kau tangata tau.
JER 51:33 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; “ʻOku tatau ʻae taʻahine ʻo Papilone mo e hahaʻanga; kuo hokosi ʻae ʻaho ke haha ia: ʻe toetoe siʻi pea ʻe hoko kiate ia hono ututaʻu.
JER 51:34 “Kuo kai ʻo ʻosi au, pea kuo fakaʻauha au ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, kuo ne ngaohi au ko e ipu maha, kuo ne folo ʻo ʻosi au ʻo hangē ko e talākoni, kuo ne fakapito hono kete ʻaki ʻeku ngaahi meʻa lelei, kuo ne lī au kituʻa.
JER 51:35 ‌ʻE pehē ʻe he kakai ʻo Saione, “ʻE hoko ki Papilone, ʻae fakamālohi kuo fai kiate au mo hoku kakano:” pea ʻe pehē ʻe Selūsalema, “Ke ʻi he kakai ʻo Kalitia ʻa hoku toto.”
JER 51:36 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, Vakai, te u langomakiʻi koe, pea te u tautea koeʻuhi ko koe; pea te u fakatafe ke maha hono tahi, pea te u fakamaha hono ngaahi matavai.
JER 51:37 Pea ʻe hoko ʻa Papilone ko e potu tokatāmaki, ko e nofoʻanga ʻoe fanga talākoni, ko e meʻa fakaofo, ko e meʻa fakaʻiseʻisa, pea ʻe ʻikai ʻi ai ha kakai.
JER 51:38 Pea te nau ngungulu fakataha ʻo hangē ko e fanga talākoni; pea te nau ueʻi ʻakinautolu, ʻo hangē ko e fanga ʻuhikiʻi laione.
JER 51:39 Pea ʻi heʻenau holi ʻe teuteu ʻeau ʻenau ngaahi kātoanga, pea te u fakakonaʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau nekeneka, pea mohe ʻi he mohe taʻengata, pea ʻoua naʻa toe ʻā,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 51:40 Pea te u ʻomi ʻakinautolu ʻo hangē ko e fanga lami ki he tāmateʻi, ʻo hangē ko e fanga sipitangata fakataha mo e fanga kosi.
JER 51:41 “Hono ʻikai lavaʻi ʻa Sisake! Pea kuo fēfē ʻae lapasi ʻo ia naʻe ongoongo ʻi māmani kotoa pē! Kuo hoko fēfē ʻa Papilone ko e fakatumutumuanga ʻi he ngaahi puleʻanga!
JER 51:42 Kuo hake ʻae tahi ki Papilone: kuo ʻufiʻufi ia ʻaki hono ngaahi peau lahi.
JER 51:43 Kuo hoko hono ngaahi kolo ko e potu lala, ko e fonua mōmoa, pea ko e toafa, ko e fonua ʻoku ʻikai nofo ai ha tangata, pea ʻoku ʻikai ʻalu ai ʻae foha ʻoe tangata.
JER 51:44 Pea te u tautea ʻa Peli ʻi Papilone, pea te u ʻomi mei hono ngutu ʻaia kuo ne folo hifo: pea ʻe ʻikai toe fakataha kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga: ʻio, ʻe hinga ʻae ʻā ʻo Papilone.
JER 51:45 ‌ʻE hoku kakai, mou ʻalu atu mei he lotolotonga ʻo ia, pea taki taha fakamoʻui ʻa hono laumālie mei he houhau kakaha ʻo Sihova.
JER 51:46 Pea telia naʻa vaivai homou loto, pea mou manavahē koeʻuhi ko e ongoongo ʻaia ʻe ongoʻi ʻi he fonua; koeʻuhi ʻe hoko mai ʻae ongoongo ʻi he taʻu ʻe taha, pea hili ia ʻe toe hoko mo e ongoongo ʻi he taʻu ʻe taha, mo e fakamālohi ʻi he fonua, ko e pule ki he pule.
JER 51:47 Ko ia, vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, te u tautea ai ʻae ngaahi tamapua ʻo Papilone: pea ʻe maveuveu hono fonua kotoa pē, pea ʻe tō ʻi he lotolotonga ʻo ia ʻa hono kakai mate kotoa pē.
JER 51:48 Pea ʻe toki hiva ki Papilone ʻae ngaahi langi pea mo māmani, pea mo e meʻa kotoa pē ʻi ai: ʻe haʻu kiate ia ʻae kau maumau mei he tokelau,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
JER 51:49 Hangē kuo tō ʻae mate ʻo ʻIsileli ʻi Papilone ʻe tō pehē ʻi Papilone ʻae tāmateʻi kotoa pē ʻo māmani.
JER 51:50 ‌ʻAlu ʻakimoutolu kuo hao ʻi he heletā, pea ʻoua naʻa veʻetōʻohi: fakamanatu kia Sihova mei he mamaʻo, pea manatu ʻi homou loto ki Selūsalema.”
JER 51:51 “Kuo mau puputuʻu, koeʻuhi kuo mau fanongo ki he ongoongo kovi: kuo ʻufiʻufi homau mata ʻaki ʻae mā: koeʻuhi kuo hū mai ʻae kau muli ki he ngaahi potu tapu ʻoe fale ʻo Sihova.”
JER 51:52 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku hoko ʻae ngaahi ʻaho, ʻa ia te u tautea ai hono ngaahi tamapua kuo tongi, pea ʻe toʻetoʻe ʻae lavea ʻi hono fonua kotoa pē.
JER 51:53 Kapau ʻe kaka hake ʻa Papilone ki he ngaahi langi, pea kapau te ne ngaohi hono ngaahi potu mālohi ki ʻolunga,” ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻalu atu meiate au kiate ia ʻae kau maumauʻi.
JER 51:54 ‌ʻOku ongo mai ʻae longoaʻa ʻoe tangi mei Papilone, pea mo e fakaʻauha lahi mei he fonua ʻoe kau Kalitia:
JER 51:55 Koeʻuhi kuo maumauʻi ʻe Sihova ʻa Papilone, pea fakaʻauha ʻae longoaʻa lahi ʻiate ia; ʻoku ʻuʻulu hono ngaahi peau ʻo hangē ko e ngaahi vai lahi, ko e longoaʻa ʻo honau leʻo ʻoku ongo:
JER 51:56 Koeʻuhi kuo hoko ʻae maumau kiate ia, ʻio, ki Papilone, pea kuo lavaʻi ʻa hono kau tangata mālohi, kuo fesiʻi ʻenau kaufana kotoa pē: he ko Sihova ko e ʻOtua faʻa totongi, pea ko e moʻoni te ne totongi.
JER 51:57 Pea te u fakakonaʻi hono houʻeiki, pea mo hono kau tangata poto, mo hono ngaahi ʻeiki, mo hono kau pule, pea mo hono kau tangata mālohi: pea te nau mohe ʻi he mohe taʻengata, pea ʻe ʻikai toe ʻā, ʻoku pehē ʻe he tuʻi, ʻaia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
JER 51:58 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “ʻE maumau ʻaupito ʻae ngaahi ʻā laulahi ʻo Papilone, pea ʻe tutu ʻaki ʻae afi hono ngaahi matapā māʻolunga; pea ʻe ngāue taʻeʻaonga ʻae kakai, pea ʻe feinga ʻae ngaahi puleʻanga koeʻuhi ko e afi.”
JER 51:59 ¶ Ko e lea naʻe lea ʻaki ʻe Selemaia, ko e palōfita kia Selaia ko e foha ʻo Nelia, ko e foha ʻo Māseia, ʻi heʻene ʻalu meia Setikia ko e tuʻi ʻo Siuta ki Papilone ʻi hono fā ʻoe taʻu ʻo ʻene pule. Pea ko e Selaia ni ko e ʻeiki angamalū ia.
JER 51:60 Pea naʻe tohi ʻi he tohi ʻe Selemaia ʻae kovi kotoa pē ʻe hoko ki Papilone, ʻio, ʻae lea ni kotoa pē kuo tohi ki Papilone.
JER 51:61 Pea pehē ʻe Selemaia kia Selaia, “ʻOka ke ka hoko ki Papilone, te ke mamata, pea lau ʻae ngaahi lea ni kotoa pē;
JER 51:62 Pea te ke toki lea ʻo pehē, ‘ʻE Sihova, kuo ke folofola ki he potu ni, ke tuʻusi ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nofo ai ha tokotaha, ha tangata pe ha manu, ka ʻe lala ia ʻo taʻengata.’
JER 51:63 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ʻoka ʻosi hoʻo lau ʻae tohi ni, ke ke noʻotaki ki ai ʻae maka, pea lī ia ki loto ʻIufaletesi.
JER 51:64 Pea ke ke lea ʻo pehē, ‘ʻE ngalo pehē hifo ʻa Papilone, pea ʻe ʻikai toetuʻu ia mei he kovi ʻaia te u fakahoko ki ai: pea te nau fiu ai.’” Ko hono ngata ia ʻoe ngaahi lea ʻa Selemaia.
JER 52:1 Naʻe kamata pule ʻe Setikia ʻi hono uofulu ma taha taʻu ʻo ʻene motuʻa, pea naʻa ne pule ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻi Selūsalema. Pea ko e hingoa ʻo ʻene faʻē ko Hamutali ko e ʻofefine ʻo Selemaia mei Lipina.
JER 52:2 Pea naʻa ne fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻo hangē ko e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sihoiakimi.
JER 52:3 He ko e meʻa ʻi he houhau ʻo Sihova naʻe hoko ʻo pehē ki Selūsalema mo Siuta, naʻe angatuʻu ai pe ʻa Setikia ki he tuʻi ʻo Papilone. Kaeʻoua ke ne kapusi ʻakinautolu mei hono ʻao.
JER 52:4 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono hiva taʻu ʻo ʻene pule, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, pea mo ʻene kautau kotoa pē, ki Selūsalema, pea nofo atu ki ai, pea ngaohi kolo ʻo takatakai ki ai.
JER 52:5 Ko ia naʻe takatakai ʻae kolo ʻo aʻu ki hono hongofulu ma taha taʻu ʻoe pule ʻa Setikia ko e tuʻi.
JER 52:6 Pea ʻi hono fā māhina, ʻi hono ʻaho ʻe hiva ʻoe māhina, naʻe lahi ʻaupito ʻae honge ʻi he kolo, koeʻuhi naʻe ʻikai ha meʻakai ki he kakai ʻoe fonua.
JER 52:7 Pea naʻe vaivai ʻae kolo, pea hola ʻae kautau kotoa pē, pea naʻa nau ʻalu mei he kolo ʻi he poʻuli, ʻi he hala ʻoe matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā, ʻaia naʻe ʻi he ngoue ʻae tuʻi; pea nau ʻalu ʻi he hala ki he toafa, (lolotonga naʻe takatakai ʻae kolo ʻe he kau Kalitia.)
JER 52:8 ¶ Ka naʻe tuli ʻae tuʻi ʻe he kau tau ʻoe kau Kalitia, pea nau maʻu ʻa Setikia ʻi he toafa ʻo Seliko; pea naʻe movetevete meiate ia ʻa ʻene kautau kotoa pē.
JER 52:9 Pea naʻa nau puke ʻae tuʻi, pea ʻohake ia ki he tuʻi ʻo Papilone ki Lipila ʻi he fonua ko Hamati; pea ne fakamaauʻi ia ʻi ai.
JER 52:10 Pea naʻe tāmateʻi ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao: pea ne tāmateʻi foki ʻae houʻeiki kotoa pē ʻo Siuta ʻi Lipila.
JER 52:11 Pea naʻa ne kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia; pea naʻe haʻi ʻaki ia ʻae maea ukamea fihifihi, pea tataki ia ʻe he tuʻi ʻo Papilone ki Papilone, pea naʻe tuku ia ki he fale fakapōpula ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene mate.
JER 52:12 ¶ Pea ʻi hono nima māhina, ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ko hono hongofulu ma hiva taʻu ʻoe pule ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe haʻu ki Selūsalema ʻa Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻaia naʻa ne tauhi ki he tuʻi ʻo Papilone,
JER 52:13 Pea naʻe tutu ʻaki ʻae afi ʻae fale ʻo Sihova, mo e fale ʻoe tuʻi; mo e fale kotoa pē ʻi Selūsalema, pea mo e ngaahi fale ʻoe kakai ʻeiki kotoa pē, naʻa ne tutu ʻaki ʻae afi:
JER 52:14 Pea naʻe maumauʻi ki lalo ʻae ʻā kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻi Selūsalema, ʻe he kau tau kotoa pē ʻoe kau Kalitia, ko kinautolu naʻe ʻi he ʻeiki ʻoe kau leʻo.
JER 52:15 Pea naʻe ʻave fakapōpula ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, ʻae kakai masiva niʻihi, pea mo hono toe ʻoe kakai naʻe nofo ʻi he kolo, pea mo e kakai naʻe hola ki he tuʻi ʻo Papilone, pea mo hono toe ʻoe kakai tokolahi.
JER 52:16 Ka naʻe tuku ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva niʻihi ki he fonua ke tauhi ʻae vaine pea ko e kau tauhi ngoue.
JER 52:17 ¶ Pea ko e ngaahi pou palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, pea ko e ngaahi tuʻunga, mo e ngaahi ʻaiʻanga vai palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe maumauʻi ʻe he kau Kalitia, pea ʻave ʻae palasa kotoa pē ki Papilone.
JER 52:18 Pea ko e ngaahi kulo foki, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi helekosi maama, mo e ngaahi ipu, mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ipu palasa ʻaia naʻa nau ngāue aki, naʻa nau fetuku ia.
JER 52:19 Pea ko e ngaahi ipu, mo e ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi ipu siʻi, mo e ngaahi kulo, mo e ngaahi tuʻunga maama, mo e ngaahi sēpuni, pea mo e ngaahi ipu inu; ʻaia naʻe koula ʻi he koula, pea mo ia naʻe siliva ʻi he siliva, naʻe fetuku ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo.
JER 52:20 Ko e pou ʻe ua, mo e fuʻu ʻaiʻanga vai lahi ʻe taha, pea mo e pulu palasa ʻe hongofulu ma ua ʻaia naʻe ʻi lalo ʻi he ngaahi tuʻunga, ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ko e tuʻi ʻi he fale ʻo Sihova: pea naʻe ʻikai faʻa fakamamafa ʻae palasa ʻoe ngaahi ipu ni kotoa pē.
JER 52:21 Pea ko e ngaahi pou, ko hono māʻolunga ʻoe pou ʻe taha ko e hanga ʻe tolungofulu ma ono; pea ko e filo naʻe takatakai ʻaki ia ko e hanga ʻe uofulu ma fā; pea ko hono matolu ko e louhiʻi ʻe fā: pea naʻe ava pe ia ʻi loto.
JER 52:22 Pea naʻe ʻai ha ʻulu palasa ʻi ʻolunga ʻi ai; pea ko hono māʻolunga ʻoe ʻulu ʻe taha ko e hanga ʻe hongofulu, mo e tongi fakasanisani, pea mo e pomikanite ʻoku tākai ʻaki ʻae ngaahi ʻulu, kuo ngaohi kotoa pē ʻaki ʻae palasa. Pea ko hono ua ʻoe pou naʻe tatau mo ia pea mo hono pomikanite.
JER 52:23 Pea naʻe ai ʻae pomikanite ʻe hivangofulu ma ono ʻi he potu ʻe taha; pea ko hono lau kātoa ʻoe pomikanite naʻe tākai ʻaki ʻae meʻa naʻe tongi, ko e teau.
JER 52:24 Pea naʻe ʻave ʻe he ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻa Selaia ko e taulaʻeiki lahi, pea mo Sefania ko hono ua ʻoe taulaʻeiki, pea mo e kau leʻo matapā ʻe toko tolu:
JER 52:25 Pea naʻe ʻave foki ʻi he kolo ʻae kau tangata talifekau ʻaia naʻe pule ki he kau tangata tau; pea mo e kau tangata ʻe toko fitu, ko kinautolu naʻa nau nonofo mo e tuʻi, naʻe ʻilo ʻakinautolu ʻi he kolo; mo e tangata tohi lahi ʻoe kau tau, ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae lau ʻae kakai ʻoe fonua, mo e kau tangata ʻoe fonua ʻe toko onongofulu, ʻakinautolu naʻe ʻilo ʻi loto kolo.
JER 52:26 Ko ia, naʻe ʻave ʻakinautolu ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo, pea ne ʻomi ʻakinautolu ki Lipila ki he tuʻi ʻo Papilone.
JER 52:27 Pea naʻe teʻia ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone, pea tāmateʻi ʻakinautolu ʻi Lipila ʻi he fonua ko Hamati. Naʻe pehē ʻae ʻave fakapōpula ʻo Siuta mei hono fonua.
JER 52:28 Ko eni ʻae kakai naʻe ʻave fakapōpula ʻe Nepukanesa: ʻi hono fitu taʻu, ko e kau Siu ʻe toko tolu afe ma uofulu ma tolu:
JER 52:29 ‌ʻI hono hongofulu ma valu taʻu ʻo Nepukanesa naʻa ne ʻave fakapōpula mei Selūsalema ʻae toko valungeau ma tolungofulu ma ua:
JER 52:30 Pea ʻi hono uofulu ma tolu taʻu ʻo Nepukanesa naʻe ʻave fakapōpula ʻe Nepusaatani ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae kau Siu ʻe toko fitungeau ma toko fāngofulu ma toko nima: ko e kakai kotoa pē, ko e toko fā afe, mā toko onongeau.
JER 52:31 ¶ Pea ʻi hono tolungofulu ma fitu taʻu ʻoe fakapōpula ʻo Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, mo hono uofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko ʻo pehē, Ko ʻIvilimelotaki ko e tuʻi ʻo Papilone ʻi hono ʻuluaki taʻu ʻo ʻene pule, naʻa ne hakeakiʻi ʻa Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻomi ia mei he fale fakapōpula.
JER 52:32 Pea naʻa ne lea lelei kiate ia, pea naʻe hiki hake hono nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ke māʻolunga he nofoʻanga ʻoe ngaahi tuʻi naʻe ʻi ai mo ia ʻi Papilone.
JER 52:33 Pea naʻe fetongi hono kofu fakapōpula: pea ne kai mā maʻuaipē ʻi hono ʻao ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
JER 52:34 Pea ko ʻene meʻakai, naʻe tufa maʻuaipē ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻae kai kiate ia, ko e ʻinasi ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo ʻene mate.
LAM 1:1 ‌ʻOiau! ʻAe nofo lala pe ʻae kolo ʻaia naʻe pito ʻi he kakai! Kuo ne hoko ʻo hangē ko e fefine kuo mate hono ʻunoho! Ko ia, ʻaia naʻe lahi ʻi he ngaahi puleʻanga, pea hangē ko e ʻeiki fefine ki he ngaahi potu puleʻanga, kuo hoko ia ko e fai tukuhau!
LAM 1:2 ‌ʻOku ne tangi mamahi ʻi he pō, pea ʻoku ʻi hono kouʻahe ʻa hono loʻimata; ʻi heʻene ngaahi kaumeʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai ha taha ke fakafiemālie ia: kuo fai kākā ʻa ʻene ngaahi kaumeʻa kotoa pē kiate ia, kuo nau hoko ko hono ngaahi fili.
LAM 1:3 Kuo ʻalu ʻa Siuta ki he pōpula, koeʻuhi ko e mamahi pea koeʻuhi ko e ngāue lahi: ʻoku ne nofo mo e hiteni, ʻoku ʻikai te ne ʻilo ha fiemālie: naʻe maʻu ia ʻe he kau fakatanga kotoa pē ʻi he ngaahi potu lausiʻi.
LAM 1:4 ‌ʻOku tangi ʻae ngaahi hala ʻo Saione, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha niʻihi ke haʻu ki he ngaahi kātoanga mamafa: ʻoku lala hono ngaahi matapā kotoa pē: ʻoku mafulu ʻene kau taulaʻeiki, ʻoku mamahiʻia ʻene kau tāupoʻou, pea ʻoku ne ʻi he kona.
LAM 1:5 ‌ʻOku māʻolunga ʻa hono ngaahi fili, ʻoku tupu lelei hono ngaahi fili; he kuo fakamamahiʻi ia ʻe Sihova koeʻuhi ko e lahi ʻo ʻene ngaahi angahala: kuo ʻalu ʻene fānau ki he pōpula ʻi he ʻao ʻoe fili.
LAM 1:6 Pea kuo mole ʻae hoihoifua kotoa pē mei he ʻofefine ʻo Saione: kuo hoko ʻa ʻene ngaahi houʻeiki ʻo hangē ko e fanga haʻate ʻoku ʻikai ke ʻilo ha potu ke kai, pea kuo nau hola taʻehamālohi ʻi he ʻao ʻo ia ʻoku tuli.
LAM 1:7 Naʻe manatu ʻe Selūsalema ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene mahaki mo ʻene ngaahi mamahi, ʻa ʻene meʻa mālie kotoa pē ʻaia naʻa ne maʻu ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, ʻaia naʻe tō ʻa ʻene kakai ki he nima ʻoe fili, pea naʻe ʻikai ha tokoni kiate ia: naʻe mamata ʻae kau fili kiate ia pea nau taukae ki hono ngaahi ʻaho tapu.
LAM 1:8 Kuo fai kovi lahi ʻe Selūsalema ko ia kuo fetukutuku ai ia: ko kinautolu kotoa pē naʻe fakaʻapaʻapa kiate ia ʻoku nau manuki ki ai, koeʻuhi kuo nau mamata ki heʻene telefua: ʻio, ʻoku ne mafulu pea foki ki mui.
LAM 1:9 ‌ʻOku ʻi hono kapaʻi kofu ʻā ʻene ʻuli; ʻoku ʻikai ha manatu ʻiate ia ki hono ngataʻanga; ko ia naʻa ne tō hifo fakamanavahē: naʻe ʻikai ʻiate ia ha taha ke fakafiemālie. ʻE Sihova ke ke ʻafio ki heʻeku mamahi: he kuo fakahikihiki ʻe ia ia, ʻe he fili.
LAM 1:10 Kuo mafao ʻae fili ʻa hono nima ki heʻene ngaahi meʻa lelei kotoa pē: he kuo ne mamata naʻe hū ʻae hiteni ki hono potu tapu, ʻaia naʻa ke fekau, ke ʻoua naʻa nau hoko atu ki hoʻo kakai.
LAM 1:11 ‌ʻOku mafulu ʻa ʻene kakai kotoa pē, ʻoku nau kumi mā, kuo nau foaki ʻenau ngaahi meʻa lelei ko e meʻakai, ke tokoni ʻae laumālie: “ʻE Sihova ke ke ʻafio pea vakai; he kuo u hoko ʻo fakalielia.”
LAM 1:12 “Ko ha meʻa noa pe eni kiate kimoutolu, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku ʻalu ange? Vakai, pea mamata, pe ʻoku ai ha mamahi ʻo hangē ko ʻeku mamahi, ʻaia ʻoku fai kiate au, ʻaia kuo fakamamahi ʻaki au ʻe Sihova ʻi he ʻaho ʻo hono houhau lahi.
LAM 1:13 “Kuo ne fakahifo mei ʻolunga ʻae afi ki hoku ngaahi hui, pea ʻoku ne mālohi ki ai: kuo ne fola ha kupenga ki hoku vaʻe; kuo ne fakatafokiʻi au ki mui: kuo ne ngaohi au ko e liʻaki mo e vaivai ʻi he ʻaho kotoa pē.
LAM 1:14 “Ko e noʻo ʻo ʻeku ngaahi angahala, kuo haʻi ʻaki hono nima: ʻoku nau fihi, pea ʻoku aʻu hake ki hoku kia: kuo ne pule ke hinga ʻa ʻeku mālohi, kuo tukuange au ʻe Sihova ki honau nima, pea ʻoku ʻikai te u mafai ke tuʻu hake.
LAM 1:15 “Kuo malaki hifo ʻe Sihova ʻa ʻeku kau tangata mālohi kotoa pē, ʻi hoku haoʻanga: kuo ne ui ha fakataha kiate au ke taʻomia ʻeku kau talavou: kuo molomoloki ʻe Sihova ʻae tāupoʻou, ko e ʻofefine ʻo Siuta, ʻo hangē ʻi ha tataʻoʻanga uaine.
LAM 1:16 “Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni ʻoku ou tangi; ko hoku mata, ko hoku mata ʻoku tafe hifo ʻi he vai, koeʻuhi ʻoku mamaʻo meiate au ʻae fakafiemālie naʻe totonu ke tokoni hoku laumālie: ʻoku liʻaki pe ʻeku fānau, koeʻuhi naʻe mālohi mai ʻae fili.”
LAM 1:17 “ʻOku mafao atu ʻe Saione ʻa hono nima, pea ʻoku ʻikai ha niʻihi ke fakafiemālie kiate ia: kuo fekau ʻe Sihova kia Sēkope, ke takatakai ia ʻe hono ngaahi fili: ʻoku hangē ha fefine mahaki ʻa Selūsalema ʻiate kinautolu.
LAM 1:18 “ʻOku māʻoniʻoni ʻa Sihova; he kuo u fai talangataʻa ki heʻene fekau; ʻoku ou kole kiate kimoutolu ʻae kakai kotoa pē fanongo, pea mou vakai ki heʻeku mamahi: kuo ʻalu ʻeku kau tāupoʻou mo ʻeku kau talavou ki he pōpula.
LAM 1:19 “Ne u ui ki heʻeku kau mamana, ka naʻa nau kākaaʻi au: ko ʻeku kau taulaʻeiki mo ʻeku kau mātuʻa naʻa nau tukuange ʻa honau laumālie ʻi he kolo, ʻi heʻenau kei kumi meʻakai ke fakafiemālie honau laumālie.
LAM 1:20 “ʻAfio mai ʻe Sihova, he ʻoku ou mamahi: ʻoku ngaue mamahi hoku fatu; kuo liliu hoku loto ʻiate au; he kuo u fai talangataʻa ʻaupito; ʻituʻa a ʻoku fakamasiva ʻe he heletā, pea ʻoku ʻi he loto fale ʻae mate.
LAM 1:21 “Kuo nau fanongo ʻoku ou mafulu: ʻoku ʻikai ha taha ke fakafiemālie kiate au, kuo fanongo ʻa hoku ngaahi fili kotoa pē ki heʻeku mamahi; ʻoku nau fiefia koeʻuhi kuo ke fai ia: he te ke fakahokosia ʻae ʻaho kuo ke tuʻutuʻuni, pea te nau hoko pe ʻo hangē ko au.
LAM 1:22 “Tuku ke hoko ki ho ʻao ʻa ʻenau ngaahi angahala kotoa pē; pea ke fai kiate kinautolu, ʻo hangē ko ia kuo ke fai kiate au, koeʻuhi ko ʻeku ngaahi angahala kotoa pē: he ʻoku lahi ʻeku mafulu, pea ʻoku vaivai hoku loto.”
LAM 2:1 Hono ʻikai ʻufiʻufi ʻe Sihova ʻae ʻofefine ʻo Saione ʻaki ʻae ʻao ʻi hono houhau! Pea fakahifo mei he langi ki māmani ʻae nāunau ʻo ʻIsileli, pea taʻemanatu ki hono tuʻunga vaʻe ʻi he ʻaho ʻo hono houhau!
LAM 2:2 Kuo folo hifo ʻe Sihova ʻae ngaahi nofoʻanga ʻo Sēkope, pea naʻe ʻikai te ne manavaʻofa; kuo ne holoki hifo ʻi hono houhau ʻae ngaahi potu mālohi ʻoe ʻofefine ʻo Siuta; kuo ne hifo ʻakinautolu ki he kelekele: kuo ne fakaʻuliʻi ʻae puleʻanga mo e ngaahi houʻeiki ʻo ia.
LAM 2:3 Kuo ne tutuʻu ʻi hono houhau lahi ʻae nifo kotoa pē ʻo ʻIsileli: kuo ne toʻo ʻa hono nima toʻomataʻu mei he ʻao ʻoe fili, pea ne vela kia Sēkope ʻo hangē ko e afi kakaha, ʻaia ʻoku fakaʻauha takatakai.
LAM 2:4 Kuo ne teke ʻa ʻene kaufana ʻo hangē ha fili: naʻa ne tuʻu mai mo hono nima toʻomataʻu ʻo hangē ha fili, pea ne tāmateʻi ʻakinautolu kotoa pē naʻe hoihoifua ʻi he fale fehikitaki ʻoe ʻofefine ʻo Saione: naʻa ne lilingi hono houhau ʻo hangē ko e afi.
LAM 2:5 Naʻe hoko ʻa Sihova ke tatau mo e fili: kuo ne folo hifo ʻa ʻIsileli, kuo ne folo hifo ʻa hono ngaahi fale lelei kotoa pē: kuo ne maumauʻi ʻa hono ngaahi potu mālohi, pea kuo ne fakatupu ki he ʻofefine ʻo Saione ʻae mamahi mo e tangi.
LAM 2:6 Pea kuo ne ʻave fakamālohi ʻa hono fale fehikitaki, ʻo hangē ko ha meʻa ʻoe ngoue: kuo ne fakaʻauha ʻae ngaahi potu ʻoe fakataha: kuo ngaohi ʻe Sihova ke ngalo ʻae ngaahi kātoanga mamafa mo e ngaahi ʻaho tapu ʻi Saione, pea kuo ne manuki ʻi hono houhau lahi ʻae tuʻi mo e taulaʻeiki.
LAM 2:7 Kuo liʻaki ʻe Sihova ʻa hono feilaulauʻanga, kuo ne fehiʻa ki hono potu tapu, kuo ne tukuange ki he nima ʻoe fili ʻae ngaahi holisi ʻo hono ngaahi fale lelei; kuo nau mavava ʻi he fale ʻo Sihova, ʻo hangē ʻi he ʻaho ʻoe kātoanga mamafa.
LAM 2:8 Kuo finangalo ʻa Sihova ke maumau ʻae ʻā ʻoe ʻofefine ʻo Saione: kuo ne falō ha afo, naʻe ʻikai te ne taʻofi hono nima mei he fakaʻauha: ko ia naʻa ne ngaohi ʻae tanu mo e ʻā ke tangi; naʻa nau fakaʻaʻau ki mui fakataha.
LAM 2:9 Kuo ngalo hifo ʻi he kelekele ʻa hono ngaahi matapā: kuo ne fesiʻi mo maumauʻi hono ngaahi ʻakau songo; ʻoku ʻi he kakai Senitaile ʻa hono tuʻi mo hono houʻeiki: ʻoku ʻikai ha fono: ko ʻene kau palōfita foki ʻoku ʻikai ke kei ʻilo ha meʻa hā mai meia Sihova.
LAM 2:10 ‌ʻOku nofo hifo ʻi he kelekele pea ʻoku longo pe ʻae kau mātuʻa ʻoe ʻofefine ʻo Saione: kuo nau pani efu ʻa honau ʻulu; kuo nau fakavala ʻaki ʻakinautolu ʻae tauangaʻa: ko e kau tāupoʻou ʻo Selūsalema ʻoku nau fakatōmapeʻe honau ʻulu ʻo aʻu ki he kelekele.
LAM 2:11 ‌ʻOku vaivai ʻi he loʻimata ʻa hoku mata, ʻoku ngaue hoku fatu, ʻoku lilingi hoku ʻate ki he kelekele, ko e meʻa ʻi he fakaʻauha ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai; koeʻuhi ʻoku pongia ʻae tamaiki mo e kau valevale ʻi he ngaahi hala ʻoe kolo.
LAM 2:12 ‌ʻOku nau pehē ki heʻenau ngaahi faʻē, “Kofaʻā ʻae koane mo e uaine?” ʻI heʻenau pongia ʻo hangē ko e kau kafo ʻi he hala ʻoe kolo, ʻi he ʻaho ko ia, ʻaia naʻe lilingi ai ʻa honau laumālie ki he fatafata ʻo ʻenau ngaahi faʻē.
LAM 2:13 Ko e hā te u ʻatu ke fakamoʻoni kiate koe? Ko e hā te u fakatātā ʻaki kiate koe ʻe ʻofefine ʻo Selūsalema? Ko e hā te u fakatatau mo koe, koeʻuhi ke u fakafiemālieʻi koe ʻe ʻofefine ʻo Saione? He ko hoʻo maumau ʻoku lahi ʻo hangē ko e lahi: ko hai ʻe fakamoʻui koe?
LAM 2:14 Kuo ʻilo ʻe hoʻo kau palōfita ʻae ngaahi meʻa vaʻinga mo vale koeʻuhi ko koe: pea naʻe ʻikai te nau fakahā hoʻo kovi koeʻuhi ke fakaʻafeʻi hoʻo pōpula; ka kuo nau ʻilo koeʻuhi ko koe ʻae ngaahi kikite loi, mo ngaahi meʻa fakahē.
LAM 2:15 ‌ʻOku pasi kiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ange; ʻoku nau ʻisa mo kalokalo honau ʻulu ki he ʻofefine ʻo Selusalema, ʻo nau pehē, “Ko eni koā ʻae kolo ʻaia ʻoku ui ʻe he kakai ko e toulekeleka haohaoa, ko e fiefiaʻanga ʻo māmani kotoa pē?”
LAM 2:16 Kuo fakamanga honau ngutu kiate koe ʻe ho kau fili kotoa pē: ʻoku nau ʻisa pea fengaiʻitaki ʻae nifo: ʻonau pehē, “Kuo tau folo hifo ia: ko e moʻoni ko eni ʻae ʻaho naʻa tau ʻamanaki ki ai kuo tau ʻilo, kuo tau mamata ai.”
LAM 2:17 Kuo fai ʻe Sihova ʻaia naʻa ne filioʻi; kuo ne fakamoʻoni ki heʻene folofola ʻaia naʻa ne fekau ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻa: kuo ne holoki hifo, pea naʻe ʻikai te ne manavaʻofa; pea kuo ne pule ke fiefia ho fili kiate koe, kuo ne fokotuʻu ki ʻolunga ʻae nifo ʻo ho kau fili.
LAM 2:18 Naʻe tangi honau loto kia Sihova, ʻE ʻā ʻoe ʻofefine ʻo Saione, tuku ke tafe hifo ʻae ngaahi loʻimata ʻi he ʻaho mo e pō, ʻo hangē ha vaitafe: ʻoua naʻa ke malolō; ke ʻoua naʻa tuku ʻe ho kanoʻi mata.
LAM 2:19 Tuʻu hake, pea ke kalanga ʻi he pō, ʻi he kamataʻanga ʻoe ngaahi leʻo, huaʻi ho loto ʻo hangē ko e vai ʻi he ʻao ʻoe fofonga ʻoe ʻEiki: hiki hake ho nima kiate ia koeʻuhi ke moʻui ʻa hoʻo tamaiki iiki, ʻaia ʻoku mate fiekaia, ʻi he muʻa hala kotoa pē.
LAM 2:20 “ʻE ʻEiki ke ke vakai pea tokanga kiate kinautolu kuo ke fai pehē ki ai. ʻE kai ʻe he kau fefine ʻa honau fua, mo e tamaiki, ʻoku hanga pe taha ʻa honau lōloa? ʻE mate tāmateʻi, ʻae taulaʻeiki mo e palōfita ʻi he fale tapu ʻo Sihova?
LAM 2:21 “ʻAe kakai talavou mo e mātuʻa ʻoku nau tokoto ʻi he kelekele ʻi he ngaahi hala: kuo tō ʻi he heletā ʻeku kau tāupoʻou mo ʻeku kau talavou: kuo ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻo ho houhau; kuo ke tāmateʻi pea ʻikai manavaʻofa.
LAM 2:22 Kuo ke uiuiʻi ʻae ngaahi fakamanavahē ke kāpui au, ʻo hangē ʻi ha ʻaho mamafa, ko ia naʻe ʻikai siʻi ke hao pe toe ha niʻihi ʻi he ʻaho ʻoe houhau ʻo Sihova: ʻakinautolu naʻe fakakofuʻi mo tauhiʻi ʻeau kuo fakaʻauha ʻe he fili.
LAM 3:1 Ko au ko e tangata kuo mamata ki he mamahi ʻi he meʻa tā ʻa hono houhau.
LAM 3:2 Kuo ne tataki au mo ʻomi au ki he poʻuli, kae ʻikai ki he maama.
LAM 3:3 Ko e moʻoni kuo ne liliu kiate au, ʻoku ne liliu hono nima kiate au ʻi he ʻaho kotoa.
LAM 3:4 Ko hoku kili mo hoku kakano kuo ne ngaohi ke motuʻa; kuo ne fesiʻi hoku ngaahi hui.
LAM 3:5 Kuo ne langaʻi meʻa kiate au, pea kuo ne takatakai au ʻaki ʻae kona mo e mamahi.
LAM 3:6 Kuo ne fokotuʻu au ʻi he ngaahi potu fakapoʻuli, ʻo hangē ko kinautolu naʻe pekia ʻi muʻa.
LAM 3:7 Kuo ne ʻāʻi takatakai au pea ʻoku ʻikai te u faʻa hao kituʻa: kuo ne fakamamafa ʻa ʻeku haʻi ukamea.
LAM 3:8 ‌ʻO kau ka tangi foki mo kalanga, ʻoku ne taʻetokangaʻi ʻeku kole.
LAM 3:9 Kuo ne ʻāʻi hoku ngaahi hala ʻaki ʻae ngaahi maka kuo tā, kuo ne fakapikoʻi hoku ngaahi hala.
LAM 3:10 Naʻa ne hangē ha pea ʻoku toitoi kiate au, pea hangē ha laione ʻi he ngaahi potu lilo.
LAM 3:11 Kuo ne mimioʻi hoku ngaahi ʻaluʻanga, pea kuo ne haehae au fakaikiiki: kuo ne ngaohi au ke lala pe.
LAM 3:12 Kuo ne teke ʻa ʻene kaufana, pea kuo ne fokotuʻu au ko e fakaʻilonga ki he ngahau.
LAM 3:13 Kuo ne pule ki he ngaahi ngahau ʻo ʻene tangai ke ʻasi ki hoku ngaahi kongaloto.
LAM 3:14 Ko e manukiʻanga au ki hoku kakai; pea ko ʻenau tāʻanga ʻi he ʻaho kotoa pē.
LAM 3:15 Kuo ne fakafonu au ʻaki ʻae kona, kuo ne fakakonaʻi au ʻaki ʻae konaʻiʻī.
LAM 3:16 Kuo ne fesiʻi foki hoku kau nifo ʻaki ʻae kilikili, kuo ne pani au ʻaki ʻae efu.
LAM 3:17 Pea kuo ke hiki hoku laumālie ke mamaʻo mei he melino: naʻe ngalo ʻiate au ʻae monūʻia.
LAM 3:18 Pea ne u pehē, “Ko ʻeku mālohi mo ʻeku ʻamanaki kuo ʻauha meia Sihova;”
LAM 3:19 ‌ʻI heʻeku manatu ki hoku mahaki pea mo ʻeku mamahi, ʻae kona pea mo e ʻahu.
LAM 3:20 ‌ʻOku kei manatu ki ai hoku laumālie, pea ʻoku angavaivai ia ʻiate au.
LAM 3:21 Ko ia ʻoku ou fakamanatu ki hoku loto, pea ko ia ʻoku ou kei maʻu ai ʻae ʻamanaki.
LAM 3:22 Ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sihova ʻoku ʻikai te tau ʻauha, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ngata ʻene manavaʻofa.
LAM 3:23 ‌ʻOku foʻou ia ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻoku lahi hoʻo angatonu.
LAM 3:24 ‌ʻOku pehē ʻe hoku laumālie, “Ko hoku tofiʻa ʻa Sihova: ko ia te u ʻamanaki lelei ʻiate ia.”
LAM 3:25 ‌ʻOku lelei ʻa Sihova kiate kinautolu ʻoku tatali kiate ia, ki he laumālie ʻoku kumi kiate ia.
LAM 3:26 ‌ʻOku lelei ki he tangata ke ne ʻamanaki, pea ne tatali fakatatoka foki ki he fakamoʻui meia Sihova.
LAM 3:27 ‌ʻOku lelei ki he tangata ke ne fua ʻae haʻamo ʻi heʻene kei talavou.
LAM 3:28 ‌ʻOku ne nofo tokotaha pe, pea ʻoku longo pe, koeʻuhi kuo ne fua ia ʻe ia pe.
LAM 3:29 ‌ʻOku ne ʻai hono ngutu ʻi he efu, ko e meʻa naʻa ʻoku kei ai ha ʻamanaki.
LAM 3:30 ‌ʻOku ne tuku hono kouʻahe kiate ia ʻoku ne taaʻi ia: ʻoku ne pito ʻaupito ʻi he lauʻi kovi.
LAM 3:31 He koeʻuhi ʻe ʻikai liʻaki ke lauikuonga ʻe Sihova:
LAM 3:32 He kapau te ne fakamamahi, ka te ne manavaʻofa foki ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo ʻene ngaahi ʻaloʻofa.
LAM 3:33 He ʻoku ʻikai te ne fie tautea, pe fakamamahi ʻae fānau ʻae tangata.
LAM 3:34 Ke laiki ʻi hono lalo vaʻe ʻae ngaahi pōpula kotoa pē ʻo māmani,
LAM 3:35 Ke fakatafe ʻae totonu ʻoe tangata ʻi he ʻao ʻoe fofonga ʻoe Fungani Māʻoniʻoni,
LAM 3:36 Ke kākaaʻi ʻae tangata ʻi hono fakamaauʻi ʻoku ʻikai lelei ai ʻa Sihova.
LAM 3:37 Ko hai ia ʻoku fakahā, pea ʻoku hoko ia, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke fekau ʻe Sihova?
LAM 3:38 ‌ʻOku ʻikai ke ʻalu mei he fofonga ʻoe Fungani Māʻolunga ʻae lelei mo e kovi.
LAM 3:39 Ko e hā ʻoku lāunga ai ʻae tangata moʻui, ʻae tangata koeʻuhi ko e tautea ʻo ʻene ngaahi angahala?
LAM 3:40 Ke tau kumi mo ʻahiʻahiʻi hotau ngaahi ʻaluʻanga, pea toe tafoki kia Sihova.
LAM 3:41 Ke tau hiki hake hotau loto mo hotau nima ki he ʻOtua ʻi he ngaahi langi.
LAM 3:42 “Kuo mau fai talangataʻa, pea kuo mau angatuʻu: ʻoku teʻeki ai te ke fakamolemole.
LAM 3:43 “Kuo ke ʻuʻufi ʻaki ʻae houhau, pea fakatangaʻi ʻakimautolu: kuo ke tāmateʻi pea naʻe ʻikai te ke manavaʻofa.
LAM 3:44 Kuo ke ʻufiʻufi koe ʻaki ʻae ʻao, ke ʻoua naʻa ʻasi atu ʻa ʻemau kole.
LAM 3:45 Kuo ke ngaohi ʻakimautolu ko e efe mo e ʻotoʻota ʻi he lotolotonga ʻoe kakai.
LAM 3:46 “Kuo mafaʻa ʻae ngutu ʻa homau kau fili kotoa pē kiate kimautolu.
LAM 3:47 Kuo hoko mai ʻae manavahē mo e tauhele kiate kimautolu, ʻae lala mo e ʻauha.”
LAM 3:48 ‌ʻOku tafe hifo hoku mata, hangē ko e ngaahi vaitafe, koeʻuhi ko e ʻauha ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai.
LAM 3:49 “ʻOku tafe hifo ʻa hoku mata, pea ʻikai ʻosi, ʻoku ʻikai siʻi ke tuku.
LAM 3:50 Ke ʻoua ke ʻafio mai ʻa Sihova, pea vakai mei he langi.
LAM 3:51 Ko hoku mata ʻoku ne ueʻi hoku loto, koeʻuhi ko e ngaahi ʻofefine kotoa pē ʻo ʻeku kolo.
LAM 3:52 “Naʻe tuli fakamamahi au ʻe hoku kau fili hangē ha manupuna, taʻehanoʻuhinga.
LAM 3:53 Kuo nau motuhi ʻeku moʻui ʻi he fale fakapōpula, pea kuo lī ha maka kiate au.
LAM 3:54 naʻe melemo hoku ʻulu ʻi he ngaahi vai; pea ne u toki pehē, ‘Kuo motuhi au.’
LAM 3:55 “ʻE Sihova ne u ui ki ho huafa mei he fale fakapōpula taumamaʻo.
LAM 3:56 Kuo ke fanongo ki hoku leʻo; ʻoua naʻa ke fufū ho fofonga ki heʻeku mānava, ki heʻeku tangi.
LAM 3:57 Naʻa ke ʻunuʻunu mai ʻo ofi ʻi he ʻaho ko ia ne u ui kiate koe: naʻa ke pehē, “ʻOua naʻa manavahē.”
LAM 3:58 “ʻE Sihova kuo ke langomakiʻi hoku laumālie; kuo ke huhuʻi ʻeku moʻui.
LAM 3:59 ‌ʻE Sihova kuo ke ʻafioʻi ki he kovi kuo fai kiate au, fakamaau ʻe koe ʻeku meʻa.
LAM 3:60 Kuo ke ʻafio ki heʻenau lili kotoa pē, mo ʻenau ngaahi filioʻi kiate au.
LAM 3:61 “ʻE ʻEiki kuo ke fanongo ki heʻenau taukae, pea mo ʻenau ngaahi filioʻi kiate au;
LAM 3:62 ‌ʻae loungutu ʻonautolu naʻe tuʻu hake kiate au, pea mo ʻenau fakatupu meʻa kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē.
LAM 3:63 Vakai ki heʻenau nofo hifo mo ʻenau tuʻu hake; ko au ko ʻenau taʻanga.
LAM 3:64 “ʻE ʻEiki ke ke tuku kiate kinautolu ha totongi, ʻo fakatatau ki he ngāue ʻa honau nima.
LAM 3:65 Tuku kiate kinautolu ʻae mamahi ʻoe loto, ʻa hoʻo malaʻia kiate kinautolu.
LAM 3:66 Fakatanga mo fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he houhau mei he lalo langi ʻa Sihova.
LAM 4:1 Hono ʻikai kuo hoko ʻo nenefu ʻae koula! Hono ʻikai liliu ʻae fungani koula! ʻAe ngaahi maka ʻoe potu tapu kuo lilingi ʻi he muʻa hala kotoa pē.
LAM 4:2 ‌ʻAe ngaahi foha mahuʻinga ʻo Saione, ʻaia ʻoku tatau mo e fungani koula, ʻoku fēfē ʻae lau ʻakinautolu ʻo hangē ko e ngaahi ipu kelekele, ʻae ngāue ʻae tufunga ngaohi ipu!
LAM 4:3 ‌ʻIo, naʻa mo e ngaahi ika lalahi ʻoe tahi ʻoku nau ʻatu ʻae huhu ʻonau fakahuhu honau ʻuhiki: ka kuo hoko ʻo taʻeʻofa ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai, ʻo hangē ko e fanga ʻositalesi ʻi he toafa.
LAM 4:4 Ko e ʻelelo ʻoe tamasiʻi huhu ʻoku piki ki hono ʻaoʻingutu ʻi he fieinu; ʻoku kole mā ʻe he tamaiki iiki, pea ʻoku ʻikai ke tofi ʻe ha tangata kiate kinautolu.
LAM 4:5 ‌ʻAkinautolu naʻe faʻa kai lelei ʻoku nau paea ʻi he ngaahi hala: ʻakinautolu naʻe kofu kulokula ʻi heʻenau tupu hake, ʻoku fāʻufua ʻae tuʻunga ʻotoʻota.
LAM 4:6 He ʻoku lahi ʻae tautea ki he angahala ʻae ʻofefine ʻo hoku kakai ʻi he tautea ʻoe angahala ʻa Sotoma, ʻaia naʻe fulihi ʻo hangē ʻi ha kemo pe taha pea naʻe ʻikai faʻa ala ʻae nima ki ai.
LAM 4:7 Naʻe maʻa lahi hake ʻa hono houʻeiki ʻi he ʻuha hinehina, nau nau hinehina lahi ʻi he huʻahuhu, ko honau sino naʻe kula lahi ʻi he ngaahi lupi, ko honau ngingila naʻe hangē ko e safaia.
LAM 4:8 ‌ʻOku ʻuliʻuli honau mata ʻi he maka fefie; ʻoku ʻikai ke kei ʻiloʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi hala: ʻoku piki ʻa honau kili ki honau ngaahi hui, ʻoku feʻufeʻu ia, kuo hoko ia ʻo hangē ha vaʻa ʻakau.
LAM 4:9 ‌ʻOku lelei ʻakinautolu ʻoku mate ʻo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻiate kinautolu ʻoku mate ʻi he honge; he ʻoku fakaʻauʻausino ʻakinautolu ni, kuo tāmateʻi ʻi heʻenau masiva ʻi he ngaahi fua ʻoe ngoue.
LAM 4:10 Kuo taʻo ʻe he nima ʻoe kau fefine angaʻofa ʻenau fānau ʻanautolu: ko ʻenau meʻakai ʻakinautolu ʻi he fakaʻauha ʻoe ʻofefine ʻo hoku kakai.
LAM 4:11 Kuo fai ʻe he ʻEiki ʻa hono houhau; kuo ne huaʻi hono houhau vela, pea kuo ne tutu ha afi ʻi Saione, pea kuo fakaʻauha ai ʻa hono ngaahi tuʻunga.
LAM 4:12 Naʻe ʻikai ke meimei tui ʻae ngaahi tuʻi, mo e ngaahi kakai ʻo māmani, ʻe faʻa hū ʻae kau fili ʻi he ngaahi matapā ʻo Selūsalema.
LAM 4:13 Ko e meʻa ʻi he angahala ʻo ʻene kau palōfita, pea mo e ngaahi hia ʻo ʻene kau taulaʻeiki, ʻaia kuo lilingi ʻae toto ʻoe kau māʻoniʻoni ʻi hono lotolotonga,
LAM 4:14 Ko ia kuo nau he ʻo hangē ko e kau tangata kui ʻi he ngaahi hala, kuo nau fakaʻuliʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae toto, ko ia naʻe ʻikai faʻa ala ʻae kakai ki honau ngaahi kofu.
LAM 4:15 Naʻa nau kalanga kiate kinautolu, “Mou ō!; ʻoku ʻuli ia!; ʻAlu pe, ʻAlu pe, ʻoua naʻa ala!:” ʻi heʻenau hola, mo ʻenau ʻalu hēhē, naʻa nau pehē ʻi he kakai hiteni, “ʻE ʻikai te nau kei nofo ai.”
LAM 4:16 Kuo fakamavahevahe ʻakinautolu ʻe he houhau ʻa Sihova; ʻe ʻikai te ne kei tokangaʻi ʻakinautolu: naʻe ʻikai te nau fakaʻapaʻapaʻi ʻae kau taulaʻeiki, naʻe ʻikai te nau tokoni ki he kau mātuʻa.
LAM 4:17 Ka koeʻuhi ko kitautolu, naʻe vaivai hotau mata ko e meʻa ʻi heʻetau tokoni vaʻinga: ʻi heʻetau leʻo kuo tau leʻo ki ha puleʻanga, ʻaia naʻe ʻikai ke faʻa lava ke fakamoʻui ʻakitautolu.
LAM 4:18 ‌ʻOku nau tuli ʻi heʻetau lakaʻanga, pea ʻoku ʻikai te tau faʻa ʻalu ʻi he ngaahi hala: ʻoku ofi hotau ngataʻanga, kuo kakato hotau ngaahi ʻaho; he kuo hoko hotau ngataʻanga.
LAM 4:19 ‌ʻOku veʻe vave hotau kau fakatanga ʻi he fanga ʻikale ʻoe langi: naʻa nau tuli kitautolu ʻi he ngaahi moʻunga; naʻa nau malumu kiate kitautolu ʻi he toafa.
LAM 4:20 Ko e mānava ʻa hotau avaʻi ihu, ko e pani ʻo Sihova, naʻe moʻua ʻi heʻenau ngaahi luo, ʻaia naʻa tau pehē ki ai, “ʻI heʻene maluʻi te tau moʻui ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni.”
LAM 4:21 Ke ke fiefia mo nekeneka, ʻi he fonua ko Usa; ʻe aʻu atu kiate koe foki ʻae ipu: he te ke konā koe, pea te ke fakatelefua koe.
LAM 4:22 Kuo kakato ʻae tautea ʻa hoʻo hia, ʻe ʻofefine ʻo Saione; ʻe ʻikai te ne toe ʻave koe ki he pōpula: ka te ne ʻaʻahi ʻa hoʻo hia, ʻe ʻofefine ʻo ʻItomi, pea te ne fakaʻilo hoʻo ngaahi angahala.
LAM 5:1 ‌ʻE Sihova, ke ke manatu ki he meʻa kuo hoko kiate kimautolu: tokanga pea ke ʻafio ki homau taukae.
LAM 5:2 Kuo liliu homau tofiʻa ki he kau muli, ʻa homau ngaahi fale ki he ʻāuhē.
LAM 5:3 Ko e kau faʻē mate mo tamai mate ʻakimautolu, ko ʻemau ngaahi faʻē kuo hangē kuo mate ʻa honau ngaahi husepāniti.
LAM 5:4 Kuo mau inu vai ʻi he totongi paʻanga, ko ʻemau fefie ʻoku fakatau kiate kimautolu.
LAM 5:5 ‌ʻOku māʻulalo ʻa homau kia ki he fakatanga: ʻoku mau ngāue pea ʻoku ʻikai ha mālōlō.
LAM 5:6 Kuo mau fekuku nima mo e kau ʻIsipite, pea mo e kau ʻAsilia, ke mau mākona ʻi he mā.
LAM 5:7 Naʻe fai angahala ʻa ʻemau ngaahi tamai, pea ʻoku ʻikai, pea kuo mau fua ʻenau ngaahi hia.
LAM 5:8 Kuo pule ʻae kau tamaioʻeiki kiate kimautolu, ʻoku ʻikai ha niʻihi ʻoku fakahaofi ʻakimautolu mei honau nima.
LAM 5:9 Naʻa mau maʻu meʻakai ʻi he tuʻutāmaki ʻo ʻemau moʻui, koeʻuhi ko e heletā ʻi he toafa.
LAM 5:10 Naʻe ʻuliʻuli ʻa homau kili ʻo hangē ko e ngotoʻumu, ko e meʻa ʻi he honge fakamanavahē.
LAM 5:11 Naʻa nau tohotoho ʻae kau fefine ʻi Saione, ʻae kau tāupoʻou ʻi he ngaahi kolo ʻo Siuta.
LAM 5:12 ‌ʻOku tautau ʻae ngaahi houʻeiki mei honau nima, naʻe ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻae mata ʻoe kau mātuʻa.
LAM 5:13 Naʻa nau ʻave ʻae kau talavou ke momosi, pea naʻe tō hifo ʻae tamaiki ʻi he lalo ʻakau.
LAM 5:14 Kuo ʻosi ʻae kau mātuʻa mei he matapā, ʻae kau talavou mei he fasi hiva.
LAM 5:15 Kuo ʻosi ʻae fiefia ʻa homau loto; kuo liliu ʻa ʻemau meʻe ko e mamahi.
LAM 5:16 Kuo tō ʻae tatā fakatuʻi mei homau ʻulu. ʻOiauē ʻakimautolu! He kuo mau fai angahala.
LAM 5:17 Koeʻuhi ko e meʻa ni ʻoku vaivai homau loto; koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni ʻoku nenefu homau mata.
LAM 5:18 Koeʻuhi ko e moʻunga ʻo Saione, ʻaia ʻoku lala pē, ʻoku ʻaʻeva ai ʻae fanga fokisi.
LAM 5:19 ‌ʻE Sihova, ʻoku ke ʻafioʻi ʻo taʻengata, ko ho ʻafioʻanga ʻoku mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
LAM 5:20 Ko e hā ʻoku ke fakangaloʻi ʻakimautolu ʻo taʻengata, pea mahuʻi meiate kimautolu ʻo fuoloa?
LAM 5:21 Fakatafokiʻi ʻakimautolu kiate koe, ʻE Sihova, pea te mau liliu moʻoni; fakafoʻou homau ngaahi ʻaho ʻo hangē ko ia ʻi muʻa.
LAM 5:22 Ka kuo ke mātuʻaki liʻaki ʻakimautolu; ʻoku ke houhau ʻaupito kiate kimautolu.
EZE 1:1 Ko eni, ʻi heʻene hoko ki hono tolungofulu ʻoe taʻu, mo hono fā ʻoe māhina, pea ʻi hono nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻo ʻeku ʻi he kakai pōpula ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa, naʻe fakaava ʻae ngaahi langi pea naʻaku mamata ki he ngaahi meʻa hā mai mei he ʻOtua.
EZE 1:2 ‌ʻI hono nima ʻoe ʻaho ʻoe māhina ʻi hono nima taʻu ʻoe fakapōpulaʻi ʻae tuʻi ko Sihoiakimi.
EZE 1:3 Naʻe hoko totonu mai ʻae folofola ʻa Sihova kia ʻIsikieli ko e taulaʻeiki, ko e foha ʻo Posi, ʻi he fonua, ʻoe kau Kalitia, ʻi he potu vaitafe ko Kipa; pea naʻe ʻiate ia ʻae nima ʻo Sihova ʻi ai.
EZE 1:4 Pea naʻaku sio, pea vakai, naʻe haʻu ʻae ʻahiohio mei he tokelau ko e fuʻu ʻao lahi, mo e afi naʻe femamioʻaki, pea naʻe takatakai ia ʻe he maama, pea kikila mai mei hono potu ʻi loto ʻo hangē ko e ʻamipa, mei he loto afi.
EZE 1:5 Pea naʻe haʻu foki mei he loto meʻa ʻae tatau ʻoe meʻa moʻui ʻe fā. Pea ko e anga eni ʻo ʻenau hā mai. Naʻa nau mata tatau mo e tangata.
EZE 1:6 Pea naʻa nau taki taha ʻae mata ʻe fā, pea nau taki taha ʻae kapakau ʻe fā.
EZE 1:7 Pea ko honau vaʻe ko e vaʻe totonu: pea tatau ʻa honau ʻaofivaʻe mo e ʻaofivaʻe ʻoe ʻuhikiʻi pulu: pea naʻe ulo ʻo hangē ko e ulo ʻoe palasa kuo fakangingila.
EZE 1:8 Pea naʻa nau nima ʻo hangē ko e tangata ʻi honau lalo kapakau ʻi honau potu ʻe fā; pea naʻe ʻi honau potu ʻe fā ʻae mata mo e kapakau.
EZE 1:9 Naʻe feuutaki honau kapakau; pea naʻe ʻikai fetafokiʻaki ʻenau ʻalu; ka naʻe taki taha ʻalu fakahangatonu atu.
EZE 1:10 Pea ko e meʻa ki honau mata, naʻe maʻu ʻe he toko fā ni ʻae mata ʻoe tangata, mo e mata ʻoe laione ki he toʻomataʻu: pea maʻu ʻe he toko fā ni ʻae mata ʻoe pulu ki he toʻohema, pea maʻu foki ʻe he toko fā ni ʻae mata ʻoe ʻikale.
EZE 1:11 Naʻe pehē ʻae anga ʻo honau mata: pea naʻe mafola honau kapakau ki ʻolunga; naʻe taki taha hono kapakau ʻe ua naʻe fepikitaki, pea ko e ua naʻe ʻufiʻufi ʻaki honau sino.
EZE 1:12 Pea naʻe taki taha ʻalu fakahangatonu atu pe: ko ia ne ʻalu ki ai ʻae laumālie, ko ia ia naʻa nau ʻalu ki ai, pea naʻe ʻikai te nau tafoki ʻi heʻenau ʻalu.
EZE 1:13 Pea ko e tatau ʻoe meʻa moʻui ʻe fā, naʻe hangē ko e ulo ʻae fefie ʻi he afi, pea ko e ulo ʻae tuʻunga maama naʻe ʻalu hake ia mo ʻalu hifo ʻi he haʻohaʻonga ʻoe ngaahi meʻa moʻui; pea naʻe ulo lahi ʻae afi pea ʻasi mai ʻae ʻuhila mei he afi.
EZE 1:14 Pea naʻe lele mo toe foki mai ʻae ngaahi meʻa moʻui ʻo hangē ko e ulo ʻoe ʻuhila.
EZE 1:15 Pea ko eni, lolotonga ʻeku sio ki he ngaahi meʻa moʻui, vakai, ko e teka ʻe taha naʻe tuʻu ki he kelekele ʻi he tafaʻaki ʻoe ngaahi meʻa moʻui, pea mo hono mata ʻe fā.
EZE 1:16 Pea ko e anga ʻoe ngaahi teka mo hono ngaohi naʻe hangē ko e lanu ʻoe pelili: pea naʻe tatau ʻae meʻa ni ʻe fā: pea naʻe hā mai hono ngaohi naʻe hangē kuo ʻai ʻae teka ʻe taha ʻi he loto teka ʻe taha.
EZE 1:17 ‌ʻI heʻenau ʻalu naʻa nau ʻalu ʻi honau tafaʻaki ʻe fā: pea naʻe ʻikai ke tafoki ʻi heʻenau ʻalu.
EZE 1:18 Pea ko honau ngaahi meʻa tākai naʻe fakaʻulia ko e meʻa ʻi hono māʻolunga lahi; pea naʻe pito ʻa honau meʻa tākai ʻi he mata ʻo takatakai ʻi he meʻa ni ʻe fā.
EZE 1:19 ‌ʻI heʻene ʻalu ʻae ngaahi meʻa moʻui, naʻe ʻalu ai pe mo e ngaahi teka, pea ka hiki hake ʻae ngaahi meʻa moʻui mei he kelekele, naʻe hiki ai pe mo e ngaahi teka.
EZE 1:20 Ko e potu kotoa pē naʻe ʻalu ki ai ʻae laumālie, naʻa nau ʻalu ai, ko ia ia ʻe ʻalu ki ai honau laumālie; pea naʻe hiki hake ʻo fakahangatonu mai ʻae ngaahi teka kiate kinautolu: he ko e laumālie ʻoe meʻa moʻui naʻe ʻi he ngaahi teka.
EZE 1:21 ‌ʻI heʻene ʻalu ʻena, naʻe ʻalu eni; pea ʻi heʻene tuʻumaʻu ʻena, naʻe tuʻu eni; pea ʻi heʻene hiki hake ʻena mei he kelekele, naʻe hiki hake ai ʻae ngaahi teka ʻo fakahangatonu mai kiate kinautolu: he naʻe ʻi he ngaahi teka ʻae laumālie ʻoe meʻa moʻui.
EZE 1:22 Pea naʻe tatau hono fakamalumalu mei ʻolunga ʻi he ngaahi meʻa moʻui, mo e lanu ʻoe kalisitala fakamanavahē, ʻoku mafola atu ki ʻolunga ʻi honau ʻulu.
EZE 1:23 Pea naʻe mafola totonu hake ʻi lalo ʻi hono fakamalumalu ʻa honau kapakau, pea ne fepikitaki ia: naʻe taki taha honau kapakau ʻe ua naʻe ʻufiʻufi ʻaki honau sino ʻi he tafaʻaki ko eni, pea mo e ua naʻe ʻufiʻufi ʻaki mei hena.
EZE 1:24 Pea ʻi heʻenau ʻalu naʻaku fanongo ki he longoaʻa ʻo honau kapakau, naʻe hangē ko e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, hangē ko e leʻo ʻoe māfimafi, mo e ongo mai ʻae lea, mo e longoaʻa ʻo ha fuʻu tokolahi: pea ʻi heʻenau tuʻu naʻa nau fāū honau kapakau.
EZE 1:25 Pea ʻi heʻenau tuʻu mo fāū honau kapakau naʻe ongo mai ʻae leʻo mei he langi, ki ʻolunga ʻi honau ʻulu.
EZE 1:26 ¶ Pea naʻe hā mai ʻae tatau ʻoe nofoʻa fakatuʻi mei ʻolunga ʻi he potu langi naʻe feangai hifo mo honau ʻulu, pea naʻe hangē ia ko e maka ko e safaia, pea hā mai mei he tatau ʻoe nofoʻa fakatuʻi ʻae mata ʻo hangē ko e hā mai ʻo ha tangata mei ʻolunga ʻi ai.
EZE 1:27 Pea naʻaku mamata naʻe lanu tatau ia mo e ʻamipa, pea hangē ko e afi ʻoku takatakai ʻi loto ʻi ai mei he hā mai ʻo hono kongaloto ʻo fai ki ʻolunga, pea mei he hā mai ʻo hono kongaloto ʻo fai ki lalo naʻaku mamata naʻe hangē ko e afi pea naʻe ulo takatakai ʻi ai.
EZE 1:28 ‌ʻO hangē ko e ʻūmata ʻoku ʻi he ʻao ʻi he ʻaho ʻoe ʻuha, naʻe pehē ʻae ulo takatakai ʻi ai. Ko e hā mai eni ʻae tatau ʻoe nāunau ʻo Sihova. Pea ʻi heʻeku mamata ki ai, naʻaku tōmapeʻe ki hoku mata, pea naʻaku fanongo ki he leʻo ʻo ha taha naʻe lea mai.
EZE 2:1 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, tuʻu hake ki ho vaʻe pea te u lea kiate koe.”
EZE 2:2 Pea ʻi heʻene folofola mai, naʻe hoko mai ʻae laumālie kiate au, ʻo ne fokotuʻu au ki hoku vaʻe, pea u fanongo kiate ia naʻe lea kiate au.
EZE 2:3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻoku ou fekau atu koe ki he fonua ʻo ʻIsileli, ki he puleʻanga angatuʻu, kuo angatuʻu kiate au: kuo fai angahala kiate au ʻakinautolu mo ʻenau ngaahi tamai, ʻio, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
EZE 2:4 He ko e fānau mata fielahi mo loto fefeka ʻakinautolu. Ko au ia ʻoku ou fekau atu koe kiate kinautolu; pea te ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua.
EZE 2:5 Pea neongo ʻenau loto ke fanongo, pe ko ʻenau taʻeloto ki ai, (he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu,) ka te nau ʻilo naʻe ai ha palōfita ʻiate kinautolu.
EZE 2:6 ¶ “Pea ko koe, ʻe foha ʻoe tangata, ʻoua naʻa ke manavahē kiate kinautolu pea ʻoua naʻa ke manavahē ki heʻenau lea, neongo hoʻo ʻi he ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa, pea ke nofo hifo ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi sikopio: ʻoua naʻa ke manavahē ki heʻenau lea, pea ʻoua naʻa ke lilika ʻi heʻenau sio: ka ko e moʻoni ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.
EZE 2:7 Pea te ke lea ʻaki ʻe koe ʻa ʻeku ngaahi lea kiate kinautolu, pe te nau loto ke fanongo ki ai, pe te nau taʻeloto ki ai he ʻoku lahi ʻaupito ʻenau angatuʻu.
EZE 2:8 Ka ko koe, ʻe foha ʻoe tangata, fanongo ki he meʻa ʻoku ou lea ʻaki kiate koe: ʻoua naʻa ke angatuʻu koe ʻo hangē ko e fale angatuʻu na: fakamanga ho ngutu pea ke kai ʻaia te u foaki kiate koe.”
EZE 2:9 ¶ Pea ʻi heʻeku sio, vakai, naʻe fakahā mai kiate au ʻae nima; pea vakai naʻe ʻi ai ʻae takainga tohi;
EZE 2:10 Pea ne folofolahi ia ʻi hoku ʻao; pea naʻe tohi ia ʻi loto pea ʻituʻa: pea naʻe tohi ʻi ai ʻae tangi, mo e mamahi, pea mo e malaʻia.
EZE 3:1 Naʻa ne toe pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, kai ʻaia ʻoku ke maʻu; kai ʻae takainga tohi ni, pea ʻalu ʻo lea ki he fale ʻo ʻIsileli.”
EZE 3:2 Ko ia naʻaku fakamanga hoku ngutu, pea naʻa ne pule ke u kai ʻae takainga tohi na.
EZE 3:3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kai ki loto, pea fakafonu ho loto fatu ʻaki ʻae takainga tohi ni kuo u foaki kiate koe. Ko ia naʻaku toki kai ia; pea naʻe melie ia ʻi hoku ngutu ʻo hangē ko e hone.
EZE 3:4 ¶ Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻalu pea ke hoko atu ki he fale ʻo ʻIsileli, pea lea ʻaki kiate kinautolu ʻa ʻeku ngaahi lea.
EZE 3:5 He ʻoku ʻikai fekau koe ki ha kakai ʻoku leʻo kehe mo lea ʻilongataʻa, ka ko e fale ʻo ʻIsileli.
EZE 3:6 ‌ʻO ʻikai ki ha kakai tokolahi ʻoku lea kehe mo lea ʻilongataʻa, ʻaia ʻoku ʻikai te ke ʻilo ki heʻenau lea. Ko e moʻoni ka ne u fekau koe kiate kinautolu, pehē kuo nau fanongo kiate koe.
EZE 3:7 Ka ʻoku ʻikai fie fanongo ʻe he fale ʻo ʻIsileli kiate koe: he naʻa mo au ʻoku ʻikai te nau fanongo: he kuo fielahi mo loto fefeka ʻae fale kotoa pē ʻo ʻIsileli.
EZE 3:8 Vakai, kuo u fakamālohi ho mata ʻoʻou ki honau mata, pea mālohi mo ho foʻi laʻē ki honau foʻi laʻē.
EZE 3:9 Hangē ko e taiamoni ʻoku fefeka lahi ʻi he maka afi, kuo u ngaohi ke pehē ho foʻi laʻē: ʻoua ʻe manavahē kiate kinautolu, pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau sio, ka ko e fale angatuʻu moʻoni ʻakinautolu.”
EZE 3:10 Pea naʻa ne pehē mai foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, ke ke maʻu ki ho loto ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻoku ou lea ʻaki kiate koe, pea fanongo mai ho telinga.
EZE 3:11 Pea ke ʻalu, ʻalu koe kiate kinautolu ʻoku pōpula, ki he fānau ʻa hoʻo kakai, pea ke lea kiate kinautolu, pea tala ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; pe te nau fanongo, pe te nau taʻekātakiʻi.”
EZE 3:12 Hili ia naʻe ʻave au ʻe he laumālie pea naʻaku fanongo ki he leʻo mei hoku tuʻa ʻo hangē ko e ʻuʻulu lahi, naʻe pehē, “Ke monūʻia ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi hono ʻafioʻanga.”
EZE 3:13 Pea [naʻaku fanongo ]foki ki he kapatā ʻae kapakau ʻoe ngaahi meʻa moʻui, ʻaia naʻe feuutaki, mo e longoaʻa ʻoe ngaahi teka naʻe fehangai mo kinautolu, mo e ʻuʻulu ʻoe mumuhu lahi.
EZE 3:14 Ko ia ne hiki au ʻe he laumālie ʻo ne ʻave au, pea naʻaku ʻalu ʻi he mamahi mo e lili ʻa hoku laumālie, ka naʻe mālohi ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova.
EZE 3:15 ¶ Ko ia naʻaku haʻu ai kiate kinautolu ʻoku pōpula ʻi Telapipi naʻe nofo ki he vaitafe ko Kipa, pea naʻaku nofo ʻi honau nofoʻanga ʻo tatali ofi ai ʻiate kinautolu ʻi he ʻaho ʻe fitu.
EZE 3:16 Pea ʻi heʻene hoko ki he fakaʻosi ʻoe ʻaho ʻe fitu, naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 3:17 “Foha ʻoe tangata, kuo u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsileli: ko ia ke ke fanongo ki he lea mei hoku ngutu, pea valokiʻi ʻakinautolu meiate au.
EZE 3:18 ‌ʻO kau ka pehē ki he angahala, ‘Ko e moʻoni te ke mate;’ ka ʻoku ʻikai te ke valoki, pe lea ke fakatafoki ʻae angahala mei hono hala kovi, kae hao ai ʻene moʻui; ʻe mate moʻoni ʻi heʻene angahala ʻae angahala ko ia; ka ko hono toto te u ʻeke ia kiate koe.
EZE 3:19 Ka ko eni, kapau te ke valoki ʻae angahala, pea ʻoku ʻikai tafoki ia mei heʻene kovi, mo hono hala kovi, ʻe mate ia ʻi heʻene angahala, ka kuo ke fakaʻataʻatā ho laumālie ʻoʻou.
EZE 3:20 Mo eni, ʻOka liliu ha tangata māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni pea fai angahala, pea u ʻai ha tūkiaʻanga ʻi hono ʻao, ʻe mate ia: ʻe mate ia ʻi heʻene angahala pea ʻe ʻikai manatuʻi ʻae māʻoniʻoni ʻaia naʻa ne fai, ka ko e meʻa ʻi hoʻo taʻevaloki kiate ia, te u ʻeke mei ho nima ʻa hono toto:
EZE 3:21 Ka koeʻuhi, kapau te ke valoki ʻae māʻoniʻoni, ke ʻoua naʻa fai hala ʻae māʻoniʻoni, pea ʻoku ʻikai ai te ne fai angahala, ko e moʻoni te ne moʻui, koeʻuhi kuo takitalaʻi; pea kuo ke fakaʻataʻatā foki ho laumālie.”
EZE 3:22 ¶ Pea naʻe ʻai kiate au ʻae nima ʻo Sihova ʻi ai; ʻo ne pehē kiate au, “Tuʻu, pea ʻalu atu ki he toafa, pea te u lea ai kiate koe.”
EZE 3:23 Ko ia naʻaku tuʻu hake, mo ʻalu atu ki he toafa: pea vakai naʻe tuʻu ʻi ai ʻae nāunau ʻo Sihova, ʻo hangē ko hono nāunau naʻaku mamata ai ʻi he potu vaitafe ʻo Kipa: pea naʻaku tōmapeʻe ki hoku mata.”
EZE 3:24 Pea naʻe toki hū ʻae laumālie kiate au ʻo ne fokotuʻu au ki hoku vaʻe, ʻo ne folofola kiate au, ʻo ne pehē kiate au, “ʻAlu, pea tāpuni koe ʻi ho loto fale.
EZE 3:25 Ka ko koe, ʻE foha ʻoe tangata, vakai te nau ʻai kiate koe ʻae ngaahi haʻi, ʻonau haʻi ʻaki koe, pea ʻe ʻikai te ke fou atu kituʻa ʻiate kinautolu:
EZE 3:26 Pea te u ngaohi ke piki ho ʻelelo ki ho ʻoʻaoʻingutu, pea te ke noa, pea ʻe ʻikai te ke hoko ko e valoki kiate kinautolu he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.
EZE 3:27 Ka ʻi heʻeku lea kiate koe, te u faʻai ho ngutu, pea te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko ia ʻoku fanongo, tuku ke ne fanongo; pea ko ia ʻoku taʻofi, tuku ke ne taʻofi: he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.”
EZE 4:1 Ko koe foki, “Foha ʻoe tangata, toʻo kiate koe ha makaʻumea, pea tuku ia ʻi ho ʻao, pea tohi ki ai ha fakatātā ki he kolo ko Selūsalema:
EZE 4:2 Pea ke kāpui ʻaki ia ʻae tau, pea langa ha kolo ki ai, pea tanu puke ki ai, tuku foki ki ai ʻae nofoʻanga ʻoe tau, pea fokotuʻu takatakai ʻi ai ʻae meʻa teke ʻā.
EZE 4:3 Pea ke toʻo foki kiate koe ʻae ukamea lafalafa, pea fokotuʻu ia ko e ʻā ukamea ʻi homo vahaʻa mo e kolo: pea ke fakahanga ho mata ki ai, pea ʻe takatakai ia, pea ko koe te ke tauʻi ia. ʻE hoko eni ko e fakaʻilonga ki he fale ʻo ʻIsileli.
EZE 4:4 Ke ke tokoto foki ki ho potu fakatoʻohema pea hili ki ai ʻae hia ʻoe fale ʻo ʻIsileli! Pea ʻe tatau mo e lau ʻoe ʻaho ʻo hoʻo tokoto ki ai ʻa hoʻo fua ʻenau hia.
EZE 4:5 He kuo u hili kiate koe ʻae ngaahi taʻu ʻo ʻenau hia ʻo fakatatau ki hono lahi ʻoe ʻaho, ko e ʻaho ʻe tolungeau ma hivangofulu: ko ia te ke fua ʻae hia ʻae fale ʻo ʻIsileli.
EZE 4:6 Pea ka ʻosi hoʻo fai ia, ke ke toe tokoto ki ho potu fakatoʻomataʻu, pea te ke fua ʻae hia ʻae fale ʻo Siuta ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu: pea kuo u tuʻutuʻuni ko e ʻaho ʻe taha ko e taʻu ia ʻe taha.
EZE 4:7 Ko ia te ke fakahanga ho mata ki he tauʻi ʻo Selūsalema, pea ʻe fakatelefua ho nima, pea te ke kikite ki ai.
EZE 4:8 Pea vakai, te u ʻai ʻae haʻi kiate koe, pea ʻe ʻikai te ke fetafokiʻaki, kaeʻoua ke ke fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo ho taʻu.
EZE 4:9 ¶ “Toʻo foki kiate koe ʻae sito mo e paʻale, mo e piini, mo e leniteli, mo e mileti, pea mo e fitisi, pea ai fakataha ia ki he ipu, mo ke ngaohi mā mei ai, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia te ke tokoto fakatafa ai, te ke kai ia ʻi he ʻaho ʻe tolungeau ma hivangofulu.
EZE 4:10 Pea te ke kai fakatautau pe hoʻo meʻakai, ko e mamafa ʻoe sikeli ʻe uofulu ki he ʻaho ʻe taha: pea te ke kai vahevahe pe ia.
EZE 4:11 ‌ʻE fua foki hoʻo vai ki he inu, ko e vahe ono ʻoe hini ʻe taha: pea te ke inu vahevahe pe ia.
EZE 4:12 Pea te ke kai ia ʻo hangē ko ha foʻi mā paʻale, pea te ke taʻo ʻaki ia ʻae meʻa kovi ʻae tangata, ʻi honau ʻao.”
EZE 4:13 Pea naʻe pehē ʻe Sihova, “ʻE pehē ʻae kai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ʻenau mā fakalielia ʻi he ʻao ʻoe ngaahi Senitaile, ʻaia te u kapusi ʻakinautolu ki ai.”
EZE 4:14 Pea naʻaku toki pehē ai, “ʻE Sihova ko e ʻOtua, vakai kuo teʻeki ai fakaʻuliʻi hoku laumālie; he kuo talu ʻeku kei siʻi ʻo aʻu ki heni ʻoku teʻeki te u kai ʻi ha meʻa ʻoku mate mahaki, pe ha meʻa kuo haehae; pea ʻoku teʻeki ai hoko ki hoku ngutu ha meʻakai fakalielia.”
EZE 4:15 Pea naʻe toki pehē mai ʻe ia kiate au, “Vakai, ʻe tuku ʻae meʻa kovi ʻae tangata ka te ke teuteu ʻaki hoʻo mā ʻae teʻe pulu.”
EZE 4:16 ¶ Pea naʻa ne pehē foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, vakai te u maumauʻi ʻae tokotoko ʻoe mā ʻi Selūsalema; pea te nau kai mā fakatautau pe, pea ʻi he mamahi: pea te nau inu ʻi he vai kuo fuofua, ʻi he lilika:
EZE 4:17 Koeʻuhi te nau masiva ʻi he mā mo e vai pea te nau fesiofaki ʻi he manavahē, ʻonau fakaʻaʻau ki mui ko e meʻa ʻi heʻenau angahala.”
EZE 5:1 Pea ko koe, “Foha ʻoe tangata, toʻo kiate koe ha hele māsila, toʻo kiate koe ʻae tele ʻae tangata tele kava, pea ke tele ʻaki ia ho ʻulu mo hoʻo halakava: pea ke toki toʻo ʻae meʻa fakatatau ke fakamamafa mo vahevahe ʻae louʻulu.
EZE 5:2 Te ke tutu ʻaki ʻae afi ʻa hono vahe ʻe taha ʻi he lotolotonga ʻoe kolo, ʻoka kakato ʻae ngaahi ʻaho ʻo hono kāpui: pea te ke ʻave hono vahe ʻe taha mo ke taaʻi ia ʻaki ha hele: pea ke lī hono vahe ʻe taha ke vilingia ʻi he matangi; pea te u toho ha heletā mo tuli ʻaki ʻakinautolu ʻi mui.
EZE 5:3 Pea te ke toʻo foki ha tuʻoni louʻulu siʻi, ʻo nonoʻo ia ʻi he kapa ʻo ho kofu.
EZE 5:4 Pea toe toʻo ia, ʻo lī ki he loto afi, ke vela ʻi he loto afi; he ko ia ʻe hoko mei ai ʻae afi ki he fale kotoa ʻo ʻIsileli.”
EZE 5:5 ¶ ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko eni ʻa Selūsalema: kuo u fokotuʻu ia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi puleʻanga mo e ngaahi fonua ʻoku tuʻu takatakai ʻi ai.
EZE 5:6 Pea kuo ne liliu mei heʻeku māʻoniʻoni ke angahala lahi hake ʻi he ngaahi puleʻanga, pea mei heʻeku ngaahi fekau, ʻo lahi hake ʻi he ngaahi fonua ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia: he kuo nau liʻaki ʻeku māʻoniʻoni, mo ʻeku ngaahi fekau ʻo ʻikai te nau ʻaʻeva ai.
EZE 5:7 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, koeʻuhi kuo ke fakaʻaʻau ʻo tokolahi hake ʻi he ngaahi puleʻanga ʻoku takatakai ʻiate koe, ʻo ʻikai ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekau, pe maʻu ʻeku māʻoniʻoni, pe fai ke hangē ko e māʻoniʻoni ʻae ngaahi puleʻanga ʻoku takatakai ʻiate koe;
EZE 5:8 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, Vakai, ko au, ʻio, ko au, ʻoku tuʻu kiate koe, pea te u fai ʻae tautea kiate koe ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga.
EZE 5:9 Pea te u fai ʻiate koe ʻaia ʻoku teʻeki te u fai, pe te u toe fai ki mui hano tatau, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi fakalielia.
EZE 5:10 Ko ia ʻe kai ai ʻe he ngaahi tamai ʻa honau ngaahi foha ʻi loto ʻiate koe, pea kai ʻe he ngaahi foha ʻenau ngaahi tamai: pea te u fai ʻae fakamalaʻia ʻiate koe, pea ko e toenga ʻiate koe te u vilingia atu ki he feituʻu matangi kotoa pē.”
EZE 5:11 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻOku ou moʻui, pea ko e moʻoni ko e meʻa ʻi hoʻo fakalielia ʻaki hoku fale tapu ʻa hoʻo ngaahi meʻa fakalielia mo hoʻo ngaahi ngāue ʻuli, ko ia te u fakaʻaʻau ai koe ki mui; pea ʻe ʻikai mamae hoku mata, pea ʻe ʻikai ʻiate au ha manavaʻofa.
EZE 5:12 Ko e vahe ʻe taha ʻiate koe ʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha, pea te nau ʻauha hongea ʻi loto ʻiate koe; pea ko ho vahe ʻe taha ʻe tō hifo takatakai ʻiate koe ʻi he heletā: pea ko hono vahe ʻe taha te u vilingia ki he feituʻu matangi kotoa pē, pea te u tuli ʻaki ʻakinautolu ʻae heletā.
EZE 5:13 ‌ʻE pehē ʻae hoko ʻa ʻeku houhau, pea te u tuku ʻa ʻeku houhau ke nofo kiate kinautolu, pea te u fiemālie ai: pea te nau ʻilo ko au ko Sihova kuo lea ʻaki eni ʻi heʻeku fakamoʻomoʻoni, ʻo kau ka fakaʻosi ʻeku tuputāmaki kiate kinautolu.
EZE 5:14 Pea te u ngaohi foki koe ke lala pea ko e manukiʻanga ʻoe ngaahi puleʻanga ʻoku takatakai ʻiate koe, ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē ʻoku ʻalu ange ʻiate koe.
EZE 5:15 Ko ia ʻe hoko ai ia ko e manukiʻanga mo e taukaeʻanga, pea ko e ako mo e fakaofo ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku takatakai ʻiate koe, ʻo kau ka fai ʻae fakamalaʻia ʻiate koe ʻi he tuputāmaki mo e houhau mo e valoki kakaha. Ko au ko Sihova kuo u lea ʻaki eni.
EZE 5:16 ‌ʻO kau ka fakahoko kiate kinautolu ʻae ngahau fakakona ʻoe honge, ʻaia ko e ʻauhaʻanga, ʻaia te u tuku atu ke fakaʻosi ʻakimoutolu: pea te u fakalahi ʻae honge kiate kimoutolu pea te u fesiʻi ʻae tokotoko ʻoe ma:
EZE 5:17 ‌ʻE pehē ʻeku fekau atu kiate kimoutolu ʻae honge mo e fanga manu fekai, pea te nau fakatokosiʻi ʻakimoutolu; pea ʻe ʻalu atu ʻiate koe ʻae mahaki fakaʻauha mo e toto; pea te u fakatō hifo kiate koe ʻae heletā, Ko au ko Sihova ʻoku lea ʻaki eni.”
EZE 6:1 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 6:2 “Foha ʻoe tangata, fakahangatonu ho mata ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, pea kikite ki ai,
EZE 6:3 Mo pehē, ʻE ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, fanongo ki he folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua; ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki he ngaahi moʻunga mo e ngaahi tafungofunga mo e ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi teleʻa; Vakai ko au, ʻio, ko au, te u ʻomi ʻae heletā kiate kimoutolu, pea te u fakaʻauha homou ngaahi potu māʻolunga.
EZE 6:4 Pea ʻe liʻaki hoʻomou ngaahi feilaulauʻanga, pea ʻe maumauʻi homou ngaahi tamapua: pea te u lī hifo ʻa hoʻomou mate ʻi he ʻao ʻo homou ngaahi tamapua.
EZE 6:5 Pea te u tuku ʻae ʻangaʻanga ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he ʻao ʻoe ngaahi tamapua; pea te u tūtuuʻi takatakai homou hui ʻi he ngaahi feilaulauʻanga.
EZE 6:6 Pea ʻe fakalala homou ngaahi kolo ʻi homou potu nofoʻanga kotoa pē, pea ʻe ngaongao homou ngaahi potu fakaʻeiʻeiki; koeʻuhi ke veteki hoʻomou ngaahi feilaulauʻanga mo liʻaki, pea maumauʻi mo fakaʻosi homou ngaahi ʻotua, pea hifi ki lalo homou ngaahi tamapua, pea fakaʻauhamālie hoʻomou ngaahi ngāue.
EZE 6:7 Pea ʻe tō hifo ʻae mate tāmateʻi ʻi loto ʻiate koe, pea te mou ʻilo ko au ko Sihova.
EZE 6:8 ¶ “Ka te u tuku ha toenga, koeʻuhi ke ai haʻamou niʻihi ʻe hao mei he heletā ʻi he ngaahi puleʻanga, ʻoka movetevete ʻakimoutolu ki he ngaahi fonua.
EZE 6:9 Pea ko kinautolu ʻoku hao ʻiate kimoutolu te nau manatu kiate au, ʻi he ngaahi puleʻanga ʻaia ʻe ʻave pōpula ki ai ʻakinautolu, ʻo kau ka fesiʻi honau loto angahala naʻe mamaʻo ʻiate au, mo honau mata naʻe sio holi pe ki honau ngaahi tamapua: pea te nau fehiʻa ʻaupito kiate kinautolu koeʻuhi ko e ngaahi kovi ʻaia kuo nau fai ʻi heʻenau ngaahi fakalielia.
EZE 6:10 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, naʻe ʻikai te u lea vaʻinga ʻaki ʻa ʻeku pehē te u fai ʻae kovi ni kiate kinautolu.”
EZE 6:11 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ke pasi ho nima pea malakaki ho vaʻe, pea ke pehē, ʻOiauē ʻae ngaahi kovi fakalielia ʻae fale ʻo ʻIsileli! He te nau tō ʻi he heletā, mo e honge, mo e mahaki fakaʻauha.
EZE 6:12 Ko ia ʻoku nofo mamaʻo ʻe mate ʻi he mahaki fakaʻauha; pea ko ia ʻoku ofi ʻe tō ʻi he heletā; pea ko ia ʻoku toe ʻi he nofo kolo ʻe mate ʻi he honge: ʻe pehē ʻeku fakahoko hoku houhau kiate kinautolu.
EZE 6:13 Pea te nau toki ʻilo, tā ko au ko Sihova, ʻoka tuku honau kakai tāmatea fakataha mo honau ngaahi tamapua ʻo takatakai ʻi honau ngaahi ʻesifeilaulau, ʻi he potu māʻolunga kotoa pē, pea ʻi he tumuʻaki ʻoe ngaahi moʻunga, ʻi he lolo ʻakau moʻui kotoa pē, pea ʻi he lolo ʻoke lau maʻuiʻui ʻaia ne ʻatu ai ʻae namu kakala ki honau ngaahi tamapua.
EZE 6:14 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku mafao atu hoku nima kiate kinautolu, mo fakaʻauha ʻae fonua, ʻio, ʻe lahi hake ʻae lala ʻo honau ngaahi nofoʻanga, ʻi he toafa ko Tipilate; pea te nau ʻilo ai ko au ko Sihova.”
EZE 7:1 Naʻe hoko mai foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 7:2 “Ko koe foki ko e foha ʻoe tangata, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he fonua ʻo ʻIsileli; Ko e ngataʻanga, ʻio, ko e ngataʻanga kuo hoko mai ki he feituʻu ʻe fā ʻoe fonua.
EZE 7:3 Ko eni, kuo hoko ʻae ngataʻanga kiate koe, pea te u tuku atu ʻa hoku houhau kiate kimoutolu, pea te u fakamaauʻi koe ʻo hangē ko hoʻo ngaahi faianga, pea te u totongi kiate koe ʻa hoʻo ngaahi fakalielia.
EZE 7:4 Pea ʻe ʻikai mamae ʻa hoku fofonga, pe te u manavaʻofa: ka te u totongi hoʻo ngaahi hala kiate koe, pea ʻe ʻi loto ʻiate koe hoʻo ngaahi fakalielia: pea te mou ʻilo ko au ko Sihova.
EZE 7:5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, Vakai kuo hoko ʻae kovi ki he kovi.
EZE 7:6 Kuo hoko ha ngataʻanga, ʻio, kuo hoko ʻae ngataʻanga; ʻoku ne lamasi ʻaki koe, pea vakai kuo hoko ia.
EZE 7:7 Kuo hoko ʻae pongipongi kiate koe, ʻa koe ʻoku nofo ʻi he fonua: kuo hoko hono kuonga, kuo ofi ʻae ʻaho ʻoe mamahi, pea ʻoku ʻikai ko e lea talia mai pe ia mei he ngaahi moʻunga.
EZE 7:8 Ko eni, ʻoku toetoe siʻi pea te u lilingi atu hoku houhau kiate koe, pea fai ke ʻosi ʻeku houhau kiate koe: pea te u fakamaauʻi koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi hala, pea te u totongi koe ʻi hoʻo ngaahi fakalielia.
EZE 7:9 Pea ʻe ʻikai mamae ʻa hoku mata, pe te u manavaʻofa; te u totongi koe ʻo fakatatau ki ho ngaahi ʻaluʻanga, mo hoʻo ngaahi fakalielia ʻi loto ʻiate koe; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova ʻoku tā.”
EZE 7:10 Vakai ki he ʻaho, vakai kuo hoko ia: kuo hokosia ʻae pongipongi; kuo moto ʻae vaʻa, kuo litolito ʻae fielahi.
EZE 7:11 Kuo tupu ʻae fakamālohi ko e vaʻa ʻoe fai kovi: ʻe ʻikai ha toe ʻiate kinautolu pe ko ʻenau tokolahi, pe ha meʻa ʻe taha ʻanautolu: pea ʻe ʻikai tēngihia ʻakinautolu.
EZE 7:12 Kuo hoko hono kuonga, kuo ofi ʻae ʻaho: ʻoua naʻa fiefia ʻaia ʻoku fakatau mai, pe mamahi ʻaia ʻoku fakatau atu: he kuo nofo ʻae houhau ki hono kakai kotoa pē.
EZE 7:13 Neongo ʻae moʻui ʻaʻana ʻoku fakatau ʻe ʻikai foki mai ia ki he meʻa kuo fakatau: he ko e kikite ʻoku kau ki hono kakai kotoa pē ʻe ʻikai foki mai; pea ʻe ʻikai toe taulanga ha taha ʻi he kovi kuo ne fai ʻi heʻene moʻui.
EZE 7:14 Kuo nau ifi ʻae meʻalea, ʻio, ko e fai ke teuteuʻi: ka ʻoku ʻikai ha niʻihi ʻe ʻalu ki he tau: he ʻoku nofo hoku houhau ki hono kakai.
EZE 7:15 ‌ʻOku ʻi tuaʻā ʻae heletā, pea ʻoku ʻi lotoʻā ʻae mahaki fakaʻauha mo e honge ko ia ʻoku ʻi he ngoue ʻe mate ʻi he heletā pea ko ia ʻoku ʻi loto kolo, ʻe keina ia ʻe he mahaki fakaʻauha pea mo e honge.
EZE 7:16 ¶ Ka ko kinautolu ʻe hao ʻiate kinautolu ʻe hao pe, pea te nau ʻi he ngaahi moʻunga ʻo hangē ko e lupe ʻoku tangi, ʻe taki taha tangi ʻi heʻene kovi.
EZE 7:17 ‌ʻE vaivai ʻae nima kotoa pē, pea ʻe tatau mo e vai ʻae tui kotoa pē.
EZE 7:18 Pea te nau ʻai foki ʻae tauangaʻa, pea ʻe taʻomia ʻakinautolu ʻi he ilifia, pea ʻe mā honau mata kotoa pē, pea ʻe tekefua honau ʻulu kotoa pē.
EZE 7:19 Te nau laku ki he hala ʻa ʻenau siliva, pea ʻe hoko ʻenau koula ke tatau mo e meʻa ʻuli: ʻe ʻikai faʻa fakahaofi ʻaki ʻakinautolu ʻenau siliva mo ʻenau koula ʻi he ʻaho ʻoe houhau ʻo Sihova: ʻe ʻikai fiemālie ai honau laumālie, pe mākona ai honau fatu: he ko e tūkiaʻanga ia ʻo ʻenau hia.
EZE 7:20 ¶ Ko e matamatalelei ʻo hono teunga, naʻe ʻai ia mo e nāunau lahi: ka naʻa nau ngaohi mei ai ʻenau ngaahi fakatātā fakalielia mo ʻenau ngaahi meʻa kovi: ko ia kuo u tuku ia ke mamaʻo ʻiate kinautolu.
EZE 7:21 “Pea te u tuku ia ki he nima ʻoe kakai muli ke maʻu fakakaihaʻa, pea ki he angakovi ʻo māmani ko e meʻa vete; pea te nau fakalieliaʻi ia.
EZE 7:22 Pea te u tafoki hoku fofonga ʻiate kinautolu, pea te nau fakalieliaʻi ʻa hoku potu tapu, koeʻuhi ʻe hū ki ai ʻae kau kaihaʻa ʻo fakakoviʻi ia.
EZE 7:23 ¶ “Ngaohi ha maea ukamea: he ʻoku fonu ʻae fonua ʻi he toto ʻoe angahala, pea pito mo e kolo ʻi he fakamālohi.
EZE 7:24 Ko ia ia te u ʻomi ai ʻae fungani kovi mei he hiteni, pea te nau maʻu honau ngaahi fale: te u ngaohi foki ke ngata ʻae fakaʻeiʻeiki ʻoe kau mālohi; pea ʻe fakaʻuliʻi ʻa honau ngaahi potu tapu.
EZE 7:25 ‌ʻOku haʻu ʻae fakaʻauha; pea te nau kumi ʻae melino, kae ʻikai ia.
EZE 7:26 ‌ʻE hoko ʻae kovi ki he kovi, mo e ongoongo ki he ongoongo; te nau toki kumi ha kikite mei he palōfita; ka ʻe mole ʻae fono mei he taulaʻeiki mo e fakakaukau mei he kau mātuʻa.
EZE 7:27 ‌ʻE tangi mamahi ʻae tuʻi, pea ʻe kofuʻaki ʻe he houʻeiki ʻae malaʻia pea ʻe puputuʻu ʻae nima ʻoe kakai ʻi he fonua: te u fai kiate kinautolu ke tatau mo ʻenau anga, pea te u fakamaau ke totonu kiate kinautolu; pea te nau ʻilo ko au ko Sihova.”
EZE 8:1 Pea naʻe hoko ʻi hono ono ʻoe taʻu, mo hono ono ʻoe māhina, pea ʻi hono nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻaku nofo ʻi hoku fale, pea naʻe nofo ʻi hoku ʻao ʻae kau mātuʻa ʻo Siuta, ne hoko mai kiate au ʻae nima ʻoe ʻOtua ko Sihova.
EZE 8:2 Pea ne u mamata, pea vakai, ko e meʻa ʻoku tatau mo e afi: ko e hā mai ʻa hono kongaloto ʻo fai ki lalo ko e afi; pea mei hono kongaloto ʻo fai ki ʻolunga naʻe ha ngingila, ʻo hangē ko e lanu ʻoe ʻamipa.
EZE 8:3 Pea naʻe ʻai mai ʻae tatau ʻo ha nima, ʻo ne puke au ʻi hoku louʻulu; pea hiki au ʻe he laumālie ki he vahaʻa ʻo māmani pea mo e langi, ʻo ne ʻomi au ʻi he meʻa hā mai ʻae ʻOtua ki Selūsalema, ki he matapā ʻoe kātupa ki loto ʻaia ʻoku hanga ki he tokelau; ʻaia naʻe ʻi ai ʻae nofoʻanga ʻoe fakatātā ki he fuaʻa, ʻaia ʻoku fakatupu ʻae fuaʻa.
EZE 8:4 Pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻo tatau mo ʻene hā mai naʻaku mamata ai ʻi he teleʻa.
EZE 8:5 ¶ Pea ne toki pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, hanga hake eni ho mata ki he potu fakatokelau.” Ko ia naʻaku fakahanga hoku mata ki he potu tokelau, pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae fakatātā ʻoe fuaʻa ʻi hono potu fakatokelau ʻoe matapā ʻoe feilaulauʻanga, ʻi hono hūʻanga.
EZE 8:6 Naʻa ne pehē foki kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻOku ke mamata ki he meʻa ʻoku nau fai? ʻIo, ʻae ngaahi fakalielia lahi ʻoku fai ʻi heni ʻe he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke u ʻalu mamaʻo atu mei hoku potu toputapu? Ka ke toe tangaki hake, pea te ke sio ki he ngaahi fakalielia ʻoku lahi hake.”
EZE 8:7 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he matapā ʻoe lotoʻā; pea ʻi heʻeku sio, vakai ko e ava naʻe ʻi he ʻā.
EZE 8:8 Pea ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ke ke keli ʻi he ʻā: pea ʻi heʻeku keli ʻi he ʻā, vakai ko e matapā.”
EZE 8:9 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Hū atu mo mamata ki he ngaahi kovi fakalielia ʻoku nau fai ʻi heni.”
EZE 8:10 Ko ia naʻaku hū ki ai ʻo mamata; pea vakai naʻe tohi takatakai ki he holisi fale ʻae fakatātā ki he anga ʻoe meʻa totolo kotoa pē, mo e fanga manu fakalielia, pea mo e ngaahi tamapua kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli.
EZE 8:11 Pea tutuʻu ʻi honau ʻao ʻae kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pea ʻi honau haʻohaʻonga naʻe tuʻu ai ʻa Sesania ko e foha ʻo Safani, pea taki taha ʻae tangata ʻene ʻaiʻanga afi ʻi hono nima; pea naʻe ʻalu hake ʻae ʻao matolu ʻoe meʻa namu kakala.
EZE 8:12 Pea naʻa ne toki pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kuo ke mamata ki he meʻa ʻoku fai ʻe he kau mātuʻa ʻoe fale ʻo ʻIsileli, ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻi he ʻana ʻo ʻene meʻa fakatātā? He ʻoku nau pehē, ‘ʻOku ʻikai mamata ʻa Sihova kiate kitautolu; kuo siʻaki ʻe he ʻOtua ʻa māmani.’”
EZE 8:13 ¶ Naʻa ne pehē foki kiate au, “Toe tangaki hake koe, pea te ke mamata ki heʻenau fai ʻae ngaahi fakalielia ʻoku lahi hake.”
EZE 8:14 Pea naʻe toki ʻave au ki he matapā ʻoe hūʻanga ki he fale ʻo Sihova ʻaia naʻe tuʻu ki he tokelau: pea vakai, naʻe nofo ai ʻae kau fefine ʻoku tangi koeʻuhi ko Temuse.
EZE 8:15 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Kuo ke mamata ʻa eni, ʻe foha ʻoe tangata? Toe tangaki hake pea te ke sio ki he ngaahi fakalielia ʻoku lahi hake ʻi he meʻa ni.”
EZE 8:16 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā ki loto, ʻoe fale ʻo Sihova, pea vakai, naʻe ʻi he matapā ʻoe falelotu lahi ʻo Sihova ʻi he vahaʻa ʻoe hūʻanga mo e feilaulauʻanga ʻae kau tangata ʻe toko uofulu ma toko nima naʻe fulituʻa ki he falelotu lahi ʻo Sihova, kae hanga honau mata ki he potu hahake; pea naʻa nau hū ki he laʻā ki he potu hahake.
EZE 8:17 ¶ Pea naʻa ne pehē ai kiate au, “Kuo ke mamata ki he meʻa ni, ʻe foha ʻoe tangata? Ko e meʻa maʻamaʻa koā ki he fale ʻo Siuta ke nau fai ʻae ngaahi fakalielia ʻoku nau fai ʻi heni? He kuo nau fakafonu ʻae fonua ʻi he fakamālohi, mo nau tafoki ke fakatupu ʻeku houhau: pea vakai ʻoku nau ʻai ʻae vaʻa ki honau ihu.
EZE 8:18 Ko ia foki te u ngāueʻaki ʻeau ʻae houhau lahi: ʻe ʻikai mamae ʻa hoku mata, pea ʻe ʻikai te u manavaʻofa: pea neongo ʻenau tangi ʻi hoku telinga ʻi he leʻo lahi, ʻe ʻikai te u fanongo kiate kinautolu.”
EZE 9:1 Naʻa ne kalanga foki ʻi hoku telinga ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “Fekau ʻakinautolu ʻoku leʻohi ʻae kolo ke ʻunuʻunu mai, pea ʻomi taki taha ʻe he tangata ʻa ʻene mahafu tāmate ʻi hono nima.”
EZE 9:2 Pea vakai, naʻe hū mai ʻae kau tangata ʻe toko ono mei he hala ʻi he matapā māʻolunga ʻoku hanga ki he tokelau, naʻe taki taha ʻae tangata ha mahafu tāmate ʻi hono nima; pea ko e tangata ʻe taha ʻiate kinautolu naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, pea tautau ki hono vakavaka ʻae ipu vaitohi ʻae tangata tohi; pea naʻa nau hū atu ʻonau tutuʻu ʻi he veʻe feilaulauʻanga palasa.
EZE 9:3 Pea naʻe mole hake ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli mei he selupi ʻaia naʻe nofo ia ki ai, ki he hūʻanga ki he fale. Pea naʻa ne ui ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻaia naʻe ʻi hono vakavaka ʻae ipu vaitohi ʻae tangata tohi;
EZE 9:4 Pea folofola ʻa Sihova kiate ia, “ʻAlu atu ki he lotolotonga ʻoe kolo, ʻi he lotolotonga ʻo Selūsalema, pea ʻai ha fakaʻilonga ki he foʻi laʻē ʻoe kau tangata ʻoku toʻe mo tangi koeʻuhi ko e ngaahi fakalielia ʻoku fai ʻi loto ʻi ai.”
EZE 9:5 ¶ Pea naʻa ne pehē ki he toko nima naʻe toe, ka ʻoku fanongo ʻa hoku telinga, “Muimui atu ʻakimoutolu kiate ia ki he kolo ʻo tāʻi; ʻoua naʻa mamae ʻa homou mata, pea ʻoua naʻa mou manavaʻofa.
EZE 9:6 Tāmate ke ʻosi ʻae mātuʻa mo e talavou, ʻae kau finemui mo e fānau tupu, mo e kau fefine, kaeʻoua naʻa mou ofi atu ki ha tangata kuo ʻai ki ai ʻae fakaʻilonga, pea kamata fai ʻi hoku potu ʻafioʻanga.” Pea naʻa nau kamata ai mei he kau mātuʻa naʻe ʻi he ʻao ʻoe fale.
EZE 9:7 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Fakaʻuliʻi ʻae fale pea fakapito hono ngaahi lotoʻā ʻaki ʻae mate: mou ʻalu atu.” Pea naʻa nau ʻalu atu ʻo tāmateʻi ʻi he kolo.
EZE 9:8 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, lolotonga ʻae tāmateʻi ʻakinautolu, pea tuku tokotaha pe au, naʻaku tōmapeʻe hifo ki hoku mata, pea u tangi mo pehē, “ʻOiauē, ʻe Sihova ko e ʻOtua, te ke fakaʻauha ʻae toe kotoa pē ʻo ʻIsileli ʻi ho lilingi atu ho houhau lahi ki Selūsalema?”
EZE 9:9 Pea naʻa ne pehē kiate au, “ʻOku lahi ʻaupito fakamanavahē ʻae fai kovi ʻae fale ʻo ʻIsileli mo Siuta, pea ʻoku fonu ʻae fonua ʻi he toto, pea pito ʻae kolo ʻi he angatuʻu; he ʻoku nau lea ʻo pehē, ‘Kuo liʻaki ʻe Sihova ʻa māmani, pea ʻoku ʻikai mamata ʻa Sihova.’
EZE 9:10 Pea ko au foki, ʻe ʻikai mamae ʻa hoku mata, pea ʻe ʻikai te u manavaʻofa, ka te u totongi ʻenau anga ki honau tumuʻaki.”
EZE 9:11 Pea vakai, ko e tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei ʻaia naʻe ʻi hono vakavaka ʻae ipu vaitohi, naʻa ne fakaongo atu ʻae meʻa ʻo pehē, “Kuo u fai ʻo hangē ko ia naʻa ke fekau kiate au.”
EZE 10:1 Pea naʻaku mamata, pea vakai, naʻe hā mai ʻae meʻa hangē ko e maka ko e safaia mei he fakamalumalu naʻe ʻi ʻolunga ʻi he ʻulu ʻoe selupimi, pea naʻe hā mai ia hangē ko ha nofoʻa fakatuʻi.
EZE 10:2 Pea naʻe folofola ia ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻo ne pehē, “Hū atu ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi teka, ʻi he lalo selupi, pea fakapito ʻaki ho nima ʻae malalaʻi afi mei he vahaʻa ʻoe selupimi pea fakamokulu ia ki he kolo.” Pea naʻa ne hū atu ia ʻi hoku ʻao.
EZE 10:3 Pea ko eni, naʻe hū atu ʻae tangata ʻoku tuʻu ʻae selupimi ʻi he potu toʻomataʻu ʻoe fale; pea naʻe fakafonu ʻaki ʻae ʻao ʻae lotoʻā ki loto.
EZE 10:4 Pea naʻe toki hiki hake ʻae nāunau ʻo Sihova mei he selupi, pea tuʻu mei he matapā ʻoe fale: pea naʻe pito ʻae fale ʻi he ʻao, pea pito mo e lotoʻā ʻi he malama ʻoe nāunau ʻo Sihova.
EZE 10:5 Pea naʻe ongo atu ʻo aʻu ki he lotoʻā kituʻa ʻae patū ʻoe kapakau ʻoe selupimi ʻo hangē ko e leʻo ʻoe ʻOtua Māfimafi ʻoka folofola ia.
EZE 10:6 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fekau ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻo pehē, Toʻo ʻae afi mei he vahaʻa ʻoe ngaahi teka mei he vahaʻa ʻoe selupimi; pea toki hū atu ia ʻo ne tuʻu ofi ki he ngaahi teka.
EZE 10:7 Pea mafao atu ʻe he selupi ʻe taha ʻa hono nima mei he vahaʻa ʻoe selupimi ki he afi naʻe ʻi he vahaʻa ʻoe selupimi, ʻo ne toʻo mei ai ʻo ne tuku ki he nima ʻo ia naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei pea ne ʻave ia ʻe ia, ʻo ne ʻalu atu.
EZE 10:8 ¶ Pea naʻe hā mai ʻi he selupimi hangē ko e nima ʻoe tangata ʻi honau lalo kapakau:
EZE 10:9 Pea ʻi heʻeku mamata, vakai naʻe ʻi he selupimi ʻae teka ʻe fā, ko e teka ʻe taha ʻi he selupi ʻe taha, pea ko e teka ʻe taha ʻi he selupi ʻe taha: pea ko e hā mai ʻae ngaahi teka naʻe hangē ko e lanu ʻoe maka ko e pelili.
EZE 10:10 Pea ko e anga ʻo ʻenau hā mai, naʻe mata tatau ʻae toko fā ko ia, ʻo hangē naʻe ʻai ki he loto teka ʻe taha ha teka ʻe taha.
EZE 10:11 ‌ʻI heʻenau ʻalu, naʻa nau ʻalu ʻi honau tafaʻaki ʻe fā; naʻe ʻikai te nau tafoki ʻi heʻenau ʻalu, ka ko e potu ko ia naʻe hanga ki ai honau mata naʻa nau muimui ai; naʻe ʻikai te nau tafoki ʻi heʻenau ʻalu.
EZE 10:12 Pea ko honau sino kotoa mo honau tuʻa, mo honau nima, mo honau kapakau, pea mo e ngaahi teka, naʻe fonu takatakai ʻi he mata, ʻio, ʻae ngaahi teka naʻe ʻi he toko fā ni.
EZE 10:13 Pea naʻe ui ki he ngaahi teka, ka ʻoku ou fanongo, “Ke ngaue atu.”
EZE 10:14 Pea naʻe taki taha maʻu ʻae mata ʻe fā: ko e ʻuluaki mata ko e mata ia ʻoe selupi, pea ko hono ua ʻoe mata, ko e mata ia ʻoe tangata, pea ko hono tolu ko e mata ʻoe laione, pea ko hono fā ko e mata ʻoe ʻikale.
EZE 10:15 Pea naʻe hiki ki ʻolunga ʻae selupimi, Ko eni ia ʻae meʻa moʻui ko ia naʻaku mamata ai ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa.
EZE 10:16 Pea ka ʻalu ʻae selupimi, naʻe ngaue fakataha mo e ngaahi teka: pea ʻi he fakamafola ʻe he selupimi honau kapakau ke puna hake mei he fonua, naʻe ʻikai foki atu meiate kinautolu ʻae ngaahi teka ko ia.
EZE 10:17 Ka nau ka tuʻumaʻu, ne tuʻumaʻu ia; pea ka hiki ki ʻolunga ʻakinautolu, naʻe hiki hake foki ia ʻe ia: he naʻe ʻi ai ʻae laumālie ʻoe meʻa moʻui.
EZE 10:18 Pea naʻe toki mahuʻi atu ʻae nāunau ʻo Sihova mei he matapā ʻoe fale ʻo tuʻu mei ʻolunga ʻi he ngaahi selupimi.
EZE 10:19 Pea naʻe mafola hake ʻe he selupimi honau kapakau, ʻonau puna hake mei he kelekele ʻi hoku ʻao: pea ʻi heʻenau ʻalu atu naʻe ʻi ai pe foki ʻae ngaahi teka, pea naʻe tutuʻu kotoa pē ʻi he matapā fakahahake ʻoe fale ʻo Sihova; pea naʻe ʻi ʻolunga ʻiate kinautolu ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli.
EZE 10:20 Ko eni ia ʻae meʻa moʻui ko ia naʻaku mamata ʻoku ʻafio mei ai ʻae ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa; pea naʻaku ʻilo ko e selupimi pe ʻakinautolu.
EZE 10:21 Naʻe taki taha maʻu ʻae mata ʻe fā, pea taki taha ʻae kapakau ʻe fā; pea hangē ko e nima ʻoe tangata ʻi honau lalo kapakau.
EZE 10:22 Pea ko e hā mai ʻa honau mata ko e mata pe ia naʻaku mamata ai ʻi he veʻe vaitafe ʻo Kipa, ʻae anga ʻo ʻenau hā mai mo kinautolu foki: naʻe ʻalu fakahangatonu atu ʻakinautolu taki taha.
EZE 11:1 Ko eni foki naʻe hiki hake au ʻe he laumālie ʻo ne ʻomi au ki he matapā fakahahake ʻoe fale ʻo Sihova ʻaia ʻoku hanga ki he feituʻu hahake: pea vakai, naʻe ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ʻae kau tangata ʻe toko uofulu ma toko nima; pea naʻaku mamata ʻoku ʻi ai ʻa Sesania ko e foha ʻo ʻAsuli mo Peletaia ko e foha ʻo Penaia ko e houʻeiki ʻoe kakai.
EZE 11:2 Pea ne toki pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ko e kau tangata ʻena ʻoku fakatupu ʻae kovi, ʻonau fakakaukau kovi ʻi he kolo ni:
EZE 11:3 ‌ʻO nau pehē, ‘ʻOku ʻikai ofi ha meʻa ka tau langa fale ʻakitautolu: ko e kulo ʻae kolo ni ka ko e kakano ʻakitautolu.
EZE 11:4 ¶ “Ko ia ke ke kikite kiate kinautolu, kikite, ʻe foha ʻoe tangata.”
EZE 11:5 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae Laumālie ʻo Sihova ʻo ne pehē kiate au, “Lea, ʻoku pehē ʻe Sihova; Ko eni, kuo mou lea pehē ʻe fale ʻo ʻIsileli: he ʻoku ou ʻilo kotoa pē ʻae ngaahi meʻa ʻoku hū mai ki homou loto.
EZE 11:6 Kuo mou fakatokolahi hoʻomou mate tāmateʻi ʻi he kolo ni pea kuo mou fakafonu ʻaki ʻae mate tāmateʻi ʻa hono ngaahi hala.
EZE 11:7 Ko ia ʻoku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua; Ko hoʻomou mate ʻaia kuo mou fokotuʻu ʻi loto ʻi ai, ko e kakano ʻakinautolu, pea ko e kolo ni ko e kulo ia: ka te u ʻomi kituʻa ʻakimoutolu mei ai.
EZE 11:8 Kuo mou manavahē ki he heletā; pea te u ʻomi ʻae heletā kiate kimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 11:9 Pea te u ʻomi kituʻa ʻakimoutolu mei he lotolotonga ʻo ia, mo tukuange ʻakimoutolu ki he nima ʻoe kau muli, pea te u fai ʻae fakamalaʻia kiate kimoutolu.
EZE 11:10 Pea ʻe tulaki hifo ʻakimoutolu ʻi he heletā; te u fakamaau ʻakimoutolu ʻi he ngataʻanga ʻo ʻIsileli; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova.
EZE 11:11 ‌ʻE ʻikai hoko eni ko hoʻomou kulo, pea ʻe ʻikai hoko ʻakimoutolu ko e kakano ʻi loto ʻi ai; ka te u fakamaau ʻakimoutolu ʻi he ngataʻanga ʻo ʻIsileli:
EZE 11:12 Pea te mou ʻilo ko Sihova au: he kuo ʻikai te mou ʻaʻeva ʻi heʻeku fekau, pe fai ki heʻeku fakamaau, ka kuo mou fai ki he anga ʻae hiteni ʻoku nofo tākai ʻiate kimoutolu.”
EZE 11:13 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻeku kikite, naʻe mate ʻa Peletaia ko e foha ʻo Penaia. Pea naʻaku tō hifo ai ki hoku mata ʻo tangi ʻi he leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻOiauē ʻe Sihova ko e ʻOtua! Te ke fakaʻosi ke ʻosi ʻaupito ʻae toenga ʻo ʻIsileli?”
EZE 11:14 ¶ Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 11:15 “Foha ʻoe tangata, ko ho kāinga, ʻio, ho kāinga ʻoʻou, ʻae kau tangata ʻo ho faʻahinga, pea mo e fale kātoa kotoa ʻa ʻIsileli, ko kinautolu ia kuo pehē ki ai ʻae kakai ʻo Selūsalema, ‘ʻAlu ke mamaʻo ʻakimoutolu meia Sihova: he ko kimoutolu kuo foaki ki ai ʻae fonua ni ko e tofiʻa.’
EZE 11:16 Ko ia ke ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; neongo ʻeku liʻaki ke mamaʻo ʻakinautolu ki he hiteni, pea neongo ʻeku fakahē ʻakinautolu ki he ngaahi fonua, ka te u hangē ko e siʻi hūfanga kiate kinautolu ʻi he ngaahi fonua ʻaia te nau hoko ki ai.
EZE 11:17 Ko ia ke ke pehē, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Te u tānaki moʻoni ʻakimoutolu mei he kakai pea fakataha mai kimoutolu mei he ngaahi fonua ʻaia kuo fakahēʻi ʻakimoutolu ki ai, pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae fonua ʻo ʻIsileli.
EZE 11:18 Pea te nau hoko mai ki heni, pea te nau fetuku mei heni ʻa hono ngaahi meʻa kovi mo hono ngaahi fakalielia.
EZE 11:19 Pea te u foaki kiate kinautolu ʻae loto pe taha, pea te u ʻai ha laumālie foʻou kiate kimoutolu; pea te u toʻo atu ʻae loto maka mei honau kakano, pea te u foaki ʻae loto kakanoʻia kiate kinautolu:
EZE 11:20 Koeʻuhi ke nau faʻa ʻeveʻeva ai ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea tauhi ʻa ʻeku tuʻutuʻuni mo fai ki ai: pea ʻe hoko ko hoku kakai ʻakinautolu, pea ko honau ʻOtua au.
EZE 11:21 Ka koeʻuhi ko kinautolu ʻoku muimui honau loto ki he loto ʻo ʻenau ngaahi meʻa fakaliliʻa mo ʻenau fakalielia, te u totongi ʻenau anga ki honau tumuʻaki, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 11:22 ¶ Pea hili ia naʻe hiki ki ʻolunga ʻe he selupimi ʻa honau kapakau pea mo e ngaahi teka naʻe ofi ai; pea naʻe feangai hifo mei ʻolunga ʻiate kinautolu ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli.
EZE 11:23 Pea naʻe mahuʻi ʻae nāunau ʻo Sihova mei he loto kolo, pea tuʻu mei he moʻunga ʻaia ʻoku ʻi he potu hahake ʻoe kolo.
EZE 11:24 ¶ Pea hili ia naʻe toʻo hake au ʻe he laumālie, pea ʻomi au ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻi he meʻa hā mai ki Kalitia kiate kinautolu ʻoe pōpula. Pea naʻe pehē ʻae mahuʻi ʻiate au ʻae meʻa hā mai ʻaia naʻaku mamata ki ai.
EZE 11:25 Pea naʻaku toki fakamatala kiate kinautolu ʻoe pōpula ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia naʻe fakahā ʻe Sihova kiate au.
EZE 12:1 Naʻe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 12:2 “Foha ʻoe tangata, ʻoku ke nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fale angatuʻu ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae mata ke sio ka ʻoku ʻikai mamata; ʻoku ʻi ai ʻae telinga ke fanongo, ka ʻoku ʻikai ongoʻi; he ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.
EZE 12:3 Ko ia, ʻa koe foha ʻoe tangata, teuteu ke fetuku hoʻo ngaahi meʻa, pea fetuku ʻaho pe ʻi honau ʻao; pea te ke fetuku mei hoʻo potu ki ha potu kehe ʻi honau ʻao: heiʻilo te nau fakakaukau, neongo ko e fale angatuʻu ʻakinautolu.
EZE 12:4 Te ke toki ʻomi ʻe koe ʻa hoʻo ngaahi meʻa kei ʻaho ʻi honau ʻao, ko e meʻa ke fetuku: pea ka poʻuli te ke ʻalu atu ʻi honau ʻao ʻo hangē koe ʻalu atu ha taha pōpula.
EZE 12:5 Keli ʻe koe ke ava ʻae ʻā ʻi honau ʻao, pea ke fetuku atu mei ai.
EZE 12:6 Te ke fua ia ʻi honau ʻao ki ho uma, pea ke fetuku atu ia ʻi he uulikelekele: te ke pūlou ho mata ke ʻoua naʻa ke sio ki he kelekele: he kuo u tuku koe ko e fakaʻilonga ki he fale ʻo ʻIsileli.”
EZE 12:7 Pea naʻaku fai ʻo hangē ko ia naʻe fekau mai: naʻaku ʻomi kituʻa ʻeku meʻa kei ʻaho, ʻo hangē ha meʻa ki he pōpula, pea ʻi he efiafi naʻaku keli ʻae ʻā ʻo fakaava ʻaki ʻa hoku nima; pea naʻaku fetuku kituaʻā ʻi heʻene kei ʻataʻatā, pea naʻaku fua meʻa ʻi hoku uma ʻi honau ʻao.
EZE 12:8 Pea pongipongi hake naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 12:9 “Foha ʻoe tangata, ʻikai kuo pehē kiate koe ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ʻae fale angatuʻu, ‘Ko e hā ʻoku ke fai?’
EZE 12:10 Lea koe kiate kinautolu, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: ʻOku kau ʻae fua kavenga ni ki he tuʻi ʻi Selūsalema mo e fale kotoa ʻo ʻIsileli ʻoku ʻiate kinautolu.’
EZE 12:11 Ke ke pehē, ‘Ko homou fakaʻilonga au: hangē ko ia kuo u fai, ʻe pehē hono fai kiate kinautolu: ʻe fetukutuku mo ʻave ʻakinautolu ki he fakapōpula.
EZE 12:12 Pea ko ia ʻoku tuʻi ʻiate kinautolu ʻe fua kavenga ia ʻi hono uma ʻi he efiafi poʻuli, pea ʻe ʻalu atu: te nau keli ʻae ʻā ke ava mo fetuku atu ia: ʻe fakapulou ʻe ia hono mata ke ʻoua naʻa sio hono mata ki he kelekele.
EZE 12:13 Te u ʻaʻau foki ʻeau ʻa hoku kupenga kiate ia, pea ʻe moʻua ia ʻi heʻeku tauhele: pea te u ʻomi ia ki Papilone ki he fonua ʻoe kau Kalitia; ka ʻe ʻikai te ne mamata ki ai, neongo ʻe mate ia ʻi ai.
EZE 12:14 Pea te u vilingia ki he feituʻu matangi kotoa pē ʻakinautolu ʻoku ʻiate ia ko hono tokoni, mo ʻene ngaahi kongakau kotoa pē pea te u toʻo ʻae heletā kiate kinautolu.
EZE 12:15 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi puleʻanga, pea fakamovete ʻakinautolu ki he ngaahi fonua.
EZE 12:16 Ka te u tuku honau kau tangata niʻihi ke hao mei he heletā mo e honge, pea mo e mahaki fakaʻauha; koeʻuhi ke nau fakahā ʻenau ngaahi fakalielia ʻi he kau hiteni ʻaia te nau hoko ki ai; pea tenau ʻilo ko Sihova au.
EZE 12:17 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 12:18 “Foha ʻoe tangata, kai hoʻo mā ʻi he manavahē, pea inu hoʻo vai ʻi he tetetete pea mo e vakavakai.
EZE 12:19 Pea ke lea ki he kakai ʻoe fonua, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he kakai ʻo Selūsalema pea mo e fonua ʻo ʻIsileli; te nau kai fakatuhotuha ʻenau mā, pea inu ilifia pe ʻenau vai, koeʻuhi ko e ʻauha ʻae mahu kotoa pē ʻoe fonua, ko e meʻa ʻi he fakamālohi ʻanautolu ʻoku nofo ai.
EZE 12:20 Pea ʻe fakalala ʻae ngaahi kolo ʻoku kakai pea ʻe ʻauha ʻae fonua; pea te mou ʻilo ko Sihova au.”
EZE 12:21 ¶ Pea naʻe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 12:22 “Foha ʻoe tangata, ko e hā ʻae lea fakatātā ko ia ʻoku mou maʻu ʻi he fonua ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku pehē, ‘ʻOku fakatolonga ʻae ngaahi ʻaho, pea ʻoku ʻikai siʻi ha meʻa hā mai ʻe fakamoʻoni?’
EZE 12:23 Ko ia te ke tala kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: te u fakangata ʻae lea fakatātā ko ia, pea ʻe ʻikai toe lea fakatātā ʻaki ia ʻi ʻIsileli; ka ke pehē ʻe koe kiate kinautolu, Kuo ofi ʻae ngaahi ʻaho mo e fakamoʻoni ʻoe meʻa hā mai kotoa pē.
EZE 12:24 He koeʻuhi ʻe ʻikai kei ʻi ai ha meʻa hā mai ko e vaʻinga, pe ha fai kikite ko e lapu, ʻi he fale kotoa ʻo ʻIsileli.
EZE 12:25 He ko Sihova au: Te u lea, pea ko e lea te u lea ʻaki ʻe hoko mo fai; ʻe ʻikai toe fakatuai: he ko e lolotonga ʻa hoʻomou ngaahi ʻaho, ʻe fale angatuʻu, te u lea ʻaki ʻae lea, pea fai mo hono fakamoʻoni, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 12:26 ¶ Pea naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 12:27 “Foha ʻoe tangata, vakai ʻoku lea ʻakinautolu ʻoe fale ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Ko e meʻa hā mai ʻoku ne mamata ai ko e meʻa ki he ngaahi ʻaho kei tuai, pea ʻoku ne kikite ki he ngaahi kuonga ʻoku kei mamaʻo.
EZE 12:28 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻE ʻikai toe fakatuotuai haʻaku lea ʻe taha, ka ko e lea ʻaia kuo u lea ʻaki ʻe fai, ʻoku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 13:1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 13:2 “Foha ʻoe tangata, kikite ki he kau kikite ʻo ʻIsileli ʻoku kikite, pea ke pehē ʻe koe kiate kinautolu ʻoku kikite mei honau loto ʻonautolu pē, Mou fanongo ʻakimoutolu ki he folofola ʻa Sihova.”
EZE 13:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ‘Malaʻia ki he kau kikite vale, ʻaia kuo muimui ki honau laumālie ʻonautolu pē, ka ʻoku ʻikai ke mamata ki ha meʻa!
EZE 13:4 ‌ʻE ʻIsileli ʻoku tatau hoʻo kau kikite mo e fanga fokisi ʻi he toafa.
EZE 13:5 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻalu hake ki he ngaahi ava, pe ngaohi ʻae ʻā ki he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke tuʻumaʻu ai ʻi he tau ʻi he ʻaho ʻo Sihova.
EZE 13:6 Kuo nau mamata ki he vaʻinga mo e kikite loi! ʻI heʻenau pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova: ka naʻe ʻikai fekau ʻakinautolu ʻe Sihova: pea kuo nau fakaʻamanaki ʻae niʻihi ki he fakamoʻoni ʻo ʻenau lea.
EZE 13:7 ‌ʻIkai kuo mou mamata ki he meʻa hā mai ʻoku vaʻinga, pea ʻikai kuo mou lea ʻaki ʻae kikite loi ʻi hoʻomou pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova; kae ʻosi ʻoku ʻikai te u lea au?”
EZE 13:8 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Koeʻuhi kuo mou lea ʻaki ʻae vaʻinga, mo mamata ki he loi, ko ia, vakai, ko au ia ʻe fai mo kimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 13:9 Pea ʻe tō hoku nima ki he kau kikite ʻoku mamata ki he vaʻinga, mo nau kikite loi: ʻe ʻikai te nau kau ʻi he fakataha ʻo hoku kakai, pea ʻe ʻikai tohi ʻakinautolu ʻi he tohi ʻoe fale ʻo ʻIsileli; pea ʻe ʻikai te nau hū ki he fonua ʻo ʻIsileli; he te mou ʻilo ko au, ko Sihova, ko e ʻOtua.
EZE 13:10 Koeʻuhi, ʻio, koeʻuhi kuo nau kākaaʻi ʻa hoku kakai, ʻi heʻenau pehē, Fiemālie; ka ʻoku ʻikai ha fiemālie; pea naʻe langa hake ʻe he tokotaha ʻae ʻā, pea vakai naʻe laku ki ai ʻae lahe taʻepipiki ʻe he niʻihi kehe.
EZE 13:11 Tala kiate kinautolu ʻoku laku ki ai ʻae lahe taʻepipiki, ʻe hinga ia: ʻe ai ʻae ʻuha lahi; pea ʻe tō hifo ʻakimoutolu, ʻae ngaahi maka lahi ʻoe ʻuha fefeka; pea ʻe hae ia ʻe he matangi mālohi.
EZE 13:12 Vakai ʻoka hinga ʻae ʻā, ʻikai ʻe pehē ai kiate kimoutolu, Ko fē ia ʻae laku lahe ʻaia naʻa mou fai?”
EZE 13:13 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻIo, ko au te u hae ia ʻaki ʻae matangi mālohi ʻi heʻeku houhau lahi: pea ko e meʻa ʻi heʻeku ʻita ʻe ʻi ai ʻae ʻuha lahi, pea mo e ʻuha maka ke fakaʻosiʻosi ia ʻi heʻeku houhau lahi.
EZE 13:14 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku maumauʻi ki lalo ʻae ʻā ʻaia kuo mou laku ai ʻae lahe taʻepipiki, pea ʻe holoki hifo ia ki he kelekele; ʻio, naʻa mo hono tuʻunga ʻe hā ia, pea ʻe hinga ia, pea ʻe fakaʻauha ʻakimoutolu ʻi loto ʻi ai: pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 13:15 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku fakahoko ʻeku houhau ki he ʻā, mo kinautolu
EZE 13:16 ‌ʻAe kau kikite ʻo ʻIsileli, ʻoku kikite ki Selūsalema, pea ʻoku mamata ki he meʻa hā mai ʻoe fakamelino kiate ia, ka ʻoku ʻikai ha melino;” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 13:17 ¶ “Ko eni foki, ʻa koe, foha ʻoe tangata, fakahangatonu ho mata ki he ngaahi ʻofefine ʻo hoʻo kakai, ʻakinautolu ʻoku kikite mei honau loto ʻonautolu; pea ke kikite koe kiate kinautolu.
EZE 13:18 Pea ke lea, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua;’ Malaʻia ki he kau fefine ʻoku tuitui ʻae faakiʻanga ki he nima kotoa pē, mo ngaohi ʻae pūlou ki he ʻulu kehekehe ke tuli ʻae ngaahi laumālie! Te mou tuli koā ʻae laumālie ʻo hoku kakai, pea te mou fakamoʻui ʻae laumālie ʻoku haʻu kiate kimoutolu?
EZE 13:19 Pea te mou fakalieliaʻi au ʻi hoku kakai, koeʻuhi ko ha falukunga ʻoe paʻale mo ha konga mā, ke tāmate ʻae laumālie ʻoku ʻikai totonu ke mate, pea ke fakamoʻui ʻae laumālie ʻoku ʻikai totonu ke moʻui, ʻi hoʻomou loi ki hoku kakai ʻoku fanongo ki he loi?”
EZE 13:20 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Vakai ʻoku ou fehiʻa ki homou faakiʻanga ʻaia ʻoku mou tauhele ʻaki ʻae ngaahi laumālie; pea te u hae ia mei homou nima mo tukuange ʻae ngaahi laumālie, ʻio, ʻae ngaahi laumālie ʻoku mou tuli ke tauheleʻi.
EZE 13:21 Te u haehae foki ʻa homou pūlou mo fakamoʻui ʻa hoku kakai mei homou nima, pea ʻe ʻikai te nau kei ʻi homou nima ke tauheleʻi; pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 13:22 “Koeʻuhi kuo mou fakamamahiʻi ʻae loto ʻoe māʻoniʻoni ʻaki ʻae ngaahi loi, ʻaia naʻe ʻikai te u fakamamahi; mo fakamālohi ʻae nima ʻoe angahala ke ʻoua naʻa foki ia mei hono hala kovi, ʻi hoʻomou tala moʻui ki ai:
EZE 13:23 Ko ia ʻe ʻikai te mou toe mamata ki he vaʻinga, pe fai ʻae kikite: he te u fakamoʻui ʻa hoku kakai mei homou nima: pea te mou ʻilo ko Sihova au.”
EZE 14:1 Pea naʻe toki haʻu kiate au ʻae niʻihi ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, ʻonau nofo mai ʻi hoku ʻao.
EZE 14:2 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 14:3 “Foha ʻoe tangata, kuo fokotuʻu ʻe he kau tangata ni honau ngaahi tamapua ʻi honau loto, pea ʻai mo e tūkiaʻanga ʻo ʻenau hia ʻi honau ʻao: ʻoku ngali koā ke fakafehuʻi ha meʻa kiate au ʻekinautolu?”
EZE 14:4 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, pea ke pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko e tangata kotoa pē ʻoe fale ʻo ʻIsileli ʻaia ʻoku fokotuʻu tamapua ʻi hono loto, mo ne ʻai ʻae tūkiaʻanga ʻo ʻene hia ʻi hono ʻao, pea ʻoku haʻu ki he palōfita, Ko au ko Sihova, te u tali ia, ʻo fakatatau mo e tokolahi ʻo ʻene ngaahi tamapua;
EZE 14:5 Koeʻuhi ke u moʻua ʻae fale ʻo ʻIsileli ʻi honau loto ʻonautolu pe, koeʻuhi kuo nau mavahe kotoa pē meiate au, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi tamapua.
EZE 14:6 ¶ “Ko ia ke ke lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Fakatomala pea tafoki mei hoʻomou ngaahi tamapua; pea tafoki homou mata mei hoʻomou ngaahi fakalielia kotoa pē.
EZE 14:7 He ko ia kotoa pē ʻi he fale ʻo ʻIsileli, pe ko e muli ʻoku ʻāunofo ʻi ʻIsileli, ʻaia ʻoku mavahe ʻe ia ia meiate au, ʻo ne fokotuʻu ʻene ngaahi tamapua ʻi hono loto, ʻo ne ʻai ʻae tūkiaʻanga ʻo ʻene hia ʻi hono ʻao, pea ʻoku haʻu ki he palōfita ke fakafehuʻi kiate ia koeʻuhi ko au; Ko au ko Sihova te u tali ia ʻeau pe.
EZE 14:8 Pea te u fakahangatonu hoku mata ki he tangata ko ia, pea te u ngaohi ia ko e fakaʻilonga mo e lea fakatātā, pea te u motuhi ia mei he lotolotonga ʻo hoku kakai; pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 14:9 Pea kapau ʻe kākaaʻi ʻae palōfita ʻoka lea ʻaki ʻe ia ha meʻa, ko au ia ko Sihova ʻoku fakahalaia ia, pea te u mafao atu kiate ia ʻa hoku nima, pea fakaʻauha ia mei he lotolotonga ʻo hoku kakai ko ʻIsileli,
EZE 14:10 Pea te nau fua ʻae tautea ʻo ʻenau angahala: ʻe tatau pe ʻae tautea ʻoe palōfita mo e tautea ʻo ia ʻoku kumi kiate ia;
EZE 14:11 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe ʻalu pehē ʻae fale ʻo ʻIsileli meiate au, pea ʻoua naʻa toe fakalielia ia ʻi heʻenau ngaahi angahala; ka nau hoko ko hoku kakai, pea u hoko au ko honau ʻOtua:” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 14:12 ¶ Naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 14:13 “Foha ʻoe tangata, ʻoka angahala ʻae fonua kiate au ʻi heʻene fai kovi lahi, te u toki mafao atu ai hoku nima, pea ʻe maumau ʻae falalaʻanga ʻoe mā ʻoku ʻi ai, pea te u tuku ia ke hongea, pea motuhi mei ai ʻae tangata mo e manu:
EZE 14:14 Ka ne ʻi ai ʻae kau tangata ni ʻe toko tolu, ʻa Noa, mo Taniela, mo Siope, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻe fakamoʻui honau laumālie pe ʻonautolu ʻi heʻenau māʻoniʻoni.
EZE 14:15 ¶ “Kapau te u tuku ʻae fanga manu fekai ke ʻalu fano ʻi he fonua, pea nau maumauʻi ia, koeʻuhi ke hoko ia ʻo lala, pea ʻe ʻikai ʻalu ʻi ai ha tangata telia ʻae ngaahi manu fekai:
EZE 14:16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka ne ʻi ai ʻae kau tangata ko ia ʻe toko tolu, ʻo hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai te nau fakamoʻui honau foha pe ha ʻofefine; ngata pe ʻiate kinautolu ʻe fakamoʻui, ka ʻe ʻauha ʻae fonua.
EZE 14:17 ¶ “Pea kapau te u ʻomi ʻae heletā ke hoko ki he fonua, pea u pehē, Heletā ʻasi atu ki he fonua; kau motuhi mei ai ʻae tangata pea mo e manu:
EZE 14:18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka ne ʻi ai ʻae kau tangata ko ia ʻe toko tolu, ʻe ʻikai te nau fakamoʻui ha foha pe ha ʻofefine, ka ko kinautolu pe ʻe moʻui ʻiate kinautolu.
EZE 14:19 ¶ “Pea kapau te u tuku ʻae mahaki fakaʻauha ki he fonua, pea u lilingi hoku houhau ki ai ʻi he toto, ke motuhi mei ai ʻae tangata pea mo e manu:
EZE 14:20 Neongo ʻoku hā ai ʻa Noa, mo Taniela, mo Siope, hangē ʻoku ou moʻui, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻe ʻikai te nau fakamoʻui ha foha pe ha ʻofefine; ngata ʻi honau laumālie pe ʻonautolu ʻe hao ʻi heʻenau māʻoniʻoni.”
EZE 14:21 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Kae fēfē nai ʻo kau ka tuku atu fakataha ʻae fakamalaʻia ʻe fā ki Selūsalema, ʻae heletā, mo e honge, mo e fanga manu fekai, pea mo e mahaki fakaʻauha, ke motuhi mei ai ʻae tangata mo e manu?
EZE 14:22 ¶ “Kae vakai, ʻe fakatoe ha niʻihi ʻi ai ke fakahaofi, ʻae ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine: vakai te nau ʻomi kituʻa kiate kimoutolu, pea te mou mamata ki honau hala mo ʻenau faianga; pea te mou fiemālie mei he kovi ʻaia kuo u ʻomi ki Selūsalema, ʻio, ʻi he meʻa kotoa pē kuo u fakahoko ki ai.
EZE 14:23 Pea te nau fakafiemālieʻi ʻakimoutolu ʻoka mou ka mamata ki honau hala mo ʻenau faianga: pea te mou ʻilo ʻoku ʻikai te u fai noa pe ha meʻa ʻi he meʻa kotoa pē ʻaia kuo u fai ki ai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 15:1 Naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 15:2 “Foha ʻoe tangata, ʻoku lelei hake ʻi he hā, ʻae ʻakau ko e vaine ʻi he ngaahi ʻakau kehe, mo e ngaahi vaʻa ʻakau ʻoe vao?
EZE 15:3 He ʻoku toʻo mei ai ha laupapa ke fai ʻaki ha ngāue? Pe ʻoku ngaohi ʻe ha taha ha faʻo mei ai ko e tautauʻanga ʻo ha meʻa?
EZE 15:4 Vakai, ʻoku lī ia ki he afi ko e fefie, pea fakatou vela ai hono hiku mo hono kongaloto. He ʻoku ʻaonga ia ki he ngāue?
EZE 15:5 Vakai, ʻi heʻene kei haohaoa naʻe ʻikai ʻaonga ki ha ngāue; kae fēfē nai ʻene ʻaonga ki ha ngāue, ka kuo keina ia ʻe he afi, pea kuo vela?”
EZE 15:6 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Hangē ko e ʻakau ko e vaine ʻi he ngaahi ʻakau ʻoe vao, ʻe pehē ʻa ʻeku foaki ʻae kakai ʻo Selūsalema ke vela ʻi he afi.
EZE 15:7 Pea te u fakahanga hoku fofonga ke tuʻu kiate kinautolu; te nau hao mei he afi ʻe taha, kae vela ʻakinautolu ʻi he afi kehe ʻe taha; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova, ʻoku tuʻu hoku mata kiate kimoutolu.
EZE 15:8 Pea te u ngaohi ke lala ʻae fonua koeʻuhi kuo nau fai ʻae meʻa hala.” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 16:1 Naʻe toe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 16:2 “Foha ʻoe tangata, fakaʻilo ki Selūsalema ʻa ʻene ngaahi fakalielia,
EZE 16:3 Pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki Selūsalema; naʻe fanauʻi pea fāʻeleʻi koe ʻi he fonua ko Kēnani; ko hoʻo tamai ko e [tangata ]ʻAmoli, pea ko hoʻo faʻē ko e [fefine ]Heti.
EZE 16:4 Pea koeʻuhi ko ho fāʻeleʻi, ʻi he ʻaho naʻe fanauʻi ai koe naʻe ʻikai tā ho uho, pea naʻe ʻikai kaukau koe ʻi ha vai, ke fakamolū koe; naʻe ʻikai ngaohi ʻaki koe ha māsima, pea naʻe ʻikai ʻaupito fakakofu koe.
EZE 16:5 Naʻe ʻikai ha mata ke ʻofa kiate koe ke fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe pe manavaʻofa kiate koe; ka naʻe lī atu koe ki he vao ʻataʻatā, ke fakalielia ho sino ʻi he ʻaho naʻe fāʻeleʻi ai koe.
EZE 16:6 ¶ “Pea ʻi heʻeku ʻalu atu kiate koe pea u mamata naʻa ke fakalielia ʻi ho toto pe ʻoʻou, ne u pehē kiate koe, lolotonga hoʻo kei pani toto, Ke ke moʻui; ʻio, naʻa ke kei ʻi ho toto ʻoʻou, naʻaku pehē ai kiate koe, Ke ke moʻui.
EZE 16:7 Kuo u ngaohi koe ke ke tupu ʻo hangē ko e fisi ʻoe ngoue, pea kuo ke tupu pea hoko ko e lahi, pea kuo ke maʻu ʻae teunga ki he teunga; kuo hunuki ho huhu, pea kuo tupu ho fulufulu, ka naʻa ke telefua mo masiva.
EZE 16:8 Pea ko eni, ʻi heʻeku ʻalu atu kiate koe, vakai, ko e lolotonga ia ʻa hoʻo ʻofa; pea naʻaku folahi atu kiate koe ʻa hoku kofu mo fakakofuʻaki ʻa hoʻo telefua; ʻio, naʻaku fuakava kiate koe, pea naʻa ta fefuakavaʻaki mo koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “pea naʻaku maʻu koe maʻaku.”
EZE 16:9 “Pea u toki kaukau koe ʻaki ʻae vai, ne u fufulu koe ke maʻa ʻaupito mei he toto, pea naʻaku tākai koe ʻaki ʻae lolo.
EZE 16:10 Naʻaku fakakofuʻaki koe ʻae tuitui fakasanisani, pea u fakatopuvaʻe ʻaki koe ʻae kiliʻi pasa; pea u fakavala ʻaki koe ʻae tupenu lelei, pea naʻaku ʻufiʻufi koe ʻaki ʻae silika.
EZE 16:11 Naʻaku ʻai foki kiate koe ʻae ngaahi meʻa teunga, pea naʻaku ʻai ʻae vesa ki ho nima, mo e kahoa ki ho kia.
EZE 16:12 Pea naʻaku ʻai ʻae maka mahuʻinga ʻi ho foʻi laʻē, mo e mama ʻi ho telinga, mo e pale lelei ki ho ʻulu.
EZE 16:13 Naʻe pehē ʻae teuteu ʻaki koe ʻae koula mo e siliva; naʻe kofuʻaki koe ʻae tupenu lelei mo e silika, mo e tuitui fakasanisani; naʻa ke kai ʻi he mahoaʻa lelei mo e honi, mo e lolo: pea naʻa ke hoihoifua ʻaupito pea naʻa ke tupu lelei ʻo hoko ko e puleʻanga.
EZE 16:14 Naʻe mafola atu ho ongoongolelei ki he hiteni ko e meʻa ʻi ho hoihoifua, he naʻe haohaoa ia, ko e meʻa ʻi heʻeku lelei ʻaia naʻaku ʻai ʻeau kiate koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 16:15 ¶ “Ka naʻa ke falala koe ki ho hoihoifua, pea naʻa ke fai feʻauaki, ko e meʻa ʻi ho ongoongo, naʻa ke fai hoʻo feʻauaki kiate ia kotoa pē naʻe ʻalu ange; naʻe ʻaʻana pe ia.
EZE 16:16 Pea naʻa ke toʻo ho ngaahi kofu pea ne ke teuteu ʻaki ia ho ngaahi potu māʻolunga ʻi he meʻa pule kehekehe, pea naʻa ke fai feʻauaki ʻi ai: pea ʻe ʻikai toe hoko ha meʻa pehē; ʻe ʻikai ʻaupito pehē.
EZE 16:17 Pea kuo ke toʻo ʻae ngaahi teunga lelei ʻo ʻeku koula mo ʻeku siliva, ʻaia naʻaku foaki kiate koe, mo ke ngaohi kiate koe ʻae ngaahi fakatātā ʻoe tangata, pea kuo ke fai angahala mo ia.
EZE 16:18 Kuo ke fakakofuʻaki ʻakinautolu ho ngaahi kofu fakasanisani: pea kuo ke tuku ʻi honau ʻao ʻa ʻeku lolo mo e meʻa namu kakala ʻaʻaku.
EZE 16:19 Ko ʻeku meʻakai foki, ʻaia naʻaku foaki kiate koe, ʻae mahoaʻa lelei, mo e lolo mo e honi, naʻaku fafanga ʻaki koe, naʻa mo ia kuo ke tuku ʻi honau ʻao, ko e meʻa namu kakala.” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, naʻe pehē ʻa hono fai.
EZE 16:20 “Kuo ke toʻo foki hoʻo ngaahi tama mo hoʻo ngaahi taʻahine ʻaia kuo ke fanauʻi kiate au, pea kuo ke feilaulau ʻaki ʻakinautolu ke nau ʻauha. Ko e meʻa siʻi koā eni, ʻa hoʻo feʻauaki?
EZE 16:21 Kaeʻumaʻā ʻa hoʻo tāmateʻi ʻeku fānau, mo ke tuku ʻakinautolu ke ʻalu atu [ʻi he afi ]maʻanautolu?
EZE 16:22 Pea ʻi hoʻo ngaahi fakalielia kotoa pē mo hoʻo feʻauaki kotoa pē ʻoku ʻikai te ke manatu ki he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, ʻaia naʻa ke telefua mo masiva ai, pea ke fakalielia ʻi ho toto pe ʻoʻou.”
EZE 16:23 Pea naʻe hoko ʻo pehē, “ʻi heʻene hili kotoa pē ʻa hoʻo fai kovi, (Malaʻia, malaʻia kiate koe! ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua;)
EZE 16:24 Kuo ke langa moʻou ʻae fale feʻauaki mo ke ngaohi kiate koe ʻae potu māʻolunga ʻi he hala kotoa pē.
EZE 16:25 Kuo ke langa ho fale feʻauaki ʻi he tefito hala kotoa pē pea kuo ke ngaohi ho hoihoifua ko e fehiʻanekina, mo ke fakaava ho vaʻe kiate ia kotoa pē naʻe ʻalu ange mo ke fakalahi pe ki hoʻo feʻauaki.
EZE 16:26 Kuo ke fai angahala foki mo ho kaunga nofoʻanga, ko e kakai ʻIsipite ʻoku sino lalahi: pea kuo ke fakalahi ki hoʻo feʻauaki, ko e fakatupu ʻita kiate au.
EZE 16:27 Ko ia, vakai, kuo u mafao atu hoku nima kiate koe, pea u fakasiʻisiʻi hoʻo meʻakai, mo tukuange koe ki he faʻiteliha ʻanautolu ʻoku fehiʻa kiate koe, ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kau Filisitia, he ʻoku nau mā ʻi hoʻo faianga fakalielia.
EZE 16:28 Kuo ke fai angahala foki mo e kakai ʻAsilia, he naʻe ʻikai te ke faʻa fiu; ʻio, kuo ke fai angahala mo kinautolu, ka naʻe ʻikai te ke topono ai.
EZE 16:29 Kuo ke fakalahi foki ʻa hoʻo feʻauaki ʻi he fonua ko Kēnani ʻo aʻu ki Kalitia; ka naʻa mo ia naʻe ʻikai te ke fiu ai.”
EZE 16:30 “ʻOiauē! ʻAe vaivai ho loto,” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “He kuo ke fai eni kotoa pē, ko e ngāue ʻae fefine faʻa feʻauaki mo fakamofutofuta;
EZE 16:31 Pea ko e meʻa ʻi hoʻo langa ha fale feʻauaki ʻi he tefito hala kotoa pē, pea ngaohi ho potu māʻolunga ʻi he hala kotoa pē, pea ʻoku ʻikai te ke tatau mo e fefine feʻauaki ko e meʻa ʻi hoʻo fehiʻa ki he totongi;
EZE 16:32 Kae hangē ko e uaifi ʻoku tono tangata ʻoku maʻu ʻae kakai kehe ko e fetongi ʻa hono husepāniti!
EZE 16:33 ‌ʻOku foaki totongi ki he kau fefine feʻauaki kotoa pē; ka ko koe kuo ke foaki meʻaʻofa ki ho kau mamana kotoa pē, pea ke totongi kiate kinautolu, ke nau haʻu kiate koe mei he potu kotoa pē ki hoʻo feʻauaki.
EZE 16:34 Pea ʻoku ke fai kehe koe ʻi hoʻo fai angahala mo e fefine kehe, koeʻuhi ʻoku ʻikai muimui ha niʻihi kiate koe ke fai ʻae angahala; pea ko e meʻa ʻi hoʻo fai ʻe koe ʻae totongi, ka ʻoku ʻikai ha totongi ʻe fai kiate koe, ko ia ʻoku ke kehe ai.”
EZE 16:35 ¶ Ko ia, ʻe fefine feʻauaki, fanongo ki he folofola ʻa Sihova.
EZE 16:36 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Koeʻuhi naʻe lilingi atu hoʻo fakalielia, pea fakahā hoʻo telefua, ʻi hoʻo fai angahala mo ho kau mamana, mo e ngaahi tamapua ʻo hoʻo fakalielia, pea mo e toto ʻo hoʻo fānau ʻaia naʻa ke tuku kiate kinautolu:
EZE 16:37 Vakai, ko ia foki te u tānaki ai ho kau mamana kotoa pē, ʻakinautolu kuo ke fakafiefia ai koe, mo kinautolu kotoa pē kuo ke ʻofa ki ai, fakataha mo kinautolu kotoa pē kuo ke fehiʻa ki ai; ʻio, te u tānaki fakataha ʻakinautolu kiate koe, pea te u fakahā hoʻo telefua kiate kinautolu koeʻuhi ke nau mamata ki hoʻo telefua kotoa pē.
EZE 16:38 Pea te u fakamaauʻi koe, ʻo tatau mo e fakamaau ki he kau fefine ʻoku maumau ʻae fakamaʻu mali mo lilingi ʻae toto: pea te u fakainu ʻaki koe ʻae toto ʻi heʻeku houhau mo ʻeku fuaʻa.
EZE 16:39 Pea te u tukuange koe foki ki honau nima, pea te nau holoki hifo ho fale ongoongo, ʻo maumauʻi ki lalo ho ngaahi potu māʻolunga: pea te nau haehae foki meiate koe ho ngaahi kofu, mo nau ʻave hoʻo ngaahi meʻa teunga, pea te nau fakatelefuaʻi mo fakamasivaʻi koe.
EZE 16:40 Pea te nau ʻomi mo e niʻihi kiate koe, pea te nau lisingi koe ʻaki ʻae maka, pea tui ʻaki koe ʻenau heletā ke ʻasi.
EZE 16:41 Pea te nau tuungia ho ngaahi fale, mo nau fai ʻae tautea kiate koe ʻi he ʻao ʻoe kau fefine tokolahi: te u ngaohi koe ke ke tuku hoʻo feʻauaki, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ke toe fai ha totongi.
EZE 16:42 Ko ia ia ʻe lolou ai ʻa hoku houhau kiate koe, pea ʻe hiki hoku fuaʻa meiate koe, pea te u fiemālie, pea ʻe ʻikai te u toe ʻita.
EZE 16:43 Koeʻuhi ʻoku ʻikai te ke manatuʻi ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, ka kuo ke fakamataliliʻi au ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē, ko ia, vakai, te u fakahoko ki ho tumuʻaki hono nunuʻa ʻo hoʻo faianga, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: pea ʻe ʻikai te ke fakalahi ʻaki hoʻo ngaahi fakalielia kotoa pē ʻa hoʻo fai ʻae fakalielia ko eni.”
EZE 16:44 ¶ “Vakai, ko kinautolu kotoa pē ʻoku faʻa lea ʻaki ʻae fakatātā te nau lea fakatātā kiate koe ʻo pehē, ‘ʻO hangē ko e faʻē, ʻoku pehē pe ʻene taʻahine.’
EZE 16:45 Ko e taʻahine koe ʻa hoʻo faʻē, ʻaia ʻoku fehiʻa ki hono husepāniti mo ʻene fānau; pea ko e tehina koe ʻo ho ngaahi tokoua, ʻakinautolu naʻe fehiʻa ki honau husepāniti mo ʻenau fānau: ko hoʻo faʻē ko e [fefine ]Heti, pea ko hoʻo tamai ko e [tangata ]ʻAmoli ia.
EZE 16:46 Pea ko ho taʻokete ko Samēlia ia, ʻaia mo ʻene fānau fefine, ʻoku nofo ʻi ho nima toʻohema: pea ko ho tehina, ʻaia ʻoku nofo ʻi ho nima toʻomataʻu, ko Sotoma ia mo ʻene fānau fefine.
EZE 16:47 Ka naʻe ʻikai te ke ʻeveʻeva koe ʻi honau hala, pe fai ʻo hangē ko ʻenau ngaahi fakalielia: kae hangē naʻe siʻi ʻaupito haʻanautolu, ka kuo ke fai fakalielia lahi hake ʻaupito koe ʻiate kinautolu, ʻi hoʻo anga kotoa pē.”
EZE 16:48 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻO hangē ʻoku ou moʻui, naʻe ʻikai fai ʻe ho tehina ko Sotoma, ʻa ia, pe ko ʻene fānau fefine, ʻo tatau mo ia kuo ke fai ʻe koe, ʻa koe, mo hoʻo kau taʻahine.
EZE 16:49 Vakai, ko e fai hala eni ʻa ho tehina ko Sotoma, ko e fielahi, mo e fangapesi, mo e fakapikopiko lahi, naʻe ʻiate ia mo ʻene fānau fefine, pea naʻe ʻikai tokoni ʻe ia ki he nima ʻoe masiva mo e paea.
EZE 16:50 Pea naʻa nau fielahi, mo nau fai fakalielia ʻi hoku ʻao; ko ia naʻaku faʻiteliha pe au ʻo ʻave ai ʻakinautolu.
EZE 16:51 Pea naʻa mo Samēlia, ʻoku ʻikai te ne fai hala ʻe ia ke tatau mo e vaeua haʻau; he kuo ke fakatupu hoʻo ngaahi fakalielia ke lahi hake ʻiate kinautolu, pea kuo tonuhia ange ʻiate koe, ʻa ho ngaahi tokoua, ʻi hoʻo ngaahi fakalielia, ʻaia kuo ke fai ʻe koe.
EZE 16:52 ‌ʻA koe foki, kuo ke fakaanga ki ho ngaahi tokoua, fua pe ʻe koe, ʻa hoʻo mā ʻaʻau, ʻi hoʻo ngaahi angahala kuo ke fai fakalielia lahi ai ʻiate kinautolu: ʻoku nau māʻoniʻoni hake ʻiate koe: ʻio, ke ke puputuʻu koe, pea ke fua hoʻo mā, ko e meʻa ʻi hoʻo fakatonuhiaʻi ho ngaahi tokoua.
EZE 16:53 ‌ʻO kau ka toe ʻomi mei he pōpula, ʻae kau pōpula ʻo Sotoma mo ʻene fānau fefine, mo e pōpula ʻo Samēlia mo ʻene fānau fefine ʻaʻana, te u toki ʻomi ʻae pōpula ʻi hoʻo kau pōpula ki honau lotolotonga:
EZE 16:54 Koeʻuhi ke ke fua ʻe koe pe ʻa hoʻo mā, pea ke puputuʻu ʻi he meʻa kotoa pē kuo ke fai, koeʻuhi ko hoʻo fakafiemālieʻi ʻakinautolu.
EZE 16:55 ‌ʻOka toe liliu mai ʻa Sotoma mo ʻene fānau fefine ki heʻenau nofo muʻa, pea liliu ʻa Samēlia mo ʻene fānau fefine ki heʻenau muʻaki nofo, ʻe toki liliu ai koe mo hoʻo fānau fefine ki hoʻomou nofo muʻa ʻamoutolu.
EZE 16:56 He naʻe ʻikai te ke meimei lea ʻaki mei ho ngutu, ʻa ho taʻokete ko Samēlia, ʻi he ʻaho ʻo hoʻo fielahi,
EZE 16:57 ‌ʻI he teʻeki ai fakahā hoʻo angakovi, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe manukiʻi ai koe ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Silia mo kinautolu ʻoku nofo vāofi mo ia, ʻae ngaahi ʻofefine ʻoe kau Filisitia, ʻaia ʻoku manuki fano pe kiate koe.
EZE 16:58 Kuo ke fua hoʻo holi kovi mo hoʻo ngaahi fakalielia,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
EZE 16:59 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u fai kiate koe ʻo hangē ko ia kuo ke fai, ʻa koe, kuo ke manuki ki heʻeta tuki, mo ke maumauʻi ʻae fuakava.
EZE 16:60 Ka neongo ia te u manatu ʻeau, ʻa ʻeku fuakava mo koe ʻi he ʻaho ʻo hoʻo kei siʻi, pea te u fokotuʻu kiate koe ha fuakava ʻe ʻikai ngata.
EZE 16:61 Pea te ke toki manatu ki hoʻo faianga kotoa pē, pea te ke mā, ʻoka ke ka maʻu ho ngaahi tokoua, ʻa ho taʻokete mo ho ngaahi tehina: pea te u foaki ʻakinautolu kiate koe, ke ke ʻofefine aki, ka ʻe ʻikai ʻi hoʻo fuakava ʻaʻau.
EZE 16:62 Pea te u fokotuʻu ʻa ʻeku fuakava mo koe, pea te ke ʻilo ko Sihova au.
EZE 16:63 Koeʻuhi ke ke manatu ai, mo ke puputuʻu, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ke toe mafaʻa ho ngutu koeʻuhi ko hoʻo mā, ʻo kau ka toe fiemālie kiate koe ʻi he meʻa kotoa pē kuo ke fai,” ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua.
EZE 17:1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 17:2 “Foha ʻoe tangata, fai atu ʻae lea fakapulipuli, pea ke lea ʻaki ʻae fakatātā ki he fale ʻo ʻIsileli;
EZE 17:3 Pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua; naʻe haʻu ki Lepanoni ʻae fuʻu ʻikale lahi, naʻe kapakau lalahi mo lōloa, pea fonu ʻi he fulufulu pule ʻingoʻingo kehekehe, pea naʻa ne heka ki he vaʻa sita naʻe taupotu ki ʻolunga.
EZE 17:4 Naʻa ne fesiʻi ʻae lito ʻo hono ngaahi vaʻa toki tupu, ʻo ne ʻave ia ki he fonua faʻa fakatau; naʻa ne tuku ia ʻi he lotolotonga ʻoe kolo ʻae kau fakatau.
EZE 17:5 Naʻa ne ʻave foki ʻae tenga mei he fonua ʻo tō ia ʻi he potu kelekele moʻui; naʻa ne ʻai ia ki he veʻe vai lahi, ʻo ne tō ia ʻo hangē ko e ʻakau ko e uilou.
EZE 17:6 Pea naʻe tupu ia ʻo hoko ko e vaine pukupuku ka naʻe holoholofa ʻi lalo, pea hanga hono ngaahi vaʻa kiate ia, pea ʻalu ʻi lalo ʻiate ia hono ngaahi aka: ko ia naʻe hoko ai ia ko e vaine, pea naʻe tupu hono ngaahi vaʻa, pea tupu mai hono moto.
EZE 17:7 Naʻe ʻi ai foki ʻae ʻikale lahi ʻe taha, naʻe kapakau lalahi, pea lahi mo hono fulufulu: pea vakai naʻe mapeʻe atu ʻae aka ʻoe vaine ko eni kiate ia, pea tupu hono ngaahi vaʻa ʻo hanga kiate ia, koeʻuhi ke ne fakaviviku ia mei he tafeʻanga vai ʻi hono ngoueʻanga.
EZE 17:8 Naʻe tō ia ki he kelekele lelei ʻi he veʻe vai lahi, koeʻuhi kae tupu ai hono ngaahi vaʻa, pea tupu mo hono fua, pea hoko ia ko e vaine lelei.
EZE 17:9 Ka ke lea ʻe koe, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; He ʻe tupu lelei ia? ʻIkai ʻe taʻaki hake ʻe ia hono aka, mo ne motumotuhi hono fua koeʻuhi ke mae ai ia? ʻE mae kotoa pē ʻae tupu ʻo hono lau, ka ʻe ʻikai ha fai fakamālohi ki ai, pe tokolahi ha kakai ki hono taʻaki hake ʻa hono ngaahi aka.
EZE 17:10 ‌ʻIo, vakai, kuo tō, ka te ne tupu? ʻE ʻikai, ʻe mātuʻaki mae ʻoka maʻili ki ai ʻae matangi hahake. ʻE mae ia ʻi he ngaahi luo ʻaia naʻe tupu hake ai.
EZE 17:11 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 17:12 Ko eni, tala ki he fale angatuʻu, ʻOku ʻikai te mou ʻilo hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni? Fakahā kiate kinautolu, Vakai kuo haʻu ʻae tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema pea kuo ne ʻave hono tuʻi mo hono houʻeiki, mo ne tataki ʻakinautolu ki Papilone mo ia;
EZE 17:13 Pea kuo ne ʻave ʻae hako ʻoe tuʻi, pea kuo na fefuakavaʻaki mo ia; pea kuo ne ʻave foki mo kinautolu ʻoku mālohi ʻi he fonua.
EZE 17:14 Koeʻuhi ke holoki ki lalo ʻae puleʻanga, pea ke ʻoua naʻa hakeakiʻi ia ʻiate ia pe, ka koeʻuhi ke fokotuʻu ia ʻi he fai ʻa ʻene fuakava ʻaʻana.
EZE 17:15 Ka naʻe angatuʻu ia kiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene ʻave ʻae kau talafekau ki ʻIsipite, koeʻuhi ke nau ʻomi mei ai ʻae fanga hoosi mo e kakai tokolahi. ʻE monūʻia ia? ʻE hao ia ʻaia ʻoku fai ʻae meʻa pehē? Pe te ne maumau ʻae fuakava pea hao?
EZE 17:16 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo hangē ʻoku ou moʻui, ʻi he potu ʻoku nofo ai ʻae tuʻi ko ia ʻaia naʻe fakanofo ia ko e tuʻi, ka naʻa ne manukiʻi ʻena tuki, mo maumauʻi ʻena fuakava, ʻio, ʻe mate ia ʻi he lotolotonga ʻo Papilone mo ia.
EZE 17:17 Pea ʻikai kau mo ia ʻi he tau ʻa Felo mo ʻene kautau mālohi, pe ha tokolahi, ʻi he tanu puke mo e langa kolo, ke tāmateʻi ha tokolahi;
EZE 17:18 Koeʻuhi naʻa ne manuki ʻae tuki ʻi heʻene maumauʻi ʻae fuakava, kae vakai, naʻa na fepukeaki nima, pea kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻe ʻikai ʻaupito te ne hao.”
EZE 17:19 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Hangē ʻoku ou moʻui, ko ʻeku tuki, ʻaia kuo ne manuki ki ai, pea ko ʻeku fuakava kuo ne maumauʻi, te u totongi ia kiate ia ʻi hono tumuʻaki.
EZE 17:20 Pea te u lafo hoku kupenga kiate ia, pea ʻe moʻua ia ʻi heʻeku tauhele, pea te u ʻomi ia ki Papilone, pea te ma fai ia mo ia ʻi heʻene hia kuo ne fai kovi ai kiate au.
EZE 17:21 Pea ko e kau hola kotoa pē mei ai mo hono matatau kotoa pē, ʻe teʻia ʻaki ʻae heletā, pea ko hono toe ʻe vilingia atu ki he feituʻu matangi kotoa pē: pea te mou ʻilo ko au, ko Sihova, kuo folofola ki ai.”
EZE 17:22 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u toʻo foki ʻae vaʻa ʻoku taupotu ki ʻolunga ʻi he sita māʻolunga, pea te u tō ia; te u fesiʻi mei ʻolunga, mei hono vaʻa toki tupu, ʻae vaʻa ʻoku kei vaivai, pea ʻe tō ia ʻi he moʻunga māʻolunga mo ongoongo:
EZE 17:23 Te u tō ia ʻi he moʻunga māʻolunga ʻo ʻIsileli: pea ʻe tupu hono ngaahi vaʻa, pea ʻe fua ia, pea hoko ko e sita lelei: pea ʻe nofo ʻi lalo ʻi ai ʻae manupuna ʻi he faʻahinga kehekehe kotoa pē: ʻe nofo ʻakinautolu ʻi he malumalu ʻo hono ngaahi vaʻa.
EZE 17:24 Pea ʻe ʻilo ʻe he ʻakau kotoa pē ʻoe vao, ko au ko Sihova, kuo u tulaki ki lalo ʻae ʻakau māʻolunga, pea kuo u fokotuʻu ki ʻolunga ʻae ʻakau māʻulalo, kuo u fakamae ʻae ʻakau naʻe maʻuiʻui, pea u ngaohi ke tupu lelei ʻae ʻakau naʻe mōmoa; ko au, ko Sihova kuo folofola, pea ko au kuo fai ki ai.”
EZE 18:1 Naʻe toe hoko kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 18:2 “Ko e hā hono ʻuhinga ʻiate kimoutolu, ʻoku mou lea ʻaki ʻae fakatātā ki he fonua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘Kuo kai ʻe he ngaahi tamai ʻae kālepi mahi, pea kuo maninia ʻae nifo ʻoe fānau?’
EZE 18:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻO hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai toe ʻaonga ke mou ʻai ʻae lea fakatātā ko ia ki ʻIsileli.
EZE 18:4 Vakai, ʻoku ʻaʻaku ʻae laumālie kotoa pē; hangē ʻoku ʻaʻaku ʻae laumālie ʻoe tamai, ʻoku pehē foki ʻae laumālie ʻoe foha ʻoku ʻaʻaku ia: ko e laumālie ʻoku angahala ʻe mate ia.
EZE 18:5 “Ka koeʻuhi, kapau ʻe angatonu ha tangata, pea ne fai ʻaia ʻoku totonu mo lelei,
EZE 18:6 Pea kuo ʻikai kai ia ʻi he ngaahi moʻunga, pe hanga hono mata ki he ngaahi tamapua ʻi he fale ʻo ʻIsileli, pe te ne tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi, pe te ne ofi ki ha fefine mahaki fakafefine,
EZE 18:7 Pea kuo ʻikai fakamālohiʻi ʻe ia ha taha, ka kuo ne toe ʻange ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni kiate ia ʻoku fai totongi, pea ʻoku ʻikai maumauʻi ʻe ia ʻi ha fai mālohi, kuo ne foaki ʻene mā ki he fiekaia, pea kuo ne fakakofu ʻae telefua ʻaki ʻae kofu;
EZE 18:8 Ko ia ʻoku ʻikai foaki ke toe totongi mai, pea te ne maʻu hano tupu, pea kuo ne taʻofi hono nima mei he fai kovi, pea kuo ne fai ʻae fakamaau totonu ʻae tangata ki he tangata,
EZE 18:9 Kuo ne ʻeveʻeva ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, pea kuo ne fai ki heʻeku ngaahi fakamaau, ke fai totonu; ko ia ia ʻoku angatonu, pea ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 18:10 “Kapau te ne maʻu ha foha, ʻoku kaihaʻa, pea ʻoku ne lilingi ʻae toto, ʻo ne fai ʻo tatau ki he ngaahi meʻa ni,
EZE 18:11 Pea ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku totonu ni, ka kuo ne kai ʻi he ngaahi moʻunga, pea kuo ne tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi,
EZE 18:12 Kuo ne fakamālohiʻi ʻae masiva mo e paea, kuo ne maumauʻi ʻi he fai mālohi, pea ʻoku ʻikai te ne toe ʻange ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni, pea kuo ne hanga hake hono mata ki he ngaahi tamapua, pea kuo ne fai fakalielia,
EZE 18:13 Kuo ne ʻatu meʻa ke toe totongi mai, pea kuo ne maʻu ʻa hono tupu: pea ʻe moʻui ia? ʻE ʻikai te ne moʻui: kuo ne fai ʻae ngaahi fakalielia ni kotoa pē; ko e moʻoni te ne mate; ʻe ʻiate ia pe ʻa hono toto.
EZE 18:14 ¶ “Pea, vakai, kapau ʻe maʻu ʻe ia ha foha, ʻoku mamata ki he angahala kotoa pē kuo fai ʻe heʻene tamai, pea ʻoku ne tokanga, ka ʻoku ʻikai ke ne fai ʻo hangē ko ia,
EZE 18:15 ‌ʻOku ʻikai te ne kai ʻi he ngaahi moʻunga, pe te ne hiki hono mata ki he ngaahi tamapua ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pe te ne tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi,
EZE 18:16 ‌ʻOku ʻikai te ne fakamālohiʻi ha tokotaha, pe te ne taʻofi kiate ia ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni, pe te ne maumau ʻi ha fai mālohi, ka kuo ne foaki ʻa ʻene mā ki he fiekaia, pea kuo ne fakakofu ʻae telefua ʻaki ʻae kofu,
EZE 18:17 Kuo ne taʻofi ʻa hono nima mei he masiva, pea ʻoku ʻikai te ne maʻu ha totongi taʻetotonu, pe hano tupu, ka kuo fai ʻeku ngaahi fakamaau, mo ʻeveʻeva ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni; ʻe ʻikai mate ia koeʻuhi ko e fai kovi ʻa ʻene tamai, ko e moʻoni ʻe moʻui pe ia.
EZE 18:18 Ka ko ʻene tamai, koeʻuhi naʻa ne fakamālohi kakaha, ʻo ne maumau hono tokoua ʻi he fai mālohi, pea naʻa ne fai ʻaia naʻe ʻikai lelei ʻi he haʻohaʻonga ʻo hono kakai, vakai, ʻe mate moʻoni ia ʻi heʻene fai kovi.
EZE 18:19 ¶ “Ka ʻoku mou pehē, ‘Ko e hā? ʻIkai ʻoku fua ʻe he foha ʻae fai kovi ʻa ʻene tamai?’ ʻOka fai ʻe he foha ʻaia ʻoku lelei mo totonu, pea kuo ne tauhi ʻeku ngaahi fekau, mo ne fai ki ai, ʻe moʻui moʻoni ia.
EZE 18:20 Ko e laumālie ko ia ʻe angahala, ʻe mate ia. ʻE ʻikai fua ʻe he foha ʻae fai kovi ʻa ʻene tamai, pea ʻe ʻikai fua ʻe he tamai ʻae fai kovi ʻae foha: ko e māʻoniʻoni ʻae māʻoniʻoni ʻe ʻiate ia pe, pea ko e fai kovi ʻae angahala ʻe ʻiate ia pē.
EZE 18:21 ¶ “Ka ko eni, kapau ʻe tafoki ʻae angahala mei he angahala kotoa pē kuo ne fai, pea tauhi ʻe ia ʻeku ngaahi fekau, mo ne fai ʻaia ʻoku lelei mo totonu, ko e moʻoni ʻe fakamoʻui ia, ʻe ʻikai siʻi mate ia.
EZE 18:22 Ko ʻene ngaahi angahala kotoa pē ʻaia kuo ne fai, ʻe ʻikai toe lau ia kiate ia: ʻe moʻui pe ia, ko e meʻa ʻi heʻene māʻoniʻoni ʻaia kuo ne fai.
EZE 18:23 He ʻoku ou maʻu ha momoʻi fiemālie siʻi ʻi he mate ʻae angahala? ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka ʻe ʻikai muʻa, ke tafoki ia mei hono hala, pea moʻui?
EZE 18:24 Ka ʻi he liliu ʻae māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni mo ne fai angahala, pea ne fai ʻo tatau mo e fakalielia kotoa pē ʻaia ʻoku fai ʻe he tangata angahala, ʻe moʻui ia? Ko ʻene māʻoniʻoni kotoa pē ʻaia kuo ne fai, ʻe ʻikai ha lau ki ai: ʻi he fai kovi kuo ne fai, mo e angahala, kuo ne angahala ai, ʻe mate pe ia ʻi ai.
EZE 18:25 ¶ “Ka ʻoku mou pehē, ‘ʻOku ʻikai fai tatau ʻae anga ʻa Sihova.’ Ko eni, fanongo, ʻe fale ʻo ʻIsileli: ʻIkai ʻoku tatau ʻa ʻeku anga? ʻIkai ko hoʻomou anga ʻamoutolu ʻoku fai kehekehe?
EZE 18:26 ‌ʻOka liliu ʻae tangata māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni ʻo ne fai angahala, pea mate ai ia; ko ʻene angahala kuo ne fai, ko ia ia te ne mate ai.
EZE 18:27 Pea pehē, ʻoka liliu ʻae tangata angahala mei heʻene angahala ʻaia kuo ne fai, mo ne fai ʻaia ʻoku lelei mo totonu ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa hono laumālie ke moʻui.
EZE 18:28 Koeʻuhi kuo ne tokanga, mo liliu mai mei heʻene angahala kotoa pē ʻaia naʻa ne fai, ʻe moʻui moʻoni ia, ʻe ʻikai ʻaupito te ne mate.
EZE 18:29 Ka ʻoku pehē pe ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ‘ʻOku ʻikai fai tatau ʻae meʻa ʻa Sihova.’ ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻIkai ʻoku fai tatau ʻa ʻeku anga? ʻIkai ko hoʻomou anga ʻamoutolu ʻoku fai kehekehe?
EZE 18:30 Ko ia te u fakamaau ai ʻakimoutolu, ʻe fale ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki homou hala taki taha, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua. Fakatomala pea fakatafoki ʻakimoutolu mei hoʻomou ngaahi angahala; ko ia ʻe ʻikai hoko ai hoʻomou angahala ko homou ʻauhaʻanga.
EZE 18:31 ¶ “Liʻaki meiate kimoutolu ʻa hoʻomou angahala kotoa pē, ʻaia kuo mou fai hala ai; pea ngaohi kiate kimoutolu ʻae loto foʻou pea mo e laumālie foʻou: he ko e hā te mou fie mate ai ʻe fale ʻo ʻIsileli?
EZE 18:32 He ʻoku ʻikai te u fiemālie ʻi he mate ʻo ia ʻoku mate, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: ko ia fakatafoki ʻakimoutolu, pea mou moʻui.”
EZE 19:1 “Ko ia foki ke ke fai ha tangilāulau koeʻuhi ko e ngaahi houʻeiki ʻo ʻIsileli.
EZE 19:2 Pea ke pehē, ‘Ko e hā ʻa hoʻo faʻē? Ko e laione fefine: naʻa ne tokoto hifo ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione, naʻa ne tauhiʻi ʻa hono ʻuhiki ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione mui.
EZE 19:3 Pea naʻa ne tauhi ʻae taha ʻa hono ʻuhiki: naʻe hoko ia ko e laione mui, pea ne fakaʻaʻau ia ke poto ʻi he pō ʻa ʻene meʻakai; naʻa ne kai tangata.
EZE 19:4 Naʻe fanongo foki ki ai ʻae ngaahi puleʻanga: pea naʻe moʻua ia ʻi heʻenau luo, pea naʻa nau ʻomi ia ki ʻIsipite kuo haʻisia ia ʻaki ʻae ukamea.
EZE 19:5 “‘Pea ʻi heʻene tatali ʻo mamata, kuo mole ʻaia naʻa ne ʻamanaki ki ai, naʻa ne hiki ki he taha kehe ʻi hono ʻuhiki mo ne ngaohi ia ko e laione mui.
EZE 19:6 Pea naʻe ʻalu fano pe ia ʻi he lotolotonga ʻoe fanga laione mui, naʻe hoko ia ko e laione mui, mo ne poto ʻi he pō ʻa ʻene meʻakai, pea naʻa ne kai tangata.
EZE 19:7 Pea naʻa ne ʻilo honau ngaahi fale fakaʻeiʻeiki naʻe maumau, pea naʻa ne fakalala honau ngaahi kolo; pea naʻe ngaongao ʻae fonua, mo hono fonu ʻo ia, ko e meʻa ʻi he ʻuʻulu ʻo ʻene tangi.
EZE 19:8 Pea ne toki tuʻu hake kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga mei he potu kotoa pē ʻoe ngaahi vahe fonua, pea naʻa nau ʻaʻau atu kiate ia ʻa honau kupenga: pea naʻe moʻua ia ʻi heʻenau luo.
EZE 19:9 Pea naʻa nau fakapōpulaʻi ia ʻo haʻi ʻaki ʻae ukamea, pea ʻomi ia ki he tuʻi ʻo Papilone: naʻa nau ʻai ia ki he ʻana, ke ʻoua naʻa toe ongo atu ʻa hono leʻo ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli.
EZE 19:10 “‘ʻOku tatau hoʻo faʻē mo e vaine ʻi he ngoue vaine ʻoku ʻi he veʻe vai: naʻe fua ngafuhifuhi ia, pea lahi hono vaʻa, koeʻuhi ko e lahi ʻoe vai.
EZE 19:11 Pea naʻe ʻiate ia ʻae ngaahi vaʻa mālohi, ko e tokotoko ʻonautolu naʻe fai ʻae pule, pea naʻe fakamāʻolunga hake ia ʻi he ngaahi vaʻa matolutolu, pea naʻe hā mai ia, ʻa ʻene māʻolunga, pea mo e lahi ʻo hono ngaahi vaʻa.
EZE 19:12 Ka naʻe taʻaki fuʻu hake ia ʻi he mālohi, naʻe lī hifo ia ki he kelekele, pea naʻe fakamae hono fua ʻe he matangi hahake: naʻe mafesifesi mo fakamae hono ngaahi vaʻa mālohi: pea ne keina ia ʻe he afi.
EZE 19:13 Pea ko eni, kuo tō ia ʻi he toafa ʻi he kelekele mōmoa mo kakā.
EZE 19:14 Pea kuo ʻalu atu ʻae afi mei he manga ʻo hono ngaahi vaʻa, ʻaia kuo keina ai hono fua, ko ia ʻoku ʻikai kei ai hono vaʻa mālohi, ke hoko ko e tokotoko ke pule ʻaki.’ Ko eni ʻae meʻa ke tēngihia, pea ʻe hoko ia ko e meʻa ke tangilāulau ai.”
EZE 20:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu ʻoe taʻu, ʻi hono nima ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe haʻu ai ʻae niʻihi ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli ke fakafehuʻi kia Sihova, pea naʻa nau nofo ʻi hoku ʻao.
EZE 20:2 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 20:3 “Foha ʻoe tangata, lea ki he kau mātuʻa ʻo ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; kuo mou haʻu ke fakafehuʻi kiate au? ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, Hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai te u tali ha fakafehuʻi meiate kimoutolu.
EZE 20:4 ¶ “ʻIkai te ke fakahalaia ʻakinautolu, ʻe foha ʻoe tangata, ʻikai te ke fakahalaia ʻakinautolu? Fakaʻilo kiate kinautolu ʻae fakalielia ʻo ʻenau ngaahi tamai:
EZE 20:5 Pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻI he ʻaho ko ia naʻaku fili ʻa ʻIsileli, pea u hiki hake hoku nima ki he hako ʻoe fale ʻo Sēkope, pea naʻaku fakahā au kiate kinautolu ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi heʻeku hiki hake hoku nima kiate kinautolu, pea u pehē, Ko au, ko Sihova, ko homou ʻOtua;
EZE 20:6 ‌ʻI he ʻaho naʻaku hiki hake hoku nima kiate kinautolu, ke u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ki ha fonua ne u fili mai moʻonautolu, naʻe fetāfeaki ai ʻae huʻahuhu mo e hone, ʻaia ko e fungani ʻi he fonua kotoa pē.
EZE 20:7 Pea naʻaku toki pehē ai kiate kinautolu, Liʻaki atu ʻekimoutolu, ʻe he tangata taki taha ʻae ngaahi meʻa fakalielia ʻoku ne sio ki ai, pea ʻoua naʻa fakaʻuli ʻakimoutolu ʻi he ngaahi tamapua ʻo ʻIsipite: Ko au ko Sihova, ko homou ʻOtua.
EZE 20:8 Ka naʻa nau angatuʻu kiate au, pea naʻe ʻikai te nau fanongo kiate au: naʻe ʻikai ke liʻaki taki taha ʻe he tangata, ʻae ngaahi fakalielia naʻa nau sio ki ai, pea naʻe ʻikai liakiʻi ʻekinautolu ʻae ngaahi tamapua ʻo ʻIsipite: ko ia naʻaku pehē ai, te u lilingi atu hoku houhau kiate kinautolu, ke fai ʻeku houhau kiate kinautolu ʻi he lotolotonga ʻoe fonua ko ʻIsipite.
EZE 20:9 Ka naʻaku ngāue koeʻuhi ko hoku huafa, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakalielia ia ʻi he ʻao ʻoe hiteni, ʻaia naʻa nau nofo ai, ʻakinautolu naʻaku fakahā au ʻi honau ʻao kiate kinautolu, ʻi heʻeku ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite.
EZE 20:10 Ko ia naʻaku pehē ai ke nau ʻalu atu mei he fonua ko ʻIsipite, pea u ʻomi ʻakinautolu ki he toafa.
EZE 20:11 Pea naʻaku foaki kiate kinautolu ʻeku ngaahi fekau, pea u fakaʻilo kiate kinautolu ʻa hoku finangalo, ʻaia ka fai ʻe he tangata te ne moʻui moʻoni mei ai.
EZE 20:12 Pea naʻaku foaki foki kiate kinautolu ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu, ko e fakaʻilonga kiate kinautolu mo au, ke nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻakinautolu.
EZE 20:13 Ka naʻe angatuʻu ʻae fale ʻo ʻIsileli kiate au ʻi he toafa: naʻe ʻikai te nau ʻalu ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea naʻa nau paetaku ki hoku finangalo, ʻaia ka fai ki ai ʻae tangata, te ne moʻui moʻoni mei ai; pea naʻe fakalieliaʻi lahi ʻaupito ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu: ko ia ne u pehē, te u lilingi hoku houhau kiate kinautolu ʻi he toafa, ke nau ʻauha ai.
EZE 20:14 Ka naʻaku ngāue koeʻuhi ko hoku huafa, ke ʻoua naʻa fakalieliaʻi ia ʻi he ʻao ʻoe hiteni, ʻakinautolu naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu ʻi honau ʻao.
EZE 20:15 Kaeʻumaʻā foki, naʻaku hiki hake hoku nima kiate kinautolu ʻi he toafa, koeʻuhi ke u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua naʻaku foaki kiate kinautolu ʻoku fetafeaki ai ʻae huʻahuhu mo e hone, ʻaia ko e fungani ʻi he fonua kotoa pē;
EZE 20:16 Koeʻuhi naʻa nau paetaku ki hoku finangalo, pea naʻe ʻikai te nau ʻalu ʻi heʻeku ngaahi fekau, ka naʻa nau fakaʻuliʻi hoku ngaahi ʻaho tapu: he naʻe muimui honau loto ki honau ngaahi tamapua.
EZE 20:17 Ka neongo ia, naʻe mamae hoku mata kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻakinautolu, pea naʻe ʻikai te u fakaʻosiʻosi ʻakinautolu ʻi he toafa.
EZE 20:18 Ka naʻaku pehē ki heʻenau fānau ʻi he toafa, ʻoua naʻa mou muimui ʻi he ngaahi fekau ʻa hoʻomou ngaahi tamai, pea ʻoua naʻa fai ki honau loto, pe te mou fakalieliaʻi ʻaki ʻakimoutolu ʻa honau ngaahi tamapua;
EZE 20:19 Ko au ko Sihova ko homou ʻOtua; ʻeveʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea tauhi ki hoku finangalo ke fai ki ai;
EZE 20:20 Pea fakatapui ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu; pea ʻe tuku ia ko e fakaʻilonga kiate kimoutolu mo au, koeʻuhi ke mou ʻilo, ko au, ko Sihova, ko homou ʻOtua.
EZE 20:21 Ka neongo ia naʻe angatuʻu ʻae fānau kiate au: naʻe ʻikai te nau ʻeveʻeva ʻi heʻeku fekau, pe te nau tauhi ki hoku finangalo, ke fai ki ai, ʻaia ka fai ʻe he tangata, te ne moʻui moʻoni mei ai; naʻa nau fakaʻuliʻi hoku ngaahi ʻaho tapu: ko ia ne u pehē ai, te u lilingi hoku houhau kiate kinautolu, ke fai ʻeku houhau kiate kinautolu ʻi he toafa.
EZE 20:22 Ka naʻa mo ia, ne u taʻofi ki hoku nima, pea u ngāue koeʻuhi ko hoku huafa, ke ʻoua naʻa fakalieliaʻi ia ʻi he ʻao ʻoe hiteni, ʻakinautolu naʻaku ʻomi ai ʻakinautolu ʻi honau ʻao.
EZE 20:23 Pea naʻaku hiki hake foki ʻa hoku nima kiate kinautolu ʻi he toafa, koeʻuhi ke u fakahēʻi ʻakinautolu ki he lotolotonga ʻoe ngaahi hiteni, pea fakamovetevete ʻakinautolu ki he ngaahi fonua;
EZE 20:24 Koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fai hoku finangalo, ka naʻa nau manukiʻi ʻa ʻeku ngaahi fekau, mo nau fakaʻuliʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu, pea naʻe muimui ʻa honau mata ki he ngaahi tamapua ʻo ʻenau ngaahi tamai.
EZE 20:25 Ko ia naʻaku tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi fekau naʻe ʻikai lelei, mo e tuʻutuʻuni ʻe ʻikai te nau moʻui ai;
EZE 20:26 Pea naʻaku fakalieliaʻi ʻakinautolu ʻi heʻenau ngaahi feilaulau ʻanautolu, ko e meʻa ʻi heʻenau tuku ke ʻalu atu ʻi he afi ʻaia kotoa pē naʻe haʻu mei he manāva, koeʻuhi ke u fakatōkilalo ʻakinautolu, koeʻuhi ke nau ʻilo ko au ko Sihova.
EZE 20:27 ¶ “Ko ia, foha ʻoe tangata, lea atu ki he fale ʻo ʻIsileli, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko e moʻoni, ko e meʻa eni kuo takuanoa au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, koeʻuhi kuo nau fai ʻae angahala kiate au.
EZE 20:28 He naʻe hili ʻeku ʻomi ʻakinautolu ki he fonua, ʻaia naʻaku hiki hake ai hoku nima kiate kinautolu, ke u foaki ia kiate kinautolu, pea nau toki mamata ki hono ngaahi potu māʻolunga kotoa pē, mo e vao ʻakau matolu, pea naʻa nau ʻatu ʻi ai ʻenau ngaahi feilaulau, pea nau fai ʻi ai ʻae fakahouhau ʻi heʻenau ngaahi feilaulau: naʻe ngaohi foki ʻi ai ʻenau fakanamu kakala, ʻonau lilingi ʻi ai ʻenau ngaahi feilaulau inu.
EZE 20:29 Pea naʻaku toki lea kiate kinautolu, Ko e hā ʻae potu māʻolunga ko ia, ʻaia ʻoku mou ʻalu ki ai? Pea ʻoku ui ia ko Pama, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
EZE 20:30 ¶ “Ko ia, lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; kuo mou fakalielia ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai? Pea ʻoku mou fai feʻauaki ʻo hangē ko ʻenau ngaahi fakalielia?
EZE 20:31 He ka mou ka ʻatu hoʻomou ngaahi feilaulau, pea ka mou ka tuku ke ʻalu atu ʻi he afi ʻa homou ngaahi foha, ʻoku mou fakalieliaʻi ʻakimoutolu mo homou ngaahi tamapua, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni: pea ʻe fakafehuʻi au ʻekimoutolu, ʻe fale ʻo ʻIsileli? ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, hangē ʻoku ou moʻui, ʻe ʻikai te u tali haʻamou fakafehuʻi kiate au.
EZE 20:32 Pea ko ia ʻoku ʻi homou loto ke fai, ʻe ʻikai ʻaupito hoko ia, ʻaia ʻoku mou lea ʻaki, Te mau hangē ko e hiteni, ʻo hangē ko e ngaahi faʻahinga ʻi he ngaahi fonua, ʻoku tauhi ki he ʻakau mo e maka.
EZE 20:33 ¶ “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo hangē ʻoku ou moʻui, te u puleʻi moʻoni ʻaki ʻakimoutolu ʻae nima mālohi, pea mo e nima kuo mafao, mo e lilingi atu ʻoe houhau.
EZE 20:34 Pea te u ʻomi ʻakimoutolu mei he kakai, pea te u tānaki ʻakimoutolu mei he ngaahi fonua kuo mou he ki ai, ʻaki ʻae nima mālohi mo e nima kuo mafao, pea mo e lilingi atu ʻoe houhau.
EZE 20:35 Pea te u ʻomi ʻakimoutolu ki he ‘Toafa ʻoe Kakai,’ pea te ta fai mo koe ʻi ai ko e mata ki he mata.
EZE 20:36 Hangē ko ʻeku fai mo hoʻomou ngaahi tamai ʻi he toafa ʻoe fonua ko ʻIsipite, ʻe pehē ʻa ʻeku fai mo kimoutolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 20:37 “Pea te u pule ke mou ʻalu atu ʻi he lolo vaʻa ʻakau, pea te u ʻomi ʻakimoutolu ke mou puke ki heʻeku fuakava:
EZE 20:38 Pea te u fakamaʻa ʻakimoutolu mei ho kau angatuʻu mo kinautolu ʻoku fai angahala kiate au: Te u ʻomi ʻakinautolu mei he fonua ʻoku nau ʻāunofo ai, pea ʻe ʻikai te nau hū atu ki he fonua ʻo ʻIsileli; pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 20:39 Pea ko e meʻa kiate kimoutolu, ʻe fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻAlu ʻakimoutolu, tauhi taki taha ki hono tamapua, ʻo fai ki mui foki, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fanongo kiate au: kaeʻoua naʻa mou toe fakalieliaʻi ʻa hoku huafa tāpuhā ʻi hoʻomou feilaulau, pea mo homou ngaahi tamapua.
EZE 20:40 Koeʻuhi ʻe tauhi au ʻe he fale kotoa ʻo ʻIsileli, ʻi hoku moʻunga māʻoniʻoni, ʻi he moʻunga ʻoe māʻolunga ʻo ʻIsileli, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: te u maʻu ʻakinautolu ʻi ai, pea te u ʻamanaki ʻi ai ki hoʻomou ngaahi feilaulau, mo e ʻinasi mei hoʻomou meʻa foaki, mo hoʻomou meʻa māʻoniʻoni kotoa pē.
EZE 20:41 Te u maʻu ʻakimoutolu mo hoʻomou namu kakala, ʻo kau ka ʻomi ʻakimoutolu mei he kakai, pea tānaki ʻakimoutolu mei he ngaahi fonua ʻaia kuo mou hē ki ai, pea ʻe fakamāʻoniʻoniʻi au ʻiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻoe hiteni.
EZE 20:42 Pea te mou ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka toe ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻo ʻIsileli, ki he fonua ko ia, naʻaku hiki hake ai hoku nima, ke foaki ia ki hoʻomou ngaahi tamai.
EZE 20:43 Pea te mou manatu ʻi ai ki homou ngaahi hala, pea mo hoʻomou faianga, ʻaia kuo mou fakalielia ai; pea te mou fehiʻa kiate kimoutolu ʻi homou ʻao pe ʻomoutolu, koeʻuhi ko e ngaahi kovi ʻaia kuo mou fai.
EZE 20:44 Pea te mou ʻilo, ko au, ko Sihova, ʻo kau ka ngāue kiate kimoutolu, koeʻuhi ko hoku huafa, ka ʻe ʻikai ke hangē ko homou ngaahi hala kovi, pe hangē ko hoʻomou fai fakalielia, ʻe fale ʻo ʻIsileli; ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 20:45 ¶ Pea naʻe hoko mai foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 20:46 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki he feituʻu tonga, pea tuku hoʻo lea ki he feituʻu tonga, pea ke kikite ki he vao ʻakau ʻoe ngoue ʻi he feituʻu tonga;
EZE 20:47 Pea lea ki he vao ʻakau ʻi he feituʻu tonga, Fanongo ki he folofola ʻa Sihova; ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u tutu ʻae afi ʻiate koe, pea ʻe maumau ai ʻae ʻakau mata kotoa pē ʻoku ʻiate koe, mo e ʻakau mōmoa kotoa pē; ʻe ʻikai fuʻifuʻi ʻae afi ulo, pea ʻe mangia ai ʻae mata kotoa pē, mei he feituʻu tonga ʻo ʻalu ki he tokelau.
EZE 20:48 Pea ʻe mamata ʻe he kakai kotoa pē ko au, ko Sihova, kuo tutu ia; pea ʻe ʻikai fuʻifuʻi ia.”
EZE 20:49 Pea naʻaku toki pehē ai, “ʻOiauē, ʻe Sihova ko e ʻOtua! ʻOku nau pehē kiate au, ‘ʻIkai ʻoku lea ia ʻi he fakatātā pe?’”
EZE 21:1 Pea naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 21:2 “Foha ʻoe tangata, fakahangatonu ho mata ki Selūsalema, pea tuku hoʻo lea ki he ngaahi potu tapu, pea kikite ki he fonua ʻo ʻIsileli,
EZE 21:3 Pea ke lea ki he fonua ʻo ʻIsileli, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova; “Vakai, ʻoku ou tuʻu au kiate koe, pea te u unuhi ʻae heletā mei hono ʻaiʻanga, pea te u motuhi meiate koe ʻae māʻoniʻoni, pea mo e angahala.
EZE 21:4 Pea ko ia, ko e meʻa ʻi heʻeku motuhi meiate koe ʻae māʻoniʻoni pea mo e angahala, ko ia, ʻe ʻalu atu ai ʻae heletā mei hono ʻaiʻanga, ki he kakano kotoa pē, mei he feituʻu tonga ʻo aʻu ki he tokelau:
EZE 21:5 Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakano kotoa pē, ko au, Sihova, kuo u unuhi ʻeku heletā mei hono ʻaiʻanga: pea ʻe ʻikai toe foki mai ia.”’
EZE 21:6 “Ko ia ʻe foha ʻoe tangata, ke ke toʻetoʻe ʻi honau ʻao, ʻi he langa ho fatu pea mo e mamahi.
EZE 21:7 Pea ʻe pehē, ʻoka nau ka lea kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku ke toʻe ai?’ Te ke tali, ʻo pehē, ‘Koeʻuhi ko e ongoongo; koeʻuhi ʻoku haʻu ia: pea ʻe molū ʻae loto kotoa pē, pea ʻe vaivai ʻae nima kotoa pē, pea ʻe pongia ʻae laumālie kotoa pē, pea ʻe hangē ko e vai ʻae tui kotoa pē: vakai, ʻoku haʻu ia, pea ʻe fakahoko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.’”
EZE 21:8 ¶ Pea naʻe toe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 21:9 “Foha ʻoe tangata, kikite, pea ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova; Lea, “ko e heletā, ko e heletā, kuo fakamāsila, pea kuo fakangingila ia foki:
EZE 21:10 Kuo fakamāsila ia ke tāmate fakamanavahē; kuo fakangingila ia koeʻuhi ke ulo; pea ʻoku taau ai ia koā mo ʻetau fakavā? ʻOku taʻemamae ia ki he tokotoko ʻa hoku foha ʻo hangē ko e ʻakau kehe kotoa pē.
EZE 21:11 Pea kuo ne ʻatu ia ke fakangingila, koeʻuhi ke ngāue aki: kuo fakamāsila mo fakangingila ʻae heletā ni koeʻuhi ke ʻai ia ki he nima ʻoe tangata tāmate.”’
EZE 21:12 Tangi mo ʻioho, ʻe foha ʻoe tangata: koeʻuhi ʻe hoko ia ki hoku kakai, ʻe hoko ia ki he houʻeiki kotoa pē ʻo ʻIsileli: ʻe tō ʻae manavahē ki hoku kakai, ko e meʻa ʻi he heletā: ko ia ke ke si tenga.
EZE 21:13 “Koeʻuhi ko e meʻa ʻahiʻahi ia; pea ko e hā ʻoka taʻemamae [ʻae heletā ]ki he tokotoko?” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻe ʻikai toe ʻi ai ia.
EZE 21:14 “Ko ia foki, ʻe foha ʻoe tangata, kikite, pea pasi ho nima, pea tuku ke foki mai ʻae heletā ko hono liunga tolu, ʻae heletā ʻoe tāmate: ko e heletā ia ʻoe kau tau kuo tāmateʻi, ko ia ia ʻoku hū atu ki honau ngaahi potu fale fakalilolilo.
EZE 21:15 Kuo u ʻai ʻae muʻa heletā ki honau ngaahi matapā, koeʻuhi ke vaivai ai honau loto, pea fakalahi ai honau maumauʻi: ʻOiauē! Kuo fakangingila, pea kuo fakamata ia ki he tāmate.
EZE 21:16 ‌ʻAlu atu pe koe, ʻi ha hala, ki he nima toʻomataʻu, pe ki he toʻohema, ha potu pe ʻoku fakahanga ki ai ho mata.
EZE 21:17 Te u pasi tataha ʻeau, hoku nima; pea te u fakahoko kiate koe ʻa hoku tuputāmaki: Ko au Sihova, kuo u lea ʻaki eni.”
EZE 21:18 ¶ Naʻe toe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 21:19 “Ko eni foki, ʻe foha ʻoe tangata, tuʻutuʻuni ʻe koe ʻae hala ʻe ua, koeʻuhi ke haʻu ai ʻae heletā ʻoe tuʻi ʻo Papilone; ʻe ʻalu atu fakatouʻosi mei he fonua pe taha: pea ke fili ʻe koe ha potu, fili ia ʻi he tefito hala ʻaia ʻoku fakatau ki he kolo.
EZE 21:20 Tuʻutuʻuni ha hala, koeʻuhi ke haʻu ai ʻae heletā ki Lapata ʻoe kau ʻAmoni, pea ki Siuta ʻi Selūsalema ʻaia kuo ʻāʻi.
EZE 21:21 He naʻe tuʻu ʻae tuʻi ʻo Papilone ʻi he mangaʻi hala, ʻi he tefito ʻoe hala ʻe ua, ke talotalo: naʻa ne ngaohi ʻae ngahau ngingila, naʻa ne fakaongo ki he tamapua, pea naʻa ne sio ki he ʻate.
EZE 21:22 Naʻe ʻi hono nima toʻomataʻu ʻae talotalo koeʻuhi ko Selūsalema, ke fokotuʻu ʻae ngaahi ʻeikitau, ke fakamanga ʻae ngutu ʻi he tāmate, ke hiki hake ʻae leʻo ʻo kalanga, ke fokotuʻu ki hono ngaahi matapā ʻae ʻuluʻi sipi, ke tanu puke, pea ke langa ʻae kolo.
EZE 21:23 Pea ʻe hangē ia kiate kinautolu ʻoku taʻaloʻalo loi, ʻi honau ʻao, kiate kinautolu kuo fai ʻae fuakava; ka te ne fakamanatuʻi ʻae angahala ka nau moʻua.
EZE 21:24 “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo mou fai ke manatuʻi ʻa hoʻomou hia, ko e meʻa ʻi he hā mai ʻa hoʻomou fai kovi, ko ia kuo ha hoʻo angahala ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ke fai; koeʻuhi, kuo manatuʻi ʻakimoutolu, ko ia ʻe puke nima ai ʻakimoutolu.
EZE 21:25 ¶ “‘Pea ko koe, ʻae ʻeiki fakalielia mo angahala ʻi ʻIsileli, ʻaia kuo hoko hono ʻaho, ʻoka kakato ʻae fai angahala,
EZE 21:26 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Toʻo ʻae pale, pea toʻo ʻo ʻave mo e tatā fakatuʻi: ʻe ʻikai kei pehē ni; ka ʻe hakeakiʻi ia ʻaia ʻoku māʻulalo, pea fakatōkilalo ʻaia ʻoku māʻolunga.
EZE 21:27 Te u fulihi, fulihi, fulihi ia: pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ia, kaeʻoua ke hoko mai ia ʻaia ʻoku totonu ke ne maʻu; pea te u foaki ia kiate ia.”’
EZE 21:28 ¶ “Pea ko koe, Foha ʻoe tangata, kikite pea ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko e meʻa ki he kau ʻAmoni, pea ʻoku kau ki honau manukiʻi; ʻio, ke ke pehē ʻe koe, ‘Ko e heletā, ko e heletā kuo unuhi; kuo fakangingila ia ki ho tāmateʻi, he fakaʻauha ʻi heʻene ulo:
EZE 21:29 Lolotonga pe ʻoku nau kikite vaʻinga kiate koe, mo nau talotalo loi kiate koe, koeʻuhi ke ʻomi koe ki he kia ʻonautolu kuo tāmateʻi, ʻae angahala, ʻakinautolu kuo hokosia honau ʻaho ʻoka kakato ʻenau angahala.
EZE 21:30 He te u fakafoki ia ki hono ʻaiʻanga? Te u fakamaauʻi koe ʻi he potu naʻe ngaohi ai koe, ʻi he fonua naʻa ke fanauʻi ai.
EZE 21:31 Pea te u lilingi atu hoku houhau kiate koe, te u ifi koe ʻi he kakaha ʻo hoku houhau, pea te u tukuange koe ki he nima ʻoe kakai fai kakaha mo poto, ke fakaʻauha koe.
EZE 21:32 Te ke hoko koe ko e fefie ki he afi; ʻe ʻi he lotolotonga ʻoe fonua ho toto; pea ʻe ʻikai ʻaupito toe manatuʻi koe: he ko au ko Sihova, kuo u lea ki ai.”’”
EZE 22:1 Naʻe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 22:2 “Ko eni, ʻa koe foha ʻoe tangata, ʻe ʻikai koā te ke fakamaau ʻae kolo pani toto? ʻIo, te ke fakahā kiate ia ʻa ʻene ngaahi fakalielia.
EZE 22:3 Pea ke toki pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻoku lilingi toto ʻe he kolo ʻi hono lotolotonga ʻo ia, koeʻuhi kae hoko hono ʻaho, ʻo ne ngaohi maʻana ʻae ngaahi tamapua, ka ne fakalielia ʻaki ia.
EZE 22:4 Kuo ke halaia koe ʻi he toto kuo ke lilingi; pea kuo ke fakalieliaʻi koe ʻe koe ʻi he ngaahi tamapua ʻaia kuo ke ngaohi; pea kuo ke fakaofi ʻe koe ho ngaahi ʻaho, pea kuo hokosia ni ho ngaahi taʻu: ko ia ia kuo u ngaohi koe ko e manukiʻanga ʻoe hiteni, mo e lumaʻanga ki he ngaahi fonua kotoa pē.
EZE 22:5 ‌ʻE manuki kiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ofi, mo ia ʻoku mamaʻo, ʻa koe kuo fakalielia ho hingoa, pea kuo fakamamahiʻi ʻaupito.
EZE 22:6 Vakai, naʻe mālohi ke lilingi toto ʻa ho ngaahi houʻeiki kotoa pē ʻiate koe.
EZE 22:7 Kuo nau liʻaki ʻiate koe ʻae tamai mo e faʻē: kuo nau fai fakamālohi ki he muli ʻiate koe: pea ʻiate koe kuo nau fakamamahiʻi ʻae tamai mate mo e kau fefine naʻe mate ʻa honau husepāniti.
EZE 22:8 Kuo ke manuki ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni, pea kuo ke fakalieliaʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu.
EZE 22:9 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae kau tangata ʻoku feʻaveʻaki lea ki he lilingi ʻoe toto: pea ʻoku ʻiate koe ʻakinautolu ʻoku kai ʻi he ngaahi moʻunga: ʻoku fai ʻae fakalielia ʻiate koe.
EZE 22:10 Kuo nau sio ʻiate koe ki he mā ʻo ʻenau tamai: kuo nau fakatōkilalo ia, ʻaia naʻe fakatapui ʻi hono mahaki.
EZE 22:11 Pea kuo taki taha tonoʻi ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi, pea kuo taki taha fai kovi mo hono ʻofefine ʻi he fono, pea kuo taki taha fai kovi mo hono tuofefine, ʻae ʻofefine ʻo ʻene tamai.
EZE 22:12 Kuo nau ʻatu meʻa ʻiate koe ke lilingi ai ʻae toto; kuo ke maʻu ʻae totongi mo e tupu ʻoe koloa taʻetotonu, pea kuo ke fakatoʻotoʻo ʻae tupu ʻo hoʻo koloa ʻi he fai fakamālohi ki ho kaungāʻapi, pea kuo ke fakangalongaloʻi au,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 22:13 “Vakai, ko ia ia kuo u pasi tātaha ai hoku nima, ko e meʻa ʻi he koloa taʻetotonu kuo ke maʻu, pea mo e toto kuo lilingi ʻi loto ʻiate koe.
EZE 22:14 ‌ʻE faʻa kātaki koā ho loto, pe mālohi ho nima ʻi he ʻaho te ta fai ai mo koe? Ko au ko Sihova kuo u lea ʻaki ia, pea te u fai ki ai.
EZE 22:15 Pea te u fakahēʻi koe ki he ngaahi hiteni mo fakamovetevete koe ki he ngaahi fonua, pea te u fakaʻosiʻosi mei ho lotolotonga ʻa hoʻo fakalielia.
EZE 22:16 Pea ʻe fakalieliaʻi koe ʻe koe pē ʻi he ʻao ʻoe hiteni, pea te ke ʻilo au, ko au ko Sihova.”
EZE 22:17 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 22:18 “Foha ʻoe tangata, kuo hoko ʻae fale ʻo ʻIsileli kiate au ko e ʻefinanga meʻa: kuo tatau kotoa pē ʻakinautolu mo e palasa, mo e tini, mo e ukamea, mo e pulu ʻi he loto tutuʻanga meʻa; pea kuo nau tatau pe mo e toenga ʻuli ʻoe siliva.
EZE 22:19 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua: Ko e meʻa ʻi hoʻomou hoko ko e ʻefinanga meʻa, vakai, ko ia ia te u tānaki ʻakimoutolu ki he lotolotonga ʻo Selūsalema.
EZE 22:20 ‌ʻO hangē ʻoku tānaki ki he lotolotonga ʻoe tutuʻanga meʻa ʻae siliva, mo e palasa, mo e ukamea mo e pulu, pea mo e tini, kae tafu ʻae afi ki ai, ko hono haka ke vai; ʻe pehē mo ʻeku tānaki koe ʻi hoku houhau mo ʻeku tuputāmaki, pea te u tuku koe ʻi ai, pea te ke hoko ko e vai.
EZE 22:21 ‌ʻIo, te u tānaki ʻakimoutolu, pea te u ifi kiate kimoutolu ʻi he afi ʻo hoku houhau, pea ʻe fakavai ʻakimoutolu ʻi hono lotolotonga ʻo ia.
EZE 22:22 ‌ʻO hangē ʻoku fakavai ʻae siliva ʻi he loto tutuʻanga meʻa, ʻe pehē mo e fakavai ʻa koe ʻi hono lotolotonga; pea te mou ʻilo ko au ko Sihova kuo u lilingi hoku houhau kiate kimoutolu.”
EZE 22:23 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 22:24 “Foha ʻoe tangata, ke ke pehē kiate ia, Ko e fonua koe, ʻoku ʻikai ke fakamaʻa, pe ʻuheina, ʻi he ʻaho ʻoe houhau.
EZE 22:25 Kuo kau taha ʻae kau kikite ʻiate ia, ʻo hangē ko e laione ngungulu, ke haehae ʻene meʻakai, kuo nau faʻapuku hake ʻae ngaahi laumālie: kuo nau ʻave ʻae koloa mo e ngaahi meʻa mahuʻinga; kuo nau fakamasiva husepāniti ʻae fefine tokolahi ʻi ai.
EZE 22:26 Kuo maumauʻi ʻeku fono ʻe heʻene kautaulaʻeiki, pea kuo nau fakalieliaʻi ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni: naʻe ʻikai te nau ʻai ke ʻilonga ʻae māʻoniʻoni mo e fakalielia, pea naʻe ʻikai foki te nau ʻai ke ʻilonga ʻaia ʻoku taʻemaʻa mo ia ʻoku maʻa, pea kuo tafoki honau mata mei hoku ngaahi ʻaho tapu, pea kuo fakalieliaʻi au ʻiate kinautolu.
EZE 22:27 ‌ʻOku hangē ʻae houʻeiki ʻiate ia, ko e fanga ulofi ʻoku haehae ʻenau meʻakai, ke lilingi toto, mo maumau laumālie, pea ke maʻu koloa taʻetotonu.
EZE 22:28 Pea kuo laku ʻae lahe taʻepipiki ʻe heʻene kau kikite kiate kinautolu, kuo nau sio ki he vaʻinga mo kikite ʻaki ʻae loi kiate kinautolu, ʻonau pehē, ʻOku pehē, ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka naʻe ʻikai folofola ʻa Sihova.
EZE 22:29 Kuo fai ʻae fakamālohi ʻe he kakai ʻoe fonua, ʻonau fai ʻae kaihaʻa, mo e fakamamahi ʻae masiva mo e paea: ʻio, kuo nau fakamālohi taʻetotonu ki he kau muli.
EZE 22:30 Pea naʻaku kumi ki ha tangata ʻiate kinautolu ke ne fakamaʻopoʻopo ʻae ʻa mo tuʻu ʻi he ava ʻi hoku ʻao koeʻuhi ko e fonua, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku fakaʻauha ia; ka naʻe ʻikai ʻiloa ha taha.
EZE 22:31 Ko ia kuo u lilingi atu ai ʻa hoku houhau kiate kinautolu; kuo u fakaʻauha ʻakinautolu ʻi he afi ʻo hoku tuputāmaki:” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Kuo u totongi ki honau tumuʻaki pe ʻonautolu ʻa ʻenau faianga.”
EZE 23:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 23:2 “Foha ʻoe tangata, naʻe ʻi ai ʻae fefine ʻe toko ua ko e fānau ʻae faʻē pe taha:
EZE 23:3 Pea naʻa na fai angahala ʻi ʻIsipite; naʻa na fai angahala ʻi heʻena kei siʻi: pea naʻe fakangalemu ʻi ai honau huhu; pea fakavolu ʻi ai ʻae mataʻi huhu ʻo ʻenau kei tāupoʻou.
EZE 23:4 Pea ko hona hingoa ko ʻAhola ko e taʻokete, pea mo ʻAholipa ko e tehina: pea naʻe ʻaʻaku ʻakinaua, pea naʻa na fanauʻi ʻae fānau tangata mo e fānau fefine. Pea ko hono ʻuhinga ʻo hona hingoa, ko ʻAhola ko Samēlia ia, pea ko ʻAholipa ko Selūsalema ia.
EZE 23:5 Pea naʻe fai angahala ʻa ʻAhola lolotonga naʻe ʻaʻaku pe ia; pea naʻa ne ʻofa nanivi ki heʻene kau mamana ko hono kaunga nofoʻanga ko e kau ʻAsilia,
EZE 23:6 ‌ʻAkinautolu naʻe kofuʻaki ʻae kofu paʻuhiʻuhi, ʻae kau ʻeikitau mo e kau pule, ko e kau toulekeleka mo talavou ʻakinautolu kotoa pē, ko e kau heka hoosi ʻoku faʻa heka ai.
EZE 23:7 Naʻe pehē ʻene fai angahala mo kinautolu, ʻakinautolu kotoa pē ko e kau ongoongo ʻo ʻAsilia, pea mo kinautolu kotoa pē naʻa ne ʻofa nanivi ki ai: naʻa ne fakalielia ia mo honau ngaahi tamapua kotoa pē.
EZE 23:8 Pea naʻe ʻikai ke tuku ʻe ia ʻae fai angahala mei ʻIsipite: he naʻa nau takoto mo ia ʻi heʻene kei siʻi, naʻa nau fāʻufua ʻae huhu ʻo ʻene kei tāupoʻou, ʻonau lilingi kiate ia ʻenau feʻauaki.
EZE 23:9 Ko ia kuo u tuku ai ia ki he nima ʻo ʻene kau mamana, ki he nima ʻoe kau ʻAsila, ʻaia naʻa ne ʻofa nanivi ki ai.
EZE 23:10 Ko kinautolu eni, naʻa nau fakahā ʻene telefua, pea naʻa nau toʻo ʻene fānau tangata mo ʻene fānau fefine, mo tāmateʻi ia ʻaki ʻae heletā: pea naʻa ne hoko ʻo ongoongoa ia ʻi he kakai fefine; ko e meʻa ʻi heʻenau fai ʻae fakamaau kiate ia.
EZE 23:11 Pea ʻi he mamata ki ai ʻa hono tehina ko ʻAholipa, naʻa ne hoko ʻo fakalielia lahi hake ia ʻi heʻene holi kovi pea lahi hake ʻae fai feʻauaki ʻaʻana ʻi he feʻauaki ʻa hono taʻokete.
EZE 23:12 Naʻa ne ʻofa nanivi ki he kau ʻAsilia, ko hono kaunga nofoʻanga, ʻae ngaahi ʻeikitau mo e kau pule naʻe kofu fakaʻeiʻeiki, ʻae kau tangata naʻe heka hoosi, ko e kau talavou toulekeleka kotoa pē ʻakinautolu.
EZE 23:13 Pea naʻaku toki mamata kuo fakalieliaʻi ia, pea naʻa na tatau pe ʻi heʻena anga;
EZE 23:14 Pea naʻe tupu pe ʻa ʻene fai angahala: he naʻa ne sio leva ki he fakatātā tangata naʻe tohi ʻi he holisi fale, ʻae fakatātā ki he kau Kalitia naʻe tohi ʻaki ʻae enga kulokula,
EZE 23:15 Kuo nonoʻo ʻaki ʻae noʻo ʻa honau kongaloto, pea lahi ʻae teunga pulepule ʻi honau ʻulu, ʻo matamata ʻeiki kotoa pē, ʻo hangē ko e anga ʻae kau Papilone ʻi Kalitia, ko e fonua naʻa nau fānau ʻi ai:
EZE 23:16 Pea ʻi heʻene mamata leva ki ai ʻaki hono mata, naʻa ne manako ki ai, ʻo ne fekau ʻae kau talafekau kiate kinautolu ki Kalitia.
EZE 23:17 Pea naʻe haʻu ʻae kau Papilone kiate ia ki hono mohenga, ʻonau fakalielia ia ʻi heʻenau fai angahala, pea naʻe fakalielia ia ʻiate kinautolu, pea naʻe tafoki hono loto meiate kinautolu.
EZE 23:18 Ko ia naʻa ne fakahā ai ʻene angahala mo ne fakahā ʻene telefua: ko ia naʻe tafoki ai hoku loto ʻoʻoku meiate ia, ʻo hangē ko e tafoki hoku loto mei hono tokoua.
EZE 23:19 Ka naʻa ne fakalahi pe ʻene feʻauaki, ʻi heʻene fakamanatu ki he ngaahi ʻaho ʻo ʻene kei siʻi, ʻaia naʻa ne fai fakaangahala ai ʻi he fonua ko ʻIsipite.
EZE 23:20 He naʻa ne ʻofa nanivi ki heʻenau ʻofa, ʻakinautolu ʻoku tatau honau kakano mo e kakano ʻoe ʻasi, pea tatau ʻae meʻa ʻoku haʻu mei ai mo ia ʻoku haʻu mei ha hoosi.”
EZE 23:21 Naʻe pehē ʻa hoʻo manatuʻi ʻae fai fakalielia ʻa hoʻo kei siʻi, ʻi he fāʻufua ʻe he kau ʻIsipite ʻae mataʻi huhu ʻo hoʻo kei finemui.
EZE 23:22 ¶ “Ko ia, ʻE ʻAholipa, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u langaʻi hake ho kau mamana ke tuʻu kiate koe, ʻakinautolu kuo tafoki ho loto mei ai, pea te u fakaʻefi koe ʻiate kinautolu mei he potu kotoa pē,
EZE 23:23 ‌ʻAe kau Papilone, mo e kau Kalitia kotoa pē, ʻa Pikote, mo Soa, mo Koa, fakataha mo e kau ʻAsilia kotoa pē: ʻakinautolu kotoa pē ko e kau talavou toulekeleka, ʻae ngaahi ʻeikitau mo e kau pule, ʻae houʻeiki lahi mo ongoongo, ʻoku heka hoosi kotoa pē ʻakinautolu.
EZE 23:24 Pea te nau haʻu kiate koe mo e saliote mo e meʻa teka, mo e ngaahi teka, pea mo e fuʻu kakai tokolahi, ʻakinautolu ʻe tuʻu ʻaki kiate koe ʻae nonoʻo, mo e pā, pea mo e tatā ki he tau: pea te u tuku ʻae fakamaau kiate kinautolu, pea te nau fakamaauʻi koe ʻo faʻifaʻiteliha pe ki ai ʻakinautolu.
EZE 23:25 Pea ʻe ʻi ai hoku fuaʻa kiate koe, pea te nau fai fakamanavahē kiate koe: te nau motuhi ho ihu, pea mo ho telinga; pea ʻe mate ho toenga kakai ʻi he heletā: te nau ʻave hoʻo ngaahi tama mo hoʻo ngaahi taʻahine; pea ʻe fakaʻauha mālie ʻaki ʻae afi ʻa hono toe.
EZE 23:26 Te nau toʻo foki ho ngaahi kofu meiate koe, mo ʻave hoʻo ngaahi teunga lelei.
EZE 23:27 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku ngaohi ke tuku ʻa hoʻo fai fakalielia, mo hoʻo feʻauaki naʻe haʻu mo koe mei ʻIsipite: ko ia ʻe ʻikai toe sio ho mata kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te ke toe manatu ki ʻIsipite.”
EZE 23:28 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Vakai te u tukuange koe ki he nima ʻonautolu ʻoku ke fehiʻa ki ai, ki he nima ʻonautolu kuo tafoki mei ai ho loto:
EZE 23:29 Pea te nau ngaohi koe ʻi he fehiʻa lahi, pea te nau ʻave ʻae fua kotoa pē ʻa hoʻo ngāue, pea te nau tuku koe ke ke telefua mo masiva: pea ʻe fakatelefuaʻi ʻa hoʻo fai angahala, ʻio, ʻa hoʻo fakalielia mo hoʻo feʻauaki kotoa pē.
EZE 23:30 Pea te u fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate koe, koeʻuhi kuo ke holi ke angahala mo e hiteni, pea koeʻuhi kuo ke fakalielia ʻaki koe ʻa honau ngaahi tamapua.
EZE 23:31 Kuo ke ʻeveʻeva koe ʻi he hala ʻo ho tokoua; ko ia te u ʻange ai ki ho nima ʻa ʻene ipu ʻaʻana.”
EZE 23:32 “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ‘Te ke inu ke loloto mo lahi mei he ipu ʻa ho tokoua: ʻe kata manuki ʻaki koe, pea ʻe luma ʻaki koe; ʻoku lahi ʻae meʻa ʻoku ʻi ai.
EZE 23:33 ¶ “Te ke fonu koe ʻi he kona mo e mamahi, ʻi he ipu ʻoe fakaofo mo e fakaʻauha, ʻae ipu ʻa ho tokoua ko Samēlia.
EZE 23:34 ‌ʻIo, te ke inu ia mo mimisi ia ke maha, pea te ke maumau ia, mo motuhi ʻaki ia ho huhu pe ʻoʻou:’ ko au Sihova ko e ʻOtua, ‘kuo u lea ki ai.’
EZE 23:35 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Koeʻuhi kuo ke fakangaloʻi au, mo ke lī atu au ki ho tuʻa, ko ia ia te ke fua ai ʻa hoʻo fakalielia mo hoʻo ngaahi feʻauaki.”
EZE 23:36 ¶ Naʻe pehē foki ʻe Sihova kiate au; “Foha ʻoe tangata, ʻe ʻikai te ke fakamaauʻi ʻa ʻAhola mo ʻAholipa? ʻIo, fakahā ki ai ʻena fai fakalielia;
EZE 23:37 Kuo na fai ʻae tono tangata, pea ʻoku pani toto ʻa hona nima, pea kuo na fai angahala mo hona ngaahi tamapua, pea kuo na puleʻi ʻae fānau tangata naʻa na fanauʻi kiate au, ke ʻalu atu ʻi he afi ke nau ʻauha.
EZE 23:38 Kaeʻumaʻā ko au ia kuo na fai ki ai ʻae meʻa ni: kuo na fakaʻuliʻi hoku fale tapu ʻi he ʻaho pe taha, mo na maumauʻi hoku ngaahi ʻaho tapu.
EZE 23:39 He naʻe hili ʻae tāmate ʻenau fānau ki hona ngaahi tamapua, pea na omi foki ʻi he ʻaho pe ko ia ki hoku fale tapu ke fakalieliaʻi ia; pea, vakai, kuo pehē pe ʻena fai ʻi he lotolotonga ʻo hoku fale ʻoʻoku.
EZE 23:40 Pea mo eni foki, naʻa ke ʻave ha fekau ki he kau tangata mei he mamaʻo, ʻaia ne ʻalu ki ai ʻae fekau; pea vakai, naʻa nau haʻu: ʻakinautolu naʻa ke kaukau ai koe, mo ke vali ho mata, mo ke teuteu ʻaki koe ʻae ngaahi teunga;
EZE 23:41 Pea ke nofo ki he nofoʻanga fakaʻeiʻeiki, mo e palepale naʻe teuteu ʻi hono ʻao, ʻaia naʻa ke ai ki ai ʻa ʻeku meʻa namu kakala mo ʻeku lolo ʻaʻaku.
EZE 23:42 Pea naʻe ʻi ai ʻae leʻo ʻoe fuʻu tokolahi naʻe fakafiefia mo ia: pea naʻe ʻomi fakataha mo e fuʻu tokolahi ʻae kau Sapea mei he toafa, ʻakinautolu ʻoku faʻa ʻai ʻae vesa ki honau nima, mo e pale lelei ki honau ʻulu.
EZE 23:43 Pea u toki pehē ai kiate ia naʻe motuʻa pe mo e fai angahala, He te nau fai angahala eni mo ia, pea fai ʻe ia mo kinautolu?
EZE 23:44 Ka naʻa nau hū atu kiate ia ʻo hangē ko e ʻalu ki ha fefine feʻauaki: naʻe pehē ʻenau ʻalu atu kia ʻAhola mo ʻAholipa ʻae ongo fefine fakalielia.
EZE 23:45 ¶ Pea ʻe fakamaau ʻakinaua ʻe he kakai māʻoniʻoni ʻo taau mo ia kuo tono tangata, pea tatau mo e fefine kuo lilingi toto; he ko e ongo tono tangata ʻakinaua, pea ʻoku ʻi hona nima ʻae toto.”
EZE 23:46 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Te u ʻomi ha kakai kiate kinaua, pea te u tukuange ʻakinaua ke fetukutukuʻi mo maumauʻi.
EZE 23:47 Pea ʻe lisingi ʻaki ʻakinaua ʻae maka ʻe he kakai, pe tui ʻaki ʻenau heletā; te nau tāmateʻi ʻena fānau tangata mo ʻena fānau fefine, pea tutu ʻaki ʻae afi ʻa honau fale.
EZE 23:48 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku fakangata ʻae fai fakalielia mei he fonua, koeʻuhi ke ako ʻaki ia ki he kau fefine kotoa pē, ke ʻoua naʻa fai ʻo hangē ko hoʻo mo fakalielia.
EZE 23:49 Pea te nau totongi kiate kimoua ʻa hoʻomo fakalielia, pea te mo fua ʻekimoua ʻae hia ʻa hoʻomo tauhi tamapua; pea te mo ʻilo ko au ko Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 24:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻi hono hiva ʻoe taʻu, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, mo hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, ʻo pehē,
EZE 24:2 Foha ʻoe tangata, tohi ʻe koe ʻae hingoa ʻoe ʻaho ko eni: he naʻe teuteu ʻae tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema ʻi he ʻaho ko eni.
EZE 24:3 Pea ke lea ʻaki ha fakatātā ki he fale angatuʻu, mo ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Fokotuʻu ʻae kulo, fokotuʻu ia pea lilingi ha vai ki ai:
EZE 24:4 Tānaki ʻae ngaahi konga ki ai, ʻae konga lelei kotoa pē, ʻae alanga mui mo e alanga muʻa; fakafonu ʻaki ia ʻae ngaahi hui lelei.
EZE 24:5 Fili mai ʻaia ʻoku lelei hake ʻi he fanga manu, pea ʻai ʻae ngaahi hui ki lalo ʻi ai, pea ʻai ke lelei ʻaupito, pea fakamoho ʻae hui ʻi ai.”
EZE 24:6 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Malaʻia ki he kolo kuo pani toto, ʻae kulo ko ia, ʻoku kei ʻi ai ʻae ʻuli, kuo teʻeki ke mavahe hono ʻuli mei ai! Toʻo taki taha mai ʻae konga mei ai, pea ʻoua naʻa filifilimānako.
EZE 24:7 He ʻoku ʻi loto ʻiate ia ʻa hono toto kuo ne ʻai ia ki he funga maka; naʻe ʻikai te ne lilingi ia ki he kelekele ke ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae efu:
EZE 24:8 Ka koeʻuhi ke tupu ʻae houhau mo fakahoko hono tautea; kuo u tuku ai hono toto ki he funga maka, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻufiʻufi ia.”
EZE 24:9 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Malaʻia ki he kolo pani toto! ʻIo, te u fokotuʻu ke lahi ʻae fefie ki he afi.
EZE 24:10 ‌ʻAi pe ʻae fefie, pea tafu ʻae afi, pea tutu ʻae kakano, pea ʻai ke fifisi lahi, pea tuku ke vela ʻae ngaahi hui.
EZE 24:11 Pea toki ʻai maha pe ia ki he afi, koeʻuhi ke vela ai hono palasa, ʻio, ke vela, pea koeʻuhi ke molū hono fakalielia ʻi ai, pea ke ʻosi mei ai ʻae ʻuli ʻoku tētē.
EZE 24:12 Kuo ne fakaongosia ia ʻi he ngaahi loi, pea naʻe ʻikai mahuʻi meiate ia ʻa hono ʻuli: ko e [meʻa ]ʻuli ʻi ai ʻe tō ki he afi.
EZE 24:13 ‌ʻOku fakalielia hoʻo [meʻa ]ʻuli: pea koeʻuhi kuo u fakamaʻa koe kae ʻikai te ke maʻa, ʻe ʻikai toe fakamaʻa koe, kaeʻoua ke u ʻai ke hoko ʻa hoku houhau kiate koe.
EZE 24:14 Ko au ko Sihova kuo u lea ki ai: ʻe hoko pe ia, pea te u fai ia ʻeau; ʻe ʻikai te u fakaholomui, pea ʻe ʻikai te u mamae, pe te u fakatomala; ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, te nau fakamaauʻi koe ʻo fakatatau ki ho hala, pea tatau mo hoʻo ngāue kuo ke fai.”
EZE 24:15 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 24:16 “Foha ʻoe tangata, vakai, ʻoku ou toʻo atu ʻaia ʻoku holi ki ai ho mata, ʻi he tā pe taha: ka ʻe ʻikai te ke mamahi pe tangi, pea ʻe ʻikai tafe hifo ho loʻimata.
EZE 24:17 ‌ʻOua naʻa tangi, pea ʻoua naʻa fai ha mamahi, koeʻuhi ko e pekia; ʻai pe ʻae tatā ki ho ʻulu, pea ʻai mo e topuvaʻe ki ho vaʻe, pea ʻoua naʻa puke ngutu, pea ʻoua naʻa kai ʻae mā ʻae kau tangilāulau.”
EZE 24:18 Ko ia naʻaku lea ki he kakai ʻi he pongipongi: pea ʻi heʻene hoko ki he efiafi naʻe pekia ʻa hoku uaifi; pea naʻaku fai ʻi he pongipongi ʻe taha ʻo hangē ko ia naʻe fekau mai.
EZE 24:19 ¶ Pea naʻe pehē mai ʻe he kakai kiate au, “ʻE ʻikai te ke fakahā mai hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni kiate kimautolu, pe ko e hā kuo ke fai pehē ai?”
EZE 24:20 Pea naʻaku tali ʻaki ʻeni kiate kinautolu, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 24:21 “Lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai te u fakalieliaʻi ʻa hoku fale tapu, ʻaia ko homou mālohiʻanga, ʻaia ʻoku holi ki ai ho mata, pea mamae ki ai ho laumālie; pea ko ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine kuo mou tuku ʻe hinga ʻi he heletā.
EZE 24:22 Pea te mou fai ʻo hangē ko ia kuo u fai: ʻe ʻikai te mou pupuni ngutu, pe te mou kai ʻi he mā ʻae kakai tangilāulau.
EZE 24:23 Pea ʻe tatā pe homou ʻulu, pea ʻai mo e topuvaʻe ki homou vaʻe ʻe ʻikai te mou mamahi pe fai ʻae tangi ka te mou fakaʻauʻausino pe, koeʻuhi ko hoʻomou hia, pea femamahiʻaki pe ʻiate kimoutolu
EZE 24:24 Ko ia ko ʻIsikieli ko e fakaʻilonga ia kiate kimoutolu: te mou fai ʻekimoutolu ʻo hangē ko ia kotoa pē kuo ne fai ʻe ia: pea ka hoko mai eni, te mou ʻilo ko au ko Sihova ko e ʻOtua.
EZE 24:25 ¶ “Ko eni foki, ʻa koe foha ʻoe tangata, ʻi he ʻaho ko ia te u toʻo atu ai meiate kinautolu honau mālohi, mo e fiefia ʻo ʻenau nāunau, ʻae holi ʻa honau mata, mo ia kuo tukupau honau loto ki ai, ʻa honau ngaahi foha mo honau ngaahi ʻofefine, ʻikai ʻe pehē,
EZE 24:26 Ko ia ʻe hao ʻi he ʻaho ko ia ʻe haʻu kiate koe ke fakaongo ia ki ho telinga?
EZE 24:27 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe matoʻo ho ngutu kiate ia kuo hao, pea te ke lea, pea ʻe ʻikai te ke kei noa: pea ko e fakaʻilonga koe kiate kinautolu; pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 25:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 25:2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki he kau ʻAmoni, pea kikite kiate kinautolu;
EZE 25:3 Pea ke pehē ki he kau ʻAmoni, Fanongo mai ki he folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua; ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; koeʻuhi naʻa ke fakamaʻitoʻa mai ki hoku fale tapu ʻi hono fakalieliaʻi; pea ki he fonua ʻo ʻIsileli ʻi hono fakalala; pea ki he fale ʻo Siuta ʻi hono ʻave ʻakinautolu ke fakapōpulaʻi;
EZE 25:4 Vakai, ko ia ia te u tukuange ai koe ki he kakai hahake ke nau maʻu koe, pea te nau fokotuʻu honau nofoʻanga fakaʻeiʻeiki ʻiate koe; mo langa honau ngaahi fale ʻiate koe; te ne kai hoʻo fua, pea te nau inu hoʻo huʻahuhu.
EZE 25:5 Pea te u ngaohi ʻa Lepaa ko e fale kāmeli, pea ko ʻAmoni ko e nofoʻanga ʻoe fanga sipi; pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 25:6 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; koeʻuhi kuo ke pasi ho nima, mo malaki ʻaki ho vaʻe, pea ke fiefia ʻi loto, ko e meʻa ʻi hoʻo fehiʻa lahi ki he fonua ʻo ʻIsileli;
EZE 25:7 Vakai, ko ia ia te u mafao atu ai hoku nima kiate koe, pea te u tuku koe ke veteki ʻe he kakai hiteni; pea te u motuhi ʻakimoutolu mei he kakai, pea te u pule ke ke ʻosiʻosi mei he ngaahi fonua: Te u fakaʻauha koe; pea te ke ʻilo ko Sihova au.”
EZE 25:8 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Koeʻuhi ʻoku pehē ʻe Moape, pea mo Seia, Vakai, ʻoku tatau ʻae fale ʻo Siuta mo e hiteni kotoa pē;
EZE 25:9 Ko ia, vakai, Te u fakaava ʻae feituʻu ʻo Moape mei hono ngaahi kolo, ʻae kolo ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo hono fonua, ʻaia ko e ongoongolelei ʻoe fonua, ʻa Pete-Sesimote mo Pealimeoni, mo Kiliatemi,
EZE 25:10 Ki he kakai mei he potu hahake ke nau maʻu ia mo e kau ʻAmoni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe manatuʻi ʻae kau ʻAmoni ʻi he ngaahi puleʻanga.
EZE 25:11 Pea te u fai ʻae tautea ki Moape pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 25:12 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko e meʻa kuo fai ʻe ʻItomi ki he fale ʻo Siuta ʻi heʻene tautea ia, pea kuo ne fai hala ʻaupito, mo fakafāsifasi ia kiate kinautolu;
EZE 25:13 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Te u mafao atu foki ʻeau ʻa hoku nima ki ʻItomi, pea te u fakaʻosi mei ai ʻae tangata pea mo e manu; pea te u ngaohi ia ke lala ʻo fai mei Temani; pea ʻe hinga ʻi he heletā ʻakinautolu ʻoku ʻo Temani.
EZE 25:14 Pea te u ʻai ke hilifaki ʻa hoku houhau ki ʻItomi ʻi he nima ʻo hoku kakai ko ʻIsileli; pea te nau fai ki ʻItomi ʻo hangē ko hoku houhau, pea fakatatau mo ʻeku tuputāmaki; pea te nau ʻilo ʻa hoku houhau,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 25:15 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Koeʻuhi kuo fai fakafasifasi ʻae kau Filisitia, ʻonau fai ʻae tautea mo e loto fehiʻa, ke fakaʻauha ia ʻi he fehiʻa ʻe ʻikai ngata;
EZE 25:16 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u mafao atu ʻeau hoku nima ki he kakai Filisitia, pea teu motuhi ʻae kakai Keliti, mo fakaʻauha ʻa hono toe ʻoku ʻi he matātahi.
EZE 25:17 Pea te u fai ʻae totongi lahi kiate kinautolu mo e valoki kakaha; pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka tuku atu hoku houhau kiate kinautolu.”
EZE 26:1 Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma taha taʻu, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko mai kiate au ʻae folofola ʻa Sihova, ʻo pehē,
EZE 26:2 “Foha ʻoe tangata, koeʻuhi kuo lea pehē ʻe Taia ki Selūsalema, ‘Maʻitoʻa, kuo maumauʻi ia, ko e matanikolo naʻe kakaiʻia: kuo tafoki mai kiate au: te u maʻumeʻa au ʻi hono fakalala.’
EZE 26:3 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe, ʻE Taia, pea te u pule ke ʻalu hake kiate koe ʻae ngaahi puleʻanga lahi, ʻo hangē ko e loloma hake ʻe he tahi ʻa hono peau.
EZE 26:4 Pea te nau maumauʻi ʻae ngaahi ʻā ʻo Taia, pea holoki hifo hono ngaahi fale leʻo māʻolunga: Te u vaku foki hono efu meiate ia, pea te u ngaohi ia ke tatau mo e funga maka pē.
EZE 26:5 ‌ʻE hoko ia ko e potu tautauʻanga kupenga ʻi he loto tahi: he ko au ko Sihova ko e ʻOtua, kuo lea ki ai: pea ʻe hoko ia ko e koloa vete ki he ngaahi puleʻanga.
EZE 26:6 Pea ʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā ʻa hono ngaahi ʻofefine ʻaia ʻe ʻi he ngoueʻanga: pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 26:7 ¶ He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Vakai te u ʻomi ki Taia ʻa Nepukalesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ko e tuʻi ʻi he ngaahi tuʻi, mei he tokelau, ʻe haʻu mo e hoosi, pea mo e saliote, pea mo e kau heka hoosi, mo e ngaahi matatau, mo e kakai tokolahi.
EZE 26:8 Te ne tāmateʻi ʻaki ʻae heletā ʻa ho ngaahi ʻofefine ʻoku ʻi he ngoueʻanga: pea te ne ngaohi kolo kiate koe, mo tanu puke kiate koe, pea hiki hake ʻae mahafutau kiate koe.
EZE 26:9 Pea te ne fokotuʻu ʻae nāunau ʻoe tau ki ho ngaahi ʻā, pea ʻe maumau ʻaki hono toki ʻa ho ngaahi fale leʻo māʻolunga.
EZE 26:10 Pea ʻe ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae efu ko e meʻa ʻi he tokolahi ʻo ʻene fanga hoosi: ʻe ngalulu ho ngaahi ʻā ʻi he longoaʻa ʻae kau heka hoosi mo e vaʻe saliote, mo e ngaahi saliote, ʻoka hū ia ki ho ngaahi matapā ʻo hangē ko e ʻoho ʻae kakai ki ha kolo ʻoku kapasi.
EZE 26:11 ‌ʻE malaki ʻaki ʻae vaʻe ʻo ʻene fanga hoosi ho hala kotoa pē: te ne tāmateʻi ʻaki ʻae heletā ʻa hoʻo kakai, pea ʻe holoki hifo ki he kelekele ʻa hoʻo ngaahi kolo tau mālohi.
EZE 26:12 Pea te nau veteki ʻa hoʻo koloa, pea maʻu fakamālohi hoʻo ngaahi meʻa fakatau: pea te nau holoki ho ngaahi ʻā, mo maumauʻi ho ngaahi fale fakasanisani: pea te nau laku ki loto tahi hoʻo ngaahi maka mo hoʻo ʻakau, pea mo ho efu.
EZE 26:13 Pea te u ngaohi ke longo hifo ʻae leʻo ʻo hoʻo kau fasi hiva; pea ʻe ʻikai toe ongo mai ʻae tatangi ʻo hoʻo ngaahi haʻape.
EZE 26:14 Pea te u ngaohi koe ke tatau mo e funga maka: te ke hoko koe ko e potu tautauʻanga kupenga; ʻe ʻikai toe langa koe: he ko au ko Sihova, kuo u lea ki ai, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 26:15 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki Taia; “ʻIkai ʻe tetetete ʻae ngaahi motu ʻi he longoaʻa ʻo hoʻo hinga, ʻoka pā hake ʻae tangi ʻanautolu kuo teʻia, ʻoka hoko ʻae tāmateʻi ʻi loto ʻiate koe?
EZE 26:16 ‌ʻE ʻalu hifo ai ʻae ngaahi ʻeiki ʻoe tahi, mei honau ngaahi nofoʻa fakatuʻi, pea tuku atu honau ngaahi kofu; te na kofuʻaki ʻae manavahē; te nau nofo hifo ki he kelekele, pea te nau tetetete maʻuaipē, pea nau ofo ʻaupito koeʻuhi ko koe.
EZE 26:17 Pea te nau fai ʻae tangilāulau koeʻuhi ko koe, ʻo pehē kiate koe, ʻOiauē ʻa ho maumauʻi, ʻa koe naʻe fakakakai ʻe he kau toutai, ʻa koe ko e kolo ongoongo, ʻaia naʻe mālohi ʻi tahi, ʻaia pea mo hono kakai, ʻa koe naʻa ke fakamanavahēʻi ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani.
EZE 26:18 ‌ʻE tetetete ʻae ngaahi motu ʻi he ʻaho ʻe holoki ai koe; ʻio, ʻe puputuʻu ʻae ngaahi motu ʻoe tahi ko e meʻa ʻi he hiki atu koe.”
EZE 26:19 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻO kau ka ngaohi koe ko e kolo kuo lala, ʻo tatau mo e ngaahi kolo ʻoku ʻikai ʻi ai ha kakai; ʻo kau ka ʻomi ʻae tahi kiate koe pea lōmaki ʻaki koe ʻae moana loloto.
EZE 26:20 ‌ʻO kau ka fakahifo koe ki lalo fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo, pea mo e kakai naʻe ʻi muʻa ange, pea u tuku koe ki he potu māʻulalo ʻoe kelekele, ʻi he ngaahi potu siʻaki talu mei muʻa, ke fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ke kei kakai; pea te u fokotuʻu ʻae nāunau ʻi he fonua ʻae moʻui;
EZE 26:21 Te u ngaohi koe ko e meʻa fakaʻulia, pea te ke ʻikai ʻo taʻengata: neongo ha kumi kiate koe, ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻilo koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 27:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 27:2 “Ko eni, ʻe foha ʻoe tangata, ke ke fai ʻae tangilāulau koeʻuhi ko Taia;
EZE 27:3 Pea ke pehē ki Taia, ʻa koe ʻoku tuʻu taupotu ki tahi, ko e fai fakatau ki he kakai mei he ngaahi motu lahi, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE Taia, ʻa koe kuo ke pehē ʻe koe, Ko au ʻoku ou toulekeleka haohaoa.
EZE 27:4 ‌ʻOku aʻu atu ho ngataʻanga ki he loto tahi, pea kuo fakasanisaniʻi koe ke haohaoa ʻe hoʻo kau tufunga.
EZE 27:5 Kuo nau faʻu ho ngaahi vaka mei he ngaahi ʻakau ko e fea mei Sina: kuo nau taʻanga mei he ngaahi sita ʻo Lepanoni ke ngaohi ʻae ngaahi fanā kiate koe.
EZE 27:6 Naʻe ngaohi mei he ʻoke ʻo Pesani hoʻo ngaahi fohe tauʻaʻalo; naʻe ngaohi hoʻo ngaahi hekaʻanga ʻaki ʻae lei naʻe ʻomi mei he ngaahi motu ʻo Kitimi.
EZE 27:7 Naʻa ke fuka ʻaki ʻae tupenu lelei naʻe tuitui fakasanisani mei ʻIsipite; ko e tupenu paʻuhiʻuhi mo e kulaʻahoʻaho mei he ʻotu motu ʻo ʻIlisa ko ia naʻa ke kofuʻaki koe.
EZE 27:8 Ko e kakai ʻo Saitone mo ʻAvate ko hoʻo kau toutai ʻakinautolu; pea ko hoʻo kakai poto ʻiate koe, ʻE Taia, ko e kau fakahao vaka ʻakinautolu.
EZE 27:9 Ko e kakai mātuʻa ʻo Kepale mo hono kau poto ko e tufunga foʻu vaka ʻakinautolu: pea naʻe ʻiate koe ʻae vaka mei he tahi kotoa pē mo honau kakai, ko hoʻo kau fai fakatau ʻakinautolu.
EZE 27:10 Ko hoʻo ngaahi matatau ko e kakai ia mei Peasia pea mo Soti pea mo Futi, ko hoʻo kau toʻa ʻakinautolu; naʻa nau tautau ʻiate koe ʻae pā pea mo e tatā ki he tau; naʻa nau fakatupu ongoongolelei kiate koe.
EZE 27:11 Naʻe kau taha mo hoʻo kau tau ʻi hoʻo ngaahi ʻā ʻae kakai ʻo ʻAvate; pea naʻe ʻi ho ngaahi fale leʻo māʻolunga ʻae kau Kamatini, naʻa nau tautau takatakai pe ʻenau ngaahi pā ʻi he ngaahi ʻā; kuo nau fakahaohaoa ʻekinautolu ho toulekeleka.
EZE 27:12 Naʻe fakatau meiate koe ʻe Tasisi, ko e meʻa ʻi he lahi ʻo hoʻo koloa kehekehe: naʻa nau fakatau ʻi hoʻo ngaahi fakatauʻanga ʻi he siliva, mo e ukamea, mo e tini, pea mo e pulu.
EZE 27:13 Ko hoʻo kau fakatau ʻa Savani, mo Tupale, pea mo Meseke, naʻa nau fakatau tangata, pea mo e ngaahi ipu palasa ʻi hoʻo fakatauʻanga.
EZE 27:14 Naʻe fakatau ʻae hoosi mo e kau heka hoosi, pea mo e miuli, ʻekinautolu mei he fale ʻo Tokalama.
EZE 27:15 Ko hoʻo kau fakatau ʻae kakai mei Tetani; naʻe fakatau mei ho nima ʻae ngaahi motu lahi; naʻa nau ʻomi meʻaʻofa kiate koe, ko e lei mo e ʻeponi.
EZE 27:16 Naʻe fakatau meiate koe ʻa Silia, koeʻuhi naʻe lahi ʻae meʻa naʻe ngaohi ʻiate koe; naʻa nau fakatauʻaki ʻekinautolu ʻae maka koloa, mo e kulaʻahoʻaho, mo e tuitui fakasanisani, mo e tupenu lelei, mo e feo mo e makakikila.
EZE 27:17 Ko Siuta, mo e fonua ʻo ʻIsileli ko hoʻo kau fakatau ʻakinautolu: naʻa nau fakatauʻaki ʻae uite, mo e mula nanamu, mo e hana, mo e honi, mo e lolo, pea mo e paame.
EZE 27:18 Naʻe fakatau ʻa Tamasikusi ʻiate koe, koeʻuhi koe lahi ʻae meʻa naʻe ngaohi ʻiate koe, lahi ʻaupito ʻa hoʻo koloa; ʻi he uaine ʻo Helipone, pea mo e fulufuluʻi sipi hinehina.
EZE 27:19 Naʻe feʻaluʻaki foki ʻi ho ngaahi fakatauʻanga ʻa Tani, pea mo Savani: naʻe fakatau ʻiate koe ʻae ukamea ngingila, mo e sinamoni, mo e ʻakau namu kakala.
EZE 27:20 Naʻe fakatau ʻiate koe ʻe Tetani ʻae ngaahi kofu mahuʻinga ki he saliote.
EZE 27:21 Naʻe fakatau ʻiate koe ʻe ʻAlepea, mo e ngaahi ʻeiki ʻo Keta, ʻae fanga lami, mo e fanga sipitangata pea mo e fanga kosi: ko ʻenau meʻa fakatau ʻanautolu ia.
EZE 27:22 Ko e kau fakatau ʻo Sipa mo Laama, ko hoʻo kau fakatau ʻakinautolu: naʻa nau fakatau ʻiate koe ʻae ngaahi ʻakau namu kakala mahuʻinga mo e ngaahi maka koloa, pea mo e koula.
EZE 27:23 Ko hoʻo kau fakatau ʻa Halani, mo Kane, mo ʻIteni, mo e kakai fakatau mei Sipa, mo ʻAsilia, pea mo Kilimati.
EZE 27:24 Ko hoʻo kau fakatau ʻakinautolu ni ʻi he ngaahi koloa kehekehe, ʻi he tupenu ki hoʻo meʻa fakatau.
EZE 27:25 Naʻe taʻanga ʻaki koe ʻe he ngaahi folau mei Tasisi ʻi ho potu fakatau: pea naʻe fakakoloaʻi koe, pea naʻe ngaohi koe ke ke nāunauʻia ʻaupito ʻi he ngaahi potu tahi ko ia.
EZE 27:26 ¶ “Kuo ʻave koe ʻe hoʻo kau tauʻaʻalo ki he ngaahi vai lahi: kuo maumauʻi koe ʻi loto tahi ʻe he matangi hahake.
EZE 27:27 Pea ko hoʻo koloa, mo ho fakatauʻanga, mo hoʻo meʻa fakatau, ko hoʻo kau toutai mo hoʻo kau fakahao vaka, mo e kakai foʻu vaka, mo e kau fakatau ʻiate koe, mo hoʻo kau tau kotoa pē ʻoku ʻiate koe, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻi ho lotolotonga, te nau ngalo ki loto tahi ʻi he ʻaho ʻe fakaʻauha ai koe.
EZE 27:28 ‌ʻE ngalulu ʻae ngaahi peau ʻi he pā mai ʻae tangi ʻa hoʻo kau fakahao vaka.
EZE 27:29 Pea ʻe hifo mei honau vaka ʻakinautolu ʻoku tauʻaʻalo, mo e kau toutai, mo e kau fakahao vaka kotoa pē ʻi he tahi, pea te nau tutuʻu ai;
EZE 27:30 Pea te nau hiki honau leʻo ke ongo atu kiate koe, pea te nau tangi mamahi, pea te nau lī hake ʻae efu ki honau ʻulu, pea te nau olooloʻi ʻakinautolu ʻi he efuefu:
EZE 27:31 Pea te nau fakatelefua ʻaupito ʻakinautolu koeʻuhi ko koe, mo nau ʻai ʻae tauangaʻa, pea te nau tangi koeʻuhi ko koe ʻi he mamahi ʻo honau loto, pea fai mo e tangilāulau fakamamahi.
EZE 27:32 Pea ʻi heʻenau mamahi, te nau fai ʻae tangilāulau koeʻuhi ko koe, ʻonau tangi mamahi koeʻuhi ko koe ʻo pehē, ‘Ko e kolo fē ʻoku hangē ko Taia, kuo maumauʻi ʻi he loto tahi?
EZE 27:33 Naʻa ke fakamahu ʻae kakai tokolahi ʻi he ngaahi meʻa naʻe fetuku meiate koe ki he ngaahi potu tahi; naʻa ke fakakoloa ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, ʻi he lahi ʻo hoʻo koloa mo hoʻo meʻa fakatau.
EZE 27:34 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe maumauʻi koe ʻe he ngaahi peau ʻi he loloto ʻoe ngaahi vai, ʻe hinga ai mo koe ʻa hoʻo koloa mo hoʻo kakai kotoa pē.’
EZE 27:35 “ʻE ofo ʻiate koe ʻae kakai kotoa pē ʻi he ngaahi ʻotu motu, pea ʻe manavahē lahi honau kau pule, te nau mata kehe ʻi heʻenau puputuʻu.
EZE 27:36 ‌ʻE fakaʻiseʻisa ʻae kau fakatau koloaʻia ʻi he kakai kiate koe: te ke hoko koe ko e meʻa fakaʻulia; pea ʻe ʻikai te ke toe ʻi ai ʻo taʻengata.”
EZE 28:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 28:2 “Foha ʻoe tangata, ke ke lea ki he tuʻi ʻo Taia, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo hiki hake ho loto, pea kuo ke pehē, ‘Ko e ʻotua au,’ ʻoku ou nofo ʻi he nofoʻanga ʻoe ʻOtua, ʻi he loto tahi; ka ko e tangata pe ʻa koe, ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua, neongo hoʻo ʻai ho loto ke ke hangē ko e ʻOtua:
EZE 28:3 Vakai, ʻoku ke poto hake ʻia Taniela; ʻoku ʻikai ha meʻa lilo te nau faʻa fufū meiate koe:
EZE 28:4 Ko e meʻa ʻi hoʻo poto mo hoʻo faʻa ʻilo, kuo ke maʻu ʻe koe ʻae koloa lahi, pea kuo ke tānaki ʻae koula mo e siliva, ki he tukuʻanga koloa:
EZE 28:5 Ko e meʻa ʻi he lahi ʻo hoʻo poto, pea mo hoʻo faʻa fakatau, kuo ke fakalahi ai ʻa hoʻo koloa, pea kuo hiki hake ho loto koeʻuhi ko hoʻo koloaʻia.
EZE 28:6 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua koeʻuhi kuo ke ʻai ho loto ke ke hangē ko ha ʻOtua;
EZE 28:7 Vakai, ko ia te u ʻomi ai kiate koe ʻae kau muli, ʻae kau mālohi mei he ngaahi puleʻanga: pea te nau toho ʻenau heletā ki he toulekeleka ʻo hoʻo poto, pea te nau fakaʻuliʻi hoʻo ngingila.
EZE 28:8 Te nau fakahifo koe ki lalo ki he luo, pea te ke mate ʻi he mateʻanga ʻonautolu ʻoku mate tāmateʻi ʻi loto tahi.
EZE 28:9 ‌ʻIkai te ke pehē pe ʻi he ʻao ʻo ia te ne tāmateʻi koe, Ko e ʻOtua au? Ka ko e tangata pe koe, ka ʻe ʻikai te ke ʻOtua, ʻi he nima ʻo ia te ne tāmateʻi koe.
EZE 28:10 Te ke mate ʻi he mateʻanga ʻo ha taha taʻekamu, ʻi he nima ʻoe kau muli: he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko au ia, kuo lea ki ai.”
EZE 28:11 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 28:12 “Foha ʻoe tangata, ke ke tangilāulau koeʻuhi ko e tuʻi ʻo Taia, pea ke pehē ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; kuo ke ngaohi ho fakatātā, ʻi he poto, mo e toulekeleka haohaoa.
EZE 28:13 Kuo ke ʻi ʻIteni ko e ngoue ʻae ʻOtua naʻe ʻuʻufi ʻaki koe ʻae maka koloa kotoa pē, ʻae satiose, mo e topasi, mo e taiamoni, mo e pelili, mo e onikisi, mo e sasipa, mo e safaia, mo e ʻemalata, mo e kaponika, pea mo e koula: ʻi he ʻaho naʻe fanauʻi ai koe, naʻe teuteu ʻae teunga ʻo hoʻo ngaahi meʻatatangi mo hoʻo ngaahi meʻaifi ʻiate koe.
EZE 28:14 ‌ʻOku ke hangē koe ko e Selupi ʻoku fakamalumalu mei ʻolunga; kuo u ʻai koe ʻeau ke ke pehē: naʻa ke ʻi he moʻunga tapu ʻoe ʻOtua; kuo ke feʻaluʻaki ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi maka afi.
EZE 28:15 Naʻa ke haohaoa ʻi ho hala mei ho fanauʻi ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe ʻilo ai ʻiate koe ʻae angahala.
EZE 28:16 Ko e meʻa ʻi hono lahi ʻo hoʻo fai fakatau kuo nau fakapito koe ʻi he fakamālohi, pea kuo ke fai hala: ko ia ia te u liʻaki ai koe mei he moʻunga tapu ʻoe ʻOtua, ʻo hangē ko ha taha fakalielia: pea te u fakaʻauha koe, ʻa koe ko e selupi ʻoku lolofa mai, mei he lotolotonga ʻoe ngaahi maka afi.
EZE 28:17 Naʻe hiki ho loto ko e meʻa ʻi ho toulekeleka, pea kuo ke maumauʻi hoʻo poto ko e meʻa ʻi ho nāunauʻia: te u lī hifo koe ki he kelekele, te u fakatōkilalo koe ʻi he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi, koeʻuhi ke nau mamata kiate koe.
EZE 28:18 Kuo ke fakalieliaʻi ho ngaahi fale tapu ʻi he lahi ʻo hoʻo fai hala, mo e kovi ʻa hoʻo fai fakatau; ko ia te u ʻomi ʻae afi mei loto ʻiate koe, pea te ne fakaʻauha koe, te u liliu koe ko e efuefu ʻi he funga ʻo māmani ʻi he ʻao ʻonautolu kotoa pē ʻoku siofia koe.
EZE 28:19 ‌ʻE ofo kiate koe ʻakinautolu kotoa pē ʻi he kakai ʻoku ʻiloʻi koe: te ke hoko ko e meʻa fakailifia, pea ʻe ʻikai te ke kei ʻi ai ʻo taʻengata.”
EZE 28:20 ¶ Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 28:21 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki Saitone, pea ke kikite ki ai,
EZE 28:22 Pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻE Saitone, ʻoku ou tuʻu au kiate koe; pea ʻe fakaongoongoleleiʻi au ʻiate koe, pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka fai ʻae fakamaau kiate ia, pea ka fakamāʻoniʻoniʻi au ʻiate ia.
EZE 28:23 He te u fekau atu kiate ia ʻae mahaki fakaʻauha, pea ʻe tafe ʻae toto ʻi hono ngaahi hala; pea ʻe tautea ʻaki ʻae heletā ʻi hono lotolotonga, pea mei he potu kotoa pē, ʻakinautolu kuo lavea; pea te nau ʻilo ai ko Sihova au.
EZE 28:24 Pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ha tolounua ki he fale ʻo ʻIsileli, pe ha talaʻi ʻakau fakamamahi ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku nofo takatakai ʻiate ia, ʻakinautolu naʻe manuki kiate ia; pea te nau ʻilo au, ko au ko Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 28:25 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻO kau ka tānaki mai ʻae fale ʻo ʻIsileli, mei he kakai kuo nau movetevete atu ki ai, pea ka fakamāʻoniʻoniʻi au ʻi he ʻao ʻoe hiteni, te nau toki nofo ki honau fonua, ʻaia naʻaku foaki ki heʻeku tamaioʻeiki ko Sēkope.
EZE 28:26 Pea te nau nofo lelei pe ʻi ai, pea te nau langa fale, pea tō ngoue vaine; ʻio, te nau nofo fiemālie, ʻo kau ka fai ʻeau ʻae tautea kiate kinautolu ʻoku manukiʻi ʻakinautolu, ʻakinautolu ʻoku nofo takatakai ʻi ai; pea te nau ʻilo au, ko Sihova ko honau ʻOtua.
EZE 29:1 Naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻi hono hongofulu ʻoe taʻu, mo hono hongofulu ʻoe māhina, pea mo hono hongofulu ma ua ʻoe ʻaho, ʻo pehē,
EZE 29:2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea kikite kiate ia, pea mo ʻIsipite kātoa.
EZE 29:3 Lea, pea ke pehē, ‘ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe, ʻe Felo, tuʻi ʻo ʻIsipite, ʻa koe ko e kalokataile ʻoku tokoto ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi vaitafe, ʻa koe kuo ke pehē, ‘Ko hoku vaitafe ʻoku ʻoʻoku pe ia, pea kuo u ngaohi ia kiate au pē.’
EZE 29:4 Ka te u ʻai ʻeau ʻae mātaʻu ʻi ho ngutu, pea te u pule ki he ika kotoa pē ʻi ho ngaahi vaitafe, ke nau pipiki ki ho ʻuno, pea te u fusi hake koe mei he loto vaitafe, pea ʻe pipiki ki ho ʻuno ʻae ika kotoa pē ʻi ho ngaahi vaitafe.
EZE 29:5 Pea te u tuku siʻaki pe koe ki he toafa, ʻa koe mo e ika kotoa pē ʻo ho ngaahi vaitafe: te ke tō atu ki he ʻatā ʻoe ngaahi potu ngoue; pea ʻe ʻikai toe fakamaʻopo koe pe tānaki: kuo u foaki koe ko e meʻakai ki he fanga manu ʻoe vao, pea mo e fanga manupuna ʻoe langi.
EZE 29:6 Pea ʻe ʻilo ʻe he kakai kotoa pē ʻo ʻIsipite ko au ko Sihova, koeʻuhi kuo nau tatau pe mo e vaʻa kaho ki he fale ʻo ʻIsileli.
EZE 29:7 ‌ʻI heʻenau puke koe ʻi honau nima naʻa ke mafesi, pea makohikohi ai honau nima kotoa pē: pea ʻi heʻenau faʻaki kiate koe naʻa ke fasi, pea fakahomohomo ai honau hokotanga hui kotoa pē.”
EZE 29:8 ¶ Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Vakai te u ʻomi ʻae heletā kiate koe pea tuʻusi meiate koe ʻae tangata pea mo e manu.
EZE 29:9 Pea ʻe lala mo vaoa ʻae fonua ʻo ʻIsipite; pea te nau ʻilo ko au ko Sihova; koeʻuhi kuo ne pehē ʻe ia, ʻOku ʻoʻoku ʻae vaitafe, pea kuo u ngaohi ia ʻeau.
EZE 29:10 Vakai, ko ia ia ʻoku ou tuʻu au kiate koe, pea mo ho ngaahi vaitafe, pea te u ngaohi ʻae fonua ʻo ʻIsipite ke lala ʻaupito mo vaoa mei Mikitoli mo Saiini ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻItiopea.
EZE 29:11 ‌ʻE ʻikai ʻalu atu ai ha vaʻe ʻo ha tangata, pe ʻalu atu ʻi ai ha vaʻe ʻo ha manu, pea ʻe ʻikai hano kakai ʻi ai ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
EZE 29:12 Pea te u ngaohi ke lala ʻae fonua ʻo ʻIsipite ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi fonua kuo lala, pea ko ʻene ngaahi kolo ʻi he ngaahi kolo kuo lala ʻi he taʻu ʻe fāngofulu: pea te u fakamovete ʻae kakai ʻIsipite ki he ngaahi puleʻanga, pea te u fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi fonua.
EZE 29:13 Ka ko eni, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻI he hili ʻae taʻu ʻe fāngofulu, te u tānaki ʻae kakai ʻIsipite mei he ngaahi potu naʻe fakahēʻi ki ai ʻakinautolu.
EZE 29:14 Pea te u toe liliu mai ʻae pōpula ʻo ʻIsipite, pea te u pule ke nau toe haʻu ki he fonua ko Patalosi, ki he fonua ʻo honau nofoʻanga; ka te nau ʻi ai ko e puleʻanga moʻulaloa.
EZE 29:15 ‌ʻE māʻulalo hifo ia ʻi he ngaahi puleʻanga; pea ʻe ʻikai te ne toe hiki hake ia ʻe ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi puleʻanga; he te u ngaohi ke fakaʻaʻau ki mui ʻakinautolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe pule ia ki he ngaahi puleʻanga.
EZE 29:16 Pea ʻe ʻikai toe hoko ia ko e falalaʻanga ʻoe fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ka nau ka sio ki ai te nau manatuʻi ʻenau hia: ka te nau ʻilo au, ko Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 29:17 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono uofulu ma fitu ʻoe taʻu, ʻi hono ʻuluaki māhina, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 29:18 “Foha ʻoe tangata, naʻe pule ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki heʻene kautau, ke nau fai ʻae ngāue lahi ki Taia: naʻe tula ai ʻae ʻulu kotoa pē, pea mafohi ai ʻae uma kotoa pē: ka naʻe ʻikai haʻane totongi ʻaʻana, pe ko ʻene kautau, koeʻuhi ko Taia, mo e ngāue lahi naʻa ne fai ki ai:
EZE 29:19 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua: Vakai, te u foaki ʻae fonua ko ʻIsipite kia Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone; pea te ne maʻu hono kakai, pea maʻu hono koloa, pea veteki ia; pea ko e totongi ia ki heʻene kautau.
EZE 29:20 Kuo u foaki kiate ia ʻae fonua ko ʻIsipite, koeʻuhi ko e ngāue ʻaia naʻa ne fai ki ai, he naʻa nau fai ia maʻaku, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 29:21 ‌ʻI he ʻaho ko ia te u ngaohi ke tupu ʻae moto ʻoe nifo ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pea te u tuku ke faʻa matoʻo ai ho ngutu ʻiate kinautolu; pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 30:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 30:2 “Foha ʻoe tangata, kikite, pea ke pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Tangi kalanga, ʻOiauē, ʻoiauē ʻae ʻaho!
EZE 30:3 He kuo ofi mai ʻae ʻaho, ʻio, kuo ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova, ko e ʻaho fakapoʻupoʻuli ko e kuonga ia ki he hiteni.
EZE 30:4 ‌ʻE hoko mai ʻae heletā ki ʻIsipite, pea ʻe ai ʻae mamahi lahi ʻi ʻItiopea, ʻoka tō hifo ʻae kakai mate ʻi ʻIsipite, pea te nau ʻave hono kakai tokolahi, pea ʻe maumauʻi ʻa hono ngaahi tuʻunga.
EZE 30:5 “Pea ʻe hinga fakataha mo kinautolu ʻi he heletā ʻa ʻItiopea, mo Lipea, mo Litea, pea mo e kakai muli kehekehe, mo Kupa, mo e kakai ʻoe fonua ʻoku nau kau taha.”
EZE 30:6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “ʻE hinga foki ʻakinautolu ʻoku tokoni ki ʻIsipite; pea ʻe fakatōkilalo ʻae fielahi ʻo ʻene mālohi: te nau tō ʻi he heletā ʻi ai ʻo fai mai mei he fale leʻo māʻolunga ʻo Saiini, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 30:7 Pea te nau lala, ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi fonua ʻoku lala, pea ko hono ngaahi kolo ʻe ʻi he lotolotonga ia ʻoe ngaahi kolo kuo fakaʻauha.
EZE 30:8 Pea te nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka tutu ʻae afi ʻi ʻIsipite, pea ʻoka fakaʻauha ʻa hono kau tokoni kotoa pē.
EZE 30:9 ‌ʻI he ʻaho ko ia te u fekau atu meiate au ʻae ngaahi vaka ke fakamanavahēʻi ʻae kau ʻItiopea ʻoku fakafiemālie, pea ʻe hoko ʻae mamahi lahi kiate kinautolu, ʻo tatau mo ia ʻi he ʻaho ʻo ʻIsipite: he vakai, ʻoku haʻu ia.”
EZE 30:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u fakaʻosi ʻa hono tokolahi ʻo ʻIsipite ʻe he nima ʻo Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone.
EZE 30:11 ‌ʻE ʻomi ia, pea mo ʻene kakai mo ia, ʻae kau toʻa ʻoe ngaahi puleʻanga, ke nau fakaʻauha ʻae fonua: pea te nau toho ʻenau heletā ki ʻIsipite, pea ʻe fonu ʻae fonua ʻi he kakai mate tāmateʻi.
EZE 30:12 Pea te u fakamōmoa ʻae ngaahi vai, pea te u fakatau atu ʻae fonua ki he nima ʻoe angakovi: pea te u ngaohi ke lala, ʻae fonua, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, ʻi he nima ʻoe kau muli: ko au Sihova, kuo u lea ki ai.”
EZE 30:13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Te u fakaʻauha foki ʻae ngaahi tamapua, pea te u fakaʻosi meia Nofe ʻae ngaahi fakatātā; pea ʻe ʻikai toe ai ha tuʻi ʻoe fonua ko ʻIsipite: pea te u ʻai ha manavahē ki he fonua ko ʻIsipite.
EZE 30:14 Pea te u ngaohi ke lala ʻa Patalosi, pea te u fakatupu ʻae afi ʻi Soani, pea te u fai ʻae tautea ʻi Nō.
EZE 30:15 Pea te u lilingi hoku houhau ki Pelusiumi ko e mālohi ʻo ʻIsipite; pea te u motuhi ʻae tokolahi ʻi Nō.
EZE 30:16 Pea te u tuku ʻae afi ʻi ʻIsipite: ʻe mamahi lahi ʻa Pelusiumi, pea ʻe hae ua ʻa No, pea ʻe mamahiʻia ʻa Nofe ʻi he ʻaho kotoa pē.
EZE 30:17 ‌ʻE tō hifo ʻi he heletā ʻae kau talavou ʻo ʻAveni, pea mo Pupasite: pea ʻe ʻalu ʻae ongo kolo ko ia ki he pōpula.
EZE 30:18 ‌ʻE fakapoʻuliʻi foki ʻae ʻaho ʻi Tafanisi, ʻo kau ka maumauʻi ʻi ai ʻae haʻamonga ʻo ʻIsipite: pea ʻe ngata meiate ia ʻae fielahi ʻo ʻene mālohi: pea koeʻuhi ko ia ʻe ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae ʻao, pea ʻe ʻalu ki he pōpula ʻa ʻene fānau fefine.
EZE 30:19 ‌ʻE pehē pe ʻa ʻeku fai ʻae fakamalaʻia ki ʻIsipite: pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 30:20 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu, ʻi he ʻuluaki māhina, pea mo hono fitu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 30:21 “Foha ʻoe tangata, kuo u fesiʻi ʻae nima ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; pea vakai, ʻe ʻikai nonoʻo ia ke fakamoʻui, pea ʻe ʻikai lafosi ia ke toe mālohi ke puke ha heletā.
EZE 30:22 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻoku ma fai mo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea te u fesiʻi hono nima, ʻaia ʻoku mālohi, pea mo ia kuo mafesi; pea te u fakahomo ʻae heletā mei hono nima.
EZE 30:23 Pea te u fakamovete ʻae kakai ʻIsipite ki he ngaahi puleʻanga, pea te u fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi fonua.
EZE 30:24 Pea te u fakamālohi ʻae nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te u ʻai ʻeku heletā ki hono nima: ka te u fesiʻi ʻae nima ʻo Felo, pea te ne toʻe ʻi hono ʻao ʻo hangē ko e toʻe ʻo ha tangata kuo lavea ke mate.
EZE 30:25 Ka te u fakamālohi ʻae nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea ʻe tō hifo ki lalo ʻae nima ʻo Felo; pea te nau ʻilo ko Sihova au, ʻo kau ka ʻai ʻeku heletā ki he nima ʻoe tuʻi ʻo Papilone, pea te ne mafao atu ia ki he fonua ko ʻIsipite.
EZE 30:26 Pea te u fakamovete ʻae kakai ʻIsipite ki he ngaahi puleʻanga, pea fakahēʻi ʻakinautolu ki he ngaahi fonua; pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 31:1 Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma taha ʻoe taʻu, ʻi hono tolu ʻoe māhina, pea mo hono ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina: naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 31:2 “Foha ʻoe tangata, lea kia Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea ki heʻene kakai; Ko hai ha taha ʻoku tatau mo koe?
EZE 31:3 “Vakai, ko ʻAsilia ko e sita lahi ʻi Lepanoni naʻe lelei hono ngaahi vā, naʻe fakapoʻupoʻuli ʻi hono malumalu, pea naʻa ne māʻolunga, pea naʻe aʻu hake hono ʻuluʻulu ki he ngaahi vā matolu.
EZE 31:4 Naʻe tupu lahi ia ko e meʻa ʻi he ngaahi vai, naʻe tupu ia ʻo hako ki ʻolunga koeʻuhi ko e loloto ʻoe ngaahi vaitafe naʻe tafe takatakai ʻi he ngaahi ʻakau toki tupu, mo hono ngaahi mangamangaʻi vai naʻe tafe atu ki he ngaahi ʻakau ʻoe vao.
EZE 31:5 Ko ia naʻe fakamāʻolunga hake ai ia ʻi he ʻakau kotoa pē ʻoe vao, pea tupu ʻo lahi hono ngaahi vaʻa, pea hoko ʻo lōloa hono ngaahi vaʻa, koeʻuhi ko e lahi ʻoe vai, ʻi heʻene tupu hake.
EZE 31:6 Naʻe ngaohi pununga ʻi hono vaʻa ʻae fanga manupuna kotoa pē ʻoe langi, pea naʻe fakatō ʻe he fanga manu kotoa pē ʻoe vao, ʻa honau ʻuhiki ʻi he malumalu ʻo hono ngaahi vaʻa, pea naʻe nofo ʻi hono malumalu ʻae ngaahi puleʻanga lalahi.
EZE 31:7 Ko ia naʻe toulekeleka ia ʻi heʻene lahi, mo e lōloa ʻa hono ngaahi vaʻa: he naʻe tō hono aka ʻi he veʻe vai lahi.
EZE 31:8 Naʻe ʻikai faʻa fakalilo ia ʻe he ngaahi sita ʻi he ngoue ʻae ʻOtua: naʻe ʻikai tatau ʻae fea mo hono ngaahi vaʻa iiki, pea naʻe ʻikai tatau ʻae ʻakau ko e ifi papālangi mo hono ngaahi vaʻa lalahi; pea naʻe ʻikai ha ʻakau ʻi he ngoue ʻae ʻOtua, ʻoku na tatau ʻi he matamatalelei:
EZE 31:9 Kuo u ngaohi ia ke matamatalelei, ko e meʻa ʻi he lahi ʻa hono ngaahi vaʻa: ko ia naʻe meheka ai kiate ia ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻi he ngoue ʻae ʻOtua.
EZE 31:10 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo ke hiki hake ko e ke ke māʻolunga, pea kuo ne ʻai ke ʻasi hake hono ʻuluʻulu ki he ngaahi vaʻa matolu, pea kuo hiki hono loto ko e meʻa ʻi heʻene māʻolunga;
EZE 31:11 Ko ia kuo u tuku atu ai ia ki he nima ʻo ia ʻoku mālohi taha ʻi he hiteni; ko e moʻoni te ne fai mo ia: kuo u kapusi ia ʻeau koeʻuhi ko ʻene ngaahi kovi.
EZE 31:12 Pea kuo tā hifo ia mo siʻakiʻi ʻe he kau muli, mo e kau toʻa mei he ngaahi puleʻanga: kuo tō hifo hono ngaahi vaʻa ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻi he teleʻa kotoa pē, pea kuo mafesifesi hono ngaahi vaʻa iiki ʻi he veʻe vaitafe kotoa pē ʻi he fonua; pea kuo ʻalu hifo ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani mei hono malumalu, pea kuo nau siʻaki ia.
EZE 31:13 Pea ʻi heʻene malofa ʻe nofomaʻu kiate ia ʻae ngaahi manupuna ʻoe langi, pea ʻe heka ʻae fanga manu ʻoe vao ki hono ngaahi vaʻa.
EZE 31:14 Kuo fai eni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha ʻoe ngaahi ʻakau ʻi he veʻe vaitafe ʻe hiki ʻe ia ia ke māʻolunga, pe te ne ʻai ke ʻasi hake hono ʻuluʻulu ki he ngaahi vaʻa matolu, pe tuʻu fakamāmāʻolunga, ʻaia kotoa pē ʻoku inumia ʻae vai: he kuo tuku kotoa pē ʻakinautolu ki he mate, ki he ngaahi potu māʻulalo ʻoe fonua, ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻae tangata, pea mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.”
EZE 31:15 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “Naʻaku fekau ke fai ʻae tangi mamahi ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu hifo ai ia ki he faʻitoka: ne u ʻufiʻufi ʻae loloto koeʻuhi ko ia, pea naʻaku taʻofi hono tafe ʻo ia, pea naʻe tuʻumaʻu ʻae ngaahi vai lalahi, pea naʻaku pule ki Lepanoni, ke tangi mamahi koeʻuhi ko ia, pea naʻe pongia koeʻuhi ko ia ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ʻoe vao.
EZE 31:16 Pea naʻaku fakangalulu ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he longoaʻa ʻo ʻene hinga, ʻi heʻeku lī hifo ia ki heli fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo: pea ʻe fakafiemālieʻi ʻae ʻakau kotoa pē ʻi hiteni, pea mo e ʻakau fungani mo lelei kotoa pē ʻi Lepanoni, ʻaia kotoa pē ʻoku inumia ʻae vai, ʻi he ngaahi potu māʻulalo ʻoe māmani.
EZE 31:17 Naʻe ʻalu hifo foki mo ia ʻakinautolu ki heli, kiate kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā; pea mo kinautolu naʻa ne nimaʻaki, ʻakinautolu naʻe nofo ki lalo ʻi hono malumalu ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni.
EZE 31:18 ¶ “Ko hai ha taha ʻoku mo tatau ʻi he nāunau; pea mo e lahi hake ʻi he ngaahi ʻakau ʻo ʻIteni? Ka neongo ia ʻe tulaki hifo koe ki lalo ki he potu māʻulalo ʻo māmani fakataha mo e ngaahi ʻakau ʻo ʻIteni: te ke tokoto hifo ʻi he lotolotonga ʻoe kakai taʻekamu, mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā.” ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Ko eni ʻa Felo, pea mo hono kakai kotoa pē.”
EZE 32:1 Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 32:2 Foha ʻoe tangata, te ke fai ha tangilāulau koeʻuhi ko Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite, pea ke pehē kiate ia, ʻOku ke hangē koe ko e laione mui ʻi he ngaahi puleʻanga, pea ʻoku ke hangē ko e tofuaʻa ʻi he tahi, pea naʻa ke haʻu koe mei ho ngaahi vaitafe, pea kuo ke fakangaueʻi ʻae vai ʻaki ho vaʻe, mo ke fakaʻuliʻi honau ngaahi vaitafe.
EZE 32:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ko ia ia te u folahi atu ai hoku kupenga kiate koe mo e niʻihi mei he kakai tokolahi; pea te nau fusi hake koe ʻi hoku kupenga.
EZE 32:4 Pea te u toki liʻaki koe ʻi he fonua, pea te u lī atu koe ki he ʻataʻatā ʻoe vao, pea ʻe heka kiate koe ʻae manupuna kotoa pē ʻoe langi, pea te u fakamākona ʻaki koe ʻae fanga manu kotoa pē ʻo māmani.
EZE 32:5 Pea te u ʻai ho kakano ki he ngaahi moʻunga, mo fakapito ʻaki ho ʻangaʻanga ʻae ngaahi teleʻa.
EZE 32:6 Te u lōmakiʻi foki ʻae fonua ʻoku ke tētē ai ʻaki ʻae toto, ʻo aʻu ki he ngaahi moʻunga; pea ʻe pito ai ʻae ngaahi vaitafe.
EZE 32:7 Pea kau ka ifi koe ke mate te u ʻuʻufi ʻae langi, mo ngaohi ke fakapoʻuli hono ngaahi fetuʻu; te u ʻufiʻufi ʻae laʻā ʻaki ʻae ʻao, pea ʻe ʻikai tuku mai ʻe he māhina ʻa hono maama.
EZE 32:8 Te u ngaohi ke poʻuli kiate koe ʻae ngaahi maama ngingila kotoa pē ʻoe langi, pea ʻe ai mo e fakapoʻuli ki ho fonua, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 32:9 Te u fakamamahi foki ʻae loto ʻoe kakai tokolahi, ʻo kau ka ʻave ho kau pōpula ki he ngaahi puleʻanga, ki he ngaahi fonua ʻaia naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi.
EZE 32:10 ‌ʻIo, te u fakatupu ʻae ofo kiate koe ʻi he kakai lahi, pea ʻe lilika fakamanavahē honau ngaahi tuʻi, koeʻuhi ko koe, ʻo kau ka vilo ʻeku heletā ʻi honau ʻao; pea te nau tetetete maʻuaipē taki taha ʻae tangata, telia ʻa ʻene moʻui ʻaʻana, ʻi he ʻaho ko ia te ke hinga ai.”
EZE 32:11 He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE hoko mai kiate koe ʻae heletā ʻae tuʻi ʻo Papilone.
EZE 32:12 Te u fakahinga ʻae tokolahi ʻiate koe ʻi he heletā ʻae kau mālohi, ko e kau toʻa ʻakinautolu kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga: pea te nau maumauʻi ʻae fieʻeiki ʻa ʻIsipite, pea ʻe fakaʻauha ʻa hono kakai kotoa pē.
EZE 32:13 Te u fakaʻosiʻosi foki ʻae ngaahi manu kotoa pē ʻi ai, ʻi hono ngaahi veʻe vai; pea ʻe ʻikai toe fakangaueʻi ia ʻe he vaʻe ʻoe tangata, pe fakangaueʻi ia ʻe he vaʻe ʻo ha fanga manu.
EZE 32:14 Pea te u toki ʻai ke loloto, ʻenau ngaahi vai, pea te u ngaohi ʻenau ngaahi vaitafe ke tafe hangē ko e lolo, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 32:15 ‌ʻO kau ka fakaʻauha ʻae fonua ko ʻIsipite, pea ka masiva ʻae fonua ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe mahu ai, ʻo kau ka teʻia kotoa pē ʻakinautolu ʻoku nofo ai, te nau toki ʻilo, ko Sihova au.
EZE 32:16 Ko eni ʻae tangilāulau, ʻaia te nau tangi mamahi ai koeʻuhi ko ia: ʻe mamahi koeʻuhi ko ia ʻae ʻofefine ʻoe ngaahi puleʻanga: te nau mamahi koeʻuhi ko ia, ʻio, ʻa ʻIsipite, pea mo hono kakai kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 32:17 ¶ Naʻe pehē foki ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe taʻu, mo hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 32:18 “Foha ʻoe tangata, tangi mamahi koeʻuhi ko e kakai ʻo ʻIsipite, pea lī hifo ʻakinautolu ki lalo, ʻaia mo e ngaahi ʻofefine ʻoe puleʻanga ongoongo, ʻo aʻu ki he potu māʻulalo ʻo māmani, fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.
EZE 32:19 ‌ʻOku ke toulekeleka, lahi hake koe ʻia hai? ʻAlu hifo, pea ke tokoto fakataha hifo mo e kau taʻekamu.
EZE 32:20 Te nau tō hifo ʻi he lotolotonga ʻonautolu ʻoku tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: kuo tukuange ia ki he heletā; tohoaki ia, pea mo hono kakai kotoa pē.
EZE 32:21 ‌ʻE lea mai kiate ia ʻae mālohi ʻiate kinautolu ʻoku mālohi mei loto heli, mo kinautolu kuo tokoni kiate ia: kuo nau mole hifo, kuo nau tokoto ko e taʻekamu, ko e kau tāmateʻi ʻe he heletā.
EZE 32:22 ‌ʻOku ʻi ai ʻa ʻAsilia mo hono kakai kotoa pē: ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia hono faʻitoka: kuo nau mate kotoa pē, ko e tō ʻi he heletā:
EZE 32:23 ‌ʻAia ʻoku tuʻu hono faʻitoka ʻi he tafaʻaki luo, pea ʻoku tuʻu takatakai hono kakai ʻi hono faʻitoka: kuo mate kotoa pē ʻakinautolu ko e tō ʻi he heletā, ʻaia naʻe fakamanavahē ʻaki ʻakinautolu ʻi heʻenau kei ʻi he fonua ʻoe moʻui.
EZE 32:24 ‌ʻOku ʻi ai ʻa ʻIlami mo hono kakai, ʻoku tuʻu takatakai ʻi hono faʻitoka, ko e kau mate kotoa pē ʻakinautolu, ko e tō ʻi he heletā, kuo nau ʻalu hifo ki he potu māʻulalo ʻo māmani fakataha mo e taʻekamu, ʻakinautolu naʻa nau manavahē ki ai, ʻi he fonua ʻoe moʻui; ka kuo nau fua pe ʻenau mā fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.
EZE 32:25 Kuo nau tuku hono mohenga ʻi he lotolotonga ʻoe kau mate tāmateʻi mo hono kakai kotoa pē: ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia hono ngaahi faʻitoka: ko e kau taʻekamu kotoa pē ʻakinautolu, kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: neongo ʻae manavahē kiate ia ʻi he fonua ʻoe moʻui, ka kuo nau fua pe ʻenau mā fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo: kuo ʻai fakataha ia mo kinautolu kuo tāmateʻi.
EZE 32:26 ‌ʻOku ʻi ai ʻa Meseke, mo Tupale, pea mo ʻene kakai: ʻoku tuʻu takatakai ʻiate ia hono ngaahi faʻitoka: ko e kau taʻekamu kotoa pē ʻakinautolu, kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, neongo naʻa nau fai fakamanavahē ʻi he fonua ʻoe moʻui.
EZE 32:27 Pea ʻe ʻikai te nau tokoto fakataha mo e kau toʻa kuo hinga ʻi he kau taʻekamu, ʻakinautolu kuo ʻalu hifo ki heli mo ʻenau mahafutau: pea kuo nau ʻai ʻenau heletā ki lalo ʻi honau ʻulu, ka ʻe ʻiate kinautolu pe ʻenau ngaahi hia, neongo ko e kau fakamanavahē ʻakinautolu ʻi he fonua ʻoe moʻui ki he kakai mālohi.
EZE 32:28 Ko e moʻoni, ʻe haʻaki koe ke lailai ʻi he lotolotonga ʻoe kau taʻekamu, pea te ke tokoto fakataha mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā.
EZE 32:29 Ko ʻena ʻa ʻItomi, mo hono ngaahi tuʻi, mo hono houʻeiki, ko kinautolu mo ʻenau mālohi kuo fakatokoto fakataha mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: te nau tokoto fakataha mo e kau taʻekamu, mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.
EZE 32:30 ‌ʻOku ʻi ai ʻae houʻeiki mei he potu tokelau ʻoku nau kātoa, mo e kakai Saitoni kotoa pē, kuo tō hifo fakataha mo e kau mate tāmateʻi; ko e meʻa ʻi heʻenau lilika, kuo nau mā ki heʻenau mālohi; pea ʻoku nau tokoto ko e kau taʻekamu fakataha mo kinautolu kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, pea te nau fua ʻenau mā fakataha mo kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki he luo.
EZE 32:31 ‌ʻE mamata ʻa Felo kiate kinautolu, pea ʻe fiefia ia mo hono kakai kotoa pē, ʻio, ʻa Felo mo ʻene kautau kotoa pē naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 32:32 He kuo tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻio, ʻa Felo mo hono kakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 33:1 Naʻe toe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 33:2 “Foha ʻoe tangata, lea ki he fānau ʻa hoʻo kakai, pea ke pehē kiate kinautolu, Kapau te u ʻomi ʻae heletā ki ha fonua, pea ʻe vaheʻi ʻe he kakai ʻoe fonua ha tangata ʻi honau potu fonua, pea tuku ia ko honau tangata leʻo:
EZE 33:3 Pea kapau ʻi heʻene sio ʻoku haʻu ʻae heletā ki he fonua, pea ʻoku ne ifi ʻae meʻalea, mo tala ki he kakai;
EZE 33:4 Ka pehē, ko ia kotoa pē ʻoku fanongo ki he hā mai ʻae meʻalea, ka ʻoku ʻikai tuitala; kapau ʻe hoko mai ʻae heletā, pea teʻia ʻaki ia, ʻe ʻi hono tumuʻaki pe ʻoʻona ʻa hono toto.
EZE 33:5 He naʻa ne fanongo ki he leʻo ʻoe meʻalea ka naʻe ʻikai valokia ai ia: ʻe ʻiate ia pe ʻa hono toto. Ka ko ia ʻoku tuitala ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa hono laumālie.
EZE 33:6 Pea kapau ʻe sio ʻae tangata leʻo ʻoku haʻu ʻae heletā, ka ʻoku ʻikai ifi ʻe ia ʻae meʻalea, pea ʻoku ʻikai ha tala ki he kakai: kapau ʻe hoko mai ʻae heletā ʻo teʻia ʻaki ha taha ʻiate kinautolu, ʻe ʻave moʻoni ia ʻi heʻene hia, ka ko hono toto te u ʻeke ki ai ki he nima ʻoe tangata leʻo.
EZE 33:7 Pea ʻoku pehē, ʻE foha ʻoe tangata, kuo u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsileli; ko ia te ke fanongo ki he folofola mei hoku fofonga, pea ke valokiʻi ʻakinautolu meiate au.
EZE 33:8 ‌ʻO kau ka pehē ki he angahala, ʻE angahala ko e moʻoni te ke mate koe; kapau ʻe ʻikai te ke lea koe ke valokiʻi ʻae angahala mei hono hala, ʻe mate ʻae angahala ko ia ʻi heʻene hia, ka te u ʻekeʻi hono toto mei ho nima ʻoʻou.
EZE 33:9 Ka ko eni, kapau te ke valoki ʻae angahala ke liliu mei hono hala; pea kapau ʻe ʻikai tafoki ia mei hono hala ʻe mate moʻoni ia ʻi heʻene hia; ka kuo ke fakatonuhiaʻi ʻe koe ʻa ho laumālie.
EZE 33:10 ¶ “Ko ia, ʻE foha ʻoe tangata, ke ke lea ki he fale ʻo ʻIsileli; ʻoku mou lea, ʻo pehē, ‘Kapau ʻoku ʻiate kimautolu pē ʻemau fai kovi mo ʻemau angahala, pea ʻoku mau fakaʻaʻau ai ki mui, pea tā koeʻumaʻā ʻemau moʻui?’
EZE 33:11 Lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, hangē ʻoku ou moʻui, ʻoku ʻikai te u fiemālie ʻi he mate ʻae angahala; ka ʻi he tafoki ʻae angahala mei hono hala ke ne moʻui: tafoki mai, tafoki mai mei homou hala kovi: he ko e hā te mou fie mate ai, ʻe fale ʻo ʻIsileli?
EZE 33:12 Ko ia, ʻa koe foha ʻoe tangata, ke ke pehē ki he fānau ʻa hoʻo kakai, ʻE ʻikai fakamoʻui ʻaki ʻae māʻoniʻoni ʻa ʻene māʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻo ʻene fai hala: pea koeʻuhi ko e fai hala ʻae angahala, ʻe ʻikai te ne hinga ai ʻi he ʻaho ko ia ʻoku ne tafoki mei heʻene angahala; pea ʻe ʻikai faʻa moʻui ʻae māʻoniʻoni ʻi he ʻaho ʻoku ne angahala ai.
EZE 33:13 ‌ʻO kau ka pehē ʻeau ki he māʻoniʻoni, ko e moʻoni te ne moʻui; ka ʻoku ne falala pe ia ki heʻene māʻoniʻoni ʻaʻana, mo ne fai hala, ko ʻene māʻoniʻoni kotoa pē ʻe ʻikai manatuʻi; ka ʻe mate pe ia, ʻi heʻene kovi ʻaia kuo ne fai.
EZE 33:14 Mo eni foki, ʻo kau ka pehē ʻeau ki he angahala, ko e moʻoni te ke mate koe; pea kapau te ne tafoki mei heʻene angahala, pea fai ʻe ia ʻaia ʻoku totonu mo lelei;
EZE 33:15 Ka toe ʻatu ʻe he angahala ʻae meʻa naʻe tuku ko e fakamoʻoni, mo ne toe ʻatu ʻaia naʻa ne kaihaʻasi, mo ne ʻeveʻeva ʻi he fekau ʻoe fakamoʻui, ʻo ʻikai ke toe fai hala; ko e moʻoni ʻe moʻui pe ia, ʻe ʻikai siʻi te ne mate.
EZE 33:16 ‌ʻE ʻikai toe lau kiate ia ha taha ʻi he ngaahi angahala ʻaia kuo ne fai: kuo ne fai ʻaia ʻoku totonu mo lelei: ko e moʻoni te ne moʻui.
EZE 33:17 ¶ “Ka ʻoku pehē ʻe he fānau ʻa hoʻo kakai, ʻOku ʻikai fai tatau ʻae ʻulungāanga ʻa Sihova: ka ko kinautolu ia ʻoku fai kehekehe ʻenau anga.
EZE 33:18 ‌ʻOka tafoki ʻaia ʻoku māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni, mo ne fai hala, ʻe mate moʻoni ai ia.
EZE 33:19 Ka ko e angahala ʻoka tafoki mai ia mei heʻene angahala, mo ne fai ʻe ia ʻaia ʻoku totonu mo lelei, ʻe moʻui ai ia.
EZE 33:20 Ka ʻoku mou pehē, ʻOku ʻikai fai tatau ʻae ʻulungāanga ʻa Sihova. ʻE fale ʻo ʻIsileli, te u fakamaau ʻakimoutolu ʻo fakatatau ki homou hala taki taha.”
EZE 33:21 ¶ Pea ʻi heʻene hoko ki hono hongofulu ma ua taʻu ʻo ʻemau pōpula, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea mo hono nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, naʻe haʻu kiate au, ha tokotaha naʻe hao mai mei Selūsalema, mo ne pehē mai, Kuo kapa ʻae kolo.
EZE 33:22 Ka ko eni, ʻi he teʻeki ai ke haʻu ʻaia naʻe hola mai naʻe ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova, ʻi he efiafi poʻuli; pea naʻe matoʻo ʻa hoku ngutu, ʻo aʻu ki heʻene hoko mai ʻi he pongipongi; naʻe matoʻo ʻa hoku ngutu, naʻe ʻikai te u kei noa.
EZE 33:23 Pea naʻe toki ʻomi ia ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 33:24 “Foha ʻoe tangata, ko kinautolu ʻoku nofo ki he ngaahi potu liʻaki ʻo ʻIsileli, ʻoku lea ʻo pehē, ‘Naʻe tokotaha pe ʻa ʻEpalahame, pea ne maʻu ʻe ia ʻae fonua: ka ʻoku mau tokolahi; kuo foaki mai ʻae fonua ko homau tofiʻa.’
EZE 33:25 Ko ia ke ke lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻOku mou kai mo e toto, mo hanga hake homou mata ki homou ngaahi tamapua, mo lilingi toto: pea ʻe ʻomoutolu koā ʻae fonua?
EZE 33:26 ‌ʻOku mou tuʻu mo hoʻomou heletā, ʻoku mou fai meʻa fakalielia, pea ʻoku mou tonoʻi kotoa pē ʻae uaifi ʻo hono kaungāʻapi: pea ʻe ʻomoutolu koā ʻae fonua?
EZE 33:27 Ke ke lea ʻo pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko au eni, ʻoku ou moʻui, pea ko e moʻoni ʻe tō hifo ʻi he heletā, ʻakinautolu ʻoku ʻi he ngaahi potu lala, pea mo ia ʻoku ʻi he ʻataʻatā ʻoe ngoueʻanga, te u foaki ia ko e meʻakai ki he fanga manu, pea ko kinautolu ʻe ʻi he kolo tau, pe ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka te nau mate ʻi he mahaki fakaʻauha.
EZE 33:28 He te u fakatōkilalo ʻae fonua ke lala ʻaupito, pea ʻe ngata ʻae fakaʻeiʻeiki ʻo hono mālohi; ʻe ngaongao ʻae ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻe ʻikai ha taha ʻe ʻalu atu ai.
EZE 33:29 Pea te nau toki ʻilo ko Sihova au, ʻo kau ka fakatōkilalo ʻae fonua ke lala ʻaupito, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa fakalielia ʻaia kuo nau fai.”
EZE 33:30 ¶ “Ko eni foki, ʻa koe foha ʻoe tangata, ʻoku kei felauʻikoviʻaki koe ʻe he fānau ʻa hoʻo kakai ʻi he veʻe ʻā, pea ʻi he matapā kotoa pē ʻoe fale, mo nau fealēleaʻaki mo taki taha pehē ki hono kāinga, ʻo pehē, ʻOku ou kole ke mou haʻu ke tau fanongo ki ha folofola ʻoku ʻomi meia Sihova.
EZE 33:31 Pea ʻoku nau haʻu kiate koe ʻo hangē ko e haʻu ʻae kakai, pea ʻoku nau nofo ʻi ho ʻao ʻo hangē ko hoku kakai, pea ʻoku nau fanongo ki hoʻo ngaahi lea, ka ʻoku ʻikai te nau fie fai ki ai: he ʻoku nau fakahā ʻaki honau ngutu ʻae ʻofa lahi, ka ʻoku muimui honau loto ki heʻenau manumanu.
EZE 33:32 Pea vakai, ʻoku ke tatau kiate kinautolu mo e fasi mālie lahi ʻa ha taha ʻoku leʻo mālie, mo faʻa tā ke mālie ʻae meʻa tatangi: he ʻoku nau fanongo ki hoʻo ngaahi lea, ka ʻoku ʻikai te nau fai ki ai.
EZE 33:33 Pea ka hoko mai ʻae meʻa ko eni, (vakai, ʻe hoko pe ia,) te nau toki ʻilo, tā naʻe ai ha palōfita ʻiate kinautolu.”
EZE 34:1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 34:2 “Foha ʻoe tangata, kikite ki he kau tauhi ʻo ʻIsileli, kikite, pea ke pehē kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki he ngaahi tauhi; Malaʻia ki he kau tauhi ʻo ʻIsileli, ʻoku nau fafanga pe ʻakinautolu! ʻIkai ʻoku totonu ke fafanga ʻe he tauhi ʻa ʻene fanga sipi?
EZE 34:3 ‌ʻOku kai ʻekimoutolu ʻae ngako, pea ʻoku mou kofuʻaki ʻae fulufuluʻi sipi, ʻoku mou tāmateʻi ia ʻaia ʻoku sino, ka ʻoku ʻikai te mou fafanga ʻae fanga sipi.
EZE 34:4 Naʻe ʻikai te mou fakamālohi ʻae vaivai, pea naʻe ʻikai te mou faitoʻo ki he mahaki, pe te mou nonoʻo ʻaia naʻe mafesi, pe te mou toe kumi mai ʻaia naʻe fakahēʻi, pe te mou kumi ʻaia naʻe mole, ka kuo mou pule mālohi mo fai fakamamahi ki ai.
EZE 34:5 Pea naʻe fakahēʻi ʻakinautolu, koeʻuhi ʻi he ʻikai ha tauhi: pea naʻa nau hoko ko e meʻakai ki he fanga manu fekai kotoa pē ʻoe vao, ʻi heʻenau movetevete.
EZE 34:6 Naʻe ʻalu hēhē pe ʻa ʻeku fanga sipi ʻi he ngaahi moʻunga kotoa pē, pea ʻi he ngaahi potu māʻolunga kotoa pē: ʻio, naʻe fakahēʻi ʻeku fanga sipi ki he funga ʻo māmani kotoa pē, pea naʻe ʻikai hakule pe kumi ki ai ha taha.
EZE 34:7 ¶ “Ko ia, ʻE kau tauhi, fanongo ki he folofola ʻa Sihova.
EZE 34:8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko au ʻoku ou moʻui, pea ko e moʻoni, koeʻuhi kuo hoko ʻa ʻeku fanga sipi ko e fakamālohia, pea kuo hoko ia ko e meʻakai ki he fanga manu kotoa pē ʻoe vao, koeʻuhi naʻe ʻikai ha tauhi, pea naʻe ʻikai kumi ʻe heʻeku kau tauhi ki heʻeku fanga sipi, pea naʻe kai pe ʻe heʻeku kau tauhi, ka naʻe ʻikai te nau fafanga ʻa ʻeku fanga sipi;
EZE 34:9 Ko ia, ʻakimoutolu ʻae kau tauhi, fanongo ki he folofola ʻa Sihova;
EZE 34:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻoku ou tuʻu au ki he kau tauhi pea te u ʻeke ʻa ʻeku fanga sipi mei honau nima pea te u fekau ke tuku ʻenau fafanga ʻae fanga sipi: pea ʻe ʻikai toe kai ʻe he kau tauhi ʻiate kinautolu; he te u fakamoʻui ʻeku fanga sipi mei honau ngutu, ke ʻoua naʻa nau kei meʻakai ʻaki ʻakinautolu.
EZE 34:11 ¶ “He ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai ko au, ʻio, ko au, te u hakule ʻa ʻeku fanga sipi, mo kumi ki ai.
EZE 34:12 ‌ʻO hangē ko e kumi ʻe he tauhi ʻa ʻene fanga sipi, ʻi he ʻaho ʻoku ne ʻalu atu ai ki he fanga sipi kuo movetevete; ʻe pehē ʻa ʻeku kumi mai ʻa ʻeku fanga sipi, mo ʻeku fakamoʻui ʻakinautolu mei he potu kotoa pē kuo nau hē ki ai ʻi he ʻaho ʻalotāmaki mo fakapoʻupoʻuli.
EZE 34:13 Pea te u ʻomi ʻakinautolu mei he kakai, mo tānaki ʻakinautolu mei he ngaahi fonua, pea ʻe ʻomi ʻakinautolu ki honau fonua ʻonautolu, pea ʻe fafanga ʻakinautolu ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli ʻi he veʻe vaitafe, pea mo e ngaahi potu kakai ʻoe fonua.
EZE 34:14 Te u fafanga ʻakinautolu ʻi he potu lau maʻuiʻui, pea ʻe ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga ʻo ʻIsileli ʻa honau lotoʻā: te nau tokoto ai ʻi he lotoʻā lelei, pea te nau kai ʻi he potu lau maʻuiʻui ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli.
EZE 34:15 Te u fafanga ʻa ʻeku fanga sipi, pea te u fakatokoto ʻakinautolu ki lalo, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 34:16 Te u kumi kiate ia naʻe mole, pea te u toe ʻomi ʻaia naʻe fakahēʻi atu, te u nonoʻo ʻaia naʻe mafesi, pea te u fakamālohi ʻaia naʻe vaivai: pea te u tāmateʻi ʻaia ʻoku sino mo mālohi; te u fafanga ʻaki ʻakinautolu ʻae tautea.
EZE 34:17 Pea koeʻuhi ko kimoutolu, ʻa ʻeku fanga sipi, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai te u fili vakavakai ki he manu mo e manu, ki he fanga sipitangata, mo e fanga kosi tangata.
EZE 34:18 Ko e meʻa siʻi koā ia kiate kimoutolu ke mou kai ke ʻosi ʻae potu lau maʻuiʻui, pea mou toe malaki hifo ai ʻi homou lalo vaʻe ʻa hono toe ʻoe potu ʻoku fafanga ai kimoutolu? Pea kuo mou inu mei he ngaahi vai loloto, ka ko hono toe kuo mou fakaʻuliʻi ʻaki homou vaʻe?
EZE 34:19 Pea ko ʻeku fanga sipi, ʻoku kai ʻekinautolu mei he meʻa kuo mou malaki ʻaki homou vaʻe; pea ʻoku nau inu mei he meʻa kuo fakaʻuliʻi ʻaki homou vaʻe.
EZE 34:20 ¶ “Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua kiate kinautolu; Vakai, ko au, ʻio, ko au, te u fili vakavakai ki he manu ʻoku sino mo e manu ʻoku tutue.
EZE 34:21 Koeʻuhi kuo mou fetuotuai pea kuo mou feteketekeʻi ʻae kau vaivai ʻaki homou nifo pea ko ia kuo nau hē ai ke mamaʻo;
EZE 34:22 Ko ia ia te u fakamoʻui ai ʻeku fanga sipi, pea ʻe ʻikai toe tulia ʻakinautolu; pea te u fili vakavakai ki he manu mo e manu.
EZE 34:23 Pea te u fokotuʻu ha tauhi pe taha kiate kinautolu, pea te ne fafanga kinautolu, ʻio, ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita: ko ia ia te ne fafanga ʻakinautolu, pea ko ia ia te ne tauhi kiate kinautolu.
EZE 34:24 Pea ko au Sihova, te u hoko ko honau ʻOtua; pea ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita ko e ʻeiki ʻiate kinautolu; ko au Sihova, kuo u lea ki ai.
EZE 34:25 Pea te nau fai mo au ʻae fuakava ke melino, pea te u fakaʻosi ʻae fanga manu fekai mei he fonua; pea te nau nofo lelei pe ʻi he toafa, pea nau mohe ʻi he ngaahi vao.
EZE 34:26 Pea te u ngaohi ʻakinautolu pea mo e ngaahi potu ʻoku tuʻu takatakai ʻi hoku moʻunga, ko e monūʻiaʻanga; pea te u fakatō hifo ʻae ʻuha ʻi hono ʻaho totonu; ʻe ai ʻae ʻuha lolo ʻoe tāpuaki.
EZE 34:27 Pea ʻe tupu mei he ʻakau ʻoe ngoue ʻa hono fua, pea ʻe tuku mai ʻe he kelekele ʻa hono tupu, pea te nau malu pe ʻi honau fonua, mo nau ʻilo ko au ko Sihova, ʻo kau ka motuhi ʻae nonoʻo ʻo honau haʻamonga, mo fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻonautolu naʻe fakamālohia ʻakinautolu.
EZE 34:28 Pea ʻe ʻikai toe tulia ʻakinautolu ʻe he hiteni, pea ʻe ʻikai toe keina ʻakinautolu ʻe he fanga manu ʻoe fonua; ka ʻe malu pe ʻenau nofo, pea ʻe ʻikai ha taha te ne faʻa fakamanaʻi ʻakinautolu.
EZE 34:29 Pea te u fakatupu maʻanautolu ʻae ʻakau ke ongoongolelei, pea ʻe ʻikai te nau toe mate fiekaia ʻi he fonua, pea ʻe ʻikai te nau toe fua ʻae mā ʻoe hiteni ʻo taʻengata.
EZE 34:30 ‌ʻE pehē ʻa ʻenau ʻilo ko au ko Sihova ko honau ʻOtua, ʻoku ou ʻiate kinautolu; pea ko kinautolu, ʻio, ʻae fale ʻo ʻIsileli, ko hoku kakai ʻakinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 34:31 “Pea ko kimoutolu ʻa ʻeku fanga sipi, ʻae fanga sipi ʻoku ou tauhi, ko e kau tangata ʻakimoutolu, pea ko homou ʻOtua au,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 35:1 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 35:2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata ki he moʻunga ko Seia, pea kikite ki ai,
EZE 35:3 Pea ke pehē ki ai, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻE moʻunga ko Seia, Vakai, ko au ʻoku ou tuʻu kiate koe, pea te u mafao atu hoku nima kiate koe, pea te u ngaohi koe ke lala ʻaupito.
EZE 35:4 Te u fakalala ho ngaahi kolo, pea te ke ʻauha ai, mo ke ʻilo ai ko Sihova au.
EZE 35:5 Koeʻuhi kuo tuʻumaʻu pe ʻa hoʻo fehiʻa, pea kuo ke lilingi ʻae toto ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻi he mālohi ʻoe heletā ʻi he ʻaho ʻo honau tuʻutāmaki, ʻi he ngaahi ʻaho ne fakakakato ai ʻenau hia:
EZE 35:6 Ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, Ko au ʻoku ou moʻui, pea te u teuteu koe ki he lilingi toto, pea ʻe tuli koe ʻe he toto: koeʻuhi naʻe ʻikai te ke fehiʻa ki he toto pea ko e moʻoni ʻe tuli koe ʻe he toto.
EZE 35:7 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku ngaohi ʻae moʻunga ko Seia ke lala ʻaupito, pea te u motuhi mei ai ʻaia kotoa pē ʻoku feʻaluʻaki ai.
EZE 35:8 Pea te u ʻufiʻufi ʻaki ʻae kakai tāmateʻi ʻa hono ngaahi moʻunga: ʻe tō hifo ʻakinautolu ʻoku tāmate ʻaki ʻae heletā ʻi ho ngaahi tafungofunga, mo e ngaahi teleʻa, pea ʻi ho ngaahi vaitafe.
EZE 35:9 Te u ngaohi koe ke lala maʻuaipē, pea ʻe ʻikai toe kakai ho ngaahi kolo; pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 35:10 Koeʻuhi kuo ke pehē ʻe koe, Ko e ongo puleʻanga na, mo e ongo fonua na ʻe ʻaʻaku pe ia, pea te mau maʻu ia; ka ko eni naʻe ʻi ai ʻa Sihova:
EZE 35:11 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko au ʻoku ou moʻui, pea te u fai moʻoni ʻo fakatatau ki hoʻo ʻita, pea tatau mo hoʻo meheka, ʻaia kuo ke fai ʻi hoʻo fehiʻa kiate kinautolu; pea te u fakaʻilo au kiate kinautolu ʻo kau ka fai ʻae fakamaau kiate koe.
EZE 35:12 Pea te ke ʻilo ko Sihova au, kuo u fanongo ki he ngaahi lea kovi ʻaia kuo ke fai ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, Kuo fakalala ia, kuo foaki mai ke tau fakaʻauha ia.
EZE 35:13 Kuo pehē ʻa hoʻomou polepole kiate au, pea kuo mou fakalahi hoʻomou lea kiate au: kuo u fanongo au ki ai.”
EZE 35:14 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: “ʻOka fiefia ʻa māmani kotoa pē, te u ngaohi koe ke lala.
EZE 35:15 Hangē naʻa ke fiefia koe ki he tofiʻa ʻae fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ne lala ia, ʻe pehē pe ʻa ʻeku fai kiate koe: te ke lala koe, ʻe moʻunga ʻo Seia, pea mo ʻItomi kotoa pē, ʻio, ʻaia kotoa pē: pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 36:1 “Kikite foki, ʻe foha ʻoe tangata, ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, pea ke pehē, ʻE ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, fanongo ki he folofola ʻa Sihova:
EZE 36:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; koeʻuhi kuo pehē ʻe he fili kiate koe, ‘ʻEhē, ʻehē, naʻa mo e ngaahi potu māʻolunga talu mei muʻa kuo ʻamautolu ia:’
EZE 36:3 Ko ia ke ke kikite, mo ke pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi kuo nau fakalala koe, mo nau fōngia hifo koe mei he potu kotoa pē, kae maʻu ʻakimoutolu ʻe he toenga hiteni, pea ʻoku lea ʻaki ʻakimoutolu ʻe he ngutu faʻa lau, pea manukiʻi ʻe he kakai;
EZE 36:4 Ko ia, fanongo ʻe ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli ki he folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua; ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ki he ngaahi moʻunga, mo e ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi teleʻa, pea mo e ngaahi potu lala, mo e ngaahi kolo kuo siʻaki, ʻaia naʻe hoko ko e meʻa vete mo e manukiʻanga ki he toenga hiteni, ʻoku nofo takatakai mai;
EZE 36:5 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko e moʻoni ko e meʻa ʻi he kakaha ʻo ʻeku fuaʻa kuo u lea ai ki he toenga hiteni, pea mo ʻItomi kotoa, ʻakinautolu kuo nau tuʻutuʻuni moʻonautolu ʻa hoku fonua ʻi he fiefia ʻa honau loto, mo e loto fakafāsifasi, ke liʻaki ia ke vetea.
EZE 36:6 Ko ia, ke ke kikite ai ki he fonua ko ʻIsileli, pea ke pehē ki he ngaahi moʻunga, pea mo e ngaahi tafungofunga, mo e ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi teleʻa, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, kuo u lea ʻi heʻeku fuaʻa mo ʻeku tuputāmaki, koeʻuhi kuo mou fua ʻae mā ʻae kau hiteni:
EZE 36:7 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua, kuo u hiki hake hoku nima, ko e moʻoni ʻe fua pe ʻenau mā ʻe he hiteni, ʻoku ofi kiate kimoutolu.
EZE 36:8 Ka ko kimoutolu, ʻE ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻe fakatupu ke lōloa homou ngaahi vaʻa, pea ʻe tuku ʻa homou fua ki hoku kakai ko ʻIsileli: he kuo ofi mai ʻenau haʻu.
EZE 36:9 He, vakai, ʻoku ou kau mo kimoutolu, pea te u foki mai kiate kimoutolu, pea ʻe keli mo tūtuuʻi ʻakimoutolu:
EZE 36:10 Pea te u fakatokolahi hoʻomou kakai tangata, ʻae fale kotoa ʻo ʻIsileli, ʻio, ʻa hono kātoa: pea ʻe fakakakai ʻae ngaahi kolo, pea ʻe toe langaʻi hake ʻae ngaahi potu lala.
EZE 36:11 Pea te u fakatokolahi ʻae kau tangata, pea mo e fanga manu ʻiate kimoutolu pea te nau tupu ke lahi mo faʻa fua pea te u fakanofo ʻakimoutolu ʻo hangē ko ia ʻi muʻa, pea ʻe lahi hake ʻae lelei te u fai kiate kimoutolu ʻi hono muʻaki fai: pea te mou ʻilo ko Sihova au.
EZE 36:12 ‌ʻIo, te u tuku ʻae kakai ke ʻeveʻeva ʻiate koe, ʻa hoku kakai ko ʻIsileli; pea te nau maʻu koe, pea te ke hoko ko honau tofiʻa, pea ʻe ʻikai te ke toe fakatokosiʻi ʻakinautolu.
EZE 36:13 ‌ʻOku pehē ʻa Sihova ko e ʻOtua; Koeʻuhi ʻoku nau pehē kiate kimoutolu, ʻOku ke maumauʻi kakai, pea kuo ke fakatokosiʻi ho puleʻanga;
EZE 36:14 Ko ia ʻe ʻikai te ke toe maumau tangata, pe toe fakatokosiʻi ho puleʻanga, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 36:15 Pea ʻe ʻikai te u tuku ke ongoʻi ʻa hoʻo fakamaaʻi ʻe he hiteni, pe te ke toe fua ʻae manukiʻi ʻae kakai, pea ʻe ʻikai te ke toe fakahinga ki lalo ho puleʻanga, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 36:16 ¶ Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 36:17 “Foha ʻoe tangata, ʻi he kei nofo ʻae fale ʻo ʻIsileli, ʻi honau fonua ʻonautolu, naʻa nau fakalieliaʻi ia ʻi heʻenau anga ʻanautolu pe, mo e ngaahi meʻa naʻa nau fai: naʻe tatau kiate au ʻenau anga mo e taʻemaʻa ha fefine kuo vaheʻi.
EZE 36:18 Ko ia naʻaku lilingi atu ai hoku houhau kiate kinautolu, koeʻuhi ko e toto naʻa nau lilingi ʻi he funga fonua, pea koeʻuhi ko e ngaahi tamapua naʻa nau fakaʻuliʻi ʻaki ia:
EZE 36:19 Pea naʻaku fakahēʻi ʻakinautolu ki he hiteni, pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu ki he ngaahi fonua: naʻaku fakamaauʻi ʻakinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau anga, pea tatau mo e ngaahi meʻa naʻa nau fai.
EZE 36:20 Pea ʻi heʻenau hoko atu ki he hiteni, ʻaia naʻa nau ʻalu ki ai, naʻa nau fakalieliaʻi ʻa hoku huafa tapu ʻi heʻenau pehēange kiate kinautolu, ‘Ko e kakai ʻena ʻa Sihova, pea kuo nau mahuʻi mai mei hono fonua.’
EZE 36:21 Ka naʻaku mamae au ki hoku huafa tapu ʻaia ne fakalieliaʻi ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni ʻaia naʻa nau ʻalu ki ai.
EZE 36:22 Ko ia, lea ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻOku ʻikai te u fai eni koeʻuhi ko kimoutolu, ka koeʻuhi ko hoku huafa tapu ʻoʻoku, ʻaia kuo mou fakalieliaʻi ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻaia naʻa mou ʻalu ki ai.
EZE 36:23 Pea te u fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku huafa lahi, ʻaia naʻe fakalieliaʻi ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻaia kuo mou fakalieliaʻi ʻiate kinautolu; pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni, ko Sihova au, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻoka fakamāʻoniʻoniʻi au ʻekimoutolu ʻi honau ʻao.
EZE 36:24 He te u toʻo ʻakimoutolu mei he hiteni, pea tānaki ʻakimoutolu mei he fonua kotoa pē, mo ʻomi ʻakimoutolu ki homou fonua ʻomoutolu.
EZE 36:25 Pea te u toki luluku ʻaki ʻakimoutolu ʻae vai maʻa, pea te mou maʻa: te u fakamaʻa ʻakimoutolu mei hoʻomou fakalielia kotoa pē, pea mo homou ngaahi tamapua.
EZE 36:26 Te u foaki foki ha loto foʻou kiate kimoutolu, pea te u ʻai kiate kimoutolu ha laumālie foʻou; te u toʻo ʻo ʻave ʻae loto maka mei homou kakano, pea te u foaki kiate kimoutolu ʻae loto kakanoʻia.
EZE 36:27 Pea te u tuku ki loto ʻiate kimoutolu ʻa hoku laumālie, pea te u fakalotoʻi ʻakimoutolu ke ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fekau, pea te mou tauhi ʻaia ʻoku ou tuʻutuʻuni, pea fai ki ai.
EZE 36:28 Pea te mou nofo ʻi he fonua naʻaku foaki ki hoʻomou ngaahi tamai; pea te mou ʻi ai ko hoku kakai, pea te u ʻi ai au ko homou ʻOtua.
EZE 36:29 Te u fakamoʻui foki ʻakimoutolu mei hoʻomou taʻemaʻa kotoa pē: pea te u ui ki he koane, pea te u fakatupu ia ke lahi, pea ʻe ʻikai tuku ha honge kiate kimoutolu.
EZE 36:30 Pea te u fakatupu ke lahi ʻae fua ʻi he ʻakau, mo e fua ʻoe kelekele, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe manuki ʻaki hoʻomou hongea ʻe he kakai hiteni.
EZE 36:31 Pea te mou toki manatu ʻekimoutolu pe ki hoʻomou ngaahi faianga kovi, mo e ngaahi meʻa naʻa mou fai naʻe ʻikai lelei, pea te mou fehiʻa mate kiate kimoutolu, ʻi homou ʻao pe ʻomoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou hia, pea mo hoʻomou ngaahi fakalielia.
EZE 36:32 Ka mou ʻilo eni, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻOku ʻikai te u fai eni koeʻuhi ko kimoutolu: ʻE fale ʻo ʻIsileli, mou mā, pea mou puputuʻu koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi faianga.”
EZE 36:33 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻI he ʻaho ko ia te u fakamaʻa ai ʻakimoutolu mei hoʻomou ngaahi angahala, te u pule foki ke mou nofo ki he ngaahi kolo, pea ʻe toe langaʻi hake ʻae ngaahi potu lala.
EZE 36:34 Pea ʻe toe ngoueʻi ʻae fonua ne lala, neongo naʻe tuku siʻaki pe ia ʻi he ʻao ʻonautolu kotoa pē, naʻe ʻalu ange ai.
EZE 36:35 Pea te nau lea ʻo pehē, Ko e fonua ni ʻaia ne liʻaki, kuo hangē eni ko e ngoue ʻo ʻIteni; pea kuo ʻāʻi pea kuo fakakakai ʻae ngaahi kolo naʻe liʻaki mo maumauʻi.
EZE 36:36 Pea ʻe toki ʻilo ai ʻe he toenga hiteni ʻe nofo takatakai ʻiate kimoutolu, ko au ia ko Sihova, ʻoku toe langa ai ʻae ngaahi potu ne maumauʻi, pea toe ngoueʻi ʻaia naʻe liʻaki: ko au ko Sihova kuo lea ki ai, pea ko au te u fai ia.”
EZE 36:37 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ka naʻa mo eni ʻe kumi au ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ke u fai ia maʻanautolu; pea te u fakatokolahiʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e tupu ha fanga sipi.
EZE 36:38 ‌ʻO hangē ko e fanga sipi māʻoniʻoni, ʻae fanga sipi ʻi Selūsalema ʻi he ngaahi kātoanga māʻoniʻoni ʻi ai; ʻe pehē ʻae fakapito ʻaki ʻae kakai ʻae ngaahi kolo ne liʻaki: pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 37:1 Naʻe ʻiate au ʻae nima ʻo Sihova, pea ne ʻave au ʻi he laumālie ʻo Sihova, pea naʻe tuku hifo au ʻi he loto teleʻa naʻe fonu ʻi he ngaahi hui,
EZE 37:2 Pea ne puleʻi au ke u ʻalu fakatakamilo ai; pea vakai, naʻe lahi ʻaupito ia ʻi he ʻataʻatā ʻoe teleʻa; pea vakai naʻe mōmoa ʻaupito.
EZE 37:3 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻe faʻa moʻui ʻae ngaahi hui ni? Pea naʻaku pehēange, ʻE Sihova ko e ʻOtua, ko koe pe ʻoku ke ʻafioʻi.
EZE 37:4 Pea ne toe pehē kiate au, “Kikite ki he ngaahi hui ni, pea ke pehē ki ai, ʻE ngaahi hui mōmoa, fanongo mai ki he folofola ʻa Sihova.
EZE 37:5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua ki he ngaahi hui ni; Vakai, te u ngaohi ʻae mānava ke hū kiate kimoutolu, pea te mou moʻui:
EZE 37:6 Pea te u kofuʻaki kimoutolu ʻae uoua, pea te u fakatupu ʻae kakano kiate kimoutolu, mo ʻufiʻufi ʻaki kimoutolu ʻae kili, pea ʻai mo e mānava kiate kimoutolu, pea te mou moʻui; pea te mou ʻilo ko Sihova au.”
EZE 37:7 Ko ia naʻaku kikite ʻo hangē ko ia naʻe fakahā mai: pea ʻi heʻeku kei lea, naʻe ʻi ai ʻae ʻuʻulu, pea vakai naʻe ngaue, pea fehokotaki ʻae ngaahi hui pea taki taha ki hono hui pe ʻoʻona,
EZE 37:8 Pea ʻi heʻeku sio, vakai ne tupu mai ki ai ʻae uoua pea mo e kakano, pea ne ʻufiʻufi ʻaki kotoa pē ʻae kili: ka naʻe teʻeki ai ha mānava kiate kinautolu.
EZE 37:9 Pea naʻa ne toki pehē mai kiate au, “Kikite ki he matangi, kikite, foha ʻoe tangata, pea ke pehē ki he matangi, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻae mānava ē! Haʻu mei he feituʻu matangi ʻe fā, pea mānava hifo ki he kau mate na, koeʻuhi ke nau moʻui.
EZE 37:10 Ko ia naʻaku kikite ʻo hangē ko ia naʻe fekau mai, pea naʻe hoko mai ʻae mānava kiate kinautolu, pea naʻa nau moʻui, mo tuʻu ki ʻolunga ʻi honau vaʻe, ko e fuʻu kau tau tokolahi ʻaupito.
EZE 37:11 Pea naʻa ne toki pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, ko e ngaahi hui na ko e fale kotoa ia ʻo ʻIsileli: vakai, ʻoku nau pehē, Kuo mōmoa hotau hui, pea kuo mole ʻetau ʻamanaki, pea kuo tuʻusi ke motu ʻakitautolu.
EZE 37:12 Ko ia te ke kikite, pea ke lea kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻE hoku kakai, te u fakaava homou ngaahi faʻitoka, pea te u pule ke mou toetuʻu mei homou ngaahi faʻitoka, pea ʻe ʻomi ʻakimoutolu ki he fonua ʻo ʻIsileli.
EZE 37:13 Pea te mou ʻilo ko Sihova au, ʻo kau ka fakaava homou ngaahi faʻitoka, ʻE hoku kakai, pea ʻe ʻohake ʻakimoutolu mei homou tanuʻanga,
EZE 37:14 Pea ʻe ʻai hoku laumālie kiate kimoutolu, pea te mou moʻui, pea te u tuku ʻakimoutolu ki homou fonua ʻomoutolu: te mou toki ʻilo ai ko au ko Sihova ne u lea ki ai pea kuo u fai: ʻoku pehē ʻe Sihova.”
EZE 37:15 ¶ Naʻe toe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 37:16 “Ko eni foki, ʻa koe foha ʻoe tangata, toʻo kiate koe ha vaʻa ʻakau, pea ke tohi ki ai, ‘Kia Siuta, mo e fānau ʻa ʻIsileli ko ʻene ngaahi kaumeʻa:’ pea ke toʻo ʻae vaʻa ʻakau kehe ʻe taha, pea tohi ki ai, ‘Kia Siosefa, ko e vaʻa ʻakau ʻa ʻIfalemi, mo e fale kotoa ʻo ʻIsileli ko ʻene ngaahi kaumeʻa:’
EZE 37:17 Pea ke hoko fakataha ia ko e vaʻa ʻakau pe taha; pea ʻe hoko ia ʻo taha pe ʻi ho nima.
EZE 37:18 Pea ka lea mai kiate koe ʻae fānau ʻa hoʻo kakai, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke fakahā mai pe ko e hā hono ʻuhinga ʻo hoʻo pehē na?
EZE 37:19 Lea koe kiate kinautolu, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai te u toʻo ʻae vaʻa ʻakau ʻa Siosefa, ʻaia ʻoku ʻi he nima ʻo ʻIfalemi, pea mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ko ʻene ngaahi kaumeʻa, pea te u ʻai ke fakataha ʻakinautolu mo ia, ʻio, ʻae vaʻa ʻakau ʻa Siuta, ke hoko ʻakinaua ko e vaʻa ʻakau pe taha, pea te na taha pe ʻi hoku nima.
EZE 37:20 Pea ko e ongo vaʻa ʻakau ʻaia naʻa ke tohi ki ai, ʻe ʻi ho nima ia ʻi honau ʻao.”
EZE 37:21 ¶ Pea ke lea kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, te u toʻo ʻae fānau ʻa ʻIsileli mei he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻaia kuo nau ʻalu ki ai, pea te u tānaki ʻakinautolu mei he potu kotoa pē pea ʻe ʻomi ʻakinautolu ki honau fonua ʻonautolu.
EZE 37:22 Pea te u ngaohi ʻakinautolu ko e puleʻanga pe taha ʻi he fonua, ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli; pea ko e tuʻi pe tokotaha ʻe tuʻi kiate kinautolu kotoa pē; pea ʻe ʻikai kei ua ʻa honau puleʻanga, pea ʻe ʻikai ʻaupito kei vahe kehekehe ʻakinautolu ko e puleʻanga ʻe ua:
EZE 37:23 Pea ʻe ʻikai te nau toe fakaʻuliʻi ʻaki ʻakinautolu ha ngaahi tamapua, pe ko ʻenau ngaahi meʻa fakalielia, pe ko ʻenau ngaahi angahala: ka te u fakamoʻui ʻakinautolu mei honau ngaahi nofoʻanga, ʻaia kuo nau fai angahala ai, pea ʻe fakamaʻa ʻakinautolu: ʻe pehē pe ʻa ʻenau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua au.
EZE 37:24 Pea ʻe tuʻi kiate kinautolu ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita; pea ʻe ai ʻae tauhi pe taha kiate kinautolu kotoa pē: te nau ʻeveʻeva foki ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, mo tokanga ki heʻeku ngaahi fekau, ke fai ki ai.
EZE 37:25 Pea te nau nofo ʻi he fonua, ʻaia kuo u foaki ki heʻeku tamaioʻeiki ko Sēkope, ʻaia naʻe nofo ai ʻa hoʻomou ngaahi tamai; pea te nau nofo ʻi ai, ʻio, ʻakinautolu, mo ʻenau fānau, mo e hako ʻo ʻenau fānau ʻo taʻengata; pea ko ʻeku tamaioʻeiki ko Tevita, ʻe pule ia kiate kinautolu ʻo taʻengata.
EZE 37:26 Te u fai foki ha fuakava fakamelino mo kinautolu; ko e fuakava ia mo kinautolu ke taʻengata; pea te u fakanofo ʻakinautolu, mo fakatokolahiʻi ʻakinautolu, pea te u fokotuʻu ʻa hoku fale tapu ʻi honau lotolotonga ke lauikuonga.
EZE 37:27 ‌ʻE ʻiate kinautolu foki ʻa hoku fale fehikitaki: ʻio, te u ʻi ai ko honau ʻOtua au, pea ko hoku kakai ʻakinautolu.
EZE 37:28 Pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni, ko au ko Sihova, ʻoku ou fakamāʻoniʻoniʻi ʻa ʻIsileli, ʻo kau ka tuku ʻa hoku fale tapu ʻi honau lotolotonga, ke lauikuonga.”
EZE 38:1 Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
EZE 38:2 “Foha ʻoe tangata, fakahanga ho mata kia Koki, ʻae fonua ko Mekoki, ʻaia ʻoku ʻeiki lahi hake ʻia Meseke, pea mo Tupale, pea kikite kiate ia,
EZE 38:3 Mo ke pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai, ʻe Koki, ʻoku ou tuʻu au kiate koe, ʻa koe ko e ʻeiki lahi ʻi Meseke, pea mo Tupale;
EZE 38:4 Pea te u fakafoki koe ki mui, pea te u ʻai ʻae mātaʻu ki ho ngutu, pea te u fusi mai ʻa koe, mo hoʻo kau tau kotoa pē, ʻae fanga hoosi, mo e kau heka hoosi, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku kofu fakaʻeiʻeiki, ʻio, ʻae fuʻu tokolahi ʻoku toʻo ʻae fakaū mo e pā, pea ʻoku nau taki taha toʻo mo e heletā ʻi honau nima;
EZE 38:5 ‌ʻA Peasia, mo ʻItiopea, mo Lipea, fakataha mo kinautolu; ʻoku ʻai kotoa pē ʻekinautolu ʻae pā, mo e tatā ki he tau:
EZE 38:6 ‌ʻA Komela, pea mo ʻene ngaahi matatau; ʻae fale ʻo Tokama mei he feituʻu tokelau, mo ʻene faʻahitaʻu ʻaʻana; pea mo e kakai tokolahi kuo fakataha mo koe.
EZE 38:7 Ke ke teuteu pe koe, pea ke teuteu pe maʻau, ʻa koe, mo e kakai kotoa pē kuo fakataha mai kiate koe, pea ke leʻohi ʻe koe kiate kinautolu.
EZE 38:8 ¶ Hili ʻae ngaahi ʻaho lahi ʻe fai ʻae ʻaʻahi kiate koe: te ke toe hoko mai ʻi he ngaahi taʻu fakamui, ki he fonua kuo fakamoʻui mai mei he heletā, pea ʻe tānaki koe mei he ngaahi kakai tokolahi, ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻaia naʻe lala ʻo fuoloa: ʻio, ʻe ʻomi ia mei he ngaahi puleʻanga, pea te nau nofo malu kotoa pē ʻakinautolu.
EZE 38:9 Te ke ʻalu hake, pea hoko mai ʻo hangē ko e taufa matangi, pea te ke hangē ko e ʻao ke ʻufiʻufi ʻae fonua, ʻa koe, mo hoʻo ngaahi matatau, mo e kakai tokolahi ʻe fakataha mo koe.”
EZE 38:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua hoko foki ʻo pehē, “ʻI he kuonga pe ko ia, ʻe hū ʻae ngaahi meʻa ki ho loto, pea te ke fakakaukau ai ki ha ngāue kovi:
EZE 38:11 Pea te ke lea ʻo pehē, Te u ʻalu hake ki he fonua ʻoe ngaahi kolo ʻoku ʻikai ʻāʻi; te u ʻalu kiate kinautolu ʻoku mālōlō, mo nofo fiemālie, ʻakinautolu ʻoku nofo, ʻoku ʻikai hanau ʻā, pe ha songo, pe ha matapā,
EZE 38:12 Koeʻuhi ke u vete ia, mo maʻu ha koloa; ke ʻai hoku nima ki he ngaahi potu lala kuo fakakakai, pea mo e kakai ʻaia kuo tānaki mei he ngaahi puleʻanga, ʻakinautolu kuo maʻu ʻae fanga manu mo e koloa, pea ʻoku nau nofo ʻi he lotolotonga ʻoe fonua.
EZE 38:13 ‌ʻE pehē mai kiate koe ʻe Sipa, mo Tetani, mo e kau fakatau ʻi Tasisi, mo e fanga laione mui kotoa pē ʻoku ʻi ai, ‘Kuo ke haʻu koe ke fai ha vete? Kuo ke fakataha hoʻo kakai ke maʻu mālohi ha koloa? Ke fetuku mo ʻave ha siliva mo ha koula, ke ʻave ʻae fanga manu mo e koloa, pea ke ʻave mo e meʻa lahi ʻaupito?’”
EZE 38:14 Ko ia, foha ʻoe tangata, kikite, pea ke pehē kia Koki, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻi he ʻaho ko ia, ʻe nofo fiemālie ʻa hoku kakai ko ʻIsileli?
EZE 38:15 Pea te ke haʻu mei ho potu ʻi he feituʻu tokelau, ʻa koe, mo e kakai tokolahi ʻe fakataha mo koe, ko e kau heka hoosi kotoa pē ʻakinautolu, ko e fuʻu tokolahi ʻaupito, pea ko e kau tau mālohi:
EZE 38:16 Pea te ke hoko hake ki hoku kakai ko ʻIsileli, ʻo hangē ko e ʻao ke ʻufiʻufi ʻae fonua; ʻe hoko ia ʻi he ngaahi ʻaho fakamui, pea te u ʻomi koe ke tauʻi ʻa hoku fonua, koeʻuhi ke ʻiloʻi au ʻe he hiteni, ʻoka fakaongoongoleleiʻi au ʻe koe, ʻE Koki, ʻi honau ʻao.
EZE 38:17 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ko koe ia ʻaia naʻaku lea ki ai ʻi muʻa ʻi heʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻe kikite ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ki ha ngaahi taʻu lahi, ʻo pehē, Te u ʻomi koe ke tauʻi ʻakinautolu.
EZE 38:18 Pea ʻe hoko ʻo pehē foki ʻi he kuonga pe ko ia, ʻe haʻu ʻa Koki ki he fonua ʻo ʻIsileli ke tauʻi ia, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻe ʻalu hake foki ʻae houhau ʻi hoku fofonga.
EZE 38:19 He kuo u lea ʻi heʻeku fuaʻa, pea mo e kakaha ʻo hoku tuputāmaki, Ko e moʻoni ʻe ai ʻae ngalulu fakamanavahē ʻi he fonua ʻo ʻIsileli ʻi he ʻaho ko ia;
EZE 38:20 Ko ia ʻe tetetete ai ʻi hoku ʻao ʻae ngaahi ika ʻoe tahi, mo e fanga manupuna ʻoe langi, ʻae fanga manu ʻoe vao, mo e meʻa totolo kotoa pē, ʻoku ngaolo ʻi he funga ʻo māmani, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku ʻi he funga ʻo māmani, pea ʻe holoki hifo ʻae ngaahi moʻunga, pea ʻe holo mo e ngaahi potu lilifa, pea ʻe hinga ki lalo ki he kelekele ʻae ngaahi ʻā kotoa pē.
EZE 38:21 Pea te u ui mai ʻae heletā kiate ia, ʻi hoku ngaahi moʻunga kotoa pē, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua: ʻe tuʻu taki taha ʻae tangata mo ʻene heletā ke tauʻi ʻa hono tokoua.
EZE 38:22 Pea te u fai mo ia ʻi he mahaki fakaʻauha mo e lilingi toto; pea te u fakaʻauha kiate ia, mo ʻene ngaahi matatau, pea mo e kakai kotoa pē ʻoku fakataha mo ia, ko e lovai fakamanavahē, mo e ʻuha maka lalahi, mo e afi, mo e sulifa.
EZE 38:23 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku fakaongoongoleleiʻi au ʻeau pe, mo hoku fakamāʻoniʻoniʻi; pea ʻe ʻiloʻi au ʻe he mata ʻoe ngaahi puleʻanga lahi, pea te nau ʻilo ko Sihova au.”
EZE 39:1 “Ko ia, foha ʻoe tangata, kikite kia Koki pea ke lea, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Vakai ʻoku ou tuʻu kiate koe, ʻe Koki, ʻa koe ko e ʻeiki lahi ʻo Meseke pea mo Tupale:
EZE 39:2 Pea te u fakafoki koe ki mui, pea ko hono ono pe ʻoe vahe ʻiate koe ʻe tuku, pea te u pule ke ke haʻu koe mei he ngaahi potu tokelau, pea te u ʻomi koe ki he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli:
EZE 39:3 Pea te u fakahomoki hoʻo kaufana mei ho nima toʻohema, pea te u fakangangana hoʻo ngaahi ngahau mei ho nima toʻomataʻu.
EZE 39:4 Te ke hinga koe ki lalo ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, ʻa koe, pea mo hoʻo ngaahi matatau, mo e kakai ʻoku kau taha mo koe: te u foaki koe ke kai ʻe he fanga manupuna ʻi he faʻahinga kehekehe ʻoku fekai, pea mo e fanga manu ʻoe vao.
EZE 39:5 Te ke tō hifo koe ʻi he ʻataʻatā ʻoe funga kelekele: he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko au kuo u lea ki ai.
EZE 39:6 Pea te u tuku atu ha afi ki Mekoki, pea ki he lotolotonga ʻonautolu kotoa pē ʻoku nofo fakafiemālie ʻi he ngaahi motu pea te nau ʻilo ko Sihova au.
EZE 39:7 ‌ʻE pehē ʻa ʻeku ʻai ke ʻiloa ʻa hoku huafa māʻoniʻoni ʻi he lotolotonga ʻo ʻIsileli; pea ʻe ʻikai te u tuku ke toe fakalieliaʻi ʻa hoku huafa māʻoniʻoni: pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni ko Sihova au ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻi ʻIsileli.”
EZE 39:8 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “Vakai kuo hokosia ia, pea kuo ʻosi hono fai; ko e ʻaho eni ʻaia naʻaku folofola ki ai.
EZE 39:9 Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi kolo ʻo ʻIsileli, pea te nau tutu ke vela ʻae ngaahi mahafu, ʻae pā mo e fakaū, ʻae kaufana pea mo e ngahau, ʻae tao nounou, pea mo e ngaahi tao, pea te nau tutu ia ʻi he afi ʻi he taʻu ʻe fitu.
EZE 39:10 Ko ia ia ʻe ʻikai fetuku ai ha fefie mei he vao, pe fai ha taʻanga mei he vao lahi; he te ne tutu ʻae mahafu ʻi he afi; pea te nau vete ʻakinautolu naʻe vete ʻakinautolu, mo kaihaʻa meiate kinautolu naʻe kaihaʻasi meiate kinautolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 39:11 ¶ “Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u foaki kia Koki ʻae potu ongoongo, ko e tanuʻanga, ʻi ʻIsileli, ko e teleʻa ʻae kau fononga ʻoku ʻalu ki he potu fakahahake mei he tahi: ʻe kuku ai ʻae ihu ʻoe kau fononga: pea te nau tanu ʻi ai ʻa Koki mo ʻene kakai kotoa pē: pea te nau ui ia ko e teleʻa ʻo Hamoni-Koki.
EZE 39:12 Pea ko e māhina ʻe fitu mo e tanu ʻakinautolu ʻe he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke nau fakamaʻa ai ʻae fonua.
EZE 39:13 ‌ʻIo, ʻe kau kotoa pē ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ʻi he tanu ʻakinautolu; pea ʻe hoko ko e meʻa ongoongolelei lahi ʻae ʻaho ko ia ʻe fakaongoleleiʻi au, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 39:14 Pea te nau vahe mai ha kau tangata ke ngāue maʻu pe mo ʻalu atu ʻi he fonua, ke nau kau taha mo e kakai fononga ke tanu ʻakinautolu ʻoku kei toe ʻi he funga ʻoe fonua, kae fakamaʻa ia: te nau kumi pehē ʻoka hili ʻae māhina ʻe fitu.
EZE 39:15 Pea ko kinautolu ʻoku fononga atu ʻi he fonua, ka nau ka sio ki ha huiʻi tangata te nau fokotuʻu ha fakaʻilonga ʻi he potu ko ia, kaeʻoua ke tanu ia ʻi he teleʻa ʻo Hamoni Koki ʻe he kau haʻa tufunga.
EZE 39:16 Pea ʻe ui foki ʻae kolo ko Hamoni. ʻE pehē ʻenau fakamaʻa ʻae fonua.”
EZE 39:17 ¶ Pea ko koe foha ʻoe tangata, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Lea ki he faʻahinga manupuna kotoa pē, pea ki he manu kotoa pē ʻoe vao, ʻo pehē, Fakataha mai ʻakimoutolu, pea haʻu; fakataha mai ʻakimoutolu mei he potu kotoa pē ki heʻeku feilaulau, ʻaia ʻoku ou feilaulau ʻaki maʻamoutolu, ʻio, ʻae feilaulau lahi ʻi he ngaahi moʻunga ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke mou kai kakano, mo inu ʻae toto.
EZE 39:18 Te mou kai ʻae kakano ʻoe kakai ongoongo, mo inu ʻae toto ʻoe houʻeiki ʻo māmani, ʻae fanga sipitangata mo e fanga lami, mo e fanga kosi, mo e fanga pulu, ko e fanga manu sino kotoa pē mei Pesani.
EZE 39:19 Pea te mou kai ngako kaeʻoua ke mou fiu, pea te mou inu ʻae toto kaeʻoua ke mou konā, ʻi he feilaulau ko ia kuo u feilaulau ʻaki maʻamoutolu.
EZE 39:20 ‌ʻE pehē ʻa hoʻomou mākona mei heʻeku keinangaʻanga ʻi he fanga hoosi, mo e saliote, fakataha mo e kau tangata ongoongo, mo e kau toʻa kotoa pē ʻoe tau,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 39:21 ¶ “Pea te u tuku ʻa hoku nāunau ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, pea ʻe mamata ʻae hiteni kotoa pē ki he tautea kuo u fai, pea mo e hilifaki ʻa hoku nima kiate kinautolu.
EZE 39:22 Ko ia ʻe ʻilo ai ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ko au Sihova ko honau ʻOtua, mei he ʻaho ko ia ʻo fai ki mui.
EZE 39:23 Pea ʻe ʻilo ʻe he hiteni ko e meʻa ʻi he angahala, naʻe ʻalu ai ʻae fale ʻo ʻIsileli ki he pōpula: koeʻuhi naʻa nau fai hala kiate au, ko ia naʻaku fufū ai hoku mata meiate kinautolu, pea u tuku ʻakinautolu ki he nima ʻo honau ngaahi fili: ko ia ne nau hinga ai kotoa pē ʻi he heletā.
EZE 39:24 Kuo u fai kiate kinautolu, pea u fufū hoku mata meiate kinautolu, ʻo fakatatau ki heʻenau fakalielia, pea hangē ko ʻenau ngaahi angahala.”
EZE 39:25 ¶ Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko eni, te u toe ʻomi mei he pōpula ʻa Sēkope, pea te u ʻaloʻofa ki he fale kotoa ʻo ʻIsileli, pea te u fuaʻa, koeʻuhi ko hoku huafa māʻoniʻoni;
EZE 39:26 ‌ʻOka hili ʻenau fua ʻenau mā, mo ʻenau meʻa kovi kotoa pē, ʻaia kuo nau fai kovi ai kiate au, lolotonga ʻenau nofo fiemālie ʻi honau fonua, pea ʻikai ha taha ke nau manavahē ki ai.
EZE 39:27 ‌ʻO kau ka ʻomi ʻakinautolu mei he kakai, mo tānaki mai ʻakinautolu mei he fonua ʻoe fili, pea ka fakaongoongoleleiʻi au ʻiate kinautolu ʻi he ʻao ʻoe ngaahi puleʻanga lahi;
EZE 39:28 Te nau toki ʻilo ko au Sihova, ko honau ʻOtua, naʻaku tuku ʻakinautolu ke nau ʻalu pōpula ki he hiteni: ka kuo u tānaki ʻakinautolu ki honau fonua ʻonautolu, pea ʻoku ʻikai kei tuku ʻi ai hanau tokotaha.
EZE 39:29 Pea ʻe ʻikai te u toe fufū hoku mata meiate kinautolu: he ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, kuo u lilingi hoku laumālie ki he fale ʻo ʻIsileli.”
EZE 40:1 ‌ʻI hono uofulu ma nima taʻu ʻo ʻemau pōpula, ʻi he kamataʻanga ʻoe taʻu, ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ʻi hono hongofulu ma fā ʻoe taʻu, hili ʻae taaʻi ʻoe kolo, ʻi he ʻaho pe ko ia ne hilifaki ʻae nima ʻo Sihova kiate au, ʻo ne ʻomi au ki heni.
EZE 40:2 Ne ʻomi au ʻi he ngaahi meʻa hā mai mei he ʻOtua ki he fonua ʻo ʻIsileli, pea ne tuku au ki he funga moʻunga māʻolunga ʻaupito, pea naʻe ʻi ai ʻae meʻa ʻo hangē ko e kolo ʻi hono feituʻu tonga.
EZE 40:3 Pea ne ʻomi au ki ai, pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae tangata, ʻaia naʻe tatau ʻene hā mai mo e ha ngingila ʻae palasa, naʻe ʻi hono nima ʻae afo fua, mo e kaho ke fua ʻaki pea naʻa ne tuʻu ʻi he matapā.
EZE 40:4 Pea naʻe pehē ʻe he tangata kiate au, “Foha ʻoe tangata, vakai ʻaki ho mata, pea fanongo ho telinga, pea tokanga ʻaupito ho loto ki he meʻa kotoa pē te u fakahā kiate koe; he kuo u ʻomi koe ki heni, koeʻuhi ke u fakahā ia kiate koe: pea ke ke fakahā ki he fale ʻo ʻIsileli ʻae meʻa kotoa pē ʻoku ke mamata ki ai.”
EZE 40:5 Pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae ʻāʻi he tuʻa fale naʻe takatakaiʻaki, pea naʻe ʻi he nima ʻoe tangata ʻae kaho ke fuofua ʻaki, ko e kiupite ʻe ono ʻa hono lōloa ʻi he kiupite ʻoku fakalahi ʻaki ʻae ʻaofi nima kātoa ʻe taha: pea pehē naʻa ne fua ʻae māukupu ʻoe ʻā, ko e tatau mo e kaho ʻe taha; pea ko hono māʻolunga ko e kaho ʻe taha.
EZE 40:6 ¶ Pea ne toki haʻu ia ki he matapā ʻaia ʻoku hangatonu ki he potu hahake, pea ne ʻalu hake ʻi hono hala tuʻunga, pea ne fua ʻae ʻatā ʻoe matapā, ko e kaho ʻe taha hono laulahi; pea mo e ʻatā ʻoe matapā kehe ʻe taha, ko e kaho ʻe taha hono laulahi.
EZE 40:7 Pea ko e kihiʻi potu fale kotoa pē naʻe taki taha ʻae kaho pe taha hono lōloa, mo e kaho ʻe taha ʻa hono ʻatā; pea ko e vahaʻa ʻoe ngaahi potu fale siʻi ko e kiupite ʻe nima; pea ko e hūʻanga ʻoe matapā ʻi he veʻe fale hala ʻoe matapā ki loto, ko e kaho ʻe taha.
EZE 40:8 Naʻa ne fua foki ʻae fale hala ʻoe matapā ki loto, ko e kaho ia ʻe taha.
EZE 40:9 Naʻa ne fua foki ʻae fale hala ʻoe matapā, ko e kiupite ʻe valu; pea ko hono pou ʻo ia, ko e kiupite ʻe ua; pea naʻe tuʻu ki loto ʻae fale hala ʻoe matapā.
EZE 40:10 Pea ko e ngaahi kihiʻi potu fale ʻoe matapā fakahahake ko e tolu ʻi he potu mai ki heni, pea tolu ki he potu ko ʻena; pea naʻe fuofua tatau ʻae tolu ko ia: pea naʻe tatau ʻae fua ʻoe pou ʻi he potu ko eni, mo e potu ko ʻena.
EZE 40:11 Pea naʻa ne fua hono ʻatā ʻoe matapā, ko e kiupite ʻe hongofulu; pea mo hono lōloa ʻoe matapā, ko e kiupite ʻe hongofulu ma tolu.
EZE 40:12 Ko e ngataʻanga ʻo hono ʻatā ki muʻa ʻi he ngaahi fale siʻi, ko e kiupite ʻe taha ʻi he potu mai ki heni, mo e kiupite ʻe taha hono ʻatā ki hena: pea ko e ngaahi kihiʻi fale ko e kiupite ʻe ono ʻi hono potu ki heni, pea ono hono kiupite ʻi hono potu ki hena.
EZE 40:13 Hili ia naʻa ne fuofua ʻae matapā mei he tuʻa fale ʻoe fale siʻi ʻe taha ki he taha kehe: pea ko hono laulahi mei he matapā ʻe taha ki he matapā ʻe taha, ko e kiupite ʻe uofulu ma nima.
EZE 40:14 Naʻa ne fua foki ʻae ʻotu pou ko e kiupite ʻe tolungofulu, ʻio, ʻo aʻu ki he pou ʻoku takatakai ʻae hūʻanga ʻoe matapā.
EZE 40:15 Pea ko hono fua mei he mata fale mei he hūʻanga ʻoe matapā ʻo aʻu ki he mata fale ʻoe fale hala ʻi he matapā ki loto, ko e kiupite ʻe nimangofulu ia.
EZE 40:16 Pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa fasiʻi ki he ngaahi kihiʻi fale, pea ʻi hono ngaahi pou naʻe tuʻu takatakai ʻi he matapā ki loto, pea ki hono ngaahi pou afeafefua, pea naʻe takatakai ia ʻi he ngaahi matapā ʻi loto fale: pea naʻe tongi ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono ngaahi pou.
EZE 40:17 Pea ne toki ʻave au ki he lotoʻā kituʻa, pea vakai naʻe ʻi ai ʻae ngaahi potu fale, pea naʻe faliki ʻaki ʻae maka ʻae lotoʻā ʻo takatakai hake ai: pea naʻe tuʻu ki he potu naʻe faliki ʻae ngaahi potu fale ʻe tolungofulu.
EZE 40:18 Pea ko e faliki ʻi he veʻe matapā ʻaia naʻe feangai mo e potu fakalōloa ʻoe ngaahi matapā, ko e faliki ia ki lalo.
EZE 40:19 Hili ia naʻa ne fuofua ʻa hono vaʻatā mei he potu kituʻa ʻoe matapā ki lalo ʻo aʻu ki he potu kituʻa ʻoe lotoʻā ki loto, ko e kiupite ʻe teau ia, ki he potu hahake pea mo e tokelau.
EZE 40:20 ¶ Pea naʻa ne fuofua ʻae lōloa mo e laulahi ʻoe matapā ʻoe lotoʻā kituʻa, ʻaia naʻe hangatonu ki he feituʻu tokelau.
EZE 40:21 Pea ko hono ngaahi kihiʻi fale ʻoʻona naʻe tolu ʻi hono potu ko eni, pea tolu ʻi hono potu ko ʻena; pea ko hono ngaahi pou mo hono pou afeafefua naʻe fua ʻo tatau mo e ʻuluaki matapā: ko e kiupite ʻe nimangofulu ʻa hono lōloa, pea ko hono māukupu, ko e kiupite ʻe uofulu ma nima.
EZE 40:22 Pea ko hono ngaahi kātupa, mo honau pou afeafefua, pea mo e fakatātā ki he ʻakau ko e ponga, naʻe tatau pe ia mo e fua ʻoe matapā ʻoku hanga ki he potu hahake; pea naʻa nau ʻalu hake ai ko e lakaʻanga ʻe fitu, pea naʻe ʻi hono potu ki ʻao ʻa hono ngaahi pou afeafefua.
EZE 40:23 Pea naʻe fehāngaaki ʻae matapā ʻoe lotoʻā ki loto, mo e matapā ki he tokelau, pea mo ia naʻe hanga ki hahake: pea naʻa ne fua mei he matapā ki he matapā, ko e kiupite ʻe teau.
EZE 40:24 ¶ Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he potu ki tonga, pea vakai naʻe ʻi ai ʻae matapā naʻe hanga atu ki he feituʻu tonga: pea naʻa ne fuofua hono ngaahi pou, mo hono pou afeafefua ʻo hangē pe ko ia ne fua ki ai.
EZE 40:25 Pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa mo e pou afeafefua naʻe tuʻu takatakai ʻi ai, ʻo hangē ko e ngaahi matapā ko ē: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko e kiupite ʻe uofulu ma nima ʻa hono laulahi.
EZE 40:26 Pea naʻe ai ʻae hala tuʻunga ko e lakaʻanga ʻe fitu ke ʻalu hake ki ai, pea naʻe hangatonu mai ki ai ʻae ngaahi pou afeafefua: pea naʻe ʻi ai ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga, ʻi hono potu ki heni, mo hono potu ki hena, ʻi hono ngaahi pou.
EZE 40:27 ¶ Pea naʻe ʻai ʻae matapā ʻi he lotoʻā ki loto, pea naʻe hanga ia ki he feituʻu tonga: pea naʻa ne fua mei he matapā ʻe taha ki he matapā ʻe taha ki he feituʻu tonga, ko e kiupite ʻe teau.
EZE 40:28 Pea naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā ki loto, ʻi he veʻe matapā ki he potu tonga: pea naʻa ne fuofua ʻae matapā ki tonga ʻo tatau mo e ngaahi fua ko ia;
EZE 40:29 Pea ko hono ngaahi kihiʻi fale ʻo ia, pea mo hono ngaahi pou, pea mo hono ngaahi pou afeafefua, naʻe fakatatau ki he ngaahi fua ni; pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa, pea ʻi he ngaahi pou afeafefua, ʻaia naʻe tuʻu takatakai ai: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko e kiupite ʻe uofulu ma nima ʻa hono māukupu.
EZE 40:30 Pea ko hono ngaahi pou afeafefua naʻe tākai hake ai, ko hono lōloa ko e kiupite ʻe uofulu ma nima, pea ko hono māukupu ko e kiupite ʻe nima.
EZE 40:31 Pea naʻe hanga hono ngaahi pou afeafefua ki he lotoʻā kituʻa; pea naʻe ai ʻae ngaahi fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono ngaahi pou: pea naʻe lakaʻanga valu ʻae hala tuʻunga naʻe ʻalu hake ki ai.
EZE 40:32 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā ki loto ki he potu fakahahake: pea naʻa ne fuofua ʻae matapā ʻo fakatatau ki he ngaahi fua ni.
EZE 40:33 Pea ko hono ngaahi kihiʻi fale, mo hono ngaahi pou, mo hono ngaahi pou afeafefua, naʻe fakatatau ki he ngaahi fua ni: pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa, pea mo e ngaahi pou afeafefua naʻe tuʻu takatakai ʻi ai: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko hono māukupu ko e kiupite ʻe uofulu ma nima.
EZE 40:34 Pea naʻe hanga atu hono ngaahi pou afeafefua ki he lotoʻā kituʻa; pea naʻe ʻi ai ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono ngaahi pou, ʻi hono potu ki heni, mo hono potu ki hena: pea naʻe lakaʻanga valu ʻae hala tuʻunga naʻe ʻalu hake ki ai.
EZE 40:35 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he matapā ki he potu tokelau, pea ne fuofua ia ʻo fakatatau ki he ngaahi fua ni;
EZE 40:36 ‌ʻA hono ngaahi kihiʻi fale ʻo ia, mo hono pou, mo hono pou afeafefua, mo e ngaahi kātupa naʻe takatakai ai: ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu, pea ko e kiupite ʻe uofulu ma nima ʻa hono māukupu.
EZE 40:37 Pea naʻe hanga hono ngaahi pou ki he lotoʻā kituʻa: pea naʻe ʻi hono ngaahi pou ʻae fakatātā ki he ʻakau ko e ponga ʻi hono potu ko eni, pea mo hono potu ko ʻena; pea naʻe lakaʻanga valu ʻae hala tuʻunga naʻe ʻalu hake ki ai.
EZE 40:38 Pea ko hono ngaahi potu fale, mo hono ngaahi matapā, naʻe vāofi ia mo e pou ʻoe ngaahi matapā, ʻaia naʻe fufulu ai ʻae ngaahi feilaulau tutu.
EZE 40:39 ¶ Pea ʻi he fale hala ʻoe matapā naʻe ai ʻae palepale ʻe ua ʻi hono potu ʻe taha, mo e palepale ʻe ua ʻi hono potu ʻe taha, ke tāmateʻi ai ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻae angahala, pea mo e feilaulau ʻae fai hala.
EZE 40:40 Pea ʻi hono potu kituʻa, ʻi he potu ʻoku ʻalu ai ha taha ki he hūʻanga ʻoe matapā ki he tokelau, naʻe ʻi ai ʻae palepale ʻe ua; pea ʻi he potu ʻe taha ʻi he fale hala ʻoe matapā, naʻe ai mo e palepale ʻe ua.
EZE 40:41 Ko e palepale naʻe fā ʻi he potu ʻe taha, mo e palepale ʻe fā ʻi he potu ʻe taha ʻi he veʻe matapā: ko e palepale ʻe valu ʻaia naʻe fai ai ʻae tāmateʻi ʻoe ngaahi feilaulau.
EZE 40:42 Pea ko e palepale ʻe fā ki he feilaulau tutu ko e ngaahi maka ia naʻe tā, ko hono lōloa ko e kiupite ʻe taha mo e vaeua mālie, pea ko hono māukupu ko e kiupite ʻe taha mo e vaeua mālie, pea ko e kiupite ʻe taha ʻa hono māʻolunga: he naʻe hili foki ki ai ʻae ngaahi meʻa ʻaia naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau kehe.
EZE 40:43 Pea naʻe ai hono tapa fakatali ko e ʻaofinima kātoa hono laulahi naʻe fakamaʻu takatakai ki ai; pea naʻe hili ki he ngaahi palepale ʻae kanomate ʻoe feilaulau.
EZE 40:44 Pea naʻe ʻi he tuʻa matapā ki loto ʻae ngaahi potu fale ʻoe kau fasi hiva ʻi he lotoʻā ki loto, ʻaia naʻe ʻi he veʻe matapā fakatokelau: pea naʻe hanga ia ki he ʻotu tonga: pea ko e taha ʻi he veʻe matapā fakahahake naʻe hanga ki he tokelau.
EZE 40:45 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, Ko e potu fale ni ʻaia ʻoku hanga ki he tonga ʻoku ʻoe kau taulaʻeiki ʻoku tauhi ki he nāunau ʻoe fale.
EZE 40:46 Pea ko e potu fale ʻaia ʻoku hanga ki he tokelau ʻoku ʻoe kau taulaʻeiki ʻoku tauhi ki he meʻa ʻae feilaulauʻanga: ʻakinautolu ko e ngaahi foha ʻo Satoki ʻi he ngaahi foha ʻo Livai, ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu mai kia Sihova ke tauhi kiate ia.
EZE 40:47 Ko ia ne ne fua ai ʻae lotoʻā, ko hono lōloa ko e kiupite ʻe teau, pea ko e kiupite ʻe teau ʻa hono māukupu, ke potupotu mālie; pea naʻe tuʻu ʻae feilaulauʻanga ki muʻa ʻi he fale.
EZE 40:48 ¶ Pea naʻa ne ʻomi au ki he fale hala ʻoe fale, ʻo ne fua ʻae pou kotoa pē ʻoe fale hala, ko e kiupite ʻe nima ʻi hono potu ko eni, pea ko e kiupite ʻe nima ʻi he potu ko ʻena: pea ko hono laulahi ʻoe matapā ʻi hono potu naʻe hanga mai ko e kiupite ʻe tolu, pea ko e kiupite ʻe tolu kituʻa.
EZE 40:49 Ko hono lōloa ʻoe fale hala ko e kiupite ʻe uofulu, pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe hongofulu ma taha; pea naʻe ʻi ai ʻae hala tuʻunga ke ʻalu hake ai; pea naʻe ʻi ai ʻae ongo pou ʻoe fale hala ko e taha ʻi heni pea taha ʻi hena.
EZE 41:1 Pea hili ia naʻa ne ʻomi au ki he fale tapu, ʻo ne fua ʻae ngaahi pou, ko e kiupite ʻe ono hono laulahi ʻi he potu ʻe taha, pea ono hono kiupite ʻi he potu ʻe taha, he ko hono laulahi ia ʻoe fale fehikitaki.
EZE 41:2 Pea ko hono laulahi ʻoe matapā ko e kiupite ʻe hongofulu; pea ko e kau matapā ko e kiupite ʻe nima ʻi hono potu ʻe taha, pea ko e kiupite ʻe nima ʻi hono potu ʻe taha: pea naʻa ne fua hono lōloa ko e kiupite ʻe fāngofulu; pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe uofulu.
EZE 41:3 Pea naʻe toki ʻalu ia ki loto, pea ne fua ʻae pou ʻoe matapā ko e kiupite ʻe ua; pea ko e matapā ko e kiupite ʻe ono; pea ko hono laulahi ʻoe matapā ko e kiupite ʻe fitu.
EZE 41:4 Naʻe pehē mo ʻene fua ʻa hono lōloa, ko e kiupite ʻe uofulu; pea ko hono laulahi ʻi he muʻa fale tapu ko e kiupite ʻe uofulu: pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e potu toputapu eni.”
EZE 41:5 Hili ia naʻa ne fua ʻae holisi ʻoe fale, ko e kiupite ʻe ono: pea ko e laulahi ʻoe ngaahi potu fale kituʻa ʻaia naʻe takatakai ʻaki ʻae fale ʻi hono potu kotoa pē, ko e taki taha ʻae kiupite ʻe fā.
EZE 41:6 Pea naʻe fata tolu ʻae ngaahi potu fale kituʻa, pea taki tolungofulu ʻa hono fakaʻotu; pea naʻe faʻaki hono ngaahi lalango ki he ʻā kituʻa, koeʻuhi ke mālohi, ka naʻe ʻikai ke aʻu ki he holisi ʻoe fale.
EZE 41:7 Pea naʻe ai hono fakaʻataʻatā mo e hala fakatakamilo, naʻe ʻalu hake ki ʻolunga ki he ngaahi potu fale: he naʻe ʻalu hake ʻo takatakai ʻae fale ʻe he hala fakatakamilo: pea naʻe fakaʻaʻau ʻo ʻatā ange ʻae ngaahi potu fale ʻo fakatatau mo ʻene ʻalu ki ʻolunga ʻo fua fai mei lalo.
EZE 41:8 Pea naʻaku mamata foki ki he māʻolunga ʻoe fale ʻi hono takatakai hake: ko e keli hono tuʻunga ʻoe ngaahi potu fale kituʻa, ko e kaho kātoa ʻe taha naʻe ono hono kiupite lōloa.
EZE 41:9 Ko hono matolu ʻoe holisi ki he potu fale kituʻa, ko e kiupite ʻe nima: pea ko e potu naʻe tuku ke ʻatā ko e tuʻuʻanga ia ʻoe ngaahi potu fale ki lotoʻā.
EZE 41:10 Pea ko hono fakavahavaha ʻoe ngaahi potu fale, ko e kiupite ʻe uofulu, pea naʻe pehē fakatakamilo hake pe ʻi he fale kātoa.
EZE 41:11 Pea naʻe hanga atu ʻae matapā ʻoe ngaahi potu fale kituʻa, ki he potu naʻe tuku ke ʻataʻatā, ko e matapā ʻe taha ki he potu tokelau, pea ko e taha ki he potu tonga: pea ko e laulahi ʻoe potu naʻe tuku ʻatā pe, ko e kiupite ʻe nima hono fua takatakai.
EZE 41:12 Pea ko eni, ko e fale ʻaia naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he ʻataʻatā ʻi he potu ngataʻanga ki lulunga, ko hono laulahi ko e kiupite ʻe fitungofulu: pea ko hono matolu ʻoe ʻā naʻe takatakai ʻaki ʻae fale ko e kiupite ʻe nima, pea ko hono lōloa, ko e kiupite ʻe hivangofulu.
EZE 41:13 Ko ia naʻa ne fua ʻae fale, ko e kiupite ʻe teau ʻa hono lōloa; pea ko hono potu ʻataʻatā, pea mo e fale, fakataha mo hono ngaahi ʻā, ko hono lōloa, ko e kiupite ʻe teau;
EZE 41:14 Mo e laulahi foki ʻoe mata fale, mo hono potu ʻataʻatā ki he feituʻu hahake, ko e kiupite ia ʻe teau.
EZE 41:15 Pea naʻa ne fua hono lōloa ʻoe fale, ʻi he potu ʻoku hanga ki he potu ʻataʻatā, ʻaia naʻe ʻituʻa ʻi ai, mo hono ngaahi hala kituʻa fale ʻi hono potu fakatouʻosi, ko e kiupite ia ʻe teau, ʻaia mo e potu toputapu ki loto, mo e ngaahi fale hala ʻoe lotoʻā;
EZE 41:16 ‌ʻAe ngaahi pou ʻoe matapā, mo e ngaahi kātupa fāsiʻi, mo e ngaahi hala kituʻa, ʻo takatakai hake ʻi hono fata ʻe tolu, ʻaia naʻe hanga mai ki he matapā, naʻe ʻaofi ʻaki kotoa pē ia ʻae ʻakau ʻo fai mei he funga kelekele ʻo aʻu hake ki he ngaahi kātupa, pea naʻe ʻaofi foki mo e ngaahi kātupa;
EZE 41:17 Naʻe fai fakafuofua pe ʻo aʻu ki ʻolunga ʻi he matapā, ʻio, ʻo aʻu ki he fale ki loto mo tuʻa, ʻo takatakai hake ʻi he ʻā ʻi loto mo tuʻa.
EZE 41:18 Pea naʻe teuʻi ʻaki ia ʻae ngaahi selupi, mo e ngaahi ʻakau ko e ponga, he naʻe fevahaʻanaki ʻaki ʻae ʻakau ko e ponga, ʻae ngaahi selupi; pea naʻe taki ua ʻae mata ʻoe selupi;
EZE 41:19 Ko ia naʻe hanga ʻae mata ʻoe tangata ki he ʻakau ko e ponga, ʻi hono potu ʻe taha, pea hanga ʻae mata ʻoe laione mui ki he ʻakau ko e ponga, ʻi hono potu ʻe taha; naʻe pehē hono ngaohi ʻo takatakai ʻi he fale ʻo ʻosi.
EZE 41:20 Naʻe ngaohi ʻae selupi, mo e ngaahi ponga, ʻo fua fai mei he funga kelekele ʻo aʻu ki he potu ki ʻolunga ʻi he matapā, pea ʻi he ʻā ʻoe fale tapu.
EZE 41:21 Naʻe fua ke potupotutatau ʻae pou ʻoe fale tapu, mo e mata fale ʻoe potu toputapu; naʻa na mata tatau ʻosi pe.
EZE 41:22 Ko e kiupite ʻe tolu ko hono māʻolunga ia ʻoe feilaulauʻanga ʻakau, mo hono lōloa, ko e kiupite ʻe ua; pea ko hono tuliki, mo hono potu fakalōloa, mo hono kaokao naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻakau: pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e palepale ia ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻo Sihova.”
EZE 41:23 Pea naʻe ua ʻae matapā ʻi he faletapu, pea mo e potu toputapu.
EZE 41:24 Pea naʻe taki ua ʻae potu matapā naʻe tautau; ko e potu matapā ʻe ua ki he matapā ʻe taha, pea ua ki he matapā ʻe taha.
EZE 41:25 Pea naʻe tongi ki ai, mo e matapā ʻoe fale tapu ʻae selupi, mo e ngaahi ponga, ʻo tatau mo ia naʻe ʻi he ngaahi ʻā; pea naʻe ʻaofi ʻaki ʻae laupapa matolu ʻae mata fale ʻoe fale hala kituʻa.
EZE 41:26 Pea naʻe ʻi ai ʻae ngaahi kātupa fāsiʻi, mo e ngaahi ponga, ʻi hono potu fakatouʻosi, pea mo e ngaahi potu ʻoe fale hala, mo e ngaahi potu fale ʻoe fale lahi, mo e ngaahi laupapa matolu.
EZE 42:1 Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he lotoʻā kituʻa, ki hono potu fakatokelau; pea naʻa ne ʻomi au ki he potu fale ʻaia naʻe hanga mai ki he potu ʻataʻatā ʻaia foki naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he fale ʻi hono feituʻu fakatokelau.
EZE 42:2 Ko hono lōloa ʻi hono potu ki he matapā ki tokelau, ko e kiupite ʻe teau, pea ko hono laulahi, ko e kiupite ʻe nimangofulu.
EZE 42:3 Naʻe ngaohi ke fehāngaaki ʻae ngaahi hala ʻi he tuʻa fale ʻi he ngaahi fata ʻe tolu, ʻo feangai atu mo e kiupite ʻe uofulu naʻe tuku ko e lotoʻā ki loto, pea feʻunga mai mo e potu naʻe faliki ke lotoʻā ʻaki, kituʻa.
EZE 42:4 Pea ʻi he mata fale naʻe ʻi ai ʻae hala, ko e kiupite ʻe hongofulu hono laulahi ki loto, mo e hala ʻoe kiupite ʻe taha; pea naʻe hanga hono ngaahi matapā ki he tokelau.
EZE 42:5 Ka ko eni naʻe fakanounou ʻae ngaahi potu fale ki ʻolunga, koeʻuhi naʻe ʻatā ange ʻa hono hala kituʻa ʻi ʻolunga, ʻi he hala ʻoe fata ki lalo, mo ia naʻe hoko ai.
EZE 42:6 He naʻe fata tolu foki, ka naʻe ʻikai hano ngaahi pou, ʻo hangē ko e fakapou ʻoe ngaahi lotoʻā: ko ia naʻe ʻapiʻapi ai ʻae fale ʻolunga, ʻi hono potu ko ia naʻe ʻi lalo, mo ia naʻe hoko hake ai.
EZE 42:7 Pea naʻe ʻi tuaʻā hono ʻā, ʻo hangatonu ia ki he ngaahi potu fale naʻe tuʻu ki he lotoʻā kituʻa, ʻi hono potu ki ʻao ʻoe ngaahi fale, pea ko hono lōloa ko e kiupite ʻe nimangofulu.
EZE 42:8 He ko e lōloa ʻoe ngaahi potu fale ʻaia naʻe ʻi he lotoʻā kituʻa ko e kiupite ʻe nimangofulu: pea, vakai, ko hono lōloa ki hono potu ki ʻao ʻoe fale tapu ko e kiupite ʻe teau.
EZE 42:9 Pea naʻe ai ʻae hūʻanga ʻi he potu ʻoe ngaahi potu fale ni, ki hono potu fakahahake ʻi he ʻaluʻanga ʻo ha taha ʻoku hū ki ai, mei he lotoʻā kituʻa.
EZE 42:10 Naʻe ngaohi ʻae ngaahi potu fale ʻi he matolu ʻoe ʻā ʻoe lotoʻā, ki hono potu ki hahake, ʻo hangatonu mai ki he potu naʻe ʻataʻatā, pea mo e fale lahi.
EZE 42:11 Pea ko e hala ki muʻa ʻi ai naʻe mata tatau ia mo e ngaahi potu fale ki he potu tokelau, naʻe tatau hono lōloa mo ia, pea tatau mo hono laulahi: pea ko hono ngaahi kātupa naʻe tatau pe hono anga mo ia, pea tatau mo hono ngaahi matapā.
EZE 42:12 Pea hangē ko e ngaahi matapā ʻoe ngaahi potu fale ʻaia naʻe hanga ki he feituʻu tonga, naʻe ai ʻae matapā ʻi he tefito hala, ʻio, ʻae hala naʻe hangatonu atu ki he ʻā, ki he potu hahake, ʻoka hū atu ha taha ki ai.
EZE 42:13 ¶ Hili ia naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi potu fale ki he tokelau mo e ngaahi potu fale ki he feituʻu tonga, ʻaia ʻoku hangatonu mai ki he potu ʻataʻatā, ko e ngaahi potu fale tapu ia, ʻaia ʻe kai ai ʻe he kau taulaʻeiki ʻoku ʻunuʻunu mai kia Sihova, ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻaupito: te nau hilifaki ʻi ai ʻae ngaahi meʻa māʻoniʻoni ʻaupito, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau ki he angahala, mo e feilaulau ki he fai hala; he ʻoku māʻoniʻoni ʻae potu.
EZE 42:14 ‌ʻOka hū atu ki ai ʻae kau taulaʻeiki, ʻe ʻikai te nau toe ʻalu atu mei he potu māʻoniʻoni ki he lotoʻā kituʻa, ka ko e potu pe ko ia naʻa nau ngāue ai, ʻe tuku ʻi ʻai ʻa honau ngaahi kofu; he ʻoku nau māʻoniʻoni; pea te nau ʻai ʻae ngaahi kofu kehe, ʻoka nau ka ʻalu ʻo kau ʻi ha ngaahi meʻa ʻae kakai.”
EZE 42:15 ¶ Pea hili ʻae fakaʻosi ʻe ia hono fuofua ʻoe fale ki loto, naʻa ne ʻomi au ki he matapā ʻaia ʻoku hanga atu ki he potu hahake, pea naʻa ne fua takatakai ia.
EZE 42:16 Naʻe fua ʻa hono potu fakahahake ʻaki ʻae kaho naʻe fuofua ʻaki, ko e kaho ʻe nimangeau, ʻa hono fua takatakai ʻo ʻosi.
EZE 42:17 Naʻa ne fua ʻae potu ki he tokelau ko e kaho ʻe nimangeau ʻi hono fua takatakai ʻaki ʻae kaho.
EZE 42:18 Naʻa ne fua ʻae potu ki he feituʻu tonga ʻaki ʻae kaho, ko e kaho ʻe nimangeau.
EZE 42:19 Naʻa ne foki atu ki he potu ki lulunga pea ne fua ʻaki ia ʻae kaho ko e kaho ʻe nimangeau.
EZE 42:20 Naʻa ne fua ia ʻi hono potu ʻe fā: naʻe takatakai ʻaki ia ʻae ʻā, ko e kaho ʻe nimangeau hono lōloa, mo e nimangeau ʻa hono laulahi koeʻuhi ke fevahaʻanaki ai ʻae potu tapu mo e potu ngofua.
EZE 43:1 Pea hili ia naʻa ne ʻomi au ki he matapā, ʻae matapā ʻaia ʻoku hanga atu ki he potu hahake:
EZE 43:2 Pea vakai, naʻe malama mai ʻae nāunau ʻoe ʻOtua ʻo ʻIsileli mei he hala mei he potu hahake: pea naʻe tatau hono leʻo mo e ʻuʻulu ʻae ngaahi vai lahi: pea naʻe ulo ʻa māmani ko e meʻa ʻi hono nāunau.
EZE 43:3 Pea naʻe tatau ʻa ʻene hā mai mo e meʻa hā mai naʻaku mamata ki ai, ʻio, ʻo tatau mo e meʻa hā mai naʻaku mamata ai ʻi heʻeku haʻu ke kikite ki he fakaʻauha ʻoe kolo: pea naʻe tatau hono ngaahi meʻa naʻe hā mai, mo ia naʻaku mamata ki ai ʻi he veʻe vaitafe ko Kipa; pea ne u tō hifo ki hoku mata.
EZE 43:4 Pea naʻe hāʻele mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻo hū ki he fale ʻi he hala ʻoe matapā ʻaia ʻoku hanga atu ki he potu hahake.
EZE 43:5 Ko ia naʻe hiki hake ai au ʻe he laumālie, ʻo ne ʻave au ki he lotoʻā ki loto; pea vakai, naʻe fakapito ʻaki ʻae nāunau ʻo Sihova ʻae fale kotoa.
EZE 43:6 Pea naʻaku fanongo ki heʻene folofola mai mei loto fale; pea naʻa ma tutuʻu mo e tangata.
EZE 43:7 ¶ Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Foha ʻoe tangata, ko e potu ʻo hoku ʻafioʻanga, mo e potu ki hoku ʻaofivaʻe, ʻaia te u nofo ai ʻi he lotolotonga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ʻo taʻengata, pea mo hoku huafa māʻoniʻoni, ʻe ʻikai toe fakaʻuli ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ʻakinautolu, pe ko honau ngaahi tuʻi, ʻi heʻenau fai feʻauaki, pe ko e ʻangaʻanga ʻo honau ngaahi tuʻi ʻi honau ngaahi potu māʻolunga.
EZE 43:8 He ko e meʻa ʻi heʻenau fokotuʻu ʻenau matapā ki heʻeku matapā, mo ʻenau ngaahi pou ki heʻeku ngaahi pou, pea mo e ʻā ʻi homau vahaʻa mo kinautolu, pea kuo nau fakalieliaʻi ʻa hoku huafa māʻoniʻoni ʻi heʻenau ngaahi fakalielia kuo fai: ko ia naʻaku fakaʻauha ai ʻakinautolu ʻi he houhau.
EZE 43:9 Ka ko eni, ka tuku atu ʻekinautolu ʻenau ngaahi meʻa fakalielia, mo e ʻangaʻanga ʻo honau ngaahi tuʻi, ke mamaʻo meiate au, pea te u toki nofo au ʻi honau lotolotonga ʻo taʻengata.”
EZE 43:10 ¶ “ʻA koe foha ʻoe tangata, fakahā ʻae fale ki he fale ʻo ʻIsileli, koeʻuhi ke nau mā ki heʻenau ngaahi kovi: pea tuku ke nau fua ʻae fakatātā.
EZE 43:11 Pea kapau te nau mā ʻi he meʻa kotoa pē kuo nau fai, fakahā kiate kinautolu ʻa hono anga ʻoe fale, mo hono fakafuofua, ʻa hono ngaahi hala kituʻa mo hono ngaahi hala ki loto, mo hono anga kotoa pē, mo hono tuʻutuʻuni kotoa pē, pea mo hono ngaahi fono kotoa pē: pea ke tohi ia ʻi honau ʻao, koeʻuhi ke nau fai ki hono anga kotoa pē, pea mo hono tuʻutuʻuni kotoa pē, mo nau fai ki ai.
EZE 43:12 Ko eni ʻae fono ʻoku kau ki he fale; ʻilonga ʻa hono ngataʻanga takatakai hake ʻoe tumutumu ʻoe moʻunga, ʻe toputapu ʻaupito ia. Vakai ko e fono eni ki he fale.”
EZE 43:13 ¶ Pea ko hono fakafuofua eni ʻoe ngaahi feilaulauʻanga ʻo lau ki hono kiupite: pea ko e kiupite, ko e kiupite ʻoku taha pea mo e ʻaofinima kātoa ʻe taha; ko hono takele ko e kiupite ʻe taha, pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe taha, pea ko hono tapa fakatali ʻaia ʻe takatakai ʻaki ko e hanga ʻe taha ia; pea ko e meʻa ia ki hono potu ki ʻolunga ʻoe feilaulauʻanga.
EZE 43:14 Pea ko hono fua mei he funga kelekele ʻo hoko hake ki hono ʻuluaki hala fakatakamilo, ko e kiupite ia ʻe ua, pea ko hono laulahi ko e kiupite ʻe taha; pea mei he hala siʻi ʻo aʻu ki he hala lahi ko e kiupite ia ʻe fā, pea ko e kiupite ʻe taha ʻa hono laulahi.
EZE 43:15 Pea ko e funga feilaulauʻanga ko e kiupite ia ʻe fā; pea ʻe ʻalu hake mei he feilaulauʻanga ʻae nifo ʻe fā.
EZE 43:16 Pea ko hono lōloa ʻoe feilaulauʻanga ko e kiupite ʻe hongofulu ma ua, mo e hongofulu ma ua ʻa hono laulahi, koeʻuhi ke potupotu mālie hono potu ʻe fā.
EZE 43:17 Pea ko hono hala takatakai ko hono lōloa ko e kiupite ʻe hongofulu ma fā, pea ko hono laulahi ʻi hono potu ʻe fā, ko e kiupite ʻe hongofulu ma fā; pea ko e tapa fakatali ʻe takatakai ai ko e vaeuamālie ʻoe kiupite; pea ko hono potu ki lalo ko e kiupite ʻe taha, ʻo takatakai hake; pea ʻe hangatonu hono hala tuʻunga ki he potu hahake.
EZE 43:18 ¶ Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; Ko eni ia ʻa hono tuʻutuʻuni ʻoe feilaulauʻanga ʻi he ʻaho ko ia ʻe ngaohi ai ia, ke ʻatu ʻi ai ʻae feilaulau tutu, pea ke luluku ʻaki ia ʻae toto.
EZE 43:19 Pea ko e kau taulaʻeiki ʻae kau Livai, ʻoku ʻoe hako ʻo Satoki, ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu mai ke ngāue kiate au, ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, te ke ʻatu ki ai ʻae pulu mui ko e feilaulau koeʻuhi ko e angahala.
EZE 43:20 Pea te ke toʻo ʻa hono toto ʻoʻona, ʻo pani ʻaki ia ʻa hono nifo ʻe fā, mo e tuliki ʻe fā ʻoe hala takatakai, pea mo e tapa fakatali ʻoku takatakai ʻaki ia: ʻe pehē ʻa hono fakamaʻa mo hono fufulu.
EZE 43:21 Te ke toʻo foki ʻae pulu ʻoku feilaulau ʻaki ʻi he angahala, pea te ne tutu ia ʻi he potu fale ʻoku tuku ki ai ʻi he tuʻa potu toputapu.
EZE 43:22 Pea ʻi hono ʻaho ua te ke feilaulau ʻaki ʻae ʻuhikiʻi kosi taʻehanomele, ko e feilaulau ia ʻi he angahala; pea te nau fufulu ʻae feilaulauʻanga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he ʻatu ʻae pulu.
EZE 43:23 Pea ka hili ʻa hoʻo fakamaʻa ia, te ke ʻatu ha pulu mui ʻoku taʻehanomele, mo e sipitangata mei he fanga sipi ʻoku taʻehanomele.
EZE 43:24 Pea te mou ʻatu ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea ʻe lī ʻe he kau taulaʻeiki ha māsima ki ai, pea te nau ʻohake ia kia Sihova, ko e feilaulau tutu kiate ia.
EZE 43:25 Pea ko e ʻaho ʻe fitu mo hoʻo teuteu ʻi he ʻaho kotoa pē ha kosi, ko e feilaulau ʻi he angahala: pea te nau teuteu foki ha pulu mui, mo e sipitangata mei he fanga sipi, ʻoku taʻehanomele.
EZE 43:26 Ko e ʻaho ʻe fitu te nau fufulu ai ʻae feilaulauʻanga mo fakamaʻa ia; pea te nau fakatapui ʻakinautolu.
EZE 43:27 Pea ka ʻosi ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono ʻaho valu ʻo fai ki mui, ʻe ʻatu ʻe he kau taulaʻeiki hoʻomou ngaahi feilaulau tutu, mo hoʻomou ngaahi feilaulau fakalelei ʻi he feilaulauʻanga; pea te u maʻu ʻakimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 44:1 Hili ia naʻa ne toe ʻomi au ki mui ʻi he hala ʻoe matapā ʻoe potu tapu kituʻa, ʻaia ʻoku hanga ki hahake; pea naʻe tāpuni ia.
EZE 44:2 Pea naʻe pehē ai ʻe Sihova kiate au; “ʻE tāpuni ʻae matapā ni, pea ʻe ʻikai fakaava ia, pea ʻe ʻikai ha tangata ʻe hū atu ki ai; he koeʻuhi kuo hāʻele atu ai ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ko ia ʻe tāpuni ai ia.
EZE 44:3 Kuo tuku ia ki he tuʻi; ʻe nofo ʻi ai ʻae tuʻi ke kai mā ʻi he ʻao ʻo Sihova; ko ia ia ʻe hū atu ʻi he hala ʻoe fale hala ʻi he matapā ko ia, pea te ne toe ʻalu atu ai pe kituʻa.”
EZE 44:4 ¶ Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he hala ʻi he matapā ki tokelau ʻi he mata fale: pea naʻaku sio, pea vakai, naʻe fakapito ʻaki ʻae fale ʻo Sihova ʻae nāunau ʻo Sihova; pea naʻaku tō hifo ki hoku mata.
EZE 44:5 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Foha ʻoe tangata, tokanga lahi ho loto, pea sio ʻaki ho mata, pea fanongo ho telinga ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ou lea ʻaki kiate koe ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni, ʻoku kau ki he fale ʻo Sihova, mo hono ngaahi fekau; pea ke tokanga lahi ki he ngaahi hūʻanga ki loto fale, mo hono ngaahi hala kotoa pē kituʻa, mei he potu toputapu.”
EZE 44:6 Pea te ke lea ki he kau angatuʻu, ki he fale ʻo ʻIsileli, “ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; ʻE fale ʻo ʻIsileli, tuku ke lahi eni ʻa hoʻomou ngaahi fakalielia,
EZE 44:7 He kuo mou ʻomi ʻae kakai muli, ʻae kau taʻekamu ʻi loto, pea taʻekamu fakakakano ke nau ʻi hoku potu toputapu ke nau fakalieliaʻi ia, ʻio, ʻa hoku fale, ʻi hoʻomou ʻatu ʻa ʻeku meʻa, ʻae ngako, pea mo e toto, pea kuo nau maumauʻi ʻa ʻeku fuakava, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaahi fakalielia.
EZE 44:8 Pea kuo ʻikai te mou tauhi ʻa ʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni; ka kuo mou fakanofo ʻae kau leʻo maʻamoutolu pe, ke tauhiʻi ʻa hoku potu toputapu.
EZE 44:9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE ʻikai ha taha muli, pe ha taʻekamu ʻi loto, pe ha taʻekamu fakakakano, ʻe hū ki hoku potu toputapu, pe ha taha ʻi he kau muli kotoa pē ʻoku nofo mo e fānau ʻa ʻIsileli.”
EZE 44:10 Pea ko e kau Livai naʻe ʻalu ʻo hē mamaʻo meiate au, ʻi heʻene ʻalu hēhē ʻa ʻIsileli, ʻaia naʻe ʻalu hē meiate au, ko e muimui ki honau ngaahi tamapua; te nau fua pe ʻekinautolu ʻa ʻenau fai angahala.
EZE 44:11 Ka neongo ia te nau tauhi ʻa hoku fale tapu, mo leʻohi ʻae ngaahi matapā ʻoe fale, mo fai ʻae ngāue ʻi loto fale: te nau tāmateʻi ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻae kakai, pea te nau tutuʻu ʻi honau ʻao, mo ngāue kiate kinautolu.
EZE 44:12 Koeʻuhi naʻa nau ngāue kiate kinautolu ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi tamapua, mo nau fakahalaʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli; ko ia kuo u hiki hake ai ʻa hoku nima kiate kinautolu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, pea te nau fua ʻenau angahala.
EZE 44:13 Pea ʻe ʻikai te nau haʻu ke ofi kiate au, ke fai ha ngāue fakataulaʻeiki kiate au, pe te nau ofi mai ki heʻeku ngaahi meʻa māʻoniʻoni, ʻi he potu toputapu ʻaupito: ka te nau fua pe ʻenau mā, pea mo e ngaahi fakalielia ʻaia kuo nau fai.
EZE 44:14 Ka te u tuku ʻakinautolu ke tauhi ki he nāunau ʻoe fale, ʻi hono ngāue ʻo ia, mo ia kotoa pē ʻe fai ʻi ai.
EZE 44:15 ¶ “Ka ko e kau taulaʻeiki ʻae kau Livai, ko e ngaahi foha ʻo Satoki, ʻakinautolu naʻe tauhi ki hoku fale tapu, ʻi heʻene ʻalu pehē ʻae fānau ʻa ʻIsileli meiate au, ko kinautolu ia ʻe ʻomi ke ofi kiate au, ke nau tauhi kiate au, pea te nau tutuʻu ʻi hoku ʻao, ke feilaulau ʻaki kiate au, ʻae ngako mo e toto, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua:
EZE 44:16 Te nau hū atu ki hoku potu tapu, pea te nau ʻunuʻunu mai ke ofi ki heʻeku keinangaʻanga, ke fai ngāue kiate au, pea te nau tauhi ʻa ʻeku fekau.
EZE 44:17 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ʻoka nau ka hū atu ʻi he ngaahi matapā ʻoe lotoʻā ki loto, te nau kofuʻaki ʻae kofu tupenu lelei; ʻe ʻikai siʻi kau ha kofu sipi ki heʻenau kofu, ʻoka nau ka fai ʻae ngāue ʻi he ngaahi matapā ʻoe lotoʻā ki loto, pe ʻi loto.
EZE 44:18 Te nau tatā ʻaki ʻae tupenu lelei ki honau ʻulu, pea te nau kofuʻaki ʻae tupenu lelei ki honau kongaloto; ʻe ʻikai te nau ʻai kiate kinautolu ha meʻa ʻoku fakatupu pupuha.
EZE 44:19 Pea ka nau ka ʻalu atu ki he lotoʻā kituʻa, ʻio, ki he lotoʻā kituʻa ki he kakai, te nau toʻo honau ngaahi kofu naʻa nau ngāue ai, mo tuku ia ʻi he ngaahi potu fale māʻoniʻoni, pea te nau ʻai ʻae ngaahi kofu kehe; pea ʻe ʻikai te nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻae kakai ʻi honau ngaahi kofu.
EZE 44:20 Pea ʻe ʻikai te nau tekefua, pea ʻe ʻikai te nau tuku ke lōloa honau louʻulu, ka ʻe kosikosi pe ke nounou.
EZE 44:21 Pea ʻe ʻikai siʻi inu ha uaine ʻe ha taulaʻeiki ʻoka fai ʻe ia ke hū ki he lotoʻā ki loto.
EZE 44:22 Pea ʻe ʻikai te nau uaifi ʻaki ha fefine kuo mate ʻa hono husepāniti, pe ha taha kuo fakamavae: ka tenau mali mo e kau finemui ʻi he hako ʻoe fale ʻo ʻIsileli, pe ko e fefine naʻe mali mo ha taulaʻeiki kuo pekia.
EZE 44:23 Pea te nau akoʻi ʻa hoku kakai ke ʻilo ʻaia ʻoku māʻoniʻoni mo ia ʻoku kovi, mo nau fakahā ke mahino kiate kinautolu ʻae meʻa ʻoku taʻemaʻa mo ia ʻoku maʻa.
EZE 44:24 Pea ka ai ha fakakikihi, ko kinautolu ia ʻe tuʻu ko hono fakamaauʻi; pea te nau fakamaauʻi ia ʻo fakatatau ki heʻeku fakamaau: pea te nau fai ʻa ʻeku ngaahi fono mo ʻeku ngaahi fekau ʻi he ngaahi fakataha kotoa pē ʻoku fai kiate au; pea te nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hoku ngaahi ʻaho tapu.
EZE 44:25 Pea ʻe ʻikai te nau ala ki ha taha kuo mate, ke nau ʻuli ai: ka ʻe ngofua ʻenau fakaʻuliʻi ʻakinautolu ʻo kapau ko haʻanau tamai, pe ko e faʻē, pe ko e foha pe ko e ʻofefine, pe ko ha tokoua, pe ha tuofefine ʻoku ʻikai ke mali.
EZE 44:26 Pea hili hono fakamaʻa ia, te nau lau kiate ia ha ʻaho ʻe fitu.
EZE 44:27 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻoku ne hū atu ai ki he potu tapu, ki he lotoʻā ki loto, ke ngāue ʻi he potu tapu, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, te ne feilaulau ʻaki maʻana ha feilaulau ʻi he angahala.
EZE 44:28 Pea ʻe hoko ia ko e tofiʻa kiate kinautolu: ko au ko honau tofiʻa: pea ko ia ʻe ʻikai vahe ai hanau tofiʻa ʻi ʻIsileli: he ko honau tofiʻa au.
EZE 44:29 Te nau kai mei he feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau koeʻuhi ko e angahala, mo e feilaulau ʻi he fai hala; pea ʻe ʻanautolu ʻae meʻa kotoa pē ʻoku feilaulau ʻaki ʻi ʻIsileli.
EZE 44:30 Pea ʻe ʻi he kau taulaʻeiki ʻae ʻuluaki vahe ʻi he ʻuluaki fua ʻoe meʻa kotoa pē, mo e feilaulau kotoa pē ʻi hoʻomou feilaulau kehekehe: te mou ʻatu foki ki he kau taulaʻeiki ʻae ʻuluaki vahe ʻo hoʻomou mā kuo natu, koeʻuhi ke hoko ai mo nofomaʻu ʻae tāpuaki ki homou fale.
EZE 44:31 ‌ʻE ʻikai kai ʻe he taulaʻeiki ʻi ha meʻa kuo mate mahaki pe, pe ʻi ha meʻa kuo haehae pe ko ha manupuna pe ko ha manu kehe ia.”
EZE 45:1 Ko eni foki, ʻoka mou ka talotalo ki hono vahevahe ʻoe fonua ko e tofiʻa, te mou fai ha feilaulau kia Sihova, mo fakatapui moʻona ha konga ʻoe fonua: ko hono lōloa, ko e tatau mo e kaho ʻe ua mano ma nima afe, pea ko hono laulahi ko e taha mano. ʻE māʻoniʻoni ia ʻo aʻu ki hono ngataʻanga kotoa pē ʻo takatakai hake.
EZE 45:2 Pea ko hono lōloa ʻae potu ʻe tuku ʻi ai ki he fale tapu, ko e nimangeau, mo e nimangeau ʻi hono fakamāukupu, koeʻuhi ke potupotu mālie hono fua takatakai; pea ko e kiupite ʻe nimangofulu ʻe tuku ke ʻataʻatā ʻi hono takatakai hake ʻo ʻosi.
EZE 45:3 Pea ko hono fua ko ia te ke fua mei ai hono lōloa ko e ua mano mo e nima afe, pea ko hono laulahi ko e taha mano; pea ʻe tuʻu ʻi ai ʻae fale tapu pea mo e potu toputapu ʻaupito.
EZE 45:4 Pea ko e potu fonua kuo fakatapui, ʻe ʻoe kau taulaʻeiki ia ʻae kau tauhi ʻoe fale tapu, ʻakinautolu ʻoku ʻunuʻunu ke ofi mo fai ʻae ngāue kia Sihova: pea ko e potu ia ʻe tuʻu ai honau ngaahi fale, mo e potu māʻoniʻoni ki hoku fale tapu.
EZE 45:5 Pea ko hono lōloa ko ia ko e ua mano ma nima afe, pea mo hono laulahi ʻoku taha mano, ʻe maʻu foki ʻe he kau Livaite, ʻae kau tauhi ʻoe fale, ko honau tofiʻa ʻi ai ko e potu fale ʻe uofulu.
EZE 45:6 ¶ Pea te mou vaheʻi ʻae tuʻunga ʻoe kolo, ko hono māukupu ko e nima afe, pea ko hono lōloa ko e ua mano ma nima afe, ʻi heʻene hangatonu mai ki he vahe ʻoe potu tapu: pea ʻe ʻoe fale kotoa ʻo ʻIsileli ia.
EZE 45:7 Pea ʻe ʻi ai hono vahe ki he tuʻi ʻi hono potu ʻe ua ʻo ia kuo vaheʻi ko e potu tapu, pea mo e vahe ʻoe kolo, ʻi he potu ki muʻa ʻoe potu tapu, mo e potu ki muʻa ʻoe vahe ki he kolo, ʻo fua mei hono potu lulunga ʻo fai atu ki lulunga, pea mei hono potu hahake ʻo fai ki hahake; pea ʻe feʻunga ʻa hono fua fakalōloa, mo e vahe ʻe taha mei hono ngataʻanga ʻi lulunga, ʻo aʻu ki hono ngataʻanga fakahahake.
EZE 45:8 Pea ʻe maʻu ʻe ia ʻa hono tofiʻa ʻi he fonua ʻi ʻIsileli: pea ʻe ʻikai siʻi toe fakamālohiʻi ʻe he ngaahi tuʻi ʻa hoku kakai; ka ko hono toe ʻoe fonua, te nau tuku ki he fale ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau mo honau ngaahi faʻahinga.
EZE 45:9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli, mou fiemālie muʻa; hiki ke mamaʻo ʻae fakamālohi, mo e faʻa vete, pea fai ʻae fakamaau, mo fai totonu, pea ʻoua naʻa pule kakaha ki hoku kakai, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 45:10 ‌ʻE ʻiate kimoutolu ʻae meʻa fakatatau ʻoku totonu, mo e efa totonu, pea mo e pate totonu.
EZE 45:11 Pea ʻe tatau hono fua ʻoe efa, pea mo e pate, koeʻuhi ke feʻunga ʻae pate ʻe taha, mo hono hongofulu vahe ʻi he homa ʻe taha, pea ko e efa ko hono hongofulu vahe ia ʻoe homa foki: ʻe fuofua pe ʻa hono fua mei he homa.
EZE 45:12 Pea ʻe ʻi he sikeli ʻe taha ʻae kela ʻe uofulu: pea ko e sikeli ʻe uofulu, mo e sikeli ʻe uofulu ma nima, mo e sikeli ʻe hongofulu ma nima, ko hoʻomou mina ia.
EZE 45:13 Ko eni ʻae feilaulau te mou ʻatu; ko hono ono vahe ʻoe efa ʻi he homa ʻe taha ʻoe uite, pea te mou ʻatu mo hono vahe ono ʻoe efa ʻi he homa ʻe taha ʻoe paʻale:
EZE 45:14 Pea ko e meʻa kuo tuʻutuʻuni ki he lolo, ʻae pate ʻoe lolo, te mou ʻatu hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe pate ʻi he koaa ʻe taha, ʻaia ʻoku tatau mo e homa ʻe taha, ʻoku hongofulu ʻa hono pate; he ko e pate ʻe hongofulu, ko e homa ia ʻe taha.
EZE 45:15 Pea ko e lami ʻe taha, mei hono uangeau ʻoe fanga lami, mei he ngaahi potu lau maʻuiʻui ʻi ʻIsileli: ko e meʻa ia ki he feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻoe fakafetaʻi, ko honau fakaleleiʻi, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 45:16 ‌ʻE kau ʻae kakai kotoa pē ʻi he fonua, ʻi he meʻa ʻe ʻatu ki he tuʻi ʻo ʻIsileli.
EZE 45:17 Pea ko e ngāue ia ʻae tuʻi ke ʻatu ʻae feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau ʻoe meʻainu, ʻi he ngaahi kātoanga, mo e ngaahi māhina foʻou, pea ʻi he ngaahi ʻaho tapu, mo e ngaahi fakataha fakatoputapu ʻoe fale ʻo ʻIsileli: ʻe ʻiate ia ʻa hono teuteu ʻoe feilaulau ʻi he angahala, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, mo e feilaulau tutu, pea mo e feilaulau ʻoe fakafetaʻi, koeʻuhi ke fakaleleiʻi ʻae fale ʻo ʻIsileli.”
EZE 45:18 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻI he ʻuluaki māhina, mo e ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, te mou toʻo ʻae pulu mui taʻehanomele, mo fakamaʻa ʻae fale tapu:
EZE 45:19 Pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeiki ʻae toto ʻoe feilaulau ʻi he angahala, mo ne pani ʻaki ia ʻae ngaahi pou ʻoe fale, pea ʻe pani mo e tuliki ʻe fā, ʻoe hala, ʻoku fakatakamilo ʻi he feilaulauʻanga, pea ʻe ʻai foki ia ki he ngaahi pou ʻoe matapā ʻoe lotoʻā ki loto.
EZE 45:20 Pea ʻe pehē pe hoʻo fai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻi he māhina, koeʻuhi ko ia kotoa pē kuo fai hala, pea mo ia ʻoku taʻepoto: pea ʻe pehē pe ʻa hoʻomou fakaleleiʻi ʻae fale.
EZE 45:21 Pea te mou fai ʻa e [kātoanga ʻoe ] Lakaatu ʻi hono ʻuluaki māhina, mo hono hongofulu ma fā ʻoe ʻaho, ʻo kātoanga ai ʻi he ʻaho ʻe fitu; ʻe kai ʻae mā ʻoku ʻikai hano meʻa fakatupu.
EZE 45:22 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe teuteu ha pulu ʻe he tuʻi, ko e feilaulau ia ʻi he angahala, ko e fai maʻana, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua.
EZE 45:23 Pea ko e ʻaho ʻe fitu ʻoe kātoanga te ne teuteu ai ha feilaulau tutu kia Sihova, ko e fanga pulu ʻe fitu, mo e sipitangata ʻe fitu taʻehanomele, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻaho ko ia ʻe fitu; pea mo e ʻuhikiʻi kosi ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e feilaulau ʻi he angahala.
EZE 45:24 Pea te ne teuteu ha feilaulau meʻakai, ʻo tatau mo e efa ʻe taha ki he pulu, mo e efa ʻe taha ki ha sipitangata, pea mo e hini ʻoe lolo ki ha efa ʻe taha.
EZE 45:25 Pea ka hoko ki hono fitu ʻoe māhina, mo hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho ʻi he māhina, ʻe pehē pe ʻa ʻene fai ʻi he kātoanga ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo fakatatau mo e feilaulau ʻi he angahala, pea tatau mo e feilaulau tutu, pea tatau mo e feilaulau meʻakai, pea tatau mo e lolo.”
EZE 46:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “ʻE tāpuni ʻae matapā ʻoe lotoʻā ki loto ʻaia ʻoku hanga ki hahake ʻi he ʻaho ʻe ono ʻoku ngofua ai ʻae ngāue; ka ʻe fakaava ia ʻi he ʻaho tapu, pea ʻe fakaava ʻi he ʻaho ʻoe māhina foʻou.
EZE 46:2 Pea ʻe hū atu ʻae tuʻi ʻi he hala ʻoe fale hala ʻoe matapā kituʻa, pea te ne tuʻu ʻi he tefito pou ʻoe matapā, pea ʻe ngaohi ʻe he kau taulaʻeiki ʻa ʻene feilaulau tutu, mo ʻene ngaahi feilaulau fakafetaʻi, pea te ne fai ʻene hū ʻi he hūʻanga ʻoe matapā: pea te ne toki ʻalu atu; ka ʻe ʻikai tāpuni ʻae matapā ʻo aʻu ki he efiafi.
EZE 46:3 ‌ʻE pehē foki mo e kakai ʻoe fonua te nau hū ʻi he matapā ʻi he hūʻanga ko ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ʻi he ngaahi ʻaho tapu, pea ʻi he ngaahi māhina foʻou.
EZE 46:4 Pea ko e feilaulau tutu ʻe ʻatu ʻe he tuʻi ʻi he ʻaho tapu, ko e lami ʻe ono taʻehanauʻila, pea mo e sipitangata taʻehanomele.
EZE 46:5 Pea ko e feilaulau ʻoe meʻakai ko e efa ʻe taha ki he sipitangata ʻe taha, pea ko e feilaulau meʻakai ki he fanga lami, ʻe fakatatau ia ki heʻene faʻa fai, pea ko e hini ʻe taha ʻoe lolo ki he efa ʻe taha.
EZE 46:6 Pea ko e ʻaho ʻoe māhina foʻou ʻe ʻatu ai ʻae pulu mui taʻehanomele, pea mo e fanga lami ʻe ono, pea mo e sipitangata ʻe taha: pea te nau taʻehanaumele.
EZE 46:7 Pea te ne teuteu ha feilaulau meʻakai, ko e efa ʻe taha ki he pulu ʻe taha, mo e efa ʻe taha ki he sipitangata ʻe taha, pea ko e meʻa maʻae fanga lami ʻo fakatatau mo ia ʻoku faʻa fai ʻe hono nima, pea ko e hini ʻe taha ʻoe lolo, ki he efa ʻe taha.
EZE 46:8 Pea ka hū atu ʻae tuʻi, te ne hū atu ʻi he hala ʻoe fale hala ʻi he matapā, pea te ne toe ʻalu atu ai pe kituʻa.
EZE 46:9 ¶ Ka ʻi heʻene haʻu ʻae kakai ʻoe fonua ki he ʻao ʻo Sihova ʻi he ngaahi kātoanga fakatoputapu, ko ia ʻoku hū atu ke lotu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki he tokelau, ʻe ʻalu atu ia kituʻa ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki he feituʻu tonga; pea ko ia ʻoku hū atu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki tonga ʻe toe ʻalu atu ia ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ki he tokelau: ʻe ʻikai te ne toe foki atu ʻi he hūʻanga ʻoe matapā ko ia naʻa ne hū mai mei ai, ka te ne ʻalu atu ʻi he matapā ʻoku hangatonu mai ki ai.
EZE 46:10 Pea ʻe hū atu ʻae tuʻi fakataha mo kinautolu ʻoka nau ka hū ki ai; pea ka nau ka toe ʻalu atu mei ai, ʻe ʻalu foki mo ia kituʻa.
EZE 46:11 Pea ʻi he ngaahi kātoanga mo e ngaahi fakataha fakatoputapu ko e feilaulau ʻoe meʻakai, ko e efa ʻe taha ki he pulu ʻe taha, mo e efa ʻe taha ki he sipitangata, pea ko e meʻa ki he fanga lami ʻe fakatatau ia mo ia ʻoku ne faʻa fai, pea ko e hini ʻe taha ʻoe loto, ki he efa ʻe taha.
EZE 46:12 Pea ka fai ʻe he tuʻi ke teuteu ʻofa pe haʻane feilaulau tutu, pe ha feilaulau fakafetaʻi ʻoku ʻatu ʻataʻatā pe kia Sihova, ʻe fakaava kiate ia ʻae matapā, ʻaia ʻoku hangatonu ki he potu hahake, pea ʻe teuteu ʻa ʻene feilaulau tutu, pea mo ʻene feilaulau fakafetaʻi, ʻo hangē ko ia ne fai ʻi he ʻaho tapu: pea te ne toki ʻalu atu kituʻa; pea ka ʻalu atu ia kituʻa, ʻe tāpuni ʻae matapā.
EZE 46:13 Te ke teuteu ʻi he ʻaho kotoa pē ha feilaulau tutu kia Sihova, ko e lami ʻi hono ʻuluaki taʻu, mo taʻehanomele; te ke teuteu ia ʻi he pongipongi kotoa pē kotoa pē.
EZE 46:14 Pea ʻe teuteu mo hono feilaulau meʻakai, ʻi he pongipongi kotoa pē, ko hono vahe ʻe ono ʻoe efa ʻe taha, mo hono vahe ʻe tolu ʻoe hini ʻe taha ʻoe lolo, ke natu ʻaki ʻae mahoaʻa lelei; ko e feilaulau ia ʻoe meʻakai, ke tuʻutuʻuni mo fai maʻuaipē kia Sihova.
EZE 46:15 ‌ʻE pehē ʻa hono teuteu ʻekinautolu ʻae lami, mo e feilaulau ʻoe meʻakai, pea mo e lolo, ʻi he pongipongi kotoa pē, ko e feilaulau tutu ia ke fai maʻuaipē.”
EZE 46:16 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Kapau ʻe ʻatu ha meʻa ʻe he tuʻi ki ha taha ʻi hono ngaahi foha, ʻe maʻu tukufakaholo ia ʻe hono ngaahi foha; ʻe ʻonautolu ia tukufakaholo.
EZE 46:17 Pea kapau te ne tuku ha meʻa ki ha taha ʻi heʻene kau tamaioʻeiki, ʻe maʻu ʻe ia ia ʻo aʻu ki he taʻu ʻoe fakatauʻatāina; ka hoko mai ia ʻe toe maʻu ia ʻe he tuʻi; ka ko e meʻa kuo ne tuku ki hono ngaahi foha, ʻe ʻanautolu maʻuaipē ia.
EZE 46:18 Pea ʻe ʻikai fakamālohiʻi ʻe he tuʻi ʻae tofiʻa ʻoe kakai, ke ne kapusi ʻakinautolu mei honau tofiʻa; ka te ne tuku ʻae tofiʻa ki hono ngaahi foha mei hono tofiʻa pe ʻoʻona: koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakamovetevete ʻae kakai mei honau tofiʻa taki taha.”
EZE 46:19 ¶ Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he hūʻanga ʻoku tuʻu ʻi he veʻe matapā, ki he ngaahi potu fale tapu, naʻe ʻoe kau taulaʻeiki, ʻaia ʻoku hanga ki he potu tokelau: pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae potu, ʻi hono potu ʻe ua ki lulunga.
EZE 46:20 Pea naʻa ne toki pehē kiate au, “Ko e potu eni ʻe haka ai ʻe he kau taulaʻeiki, ʻae feilaulau ʻoe fai hala, mo e feilaulau ʻi he angahala, pea ʻe taʻo ai ʻae feilaulau ʻoe meʻakai; koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau ʻave ia kituʻa, ki he lotoʻā kituʻa, ʻi he tāpuakiʻi ʻoe kakai.”
EZE 46:21 Hili ia naʻa ne ʻomi au kituʻa, ki he lotoʻā kituʻa, mo ne ʻave au ke u ʻalu ki hono tuliki ʻe fā ʻoe lotoʻā; pea vakai naʻe ai ʻae lotoʻā siʻi ʻi hono tuliki kotoa pē.
EZE 46:22 ‌ʻI hono tuliki ʻe fā ʻoe lotoʻā, naʻe ai ʻae lotoʻā siʻi, ko e kiupite ʻe fāngofulu hono lōloa, pea mo e tolungofulu ʻa hono laulahi: pea naʻe fuofua tatau ʻae tuliki ʻe fā ko ia.
EZE 46:23 Pea naʻe tuʻu takatakai ʻi ai ʻae ngaahi potu fale ki loto, ʻi hono potu ʻe fā ko ia, pea naʻe ngaohi takatakai ʻi ai ʻae ngaahi hakaʻanga meʻa ki lalo.
EZE 46:24 Pea ne toki pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi potu ia ʻanautolu ʻoku haka meʻa, ʻaia ʻe haka ai ʻe he kau tauhi ʻoe fale ʻae feilaulau ʻae kakai.”
EZE 47:1 Hili ia naʻa ne toe ʻomi au ki he matapā ʻoe fale; pea vakai, naʻe tafe mai ʻae ngaahi vai ʻi he lalo matapā, ki he potu hahake: he naʻe hanga atu ʻae mata fale ki hahake, pea naʻe tafe mai ʻae vai mei lalo, mei he potu toʻomataʻu ʻoe fale ʻi he potu fakatonga ʻoe feilaulauʻanga.
EZE 47:2 Hili ia naʻa ne ʻomi au ki he hūʻanga ʻoe matapā ki tokelau, mo ne taki fakatakamilo hake au ki he hūʻanga kituʻa, ʻi he matapā ʻoku tuʻu taupotu atu ʻi he hala fakahahake; pea vakai, naʻe tafe ai ʻae vai ki hono potu toʻomataʻu.
EZE 47:3 Pea ʻi heʻene ʻalu atu ʻae tangata, naʻe ʻiate ia ʻae afo ke fua ʻaki ki he potu fakahahake, naʻa ne fua ko e kiupite ʻe taha afe, pea naʻa ne tataki au ʻi he loto vai; pea naʻe feʻunga hake ʻae vai mo e tungaʻivaʻe.
EZE 47:4 Pea toe fua ʻe ia ha taha afe, mo ne tataki au ʻi he loto vai; pea naʻe aʻu hake ʻae vai ki he tui. Pea ne toe fua mo e taha afe, ʻo ne tataki au ʻi loto; pea aʻu hake ʻae vai ki he kongaloto.
EZE 47:5 Hili ia naʻe toe fua mo e taha afe; ka kuo hoko ai ia ko e vaitafe, naʻe ʻikai te u faʻa ʻā ai: he naʻe fakaʻaʻau hake ʻae vai, ko e vai ʻe fai ai ha kakau, ko e vaitafe ʻoku ʻikai hano aʻaʻanga.
EZE 47:6 ¶ Pea naʻa ne pehē kiate au, “Foha ʻoe tangata, kuo ke mamata ki he meʻa ni?” Ko ia ne ne ʻomi au, mo ne fakafoki mai au, ki he tafaʻaki ʻoe vaitafe.
EZE 47:7 Pea ʻi heʻeku foki atu, vakai, naʻe lahi ʻaupito ʻae ʻakau ʻoku tuʻu ʻi he tafaʻaki vaitafe ʻi hono kauvai fakatouʻosi.
EZE 47:8 Pea naʻa ne toki pehē kiate au, “ʻOku tafe atu ʻae vai ni ki he potu fonua ki hahake, pea ʻoku ʻalu hifo ki he toafa, mo ʻalu atu ai pe ki tahi: pea ka hoko atu ia ki he tahi ʻe fakamoʻui ai hono ngaahi vai.
EZE 47:9 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻoku moʻui, mo ngaue ʻi he potu kotoa pē ʻe aʻu atu ki ai ʻae vaitafe, ʻe moʻui: pea ʻe lahi ʻaupito ʻaupito ʻae ika, koeʻuhi ko e tafe atu ki ai ʻae ngaahi vai ni: he te nau lelei ai: pea ʻe moʻui ʻae meʻa kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻe ʻalu atu ki ai ʻae vaitafe.
EZE 47:10 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻe tuʻu ai ʻae kau toutai ika mei ʻEniketi, ʻo aʻu ki ʻEnekalemi; ko e potu ia ke ʻaʻau kupenga ai; ʻe ʻi he faʻahinga kehekehe ʻa hono ika, ʻo hangē ko e ika ʻoe moana lahi hono taʻefaʻalaua.
EZE 47:11 Kae ʻilonga ʻae potu pelepela ʻi ai, mo e ngaahi potu ʻoku anovai ʻe ʻikai fakamoʻui ia: ʻe tuku ia ke kona ai pe.
EZE 47:12 Pea ʻe tupu hake ʻae ʻakau ʻoku meʻakai ʻaki ʻi he veʻe vaitafe, ʻi he tafaʻaki vai ʻi hono kauvai fakatouʻosi, pea ʻe ʻikai mae ʻa hono lau, pea ʻe ʻikai ʻosi ʻa hono fua: ʻe tupu pe hono fua foʻou, ʻo fakatatau mo hono māhina, koeʻuhi ʻoku ʻalu atu mei he fale tapu ʻa hono fakaviviku: pea ʻe meʻakai ʻaki ʻa hono fua, pea ko hono lau ko e meʻa faitoʻo.”
EZE 47:13 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua; “Ko eni ʻa hono fakangata, ʻaia te mou nofo ai ki he fonua, ʻo fakatatau ki homou faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻi ʻIsileli: ʻE maʻu ʻe Siosefa ha vahe ʻe ua.
EZE 47:14 Pea te mou maʻu ia, ʻo maʻu tatau pe: ʻaia foki naʻaku hiki hake ai hoku nima, ke foaki ia ki hoʻomou ngaahi tamai: pea ʻe tō ʻae fonua ni kiate kimoutolu, ko homou tofiʻa.
EZE 47:15 Pea ko hono ngataʻanga eni ʻoe fonua. ʻI hono potu fakatokelau, ʻe ngata mei he Tahi Lahi, mo e hala ki Hetiloni, ʻi he ʻaluʻanga ʻoe kakai ki Sitati.
EZE 47:16 Ko Hamati, mo Pelota, mo Sipalemi, ʻaia ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo Tamasikusi, mo e ngataʻanga ʻo Hamati: mo Hasaha-Tikoni, ʻaia ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo Haulani.
EZE 47:17 Pea ko hono ngataʻanga mei tahi, ko Hasaenani, ʻi he ngataʻanga ʻo Tamasikusi, mo hono potu tokelau, ʻo fai atu ki he tokelau, pea mo e ngataʻanga ʻo Hamati. Pea ko hono potu tokelau ia.
EZE 47:18 Pea ʻe fuofua ʻa hono potu hahake mei Haulani, pea mo Tamasikusi, pea mo Kiliati, pea mei he fonua ʻo ʻIsileli, ʻi Sioatani, mei hono ngataʻanga ʻo aʻu ki he tahi ki hahake. Pea ko hono potu fakahahake ia.
EZE 47:19 Pea ʻe fua ʻa hono potu ki tonga, mei Tema, ʻo aʻu ki he vai ʻoe fakakikihi ʻi Ketesi, ko e vaitafe ʻo aʻu ki he Tahi Lahi. Pea ko hono ngataʻanga ia ki he feituʻu tonga.
EZE 47:20 Pea ko hono potu ki lulunga, ko e Tahi Lahi mei hono ngataʻanga, ʻo aʻu ki he feʻunga ʻae tuʻu ha taha ʻo hanga ki Hamati. Ko hono ngataʻanga ia ki lulunga.
EZE 47:21 ‌ʻE pehē ʻa hoʻomou vahevahe ʻae fonua ni, ʻo fakatatau mo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli.
EZE 47:22 ¶ “Pea ʻe hoko ʻo pehē, te mou talotalo ki hono vahevahe ʻoe fonua, koeʻuhi ke mou maʻu ia ko homou nofoʻanga, pea mo e kau muli ʻoku nofo ʻiate kimoutolu: pea te nau tatau kiate kimoutolu, mo ha niʻihi kuo fanauʻi ʻi he fonua ʻi he fānau ʻa ʻIsileli; te nau maʻu ha tofiʻa ʻiate kimoutolu, ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli.
EZE 47:23 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nofo ai ha muli, te mou vahe kiate ia ʻa hono tofiʻa ʻi ai, ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.”
EZE 48:1 Ko eni ʻae hingoa ʻoe ngaahi faʻahinga. Mei he potu tokelau, ki he fonua ʻi he hala ki Hetiloni, ʻi he ʻalu ha taha ki Hamati, ko Hasaenani, ko e ngataʻanga ʻo Tamasikusi ki he feituʻu tokelau, ʻo aʻu ki he matātahi ʻo Hamati; he ko hono fakangataʻanga ia ki hahake mo lulunga; ko e tofiʻa ia ʻo Tani.
EZE 48:2 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Tani, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki he potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo ʻAseli.
EZE 48:3 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo ʻAseli, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Nafitalai.
EZE 48:4 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Nafitalai, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Manase.
EZE 48:5 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Manase, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo ʻIfalemi.
EZE 48:6 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo ʻIfalemi, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Lupeni.
EZE 48:7 Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Lupeni, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Siuta.
EZE 48:8 ¶ Pea hoko mo e ngataʻanga ʻo Siuta, mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga, ʻe ʻi ai ʻae feilaulau, ʻaia te mou fakatapui, ko e kaho ʻe ua mano hono laulahi, pea ʻe tatau hono lōloa mo e ngaahi potu kehe mei he potu hahake, ʻo aʻu ki hono potu lulunga; pea ʻe tuʻu ʻae fale tapu ʻi hono lotolotonga ʻo ia.
EZE 48:9 Pea ko ia te mou fakatapui kia Sihova, ko e ua mano mo e nima afe ʻa hono lōloa, pea ko e taha mano ʻa hono laulahi.
EZE 48:10 Pea ʻe tuku ʻae potu tapu ni maʻanautolu ʻoku taulaʻeiki; ko e ua mano mo e nima afe hono lōloa, ki he potu tokelau, pea ko hono laulahi ki lulunga ko e taha mano, pea mo hono laulahi ki hahake ko e taha mano, pea ko hono lōloa ʻi he potu tonga ko e ua mano, mo e nima afe: pea ʻe tuʻu ʻae fale tapu ʻo Sihova, ʻi hono lotolotonga ʻo ia.
EZE 48:11 Pea ʻe ʻoe kau taulaʻeiki ia, ʻakinautolu kuo fakatapui ʻi he ngaahi foha ʻo Satoki; ʻakinautolu kuo fai ʻeku fekau, pea naʻe ʻikai te nau ʻalu hē ʻi heʻene ʻalu hēhē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pe hangē ko e ʻalu hē ʻae kau Livai.
EZE 48:12 Pea ko e potu fonua ko ia kuo feilaulau ʻaki, ʻe hoko ia ko e meʻa tapu ʻaupito maʻanautolu, ʻi he ngataʻanga ʻoe kau Livai.
EZE 48:13 Pea ʻi he potu ʻoku hangatonu atu mo e ngataʻanga ʻoe kau taulaʻeiki, ʻe ʻi he kau Livai ha potu, ko hono lōloa, ko e ua mano ma nima afe, pea ko e taha mano hono laulahi: ko hono lōloa kātoa, ko e ua mano mo e nima afe, pea ko hono laulahi ko e taha mano.
EZE 48:14 Pea ʻe ʻikai te nau fakatau ia, pe fetongi ʻaki ha meʻa, pe siʻakiʻi ʻae ʻuluaki fua ʻoe fonua: he ko e meʻa ia kuo fakatapu maʻa Sihova.
EZE 48:15 ¶ Pea ko e nima afe ʻaia ʻoku toe ʻi hono laulahi, pea ʻoku feʻunga atu mo hono ua mano ma nima afe, ko e potu ngofua ia ke tuʻu ai ʻae kolo, ke fai ai ʻae nofo, pea mo hono ngaahi fale kituaʻā: pea ʻe tuʻu ʻae kolo ʻi hono lotolotonga ʻo ia.
EZE 48:16 Pea ko hono ngaahi fua eni; ko hono potu tokelau, ko e fā afe mo e nimangeau, mo hono potu ki tonga, ko e fā afe mo e nimangeau, ko hono potu ki hahake, ko e fā afe mo e nimangeau, pea ko hono potu ki lulunga, ko e fā afe mo e nimangeau.
EZE 48:17 Pea ko e potu kituʻa kolo ko e uangeau ma nimangofulu ki hono potu fakatokelau, pea ko e uangeau ma nimangofulu ki he potu tonga, pea ko e potu ki hahake ko e uangeau ma nimangofulu, pea ki hono potu ki lulunga, ko e uangeau mo e nimangofulu.
EZE 48:18 Pea ko hono potu ʻoku toe ʻi hono lōloa, ʻo feangai atu mo e potu tapu kuo feilaulau ʻaki, ko e taha mano ki he potu hahake, pea taha mano ki he potu lulunga; pea ʻe feangai atu ia mo e potu tapu kuo feilaulau ʻaki, pea ko hono tupu ʻo ia ʻe tuku ko e meʻakai ʻanautolu ʻoku tauhi ki he kolo.
EZE 48:19 Pea ʻe fili mai ʻakinautolu ʻe tauhi ki he kolo mei he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli.
EZE 48:20 Ko hono kātoa ʻo ia ʻe feilaulau ʻaki, ko e ua mano ma nima afe hono potu fakalōloa, pea ua mano ma nima afe hono fakamāukupu: te mou ʻai ke potupotu mālie ʻae feilaulau tapu, pea mo e tuʻunga ʻoe kolo.
EZE 48:21 Pea ko hono toe ʻi hono potu fakatouʻosi ʻoe feilaulau māʻoniʻoni, ʻe tuku ia mo e tuʻi, pea ko e tuʻuʻanga ʻoe kolo ʻe ʻalu feʻunga mo e ua mano ma nima afe ʻoe feilaulau, ki hono potu fakahahake, pea feʻunga ki hono potu lulunga, mo e ua mano ma nima afe ki hono ngataʻanga fakalulunga, ke fehāngaaki mo e vahe ki he tuʻi: pea ʻe tuku ia ko e feilaulau māʻoniʻoni; pea ʻe tuʻu ʻae potu tapu ʻoe fale ʻi hono lotolotonga.
EZE 48:22 Pea ʻe ʻoe tuʻi ʻae potu mei he tofiʻa ʻoe kau Livai, pea mei he vahe ʻoe kolo, koeʻuhi ʻoku tuʻu ia ʻi he potu vahe ʻoe tuʻi, ʻi he vahaʻa ʻoe ngataʻanga ʻo Siuta, pea mo e ngataʻanga ʻo Penisimani.
EZE 48:23 ¶ Pea koeʻuhi ko e ngaahi faʻahinga ʻoku toe, ʻe maʻu ʻe Penisimani ʻae tofiʻa mei he potu hahake, ʻo aʻu ki he potu lulunga.
EZE 48:24 Pea mei he ngataʻanga ʻo Penisimani, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki he potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Simione.
EZE 48:25 Pea mei he ngataʻanga ʻo Simione, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki he potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo ʻIsaka.
EZE 48:26 Pea mei he ngataʻanga ʻo ʻIsaka, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki he potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Sepuloni.
EZE 48:27 Pea mei he ngataʻanga ʻo Sepuloni, mei hono potu hahake, ʻo aʻu ki pe potu ki lulunga, ko e tofiʻa ia ʻo Kata.
EZE 48:28 Pea ko e ngataʻanga ʻo Kata, ʻi hono potu fakatonga, ʻe fai atu ki he tonga ʻo ngata mai mei Tema, ʻo aʻu ki he ngaahi vai ʻi Melipa Ketesi, mo e vaitafe ʻoku tafe atu ki he Tahi Lahi.
EZE 48:29 “Ko eni ia, ʻae fonua ʻaia te mou vahevahe ʻi he talotalo ki ai, ko e tofiʻa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, pea ko honau tofiʻa eni,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
EZE 48:30 ¶ Pea ko e ngaahi fua eni ʻoe kolo ʻi hono potu tokelau, ko hono fua ko e fā afe mo e nimangeau.
EZE 48:31 Pea ʻe ui ʻaki ʻae hingoa ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, ʻae ngaahi matapā ʻoe kolo: ko e matapā ʻe tolu ki he tokelau; ko e matapā ʻe taha kia Lupeni, mo e matapā ʻe taha kia Siuta, pea mo e matapā ʻe taha kia Livai.
EZE 48:32 Pea ko hono potu fakahahake, ko e fā afe mo e nimangeau: pea ʻe tolu ʻa hono matapā; ko e matapā ʻe taha kia Siosefa, mo e matapā ʻe taha kia Penisimani, pea mo e matapā ʻe taha kia Tani.
EZE 48:33 Pea ko hono fua ki he potu ki tonga, ko e fā afe mo e nimangeau; pea ʻe tolu ʻa hono matapā; ko e matapā ʻe taha kia Simione, mo e matapā ʻe taha kia ʻIsaka, pea mo e matapā ʻe taha kia Sepuloni.
EZE 48:34 Pea ko hono potu ki lulunga, ko e fā afe mo e nimangeau; pea mo hono matapā ʻe tolu; ko e matapā ʻe taha kia Kata, mo e matapā ʻe taha kia ʻAseli, pea mo e matapā ʻe taha kia Nafitalai.
EZE 48:35 Ko hono fua takatakai naʻe meimei taha mano mo e valu afe: pea ʻe ui ʻae kolo mei he ʻaho ko ia ʻo fai ki mui, “Ko e ʻAfioʻanga ʻo Sihova.”
DAN 1:1 ‌ʻI hono tolu ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Sihoiakimi, ko e tuʻi ʻo Siuta, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone ki Selūsalema, pea tauʻi ia.
DAN 1:2 Pea naʻe tuku ʻe he ʻEiki ʻa Sihoiakimi ko e tuʻi ʻo Siuta ki hono nima, mo e ngaahi ipu niʻihi ʻi he fale ʻoe ʻOtua; ʻaia naʻa ne ʻave ki he fonua, ko Saina, ki he fale ʻo hono ʻotua; pea ne ʻomi ʻae ngaahi ipu ki he feleoko ʻo hono ʻotua.
DAN 1:3 ¶ Pea naʻe lea ʻae tuʻi kia ʻAsipinasi, ko e ʻeiki ʻo ʻene kau talifekau, ke ne ʻomai ha niʻihi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea mo e hako ʻoe tuʻi, pea mo e ngaahi houʻeiki:
DAN 1:4 Ko e fānau taʻehaʻila kae matamatalelei, pea poto ʻi he ngaahi poto kotoa pē, pea ʻiloʻi ʻae ngaahi ʻilo, mo poto ʻi he ngaahi poto ʻoku ako, pea mo kinautolu naʻe maʻu ʻae faʻa fai ʻiate kinautolu ke tuʻu ʻi he fale ʻoe tuʻi, ke ako kiate kinautolu ʻae poto mo e lea ʻae kau Kalitia.
DAN 1:5 Pea ne tuʻutuʻuni ʻe he tuʻi ki ai ʻae tufakanga meʻakai ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he meʻakai ʻae tuʻi, pea mo e uaine ʻaia naʻa ne inu: ʻo tauhi pehē ʻi he taʻu ʻe tolu, koeʻuhi ʻi he ngataʻanga ʻo ia ke nau tuʻu ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
DAN 1:6 Pea naʻe ʻiate kinautolu, ʻi he fānau ʻo Siuta, ʻa Taniela, mo Hanania, mo Misaeli, mo ʻAsalia.
DAN 1:7 ‌ʻAkinautolu naʻe ʻai ki ʻai ʻe he ʻeiki ʻoe kau talifekau ʻae ngaahi hingoa, he naʻa ne ʻai kia Taniela ʻae hingoa ko Pelitisasa, pea kia Hanania ko Seteleki, pea kia Misaeli ko Mesake, pea kia ʻAsalia, ko ʻApetiniko.
DAN 1:8 Ka naʻe fakapapau ʻa Taniela ʻi hono loto, ʻe ʻikai te ne fakaʻuliʻi ʻe ia ia, ʻaki ʻae tufakanga meʻakai ʻoe tuʻi pe ko e uaine naʻa ne inu: ko ia naʻa ne kole ki he ʻeiki ʻoe kau talifekau, ke ʻoua naʻa ne fakaʻuliʻi ʻe ia ia.
DAN 1:9 Pea ko eni, kuo fakatupu ʻe he ʻOtua, ʻi he loto ʻoe ʻeiki ʻoe kau talifekau, ʻae lelei mo e ʻofa mamahi kia Taniela.
DAN 1:10 Pea ne pehē ʻe he ʻeiki ʻoe kau talifekau kia Taniela, “ʻOku ou manavahē ki hoku ʻeiki ko e tuʻi, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ʻa hoʻomou meʻakai, mo hoʻomou inu, ko e hā ka mamata ai ia ki homou mata ʻoku matamata kovi ʻi he fānau, ʻaia ʻoku mou faʻahinga ki ai? Ka pehē te mou fakatuputāmaki ke tō ki hoku ʻulu mei he tuʻi.”
DAN 1:11 Pea ne pehē ʻe Taniela kia Melasa, ʻaia naʻe fakanofo ʻe he ʻeiki ʻoe kau talifekau, ke pule kia Taniela, mo Hanania, mo Misaeli, mo ʻAsalia,
DAN 1:12 ‌ʻoku ou kole kiate koe, ke ke ʻahiʻahi ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ʻi he ʻaho ʻe hongofulu, pea ke nau tuku kiate kimautolu ʻae sepo, ke mau kai, mo e vai ke mau inu.
DAN 1:13 Pea tuku ke vakai ki homau mata ʻi ho ʻao, pea mo e mata ʻoe fānau ʻoku kai ʻae tufakanga ʻoe meʻakai ʻae tuʻi: pea hangē ko hoʻo mamata, fai ki hoʻo kau tamaioʻeiki.”
DAN 1:14 Pea pehē, naʻa ne tokanga kiate kinautolu ʻi he meʻa ni, pea ne ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻe hongofulu.
DAN 1:15 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe ʻaho ʻe hongofulu, naʻe matamatalelei hake mo sino ʻa honau mata ʻi he fānau kotoa pē, ʻaia naʻe kai ʻae tufakanga ʻoe meʻakai ʻae tuʻi.
DAN 1:16 Ko ia naʻe ʻave ʻe Melasa ʻa ʻenau tufakanga meʻakai, pea mo e uaine naʻe tuku ke nau inu, pea ne tuku kiate kinautolu ʻae sepo.
DAN 1:17 Pea ko e kau talavou ʻe toko fā ni, naʻe foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻae ʻilo mo e mafai, ʻi he ngaahi ʻiloʻilo kotoa pē mo e poto, pea naʻe maʻu ʻe Taniela ʻae ʻiloʻi ʻoe ngaahi meʻa hā mai kotoa pē, mo e ngaahi misi.
DAN 1:18 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe ngaahi ʻaho naʻe lea ʻae tuʻi, ke ne ʻomi ki loto ʻakinautolu, pea naʻe ʻomi ki loto ʻakinautolu ʻe he ʻeiki ʻoe kau talifekau, ki he ʻao ʻo Nepukanesa.
DAN 1:19 Pea naʻe lea ʻae tuʻi mo kinautolu; pea ʻiate kinautolu kotoa pē, naʻe ʻikai ke ʻilo ha niʻihi ʻoku tatau mo Taniela, mo Hanania, mo Misaeli, mo ʻAsalia: ko ia naʻe tuʻu ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo Nepukanesa.
DAN 1:20 Pea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoe poto, mo e ʻilo ʻaia naʻe fehuʻi ai ʻae tuʻi kiate kinautolu, naʻa ne ʻiloʻi ʻakinautolu, ne nau lelei hake ʻo liunga hongofulu, ʻi he kau fiemana, mo e kau ʻasitolōnoma kotoa pē, ʻaia naʻe ʻi hono puleʻanga kotoa pē.
DAN 1:21 Pea naʻe kei ʻi ai pe ʻa Taniela, ʻo aʻu ki hono ʻuluaki taʻu ʻoe tuʻi ko Kolesi.
DAN 2:1 Pea ʻi hono ua taʻu ʻoe pule ʻa Nepukanesa, naʻe misi ʻa Nepukanesa ʻae ngaahi misi: ʻaia naʻe mamahi ai ʻa hono loto, pea naʻe mahuʻi ʻene mohe meiate ia.
DAN 2:2 Ko ia naʻe fekau ai ʻe he tuʻi ke ui ʻae kau fiemana, mo e kau ʻasitolōnoma, mo e kau tuki, mo e kau Kalitia, koeʻuhi ke nau fakahā ki he tuʻi ʻa ʻene ngaahi misi. Ko ia naʻa nau haʻu ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻoe tuʻi.
DAN 2:3 Pea naʻe pehē ʻe he tuʻi kiate kinautolu, Kuo u misi ha misi, pea naʻe mamahi hoku loto ke u ʻiloʻi ʻae misi.
DAN 2:4 Pea naʻe lea ʻae kau Kalitia ki he tuʻi, ʻi he lea fakaSilia, “ʻE tuʻi ke ke moʻui ʻo taʻengata: tala ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae misi, pea te mau fakahā hono ʻuhinga.”
DAN 2:5 Pea naʻe lea ʻae tuʻi ʻo pehē, ki he kau Kalitia; “Kuo mole ʻae meʻa meiate au: kapau ʻe ʻikai te mou fakahā kiate au ʻae misi, mo hono ʻuhinga ʻo ia, ʻe tuʻutuʻu fakaikiiki ʻakimoutolu, pea ʻe ngaohi homou ngaahi fale ko e tuʻunga ʻotoʻota.
DAN 2:6 Pea kapau te mou fakahā ʻae misi, pea mo hono ʻuhinga ʻo ia, te mou maʻu meiate au ʻae ngaahi meʻa foaki, mo e ngaahi totongi, mo e fakaʻapaʻapa lahi: ko ia te mou fakahā mai ʻae misi, mo hono ʻuhinga ʻo ia kiate au.”
DAN 2:7 Pea naʻe toe lea ʻakinautolu ʻo pehē, “Ke fakamatala ʻe he tuʻi ʻae misi ki heʻene kau tamaioʻeiki, pea te mau fakahā hono ʻuhinga ʻo ia.”
DAN 2:8 Pea lea ʻae tuʻi ʻo pehēange, “ʻOku ou ʻilo pau ʻoku mou loto ke fakatuai; koeʻuhi ʻoku mou ʻilo kuo mole ʻae meʻa meiate au.
DAN 2:9 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakahā kiate au ʻae misi, ʻoku ai ʻae fono pe taha kiate kimoutolu: he kuo mou teuteu ʻae ngaahi lea kākā mo kovi ke lea ʻaki ʻi hoku ʻao, ke ʻoua ke ai ha kuonga kehe; ko ia, fakahā mai ʻae misi, pea te u ʻilo ai ʻoku mou mafai ke fakahā hono ʻuhinga.”
DAN 2:10 Pea naʻe lea ʻae kau Kalitia ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha tangata ʻi māmani ʻe mafai ke fakahā ʻae meʻa ni ʻae tuʻi; ko ia ʻoku teʻeki ai ha tuʻi, pe ha ʻeiki, pe ha pule, kuo fehuʻi ki ha taha fai mana, pe ki ha ʻasitolōnoma, pe ko e Kalitia, ki ha ngaahi meʻa pehē.
DAN 2:11 Pea ko e meʻa ʻoku tokanga ki ai ʻae tuʻi, ko e meʻa lahi: pea ʻoku ʻikai ha niʻihi kehe ʻe fakahā ia ki he tuʻi, ka ko e ngaahi ʻotua ʻaia ʻoku ʻikai nofo mo e kakano.”
DAN 2:12 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni naʻe houhau ʻae tuʻi, pea mātuʻaki lili, pea ne fekau ke fakaʻauha ʻae kau tangata poto kotoa pē ʻi Papilone.
DAN 2:13 Pea naʻe fanongonongo ʻae fono ke tāmateʻi ʻae kau tangata poto; pea naʻa nau kumi ʻa Taniela, mo ʻene ngaahi kaumeʻa ke tāmateʻi ʻakinautolu.
DAN 2:14 Pea naʻe tali fakakaukau poto ʻe Taniela, kia ʻAlioke, ko e ʻeiki ʻoe kau leʻo ʻae tuʻi, ʻaia naʻe ʻalu atu ke tāmateʻi ʻae kau tangata poto ʻo Papilone;
DAN 2:15 Naʻe lea ia ʻo pehē kia ʻAlioke, ko e ʻeikitau ʻae tuʻi, ko e hā ʻoku vave pehē ai ʻae fono mei he tuʻi? Pea naʻe toki fakahā ʻe ʻAlioke ʻae meʻa kia Taniela.
DAN 2:16 Pea toki ʻalu atu ai ʻa Taniela ki he tuʻi ʻo ne kole ke ne fakatotoka muʻa, pea te ne fakahā ki he tuʻi ʻa hono ʻuhinga.
DAN 2:17 Pea naʻe ʻalu ʻa Taniela ki hono fale, pea ne fakahā ʻae meʻa kia Hanania, mo Misaeli, mo ʻAsalia, ʻa ʻene ngaahi kaumeʻa
DAN 2:18 Koeʻuhi ke nau kole ʻae ngaahi ʻaloʻofa mei he ʻOtua ʻoe langi, koeʻuhi ko e meʻa fufū ni: pea ke ʻoua naʻa ʻauha ʻa Taniela, mo ʻene ngaahi kaumeʻa, fakataha mo e kau tangata poto kehe ʻo Papilone.
DAN 2:19 ¶ Pea naʻe toki fakahā ʻae meʻa fufū kia Taniela ʻi he meʻa hā mai ʻi he pō. Pea naʻe fakafetaʻi ʻa Taniela ki he ʻOtua ʻoe langi.
DAN 2:20 Naʻe lea ʻa Taniela ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻae huafa ʻoe ʻOtua, ʻo taʻengata pea taʻengata; he ʻoku ʻoʻona ʻae poto mo e mālohi:
DAN 2:21 Pea ʻoku ne liliu ʻae ngaahi kuonga, mo e ngaahi faʻahitaʻu: ʻoku ne ʻave ʻae ngaahi tuʻi, pea ʻoku ne fokotuʻu ʻae ngaahi tuʻi: ʻoku ne foaki ʻae poto ki he kau poto, mo e ʻilo kiate kinautolu ʻoku ʻilo loto.
DAN 2:22 ‌ʻOku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa loloto mo fufū: ʻoku ne ʻafioʻi ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻi he poʻuli, pea ʻoku nofo ʻiate ia ʻae maama.
DAN 2:23 ‌ʻOku ou fakafetaʻi mo fakamālō kiate koe, ʻa koe ko e ʻOtua ʻo ʻeku ngaahi tamai, ʻa koe kuo ke foaki mai kiate au ʻae poto, mo e mālohi, pea kuo ke toki fakahā mai kiate au, ʻaia naʻa mau kole ʻiate koe; he kuo ke fakahā mai kiate kimautolu ʻae meʻa ʻae tuʻi.”
DAN 2:24 ¶ Ko ia naʻe ʻalu ʻa Taniela kia ʻAlioke, ʻaia naʻe fekauʻi ʻe he tuʻi ke fakaʻauha ʻae kau tangata poto ʻo Papilone: pea naʻa ne pehē kiate ia; “ʻOua naʻa ke fakaʻauha ʻae kau tangata poto ʻo Papilone: ka ke ʻave au ki he ʻao ʻoe tuʻi, pea te u fakahā ki he tuʻi hono ʻuhinga.”
DAN 2:25 Pea naʻe ʻomi fakatoʻotoʻo ʻe ʻAlioke ʻa Taniela, ki he ʻao ʻoe tuʻi, pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Kuo u ʻilo ʻae tangata ʻi he kau pōpula ʻo Siuta, ʻaia te ne fakahā ki he tuʻi ʻa hono ʻuhinga.”
DAN 2:26 Naʻe folofola ange ʻae tuʻi ʻo pehē kia Taniela, ʻaia naʻe hingoa ko Pelitisasa, “ʻOku ke faʻa fai ke fakahā kiate au ʻae misi, ʻaia naʻaku mamata ai mo hono ʻuhinga ʻo ia?”
DAN 2:27 Pea lea ʻa Taniela ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻo pehē, “Ko e meʻa fufū ʻaia kuo ʻeke ʻe he tuʻi, ʻe ʻikai lavaʻi ʻe he kau tangata poto, pe ʻe he kau ʻasitolōnoma, pe ʻe he kau fai mana, pe ʻe he kau kikite, ke fakahā ki he tuʻi.
DAN 2:28 Ka ʻoku ai ha ʻOtua ʻi he langi, ʻaia ʻoku fakahā ʻae ngaahi meʻa fufū, pea ʻoku ne fakahā ki he tuʻi ko Nepukanesa, ʻaia ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui. Ko ʻeni ia ʻa hoʻo misi, pea mo e ngaahi meʻa hā mai ki ho ʻulu ʻi ho mohenga:
DAN 2:29 Koeʻuhi ko koe ʻe tuʻi, naʻe tupu hake ʻiate koe ʻae ngaahi fakakaukau ʻi ho mohenga ki he meʻa e hoko ʻamui: pea ko ia ʻoku fakahā ʻae ngaahi meʻa fufū, ʻoku ne fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa e hoko.
DAN 2:30 Ka koeʻuhi ko au, ʻoku ʻikai ke fakahā ʻae meʻa fufū ni kiate au, koeʻuhi ko haʻaku poto ʻoku lahi hake ʻi he kakai moʻui kotoa pē, ka koeʻuhi ko kinautolu ʻe fakahā hono ʻuhinga ki he tuʻi, pea koeʻuhi ke ke ʻilo pe ʻe koe, ʻae ngaahi mahalo ʻo ho loto.
DAN 2:31 ¶ “Ko koe, ʻe tuʻi, naʻa ke mamata, pea vakai, ko e fuʻu meʻa fakatātā. Ko e fuʻu meʻa fakatātā ni ʻaia naʻe lelei ʻaupito ʻene ngingila, naʻe tuʻu ʻi ho ʻao, pea naʻe fakamanavahē hono anga.
DAN 2:32 ko e ʻulu ʻoe meʻa fakatātā ni ko e koula lelei ia, ko hono fatafata mo hono nima, ko e siliva, ko hono kete mo hono tenga, ko e palasa,
DAN 2:33 Ko hono loto tenga ʻo fai ki hono vaʻe, ko e ukamea, ko hono vaʻe, ko e konga ʻoe ukamea mo e konga ʻoe ʻumea.
DAN 2:34 Naʻa ke mamata ai pe mo ʻene tā mai ha maka naʻe ʻikai kau ai ha nima, pea ne taaʻi ʻaki ia ʻae vaʻe ʻoe meʻa fakatātā, ʻaia naʻe fefiofi ai ʻae ukamea mo ʻumea, pea naʻe lailai ia ke momo.
DAN 2:35 “Pea naʻe toki maumauʻi fakataha ʻae ukamea, mo e ʻumea, ʻae palasa, mo e siliva pea mo e koula, pea naʻe hoko ʻo hangē ko e kafukafu ʻi he ngaahi hahaʻanga ʻi he faʻahitaʻu mafana; pea naʻe vilingia ʻi he matangi, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ha potu ki ai, pea ko e maka naʻe tā ʻaki ʻae meʻa fakatātā naʻe hoko ia ko e fuʻu moʻunga ʻo ne fakafonu ʻa māmani kotoa pē.
DAN 2:36 ¶ “Ko eni ʻae misi; pea te mau fakahā ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻa hono ʻuhinga ʻo ia.
DAN 2:37 Ko koe, ʻe tuʻi, ko e tuʻi koe ʻoe ngaahi tuʻi, he kuo foaki kiate koe ʻe he ʻOtua ʻoe langi ha puleʻanga mo e pule, mo e mālohi mo e nāunau.
DAN 2:38 Pea ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻoku nofo ai ʻae fānau ʻae tangata, kuo ne tuku ki ho nima ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe vao, mo e fanga manupuna kotoa pē ʻoe ʻatā, pea kuo ne fokotuʻu koe ko e pule kiate kinautolu kotoa pē; ko koe ko e ʻulu ni ʻoe koula.
DAN 2:39 Pea ʻe tupu ki mui ʻiate koe ha puleʻanga kehe, ʻo siʻi hifo ʻiate koe, mo ha puleʻanga kehe, ko hono tolu, ʻoe palasa, ʻaia ʻe fai ʻae pule ʻi māmani kotoa pē.
DAN 2:40 Pea ko hono fā ʻoe puleʻanga ʻe mālohi ia ʻo hangē ko e ukamea; he koeʻuhi ʻoku maumau mo ikuʻi ʻe he ukamea ʻae ngaahi meʻa kotoa pē: pea hangē ʻoku maumau ʻe he ukamea ʻae ngaahi meʻa ni, te ne laiki mo fakavolu.
DAN 2:41 Pea koeʻuhi ʻi hoʻo mamata ki he vaʻe mo e ngaahi louhiʻi vaʻe, ko e konga ʻoe ʻumea, mo e konga ʻoe ukamea, ʻe vahevahe ʻae puleʻanga; ka ʻe ʻi ai ʻae mālohi ʻoe ukamea; he koeʻuhi naʻa ke mamata ki he ukamea naʻe fefiofi mo e ʻumea pelepela.
DAN 2:42 Pea hangē ko e ngaahi louhiʻi vaʻe, naʻe ukamea ha konga pea ʻumea ha konga, ʻe pehē ʻae puleʻanga, ʻe mālohi ha konga pea pelepelengesi ha konga.
DAN 2:43 Pea hangē naʻa ke mamata ki he ukamea naʻe fefiofi mo e ʻumea pelepela, te nau fefiofi ʻakinautolu mo e hako ʻoe tangata, ka ʻe ʻikai te nau fepikitaki, ʻo hangē ʻoku ʻikai ke fefiofi ʻae ukamea mo e ʻumea
DAN 2:44 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe ngaahi tuʻi ni ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻoe langi, ha puleʻanga, ʻaia ʻe ʻikai ʻauha ʻo lauikuonga: pea ʻe ʻikai tuku ʻae puleʻanga ki ha kakai kehe, ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻae ngaahi puleʻanga ni kotoa pē, pea ʻe tuʻumaʻu ia ʻo taʻengata.
DAN 2:45 Pea koeʻuhi naʻa ke mamata, naʻe tā ʻae maka mei he moʻunga taʻekau ai ha nima, pea naʻa ne maumauʻi ʻae ukamea, ʻae palasa, ʻae ʻumea, ʻae siliva, pea mo e koula; kuo fakahā ʻe he ʻOtua lahi ki he tuʻi, ʻaia ʻe hoko ʻamui: pea ʻoku moʻoni ʻae misi, pea ko hono ʻuhinga ʻo ia ʻoku maʻu.”
DAN 2:46 ¶ Pea naʻe tō hifo ʻae tuʻi ko Nepukanesa ki hono fofonga, pea ne hū kia Taniela, pea ne fekau ke nau ʻatu ha feilaulau mo e ngaahi meʻa namu kakala kiate ia.
DAN 2:47 Naʻe lea ʻae tuʻi kia Taniela, pea ne pehē, “Ko e moʻoni ko homou ʻOtua, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua, pea mo e ʻEiki ʻoe ngaahi tuʻi, pea ko ia ʻoku fakahā ʻae ngaahi meʻa fufū, koeʻuhi naʻa ke mafai ke fakahā ʻae meʻa fufū ni.”
DAN 2:48 Pea naʻe ngaohi ʻa Taniela ʻe he tuʻi, ko e tangata lahi, pea ne foaki kiate ia ʻae ngaahi meʻa lahi kehekehe, pea ne fokotuʻu ia ko e pule ki he potu kotoa pē ʻo Papilone, pea ko e ʻuluaki ia ʻi he kau pule ki he kau tangata poto kotoa pē ʻo Papilone.
DAN 2:49 Pea naʻe kole ʻe Taniela ki he tuʻi pea ne fokotuʻu ʻa Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko ke pule ʻi he ngaahi meʻa ʻoe potu ʻo Papilone: ka naʻe nofo ʻa Taniela ʻi he matapā ʻoe tuʻi.
DAN 3:1 Naʻe ngaohi ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ha meʻa fakatātā koula, ʻaia naʻe teau ma uofulu ʻae hanga ʻo hono māʻolunga, pea ko hono māukupu ko e hanga ʻe hongofulu ma ua; naʻa ne fokotuʻu ia ʻi he toafa ʻo Tula ʻi he vahe fonua ʻo Papilone.
DAN 3:2 Pea naʻe fekau ʻe Nepukanesa, ke fakataha ʻae houʻeiki hau mo e ngaahi pule, mo e ngaahi ʻeikitau, mo e ngaahi houʻeiki, mo e kau pule koloa, mo e kau tangata fakamatala fono, mo e kau fakamaau, pea mo e kau pule kotoa pē ʻoe ngaahi fonua, ke nau haʻu ki he fakatapui ʻoe meʻa fakatātā ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻi ko Nepukanesa.
DAN 3:3 Ko ia naʻe fakataha ai ʻae houʻeiki hau, mo e ngaahi pule, mo e ngaahi ʻeikitau, mo e houʻeiki mo e kau pule koloa, mo e kau fakamatala fono, mo e kau fakamaau, pea mo e kau pule ʻoe ngaahi fonua, ki he fakatapui ʻoe meʻa fakatātā ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻi ko Nepukanesa; pea naʻa nau tuʻu ʻi he ʻao ʻoe meʻa fakatātā ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe Nepukanesa.
DAN 3:4 Pea naʻe kalanga mālohi ʻae tangata fekau; “ʻOku fekau kiate kimoutolu, ʻae kakai mo e ngaahi puleʻanga mo e kakai ʻi he lea kehekehe;
DAN 3:5 ‌ʻoka mou ka fanongo ki he leʻo ʻoe koaneti, mo e fangufangu, ʻae haʻape mo e sakipute, ʻae saliteli mo e lali, mo e ngaahi meʻa hiva kehekehe kotoa pē, te mou punou hifo, mo hū ki he meʻa fakatātā ʻaia kuo fokotuʻu ʻe he tuʻi ko Nepukanesa;
DAN 3:6 Pea ko ia ʻe ʻikai punou mo hū, ʻe lī ia ʻi he feituʻulaʻā ko ia ki he loto afi vela kakaha.”
DAN 3:7 Ko ia ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻi he fanongo ʻae kakai kotoa pē ki he leʻo ʻoe koaneti mo e fangufangu, ʻae haʻape, mo e sakipute, ʻae saliteli, pea mo e ngaahi meʻa hiva kehekehe kotoa pē, naʻe punou hifo ʻo hū ʻae kakai kotoa pē, ʻae ngaahi puleʻanga, pea mo e ngaahi lea, ki he meʻa fakatātā koula ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻi ko Nepukanesa.
DAN 3:8 ¶ Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻunuʻunu atu ha niʻihi ʻoe kau Kalitia, ʻo talatalaakiʻi ʻae kau Siu.
DAN 3:9 Naʻa nau lea ki he tuʻi ko Nepukanesa ʻo pehē, “ʻE tuʻi, ke ke moʻui ʻo taʻengata.
DAN 3:10 Ko koe, ʻe tuʻi, kuo ke fai fono, koeʻuhi ko e tangata kotoa pē ʻaia ʻe fanongo ki he leʻo ʻoe koaneti, mo e fangufangu, ʻae haʻape, mo e sakipute, ʻae saliteli, mo e lali, mo e meʻa hiva kehekehe ke ne punou hifo ʻo hū ki he meʻa fakatātā koula:
DAN 3:11 Pea ko ia ʻe ʻikai tōmapeʻe ʻo hū, ʻe lī ia ki he loto afi vela kakaha.
DAN 3:12 ‌ʻOku ai ʻae kau Siu niʻihi, ʻaia kuo ke fokotuʻu ke pule ki he ngaahi ngāue ʻi he potu ʻo Papilone, ko Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko; ko e kau tangata ni, ʻe tuʻi, kuo nau taʻetokanga kiate koe; ʻoku ʻikai te nau tauhiʻi ho ngaahi ʻotua, pe hū ki he meʻa fakatātā koula, ʻaia kuo ke fokotuʻu.”
DAN 3:13 ¶ Ko ia naʻe fekau ʻe Nepukanesa ʻi heʻene houhau mo ʻene tuputāmaki ke ʻomi ʻa Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko. Ko ia naʻa nau ʻomi ʻae kau tangata ni ki he ʻao ʻoe tuʻi.
DAN 3:14 Pea ne lea ʻa Nepukanesa, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku moʻoni, ʻe Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ʻoku ʻikai te mou tauhiʻi ʻa hoku ngaahi ʻotua, pe hū ki he meʻa fakatātā koula ʻaia kuo u fokotuʻu?
DAN 3:15 Ko eni, kapau te mou tali ʻoka mou ka fanongo ki he leʻo ʻoe koaneti, mo e fangufangu, ʻae haʻape, mo e sakipute, ʻae saliteli, mo e lali, mo e ngaahi meʻa hiva kehekehe kotoa pē, pea te mou punou ʻo hū ki he meʻa fakatātā ʻaia kuo u ngaohi; pehē ʻe lelei: pea kapau ʻe ʻikai te mou hū, ʻe lī ʻakimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ki he loto afi vela kakaha; pea ko hai ʻae ʻotua ko ia te ne fakahaofi ʻakimoutolu mei hoku nima?”
DAN 3:16 Pea naʻe tali ʻe Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ʻo pehē ki he tuʻi, “ʻE Nepukanesa, ʻoku ʻikai te mau toe fifili pe ko e hā haʻamau tali kiate koe ʻi he meʻa ni.
DAN 3:17 Kapau ʻoku pehē, ʻoku mālohi ʻa homau ʻOtua, ʻaia ʻoku mau tauhi ke fakahaofi ʻakimautolu mei he afi vela kakaha, pea te ne fakahaofi ʻakimautolu mei ho nima, ʻe tuʻi.
DAN 3:18 Pea kapau ʻe ʻikai, ke ke ʻilo pe ʻe tuʻi, ʻe ʻikai te mau tauhiʻi ho ngaahi ʻotua, pe hū ki he meʻa fakatātā koula ʻaia kuo ke fokotuʻu.”
DAN 3:19 Ko ia naʻe fonu ai ʻa Nepukanesa ʻi he houhau, pea naʻe kehe ʻae anga ʻo hono fofonga kia Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ko ia naʻa ne lea ʻo fekau ke nau tafu ʻae afi ke liunga fitu hake ʻene vela ʻi heʻene faʻa vela.
DAN 3:20 Pea ne fekau ki he kau tangata mālohi hake ʻi heʻene kongakau ke haʻi ʻa Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, pea lī ʻakinautolu ki he afi vela kakaha.
DAN 3:21 Ko ia naʻe haʻi ʻae kau tangata ni mo honau ngaahi kofutuʻa, mo honau ngaahi kofu loto, mo honau ngaahi tatā, pea naʻe lī ʻakinautolu ki he loto afi vela kakaha.
DAN 3:22 Pea ko e meʻa ʻi he fekau ʻae tuʻi ke fai ke toʻotoʻo, pea mo ʻene vela ʻaupito ʻae afi, naʻe tāmateʻi ʻe he ulo ʻoe afi ʻae kau tangata ko ia naʻe hiki hake ʻa Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko.
DAN 3:23 Pea naʻe tō hifo ʻae kau tangata ʻe toko tolu ni, ko Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ki he loto afi vela kakaha.
DAN 3:24 Pea naʻe ofo ʻae tuʻi ko Nepukanesa, pea ne tuʻu hake fakavave, mo ne lea ʻo pehē, ki he kau tangata tokoni ʻi he pule, “ʻIkai naʻa tau lī ʻae kau tangata ʻe toko tolu kuo haʻi ki he loto afi?” Pea naʻa nau lea ʻo pehē ki he tuʻi, “ʻOku moʻoni, ʻe tuʻi.”
DAN 3:25 Pea naʻe lea ʻae tuʻi ʻo pehēange kiate kinautolu, “Vakai, ʻoku ou mamata ki he kau tangata ʻe toko fā, ʻoku ʻataʻatā, pea ʻoku nau ʻeveʻeva ʻi he loto afi, pea ʻoku ʻikai ha kovi kiate kinautolu, pea ko e anga ʻo hono toko fā, ʻoku hangē ia ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.”
DAN 3:26 ¶ Pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Nepukanesa ʻo ofi ki he matapā ki he afi vela kakaha, ʻo ne lea ʻo pehē, “ʻE Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ʻakimoutolu ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua māʻolunga, mou hū mai pea haʻu ki heni.” Pea naʻe hū mai ʻa Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, mei he loto afi.
DAN 3:27 Pea naʻe mamata ʻe he houʻeiki hau, mo e ngaahi pule, mo e ngaahi ʻeikitau, mo e kau mātuʻa ʻae tuʻi, ʻi heʻenau fakataha, ki he kau tangata ni, ʻaia naʻe ʻikai ke mālohi ʻae afi ki honau sino, pea naʻe ʻikai mahunuhunu ha tuʻoni louʻulu ʻe taha ʻi honau ʻulu, pea naʻe ʻikai ke fakakehe honau kofu, pea naʻe ʻikai ke hoko ʻae nanamu ʻoe afi kiate kinautolu.
DAN 3:28 Pea naʻe lea ʻa Nepukanesa ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻae ʻOtua ʻo Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ʻaia kuo fekau ʻa ʻene ʻāngelo, pea kuo ne fakahaofi ʻene kau tamaioʻeiki naʻe falala kiate ia, pea kuo nau liliu ʻae lea ʻae tuʻi, ʻo fakahaofi ʻa honau sino, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau tauhi, pe hū ki ha ʻotua, ka ko honau ʻOtua pe.
DAN 3:29 Ko ia ʻoku ou fokotuʻu ʻae fono, ʻilonga ha kakai, pe ha puleʻanga, pe ha lea, ʻoku lea kovi ki he ʻOtua ʻo Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ʻe tuʻutuʻu fakaikiiki ʻakinautolu, pea ʻe ngaohi honau ngaahi fale ko e tuʻunga ʻotoʻota: koeʻuhi ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua ʻe faʻa fakahaofi ʻo hangē ko eni.”
DAN 3:30 Pea naʻe hakeakiʻi ʻe he tuʻi ʻa Seteleki, mo Mesake, mo ʻApeteniko, ʻi he fonua ʻo Papilone.
DAN 4:1 Ko e tuʻi ko Nepukanesa, ki he kakai kotoa pē, mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi lea, ʻaia ʻoku nofo ʻi māmani fulipē; Ke tupulekina ʻae melino kiate kimoutolu.
DAN 4:2 Ne u pehē ʻe lelei ke fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo, ʻaia kuo fai ʻe he ʻOtua māʻolunga kiate au.
DAN 4:3 “ʻOku lahi hono ngaahi fakaʻilonga! Pea ʻoku mālohi ʻene ngaahi meʻa fakaofo! Ko hono puleʻanga ko e puleʻanga taʻengata, pea ko ʻene pule ʻoku mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
DAN 4:4 ¶ “Ko au Nepukanesa, ne u mālōlō ʻi hoku fale, pea naʻe tupu pe ʻae monūʻia ʻi hoku nofoʻanga.
DAN 4:5 Naʻaku misi, pea naʻaku manavahē ai, pea ko ʻeku ngaahi mahalo ʻi hoku mohenga, mo e ngaahi meʻa hā mai ki hoku ʻulu, naʻe fakamamahi kiate au.
DAN 4:6 Ko ia ne u fai fono ke ʻomi ʻae kau tangata poto kotoa pē ʻo Papilone ki hoku ʻao, koeʻuhi ke nau fakahā mai kiate au hono ʻuhinga ʻoe misi.
DAN 4:7 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau fai mana, ʻae kau ʻasitolōnoma, ʻae kau Kalitia, pea mo e kau kikite; pea ne u fakahā ʻae misi ʻi honau ʻao; ka naʻe ʻikai te nau fakahā mai kiate au hono ʻuhinga ʻo ia.
DAN 4:8 Pea naʻe haʻu fakamui ki hoku ʻao ʻa Taniela, ʻaia naʻe hingoa ko Pelitisasa, ʻo fakatatau mo e hingoa ʻo hoku ʻotua, pea ko ia ia ʻoku ʻi ai ʻae laumālie ʻoe ngaahi ʻotua māʻoniʻoni: pea ne u fakahā ʻi hono ʻao ʻae misi, ʻo pehē,
DAN 4:9 ‌ʻE Pelitisasa, ko e ʻeiki ʻoe kau fai meʻa mana, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻiate koe ʻae laumālie ʻoe ngaahi ʻotua māʻoniʻoni, pea ʻoku ʻikai ha meʻa fufū ʻoku faingataʻa kiate koe, ko ia ke ke tala mai ʻae ngaahi meʻa hā mai ʻi heʻeku misi, ʻaia kuo u mamata ai, mo hono ʻuhinga.
DAN 4:10 “Naʻe pehē ʻae ngaahi meʻa hā mai ki hoku ʻulu ʻi hoku mohenga; ne u mamata mo vakai ko e ʻakau naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo māmani, pea ko hono māʻolunga naʻe lahi ʻaupito.
DAN 4:11 Naʻe tupu ʻae ʻakau pea naʻe mālohi, pea ko hono māʻolunga naʻe ʻalu hake ki he langi, pea naʻe hā atu ia ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani:
DAN 4:12 Naʻe matamatalelei hono lau, pea naʻe lahi hono fua, pea naʻe ʻi ai ʻae meʻakai ki he ngaahi meʻa kotoa pē: naʻe fakamalumalu ʻi lalo ʻae fanga manu ʻoe ngoue, pea naʻe nofo ʻae fanga manupuna ʻoe ʻatā ʻi hono ngaahi vaʻa, pea naʻe fafanga ʻae kakai kotoa pē mei ai.
DAN 4:13 “Pea ne u mamata ʻi he meʻa hā mai ki hoku ʻulu ʻi hoku mohenga, pea vakai, naʻe ʻalu hifo mei he langi, ʻae taha leʻo, mo e tokotaha māʻoniʻoni:
DAN 4:14 Pea naʻe kalanga leʻo lahi ia, mo ne pehē, ‘Tā hifo ʻae ʻakau, pea tutuʻu hono ngaahi vaʻa, lulu ke ngangana hono lau, mo liʻaki hono fua, tuku ke hao ʻae fanga manu mei lalo, mo e fanga manupuna mei hono ngaahi vaʻa.
DAN 4:15 Kae tuku ai pe hono tangutungutu ʻi he kelekele mo hono meʻa tākai ukamea mo e palasa, ʻi he mohuku laumaʻuiʻui ʻoe ngoue; pea tuku ia ke viviku ʻi he hahau ʻoe langi, “‘Pea tuku ke ne ʻinasi fakataha mo e fanga manu, ʻi he mohuku ʻoe kelekele.
DAN 4:16 Ke liliu hono loto fakatangata, pea tuku kiate ia ʻae loto ʻoe manu, pea tuku ke ʻosi ha kuonga ʻe fitu mo ʻene pehē.
DAN 4:17 ‌ʻOku fai ʻae meʻa ni ʻi he fono ʻae kau leʻo, pea mo e ʻeke ʻi he fekau ʻae kau māʻoniʻoni: koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakai moʻui ʻoku pule ʻaia ʻoku Māʻolunga taha pe ʻi he puleʻanga ʻoe tangata, pea ʻoku faʻiteliha ia ki ha taha ʻe tuku ki ai, pea ʻoku ne hakeakiʻi ki ai ʻae kakai ʻoku māʻulalo taha pe.’
DAN 4:18 “Ko au Nepukanesa naʻaku mamata ki he misi ni. Pea ko koe ʻe Pelitisasa ke ke fakahā mai kiate au hono ʻuhinga, he koeʻuhi ʻoku ʻikai mafai ʻe he kau tangata poto kotoa pē ʻi hoku puleʻanga ke fakahā kiate au hono ʻuhinga: ka ko koe ʻoku ke mafai; he ʻoku ʻiate koe ʻae laumālie ʻoe ngaahi ʻotua māʻoniʻoni.”
DAN 4:19 Pea naʻe toki ofo ʻa Taniela, ʻaia naʻe hingoa ko Pelitisasa ʻi he feituʻulaʻā ʻe taha, pea puputuʻu ʻene fakakaukau. Pea lea ʻae tuʻi, ʻo ne pehē kia Pelitisasa, “ʻOua naʻa ke mamahi ʻi he misi, pe ʻi hono ʻuhinga.” Pea naʻe tali ʻe Pelitisasa ʻo pehē, “ʻE hoku ʻeiki, ke ʻiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe ʻae misi, pea ko hono ʻuhinga ke ʻi ho ngaahi fili ia.
DAN 4:20 Ko e ʻakau naʻa ke mamata ai, ʻaia naʻe tupu, pea naʻe mālohi, ʻaia naʻe aʻu hake ki he langi, ʻa hono māʻolunga, pea naʻe hā ki māmani fulipē;
DAN 4:21 Pea naʻe matamatalelei hono lau, pea naʻe lahi hono fua, pea naʻe ʻi ai ʻae meʻakai ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia naʻe nofo ʻae fanga manu ʻoe ngoue, ʻi hono lolo ʻakau, pea maʻu ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā honau nofoʻanga ʻi hono ngaahi vaʻa:
DAN 4:22 “Ko koe ia ʻe tuʻi kuo ke tupu, pea kuo ke hoko ʻo mālohi: he kuo ke tupu ʻo māʻolunga, ʻo aʻu hake ki he langi, pea mo hoʻo pule ki he ngataʻanga ʻo māmani.
DAN 4:23 Pea ko e meʻa ʻi he mamata ʻae tuʻi ki he leʻo mo e tokotaha māʻoniʻoni naʻe ʻalu hifo mei he langi, ʻo ne pehē, ‘Tā hifo ʻae ʻakau, pea maumauʻi ia: kae tuku hono tefito mo hono ngaahi aka ʻi he kelekele, mo hono meʻa tākai ukamea mo e palasa, ʻi he mohuku lau maʻuiʻui ʻoe ngoue, pea tuku ke viviku ia ʻi he hahau ʻoe langi, pea ke ne ʻinasi fakataha mo e fanga manu ʻoe ngoue, kaeʻoua ke ʻosi ha kuonga ʻe fitu mo ʻene pehē;’
DAN 4:24 “Ko eni hono ʻuhinga, ʻe tuʻi, pea ko eni ʻae tuʻutuʻuni ʻae Fungani Māʻolunga, kuo fai ki hoku ʻeiki ko e tuʻi:
DAN 4:25 Te nau kapusi koe mei he kakai, pea te ke nofo mo e fanga manu ʻoe ngoue, pea te nau puleʻi koe ke kai mohuku ʻo hangē ko e fanga pulu, pea te nau fakaviviku koe ʻaki ʻae hahau ʻoe langi, pea te ke pehē ʻi he kuonga ʻe fitu, kaeʻoua ke ke ʻilo ʻoku pule ʻae Fungani Māʻolunga ʻi he puleʻanga ʻoe tangata, pea ʻoku ne foaki ia kiate ia ʻoku ne faʻiteliha ki ai.
DAN 4:26 Pea ko e meʻa ʻi he fekau ke tuku ʻae tefitoʻi ʻakau, mo hono aka, ʻe maʻu pe ho puleʻanga kiate koe, ʻoka ke ka ʻilo ʻoku fai ʻae pule mei he langi.
DAN 4:27 Ko ia, ʻe tuʻi, tuku tokoni kiate koe, pea motuhi hoʻo ngaahi angahala, ka ke māʻoniʻoni, pea mo hoʻo ngaahi hia, ka ke fai ʻofa ki he masiva, heiʻilo ʻe tolotolonga ai ʻa hoʻo melino.”
DAN 4:28 ¶ Naʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he tuʻi, ko Nepukanesa.
DAN 4:29 Hili ʻae māhina ʻe hongofulu ma ua, naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he fale tupuʻa ʻoe tuʻi ʻo Papilone.
DAN 4:30 Pea lea ʻae tuʻi ʻo pehē, “ʻIkai ko Papilone eni, ko e fale ʻoe puleʻanga ʻaia kuo u langa ʻi hoku mālohi, pea koeʻuhi ke ongoongo hoku nāunau?”
DAN 4:31 Lolotonga naʻe kei ʻi he fofonga ʻoe tuʻi ʻae lea, naʻe ongo mai mei he langi ʻae leʻo naʻe pehē, “ʻE tuʻi ko Nepukanesa, kuo fai ʻae lea kiate koe; kuo homo meiate koe ʻae puleʻanga.
DAN 4:32 Pea te nau kapusi koe mei he kakai; pea te ke nofo mo e fanga manu ʻoe ngoue, pea te nau puleʻi koe ke kai mohuku ʻo hangē ko e fanga pulu, pea ʻe ʻosi ʻae kuonga ʻe fitu mo hoʻo pehē, kaeʻoua ke ke ʻilo ʻoku pule ʻae Fungani Māʻolunga ʻi he puleʻanga ʻoe tangata, pea ʻoku ne foaki ia kiate ia ʻoku ne faʻiteliha ki ai.”
DAN 4:33 ‌ʻI he feituʻulaʻā pe ko ia naʻe fakamoʻoni ʻae meʻa ni kia Nepukanesa: pea naʻe kapusi ia mei he kakai, pea naʻa ne kai ʻae mohuku ʻo hangē ko e fanga pulu, pea naʻe viviku hono sino ʻi he hahau ʻoe langi, pea naʻe tupu hono fulufulu ʻo hangē ko e fulufuluʻi ʻikale, pea mo hono ngeʻesi nima ʻo hangē ko e pesipesi ʻoe fanga manupuna.
DAN 4:34 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ko au Nepukanesa, ne u hiki hake hoku mata ki he langi, pea naʻe toe hoko mai kiate au hoku loto, pea ne u fakafetaʻi ki he Fungani Māʻolunga, pea naʻaku fakamālō mo fakaʻapaʻapa kiate ia ʻoku moʻui taʻengata, ʻAia ʻoku pule ko e pule taʻengata, pea ko hono puleʻanga ʻoku mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
DAN 4:35 Pea ʻoku ne lau ʻae kakai fulipē ʻo māmani ko e meʻa noa pe: pea ʻoku ne fai ʻo fakatatau mo hono finangalo ʻi he kau tau ʻoe langi, pea ki he kakai ʻo māmani: pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻe taʻofi hono nima, pe pehē kiate ia, ‘Ko e hā ʻoku ke fai?’
DAN 4:36 Pea feʻunga mo ia naʻe toe hoko mai ʻae poto kiate au; pea koeʻuhi ke ongoongolelei ai ʻa hoku puleʻanga, naʻe toe hoko mai ʻa hoku nāunau mo e lelei kiate au; pea naʻe kumi mai kiate au ʻeku ngaahi houʻeiki mo ʻeku kau fakamaau, pea naʻe toe fokotuʻu au ʻi hoku puleʻanga, pea naʻe tupulekina hoku ongoongolelei.
DAN 4:37 “Pea ko au Nepukanesa, ʻoku ou fakafetaʻi mo fakamālō mo fakaʻapaʻapa, ki he tuʻi ʻoe langi, ʻaia ʻoku moʻoni ʻene ngaahi ngāue kotoa pē, pea ko ʻene ʻulungāanga ko e fakamaau: pea ʻoku ne mafai ke fakavaivaiʻi ʻakinautolu ʻoku ʻalu fielahi.”
DAN 5:1 Naʻe ngaohi ʻe Pelesasa ko e tuʻi ha kātoanga kai ki hono ngaahi houʻeiki ʻe toko taha afe, pea ne inu uaine ʻi he ʻao ʻoe toko taha afe.
DAN 5:2 ‌ʻI heʻene kei inu ʻae uaine naʻe fekau ʻe Pelesasa ke ʻomi ʻae ngaahi ipu koula, mo e ngaahi ipu siliva, ʻaia naʻe ʻomi ʻe heʻene tamai ko Nepukanesa mei he falelotu lahi ʻaia naʻe ʻi Selūsalema; koeʻuhi ke inu mei ai ʻe he tuʻi mo e houʻeiki, mo hono ngaahi uaifi, mo hono kau sinifu.
DAN 5:3 Pea naʻa nau ʻomi ʻae ngaahi ipu koula, ʻaia naʻe ʻave mei he potu tapu ʻoe fale ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ʻi Selūsalema; pea naʻe inu mei ai ʻae tuʻi mo e houʻeiki, mo hono ngaahi uaifi, pea mo hono kau sinifu.
DAN 5:4 Naʻa nau inu uaine, mo fakamālō ki he ngaahi ʻotua koula, pea mo e siliva, mo e palasa, mo e ukamea, mo e ʻakau, pea mo e maka.
DAN 5:5 ‌ʻI he feituʻu pō ko ia naʻe hā mai ʻae louhiʻi nima ʻoe tangata, ʻoku tohi ʻi he funga ʻoe holisi fale ʻoe tuʻi ʻo feʻunga mo e tuʻunga maama; pea naʻe mamata ʻae tuʻi ki he louhiʻi nima naʻe tohi.
DAN 5:6 Pea naʻe fakakehe ʻae fofonga ʻoe tuʻi, pea ko ʻene ngaahi mahalo naʻe puputuʻu ai ia; ko ia naʻe homo ai ʻae ngaahi hokotanga ʻo hono kongaloto, pea naʻe fetaposi ʻa hono ongo tui,
DAN 5:7 Pea naʻe kalanga ʻae tuʻi ke ʻomi ʻae kau ʻasitolōnoma, mo e kau Kalitia, pea mo e kau kikite. Pea naʻe lea ʻae tuʻi, ʻo ne pehē ki he kau tangata poto ʻo Papilone, “ʻIlonga ha taha ʻe lau ʻae tohi ni mo fakahā kiate au hono ʻuhinga, ʻe fakakofuʻaki ia ʻae kulokula, pea ʻe ʻai ʻae kahoa koula ki hono kia, pea te ne hoko ko hono toko tolu ʻi he kau pule ʻoe puleʻanga.”
DAN 5:8 Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau tangata poto kotoa pē ʻae tuʻi: ka naʻe ʻikai te nau faʻa lau ʻae tohi pe fakahā ki he tuʻi hono ʻuhinga ʻo ia.
DAN 5:9 Pea naʻe puputuʻu lahi ʻaupito ʻae tuʻi ko Pelesasa, pea naʻe kehe ʻa hono fofonga ʻiate ia, pea naʻe ofo lahi ʻa hono ngaahi houʻeiki.
DAN 5:10 Pea ko e meʻa ʻi he ngaahi lea ʻae tuʻi mo hono ngaahi houʻeiki, naʻe hū ai ʻae tuʻi fefine ki he fale kai: pea naʻe lea ʻae tuʻi fefine ʻo ne pehē, “ʻE tuʻi ke ke moʻui ʻo taʻengata: ʻoua naʻa ke mamahi ʻi hoʻo ngaahi fakakaukau, pea ʻoua naʻa ke fofonga kehe:
DAN 5:11 ‌ʻOku ai ʻae tangata ʻi ho puleʻanga, ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ʻatamai ʻoe ngaahi ʻotua māʻoniʻoni, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo tamai, naʻe ʻilo ʻiate ia ʻae maama, mo e ʻilo, mo e poto, ʻo hangē ko e poto ʻoe ngaahi ʻotua; ʻaia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ko Nepukanesa ko hoʻo tamai, ʻoku ou pehē, ʻae tuʻi ko hoʻo tamai, ko e pule ʻoe kau fai meʻa mana mo e kau ʻasitolōnoma, mo e kau Kalitia mo e kau kikite:
DAN 5:12 Pea koeʻuhi naʻe ʻiate ia ha ʻatamai lelei, mo e ʻilo mo e poto, ʻi he fakahā ʻoe ʻuhinga ʻoe ngaahi misi, mo e ngaahi lea ʻilongataʻa, mo e fakatonutonu meʻa, naʻe ʻilo ʻi he Taniela ko ia, ʻaia naʻe fakahingoa ʻe he tuʻi ko Pelitisasa: pea ko eni, ui kia Taniela, pea ʻe fakahā ʻe ia hono ʻuhinga.”
DAN 5:13 Pea naʻe ʻomi ʻa Taniela ki loto ki he ʻao ʻoe tuʻi. Pea naʻe lea ʻae tuʻi kia Taniela ʻo pehē, “Ko koe, ko e Taniela ko ia ʻoku ʻoe fānau ʻoe pōpula ʻo Siuta, ʻaia naʻe ʻomi ʻe he tuʻi ko ʻeku tamai mei Siutea?
DAN 5:14 Kuo u fanongo kiate koe, ʻo pehē ʻoku ʻiate koe ʻae ʻatamai ʻoe ngaahi ʻotua, pea ʻoku ʻilo ʻiate koe ʻae maama, mo e ʻilo, pea mo e poto lelei.
DAN 5:15 Pea ko eni, kuo ʻomi ki hoku ʻao ʻae kau tangata poto mo e kau ʻasitolōnoma, koeʻuhi ke nau lau ʻae tohi ni, pea fakahā mai kiate au ʻa hono ʻuhinga: ka naʻe ʻikai te nau mafai ke fakahā hono ʻuhinga ʻoe meʻa
DAN 5:16 Pea kuo u fanongo kiate koe, ʻo pehē, ʻoku ke faʻa fakatupu ʻuhinga mo fakahā ʻae ngaahi meʻa ʻilongataʻa: pea ko eni, kapau te ke lau ʻae tohi, mo e fakakofuʻaki koe ʻae kulokula, pea ʻe ʻai ʻae kahoa koula ki ho kia, pea te ke hoko ko hono toko tolu ʻi he kau pule ʻoe puleʻanga.”
DAN 5:17 Pea naʻe lea ʻa Taniela ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ʻo ne pehēange, “Ke ʻiate koe hoʻo ngaahi meʻa foaki, pea tuku ʻa hoʻo ngaahi totongi ki ha taha kehe; ka te u lau ʻae tohi ki he tuʻi, pea te u fakahā kiate ia ʻa hono ʻuhinga.
DAN 5:18 “Ko koe, ʻe tuʻi, naʻe foaki ʻe he ʻOtua fungani māʻolunga, kia Nepukanesa ko hoʻo tamai, ha puleʻanga mo e mālohi, mo e nāunau, mo e fakaʻapaʻapa;
DAN 5:19 Pea ko e meʻa ʻi he mālohi naʻa ne tuku kiate ia, naʻe tetetete mo manavahē kiate ia, ʻae ngaahi kakai, mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi lea kotoa pē: ko ia naʻa ne loto ki ai naʻa ne tāmateʻi; pea ko ia naʻa ne loto ki ai naʻa ne fakamoʻui; pea ko ia naʻa ne loto ki ai naʻa ne hakeakiʻi; pea ko ia naʻa ne loto ki ai naʻa ne fakahifo.
DAN 5:20 Ka ʻi he angahiki ʻa hono loto, mo e fakafefeka ʻa hono loto ʻi he laukau, naʻe fakahifo ia mei hono nofoʻanga fakatuʻi, pea naʻa nau toʻo ʻa hono nāunau meiate ia;
DAN 5:21 Pea naʻe kapusi ia mei he ngaahi foha ʻoe tangata; pea naʻe ngaohi hono loto ke hangē ko e loto ʻoe fanga manu, pea naʻa ne nofoʻanga fakataha mo e fanga ʻasi kai vao: naʻa nau fafanga ia ʻaki ʻae mohuku ʻo hangē ko e fanga pulu, pea naʻe viviku hono sino ʻi he hahau ʻoe langi; kaeʻoua ke ne ʻilo ʻe ia, naʻe pule ʻae ʻOtua fungani māʻolunga ʻi he puleʻanga ʻoe tangata, pea ʻoku ne tuʻutuʻuni ki ai ʻaia ʻoku ne faʻiteliha ki ai.
DAN 5:22 “Ka ko koe ko hono foha ʻe Pelesasa, naʻe ʻikai te ke fakavaivaiʻi ho loto, ka naʻa ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pe.
DAN 5:23 Ka kuo ke fakahikihiki koe ki he ʻEiki ʻoe langi, pea kuo nau omi ʻae ngaahi ipu ʻo hono fale ki ho ʻao, pea ko koe mo hoʻo ngaahi houʻeiki, mo hoʻo ngaahi uaifi, mo hoʻo kau fefine, kuo mou inu kava mei ai; pea kuo ke fakamālō ki he ngaahi ʻotua siliva, mo e koula, mo e palasa, mo e ukamea, mo e ʻakau, mo e maka, ʻaia ʻoku ʻikai ke mamata, pe fanongo, pe ʻilo: pea ko e ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi hono nima ʻa hoʻo mānava, pea ʻoku ʻoʻona ho ngaahi hala kotoa pē, naʻe ʻikai te ke fakamālōʻi.
DAN 5:24 Pea naʻe toki fekau ʻae louhiʻi nima meiate ia; pea ko eni ʻae tohi naʻe tohi.
DAN 5:25 “Pea ko eni ʻae tohi ʻaia naʻe tohi, ‘MINE, MINE, TEKELI, UFASINI:’
DAN 5:26 Pea ko hono ʻuhinga eni ʻoe lea: MINE; Kuo lau ʻe he ʻOtua ʻa ho puleʻanga, pea kuo fakaʻosi ia.
DAN 5:27 TIKELI; Kuo fakamamafa koe ʻi he meʻa fua tautau, pea kuo ʻilo koe ʻoku ke maʻamaʻa.
DAN 5:28 PELESI; kuo vahevahe ʻa ho puleʻanga, pea kuo tuku ki he kau Mitia mo e kau Peasia.”
DAN 5:29 ¶ Pea naʻe fekau ʻe Pelesasa, ke nau fakakofu ʻa Taniela ʻaki ʻae kulokula, pea naʻe ʻai ʻae kahoa koula ki hono kia, pea naʻe fanongonongo ia, ke ne hoko ko hono toko tolu ia ʻi he pule ʻoe puleʻanga.
DAN 5:30 ‌ʻI he pō ko ia naʻe mate tāmateʻi ʻa Pelesasa, ko e tuʻi ʻoe kau Kalitia.
DAN 5:31 Pea naʻe faʻao ʻae puleʻanga ʻe Talaiasi ko e Mitia, ʻi hono onongofulu ma ua taʻu nai ʻo ʻene motuʻa.
DAN 6:1 Naʻe lelei kia Talaiasi ke fakanofo ʻi he puleʻanga ʻae houʻeiki ʻe toko teau ma toko uofulu, ke māʻolunga ʻi he puleʻanga kotoa pē;
DAN 6:2 Pea ke māʻolunga ʻiate kinautolu ʻae kau pule ʻe toko tolu; pea ko e ʻuluaki ʻiate kinautolu ʻa Taniela; koeʻuhi ke fakahā ʻe he houʻeiki ʻae ngaahi ngāue kiate kinautolu, pea ke ʻoua naʻa hoko ha kovi ki he tuʻi ʻi ha meʻa.
DAN 6:3 Pea naʻe fokotuʻu ki muʻa ʻae Taniela ni ʻi he kau pule mo e houʻeiki, koeʻuhi naʻe ʻilo ʻae ʻatamai lelei ʻiate ia, pea naʻe fakakaukau ʻae tuʻi ke fakanofo ia ko e pule ki he puleʻanga kotoa pē.
DAN 6:4 Pea naʻe toki kumi ʻe he kau pule mo e houʻeiki ke nau ʻilo ha meʻa kia Taniela ʻi he puleʻanga; ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ha meʻa pe ha kovi; he naʻa ne angatonu, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ha kovi pe ha fai hala ʻiate ia.
DAN 6:5 Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata ni, “ʻE ʻikai te tau ʻilo ha meʻa ʻi he Taniela ni ka ʻi heʻetau maʻu ha meʻa ʻoku kau kiate ia mo e fono ʻa hono ʻOtua.”
DAN 6:6 Pea naʻe toki fakataha ʻae kau pule mo e houʻeiki ko ia ki he tuʻi, pea nau pehē kiate ia, “ʻE tuʻi ko Talaiasi, ke ke moʻui ʻo taʻengata.
DAN 6:7 Kuo fealēleaʻaki fakataha ʻae kau pule kotoa pē ʻoe puleʻanga mo e kau pule [ʻoe ngaahi vahe fonua], mo e houʻeiki, mo e kau fakamatala fono, mo e ngaahi ʻeikitau, ke fokotuʻu ha fono fakapuleʻanga mo fokotuʻu ke maʻu ha tapu, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe fai ha kole ki ha ʻotua pe ki ha tangata ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu, ka kiate koe pe, ʻe tuʻi, ke lī ia ki he ʻana ʻoe fanga laione.
DAN 6:8 Pea ko eni, ʻe tuʻi, ke ke fokotuʻu ʻae fono, mo ke ʻai ho hingoa ki he tohi, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakakeheʻi ia, kae fakatatau ia ki he fono ʻoe kakai Mitia mo Peasia, ʻaia ʻoku ʻikai ke feliliuʻaki.”
DAN 6:9 Ko ia naʻe tohi ai ʻe Talaiasi ki he tohi mo e fono.
DAN 6:10 Pea ʻi he ʻilo ʻe Taniela, kuo tohi ʻae fono, naʻa ne hū ki hono fale, pea ko e ngaahi matapā sioʻata ʻi hono fale mohe naʻe ava ki Selūsalema, pea naʻa ne tōmapeʻe ʻo tūʻulutui ʻo liunga tolu ʻi he ʻaho, pea ne lotu mo fakafetaʻi ʻi he ʻao ʻo hono ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai ʻi muʻa.
DAN 6:11 Pea naʻe toki fakataha ʻae kau tangata ni, pea naʻa nau ʻilo ʻa Taniela, ʻoku ne lotu mo fai ʻene hū ʻi he ʻao ʻo hono ʻOtua.
DAN 6:12 Pea naʻa nau ʻunuʻunu atu, ʻo lea ʻi he ʻao ʻoe tuʻi ki he fono ʻae tuʻi. “ʻIkai kuo ke tohi ʻae fono, ke ʻilonga ha tangata ʻe fai ha kole ki ha ʻotua pe ha tangata ʻi he ʻaho ʻe tolungofulu, ka kiate koe pe, ʻe tuʻi, ʻe lī ia ki he ʻana ʻoe fanga laione?” Pea naʻe lea ʻae tuʻi ʻo ne pehēange, “ʻOku moʻoni ʻae meʻa, ʻo fakatatau ki he fono ʻae kakai Mitia ʻaia ʻoku ʻi he fānau pōpula ʻo Siuta, ʻoku ʻikai te ke liliu.
DAN 6:13 Pea naʻa nau lea ʻo pehē ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, “Ko e Taniela na ʻaia ʻoku ʻi he fānau pōpula ʻo Siuta, ʻoku ʻikai te ne tokanga kiate koe, pe ki he fono ʻaia kuo ke tohi, ka ʻoku ne fai ʻene lotu ʻo liunga tolu ʻi he ʻaho.”
DAN 6:14 Pea ʻi he fanongo ʻae tuʻi ki he lea ni, naʻa ne mamahi lahi, pea naʻe tokanga lahi hono loto kia Taniela ke fakahaofi ia, pea naʻa ne feinga ʻo aʻu ki he tō hifo ʻae laʻā ke fakahaofi ia.
DAN 6:15 Pea naʻe toki fakataha ʻae kau tangata ni ki he tuʻi, pea nau pehē ki he tuʻi, “Ke ke ʻilo, ʻe tuʻi, ʻoku pehē ʻae fono ʻae kakai Mitia mo Peasia, ke ʻilonga ha fono pe ha tapu ʻoku fokotuʻu ʻe he tuʻi ʻe ʻikai siʻi liliu ia.”
DAN 6:16 Pea naʻe toki fekau ʻe he tuʻi, pea naʻa nau ʻomi ʻa Taniela, pea lī ia ki he ʻana ʻoe fanga laione. Ka naʻe lea ʻae tuʻi ʻo ne pehē kia Taniela, “Ko ho ʻOtua, ʻaia ʻoku ke faʻa tauhi, te ne fakahaofi koe.”
DAN 6:17 Pea naʻe ʻomi ha maka, ʻo ʻai ki he ngutu ʻoe ʻana: pea naʻe pulusi ia ʻe he tuʻi ʻaki hono fakaʻilonga ʻoʻona, pea mo e fakaʻilonga ʻo ʻene houʻeiki; koeʻuhi ke ʻoua naʻa liliu ʻae meʻa kia Taniela.
DAN 6:18 Pea naʻe ʻalu ʻae tuʻi ki hono fale, pea ne ʻaukai ʻi he pō ʻo ʻaho, pea naʻe ʻikai ke ʻomi ki hono ʻao ʻae ngaahi meʻa fasi hiva: pea naʻe mahuʻi ʻae mohe meiate ia.
DAN 6:19 Pea naʻe tuʻu hake ʻae tuʻi ʻi he pongipongi ʻo hengihengi ʻaupito, pea ne ʻalu fakavave ki he ʻana ʻoe fanga laione.
DAN 6:20 Pea ʻi heʻene hoko ki he ʻana, naʻa ne kalanga ʻi he leʻo mamahi kia Taniela; pea naʻe lea ʻae tuʻi ʻo pehē kia Taniela, “ʻE Taniela, ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua moʻui, ʻoku mālohi ho ʻOtua ʻaia ʻoku ke tauhi maʻuaipē, ke fakahaofi koe mei he fanga laione?”
DAN 6:21 Pea naʻe pehē ʻe Taniela ki he tuʻi, ʻE tuʻi, ke ke moʻui ʻo taʻengata.
DAN 6:22 Kuo fekau ʻe hoku ʻOtua ʻa ʻene ʻāngelo, pea kuo tāpuni ʻae ngutu ʻoe fanga laione ke ʻoua naʻa nau fakamamahi au: koeʻuhi naʻe ʻilo ʻae lelei ʻiate au ʻi hono ʻao: pea ʻi ho ʻao foki ʻe tuʻi naʻe ʻikai te u fai kovi.”
DAN 6:23 Ko ia naʻe fiefia lahi ʻaupito ʻae tuʻi koeʻuhi ko ia, pea ne fekau ke nau toʻo hake ʻa Taniela mei he ʻana. Ko ia naʻe toʻo hake ʻa Taniela mei he ʻana, pea naʻe ʻikai ʻilo ha lavea siʻi ʻiate ia, koeʻuhi naʻa ne tui ki hono ʻOtua.
DAN 6:24 ¶ Pea naʻe fekau ʻe he tuʻi ke nau ʻomi ʻae kau tangata ko ia naʻe talatalaakiʻi ʻa Taniela, pea naʻa nau lī ʻakinautolu ki he ʻana ʻoe fanga laione, ʻakinautolu, mo ʻenau fānau, mo honau ngaahi uaifi; pea naʻe mālohi ʻae fanga laione kiate kinautolu, pea fesiʻi fakaikiiki honau ngaahi hui kotoa pē, ʻi he teʻeki te nau hoko hifo ki he takele ʻoe ʻana.
DAN 6:25 Pea naʻe tohi ʻe he tuʻi ko Talaiasi ki he kakai kotoa pē, mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea, ʻaia ʻoku nofo ʻi māmani fulipē; “Ke tupulekina ʻae melino kiate kimoutolu.
DAN 6:26 ‌ʻOku ou fai fono, koeʻuhi ke tetetete mo ilifia ʻae kakai ki he ʻOtua ʻo Taniela, ʻi he ngaahi potu kotoa pē ʻo hoku puleʻanga: “He ko e ʻOtua moʻui ia, pea ʻoku tuʻumaʻu, ʻo taʻengata: ko hono puleʻanga ʻe ʻikai ʻauha, pea ko ʻene pule ʻe aʻu atu ki he ngataʻanga.
DAN 6:27 ‌ʻOku ne maluʻi mo fakahaofi, pea ʻoku ne fai ʻae ngaahi mana mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he langi mo māmani, ko ia ia kuo fakahaofi ʻa Taniela mei he mālohi ʻoe fanga laione.”
DAN 6:28 Pea naʻe monūʻia ʻae Taniela ni ʻi he kei pule ʻa Talaiasi, pea mo e pule ʻa Kolesi ko e Peasia.
DAN 7:1 ‌ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo Pelesasa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe mamata ʻa Taniela ki he ngaahi meʻa hā mai ki hono ʻulu ʻi hono mohenga; pea naʻa ne tohi ʻae misi, pea ne fakahā ʻa hono fakamatala.
DAN 7:2 Naʻe lea ʻa Taniela ʻo ne pehē, “Ne u mamata ʻi he meʻa hā mai kiate au ʻi he pō, pea vakai, naʻe fetakai mālohi ʻae feituʻu matangi ʻe fā ʻoe langi ʻi he Tahi Lahi.
DAN 7:3 Pea naʻe ʻalu hake mei loto tahi ʻae fanga manu ʻe fā, naʻe taki taha hono anga pe ʻoʻona.
DAN 7:4 Ko e ʻuluaki, naʻe hangē ha laione, pea naʻe ʻiate ia ʻae kapakau ʻoe ʻikale: pea ne u vakai, mo ʻene fusi ʻa hono ongo kapakau, pea naʻe hiki hake ia mei he kelekele, pea naʻe fokotuʻu ia ki hono vaʻe, ʻo hangē ha tangata, pea naʻe tuku ki ai ʻae loto ʻoe tangata.
DAN 7:5 Pea vakai, ko e manu kehe ko hono ua, naʻe hangē ha pea, pea ne hiki hake ʻe ia ia ʻo fakapalataha pe, pea naʻe ʻi hono ngutu ʻae nifo lōloa ʻe tolu ʻi he vahaʻa ʻo hono ngaahi nifo: pea naʻa nau lea ki ai ʻo pehē, ‘Tuʻu hake ʻo kai ʻae kakano lahi.’
DAN 7:6 Pea hili ia ne u mamata, pea vakai, ko e taha kehe, naʻe hangē ha lēpati, ʻaia naʻe ʻi hono tuʻa ʻae kapakau ʻe fā ʻoe manupuna; pea naʻe ʻi he manu foki ʻae ʻulu ʻe fā; pea naʻe foaki ki ai ʻae pule.
DAN 7:7 Hili ia ne u mamata ʻi he ngaahi meʻa hā mai ʻi he pō, pea vakai ko hono fā ʻoe manu, naʻe fakamanavahē ia mo fakaʻulia, mo mālohi ʻaupito; pea naʻe ʻiate ia ʻae ngaahi nifo ukamea lahi: naʻe fakaʻauha mo maumauʻi ʻe ia, pea ne malaki ʻae toenga ʻaki hono vaʻe, pea naʻe kehe ia mei he fanga manu kotoa pē naʻe ʻi muʻa ʻiate ia; pea naʻe ʻiate ia ʻae nifo ʻe hongofulu.
DAN 7:8 Pea ʻi heʻeku sio fakamamaʻu ki he ngaahi nifo, pea vakai, naʻe tupu hake ʻi ai ha kihi nifo siʻi ʻe taha, ʻaia naʻe taʻaki fuʻu hake mei hono ʻao ʻae nifo ʻe tolu ʻi he ngaahi ʻuluaki nifo; pea vakai, naʻe ʻi he nifo ni ʻae mata ʻo hangē ko e mata ʻoe tangata, mo e ngutu naʻe lea fielahi.
DAN 7:9 Pea naʻaku mamata ai pe mo ʻene lī hifo ʻae ngaahi nofoʻanga fakaʻeiʻeiki, pea naʻe ʻafioʻi ʻaia naʻe ʻi muʻa ʻi muʻa ʻi he ngaahi ʻaho, naʻe hinehina hono kofu ʻo hangē ko e ʻuha hinehina, pea ko hono louʻulu naʻe hangē ko e fulufuluʻi sipi lelei: ko hono ʻafioʻanga naʻe hangē ko e afi ulo, pea ko hono ngaahi teka naʻe hangē ko e afi vela.
DAN 7:10 Naʻe tupu mai mo tafe mei hono ʻao ʻae afi: naʻe tauhi kiate ia ʻae toko afe lauʻi ʻe he ngaahi toko afe, pea naʻe tuʻu ʻi hono ʻao ʻae toko mano lauʻi toko mano: naʻe fokotuʻu ʻae fakamaau, pea naʻe folahi ʻae ngaahi tohi.
DAN 7:11 Pea naʻaku tokanga lahi koeʻuhi ko e leʻo mo e lea fielahi ʻae nifo. Pea naʻaku tokanga ʻo aʻu ki hono tāmateʻi ʻoe manu, mo e fakaʻauha ʻo hono sino, mo e tuku ia ki he afi vela.
DAN 7:12 Pea koeʻuhi ko hono toe ʻoe fanga manu, naʻe toʻo ʻenau pule meiate kinautolu: ka naʻe fakatolonga ʻenau moʻui ke fuoloa ange, pea ki ha kuonga.
DAN 7:13 Ne u mamata ʻi he ngaahi meʻa hā mai ʻi he pō, pea vakai, naʻe haʻu ha tokotaha ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi ʻo hangē ko e foha ʻoe tangata, pea ne haʻu kiate ia naʻe ʻi muʻa ʻi muʻa ʻi he ngaahi ʻaho, pea naʻa nau ʻomi
DAN 7:14 Pea naʻe foaki kiate ia ʻae pule, mo e nāunau, mo ha puleʻanga, koeʻuhi ke tauhi kiate ia ʻae ngaahi kakai kotoa pē, mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi lea: ko e pule taʻengata ʻa ʻene pule, ʻaia ʻe ʻikai mole, pea ko hono puleʻanga ʻe ʻikai fakaʻauha.
DAN 7:15 ¶ “Ko au Taniela, ne u mamahi ʻi hoku laumālie mo hoku loto, pea naʻe fakamamahiʻi au ʻe he ngaahi meʻa hā mai ki hoku ʻulu.
DAN 7:16 Pea naʻaku ʻunuʻunu atu ki he tokotaha ʻokinautolu naʻe tutuʻu ai, pea ne u fehuʻi kiate ia ki hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ni. Ko ia naʻa ne talamai, pea ne fakahā mai kiate au hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni.
DAN 7:17 Ko e fanga manu lalahi ni, ʻaia ʻoku toko fā, ko e tuʻi ia ʻe toko fā ʻaia ʻe tupu hake ʻi māmani.
DAN 7:18 Ka ʻe lavaʻi ʻae puleʻanga ʻe he kakai māʻoniʻoni ʻae Fungani Māʻolunga, pea te nau maʻu ʻae puleʻanga ʻo lauikuonga, ʻio, ke taʻengata pea taʻengata.
DAN 7:19 Pea ne u fieʻilo hono ʻuhinga ʻo hono fā ʻoe manu, ʻaia naʻe taha kehe mo e fanga manu kotoa pē, ʻo fakamanavahēʻia, ʻaia naʻe ukamea hono kau nifo, pea ko e palasa hono pesipesi; ʻaia naʻe fakaʻauha, mo maumauʻi, pea naʻe malaki ʻae toenga ʻaki hono vaʻe;
DAN 7:20 Pea mo e ngaahi nifo ʻe hongofulu ʻaia naʻe ʻi hono ʻulu, pea ʻoe taha kehe ʻaia naʻe tupu hake, pea naʻe tō ʻi hono ʻao ʻae toko tolu; ʻio, ʻae nifo ko ia, ʻaia naʻe ʻi ai ʻae mata, pea mo e ngutu naʻe lea fielahi ʻaupito, ʻaia naʻe matamata mālohi ʻi heʻene ngaahi kaumeʻa.
DAN 7:21 Ne u vakai, pea naʻe fai ʻae tau ʻe he nifo ko ia ki he kakai māʻoniʻoni, pea ne lavaʻi ʻakinautolu.
DAN 7:22 Kaeʻoua ke hoko mai ʻaia naʻe ʻi muʻa ʻi muʻa ʻi he ngaahi ʻaho, pea naʻe tuku ʻae fakamaau totonu ki he kakai māʻoniʻoni ʻoe Fungani Māʻolunga; pea naʻe hokosia ʻae kuonga naʻe maʻu ʻe he kakai māʻoniʻoni ʻae puleʻanga.
DAN 7:23 Pea naʻe pehē ʻa ʻene lea, Ko hono fā ʻoe manu ʻe hoko ia ko hono fā ʻi he ngaahi puleʻanga ʻi māmani, ʻaia ʻe kehe mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea te ne fakaʻauha ʻa māmani kotoa pē, pea malaki hifo ia, pea maumauʻi.
DAN 7:24 Pea ko e ngaahi nifo ʻe hongofulu mei he puleʻanga ni, ko e ngaahi tuʻi ʻe toko hongofulu ia ʻaia ʻe tupu: pea ʻe tupu mo ha taha kimui ʻiate kinautolu, pea ʻe kehe ia mo e ʻuluaki, pea te ne lavaʻi ʻae tuʻi ʻe toko tolu.
DAN 7:25 Pea ʻe lea ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi lea fielahi ki he Fungani Māʻolunga, pea te ne fakaongosia ʻae kakai māʻoniʻoni ʻoe Fungani Māʻolunga, pea ʻe mahalo ʻe ia ke ne fakakehe ʻae ngaahi kuonga mo e ngaahi fono: pea ʻe tuku ia ki hono nima ʻi ha kuonga mo e kuonga ʻe ua, mo e vaeua mālie ʻoe kuonga.
DAN 7:26 Ka ʻe fakanofo ʻae fakamaau, pea te nau toʻo ʻa ʻene pule, ke fakaʻauha mo maumauʻi ia, ʻo aʻu ki he ngataʻanga.
DAN 7:27 Ka ko e puleʻanga mo e pule, pea mo e nāunau ʻoe puleʻanga ʻi he lalo langi kotoa pē, ʻe tuku ki he kakai ko e kau māʻoniʻoni ʻae Fungani Māʻolunga, pea ko hono puleʻanga ko e puleʻanga taʻengata, pea ʻe tauhi mo talangofua kiate ia ʻae ngaahi pule kotoa pē.
DAN 7:28 Ko eni ʻae ngataʻanga ʻoe meʻa. Ka ko au Taniela ko ʻeku ngaahi fakakaukau naʻaku mātuʻaki mamahi ai, pea naʻe fakakehe hoku mata ʻiate au: ka naʻaku fakafufū ʻae meʻa ni ʻi hoku loto.”
DAN 8:1 ‌ʻI hono tolu taʻu ʻoe pule ʻae tuʻi ko Pelesasa, naʻe ai ʻae meʻa naʻe hā mai kiate au, ʻio, kiate au Taniela, ʻi he hili ange ia ʻaia naʻe tomuʻa hā mai.
DAN 8:2 Pea ne u mamata ki he meʻa hā mai; pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻeku mamata, ne u ʻi Susani ʻi he fale ʻoe tuʻi, ʻaia ʻoku ʻi he vahe fonua ʻo ʻIlami; pea ne u mamata ʻi he meʻa hā mai, pea naʻaku ʻi he veʻe vaitafe ko ʻUlai.
DAN 8:3 Pea ne u hanga hake hoku mata ʻo mamata, pea vakai, naʻe tuʻu ʻi he veʻe vaitafe ʻae sipitangata pea naʻe ʻiate ia ʻae nifo ʻe ua: pea naʻe māʻolunga ʻae ongo nifo; ka naʻe māʻolunga ʻae taha ʻi he taha, pea naʻe tupu fakamuimui ʻaia naʻe māʻolunga.
DAN 8:4 Ne u mamata ki he sipitangata naʻe ʻoho fano ki he potu hihifo, mo e tokelau mo e tonga; ko ia naʻe ʻikai faʻa tuʻu ʻi hono ʻao ha fanga manu kehe, pea naʻe ʻikai ai ha niʻihi ʻe lavaʻi ha fakahaofi mei hono nima; ka naʻa ne fai ki he anga ʻo hono loto, pea ne hoko ʻo lahi.
DAN 8:5 Pea ʻi heʻeku kei fakakaukau, vakai naʻe haʻu ha kosi tangata mei he potu hihifo ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē, pea naʻe ʻikai te ne tuʻu ki he kelekele: pea naʻe ʻi he kosi ha nifo māsila ʻi he vahaʻa ʻo hono mata.
DAN 8:6 Pea naʻa ne haʻu ki he sipitangata ʻaia naʻe ʻi ai ʻae nifo ʻe ua, ʻaia ne u mamata ʻoku tuʻu ʻi he veʻe vaitafe, pea naʻa ne ʻoho mālohi kiate ia ʻi heʻene lili.
DAN 8:7 Pea ne u mamata ki heʻene ʻunuʻunu atu ki he sipitangata, pea naʻa ne ʻoho mālohi kiate ia, pea ne taaʻi ʻae sipitangata, ʻo fesiʻi hono ongo nifo: pea naʻe ʻikai ha mālohi ʻi he sipitangata ke tuʻu ʻi hono ʻao, ka naʻa ne lī hifo ia ki he kelekele pea ne malaki ia: pea naʻe ʻikai ha taha ke fakahaofi ʻae sipitangata mei hono nima.
DAN 8:8 Ko ia naʻe hoko ʻo lahi ʻaupito ʻae kosi tangata: pea ʻi he lolotonga ʻa ʻene mālohi naʻe fasi ʻae nifo māsila; pea ke fetongi ia, naʻe tupu hake ʻae nifo ʻe fā ki he feituʻu matangi ʻe fā ʻoe langi.
DAN 8:9 Pea naʻe tupu mei ha taha ʻiate kinautolu ha kihiʻi nifo siʻi, ʻaia naʻe tupu ʻo lahi ʻaupito, ki he potu tonga, pea mo e potu hahake, pea mo e fonua ʻoe monūʻia.
DAN 8:10 Pea naʻe tupu ia ʻo lahi, ʻio, ʻo aʻu ki he ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea naʻa ne lī hifo ʻae kau māʻolunga niʻihi, pea mo e ngaahi fetuʻu ki he kelekele, ʻo ne malaki ʻakinautolu.
DAN 8:11 ‌ʻIo, naʻa mo e ʻEiki ʻoe ngaahi tokolahi naʻa ne fai fakafielahi ki ai, pea naʻe taʻofi meiate ia ʻae feilaulau ʻaho, pea naʻe fakalieliaʻi hono potu tapu.
DAN 8:12 Pea naʻe tuku kiate ia ʻae kautau ke taʻofi ʻaki ʻae feilaulau ʻaho koeʻuhi ko e angahala, pea naʻa ne fakahifo ki lalo ʻae moʻoni, pea naʻa ne faʻa fai mo tupu lelei.
DAN 8:13 ¶ Pea ne u fanongo ki he tokotaha ʻoe kau māʻoniʻoni naʻe lea, pea naʻe pehē ʻe he tokotaha kehe ʻoe kau māʻoniʻoni ki he tokotaha ko ia naʻe lea, “ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe meʻa hā mai ki he feilaulau ʻaho, pea mo e angahala fakamalaʻia ʻaia ʻoku tukuange ai ʻae potu māʻoniʻoni, pea mo e kau tau ke moloki hifo ʻi he vaʻe?”
DAN 8:14 Pea naʻa ne pehē mai kiate ia, “ʻO aʻu ki hono ua afe ma tolungeau ʻoe ʻaho; ʻaia ʻe toki fakamaʻa ai ʻae potu māʻoniʻoni.”
DAN 8:15 ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻeku mamata, ʻio, ko au Taniela, ki he meʻa hā mai, mo ʻeku kumi ki hono ʻuhinga, pea ʻiloange naʻe hangē ne tuʻu ʻi hoku ʻao ha tangata.
DAN 8:16 Pea ne u fanongo ki he leʻo ʻoe tangata mei he vahaʻa ʻoe ongo kauvai ʻo ʻUlai, ʻaia naʻe ui ʻo pehē, “ʻE Kepeleli ke ke fakapotoʻi ʻae tangata ni ke ne ʻilo ʻae meʻa hā mai.”
DAN 8:17 Ko ia naʻa ne haʻu ʻo ofi ki he potu ʻaia ne u tuʻu ai: pea ʻi heʻene haʻu ne u manavahē, pea ne u tō fakafoʻohifo ki hoku mata: pea ne pehē mai kiate au, “Ke ke ʻilo ʻe foha ʻoe tangata, he ka aʻu ki he ngataʻanga ʻoe kuonga ʻe hoko ai ʻae meʻa hā mai.”
DAN 8:18 Pea ʻi heʻene kei lea kiate au, naʻaku mohe maʻu mo hoku mata ki he kelekele: ka naʻa ne ala mai kiate au, pea fokotuʻu hake au.
DAN 8:19 Pea ne pehē, “Vakai, te u fakapotoʻi koe ʻi he ngaahi meʻa e hoko ʻi he ngataʻanga ʻoe houhau: koeʻuhi ʻe hoko ʻae ngataʻanga ʻi hono kuonga kuo tuʻutuʻuni.
DAN 8:20 “Ko e sipitangata ʻaia naʻa ke mamata ai naʻe ua hono nifo, ko e ngaahi tuʻi ʻo Mitia mo Peasia ia.
DAN 8:21 Pea ko e kosi fulufulu ko e tuʻi Kalisi ia; pea ko e nifo māsila ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo hono ongo mata ko e ʻuluaki tuʻi ia.
DAN 8:22 Pea koeʻuhi foki naʻe fasi ia, pea tuʻu hake ai ʻae toko fā, ʻe tuʻu hake mei he puleʻanga ʻae puleʻanga ʻe fā, ka e ʻikai tatau mo hono mālohi ʻoʻona.
DAN 8:23 “Pea ʻi he kuonga fakamui ʻo honau puleʻanga, ʻoka hoko ʻo kakato ʻae ngaahi angahala, ʻe tuʻu hake ha tuʻi ʻoku fofonga houhau, pea faʻa ʻiloʻi ʻae ngaahi kupuʻi lea ʻilongataʻa.
DAN 8:24 Pea ko hono mālohi ʻe lahi ʻaupito, ka e ʻikai ʻi heʻene mālohi ʻaʻana: pea te ne fai ʻae fakaʻauha fakamanavahē, pea ʻe tupu pe ia mo faʻa fai, pea ʻe fakaʻauha ʻae kakai mālohi mo māʻoniʻoni.
DAN 8:25 Pea ko e meʻa ʻi heʻene fai fakapotopoto foki, te ne ʻai ke ʻaonga ʻae kākā ʻi hono nima; pea te ne fakafuofua lahi ia ʻi hono loto, pea te ne fakaʻauha ʻae tokolahi ʻaki ʻae melino; pea te ne tuʻu hake foki ki he ʻEiki ʻoe ngaahi ʻeiki; ka e fesiʻi ia taʻeala ki ai ha nima.
DAN 8:26 Pea ko e meʻa hā mai ʻoe efiafi mo e pongipongi, ʻaia naʻe tala ʻoku moʻoni ia: ko ia ke ke tāpuni ke maʻu ʻae meʻa hā mai; he ko e meʻa ia ki he ngaahi ʻaho lahi.”
DAN 8:27 Pea ko au Taniela ne u pongia, pea ne u mahaki ʻi he ngaahi ʻaho niʻihi; pea hili ia ne u tuʻu hake ʻo fai ʻae ngāue ʻae tuʻi: pea ne u ofo ʻi he meʻa hā mai, ka naʻe ʻikai ʻilo hono ʻuhinga ʻe ha taha.
DAN 9:1 ‌ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo Talaiasi ko e foha ʻo ʻAhasivelo ko e hako ʻoe kau Mitia, ʻaia naʻe fakanofo ko e tuʻi ki he puleʻanga ʻoe kau Kalitia;
DAN 9:2 ‌ʻI he ʻuluaki taʻu ʻo ʻene pule, ko au Taniela naʻaku ʻilo mei he ngaahi tohi, hono lau ʻoe ngaahi taʻu ʻaia naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova kia Selemaia, ko e palōfita, koeʻuhi ʻi he pehē, ʻE fakakakato ʻae taʻu ʻe fitungofulu mo e fakalala ʻo Selūsalema.
DAN 9:3 ¶ Pea ne u hanga hoku mata kia Sihova ko e ʻOtua, ke kumi ʻi he lotu mo e ngaahi kole mo e ʻaukai mo e ʻai ʻae tauangaʻa mo e efuefu.
DAN 9:4 Pea ne u lotu kia Sihova, ko hoku ʻOtua, pea ne u fai ʻeku vete, pea ne u pehē, “ʻE Sihova, ko e ʻOtua lahi mo fakamanavahēʻia, ʻoku ʻiate ia ʻae fuakava mo e ʻaloʻofa maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate ia, pea kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻene ngaahi fekau:
DAN 9:5 “Kuo mau angahala, pea kuo mau fai angahala mo fai kovi, pea kuo mau talangataʻa, ʻio, ʻi heʻemau hē mei hoʻo ngaahi fekau pea mo hoʻo ngaahi fakamaau:
DAN 9:6 Pea naʻe ʻikai te mau fanongo ki hoʻo kau tamaioʻeiki ʻae kau palōfita, ʻakinautolu naʻe lea ʻi ho huafa ki homau ngaahi tuʻi, mo homau houʻeiki mo ʻemau ngaahi tamai, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua.
DAN 9:7 ‌ʻE ʻEiki ʻoku ʻaʻau ʻae māʻoniʻoni ka ʻoku ʻamautolu ʻae mā ʻoe mata, ʻo hangē ko e ʻaho ni; ki he kau tangata ʻo Siuta, pea ki he kakai ʻo Selūsalema, pea ki ʻIsileli kotoa pē ʻoku ofi mo mamaʻo atu ʻi he ngaahi fonua kotoa pē ʻaia kuo ke kapusi ʻakinautolu ki ai, koeʻuhi ko e angahala kuo nau fai angahala ai kiate koe.
DAN 9:8 ‌ʻE ʻEiki ʻoku ʻamautolu ʻae mā ʻoe mata, ʻa homau ngaahi tuʻi, mo homau houʻeiki, pea mo ʻemau ngaahi tamai, koeʻuhi kuo mau fai angahala kiate koe.
DAN 9:9 ‌ʻOku ʻia Sihova ko homau ʻOtua ʻae ngaahi ʻaloʻofa mo e fakamolemole, ka naʻa mau angatuʻu kiate ia;
DAN 9:10 Pea naʻe ʻikai te mau talangofua ki he leʻo ʻo Sihova ko honau ʻOtua, ke ʻalu ʻi hono ngaahi fono ʻaia naʻa ne fokotuʻu ʻi homau ʻao, ʻi heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita.
DAN 9:11 ‌ʻIo, kuo maumau ʻe ʻIsileli kotoa pē hoʻo fono, ʻi heʻenau tafoki, ke ʻoua naʻa nau talangofua ki ho leʻo; ko ia, kuo lilingi ai ʻae malaʻia kiate kimautolu, pea mo e fuakava ʻaia ʻoku tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, koeʻuhi kuo mau fai angahala kiate ia.
DAN 9:12 Pea kuo ne fakamoʻoni ki heʻene ngaahi folofola, ʻaia naʻa ne folofola kiate kimautolu, pea mo homau kau fakamaau, ʻaia naʻe fakamaauʻi ʻakimautolu, ʻi heʻene ʻomi kiate kimautolu ʻae kovi lahi: he naʻe ʻikai ha fai ʻi he lalo langi kotoa pē ʻo hangē ko ia kuo fai ki Selūsalema.
DAN 9:13 ‌ʻO hangē ko ia naʻe tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, kuo hoko ʻae kovi ni kotoa pē kiate kimautolu: ka naʻe ʻikai ke fai ʻemau lotu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko homau ʻOtua, koeʻuhi ke mau tafoki mei heʻemau ngaahi hia, pea ʻilo hoʻo moʻoni.
DAN 9:14 Ko ia kuo leʻohi ʻa Sihova ki he kovi, pea kuo ne fakahoko ia kiate kimautolu: he ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova ko homau ʻOtua, ʻi heʻene ngāue kotoa pē ʻaia ʻoku ne fai: he naʻe ʻikai te mau talangofua ki hono leʻo.
DAN 9:15 “Pea ko eni, ʻE ʻEiki ko homau ʻOtua, ʻa koe naʻa ke ʻomi ʻa hoʻo kakai mei he fonua ko ʻIsipite ʻaki ʻae nima mālohi, pea kuo ke maʻu kiate koe ʻae ongoongo, ʻo hangē ʻi he ʻaho ni; kuo mau angahala, kuo mau fai kovi.
DAN 9:16 ¶ “ʻE Sihova ʻoku ou kole kiate koe, ʻo fakatatau mo hoʻo māʻoniʻoni kotoa pē, ke fakaʻafeʻi ho houhau mo ho tuputāmaki lahi mei hoʻo kolo ko Selūsalema, ko ho moʻunga tapu: he koeʻuhi ko ʻemau ngaahi hia, pea mo e hia ʻa ʻemau ngaahi tamai, kuo hoko ʻa Selūsalema, mo hoʻo kakai, ko e manukiʻanga kiate kinautolu kotoa pē, ʻoku nofo takatakai kiate kimautolu.
DAN 9:17 Pea ko eni, ʻe homau ʻOtua, fanongo ki he hū ʻa hoʻo tamaioʻeiki, mo ʻene ngaahi kole, pea tuku ke ulo mai ho fofonga ki ho fale tapu, ʻaia ʻoku lala, koeʻuhi ko koe pe, ʻe ʻEiki.
DAN 9:18 ‌ʻE hoku ʻOtua, fakatokangaʻi ho fofonga, pea fanongo, ke ke fofonga ʻaa, pea ʻafioʻi homau tuʻutāmaki, pea mo e kolo ʻoku ui ʻaki ho huafa: he ʻoku ʻikai te mau ʻatu ʻemau ngaahi kole ki ho ʻao, koeʻuhi ko ʻemau māʻoniʻoni, ka koeʻuhi ko hoʻo ngaahi ʻaloʻofa lahi.
DAN 9:19 ‌ʻE ʻEiki, fanongo, ʻE ʻEiki, fakamolemole; ʻE ʻEiki, tokanga, mo fai; ʻoua naʻa fakatuai, koeʻuhi pe ko koe, ʻe hoku ʻOtua; he ko hoʻo kolo, mo hoʻo kakai ʻoku ui ʻaki ho huafa.”
DAN 9:20 ¶ Pea lolotonga ʻeku kei lea, mo lotu, mo fakahā ʻeku hia, mo e hia ʻa hoku kakai ko ʻIsileli, mo ʻeku kei ʻatu ʻeku kole ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hoku ʻOtua, koeʻuhi ko e moʻunga tapu ʻo hoku ʻOtua;
DAN 9:21 ‌ʻIo, ʻi he lolotonga ʻeku kei lea ʻi he lotu, naʻe fekau ke puna vave mai ʻae tangata, ʻio, ko Kepeleli, ʻaia naʻaku mamata ʻi he meʻa hā mai ʻi hono kamataʻanga, pea naʻe haʻu ia ʻo ala kiate au, ʻi he feituʻulaʻā ʻoe feilaulau efiafi.
DAN 9:22 Pea ne fakahā mai, pea naʻa ma talanoa mo au, ʻo ne pehē, “ʻE Taniela, kuo u toki haʻu koeʻuhi ke tuku kiate koe ʻae poto mo e ʻilo.
DAN 9:23 ‌ʻI he kamata fai ʻa hoʻo ngaahi kole naʻe hoko mai ʻae fekau, pea kuo u haʻu ke fakahā kiate koe; he ko e ʻofeina lahi koe: ko ia ke ke ʻilo ʻae meʻa pea ke fakakaukau ki he meʻa hā mai.
DAN 9:24 “Kuo kotofa pau ʻae uike ʻe fitungofulu ki hoʻo kakai, mo hoʻo kolo tapu, ke fakaʻosi ʻae angahala, mo fakangata ʻae ngaahi hia, pea ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e angahia, pea ke fakahoko mai ʻae māʻoniʻoni taʻengata, pea ke fakamaau ke maʻu ʻae meʻa hā mai mo e kikite, pea ke fakanofo ʻae Fungani Māʻoniʻoni.
DAN 9:25 Ko ia ke ke poto pea ke ʻilo, mei he fakahā ʻoe fekau ke fakafoʻou mo langa ʻa Selūsalema, ʻo aʻu ki he Misaia ko e ʻEiki, ko e uike ʻe fitu ia, mo e uike ʻe onongofulu ma ua: ʻe toe langa ʻae hala mo e ʻa maka, ʻio, ʻi he kuonga ʻoe maveuveu.
DAN 9:26 Pea hili ʻae uike ʻe onongofulu ma ua ʻe motuhi ʻae Misaia, ka e ʻikai koeʻuhi ko ia: pea ko e kakai ʻoe ʻeiki ʻe haʻu, te nau fakaʻauha ʻae kolo mo e potu tapu; pea ko hono ngata ʻo ia ʻe hoko ʻo hangē ko e melemo, pea kuo pau pe ke fai ʻi ai ʻae ngaahi kovi, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻoe taʻu.
DAN 9:27 Pea ʻe fakamoʻoni ʻe ia ʻae fuakava mo e tokolahi ʻi he uike ʻe taha: pea ʻi he lotolotonga ʻoe uike ʻe fakangata ʻe ia hono fai ʻae feilaulau, mo e feilaulau tutu; pea ʻoka kāpui ia ʻe he meʻa fakalielia ʻoe fakaʻauha, ʻe fai ʻaia kuo tuʻutuʻuni ʻo aʻu ki he ngataʻanga, pea ʻe lilingi atu ia ki he fakaʻauha.”
DAN 10:1 ‌ʻI hono tolu ʻoe taʻu ʻo Kolesi ko e tuʻi ʻo Peasia, naʻe ai ha meʻa naʻe fakahā kia Taniela, ʻaia naʻe hingoa ko Pelitisasa; pea naʻe moʻoni ʻae meʻa, ka naʻe fuoloa ʻae kuonga naʻe tuʻutuʻuni ki ai, pea naʻa ne poto ʻi he meʻa, pea naʻe ʻiate ia ʻae ʻiloʻi ʻoe meʻa hā mai.
DAN 10:2 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia, ko au Taniela ne u mamahi ʻi he uike kātoa ʻe tolu.
DAN 10:3 Naʻe ʻikai te u kai ʻae mā melie, pea naʻe ʻikai ʻi hoku ngutu ʻae kanomate pe ha uaine, pea naʻe ʻikai siʻi te u takai au, kaeʻoua ke kakato ʻae uike ʻe tolu.
DAN 10:4 Pea ʻi hono uofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻoe ʻuluaki māhina, ʻi heʻeku nofo ʻi he veʻe vaitafe lahi, ʻaia ʻoku ui ko Hitikeli;
DAN 10:5 Ne u hanga hake ai hoku mata ʻo sio, pea vakai, ko e tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, pea naʻe noʻo hono noʻotanga vala ʻaki ʻae koula lelei ʻo ʻUfasi:
DAN 10:6 Ko hono sino foki naʻe hangē ko e pelili, pea ko hono mata naʻe hangē ko e ʻuhila, pea mo hono ongo mata naʻe hangē ko e ongo maama afi, pea ko hono nima mo hono vaʻe, naʻe ulo ʻo tatau mo e palasa kuo fakangingila, pea ko hono leʻo ʻi heʻene lea, naʻe hangē ko e leʻo ʻoe tokolahi.
DAN 10:7 Pea ko au Taniela ne u mamata tokotaha pe ki he meʻa hā mai: he ko e kau tangata naʻe ʻi ai mo au naʻe ʻikai te nau mamata ki he meʻa hā mai; ka naʻe hoko ʻae manavahē lahi kiate kinautolu, ko ia naʻa nau hola ke fakafufū ʻakinautolu.
DAN 10:8 Ko ia naʻe tuku tokotaha pe au, pea ne u mamata ki he meʻa lahi ni naʻe hā mai, pea naʻe ʻikai toe ha mālohi siʻi ʻiate au: he naʻe liliu ʻiate au ʻa ʻeku matamatalelei ʻo fakalielia, pea naʻe ʻikai te u kei maʻu ha mālohi.
DAN 10:9 Ka naʻaku fanongo pe ki he leʻo ʻo ʻene ngaahi lea: pea ʻi heʻeku fanongo ki he leʻo ʻo ʻene ngaahi lea, naʻe lolotonga ia ʻae mohe maʻu ʻa hoku mata, ʻo fakafoʻohifo hoku mata ki he kelekele.
DAN 10:10 ¶ Pea vakai, naʻe ala mai ha nima kiate au, mo ne fokotuʻu au ki hoku ongo tui mo hoku ʻaofi nima.
DAN 10:11 Pea ne pehē mai kiate au, “ʻE Taniela, ko e tangata ʻofeina lahi, ke ke ʻilo ʻae ngaahi lea ʻaia ʻoku ou lea ʻaki kiate koe, pea ke tuʻu tonu: he kuo toki fekau au kiate koe.” Pea hili ʻene lea ʻaki ʻae lea ni kiate au, ne u tuʻu tetetete pe.
DAN 10:12 Pea ne toki pehē mai kiate au, “ʻOua naʻa ke manavahē, Taniela: he kuo talu ʻae ʻuluaki ʻaho ʻaia naʻa ke tukupau ai ho loto ke ʻilo, pea naʻa ke fakamamahiʻi koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, naʻe ongoʻi hoʻo ngaahi lea, pea koeʻuhi ko hoʻo ngaahi lea kuo u haʻu au.
DAN 10:13 Ka naʻe taʻofi au ʻe he ʻEiki ʻoe puleʻanga ʻo Peasia, ʻi he ngaahi ʻaho ʻe uofulu ma taha: kae vakai, naʻe haʻu ʻa Maikeli, ko e tokotaha ia ʻoku tuʻu ki muʻa, ke tokoni au; pea ne u nofo ai mo e ngaahi tuʻi ʻo Peasia.
DAN 10:14 Pea ko eni, kuo u haʻu ke fakahā kiate koe, ʻae meʻa e hoko ki hoʻo kakai ʻi he ngaahi ʻaho fakamui: he ʻoku kau ʻae meʻa hā mai ki he ngaahi ʻaho lahi.”
DAN 10:15 Pea ʻi heʻene lea pehē kiate au, ne u foʻohifo hoku mata ki he kelekele, pea ne u longo pe.
DAN 10:16 Pea vakai, ko e tokotaha naʻe hangē ko ha taha ʻi he ngaahi foha ʻoe tangata, naʻe ala mai ki hoku loungutu: pea ne u toki mafaʻa hoku ngutu, ʻo lea, pea ne u pehē kiate ia naʻe tuʻu ʻi hoku ʻao, “ʻE hoku ʻEiki, ko e meʻa ʻi he meʻa hā mai, kuo toe foki mai ʻeku mamahi kiate au, pea ʻoku ʻikai te u kei maʻu ha mālohi.
DAN 10:17 He koeʻuhi ʻe faʻa alea fēfē ʻae tamaioʻeiki ʻo hoku ʻEiki ni, mo hoku ʻEiki ni? He ko au eni, naʻe fakafokifā ʻoku ʻikai toe ha mālohi ʻiate au, pea kuo ʻosi foki mo ʻeku mānava.”
DAN 10:18 Pea naʻe toe haʻu ha taha ʻo hangē ko ha tangata, ʻo ala mai kiate au, ʻo ne fakamālohi au,
DAN 10:19 Pea ne pehē mai ʻe ia, “ʻE tangata ʻofeina lahi, ʻOua naʻa ke manavahē: fiemālie pe koe, pea ke mālohi, ʻio, ke ke mālohi.” Pea ʻi heʻene lea kiate au ne u mālohi, pea ne u pehē, “Ke lea pe ʻa hoku ʻEiki, he kuo ke fakamālohi au.”
DAN 10:20 Pea naʻe toki pehē ʻe ia, “ʻOku ke ʻilo hono ʻuhinga ʻo ʻeku haʻu kiate koe; pea ko eni, te u foki atu ke tau mo e tuʻi ʻo Peasia: pea ʻi heʻeku ʻalu atu, vakai ʻe haʻu ʻae ʻeiki ʻo Kalisi.
DAN 10:21 Ka te u fakahā kiate koe ʻaia ʻoku tohi ʻi he tohi tapu moʻoni: pea ʻoku ʻikai mo ha niʻihi ʻoku kau mo au ʻi he ngaahi meʻa ni, ka ko Maikeli ko hoʻomou ʻeiki.”
DAN 11:1 Pea ko au foki ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Talaiasi ko e Mitia, ʻio, ko au, naʻaku tuʻu hake ke fakatuʻumaʻu mo tokoni kiate ia.
DAN 11:2 Pea ko eni, te u fakahā kiate koe ʻae moʻoni. “Vakai, ʻe toetuʻu hake ʻi Peasia, ʻae tuʻi ʻe toko tolu; pea ko hono fā ʻe koloaʻia lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē: pea ko e meʻa ʻi heʻene mālohi koeʻuhi ko ʻene koloa, te ne ueʻi kotoa pē ke tali tuʻu ki he puleʻanga ʻo Kalisi.
DAN 11:3 “Pea ʻe tuʻu hake ha tuʻi mālohi, ʻaia ʻe pule ʻaki ʻae pule lahi, pea ne fai ʻo fakatatau mo hono loto.
DAN 11:4 Pea ʻoka ne tuʻu hake ia ʻe mafesi hono puleʻanga, pea ʻe movetevete ia ki he feituʻu matangi ʻe fā ʻoe langi, ka e ʻikai ki hono hako, pea ʻe ʻikai tatau ia mo hono puleʻanga, ʻaia naʻa ne puleʻi: he koeʻuhi ʻe taʻaki hono puleʻanga, koeʻuhi ko e niʻihi kehe, ka e ʻikai koeʻuhi ko kinautolu pe.
DAN 11:5 ¶ “Pea ʻe mālohi ʻae tuʻi mei he potu tonga, mo e tokotaha ʻi hono houʻeiki; pea ʻe mālohi hake ia ʻiate ia, pea ʻe maʻu ʻe ia ʻae pule; pea ko ʻene pule ʻe hoko ko e pule lahi.
DAN 11:6 Pea ʻi he ngataʻanga ʻoe ngaahi taʻu te nau fakataha ʻakinautolu: he ko e ʻofefine ʻoe tuʻi ʻoe potu tonga, ʻe haʻu ia ki he tuʻi ʻoe potu tokelau, ke fai ha fuakava mo ia: ka e ʻikai maʻu kiate ia ʻae mālohi ʻoe nima; pea ʻe ʻikai tuʻumaʻu ia, ʻaia pe ko hono nima: ka e tukuange ʻae fefine, mo kinautolu naʻa nau omi mo ia, mo ia naʻa ne tupu ai, pea mo ia naʻe tokoni ki ai ʻi he ngaahi kuonga ko ia.
DAN 11:7 Ka e tupu hake mei hono mangaʻi aka ʻe taha ha tokotaha ʻi hono tofiʻa, ʻaia ʻe hoko mai mo e kau tau, pea ʻe hū ia ki he kolo ʻoe tuʻi ʻoe potu tokelau, pea te nau fai mo ia, pea te ne ikuna:
DAN 11:8 Pea ʻe ʻave pōpula foki ki ʻIsipite, ʻa honau ngaahi ʻotua, pea mo honau houʻeiki, pea mo ʻenau ngaahi ipu mahuʻinga, ko e siliva mo e koula; pea ʻe lahi hono taʻu ʻoʻona, ʻi he tuʻi ʻoe potu tokelau.
DAN 11:9 Ko ia ʻe haʻu ʻae tuʻi ʻoe potu tonga ki hono puleʻanga, pea toki foki atu ki hono fonua ʻoʻona.
DAN 11:10 Ka e ueʻi ai hono ngaahi foha, pea te nau tānaki ʻae fuʻu kau tau tokolahi; pea ko honau tokotaha ʻe haʻu moʻoni ia ʻo kāpui, mo ʻalu atu: pea ʻe toki foki mai ia, pea ʻe toe hiki ʻe ia ʻae tau, ʻo aʻu ki heʻene kolo.
DAN 11:11 Pea ʻe ngaue ʻae tuʻi ʻoe potu tonga ʻi he tuputāmaki kiate ia, pea ʻe haʻu ia ʻo tau mo ia, ʻio, mo e tuʻi ʻoe potu tokelau; pea ʻe fokotuʻu ʻe ia ʻae fuʻu tokolahi kiate ia, ka e tuku ʻae fuʻu tokolahi ki hono nima.
DAN 11:12 Pea ʻoka ne ka fetuku atu ʻae fuʻu tokolahi, ʻe fakahikihiki hono loto; pea te ne lī ki lalo ʻae ngaahi toko mano lahi: ka e ʻikai te ne mālohi ai.
DAN 11:13 He koeʻuhi ʻe toe haʻu ʻae tuʻi ʻoe potu tokelau, pea te ne ʻomi mo e fuʻu tokolahi, ʻo lahi hake ʻi he ʻuluaki, ʻoku pau pe ke toe hoko mai ia mo e fuʻu kau tau, pea mo e koloa lahi, ʻoka hili ʻae ngaahi taʻu.
DAN 11:14 Pea ʻi he ngaahi kuonga ko ia ʻe tuʻu hake ʻae tokolahi ki he tuʻi ʻoe potu tonga; pea ko e kau kaihaʻa ʻi hoʻo kakai foki, te nau hakeakiʻi ʻakinautolu ke fakatuʻumaʻu ʻae meʻa hā mai; ka te nau hinga.
DAN 11:15 Ko ia ʻe haʻu ʻae tuʻi ʻoe potu tokelau, pea keli kolo, pea ʻe ikuʻi ʻae ngaahi kolo kuo ʻāʻi mālohi: pea ko e mahafu ʻoe potu tonga ʻe ʻikai faʻa taʻofi ki ai, pe ko ʻene kakai fili, pea ʻe ʻikai siʻi ha mālohi ke taʻofi.
DAN 11:16 Ka ko ia ʻoku haʻu kiate ia ʻe fai ʻe ia ʻa ʻene faʻiteliha, pea ʻe ʻikai faʻa tuʻu ha tokotaha ʻi hono ʻao: pea ʻe tuʻu ia ʻi he fonua ʻoe monūʻia, pea ʻe fakaʻauha foki ia ʻi hono nima.
DAN 11:17 Pea ʻe fakahangatonu hono mata foki ke hū ki ai mo e mālohi kotoa ʻo hono puleʻanga, mo e matamata fai totonu; ʻe pehē pe ʻene fai: pea neongo ʻene foaki kiate ia ʻae fungani ʻi he kau fefine, ke kākaaʻi: ka ʻe ʻikai tuʻumaʻu ia kiate ia, pe kau mo ia.
DAN 11:18 Pea hili ia ʻe fakahangatonu, hono mata ki he ngaahi ʻotu motu, pea te ne maʻu ia ʻo lahi: ka e ʻi ai ʻae ʻeikitau ʻe taha te ne fakangata ʻa ʻene polepole mai, pea ʻe liliu ʻe ia ʻae manuki ke toe hoko kiate ia pe.
DAN 11:19 Pea hili ia te ne toki fakahangatonu hono mata ke ʻalu ki he kolo ʻo hono fonua: ka te ne tūkia mo humu, pea ʻe ʻikai kei ʻiloʻi ia.
DAN 11:20 Pea ʻe toki tuʻu hake ʻi hono tuʻunga ʻoʻona ha taha fakatupu tukuhau ʻi he nāunau ʻoe puleʻanga: ka e ʻaho siʻi pe pea ʻe ʻauha ia, ka e ʻikai ʻi he ʻita, pe ʻi he tau.
DAN 11:21 Pea ʻe tuʻu hake ʻi hono potu ʻoʻona ha tokotaha fakalielia, ʻe ʻikai te nau tuku ki ai ʻae nāunau ʻoe puleʻanga: ka te ne hoko ki ai ʻi he melino, pea te ne maʻu ʻae puleʻanga ʻi he lapu.
DAN 11:22 Pea ʻe melemo ʻakinautolu ʻi hono ʻao ʻi he malofa mai ʻae mahafutau ʻo hangē ko e vai, pea ʻe maumauʻi ia, ʻio, ʻe ia mo e ʻEiki naʻe fai ʻae fuakava;
DAN 11:23 Pea ka hili ʻa ʻena fai fuakava mo ia, te ne fai kākā: koeʻuhi ʻe haʻu ia, pea te ne hoko ʻo mālohi ka ko e kakai tokosiʻi.
DAN 11:24 He te ne hoko ʻi he melino pe ʻo maʻu ʻae ngaahi potu koloaʻia ʻoe fonua; pea ʻe fai ʻe ia ʻaia naʻe ʻikai ke fai ʻe heʻene ngaahi tamai, pe ko ʻene ngaahi kui; he te ne tufa kiate kinautolu ʻae meʻa kuo maʻu ʻi he mālohi, mo e meʻa maʻu ʻi he tau, mo e koloa: pea ʻe fai ʻe ia ʻene fakakaukau ki he ngaahi potu mālohi, ʻio, ʻi ha kuonga.
DAN 11:25 Pea te ne langaʻi ʻene mālohi, pea ʻe toʻa hono loto ki he tuʻi ʻoe potu tonga mo e fuʻu kau tau; pea ʻe ngaue ʻae tuʻi ʻoe potu tonga ke tau mo e kau tau tokolahi fakamanavahē; ka e ʻikai te ne tuʻumaʻu: koeʻuhi te nau fakakaukauʻi ʻae ngaahi tauhele kiate ia.
DAN 11:26 ‌ʻIo, ʻakinautolu ʻoku kai ʻi heʻene meʻakai, te nau tāmateʻi ia, pea ko ʻene kautau ʻe movete: pea ʻe tō ʻo mate ʻae tokolahi.
DAN 11:27 Pea ʻe loto ʻae ongo tuʻi ni fakatouʻosi pe ke fai kovi, pea te na lea loi ʻi he keinangaʻanga pe taha ka e ʻikai lava: he ko e ngataʻanga ʻe hoko pe ia ʻi he kuonga kuo kotofa.
DAN 11:28 ¶ “Pea ʻe toki foki atu ia ki hono fonua mo e koloa lahi; pea ʻe kovi hono loto ki he fuakava māʻoniʻoni; pea te ne fai ʻae ngaahi meʻa lahi, pea foki atu ki hono fonua.
DAN 11:29 Pea ʻi he kuonga kuo tuʻutuʻuni te ne foki mai, pea haʻu ki he potu tonga; ka e ʻikai hangē ko e fuofua haʻu, pe ko ia kimui.
DAN 11:30 Koeʻuhi ʻe haʻu kiate ia ʻae ngaahi vaka mei Kitimi: ko ia te ne mamahi ai, pea foki, pea ʻe lahi ʻene ʻita ki he fuakava māʻoniʻoni: ʻe pehē ʻa ʻene fai; ʻio, ʻe liu mai ia, pea toki alea mo kinautolu ʻoku siʻaki ʻae fuakava māʻoniʻoni
DAN 11:31 Pea ʻe tuʻu ʻae mahafutau ʻo kau mo ia, pea te nau fakaʻuliʻi ʻae potu tapu ʻoe mālohi pea te nau ʻave ʻae feilaulau ʻaho, pea te nau fokotuʻu ʻae meʻa fakalielia ʻoku fakaʻulia.
DAN 11:32 Pea te ne fakalotokoviʻi ʻi he lapu ʻakinautolu ʻoku fai kovi ki he fuakava, ka e mālohi ʻakinautolu ʻoku ʻilo honau ʻOtua, pea te nau fai meʻa lahi.
DAN 11:33 Pea ko kinautolu ʻoku poto ʻi he kakai, te nau akonekina ʻae tokolahi: ka te nau tō ʻi he heletā, mo e afi, mo e pōpula, mo e fakamālohi, ʻo ʻaho lahi.
DAN 11:34 Pea ʻoka nau ka tō, ʻe tokoni ʻakinautolu ʻaki ʻae tokoni siʻi: ka e pikitai ʻae tokolahi kiate kinautolu ʻi he lapu.
DAN 11:35 Pea ʻe tō ha niʻihi ʻiate kinautolu ʻoku poto, koeʻuhi ke ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu, pea ke fakamaʻa, mo fakahinehina, ʻo aʻu ki he kuonga ʻoe ngataʻanga: koeʻuhi ʻoku kei ai ʻae kuonga kuo tuʻutuʻuni.
DAN 11:36 Pea ʻe fai ʻe he tuʻi ʻo fakatatau mo hono loto; pea te ne hakeakiʻi ʻe ia ia, mo fakahikihikiʻi ia ʻi he ngaahi ʻotua kotoa pē, pea te ne lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa fakamanavahē ki he ʻOtua ʻoe ngaahi ʻotua, pea ʻe monūʻia ia, kaeʻoua ke kakato ʻae houhau: he ko ia kuo tuʻutuʻuni ʻe fai pe ia.
DAN 11:37 Pea ʻe ʻikai te ne tokanga ki he ʻOtua ʻo ʻene ngaahi tamai, pe ko e holi ki he fefine, pe tokanga ki ha ʻotua ʻe taha: he koeʻuhi te ne hakeakiʻi ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.
DAN 11:38 Ka e fakaʻapaʻapa ia ki he ʻotua ʻoe mālohi, pea ko e ʻotua naʻe ʻikai ʻilo ʻe heʻene ngaahi tamai, te ne fakaʻapaʻapa ki ai ʻaki ʻae koula mo e siliva, pea mo e ngaahi maka koloa, mo e ngaahi meʻa ʻoku fai ki ai ʻae manako.
DAN 11:39 ‌ʻE pehē pe ʻene fai ʻi he ngaahi potu mālohi, mo e ʻotua foʻou, ʻaia te ne fakahā mo fakanāunauʻia: pea te ne fai ke nau pule ki he tokolahi; pea te nau vahevahe ʻae fonua koeʻuhi ke maʻu koloa.
DAN 11:40 ¶ “Pea ʻi he kuonga ʻamui ʻe fakatuʻotuʻa ʻae tuʻi ʻoe potu tonga kiate ia: pea ʻe ʻoho kiate ia ʻae tuʻi ʻoe potu tokelau ʻo hangē ko e ʻahiohio, mo e ngaahi saliote, mo e kau tau heka hoosi, pea mo e ngaahi vaka lahi; pea te ne hū ki he ngaahi fonua, pea te ne mafola atu ai
DAN 11:41 Te ne hū foki ki he fonua ʻoe monūʻia, pea ʻe lahi ʻae fonua kehekehe ʻe fulihi: ka e hao pe mei hono nima ʻae ngaahi fonua ni, ʻio, ʻa ʻItomi mo Moape, mo e tokolahi ʻi he fānau ʻa ʻAmoni.
DAN 11:42 Te ne mafao atu hono nima foki ki he ngaahi fonua; pea ʻe ʻikai hao ʻae fonua ʻo ʻIsipite.
DAN 11:43 Pea te ne pule ki he koloa, ʻoe koula, mo e siliva, pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa pē ʻo ʻIsipite: pea ko e kau Lipea mo e kau ʻItiopea, te nau muimui ʻiate ia.
DAN 11:44 Ka te ne mamahi ʻia ʻi he ongoongo mei he potu hahake, pea mo e potu tokelau, ko ia te ne ʻalu atu ʻi he ʻita lahi, ke fakaʻauha mo fakaʻosiʻosingamālie ʻae tokolahi.
DAN 11:45 Pea te ne fokotuʻu ʻae ngaahi fale fehikitaki ʻo hono nofoʻanga ʻi he vahaʻa ʻoe ngaahi tahi ʻi he moʻunga tapu mo nāunauʻia; kae hoko pe ʻa hono ngataʻanga, pea ʻe ʻikai ha taha ʻe tokoni kiate ia.”
DAN 12:1 Pea ʻi he kuonga ko ia ʻe tuʻu hake ʻa Maikeli, ʻae ʻEiki lahi, ʻaia ʻoku tokoni ki he fānau ʻa hoʻo kakai: pea ʻe hoko ha kuonga ʻoe mamahi, ʻaia naʻe ʻikai ʻaupito hano tatau talu mo e ʻi ai ha puleʻanga, ʻo aʻu ki he puleʻanga ko ia: pea ʻe fakahaofi hoʻo kakai ʻi he kuonga ko ia, ʻaia kotoa pē ʻe ʻiloʻi kuo tohi ʻi he tohi.
DAN 12:2 Pea ʻē ʻā ʻae tokolahi ʻokinautolu ʻoku mohe ʻi he efu ʻo māmani, ko e niʻihi ki he moʻui taʻengata, mo e niʻihi ki he mā mo e manuki taʻengata.
DAN 12:3 Pea ko kinautolu ʻoku poto ʻe ngingila ʻo hangē ko e ulo ʻoe langi; pea ko kinautolu ʻoku fakatafokiʻi ʻae tokolahi ki he māʻoniʻoni, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu, ʻo taʻengata pea taʻengata.
DAN 12:4 Ka ko koe, ʻe Taniela, ke ke tāpuni ʻae ngaahi lea mo fakamaʻu ʻae tohi, ʻo aʻu ki he kuonga ʻoe ngataʻanga: ʻe feʻaluʻaki fano pe ʻae tokolahi, pea ʻe tupu ʻae poto.
DAN 12:5 ¶ Pea ko au Taniela ne u sio, pea vakai, naʻe tutuʻu mai ʻae toko ua kehe, ko e tokotaha ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe, pea mo e tokotaha ʻi he kauvai ʻe taha ʻoe vaitafe.
DAN 12:6 Pea naʻe pehē ʻe he tokotaha ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻaia naʻe ʻi he fukahi vai ʻoe vaitafe, “ʻE fēfē hono fuoloa pea hoko ʻae ngataʻanga ʻoe ngaahi meʻa fakaofo ni?”
DAN 12:7 Pea ne u fanongo ki he tangata naʻe kofuʻaki ʻae tupenu lelei, ʻaia naʻe ʻi he fukahi vai ʻoe vaitafe, ʻi heʻene hiki hake hono nima toʻomataʻu, mo hono toʻohema ki he langi, pea ne fuakava ʻiate ia ʻoku moʻui ʻo taʻengata, “ʻE fai ia ʻi ha kuonga mo e ngaahi kuonga, mo e vaeuamālieʻanga; pea ʻi heʻene lavaʻi ke movete ʻae mālohi ʻoe kakai māʻoniʻoni, ʻe toki fakaʻosi ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.”
DAN 12:8 Pea ne u fanongo, ka naʻe ʻikai te u ʻilo: pea ne u pehē, “ʻE hoku ʻEiki, ko e hā hono ngataʻanga ʻoe ngaahi meʻa ni?”
DAN 12:9 Pea naʻa ne pehē mai, “Ke ke ʻalu koe Taniela: he kuo tāpuni mo fakamaʻu ʻae ngaahi lea, ʻo aʻu ki he kuonga ʻoe ngataʻanga.
DAN 12:10 ‌ʻE ʻi ai ʻae tokolahi ʻe fakamaʻa, mo fakahinehina, mo ʻahiʻahiʻi; ka e fai hala ʻae kau angahala: pea ʻe ʻikai ha niʻihi ʻi he kau angahala ʻe ʻilo; ka e ʻilo ʻe he kau poto.
DAN 12:11 Pea mei he kuonga ko ia, ʻe ʻave ai ʻae feilaulau ʻaho, mo e fokotuʻu ʻae fakalielia, ʻaia ʻoku fakaʻulia, ʻe ai ʻae ngaahi ʻaho ʻe taha afe ma uangeau mo e hivangofulu.
DAN 12:12 ‌ʻOku monūʻia ia ʻoku tatali, pea hoko ki he ngaahi ʻaho ʻe taha afe ma tolungeau, mā tolungofulu ma nima.
DAN 12:13 Ka ke ʻalu pe koe ʻi ho hala kaeʻoua ke hoko ʻae ngataʻanga: he te ke mālōlō pea te ke tuʻu ʻi ho lakanga ʻi he ngataʻanga ʻoe ngaahi ʻaho.”
HOS 1:1 Naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Hosea, ko e foha ʻo Peli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻUsia, mo Sotame, mo ʻAhasi, mo Hesekaia, ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Selopoami ko e foha ʻo Soasi, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli.
HOS 1:2 Ko hono kamataʻanga ʻoe folofola ʻa Sihova ia Hosea. Pea naʻe pehē ʻe Sihova kia Hosea, “ʻAlu, ʻo ʻomi kiate koe ha uaifi mei he feʻauaki mo e fānau ʻae feʻauaki: he kuo fai ʻe he fonua ʻae feʻauaki lahi, ʻonau mahuʻi meia Sihova.”
HOS 1:3 Pea naʻe ʻalu ia ʻo ne ʻomi ʻa Komela, ko e ʻofefine ʻo Tipilemi; pea naʻe tuituʻia ia mo fanauʻi ha tama tangata kiate ia.
HOS 1:4 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Ke ke ui hono hingoa ko Sesilili; he ʻoku toetoe siʻi, pea te u totongi ʻae toto ʻo Sesilili ki he fale ʻo Sehu, pea te u fakangata ʻae puleʻanga ʻoe fale ʻo ʻIsileli.
HOS 1:5 Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia te u fesiʻi ʻae kaufana ʻa ʻIsileli, ʻi he teleʻa ʻo Sesilili.”
HOS 1:6 ¶ Pea naʻe toe tuituʻia ia, pea fanauʻi ha tama fefine. Pea naʻe pehē [ʻe he ʻOtua ]kiate ia, “Ke ke ui hono hingoa ko Loluhama: koeʻuhi ʻe ʻikai te u toe ʻaloʻofa ki he fale ʻo ʻIsileli, ka te u mātuʻaki ʻave ʻakinautolu.
HOS 1:7 Ka te u ʻaloʻofa ki he fale ʻo Siuta, pea te u fakamoʻui kinautolu ʻia Sihova ko e ʻOtua, ka ʻe ʻikai te u fakamoʻui ʻaki kinautolu ʻae kaufana, pe ko e heletā, pe ko e tau, pe ko e fanga hoosi, pe ko e kau tangata heka hoosi.”
HOS 1:8 ¶ Pea hili ʻene fakamāvae ʻa Loluhama, naʻa ne tuituʻia pea fāʻeleʻi ha tama tangata.
HOS 1:9 Pea naʻe toki pehē [ʻe he ʻOtua], “Ke ke ui hono hingoa ko Loami: he ‘ʻoku ʻikai ko hoku kakai’ ʻakimoutolu, pea ʻoku ʻikai ko homou ʻOtua au.
HOS 1:10 ¶ Ka ko hono tokolahi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻe hangē ko e ʻoneʻone ʻoe tahi ʻaia ʻe ʻikai faʻa fua pe lau; pea ʻe hoko ʻi he potu naʻe pehē kiate kinautolu, ‘ʻOku ʻikai ko hoku kakai ʻakimoutolu,’ ʻe pehē ʻi ai kiate kinautolu, ‘Ko e ngaahi foha ʻakimoutolu ʻoe ʻOtua moʻui.’
HOS 1:11 Pea ʻe toki tānaki fakataha ʻae fānau ʻa Siuta mo e fānau ʻa ʻIsileli, pea ʻe tuʻutuʻuni ha ʻulu pe taha moʻonautolu, pea te nau haʻu mei he fonua: koeʻuhi ʻe lahi ʻae ʻaho ʻo Sesilili.
HOS 2:1 “Ke ke pehē ki ho ngaahi tokoua, ‘Ko ʻAmi,’ pea ki ho ngaahi tuofefine, ‘ko Luhama.’
HOS 2:2 Kole ki hoʻo faʻē, kole, he ʻoku ʻikai ko hoku uaifi ia, pea ʻoku ʻikai ko hono husepāniti au: pea koeʻuhi ko ia, tuku ke ne ʻave ʻene feʻauaki mei hono ʻao, pea mo ʻene tono tangata mei he vahaʻa ʻo hono huhu;
HOS 2:3 Telia naʻaku fakatelefua ia, pea tuku ia ke hangē ko e ʻaho ʻo hono fanauʻi, pea ngaohi ia ke hangē ko e toafa, pea tuku ia ke tatau mo e fonua mōmoa, pea tāmateʻi ia ʻi he fieinu.
HOS 2:4 Pea ʻe ʻikai te u ʻaloʻofa ki heʻene fānau; he ko e fānau ʻae feʻauaki ʻakinautolu.
HOS 2:5 He kuo fai ʻe heʻenau faʻē ʻae feʻauaki: pea ko ia ia naʻe tuituʻia ʻakinautolu kuo ne fai fakalielia: he naʻa ne pehē, ‘Te u ʻalu atu ki heʻeku kau mamana, ʻaia ʻoku foaki mai ʻeku mā mo ʻeku vai, ʻa ʻeku fulufuluʻi sipi mo ʻeku filo, ʻa ʻeku lolo mo ʻeku inu.’
HOS 2:6 Ko ia, vakai, te u feleʻi hono hala ʻaki ʻae ʻakau talatala, pea ngaohi ha ʻā, ke ʻoua naʻa ne ʻilo hono ngaahi hala.
HOS 2:7 Pea te ne muimui ki heʻene kau mamana, ka ʻe ʻikai te ne maʻu ʻakinautolu; te ne kumi ʻakinautolu ka ʻe ʻikai ʻilo: pea te ne toki pehē, ‘Te u ʻalu, pea tafoki ki hoku ʻuluaki husepāniti; he naʻe lelei lahi ai ia kiate au.’
HOS 2:8 He naʻe ʻikai te ne ʻilo naʻaku foaki kiate ia ʻae koane, mo e uaine, mo e lolo, pea ne u fakalahi kiate ia ʻae siliva, mo e koula, naʻa nau teu maʻa Peali.
HOS 2:9 Ko ia te u tafoki, pea ʻave ʻeku koane hono kuonga, pea mo ʻeku uaine ʻi hono faʻahitaʻu, pea te u toe maʻu ʻeku fulufuluʻi sipi mo ʻeku filo naʻe ʻufiʻufi ʻaki ʻene telefua.
HOS 2:10 Pea te u fakahā ni ʻa ʻene ʻuli ʻi he ʻao ʻo ʻene kau mamana, pea ʻe ʻikai ha taha te ne fakahaofi ia mei hoku nima.
HOS 2:11 Pea te u fakangata ʻene fiefia, mo hono ngaahi ʻaho kātoanga, mo hono ngaahi māhina foʻou, mo hono ngaahi ʻaho tapu, pea mo ʻene ngaahi kātoanga mamafa kotoa pē.
HOS 2:12 Pea te u fakaʻauha ʻene ngaahi vaine, pea mo ʻene ngaahi ʻakau ko e fiki, ʻaia naʻa ne pehē ai, ‘Ko eni ʻae totongi naʻe foaki mai ʻe heʻeku kau mamana: pea te u ngaohi ia ko e vao ʻakau,’ pea ʻe kai ia ʻe he fanga manu ʻoe vao.
HOS 2:13 Pea te u totongi kiate ia ʻae ngaahi ʻaho ʻo Pealimi, ʻaia naʻa ne tutu ai kiate kinautolu ʻae ʻakau namu lelei, pea ne teuteu ʻaki ʻe ia ʻae mama ʻi hono telinga mo ʻene ngaahi teunga, pea ne ʻalu atu ki heʻene kau mamana, ʻo ne fakangaloʻi au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
HOS 2:14 “Ko ia, vakai, te u tauheleʻi ia, pea ʻomi ia ki he toafa, pea lea fakafiemālie kiate ia.
HOS 2:15 Pea te u foaki kiate ia ʻa ʻene ngoue vaine mei ai, pea mo e teleʻa ʻo ʻAkoli ko e matapā ʻoe ʻamanaki lelei; pea te ne hiva ʻi ai, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻene kei siʻi, pea hangē ko e ʻaho naʻa ne ʻalu hake ai mei he fonua ko ʻIsipite.
HOS 2:16 “Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te ke ui au ‘Ko ʻIsi’ ka ʻe ʻikai toe ui au, ‘Ko Peali.’
HOS 2:17 He te u toʻo mei hono ngutu ʻae ngaahi hingoa ʻo Pealimi, pea ʻe ʻikai toe manatuʻi ʻakinautolu ʻi honau hingoa.
HOS 2:18 Pea ʻi he ʻaho ko ia te u fai ʻae fuakava ki he fanga manu ʻoe ngoue maʻanautolu, pea ki he fanga manupuna ʻoe ʻatā, pea ki he fanga manu totolo ʻoe kelekele, pea te u fesiʻi ʻae kaufana mo e heletā mo e tau mei he fonua, pea te u pule ke nau tokoto hifo ʻi he fiemālie.
HOS 2:19 Pea te u fakamaʻu koe kiate au ʻo lauikuonga; ʻio, te u fakamaʻu koe kiate au ʻi he māʻoniʻoni, pea mo e angatonu, pea ʻi he angaʻofa, pea ʻi he ngaahi ʻaloʻofa.
HOS 2:20 Te u fakamaʻu koe kiate au ʻi he moʻoni: pea te ke ʻilo ʻa Sihova.
HOS 2:21 Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia, te u fanongo,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u fanongo, ki he ngaahi langi, pea te nau fakafanongo ki māmani:
HOS 2:22 Pea ʻe fanongo ʻae māmani ki he koane, pea mo e uaine, pea mo e lolo, pea te nau fanongo kia Sesilili.
HOS 2:23 Pea te u tūtuuʻi ia kiate au ʻi he fonua; pea te u ʻaloʻofa kiate ia naʻe ʻikai ke maʻu ha ʻaloʻofa; pea te u pehē kiate kinautolu naʻe ʻikai ko hoku kakai, ‘Ko hoku kakai’ ʻakimoutolu, pea te nau pehē, ‘Ko homau ʻOtua koe.’”
HOS 3:1 Hili ia naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Toe ʻalu, pea ke ʻofa ki ha fefine ʻoku ʻofeina ʻi hono kāinga, ka ko e fefine feʻauaki, ʻo tatau pe mo e ʻofa ʻa Sihova ki he fānau ʻa ʻIsileli, ʻakinautolu ʻoku sio ki he ngaahi ʻotua kehe, pea ʻoku manako ki he ngaahi ipu uaine.”
HOS 3:2 Ko ia naʻaku fakatau ia kiate au ʻaki ʻae konga siliva ʻe hongofulu ma nima, mo e homa paʻale, pea mo hono vaeua ʻoe homa paʻale:
HOS 3:3 Pea naʻaku pehē kiate ia, “Te ke nofomaʻu kiate au ʻo ʻaho lahi; ka ʻe ʻikai te ke fai ʻae feʻauaki, pea ʻe ʻikai te ke ʻi ha tangata kehe; pea te u ʻiate koe pe au.”
HOS 3:4 Koeʻuhi ʻe lahi ʻae ʻaho ʻoe fānau ʻa ʻIsileli taʻehanautuʻi, pea taʻehaʻeiki, pea taʻehafeilaulau, pea taʻehafeilaulauʻanga, pea taʻehaʻefoti, pe ha telafimi.
HOS 3:5 Hili ia ʻe tafoki ʻae fānau ʻa ʻIsileli, pea te nau kumi kia Sihova ko honau ʻOtua, pea kia Tevita ko honau tuʻi; pea [te nau ]manavahē kia Sihova mo ʻene angalelei ʻi he ngaahi ʻaho ki mui.
HOS 4:1 Fanongo ki he folofola ʻa Sihova ʻe fānau ʻa ʻIsileli: He ʻoku ai ʻae fakakikihi ʻa Sihova mo e kakai ʻoe fonua ni, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai ha moʻoni, pe ha ʻaloʻofa, pe ha ʻilo ki he ʻOtua ʻi he fonua.
HOS 4:2 Ko e kape, mo e loi, mo e fakapō, mo e feʻauaki, ʻoku hā mai mei ai, pea ʻoku ala ʻae toto ki he toto.
HOS 4:3 Ko ia, ʻe tangi ʻae fonua, pea ko ia taki taha ʻoku nofo ai ʻe feinga, fakataha mo e fanga manu ʻoe vao, pea mo e fanga manupuna ʻoe ata; ʻio, naʻa mo e ika ʻoe tahi ʻe ʻave mei ai.
HOS 4:4 “Kae ʻoua naʻa fakakikihi mo valoki ʻe ha tangata ha taha kehe: he ko hoʻo kakai ʻoku hangē ko kinautolu ʻoku fakakikihi mo e taulaʻeiki.
HOS 4:5 Ko ia te ke hinga ʻi he [kei ]ʻaho; pea mo e palōfita, te ne tō foki mo koe ʻi he pō, pea te u fakaʻauha hoʻo faʻē.
HOS 4:6 ‌ʻOku ʻauha hoku kakai ʻi he masiva ʻilo: koeʻuhi kuo ke liʻaki ʻae ʻilo, te u liʻaki foki koe, ke ʻoua naʻa ke taulaʻeiki kiate au; ko e meʻa ʻi hoʻo fakangaloʻi ʻae fono ʻa ho ʻOtua, te u fakangaloʻi foki hoʻo fānau.
HOS 4:7 ‌ʻI henau tupu naʻa nau fai angahala kiate au: ko ia te u liliu ʻenau ongoongolelei ko e mā.
HOS 4:8 ‌ʻOku nau kai hake ʻae angahala ʻa hoku kakai, pea ʻoku nau tukupau honau loto ki heʻenau angakovi.
HOS 4:9 Pea ʻe pehē ʻi ai, hangē ko e kakai, ʻe pehē ʻae taulaʻeiki: pea te u tautea ʻakinautolu koeʻuhi ko honau ngaahi hala, pea totongi kiate kinautolu ʻenau ngaahi faianga.
HOS 4:10 He te nau kai ka ʻe ʻikai mākona, te nau feʻauaki ka ʻe ʻikai tupu: koeʻuhi kuo nau tuku ʻenau tokanga kia Sihova.
HOS 4:11 Ko e feʻauaki mo e uaine mo e uaine foʻou, ʻoku kavea ʻae loto.
HOS 4:12 “ʻOku fehuʻi ʻe hoku kakai ki heʻenau fuʻu ʻakau, pea ko honau tokotoko ʻoku fakahā ia kiate kinautolu: he ko e laumālie ʻoe feʻauaki kuo ne fakahēʻi ʻakinautolu, pea kuo nau ʻalu ʻo feʻauaki mei honau ʻOtua.
HOS 4:13 ‌ʻOku nau feilaulau ʻi he funga ʻoe ngaahi moʻunga, pea tutu ʻae ʻakau namu lelei ʻi he ngaahi māʻolunga, ʻi he lalo ʻoke mo e popila mo e elemi, koeʻuhi ʻoku lelei hono malu ʻo ia: ko ia ʻe feʻauaki ho ngaahi ʻofefine, pea ʻe tono tangata homou ngaahi uaifi.
HOS 4:14 ‌ʻIkai te u tautea homou ngaahi ʻofefine ʻi heʻenau feʻauaki, mo homou ngaahi uaifi ʻi heʻenau tono tangata? He ʻoku nau kau taha mo e kau fefine feʻauaki, pea ʻoku nau feilaulau mo e kau feʻauaki: ko ia, ʻE hinga ki lalo ʻae kakai ʻoku ʻikai ʻi ai ha poto.
HOS 4:15 “Neongo ʻe ʻIsileli ʻa hoʻo fai ʻae feʻauaki, kaeʻoua naʻa hala ai mo Siuta; pea ʻoua naʻa ke haʻu ki Kilikali, pe ʻalu hake ki Peteaveni, pe fuakava, ʻo pehē, ‘ʻOku moʻui ʻa Sihova.’
HOS 4:16 He ʻoku fakaholomui ʻa ʻIsileli, ʻo hangē ko e pulu mui ʻoku fakaholomui: ko eni, ʻe fafanga ʻakinautolu ʻe Sihova, ʻo hangē ko e lami ʻi he potu ʻataʻatā.
HOS 4:17 Kuo pikitai ʻa ʻIfalemi ki heʻene ngaahi tamapua: tuku ai pe ia.
HOS 4:18 Kuo nau muimui ki he inu kona: kuo nau fai maʻuaipē ʻae feʻauaki: ko honau kau pule ʻoku manako ki he fakamā.
HOS 4:19 Kuo tākai hake ia ʻe he matangi ʻi hono kapakau, pea te nau mā ʻi heʻenau ngaahi feilaulau.
HOS 5:1 “Fanongo eni, ʻae kau taulaʻeiki; pea fakafanongo, ʻe fale ʻo ʻIsileli; pea tokanga mai ho telinga, ʻe fale ʻoe tuʻi; he ʻoku fai kiate kimoutolu ʻae fakamaau, koeʻuhi ko e tauhele ʻakimoutolu ki Misipa, pea ko e kupenga naʻe fola ʻi Tepea.
HOS 5:2 Pea ko e kau angatuʻu ʻoku loto ke fai ʻae fakapō, neongo ko au naʻaku valokiʻi ʻakinautolu kotoa pē.
HOS 5:3 ‌ʻOku ou ʻilo ʻa ʻIfalemi, pea ʻoku ʻikai puli ʻa ʻIsileli meiate au: he ko eni, ʻe ʻIfalemi, ʻoku ke fai feʻauaki, pea kuo ʻuliʻi ʻa ʻIsileli.
HOS 5:4 ‌ʻE ʻikai te nau ngaohi ʻenau anga ke liliu ki honau ʻOtua: he ko e laumālie ʻoe feʻauaki ʻoku ʻi loto ʻiate kinautolu, pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa Sihova.
HOS 5:5 Pea ko e fielahi ʻa ʻIsileli ʻe fakatōhifo ai hono mata: ko ia ʻe tō ki lalo ʻa ʻIsileli, mo ʻIfalemi ʻi heʻenau angahala; ʻe tō foki ʻa Siuta mo kinautolu.
HOS 5:6 Te nau ʻalu mo ʻenau fanga sipi mo ʻenau fanga manu ke kumi ʻa Sihova; ka ʻe ʻikai te nau ʻilo ia; kuo ne mahuʻi meiate kinautolu.
HOS 5:7 Kuo nau fai kākā kia Sihova: he kuo nau fakatupu ʻae fānau kehe: ko eni, ko e māhina pe taha, pea ʻe folo ʻakinautolu mo honau ngaahi tofiʻa.
HOS 5:8 “Ifi ʻae meʻa ifi ʻi Kipea, pea mo e meʻalea ʻi Lama: kalanga lahi ki Peteaveni, sio ki mui koe, ʻe Penisimani.
HOS 5:9 ‌ʻE lala ʻa ʻIfalemi ʻi he ʻaho ʻoe valoki ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli, kuo u fakahā ʻaia ʻe hoko moʻoni.
HOS 5:10 Ko e houʻeiki ʻo Siuta naʻe hangē ko kinautolu ʻoku hiki ʻae fakaʻilonga: ko ia te u lilingi hoku houhau kiate kinautolu, ʻo hangē ko e vai.
HOS 5:11 “Kuo fakamālohi mo fesiʻi ʻa ʻIfalemi ʻi he fakamaau, koeʻuhi naʻa ne loto ke muimui ki he vaʻinga.
HOS 5:12 Ko ia te u hangē ko e ane kia ʻIfalemi, pea hangē ko e popo ki he fale ʻo Siuta.
HOS 5:13 “ʻI he mamata ʻe ʻIfalemi ki hono mahaki, pea mo Siuta ki hono lavea, naʻa ne toki ʻalu ʻa ʻIfalemi ki he ʻAsilia, pea ne fekau ki he tuʻi ko Salepi: ka naʻe ʻikai te ne faʻa fakamoʻui koe, ke moʻui ai ho lavea.
HOS 5:14 He te u hangē ko e laione ki ʻIfalemi, pea hangē ko e laione mui ki he fale ʻo Siuta: Ko au, ʻio, ko au, te u haeʻi, pea toe ʻalu; te u ʻave pea ʻe ʻikai ha tokotaha te ne fakahaofi.
HOS 5:15 “Te u tafoki ʻo ʻalu ki hoku potu, kaeʻoua ke nau vete ʻenau hia, pea kumi ki hoku fofonga: ʻi heʻenau ngaahi mamahi, te nau kumi fakavave kiate au.”
HOS 6:1 “Haʻu, pea tuku ke tau tafoki kia Sihova: he kuo ne haeʻi, pea te ne fakamoʻui ʻakitautolu; kuo ne taaʻi, pea te ne toe fakamaʻopoʻopo.
HOS 6:2 Hili ʻae ʻaho ʻe ua te ne toe fakamoʻui ʻakitautolu: ʻi hono tolu ʻoe ʻaho te ne toe fokotuʻu ʻakitautolu, pea te tau moʻui ʻi hono ʻao.
HOS 6:3 Pea te tau toki ʻilo ʻoka tau ka muimui atu ke ʻilo ʻa Sihova: ko ʻene ʻalu atu ʻoku teuteu ʻo hangē ko e pongipongi; pea te ne hoko kiate kitautolu ʻo hangē ko e ʻuha, ko e ʻuha mui mo e ʻuha muʻa ki he kelekele.
HOS 6:4 “ʻE ʻIfalemi, Ko e hā te u fai kiate koe? ʻE Siuta, ko e hā te u fai kiate koe? He ko hoʻo lelei ʻoku hangē ko e ʻao ʻoe pongipongi, pea hangē ko e hahau ʻoe hengihengi ʻoku mole atu.
HOS 6:5 Ko ia kuo u taaʻi ʻakinautolu ʻi he kau palōfita; kuo u tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi lea ʻa hoku ngutu: pea ko hoʻo ngaahi fakamaau ʻoku hangē ko e maama ʻoku ulo atu.
HOS 6:6 He kuo u holi ki he ʻaloʻofa, kae ʻikai ki he feilaulau; pea ko e ʻilo ki he ʻOtua ʻo lahi hake ʻi he feilaulau.
HOS 6:7 Kae hangē ko e tangata kuo nau maumauʻi ʻae fuakava: kuo nau fai kākā ʻi ai kiate au.
HOS 6:8 Ko e kolo ʻokinautolu ʻoku fai kovi ʻa Kiliati, pea ʻoku ʻuli ʻi he toto.
HOS 6:9 Hangē ʻoku tatali ʻe he fakataha ʻoe kau kaihaʻa ki ha tangata, ʻoku pehē ʻae fai fakapō ʻi he hala ʻe he fakataha ʻoe kau taulaʻeiki ʻo loto tatau pe: he ʻoku nau fai angaʻuli.
HOS 6:10 Kuo u mamata ki ha meʻa fakailifia ʻi he fale ʻo ʻIsileli: ʻoku ʻi ai ʻae feʻauaki ʻa ʻIfalemi, kuo ʻuliʻi ʻa ʻIsileli.
HOS 6:11 “Kuo tuʻutuʻuni foki, ʻe Siuta, ha ututaʻu kiate koe, ʻi heʻene liliu ʻae pōpula ʻa hoku kakai.
HOS 7:1 ‌ʻI he ʻeku tokanga ke fakamoʻui ʻa ʻIsileli, naʻe toki hā ʻae angahala ʻa ʻIfalemi, pea mo e angakovi ʻa Samēlia: he ʻoku nau fai kākā; pea ʻoku hū ki loto ʻae kaihaʻa, pea ʻoku maumau ʻituʻa ʻe he fakataha ʻoe kau kaihaʻa.
HOS 7:2 Pea ʻoku ʻikai te nau tokanga ʻi honau loto, ʻoku ou manatu ki heʻenau angakovi kotoa pē: ko eni, ʻoku kāpui ʻakinautolu ʻe heʻenau faianga ʻanautolu; ʻoku ʻi hoku ʻao ia.
HOS 7:3 ‌ʻOku nau fakafiefiaʻi ʻae tuʻi ʻi heʻenau angakovi, pea mo e houʻeiki ʻi heʻenau ngaahi loi.
HOS 7:4 Ko e kau feʻauaki ʻakinautolu kotoa pē: ʻo hangē ko e ngotoʻumu kuo fakaʻafu ʻe he tangata taʻo mā, ʻoku ne tuku ia hili ʻene natu ʻae mā, kaeʻoua ke tupu.
HOS 7:5 ‌ʻI he ʻaho ʻo hotau tuʻi kuo fakakona ia ʻe he houʻeiki ʻaki ʻae ngaahi hina uaine; naʻa ne mafao hono nima mo e kau manuki.
HOS 7:6 Kuo nau teuteu honau loto hangē ko e ngotoʻumu, ʻi heʻenau kei lama: ʻoku mohe ʻi he pō kotoa ʻenau tangata taʻo mā; ʻi he pongipongi ʻoku vela ia hangē ko e afi ulo.
HOS 7:7 ‌ʻOku nau vela kotoa pē hangē ko e ngotoʻumu; kuo nau kai ʻo ʻosi ʻenau kau fakamaau; kuo hinga honau ngaahi tuʻi kotoa pē: ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻiate kinautolu ʻoku ui kiate au.
HOS 7:8 Kuo fakataha ia mo e kakai ʻa ʻIfalemi; ko e foʻi mā taʻefokihi ʻa ʻIfalemi.
HOS 7:9 Kuo kai hono mālohi ʻe he kau muli, ka ʻoku ʻikai te ne ʻilo; ʻio, ko e louʻulu hinehina ʻoku ʻiate ia ʻi heni mo ʻena, ka ʻoku ʻikai te ne ʻilo ia.
HOS 7:10 Pea ko e fielahi ʻa ʻIsileli, ʻoku fakatōhifo ia ʻi hono ʻao: pea ʻoku ʻikai te nau tafoki kia Sihova ko honau ʻOtua, pe kumi kiate ia ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē.
HOS 7:11 “ʻOku hangē foki ʻa ʻIfalemi ko e lupe vale ʻoku ʻikai hano loto: ʻoku nau ui ki ʻIsipite, pea nau ʻalu ki ʻAsilia.
HOS 7:12 ‌ʻOka nau ka ʻalu te u fola hoku kupenga kiate kinautolu; te u ʻomi ʻakinautolu ki lalo ʻo hangē ko e fanga manupuna ʻoe langi: te u tautea ʻakinautolu, ʻo fakatatau mo e fanongo ʻa ʻenau fakataha.
HOS 7:13 Malaʻia kiate kinautolu! He kuo nau hola meiate au: fakaʻauha ʻakinautolu! Koeʻuhi kuo nau talangataʻa kiate au: neongo ʻa ʻeku huhuʻi ʻakinautolu, kuo nau lea loi kiate au.
HOS 7:14 Pea ʻoku ʻikai te nau tangi kiate au, ʻaki honau loto ʻi heʻenau kaila ʻi honau mohenga: ʻoku nau fakataha ʻakinautolu ki he koane mo e uaine, pea ʻoku nau angatuʻu kiate au.
HOS 7:15 Neongo ʻeku nonoʻo mo fakamālohi honau nima, ka ʻoku nau filioʻi kovi kiate au.
HOS 7:16 ‌ʻOku nau tafoki, kae ʻikai ki he Fungani Māʻolunga: ʻoku nau hangē ko e kaufana kākā: ʻe tō ʻi he heletā honau houʻeiki, ko e meʻa ʻi he ʻita ʻa honau ʻelelo; ko honau manuki eni ʻi he fonua ko ʻIsipite.
HOS 8:1 “ʻAi ʻae meʻalea ki ho ngutu. Te ne haʻu ʻo hangē ko e ʻikale ki he fale ʻo Sihova, koeʻuhi kuo nau maumauʻi ʻeku fuakava, pea fai talangataʻa ki heʻeku fono.
HOS 8:2 ‌ʻE tangi ʻa ʻIsileli kiate au, ʻo pehē, ‘ʻE hoku ʻOtua, ʻoku mau ʻilo koe.’
HOS 8:3 Kuo liʻaki ʻe ʻIsileli ʻae meʻa ʻoku lelei: ʻe tuli ia ʻe he fili.
HOS 8:4 Kuo nau fakanofo ʻae ngaahi tuʻi, kae ʻikai ʻiate au: kuo nau tuʻutuʻuni ʻae ngaahi ʻeiki, pea naʻe ʻikai te u ʻilo: kuo nau ngaohi ʻaki ʻa ʻenau siliva mo ʻenau koula ʻae tamapua, koeʻuhi ka nau ʻauha.
HOS 8:5 Ko hoʻo ʻuhiki pulu, ʻE Samēlia, kuo ne liʻaki koe; kuo tupu ʻeku ʻita kiate kinautolu: ʻe fēfē hono fuoloa, ka nau hoko ʻo taʻehalaia?
HOS 8:6 He naʻe meia ʻIsileli foki ia: ko e tufunga naʻa ne ngaohi ia; ko ia ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia: ka ko e pulu siʻi ʻa Samēlia, ʻe maumauʻi ia ke fakaikiiki.
HOS 8:7 He kuo nau tūtuuʻi ʻae matangi, pea te nau utu ʻae ʻahiohio: ʻoku ʻikai hano muka: ʻe ʻikai maʻu ha mahoaʻa mei hono fua: ka ai ha fua, ʻe kai ia ʻo ʻosi ʻe he kau muli.
HOS 8:8 Kuo fōngia hifo ʻa ʻIsileli: te nau hoko ni ʻi he lotolotonga ʻoe Senitaile, ʻo hangē ko e ipu ʻoku ʻikai ʻi ai ha fiemālie.
HOS 8:9 He kuo nau ʻalu hake ki ʻAsilia, ha ʻasi kai vao tokotaha pe: kuo unga ʻe ʻIfalemi ʻae kau mamana.
HOS 8:10 ‌ʻIo, neongo kuo nau unga ʻi he ngaahi puleʻanga, te u tānaki ni ʻakinautolu, pea te nau mamahi siʻi, koeʻuhi ko e kavenga ʻae tuʻi ʻoe ngaahi ʻeiki.
HOS 8:11 Koeʻuhi kuo ngaohi ʻe ʻIfalemi ʻae ngaahi feilaulauʻanga lahi ke angahala, ʻe ai ʻae ngaahi feilaulauʻanga ke angahala ai.
HOS 8:12 Kuo u tohi kiate ia ʻae ngaahi meʻa lahi ʻa ʻeku fono, ka naʻe lau ia hangē ha meʻa kehe.
HOS 8:13 ‌ʻOku nau feilaulau ʻaki ʻae kakano, ko e ngaahi feilaulau ʻo ʻeku ngaahi hifo, pea kai; ka ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻe Sihova, he te ne manatu ni ʻenau hia, pea totongi ki heʻenau ngaahi angahala: te nau liliu atu ki ʻIsipite.
HOS 8:14 He kuo fakangaloʻi ʻe ʻIsileli ʻa hono Tupuʻanga, pea ʻoku ne langa ʻae ngaahi fale fakaʻeiki; pea kuo fakalahi ʻe Siuta ʻae ngaahi kolo kuo ʻāʻi: ka te u fekau ʻae afi ki hono ngaahi kolo, pea te ne kai ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻi ai.”
HOS 9:1 ‌ʻOua naʻa ke nekeneka, ʻe ʻIsileli, ʻi he fiefia, hangē ko e kakai kehe: he kuo ke ʻalu ʻo feʻauaki mei ho ʻOtua, kuo ke manako ʻae totongi ʻi he hahaʻanga koane kotoa pē.
HOS 9:2 Ko e hahaʻanga, mo e tataʻoʻanga uaine ʻe ʻikai fafanga ai ʻakinautolu, pea ʻe ʻikai ʻiate ia ʻae uaine foʻou.
HOS 9:3 ‌ʻE ʻikai te nau nofo ʻi he fonua ʻo Sihova; ka ʻe tafoki ʻa ʻIfalemi ki ʻIsipite, pea te nau kai ʻae meʻa taʻemaʻa ʻi ʻAsilia.
HOS 9:4 ‌ʻE ʻikai te nau feilaulau ʻaki ʻae uaine kia Sihova, pea ʻe ʻikai te ne fiemālie ai: ko ʻenau ngaahi feilaulau ʻe hangē ko e mā ʻae kau tangilāulau kiate kinautolu; ko kinautolu kotoa pē ʻoku kai ai te nau ʻuli ai: he ko e mā maʻa honau laumālie, ʻe ʻikai hoko ia ki he fale ʻo Sihova.
HOS 9:5 Ko e hā te mou fai ʻi he ʻaho mamafa, pea ʻi he ʻaho ʻoe kātoanga ʻa Sihova?
HOS 9:6 He, vakai, kuo nau ʻalu koeʻuhi ko e fakaʻauha: ʻe tānaki ʻakinautolu ʻe ʻIsipite, ʻe tanu ʻakinautolu ʻe Memifisi: ko e ngaahi potu lelei ki heʻenau siliva, ʻe maʻu ia ʻe he hongohongo: ʻe ʻi honau ngaahi fale fehikitaki ʻae ʻakau talatala.
HOS 9:7 Ko e ngaahi ʻaho ʻoe ʻaʻahi kuo hoko, ko e ngaahi ʻaho ʻoe totongi kuo hoko; ʻe ʻilo ia ʻe ʻIsileli, ‘Ko e palōfita ko e vale ia,’ ʻoku faha ʻae tangata fakalaumālie, ko e meʻa ʻi he lahi ʻo hoʻo hia, mo e fehiʻa lahi.
HOS 9:8 Ko e tangata leʻo ʻo ʻIfalemi naʻe ʻi hoku ʻOtua: ka ko e palōfita ko e tauhele ʻae tangata tauhele manu ʻi hono hala kotoa pē, mo e fehiʻanekina ʻi he fale ʻo hono ʻOtua.
HOS 9:9 Kuo nau fakaʻuliʻi lahi ʻakinautolu ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo Kipea: ko ia te ne manatu ʻenau hia, te ne ʻaʻahi ki heʻenau angahala.
HOS 9:10 Ne u ʻilo ʻa ʻIsileli hangē ko e kālepi ʻi he toafa; ne u mamata ki hoʻo ngaahi tamai, hangē ko e tomuʻa momoho ʻi he ʻakau ko e fiki ʻi hono ʻuluaki toʻukai: ka ne nau ʻalu ki Peali-Peoli, pea mavahe ʻakinautolu ke nau mā; pea ko ʻenau ngaahi fakalielia naʻe tatau mo ʻenau manako.
HOS 9:11 Ka ko ʻIfalemi, ʻe puna atu hono nāunau hangē ko e manupuna, mei he fāʻele, mo e manāva, pea mei he tuituʻia.
HOS 9:12 Neongo ʻoku nau tauhi ʻenau fānau, ka te u fakamasiva ʻakinautolu, ke ʻoua naʻa toe ha tangata: ʻio, malaʻia foki kiate kinautolu ʻo kau ka mahuʻi meiate kinautolu!
HOS 9:13 ‌ʻOku tō ʻa ʻIfalemi ʻi he potu lelei, hangē naʻaku mamata ki Taia; ka ʻe fanauʻi ʻe ʻIfalemi ʻa ʻene fānau ki he fakapō.
HOS 9:14 Foaki kiate kinautolu, ʻe Sihova: ko e hā te ke foaki? Foaki kiate kinautolu ʻae manāva tōtama mo e huhu maha.
HOS 9:15 “Ko ʻenau angakovi kotoa pē ʻoku ʻi Kilikali: he naʻe ʻi ai ʻeku fehiʻa kiate kinautolu: koeʻuhi ko e kovi ʻo ʻenau faianga, te u kapusi ʻakinautolu mei hoku fale, ʻe ʻikai te u toe ʻofa kiate kinautolu: ko e kau angatuʻu ʻa honau houʻeiki kotoa pē.
HOS 9:16 Kuo taaʻi ʻa ʻIfalemi, kuo mōmoa honau aka, ʻe ʻikai te nau fua: ʻio, neongo ʻoku nau fānau, ka te u tāmateʻi ʻae ʻofeina ʻa honau manāva.”
HOS 9:17 Ko hoku ʻOtua te ne liʻaki ʻakinautolu, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fanongo kiate ia: pea te nau hoko ko e kau ʻāuhē ʻi he ngaahi puleʻanga.
HOS 10:1 Ko e vaine mōmoa ʻa ʻIsileli, ʻoku ne fua mai kiate ia pe: ʻo fakatatau ki he lahi ʻo hono fua kuo ne fakalahi ʻae ngaahi feilaulauʻanga; ʻo fakatatau ki he lelei ʻo hono fonua kuo nau ngaohi ʻae ngaahi tamapua masani.
HOS 10:2 Kuo mavahevahe honau loto; ko eni, ʻe ʻilo kuo nau hala: te ne lī hifo honau ngaahi feilaulauʻanga, pea maumauʻi ʻenau ngaahi tamapua.
HOS 10:3 He te nau pehē ni, “ʻOku ʻikai hamau tuʻi, koeʻuhi naʻe ʻikai te mau manavahē kia Sihova; pea ko e hā ʻe fai maʻamautolu ʻe ha tuʻi?”
HOS 10:4 Kuo nau lea ʻaki ʻae ngaahi lea, ʻo tuki loi ʻi he fai ʻae fuakava: ko ia kuo tupu ʻae fakamaau ʻo hangē ko e hemiloki ʻi he luoluo ʻoe ngoue.
HOS 10:5 ‌ʻE manavahē ʻae kakai ʻo Samēlia, koeʻuhi ko e ngaahi pulu siʻi ʻa Pete-ʻAveni: ʻe tangilāulau ai ʻae kakai ʻo ia, mo e kau taulaʻeiki ʻaia naʻe fiefia ai, koeʻuhi ko hono nāunau, ko e meʻa ʻi heʻene mahuʻi mei ai.
HOS 10:6 ‌ʻE ʻave ia foki ki ʻAsilia ko e meʻaʻofa ki he tuʻi ko Salepi: ʻe hoko ʻae mā kia ʻIfalemi, pea ʻe mā ʻa ʻIsileli ʻi heʻene fakakaukau ʻaʻana.
HOS 10:7 Ka ko Samēlia, ʻe tapipi hono tuʻi, ʻo hangē ko e koā mei he fukahi vai.
HOS 10:8 ‌ʻE ʻauha foki ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo ʻAveni, ko e angahala ʻa ʻIsileli: ko e ʻakau talatala mo e tiseli ʻe tupu hake ʻi honau ngaahi feilaulauʻanga; pea te nau lea ki he ngaahi moʻunga, ʻo pehē, “ʻUfiʻufi kimautolu;” pea ki he ngaahi tafungofunga, ʻo pehē, “Taʻomia kimautolu.”
HOS 10:9 “ʻE ʻIsileli, kuo ke angahala talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Kipea: naʻa nau tuʻu ʻi ai: ko e tau ʻi Kipea ki he fānau ʻae angahia naʻe ʻikai te ne fakamoʻua ʻakinautolu.
HOS 10:10 ‌ʻOku ʻi heʻeku holi ke tautea ʻakinautolu; pea ʻe fakataha ʻae kakai kiate kinautolu, ʻoka nau ka haʻisia ʻakinautolu ʻi heʻena ongo luo.
HOS 10:11 Ko ʻIfalemi ko e pulu mui kuo akonekina, ʻoku manako ke malaki [ʻae koane]: ka naʻaku laka ʻi hono kia matamatalelei: te u ngaohi ʻa ʻIfalemi ke heka; ʻe toho huo ʻa Siuta, pea momosi hono kelekele fefeka ʻe Sēkope.
HOS 10:12 Tūtuuʻi kiate kimoutolu ʻi he angatonu, utu ʻi he ʻaloʻofa, fakamolū ʻae kelekele; ʻoku tuku vaoa he ko e kuonga eni ke kumi kia Sihova, kaeʻoua ke ne hāʻele mai, pea fakaʻuha ʻae māʻoniʻoni kiate kimoutolu.
HOS 10:13 Kuo mou keli ʻaki ʻae huo toho ʻi he angakovi, kuo mou utu ʻi he angahia; kuo mou kai ʻae fua ʻoe loi: koeʻuhi kuo ke falala ki ho hala, mo hono tokolahi ʻo hoʻo kau tangata mālohi.
HOS 10:14 Ko ia ʻe tupu ʻae maveuveu ʻi he lotolotonga ʻoe kakai, pea ʻe maumauʻi ho ngaahi kolo tau, hangē naʻe maumauʻi ʻe Salimani ʻa Peteapeli ʻi he ʻaho ʻoe tau: naʻe lailai ʻae faʻē mo feleteni mo ʻene fānau.
HOS 10:15 ‌ʻE pehē ʻae fai ʻe Peteli kiate kimoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi angakovi lahi: ʻi ha pongipongi pe ʻe mātuʻaki tuʻusi ʻae tuʻi ʻo ʻIsileli.
HOS 11:1 “ʻI he kei tamasiʻi ʻa ʻIsileli, ne u ʻofa ki ai, pea ne u ui hoku foha mei ʻIsipite.
HOS 11:2 ‌ʻI heʻenau ui kiate kinautolu, pehē ne nau ʻalu meiate kinautolu: naʻa nau feilaulau kia Pealimi, pea nau tutu ʻae ʻakau namu kakala ki he ngaahi tamapua kuo tongitongi.
HOS 11:3 Naʻaku akoʻi foki ʻa ʻIfalemi ke ʻalu, ʻi he puke ʻaki honau nima; ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ko au naʻe fakamoʻui ʻakinautolu.
HOS 11:4 Naʻaku toho ʻakinautolu ʻaki ʻae afo ʻae tangata, ʻaki ʻae noʻo ʻoe ʻofa: pea naʻaku hangē ko ia ʻoku toʻo ʻae nonoʻo mei honau ngutu, pea ne u tuku ʻae meʻakai ʻi honau ʻao.
HOS 11:5 “ʻE ʻikai te ne toe liliu ki he fonua ʻo ʻIsipite, ka ʻe hoko ʻae ʻAsilia ko hono tuʻi, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau loto ke liliu.
HOS 11:6 Pea ʻe nofomaʻu ki hono ngaahi kolo ʻae heletā, pea te ne fakaʻosi hono ngaahi vaʻa, pea kai ia, koeʻuhi ko ʻenau fakakaukau ʻanautolu pe.
HOS 11:7 Pea kuo pau pe hoku kakai ke fakaholomui meiate au: neongo ʻenau ui ʻakinautolu ki he Fungani Māʻolunga, naʻe ʻikai ha tokotaha te ne hakeakiʻi ia.
HOS 11:8 “ʻE fēfeeʻi ʻa ʻeku fakatukutukuʻi koe, ʻe ʻIfalemi? Te u fakahaofi fēfeeʻi koe, ʻe ʻIsileli? ʻE fēfeeʻi ʻeku ngaohi ko e ke hangē ko ʻAtima? Te u tuku koe fēfeeʻi ke hangē ko Sipoimi? Kuo liliu hoku loto ʻiate au, kuo tupu fakataha ʻa ʻeku fakatomala.
HOS 11:9 ‌ʻE ʻikai te u fai ki hono kakaha ʻo hoku houhau, ʻe ʻikai te u tafoki ke fakaʻauha ʻa ʻIfalemi: pe ko e ʻOtua au, ka ʻoku ʻikai ko e tangata; ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻoku ʻi homou lotolotonga: pea ʻe ʻikai teu hū ki he loto kolo.
HOS 11:10 Te nau muimui kia Sihova: te ne ngungulu hangē ko e laione; ʻi heʻene ngungulu ʻe tetetete ʻae fānau mei he lulunga.
HOS 11:11 Te nau tetetete hangē ko e manupuna mei ʻIsipite, pea hangē ko e lupe mei he fonua ʻo ʻAsilia: pea te u tuku ʻakinautolu ʻi honau ngaahi fale,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
HOS 11:12 ‌ʻOku takatakai ʻaki au ʻe ʻIfalemi ʻae loi, pea mo e fale ʻo ʻIsileli ʻaki ʻae kākā: ka ʻoku kei pule ʻa Siuta mo e ʻOtua, pea ʻoku ne angatonu mo e ngaahi kakai māʻoniʻoni.
HOS 12:1 ‌ʻOku kai ʻe ʻIfalemi ʻae matangi, pea ʻoku muimui ki he matangi hahake: ʻoku ne fakalahi ʻi he ʻaho kotoa pē ʻae loi mo e fakaʻauha, pea ʻoku nau fai ʻae fuakava mo e kau ʻAsilia, pea ʻoku ʻave ʻae lolo ki ʻIsipite.
HOS 12:2 ‌ʻOku ai foki ʻae fakakikihi ʻa Sihova mo Siuta, pea te ne tautea ʻa Sēkope ʻo fakatatau ki hono ngaahi hala; ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi faianga, te ne totongi kiate ia.
HOS 12:3 Naʻa ne kuku ʻae muivaʻe ʻo hono taʻokete ʻi he manāva, pea ʻi hono mālohi naʻa ne lavaʻi ʻae ʻOtua:
HOS 12:4 ‌ʻIo, naʻa ne mālohi ki he ʻāngelo, pea ne lavaʻi: naʻa ne tangi, pea ne lotu tāumaʻu kiate ia: naʻa ne ʻilo ia ʻi Peteli, pea naʻa ne folofola kiate kitautolu ʻi ai.
HOS 12:5 ‌ʻIo, ko Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi; ko Sihova ko hono fakamanatu ia.
HOS 12:6 Ko ia, tafoki koe ki ho ʻOtua: fai ki he ʻaloʻofa mo e fakamaau, pea tatali ki ho ʻOtua maʻuaipē.
HOS 12:7 Ko e tangata fakatau ia, ʻoku ʻi hono nima ʻae meʻa fua tautau ʻoe kākā: ʻoku ne manako ke fakamālohiʻi.
HOS 12:8 Pea naʻe pehē ʻe ʻIfalemi, “Kuo hoko au ʻo koloaʻia, kuo u ʻilo maʻaku ʻae meʻa lahi: ʻi heʻeku ngaahi ngāue kotoa pē ʻe ʻikai te nau ʻilo ai ha hia ʻiate au ke angahala.”
HOS 12:9 “Pea ko au, ko Sihova, ko ho ʻOtua, mei he fonua ʻo ʻIsipite, te u toe ngaohi koe ke nofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻoe kātoanga mamafa.
HOS 12:10 Kuo u lea foki ʻi he kau palōfita, pea kuo u fakalahi ʻae ngaahi meʻa hā mai, pea kuo u lea ʻaki ʻae fakatātā, ʻi he ngāue ʻae kau palōfita.
HOS 12:11 ‌ʻOku ai ʻae hia ʻi Kiliati? Ta ko e moʻoni ko e vaʻinga ʻakinautolu: ʻoku nau feilaulau ʻaki ʻae fanga pulu ʻi Kilikali; ʻio, ko honau ngaahi feilaulauʻanga ʻoku hangē ko e fokotuʻunga ʻi he ngaahi luo ʻoe ngoue.
HOS 12:12 Pea naʻe hola ʻa Sēkope ki he fonua ʻo Silia, pea naʻe tauhi ʻe ʻIsileli ke maʻu ha uaifi, pea ke maʻu ha uaifi naʻa ne tauhi sipi.
HOS 12:13 Pea naʻe ʻomi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite ʻi ha palōfita, pea ʻi ha palōfita naʻe fakamoʻui ia.
HOS 12:14 Naʻe fakatupu ʻiate ia ʻae houhau fakamamahi ʻe ʻIfalemi: ko ia te ne tuku hono toto ʻiate ia, pea ko hono manuki ʻe toe liliu kiate ia ʻe hono ʻEiki.
HOS 13:1 ‌ʻI he lea tetetete ʻa ʻIfalemi, naʻa ne hakeakiʻi ia ʻe ia ʻi ʻIsileli; ka ʻi heʻene talangataʻa ia Peali, ne mate ia.
HOS 13:2 Pea ʻoku nau angahala ni ʻo lahi hake, pea kuo nau ngaohi ʻae ngaahi fakatātā ʻaki ʻa ʻenau siliva kuo haka, pea mo e ngaahi tamapua ʻo fakatatau mo ʻenau ʻilo, ko e ngāue kotoa pē ia ʻae kau tufunga: ʻoku nau pehē ki ai, ‘Tuku ʻae kau tangata ʻoku feilaulau ke ʻuma ki he fanga pulu siʻi.’
HOS 13:3 Ko ia te nau hangē ko e ʻao ʻoe pongipongi, pea hangē ko e hahau ʻoe hengihengi ʻoku mole atu, hangē ko e kafukafu kuo tafi ʻe he ʻahiohio mei he hahaʻanga, pea hangē ko e ʻahu mei he ngotoʻumu.
HOS 13:4 “Ka ko Sihova au, ko ho ʻOtua, mei he fonua ʻo ʻIsipite, pea ʻikai te ke ʻilo ha ʻotua kehe ka ko au pe: he ʻoku ʻikai mo ha fakamoʻui ka ko au pe.
HOS 13:5 “Naʻaku ʻilo koe ʻi he toafa, ʻi he fonua ʻoe laʻāina lahi.
HOS 13:6 ‌ʻO fakatatau ki heʻenau mohuku, naʻa nau mākona; naʻa nau mākona, pea naʻe hiki hake honau loto; ko ia kuo nau fakangaloʻi au.
HOS 13:7 Ko ia te u hangē ko e laione kiate kinautolu: hangē ko e lēpati ʻi he hala te u lamasi ʻakinautolu:
HOS 13:8 Te u fakafetaulaki mo kinautolu hangē ko e pea, kuo fakamasiva ʻi he ʻave ʻene fānau, pea te u haeʻi ʻae kofu ʻo honau mafu, pea te u folo ʻakinautolu ʻi ai ʻo hangē ko e laione; ʻe haehae ʻakinautolu ʻe he fanga manu ʻoe vao.
HOS 13:9 “ʻE ʻIsileli, kuo ke fakaʻauha koe ʻe koe: ka ʻoku ʻiate au hoʻo tokoni.
HOS 13:10 Te u hoko ko ho tuʻi: kofaʻā ia ha taha kehe te ne fakamoʻui koe ʻi ho ngaahi kolo kotoa pē? Pea mo hoʻo kau fakamaau ʻaia naʻa mou pehē ai, ‘Foaki mai ha tuʻi mo e houʻeiki?’
HOS 13:11 Naʻaku foaki ha tuʻi kiate koe ʻi hoku houhau, pea naʻaku toʻo ia ʻi heʻeku tuputāmaki.
HOS 13:12 Kuo tākai ʻae hia ʻa ʻIfalemi; kuo fufū ʻene angahala.
HOS 13:13 Ko e ngaahi mamahi ʻae fefine ʻoku langā ʻe hoko kiate ia: ko e foha vale ia; ʻe ʻikai lelei ʻene nofo fuoloa ʻi he potu ʻoku hao ai ʻae fānau.
HOS 13:14 Te u huhuʻi ʻakinautolu mei he mālohi ʻoe faʻitoka; te u huhuʻi ʻakinautolu mei he mate! ʻE mate, te u hoko ko ho maumauʻi? ʻE faʻitoka, te u hoko ko ho fakaʻauha? “ʻE puli ʻae fakatomala mei hoku mata.
HOS 13:15 Neongo ʻoku faʻa fua ia ʻi he lotolotonga ʻo hono kāinga, ʻe hoko ha matangi hahake, ʻe haʻu ʻae matangi ʻa Sihova mei he toafa, pea ʻe maha ʻa ʻene matavai, pea ʻe matuʻu ʻe ʻene vai mapunopuna; te ne maumau ʻae koloa ʻoe ngaahi ipu lelei kotoa pē.
HOS 13:16 ‌ʻE hoko ʻo lala ʻa Samēlia; he kuo ne angatuʻu ki hono ʻOtua: te nau tō ʻi he heletā: ʻe lailai ke iiki ʻa ʻenau fānau kei huhu, pea ko honau kau fefine ʻoku feitama ʻe haehae.”
HOS 14:1 ‌ʻE ʻIsileli, tafoki kia Sihova ko ho ʻOtua; he kuo ke tō ki lalo ʻi hoʻo hia.
HOS 14:2 Toʻo kiate kimoutolu ʻae lea, pea tafoki kia Sihova: lea pehē kiate ia, “Toʻo atu ʻae hia kotoa pē, pea maʻu fakafiemālie ʻakimautolu: ko ia te mau ʻatu ai kiate koe ʻae ngaahi fua ʻo homau loungutu.
HOS 14:3 ‌ʻE ʻikai fakamoʻui ʻakimautolu ʻe ʻAsilia, ʻe ʻikai te mau heka ʻi he hoosi: pea ʻe ʻikai te mau toe pehē ki he ngāue ʻa homau nima, ‘Ko homau ʻotua ʻakimoutolu:’ he ʻoku ʻilo ʻe he tamai mate ʻae ʻaloʻofa ʻiate koe.”
HOS 14:4 “Te u fakamoʻui ʻenau fakaholomui, te u ʻofa mataʻataʻatā kiate kinautolu: he kuo afe meiate ia ʻa hoku houhau.
HOS 14:5 Te u hangē ko e hahau ki ʻIsileli: te ne tupu ʻo hangē ko e lile, pea totolo hono aka ʻo hangē ko Lepanoni.
HOS 14:6 ‌ʻE hoko ʻo lau lahi hono ngaahi vaʻa, pea ko hono lelei ʻe hangē ko e ʻakau ko e ʻolive, pea ko hono nanamu ʻe hangē ko Lepanoni.
HOS 14:7 Ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he malu ʻo ia, te nau toe haʻu; te nau toe moʻui hangē ko e koane, pea tupu ʻo hangē ko e vaine: ko hono nanamu, ʻe hangē ko e uaine ʻo Lepanoni.
HOS 14:8 ‌ʻE pehē ʻe ʻIfalemi, Ko e hā te u toe kau ai mo e ngaahi tamapua? Kuo u fanongo, pea mamata kiate ia: ʻoku ou hangē ko e ʻakau mata ko e fea. ʻOku maʻu meiate au hoʻo fua.”
HOS 14:9 Ko hai ʻae poto, pea te ne ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni? ʻAe fakapotopoto, pea te ne ʻiloʻi ia? He ko e ngaahi hala ʻo Sihova ʻoku totonu, pea ʻe ʻaʻeva ai ʻae angatonu: ka ʻe hinga hifo ai ʻae kau talangataʻa.
JOE 1:1 Naʻe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Soeli ko e foha ʻo Petueli.
JOE 1:2 Fanongo ki he meʻa ni, ʻakimoutolu ko e kau mātuʻa, pea tokanga homou telinga, ʻae kakai ʻoe fonua. Kuo ʻai ha meʻa pehē ni ʻi homou ngaahi ʻaho, pe ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou ngaahi tamai?
JOE 1:3 Tala ia ki hoʻomou fānau, pea ke nau tala ki heʻenau fānau, pea mo e fānau ʻanautolu ki he toʻutangata ʻe taha.
JOE 1:4 Ko ia naʻe tuku ʻe he heʻe kuo kai ʻe he heʻe maumau; pea ko ia naʻe tuku ʻe he heʻe maumau kuo kai ʻe he ʻunufe fulufulu, pea ko ia naʻe tuku ʻe he ʻunufe fulufulu, kuo kai ʻe he ʻunufe.
JOE 1:5 ‌ʻAe kau konā, mou ʻā, pea tangi; pea fakatangiloloa, ʻakimoutolu ʻae kau inu uaine, koeʻuhi ko e uaine foʻou; he kuo motuhi ia mei homou ngutu.
JOE 1:6 He kuo ʻalu hake ha puleʻanga ki hoku fonua, ʻoku mālohi pea taʻefaʻalaua, ko hono nifo ko e nifo ʻoe laione, pea ko hono kouʻahe ko e kouʻahe ʻoe laione lahi.
JOE 1:7 Kuo ne fakalala ʻeku vaine, pea fohiʻi ʻae kili ʻo ʻeku ʻakau ko e fiki; kuo ne fakamolemole ia ʻo maʻa; kuo fakahinehina hono ngaahi vaʻa.
JOE 1:8 Tangi, ʻo hangē ko e taʻahine poloʻi kuo kofuʻaki ʻae tauangaʻa, koeʻuhi ko e husepāniti ʻo ʻene kei siʻi.
JOE 1:9 Ko e hifo ʻaki ʻae meʻakai, pea mo e hifo ʻaki ʻae meʻainu kuo motuhi ia mei he fale ʻo Sihova; ʻoku tangi ʻae kau taulaʻeiki, ʻae kau faifekau ʻa Sihova.
JOE 1:10 ‌ʻOku maumau ʻae ngoue, ʻoku tangi ʻae fonua; he kuo maumauʻi ʻae koane; ʻoku maha ʻae uaine foʻou, ʻoku vaivai ʻae lolo.
JOE 1:11 Mou mā, ʻae kau tangata ngoue; fakatangilōloa, ʻe kau tauhi vaine, koeʻuhi ko e uite mo e paʻale; he kuo ʻauha ʻae ututaʻu ʻi he ngoue.
JOE 1:12 ‌ʻOku mōmoa ʻae vaine, ʻoku vaivai ʻae ʻakau ko e fiki; ko e ʻakau ko e pomikanite, mo e ʻakau ko e ponga, mo e ʻakau ko e ʻapele foki, ʻio, ko e ʻakau kotoa pē ʻoe ngoue ʻoku mae; koeʻuhi ʻoku mate ʻae fiefia mei he loto ʻoe ngaahi foha ʻoe tangata.
JOE 1:13 Noʻotaki homou vala, pea tangi, ʻae kau taulaʻeiki: tangi fakalōloa, ʻae kau faifekau ʻoe feilaulauʻanga; haʻu, ʻo tokoto ʻi he pō kātoa ʻi he tauangaʻa ʻae kau tamaioʻeiki ʻa hoku ʻOtua: he ko e feilaulau meʻakai pea mo e feilaulau inu, kuo taʻofi mei he fale ʻo homou ʻOtua.
JOE 1:14 Mou tuʻutuʻuni ʻae ʻaukai, fanongonongo ʻae fakataha mamafa, tānaki ʻae kau mātuʻa, pea mo e kakai kotoa pē ʻoe fonua ki he fale ʻo Sihova ko homou ʻOtua, pea tangi kia Sihova, ʻo pehē,
JOE 1:15 ‌ʻOiauē ʻae ʻaho! He kuo ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova, pea ʻe hoko mai ia ʻo hangē ko e fakaʻauha mei he Māfimafi.
JOE 1:16 ‌ʻIkai kuo motuhi ʻae meʻakai mei hotau mata, ʻio, ko e fiefia mo e nekeneka mei he fale ʻo hotau ʻOtua?
JOE 1:17 ‌ʻOku popo ʻae tenga ʻi he loto kelekele, ʻoku lala ʻae ngaahi feleoko, kuo holoki ʻae ngaahi fale koloa; he kuo mae ʻae koane.
JOE 1:18 ‌ʻOiauē ʻae toʻe ʻae fanga manu! ʻOku feinga ʻae fanga pulu, koeʻuhi ʻoku ʻikai hanau mohuku; ʻio, ʻoku tuʻutāmaki ʻae fanga sipi.
JOE 1:19 ‌ʻE Sihova, te u tangi kiate koe: koeʻuhi kuo kai ʻe he afi ʻae mohuku ʻoe toafa, pea kuo tutu ʻe he ulo afi ʻae ngaahi ʻakau kotoa pē ngoue.
JOE 1:20 ‌ʻOku tangi foki kiate koe ʻae fanga manu ʻoe vao: koeʻuhi ʻoku mōmoa ʻae ngaahi tafeʻanga vai, pea kuo kai ʻe he afi ʻae mohuku ʻoe toafa.
JOE 2:1 Ifi ʻae meʻalea ʻi Saione, pea fanongonongo ʻae ilifia ʻi hoku moʻunga tapu: ke tetetete ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua, koeʻuhi ʻoku hoko ʻae ʻaho ʻo Sihova, he ʻoku ofi ia;
JOE 2:2 Ko e ʻaho ʻoe fakapoʻuli, pea mo e fakapoʻupoʻuli, ko e ʻaho ʻaoʻaofia, pea mo e poʻuli matolu: hangē ko e pongipongi kuo mafola ʻi he funga moʻunga, ʻoku [hau ]pehē ʻae kakai lahi mo mālohi; naʻe ʻikai pehē ʻi muʻa, pea ʻe ʻikai toe hangē ko ia ʻamui, ʻo aʻu ki he ngaahi taʻu ʻoe ngaahi toʻutangata lahi.
JOE 2:3 ‌ʻOku kai ʻe he afi ʻi honau ʻao; pea ʻoku vela ʻae ulo afi ʻi honau tuʻa: ko e fonua ʻoku hangē ko e ngoue ko Iteni ʻi honau ʻao, pea ki mui ʻiate kinautolu ʻoku hangē ko e toafa kuo lala; ʻio, pea ʻe ʻikai hao ha meʻa meiate kinautolu.
JOE 2:4 ‌ʻOku nau hā mai hangē ko e hā mai ʻae fanga hoosi; pea hangē ko e kau tangata heka hoosi, ʻe pehē ʻenau lele.
JOE 2:5 Hangē ko e ʻaulolongo ʻoe ngaahi saliote ʻi he funga moʻunga, ʻe pehē ʻenau hopohopo, ʻo hangē ko e mumuhu ʻoe ulo afi ʻi heʻene kai ʻae mohuku mōmoa, ʻo hangē ko e kakai mālohi kuo fakataha ki he tau.
JOE 2:6 ‌ʻE mamahi lahi ʻae kakai ʻi honau ʻao: ʻe peko ʻae mata kotoa pē.
JOE 2:7 Te nau lele hangē ko e kau tangata mālohi; te nau kaka ʻi he ʻā, hangē ko e kau tangata tau; pea te nau laka taki taha ʻi hono hala, ka ʻe ʻikai ha taha te ne veuki ʻae fakaʻotu:
JOE 2:8 Pea ʻe ʻikai te nau feteketekeʻi ʻae taha ki he taha; ka te nau taki taha ʻalu ʻi hono hala: pea ka nau ka tō ki he heletā, ʻe ʻikai te nau lavea.
JOE 2:9 Te nau lele fano pe ʻi he kolo; te nau lele ʻi he fukahi ʻā, te nau kaka ki he tuʻa fale; te nau hū ʻi he ngaahi matapā sioʻata, hangē ko e kaihaʻa.
JOE 2:10 ‌ʻE tetetete ʻae fonua ʻi honau ʻao; pea ʻe ngalulululu ʻae langi: ʻe poʻuli ʻae laʻā mo e māhina, pea ʻe taʻofi ʻenau ulo ʻe he ngaahi fetuʻu:
JOE 2:11 Pea ʻe fakaongo hono leʻo ʻe Sihova ki heʻene kautau: he ʻoku lahi ʻae fakataha ʻo ʻene kautau: pea ʻoku mālohi ia ʻoku fai ki heʻene folofola: koeʻuhi ko e ʻaho ʻo Sihova ʻoku lahi mo fakamanavahē; pea ko hai te ne faʻa tuʻu ai?
JOE 2:12 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Pea ko eni foki, mou tafoki kiate au ʻaki homou loto kotoa, pea ʻi he ʻaukai, pea ʻi he tangi, mo e tangilāulau:”
JOE 2:13 Pea mou haehae homou loto, kae ʻikai ko homou kofu pe, pea tafoki kia Sihova, ko homou ʻOtua: he ʻoku ne angalelei mo ʻaloʻofa, ʻo tuotuai ki he houhau, pea ʻoku ne angaʻofa lahi, pea ʻoku ne fakatomala ʻi he kovi.
JOE 2:14 ‌ʻE ʻilo ʻe hai? Pe te ne tafoki mo fakatomala, pea tuku mai ki mui ha tāpuaki ʻiate ia; ʻio, ha feilaulau meʻakai, pea mo e feilaulau meʻainu kia Sihova ko homou ʻOtua?
JOE 2:15 Ifi ʻae meʻalea ʻi Saione, tuʻutuʻuni ha ʻaukai, ui ʻae fakataha mamafa:
JOE 2:16 Tānaki ʻae kakai, fakatapui ʻae fakataha, fakakātoa mai ʻae kau mātuʻa, tānaki ʻae fānau, pea mo kinautolu ʻoku kei huhu: ke ʻalu ʻae tangata taʻane mei hono fale teuteu, pea mo e taʻahine mei hono loki.
JOE 2:17 Tuku ke tangi ʻae kau taulaʻeiki, ʻae kau faifekau ʻa Sihova, ʻi he vahaʻa ʻoe fale hala mo e feilaulauʻanga, pea ke nau lea pehē, “ʻE Sihova, fakamoʻui hoʻo kakai, pea ʻoua naʻa ke tuku ho tofiʻa ki he manuki, ke puleʻi ʻakinautolu ʻe he hiteni: koeʻumaʻā ʻenau pehē ʻi he lotolotonga ʻo hoʻo kakai, ‘ʻOku ʻi fē honau ʻOtua?’”
JOE 2:18 Pea ʻe toki fuaʻa ʻa Sihova ki hono fonua, pea ʻofa mamahi ki hono kakai.
JOE 2:19 ‌ʻIo, ko Sihova te ne tali, pea pehē ki hono kakai, “Vakai, te u ʻatu kiate kimoutolu ʻae koane, mo e uaine, mo e lolo, pea te mou mākona ai: pea ʻe ʻikai te u toe tuku ʻakimoutolu ke manukiʻi ʻe he hiteni:
JOE 2:20 Ka te u ʻave ke mamaʻo ʻiate kimoutolu ʻae tau mei he tokelau, pea te u kapusi ʻakinautolu ki ha fonua kākā mo lala, ʻoku hanga hono mata ki he tahi hahake, pea mo hono tuʻa ki he tahi mamaʻo atu ʻaupito, pea ʻe ʻalu hake hono namukū, pea ʻe ʻalu hake hono ʻeho ʻo ia,” Koeʻuhi kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa lahi.
JOE 2:21 “ʻE fonua, ʻoua naʻa manavahē; fiefia pea nekeneka: koeʻuhi ʻe fai ʻe Sihova ʻae meʻa lahi.
JOE 2:22 ‌ʻOua naʻa manavahē, ʻe fanga manu ʻoe vao! He ʻoku tupu ʻae mohuku ʻi he toafa, pea ʻoku fua ʻae ʻakau, ko e ʻakau ko e fiki mo e vaine, ʻoku tuku mai hona mālohi.
JOE 2:23 “Pea mou fiemālie, ʻe fānau ʻa Saione, pea fiefia ʻia Sihova, ko homou ʻOtua: koeʻuhi kuo ne foaki kiate kimoutolu fakalelelelei ʻae ʻuha muʻa, pea te ne tuku ke tō kiate kimoutolu ʻae ʻuha, ko e ʻuha muʻa, mo e ʻuha mui, ʻi he ʻuluaki māhina.
JOE 2:24 Pea ʻe fonu ʻi he uite ʻae ngaahi hahaʻanga, pea ʻe pito mahuohua ʻae ngaahi tataʻoʻanga ʻi he uaine mo e lolo.
JOE 2:25 Pea te u toe ʻomi kiate kimoutolu ʻae ngaahi taʻu ne kai ʻe he heʻe mo e ʻunufe maumau, mo e ʻunufe, mo e ʻunufe fulufulu, ko ʻeku kau tau lahi naʻaku fekau kiate kimoutolu.
JOE 2:26 Pea te mou kai ʻi he mahu, pea te mou mākona ai, pea fakamālō ki he huafa ʻo Sihova ko homou ʻOtua, ʻaia kuo ne fai fakaofo kiate kimoutolu: pea ʻe ʻikai toe mā ʻa hoku kakai ʻo lauikuonga.
JOE 2:27 Pea te mou ʻilo ʻoku ou ʻi he haʻohaʻonga ʻo ʻIsileli, pea ko Sihova au ko homou ʻOtua, kae ʻikai ha taha kehe: pea ʻe ʻikai toe mā ʻa hoku kakai ʻo lauikuonga.
JOE 2:28 “Pea ʻe hoko ʻamui, te u huaʻi hoku Laumālie ki he kakai kotoa pē; pea ʻe kikite homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻe misi ʻe hoʻo kau mātuʻa ʻae ngaahi misi, pea ʻe mamata ʻae ngaahi meʻa hā mai ʻe hoʻo kau talavou:
JOE 2:29 Pea ki he kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga, te u huaʻi foki hoku Laumālie ʻi he ngaahi ʻaho ko ia.
JOE 2:30 Pea te u fakahā ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi he langi, pea ʻi māmani, ko e toto, mo e afi, mo e ʻahu ʻoe afi.
JOE 2:31 Pea ʻe liliu ʻae laʻā ʻo poʻuli, mo e māhina ke toto ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho lahi, pea fakamanavahē ʻo Sihova.
JOE 2:32 Pea ʻe pehē, ko ia ʻe ui ki he huafa ʻo Sihova ʻe fakamoʻui ia: koeʻuhi ʻe ai ʻae fakamoʻui ʻi he moʻunga ko Saione, pea ʻi Selūsalema, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova, pea ʻi he toenga ʻe uiuiʻi ʻe Sihova.”
JOE 3:1 “Vakai, koeʻuhi ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻi he kuonga ko ia, ʻaia te u toe ʻomi ai ʻae pōpula ʻo Siuta mo Selūsalema,
JOE 3:2 Te u tānaki foki ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea te u ʻomi ki lalo ʻakinautolu ki he teleʻa ʻo Sihosafate, pea te u fakamaauʻi ʻakinautolu koeʻuhi ko hoku kakai, pea mo hoku tofiʻa ko ʻIsileli, ʻaia kuo nau fakamovetevete ki he ngaahi puleʻanga, pea vaheʻi hoku fonua.
JOE 3:3 Pea kuo nau talotalo ki hoku kakai: pea kuo nau foaki ha tamasiʻi ke maʻu ʻaki ha fefine feʻauaki, pea nau fakatau ʻae taʻahine maʻa e uaine, koeʻuhi ke nau inu.
JOE 3:4 “ʻIo, pea ko e hā ʻamoutolu ke mo fai mo au, ʻe Taia mo Saitone, pea mo e matātahi kotoa pē ʻo Palesitaine? Te mou totongi kiate au? Pea kapau te mou totongi mai, ʻe mātuʻaki vave mo toʻotoʻo ʻeku toe ʻatu hoʻomou totongi ki homou tumuʻaki;
JOE 3:5 Koeʻuhi kuo mou ʻave ʻeku siliva mo ʻeku koula, pea kuo mou ʻave ki homou ngaahi fale fakaʻeiki ʻa ʻeku ngaahi meʻa matamatalelei mo ʻaonga:
JOE 3:6 Ko e fānau foki ʻa Siuta, pea mo e fānau ʻa Selūsalema kuo mou fakatau ki he kakai Kalisi, koeʻuhi ke mou fakahē mamaʻo ʻakinautolu mei honau mata fonua.
JOE 3:7 Vakai, te u hiki ʻakinautolu mei he potu ne mou fakatau ʻakinautolu ki ai, pea te u toe ʻatu hoʻomou totongi ki homou tumuʻaki:
JOE 3:8 Pea te u fakatau homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine ki he nima ʻoe fānau ʻa Siuta, pea te nau fakatau ʻakinautolu ki he kakai Sapea, ki ha kakai mamaʻo atu: he kuo pehē ʻe Sihova.”
JOE 3:9 “Fanongonongo eni ki he ngaahi Senitaile, “Teuteu ʻae tau, fakaʻā ʻae kau tangata mālohi, tuku ke unu mai ʻae kau tangata tau kotoa pē; ke nau ʻalu hake:
JOE 3:10 Tuki ʻaki hoʻomou huo toho ʻae ngaahi heletā, pea mo hoʻomou ngaahi hele ʻauhani ʻae ngaahi tao: ke pehē ʻe he vaivai, ‘ʻoku ou mālohi;’
JOE 3:11 Fakataha ʻakimoutolu, pea haʻu ʻakimoutolu ko e kau hiteni, pea tānaki takatakai ʻakimoutolu:” ʻE Sihova, ke hifo ʻi hena hoʻo kau mālohi:
JOE 3:12 “Ke ʻā ʻae hiteni, pea ʻalu hake ki he teleʻa ʻo Sihosafate: he te u nofo ʻi ai ke fakamaauʻi ʻae hiteni ʻoku nofo takatakai.
JOE 3:13 ‌ʻAi ʻae hele tuʻusi, he kuo motuʻa ʻae taʻu: haʻu, pea ʻalu hifo; he kuo pito ʻae tataʻoʻanga, ʻoku mahuohua ʻae ngaahi puha fakatali; koeʻuhi ʻoku lahi ʻenau angahala.”
JOE 3:14 Ko e fuʻu tokolahi, ko e fuʻu tokolahi ʻi he teleʻa ʻoe fakamaau: he ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova ʻi he teleʻa ʻoe fakamaau.
JOE 3:15 ‌ʻE fakapoʻuli ʻae laʻā mo e māhina, pea ʻe ʻikai ulo ʻae ngaahi fetuʻu.
JOE 3:16 ‌ʻE ʻuʻulu ʻa Sihova mei Saione, pea ʻe fakaongo hono leʻo mei Selūsalema; pea ʻe lulululu ʻae langi mo māmani: ka ko Sihova ko e ʻamanaki leleiʻanga ia ʻo hono kakai, pea ko e mālohiʻanga ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
JOE 3:17 “Pea te mou ʻilo ai ko au ko Sihova, ko homou ʻOtua ʻoku ʻafio ʻi Saione, ko hoku moʻunga tapu: pea ʻe toki māʻoniʻoni ʻa Selūsalema, pea ʻe ʻikai toe ʻalu ʻiate ia ha muli.
JOE 3:18 “Pea ʻe pehē ʻi he ʻaho ko ia, ko e ngaahi moʻunga te nau toʻiʻi ʻae uaine foʻou, pea ʻe tafe ʻae huhuʻa ʻi he ngaahi tafungofunga, pea ko e ngaahi vaitafe kotoa pē ʻo Siuta ʻe tafe ai ʻae vai, pea ko e matavai ʻe pa mai mei he fale ʻo Sihova, pea fakavai ʻae teleʻa ʻo Sitimi.
JOE 3:19 ‌ʻE lala ʻa ʻIsipite, pea ʻe hoko ʻa ʻItomi ko e toafa kuo lala, koeʻuhi ko e fakamālohi ki he fānau ʻa Siuta, he kuo nau lilingi ʻae toto taʻehalaia ʻi honau fonua.
JOE 3:20 Ka ʻe nofo ʻa Siuta ʻo taʻengata, pea mo Selūsalema mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
JOE 3:21 Koeʻuhi te u fakamaʻa ʻae toto ʻi ai ʻoku teʻeki ai te u fakamaʻa: he ʻoku ʻafio ʻa Sihova ʻi Saione.”
AMO 1:1 Ko e ngaahi lea ʻa ʻAmosi, ʻaia naʻe ʻi he kau tauhimanu ʻo Tikoa, ko e meʻa naʻa ne mamata ai ʻoku kau ki ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻUsaia ko e tuʻi ʻo Siuta, pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Selopoami ko e foha ʻo Soasi ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻi hono ua taʻu naʻe muʻomuʻa ʻi he mofuike.
AMO 1:2 Pea naʻa ne pehē, “ʻE ʻuʻulu ʻa Sihova mei Saione, pea ʻe fakaongo hono leʻo mei Selūsalema; pea ko e ngaahi fale ʻoe kau tauhimanu ʻe tangi, pea ʻe mōmoa ʻae tumutumu ʻo Kameli.”
AMO 1:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa Tamasikusi, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe ʻae tautea mei ai; he kuo nau haha ʻa Kiliati ʻaki ʻae ngaahi meʻa haha ukamea:
AMO 1:4 Pea te u fekau ʻae afi ki he fale ʻo Hasaeli, ʻaia te ne kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Penihatati.
AMO 1:5 Te u fesiʻi foki ʻae vaʻa ʻo Tamasikusi, pea te u motuhi ʻae kakai mei he toafa ko ʻAveni, pea mo ia ʻoku maʻu ʻae tokotoko mei he fale ʻo ʻIteni: pea ʻe ʻalu pōpula ʻae kakai Silia ki Kili,” he ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 1:6 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa Kesa, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe [ʻae tautea ]mei ai; he naʻa nau ʻave pōpula ʻae kau pōpula kotoa pē, koeʻuhi ke nau tuku ʻakinautolu ki ʻItomi:
AMO 1:7 Ka te u fekau ʻae afi ki he ʻā ʻo Kesa, ʻaia te ne kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻi ai:
AMO 1:8 Pea te u motuhi ʻae kakai mei ʻAsitoti, pea mo ia ʻoku maʻu ʻae tokotoko mei ʻAsikeloni, pea te u hiki hoku nima ki ʻEkiloni: pea ko e toenga ʻoe kau Filisitia ʻe ʻauha,” he ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 1:9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa Taia, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe [hono tautea ]ʻo ia; he naʻa nau tuku ʻae kau pōpula kotoa pē ki ʻItomi, pea naʻe ʻikai te nau manatuʻi ʻae fuakava fakakāinga:
AMO 1:10 Ka te u fekau ʻae afi ki he ʻā ʻo Taia, ʻaia te ne kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻi ai.”
AMO 1:11 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa ʻItomi, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe [hono tautea ]ʻo ia; he naʻa ne tuli hono tokoua ʻaki ʻae heletā, pea naʻe liʻaki ʻae manavaʻofa, pea naʻe haeʻi ʻe ia ʻi heʻene ʻita maʻuaipē, pea naʻa ne fakatolonga ʻene lili ʻo taʻengata:
AMO 1:12 Ka te u fekau ʻae afi ki Timani, ʻaia ʻe kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Posila.”
AMO 1:13 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻae fānau ʻa ʻAmoni, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe [honau tautea]; he naʻa nau haeʻi ʻae kau fefine feitama ʻi Kiliati, koeʻuhi ke nau totolo mai honau mata fonua:
AMO 1:14 Ka te u tutu ʻae afi ʻi he ʻā ʻo Lapa, pea te ne kai ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo ia, ʻi he kaila ʻi he ʻaho ʻoe tau, mo e afā ʻi he ʻaho ʻoe ʻahiohio:
AMO 1:15 Pea ʻe ʻalu honau tuʻi ki he pōpula, ʻaia mo hono ngaahi houʻeiki fakataha,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 2:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa Moape, mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe [hono tautea ʻo ia]; he naʻa ne taʻo ʻae ngaahi hui ʻae tuʻi ʻo ʻItomi ke lahe:
AMO 2:2 Ka te u fekau ʻae afi ki Moape, pea te ne kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Kiliote: pea ʻe mate ʻa Moape ʻi he maveuveu, mo e kaila, pea mo e ongo ʻoe meʻalea:
AMO 2:3 Pea te u motuhi ʻae fakamaau mei honau haʻohaʻonga, pea tāmateʻi ʻae houʻeiki kotoa pē mo ia:” ʻoku pehē ʻe Sihova.”
AMO 2:4 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa Siuta, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe hono [tautea ʻo ia]; he kuo nau vaʻinga ʻaki ʻae fono ʻa Sihova, pea naʻe ʻikai te nau tauhi ʻene ngaahi fekau, pea naʻa nau hē ko e meʻa ʻi heʻenau loi, ʻaia naʻe muimui ki ai ʻenau ngaahi tamai:
AMO 2:5 Ka te u fekau ʻae afi ki Siuta, pea te ne kai ʻo ʻosi ʻae ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo Selūsalema.”
AMO 2:6 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova; “Koeʻuhi ko e talangataʻa ʻe tolu ʻa ʻIsileli, pea mo hono fā, ʻe ʻikai te u fakaafe [hono tautea ʻo ia]; he kuo nau fakatau ʻae kakai māʻoniʻoni ki he siliva, pea mo e kakai masiva ʻaki ha topuvaʻe;
AMO 2:7 ‌ʻAia ʻoku feinga ke ʻai ʻae efu ʻoe kelekele ʻi he ʻulu ʻoe kakai masiva, pea ʻoku fakahēʻi ʻae hala ʻoe angamalū: pea ko e tangata mo ʻene tamai ʻoku na mohe ki he fefine pe taha, ke fakaongokovi hoku huafa tāpuhā:
AMO 2:8 Pea ʻoku nau tokoto ʻi he ngaahi kofu ʻoku tuku ko e fakamoʻoni ki he totongi ʻi he veʻe feilaulauʻanga kotoa pē, pea ʻoku nau inu ʻae uaine ʻoe halaia ʻi he fale ʻo ʻenau tamapua.
AMO 2:9 Ka naʻaku fakaʻauha ʻae kakai ʻAmoli ʻi honau ʻao, ʻaia naʻe māʻolunga hangē ko e sita, pea naʻe mālohi hangē ko e oke; ka naʻaku fakaʻauha hono fua mei ʻolunga, pea mo hono aka ʻi lalo.
AMO 2:10 Pea naʻaku ʻomi foki ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite, pea naʻaku tataki ʻakimoutolu ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ke maʻu ʻae fonua ʻoe kakai ʻAmoli.
AMO 2:11 Pea naʻaku tuʻutuʻuni mei ho ngaahi foha ʻae kau palōfita, pea mei hoʻo kau talavou ʻae kakai naʻe fakamavahe. ʻIkai ʻoku pehē pe, ʻe fānau ʻa ʻIsileli?” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 2:12 “Ka naʻa mou ʻatu ʻae uaine ke inu ʻe he kau Fakamavahe; pea ne mou fekau ʻae kau palōfita, ʻo pehē, ‘ʻOua naʻa kikite.’
AMO 2:13 Vakai, ʻoku ou taʻomia ʻiate kimoutolu, hangē ko e saliote ʻi he ngaahi ʻū koane.
AMO 2:14 Ko ia ʻe mole ʻae faʻa lele mei he veʻe vave, pea ko e mālohi ʻe ʻikai te ne fakamālohiʻi ʻe ia ia; pea ʻe ʻikai fakahaofi ʻae mālohi ʻe ia ia:
AMO 2:15 Pea ʻe ʻikai tuʻu ia ʻoku ne teke ʻae kaufana; pea ʻe ʻikai fakahaofi ʻae veʻe vave ʻe ia ia: pea ko ia ʻoku heka hoosi ʻe ʻikai fakahaofi ʻe ia ia.
AMO 2:16 Pea ko ia ʻoku lototoʻa ʻi he kau mālohi te ne hola telefua ʻi he ʻaho ko ia,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 3:1 Fanongo ki he folofola ni ʻa Sihova ʻaia kuo ne folofolaʻaki kiate kimoutolu, ʻe fānau ʻa ʻIsileli, ki he kau nofoʻanga kotoa pē naʻaku ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite, ʻo pehē,
AMO 3:2 “Ko kimoutolu pe kuo u ʻilo ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani: ko ia te u tautea ʻakimoutolu koeʻuhi ko hoʻomou angahia kotoa pē.”
AMO 3:3 ‌ʻE faʻa ʻaʻeva ha toko ua, ka ʻoku ʻikai te na feʻofoʻofani pe?
AMO 3:4 ‌ʻE ngungulu ha laione ʻi he vao ʻakau, ʻoka ʻikai ha meʻakai? ʻE tangi ha laione mui ʻi hono ʻana, ʻi he ʻikai te ne moʻua ha meʻa?
AMO 3:5 ‌ʻE moʻua ha manupuna ʻi he fonua ʻoka ʻikai tauheleʻi? ʻE toʻo ʻae tauhele mei he fonua, ʻoku teʻeki ke tō ki ai ha meʻa siʻi ʻe taha?
AMO 3:6 ‌ʻE ifi ʻae meʻalea ʻi he kolo, ka ʻe ʻikai manavahē ʻae kakai? ʻE hoko ha kovi ki he kolo, ka kuo ʻikai fai ia ʻe Sihova?
AMO 3:7 Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe Sihova ko e ʻOtua, kae taʻefakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita.
AMO 3:8 Kuo ngungulu ʻae laione, ko hai ʻe ʻikai manavahē? Kuo folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, ko hai ʻe ʻikai kikite?
AMO 3:9 Fanongonongo ʻi he ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo ʻAsitoti, pea ʻi he ngaahi fale fakaʻeiʻeiki ʻo ʻIsipite, ʻo pehē, “Fakataha ʻakimoutolu ki he ngaahi moʻunga ʻo Samēlia, pea vakai ʻae ngaahi maveuveu lahi ʻi ai, pea mo e fakamālohia ʻi he lotolotonga ʻo ia.”
AMO 3:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ʻikai te nau ʻilo ke fai totonu, ʻoku fokotuʻu ʻae fakamālohi mo e kaihaʻa ʻi honau fale fakaʻeiʻeiki.”
AMO 3:11 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻE ai ha fili te ne takatakai ʻae fonua; pea te ne holoki hoʻo mālohi meiate koe, pea ʻe maumauʻi ho ngaahi fale fakaʻeiʻeiki.”
AMO 3:12 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Hangē ʻoku toʻo ʻe he tangata tauhimanu ʻae alanga ʻe ua, pe ko e konga ʻoe telinga mei he ngutu ʻoe laione; ʻe pehē ʻae toʻo ʻae fānau ʻa ʻIsileli, ʻoku nofo ʻi he tuliki ʻoe moheʻanga ʻi Samēlia, pea ʻi he tokotoʻanga ʻi Tamasikusi.”
AMO 3:13 “Mou fanongo, pea fakahā ʻi he fale ʻo Sēkope,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau.
AMO 3:14 “Koeʻuhi ʻi he ʻaho ko ia, te u ʻaʻahi ki he ngaahi talangataʻa ʻa ʻIsileli ʻiate ia, te u ʻaʻahi foki ki he ngaahi feilaulauʻanga ʻo Peteli: pea ʻe tutuʻu ʻae ngaahi nifo ʻoe feilaulauʻanga, pea te nau tō ki he kelekele.
AMO 3:15 Pea te u taaʻi ʻae fale ʻoe faʻahitaʻu momoko fakataha mo e fale ʻoe faʻahitaʻu mafana; pea mo e ngaahi fale lei ʻe ʻauha, pea ʻe ʻosi ʻae ngaahi fale lahi,” he ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:1 Fanongo ki he lea, ʻakimoutolu ko e fanga pulu ʻa Pesani, ʻoku ʻi he ngaahi moʻunga ʻo Samēlia, ʻakimoutolu ʻoku fakamālohiʻi ʻae masiva, pea ʻoku taʻomia ai ʻae paea, ʻakimoutolu ʻoku mou pehē ki honau ngaahi ʻeiki, “ʻOmi, ka mau inu.”
AMO 4:2 Kuo fuakava ki heʻene māʻoniʻoni ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻo pehē, “Vakai, ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho kiate kimoutolu ʻaia ʻe ʻave kimoutolu ʻaki ʻae ngaahi mātaʻu, pea mo homou hako ʻaki ʻae mātaʻu ika.
AMO 4:3 Pea te mou ʻalu kituʻa ʻi he ngaahi ava, ʻae fanga pulu kotoa pē ki he meʻa ʻoku ʻi hono ʻao, pea te mou lī ʻakinautolu ki he fale fakaʻeiʻeiki,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:4 “Haʻu ki Peteli, pea fai hala; ki Kilikali, pea fakalahi ʻae talangataʻa; pea ʻomi hoʻomou ngaahi feilaulau ʻi he pongipongi kotoa pē, mo hoʻomou fatongia lotu hili ʻae taʻu ʻe tolu;
AMO 4:5 Pea hifo ʻaki ʻae feilaulau fakafetaʻi mo e meʻa fakatapu, pea malangaʻaki mo fakahā ʻae ngaahi hifo mataʻataʻatā: he ʻoku mou manako ai, ʻe fānau ʻa ʻIsileli,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua.
AMO 4:6 “Pea naʻaku tuku ʻae nifo maʻa kiate kimoutolu ʻi homou ngaahi kolo kotoa pē, pea mo e masiva mā ʻi homou ngaahi potu kotoa pē: ka naʻe ʻikai te mou tafoki kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:7 “Pea naʻaku taʻofi foki ʻae ʻuha meiate kimoutolu, ʻi he kei toe ʻae māhina ʻe tolu ki he ututaʻu: pea naʻaku pehē ke ʻuha ki he kolo ʻe taha, kae ʻikai ke ʻuha ki he kolo ʻe taha: naʻe ʻuha ki he potu ʻe taha, pea ko e potu naʻe ʻikai ke ʻuha ki ai ne mae ia.
AMO 4:8 Pea naʻe fononga ʻae kolo ʻe ua pe tolu ki he kolo ʻe taha, ke inu vai; ka naʻe ʻikai te nau fiu: ka naʻe ʻikai te mou tafoki kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:9 “Kuo taaʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae mae mo e mahunu: ʻi he tupu ʻa hoʻomou ngoue, mo e ngoue vaine, mo e ʻakau ko e fiki mo e ʻolive, naʻe kai ia ʻe he ʻunufe maumau: ka naʻe ʻikai te mou tafoki kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:10 “Kuo fekau kiate kimoutolu ʻae mahaki lahi ʻo hangē ko ʻIsipite: kuo tāmateʻi hoʻomou kau talavou ʻaki ʻae heletā, pea kuo ʻave hoʻomou fanga hoosi: pea kuo u ngaohi ke hoko ʻae namukū ʻoe nofoʻanga ʻo homou kau tau ki homou avaʻi ihu: ka naʻe ʻikai te mou tafoki kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:11 “Kuo u fulihi hoʻomou niʻihi, hangē naʻe fulihi ʻe he ʻOtua ʻa Sotoma mo Komola, pea naʻa mou hangē ko e potupotuʻi afi kuo hamusi mei he vela: ka naʻe ʻikai te mou tafoki kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 4:12 “Ko ia, ʻe pehē pe ʻa ʻeku fai kiate koe, ʻe ʻIsileli: pea koeʻuhi te u fai eni kiate koe, teuteu ke feʻiloaki mo ho ʻOtua, ʻe ʻIsileli.
AMO 4:13 Koeʻuhi, vakai, ko ia ia naʻe ngaohi ʻae ngaahi moʻunga, pea ne fakatupu ʻae matangi, pea ʻoku ne fakahā ki he tangata pe ko e hā ʻene mahalo, ʻoku ne ngaohi ʻae pongipongi ko e poʻuli, pea ʻoku ne malaki ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo māmani, Ko Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau ʻa hono huafa.”
AMO 5:1 Fanongo ki he lea ni, ʻoku ou ʻai kiate kimoutolu, ʻi he tangilāulau, ʻe fale ʻo ʻIsileli.
AMO 5:2 “Kuo hinga ʻae taʻahine ʻa ʻIsileli, ʻe ʻikai te ne toetuʻu; kuo liʻaki ia ʻi hono fonua; ʻoku ʻikai ha taha ke toe fokotuʻu ia.”
AMO 5:3 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua; “Ko e kolo naʻe ʻalu ai ʻae toko taha afe, ʻe toe pe ʻae toko teau, pea ko ia naʻe ʻalu ai ʻae toko teau, ʻe toe pe ʻae toko hongofulu, ki he fale ʻo ʻIsileli.
AMO 5:4 ¶ Pea ʻoku pehē ʻe Sihova ki he fale ʻo ʻIsileli, “Kumi kiate au, pea te mou moʻui:
AMO 5:5 Kaeʻoua naʻa kumi ʻa Peteli, pe hū ki Kilikali, pea ʻoua naʻa laka ki Peasipa: koeʻuhi ʻe ʻalu moʻoni ʻa Kilikali ke pōpula, pea ʻe hoko ʻa Peteli ko e meʻa noa pē.
AMO 5:6 Kumi kia Sihova, pea te mou moʻui telia naʻa hā mai ia, hangē ko e afi ʻi he fale ʻo Siosefa, pea ne keina ia, kae ʻikai ha taha ʻi Peteli ke fuʻifuʻi ia.
AMO 5:7 Ko kimoutolu ʻoku liliu ʻae fakamaau ko e ʻakau kona, pea mou tuku ʻae angatonu ʻi he fonua,
AMO 5:8 [Kumi ia ]naʻa ne ngaohi ʻae fetuʻu ʻe fitu mo ʻOlioni, pea ʻoku ne liliu ʻae ʻata ʻoe mate ko e pongipongi, pea ne ngaohi ʻae ʻaho ke poʻuli ʻi he pō: pea ʻoku ne ui ʻae ngaahi vai ʻoe tahi, pea ne lilingi ia ki he funga ʻoe fonua: ko Sihova hono huafa:
AMO 5:9 ‌ʻOku ne fakamālohi ʻae vetekina ki he mālohi, koeʻuhi ke tauʻi ʻe he vetekina ʻae kolo.
AMO 5:10 ‌ʻOku nau fehiʻa kiate ia ʻoku fai ʻae valoki ʻi he matapā, pea ʻoku nau fākaliliʻa kiate ia ʻoku lea ʻi he angatonu.
AMO 5:11 Koeʻuhi ko e meʻa ʻi hoʻomou malakiʻi ʻae kakai masiva, pea ʻoku mou toʻo meiate ia ʻae ngaahi kavenga uite: kuo mou langa ʻae ngaahi fale ʻaki ʻae maka kuo tā, ka ʻe ʻikai te mou nofo ai; kuo mou tō ʻae ngaahi ngoue vaine matamatalelei, ka ʻe ʻikai te mou inu uaine mei ai.
AMO 5:12 He ʻoku ou ʻilo hoʻomou ngaahi talangataʻa lahi, pea mo hoʻomou fungani angahala: ʻoku nau fakamamahiʻi ʻae angatonu, ʻoku nau maʻu tukungoue, pea ʻoku nau fakateketeke atu ʻae kakai masiva ʻi he matapā.
AMO 5:13 Ko ia ʻe longo ai ʻae fakapotopoto ʻi he kuonga ko ia; he ko e kuonga kovi.
AMO 5:14 Kumi ʻae lelei, kae ʻikai ko e kovi, koeʻuhi ke mou moʻui: ko ia, ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi, te ne ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko hoʻomou lea.
AMO 5:15 Fehiʻa ki he kovi, pea ʻofa ki he lelei, pea fokotuʻumaʻu ʻae fakamaau ʻi he matapā; heiʻilo pe ʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ki he toenga ʻo Siosefa.”
AMO 5:16 Ko ia ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻEiki, ʻoku pehē, “ʻE ʻi ai ʻae tangi ʻi he ngaahi hala kotoa pē; pea te nau pehē ʻi he ngaahi hala motuʻa kotoa pē, ‘ʻOiauē! ʻOiauē!’ Pea te nau ui ʻae tangata ngoue ki he tangi, pea mo kinautolu ʻoku poto ʻi he tangilāulau ke fai ʻae tangi.
AMO 5:17 Pea ʻe ʻi ai ʻae tangi ʻi he ngoue vaine kotoa pē: he te u laka mai ʻiate koe,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 5:18 “Malaʻia kiate kimoutolu ʻoku holi ki he ʻaho ʻo Sihova! He koeʻumaʻā ia kiate kimoutolu? Ko e ʻaho ʻo Sihova kuo poʻuli, kae ʻikai maama.
AMO 5:19 Hangē ko e tangata ʻoku hola mei he laione, pea ʻoku ne fakafetaulaki mo ha pea; pe ko ha taha ne hū ki fale, pea ne faʻaki hono nima ki he holisi, ka naʻe ʻuusi ia ʻe ha ngata.
AMO 5:20 ‌ʻIkai ʻe poʻuli ʻae ʻaho ʻo Sihova, pea ʻikai maama? ʻIo, ko e poʻuli ʻaupito, ka ʻe ʻikai ʻi ai ha maama siʻi ke ulo?
AMO 5:21 “ʻOku ou fehiʻa, ʻoku ou fakaliliʻa ki homou ngaahi ʻaho kātoanga, pea ʻe ʻikai te u nanamu ki hoʻomou ngaahi fakataha mamafa.
AMO 5:22 Neongo ʻoku mou hifo ʻaki ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau meʻakai, ʻe ʻikai te u maʻu ia: pea ʻe ʻikai te u tokangaʻi ʻae ngaahi feilaulau fakalelei ʻo hoʻomou fanga manu sino.
AMO 5:23 Hiki ke mamaʻo ʻiate au ʻae longoaʻa ʻo hoʻomou hiva; he ʻe ʻikai te u fanongo ki he mālie ʻo hoʻomou ngaahi meʻa faiva.
AMO 5:24 Ka ʻe tuku ʻae fakamaau ke tafe hangē ko e vai, pea mo e angatonu hangē ko e vaitafe mālohi.
AMO 5:25 “Kuo mou hifo ʻaki ʻae ngaahi feilaulau mo e ngaahi hifo kiate au, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa, ʻe fale ʻo ʻIsileli?
AMO 5:26 Ka kuo mou fua ʻae fale fehikitaki ʻo homou Moloke mo Kiuni, ko hoʻomou ongo tamapua, ko e fetuʻu ʻo homou ʻotua, ʻaia naʻa mou ngaohi moʻomoutolu.
AMO 5:27 Ko ia te u pule ke mou ʻalu pōpula kituʻa Tamasikusi:” ʻoku pehē ʻa Sihova, ʻaia ko hono huafa, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau.
AMO 6:1 Malaʻia kiate kinautolu ʻoku fakafiemālie kovi ʻi Saione, pea ʻoku falala ki he moʻunga ʻo Samēlia, ʻoku ui ko e tuʻu ki muʻa ʻi he ngaahi puleʻanga, ʻaia naʻe haʻu ki ai ʻae fale ʻo ʻIsileli!
AMO 6:2 Laka koe ki Kaline, pea vakai: pea ʻalu mei ai ki Hamati lahi: pea toki ʻalu hifo ki Kati ʻoe kakai Filisitia: ʻoku nau lelei lahi koā ʻi he ngaahi puleʻanga ni? Pe ʻoku lahi hake honau mata fonua, ʻi homou mata fonua?
AMO 6:3 Ko kimoutolu ʻoku tuku mamaʻo atu ʻae ʻaho kovi, pea ʻoku pule ke ʻunuʻunu mai ʻae nofoʻa ʻoe fakamālohi;
AMO 6:4 Pea ʻoku tokoto ʻi he ngaahi mohenga lei, pea ʻoku fakatokoto ʻekinautolu ʻi he ngaahi tokotoʻanga, pea ʻoku kai ʻae fanga lami mei he fanga manu, pea mo e ʻuhiki pulu mei he fale manu;
AMO 6:5 Pea ʻoku hivehiva ki he leʻo ʻoe meʻa faiva, pea ʻoku filioʻi ke ngaohi maʻanautolu ʻae ngaahi meʻa faiva ke hiva ʻaki, hangē ko Tevita;
AMO 6:6 Pea ʻoku inu uaine mei he ngaahi ipu, pea ʻoku tākai ʻakinautolu ʻaki ʻae lolo mahuʻinga: ka ʻoku ʻikai te nau mamahi ʻi he tuʻutāmaki ʻa Siosefa.
AMO 6:7 Ko ia te nau ʻalu ke pōpula mo e kakai ʻoku tomuʻa ʻalu ki he pōpula, pea ko e kātoanga kai ʻanautolu naʻe fakatokoto ʻe fetuku.
AMO 6:8 “Kuo fuakava ʻa Sihova ʻi heʻene ʻafio,” ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “ʻoku ou fehiʻa ki he lelei ʻo Sēkope, pea fākaliliʻa ki hono ngaahi fale fakaʻeiki; ko ia te u tukuange ʻae kolo mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai.
AMO 6:9 Pea ʻe pehē, ka ai ha kau tangata ʻe toko hongofulu kuo tuku ʻi he fale ʻe taha, te nau mate.
AMO 6:10 “ʻE toʻo ʻae tangata ʻe heʻene tuʻasina, pea mo ia ne tutu ia, ke ʻomi ʻae ngaahi hui mei he fale, pea te ne pehē kiate ia ʻoku ʻi he veʻe fale, ‘ʻOku ai ha taha mo koe?’ Pea te ne pehē, ‘ʻIkai.’ Pea te ne toki pehē, ‘ʻOua te ke lea: he ʻoku tapu ke takua ʻae huafa ʻo Sihova.’
AMO 6:11 “Koeʻuhi, vakai, ʻoku fekau ʻe Sihova, pea te ne taaʻi ʻae fale lahi ke avaava, pea mo e fale siʻi ke mafahifahi.
AMO 6:12 ‌ʻE lele koā ʻae fanga hoosi ʻi he funga maka? ʻE ai ha taha te ne toho huo ai ʻaki ʻae fanga pulu? He kuo mou liliu ʻae fakamaau ko e ʻahu, pea ko e fua ʻoe angatonu ko e hemiloki:
AMO 6:13 ‌ʻAkimoutolu ʻoku fiefia ʻi he meʻa noa pe, pea lea pehē, ‘ʻIkai kuo tau maʻu ʻae nifo, ʻi hotau mālohi pe?’”
AMO 6:14 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, “Vakai; te u fokotuʻu kiate kimoutolu ha puleʻanga, ʻe fale ʻo ʻIsileli; pea te nau fakamamahi ʻakimoutolu mei he hūʻanga ki Hamati ʻo aʻu ki he vaitafe ʻoe toafa.”
AMO 7:1 ‌ʻOku pehē hono fakahā mai kiate au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua; pea vakai, naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi heʻe ʻi he kamataʻanga ʻoe tupu hake ʻae taʻu tokamui; pea vakai, ko e tokamui ia hili ʻae tuʻusi maʻa e tuʻi.
AMO 7:2 Pea naʻe hoko, hili ʻenau kai ʻo ʻosi ʻae mohuku ʻoe fonua, pea ne u pehē, “ʻE Sihova ko e ʻOtua, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke fakamolemole: ʻe toetuʻu ʻa Sēkope ia hai? He ʻoku siʻi ia.”
AMO 7:3 Naʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi he meʻa ni: ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻikai hoko ia.”
AMO 7:4 ‌ʻOku pehē hono fakahā mai kiate au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua; pea vakai, naʻe ui ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ke tau ʻaki ʻae afi, pea naʻa ne kai ʻae moana lahi, pea ne folo ʻae vahe ʻe taha?
AMO 7:5 Pea naʻaku toki pehē, ʻE Sihova ko e ʻOtua, “ʻOku ou kole kiate koe ke tuku ʻā: ʻe toetuʻu ʻa Sēkope ʻia hai? He ʻoku siʻi ia.”
AMO 7:6 Naʻe fakatomala ʻa Sihova ʻi he meʻa ni: ʻoku pehē ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua, “ʻE ʻikai hoko eni foki.”
AMO 7:7 ¶ Naʻe pehē ʻene fakahā mai ia kiate au: pea vakai, naʻe tuʻu ʻae ʻEiki ʻi he fukahi ʻā naʻe ngaohi ki he afo fuofua, pea naʻe ʻai ʻae afo fuofua ʻi hono nima.
AMO 7:8 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “ʻAmosi, ko e hā ʻoku ke mamata ai?” Pea naʻaku pehē, “Ko e afo fuofua.” Pea ne pehē ʻe he ʻEiki, “Vakai, te u ʻai ʻae afo fuofua ki he lotolotonga ʻo hoku kakai ko ʻIsileli: ʻikai te u toe laka ʻiate kinautolu:
AMO 7:9 Pea ʻe lala ʻae ngaahi potu māʻolunga ʻo ʻAisake, pea ʻe ngaongao ʻae ngaahi falelotu ʻo ʻIsileli; pea te u tuʻu hake mo e heletā ki he fale ʻo Selopoami.”
AMO 7:10 ¶ Pea ne toki fekau ʻe ʻAmasia ko e taulaʻeiki ʻi Peteli, kia Selopoami ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, “Kuo angatuʻu ʻa ʻAmosi kiate koe ʻi he lotolotonga ʻoe fale ʻo ʻIsileli: ʻe ʻikai faʻa kātaki ʻe he fonua ʻa ʻene ngaahi lea kotoa pē.
AMO 7:11 Koeʻuhi ʻoku pehē ʻe ʻAmosi, ‘ʻE mate ʻa Selopoami ʻi he heletā, pea ko e moʻoni ʻe taki pōpula ʻa ʻIsileli mei honau fonua ʻonautolu.’”
AMO 7:12 Pea ne pehē foki ʻe ʻAmasia kia ʻAmosi, “ʻA koe ʻoku mamata meʻa, ʻalu, puna atu ki he fonua ʻo Siuta, pea kai ai ʻae mā, mo kikite ai:
AMO 7:13 Kae ʻoua naʻa toe kikite ʻi Peteli he ko e falelotu ia ʻoe tuʻi, pea ko e nofoʻanga ʻoe tuʻi.”
AMO 7:14 ¶ Pea naʻe tali ʻe ʻAmosi, ʻo ne pehē kia ʻAmasia, “Naʻe ʻikai ko e palōfita au, pe ko e foha ʻo ha palōfita; ko e tangata tauhimanu au, pea ko e tānaki [au ]ʻoe fua ʻoe sukamino:
AMO 7:15 Pea naʻe ʻave au ʻe Sihova ʻi heʻeku muimui ki he fanga manu, pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, ‘ʻAlu, ʻo kikite ki hoku kakai ko ʻIsileli.’
AMO 7:16 ¶ Pea ko eni, fanongo koe ki he folofola ʻa Sihova: ʻoku ke pehē, ‘ʻOua naʻa kikite ki ʻIsileli, pea ʻoua naʻa tō [hoʻo lea ]ki he fale ʻo ʻAisake.’
AMO 7:17 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; ‘ʻE hoko ho uaifi ko e fefine feʻauaki ʻi he kolo, pea ko ho ngaahi foha mo ho ngaahi ʻofefine, ʻe tō ʻi he heletā, pea ʻe vahevahe ho fonua ʻaki ʻae afo; pea te ke mate ʻi ha fonua pani ʻuli: pea ʻe ʻalu moʻoni ʻa ʻIsileli mei hono fonua ki he pōpula.’”
AMO 8:1 ‌ʻOku pehē hono fakahā mai kiate au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua: pea vakai, ko e kato fuaʻi ʻakau ʻoe faʻahitaʻu mafana.
AMO 8:2 Pea naʻa ne pehē, “ʻAmosi, Ko e hā ʻoku ke mamata ai?” Pea u pehē, “Ko e kato fuaʻi ʻakau ʻoe faʻahitaʻu mafana.” Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Kuo hoko hono ngataʻanga ki hoku kakai ko ʻIsileli; ʻe ʻikai te u toe laka ʻiate kinautolu.”
AMO 8:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻE hoko ʻae ngaahi hiva ʻoe fale tapu, ko e tangi fakalōloa ʻi he ʻaho ko ia: ʻe lahi ʻae ʻangaʻanga ʻi he potu kotoa pē; ʻe lī ʻakinautolu kituʻa ʻi he fakalongo pē.
AMO 8:4 Fanongo eni, ʻakimoutolu ʻoku folo hifo ʻae paea, ʻio, ke fakaʻosi ʻae kakai masiva mei he fonua,
AMO 8:5 ‌ʻO pehē, ‘ʻE ʻosi ʻafē ʻae māhina foʻou, ka tau fakatau koane? Pea mo e ʻaho tapu, ka tau vakili ʻae uite, ʻo fakasiʻisiʻi ʻae efa, pea fakalahi ʻae sikeli, pea fakakehe ʻae meʻa fua tautau ʻi he kākā?
AMO 8:6 Pea ke tau fakatau ʻae kakai masiva ʻaki ʻae siliva, pea mo e paea ʻaki ha topuvaʻe: pea ke fakatau ʻae uite kovi?’”
AMO 8:7 Kuo fuakava ʻaki ʻe Sihova ʻae lelei ʻo Sēkope, “Ko e moʻoni ʻe ʻikai ngalo ʻiate au ʻenau ngaahi ngāue ʻo lauikuonga.
AMO 8:8 ‌ʻIkai ʻe tetetete ʻae fonua koeʻuhi ko eni, pea taki taha tangi ʻaia ʻoku nofo ʻi ai? Pea ʻe tupu kātoa ia ʻo hangē ko e lōmaki; pea ʻe lī ia kituʻa ʻo melemo, hangē ko e malofa ʻi ʻIsipite.
AMO 8:9 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia, te u pule ke tō ʻae laʻā ʻi he hoʻatāmālie, pea te u fakapoʻuliʻi ʻa māmani ʻi he kei ʻaho ʻaupito:
AMO 8:10 Pea te u liliu hoʻomou ngaahi kātoanga ko e tangi, pea mo hoʻomou hiva kotoa pē ki he tangilāulau; pea te u ʻomi ʻae tauangaʻa ki homou kongaloto kotoa pē, pea ʻe tekefua ʻae ʻulu kotoa pē; pea te u ngaohi ia ke hangē ko e tangi koeʻuhi ko e pele pe taha, pea ko hono ngataʻanga ke hangē ko e ʻaho ʻoe mamahi kona.
AMO 8:11 Vakai, ʻoku hoko ʻae ngaahi ʻaho,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko e ʻOtua, “ʻAia te u fekau ʻae honge ki he fonua, kae ʻikai ko e honge mā, pe ko e fieinu vai, ka ko e fanongo ki he ngaahi folofola ʻa Sihova:
AMO 8:12 Pea te nau ʻāuhē mei he tahi ki he tahi, pea mei he tokelau ki hahake, te nau lele fano pe ke kumi ʻae folofola ʻa Sihova, ka ʻe ʻikai te nau ʻilo ia.
AMO 8:13 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe pongia ʻae kau taʻahine hoihoifua, mo e kau talavou ʻi he fieinu.
AMO 8:14 Ko kinautolu ʻoku fuakava ki he angahala ʻa Samēlia, pea lea pehē, ‘ʻOku moʻui ho ʻotua, ʻe Tani;’ pea ‘Ko e anga ʻo Peasipa ʻoku moʻui;’ te nau tō, pea ʻe ʻikai te nau toetuʻu ʻo lauikuonga.”
AMO 9:1 Naʻa ku mamata kia Sihova naʻe ʻafio mei he feilaulauʻanga: pea naʻa ne pehē, “Taaʻi ʻae ʻakau fakalava ʻoe matapā, kae lulululu hono pou; pea taaʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau ʻulu; pea te u tāmateʻi ʻae tomui ʻokinautolu ʻaki ʻae heletā: ko ia ʻoku hola ʻe ʻikai te ne hao, pea ko ia ʻoku hao ʻe ʻikai fakamoʻui ia.
AMO 9:2 Neongo ʻoku nau keli hifo ki heli, ʻe maʻu ʻakinautolu mei ai ʻe hoku nima; neongo ʻoku nau kaka hake ki he langi, te u ʻomi ʻakinautolu ki lalo:
AMO 9:3 Neongo ʻoku nau fufū ʻakinautolu ʻi he funga ʻo Kameli, te u kumi pea ʻave ʻakinautolu mei ai; pea neongo ʻoku nau fufū mei hoku ʻao ʻi he kilisi tahi, te u fekau mei ai ʻae ngata, pea te ne ʻuusi ʻakinautolu:
AMO 9:4 Pea neongo ʻoku nau ʻalu pōpula ʻi he ʻao ʻo honau ngaahi fili, te u fekau mei ai ʻae heletā, pea te ne tāmateʻi ʻakinautolu: pea te u hanga hoku fofonga kiate kinautolu ke kovi, pea ʻikai ke lelei.”
AMO 9:5 Pea ko e ʻEiki, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ko ia ia ʻoku ala ki he fonua, pea ʻe vai ia, pea ko kinautolu ʻoku nofo ai te nau tangi; pea ʻe tupu ia hangē ha lōmaki: pea ʻe melemo hifo, hangē ko e malofa ʻi ʻIsipite.
AMO 9:6 Ko ia ia ʻoku langa hono ngaahi fale fata ʻi he langi, pea kuo tānaki ʻene kautau ʻi māmani; ʻaia ʻoku ne ui ʻae ngaahi vai ʻoe tahi, pea ne huaʻi ia ʻi he funga ʻoe fonua: ko Sihova hono huafa.
AMO 9:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai ʻoku mou hangē ko e fānau ʻae kakai ʻItiopea kiate au, ʻE fānau ʻa ʻIsileli? ʻIkai naʻaku ʻomi ʻa ʻIsileli mei he fonua ko ʻIsipite? Pea mo e Filisitia mei Kafitoli, pea mo e kau Silia mei Kili?
AMO 9:8 Vakai, ko e fofonga ʻoe ʻEiki ko e ʻOtua, ʻoku ʻi he puleʻanga angahala, pea te u fakaʻauha ia mei he funga fonua; ka ʻe ʻikai ʻauha ʻaupito ʻae fale ʻo Sēkope, ʻoku pehē ʻe Sihova.
AMO 9:9 Koeʻuhi, vakai, te u fakatanga ʻae fale ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi puleʻanga, hangē ʻoku fakatanga ʻae koane ʻi he meʻa fakatanga, ka ʻe ʻikai tō ha foʻi tenga ki he kelekele.
AMO 9:10 ‌ʻE mate ʻi he heletā ʻae kau angahala kotoa pē ʻa hoku kakai, ʻoku lea pehē, ‘ʻE ʻikai moʻua pe taʻofi ʻakitautolu ʻe he kovi.’
AMO 9:11 ‌ʻI he ʻaho ko ia te u toe langa ʻae fale fehikitaki ʻo Tevita ʻaia kuo hinga, pea tāpuni ʻae ngaahi ava ʻo ia; pea te u toe fokotuʻu ʻae ngaahi meʻa kuo holoki, pea te u langaʻi ia ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa:
AMO 9:12 Koeʻuhi ke nau maʻu ʻae toenga ʻo ʻItomi, pea mo e hiteni kotoa pē, ʻoku ui ʻaki hoku huafa:” ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻaia ʻoku fai eni:
AMO 9:13 “Vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku hoko ʻae ngaahi ʻaho, ʻe maʻu atu ʻe he tangata tauhi huo toho ʻae tangata tuʻusi, pea ko ia ʻoku malaki ʻae kālepi, ʻaia ʻoku tūtuuʻi ʻae tenga; pea ʻe toʻiʻi ʻae uaine melie ʻe he ngaahi moʻunga, pea ʻe vai ʻae ngaahi tafungofunga kotoa pē:
AMO 9:14 Pea te u toe ʻomi ʻae pōpula ʻo hoku kakai ko ʻIsileli, pea te nau toe langa ʻae kolo naʻe lala, pea nofo ai; pea te nau tō ngoue vaine, pea inu ʻae uaine ʻo ia; te nau ngoue foki, pea kai hono fua.
AMO 9:15 Pea te u tō ʻakinautolu ʻi honau fonua, pea ʻe ʻikai toe taʻaki ʻakinautolu mei he fonua, ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ko ho ʻOtua.
OBA 1:1 Ko e meʻa hā mai kia ʻOpataia. ʻOku pehē ʻae ʻEiki ko e ʻOtua ki ʻItomi; Kuo tau fanongo ki ha ongoongo meia Sihova, pea kuo ʻalu ha tangata talafekau ki he kakai hiteni, “Mou tuʻu, pea te tau tuʻu hake kiate ia ke tau.
OBA 1:2 Vakai, kuo u fakasiʻisiʻi koe ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni: ʻoku lahi ho manukiʻi.
OBA 1:3 ¶ Kuo kākaaʻi koe ʻe he laukau ʻa ho loto, ʻa koe ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻanaʻi maka, pea ʻoku māʻolunga ho nofoʻanga; ʻaia ʻoku pehē ʻi hono loto, ‘Ko hai ʻe fakahifo au ki lalo ki he kelekele?’”
OBA 1:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Neongo ʻoku ke hakeakiʻi koe ʻo hangē ko e ʻikale, pea ʻoku ke fokotuʻu ho pununga ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi fetuʻu, ka te u fakahifo koe mei ai.
OBA 1:5 He ka ne haʻu kiate koe ʻae kau kaihaʻa, ʻae kau kaihaʻa ʻi he pō, (ʻoiauē ho motuhi!) ʻIkai te nau kaihaʻasi ke ʻoua ke lahi ʻenau meʻa? Ka ne haʻu kiate koe ʻae kau toli kālepi, ʻikai kuo nau fakatoe ha ngaahi kālepi?
OBA 1:6 ‌ʻOiauē hono vakili ʻoe ngaahi meʻa ʻa ʻIsoa! Hono hakule ʻo ʻene ngaahi meʻa fufū!
OBA 1:7 Ko e kau tangata kotoa pē naʻe kau fakataha mo koe, kuo nau ʻomi koe ʻo aʻu ki he mata fonua, kuo kākaaʻi koe ʻe he kau tangata naʻe melino mo koe, pea kuo ikuʻi koe; ʻakinautolu naʻe kai ho mā kuo nau ʻai ʻae tauhele ʻi lalo ʻiate koe: ʻoku ʻikai siʻi ha poto ʻiate ia.”
OBA 1:8 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻIkai te u fakaʻauha ʻi he ʻaho ko ia ʻae kau tangata poto mei ʻItomi, pea mo e ʻilo mei he moʻunga ʻo ʻIsoa?
OBA 1:9 Pea ʻe ilifia hoʻo kau tangata mālohi, ʻe Timani, koeʻuhi ke ʻauha ʻi he tāmate ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he moʻunga ʻo ʻIsoa.
OBA 1:10 ¶ Koeʻuhi ko hoʻo fai fakamālohi ki ho tokoua ko Sēkope, ʻe ʻufiʻufi ʻaki koe ʻae mā, pea te ke ʻauha ʻo lauikuonga.
OBA 1:11 ‌ʻI he ʻaho ko ia naʻa ke tutuʻu mo e faʻahi ʻe taha, ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻave pōpula ʻe he kakai muli ʻa ʻene ngaahi kongakau, pea naʻe hū ʻae kau muli ki hono ngaahi matapā, pea nau talotalo ki Selūsalema, ko koe naʻa ke hangē ko e tokotaha ʻokinautolu.
OBA 1:12 Ka naʻe ʻikai totonu hoʻo sio ki he ʻaho ʻo ho tokoua, ʻi he ʻaho ko ia naʻa ne hoko ko e muli; pea naʻe ʻikai totonu hoʻo vikiviki ki he fānau ʻa Siuta ʻi he ʻaho ʻo honau fakaʻauha; pea naʻe ʻikai totonu hoʻo lea fielahi ʻi he ʻaho ʻo ʻenau mamahi.
OBA 1:13 Naʻe ʻikai totonu hoʻo hū ʻi he matapā ʻo hoku kakai, ʻi he ʻaho ʻo ʻenau tuʻutāmaki; ʻio, naʻe ʻikai totonu hoʻo sio ki heʻenau mamahi ʻi he ʻaho ʻo ʻenau tuʻutāmaki, pe ala ki heʻenau koloa ʻi he ʻaho ʻo ʻenau tuʻutāmaki;
OBA 1:14 Pea naʻe ʻikai totonu hoʻo tutuʻu ʻi he mangaʻi hala, ke motuhi ʻakinautolu ʻi ai naʻe hao; pea naʻe ʻikai totonu hoʻo tukuange ʻakinautolu ʻi ai, naʻe toe ʻi he ʻaho ʻoe mamahi.
OBA 1:15 He ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova ki he kakai hiteni; ʻo hangē ko ia kuo ke fai ʻe fai pehē kiate koe: ʻe foki mai hoʻo totongi ki ho ʻulu ʻoʻou.
OBA 1:16 Hangē kuo mou inu ʻi hoku moʻunga tapu, ʻe pehē ʻae inu maʻuaipē ʻe he hiteni kotoa pē, ʻio, te nau inu mo folo hifo, pea te nau hoko ʻo hangē ko e kakai naʻe ʻikai.
OBA 1:17 ¶ Ka ʻe ʻi ai ʻae fakahaofi ʻi he moʻunga ko Saione, pea mo e māʻoniʻoni; pea ʻe maʻu ʻe he fale ʻo Sēkope ʻa honau tofiʻa.
OBA 1:18 Pea ʻe hoko ʻae fale ʻo Sēkope ko e afi, pea mo e fale ʻo Siosefa ko e ulo afi, pea ko e fale ʻo ʻIsoa ko e veve, pea te nau vela ʻiate kinautolu, mo fakaʻauha kinautolu; pea ʻe ʻikai toe ha niʻihi ʻi he fale ʻo ʻIsoa,” he kuo folofola pehē ʻe Sihova.
OBA 1:19 Pea ʻe maʻu ʻekinautolu ʻoe potu tonga ʻae moʻunga ʻo ʻIsoa; pea ko kinautolu ʻoe toafa, ʻae kakai Filisitia, pea te nau maʻu ʻae ngaahi ngoue ʻo ʻIfalemi, mo e ngaahi ngoue ʻo Samēlia: pea ʻe maʻu ʻe Penisimani ʻa Kiliati.
OBA 1:20 Pea ʻe maʻu ʻe he kau pōpula ʻi he kau tau ni ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, [ʻae fonua ]ʻoe kakai Kēnani ʻo aʻu ki Salefati; pea ʻe maʻu ʻe he kau pōpula ʻo Selūsalema, ʻaia ʻoku ʻi Sefalati, ʻae ngaahi kolo ʻoe potu tonga.
OBA 1:21 Pea ʻe ʻalu hake ʻae kau fakamoʻui ki he moʻunga ko Saione, ke fakamaau ʻae moʻunga ʻo ʻIsoa; pea ʻe hoko ia ko e puleʻanga ʻo Sihova.
JON 1:1 Ko eni, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Siona, ko e foha ʻo ʻAmitai, ʻo pehē,
JON 1:2 “Tuʻu hake ʻo ʻalu ki Ninive, ʻae kolo lahi ko ia, pea ke kalanga ki ai; he kuo aʻu hake ki hoku ʻao ʻa ʻenau angahala.”
JON 1:3 Ka naʻe tuʻu hake ʻa Siona ke hola ki Tasisi mei he ʻao ʻo Sihova, pea ne ʻalu hifo ai ki Sopa; pea naʻa ne ʻilo ai ʻae vaka, naʻe te u folau ki Tasisi; ko ia naʻa ne ʻatu ki ai ʻae totongi, ʻo ne ʻalu ai, ko ʻene ʻalu mo kinautolu ki Tasisi, mei he ʻao ʻo Sihova.
JON 1:4 ¶ Ka naʻe tuku atu ʻe Sihova ʻae fuʻu matangi ki he tahi, pea naʻe havili ʻaupito ʻi he vaha, pea ko ia naʻe hangē ka maumau ʻae vaka.
JON 1:5 Pea naʻe toki manavahē ʻae kau vaka, pea naʻe taki taha tangi ki hono ʻotua, pea naʻe tolo kotoa pē ʻae meʻa ʻi he vaka, koeʻuhi ke maʻamaʻa. Ka kuo ʻalu hifo ʻa Siona ki he kaokao ʻoe vaka; pea naʻa ne tokoto, ʻo mohe maʻu.
JON 1:6 Ko ia ne haʻu ai kiate ia ʻae ʻeiki vaka ʻo ne pehēange kiate ia, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻo hoʻo pehē, ʻa koe ʻoku mohe? Tuʻu hake, ui ki ho ʻOtua ʻoʻou, heiʻilo ʻe manatuʻi ʻakitautolu ʻe he ʻOtua, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau mate.”
JON 1:7 Pea naʻa nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu, “Ko eni ke tau fai ha talotalo, koeʻuhi ke tau ʻilo pe ko hai ia kuo hoko ai ʻae kovi ni kiate kitautolu.” Pea naʻa nau talotalo, pea totonu ʻae talotalo kia Siona.
JON 1:8 Pea naʻa nau pehē ai kiate ia, “ʻOku mau kole kiate koe, fakahā mai pe ko e hā ʻae meʻa kuo hoko ai ʻae kovi ni kiate kitautolu; Ko e hā hoʻo ngāue ʻaʻau? Pea kuo ke haʻu koe mei fē? Ko fē ʻia ho fonua? Pea ʻoku ke ʻoe kakai fē?”
JON 1:9 Pea naʻa ne pehēange kiate kinautolu, “Ko e tangata Hepelū au; pea ʻoku ou manavahē kia Sihova ko e ʻOtua ʻoe langi, ʻaia kuo ne ngaohi ʻae tahi, pea mo e fonua mōmoa.”
JON 1:10 Pea naʻe toki tō ai ʻae manavahē lahi ki he kau tangata, mo nau pehē kiate ia. “Ko e hā kuo ke fai ai ʻae meʻa ni?” He naʻe ʻilo ʻe he kau tangata ʻa ʻene hola mei he ʻao ʻo Sihova, he naʻa ne fakahā ia kiate kinautolu.
JON 1:11 ¶ Ko ia naʻa nau pehē ai kiate ia, “Ko e hā te mau fai kiate koe, koeʻuhi kae laolao ʻae tahi kiate kitautolu?” He naʻe hou ʻae tahi, pea havili lahi.
JON 1:12 Pea ne pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou hiki hake au, pea lī au ki tahi; ko ia ia ʻe laolao ai ʻae tahi kiate kimoutolu: he ʻoku ou ʻilo ko au pe ia kuo hoko ai ʻae fuʻu havili ni kiate kimoutolu.”
JON 1:13 Ka naʻe fekeli mālohi ʻae kau tangata koeʻuhi ke nau lava ki ʻuta: ka naʻe ʻikai te nau faʻa fai: he naʻe hou ʻae tahi, pea havili, pea tokai kiate kinautolu.
JON 1:14 Ko ia naʻa nau tangi ai kia Sihova, ʻo pehē, “ʻOku mau kole kiate koe, ʻE Sihova, ʻoku mau kole kiate koe, ke ʻoua naʻa mau mate, koeʻuhi ko e moʻui ʻae tangata ni; pea ʻoua naʻa tuku kiate kimautolu ʻae toto ʻoe taʻehalaia: he ko koe, ʻE Sihova, kuo ke fai ʻe koe ʻa hoʻo faʻiteliha.”
JON 1:15 Ko ia ne nau toʻo hake ʻa Siona, pea lī atu ia ki tahi: pea naʻe ngata ai leva ʻae hou ʻae tahi.
JON 1:16 Pea ne toki manavahē lahi ʻaupito ʻae kau tangata kia Sihova, pea naʻa nau fai ʻae feilaulau kia Sihova, mo nau fai ʻae ngaahi fuakava.
JON 1:17 Ka ko eni, naʻe teuteu ʻe Sihova ʻae fuʻu ika ke ne folo hifo ʻa Siona. Pea naʻe ʻaho tolu mo pō tolu ʻa Siona ʻi he kete ʻoe ika.
JON 2:1 Ko ia naʻe lotu ai ʻa Siona kia Sihova ko hono ʻOtua mei he kete ʻoe ika.
JON 2:2 ‌ʻO ne pehē, “Naʻaku tangi ʻi heʻeku mamahi kia Sihova, naʻa ne ongoʻi au; naʻaku tangi mei he loto faʻitoka, pea naʻa ke ongoʻi hoku leʻo.
JON 2:3 He ko koe naʻa ke lī au ki he loloto, ki loto tahi; naʻaku ʻi he loto moana: pea naʻe melemo hifo au ʻi hoʻo ngaahi ngalu pea mo hoʻo ngaahi peau.
JON 2:4 Ko ia ne u pehē ai, ‘kuo liʻaki atu au mei ho ʻao; ka neongo ia, te u toe sio ki ho fale tapu māʻoniʻoni.’
JON 2:5 Naʻe kāpui au ʻe he ngaahi vai, ʻio, ʻo aʻu ki hoku laumālie: naʻe kāpui takatakai au ʻe he loloto, naʻe takatakai ʻae limu ʻi hoku ʻulu.
JON 2:6 Naʻaku ʻalu hifo ki he tefito ʻoe ngaahi moʻunga: pea naʻe takatakai au ʻe he mālohi ʻoe māmani ʻo taʻengata; ka neongo ia, kuo ke ʻomi ʻa ʻeku moʻui mei he fakaʻauha, ʻe Sihova ko hoku ʻOtua.
JON 2:7 “ʻI heʻene pongia hoku laumālie ʻiate au naʻaku manatu kia Sihova; pea naʻe ʻaʻau atu kiate koe ʻa ʻeku kole, ki ho ʻafioʻanga māʻoniʻoni.
JON 2:8 Ko kinautolu ʻoku tokanga ki he ngaahi vaʻinga loi, ʻoku nau siʻaki pe ʻekinautolu ʻa honau ʻalo ʻofeina.
JON 2:9 Ka ko au te u feilaulau ʻaki kiate koe ʻae leʻo ʻoe fakafetaʻi; te u fai ʻaia kuo u fuakava ki ai. ʻOku meia Sihova ʻae fakamoʻui.”
JON 2:10 ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ki he ika, pea naʻa ne puʻaki atu ʻa Siona ki he fonua mōmoa.
JON 3:1 Pea naʻe toe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Siona, ko hono liunga ua, ʻo pehē,
JON 3:2 “Tuʻu hake, pea ke ʻalu ki Ninive, ʻae kolo lahi ko ia, pea ke malangaʻaki ʻi ai ʻae lea te u fekau kiate koe.”
JON 3:3 Ko ia ne tuʻu hake ai ʻa Siona, pea ne ʻalu ki Ninive, ʻo hangē ko e folofola mai ʻa Sihova. Pea ko Ninive ko e fuʻu kolo lahi ʻaupito ia, ʻo feʻunga mo e fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu.
JON 3:4 Pea naʻe kamata hū ʻa Siona ki he kolo ʻi he fononga ʻoe ʻaho ʻe taha, mo ʻene kalanga ʻo pehē, “ʻOku toe ʻae ʻaho ʻe fāngofulu, pea ʻe fakaʻauha ʻa Ninive.”
JON 3:5 Ko ia naʻe tui ai ʻae kakai ʻo Ninive ki he ʻOtua, pea fanongonongo ʻae ʻaukai, mo nau ai ʻae tauangaʻa, ʻo fai mei he kakai māʻolunga ʻo aʻu kiate ia naʻe siʻi hifo taha ʻiate kinautolu.
JON 3:6 He naʻe ʻomi hono fakahā ki he tuʻi ʻo Ninive, pea ne tuʻu hake ia mei hono nofoʻanga, ʻo ne toʻo hono kofu tōtōlofa mo ne kofuʻaki ʻe ia ʻae tauangaʻa, pea nofo ki lalo ʻi he efuefu.
JON 3:7 Pea naʻa ne fekau ke fanongonongo mo fakahā ʻi Ninive, kuo fono ʻae tuʻi mo ʻene houʻeiki, ʻo pehē, “ʻOua naʻa kamata ha meʻa ʻe ha taha pe ʻe ha manu, ʻe he tauhi, pe ʻe ha fanga manu: ʻoua naʻa nau kai pe te nau inu ha vai
JON 3:8 Kae tuku ke kofuʻaki ʻae tauangaʻa ʻe he tangata, pea mo e manu, pea tangi fakamanavahē ki he ʻOtua: ʻio, ke tafoki taki taha kotoa pē mei hono hala kovi, pea mei he fakamālohi ʻoku ʻi honau nima.
JON 3:9 Ko hai ʻoku ʻilo, naʻa ʻe liliu, pea fakatomala ʻae ʻOtua mo ne fakatafoki atu ʻae kakaha ʻo hono houhau, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau ʻauha?”
JON 3:10 ¶ Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua ki heʻenau ngāue, kuo nau tafoki mei honau hala kovi: pea naʻe liliu ʻae ʻOtua mei he kovi ʻaia naʻa ne pehē te ne fakahoko kiate kinautolu; pea naʻe ʻikai te ne fai ia.
JON 4:1 Ka naʻe mamahi ʻaupito ai ʻa Siona, pea lahi ʻaupito ʻa ʻene ʻita.
JON 4:2 Pea naʻa ne lotu kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻE Sihova ʻoku ou kole kiate koe, ʻikai naʻaku pehē, ʻe pehē pe, ʻi heʻeku kei ʻi hoku fonua? Ko ia ia naʻaku hola leva ai ki Tasisi; he naʻaku ʻilo ko e ʻOtua angaʻofa koe, pea faʻa ʻaloʻofa, ʻo tuai ki he houhau, pea angalelei ʻaupito, mo ke faʻa liliu mei he kovi.
JON 4:3 Ko ia ko eni, ʻe Sihova ʻoku ou kole kiate koe toʻo ʻa ʻeku moʻui meiate au, he ʻoku lelei lahi kiate au ke u mate ʻi heʻeku moʻui.”
JON 4:4 ¶ Pea naʻe toki folofola ʻa Sihova, “ʻOku lelei koā ʻa hoʻo ʻita?”
JON 4:5 Ko ia naʻe mahuʻi atu ʻa Siona mei he kolo, pea ne nofo ki he potu fakahahake ʻoe kolo, pea naʻa ne ngaohi ʻi ai! ʻae fale louʻakau, pea ne nofo ia ʻi lalo ʻi hono malumalu, ko ʻene tatali kaeʻoua ke ne mamata pe ko e hā ʻe hoko ki he kolo.
JON 4:6 Pea naʻe teuteu ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻae ʻakau, mo ne ngaohi ia ke tupu hake ʻo fakamalumalu ʻa Siona, koeʻuhi ke malu ai hono ʻulu, ke ʻoua naʻa ne mamahi. Ko ia naʻe fiefia ʻaupito ʻa Siona koeʻuhi ko e ʻakau.
JON 4:7 Ka ʻi he hoko ki he pongipongi ʻoe ʻaho ʻe taha, naʻe teuteu ʻe he ʻOtua ʻae kelemutu, pea ne maumauʻi ʻae ʻakau, pea mae ai ia.
JON 4:8 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene hopo hake ʻae laʻā, naʻe teuteu ʻe he ʻOtua ʻae matangi vela mei he potu hahake; pea ne vela hifo ʻae laʻā ki he ʻulu ʻo Siona, ko ia ne pongia ai ia, pea naʻa ne holi ʻi hono loto ke ne mate, ʻo ne pehē, “ʻOku lelei hake ʻeku mate ʻi heʻeku moʻui.”
JON 4:9 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia Siona, “ʻOku lelei koā ʻa hoʻo ʻita koeʻuhi ko e ʻakau?” Pea naʻa ne pehē, “ʻOku ou tonuhia ʻi heʻeku ʻita, ʻo aʻu ki he mate.”
JON 4:10 Pea naʻe toki pehē ʻe Sihova, “Kuo ke ʻofa mamahi ki he ʻakau, ʻaia naʻe ʻikai te ke ngāue ki ai pe te ke fakatupu; ʻaia ne tupu hake ʻi he pō ʻe taha, pea mate ʻi he pō ʻe taha:
JON 4:11 Pea ʻoku ʻikai totonu koā ʻa ʻeku fakamoʻui ʻa Ninive, ʻae kolo lahi ko ia, ʻaia ʻoku nofo ai ʻae kakai tokolahi hake ʻi he toko ono mano, ʻoku ʻikai faʻa ʻilo honau nima toʻomataʻu mei honau nima toʻohema; pea ʻi ai mo e fanga manu lahi ʻaupito?”
MIC 1:1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kia Maika, ko e tangata Molesi, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sotami, mo ʻAhasi, mo Hesekaia, ko e ngaahi tuʻi ʻo Siuta, ʻaia naʻa ne mamata ai naʻe kau ki Samēlia mo Selūsalema.
MIC 1:2 Fanongo ʻakimoutolu ʻae kakai kotoa pē; fakafanongo ʻe māmani, mo ia kotoa pē ʻoku ʻi ai: pea tuku ke talatalaakiʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua, ko e ʻEiki mei hono fale tapu.
MIC 1:3 He vakai, ʻoku hāʻele mai ʻa Sihova mei hono potu, pea te ne hāʻele mai mo tuʻu ʻi he potu māʻolunga ʻo māmani.
MIC 1:4 Pea ʻe vela ʻo vai ʻae ngaahi moʻunga ʻi lalo ʻiate ia, pea ʻe mafahi ʻae ngaahi teleʻa, hangē ko e pulu ʻi he ʻao ʻoe afi, pe hangē ko e vai ʻoku lilingi ʻi ha potu tahifohifo.
MIC 1:5 “ʻOku hoko ʻae ngaahi meʻa ni, koeʻuhi ko e angahala ʻa Sēkope, pea koeʻuhi ko e ngaahi hia ʻae fale ʻo ʻIsileli. Ko e hā ʻae angahala ʻa Sēkope? ʻIkai ko Samēlia? Pea ko e hā ʻae ngaahi potu Māʻolunga ʻo Siuta? ʻIkai ko Selūsalema?
MIC 1:6 Ko ia te u ngaohi ʻa Samēlia ke hangē ha puke ʻoe ngoue, pea hangē ko e ngaahi vaʻa ʻakau ʻoku tō ʻi he ngoue vaine: pea te u lilingi ʻae ngaahi maka ʻo ia ki he teleʻa, pea te u fakahā ʻa hono ngaahi tuʻunga.
MIC 1:7 Pea ko e ngaahi tamapua kuo tongi ʻi ai, ʻe laiki, pea ko e ngaahi totongi kotoa pē ʻo ia, ʻe tutu ʻaki ʻae afi, pea ko e ngaahi tamapua ko ia te u fakalala: he naʻa ne tānaki ia mei he totongi ʻoe muitau, pea ʻe foki ia ki he totongi ʻoe muitau.”
MIC 1:8 Ko ia te u tangilāulau mo ʻioho, te u ʻalu veteki pe mo telefua: te u tangi ʻo hangē ha fanga siakali, pea tangi mamahi ʻo hangē ko e fanga lulu.
MIC 1:9 He ko hono lavea ʻoku taʻefaʻafakamoʻui; he kuo hoko ia ʻo aʻu ki Siuta, kuo ne hoko ki he matapā ʻo hoku kakai, ʻio, ki Selūsalema.
MIC 1:10 ‌ʻOua naʻa fakahā ia ʻi Kati, ʻoua ʻaupito naʻa mou tangi: ʻi he fale ʻo ʻAfala, ke ke tekefili ʻi he efu.
MIC 1:11 Mole atu ʻa koe ʻoku nofo ʻi Safila, mo e mā ʻa ho telefua: naʻe ʻikai ke hū mai ʻae kakai ʻo Senani ʻi he tangi ʻa Petesili; te ne maʻu meiate kimoutolu ʻa hono tuʻunga.
MIC 1:12 He naʻe tatali ʻamanaki pe ki he lelei ʻae kau nofo ʻi Maloti: ka naʻe hoko ʻae kovi meia Sihova, ki he matapā ʻo Selūsalema.
MIC 1:13 ‌ʻE! ʻA koe ʻoku nofo ʻi Lakisi, noʻotaki ʻae saliote ki he manu veʻe vave: ko e kamataʻanga ia ʻoe angahala ki he ʻofefine ʻa Saione: he ko e ngaahi angahala ʻa ʻIsileli, naʻe ʻilo ʻiate koe.
MIC 1:14 Ko ia te ke ange ʻae ngaahi foaki ki Molesiti-Kati: ʻe hoko ʻae ngaahi fale ʻo ʻAkisipi, ko e loi ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.
MIC 1:15 Ka te u ʻomai ha foha hoko kiate koe, ʻa koe ʻoku nofo ʻi Malesa: te ne haʻu ki ʻAtulami, ko e nāunau ʻo ʻIsileli.
MIC 1:16 Fakatekefua mo kosi koe, koeʻuhi ko hoʻo fānau fakapelepeleʻi; fakalahi ho tula hangē ko e ʻikale; he kuo nau ʻalu ki he pōpula meiate koe.
MIC 2:1 Malaʻia kiate kinautolu ʻoku fakatupu hia, mo filioʻi kovi ʻi honau mohenga! ʻOka maama ʻae pongipongi, ʻoku nau fai ia, koeʻuhi ʻoku ʻi he mālohi ʻa honau nima.
MIC 2:2 Pea ʻoku nau fakaʻamu ki he ngaahi ngoue, pea faʻao fakamālohi ia; mo e ngaahi fale, pea ʻave ia; ʻoku pehē ʻenau fakamālohi ʻae tangata mo hono fale, ʻio, ʻae tangata mo hono tofiʻa.
MIC 2:3 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova; “Vakai, ʻoku ou fakatupu ha kovi ki he fānau ni, ʻaia ʻe ʻikai hao mei ai homou kia: pea ʻe ʻikai te mou ʻalu mo e fielahi; he ʻoku kovi ʻae kuonga ni.
MIC 2:4 ¶ ʻI he ʻaho ko ia, ʻe fokotuʻu ʻe ha taha ha lea fakatātā kiate kimoutolu, pea tangi ʻaki ʻae tangi mamahi, pea pehē, ‘Kuo tau maumau ʻaupito: kuo ne fakakehe ʻae tofiʻa ʻo hoku kakai: ʻa ʻene ʻave ia meiate au! ʻI heʻene tafoki atu, kuo ne vahevahe hotau ngaahi ngoue.’”
MIC 2:5 Ko ia ʻe ʻikai toe kiate koe ha niʻihi, ke lī ha afo ʻi he talotalo ʻi he fakataha ʻo Sihova.
MIC 2:6 ‌ʻOku nau pehē kiate kinautolu ʻoku kikite, “ʻOua naʻa mou kikite:” “ʻE ʻikai te nau kikite kiate kinautolu, pea ʻe ʻikai te nau mā.”
MIC 2:7 ‌ʻA koe kuo ui ko e fale ʻo Sēkope, “ʻOku ʻapiʻapi koā ʻae Laumālie ʻo Sihova? Ko e ngaahi meʻa ni, ko ʻene ngāue? ʻIkai ʻoku hoko lelei ʻa ʻeku ngaahi lea kiate ia ʻoku ʻeveʻeva totonu?”
MIC 2:8 “ʻIo, kuo tuʻu hake ki mui ni ʻa hoku kakai kiate au, hangē ha fili: ʻoku mou hamusi ʻae kofutuʻa mo e kofu loto meiate kinautolu ʻoku ʻalu atu ʻi he melino, hangē ko e kau tangata taʻepoto ki he tau.
MIC 2:9 Kuo mou kapusi ʻae kau fefine ʻo hoku kakai mei honau ngaahi fale lelei; mei heʻenau fānau, kuo mou ʻave hoku nāunau ʻo lauikuonga.
MIC 2:10 Mou tuʻu hake ʻo ʻalu; he ʻoku ʻikai ko homou mālōlōʻanga eni; koeʻuhi ʻoku ʻuli ia ʻe fai ʻae fakaʻauha, ʻio, ʻae fakaʻauha lahi.
MIC 2:11 Kapau ʻoku ai ha tangata ʻoku ʻeveʻeva ʻi he laumālie mo e loi, pea ne pehē, “Te u kikite kiate koe ki he uaine, mo e kava mālohi;” ko e moʻoni ʻe hoko ia ko e palōfita ki he kakai ni.
MIC 2:12 Ko e moʻoni te u tānaki ʻa hoʻo kātoa, ʻe Sēkope; ko e moʻoni te u tānaki ʻae toenga ʻo ʻIsileli; te u fakataha ʻakinautolu, ʻo hangē ko e fanga sipi ʻo Posila, hangē ko e fanga sipi ʻi he lotoʻā sipi: ʻe lahi ʻae patatū ko e meʻa ʻi he [tokolahi ʻoe ]kau tangata.”
MIC 2:13 Kuo ʻalu hake ʻi honau ʻao ʻaia ʻoku fakaava: kuo nau movete mo laka atu ʻi he matapā, pea kuo nau hū ai kituaʻā: pea ʻe muʻomuʻa ʻa honau tuʻi ʻiate kinautolu, pea mo Sihova ʻi honau ʻao.
MIC 3:1 Pea ne u pehē, “ʻOku ou kole, fanongo ʻakimoutolu ʻae kau mātuʻa ʻa Sēkope, pea mo kimoutolu ʻae houʻeiki ʻoe fale ʻo ʻIsileli; ʻikai ʻoku ngali mo kimoutolu ke ʻilo ʻae fakamaau?
MIC 3:2 ‌ʻAkimoutolu ʻoku fehiʻa ki he lelei, kae manako ki he kovi; ʻaia ʻoku fohi honau kili meiate kinautolu, pea mo honau kakano mei honau ngaahi hui.
MIC 3:3 ‌ʻAkimoutolu ʻoku kai ʻae kakano ʻo hoku kakai foki, pea fohi ʻa honau kili meiate kinautolu; pea ʻoku nau fesiʻi honau ngaahi hui, mo tuʻutuʻu fakaikiiki ʻakinautolu, ʻo hangē ka teu ki he kulo, pea hangē ko e kakano ʻi he loto kulo.
MIC 3:4 Pea te nau toki tangi kia Sihova, ka ʻe ʻikai te ne tokangaʻi kinautolu: ko e moʻoni ʻe fakafufū ʻe ia ʻa hono fofonga meiate kinautolu ʻi he kuonga ko ia, ʻo hangē ko ʻenau ngāue kovi ʻi heʻenau ngaahi faianga.”
MIC 3:5 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ki he kau palōfita, ʻaia ʻoku fakahēʻi ʻa hoku kakai; ʻakinautolu ʻoku uʻu ʻaki honau nifo, pea kalanga, “Fiemālie;” pea ko ia ʻoku ʻikai ke ai ki honau ngutu, ʻio, ʻoku nau te u tau kiate ia:
MIC 3:6 “Ko ia ʻe ʻiate kimoutolu ʻae pō, ke ʻoua naʻa mou maʻu ha meʻa hā mai; pea ʻe poʻuli kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou kikite; pea ʻe tō ʻae laʻā ki he kau palōfita, pea ʻe poʻuli ʻae ʻaho kiate kinautolu.
MIC 3:7 Pea ʻe toki mā ʻae kau kikite, pea puputuʻu ʻae kau fakaʻilo meʻa: ʻio, ko e moʻoni, te nau ʻufiʻufi kotoa pē honau loungutu; he ʻoku ʻikai ha tali mei he ʻOtua.
MIC 3:8 Ka ko e moʻoni ʻoku ou pito ʻi he mālohi mei he Laumālie ʻo Sihova, pea mo e fakamaau, mo e faʻa fai, ke fakahā kia Sēkope ʻene hia, pea ki ʻIsileli ʻa ʻene angahala.
MIC 3:9 ‌ʻOku ou kole, fanongo ki ai, ʻakimoutolu ʻae kau mātuʻa ʻi he fale ʻo Sēkope, mo e houʻeiki ʻoe fale ʻo ʻIsileli, ʻaia ʻoku fehiʻa ki he fakamaau, mo liliu ʻae meʻa totonu kotoa pē.
MIC 3:10 ‌ʻOku nau langa ʻa Saione ʻaki ʻae toto, mo Selūsalema ʻi he angahala.
MIC 3:11 Ko e kau mātuʻa ʻi ai ʻoku fakamaau ke maʻu ʻae foaki, pea ko e kau taulaʻeiki ʻo ia ʻoku ako ke maʻu totongi, pea ʻoku kikite ʻae kau palōfita ke maʻu paʻanga; ka ʻoku nau falala kia Sihova, mo pehē, “ʻIkai ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova? ʻE ʻikai ha kovi ʻe hoko kiate kitautolu.”
MIC 3:12 Ko ia, koeʻuhi ko kimoutolu, ʻe keli ʻa Saione ʻo hangē ko e ngoue, pea ʻe hoko ʻa Selūsalema ko e ngaahi tuʻunga, pea mo e moʻunga ʻoe fale, ke hangē ko e ngaahi potu māʻolunga ʻoe vao ʻakau.
MIC 4:1 Ka ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, ʻe fokotuʻumaʻu ʻae moʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻi he tumutumu ʻoe ngaahi moʻunga, pea ʻe hakeakiʻi ia ke māʻolunga ʻi he ngaahi tafungofunga; pea ʻe tafe atu ki ai ʻae kakai.
MIC 4:2 Pea ʻe haʻu ʻae kakai tokolahi mo nau pehē, “Haʻu ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, pea ki he fale ʻoe ʻOtua ʻo Sēkope; pea te ne akonakiʻi ʻakitautolu ʻi hono ngaahi hala, pea te tau ʻeveʻeva ʻi hono ngaahi hala.” He ko e fono ʻe ʻalu atu mei Saione, mo e folofola ʻa Sihova mei Selūsalema.
MIC 4:3 Pea te ne fakamaau ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi kakai, mo valokiʻi ʻae ngaahi puleʻanga mālohi ʻoku mamaʻo atu; pea te nau tuki ʻenau ngaahi heletā, ko e ngaahi huo toho, pea mo ʻenau ngaahi tao, ko e ngaahi hele ʻauhani: ʻe ʻikai hiki ʻe ha puleʻanga ʻae heletā ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai te nau toe ako ki he tau.
MIC 4:4 Ka te nau nofo taki taha ʻae tangata ʻi he malumalu ʻo hono vaine, mo e malumalu ʻo hono fiki; pea ʻe ʻikai ha niʻihi ke fakamanavahēʻi ʻakinautolu: he ko e fofonga ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau kuo ne folofola ai.
MIC 4:5 He ko e kakai kotoa pē ʻe ʻeveʻeva taki taha ʻi he hingoa ʻo hono ʻOtua, pea te mau ʻeveʻeva ʻi he huafa ʻo Sihova ko homau ʻOtua ʻo lauikuonga mo taʻengata.
MIC 4:6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ʻaho ko ia, te u tānaki ʻaia naʻe lotolotoua, pea te u fakataha ʻaia naʻe kapusi kituʻa, pea mo ia kuo u fakamamahi;
MIC 4:7 Pea te u ngaohi ia ko e toenga ʻaia naʻe lotolotoua, pea ko e puleʻanga mālohi ʻaia naʻe siʻaki ki he mamaʻo: pea ʻe pule ʻa Sihova kiate kinautolu ʻi he moʻunga ko Saione, ʻo ngata mei heni, ʻo aʻu ʻo taʻengata.”
MIC 4:8 Pea ko koe, ʻe fale leʻo ʻo Iteli, ko e potu mālohi ʻoe ʻofefine ʻo Saione, ʻe hoko kiate koe, ʻio, ʻae ʻuluaki pule: ʻe hoko ʻae puleʻanga ki he ʻofefine ʻo Selūsalema.
MIC 4:9 Ko eni, ko e hā ʻoku ke tangi kalanga ai? ʻOku ʻikai ha tuʻi kiate koe? Kuo ʻauha hoʻo tangata ako fono? He ko e mamahi kuo ne maʻu koe, ʻo hangē ha fefine langā.
MIC 4:10 ‌ʻIo, te ke mamahi, pea ke feinga ke fāʻeleʻi, ʻe ʻofefine ʻo Saione, ʻo hangē ha fefine ʻoku langā: he ko eni, te ke toki ʻalu atu ʻi he kolo, pea te ke nofo ʻi he ngoue, pea te ke ʻalu, ʻio, ki Papilone; ʻe fakahaofi koe ʻi ai; ʻe huhuʻi koe ʻi ai ʻe Sihova, mei he nima ʻo ho ngaahi fili.
MIC 4:11 Kuo fakataha ni foki ʻae ngaahi puleʻanga kiate koe, ʻaia ʻoku nau pehē, “Ke fakaʻuliʻi ia, pea ke sio hotau mata ki Saione.”
MIC 4:12 Ka ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae ngaahi fakakaukau ʻa Sihova, pea ʻoku ʻikai te nau poto ʻi heʻene ngaahi filioʻi: he te ne tānaki ʻakinautolu ʻo hangē ko e ngaahi ū koane ki he feleoko.
MIC 4:13 Tuʻu, pea ke haha, ʻe ʻofefine ʻo Saione: he te u ngaohi ho nifo, ko e ukamea, mo ho ngeesivaʻe, ko e palasa; pea te ke laiki ʻae ngaahi kakai tokolahi: pea te u fakatapui ki he ʻOtua, ʻenau koloa tupu, mo ʻenau koloa, kia Sihova ʻo māmani kotoa pē.
MIC 5:1 Ko eni, ke ke tānaki fakataha koe ʻi he ngaahi matatau, ʻe ʻofefine ʻoe ngaahi matatau: kuo ne fakanofo mai ʻae tau kiate kitautolu: te nau taaʻi ʻae fakamaau ʻo ʻIsileli, ʻaki ʻae meʻa tā ʻi hono kouʻahe.
MIC 5:2 Ka ko koe Petelihema Efalata, neongo ʻoku ke siʻi hifo ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siuta, ka ʻe haʻu ia meiate koe kiate au, ʻaia ʻe pule ʻi ʻIsileli, ʻaia kuo talu mei muʻa ʻene hāʻele atu, mei he kamataʻanga.”
MIC 5:3 Ko ia te ne tukuange ʻakinautolu, kaeʻoua ke hoko ʻae kuonga ʻe fāʻele ʻaia naʻe langā: pea ʻe toki foki atu ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻae toe ʻo hono kāinga.
MIC 5:4 Pea te ne tuʻu ʻo kai ʻi he mālohi ʻo Sihova, ʻi he nāunau ʻoe huafa ʻo Sihova ko hono ʻOtua; pea te nau nofomaʻu: koeʻuhi ʻe toki hoko ia ʻo lahi, ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.
MIC 5:5 Pea ko e tangata ni ʻe hoko ko e melino; ʻoka hoko mai ʻae ʻAsilia ki hotau fonua, pea ʻoka ne ka laka ia ʻi hotau ngaahi fale fakaʻeiʻeiki, te tau fokotuʻu kiate ia ʻae kau tauhi sipi ʻe toko fitu, mo e kau tangata tuʻu ki muʻa ʻe toko valu.
MIC 5:6 Pea te nau maumau ʻaki ʻae heletā ʻae fonua ʻo ʻAsilia, pea mo e fonua ʻo Nimilote, ʻi hono ngaahi hūʻanga: ʻe pehē ʻene fakahaofi kitautolu mei he ʻAsilia, ʻoka ne ka haʻu ia ki hotau fonua, pea ʻoka ne ka tuʻu ia ʻi hotau ngaahi mata fonua.
MIC 5:7 Pea ko e toenga ʻo Sēkope ʻe ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi kakai, hangē ko e hahau meia Sihova, hangē ko e ʻuha ʻi he mohuku, ʻaia ʻoku ʻikai ke tatali ki he tangata, pe tupu koeʻuhi ko e ngaahi foha ʻoe tangata.
MIC 5:8 Pea ko e toenga ʻo Sēkope ʻe ʻi he lotolotonga ʻoe kau Senitaile, ʻi he haʻohaʻonga ʻoe ngaahi kakai, ʻo hangē ha laione ʻi he lotolotonga ʻoe fanga manu ʻoe vao ʻakau, hangē ha laione mui ʻi he lotolotonga ʻoe fanga sipi; ʻaia, ka ne ka laka atu ia ʻoku ne malaki hifo mo haehae foki, pea ʻe ʻikai ha taha ʻe fakahaofi.
MIC 5:9 ‌ʻE hiki hake ho nima ki ho ngaahi fili, pea ʻe motuhi ho kau fili kotoa pē.
MIC 5:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻE hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u motuhi hoʻo fanga hoosi mei ho lotolotonga, pea te u maumauʻi hoʻo ngaahi saliote.
MIC 5:11 Pea te u motuhi ʻae ngaahi kolo ʻo ho fonua, mo holoki hifo ho ngaahi potu mālohi kotoa pē:
MIC 5:12 Pea te u motuhi mei ho nima ʻae kau fie mana loi, pea ʻe ʻikai te ke kei maʻu ʻae kau kikite loi:
MIC 5:13 Pea mo hoʻo ngaahi tamapua kuo tongi foki te u motuhi, mo hoʻo ngaahi tamapua tuʻumaʻu meiate koe; pea ʻe ʻikai te ke toe lotu ki he ngāue ʻa ho nima.
MIC 5:14 Pea te u taʻaki mei ho lotolotonga ʻae ngaahi vao tapu: ʻe pehē ʻeku fakaʻauha ho ngaahi kolo.
MIC 5:15 Pea te u fai ʻae tautea ʻi he ʻita mo e lili ki he hiteni, ʻi he anga ko ia ʻoku teʻeki ai te nau fanongo ai.”
MIC 6:1 Mou fanongo mai ki he meʻa ʻoku folofola ki ai ʻa Sihova; “Tuʻu hake, pea ke fai ʻi he ʻao ʻoe ngaahi moʻunga, pea ke fanongo ʻae ngaahi tafungofunga ki ho leʻo.
MIC 6:2 Fanongo ʻakimoutolu ʻae ngaahi moʻunga ki he fakamaau ʻae ʻEiki, mo kimoutolu ʻae ngaahi tuʻunga mālohi ʻo māmani; he ʻoku ai ʻae fakamaau ʻae ʻEiki mo hono kakai, pea te ne fakamatala mo ʻIsileli.
MIC 6:3 ‌ʻE hoku kakai, Ko e hā kuo u fai kiate koe? Pea kuo u fakafiuʻi ko e ʻi he hā? Fakamatala mai!
MIC 6:4 He ne u ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite, pea ne u huhuʻi koe mei he fale ʻoe kau tamaioʻeiki, pea ne u fekau ʻa Mōsese, mo ʻElone, mo Miliami ke ʻalu ʻi ho ʻao.
MIC 6:5 ‌ʻE hoku kakai, manatu eni ki he meʻa naʻe fakakaukau ki ai ʻe Pelaki, ko e tuʻi ʻo Moape, pea mo ia naʻe tali ʻaki ʻe Pelami ko e foha ʻo Peoli, mei Sitimi, ʻo aʻu ki Kilikali; koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae māʻoniʻoni ʻa Sihova.”
MIC 6:6 Te u ʻunuʻunu atu mo e ha kia Sihova, mo fakatōmapeʻe au ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua Māʻolunga? Te u ʻalu ki hono ʻao mo e ngaahi feilaulau tutu, mo e fanga ʻuhiki pulu ʻoku taha taʻu?
MIC 6:7 ‌ʻE fiemālie ʻa Sihova ʻi he ngaahi toko afe ʻoe sipitangata, pe ʻi he ngaahi vaitafe lolo ʻe taha mano? ʻE ʻatu ʻeku ʻuluaki, koeʻuhi ko ʻeku ngaahi hia; ʻae fua ʻo hoku sino, koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku laumālie?
MIC 6:8 Kuo ne fakahā kiate koe, ʻe tangata ʻaia ʻoku lelei; pea ko e hā ʻoku ʻamanaki ʻe Sihova ʻiate koe, ka koeʻuhi ke ke fai totonu mo ke loto ki he ʻofa, mo ke ʻaʻeva mo ho ʻOtua ʻi he angavaivai?
MIC 6:9 Ko e leʻo ʻo Sihova ʻoku ui ki he kolo, pea ʻe mamata ki ho huafa [ʻe he tangata ]poto: “Fanongo ʻakimoutolu ki he meʻa tā, pea mo ia kuo ne tuʻutuʻuni ia.
MIC 6:10 ‌ʻOku kei ʻi he fale ʻoe angahala ʻae koloa ʻoe angahala, mo e meʻa fua nounou ʻaia ʻoku fakalielia?
MIC 6:11 Te u lau ʻakinautolu ko e maʻa ka ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi meʻa fakamamafa kākā, pea mo e kato meʻa fakamamafa kākā?
MIC 6:12 He ʻoku pito ʻi he fakamālohi ʻae kau tangata koloaʻia ʻi ai, pea kuo lea loi ʻae kakai ʻo ia; pea ʻoku kākā ʻa honau ʻelelo ʻi honau ngutu.
MIC 6:13 Ko ia foki te u fakamamahiʻi koe ʻi ho faʻa taaʻi, ʻi he ngaohi koe ke lala, koeʻuhi ko hoʻo ngaahi angahala.
MIC 6:14 Te ke kai, ka ʻe ʻikai te ke mākona, pea ʻe ʻi ho lotolotonga ʻa hoʻo fakahifo ki lalo; pea te ke puke ka ʻe ʻikai te ke fakahaofi; pea ko ia ʻoku ke fakahaofi, te u tukuange ki he heletā.
MIC 6:15 Te ke tūtuuʻi ka ʻe ʻikai te ke tuʻusi; te ke malaki ʻae ʻolive, ka ʻe ʻikai te ke takai koe ʻaki ʻae lolo; pea mo e uaine melie, ka ʻe ʻikai te ke inu uaine.
MIC 6:16 He kuo maʻu pe ʻae ngaahi fono ʻa ʻOmili, pea mo e ngaahi ngāue ʻae fale ʻo ʻEhapi, pea ʻoku mou ʻeveʻeva ʻi heʻenau ngaahi fakakaukau; koeʻuhi ke u ngaohi kimoutolu ke lala, pea mo e kakai ʻo ia ko e fakaʻiseʻisa: ko ia te mou fua ai ʻae manuki ʻa hoku kakai.”
MIC 7:1 ‌ʻOiau ʻeku mamahi! He ʻoku ou hangē kuo ʻosi ʻae tānaki ʻoe ngaahi fua ʻoe faʻahitaʻu mafana, hangē ko e toenga kālepi ʻoe toʻukai: ʻoku ʻikai ha fuhinga kālepi ke kai: naʻe holi hoku loto ki he ʻuluaki toʻukai.
MIC 7:2 Kuo ʻauha ʻae kau māʻoniʻoni mei māmani: pea ʻoku ʻikai ha kau angatonu ʻi he kakai: ʻoku nau toitoi kotoa pē ki he toto; ʻoku nau taki taha tuli ʻa hono tokoua mo e kupenga.
MIC 7:3 Koeʻuhi ke nau fai fakamātoato ʻi he kovi ʻaki ʻae ongo nima ʻosi pe, ʻoku ʻeke ʻe he houʻeiki, pea ʻeke mo e fakamaau ki he meʻa foaki; pea mo e tangata māʻolunga ʻoku ne fakahā hono loto kovi pea pehē, ʻoku nau ʻufiʻufi ia.
MIC 7:4 Ko e lelei lahi ʻiate kinautolu ʻoku hangē ko e ʻakau talatala pe: ko ia ʻoku fungani angatonu ʻoku māsila ʻi he ʻa talatala: ʻoku hoko mai ʻae ʻaho ʻo ho kau leʻo, pea mo ho ʻaʻahi; ko eni ʻe hoko ʻenau puputuʻu.
MIC 7:5 ‌ʻOua naʻa mou falala ki he kaumeʻa, ʻoua naʻa mou falala ki ha takimuʻa: leʻohi ʻae matapā ʻo ho ngutu, meiate ia ʻoku faʻaki ki ho fatafata.
MIC 7:6 He ʻoku fakaongokoviʻi ʻe he foha ʻa ʻene tamai; ʻoku tuʻu hake ʻae taʻahine ki heʻene faʻē, ʻae taʻahine ʻi he fono, ki heʻene faʻē ʻi he fono; ko e ngaahi fili ʻoe tangata, ʻae kau tangata ʻi hono fale.
MIC 7:7 Ko ia te u hanga kia Sihova; te u tatali ki he ʻOtua ʻo ʻeku fakamoʻui; ʻe fanongo mai kiate au ʻa hoku ʻOtua.
MIC 7:8 ‌ʻOua naʻa ke viki kiate au, ʻe hoku fili: ʻo kau ka hinga te u toetuʻu hake: ʻo kau ka nofo ʻi he poʻuli, ʻe hoko ʻa Sihova ko e maama kiate au.
MIC 7:9 Te u kātaki ʻae houhau ʻo Sihova, he kuo u fai angahala kiate ia, ke ʻoua ke ne fakamatala maʻaku, mo fai ʻae fakamaau koeʻuhi ko au; te ne ʻomi au ki he maama, pea te u mamata ki heʻene māʻoniʻoni.
MIC 7:10 Pea ʻe toki mamata ai ʻa hoku fili, pea ʻe ʻufiʻufi ʻi he mā ʻaia naʻe pehē mai kiate au, ‘Komaʻā Sihova ko ho ʻOtua?’ ʻE sio ʻa hoku mata kiate ia: ko eni, ʻe malaki hifo ia ʻo hangē ko e pelepela ʻi he ngaahi hala.
MIC 7:11 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe langa ho ngaahi ʻā, ʻi he ʻaho ko ia ʻe hiki ke mamaʻo ʻae fono.
MIC 7:12 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe haʻu ia, ʻio, kiate koe mei ʻAsilia, pea mei he ngaahi kolo kuo teu, pea mei he potu mālohi ʻo aʻu ki he vaitafe, pea mei he tahi ki he tahi, pea mei he moʻunga ki he moʻunga.
MIC 7:13 Ka neongo ia ʻe lala ʻae fonua koeʻuhi ko kinautolu ʻoku nofo ai, ko e fua ʻo ʻenau faianga.
MIC 7:14 Fafangaʻi ʻa hoʻo kakai ʻaki ʻae meʻa tā, ʻae kakai ʻo ho tofiʻa, ʻaia ʻoku nofo ngaongao ʻi he vao ʻakau ʻi he lotolotonga ʻo Kameli: tuku ke nau kai ʻi Pesani mo Kiliati, ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa.
MIC 7:15 “ʻO fakatatau mo e ngaahi ʻaho ʻo hoʻo haʻu mei he fonua ko ʻIsipite, te u fakahā kiate ia, ʻae ngaahi meʻa fakaofo.”
MIC 7:16 ‌ʻE mamata ʻe he ngaahi puleʻanga, pea te nau ofo ʻi heʻenau mālohi kotoa pē: te nau ʻai honau nima ki honau ngutu; ʻe tuli ʻa honau telinga.
MIC 7:17 Te nau ʻemo ʻae efu, hangē ha ngata, te nau ngaolo mei honau ngaahi luo hangē ko e kelemutu ʻoe fonua: te nau manavahē kia Sihova ko hotau ʻOtua, pea te nau ilifia koeʻuhi ko koe.
MIC 7:18 Ko hai ha ʻOtua ʻoku hangē ko koe, ke fakamolemole ʻae hia, pea ke laka atu ʻi he angahala ʻi he toenga ʻo hono tofiʻa? ʻOku ʻikai te ne maʻu ʻa hono houhau ʻo taʻengata, he ʻoku ne fiefia ʻi he ʻaloʻofa.
MIC 7:19 ‌ʻE toe foki mai ia, te ne manavaʻofa kiate kitautolu; te ne ikuʻi ʻetau ngaahi hia; pea te ke lī ʻenau ngaahi angahala kotoa pē, ki he loloto ʻoe tahi.
MIC 7:20 Te ke fakapapau ʻae moʻoni kia Sēkope, pea mo e ʻaloʻofa kia ʻEpalahame, ʻaia naʻa ke fuakava ki heʻemau ngaahi tamai talu mei he ngaahi ʻaho ʻi muʻa.
NAH 1:1 Ko e tala mamafa ki Ninive. Ko e tohi ʻoe meʻa hā mai kia Nehumi, ko e tangata ʻElikosi.
NAH 1:2 ‌ʻOku fuaʻa ʻae ʻOtua, pea ʻoku totongi ʻe Sihova; ʻoku totongi ʻe Sihova, pea ʻoku houhau vela ia; ʻe totongi ʻe Sihova ki hono ngaahi fili, pea ʻoku ne fakatoe [ʻae houhau ]maʻa hono ngaahi fili.
NAH 1:3 ‌ʻOku tuai ʻa Sihova ki he houhau, mo lahi ʻi he mālohi, pea ʻe ʻikai siʻi fakatonuhiaʻi ʻa e [angahala]: ʻoku ai ʻae hāʻeleʻanga ʻo Sihova ʻi he ʻahiohio, pea ʻi he afā, pea ko e ngaahi ʻao, ko e efu ia ʻo hono vaʻe.
NAH 1:4 ‌ʻOku ne valokiʻi ʻae tahi, pea ʻoku ne fakamōmoaʻi ia, pea ʻoku ne fakamatuʻu ʻae ngaahi vaitafe kotoa pē; ʻoku mae ʻa Pesani, mo Kameli, mo e kakala ʻo Lepanoni ʻoku mae.
NAH 1:5 ‌ʻOku ngalulu ʻae ngaahi moʻunga koeʻuhi ko ia, pea ʻoku vai ʻae ngaahi tafungofunga, pea ʻoku vela ʻa māmani ʻi hono ʻao, ʻio, ʻa māmani mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ai.
NAH 1:6 Ko hai ʻe faʻa tuʻu ʻi he ʻao ʻo hono houhau? Pea ko hai ʻe tuʻumaʻu ʻoka ne ka houhau vela? ʻoku huaʻi ʻene lili hangē ko e afi, pea ʻoku ne lī hifo ʻae ngaahi maka lalahi.
NAH 1:7 ‌ʻOku lelei ʻa Sihova, ko e hūfanga mālohi ia ʻi he ʻaho ʻoe mamahi; pea ʻoku ne ʻiloʻi ʻakinautolu ʻoku falala kiate ia.
NAH 1:8 Ka ʻi he fuʻu malofa te ne fakaʻauha ʻaupito ʻa hono potu, pea ʻe tuli ʻe he poʻuli ʻa hono ngaahi fili.
NAH 1:9 Ko e hā ʻoku mou filioʻi kia Sihova? Te ne fakaʻauha ʻaupito; ʻe ʻikai toe tupu ʻae mamahi ʻo liunga ua.
NAH 1:10 He lolotonga ʻenau fepikitaki, ʻo hangē ko e ngaahi ʻakau talatala, pea ʻi heʻenau kei kona, hangē ha kau kona, ʻe vela ʻo ʻosi ʻakinautolu, ʻo hangē ko e veve kuo mōmoa ʻaupito.
NAH 1:11 Kuo tupu ha tokotaha meiate koe ʻoku filioʻi kovi kia Sihova, ko e tangata ako kovi.
NAH 1:12 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Neongo ʻoku longo pe mo tokolahi foki, ʻe pehē ʻae tuʻusi hifo ʻakinautolu, ʻoka ne ka laka atu. Neongo kuo u fakamamahiʻi koe, ʻe ʻikai te u toe fakamamahiʻi koe.
NAH 1:13 He ko eni, te u maumauʻi ʻa ʻene haʻamonga meiate koe, pea motuhi ho ngaahi haʻi.”
NAH 1:14 Pea kuo tuku ʻe Sihova ha fekau kiate koe, “Ke ʻoua naʻa toe tūtuuʻi ha niʻihi ʻi ho hingoa: mei he fale ʻo ho ngaahi ʻotua, te u motuhi ʻae tamapua kuo tongi, mo e tamapua kuo haka: te u keli ho tanuʻanga, he ʻoku ke kovi.”
NAH 1:15 Vakai, ʻi he ngaahi moʻunga ʻae vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei, ʻaia ʻoku fakahā ʻae melino! ʻE Siuta, tauhi ki hoʻo ngaahi kātoanga mamafa, fai hoʻo ngaahi fuakava: koeʻuhi ʻe ʻikai kei laka ʻiate koe ʻae angahala; kuo motuhi ʻaupito ia.
NAH 2:1 Ko ia ʻoku laiki kuo ʻalu hake ʻi ho ʻao: toʻo ʻae mahafu, leʻohi ʻae hala, nonoʻo ho kongaloto, fakalahi ʻaupito hoʻo mālohi.
NAH 2:2 He kuo liliu ʻe Sihova ʻae nāunau ʻo Sēkope, hangē ko e nāunau ʻo ʻIsileli: he kuo ohu kinautolu kituʻa ʻe he kau ohu, mo maumauʻi honau ngaahi vaʻa vaine.
NAH 2:3 He kuo ngaohi ke kulokula ʻae pā ʻo ʻene kau tangata mālohi, ʻoku kofu kulaʻahoʻaho ʻa ʻene kau toʻa: ʻe ʻi ai ʻae ngaahi tūhulu vela, mo e ngaahi saliote ʻi he ʻaho ʻo ʻene teuteu, pea ʻe ngalulululu fakamanavahē ʻae ngaahi ʻakau ko e fea.
NAH 2:4 ‌ʻE ʻoho ʻae ngaahi saliote ʻi he ngaahi hala, te nau fepaki ʻae taha ki he taha, ʻi he ngaahi hala laulahi: te nau hā mai ʻo tatau mo e ngaahi tūhulu, te nau lele hangē ko e ʻuhila.
NAH 2:5 Te ne toe lau ʻene kau tangata tuʻu ki muʻa: te nau tōhumu ʻi heʻenau laka; te nau vave atu ki hono ʻā, pea ko e tali tau ʻe teuteu.
NAH 2:6 ‌ʻE fakaava ʻae ngaahi matapā ʻoe ngaahi vaitafe, pea ʻe ʻauha ʻae fale fakaʻeiʻeiki.
NAH 2:7 Pea ʻe taki ʻa Husapi ki he pōpula, ʻe puke ia ʻo ʻomi, pea ʻe taki ia ʻe heʻene kau kaunanga, kae tangi ʻo hangē ʻae fanga lupe, mo tasipi ki honau fatafata.
NAH 2:8 Ka e talu mei muʻa mo e tatau ʻa Ninive mo e anovai, ka te nau hola atu. Te nau kalanga, “Tuʻu, tuʻu;” ka e ʻikai ha tokotaha ʻe sio ki mui.
NAH 2:9 Mou ʻave ʻae ngaahi meʻa vetekina, ko e siliva, mou ʻave ʻae ngaahi meʻa vetekina, ko e koula: he ʻoku ʻikai hono ngata ʻoe koloa mo e nāunau mei he ngaahi meʻa teuteu matamatalelei.
NAH 2:10 ‌ʻOku ne ʻatā, mo ngaongao mo lala: pea ʻoku vaivai ʻae loto, pea ʻoku fehapeaki ʻae ongo tui, pea ʻoku lahi ʻae langa ʻi he ngaahi kongaloto kotoa pē, pea ʻoku ʻuliʻuli honau mata kotoa pē.
NAH 2:11 Ko faʻa ʻae potu nofoʻanga ʻoe fanga laione, mo e keinangaʻanga ʻoe fanga laione mui, ʻaia naʻe ʻalu ai ʻae laione, ʻio, ʻae laione motuʻa mo e ʻuhikiʻi laione, pea naʻe ʻikai fakamanavahēʻi kinautolu ʻe ha niʻihi?
NAH 2:12 Naʻe haehae ʻe he laione ke taau mo ʻene fānau, pea ne sisinaʻi maʻa hono fanga laione fefine, pea naʻe fakapito hono ngaahi luo ʻi he meʻakai, mo hono ngaahi ʻana ʻaki ʻae meʻa kuo fakamālohia.
NAH 2:13 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe, pea te u tutu ʻa ʻene ngaahi saliote ʻi he ʻahu, pea ʻe fakaʻauha ʻe he heletā ʻae fanga laione mui: pea te u motuhi hoʻo meʻakai mei māmani, pea ko e leʻo ʻo ho kau talafekau ʻe ʻikai ha toe fanongo ki ai.”
NAH 3:1 Malaʻia ki he kolo pani toto! ʻOku pito kotoa pē ia ʻi he ngaahi loi mo e kaihaʻa; ʻoku ʻikai ke mahuʻi [mei ai ]ʻa ia kuo fakamālohia;
NAH 3:2 Ko e pā ʻoe meʻa tā, mo e longoaʻa mo e ngatata ʻoe ngaahi vaʻe saliote, pea mo e fanga hoosi, pea mo e hopohopo ʻae ngaahi saliote.
NAH 3:3 ‌ʻOku hiki hake ʻe he tangata heka hoosi ʻae heletā ngingila mo e tao ngingila foki; ʻoku tokolahi ʻaupito ʻae haʻanga, pea ʻoku tokolahi ʻae ʻangaʻanga; pea taʻefaʻalaua honau kakai mate; ʻoku nau humu ki honau ngaahi ʻangaʻanga:
NAH 3:4 Koeʻuhi ko e ngaahi feʻauaki lahi ʻaupito ʻae muitau hoihoifua, ʻae fineʻeiki ʻoe ngaahi mana loi, ʻaia ʻoku fakatau ʻae ngaahi puleʻanga ʻi heʻene faʻa feʻauaki, mo e ngaahi faʻahinga kakai ʻi heʻene mana loi.
NAH 3:5 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Vakai, ʻoku ou tuʻu kiate koe; pea te u fakahā ho ngaahi tapaʻi kofu ʻi ho mata, pea te u fakahā ho telefua ki he ngaahi faʻahinga kakai, mo ho mā ki he ngaahi puleʻanga.
NAH 3:6 Pea te u lī ʻae meʻa fakalielia kiate koe, mo fakaʻuliʻi koe, pea fokotuʻu koe, ko e siofiaʻanga.
NAH 3:7 Pea ʻe hoko ʻo pehē, ʻilonga ʻakinautolu ʻoku sio kiate koe, te nau hola meiate koe, mo nau pehē, ‘Kuo fakalala ʻa Ninive: ko hai ʻe tēngihia ia?’ Te u kumi mei fē ha kau fakafiemālie kiate koe?”
NAH 3:8 ‌ʻOku ke lelei koā ʻia No, ʻaia naʻe kakai, pea naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi vaitafe, ʻaia naʻe takatakai ʻe he ngaahi vai, ʻaia ko hono puke ko e tahi, mo hono ʻā naʻe mei he tahi?
NAH 3:9 Ko hono mālohiʻanga ʻa ʻItiopea mo ʻIsipite, pea naʻe taʻefaʻalaua ia; ko ho kau tokoni ʻa Puti mo Lupimi.
NAH 3:10 Ka naʻe ʻave ia, naʻe ʻalu ia ki he pōpula: naʻe laiki foki ʻa ʻene fānau valevale ʻi he muʻa hala ʻoe ngaahi hala kotoa pē: pea naʻa nau talotalo ki heʻene kau mātuʻa, mo hono houʻeiki kotoa pē naʻe haʻi ʻaki ʻae ukamea fihifihi.
NAH 3:11 Ko koe foki te ke kona, ʻe fakafufū koe, ko koe foki te ke kumi mālohi koeʻuhi ko e fili.
NAH 3:12 ‌ʻE tatau hoʻo ngaahi potu mālohi mo e ngaahi ʻakau ko e fiki ʻi hoʻo ʻuluaki toʻukai; ka lulululu, ʻe tō, ʻio, ki he ngutu ʻo ia ʻoku kai.
NAH 3:13 Vakai ko hoʻo kakai ʻoku ʻiate koe, ko e kau fefine; ʻe fakaava ʻaupito ʻae ngaahi matapā ʻo ho fonua ki ho ngaahi fili; ʻe kai ʻe he afi ʻa ho ngaahi songo.
NAH 3:14 Utu hoʻo vai ki he tau, teuteu hoʻo ngaahi kolo tau: ʻalu ki he ʻumea, pea malaki ʻae lahe, ngaohi ke mālohi ʻae taʻoʻanga ʻumea.
NAH 3:15 ‌ʻE kai koe ʻe he afi ʻi ai; ʻe motuhi koe ʻe he heletā, te ne kai koe ke ʻosi hangē ko e ʻunufe; fakatokolahi koe ʻo hangē ko e ʻunufe, fakatokolahi koe ke hangē ko e heʻe.
NAH 3:16 Ko hoʻo kau tangata fakatau kuo ke fakatokolahi ʻi he ngaahi fetuʻu ʻoe langi: ʻoku fai ʻae maumau ʻe he ʻunufe, pea ne puna atu.
NAH 3:17 ‌ʻOku tatau ho ngaahi tuʻi mo e fanga heʻe, mo hoʻo kau pule mo e fanga heʻe lalahi, ʻaia ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻā ʻi he ʻaho momoko, ka ka hopo hake ʻae laʻā ʻoku nau puna atu, pea ʻoku ʻikai ke kei ʻilo ʻa honau potu pe ʻoku nau ʻi fē.
NAH 3:18 ‌ʻOku mohe hoʻo kau tauhi, ʻe tuʻi ʻo ʻAsilia: ʻe nofo hoʻo ngaahi houʻeiki ʻi he efu: kuo movetevete ʻa hoʻo kakai ʻi he ngaahi moʻunga, pea ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku ne tānaki kinautolu.
NAH 3:19 ‌ʻOku ʻikai ha fakamoʻui ki ho volu; ʻoku lahi ho lavea; ko kinautolu kotoa pē ʻe fanongo ki hoʻo ongoongo, te nau pasi nima kiate koe: he ko hai ʻakinautolu naʻe ʻikai ke hoko ki ai hoʻo angahala maʻuaipē?
HAB 1:1 Ko e tala mamafa ʻaia naʻe mamata ki ai ʻae palōfita ko Hapakuki.
HAB 1:2 ‌ʻE Sihova, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku tangi, kae ʻikai te ke fanongo! ʻIo, ʻa ʻeku tangi kalanga kiate koe, koeʻuhi ko e fakamālohi, kae ʻikai te ke fakamoʻui!
HAB 1:3 Ko e hā ʻoku ke fakahā ai kiate au ʻae angahala, pea pule ke u mamata ki he mamahi? He ʻoku ʻi hoku ʻao ʻae maumau mo e fakamālohi: pea ʻoku ai ʻaia ʻoku fakatupu ʻae fekeʻikeʻi, mo e fakakikihi.
HAB 1:4 Ko ia ʻoku vaivai ai ʻae fono, pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻalu atu ʻae fakamaau: he kuo kāpui ʻae māʻoniʻoni ʻe he angahala; ko ia kuo ʻalu atu ai ʻae fakamaau taʻetotonu.
HAB 1:5 ¶ “Vakai, ʻakimoutolu ʻi he ngaahi hiteni, pea tokanga, mo ofo lahi: he te u fai ha ngāue ʻi homou ngaahi ʻaho, ʻe ʻikai te mou tui ki ai, ʻo kapau ʻe tala ia kiate kimoutolu.
HAB 1:6 He vakai, ʻoku ou fokotuʻu hake ʻae kakai Kalitia, ko e puleʻanga fakaʻita mo fakatoʻotoʻo, ʻaia ʻe ʻalu atu ki he māukupu ʻoe fonua, ke maʻu ʻae ngaahi potu nofoʻanga ʻoku ʻikai ʻonautolu.
HAB 1:7 ‌ʻOku fakailifia mo fakamanavahē ʻakinautolu: ko ʻenau fakamaau mo e nāunau ʻe ʻalu atu ʻiate kinautolu.
HAB 1:8 ‌ʻOku veʻe vave foki ʻa ʻenau fanga hoosi ʻi he fanga lēpati, pea ʻoku fekai ʻi he fanga ulofi ʻoe efiafi: pea ko honau kau tangata heka hoosi, ʻe mafola ʻakinautolu, pea ʻe haʻu ʻakinautolu mei he mamaʻo: te nau puna ʻo hangē ko e ʻikale ʻoku fakavave ke kai.
HAB 1:9 ‌ʻE haʻu ʻakinautolu kotoa pē ko e fakamālohi: ʻe kokomo hake ʻe honau mata, ʻo hangē ko e matangi hahake, pea te nau tānaki ʻae pōpula, ʻo hangē ko e ʻoneʻone.
HAB 1:10 Pea te nau manuki ki he ngaahi tuʻi, pea ʻe hoko ʻae houʻeiki ko e manukiʻanga kiate kinautolu: te nau taukaea ʻae ngaahi potu mālohi kotoa pē; he te nau fokotuʻu hake ʻae kelekele, ʻo maʻu ia.
HAB 1:11 Pea ʻe toki liliu ai hono loto, pea te ne ʻalu atu, mo fai talangataʻa, ʻo tuki hono mālohi ni ki hono ʻotua.”
HAB 1:12 ¶ ʻIkai ʻoku ke talu mei muʻa koe, ʻE Sihova, ko hoku ʻOtua, ko ʻeku tokotaha māʻoniʻoni? ʻE ʻikai te mau mate. ʻE Sihova, kuo ke tuʻutuʻuni ʻakinautolu maʻa e fakamaau; pea kuo ke fokotuʻu ʻakinautolu maʻa e tautea, ʻE ʻOtua māfimafi.
HAB 1:13 ‌ʻOku ke fofonga māʻoniʻoni fau ʻā koe, pea ʻikai ai te ke faʻa ʻafio ki he kovi, pea ʻoku ʻikai te ke faʻa sio ki he angahala: ko e hā ʻoku ke ʻafio ai kiate kinautolu ʻoku fai kākā, pea ke longo pe, ka ʻoku fakaʻauha ʻe he angahala ʻaia ʻoku māʻoniʻoni hake ʻiate ia?
HAB 1:14 Pea ʻoku ngaohi ʻae kakai ʻo hangē ko e ngaahi ika ʻoe tahi, mo tatau mo e ngaahi meʻa totolo, ʻoku ʻikai ha pule kiate kinautolu?
HAB 1:15 ‌ʻOku nau toʻo hake ʻakinautolu kotoa pē ʻi he mātaʻu, ʻoku nau moʻua ʻakinautolu ʻi honau kupenga, mo tānaki ʻakinautolu ʻi honau kupenga toho, ko ia ʻoku nau fiefia mo nekeneka ai.
HAB 1:16 Ko ia ʻoku nau feilaulau ki honau kupenga, mo feilaulau tutu ki honau kupenga toho; koeʻuhi ko e meʻa ʻiate kinautolu ʻoku momona ai honau ʻinasi, pea lahi ʻa ʻenau meʻakai.
HAB 1:17 Ko ia, ʻe ʻaʻau koā honau kupenga, pea ʻikai ʻaupito ha taʻofi ki he fakaʻauha ʻoe ngaahi puleʻanga?
HAB 2:1 Te u tuʻu ʻi heʻeku leʻo, pea u nofo ʻi hoku fale leʻo, pea te u leʻo ke ʻilo pe ko e hā te ne folofola mai kiate au, pea ko e hā te u tali ʻaki ʻoka valokiʻi au.
HAB 2:2 Pea naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē, “Tohi ʻae meʻa hā mai, pea fai ke ʻilongofua ia ʻi he ngaahi palepale, koeʻuhi ke faʻa lele ʻe ia ʻoku ne lau ia.
HAB 2:3 He ʻoku tuku ʻae meʻa hā mai ki ha kuonga kuo kotofa, pea ʻe lea ia ʻi he ngataʻanga, ka ʻe ʻikai loi: kapau ʻoku tuai ia, tatali ki ai, koeʻuhi ʻe hoko moʻoni ia, ʻe ʻikai tuai ia.
HAB 2:4 Vakai, ko ia ʻoku hiki hake ʻa hono laumālie, ʻoku ʻikai angatonu ia ʻiate ia ka ko e tonuhia ʻe moʻui ʻi heʻene tui.”
HAB 2:5 ¶ Ko e moʻoni, hangē ko e tangata ʻoku angahala ʻi he uaine, ʻoku fielahi ia, pea ʻoku ʻikai nofomaʻu ʻi hono ʻapi: ʻoku ne fakalahi ʻene holi ʻo hangē ko e faʻitoka, pea tatau mo e mate, pea ʻoku ʻikai ke mākona, ka ʻoku tānaki kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻoku fokotuʻu ki ai ʻae kakai kotoa pē:
HAB 2:6 ‌ʻE ʻikai toʻo hake ʻekinautolu ni kotoa pē ʻae lea fakatātā kiate ia, pea mo e lea taukae kiate ia, ʻo pehē, ‘Ke malaʻia kiate ia ʻoku fakalahi ʻaki ʻaia ʻoku ʻikai ʻaʻana! ʻE fēfē hono fuoloa? Pea kiate ia ʻoku fakamamafa ʻaki ʻe ia ʻae ʻumea matolu!’
HAB 2:7 ‌ʻIkai ʻe tuʻu hake fakafokifā ʻakinautolu ʻo ʻuusi koe, pea ʻā ʻaia ʻe fakaʻitaʻi koe, pea ʻe hoko koe ko e vetea kiate kinautolu?
HAB 2:8 Koeʻuhi kuo ke fakamālohi ki he ngaahi puleʻanga lahi, ʻe fakamālohiʻi koe ʻe he toenga kotoa pē ʻoe kakai; koeʻuhi ko e toto ʻoe kakai, mo e fakamālohi ki he fonua, mo e kolo, mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ai.
HAB 2:9 Ke malaʻia kiate ia ʻoku manumanu ki he koloa kovi ki hono fale, koeʻuhi ke ne ngaohi hono pununga ʻi he māʻolunga, koeʻuhi ke fakahaofi ia mei he mālohi ʻoe kovi!
HAB 2:10 Kuo ke filioʻi ʻae fakamā ki ho fale ʻi he tuʻusi ʻoe kakai tokolahi, pea kuo ke angahala ki ho laumālie.
HAB 2:11 ‌ʻE tangi ʻae maka mei he ʻā, pea ʻe tali ia ʻe he ʻakau alanga fale.
HAB 2:12 ¶ Ke malaʻia kiate ia ʻoku langa ʻae kolo ʻaki ʻae toto, pea fokotuʻu ʻae kolo ʻi he angahala!
HAB 2:13 Vakai, ʻikai ʻoku meia Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻae kakai maʻa e afi pe, pea mo e fakamamahiʻi ʻae kakai ʻekinautolu ʻi he vaʻinga moʻoni?
HAB 2:14 Koeʻuhi ʻe fakafonu ʻa māmani ʻi he ʻilo ki he nāunau ʻo Sihova, ʻo hangē ʻoku ʻufiʻufi ʻae kilisi tahi ʻe he ngaahi vai.
HAB 2:15 ¶ “Ke malaʻia kiate ia ʻoku ne ʻatu ʻae inu kona ki hono kaungāʻapi, ʻa koe ʻoku tuku hoʻo hina kiate ia, pea ke fakakona foki ia, koeʻuhi ke ke sio ki heʻenau telefua!
HAB 2:16 Kuo fakapito ʻaki koe ʻae fakamā ko ho nāunau: ke ke inu foki, pea ʻe puke koe ʻi he tetetete mo e ofo lahi: ʻe ʻatu kiate koe ʻae ipu mei he nima toʻomataʻu ʻo Sihova, pea ʻe fakalieliaʻi ho nāunau.
HAB 2:17 Koeʻuhi ʻe ʻufiʻufi koe ʻe he mālohi ʻo Lepanoni, mo e fakamālohiʻi ʻoe fanga manu, ʻaia naʻe fakamanavahēʻi ʻakinautolu; koeʻuhi ko e toto ʻoe kakai, pea koeʻuhi ko e fakamālohi ʻi he fonua, mo e kolo, mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ai.
HAB 2:18 ¶ “Ko e hā hono ʻaonga ʻoe fakatātā kuo tā, koeʻuhi ke tā ia ʻe he tufunga ʻo ia; pe ko e fakatātā haka, mo e akonaki loi, koeʻuhi ʻoku falala ʻae tufunga ki heʻene ngāue, ke ne ngaohi ʻae ngaahi tamapua noa?
HAB 2:19 Ke malaʻia kiate ia ʻoku pehē ki he ʻakau, ‘Ke ʻā;’ pe ki he maka noa, ‘Tuʻu hake; ʻe akonaki ia!’ Vakai, ʻoku ʻufiʻufi ʻaki ia ʻae koula, mo e siliva, pea ʻoku ʻikai ʻaupito ha mānava ʻi loto ʻiate ia.
HAB 2:20 Ka ʻoku ʻi hono ʻafioʻanga tapu ʻa Sihova: tuku ke longo pe ʻa māmani kotoa pē ʻi hono ʻao.
HAB 3:1 Ko e lotu ʻa Hapakuki ko e palōfita ʻi he Sikaiona.
HAB 3:2 ‌ʻE Sihova, kuo u fanongo ki hoʻo folofola, pea ne u manavahē: ʻE Sihova, fakaakeake hoʻo ngāue ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi taʻu, fakahā ia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi taʻu; ʻi he houhau, manatu ki he ʻaloʻofa.
HAB 3:3 Naʻe hāʻele mai ʻae ʻOtua mei Timani, mo e tokotaha māʻoniʻoni mei he moʻunga ko Palani. Sila. Naʻe ʻufiʻufi ʻae ngaahi langi ʻe hono nāunau, pea naʻe fonu ʻa māmani ʻi hono fakamālō.
HAB 3:4 Pea naʻe malama ia ʻo hangē ko e maama; naʻe ʻalu atu ʻae maama ulo mei hono nima: pea naʻe ʻi ai ʻae fakafufū ʻo ʻene māfimafi.
HAB 3:5 Naʻe ʻalu atu ʻi hono ʻao ʻae mahaki fakaʻauha, pea naʻe ʻalu atu ʻi hono vaʻe ʻae maka fefie ʻoku vela.
HAB 3:6 Naʻe tuʻu ia, ʻo fuofua ʻae fonua: naʻa ne ʻafioʻi, mo fakamovetevete ʻae ngaahi puleʻanga; naʻe fakamovetevete ʻae ngaahi moʻunga taʻengata, naʻe ofeʻi hifo ʻae ngaahi tafungofunga tuʻumaʻu: ʻoku taʻengata ʻa hono ngaahi ʻaluʻanga.
HAB 3:7 Naʻaku mamata ʻoku ʻi he mamahi ʻae ngaahi fale fehikitaki ʻo Kusani: pea naʻe tetetete ʻae ngaahi puipui ʻoe fonua ko Mitiane.
HAB 3:8 Naʻe mamahi ʻa Sihova ki he ngaahi vaitafe? Naʻa ke houhau ki he ngaahi vaitafe? Naʻe ʻi he tahi ʻa ho tuputāmaki, koeʻuhi naʻa ke heka ai ʻi hoʻo fanga hoosi, mo hoʻo ngaahi saliote ʻoe fakamoʻui?
HAB 3:9 Naʻe toʻo ʻo teke ʻa hoʻo kaufana, ʻo fakatatau mo e ngaahi fuakava ki he ngaahi faʻahinga, ʻio, ko hoʻo folofola. Sila. Naʻa ke fahifahi ʻaki ʻae fonua ʻae ngaahi vaitafe.
HAB 3:10 Naʻe mamata kiate koe ʻae ngaahi moʻunga, pea nau tetetete ai: naʻe ʻalu atu ʻae fetafeaki ʻoe vai: naʻe fakahā ʻe he moana ʻa hono leʻo, pea hiki hake hono nima ki ʻolunga.
HAB 3:11 Naʻe tuʻumaʻu ʻae laʻā, mo e māhina ʻi hona nofoʻanga: naʻe ʻalu atu hoʻo ngaahi ngahau ʻi hona maama, pea ʻi he ulo ho tao ngingila.
HAB 3:12 Naʻa ke hāʻele atu ʻi he fonua, ʻi he tuputāmaki, naʻa ke haha ʻae hiteni ʻi ho houhau.
HAB 3:13 Naʻa ke meʻa atu koeʻuhi ko e fakamoʻui ʻo hoʻo kakai, ʻio, koeʻuhi ko e fakamoʻui ʻo hoʻo kau pani: naʻa ke taaʻi ʻae ʻulu ʻi he fale ʻoe angakovi, naʻa ke fakaʻauha hono tuʻunga, ʻo aʻu ki he maka. Sila.
HAB 3:14 Naʻa ke hokaʻi ʻae ʻulu ʻo ʻene kautau, mei hono ngaahi faʻahinga: naʻe haʻu ʻakinautolu ʻo hangē ko e ʻahiohio ke fakamovete au: ko ʻenau fiefiaʻanga ia, ke keina ʻae masiva ʻi he fufū.
HAB 3:15 Naʻa ke hāʻele atu mo hoʻo fanga hoosi ʻi he tahi, ʻi he fokotuʻunga ʻoe ngaahi vai lahi.
HAB 3:16 ‌ʻI heʻeku fanongo ki ho leʻo, naʻe ngalulu hoku fatu; naʻe tetetete hoku ngutu ʻi ho leʻo: naʻe hū ʻae popo ki hoku ngaahi hui, pea u tetetete ʻiate au; ka te u mālōlō ʻi he ʻaho ʻoe mamahi: ʻoka hoko hake ia ki he kakai, te ne hoko mo ʻene ngaahi kautau, kiate kinautolu.
HAB 3:17 Neongo ʻene ʻikai fisi ʻae ʻakau ko e fiki, pea ʻe ʻikai ha fua ʻi he ngaahi vaine; pea kovi ʻae tupu ʻoe ʻolive, pea ʻe ʻikai ʻi he ngaahi ngoue ha meʻakai; pea ʻe motuhi ʻae fanga sipi mei he lotoʻā, pea ʻe ʻikai ha fanga manu ʻi he ngaahi tuʻunga:
HAB 3:18 Ka neongo ia te u fiefia ʻia Sihova, pea u nekeneka ʻi he ʻOtua ʻo hoku fakamoʻui.
HAB 3:19 Ko ʻeku mālohi ʻa Sihova ko e ʻOtua, pea te ne ngaohi hoku vaʻe ke hangē ko e vaʻe ʻoe hainite, pea te ne pule ke u ʻeveʻeva ʻi hoku ngaahi potu māʻolunga. Ki heʻeku takimuʻa ʻoe fasi hiva ʻi he Nekina.
ZEP 1:1 Ko e folofola ʻa Sihova ʻaia naʻe hoko kia Sefanaia ko e foha ʻo Kusi, ko e foha ʻo Ketalia, ko e foha ʻo ʻAmalia, ko e foha ʻo Hesikia, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosaia ko e foha ʻo ʻAmoni, ko e tuʻi ʻo Siuta.
ZEP 1:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Te u fakaʻauha ʻaupito ʻae ngaahi meʻa kotoa pē mei he fonua.
ZEP 1:3 Te u fakaʻauha ʻae tangata mo e manu; te u fakaʻauha ʻae fanga manu ʻoe langi, mo e ngaahi ika ʻoe tahi, mo e ngaahi tūkiaʻanga mo e kakai angahala: pea te u tuʻusi ʻae tangata mei he fonua, ʻoku pehē ʻe Sihova.
ZEP 1:4 Te u mafao atu foki ʻa hoku nima ki Siuta, pea ki he kakai kotoa pē ʻo Selūsalema; pea te u tuʻusi mei he potu ni ʻae toenga ʻo Peali, mo e hingoa ʻo Kimalime, mo e ngaahi taulaʻeiki;
ZEP 1:5 Pea mo kinautolu ʻoku hū ki he ngaahi meʻa ʻoe langi ʻi he tuʻa fale, mo kinautolu ʻoku lotu mo fuakava ʻia Sihova, pea ʻoku fuakava ʻia Malikami;
ZEP 1:6 Pea mo kinautolu kuo ʻikai ke kumi kia Sihova, pe fehuʻi kiate ia.”
ZEP 1:7 Ke ke fakalongo pē ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki ko e ʻOtua: he ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo Sihova: he kuo teuteu ʻe Sihova ʻae feilaulau, kuo ne tala ki heʻene kakai.
ZEP 1:8 Pea ʻe hoko ia ʻi he ʻaho ʻoe feilaulau ʻa Sihova, te u tautea ʻae houʻeiki, mo e fānau ʻae tuʻi, mo kinautolu kotoa pē kuo kofuʻaki ʻae kofu kehe.
ZEP 1:9 ‌ʻI he ʻaho ko ia foki te u tautea ʻakinautolu kotoa pē ʻoku hopo ʻi he lakaʻanga ʻoe matapā, ʻaia ʻoku fakapito ʻae fale ʻo honau ngaahi ʻeiki ʻaki ʻae fakamālohi mo e kākā.
ZEP 1:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, pea ʻe hoko ia ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ai ʻae longoaʻa ʻoe tangi mei he matapā ika, mo e tāngiloa mei hono ua, mo e maumau lahi mei he ngaahi moʻunga.
ZEP 1:11 Tangi ʻakimoutolu ʻae kakai ʻo Makitesi, he kuo tuʻusi ki lalo ʻae kakai fakatau kotoa pē: kuo tuʻusi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fua ʻae siliva.
ZEP 1:12 Pea ʻe hoko ʻi he kuonga ko ia, te u hakule ʻa Selūsalema ʻaki ʻae ngaahi maama, pea tautea ʻae kakai ʻoku nau nofo fakafiemālie hifo: ʻaia ʻoku pehē ʻi honau loto, “ʻE ʻikai fai ha lelei ʻe Sihova, pea ʻe ʻikai te ne fai ha kovi.”
ZEP 1:13 Ko ia ʻe hoko ai ʻa ʻenau koloa ko e vetea, mo honau ngaahi fale ko e fakaʻauha: te nau langa foki ʻae ngaahi fale, ka ʻe ʻikai nofo ai; pea te nau tō ai ʻae ngaahi ngoue vaine, ka ʻe ʻikai inu ʻi hono uaine.
ZEP 1:14 ‌ʻOku ofi ʻae ʻaho lahi ʻo Sihova, ʻio, ʻoku ofi ia, pea ʻoku fakatoʻotoʻo mai ʻaupito; ʻoku fakamamahi ʻae leʻo ʻoe ʻaho ʻo Sihova: ʻe toki tangi kalanga ai ʻae tangata mālohi.
ZEP 1:15 Ko e ʻaho ko ia ko e ʻaho ʻoe houhau, ko e ʻaho ʻoe tuʻutāmaki mo e mamahi, ko e ʻaho ʻoe maveuveu, mo e fakaʻauha, ko e ʻaho ʻoe poʻuli, mo e fakapoʻupoʻuli, ko e ʻaho ʻoe ngaahi ʻao, mo e poʻuli matolu,
ZEP 1:16 Ko e ʻaho ʻoe meʻalea, mo e kalanga ki he ngaahi kolo ʻoku ʻāʻi, pea ki he ngaahi fale māʻolunga.
ZEP 1:17 Pea te u ʻomi ʻae mamahi ki he kakai, ke nau ʻalu ʻo hangē ko e kakai kui, koeʻuhi kuo nau angahala kia Sihova: pea ʻe huaʻi honau toto ʻo hangē ko e efu, mo honau kakano ʻo hangē ko e kinohaʻa.
ZEP 1:18 Pea ʻe ʻikai ke faʻa fakahaofi ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻoe houhau ʻo Sihova ʻe heʻenau siliva, pe ko ʻenau koula; ka ʻe keina ʻae fonua kotoa ʻi he afi ʻo ʻene fuaʻa: he te ne fai ke ʻosi vave ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonua.
ZEP 2:1 Fakataha ʻakimoutolu, ʻio, fakataha, ʻae puleʻanga ʻoku ʻikai ke holi;
ZEP 2:2 ‌ʻI he teʻeki ke ʻomi ʻae tuʻutuʻuni ʻe he ʻaho, ʻaia ʻalu atu ʻo hangē ko e kafukafu, ʻi he teʻeki ke hoko kiate kimoutolu ʻae houhau kakaha ʻo Sihova, ʻi he teʻeki ke hoko kiate kimoutolu ʻae ʻaho ʻoe tuputāmaki ʻo Sihova.
ZEP 2:3 Mou kumi kia Sihova, ʻakimoutolu kotoa pē ʻae angamalū ʻoe fonua, kuo mou fai ʻa ʻene fakamaau; kumi ki he māʻoniʻoni, kumi ki he angamalū: heiʻilo ʻe fufū ʻakimoutolu ʻi he ʻaho ʻoe houhau ʻo Sihova.
ZEP 2:4 ¶ Koeʻuhi ʻe liʻaki ʻa Kesa, pea fakaʻauha ʻa ʻAsikeloni: te nau kapusi ʻa ʻAsitoti ʻi he hoʻatā, pea ʻe taʻaki fuʻu ʻa Ekiloni.
ZEP 2:5 Ke malaʻia ki he kakai ʻoe matātahi, ko e puleʻanga ʻoe kakai Kiliti! ʻOku ʻiate kimoutolu ʻae folofola ʻa Sihova; ʻE Kēnani, ko e fonua ʻoe kakai Filisitia, naʻa mo koe, te u fakaʻauha koe, ke ʻoua naʻa ai ha taha ʻe nofo ai.
ZEP 2:6 Pea ʻe hoko ʻae matātahi ko e ngaahi nofoʻanga, mo e ngaahi fale maʻa e kau tauhi sipi, mo e ngaahi lotoʻā maʻa e fanga sipi.
ZEP 2:7 Pea ʻe tuku ʻae fonua maʻa e toenga ʻoe fale ʻo Siuta; te nau kai ai: te nau tokoto ʻi he ngaahi fale ʻo ʻAsikeloni ʻi he efiafi: koeʻuhi ʻe ʻaʻahi kiate kinautolu ʻa honau ʻOtua ko Sihova, pea ʻe liliu ai honau fakapōpula.
ZEP 2:8 ¶ Kuo u fanongo ki he valoki ʻa Moape, mo e ngaahi manuki ʻae fānau ʻa ʻAmoni, ʻaia kuo nau lauʻikoviʻi ai ʻa hoku kakai, mo fakahikihiki ʻakinautolu ki honau fonua.
ZEP 2:9 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻOku ou moʻui, pea ko e moʻoni ʻe hangē ko Sotoma ʻa Moape, pea ko e fānau ʻa ʻAmoni ʻe hangē ko Komola, ʻio, ko e potu ʻoe ʻakau veli, mo e ngaahi luo māsima, mo e fakaʻauha tuʻumaʻu: ʻe maumauʻi ʻakinautolu ʻe he toe ʻo ʻeku kakai, pea ʻe maʻu ʻakinautolu ʻe he toenga ʻo ʻeku kakai.
ZEP 2:10 ‌ʻE maʻu eni ʻekinautolu, ko e meʻa ʻi heʻenau fielahi, koeʻuhi kuo nau valoki, mo fakahikihiki ʻakinautolu, ki he kakai ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEP 2:11 ‌ʻE fakailifia ʻa Sihova kiate kinautolu: he te ne fakahonge ʻae ngaahi ʻotua kotoa pē ʻoe fonua; pea ʻe lotu ʻae kakai kiate ia, taki taha ʻi hono potu, ʻio, ko e ngaahi ʻotu motu kotoa pē ʻoe hiteni.
ZEP 2:12 ¶ ʻAkimoutolu foki, ʻae kakai ʻItiopea, ʻe tāmateʻi ʻakimoutolu ʻe heʻeku heletā.
ZEP 2:13 Pea ʻe mafao atu ʻe ia ʻa hono nima ki he tokelau, mo maumauʻi ʻa ʻAsilia; pea te ne ngaohi ʻa Ninive ko e fakaʻauha, pea mōmoa ʻo hangē ko e toafa.
ZEP 2:14 Pea ʻe tokoto ʻae fanga sipi ʻi he lotolotonga ʻo ia, ʻae fanga manu kotoa pē ʻoe ngaahi puleʻanga; ʻe fakatou nofo ʻae komolane mo e pitane ʻi he funga matapā ʻi ʻolunga; ʻe hiva ʻa honau leʻo ʻi he ngaahi matapā sioʻata; ʻe ʻi he ngaahi lakaʻanga ʻoe matapā ʻae fakaʻauha: he te ne veteki ʻae ngāue ʻoe sita.
ZEP 2:15 Ko eni ʻae kolo fakafiefia ʻaia naʻe nofo fakafiemālie kovi, ʻaia naʻe pehē ʻi hono loto, Ko au, pea ʻoku ʻikai ha tokotaha mo au: hono ʻikai kuo hoko ia ko e fakaʻauha, ko e potu ke tokoto ai ʻae fanga manu! ʻE taki taha ʻiseʻisa mo ʻalu atu ʻiate ia, mo tupetupeʻi hono nima.
ZEP 3:1 Ke malaʻia kiate ia ʻoku ʻuli mo taʻemaʻa, ki he kolo ʻoku fakamālohi!
ZEP 3:2 Naʻe ʻikai te ne talangofua ki he leʻo naʻe ʻikai ke maʻu ʻe ia ʻae akonaki; naʻe ʻikai ke falala ia kia Sihova; naʻe ʻikai te ne ʻunuʻunu atu ki hono ʻOtua.
ZEP 3:3 Ko hono houʻeiki ʻi ai ko e fanga laione ngungulu; ko ʻene kau fakamaau ko e fanga ulofi ʻoe efiafi; ʻoku nau tatali ke nau kai pongipongi ʻae ngaahi hui.
ZEP 3:4 Ko e kakai maʻamaʻa mo kākā ʻa ʻene kau palōfita: kuo fakaʻuliʻi ʻae falelotu ʻe heʻene kau taulaʻeiki, kuo nau maumauʻi ʻae fono.
ZEP 3:5 ‌ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo ia, ʻa Sihova, angatonu; ʻe ʻikai te ne fai ha meʻa hala; ʻoku ʻomi ʻe ia ʻa ʻene fakamaau ki he maama ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻoku ʻikai te ne siʻaki; ka ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ha mā ʻe he taʻeangatonu.
ZEP 3:6 Kuo u tuʻusi ʻae ngaahi puleʻanga: kuo ʻuha ʻa honau ngaahi fale māʻolunga; ne u fakalala ʻa honau ngaahi hala, ko ia ʻoku ʻikai ʻalu atu ai ha taha: kuo maumauʻi ʻa honau ngaahi kolo, ko ia ʻoku ʻikai ai ha tangata, ʻoku ʻikai ai ha taha ʻoku nofo ai.
ZEP 3:7 Naʻaku pehē, “Ko e moʻoni, te ke manavahē kiate au, te ke maʻu ʻae akonaki; ko ia ʻe ʻikai tuʻusi ai honau nofoʻanga neongo ʻeku tautea ai ʻakinautolu,” naʻa nau tuʻu vave hake, ʻo fakalieliaʻi ʻa ʻenau ngaahi ngāue kotoa pē.
ZEP 3:8 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ia mou tatali kiate au, ʻo aʻu ki he ʻaho te u tuʻu hake ki he maumau; he kuo u pau pe ke tānaki ʻae ngaahi fonua, ke u fakataha ʻae ngaahi puleʻanga, ke huaʻi kiate kinautolu ʻa ʻeku tuputāmaki, ʻio, ʻa ʻeku houhau kakaha kotoa pē: koeʻuhi ʻe keina ʻa māmani kotoa pē ʻaki ʻae afi ʻo ʻeku fuaʻa.
ZEP 3:9 Pea hili ia te u ʻomi ʻae lea maʻa ki he kakai, koeʻuhi ke nau ui kotoa pē ki he huafa ʻo Sihova, ke tauhi kiate ia ʻi he uouangataha.
ZEP 3:10 ‌ʻE ʻomi mei he tuʻa vaitafe ʻo ʻItiopea ʻae feilaulau kiate au, ʻekinautolu ʻoku hū kiate au, ʻio, ʻae ngaahi ʻofefine ʻo ʻeku kakai, kuo fakamovetevete.
ZEP 3:11 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe ʻikai te ke mā koeʻuhi ko hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē, ʻaia kuo ke angahala ai kiate au: koeʻuhi te u toʻo atu mei he lotolotonga ʻoʻou, ʻakinautolu ʻoku fiefia ʻi hoʻo fielahi, pea ʻe ʻikai te ke toe angahiki, koeʻuhi ko hoku moʻunga māʻoniʻoni.
ZEP 3:12 Te u tuku foki ʻi he lotolotonga ʻoʻou, ʻae kakai angavaivai mo masiva, pea te nau falala ki he huafa ʻo Sihova.
ZEP 3:13 ‌ʻE ʻikai fai angahala ʻe he toenga ʻo ʻIsileli, pe lea loi; pea ʻe ʻikai ʻiloʻi ʻi honau ngutu ʻae ʻelelo kākā: he te nau kai mo tokoto, pea ʻe ʻikai fakamanavahēʻi ʻakinautolu ʻe ha taha.”
ZEP 3:14 ¶ Ke hiva, ʻE ʻofefine ʻo Saione kalanga, ʻE ʻIsileli; ke fiefia mo nekeneka ʻaki ʻae loto kotoa, ʻE ʻofefine ʻo Selūsalema.
ZEP 3:15 Kuo toʻo atu ʻe Sihova ʻa ho ngaahi tautea, kuo ne kapusi kituʻa ho fili: ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻio, ko Sihova, ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoʻou: ʻe ʻikai te ke toe mamata ki ha kovi.
ZEP 3:16 ‌ʻE pehē ki Selūsalema ʻi he ʻaho ko ia, “ʻOua te ke manavahē: pea ki Saione, ʻoua naʻa tuku ke vaivai ho nima.”
ZEP 3:17 ‌ʻOku māfimafi ʻa Sihova ko ho ʻOtua ʻi he lotolotonga ʻoʻou; te ne fakamoʻui, te ne fiefia ʻiate koe, ʻaki ʻae fiefia: ʻe mālōlō ʻe ia ʻi heʻene ʻofa, te ne fiefia ʻiate koe ʻaki ʻae hiva.
ZEP 3:18 Te u tānaki meiate koe ʻakinautolu ʻoku mamahi, koeʻuhi ko e fakataha mamalu, ko e manuki ʻo ia, ko e meʻa mamafa kiate kinautolu.
ZEP 3:19 Vakai, ʻi he kuonga ko ia, te u veteki ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fakamamahiʻi koe; pea te u fakamoʻui ia ʻoku ketu, mo fakataha ia naʻe kapusi kituʻa; pea te u maʻu ʻae fakamālō, mo e ongoongo kiate kinautolu ʻi he fonua kotoa pē, ʻaia naʻe fakamaaʻi ai ʻakinautolu.
ZEP 3:20 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, Te u toe ʻomi ʻakimoutolu ʻi he kuonga ko ia, ʻio, ʻi he kuonga te u fakataha ai ʻakimoutolu: he te u ngaohi maʻamoutolu ʻae hingoa, mo e ongoongolelei ʻi he kakai kotoa pē ʻo māmani, ʻo kau ka liliu ʻa homou fakapōpula ʻi he ʻao ʻo homou mata.
HAG 1:1 ‌ʻI hono ua ʻoe taʻu ʻo Talaiasi ko e tuʻi, ʻi hono ono ʻoe māhina, ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova, ʻia Hakeai ko e palōfita, kia Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, ko e pule ʻo Siuta, pea kia Siosiua ko e foha ʻo Sosataki, ko e taulaʻeiki, ʻo pehē,
HAG 1:2 ‌ʻOku folofola ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau ʻo pehē, “ʻOku lea, ʻe he kakai ni, ʻoku teʻeki ke hoko ʻae kuonga, ʻae kuonga ke langa ai ʻae fale ʻo Sihova.”
HAG 1:3 Pea naʻe toki hoko ʻae folofola ʻa Sihova ia Hakeai ko e palōfita, ʻo pehē.
HAG 1:4 “Ko e kuonga koā eni kiate kimoutolu, ʻakimoutolu ʻae kakai, ke nonofo ʻi homou ngaahi fale kuo ʻaofi, ka e tuku siʻaki ʻae fale ni?
HAG 1:5 Pea ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau: Fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻanga.
HAG 1:6 Kuo lahi hoʻomou tūtuuʻi, kae siʻi ʻae utu; ʻoku mou kai, ka ʻoku ʻikai te mou mākona; ʻoku mou inu, ka ʻoku ʻikai te mou fiu ʻi he inu; ʻoku mou fakakofuʻi ʻakimoutolu, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻoku māfana; pea ko ia ʻoku maʻu totongi, ʻoku maʻu totongi ke ne ʻai ia ki he kato ava.
HAG 1:7 ¶ “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; Fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻanga.
HAG 1:8 ‌ʻAlu hake ki he moʻunga, pea ʻomi ʻae ʻakau, pea langa ʻae fale; pea te u fiemālie ki ai, pea ʻe fakaongolelei au,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
HAG 1:9 “Naʻa mou sio ki ha meʻa lahi, pea vakai ʻoku siʻi; pea ʻi hoʻomou ʻomi ia ki ʻapi, naʻaku ifi ki ai.” ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko e hā? Koeʻuhi ko hoku fale ʻaia kuo lala, pea ʻoku mou lele taki taha ki hono fale ʻoʻona.
HAG 1:10 Ko ia kuo taʻofi ai ʻae langi ʻi ʻolunga ʻiate kimoutolu mei he hahau, pea kuo taʻofi ʻae fonua mei hono fua.
HAG 1:11 Pea naʻaku ui ʻae laʻāina ki he fonua, pea ki he ngaahi moʻunga, pea ki he uite, pea ki he uaine foʻou, pea ki he lolo, pea ki he meʻa ʻaia ʻoku tupu hake mei he kelekele, pea ki he kakai, pea ki he fanga manu, pea ki he ngaahi ngāue kotoa pē ʻoe nima.
HAG 1:12 ¶ Pea ko Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, mo Siosiua ko e foha ʻo Sosataki, ko e taulaʻeiki lahi, mo e toenga kotoa pē ʻoe kakai, naʻe talangofua ki he leʻo ʻo Sihova, ko honau ʻOtua, mo e ngaahi lea ʻa Hakeai ko e palōfita, ʻo hangē ko ia kuo fekauʻi ai ia ʻe Sihova, ko honau ʻOtua, pea naʻe manavahē ʻae kakai ʻi he ʻao ʻo Sihova.
HAG 1:13 Pea naʻe toki lea ʻa Hakeai ko e talafekau ʻa Sihova, ʻi he fekau ʻa Sihova ki he kakai, ʻo pehē, “ʻOku ou ʻiate kimoutolu, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
HAG 1:14 ¶ Pea naʻe ueʻi ʻe Sihova ʻae laumālie ʻo Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, ko e pule ʻo Siuta, mo e laumālie ʻo Siosiua, ko e foha ʻo Sosataki, ko e taulaʻeiki lahi mo e laumālie he toenga kotoa pē ʻoe kakai; pea naʻa nau haʻu ʻo ngāue ʻi he fale ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko honau ʻOtua,
HAG 1:15 ‌ʻI hono uofulu ma fā ʻoe ʻaho, ʻi hono ono ʻoe māhina, ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻo Talaiasi ko e tuʻi.
HAG 2:1 ‌ʻI hono fitu ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻe uofulu ma taha ʻoe māhina, naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova ki he palōfita ko Hakeai, ʻo pehē,
HAG 2:2 “Ke ke lea ni kia Selupepeli ko e foha ʻo Sialiteli, ko e pule ʻo Siuta, pea kia Siosiua ko e foha ʻo Sosataki, ko e taulaʻeiki lahi, pea ki he toenga ʻoe kakai, ʻo pehē,
HAG 2:3 ‘Ko hai ʻoku toe ʻiate kimoutolu, ʻaia naʻe mamata ki he fale ni, ʻi hono ʻuluaki nāunau? Pea ʻoku fēfē ʻa hoʻomou mamata ki ai ni? ʻIkai ʻoku hangē ko e meʻa noa pe ia ʻi homou mata ʻi he fakatatau ki ai?
HAG 2:4 Ka ke mālohi ni, ʻE Selupepeli,’ ʻoku pehē ʻe Sihova; ‘pea ke mālohi, ʻE Siosiua, ko e foha ʻo Sosataki, ko e taulaʻeiki lahi; pea ke mou mālohi, ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua, pea ngāue,’ ʻoku pehē ʻe Sihova; ‘He ʻoku ou ʻiate kimoutolu,’ ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau;
HAG 2:5 ‌ʻO hangē ko e folofola ʻaia naʻaku fefuakavaʻaki mo kimoutolu ʻi hoʻomou haʻu mei ʻIsipite, ko ia ʻe nofo ai ʻa hoku Laumālie ʻiate kimoutolu: ‘ʻOua te mou manavahē.’
HAG 2:6 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; ‘Ka ko e toe taha, ʻoku toetoe siʻi, pea te u lulululu ʻae ngaahi langi, mo māmani, mo e tahi, mo e fonua mōmoa;
HAG 2:7 Pea te u luluʻi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe hāʻele mai ʻae Holi ʻoe ngaahi puleʻanga kotoa pē: pea te u fakafonu ʻae fale ni ʻi he nāunau,’ ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
HAG 2:8 ‌ʻOku ʻaʻaku ʻae siliva, ʻoku ʻaʻaku mo e koula, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
HAG 2:9 ‘ʻE lahi hake ʻae nāunau ʻoe fale kimui ni ʻi he ʻuluaki fale,’ ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau: ‘pea te u foaki ʻae melino ki he potu ni,’ ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.”
HAG 2:10 ¶ “ʻI hono uofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻi hono hiva ʻoe māhina, ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻo Talaiasi, naʻe hoko ai ʻae folofola ʻa Sihova ia Hakeai ko e palōfita, ʻo pehē,
HAG 2:11 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, Fehuʻi ni ki he kau taulaʻeiki ʻi he fono, ʻo pehē,
HAG 2:12 ‘Kapau ʻoku ʻave ʻe ha taha ha konga feilaulau māʻoniʻoni ʻi hono kapaʻi kofu, pea ʻoku ala ʻa hono kapa ki he mā, pe ki he peke, pe ki he uaine, pe ki he lolo, pe ki ha meʻakai, ʻe māʻoniʻoni ia?’” Pea naʻe tali ʻe he kau taulaʻeiki, ʻo pehē, “ʻIkai.”
HAG 2:13 Pea naʻe toki pehē ʻe Hakeai, “Ka ala ʻe ha taha ʻoku taʻemaʻa ʻi ha pekia, ki ha taha ʻi he ngaahi meʻa ni, ʻe taʻemaʻa ia?” Pea naʻe tali ʻe he kau taulaʻeiki, ʻo pehē, “ʻE taʻemaʻa ia.”
HAG 2:14 Pea naʻe toki lea ʻa Hakeai, ʻo pehē, “‘ʻOku pehē ʻae kakai ni, pea ʻoku pehē mo e puleʻanga ni ʻi hoku ʻao, ʻoku pehē ʻe Sihova; pea ʻoku pehē ʻae ngaahi ngāue kotoa pē ʻa honau nima, pea ʻoku taʻemaʻa mo ia ʻaia ʻoku nau feilaulau ʻaki ʻi hena.
HAG 2:15 Pea ko eni, ʻOku ou kole ke mou fakakaukau mei he ʻaho ni ʻo fai atu, ʻi he teʻeki ke fokotuʻu ha maka ki ha maka ʻi he falelotu lahi ʻo Sihova:
HAG 2:16 Talu ʻa e [ngaahi ʻaho ]ko ia, ʻi he ʻalu ha taha ki ha fokotuʻunga ʻoe [puha fua ]ʻe uofulu, naʻe ai ʻae hongofulu pe: ʻi he ʻalu ha taha ki he tataʻoʻanga ke ne fakatafe mei he tataʻoʻanga ki he [ngaahi ipu ]ʻe nimangofulu, naʻe ai ʻae uofulu pe.
HAG 2:17 Naʻaku taaʻi ʻaki ʻakimoutolu ʻae fakamae, pea mo e tuʻungafulufulua, pea mo e ʻuha maka ʻi he ngaahi ngāue kotoa pē ʻa homou nima; ka naʻe ʻikai te mou tafoki kiate au,’ ʻoku pehē ʻe Sihova.
HAG 2:18 ‘Fakakaukau ni mei he ʻaho ni ʻo fai atu, mei hono uofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻi hono hiva ʻoe māhina, ʻio, mei he ʻaho naʻe ai ʻae tuʻunga ʻoe falelotu lahi ʻo Sihova, fakakaukau ki ai.
HAG 2:19 ‌ʻOku kei ʻi he feleoko ʻae tenga? ʻIo, ʻoku teʻeki ai ke tupu ʻae fua ʻoe vaine mo e ʻakau ko e fiki, mo e pomikanite, mo e ʻakau ko e ʻolive: te u tāpuakiʻi ʻakimoutolu mei he ʻaho ni.’”
HAG 2:20 ¶ Pea naʻe toe hoko ʻae folofola ʻa Sihova kia Hakeai, ʻi he ʻaho ʻe uofulu ma fā ʻoe māhina, ʻo pehē,
HAG 2:21 “Fakahā kia Selupepeli, ko e pule ʻo Siuta,” ʻo pehē, ‘Te u luluʻi ʻae ngaahi langi mo māmani;
HAG 2:22 Pea te u fulihi ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae ngaahi puleʻanga; pea te u maumauʻi ʻae mālohi ʻae ngaahi puleʻanga hiteni; pea te u fulihi ʻae ngaahi meʻa teka, mo kinautolu ʻoku heka ai; pea ʻe hinga ki lalo ʻae fanga hoosi mo honau kau tangata heka, taki taha ʻi he heletā ʻa hono tokoua.
HAG 2:23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻI he ʻaho ko ia, te u ʻave koe, ʻE Selupepeli, ko ʻeku tamaioʻeiki, ko e foha ʻo Sialiteli,’ ʻoku pehē ʻe Sihova, ‘pea te u ngaohi koe ke hangē ko e fakaʻilonga: he kuo u fili koe,’ ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.”
ZEC 1:1 ‌ʻI hono valu ʻoe māhina, mo hono ua ʻoe taʻu ʻa Talaiasi, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sakalaia ko e foha ʻo Pelekia, ko e foha ia ʻo Ito, ko e palōfita, ʻo pehē,
ZEC 1:2 Kuo mamahi ʻaupito ʻa Sihova ki hoʻomou ngaahi tamai.
ZEC 1:3 Ko ia ke ke pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; ‘Tafoki mai ʻakimoutolu kiate au, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea te u tafoki atu au kiate kimoutolu: ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEC 1:4 ‌ʻOua te mou hangē ko hoʻomou ngaahi tamai, ʻaia naʻe kalanga ki ai ʻae kau palōfita ʻi muʻa, ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, Tafoki mai ʻanai ni mei homou ngaahi hala kovi, mo hoʻomou ngaahi faianga kovi; ka naʻe ʻikai te nau ongoʻi, pe fanongo kiate au, ʻoku pehē ʻe Sihova.
ZEC 1:5 Ko hoʻomou ngaahi tamai, ko e fē ʻakinautolu? Pea ko e kau palōfita, he ʻoku moʻui ʻakinautolu ke taʻengata?
ZEC 1:6 Ka ko ʻeku ngaahi lea, mo ʻeku ngaahi fekau, ʻaia naʻaku tuku ki he kau palōfita, ʻikai naʻa nau hoko ki hoʻomou ngaahi tamai? Pea naʻa nau foki mai, mo nau pehē, Hangē ko ia naʻe finangalo ʻa Sihova ke fai kiate kitautolu, ʻo fakatatau ki hotau ngaahi hala, pea mo ʻetau ngaahi faianga, ko ia pe kuo ne fai kiate kitautolu.’”
ZEC 1:7 ¶ ʻI hono uofulu ma fā ʻoe ʻaho ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe māhina, ʻae māhina ko Sipate, ʻi hono ua ʻoe taʻu ʻo Talaiasi, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sakalaia, ko e foha ʻo Pelekia, ko e foha ʻo Ito, ko e palōfita, ʻo pehē,
ZEC 1:8 Naʻaku mamata ʻi he pō, pea vakai, ko e tangata naʻe heka ki ha hoosi kulokula, pea naʻe tuʻu ia ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau ko e maile, ʻaia naʻe ʻi he teleʻa; pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae fanga hoosi kulokula, naʻe pulepule mo lavatea.
ZEC 1:9 Pea naʻaku pehē ai, “ʻE hoku ʻeiki, ko hai ʻakinautolu na?” Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngelo naʻa ma talanoa mo au, “Te u fakahā kiate koe ʻa hono ʻuhinga.
ZEC 1:10 Pea naʻe tali mai ʻe he tangata, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau ko e maile, ʻo ne pehē, “Ko kinautolu ʻena kuo fekau atu ʻe Sihova ke feʻaluʻaki fano ʻi māmani.”
ZEC 1:11 Pea naʻe tali ʻekinautolu ki he ʻāngelo ʻa Sihova, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi ʻakau ko e maile, ʻo pehē, “Kuo mau feʻaluʻaki fano ʻi māmani, pea vakai, ʻoku nofo lelei pe ʻa māmani kotoa pē, pea ʻoku fiemālie.”
ZEC 1:12 ¶ Pea naʻe toki tali ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova, ʻo pehēange, “ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻe fēfē hono fuoloa mo hoʻo taʻeʻaloʻofa ki Selūsalema, pea mo e ngaahi kolo ʻo Siuta, ʻaia kuo ke houhau ki ai ʻi he taʻu ni ʻe fitungofulu?”
ZEC 1:13 Pea naʻe tali ʻaki ʻe Sihova ki he ʻāngelo naʻe talanoa mo au, ʻae ngaahi lea lelei mo e ngaahi lea fakafiemālie.
ZEC 1:14 Ko ia naʻe pehē ai kiate au ʻe he ʻāngelo naʻa ma talanoa, “Kalanga, ʻa koe ʻo pehē, ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻoku ou fuaʻa koeʻuhi ko Selūsalema, pea mo Saione ʻi he fuaʻa ʻoku lahi.
ZEC 1:15 Pea ʻoku ou mamahi ʻaupito ki he ngaahi puleʻanga ʻoku fakafiemālie: he naʻe kei siʻi pe ʻeku mamahi ka naʻa nau fakatupu pe ʻae mamahi.
ZEC 1:16 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe Sihova; kuo u foki mai mo e ʻaloʻofa ki Selūsalema, ʻe langa hoku fale ʻi ai, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ʻe falō atu ʻae afo ki Selūsalema.”
ZEC 1:17 Toe kalanga foki, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; ʻe toe folofolahi atu ʻa hoku ngaahi kolo, ko e meʻa ʻi he monūʻia; pea ʻe toe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa Saione, pea te ne toe fili ʻa Selūsalema.”
ZEC 1:18 Pea naʻaku toki hanga hake hoku mata, pea u mamata, pea vakai, ko e nifoʻi ʻulu ʻe fā.
ZEC 1:19 Pea ne u fehuʻi ki he ʻāngelo, ʻaia naʻa ma talanoa mo au, “Ko e hā ʻena?” ʻAia naʻa ne pehē mai, “Ko e ngaahi nifo ʻena, ʻaia kuo ne fakahēʻi ʻa Siuta, mo ʻIsileli, pea mo Selūsalema.”
ZEC 1:20 Pea naʻe fakahā ʻe Sihova kiate au ʻae kau tufunga ʻe toko fā.
ZEC 1:21 Pea naʻaku pehē ai ʻeau, “Kuo haʻu ʻakinautolu ke fai ʻae hā?” Pea ne folofola mai, ʻo pehē, “Ko e ngaahi nifo ʻena ʻaia ne ne fakahēʻi ʻa Siuta, pea ko ia naʻe ʻikai faʻa hanga hake ʻe ha tangata ʻa hono mata: ka kuo haʻu ʻakinautolu na ke maumauʻi ʻakinautolu, mo lī atu kituʻa ʻae ngaahi nifo ʻoe kau Senitaile, ʻakinautolu naʻe hiki hake honau nifo ki he fonua ʻo Siuta, ko hono fakahēʻi.”
ZEC 2:1 Naʻa ku toe hanga hake hoku mata, pea u sio, pea vakai, ko e tangata naʻe ʻi hono nima ʻae afo ko e fua.
ZEC 2:2 Pea naʻaku fehuʻi kiate ia, “Ko hoʻo ʻalu ʻena ki fē?” Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ke fua ʻa Selūsalema mo vakai pe ʻoku fēfē hono māukupu, pea fēfē mo hono lōloa ʻo ia.”
ZEC 2:3 Pea ʻiloange naʻe ʻalu atu ʻae ʻāngelo ʻaia naʻa ma talanoa, pea ʻalu atu mo e ʻāngelo ʻe taha ko hono fakafetaulaki.
ZEC 2:4 Pea ne pehē mai kiate ia, “Lele mo lea ki he tangata talavou na,” ʻo pehē, “ʻE kakai ʻa Selūsalema ʻo tatau mo e ngaahi potu kakai ʻoku ʻikai ʻāʻi, koeʻuhi ko hono tokolahi ʻoe kakai mo e fanga manu ʻi ai:
ZEC 2:5 ‌ʻE ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u hangē au ko e ʻa afi ʻoku takatakai ʻiate ia, pea ko au ko e nāunau ʻi hono lotolotonga.”
ZEC 2:6 ¶ “ʻE! ʻE! hola mei he fonua ʻi he potu tokelau, ʻoku pehē ʻe Sihova! He kuo u fakamovete ʻakimoutolu ʻo hangē ko e matangi ki he feituʻu ʻe fā ʻoe langi: ʻoku pehē ʻe Sihova.
ZEC 2:7 ‌ʻE Saione, fakamoʻui koe, ʻa koe ʻoku nonofo mo e ʻofefine ʻo Papilone.”
ZEC 2:8 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko e meʻa ʻi he nāunau kuo ne fekau atu au ki he ngaahi puleʻanga ʻaia naʻe maumauʻi koe: he ko ia ʻoku ala kiate kimoutolu ʻoku ne ala ki he kanoʻi mata ʻuli ʻo hoku mata.”
ZEC 2:9 He vakai, te u tupeʻi hoku nima kiate kinautolu, pea ʻe vete ʻakinautolu ʻe heʻenau kau tamaioʻeiki: pea te mou ʻilo ai kuo fekau au ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEC 2:10 ¶ “ʻE taʻahine ʻo Saione, hiva mo fakafiefia: he ʻoku pehē ʻe Sihova, vakai ʻoku ou haʻu, pea te u nofo ʻi ho lotolotonga ʻoʻou.”
ZEC 2:11 Pea ʻe lahi ʻae puleʻanga ʻe kau mo Sihova ʻi he ʻaho ko ia, pea nau hoko ko hoku kakai; pea te u nofo ʻi ho lotolotonga ʻoʻou, pea te ke ʻilo ai kuo fekau au kiate koe, ʻE Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEC 2:12 Pea ʻe maʻu ʻe Sihova ʻa Siuta, ko hono tofiʻa, ʻi he fonua māʻoniʻoni, pea te ne toe fili ʻa Selūsalema.
ZEC 2:13 Ke longo hifo ʻae kakai kotoa pē ʻi he ʻao ʻo Sihova! He kuo tuʻu hake ia mo hono ʻafioʻanga māʻoniʻoni.
ZEC 3:1 Pea naʻa ne fakahā kiate au ʻa Siosiua, ko e taulaʻeiki lahi, ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻāngelo ʻa Sihova; pea tuʻu ʻa hono fili ko Sētane ʻi hono potu toʻomataʻu, ko hono tukuakiʻi.
ZEC 3:2 Pea naʻe pehē ʻa Sihova kia Sētane, “ʻE Sētane ke valokiʻi koe ʻe Sihova, ʻio, ʻa Sihova ʻaia kuo ne fili ʻa Selūsalema, ke ne valokiʻi koe! ʻIkai ko e potupotuʻi afi eni, kuo hamusi mai mei he afi?”
ZEC 3:3 Ka ko eni, naʻe kofuʻaki ʻa Siosiua ʻae ngaahi kofu fakalielia, ʻi heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻāngelo.
ZEC 3:4 Pea naʻe lea ia kiate kinautolu naʻe tutuʻu ʻi hono ʻao, ʻo pehē, “Vete meiate ia ʻae ngaahi kofu fakalielia;” pea naʻa ne pehē kiate ia, “Vakai, kuo u pule ke mole atu meiate koe ʻa hoʻo ngaahi hia, pea te u totongi mo fakakofuʻaki koe ʻae kofu foʻou.”
ZEC 3:5 Pea ne u pehē, “Tuku ke nau ʻai ki hono ʻulu ʻae pale fakasanisani; pea ko ia naʻa nau ʻai ha pale fakasanisani ki hono ʻulu, pea naʻe ʻai mo e ngaahi kofu kiate ia. Pea naʻe tuʻu ofi ai ʻae ʻāngelo ʻa Sihova.
ZEC 3:6 Pea naʻe fakapapau mai ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē,
ZEC 3:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Kapau te ke ʻeveʻeva ʻi hoku ngaahi hala, pea kapau te ke fai ki heʻeku fekau, pehē, te ke toki fakamaau foki ʻi hoku fale, pea te ke tauhi foki ʻa hoku ngaahi lotoʻā, pea te u vaheʻi ha ngaahi potu ke ke ʻeveʻeva fakataha ai mo kinautolu ʻoku tau tutuʻu ai ni.
ZEC 3:8 ¶ Fanongo eni, ʻE Siosiua ko e taulaʻeiki lahi, ʻaa koe, mo hoʻo kaunga ngāue ʻoku nofo ʻi ho ʻao: he ko e kau tangata ʻoku fai ki ai ʻae ofo; he vakai, te u fakahā ʻeau ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko e VAA.
ZEC 3:9 Koeʻuhi, vakai ki he maka ʻaia kuo u ʻai ʻi he ʻao ʻo Siosiua; ʻe ʻi he maka ʻe taha ʻae mata ʻe fitu; vakai te u tongi ʻeau ʻae tongi ʻe fai ki ai, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ‘pea te u ʻave ʻae angahala ʻae fonua ko ia ʻi he ʻaho pe taha.’
ZEC 3:10 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ‘ko e ʻaho ko ia ʻe feuiʻaki ʻae tangata taki taha ki hono kaungāʻapi ʻi he lolo vaine mo e lolo fiki.’”
ZEC 4:1 Pea naʻe toe haʻu ʻae ʻāngelo naʻa ma talanoa mo au, ʻo ne fafangu au, ʻo hangē ko e fafangu ha taha ʻoku mohe.
ZEC 4:2 Pea naʻa ne pehē kiate au, “Ko e hā ʻoku ke sio ki ai?” Pea naʻaku pehē ʻeau, “Kuo u sio, pea vakai, ko e tuʻunga maama ko e koula haohaoa pe, mo e ʻaiʻanga lolo ʻi ʻolunga, mo hono tuʻunga maama ʻe fitu ʻi ai, mo e tafeʻanga lolo ʻe fitu ki he tuʻunga maama ʻe fitu, ʻaia ʻoku ʻi hono potu ki ʻolunga:
ZEC 4:3 Pea ʻoku tuʻu vāofi mo ia ʻae ongo ʻakau ko e ʻolive, ko e taha ʻi he potu toʻomataʻu ʻoe ʻaiʻanga lolo, pea ko e taha ʻi hono potu fakatoʻohema.”
ZEC 4:4 Ko ia ne u pehēange ai ki he ʻāngelo naʻa ma talanoa mo au, “ʻE hoku ʻeiki ko e hā ʻena?”
ZEC 4:5 Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngelo naʻa ma talanoa mo au, “ʻOku ʻikai te ke ʻilo pe ko e hā ʻae ngaahi meʻa na?” Pea naʻaku pehē, “ʻE hoku ʻeiki, ʻoku ʻikai.”
ZEC 4:6 Pea toki tali mai ʻe ia ʻo ne pehē kiate au, “Ko eni ʻae folofola ʻa Sihova kia Selupepeli, ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai ko ha meʻa ʻi ha kau tau pe ʻi ha mālohi, ka ʻi hoku Laumālie ʻoʻoku, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.’”
ZEC 4:7 Ko hai koe, ʻE moʻunga māʻolunga? ʻE fakalafalafa hifo koe ʻi he ʻao ʻo Selupepeli: pea ʻe ʻomi ʻe ia ʻae maka tauʻolunga ki ai ʻi he mavava mo e kalanga, ʻo pehē, “Ke ʻi ai ʻae ʻaloʻofa, ke ʻi ai ʻae ʻaloʻofa.”
ZEC 4:8 Naʻe hoko foki ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
ZEC 4:9 “Kuo ʻai ʻae tuʻunga ʻoe fale ni ʻe he nima ʻo Selupepeli; pea ʻe fakaʻosi ia foki ʻe hono nima ʻoʻona, pea te mou ʻilo kuo fekau mai au ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.”
ZEC 4:10 He ko hai kuo ne manuki ki he ʻaho ʻoe meʻa siʻi? He te nau fiefia, mo mamata ki he fua fakatonutonu ʻi he nima ʻo Selupepeli. Pea ko e toko fitu na ko e foʻi fofonga ia ʻe fitu ʻo Sihova, ʻaia ʻoku feʻaluʻaki fano ʻi māmani kotoa pē.
ZEC 4:11 ¶ Pea naʻaku pehēange ai ʻeau kiate ia, “Ko e hā ʻae ongo ʻakau ʻolive, ʻaia ʻoku ʻi he toʻomataʻu ʻoe tuʻunga maama, pea mo hono toʻohema ʻo ia?”
ZEC 4:12 Pea naʻaku toe pehēange ki ai, “Ko e hā ʻae ongo vaʻa ʻolive ʻena, ʻaia ʻoku lilingi atu mei ai ʻae lolo, ʻi hono tafeʻanga koula ʻe ua?”
ZEC 4:13 Pea naʻe pehē mai ʻe ia kiate au, “ʻOku ʻikai te ke ʻilo pe ko e hā ʻae ngaahi meʻa na?” Pea ne u pehē, “ʻA hoku ʻeiki ʻoku ʻikai.”
ZEC 4:14 Pea ne toki pehē mai ʻe ia, “Ko e toko ua ʻena kuo pani pea ʻoku na tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo māmani kotoa pē.”
ZEC 5:1 Pea ne u toki tangaki ai ki mui, pea sio hake hoku mata pea u mamata, pea vakai ko e takainga tohi ʻoku puna.
ZEC 5:2 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e hā ʻoku ke mamata ki ai?” Pea ne u pehēange, ʻOku ou sio ki ha takainga tohi ʻoku puna; ko hono lōloa ko e hanga ʻe fāngofulu, pea ko e hanga ʻe uofulu ʻa hono laulahi.
ZEC 5:3 Pea naʻe toki pehē mai ʻe ia, “Ko eni ia ʻae malaʻia ʻoku ʻalu atu ki he funga ʻo māmani kotoa pē; he koeʻuhi ʻe motuhi kotoa pē ʻaia ʻoku kaihaʻa, ʻo fakatatau mo ia, pea ʻe motuhi mo ia kotoa pē ʻoku kape ʻo fakatatau mo ia.
ZEC 5:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, te u ʻomi ia ʻeau, pea ʻe hū ia ki he fale ʻoe kaihaʻa, pea mo e fale ʻo ia ʻoku kape mo loi ʻi hoku hingoa: pea ʻe nofo ʻi he lotolotonga ʻo hono fale, pea te ne fakaʻauha ia, ʻae ʻakau ʻo hono alanga fale, pea mo hono ngaahi maka.”
ZEC 5:5 ¶ Pea naʻe toki ʻalu atu ʻae ʻāngelo ʻaia naʻa ma talanoa mo au, ʻo ne pehē kiate au, “Hanga hake eni ho mata, pea ke sio pe ko e hā ʻae meʻa ni ʻoku ʻalu atu.”
ZEC 5:6 Pea naʻaku pehē, “Ko e hā ia?” Pea ne pehē mai, “Ko e efa ia ʻoku hā mai.” Naʻa ne pehē mai foki, “Ko honau fakatātā eni ʻi māmani kotoa pē.”
ZEC 5:7 Pea vakai, ne hiki hake ʻae konga pulu mamafa: pea ko e fefine ia ʻoku nofo ʻi he loto efa.
ZEC 5:8 Pea naʻa ne pehē, “Ko angahala ia.” Pea naʻa ne lī ia ki he loto efa; pea naʻa ne tataʻo ʻaki hono ngutu ʻae konga pulu mamafa.
ZEC 5:9 Hili ia naʻaku hanga hake hoku mata, pea u sio, pea vakai naʻe haʻu ʻae ongo fafine ʻe toko ua, pea naʻe ʻi hona kapakau ʻae matangi; he naʻa na kapakau ʻo hangē ko e sitoaki: pea naʻa na hiki hake ʻae efa ʻi he vahaʻa ʻo māmani mo e langi.
ZEC 5:10 Pea naʻaku pehē ai ki he ʻāngelo ʻaia naʻa ma talanoa mo au, “ʻOku na fua ki fē ʻae efa?”
ZEC 5:11 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ke langa ʻae fale moʻona ʻi he fonua ko Sinaʻa: pea ʻe fokotuʻu ia ʻi ai, ʻo tuku ʻi ai ki hono tuʻunga pe ʻoʻona.”
ZEC 6:1 Pea naʻaku tafoki, ʻo hanga hake hoku mata, pea u sio, pea vakai, naʻe hā ʻae saliote ʻe fā ʻoku haʻu mei he vahaʻa ʻoe ongo moʻunga ʻe ua; pea ko e ongo moʻunga, ko e moʻunga palasa.
ZEC 6:2 Naʻe ʻi he ʻuluaki saliote ʻae fanga hoosi kulokula; pea ko e fanga hoosi ʻuliʻuli ʻi hono ua ʻoe saliote;
ZEC 6:3 Pea naʻe ʻi hono tolu ʻoe saliote ʻae fanga hoosi hinehina, pea ko e fanga hoosi pulepule mo kulokula naʻe ʻi hono fā ʻoe saliote.
ZEC 6:4 Ko ia naʻaku pehē ai ki he ʻāngelo ʻaia naʻa ma talanoa mo au, “ʻE hoku ʻeiki ko e hā ʻena?”
ZEC 6:5 Pea naʻe tali ʻo pehē mai ʻe he ʻāngelo, “Ko e laumālie ia ʻe fā ʻoe ngaahi langi, ʻaia ʻoku ʻalu atu mei heʻenau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻo māmani kotoa pē.”
ZEC 6:6 ‌ʻOku ʻalu ʻae fanga hoosi ʻuliʻuli ʻoku ʻi ai ki he ngaahi potu fakatokelau, pea ʻoku muimui ki ai ʻaia ʻoku hinehina; ka ʻe ʻalu ʻae pulepule ki he fonua ki he potu tonga.
ZEC 6:7 Pea naʻe ʻalu atu ʻae kulokula ʻo ʻahiʻahi ia ke feʻaluʻaki fano ʻi māmani: pea naʻa ne pehē, “ʻAlu atu koe mo ʻeveʻeva fano ʻi māmani.” Pea ko ia naʻa nau feʻaluʻaki fano ʻi māmani.
ZEC 6:8 Hili ia naʻa ne ui kiate au mo ne lea kiate au, ʻo pehē, “Vakai, ko kinautolu na kuo ʻalu ki he potu fakatokelau, kuo nau fakafiemālieʻi hoku laumālie ki he fonua ʻi he tokelau.”
ZEC 6:9 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kiate au, ʻo pehē,
ZEC 6:10 “Lau mai ha niʻihi mei he kau pōpula, ʻio, mei he faʻahinga ʻo Hilitai mo Topisa, pea mo Sitaia, ʻakinautolu kuo haʻu mei Papilone, pea ke haʻu koe ʻi he ʻaho pe ko ia, pea ke hū atu ki he fale ʻo Siosaia ko e foha ʻo Sefanaia;
ZEC 6:11 Pea ke toʻo ha siliva mo ha koula, pea ngaohi ha ngaahi tatā fakatuʻi, pea ʻai ia ki he ʻulu ʻo Siosiua ko e foha ʻo Sosataki, ko e taulaʻeiki lahi;
ZEC 6:12 Pea lea kiate ia ʻo pehē, ‘ʻOku pehē mai ʻae folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, Vakai, ki he tangata ʻaia ʻoku hingoa ko e VAA; ʻe tupu hake ia ʻi hono potu; pea ko ia ia te ne langa ʻae fale tapu ʻo Sihova:
ZEC 6:13 ‌ʻIo, ko ia ia te ne langa ʻae fale tapu ʻo Sihova; pea ko ia ia ʻe fua ʻa hono nāunau, pea te ne nofo mo pule ʻi hono nofoʻa fakatuʻi, pea ʻe taulaʻeiki ia ʻi hono nofoʻanga fakatuʻi: pea ʻe ʻiate kinaua fakatouʻosi ʻae alea fakamelino.’
ZEC 6:14 Pea ko e ngaahi tatā fakatuʻi ʻe tuku kia Helemi, pea mo Topisa, mo Sitaia, pea kia Heni, ko e foha ʻo Sefanaia, ko e meʻa fakamanatu ʻi he fale tapu ʻo Sihova.”
ZEC 6:15 Pea ʻe haʻu ʻakinautolu ʻoku mei he mamaʻo, ke nau langa ʻae fale tapu ʻo Sihova, pea te mou ʻilo kuo fekau au kiate kimoutolu, ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau. Pea ʻe hoko eni, ʻo kapau te mou tokanga fakamātoato ki he leʻo ʻo Sihova, ko homou ʻOtua.
ZEC 7:1 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono fā taʻu ʻoe tuʻi ko Talaiasi, naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sakalaia, ʻi hono fā ʻoe ʻaho ʻi hono hiva ʻoe māhina ko Kisilu.
ZEC 7:2 Ka kuo nau fekau ʻa Selesa, mo Likemeleki, mo ʻena kau tangata, ki he fale ʻoe ʻOtua, ke nau lotu ʻi he ʻao ʻo Sihova,
ZEC 7:3 Pea ke lea ki he kau taulaʻeiki, naʻe ʻi he fale ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ki he kau palōfita, ʻo pehē, “He te u tangi ʻi hono nima ʻoe māhina, mo vaheʻi au, ʻo hangē ko ia kuo u fai ʻi he ngaahi taʻu lahi ni?”
ZEC 7:4 ¶ Hili ia naʻe hoko mai kiate au, ʻae folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē,
ZEC 7:5 “Lea ki he kakai kotoa pē ʻoe fonua, pea mo e kau taulaʻeiki, ʻo pehē, He kuo mou fai ʻa hoʻomou ʻaukai, mo hoʻomou tangi mamahi, ʻi hono nima pea mo hono fitu ʻoe māhina, ʻi he taʻu ko eni ʻe fitungofulu, ʻio, ko hoʻomou ʻaukai na naʻe momoʻi fai ia kiate au?
ZEC 7:6 Ko hoʻomou kai, pea mo hoʻomou inu, ʻikai naʻa mou kai mo inu maʻamoutolu pe?”
ZEC 7:7 ‌ʻIkai ʻoku totonu ʻa hoʻomou fanongo ki he ngaahi folofola ʻa Sihova, ʻaia kuo ne fakahā ʻi he kau palōfita ʻi muʻa, ʻi heʻene kei kakai, mo kei monūʻia ʻa Selūsalema, mo e ngaahi kolo naʻe tuʻu takatakai ʻiate ia, ʻi he kuonga naʻe kei kakai ʻae potu tonga, pea mo e potu tokalelei?
ZEC 7:8 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova kia Sakalaia, ʻo pehē,
ZEC 7:9 “ʻOku folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē, ‘Fai ke totonu ʻae fakamaau, pea feʻofaʻaki mo manavaʻofa ʻae tangata taki taha ki hono kāinga:
ZEC 7:10 Pea ʻoua naʻa fakamālohiʻi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti, pe ko e tamai mate, pe ko e muli, pe ko e masiva; pea ʻoua naʻa ai ha taha te ne fai fakakākā ʻi hono loto ki hono kāinga.’
ZEC 7:11 Ka naʻa nau talangataʻa ke fanongo, mo nau hamusi mai honau uma, pea naʻa nau fakaongotuli honau telinga, ke ʻoua naʻa nau ongoʻi.
ZEC 7:12 ‌ʻIo, naʻa nau ngaohi honau loto ke hangē ko e maka fefeka ʻaupito, telia naʻa nau ongoʻi ʻae fono, mo e ngaahi lea kuo fai mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻi hono laumālie, ʻi he kau palōfita naʻe ʻi muʻa, pea ko ia kuo hoko ai ʻae houhau lahi meia Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEC 7:13 Ko ia kuo hoko ʻo pehē, ʻi heʻene kalanga naʻe ʻikai te nau fie fanongo; pea ko ia, kuo nau kalanga, ka naʻe ʻikai te u fanongo,” ʻoku pehē ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEC 7:14 “Ka kuo u vilingiaʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae ʻahiohio ki he ngaahi puleʻanga, ʻaia naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi. Ko ia naʻe hili ange ia kuo lala ʻae fonua, pea naʻe ʻikai kei feʻaluʻaki ai ha tangata: he naʻa nau ʻai ke lala ʻaupito ʻae fonua matamatalelei.”
ZEC 8:1 Naʻe toe hoko foki kiate au ʻae folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē,
ZEC 8:2 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; naʻaku fuaʻa koeʻuhi ko Saione ʻi he fuaʻa lahi, pea naʻaku fuaʻa koeʻuhi ko ia, pea u houhau lahi.”
ZEC 8:3 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova; “Kuo u foki mai ki Saione, pea te u nofo ʻi he lotolotonga ʻo Selūsalema: pea ʻe ui ʻa Selūsalema, ko e kolo ʻoku ʻi ai ʻae moʻoni; pea ko e moʻunga ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e moʻunga māʻoniʻoni.”
ZEC 8:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “ʻE toe nofo ʻi he ngaahi hala ʻo Selūsalema ʻae kakai mātuʻa mo e kau finemātuʻa, pea ʻe taki taha toʻo ha tokotoko ʻi hono nima koeʻuhi ko ʻenau motuʻa ʻaupito.
ZEC 8:5 Pea ʻe fonu ʻae hala ʻoe kolo ʻi he tamaiki tangata, mo e tamaiki fefine, ʻoku fakavā ʻi hono ngaahi hala ʻo ia.”
ZEC 8:6 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Kapau kuo faingataʻa ʻeni ki he mata ʻoe toenga kakai ni, ʻi he ngaahi ʻaho ko eni, pea ʻe faingataʻa ia foki ʻi hoku ʻao ʻoʻoku? ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
ZEC 8:7 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Vakai, te u fakamoʻui ʻa hoku kakai mei he fonua hahake, pea mei he fonua ʻi lulunga;
ZEC 8:8 Pea te u ʻomi ʻakinautolu, pea te nau nofo ʻi he lotolotonga ʻo Selūsalema; pea ko hoku kakai ʻakinautolu, pea ko honau ʻOtua au, ʻi he moʻoni mo e māʻoniʻoni.”
ZEC 8:9 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Ke mālohi homou nima, ʻakimoutolu ʻoku fanongo ʻi he ngaahi ʻaho ni, ki he ngaahi lea ni, mei he ngutu ʻoe kau palōfita, ʻaia naʻe ʻi ai ʻi he ʻaho ko ia naʻe tō ai ʻae tuʻunga ʻoe fale ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau, koeʻuhi kae langa ʻae fale tapu.
ZEC 8:10 He naʻe teʻeki ke hoko ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻe ʻikai ha ngāue ʻoku fai ʻe ha tangata, pe ha ngāue ke fai ʻe ha manu; pea ko e meʻa ʻi he mamahi, naʻe ʻikai fiemālie ha taha naʻe ʻalu atu, pe hū mai; he naʻaku fakafehiʻa ʻae tangata taki taha kotoa pē ki hono kaungāʻapi.
ZEC 8:11 Ka ko eni,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE ʻikai te u hangē eni ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻa ange ki he toenga kakai.
ZEC 8:12 Koeʻuhi ʻe monūʻia ʻae hako: ʻe tuku mai ʻe he vaine ʻa hono fua, pea ʻe ʻomi ʻe he kelekele ʻa hono tupu, pea ʻe foaki mei he langi ʻa hono hahau; pea te u pule ke maʻu ʻe he toenga kakai ni ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
ZEC 8:13 Pea ʻe hoko ʻo pehē, hangē ko hoʻomou hoko ko e malaʻia, ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni, ʻe fale ʻo Siuta, mo koe ʻe fale ʻo ʻIsileli; ʻe pehē pe ʻa ʻeku fakamoʻui ʻakimoutolu, pea te mou hoko ko e monūʻia: ʻoua naʻa manavahē, ka ʻe tuku ke mālohi homou nima.”
ZEC 8:14 He ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “Hangē naʻaku loto ke tautea ʻakimoutolu, ʻi he fakahouhauʻi au ʻe hoʻomou ngaahi tamai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Pea naʻe ʻikai te u liliu mei ai:
ZEC 8:15 ‌ʻOku pehē foki, kuo u loto ke fai lelei ʻi he ngaahi ʻaho ni, ki Selūsalema, pea mo e fale ʻo Siuta: ʻoua naʻa mou manavahē.”
ZEC 8:16 ¶ “Ko eni ʻae ngaahi meʻa te mou fai; Mou taki taha lea ʻaki ʻae moʻoni ki homou kaungāʻapi; fai ʻae fakamaau ʻi he moʻoni, mo e melino ʻi homou ngaahi matapā.
ZEC 8:17 Pea ʻoua naʻa femahalokoviʻaki ʻi homou loto ki homou kaungāʻapi, pea ʻoua naʻa manako ki he fuakava loi; he ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ou fehiʻa ki ai.”
ZEC 8:18 ¶ Pea naʻe hoko mai ʻae folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻo pehē,
ZEC 8:19 “ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; Ko e ʻaukai ʻi hono fā ʻoe māhina, mo e ʻaukai ʻi hono nima, mo e ʻaukai ʻi hono fitu, mo e ʻaukai ʻi hono hongofulu, ʻe hoko ia ko e fiefia, mo e nekeneka, mo e ngaahi kātoanga fakafiefia ki he fale ʻo Siuta; ko ia mou ʻofa ki he moʻoni, mo e melino.”
ZEC 8:20 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “ʻE toe haʻu ha kakai mo kinautolu ʻoku nofo ʻi he ngaahi kolo kehekehe:
ZEC 8:21 Pea ʻe ʻalu ʻae kakai ʻoe kolo ʻe taha ki he kolo ʻe taha, mo nau fepehēʻaki, ‘Ke tau ʻalu fakatoʻotoʻo ke lotu kia Sihova, pea ke kumi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau: te u ʻalu foki mo au.’
ZEC 8:22 ‌ʻIo, ʻe haʻu ʻae kakai kehekehe mo e ngaahi puleʻanga mālohi ke kumi kia Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ke lotu hū ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Selūsalema.”
ZEC 8:23 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “ʻI he ngaahi ʻaho ko ia ʻe puke atu ʻe he toko hongofulu mei he ngaahi lea kehekehe ʻoe ngaahi puleʻanga, ʻio, te nau puke ʻae kapa ʻoe kofu ʻoe Siu mo nau pehē, Te tau ʻo mo koe: he kuo mau fanongo ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae ʻOtua.”
ZEC 9:1 Ko e kikite, mo e folofola ʻa Sihova ki he fonua ko Hetaleke, mo Tamasikusi, ʻaia ʻe hoko ia ki ai: he ʻoku ʻafio ʻae fofonga ʻo Sihova ki he tangata, pea mo e faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsileli.
ZEC 9:2 Pea ʻe kau ai mo Hamati; ʻa Tala, mo Saitone foki, neongo ʻena poto lahi.
ZEC 9:3 Pea kuo langa ʻe Taia hono kolo mālohi, pea kuo ne tānaki ʻae siliva, ʻo hangē ko e efu, pea mo e koula lelei, ʻo hangē ko e pelepela ʻoe ngaahi hala.
ZEC 9:4 Vakai, ʻe lī ia kituʻa ʻe Sihova, pea te ne taaʻi ʻa hono mālohi ʻi tahi; pea ʻe fakaʻauha ia ʻe he afi.
ZEC 9:5 ‌ʻE mamata ʻa ʻAsikeloni ki ai, pea te ne manavahē; ʻe sio foki ki ai ʻa Kesa, pea te ne mamahi ʻaupito, ʻa ia, pea mo Ekiloni; koeʻuhi ʻe fakamaaʻi ʻa ʻene ʻamanaki; pea ʻe ʻauha ʻae tuʻi mei Kesa, pea ʻe ʻikai kakai ʻa ʻAsikeloni.
ZEC 9:6 Pea ʻe nofo ʻae hako ʻoe muli ʻi ʻAsitoti, pea te u motuhi ʻae fielahiʻanga ʻoe kau Filisitia.
ZEC 9:7 Pea te u taʻofi ʻae toto mei hono ngutu, mo e ngaahi meʻa fakalielia mei hono vahaʻa nifo: ka ko ia ʻe toe ʻi ai, ʻio, ʻaia pe, te ne kau ki hotau ʻOtua, pea te ne hangē ko e pule ʻi Siuta, pea ʻe tatau ʻa Ekiloni mo e tangata Sepusi.
ZEC 9:8 Pea te u nofo takatakai ʻi hoku fale, koeʻuhi ko e kau tau, mo ia ʻoku ʻalu atu ai, pea koeʻuhi ko ia ʻoku foki mai: pea ʻe ʻikai toe ʻalu atu ai ha taha fakamālohi ʻo taʻengata: he ko eni, kuo u mamata ʻaki ʻa hoku mata ʻoʻoku.
ZEC 9:9 Ke ke fiefia lahi ʻe ʻofefine ʻo Saione; Kalanga ʻe ʻofefine ʻo Selūsalema: vakai, ʻoku haʻu ho tuʻi kiate koe, ʻoku angalelei ia, pea ʻoku ʻiate ia ʻae fakamoʻui; ʻoku ne angavaivai, pea ʻoku heka ki he ʻasi, mo e ʻuhiki ʻoe ʻasi.
ZEC 9:10 Pea te u motuhi ʻae saliote mei ʻIfalemi, mo e hoosi mei Selūsalema, pea ʻe motuhi mo e kaufana ki he tau; pea te ne lea ʻaki ʻae melino ki he hiteni; pea ko hono puleʻanga ʻe mei he tahi ki he tahi, pea mei he vaitafe ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.
ZEC 9:11 Pea ko koe foki, koeʻuhi ko e toto ʻo hoʻo fuakava, kuo u tukuange ai hoʻo kau pōpula, mei he luo ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha vai.
ZEC 9:12 Mou foki mai ki he hūfanga mālohi, ʻakimoutolu ʻoku pōpula ka e ʻamanaki lelei: ko e moʻoni ʻoku ou fakahā he ʻaho ni, te u totongi ke liunga ua kiate koe:
ZEC 9:13 ‌ʻO kau ka teke ʻa Siuta maʻaku, mo ʻai ʻa ʻIfalemi ki he kaufana, pea u hakeakiʻi ho ngaahi foha, ʻe Saione, ke tuʻu, ʻe Kalisi, ki ho ngaahi foha ʻoʻou pea u ngaohi koe ke ke hangē ko e heletā ʻa ha tangata mālohi.
ZEC 9:14 Pea ʻe hā mai ʻoku ʻafio ʻa Sihova ʻiate kinautolu, pea ʻe puna ʻene ngahau ʻo hangē ko e ʻuhila; pea ʻe ifi ʻae meʻalea ʻe Sihova, ko e ʻOtua, pea te ne hāʻele ʻi he ʻahiohio mei he feituʻu tonga.
ZEC 9:15 ‌ʻE maluʻi ʻakinautolu, ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; pea te nau fakaʻauha mo ikuna ʻaki ʻae maka ʻi he makatā; pea te nau inu, pea te nau longoaʻa ʻo hangē ko ha konā ʻi he uaine; pea te nau fonu ʻo hangē ko e ngaahi kumete, ʻi he ngaahi tuliki ʻoe feilaulauʻanga.
ZEC 9:16 Pea ʻe fakamoʻui ʻakinautolu ʻe Sihova ko e ʻOtua, ʻi he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha fanga sipi, ʻa hono kakai: pea te nau hangē ko ha ngaahi maka mahuʻinga ʻi he tatā fakatuʻi, ʻoku hiki hake ko e fuka ʻi hono fonua.
ZEC 9:17 Koeʻuhi, vakai ki hono lahi ʻo ʻene angaʻofa, mo hono lahi ʻo ʻene toulekeleka! ʻE fakafiefia ʻae kau talavou ʻe he koane, pea ko e kau finemui ʻe he uaine foʻou.
ZEC 10:1 Mou kole ʻae ʻuha meia Sihova, ʻI he māhina ʻoe ʻuha mui; pea pehē, ʻe ngaohi ʻe Sihova ʻae ʻuhila, mo ne foaki ʻae ʻuha lahi kiate kinautolu, ki he tangata taki taha ʻae mohuku ʻi he ngoue.
ZEC 10:2 He ko e vaʻinga ʻae lea ʻae ngaahi tamapua, pea kuo mamata ʻae kau kikite ki he loi, pea kuo nau fakamatala ʻae ngaahi misi loi; ʻoku taʻeʻaonga ʻenau fakafiemālie: ko ia naʻa nau ʻalu hē ʻo hangē ha fanga manu, naʻa nau puputuʻu, koeʻuhi naʻe ʻikai ha tauhi.
ZEC 10:3 Naʻe tafutafu ʻeku houhau ki he kau tauhi, pea naʻaku tautea ʻae fanga kosi: he kuo ʻaʻahi ʻe he ʻOtua ʻakinautolu, ʻoku ne tauhi ʻi he fale ʻo Siuta, pea kuo ne ngaohi ʻakinautolu, ke hangē ko ha hoosi lelei ki he tau.
ZEC 10:4 Naʻe meiate ia ʻae maka-tuliki, naʻe meiate ia ʻae faʻo, naʻe meiate ia ʻae kaufana ki he tau, pea ʻe haʻu fakataha meiate ia ʻae pule kotoa pē.
ZEC 10:5 Pea te nau hangē ko e kau tangata mālohi, ʻoku malamalaki hifo [honau fili ]ʻi he pelepela ʻoe ngaahi hala, ʻoka fai ʻae tau: pea te nau tau, koeʻuhi ʻoku ʻiate kinautolu ʻa Sihova, pea te nau fakamaaʻi ʻae kau heka hoosi.
ZEC 10:6 “Pea te u tokoni mālohi ʻae fale ʻo Siuta, pea te u fakamoʻui ʻae fale ʻo Siosefa, pea te u ʻomi ʻakinautolu, mo toe fakanofo ʻakinautolu; koeʻuhi ko ʻeku ʻofa kiate kinautolu: pea te nau hangē naʻe ʻikai te u liʻaki ʻakinautolu: he ko au, ko Sihova, ko honau ʻOtua, pea te u fanongo kiate kinautolu.
ZEC 10:7 Pea ʻe tatau ʻakinautolu ʻi ʻIfalemi, mo ha taha mālohi, pea ʻe fiefia honau loto ʻo hangē ko ha meʻa ʻi he uaine; ʻio, ʻe mamata ki ai ʻenau fānau pea nau fiefia: ʻe nekeneka honau loto ʻia Sihova.
ZEC 10:8 Te u fakaʻiseʻisa koeʻuhi ko kinautolu, pea u tānaki ʻakinautolu; he kuo u huhuʻi ʻakinautolu, pea te nau tupu ʻo hangē ko ʻenau faʻa tupu.
ZEC 10:9 Pea te u tūtuuʻi ʻakinautolu ʻi he lotolotonga ʻoe kakai; pea te nau manatuʻi au, ʻi he ngaahi fonua mamaʻo; pea ʻe moʻui ʻakinautolu, pea mo ʻenau fānau, pea ʻe toe tafoki mai.
ZEC 10:10 Te u toe ʻomi ʻakinautolu foki mei he fonua ko ʻIsipite, mo tānaki ʻakinautolu mei ʻAsilia; pea te u ʻomi ʻakinautolu ki he fonua ko Kiliati, mo Lepanoni, pea ʻe ʻikai ha potu ʻe maʻu ke nau hao ai.
ZEC 10:11 Pea ʻe ʻalu atu ia ʻi tahi ʻi he mamahi, pea ʻe taaʻi ʻae ngaahi peau ʻoe tahi, pea ʻe fakamōmoa ʻae ngaahi loloto ʻoe vaitafe: pea ʻe fakahifo ki lalo ʻae fielahi ʻo ʻAsilia, pea ʻe mole atu ʻae tokotoko ʻoe pule mei ʻIsipite.
ZEC 10:12 Pea te u fakamālohi ʻakinautolu ʻia Sihova; pea te nau feʻaluʻaki fano ʻi hono huafa,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
ZEC 11:1 Fakaava ho ngaahi matapā, ʻe Lepanoni, koeʻuhi ka keina ʻe he afi hoʻo ngaahi sita.
ZEC 11:2 ‌ʻAe ʻakau ko e fea, tangi; he kuo hinga ʻae sita; he kuo maumauʻi ʻae kau mālohi: ʻioho, ʻe ngaahi ʻoke ʻi Pesani, koeʻuhi kuo tulaki hifo ʻae vao vaine.
ZEC 11:3 ‌ʻOku ai ʻae leʻo ʻoe tangi mamahi ʻae kau tauhi; he kuo u maumauʻi ho nāunau: ko e leʻo ʻoe fanga laione mui ʻoku ngungulu; he kuo maumauʻi ʻae fielahi ʻa Sioatani.
ZEC 11:4 ¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, ko hoku ʻOtua; “Fafanga ʻae fanga manu ki he tāmatea;
ZEC 11:5 ‌ʻOku tāmateʻi ʻakinautolu ʻekinautolu ʻoku nau ʻonautolu, pea ʻoku nau pehē ʻoku nau tonuhia; pea mo kinautolu ʻoku fakatau ʻakinautolu ʻoku nau pehē, ‘Fakafetaʻi kia Sihova; he ʻoku ou koloaʻia:’ pea naʻa mo ʻenau kau tauhi ʻanautolu, ʻoku ʻikai ʻi ai ha ʻofa kiate kinautolu.
ZEC 11:6 He ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻE ʻikai te u toe manavaʻofa ki he kakai ʻoe fonua: kae vakai, te u tukuange ʻae tangata taki taha ki he nima ʻo hono kaungāʻapi, pea ki he nima ʻo hono tuʻi: pea te nau taaʻi ʻae fonua, pea ʻe ʻikai te u fakahaofi ʻakinautolu mei honau nima.”
ZEC 11:7 Pea te u fafanga ʻae fanga manu ʻoku tāmatea, ʻio, ʻakimoutolu, ʻae kau masiva ʻi he fanga manu. Naʻaku toʻo kiate au ʻae tokotoko ʻe ua; pea naʻaku fakahingoa ʻae taha ko “Matamatalelei,” pea ko e taha naʻaku fakahingoa ko “Nonoʻo;” pea ne u fafanga ʻae fanga manu.
ZEC 11:8 Naʻaku motuhi foki ʻae kau tauhi ʻe toko tolu ʻi he māhina pe taha; pea naʻe fehiʻa hoku laumālie kiate kinautolu, pea fehiʻa foki honau laumālie kiate au.
ZEC 11:9 Pea naʻaku toki pehē, “ʻE ʻikai te u kei fafanga ʻakimoutolu: ko ia ʻe mate, tuku pe ke mate; pea ko ia ʻe motuhi, tuku pe ke motuhi atu; pea ko hono toe, tuku ke fekainaki honau kakano.”
ZEC 11:10 ¶ “Pea naʻaku toʻo ʻeku tokotoko ko Matamatalelei, pea u tuʻu ua ia, koeʻuhi ke u maumau ʻae fuakava, ʻaia naʻaku fai mo e kakai kotoa pē.
ZEC 11:11 Pea naʻe maumauʻi ia ʻi he ʻaho ko ia: ko ia naʻe ʻilo pau ai ʻe he kau masiva ʻi he fanga manu, ʻakinautolu naʻe tatali kiate au, ko e folofola ia ʻa Sihova.
ZEC 11:12 Pea ne u pehē kiate kinautolu, “Kapau ʻoku lelei kiate kimoutolu, tuku mai haʻaku totongi; pea ka ʻikai, pea ʻoua.” Ko ia naʻa nau fakamamafa ʻeku totongi, ko e konga siliva ʻe tolungofulu.
ZEC 11:13 Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Lī ia ki he tufunga ngaohi ipu: ko e totongi lelei ʻaia naʻa nau fakatatau au ki ai.” Pea naʻaku toʻo ʻae konga siliva ʻe tolungofulu, pea lī ia ki he tufunga ngaohi ipu, naʻe ʻi he fale ʻo Sihova.
ZEC 11:14 Hili ia naʻaku tuʻu ua ʻa ʻeku tokotoko ʻe taha ʻaia ko Nonoʻo, koeʻuhi ke u maumauʻi ʻae fakakāinga ʻa Siuta, mo ʻIsileli.”
ZEC 11:15 ¶ Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate au, “Toʻo kiate koe ʻae nāunau ʻoe tauhi vale.
ZEC 11:16 He vakai, Te u fakatupu ha tauhi ʻi he fonua, ʻe ʻikai te ne ʻaʻahi kiate kinautolu ʻoku motuhi, pea ʻe ʻikai te ne kumi ʻaia ʻoku kei mui, pe te ne fakamoʻui ʻaia kuo lavea, pea ʻe ʻikai te ne fafanga ʻaia ʻoku taʻefaʻaʻalu: ka te ne kai ʻae kakano ʻo ia ʻoku sino, mo ne haehae ke iikiiki ʻa honau ngeʻesi vaʻe.
ZEC 11:17 Malaʻia ki he tauhi taʻeʻaonga, ʻaia ʻoku siʻaki ʻene fanga manu! ʻE tō ʻae heletā ki hono nima, pea mo hono mata toʻomataʻu: ʻe mate ʻaupito ʻa hono nima, pea ʻe fakapoʻuli ʻaupito ʻa hono mata toʻomataʻu.”
ZEC 12:1 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, ko e tala mamafa, ʻae folofola ʻa Sihova ki ʻIsileli, ko ia ia ʻoku folahi atu ʻae ngaahi langi, mo ne ʻai ʻae tuʻunga ʻo māmani, pea ne ngaohi ʻe ia ʻae laumālie ʻoe tangata ʻi loto ʻiate ia.
ZEC 12:2 “Vakai, te u ngaohi ʻa Selūsalema, ko e ipu fakailifia, ki he kakai kotoa pē ʻoku takatakai ʻiate ia, ʻoka nau ka kāpui ʻa Selūsalema, mo Siuta foki.
ZEC 12:3 Pea ʻi he ʻaho ko ia te u ngaohi ʻa Selūsalema, ko e maka fakamāfasia ki he kakai kotoa pē: ko kinautolu kotoa pē te nau fua ia, te nau makafokafo ai, neongo ha tānaki fakataha ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani ke tauʻi ia.”
ZEC 12:4 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻI he ʻaho ko ia te u tā ʻaki ʻae fakailifia, ʻae hoosi kotoa pē, pea tā ʻaki ʻae faha, ʻaia ʻoku heka ki ai: te u fakaʻā hoku mata ki he fale ʻo Siuta, pea taaʻi ke kui ʻae hoosi kotoa pē ʻae kakai.
ZEC 12:5 Pea ʻe pehē ʻe he kau pule ʻi Siuta ʻi honau loto, ‘ʻE mālohi ʻae kakai ʻo Selūsalema, koeʻuhi ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko honau ʻOtua.’”
ZEC 12:6 ¶ “ʻI he ʻaho ko ia te u ngaohi ʻae kau pule ʻi Siuta, ke tatau mo e ʻaiʻanga afi ʻi he loto fefie, pea hangē ko e tūhulu vela ʻi he ū koane; he tenau fakaʻauha takatakai ʻae kakai ʻi he nima toʻomataʻu, pea mo e toʻohema: pea ʻe toe kakai ʻa Selūsalema ʻi hono potu pe ʻoʻona, ʻio, ʻi Selūsalema.
ZEC 12:7 ‌ʻE fuofua fakamoʻui ʻe Sihova ʻae ngaahi fale fehikitaki ʻo Siuta, koeʻuhi ke ʻoua naʻa vikiviki mai kia Siuta ʻae nāunau ʻoe fale ʻo Tevita, mo e nāunau ʻoe kakai ʻo Selūsalema.
ZEC 12:8 ‌ʻI he ʻaho ko ia ʻe maluʻi ʻe Sihova ʻae kakai ʻo Selūsalema; pea ko ia ʻoku vaivai ʻiate kinautolu ʻi he ʻaho ko ia, ʻe hangē ia ko Tevita; pea hangē ko e ʻOtua ʻae fale ʻo Tevita, ʻo hangē ko e ʻāngelo ʻa Sihova ʻi honau ʻao.
ZEC 12:9 ¶ “Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, te u kumi ke fakaʻauha ʻae puleʻanga kotoa pē ʻoku haʻu ke tauʻi ʻa Selūsalema.
ZEC 12:10 Pea te u lilingi ki he fale ʻo Tevita, pea ki he kakai ʻo Selūsalema, ʻae laumālie ʻoe ʻofa, pea mo e faʻa lotu: pea te nau sio kiate au ʻaia kuo nau hokaʻi, pea te nau tangi koeʻuhi ko ia, ʻo hangē ha taha ʻoku tēngihia ʻa hono foha naʻe taha pe, pea te ne mamahi lahi koeʻuhi ko ia, ʻo hangē ko e mamahi koeʻuhi ko e ʻolopoʻou.
ZEC 12:11 ‌ʻE ai ʻae tangilāulau lahi ʻi Selūsalema, ʻi he ʻaho ko ia, ʻo hangē ko e tangilāulau ʻa Hatatilimoni ʻi he teleʻa ko Mekitoni.
ZEC 12:12 Pea ʻe tangi ʻae fonua, pea fai taki taha ʻe he faʻahinga; ko e faʻahinga ʻoe fale ʻo Tevita maʻana, pea mo honau ngaahi uaifi maʻanautolu; ko e faʻahinga ʻoe fale ʻo Natani maʻana, pea mo honau ngaahi uaifi maʻanautolu;
ZEC 12:13 Ko e faʻahinga ʻoe fale ʻo Livai maʻana, pea mo honau ngaahi uaifi maʻanautolu; ko e faʻahinga ʻo Simei maʻana, pea mo honau ngaahi uaifi maʻanautolu;
ZEC 12:14 Pea mo e ngaahi faʻahinga ʻoku toe, ko e taki taha maʻana ʻi hono faʻahinga, pea mo honau ngaahi uaifi maʻanautolu.
ZEC 13:1 “ʻI he ʻaho ko ia ʻe fakaava ʻae matavai ki he fale ʻo Tevita, pea mo e kakai ʻo Selūsalema koeʻuhi ko e angahala, pea mo e taʻemaʻa.
ZEC 13:2 ¶ Pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, te u motuhi ʻae hingoa ʻoe ngaahi tamapua mei he fonua, pea ʻe ʻikai toe manatuʻi ʻi ai: pea te u pule ke mole atu mei he fonua ʻae kau kikite mo e laumālie ʻuli.
ZEC 13:3 Pea ʻe hoko ʻo pehē, kapau ʻe toe kikite ha taha, pea ʻe toki lea kiate ia ʻa ʻene tamai, pea mo ʻene fale, ʻaia ne ne tupu ai, ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai te ke moʻui he ʻoku ke lea loi ʻi he huafa ʻo Sihova:’ pea ko ʻene tamai, pea mo ʻene faʻē naʻa ne tupu ai, te na hokaʻi ia ke ʻasi, ʻoka fai ʻe ia ʻae kikite.
ZEC 13:4 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe mā ʻae kau kikite taki taha ʻi heʻene meʻa hā mai, ʻoka fai ʻe ia ʻene kikite; pea ʻe ʻikai te nau kofuʻaki ʻae kofu ʻoe fulufuluʻi manu ke fai ʻae kākā:
ZEC 13:5 Ka te ne pehē, ‘ʻOku ʻikai ko ha kikite au, ka ko e tangata ngoue: he naʻe akoʻi au ʻe ha tangata ke tauhimanu talu ʻeku kei siʻi.’
ZEC 13:6 Pea ʻe pehē mai ʻe ha taha kiate ia, ‘Ko e hā ʻae ngaahi lavea ko ʻena ʻi ho nima?’ Pea te ne pehē ʻe ia, ‘Ko e ngaahi lavea ʻi heʻeku ʻi he fale ʻo hoku kāinga.’
ZEC 13:7 “ʻE heletā, ke ke ʻā, ki heʻeku tauhi, pea ki he tangata ko ia ʻoku ma kaumeʻa,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau. “Taaʻi ʻae tauhi, pea ʻe movetevete ʻae fanga sipi: pea te u tafoki atu hoku nima kiate kinautolu ʻoku kei iiki.
ZEC 13:8 Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ʻi he fonua kotoa,” ʻoku pehē ʻe Sihova, “ko hono vahe ʻe ua ʻe motuhi, pea ʻe mate; ka ko hono vahe ʻe taha ʻe tuku ia ʻi ai.
ZEC 13:9 Pea te u ʻomi ʻa hono vahe ko ia ʻe taha ʻi he loto afi, pea te u fakamaʻa ʻakinautolu ʻo hangē ko hono fakamaʻa ʻoe siliva, pea te u ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻo hangē ko e ʻahiʻahiʻi ʻoe koula: te nau ui ki hoku huafa, pea te u fanongo kiate kinautolu: Te u pehē, ‘ko hoku kakai ia:’ pea te nau pehē ʻekinautolu, ‘Ko Sihova ko hoku ʻOtua ia.’”
ZEC 14:1 Vakai ʻoku haʻu ʻae ʻaho ʻo Sihova, pea ʻe vahevahe hoʻo koloa ʻi ho lotolotonga.
ZEC 14:2 Koeʻuhi te u tānaki fakataha ʻae puleʻanga kotoa pē ki Selūsalema ke tau; pea ʻe hamu ʻae kolo, pea ʻe vete ʻae ngaahi fale, pea ʻe tohotoho ʻae kau fefine: pea ʻe ʻalu ʻa hono vaeua ʻoe kolo ki he fakapōpula, ka e ʻikai motuhi ʻa hono kakai ʻoku toe mei he kolo.
ZEC 14:3 ¶ Pea ʻe toki hāʻele atu ʻa Sihova, ʻo ne tauʻi ʻae ngaahi puleʻanga ko ia, ʻo hangē ko ʻene tau ʻi he ʻaho ʻoe tau.
ZEC 14:4 Pea ʻe tuʻu hono vaʻe ki he moʻunga ʻoe ʻOlive ʻi he ʻaho ko ia, ʻaia ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Selūsalema, ʻi hono potu hahake, pea ʻe mafahi ua ʻi loto ʻae moʻunga ʻoe ʻOlive ki he potu hahake mo e potu lulunga, pea ʻe hoko ia ko e teleʻa lahi ʻaupito: pea ʻe hiki ʻa hono vaeua ʻoe moʻunga ki he tokelau, pea ko hono vahe ʻe taha ki he potu tonga.
ZEC 14:5 Pea te mou hola ki he teleʻa ʻi he vahaʻa moʻunga; he koeʻuhi ʻe aʻu atu ʻae teleʻa ʻi he moʻunga ki ʻEsali: ʻio, te mou hola, ʻo tatau mo hoʻomou hola mei he mofuike ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻUsaia ko e tuʻi ʻo Siuta: pea ʻe hāʻele mai ʻa Sihova ko hoku ʻOtua, pea mo ʻene kakai māʻoniʻoni fakataha mo ia.
ZEC 14:6 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ʻikai maama ia ke lahi, pea ʻe ʻikai ke poʻuli lahi:
ZEC 14:7 Ka ko e ʻaho maʻuaipē, ʻaia ʻe ʻafioʻi ʻe Sihova, ʻe ʻikai ʻaho pe poʻuli: ka ʻe hoko ʻo pehē, ʻe maama pe ia ʻi he feituʻu poʻuli.
ZEC 14:8 Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe tafe atu ʻae ngaahi vai moʻui mei Selūsalema: ko hono vaeua ʻe tafe atu ki he tahi muʻa, pea ko hono vahe ʻe taha ki he tahi mui: pea ʻe pehē pe ʻi he faʻahitaʻu mafana mo e faʻahitaʻu momoko
ZEC 14:9 Pea ʻe tuʻi ʻa Sihova ki māmani kotoa pē: ʻi he ʻaho ko ia ʻe taha pe ʻa Sihova, pea ʻe taha pe ʻa hono huafa.
ZEC 14:10 ‌ʻE liliu ke toafa ʻae fonua kotoa pē mei Kepa ʻo aʻu ki Limoni ki he potu tonga ʻo Selūsalema: pea ʻe hiki hake ia ki ʻolunga, pea ʻe kakai ia ʻi hono potu, mei he matapā ʻo Penisimani ʻo aʻu atu ki he potu ʻoe ʻuluaki matapā, ki he matapā ʻi he tuliki, pea mei he fale leʻo māʻolunga ʻo Hananili ʻo ʻalu ki he ngaahi tataʻoʻanga uaine ʻoe tuʻi.
ZEC 14:11 Pea ʻe nofo ʻi ai ʻae kakai, ʻe ʻikai toe ai ha fakamalaʻia; ka ʻe kakai mo nofo fiemālie ʻa Selūsalema.
ZEC 14:12 ¶ Pea ko eni ʻae malaʻia, ʻaia ʻe taaʻi ʻaki ʻe Sihova ʻae kakai kotoa pē kuo tauʻi ʻa Selūsalema; ʻe ʻauha honau kakano lolotonga ʻoku nau kei tuʻu ki honau vaʻe! Pea ʻe ʻauha honau mata ʻi honau pokoʻimata, pea ʻe ʻauha honau ʻelelo ʻi honau ngutu.
ZEC 14:13 Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko ia, ʻe tupu meia Sihova ʻae puputuʻu lahi ʻaupito ʻiate kinautolu; pea ʻe taki taha puke ʻe he tangata ʻae nima ʻo hono kaungāʻapi, pea ʻe hiki hake hono nima ʻoʻona ki he nima ʻo hono kaungāʻapi.
ZEC 14:14 Pea ʻe tau foki ʻa Siuta ʻi Selūsalema pea ʻe tānaki fakataha ʻae koloa kotoa pē ʻae kau hiteni ʻoku takatakai ʻi ai, ʻae koula, mo e siliva, mo e kofu, ʻo lahi ʻaupito.
ZEC 14:15 Pea ʻe pehē mo e malaʻia ki he hoosi mo e miuli mo e kāmeli, mo e ʻasi, pea mo e fanga manu kotoa pē ʻi he ngaahi fale fehikitaki ko ia, ʻo tatau mo e malaʻia ni.
ZEC 14:16 ¶ Pea ʻe hoko ia ʻo pehē, ko ia kotoa pē ʻe toe ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻaia naʻe ʻalu hake ke tauʻi ʻa Selūsalema, ko ia ʻe ʻalu hake mei he taʻu ki he taʻu ke hū ki he Tuʻi, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, pea ke fai ʻae kātoanga ʻoe fale fehikitaki.
ZEC 14:17 Pea ʻe pehē, ko ia kotoa pē ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo māmani ʻe ʻikai ʻalu hake ki Selūsalema ke hū ki he Tuʻi, ko Sihova ʻoe ngaahi kautau, ʻio, ko kinautolu ʻe ʻikai ha ʻuha ki ai.
ZEC 14:18 Pea kapau ʻe ʻikai haʻu mo ʻalu hake ʻae faʻahinga ʻo ʻIsipite, ʻaia ʻoku ʻikai ke ʻuha ki ai, ʻe ʻiate kinautolu ʻae malaʻia, ʻaia ʻe taaʻi ʻaki ʻe Sihova ʻae kau hiteni, ʻoku ʻikai ʻalu hake ke fai ʻae kātoanga ʻoe fale fehikitaki.
ZEC 14:19 Ko eni ia ʻae malaʻia ʻa ʻIsipite, mo e tautea ki he puleʻanga kotoa pē ʻoku ʻikai ʻalu hake ke fai ʻae kātoanga, ʻoe fale fehikitaki.
ZEC 14:20 ¶ ʻI he ʻaho ko ia ʻe tongi ʻae lea ni ki he ngaahi fafangu ʻi he fanga hoosi, “KO E MĀʻONIʻONI KIA SIHOVA”; pea ʻe tatau ʻae ngaahi kulo ʻi he fale ʻo Sihova mo e ngaahi ipu ʻi he ʻao ʻoe feilaulauʻanga.
ZEC 14:21 ‌ʻIo, ko e kulo kotoa pē ʻi Selūsalema, pea mo Siuta, ʻe māʻoniʻoni ia kia Sihova ʻoe ngaahi kautau; pea ʻe haʻu ʻo ʻave ia ʻekinautolu ʻoku feilaulau, ke haka meʻa ʻi ai: ko e ʻaho ko ia, ʻe ʻikai toe ʻi ai ha taha Kēnani, ʻi he fale ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 1:1 Ko e tala mamafa, ko e folofola ʻa Sihova ʻia Malakai, ki ʻIsileli.
MAL 1:2 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “kuo u ʻofa kiate kimoutolu.” Ka ʻoku mou pehē, “Kuo ke ʻofa ʻi he hā kiate kimautolu? ʻIkai ko e taʻokete ʻo Sēkope ʻa ʻIsoa?” ʻOku pehē ʻe Sihova: “Ka naʻaku ʻofa kia Sēkope,
MAL 1:3 pea ne u fehiʻa kia ʻIsoa, pea naʻaku ʻai ke lala hono ngaahi moʻunga, mo hono tofiʻa ko e toafa ki he fanga ngata.”
MAL 1:4 Ka koeʻuhi ʻoku pehē ʻe ʻItomi, “Kuo fakamasiva ʻakimoutolu, ka te mau liliu mai mo langa hake ʻae ngaahi potu ʻoku lala;” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Te nau langa hake, ka te u holoki hifo ia ʻeau; pea tenau ui ʻakinautolu, ‘Ko e mata fonua ʻoe angahala,’ pea, ‘Ko e kakai ʻoku houhau ki ai ʻa Sihova ʻo taʻengata.’”
MAL 1:5 Pea ʻe mamata ʻa homou mata, pea temou pehē, “ʻE fakaongoongolelei ʻa Sihova mei he ngataʻanga ʻo ʻIsileli.”
MAL 1:6 ¶ “ʻOku fakaʻapaʻapa ʻae foha ki heʻene tamai, mo e tamaioʻeiki ki heʻene ʻeiki: pea ka ko e tamai au, pea kofaʻā ʻa hoku ongoongolelei? Pea ka ko e ʻeiki au, kofaʻā ia ʻae manavahē kiate au? ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau kiate kimoutolu, ʻE kau taulaʻeiki, ʻoku paetaku ki hoku huafa. Pea ʻoku mou pehē, ‘Ko e hā ʻemau paetaku ki ho huafa?’
MAL 1:7 ‌ʻOku mou feilaulau ʻaki ʻae ma fakalielia ʻi hoku feilaulauʻanga; pea ʻoku mou pehē, ‘Kuo mau fakalieliaʻi koe ʻi he hā?’ ʻI hoʻomou pehē, ‘Ko e meʻa vaʻinga pe ʻae keinangaʻanga ʻa Sihova.’
MAL 1:8 Pea kapau ʻoku mou ʻomi ʻae kui ʻo feilaulauʻaki, ʻikai ʻoku kovi ia? Pea kapau ʻoku mou feilaulau ʻaki ʻaia ʻoku ketu mo ia ʻoku mahaki, ʻikai ko e kovi ia? Ko eni, ʻatu ia kiate ia ʻoku puleʻi koe; ʻe fiemālie ai ia kiate koe, pe te ne maʻu lelei koe?” ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 1:9 Pea ko eni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, “Fakakolekole ki he ʻOtua koeʻuhi ke ne ʻaloʻofa mai kiate kitautolu: ʻoku mei homou nima ʻae meʻa ni: pea te ne maʻu lelei hamou taha?” ʻOku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 1:10 “He ko hai koā ha taha ʻiate kimoutolu te ne fie tāpuni ha matapā taʻetotongi? Pea naʻa mo e tutu ʻae afi ʻi he funga feilaulauʻanga ʻoʻoku ʻoku ʻikai fai taʻetotongi. ʻOku ʻikai te u leleiʻia ʻiate kimoutolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “pea ʻe ʻikai te u maʻu ha feilaulau mei homou nima.
MAL 1:11 Koeʻuhi ʻe lahi ʻa hoku huafa ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi Senitaile, mei he hopo hake ʻae laʻā ʻo aʻu ki heʻene tō hifo; pea ʻe ʻomi ʻae fakanamu kakala ki hoku huafa mei he potu kotoa pē, mo e feilaulau maʻa; koeʻuhi ʻe ongoongo lahi ʻa hoku huafa ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 1:12 “Ka kuo mou fakalieliaʻi ia, ʻi hoʻomou pehē, ‘ʻOku taʻemaʻa ʻae keinangaʻanga ʻa Sihova, ʻaia mo hono ngaahi fua, pea ko e meʻa fakalielia ʻa hono meʻakai.’
MAL 1:13 Naʻa mou pehē foki, ‘Vakai, tā ko e meʻa fakafiu!’ Pea kuo mou kuhu ki ai;” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau; “pea naʻa mou ʻomi ʻaia naʻe lavea, pea mo e ketu, pea mo e mahaki; naʻe pehē pe ʻa hoʻomou ʻomi ʻae feilaulau: pea ʻe totonu koā ʻa ʻeku maʻu ia mei homou nima?” ʻOku pehē ʻe Sihova.
MAL 1:14 ¶ “Ka ʻe malaʻia kiate ia ʻoku kākā, ʻaia ʻoku ʻi heʻene fanga manu ʻae manu tangata, pea kuo ne fuakava, ka ʻoku ne feilaulau ʻaki ʻae meʻa fakalielia kia Sihova:” he ʻoku pehē mai ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Ko au ko e Tuʻi lahi, pea ʻoku fakailifia ʻa hoku huafa ʻi he lotolotonga ʻoe hiteni.”
MAL 2:1 “Pea ko eni, ʻakimoutolu ʻae kau taulaʻeiki, ko e fekau eni maʻamoutolu.
MAL 2:2 Kapau ʻe ʻikai te mou fanongo, pea kapau ʻe ʻikai te mou fakatokangaʻi homou loto, koeʻuhi ke fakaongoongoleleiʻi ʻa hoku huafa,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “Te u fekau atu moʻoni ha fakamalaʻia kiate kimoutolu, pea te u fakamalaʻia ʻa homou ngaahi tāpuaki: ʻio, kuo u fai ni ʻa hono fakamalaʻia, ka ʻoku ʻikai ke tokanga ki ai homou loto.
MAL 2:3 Vakai, te u maumauʻi homou ʻinasi, pea te u lī ʻae kinohaʻa ʻi homou mata, ʻio, ʻae meʻa kovi mei hoʻomou ngaahi kātoanga mamalu; pea ʻe fetuku ʻakimoutolu fakataha mo ia.
MAL 2:4 Pea te mou ʻilo kuo u ʻatu ʻae fekau ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ʻia Livai ʻa ʻeku fuakava,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 2:5 “Naʻe fai ʻeku fuakava mo ia, ko e meʻa ki he moʻui mo e melino; pea naʻaku ʻatu ia ki ai, koeʻuhi ko ʻene manavahē, ʻaia naʻa ne manavahē ai kiate au, pea manavahē ki hoku huafa.
MAL 2:6 Naʻe ʻi hono ngutu ʻae fono ʻoe moʻoni, pea naʻe ʻikai ʻilo ha meʻa hala ʻi hono loungutu; naʻa ma ʻaʻeva mo au ʻi he melino mo e fai totonu, pea naʻa ne fakatafoki ʻae tokolahi mei he angahala.
MAL 2:7 He ʻoku totonu ke ʻi he loungutu ʻoe taulaʻeiki ʻae poto, pea totonu ke nau kumi ʻae fono mei hono ngutu: he ko e talafekau ia meia Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 2:8 Ka kuo mou he mei he hala; kuo mou fakahumu ʻae tokolahi ʻi he fono; kuo mou fakalieliaʻi ʻae fuakava ʻa Livai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 2:9 “Ko ia kuo u ngaohi ai ʻakimoutolu ke mou fakalielia mo fākatua ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē, ʻo tatau mo hoʻomou taʻefai ki hoku ngaahi hala, ka kuo mou fai filifilimānako ʻi he fono.”
MAL 2:10 ¶ ʻIkai ʻoku tau tamai taha pe? ʻIkai ko e ʻOtua pe taha kuo ne ngaohi ʻakitautolu? Pea ko e hā ʻoku tau femalakiʻaki taki taha ʻae tangata ki hono tokoua, ʻi he maumauʻi ʻae fuakava ʻo ʻetau ngaahi tamai?
MAL 2:11 Kuo fai kākā ʻa Siuta, pea ʻoku ʻai ʻae fakalielia ʻoku fai ʻi ʻIsileli, pea mo Selūsalema; he kuo fakalieliaʻi ʻe Siuta ʻae māʻoniʻoni ʻa Sihova, ʻaia ʻoku totonu ʻene ʻofa ki ai, pea kuo ne mali mo e ʻofefine ʻoe ʻotua loi.
MAL 2:12 ‌ʻE motuhi ʻe Sihova ʻae tangata ʻoku ne fai eni, ʻae akonaki, pea mo ia ʻoku akoʻi, mei he ngaahi fale fehikitaki ʻo Sēkope, pea mo ia ʻoku ʻatu ʻae feilaulau kia Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 2:13 ¶ Pea kuo mou toe fai eni, ʻo ʻufiʻufi ʻaki ʻae loʻimata ʻae feilaulauʻanga ʻo Sihova, ʻi he tangi mo e kalanga: ko ia ia ʻoku ʻikai te ne kei tokanga ki he feilaulau, pe te ne maʻu lelei ia mei homou nima.
MAL 2:14 Ka naʻa mo ia, ʻoku mou pehē, ‘Ko e meʻa ʻi he hā?’ Koeʻuhi ko e fakamoʻoni ʻa Sihova kiate koe, pea mo e uaifi ʻo hoʻo kei talavou, ʻaia kuo ke fai kākā ki ai: ka ko e moʻoni ko hoʻo kaumeʻa ia, pea ko e ʻunoho ne ke fuakava ki ai.
MAL 2:15 Pea ʻikai naʻe ngaohi ia ʻe ia ke taha pe? Ka naʻe ʻiate ia pe hono toe ʻoe laumālie. Pea ko e hā ʻoku taha ai? Koeʻuhi ke ai ha hako māʻoniʻoni. Ko ia ke mou tokanga ki hoʻomou anga, pea ʻoua naʻa fai kākā ʻe ha taha ki he uaifi ʻo ʻene kei talavou.”
MAL 2:16 He ʻoku pehē ʻe Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, “ʻOku ne fehiʻa ki he tukuange: he ʻoku ai ha taha ʻoku ʻufiʻufi ʻaki hono kofu ʻa ʻene fakamālohi,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau: “ko ia, tokanga ki hoʻomou anga, ke ʻoua naʻa mou fai kākā.
MAL 2:17 ¶ Kuo mou fakafiuʻi ʻa Sihova ʻaki hoʻomou ngaahi lea. Ka ʻoku mou pehē, ‘Kuo mau fakafiuʻi ia ʻi he hā?’ ʻOka mou ka pehē, ‘Ko ia kotoa pē ʻoku fai kovi ʻoku lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova,’ pea ‘ʻOku ne fiemālie kiate kinautolu: pe, ‘Ko e fē ʻae ʻOtua ʻoku fakamaau?’
MAL 3:1 “Vakai te u fekau ʻa hoku fakamelomelo, pea te ne teuteu ʻae hala ʻi hoku ʻao: pea ko Sihova ʻaia ʻoku mou kumi ki ai, ʻe hāʻele fakafokifā mai ki hono fale tapu, ʻio, ʻae talafekau ʻoe fuakava, ʻaia ʻoku mou fiefia ai: vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE haʻu ia.
MAL 3:2 Ka ko hai ia te ne faʻa tali ʻae ʻaho ʻo ʻene haʻu? Pea ko hai ʻe faʻa tuʻu ʻoka ne ka hā mai? He ʻoku ne hangē ko e afi ʻo ia ʻoku fakamaʻa ukamea, pea tatau mo e meʻa fakamaʻa ʻae kau fō papālangi.
MAL 3:3 Pea te ne nofo ʻo hangē ko e tangata ʻoku ne fakamaʻa mo fakahaohaoa ʻae siliva: pea te ne fakamaʻa ʻae ngaahi foha ʻo Livai, mo ne fakamaʻa ʻakinautolu ʻo hangē ko e koula mo e siliva, koeʻuhi ke nau ʻatu kia Sihova ha feilaulau ʻoku māʻoniʻoni.
MAL 3:4 Pea ʻe toki lelei ʻae feilaulau ʻa Siuta mo Selūsalema kia Sihova, ʻo tatau mo e ngaahi muʻaki ʻaho, pea hangē ko e ngaahi taʻu ʻi muʻa.
MAL 3:5 Pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu ke fakamaau; pea te u fakamoʻoni toʻotoʻo ki he kau kikite kākā mo kinautolu ʻoku fuakava loi, pea kiate kinautolu ʻoku fakamālohi ʻae totongi ʻo ia ʻoku ngāue, ʻae fefine kuo mate ʻa hono husepāniti, pea mo e tamai mate, pea mo kinautolu ʻoku kākaaʻi ʻae muli, pea mo ia ʻoku ʻikai ke manavahē kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 3:6 “He ko au ko Sihova ʻoku ʻikai teu liliu; ko ia ʻoku ʻikai ʻauha ai ʻakimoutolu ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope.
MAL 3:7 ¶ ʻIo, talu mei he ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou ngaahi tamai, kuo mou hehē mei heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo ʻikai fai ki ai. Tafoki mai kiate au, pea te u tafoki kiate kimoutolu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau. “Ka naʻa mou pehē, ‘Te mau tafoki ko e hā?’
MAL 3:8 ¶ ʻE kaihaʻa ʻae tangata mei he ʻOtua? Ka kuo mou kaihaʻa meiate au. Ka ʻoku mou pehē ʻekimoutolu, ‘Kuo mau kaihaʻa meiate koe ʻi he hā?’ ʻI hono vahe hongofulu ʻoe meʻa, pea mo e ngaahi feilaulau.
MAL 3:9 ‌ʻOku fakamalaʻia ʻaki ʻakimoutolu ʻae malaʻia: koeʻuhi kuo mou kaihaʻa meiate au, ʻio, ʻae puleʻanga ni kotoa.
MAL 3:10 Mou ʻomi ʻae ngaahi vahe hongofulu ʻoe meʻa ki he tukunga koloa, koeʻuhi ke ai ha meʻakai ʻi hoku fale, pea mou ʻahiʻahi ai au,” ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻoe ngaahi kautau, “Pe te u fakaava ʻae ngaahi matapā ʻoe langi pe ʻikai, pea u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.
MAL 3:11 Pea te u valokiʻi ʻae fai fakaʻauha koeʻuhi ko kimoutolu, pea ʻe ʻikai te ne maumau ʻae fua ʻo homou kelekele; pea ʻe ʻikai foki lī mai ʻe he vaine ʻa hono fua ki he ngoue ʻoku teʻeki ke motuʻa,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 3:12 “Pea ʻe ui ʻakimoutolu ko e monūʻia ʻe he puleʻanga kotoa pē: he te mou hoko ko e fonua matamatalelei,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 3:13 ¶ “Kuo fielahi mai hoʻomou lea kiate au,” ʻoku pehē ʻe Sihova. “Ka ʻoku mou pehē ʻekimoutolu, ‘Ko e hā ʻemau lea kuo fai kiate koe?’
MAL 3:14 Kuo mou pehē, ‘Ko e meʻa taʻeʻaonga ʻae tauhi ki he ʻOtua:’ pea ‘ko e hā kuo tau maʻu ʻi he fai ki heʻene ngaahi fekau, mo e tau ʻalu fakaangavaivai ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻoe ngaahi kautau?
MAL 3:15 Pea ʻoku tau ui eni ʻae fielahi ko e monūʻia: ʻio, ʻoku fakalanga hake ʻakinautolu ʻoku fai angahala: ʻio, naʻa mo ia ʻoku ʻahiʻahi kovi ki he ʻOtua, ʻoku hao pe ʻakinautolu.’
MAL 3:16 ¶ Pea ko kinautolu naʻe manavahē kia Sihova naʻa nau toki lea fetokoniʻaki ʻiate kinautolu: pea naʻe ongoʻi ia ʻe Sihova, pea ne fanongo ki ai, pea naʻe tohi ʻi hono ʻao ʻae tohi fakamanatu, ʻonautolu naʻe manavahē kia Sihova, mo nau faʻa fakalaulauloto ki hono huafa.”
MAL 3:17 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE hoko ʻakinautolu ko ʻeku koloa mahuʻinga fau, ʻi he ʻaho ko ia te u ngaohi ki ai; pea te u mamae kiate kinautolu, ʻo hangē ko e mamae ha tangata ki hono foha ʻoʻona ʻoku ngāue kiate ia.
MAL 3:18 Pea te mou toki liliu mai, pea ʻilo hono fai kehekehe ʻae māʻoniʻoni mo e angahala, mo hono fai kehekehe, ʻaia ʻoku ngāue ki he ʻOtua, mo ia ʻoku ʻikai ke ngāue ki ai.
MAL 4:1 “He vakai, ʻoku haʻu ʻae ʻaho ʻe vela ʻo hangē ko e ngotoʻumu; pea ʻe tatau mo e veve ʻakinautolu kotoa pē ʻoku fielahi, ʻio, mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai angahala: pea ʻe vela ʻo ʻosi ʻakinautolu ʻi he ʻaho ko ia ʻoku haʻu,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “pea ʻe ʻikai toe ai hanau aka pe ha vaʻa.
MAL 4:2 ¶ Ka ʻe hopo hake ʻae laʻā ʻoe angatonu mo e fakamoʻui ʻi hono kapakau, kiate kimoutolu ʻoku manavahē ki hoku huafa; pea te mou ʻalu atu, pea tupu ʻo hangē ko e fanga ʻuhikiʻi pulu ʻi he fale fafanga.
MAL 4:3 Pea te mou molomoloki ʻae kau angahala; he te nau hangē ko e efuefu ʻi homou lalo ʻaofi vaʻe, ʻi he ʻaho ko ia te u fai ai eni,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau.
MAL 4:4 ¶ “Manatu ʻakimoutolu ki he fono ʻa Mōsese ko ʻeku tamaioʻeiki, ʻaia naʻaku fekau kiate ia ʻi Holepi maʻa ʻIsileli kotoa pē, ʻae ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻutuʻuni.
MAL 4:5 ¶ Vakai te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfita kiate kimoutolu, ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻae ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo Sihova:
MAL 4:6 Pea te ne liliu ʻae loto ʻoe mātuʻa ki he fānau, pea ko e loto ʻoe fānau ki heʻenau mātuʻa, telia naʻaku haʻu ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻae malaʻia.”
MAT 1:1 Ko e tohi ʻoe tupuʻanga ʻo Sisu Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo Tevita, ko e ʻAlo ʻo ʻEpalahame.
MAT 1:2 Naʻe tupu ʻia ʻEpalahame ʻa ʻAisake; pea tupu ʻia ʻAisake ʻa Sēkope; pea tupu ʻia Sēkope ʻa Siuta mo hono kāinga;
MAT 1:3 Pea tupu ʻia Siuta ʻa Felesi mo Sala ʻia Tema; pea tupu ʻia Felesi ʻa ʻEsilome; pea tupu ʻia ʻEsilome ʻa ʻElame;
MAT 1:4 Pea tupu ʻia ʻElame ʻa ʻAminatape; pea tupu ʻia ʻAminatape ʻa Naasoni; pea tupu ʻia Naasoni ʻa Salimone;
MAT 1:5 Pea tupu ʻia Salimone ʻa Poasi ʻia Lehapi; pea tupu ʻia Poasi ʻa ʻOpeti ʻia Lute; pea tupu ʻia ʻOpeti ʻa Sese;
MAT 1:6 Pea tupu ʻia Sese ʻa Tevita ko e tuʻi; pea tupu ʻia Tevita ko e tuʻi ʻa Solomone, ʻiate ia [naʻe mali] mo ʻUlia;
MAT 1:7 Pea tupu ʻia Solomone ʻa Lopoame; pea tupu ʻia Lopoame ʻa ʻApaia; pea tupu ʻia ʻApaia ʻa ʻEsa;
MAT 1:8 Pea tupu ʻia ʻEsa ʻa Siosafate; pea tupu ʻia Siosafate ʻa Siolame; pea tupu ʻia Siolame ʻa ʻUsaia;
MAT 1:9 Pea tupu ʻia ʻUsaia ʻa Siotame; pea tupu ʻia Siotame ʻa ʻEhasi; pea tupu ʻia ʻEhasi ʻa Hesekaia;
MAT 1:10 Pea tupu ʻia Hesekaia ʻa Manase; pea tupu ʻia Manase ʻa ʻEmone; pea tupu ʻia ʻEmone ʻa Siosaia;
MAT 1:11 Pea tupu ʻia Siosaia ʻa Sekonaia mo hono kāinga, ʻo feʻunga mo e kuonga naʻe fetuku ai ʻakinautolu ki Papilone:
MAT 1:12 Pea hili hono fetuku ʻakinautolu ki Papilone, pea tupu ʻia Sekonaia ʻa Saletili; pea tupu ʻia Saletili ʻa Solopēpeli;
MAT 1:13 Pea tupu ʻia Solopēpeli ʻa ʻApaiuta; pea tupu ʻia ʻApaiuta ʻa ʻElaiakimi; pea tupu ʻia ʻElaiakimi ʻa ʻEsoa;
MAT 1:14 Pea tupu ʻia ʻEsoa ʻa Sētoki; pea tupu ʻia Sētoki ʻa ʻAkemi; pea tupu ʻia ʻAkemi ʻa ʻElaiuti;
MAT 1:15 Pea tupu ʻia ʻElaiuti ʻa ʻEliesa; pea tupu ʻia ʻEliesa ʻa Matani; pea tupu ʻia Matani ʻa Sēkope;
MAT 1:16 Pea tupu ʻia Sēkope ʻa Siosefa ko e husepāniti ʻo Mele, ʻaia ne ne fāʻeleʻi ʻa Sisu, ʻoku ui ko Kalaisi.
MAT 1:17 Pea ko e toʻutangata kotoa pē meia ʻEpalahame ʻo aʻu kia Tevita ko e toʻutangata ʻe hongofulu ma fā; pea meia Tevita ʻo aʻu ki he fetuku ki Papilone ko e toʻutangata ʻe hongofulu ma fā; pea mei he fetuku ki Papilone ʻo aʻu ki he Kalaisi ko e toʻutangata ʻe hongofulu ma fā.
MAT 1:18 Pea naʻe pehē ʻae ʻaloʻi ʻo Sisu Kalaisi: Kuo fakanofo ʻene faʻē ko Mele kia Siosefa, pea teʻeki ai te na feʻiloaki, kae ʻiloange, kuo feitama ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni.
MAT 1:19 Pea ko Siosefa ko hono husepāniti, ko e tangata angatonu, pea naʻe ʻikai ʻi hono loto ke talaki fakahā ia, ka naʻa ne tokanga ke tukuange fakafufū pe ia.
MAT 1:20 Kae lolotonga ʻene fifili ki he ngaahi meʻa ni, ʻiloange, kuo hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he misi, ʻo ne pehē, “Siosefa, foha ʻo Tevita, ʻoua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho uaifi: he ko ia kuo fakatupu ʻiate ia ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoni.
MAT 1:21 Pea te ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea te ke ui hono huafa, ko SISU: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakai mei heʻenau ngaahi angahala.”
MAT 1:22 Pea naʻe fai ʻeni kotoa pē koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEiki ʻi he palōfita, ʻo pehē,
MAT 1:23 “Vakai, ʻe feitama ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa, ko ʻImanuela:” ko hono ʻuhinga “Ko e ʻOtua ʻiate kitautolu.”
MAT 1:24 Pea kuo tuʻu hake ʻa Siosefa mei he mohe, pea fai ʻe ia ʻo hangē ko e fekau ʻae ʻāngelo ʻae ʻEiki kiate ia, ʻo ne ʻomi ʻa hono uaifi:
MAT 1:25 Ka naʻe ʻikai te na feʻiloaki kaeʻoua ke ʻaloʻi ʻe ia ʻa ʻene ʻuluaki tama: pea ne ui hono huafa ko SISU.
MAT 2:1 Pea kuo ʻaloʻi ʻa Sisu ʻi Petelihema ʻi Siutea, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Helota ko e tuʻi, vakai, naʻe haʻu ʻae kau tangata poto mei he potu hahake ki Selūsalema,
MAT 2:2 ‌ʻO pehē, “ʻOku ʻi fē ia ʻaia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻoe kakai Siu? He kuo mau mamata ʻi he potu hahake ki hono fetuʻu, pea kuo mau haʻu ke hū kiate ia.”
MAT 2:3 Pea kuo fanongo ai ʻa Helota ko e tuʻi, naʻe puputuʻu ia, mo Selūsalema kotoa pē mo ia.
MAT 2:4 Pea kuo fakakātoa ʻe ia ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e kau tangata tohi ʻoe kakai, naʻe fakapapau ia meiate kinautolu pe ʻaloʻi ʻi fē ʻae Kalaisi.
MAT 2:5 Pea nau pehēange kiate ia, “ʻI Petelihema ʻi Siutea: he ʻoku pehē hono tohi he palōfita.
MAT 2:6 ‘Ko Koe Petelihema, ʻi he fonua ʻo Siuta, ʻoku ʻikai ʻaupito ko e siʻi hifo Koe ʻi he ngaahi ʻEiki ʻo Siuta: koeʻuhi ʻe haʻu meiate Koe ha Pule, ʻaia te ne puleʻi hoku kakai ko ʻIsileli.”
MAT 2:7 Pea toki fekau fakafufū ʻe Helota ke haʻu ʻae kau tangata poto, pea fehuʻi fakapapau kiate kinautolu pe naʻe hā mai ʻanefē ʻae fetuʻu.
MAT 2:8 Pea ne fekau ʻakinautolu ki Petelihema, ʻo ne pehē, “Mou ʻalu ʻo kumi lahi ki he tamasiʻi, pea ka mou ka ʻilo ia, mou fakahā mai kiate au, koeʻuhi ke u ʻalu atu ʻo hū foki kiate ia.”
MAT 2:9 Pea kuo nau fanongo ki he tuʻi, pea nau ʻalu; pea vakai, ko e fetuʻu naʻa nau mamata ai ʻi he potu hahake, naʻe ʻalu muʻomuʻa ʻiate kinautolu, ʻo aʻu ki he potu naʻe ʻi ai ʻae tamasiʻi pea tuʻu mei ai ʻi ʻolunga.
MAT 2:10 Pea ʻi heʻenau mamata ki he fetuʻu, naʻa nau fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito.
MAT 2:11 ¶ Pea ʻi heʻenau hū ki he fale, naʻa nau mamata ki he tamasiʻi naʻe ʻi heʻene faʻē ko Mele, mo nau fakatōmapeʻe ʻo hū kiate ia; pea kuo nau vete ʻenau koloa, naʻa nau ʻoatu kiate ia ʻae ngaahi meʻaʻofa; ko e koula, mo e laipeno, mo e mula.
MAT 2:12 Pea ʻi he valokia ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ʻi he misi, ke ʻoua te nau toe ʻalu kia Helota, naʻa nau ʻalu ki honau fonua ʻi ha hala kehe.
MAT 2:13 Pea kuo ʻalu ʻakinautolu, ʻiloange, kuo hā mai ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Siosefa ʻi he misi, ʻo ne pehē, “Tuʻu hake ʻo ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē, pea ke holatakiʻi ki ʻIsipite, pea ke nofo ai ke ʻoua ke u fakahā kiate koe: koeʻuhi ʻe kumi ʻe Helota ʻae tamasiʻi ke tāmateʻi ia.”
MAT 2:14 Pea tuʻu hake ia, ʻo ne ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē ʻi he pō, ʻo ʻalu ki ʻIsipite:
MAT 2:15 Pea naʻe ʻi ai ia ʻo aʻu ki he mate ʻa Helota: ke fakamoʻoni ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEiki ʻi he palōfita, ʻo pehē, “Kuo u ui mai hoku foha mei ʻIsipite.”
MAT 2:16 ¶ Pea kuo toki ʻilo ʻe Helota kuo kākaaʻi ia ʻe he kau tangata poto, pea ʻita lahi ʻaupito, mo ne fekau atu ki Petelihema mo e ngaahi potu ofi ki ai, ke tāmateʻi ʻae tamaiki tangata kotoa pē, ngata ʻi he ua taʻu ʻo ʻenau lahi ʻo fai ki mui; ʻo fakatatau ki he ʻaho naʻa ne fehuʻi fakapapau ai ki he kau tangata poto.
MAT 2:17 Pea naʻe toki fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko Selemaia, ʻo pehē,
MAT 2:18 “Naʻe ongoʻi ʻi Lama ʻae leʻo, ko e lāunga, mo e tangi, mo e tangilāulau, ko e tēngihia ʻe Lesieli ʻene fānau, pea ʻikai te ne tali ʻae fiemālie, koeʻuhi kuo ʻikai ʻakinautolu.”
MAT 2:19 ¶ Ka kuo mate ʻa Helota, pea vakai, naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Siosefa ʻi he misi ʻi ʻIsipite,
MAT 2:20 ‌ʻO ne pehē, “Tuʻu hake, pea ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē, pea ʻalu ki he fonua ʻo ʻIsileli; he kuo mate ʻakinautolu naʻe kumi ki he moʻui ʻae tamasiʻi.”
MAT 2:21 Pea tuʻu hake ia ʻo ʻave ʻae tamasiʻi mo ʻene faʻē, pea haʻu ki he fonua ʻo ʻIsileli.
MAT 2:22 Ka ʻi heʻene fanongo ʻoku pule ʻa ʻAkileosi ʻi Siutea ko e fetongi ʻo ʻene tamai ko Helota, naʻe manavahē ia ke ʻalu ki ai: pea ʻi he valoki ia ʻe he ʻOtua ʻi he misi, naʻa ne afe ki he ngaahi potu ʻo Kaleli:
MAT 2:23 Pea haʻu ia ʻo nofo ʻi he kolo ko Nāsaleti: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita, “ʻE ui ia ko e Nāsaline.”
MAT 3:1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe haʻu ʻa Sione ko e Papitaiso, ʻo malanga ʻi he toafa ʻo Siutea,
MAT 3:2 ‌ʻo pehē, “Mou fakatomala: he ʻoku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.”
MAT 3:3 He ko eni ia naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, “Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, ‘Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki, fakatonutonu hono ngaahi ʻaluʻanga.’”
MAT 3:4 Pea naʻe kofu ʻae Sione ko ia ʻaki ʻae fulufuluʻi kāmeli, mo e noʻo kiliʻi manu ʻi hono noʻotanga vala; pea ko ʻene meʻakai, ko e heʻe mo e meʻa huʻamelie ʻoe vao.
MAT 3:5 Pea naʻe toki ʻalu kiate ia ʻa Selūsalema, mo Siutea kotoa pē, mo e potu fonua kotoa pē naʻe tuʻu ofi ki Sioatani,
MAT 3:6 Ke papitaiso ʻiate ia ʻi Sioatani, ʻo vete ʻenau ngaahi angahala.
MAT 3:7 ¶ Ka ʻi heʻene mamata kuo haʻu ʻae tokolahi ʻoe Fālesi mo e Sātusi ki heʻene papitaiso, naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAe fānau ʻae ngata fekai, ko hai naʻa ne valoki ʻakimoutolu ke puna mei he houhau ʻe haʻu?
MAT 3:8 Ko ia mou fakahā ʻae ngaahi fua ʻoku ngali mo e fakatomala:
MAT 3:9 Pea ʻoua te mou pehē ʻi homou loto, ‘Ko ʻemau tamai ʻa ʻEpalahame:’ he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ke fakatupu ʻi he ngaahi maka ni ʻae fānau kia ʻEpalahame.
MAT 3:10 Pea ko eni, kuo tuku ʻae toki ki he tefito ʻoe ngaahi ʻakau: ko ia, ko e ʻakau kotoa pē ʻoku ʻikai tupu ai ʻae fua lelei, ʻe tā hifo ia, pea laku ki he afi.
MAT 3:11 Ko e moʻoni ʻoku ou papitaiso ʻakimoutolu ʻaki ʻae vai ki he fakatomala: ka ko ia ʻoku muimui ʻiate au ʻoku lahi ia ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo au ke u toʻo hono topuvaʻe: pea ʻe papitaiso ʻe ia ʻakimoutolu ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi.
MAT 3:12 ‌ʻOku ʻi hono nima ʻa hono ī, pea te ne fakamaʻa ʻaupito hono hahaʻanga, ʻo tānaki ʻa hono uite ki he feleoko; ka ʻe tutu ʻe ia ʻae kafukafu ʻaki ʻae afi taʻemate.”
MAT 3:13 ¶ Pea toki haʻu ʻa Sisu mei Kaleli ki Sioatani kia Sione, ke papitaiso ʻiate ia.
MAT 3:14 Ka naʻe taʻofi ia ʻe Sione, ʻo pehē, “ʻOku ngali mo au ke u papitaiso ʻiate koe, pea ʻoku ke haʻu kiate au?”
MAT 3:15 Pea lea ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehēange, “Tuku ke fai eni: he ʻoku taau mo kitautolu ke fai ki he māʻoniʻoni kotoa pē.” Pea ne toki tuku ke fai ia.
MAT 3:16 Pea kuo papitaiso ʻa Sisu, naʻe ʻalu hake leva ia mei he vai; pea vakai, kuo mavaeua ʻae langi kiate ia, pea mamata ia ki he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻoku maliu hifo ʻo hangē ko e lupe, ʻo tuʻu mai kiate ia:
MAT 3:17 Pea ʻiloange, ko e leʻo mei he langi, naʻe pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.”
MAT 4:1 Pea naʻe tataki ʻa Sisu ʻe he Laumālie ki he toafa ke ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvolo.
MAT 4:2 Pea hili ʻene ʻaukai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu mo e pō ʻe fāngofulu, naʻe toki fiekaia ia.
MAT 4:3 Pea naʻe haʻu ʻae ʻahiʻahi kiate ia, pea pehē ʻe ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fekau ki he ngaahi maka ni ke liliu ko e mā.”
MAT 4:4 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtua.’”
MAT 4:5 Pea toki ʻohake ia ʻe he tēvolo ki he kolo tapu, ʻo tuku ia ki he tuʻa falelotu lahi,
MAT 4:6 ‌ʻO ne pehē kiate ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fakato koe ki lalo: he kuo tohi, ‘ʻE fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo ke nau vakai koe: pea ʻe hapahapai koe, telia naʻa touʻia ho vaʻe ʻi he maka.’”
MAT 4:7 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Kuo tohi foki, ‘ʻOua naʻa ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtua.’”
MAT 4:8 Pea toe ʻohake ia ʻe he tēvolo ki he moʻunga māʻolunga ʻaupito, ʻo ne fakahā kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani, mo honau lelei;
MAT 4:9 ‌ʻo ne pehē kiate ia, “Te u ʻatu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē moʻou, ʻo kapau te ke fakatōmapeʻe ʻo hū kiate au.”
MAT 4:10 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ke ke ʻalu ʻi heni, Sētane: he kuo tohi, ‘Ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, pea ko ia pe te ke tauhi.’”
MAT 4:11 Pea toki ʻalu ʻae tēvolo ʻiate ia, pea ʻiloange, kuo haʻu ʻae kau ʻāngelo ʻo tauhi ia.
MAT 4:12 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Sisu kuo tuku ʻa Sione ki he fale fakapōpula, naʻe ʻalu ia ki Kaleli;
MAT 4:13 Pea mahuʻi ia mei Nāsaleti, pea ʻalu ʻo nofo ʻi Kapaneume, ʻaia ʻoku ʻi he matātahi, ʻi he ngataʻanga ʻoe fonua ʻo Sepulone mo Nafitalai:
MAT 4:14 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē,
MAT 4:15 “Ko e fonua ʻo Sepulone, mo e fonua ʻo Nafitalai, ʻi he potu ki tahi, ʻituʻa Sioatani, ko Kaleli ʻoe Senitaile,
MAT 4:16 Ko e kakai naʻe nofo ʻi he poʻuli, kuo mamata ki he maama lahi; pea kuo tupu hake ʻae maama kiate kinautolu naʻe nofo ʻi he teleʻa mo e ʻata ʻoe mate.”
MAT 4:17 ¶ Pea naʻe fua malanga ʻa Sisu ʻi he kuonga ko ia, ʻo pehē, “Mou fakatomala, he ʻoku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.”
MAT 4:18 ¶ Pea ʻi he hāʻele ʻa Sisu ʻo ofi ki he tahi ʻo Kaleli, naʻe mamata ia ki he ongo kāinga, ko Saimone naʻe ui ko Pita, mo ʻAnitelū ko hono tokoua, ʻoku na lafo kupenga ki tahi: he ko e ongo toutai ika ʻakinaua.
MAT 4:19 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻakimoua ko e toutai tangata.”
MAT 4:20 Pea naʻa na liʻaki leva hona kupenga, ʻo muimui ʻiate ia.
MAT 4:21 Pea ʻalu ia mei ai, pea ne mamata ki he ongo kāinga kehe, ko Semisi ko e [foha ]ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua, ʻi he vaka mo ʻena tamai ko Sepeti, ʻo pena honau kupenga; pea ne ui ʻakinaua.
MAT 4:22 Pea naʻa na liʻaki leva ʻae vaka mo ʻena tamai, ka na muimui ʻiate ia.
MAT 4:23 ¶ Pea ʻalu ʻa Sisu ʻi he potu kotoa pē ʻo Kaleli, ʻo akonaki ʻi honau ngaahi falelotu, pea malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe puleʻanga, ʻo ne fakamoʻui ʻae mahaki kehekehe kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē naʻe ʻi he kakai.
MAT 4:24 Pea mafola atu hono ongoongo ʻi Silia kotoa pē: pea nau ʻomi kiate ia ʻae kakai mahaki kotoa pē, naʻe tuʻia ʻi he mahaki kehekehe mo e ngaahi feinga mamahi, mo e niʻihi naʻe ʻulusino ai ʻae ngaahi tēvolo, mo kinautolu naʻe vale, mo kinautolu naʻe mahaki tete; pea ne fakamoʻui ʻakinautolu.
MAT 4:25 Pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae kakai lahi ʻaupito mei Kaleli, mo Tikapolusi, mo Selūsalema, mo Siutea, pea mo e kauvai ʻe taha ʻo Sioatani.
MAT 5:1 Pea ʻi heʻene mamata ki he kakai tokolahi, naʻe ʻalu hake ia ki he moʻunga: pea kuo nofo hifo ia, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia:
MAT 5:2 Pea lea ia, ʻo ne akonaki kiate kinautolu, ʻo pehē,
MAT 5:3 “ʻOku monūʻia ʻae angavaivai: he ʻoku ʻonautolu ʻae puleʻanga ʻoe langi.
MAT 5:4 “ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku tangi: he te nau maʻu ʻae fiemālie.
MAT 5:5 “ʻOku monūʻia ʻae angamalū: he te nau maʻu ʻae fonua.
MAT 5:6 “ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoni: he te nau fonu ai.
MAT 5:7 “ʻOku monūʻia ʻae manavaʻofa: he te nau maʻu ʻae ʻofa.
MAT 5:8 “ʻOku monūʻia ʻae loto maʻa: he te nau mamata ki he ʻOtua.
MAT 5:9 “ʻOku monūʻia ʻae faʻa fakalelei: ʻe ui ai ʻakinautolu ko e fānau ʻae ʻOtua.
MAT 5:10 “ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoni: he ʻoku ʻonautolu ʻae puleʻanga ʻoe langi.
MAT 5:11 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu, ʻoka manukia, mo fakatangaʻi, mo lohiekina ʻakimoutolu ʻi he meʻa kovi kotoa pē, koeʻuhi ko au.
MAT 5:12 Mou fiemālie ʻo fiefia lahi ʻaupito: he ʻoku lahi hoʻomou totongi ʻi he langi: he naʻe pehē ʻenau fakatangaʻi ʻae kau palōfita naʻe muʻa ʻiate kimoutolu.
MAT 5:13 ¶ “Ko e māsima ʻo māmani ʻakimoutolu: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, ʻe toe fakakonaʻi fēfeeʻi ia? Ngata ai, ʻoku ʻikai ʻaonga ia, ka ke lī ki tuaʻā, pea ke molomoloki ia ʻe he kakai.
MAT 5:14 “Ko e maama ʻo māmani ʻakimoutolu. Ko e kolo ʻoku tuʻu ʻi ha moʻunga, ʻoku ʻikai faʻa fakapuli ia.
MAT 5:15 Pea ʻoku ʻikai tutu ha maama, mo tuku ia ʻi he lalo puha fua, ka ki he tuʻunga maama; pea ʻoku ulo ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he fale.
MAT 5:16 Tuku ke ulo pehē hoʻomou maama ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi.
MAT 5:17 ¶ “ʻOua naʻa mou mahalo kuo u haʻu ke fakataʻeʻaongaʻi ʻae fono, pe ko e kau palōfita: naʻe ʻikai te u haʻu ke fakataʻeʻaongaʻi, ka ke fakamoʻoni.
MAT 5:18 He ʻoku ou tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE tomuʻa mole ʻae langi mo e fonua ka ʻe ʻikai mole ha kihiʻi konga siʻi mei he fono, ka ʻe fakamoʻoni kotoa pē.
MAT 5:19 Ko ia te ne liʻaki ha [fekau ]siʻi ʻi he ngaahi fekau ni, pea akonaki pehē ki he kakai, ʻe ui ia ko e siʻi hifo ʻi he puleʻanga ʻoe langi: ka ko ia te ne fai ia, mo akonaki ʻaki ia, ʻe ui ia ko e lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi.
MAT 5:20 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai lahi hake hoʻomou māʻoniʻoni ʻi he [māʻoniʻoni ]ʻoe kau tangata tohi mo e Fālesi, ʻe ʻikai ʻaupito te mou hū ki he puleʻanga ʻoe langi.
MAT 5:21 ¶ “Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke fakapō; pea ko ia ʻe fakapō ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau.’
MAT 5:22 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe ʻita noa pē ki hono kāinga, ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau: pea ko ia te ne ui hono kāinga, ‘Ko e vale,’ ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau lahi: ka ko ia te ne lea pehē, ‘Ko e faha koe,’ ʻe tuʻutāmaki ia ki he afi ʻo heli.
MAT 5:23 Ko ia kapau ʻoku ke ʻomi hoʻo meʻa foaki ki he ʻesi feilaulau, pea ke toki manatuʻi ai ʻoku koviʻia ho kāinga kiate koe;
MAT 5:24 Tuku hoʻo meʻa foaki ʻi he ʻao ʻoe ʻesi feilaulau, pea ke ʻalu koe; ʻo tomuʻa fakalelei ki ho kāinga, pea ke toki haʻu, ʻo ʻoatu hoʻo meʻa foaki.
MAT 5:25 “Fakalelei vave mo ho fili, lolotonga hoʻomo kei ʻi he hala mo ia, telia naʻa tukuange koe ʻe ho fili ki he fakamaau, pea tuku koe ʻe he fakamaau ki he pule, pea ʻe tuku koe ki he fale fakapōpula.
MAT 5:26 Ko ʻeku tala moʻoni kiate koe, ʻE ʻikai ʻaupito te ke hao mei ai, kaeʻoua ke ke ʻoatu ʻae totongi kotoa pē.
MAT 5:27 “Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine:’
MAT 5:28 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki ai, ʻoku tonoʻi ia ʻe ia ʻi hono loto.
MAT 5:29 Pea kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho mata toʻomataʻu, kapeʻi ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe: he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kaeʻoua naʻa lī ho sino kotoa ki heli.
MAT 5:30 Pea kapau ʻe fakahalaʻi koe ʻe ho nima toʻomataʻu, tutuʻu ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe; he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kaeʻoua naʻa lī ho sino kotoa ki heli.
MAT 5:31 “Naʻe tala, ʻo pehē, ‘Ko ia ʻoku tukuange hono uaifi, ke ne ʻoange kiate ia ʻae tohi māvae:’
MAT 5:32 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe tukuange hono uaifi, ka ʻi heʻene tono tangata, ʻoku ne fakatonotangataʻi ia: pea ko ia ʻe mali mo ia kuo fakamāvae, ko e tono fefine ia.
MAT 5:33 ¶ “Kuo mou fanongo foki, naʻe pehē ʻiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke fuakava loi, ka ke fai kia Sihova hoʻo fuakava:’
MAT 5:34 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua te mou fuakava: pe ki he langi; he ko e ʻafioʻanga ia ʻoe ʻOtua:
MAT 5:35 pe ki he fonua; he ko hono tuʻungavaʻe: pe ki Selūsalema; he ko e kolo ia ʻoe Tuʻi lahi.
MAT 5:36 Pea ʻoua naʻa ke fuakava ki ho ʻulu, he ʻoku ʻikai te ke faʻa ngaohi ha tuʻoni louʻulu ke hinehina pe ʻuliʻuli.
MAT 5:37 Ka ʻi hoʻomou alea, ke ‘ʻIo’ pe hoʻomou ‘ʻIo;’ mo ‘ʻIkai’ pe hoʻomou ‘ʻIkai:’ he ko ia ʻoku fakalahi ʻaki ʻa eni, ʻoku tupu ʻi he kovi.
MAT 5:38 ¶ “Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘[Ke totongi ]ʻaki ʻae mata ʻae mata, mo e nifo ʻae nifo:’
MAT 5:39 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ke ʻoua naʻa mou talia ha taha angakovi: ka ko ia te ne sipiʻi ho [kouʻahe ]toʻomataʻu, fulihi atu foki kiate ia ho kouʻahe ʻe taha.
MAT 5:40 Pea kapau ʻe loto ha taha ke fakamaau koe, ka ne maʻu ai ho kofutuʻa, tuku ke ne maʻu mo ho pulupulu foki.
MAT 5:41 Pea ko ia ʻe fakafiuʻi koe ke mo ō mo ia ʻi he maile ʻe taha, ʻalu mo ia [ʻi he maile ]ʻe ua.
MAT 5:42 Foaki kiate ia ʻoku kole kiate koe, pea ʻoua naʻa fulituʻa kiate ia ʻoku fie nō meiate koe.
MAT 5:43 ¶ “Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi, kae fehiʻa ki ho fili.’
MAT 5:44 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi fili, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolu;
MAT 5:45 koeʻuhi ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi: he ʻoku ne pule ke hopo ʻene laʻā ki he angakovi mo e angalelei, pea ʻoku ne tuku ʻae ʻuha ki he angatonu mo e taʻeangatonu.
MAT 5:46 He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kimoutolu, ko e hā ʻae totongi te mou maʻu? He ʻikai ʻoku fai pehē ʻae kau tānaki tukuhau?
MAT 5:47 Pea kapau ʻoku mou feʻofoʻofani mo homou kāinga pe, ʻoku lelei lahi hake ia? He ʻikai ʻoku pehē ʻae kau tānaki tukuhau?
MAT 5:48 Ko ia ke haohaoa ʻakimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 6:1 “Vakai ke ʻoua naʻa mou fai hoʻomou foaki ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi ke nau mamata ki ai: ka pehē, ʻe ʻikai haʻamou totongi mei hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 6:2 “Ko ia ʻoka ke ka fai ha foaki, ʻoua naʻa ke ifi ʻae meʻa lea ʻi ho ʻao, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he mālualoi ʻi he ngaahi falelotu mo e hala, koeʻuhi ke nau maʻu ʻae fakamālō ʻae kakai. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongi.
MAT 6:3 Ka ʻoka ke ka fai ha foaki, ʻoua naʻa ʻilo ʻe ho nima toʻohema ʻaia ʻoku fai ʻe ho nima toʻomataʻu:
MAT 6:4 Koeʻuhi ke lilo hoʻo foaki: pea ko hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe.
MAT 6:5 ¶ “Pea ʻoka ke ka lotu, ʻoua naʻa ke hangē ko e mālualoi: he ʻoku nau manako ke lotu tuʻu ʻi he ngaahi falelotu mo e tuliki ʻoe ngaahi hala, koeʻuhi ke mamata ʻae kakai kiate kinautolu. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongi.
MAT 6:6 Ka ko koe, ʻoka ke ka lotu, hū ki hoʻo potu lilo, pea kuo tāpuni ho matapā, lotu ki hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻi he lilo; pea ko hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻafioʻi ʻi he lilo, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe.
MAT 6:7 Ka ʻoka mou ka lotu, ʻoua naʻa mou launoa, ʻo hangē ko e hiteni: he ʻoku nau mahalo ʻe fanongo kiate kinautolu ʻi heʻenau lea lahi.
MAT 6:8 “Ko ia ʻoua naʻa mou tatau mo kinautolu: he ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai, ʻi he teʻeki ai te mou kole kiate ia, ʻae ngaahi meʻa ʻoku mou masiva ai.
MAT 6:9 Ko ia ke pehē ni hoʻomou lotu: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafa.
MAT 6:10 Ke hoko mai hoʻo pule. Ke fai ho finangalo ʻi māmani, ʻo hangē ʻi he langi.
MAT 6:11 Ke foaki mai he ʻaho ni haʻamau meʻakai.
MAT 6:12 Pea fakamolemole ʻemau angahala, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻakinautolu kuo fai angahala kiate kimautolu.
MAT 6:13 Pea ʻoua naʻa tuku ʻakimautolu ki he ʻahiʻahi, kae fakamoʻui ʻakimautolu mei he kovi: He ʻoku ʻoʻou ʻae pule, mo e mālohi, mo e nāunau, ʻo taʻengata. ʻEmeni.
MAT 6:14 “He kapau te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi.
MAT 6:15 Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻae angahala ʻae kakai, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou angahala.
MAT 6:16 ¶ “Pea ka mou ka ʻaukai foki, ʻoua naʻa mou fakamatapeko, ʻo hangē ko e kau mālualoi: he ʻoku nau fakakehe honau mata, koeʻuhi ke hā ki he kakai ʻoku nau ʻaukai. Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Kuo nau maʻu ʻenau totongi.
MAT 6:17 Ka ko koe, ʻoka ke ka ʻaukai, pani ho ʻulu, mo kaukauʻi ho mata;
MAT 6:18 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa hā hoʻo ʻaukai ki he kakai, ka ki hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ʻi he lilo: pea ko hoʻo Tamai ʻaia ʻoku ne ʻafioʻi ʻi he lilo, te ne totongi fakahā kiate koe.
MAT 6:19 ¶ “ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻae koloa ʻi māmani, ʻaia ʻoku kai ai ʻe he ane mo e ʻumeʻumea, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻa ʻo kaihaʻasi:
MAT 6:20 Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻae koloa ʻi he langi, ʻaia ʻe ʻikai kai ai ʻe he ane pe ko e ʻumeʻumea, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasi:
MAT 6:21 He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloa, pea ʻe ʻi ai foki mo homou loto.
MAT 6:22 Ko e maama ʻoe sino ko e mata: ko ia kapau ʻoku lelei ho mata, ʻe fonu ho sino kotoa ʻi he maama.
MAT 6:23 Pea kapau ʻoku kovi ho mata, ʻe fakapoʻuli ho sino kotoa: ko ia kapau kuo fakapoʻuli ʻae maama ʻoku ʻiate koe, ʻe fēfē hono lahi ʻoe fakapoʻuli ko ia!
MAT 6:24 ¶ “ʻOku ʻikai faʻa tauhi ʻe ha tangata ʻae ʻeiki ʻe toko ua: he te ne fehiʻa ki he tokotaha, kae ʻofa ki he tokotaha; pea te ne kau mo e tokotaha, kae siʻaki ʻae tokotaha. ʻE ʻikai te mou faʻa tauhi ʻae ʻOtua mo e Koloa,
MAT 6:25 “Ko ia ʻoku ou tala atu ai kiate kimautolu, ʻOua naʻa mou tokanga ki hoʻomou moʻui, ki ha meʻa te mou kai, pe ha meʻa te mou inu; pe ki homou sino, ʻi ha meʻa te mou ʻai ki ai. ʻIkai ʻoku lahi ʻae moʻui ʻi he meʻakai, mo e sino ʻi he kofu?
MAT 6:26 Vakai ki he fanga manu ʻoe ʻatā: ʻoku ʻikai te nau tūtuuʻi pe tuʻusi, pe fetuku ki ha feleoko; ka ʻoku fafanga ʻakinautolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi. ʻIkai ʻoku lahi hake ʻakimoutolu ʻiate kinautolu?
MAT 6:27 Ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻe faʻa fakalōloa siʻi ki heʻene moʻui ʻi heʻene tokanga ki ai?
MAT 6:28 “Pea ko e hā ʻoku mou tokanga ai ki he kofu? Tokanga ki he fisiʻi ʻakau ʻoe ngoue, ʻoku feleʻi ʻenau tupu; ʻoku ʻikai te nau ngāue, pea ʻoku ʻikai te nau filo:
MAT 6:29 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai tatau ʻae teunga ʻo Solomone ʻi hono nāunau kotoa pē mo ha taha ʻokinautolu na.
MAT 6:30 Pea ko ia, kapau ʻoku fakakofu pehē ʻe he ʻOtua ʻae mohuku ʻoe ngoue, ʻaia ʻoku ʻi ai he ʻaho ni, kae lī ki he ngotoʻumu ʻapongipongi, pea ʻe ʻikai lahi hake[ʻene fie fakakofuʻi ]ʻakimoutolu, ʻakimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui?
MAT 6:31 “Ko ia ʻoua naʻa mou tokanga, ʻo pehē, ‘Ko e hā te tau kai?’ pe, ‘Ko e hā te tau inu?’ pe, ‘Te tau kofuʻaki ʻae hā?’
MAT 6:32 (He ʻoku kumi ʻe he Senitaile ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē:) he ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langi ʻoku mou masiva ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē.
MAT 6:33 Ka mou fuofua kumi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo ʻene māʻoniʻoni; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kimoutolu.
MAT 6:34 Ko ia ke ʻoua naʻa mou tokanga ki he ʻapongipongi: koeʻuhi ʻe tokanga ʻae ʻapongipongi ki he ngaahi meʻa ʻoʻona. ʻOku tatau mo e ʻaho ʻa hono kovi.
MAT 7:1 “ʻOua naʻa mou fakamaau, telia naʻa fakamaaua ʻakimoutolu.
MAT 7:2 He ko e anga ko ia ʻoku mou fakamaau ʻaki, ʻe fakamaaua ai ʻakimoutolu: pea ko e fuofua ko ia te mo fua ʻaki, ʻe toe fua ʻaki ia kiate kimoutolu.
MAT 7:3 Pea ko e hā ʻoku ke tokanga ai ki he malamalaʻi ʻakau ʻoku ʻi he mata ʻo ho kāinga, ka ʻoku ʻikai te ke tokanga ki he fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata ʻoʻou?
MAT 7:4 Pea ʻe fēfē haʻo faʻa pehē ki ho kāinga, ‘Tuku ke u toʻoa mai ʻae malamalaʻi ʻakau mei ho mata:’ kae vakai, [ʻoku ai ]ʻae fuʻu ʻakau ʻi ho mata ʻoʻou?
MAT 7:5 Ko e mālualoi koe, tomuʻa, lī ʻae fuʻu ʻakau mei ho mata ʻoʻou; pea te ke toki mamata totonu ke toʻo ʻae malamalaʻi ʻakau mei he mata ʻo ho kāinga.
MAT 7:6 ¶ “ʻOua naʻa ʻoatu ʻae meʻa māʻoniʻoni ki he fanga kulī, pe sī hoʻomou mataʻitofe ki he fanga puaka, telia naʻa nau malamalaki ia ʻi honau lalo vaʻe, pea foki mai ʻo haehae ʻakimoutolu.
MAT 7:7 ¶ “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu:
MAT 7:8 He ko ia kotoa pē ʻoku kole, ʻoku ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumi, ʻoku ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukituki, ʻe toʻo kiate ia.
MAT 7:9 He ko e tangata fē ʻiate kimoutolu, kapau ʻe kole mā ʻe hono foha, te ne ʻoange ki ai ha maka?
MAT 7:10 Pe kapau te ne kole ha ika, ʻe ʻoange ki ai ha ngata?
MAT 7:11 Ko ia kapau ʻoku mou ʻilo, ka ko e angakovi, ke foaki ʻae ngaahi meʻa lelei ki hoʻomou fānau, ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe [fie ]foaki ʻae ngaahi lelei ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia?
MAT 7:12 Ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, ke mou fai ia kiate kinautolu: he ko e fono ia mo e kau palōfita.
MAT 7:13 ¶ “Mou hū ʻi he matapā fāsiʻi: he ʻoku fālahi ʻae matapā, mo ʻataʻatā ʻae hala, ʻoku fakatau ki he mate, pea ʻoku hū ai ʻae tokolahi.
MAT 7:14 Koeʻuhi ʻoku fāsiʻi ʻae matapā, mo lausiʻi ʻae hala, ʻoku fakatau ki he moʻui, pea ʻoku ʻilo ia ʻe he tokosiʻi pe.
MAT 7:15 ¶ “Vakai telia ʻae kau palōfita kākā, ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku kofu fakasipi, ka ko e fanga ulofi fekai ʻi loto ʻakinautolu.
MAT 7:16 Te mou ʻilo ʻakinautolu ʻi honau ngaahi fua. He ʻoku toli ʻe he kakai ʻae fua ʻoe vaine ʻi he ʻakau talatala, pe ko e fiki ʻi he talatalaʻāmoa?
MAT 7:17 Pea pehē, ʻoku tupu ʻi he ʻakau lelei kotoa pē ʻae fua lelei; kae tupu ʻi he ʻakau kovi ʻae fua kovi.
MAT 7:18 ‌ʻE ʻikai faʻa tupu ʻi he ʻakau lelei ʻae fua kovi, pe tupu ʻi he ʻakau kovi ʻae fua lelei.
MAT 7:19 Ko e ʻakau kotoa pē ʻoku ʻikai tupu ai ʻae fua lelei ʻoku tā hifo, pea laku ki he afi.
MAT 7:20 Ko ia te mou ʻilo ʻakinautolu ʻi honau ngaahi fua.
MAT 7:21 ¶ “ʻE ʻikai hū ki he puleʻanga ʻoe langi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku pehē mai kiate au, ‘ʻEiki, ʻEiki,’ ka ko ia ʻoku ne fai ʻae finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 7:22 ‌ʻE pehē kiate au ʻe he tokolahi ʻi he ʻaho ko ia, ‘ʻEiki, ʻEiki, ʻikai naʻa mau akonaki ʻi ho huafa? Pea ʻi ho huafa naʻa mau kapusi kituʻa ʻae kau tēvolo? Pea ʻi ho huafa naʻa mau fai ʻae ngaahi meʻa mana lahi?’
MAT 7:23 Pea te u toki fakahā kiate kinautolu, ‘Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloa ʻakimoutolu: ʻalu ʻiate au ʻakimoutolu ʻoku fai kovi.’
MAT 7:24 ¶ “Ko ia ʻoku ne fanongo ki heʻeku tala ni, pea fai ki ai, te u fakatatau ia ki he tangata poto, naʻe langa hono fale ʻi he [funga ]maka:
MAT 7:25 Pea tō ʻae ʻuha, pea ʻoho mai ʻae vai, pea hoko mo e havili, ʻo tō ki he fale ko ia; ka naʻe ʻikai holo ia: he naʻe langa ia ʻi he funga maka.
MAT 7:26 “Ka ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi tala ni, pea ʻikai fai ki ai, ʻe fakatatau ia ki he tangata vale, ʻaia naʻe langa hono fale ʻi he ʻoneʻone:
MAT 7:27 Pea tō ʻae ʻuha, pea ʻoho mai ʻae vai, pea hoko mo e havili, ʻo tō ki he fale ko ia; pea holo ia: pea ko e meʻa lahi ʻa hono holoki.”
MAT 7:28 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi tala ni, pea ofo ʻae kakai ʻi heʻene akonaki:
MAT 7:29 He naʻa ne akonakiʻi ʻakinautolu ʻo taau mo ia ʻoku mālohi, kae ʻikai hangē ko e kau tangata tohi.
MAT 8:1 Pea kuo ʻalu hifo ʻa Sisu mei he moʻunga, pea muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi.
MAT 8:2 Pea ʻiloange, kuo haʻu ʻae tangata kilia ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, kapau ko ho finangalo, ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.”
MAT 8:3 Pea mafao atu ʻe Sisu ʻa hono nima, ʻo ala kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoku loto ia; ke ke maʻa koe.” Pea fakamaʻa leva hono kilia.
MAT 8:4 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Vakai ke ʻoua naʻa ke tala ia ki ha tokotaha; ka ke ʻalu, ʻo fakahā koe ki he taulaʻeiki, mo ʻoatu ʻae meʻaʻofa naʻe fekau ʻe Mōsese, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.”
MAT 8:5 ¶ Pea kuo hoko ʻa Sisu ki Kapaneume, naʻe haʻu kiate ia ha ʻeikitau, ʻo kole kiate ia,
MAT 8:6 ‌ʻO ne pehē, “ʻEiki, ʻoku tokoto ʻeku tamaioʻeiki ʻi ʻapi ʻoku mahaki ʻi he mahaki tete, pea mamahi lahi.”
MAT 8:7 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Te u ʻalu atu ʻo fakamoʻui ia.”
MAT 8:8 Pea lea ʻae ʻeikitau, ʻo pehēange, “ʻEiki, ʻoku ʻikai taau mo au ke ke hū ki hoku fale: kae fai pe haʻo lea, pea ʻe moʻui ai ʻeku tamaioʻeiki.
MAT 8:9 He ko e tangata puleʻia au, ka ʻoku ai ʻae kautau ʻoku ou puleʻi: pea ʻoku ou pehē ki ha taha, ‘ʻAlu,’ pea ʻalu ia; pea ki ha taha, ‘Haʻu,’ pea haʻu ia; pea ki heʻeku tamaioʻeiki, ‘Fai eni,’ pea ʻoku ne fai ia.”
MAT 8:10 Pea kuo fanongo ʻa Sisu, pea ofo ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu naʻe muimui mai, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, naʻa mo ʻIsileli, ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe pehē ni hono lahi.
MAT 8:11 Pea ʻoku ou tala ʻatu kiate kimoutolu, ʻE haʻu ʻae tokolahi mei he potu hahake mo e potu lulunga, ʻonau nonofo mo ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, ʻi he puleʻanga ʻoe langi.
MAT 8:12 Ka ko e fānau ʻoe puleʻanga ʻe kapusi kituaʻā ki he fakapoʻuli: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.”
MAT 8:13 Pea talaange ʻe Sisu ki he ʻeikitau, “Ke ke ʻalu, pea ʻe fai kiate koe, ʻo hangē ko hoʻo tui.” Pea naʻe moʻui ʻene tamaioʻeiki ʻi he feituʻulaʻā ko ia.
MAT 8:14 ¶ Pea kuo hū ʻa Sisu ki he fale ʻo Pita, pea mamata ia ki he faʻē ʻa hono uaifi ʻoku tokoto ia, ʻi he mahaki ko e mofi.
MAT 8:15 Pea naʻa ne ala ki hono nima, pea mahuʻi ʻiate ia ʻae mofi: pea tuʻu hake ia, ʻo ne tauhi ʻakinautolu.
MAT 8:16 ¶ Pea kuo efiafi, naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tokolahi kuo ʻulusino ai ʻae kau tēvolo: pea ne kapusi ʻae kau laumālie ʻaki ʻa [ʻene lea, ]ʻo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe mahaki:
MAT 8:17 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, “Ko ia ia ne toʻo ʻetau ngaahi vaivai, ʻo ne fua [ʻetau ]ngaahi mamahi.”
MAT 8:18 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa Sisu kuo tokolahi ʻae kakai ʻoku foliaki ʻiate ia, ne ne fekau ke ʻalu ki he kauvai ʻe taha.
MAT 8:19 Pea naʻe haʻu ʻae tangata tohi ʻe tokotaha, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻEiki, te u muimui ʻiate koe ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki ai.”
MAT 8:20 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fokisi ʻae tafu, mo e fanga manu ʻoe ʻatā ʻae moheʻanga; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻoe tangata ha potu ke tokoto ai hono ʻulu.”
MAT 8:21 Pea pehē ʻene ākonga ʻe taha kiate ia, “ʻEiki, tuku au ke u tomuʻa ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai.
MAT 8:22 Ka naʻe talaange ʻe Sisu kiate ia, “Muimui ʻiate au; pea tuku ke tanu ʻe he mate honau mate.”
MAT 8:23 ¶ Pea kuo heka vaka ia, kae muimui ʻene kau ākonga ʻiate ia.
MAT 8:24 Pea vakai, naʻe tō ʻae taufa lahi ʻi he tahi, pea fakapūlou ʻaki ʻae vaka ʻae ngaahi peau: ka naʻe mohe ia.
MAT 8:25 Pea haʻu ʻene kau ākonga, ʻo fafangu ia, mo nau pehē, “ʻEiki, fakamoʻui ʻakimautolu; kuo tau mate!”
MAT 8:26 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou manavahē ai, ʻakimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui?” Pea toki tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻae matangi mo e tahi; pea naʻe tofukī [leva].
MAT 8:27 Ka naʻe ofo ai ʻae kau tangata, ʻo[nau ]pehē, “Ko e tangata hā eni, koeʻuhi ʻoku talangofua kiate ia ʻae matangi mo e tahi!”
MAT 8:28 ¶ Pea kuo hoko ia ki he kauvai ʻe taha, ki he fonua ʻoe Kekesini, naʻe fakafetaulaki kiate ia ʻae toko ua naʻe ʻulusino ai ʻae kau tēvolo, ko ʻena omi mei he ngaahi faʻitoka, kuo lili ʻaupito ʻaupito, ko ia naʻe ʻikai faʻa ʻalu ai ha taha ʻo ofi ki he hala ko ia.
MAT 8:29 Pea ʻiloange, kuo na kalanga, ʻo pehē, “Ko e hā ʻakimaua kiate koe, ʻe Sisu, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua? He kuo ke haʻu ki heni ke tomuʻa tautea ʻakimaua ʻi he teʻeki ai hoko ʻae kuonga?”
MAT 8:30 Pea naʻe ʻi he mamaʻo atu ʻiate kinautolu ʻae fanga puaka lahi naʻe fafanga.
MAT 8:31 Pea kole ʻae kau tēvolo kiate ia, ʻo pehē, “Kapau ʻoku ke kapusi ʻakimautolu kituʻa, tuku ke mau hū ki he fanga puaka.”
MAT 8:32 Pea talaange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAlu.” Pea kuo nau haʻu kituʻa, mo nau hū ki he fanga puaka: pea ʻiloange, kuo feleleʻi ʻo ʻoho ʻae fanga puaka kotoa pē ʻi he potu tahifohifo ki tahi, pea ʻauha ai ʻi he vai.
MAT 8:33 Pea feholaki ʻakinautolu naʻe tauhi ia, ʻo ʻalu ki he kolo, pea fakahā ʻae meʻa kotoa pē, mo ia kuo hoko kiate kinaua naʻe ʻulusino ai ʻae kau tēvolo.
MAT 8:34 Pea vakai, naʻe haʻu kituʻa ʻae kolo kotoa pē ke nau fakafetaulaki kia Sisu: pea kuo nau mamata ki ai, naʻa nau kole [kiate ia ]ke ne ʻalu mei honau fonua.
MAT 9:1 Pea naʻe heka vaka ia, ʻo folau atu, ʻo haʻu ki hono kolo.
MAT 9:2 Pea vakai, naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tangata naʻe mahaki tete, ʻoku tokoto ʻi he mohenga: pea mamata ʻa Sisu ki heʻenau tui, pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete; “Foha, ke ke fiemālie; kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala.”
MAT 9:3 Pea vakai, kuo pehē ʻe he niʻihi ʻoe kau tangata tohi ʻi honau loto, “ʻOku lea fie ʻOtua ʻae tangata ni.”
MAT 9:4 Pea pehē ʻe Sisu, ʻi heʻene ʻilo ʻenau ngaahi mahalo, “Ko e hā ʻoku mou mahalo kovi ai ʻi homou loto?
MAT 9:5 He ʻoku faingofua ʻae fē, ke lea, ‘Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea ‘Tuʻu hake ʻo ʻeveʻeva?’
MAT 9:6 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo kuo ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala, (pea toki pehē ʻe ia ki he mahaki tete,) “Tuʻu hake, toʻo ho mohenga, ʻo ʻalu ki ho fale.”
MAT 9:7 Pea tuʻu hake ia, ʻo ʻalu ki hono fale.
MAT 9:8 Pea ʻi he mamata ki ai ʻae kakai, naʻa nau ofo, ʻo fakamālō ki he ʻOtua, ʻaia kuo ne tuku ʻae mālohi pehē ki he tangata.
MAT 9:9 ¶ Pea ʻi he ʻalu atu ʻa Sisu mei ai, naʻa ne mamata ki he tangata ko Mātiu hono hingoa, ʻoku nofo ʻi he tukuhauʻanga: pea pehē ʻe ia kiate ia, “Muimui ʻiate au.” Pea tuʻu hake ia, ʻo muimui ʻiate ia.
MAT 9:10 ¶ Pea kuo nofo ʻa Sisu ʻi he fale ke kai, vakai, naʻe haʻu ʻae tokolahi ʻoe tānaki tukuhau mo e angahala, ʻonau nonofo mo ia mo ʻene kau ākonga.
MAT 9:11 Pea kuo mamata ki ai ʻae kau Fālesi, pea nau pehē ki heʻene kau ākonga, “Ko e hā ʻoku kai fakataha ai homou ʻEiki mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?”
MAT 9:12 Pea kuo fanongo ki ai ʻa Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō, ka ki he mahaki.
MAT 9:13 Ka mou ʻalu ʻo kumi ki hono ʻuhinga ʻoe [lea ni], ‘ʻOku ou loto ki he angaʻofa, kae ʻikai ki he feilaulau:’ he naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ki he fakatomala.”
MAT 9:14 ¶ Pea toki haʻu kiate ia ʻae kau ākonga ʻa Sione, ʻonau pehē, “Ko e hā ʻoku mau faʻa ʻaukai ai mo e kau Fālesi, ka ʻoku ʻikai ʻaukai ʻa hoʻo kau ākonga?”
MAT 9:15 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE faʻa tangi ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻoku kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane? Ka ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho, ʻe ʻave ai ʻae tangata taʻane ʻiate kinautolu, pea te nau toki ʻaukai ai.
MAT 9:16 ‌ʻOku ʻikai ha taha te ne ʻai ha konga meʻa foʻou ki he kofu motuʻa, he ko ia ʻoku ʻai ke ʻoposi ʻaki ʻoku mafaufau ai ʻae kofu, pea ʻāsili ai hono mahaehae.
MAT 9:17 ‌ʻOku ʻikai foki ʻutu ʻe he kakai ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina motuʻa: ka pehē, ʻe mahaehae ʻae hina, pea tafe kituʻa ʻae uaine, pea maumau ʻae ngaahi hina: ka ʻoku nau ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou, pea tolonga ai pe fakatouʻosi.”
MAT 9:18 ¶ Pea lolotonga ʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kiate kinautolu, vakai, naʻe haʻu ʻae pule ʻe taha, ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoku ʻofefine kuo mate ni: ka ke haʻu ʻo hilifaki ho nima kiate ia, pea ʻe moʻui ia.”
MAT 9:19 Pea tuʻu hake ʻa Sisu, pea mo ʻene kau ākonga ʻo muimui ʻiate ia.
MAT 9:20 ¶ Pea vakai, ko e fefine naʻe mahaki ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua ʻi he ʻau ʻae toto, naʻe haʻu ʻo muimui ʻiate ia, pea ala ki he kapa ʻo hono kofu:
MAT 9:21 He naʻe pehē ʻe ia ʻi hono loto, “Kapau te u faʻa ala ki hono kofu pe, te u moʻui ai.”
MAT 9:22 Pea tafoki ki mui ʻa Sisu, ʻo ne mamata kiate ia, pea ne pehē, “ʻOfefine, ke ke fiemālie; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.” Pea fakamoʻui ʻae fefine talu mei he feituʻulaʻā ko ia.
MAT 9:23 Pea kuo hū ʻa Sisu ki he fale ʻoe pule, ʻo mamata ki he kau ifi fangufangu, mo e kakai ʻoku tangilāulau,
MAT 9:24 pea ne pehē kiate kinautolu, “Mou tutuku: he ʻoku ʻikai mate ʻae taʻahine, ka ʻoku mohe.” Pea naʻa nau kata manukiʻi ia.
MAT 9:25 Pea kuo tuku atu ʻae kakai, pea hū ange ia, pea puke ʻe ia hono nima, pea tuʻu hake ʻae taʻahine.
MAT 9:26 Pea mafola atu hono ongoongo ki he fonua kotoa pē ko ia.
MAT 9:27 ¶ Pea ʻi he ʻalu ʻa Sisu mei ai, naʻe muimui ʻiate ia ʻae ongo tangata kui, ʻo na tangi, ʻo pehē, “Ko e ʻAlo ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate kimaua.”
MAT 9:28 Pea kuo hū ia ki he fale, pea haʻu kiate ia ʻae ongo tangata kui: pea pehēange ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻOku mo tui ʻoku ou mafai ʻa eni?” Pea na talaange kiate ia, “ʻIo, ʻEiki.”
MAT 9:29 Pea ala ia ki hona mata, mo ne pehē, “Ke hoko kiate kimoua ʻo hangē ko hoʻomo tui.”
MAT 9:30 Pea ʻā ai hona mata; pea fekau mālohi ʻe Sisu kiate kinaua, ʻo pehē, “Vakai ke ʻoua naʻa ʻilo ia ʻe ha taha.”
MAT 9:31 Ka kuo na ō, pea na ongoongo atu ia ʻi he fonua kotoa pē ko ia.
MAT 9:32 ¶ Pea ʻi heʻenau ʻalu atu, vakai, ʻoku nau ʻomi kiate ia ʻae tangata noa ʻoku ʻulusino ai ʻae tēvolo.
MAT 9:33 Pea kuo kapusi atu ʻae tēvolo, pea lea ai ʻae noa: pea ofo ʻae kakai, ʻonau pehē, “[Talu mei muʻa ]naʻe ʻikai ʻaupito mamata ʻi ʻIsileli ha meʻa pehē.”
MAT 9:34 Ka naʻe pehē ʻe he kau Fālesi, “ʻOku kapusi ʻe ia ʻae kau tēvolo ʻi he ʻeiki ʻoe kau tēvolo.”
MAT 9:35 Pea naʻe fononga fano ʻa Sisu ki he ngaahi kolo kotoa pē mo e potu kakai, ʻo akonaki ʻi honau ngaahi falelotu, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe puleʻanga, pea fakamoʻui ʻae mahaki kotoa pē mo e hangatāmaki kotoa pē ʻoe kakai.
MAT 9:36 ¶ Ka ʻi heʻene mamata ki he kakai, naʻe ʻofa mamahi ia kiate kinautolu, koeʻuhi naʻa nau māfasia pea tukuhāusia, ʻo hangē ko e fanga sipi taʻehanautauhi.
MAT 9:37 Pea toki pehē ai ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻae taʻu, ka ʻoku tokosiʻi ʻae kau ngāue;
MAT 9:38 Ko ia mou lotu ki he ʻEiki ʻoe taʻu, koeʻuhi ke ne fekau atu ʻae kau ngāue ki heʻene taʻu.”
MAT 10:1 Pea kuo ne ui ke haʻu kiate ia ʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, naʻa ne tuku kiate kinautolu ʻae mālohi, ke nau kapusi ʻae ngaahi laumālie taʻemaʻa, pea ke nau fakamoʻui ʻae mahaki kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē.
MAT 10:2 Pea ko e hingoa eni ʻoe kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua; Ko e ʻuluaki, ko Saimone, ʻoku ui ko Pita, mo ʻAnitelū ko hono tokoua; ko Semisi ko e [foha ]ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua;
MAT 10:3 Ko Filipe, mo Pātolomiu; ko Tōmasi, mo Mātiu ko e tānaki tukuhau; ko Semisi ko e [foha ]ʻo ʻAlefiusi, mo Lepiusi, naʻe ui ko Tatiusi;
MAT 10:4 Ko Saimone ko e Kēnani, mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻaia ne lavakiʻi ia.
MAT 10:5 Ko e toko hongofulu ma toko ua eni naʻe tuku atu ʻe Sisu, ʻo ne fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou ʻalu ʻi ha hala ʻoe Senitaile, pea ʻoua naʻa mou hū ki ha kolo ʻoe kakai Samēlia:
MAT 10:6 Ka mou ʻalu muʻa ki he fanga sipi hē ʻoe fale ʻo ʻIsileli.
MAT 10:7 Pea ka mou ka ʻalu, mou malanga, ʻo pehē, ‘ʻOku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.’
MAT 10:8 Fakamoʻui ʻae mahaki, fakamaʻa ʻae kilia, fokotuʻu ʻae mate, kapusi ʻae kau tēvolo: kuo mou maʻu taʻetotongi, pea ʻoatu taʻetotongi.
MAT 10:9 ‌ʻOua naʻa tokonaki ki homou noʻo ha koula, pe ha siliva, pe ha kapa.
MAT 10:10 pe ha kato ki he fononga, pe ha kofutuʻa ʻe ua, pe ha topuvaʻe, pe ha tokotoko: he ʻoku taau mo e tangata ngāue ke ne maʻu ʻe ia haʻa ne tauhi.
MAT 10:11 “Pea ko e kolo mo e potu kakai kotoa pē te mou hū ki ai, mou fehuʻi pe ko hai ʻi ai ʻoku angalelei; pea mou nofo ai kaeʻoua ke mou toki ʻalu.
MAT 10:12 Pea ka mou ka hū ki he fale, tāpuakiʻi ia.
MAT 10:13 Pea kapau ʻoku lelei ʻae fale, ʻe hoko ki ai hoʻomou tāpuaki: pea kapau ʻoku ʻikai lelei, ʻe foki mai hoʻomou tāpuaki kiate kimoutolu.
MAT 10:14 Pea ko ia ʻe ʻikai maʻu ʻakimoutolu, pe fanongo ki hoʻomou lea, ʻoka mou ka ʻalu mei he fale pe ko e kolo ko ia, mou tūtuuʻi ʻae efu mei homou vaʻe.
MAT 10:15 ‌ʻOku ou tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻae fonua ko Sotoma mo Komola ʻi he ʻaho fakamaau, ʻi he kolo ko ia.
MAT 10:16 ¶ “Vakai, ʻoku ou fekau atu ʻakimoutolu ʻo hangē ko e fanga sipi ʻi he lotolotonga ʻoe fanga ulofi: ko ia ke mou poto ʻo hangē ko e ngata, pea angalelei ʻo hangē ko e lupe.
MAT 10:17 Kae vakai ki he kakai: he te nau tukuange ʻakimoutolu ki he kau fakamaau, pea te nau haha ʻakimoutolu ʻi honau ngaahi falelotu;
MAT 10:18 Pea ʻe taki ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe kau pule mo e ngaahi tuʻi koeʻuhi ko au, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu mo e Senitaile.
MAT 10:19 Pea ka nau ka tuku atu ʻakimoutolu, ʻoua naʻa mou feinga pe fēfē pe ko e hā te mou lea ʻaki: koeʻuhi ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻaia te mou lea ʻaki.
MAT 10:20 He ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku lea, ka ko e Laumālie ʻo hoʻomou Tamai ʻoku lea ʻiate kimoutolu.
MAT 10:21 “Pea ʻe tuku atu ʻe he tangata [hono ]tokoua ki he mate, mo e tamai ʻene tamasiʻi: pea ʻe tuʻu hake ʻae fānau ki he mātuʻa, ʻo pule ke mate ʻakinautolu.
MAT 10:22 Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa: ka ko ia ʻe kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe moʻui ia.
MAT 10:23 Pea ka nau ka fakatanga ʻakimoutolu ʻi ha kolo, mou feholaki ki ha [kolo ]kehe; he ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE teʻeki ai te mou ʻosiki ʻae ngaahi kolo ʻo ʻIsileli [ʻi hoʻomou ʻalu, ]ka kuo hoko mai ʻae Foha ʻoe tangata.
MAT 10:24 “ʻOku ʻikai lahi hake ʻae ākonga ʻi [heʻene ]akonaki, pe ko e tamaioʻeiki ʻi heʻene ʻeiki.
MAT 10:25 ‌ʻOku lahi ki he ākonga ke na tatau mo ʻene akonaki, pea mo e tamaioʻeiki mo ʻene ʻeiki. Kapau kuo nau ui ʻae ʻeiki ʻoe fale ko Pelisipupe, ʻikai ʻe lahi hake kiate kinautolu ʻi hono fale?
MAT 10:26 Ko ia ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu: he ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi ʻe taʻefakahā; pea fufū, ʻe taʻeʻiloa.
MAT 10:27 “Ko ia ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻi he poʻuli, mou lea ʻaki ia ʻi he maama: pea ko ia ʻoku mou ongoʻi ʻi he telinga, mou malangaʻaki ia ʻi he tuʻa fale.
MAT 10:28 Pea ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu ʻoku tāmateʻi ʻae sino, ka ʻoku ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae laumālie: kae manavahē muʻa kiate ia ʻoku mafai ke fakaʻauha ʻae laumālie mo e sino ʻi heli.
MAT 10:29 ‌ʻIkai ʻoku fakatau ʻae hikiʻi manupuna ʻe ua ʻaki ʻae paʻanga siʻi ʻe taha? Ka ʻe ʻikai haʻana taha ʻe tō ki he kelekele ka ʻi [he loto ʻo ]hoʻomou Tamai.
MAT 10:30 Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulu kuo lau kotoa pē.
MAT 10:31 Ko ia ke ʻoua naʻa mou manavahē, [he ]ʻoku mou mahuʻinga lahi ʻi he fanga hikiʻi manu lahi.
MAT 10:32 “Pea ko ia ia ʻe fakahā au ʻi he ʻao ʻoe kakai, te u fakahā foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 10:33 Ka ko ia te ne liʻaki au ʻi he ʻao ʻoe kakai, te u liʻaki foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 10:34 “ʻOua naʻa mou mahalo kuo u haʻu ke ʻomi ʻae melino ki māmani: naʻe ʻikai te u haʻu ke ʻomi ʻae melino, ka ko e heletā.
MAT 10:35 He kuo u haʻu ke ‘fakafehiʻa ʻae tangata ki heʻene tamai, mo e taʻahine ki heʻene faʻē, mo e taʻahine ʻi he fono ki heʻene faʻē ʻi he fono.’
MAT 10:36 Pea ‘ko e fili ʻoe tangata ʻakinautolu ʻoku nofo mo ia ʻi hono fale.’
MAT 10:37 Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamai pe ko e faʻē ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au: pea ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki [hono ]foha pe ʻofefine ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au.
MAT 10:38 Pea ko ia ʻoku ʻikai toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻo muimui ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au.
MAT 10:39 Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, ʻe maʻu ʻe ia ia.
MAT 10:40 ¶ “Ko ia ʻoku ne maʻu ʻakimoutolu ʻoku ne maʻu au, pea ko ia ʻoku ne maʻu au ʻoku ne maʻu ʻaia naʻa ne fekau au.
MAT 10:41 Ko ia ʻoku ne maʻu ha palōfita ʻi he hingoa ʻoe palōfita, ʻe maʻu ʻe ia ʻae totongi ʻoe palōfita; pea ko ia ʻoku ne maʻu ʻae tangata māʻoniʻoni ʻi he hingoa ʻoe tangata māʻoniʻoni, ʻe maʻu ʻe ia ʻae totongi ʻoe tangata māʻoniʻoni.
MAT 10:42 Pea ko ia te ne foaki ki ha taha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ha ipu vai momoko ke inu ai, ʻi he hingoa pe ʻoe ākonga, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ʻaupito mole ʻiate ia hono totongi.”
MAT 11:1 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻene akonaki ki heʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, naʻe ʻalu ia mei ai ke akonaki mo malanga ʻi honau ngaahi kolo.
MAT 11:2 Pea kuo fanongo ʻa Sione ʻi he fale fakapōpula ki he ngaahi ngāue ʻa Kalaisi, pea fekau atu ʻe ia ʻene ākonga ʻe toko ua,
MAT 11:3 ‌ʻO na pehē kiate ia, “Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻu, pe te tau ʻamanaki ki ha taha?”
MAT 11:4 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinaua, “Mo ō, ʻo fakahā kia Sione ʻae ngaahi meʻa ʻoku mo fanongo, mo mamata ki ai:
MAT 11:5 ‌ʻOku ʻā ʻae kui, ʻoku ʻeveʻeva ʻae pipiki, ʻoku maʻa ʻae kilia, pea ongo ʻae tuli, pea fokotuʻu ʻae mate, pea ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he kakai masiva.
MAT 11:6 Pea ʻoku monūʻia ia, ʻaia ʻoku ʻikai tūkia, ʻiate au.”
MAT 11:7 ¶ Pea kuo na ō, pea lea ʻa Sisu ki he kakai ʻia Sione, “Naʻa mou ʻalu ki he toafa ke mamata ki he hā? Ha vaʻa kaho ʻoku luluʻi ʻe he matangi?
MAT 11:8 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ha tangata ʻoku kofuʻaki ʻae kofu molū? Vakai, ko kinautolu ʻoku kofu molū ʻoku nau ʻi he fale ʻoe ngaahi tuʻi.
MAT 11:9 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ha palōfita? ʻIo, pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku lahi hake ia ʻi he palōfita.
MAT 11:10 He ko eni ia kuo tohi ki ai, ‘Vakai, ʻoku ou fekau atu ʻeku talafekau ke muʻomuʻa ʻiate koe, ʻaia te ne teuteu ho hala ʻi ho ʻao.’
MAT 11:11 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai tupu ha tokotaha lahi hake ʻia Sione ko e Papitaiso ʻiate kinautolu kuo fanauʻi ʻe he fefine: ka ko ia ʻoku siʻi taha pe ʻi he puleʻanga ʻoe langi ʻoku lahi ia ʻiate ia.
MAT 11:12 Pea talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Sione ko e Papitaiso ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻoku fai mālohi ki he puleʻanga ʻoe langi, pea ʻoku lavaʻi fakamālohi ia ʻe he kau mālohi.
MAT 11:13 He naʻe akonaki ʻae kau palōfita kotoa pē mo e fono ʻo hoko mo Sione.
MAT 11:14 Pea kapau ʻoku mou faʻa maʻu ia, ko ʻIlaisiā eni, ʻaia naʻe pehē ʻe haʻu.
MAT 11:15 Ko ia ʻoku ai ʻae telinga ke ongo, ke ongoʻi ia.
MAT 11:16 ¶ “Ka te u fakatatau ʻae toʻutangata ni ki he hā? ʻOku tatau ia mo e tamaiki ʻoku nofo ʻi he potu fakatau, ʻoku nau ui ki honau niʻihi,
MAT 11:17 ‌ʻO pehē, ‘Naʻa mau ifi fangufangu kiate kimoutolu, pea ʻikai te mou meʻe; naʻa mau [hiva ]fakatangi kiate kimoutolu, kae ʻikai te mou tangi.’
MAT 11:18 He naʻe ʻikai haʻu ʻa Sione ʻo kai mo inu, pea nau pehē, ‘ʻOku ʻiate ia ha tēvolo.’
MAT 11:19 Ka kuo haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo kai mo inu, pea nau pehē, ‘Vakai, ko e tangata faʻa kai, mo faʻa inu uaine, ko e kāinga ʻoe kau tānaki tukuhau mo e angahala.’ Ka ʻoku fakatonuhia ʻae poto ʻe heʻene fānau.”
MAT 11:20 ¶ Pea toki kamata valoki ʻe ia ki he ngaahi kolo naʻe fai lahi ai ʻene ngaahi ngāue mana, koeʻuhi ko ʻenau taʻefakatomala:
MAT 11:21 “ʻE malaʻia ʻa koe, Kolesini! ʻE malaʻia ʻa koe, Peteseta! He ka ne fai ʻi Taia mo Saitone ʻae ngaahi ngāue lahi, ʻaia kuo fai ʻiate kimoutolu, pehē, kuo loa ʻenau fakatomala ʻi he tauangaʻa mo e efuefu.
MAT 11:22 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe kātakingofua ʻa Taia mo Saitone ʻi he ʻaho fakamaau ʻiate kimoutolu.
MAT 11:23 Pea ko Koe Kapaneume, ʻa Koe kuo hiki ki he langi, ʻe fakahifo Koe ki heli: he ka ne fai ʻi Sotoma ʻae ngaahi ngāue lahi, ʻaia kuo fai ʻiate koe, pehē, kuo tuʻumaʻu ia ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
MAT 11:24 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻae fonua ko Sotoma ʻi he ʻaho fakamaau ʻiate koe.”
MAT 11:25 ¶ Pea lea ʻa Sisu ʻi he ʻaho ko ia, ʻo pehē, “ʻOku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻe Tamai, ko e ʻEiki ʻoe langi mo māmani, ʻi hoʻo fufū ʻae ngaahi meʻa ni mei he kau poto mo e fieʻiloʻilo, ka kuo ke fakahā ia ki he kau valevale.
MAT 11:26 Ke pehē, ʻe Tamai: he ʻoku lelei ia ʻi ho ʻao ke pehē.
MAT 11:27 “Kuo tuku ʻae meʻa kotoa pē kiate au ʻe heʻeku Tamai: pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae ʻAlo ʻe ha taha, ka ko e Tamai pe; pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae Tamai ʻe ha taha, ka ko e ʻAlo pe, mo ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAlo.
MAT 11:28 ¶ “Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo māfasia, pea te u foaki ʻae fiemālie kiate kimoutolu.
MAT 11:29 Toʻo ʻeku haʻamonga kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻae fiemālie ki homou laumālie.
MAT 11:30 He ʻoku faingofua pe ʻeku haʻamonga, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavenga.”
MAT 12:1 Naʻe ʻalu ʻa Sisu ʻi he kuonga ko ia ʻi he ngoue uite ʻi he ʻaho Sāpate; pea naʻe fiekaia ʻene kau ākonga, ʻonau kamata toli ʻae fua ʻoe uite, ʻo kai.
MAT 12:2 Ka ʻi he mamata ki ai ʻae kau Fālesi, naʻa nau pehē kiate ia, “Vakai, ʻoku fai ʻe hoʻo kau ākonga ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai ʻi he ʻaho Sāpate.”
MAT 12:3 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, Naʻe ʻikai te mou lau ʻaia naʻe fai ʻe Tevita, ʻi heʻene fiekaia, mo kinautolu naʻe ʻiate ia;
MAT 12:4 ‌ʻA ʻene hū ki he fale ʻoe ʻOtua, ʻo ne kai ʻae mā ʻoe ʻao, ʻaia naʻe ʻikai ngofua ke ne kai, pe ko kinautolu naʻe ʻiate ia, ka ko e kau taulaʻeiki pe?
MAT 12:5 Naʻe ʻikai te mou lau ʻi he fono, ʻoku fai taʻehalaia ʻe he kau taulaʻeiki ʻi he falelotu lahi ʻaia ʻoku kovi ke fai ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate?
MAT 12:6 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻi he potu ni ha taha ʻoku lahi ʻi he falelotu lahi.
MAT 12:7 Pea ka ne mou ʻilo hono ʻuhinga ʻoe[lea ni], ‘ʻE ʻikai te u lelei lahi ʻi he feilaulau, ka ʻi he lotoʻofa,’ pehē, ne ʻikai te mou tukuekina ʻae taʻehalaia.
MAT 12:8 He ko e Foha ʻoe tangata ko e ʻEiki ia ʻoe ʻaho Sāpate foki.”
MAT 12:9 ¶ Pea kuo ʻalu ia mei ai, pea hū ia ki honau falelotu.
MAT 12:10 Pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae tangata kuo mate hono nima. Pea nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ngofua ke fakamoʻui ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate?” Koeʻuhi ke nau fakakoviʻi ia.
MAT 12:11 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e tangata fē ʻiate kimoutolu, ʻoku taha pe ʻene sipi, pea ka tō ia ki ha luo ʻi he ʻaho Sāpate, ʻe ʻikai te ne puke ia, ʻo toʻo hake?
MAT 12:12 Pea ʻikai ʻoku lelei lahi ʻae tangata ʻi he sipi? Ko ia, ʻoku ngofua ke fai lelei ʻi he ʻaho Sāpate.”
MAT 12:13 Pea toki pehē ʻe ia ki he tangata, “Mafao atu ho nima.” Pea ne mafao atu [ia]; pea fakamoʻui ia, ʻo hangē ko[hono nima ]ʻe taha.
MAT 12:14 ¶ Pea toki ʻalu kituʻa ʻae kau Fālesi, ʻonau fakakaukau, pe fēfē ʻenau tāmateʻi ia.
MAT 12:15 Ka ʻi he ʻilo ia ʻe Sisu, naʻa ne ʻalu mei ai: pea muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi, pea ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē;
MAT 12:16 Pea ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakaʻilo ia:
MAT 12:17 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē,
MAT 12:18 “Vakai ki heʻeku tamaioʻeiki, ʻaia kuo u fili; ʻoku ou ʻofa ai, pea ʻoku mālieʻia ai hoku laumālie: Te u tuku hoku laumālie kiate ia, pea te ne fakahā ʻae ngaahi fekau ki he Senitaile.
MAT 12:19 ‌ʻE ʻikai fakakikihi ia, pe kalanga; pea ʻe ʻikai fanongo ʻe ha taha ki hono leʻo ʻi he hala.
MAT 12:20 ‌ʻE ʻikai te ne fesiʻi ha kaho kuo volu, pe tāmateʻi ʻae maama ʻoku kohu pē, kaeʻoua ke mālohi ia ʻi he fofola ʻo ʻene ngaahi fekau.
MAT 12:21 Pea ʻe falala ʻae Senitaile ki hono huafa.”
MAT 12:22 ¶ Pea naʻe toki ʻomi ai kiate ia ʻae tokotaha naʻe kui mo noa, kuo ʻulusino ai ʻae tēvolo: pea naʻa ne fakamoʻui ia, ko ia naʻe lea mo ʻā ai ʻaia naʻe kui mo noa.
MAT 12:23 Pea ofo ʻae kakai kotoa pē, ʻonau pehē, “ʻIkai ko e Foha eni ʻo Tevita?”
MAT 12:24 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻae kau Fālesi, naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai kapusi ʻae tēvolo ʻe he siana ni, kae ʻia Pelisipupe ko e ʻeiki ʻoe kau tēvolo.”
MAT 12:25 Pea ʻilo ʻe Sisu ʻenau mahalo, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e puleʻanga kotoa pē ʻoku feʻiteʻitani, ʻe ʻauha ia; pea ko e kolo mo e fale kotoa pē kuo feʻiteʻitani, ʻe ʻikai tuʻu ia:
MAT 12:26 Pea kapau ʻoku kapusi ʻe Sētane ʻa Sētane, kuo fehiʻa ia kiate ia.; pea ʻe tuʻu fēfē ʻa hono puleʻanga?
MAT 12:27 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻia Pelisipupe, ʻoku kapusi [ʻakinautolu ]ʻe hoʻomou fānau ʻia hai? Ko ia ko homou kau fakamaau ʻakinautolu.
MAT 12:28 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻi he Laumālie ʻoe ʻOtua, pea tā kuo hoko mai ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.
MAT 12:29 “ʻE faʻa hū fēfē ha taha ki he fale ʻoe tokotaha mālohi, ʻo kaihaʻasi ʻene ngaahi meʻa ʻo kapau ʻe ʻikai te ne tomuʻa haʻi ʻae tokotaha mālohi? Pea te ne toki kaihaʻasi ʻene koloa.
MAT 12:30 Ko ia ʻoku ʻikai kau mo au, ʻoku angatuʻu ia kiate au; pea ko ia ʻoku ʻikai te ma tānaki mo au, ʻoku ne fakahē ke mamaʻo.
MAT 12:31 ¶ “Ko ia ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e angahala kotoa pē mo e lohiakiʻi, ʻe fakamolemole ia ki he kakai: ka ko e lohiakiʻi ʻoe Laumālie [Māʻoniʻoni], ʻe ʻikai fakamolemolea ia ki he kakai.
MAT 12:32 Pea ko ia ʻoku ne lea kovi ki he Foha ʻoe tangata, ʻe fakamolemolea ia: ka ko ia ʻoku lea kovi ki he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe ʻikai fakamolemolea, ʻi he māmani, pe [ʻi he maama ]ʻe haʻu.
MAT 12:33 “Ke pehē, ʻoku lelei ʻae ʻakau, pea lelei mo hono fua; pe pehē, ʻoku kovi ʻae ʻakau, pea kovi mo hono fua: he ʻoku ʻilo ʻae ʻakau ʻi hono fua.
MAT 12:34 ‌ʻAe hako ʻoe ngata fekai! ʻE fēfeeʻi hoʻomou faʻa lea lelei, ka ʻoku mou kovi pe? He ʻoku lea ʻae ngutu mei he meʻa lahi ʻoku ʻi he loto.
MAT 12:35 ‌ʻOku ʻomi ʻe he tangata angalelei ʻae ngaahi meʻa lelei mei he koloa lelei [ʻoe loto]: pea ʻoku ʻomi ʻe he tangata angakovi ʻae ngaahi meʻa kovi mei he koloa kovi [ʻoe loto].
MAT 12:36 “Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e lea kovi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ʻe he kakai, ʻe fakamaau ai ʻakinautolu ʻi he ʻaho fakamaau.
MAT 12:37 Koeʻuhi ʻe fakatonuhiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lea, pea ʻe fakahalaiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi lea.”
MAT 12:38 ¶ Pea toki leaange ʻae niʻihi ʻoe kau tangata tohi mo e Fālesi, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku mau fie mamata ki ha fakaʻilonga meiate koe.”
MAT 12:39 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e toʻutangata kovi mo feʻauaki ʻoku holi ki ha fakaʻilonga; ka ʻoku ʻikai ha fakaʻilonga ʻe tuku ki ai, ka ko e fakaʻilonga ʻoe palōfita ko Siona;
MAT 12:40 He naʻe ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu ʻa Siona ʻi he kete ʻoe ika lahi: pea pehē, ʻe ʻaho tolu mo e pō ʻe tolu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi lalo fonua.
MAT 12:41 ‌ʻE tuʻu hake ʻae kakai ʻo Ninive ʻi he fakamaau mo e toʻutangata ni, ʻo fakahalaia ia: koeʻuhi naʻa nau fakatomala ʻi he malanga ʻa Siona; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Siona.
MAT 12:42 ‌ʻE tuʻu hake ʻae tuʻi fefine ʻoe feituʻu tonga ʻi he fakamaau mo e toʻutangata ni, ʻo fakahalaia ia: he naʻe haʻu ia mei he potu mamaʻo ʻo māmani ke fanongo ki he poto ʻa Solomone; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Solomone.
MAT 12:43 “ʻOka ʻalu ʻae laumālie ʻuli mei he tangata, ʻoku ʻalu fano ia ʻi he potu mōmoa ʻo kumi mālōloʻanga, kae ʻikai ʻilo ia.
MAT 12:44 Pea toki pehē ʻe ia, Te u toe ʻalu ki hoku fale ne u haʻu mei ai; pea ka haʻu ia, ʻoku ne ʻilo ia kuo liʻaki, pea kuo tafi pea teuteu.
MAT 12:45 Pea toki ʻalu ia, ʻo ʻomi mo e laumālie ʻe toko fitu kehe ʻoku kovi lahi ʻiate ia, pea nau hū ʻo nofo ki ai: pea kovi lahi ʻa e [anga ]ki mui ʻae tangata ko ia ʻi heʻene [anga ]ʻi muʻa. Pea ʻe pehē pe foki ki he toʻutangata angakovi ni.”
MAT 12:46 ¶ Pea ʻi heʻene kei lea ki he kakai, vakai, ko ʻene faʻē mo hono ngaahi kāinga naʻa nau tutuʻu ʻituʻa, ʻonau fie lea kiate ia.
MAT 12:47 Pea pehē ʻe ha taha kiate ia, “Vakai, ʻoku tuʻu ʻituʻa hoʻo faʻē mo ho kāinga, ko ʻenau fie lea kiate koe.”
MAT 12:48 Pea ne lea, ʻo pehēange kiate ia, naʻa ne fakahā mai, “Ko hai ʻeku faʻē? Pea ko hai mo hoku kāinga?”
MAT 12:49 Pea mafao atu ʻe ia hono nima ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē, “Vakai, ko ʻeku faʻē mo hoku kāinga!
MAT 12:50 He ko ia ia te ne fai ʻae finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi, ko hoku tokoua ia, mo [hoku ]tuofefine, mo [ʻeku ]faʻē.”
MAT 13:1 Naʻe ʻalu ʻa Sisu ʻi he ʻaho ko ia mei he fale, ʻo nofo ʻi he matātahi.
MAT 13:2 Pea kātoa kiate ia ʻae kakai tokolahi, ka ka ʻalu ia ki ha vaka, ʻo nofo ai; ka naʻe tutuʻu ʻae kakai kotoa pē ki ʻuta.
MAT 13:3 Pea lahi ʻae ngaahi meʻa naʻa ne lea ʻaki kiate kinautolu ʻi he lea fakatātā, ʻo pehē, “Vakai, naʻe ʻalu atu ʻae tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi;
MAT 13:4 “Pea ʻi heʻene tūtuuʻi, naʻe mokulu ʻae[tenga ]niʻihi ʻi he veʻe hala, pea haʻu ʻae fanga manupuna ʻo kai ʻo ʻosi ia.
MAT 13:5 Pea mokulu ʻae niʻihi ʻi he potu makamaka, naʻe siʻi ai ʻae kelekele; pea tupu leva ia, koeʻuhi naʻe ʻikai matolu ʻae kelekele;
MAT 13:6 Pea ʻi he ʻalu hake ʻae laʻā, naʻe vela ia; pea koeʻuhi naʻe ʻikai hano aka, ne mate ia.
MAT 13:7 Pea mokulu ʻae niʻihi ʻi he ʻakau talatala, pea tupu ʻae ʻakau talatala, ʻo fakakāsia ia.
MAT 13:8 Ka naʻe mokulu ʻae niʻihi ki he kelekele lelei, pea tupu ai ʻae fua, ko e taki teau ʻae niʻihi, pea onongofulu ʻae niʻihi, mo e tolungofulu ʻae niʻihi.”
MAT 13:9 “Ko ia ʻoku ne telinga ongo, ke ongoʻi ia.”
MAT 13:10 Pea haʻu ʻae kau ākonga, ʻonau pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke lea ai kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakatātā?”
MAT 13:11 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Koeʻuhi kuo tuku kiate kimoutolu ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa lilo ʻoe puleʻanga ʻoe langi, ka ʻoku ʻikai tuku kiate kinautolu.
MAT 13:12 He ko ia ʻoku ne maʻu, ʻe toe foaki kiate ia, pea te ne maʻu ʻo lahi; ka ko ia ʻoku ʻikai maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu.
MAT 13:13 Ko ia ʻoku ou lea ai kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakatātā: koeʻuhi ʻoku nau ʻā, kae ʻikai mamata; pea ʻoku nau fanongo, kae ʻikai ongoʻi, pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo.
MAT 13:14 Pea kuo fakamoʻoni ʻiate kinautolu ʻae lea ʻa ʻIsaia, ʻoku pehē, ‘Te mou fakaongoongo pea fanongo, kae ʻikai ongoʻi; pea te mou siofia ʻo mamata, kae ʻikai ʻiloʻi:
MAT 13:15 He kuo fakaongonoa ʻae loto ʻoe kakai ni, pea kuo tuli honau telinga, pea kuo nau fakamohe honau mata: telia naʻa ʻiloange kuo mamata honau mata, pea ongoʻi honau telinga, pea ʻilo ʻe honau loto, pea liliu ai, pea te u fakamoʻui ʻakinautolu.’
MAT 13:16 “Ka ʻoku monūʻia homou mata, he ʻoku nau mamata: mo homou telinga, he ʻoku nau ongoʻi.
MAT 13:17 He ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tokolahi ʻae palōfita mo e tangata māʻoniʻoni, naʻe holi ke mamata ʻaia ʻoku mou mamata [ai], ka naʻe ʻikai te nau mamata, pea ke fanongo ʻaia ʻoku mou fanongo[ai], ka naʻe ʻikai te nau fanongo.
MAT 13:18 ¶ “Ko ia ke fanongo ʻakimoutolu ki he fakatātā ʻoe tangata tūtuuʻi.
MAT 13:19 ‌ʻOka fanongo ʻe ha taha ki he folofola ʻoe puleʻanga, ka ʻoku ʻikai tokanga ki ai, ʻoku haʻu ʻae tokotaha angakovi, ʻo faʻao ʻaia naʻe tūtuuʻi ki hono loto. Ko eni ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he veʻe hala.
MAT 13:20 Ka ko ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he [potu ] maka, ko ia ʻoku ne fanongo ki he folofola, pea maʻu fiefia leva ia;
MAT 13:21 Ka ʻoku ʻikai aka ia ʻiate ia, pea ʻoku tolonga siʻi pe ia: he ʻoka hoko ʻae mamahi pe ʻae fakatanga koeʻuhi ko e folofola, ʻoku hinga leva ia.
MAT 13:22 Pea ko ia foki naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he ʻakau talatala, ko ia ia ʻoku ne fanongo ki he folofola; ka ko e tokanga ki māmani, mo e fakaheke ʻe he koloa, ʻoku ne fakakāsiaʻi ʻae folofola, pea taʻefua ai ia.
MAT 13:23 Ka ko ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he kelekele lelei, ko ia ia ʻoku ne fanongo ki he folofola, pea tokangaʻi; pea tupu ai hono fua, ʻo taki teau ʻi he niʻihi, pea onongofulu ʻi he niʻihi, mo tolungofulu ʻi he niʻihi.”
MAT 13:24 ¶ Pea fakahā atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha, ʻo pehē, “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata naʻa ne tūtuuʻi ʻae tenga lelei ki heʻene ngoue:
MAT 13:25 Pea lolotonga ʻae mohe ʻae kakai, naʻe haʻu hono fili ʻo ne tūtuuʻi ʻae tenga kovi ʻi he uite, kae ʻalu ia.
MAT 13:26 Pea kuo tupu hake hono muka, pea kamata fua, pea toki hā ai foki ʻae ʻakau kovi.
MAT 13:27 Pea haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻeiki, ʻonau pehē kiate ia, ‘ʻEiki, ʻikai naʻa ke tūtuuʻi ʻae tenga lelei ki hoʻo ngoue? Pea kuo tupu mei fē ʻae ʻakau kovi?’
MAT 13:28 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, ‘Ko e fili kuo ne fai eni.’ Pea pehē ʻe he kau tamaioʻeiki kiate ia, ‘ʻE lelei kiate koe ʻemau ʻalu ʻo taʻaki ia [mei ai]?’
MAT 13:29 Ka naʻe pehēange ʻe ia, ‘ʻE ʻikai; telia ʻi hoʻomou taʻaki ʻae ʻakau kovi, ʻe mataʻaki ai mo e uite foki.
MAT 13:30 Tuku ke na tupu fakataha ʻo aʻu ki he ututaʻu: pea ʻi he fai ʻoe ututaʻu te u tala ki he kau tuʻusi, Mou tomuʻa tānaki ʻae ʻakau kovi, ʻo noʻo ʻū ke tutu ia: kae tānaki ʻae uite ki hoku feleoko.’”
MAT 13:31 ¶ Pea fakahā atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha, ʻo pehē, “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e foʻi tengaʻi musita, ʻaia naʻe tō ʻe ha tangata ʻi heʻene ngoue.
MAT 13:32 ‌ʻAia ʻoku siʻi hifo ʻi he tengaʻi [ʻakau ]kotoa pē: ka ʻoka tupu ia, ʻoku lahi taha pe ʻi he faʻahinga ʻakau iiki, pea hoko ia ko e [fuʻu ]ʻakau, ke tuʻu ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono ngaahi vaʻa.”
MAT 13:33 ¶ Pea lea ʻaki ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha; “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e meʻa fakatupu, naʻe toʻo ʻe ha fefine, ʻo ʻai ki he fua mahoaʻa ʻe tolu, ke ʻoua ke fakatupu kotoa pē ia.”
MAT 13:34 Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he kakai ʻi he fakatātā; pea naʻe ʻikai lea ia kiate kinautolu ka ʻi he fakatātā pe:
MAT 13:35 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ʻo pehē, “Te u faʻai hoku ngutu ʻi he ngaahi fakatātā; te u fakahā atu ʻae ngaahi meʻa naʻe fufū talu mei he tupu ʻo māmani.”
MAT 13:36 Pea toki fekau ʻe Sisu ke ʻalu ʻae kakai, pea hū ia ki he fale: pea haʻu kiate ia ʻene kau ākonga, ʻonau pehē, “Fakamatala kiate kimautolu ʻae fakatātā ʻoe tenga kovi ʻi he ngoue.”
MAT 13:37 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ia naʻa ne tūtuuʻi ʻae tenga lelei, ko e Foha ia ʻoe tangata;
MAT 13:38 Ko e ngoue, ko māmani ia; ko e tenga lelei, ko e fānau ia ʻoe puleʻanga; ka ko e tenga kovi, ko e fānau ia ʻae tokotaha angakovi;
MAT 13:39 Ko e fili naʻa ne tūtuuʻi ia, ko e tēvolo ia; ko e ututaʻu, ko e ikuʻanga ʻo māmani; pea ko e kau tuʻusi, ko e kau ʻāngelo.
MAT 13:40 Ko ia ʻo hangē ʻoku tānaki ʻae ʻakau kovi ʻo tutu ʻi he afi; ʻe pehē foki ʻi he ikuʻanga ʻoe māmani.
MAT 13:41 ‌ʻE fekau atu ʻe he Foha ʻoe tangata ʻene kau ʻāngelo, pea te nau tānaki mei hono puleʻanga ʻae meʻa kotoa pē ʻoku fakakovi, mo kinautolu ʻoku fai angahala;
MAT 13:42 Pea ʻe laku ʻakinautolu ki he pupuʻa afi: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.
MAT 13:43 Pea ʻe toki ulo atu ʻae māʻoniʻoni ʻo hangē ko e laʻā ʻi he puleʻanga ʻo ʻenau Tamai. Ko ia ʻoku ne telinga ongo, ke ongoʻi ia.
MAT 13:44 ¶ “Ko e taha, ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e koloa kuo fufū ʻi ha ngoue; ʻaia ka ʻilo ʻe ha tangata, ʻoku ne fufū ia, pea ʻalu fiefia ai, ʻo ne fakatau ʻene meʻa kotoa pē, ke fakatauʻaki ʻae ngoue ko ia.
MAT 13:45 ¶ “Ko e taha, ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata fakatau, ʻoku kumi mataʻitofe lelei:
MAT 13:46 ‌ʻAia, ʻi heʻene ʻilo ʻae mataʻitofe mahuʻinga lahi, ʻoku ʻalu ia, ʻo ne fakatau ʻene meʻa kotoa pē, ke fakatauʻaki ia.
MAT 13:47 ¶ “Ko e taha, ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e kupenga, naʻe ʻaʻau ʻi tahi, pea tau ai [ʻae ngaahi ika ]kehekehe:
MAT 13:48 Pea kuo fonu ia, pea nau taki ki ʻuta, pea nofo ʻo tānaki ʻae lelei ki he ngaahi kato, kae liʻaki ʻae kovi.
MAT 13:49 ‌ʻE pehē foki ʻi he ikuʻanga ʻo māmani ʻe haʻu ʻae kau ʻāngelo, ʻo vaheʻi ʻae angahala mei he angatonu,
MAT 13:50 ‌ʻO laku ʻakinautolu ki he pupuʻa afi; pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.”
MAT 13:51 Pea pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻIo, ʻEiki.”
MAT 13:52 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ko e akonaki kotoa pē kuo akonekina ki he puleʻanga ʻoe langi, ʻoku tatau ia mo e tangata ko e ʻeiki ʻoe fale, ʻaia ʻoku ʻomi mei heʻene koloa ʻae ngaahi meʻa foʻou mo e meʻa motuʻa.”
MAT 13:53 ¶ Pea ʻi he fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi fakatātā ni, pea ʻalu ia mei ai.
MAT 13:54 Pea kuo haʻu ia ki hono fonua, naʻa ne akonaki ʻakinautolu ʻi honau falelotu: ko ia ne nau ofo lahi ai, ʻonau pehē, “ʻOku mei fē ʻae poto mo e ngaahi ngāue lahi ʻae tangata ni?
MAT 13:55 ‌ʻIkai ko e foha eni ʻoe tufunga? ʻIkai ʻoku ui ʻene faʻē ko Mele? Mo hono ngaahi kāinga, ko Semisi, mo Sose, mo Saimone, mo Siutasi?
MAT 13:56 Mo hono ngaahi tuofefine kotoa pē, ʻikai ʻoku nau ʻiate kitautolu? Pea kuo maʻu mei fē ʻe ia ʻae ngaahi meʻa ni?”
MAT 13:57 Pea nau tūkia ʻiate ia. Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai masiva fakaʻapaʻapa ha palōfita, ka ʻi hono fonua pe, mo hono fale ʻoʻona.”
MAT 13:58 Pea naʻe ʻikai fai ai ʻe ia ha mana lahi ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui.
MAT 14:1 ‌ʻI he kuonga ko ia naʻe fanongo ʻa Helota ko e tuʻi ki he ongoongo ʻo Sisu.
MAT 14:2 Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau tamaioʻeiki, “Ko Sione eni ko e Papitaiso: he kuo tuʻu hake ia mei he mate; pea ko ia ʻoku hā ai ʻiate ia ʻae ngaahi ngāue lahi.”
MAT 14:3 ¶ He naʻe puke mo haʻi ʻe Helota ʻa Sione, ʻo tuku ia ki he fale fakapōpula, koeʻuhi ko Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipe.
MAT 14:4 He naʻe pehē ʻe Sione kiate ia, “ʻOku ʻikai ngofua haʻo maʻu ia.”
MAT 14:5 Pea ʻi heʻene tokanga ke tāmateʻi ia, naʻe manavahē ia ki he kakai, he naʻa nau lau ia ko e palōfita.
MAT 14:6 Ka ʻi he ʻaho naʻe fakamanatuʻi ai ʻae fāʻeleʻi ʻo Helota, naʻe meʻe ʻi [honau ]ʻao ʻae taʻahine ʻa Helotiasi, pea mālieʻia ai ʻa Helota.
MAT 14:7 “Ko ia naʻa ne fuakava ai ke ne foaki kiate ia ʻaia kotoa pē te ne kole ki ai.”
MAT 14:8 Pea kuo tomuʻa akonekina ia ʻe heʻene faʻē, pea ne pehē, “Tuku mai ni kiate au ʻae ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso ʻi ha ipu.”
MAT 14:9 Pea mamahi ai ʻae tuʻi: ka koeʻuhi ko ʻene fuakava, mo kinautolu naʻa nau nonofo mo ia ʻi he kai, naʻa ne fekau ke ʻange ia [kiate ia].
MAT 14:10 Pea ne fekau ai ke tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sione ʻi he fale fakapōpula.
MAT 14:11 Pea naʻe ʻomi hono ʻulu ʻi he ipu, ʻo ʻoatu ki he taʻahine: pea ne ʻomi ia ki heʻene faʻē.
MAT 14:12 Pea naʻe haʻu ʻene kau ākonga, ʻo ʻave ʻae sino, mo tanu, pea ʻalu ʻo fakahā kia Sisu.
MAT 14:13 Pea kuo fanongo ki ai ʻa Sisu, pea heka vaka ia, ʻo ʻalu mei he potu ko ia ki ha potu lala: pea fanongo ki ai ʻae kakai, pea nau hala ʻuta, ʻo muimui ʻiate ia mei he ngaahi kolo.
MAT 14:14 Pea ʻalu atu ʻa Sisu, ʻo ne mamata ki he kakai tokolahi, pea ʻofa mamahi ia kiate kinautolu, ʻo ne fakamoʻui ʻenau ngaahi mahaki.
MAT 14:15 ¶ Pea kuo efiafi ai, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Ko e potu lala eni, pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho; fekau ke ʻalu ʻae kakai ki he ngaahi potu kakai, ke fakatau meʻakai maʻanautolu.”
MAT 14:16 Ka naʻe tala ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻenau ʻalu: mou ʻoatu haʻanau kai.”
MAT 14:17 Pea nau pehē kiate ia, “Ko e foʻi mā pe ʻe nima, mo e ika ʻe ua, ʻoku tau maʻu ʻi heni.”
MAT 14:18 Pea pehē ʻe ia, “ʻOmi ia kiate au.”
MAT 14:19 Pea fekau ʻe ia ki he kakai ke nofo ki lalo ki he mohuku, pea ne toʻo ʻae foʻi mā ʻe nima, mo e ika ʻe ua, ʻo hanga hake ki he langi, ʻo tāpuaki, mo tofitofi ʻae ngaahi foʻi mā, pea ʻoatu ki heʻene kau ākonga, pea [tufaki ]ʻe he kau ākonga ki he kakai.
MAT 14:20 Pea naʻa nau kai kotoa pē, ʻo mākona: pea tānaki ʻae toenga kai, pea pito ai ʻae kato ʻe hongofulu ma ua.
MAT 14:21 Pea ko kinautolu naʻe kai, ko e tangata ʻe toko nima afe nai; kaeʻumaʻā ʻae kau fefine mo e tamaiki.
MAT 14:22 ¶ Pea toki fekau ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga ke nau heka vaka, ʻo muʻomuʻa ʻiate ia ki he kauvai ʻe taha, ke ne fekau ke ʻalu ʻae kakai.
MAT 14:23 Pea kuo ne fekau ʻae kakai ke ʻalu, pea ʻalu hake tokotaha pe ia ki he moʻunga ke lotu: pea hokosia ʻae efiafi, ʻoku ne kei ʻi ai tokotaha pe.
MAT 14:24 Ka kuo ʻi he vaha ʻae vaka, ʻo tō mo hopo ʻi he peau: he naʻe tokai ʻae matangi.
MAT 14:25 Pea ʻi hono fā ʻoe leʻo ʻi he pō naʻe ʻalu atu ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo hāʻele ʻi he [fukahi ]tahi.
MAT 14:26 Pea ʻi he mamata ʻae kau ākonga ki heʻene hāʻele ʻi he [fukahi ]tahi, naʻa nau manavahē, ʻonau pehē, “Ko e laumālie!” Pea nau tangi kalanga ʻi he manavahē.
MAT 14:27 Ka naʻe lea leva ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Fiemālie pe; he ko au pe; ʻoua te mou manavahē.”
MAT 14:28 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kapau ko koe, fekau mai ke u ʻalu atu kiate koe ʻi he vai.”
MAT 14:29 Pea ne pehē, “Haʻu.” Pea ʻi he ʻalu hifo ʻa Pita mei he vaka, naʻe ʻeveʻeva ia ʻi he tahi, ke ʻalu atu kia Sisu.
MAT 14:30 Ka ʻi heʻene mamata ʻoku mālohi ʻae matangi, naʻe manavahē ia; pea kamata ngalo hifo, pea tangi ia, ʻo pehē, “ʻEiki, fakamoʻui au.”
MAT 14:31 Pea mafao leva ʻae nima ʻo Sisu, ʻo ne puke ia, ʻo ne pehē ki ai, “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tui, ko e hā ʻoku ke fakataʻetaʻetui ai?’
MAT 14:32 Pea ʻi heʻena hoko ki he vaka, pea malū ʻae matangi.
MAT 14:33 Pea haʻu ai ʻakinautolu naʻe ʻi he vaka, ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua.”
MAT 14:34 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko atu, naʻa nau tuʻu ki ʻuta ki he fonua ko Kenesaleti.
MAT 14:35 Pea kuo ʻilo ia ʻe he kakai ʻoe potu ko ia, naʻa nau fanongonongo ki he potu kotoa pē ʻoe fonua ko ia, ʻo omi kiate ia ʻakinautolu kotoa pē naʻe mahaki;
MAT 14:36 ‌ʻO nau kole kiate ia ke nau ala pe ki he kapa ʻo hono kofu: pea naʻe fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu kotoa pē naʻe ala ki ai.
MAT 15:1 Pea toki haʻu ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻo Selūsalema, kia Sisu, ʻonau pehē,
MAT 15:2 “Ko e hā ʻoku liʻaki ai ʻe hoʻo kau ākonga ʻae talatupuʻa ʻae kau mātuʻa? He ʻoku ʻikai te nau fanofano honau nima ʻoka nau ka kai mā.”
MAT 15:3 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou liʻaki ai foki ʻae fekau ʻae ʻOtua ʻi hoʻomou talatupuʻa?
MAT 15:4 He kuo fekau ʻe he ʻOtua, ʻo pehē, ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo [hoʻo ]faʻē:’ pea, ‘Ko ia ʻe kapeʻi [ʻene ]tamai pe ko [ʻene ]faʻē, tuku ke mate tāmateʻi ia.’
MAT 15:5 Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu, ‘Ko ia ʻe pehē ki heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, “Kuo fakatapui ʻaia kotoa pē ʻoku ou faʻa ʻaonga ai kiate koe,”
MAT 15:6 pea ʻoku ʻikai toe fakaʻapaʻapa ia ki heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, [ʻe ʻataʻatā ia].’ Ko ia ʻoku mou fakataʻeʻaongaʻi ʻae fekau ʻae ʻOtua ʻaki hoʻomou talatupuʻa.
MAT 15:7 ‌ʻAe kau mālualoi! Neʻineʻi lea ʻa ʻIsaia kiate kimoutolu, ʻo pehē,
MAT 15:8 ‘ʻOku ʻunuʻunu mai ʻae kakai ni kiate au ʻaki honau ngutu, ʻo fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutu; ka ʻoku mamaʻo honau loto ʻiate au.
MAT 15:9 Ka ʻoku taʻeʻaonga ʻenau hū kiate au, ʻo akonaki ʻaki ʻae ngaahi fekau ʻae tangata pe.’”
MAT 15:10 ¶ Pea ui ia ki he kakai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo, pea tokanga:
MAT 15:11 ‌ʻOku ʻikai fakaʻuli ki he tangata ʻaia ʻoku ʻalu ki he ngutu; ka ko ia ʻoku haʻu mei he ngutu, ʻoku ne fakaʻuliʻi ʻae tangata.”
MAT 15:12 Pea toki haʻu ai ʻene kau ākonga, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke ʻilo naʻe tūkia ʻae kau Fālesi, ʻi heʻenau fanongo ki he lea ko ia?”
MAT 15:13 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “Ko e ʻakau kotoa pē naʻe ʻikai tō ʻe heʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi, ʻe taʻaki fuʻu hake ia.
MAT 15:14 Tuku ai pe ʻakinautolu: ko e kau takimuʻa kui ʻoe kui ʻakinautolu. Pea kapau ʻoku tataki ʻae kui ʻe he kui, ʻe tō fakatouʻosi pe ki he luo.”
MAT 15:15 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Fakamatala kiate kimautolu ʻae fakatātā ni.”
MAT 15:16 Pea pehēange ʻe Sisu, “ʻOku mou kei taʻeʻilo foki?
MAT 15:17 ‌ʻOku teʻeki ai te mou ʻilo, ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻalu ʻi he ngutu, ʻoku ʻalu ia ki he kete, pea toki ʻalu hifo kituʻa?
MAT 15:18 Ka ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻalu atu ʻi he ngutu, ʻoku haʻu mei he loto: pea ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.
MAT 15:19 He ʻoku haʻu mei he loto ʻae mahalo kovi, mo e fakapō, mo e tono fefine, mo e feʻauaki, mo e kaihaʻa, mo e fakamoʻoni loi, mo e lea kovi:
MAT 15:20 Ko eni ʻae ngaahi meʻa ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata: ka ko e kai taʻefanofano nima, ʻoku ʻikai fakaʻuliʻi ia ʻae tangata.”
MAT 15:21 ¶ Pea toki ʻalu mei ai ʻa Sisu, ki he ngaahi potu ʻo Taia mo Saitone.
MAT 15:22 Pea vakai, naʻe haʻu ʻae fefine Kēnani mei he potu ko ia, ʻo tangi kiate ia, ʻo pehē, “ʻAloʻofa mai kiate au, ʻe ʻEiki, ko e foha ʻo Tevita; ko ʻeku taʻahine ʻoku mamahi lahi ʻi he tēvolo.”
MAT 15:23 Ka naʻe ʻikai siʻi te ne lea kiate ia. Pea haʻu ʻene kau ākonga, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “Fekau ia ke ʻalu; he ʻoku ne tangi toupili mai kiate kitautolu.”
MAT 15:24 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “ʻOku ʻikai fekau au ka ki he fanga sipi he ʻoe fale ʻo ʻIsileli.”
MAT 15:25 Pea toki haʻu ia, ʻo hū kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, tokoniʻi au.”
MAT 15:26 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “ʻOku ʻikai lelei ke toʻo ʻae mā ʻae fānau, pea lī ki he fanga kulī.”
MAT 15:27 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni, ʻEiki: ka ʻoku kai ʻe he fanga kulī ʻae momoʻi [meʻakai ]ʻoku ngangana mei he keinangaʻanga ʻa honau ʻeiki.”
MAT 15:28 Pea toki lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “ʻE fefine, ʻoku lahi hoʻo tui: ke hoko kiate koe ʻo hangē ko ho loto.” Pea moʻui ʻene taʻahine ʻi he feituʻulaʻā ko ia.
MAT 15:29 Pea ʻalu mei ai ʻa Sisu, pea haʻu ia, ʻo ofi ki he tahi ʻo Kaleli; pea ʻalu hake ia ki he moʻunga, ʻo nofo ai.
MAT 15:30 Pea haʻu ʻae kakai tokolahi kiate ia, pea nau ʻomi ʻae pipiki, mo e kui, mo e noa, mo e lavea, mo e tokolahi kehe, ʻo tuku ʻakinautolu ki he vaʻe ʻo Sisu; pea fakamoʻui ʻe ia ʻakinautolu:
MAT 15:31 Ko ia naʻe ofo lahi ai ʻae kakai, ʻi heʻenau mamata kuo fakalea ʻae noa, pea fakahaohaoa ʻae lavea, pea fakaʻeveʻeva ʻae pipiki, pea fakaʻā ʻae kui: pea nau fakamālō ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli.
MAT 15:32 ¶ Pea ui ʻa Sisu ke ʻalu ange ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻOku ou ʻofa mamahi ki he kakai, koeʻuhi ʻoku ʻaho tolu ʻenau ʻiate au, pea ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke kai: pea ʻe ʻikai te u faʻa fekau ke nau ʻalu ʻaukai pe, telia naʻa nau pongia ʻi he hala.”
MAT 15:33 Pea lea ʻene kau ākonga kiate ia, “Te tau maʻu mei fē ʻi he toafa ni ʻae mā lahi, ke fakamākona ʻaki ʻae fuʻu kakai pehē ni?”
MAT 15:34 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku fiha hoʻomou foʻi mā?” Pea nau pehē, “ʻOku fitu, mo e fanga kihiʻi ika.”
MAT 15:35 Pea fekau ʻe ia ki he kakai ke nofo ki he kelekele.
MAT 15:36 Pea toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe fitu mo e ngaahi ika, pea fai ʻae fakafetaʻi, pea tofitofi ia, ʻo ʻoatu ki heʻene kau ākonga, pea [tufaki ]ʻe he kau ākonga ki he kakai.
MAT 15:37 Pea naʻa nau kai kotoa pē, pea mākona ai: pea nau tānaki ʻae toenga kai pea fonu ai ʻae kato ʻe fitu.
MAT 15:38 Pea ko kinautolu naʻe kai, ko e tangata ʻe toko fā afe, kaeʻumaʻā ʻae kau fefine mo e tamaiki.
MAT 15:39 Pea fekau ʻe ia ʻae kakai ke nau ʻalu, pea heka vaka ia ʻo folau ki he potu ʻo Makitala.
MAT 16:1 Pea haʻu kiate ia ʻae kau Fālesi mo e Sātusi, ʻo ʻahiʻahiʻi ia ʻi heʻenau holi ke ne fakahā kiate kinautolu ha fakaʻilonga mei he langi.
MAT 16:2 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOka efiafi, ʻoku mou pehē, ‘ʻE ʻafua he ʻoku kulokula ʻae langi.’
MAT 16:3 Pea pongipongi ai, ‘ʻE ʻalotāmaki ʻae ʻaho ni, he ʻoku kulokula mo fetautauʻi ʻae langi.’ ʻAe kau mālualoi! ʻOku mou faʻa ʻilo ki he mata ʻoe langi; ka ʻe ʻikai te mou faʻa [ʻilo ]ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe kuonga [ni]?
MAT 16:4 Ko e toʻutangata angakovi mo feʻauaki ʻoku kumi ʻae fakaʻilonga; pea ʻe ʻikai ha fakaʻilonga ʻe ʻoatu ki ai, ka ko e fakaʻilonga pe ʻoe palōfita ko Siona.” Pea tukuange ʻe ia ʻakinautolu, kae ʻalu.
MAT 16:5 Pea kuo hoko ʻene kau ākonga ki he kauvai ʻe taha, kuo ngalo ʻiate kinautolu ke ʻomi ʻae mā.
MAT 16:6 ¶ Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Mou vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi pea mo e Satusi.”
MAT 16:7 Pea naʻa nau fealēleaʻaki ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi he ʻikai te tau ʻomi ha mā.”
MAT 16:8 Pea kuo ʻilo ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui, ko e hā ʻoku mou fealēleaʻaki ai, ʻi hoʻomou taʻeʻomi ha mā?
MAT 16:9 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻilo, pe manatu ki he foʻi mā ʻe nima ki he toko nima afe, mo e kato ʻe fiha naʻa mou ʻave?
MAT 16:10 Pe ki he foʻi mā ʻe fitu ki he toko fā afe, mo e kato ʻe fiha naʻa mou ʻave?
MAT 16:11 Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou ʻilo naʻe ʻikai [ko e lea ]ki he mā ʻa ʻeku pehē kiate kimoutolu, Mou vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi pea mo e Sātusi?”
MAT 16:12 Pea ne nau toki ʻilo naʻe ʻikai ko ʻene tala ke nau vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻoe mā, ka ko e akonaki ʻae kau Fālesi mo e kau Sātusi.
MAT 16:13 ¶ Pea ʻi he hoko ʻa Sisu ki he potu ʻo Sesalia ʻi Filipai, naʻe fehuʻi ia ki heʻene kau ākonga, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe he kakai pe ko hai au ko e Foha ʻoe tangata?”
MAT 16:14 Pea nau pehē, “[ʻOku lea ]ʻae niʻihi, ko Sione ko e Papitaiso; ko e niʻihi, ko ʻIlaisiā; mo e niʻihi, ko Selemaia, pe ha taha ʻoe kau palōfita.”
MAT 16:15 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu ko hai au?”
MAT 16:16 Pea lea ʻa Saimone Pita, ʻo pehēange, “Ko koe ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua moʻui.”
MAT 16:17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “Saimone Pāsiona, ʻoku ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakano mo e toto, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 16:18 Pea ʻoku ou tala atu foki kiate koe, Ko Pita koe, pea te u langa hoku siasi ki he maka ni; pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesi.
MAT 16:19 Pea te u ʻoatu kiate koe ʻae kī ʻoe puleʻanga ʻoe langi: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmani, ʻe nonoʻo ia ʻi he langi; pea ko ia te ke veteki ʻi māmani, ʻe veteki ia ʻi he langi.”
MAT 16:20 Pea naʻa ne toki fekau ki heʻene kau ākonga, ke ʻoua naʻa nau fakahā ki ha tokotaha ko Sisu ia ko e Kalaisi.
MAT 16:21 ¶ Pea talu mei he ʻaho ko ia naʻe kamata fakahā ai ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, “ʻE ʻalu ia ki Selūsalema, pea ne kātaki ʻae ngaahi meʻa lahi ʻi he kau mātuʻa, mo e kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, pea ʻe tāmateʻi ia, pea toe fokotuʻu ʻi hono ʻaho tolu.”
MAT 16:22 Ka ka ʻave ia ʻe Pita, ʻo kamata valokiʻi ia, ʻo pehē, “Ke mamaʻo ia ʻiate koe, ʻEiki: ʻe ʻikai hoko eni kiate koe.”
MAT 16:23 Ka naʻe tafoki ia, ʻo ne pehē kia Pita, “ʻAlu ki hoku tuʻa, Sētane: ko e fakahala koe kiate au: he ʻoku ʻikai te ke leleiʻia ʻi he meʻa ʻae ʻOtua, ka ʻi he meʻa ʻae tangata.”
MAT 16:24 ¶ Pea toki pehē ai ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻo muimui ʻiate au.
MAT 16:25 He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia: pea ko ia ʻe mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, te ne maʻu ia.
MAT 16:26 He ko e hā hono ʻaonga ki he tangata, ʻo kapau te ne maʻu ʻa māmani kotoa pē, kae mole ai hono laumālie ʻoʻona; pe ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālie?
MAT 16:27 He ko e Foha ʻoe tangata ʻe haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamai mo ʻene kau ʻāngelo; pea te ne toki totongi ai ki he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.
MAT 16:28 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tutuʻu ʻae niʻihi ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻae mate, kaeʻoua ke nau vakai ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi hono puleʻanga.”
MAT 17:1 Pea hili ʻae ʻaho ʻe ono, pea vaheʻi ʻe Sisu ʻa Pita, mo Semisi, mo Sione ko hono tokoua, ʻo ne ʻave ʻakinautolu pe ki ha potu moʻunga māʻolunga,
MAT 17:2 Pea naʻe liliu ia ʻi honau ʻao: pea ulo hono fofonga ʻo hangē ko e laʻā, pea hinehina hono kofu ʻo hangē ko e maama.
MAT 17:3 Pea vakai, kuo hā mai ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā kiate kinautolu, ʻo na feleaʻaki mo ia.
MAT 17:4 Pea lea ai ʻa Pita, ʻo pehēange kia Sisu, “ʻEiki, ʻoku lelei ʻetau ʻi heni: pea kapau te ke loto [ki ai], tuku ke mau ngaohi ʻi heni ha fale ʻe tolu; ke ʻoʻou ʻae taha, pea taha ʻo Mōsese, pea taha ʻo ʻIlaisiā.”
MAT 17:5 Pea lolotonga ʻene lea, ʻiloange, kuo fakamaluʻaki ʻakinautolu ʻae ʻao ngingila: pea vakai, ko e leʻo mei he ʻao, naʻe pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai; mou fakaongo kiate ia.”
MAT 17:6 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae kau ākonga, naʻa nau tō foʻohifo ki honau mata, ʻo manavahē lahi.
MAT 17:7 Pea haʻu ʻa Sisu, ʻo ala kiate kinautolu, mo ne pehē, “Tuʻu hake, pea ʻoua ʻe manavahē.”
MAT 17:8 Pea ʻi he hanga hake honau mata, naʻe ʻikai te nau mamata ki ha taha, ka ko Sisu pe.
MAT 17:9 Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he moʻunga, naʻe fekau ʻe Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOua naʻa tala ki ha taha ʻaia kuo hā mai, kaeʻoua ke toetuʻu ʻae Foha ʻoe tangata mei he mate.”
MAT 17:10 Pea fehuʻi kiate ia ʻene kau ākonga, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kau tangata tohi, “ʻE tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā?”
MAT 17:11 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻe tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻo fakatonutonu ʻae meʻa kotoa pē.
MAT 17:12 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kuo hili ʻae haʻu ʻa ʻIlaisiā, pea naʻe ʻikai te nau ʻilo ia, ka kuo nau fai kiate ia ʻenau faʻiteliha. ʻE mamahi pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻiate kinautolu.”
MAT 17:13 Pea toki ʻilo ai ʻe he kau ākonga, ko ʻene lea ia kiate kinautolu kia Sione ko e Papitaiso.
MAT 17:14 ¶ Pea kuo nau hoko atu ki he kakai, mo ʻene haʻu kiate ia ha tangata, ʻo tuʻulutui kiate ia, ʻo ne pehē,
MAT 17:15 “ʻEiki, ʻaloʻofa ki hoku foha; he ʻoku vale ia, pea mamahi lahi: pea ʻoku faʻa tō ki he afi, pea faʻa [tō ]ki he vai.
MAT 17:16 Pea naʻaku ʻomi ia ki hoʻo kau ākonga, ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakamoʻui ia.”
MAT 17:17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “ʻAe toʻutangata taʻetui mo angakovi, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku ʻiate kimoutolu? ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku kātakiʻi ʻakimoutolu? ʻOmi ia ki heni kiate au.”
MAT 17:18 Pea naʻe valoki ʻe Sisu ʻae tēvolo; pea ʻalu kituʻa ia ʻiate ia: pea naʻe moʻui ʻae tamasiʻi talu mei he feituʻulaʻā ko ia.
MAT 17:19 Pea toki haʻu fakafufū pe ʻae kau ākonga kia Sisu, ʻo pehē, “Ko e hā naʻe ʻikai ai te mau faʻa kapusi ia?”
MAT 17:20 “Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻetui: he ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻai hoʻomou tui ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi musita, te mou pehē ki he moʻunga ni, ‘Hiki ʻi heni ki he potu na;’ pea ʻe hiki ia: pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻefaʻafai ʻekimoutolu.
MAT 17:21 Ka ʻoku ʻikai ʻalu kituʻa ʻae faʻahinga ko ia, ka ʻi he lotu mo e ʻaukai.”
MAT 17:22 ¶ Pea ʻi heʻenau kei ʻi Kaleli, naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻae kau tangata:
MAT 17:23 Pea te nau tāmateʻi ia, pea ʻi hono ʻaho tolu ʻe toe fokotuʻu ia.” Pea naʻe mamahi lahi ai ʻakinautolu.
MAT 17:24 ¶ Pea ʻi heʻenau hoko ki Kapaneume, naʻe haʻu kia Pita ʻae kau tānaki tukuhau, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai tukuhau ʻa homou ʻEiki?”
MAT 17:25 Pea pehē ʻe ia, “ʻIo.” Pea kuo haʻu ia ki he fale, pea taʻofi ia ʻe Sisu, ʻo pehē, “Saimone, ko e hā ho loto? ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tuʻi ʻo māmani ʻae totongi pe ʻae tukuhau ʻia hai? ʻI heʻenau fānau, pe mei he kakai kehe?”
MAT 17:26 Pea talaange ʻe Pita kiate ia, “ʻI he kakai kehe.” Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Pea tā ʻoku ʻataʻatā ʻae fānau.
MAT 17:27 Ka ko eni telia naʻa tau fakaʻita kiate kinautolu, ʻalu koe ki tahi, ʻo taumātaʻu, ʻo toʻo ʻae ika ʻoku fuofua kai; pea ʻi hoʻo faʻai hono ngutu, te ke ʻilo ʻi ai ʻae paʻanga: ke ke toʻo ia, ʻo ʻoatu kiate kinautolu koeʻuhi ko kitaua.”
MAT 18:1 Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe haʻu ai ʻae kau ākonga kia Sisu, ʻonau pehē, “Ko hai ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi?”
MAT 18:2 Pea ui ʻe Sisu ha tamasiʻi siʻi ke ʻalu ange kiate ia, ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻonga,
MAT 18:3 ‌ʻO ne pehē, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai liliu ʻakimoutolu, ke tatau mo e tamaiki iiki, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻoe langi.
MAT 18:4 Ko ia ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻi ni, ko ia pe ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi.
MAT 18:5 Pea ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi siʻi pehē ʻi hoku hingoa, ʻoku ne maʻu au.
MAT 18:6 “Ka ko ia te ne fakahalaʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ʻoku tui kiate au, ʻe lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻae maka momosi ʻi hono kia, pea lōmakiʻi ia ʻi he loto moana.
MAT 18:7 ¶ ʻE malaʻia ʻa māmani koeʻuhi ko e ngaahi fakahala! He kuo pau ʻe hoko ʻae ngaahi fakahala; kae malaʻia ʻae tangata ko ia ʻe hoko ai ʻae fakahala!
MAT 18:8 “Ko ia, kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho nima pe ko ho vaʻe, tutuʻu ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe: ʻoku lelei kiate koe haʻo hū ki he moʻui ʻoku ke ketu pe [nima ]mutu, ʻi hoʻo maʻu ʻae nima ʻe ua mo e vaʻe ʻe ua, kae lī koe ki he afi taʻengata.
MAT 18:9 Pea kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho mata, kapeʻi ia, ʻo liʻaki ʻiate koe: ʻoku lelei kiate koe haʻo hū ki he moʻui ʻoku ke mata taha, ʻi hoʻo maʻu ʻae mata ʻe ua, kae lī koe ki he afi ʻo heli.
MAT 18:10 ¶ “Vakai ke ʻoua naʻa mou manukiʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi; he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku mamata maʻuaipē ʻi he langi hā nau ʻāngelo ki he fofonga ʻo ʻeku Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi.
MAT 18:11 Pea kuo hoko mai ʻae Foha ʻoe tangata ke fakamoʻui ʻaia naʻe hē.
MAT 18:12 “Ko e hā homou loto? Kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻae sipi ʻe teau, pea ʻalu hē pe hanau taha, ʻikai ʻoku ne tuku ʻae hivangofulu ma hiva, pea ʻalu ki he ngaahi moʻunga, ʻo kumi ʻaia kuo hē?
MAT 18:13 Pea kapau te ne ʻilo ia, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku lahi ʻene fiefia [ʻi ]he sipi ko ia, ʻi he hivangofulu ma hiva naʻe ʻikai ʻalu hē.
MAT 18:14 Pea pehē, ʻoku ʻikai ko e finangalo ʻo hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi, ke malaʻia ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi.
MAT 18:15 ¶ “Ko ia, kapau ʻe fai angahala kiate koe ʻe ho kāinga, ʻalu ʻo fakahā ʻene kovi kiate ia, ʻa koe pē mo ia: kapau ʻe tokanga ia kiate koe, kuo ke fakalelei mo ho kāinga.
MAT 18:16 Pea kapau ʻe ʻikai te ne tokanga [kiate koe], pea ke [toki ]ʻave ha tokotaha pe ha toko ua kehe, koeʻuhi ʻe fakapapau ʻae lea kotoa pē mei he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu.
MAT 18:17 Pea kapau ʻe taʻetokanga ia kiate kinautolu, fakahā[ia ]ki he siasi: pea kapau ʻe taʻetokanga ia ki he siasi, tuku ke tatau ia kiate koe mo e tangata hiteni mo e tānaki tukuhau
MAT 18:18 “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ko ia te mou nonoʻo ʻi māmani, ʻe nonoʻo ia ʻi he langi: pea ko e meʻa ko ia te mou veteki ʻi māmani, ʻe veteki ia ʻi he langi.
MAT 18:19 “Pea ʻoku ou tala atu foki kiate kimoutolu, Kapau ʻe loto taha hamou toko ua ʻi māmani ʻi ha meʻa ʻe taha te na kole, ʻe fai ia kiate kinaua ʻe heʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
MAT 18:20 He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻae toko ua pe ʻae toko tolu ʻi hoku huafa, te u ʻi ai au mo kinautolu.”
MAT 18:21 ¶ Pea naʻe toki haʻu ai ʻa Pita kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ʻe liunga fiha ʻae angahala ʻa hoku tokoua kiate au mo ʻeku fakamolemole ia? Ke liunga fitu?”
MAT 18:22 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ʻikai te u pehē kiate koe, Ke liunga fitu [pē ]kae liunga fitungofulu lau ʻe fitu.
MAT 18:23 ¶ Ko ia ʻoku fakatatau ai ʻae puleʻanga ʻoe langi ki ha tuʻi, naʻe loto ke fakamaauʻi ʻene kau tamaioʻeiki.
MAT 18:24 Pea kamata fai ʻe ia ʻae fakamaau, pea ʻomi kiate ia ʻae tokotaha naʻe totonu ke ne totongi [ki he tuʻi ]ʻae taleniti ʻe mano.
MAT 18:25 Ka ko e meʻa ʻi he ʻikai haʻa ne meʻa ke totongi ʻaki, naʻe fekau ʻe heʻene ʻeiki ke fakatau ia, mo hono uaifi, mo ʻene fānau, mo ia kotoa pē naʻe ʻaʻana, ʻo totongi ʻaki.
MAT 18:26 Pea fakatōmapeʻe ʻae tamaioʻeiki, ʻo hū kiate ia, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, ke ke faʻa kātaki kiate au, pea te u totongi kotoa pē kiate koe.’
MAT 18:27 Pea toki manavaʻofa ʻae ʻeiki ki he tamaioʻeiki ko ia, ʻo ne tukuange ia, ʻo ne fakamolemole kiate ia ʻae totongi.
MAT 18:28 Ka naʻe ʻalu ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻo ne ʻilo ʻae tokotaha ʻo ʻene kaungā tamaioʻeiki, naʻe totonu ke totongi ʻaki kiate ia ʻae tenali ʻe teau: pea ne puke ʻe ia ia, ʻo kuku hono kia, ʻo pehē, ‘Totongi mai kiate au ʻaia ʻoku ʻaʻaku.’
MAT 18:29 Pea fakatōmapeʻe ʻa ʻene kaungā tamaioʻeiki ki hono vaʻe, ʻo ne kole kiate ia, ʻo pehē, ‘Ke ke faʻa kātaki kiate au, pea te u totongi kotoa pē kiate koe.’
MAT 18:30 Ka naʻe ʻikai te ne fai; ka naʻe ʻalu ia, ʻo tuku ia ki he fale fakapōpula, kaeʻoua ke ne totongi ʻaia naʻe totonu.
MAT 18:31 Ka ʻi he mamata ʻa ʻene kaungā tamaioʻeiki ki he meʻa kuo fai, naʻa nau mamahi lahi, pea ʻalu ʻo fakahā ki honau ʻeiki ʻaia kotoa pē kuo fai.
MAT 18:32 Pea ui ia ʻe heʻene ʻeiki, ʻo ne pehē kiate ia, ‘ʻAe tamaioʻeiki angakovi ko koe, ne u fakamolemolea koe ʻi he totongi kotoa pē ko ia, ko e meʻa ʻi hoʻo kole kiate au:’
MAT 18:33 Pea ʻikai naʻe taau mo koe hoʻo manavaʻofa foki ki ho kaungā tamaioʻeiki, ʻo hangē ko ʻeku manavaʻofa kiate koe?
MAT 18:34 Pea ʻita ai ʻene ʻeiki, ʻo ne tuku atu ia ki he kau fakamamahi, kaeʻoua ke ne totongi ʻaia kotoa pē naʻe totonu.
MAT 18:35 “ʻE fai pehē foki ʻe heʻeku Tamai ʻi he langi kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou taki taha fakamolemolea mei hono loto ʻae ngaahi angahala ʻo hono kāinga.”
MAT 19:1 Pea ʻi he fakaʻosi ʻe Sisu ʻene ngaahi lea ni, naʻe ʻalu ia mei Kaleli, pea haʻu ia ki he ngaahi potu ʻo Siutea, ʻo ofi ki Sioatani.
MAT 19:2 Pea muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi ʻaupito: pea ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻi ai.
MAT 19:3 ¶ Naʻe haʻu foki ʻae kau Fālesi kiate ia, ʻo ʻahiʻahiʻi ia, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ngofua ki he tangata ke tukuange hono uaifi ʻi he meʻa kotoa pē?”
MAT 19:4 Pea lea ia, “ʻO pehēange kiate kinautolu, Naʻe ʻikai te mou lau, ko ia naʻa ne fakatupu [ʻae kakai ]ʻi he kamataʻanga, ‘naʻa ne fakatupu ʻakinaua ko e tangata mo e fefine,’
MAT 19:5 ‌ʻO ne pehē, ‘Ko e meʻa eni ʻe tuku ai ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻē, kae pikitai ki hono uaifi: pea ʻe hoko ʻakinaua ko e kakano pe taha?’
MAT 19:6 Ko ia ʻoku ʻikai ai te na kei ua, ka ko e kakano pe taha. Pea ko eni, ko ia kuo fakataha ʻe he ʻOtua, ʻoua naʻa fakamāvae ʻe ha tangata.”
MAT 19:7 Pea nau pehē kiate ia, “Ka kuo pehē, ko e hā naʻe fekau ai ʻe Mōsese ke ʻoatu ʻae tohi fakamāvae, pea ke tukuange ia?”
MAT 19:8 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo homou loto, ko ia naʻe kātaki ai ʻe Mōsese ʻa hoʻomou tukuange homou uaifi: ka naʻe ʻikai pehē mei he kamataʻanga.
MAT 19:9 Pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe tukuange hono uaifi, ka ʻi [heʻene ]tono tangata pe, pea fakamaʻu ia mo ha tokotaha kehe, ko e tono fefine ia: pea ko ia ʻe fakamaʻu mo ia kuo tukuange, ko e tono fefine ia.”
MAT 19:10 ¶ Pea pehē ʻene kau ākonga kiate ia, “Kapau ʻoku pehē pe ʻae tangata mo hono uaifi, tā ʻoku ʻikai lelei ke fakamaʻu.”
MAT 19:11 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai faʻa maʻu ʻae tala ni ʻe he tangata kotoa pē, ka ko kinautolu kuo foaki ia ki ai.
MAT 19:12 He ʻoku ai ʻae niʻihi ʻoku ʻiunoke, ʻi heʻenau fanauʻi mei he manāva ʻo [ʻenau ]faʻē: pea ʻoku ai ʻae ʻiunoke niʻihi, kuo ngaohi ke ʻiunoke ʻe he tangata: pea ʻoku ai ʻae ʻiunoke niʻihi, kuo nau ngaohi ʻakinautolu ke ʻiunoke, koeʻuhi ko e puleʻanga ʻoe langi. Ko ia ʻoku ne faʻa maʻu ia, ke maʻu pe ʻe ia.”
MAT 19:13 ¶ Pea naʻe ʻomi ai kiate ia ʻae tamaiki iiki, koeʻuhi ke ne hilifaki hono nima kiate kinautolu, ʻo lotu: ka naʻe lolomi ʻakinautolu ʻe he kau ākonga.
MAT 19:14 Pea naʻe pehē ʻe Sisu, “ʻOua ʻe taʻofi, kae tuku ke haʻu kiate au ʻae tamaiki iiki: he ʻoku ʻoe kakai pehē ʻae puleʻanga ʻoe langi.”
MAT 19:15 Pea hilifaki ʻe ia hono nima kiate kinautolu, ka ka ʻalu mei ai.
MAT 19:16 Pea vakai, naʻe haʻu ʻae tokotaha kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻE ʻEiki lelei, ko e hā ha meʻa lelei te u fai ke u maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?”
MAT 19:17 Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei ʻaia ko e ʻOtua: ka ko ho loto ke ke hū ki he moʻui pea ke fai ki he ngaahi fekau.”
MAT 19:18 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻA fē?” Pea pehē ʻe Sisu, “‘ʻOua naʻa ke fakapō,’ ‘ʻOua naʻa ke tono fefine,’ ‘ʻOua naʻa ke kaihaʻa,’ ‘ʻOua naʻa ke fakamoʻoni loi,’
MAT 19:19 ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo[hoʻo ]faʻē:’ pea, ‘Ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’”
MAT 19:20 Pea pehēange ʻe he talavou kiate ia, “Kuo u fai kotoa pē eni talu ʻeku kei siʻi: ko e hā ʻoku ou kei hala ai?”
MAT 19:21 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Kapau ko ho loto ke ke haohaoa, ʻalu ʻo fakatau ʻaia ʻoku ʻaʻau, mo foaki ki he masiva, pea te ke maʻu ai ʻae koloa ʻi he langi: pea ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”
MAT 19:22 Ka ʻi he fanongo ʻae talavou ki he lea ko ia, naʻa ne ʻalu mamahi: he naʻe lahi ʻene koloa.
MAT 19:23 ¶ Pea pehē ai ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE faingataʻa ʻaupito ʻae hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe langi.
MAT 19:24 Pea ʻoku ou tala foki kiate kimoutolu, ʻoku faingofua ke hū ʻae kāmeli ʻi he avaʻi hui, ʻi he hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
MAT 19:25 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻene kau ākonga, naʻa nau ofo lahi ʻaupito, ʻonau pehē, “Pea ko hai ʻe moʻui?”
MAT 19:26 Pea vakai ʻe Sisu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai faʻa fai eni ʻe he tangata; ka ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa kotoa pē.”
MAT 19:27 ¶ Pea toki lea ai ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Vakai, kuo mau siʻaki ʻae meʻa kotoa pē, ʻo muimui ʻiate koe: ko e hā te mau maʻu ai?”
MAT 19:28 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko kimoutolu kuo muimui ʻiate au, ʻoka nofo ʻae Foha ʻoe tangata ki he nofoʻa ʻo hono nāunau, ʻi he fakafoʻou, ʻe nofo ʻakimoutolu foki ki he nofoʻa ʻe hongofulu ma ua, ʻo fakamaau ai ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻo ʻIsileli.
MAT 19:29 Pea ko ia fulipē kuo ne liʻaki ʻae fale, pe ʻae kāinga, pe ko e tuofefine, pe ko e tamai, pe ko e faʻē, pe ko e uaifi, pe ʻae fānau, pe ʻae fonua, koeʻuhi ko hoku hingoa, te ne maʻu ʻo taki teau, pea te ne maʻu mo e moʻui taʻengata.
MAT 19:30 Ka ko e tokolahi ʻoku muʻomuʻa te nau muimui; pea ko e muimui ʻe muʻomuʻa.
MAT 20:1 “He ʻoku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata ko e ʻeiki ʻoe fale, ʻaia naʻe ʻalu atu hengihengi pe, ke unga ʻae kau ngāue ki heʻene ngoue vaine.
MAT 20:2 Pea kuo nau alea mo e kau ngāue ko e ʻaho mo e tenali ʻe taha, naʻa ne fekau ʻakinautolu ki heʻene ngoue vaine.
MAT 20:3 Pea ʻalu atu ia ʻi hono tolu ʻoe feituʻulaʻā, ʻo mamata ki he niʻihi ʻoku tutuʻu noa ai pe ʻi he potu fakatau.
MAT 20:4 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘ʻAlu ʻakimoutolu foki ki he ngoue vaine, pea ko ia ʻoku totonu, te u ʻoatu kiate kimoutolu.’ Pea nau ʻalu.
MAT 20:5 Pea toe ʻalu atu ia ʻi hono ono mo hono hiva ʻoe feituʻulaʻā, ʻo ne [toe ]fai pehē.
MAT 20:6 Pea ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe feituʻulaʻā naʻe ʻalu atu ia, ʻo ne ʻilo ʻae niʻihi ʻoku tutuʻu noa ai pe, ʻo ne pehē kiate kinautolu, ‘Ko e hā ʻoku mou tutuʻu noa ai pe ʻi heni ʻi he ʻaho kotoa?’
MAT 20:7 Pea nau pehē kiate ia, ‘Koeʻuhi kuo ʻikai unga ʻakimautolu ʻe ha taha.’ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘ʻAlu ʻakimoutolu foki ki he ngoue vaine; pea ko ia ʻoku totonu, te mou maʻu.’
MAT 20:8 “Pea kuo efiafi, pea pehē ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine ki heʻene tauhi koloa, ‘Ui ʻae kau ngāue, ʻo ʻoatu kiate kinautolu ʻenau totongi, ʻo fua fai ki he mui mai ʻo aʻu ki he muʻomuʻa mai.’
MAT 20:9 Pea haʻu ʻakinautolu [naʻe unga ]ʻi hono hongofulu ma taha ʻoe feituʻulaʻā, pea maʻu taki taha ʻe he tangata ʻae tenali.
MAT 20:10 Pea ʻi he omi ʻae kau muʻomuʻa mai, naʻa nau ʻamanaki ke maʻu ʻo lahi hake; ka naʻe maʻu ʻekinautolu taki taha foki ʻae tenali.
MAT 20:11 Pea ʻi heʻenau maʻu ia, naʻa nau lāunga ki he ʻeiki ʻoe fale,
MAT 20:12 ‌ʻO nau pehē, ‘Ko e feituʻulaʻā pe taha kuo ngāue ai ʻae kau muimui mai ni, pea kuo ke fakatatau ʻakinautolu kiate kimautolu kuo katekina ʻae ngāue ʻoe ʻaho, mo hono pupuha.’
MAT 20:13 Ka naʻe lea ia ki honau tokotaha, ʻo pehēange, ‘Kāinga, ʻoku ʻikai te u fai hala kiate koe: ʻikai naʻa ta alea ki he tenali?’
MAT 20:14 Toʻo ʻaia ʻoku ʻaʻau, pea ke ʻalu: te u ʻoatu ki he mui mai ni, ʻo hangē pe ko koe.
MAT 20:15 ‌ʻIkai ʻoku ngofua kiate au ke fai ʻeku faʻiteliha ki he meʻa ʻaʻaku? ʻOku kovi ho mata, koeʻuhi ʻoku ou angalelei?’
MAT 20:16 Ko ia ko e muimui ʻe muʻomuʻa, pea ʻe muʻomuʻa ʻae muimui: he ʻoku ui ʻae tokolahi, ka ʻoku fili ʻae tokosiʻi.”
MAT 20:17 Pea ʻi he ʻalu hake ʻa Sisu ki Selūsalema, naʻa ne fakaafe ʻae kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻi he hala, ʻo ne tala kiate kinautolu,
MAT 20:18 “Vakai, ʻoku tau ʻalu hake ki Selūsalema; pea ʻe lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi; pea te nau fakamaau ia ke mate;
MAT 20:19 pea ʻe tukuange ia ki he Senitaile ke manukiʻi, mo haha, mo tutuki ki he ʻakau: pea ʻe tuʻu hake ia ʻi hono ʻaho tolu.”
MAT 20:20 Pea haʻu ai kiate ia ʻae faʻē ʻae fānau ʻa Sepeti mo ʻene ongo tama, ʻo hū, mo ne holi ki he meʻa ʻe taha meiate ia.
MAT 20:21 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Ko e hā ho loto?” Pea pehē mai ʻe ia kiate ia, “Tuku ke nofo ʻeku ongo tama ni, ko e tokotaha ki ho nima toʻomataʻu, mo e tokotaha ki ho toʻohema, ʻi ho puleʻanga.”
MAT 20:22 Ka naʻe leaange ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻoku mou kole. ʻOku mou faʻa fai ke inu ʻi he ipu te u inu ai, pea ke papitaiso ʻi he papitaiso ko ia te u papitaiso ai?” Pea na talaange kiate ia, “ʻOku ma mafai pe.”
MAT 20:23 Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, “ʻE inu moʻoni ʻekimoua ʻi heʻeku ipu, pea papitaiso ʻi he papitaiso ko ia te u papitaiso ai: ka ko e nofo ki hoku nima toʻomataʻu, mo hoku toʻohema, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke foaki, ka kiate kinautolu pē kuo teuteu ia ki ai ʻe heʻeku Tamai.”
MAT 20:24 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae toko hongofulu, naʻe tupu ai ʻenau ʻita ki he ongo kāinga.
MAT 20:25 Ka naʻe ui ʻakinautolu ʻe Sisu, ʻo ne pehē, “ʻOku mou ʻilo ko e houʻeiki ʻoe Senitaile ʻoku nau faʻa puleʻi ʻa kinautolu, pea ko kinautolu ʻoku lahi ʻoku nau faʻa pule mālohi kiate kinautolu.
MAT 20:26 Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu: ka ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolu, ke hoko ia ko homou tauhi.
MAT 20:27 pea ko ia ʻoku loto ke ʻeiki ʻiate kimoutolu, ʻe hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki:
MAT 20:28 ‌ʻIo, ʻo hangē ko e Foha ʻoe tangata, naʻe ʻikai haʻu ia ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻui ko e huhuʻi ʻoe tokolahi.”
MAT 20:29 Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻi Seliko, naʻe muimui ʻiate ia ʻae kakai tokolahi.
MAT 20:30 Pea vakai, naʻe nonofo ʻae ongo tangata kui ʻi he veʻe hala, pea kuo na fanongo ʻoku ʻalu ange ʻa Sisu, naʻa na kalanga, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate kimaua.”
MAT 20:31 Pea lolomi ʻakinaua ʻe he kakai, ke na fakalongo pē: ka naʻe ʻāsili ai ʻena tangi, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate kimaua.”
MAT 20:32 Pea tuʻu mai ʻa Sisu, ʻo ui kiate kinaua, ʻo pehē, “Ko e hā ho mo loto ke u fai kiate kimoua?”
MAT 20:33 Pea na talaange kiate ia, “ʻEiki, ke ʻā homa mata.”
MAT 20:34 Pea ʻaloʻofa ʻa Sisu, ʻo ne tuhuʻi hona mata; pea ʻā ai leva hona mata, ʻo na muimui ʻiate ia.
MAT 21:1 Pea ʻi heʻenau ofi ki Selūsalema, ʻo hoko ki Petefesi, ki he moʻunga ko ʻOlive, naʻe toki fekau ʻe Sisu ʻae ākonga ʻe toko ua,
MAT 21:2 ‌ʻO ne pehē kiate kinaua, “Mo ō ki he potu kakai ʻoku hangatonu mai, pea te mo ʻilo leva ʻae ʻasi ʻoku noʻotaki, mo hono ʻuhiki: vevete ʻo tataki mai kiate au.
MAT 21:3 Pea kapau ʻe lea ha taha kiate kimoua, te mo pehē, ‘ʻOku na ʻaonga ki he ʻEiki;’ pea te ne tuku mai leva ia.”
MAT 21:4 Naʻe fai eni kotoa pē, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ʻo pehē,
MAT 21:5 “Mou tala ki he taʻahine ʻo Saione, ‘Vakai, ʻoku haʻu ho Tuʻi kiate koe, ʻoku angamalū, ʻo heka ki he ʻasi, mo e ʻuhiki ko e fānau ʻae ʻasi.’”
MAT 21:6 Pea naʻe ʻalu ʻae ongo ākonga ʻo na fai ʻo hangē ko e fekau ʻa Sisu kiate kinaua,
MAT 21:7 ‌ʻo ʻomi ʻae ʻasi, mo e ʻuhiki, pea nau ʻai ki ai honau kofu, ʻonau fakaheka, [ia ]ki ai.
MAT 21:8 Pea folahi atu ʻe he kakai tokolahi honau kofu ʻi he hala; pea naʻe tutuʻu hifo ʻe he niʻihi ʻae ʻuluʻuluʻi ʻakau, ʻo falikiliki ʻaki ʻae hala.
MAT 21:9 Pea ko e kakai tokolahi naʻe muʻomuʻa mo muimui atu, naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Hosana ki he Foha ʻo Tevita: ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova;’ Hosana ʻi ʻolunga.”
MAT 21:10 Pea ʻi heʻene hoko ki Selūsalema, naʻe ngatū ʻae kolo kotoa, ʻo pehē, “Ko hai eni?”
MAT 21:11 Pea pehē ʻe he kakai, “Ko Sisu eni, ko e palōfita ʻo Nāsaleti ʻi Kaleli.”
MAT 21:12 ¶ Pea hū ʻa Sisu ki he falelotu lahi ʻoe ʻOtua, ʻo kapusi kituʻa ʻakinautolu kotoa pē naʻe fefakatauʻaki ʻi he falelotu lahi, ʻo ne fulihi ʻae ngaahi palepale ʻoe kau fetongi paʻanga, mo e nofoʻa ʻonautolu naʻe fakatau lupe,
MAT 21:13 ‌ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Kuo tohi, ‘ʻE ui hoku fale ko e falelotu;’ ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻoe kau kaihaʻa.”
MAT 21:14 Pea naʻe haʻu kiate ia, ʻi he falelotu lahi, ʻae kui mo e pipiki; pea ne fakamoʻui ʻakinautolu.
MAT 21:15 Pea kuo mamata ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi ki he ngaahi meʻa mana naʻa ne fai, mo e kalanga ʻae tamaiki ʻi he falelotu lahi, ʻo pehē, “Hosana ki he foha ʻo Tevita;” naʻa nau ʻita lahi,
MAT 21:16 ‌ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke ongoʻi ʻenau lea?” Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻIo; pea ʻoku teʻeki siʻi ke mou lau, ‘Kuo ke maʻu ʻae fakamālō mei he ngutu ʻoe kau valevale mo e kei huhū?’”
MAT 21:17 ¶ Pea tuku ʻe ia ʻakinautolu, kae ʻalu ia mei he kolo ki Pētani; pea mohe ai.
MAT 21:18 Pea pongipongi ai, ʻi heʻene liu mai ki he kolo, kuo fiekaia ia.
MAT 21:19 Pea mamata ia ki he ʻakau ko e fiki ʻi he hala, pea ʻalu ia ki ai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ai ha meʻa ka ko e lau pe, pea pehē ʻe ia ki ai, “Ngata ʻi heni, ke ʻoua naʻa tupu ha fua ʻiate koe ʻo lauikuonga.” Pea mate leva ʻae ʻakau ko e fiki.
MAT 21:20 Pea kuo mamata ki ai ʻae kau ākonga, pea nau ofo, ʻo pehē, “Kuo mate vave ʻae ʻakau ko e fiki!”
MAT 21:21 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻoku mou maʻu ʻae tui, pea ʻoua naʻa fakataʻetaʻetui, ʻe ʻikai te mou fai pe ʻa ia [kuo fai ]ki he ʻakau ko e fiki, ka ʻoka mou ka tala ki he moʻunga ni foki, ‘Ke hiki koe, mo lī koe ki he tahi;’ ʻe fai ia.
MAT 21:22 Pea ko e meʻa kotoa pē ʻaia te mou kole ʻi he lotu, ʻi he tui, te mou maʻu.”
MAT 21:23 ¶ Pea kuo hū ia ki he falelotu lahi, pea haʻu kiate ia ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ʻoe kakai, ʻi heʻene kei malanga, ʻonau pehē, “Ko e pule fē ʻoku ke fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko hai naʻa ne tuku ʻae pule ni kiate koe?”
MAT 21:24 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Te u fehuʻi kiate kimoutolu foki ki he meʻa ʻe taha, pea kapau te mou tala ia kiate au, te u tala foki kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.
MAT 21:25 Ko e papitaiso ʻa Sione, naʻe mei fē? Mei he langi, pe mei he tangata?” Pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Kapau te tau pehē, ‘Mei he langi;’ pea ʻe pehē ʻe ia kiate kitautolu, ‘Pea ko e hā naʻe ʻikai ai te mou tui kiate ia?’
MAT 21:26 Pea kapau te tau pehē, ‘Mei he tangata;’ ʻoku tau manavahē ki he kakai; he ʻoku lau kotoa pē ko e palōfita ʻa Sione.”
MAT 21:27 Pea nau talaange kia Sisu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo.” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Pea ʻe ʻikai te u tala kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.
MAT 21:28 ¶ “Ka ko e hā homou loto? Naʻe ai ʻae tangata ʻe taha naʻe toko ua hono foha; pea haʻu ia ki hono ʻuluaki, ʻo ne pehē, ‘Foha, ʻalu ʻo ngāue ʻi heʻeku ngoue vaine he ʻaho ni.’
MAT 21:29 Pea talaange ʻe ia ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai:’ kae hili ia ne ne fakatomala pea ʻalu.
MAT 21:30 Pea haʻu ia ki hono toko ua, ʻo ne lea pehē pe foki. Pea lea ia, ʻo pehē, ‘ʻEiki, te u [ʻalu]:’ ka naʻe ʻikai ʻalu ia.
MAT 21:31 Ko hai ia ʻiate kinaua naʻe fai ʻae loto ʻo ʻena tamai?” Pea nau talaange kiate ia, “Ko e ʻuluaki.” Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tomuʻa hoko ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau faʻa feʻauaki ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻiate kimoutolu.
MAT 21:32 He naʻe haʻu ʻa Sione kiate kimoutolu ʻi he hala ʻoe māʻoniʻoni, pea naʻe ʻikai te mou tui kiate ia: ka naʻe tui kiate ia ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau faʻa feʻauaki: pea hili hoʻomou mamata ki ai, naʻe ʻikai te mou fakatomala ai, ke mou tui kiate ia.”
MAT 21:33 ¶ “Fanongo ki he fakatātā ʻe taha: Naʻe ai ʻae ʻeiki ʻe taha, naʻa ne tō ʻae ngoue vaine, ʻo takatakai ʻaki ia ʻae ʻā, ʻo keli ʻi ai ʻae tataʻoʻanga uaine, ʻo ne langa ʻae fale leʻo, ʻo ne tuku ia ki he kau tangata tauhi ngoue, kae ʻalu ia ki he fonua mamaʻo:
MAT 21:34 Pea kuo ofi hono toʻukai vaine, pea fekau ʻe ia ʻene kau tamaioʻeiki ki he kau tauhi ngoue, koeʻuhi ke nau maʻu hono ngaahi fua.
MAT 21:35 Pea puke ʻe he kau tangata ngoue ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo haha ʻae tokotaha, mo tāmateʻi ʻae tokotaha, pea tolongaki ʻaki ʻae maka ʻae tokotaha.
MAT 21:36 Pea toe fekau ʻe ia ʻae kau tamaioʻeiki lahi hake ʻi he ʻuluaki: pea nau fai pehē pe kiate kinautolu.
MAT 21:37 Pea fekau fakamui ʻe ia ʻa hono foha kiate kinautolu, ʻo ne pehē, ‘Te nau fakaʻapaʻapa ki hoku foha.’
MAT 21:38 Ka kuo mamata ʻae kau tauhi ngoue ki he foha, pea nau fealēleaʻaki, [ʻo pehē], ‘Ko eni ʻae foha hoko; haʻu, ke tau tāmateʻi ia, pea tau maʻu hono tofiʻa.’
MAT 21:39 Pea naʻa nau puke ia, ʻo lī ia kituaʻā ngoue vaine, ʻo tāmateʻi ia.
MAT 21:40 “Pea ko ia, ʻoka haʻu ʻae ʻeiki ʻoe ngoue vaine, ko e hā te ne fai ki he kau tauhi ngoue ko ia?”
MAT 21:41 Pea nau talaange kiate ia, “Te ne fakaʻauha fakamamahi ʻae kau tangata angakovi ko ia, pea tuku ʻene ngoue ki he kau tauhi kehe, te nau ʻoatu kiate ia ʻae fua ʻi hono ngaahi faʻahitaʻu.”
MAT 21:42 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku teʻeki siʻi te mou lau ʻi he tohi, ‘Ko e maka ko ia naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, ko ia ia kuo hoko ko e fungani ʻoe tuliki; ko e ngāue eni ʻa Sihova, pea ko e meʻa fakaofo ʻi hotau ʻao?’
MAT 21:43 “Ko ia ʻoku ou tala atu ai kiate kimoutolu, ʻE ʻave ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻiate kimoutolu, pea ʻe ʻoatu ia ki ha kakai ʻe tupu ai hono ngaahi fua.
MAT 21:44 Pea ko ia ʻe tō ki he maka ni, ʻe mafesi ai ia: ka ko ia fulipē ʻe tō ia ki ai, te ne momosi ia ke efuefu.”
MAT 21:45 Pea kuo fanongo ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e Fālesi ki heʻene ngaahi fakatātā, naʻa nau ʻilo ko ʻene lea kiate kinautolu.
MAT 21:46 Ka ʻi heʻenau holi ke puke ia, naʻa nau manavahē ki he kakai, he naʻa nau pehē, “Ko e palōfita ia.”
MAT 22:1 Pea lea ʻa Sisu, ʻo toe pehēange kiate kinautolu ʻi he fakatātā;
MAT 22:2 “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tuʻi ʻe tokotaha, ʻaia naʻe fai ʻae kātoanga ʻi he taʻane ʻa hono foha,
MAT 22:3 ‌ʻO ne fekau atu ʻene kau tamaioʻeiki ke ui ʻakinautolu naʻe tala ki ai ʻae taʻane: ka naʻe ʻikai te nau fie haʻu.
MAT 22:4 Pea toe fekau atu ʻe ia ʻae kau tamaioʻeiki kehe, ʻo ne pehē, ‘Fakahā kiate kinautolu naʻe tala [ki ai], “Vakai, kuo ʻosi ʻeku teu ʻae kai: kuo tāmateʻi ʻeku fanga pulu mo e fanga manu sino, pea kuo ʻosi hono teu ʻoe meʻa kotoa pē: haʻu ki he taʻane.”’
MAT 22:5 Ka naʻa nau fakavaʻivaʻinga [ʻaki ia], ʻo [taki taha ]ʻalu, ko e taha ki heʻene ngoue, ko e taha ki heʻene meʻa fakatau:
MAT 22:6 Pea puke ʻo ngaohikoviʻi mo tāmateʻi, ʻe he niʻihi, ʻa ʻene kau tamaioʻeiki.
MAT 22:7 Ka kuo fanongo ki ai ʻae tuʻi, pea houhau: ʻo ne fekau atu ʻene ngaahi kongakau, ke fakaʻauha ʻae kau fakapō ko ia, pea tutu ʻenau kolo,
MAT 22:8 Pea toki pehē ʻe ia ki heʻene kau tamaioʻeiki, ‘Kuo ʻosi hono teu ʻae kātoanga taʻane, ka ko kinautolu kuo tala ki ai, ʻoku ʻikai ʻaonga.
MAT 22:9 Ko ia mou ʻalu ki he ngaahi hala motuʻa, pea ko kinautolu te mou ʻilo, fakahā ki ai ʻae taʻane.’
MAT 22:10 Pea naʻe ʻalu atu ai ʻae kau tamaioʻeiki ko ia ki he ngaahi hala [motuʻa], ʻo fakakātoa kotoa pē naʻa nau ʻilo, ʻae kovi mo e lelei: pea tokolahi ai ʻae kakai ʻi he taʻane.
MAT 22:11 ¶ “Pea ʻi he haʻu ʻae tuʻi ke mamata ki he kakai, naʻa ne ʻiloʻi ʻae tangata kuo ʻikai ʻi ai ha kofu taʻane.
MAT 22:12 Pea pehē ʻe ia kiate ia, ‘Kāinga, naʻe fēfeeʻi hoʻo hū mai ki heni ʻoku ʻikai hao kofu taʻane?’ Pea fakalongo pē ia.
MAT 22:13 Pea toki pehē ʻe he tuʻi ki he kau tamaioʻeiki, ‘Haʻi hono vaʻe mo e nima pea ʻave, ʻo lī ia ki he poʻuli ʻi tuaʻā: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.’
MAT 22:14 “He ʻoku ui ʻae tokolahi, ka ʻoku fili ʻae tokosiʻi.”
MAT 22:15 ¶ Pea toki ʻalu ʻae kau Fālesi, ʻonau fakakaukau pe fēfeeʻi ʻenau femioekina ia ʻi he alea.
MAT 22:16 Pea nau fekau kiate ia ʻenau kau ākonga mo e kau Helotiane, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku mau ʻilo ʻoku ke moʻoni koe, pea ʻoku ke ako moʻoni ʻaki ʻae hala ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ʻikai te ke tokanga ki ha tangata: he ʻoku ʻikai te ke filifilimānako ki he tangata.
MAT 22:17 Ko ia ke ke tala mai kiate kimautolu, Ko e hā ho loto? ʻOku ngofua ke ʻoatu ʻae tukuhau kia Sisa, pe ʻikai?”
MAT 22:18 Ka naʻe ʻilo ʻe Sisu ʻenau angakovi, pea pehē ʻe ia, “ʻAe kau mālualoi, ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai au?
MAT 22:19 Fakahā mai ʻae paʻanga tukuhau.” Pea naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tenali.
MAT 22:20 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e mata eni mo e tohi ʻa hai?”
MAT 22:21 Pea nau talaange kiate ia, “ʻA Sisa.” Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ʻoange kia Sisa ʻae ngaahi meʻa ʻa Sisa; pea ʻoange ki he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.”
MAT 22:22 Pea kuo nau fanongo ki ai, naʻa nau ofo, ʻo tuku ia, ka nau ʻalu.
MAT 22:23 ¶ Pea haʻu kiate ia ʻi he ʻaho ko ia ʻae kau Sātusi, ʻakinautolu ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ha toetuʻu, ʻonau fehuʻi kiate ia,
MAT 22:24 ‌ʻo pehē, “ʻEiki, naʻe pehē ʻe Mōsese, Kapau ʻe mate ha tangata, kae ʻikai haʻane fānau, ʻe fakamaʻu hono tokoua mo hono uaifi, ʻo fakatupu ʻae hako ki hono tokoua.
MAT 22:25 Pea ko eni, naʻe ʻiate kimautolu ʻae kāinga ʻe toko fitu; ko e ʻuluaki naʻe fakamaʻu mo e uaifi, pea mate ia, kuo ʻikai haʻane fānau, pea tuku hono uaifi ki hono tokoua.
MAT 22:26 Pea pehē pe foki hono toko ua, mo hono toko tolu, ʻo hoko ki hono toko fitu.
MAT 22:27 Pea mate fakamui ʻae fefine.
MAT 22:28 Pea ko ia ʻi he toetuʻu ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo hai ʻi he toko fitu? He naʻe maʻu ia ʻekinautolu kotoa pē.”
MAT 22:29 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku mou hē, ʻi he taʻeʻilo ki he ngaahi tohi, mo e mālohi ʻae ʻOtua.
MAT 22:30 Koeʻuhi ʻi he toetuʻu ʻe ʻikai te nau mali, pe foaki ke mali, ka ʻe tatau mo e kau ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻi he langi.
MAT 22:31 Ka koeʻuhi ko e toetuʻu ʻoe mate, ʻoku teʻeki te mou lau ʻaia naʻe lea ʻaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua, ʻo pehē,
MAT 22:32 ‘Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope?’ ʻOku ʻikai ko e ʻOtua ʻoe mate ʻae ʻOtua, ka ko e moʻui.”
MAT 22:33 Pea kuo fanongo ʻae kakai, naʻa nau ofo ʻi heʻene akonaki.
MAT 22:34 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kau Fālesi kuo ne fakalongo ʻae kau Sātusi, naʻe fakataha leva ʻakinautolu.
MAT 22:35 Pea fehuʻi ʻahiʻahi kiate ia ʻe honau tokotaha, ko e akonaki ʻi he fono, ʻo pehē,
MAT 22:36 “ʻEiki, ko e fekau fē ʻi he fono ʻoku lahi?”
MAT 22:37 Pea tala ʻe Sisu kiate ia, “‘Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālie kotoa, mo hoʻo moʻui kotoa, mo ho loto kotoa.’
MAT 22:38 Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻoe fekau.
MAT 22:39 Pea ko hono ua ʻoku tatau mo ia, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’
MAT 22:40 Ko e fekau ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻae fono kotoa mo e kau palōfita.”
MAT 22:41 ¶ Pea ʻi he kei fakataha ʻae kau Fālesi, naʻe fehuʻi ʻe Sisu kiate kinautolu,
MAT 22:42 ‌ʻO pehē, “Ko e hā homou loto ki he Kalaisi? Ko e foha ia ʻo hai?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻO Tevita.”
MAT 22:43 Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku fēfē ai hono ui ia ʻe Tevita ʻi he Laumālie, ‘ʻEiki,’ ʻi heʻene pehē,
MAT 22:44 ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki hoku ʻEiki, Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe”’?
MAT 22:45 Pea kapau ʻoku ui ia ʻe Tevita, ‘ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfeeʻi ia?”
MAT 22:46 Pea naʻe ʻikai ha lea ʻe faʻa lea ʻaki ʻe ha tangata kiate ia; talu mei he ʻaho ko ia naʻe ʻikai faʻa fehuʻi ʻe ha taha kiate ia.
MAT 23:1 Pea toki lea ai ʻa Sisu ki he kakai, mo ʻene kau ākonga.
MAT 23:2 ‌ʻo pehēange, “ʻOku nofo ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi ʻi he nofoʻa ʻo Mōsese:
MAT 23:3 “Ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau fekau ke mou tokanga ki ai, mou tokanga ki ai ʻo fai: kaeʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngāue: he ʻoku nau enginaki, kae ʻikai fai.
MAT 23:4 He ʻoku nau haʻihaʻi ʻae ngaahi kavenga mamafa, mo fakamamahi ke fua, ʻo hilifaki ia ki he uma ʻoe kakai; ka ʻoku ʻikai ala ʻekinautolu hanau tuhu ki ai.
MAT 23:5 Ka ʻoku nau fai ʻenau ngāue kotoa pē ke mamata ki ai ʻae kakai: he ʻoku nau fakalaulahi honau failaketeli, mo fakalahi ʻae tapa ʻo honau kofu,
MAT 23:6 ‌ʻO nau manako ki he nofoʻa māʻolunga ʻi he ngaahi kātoanga, mo e nofoʻanga lahi ʻi he ngaahi falelotu,
MAT 23:7 Mo e fetapa ʻi he ngaahi faianga fakatau, pea ke ui ʻakinautolu ʻe he kakai, ‘Lāpai, Lāpai.’
MAT 23:8 Kae ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ‘Lāpai:’ he ʻoku taha pe homou ʻEiki, ko Kalaisi; pea ko e kāinga pe ʻakimoutolu kotoa pē.
MAT 23:9 Pea ʻoua naʻa ui ha tokotaha ʻi māmani ko hoʻomou tamai; he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ʻaia ʻoku ʻi he langi.
MAT 23:10 Pea ʻoua naʻa ui ʻakimoutolu ko e takimuʻa; he ʻoku taha pe homou Takimuʻa, ko Kalaisi.
MAT 23:11 Ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolu, ʻe hoko ia ko homou tauhi.
MAT 23:12 Pea ko ia te ne hiki hake ia, ʻe fakavaivaiʻi ia; ka ko ia ʻe fakavaivaiʻi ia, ʻe hiki hake ia.
MAT 23:13 ¶ “Ka ʻe malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tāpuni ʻae puleʻanga ʻoe langi ki he kakai: he ʻoku ʻikai te mou hū[ki ai], pe tuku ke hū[ki ai ]ʻakinautolu ʻoku fai ke hū[ki ai].
MAT 23:14 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou faʻao ʻae fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻo fakakākā ʻaki ʻae lotu fuoloa: ko ia te mou malaʻia lahi ai.
MAT 23:15 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi; he ʻoku mou foli ʻae tahi mo e fonua, ke fakatafoki ha tokotaha, pea ka tafoki ia, ʻoku mou ngaohi ia ko e tama ʻo heli ʻo kovi lahi hake ʻiate kimoutolu.
MAT 23:16 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau takimuʻa kui, ʻaia ʻoku lea pehē, ‘Ko e meʻa noa pē ʻae fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi: ka ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae koula ʻoe falelotu lahi, ʻe maʻu ia.’
MAT 23:17 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae koula, pe ʻae falelotu lahi ʻaia ʻoku ne fakatapui ʻae koula?
MAT 23:18 Pea, ‘Ko ia ʻe fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ko e meʻa noa pē: ka ko ia ʻoku fuakava ki he meʻa foaki ʻoku tuku ai, ʻe maʻu pe ia.’
MAT 23:19 Ko e kau vale mo e kui: he ʻoku lahi ʻae fē, ʻae meʻa foaki, pe ko e ʻesifeilaulau ʻoku ne fakatapui ʻae meʻa foaki?
MAT 23:20 Pea ko ia ʻoku ne fuakava ʻaki ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku fuakava ki ai ia, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai.
MAT 23:21 Pea ko ia ʻoku fuakava ʻaki ʻae falelotu lahi, ʻoku ne fuakava ki ai, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai.
MAT 23:22 Pea ko ia te ne fuakava ʻaki ʻae langi, ʻoku fuakava ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua, pea mo ia ʻoku nofo ʻi ai.
MAT 23:23 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! Koeʻuhi ʻoku mou tukuhau ʻi he mini, mo e ʻaneto, mo e kumino, ka ʻoku mou taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ʻoe fono, ko e fai totonu, mo e loto ʻofa, mo e tui: naʻe totonu hoʻomou fai eni, kaeʻoua naʻa liʻaki ʻena.
MAT 23:24 Ko e kau takimuʻa kui, ʻoku mou heuʻi ʻae lango, kae folo ʻae kāmeli.
MAT 23:25 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou fakamaʻa ʻae tuʻa ipu inu mo e ipu kai, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he fakamālohi mo e holi kovi.
MAT 23:26 ‌ʻAe Fālesi kui, tomuʻa fakamaʻa ʻae loto ipu inu mo e ipu kai, koeʻuhi ke maʻa ai foki ʻae tuʻa[ipu].
MAT 23:27 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tatau mo e fonualoto kuo vali hinehina, ʻaia ʻoku matamatalelei moʻoni ʻituʻa, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he ngaahi hui ʻoe kakai mate, mo e meʻa fakalielia kotoa pē.
MAT 23:28 ‌ʻOku pehē pe ʻakimoutolu foki, ʻoku mou ha māʻoniʻoni ʻituʻa ki he kakai, ka ʻoku mou fonu ʻi loto ʻi he mālualoi mo e angahia.
MAT 23:29 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou ngaohi ʻae tanuʻanga ʻoe kau palōfita, ʻo fakasanisani ʻae fonualoto ʻoe kakai māʻoniʻoni,
MAT 23:30 ‌ʻo mou pehē, ‘Ka ne mau moʻui ʻi he ʻaho ʻo ʻemau ngaahi tamai, pehē, ʻe ʻikai te mau kau mo kinautolu ʻi he toto ʻoe kau palōfita.’
MAT 23:31 “Ko ia ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ko e fānau ʻakimoutolu ʻanautolu naʻe tāmateʻi ʻae kau palōfita.
MAT 23:32 Ko ia mou fakafonu ʻae ipu fuofua ʻa hoʻomou ngaahi tamai.
MAT 23:33 ‌ʻAe fanga ngata, ʻae fānau ʻae ngata fekai! Te mou hao fēfeeʻi mei he malaʻia ʻo heli?
MAT 23:34 ¶ Ko ia, vakai, ʻoku ou fekau atu kiate kimoutolu ʻae kau palōfita, mo e kau tangata poto, mo e kau tangata tohi: pea ko honau niʻihi te mou tāmateʻi ʻo tutuki ki he ʻakau: pea ko honau niʻihi te mou haha ʻi homou ngaahi falelotu, ʻo fakatangaʻi mei he kolo ki he kolo:
MAT 23:35 Koeʻuhi ʻe ʻeke ʻiate kimoutolu ʻae toto māʻoniʻoni kotoa pē kuo lilingi ʻi māmani mei he toto ʻo ʻEpeli māʻoniʻoni, ʻo hoko ki he toto ʻo Sakalaia ko e foha ʻo Palakia, ʻaia naʻa mou tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻoe potu toputapu mo e ʻesifeilaulau.
MAT 23:36 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he toʻutangata ni.
MAT 23:37 “ʻE Selūsalema, Selūsalema, ʻa Koe ʻoku ke tāmateʻi ʻae kau palōfita, mo ke tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu ʻoku fekau atu kiate koe, kuo liunga fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānau, ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moa ʻene fānau ʻi hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto[ki ai!]
MAT 23:38 Vakai, kuo siʻaki homou fale kiate kimoutolu ke lala ʻaupito.
MAT 23:39 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata mei heni, ʻe ʻikai te mou mamata kiate au, kaeʻoua ke mou pehē, ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻoe ʻEiki.’”
MAT 24:1 Pea hū atu ʻa Sisu mei he falelotu lahi, pea haʻu ʻene kau ākonga ke fakahā kiate ia hono ngaahi potu ʻoe falelotu lahi.
MAT 24:2 Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻIkai ʻoku mou mamata ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē? ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai ʻi heni ha maka kuo fokotuʻu ki ha maka, ʻe taʻelaku ki lalo.”
MAT 24:3 ¶ Pea ʻi heʻene nofo ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, naʻe haʻu fakafufū ʻae kau ākonga kiate ia, ʻonau pehē, “Fakahā kiate kimautolu, ʻe hoko ʻafe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻo hoʻo haʻu, pea mo e ngataʻanga ʻo māmani?”
MAT 24:4 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha tangata.
MAT 24:5 Koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku hingoa, ʻo pehē, ‘Ko au ko e Kalaisi;’ pea ʻe kākaaʻi ʻae tokolahi:
MAT 24:6 Pea te mou fanongo ki he ngaahi tau mo e ongoongo ʻoe tau: kaeʻoua naʻa mou manavahē: koeʻuhi ʻe hoko[eni ]kotoa pē, kae teʻeki hoko ʻae ngataʻanga.
MAT 24:7 Koeʻuhi ʻe tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga: pea ʻe ai ʻae ngaahi honge, mo e mahaki lahi, mo e mofuike, ʻi he potu kehekehe.
MAT 24:8 Ka ko e ngaahi meʻa ni kotoa pē ko e kamataʻanga pe ʻoe ngaahi mamahi.
MAT 24:9 “Pea te nau toki tukuange ʻakimoutolu ke tautea, mo tāmateʻi ʻakimoutolu: pea ko e fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻe he puleʻanga kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa.
MAT 24:10 Pea ʻe toki hinga ai ʻae tokolahi, ʻo felavakiʻiʻaki ʻakinautolu, mo fetāufehiʻaʻaki.
MAT 24:11 Pea tokolahi ʻae kau palōfita loi ʻe tupu ai, ʻonau kākaaʻi ʻae tokolahi.
MAT 24:12 Pea ko e meʻa ʻi he lahi ʻaupito ʻoe angahala, ʻe momoko ai ʻae ʻofa ʻae tokolahi.
MAT 24:13 Ka ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko ia ia ʻe moʻui.
MAT 24:14 Pea ko e ongoongolelei ni ʻoe puleʻanga ʻe malangaʻaki ʻi māmani kotoa pē, ko e meʻa fakamoʻoni ki he puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻae ikuʻanga.
MAT 24:15 “Ko ia ʻoka mou ka mamata ʻoku tuʻu ʻi he potu tapu, ʻae meʻa ‘fakalielia ʻoe fakaʻauha,’ naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko Taniela,” (pea ko ia ʻoku ne lau ia, ke tokanga ia [ki ai]:)
MAT 24:16 “Pea ke toki feholaki ki he ngaahi moʻunga ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi Siutea:
MAT 24:17 Pea ko ia ʻoku ʻi he tuʻa fale, ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ia, ke toʻo ha meʻa ʻe taha mei hono fale:
MAT 24:18 Pea ko ia ʻoku ʻi he ngoue, ke ʻoua naʻa liu mai ia, ke toʻo hono ngaahi kofu.
MAT 24:19 Ka ʻe malaʻia ʻakinautolu ʻoku feitama, mo kinautolu ʻoku toutama, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia!
MAT 24:20 Ka mou kole ke ʻoua naʻa hoko hoʻomou feholaki ʻi he faʻahitaʻu momoko, pe ʻi he ʻaho Sāpate:
MAT 24:21 Ka koeʻuhi ʻe toki hoko ʻae mamahi lahi, naʻe ʻikai hano tatau talu mei he kamataʻanga ʻo māmani, ʻo aʻu ki he ʻaho ni, pea ʻe ʻikai ʻo lauikuonga.
MAT 24:22 Pea kapau ʻe ʻikai fakasiʻisiʻi ki he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe ʻikai moʻui ha tokotaha: ka koeʻuhi ko e kakai kuo fili ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻae ngaahi ʻaho ko ia.
MAT 24:23 “Pea kapau ʻe toki pehē ai ʻe ha taha kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi heni ʻa Kalaisi,’ pe ‘ʻi hena;’ ʻoua naʻa tui [ki ai].
MAT 24:24 Koeʻuhi ʻe ai ʻae ngaahi Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, ʻonau fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga lahi, mo e meʻa fakaofo: ke nau kākā ʻaki ʻae kakai kuo fili, ʻoka ne faingofua.
MAT 24:25 Vakai, kuo u tomuʻa tala ia kiate kimoutolu.
MAT 24:26 “Ko ia kapau te nau pehē kiate kimoutolu, ‘Vakai, ʻoku ʻi he toafa ia;’ ʻoua naʻa ʻalu atu: ‘Vakai, ʻoku ʻi he ngaahi potu lilo:’ ʻoua naʻa tui [ki ai].
MAT 24:27 He ʻoku hangē ko e ʻasi mai ʻoe ʻuhila mei he potu hahake, pea ulo ʻo aʻu ki he potu lulunga; ʻe pehē foki ʻae haʻu ʻae Foha ʻoe tangata.
MAT 24:28 “He ko e potu ko ia ʻoku ʻi ai ʻae ʻangaʻanga, ʻe kātoa ki ai ʻae fanga ʻikale foki.
MAT 24:29 ¶ “Pea hili ʻae mamahi ʻoe ngaahi ʻaho ko ia ʻe fakapoʻuli leva ʻae laʻā, pea ʻe ʻikai ulo mai ʻae māhina, pea ʻe ngangana ʻae ngaahi fetuʻu mei he langi, pea ʻe ngalulu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi:
MAT 24:30 Pea ʻe toki hā mai ʻae fakaʻilonga ʻoe Foha ʻoe tangata ʻi he langi: pea ʻe toki tangi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani, pea te nau mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi, ʻi he mālohi mo e nāunau lahi.
MAT 24:31 Pea ʻe fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo mo e meʻa lea leʻo lahi, pea te nau tānaki fakataha ʻene kakai kuo fili mei hono feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻe taha ʻoe langi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe taha.
MAT 24:32 “Pea mou tokanga ki he fakatātā ʻoe ʻakau ko e fiki: ʻOka kei litolito hono vaʻa, pea tupu hono lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻae faʻahitaʻu mafana:
MAT 24:33 Pea pehē foki, ʻoka mou ka mamata ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē, mou ʻilo ʻoku ofi ia, ʻio, ʻoku ʻi he matapā.
MAT 24:34 ‌ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai ʻosi ʻae toʻutangata ni, kaeʻoua ke fakamoʻoni ʻa eni kotoa pē.
MAT 24:35 ‌ʻE mole ʻae langi mo māmani, kae ʻikai mole ʻeku lea.
MAT 24:36 ¶ “Ka ko e ʻaho mo e feituʻulaʻā ko ia, ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ha taha, pe [ʻilo ʻe ]he kau ʻāngelo ʻoe langi, ka ko ʻeku Tamai pe.
MAT 24:37 Kae hangē ko e ngaahi ʻaho ʻo Noa, ʻe pehē pe foki ʻae haʻu ʻae Foha ʻoe tangata.
MAT 24:38 He koeʻuhi ʻi he ngaahi ʻaho naʻe muʻomuʻa ʻi he lōmaki naʻa nau kai mo inu, mo mali, mo foaki ke fakamaʻu, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe hū ai ʻa Noa ki he vaka,
MAT 24:39 Pea naʻe ʻikai te nau ʻamanaki, mo ʻene hoko mai ʻae vai lahi, ʻo ʻave ʻakinautolu kotoa pē; ʻe pehē pe ʻae haʻu foki ʻae Foha ʻoe tangata.
MAT 24:40 ‌ʻE ʻi he ngoue ʻae toko ua; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha.
MAT 24:41 ‌ʻE ai ʻae fefine ʻe toko ua ʻoku ngāue ʻi he meʻa momosi; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha.
MAT 24:42 ¶ “Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEiki.
MAT 24:43 Kae ʻilo eni, ka ne ʻilo ʻe he ʻeiki ʻoe fale ʻae lakanga leʻo ko ia ʻe haʻu ai ʻae kaihaʻa, [pehē], kuo ne leʻo, kae ʻikai tuku ke haea hono fale.
MAT 24:44 Ko ia ke tali teu pe ʻakimoutolu foki: koeʻuhi ʻe haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi he feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai.
MAT 24:45 “Pea ko hai ʻae tamaioʻeiki angatonu mo poto, kuo fakanofo ʻe heʻene ʻeiki ke pule ki hono kaungāʻapi, mo tufaki kiate kinautolu ʻae meʻakai ʻi hono taimi totonu?
MAT 24:46 ‌ʻOku monūʻia ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻoka haʻu ʻa ʻene ʻeiki, ʻo ʻilo ia ʻoku ne fai pehē.
MAT 24:47 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, te ne fakanofo ia ke ne puleʻi ʻene meʻa kotoa pē.
MAT 24:48 Pea kapau ʻe pehē ʻe he tamaioʻeiki angakovi ʻi hono loto, ‘ʻOku fakatuai ne haʻu ʻa ʻeku ʻeiki;’
MAT 24:49 pea ne kamata teʻia ʻene kaungā tamaioʻeiki, pea kai ia mo inu fakataha mo e kau konā;
MAT 24:50 ‌ʻE haʻu ʻae ʻeiki ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻi ha ʻaho ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina, pea ʻi ha feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te ne ʻilo,
MAT 24:51 Pea ʻe tuʻuua ia, ʻo tuʻutuʻuni ke ʻinasi fakataha ia mo e kau mālualoi: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.
MAT 25:1 “Pea ʻe toki tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu, naʻa nau toʻo ʻenau ngaahi tūhulu, ʻo ʻalu atu ke fakafetaulaki ki he tangata taʻane.
MAT 25:2 Naʻe poto honau toko nima, kae vale ʻae toko nima.
MAT 25:3 Ko kinautolu naʻe vale naʻe ʻave ʻenau tūhulu, ka naʻe ʻikai ʻave mo haʻanau lolo:
MAT 25:4 Ka naʻe ʻave ʻe he poto ʻae lolo ʻi heʻenau ngaahi ipu, pea mo ʻenau tūhulu
MAT 25:5 Pea ʻi he tuai mai ʻae tangata taʻane, naʻa nau tulemohe kotoa pē ʻo mohe.
MAT 25:6 “Pea tuʻuapō mālie mo ʻene pa mai ʻae kalanga, ‘Vakai, ʻoku haʻu ʻae tangata taʻane; mou ʻalu atu ʻo fakafetaulaki kiate ia.’
MAT 25:7 Pea toki tuʻu hake ʻae kau tāupoʻou kotoa pē ko ia, ʻo teuteu ʻenau tūhulu.
MAT 25:8 Pea lea ʻae vale ki he poto, ‘Foaki mai maʻamautolu ʻi hoʻomou lolo; he ʻoku tei mate ʻemau tūhulu’
MAT 25:9 Ka naʻe lea ʻae poto, ʻo pehēange, ‘Ka koeʻuhi naʻa siʻi ia kiate kimautolu mo kimoutolu: ka mou ʻalu kiate kinautolu ʻoku fakatau, ʻo fakatau maʻamoutolu.’
MAT 25:10 Pea lolotonga ʻenau ʻalu ke fakatau, mo ʻene haʻu ʻae tangata taʻane, pea ko kinautolu naʻe teuteu naʻe hū mo ia ki he taʻane: pea tāpuni ʻae matapā.
MAT 25:11 “Hili ia, mo ʻene haʻu foki ʻae kau tāupoʻou naʻe ʻalu, ʻonau pehē, ‘ʻEiki, ʻEiki, toʻo kiate kimautolu.’
MAT 25:12 Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, ‘ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u ʻiloa ʻakimoutolu.’
MAT 25:13 “Ko ia mou leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae ʻaho pe ʻae feituʻulaʻā ʻe haʻu ai ʻae Foha ʻoe tangata.
MAT 25:14 ¶ “Pea ʻoku hangē foki ko e tangata ʻoku te u fononga ki ha fonua mamaʻo, pea ui ʻene kau tamaioʻeiki ʻaʻana, ʻo ne tuku kiate kinautolu ʻene ngaahi meʻa.
MAT 25:15 Naʻe tuku ki he tokotaha ʻae taleniti ʻe nima, pea ua ki he tokotaha, pea taha ki he tokotaha; ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene faʻa fai, pea ʻalu leva hono fononga.
MAT 25:16 Pea ko ia naʻe maʻu ʻae taleniti ʻe nima, naʻe ʻalu ia, ʻo fakatauʻaki ia, ʻo ne fakalahi ʻaki ia ʻae taleniti kehe ʻe nima.
MAT 25:17 Pea ko ia foki naʻe ua, naʻa ne maʻu ʻaki ia ʻae ua kehe.
MAT 25:18 Ka ko ia naʻe maʻu ʻae taha, naʻe ʻalu ia, ʻo keli ʻi he kelekele, ʻo tanu ʻae koloa ʻa ʻene ʻeiki.
MAT 25:19 “Pea fuoloa, pea [toki ]haʻu ʻae ʻeiki ʻoe kau tamaioʻeiki ko ia, ʻo ne fakamaauʻi ʻakinautolu.
MAT 25:20 Pea haʻu ia ʻaia naʻa ne maʻu ʻae taleniti ʻe nima, ʻo ne ʻomi mo e taleniti kehe ʻe nima, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, naʻa ke tuku mai kiate au ʻae taleniti ʻe nima: vakai, kuo u maʻu mo ia ʻae taleniti kehe ʻe nima.’
MAT 25:21 Pea pehēange ʻe heʻene ʻeiki kiate ia, ‘Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuo ke fai totonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeiki.’
MAT 25:22 Pea haʻu foki ia naʻa ne maʻu ʻae taleniti ʻe ua, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, naʻa ke tuku mai kiate au ʻae taleniti ʻe ua: vakai, kuo u maʻu mo ia ʻae taleniti kehe ʻe ua.’
MAT 25:23 Pea pehēange ʻe heʻene ʻeiki kiate ia, ‘Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuo ke fai totonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeiki.’
MAT 25:24 Pea toki haʻu ia naʻa ne maʻu ʻae taleniti ʻe taha, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, ne u ʻilo koe ko e tangata faingataʻa, ʻoku ke tuʻusi ʻi he potu naʻe ʻikai te ke tūtuuʻi ai, ʻo tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te ke tufaki ai:
MAT 25:25 Pea ne u manavahē, pea u ʻalu ʻo fufū hoʻo taleniti ʻi he kelekele: vakai, ʻoku ke maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻau.’
MAT 25:26 “Pea lea ʻene ʻeiki, ʻo pehēange kiate ia, ‘ʻAe tamaioʻeiki angakovi mo fakapikopiko, naʻa ke ʻilo ʻoku ou tuʻusi ʻi he potu naʻe ʻikai te u tūtuuʻi ai, mo tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te u tufaki ai:
MAT 25:27 Naʻe totonu ai haʻo ʻatu ʻeku koloa ki he kau fakatau, koeʻuhi ʻi heʻeku haʻu te u maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻaku mo hono fakalahi.
MAT 25:28 Ko ia toʻo ʻae taleniti meiate ia, ʻo ʻoatu kiate ia ʻoku hongofulu ʻene taleniti.
MAT 25:29 He ko ia fulipē ʻoku maʻu, ʻe [toe ]ʻoatu kiate ia, pea te ne maʻu ʻo lahi ʻaupito: ka ko ia ʻoku ʻikai maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu.
MAT 25:30 Pea mou lī ʻae tamaioʻeiki taʻeʻaonga ki he poʻuli ʻi tuaʻā: pea ʻe ʻi ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo.’
MAT 25:31 ¶ “ʻOka haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻi hono nāunau, mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni kotoa pē mo ia, ʻe toki nofo ia ʻi he nofoʻa ʻo hono nāunau:
MAT 25:32 pea ʻe fakakātoa ʻi hono ʻao ʻae ngaahi kakai kotoa pē: pea ʻe vahe ua ʻe ia ʻakinautolu, ʻo hangē ko e vaheʻi ʻe he tauhi sipi ʻa ʻene sipi mei he kosi:
MAT 25:33 Pea ʻe tuku ʻe ia ʻae fanga sipi ki hono nima toʻomataʻu, ka ko e fanga kosi ki he toʻohema.
MAT 25:34 Pea ʻe toki pehē ʻe he Tuʻi kiate kinautolu ʻi hono nima toʻomataʻu, ‘Haʻu, ʻakimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamai, ʻo maʻu ʻae puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmani:
MAT 25:35 He naʻaku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻae meʻakai kiate au: naʻaku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻae inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaʻafeʻi au:
MAT 25:36 Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻaku mahaki, pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻaku ʻi he fale fakapōpula, pea naʻa mou haʻu kiate au.’
MAT 25:37 “Pea ʻe toki lea ʻae māʻoniʻoni, ʻo pehēange kiate ia, ‘ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻoku ke fiekaia, pea mau fafangaʻi [koe]? Pea fieinua, pea mau foaki ʻae inu [kiate koe]?
MAT 25:38 Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi [koe]? Pe telefua, pea mau fakakofuʻi [koe]?
MAT 25:39 Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻoku ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpula, pea mau ʻalu atu kiate koe?’
MAT 25:40 Pea ʻe lea ʻae Tuʻi, ʻo pehēange kiate kinautolu, ‘Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ni, ko hoʻomou fai [ia ]kiate au.’
MAT 25:41 “Pea ʻe toki tala ʻe ia foki kiate kinautolu ʻi [hono ]nima toʻohema, ‘ʻAlu ʻiate au, ʻakimoutolu kuo malaʻia, ki he afi taʻemate, naʻe teu ki he tēvolo mo ʻene kau ʻāngelo:
MAT 25:42 He naʻaku fiekaia, pea naʻe ʻikai te mou foaki ha meʻakai kiate au: naʻaku fieinua, pea naʻe ʻikai te mou foaki ha inu kiate au:
MAT 25:43 Ko e muli au, pea naʻe ʻikai te mou fakaafeʻi au: telefua, pea naʻe ʻikai te mou fakakofuʻi au: mahaki, pea ʻi he fale fakapōpula, pea naʻe ʻikai te mou ʻaʻahi kiate au.’
MAT 25:44 “Pea ʻe toki lea ai ʻakinautolu kiate ia foki, ʻo pehēange, ‘ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻoku ke fiekaia, pe ko e fieinua, pe ko e muli, pe telefua, pe mahaki, pe ʻi he fale fakapōpula, kae ʻikai te mau tauhi koe?’
MAT 25:45 Pea ʻe toki lea ia kiate kinautolu, ʻo pehē, ‘Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻefai [ia ]ki ha tokotaha ʻoku kihiʻi siʻi hifo [ʻiate kinautolu ]ni, ko hoʻomou taʻefai [ia ]kiate au.’
MAT 25:46 Pea ʻe ʻalu atu ʻakinautolu ni ki he malaʻia taʻengata: ka ko e māʻoniʻoni ki he moʻui taʻengata.”
MAT 26:1 Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi akonaki ni kotoa pē, pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga,
MAT 26:2 “ʻOku mou ʻilo ka hili ʻae ʻaho ʻe ua ʻe hoko ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu, pea ʻe lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ke tutuki ki he ʻakau.”
MAT 26:3 Pea toki fakataha ai ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e kau mātuʻa ʻoe kakai, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi naʻe ui ko Kaiafasi,
MAT 26:4 ‌ʻonau fakakaukau pe fēfē ʻenau puke ia, kae tāmateʻi [ia]?
MAT 26:5 Ka naʻa nau pehē, “Kae ʻikai ʻi he kātoanga, telia naʻa ai ha maveuveu ʻi he kakai.”
MAT 26:6 ¶ Pea naʻe ʻi Pētani ʻa Sisu, ʻi he fale ʻo Saimone ko e kilia,
MAT 26:7 Mo ʻene haʻu kiate ia ha fefine, naʻe ʻomi ʻae puha ʻalapasita ʻoe lolo mahuʻinga lahi ʻaupito, ʻo ne lilingi ia ki hono fofonga, ʻi heʻene nofo ʻo taumafa.
MAT 26:8 Ka ʻi he mamata ki ai ʻene kau ākonga, naʻa nau lea ʻita, ʻo pehē, “Ko e hā kuo maumauʻi ai eni?
MAT 26:9 He naʻe mei fakatau ʻae lolo ni ʻaki ʻae koloa lahi, pea foaki ia ki he masiva.”
MAT 26:10 Pea kuo ʻiloʻi ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fakamamahi ai ki he fefine? He kuo fai ʻe ia ʻae ngāue lelei kiate au.
MAT 26:11 He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva; ka ʻoku ʻikai te mou maʻu maʻuaipē au.
MAT 26:12 Koeʻuhi ʻi heʻene lilingi ʻae lolo ni ki hoku sino, kuo ne fai ia ko e teu ki hoku putu.
MAT 26:13 Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e potu kotoa pē ʻo māmani ʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei ni, ʻe fakahā ai foki ʻaia kuo fai ʻe he fefine ni, ko hono fakamanatuʻi.”
MAT 26:14 ¶ Pea toki ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi ha taha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, naʻe ui ko Siutasi ʻIsikaliote,
MAT 26:15 ‌ʻo ne pehē, “Ko e hā te mou ʻomi kiate au, kau lavakiʻi ia kiate kimoutolu?” Pea nau alea mo ia ki he konga siliva ʻe tolungofulu.
MAT 26:16 Pea talu mei ai mo ʻene lamasi ia ke tuʻumālie ʻa hono lavakiʻi.
MAT 26:17 ¶ Pea naʻe haʻu kia Sisu ʻae kau ākonga ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke loto ke mau teuteu ʻi fē ke ke kai ai ʻi he Lakaatu.”
MAT 26:18 Pea pehē ʻe ia, “Mou ō ki he tangata ko ia ʻi he kolo, ʻo tala kiate ia, ‘ʻOku pehē mai ʻae ʻEiki, “Kuo ofi hoku ʻaho, pea te mau kai ʻae Lakaatu ʻi ho fale mo ʻeku kau ākonga.”’”
MAT 26:19 Pea naʻe fai ʻe he kau ākonga ʻo hangē ko e fekau ʻa Sisu kiate kinautolu; pea nau teu ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu.
MAT 26:20 Pea kuo hoko ʻae efiafi, pea nofo ia mo e toko hongofulu ma toko ua.
MAT 26:21 Pea ʻi heʻenau kai, naʻe pehē ʻe ia, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe lavakiʻi au ʻe homou tokotaha.”
MAT 26:22 Pea naʻa nau mamahi lahi, ʻonau taki taha kamata fehuʻi kiate ia, [ʻo pehē], “ʻEiki, ko au ia?”
MAT 26:23 Pea lea ia ʻo pehē, “Ko ia ʻokuma ʻai mo au homa nima ki he ipu kai, ko ia ia te ne lavakiʻi au.
MAT 26:24 ‌ʻOku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo hangē ko ia kuo tohi kiate ia: kae malaʻia ʻae tangata ko ia ʻaia ʻoku lavakiʻi ai ʻae Foha ʻoe tangata! Naʻe lelei ki he tangata ko ia ʻoka ne ʻikai fanauʻi ia.”
MAT 26:25 Pea toki lea ʻa Siutasi, ʻaia ne lavakiʻi ia, ʻo pehēange, “ʻEiki, ko au ia?” Pea talaange ʻe ia kiate ia, “Ko ia pe.”
MAT 26:26 ¶ Pea ʻi heʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākonga, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai; ko eni hoku sino.”
MAT 26:27 Pea ne toʻo ʻae ipu inu, ʻo fakafetaʻi, pea ʻoatu kiate kinautolu, mo ne pehē, “Mou inu ai kotoa pē:
MAT 26:28 He ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou, ʻaia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻae angahala ʻae tokolahi.
MAT 26:29 Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata heni, ʻe ʻikai te u toe inu ʻi he fua ni ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ko ia te u inu foʻou ia mo kimoutolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamai.”
MAT 26:30 Pea kuo hili ʻenau hiva, pea nau ʻalu atu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive.
MAT 26:31 Pea toki pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE tūkia ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he poōni ʻiate au: he kuo tohi, ‘Te u taaʻi ʻae tauhi, pea ʻe movetevete ai ʻae fanga sipi.’
MAT 26:32 Kae hili ʻeku toetuʻu, te u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ki Kaleli.”
MAT 26:33 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Kapau ʻe tūkia kotoa pē ʻiate koe, ʻe ʻikai te u tūkia ʻo lauikuonga.
MAT 26:34 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe, ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa ʻi he poōni, ka ʻe liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.”
MAT 26:35 Pea talaange ʻe Pita kiate ia, “Kapau te u mate ai mo koe, kae ʻikai te u fakafisiʻi koe.” Pea lea pehē pe foki ʻae kau ākonga kotoa pē.
MAT 26:36 ¶ Pea toki haʻu ai ʻa Sisu mo kinautolu ki he potu ʻoku ui ko Ketisemani, ʻo ne pehē ki he kau ākonga, “Mou nofo ʻi heni, kau ʻalu ki hena ʻo lotu.”
MAT 26:37 Pea ne ʻave ʻa Pita mo e foha ʻe toko ua ʻo Sepeti, pea kamata mamahiʻia ia mo māfasia lahi.
MAT 26:38 Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mamahi lahi ʻaupito, ʻo hangē ka mate, hoku laumālie: mou nofo pe ʻi heni, ke tau leʻo mo au.”
MAT 26:39 Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo, ʻo pehē ʻene lotu, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻa faʻiteliha pe au, ka ko koe pe.”
MAT 26:40 Pea haʻu ia ki he kau ākonga, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu ʻoku mohe, pea ne pehē kia Pita, “He ʻoku pehē, kuo ʻikai te mou faʻa leʻo mo au ʻi he feituʻu pō ʻe taha?
MAT 26:41 Leʻo mo lotu, telia naʻa lavaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi: ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālie, ka ʻoku vaivai ʻae kakano.”
MAT 26:42 Pea toe ʻalu atu ia ko hono liunga ua, ʻo lotu, ʻo pehē, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe ʻikai lelei ke ʻave ʻae ipu ni ʻiate au, ka ʻi heʻeku inumia ia, ke fai pe hoʻo faʻiteliha.”
MAT 26:43 Pea haʻu ia ʻo ne ʻilo ʻoku nau toe mohe: he naʻe māfasia honau mata.
MAT 26:44 Pea tuku ai pe ʻe ia ʻakinautolu, kae toe ʻalu atu, ʻo lotu ko hono liunga tolu, ʻo ne toe fai pē ʻae lea ko ia.
MAT 26:45 Pea toki haʻu ia ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Maʻu pe hoʻomou mohe ni, pea mālōlō: vakai, kuo ofi ʻae feituʻu pō ʻe lavakiʻi ai ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau angahala.
MAT 26:46 Tuʻu hake, ke tau ʻalu: vakai, ʻoku ʻi heni ia ʻoku ne lavakiʻi au.”
MAT 26:47 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, ʻiloange, ko Siutasi, ko e taha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, naʻe haʻu ia mo e kakai tokolahi, mo e ngaahi heletā, mo e ʻakau, mei he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa ʻoe kakai.
MAT 26:48 Pea ko ia naʻa ne lavakiʻi ia, naʻa ne tuku kiate kinautolu ʻae fakaʻilonga, ʻo ne pehē, “Ka ʻilonga ʻaia te u ʻuma ki ai, ko ia ia: puke ia ke maʻu.”
MAT 26:49 Pea haʻu leva ia kia Sisu, ʻo ne pehē, “Lāpai, siʻotoʻofa:” pea ʻuma kiate ia.
MAT 26:50 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Kāinga, ko e hā kuo ke haʻu ai?” Pea toki haʻu ʻakinautolu, ʻo ala honau nima kia Sisu, ʻo puke ia.
MAT 26:51 Pea vakai, ko e taha ʻonautolu naʻe ʻia Sisu, naʻe ʻai hono nima ki heʻene heletā ʻo toho, ʻo ne taaʻi ʻaki ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, pea motuhi hono telinga.
MAT 26:52 Pea toki pehē ʻe Sisu kiate ia, “Toe ʻai hoʻo heletā ki hono ʻaiʻanga: he ko kinautolu kotoa pē ʻoku toʻo heletā te nau ʻauha ʻi he heletā.
MAT 26:53 ‌ʻOku ke mahalo ʻe ʻikai te u faʻa lotu ni ki heʻeku Tamai, pea te ne tuku leva ni kiate au ʻae kau ʻāngelo ke lahi ʻi he lisione ʻe hongofulu ma ua?
MAT 26:54 Kae fakamoʻoni fēfē ʻae ngaahi tohi, ʻaia ʻoku fakahā ai ʻe pehē ni pe?”
MAT 26:55 ‌ʻI he feituʻu pō ko ia naʻe lea ai ʻa Sisu ki he kakai lahi, “ʻOku mou haʻu mo e ngaahi heletā mo e ʻakau ke puke au, ʻo hangē ko ha kaihaʻa? Naʻaku nofo mo kimoutolu ʻo ako ʻi he falelotu lahi, ʻi he ʻaho kotoa pē, pea naʻe ʻikai te mou puke au.
MAT 26:56 Ka kuo fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ke fakamoʻoni ʻae ngaahi tohi ʻae kau palōfita.” Pea naʻe toki liʻaki ia ʻe he kau ākonga kotoa pē, ka nau feholaki.
MAT 26:57 ¶ Pea ko kinautolu naʻe puke ʻa Sisu naʻa nau tataki [ia ]kia Kaiafasi ko e taulaʻeiki lahi, pea kātoa ai ʻae kau tangata tohi mo e kau mātuʻa.
MAT 26:58 Ka naʻe muimui mamaʻo atu kiate ia ʻa Pita, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi, pea hū ki ai, ʻonau nonofo mo e kau tamaioʻeiki, ke mamata ki hono ikuʻanga.
MAT 26:59 Pea kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e mātuʻa, mo e kau fakamaau kotoa pē, ʻae fakamoʻoni loi kia Sisu, kae tāmateʻi ia;
MAT 26:60 Ka naʻe ʻikai ʻilo [ha taha]: naʻe haʻu ʻae fakamoʻoni loi tokolahi, ka naʻe ʻikai te nau maʻu ha [taha]. Pea toki ʻomi fakamui ʻae ongo fakamoʻoni loi ʻe toko ua,
MAT 26:61 ‌ʻo na pehē, “naʻe pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou faʻa fai ke veteki ʻae falelotu lahi ʻoe ʻOtua, mo toe langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu.’”
MAT 26:62 Pea tuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hao lea ki ai? Ko e hā ia ʻoku nau fakaʻilo ni kiate koe?”
MAT 26:63 Ka naʻe longo pē ʻa Sisu. Pea lea ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo pehēange kiate ia, “ʻOku ou fekau mālohi kiate koe ʻi he ʻOtua moʻui, ke ke fakahā mai kiate kimautolu, pe ko e Kalaisi ʻa koe, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.”
MAT 26:64 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia pe: ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou mamata ʻa mui ki he Foha ʻoe tangata ʻoku nofo ki he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi, pea mo ʻene haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi.”
MAT 26:65 Pea toki haehae ʻe he taulaʻeiki lahi hono kofu, ʻo ne pehē, “Kuo lea fie ʻOtua ia; koeʻumaʻā kiate kitautolu ha toe fakamoʻoni? Vakai, kuo mou fanongo ni ki heʻene lea fie ʻOtua.
MAT 26:66 Ko e hā homou loto?” Pea nau lea, ʻo pehēange, “ʻOku totonu ke ne mate.”
MAT 26:67 Pea naʻa nau toki ʻaʻanu ki hono mata, ʻo tukiʻi ia; pea sipiʻi ia ʻe he niʻihi ʻaki honau ʻaofinima,
MAT 26:68 ‌ʻo pehēange, “ʻA koe, Kalaisi, mate mai kiate kimautolu, ko hai ia naʻa ne sipiʻi koe?”
MAT 26:69 ¶ Pea naʻe nofo ʻituʻa ʻa Pita ʻi he lotoʻā; pea haʻu ʻae fefine kaunanga kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko koe foki naʻa ke ʻia Sisu ʻo Kaleli.”
MAT 26:70 Ka naʻe fakafisi [leva ]ia ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē, mo ne pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo hoʻo lea.”
MAT 26:71 Pea ʻalu atu ia ki he potu ʻe taha ʻoe fale, pea mamata kiate ia ʻa e [kaunanga ]ʻe taha, ʻo ne pehē kiate kinautolu, naʻe ʻi ai, “Naʻe ʻia Sisu ʻo Nāsaleti ʻae tangata ni foki.”
MAT 26:72 Pea toe fakafisi ia mo fuakava, “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻae tangata.”
MAT 26:73 Pea fuoloa siʻi pea haʻu kiate [ia ]ʻakinautolu naʻe tutuʻu ai, ʻonau pehē kia Pita, “Ko e moʻoni ko e tokotaha koe ʻokinautolu; he ʻoku fakaʻilo koe ʻe hoʻo lea.”
MAT 26:74 Pea toki kamata kape ia mo fuakava, [ʻo pehē], “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻae tangata.” Pea naʻe ʻuʻua leva ʻae moa.
MAT 26:75 Pea manatu ai ʻe Pita ki he lea ʻa Sisu, ʻaia naʻe pehē kiate ia, “ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa, kae tuʻo tolu haʻo fakafisiʻi au.” Pea ʻalu kituaʻā ia, ʻo tangi mamahi.
MAT 27:1 Pea kuo pongipongi hake, pea fealēleaʻaki ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e kau mātuʻa ʻoe kakai kia Sisu, ke tāmateʻi ia:
MAT 27:2 Pea hili ʻenau haʻi ia, naʻa nau toki ʻave ia kia Ponito Pailato ko e pule.
MAT 27:3 ¶ Pea ko Siutasi, ʻaia naʻa ne lavakiʻi ia, ʻi heʻene mamata kuo fakamaau ia ke mate, naʻe fakatomala ia, ʻo ne toe ʻomi ʻae konga siliva ʻe tolungofulu ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa,
MAT 27:4 ‌ʻo ne pehē, “Kuo u fai angahala ʻi heʻeku lavakiʻi ʻae toto māʻoniʻoni.” Pea nau pehē, “Ko e hā ia kiate kimautolu? Vakai pe ʻe koe.”
MAT 27:5 Pea lī ʻe ia ʻae ngaahi konga siliva ki lalo ʻi he falelotu lahi, ʻo ne ʻalu atu ʻo noʻouʻa ia.
MAT 27:6 Pea toʻo mai ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻae ngaahi konga siliva, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai ngofua ke ʻai ia ki he puha koloa, he ko e totongi ia ʻoe toto.”
MAT 27:7 Pea naʻa nau fakakaukau, pea toki fakatauʻaki ia ʻae ngoue ʻae tufunga ngaohi ipu, ke tanu ai ʻae kakai muli.
MAT 27:8 Ko ia naʻe ui ʻae ngoue ko ia, “ko e ngoue ʻoe toto”, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
MAT 27:9 Pea fakamoʻoni ai ia ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ko Selemaia, ʻo pehē, “Pea naʻa nau toʻo ʻae konga siliva ʻe tolungofulu, ko hono totongi ʻo ia naʻe fakatau, ʻaia naʻe fakatatau ia ki ai ʻe he fānau ʻa ʻIsileli;
MAT 27:10 ‌ʻo totongi ʻaki ia ʻae ngoue ʻae tufunga ngaohi ipu, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kiate au.”
MAT 27:11 Pea tuʻu ʻa Sisu ʻi he ʻao ʻoe pule: pea fehuʻi ʻae pule kiate ia, ʻo pehē, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia pe.”
MAT 27:12 Pea ʻi he talakoviʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa, naʻe longo pe ia.
MAT 27:13 Pea toki lea ʻa Pailato kiate ia, “ʻIkai te ke fanongo ki he ngaahi meʻa lahi ni ʻoku nau fakaʻilo ʻiate koe?”
MAT 27:14 Ka naʻe ʻikai ʻaupito lea ia ki ai; ko ia naʻe ofo lahi ʻaupito ai ʻae pule.
MAT 27:15 Pea ko e meʻa naʻe fai ʻe he pule ʻi he kātoanga ko ia, ko e vete ʻo tuku atu ki he kakai ha pōpula ʻe tokotaha, naʻa nau loto ki ai.
MAT 27:16 Pea naʻa nau maʻu ʻi he ngaahi ʻaho [ko ia ]ʻae pōpula ongoongo, naʻe ui ko Palāpasa.
MAT 27:17 Ko ia ʻi he kātoa fakataha ʻakinautolu, naʻe pehē ai ʻe Pailato kiate kinautolu, “Ko hai ʻoku mou loto ke u tuku atu kiate kimoutolu? ʻA Palāpasa, pe ko Sisu ʻaia ʻoku ui ko Kalaisi?”
MAT 27:18 He naʻa ne ʻilo ko e meʻa ʻi he meheka kuo nau tuku atu ai ia.
MAT 27:19 ¶ Pea kuo nofo ia ʻi he nofoʻanga fakamaau, pea fekau ʻe hono uaifi kiate ia, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke kau ʻi ha meʻa ki he tangata māʻoniʻoni na: he naʻaku mamahi lahi he ʻaho ni koeʻuhi ko ia ʻi [heʻeku ]misi.”
MAT 27:20 Ka naʻe ueʻi ʻae kakai ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ke nau kole ʻa Palāpasa, kae tāmateʻi ʻa Sisu.
MAT 27:21 Pea lea ʻae pule, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kinaua ʻoku mou loto te u ʻoatu kiate kimoutolu?” Pea nau pehē, “Ko Palāpasa.”
MAT 27:22 Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Pea ko e hā te u fai kia Sisu ʻaia ʻoku ui ko Kalaisi?” Pea nau pehē kotoa pē, “Tuku ia ke tutuki ki he ʻakau.”
MAT 27:23 Pea pehē ʻe he pule, “He ko e hā, ko e hā ha kovi kuo ne fai?” Ka naʻe ʻāsili ai ʻenau kalanga, ʻo pehē, “Tuku ia ke tutuki ki he ʻakau.”
MAT 27:24 ¶ Pea ʻi he ʻilo ʻe Pailato ʻoku ʻikai siʻi felave [ʻene ]lea, kae tupu pe ʻae maveuveu, naʻe toʻo ʻe ia ʻae vai, ʻo fanofano hono nima ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻo ne pehē, “ʻOku ou maʻa au ʻi he toto ʻoe tangata angatonu ni: mou vakai [ki ai].”
MAT 27:25 Pea lea ʻae kakai kotoa pē, ʻo pehē, “Ke ʻiate kimautolu mo ʻemau fānau hono toto.”
MAT 27:26 ¶ Pea toki tukuange ai ʻe ia ʻa Palāpasa kiate kinautolu; pea hili ʻene kauʻimaea ʻa Sisu, naʻa ne tukuange [ia ]ke tutuki ki he ʻakau.
MAT 27:27 Pea toki ʻave ʻa Sisu ʻe he kau tau ʻoe pule ki he fale lahi, pea fakataha kiate ia ʻae kautau kotoa.
MAT 27:28 Pea nau toʻo hono kofu, ʻo ʻai kiate ia ʻae pulupulu kulaʻahoʻaho.
MAT 27:29 ¶ Pea hili ʻenau lalanga ʻae tatā ʻaki ʻae ʻakau talatala, naʻa nau ʻai [ia ]ki hono fofonga, mo e vaʻa kaho ʻi hono nima toʻomataʻu: pea nau tūʻulutui ʻi hono ʻao, ʻo manukiʻi ia, ʻo pehē, “Siʻotoʻofa, Tuʻi ʻoe kakai, Siu!”
MAT 27:30 Pea nau ʻaʻanu kiate ia, ʻo toʻo ʻae vaʻa kaho, ʻo taaʻi ʻaki hono fofonga.
MAT 27:31 Pea hili ʻenau manukiʻi ia, naʻa nau toʻo ʻae pulupulu meiate ia, kae [toe ]ʻai hono kofu ʻoʻona kiate ia, ʻo taki atu ke tutuki ki he ʻakau.
MAT 27:32 Pea ʻi heʻenau hū kituaʻā, naʻa nau ʻilo ai ʻae tangata Sailine, ko Saimone hono hingoa: pea nau puleʻi ia ke ne fua hono ʻakau.
MAT 27:33 ¶ Pea kuo nau hoko ki he potu naʻe ui ko Kolokota, ko hono ʻuhinga, “ko e potu ʻoe ʻulupoko.”
MAT 27:34 Naʻa nau ʻoatu kiate ia ʻae vai mahi kuo huʻi ʻaki ʻae ʻahu ke ne inu: pea naʻa ne kamata [ia], kae ʻikai te ne inu.
MAT 27:35 Pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu ʻi he talotalo: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, “Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofu kiate kinautolu, mo nau talotalo ki hoku kofutuʻa.”
MAT 27:36 Pea nau nofo ki lalo, ʻo leʻohi ia;
MAT 27:37 Pea naʻa nau ʻai ʻi ʻolunga ʻi hono fofonga hono talakoviʻi kuo tohi, KO SISU ENI KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU.
MAT 27:38 Pea naʻe tutuki ki he ʻakau fakataha mo ia ʻae ongo kaihaʻa ʻe toko ua, ko e taha ki [hono ]nima toʻomataʻu, mo e taha ki [hono ]toʻohema.
MAT 27:39 ¶ Pea naʻe manukiʻi ia ʻekinautolu naʻe feʻaluʻaki ai, mo kalokalo honau ʻulu,
MAT 27:40 ‌ʻonau pehē, “ʻA koe ʻoku ke fakaʻauha ʻae falelotu lahi, mo [toe ]langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, fakamoʻui koe. Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, ʻalu hifo mei he ʻakau.”
MAT 27:41 Pea manukiʻi foki ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e mātuʻa, ʻonau pehē,
MAT 27:42 “Naʻa ne fakamoʻui ʻae niʻihi; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia. Kapau ko e Tuʻi ia ʻo ʻIsileli, ʻoku lelei ke ʻalu hifo ia mei he ʻakau, pea te tau tui kiate ia.
MAT 27:43 Naʻe falala ia ki he ʻOtua; ʻoku lelei ke ne fakamoʻui ni ia, ʻo kapau ʻoku ne ʻofa kiate ia: he naʻe pehē ʻe ia, ‘Ko e ʻAlo au ʻoe ʻOtua.’”
MAT 27:44 Pea ko e ongo kaihaʻa, naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia, naʻe pehē foki ʻena manukiʻi ia.
MAT 27:45 Pea naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa, mei hono ono ʻoe feituʻulaʻā ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā.
MAT 27:46 Pea hokosia hono hiva ʻoe feituʻulaʻā, pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani?” Ko hono ʻuhinga, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au?”
MAT 27:47 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻae niʻihi naʻe tutuʻu ʻi ai, naʻa nau pehē, “ʻOku ui ʻae tangata ni kia ʻIlaisiā.”
MAT 27:48 Pea lele leva honau tokotaha, ke toʻo mai ʻae oma, ʻo fakapito [ia ]ʻi he vai mahi, ʻo ne ʻai [ia ]ki he vaʻa kaho, pea ʻohake ke ne inu.
MAT 27:49 Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi, “Tuku ai pe, ka tau vakai pe haʻu ai ʻa ʻIlaisiā ke fakamoʻui ia.”
MAT 27:50 ¶ Pea kuo hili ʻae toe tangi leʻo lahi ʻa Sisu, naʻa ne tuku hake hono laumālie.
MAT 27:51 Pea vakai, kuo mavaeua leva ʻae puipui ʻoe falelotu lahi, mei he potu ʻi ʻolunga ʻo aʻu ki lalo; pea ngalulu ʻae fonua, pea mafahifahi ʻae ngaahi maka;
MAT 27:52 Pea matoʻo ʻae ngaahi tanuʻanga; pea tuʻu hake ʻae sino ʻoe kau māʻoniʻoni niʻihi naʻe mohe,
MAT 27:53 ‌ʻO nau haʻu mei honau ngaahi tanuʻanga ʻi he hili ʻene toetuʻu, ʻo ʻalu ki he kolo tapu, ʻo fakahā ʻakinautolu ki he tokolahi.
MAT 27:54 Pea kuo mamata ʻae ʻeikitau, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, ke leʻohi ʻa Sisu, ki he mofuike, mo e ngaahi meʻa ko ia naʻe fai, naʻa nau ilifia lahi, ʻonau pehē, “tā ko e moʻoni ko e ʻalo ʻeni ʻoe ʻOtua.”
MAT 27:55 Pea naʻe ai ʻae kau fefine tokolahi, [naʻe tutuʻu ]mei he mamaʻo ʻo vakai, naʻa nau muimui ʻia Sisu mei Kaleli, ʻonau tauhi ia:
MAT 27:56 Ko honau niʻihi ko Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi mo Sose, mo e faʻē ʻae fānau ʻa Sepeti.
MAT 27:57 Pea hokosia ʻae efiafi, pea haʻu ʻae tangata koloaʻia mei ʻAlematea, ko Siosefa hono hingoa, ko e ākonga foki ia ʻa Sisu:
MAT 27:58 Pea naʻe ʻalu ia kia Pailato ʻo ne kole ʻae sino ʻo Sisu. Pea toki fekau ai ʻe Pailato ke ʻoatu ʻae sino.
MAT 27:59 Pea kuo maʻu ʻe Siosefa ʻae sino, naʻa ne fakakoloa ʻaki ia ʻae tupenu mahuʻinga mo maʻa,
MAT 27:60 ‌ʻO ne fakatokoto ia ʻi hono fonualoto foʻou, ʻaia naʻa ne tā ʻi he loto maka: pea filifilihi ʻe ia ʻae maka lahi ki he matapā ʻoe fonualoto, pea [toki ]ʻalu ia.
MAT 27:61 Pea naʻe nonofo ai, ʻo hangatonu mai ki he fonualoto, ʻa Mele Makitaline, pea mo e Mele ʻe taha.
MAT 27:62 ¶ Pea ʻi he pongipongi, ʻaia naʻe feholoi mo e [ʻaho ]teuteu, naʻe haʻu fakataha kia Pailato ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau Fālesi,
MAT 27:63 ‌ʻonau pehē, “ʻEiki, ʻoku mau manatu naʻe lea ʻae kākā na ʻi heʻene kei moʻui, ‘Ka hili ʻae ʻaho ʻe tolu te u toetuʻu hake.’
MAT 27:64 Ko ia ke ke fekau ke leʻohi maʻu ʻae fonualoto, ʻo hoko ki hono ʻaho tolu, telia naʻa haʻu ʻene kau ākonga ʻi he pō, ʻo kaihaʻasi ia, pea nau tala ki he kakai, ‘Kuo toetuʻu ia mei he mate: pea ʻe kovi lahi ai ʻae kākā ki mui ni ʻi he ʻuluaki.’
MAT 27:65 Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “ʻOku ai hoʻomou kau leʻo: mou ō, ʻo faʻiteliha ki hono ngaohi ke maʻu.”
MAT 27:66 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo ngaohi ke maʻu ʻae fonualoto, ʻo pulusi ʻae maka, pea [fakanofo ]ʻae leʻo.
MAT 28:1 Pea kuo hili ʻae Sāpate, pea kamata hoko ʻae ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe uike, mo ʻene omi ʻa Mele Makitaline, mo e Mele ʻe taha, ke vakai ki he fonualoto.
MAT 28:2 Pea ʻiloange, naʻe mofuike lahi: he naʻe ʻalu hifo ʻae ʻāngelo ʻae ʻEiki mei he langi, pea ne filifilihi ʻae maka mei he matapā, pea hekeheka ai.
MAT 28:3 Naʻe tatau hono mata mo e ʻuhila, pea hinehina hono kofu ʻo hangē ko e ʻuha hinehina.
MAT 28:4 Pea naʻe tetetete ʻae kau leʻo ʻi he manavahē kiate ia, ʻonau liliu ʻo hangē ko e kau mate.
MAT 28:5 Pea lea ʻae ʻāngelo ki he ongo fafine, ʻo pehēange, “ʻOua naʻa mo manavahē ʻakimoua: he ʻoku ou ʻilo ʻoku mo kumi ʻa Sisu, ʻaia naʻe tutuki ki he ʻakau.
MAT 28:6 ‌ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toetuʻu, ʻo hangē ko ʻene lea. Mo omi, ʻo mamata ki he potu naʻe tokoto ai ʻae ʻEiki.
MAT 28:7 Pea mo ō ke vave, ʻo tala ki heʻene kau ākonga ‘kuo toetuʻu ia mei he mate; pea vakai, ʻoku ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimoutolu ki Kaleli: te mou mamata kiate ia ʻi ai:’ vakai, kuo u tala ia kiate kimoua.”
MAT 28:8 Pea ne na ō leva mei he fonualoto, ʻi he manavahē mo e fiefia lahi, ʻo na feleleʻi ke fakahā mai ki heʻene kau ākonga.
MAT 28:9 ¶ Pea ʻi heʻena ʻalu ke tala ki heʻene kau ākonga, ʻiloange, kuo fakafetaulaki mai ʻa Sisu kiate kinaua, ʻo ne pehē, “Siʻotoʻofa.” Pea naʻa na omi ʻo puke hono vaʻe, ʻo hū kiate ia.
MAT 28:10 Pea toki pehē ai ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻOua ʻe manavahē: ʻalu ʻo tala ki hoku ngaahi kāinga ke nau ʻalu ki Kaleli, pea te nau mamata ai kiate au.”
MAT 28:11 ¶ Pea ʻi heʻena ō, vakai, naʻe haʻu ki he kolo ʻae niʻihi ʻoe kau leʻo, ʻo fakahā ki he kau taulaʻeiki lahi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai.
MAT 28:12 Pea kuo fakataha ʻakinautolu mo e kau mātuʻa, pea hili ʻenau fakakaukau, naʻa nau ʻoatu ʻae ngaahi paʻanga lahi ki he kau tau,
MAT 28:13 ‌ʻonau pehē, “Mou lea, [ʻo pehē], ‘Naʻe haʻu ʻene kau ākonga ʻi he pō, ʻo kaihaʻasi ia lolotonga ʻemau mohe.’
MAT 28:14 Pea kapau ʻe ongo atu ʻae meʻa ni ki he pule, te mau fakalotoʻi ia, kae maluʻi ʻakimoutolu.”
MAT 28:15 Ko ia naʻa nau toʻo ai ʻae ngaahi paʻanga, ʻonau fai ʻo hangē ko hono akonekina ʻakinautolu: pea ʻoku maʻu ʻae tala ni ʻi he kakai Siu ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
MAT 28:16 ¶ Pea naʻe ʻalu ai ʻae kau ākonga ʻe toko hongofulu ma tokotaha ki Kaleli, ki he moʻunga ʻaia naʻe fakahā ʻe Sisu kiate kinautolu.
MAT 28:17 Pea kuo nau mamata kiate ia, pea nau hū kiate ia: ka naʻe fakataʻetaʻetui ʻae niʻihi.
MAT 28:18 Pea haʻu ʻa Sisu ʻo lea kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kuo tuku kiate au ʻae mālohi kotoa pē ʻi he langi mo māmani.
MAT 28:19 Ko ia ke ʻalu ʻakimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻakinautolu ʻi he huafa ʻoe Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni:
MAT 28:20 ‌ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia kuo u fekau kiate kimoutolu: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻuaipē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” ʻEmeni.
MAR 1:1 Ko e kamataʻanga ʻoe ongoongolelei ʻa Sisu Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua;
MAR 1:2 ‌ʻO hangē ko ia ʻoku tohi ʻi he kau palōfita, “Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, ʻaia te ne teuteu ho hala kiate koe.
MAR 1:3 Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, ‘Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki, fakatonutonu hono ngaahi ʻaluʻanga.’”
MAR 1:4 Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻi he toafa, mo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala.
MAR 1:5 Pea naʻe ʻalu atu kiate ia ʻae fonua kotoa pē ko Siutea, pea mo kinautolu ʻo Selūsalema, ʻonau papitaiso kotoa pē ʻiate ia ʻi he vaitafe ko Sioatani, ʻo vete ʻenau ngaahi angahala.
MAR 1:6 Pea naʻe kofuʻaki ʻa Sione ʻae fulufuluʻi kāmeli, pea nonoʻo ʻaki hono konga loto ʻae kiliʻi manu; pea naʻa ne kai ʻae heʻe mo e meʻa huʻamelie ʻoe vao;
MAR 1:7 Pea naʻa ne malanga, ʻo pehē, “ʻOku muimui ʻiate au ʻae tokotaha ʻoku lahi kiate au, ko e nonoʻo ʻoe topuvaʻe ʻoʻona ʻoku ʻikai taau mo au ke u punou hifo ʻo vevete.
MAR 1:8 Ko e moʻoni, kuo u papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae vai: ka te ne papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.”
MAR 1:9 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe haʻu ʻa Sisu mei Nāsaleti ʻo Kaleli, pea papitaiso ia ʻe Sione ʻi Sioatani.
MAR 1:10 Pea ʻalu hake leva ia mei he vai, pea ne mamata kuo mavaeua ʻae langi, pea maliu hifo ʻae Laumālie kiate ia, ʻo hangē ko e lupe:
MAR 1:11 Pea ongo mai ʻae leʻo mei he langi, [naʻe pehē], “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga koe, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.”
MAR 1:12 Pea taki leva ia ʻe he Laumālie ki he toafa.
MAR 1:13 Pea naʻe ʻi he toafa ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane; pea naʻe ʻi ai mo ia ʻae fanga manu kai vao; kae tauhi ia ʻe he kau ʻāngelo.
MAR 1:14 Pea kuo fakahū ʻa Sione ki he fale fakapōpula, pea haʻu ʻa Sisu ki Kaleli, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua,
MAR 1:15 ‌ʻo ne pehē, “Kuo hokosia ʻae kuonga, pea ʻoku ofi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua: mou fakatomala, pea tui ki he ongoongolelei.”
MAR 1:16 ¶ Pea ʻi heʻene hāʻele ʻi he matātahi ʻo Kaleli, naʻa ne mamata kia Saimone, mo ʻAnitelū ko hono tokoua, ʻoku na lafo ʻae kupenga ki tahi: he ko e ongo toutai ika ʻakinaua.
MAR 1:17 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinaua, “Mo muimui mai ʻiate au, pea te u ngaohi ʻakimoua ke mo toutai tangata.”
MAR 1:18 Pea naʻa na liʻaki leva, hona kupenga, ʻo muimui ʻiate ia.
MAR 1:19 Pea ʻalu siʻi atu ia, mo ne mamata kia Semisi ko e [foha ]ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua, naʻa na ʻi he vaka foki, ʻo pena honau kupenga.
MAR 1:20 Pea ne ui leva ʻakinaua: pea naʻa na liʻaki ʻena tamai ko Sepeti ʻi he vaka mo e kau ngāue kuo unga, ka na muimui ʻiate ia.
MAR 1:21 Pea nau ō ki Kapaneume: pea hū leva ia ki he falelotu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo ne ako.
MAR 1:22 Pea nau ofo ʻi heʻene akonaki: he naʻa ne akonakiʻi ʻakinautolu ʻo taau mo ia ʻoku mālohi, ka naʻe ʻikai hangē ko e kau tangata tohi.
MAR 1:23 ¶ Pea naʻe ʻi honau falelotu ʻae tangata naʻe ʻiate ia ʻae laumālie ʻuli: pea kalanga leva ia,
MAR 1:24 ‌ʻo pehē, “E Sisu ʻo Nāsaleti, tuku ai pe; ko e hā ʻakimautolu kiate koe? Kuo ke haʻu ke fakaʻauha ʻakimautolu? ʻOku ou ʻilo koe, ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua.”
MAR 1:25 Pea lolomi ia ʻe Sisu, ʻo pehē, “Ke ke fakalongo pē, pea ke haʻu kituʻa ʻiate ia.”
MAR 1:26 Pea kuo haehae ia ʻe he laumālie ʻuli, mo tangi ʻaki ʻae leʻo lahi, pea ne toki mahuʻi ʻiate ia.
MAR 1:27 Pea naʻe ofo ai ʻakinautolu kotoa pē, ko ia ne nau fakafefehuʻiʻaki ai ʻiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae meʻa ko eni? Ko e hā ʻae akonaki foʻou ni? He ʻoku fekau ʻe ia ʻi he mālohi ki he kau laumālie ʻuli, pea ʻoku nau talangofua kiate ia.”
MAR 1:28 Pea naʻe mafola leva ʻa hono ongoongo ʻi he potu kotoa pē ʻo Kaleli.
MAR 1:29 Pea kuo nau ʻalu mei he falelotu, naʻa nau hū, fakataha mo Semisi mo Sione, ki he fale ʻo Saimone mo ʻAnitelū.
MAR 1:30 Ka naʻe tokoto ʻae faʻē ʻae uaifi ʻo Saimone ʻoku mahaki ko e mofi; pea nau fakahā leva ia kiate ia.
MAR 1:31 Pea haʻu ia ʻo puke hono nima, ʻo ne fokotuʻu ia: pea mahuʻi leva ʻae mofi ʻiate ia, ʻo ne tauhi ʻakinautolu.
MAR 1:32 Pea kuo efiafi, ʻo feʻunga mo e tō ʻae laʻā, mo ʻenau ʻomi kiate ia ʻakinautolu kotoa pē naʻe mahaki, mo kinautolu naʻe ulusino ai ʻae kau tēvolo.
MAR 1:33 Pea fakataha ʻae kolo kotoa pē ki he matapā.
MAR 1:34 Pea fakamoʻui ʻe ia ʻae tokolahi naʻe mahaki ʻi he mahaki kehekehe, mo ne kapusi ʻae kau tēvolo tokolahi: pea ne taʻofi ke ʻoua ʻe lea ʻae kau tēvolo, koeʻuhi kuo nau ʻilo ia.
MAR 1:35 Pea pongipongi ai, naʻa ne tuʻu hake ʻoku teʻeki ʻaho, pea ʻalu ia kituaʻā ʻo mole atu ki he potu lala, pea lotu ai.
MAR 1:36 Pea muimui ʻiate ia ʻa Saimone, mo kinautolu naʻe ʻiate ia.
MAR 1:37 Pea kuo ʻilo ia, pea nau pehē kiate ia, “ʻOku kumi kotoa pē kiate koe.”
MAR 1:38 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ke tau ō ki he ngaahi potu kakai ʻoku ofi mai, koeʻuhi ke u malanga ai foki: he ko ia naʻaku haʻu ai.”
MAR 1:39 Pea naʻe ʻalu ʻo malanga ʻe ia ʻi honau ngaahi falelotu ʻi Kāleli kotoa pē, mo ne kapusi ʻae kau tēvolo.
MAR 1:40 Pea naʻe haʻu kiate ia ʻae kilia, naʻe kole kiate ia, ʻo tuʻulutui kiate ia, mo ne pehē kiate ia, “Kapau ko ho finangalo ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.”
MAR 1:41 Pea ʻaloʻofa ʻa Sisu, ʻo mafao atu hono nima, ʻo ala kiate ia, pea ne pehē ki ai, “Ko hoku loto ia; ke ke maʻa koe.”
MAR 1:42 Pea kuo lea ia, mo ʻene mahuʻi leva ʻae kilia ʻiate ia, pea maʻa ai ia.
MAR 1:43 Pea ne naʻinaʻi mālohi kiate ia, pea toki fekau ke ne ʻalu:
MAR 1:44 ‌ʻo ne pehē ki ai, “Vakai ʻoua naʻa ke lea ki ha taha: ka ke ʻalu, ʻo fakahā Ko e ki he taulaʻeiki, mo ʻatu ʻae ngaahi meʻa naʻe fekau ʻe Mōsese koeʻuhi ko hoʻo fakamaʻa, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.”
MAR 1:45 Ka naʻe ʻalu atu ia, ʻo ne kamata fakahā ʻo lahi, mo fanongonongo ʻae meʻa [ni], ko ia naʻe ʻikai ai ke toe faʻa ʻalu fakahā [ʻa Sisu ]ʻi he kolo, ka naʻe ʻi tuaʻā ia ʻi he ngaahi potu lala: pea naʻa nau haʻu mei he potu kotoa pē kiate ia.
MAR 2:1 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho pea toe ʻalu ia ki Kapaneume; pea kuo ongo atu ʻoku ʻi he fale ia.
MAR 2:2 Pea fakataha leva ʻae fuʻu tokolahi, naʻe ʻikai ke faʻa hao [ʻi he fale], pe ofi ki he matapā: pea malangaʻaki ʻe ia ʻae folofola kiate kinautolu.
MAR 2:3 Pea naʻe ʻomi mo kinautolu kiate ia ʻae tokotaha naʻe mahaki tete, ʻaia naʻe fata ʻe he toko fā.
MAR 2:4 Pea ʻi he ʻikai te nau faʻa hao ʻo ofi kiate ia koeʻuhi ko e kakai, naʻa nau tatala ʻae ʻato [ʻoe fale ]naʻe ʻi ai ia: pea kuo haeʻi ia, naʻa nau tukutuku hifo ʻae mohenga naʻe tokoto ai ʻae mahaki tete.
MAR 2:5 Pea kuo mamata ʻa Sisu ki heʻenau tui, pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete, “Foha, kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala.”
MAR 2:6 Ka naʻe nofo ai ʻae niʻihi ʻoe kau tangata tohi, ʻonau fifili ʻi honau loto, [ʻo pehē],
MAR 2:7 “Ko e hā ʻoku lea fie ʻOtua pehē ai ʻae tangata ni? Ko hai ʻe faʻa fakamolemole ʻae angahala ka ko e ʻOtua pe?”
MAR 2:8 Pea kuo ʻiloʻi leva ʻe Sisu ʻi hono loto ʻoku pehē ʻenau fifili ʻi honau loto, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fifili ai ʻi homou loto ki he ngaahi meʻa ni?
MAR 2:9 He ʻoku faingofua ʻa fē, ʻae lea ʻaki ki he mahaki tete, ‘Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea, ‘Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, mo ke ʻalu?’
MAR 2:10 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala,” (pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete),
MAR 2:11 “ʻOku ou pehē atu kiate koe, Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, mo ke ʻalu ki ho fale.”
MAR 2:12 Pea tuʻu hake leva ia, ʻo toʻo ʻae mohenga, pea ne ʻalu kituʻa ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē; ko ia ne nau ofo ai kotoa pē, mo fakamālō ki he ʻOtua, ʻonau pehē, “Kuo teʻeki te tau mamata ʻi ha meʻa pehē.”
MAR 2:13 Pea toe ʻalu atu ia ki he matātahi; pea kātoa kiate ia ʻae kakai kotoa pē, pea ne akonakiʻi ʻakinautolu.
MAR 2:14 Pea ʻi heʻene ʻalu atu, naʻa ne mamata kia Livai ko e [foha ]ʻo ʻAlefiusi, ʻoku nofo ia ʻi he tukuhauʻanga, pea ne pehē kiate ia, “Muimui kiate au.” Pea tuʻu ia ʻo muimui ʻiate ia.
MAR 2:15 Pea ʻi he nofo [ʻa Sisu ]ʻi hono fale, ʻo kai, naʻe tokolahi ʻae tānaki tukuhau mo e angahala, naʻa nau nonofo mo Sisu mo ʻene kau ākonga: he naʻe tokolahi ʻakinautolu naʻe muimui ʻiate ia.
MAR 2:16 Pea ʻi he mamata ʻe he kau tangata tohi mo e Fālesi ʻoku ne kai mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala, naʻa nau pehē ki heʻene kau ākonga, “Ko e hā ʻoku kai mo inu fakataha ai ia mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?”
MAR 2:17 Pea kuo fanongo ʻa Sisu ki ai, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō, ka ki he mahaki: naʻe ʻikai teu haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ke fakatomala.”
MAR 2:18 Pea naʻe faʻa ʻaukai ʻae kau ākonga ʻa Sione mo e [ākonga ]ʻae kau Fālesi: pea nau haʻu ʻo pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku faʻa ʻaukai ai ʻae kau ākonga ʻa Sione pea mo e Fālesi, ka ʻoku ʻikai ʻaukai hoʻo kau ākonga?”
MAR 2:19 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “E faʻa ʻaukai ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻi he kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane? E ʻikai te nau faʻa ʻaukai ʻi he lolotonga ʻoku ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane.
MAR 2:20 Kae hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻave ai ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane, pea ko e ngaahi ʻaho ko ia te nau toki ʻaukai ai.
MAR 2:21 “ʻOku ʻikai foki ha taha te ne ʻai ha konga meʻa foʻou ki he kofu motuʻa: he ko e [konga ]foʻou ʻoku ʻai ke ʻoposi ʻaki, ʻe mafaufau ai ia pea ʻe ʻāsili ai hono mahaehae.
MAR 2:22 Pea ʻoku ʻikai utu ʻeha taha ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina ʻoku motuʻa; ka pehē ʻe haeʻi ʻe he uaine foʻou ʻae ngaahi hina, pea malingi ʻae uaine, pea maumau ʻae hina; ka ʻoku ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou.”
MAR 2:23 Pea naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi ngoue uite ʻi he ʻaho Sāpate; pea ʻi heʻenau ʻalu, naʻe kamata toli ʻe heʻene kau ākonga ʻae fua ʻoe uite.
MAR 2:24 Pea pehē ʻe he kau Fālesi kiate ia, “Vakai, ko e hā ʻoku nau fai ai ʻi he ʻaho Sāpate ʻaia ʻoku ʻikai ngofua?”
MAR 2:25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Naʻe ʻikai te mou lau ʻaia naʻe fai ʻe Tevita, ʻi heʻene tuʻutāmaki, mo fiekaia, ʻaia mo kinautolu naʻe ʻiate ia?
MAR 2:26 ‌ʻA ʻene hū ki he fale ʻoe ʻOtua ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻApiata ko e taulaʻeiki lahi, ʻo ne kai ʻae mā ʻoe ʻao, ʻaia naʻe ʻikai ngofua ke kai ka ko e kau taulaʻeiki pe, pea ne ʻange foki kiate kinautolu naʻe ʻiate ia?
MAR 2:27 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Naʻe [ngaohi ]ʻae Sāpate koeʻuhi ko e tangata, ka naʻe ʻikai ngaohi ʻae tangata koeʻuhi ko e Sāpate:
MAR 2:28 ko ia ko e Foha ʻoe tangata ko e ʻEiki ia ʻoe Sāpate foki.”
MAR 3:1 Pea toe hū ia ki he falelotu; pea naʻe ʻi ai ʻae tangata kuo mate hono nima.
MAR 3:2 Pea naʻa nau lamasi ia, pe te ne fakamoʻui ia ʻi he ʻaho Sāpate: ka nau fakakoviʻi ai ia.
MAR 3:3 Pea pehē ʻe ia ki he tangata naʻe nima mate, “Tuʻu mai.”
MAR 3:4 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku ngofua ke fai lelei ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate, pe ko e fai kovi? Ke fakamoʻui, pe tāmateʻi?” Ka naʻa nau fakalongo pe.
MAR 3:5 Pea kuo vakai foli ʻe ia ʻakinautolu kuo tuputāmaki, he naʻe mamahi ia koeʻuhi ko e fefeka ʻo honau loto, pea ne pehē ki he tangata, “Mafao mai ho nima.” Pea ne mafao atu [ia]: pea fakamoʻui hono nima ʻo hangē ko [hono nima ]e taha.
MAR 3:6 Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻae kau Fālesi, ʻonau alea leva mo e kau Helotiane kiate ia, pe fēfeeʻi ʻenau tāmateʻi ia.
MAR 3:7 Ka naʻe ʻalu ʻa Sisu mo ʻene kau ākonga ki he tahi: pea muimui kiate ia ʻae fuʻu tokolahi mei Kāleli mo Siutea,
MAR 3:8 Pea naʻe haʻu kiate ia, mei Selūsalema, mo ʻAitumia, mo e tuʻa Sioatani, mo kinautolu naʻe ofi ki Taia mo Saitoni, ʻae fuʻu tokolahi ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa lahi kuo ne fai.
MAR 3:9 Pea naʻe fekau ʻe ia ki heʻene kau ākonga, ke ʻai ha vaka siʻi ke tatali kiate ia, koeʻuhi ko e fuʻu tokolahi, telia naʻa nau fakaʻefihiaʻi ia.
MAR 3:10 He kuo ne fakamoʻui ʻae tokolahi; ko ia ne nau fakaʻefihiaʻi ia, ka nau ala kiate ia, ʻakinautolu naʻe mahaki.
MAR 3:11 Pea mo e kau laumālie ʻuli, ʻi heʻenau mamata kiate ia, naʻa nau tō ki lalo ʻi hono ʻao, pea tangi, ʻo pehē, “Ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua.”
MAR 3:12 Pea ne fekau mālohi kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa nau fakahā ia.
MAR 3:13 Pea naʻe ʻalu hake ia ki he moʻunga, ʻo ne ui kiate ia ʻakinautolu naʻe loto ia ki ai: pea nau ʻalu ange kiate ia.
MAR 3:14 Pea ne tuʻutuʻuni ʻae toko hongofulu ma toko ua, ke nau ʻiate ia, pea koeʻuhi ke ne fekau atu ʻakinautolu ke malanga,
MAR 3:15 Pea ke maʻu ʻae mālohi ke fakamoʻui ʻae ngaahi mahaki, mo kapusi ʻae kau tēvolo:
MAR 3:16 Ko Saimone naʻa ne fakahingoa ko Pita;
MAR 3:17 mo Semisi ko e [foha ]ʻo Sepeti, mo Sione ko e tokoua ʻo Semisi; pea ne fakahingoa ʻakinaua ko Poaneasesi, ʻa ia, “Ko e ongo foha ʻoe mana:”
MAR 3:18 mo ʻAnitelū, mo Filipe, mo Pātolomiu, mo Mātiu, mo Tōmasi, mo Semisi ko e [foha ]ʻo ʻAlefiusi, mo Tatiusi, mo Saimone ko e Kēnani,
MAR 3:19 mo Siutasi ʻIsikaliote ʻaia foki naʻa ne lavakiʻi ia: pea naʻa nau hū ki ha fale.
MAR 3:20 ¶ Pea toe fakataha ʻae kakai, ko ia naʻe ʻikai ai te nau faʻa fai ʻenau kai mā.
MAR 3:21 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa hono kāinga, naʻa nau ʻalu atu ko hono puke: he naʻa nau pehē, “Kuo vale ia.”
MAR 3:22 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he kau tangata tohi naʻe ʻalu hifo mei Selūsalema, “ʻOku ʻiate ia ʻa Pelisipupe, pea ʻoku ne kapusi ʻae kau tēvolo ʻi he ʻeiki ʻoe kau tēvolo.”
MAR 3:23 Pea ne ui ʻakinautolu, mo ne pehē kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakatātā, “E faʻa kapusi fēfē ʻe Sētane ʻa Sētane?
MAR 3:24 Pea kapau ʻe feʻiteʻitani ha puleʻanga, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ʻae puleʻanga ko ia.
MAR 3:25 Pea kapau ʻe feʻiteʻitani ha fale, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ʻae fale ko ia.
MAR 3:26 Pea kapau ʻe angatuʻu ʻa Sētane kiate ia, mo feʻiteʻitani, ʻe ʻikai tuʻumaʻu ia, kae ngata ai ia.
MAR 3:27 “E ʻikai ha taha te ne faʻa hū ki he fale ʻoe tokotaha mālohi, mo kaihaʻasi ʻene ngaahi koloa, ka ʻi heʻene tomuʻa haʻi ʻae tokotaha mālohi; pea te ne toki kaihaʻasi ʻene koloa.
MAR 3:28 “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE fakamolemole ʻae ngaahi hia kotoa pē ʻae fānau ʻae tangata, mo e lohiakiʻi ʻaia kotoa pē te nau lohiaki:
MAR 3:29 Ka ko e lohiakiʻi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni ʻe ʻikai fakamolemolea ʻo lauikuonga, ka ʻoku tuʻutāmaki ia ki he malaʻia taʻengata:”
MAR 3:30 Koeʻuhi naʻe pehē ʻekinautolu, “ʻOku ʻiate ia ʻae laumālie ʻuli.”
MAR 3:31 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻa hono kāinga mo ʻene faʻē, ʻonau tutuʻu ʻituʻa, pea nau fekau kiate ia.
MAR 3:32 Pea pehē kiate ia ʻe he kakai naʻa nau nofo ʻo kāpui ia, “Vakai, ko hoʻo faʻē mo ho kāinga ʻoku ʻituʻa, ko ʻenau kumi koe.”
MAR 3:33 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko hai ʻeku faʻē mo hoku kāinga?”
MAR 3:34 Pea vakai foli ʻe ia ʻakinautolu naʻa nau nofo ʻo kāpui ia, mo ne pehē, “Vakai, ko ʻeku faʻē mo hoku kāinga!
MAR 3:35 He ko ia te ne fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ko hoku tokoua ia, mo hoku tuofefine, mo [ʻeku ]faʻē.”
MAR 4:1 Pea toe kamata akonaki ia ʻi he matātahi: pea kuo kātoa kiate ia ʻae fuʻu kakai, ko ia ne heka ai ia ki he vaka, ʻo nofo ʻi tahi: pea naʻe ʻi ʻuta ʻo ofi ki tahi ʻae kakai kotoa pē.
MAR 4:2 Pea ne akonaki ʻaki ʻakinautolu ʻae meʻa kehekehe ʻi he fakatātā, ʻo ne pehē kiate kinautolu ʻi heʻene akonaki,
MAR 4:3 “Fanongo; Vakai, naʻe ʻalu atu ʻae tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi:
MAR 4:4 Pea ʻi heʻene tūtuuʻi, naʻe mokulu ʻa e [tenga ]niʻihi ʻi he veʻe hala, pea haʻu ʻae fanga manupuna ʻoe ʻatā, ʻo kai ʻo ʻosi ia.
MAR 4:5 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he potu makamaka, naʻe siʻi ai ʻae kelekele; pea tupu leva ia, koeʻuhi naʻe ʻikai matolu ʻae kelekele:
MAR 4:6 Ka ʻi he ʻalu hake ʻae laʻā, naʻe vela ai ia; pea koeʻuhi naʻe ʻikai hano aka, ne mate ia.
MAR 4:7 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he ʻakau talatala, pea tupu hake ʻae ʻakau talatala, ʻo fakakāsia ia, pea ʻikai ai hano fua.
MAR 4:8 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he kelekele lelei, pea tupu hake ʻae fua ʻo lahi; ʻo taki tolungofulu ʻae niʻihi, pea taki onongofulu ʻae niʻihi, pea taki teau ʻae niʻihi.”
MAR 4:9 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ʻoku telinga ongo, ke ongoʻi ia.”
MAR 4:10 Pea kuo tokotaha pe ia, pea ko kinautolu naʻe ʻiate ia mo e toko hongofulu ma toko ua, naʻa nau fehuʻi kiate ia ki he fakatātā.
MAR 4:11 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kuo tuku kiate kimoutolu ke mou ʻilo ʻae meʻa lilo ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua: ka ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa[ni ]kotoa pē ʻi he fakatātā kiate kinautolu ʻoku ʻituʻa:
MAR 4:12 Koeʻuhi ‘ʻOku nau ʻā ʻo mamata, kae ʻikai ʻilo; pea ʻoku nau fanongo mo ongo, kae ʻikai tokanga; telia naʻa ʻiloange kuo liliu ai ʻakinautolu, pea fakamolemole ai ʻenau ngaahi hia.’”
MAR 4:13 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻae fakatātā ni? Pea te mou ʻilo fēfē ʻae ngaahi fakatātā kotoa pē?
MAR 4:14 ¶ Ko e tangata tūtuuʻi ʻoku ne tūtuuʻi ʻae folofola.
MAR 4:15 Ko kinautolu eni ʻi he veʻe hala, ʻaia ʻoku tūtuuʻi ki ai ʻae folofola; pea kuo nau fanongo, pea haʻu leva ʻa Sētane, ʻo ʻave ʻae folofola naʻe tūtuuʻi ki honau loto.
MAR 4:16 Pea ko kinautolu eni foki kuo tūtuuʻi ʻi he potu makaʻia; ʻi heʻenau fanongo ki he folofola ʻoku nau maʻu leva ia ʻi he fiefia;
MAR 4:17 Ka ʻoku ʻikai ha aka ʻiate kinautolu, ko ia ʻoku nau maʻu ai [ia ]ʻo fuonounou: pea ka tupu ʻae mamahi pe ʻae fakatanga, koeʻuhi ko e folofola, ʻoku hinga leva ʻakinautolu.
MAR 4:18 Pea ko kinautolu eni kuo tūtuuʻi ki he ʻakau talatala; ʻoku nau fanongo ki he folofola,
MAR 4:19 Ka ko e tokanga ki māmani, mo e kākā ʻoe koloa, mo e hū ʻae holi lahi ki he ngaahi meʻa kehekehe, ʻoku kāsia ai ʻae folofola, pea taʻefua ai ia.
MAR 4:20 Pea ko kinautolu eni kuo tūtuuʻi ki he kelekele lelei; ʻoku nau fanongo ki he folofola, pea maʻu [ia], pea tupu ai ʻae fua, ko e taki tolungofulu ʻae niʻihi, pea taki onongofulu ʻae niʻihi, pea taki teau ʻae niʻihi.”
MAR 4:21 ¶ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻomi koā ha maama ke tuku ʻi he lalo puha fua, pe ʻi lalo mohenga? Kae ʻikai ke fokotuʻu ki he tuʻunga maama?
MAR 4:22 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi, ʻe taʻefakahā; pea ʻoku ʻikai ha meʻa fakalilolilo, ʻe taʻeʻiloa.
MAR 4:23 Ko e tangata ko ia ʻoku telinga ongo, ke ongoʻi ia.”
MAR 4:24 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Tokanga ki he meʻa ʻoku mou fanongo ki ai: he ko e meʻa fuofua te mou fua ʻaki, ʻe [toe ]fua ʻaki kiate kimoutolu: pea ʻe foaki fakalahi kiate kimoutolu ʻoku tokanga.
MAR 4:25 He ko ia ʻoku ne maʻu, ʻe [toe ]foaki kiate ia: pea ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu.”
MAR 4:26 ¶ Pea pehē ʻe ia, “Ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻoku tatau mo e tenga naʻe lī ʻe ha tangata ki he kelekele;
MAR 4:27 Pea mohe ia, mo tuʻu hake, ʻi he pō mo e ʻaho, pea moʻui ʻae tenga ʻo tupu hake, ʻoku ʻikai te ne ʻilo pe ʻoku fēfē.
MAR 4:28 He ʻoku tupu ʻi he kelekele ʻae fua ʻoʻona pe; ko e ʻuluaki ko e muka, pea hoko mo e fua, pea toki hoko mo e uite kuo motuʻa.
MAR 4:29 Pea ka motuʻa ʻae fua, ʻoku ne ʻai leva ʻae hele tuʻusi, koeʻuhi kuo hoko ʻae ututaʻu.
MAR 4:30 ¶ “Pea pehē ʻe ia, Te tau fakatatau ki he hā ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua? Pe ko e hā ha fakatātā te tau fakatatau ia ki ai?
MAR 4:31 ‌ʻOku tatau ia mo e tengaʻi musita, ʻaia ʻoka tūtuuʻi ki he kelekele, ʻoku siʻi taha pe ʻi he ngaahi tenga kotoa pē ʻoku ʻi he kelekele:
MAR 4:32 Ka kuo tūtuuʻi ia, pea tupu hake, ʻo hoko ʻo lahi ʻi he faʻahinga [ʻakau ]iiki kotoa pē, pea tupu ia ʻo vaʻavaʻa lalahi: ko ia ʻoku faʻa nofo ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono malumalu.”
MAR 4:33 Pea ʻi he ngaahi fakatātā pehē ʻo lahi, naʻa ne lea ʻaki ʻae lea kiate kinautolu, ʻo fakatatau ki heʻenau faʻa fanongo.
MAR 4:34 Pea naʻe ʻikai te ne lea kiate kinautolu ka ʻi he fakatātā pe: pea [ʻi heʻenau nonofo ]ko kinautolu pe, naʻa ne fakamatala ʻae meʻa kotoa pē ki heʻene kau ākonga.
MAR 4:35 Pea kuo efiafi ʻi he ʻaho ko ia, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Ke tau ō ki he kauvai ʻe taha.”
MAR 4:36 Pea kuo nau fekau ke ʻalu ʻae kakai, pea nau ʻave ia ʻi heʻene kei ʻi he vaka. Pea naʻe folau mo ia ʻae ngaahi vaka iiki.
MAR 4:37 Pea naʻe tupu ʻae fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻae ngaahi peau ki he vaka, pea ngoto ai.
MAR 4:38 Pea naʻa ne ʻi he taumuli ʻoe vaka, ʻo mohe ki he ʻolunga: pea naʻa nau fafangu ia, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?”
MAR 4:39 Pea tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻae matangi, mo ne pehē ki he tahi, “Fiemālie, pea ke tokalelei.” Pea naʻe malū ʻae matangi, ʻo mātuʻaki tofukī.
MAR 4:40 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē ai? Ko e hā ʻoku ʻikai ai haʻamou tui?”
MAR 4:41 Pea naʻa nau manavahē lahi ʻaupito, mo nau fepehēʻaki, “Ko hai ʻae tangata ni, ke talangofua pehē ʻae matangi mo e tahi kiate ia?”
MAR 5:1 Pea naʻa nau tuku mai ki he kauvai ʻe taha ʻoe tahi, ki he fonua ʻoe kakai Kataline.
MAR 5:2 Pea kuo haʻu ia mei he vaka, pea fakafetaulaki leva kiate ia ʻae tangata mei he ngaahi faʻitoka, pea naʻe ʻiate ia ʻae laumālie ʻuli,
MAR 5:3 Pea naʻe nofo pe ia ʻi he ngaahi faʻitoka; pea naʻe ʻikai ha tangata te ne faʻa haʻi ʻaki ia ʻae ngaahi ukamea fihifihi:
MAR 5:4 He koeʻuhi kuo liunga lahi hono haʻi ʻaki ʻae ngaahi ukamea fakamaʻu mo e ngaahi ukamea fihifihi, pea kuo ne motumotuhi ʻae ngaahi ukamea fihifihi, pea motumotu mo e ngaahi ukamea fakamaʻu: pea kuo ʻikai faʻa fakalalata ia ʻe ha taha.
MAR 5:5 Pea naʻe ʻi he ngaahi moʻunga ia mo e ngaahi faʻitoka maʻuaipē, ʻi he pō mo e ʻaho, ʻo ne tangi ai, mo ne tafatafaʻi ʻaki ia ʻae ngaahi maka.
MAR 5:6 Ka ʻi heʻene mamata mei he mamaʻo kia Sisu, naʻa ne lele ʻo hū kiate ia.
MAR 5:7 ‌ʻO tangi leʻo lahi, ʻo ne pehē, “Ko e hā au kiate koe, Sisu, ko e ʻAlo ʻoe fungani ʻOtua māʻolunga? ʻOku ou hū tōtōaki kiate koe ʻi he ʻOtua, ke ʻoua naʻa ke fakamamahiʻi au.”
MAR 5:8 (He naʻa ne pehē kiate ia, “Haʻu kituʻa mei he tangata, ʻa koe ko e laumālie ʻuli.”)
MAR 5:9 Pea ne fehuʻi kiate ia, “Ko hai ho hingoa?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko Lisione hoku hingoa; he ʻoku mau tokolahi.”
MAR 5:10 Pea ne kole fakamātoato kiate ia ke ʻoua naʻa ne kapusi ʻakinautolu mei he fonua.
MAR 5:11 Pea naʻe ʻi ai, ʻo ofi ki he ngaahi moʻunga, ʻae fanga puaka lahi naʻe fafanga.
MAR 5:12 Pea kole ʻe he kau laumālie kotoa pē kiate ia, ʻo pehē, “Fekau ʻakimautolu ki he fanga puaka, koeʻuhi ke mau hū ki ai.”
MAR 5:13 Pea tuku leva ʻe Sisu ke nau [fai ia]. Pea ʻalu atu ʻae kau laumālie ʻuli, ʻo hū ki he fanga puaka: pea feleleʻi ʻo ʻoho ʻae fanga puaka ʻi he potu tahifohifo ki tahi, (naʻa nau toko ua afe nai;) pea melemo ʻi he tahi.
MAR 5:14 Pea feholaki ʻakinautolu naʻe tauhi ʻae fanga puaka, ʻo fakahā ki he kolo, pea mo e tukuʻuta. Pea naʻa nau ʻalu ange ke mamata ki he meʻa kuo fai.
MAR 5:15 Pea nau haʻu kia Sisu, ʻo mamata kiate ia naʻe ulusino ai ʻae laumālie ʻuli, ʻo ne maʻu ʻae lisione, ʻoku nofo ia, kuo kofu, pea poto hono loto: pea nau manavahē
MAR 5:16 Pea ko kinautolu naʻe mamata [ki ai], naʻa nau fakahā kiate kinautolu ʻae meʻa naʻe hoko kiate ia naʻe ulusino ai ʻae tēvolo, pea mo e meʻa ki he fanga puaka.
MAR 5:17 Pea nau kole leva kiate ia ke ne ʻalu ʻi honau fonua.
MAR 5:18 Pea kuo ʻalu ia ki vaka, pea ko ia naʻe ulusino ai ʻae tēvolo ne kole kiate ia ke na nonofo.
MAR 5:19 Ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Sisu, ka naʻa ne pehē, “ʻAlu ki ho ʻapi ki ho kāinga, mo fakahā kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe he ʻEiki maʻau, mo ʻene manavaʻofa kiate koe.”
MAR 5:20 Pea ne ʻalu ia, ʻo fua fakahā ʻi Tikapolisi ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sisu maʻana: pea ofo ai kotoa pē.
MAR 5:21 Pea kuo toe folau ʻa Sisu ʻi he vaka ki he kauvai ʻe taha, pea kātoa ai kiate ia ʻae kakai tokolahi: pea kuo ofi ia ki tahi.
MAR 5:22 Pea vakai, naʻe ʻalu ange ʻae tokotaha ʻoe kau pule ʻoe falelotu, ko Sailosi hono hingoa; pea ʻi heʻene mamata kiate ia, naʻa ne tō hifo ki hono vaʻe,
MAR 5:23 ‌ʻO ne kole fakamātoato kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoku ʻofefine siʻi ʻoku tei mate: haʻu, ʻo hili ho nima kiate ia, koeʻuhi ke moʻui ai: pea ʻe moʻui ia.”
MAR 5:24 Pea naʻa na ō mo [Sisu]; pea muimui kiate ia ʻae kakai tokolahi, ʻo fakaʻefihia ia.
MAR 5:25 Pea ko e fefine ʻe tokotaha, naʻe hongofulu ma ua ʻae taʻu ʻoe ʻau toto ʻiate ia,
MAR 5:26 Pea kuo lahi ʻae meʻa kuo ne kātaki ʻi he kau faitoʻo tokolahi, pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene meʻa kotoa pē, pea ʻikai fakaʻaʻau ki muʻa, kae ʻāsili pe hono mahaki.
MAR 5:27 Kuo fanongo ia kia Sisu, pea haʻu mo e fononga mei mui, ʻo ala ki hono kofu:
MAR 5:28 He kuo pehē ʻe ia, “Kapau teu ala pe ki hono kofu, te u moʻui ai.”
MAR 5:29 Pea matuʻu fakafokifā pe ʻae ʻau ʻa hono toto; pea ne ongoʻi ʻi hono sino kuo fakamoʻui ia mei he mahaki ko ia.
MAR 5:30 Pea kuo ʻilo loto ʻe Sisu kuo ʻalu atu ʻiate ia ʻae mālohi, pea ne tafoki ia ki he kakai, mo ne pehē, “Ko hai naʻe ala ki hoku kofu?”
MAR 5:31 Pea pehēange ʻene kau ākonga kiate ia, “ʻOku ke vakai ki he tokolahi ʻoku fakaʻefi koe, pea ʻoku ke pehē, ‘Ko hai kuo ala kiate au?’”
MAR 5:32 Pea vakai foli ʻe ia ke mamata kiate ia kuo ne fai ʻae meʻa ni.
MAR 5:33 Ka kuo ʻilo ʻe he fefine ʻaia kuo fai kiate ia, pea haʻu ia, ʻoku manavahē mo tetetete, ʻo tō ki lalo ʻi hono ʻao, ʻo ne tala kiate ia ʻae moʻoni kotoa pē.
MAR 5:34 Pea ne pehē kiate ia, “ʻOfefine, kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui; ʻalu ʻi he fiemālie, pea ke moʻui mei hoʻo mahaki.”
MAR 5:35 ¶ Kae lolotonga ʻene lea, mo e haʻu [ʻae niʻihi ]mei [he fale ]ʻoe pule ʻoe falelotu, ʻonau pehē, “Kuo pekia ho ʻofefine: ko e hā ʻoku ke kei fakafiu ai ʻae ʻEiki?”
MAR 5:36 Pea kuo fanongo leva ʻe Sisu ki he lea naʻe lea ʻaki, pea pehē ʻe ia ki he pule ʻoe falelotu, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pe.”
MAR 5:37 Pea naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke muimui ha tokotaha kiate ia, ka ko Pita, mo Semisi, mo Sione ko e tokoua ʻo Semisi.
MAR 5:38 Pea hoko ia ki he fale ʻoe pule ʻoe falelotu, ʻo mamata ki he maveuveu, mo kinautolu naʻe tangi mo tangilāulau lahi.
MAR 5:39 Pea kuo hū ia ki loto [fale], mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou maveuveu, mo tangi ai? ʻOku ʻikai mate ʻae taʻahine, ka ʻoku mohe [pe].”
MAR 5:40 Ka naʻa nau kakata manuki kiate ia. Pea kuo fekau ʻe ia ke nau ʻalu kotoa pē kituʻa, pea ne ʻave ʻae tamai mo e faʻē ʻae taʻahine, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, pea nau hū ki he potu ʻoku tokoto ai ʻae taʻahine.
MAR 5:41 Pea ne puke ʻae nima ʻoe taʻahine, mo ne pehē kiate ia, “Talita kiumi;” ʻaia ko hono ʻuhinga, “Taʻahine, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.”
MAR 5:42 Pea tuʻu hake leva ʻae taʻahine, ʻo ʻeveʻeva; he kuo hongofulu ma ua hono taʻu. Pea naʻe ofo ai ʻakinautolu ʻi he ofo lahi.
MAR 5:43 Pea ne fekau mālohi kiate kinautolu ke ʻoua naʻa ʻilo ia ʻe ha taha; mo ne fekau ke ʻatu ha meʻakai kiate ia.
MAR 6:1 Pea naʻe ʻalu ia mei ai, ʻo haʻu ki hono fonua; pea muimui ʻa ʻene kau ākonga kiate ia.
MAR 6:2 Pea hokosia ʻae ʻaho Sāpate, pea kamata ako ia ʻi he falelotu; pea ofo ʻae tokolahi ʻi he fanongo [kiate ia], ʻonau pehē, “Kuo maʻu mei fē ʻe he tangata ni ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae poto [ko eni ]kuo tuku kiate ia, ʻaia kuo fai ai ʻe hono nima ʻae ngaahi ngāue lahi pehē?
MAR 6:3 ‌ʻIkai ko e tufunga eni, ko e tama ʻa Mele, pea ko e tokoua ʻo Semisi, mo Sose, mo Siute, mo Saimone? Pea ʻikai ʻoku ʻi heni mo kitautolu ʻa hono ngaahi tuofefine?” Pea naʻa nau tūkia ʻiate ia.
MAR 6:4 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ke masiva fakaʻapaʻapa ha palōfita, ka ʻi hono fonua, mo hono kāinga, mo hono fale.”
MAR 6:5 Pea naʻe ʻikai te ne mafai ʻi ai ha ngāue lahi, ka naʻa ne hilifaki hono nima ki he tokosiʻi pe naʻe mahaki, ʻo ne fakamoʻui.
MAR 6:6 Pea naʻe ofo ia ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui. Pea ʻalu fakatakamilo ia ʻi he ngaahi potu kakai, ʻo akonaki.
MAR 6:7 ¶ Pea ne ui ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo ne fua fekau ke nau ō, ʻo tautau toko ua, pea ne foaki kiate kinautolu ʻae mālohi ki he kau laumālie ʻuli;
MAR 6:8 Mo fekau ʻe ia kiate kinautolu ke ʻoua te nau ʻave he meʻa [ʻi honau ]fononga, ka ko e tokotoko pe; ʻoua naʻa ʻai ha kato, pe ha mā, pe ha paʻanga ʻi he noʻo:
MAR 6:9 Kae topuvaʻe ʻai ʻae teka; pea ʻoua naʻa ʻaki ʻae kofutuʻa ʻe ua.
MAR 6:10 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e potu ko ia te mou hū ai ki ha fale, mou nofo ai pe kaeʻoua ke mou toki ō ʻi he potu ko ia.
MAR 6:11 ¶ Pea ko kinautolu ʻe ʻikai maʻu ʻakimoutolu, pe fanongo kiate kimoutolu, ʻoka mou ka ʻalu ai, mou tūtuuʻi ʻae efu ʻi homou vaʻe, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu. Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻa Sotoma mo Komola ʻi he ʻaho fakamaau, ʻi he kolo ko ia.”
MAR 6:12 Pea naʻa nau ʻalu atu, ʻo malanga ke fakatomala ʻae kakai.
MAR 6:13 Pea nau kapusi ʻae kau tēvolo tokolahi, pea tākai ʻaki ʻae lolo, mo fakamoʻui ʻae tokolahi naʻe mahaki.
MAR 6:14 Pea fanongo ki ai ʻae tuʻi ko Helota; (he kuo mafola atu hono hingoa;) pea pehē ʻe ia, Kuo toe tuʻu mei he mate ʻa Sione ko e Papitaiso, pea ko ia ʻoku hā ai ʻae ngaahi ngāue lahi meiate ia.
MAR 6:15 Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko ʻIlaisiā ia.” Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e palōfita ia, pe ʻoku hangē ko ha taha ʻi he kau palōfita.”
MAR 6:16 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻa Helota, pea pehē ʻe ia, “Ko Sione ia, ʻaia ne u tutuʻu hono ʻulu: kuo toe tuʻu ia mei he mate.”
MAR 6:17 He naʻe fekau atu ʻe Helota, ke puke ʻa Sione, ʻo haʻi ia ʻi he fale fakapōpula, ko e meʻa ia Helotiasi, ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipe: he kuo na fakamaʻu mo ia.
MAR 6:18 He naʻe pehē ʻe Sione kia Helota, “ʻOku ʻikai ngofua haʻo maʻu ʻae uaifi ʻo ho tokoua.”
MAR 6:19 Ko ia naʻe ʻita ʻa Helotiasi kiate ia, ʻo ne loto ke tāmateʻi ia; ka naʻe ʻikai ke ne mafai [ia]:
MAR 6:20 He naʻe manavahē ʻa Helota kia Sione, ko ʻene ʻilo ko e tangata angatonu ia, mo māʻoniʻoni, pea naʻa ne maluʻi ia; pea ʻi heʻene fanongo kiate ia, naʻa ne fai ʻae ngaahi meʻa lahi, mo ne fanongo ʻi he fiefia.
MAR 6:21 Pea naʻe hokosia ʻae ʻaho lelei, ko e ʻaho fakamanatu ki he fanauʻi ʻo Helota, pea ne fai ai ʻae kātoanga mā ʻa hono ngaahi houʻeiki, mo e ngaahi ʻeikitau, mo e ngaahi ʻeiki ʻo Kāleli;
MAR 6:22 Pea kuo haʻu [ki ai ]ʻae taʻahine ʻae Helotiasi ko ia, ʻo meʻe, pea mālieʻia ai ʻa Helota mo kinautolu naʻa nau nonofo, pea pehē ʻe he tuʻi ki he taʻahine, “Kole mai kiate au ʻaia ʻoku ke loto ki ai, pea te u foaki [ia ]kiate koe.”
MAR 6:23 Pea ne fuakava kiate ia, “Ka ʻilonga ha meʻa te ke kole kiate au, te u foaki ia kiate koe, ʻo aʻu ki hono vaeua mālie ʻo hoku puleʻanga.”
MAR 6:24 Pea ʻalu atu ia, ʻo ne pehē ki heʻene faʻē, “Ko e hā te u kole?” Pea pehēange ʻe ia, “Ko e ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso.”
MAR 6:25 Pea [toe ]haʻu leva ia ki he tuʻi, pea ne kole, ʻo pehē, “Ko hoku loto ke ke foaki mai kiate au ʻanaiange, ʻae ʻulu ʻo Sione ko e Papitaiso, ʻi ha ipu.”
MAR 6:26 Pea mamahi lahi ʻae tuʻi; ka ko e meʻa ʻi heʻene fuakava, pea koeʻuhi ko kinautolu naʻa nau nonofo mo ia, naʻe ʻikai te ne faʻa fakafisi kiate ia.
MAR 6:27 Pea kouna leva ʻe he tuʻi ʻae tangata tāmate, ʻo fekau ke ʻomi hono ʻulu: pea ʻalu ia, ʻo tutuʻu hono ʻulu ʻi he fale fakapōpula,
MAR 6:28 ‌ʻo ne ʻomi hono ʻulu ʻi ha ipu, mo ʻatu ki he taʻahine: pea ʻange ia ʻe he taʻahine ki heʻene faʻē.
MAR 6:29 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa ʻene kau ākonga, naʻa nau omi, ʻo ʻave hono sino ʻo fakatokoto ia ʻi he fonualoto.
MAR 6:30 Pea fakataha ʻae kau ʻaposetolo kia Sisu, ʻonau fakamatala kiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia kuo nau fai, mo ia kuo nau ako ʻaki.
MAR 6:31 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou omi ʻakimoutolu pe ki ha potu lala, ʻo mālōlō siʻi:” he naʻe tokolahi naʻe faʻa feʻaluʻaki, pea naʻe ʻikai ke nau ʻataʻatā ke fai ʻenau kai.
MAR 6:32 Pea nau ō fakalilolilo ʻi he vaka ki he potu lala.
MAR 6:33 Pea mamata ʻae kakai ki heʻenau ʻalu, pea ʻilo ia ʻe he tokolahi, pea nau feleleʻi ʻuta ki ai mei he kolo kotoa pē, ʻo muʻomuʻa kiate kinautolu, pea fakataha ai kiate ia.
MAR 6:34 Pea kuo tuʻu ki ʻuta ʻa Sisu, ʻo ne vakai kuo tokolahi ʻae kakai, naʻe manavaʻofa ia kiate kinautolu, koeʻuhi kuo nau tatau mo e fanga sipi taʻehatauhi: pea ne kamata ako kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa lahi.
MAR 6:35 Pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Ko e potu lala eni, pea kuo teitei ʻosi ʻae ʻaho:
MAR 6:36 fekau ke nau ō, koeʻuhi ke nau ʻalu ki he tukuʻuta, mo e ngaahi potu kakai ʻoku tuʻu takatakai, ke nau fakatau maʻanautolu ʻae mā: he ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke kai.”
MAR 6:37 ¶ Pea lea ʻe ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Mou ʻatu ha meʻa ke nau kai.” Pea nau pehē kiate ia, Te mau ō, ʻo fakatau mā ʻaki ʻae tenali ʻe uangeau, mo ʻatu ke nau kai?”
MAR 6:38 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e foʻi mā ʻe fiha ʻoku ʻiate kimoutolu? ʻAlu ʻo vakai.” Pea kuo nau ʻilo, pea nau pehē, “ʻOku nima, mo e ika ʻe ua.”
MAR 6:39 Pea ne fekau kiate kinautolu ke nau pule ke nofo kotoa pē ki lalo ki he mohuku maʻuiʻui, ʻo tautau tokolahi.
MAR 6:40 Pea naʻa nau nofo ki lalo ʻo fakaʻotu, ʻo tautau toko teau, mo tautau toko nimangofulu.
MAR 6:41 Pea kuo toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, pea hanga hake ia ki he langi, ʻo ne tāpuaki, mo ne tofitofi ʻae ngaahi foʻi mā, ʻo ʻange ki heʻene kau ākonga ke tufaki kiate kinautolu; pea ne tufaki mo e ika ʻe ua kiate kinautolu kātoa pe.
MAR 6:42 Pea naʻa nau kai kotoa pē, ʻo mākona.
MAR 6:43 Pea nau ʻave ʻae kato ʻe hongofulu ma ua kuo pito ʻi he toenga kai, mo e ika.
MAR 6:44 Pea ko kinautolu naʻe kai ʻi he ngaahi foʻi mā, ko e tangata ʻe toko nima afe nai.
MAR 6:45 Pea pule leva ʻe ia ke heka ki vaka ʻa ʻene kau ākonga, ʻo muʻomuʻa ki he potu ʻe taha ki Petesaita, kae fekau ʻe ia ke ʻalu ʻae kakai.
MAR 6:46 Pea kuo fekau atu ʻakinautolu, naʻe ʻalu ia ki he moʻunga ke lotu ai.
MAR 6:47 Pea kuo hoko ʻae efiafi, kuo ʻi he vaha ʻae vaka, kae ʻi ʻuta tokotaha pe ia.
MAR 6:48 Pea mamata ia ʻoku nau ongosia ʻi he tau ʻaʻalo; he naʻe tokai ʻae matangi kiate kinautolu: pea kuo ofi hono fā ʻoe leʻo ʻoe pō, pea ʻalu ange ia kiate kinautolu, ʻo ne hāʻele ia ʻi he [fukahi tahi], pea hangē ka mole pe ia ʻiate kinautolu.
MAR 6:49 Ka ʻi heʻenau mamata ʻoku hāʻele ia ʻi he fukahi vai, naʻa nau mahalo ko e laumālie ia, ʻonau kalanga ai:
MAR 6:50 He naʻa nau mamata kotoa pē kiate ia, pea nau ilifia. Pea leaange leva ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Mou fiemālie: he ko au; pea ʻoua ʻe manavahē.”
MAR 6:51 Pea ʻalu hake ia kiate kinautolu ki vaka; pea malu [leva ]ʻae matangi: pea fakatumutumu lahi fakamanavahē ʻakinautolu ʻo taʻefaʻalaua ʻi honau loto, mo ofo ai.
MAR 6:52 He naʻe ʻikai te nau manatu ki he ngaahi foʻi mā: he kuo fefeka honau loto.
MAR 6:53 ¶ Pea kuo nau hoko atu, ʻonau aʻu ki he fonua ko Kenesaleti, pea tau ki ʻuta.
MAR 6:54 Pea kuo nau haʻu mei he vaka, pea ʻilo leva ia ʻekinautolu.
MAR 6:55 Pea nau feleleʻi ʻi he potu fonua kotoa ko ia mo nau fata fano pe ʻi he ngaahi mohenga ʻakinautolu naʻe mahaki, ki he potu naʻa nau fanongo ʻoku ʻi ai ia.
MAR 6:56 Pea naʻe ʻilonga haʻa ne ʻalu ki he ngaahi potu kakai, pe ki he ngaahi kolo, pe ki he tukuʻuta, naʻa nau fakatokoto ʻae mahaki ʻi he ngaahi hala, pea nau kole kiate ia ke nau ala ki he kapa pe ʻo hono kofu: pea ʻilonga ʻakinautolu kotoa pē naʻe ala ki ai, naʻe fakamoʻui ʻakinautolu.
MAR 7:1 Pea toki fakataha kiate ia ʻae kau Fālesi mo e niʻihi ʻi he kau tangata tohi, naʻe haʻu mei Selūsalema.
MAR 7:2 Pea ʻi heʻenau mamata ki he niʻihi ʻi heʻene kau ākonga ʻoku nau kai mā ʻi he nima ʻuli, ko e pehē, ko e [nima ]taʻefanofano, naʻa nau hanu ai.
MAR 7:3 He ko e kau Fālesi, mo e kakai Siu fulipē, ʻoku ʻikai te nau kai, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fuofua fanofano nima, ko e tokanga ki he talatupuʻa ʻae mātuʻa.
MAR 7:4 Pea ʻi [heʻenau haʻu ]mei he faianga fakatau, ʻoku ʻikai te nau kai, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau kaukau. Pea ʻoku ai mo e ngaahi meʻa kehekehe, kuo nau maʻu ke fai, ko e fufulu ʻoe ngaahi ipu inu, mo e ngaahi ipu fua, mo e ngaahi ipu kapa, mo e ngaahi tokotoʻanga.
MAR 7:5 Pea fehuʻi kiate ia ʻe he kau Fālesi mo e kau tangata tohi, “Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke fai ʻe hoʻo kau ākonga ʻo hangē ko e talatupuʻa ʻae mātuʻa, ka ʻoku nau kai mā mo e nima taʻefanofano?”
MAR 7:6 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Neʻineʻi fakahā ʻe ʻIsaia kiate kimoutolu, ko e kau mālualoi, ʻo hangē ko ia kuo tohi, ‘ʻOku fakaʻapaʻapa ʻae kakai ni kiate au ʻaki honau loungutu, ka ʻoku mamaʻo honau loto ʻiate au.
MAR 7:7 Ka ʻoku taʻeʻaonga ʻenau hū kiate au, he ko e ngaahi akonaki ʻoku nau ako ʻaki, ko e ngaahi fekau ʻae tangata.’
MAR 7:8 “He kuo mou siʻaki ʻae fekau ʻae ʻOtua, kae maʻu ʻae talatupuʻa ʻae tangata, ko e fufulu ʻoe ngaahi ipu fua mo e ngaahi ipu inu: pea ʻoku lahi mo e ngaahi meʻa pehē ʻoku mou fai.
MAR 7:9 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ha meʻa ʻe lelei ko hoʻomou liʻaki ʻae fekau ʻae ʻOtua, ka mou fai ʻae talatupuʻa ʻamoutolu.
MAR 7:10 He naʻe pehē ʻe Mōsese, ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē;’ pea, ‘Ko ia ʻoku kape ki [heʻene ]tamai pe ko [ʻene ]faʻē, tuku ke mate tāmateʻi ia.’
MAR 7:11 Ka ʻoku mou pehē, ‘Kapau ʻe lea ha tangata ki heʻene tamai pe ko ʻene faʻē, [ʻo pehē], “Ko ʻeku meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga kiate koe, ko e Kopano ia,”’ ʻaia ko e foaki tapu; [ʻe ʻataʻatā ia].
MAR 7:12 Pea ʻoku mou taʻofi haʻane toe fai ha meʻa maʻa ʻene tamai pe ko ʻene faʻē;
MAR 7:13 ‌ʻO fakataʻeʻaonga ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻaki hoʻomou talatupuʻa, ʻaia ʻoku mou enginakiʻaki: pea ʻoku lahi ʻae meʻa pehē ʻoku mou fai.”
MAR 7:14 ¶ Pea ʻi heʻene ui mai ʻae kakai kotoa pē, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Fanongo kotoa pē kiate au, pea ʻilo.
MAR 7:15 ‌ʻOku ʻikai ha meʻa ʻituʻa ʻi he tangata, pea hū ki ai, te ne faʻa fakaʻuliʻi ia: ka ko e ngaahi meʻa ʻoku haʻu meiate ia, ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.
MAR 7:16 Ko e tangata ʻoku telinga ke ongo, ke ongoʻi ia.”
MAR 7:17 Pea kuo hū ia ki he fale mei he kakai, naʻe fehuʻi ʻe heʻene kau ākonga kiate ia ki he fakatātā.
MAR 7:18 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “He ʻoku pehē hoʻomou taʻeʻilo foki? ʻOku ʻikai te mou ʻilo, ko e meʻa kotoa pē mei tuʻa, ʻoku ʻalu ki he tangata, ʻoku ʻikai faʻa fakaʻuli ia ʻe ia;
MAR 7:19 Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ʻalu ia ki hono loto, ka ki he kete, ʻoku fakamaʻa ai ʻae meʻakai kotoa pē, kae [toki ]ʻalu kituʻa ʻae meʻa taʻeʻaonga?”
MAR 7:20 Pea pehē ʻe ia, “Ko ia ʻoku haʻu mei he tangata, ko ia ia ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.
MAR 7:21 He ʻoku mei loto, mei he loto ʻoe tangata, ʻae mahalo kovi, mo e tonoʻi fefine mo e feʻauaki, mo e fakapō,
MAR 7:22 Mo e kaihaʻa, mo e manumanu, mo e angahala, mo e kākā, mo e anga fakalielia, mo e mata kovi, mo e lea kovi, mo e laukau, mo e vale:
MAR 7:23 Ko e ngaahi meʻa kovi ni kotoa pē ʻoku haʻu mei he loto, ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.”
MAR 7:24 ¶ Pea tuʻu hake ia ʻi ai, ʻo ʻalu ki he potu ʻo Taia mo Saitoni, pea ne hū ki he fale, ʻo ne loto ke ʻoua naʻa ʻilo [ia ]ʻe ha taha: ka naʻe ʻikai faʻa fakapuli ia.
MAR 7:25 He naʻe ongoa atu ia ki ha fefine naʻe ai ʻene taʻahine siʻi naʻe ʻi ai ʻae laumālie ʻuli, pea haʻu ia, ʻo tōmapeʻe ʻi hono vaʻe:
MAR 7:26 Ko e Kiliki ʻae fefine ni, mei he puleʻanga ko Sailofinisia: pea naʻa ne kole kiate ia, ke ne kapusi kituʻa ʻae tēvolo ʻi heʻene taʻahine.
MAR 7:27 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOua ke tomuʻa mākona ʻae fānau: he ʻoku ʻikai ngali ke toʻo ʻae mā ʻae fānau, mo lī ki he fanga kulī.”
MAR 7:28 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē kiate ia, “Ko e moʻoni, ʻEiki: ka ʻoku kai ʻe he fanga kulī, ʻi he lalo keinangaʻanga, ʻae momo ʻoe meʻakai ʻae fānau.”
MAR 7:29 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Koeʻuhi ko e lea ni ke ke ʻalu; kuo ʻalu kituʻa ʻae tēvolo ʻi hoʻo taʻahine.”
MAR 7:30 Pea kuo hoko ia ki hono fale, pea ne ʻilo kuo ʻalu kituʻa ʻa e tēvolo, kae tokoto ʻene taʻahine ʻi he mohenga.
MAR 7:31 ¶ Pea naʻe toe ʻalu ia mei he potu ʻo Taia mo Saitoni, ʻo haʻu ʻi he potu fonua ʻo Tikapolisi, ki he tahi ʻo Kāleli.
MAR 7:32 Pea nau ʻomi kiate ia ha tokotaha naʻe tuli, pea ʻikai ke faʻa lea; pea naʻa nau kole kiate ia ke ne hilifaki hono nima ki ai.
MAR 7:33 Pea naʻa ne fakaafe ia mei he kakai, ʻo ne ʻai hono tuhu ki hono telinga, pea ʻaʻanu, mo ne ala ki hono ʻelelo;
MAR 7:34 Pea hanga hake ia ki he langi, ʻo mafulu, mo ne pehē kiate ia, “ʻEfata,” ko e pehē ia, “Ke ava.”
MAR 7:35 Pea naʻe ava leva hono telinga, pea vete ʻae noʻo ʻo hono ʻelelo, pea ne lea totonu.
MAR 7:36 Pea ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakahā ki ha taha: ka ʻi heʻene fekau lahi kiate kinautolu, ne ʻāsili ai ʻo lahi ʻenau fanongonongo [ia];
MAR 7:37 Pea naʻa nau ofo ʻo lahi ʻaupito, ʻo pehē, “Kuo ne fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻo lelei: ʻoku ne ngaohi ʻae tuli ke ongo, mo e noa ke lea.”
MAR 8:1 ‌ʻI he ngaahi ʻaho ko ia naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito ʻae kakai, pea naʻe ʻikai haʻanau meʻa ke kai, pea ui ʻe Sisu ʻa ʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu,
MAR 8:2 “ʻOku ou ʻofa mamahi ki he kakai, koeʻuhi ʻoku ʻaho tolu ʻenau ʻiate au, pea ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke kai:
MAR 8:3 Pea kapau te u fekau kenau ʻalu fiekaia ki honau ngaahi fale, te nau pongia ʻi he hala: he ko honau niʻihi kuo haʻu mei he mamaʻo.”
MAR 8:4 Pea pehēange ʻene kau ākonga kiate ia, “ʻE maʻu mei fē ʻe ha taha ʻae mā ke fakamākona ʻaki ʻakinautolu ni ʻi heni ʻi he toafa?”
MAR 8:5 Pea fehuʻi ia kiate kinautolu, “ʻOku fiha hoʻomou foʻi mā?” Pea nau pehē, “ʻOku fitu.”
MAR 8:6 Pea fekau ʻe ia ki he kakai ke nau nofo ki lalo ki he kelekele; pea ne toʻo ʻae foʻi mā ʻe fitu, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻange ki heʻene kau ākonga ke tufaki; pea naʻa nau tufaki [ia ]ʻi he ʻao ʻoe kakai.
MAR 8:7 Pea naʻa nau maʻu mo e ngaahi ika iiki: pea ne ne tāpuaki, mo fekau ke tufaki foki ia.
MAR 8:8 Pea naʻa nau kai, ʻo mākona: pea nau tānaki ʻae toenga kai ko e kato ʻe fitu.
MAR 8:9 Pea ko kinautolu naʻe kai, ko e toko fā afe nai: pea naʻe fekau ʻe ia ke nau ʻalu.
MAR 8:10 Pea heka vaka leva ia mo ʻene kau ākonga, ʻo haʻu ki he potu ʻo Talamanutā.
MAR 8:11 Pea ʻalu ange ʻae kau Fālesi, ʻo kamata fakafehuʻi kiate ia, mo kumi ʻiate ia ha fakaʻilonga mei he langi, ko hono ʻahiʻahiʻi.
MAR 8:12 Pea mafulu lahi ia ʻi hono laumālie, mo pehē, “Ko e hā ʻoku kumi ai ʻe he toʻutangata ni ha fakaʻilonga? Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai tuku ha fakaʻilonga ki he toʻutangata ni.”
MAR 8:13 Pea ʻalu ia ʻiate kinautolu, ʻo toe heka vaka, mo ʻalu ki he kauvai ʻe taha.
MAR 8:14 ¶ Pea kuo ngalo[ʻi he kau ākonga ]ke ʻave ha mā, pea ko e foʻi mā pe taha naʻe ʻi he vaka mo kinautolu.
MAR 8:15 Pea naʻa ne naʻinaʻi kiate kinautolu, ʻo pehē, “Tokanga, pea vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi, pea mo e meʻa fakatupu ʻa Helota.”
MAR 8:16 Pea fealēleaʻaki ai ʻakinautolu, ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi heʻetau taʻeʻomi ha mā.”
MAR 8:17 Pea kuo ʻilo ia ʻe Sisu, pea pehē ʻe [ia ]kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou alea ai, ʻi he ʻikai haʻamou mā? ʻOku teʻeki ai te mou mamata, pe ʻilo? ʻOku kei fefeka homou loto?
MAR 8:18 ‌ʻOku mou mata, kae ʻikai te mou mamata? Pea telinga, kae ʻikai ongoʻi? Pea ʻoku ʻikai te mou manatu?
MAR 8:19 ‌ʻI heʻeku tofitofi ʻae foʻi mā ʻe nima ki he toko nima afe, naʻe fiha ʻae kato naʻe pito ʻi he toenga ne mou ʻave?” Pea nau pehē kiate ia, “E hongofulu ma ua.”
MAR 8:20 “Pea ko e fitu ki he toko fā afe, naʻe fiha ʻae kato naʻe pito ʻi he toenga ne mou ʻave?” Pea nau pehē, “ʻE fitu.”
MAR 8:21 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā nai ʻoku ʻikai ai te mou ʻilo?”
MAR 8:22 ¶ Pea haʻu ia ki Petesaita: pea naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae tangata kui, ʻonau kole kiate ia ke ne ala ki ai.
MAR 8:23 Pea puke ʻe ia ʻae nima ʻoe tangata kui, ʻo tataki ia kituʻa mei he potu kakai; pea kuo ne ʻaʻanu ki hono mata, mo ʻai hono nima kiate ia, pea ne fehuʻi kiate ia, pe ʻoku ne mamata ki ha meʻa.
MAR 8:24 Pea hanga hake ia, ʻo ne pehē, “ʻOku ou mamata ki he kakai ʻoku hangē ko e ngaahi ʻakau, ʻoku ʻeveʻeva.”
MAR 8:25 Pea hili ia, pea ne toe ʻai hono nima ki hono mata, pea fekau kiate ia ke ne hanga hake: pea naʻe moʻui ia, ʻo ne mamata totonu ki he kakai kotoa pē.
MAR 8:26 Pea ne fekau ia ki hono fale, mo ne pehē, “ʻOua naʻa ke ʻalu ki he potu kakai, pe tala [ia ]ki ha taha ʻi he potu kakai.”
MAR 8:27 ¶ Pea ʻalu atu ʻa Sisu, mo ʻene kau ākonga, ki he ngaahi potu kakai ʻo Sesalia ʻi Filipai: pea fehuʻi ʻe ia ki heʻene kau ākonga ʻi he hala, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku pehē ʻe he kakai pe ko hai au?”
MAR 8:28 Pea nau pehēange, “Ko Sione ko e Papitaiso: kae[pehē ]ʻe he niʻihi, ko ʻIlaisiā; pea [pehē ]ʻe he niʻihi, ko e taha ʻoe kau palōfita.”
MAR 8:29 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu ko hai au?” Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Ko koe, ko e Kalaisi.”
MAR 8:30 Pea fekau ʻe ia kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakahā ia ki ha taha.
MAR 8:31 Pea kamata fakahā ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAe kātaki ʻe he Foha ʻoe tangata ʻae ngaahi meʻa lahi, pea siʻaki ia ʻe he mātuʻa, mo e kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, pea ʻe tāmateʻi ia, pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu ʻe toe tuʻu.”
MAR 8:32 Pea naʻa ne lea ʻilongofua ʻaki ʻae lea ko ia. Pea ʻave ia ʻe Pita, ʻo ne kamata valokiʻi ia.
MAR 8:33 Ka kuo tafoki ia ki mui, ʻo vakai ki heʻene kau ākonga, pea valokiʻi ʻe ia ʻa Pita, ʻo pehē, “ʻAlu ki hoku tuʻa, Sētane: he ʻoku ʻikai te ke leleiʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, ka ʻi he ngaahi meʻa ʻae tangata.”
MAR 8:34 ¶ Pea kuo ui ʻe ia ʻae kakai mo ʻene kau ākonga foki, pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻoku loto ke muimui ʻiate au, ke ne siʻaki ʻe ia ia, kae toʻo ʻene kavenga, ʻo muimui ʻiate au.
MAR 8:35 He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia: ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au mo e ongoongolelei, ʻe maʻu ʻe ia ia.
MAR 8:36 He ko e hā hono ʻaonga ki ha tangata, ʻo kapau ʻe maʻu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē, kae mole hono laumālie ʻoʻona?
MAR 8:37 Pe ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālie?
MAR 8:38 Ko ia ia ʻe mā kiate au, mo ʻeku ngaahi lea, ʻi he toʻutangata feʻauaki mo angahala ni, ʻe ma foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻiate ia, ʻoka haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamai, mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni.”
MAR 9:1 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ai ʻae niʻihi ʻiate kinautolu ʻoku tutuʻu ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻae mate, kaeʻoua ke nau mamata ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻoku hoko mai mo e mālohi.”
MAR 9:2 ¶ Pea hili ʻae ʻaho ʻe ono, pea ʻave ʻe Sisu ʻa Pita, mo Semisi, mo Sione, ko kinautolu pe, ʻo ne tataki ʻakinautolu ki he moʻunga māʻolunga: pea naʻe liliu ia ʻi honau ʻao.
MAR 9:3 Pea fetapatapaki hono kofu, ʻo mātuʻaki hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinehina: pea ʻe ʻikai ha tufunga fō tupenu ʻi māmani ʻe faʻa fakahinehina ke pehē.
MAR 9:4 Pea hā ai kiate kinautolu ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese; pea nau alea mo Sisu.
MAR 9:5 Pea lea ʻa Pita, ʻo pehē kia Sisu, “ʻEiki, ʻoku lelei ʻetau ʻi heni: pea tuku ke mau ngaohi ha fale ʻe tolu: ke ʻoʻou ʻae taha, pea taha ʻo Mōsese, pea taha ʻo ʻIlaisiā.”
MAR 9:6 He naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ko e hā ʻoku ne leaʻaki; he naʻa nau ilifia lahi.
MAR 9:7 Pea naʻe fakamaluʻaki ʻakinautolu ʻae ʻao: pea ongo mai mei he ʻao ʻae leʻo ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni: fanongo kiate ia.”
MAR 9:8 Pea fakafokifā pe, kuo nau fesiosiofaki, pea ʻikai kenau toe ʻilo ha taha, ka ko Sisu pe mo kinautolu.
MAR 9:9 Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he moʻunga, naʻa ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau fakahā ki ha taha ʻae ngaahi meʻa kuo nau mamata ki ai, kaeʻoua ke toetuʻu ʻae Foha ʻoe tangata mei he pekia.
MAR 9:10 Pea naʻa nau maʻu kiate kinautolu ʻae lea ko ia, ʻonau fefehuʻiʻaki ʻiate kinautolu, “Pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe toetuʻu mei he pekia.”
MAR 9:11 ¶ Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kau tangata tohi, ʻe tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā?”
MAR 9:12 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku tomuʻa haʻu ʻa ʻIlaisiā, ʻo fakatonutonu ʻae meʻa kotoa pē; pea hangē ko ia kuo tohi ki he Foha ʻoe tangata, ʻe kātaki foki ʻe ia ʻae meʻa lahi, pea manukia ia.”
MAR 9:13 Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, “Kuo haʻu moʻoni ʻa ʻIlaisiā, ʻo hangē ko ia kuo tohi, pea kuo nau fai kiate ia ʻenau faʻiteliha.”
MAR 9:14 ¶ Pea kuo haʻu ia ki he kau ākonga, pea ne mamata ki he fuʻu kakai ʻoku kāpui ʻakinautolu, mo e kau tangata tohi ʻoku kikihi mo kinautolu.
MAR 9:15 Pea kuo mamata leva ʻae kakai fulipē kiate ia, pea nau ofo lahi, ʻonau feleleʻi mo fetapa kiate ia.
MAR 9:16 Pea fehuʻi ʻe ia ki he kau tangata tohi, “Ko e hā ʻoku mou fakakikihi ai mo kinautolu?”
MAR 9:17 Pea lea ʻae tokotaha ʻi he kakai, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo u ʻomi kiate koe hoku foha, ʻoku ʻiate ia ʻae laumālie noa:
MAR 9:18 Pea ko e potu kotoa pē ʻoku ne puke ai ia, ʻoku ne haʻaki ia; pea koā ia, mo fengaiʻitaki hono nifo, pea ʻoku ne fakaʻaʻau ʻo vaivai: pea ne u lea ki hoʻo kau ākonga ke nau kapusi ia; ka naʻe ʻikai te nau faʻa fai.”
MAR 9:19 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, “ʻAe toʻutangata taʻetui! ʻE fēfē hono fuoloa ʻoe tau nonofo? ʻE fēfē hono fuoloa ʻo ʻeku kātaki ʻakimoutolu? ʻOmi ia kiate au.”
MAR 9:20 Pea nau ʻomi ia kiate ia; pea kuo mamata ia ki ai, pea haʻaki leva ia ʻe he laumālie; pea tō ia ki he kelekele, mo mokofisi pea Koa [hono ngutu].
MAR 9:21 Pea fehuʻi ia ki heʻene tamai, “Kuo fēfē hono fuoloa talu ʻene hoko eni kiate ia?” Pea pehē ʻe ia, “Talu ʻene tamasiʻi.”
MAR 9:22 Pea kuo liunga lahi ʻae lī ia ki he afi, pea mo e vai, ke tāmateʻi ia: pea kapau te ke faʻa fai ha meʻa, ke ke ʻaloʻofa kiate kimautolu, ʻo tokoni ʻakimautolu.
MAR 9:23 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Kapau ʻoku ke faʻa tui, ʻoku faʻa fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia ʻoku tui.”
MAR 9:24 Pea tangi loʻimata leva ʻae tamai ʻae tamasiʻi, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetui.”
MAR 9:25 Pea ʻi he mamata ʻa Sisu ʻoku feleleʻi mai ʻae kakai ʻo fakataha, pea ne tautea ʻae laumālie ʻuli, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻA koe, ko e laumālie noa mo tuli, ʻoku ou fekau kiate koe, haʻu kituʻa ʻiate ia, pea ʻoua naʻa ke toe hū ki ai.”
MAR 9:26 Pea tangi [ʻae laumālie], ʻo ne haʻaki ia ʻo lahi, pea haʻu kituʻa: pea naʻe tatau [ʻae tangata ]mo ha taha mate; ko ia ne pehē ai ʻe he tokolahi, “Kuo mate ia.”
MAR 9:27 Ka naʻe puke ia ʻe Sisu ʻi hono nima, ʻo fokotuʻu ia; pea ne tuʻu hake.
MAR 9:28 Pea kuo hū ia ki fale, pea fehuʻi fakafufū ʻene kau ākonga kiate ia, “Ko e hā naʻe ʻikai ai te mau faʻa kapusi ia?”
MAR 9:29 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai haʻu kituʻa ʻae faʻahinga ni ʻi ha meʻa, kae ʻi he lotu mo e ʻaukai.”
MAR 9:30 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei ai, ʻonau ʻalu ʻi Kāleli; pea naʻe ʻikai loto ia ke ʻilo ia ʻe ha taha.
MAR 9:31 He naʻe akonakiʻi ʻe ia ʻa ʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “E tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kakai, pea te nau fakapoongi ia; pea hili hono fakapoongi, ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolu.”
MAR 9:32 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae lea ko ia, pea naʻa nau manavahē ke fehuʻi kiate ia.
MAR 9:33 ¶ Pea haʻu ia ki Kapaneume: pea fehuʻi kiate kinautolu ʻi heʻene nofo ʻi he fale, “Ko e hā ia naʻa mou fakakikihi ai ʻakimoutolu ʻi he hala?”
MAR 9:34 Ka naʻa nau fakalongo pē: he naʻa nau fakakikihi ʻi he hala, pe ko hai ʻe lahi hake.
MAR 9:35 Pea nofo hifo ia, ʻo ne ui ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kapau ʻoku holi ha tangata ke muʻomuʻa, ʻe ki mui ia ʻiate kimoutolu kotoa pē, mo e tamaioʻeiki ʻamoutolu kotoa pē.”
MAR 9:36 Pea toʻo ʻe ia ha tamasiʻi siʻi ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻonga: pea kuo fua hake ia ʻi hono nima, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu,
MAR 9:37 “Ko ia ia te ne maʻu ha tamasiʻi pehē ʻi hoku hingoa, ʻoku ne maʻu au: pea ko ia ia te ne maʻu au, ʻoku ʻikai ko au [pe ]ʻoku ne maʻu, ka ko ia ne ne fekau au.”
MAR 9:38 ¶ Pea leaange ʻa Sione, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, naʻa mau mamata ki he tokotaha ʻoku kapusi ʻae kau tēvolo ʻi ho huafa, ka ʻoku ʻikai ke muimui ia kiate kitautolu: pea naʻa mau taʻofi kiate ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai muimui kiate kitautolu.”
MAR 9:39 Ka naʻe pehē ʻe Sisu, “ʻOua naʻa taʻofi ia: he ʻoku ʻikai ha taha te ne fai ha meʻa mana ʻi hoku huafa, ʻe faʻa lea kovi noa pe kiate au.
MAR 9:40 He ko ia ʻoku ʻikai angatuʻu kiate kitautolu, ʻoku kau taha ia mo kitautolu.
MAR 9:41 He ko ia ʻe ʻatu kiate kimoutolu ha vai ke inu ʻi hoku huafa, koeʻuhi ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu, ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai mole ʻiate ia hono totongi.
MAR 9:42 “Pea ko ia ia ʻe fakahalaʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ʻoku tui kiate au, ʻe lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻae maka momosi ʻi hono kia, pea lī ia ki he moana.
MAR 9:43 Pea kapau ʻe fakahalaʻi Koe ʻeho nima, tutuʻu ia: ʻoku lelei kiate Koe ke ke hū ki he moʻui ʻoku ke nima mutu, ʻi hoʻo maʻu ʻae nima ʻe ua, kae ʻalu ki heli, ki he afi ʻe ʻikai ʻaupito faʻa tāmateʻi;
MAR 9:44 ‌ʻAia ‘ʻOku ʻikai mate ai honau ʻuanga, pea ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae afi.’
MAR 9:45 Pea kapau ʻe fakahalaʻi koe ʻeho vaʻe, tutuʻu ia: ʻoku lelei kiate koe ke ke hū ki he moʻui ʻoku ke ketu, ʻi hoʻo maʻu ʻae vaʻe ʻe ua, kae lī koe ki heli, ki he afi ʻe ʻikai ʻaupito faʻa tāmateʻi;
MAR 9:46 ‌ʻAia ʻoku ʻikai mate ai honau ʻuanga, pea ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae afi.
MAR 9:47 Pea kapau ʻe fakahalaʻi Koe ʻeho mata, kapeʻi ia: ʻoku lelei kiate Koe ke ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua mo e mata pe taha, ʻi hoʻo maʻu ʻae mata ʻe ua, kae lī koe ki he afi ʻo heli;
MAR 9:48 ‌ʻAia ‘ʻoku ʻikai mate ai honau ʻuanga, pea ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae afi.’
MAR 9:49 “He koeʻuhi ʻe fakamāsima taki taha kotoa pē ʻaki ʻae afi, pea ʻe fakamāsima ʻaki ʻae feilaulau kotoa pē ʻae māsima.
MAR 9:50 “ʻOku lelei ʻae māsima: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, temou [toe ]fakakona fēfeeʻi ia? “Maʻu pe ʻae māsima, kiate kimoutolu, pea mou melino pe ʻakimoutolu.”
MAR 10:1 Pea naʻe mahuʻi mei ai ia, ʻo haʻu ki he mata fonua ʻo Siutea, ʻi he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani: pea toe fakataha ʻae kakai kiate ia; pea ne toe akonakiʻi ʻakinautolu, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai.
MAR 10:2 ¶ Pea haʻu ʻae kau Fālesi, ʻonau fehuʻi ʻahiʻahi kiate ia, “ʻOku ngofua ke tukuange ʻe he tangata [ʻa hono ]uaifi?”
MAR 10:3 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kimoutolu?”
MAR 10:4 Pea nau pehē, “Naʻe tuku ʻe Mōsese ke tohi ʻae tohi fakamavae, pea tukuange [ia].”
MAR 10:5 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo homou loto naʻa ne tohi ai ʻae fekau ni kiate kimoutolu.
MAR 10:6 Kae talu mei he kamataʻanga ʻi he fakatupu naʻe ngaohi ʻakinaua ʻe he ʻOtua ‘ko e tangata mo e fefine.’
MAR 10:7 ‘Pea ko e meʻa ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangata ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻē, kae pikitai ki hono uaifi;
MAR 10:8 pea ʻe hoko ʻakinaua ko e kakano pe taha:’ ko ia ʻoku ʻikai ai ke na kei ua ka ko e kakano pe taha.
MAR 10:9 Ko ia foki kuo fakataha ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.”
MAR 10:10 Pea toe ʻeke ʻe heʻene kau ākonga kiate ia ʻi he fale ki he meʻa ko ia.
MAR 10:11 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻe tukuange hono uaifi, pea fakamaʻu mo ha taha kehe, ʻoku tono fefine ia kiate ia.
MAR 10:12 Pea kapau ʻe tukuange ʻe he fefine ʻa hono husepāniti, pea fakamaʻu mo ha taha kehe, ʻoku tono tangata ia.”
MAR 10:13 ¶ Pea naʻa nau ʻomi ʻae tamaiki iiki kiate ia, koeʻuhi ke ne ala kiate kinautolu: pea lolomi ʻe he kau ākonga [ʻakinautolu ]naʻe ʻomi ʻakinautolu.
MAR 10:14 Ka ʻi he ʻafio ki ai ʻa Sisu, pea tuputāmaki lahi ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Tuku ke haʻu kiate au ʻae tamaiki iiki, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻakinautolu; he ʻoku ʻoe kakai pehē ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
MAR 10:15 Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ia ʻe ʻikai te ne maʻu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻi, ʻe ʻikai hū ia ki ai.”
MAR 10:16 Pea fua hake ʻe ia ʻakinautolu ʻi hono nima, ʻo hilifaki hono nima kiate kinautolu, mo ne tāpuakiʻi ʻakinautolu.
MAR 10:17 ¶ Pea ʻi heʻene hāʻele atu ki he hala, naʻe lele mai ʻae tokotaha, ʻo tūʻulutui kiate ia, mo fehuʻi kiate ia, [ʻo pehē], “ʻEiki lelei, ko e hā teu fai ke u maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?”
MAR 10:18 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei, ʻaia ko e ʻOtua.
MAR 10:19 ‌ʻOku ke ʻilo ʻae ngaahi fekau, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine, ʻOua naʻa ke fakapō, ʻOua naʻa ke kaihaʻa, ʻOua naʻa ke fakamoʻoni loi, ʻOua naʻa ke kākā, Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē.’”
MAR 10:20 Pea ne lea, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo u fai eni kotoa pē talu ʻeku kei siʻi.”
MAR 10:21 Pea sio ki ai ʻa Sisu mo ʻofa kiate ia, mo ne pehē kiate ia, “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ke kei hala ai: ke ke ʻalu, ʻo fakatau ʻaia kotoa pē ʻoku ʻaʻau, pea ke foaki ki he masiva, pea te ke maʻu ʻae koloa ʻi he langi: pea ke haʻu, ʻo fua ʻae ʻakau māfasia, mo muimui ʻiate au.”
MAR 10:22 Pea naʻe puputuʻu ia ʻi he lea ko ia, pea ʻalu atu kuo mamahi; he naʻe lahi ʻene koloa.
MAR 10:23 ¶ Pea vakai foli ʻe Sisu, pea ne pehē ki heʻene kau ākonga, “Ko e meʻa faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ʻoku maʻu koloa ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua!”
MAR 10:24 Pea ofo ʻae kau ākonga ʻi heʻene ngaahi lea. Ka naʻe toe lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Fānau ʻe faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ʻoku falala ki he koloa ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua!
MAR 10:25 ‌ʻOku faingofua ke hū ʻae kāmeli ʻi he avaʻi hui, ʻi he hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
MAR 10:26 Pea naʻa nau mātuʻaki ofo fakamanavahē, ʻonau fepehēʻaki, “Pea ko hai ʻe moʻui?”
MAR 10:27 Pea vakai ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai faʻa fai [eni ]ʻe he tangata, ka ko e ʻOtua pe: he ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ʻae meʻa kotoa pē.”
MAR 10:28 ¶ Pea toki pehē ʻe Pita kiate ia, “Vakai, kuo mau liʻaki ʻae meʻa kotoa pē, ʻo muimui ʻiate koe.”
MAR 10:29 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai ha tangata kuo ne liʻaki ʻae fale, pe ko e ngaahi kāinga, pe ha ngaahi tuofefine, pe ko e tamai, pe ko e faʻē, pe ha uaifi, pe ha fānau, pe ko e fonua, koeʻuhi ko au, pea mo e ongoongolelei,
MAR 10:30 Ka te ne maʻu ʻo taki teau ʻi he moʻui ni, ko e fale, mo e kāinga, mo e tuofefine, mo e faʻē, mo e fānau, mo e fonua, fakataha mo e fakatanga; pea ʻi he maama ʻe haʻu ko e moʻui taʻengata.
MAR 10:31 Ka ko e tokolahi ʻoku muʻomuʻa ʻe muimui; pea ʻe muʻomuʻa ʻae muimui.”
MAR 10:32 ¶ Pea kuo nau fononga ʻi he hala ki Selūsalema; pea muʻomuʻa atu ʻa Sisu ʻiate kinautolu: pea ofo ai ʻakinautolu; pea nau manavahē ʻi heʻenau muimui. Pea ne toe ʻave ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo ne kamata tala kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko kiate ia,
MAR 10:33 [ʻO ne pehē], “Vakai, ʻoku tau ʻalu hake ki Selūsalema; pea ʻe tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi; pea te nau fakamaau ia ke mate, ʻo tukuange ia ki he Senitaile;
MAR 10:34 Pea te nau manukiʻi ia, mo haha ia, mo ʻaʻanu kiate ia, mo tāmateʻi ia; pea ʻi hono ʻaho tolu ʻe toetuʻu ia.”
MAR 10:35 ¶ Pea haʻu kiate ia ʻa Semisi mo Sione, ko e ongo foha ʻo Sepeti, ʻo na pehē, “ʻEiki, ko homa loto ke ke fai maʻamaua ʻaia kotoa pē te ma kole ki ai.”
MAR 10:36 Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, “Ko e hā homo loto ke u fai maʻamoua?”
MAR 10:37 Pea na pehē kiate ia, Tuku kiate kimaua ke ma nofo, ko e tokotaha ʻi ho nima toʻomataʻu, pea tokotaha ʻi ho nima toʻohema, ʻi ho nāunau.”
MAR 10:38 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻOku ʻikai temo ʻilo ʻaia ʻoku mo kole: ʻoku mo faʻa fai ke inu ʻi he ipu ʻaia te u inu ai? Pea ke papitaiso ʻi he papitaiso ko ia te u papitaiso ai?”
MAR 10:39 Pea na pehēange kiate ia, “ʻOku ma faʻa fai pe.” Pea pehē ʻe Sisu kiate kinaua, “ʻE inu moʻoni ʻekimoua ʻi he ipu te u inu ai; pea temo papitaiso ʻi he papitaiso ko ia ʻe papitaiso ʻaki au:
MAR 10:40 Ka ko e nofo ki hoku nima toʻomataʻu mo hoku nima toʻohema, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke foaki, ka kiate kinautolu kuo teuteu ia ki ai.”
MAR 10:41 Pea kuo fanongo ai ʻae toko hongofulu, naʻa nau toki ʻita lahi kia Semisi mo Sione.
MAR 10:42 Ka naʻe ui ʻakinautolu ʻe Sisu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ko kinautolu kuo fakanofo ko e ʻeiki ʻoe Senitaile ʻoku nau faʻa puleʻi ʻakinautolu; pea ko honau houʻeiki ʻoku nau fai faʻiteliha kiate kinautolu.
MAR 10:43 Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu: ka ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolu, ke hoko ia ko homou tauhi:
MAR 10:44 Pea ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku loto ke ʻeiki, ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ʻamoutolu kotoa pē.
MAR 10:45 He naʻe ʻikai ke haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻui ko e huhuʻi ʻoe tokolahi.”
MAR 10:46 ¶ Pea naʻa nau haʻu ki Seliko: pea ʻi heʻenau ō ʻi Seliko mo ʻene kau ākonga, mo e kakai tokolahi, naʻe nofo ʻo kole ʻi he veʻehala [motuʻa ]ʻae kui ko Patimiusi, ko e foha ʻo Timiusi.
MAR 10:47 Pea kuo fanongo ia ko Sisu ʻo Nāsaleti ia, naʻe kamata tangi kalanga ia, ʻo pehē, “Sisu, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate au.”
MAR 10:48 Pea lolomi ia ʻe he tokolahi ke fakalongo pē: kae ʻāsili ai ʻaupito ʻene kalanga, “Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa kiate au.”
MAR 10:49 Pea tuʻu ʻa Sisu, ʻo fekau ke ui kiate ia. Pea naʻa nau ui ʻae tangata kui, mo pehē kiate ia, “Ke ke fiemālie, tuʻu; ʻoku ne ui koe.”
MAR 10:50 Pea siʻaki ʻe ia hono kofu, kae tuʻu hake, ʻo haʻu kia Sisu.
MAR 10:51 Pea lea ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e hā ho loto ke u fai kiate koe?” Pea pehēange ʻe he tangata kui kiate ia, “ʻEiki, ke ʻā hoku mata.”
MAR 10:52 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu; kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.” Pea ʻā leva ia, ʻo ne muimui kia Sisu ʻi he hala.
MAR 11:1 Pea kuo nau ofi ki Selūsalema, [ʻo hoko ]ki Petefesi, mo Pētani, ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, pea ne fekau atu ʻene ākonga ʻe toko ua,
MAR 11:2 ‌ʻO ne pehē kiate kinaua, “Mo ō ki he potu kakai ʻoku hangatonu mai: pea ka mo ka hū ki ai, te mo ʻilo leva ʻae ʻuhiki [ʻoe ʻasi ]kuo noʻotaki, ʻoku teʻeki heka ai ha tangata; vevete ia, mo taki mai.
MAR 11:3 Pea ka pehē ʻe ha taha kiate kimoua, ‘Ko e hā ʻoku mo fai ai eni?’ Mo pehēange, ‘ʻOku ʻaonga ia ki he ʻEiki;’ pea te ne tuku leva ke ʻomi ia ki heni.”
MAR 11:4 Pea naʻa na ō, ʻo na ʻilo ʻae ʻuhiki [ʻoe ʻasi ]ʻoku noʻotaki ʻituʻa ʻi he matapā, ʻi he potu ʻoe tefitoʻi hala; pea na vevete ia.
MAR 11:5 Pea pehē ʻe he niʻihi naʻe tuʻu ʻi ai kiate kinaua, “Ko e hā ʻamoua ʻoku mo vete ai ʻae ʻuhiki ʻoe ʻasi?”
MAR 11:6 Pea naʻa na lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia naʻe fekau ʻe Sisu: pea naʻe tuku ʻakinaua ke na ō.
MAR 11:7 Pea naʻa na ʻomi ʻae ʻuhiki kia Sisu, pea na ʻai ki ai hona ngaahi kofu; pea heka ia ki ai.
MAR 11:8 Pea folahi ʻe he tokolahi honau ngaahi kofu ʻi he hala; pea tutuʻu hifo ʻe he niʻihi ʻae ʻuluʻuluʻi ʻakau, ʻo falikiliki ʻaki ʻae hala.
MAR 11:9 Pea ko kinautolu naʻe muʻomuʻa, mo kinautolu naʻe muimui, naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Hosana; ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova!
MAR 11:10 Ke monūʻia ʻae puleʻanga ʻo ʻetau tamai ko Tevita, ʻaia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻo Sihova: Hosana ʻi he fungani māʻolunga.”
MAR 11:11 Pea hoko ʻa Sisu ki Selūsalema, pea [hū ]ki he falelotu lahi: pea kuo vakai foli ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē [ʻi ai, ]pea kuo hokosia ʻae efiafi, naʻa nau ō ki Pētani mo e toko hongofulu ma toko ua.
MAR 11:12 ¶ Pea pongipongi ai, ʻi heʻenau haʻu mei Pētani, naʻe fiekaia ia:
MAR 11:13 Pea sio mamaʻo atu ia ki he ʻakau ko e fiki ʻoku lau, pea ʻalu ia, ʻo kumi pe te ne ʻilo ai ha [fua ]pe ʻikai: pea ʻi heʻene hoko ki ai, naʻe ʻikai te ne ʻilo ha meʻa ka ko e lau pe; he naʻe kei tuai ʻae toʻukai fiki.
MAR 11:14 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange ki ai, “Ngata ʻi heni ke ʻoua naʻa toe kai ʻeha taha ha fua ʻiate koe ʻo lauikuonga.” Pea fanongo ki ai ʻene kau ākonga.
MAR 11:15 ¶ Pea naʻa nau haʻu ki Selūsalema: pea hū ʻa Sisu ki he falelotu lahi, ʻo ne kamata kapusi kituʻa ʻakinautolu naʻe fefakatauʻaki ʻi he falelotu lahi, mo ne fulihi ʻae ngaahi palepale ʻoe kau fetongi paʻanga, mo e ngaahi nofoʻa ʻonautolu naʻe fakatau lupe;
MAR 11:16 Pea naʻe ʻikai tuku ʻe ia ke ʻalu ha taha mo [ʻene ]kavenga ʻi he falelotu lahi.
MAR 11:17 Pea ako ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻIkai kuo tohi, ‘Ko hoku fale ʻe ui ko e falelotu ki he kakai kotoa pē?’ Ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻoe kau kaihaʻa.”
MAR 11:18 Pea fanongo ki ai ʻae kau tangata tohi mo e kau taulaʻeiki lahi, pea nau fifili pe fēfeeʻi ʻenau tāmateʻi ia: he naʻa nau manavahē kiate ia, koeʻuhi kuo ofo ʻae kakai fulipē ʻi heʻene akonaki.
MAR 11:19 Pea kuo hokosia ʻae efiafi, ne ʻalu ia mei he kolo.
MAR 11:20 ¶ Pea pongipongi ai, ʻi heʻenau liu mai, ne nau vakai ki he ʻakau ko e fiki kuo mate mei hono aka.
MAR 11:21 Pea fakamanatu ʻe Pita, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻEiki, vakai, ko e fiki naʻa ke tukitalaʻi kuo mate ia.”
MAR 11:22 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Mou maʻu ʻae tui ki he ʻOtua.
MAR 11:23 He ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko ia ia te ne pehē ki he moʻunga ni, Hiki koe, pea lī koe ki he tahi; pea ʻikai fakataʻetaʻetui hono loto, ka ʻoku ne tui ʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ʻoku ne lea ʻaki, ʻe hoko ʻaia kotoa pē ʻoku ne lea ki ai.
MAR 11:24 Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou holi ki ai, ʻoka mou ka lotu, tui ʻoku mou maʻu [ia], pea te mou maʻu.
MAR 11:25 Pea ʻoka mou ka tuʻu ʻo lotu, fakamolemole, ʻo kapau ʻoku mou koviʻia ʻi ha taha; koeʻuhi ke fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi hia.
MAR 11:26 Pea ka ʻikai te mou fakamolemole, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi hoʻomou ngaahi angahala.”
MAR 11:27 ¶ Pea naʻa nau toe haʻu ki Selūsalema: pea ʻi heʻene hāʻele ʻi he falelotu lahi, naʻe haʻu kiate ia ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e mātuʻa,
MAR 11:28 ‌ʻonau pehē kiate ia, “Ko e pule fē ʻoku ke fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko hai ia naʻa ne tuku kiate koe ʻae pule ke fai ʻae ngaahi meʻa ni?”
MAR 11:29 Pea lea ʻa Sisu, ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Te u fehuʻi kiate kimoutolu foki ki he meʻa ʻe taha, pea mou tala mai kiate au, pea teu tala atu ai kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.
MAR 11:30 Ko e papitaiso ʻa Sione, naʻe mei he langi ia? Pe mei he tangata? Tala mai.”
MAR 11:31 Pea naʻe fealēleaʻaki ʻakinautolu, ʻo pehē, “Kapau te tau pehē, ‘Mei he langi;’ pea ʻe pehē mai ʻe ia, ‘Ko e hā naʻe ʻikai ai te mou tui kiate ia?’
MAR 11:32 Ka tau ka pehē, ‘Mei he tangata;’” ʻoku tau manavahē ki he kakai: he ʻoku nau pehē kotoa pē, ko e palōfita moʻoni ʻa Sione.
MAR 11:33 Pea ne nau lea, ʻo pehēange kia Sisu, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo.” Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Pea ʻe ʻikai te u tala atu kiate kimoutolu ʻae pule ko ia ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.”
MAR 12:1 Pea fua lea ia kiate kinautolu, ʻi he ngaahi fakatātā, ʻo pehē, “Naʻe tō ʻe he tangata ʻae ngoue vaine, pea ne takatakai ʻaki [ia ]ʻae ʻā keli ʻae potu tataʻoʻanga uaine, pea langa ʻae fale leʻo, ʻo ne tuku ia ki he kau tangata tauhi ngoue, kae ʻalu ia ki he fonua mamaʻo.
MAR 12:2 Pea hoko hono toʻukai, naʻa ne fekau ʻae tamaioʻeiki ki he kau tauhi ngoue, koeʻuhi ke ne maʻu mei he kau tauhi ngoue ʻae fua ʻoe ngoue vaine.
MAR 12:3 Pea naʻa nau puke ia, ʻo haha, ʻo fekau ke ʻalu taʻehaʻanemeʻa.
MAR 12:4 Pea toe fekau ʻe ia kiate kinautolu ʻae tamaioʻeiki ʻe taha; pea naʻa nau tolongaki ʻaki ia ʻae maka, pea foa hono ʻulu, pea fekau ke ʻalu kuo lahi ʻenau fai kovi kiate ia.
MAR 12:5 Pea toe fekau ʻe ia ʻae tokotaha kehe, pea nau tāmateʻi ia; pea mo e tokolahi; kae haha ʻae niʻihi, pea tāmateʻi ʻae niʻihi.
MAR 12:6 Pea kuo kei toe kiate ia ʻa hono foha pe taha, ʻaia ko hono ʻofaʻanga, pea ne fekau fakamui foki ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, ‘Te nau fakaʻapaʻapa ki hoku foha.’
MAR 12:7 Ka naʻe fepehēʻaki ʻae kau tauhi ngoue ko ia, ‘Ko eni ʻae foha hoko; haʻu, ke tau tāmateʻi ia, pea ʻe ʻotautolu ʻae tofiʻa.’
MAR 12:8 Pea naʻa nau puke, ʻo tāmateʻi ia, pea lī ia kituaʻā ngoue vaine.
MAR 12:9 “Ko e hā ʻe fai ai ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine? ʻE haʻu ia, ʻo fakaʻauha ʻae kau tauhi ngoue, pea ʻe tuku ʻae ngoue vaine ki ha kakai kehe.
MAR 12:10 Pea naʻe ʻikai te mou lau ʻae tohi ni; ‘Ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, kuo hoko ia ko e fungani ʻoe tuliki:
MAR 12:11 Ko e ngāue ʻa Sihova eni, pea ko e meʻa fakaofo ʻi hotau ʻao?’”
MAR 12:12 Pea naʻa nau fai ke nau puke ia, ka naʻa nau manavahē ki he kakai: ka naʻa nau ʻilo ko ʻene lea ʻaki ʻae fakatātā kiate kinautolu: pea nau tuku ia, ka nau ʻalu.
MAR 12:13 ¶ Pea naʻa nau fekau kiate ia ʻae niʻihi ʻi he kau Fālesi mo e kau Helotiane, ke nau femioekina ia, ʻi [heʻene ]lea.
MAR 12:14 Pea kuo nau haʻu, pea nau pehē kiate ia, “ʻEiki ʻoku mau ʻilo ʻoku ke moʻoni koe, pea ʻoku ʻikai te ke tokanga ki ha tangata; he ʻoku ʻikai te ke filifilimānako ki he tangata, ka ʻoku ke akonaki ʻaki ʻae hala ʻoe ʻOtua ʻi he moʻoni: ʻOku ngofua ke ʻatu ʻae tukuhau kia Sisa, pe ʻikai?
MAR 12:15 ‌ʻE lelei ʻemau ʻatu, pe ʻikai?” Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau mālualoi, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai au?” ʻOmi ha tenali ke u mamata ai.
MAR 12:16 Pea nau ʻomi[ia]. Pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e fofonga mo e tohi eni ʻa hai?” Pea nau pehē kiate ia, “ʻA Sisa.”
MAR 12:17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻAnge kia Sisa ʻae ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea [ʻange ]ki he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.” Pea naʻa nau ofo ʻiate ia.
MAR 12:18 ¶ Pea toki haʻu ʻae kau Satusi kiate ia, ʻakinautolu ʻoku pehē ʻoku ʻikai ha toetuʻu; pea nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē,
MAR 12:19 “ʻEiki, naʻe tohi ʻe Mōsese kiate kimautolu, [ʻo pehē], ‘Kapau ʻe pekia ʻae tokoua ʻo ha tangata, pea ʻoku ai [hono ]uaifi, kae ʻikai haʻane fānau, ʻe maʻu ʻe hono tokoua ʻa hono uaifi, ʻo fakatupu ʻae hako ki hono tokoua.’
MAR 12:20 Naʻe ai ʻae kāinga ʻe toko fitu: pea maʻu ʻe he ʻuluaki ʻae uaifi, pea pekia ia ʻoku ʻikai hano hako.
MAR 12:21 Pea maʻu ia ʻe hono toko ua, pea pekia ia, kae ʻikai hano hako; pea mo hono toko tolu foki,
MAR 12:22 Pea maʻu ia ʻe he toko fitu, kae ʻikai ha hako: pea mate fakamui foki ʻae fefine.
MAR 12:23 Ko ia, ʻi he toetuʻu, ʻoka nau ka tuʻu hake, ʻe hoko ia ko e uaifi ʻo hai ʻiate kinautolu? He naʻe maʻu ia ʻe he toko fitu ko[honau ]uaifi.”
MAR 12:24 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻIkai ko ia ʻoku mou hē ai, koeʻuhi ko hoʻomou taʻeʻilo ki he tohi, mo e mālohi ʻae ʻOtua?
MAR 12:25 Koeʻuhi, ʻoka nau ka tuʻu hake mei he pekia, ʻoku ʻikai te nau mali, pe foaki ke mali; ka ʻoku nau tatau mo e kau ʻāngelo ʻi he langi.
MAR 12:26 Pea koeʻuhi ko e toetuʻu ʻae pekia, naʻe ʻikai te mou lau ʻi he tohi ʻa Mōsese, ki he folofola ʻae ʻOtua kiate ia ʻi he ʻulu ʻakau, ʻo pehē, ‘Ko au ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope?’
MAR 12:27 ‌ʻOku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻoe mate, ka ko e ʻOtua ʻoe moʻui: ko ia ʻoku mou hē lahi ai.”
MAR 12:28 ¶ Pea ko e tangata tohi ʻe tokotaha, naʻa ne fanongo ki heʻenau fetauʻaki, pea ne ʻilo kuo tali lelei ʻe ia ʻakinautolu, pea haʻu ia ʻo fehuʻi kiate ia, “Ko e fekau fē ʻoku lahi ʻi he[fono ]kotoa pē?”
MAR 12:29 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Ko e lahi[eni ]ʻi he ngaahi fekau kotoa pē, ‘Fanongo, ʻe ʻIsileli; Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova ʻoku taha pe:
MAR 12:30 pea ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, pea mo ho laumālie kotoa, mo ho ʻatamai kotoa, mo ho mālohi kotoa.’ Ko e lahi eni ʻi he fekau.
MAR 12:31 Pea ko hono ua ʻoku tatau[mo ia], ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’ ʻOku ʻikai ha fekau ʻe lahi hake ki he ongo [fekau ]ni.”
MAR 12:32 Pea pehē ʻe he tangata tohi kiate ia, “Ko e moʻoni, ʻEiki, kuo ke lea totonu: he ʻoku ai ʻae ʻOtua pe taha; pea ʻoku ʻikai mo ha taha:
MAR 12:33 Pea ko e ʻofa kiate ia ʻaki ʻae loto kotoa, mo e ʻatamai kotoa, mo e laumālie kotoa, pea mo e mālohi kotoa, pea ko e ʻofa ki hono kaungāʻapi ʻo hangē pe ko ia, ʻoku lahi hake ia ʻi he ngaahi feilaulau tutu kotoa mo e ngaahi hifo kotoa pē.”
MAR 12:34 Pea kuo ʻilo ʻe Sisu ʻoku ne lea fakapotopoto mai, pea ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai te ke mamaʻo mo e puleʻanga ʻoe ʻOtua.” Pea hili ia, naʻe ʻikai ha tangata ʻe faʻa fehuʻi kiate ia.
MAR 12:35 ¶ Pea lea ʻa Sisu, ʻo ne pehē ʻi heʻene kei akonaki ʻi he falelotu lahi, “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻae kau tangata tohi, ‘Ko Kalaisi ko e foha ʻo Tevita?
MAR 12:36 He naʻe lea foki ʻe Tevita, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki hoku ʻEiki, Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi hoʻo ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.”’
MAR 12:37 Ko ia, ʻoku ui ia ʻe Tevita, ‘ʻEiki;’ pea ko hono foha fēfē ia?” Pea fanongo fiefia kiate ia ʻae kakai lāuvale.
MAR 12:38 ¶ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ʻi heʻene akonaki, “Vakai telia ʻae kau tangata tohi, ʻoku nau manako ke ʻalu ʻi he kofu tōtōlofa, mo e fetapa ʻi he ngaahi faianga fakatau,
MAR 12:39 mo e nofoʻanga lelei ʻi he ngaahi falelotu, mo e potu māʻolunga ʻi he ngaahi kātoanga;
MAR 12:40 ‌ʻAkinautolu ʻoku nau faʻao ʻae ngaahi fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, mo fakakākā ʻaki ʻae ngaahi lotu fuoloa: ʻe maʻu ʻekinautolu ni ʻae malaʻia lahi.”
MAR 12:41 ¶ Pea nofo ʻa Sisu ʻo hangatonu ki he [fale ]tukuʻanga koloa, ʻo ne vakai ki he lī ʻe he kakai[ʻenau ]paʻanga ki he tukuʻanga koloa: pea ko e tokolahi naʻe koloaʻia ne nau lī[ki ai ]ʻae meʻa lahi.
MAR 12:42 Pea haʻu ʻae fefine masiva kuo mate hono husepāniti, ʻone lī[ki ai ]ʻae kihiʻi paʻanga ʻe ua, ʻaia ʻoku tatau mo e kotani ʻe taha.
MAR 12:43 Pea ne ui ʻene kau ākonga, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e fefine paea ni, kuo ne lī [ki ai ]ʻae meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē, kuo nau lī ki he tukuʻanga koloa:
MAR 12:44 He naʻa nau lī kotoa pē[ki ai ]mei heʻenau koloa lahi; ka ko ia, ʻi heʻene masiva, kuo ne lī [ki ai ]ʻa ia kotoa pē ne ne maʻu, ʻio, ʻa ʻene moʻui kotoa pē.”
MAR 13:1 Pea ʻi heʻene ʻalu mei he falelotu lahi, naʻe pehē ʻene ākonga ʻe toko kiate ia, “ʻEiki, vakai ki hono anga ʻoe ngaahi maka mo e ngaahi fale!”
MAR 13:2 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “ʻOku ke mamata ki he ngaahi fale lahi ni? ʻE ʻikai ha maka kuo fokotuʻu ki ha maka ʻe tuku, ka ʻe laku kotoa pē ki lalo.”
MAR 13:3 Pea ʻi heʻene nofo ʻi he moʻunga ʻoe ʻOlive, ʻo hangatonu ki he falelotu lahi, naʻe fehuʻi fakafufū kiate ia ʻa Pita mo Semisi mo Sione mo ʻAnitelū, [ʻo pehē! ]
MAR 13:4 “Fakahā kiate kimautolu, ʻe hoko afe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻoka fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?”
MAR 13:5 Pea fua lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha.
MAR 13:6 Koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku huafa, ʻo pehē, ‘Ko au ia;’ pea te nau kākaaʻi ʻae tokolahi.
MAR 13:7 Pea ka mou ka fanongo ki he ngaahi tau mo e ongoongo ʻoe tau, ʻoua te mou manavahē: koeʻuhi kuo pau ke hoko ia; kae teʻeki [hoko ]ʻae ikuʻanga.
MAR 13:8 Koeʻuhi ʻe tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga; pea ʻe ai ʻae mofuike ʻi he ngaahi potu kehekehe, pea ʻe ai ʻae ngaahi honge mo e ngaahi fakamamahi: ko e kamataʻanga eni ʻoe ngaahi mamahi.
MAR 13:9 “Ka mou vakai kiate kimoutolu: he te nau tukuange ʻakimoutolu ki he kau fakamaau; pea ʻe haha ʻakimoutolu ʻi he ngaahi falelotu; pea ʻe ʻomi ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe ngaahi pule mo e ngaahi tuʻi koeʻuhi ko au, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.
MAR 13:10 Ka ʻe tomuʻa malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.
MAR 13:11 Pea ka nau ka taki mo tukuange ʻakimoutolu, ʻoua naʻa mou tomuʻa fifili, pe fakakaukau ki he meʻa te mou lea ʻaki: ka ko ia ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ko ia pe te mou lea ʻaki: he ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku lea, ka ko e Laumālie Māʻoniʻoni.
MAR 13:12 Pea ʻe lavakiʻi ʻe he tokotaha ʻa [hono ]tokoua ke mate, mo e tamai ʻae foha; pea ʻe tuʻu hake ʻae fānau ki he mātuʻa, mo pule ke tāmateʻi ʻakinautolu.
MAR 13:13 Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai fulipē koeʻuhi ko hoku huafa: ka ko ia ʻe kātaki ʻo aʻu ki he ikuʻanga, ko ia ia ʻe moʻui.
MAR 13:14 ¶ “Ka ʻoka mou ka mamata ki he ‘fakalielia ʻoe fakaʻauha,’ naʻe lea ki ai ʻa Taniela ko e palōfita, ʻoku tuʻu ʻi he potu ʻoku ʻikai lelei [ke tuʻu ai],” (ko ia ʻoku lau ke tokanga,) “Pea ʻilonga ai ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea, ke nau feholaki ki he ngaahi moʻunga:
MAR 13:15 Pea ko ia ʻoku ʻi he tuʻa fale, ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ki loto fale, pe hū [ki ai], ke toʻo ha meʻa mei hono fale:
MAR 13:16 Pea ko ia ʻoku ʻi he ngoue, ke ʻoua naʻa foki ia ki mui ke toʻo mai hono kofu.
MAR 13:17 Ka ʻe malaʻia ʻakinautolu ʻoku feitama, pea mo kinautolu ʻoku toutama, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia!
MAR 13:18 Pea mou lotu ke ʻoua naʻa hoko hoʻomou hola ʻi he faʻahitaʻu momoko.
MAR 13:19 He koeʻuhi ʻe ai ha mamahi ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻaia naʻe ʻikai hano tatau talu hono kamataʻanga ʻo māmani, ʻaia naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua, ʻo aʻu ki heni, pea ʻe ʻikai toe pehē.
MAR 13:20 Pea ka ne taʻeʻoua ʻae fakasiʻisiʻi ʻe he ʻEiki ʻae ngaahi ʻaho ko ia, pehē, ʻe ʻikai ha taha ʻe moʻui: ka koeʻuhi ko e kakai fili, ʻaia kuo fili ʻe ia, kuo ne fakasiʻisiʻi ai ʻae ngaahi ʻaho.
MAR 13:21 “Pea ka toki pehē ai ʻe ha taha kiate kimoutolu, ‘Vakai, ko eni ʻa Kalaisi;’ pe, ‘Vakai, [ʻoku ]ʻi hena[ia];’ ʻoua ʻe tui[ki ia]:
MAR 13:22 He koeʻuhi ʻe tupu ʻae ngaahi Kalaisi loi mo e kau palōfita loi, ʻonau fakahā ʻae ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo, ke kākā ʻaki ʻae kakai kuo fili ʻo ka ne faingofua.
MAR 13:23 Kae tokanga ʻakimoutolu: vakai, ku ou tomuʻa fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kimoutolu.
MAR 13:24 ¶ “Ka ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, hili ʻae mamahi ko ia, ʻe fakapoʻuli ʻae laʻā, pea ʻe ʻikai tuku mai ʻe he māhina ʻa hono maama,
MAR 13:25 Pea ʻe ngangana ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ʻe lulu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi.
MAR 13:26 Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi lahi mo e nāunau.
MAR 13:27 Pea ʻe toki fekau ʻe ia ʻa ʻene kau ʻāngelo, pea tānaki fakataha ʻa ʻene kakai fili mei he feituʻu langi ʻe fā, mei he ngataʻanga ʻoe fonua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻae langi.
MAR 13:28 “Ko eni, mou ʻilo ʻae fakaʻilonga ʻi he ʻakau ko e fiki; ʻOka kei litolito hono vaʻa, pea tupu hono lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻae faʻahitaʻu mafana:
MAR 13:29 Ke pehē foki ʻakimoutolu, ʻoka mou ka mamata ki hono hoko ʻoe ngaahi meʻa ni, mou ʻilo ʻoku ofi ia, ʻio, ʻi he matapā.
MAR 13:30 Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai mole ʻae toʻutangata ni, kaeʻoua ke fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
MAR 13:31 ‌ʻE mole ʻae langi mo e fonua: ka ko ʻeku ngaahi lea ʻe ʻikai mole.
MAR 13:32 ¶ “Ka ko e ʻaho ko ia mo hono feituʻulaʻā, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ne ʻilo ki ai, ʻe ʻikai, pe ko e kau ʻāngelo ʻoku ʻi he langi, pe ko e Foha, ka ko e Tamai.
MAR 13:33 Mou vakai, leʻo pea lotu: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe hoko ʻafē ʻae ʻaho ko ia.
MAR 13:34 ‌ʻOka fononga ha tangata, ʻoku ne tuku hono ʻapi ke tauhi ʻe heʻene kau tamaioʻeiki, pea ne vahe ʻae ngāue kiate kinautolu taki taha, pea fekau ki he tauhi matapā ke leʻo.
MAR 13:35 Ko ia mou leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe haʻu fakakū ʻae ʻeiki ʻoe fale, ʻi he efiafi, pe ʻi he tuʻuapō, pe ʻi he ʻuʻua ʻae moa, pe ʻi he pongipongi;
MAR 13:36 Telia naʻa haʻu fakafokifā pe ia, ʻo ne ʻilo ʻakimoutolu ʻoku mou mohe.
MAR 13:37 Pea ko ia ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻoku ou tala ki he kakai kotoa pē, Leʻo.”
MAR 14:1 Pea hili ʻae ʻaho ʻe ua, pea hoko ʻa e[kātoanga ]ʻoe Lakaatu, mo e mā taʻemeʻafakatupu: pea naʻe kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pe fēfeeʻi ʻenau moʻua ia ʻi he kākā, ke tāmateʻi.
MAR 14:2 Ka naʻa nau pehē, “Kae ʻikai ʻi he kātoanga, telia naʻa ai ha maveuveu ʻae kakai.”
MAR 14:3 ¶ Pea naʻe ʻi Pētani ia, ʻi he fale ʻo Saimone ko e kilia, pea ʻi heʻene nofo ʻo kai, naʻe haʻu ʻae fefine mo e puha ʻalapasita ʻoe lolo ko e naʻati moʻoni ʻoku mahuʻinga lahi; pea ne foaʻi ʻae puha, mo lilingi ki hono fofonga.
MAR 14:4 Pea naʻe ai ʻae niʻihi naʻa nau loto ʻita, ʻonau pehē, “Ko e hā kuo maumauʻi ai ʻae lolo?
MAR 14:5 He naʻe faingofua ke fakatauʻaki ia ʻae tenali ʻe tolungeau tupu, pea foaki ki he masiva.” Pea nau lāunga kiate ia.
MAR 14:6 Pea pehē ʻe Sisu, “Tuku ai pe ia; ko e hā ʻoku mou fakamamahiʻi ai ia? Kuo fai ʻe ia ʻae ngāue lelei kiate au.
MAR 14:7 He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva, pea ka mou ka loto ki ai ʻoku mou faʻa fai lelei kiate kinautolu; kae ʻikai teu ʻiate kimoutolu maʻuaipē au.
MAR 14:8 Kuo ne fai ʻaia ʻoku ne faʻa fai: kuo tomuʻa haʻu ia ke tākai hoku sino ki hono tanu.
MAR 14:9 Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko e potu ʻo māmani kotoa pē ʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei ni, ʻe fakahā ʻi ai foki mo ia kuo ne fai ko hono fakamanatuʻi.”
MAR 14:10 ¶ Pea ko e tokotaha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, ko Siutasi ʻIsikaliote, naʻa ne ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi, ke lavakiʻi ia kiate kinautolu.
MAR 14:11 Pea ʻi heʻenau fanongo ki ai, naʻa nau fiefia, ʻo fakaʻilo paʻanga kiate ia. Pea lamasi ʻe ia ke tuʻumālie ʻene lavakiʻi ia.
MAR 14:12 ¶ Pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻi heʻenau tāmateʻi ʻa e [feilaulau ʻoe ]Lakaatu, pea pehē ʻene kau ākonga kiate ia, “Ko e potu fē ʻoku ke loto ke mau ʻalu ʻo teuteu ai, koeʻuhi ke ke kai ʻi he kātoanga [ʻoe ]Lakaatu?”
MAR 14:13 Pea fekau atu ʻe ia ʻae toko ua ʻi heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Mo ō ki he kolo, pea ʻe fakafetaulaki mai kiate kimoua ʻae tangata ʻoku ne fua ʻae ipu vai: muimui ʻiate ia.
MAR 14:14 Pea ko e fale ko ia ʻe hū ki ai ia, mo pehē ai ki he ʻeiki ʻoe fale, ‘ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Kofaʻā ʻae potu fale, ʻaia teu kai ai mo ʻeku kau ākonga ʻi he[kātoanga ʻoe ]Lakaatu.”’
MAR 14:15 Pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoua ʻae potu lahi ki ʻolunga, kuo ngaohi mo teuteu: mo teuteu ʻi ai maʻatautolu.”
MAR 14:16 Pea naʻe ʻalu atu ʻene ongo ākonga, ʻo na hū ki he kolo, pea na ʻilo ʻo hangē ko ʻene lea kiate kinaua: pea na teuteu ai ʻa e [feilaulau ʻoe ]Lakaatu.
MAR 14:17 Pea ʻi he efiafi naʻa ne haʻu mo e toko hongofulu ma toko ua.
MAR 14:18 Pea ʻi heʻenau nofo ʻo kai, naʻe pehē ʻe Sisu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko homou tokotaha ʻoku tau keinanga te ne lavakiʻi au.”
MAR 14:19 Pea naʻa nau mamahi leva, mo nau taki taha pehē kiate ia, “Ko au ia?” Pea [pehē ]ʻe ha taha, “Ko au ia?”
MAR 14:20 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e tokotaha ʻi he toko hongofulu ma toko ua, ʻoku mā ala mo au ki he ipu.
MAR 14:21 Ko e moʻoni ʻoku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata, ʻo hangē ko ia kuo tohi kiate ia: ka ʻe malaʻia ʻae tangata ko ia ʻaia ʻoku ne lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata! Naʻe lelei ki he tangata ko ia ʻo ka ne ʻikai fanauʻi ia.”
MAR 14:22 ¶ Pea ʻi heʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā, ʻo ne tāpuaki, mo tofitofi, pea ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai: ko eni hoku sino.”
MAR 14:23 Pea toʻo ʻe ia ʻae ipu inu, pea hili ʻene fakafetaʻi, naʻa ne ʻatu kiate kinautolu: pea naʻa nau inu mei ai kotoa pē.
MAR 14:24 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou, ʻaia ʻoku lilingi koeʻuhi ko e tokolahi.
MAR 14:25 Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te u toe inu ʻi he fua ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ko ia te u inu foʻou ai ia ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
MAR 14:26 ¶ Pea kuo hili ʻenau fasi hiva, naʻa nau ʻalu atu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive.
MAR 14:27 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE tūkia ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he poōni ʻiate au: he kuo tohi, ‘Te u taaʻi ʻae tauhi, pea ʻe movetevete ai ʻae fanga sipi.’
MAR 14:28 “Kae hili ʻeku toetuʻu, te u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ki Kāleli.”
MAR 14:29 Ka naʻe pehē ʻe Pita kiate ia, “Kapau ʻe tūkia kotoa pē, ka e ʻikai te u pehē au.”
MAR 14:30 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate koe, Ko e ʻaho ni, ʻio, ʻi he pō ko eni, ʻe teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa ʻo tuʻo ua, ka e liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.”
MAR 14:31 Ka naʻe ʻāsili ai ʻene lea fakamātoato, “Kapau te u mate ai mo koe, ʻe ʻikai ʻaupito te u fakafisiʻi koe.” Pea naʻe lea pehē foki ʻakinautolu kotoa pē.
MAR 14:32 Pea naʻa nau hoko ki he potu naʻe hingoa ko Ketisemani: pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Mou nonofo ʻi heni, kaeʻoua ke u lotu.”
MAR 14:33 Pea ne ʻave ʻe ia ʻa Pita mo Semisi mo Sione, pea kamata ilifia lahi, mo māfasia lahi ʻaupito;
MAR 14:34 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mamahi lahi ʻaupito ʻo hangē ka mate hoku laumālie: mou tatali ʻi heni, pea leʻo.”
MAR 14:35 Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo ki he kelekele, pea ne kole, ʻo kapau ʻe faʻa fai, pea laka ʻae feituʻu pō ko ia ʻiate ia.
MAR 14:36 Pea pehē ʻe ia, “ʻApā, Tamai, ʻoku faʻa fai ʻe koe ʻae meʻa kotoa pē; ke ke ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻaku faʻiteliha au, ka ko koe pe.”
MAR 14:37 Pea haʻu ia, ʻo ne ʻilo kuo nau mohe, pea pehē ʻe ia kia Pita, “Saimone, ʻoku ke mohe ʻa koe? ʻE ʻikai te ke faʻa leʻo ʻe koe ʻi he feituʻu pō ʻe taha?
MAR 14:38 Mou leʻo pea lotu, telia naʻa lavaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi. Ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālie, ka ʻoku vaivai ʻae kakano.”
MAR 14:39 Pea toe ʻalu atu ia, ʻo lotu, ʻo ne fai pe ʻae lea ko ia.
MAR 14:40 Pea ʻi heʻene haʻu, naʻa ne ʻilo ʻenau toe mohe, (he naʻe māfasia honau mata,) pea ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā te nau lea ʻaki kiate ia.
MAR 14:41 Pea haʻu ia ko hono liunga tolu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Maʻu pe hoʻomou mohe, pea mālōlō: kuo lahi ia, kuo hokosia ʻae feituʻu pō: vakai, kuo lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau angahala.
MAR 14:42 Tuʻu hake, ke tau ʻalu; vakai, ʻoku ʻi heni ia ʻoku ne lavakiʻi au.”
MAR 14:43 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, mo ʻene haʻu ʻa Siutasi, ko e tokotaha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, pea mo e fuʻu kakai mo ia, mo e ngaahi heletā mo e ngaahi ʻakau, mei he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pea mo e mātuʻa.
MAR 14:44 Pea ko ia naʻe lavakiʻi ia kuo ne tuku ʻae fakaʻilonga kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Ka ʻilonga ʻaia teu ʻuma ki ai, ko ia ia: puke ia, ʻo tataki atu.”
MAR 14:45 Pea ʻi heʻene hoko mai, pea ne ʻalu leva kiate ia, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ʻeiki;” pea ʻuma kiate ia.
MAR 14:46 ¶ Pea naʻa nau ala honau nima kiate ia, ʻo puke ia.
MAR 14:47 Pea ko e tokotaha ʻiate kinautolu naʻe tutuʻu [ʻi ai], naʻa ne unuhi ʻae heletā, ʻo ne taaʻi ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo motuhi hono telinga.
MAR 14:48 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “He kuo mou omi ke puke au, mo e ngaahi heletā mo e ngaahi ʻakau, ʻo hangē ha kaihaʻa?
MAR 14:49 Naʻaku ʻi he falelotu lahi mo kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo akonaki, pea naʻe ʻikai te mou puke au: ka [kuo pau ]ke fakamoʻoni ʻae ngaahi tohi.”
MAR 14:50 Pea naʻe liʻaki ia ʻekinautolu kotoa pē, ka nau feholaki.
MAR 14:51 Pea naʻe muimui ʻiate ia ʻae talavou ʻe tokotaha, kuo vala ʻaki ʻae tupenu pea naʻe puke ia ʻe he kau talavou:
MAR 14:52 Pea siʻaki ʻe ia ʻae tupenu, kae hola telefua ʻiate kinautolu.
MAR 14:53 ¶ Pea naʻa nau tataki atu ʻa Sisu ki he taulaʻeiki lahi: pea naʻe fakataha mo ia ʻae kau taulaʻeiki lahi kotoa pē mo e mātuʻa mo e kau tangata tohi.
MAR 14:54 Pea muimui mamaʻo atu kiate ia ʻa Pita, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi: pea nofo ia mo e kau tamaioʻeiki, ʻo ne mumū ʻi he afi.
MAR 14:55 Pea kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau kotoa pē, ʻae fakamoʻoni kia Sisu, ke nau tāmateʻi ai ia; ka naʻe ʻikai maʻu.
MAR 14:56 He naʻe fakamoʻoni loi kiate ia ʻae tokolahi, ka naʻe ʻikai fai tatau ʻa ʻenau fakamoʻoni.
MAR 14:57 Pea tuʻu hake ʻae niʻihi, ʻonau fakamoʻoni loi kiate ia, ʻo pehē,
MAR 14:58 “Naʻa mau fanongo ki heʻene pehē, ‘Te u veteki ʻae falelotu lahi ni kuo ngaohi ʻaki ʻae nima, pea ʻi he ʻaho ʻe tolu langa ha taha kehe, kae ʻikai ʻaki ʻae nima.’”
MAR 14:59 Ka naʻe ʻikai fai tatau foki ʻenau fakamoʻoni.
MAR 14:60 Pea tuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi ʻi he haʻohaʻonga, ʻo ne fehuʻi kia Sisu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te ke lea [ki ai]? Ko e hā eni ʻoku fakamoʻoni ʻekinautolu ni kiate koe?”
MAR 14:61 Ka naʻe longo pē ia, ʻo ʻikai siʻi lea. Pea toe fehuʻi ʻae taulaʻeiki lahi kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko koe ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe Monūʻia?”
MAR 14:62 Pea pehē ʻe Sisu, “Ko au ia: pea te mou mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku nofo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi, pea mo ʻene haʻu mo e ngaahi ʻao ʻoe langi.”
MAR 14:63 Pea toki haehae ʻe he taulaʻeiki lahi hono kofu, ʻo pehē, “He koeʻumaʻā mo ha kau fakamoʻoni kehe?
MAR 14:64 Kuo mou fanongo ki he lea fie ʻOtua: ko e hā homou loto?” Pea nau loto taha kotoa pē ʻe totonu ke mate.
MAR 14:65 Pea kamata ʻaʻanu ʻae niʻihi kiate ia, pea ke ʻufiʻufi hono mata, ʻo taaʻi ia, pea nau pehē kiate ia, “Kikite!” Pea sipiʻi ia ʻe he kau tamaioʻeiki ʻaki honau ʻaofinima.
MAR 14:66 ¶ Pea ʻi he kei nofo ʻa Pita ʻi he fale ʻi lalo, ne haʻu ʻae fefine kaunanga ʻe taha ʻae taulaʻeiki lahi:
MAR 14:67 Pea ʻi heʻene mamata kia Pita ʻoku ne mumū, naʻa ne sio kiate ia, mo ne pehē, “Ta ko koe foki naʻa ke ʻia Sisu ʻo Nāsaleti.”
MAR 14:68 Ka naʻe fakafisi ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo [ia], pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻaia ʻoku ke lea ʻaki.” Pea ʻalu ia ki he fale ʻituʻa; pea ʻuʻua ʻae moa.
MAR 14:69 Pea toe mamata kiate ia ʻae fefine kaunanga, pea kamata pehē ʻe ia kiate kinautolu naʻe tutuʻu ʻi ai, ko e taha eni ʻokinautolu.
MAR 14:70 Pea toe fakafisi ia. Pea fuoloa siʻi, pea toe pehē ʻekinautolu naʻe tutuʻu ʻi ai kia Pita, “Ko e moʻoni ko e [taha ]koe ʻakinautolu; he ko e Kāleli koe, pea ʻoku tatau [mo ia ]hoʻo lea.”
MAR 14:71 Ka naʻe kamata kape ia mo fuakava, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻae tangata ni ʻoku mou lea ki ai.”
MAR 14:72 Pea naʻe ʻuʻua ʻae moa ko hono liunga ua. Pea manatu ʻa Pita ki he lea ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe Sisu kiate ia, “ʻE teʻeki ai liunga ua ʻae ʻuʻua ʻae moa, kae liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.” Pea ʻi heʻene manatu [ki ai], naʻa ne tangi.
MAR 15:1 Pea pongipongi hake ai, naʻe fakakaukau leva ʻae kau taulaʻeiki lahi, fakataha mo e mātuʻa mo e kau tangata tohi mo e kau fakamaau kotoa pē, pea naʻe haʻi ʻa Sisu, ʻo ʻave, mo tukuange kia Pailato.
MAR 15:2 Pea pehē ʻe Pailato kiate ia, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, “Ko ia pe.”
MAR 15:3 Pea talatalaakiʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻi he ngaahi meʻa lahi.
MAR 15:4 Pea toe fehuʻi ʻe Pailato kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te ke lea ki ha meʻa? Vakai ki hono lahi ʻoe ngaahi meʻa ʻoku nau fakamoʻoni kiate koe.”
MAR 15:5 Ka naʻe ʻikai siʻi lea ʻa Sisu ki ha meʻa; pea ofo ai ʻa Pailato.
MAR 15:6 Pea ko e kātoanga [ko ia ]naʻa ne tukuange ai kiate kinautolu ha pōpula ʻe tokotaha, ʻaia te nau loto ki ai.
MAR 15:7 Pea naʻe ai ʻa e[tokotaha ]ko Palāpasa hono hingoa, kuo haʻi fakataha mo kinautolu naʻa nau kau mo ia ʻi he angatuʻu, mo nau fai ʻae fakapō ʻi he angatuʻu.
MAR 15:8 Pea ʻioho leʻo lahi ʻae kakai, ʻonau kamata tala[ke ne fai ]ʻo hangē ko ia naʻa ne faʻa fai kiate kinautolu.
MAR 15:9 Ka naʻe lea ʻa Pailato, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko homou loto ke tukuange kiate kimoutolu ʻae Tuʻi ʻoe kakai Siu?”
MAR 15:10 He naʻa ne ʻilo ko e meʻa ʻi he meheka kuo tukuange ai ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi.
MAR 15:11 Ka naʻe ueʻi ʻae kakai ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ke ne tuku mai ʻa Palāpasa pe kiate kinautolu.
MAR 15:12 Pea toe lea ʻa Pailato, ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Ka ko e hā homou loto ke u fai kiate ia ʻaia ʻoku mou ui ko e Tuʻi ʻoe kakai Siu?”
MAR 15:13 Pea naʻa nau toe kalanga, “Tutuki ia ki he ʻakau.”
MAR 15:14 Pea toki pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Koeʻumaʻā, ko e hā ʻae kovi kuo ne fai?” Pea naʻa nau ʻāsili kalanga ai ʻaupito, “Tutuki ia ki he ʻakau.”
MAR 15:15 ¶ Pea ko e meʻa ʻi he fie fakafiemālie ʻe Pailato ki he kakai, naʻa ne tukuange ʻa Palāpasa kiate kinautolu, pea hili ʻene kauʻimaea ʻa Sisu, naʻa ne tukuange[ia ]ke tutuki ki he ʻakau.
MAR 15:16 Pea naʻe tataki ia ʻe he kau tau ki he potu fale naʻe ui ko e fale fakaʻeiki, ʻonau fakataha ʻae kautau kotoa.
MAR 15:17 Pea naʻa nau fakakofuʻaki ia ʻae kulokula, ʻo lalanga ʻae tatā ʻaki ʻae ʻakau talatala, ʻo ʻai kiate ia.
MAR 15:18 Mo nau kamata fetapa kiate ia, “Siʻotoʻofa, Tuʻi ʻoe kakai Siu!”
MAR 15:19 Pea naʻa nau taaʻi ʻaki [ia ]ʻae vaʻa kaho ʻi hono mata, ʻo ʻaʻanu kiate ia, pea tūʻulutui mo hū kiate ia.
MAR 15:20 Pea kuo nau manukiʻi ia, pea nau toʻo ʻiate ia ʻae kulokula, kae ʻai kiate ia hono kofu ʻoʻona, ʻo tataki atu ia ke tutuki ki he ʻakau.
MAR 15:21 Pea naʻa nau pule ke fua hono ʻakau ʻe he tokotaha ko Saimone ko e Sailini, ko e tamai ʻa ʻAlekisānita mo Lufusi, ʻi heʻene ʻalu ange ai, ko ʻene haʻu mei he tukuʻuta.
MAR 15:22 Pea naʻa nau ʻomi ia ki he potu ko Kolokota, ʻaia ko hono ʻuhinga, “Ko e potu ʻoe ʻulupoko.”
MAR 15:23 Pea naʻa nau ʻatu ʻae inu kiate ia ko e uaine, kuo huʻi ʻaki ʻae mula: ka naʻe ʻikai te ne maʻu ia.
MAR 15:24 Pea kuo nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu, mo talotalo ki ai, [ke ʻilonga ]ʻa ia ʻe maʻu ʻe he tangata taki taha.
MAR 15:25 Pea ko hono tolu ia ʻoe feituʻulaʻā, naʻa nau tutuki ai ia ki he ʻakau.
MAR 15:26 Pea naʻe tohi ʻi ʻolunga ʻae tohi ʻo hono talakoviʻi, KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU.
MAR 15:27 Pea naʻa nau tutuki ki he ʻakau fakataha mo ia ʻae ongo kaihaʻa ʻe toko ua: ko e taha ʻi he nima toʻomataʻu, mo e taha ʻi hono toʻohema.
MAR 15:28 Pea naʻe fakamoʻoni ai ʻae tohi, ʻaia ʻoku pehē, “Pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala.”
MAR 15:29 Pea manukiʻi ia ʻekinautolu naʻe feʻaluʻaki, ʻi he kalokalo honau ʻulu, mo e pehē, “ʻA koe, ʻoku ke maumauʻi ʻae falelotu lahi, mo [toe ]langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu,
MAR 15:30 Fakamoʻui koe, pea ke ʻalu hifo mei he ʻakau.”
MAR 15:31 Pea manuki pehē foki ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ʻo nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu mo e kau tangata tohi, “Naʻa ne fakamoʻui ʻae kakai; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia.
MAR 15:32 Tuku ke ʻalu hifo eni ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo ʻIsileli mei he ʻakau, koeʻuhi ke mau mamata mo tui.” Pea ko kinaua naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia ne na manukiʻi ia.
MAR 15:33 Pea ʻi he hokosia hono ono ʻoe feituʻulaʻā, naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā.
MAR 15:34 Pea ʻi hono hiva ʻoe feituʻulaʻā naʻe tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani?” ʻAia ko hono ʻuhinga, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au?”
MAR 15:35 Pea ko honau niʻihi naʻe tutuʻu [ʻi ai], ʻi heʻenau fanongo, naʻa nau pehē, “Vakai, ʻoku ne ui kia ʻIlaisiā.”
MAR 15:36 Pea lele ʻae tokotaha, ʻo ne unu ʻae oma ki he vai mahi, ʻo ʻai ia ki he vaʻa kaho, mo ʻohake ke ne inu, mo ne pehē, “Tuku ai pe; ke tau vakai, pe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke tuku hifo ia.”
MAR 15:37 Pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, pea ne tuku hake hono laumālie.
MAR 15:38 Pea naʻe mahae ua ʻae puipui ʻoe falelotu lahi, mei hono potu ʻi ʻolunga ʻo aʻu ki lalo.
MAR 15:39 ¶ Pea ʻi he mamata ʻae ʻeikitau, naʻe tuʻu ʻo hangatonu atu kiate ia, kuo pehē ʻa ʻene tangi, mo e tuku hake ʻa hono laumālie, ne ne pehē, “Tā ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua ʻae tangata ni.”
MAR 15:40 Naʻe ai mo e kau fefine naʻa nau sio mai mei he mamaʻo: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi siʻi pea mo Sose, mo Salome;
MAR 15:41 (ʻAkinautolu foki naʻa nau muimui kiate ia, mo tauhi ia ʻi heʻene ʻi Kāleli;) pea mo e kau fefine tokolahi, naʻa nau ʻalu hake mo ia ki Selūsalema.
MAR 15:42 ¶ Pea kuo efiafi ai, pea koeʻuhi ko e teuteu, ʻaia ko e ʻaho ʻoku muʻa ʻi he [ʻaho ]Sāpate,
MAR 15:43 Naʻe ʻalu loto mālohi ʻa Siosefa ʻo ʻAlematea, ko e fakamaau ongolelei, pea naʻe tatali foki ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻo ne kole meia Pailato ʻae sino ʻo Sisu.
MAR 15:44 Pea ofo ʻa Pailato ʻi heʻene pekia vave: pea ne ui ʻae ʻeikitau, ʻo fehuʻi ki ai pe kuo fuoloa ange ʻene pekia.
MAR 15:45 Pea kuo ne ʻilo[ia ]mei he ʻeikitau, pea ne ʻatu ʻae sino kia Siosefa.
MAR 15:46 Pea fakatau ʻe ia ʻae tupenu mahuʻinga lelei, mo vete hifo ia, ʻo fakakoloaʻaki [ia ]ʻae tupenu mahuʻinga, pea fakatokoto ia ʻi he fonualoto kuo tā ʻi he maka, pea ne teketekaʻi ʻae maka ki he matapā ʻoe fonualoto.
MAR 15:47 Pea ko Mele Makitaline mo Mele[ko e faʻē ]ʻa Sose, ne na mamata ki he potu kuo fakatokoto ai[ia].
MAR 16:1 Pea ʻi he hili ʻae Sāpate, kuo fakatau ʻe Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi, mo Salome, ʻae ngaahi ʻakau namu lelei, koeʻuhi ke nau omi ʻo fakatolongaʻaki ia.
MAR 16:2 Pea ʻi he hengihengi ʻoe ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe uike, naʻa nau omi ki he fonualoto, feʻunga mo e ʻalu hake ʻae laʻā.
MAR 16:3 Pea naʻa nau fepehēʻaki, “Ko hai te ne teketekaʻi maʻatautolu ʻae maka mei he matapā ʻoe fonualoto?”
MAR 16:4 Pea ʻi heʻenau sio, naʻa nau ʻilo kuo tekaʻi atu ʻae maka: he naʻe lahi ʻaupito ia.
MAR 16:5 Pea ʻi he hū ki he fonualoto, naʻa nau mamata ki ha talavou ʻoku nofo ʻi he potu toʻomataʻu, kuo kofuʻaki ʻae kofu tōtōlofa mo hinehina; pea naʻa nau ilifia.
MAR 16:6 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua te mou ilifia: ʻOku mou kumi ʻa Sisu ʻo Nāsaleti, ʻaia naʻe tutuki ki he ʻakau: kuo tuʻu hake ia; ʻoku ʻikai ʻi heni ia; vakai ki he potu naʻa nau fakatokoto ai ia.
MAR 16:7 Ka mou ō, ʻo fakahā ki heʻene kau ākonga mo Pita, ʻoku muʻomuʻa ia ʻiate kimoutolu ki Kāleli: te mou mamata kiate ia ʻi ai, ʻo hangē ko ʻene tala kiate kimoutolu.”
MAR 16:8 Pea naʻa nau hū leva kituʻa, ʻo feholaki mei he fonualoto; he naʻa nau tetetete mo ilifia: pea ʻikai te nau lea siʻi ki ha taha; he naʻa nau manavahē.
MAR 16:9 ¶ Pea kuo toetuʻu ʻa [Sisu ]ʻi he hengihengi ʻoe ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe uike, naʻa ne tomuʻa fakahā ia kia Mele Makitaline, ʻaia ne ne kapusi mei ai ʻae tēvolo ʻe toko fitu.
MAR 16:10 Pea ʻalu ia ʻo fakahā kiate kinautolu naʻa nau ʻiate ia, lolotonga ʻenau mamahi mo tangi.
MAR 16:11 Pea ko kinautolu, ʻi heʻenau fanongo kuo moʻui ia, pea kuo mamata ia [ki ai], naʻe ʻikai te nau tui.
MAR 16:12 ¶ Pea hili eni ne hā ia ʻi he anga ʻe taha ki honau tokoua, ʻi heʻena ō ʻo fononga ki he potu tukuʻuta.
MAR 16:13 Pea naʻa na ō, ʻo fakahā [ia ]kiate kinautolu; ka naʻe ʻikai te nau tui kiate kinaua.
MAR 16:14 ¶ Pea hili ia, naʻa ne hā ki he toko hongofulu ma tokotaha ʻi heʻenau nofo ʻo kai, ʻo ne valokiʻi ʻenau taʻetui mo loto fefeka, ko e meʻa ʻi heʻenau taʻetui kiate kinautolu naʻa nau mamata kiate ia ʻi he hili ʻene toetuʻu.
MAR 16:15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he kakai fulipē.
MAR 16:16 Ko ia ia ʻe tui mo papitaiso, ʻe moʻui; ka ko ia ia ʻe ʻikai tui, ʻe malaʻia.
MAR 16:17 Pea ko e ngaahi fakaʻilonga eni ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku tui: Te nau kapusi ʻae kau tēvolo ʻi hoku huafa; te nau lea ʻaki ʻae ngaahi lea foʻou;
MAR 16:18 Te nau toʻo hake ʻae ngaahi ngata; pea kapau te nau inu ha meʻa fakamate, ʻe ʻikai kovi ia kiate kinautolu; te nau hilifaki nima ki he mahaki, pea te nau moʻui.”
MAR 16:19 ¶ Ko ia hili ʻae lea ʻae ʻEiki kiate kinautolu, naʻe maʻu hake ia ki he langi ʻo nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua.
MAR 16:20 Pea naʻa nau ʻalu atu, ʻo malanga ʻi he potu kotoa pē, pea naʻe ngāue ʻae ʻEiki mo [kinautolu], ʻo ne fakamoʻoni ʻae folofola ʻaki ʻae ngaahi fakaʻilonga naʻe hoko. ʻEmeni.
LUK 1:1 Ko e meʻa ʻi he fai ʻe he tokolahi ke tohi fakaholo hono fakamatala ʻoe ngaahi meʻa ko ia ʻoku tui moʻoni ki ai ʻiate kitautolu,
LUK 1:2 ‌ʻO hangē ko ia kuo tuku mai kiate kitautolu, ʻekinautolu naʻe mamata pau [ki ai], pea hoko ko e kau faifekau ʻoe folofola, talu hono kamataʻanga;
LUK 1:3 ‌ʻE Tiofilusi lelei, ko e meʻa ʻi heʻeku kumi fakatotolo ki he meʻa kotoa pē talu hano kamataʻanga, ʻoku ou loto ai ke u tohi fakaholo atu ia kiate koe,
LUK 1:4 Koeʻuhi ke ke ʻilo hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ko ia, ʻaia kuo akonekina ai koe.
LUK 1:5 ¶ NAʻE ai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Helota, ko e tuʻi ʻo Siutea, ʻae taulaʻeiki ʻe taha, ʻi he lakanga ʻo ʻApia, ko Sakalaia hono hingoa: pea ko hono uaifi naʻe mei he ngaahi ʻofefine ʻo ʻElone, pea ko ʻIlisapeti hono hingoa.
LUK 1:6 Pea naʻa na angatonu fakatouʻosi pe he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻo na ʻalu taʻehala ʻi he ngaahi fekau mo e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻae ʻEiki.
LUK 1:7 Pea naʻe ʻikai haʻana tama, koeʻuhi naʻe paʻa ʻa ʻIlisapeti, pea kuo na motuʻa fakatouʻosi pe.
LUK 1:8 Pea pehē, ʻi heʻene fai ki he ngāue fakataulaʻeiki, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻi he lakanga ʻo hono vahe,
LUK 1:9 Ko hono lakanga, ʻo hangē ko hono anga ʻoe ngāue fakataulaʻeiki, ke tutu ʻae meʻa namu lelei ʻi heʻene hū ki he potu tapu ʻae ʻEiki.
LUK 1:10 Pea naʻe lotu ʻae fuʻu kakai kotoa pē ʻituʻa, ʻi he lolotonga [ʻae tutu ]ʻoe ʻakau namu lelei.
LUK 1:11 Pea naʻe hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, ʻoku tuʻu ia ʻi he potu fakatoʻomataʻu ʻoe ʻesifeilaulau ʻoe ʻakau namu lelei.
LUK 1:12 Pea tāfuʻua ʻa Sakalaia ʻi heʻene mamata [ki ai], pea tō kiate ia ʻae manavahē.
LUK 1:13 Ka naʻe pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Sakalaia, ʻoua te ke manavahē, he kuo tau hoʻo lotu; pea ʻe fāʻeleʻi ʻe ho uaifi ko ʻIlisapeti, ʻae tama kiate koe, pea te ke ui hono hingoa ko Sione.
LUK 1:14 Pea te ke maʻu ai ʻae fiefia mo e nekeneka; pea ʻe fiefia ʻae tokolahi ʻi heʻene fanauʻi.
LUK 1:15 Koeʻuhi ʻe lahi ia ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki, pea ʻe ʻikai te ne inu ʻae uaine pe ha inu fakakona; pea ʻe fonu ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻio, mei he manāva ʻo ʻene faʻē.
LUK 1:16 Pea ʻe fakatafoki ʻe ia ʻae tokolahi ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki he ʻEiki ko honau ʻOtua.
LUK 1:17 Pea ʻe muʻomuʻa ia ʻiate ia ʻi he anga mo e mālohi ʻo ʻIlaisiā, ‘Ke fakatafoki ʻae loto ʻoe mātuʻa ki he fānau,’ mo e talangataʻa ki he poto ʻoe angatonu; ke teuʻi ʻae kakai ke lelei maʻae ʻEiki.”
LUK 1:18 Pea pehē ʻe Sakalaia ki he ʻāngelo, “Te u ʻilo ʻi he hā ʻae meʻa ni? He ko e tangata motuʻa au, pea kuo lahi ʻae taʻu ʻo hoku uaifi.”
LUK 1:19 Pea lea ʻae ʻāngelo, ʻo pehēange kiate ia, “Ko au Kepaleli, ʻoku ou tuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea kuo fekau au ke u lea kiate koe, mo fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa fakafiefia ni.
LUK 1:20 Pea vakai, te ke noa koe, ʻe ʻikai te ke faʻa lea, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻae ngaahi meʻa ni, ko e meʻa ʻi hoʻo taʻetui ki heʻeku ngaahi lea, ʻaia ʻe fakamoʻoni ʻi hono kuonga.”
LUK 1:21 Pea naʻe tatali ʻae kakai kia Sakalaia, pea naʻa nau ofo ʻi heʻene tuai mai mei he potu tapu.
LUK 1:22 Pea kuo haʻu ia kituʻa, pea ʻikai te ne faʻa lea kiate kinautolu: pea nau ʻilo ai kuo hā mai ha meʻa kiate ia ʻi he potu tapu: he naʻe kamokamo ia kiate kinautolu, pea taʻelea.
LUK 1:23 Pea pehē, ʻi he [toki ]hili ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻene ngāue, naʻe ʻalu ia ki hono fale.
LUK 1:24 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻe tuituʻia ʻa hono uaifi ko ʻIlisapeti, pea naʻe nofo ia ʻi he lilo, ʻi he māhina ʻe nima, ʻo ne pehē,
LUK 1:25 “Kuo fai pehē ʻe he ʻEiki kiate [au], ʻi he ngaahi ʻaho naʻa ne vakaiʻi [au], ke toʻo [ʻiate au ]hoku manukiʻanga ʻi he kakai.”
LUK 1:26 Pea ʻi hono ono ʻoe māhina, naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻae ʻāngelo ko Kepaleli ki he kolo ʻe taha ʻi Kāleli, ko Nāsaleti hono hingoa,
LUK 1:27 ki ha tāupoʻou ʻi he fale ʻo Tevita, kuo fakanofo ki he tangata naʻe hingoa ko Siosefa; pea ko e hingoa ʻoe tāupoʻou ko Mele.
LUK 1:28 Pea haʻu ʻae ʻāngelo kiate ia, ʻo ne pehē, “Siʻotoʻofa, ʻoku ke ʻofeina lahi, ʻoku ʻiate koe ʻae ʻEiki: ʻoku ke monūʻia ʻi he fefine [fulipē].”
LUK 1:29 Pea kuo mamata ia [ki ai], pea tāfuʻua ia ʻi heʻene lea, mo ne fifili ʻi hono loto, pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe fetapa ko ia.
LUK 1:30 Pea pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Mele, ʻoua ʻe manavahē: he ʻoku ke ʻofeina mei he ʻOtua.
LUK 1:31 Pea vakai, te ke tuituʻia ʻi [ho ]manāva, pea fāʻeleʻi ʻae tama, pea ke ui hono huafa ko Sisu.
LUK 1:32 Pea ʻe lahi ia, pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻoe Fungani Māʻolunga; ʻe ange kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻae nofoʻa ʻo ʻene tamai ko Tevita:
LUK 1:33 Pea ʻe pule ia ki he fale ʻo Sēkope ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻene pule.”
LUK 1:34 Pea pehē ʻe Mele ki he ʻāngelo, “ʻE fēfē ai ʻae meʻa ni, heʻeku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?”
LUK 1:35 Pea lea ʻae ʻāngelo, ʻo pehēange kiate ia, “ʻE hoko mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate koe, pea ʻe fakamalū koe ʻe he mālohi ʻoe Fungani Māʻolunga; pea ko ia foki ʻe ui ai ʻae hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.
LUK 1:36 Pea vakai, ko ho kāinga ko ʻIlisapeti, kuo tuituʻia ia ʻi he tama ʻi heʻene motuʻa: pea ko hono ono mahina eni ʻo ia naʻe ui koe paʻa.
LUK 1:37 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtua.”
LUK 1:38 Pea pehē ʻe Mele, “Vakai, ko e kaunanga [au ]ʻae ʻEiki; ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo lea. Pea naʻe ʻalu ʻae ʻāngelo ʻiate ia.”
LUK 1:39 Pea tuʻu hake ʻa Mele, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻo ʻalu fakavave ki he fonua moʻunga, ki ha kolo ʻo Siuta;
LUK 1:40 Pea naʻe hū ia ki he fale ʻo Sakalaia, ʻo fetapa kia ʻIlisapeti.
LUK 1:41 Pea naʻe pehē, kuo fanongo ʻa ʻIlisapeti ki he fetapa ʻa Mele, pea hopohopo ʻae tama ʻi hono manāva; pea fakafonu ʻa ʻIlisapeti ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni:
LUK 1:42 Pea naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē, “ʻOku ke monūʻia koe ʻi he fefine [kotoa pē ]pea ʻoku monūʻia mo e fua ʻo ho manāva.
LUK 1:43 Pea ʻoku fēfē nai eni kiate au, koeʻuhi kuo haʻu ʻae faʻē ʻa hoku ʻEiki kiate au?
LUK 1:44 Pea vakai, kuo ongo leva ʻae leʻo ʻa hoʻo fetapa ki hoku telinga, pea hopohopo fiefia ʻae tama ʻi hoku manāva.
LUK 1:45 Pea ʻoku monūʻia ʻaia kuo tui: koeʻuhi ʻe fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa ko ia ʻaia naʻe fakahā kiate ia mei he ʻEiki.”
LUK 1:46 ¶ Pea pehē ʻe Mele, “ʻOku fakahikihiki ʻae ʻEiki ʻe hoku laumālie,
LUK 1:47 Pea ʻoku fiefia hoku laumālie ʻi he ʻOtua ko hoku fakamoʻui.
LUK 1:48 He kuo ne vakai ʻe ia ʻae vaivai ʻa ʻene kaunanga: Vakai, ngata mei he ʻaho ni ʻe ui au ko e monūʻia ʻe he ngaahi toʻutangata kotoa pē.
LUK 1:49 He ko ia ʻoku māfimafi kuo ne fai kiate au ʻae ngaahi meʻa lahi; pea ʻoku māʻoniʻoni hono huafa.
LUK 1:50 Pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻoku manavahē kiate ia ʻa ʻene ʻaloʻofa Mei he toʻutangata ki he toʻutangata.
LUK 1:51 Kuo fakahā mai ʻe ia ʻae mālohi ʻo hono nima; Pea kuo veteki ʻe ia ʻae laukau ʻi he ngaoʻi ʻa honau loto.
LUK 1:52 Kuo fakahifo ʻe ia ʻae mālohi mei he ngaahi nofoʻanga, Pea kuo ne hakeakiʻi ʻakinautolu naʻe māʻulalo.
LUK 1:53 Kuo fakamākona ʻe ia ʻae fiekaia, ʻaki ʻae ngaahi meʻa lelei; Ka ne tekeʻi atu ʻae maʻumeʻa ke masiva.
LUK 1:54 Kuo tokoni ʻe ia ʻa ʻene tamaioʻeiki ko ʻIsileli, ʻI heʻene manatu ki he ʻaloʻofa;
LUK 1:55 Kia ʻEpalahame, mo hono hako ʻo lauikuonga, ʻO hangē ko ʻene lea ki heʻetau ngaahi tamai.”
LUK 1:56 Pea naʻa na nonofo mo Mele ʻi he māhina nai ʻe tolu, pea [toki ]ʻalu ia ki hono fale.
LUK 1:57 Pea kuo hokosia ʻae ʻaho ke fāʻele ai ʻa ʻIlisapeti; pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama.
LUK 1:58 Pea fanongo ʻa hono kaungāʻapi mo hono kāinga, kuo fakahā ʻe he ʻEiki ʻae ʻaloʻofa lahi kiate ia; pea nau fiefia mo ia.
LUK 1:59 Pea pehē, ʻi hono ʻaho valu naʻa nau omi ke kamu ʻae tamasiʻi; pea naʻa nau ui ia ko Sakalaia, ʻo hangē ko e hingoa ʻo ʻene tamai.
LUK 1:60 Pea leaange ʻene faʻē, ʻo ne pehē, “ʻE ʻikai, kae ui ia ko Sione.”
LUK 1:61 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hao kāinga ʻoku ui ʻi he hingoa ko ia.”
LUK 1:62 Pea nau kamokamo ki heʻene tamai, pe ko e hā hono loto ke ui ia.
LUK 1:63 Pea ne meʻa ke ʻomi ʻae tohiʻanga, pea tohi ʻe ia, ʻo pehē, “Ko Sione hono hingoa.” Pea naʻa nau ofo ai kotoa pē.
LUK 1:64 Pea matoʻo leva hono ngutu, pea mo hono ʻelelo, pea lea ia ʻo fakamālō ki he ʻOtua.
LUK 1:65 Pea naʻe tō ʻae manavahē ki he kakai kotoa pē naʻa nau nonofo ʻi he potu ko ia: pea naʻe ongoongoa ai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻi he fonua moʻunga kotoa pē ʻo Siutea.
LUK 1:66 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki ai, naʻa nau fifili ʻi honau loto, mo pehē, “ʻE fēfē nai ʻae anga ʻae tama ni!” Pea naʻe ʻiate ia ʻae nima ʻoe ʻEiki.
LUK 1:67 Pea naʻe fakafonu ʻa ʻene tamai ko Sakalaia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea kikite ia, ʻo pehē,
LUK 1:68 “Fakafetaʻi ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli; He kuo ne ʻaʻahi mo huhuʻi ʻa hono kakai,
LUK 1:69 Pea kuo ne fokotuʻu ʻe ia ʻae mālohi ʻoe fakamoʻui kiate kitautolu, ʻI he fale ʻo ʻene tamaioʻeiki ko Tevita;
LUK 1:70 ‌ʻO hangē ko ʻene folofola ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni, Naʻe ai talu ʻae tupuʻanga ʻo māmani:
LUK 1:71 Koeʻuhi ke fakamoʻui ʻakitautolu mei hotau ngaahi fili, Mo e nima ʻokinautolu kotoa pē ʻoku fehiʻa kiate kitautolu;
LUK 1:72 Ke fakamoʻoni ʻae ʻaloʻofa ki heʻetau mātuʻa, Mo manatu ki heʻene fuakava māʻoniʻoni;
LUK 1:73 ‌ʻAe fuakava ʻaia naʻa ne fuakava ʻaki ki heʻetau tamai ko ʻEpalahame,
LUK 1:74 Ke tuku ʻe ia kiate kitautolu, Ke tau hao mei he nima ʻo hotau ngaahi fili, Pea tau tauhi ia taʻemanavahē,
LUK 1:75 ‌ʻI he māʻoniʻoni mo e angatonu ʻi hono ʻao, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻui.
LUK 1:76 Pea ko koe, ʻe tama, ʻe ui koe ko e palōfita ʻoe Fungani Māʻolunga: He te ke muʻomuʻa ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki ke teuteu hono hala;
LUK 1:77 Ke fakaʻilo ʻae fakamoʻui ki hono kakai ʻi he fakamolemole ʻo ʻenau hia,
LUK 1:78 Ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ongongofua ʻa hotau ʻOtua; ʻAia kuo hoko mei ai ʻae hengihengi ʻoe ʻaho mei ʻolunga kiate kitautolu,
LUK 1:79 Ke fakamaama kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fakapoʻuli mo e ʻata ʻoe mate, Ke fakahinohino hotau vaʻe ki he hala ʻoe fiemālie.”
LUK 1:80 Pea naʻe tupu ʻae tama, pea fakaʻaʻau ʻo mālohi ʻi he laumālie, pea naʻa ne ʻi he toafa ʻo aʻu ki he ʻaho naʻa ne fakahā ai ia ki ʻIsileli.
LUK 2:1 Pea pehē, naʻe fai ʻae fono ʻe Sisa ʻAokositusi, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ke tohi ʻae kakai kotoa pē ʻoe puleʻanga.
LUK 2:2 (Pea naʻe fuofua fai ʻae tohi ni ʻi he pule ʻa Kilinio ʻi Silia.)
LUK 2:3 Pea naʻe taki taha ʻalu ʻae kakai kotoa pē ki hono potu, ke tohi ai ia.
LUK 2:4 Pea ʻalu hake foki ʻa Siosefa mei Kāleli, mei he kolo ko Nāsaleti, ki Siutea, ki he Kolo ʻo Tevita, ʻoku ui ko Petelihema; (he naʻa ne ʻoe fale mo e faʻahinga ʻo Tevita;)
LUK 2:5 Ke tohi ia mo hono uaifi ko Mele, naʻe fakanofo, kuo feitama ia.
LUK 2:6 Pea naʻe lolotonga ʻena ʻi ai, pea pehē, kuo kakato hono ngaahi ʻaho ke fāʻele ai ia.
LUK 2:7 Pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻae tama ko hono ʻolopoʻou, pea ne takatakai ʻaki ia ʻae kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻoe manu; koeʻuhi naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale talifononga.
LUK 2:8 Pea naʻe ʻi he fonua ko ia ʻae kau tauhi sipi ʻoku nofo ʻi he ngoue, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli.
LUK 2:9 Pea ʻiloange, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ʻāngelo ʻae ʻEiki, pea malama ʻae nāunau ʻoe ʻEiki ʻo takatakai ʻakinautolu: pea naʻa nau manavahē ʻaupito.
LUK 2:10 Pea pehē ʻe he ʻāngelo kiate kinautolu, “ʻOua ʻe manavahē: vakai, he ʻoku ou ʻomi kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei ʻoe fiefia lahi, ʻaia ʻe hoko ki he kakai fulipē.
LUK 2:11 He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ni, ʻi he Kolo ʻo Tevita, ʻae Fakamoʻui, ʻaia ko Kalaisi ko e ʻEiki.
LUK 2:12 Pea ko e fakaʻilonga eni kiate kimoutolu; te mou ʻilo ʻae tamasiʻi kuo takatakai ʻaki ia ʻae kofu, pea tokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻoe manu.”
LUK 2:13 Pea fakafokifā pe kuo ʻi he ʻāngelo ʻae tokolahi ʻoe kau ʻāngelo mei he langi, ʻonau fakamālō ki he ʻOtua, ʻo pehē,
LUK 2:14 “Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolunga, Pea ʻi māmani ʻae melino, ko e ʻofa ki he kakai.”
LUK 2:15 Pea pehē, ʻi he liliu ange ʻae kau ʻāngelo ki he langi meiate kinautolu, naʻe fepehēʻaki ʻe he kau tauhi sipi, “Ke tau ō eni ki Petelihema, ʻo mamata ki he meʻa ni kuo fai, ʻaia kuo fakahā mai ʻe he ʻEiki kiate kitautolu.”
LUK 2:16 Pea naʻa nau omi fakavave, ʻo ʻilo ʻa Mele, mo Siosefa, mo e tama ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻanga kai ʻoe manu.
LUK 2:17 Pea kuo nau mamata, pea nau ongoongoa ʻae lea naʻe fakahā kiate kinautolu ʻi he tama ni.
LUK 2:18 Pea ofo ai ʻakinautolu kotoa pē naʻe fanongo ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahā ʻe he kau tauhi sipi kiate kinautolu.
LUK 2:19 Ka naʻe faʻoa ʻe Mele ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki hono loto, ʻo fifili ki ai.
LUK 2:20 Pea naʻe liu mai ʻae kau tauhi sipi, ʻo fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻOtua, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo nau fanongo mo mamata ai, ʻo hangē ko ia ne fakahā kiate kinautolu.
LUK 2:21 Pea ʻi heʻene kakato ʻae ʻaho ʻe valu naʻe kamu ʻae tama, pea ui hono huafa ko Sisu, ʻaia naʻe fakahingoa ʻe he ʻāngelo kae teʻeki tuituʻia ia ʻi he manāva.
LUK 2:22 Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho ʻo ʻena fakamaʻa, ʻo fakatatau ki he fono ʻa Mōsese, naʻa nau ʻomi ia ki Selūsalema ke ʻatu [ia ]ki he ʻEiki;
LUK 2:23 (ʻO hangē ko ia kuo tohi ʻi he fono ʻae ʻEiki, “Ko e tama kotoa pe, ʻae ʻolopoʻou, ʻe ui ia ko e tapu ki he ʻEiki;”)
LUK 2:24 Pea ke ʻatu ʻae feilaulau, ʻo fakatatau mo ia ʻoku fakahā mai ʻi he fono ʻae ʻEiki, “Ko e ongo kulukulu, pe ko e lupe mui ʻe ua.”
LUK 2:25 Pea vakai, naʻe ʻi Selūsalema ʻae tangata, ko Simione hono hingoa; pea naʻe angatonu ʻae tangata ko ia mo faʻa lotu, mo tatali ki he fiemālieʻanga ʻo ʻIsileli: pea naʻe ʻiate ia ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.
LUK 2:26 Pea naʻe fakahā mai kiate ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe ʻikai mate ia, kaeʻoua ke ne mamata ki he Kalaisi ʻae ʻEiki.
LUK 2:27 Pea haʻu ia ʻi he Laumālie ki he falelotu tatau ki hono anga ʻoe fono,
LUK 2:28 Naʻa ne toki toʻo hake ia ʻi hono nima, pea fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻo ne pehē,
LUK 2:29 “ʻE ʻEiki, ko eni, ʻoku ke tukuange ʻa hoʻo tamaioʻeiki ke fononga ʻi he fiemālie, ʻO hangē ko hoʻo folofola:
LUK 2:30 He kuo mamata ʻa hoku mata ki hoʻo fakamoʻui,
LUK 2:31 ‌ʻAia kuo ke teuteu ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē;
LUK 2:32 Ko e maama ke fakamaamaʻaki ʻae Senitaile, Mo e nāunau ʻo hoʻo kakai ko ʻIsileli.”
LUK 2:33 ¶ Pea ofo ʻa Siosefa mo ʻene faʻē ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahā ʻiate ia.
LUK 2:34 Pea tāpuakiʻi ʻe Simione ʻakinaua, ʻo ne pehē ki heʻene faʻē ko Mele, “Vakai, kuo fokotuʻu ʻae tamasiʻi ni ko e tūkiaʻanga mo e toetuʻuʻanga ʻoe tokolahi ʻi ʻIsileli pea ko e fakaʻilonga ke lea kovi [ki ai];
LUK 2:35 koeʻuhi ke hā ai ʻae ngaahi mahalo ʻoe loto ʻoe tokolahi: (ʻio, ʻe tui pea ʻasi ʻae heletā ʻi ho laumālie foki.”)
LUK 2:36 Pea naʻe ʻi ai ʻae fefine palōfita ko ʻAna, ko e ʻofefine ʻo Fanueli, ʻi he faʻahinga ʻo ʻAsa: naʻe lahi hono motuʻa, pea naʻa na nonofo mo [hono ]husepāniti ʻi he taʻu ʻe fitu talu ʻene tāupoʻou;
LUK 2:37 ka ka nofo ai pe ia ko e fefine ia kuo mate hono husepāniti, pea kuo valungofulu ma fā ʻae taʻu [ʻo ʻene motuʻa], pea ne ʻikai mahuʻi ia mei he falelotu lahi, ka naʻa ne ngāue ʻi he ʻaukai mo e faʻa lotu he pō mo e ʻaho.
LUK 2:38 Pea ʻi heʻene haʻu ʻo feʻunga mo ia, naʻa ne ʻatu foki ʻae fakafetaʻi ki he ʻEiki, ʻo ne fakahā ia kiate kinautolu kotoa pē naʻe tatali ki he huhuʻi ʻi Selūsalema.
LUK 2:39 Pea hili ʻena fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo fakatatau ki he fono ʻae ʻEiki, naʻa nau foki mai ki Kāleli, ki hona kolo ko Nāsaleti.
LUK 2:40 Pea tupu ʻae tamasiʻi, pea mālohi ʻi he laumālie, pea fonu ia ʻi he poto: pea naʻe ʻiate ia ʻae ʻofa ʻae ʻOtua.
LUK 2:41 Pea naʻe ʻalu ʻene mātuʻa ʻi he taʻu kotoa pē ki Selūsalema, ki he kātoanga [ʻoe Lakaatu].
LUK 2:42 Pea kuo hongofulu ma ua hono taʻu, pea nau ō hake ki Selūsalema, ʻo hangē ko hono anga ʻoe kātoanga.
LUK 2:43 Pea kuo nau fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho, ka ʻi heʻenau liliu mai, naʻe nofo pe ʻae tama ko Sisu ʻi Selūsalema: pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe Siosefa mo ʻene faʻē.
LUK 2:44 Ka naʻe mahalo ʻakinaua ʻoku ʻi he fononga ia, pea fononga ʻi he ʻaho ʻe taha; pea [toki ]kumi ia ʻi hona kāinga mo e kau fononga.
LUK 2:45 Pea ʻi he ʻikai te na ʻilo ia, naʻa na foki atu ki Selūsalema, ko hono kumi.
LUK 2:46 Pea pehē, kuo hili ʻae ʻaho ʻe tolu, pea na [toki ]ʻilo ia ʻi he falelotu lahi, ʻoku nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻoe kau akonaki, ʻo fakafanongo kiate kinautolu, mo fakafehuʻi kiate kinautolu.
LUK 2:47 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe fanongo kiate ia, naʻa nau ofo ʻi heʻene poto mo ʻene tali ʻae fehuʻi.
LUK 2:48 Pea ʻi heʻena mamata kiate ia, ne na ofo ai ʻaupito: pea pehē ʻe heʻene faʻē kiate ia, “Tama, ko e hā kuo ke fai pehē ai kiate kimaua? Vakai, ko hoʻo tamai mo au kuo ma kumi koe ʻi he mamahi.”
LUK 2:49 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ko e hā ʻoku mo kumi ai au? ʻIkai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻae ngāue ʻa ʻeku Tamai?”
LUK 2:50 Ka naʻe ʻikai te na ʻilo [hono ʻuhinga ]ʻoe lea ne ne lea ʻaki kiate kinaua.
LUK 2:51 Pea ʻalu hifo ia mo kinaua, ʻo hoko ki Nāsaleti, pea anganofo ia kiate kinaua: ka naʻe faʻo ʻe heʻene faʻē ʻae ngaahi lea ni kotoa pē ki hono loto.
LUK 2:52 Pea tupulaki ʻae poto ʻia Sisu mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtua mo e tangata.
LUK 3:1 Pea ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe taʻu ʻoe pule ʻa Taipiliusi Sisa, ko e ʻeiki pule ʻa Ponito Pailato ʻi Siutea, pea tuʻi ai ʻa Helota ʻi Kāleli, pea tuʻi ʻa hono tokoua ko Filipe ʻi ʻAitulia mo e feituʻu ʻo Tilakonite, pea tuʻi ʻa Lisaniasi ʻi ʻApiline,
LUK 3:2 Pea ko ʻAnasi mo Kaiafasi ko e ongo taulaʻeiki lahi ʻakinaua, naʻe hoko ʻae folofola ʻae ʻOtua kia Sione ko e foha ʻo Sakalaia ʻi he toafa.
LUK 3:3 Pea haʻu ia ki he potu fonua kotoa pē ʻo ofi ki Sioatani, ʻo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala:
LUK 3:4 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻae ngaahi lea ʻae palōfita ko ʻIsaia, ʻo pehē, “Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, ‘Mou teuteu ʻae hala ʻo Sihova, pea fakatonutonu hono ʻaluʻanga.
LUK 3:5 ‌ʻE tanu ʻae luo kotoa pē, ʻE holoki hifo ʻae moʻunga mo e tafungofunga kotoa pē; Pea ʻe fakatotonu ʻae pikopiko, Pea ʻe fakatokalelei ʻae ngaahi hala ʻoku tokatāmaki;
LUK 3:6 Pea ʻe mamata ʻae kakai kotoa pē ki he fakamoʻui ʻae ʻOtua.’”
LUK 3:7 Pea toki pehē ʻe ia ki he kakai kuo ʻalu ange ke nau papitaiso ʻiate ia, “ʻAe fānau ʻae ngata fekai, Ko hai ne ne valoki ʻakimoutolu ke mou puna mei he houhau ʻe haʻu?
LUK 3:8 Ko ia mou fakahā ʻae ngaahi fua ʻoku ngali mo e fakatomala, pea ʻoua naʻa lau leva ʻi homou loto, ‘ʻOku mau tamai ʻaki ʻa ʻEpalahame:’ he ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku faʻa fai ʻe he ʻOtua ke fakatupu ʻi he ngaahi maka ni ʻae fānau kia ʻEpalahame.
LUK 3:9 Pea ko eni foki, kuo tuku ʻae toki ki he tefito ʻoe ngaahi ʻakau: pea ko ia, ka ʻilonga ʻae ʻakau ʻoku ʻikai tupu ai ʻae fua lelei ʻe tā hifo [ia], ʻo laku ki he afi.”
LUK 3:10 Pea fehuʻi ʻae kakai kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā nai te mau fai?”
LUK 3:11 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ia ʻoku maʻu ʻae kofutuʻa ʻe ua, ke ne foaki kiate ia ʻoku ʻikai maʻu; pea ko ia ʻoku maʻu ʻae meʻa kai, ke fai pehē [foki].”
LUK 3:12 Pea haʻu foki ʻae kau tānaki tukuhau ke papitaiso, ʻonau pehē kiate ia, “ʻEiki, ko e hā te mau fai?”
LUK 3:13 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou maʻu ʻo lahi ʻi he meʻa kuo tuʻutuʻuni maʻamoutolu.”
LUK 3:14 Pea fehuʻi foki ʻe he kau tau kiate ia, ʻo pehē; “Pea ko e hā te mau fai?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa fai fakamālohi ki ha taha, pea ʻoua naʻa lohiakiʻi; pea mou fiemālie ʻi hoʻomou totongi.”
LUK 3:15 Pea naʻe lolotonga ʻae ʻamanaki ʻae kakai, mo nau fifili kotoa pē ʻi honau loto kia Sione, pe ko e Kalaisi ia pe ʻikai;
LUK 3:16 Pea lea ʻa Sione, ʻo ne pehēange kiate kinautolu kotoa pē, “Ko e moʻoni ʻoku ou papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae vai; ka ʻoku haʻu ʻae tokotaha ʻoku mālohi ʻiate au, pea ʻoku ʻikai taau mo au ke u vete ʻae nonoʻo ʻo hono topuvaʻe: pea ʻe papitaiso ʻaki ʻe ia ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e afi:
LUK 3:17 ‌ʻOku ʻi hono nima ʻa hono fohe, pea te ne fakamaʻa ʻaupito hono hahaʻanga, pea ʻe ia ʻae kafukafu ʻaki ʻae afi taʻemate.”
LUK 3:18 ¶ Pea lahi ʻae meʻa kehekehe naʻa ne malangaʻaki ʻi heʻene enginaki ki he kakai.
LUK 3:19 Ka naʻe valoki ʻe ia ʻa Helota ko e tuʻi, koeʻuhi ko Helotiasi ko e uaifi ʻo hono tokoua ko Filipe, pea mo e kovi kotoa pē ne fai ʻe Helota.
LUK 3:20 Pea ne fakalahi ʻaki ʻae meʻa ni kotoa pē, ʻa ʻene fakahū ʻa Sione ki he fale fakapōpula.
LUK 3:21 ¶ Pea kuo papitaiso ʻae kakai kotoa pē, pea pehē, ne papitaiso foki mo Sisu, pea ʻi heʻene lotu, ne matoʻo ʻae langi,
LUK 3:22 Pea maliu hifo ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate ia ʻo hangē ko e sino ʻoe lupe, pea hoko mai mo e leʻo mei he langi, ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga koe; ʻoku ou fiemālie lahi ʻiate koe.”
LUK 3:23 ¶ Pea kuo tolungofulu nai ʻae taʻu ʻo Sisu, ʻaia (naʻe ui) ko e foha ʻo Siosefa, ʻaia ko e foha ʻo Helai,
LUK 3:24 Ko e foha ia ʻo Matati, ko e foha ia ʻo Livai, ko e foha ia ʻo Melikai, ko e foha ia ʻo Sana, ko e foha ia ʻo Siosefa,
LUK 3:25 Ko e foha ia ʻo Matatiasi, ko e foha ia ʻo Emosi, ko e foha ia ʻo Neumi, ko e foha ia ʻo Esilai, ko e foha ia ʻo Naki,
LUK 3:26 Ko e foha ia ʻo Mati, ko e foha ia ʻo Matatiasi, ko e foha ia ʻo Semiai, ko e foha ia ʻo Siosefa, ko e foha ia ʻo Siuta,
LUK 3:27 Ko e foha ia ʻo Soana, ko e foha ia ʻo Lisa, ko e foha ia ʻo Solopepeli, ko e foha ia ʻo Saletieli, ko e foha ia ʻo Nilai,
LUK 3:28 Ko e foha ia ʻo Milikai, ko e foha ia ʻo ʻAtai, ko e foha ia ʻo Kosami, ko e foha ia ʻo Elimotami, ko e foha ia ʻo ʻEa,
LUK 3:29 Ko e foha ia ʻo Sose, ko e foha ia ʻo ʻEliesa, ko e foha ia ʻo Solimi, ko e foha ia ʻo Matati, ko e foha ia ʻo Livai,
LUK 3:30 Ko e foha ia ʻo Simione, ko e foha ia ʻo Siuta, ko e foha ia ʻo Siosefa, ko e foha ia Sonani, ko e foha ia ʻo Iliakimi,
LUK 3:31 Ko e foha ia ʻo Melia, ko e foha ia ʻo Menani, ko e foha ia ʻo Matata, ko e foha ia ʻo Netani, ko e foha ia ʻo Tevita,
LUK 3:32 Ko e foha ia ʻo Sese, ko e foha ia ʻo ʻOpeti, ko e foha ia ʻo Poasi, ko e foha ia ʻo Salimoni, ko e foha ia ʻo Neasoni,
LUK 3:33 Ko e foha ia ʻo ʻAminitape, ko e foha ia ʻo ʻElami, ko e foha ia ʻo Esiloni, ko e foha ia ʻo Felesi, ko e foha ia ʻo Siuta,
LUK 3:34 Ko e foha ia ʻo Sēkope, ko e foha ia ʻo ʻAisake, ko e foha ia ʻo ʻEpalahame, ko e foha ia ʻo Tela, ko e foha ia ʻo Nekoa,
LUK 3:35 Ko e foha ia ʻo Seluki, ko e foha ia ʻo Lekoa, ko e foha ia ʻo Feleki, ko e foha ia ʻo Hepa, ko e foha ia ʻo Sala,
LUK 3:36 Ko e foha ia ʻo Kēnani, ko e foha ia ʻo ʻAfakisati, ko e foha ia ʻo Semi, ko e foha ia ʻo Noa, ko e foha ia ʻo Lemeki,
LUK 3:37 Ko e foha ia ʻo Metusela, ko e foha ia ʻo ʻInoke, ko e foha ia ʻo Seleti, ko e foha ia ʻo Melilieli, ko e foha ia ʻo Kēnani,
LUK 3:38 Ko e foha ia ʻo ʻInosi, ko e foha ia ʻo Seti, ko e foha ia ʻo ʻAtama, ko e foha ia ʻoe ʻOtua.
LUK 4:1 Naʻe liu mai ʻa Sisu mei Sioatani, kuo fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea naʻe tataki [ia ]ʻe he Laumālie ki he toafa.
LUK 4:2 Pea ʻahiʻahiʻi ia ʻe he tēvolo ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu. Pea ko e ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻikai te ne kai ai ha meʻa: pea hili ia, naʻa ne fiekaia.
LUK 4:3 Pea pehē ʻe he tēvolo kiate ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fekau ki he maka ni ke liliu ko e mā.”
LUK 4:4 Pea leaange ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehē, “Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻae ʻOtua.’”
LUK 4:5 Pea naʻe ʻave ia ʻe he tēvolo ki he moʻunga māʻolunga, ʻo fakahā fakafokifā pe kiate ia ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani.
LUK 4:6 Pea naʻe pehē ʻe he tēvolo kiate ia, “Te u ʻatu moʻou ʻae mālohi ni kotoa pē, mo hono nāunau: he kuo tuku mai ia kiate au; pea ʻoku ou foaki ia ko ʻeku faʻiteliha.
LUK 4:7 Ko ia kapau te ke hū kiate au, ʻe ʻoʻou ia kotoa pē.”
LUK 4:8 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Sētane, ke ke ʻalu ki hoku tuʻa; he kuo tohi, ‘Ke ke hū kia Sihova ko ho ʻOtua, pea ko ia pe te ke tauhi.’”
LUK 4:9 Pea ne ʻomi ia ki Selūsalema, ʻo ne tuku ia ki he tuʻa falelotu lahi, pea pehē kiate ia, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua, fakatō koe ʻi heni ki lalo:
LUK 4:10 He kuo tohi, ‘ʻE fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngelo kiate koe, ke nau tauhiʻi koe;
LUK 4:11 Pea, ‘Te nau hapahapai koe, telia naʻa touʻia ho vaʻe ʻi ha maka.’”
LUK 4:12 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Ka kuo pehē, ‘ʻOua te ke ʻahiʻahi kia Sihova ko ho ʻOtua.’”
LUK 4:13 Pea kuo fakaʻosi ʻe he tēvolo ʻae ʻahiʻahi kotoa pē, naʻe ʻalu ia ʻiate ia ʻo fuoloa [siʻi].
LUK 4:14 ¶ Pea foki atu ʻa Sisu ki Kāleli, ʻi he mālohi ʻoe Laumālie: pea naʻe mafola hono ongoongo ki he potu fonua ko ia kotoa pē.
LUK 4:15 Pea ako ia ʻi honau ngaahi falelotu, pea fakamālō ai ʻae kakai fulipē.
LUK 4:16 Pea haʻu ia ki Nāsaleti, ʻaia naʻe tupu ai ia: pea hū ia ki he falelotu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, pea tuʻu hake ke lautohi.
LUK 4:17 Pea naʻe ʻatu kiate ia ʻae tohi ʻae palōfita ko ʻIsaia. Pea ʻi heʻene folahi ʻae tohi, naʻa ne ʻilo ʻae potu kuo tohi ai, [ʻo pehē],
LUK 4:18 “ʻOku ʻiate au ʻae Laumālie ʻo Sihova, Koeʻuhi kuo ne fakanofo au ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he masiva; Kuo ne fekau au ke fakamoʻui ʻae loto mafesi, Ke malangaʻaki ʻae huhuʻi ki he kau pōpula, Mo e fakaʻā ʻoe kui, Ke veteange ʻakinautolu kuo lavea,
LUK 4:19 Ke malangaʻaki ʻae taʻu lelei ʻo Sihova.”
LUK 4:20 Pea ne takai ʻe ia ʻae tohi, ʻo ʻange ki he tauhi, pea nofo hifo. Pea sio fakamamaʻu kiate ia ʻae mata ʻokinautolu kotoa pē naʻe ʻi he falelotu.
LUK 4:21 Pea ne fua lea ia kiate kinautolu, “Kuo fakamoʻoni ʻi he ʻaho ni ʻae tohi ko eni ʻi homou telinga.”
LUK 4:22 Pea naʻa nau fakamālō kotoa pē kiate ia, ʻonau ofo ʻi he ngaahi lea mālie naʻe ʻalu atu ʻi hono fofonga. Pea naʻa nau pehē, “ʻIkai ko e foha eni ʻo Siosefa?”
LUK 4:23 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ko e moʻoni te mou lea ʻaki ʻae fakatātā ni kiate au, ‘Faitoʻo, fakamoʻui koe:’ pea ko ia kotoa pē kuo mau fanongo kuo fai ʻi Kapaneume, fai foki ʻi heni ʻi ho fonua.”
LUK 4:24 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai ha palōfita ʻe ʻofeina ʻi hono fonua.
LUK 4:25 Ka ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, naʻe tokolahi ʻae fefine kuo mate honau husepāniti ʻi ʻIsileli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻIlaisiā, ʻi he lolotonga ʻae tāpuni ʻoe langi, ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono, pea naʻe honge lahi ʻae fonua kotoa;
LUK 4:26 Ka naʻe ʻikai fekau ʻa ʻIlaisiā ki ha taha ʻiate kinautolu, ka ki he fefine kuo mate hono husepāniti ʻi Salepita ʻi Saitoni.
LUK 4:27 Pea naʻe tokolahi ʻae kilia ʻi ʻIsileli, ʻi he kuonga ʻo ʻIlaisiā ko e palōfita; ka naʻe ʻikai ke fakamaʻa ha taha ʻiate kinautolu, ka ko Neamani ko e Silia.”
LUK 4:28 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe ʻi he falelotu, naʻa nau mātuʻaki lili ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni,
LUK 4:29 ‌ʻO nau tutuʻu, pea kapusi ia kituaʻā kolo, ʻo tataki ia ki he matanga ʻoe moʻunga ʻaia naʻe tuʻu ai ʻenau kolo, koeʻuhi ke nau lī ia ʻi he lilifa ki lalo.
LUK 4:30 Ka naʻe ʻalu ia mei honau lotolotonga, pea mole atu ia,
LUK 4:31 ‌ʻO ne ʻalu hifo ki Kapaneume, ko e kolo ʻo Kāleli, ʻo ne ako kiate kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho Sāpate.
LUK 4:32 Pea naʻa nau ofo ʻi heʻene akonaki he naʻe lea ia ʻi he mālohi.
LUK 4:33 ¶ Pea naʻe ʻi he falelotu ʻae tangata, naʻe ʻiate ia ʻae laumālie ʻoe tēvolo ʻuli, pea naʻe kalanga ia, ʻo leʻo lahi,
LUK 4:34 ‌ʻO pehē, “ʻE Sisu ʻo Nāsaleti, tuku ai pe; ko e hā ʻakimautolu kiate koe? Kuo ke haʻu ke fakaʻauha ʻakimautolu? ʻOku ou ʻilo koe; ko e tokotaha māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua.”
LUK 4:35 Pea lolomi ia ʻe Sisu, ʻo pehē, “Ke ke fakalongo pe, pea ke haʻu kituʻa ʻiate ia.” Pea kuo lī [ʻae tangata ]ʻe he tēvolo ki he haʻohaʻonga pea haʻu ia kituʻa ʻiate ia, pea naʻe ʻikai te ne fakamamahi kiate ia.
LUK 4:36 Pea naʻa nau ofo lahi ai kotoa pē, ʻonau fepehēʻaki, “Ko e hā ʻae akonaki ni! He ʻoku ne fekau ʻi he pule mo e mālohi ki he kau laumālie ʻuli, pea ʻoku nau haʻu kituʻa.”
LUK 4:37 Pea naʻe mafola hono ongoongo ki he potu kotoa pē ʻoe fonua ko ia.
LUK 4:38 ¶ Pea naʻe tuʻu hake ia, mei he falelotu, ʻo hū ki he fale ʻo Saimone. Pea ko e faʻē ʻae uaifi ʻo Saimone kuo pukea ʻi he mofi lahi; pea naʻa nau kole kiate ia koeʻuhi ko ia.
LUK 4:39 Pea naʻa ne tuʻu hake kiate ia, ʻo taʻofi ʻae mofi, pea mahuʻi ia: ka ka tuʻu leva ia, ʻo tauhi ʻakinautolu.
LUK 4:40 ¶ Pea kuo tō ʻae laʻā, pea ko kinautolu kotoa pē naʻe ai haʻanau mahaki ʻi he mahaki kehekehe, naʻe ʻomi ʻakinautolu kiate ia; pea ne hilifaki hono nima kiate kinautolu taki taha, ʻo fakamoʻui ʻakinautolu.
LUK 4:41 Pea haʻu kituʻa ʻae kau tēvolo mei he tokolahi, ʻonau kalanga, ʻo pehē, “Ko koe ʻae Kalaisi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.” Pea ne lolomi ʻakinautolu ke ʻoua ʻe fakahā ʻoku nau ʻilo ia ko e Kalaisi.
LUK 4:42 Pea kuo ʻaho, pea ʻalu ia, ʻo nofo ʻi ha potu lala: pea kumi ia ʻe he kakai, ʻonau omi kiate ia, pea naʻa nau taʻofia ia, ke ʻoua naʻa ne ʻalu ʻiate kinautolu.
LUK 4:43 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku totonu ke u malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ki he ngaahi kolo kehe foki he ko ia kuo fekau ai au.”
LUK 4:44 Pea malanga ʻe ia ʻi he ngaahi falelotu ʻo Kāleli.
LUK 5:1 Pea pehē, ʻi heʻene tuʻu ʻi he matātahi ʻo Kenesaleti, naʻe lolofi mai kiate ia ʻae kakai ke fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua.
LUK 5:2 Pea mamata ia ki he vaka ʻe ua ʻoku toka ʻi he veʻe ano: ka kuo ʻalu mei ai ʻae kau toutai ika, ʻonau fō honau ngaahi kupenga.
LUK 5:3 Pea heka ia ki he vaka ʻe taha, ʻaia naʻe ʻo Saimone, pea ne kole kiate ia ke tukutuku siʻi mei ʻuta. Pea naʻe nofo hifo ia, ʻo akonaki ki he kakai mei he vaka.
LUK 5:4 ¶ Pea kuo hili ʻene lea, pea pehē ʻe ia kia Saimone, “Maʻu atu ki he loloto, pea ʻaʻau homou ngaahi kupenga koeʻuhi kae fusi hake.”
LUK 5:5 Pea lea ʻa Saimone, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, kuo mau ngāue ʻanepō ʻo ʻaho, ka naʻe ʻikai maʻu ha meʻa: ka ʻi hoʻo fekau te u ʻaʻau ʻae kupenga.”
LUK 5:6 Pea kuo nau fai ia, pea nau maʻu ʻae ngaahi ika ʻo lahi ʻaupito: pea kamata mahae honau kupenga.
LUK 5:7 Pea nau taʻalo ki heʻenau kaunga [toutai ika ]ʻi he vaka ʻe taha, ke nau haʻu ʻo tokoni ʻakinautolu. Pea naʻa nau omi, ʻo fakapito ʻae vaka fakatouʻosi, pea na kamata ngalo hifo.
LUK 5:8 Pea kuo mamata ʻa Saimone Pita, pea fakatōmapeʻe ia ki he tui ʻo Sisu, ʻo ne pehē, “ʻE ʻEiki, ʻalu ʻiate au; he ko e tangata angahala au.”
LUK 5:9 He naʻe ofo ia, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻi he ngaahi ika kuo maʻu:
LUK 5:10 Pea pehē foki ʻa Semisi, mo Sione ko e ongo foha ʻo Sepeti, ko e kaunga toutai mo Saimone. Pea pehē ʻe Sisu kia Saimone, “ʻOua ʻe manavahē; ngata heni te ke [toutai ]tangata.”
LUK 5:11 Pea kuo ʻomi honau ongo vaka ki ʻuta, naʻa nau liʻaki kotoa pē, ʻo muimui kiate ia.
LUK 5:12 ¶ Pea naʻe lolotonga ʻene ʻi he kolo ʻe taha, pea vakai, ko e tangata kuo fonu ʻi he kilia: pea ne mamata kia Sisu, mo tō fakafoʻohifo, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, kapau ko ho loto ʻoku ke faʻa fakamaʻa au.”
LUK 5:13 Pea mafao ʻe ia hono nima, ʻo ala ki ai mo ne pehē, “Ko hoku loto: ke ke maʻa koe.” Pea mahuʻi leva ʻiate ia ʻae kilia.
LUK 5:14 Pea ne fekau ia, “Ke ʻoua naʻa tala ki ha taha: kae ʻalu, ʻo fakahā koe ki he taulaʻeiki, mo ke ʻange koeʻuhi ko hoʻo fakamaʻa, ʻo fakatatau [mo ia ]naʻe fekau ʻe Mōsese, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.”
LUK 5:15 Ka naʻe ʻāsili ai ʻae mafola ʻa hono ongoongo: pea naʻe fakataha ʻae kakai tokolahi ʻaupito ke fanongo, pea koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻi honau ngaahi mahamahaki.
LUK 5:16 ¶ Pea naʻe ʻalu ia [mei ai ]ki he toafa, ʻo lotu ai.
LUK 5:17 Pea pehē, ko e ʻaho ʻe taha, ʻi heʻene akonaki, naʻe nofo ai ʻae kau Fālesi mo e kau akonaki ʻi he fono, kuo nau omi mei he potu kakai kotoa pē ʻo Kāleli, mo Siutea, mo Selūsalema: pea naʻe ʻi ai ʻae mālohi ʻoe ʻEiki ke fakamoʻui ʻakinautolu.
LUK 5:18 ¶ Pea vakai, naʻe ʻomi ʻe he kau tangata ʻae tangata ʻi [hono ]mohenga kuo pukea ʻi he mahaki tete: pea naʻa nau feinga pe fēfeeʻi hono lava mai ki loto, ke tuku ʻi hono ʻao.
LUK 5:19 Pea kuo ʻikai te nau ʻilo pe fēfeeʻi hono lava mai ki loto, koeʻuhi ko e kakai, naʻa nau ʻohake ia kituʻa fale, ʻo tukutuku hifo ia ʻi he ʻato ʻi he mohenga ki he haʻohaʻonga, ʻi he ʻao ʻo Sisu.
LUK 5:20 Pea kuo mamata ʻe ia ki heʻenau tui, pea ne pehē kiate ia, “Tangata, kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahala.”
LUK 5:21 Pea fakakaukau leva ʻae kau tangata tohi mo e kau Fālesi, ʻonau pehē, “Ko hai eni ʻoku ne lea fie ʻOtua? Ko hai te ne faʻa fakamolemole ʻae angahala, ka ko e ʻOtua pe?”
LUK 5:22 Ka kuo ʻilo ʻe Sisu ʻenau mahalo, pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou femahaloʻaki ai ʻi homou loto?
LUK 5:23 He ʻoku faingofua ʻa fē, ke lea, ‘Kuo fakamolemole kiate koe hoʻo ngaahi angahala;’ pe ko e lea, ‘Tuʻu hake ʻo ʻalu?’
LUK 5:24 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻi he Foha ʻoe tangata ʻae mālohi ʻi māmani ke fakamolemole ʻae angahala,” (pea pehē ʻe ia ki he mahaki tete,) “ʻOku ou pehē atu kiate koe, Tuʻu hake, ʻo toʻo ho mohenga, pea ke ke ʻalu ki ho fale.”
LUK 5:25 Pea naʻe tuʻu hake leva ia ʻi honau ʻao, pea ne toʻo mai ʻaia naʻe tokoto ai, ʻo ʻalu ki hono fale, mo fakamālō ki he ʻOtua.
LUK 5:26 Pea nau ofo ai kotoa pē, mo nau fakamālō ki he ʻOtua, pea fonu ʻi he manavahē, ʻonau pehē, “Kuo tau mamata ʻi he ʻaho ni ki he ngaahi meʻa foʻou!”
LUK 5:27 ¶ Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, pea ʻalu atu ia, ʻo ne mamata ki he tangata tānaki tukuhau, ko Livai hono hingoa, ʻoku nofo ia ʻi he tukuhauʻanga; pea ne pehē kiate ia, “Muimui ʻiate au.”
LUK 5:28 Pea tukuange ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē, ʻo tuʻu hake, pea muimui ʻiate ia.
LUK 5:29 Pea naʻe fai ʻe Livai ʻae kātoanga lahi kiate ia ʻi hono fale: pea naʻe nofo mo kinautolu ʻae kau tānaki tukuhau tokolahi, mo e kakai niʻihi.
LUK 5:30 Ka naʻe lāunga honau kau tangata tohi mo e kau Fālesi ki heʻene kau ākonga, ʻonau pehē, “Ko e hā ʻoku mou kai mo inu fakataha ai mo e kau tānaki tukuhau mo e angahala?”
LUK 5:31 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae faitoʻo kiate kinautolu ʻoku mālōlō; ka ki he mahaki.
LUK 5:32 Naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻae māʻoniʻoni, ka ko e angahala ke fakatomala.”
LUK 5:33 ¶ Pea nau pehē kiate ia, “Ko e hā ʻoku faʻa ʻaukai mo lotu ai ʻae kau ākonga ʻa Sione, mo kinautolu foki ʻoe kau Fālesi; ka ʻoku kai mo inu ʻakinautolu ʻoku ʻoʻou.”
LUK 5:34 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Te mou faʻa pule ke ʻaukai ʻae kāinga ʻoe tangata taʻane, ʻi he kei ʻiate kinautolu ʻae tangata taʻane?
LUK 5:35 Ka ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻave ai ʻae tangata taʻane ʻiate kinautolu, pea ko e ngaahi ʻaho ko ia te nau toki ʻaukai ai.”
LUK 5:36 ¶ Pea lea ʻaki foki ʻe ia ʻae fakatātā kiate kinautolu; “ʻOku ʻikai ha taha te ne monomono ʻaki ʻae kofu motuʻa ha konga ʻoe kofu foʻou; ka pehē, ʻe hae [ia ]ʻe he meʻa foʻou, kaeʻumaʻā ʻoku ʻikai fai tatau ʻae konga foʻou mo e motuʻa [kofu].
LUK 5:37 Pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina ʻoku motuʻa; telia naʻa hae ʻe he uaine foʻou ʻae ngaahi hina, pea tafe, pea maumau ʻae ngaahi hina.
LUK 5:38 Kae ʻutu ʻae uaine foʻou ki he ngaahi hina foʻou; pea tolonga ai fakatouʻosi.
LUK 5:39 ‌ʻOku ʻikai foki ha tangata kuo inu ʻi he [uaine ]motuʻa pea fili leva ia ki he [uaine ]foʻou; he ʻoku ne pehē, ‘ʻOku lelei lahi ʻa e [uaine ]motuʻa.’”
LUK 6:1 Pea ko eni, naʻe ai ha Sāpate, naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi ngoue uite; pea toli ʻe heʻene kau ākonga ʻae fua ʻoe uite, ʻo momosi ʻi honau nima mo nau kai.
LUK 6:2 Pea naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻoe Fālesi kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke fai ʻi he ʻaho Sāpate?”
LUK 6:3 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Naʻe ʻikai te mou lau ʻaia naʻe fai ʻe Tevita, ʻi heʻene fiekaia, mo kinautolu naʻe ʻiate ia;
LUK 6:4 ‌ʻA ʻene hū ki he fale ʻoe ʻOtua, pea ne toʻo ʻo kai ʻae mā ʻoe ʻao, pea ʻange foki kiate kinautolu naʻe ʻiate ia; ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke kai [ai ]ka ko e kau taulaʻeiki pe?”
LUK 6:5 Mo ne pehē kiate kinautolu, “Ko e Foha ʻoe tangata ko e ʻEiki foki ia ʻoe Sāpate.”
LUK 6:6 ¶ Pea ʻi he hoko ki he Sāpate foki ʻe taha, naʻe hū ia ki he falelotu ʻo ako ai: pea naʻe ʻi ai ʻae tangata kuo mate hono nima toʻomataʻu.
LUK 6:7 Pea lamasi ia ʻe he kau tangata tohi mo e kau Fālesi, pe te ne fakamoʻui ia ʻi he [ʻaho ]Sāpate; koeʻuhi ke nau ʻilo ha meʻa ke talakoviʻi ai ia.
LUK 6:8 Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau mahalo, pea ne pehē ki he tangata naʻe nima mate, “Tuʻu hake, ʻo tuʻu mai ki loto. Pea naʻe tuʻu hake ia, ʻo tuʻu [ʻi ai].”
LUK 6:9 Pea toki pehē atu ʻe Sisu kiate kinautolu, “Te u fehuʻi kiate kimoutolu ki he meʻa ʻe taha; Ko e hā ʻoku ngofua ke fai ʻi he ʻaho Sāpate, ko e lelei pe ko e kovi! Ko e fakamoʻui pe ko e tāmateʻi?”
LUK 6:10 Pea naʻe vakai folia ʻe ia ʻakinautolu kotoa pē, pea pehē ʻe ia ki he tangata, “Mafao atu ho nima.” Pea ne fai ia: pea moʻui hono nima ʻo hangē ko [hono nima ]ʻe taha.
LUK 6:11 Ka naʻe mātuʻaki lili ʻakinautolu: ʻonau fakakaukau pe ko e hā te nau fai kia Sisu.
LUK 6:12 ¶ Pea pehē, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia naʻe ʻalu hake ia ki ha moʻunga ke lotu, pea lotu ai pe ia ki he ʻOtua ʻi he pō ʻo ʻaho.
LUK 6:13 Pea kuo ʻaho hake, pea ne ui kiate ia ʻa ʻene kau ākonga; pea naʻa ne fili ʻiate kinautolu ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻaia foki naʻa ne fakahingoa ko e kau ʻaposetolo;
LUK 6:14 Ko Saimone, (naʻa ne fakahingoa ko Pita,) mo ʻAnitelū ko hono tokoua, mo Semisi, mo Sione, mo Filipe, mo Pātolomiu,
LUK 6:15 Mo Mātiu, mo Tōmasi, mo Semisi ko e foha ʻo ʻAlefiusi, mo Saimone ʻoku ui ko Selote,
LUK 6:16 Mo Siutasi [ko e tokoua ]ʻo Semisi, mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻaia foki ko e lavaki.
LUK 6:17 ¶ Pea naʻe ʻalu hifo ia mo kinautolu, ʻo tuʻu ʻi he potu tafangafanga, fakataha mo ʻene kau ākonga, pea naʻe haʻu ʻae kakai tokolahi ʻaupito mei Siutea kotoa pē mo Selūsalema, mo e matātahi ʻo Taia mo Saitoni, ke nau fanongo kiate ia, mo moʻui mei honau ngaahi mahaki;
LUK 6:18 Pea mo kinautolu naʻe mamahi ʻi he kau laumālie ʻuli: pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu.
LUK 6:19 Pea holi ʻae kakai kotoa pē ke nau ala kiate ia: he naʻe ʻalu ʻiate ia ʻae mālohi, ʻo fakamoʻui kotoa pē.
LUK 6:20 ¶ Pea tangaki hake ʻe ia hono mata ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē, “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku masiva; He ʻoku ʻomoutolu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
LUK 6:21 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku fiekaia ni: Koeʻuhi ʻe fakamākona ʻakimoutolu. ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoku tangi ni: He te mou kata.
LUK 6:22 “ʻOku monūʻia ʻakimoutolu ʻoka fehiʻa ʻae kakai kiate kimoutolu, Mo fakamavaheʻi ʻakimoutolu [meiate kinautolu], ʻO taukae [kiate kimoutolu], Pea lī kituʻa homou hingoa ʻo hangē ko e kovi, Koeʻuhi ko e Foha ʻoe tangata.
LUK 6:23 Mou fiefia ʻi he ʻaho ko ia, Pea hopohopo ʻi he fiefia: Vakai, he ʻoku lahi hoʻomou totongi ʻi he langi: He naʻe fai pehē ʻenau ngaahi tamai ki he kau palōfita.
LUK 6:24 “Kae malaʻia ʻakimoutolu ʻoku koloaʻia! He kuo mou maʻu hoʻomou fiemālie.
LUK 6:25 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu ʻoku mākona! He te mou fiekaia. ʻE malaʻia ʻakimoutolu ʻoku kata ni! He te mou tangi mo tangilāulau.
LUK 6:26 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu ʻoka lauʻi lelei ʻakimoutolu ʻe he kakai kotoa pē! He naʻe fai pehē ʻa ʻenau ngaahi tamai ki he kau palōfita kākā.
LUK 6:27 ¶ “Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ʻoku fanongo, ʻofa ki homou ngaahi fili, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu.
LUK 6:28 Tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fakakoviʻi ʻakimoutolu.
LUK 6:29 Pea ko ia ʻoku ne sipiʻi koe ʻi ho kouʻahe ʻe taha, fulihi [kiate ia ho kouʻahe ]ʻe taha; pea mo ia ʻoku ne ʻave ho pulupulu, ʻoua naʻa taʻofi [ʻene ʻave ]mo ho kofutuʻa.
LUK 6:30 Foaki kiate ia fulipē ʻoku kole kiate koe; pea ko ia ʻoku ne ʻave hoʻo koloa ʻoua naʻa [toe ]kole [ia].
LUK 6:31 Pea ko ia te mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, ko ia pe foki te mou fai kiate kinautolu.
LUK 6:32 “He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu [pe ]ʻoku ʻofa mai kiate kimoutolu, ko e hā ʻae fakafetaʻi ʻoku mou maʻu? He ʻoku ʻofa mai ʻae kau angahala kiate kinautolu ʻoku ʻofa ange kiate kinautolu.
LUK 6:33 Pea kapau ʻoku mou fai lelei kiate kinautolu [pe ]ʻoku fai lelei kiate kimoutolu, ko e hā ʻae fakafetaʻi ʻoku mou maʻu? He ʻoku fai pehē ʻe he kau angahala.
LUK 6:34 Pea kapau ʻoku mou ʻatu meʻa [kiate kinautolu pe ]ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu mei ai, ko e hā ʻae fakafetaʻi te mou maʻu? He ʻoku ʻatu meʻa ʻae kau angahala ki he kau angahala, ke [toe ]maʻu hono tatau.
LUK 6:35 Ka mou ʻofa ki homou ngaahi fili, pea fai lelei, mo ʻatu meʻa, ʻi he taʻeʻamanaki ke toe maʻu; pea ʻe lahi ai hoʻomou totongi pea ʻe ui ʻakimoutolu ko e fānau ʻae Fungani Māʻolunga: he ʻoku angalelei ia ki he taʻefakafetaʻi pea mo e kovi.
LUK 6:36 Ko ia mou manavaʻofa, ʻo hangē foki ko e manavaʻofa ʻa hoʻomou Tamai.
LUK 6:37 “ʻOua ʻe fakamaau, pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻakimoutolu: ʻoua naʻa fakahalaia, pea ʻe ʻikai fakahalaia ʻakimoutolu: mou fakamolemole, pea ʻe fakamolemolea ʻakimoutolu:
LUK 6:38 Foaki, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; ko e fua lahi, kuo faʻo lolo hifo, ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohua, ʻe ʻatu ki homou fatafata. He ko e fuofua ko ia te mou fua ʻaki, ʻe toe fua ʻaki ia kiate kimoutolu.”
LUK 6:39 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae fakatātā kiate kinautolu, “ʻE faʻa taki ʻe he kui ʻae kui? ʻIkai te na tō fakatouʻosi ki he luo?”
LUK 6:40 ‌ʻOku ʻikai lahi hake ʻae ākonga ʻi heʻene akonaki: ka ko ia kotoa pē ʻoku haohaoa ʻe hangē ia ko ʻene akonaki.
LUK 6:41 “Pea ko e hā ʻoku ke tokanga ai ki he malamalaʻi ʻakau ʻi he mata ʻo ho kāinga, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata?
LUK 6:42 Pea ʻe fēfē haʻo faʻa pehē ki ho kāinga, ‘Kāinga, tuku mai ke u toʻo ʻae malamalaʻi ʻakau ʻoku ʻi ho mata,’ ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae fuʻu ʻakau ʻoku ʻi ho mata? Ko e mālualoi koe, tomuʻa lī ʻae fuʻu ʻakau mei ho mata, pea te ke toki ʻilo totonu ke toʻo mai ʻae malamalaʻi ʻakau mei he mata ʻo ho kāinga.
LUK 6:43 “He ʻoku ʻikai ha ʻakau lelei ʻe tupu ai ʻae fua kovi; pe ha ʻakau kovi ʻe tupu ai ʻae fua lelei.
LUK 6:44 He ʻoku ʻilo ʻae ʻakau kotoa pē ʻi hono fua ʻoʻona. He ʻoku ʻikai toli ʻe he kakai ʻae fiki ʻi he ʻakau talatala, pe ko e fua ʻoe vaine ʻi he talatalaʻāmoa.
LUK 6:45 ‌ʻOku ʻomi ʻe he tangata angalelei ʻaia ʻoku lelei mei he koloa lelei ʻi hono loto; pea ʻoku ʻomi ʻe he tangata angakovi ʻaia ʻoku kovi mei he koloa kovi ʻi hono loto: he ʻoku lea ʻa hono ngutu mei he meʻa lahi ʻoe loto.
LUK 6:46 ¶ “Pea ko e hā ʻoku mou ui ai au, ‘ʻEiki, ʻEiki,’ kae ʻikai fai ʻae ngaahi meʻa ʻoku ou tala?
LUK 6:47 Pea ko ia fulipē ʻoku haʻu kiate au, ʻo fanongo ki heʻeku ngaahi lea, mo fai ki ai, te u fakahā kiate kimoutolu hono tatau:
LUK 6:48 ‌ʻOku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻae fale, pea keli māʻulalo, ʻo ne ai hono tuʻunga ki he [funga maka]; pea ʻi he tupu ʻae vaitafe, pea ʻoho mālohi ʻae vai ki he fale ko ia, naʻe ʻikai ngaue ia; he naʻe fokotuʻu ia ki he maka.
LUK 6:49 Ka ko ia ʻoku fanongo, kae ʻikai fai [ki ai], ʻoku tatau ia mo e tangata naʻe langa ʻae fale ʻi he kelekele taʻehatuʻunga; pea naʻe ʻoho mālohi ʻae vai ki ai, pea holo leva ia; pea ko e maumau ʻoe fale ko ia ko e meʻa lahi.”
LUK 7:1 Pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene tala kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe kakai, pea ʻalu ia ki Kapaneume.
LUK 7:2 Pea naʻe mahaki, ʻo mei mate ʻae tamaioʻeiki ʻae ʻeikitau ʻe taha, ʻaia naʻe ʻofa lahi ai ia.
LUK 7:3 Pea kuo fanongo ia kia Sisu, pea ne fekau ʻae kau mātuʻa ʻi he kakai Siu, ke fakakolekole kiate ia ke ne haʻu ʻo fakamoʻui ʻa ʻene tamaioʻeiki.
LUK 7:4 Pea kuo nau omi kia Sisu, pea nau kole fakamātoato kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻaonga ia te ke fai ki ai ʻae meʻa ni:
LUK 7:5 He ʻoku ʻofa ia ki hotau kakai, pea ko ia ia ne langa ʻae falelotu moʻomautolu.”
LUK 7:6 Pea ʻalu ʻa Sisu mo kinautolu. Pea kuo hoko ia ʻo vāofi mo e fale, pea fekau ʻe he ʻeikitau ʻa [hono ]kāinga, ke lea [ʻo pehē ]kiate ia, “ʻEiki, ʻoua naʻa ke ongosia ange koe: he ʻoku ʻikai te u ʻaonga ke ke hū ki hoku fale:
LUK 7:7 Pea naʻe ʻikai te u mahalo ʻoku taau mo au ke u ʻalu atu kiate koe: ka ke fai haʻo lea, pea ʻe moʻui ai ʻeku tamaioʻeiki.
LUK 7:8 He ko au ko e tangata puleʻia foki, ka ʻoku ai ʻae kautau ʻoku ou puleʻi pea ʻoku ou pehē ki ha taha, ‘ʻAlu,’ pea ʻalu ia; pea ki ha taha, ‘Haʻu,’ pea haʻu ia; pea ki heʻeku tamaioʻeiki, ‘Fai eni,’ pea ʻoku ne fai [ia].
LUK 7:9 Pea ofo ʻa Sisu kiate ia, ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi meʻa ni, pea tafoki ia, ʻo ne pehē ki he kakai naʻe muimui ʻiate ia, “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, Naʻa mo ʻIsileli, ʻoku ʻikai te u ʻilo ai ha tui ʻe pehē [ni ]hono lahi.”
LUK 7:10 Pea liu atu ki he fale ʻakinautolu naʻe fekau, ʻonau ʻilo ʻae tamaioʻeiki naʻe mahaki kuo moʻui ia.
LUK 7:11 ¶ Pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi, naʻe ʻalu ia ki he kolo naʻe ui ko Neini: pea naʻe ʻalu mo ia ʻa ʻene kau ākonga tokolahi, mo e fuʻu kakai.
LUK 7:12 Pea kuo ofi ia ki he matapā ʻoe kolo, pea vakai, naʻe fata mai kituaʻā ʻae tangata mate, ko e tama pe taha ia ʻa ʻene faʻē, pea ko e fefine ia kuo mate hono husepāniti: pea naʻe ʻiate ia ʻae kakai tokolahi ʻoe kolo.
LUK 7:13 Pea kuo mamata ki ai ʻae ʻEiki, pea manavaʻofa ia kiate ia, ʻo ne pehē ki ai, “ʻOua ʻe tangi.”
LUK 7:14 Pea haʻu ia ʻo ala ki he fata: pea tuʻu pe ʻae kau fata. Pea pehē ʻe ia, “Talavou, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.”
LUK 7:15 Pea nofo hake ia ʻaia naʻe mate, ʻo kamata lea. Pea ne ʻatu ia ki heʻene faʻē.
LUK 7:16 Pea pukea kotoa pē ʻi he manavahē: pea nau fakamālō ki he ʻOtua, ʻo pehē, “Kuo tuʻu hake ʻae palōfita lahi ʻiate kitautolu;” pea, “Kuo ʻaʻahi ʻae ʻOtua ki hono kakai.”
LUK 7:17 Pea naʻe mafola ʻa hono ongoongo ni ʻi Siutea kotoa pē, pea mo e potu fonua kotoa pē [ko ia].
LUK 7:18 ¶ Pea naʻe fakahā ʻe he kau ākonga ʻa Sione kiate ia ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
LUK 7:19 Pea naʻe ui ʻe Sione kiate ia ʻae toko ua ʻo ʻene kau ākonga, ʻo ne fekau [ʻakinaua ]kia Sisu, ʻo ne pehē, “Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻu? Pe te mau ʻamanaki ki ha taha?”
LUK 7:20 Pea kuo haʻu ʻae ongo tangata kiate ia, ʻo na pehē, “Kuo fekau ʻakimaua kiate koe ʻe Sione ko e Papitaiso, ʻo pehē, ‘Ko koe ia naʻe pehē ʻe haʻu? Pe te tau ʻamanaki ki ha taha?’”
LUK 7:21 Pea ʻi he feituʻulaʻā ko ia naʻa ne fakamoʻui ai ʻae tokolahi mei he ngaahi mahaki, mo e ngaahi meʻa fakamamahi, pea mo e kau laumālie kovi; pea naʻa ne fakaʻā ʻae tokolahi naʻe kui.
LUK 7:22 Pea [toki ]lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinaua, “Mo ō, ʻo fakahā kia Sione ʻae ngaahi meʻa kuo mo mamata mo fanongo ki ai: kuo ʻa ʻae kui, kuo ʻeveʻeva ʻae pipiki, kuo maʻa ʻae kilia, kuo ongo ʻae tuli, kuo fokotuʻu ʻae mate, pea ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he masiva.
LUK 7:23 Pea ʻoku monūʻia ia ʻaia ʻe ʻikai tūkia ʻiate au.”
LUK 7:24 ¶ Pea kuo ʻalu ʻae ongo tangata fekau ʻa Sione, pea toki lea ia ki he kakai ʻia Sione, “Naʻa mou ʻalu atu ki he toafa ke mamata ki he hā? Ki ha kaho ʻoku luluʻi ʻe he matangi?
LUK 7:25 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ki ha tangata kuo kofuʻaki ʻae kofu molū? Vakai, he ko kinautolu ʻoku kofu fakalaukau, mo kai lelei, ʻoku ʻi he fale ʻoe ngaahi tuʻi.
LUK 7:26 Ka naʻa mou ʻalu atu ke mamata ki he hā? Ha palōfita? ʻIo, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu. ʻOku lahi hake ia ʻi he palōfita.
LUK 7:27 Ko ia ia kuo tohi ki ai, [ʻo pehē, ] ‘Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, Ke teuteu ʻe ia ho hala kiate koe.’
LUK 7:28 He ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻiate kinautolu ʻoku fanauʻi ʻe he fefine ʻoku ʻikai ha palōfita lahi hake ʻia Sione ko e Papitaiso: ka ko ia ʻoku siʻi taha pe ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻoku lahi ia ʻiate ia.”
LUK 7:29 Pea ko e kakai kotoa pē naʻe fanongo [kiate ia], mo e kau tānaki tukuhau, naʻa nau fakahā ʻae angatonu ʻae ʻOtua, ʻi heʻenau papitaiso ʻi he papitaiso ʻa Sione.
LUK 7:30 Ka ko e kau Fālesi, mo e kau akonaki ʻi he fono, naʻa nau fakataʻeʻaonga ʻae finangalo ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, he naʻe ʻikai te nau papitaiso ʻiate ia.
LUK 7:31 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “Te u fakatatau ki he hā ʻae kakai ʻoe toʻutangata ni? Pea ʻoku nau tatau mo e hā?
LUK 7:32 ‌ʻOku nau tatau mo e tamaiki ʻoku nofo ʻi he potu fakatau, ʻoku nau feuiʻaki, ʻo pehē, ‘Kuo mau ifi fangufangu kiate kimoutolu, Ka naʻe ʻikai te mou meʻe; Kuo mau hiva fakamamahi kiate kimoutolu, Ka naʻe ʻikai te mou tangi.’
LUK 7:33 He naʻe ʻikai haʻu ʻa Sione ko e Papitaiso ʻo kai mā mo inu uaine; pea ʻoku mou pehē, ‘ʻOku ʻiate ia ha tēvolo.’
LUK 7:34 Kuo haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo kai mo inu; ka mou pehē, ‘Vakai, ko e tangata faʻa kai, mo faʻa inu uaine, ko e kāinga ʻoe kau tānaki tukuhau mo e angahala!’
LUK 7:35 Ka ʻoku fakatonuhia ʻae poto ʻe heʻene fānau kotoa pē.”
LUK 7:36 ¶ Pea naʻe kole kiate ia ʻae tokotaha ʻi he Fālesi ke na kai fakataha mo ia. Pea ne hū ki he fale ʻoe Fālesi, ʻo nofo ai ke kai.
LUK 7:37 Pea vakai, ko e fefine naʻe angahala ʻi he kolo, kuo ʻilo ʻe ia ʻoku nofo mo kai [ʻa Sisu ]ʻi he fale ʻae Fālesi, pea ne ʻomi ʻae puha ʻalapasita ʻoe lolo.
LUK 7:38 Pea tuʻu ia ʻi hono vaʻe mei [hono tuʻa], ʻo tangi, pea kamata fufulu ʻe ia hono vaʻe ʻaki hono loʻimata, ʻo ne holoholo ʻaki [ia ]hono louʻulu, pea ʻuma ki hono vaʻe, ʻo tākai ʻaki [ia ]ʻae lolo.
LUK 7:39 Ka kuo mamata [ki ai ]ʻae Fālesi ʻaia naʻe kole kiate ia, pea lea ia ʻi hono loto, ʻo pehē, “Ka ne ko hā palōfita ʻae tangata ni, [pehē], kuo ne ʻilo ʻae fefine ni, mo ʻene anga, ʻaia ʻoku ala kiate ia: he ko e angahala ia.”
LUK 7:40 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “Saimone, ʻoku ʻiate au ʻae meʻa te u lea ai kiate koe.” Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, folofola mai.”
LUK 7:41 “Naʻe ai ʻae tangata ʻe tokotaha pea naʻe totonu ke totongi kiate ia ʻe he toko ua: ko e tenali ʻe nimangeau ʻae tokotaha, kae nimangofulu ʻae tokotaha.
LUK 7:42 Pea kuo ʻikai haʻana meʻa ke totongi ʻaki, pea ne fakamolemole [leva ]ʻakinaua ʻosi pe. Ko ia ke ke tala mai, pe ko hai ʻiate kinaua ʻe ʻofa lahi kiate ia?”
LUK 7:43 Pea lea ʻa Saimone, ʻo pehē, “ʻOku ou mahalo ko ia pe naʻe lahi ʻene fakamolemole ki ai.” Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku totonu hoʻo mahalo.”
LUK 7:44 Pea tafoki ia ki he fefine, mo ne pehē kia Saimone, “ʻOku ke mamata ki he fefine ni? Naʻaku hū ki ho fale, ka naʻe ʻikai te ke ʻomi ha vai ki hoku vaʻe; ka kuo fufulu ʻaki ʻe ia ʻa hoku vaʻe ʻae loʻimata, mo holoholo ʻaki [ia ]hono louʻulu.
LUK 7:45 Naʻe ʻikai te ke ʻuma kiate au: ka ko e fefine ni talu ʻeku hū mai mo e ʻikai tuku ʻene ʻuma ki hoku vaʻe.
LUK 7:46 Naʻe ʻikai te ke pani ʻaki hoku ʻulu ʻae lolo: ka kuo tākai ʻe he fefine ni ʻa hoku vaʻe ʻaki ʻae lolo.
LUK 7:47 Ko ia ʻoku ou tala atu ai kiate koe, Ko ʻene angahala, ʻaia ʻoku lahi, kuo fakamolemole ia; ko ia ʻoku lahi ai ʻene ʻofa: ka ko ia ʻoku siʻi hono fakamolemole, ʻoku siʻi ʻene ʻofa.”
LUK 7:48 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahala.”
LUK 7:49 Pea ko kinautolu naʻa nau nofo ʻo kai mo ia, naʻa nau kamata pehē ʻi honau loto, Ko hai eni ʻoku ne fakamolemole foki ʻae angahala?
LUK 7:50 Ka naʻe pehē ʻe ia ki he fefine, “Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui; ʻalu ʻi he fiemālie.”
LUK 8:1 Pea pehē, kuo hili ia, naʻa ne ʻalu ʻi he kolo mo e potu kakai kotoa pē, ʻo malanga mo fakahā ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua: pea naʻe ʻiate ia ʻae toko hongofulu ma toko ua,
LUK 8:2 Pea mo e kau fefine naʻe fakamoʻui mei he kau laumālie kovi, mo e ngaahi mahaki, ko Mele ʻoku ui ko Makitaline, ʻaia naʻe ʻalu ai ʻae tēvolo ʻe toko fitu,
LUK 8:3 Mo Sioana ko e uaifi ʻo Kusa ko e tauhi koloa ʻo Helota, mo Susana, mo e tokolahi kehe, naʻa nau tauhi ʻaki ia ʻenau koloa.
LUK 8:4 ¶ Pea kuo fakataha mai ʻae fuʻu kakai, kuo haʻu mei he kolo kotoa pē kiate ia, pea pehē ʻe ia ʻi he fakatātā:
LUK 8:5 “Naʻe ʻalu atu ʻae tangata tūtuuʻi ke tūtuuʻi ʻene tenga; pea ʻi heʻene tūtuuʻi, naʻe mokulu ʻae niʻihi ki he veʻe hala: pea malaki hifo ia, pea naʻe kai ʻo ʻosi ia ʻe he fanga manupuna ʻoe ʻatā.
LUK 8:6 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he maka; pea kuo toki tupu hake ia, pea mae [leva], koeʻuhi naʻe ʻikai viviku ia.
LUK 8:7 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he ʻakau talatala; pea tupu hake mo ia ʻae ʻakau talatala, ʻo kāsia ai ia.
LUK 8:8 Pea mokulu ʻae niʻihi ki he kelekele lelei, ʻo tupu hake, pea tupu ai ʻae fua ʻe teau.” Pea kuo ne lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea kalanga ia, “Ko ia ʻoku ne telinga. Ongo, ke ongoʻi ia.”
LUK 8:9 Pea naʻe fehuʻi ʻa ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Ko e hā nai [hono ʻuhinga ]ʻoe fakatātā ni?”
LUK 8:10 Pea pehē ʻe ia, “Kuo tuku ke ʻilo ʻekimoutolu ʻae ngaahi meʻa lilo ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua: ka ki he kakai kehe ʻi he ngaahi fakatātā; koeʻuhi kenau ʻā ka ʻe ʻikai mamata, pea fanongo ka ʻe ʻikai ʻilo.
LUK 8:11 “Pea ko e fakatātā eni: Ko e tenga ko e folofola ia ʻae ʻOtua.
LUK 8:12 Ko kinautolu [eni ]ʻi he veʻe hala, ʻoku nau fanongo; pea toki haʻu ʻae tēvolo, ʻo ne toʻo atu ʻae folofola ʻi honau loto, telia naʻa nau tui pea moʻui ai.
LUK 8:13 Ko kinautolu [eni ]ʻi he maka, ʻaia ʻoku fanongo, pea maʻu ʻae folofola ʻi he fiefia; ka ʻoku ʻikai hanau aka, pea ʻoku nau tui fuoloa siʻi pe, pea ʻi he ʻaho ʻoe ʻahiʻahi ʻoku nau hinga ai.
LUK 8:14 Pea ko ia naʻe mokulu ki he ʻakau talatala, ko kinautolu eni ʻoku fanongo pea ʻalu atu, ka ko e tokanga [mamahi ]mo e koloa mo e fiefia ʻi māmani, ʻoku kāsia ai ia, pea ʻe ʻikai ai ha fua ke haohaoa.
LUK 8:15 Ka ko ia ʻoku ʻi he kelekele moʻui, ko kinautolu eni ʻoku nau fanongo ki he folofola, ʻo maʻu [ia ]ki he loto totonu mo lelei, pea fakatupu ʻae fua ʻi he fakakukafi.
LUK 8:16 ¶ “ʻOku ʻikai ha tangata te ne tutu ʻae maama, ke fakapulonga ʻaki ʻae ipu, pe tuku [ia ]ki he lalo mohenga; kae fokotuʻu [ia ]ki ha tuʻunga, koeʻuhi ke mamata ki he maama ʻakinautolu ʻoku [ʻi ai].
LUK 8:17 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku lilo, ʻe taʻefakahā; pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fufū, ʻe taʻeʻiloa pe taʻemafola kituʻa.
LUK 8:18 Ko ia mou tokanga ki hoʻomou fanongo: he ko ia ʻoku maʻu, ʻe foaki kiate ia pea ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne mahalo kuo ne maʻu.”
LUK 8:19 ¶ Pea haʻu ai kiate ia ʻa ʻene faʻē mo hono kāinga, ka naʻe ʻikai te nau ofi kiate ia, ko e meʻa ʻi he kakai.
LUK 8:20 Pea naʻe fakahā kiate ia, ʻo pehē, “Ko hoʻo faʻē mo ho kāinga ʻoku tutuʻu ʻituʻa, ko ʻenau holi ke mamata kiate koe.”
LUK 8:21 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ʻeku faʻē mo hoku kāinga ʻakinautolu ni ʻoku fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, mo fai ki ai.”
LUK 8:22 ¶ Pea pehē, ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe heka vaka ia mo ʻene kau ākonga: pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ke tau ō ki he kauvai ʻe taha. Pea naʻa nau tuku atu.”
LUK 8:23 Ka ʻi heʻenau folau naʻe mohe ia: pea naʻe tō hifo ki he tahi ʻae taufa lahi: pea ngotofuʻu [ʻae vaka], pea nau tuʻutāmaki ai.
LUK 8:24 Pea naʻa nau haʻu, ʻo fafangu ia, mo nau pehē, “ʻEiki, ʻeiki, kuo tau mate.” Pea tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻae matangi mo e hou ʻae tahi; pea tuku ia, ʻo tofukī.
LUK 8:25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kofaʻā hoʻomou tui?” Ka naʻe manavahē mo ofo ʻakinautolu, ʻonau fepehēʻaki, “Ko hai nai ʻae tangata ni! He ʻoku fekau ʻe ia ki he matangi mo e tahi, pea ʻoku talangofua ia kiate ia.”
LUK 8:26 ¶ Pea naʻa nau tau ki he fonua ʻoe kakai Katala, ʻaia ʻoku hangatonu ki Kāleli.
LUK 8:27 Pea ʻi heʻene ʻalu ki ʻuta, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻae tangata ʻe tokotaha mei he kolo, naʻe fuoloa ʻae ulusino ʻiate ia ʻae kau tēvolo, naʻe ʻikai ke vala, pe nofo fale, ka ʻi he ngaahi faʻitoka.
LUK 8:28 Pea mamata ia kia Sisu, pea kalanga, mo fakatōmapeʻe ʻi hono ʻao, ʻo [tangi ]leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻE Sisu, ʻAlo ʻoe fungani ʻOtua māʻolunga, ko e hā au kiate koe? ʻOku ou kole kiate koe, ʻoua ʻe fakamamahiʻi au.”
LUK 8:29 (He kuo fekau ʻe ia ki he laumālie ʻuli ke haʻu kituʻa mei he tangata. He kuo liunga lahi hono puke ia: pea naʻe maʻu ia ʻi hono haʻisia ʻaki ʻae ngaahi ukamea fihifihi mo e ngaahi ukamea fakamaʻu; kae motuhi ʻe ia ʻae ngaahi haʻi, pea tuli ia ʻe he tēvolo ki he toafa.)
LUK 8:30 Pea fehuʻi ʻa Sisu kiate ia, ʻo pehē, “Ko hai ho hingoa?” Pea pehē ʻe ia, “Ko Lisione:” koeʻuhi kuo hū kiate ia ʻae kau tēvolo tokolahi.
LUK 8:31 Pea naʻa nau kole kiate ia, ke ʻoua te ne fekau ʻakinautolu ke nau ʻalu atu ki he loloto.
LUK 8:32 Pea naʻe ai ʻae fanga puaka lahi naʻe fafanga ʻi he moʻunga: pea naʻa nau kole kiate ia ke ne tuku ke nau hū ki ai. Pea ne tukuange ia.
LUK 8:33 Pea ʻalu atu [leva ]ʻae kau tēvolo ʻi he tangata, ʻonau hū ki he fanga puaka; pea feleleʻi ʻo ʻoho ʻae fanga puaka ʻi he potu tahifohifo ki tahi, ʻo melemo ai.
LUK 8:34 Pea kuo mamata ʻae kau tauhimanu ki he meʻa kuo fai, pea nau feholaki, ʻo ʻalu ʻo fakahā ʻi he kolo mo e tukuʻuta.
LUK 8:35 Pea naʻa nau ʻalu atu ke vakai pe ko e hā kuo fai, ʻo haʻu kia Sisu, pea ʻilo ʻae tangata, ʻaia kuo ʻalu ai ʻae kau tēvolo, ʻoku nofo ia ʻi he vaʻe ʻo Sisu, kuo kofu, pea poto hono loto: pea naʻa nau manavahē ai.
LUK 8:36 Pea ko kinautolu foki naʻe mamata [ki ai], naʻa nau tala kiate kinautolu ʻae ngāue kuo moʻui ai ia, ʻaia naʻe ulusino ai ʻae kau tēvolo.
LUK 8:37 ¶ Pea toki kole ʻae kakai kotoa pē ʻoe fonua ʻoe kau Katala ke ʻalu ia ʻiate kinautolu; he kuo nau pukea ʻi he ilifia lahi: pea heka ia ki vaka, ʻo [toe ]liu mai.
LUK 8:38 Pea ko e tangata naʻe ʻalu ai ʻae kau tēvolo, naʻa ne kole kiate ia ke na nonofo mo ia: ka naʻe fekau ʻe Sisu ke ʻalu ia, ʻo ne pehē,
LUK 8:39 “Toe ʻalu koe ki ho fale, ʻo fakahā ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe he ʻOtua kiate koe.” Pea naʻe ʻalu ia, ʻo ne ongoongoa ʻi he kolo kotoa pē ʻae ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sisu kiate ia.
LUK 8:40 ¶ Pea pehē, kuo foki ange ʻa Sisu, naʻe [toe ]maʻu fiefia ia ʻe he kakai: he naʻa nau tatali kotoa pē kiate ia.
LUK 8:41 Pea vakai, naʻe haʻu ʻae tangata ko Sailosi hono hingoa, ko e pule ia ʻi he falelotu; pea ne fakatōmapeʻe ki he vaʻe ʻo Sisu, ʻo kole kiate ia ke haʻu ki hono fale:
LUK 8:42 He kuo taha pe hono ʻofefine, pea kuo hongofulu ma ua nai hono taʻu pea kuo tei mate ia. Ka ʻi heʻene ʻalu naʻe fakaʻefi ia ʻe he kakai.
LUK 8:43 ¶ Pea ko e fefine ʻe tokotaha naʻe ʻiate ia ʻae ʻau ʻoe toto, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma ua, pea kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻene meʻa kotoa pē ki he kau faitoʻo, ka naʻe ʻikai ke moʻui ia ʻi ha taha,
LUK 8:44 Naʻe haʻu ia ki [hono ]tuʻa, ʻo ala ki he kapa ʻo hono kofu: pea matuʻu leva ʻae ʻau ʻo hono toto.
LUK 8:45 Pea pehē ʻe Sisu, “Ko hai kuo ala kiate au?” Pea kuo nau ʻikai kotoa pē, pea pehē ʻe Pita mo kinautolu naʻa nau ʻiate ia, “ʻEiki, ʻoku fakaʻefi mo kāpui koe ʻe he kakai, pea ʻoku ke pehē, ‘Ko hai kuo ala kiate au?’”
LUK 8:46 Pea pehēange ʻe Sisu, “Kuo ala ha taha kiate au: he ʻoku ou ʻilo kuo ʻalu ʻae mālohi ʻiate au.”
LUK 8:47 Pea kuo ʻilo ʻe he fefine ʻoku ʻikai lilo ia, pea haʻu tetetete ia, ʻo fakatōmapeʻe ʻi hono ʻao, ʻo ne fakahā kiate ia ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē hono ʻuhinga ʻo ʻene ala kiate ia, pea mo ʻene moʻui ai leva.
LUK 8:48 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOfefine, ke ke fiemālie: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui; ʻalu ʻo fiemālie.”
LUK 8:49 ¶ Pea naʻe lolotonga ʻene lea, mo ʻene haʻu ʻae tokotaha mei he [fale ʻoe ]pule ʻoe falelotu, ʻo ne pehē kiate ia, “Kuo pekia ho ʻofefine; ʻoua naʻa fakafiuʻi ʻae ʻEiki.”
LUK 8:50 Ka kuo fanongo ki ai ʻa Sisu, pea lea ia, ʻo pehē kiate ia, “ʻOua te ke manavahē: ka ke tui pe, pea ʻe fakamoʻui ia.”
LUK 8:51 Pea kuo haʻu ia ki he fale, naʻe ʻikai te ne tuku ke hū [ki ai ]ha taha, ka ko Pita, mo Semisi, mo Sione, pea mo e tamai mo e faʻē ʻae taʻahine.
LUK 8:52 Pea naʻa nau tangi mo tangilāulau kotoa pē koeʻuhi ko ia: ka naʻa ne pehē, “ʻOua ʻe tangi; he ʻoku ʻikai mate ia, ka ʻoku mohe [pe].”
LUK 8:53 Ka naʻa nau kakata manuki kiate ia, ko ʻenau ʻilo kuo mate ia.
LUK 8:54 Pea ne tuku ʻakinautolu kotoa pē kituʻa, pea puke hono nima, ʻo ne ui, ʻo pehē, “Taʻahine, tuʻu hake.”
LUK 8:55 Pea naʻe toe haʻu ʻa hono laumālie, pea tuʻu hake leva ia: pea ne fekau ke ʻatu haʻane meʻakai.
LUK 8:56 Pea ofo ai ʻa ʻene mātuʻa: ka naʻe fekau ʻe ia kiate kinaua ke ʻoua naʻa na fakahā ki ha taha ʻaia kuo fai.
LUK 9:1 Pea naʻe toki ui ia ke fakataha ʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, pea ne tuku kiate kinautolu ʻae mālohi mo e pule ki he kau tēvolo kotoa pē, pea ke fakamoʻui ʻae ngaahi mahaki.
LUK 9:2 Pea ne fekau atu ʻakinautolu ke malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo fakamoʻui ʻae mahaki.
LUK 9:3 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOua naʻa ʻave ha meʻa ʻi hoʻomou fononga, ʻae ngaahi tokotoko, pea ha kato, pe ha mā, pe ha paʻanga; pe te mou taki ua ʻae kofutuʻa.
LUK 9:4 Pea ko e fale ko ia te mou hū ki ai, mou nofo ai, pea toki ʻalu ai.
LUK 9:5 Pea ko e potu ko ia ʻe ʻikai te nau maʻu ʻakimoutolu ʻi ai, ʻoka mou ka ʻalu ʻi he kolo ko ia, mou tūtuuʻi ʻae efu ʻi homou vaʻe ko e fakamoʻoni kiate kinautolu.”
LUK 9:6 Pea naʻa nau ʻalu, ʻo fononga ʻi he ngaahi potu kakai, pea malangaʻaki ʻae ongoongolelei, mo nau fakamoʻui ʻi he potu kotoa pē.
LUK 9:7 ¶ Pea naʻe fanongo ʻa Helota ko e tuʻi ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe ia: pea naʻa ne puputuʻu ai, koeʻuhi naʻe pehē ʻe he niʻihi, “Kuo toetuʻu ʻa Sione mei he mate.”
LUK 9:8 Pea [pehē ]ʻe he niʻihi, “Kuo hā mai ʻa ʻIlaisiā; mo e niʻihi, Kuo toetuʻu ha taha ʻi he kau palōfita motuʻa.”
LUK 9:9 Pea pehē ʻe Helota, “Kuo u tutuʻu ʻae ʻulu ʻo Sione; ka ko hai eni, ʻoku ou fanongo ki ai ʻae ngaahi meʻa ni?” Pea ne ne holi ke mamata kiate ia.
LUK 9:10 ¶ Pea kuo liu mai ʻae kau ʻaposetolo, pea nau fakahā kotoa pē kiate ia ʻaia kuo nau fai. Pea naʻa ne ʻave ʻakinautolu, ʻo afe fakafufū ki he potu lala ʻoe kolo ʻoku ui ko Petesaita.
LUK 9:11 Pea kuo ʻilo [ia ]ʻe he kakai, naʻa nau muimui kiate ia: pea ne maʻu ʻakinautolu, ʻo ne lea kiate kinautolu, ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu ʻaia naʻe ʻaonga ke fakamoʻui.
LUK 9:12 Pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho, pea haʻu ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻonau pehē kiate ia, “Fekau ke ʻalu ʻae kakai, koeʻuhi ke nau ō ki he ngaahi potu kakai mo e ngaahi nofoʻanga kakai ofi mai, ʻo mohe ai, pea maʻu ai ʻae meʻa kai; he ʻoku tau ʻi heni ko e potu lala.”
LUK 9:13 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou ʻatu ha meʻakai kiate kinautolu.” Pea naʻa nau pehēange, “ʻOku ʻikai haʻatau meʻa ka ko e foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, ʻo kapau ʻe ʻikai te mau ō, ʻo fakatau meʻakai mā ʻae kakai ni kotoa pē.”
LUK 9:14 He naʻe toko nima afe nai ʻae tangata. Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Pule ke nau nofo hifo ʻo tautau toko nimangofulu.”
LUK 9:15 Pea naʻa nau fai ia, mo pule ke nau nofo hifo kotoa pē.
LUK 9:16 Pea toʻo ʻe ia ʻae foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, pea hanga hake ia ki he langi, ʻo ne tāpuaki ia, mo tofitofi, ʻo ʻatu ki he kau ākonga ke tufaki ki he kakai.
LUK 9:17 Pea naʻa nau kai ʻo mākona ai kotoa pē: pea naʻe tānaki ʻae toenga kai naʻe toe kiate kinautolu, pea pito ai ʻae kato ʻe hongofulu ma ua.
LUK 9:18 ¶ Pea naʻe pehē, ʻi heʻene lotu tokotaha pe, kuo ʻalu ange ʻene kau ākonga: pea fehuʻi ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe he kakai, ko hai au?”
LUK 9:19 Pea naʻa nau lea, ʻo pehēange, “Ko Sione ko e Papitaiso;” kae [pehē ]ʻe he niʻihi, “Ko ʻIlaisiā;” pea [pehē ]ʻe he niʻihi, “Kuo toetuʻu ha taha ʻi he kau palōfita motuʻa.”
LUK 9:20 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu. “Ka ʻoku pehē ʻekimoutolu ko hai au?” Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange, “Koe Kalaisi koe ʻoe ʻOtua.”
LUK 9:21 Pea ne naʻinaʻi mālohi mo fekau ʻe ia kiate kinautolu, ke ʻoua naʻa fakahā ʻae meʻa ko ia ki ha taha;
LUK 9:22 ‌ʻO ne pehē, “ʻE kātaki ʻe he Foha ʻoe tangata ʻae ngaahi meʻa lahi, pea ʻe siʻaki ia ʻe he kau mātuʻa pea mo e kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi, pea ʻe tāmateʻi ia, pea toe fokotuʻu ʻi hono ʻaho tolu.”
LUK 9:23 ¶ Pea ne pehē kiate kinautolu kotoa pē, “Kapau ʻe muimui ha taha kiate au, tuku ke siʻaki ia ʻe ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻi he ʻaho kotoa pē, pea muimui ʻiate au.
LUK 9:24 He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia; ka ko ia ʻe mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, ko ia [pe ]ʻe maʻu ia.
LUK 9:25 He ko e hā hono ʻaonga ki he tangata, ʻo kapau ʻe maʻu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē, kae mole ia, pe liaki ia?
LUK 9:26 He ko ia ʻe mā ʻiate au mo ʻeku ngaahi lea, ʻe mā ai ʻae Foha ʻoe tangata, ʻoka haʻu ia ʻi hono nāunau ʻoʻona, mo ʻene Tamai, pea mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni.
LUK 9:27 Ka ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻOku tutuʻu ʻae niʻihi ʻi heni, ʻe ʻikai te nau kamata ʻae mate, kaeʻoua ke nau mamata ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 9:28 ¶ Hili ʻae ngaahi lea ni, ko e ʻaho nai ʻe valu, naʻe ʻave ʻe ia ʻa Pita mo Sione mo Semisi, pea nau ō hake ki he moʻunga ke lotu.
LUK 9:29 Pea ʻi heʻene lotu, naʻe fakafoʻou ʻae anga ʻo hono fofonga, pea naʻe hinehina ʻo ngingila hono ngaahi kofu.
LUK 9:30 Pea vakai, naʻe alea mo ia ʻae tangata ʻe toko ua, ʻaia ko Mōsese mo ʻIlaisiā:
LUK 9:31 ‌ʻO na hā mai ʻi he nāunau, ʻonau alea ki heʻene pekia, ʻaia te ne fai ʻi Selūsalema.
LUK 9:32 Ka ko Pita mo kinaua naʻe ʻiate ia naʻa nau māfasia ʻi he [fie ]mohe: pea ʻi heʻenau ʻā, naʻa nau mamata ki hono nāunau, pea mo e ongo tangata naʻa nau tutuʻu mo ia.
LUK 9:33 Pea pehē, ʻi he ʻena ʻalu ʻiate ia, naʻe pehē ʻe Pita kia Sisu, “ʻEiki, ʻoku lelei ʻetau ʻi heni: pea tuku ke mau ngaohi ha fale ʻe tolu; ke ʻoʻou ʻae taha, pea taha ʻo Mōsese, pea taha ʻo ʻIlaisiā:” ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻene lea.
LUK 9:34 Pea lolotonga ʻene lea pehē, naʻe fakamalū ʻaki ʻakinautolu ʻae ʻao: pea naʻa nau manavahē ʻi heʻenau hū ki he ʻao.
LUK 9:35 Pea naʻe ongo mai ʻae leʻo mei he ʻao, ʻo pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni: fanongo kiate ia.”
LUK 9:36 Pea hili ʻae lea, naʻe ʻilo ʻa Sisu ʻoku tokotaha pe. Pea naʻa nau fufū eni, ʻo ʻikai fakahā ki ha tokotaha, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ha meʻa ʻe taha kuo nau mamata ki ai.
LUK 9:37 ¶ Pea pehē, ʻi he pongipongi hake, naʻa nau ʻalu hifo mei he moʻunga, pea fakafetaulaki kiate ia ʻae fuʻu kakai,
LUK 9:38 Pea vakai, naʻe kalanga mai ʻae tangata ʻi he kakai, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, ʻoku ou kole kiate koe, ke ke vakai ki hoku foha: he ko ʻeku tamasiʻi tokotaha pe ia.
LUK 9:39 Pea vakai, ʻoku puke ia ʻe he laumālie, pea fokifā ʻoku tangi kalanga ia; pea ʻoku ne haeʻi ke koā ai ia, pea ʻoku ne haʻaki ia, pea ʻalu ai ʻi he taʻefieʻalu.”
LUK 9:40 Pea ne u kole ki hoʻo kau ākonga ke kapusi ia; ka naʻe ʻikai te nau faʻa fai.
LUK 9:41 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “ʻAe toʻutangata taʻetui mo angakovi, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻetau nonofo, mo ʻeku kātaki ʻakimoutolu? ʻOmi ho foha ki heni.”
LUK 9:42 Pea ʻi heʻene haʻu, naʻe haʻaki ia ʻe he tēvolo, mo haeʻi. Pea naʻe tautea ʻe Sisu ʻae laumālie ʻuli, mo fakamoʻui ʻae tamasiʻi, ʻo toe ʻatu ia ki heʻene tamai.
LUK 9:43 ¶ Pea naʻa nau ofo kotoa pē ʻi he māfimafi lahi ʻoe ʻOtua. Ka ʻi heʻenau ofo kotoa pē ʻi he meʻa fulipē naʻe fai ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga,
LUK 9:44 “Tuku ke ongo ki ho ʻoʻou telinga ʻae ngaahi lea ko eni: ʻe tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kakai.”
LUK 9:45 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae lea ni, pea naʻe fufū ia meiate kinautolu, pea ʻikai ai te nau ʻilo ia: pea naʻa nau manavahē ke fehuʻi kiate ia ʻi he lea ko ia.
LUK 9:46 ¶ Pea naʻe tupu ʻiate kinautolu ʻae fakakikihi, pe ko hai ʻe lahi ʻiate kinautolu.
LUK 9:47 Pea ʻiloʻi ʻe Sisu ʻae mahalo ʻa honau loto, pea toʻo mai ʻe ia ʻae tamasiʻi, ʻo tuku ia ke ofi kiate ia,
LUK 9:48 ‌ʻO ne pehē kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻe maʻu ʻae tamasiʻi ni ʻi hoku huafa, ʻoku ne maʻu au; pea ko ia ia ʻoku ne maʻu au, ʻoku ne maʻu ʻaia naʻa ne fekau au: he ko ia ʻoku siʻi ʻiate kimoutolu kotoa pē, ko ia ia ʻe lahi.”
LUK 9:49 ¶ Pea lea ʻa Sione, ʻo pehēange, “ʻEiki, naʻa mau mamata ki ha taha ʻoku kapusi ʻae kau tēvolo ʻi ho huafa; pea naʻa mau taʻofi ia, he ʻoku ʻikai ke muimui ia mo kimautolu.”
LUK 9:50 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOua naʻa taʻofi: he ko ia ʻoku ʻikai angatuʻu kiate kitautolu ʻoku kau ia mo kitautolu.”
LUK 9:51 Pea pehē, ʻi he ofi ʻae ngaahi ʻaho ke maʻu hake ai ia ki ʻolunga, naʻa ne fakahangatonu hono fofonga ke ʻalu ki Selūsalema,
LUK 9:52 ‌ʻO ne fekau ʻe ia ʻae kau fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi hono ʻao: pea naʻa nau ō, ʻo hū ki he potu kakai ʻo Samēlia, ke teuteu [ai ]kiate ia.
LUK 9:53 Ka naʻe ʻikai te nau maʻu ia, koeʻuhi naʻe hanga hono mata ʻo hangē ka ʻalu ia ki Selūsalema.
LUK 9:54 Pea kuo mamata ki ai ʻene ākonga ko Semisi mo Sione, pea na pehē, “ʻEiki, ʻe lelei kiate koe ke ma fekau hifo ʻae afi mei he langi, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIlaisiā?”
LUK 9:55 Ka naʻe tangaki ia ki mui, ʻo valoki ʻakinaua, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai siʻi te mo ʻilo ʻae anga ʻo homo loto.
LUK 9:56 He naʻe ʻikai haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ke fakaʻauha ʻae moʻui ʻae kakai, ka ke fakamoʻui.” Pea naʻa nau ō ki he potu kakai ʻe taha.
LUK 9:57 ¶ Pea ʻi heʻenau ō ʻi he hala, naʻe pehē ʻe he tokotaha kiate ia, “ʻEiki, te u muimui kiate koe ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki ai.”
LUK 9:58 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fokisi ʻae tafu, pea ʻoku ʻi he fanga manu ʻoe ʻatā ʻae moheʻanga; ka ʻoku ʻikai ʻi he Foha ʻoe tangata ha potu ke tokoto ai hono ʻulu.”
LUK 9:59 Pea pehē ʻe ia ki ha taha kehe, “Muimui mai kiate au.” Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻEiki, tuku au ke u tomuʻa ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai.”
LUK 9:60 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Tuku ke tanu ʻe he mate honau mate; ka ke ʻalu koe ʻo malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 9:61 Pea naʻe pehē foki ʻe he tokotaha, “ʻEiki, te u muimui kiate koe; kae tuku au ke u tomuʻa ʻalu ʻo feʻiloaki mo kinautolu ʻi hoku fale.”
LUK 9:62 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ʻikai ha taha kuo ʻai hono nima ki he huo toho, kae sio ki mui, ʻe ʻaonga ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 10:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fakanofo ʻe he ʻEiki ʻae toko fitungofulu kehe, ʻo ne fekau ke nau ō, ʻo tautau toko ua, ke muʻomuʻa ʻiate ia ki he kolo mo e potu kotoa pē ʻe ʻalu ia ki ai.
LUK 10:2 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku lahi ʻae taʻu, kae tokosiʻi ʻae kau ngāue: ko ia mou kole ai ki he ʻEiki ʻoe taʻu, ke ne fekau atu ʻae kau ngāue ki heʻene taʻu.
LUK 10:3 Mou ō: pea vakai, ʻoku ou tuku atu ʻakimoutolu ʻo hangē ko e fanga lami ʻi he lotolotonga ʻoe fanga ulofi.
LUK 10:4 ‌ʻOua naʻa toʻo ha kato paʻanga, pe ha kato kai pe ha topuvaʻe; pea ʻoua ʻe fetapa ki ha taha ʻi he hala.
LUK 10:5 Pea ko e fale ko ia te mou hū ki ai, mou tomuʻa lea, ‘Ke ʻi he fale ni ʻae fiemālie.’
LUK 10:6 Pea kapau ʻe ʻi ai ʻae foha ʻoe fiemālie, ʻe hoko ki ai hoʻomou fakafiemālie; pea kapau ʻe ʻikai, ʻe toe hoko ia kiate kimoutolu.
LUK 10:7 Pea mou nofo ʻi he fale ko ia, ʻo kai mo inu ai ʻae ngaahi meʻa tenau ʻomi; he ʻoku taau mo e tangata ngāue ke ne maʻu haʻane tauhi. Pea ʻoua naʻa fehufaki ki he ngaahi fale.
LUK 10:8 Pea ko e kolo ko ia te mou hū ki ai, pea nau maʻu ʻakimoutolu, mou kai ʻae ngaahi meʻa te nau ʻomi kiate kimoutolu.
LUK 10:9 Pea fakamoʻui ʻae mahaki ʻi ai, pea mou pehē kiate kinautolu, ‘Kuo ofi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.’
LUK 10:10 Ka ko e kolo te mou hū ki ai, pea ʻikai te nau maʻu ʻakimoutolu, mou ō ki hono ngaahi hala, ʻo lea [pehē],
LUK 10:11 ‘Naʻa mo e efu ʻo hoʻomou kolo, ʻaia ʻoku pikitai kiate kimautolu, ʻoku mau tūtuuʻi [ia ]kiate kimoutolu: ka mou ʻilo pau ʻae meʻa ni, kuo hoko ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.’
LUK 10:12 Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻa Sotoma ʻi he ʻaho ko ia, ʻi he kolo ko ia.
LUK 10:13 “ʻE malaʻia ʻa koe, Kolesini! ʻE malaʻia ʻa koe, Petesaita! He ka ne fai ʻi Taia mo Saitoni ʻae ngaahi ngāue lahi kuo fai ʻiate kimoutolu, pehē, kuo loa ʻenau fakatomala, ʻonau nofo mo e tauangaʻa ʻi he efuefu.
LUK 10:14 Ka ʻe kātakingofua ʻa Taia mo Saitoni ʻae fakamaau, ʻiate kimoutolu.
LUK 10:15 Pea ko koe, Kapaneume, ʻa koe kuo hiki ki he langi, ʻe fakahifo koe ki heli.
LUK 10:16 Ko ia ʻoku fanongo kiate kimoutolu, ʻoku fanongo ia kiate au; pea ko ia ʻoku ne liʻaki ʻakimoutolu, ʻoku ne liʻaki au; pea ko ia ʻoku ne liʻaki au, ʻoku ne liʻaki ia kuo ne fekau au.”
LUK 10:17 ¶ Pea naʻe liliu mai ʻae toko fitungofulu ʻi he fiefia, mo nau pehē, “ʻEiki, kuo vaivai ʻae kau tēvolo kiate kimautolu ʻi ho huafa.”
LUK 10:18 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Naʻaku mamata ki he hinga ʻa Sētane ʻo hangē ko e ʻuhila mei he langi.
LUK 10:19 Vakai, ʻoku ou foaki ʻae mālohi kiate kimoutolu ke malaki hifo ʻae ngaahi ngata, mo e sikopio, pea mo e mālohi kotoa pē ʻoe fili: pea ʻe ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe lavea ai ʻakimoutolu.
LUK 10:20 Kae ʻoua naʻa fiefia ʻi he meʻa ni, koeʻuhi kuo vaivai ʻae kau laumālie kiate kimoutolu; ka mou fiefia muʻa koeʻuhi kuo tohi homou hingoa ʻi he langi.”
LUK 10:21 ¶ Naʻe fiefia ʻa Sisu ʻi hono laumālie ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, ko e ʻEiki ʻoe langi mo māmani, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻi hoʻo fufū ʻae ngaahi meʻa ni mei he kau poto mo e fieʻiloʻilo, ka kuo ke fakahā ia ki he kau valevale: ke pehē, ʻE Tamai; he ʻoku lelei ia ʻi ho ʻao ke pehē.
LUK 10:22 Kuo tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate au ʻe heʻeku Tamai: pea ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha pe ko hai ʻae ʻAlo, ka ko e Tamai [pe]; pe ko hai ʻae Tamai, ka ko e ʻAlo [pe], pea mo ia ʻe fakahā ia ki ai ʻe he ʻAlo.”
LUK 10:23 Pea naʻe tafoki ia ki heʻene kau ākonga, ʻo lea fufū, [ʻo pehē], “ʻOku monūʻia ʻae mata ʻoku mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai:
LUK 10:24 He ʻoku ou tala kiate kimoutolu, naʻe tokolahi ʻae kau palōfita mo e ngaahi tuʻi naʻe holi ke mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai, ka naʻe ʻikai te nau mamata; pea fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku mou fanongo ki ai, ka naʻe ʻikai te nau fanongo [ai].”
LUK 10:25 ¶ Pea vakai, naʻe tuʻu hake ʻae akonaki ʻi he fono, ʻo ʻahiʻahi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ko e hā te u fai ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata?”
LUK 10:26 Pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā kuo tohi ʻi he fono? ʻOku fēfē haʻo lau?”
LUK 10:27 Pea lea ia, ʻo ne pehēange, “‘Ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, mo ho laumālie kotoa, mo ho ʻatamai kotoa; pea ki ho kaungāʻapi, ʻo hangē pe ko koe.’”
LUK 10:28 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “Kuo ke lea totonu: fai eni, pea te ke moʻui.”
LUK 10:29 Ka ʻi heʻene fie fakatonuhia ia, naʻa ne pehē kia Sisu, “Ko hai hoku kaungāʻapi?”
LUK 10:30 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “Ko e tangata ʻe tokotaha naʻe ʻalu hifo mei Selūsalema ki Seliko, pea moʻua ia ki he kau kaihaʻa, pea naʻa nau vete ʻiate ia ʻa hono ngaahi kofu, mo taaʻi ia, pea nau ʻalu mei ai kuo ne mei mate.
LUK 10:31 Mo ʻene ʻalu ange ha taulaʻeiki ʻi he hala ko ia; pea mamata ia ki ai, pea ne ʻalu ki he kau hala ʻe taha.
LUK 10:32 Pea mo ha Livaite foki, kuo hoko ia ki he potu, pea haʻu ʻo mamata, pea ʻalu ia ki he kau hala ʻe taha.
LUK 10:33 Ka naʻe fononga ha tangata Samēlia, pea hoko ia ki he potu naʻe ʻi ai ia: pea kuo mamata ia ki ai, pea ne manavaʻofa lahi,
LUK 10:34 ‌ʻO ne ʻalu ange, ʻo nonoʻo hono lavea, pea lilingi ki ai ʻae lolo mo e uaine, pea ne fakaheka ia ki heʻene manu, ʻo ne ʻomi ia ki he fale talifononga, ʻo ne tauhi ia.
LUK 10:35 Pea pongipongi ai, ʻi heʻene ʻalu, naʻe toʻo ʻe ia ʻae tenali ʻe ua, ʻo ʻatu ki he matāpule, ʻo ne pehē ki ai, ‘Ke ke tauhi ia; pea ko ia kotoa pē te ke toe ange [maʻana], te u totongi kiate koe, ʻo kau ka toe haʻu.’
LUK 10:36 ‌ʻOku ke mahalo, Ko hai ʻi he toko tolu ni naʻe kaungāʻapi kiate ia naʻe moʻua ki he kau kaihaʻa?”
LUK 10:37 Pea pehē ʻe ia, “Ko ia ia ne ne fai ʻofa kiate ia.” Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu koe, pea ke fai pehē pe.”
LUK 10:38 ¶ Pea pehē, kuo nau fononga, pea ne hoko ki he potu kakai ʻe taha, pea ko e fefine ko Māʻata hono hingoa, ne ne maʻu ia ki hono fale.
LUK 10:39 Pea naʻe ai ʻa hono tokoua naʻe ui ko Mele, naʻe nofo foki ia ʻi he vaʻe ʻo Sisu, ʻo fanongo ki heʻene lea.
LUK 10:40 Ka kuo femouʻekina ʻa Māʻata ʻi he tauhi lahi, pea ne haʻu kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokanga kuo liʻaki au ʻe hoku tokoua ke u ngāue tokotaha pe? Ko ia ke ke fekau ia ke tokoni au.”
LUK 10:41 Pea tala ʻe Sisu, ʻo ne pehēange kiate ia, “Māʻata, Māʻata, ʻoku ke femouʻekina mo fetokangaʻaki ʻi he ngaahi meʻa lahi:
LUK 10:42 ka ko e meʻa pe taha ʻoku ʻaonga: pea kuo fili ʻe Mele ʻae meʻa lelei, ʻaia ʻe ʻikai toʻo meiate ia.”
LUK 11:1 Pea naʻe pehē, naʻe lotu ia ʻi he potu ʻe taha, pea hili ia, naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻo ʻene kau ākonga kiate ia, “ʻEiki, akonakiʻi ʻakimautolu ke lotu, ʻo hangē ko e ako ʻa Sione ki heʻene kau ākonga.”
LUK 11:2 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOka mou ka lotu, mou pehē, Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafa. Ke hoko mai hoʻo pule. Ke fai ʻa māmani ki ho finangalo, ʻo hangē ʻi he langi.
LUK 11:3 Ke foaki mai kiate kimautolu haʻamau meʻakai ʻi he ʻaho kotoa pē.
LUK 11:4 Pea ke fakamolemole kiate kimautolu ʻemau angahala; He ʻoku mau fakamolemole foki ʻakinautolu kotoa pē ʻoku angahala mai kiate kimautolu. Pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki he ʻahiʻahi; Kae fakamoʻui ʻakimautolu mei he kovi.”
LUK 11:5 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kimoutolu ʻe ai hano kāinga, ʻe ʻalu atu kiate ia ʻi he tuʻuapō, ʻo pehē ki ai, ‘Kāinga, ko ʻeku nō ʻae foʻi mā ʻe tolu;
LUK 11:6 He ko e kāinga ʻoʻoku kuo haʻu kiate au ʻi he fononga, pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ke tuku ki hono ʻao?’
LUK 11:7 Pea ʻe lea mai ʻaia ʻoku ʻi loto fale, ʻo pehē, ‘ʻOua te ke fakafiuʻi au; kuo tāpuni ʻae matapā, pea kuo mau ʻi he mohenga mo ʻeku fānau; ʻe ʻikai te u faʻa tuʻu hake ʻo foaki kiate koe.’
LUK 11:8 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai tuʻu hake ia ʻo foaki ai, koeʻuhi ko hono kāinga ia, ka ko e meʻa ʻi heʻene kole tāumaʻu, ʻe tuʻu hake ai ia, ʻo foaki kiate ia ʻo fakatatau mo ʻene masiva.
LUK 11:9 “Pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.
LUK 11:10 He ko ia ʻoku kole, ʻoku ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumi, ʻoku ne ʻilo; pea ʻe toʻo kiate ia ʻoku tukituki.
LUK 11:11 Ko e tamai fē ʻiate kimoutolu, kapau ʻe kole mā ʻa hono foha, te ne ʻange ki ai ha maka? Pe ko e ika, ʻe tuku ʻae ika kae ʻatu ki ai ha ngata?
LUK 11:12 Pe ʻi heʻene kole ʻae foʻi manu, te ne ʻatu ki ai ha sikopio?
LUK 11:13 Ko ia kapau ʻoku mou ʻilo, ka ko e angakovi, ke foaki ʻae ngaahi meʻa lelei ki hoʻomou fānau; ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe [fie ]foaki ʻe he Tamai ʻi he langi ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia?”
LUK 11:14 ¶ Pea naʻe kapusi ʻae tēvolo, ʻaia naʻe noa. Pea ʻi heʻene ʻalu kituʻa ʻae tēvolo, naʻe lea ʻae noa; pea ofo [ai ]ʻae kakai.
LUK 11:15 Ka naʻe pehē ʻe honau niʻihi, “ʻOku ne kapusi ʻae kau tēvolo ia Pelisipupe ko e ʻeiki ʻoe kau tēvolo.”
LUK 11:16 Pea ʻahiʻahi ʻe he niʻihi, ʻonau kumi ʻiate ia ha fakaʻilonga mei he langi.
LUK 11:17 Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau mahalo, pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e puleʻanga kotoa pē [ʻoku feʻiteʻitani, ]ʻe ʻauha ia; pea ko e fale ʻoku feʻiteʻitani, ʻe holo ia.
LUK 11:18 Pea kapau ʻe feʻiteʻitani ʻa Sētane kiate ia, ʻe tuʻu fēfē hono puleʻanga? He ʻoku mou pehē ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ia Pelisipupe.
LUK 11:19 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻia Pelisipupe, ʻoku kapusi ʻakinautolu ʻia hai ʻe homou ngaahi foha? Ko ia ko hoʻomou kau fakamaau [ʻakinautolu].
LUK 11:20 Pea kapau ʻoku ou kapusi ʻae kau tēvolo ʻaki ʻae louhiʻi nima ʻoe ʻOtua, tā kuo hoko moʻoni ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.
LUK 11:21 “ʻOka leʻohi hono fale ʻe ha tangata mālohi mo e mahafutau, ʻoku malu pe ʻene ngaahi meʻa:
LUK 11:22 Ka ʻi he hoko kiate ia ha taha ʻoku mālohi lahi, ʻo ikuʻi ia, ʻoku ne faʻao ʻa ʻene mahafu kotoa pē naʻe falala ia ki ai, pea tufaki ʻene meʻa.
LUK 11:23 “Ko ia ʻoku ʻikai kau mo au, ʻoku angatuʻu ia kiate au: pea ko ia ʻoku ʻikai te ma tānaki mo au, ʻoku fakahē ʻe ia.
LUK 11:24 “ʻOka ʻalu ʻae laumālie ʻuli ʻi ha tangata, ʻoku ʻalu fano ia ʻi he ngaahi potu mōmoa, ʻo kumi mālōlōʻanga, kae ʻikai ʻilo [ia]; pea pehē ʻe ia, ‘Te u toe ʻalu ki hoku fale naʻaku haʻu mei ai.’
LUK 11:25 Pea ʻi heʻene haʻu, ʻoku ne ʻilo [ia ]kuo tafi mo teuteu.
LUK 11:26 Pea toki ʻalu ai ia, ʻo ʻomi mo e laumālie ʻe toko fitu kehe ʻoku angahala lahi ʻiate ia; pea nau hū ʻo nofo ki ai: pea kovi lahi ʻa e [anga ]ki mui ʻae tangata ko ia ʻi heʻene [anga ]ʻi muʻa.
LUK 11:27 ¶ Pea pehē, naʻe lolotonga ʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, mo e kalanga mai ʻae fefine mei he kakai, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku monūʻia ʻae manāva naʻa ne fua ʻaki koe, pea mo e huhu naʻa ke huhū ai.”
LUK 11:28 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻIo, ka ʻoku monūʻia lahi hake ʻakinautolu ʻoku nau fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua, pea fai ki ai.”
LUK 11:29 ¶ Pea kuo lolofi mai ʻae kakai tokolahi, pea fua lea ia, [ʻo pehē], “Ko e toʻutangata angakovi eni; ʻoku nau kumi ʻae fakaʻilonga; ka ʻe ʻikai ha fakaʻilonga ʻe tuku ki ai, ka ko e fakaʻilonga ʻoe palōfita ko Siona.
LUK 11:30 ‌ʻO hangē ko e fakaʻilonga ʻa Siona ki he kakai Ninive, ʻe pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ki he toʻutangata ni.
LUK 11:31 ‌ʻE tuʻu hake ʻae tuʻi-fefine ʻoe feituʻu tonga ʻi he fakamaau mo e kakai ʻoe toʻutangata ni, ʻo fakahalaʻia ia; he naʻe haʻu ia mei he potu mamaʻo ʻo māmani ke fanongo ki he poto ʻa Solomone; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Solomone.
LUK 11:32 ‌ʻE tuʻu hake ʻae kakai ʻo Ninive ʻi he fakamaau mo e toʻutangata ni, ʻo fakahalaʻia ia: he naʻa nau fakatomala ʻi he malanga ʻa Siona; pea vakai, ʻoku ʻi heni ʻaia ʻoku lahi ʻia Siona.
LUK 11:33 “ʻOku ʻikai ha taha te ne tutu ha maama, pea tuku [ia ]ki ha potu lilo, pe ʻi he lalo puha fua, ka ki he tuʻunga, koeʻuhi ke mamata ki he maama ʻakinautolu ʻoku hū ki ai.
LUK 11:34 Ko e maama ʻoe sino ʻae mata: ko ia kapau ʻe haohaoa ho mata, ʻe pito foki ho sino kotoa ʻi he maama; ko ia kapau ʻoku kovi [ho mata], ʻe fonu foki ho sino ʻi he poʻuli.
LUK 11:35 Ko ia vakai naʻa hoko ʻae maama ʻoku ʻiate koe koe poʻuli.
LUK 11:36 Ko ia kapau ʻe māmangia ho sino kotoa, pea taʻefakapoʻuli hano potu, ʻe māmangia kotoa pē, ʻo hangē ko e fakamaama ʻaki koe ʻae fuʻu ulo ʻoe maama.”
LUK 11:37 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, mo ʻene kole ʻae Fālesi ʻe tokotaha kiate ia ke na kai mo ia: pea ʻalu ia ki ai, ʻo nofo hifo ke kai.
LUK 11:38 Pea ofo ʻae Fālesi ʻi heʻene mamata naʻe ʻikai te ne tomuʻa fanofano, pea toki kai.
LUK 11:39 Pea pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, “Ko eni ʻakimoutolu, ʻae kau Fālesi, ʻoku mou fakamaʻa ʻae tuʻa ipu inu mo e ipu kai, ka ʻoku fonu homou loto ʻi he fakamālohi mo e angakovi.
LUK 11:40 ‌ʻAe kau vale, ʻikai ko ia pe naʻa ne ngaohi ʻaia ʻoku ʻituʻa, naʻe ngaohi foki ʻaia ʻoku ʻi loto?
LUK 11:41 Ka mou foaki muʻa ʻae ngaahi meʻaʻofa mei he meʻa ʻoku mou maʻu; pea vakai, ʻoku maʻa ʻae meʻa kotoa pē kiate kimoutolu.
LUK 11:42 “Kae malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau Fālesi! He ʻoku mou tukuhau ʻi he mini mo e pekano mo e ngaahi ʻakau iiki kotoa pē, ka ʻoku mou taʻetokanga ki he fakamaau mo e ʻofa ki he ʻOtua: naʻe totonu ke fai eni, kaeʻoua naʻa liʻaki ʻena.
LUK 11:43 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau Fālesi! He ʻoku mou manako ki he ngaahi nofoʻanga māʻolunga ʻi he ngaahi falelotu, mo e fetapa ʻi he ngaahi potu fakatau.
LUK 11:44 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau tangata tohi mo e Fālesi, ko e mālualoi! He ʻoku mou tatau mo e ngaahi faʻitoka ʻoku ʻikai hā mai, pea ʻoku ʻikai ʻilo [ia ]ʻe he kakai ʻoku ʻeveʻeva ai.”
LUK 11:45 ¶ Pea toki lea mai ʻae tokotaha ʻoe kau akonaki ʻi he fono, ʻo pehēange kiate ia, “ʻEiki, ʻi hoʻo pehē mai, ʻoku ke valoki ai ʻakimautolu foki.”
LUK 11:46 Pea pehē ʻe ia, “ʻE malaʻia ʻakimoutolu foki, ʻae kau akonaki ʻi he fono! He ʻoku mou hili ki he kakai ʻae ngaahi kavenga ʻoku fakamamahi hono fua, ka ʻoku ʻikai ala ʻekimoutolu haʻamou tuhu ʻe taha ki he ngaahi kavenga.
LUK 11:47 ‌ʻE malaʻia ʻakimoutolu! He ʻoku mou langa ʻae ngaahi fonualoto ʻoe kau palōfita, ʻakinautolu naʻe tāmateʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai.
LUK 11:48 Ko e moʻoni ʻoku mou fakamoʻoni ʻoku mou leleiʻia ʻi he faianga ʻo hoʻomou ngaahi tamai: he naʻa nau tāmateʻi ʻakinautolu, pea ʻoku mou langa honau ngaahi fonualoto.
LUK 11:49 Ko ia naʻe pehē ai foki ʻae poto ʻae ʻOtua, ‘Te u fekau atu kiate kinautolu ʻae kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, pea ko honau niʻihi te nau tāmateʻi mo fakatanga:’
LUK 11:50 Koeʻuhi ke ʻeke ki he toʻutangata ni ʻae toto ʻoe kau palōfita kotoa pē, ʻaia naʻe lilingi talu mei he tupuʻanga ʻo māmani;
LUK 11:51 Mei he toto ʻo ʻEpeli, ʻo aʻu ki he toto ʻo Sakalaia, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻoe ʻesifeilaulau mo e potu toputapu: ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻeke ia mei he toʻutangata ni.
LUK 11:52 “ʻE malaʻia ʻakimoutolu, ʻae kau akonaki ʻi he fono! He kuo mou ʻave ʻae ki ʻoe ʻilo, pea ʻoku ʻikai te mou hū ki ai ʻakimoutolu, pea ko kinautolu naʻe teu ke hū ki ai naʻa mou taʻofi.”
LUK 11:53 Pea ʻi heʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kiate kinautolu, naʻe kamata fai fakamatalili mo langaʻi ia ʻe he kau tangata tohi mo e kau Fālesi, ke ne lea ki he ngaahi meʻa lahi:
LUK 11:54 ‌ʻO nau lamasi, mo kumi ke femioʻekina ia mei hono ngutu, koeʻuhi ke nau talatalaakiʻi ia.
LUK 12:1 Pea feʻunga mo ia, kuo fakakātoa ʻae fuʻu kakai taʻefaʻalaua, ʻonau femalakiʻaki ʻakinautolu, pea kamata lea ai ia, ʻo fuofua fai ki heʻene kau ākonga, “Mou vakai telia ʻae meʻa fakatupu ʻae kau Fālesi, ʻaia ko e mālualoi.
LUK 12:2 He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi, ʻe taʻefakahā; pe fufū, ʻe taʻeʻiloa ia.
LUK 12:3 Pea ko ia kotoa pē kuo mou lea ʻaki ʻi he poʻuli, ʻe fanongo ia ʻi he maama; pea ko ia kuo mou fanafana ʻaki ʻi he ngaahi loki, ʻe kalangaekina ia mei he tuʻa fale.”
LUK 12:4 “Pea ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ko hoku kāinga, “ʻOua te mou manavahē kiate kinautolu ʻoku tāmateʻi ʻae sino, pea hili ia ʻoku ʻikai mo ha meʻa te nau faʻa fai.
LUK 12:5 Ka te u fakahā kiate kimoutolu ʻaia te mou manavahē ki ai: manavahē kiate ia, ʻa ia, ʻoka hili ʻene tāmateʻi, ʻoku ne faʻa fai ke lī ki heli; ʻio, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, manavahē kiate ia.
LUK 12:6 “ʻIkai ʻoku fakatau ʻae kihiʻi manupuna ʻe nima ʻaki ʻae paʻanga siʻi ʻe ua? Pea ʻoku ʻikai ngalo hanau taha ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
LUK 12:7 Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulu kuo lau kotoa pē. Ko ia ʻoua ʻe manavahē: [he ]ʻoku mou mahuʻinga hake ʻi he fanga kihiʻi manu lahi.
LUK 12:8 “ʻOku ou tala foki kiate kimoutolu, Ko ia ia te ne fakahā au ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻe fakahā foki ia ʻe he Foha ʻoe tangata ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo ʻae ʻOtua.
LUK 12:9 Ka ko ia ʻoku ne siʻaki au ʻi he ʻao ʻoe kakai, ʻe siʻaki ia ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo ʻae ʻOtua.
LUK 12:10 “Pea ko ia ʻe lea kovi ki he Foha ʻoe tangata, ʻe fakamolemole ia kiate ia; ka ko ia ʻoku ne lohiakiʻi ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻe ʻikai fakamolemolea ia.
LUK 12:11 “Pea ka nau ka ʻomi ʻakimoutolu ki he ngaahi falelotu, mo e kau fakamaau, mo e kau pule, ʻoua naʻa mou feinga pe fēfē pe ko e hā te mou tali ʻaki, pe ko ia te mou fakahā:
LUK 12:12 Koeʻuhi ʻe ako ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻaia ʻoku totonu ke [mou ]lea ʻaki.”
LUK 12:13 ¶ Pea naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻoe kakai kiate ia, “ʻEiki, ke ke leaange ki hoku tokoua ke ma vaeua mo au ʻae tofiʻa.”
LUK 12:14 Pea pehē ʻe ia ki ai, “Tangata, Ko hai ne ne fakanofo au ko e fakamaau pe ko e tufaki kiate kimoutolu?”
LUK 12:15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Tokanga pea vakai, telia ʻae manumanu: he ko e moʻui ʻae tangata ʻoku ʻikai ʻi hono lahi ʻoe ngaahi meʻa ʻoku ne maʻu.”
LUK 12:16 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae fakatātā kiate kinautolu, ʻo pehē, “Naʻe fua ʻo lahi ʻaupito ʻae fonua ʻoe tangata koloaʻia ʻe tokotaha:
LUK 12:17 Pea fifili ia ʻi hono loto, ʻo pehē, ‘Ko e hā te u fai, he ʻoku ʻikai ha potu ke fetuku ki ai ʻeku ngaahi fua?’
LUK 12:18 Pea ne pehē, ‘Te u fai eni: te u vete hifo ʻa hoku ngaahi feleoko, ʻo langa ke lalahi; pea teu fetuku ki ai ʻa ʻeku ngaahi fua kotoa pē mo ʻeku koloa.
LUK 12:19 Pea te u pehē ki hoku laumālie, “Laumālie, kuo fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi meʻa lelei lahi ki he taʻu lahi; ke ke fiemālie pe, ʻo kai, mo inu, mo fiefia.”’
LUK 12:20 Ka naʻe pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, ‘Ko e vale koe, ʻe toʻo ʻiate koe ʻi he poōni ʻa ho laumālie: pea [ʻe hoko ]ko e ngaahi meʻa ʻa hai ʻaia kuo ke tokonaki?’
LUK 12:21 “Pea ʻoku pehē ia ʻaia ʻoku ne fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai maʻumeʻa ki he ʻOtua.”
LUK 12:22 ¶ Pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou tokanga ki hoʻomou moʻui, ki ha meʻa te mou kai; pe ki he sino, pe ko e hā te mou ʻai ki ai.
LUK 12:23 ‌ʻOku lahi hake ʻae moʻui ʻi he meʻakai, mo e sino ʻi he kofu.
LUK 12:24 Tokanga ki he fanga leveni, he ʻoku ʻikai te nau tūtuuʻi pe tuʻusi; pea ʻoku ʻikai hanau fale koloa, pe feleoko ka ʻoku fafanga ʻe he ʻOtua ʻakinautolu pea ʻikai ʻoku mou lelei hake ʻaupito ʻi he fanga manu?
LUK 12:25 Pea ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻi heʻene tokanga ʻe faʻa fakalōloa siʻi ki heʻene moʻui?
LUK 12:26 Pea kapau ʻoku ʻikai te mou mafai ʻaia ʻoku siʻi taha pe, ko e hā ʻoku mou tokanga ai ki he meʻa kehe?
LUK 12:27 Tokanga ki he tupu hake ʻoe fisiʻi ʻakau: ʻoku ʻikai ke nau ngāue, pea ʻoku ʻikai ke filo; ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai tatau ʻae teunga ʻo Solomone ʻi hono nāunau fulipē mo ha taha ʻiate kinautolu ni.
LUK 12:28 Ko ia kapau ʻe fakakofu pehē ʻe he ʻOtua ʻae mohuku, ʻaia ʻoku ʻi he ngoue he ʻaho ni, kae lī ki he ngotoʻumu ʻapongipongi; ʻikai ʻe lahi hake kiate kimoutolu, ʻakimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tui?
LUK 12:29 “Pea ʻoua naʻa mou kumi ki ha meʻa te mou kai, mo e meʻa te mou inu, pea ʻoua naʻa mou loto fakataʻetaʻetui.
LUK 12:30 He ko e meʻa kotoa pē eni ʻoku kumi ki ai ʻe he ngaahi kakai ʻo māmani: pea ʻoku ʻilo ʻe hoʻomou Tamai ʻoku mou masiva ʻi he ngaahi meʻa ni.
LUK 12:31 Kae kumi muʻa ʻakimoutolu ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua: pea ʻe fakalahi ʻaki kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē.
LUK 12:32 ¶ “ʻAe fanga sipi siʻi, ʻOua ʻe manavahē he ko e finangalo lelei ʻo hoʻomou Tamai ke foaki ʻae puleʻanga kiate kimoutolu.
LUK 12:33 Fakatau atu ʻaia ʻoku mou maʻu, pea faʻa foaki; tokonaki maʻamoutolu ʻae ngaahi kato ʻe ʻikai fakaʻaʻau ke motuʻa, ko e koloa ʻi he langi ʻe ʻikai ʻosi, pea ʻe ʻikai ofi ki ai ha kaihaʻa, pe fakapopo [ia ]ʻe he ane.
LUK 12:34 He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloa, ʻe ʻi ai foki mo homou loto.
LUK 12:35 “Tuku ke nonoʻo pe homou noʻotanga vala, pea ulo [hoʻomou ]ngaahi maama.
LUK 12:36 Pea ke tatau ʻakimoutolu mo e kau tangata ʻoku tatali ki he liliu mai ʻa honau ʻeiki mei he taʻane; koeʻuhi ka haʻu ia ʻo tukituki, ke nau toʻo leva kiate ia.
LUK 12:37 ‌ʻOku monūʻia ʻae kau tamaioʻeiki ko ia, ʻoka haʻu ʻae ʻeiki pea ne ʻilo ʻoku nau leʻo: ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, te ne nonoʻo ia, ʻo pule ke nau nofo hifo ki he kai, pea haʻu ia ʻo tauhi ʻakinautolu.
LUK 12:38 Pea kapau ʻe haʻu ia ʻi hono ua ʻoe leʻo, pe haʻu ʻi hono tolu ʻoe leʻo, pea ne ʻilo ʻoku pehē pe, ʻe monūʻia ʻae kau tamaioʻeiki ko ia.
LUK 12:39 Pea ʻilo eni, ka ne ʻilo ʻe he ʻeiki ʻoe fale ʻa e feituʻupō ko ia ʻe haʻu ai ʻae kaihaʻa, [pehē], ne leʻo ia, ka ʻe ʻikai tuku ke hae hono fale.
LUK 12:40 Ko ia mou teuteu pe foki: he ko e feituʻulaʻā ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai, ʻe haʻu ai ʻae Foha ʻoe tangata.”
LUK 12:41 ¶ Pea toki pehē ʻe Pita kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ke lea ʻaki mai ʻae fakatātā ni kiate kimautolu, pe ki [he kakai ]kotoa pē?”
LUK 12:42 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “He ko hai ʻae tauhi angatonu mo poto, ʻe fakanofo ʻe heʻene ʻeiki ke pule ki hono kau nofoʻanga, ke ʻatu ʻae tufakanga ʻi hono feituʻu totonu?
LUK 12:43 ‌ʻE monūʻia ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻoka haʻu ʻene ʻeiki ʻo ne ʻilo ʻoku fai pehē pe ia.
LUK 12:44 Ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, Te ne fakanofo ia ke pule ki heʻene meʻa kotoa pē.
LUK 12:45 Pea ka pehē ʻe he tamaioʻeiki ko ia ʻi hono loto, ‘ʻOku fakatuotuai ʻe heʻeku ʻeiki ʻa ʻene haʻu;’ pea hanga ia ʻo taaʻi ʻae kau tamaioʻeiki mo e kau kaunanga, pea kai mo inu ke konā:
LUK 12:46 ‌ʻE haʻu ʻae ʻeiki ʻoe tamaioʻeiki ko ia ʻi ha ʻaho ʻe ʻikai ʻamanaki ia ki ai, pea ʻi ha feituʻulaʻā ʻe ʻikai tokanga ai ia, ʻo tuʻusi ia, pea tuʻutuʻuni ke ne ʻinasi fakataha mo e taʻetui.
LUK 12:47 Pea ko e tamaioʻeiki ko ia naʻe ʻilo ʻae loto ʻo ʻene ʻeiki, ka naʻe ʻikai ke teuteu, pe fai ʻo fakatatau mo hono loto, ʻe taaʻi ʻaki ia ʻae ngaahi tā lahi.
LUK 12:48 Ka ko ia naʻe ʻikai ʻiloa, pea fai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa ʻoku ngali mo e tautea, ʻe taaʻi ʻaki ia ʻae ngaahi tā siʻi. He ko ia ia kuo tuku ki ai ʻae meʻa lahi, ʻe ʻamanaki lahi ʻiate ia; pea ko ia kuo tuku ki ai ʻe he kakai ʻae meʻa lahi, ʻe lahi ai ʻenau ʻamanaki ʻiate ia.
LUK 12:49 ¶ “Kuo u haʻu ke tuku ʻae afi ki māmani; pea ko e hā hoku loto, ʻo kapau kuo tutu ni ia?
LUK 12:50 ‌ʻOku ai ʻae papitaiso ke u papitaiso ai; pea ʻoku ou feinga kaeʻoua ke fai ia!
LUK 12:51 ‌ʻOku mou mahalo kuo u haʻu ke tuku ʻae melino ki māmani? ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻIkai; ka ko e mavahevahe:
LUK 12:52 Ngata heni ʻe feʻiteʻitani ʻae toko nima ʻi he fale pe taha, ko e toko tolu ki he toko ua, mo e toko ua ki he toko tolu.
LUK 12:53 ‌ʻE feʻiteʻitani ʻae tamai ki he foha, mo e foha ki he tamai; ko e faʻē ki he taʻahine, mo e taʻahine ki he faʻē; ko e faʻē ʻi he fono ki heʻene taʻahine ʻi he fono, mo e taʻahine ʻi he fono ki heʻene faʻē ʻi he fono.”
LUK 12:54 ¶ Pea naʻa ne pehē foki ki he kakai, “ʻOka mou ka mamata ki he ʻalu hake ʻae ʻao mei he tokanga laʻā, ʻoku mou pehē leva, ʻOku haʻu ʻae ʻuha; pea ʻoku pehē.
LUK 12:55 Pea ʻoka angi mai ʻae matangi mei he feituʻu tonga, ʻoku mou pehē, ʻE pupuha pea ʻoku pehē.
LUK 12:56 ‌ʻAe kau mālualoi, ʻoku mou ʻilo ʻae mata ʻoe fonua pea mo e langi; ka ko e hā ʻoku ʻikai te mou ʻilo ai ʻae kuonga ni?
LUK 12:57 ‌ʻIo, pea ko e hā ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻekimoutolu ʻaia ʻoku totonu?
LUK 12:58 ¶ “ʻOka ke ka ʻalu mo ho fili ki he fakamaau, ke ke fai feinga ʻi he hala, koeʻuhi ke ke hao meiate ia, telia naʻa ne ʻave koe ki he fakamaau, pea tukuange Koe ʻe he fakamaau ki he matāpule pea ʻe lī koe ʻe he matāpule ki he fale fakapōpula.
LUK 12:59 ‌ʻOku ou tala kiate koe, ʻE ʻikai te ke ʻalu mei ai, kaeʻoua ke ke ʻatu ʻae totongi kotoa pē.”
LUK 13:1 Naʻe ʻi ai ʻae niʻihi ʻi he kuonga ko ia, naʻa nau fakahā kiate ia ʻae kau Kāleli, ʻakinautolu naʻe hui ʻaki ʻe Pailato honau toto ʻa ʻenau ngaahi feilaulau.
LUK 13:2 Pea folofola ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku mou mahalo naʻe angahala lahi ʻae kau Kāleli ko ia ʻi he kakai Kāleli kotoa pē, koeʻuhi naʻe hoko ʻae meʻa pehē kiate kinautolu?
LUK 13:3 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai: pea kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala, te mou malaʻia kotoa pē foki.
LUK 13:4 Pe ko e toko hongofulu ma toko valu ko ia, naʻe taʻomia ʻi he holo ʻae fale leʻo ʻo Seiloame, pea mate ai ʻakinautolu, ʻoku mou mahalo ko e kau angahala lahi taha pe ʻakinautolu ʻi he kakai fulipē naʻe nofo ʻi Selūsalema?
LUK 13:5 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai: pea kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala, te mou malaʻia kotoa pē foki.”
LUK 13:6 ¶ Pea naʻa ne lea ʻaki foki ʻae fakatātā ni; “Naʻe tō ʻi he ngoue vaine ʻae tangata ʻe tokotaha ʻae ʻakau ko e fiki; pea haʻu ia ʻo kumi fua mei ai, ka naʻe ʻikai ʻilo[ia].
LUK 13:7 Pea toki pehē ʻe ia ki he tauhi ngoue vaine, ‘Vakai, ko e taʻu ʻe tolu kuo u haʻu ʻo kumi fua ʻi he ʻakau ko e fiki ni, kae ʻikai ʻilo [ia]: tā hifo ia; ko e hā ʻoku ne fakataʻeʻaonga ai ʻae kelekele?’
LUK 13:8 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, ‘ʻEiki, tuku ai pe ia ʻi he taʻu ni foki, kaeʻoua ke u keli tākai, mo taufetuku [ki ai].
LUK 13:9 Heiʻilo ʻe toki fua ia, pea kapau ʻe ʻikai, pea ke toki tā hifo ia.’”
LUK 13:10 ¶ Pea naʻe ako ia ʻi he falelotu ʻe taha ʻi he ʻaho Sāpate.
LUK 13:11 Pea vakai, naʻe ʻi ai ha fefine naʻe ʻiate ia ʻae laumālie fakamahaki ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma valu, pea naʻe mapelu ia ki lalo, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke faʻa tuʻu hake ia.
LUK 13:12 Pea ʻi he mamata ki ai ʻa Sisu, naʻa ne ui [ia], mo ne pehē kiate ia, “Fefine, kuo veteki koe mei hoʻo mahaki.”
LUK 13:13 Pea ne hilifaki hono nima kiate ia; pea naʻe toki tuʻu totonu leva ia, mo fakamālō ki he ʻOtua.
LUK 13:14 Pea lea ʻita ange ʻae pule ʻoe falelotu, koeʻuhi naʻe fakamoʻui ʻe Sisu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo ne pehē ki he kakai, “ʻOku ono ʻae ʻaho ʻoku totonu ke ngāue ai ʻae kakai: ko ia mou haʻu ai ke mou moʻui, kaeʻoua ʻi he ʻaho Sāpate.”
LUK 13:15 Pea folofola ange ʻae ʻEiki, ʻo pehēange kiate ia, “Ko e mālualoi koe! ʻIkai ʻoku mou taki taha vete ʻene pulu, pe ko ʻene ʻasi, mei hono tuʻunga, ʻo tataki [ia ]ke fakainu, ʻi he ʻaho Sāpate?
LUK 13:16 Pea ʻe ʻikai lelei ke vete ʻi he ʻaho Sāpate, mei he haʻi ni, ʻae fefine ni, ko e ʻofefine ʻo ʻEpalahame ʻaia kuo haʻisia ʻe Sētane, ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma valu ni?”
LUK 13:17 Pea ʻi heʻene lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe ma hono ngaahi fili kotoa pē; kae fiefia ʻae kakai kotoa pē, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ongoongolelei kotoa pē kuo ne fai.
LUK 13:18 ¶ Pea pehē ʻe ia, “ʻOku tatau mo e hā ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua? Pea te u fakatatau ia ki he hā?
LUK 13:19 ‌ʻOku tatau ia mo e foʻi tengaʻi musita, naʻe toʻo ʻe ha tangata, ʻo lī ki heʻene ngoue, pea tupu ia, ʻo hoko ko e ʻakau lahi; pea nofo ai ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono ngaahi vaʻa.”
LUK 13:20 Pea toe pehē ʻe ia, “Te u fakatatau ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ki he hā?
LUK 13:21 ‌ʻOku tatau ia mo e meʻa fakatupu, naʻe toʻo ʻe ha fefine, ʻo fufū ʻi he fua mahoaʻa ʻe tolu, ke ʻoua ke fakatupu ʻaki kotoa pē ia.”
LUK 13:22 ¶ Pea naʻe ʻalu ia ʻi he ngaahi kolo mo e potu kakai, ʻo ako, mo fononga atu ki Selūsalema.
LUK 13:23 Pea toki pehē ʻe he tokotaha kiate ia, “ʻEiki, ko e tokosiʻi [pe ]te nau moʻui?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu,
LUK 13:24 “Fai feinga ke hū ʻi he matapā fāsiʻi: he ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE kumi ʻe he tokolahi ke hū ki ai, kae ʻikai te nau mafai.
LUK 13:25 Pea ka tuʻu hake ʻae ʻeiki ʻoe fale, ʻo tāpuni ʻae matapā, pea te mou tutuʻu leva ʻi he matapā ʻituʻa, ʻo tukituki, mo pehē [ai], ‘ʻEiki, ʻEiki, toʻo kiate kimautolu;’ pea ʻe lea ia, ʻo pehē mai kiate kimoutolu, ‘ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hoʻomou haʻu mei fē:’
LUK 13:26 Pea te mou lea leva, [ʻo pehē], ‘Naʻa mau kai mo inu ʻi ho ʻao, pea naʻa ke akonaki ʻi homau ngaahi hala.’
LUK 13:27 Ka ʻe pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko hoʻomou haʻu mei fē; ʻalu ʻiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku fai angahala.’
LUK 13:28 ‌ʻE ai ʻae tangi mo e fengaiʻitaki ʻoe nifo, ʻoka mou ka mamata kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, mo e kau palōfita kotoa pē, ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ka kuo kapusi ʻakimoutolu kituaʻā.
LUK 13:29 Pea te nau haʻu mei he potu hahake mo hihifo, mei he tokelau mo e tonga, mo nau nofo hifo ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.
LUK 13:30 Pea vakai, ʻoku ai ʻae ki mui te nau muʻomuʻa; pea ʻoku ai ʻae ki muʻa te nau muimui.”
LUK 13:31 ¶ Pea naʻe haʻu ʻi he ʻaho ko ia ʻae niʻihi ʻoe kau Fālesi, ʻonau pehē kiate ia, “ʻAlu koe, pea ke mole ʻi heni: he ʻoku loto ʻa Helota ke tāmateʻi koe.”
LUK 13:32 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Mou ō, ʻo tala ki he fokisi ko ia, ‘Vakai, ko e ʻaho ni mo e ʻapongipongi ʻoku ou kapusi ai ʻae kau tēvolo, mo fai ʻae fakamoʻui, pea ʻi hono [ʻaho ]tolu te u haohaoa.’
LUK 13:33 Ka ko e moʻoni teu ʻeveʻeva ʻi he ʻaho ni, mo e ʻapongipongi, mo e [ʻaho ]ʻoku hoko[mo ia]: koeʻuhi ʻe ʻikai tāmateʻi ha palōfita ka ʻi Selūsalema pe.
LUK 13:34 “ʻE Selūsalema, Selūsalema, ʻa Koe ʻoku ke tāmateʻi ʻae kau palōfita, mo ke lisingi ʻaki ʻae maka ʻakinautolu kuo fekau kiate koe, kuo tuʻo fiha ʻeku fie tānaki fakataha hoʻo fānau, ʻo hangē[ko e tānaki ]ʻe he motuʻa moa hono ʻuhiki ʻi hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto[ki ai].
LUK 13:35 Vakai, kuo siʻaki homou fale kiate kimoutolu ke lala: pea ko ʻeku tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te mou mamata kiate au, kaeʻoua ke mou pehē, ‘ʻOku monūʻia ia ʻoku haʻu ʻi he huafa ʻoe ʻEiki.’”
LUK 14:1 Pea pehē, ʻi heʻene hū ki he fale ʻoe ʻeiki ʻe tokotaha ʻoe kau Fālesi ke kai mā ʻi he ʻaho Sāpate, naʻa nau lamasi ia.
LUK 14:2 Pea vakai, naʻe ʻi hono ʻao ha tangata naʻe fulavai.
LUK 14:3 Pea lea ʻa Sisu ki he kau akonaki ʻi he fono mo e kau Fālesi, ʻo ne pehē, “ʻOku ngofua ke fakamoʻui ʻi he ʻaho Sāpate?”
LUK 14:4 Pea nau fakalongo pe. Pea ne ʻomi ʻo fakamoʻui ia, pea tukuange ke ʻalu;
LUK 14:5 Pea leaange ia, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko hai ʻiate kimoutolu kapau ʻe tō ʻene ʻasi pe ko ʻene pulu ki ha luo, ʻe ʻikai toʻo leva ia [mei ai ]ʻi he ʻaho Sāpate?”
LUK 14:6 Pea naʻe ʻikai te nau faʻa tali ia ʻi he ngaahi meʻa ni.
LUK 14:7 ¶ Pea ʻi heʻene vakai kiate kinautolu naʻe tala [ki ai], ʻoku nau fili ki he ngaahi potu lelei, pea ne lea ʻaki ʻae fakatātā, ʻo ne pehē kiate kinautolu.
LUK 14:8 “ʻOka tala kiate koe ʻe ha taha [ke ke ʻalu ]ki he taʻane, ʻoua naʻa ke nofo hifo ʻi ha potu māʻolunga ʻaupito; telia kuo tala ʻe ia ki ha taha ʻoku lahi ʻiate koe;
LUK 14:9 Pea haʻu ia, ʻaia ne ne tala kiate koe mo ia, ʻo ne pehē kiate koe, ‘Fakaʻataʻatā ki he tangata ni;’ pea ke toki mā ai, ʻo ʻalu ki he potu māʻulalo.
LUK 14:10 Ka ʻoka tala kiate koe, pea ke ʻalu ʻo nofo ʻi he potu māʻulalo: koeʻuhi ʻoka haʻu ia naʻe tala kiate koe, te ne pehē kiate koe, ‘Kāinga, ʻalu koe ki ʻolunga:’ pea te ke maʻu ʻae fakamālō ʻi he ʻao ʻokinautolu ʻoku mou nofo ʻo kai.
LUK 14:11 He ko ia ia ʻoku hiki hake ia, ʻe fakavaivai ia; pea ko ia ʻoku fakavaivai ia, ʻe hakeakiʻi ia.”
LUK 14:12 ¶ Pea pehē ai foki ʻe ia kiate ia ne ne tala kiate ia, “ʻOka ke ka teuteu ʻae kai hoʻatā pe ʻae ʻohomohe, ʻoua naʻa ke ui [ki ai ]ho kaumeʻa, pe ho ngaahi temomo, pe ho kāinga, pe ko e kaungāʻapi koloaʻia, telia naʻa nau toe tala kiate koe, pea totongi ai kiate koe.
LUK 14:13 Ka ʻoka ke ka teu ʻae kātoanga, ui ʻae kau masiva, mo e lavea, mo e pipiki, mo e kui:
LUK 14:14 ‌ʻE monūʻia ai ʻa koe; he ʻoku ʻikai te nau faʻa totongi kiate koe: ka ʻe totongi kiate koe ʻi he toetuʻu ʻoe angatonu.”
LUK 14:15 ¶ Pea ko e tokotaha naʻe nofo ʻo kai mo ia, ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻa ne pehē kiate ia, “ʻE monūʻia ia ʻaia te ne kai mā ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 14:16 Pea toki pehē ʻe ia kiate ia, “Naʻe te u ʻe he tangata ʻe tokotaha ʻae ʻohomohe lahi, ʻo ne tala [ia ]ki he tokolahi:
LUK 14:17 Pea hoko ʻae feituʻupō ke kai, pea ne fekau ʻene tamaioʻeiki ke fakahā kiate kinautolu naʻe tala ki ai, ‘Haʻu he kuo teuteu ʻae meʻa kotoa pē.’
LUK 14:18 Pea naʻa nau loto taha kotoa pē ʻo kamata fakafisi. Naʻe pehē ʻe he ʻuluaki kiate ia, ‘Kuo u fakatau ʻae potu fonua, pea ʻoku ngali ke u ʻalu ʻo vakai ia:’ ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tukuange au.
LUK 14:19 Pea pehē ʻe he tokotaha, ‘Kuo u fakatau ʻae taulua pulu ʻe nima, pea ʻoku ou ʻalu ko hono ʻahiʻahi: ʻoku ou kole kiate koe, ke ke tukuange au.’
LUK 14:20 Pea pehē ʻe he tokotaha, ‘Kuo u mali mo e fefine, pea ko ia ʻe ʻikai te u faʻa ʻalu ai:’
LUK 14:21 Pea liu mai ʻae tamaioʻeiki ko ia, ʻo fakahā ki heʻene ʻeiki ʻae ngaahi meʻa ni. Pea tuputāmaki ʻae ʻeiki ʻoe fale, ʻo ne pehē ki heʻene tamaioʻeiki, ‘ʻAlu fakavave ki he ngaahi hala motuʻa mo e ngaahi hala siʻi ʻoe kolo, ʻo ʻomi ki heni ʻae masiva, mo e mutu, mo e pipiki, mo e kui.’
LUK 14:22 Pea pehē ʻe he tamaioʻeiki, ‘ʻEiki, kuo fai ʻo hangē ko hoʻo fekau, ka ʻoku kei ʻataʻatā pe.’
LUK 14:23 Pea pehē ʻe he ʻeiki ki heʻene tamaioʻeiki, ‘ʻAlu ki he ngaahi hala motuʻa mo e ngaahi mangaʻi hala, ʻo fakaafeʻi ʻakinautolu ke haʻu, kae fonu ai hoku fale.
LUK 14:24 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai ha tokotaha ʻi he kakai ko ia naʻe tala ki ai te ne kamata ʻeku ʻohomohe.’”
LUK 14:25 ¶ Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae fuʻu kakai, pea tafoki ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu,
LUK 14:26 “Kapau ʻe haʻu ha taha kiate au, kae ʻikai fehiʻa ki heʻene tamai, mo e faʻē, mo e uaifi, mo e fānau, mo e ngaahi tokoua, mo e ngaahi tuofefine, ʻio, ki heʻene moʻui foki, ʻe ʻikai siʻi hoko ia ko ʻeku ākonga.
LUK 14:27 Pea ko ia ʻe ʻikai te ne fua ʻene ʻakau māfasia, ʻo muimui kiate au, ʻe ʻikai siʻi hoko ia ko ʻeku ākonga.
LUK 14:28 He Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku te u langa ha fale, kae ʻikai tomuʻa nofo hifo ia ʻo lau hono totongi, pe ʻoku ʻiate ia ke faʻa fakaʻosi ʻaki?
LUK 14:29 Telia naʻa hili hono ʻai ʻae tuʻunga, ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakaʻosi[ia], ʻe kamata manuki kiate ia ʻakinautolu kotoa pē ʻe mamata [ai],
LUK 14:30 ‌ʻo pehē, ‘Ko e tangata eni naʻe kamata fokotuʻu, ka naʻe ʻikai faʻa fakaʻosi.’
LUK 14:31 Pe ko e tuʻi fē ʻoku te u tau ki ha tuʻi ʻe taha, ʻoku ʻikai ke tomuʻa nofo hifo, ʻo fakakaukau pe te ne faʻa tauʻi ʻaki ʻae toko mano, ʻaia ʻoku haʻu kiate ia mo e toko ua mano?
LUK 14:32 Pea ka ʻikai, ʻoku ne kouna ha talafekau, ʻi he kei mamaʻo ʻae tokotaha, ʻo kole ke na fakalelei.
LUK 14:33 Pea ʻoku pehē foki, ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku ʻikai te ne siʻaki ʻaia kotoa pē ʻoku ne maʻu, ʻe ʻikai hoko ia ko ʻeku ākonga.
LUK 14:34 ¶ “ʻOku lelei ʻae māsima: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, ʻe [toe ]fakakona ia mei fē?
LUK 14:35 ‌ʻOku ʻikai ʻaonga ia ki he kelekele, pe ki he tuʻunga ʻotoʻota; ka ʻoku lī ia kituʻa. Ko ia ʻoku ne telinga ongo, ke ongoʻi ia.”
LUK 15:1 Pea naʻe feʻunui atu ai kiate ia ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau angahala kotoa pē, ke fanongo kiate ia.
LUK 15:2 Pea naʻe lāunga ʻae kau Fālesi mo e kau tangata tohi, ʻo pehē, “ʻOku maʻu ʻe he tangata ni ʻae kau angahala, ʻo kai mo kinautolu.”
LUK 15:3 ¶ Pea ne lea ʻaki ʻae fakatātā ni kiate kinautolu, ʻo pehē,
LUK 15:4 “Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipi, pea ka mole honau taha, ʻe ʻikai tuku ʻae hivangofulu ma hiva ʻi he toafa, kae ʻalu ʻo kumi ʻaia kuo mole, kaeʻoua ke ne ʻilo ia?
LUK 15:5 Pea ka ʻiloʻi ʻe ia, ʻoku ne hili ia ki hono uma, pea fiefia.
LUK 15:6 Pea ka haʻu ia ki ʻapi, ʻoku ne ui ke fakataha ʻae kāinga mo e kaungāʻapi, ʻone pehē kiate kinautolu, ‘Tau fiefia mo au, he kuo u ʻilo ʻa ʻeku sipi ʻaia naʻe mole.’
LUK 15:7 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE pehē foki ʻae fiefia ʻi he langi ʻo lahi ʻi he fakatomala ʻae angahala ʻe tokotaha, ʻi he angatonu ʻe toko hivangofulu ma toko hiva, ʻoku ʻikai ʻaonga ke nau fakatomala.
LUK 15:8 ¶ “Pea ko hai ha fefine ʻoku hongofulu ʻene paʻanga siliva, pea ka mole ha paʻanga ʻe taha, ʻe ʻikai te ne tutu ʻae maama, mo tafi ʻae fale, ʻo kumi lahi, kaeʻoua ke ʻilo ia?
LUK 15:9 Pea ka ʻilo[ia], ʻoku ne ui ke fakataha ʻae kāinga mo e kaungāʻapi, ʻo ne pehē, ‘Tau fiefia mo au, he kuo u ʻilo ʻae paʻanga naʻe mole ʻiate au.’
LUK 15:10 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOku pehē ʻae fiefia ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻi he fakatomala ʻae angahala ʻe tokotaha.”
LUK 15:11 ¶ Pea pehē ʻe ia, “Naʻe ai ʻae tangata naʻe toko ua hono foha.
LUK 15:12 Pea pehē ʻe he kimui ki heʻene tamai, ‘Tamai, tuku mai haku tufakanga ʻi he koloa ʻoku ʻaʻaku.’ Pea ne vaeua kiate kinaua ʻa ʻene meʻa.
LUK 15:13 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho siʻi, naʻe tānaki ʻe he foha ki mui ʻa ʻene meʻa kotoa pē, ʻo fononga ki he fonua mamaʻo, ʻo maumauʻi ai ʻene koloa ʻi heʻene moʻui angakovi.
LUK 15:14 Pea kuo fakaʻosi ʻe ia kotoa pē, naʻe tō ʻae honge lahi ki he fonua ko ia; pea hoko ia ʻo fiekaia.
LUK 15:15 Pea ʻalu ia ʻo nofo ki he tangata ʻe tokotaha ʻoe fonua ko ia; pea ne fekau ia ki hono potu fonua ke tauhi ʻae fanga puaka.
LUK 15:16 Pea naʻe feinga ia ke fakamākona ʻaki ia ʻae ngeʻesi naʻe kai ʻe he fanga puaka: he naʻe ʻikai ha taha ʻe foaki kiate ia.
LUK 15:17 “Pea kuo poto ia, pea ne pehē, ‘ʻOku toko fiha ʻae kau tamaioʻeiki totongi ʻa ʻeku tamai kuo lahi mo toe ʻenau mā, ka ʻoku ou mate ʻi he fiekaia!
LUK 15:18 Te u tuʻu hake ʻo ʻalu ki heʻeku tamai, pea te u pehē kiate ia, “Tamai, kuo u fai angahala ki he langi, pea ʻi ho ʻao;
LUK 15:19 Pea ʻoku ʻikai te u kei ʻaonga ke ui ko ho foha; ka ke tuku au ke u tatau mo ha taha ʻi hoʻo kau tamaioʻeiki totongi.”’
LUK 15:20 “Pea naʻe tuʻu hake ia, ʻo ʻalu ki heʻene tamai. Ka ʻi heʻene kei mamaʻo ʻaupito, naʻe mamata ʻa ʻene tamai kiate ia, pea manavaʻofa, mo lele, pea fāʻufua ia, ʻo ʻuma kiate ia.
LUK 15:21 Pea pehē ʻe he foha kiate ia, ‘Tamai, kuo u angahala ki he langi, pea ʻi ho ʻao, pea ʻoku ʻikai te u kei ʻaonga ke ui ko ho foha.’
LUK 15:22 “Ka naʻe pehē ʻe he tamai ki heʻene kau tamaioʻeiki, ‘ʻOmi ʻae pulupulu fungani lelei, ʻo ʻai kiate ia; pea ʻai mo e mama ki hono nima, mo e topuvaʻe ki hono vaʻe:
LUK 15:23 Pea ʻomi ki heni ʻae ʻuhiki pulu sino, ʻo tāmateʻi [ia]; pea ke tau kai, mo fiefia:
LUK 15:24 He ko hoku foha eni naʻe mate, pea kuo toe moʻui; naʻe mole ia, pea kuo ʻiloʻi.’ Pea naʻa nau kamata fiefia.
LUK 15:25 “Pea naʻe ʻi he ngoue ʻa hono ʻuluaki foha; pea ʻi heʻene haʻu ʻo ofi ki he fale, naʻe fanongo ia ki he meʻa faiva mo e meʻe.
LUK 15:26 Pea naʻa ne ui ki ha taha ʻoe kau tamaioʻeiki, ʻone fehuʻi ki hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni.
LUK 15:27 Pea ne tala kiate ia, ‘Kuo haʻu ho tehina; pea kuo tāmateʻi ʻe hoʻo tamai ʻae ʻuhiki pulu sino,’ koeʻuhi kuo ne maʻu ia ʻoku moʻui lelei pe.
LUK 15:28 Ka naʻe ʻita ia, pea ʻikai ʻalu ki ai: ko ia naʻe haʻu ai kituʻa ʻa ʻene tamai, ʻo fakakolekole kiate ia.
LUK 15:29 Pea lea ia, ʻo pehēange ki heʻene tamai, ‘Vakai, ko e ngaahi taʻu lahi ni mo ʻeku tauhiʻi koe, pea naʻe ʻikai teu talangataʻa ki hoʻo fekau ʻi ha meʻa ʻe taha: ka naʻe ʻikai siʻi te ke foaki kiate au ha ʻuhikiʻi kosi, koeʻuhi ke u fakafiefia ai mo hoku kāinga.
LUK 15:30 Ka kuo haʻu leva ho foha ko eni, ʻaia naʻe maumauʻi hoʻo koloa mo e kau faʻa feʻauaki, pea ke tāmateʻi maʻana ʻae ʻuhiki pulu sino.’
LUK 15:31 “Pea ne pehē kiate ia, ‘Foha, ʻoku ta nofomaʻu mo au, pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻaʻaku ʻoku ʻaʻau ia.
LUK 15:32 Naʻe taau ʻemau fakafiefia mo nekeneka: he ko ho tehina eni naʻe mate, ka kuo toe moʻui ia; pea naʻe mole, ka kuo ʻilo ia.’”
LUK 16:1 Pea naʻa ne pehē foki ki heʻene kau ākonga, “Naʻe ai ha tangata koloaʻia, naʻe ai ʻene tauhi, pea naʻe fakaʻilo kiate ia kuo ne maumauʻi ʻene koloa.
LUK 16:2 Pea ne ui ia, ʻo pehē ki ai, ‘Ko e hā eni ʻoku ou fanongo ai ʻiate koe? Fakamatala mai hoʻo tauhi; he ʻoku ʻikai te ke kei tauhi.’
LUK 16:3 Pea pehē ʻe he tauhi ʻi hono loto, ‘Ko e hā te u fai? He ʻoku toʻo ʻiate au ʻae tauhi ʻe heʻeku ʻeiki: ʻe ʻikai te u faʻa keli; pea ʻoku ou mā ʻi he kole.’
LUK 16:4 Kuo pau hoku loto ki he meʻa te u fai, koeʻuhi ke nau maʻu au ki honau ngaahi fale, ʻoka tukuange au ʻi he tauhi.’
LUK 16:5 “Pea ne ui ʻae kau fakatau koloa kotoa pē ʻe heʻene ʻeiki, ʻo ne pehē ki he ʻuluaki, ‘ʻOku fiha nai ʻae meʻa ʻoku teʻeki te ke totongi ai ki heʻeku ʻeiki?’
LUK 16:6 Pea pehē ʻe ia, ‘Ko e puha fua ʻe teau ʻoe lolo.’ Pea ne pehē kiate ia, ‘Toʻo hoʻo tohi, pea ke nofo ke vave, ʻo tohi ai ko e nimangofulu.’
LUK 16:7 Pea pehē ʻe ia ki he taha kehe, ‘Pea ʻoku fiha ʻa e meʻa ʻoku teʻeki te ke totongi ʻe koe?’ Pea pehē ʻe ia, ‘Ko e puha fua ʻe teau ʻoe uite.’ Pea ne pehē kiate ia, ‘Toʻo hoʻo tohi, ʻo tohi ai ko e valungofulu.’
LUK 16:8 Pea fakamālō ʻae ʻeiki ki he tauhi koloa taʻefaitotonu, ko e meʻa ʻi heʻene fai fakapotopoto: he ʻoku poto hake ʻae fānau ʻa māmani ʻi honau toʻutangata, ʻi he fānau ʻae maama.
LUK 16:9 “Pea ʻoku ou tala kiate kimoutolu, “Ngaohi kiate kimoutolu ʻaki ʻae koloa taʻemāʻoniʻoni ʻae ngaahi kāinga; koeʻuhi, ʻoka mou ka mate, kenau maʻu ʻakimoutolu ki he ngaahi nofoʻanga taʻengata.
LUK 16:10 Ko ia ʻoku angatonu ʻi he meʻa siʻi, ʻoku angatonu foki ia ʻi he meʻa lahi; pea ko ia ʻoku taʻeangatonu ʻi he meʻa siʻi, ʻoku taʻeangatonu ia ʻi he meʻa lahi.
LUK 16:11 Ko ia kapau naʻe ʻikai te mou angatonu ʻi he koloa taʻemāʻoniʻoni, Ko hai ʻe tuku ʻa e [koloa ]moʻoni ke mou tauhi?
LUK 16:12 Pea kapau naʻe ʻikai te mou angatonu ʻi he meʻa ʻae taha kehe, Ko hai ʻe foaki kiate kimoutolu ʻae meʻa ʻoku ʻamoutolu?
LUK 16:13 ¶ “ʻOku ʻikai ha tamaioʻeiki te ne faʻa tauhi ʻae ʻeiki ʻe toko ua: koeʻuhi ʻe fehiʻa ia ki he tokotaha, kae ʻofa ki he tokotaha; pe pikitai ki he tokotaha, kae manuki ki he tokotaha. ʻE ʻikai siʻi te mou faʻa tauhi ʻae ʻOtua mo e koloa.”
LUK 16:14 Pea ko e kau Fālesi foki naʻe manumanu, ne nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē: pea naʻa nau taukae kiate ia.
LUK 16:15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko kimoutolu eni ʻoku mou fakatonuhia ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻoe kakai ka ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua ʻa homou loto: he ko ia ʻoku lelei lahi ki he kakai, ʻoku fakalielia ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
LUK 16:16 “Naʻe ai ʻae fono mo e kau palōfita ʻo aʻu kia Sione: pea talu mei ai mo e malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ului ki ai ʻae kakai kotoa pē.
LUK 16:17 Pea ʻoku faingofua hake ke mole ʻae langi mo māmani, ʻi he mole ha kupuʻi lea ʻe taha ʻoe fono.
LUK 16:18 “Ko ia ʻoku ne tukuange hono uaifi, kae mali mo ha taha, ʻoku tono fefine ia: pea ko ia ʻoku ne mali mo ia kuo tukuange mei hono husepāniti, ʻoku tono fefine ia.
LUK 16:19 ¶ “Naʻe ai ha tangata koloaʻia, naʻa ne ʻai ʻae kofu kulokula mo e tupenu mahuʻinga, pea kai ʻe ia ʻae meʻa lelei ʻi he ʻaho kotoa pē:
LUK 16:20 Pea naʻe ai ha tangata paea, ko Lasalosi hono hingoa, naʻe fakatokoto ia ʻi hono matapā, kuo tofu ʻi he papala,
LUK 16:21 ‌ʻO ne holi ke fafanga ʻaki ia ʻae momoʻi meʻakai naʻe ngangana mei he keinangaʻanga ʻae tangata maʻumeʻa: pea naʻe haʻu foki ʻae fanga kulī, ʻo ʻemo hono papala.
LUK 16:22 Pea pehē, naʻe mate ʻae tangata paea, pea fua ia ʻe he kau ʻāngelo ki he fatafata ʻo ʻEpalahame: pea mate foki ʻae tangata maʻumeʻa, pea tanu ia;
LUK 16:23 Pea hanga hake ia hono mata ʻi heli, ʻoku ongosia ia, pea ne mamata kia ʻEpalahame ʻi he mamaʻo ʻaupito, mo Lasalosi ʻi hono fatafata.
LUK 16:24 “Pea tangi ia, ʻo pehē, ‘ʻE tamai ko ʻEpalahame, ke ke ʻofa mai kiate au, pea fekau ʻa Lasalosi ke ne ʻai hono muʻa tuhu ki he vai, mo fakamomoko hoku ʻelelo: he ʻoku ou feinga ʻi he afi ni.’
LUK 16:25 Ka naʻe pehē ʻe ʻEpalahame, ‘Foha, ke ke manatu naʻa ke maʻu hoʻo ngaahi meʻa lelei ʻi hoʻo moʻui, pea naʻe ʻia Lasalosi foki ʻae ngaahi meʻa kovi; ka ko eni, ʻoku fiemālie ia, ka kuo ke feinga koe.
LUK 16:26 Kaeʻumaʻā eni kotoa pē, ʻoku ai ʻae fuʻu vanu lahi ʻi he vahaʻa ʻo kimautolu mo kimoutolu: ko ia ʻe ʻikai lava atu ʻakinautolu ʻoku fie ʻalu ʻi heni kiate kimoutolu; pea ʻe ʻikai faʻa haʻu kiate kimautolu ʻakinautolu[ʻoku fie haʻu mei hena.]’
LUK 16:27 “Pea toki pehē ʻe ia, ‘Ko ia ʻoku ou kole ai kiate koe, ʻe tamai, ke ke fekau ia ki he fale ʻo ʻeku tamai:
LUK 16:28 He ʻoku toko nima hoku kāinga koeʻuhi ke ne valokiʻi ʻakinautolu, telia naʻa nau haʻu foki ki he potu fakamamahi ni.’
LUK 16:29 Pea pehē ʻe ʻEpalahame kiate ia, ‘ʻOku nau maʻu ʻa Mōsese mo e kau palōfita; tuku ke nau fanongo ki ai.’
LUK 16:30 Pea pehē ʻe ia, ‘ʻE ʻikai, ʻe tamai ko ʻEpalahame, ka ʻoka ʻalu ha taha mei he mate kiate kinautolu, te nau fakatomala.’
LUK 16:31 Pea pehē mai ʻe ia kiate ia, ‘Kapau ʻe ʻikai te nau fanongo kia Mōsese mo e kau palōfita, ʻe ʻikai te nau tui ʻo kapau ʻe toetuʻu ha taha mei he mate.’”
LUK 17:1 Pea toki pehē ʻe ia ki he kau ākonga, “ʻE ʻikai mafai ke taʻofi ʻae hoko ʻoe ngaahi fakahala: ka ʻe malaʻia ia ʻoku hoko mei ai ia!”
LUK 17:2 ‌ʻOku lelei kiate ia ʻoka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻae maka momosi ʻi hono kia, pea lī ki he moana, ʻi heʻene fakahalaʻi ha tokotaha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi.
LUK 17:3 ¶ Mou vakai kiate kimoutolu: “Kapau ʻe fai angahala kiate koe ʻe ho kāinga, valoki ia; pea kapau ʻe fakatomala, fakamolemole ia.
LUK 17:4 Pea kapau ʻe fai angahala ʻe ia kiate koe ʻo liunga fitu ʻi ha ʻaho, kae tafoki ia kiate koe ʻo liunga fitu ʻi ha ʻaho, mo pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou fakatomala;’ ke ke fakamolemole ia.”
LUK 17:5 Pea pehē ʻe he kau ʻaposetolo ki he ʻEiki, “Fakalahi ʻemau tui.”
LUK 17:6 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “Ka ne mou maʻu ʻae tui ke tatau mo e foʻi tengaʻi musita, te mou lea ki he ʻakau ko e sukamino ni, ‘Ke mataʻaki fuʻu hake koe, pea tō koe ʻi he tahi;’ pea ʻe talangofua ia kiate kimoutolu.
LUK 17:7 Ka ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku ai ʻene tamaioʻeiki, ʻoku keli pe tauhimanu, ʻe pehē leva ki ai, ʻoka haʻu ia mei he ngoue, ‘Haʻu koe ʻo nofo hifo ke kai?’
LUK 17:8 Kae ʻikai pehē muʻa ki ai, ‘Teuteu haku ʻohomohe, pea ke nonoʻo koe, ʻo tauhi au, kaeʻoua ke u kai mo inu; pea hili ia te ke toki kai koe mo inu?’
LUK 17:9 ‌ʻOku fakafetaʻi ʻe ia ki he tamaioʻeiki ko ia, koeʻuhi ko ʻene fai ʻae ngaahi meʻa kuo fekau kiate ia? ʻOku ou pehē ʻoku ʻikai.
LUK 17:10 Pea ke pehē foki ʻakimoutolu, ʻoka ʻosi hono fai ʻoe meʻa kotoa pē kuo fekau kiate kimoutolu, mou pehē, ‘Ko e kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga ʻakimautolu: kuo mau fai ʻaia naʻe totonu pe ke mau fai.’”
LUK 17:11 ¶ Pea pehē, ʻi heʻene ʻalu ki Selūsalema, naʻe fononga atu ia ʻi Samēlia mo Kāleli.
LUK 17:12 Pea ʻi heʻene hū ki he potu kakai ʻe taha, naʻe fakafetaulaki kiate ia ʻae kau tangata kilia ʻe toko hongofulu, pea nau tutuʻu mamaʻo atu:
LUK 17:13 Pea naʻa nau kalanga leʻo lahi, ʻo pehē, “Sisu, ʻEiki, ke ke ʻaloʻofa mai kiate kimautolu.”
LUK 17:14 Pea ʻi heʻene mamata, naʻa ne pehē kiate kinautolu, “Mou ō, ʻo fakahā ʻakimoutolu ki he kau taulaʻeiki.” Pea pehē, ʻi heʻenau ʻalu naʻe fakamaʻa ʻakinautolu.
LUK 17:15 Pea naʻe foki mai honau tokotaha, ʻi heʻene mamata kuo fakamoʻui ia, ʻo ne fakamālō ʻaki ʻae leʻo lahi ki he ʻOtua,
LUK 17:16 ‌ʻO fakafoʻohifo ia ki hono vaʻe, ʻi he fakafetaʻi kiate ia: ka ko e Samēlia ia.
LUK 17:17 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange, “ʻIkai naʻe fakamaʻa ʻae toko hongofulu? Ka kofaʻā ʻae toko hiva?
LUK 17:18 ‌ʻOku ʻikai ʻiloa ke foki mai ha taha ke fakamālō ki he ʻOtua, ka ko e muli ni pe.”
LUK 17:19 Pea ne pehē kiate ia, “Tuʻu hake, pea ke ʻalu: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.”
LUK 17:20 ¶ Pea ʻi he ʻeke ʻae kau Fālesi kiate ia, pe ʻe hoko ʻafē ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, naʻe leaange ʻe ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai hoko ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua mo e fakaongongoa[ki ai]:
LUK 17:21 Pea ʻe ʻikai te nau pehē, ‘Vakai heni!’ pe, ‘Vakai hena!’ He ko eni, ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 17:22 Pea pehē ʻe ia ki he kau ākonga, “ʻE hoko mai ʻae ngaahi ʻaho, te mou holi ai ke mamata ki ha ʻaho ʻe taha ʻoe Foha ʻoe tangata, ka ʻe ʻikai te mou mamata ki ai.
LUK 17:23 Pea ka nau ka pehē kiate kimoutolu, ‘Vakai heni;’ pe, ‘Vakai hena:’ ʻoua naʻa ʻalu atu, pe muimui ki ai.
LUK 17:24 He ʻoku hangē ko e ʻasi mai ʻae ʻuhila mei he potu langi ʻe taha, pea ulo ʻo aʻu ki he potu langi ʻe taha, ʻe pehē foki ʻae Foha ʻoe tangata ʻi hono ʻaho.
LUK 17:25 Ka ʻe tomuʻa kātaki ʻe ia ʻae ngaahi meʻa lahi, pea ʻe liʻaki ia ʻe he toʻutangata ni.
LUK 17:26 Pea hangē ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noa, ʻe pehē foki ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe Foha ʻoe tangata.
LUK 17:27 Naʻa nau kai, mo inu, naʻa nau mali uaifi, pea foaki ke mali, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe hū ai ʻa Noa ki he vaka, pea ʻoho mai ʻae vai, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē.
LUK 17:28 Pea hangē foki ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Lote, naʻa nau kai, mo inu, naʻa nau fefakatauʻaki, naʻa nau tō ngoue, pea nau langa fale;
LUK 17:29 Ka ʻi he ʻaho ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Lote ʻi Sotoma, naʻe ʻuha afi mo e maka vela mei he langi, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu kotoa pē.
LUK 17:30 ‌ʻE pehē pe foki ʻi he ʻaho ʻe fakahā ai ʻae Foha ʻoe tangata.
LUK 17:31 “Pea ko ia ia ʻe ʻi he tuʻa fale ʻi he ʻaho ko ia, ka ʻoku ʻi loto fale ʻene meʻa, ke ʻoua naʻa ʻalu hifo ia ko hono ʻave: pea ko ia ʻe ʻi he ngoue, ke ʻoua foki naʻa liu mai.
LUK 17:32 Manatuʻi ʻae uaifi ʻo Lote.
LUK 17:33 Ko ia ia ʻe kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia; ka ko ia ia ʻe tuku[ʻene moʻui ]ʻe maʻu ʻe ia ia.
LUK 17:34 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, ʻI he pō ko ia ʻe ai ʻae tangata ʻe toko ua ʻi he mohenga pe taha; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha.
LUK 17:35 ‌ʻE fakataha ʻae fefine ʻe toko ua ʻo momosi; ʻe ʻave ʻae tokotaha, ka ʻe tuku ʻae tokotaha.
LUK 17:36 ‌ʻE ai ʻae tangata ʻe toko ua ʻi he ngoue ko e tokotaha ʻe ʻave, ka ʻe tuku ʻae tokotaha.”
LUK 17:37 Pea naʻa nau leaange, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, kofaʻā ia?” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻIlonga ʻae potu ʻe ʻi ai ʻae ʻangaʻanga, ʻe kātoa ki ai ʻae fanga ʻikale.”
LUK 18:1 Pea naʻa ne fakahā kiate kinautolu ʻi he fakatātā, ʻoku lelei ke lotu maʻuaipē ʻae kakai, pea ʻoua naʻa fiu;
LUK 18:2 ‌ʻO ne pehē, “Naʻe ʻi he kolo ʻe taha ʻae fakamaau, naʻe ʻikai manavahē ki he ʻOtua, pe tokanga ki he tangata.
LUK 18:3 Pea naʻe ʻi he kolo ko ia ʻae fefine kuo mate hono husepāniti; pea haʻu ia ki ai, ʻo ne pehē, ‘Fakamaau au mo totongi totonu ki hoku fili.’
LUK 18:4 Pea naʻe ʻikai tokanga leva ia ki ai: kae toki fakakaukau ia, [ʻo pehē], ‘ʻOku ʻikai pe te u manavahē ki he ʻOtua, pe tokanga ki he tangata;
LUK 18:5 Ka koeʻuhi ʻi he fakafiuʻi au ʻe he fefine ni kuo mate hono husepāniti, te u fakamaauʻi ia, telia ʻi heʻene faʻa haʻu te ne fakakinaʻi au.’”
LUK 18:6 Pea pehē ʻe he ʻEiki, “Fanongo ki he lea ʻae fakamaau taʻeangatonu.
LUK 18:7 Pea ʻe ʻikai fakamaau ʻe he ʻOtua ʻa hono kakai ʻoʻona kuo fili, ʻaia ʻoku tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e pō, ʻo kapau ʻe fakatuotuai ia kiate kinautolu?
LUK 18:8 ‌ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE fakamaau vave ʻe ia ʻakinautolu. Ka ʻi he haʻu ʻae Foha ʻoe tangata, te ne ʻilo ʻae tui ʻi he fonua?”
LUK 18:9 Pea naʻa ne lea ʻaki ʻae fakatātā ni ki he niʻihi naʻa nau falala kiate kinautolu kuo nau māʻoniʻoni, mo nau manukiʻi ʻae kakai kehe:
LUK 18:10 “Naʻe ʻalu hake ʻae ongo tangata ki he falelotu lahi ke lotu; ko e tokotaha ko e Fālesi, pea ko e tānaki tukuhau ʻae tokotaha.
LUK 18:11 Naʻe tuʻu atu pe ʻae Fālesi, pea lotu, ʻo pehē, ‘ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe, ʻoku ʻikai te u hangē ko e kau tangata kehe, ke fakamālohi, mo taʻeangatonu, mo tono fefine, pe hangē ko e tānaki tukuhau ni.
LUK 18:12 ‌ʻOku liunga ua ʻeku ʻaukai ʻi he uike, pea ʻoku ou ʻatu ʻae tukuhau ʻi heʻeku meʻa fulipē.’
LUK 18:13 Ka naʻe tuʻu mamaʻo atu ʻae tānaki tukuhau, pea ʻikai faʻa hanga hake hono mata ki he langi, ka naʻe si fatafata ia, mo pehē, ‘ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au ko e angahala.’
LUK 18:14 ‌ʻOku ou tala kiate kimoutolu, naʻe ʻalu hifo ʻae tangata ni ki hono fale kuo fakatonuhia ia, ka ʻikai pehē ʻae tokotaha: he ko ia kotoa pē ʻoku ne hiki hake ia, ʻe fakavaivaiʻi ia; pea ko ia ʻoku ne fakavaivaiʻi ia, ʻe hiki hake ia.”
LUK 18:15 Pea naʻa nau ʻomi foki kiate ia ʻae tamaiki iiki, koeʻuhi ke ne ala kiate kinautolu: ka ʻi he mamata ki ai ʻae kau ākonga, naʻa nau lolomi ʻakinautolu.
LUK 18:16 Ka naʻe ui ʻe Sisu ke nau haʻu, ʻo ne pehē, “Tuku pe ʻae tamaiki iiki ke haʻu kiate au, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻakinautolu: he ʻoku ʻoe kakai pehē ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
LUK 18:17 Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ia ʻe ʻikai te ne maʻu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻo hangē ko e tamasiʻi siʻi ʻe ʻikai ʻaupito hū ia ki ai.”
LUK 18:18 Pea toki fehuʻi ʻae matāpule ʻe taha kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki lelei, ko e hā te u fai ke u hoko ai ki he moʻui taʻehili?”
LUK 18:19 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ko e hā kuo ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei, ʻaia ko e ʻOtua.
LUK 18:20 ‌ʻOku ke ʻilo ʻae ngaahi fekau, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine,’ ‘ʻOua naʻa ke fakapō,’ ‘ʻOua naʻa ke kaihaʻa,’ ‘ʻOua naʻa ke fakamoʻoni loi,’ ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē.’”
LUK 18:21 Pea pehē ʻe ia, “Kuo u fai eni kotoa pē talu ʻeku siʻi.”
LUK 18:22 Pea kuo fanongo ʻa Sisu ki he ngaahi lea ni, pea ne pehē kiate ia, “Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ke kei hala ai: fakatau ʻaia kotoa pē ʻoku ʻaʻau, ʻo tufaki ki he masiva, pea te ke maʻu ʻae ʻene koloa ʻi he langi: pea ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”
LUK 18:23 Pea kuo fanongo ia ki ai, naʻa ne mamahi ʻaupito: he naʻe lahi ʻene koloa.
LUK 18:24 Pea kuo mamata ʻa Sisu kuo mamahi ʻaupito ia, pea ne pehē, “ʻE faingataʻa ʻaupito kiate kinautolu ʻoku koloaʻia ke hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 18:25 He ʻoku faingofua hake ʻae hū ʻae kāmeli ʻi he avaʻi hui, ʻi he hū ʻae tangata koloaʻia ki he puleʻanga ʻae ʻOtua!
LUK 18:26 Pea ko kinautolu naʻe fanongo naʻa nau fepehēʻaki, “Pea ko hai ʻe moʻui?”
LUK 18:27 Pea pehē ʻe ia, “Ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mafai ʻe he tangata, ʻoku mafai ia ʻe he ʻOtua.”
LUK 18:28 Pea toki pehē ʻe Pita, “Vakai, kuo mau liaki ʻae meʻa kotoa pē, ʻo muimui ʻiate koe.”
LUK 18:29 Pea ne pehe kiate kinautolu, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, “ʻOku ʻikai ha tangata kuo liʻaki ʻe ia ai fale, pea ʻae mātuʻa, pe ko e ngaahi kāinga, pe ko e uaifi, pe ʻae fānau, koeʻuhi ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua,
LUK 18:30 Ka te ne maʻu ʻo lahi ʻaupito hake ʻi he moʻui ni, pea ʻi he maama ʻe haʻu ʻae moʻui taʻengata.”
LUK 18:31 ¶ Pea ne omi ʻae toko hongofulu ma toko ua, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Vakai, ʻoku tau ʻalu hake ki Selūsalema, pea ʻe fakamoʻoni ki he Foha ʻoe tangata ʻaia kotoa pē kuo tohi ʻe he kau palōfita.
LUK 18:32 He koeʻuhi ʻe tukuange ia ki he Senitaile, pea ʻe manukiʻi ia, mo fai meʻa kovi kiate ia, mo ʻaʻanu ki ai:
LUK 18:33 Pea te nau kauʻimaea mo tāmateʻi ia: pea ʻi hono ʻaho tolu ʻe toetuʻu ia.”
LUK 18:34 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni; pea naʻe puli ʻiate kinautolu ʻae lea ni, ʻo ʻikai te nau ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo lea ʻaki.
LUK 18:35 ¶ Pea pehē, ʻi heʻene ofi atu ki Seliko, naʻe nofo ʻi he veʻehala ʻae tangata kui ʻo kole:
LUK 18:36 Pea fanongo ia ki he ʻalu ange ʻae fononga, pea fehuʻi ia ki hono ʻuhinga.
LUK 18:37 Pea naʻa nau tala kiate ia, “Ko Sisu ʻo Nāsaleti” ʻoku ʻalu ange.
LUK 18:38 Pea kalanga ia, ʻo pehē, “Sisu, Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate au.”
LUK 18:39 Pea ko kinautolu naʻe muʻomuʻa naʻa nau lolomi ia, ke tuku ʻene longoaʻa: ka naʻe ʻāsili ai ʻene kalanga, “Foha ʻo Tevita, ʻaloʻofa mai kiate au.”
LUK 18:40 Pea tuʻu ʻa Sisu, ʻo fekau ke ʻomi ia kiate ia: pea kuo ʻunu mai ia ʻo ofi, pea ne fehuʻi ange kiate ia,
LUK 18:41 ‌ʻO pehē, “Ko e hā ho loto ke u fai kiate koe?” Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, ke ʻā hoku mata.”
LUK 18:42 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ke ʻā ho mata: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tui.”
LUK 18:43 Pea ʻā fakafokifā pe ia, ʻo muimui ʻiate ia, pea fakamālō ki he ʻOtua: pea ʻi he mamata ki ai ʻae kakai kotoa pē, naʻa nau fakamālō ki he ʻOtua.
LUK 19:1 Pea naʻe fononga atu [ʻa Sisu ]ʻi Seliko, ʻo ʻalu ai.
LUK 19:2 Pea vakai, ko e tangata ko Sakiasi hono hingoa, ko e matāpule ia ʻi he kau tānaki tukuhau, pea naʻe koloaʻia ia.
LUK 19:3 Naʻe holi ia ke mamata pe ko e tangata ʻoku fēfē ʻa Sisu; ka naʻe ʻikai mafai ia koeʻuhi ko e kakai, he ko e pukupuku ia.
LUK 19:4 Pea naʻe lele muʻomuʻa ia, ʻo kaka ʻi he ʻakau ko e sukamino, ke mamata kiate ia: koeʻuhi ʻe ʻalu ange ai ia.
LUK 19:5 Pea kuo hoko ʻa Sisu ki he potu, naʻa ne sio hake, ʻo mamata kiate ia, pea ne pehē ki ai, “Sakiasi, ʻalu hifo ke vave, he te u nofo ʻi ho fale ʻi he ʻaho ni.”
LUK 19:6 Pea fakavave ia, ʻo ʻalu hifo, ʻo ne tali ia ʻi he fiefia.
LUK 19:7 Pea kuo nau mamata ki ai, pea nau lāunga kotoa pē, ʻo pehē, “Kuo ʻalu ia ke nofo mo e tangata angahala.”
LUK 19:8 Pea tuʻu hake ʻa Sakiasi, ʻo ne pehē ki he “ʻEiki; ʻEiki, vakai, ʻoku ou foaki hono vaeua ʻo ʻeku koloa ki he masiva; pea kapau ne u maʻu ha meʻa ʻi he lohiakiʻi ha taha, ʻoku ou totongi ʻo liunga fā[kiate ia.]”
LUK 19:9 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Kuo hoko ʻi he ʻaho ni ʻae fakamoʻui ki he fale ni, koeʻuhi ko e foha foki ia ʻo ʻEpalahame.
LUK 19:10 He kuo haʻu ʻae Foha ʻoe tangata ke kumi mo fakamoʻui ʻaia kuo mole.”
LUK 19:11 Pea ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻa ne toe lea ʻaki ʻe ia ʻae fakatātā, koeʻuhi kuo ofi ia ki Selūsalema, pea [ko e meʻa ]ʻi heʻenau mahalo ʻe hoko leva ʻae puleʻanga, ʻoe ʻOtua.
LUK 19:12 Ko ia ne ne pehē ai, “Naʻe ʻalu ʻae ʻeiki ʻe tokotaha ki he fonua mamaʻo, ke maʻu moʻona ʻae puleʻanga, pea toki liliu mai.
LUK 19:13 Pea ne ui ʻae toko hongofulu ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo ne tuku kiate kinautolu ʻae mina ʻe hongofulu, mo ne pehē kiate kinautolu, ‘Ngāueʻaki eni kaeʻoua ke u haʻu.’
LUK 19:14 Ka naʻe fehiʻa ʻa hono kakai kiate ia, ʻonau kouna ʻae talafekau ke ʻalu, mo pehē, ‘ʻE ʻikai te mau maʻu ʻae tangata ni ke puleʻi ʻakimautolu.’
LUK 19:15 “Pea pehē, ʻi heʻene liu mai, kuo ne maʻu ʻae puleʻanga, pea toki fekau ʻe ia ke ui mai ʻae kau tamaioʻeiki ko ia, ʻaia naʻa ne tuku ki ai ʻae paʻanga, koeʻuhi ke ne ʻilo pe ko e hā kuo maʻu ʻe he tangata taki taha ʻi heʻene fakatau.
LUK 19:16 Pea haʻu ʻae ʻuluaki, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, kuo maʻu ʻaki ʻa hoʻo mina ʻae mina ʻe hongofulu.’
LUK 19:17 Pea ne pehē kiate ia, ‘Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei koe;’ ko e meʻa ʻi hoʻo angatonu ʻi he meʻa siʻi, maʻu ʻe koe ʻae pule ki he kolo ʻe hongofulu.
LUK 19:18 Pea haʻu hono toko ua, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, kuo maʻu ʻaki ʻa hoʻo mina ʻae mina ʻe nima’
LUK 19:19 Pea naʻe pehē foki kiate ia, ‘Ke ke puleʻi foki ʻae kolo ʻe nima.’
LUK 19:20 Pea haʻu ʻae tokotaha, ʻo ne pehē, ‘ʻEiki, vakai, ko hoʻo mina, ʻaia kuo u tauhi, ʻo kofuʻaki ia ʻae holoholo.
LUK 19:21 He naʻaku manavahē kiate koe, koeʻuhi ko e tangata faingataʻa koe: ʻoku ke toʻo hake ʻaia naʻe ʻikai te ke tuku hifo, mo tuʻusi ʻaia naʻe ʻikai te ke tūtuuʻi.’
LUK 19:22 Pea pehē ʻe ia kiate ia, ‘Mei ho ngutu ʻoʻou te u fakamaau koe, ʻae tamaioʻeiki angakovi. Naʻa ke ʻilo ko e tangata faingataʻa au, ʻoku ou toʻo hake ʻaia naʻe ʻikai te u tuku hifo, mo tuʻusi ʻaia naʻe ʻikai te u tūtuuʻi:
LUK 19:23 Ko e hā ia naʻe ʻikai ai te ke tuku ʻeku paʻanga ki he tukuʻanga koloa, koeʻuhi ʻi heʻeku haʻu te u maʻu ia mo hono tupu?’
LUK 19:24 Pea ne pehē kiate kinautolu naʻe tutuʻu ʻi ai, ‘Toʻo ʻiate ia ʻae mina, ʻo atu kiate ia ʻoku hongofulu ʻene mina.’
LUK 19:25 (Pea nau pehē kiate ia, ‘ʻEiki, ʻoku hongofulu ʻene mina.’)
LUK 19:26 He ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ‘Ko ia fulipē ʻoku ne maʻu, ʻe foaki kiate ia; pea ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻu, ʻe toʻo meiate ia ʻaia ʻoku ne maʻu.
LUK 19:27 Ka ko kinautolu ni ko hoku ngaahi fili, naʻe ʻikai te nau lelei ke u puleʻi ʻakinautolu, ʻomi ki heni, pea tāmateʻi ʻi hoku ʻao.’”
LUK 19:28 ¶ Pea kuo hili ʻene lea pehē, pea muʻomuʻa ia, ʻo fononga atu ki Selūsalema.
LUK 19:29 Pea pehē, ʻi heʻene haʻu ʻo ofi ki Petefesi mo Pētani, ki he moʻunga ʻoku ui ko ʻOlive, ne ne fekau ʻene ongo ākonga ʻe toko ua.
LUK 19:30 ‌ʻO pehē, “Mo ō ki he potu kakai ʻoku hangatonu mai; pea ʻi hoʻomo hū ki ai te mo ʻilo ʻae ʻuhikiʻi ʻasi kuo noʻotaki, ʻoku teʻeki heka ai ha tangata: vete ia, ʻo taki mai.”
LUK 19:31 Pea kapau ʻe ʻeke ʻe ha taha kiate kimoua, ‘Ko e hā ʻoku mo vete ai ia?’ Te mo pehē kiate [ia], ‘Koeʻuhi ʻoku ʻaonga ia ki he ʻEiki.’”
LUK 19:32 Pea naʻa na ō ʻakinaua naʻe fekau, ʻo na ʻilo ʻo hangē ko ia ne ne fakahā kiate kinaua.
LUK 19:33 Pea ʻi heʻena vete ʻae ʻuhikiʻi ʻasi, naʻe pehē ʻekinautolu ʻoku ʻanautolu ia kiate kinaua, “Ko e hā ʻoku mo vete ai ʻae ʻuhikiʻi ʻasi?”
LUK 19:34 Pea na pehē, “ʻOku ʻaonga ia ki he ʻEiki.”
LUK 19:35 Pea naʻa na taki ia kia Sisu: pea na ʻai hona kofu ki he ʻuhikiʻi ʻasi, ʻo na fakaheka ki ai ʻa Sisu.
LUK 19:36 Pea ʻi heʻenau ō, naʻa nau folahi honau ngaahi kofu ʻi he hala.
LUK 19:37 Pea kuo haʻu ia ʻo ofi, ʻi he tahifohifo ʻoe moʻunga ko ʻOlive, pea kamata fiefia mo fakamālō ʻae kau ākonga kotoa pē ki he ʻOtua ʻaki ʻae leʻo lahi, koeʻuhi ko e ngaahi ngāue lahi kotoa pē kuo nau mamata ki ai;
LUK 19:38 ‌ʻO pehē, “‘ʻOku monūʻia ʻae Tuʻi ʻoku hāʻele mai ʻi he huafa ʻo Sihova:’ Ke fiemālie ʻi he langi, pea fakamālō fungani lahi ʻi ʻolunga.”
LUK 19:39 Pea ko e Fālesi niʻihi ʻi he kakai naʻa nau pehē kiate ia, “ʻEiki, lolomi hoʻo kau ākonga.”
LUK 19:40 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “ʻOku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe fakalongo pē ʻakinautolu ni, ʻe kalanga leva ʻae ngaahi maka.”
LUK 19:41 ¶ Pea kuo haʻu ia ʻo ofi, pea vakai ia ki he kolo, pea tangi ai,
LUK 19:42 ‌ʻo pehē, “Taumaiā naʻa ke ʻilo, ʻio, ʻe koe, ʻi ho ʻaho ko eni, ʻae ngaahi meʻa ʻoku kau ki hoʻo fiemālie! Ka ko eni kuo fufū ia mei ho mata.
LUK 19:43 Koeʻuhi ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho kiate koe, ʻe tanu puke ai ʻa ho ngaahi fili, ʻo takatakai koe, mo kāpui koe, pea tāpuni ko e mei he potu kotoa pē.
LUK 19:44 Pea ʻe holoki hifo ko e ʻo aʻu ki he kelekele, mo hoʻo fānau ʻiate koe; pea ʻe ʻikai te nau tuku ʻiate koe ha maka [kuo fokotuʻu ]ki ha maka; koeʻuhi naʻe ʻikai te ke ʻilo ʻae kuonga ʻo ho ʻaʻahi ʻanga.”
LUK 19:45 Pea naʻe hū ia ki he falelotu lahi, ʻo ne kamata kapusi kituʻa ʻakinautolu naʻe fefakatauʻaki ai;
LUK 19:46 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo tohi, ‘Ko hoku fale ko e falelotu:’ ka kuo mou ngaohi ia ‘ko e ʻana ʻoe kau kaihaʻa.’”
LUK 19:47 Pea naʻe ako ia ʻi he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka naʻe holi ke tāmateʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi mo e kau matāpule ʻoe kakai.
LUK 19:48 Ka naʻe ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā te nau fai: he kuo tokanga lahi ʻae kakai kotoa pē ke nau fanongo kiate ia.
LUK 20:1 Pea pehē, ko e [ʻaho ]ʻe taha ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻi heʻene akonaki ki he kakai ʻi he falelotu lahi, mo malangaʻaki ʻae ongoongolelei, naʻe haʻu ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pea mo e mātuʻa,
LUK 20:2 Mo nau lea kiate ia, ʻo pehē, “Talamai kiate kimautolu pe ko e pule fē ʻoku ke fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko hai ia ne ne tuku ʻae pule ni kiate koe?”
LUK 20:3 Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Te u fehuʻi foki kiate kimoutolu ha meʻa ʻe taha; pea tala mai kiate au:
LUK 20:4 Ko e papitaiso ʻa Sione, naʻe mei he langi ia, pe mei he tangata?”
LUK 20:5 Pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, “Kapau te tau pehē, ‘Mei he langi;’ te ne pehē mai, ‘Ko e hā naʻe ʻikai ai te mou tui kiate ia?’
LUK 20:6 Pea kapau te tau pehē, ‘Mei he tangata;’ ʻe lisingi ʻaki ʻae maka ʻakitautolu ʻe he kakai kotoa pē: he ʻoku nau ʻilo pau ko e palōfita ʻa Sione.”
LUK 20:7 Pea naʻa nau pehēange, kuo ʻikai te nau ʻilo pe naʻe mei fē ia.
LUK 20:8 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Pea ʻe ʻikai te u tala kiate kimoutolu pe ko e pule fē ʻoku ou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni.”
LUK 20:9 Pea naʻa ne kamata lea ʻaki ʻae fakatātā ni ki he kakai; “Ko e tangata ʻe tokotaha naʻa ne tō ʻae ngoue vaine, ʻo ne tuku ia ki he kau tauhi ngoue, pea fononga mamaʻo ia ʻo fuoloa ai.
LUK 20:10 Pea hokosia ʻae toʻukai, pea ne fekau ʻae tamaioʻeiki ki he kau tauhi ngoue, koeʻuhi ke nau ʻomi kiate ia ha fua ʻoe ngoue vaine: ka naʻe teʻia ia ʻe he kau tauhi ngoue, ʻonau kapusi ia taʻehaʻanemeʻa.
LUK 20:11 Pea toe fekau ʻe ia ʻae tamaioʻeiki ʻe taha: pea naʻa nau teʻia foki ia, pea lahi ʻenau fai kovi [kiate ia], mo nau kapusi taʻehaʻanemeʻa.
LUK 20:12 Pea toe fekau ʻe ia ʻa hono toko tolu: pea naʻa nau teʻia foki ia, ʻonau lī [ia ]kituaʻā.
LUK 20:13 Pea toki pehē ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine, ‘Ko e hā te u fai? Te u fekau atu hoku foha ʻofaʻanga: heiʻilo ka nau ka mamata ai te nau fakaʻapaʻapa kiate ia.’
LUK 20:14 Ka kuo mamata ki ai ʻae kau tauhi ngoue, pea nau fealēleaʻaki, ʻo pehē, ‘Ko eni ʻae foha hoko: haʻu ke tau tāmateʻi ia, kae ʻatautolu ʻae tofiʻa.’
LUK 20:15 Pea naʻa nau lī ia kituaʻā ngoue vaine, ʻo tāmateʻi [ia]. “Pea ko e hā ʻe fai ʻe he ʻeiki ʻoe ngoue vaine kiate kinautolu?
LUK 20:16 ‌ʻE haʻu ia ʻo fakaʻauha ʻae kau tauhi ngoue ko ia, pea tuku ʻae ngoue ki he kakai kehe.” Pea ʻi heʻenau fanongo [ai], naʻa nau pehē, “Ke ʻoua ʻaupito.”
LUK 20:17 Pea vakai atu ʻe ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Ka ko e hā eni kuo tohi, ‘Ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, kuo hoko ia ko e fungani [maka ] tuliki?’
LUK 20:18 Ko ia ia ʻe tō ki he maka ko ia, ʻe mafesifesi ai ia; ka ko ia ʻe tō ki ai ia, ʻe momosi ia ʻo efu.”
LUK 20:19 ¶ Pea naʻe holi ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi ʻi he feituʻulaʻā pe ko ia ke nau puke ia; ka naʻa nau manavahē ki he kakai: he naʻa nau ʻilo kuo ne lea ʻaki ʻae fakatātā ni kiate kinautolu.
LUK 20:20 Pea naʻa nau lamasi [ia], ʻonau fekau atu ʻae kau mataki ke nau fai fakafieangatonu, koeʻuhi ke nau femioekina ia ʻi heʻene lea, ka nau tukuange ai ia ki he mālohi mo e pule ʻae pule.
LUK 20:21 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku mau ʻilo ʻoku ke lea mo ako totonu, pea ʻoku ʻikai te ke fai filifilimānako, ka ʻoku ke akonaki ʻaki ʻae hala ʻoe ʻOtua ʻi he moʻoni.
LUK 20:22 ‌ʻOku ngofua ke mau ʻatu ʻae tukuhau kia Sisa, pe ʻikai?”
LUK 20:23 Ka naʻe ʻilo ʻe ia ʻenau kākā, pea ne pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahiʻi ai au?”
LUK 20:24 Fakahā mai ʻae tenali. “Ko e mata mo e tohi ʻa hai ʻoku ʻi ai?” Pea nau lea, ʻo pehēange, “ʻA Sisa.”
LUK 20:25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia ʻatu kia Sisa ʻae ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea ki he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua.”
LUK 20:26 Pea naʻe ʻikai te nau faʻa femioekina ia, ʻi heʻene ngaahi lea ʻi he ʻao ʻoe kakai: pea naʻa nau ofo ʻi heʻene lea, mo nau fakalongo pe.
LUK 20:27 ¶ Pea naʻe toki haʻu ʻae niʻihi ʻoe Satusi, ʻakinautolu ʻoku pehē ʻoku ʻikai ha toetuʻu; ʻonau fehuʻi kiate ia,
LUK 20:28 “ʻo pehē, ʻEiki, naʻe tohi ʻe Mōsese kiate kimautolu, “Kapau ʻe mate ʻae tokoua ʻo ha tangata, ka ʻoku ai hono uaifi, pea mate ia taʻehaʻanefānau, ke maʻu ʻe hono tokoua ʻa hono uaifi, ʻo fakatupu ʻae hako ki hono tokoua.
LUK 20:29 Pea naʻe ai ʻae kāinga ʻe toko fitu: pea maʻu ʻe he ʻuluaki ʻae uaifi, pea mate ia taʻehaʻanefānau.
LUK 20:30 Pea maʻu ia ʻe he toko ua ko hono uaifi, pea mate ia taʻehaʻanefānau.
LUK 20:31 Pea maʻu ia ʻe hono toko tolu; pea pehē pe ō aʻu ki hono toko fitu: ka naʻa nau mate taʻehaʻanaufānau.
LUK 20:32 Pea mate fakamui foki ʻae fefine.
LUK 20:33 Ko ia ʻi he toetuʻu ko e uaifi ʻo hai ia ʻiate kinautolu? He naʻe maʻu ia ʻe he toko fitu ko honau uaifi.”
LUK 20:34 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko e fānau ʻa māmani ʻoku mali pea foaki ke mali:
LUK 20:35 Ka ko kinautolu ʻe ʻaonga ke maʻu ʻae mama ko ia, mo e toetuʻu mei he mate, ʻe ʻikai te nau fakamaau pe foaki ke fakamaʻu:
LUK 20:36 Pea ʻe ʻikai te nau toe mate: he ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakinautolu ʻo hangē ko e kau ʻāngelo; mo e fānau ʻoe toetuʻu.
LUK 20:37 Ka ko e fokotuʻu ʻoe mate, naʻe fakahā [ia ]ʻe Mōsese, mei he ʻuluʻakau, ʻi heʻene ui ʻae ʻEiki ‘ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo e ʻOtua ʻo ʻAisake, mo e ʻOtua ʻo Sēkope.’
LUK 20:38 He ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻoe mate, ka ko e moʻui: he ʻoku moʻui kotoa pē kiate ia.”
LUK 20:39 ¶ Pea leaange ʻae niʻihi ʻoe kau tangata tohi, ʻo pehē, “ʻEiki, kuo ke lea totonu.”
LUK 20:40 Pea hili ia naʻe ʻikai te nau faʻa fai mo ha fehuʻi kiate ia.
LUK 20:41 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku fēfē ʻenau lau ko Kalaisi ko e foha ʻo Tevita?
LUK 20:42 Kae pehē ʻe Tevita ʻi he tohi ʻoe ngaahi Saame, ‘Naʻe folofola ʻa Sihova ki hoku ʻEiki, Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu,
LUK 20:43 Kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.”’
LUK 20:44 Ko ia naʻe ui ia ʻe Tevita ko e ‘ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfē ia?”
LUK 20:45 ¶ Pea toki pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga, ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē,
LUK 20:46 “Vakai ki he kau tangata tohi, ʻakinautolu ʻoku nau manako ke ʻalu mo e kofu fakatōtōlofa, mo nau leleiʻia ʻi he fetapa ʻi he ngaahi potu fakatau, mo e nofoʻanga māʻolunga ʻi he ngaahi falelotu, mo e potu lelei ʻi he ngaahi kātoanga;
LUK 20:47 ‌ʻOku nau faʻao ʻae ngaahi fale ʻoe kau fefine kuo mate honau husepāniti, mo fai fakalōloa ʻae ngaahi lotu ʻi he kākā: ʻe maʻu ʻekinautolu ni ʻae malaʻia lahi.”
LUK 21:1 Pea vakai atu ʻe ia, ʻo ne mamata ki he lī ʻe he kakai koloaʻia ʻenau meʻa foaki ki he tukuʻanga koloa.
LUK 21:2 Pea mamata foki ʻe ia ki he fefine masiva, kuo mate hono husepāniti, ʻoku ne lī ki ai ʻae kihiʻi paʻanga ʻe ua.
LUK 21:3 Pea pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ko e fefine ni kuo mate hono husepāniti mo paea, kuo ne lī ki ai ʻo lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē:
LUK 21:4 He kuo lī ʻekinautolu ni kotoa pē ki ai ʻae ngaahi meʻa foaki ki he ʻOtua, mei heʻenau koloa lahi: ka kuo lī ʻe ia ki ai, mei heʻene masiva, ʻa ʻene moʻui kotoa pē.”
LUK 21:5 ¶ Pea ʻi he lea ʻae niʻihi ki he falelotu lahi, ki hono teungaʻaki ʻae ngaahi maka lelei mo e ngaahi meʻa foaki, ne pehē ʻe ia,
LUK 21:6 “Ko e ngaahi meʻa ʻoku mou mamata ki ai ni, ʻe hoko ʻae ngaahi ʻaho ʻe ʻikai mahili ai ha maka ki ha maka, ka ʻe laku kotoa pē ki lalo.”
LUK 21:7 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻe hoko afe ʻae ngaahi meʻa ni? Pea ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻoka hoko ʻae ngaahi meʻa ni?”
LUK 21:8 Pea pehē ʻe ia, “Vakai, telia naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu: koeʻuhi ʻe haʻu ʻae tokolahi ʻi hoku hingoa ʻonau pehē, ‘Ko au ia;’ pea ‘ʻOku ofi mai ʻae ʻaho:’ ko ia ʻoua naʻa mou muimui kiate kinautolu.
LUK 21:9 Ka ʻoka mou ka fanongo ki he ngaahi tau mo e ngaahi maveuveu, ʻoua naʻa mou ilifia: koeʻuhi ʻe tomuʻa hoko ʻae ngaahi meʻa ni; ka ʻe ʻikai vave ʻae ngataʻanga.”
LUK 21:10 Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻE tuʻu hake ʻae kakai ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga;
LUK 21:11 Pea ʻe hoko ʻae ngaahi mofuike lahi ʻi he potu kehekehe, mo e honge, mo e ngaahi mahaki lahi; pea ʻe hā mai mei he langi ʻae ngaahi meʻa fakailifia mo e ngaahi fakaʻilonga lahi.
LUK 21:12 Kae teʻeki ai ke hoko eni, te nau pukea ʻakimoutolu, mo fakatangaʻi, mo tukuange [ʻakimoutolu ]ki he ngaahi falelotu, mo e ngaahi fale fakapōpula, ʻonau ʻomi ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe ngaahi tuʻi mo e pule, koeʻuhi ko hoku hingoa.
LUK 21:13 Pea ʻe hoko ia ko e fakamoʻoni kiate kimoutolu.
LUK 21:14 Ko ia ke fakapapau homou loto, ke ʻoua naʻa tomuʻa fakakaukau ʻaia te mou tali ʻaki:
LUK 21:15 He te u foaki kiate kimoutolu ʻae ngutu mo e poto, ʻe ʻikai faʻa tali pe taʻofia ʻe homou ngaahi fili kotoa pē.
LUK 21:16 Ka ʻe lavakiʻi ʻakimoutolu ʻe he mātuʻa, mo e tokoua, mo e kāinga, mo e kaumeʻa; pea te nau tāmateʻi homou niʻihi.
LUK 21:17 Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa.
LUK 21:18 Ka ʻe ʻikai mole ha tuʻoni louʻulu ʻi homou ʻulu.
LUK 21:19 Mou maʻu ʻi hoʻomou faʻa kātaki ʻa homou laumālie.
LUK 21:20 “Pea ʻoka mou ka mamata ki he kāpui ʻo Selūsalema ʻaki ʻae ngaahi matatau, mou toki ʻilo kuo ofi hono fakaʻauha.
LUK 21:21 Pea tuku ke toki feholaki ai ki he ngaahi moʻunga ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea; pea ko kinautolu ʻoku ʻi kolo ke nau ʻalu atu; pea ʻoua naʻa hū ki ai ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi he tukuʻuta.
LUK 21:22 He ko e ‘ngaahi ʻaho eni ʻoe totongi,’ koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae meʻa kotoa pē kuo tohi.
LUK 21:23 Ka ʻe malaʻia ʻakinautolu ʻe feitama, mo kinautolu ʻe toutama, ʻi he ngaahi ʻaho ko ia! Koeʻuhi ʻe ai ʻae mamahi lahi ki he fonua, mo e houhau ki he kakai ni.
LUK 21:24 Pea ʻe tō ʻakinautolu ʻi he mata ʻoe heletā, pea ʻe taki pōpula ki he puleʻanga kotoa pē: pea ʻe malaki hifo ʻa Selūsalema ʻe he kakai Senitaile, kaeʻoua ke kakato ʻae kuonga ʻoe kakai Senitaile.
LUK 21:25 ¶ “Pea ʻe ai ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻi he laʻā, mo e māhina, mo e ngaahi fetuʻu; pea ʻe ʻi he māmani ʻae mamahi ʻoe ngaahi kakai, mo e puputuʻu, koeʻuhi ko e ʻuʻulu ʻae tahi mo e ngaahi peau:
LUK 21:26 Ka ʻe mole ʻae loto ʻoe kakai ʻi he manavahē, mo tuʻotuʻatamaki ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ki māmani: koeʻuhi ʻe ngalulululu ʻae ngaahi mālohi ʻoe langi.
LUK 21:27 Pea te nau toki mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao, mo e mālohi mo e nāunau lahi.
LUK 21:28 Pea ʻi he kamata hoko mai ʻae ngaahi meʻa ni, mou sio hake, pea hanga hake homou ʻulu; he ʻoku ofi mai homou huhuʻi.”
LUK 21:29 Pea naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻae fakatātā kiate kinautolu; “Vakai ki he ʻakau ko e fiki, pea mo e ngaahi ʻakau kotoa pē;
LUK 21:30 ‌ʻOka tupu hono muka, ʻoku mou mamata, pea mou ʻilo ai ʻoku ofi mai ʻae faʻahitaʻu mafana.
LUK 21:31 Pea ʻe pehē foki ʻakimoutolu, ʻoka mou ka mamata ki he hoko ʻoe ngaahi meʻa ni, mou ʻilo ʻoku ofi mai ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
LUK 21:32 “Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻE ʻikai mole ʻae toʻutangata ni, kaeʻoua ke fakamoʻoni kotoa pē.
LUK 21:33 ‌ʻE mole ʻae langi mo māmani; ka ʻe ʻikai mole ʻa ʻeku ngaahi lea.
LUK 21:34 ¶ “Kae vakai kiate kimoutolu, telia naʻa ʻiloange kuo taʻomia homou loto ʻi he kai fekinaki, mo e kona, mo e tokanga ki he moʻui ni, pea hoko fakafokifā ai ʻae ʻaho ko ia kiate kimoutolu.
LUK 21:35 Koeʻuhi ʻe hoko ia ʻo hangē ko e hele kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau nofo ʻi he funga ʻo māmani fulipē.
LUK 21:36 Ko ia mou leʻo, pea lotu maʻuaipē, koeʻuhi ke mou ʻaonga ke hao mei he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻe hoko, pea ke tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe Foha ʻoe tangata.”
LUK 21:37 Pea naʻe ako ia ʻi he ʻaho ʻi he falelotu lahi; pea ʻi he pō, naʻa ne ʻalu kituaʻā ʻo nofo ʻi he moʻunga ʻoku ui ko ʻOlive.
LUK 21:38 Pea naʻe haʻu hengihengi ʻae kakai kotoa pē kiate ia ʻi he falelotu lahi, ke nau fanongo kiate ia.
LUK 22:1 Pea naʻe ofi mai ʻae kātoanga ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻaia ʻoku ui ko e Lakaatu.
LUK 22:2 Pea naʻe fifili ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi pe fēfeeʻi ʻenau tāmateʻi ia; ka naʻa nau manavahē ki he kakai.
LUK 22:3 ¶ Pea hū ai ʻa Sētane kia Siutasi naʻe hingoa ko ʻIsikaliote, ko e taha ia ʻi he toko hongofulu ma toko ua.
LUK 22:4 Pea ʻalu ai ia, ʻonau alea mo e kau taulaʻeiki lahi mo e kau matāpule, pe fēfē ʻene lavakiʻi ia kiate kinautolu.
LUK 22:5 Pea naʻa nau fiefia, ʻo alea fakapapau ke ʻatu ha paʻanga kiate ia.
LUK 22:6 Pea loto ia ki ai ʻo ne lamasi ke tuʻumālie ʻene lavaki ia kiate kinautolu ʻi he ʻikai ʻi ai ha kakai.
LUK 22:7 ¶ Pea hokosia ʻae ʻaho ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻaia ʻoku totonu ke tāmateʻi ai ʻa e [feilaulau ]ʻoe Lakaatu.
LUK 22:8 Pea fekauʻi ʻe ia ʻa Pita mo Sione, ʻo pehē, “Mo ō, ʻo teuteu ʻa e [feilaulau ]ʻoe Lakaatu maʻatautolu, koeʻuhi ke tau kai.”
LUK 22:9 Pea naʻa na pehē kiate ia, “Ko e potu fē ʻoku ke loto ke ma teuteu ai?”
LUK 22:10 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Vakai, ʻi hoʻomo hū ki he kolo, te mo fetaulaki mo e tangata ʻoku ne fua ʻae hina vai; mo muimui ʻiate ia ki he fale ʻe hū ia ki ai.
LUK 22:11 Pea mo pehē ki he ʻeiki ʻoe fale, ‘ʻOku pehē mai ʻae ʻEiki kiate koe, “Kofaʻā ia ʻae potu te mau kai ai ʻa e [feilaulau ]ʻoe Lakaatu mo ʻeku kau ākonga?”’
LUK 22:12 Pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoua ʻae potu lahi ʻi ʻolunga kuo teuʻi: pea mo teuteu ai.”
LUK 22:13 Pea naʻa na ō, ʻo na ʻilo ʻo hangē ko ʻene lea kiate kinaua; pea naʻa na teuteu ʻa e [feilaulau ʻoe ]Lakaatu.
LUK 22:14 Pea kuo hokosia ʻae feituʻu efiafi, pea nofo hifo ia, mo e kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua.
LUK 22:15 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kuo u holi ʻi he holi lahi, ke tau kai mo kimoutolu ʻa e [feilaulau ]ʻoe Lakaatu ni ʻi he teʻeki ai te u mate.
LUK 22:16 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu. ʻE ʻikai te u toe kai ia, kaeʻoua ke fakamoʻoni ia ʻi he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 22:17 Pea toʻo ʻe ia ʻae ipu, ʻo ne fakafetaʻi, ʻo pehē, “Toʻo eni, ʻo tufaki kiate kimoutolu:
LUK 22:18 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻE ʻikai te u inu ʻi he fua ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
LUK 22:19 ¶ Pea toʻo ʻe ia ʻae mā, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi ia, ʻo ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko hoku sino eni, ʻaia kuo foaki koeʻuhi ko kimoutolu: fai eni ʻi he fakamanatu kiate au.”
LUK 22:20 Pea hili ʻae ʻohomohe naʻe[toʻo ]foki[ʻe ia ]ʻae ipu, ʻo pehē, “Ko e ipu ni ko e fuakava foʻou ʻi hoku toto, ʻaia ʻoku lilingi koeʻuhi ko kimoutolu.
LUK 22:21 ¶ “Kae vakai, ko e nima ʻo ia ʻoku ne lavakiʻi au, ʻoku ʻiate au ʻi he keinangaʻanga.
LUK 22:22 Pea ko e moʻoni ʻoku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata, ʻo hangē ko ia kuo tuʻutuʻuni: ka ʻe malaʻia ʻae tangata ko ia te ne lavakiʻi ia!”
LUK 22:23 Pea naʻa nau kamata fakafefehuʻiʻaki ʻiate kinautolu, pe ko hai ia ʻiate kinautolu ʻe fai ʻae meʻa ni.
LUK 22:24 ¶ Pea naʻe ai ʻae kikihi foki ʻiate kinautolu, pe ko hai ʻiate kinautolu ʻe lahi.
LUK 22:25 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e ngaahi tuʻi ʻoe Senitaile ʻoku nau puleʻi ʻakinautolu: pea ko kinautolu ʻoku pule kakaha, ʻoku nau ui ʻakinautolu ‘ko e angalelei.’
LUK 22:26 Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu: ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolu, tuku ke tatau ia mo e ki mui; pea mo ia ʻoku pule, ke tatau mo ia ʻoku tauhi.
LUK 22:27 He ko hai ʻoku lahi, ko ia ʻoku ne nofo ʻo kai, pe ko ia ʻoku ne tauhi? ʻIkai ko ia ʻoku nofo ʻo kai? Ka ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku tauhi.
LUK 22:28 “Ko kimoutolu ia kuo nofomaʻu mo au, ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahi.
LUK 22:29 Pea ʻoku ou tuʻutuʻuni kiate kimoutolu ha puleʻanga, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻa ʻeku Tamai kiate au;
LUK 22:30 Koeʻuhi ke mou kai mo inu ʻi heʻeku keinangaʻanga ʻi hoku puleʻanga, mo nofo ʻi he ngaahi nofoʻa, ʻo fakamaau ʻae faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻo ʻIsileli.
LUK 22:31 ¶ “Pea naʻe pehē ʻe he ʻEiki, Saimone, Saimone, vakai, ʻoku holi ʻa Sētane kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ne fakatangaʻi [ʻakimoutolu ]ʻo hangē ko e uite.
LUK 22:32 Ka kuo u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tui: pea ʻoka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ho kāinga.”
LUK 22:33 Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻEiki, te u ʻalu mo koe ki he fale fakapōpula mo e mate.”
LUK 22:34 Pea pehē ʻe ia, “Pita, ʻoku ou tala kiate koe, ʻE ʻikai ʻuʻua ʻae moa ʻi he ʻaho ni, kaeʻoua ke tuʻo tolu hao fakafisi, [ʻo pehē], ʻoku ʻikai te ke ʻilo au.”
LUK 22:35 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻI heʻeku fekau atu ʻakimoutolu taʻehakatopaʻanga, pe ha kato kai, pe ha topuvaʻe, naʻa mou masiva ʻi ha meʻa?” Pea nau pehē, “ʻIkai.”
LUK 22:36 Pea pehē ai ʻe ia kiate kinautolu, “Ka ko eni, ko ia ʻoku maʻu ʻae kato paʻanga, ke ne toʻo [ia], pea mo e kato kai foki; pea ko ia ʻoku ʻikai haʻane heletā, ke fakatau ʻe ia ʻa hono kofu, pea maʻu ai ha taha.”
LUK 22:37 He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e tohi ni, ‘Pea naʻe lau fakataha ia mo e kau angahala,’ ʻe fakamoʻoni ʻiate au: he ko e ngaahi meʻa ʻoku kau kiate au ʻe fakamoʻoni ki ai.”
LUK 22:38 Pea naʻa nau pehē, ‘ʻEiki, vakai, ko eni ʻae heletā ʻe ua.” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku lahi.”
LUK 22:39 Pea haʻu kituaʻā ia, ʻo ʻalu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai; pea muimui ʻa ʻene kau ākonga kiate ia.
LUK 22:40 Pea kuo hoko ia ki he potu, pea ne pehē kiate kinautolu, “Mou lotu ke ʻoua naʻa mou hinga ki he ʻahiʻahi.”
LUK 22:41 Pea mahuʻi ia ʻiate kinautolu, ʻo hangē ko e lisiʻanga maka [hono mamaʻo], pea tūʻulutui, mo lotu,
LUK 22:42 ‌ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangalo, ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻa fai hoku loto, ka ko e finangalo ʻoʻou.”
LUK 22:43 Pea naʻe fakahā mai ʻae ʻāngelo mei he langi kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia.
LUK 22:44 Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoato: pea ko ʻene tautaʻa ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekele.
LUK 22:45 Pea tuʻu hake ia mei he lotu, ʻo haʻu ia ki heʻene kau ākonga, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu ʻoku nau moʻumohea ʻi he mamahi.
LUK 22:46 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou mohe ai? Mou tuʻu ʻo lotu, telia naʻa mou tō ki he ʻahiʻahi.”
LUK 22:47 ¶ Pea lolotonga ʻene lea, vakai, ko e kakai, pea mo ia naʻe ui ko Siutasi, ko e taha ʻi he toko hongofulu ma toko ua, naʻe muʻomuʻa ia kiate kinautolu, ʻo ne ʻunuʻunu atu kia Sisu ke ʻuma ki ai.
LUK 22:48 Ka naʻe pehē ʻe Sisu kiate ia, “Siutasi, ʻoku ke lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ʻaki ʻae ʻuma?”
LUK 22:49 Pea kuo mamata ʻakinautolu naʻe ʻiate ia ʻaia ʻe hoko, naʻa nau pehē kiate ia, “ʻEiki, te mau taaʻi ʻaki ʻae heletā?”
LUK 22:50 ¶ Pea naʻe taaʻi ʻe honau tokotaha ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo ne motuhi hono telinga toʻomataʻu.
LUK 22:51 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē, “Tukuā, kuo lahi eni.” Pea ne ala ki hono telinga, ʻo fakamoʻui ia.
LUK 22:52 Pea pehē ʻe Sisu ki he kau taulaʻeiki lahi, mo e kau pule ʻoe falelotu lahi, mo e kau mātuʻa, naʻe haʻu kiate ia, “Kuo mou omi mo e ngaahi heletā, mo e ngaahi ʻakau, ʻo hangē ki ha kaihaʻa?
LUK 22:53 ‌ʻI heʻeku ʻiate kimoutolu ʻi he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē, naʻe ʻikai mafao atu ha nima kiate au: ka ko homou feituʻupō eni, mo e mālohi ʻoe fakapoʻuli.”
LUK 22:54 ¶ Pea naʻa nau puke ai ia, pea taki ʻo ʻomi ia ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi. Pea naʻe muimui mamaʻo atu ʻa Pita.
LUK 22:55 Pea kuo nau tafu ʻae afi ʻi loto fale, ʻonau nonofo fakataha, pea nofo ki lalo ʻa Pita mo kinautolu.
LUK 22:56 Ka naʻe mamata kiate ia ʻae kaunanga ʻe tokotaha ʻi heʻene nofo [ofi ]ki he afi, ʻo ne sio fakamamaʻu kiate ia, mo pehē, “Naʻe ʻiate ia foki ʻae tangata ni.”
LUK 22:57 Pea fakafisi ia, ʻo pehē, “ʻE fefine, ʻoku ʻikai te u ʻilo ia.”
LUK 22:58 Pea toe siʻi mo e mamata kiate ia ʻae tokotaha kehe, ʻo ne pehē, “ʻOku ke ʻonautolu foki.” Pea pehēange ʻe Pita, “ʻE tangata, ʻoku ʻikai.”
LUK 22:59 Pea hili nai ʻae feituʻupō ʻe taha, mo ʻene lea fakapapau ʻae tokotaha, ʻo pehē, “Ko e moʻoni naʻe ʻiate ia foki ʻae siana ni; he ko e Kāleli ia.”
LUK 22:60 Pea pehēange ʻe Pita, “ʻE tangata, ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻaia ʻoku ke lea ki ai.” Pea fakafokifā pe, ʻi heʻene kei lea, naʻe ʻuʻua ʻae moa.
LUK 22:61 Pea tafoki ʻae ʻEiki ki mui, ʻo ne sio kia Pita, pea manatuʻi ʻe Pita ʻae lea ʻae ʻEiki, ʻi heʻene pehē kiate ia, “ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa, kuo tuʻo tolu hao fakafisinga ʻiate au.”
LUK 22:62 Pea ʻalu kituʻa ʻa Pita, ʻo tangi mamahi.
LUK 22:63 ¶ Pea ko e kau tangata naʻe puke ʻa Sisu, naʻa nau manukiʻi ʻo taaʻi ia.
LUK 22:64 Pea hili ʻenau nonoʻo hono mata, naʻa nau sipiʻi hono mata, ʻo fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, “Mate mai, Ko hai ia ʻoku ne sipiʻi koe?”
LUK 22:65 Pea naʻe lahi ʻae meʻa kovi kehekehe naʻa nau lea ʻaki kiate ia.
LUK 22:66 Pea ʻi heʻene ʻaho, naʻe fakataha leva ʻae kau mātuʻa ʻoe kakai mo e kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi, ʻonau taki ia ki honau potu fakamaau, ʻonau pehē,
LUK 22:67 “Ko koe ko e Kalaisi? Tala mai kiate kimautolu.” Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kapau te u tala kiate kimoutolu, ʻe ʻikai te mou tui:
LUK 22:68 Pea kapau te u fehuʻi foki, ʻe ʻikai te mou tala mai kiate au, pe tukuange [au].
LUK 22:69 Ka hili eni, ʻe nofo ʻae Foha ʻoe tangata ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi ʻoe ʻOtua.”
LUK 22:70 Pea nau pehē ai kotoa pē, “He ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua?” Pea tala ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou pehē, pea ko au ia.”
LUK 22:71 Pea naʻa nau pehē, “Koeʻumaʻā kiate kitautolu mo ha fakamoʻoni? He kuo tau fanongo ʻakitautolu mei hono fofonga ʻoʻona.”
LUK 23:1 Pea naʻe tutuʻu ʻakinautolu kotoa pē, ʻo taki ia kia Pailato.
LUK 23:2 Pea naʻa nau kamata talatalaakiʻi ia, ʻo pehē, “Naʻa mau ʻilo ʻae siana ni ʻoku ne veuveuki ʻae kakai, ʻo ne taʻofi ʻae tukuhau kia Sisa, ʻo ne pehē, ko ia pe ko e Kalaisi ko e Tuʻi.”
LUK 23:3 Pea fehuʻi ʻa Pailato kiate ia, ʻo pehē, “Ko e Tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea leaange ʻe ia kiate ia, ʻo pehē, “Ko ia pe.”
LUK 23:4 Pea pehē ai ʻe Pailato ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kakai, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ha kovi ʻi he tangata ni.”
LUK 23:5 Pea ʻāsili ai ʻenau lili, ʻo pehē, “ʻOku ne veuveuki ʻae kakai, ʻo ne ako ʻi Siutea kotoa, ngata mei Kāleli ʻo aʻu ki he potu ni.”
LUK 23:6 Pea kuo fanongo ʻa Pailato ki ai, pea fehuʻi ai ia pe ko e tangata Kāleli ia.
LUK 23:7 Pea ʻi heʻene ʻilo ʻoku ne mei he feituʻu ʻoku pule ai ʻa Helota, pea ne fekau ia kia Helota, ʻaia naʻe ʻi Selūsalema foki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia.
LUK 23:8 ¶ Pea ʻi he mamata ʻa Helota kia Sisu, naʻe fiefia lahi ia; he kuo fuoloa mo ʻene holi ke mamata ki ai, koeʻuhi kuo ne fanongo ki he ngaahi meʻa lahi ʻiate ia: pea ne fakaʻamu ke mamata ki haʻa ne fai ha meʻa mana.
LUK 23:9 Pea naʻe lahi ʻene ngaahi ʻeke kiate ia, ka naʻe ʻikai siʻi lea ʻe ia ki ai.
LUK 23:10 Pea naʻe tutuʻu ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau tangata tohi, ʻonau talatalaaki mālohi ia.
LUK 23:11 Pea taukaea ia ʻe Helota, mo ʻene kautau, mo nau manukiʻi, pea nau ʻai ʻae kofu ngingila kiate ia, ʻo toe fekau ia kia Pailato.
LUK 23:12 ¶ Pea ko e ʻaho ko ia naʻe feʻofoʻofani ai ʻa Pailato mo Helota: he kuo loa ʻena feʻiteʻitani.
LUK 23:13 ¶ Pea kuo fakataha ʻe Pailato ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau matāpule, mo e kakai,
LUK 23:14 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou ʻomi ʻae tangata ni kiate au, ʻo hangē ko ha taha ʻoku ne veuveuki ʻae kakai pea vakai, kuo u ʻekea[ia] ʻi homou ʻao; pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ha kovi ʻoe tangata ni ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku mou talatalaakiʻi ai ia:
LUK 23:15 Pea ko Helota foki; he naʻaku fekau ʻakimoutolu kiate ia; pea vakai, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku totonu ke mate ai ia.”
LUK 23:16 Ko ia te u tautea ia, pea tukuange.”
LUK 23:17 (He kuo totonu ke ne tukuange kiate kinautolu ha tokotaha ʻi he kātoanga.)
LUK 23:18 Pea naʻa nau kalanga fakataha kotoa pē, ʻo pehē, “ʻAve ʻae tangata ni, kae tuku mai ʻa Palāpasa kiate kimautolu:”
LUK 23:19 (ʻAia naʻe lī ki he fale fakapōpula, koeʻuhi ko[ʻene ]fakaaoao ʻi he kolo, mo e fakapō.)
LUK 23:20 Ka naʻe loto ʻa Pailato ke tukuange ʻa Sisu, ko ia ne ne toe lea ai [kiate kinautolu].
LUK 23:21 Ka naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Tutuki ki he ʻakau, tutuki ia ki he ʻakau.”
LUK 23:22 Pea lea ia kiate kinautolu ko hono tuʻo tolu, “Koeʻumaʻā, ko e hā ha kovi kuo ne fai? ʻOku ʻikai te u ʻilo ha meʻa ke mate ai ia: ko ia te u tautea ia, pea tukuange.”
LUK 23:23 Ka naʻe mālohi ʻenau lea pea longoaʻa lahi, ʻonau pehē, “Ke tutuki ia ki he ʻakau.” Pea naʻe mālohi ʻae leʻo ʻokinautolu mo e kau taulaʻeiki lahi.
LUK 23:24 Pea fekau ʻe Pailato ke fai ʻo hangē ko honau loto.
LUK 23:25 Pea ne tukuange kiate kinautolu ia naʻa nau holi ki ai, ʻaia naʻe lī ki he fale fakapōpula, koeʻuhi ko e fakaaoao mo e fakapō; ka ne tukuange ʻa Sisu ki honau loto.
LUK 23:26 ¶ Pea ʻi heʻenau kei taki atu ia, naʻa nau puke ʻae tokotaha ko Saimone, ko e Sailini, ʻoku haʻu mei he tukuʻuta, pea naʻa nau hili kiate ia ʻae ʻakau, ke ne fua ʻo muimui ia Sisu.
LUK 23:27 Pea naʻe muimui kiate ia ʻae kakai tokolahi, mo e kau fefine, ʻonau tangi mo tangilāulau koeʻuhi ko ia.
LUK 23:28 Ka naʻe tafoki ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “ʻAe ngaahi ʻofefine ʻo Selūsalema, ʻOua naʻa mou tangi koeʻuhi ko au, kae tangi koeʻuhi ko kimoutolu, pea mo hoʻomou fānau.
LUK 23:29 Vakai, he ʻoku ofi mai ʻae ngaahi ʻaho te nau pehē ai, ‘ʻOku monūʻia ʻae paʻa, pea mo e manāva naʻe ʻikai fānau, mo e huhū naʻe ʻikai fakahuhūʻaki.’
LUK 23:30 Pea te nau toki kamata lea ai ki he ngaahi moʻunga, “Holo mai kiate kimautolu:” pea ki he ngaahi tafungofunga, “Uʻufi ʻakimautolu.”’
LUK 23:31 He kapau te nau fai ʻae ngaahi meʻa ni ki he ʻakau mata, ko e hā ʻe fai ki he mōmoa?”
LUK 23:32 Pea naʻe tataki mo ia foki ʻae ongo fai kovi ʻe toko ua ke tāmateʻi.
LUK 23:33 Pea kuo nau hoko ki he potu ʻoku ui ko Kalivali, naʻa nau tuki ia ʻi ai ki he ʻakau, mo e ongo fai kovi, ko e tokotaha ki he nima toʻomataʻu, mo e tokotaha ki he nima toʻohema.
LUK 23:34 ¶ Pea toki pehē ʻe Sisu, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻakinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia ʻoku nau fai.” Pea naʻa nau vahevahe ʻa hono ngaahi kofu, ʻo talotalo.
LUK 23:35 Pea tuʻu ʻae kakai, ʻo mamata. Pea nau manuki mo e kau matāpule[kiate ia], ʻo pehē, “Naʻe fakamoʻui ʻe ia ʻae kakai; tuku ke ne fakamoʻui ia, ʻo kapau ko e Kalaisi ia, ko e ʻofeina ʻae ʻOtua.”
LUK 23:36 Pea manukiʻi foki ia ʻe he kau tau, mo nau ʻalu ange, ʻo ʻatu ʻae vaimahi kiate ia,
LUK 23:37 Mo nau pehē, “Kapau ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu, fakamoʻui koe.”
LUK 23:38 Pea naʻe tohi foki ʻi ʻolunga ʻiate ia, ʻae tohi ʻi he lea fakaKiliki, mo e lea fakaLoma, mo e lea fakaHepelū, KO ENI ʻAE TUʻI ʻOE KAKAI SIU.
LUK 23:39 ¶ Pea naʻe manuki kiate ia ʻae tokotaha ʻoe ongo fai kovi naʻe tautau, ʻo ne pehē, “Kapau ko e Kalaisi koe, fakamoʻui koe mo kimaua.”
LUK 23:40 Ka naʻe leaange ʻa hono toko ua, ʻo ne valoki ia, ʻo pehē, “ʻIkai te ke manavahē koe ki he ʻOtua, he ʻoku ke malaʻia foki?
LUK 23:41 Pea ʻoku totonu kiate kitaua, he ko e totongi totonu ʻo ʻeta ngāue: ka naʻe ʻikai ha kovi ʻe fai ʻe he tangata ni.”
LUK 23:42 Pea pehē ʻe ia kia Sisu, “ʻEiki ke ke manatuʻi au, ʻoka ke ka hoko ki ho puleʻanga.”
LUK 23:43 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ou tala moʻoni kiate koe, Te ta ʻi Palataisi mo au he ʻaho ni.”
LUK 23:44 Pea ko hono ono nai ia ʻoe feituʻulaʻā, pea naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa pē, ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā.
LUK 23:45 Pea fakapoʻuli ʻae laʻā, pea mahae ua mālie ʻae puipui ʻoe falelotu lahi.
LUK 23:46 ¶ Pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, ‘ʻoku ou tuku hoku laumālie ki ho nima: pea hili ʻene lea pehē, pea pekia ia.’”
LUK 23:47 Pea kuo mamata ʻae ʻeikitau ki he meʻa kuo fai, pea fakamālō ia ki he ʻOtua, ʻo ne pehē, “Tā ko e moʻoni ko e tangata māʻoniʻoni eni.”
LUK 23:48 Pea mo e kakai kotoa pē naʻe kātoa ki he vakai ʻoe meʻa ko ia, ʻi heʻenau mamata ki he ngaahi meʻa naʻe fai, naʻa nau si fatafata, ʻo toe ʻalu.
LUK 23:49 Pea ko hono kāinga kotoa pē, mo e kau fefine naʻe muimui ʻiate ia mei Kāleli, naʻa nau tutuʻu mei he mamaʻo, ʻo vakai ki he ngaahi meʻa ni.
LUK 23:50 ¶ Pea vakai, ko e tangata naʻe hingoa ko Siosefa, ko e fakamaau, ko e tangata lelei pea angatonu:
LUK 23:51 (Naʻe ʻikai loto ia ki he fakakaukau mo e ngāue ʻanautolu:) ko e ʻAlematea [ia], ko e kolo ʻoe kakai Siu: pea naʻe tatali foki ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.
LUK 23:52 Naʻe ʻalu ia kia Pailato, ʻo ne kole ʻae sino ʻo Sisu.
LUK 23:53 Pea ne vete hifo ia, ʻo fakakoloa ʻaki ia ʻae tupenu lelei, ʻo tuku ia ki he fonualoto kuo tā ʻi he loto maka, ʻaia naʻe teʻeki fakatokoto ai ha tokotaha.
LUK 23:54 Pea ko e ʻaho teuteu ia, pea kuo ofi ʻae Sāpate.
LUK 23:55 Ko e kau fefine foki, naʻe omi mo ia mei Kāleli, naʻa nau muimui mai, ʻo, mamata ki he fonualoto, mo e tuku ʻo hono sino.
LUK 23:56 Pea naʻa nau liu mai, ʻo tokonaki ʻae ngaahi ʻakau namu kakala mo e lolo tākai; pea nau mālōlō ʻi he ʻaho Sāpate ʻo hangē ko e fekau.
LUK 24:1 Pea ʻi he ʻuluaki[ʻaho ]ʻoe uike, ʻi he kei hengihengi, naʻa nau omi mo e niʻihi kehe ki he fonualoto, ʻo ʻomi ʻae ngaahi ʻakau namu kakala kuo nau teuteu.
LUK 24:2 Pea naʻa nau vakai kuo tekaʻi ʻae maka mei he fonualoto.
LUK 24:3 Pea naʻa nau hū atu, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae sino ʻoe ʻEiki ko Sisu.
LUK 24:4 Pea lolotonga ʻenau puputuʻu lahi ai, vakai, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata naʻe huhulu [hona ]kofu:
LUK 24:5 Pea ʻi heʻenau manavahē, ʻo tulolo honau mata ki he kelekele, naʻe pehē ʻekinaua kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻae moʻui ʻi he potu ʻoe mate?
LUK 24:6 ‌ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake: mou fakamanatu ki heʻene lea kiate kimoutolu, ʻi heʻene kei ʻi Kāleli,
LUK 24:7 ‌ʻo pehē, ‘ʻE tukuange ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau tangata angahala, pea ʻe tutuki ia ki he ʻakau, pea ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolu.’”
LUK 24:8 Pea naʻa nau manatu ki heʻene ngaahi lea,
LUK 24:9 ‌ʻO nau liu mai mei he fonualoto, ʻo fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he toko hongofulu ma tokotaha, mo e kakai kehe kotoa pē.
LUK 24:10 Pea ko Mele Makitaline, mo Soana, mo Mele [ko e faʻē ]ʻa Semisi, pea mo e niʻihi naʻe ʻiate kinautolu, naʻa nau fakahā ʻae ngaahi meʻa ni ki he kau ʻaposetolo.
LUK 24:11 Pea naʻe tatau ʻenau ngaahi lea kiate kinautolu mo e talanoa launoa, pea naʻe ʻikai te nau tui kiate kinautolu.
LUK 24:12 Pea toki tuʻu ʻa Pita, ʻo lele ki he fonualoto; pea tulolo ia, ʻo mamata ki he u kofu kuo tuku kehe, pea ʻalu ia, ʻo fakatumutumu ʻi hono loto ʻi he meʻa kuo hoko.
LUK 24:13 ¶ Pea vakai, naʻe ʻo ʻa honau toko ua, ʻi he ʻaho ko ia, ki he potu kakai naʻe ui ko ʻEmeasi, naʻe mamaʻo mo Selūsalema, ko e maile ʻe fitu.
LUK 24:14 Pea naʻa na talanoa ki he ngaahi meʻa ni kotoa pē kuo toki hoko,
LUK 24:15 Pea lolotonga ʻae fai ʻena talanoa mo ʻena fakakaukau, mo ʻene ʻunuʻunu atu ʻa Sisu, ʻo fononga mo kinaua.
LUK 24:16 Ka naʻe taʻofi ʻa hona mata, ke ʻoua naʻa na ʻilo ia.
LUK 24:17 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ko e talanoa hā ia ʻoku mo fetalanoaʻaki ʻi hoʻomo fononga, pea mo mamahi ai?”
LUK 24:18 Pea ko e tokotaha, ko Kaliopasi hono hingoa, naʻe lea ʻo pehē kiate ia, naʻa ko Koe pe ʻoku nofo ʻi Selūsalema pea ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo hoko ʻi ai ʻi he ngaahi ʻaho ni?
LUK 24:19 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Ko e hā ʻae meʻa?” Pea na pehē kiate ia, “Kia Sisu ʻo Nāsaleti, ko e palōfita naʻe mālohi ʻi he ngāue mo e lea ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua mo e kakai kotoa pē:
LUK 24:20 Pea mo e tukuange ia ʻe homau kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau ke tāmateʻi, pea kuo tutuki ia ki he ʻakau.
LUK 24:21 Ka naʻa mau falala ko ia ia te ne huhuʻi ʻa ʻIsileli: kaeʻumaʻā eni kotoa pē, ko hono ʻaho tolu eni talu hono fai ʻae ngaahi meʻa ni.
LUK 24:22 ‌ʻIo, pea fakaofo kiate kimautolu ʻe homau kau fefine niʻihi, naʻa nau ʻalu hengihengi ki he fonualoto;
LUK 24:23 Pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo hono sino, naʻa nau haʻu, ʻo pehē, kuo nau mamata foki ki he kau ʻāngelo, pea nau pehē, kuo moʻui ia.
LUK 24:24 Pea ko homau niʻihi naʻe ʻalu ki he fonualoto, ʻonau ʻilo ʻo hangē pe ko ia naʻe fakahā ʻe he kau fefine: ka naʻe ʻikai te nau mamata kiate ia.”
LUK 24:25 Pea toki pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻAe kau vale, mo loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita:
LUK 24:26 He ʻikai naʻe totonu kia Kalaisi ke kātaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea hū ai ki hono nāunau?”
LUK 24:27 Pea kamata ia meia Mōsese, ʻo hoko ki he kau palōfita kotoa pē, ʻa ʻene fakamatala kiate kinaua mei he tohi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau kiate ia.
LUK 24:28 Pea kuo nau ofi ki he potu kakai naʻa nau ō ki ai; pea naʻe fai ʻe ia ʻo hangē naʻe fie ʻalu atu pe.
LUK 24:29 Ka naʻa na taʻofi ia, ʻo pehē, “Ke tau nonofo; he kuo ofi ʻae poʻuli, pea kuo tei ʻosi ʻae ʻaho.” Pea naʻe hū ia ki loto, ke nau nonofo.
LUK 24:30 Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau nofo mo ia ʻi he kai, naʻe toʻo ʻe ia ʻae mā, ʻo ne tāpuaki, pea ne tofi ʻo ʻatu kiate kinaua.
LUK 24:31 Pea ʻā ai hona mata, ʻo na ʻilo ia pea ʻiloange, kuo mole ia ʻi hona ʻao.
LUK 24:32 Pea naʻa na fepehēʻaki, “ʻIkai naʻe vela hota loto ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he hala kiate kitaua, mo ʻene fakahā ʻae tohi kiate kitaua?”
LUK 24:33 Pea na tuʻu hake ʻi he feituʻu ʻaho ko ia, ʻo liu mai ki Selūsalema, ʻo na ʻilo ʻae toko hongofulu ma tokotaha kuo kātoa, mo kinautolu naʻe ʻiate kinautolu,
LUK 24:34 ‌ʻonau pehē, “Kuo toetuʻu moʻoni ʻae ʻEiki, pea kuo fakahā ia kia Saimone.”
LUK 24:35 Pea tala ʻekinaua ʻae ngaahi meʻa [naʻe fai ]ʻi he hala, pea mo ʻena ʻilo ia ʻi he tofi ʻoe mā.
LUK 24:36 ¶ Pea lolotonga ʻenau lea pehē, mo e tuʻu ʻa Sisu ʻi honau haʻohaʻonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fiemālie pe ʻakimoutolu.”
LUK 24:37 Pea naʻa nau tāfuʻua mo ilifia, ʻo mahalo kuo nau mamata ki ha laumālie.
LUK 24:38 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou ilifia ai? Pea ko e hā ʻoku tupu ai ʻae ngaahi mahalo ʻi homou loto?
LUK 24:39 Vakai ki hoku nima mo hoku vaʻe, ko au pe ia: ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻilo ni ʻiate au.”
LUK 24:40 Pea hili ʻene lea ko ia, naʻa ne toki fakahā kiate kinautolu ʻa hono nima mo hono vaʻe.
LUK 24:41 Pea ʻi he teʻeki ai te nau tui, ko e meʻa ʻi he fiefia, ka nau ofo pe, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻi heni ha meʻakai?”
LUK 24:42 Pea nau ange kiate ia ʻae konga ika kuo tunu, mo e ngeʻesi hone.
LUK 24:43 Pea ne toʻo [ia], ʻo kai ʻi honau ʻao.
LUK 24:44 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko eni ʻae ngaahi lea naʻaku lea ʻaki kiate kimoutolu ʻi heʻeku kei ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia kuo tohi kiate au, ʻi he fono ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, mo e ngaahi Saame.”
LUK 24:45 Pea toki toʻo ʻe ia ʻa honau loto, koeʻuhi ke nau ʻilo ʻae ngaahi tohi,
LUK 24:46 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Kuo pehē ʻae tohi, pea ʻoku taau mo Kalaisi ke mamahi pehē, pea toetuʻu mei he mate ʻi hono ʻaho tolu:
LUK 24:47 Pea ke malangaʻaki ʻae fakatomala, mo e fakamolemole ʻoe angahala ʻi hono hingoa, ʻi he puleʻanga kotoa pē, ʻo fuofua fai ʻi Selūsalema.
LUK 24:48 Pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu ʻoe ngaahi meʻa ni.
LUK 24:49 Pea vakai, te u fekau kiate kimoutolu ʻae talaʻofa ʻa ʻeku Tamai: ka mou tatali ʻi he kolo ko Selūsalema, kaeʻoua ke mou maʻu ʻae mālohi mei ʻolunga.”
LUK 24:50 ¶ Pea ne tataki atu ʻakinautolu ʻo aʻu ki Pētani, pea naʻa ne hiki hake hono nima, ʻo tāpuaki ʻakinautolu.
LUK 24:51 Pea ʻiloange ʻi he lolotonga ʻene tāpuaki ʻakinautolu, naʻe mavahe ia meiate kinautolu, pea fua hake ia ki he langi.
LUK 24:52 Pea naʻa nau hū kiate ia, pea liu mai ki Selūsalema ʻi he fiefia lahi:
LUK 24:53 Mo nau nofomaʻu ʻi he falelotu lahi, ʻo fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻOtua. ʻEmeni.
JOH 1:1 Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻae Folofola, pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola, pea ko e ʻOtua ʻae Folofola,
JOH 1:2 Ko ia ia naʻe ʻi he kamataʻanga mo e ʻOtua.
JOH 1:3 Naʻe ngaohi ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pe.
JOH 1:4 Naʻe ʻiate ia ʻae moʻui; pea ko e moʻui ko e maama ia ʻoe tangata.
JOH 1:5 Pea naʻe ulo ʻae maama ʻi he poʻuli; ka naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he poʻuli.
JOH 1:6 ¶ Naʻe ai ha tangata naʻe fekau mei he ʻOtua, ko Sione hono hingoa.
JOH 1:7 Naʻe haʻu ia ko e fakamoʻoni, ke fakamoʻoni ki he Maama, koeʻuhi ke tui ʻiate ia ʻae kakai kotoa pē.
JOH 1:8 Naʻe ʻikai ko e Maama ko ia ia, ka ko e fakamoʻoni ki he Maama ko ia.
JOH 1:9 Ko e Maama moʻoni ia, ʻoku ne fakamaama ki he tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki māmani.
JOH 1:10 Naʻe ʻi māmani ia, pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻa māmani, ka naʻe ʻikai ʻilo ia ʻe māmani.
JOH 1:11 Naʻe haʻu ia ki hono kakai, ka naʻe ʻikai maʻu ia ʻe hono kakai.
JOH 1:12 Ka ko ia kotoa pē naʻe maʻu ia, naʻa ne foaki kiate kinautolu ʻae monūʻia ke hoko ko e fānau ʻae ʻOtua, kiate kinautolu pe naʻe tui ki hono huafa:
JOH 1:13 ‌ʻAia naʻe ʻikai fanauʻi ʻi he toto, pe ʻi he loto ʻoe kakano, pe ʻi he loto ʻoe tangata, ka ʻi he ʻOtua.
JOH 1:14 Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
JOH 1:15 ¶ Naʻe fakamoʻoni ki ai ʻe Sione, ʻo kalanga, ʻo pehē, ‘Ko eni ia naʻaku lea ai, Ko ia ʻoku haʻu muimui ʻiate au, ʻoku lahi ia ʻiate au: he naʻe muʻa ia ʻiate au.’
JOH 1:16 Pea kuo maʻu ʻekitautolu kotoa pē mei hono fonu, mo e ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa.
JOH 1:17 He naʻe foaki ʻae fono ʻia Mōsese, ka ko e ʻaloʻofa mo e moʻoni naʻe haʻu ʻia Sisu Kalaisi.
JOH 1:18 ‌ʻOku ʻikai ha tokotaha kuo ne mamata ki he ʻOtua ʻi ha kuonga; ko e ʻAlo pē taha naʻe fakatupu, ʻaia ʻoku ʻi he fatafata ʻoe Tamai, kuo ne fakahā [ia].
JOH 1:19 ¶ Pea ko e fakamoʻoni eni ʻa Sione, ʻi he fekau mai ʻe he kakai Siu ʻae kau taulaʻeiki mo e kau Livaite mei Selūsalema, ke fehuʻi kiate ia, “Ko hai koe?”
JOH 1:20 Pea naʻe fakahā ʻe ia, ʻo ʻikai fakafisi; kae fakahā pe, ʻOku ʻikai ko e Kalaisi au.
JOH 1:21 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, “Ka ko hai?” “Ko ʻIlaisiā koe?” Pea talaange ʻe ia, “ʻOku ʻikai.” “Ko koe ʻae palōfita ko ia?” Pea talaange ʻe ia, “ʻIkai.”
JOH 1:22 Ko ia naʻa nau pehē ai kiate ia, “Ko hai koe?” Koeʻuhi ke mau tala kiate kinautolu naʻe fekauʻi ʻakimautolu. “Ko e hā hoʻo lea kiate koe?”
JOH 1:23 Pea pehē ʻe ia, “Ko au ‘ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, Fakatonutonu ʻae hala ʻoe ʻEiki,’” ʻo hangē ko e lea ʻae palōfita ko ʻIsaia.
JOH 1:24 Pea naʻe ʻoe kau Fālesi ʻakinautolu naʻe fekau.
JOH 1:25 Pea naʻa nau fehuʻi, ʻo pehē kiate ia, “Pea ko e hā ʻoku ke fai papitaiso ai, ʻo kapau ʻoku ʻikai ko e Kalaisi ko ia ʻa koe, pe ko ʻIlaisiā, pe ko e palōfita ko ia?”
JOH 1:26 Pea leaange ʻa Sione, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ou papitaiso ʻaki ʻae vai: ka ʻoku tuʻu ʻiate kimoutolu ʻae tokotaha ʻoku ʻikai te mou ʻilo;
JOH 1:27 Ko ia ia ʻoku haʻu fakamuimui ʻiate au, ka ʻoku lahi ia ʻiate au, ko e nonoʻo ʻoe topuvaʻe ʻoʻona ʻoku ʻikai taau mo au ke vete.”
JOH 1:28 ¶ Naʻe fai ʻae ngaahi meʻa ni ʻi Petapala ʻituʻa Sioatani, ʻaia naʻe fai papitaiso ai ʻa Sione.
JOH 1:29 Pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻe mamata ʻa Sione kia Sisu ʻoku ʻalu ange kiate ia, pea ne pehē, “Vakai ki he Lami ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻave ʻae angahala ʻa māmani.
JOH 1:30 Ko eni ia naʻaku pehē ai, ‘ʻOku haʻu fakamuimui ʻiate au ha tangata ʻaia ʻoku lahi ʻiate au: he naʻe muʻa ia ʻiate au.’
JOH 1:31 Pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia: ka koeʻuhi ke fakahā ia ki ʻIsileli, ko ia kuo u haʻu ai au, ʻo papitaiso ʻaki ʻae vai.”
JOH 1:32 Pea fakamoʻoni ʻe Sione, ʻo pehē, “Naʻaku mamata ki he Laumālie ʻoku ʻalu hifo mei he langi ʻo hangē ko e lupe, ʻo nofo kiate ia.’
JOH 1:33 Pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia: ka ko ia naʻa ne fekau au ke papitaiso ʻaki ʻae vai, naʻe pehē ʻe ia kiate au, ‘Ko ia te ke mamata ʻe ʻalu hifo ki ai ʻae Laumālie, ʻo nofo ki ai, ko ia ia ʻoku ne papitaiso ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.’
JOH 1:34 Pea naʻaku mamata, pea fakamoʻoni ko e ʻAlo eni ʻoe ʻOtua.”
JOH 1:35 ¶ Pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻe tutuʻu ʻa Sione mo ʻene ākonga ʻe toko ua;
JOH 1:36 Pea ne sio fakamamaʻu kia Sisu, ʻi heʻene ʻeveʻeva, pea pehē ʻe ia, “Vakai ki he Lami ʻae ʻOtua!”
JOH 1:37 Pea fanongo ki heʻene lea ʻae ongo ākonga, pea na muimui ʻia Sisu.
JOH 1:38 Pea tafoki ʻa Sisu, ʻo mamata ki heʻena muimui, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Ko e hā ʻoku mo kumi? Pea na pehē ki ai, “Lāpai, (ko hono ʻuhinga, ʻAkonaki,) ʻoku ke nofo ʻi fē?”
JOH 1:39 Pea pehē ʻe ia kiate kinaua, “Haʻu ʻo mamata.” Pea naʻa na omi, ʻo mamata ki he potu ʻoku nofo ai ia, ʻo na nonofo mo ia ʻi he ʻaho ko ia, he ko hono hongofulu nai ia ʻoe feituʻulaʻā.
JOH 1:40 Ko e tokotaha ʻo kinaua naʻe muimui kiate ia ʻi he fanongo kia Sione, ko ʻAnitelū, ko e tokoua ʻo Saimone Pita.
JOH 1:41 Pea tomuʻa ʻilo ʻe ia hono tokoua ʻoʻona ko Saimone, ʻo ne pehē kiate ia, “Kuo mau ʻilo ʻae Misaia (ko hono ʻuhinga, ko e Kalaisi.”)
JOH 1:42 Pea ne ʻomi ia kia Sisu. Pea ʻi he mamata ʻa Sisu ki ai, naʻa ne pehē, “Ko koe ko Saimone ko e foha ʻo Siona: ʻe ui koe ko Kifasi (ko hono ʻuhinga, ko Pita.”)
JOH 1:43 ¶ Ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻe loto ʻa Sisu ke ʻalu atu ki Kāleli, pea ʻilo ʻe ia ʻa Filipe, ʻo ne pehē ki ai, “Muimui ʻiate au.”
JOH 1:44 Naʻe mei Petesaita ʻa Filipe, ko e potu ʻo ʻAnitelū mo Pita.
JOH 1:45 Pea ʻilo ʻe Filipe ʻa Nātaniela, ʻo ne pehē ki ai, “Kuo mau ʻilo ia naʻe tohi ki ai ʻa Mōsese ʻi he fono, mo e kau palōfita, ko Sisu ʻo Nāsaleti, ko e foha ʻo Siosefa.”
JOH 1:46 Pea lea ʻa Nātaniela kiate ia, “ʻE tupu ha lelei mei Nāsaleti?” Pea pehē ʻe Filipe kiate ia, “Haʻu ʻo mamata.”
JOH 1:47 Pea vakai ʻa Sisu kia Nātaniela ʻoku haʻu kiate ia, pea ne pehē kiate ia, “Vakai, ko e ʻIsileli moʻoni, ʻoku ʻikai ʻi ai ha kākā!”
JOH 1:48 Pea lea ʻa Nātaniela kiate ia, “ʻOku ke ʻiloʻi au mei fē?” Pea talaange ʻe Sisu, ʻo pehē kiate ia, “ʻI he teʻeki ui koe ʻe Filipe, ʻi hoʻo ʻi he lolo fiki, ne u ʻiloʻi koe.”
JOH 1:49 Pea lea ʻa Nātaniela, ʻo pehē kiate ia, “Lāpai, ko e ʻAlo koe ʻoe ʻOtua; ko e Tuʻi koe ʻo ʻIsileli.”
JOH 1:50 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Ko e meʻa ʻi heʻeku tala kiate koe, Ne u ʻiloʻi koe ʻi he lolo fiki, ʻoku ke tui ai? Te ke mamata ki he ngaahi meʻa lahi hake ʻi he meʻa ni.”
JOH 1:51 Pea tala ʻe ia kiate ia, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou mamata ʻamui ki he langi kuo matangaki, pea mo e kau ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻoku ʻalu hake mo ʻalu hifo ki he Foha ʻoe tangata.”
JOH 2:1 Pea ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, naʻe ai ʻae taʻane ʻi Kena ʻi Kāleli; pea naʻe ʻi ai ʻae faʻē ʻa Sisu:
JOH 2:2 Pea naʻe tala ʻae taʻane kia Sisu, pea mo ʻene kau ākonga.
JOH 2:3 Pea ʻi he toe siʻi ʻae uaine, pea pehē ʻe he faʻē ʻa Sisu kiate ia, “ʻOku ʻikai haʻanau uaine.”
JOH 2:4 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Fefine, ko e hā au kiate koe?” ʻOku teʻeki ai hokosia hoku ʻaho.
JOH 2:5 Pea pehē ʻe heʻene faʻē ki he kau tauhi, “Ko e meʻa kotoa pē te ne fekau kiate kimoutolu, fai [ia].”
JOH 2:6 Pea naʻe tuʻu ʻi ai ʻae hina vai maka ʻe ono, ʻo fakatatau ki he anga ʻoe fakamaʻa fakaSiu, ko e pate ʻe ua pe tolu hono lahi.
JOH 2:7 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Fakafonu ʻae ngaahi hina vai ʻi he vai.” Pea naʻa nau fakapito ngutungutu ia.
JOH 2:8 Pea fekau ʻe ia kiate kinautolu, “Fakatafe leva, ʻo ʻatu ki he pule ʻoe kātoanga.” Pea naʻa nau ʻatu [ia].
JOH 2:9 Pea kuo kamata ʻe he pule ʻoe kātoanga ki he vai kuo liliu ko e uaine, kae ʻikai ʻilo ia pe ko e meʻa mei fē: (ka naʻe ʻilo ʻe he kau tauhi naʻa nau fakatafe ʻae vai;) pea ui ʻae pule ʻoe kātoanga ki he tangata taʻane,
JOH 2:10 ‌ʻO ne pehē ki ai, “ʻOku tomuʻa ʻomi ʻe he tangata kotoa pē ʻae uaine lelei, pea ka lahilahingalelei ʻae inu ʻae kakai, ʻoku toki [ʻomi ]ʻa ia ʻoku kovi: [ka ] kuo ke tuku ʻae uaine lelei ki mui ni.”
JOH 2:11 Naʻe fai ʻe Sisu ʻene fuofua mana ni ʻi Kena ʻi Kāleli, ʻo ne fakahā ai hono nāunau; pea naʻe tui ʻene kau ākonga kiate ia.
JOH 2:12 ¶ Hili eni, naʻe ʻalu ia ki Kapaneume, ʻa ia, mo ʻene faʻē, mo hono kāinga, mo ʻene kau ākonga: pea naʻe ʻikai te nau ʻaho lahi ai.
JOH 2:13 ¶ Pea kuo ofi ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu ʻoe kakai Siu, pea ʻalu hake ʻa Sisu ki Selūsalema,
JOH 2:14 ‌ʻO ne ʻilo ʻi he falelotu lahi ʻae kau fakatau fanga pulu mo e sipi mo e lupe, pea mo e nofo ʻi ai ʻae kau fetongi paʻanga.
JOH 2:15 Pea naʻa ne ngaohi ha meʻa tā ʻaki ʻae afo tuʻo iiki, ʻo ne kapusi ʻakinautolu kotoa pē mei he falelotu lahi, mo e fanga sipi, mo e fanga pulu; ʻo ne lilingi ʻae ngaahi paʻanga ʻae kau fetongi, pea fulihi ʻae ngaahi palepale;
JOH 2:16 Mo ne pehē kiate kinautolu naʻe fakatau lupe, “ʻAve ʻae ngaahi meʻa ni ʻi heni: ʻoua ʻe ngaohi ʻae fale ʻo ʻeku Tamai ko e fale fakatau.”
JOH 2:17 Pea naʻe manatu ai ʻene kau ākonga kuo tohi, “Kuo u ʻosiʻosiloto ʻi he fai feinga ki ho fale.”
JOH 2:18 ¶ Pea leaange ʻae kau Siu, ʻo pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae fakaʻilonga ʻoku ke fakahā kiate kimautolu, koeʻuhi ʻi hoʻo fai ʻae ngaahi meʻa ni?”
JOH 2:19 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Veteki ʻae fale ni, pea te u fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho ʻe tolu.”
JOH 2:20 Pea talaange ʻe he kau Siu, “Ko e taʻu ʻe fāngofulu ma ono mo e langa ʻoe fale ni, pea te ke faʻa fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho ʻe tolu?”
JOH 2:21 Ka naʻe lea ia ki he fale ko hono sino.
JOH 2:22 Ko ia ʻi he hili ʻene tuʻu hake mei he mate, naʻe manatu ʻene kau ākonga, naʻa ne lea ʻaki eni kiate kinautolu; pea ne nau tui ki he tohi, mo ia naʻe lea ʻaki ʻe Sisu.
JOH 2:23 ¶ Pea ʻi heʻene ʻi Selūsalema ʻi he [kātoanga ʻoe ]Lakaatu naʻe tui ʻae tokolahi ki hono huafa lolotonga ʻae kātoanga, ʻi heʻenau mamata ki he ngaahi mana naʻa ne fai.
JOH 2:24 Ka naʻe ʻikai falala atu ʻa Sisu kiate kinautolu, koeʻuhi naʻa ne ʻiloʻi ʻakinautolu kotoa pē.
JOH 2:25 Pea naʻe ʻikai ʻaonga ke fakaʻilo ʻe ha taha [kiate ia ]ha meʻa ʻi he tangata: he naʻa ne ʻiloʻi ʻae loto ʻoe tangata.
JOH 3:1 Pea naʻe ai ha tangata ʻi he kau Fālesi, ko Nikotimasi hono hingoa, ko e ʻeiki [ia ]ʻi he kakai Siu.
JOH 3:2 Pea naʻe haʻu ia kia Sisu ʻi he poʻuli, ʻo ne pehē, “Lāpai, ʻoku mau ʻilo ko e akonaki koe kuo haʻu mei he ʻOtua: he ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku faʻa fai ʻae ngaahi mana ni ʻoku ke fai, ʻo kapau ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻae ʻOtua.”
JOH 3:3 Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi foʻou ha tangata, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.”
JOH 3:4 Pea pehē ʻe Nikotimasi kiate ia, “ʻE faʻa fanauʻi fēfeeʻi ʻae tangata ʻoku motuʻa? ʻE toe faʻa hū ia ki he manāva ʻo ʻene faʻē, pea fanauʻi?”
JOH 3:5 Pea pehē ʻe Sisu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻae tangata ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua.
JOH 3:6 Ko ia kuo fanauʻi ʻi he kakano, ko e kakano ia; pea ko ia kuo fanauʻi ʻi he Laumālie, ko e laumālie ia.
JOH 3:7 ‌ʻOua te ke ofo ʻi heʻeku tala kiate koe, ʻOku totonu ke mou fanauʻi foʻou.
JOH 3:8 ‌ʻOku maʻili ʻae matangi ko hono faʻiteliha pe, pea ʻoku ke fanongo ki hono mumuhu ʻo ia, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku haʻu mei fē, pe ʻalu ki fē ia: ʻoku pehē pe ʻaia kotoa pē ʻoku fanauʻi ʻi he Laumālie.”
JOH 3:9 Pea leaange ʻa Nikotimasi, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku fēfē nai ʻae ngaahi meʻa ni?”
JOH 3:10 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “He ko e akonaki koe ʻi ʻIsileli, pea ʻoku ʻikai te ke ʻiloa ʻae ngaahi meʻa ni?
JOH 3:11 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, ʻOku mau lea ʻaki ʻaia ʻoku mau ʻilo, ʻo fakapapau ʻaia kuo mau mamata; ka ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻemau fakamoʻoni.
JOH 3:12 Kapau ʻoku ʻikai te mou tui ʻi heʻeku tala kiate kimoutolu ʻae meʻa ʻoe māmani, ʻe fēfē hoʻomou tui, ʻo kapau teu tala kiate kimoutolu ʻae meʻa ʻoe langi?
JOH 3:13 Pea ʻoku teʻeki ai ʻalu hake ha tangata ki he langi, ka ko ia pe naʻe ʻalu hifo mei he langi, ʻae Foha ʻoe tangata ʻaia ʻoku ʻi he langi.”
JOH 3:14 ¶ Pea hangē naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻae ngata ʻi he toafa, ʻe pehē hono hiki ʻae Foha ʻoe tangata ki ʻolunga:
JOH 3:15 Koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha ia, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata.
JOH 3:16 ¶ He naʻe ʻofa pehē ʻae ʻOtua ki māmani, naʻa ne foaki hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata.
JOH 3:17 He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani: ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
JOH 3:18 ¶ Ko ia ʻoku tui kiate ia, ʻoku ʻikai fakamalaʻia ia: ka ko ia ʻoku ʻikai tui, ʻoku fakamalaʻia ni ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai tui ia ʻi he huafa ʻoe ʻAlo pe taha naʻe tupu ʻi he ʻOtua.
JOH 3:19 Pea ko e malaʻiaʻanga eni, koeʻuhi kuo haʻu ʻae maama ki māmani, pea ʻofa lahi ʻae kakai ki he poʻuli ʻi he maama, koeʻuhi ʻoku kovi ʻenau ngaahi ngāue.
JOH 3:20 He ko ia fulipē ʻoku fai kovi ʻoku fehiʻa ki he maama, pea ʻoku ʻikai haʻu ia ki he maama, telia naʻa fakahā ai ʻene ngaahi ngāue.
JOH 3:21 Ka ko ia ʻoku fai ki he moʻoni, ʻoku haʻu ia ki he maama, koeʻuhi ke fakahā ai ʻene ngaahi ngāue, ʻoku fai ia ʻi he ʻOtua.
JOH 3:22 ¶ Pea hili eni, naʻe haʻu ʻa Sisu mo ʻene kau ākonga ki he fonua ko Siutea; pea nofo ai mo kinautolu, ʻo fai papitaiso.
JOH 3:23 Pea naʻe fai papitaiso ʻa Sione foki ʻi ʻEnoni ʻo ofi ki Selemi, koeʻuhi naʻe ʻi ai ʻae vai lahi: pea naʻe haʻu ʻae kakai, ʻo papitaiso.
JOH 3:24 He naʻe teʻeki ai ʻave ʻa Sione ki he fale fakapōpula.
JOH 3:25 ¶ Pea naʻe kikihi ʻae kau ākonga ʻa Sione mo e kau Siu ki he fakamaʻa.
JOH 3:26 Pea naʻa nau haʻu kia Sione ʻonau pehē kiate ia, “Lāpai, ko ia ia naʻe ʻiate koe ʻituʻa Sioatani, ʻaia naʻa ke fakamoʻoni ki ai, vakai, ʻoku fai papitaiso ʻe ia, pea ʻoku ʻalu ange ʻae kakai kotoa pē kiate ia.”
JOH 3:27 Pea leaange ʻa Sione, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai faʻa maʻu ʻe ha tangata ha meʻa, ka ʻi hono foaki ia kiate ia mei he langi.
JOH 3:28 ‌ʻOku mou fakamoʻoni kiate au naʻaku pehē, ‘ʻOku ʻikai ko e Kalaisi au, ka kuo fekau au ke muʻomuʻa ʻiate ia.’
JOH 3:29 Ko ia ʻoku ne maʻu ʻae taʻahine, ko e tangata taʻane ia: ka ko e kāinga ʻoe tangata taʻane ʻoku tuʻu ʻo fanongo kiate ia, ʻoku fiefia lahi ia ko e meʻa ʻi he leʻo ʻoe tangata taʻane: ko ia ko ʻeku fiefia ni kuo kakato.
JOH 3:30 ‌ʻE fakaʻaʻau ia ki muʻa, ka te u fakaʻaʻau au ki mui.”
JOH 3:31 Ko ia ʻoku haʻu mei ʻolunga, ʻoku māʻolunga taha pe ia: ko ia ʻoku mei he māmani, ʻoku fakamaama ia, pea ʻoku lea ia ki he māmani: ko ia ʻoku haʻu mei he langi, ʻoku māʻolunga taha pe ia.
JOH 3:32 Pea ko e meʻa kuo ne mamata mo ongoʻi, ko ia ʻoku ne fakamoʻoni ki ai; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻene fakamoʻoni.
JOH 3:33 Ko ia kuo ne tui ki heʻene fakamoʻoni, kuo ne ʻai ki ai hono fakaʻilonga ʻoku moʻoni ʻae ʻOtua.
JOH 3:34 He ko ia kuo fekau ʻe he ʻOtua, ʻoku ne lea ʻaki ʻae ngaahi lea ʻae ʻOtua: he ʻoku ʻikai tuku fuofua ʻe he ʻOtua ʻae Laumālie [kiate ia].
JOH 3:35 ‌ʻOku ʻofa ʻae Tamai ki he ʻAlo, pea kuo ne tuku ʻae meʻa kotoa pē ki hono nima.
JOH 3:36 Ko ia ʻoku tui ki he ʻAlo, ʻoku ne maʻu ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ʻoku ʻikai tui ki he ʻAlo, ʻe ʻikai te ne mamata ki he moʻui; ka ʻoku nofo pe kiate ia ʻae houhau ʻoe ʻOtua.
JOH 4:1 Pea ko ia, ʻi he ʻilo ʻe he ʻEiki kuo fanongo ʻae kau Fālesi, ʻoku ului pea papitaiso ʻe Sisu ʻae kau ākonga tokolahi ʻia Sione,
JOH 4:2 (Ka naʻe ʻikai fai papitaiso ʻe Sisu, ka ko ʻene kau ākonga,)
JOH 4:3 Naʻe mahuʻi ia mei Siutea, pea toe ʻalu ki Kāleli.
JOH 4:4 Pea naʻe totonu ke ʻalu atu ʻi Samēlia.
JOH 4:5 Pea hoko ia ki ha kolo ʻo Samēlia, naʻe ui ko Saika, ʻo ofi ki he potu fonua naʻe foaki ʻe Sēkope ki hono foha ko Siosefa.
JOH 4:6 Pea naʻe ʻi ai ʻae vai keli ʻo Sēkope. Pea kuo hela ʻa Sisu ʻi he fononga, pea nofo ia ʻi he [ngutu ]vai: pea ko hono ono nai ʻoe feituʻulaʻā.
JOH 4:7 Mo ʻene ʻalu ange ha fefine Samēlia ke ʻutu vai: pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Foaki mai kiate au ke u inu.”
JOH 4:8 (He kuo ʻalu ʻene kau ākonga ki he kolo ke fakatau meʻakai.)
JOH 4:9 Pea pehēange ʻe he fefine Samēlia kiate ia, “Ko e Siu koe, pea ʻoku fēfeeʻi hoʻo tala inu kiate au, ko e fefine Samēlia?” He ʻoku ʻikai feʻofoʻofani ʻae kakai Siu mo e kakai Samēlia.
JOH 4:10 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Ka ne ke ʻilo ʻe koe ʻae foaki ʻae ʻOtua, pea mo ia ʻoku pehē kiate koe, Foaki mai kiate au ke u inu; pehē, kuo ke kole kiate ia, ka ne foaki kiate koe ʻae vai moʻui.”
JOH 4:11 Pea pehē ʻe he fefine kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai haʻo meʻa ke ʻutu ʻaki, pea ʻoku māʻulalo ʻae vai: pea ʻoku ke maʻu mei fē ʻae vai moʻui ko ia?
JOH 4:12 ‌ʻOku ke lahi koe ʻi heʻemau tamai ko Sēkope, ʻaia naʻe foaki ʻae vai kiate kimautolu, pea naʻe inu ai ia, mo ʻene fānau, mo ʻene fanga manu?”
JOH 4:13 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Ko ia ʻoku inu ʻi he vai ni, ʻe toe fieinu ia:
JOH 4:14 Ka ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate ia, ʻe ʻikai ʻaupito [toe ]fieinu ia; ka ko e vai te u foaki kiate ia ʻe ʻiate ia ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengata.”
JOH 4:15 Pea pehē ʻe he fefine kiate ia, “ʻEiki, foaki mai ʻae vai ni kiate au, ke ʻoua naʻaku fieinu pe haʻu ki heni ke ʻutu.”
JOH 4:16 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu, ʻo ui ho husepāniti, pea haʻu ki heni.”
JOH 4:17 Pea leaange ʻae fefine, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai haku husepāniti.” Pea tala ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku moʻoni hoʻo lea, ʻOku ʻikai haku husepāniti:
JOH 4:18 He naʻa ke maʻu ʻae husepāniti ʻe toko nima; pea ko ia ʻoku ke maʻu ni, ʻoku ʻikai ko ho husepāniti: he meʻa ko ia kuo ke lea moʻoni.”
JOH 4:19 Pea pehē ʻe he fefine kiate ia, “ʻEiki, kuo u ʻilo ni ko e palōfita ʻa koe.
JOH 4:20 Naʻe hū ʻemau ngaahi tamai ʻi he moʻunga ko eni; ka ʻoku pehē ʻekimoutolu, ʻoku ʻi Selūsalema ʻae potu ʻoku totonu ke fai ai ʻe he kakai ʻae hū.”
JOH 4:21 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Fefine, tui mai kiate au, ʻoku haʻu ʻae ʻaho, ʻe ʻikai te mou hū ai ki he Tamai ʻi he moʻunga ni, pē ʻi Selūsalema.
JOH 4:22 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻoku mou hū ki ai: ʻoku mau ʻilo ʻaia ʻoku mau hū ki ai: he ʻoku mei he kakai Siu ʻae fakamoʻui.
JOH 4:23 Ka ʻoku haʻu ʻae ʻaho, pea kuo hoko ni, ʻe hū ai ki he Tamai ʻae kakai hū moʻoni ʻi he laumalie mo e mo'oni: he 'oku kumi 'e he Tamai ʻae kakai pehē ke hū kiate ia.
JOH 4:24 Ko e ʻOtua ko e Laumālie: pea ko kinautolu ʻoku hū kiate ia, ʻoku totonu ke hū ʻi he laumālie mo e moʻoni.”
JOH 4:25 Pea pehē ʻe he fefine kiate ia, “ʻOku ou ʻilo ʻoku haʻu ʻae Misaia (ʻoku ui ko Kalaisi): pea ka haʻu ia, te ne fakahā ʻae meʻa kotoa pē kiate kimautolu.”
JOH 4:26 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko au ia ʻoku ou lea kiate koe.”
JOH 4:27 ¶ Pea feʻunga mo ia, kuo haʻu ʻene kau ākonga, ʻonau ofo ʻi heʻene talanoa mo e fefine: ka naʻe ʻikai pehē ʻe ha taha, “Ko e hā ʻoku ke kumi?” pē, “Ko e hā ʻoku ke talanoa ai mo ia?”
JOH 4:28 “Pea naʻe tuku ʻe he fefine ʻene hina vai, pea ʻalu ki he kolo, ʻo ne pehē ki he kakai,
JOH 4:29 “Haʻu, ʻo mamata ki he tangata, kuo ne tala kiate au ʻae meʻa kotoa pē naʻaku fai: ko e Kalaisi eni pe ʻikai?”
JOH 4:30 Pea naʻa nau ʻalu ai mei he kolo, ʻo haʻu kiate ia.
JOH 4:31 ¶ Pea lolotonga ia, naʻe fakakolekole ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Lāpai, ke ke kai.”
JOH 4:32 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ai ʻeku meʻa ke kai ʻoku ʻikai te mou ʻiloa.”
JOH 4:33 Ko ia naʻe fepehēʻaki ai ʻae kau ākonga, “Kuo ʻomi ʻe ha tangata haʻane meʻa ke kai?”
JOH 4:34 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko ʻeku meʻakai ko e fai ʻae loto ʻo ia naʻa ne fekau au, pea fakaʻosi ʻene ngāue.
JOH 4:35 ‌ʻIkai ʻoku mou pehē, ‘Ko e māhina ʻe fā, pea hoko ʻae ututaʻu?’ Vakai, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Hanga hake homou mata, ʻo vakai ki he ngaahi ngoue; he ʻoku hina ia ki he ututaʻu.
JOH 4:36 Pea ko ia ʻoku tuʻusi ʻoku maʻu ʻae totongi ʻo ne tānaki ʻae fua ki he moʻui taʻengata: koeʻuhi ke fiefia fakataha ʻaia ʻoku tūtuuʻi mo ia ʻoku tuʻusi.
JOH 4:37 Pea ʻi he meʻa ni ʻoku moʻoni ai ʻae tala ko ia, ‘ʻOku tūtuuʻi ʻe he tokotaha, kae tuʻusi ʻe ha taha kehe.’
JOH 4:38 Naʻaku fekau ʻakimoutolu ke tuʻusi ʻaia naʻe ʻikai te mou ngāue ki ai: naʻe ngāue ʻae kau tangata kehe, pea ʻoku mou maʻu ʻenau ngāue.”
JOH 4:39 ¶ Pea naʻe tui kiate ia ʻae tokolahi ʻoe kakai Samēlia, ʻi he kolo ko ia, ko e meʻa ʻi he lea ʻae fefine, ʻi heʻene pehē, “Naʻa ne tala kiate au ʻae meʻa kotoa pē naʻaku fai.”
JOH 4:40 Pea ʻi he haʻu ʻae kakai Samēlia kiate ia, naʻa nau fakakolekole kiate ia ke ne nofo mo kinautolu: pea naʻe nofo ai ia ʻi he ʻaho ʻe ua.
JOH 4:41 Pea tui ʻae tokolahi kehe ko e meʻa ʻi heʻene lea ʻaʻana;
JOH 4:42 ‌ʻO nau pehē ki he fefine, “Ko eni ʻoku mau tui, ka ʻoku ʻikai ʻi hoʻo lea: he kuo mau fanongo ʻekimautolu, pea mau ʻilo ko e Kalaisi moʻoni eni, ko e Fakamoʻui ʻo māmani.”
JOH 4:43 ¶ Pea hili ʻae ʻaho ʻe ua, naʻe ʻalu ia mei ai, ʻo fononga ki Kāleli.
JOH 4:44 “Ka naʻe fakamoʻoni ʻe Sisu, ʻoku ʻikai ha palōfita ʻoku ne maʻu ʻae fakaʻapaʻapa ʻi hono fonua.”
JOH 4:45 Pea ʻi heʻene hoko ki Kāleli, naʻe maʻu ia ʻe he kakai Kāleli, he naʻa nau mamata ki he ngaahi meʻa kotoa pē naʻa ne fai ʻi Selūsalema ʻi he kātoanga: he naʻa nau ʻalu foki ki he kātoanga.
JOH 4:46 Pea naʻe toe haʻu ʻa Sisu ki Kena ʻo Kāleli, naʻa ne liliu ai ʻae vai ko e uaine. Pea naʻe ʻi ai ʻae ʻeiki naʻe mahaki hono foha ʻi Kapaneume.
JOH 4:47 Pea ʻi heʻene fanongo kuo haʻu ʻa Sisu mei Siutea ki Kāleli, ne ne ʻalu ki ai, ʻo ne fakakolekole kiate ia ke ne ʻalu hifo, ʻo fakamoʻui hono foha: he kuo ofi ʻene mate.
JOH 4:48 Pea tala ʻe Sisu, kiate ia, “Kapau ʻoku ʻikai te mou mamata ki he ngaahi fakaʻilonga, mo e meʻa fakaofo, ʻe ʻikai te mou tui.”
JOH 4:49 Pea talaange ʻe he tangataʻeiki kiate ia, ʻEiki, keta ō hifo, naʻa mate hoku foha.
JOH 4:50 Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “ʻAlu koe ʻoku moʻui ho foha.” Pea tui ʻae tangata ki he lea kuo lea ʻaki ʻe Sisu kiate ia, pea ʻalu ia.
JOH 4:51 Pea ʻi heʻene kei ʻalu, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻene kau tamaioʻeiki, ʻonau tala [kiate ]ia, ʻo pehē, “ʻOku moʻui ho foha.”
JOH 4:52 Pea fehuʻi ai ia kiate kinautolu ki he feituʻulaʻā naʻe kamata moʻui ai ia. Pea nau pehē kiate ia, “ʻAneafi ʻi hono fitu ʻoe feituʻulaʻā naʻe mahuʻi ʻae mofi ʻiate ia.”
JOH 4:53 Pea naʻe ʻilo ʻe he tamai ko e feituʻulaʻā pe ko ia naʻe pehē ai ʻe Sisu kiate ia, ʻOku moʻui ho foha: pea naʻe tui ai ia, pea mo hono fale kotoa pē.
JOH 4:54 Ko hono ua eni ʻoe mana naʻe fai ʻe Sisu, ʻi heʻene haʻu mei Siutea ki Kāleli.
JOH 5:1 Hili eni, naʻe ai ʻae kātoanga ʻae kakai Siu: pea naʻe ʻalu hake ʻa Sisu ki Selūsalema.
JOH 5:2 Pea ʻoku ʻi Selūsalema, [ʻo ofi ] ki he [matapā sipi], ʻae ano vai, ʻoku ui ʻi he lea fakaHepelū ko Peteseta, naʻe nima hono fale hala.
JOH 5:3 Pea naʻe tatoka ai ʻae kakai mahaki tokolahi, ko e kui, mo e pipiki, mo e mamatea, ʻi he tatali ki he ngaueue ʻoe vai.
JOH 5:4 He naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo ki he ano ʻi ha ʻaho, ʻo fakangaueue ʻae vai: pea ko ia ʻe fuofua tuʻu ki he vai, hili hono fakangaueue, naʻe fakamoʻui ia mei hono mahaki kotoa pē.
JOH 5:5 Pea naʻe ʻi ai ʻae tangata ʻe taha naʻe moʻua ʻi he mahaki ʻi he taʻu ʻe tolungofulu ma valu.
JOH 5:6 Ka kuo mamata ʻa Sisu ki heʻene tokoto, ʻo ne ʻilo kuo fuoloa ʻene moʻua, naʻe fehuʻi ia ki ai, “Ko ho loto ke ke moʻui?”
JOH 5:7 Pea pehē ʻe he mahaki kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai ha tangata, ʻoka fakangaueue ʻae vai, ke ne hiki au ki he ano: kae lolotonga ʻeku ʻalu, ʻoku muʻomuʻa hifo ʻiate au ha taha kehe.”
JOH 5:8 Pea tala ʻe Sisu kiate ia, “Tuʻu hake, pea toʻo ho mohenga, ʻo ʻalu.”
JOH 5:9 Pea fakafokifā pe kuo moʻui ʻae tangata, ʻo ne toʻo hono mohenga, pea ʻalu pea ko e ʻaho ko ia ko e Sāpate.
JOH 5:10 ¶ Ko ia naʻe pehē ai ʻae kakai Siu kiate ia kuo fakamoʻui, “Ko e ʻaho Sāpate eni: ʻoku ʻikai ngofua ke ke fua ho mohenga.”
JOH 5:11 Pea talaange ʻe ia kiate kinautolu, “Ko ia naʻa ne fakamoʻui au, ko ia pe naʻe pehē kiate au, ‘Toʻo ho mohenga, ʻo ʻalu.’”
JOH 5:12 Pea naʻa nau fehuʻi ai kiate ia, “Ko hai ʻae tangata ko ia naʻe pehē kiate koe, “Toʻo ho mohenga, ʻo ʻalu?”
JOH 5:13 Pea ko ia kuo fakamoʻui naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ko hai ia: he naʻe mahuʻi mei ai ʻa Sisu, he naʻe ʻi ai ʻae tokolahi.
JOH 5:14 Hili ia, naʻe ʻilo ia ʻe Sisu ʻi he falelotu lahi, ʻo ne pehē kiate ia, “Vakai, kuo fakamoʻui koe: ʻoua naʻa ke toe fai angahala, telia naʻa tō kiate koe ha kovi lahi hake.”
JOH 5:15 Pea ʻalu ʻae tangata, ʻo fakahā ki he kakai Siu ko Sisu ia, naʻa ne fakamoʻui ia.
JOH 5:16 Pea ko ia naʻe fakatangaʻi ai ʻa Sisu ʻe he kakai Siu, ʻonau fie tāmateʻi ia, koeʻuhi ko ʻene fai ʻae meʻa ni ʻi he ʻaho Sāpate.
JOH 5:17 ¶ Ka naʻe talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku kei ngāue ni ʻa ʻeku Tamai, pea ʻoku ou ngāue foki.”
JOH 5:18 Ko ia naʻe ʻāsili ai ʻae fie tāmateʻi ia ʻe he kakai Siu, he naʻe ʻikai ke ngata ʻi he maumauʻi ʻae Sāpate, ka ko ʻene pehē foki, ko e ʻOtua ko ʻene Tamai, ʻo ne fakatatau ai ia ki he ʻOtua.
JOH 5:19 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, “ʻOku ʻikai faʻa fai ʻe he ʻAlo ha meʻa ʻe ia pē, ka ko ia ʻoku ne mamata ʻoku fai ʻe he Tamai: he ko e meʻa kotoa pē ʻoku ne fai, ʻoku fai ia ʻe he ʻAlo foki.
JOH 5:20 He ʻoku ʻofa ʻae Tamai ki he ʻAlo, ʻo ne fakahā kiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ne fai: pea te ne fakahā kiate ia ʻae ngaahi ngāue lahi ʻi he meʻa ni, ke mou ofo ai.
JOH 5:21 He ʻoku hangē ʻoku fokotuʻu mo fakaake ʻe he Tamai ʻae mate; ʻoku pehē ʻae fakaake ʻe he ʻAlo ʻaia kotoa pē ʻoku loto ia ki ai.
JOH 5:22 He ʻoku ʻikai fakamaau ha tokotaha ʻe he Tamai, ka kuo ne tuku ʻae fakamaau kotoa pē ki he ʻAlo:
JOH 5:23 Koeʻuhi ke fakaʻapaʻapa kotoa pē ki he ʻAlo, ʻo hangē ko ʻenau fakaʻapaʻapa ki he Tamai. Ko ia ʻoku ʻikai fakaʻapaʻapa ki he ʻAlo, ʻoku ʻikai fakaʻapaʻapa ia ki he Tamai naʻa ne fekau ia.
JOH 5:24 “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fanongo ki heʻeku lea, ʻo tui kiate ia naʻa ne fekau au, ʻoku ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata, pea ʻe ʻikai fakamalaʻia ia; ka kuo hao mei he mate ki he moʻui.
JOH 5:25 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku haʻu ʻae ʻaho, pea ko eni ia, ʻe fanongo ai ʻae mate ki he leʻo ʻoe ʻAlo ʻoe ʻOtua; pea ko kinautolu ʻe fanongo te nau moʻui.
JOH 5:26 He ʻoku hangē ʻoku maʻu ʻe he Tamai ʻae moʻui ʻiate ia pē; pea ʻoku pehē pe ʻene tuku ki he ʻAlo, ke ne maʻu ʻae moʻui ʻiate ia pe;
JOH 5:27 Pea kuo ne tuku kiate ia ʻae pule ke ʻaʻana ʻae fai ʻoe fakamaau foki, koeʻuhi ko e ʻAlo ia ʻoe tangata.
JOH 5:28 ‌ʻOua te mou ofo ai: he ʻoku haʻu ʻae ʻaho, ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he ngaahi tanuʻanga,
JOH 5:29 Pea te nau ʻalu atu; ko kinautolu naʻe fai lelei, ki he toetuʻu ʻoe moʻui; mo kinautolu naʻe fai kovi, ki he toetuʻu ʻoe fakamalaʻia.
JOH 5:30 “ʻOku ʻikai te u faʻa fai ʻeau pe ha meʻa: ʻoku hangē ko ʻeku fanongo, ʻa ʻeku fakamaau: pea ʻoku totonu ʻeku fakamaau; koeʻuhi ʻoku ʻikai te u fai ki hoku loto ʻoʻoku, ka ko e finangalo ʻoe Tamai naʻa ne fekau au.
JOH 5:31 ¶ “Kapau te u fakamoʻoni au ʻeau pē, tā ʻoku ʻikai moʻoni ʻeku fakamoʻoni.
JOH 5:32 ‌ʻOku ai ha tokotaha kehe ʻoku ne fakamoʻoniʻi au; pea ʻoku ou ʻilo ko ʻene fakamoʻoni kiate au ʻoku moʻoni.
JOH 5:33 Naʻa mou fekau kia Sione, pea naʻa ne fakamoʻoni ʻe ia ki he moʻoni.
JOH 5:34 Ka ʻoku ʻikai ʻaonga kiate au ʻae fakamoʻoni mei he tangata: ka ʻoku ou lea ʻaki eni koeʻuhi ke mou moʻui.
JOH 5:35 Ko e maama vela mo ulo ia: pea naʻa mou loto ʻo fuoloa siʻi pē ke fiefia ʻi hono maama.
JOH 5:36 ¶ Ka ʻoku ou maʻu ʻae fakamoʻoni lahi ʻia Sione: he ko e ngaahi ngāue kuo tuku kiate au ʻe he Tamai ke u fai, ko e ngāue ko ia ʻoku ou fai, ʻoku fakamoʻoni kiate au, kuo fekau au ʻe he Tamai.
JOH 5:37 Pea ko e Tamai, ʻaia naʻa ne fekau au, kuo ne fakamoʻoni kiate au. Naʻe ʻikai te mou fanongo ʻi ha kuonga ki hono leʻo, pe mamata ki hono anga.
JOH 5:38 Pea ʻoku ʻikai nofoʻia ʻakimoutolu ʻe heʻene folofola: he ko ia naʻa ne fekau, ʻoku ʻikai te mou tui ki ai.
JOH 5:39 ¶ ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi [tohitapu ]koeʻuhi ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate au.
JOH 5:40 Ka ʻoku ʻikai te mou loto ke haʻu kiate au, koeʻuhi ke mou moʻui.
JOH 5:41 “ʻOku ʻikai te u maʻu ʻae fakamālō mei he tangata.
JOH 5:42 Ka ʻoku ou ʻilo ʻakimoutolu, ʻoku ʻikai ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa ʻae ʻOtua.
JOH 5:43 Kuo u haʻu au ʻi he huafa ʻo ʻeku Tamai, pea ʻoku ʻikai te mou maʻu au: kapau ʻe haʻu ha taha ʻi hono hingoa ʻoʻona, te mou maʻu ia.
JOH 5:44 ‌ʻE faʻa tui fēfē ʻakimoutolu, ʻoku mou fetaliʻaki ʻae fefakamālōʻaki ʻiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai te mou kumi ki he fakamālō mei he ʻOtua pē?
JOH 5:45 ‌ʻOua naʻa mahalo te u talatalaaki ʻakimoutolu ki he Tamai: ʻoku ai ha tokotaha ʻoku ne talatalaaki ʻakimoutolu, ʻa Mōsese, ʻoku mou falala ki ai.
JOH 5:46 He ka ne tui ʻakimoutolu kia Mōsese, pehē, kuo mou tui kiate au: he naʻe tohi ʻe ia kiate au.
JOH 5:47 Pea kapau ʻoku ʻikai te mou tui ki heʻene ngaahi tohi, ʻe fēfeeʻi hoʻomou tui ki heʻeku ngaahi lea?”
JOH 6:1 Hili eni, naʻe folau ʻa Sisu ʻi he tahi ʻo Kāleli, ʻaia ʻoku ʻo Taipiliō.
JOH 6:2 Pea muimui ʻiate ia ʻae fuʻu kakai, koeʻuhi naʻa nau mamata ki he ngaahi mana naʻa ne fai kiate kinautolu naʻe mahaki.
JOH 6:3 Pea naʻe ʻalu hake ʻa Sisu ki ha moʻunga, pea nofo ai ia mo ʻene kau ākonga.
JOH 6:4 Pea naʻe ofi ʻae Lakaatu, ko e kātoanga ʻae kakai Siu.
JOH 6:5 ¶ Pea hanga hake ʻe Sisu hono fofonga, ʻo mamata ki he fuʻu tokolahi ʻoku haʻu kiate ia, pea lea ia kia Filipe, “Te tau fakatau ʻae mā mei fē, ke kai ʻekinautolu ni?”
JOH 6:6 Pea naʻa ne lea ʻaki eni ko e ʻahiʻahi kiate ia: he naʻa ne ʻilo ʻe ia ʻaia te ne fai.
JOH 6:7 Pea talaange ʻe Filipe kiate ia, “Ko e mā ki he tenali ʻe uangeau, ʻe ʻikai lahi kiate kinautolu, koeʻuhi ke nau taki taha ha konga siʻi.”
JOH 6:8 Pea ko ʻene ākonga ʻe tokotaha, ko ʻAnitelū, ko e tokoua ʻo Saimone Pita, naʻe pehē ʻe ia kiate ia,
JOH 6:9 “ʻOku ʻi heni ʻae tama, ʻoku ne maʻu ʻae foʻi mā paʻale ʻe nima, mo e ika siʻi ʻe ua: ka ko e hā ia ʻi he fuʻu tokolahi?”
JOH 6:10 Pea tala ʻe Sisu, “Pule ke nofo ki lalo ʻae kau tangata.” Pea naʻe mohukuʻia ʻae potu. Pea nofo ki lalo ʻae kau tangata, naʻa nau toko nima afe nai.
JOH 6:11 Pea naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā; pea ne fakafetaʻi, pea tufa ia ki he kau ākonga, kae [tufaki ]ʻe he kau ākonga kiate kinautolu naʻe nofo; pea [tufaki ]mo e ika ke ʻoua ke nau fiu.
JOH 6:12 Pea kuo mākona ʻakinautolu, pea tala ʻe ia ki heʻene kau ākonga, “Tānaki hono toenga, kaeʻoua naʻa liʻaki ha meʻa.”
JOH 6:13 Ko ia naʻa nau tānaki ia, ʻo fakafonu ʻae kato ʻe hongofulu ma ua, ʻi he toenga mā paʻale ʻe nima, ka kuo hili ʻae kai ʻae kakai.
JOH 6:14 Pea ʻi he mamata ʻe he kau tangata ko ia ki he mana kuo fai ʻe Sisu, naʻa nau pehē, “Tā ko e moʻoni ko eni ʻae palōfita [naʻe pehē ]ʻe haʻu ki māmani.”
JOH 6:15 ¶ Pea kuo ʻilo ʻe Sisu te nau haʻu ʻo puke fakamālohi ia, ke fakanofo ia ko e tuʻi, naʻa ne toe ʻalu tokotaha pe ki ha moʻunga.
JOH 6:16 Pea kuo hoko ʻae efiafi, naʻe ʻalu ʻene kau ākonga ki tahi,
JOH 6:17 ‌ʻO heka vaka, pea taumuʻa ki Kapaneume. Pea kuo poʻuli, ka ʻoku teʻeki hoko mai ʻa Sisu kiate kinautolu.
JOH 6:18 Pea naʻe tō ʻae fuʻu matangi pea peaua ʻae tahi.
JOH 6:19 Pea hili ʻenau ʻaʻalo ʻi he maile ʻe tolu mo e toe, naʻa nau mamata kia Sisu ʻoku ʻeveʻeva ʻi he tahi, mo ʻunuʻunu mai ki he vaka: pea naʻa nau manavahē.
JOH 6:20 Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘Ko au pe; ʻoua ʻe manavahē.’
JOH 6:21 Pea naʻa nau maʻu loto fiefia ia ki he vaka; pea tau leva ʻae vaka ki he fonua naʻa nau folau ki ai.
JOH 6:22 ¶ Pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, ʻi he mamata ʻae kakai naʻe tutuʻu ʻi he kauvai ʻe taha, naʻe ʻikai ha vaka ʻi ai ka ko ia pe naʻe heka ai ʻene kau ākonga, pea naʻe ʻikai ʻalu ʻa Sisu ki he vaka mo ʻene kau ākonga, ka naʻe folau ʻa ʻene kau ākonga pe;
JOH 6:23 (Ka naʻe haʻu ʻae ngaahi vaka kehe mei Taipiliō, ʻo ofi ki he potu naʻa nau kai mā ai, ʻi he hili ʻae fakafetaʻi ʻe he ʻEiki:)
JOH 6:24 Pea ʻi he mamata ʻae kakai ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa Sisu, pe ko ʻene kau ākonga, naʻa nau heka vaka, pea haʻu ki Kapaneume, ʻo kumi ʻa Sisu.
JOH 6:25 Pea ʻi heʻenau ʻilo ia ʻi he kauvai ʻe taha, naʻa nau fehuʻi kiate ia, Lāpai, naʻa ke haʻu ʻanefē ki heni?
JOH 6:26 Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te mou kumi au, koeʻuhi ko hoʻomou mamata ki he ngaahi mana, ka ko e meʻa ʻi hoʻomou kai ʻi he ngaahi foʻi mā, pea mākona.
JOH 6:27 ‌ʻOua ʻe ngāue ki he meʻakai ʻoku ʻauha, ka ki he meʻakai ʻoku tolonga ki he moʻui taʻengata, ʻaia ʻe foaki ʻe he Foha ʻoe tangata kiate kimoutolu: he kuo fakaʻilonga ia ʻe he ʻOtua ko e Tamai.”
JOH 6:28 Pea naʻa nau fehuʻi kiate ia, “Ko e hā ʻae ngaahi ngāue ʻoku totonu ke mau fai ki he ʻOtua?”
JOH 6:29 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ko eni ʻae ngāue ki he ʻOtua, koeʻuhi ke mou tui kiate ia kuo ne fekau.”
JOH 6:30 Pea naʻa nau pehē ai kiate ia, “Ko e hā ha fakaʻilonga ʻoku ke fai, koeʻuhi ke mau mamata, kae tui kiate koe? Ko e hā ʻoku ke fai?
JOH 6:31 Naʻe kai ʻae mana ʻe heʻemau ngaahi tamai ʻi he toafa; ʻo hangē ko ia kuo tohi, ‘Naʻe foaki ʻe ia ʻae mā mei he langi kiate kinautolu ke nau kai.’”
JOH 6:32 Pea lea ʻa Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, naʻe ʻikai foaki ʻe Mōsese ʻae mā ko ia mei he langi kiate kimoutolu; ka ʻoku foaki ʻe heʻeku Tamai ʻae mā moʻoni mei he langi kiate kimoutolu.
JOH 6:33 He ko ia ʻae mā ʻae ʻOtua ʻaia ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻo foaki ʻae moʻui ki māmani.”
JOH 6:34 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻEiki, foaki maʻuaipē ʻae mā ni kiate kimautolu.”
JOH 6:35 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko au ko e mā ʻoe moʻui: ko ia ʻoku haʻu kiate au, ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate au, ʻe ʻikai ʻaupito fieinu ia.
JOH 6:36 Ka naʻaku tala kiate kimoutolu, Kuo mou mamata foki kiate au, kae ʻikai tui.
JOH 6:37 Ko ia kotoa pē ʻoku foaki ʻe he Tamai kiate au, ʻe haʻu ia kiate au; pea ko ia ʻoku haʻu kiate au, ʻe ʻikai ʻaupito teu siʻaki.
JOH 6:38 Naʻe ʻikai te u ʻalu hifo mei he langi ke fai hoku loto ʻoʻoku, ka ko e finangalo ʻo ia naʻa ne fekauʻi au.
JOH 6:39 Pea ko e finangalo eni ʻoe Tamai naʻa ne fekau au, koeʻuhi ko ia kotoa pē kuo ne foaki kiate au, ke ʻoua naʻa mole ha tokotaha, kae fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.
JOH 6:40 Pea ko e finangalo eni ʻo ia naʻa ne fekau au, koeʻuhi ko ia fulipē ʻoku mamata ki he ʻAlo, pea tui kiate ia, ke ne maʻu ʻae moʻui taʻengata; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.”
JOH 6:41 Pea naʻe lāunga ai ʻae kakai Siu kiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene pehē, “Ko au ko e mā naʻe ʻalu hifo mei he langi.”
JOH 6:42 Pea naʻa nau pehē, “ʻIkai ko Sisu eni, ko e foha ʻo Siosefa, ko e tamai mo e faʻē ʻaʻana ʻoku tau ʻilo? Pea ʻoku fēfeeʻi ʻene pehē, Naʻaku ʻalu hifo mei he langi?”
JOH 6:43 Ko ia naʻe leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOua te mou felāungaʻaki ʻiate kimoutolu.
JOH 6:44 ‌ʻE ʻikai ha tangata ʻe faʻa haʻu kiate au, ʻo kapau ʻe ʻikai tohoaki ia ʻe he Tamai ʻaia naʻa ne fekauʻi au: pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.
JOH 6:45 Kuo tohi ʻi he kau palōfita, ‘Pea ʻe akonekina ʻakinautolu kotoa pē ʻi he ʻOtua.’ Ko ia ko e tangata kotoa pē kuo fanongo, pea kuo akonekina ʻi he Tamai, ʻoku haʻu ia kiate au.
JOH 6:46 ‌ʻOku ʻikai ha tangata kuo ne mamata ki he Tamai: ka ko ia pe ʻoku mei he ʻOtua, kuo mamata ia ki he Tamai.
JOH 6:47 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku tui kiate au, ʻoku ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata.
JOH 6:48 Ko au ko e mā ko ia ʻoe moʻui.
JOH 6:49 Naʻe kai ʻae mana ʻe hoʻomou ngaahi tamai ʻi he toafa, ka naʻa nau mate.
JOH 6:50 Ko eni ʻae mā ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻaia ʻoku kai ʻe ha tangata, pea ʻikai mate.
JOH 6:51 Ko au ko e mā moʻui kuo ʻalu hifo mei he langi: kapau ʻe kai ʻe ha tangata ʻae mā ni, ʻe moʻui taʻengata ia: pea ko e mā ʻoku ou foaki ko hoku sino, ʻaia te u foaki ke moʻui ai ʻa māmani.”
JOH 6:52 Ko ia naʻe fakakikihi ai ʻae kakai Siu ʻiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻE faʻa foaki fēfeeʻi ʻe he tangata ni hono sino ke tau kai?”
JOH 6:53 Pea lea ʻa Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai te mou kai ʻae sino ʻoe Foha ʻoe tangata, mo inu hono toto, ʻoku ʻikai ha moʻui ʻiate kimoutolu.
JOH 6:54 Ko ia ʻoku ne kai hoku sino, mo inu hoku toto, ʻoku ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.
JOH 6:55 He ko hoku sino ko e meʻakai moʻoni, pea ko hoku toto ko e inu moʻoni.
JOH 6:56 Ko ia ʻoku kai hoku sino, mo inu hoku toto, ʻoku nofo ia ʻiate au, mo au ʻiate ia.
JOH 6:57 ‌ʻO hangē ʻoku moʻui ʻae Tamai naʻa ne fekau au, pea ʻoku ou moʻui ʻi he Tamai: ʻoku pehē, ko ia ʻoku ne kai ʻiate au, ko ia pe ʻe moʻui ʻiate au.
JOH 6:58 Ko eni ʻae mā ko ia naʻe ʻalu hifo mei he langi: ʻo ʻikai tatau mo e kai ʻae mana ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea nau mate: ko ia ʻoku kai ʻae mā ni, ʻe moʻui ia ʻo taʻengata.”
JOH 6:59 ¶ Naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi meʻa ni ʻi he falelotu, ʻi heʻene akonaki ʻi Kapaneume.
JOH 6:60 Pea ʻi he fanongo ki ai ʻene kau ākonga tokolahi, naʻa nau pehē, “Ko e lea faingataʻa eni: ko hai ʻoku faʻa ʻilo ia?”
JOH 6:61 Pea ʻilo ʻe Sisu ʻiate ia ʻoku lāunga ai ʻene kau ākonga, pea lea ia kiate kinautolu, “ʻOku tūkia ʻakimoutolu ʻi he meʻa ni?
JOH 6:62 Pea ʻe fēfē ʻoka mou ka mamata ki he Foha ʻoe tangata ʻoku ʻalu hake ki he potu naʻe ʻi ai ia ʻi muʻa?
JOH 6:63 Ko e laumālie ia ʻoku ne fakamoʻui; ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻoe sino: ko e lea ʻoku ou lea ʻaki kiate kimoutolu, ko e laumālie ia pea mo e moʻui.
JOH 6:64 Ka ʻoku ai homou niʻihi ʻoku ʻikai tui. He naʻe ʻilo ʻe Sisu mei he kamataʻanga ʻakinautolu naʻe ʻikai tui, mo ia te ne lavakiʻi ia.
JOH 6:65 ‌ʻO ne pehē, “Ko ia ne u pehē ai kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai faʻa haʻu ha tangata kiate au, ka ʻi hono foaki kiate ia mei heʻeku Tamai.”
JOH 6:66 ¶ Pea talu mei ai naʻe foki ki mui ʻae tokolahi ʻo ʻene kau ākonga, ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.
JOH 6:67 Pea lea ai ʻa Sisu ki he toko hongofulu ma toko ua, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?
JOH 6:68 Pea leaange ʻa Saimone Pita kiate ia, “ʻEiki, te mau ʻalu kia hai? ʻOku ʻiate koe ʻae ngaahi lea ʻoe moʻui taʻengata.
JOH 6:69 Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua moʻui.”
JOH 6:70 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻIkai naʻaku fili ʻakimoutolu ko e toko hongofulu ma toko ua, pea ko homou tokotaha ko e tēvolo?”
JOH 6:71 Ko ʻene lea ia kia Siutasi ʻIsikaliote, ko e foha ʻo Saimone: he ko ia te ne lavakiʻi ia, ko e taha ia ʻoe toko hongofulu ma toko ua.
JOH 7:1 Hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe fononga fano ʻa Sisu ʻi Kāleli: he naʻe ʻikai fie fononga ia ʻi Siutea, he naʻe holi ʻae kakai Siu ke tāmateʻi ia.
JOH 7:2 Pea ko e kātoanga ʻoe ngaahi fale fehikitaki ʻae kakai Siu, naʻe ofi.
JOH 7:3 Ko ia naʻe pehē ai ʻe hono kāinga kiate ia, “ʻAlu ʻi heni, ʻo ʻalu ki Siutea, koeʻuhi ke mamata foki ʻa hoʻo kau ākonga ki he ngaahi ngāue ʻoku ke fai.
JOH 7:4 He ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku holi ke ongoongo, pea ne fai fakalilolilo ha meʻa. Kapau ʻoku ke fai ʻae ngaahi meʻa ni, fakahā koe ki māmani.”
JOH 7:5 He naʻe ʻikai tui foki ʻa hono kāinga kiate ia.
JOH 7:6 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku teʻeki ai hoko hoku ʻaho: ka ʻoku tatau kotoa pē ʻae ʻaho kiate kimoutolu.
JOH 7:7 ‌ʻOku ʻikai faʻa fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu; ka ʻoku fehiʻa ia kiate au, koeʻuhi ʻoku ou fakahā ki ai, ʻoku kovi ʻene ngaahi ngāue.
JOH 7:8 Mou ʻalu hake ki he kātoanga ni: ʻe ʻikai te u ʻalu leva ki he kātoanga ni; he ʻoku teʻeki ai hokosia hoku ʻaho.”
JOH 7:9 Hili ʻene lea ʻaki ʻae ngaahi lea ni kiate kinautolu, pea nofo pe ia ʻi Kāleli.
JOH 7:10 Ka kuo ʻalu hono kāinga, pea toki ʻalu foki ia ki he kātoanga, naʻe ʻikai ʻi he fakahā, kae fakafufū pe.
JOH 7:11 ¶ Pea kumi ia ʻe he kakai Siu ʻi he kātoanga, ʻonau pehē, “Ko e fē ia?”
JOH 7:12 Pea naʻe lahi ʻae fefanafanahi ʻi he kakai koeʻuhi ko ia: he naʻe pehē ʻe he niʻihi, “Ko e tangata lelei ia:” kae pehē ʻe he niʻihi, “ʻOku ʻikai; he ʻoku ne fakahalaʻi ʻae kakai.”
JOH 7:13 Ka naʻe ʻikai lea fakahā ʻe ha taha kiate ia, ko ʻenau manavahē ki he kakai Siu.
JOH 7:14 ¶ Pea ʻi he lolotonga ʻae kātoanga, naʻe ʻalu hake ʻa Sisu ki he falelotu lahi, ʻo akonaki.
JOH 7:15 Pea ofo ʻae kakai Siu, ʻo [nau ]pehē, “ʻOku ʻilo fakafēfē ʻe he tangata ni ʻae poto, he naʻe ʻikai akonekina?”
JOH 7:16 Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻO ne pehē, “Ko ʻeku akonaki ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana naʻa ne fekau au.
JOH 7:17 Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangalo, te ne ʻilo ʻae akonaki, pe ʻoku ʻi he ʻOtua ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pe.
JOH 7:18 Ko ia ʻoku lea ʻiate ia pē, ʻoku kumi ʻae fakamālō ʻaʻana: ka ko ia ʻoku ne kumi ʻae fakamālō ʻo ia naʻa ne fekau ia, ko ia ia ʻoku moʻoni, pea ʻoku ʻikai ha taʻemāʻoniʻoni ʻiate ia.
JOH 7:19 ‌ʻIkai naʻe ʻatu ʻe Mōsese ʻae fono kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai hamou tokotaha ʻoku ne fai ki he fono? Ko e hā ʻoku mou kumi ai ke tāmateʻi au?”
JOH 7:20 Pea leaange ʻae kakai, ʻo pehē, ʻOku ʻiate koe ha tēvolo: ko hai ʻoku kumi ke tāmateʻi koe?
JOH 7:21 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “Kuo u fai ʻae ngāue ʻe taha, pea ʻoku mou ofo ai kotoa pē.
JOH 7:22 Naʻe fokotuʻu ʻe Mōsese ʻae kamu kiate kimoutolu; (ka ʻoku ʻikai mei ʻa Mōsese ia, kae mei he ngaahi tamai; pea ʻoku kamuʻi ʻekimoutolu ʻae tama tangata ʻi he ʻaho Sāpate.
JOH 7:23 Pea kapau ʻe kamu ʻae tama tangata ʻi he ʻaho Sāpate, koeʻuhi ke ʻoua naʻa maumauʻi ʻae fono ʻa Mōsese; ʻoku mou ʻita kiate au, ko e meʻa ʻi heʻeku fakamoʻui haohaoa ʻae tangata ʻi he ʻaho Sāpate?
JOH 7:24 ‌ʻOua te mou fakamaau ʻo fakatatau mo ia ʻoku ha mai, kae fakamaau ke totonu.”
JOH 7:25 Pea lea ai ha niʻihi mei Selūsalema, “ʻIkai ko eni ia ʻoku nau kumi ke tāmateʻi?
JOH 7:26 Pea vakai, ʻoku lea mālohi ia, kae ʻikai siʻi te nau lea kiate ia. ʻOku ʻilo moʻoni ʻe he kau pule ko e Kalaisi totonu eni?
JOH 7:27 He ʻoku tau ʻilo ʻae potu ʻoku haʻu mei ai ʻae tangata ni: ka ʻoka haʻu ʻa Kalaisi, ʻe ʻikai ha taha te ne ʻilo pe ʻoku mei fē ia.”
JOH 7:28 Pea kalanga ʻa Sisu ʻi he falelotu lahi ʻi heʻene akonaki, ʻo pehē, “ʻOku mou ʻilo au, pea ʻoku mou ʻilo ʻae potu ʻoku ou haʻu mei ai: pea ʻoku ʻikai te u haʻu ʻiate au pē, ka ko ia naʻa ne fekau au ʻoku moʻoni ia, ʻaia ʻoku ʻikai te mou ʻiloa.
JOH 7:29 Ka ʻoku ou ʻilo ia: he ʻoku ou meiate ia, pea naʻa ne fekau au.”
JOH 7:30 Pea naʻa nau holi ai ke puke ia ka naʻe ʻikai ala ha taha kiate ia, he naʻe teʻeki hoko hono ʻaho.
JOH 7:31 Pea naʻe tui ʻae tokolahi ʻoe kakai kiate ia, ʻonau pehē, “ʻOka haʻu ʻae Kalaisi, ʻe lahi hake ʻae mana ʻe fai ʻe ia ʻi he ngaahi meʻa ni kuo fai ʻe he tangata ni?”
JOH 7:32 ¶ Pea naʻe fanongo ʻae kau Fālesi ʻoku fefanafanahi ʻae kakai kiate ia; pea fekau ʻe he kau Fālesi mo e kau taulaʻeiki lahi ʻae kau tangata fekau, ke nau puke ia.
JOH 7:33 Pea lea ai ʻa Sisu kiate kinautolu, “ʻOku toe siʻi pe ʻeku ʻiate kimoutolu, peau ʻalu kiate ia naʻa ne fekau au.”
JOH 7:34 Te mou kumi au, pea ʻikai ʻiloʻi pea ko e potu te u ʻi ai, ʻe ʻikai te mou faʻa lava ki ai.
JOH 7:35 Pea fepehēʻaki ai ʻae kakai Siu, “ʻE ʻalu ki fē ia, ʻe ʻikai te tau faʻa ʻiloʻi ia? Te ne ʻalu ki he ngaahi Senitaile kuo fakahēʻi, pea ako ki he Senitaile?
JOH 7:36 Ko e hā ʻae lea ko eni ʻoku ne pehē ai, Te mou kumi au, pea ʻikai te mou ʻiloʻi: pea ko e potu te u ʻi ai, ʻe ʻikai te mou faʻa lava ki ai?”
JOH 7:37 ‌ʻI he ʻaho fakaʻosi, ko e [ʻaho ]lahi ʻoe kātoanga, naʻe tuʻu ʻa Sisu ʻo kalanga, ʻo pehē, “Kapau ʻoku fieinu ha tangata, ke haʻu ia kiate au ʻo inu.
JOH 7:38 Ko ia ʻoku tui kiate au, ʻo hangē ko ia kuo fakahā ʻi he tohi, ‘ʻE tafe mei hono loto ʻae ngaahi vai moʻui.’”
JOH 7:39 (Ka ko ʻene lea ia ki he Laumālie, ʻaia ʻe maʻu ʻekinautolu ʻoku tui kiate ia: he naʻe teʻeki ai [foaki ]ʻae Laumālie Māʻoniʻoni; koeʻuhi naʻe teʻeki ai hakeakiʻi ʻa Sisu.)
JOH 7:40 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻae kakai tokolahi ki he lea ni, naʻa nau pehē, “Ko e moʻoni ko eni ʻae Palōfita.”
JOH 7:41 Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko eni ʻae Kalaisi.” Ka naʻe lea ʻae niʻihi, “ʻE haʻu ʻae Kalaisi mei Kāleli?
JOH 7:42 ‌ʻIkai ʻoku tala ʻi he tohi, ʻE haʻu ʻae Kalaisi ʻi he hako ʻo Tevita, pea mei he kolo ko Petelihema, naʻe ʻi ai ʻa Tevita?”
JOH 7:43 Pea naʻe fakakikihi ʻae kakai ko e meʻa ʻiate ia.
JOH 7:44 Pea naʻe loto ʻa honau niʻihi ke puke ia; ka naʻe ʻikai ala ha taha kiate ia.
JOH 7:45 ¶ Pea haʻu ai ʻae kau tangata fekau ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau Fālesi; pea nau pehē kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou ʻomi ia?”
JOH 7:46 Pea talaange ʻe he kau tangata fekau, “ʻOku teʻeki ʻaupito ha tangata ʻe lea ʻo hangē ko e tangata ni.”
JOH 7:47 Pea toki pehē ʻe he kau Fālesi kiate kinautolu, “Kuo kākaaʻi mo kimoutolu foki?
JOH 7:48 He kuo tui kiate ia ha niʻihi ʻi he kau pule pe ʻi he kau Fālesi?
JOH 7:49 Ka kuo malaʻia ʻae kakai ni ʻoku taʻeʻilo ki he fono.”
JOH 7:50 Pea lea ʻa Nikotimasi kiate kinautolu, (ko ia ia naʻe haʻu kia [Sisu ]ʻi he poʻuli,) he ko honau tokotaha ia,
JOH 7:51 “ʻOku tukuakiʻi ha tangata ʻe hotau fono ʻi he teʻeki fanongo ki ai, pea ʻilo ʻaia ʻoku ne fai?”
JOH 7:52 Pea naʻa nau leaange, ʻo pehē kiate ia, “He ko e Kāleli foki ʻa koe? Kumi, pea vakai: he ʻoku ʻikai ha palōfita ʻe tupu mei Kāleli.”
JOH 7:53 Pea naʻe taki taha ʻalu ki hono fale.
JOH 8:1 Ka naʻe ʻalu ʻa Sisu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive.
JOH 8:2 Pea toe haʻu hengihengi ia ki he falelotu lahi, pea haʻu ʻae kakai kotoa pē kiate ia; pea nofo ia, ʻo ako kiate kinautolu.
JOH 8:3 Pea ko e kau tangata tohi mo e Fālesi naʻa nau ʻomi kiate ia ʻae fefine naʻe moʻua ʻi he tono tangata; ʻonau tuku ia ki he haʻohaʻonga,
JOH 8:4 Pea nau pehē kiate ia, “Akonaki, naʻe moʻua ʻae fefine ni lolotonga ʻene tono tangata.
JOH 8:5 Pea ko eni, naʻe fekau ʻe Mōsese kiate kimautolu ʻi he fono, ke tolongaki ia ʻaki ʻae maka: ka ko e hā hoʻo lea?”
JOH 8:6 Naʻa nau lea pehē, ko ʻenau ʻahiʻahiʻi ia, koeʻuhi ke nau talakoviʻi ai ia. Ka naʻe tulolo hifo ʻa Sisu, pea tohi ʻaki hono tuhu ki he kelekele.
JOH 8:7 Pea ʻi heʻenau kei fehuʻi pe kiate ia, naʻe tuʻu ki ʻolunga ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku taʻeangahala, ke lī ʻe ia ʻae fuofua maka ki ai.”
JOH 8:8 Pea toe tulolo ia, ʻo tohi ki he kelekele.
JOH 8:9 Pea ko kinautolu naʻe fanongo ai, ʻi he valokia ʻakinautolu ʻe honau ʻatamai, naʻa nau taki taha ʻalu kituʻa, ʻo fuofua fai mei he ki muʻa ʻo aʻu ki he ki mui: pea toe tokotaha ʻa Sisu, kae tuʻu ʻae fefine ʻi loto.
JOH 8:10 Pea kuo tuʻu hake ʻa Sisu, ʻo ʻikai mamata ki ha taha ka ko e fefine pe, pea pehē ʻe ia ki ai, “Fefine, ko e fē ʻakinautolu naʻa nau fakaʻiloʻi koe?” ʻOku ʻikai fakahalaia koe ʻe ha taha?
JOH 8:11 Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai ha taha. Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Pea ʻoku ʻikai te u fakahalaia koe: ʻalu pea ʻoua ʻe toe fai angahala.”
JOH 8:12 ¶ Pea toe lea ai ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko au ko e maama ʻo māmani: ko ia ʻoku muimui ʻiate au, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻuli, ka ʻe ʻiate ia ʻae maama ʻoe moʻui.”
JOH 8:13 Ko ia naʻe pehē ai ʻae kau Fālesi kiate ia, “ʻOku ke fakamoʻoni kiate koe; ʻoku ʻikai moʻoni hoʻo fakamoʻoni.
JOH 8:14 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate kinautolu, “ʻOku ou fakamoʻoni kiate au, ka ʻoku moʻoni ʻeku fakamoʻoni: he ʻoku ou ʻilo ʻaia ʻoku ou haʻu mei ai, mo ia ʻoku ou ʻalu ki ai; ka ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻoku ou haʻu mei ai, pe ko ia ʻoku ou ʻalu ki ai.
JOH 8:15 ‌ʻOku mou fakamaau fakakakano pē; ʻoku ʻikai te u fakamaau ha tokotaha.
JOH 8:16 Pea kapau te u fakamaau, ʻoku moʻoni ʻeku fakamaau he ʻoku ʻikai teu tokotaha pe, ka ko au mo e Tamai naʻa ne fekau au.
JOH 8:17 Pea kuo tohi foki ʻi hoʻomou fono, ko e fakamoʻoni ʻae tangata ʻe toko ua ʻoku moʻoni.
JOH 8:18 Ko e tokotaha au ʻoku ou fakamoʻoni au, pea ko e Tamai naʻa ne fekau au ʻoku ne fakamoʻoni kiate au.”
JOH 8:19 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “Ko e fē hoʻo Tamai? Pea talaange ʻe Sisu, ʻOku ʻikai te mou ʻilo au, pe ko ʻeku Tamai: ka ne mou ʻilo au, pehē, kuo mou ʻilo mo ʻeku Tamai foki.
JOH 8:20 Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi lea ni ʻi he tukunga koloa, ʻi heʻene akonaki ʻi he falelotu lahi: pea naʻe ʻikai puke ia ʻe ha taha; he naʻe teʻeki hokosia hono ʻaho.
JOH 8:21 Pea toe tala ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOku ou ʻalu, pea te mou kumi kiate au, ka te mou mate ʻi hoʻomou angahala: ko e potu ʻoku ou ʻalu ki ai, ʻe ʻikai te mou hokosia.”
JOH 8:22 Pea pehē ai ʻae kakai Siu, “ʻE tāmateʻi ʻe ia ia? He ʻoku ne pehē, ‘Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki ai, ʻe ʻikai te mou hokosia.’”
JOH 8:23 Pea tala ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mei lalo ʻakimoutolu; ʻoku mei ʻolunga au: ʻoku ʻo māmani ʻakimoutolu; ʻoku ʻikai ʻo māmani au.
JOH 8:24 Ko ia naʻaku lea ai kiate kimoutolu, te mou mate ʻi hoʻomou angahala: he kapau ʻoku ʻikai te mou tui ‘ko au ia,’ te mou mate pe ʻi hoʻomou angahala.”
JOH 8:25 Pea naʻa nau lea ai kiate ia, “Ko hai koe?” Pea pehēange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻAia pe naʻaku tala ʻi muʻa kiate kimoutolu.”
JOH 8:26 ‌ʻOku lahi ʻae meʻa ke u tala mo valokiʻi ʻiate kimoutolu: ka ko ia naʻa ne fekau au ʻoku moʻoni ia; pea ʻoku ou fakahā ki māmani ʻae ngaahi meʻa ko ia kuo u fanongo ʻiate ia.
JOH 8:27 Naʻe ʻikai te nau ʻilo ko ʻene lea kiate kinautolu ki he Tamai.
JOH 8:28 Pea pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “Hili hoʻomou hiki ki ʻolunga ʻae Foha ʻoe tangata, pea te mou toki ʻilo ‘ko au ia,’ pea mo ʻeku taʻefai-ha-meʻa ʻiate au pe; kae hangē hono akoʻi au ʻe heʻeku Tamai, [ʻoku pehē ]ʻeku lea ki he ngaahi meʻa ni.
JOH 8:29 Pea ko ia naʻa ne fekau au ʻoku ʻiate au: ʻoku ʻikai siʻaki au ke tokotaha pe ʻe he Tamai; he ʻoku ou fai maʻuaipē ʻae ngaahi meʻa ʻoku lelei ai ia.”
JOH 8:30 Pea ʻi heʻene leaʻaki ʻae ngaahi lea ni, naʻe tui ʻae tokolahi kiate ia.
JOH 8:31 ¶ Pea pehē ai ʻe Sisu ki he kau Siu naʻe tui kiate ia, “Kapau te mou nofomaʻu ʻi heʻeku lea, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻakimoutolu;
JOH 8:32 Pea te mou ʻilo ʻae moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu ʻe he moʻoni.”
JOH 8:33 ¶ Pea pehē ʻe he niʻihi kiate ia, “Ko e hako ʻo ʻEpalahame ʻakimautolu, pea naʻe ʻikai te mau pōpula ki ha taha: pea ʻoku fēfeeʻi ʻa hoʻo lau, ‘ʻE fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu?’”
JOH 8:34 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fai angahala, ko e pōpula ia ki he angahala.
JOH 8:35 Pea ʻoku ʻikai nofomaʻuaipē ʻi he fale ʻae pōpula: [ka ]ʻoku nofomaʻuaipē ʻae ʻAlo.
JOH 8:36 Ko ia kapau ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻAlo, te mou tauʻatāina moʻoni.
JOH 8:37 ‌ʻOku ou ʻilo ko e hako ʻo ʻEpalahame ʻakimoutolu; ka ʻoku mou kumi ke tāmateʻi au, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻi homou loto ʻa ʻeku akonaki.
JOH 8:38 ‌ʻOku ou lea ʻaki ʻaia kuo u ʻiloʻi ʻi heʻeku Tamai: pea ʻoku mou fai ʻaia kuo mou ʻiloʻi ʻi hoʻomou tamai.”
JOH 8:39 Naʻa nau leaange, ʻo pehē kiate ia, “Ko ʻemau tamai ʻa ʻEpalahame.” Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ka ne ko e fānau ʻa ʻEpalahame ʻakimoutolu, pehē, te mou fai ʻae ngaahi ngāue ʻa ʻEpalahame.
JOH 8:40 Ka ko eni ʻoku mou kumi ke tāmateʻi au, ko e tangata kuo tala ʻae moʻoni kiate kimoutolu, ʻaia kuo u fanongo ʻi he ʻOtua: naʻe ʻikai fai pehē ʻe ʻEpalahame.
JOH 8:41 ‌ʻOku mou fai ʻae ngāue ʻa hoʻomou tamai.” Pea naʻa nau pehē ai kiate ia, “ʻOku ʻikai te mau tupu ʻi he feʻauaki; ʻoku taha pe ʻemau Tamai, ko e ʻOtua.”
JOH 8:42 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ka ne ko hoʻomou Tamai ʻae ʻOtua, te mou ʻofa kiate au: he naʻaku tupu ai ʻo haʻu mei he ʻOtua; pea naʻe ʻikai te u haʻu ʻiate au pe, ka naʻa ne fekau au.
JOH 8:43 Ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou ʻilo ʻeku lea? Ka koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou fie fai ki heʻeku akonaki.
JOH 8:44 ‌ʻOku mou ʻi [hoʻomou ]tamai ko e tēvolo, pea ko e holi ʻa hoʻomou tamai te mou fai. Ko e fakapō ia talu mei he kamataʻanga, pea naʻe ʻikai nofomaʻu ʻi he moʻoni koeʻuhi ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia. ʻOka lea ʻaki ʻe ia ʻae loi, ʻoku ne lea ʻaki ʻene meʻa ʻaʻana: he ko e loi ia, mo e tamai ʻo ia.
JOH 8:45 Pea ko e meʻa ʻi heʻeku tala ʻae moʻoni [kiate kimoutolu], ʻoku ʻikai ai te mou tui kiate au.
JOH 8:46 Ko hai ʻiate kimoutolu ʻoku ne fakaʻilo haʻaku angahala? Pea kapau ʻoku ou lea ʻaki ʻae moʻoni ko e hā ʻoku ʻikai ai te mou tui kiate au?
JOH 8:47 Ko ia ʻoku ʻi he ʻOtua, ʻoku fanongo ia ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua: pea pehē, ʻoku ʻikai te mou fanongo, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻi he ʻOtua ʻakimoutolu.”
JOH 8:48 Pea leaange ʻae kakai Siu, [ʻonau ]pehē kiate ia, “ʻIkai ʻoku moʻoni ʻemau pehē, Ko e Samēlia koe, pea ʻoku ʻiate koe ha tēvolo?”
JOH 8:49 Pea talaange ʻe Sisu, “ʻOku ʻikai ha tēvolo ʻiate au; ka ʻoku ou fakaʻapaʻapa ki heʻeku Tamai, pea ʻoku mou fakalieliaʻi au.
JOH 8:50 Pea ʻoku ʻikai teu kumi ʻae ongoongolelei ʻo ʻoku: ʻoku ai ha tokotaha ʻoku ne kumiʻi mo fakamaauʻi.
JOH 8:51 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ki heʻeku lea, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he mate.”
JOH 8:52 Pea lea ai ʻae kakai Siu kiate ia, “Ta ʻoku mau ʻilo ʻeni ʻoku ʻiate koe ha tēvolo. Kuo mate ʻa ʻEpalahame, mo e kau palōfita; ka ʻoku ke pehē, Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ki heʻeku lea, ʻe ʻikai ʻaupito te ne kamata ʻae mate.
JOH 8:53 ‌ʻOku ke lahi koe ki heʻemau tamai ko ʻEpalahame, ʻaia kuo mate? Pea, mate mo e kau palōfita: ʻoku ke pehē ko hai koe?”
JOH 8:54 Pea talaange ʻe Sisu, “Kapau te u fakaongolelei au, ko e meʻa noa pē ʻeku fakaongo: ko ʻeku Tamai ko ia ia ʻoku ne fakaongoleleiʻi au; ʻaia ʻoku mou pehē ai, ko homou ʻOtua ia:
JOH 8:55 Ka kuo ʻikai te mou ʻilo ia, ka ʻoku ou ʻilo ia: pea kapau te u pehē, ʻOku ʻikai te u ʻiloa ia, te u loi au ʻo hangē ko kimoutolu: ka ʻoku ou ʻilo ia, pe au tuitala ki heʻene folofola.
JOH 8:56 Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa hoʻomou tamai ko ʻEpalahame ke mamata ki hoku ʻaho: pea naʻe mamata ia, pea fiefia.
JOH 8:57 Pea lea ʻae kakai Siu kiate ia, “ʻOku teʻeki ai nimangofulu taʻu ho motuʻa, pea kuo ke mamata kia ʻEpalahame?”
JOH 8:58 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ki muʻa ʻia ʻEpalahame, ‘ʻOku ou ʻi ai au.’”
JOH 8:59 Pea naʻa nau toʻo hake ʻae ngaahi maka, ke nau lisingi ʻaki ia; ka naʻe fufū ʻe Sisu ia, pea ʻalu ia ʻi honau lotolotonga mei he falelotu lahi, pea hao ai.
JOH 9:1 Pea ʻi he ʻalu ange ʻa [Sisu], ne mamata ia ki ha tangata naʻe fanauʻi ko e kui.
JOH 9:2 Pea fehuʻi ʻene kau ākonga kiate ia, ʻo pehē, “Lāpai, ko hai naʻe fai angahala, ʻae tangata ni, pe ko ʻene mātuʻa, naʻe fanauʻi kui ai ia?”
JOH 9:3 Pea talaange ʻe Sisu, “Naʻe ʻikai fai angahala ʻae tangata ni, pe ko ʻene mātuʻa: ka ko e meʻa ke fakahā ʻiate ia ʻae ngaahi ngāue ʻae ʻOtua.
JOH 9:4 ‌ʻOku totonu ke u fai ʻae ngaahi ngāue ʻo ia naʻa ne fekau au, lolotonga ʻene kei ʻaho: ʻoku haʻu ʻae pō, ʻoku ʻikai faʻa ngāue ai ha tokotaha.”
JOH 9:5 ‌ʻI heʻeku kei ʻi māmani ko e maama au ʻo māmani.
JOH 9:6 Hili ʻene lea pehē, naʻe ʻaʻanu ia ki he kelekele, ʻo ne ngaohi ʻaki ʻae ʻaʻanu ʻae ʻumea, ʻo ne pani ʻaki ʻae ʻumea ʻae mata ʻoe tangata kui,
JOH 9:7 ‌ʻO ne pehē kiate ia, “ʻAlu, ʻo kaukau ʻi he ano vai ko Seiloami,” (ʻa ia ko hono ʻuhinga, “Ko e fekau.”) Ko ia naʻe ʻalu ai ia, ʻo kaukau, pea haʻu kuo ʻā.
JOH 9:8 ¶ Ko ia ko e kaungāʻapi, pea mo kinautolu naʻe mamata muʻa kiate ia ʻi heʻene kui, naʻa nau pehē, “ʻIkai ko eni ia naʻe nofo ʻo kole?”
JOH 9:9 Pea tala ʻe he niʻihi, “Ko eni ia:” pea [lea ]ʻae niʻihi, “ʻOku hangē ko ia:” ka naʻe pehē ʻe ia, “Ko au ia.”
JOH 9:10 “Ko ia naʻa nau pehē kiate ia, naʻe fakaʻā fēfeeʻi ho mata?”
JOH 9:11 Pea talaange ʻe ia, ʻo pehē, “Ko e tangata ʻoku ui ko Sisu naʻa ne ngaohi ʻae ʻumea, ʻo ne pani hoku mata, pea ne pehē kiate au, ‘ʻAlu ki he ano vai ko Seiloami, ʻo kaukau:’ pea naʻaku ʻalu, ʻo kaukau, pea u ʻā ai.”
JOH 9:12 Pea nau pehē ai kiate ia, “Kofaʻā ia?” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai te u ʻiloa.”
JOH 9:13 ¶ Naʻa nau ʻomi ki he kau Fālesi ʻaia naʻe kui.
JOH 9:14 Pea ko e ʻaho Sāpate ʻaia naʻe ngaohi ai ʻe Sisu ʻae ʻumea, ʻo ne fakaʻā hono mata.
JOH 9:15 Pea fehuʻi foki ʻae kau Fālesi kiate ia, pe naʻe fēfē hono fakaʻā. Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, ‘Naʻe ʻai ʻe ia ʻae ʻumea ki hoku mata, pea u kaukau, pea ʻoku ou ʻā.”
JOH 9:16 Ko ia naʻe pehē ai ʻe he niʻihi ʻoe kau Fālesi, “ʻOku ʻikai mei he ʻOtua ʻae tangata ni, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne tokanga ki he ʻaho Sāpate.” Pea pehē ʻe he niʻihi, “ʻE faʻa fai fēfeeʻi ʻae ngaahi mana pehē ʻe ha angahala? Pea naʻa nau fakakikihi ai.”
JOH 9:17 Pea naʻa nau toe fehuʻi ki he tangata kui, “Ko e hā hoʻo lau kiate ia, ʻi heʻene fakaʻā ho mata?” Pea pehē ʻe ia, “Ko e palōfita ia.”
JOH 9:18 Ka naʻe ʻikai tui ʻae kakai Siu naʻe kui ia, pea kuo ʻā, kaeʻoua ke nau ui ʻae mātuʻa ʻo ia kuo fakaʻā.
JOH 9:19 Pea nau fehuʻi kiate kinaua, ʻo pehē, “Ko hoʻomo tama eni, ʻoku mo lau naʻe fanauʻi kui? Pea ʻoku ʻa fēfē eni?”
JOH 9:20 Pea leaange ʻene mātuʻa kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku ma ʻilo ko ʻema tama eni, pea naʻe fanauʻi ʻoku kui:
JOH 9:21 Ka ko e meʻa ko ia ʻoku ʻā ai ni ia, ʻoku ʻikai te ma ʻilo; pea ʻoku ʻikai te ma ʻilo pe ko hai kuo fakaʻā hono mata; ka ʻoku lahi ia: fehuʻi ki ai: ke lea ia kiate ia.”
JOH 9:22 Naʻe pehē ʻae lea ʻa ʻene mātuʻa, he naʻa na manavahē ki he kakai Siu: he kuo alea pau ʻae kakai Siu, kapau ʻe ai ha tokotaha te ne fakahā ko e Kalaisi ia, ʻe kapusi ia mei he falelotu.
JOH 9:23 Ko ia naʻe pehē ai ʻe heʻene mātuʻa, “ʻOku lahi ia; fehuʻi ki ai.”
JOH 9:24 Pea naʻa nau toe ui ʻae tangata naʻe kui, ʻonau pehē kiate ia, “Tuku ki he ʻOtua ʻae fakamālō: ʻoku mau ʻilo ko e angahala ʻae tangata ni.”
JOH 9:25 Pea leaange ʻe ia, ʻo pehē, “Ko ha angahala ia pe ʻikai, ʻoku ʻikai te u ʻilo: ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou ʻilo, naʻaku kui, ka ko eni ʻoku ou ʻā.”
JOH 9:26 Pea toe fehuʻi ai ʻakinautolu kiate ia, “Ko e hā naʻa ne fai kiate koe? Naʻe fēfeeʻi ʻene fakaʻā ho mata?”
JOH 9:27 Pea leaange ia kiate kinautolu, “Kuo ʻosi ʻeku tala kiate kimoutolu, pea ʻoku ʻikai te mou ongoʻi: ko e hā ʻoku mou toe fie fanongo ai? Te mou ului ko ʻene kau ākonga foki?”
JOH 9:28 Pea nau taukaea ia, ʻo pehē, “Ko ʻene ākonga ʻa koe; ka ko e kau ākonga ʻa Mōsese ʻakimautolu.
JOH 9:29 ‌ʻOku mau ʻilo naʻe folofola ʻae ʻOtua kia Mōsese: ka ko e tangata ni, ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ʻoku mei fē ia.”
JOH 9:30 Pea leaange ʻae tangata, ʻo pehē kiate kinautolu, “Ta ko e meʻa fakamanavahē eni, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe ʻoku haʻu ia mei fē, ka kuo ne fakaʻā hoku mata.
JOH 9:31 ‌ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae kau angahala: ka ʻoka lotu ha tangata ki he ʻOtua, pea fai hono finangalo, ʻoku ne ongoʻi ia.
JOH 9:32 Talu mei he kamataʻanga ʻo māmani ʻoku teʻeki fanongo naʻe ai ha tangata kuo fakaʻā ʻae mata ʻo ha tokotaha kuo fanauʻi kui.
JOH 9:33 Ka ne ʻikai ʻi he ʻOtua ʻae tangata ni, ʻe ʻikai faʻa fai ʻe ia ha meʻa.”
JOH 9:34 Pea leaange ʻakinautolu, ʻo pehē kiate ia, “Naʻa ke tupu tofu pe ʻi he ngaahi angahala, pea ʻoku ke akoʻi ʻakimautolu?” Pea naʻa nau kapusi ia kituʻa.
JOH 9:35 Pea ongoʻi ʻe Sisu kuo nau kapusi ia kituʻa: pea ne toki ʻilo ia, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ke tui ki he ʻAlo ʻoe ʻOtua?”
JOH 9:36 Pea leaange ia, ʻo pehē, “ʻEiki, ko hai ia, koeʻuhi ke u tui kiate ia?”
JOH 9:37 Pea tala ʻe Sisu kiate ia, “Kuo ke mamata kiate ia, pea ko ia ia ʻoku talanoa kiate koe.”
JOH 9:38 Pea pehē ʻe ia, “ʻEiki, ʻoku ou tui. Pea naʻa ne hū kiate ia.
JOH 9:39 ¶ Pea lea ʻa Sisu, “Ko e meʻa ʻi he fakamaau kuo u haʻu ki māmani, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku ʻikai mamata ke nau mamata; pea ke kui ʻakinautolu ʻoku mamata.”
JOH 9:40 Pea fanongo ki he ngaahi lea ni ʻae niʻihi ʻoe Fālesi naʻe ʻiate ia, ʻonau pehē ki ai, “ʻOku kui ʻakimautolu foki?”
JOH 9:41 Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ka ne kui ʻakimoutolu, pehē, ʻe ʻikai haʻamou angahala ka ko eni ʻoku mou pehē, ʻOku mau ʻā ko ia ʻoku maʻu pe hoʻomou angahala.”
JOH 10:1 “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku ʻikai hū ʻi he matapā ki he lotoʻā sipi, ka ʻoku kaka hake ʻi he hala kehe, ko e kaihaʻa ia mo e fakamālohi.
JOH 10:2 Ka ko ia ʻoku hū ʻi he matapā, ko e tauhi ia ʻoe fanga sipi.
JOH 10:3 ‌ʻOku toʻo kiate ia ʻe he leʻo; pea fanongo ki hono leʻo ʻae fanga sipi pea ʻoku ne ui ʻae sipi ʻaʻana ʻi [honau hingoa ]ʻo ne tataki atu ʻakinautolu.
JOH 10:4 Pea ka tuku atu ʻe ia ʻene sipi ʻaʻana ʻoku ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kinautolu, pea muimui ʻae sipi ʻiate ia: he ʻoku nau ʻilo hono leʻo.”
JOH 10:5 Pea ʻe ʻikai te nau muimui ʻi ha foʻou, ka te nau hola meiate ia: he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae leʻo ʻoe foʻou.
JOH 10:6 Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae fakatātā ni kiate kinautolu: ka naʻe ʻikai te nau ʻilo hono ʻuhinga ʻo ʻene lea kiate kinautolu.
JOH 10:7 Pea toe tala ai ʻe Sisu kiate kinautolu, Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko au ko e matapā ki he fanga sipi.
JOH 10:8 Ko kinautolu kotoa pē naʻe muʻomuʻa ʻiate au, ko e kau kaihaʻa mo e fakamālohi: ka naʻe ʻikai fanongo ʻae fanga sipi kiate kinautolu.
JOH 10:9 Ko au pe ko e matapā: pea ko ia ʻe hū ange ʻiate au, ʻe moʻui ia, pea ʻe feʻaluʻaki ai pe ia, ʻo maʻu ʻae meʻakai.
JOH 10:10 ‌ʻOku ʻikai haʻu ʻae kaihaʻa, ka ke kaihaʻasi, pea ke tāmateʻi, pea ke fakaʻauha: kuo u haʻu au ke nau maʻu ʻae moʻui, pea ke nau maʻu ia ʻo lahi ʻaupito.
JOH 10:11 “Ko au ko e tauhi lelei: ʻoku foaki ʻe he tauhi lelei ʻa ʻene moʻui koeʻuhi ko e fanga sipi.
JOH 10:12 Ka ko ia ʻoku unga ki he ngāue, ka ʻoku ʻikai ko e tauhi, ʻaia ʻoku ʻikai ʻaʻana ʻae fanga sipi, ʻoku mamata ia ʻoku haʻu ʻae ulofi, pea siʻaki ʻae fanga sipi, kae hola: pea moʻua ia ʻe he ulofi, ʻo fakahēʻi ʻae fanga sipi.
JOH 10:13 ‌ʻOku hola ʻae unga ngāue, koeʻuhi ko e unga ngāue [pe ]ia, pea ʻoku ʻikai ʻofa ia ki he fanga sipi.
JOH 10:14 Ko au ko e tauhi lelei; pea hangē ʻoku ʻilo au ʻe he Tamai, peau ʻilo foki ʻae Tamai,
JOH 10:15 [ʻOku pehē ]ʻa ʻeku ʻilo ʻaia ʻoku ʻaʻaku, mo e ʻilo au ʻekinautolu: pea ʻoku ou tuku hifo ʻeku moʻui koeʻuhi ko e fanga sipi.
JOH 10:16 Pea ʻoku ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko eni: te u ʻomi ʻakinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻo; pea ʻe ai ʻae lotoʻā pe taha, mo e tauhi pe taha.”
JOH 10:17 Ko ia ʻoku ʻofa ai ʻa ʻeku Tamai kiate au, ko e meʻa ʻi heʻeku tuku hifo ʻeku moʻui, kau toe toʻo ia.
JOH 10:18 ‌ʻOku ʻikai ke toʻo ia ʻe ha taha ʻiate au, ka ʻoku ou tuku hifo ia ʻeau pe. ʻOku ou mafai ke tuku hifo ia, pea ʻoku ou mafai ke toe toʻo ia. Ko e fekau ni kuo u maʻu mei heʻeku Tamai.”
JOH 10:19 ¶ Pea naʻe toe fakakikihi ʻae kakai Siu, ko e meʻa ʻi he ngaahi lea ni.
JOH 10:20 Pea pehē ʻe honau tokolahi, “ʻOku ʻiate ia ha tēvolo, pea ʻoku faha; ko e hā ʻoku mou fanongo ai kiate ia?”
JOH 10:21 Pea pehē ʻe he niʻihi, “ʻOku ʻikai ko e lea eni ʻa ha taha ʻoku ʻi ai ha tēvolo. ʻE mafai ʻe ha tēvolo ke fakaʻā ʻae mata ʻoe kui?”
JOH 10:22 ¶ Pea naʻe fai ʻi Selūsalema ʻae kātoanga ʻoe fakafoʻou, pea ko e faʻahitaʻu momoko.
JOH 10:23 Pea naʻe ʻeveʻeva ʻa Sisu ʻi he falelotu lahi, ʻi he fale hala ʻo Solomone.
JOH 10:24 Pea naʻe haʻu ʻae kakai Siu, ʻo kāpui ia, ʻonau pehē kiate ia, “ʻE fēfē hono fuoloa mo hoʻo taʻefakaʻilo kiate kimautolu? Kapau ko e Kalaisi koe, tala totonu mai kiate kimautolu.”
JOH 10:25 Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, “Naʻaku tala kiate kimoutolu, ka naʻe ʻikai te mou tui: ko e ngaahi ngāue ʻoku ou fai ʻi he huafa ʻo ʻeku Tamai, ʻoku fakamoʻoniʻi ai au.”
JOH 10:26 Ka ʻoku ʻikai te mou tui, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻi heʻeku fanga sipi ʻakimoutolu.
JOH 10:27 ‌ʻOku fanongo ʻeku fanga sipi ki hoku leʻo, ʻo hangē ko ʻeku tala kiate kimoutolu: pea ʻoku ou ʻiloa ʻakinautolu, pea ʻoku nau muimui ʻiate au:
JOH 10:28 Pea ʻoku ou foaki kiate kinautolu ʻae moʻui taʻengata; pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻauha, pe ʻe ʻikai ha taha te ne hamusi ʻakinautolu mei hoku nima.
JOH 10:29 Ko ʻeku Tamai, ʻaia naʻa ne foaki mai kiate au, ʻoku lahi taha pe ia; pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku faʻa hamusi mei he nima ʻo ʻeku Tamai.
JOH 10:30 Ko au mo e Tamai ʻoku ma taha pe.
JOH 10:31 Pea toe toʻo hake ʻe he kakai Siu ʻae maka, ke nau tolongaki ʻaki ia.
JOH 10:32 Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, “Kuo lahi ʻae ngāue lelei kuo u fakahā kiate kimoutolu mei heʻeku Tamai; ko e ngāue fē ia ʻoku mou tolongakiʻi ai au?
JOH 10:33 Pea talaange ʻe he kau Siu kiate ia, ʻo pehē, ʻOku ʻikai ko ha ngāue lelei ʻoku mau tolongakiʻi ai koe; ka ko e fie ʻOtua pe; koeʻuhi ko e tangata pe ʻa koe, ka ʻoku ke fai ke ʻOtua.”
JOH 10:34 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻIkai kuo tohi ʻi hoʻomou fono, Ne u pehē, ‘Ko e ngaahi ʻotua ʻakimoutolu?’
JOH 10:35 Kapau ʻoku ui ko e ʻotua ʻakinautolu naʻe folofola ki ai ʻae ʻOtua, pea ʻe ʻikai faʻa liʻaki ʻae tohi;
JOH 10:36 ‌ʻOku mou pehē kiate ia kuo fakatapui ʻe he Tamai, ʻo fekau ki māmani, ʻOku ke fie ʻOtua; koeʻuhi naʻaku pehē, Ko e ʻAlo au ʻoe ʻOtua?
JOH 10:37 Kapau ʻoku ʻikai te u fai ʻae ngāue ʻo ʻeku Tamai, ʻoua te mou tui kiate au.
JOH 10:38 Ka ʻi heʻeku fai ia, kapau ʻoku ʻikai te mou tui kiate au, tui ki he ngāue: koeʻuhi ke mou ʻilo, mo tui, ʻoku ʻiate au ʻae Tamai, mo au ʻiate ia.”
JOH 10:39 ¶ Ko ia naʻa nau toe fie puke ai ia: ka naʻa ne fakahaofi ia mei honau nima,
JOH 10:40 ‌ʻO toe ʻalu ki he potu ʻituʻa Sioatani, ʻaia naʻe tomuʻa fai papitaiso ai ʻa Sione; pea nofo ai ia.
JOH 10:41 Pea naʻe ʻalu ʻae tokolahi kiate ia, ʻonau pehē, “Naʻe ʻikai fai ʻe Sione ha mana: ka ko e meʻa kotoa pē naʻe lea ki ai ʻa Sione ki he tangata ni, ʻoku moʻoni.”
JOH 10:42 Pea naʻe tui ʻae tokolahi ʻi ai kiate ia.
JOH 11:1 Pea naʻe mahaki ʻa Lasalosi, ko e tangata ʻe tokotaha ʻi Pētani, ko e kolo ʻa Mele mo hono tokoua ko Māʻata.
JOH 11:2 (Ko e Mele [ko ia ]ia naʻa ne tākai ʻae ʻEiki ʻaki ʻae lolo, ʻo ne holoholo hono vaʻe ʻaki hono louʻulu, naʻe mahaki hono tuongaʻane ko Lasalosi.)
JOH 11:3 Ko ia naʻe fekau ai ʻe hono ongo tuofefine kiate ia, ʻo pehē, “ʻEiki, vakai, ko ia ʻoku ke ʻofa ai ʻoku mahaki.”
JOH 11:4 Pea kuo fanongo ʻa Sisu, pea ne pehē, “ʻOku ʻikai ko e mahaki eni ke mate ai, ka ke ongoongolelei ai ʻae ʻOtua, pea ke ongoongolelei ai ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua.”
JOH 11:5 Pea naʻe ʻofa ʻa Sisu kia Māʻata, mo hono tehina, mo Lasalosi.
JOH 11:6 Pea kuo fanongo ia ki heʻene mahaki, naʻa ne kei nofo ʻi he potu ko ia ʻo ʻaho ua.
JOH 11:7 Hili ia, pea pehē ʻe ia ki he kau ākonga, “Ke tau toe ʻalu ki Siutea.”
JOH 11:8 Pea tala ʻe he kau ākonga kiate ia, “Lāpai, naʻe toki kumi ʻe he kau Siu ke tolongaki koe ʻaki ʻae maka; pea ʻoku ke toe ʻalu ki ai?”
JOH 11:9 Pea pehēange ʻe Sisu, “ʻIkai ʻoku hongofulu ma ua ʻae feituʻulaʻā ʻi he ʻaho? Kapau ʻoku ʻeveʻeva ha tangata ʻi he ʻaho, ʻoku ʻikai tūkia ia, koeʻuhi ʻoku mamata ia ki he maama ʻoe māmani.
JOH 11:10 Pea kapau ʻoku ʻeveʻeva ha tangata ʻi he poʻuli, ʻoku tūkia ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha maama ʻi ai.”
JOH 11:11 Naʻe hili ʻene lea ni, pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko hotau kāinga ko Lasalosi ʻoku mohe; ka ʻoku ou ʻalu, koeʻuhi ke u fafangu ia mei he mohe.”
JOH 11:12 Pea pehē ai ʻe heʻene kau ākonga, “ʻEiki, kapau ʻoku mohe, ʻe lelei ai ia.”
JOH 11:13 Naʻe lea ʻa Sisu ki heʻene mate ka naʻa nau mahalo ko ʻene lea ki he mālōlō ʻi he mohe.
JOH 11:14 Pea toki tala fakatotonu ʻe Sisu kiate kinautolu, “Kuo mate ʻa Lasalosi.
JOH 11:15 Pea ʻoku ou fiefia ʻi he ʻikai te u ʻi ai, koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ke mou tui; ka tau ō kiate ia.”
JOH 11:16 Pea lea ai ʻa Tōmasi, ʻoku ui ko Titimasi, ki heʻene kaungā ākonga, “Ke tau ō foki, ka tau mate mo ia.”
JOH 11:17 Pea kuo ʻalu atu ʻa Sisu, pea ne ʻilo kuo ʻaho fā hono tuku ia ki he faʻitoka.
JOH 11:18 Pea naʻe ofi ʻa Pētani ki Selūsalema, ko e maile ʻe ua nai hono mamaʻo.
JOH 11:19 Pea haʻu ʻae kau Siu tokolahi kia Māʻata mo Mele, ke fakafiemālieʻi ʻakinaua koeʻuhi ko hona tuongaʻane.
JOH 11:20 Pea ʻi he fanongo ʻe Māʻata ʻoku haʻu ʻa Sisu, naʻa ne ʻalu ʻo fakafetaulaki kiate ia: ka naʻe nofo pe ʻa Mele ʻi he fale.
JOH 11:21 Pea lea ai ʻa Māʻata kia Sisu, ʻEiki, ka ne ke ʻi heni, pehē, ne ʻikai mate hoku tuongaʻane.
JOH 11:22 Ka ʻoku ou ʻilo ʻa eni, ko ia kotoa pē te ke kolea ki he ʻOtua, ʻe foaki ʻe he ʻOtua kiate koe.”
JOH 11:23 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “ʻE toetuʻu ho tuongaʻane.”
JOH 11:24 Pea tala ʻe Māʻata kiate ia, “ʻOku ou ʻilo ʻe toetuʻu ia ʻi he toetuʻu ʻi he ʻaho fakamui.”
JOH 11:25 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko au ko e toetuʻu, mo e moʻui: ko ia ʻoku tui kiate au, ka ne mate ia, ʻe moʻui pe ia:
JOH 11:26 Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate au, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia. ʻOku ke tui ki ai?”
JOH 11:27 Pea ne pehē kiate ia, “ʻIo, ʻEiki: ʻoku ou tui ko e Kalaisi ʻa koe, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe totonu ke haʻu ki māmani.”
JOH 11:28 Pea hili ʻene lea ko ia, naʻe ʻalu ia, ʻo ne ui fakafufū hono tehina ko Mele, ʻo ne pehē, Kuo haʻu ʻae Akonaki, pea ʻoku fehuʻi kiate koe.”
JOH 11:29 Pea ʻi heʻene ongoʻi ia, naʻa ne tuʻu hake leva, ʻo haʻu kiate ia.
JOH 11:30 Pea kuo teʻeki hoko ʻa Sisu ki he kolo, ka naʻe ʻi he potu ko ia naʻe fakafetaulaki ai ʻa Māʻata kiate ia.
JOH 11:31 Pea ko e kau Siu naʻe ʻiate ia ʻi he fale, ʻonau fakafiemālieʻi ia, ʻi heʻenau vakai ʻoku tuʻu fakavave ʻa Mele, ʻo ʻalu kituʻa, naʻa nau muimui ai, ʻonau pehē, ʻOku ʻalu ia ki he faʻitoka ke tangi ai.
JOH 11:32 Pea kuo ʻalu ange ʻa Mele ki he potu ʻoku ʻi ai ʻa Sisu, ʻo ne mamata ki ai, pea tōmapeʻe ia ki hono vaʻe, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻEiki, ka ne ke ʻi heni, pehē, ne ʻikai mate hoku tuongaʻane.”
JOH 11:33 Pea ʻi he mamata ʻa Sisu kiate ia ʻoku tangi, pea tangi foki mo e kakai Siu naʻe haʻu mo ia, pea toʻe ia ʻi he laumālie, pea mamahi ia,
JOH 11:34 ‌ʻO ne pehē, “Kuo mou tuku ʻi fē ia? Pea nau tala kiate ia, ʻEiki, haʻu ʻo mamata.”
JOH 11:35 Pea tangi ʻa Sisu.
JOH 11:36 Pea lea ai ʻae kau Siu, “Vakai ki hono lahi ʻo ʻene ʻofa kiate ia.”
JOH 11:37 Pea lea ʻa honau niʻihi, “ʻIkai ʻe mafai ʻe he tangata ni, ʻoku ne fakaʻā ʻae mata ʻoe kui, ke taʻofi ke ʻoua naʻa mate ʻae tangata ni?”
JOH 11:38 Pea ko ia naʻe toʻetoʻe ʻa Sisu ʻi hono loto, pea ʻalu atu ki he tanuʻanga. Ko e ʻana ia pea naʻe tāpuni ʻaki ia ʻae maka.
JOH 11:39 Pea tala ʻe Sisu, “Mou toʻo ʻae maka.” Pea lea kiate ia ʻa Māʻata, ko e tuofefine ʻo ia kuo mate, ʻEiki, kuo namuhāhā: he ko hono ʻaho fā eni.
JOH 11:40 Pea lea ʻa Sisu kiate ia, “ʻIkai naʻaku tala kiate koe, kapau te ke tui, te ke mamata ki he māfimafi ʻoe ʻOtua?”
JOH 11:41 Pea naʻa nau toʻo ʻae maka mei he potu naʻe tuku ai ʻae mate. Pea hanga hake ʻae fofonga ʻo Sisu, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, ʻoku ou fakafetaʻi kuo ke ongoʻi au.
JOH 11:42 Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ke ongoʻi maʻu aipē au: ka ko e meʻa ʻi he kakai ʻoku tutuʻu ni, [ko ia ]kuo u lea [ai], koeʻuhi ke nau tui naʻa ke fekau au.”
JOH 11:43 Pea hili ʻene lea pehē, pea lea leʻo lahi ia, “Lasalosi, tuʻu mai.”
JOH 11:44 Pea naʻe tuʻu mai ʻaia naʻe mate, kuo haʻihaʻi hono nima mo e vaʻe ʻaki ʻae kofu tanu: pea kuo nonoʻo ʻaki hono mata ʻae holoholo. Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Vevete, ʻo tukuange ia.”
JOH 11:45 Pea ko e tokolahi ʻoe kau Siu naʻe haʻu kia Mele, hili ʻenau mamata ki he ngāue naʻe fai ʻe Sisu, naʻa nau tui kiate ia.
JOH 11:46 Ka naʻe ʻalu honau niʻihi ki he kau Fālesi, ʻo tala kiate kinautolu ʻae ngaahi meʻa kuo fai ʻe Sisu.
JOH 11:47 ¶ Pea fakataha ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e kau Fālesi ʻae kau fakamaau, ʻonau pehē, “Ko e hā ʻoku tau fai? He ʻoku fai ʻe he tangata ni ʻae ngaahi mana lahi.
JOH 11:48 Kapau te tau tuku noa ai pe ia, ʻe tui kotoa pē kiate ia: pea ʻe haʻu ʻae kakai Loma, ʻo fakaʻauha hotau potu mo hotau puleʻanga.”
JOH 11:49 Pea ko honau tokotaha, ko Kaiafasi, ko e taulaʻeiki lahi ia ʻi he taʻu ko ia, naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ha meʻa,
JOH 11:50 Pea tokanga ʻe lelei kiate kitautolu, ke mate ha tangata ʻe tokotaha maʻae kakai, kaeʻoua naʻa ʻauha ʻae puleʻanga kotoa.”
JOH 11:51 Pea naʻe ʻikai meiate ia ʻene lea ko ia: ka ko e taulaʻeiki lahi ia ʻi he taʻu ko ia, pea ne kikite ʻe mate ʻa Sisu ki he puleʻanga ko ia;
JOH 11:52 Pea ʻoku ʻikai ki he puleʻanga pe ko ia, ka koeʻuhi ke ne tānaki ʻo fakataha ʻae fānau ʻae ʻOtua kuo fakahēʻi mamaʻo.
JOH 11:53 Pea talu mei he ʻaho ko ia naʻa nau alea fakataha ke tāmateʻi ia.
JOH 11:54 Ko ia naʻe ʻikai toe ʻalu fakahā ʻa Sisu ʻi he kakai Siu; ka naʻe mahuʻi ia mei ai ki he fonua ofi ki he toafa, ki he kolo naʻe ui ko ʻEfalemi, pea nofo ai mo ʻene kau ākonga.
JOH 11:55 Pea kuo ofi ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu ʻae kakai Siu: naʻe ʻalu hake ʻae tokolahi mei he tukuʻuta ki Selūsalema, ʻi he teʻeki hoko ʻae kātoanga ke fakamaʻa ʻakinautolu.
JOH 11:56 Pea naʻa nau kumi ʻa Sisu, ʻonau fealēleaʻaki, ʻi heʻenau tutuʻu ʻi he falelotu lahi, “Ko e hā hoʻomou mahalo? ʻE ʻikai te ne haʻu ki he kātoanga?”
JOH 11:57 He kuo fekau ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e Fālesi, kapau kuo ʻilo ʻe ha tangata pe ʻoku ʻi fē ia, ke ne fakahā, ka nau puke ia.
JOH 12:1 Pea toe ono ʻae ʻaho [pea fai ]ʻae [kātoanga ʻoe ]Lakaatu, pea haʻu ʻa Sisu ki Pētani, naʻe ʻi ai ʻa Lasalosi ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe ia mei he mate.
JOH 12:2 Pea naʻa nau te u ai kiate ia ʻae ʻohomohe: pea tauhi ʻe Māʻata: ka ko e tokotaha ʻa Lasalosi ʻokinautolu naʻe nofo mo ia ʻi he keinangaʻanga.
JOH 12:3 Pea toʻo ʻe Mele ʻae lolo ko e naʻati moʻoni, ko e lau taha [hono mamafa], ko e koloa lahi, ʻo ne tākai ʻaki ʻae vaʻe ʻo Sisu, ʻo holoholo ʻaki hono vaʻe ʻa hono louʻulu: pea naʻe pito ʻae fale ʻi he namu lelei ʻoe lolo.
JOH 12:4 Pea lea ai ʻae tokotaha ʻo ʻene ākonga, ko Siutasi ʻIsikaliote, ko e foha ʻo Saimone, ʻaia ʻe lavakiʻi ia,
JOH 12:5 “Ko e hā naʻe ʻikai fakatau ai ʻae lolo ni ʻaki ʻae tenali ʻe tolungeau, pea foaki ki he masiva?”
JOH 12:6 Naʻa ne lea ʻaki eni, ka naʻe ʻikai ko ʻene tokanga ki he masiva; ka koeʻuhi ko e kaihaʻa ia, pea naʻe ʻiate ia ʻae kato, ʻo ne fua ʻaia naʻe tuku ki ai.
JOH 12:7 Pea lea ai ʻa Sisu, “Tuku ai pe ia: kuo tauhi ʻe ia ʻae meʻa ni ki he ʻaho ʻo hoku tanu.
JOH 12:8 He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva; ka ʻoku ʻikai teu ʻiate kimoutolu maʻuaipē au.”
JOH 12:9 Pea naʻe ʻilo ʻe he tokolahi ʻoe kakai Siu ʻoku ʻi ai ia: pea naʻa nau haʻu, ka naʻe ʻikai koeʻuhi ko Sisu pe, ka koeʻuhi ke nau mamata kia Lasalosi foki, ʻaia naʻa ne fokotuʻu mei he mate.
JOH 12:10 ¶ Ka naʻe alea ʻae kau taulaʻeiki lahi, ke nau tāmateʻi ʻa Lasalosi foki;
JOH 12:11 Koeʻuhi ko e meʻa ʻiate ia naʻe mahuʻi ʻae tokolahi ʻoe kau Siu, ʻo tui kia Sisu.
JOH 12:12 ¶ ʻI he ʻaho naʻa na feholoi, naʻe fanongo ʻae kakai tokolahi kuo haʻu ki he kātoanga, ʻoku haʻu ʻa Sisu ki Selūsalema,
JOH 12:13 Naʻa nau toʻo mai ʻae ngaahi vaʻa ponga, ʻonau ʻalu atu ke fakafetaulaki kiate ia, ʻonau kalanga, “Hosana: ʻOku monūʻia ʻae Tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻoku hāʻele mai ʻi he huafa ʻo Sihova.”
JOH 12:14 Pea kuo maʻu ʻe Sisu ʻae ʻasi mui, naʻa ne heka ai; ʻo hangē ko ia kuo tohi,
JOH 12:15 “ʻE taʻahine ʻo Saione, ʻoua ʻe manavahē: vakai, ʻoku haʻu ho Tuʻi, ʻoku heka ki he ʻuhikiʻi ʻasi.”
JOH 12:16 Ko e ngaahi meʻa ni, naʻe ʻikai tomuʻa ʻilo ʻe heʻene kau ākonga; ka ʻi he hakeakiʻi ʻa Sisu, naʻa nau manatu ai kuo tohi ʻae ngaahi meʻa ni kiate ia, pea kuo nau fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate ia.
JOH 12:17 Pea naʻe fakamoʻoni ʻae kakai ko ia naʻe ʻiate ia ʻi heʻene ui ʻa Lasalosi mei he tanuʻanga, ʻo ne fokotuʻu ia mei he mate.
JOH 12:18 Ko ia naʻe fakafetaulaki ai ʻae kakai kiate ia, he naʻa nau fanongo kuo ne fai ʻae mana ni.
JOH 12:19 Pea ko ia naʻe alea ai ʻae kau Fālesi ʻiate kinautolu, ʻIkai te mou vakai ʻoku ʻikai ʻaupito te mou lavaʻi ha meʻa? “Vakai, kuo muimui ʻae kakai kotoa pē ʻiate ia.”
JOH 12:20 ¶ Pea naʻe ai ʻae kau Kiliki niʻihi ʻiate kinautolu naʻe ʻalu hake ke hū ʻi he kātoanga.
JOH 12:21 Pea naʻa nau haʻu kia Filipe, ʻaia naʻe ʻo Petesaita ʻi Kāleli, ʻonau kole kiate ia, ʻo pehē, ʻEiki, ʻoku mau fie mamata kia Sisu.
JOH 12:22 Pea naʻe ʻalu ʻa Filipe ʻo tala kia ʻAnitelū: pea toe tala kia Sisu ʻe ʻAnitelū mo Filipe.
JOH 12:23 ¶ Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kuo hokosia ʻae ʻaho, ke fakaongoongolelei ai ʻae Foha ʻoe tangata.
JOH 12:24 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻoku ʻikai mokulu ʻae tengaʻi uite ki he kelekele pea mate, ʻoku nofo taha ai pe: ka ʻi heʻene mate, ʻoku tupu mei ai ʻae fua lahi.
JOH 12:25 Ko ia ʻoku ʻofa ki heʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia; pea ko ia ʻoku fehiʻa ki heʻene moʻui ʻi he māmani, te ne maʻu ia ki he moʻui taʻengata.
JOH 12:26 Kapau ʻoku tauhi au ʻe ha tangata, tuku ke ne muimui ʻiate au; pea ko e potu teu ʻi ai, ʻe ʻi ai foki ʻa ʻeku tamaioʻeiki: kapau ʻoku tauhi au ʻe ha tangata, ʻe fakaongoongolelei ia ʻe he Tamai.
JOH 12:27 “Ko eni kuo mamahi hoku laumālie; pea ko e hā ʻeku lea? [Te u pehē], ʻE Tamai, fakamoʻui au mei he ʻaho ni? Ka naʻaku haʻu koeʻuhi [ke u hokosia ]ʻae ʻaho ni.
JOH 12:28 ‌ʻE Tamai, fakaongoongolelei ho huafa.” Pea naʻe hoko mai ʻae leʻo ni mei he langi, “Kuo u fakaongoongolelei ia, pea te u toe fakaongoongolelei ia.”
JOH 12:29 Pea ko ia naʻe pehē ai ʻe he kakai naʻe tutuʻu [ai], mo ongoʻi [ia], ko e mana: pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e ʻāngelo ʻoku lea kiate ia.”
JOH 12:30 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo ne pehē, “Naʻe ʻikai ongo mai ʻae leʻo ni koeʻuhi ko au, ka koeʻuhi ko kimoutolu.
JOH 12:31 Ko eni ʻae fakamaau ʻoe māmani ʻe kapusi eni ʻae ʻeiki ʻoe māmani kituaʻā,
JOH 12:32 Pea kapau ʻe hiki au ki ʻolunga mei he fonua, te u tohoaki ʻae kakai kotoa pē kiate au.”
JOH 12:33 Ko ʻene lea pehē, ko e fakahā ʻae mateʻanga ko ia ʻe mate ai ia.
JOH 12:34 Pea leaange ʻae kakai kiate ia, “Kuo mau fanongo mei he fono ʻoku nofo ʻae Kalaisi ʻo taʻengata: pea ʻoku fēfē hoʻo lau, ʻE hiki hake ʻae Foha ʻoe tangata? ʻE fēfē nai ʻae Foha ko ia ʻoe tangata?
JOH 12:35 Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE toetoe siʻi pe ʻene ʻiate kimoutolu ʻae maama. ʻEveʻeva lolotonga hoʻomou maʻu ʻae maama telia naʻa tō ʻae poʻuli kiate kimoutolu: he ko ia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he poʻuli, ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ia pe ko ʻene ʻalu ki fē.
JOH 12:36 ‌ʻI hoʻomou kei maʻu ʻae maama, tui ki he maama, koeʻuhi ke mou hoko ko e fānau ʻae maama.” Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi meʻa ni, pea ʻalu, ʻo ne fufū ia ʻiate kinautolu.
JOH 12:37 ¶ He kuo fai ʻe ia ʻae ngaahi mana lahi ʻi honau ʻao, ka naʻe ʻikai te nau tui kiate ia:
JOH 12:38 Pea naʻe fakamoʻoni ai ʻae lea ʻae palōfita ko ʻIsaia, ʻaia naʻe pehē, “ʻEiki, ko hai kuo tui ki heʻemau fakaongoongoa? Pea kuo fakahā kia hai ʻae nima ʻo Sihova?”
JOH 12:39 Ko ia naʻe ʻikai ai te nau faʻa tui, he naʻe toe tala foki ʻe ʻIsaia,
JOH 12:40 “Kuo fakakui ʻe ia honau mata, ʻo fakafefeka honau loto; ke ʻoua naʻa nau vakai ʻaki honau mata, pe ʻilo ʻaki honau loto, pea liliu, peau fakamoʻui ʻakinautolu.”
JOH 12:41 Ko e ngaahi meʻa ni naʻe lea ʻaki ʻe ʻIsaia, ʻi heʻene mamata ki hono nāunau, pea ne lea kiate ia.
JOH 12:42 ¶ Pea naʻe tui kiate ia ʻae tokolahi ʻi he kau pule foki; ka ko e meʻa ʻi he kau Fālesi, naʻe ʻikai te nau fakahā ia, telia naʻa kapusi ʻakinautolu mei he falelotu:
JOH 12:43 He naʻe lahi ʻenau manako ki he fakamālō ʻae tangata ʻi he fakamālō ʻae ʻOtua.
JOH 12:44 ¶ Pea kalanga ʻa Sisu ʻo pehē, “Ko ia ʻoku tui kiate au, ʻoku ʻikai tui kiate au [pe], ka kiate ia naʻa ne fekau au.
JOH 12:45 Pea ko ia ʻoku ne mamata kiate au, ʻoku ne mamata kiate ia naʻa ne fekau au.
JOH 12:46 Kuo u haʻu au ko e maama ki māmani, koeʻuhi ko ia ʻe tui kiate au ke ʻoua naʻa nofo ia ʻi he poʻuli.
JOH 12:47 Pea kapau ʻoku fanongo ha tangata ki heʻeku ngaahi lea, kae ʻikai tui, ʻoku ʻikai te u fakamaauʻi ia: he naʻe ʻikai te u haʻu ke fakamaauʻi ʻa māmani, ka ke fakamoʻui ʻa māmani.
JOH 12:48 Ko ia ʻoku ne liʻaki au ʻo ʻikai maʻu ʻeku ngaahi lea, ʻoku ai ha taha ʻoku fakamaauʻi ia: ko e lea kuo u lea ʻaki, ko ia te ne fakamaauʻi ia ʻi he ʻaho fakamui.
JOH 12:49 He naʻe ʻikai te u lea ʻiate au; ka ko e Tamai naʻa ne fekau au, kuo ne puleʻi au ʻi he meʻa te u fekau, mo ia te u lea ʻaki.
JOH 12:50 Pea ʻoku ou ʻilo ko ʻene fekau ko e moʻui taʻengata: ko ia ko e meʻa ʻoku ou lea ʻaki, ʻoku ou lea ʻaki ʻo hangē ko e fekau ʻae Tamai kiate au.”
JOH 13:1 Pea ʻi he teʻeki [fai ] ʻae [kātoanga ]ʻoe Lakaatu, naʻe ʻilo ʻe Sisu kuo hoko hono ʻaho ke ʻalu ai ʻi he māmani ki he Tamai, pea naʻe ʻofa ia kiate kinautolu naʻe ʻaʻana ʻoku ʻi he māmani, pea ʻofa pe ia ki ai ʻo aʻu ki he ngataʻanga.
JOH 13:2 Pea lolotonga ʻae ʻohomohe, kuo tomuʻa ʻai ʻe he tēvolo ki he loto ʻo Siutasi ʻIsikaliote, ko e foha ʻo Saimone, ke ne lavakiʻi ia;
JOH 13:3 Pea kuo ʻilo ʻe Sisu kuo tuku ʻe he Tamai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki hono nima, pea naʻe haʻu ia mei he ʻOtua, pea ʻoku ʻalu ki he ʻOtua;
JOH 13:4 Naʻe tuʻu hake ia mei he ʻohomohe, ʻo tuku hono kofu; pea toʻo ʻae holoholo, ʻo nonoʻo ia.
JOH 13:5 Pea toki lilingi ʻe ia ʻae vai ki he kumete, pea ne kamata fufulu ʻae vaʻe ʻoe kau ākonga, pea holoholo ʻaki ʻae holo naʻe nonoʻo ʻaki.
JOH 13:6 Pea haʻu ai ia kia Saimone Pita: pea pehē ʻe [Pita ]kiate ia, “ʻEiki, te ke fufulu hoku vaʻe?”
JOH 13:7 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Ko ia ʻoku ou fai, ʻoku ʻikai te ke ʻilo ni; ka te ke ʻilo ʻamui.”
JOH 13:8 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “ʻE ʻikai ʻaupito te ke fufulu hoku vaʻe.” Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ka ʻikai te u fufulu koe, pea ʻe ʻikai te ke kau mo au.”
JOH 13:9 Pea pehē ʻe Saimone Pita kiate ia, “ʻEiki, ʻikai ko hoku vaʻe pē, ka ko hoku nima mo hoku ʻulu.”
JOH 13:10 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia kuo kaukau, ʻoku ʻikai ʻaonga ke fufulu ka ko hono vaʻe [pē], he ʻoku maʻa kotoa pē ia: pea ʻoku maʻa ʻakimoutolu, kae ʻikai kotoa pē.”
JOH 13:11 He naʻa ne ʻilo ʻaia te ne lavaki ia; ko ia naʻe pehē ai ʻe ia, “ʻOku ʻikai te mou maʻa kotoa pē.”
JOH 13:12 Pea hili ʻene kaukau honau vaʻe, naʻe ʻai hono ngaahi kofu, pea toe nofo hifo, pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ʻaia kuo u fai kiate kimoutolu?”
JOH 13:13 “ʻOku mou ui au ko e Takimuʻa mo e ʻEiki: pea ko hoʻomou lea totonu ia; he ko au ia.
JOH 13:14 Pea kapau ko au, ko e ʻEiki mo e Takimuʻa, kuo u fufulu homou vaʻe; ʻoku totonu hoʻomou fetoutou fefufuluʻaki homou vaʻe.
JOH 13:15 He kuo u tuku kiate kimoutolu ʻae fakatātā, koeʻuhi ke mou fai ʻo tatau mo ia kuo u fai kiate kimoutolu.
JOH 13:16 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻOku ʻikai lahi ʻae tamaioʻeiki ki heʻene ʻeiki; pea ʻoku ʻikai lahi ʻaia kuo fekauʻi ʻiate ia naʻa ne fekau ia.
JOH 13:17 ‌ʻOku mou monūʻia ʻi hoʻomou ʻilo ʻae ngaahi meʻa ni, ʻo kapau te mou fai ki ai.
JOH 13:18 ¶ “ʻOku ʻikai kau ʻeku lea kiate kimoutolu kotoa pē: ʻoku ou ʻilo ʻaia kuo u fili: ka koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae tohi, ‘Ko ia ʻoku kai mā mo au, kuo hiki hono vaʻe kiate au.’
JOH 13:19 Pea ko eni ʻoku ou tala ia kiate kimoutolu ʻi he teʻeki ai hoko, koeʻuhi ʻoka hoko ia, ke mou tui ‘ko au ia.’
JOH 13:20 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku ne maʻu ʻaia ʻoku ou fekau, ʻoku ne maʻu au; pea ko ia ʻoku ne maʻu au, ʻoku ne maʻu ʻaia naʻa ne fekauʻi au.”
JOH 13:21 Pea hili ʻae lea ko ia ʻa Sisu, pea mamahi ia ʻi hono laumālie, ʻo ne fakahā, ʻo pehē, Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, “ʻE lavakiʻi au ʻe homou tokotaha.”
JOH 13:22 Pea fesiofaki ʻae kau ākonga kiate kinautolu, ʻonau fifili pe ko ʻene lea kia hai.
JOH 13:23 Pea naʻe faʻaki ki he fatafata ʻo Sisu ʻene ākonga ʻe tokotaha, naʻe ʻofa ai ʻa Sisu.
JOH 13:24 Ko ia naʻe kamokamo ai ʻe Saimone Pita kiate ia, koeʻuhi ke ne fehuʻi pe ko hai ia kuo ne lea ki ai.
JOH 13:25 Pea [lea ]falala ʻe ia ki he fatafata ʻo Sisu, ʻo pehē kiate ia, “ʻEiki, ko hai ia?”
JOH 13:26 Pea talaange ʻe Sisu, “Ko ia ia te u ʻatu ki ai ʻae konga mā hili ʻeku peke [ia].” Pea hili ʻene peke ʻae konga, ne ne ʻatu [ia ]kia Siutasi ʻIsikaliote, ko e foha ʻo Saimone.
JOH 13:27 Pea hili ʻae peke, pea hū ʻa Sētane kiate ia. Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia ʻoku ke fai, fai vave.”
JOH 13:28 Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha tokotaha ʻi he keinangaʻanga pe ko e hā ʻoku pehē ai ʻene lea kiate ia.
JOH 13:29 He naʻe mahalo ʻae niʻihi, ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe Siutasi ʻae kato, naʻe tala ʻe Sisu kiate ia, Fakatau ʻaia ʻoku tau masiva ai ki he kātoanga; pe, koeʻuhi ke ne foaki ha meʻa ki he masiva.
JOH 13:30 Pea maʻu ʻe ia ʻae peke, ʻo ʻalu leva kituaʻā: pea kuo poʻuli.
JOH 13:31 ¶ Pea kuo ʻalu ia kituaʻā, pea lea ʻa Sisu, “Ko eni kuo fakaongoongolelei ʻae Foha ʻoe tangata, pea ʻoku fakaongoongolelei ʻae ʻOtua ʻiate ia.
JOH 13:32 Kapau ʻoku fakaongoongolelei ʻae ʻOtua ʻiate ia, ʻe fakaongoongolelei ia ʻe he ʻOtua ʻiate ia, pea te ne fakaongoongolelei leva ia.
JOH 13:33 ‌ʻAe fānau ʻofeina, ʻoku toe siʻi pē ʻeku ʻiate kimoutolu. Te mou kumi au: pea hangē ko ʻeku tala ki he kakai Siu, ‘Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki ai, ʻe ʻikai te mou faʻa hoko ki ai;’ ʻoku pehē ni ʻeku lea kiate kimoutolu.
JOH 13:34 ‌ʻOku ou tuku ʻae fekau foʻou kiate kimoutolu, Koeʻuhi ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu.
JOH 13:35 ‌ʻI he meʻa ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻakimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.”
JOH 13:36 ¶ Pea lea ʻa Saimone Pita kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ke ʻalu ki fē?” Pea talaange ʻe Sisu ki ai, “Ko ia ʻoku ou ʻalu ki ai, ʻoku ʻikai te ke faʻa muimui ni ʻiate au; ka te ke muimui ʻiate au ʻamui.”
JOH 13:37 Pea fehuʻi ʻe Pita kiate ia, “ʻEiki, ko e hā ʻe ʻikai te u muimui ai ni kiate koe? Te u tuku hifo ʻeku moʻui koeʻuhi ko koe.”
JOH 13:38 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Te ke tuku koā hoʻo moʻui koeʻuhi ko au? Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate koe, ʻE ʻikai ʻuʻua ʻae moa, kae tuʻo tolu haʻo fakafisi kiate au.
JOH 14:1 “ʻOua naʻa mamahi homou loto: ʻoku mou tui ki he ʻOtua, tui foki kiate au.
JOH 14:2 ‌ʻI he fale ʻo ʻeku Tamai ʻoku ai ʻae ngaahi nofoʻanga ʻoku lahi: ka ne ʻikai, pehē kuo u tala ia kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻalu ke teuteu ha potu moʻomoutolu.
JOH 14:3 Pea kapau teu ʻalu, ʻo teuteu ha potu moʻomoutolu, te u toe haʻu, ʻo maʻu ʻakimoutolu kiate au; koeʻuhi ko e potu te u ʻi ai, te mou ʻi ai foki.
JOH 14:4 Pea ko e potu ʻoku ou ʻalu ki ai ʻoku mou ʻilo, pea ʻoku mou ʻilo mo e hala.”
JOH 14:5 Pea lea ʻa Tōmasi kiate ia, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ʻoku ke ʻalu ki fē; pea ʻe fēfē ʻemau ʻilo ʻae hala?”
JOH 14:6 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamai, kae ʻiate au.
JOH 14:7 Ka ne mou ʻilo au, pehē, kuo mou ʻilo mo ʻeku Tamai foki: pea ngata mei heni ʻoku mou ʻilo ia, pea kuo mou mamata kiate ia.”
JOH 14:8 Pea lea ʻa Filipe kiate ia, “ʻEiki, fakahā kiate kimautolu ʻae Tamai pea mau fiemālie ai.”
JOH 14:9 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Filipe, he kuo pehē ni hono fuoloa ʻo ʻeku ʻiate kimoutolu, ka ʻoku teʻeki ai te ke ʻilo au? Ko ia kuo ne mamata kiate au, kuo mamata ia ki he Tamai; pea fēfē ai haʻo pehē, ‘Fakahā kiate kimautolu ʻae Tamai?’
JOH 14:10 ‌ʻOku ʻikai te ke tui ʻoku ou ʻi he Tamai, mo e Tamai ʻiate au? Ko e lea ʻoku ou leaʻaki kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u lea ʻaki ʻiate au: ka ko e Tamai, ʻoku nofo ʻiate au, ʻoku ne fai ʻae ngaahi ngāue.
JOH 14:11 Tui mai kiate au ʻoku ou ʻi he Tamai, mo e Tamai ʻiate au: pea kapau ʻe ʻikai, pea tui kiate au koeʻuhi ko e ngaahi ngāue.
JOH 14:12 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku tui kiate au, ko e ngaahi ngāue ʻoku ou fai ʻe fai ʻe ia foki; pea te ne fai mo ia ʻoku lahi hake; koeʻuhi ko ʻeku ʻalu ki heʻeku Tamai.
JOH 14:13 Pea ko e meʻa kotoa pē te mou kole ʻi hoku huafa, te u fai ia, koeʻuhi ke fakaongoongolelei ʻae Tamai ʻi he ʻAlo.
JOH 14:14 Ko ia kotoa pē te mou kole ʻi hoku huafa, te u fai.
JOH 14:15 ¶ “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekau.
JOH 14:16 Pea te u kole ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhi ke nofo ia mo kimoutolu ʻo taʻengata;
JOH 14:17 ‌ʻIo, ko e Laumālie ʻoe moʻoni; ʻaia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmani, he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai, pe ʻiloʻi ia: ka te mou ʻilo ia; he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻakimoutolu.
JOH 14:18 “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻakimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu.
JOH 14:19 ‌ʻOku toe siʻi, pea ʻe ʻikai mamata kiate au ʻa māmani; ka te mou mamata kiate au: koeʻuhi ʻoku ou moʻui, ʻe moʻui ʻakimoutolu foki.
JOH 14:20 ‌ʻI he ʻaho ko ia te mou ʻilo ʻoku ou ʻi heʻeku Tamai, mo kimoutolu ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu.
JOH 14:21 “Ko ia ʻoku ne maʻu ʻeku ngaahi fekau, ʻo fai ki ai, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate au: pea ko ia ʻoku ʻofa kiate au, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamai kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia.”
JOH 14:22 Pea lea ʻa Siutasi kiate ia, naʻe ʻikai ko ʻIsikaliote, “ʻEiki, ko e hā te ke fakahā ai koe kiate kimautolu, kae ʻikai ki māmani?”
JOH 14:23 Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Kapau ʻoku ʻofa ha tangata kiate au, te ne fai ʻeku lea: pea ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamai kiate ia, pea te mā omi kiate ia, ʻo nofomaʻu mo ia.
JOH 14:24 Ko ia ʻoku ʻikai ʻofa kiate au, ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻeku ngaahi tala: pea ko e lea ʻoku mou ongoʻi, ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻae Tamai kuo ne fekauʻi au.
JOH 14:25 “Ko e ngaahi meʻa ni kuo u tala kiate kimoutolu, ʻi heʻeku ʻiate kimoutolu.
JOH 14:26 Ka ko e Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻaia ʻe fekau ʻe he Tamai ʻi hoku huafa, te ne akoʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻaia kuo u leaʻaki kiate kimoutolu.
JOH 14:27 “ʻOku ou tuku ʻae melino kiate kimoutolu, ko ʻeku melino ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmani, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolu. ʻOua naʻa mamahi homou loto, pea ʻoua naʻa manavahē ʻia.
JOH 14:28 Kuo mou ongoʻi ʻeku lea kiate kimoutolu, ‘ʻOku ou ʻalu, pea u [toe ]haʻu kiate kimoutolu.’ Ka ne mou ʻofa kiate au, te mou fiefia, ko e meʻa ʻi heʻeku pehē, ʻOku ou ʻalu ki he Tamai: he ʻoku lahi ʻeku Tamai ʻiate au.
JOH 14:29 Pea ko eni kuo u fakahā ia kiate kimoutolu, ka ʻoku teʻeki hoko, koeʻuhi ʻoka hoko ia, ke mou tui.
JOH 14:30 Ngata mei heni, ʻe ʻikai te u lea lahi kiate kimoutolu: he ʻoku haʻu ʻae ʻeiki ʻoe māmani, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ʻiate au.
JOH 14:31 Ka koeʻuhi ke ʻilo ʻe māmani ʻoku ou ʻofa ki he Tamai; pea mo ʻeku fai ʻo hangē ko e fekau ʻae Tamai kiate au. “Tuʻu hake, ke tau ʻalu ʻi heni.
JOH 15:1 “Ko au ko e vaine moʻoni, pea ko ʻeku Tamai ko e tauhi ngoue ia.
JOH 15:2 Ko e vaʻa kotoa pē ʻiate au ʻoku ʻikai fua, ʻoku ne tutuʻu ia: pea ko ia kotoa pē ʻoku fua, ʻoku ne ʻauhani ia, ke ʻāsili ai hono fua.
JOH 15:3 Kuo mou maʻa eni, ʻi he lea kuo u lea kiate kimoutolu.
JOH 15:4 Nofo ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu. Hangē ʻoku ʻikai faʻa fua ʻae vaʻa ʻiate ia pē, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo ʻi he vaine; pea ʻe pehē foki ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo ʻiate au.
JOH 15:5 “Ko au ko e vaine, ko e ngaahi vaʻa ʻakimoutolu: ko ia ʻoku nofo ʻiate au, mo au ʻiate ia, ko ia ia ʻe fua lahi: ka māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa.
JOH 15:6 Kapau ʻe ʻikai nofo ha tangata ʻiate au, ʻoku liʻaki ia ʻo hangē ko e vaʻa ʻoku mate; pea tānaki ia ʻe he kakai, ʻo lī ki he afi, pea vela ai ia.
JOH 15:7 Kapau ʻoku mou nofo ʻiate au, pea nofo ʻeku ngaahi lea ʻiate kimoutolu, te mou kole ʻaia te mou loto ki ai, pea ʻe fai ia kiate kimoutolu.
JOH 15:8 ‌ʻI he meʻa ni ʻe ongoongolelei ai ʻa ʻeku Tamai, koeʻuhi ke mou fua lahi; ko ia te mou hoko ai ko ʻeku kau ākonga.
JOH 15:9 Hangē ko e ʻofa ʻae Tamai kiate au, kuo pehē ʻeku ʻofa kiate kimoutolu: mou nofomaʻu ʻi heʻeku ʻofa.
JOH 15:10 Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekau, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofa; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻae ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamai, pea u nofo ʻi heʻene ʻofa.
JOH 15:11 “Kuo u lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u maʻu maʻuaipē ʻae fiefia ʻiate kimoutolu, pea ke kakato ai hoʻomou fiefia.
JOH 15:12 Ko ʻeku fekau eni, Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolu.
JOH 15:13 ‌ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofa ʻi he meʻa ni, ke ne foaki ʻene moʻui koeʻuhi ko hono kāinga.
JOH 15:14 Ko hoku kāinga ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻoku mou fai kotoa pē ʻaia ʻoku ou fekau kiate kimoutolu.
JOH 15:15 ‌ʻOku ngata mei heni, ʻoku ʻikai te u ui ʻakimoutolu ko e kau tamaioʻeiki; he ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he tamaioʻeiki ʻaia ʻoku fai ʻe hono ʻeiki: ka kuo u ui ʻakimoutolu ko e kāinga; he ko e meʻa kotoa pē kuo u fanongo mei heʻeku Tamai, kuo u fakaʻilo ia kiate kimoutolu.
JOH 15:16 Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuo u fili ʻakimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻakimoutolu, ke mou ʻalu atu, ʻo maʻu ʻae fua, pea ke tolonga homou fua: koeʻuhi ko ia kotoa pē te mou kole ki he Tamai ʻi hoku huafa, ke ne foaki kiate kimoutolu.
JOH 15:17 Ko e meʻa ni ʻoku ou fekau kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.
JOH 15:18 “Kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu, ʻoku mou ʻilo naʻe tomuʻa fehiʻa ia kiate au ʻiate kimoutolu.
JOH 15:19 Ka ne ʻo māmani ʻakimoutolu, ʻe ʻofa ʻa māmani ki he meʻa ʻaʻana: ka koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻakimoutolu, ka kuo u fili ʻakimoutolu mei māmani, ko ia ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolu.
JOH 15:20 Manatu ki he lahi ʻae tamaioʻeiki ki heʻene ʻeiki.’ Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻakimoutolu foki; kapau kuo nau fai ʻeku lea, te nau fai ʻa e [lea ]ʻamoutolu foki.
JOH 15:21 Ka te nau fai eni kotoa pē kiate kimoutolu koeʻuhi ko hoku huafa, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia naʻa ne fekauʻi au.
JOH 15:22 Ka ne ʻikai te u haʻu, ʻo lea kiate kinautolu, [pehē], kuo ʻikai haʻanau angahala: ka ko eni, ʻoku ʻikai hano kofu ki heʻenau angahala.
JOH 15:23 Ko ia ʻoku fehiʻa kiate au, ʻoku fehiʻa ki heʻeku Tamai foki.
JOH 15:24 Ka ne ʻikai te u fai ʻae ngaahi ngāue ʻiate kinautolu naʻe ʻikai fai ʻe ha tokotaha, [pehē], kuo ʻikai haʻanau angahala: ka ko eni, kuo nau mamata mo fehiʻa kiate au mo ʻeku Tamai.
JOH 15:25 Ka ʻoku nau fakamoʻoni ʻae lea kuo tohi ʻi heʻenau fono, ‘Naʻa nau fehiʻa noa pē kiate au.’
JOH 15:26 “Ka ʻoka haʻu ʻae Fakafiemālie, ʻaia te u fekau kiate kimoutolu mei he Tamai, ko e Laumālie ʻoe moʻoni, ʻoku ʻalu atu mei he Tamai, te ne fakamoʻoniʻi au:
JOH 15:27 Pea ʻe fakamoʻoni mo kimoutolu foki, koeʻuhi naʻa mou ʻiate au talu mei he kamataʻanga.
JOH 16:1 “Kuo u tala ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou tūkia.
JOH 16:2 Te nau kapusi ʻakimoutolu mei he falelotu: ʻio, ʻe hokosia ʻae kuonga, ko ia te ne tāmateʻi ʻakimoutolu, ʻe mahalo ʻe ia ko ʻene ngāue lelei ki he ʻOtua.
JOH 16:3 Pea te nau fai ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae Tamai, pe ko au.
JOH 16:4 Ka kuo u tala ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoka hoko ʻae kuonga, ke mou manatu naʻaku tala ia kiate kimoutolu. “Pea naʻe ʻikai te u tala ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu ʻi he kamataʻanga, koeʻuhi naʻaku ʻiate kimoutolu.
JOH 16:5 Ka ko eni, ʻi heʻeku ʻalu kiate ia naʻa ne fekau au, ʻoku ʻikai fehuʻi hamou tokotaha kiate au, ʻOku ke ʻalu ki fē?
JOH 16:6 Ka ko e meʻa ʻi heʻeku tala ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, kuo pito homou loto ʻi he mamahi.
JOH 16:7 Ka ʻoku ou tala ʻae moʻoni kiate kimoutolu, ʻoku ʻaonga kiate kimoutolu ʻeku ʻalu: he kapau ʻe ʻikai te u ʻalu, ʻe ʻikai haʻu kiate kimoutolu ʻae Fakafiemālie; ka ʻi heʻeku ʻalu, te u fekau ia kiate kimoutolu.
JOH 16:8 Pea ka haʻu ia, te ne valoki ʻa māmani ʻi he angahala, pea ʻi he māʻoniʻoni, pea ʻi he fakamaau:
JOH 16:9 ‌ʻI he angahala, ko e meʻa ʻi he ʻikai te nau tui kiate au;
JOH 16:10 ‌ʻI he māʻoniʻoni, ko e meʻa ʻi heʻeku ʻalu ki heʻeku Tamai, pea ʻe ʻikai te mou toe mamata kiate au;
JOH 16:11 ‌ʻI he fakamaau, ko e meʻa ʻi he fakamaauʻi ʻae ʻeiki ʻo māmani.
JOH 16:12 “ʻOku kei lahi ʻae meʻa ʻoku ou fie lea ai kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai te mou faʻa kātaki ni.
JOH 16:13 Ka ʻi he haʻu ʻae Laumālie ʻoe moʻoni, ʻe tataki ʻe ia ʻakimoutolu ki he moʻoni kotoa pē: he ko ʻene lea ʻe ʻikai meiate ia; ka ko e meʻa kotoa pē kuo ne fanongo ki ai, [ko ia ]ia te ne lea ʻaki: pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko.
JOH 16:14 ‌ʻE fakaongoongoleleiʻi au ʻe ia: he te ne maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻaku, ʻo fakahā ia kiate kimoutolu.
JOH 16:15 Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻae Tamai, ʻoku ʻaʻaku ia: ko ia ne u pehē ai, te ne maʻu ʻaia ʻoku ʻaʻaku, ʻo fakahā ia kiate kimoutolu.
JOH 16:16 “ʻE toe siʻi, pea ʻe ʻikai te mou mamata kiate au; pea toe siʻi foki, pea te mou mamata kiate au, ko e meʻa ʻi heʻeku ʻalu ki he Tamai.”
JOH 16:17 Pea lea ai ʻene kau ākonga niʻihi ʻiate kinautolu, “Ko e hā ʻae meʻa ni ʻoku ne tala kiate kitautolu, ʻE toe siʻi, pea ʻe ʻikai te mou mamata kiate au: pea toe siʻi foki, pea te mou mamata kiate au: pea, ‘Ko e meʻa ʻi heʻeku ʻalu ki he Tamai?’
JOH 16:18 Ko ia naʻa nau pehē ai, Ko e hā ʻae meʻa ni ʻoku ne leaʻaki, ‘ʻE toetoe siʻi?’ ʻOku ʻikai te tau ʻilo ʻene lea.”
JOH 16:19 Ka naʻe ʻilo ʻe Sisu ʻenau holi ke fehuʻi kiate ia, pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku mou fehuʻi ʻiate kimoutolu ʻi heʻeku lea, ‘ʻE toe siʻi, pea ʻe ʻikai te mou mamata kiate au: pea toe siʻi foki, pea te mou mamata kiate au?’
JOH 16:20 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou tangi pea tangilāulau, ka ʻe fiefia ʻa māmani: pea te mou mamahi, ka ko hoʻomou mamahi ʻe liliu ko e fiefia.
JOH 16:21 ‌ʻOka langā ʻae fefine, ʻoku mamahi ia, koeʻuhi kuo hokosia hono ʻaho: ka ʻi heʻene fāʻeleʻi ʻae tama, ʻoku ʻikai kei manatu ia ki he mamahi, koeʻuhi ko ʻene fiefia ʻi he fanauʻi ha tangata ki māmani.
JOH 16:22 Ko eni, ʻoku mamahi ni ʻakimoutolu: ka te u toe vakai kiate kimoutolu, pea ʻe fiefia ai homou loto, pea ko hoʻomou fiefia, ʻe ʻikai toʻo ʻe ha taha meiate kimoutolu.
JOH 16:23 “Pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe ʻikai te mou fehuʻi ha meʻa ʻe taha kiate au. Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko e meʻa kotoa pē te mou kole ki he Tamai ʻi hoku huafa, te ne foaki kiate kimoutolu.
JOH 16:24 ‌ʻOku teʻeki ai te mou kole ha meʻa ʻi hoku huafa: kole, pea te mou maʻu, koeʻuhi ke kakato ai hoʻomou fiefia.
JOH 16:25 “Ko e ngaahi meʻa ni kuo u tala kiate kimoutolu ʻi he ngaahi lea fakatātā: ka ʻoku haʻu ʻae ʻaho, ʻe ʻikai te u kei lea ai kiate kimoutolu ʻi he ngaahi lea fakatātā, ka te u fakahā fakapapau kiate kimoutolu ʻi he Tamai.
JOH 16:26 ‌ʻI he ʻaho ko ia te mou kole ʻi hoku huafa: pea ʻoku ʻikai te u pehē kiate kimoutolu, te u fakakolekole ki he Tamai koeʻuhi ko kimoutolu:
JOH 16:27 He ʻoku ʻofa ʻae Tamai foki kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻofa kiate au, pea ʻi hoʻomou tui naʻaku haʻu mei he ʻOtua.
JOH 16:28 Naʻaku haʻu mei he Tamai, pea kuo u haʻu ki māmani: ko eni, ʻoku ou tuku ʻa māmani, kau ʻalu ki he Tamai.”
JOH 16:29 Pea pehē ʻe heʻene kau ākonga kiate ia, “Vakai, ko eni ʻoku ke lea ʻilongofua, pea ʻoku ʻikai te ke lea ʻi he fakatātā.
JOH 16:30 Ko eni ʻoku mau ʻilo pau ʻoku ke ʻiloʻi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke fehuʻi ʻe ha tokotaha kiate koe: ko e meʻa ni ʻoku mau tui ai kuo ke haʻu mei he ʻOtua.”
JOH 16:31 Pea leaange ʻa Sisu kiate kinautolu, “ʻOku mou tui ni koā?
JOH 16:32 Vakai, ʻoku haʻu ʻae ʻaho, ʻio, kuo hoko ni, ʻe fakamovete ai ʻakimoutolu, ʻo taki taha maʻana, pea te mou tuku au tokotaha pe: ka ʻoku ʻikai te u tokotaha pe, he ʻoku ʻiate au ʻae Tamai.
JOH 16:33 Kuo u tala ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻu ʻae fiemālie ʻiate au. Te mou maʻu ʻae mamahi ʻi māmani: ka mou lototoʻa; kuo u ikuʻi ʻa māmani.”
JOH 17:1 Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi lea ni, ʻo hanga hake hono fofonga ki he langi, ʻo ne pehē, “ʻE Tamai, kuo hokosia ʻae ʻaho; fakaongoongolelei ho ʻAlo, koeʻuhi ke fakaongoongolelei koe ʻe ho ʻAlo foki:
JOH 17:2 He kuo ke tuku kiate ia ʻae pule ki he kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ne foaki ʻae moʻui taʻengata kiate kinautolu kotoa pē kuo ke foaki kiate ia.
JOH 17:3 Pea ko eni ʻae moʻui taʻengata, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pe taha, mo Sisu Kalaisi, ʻaia naʻa ke fekau.
JOH 17:4 Kuo u fakaongoongolelei koe ʻi māmani: kuo u fakaʻosi ʻae ngāue naʻa ke tuku mai ke u fai.
JOH 17:5 Pea ko eni, ʻe Tamai, ke ke fakaongoongolelei au ʻi ho ʻao, ʻaki ʻae nāunau naʻaku maʻu mo koe, ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmani.
JOH 17:6 “Kuo u fakaʻilo ho huafa ki he kau tangata naʻa ke foaki kiate au mei māmani: naʻe ʻaʻau ʻakinautolu, pea naʻa ke foaki ʻakinautolu kiate au; pea kuo nau maʻu hoʻo folofola.
JOH 17:7 Pea ʻoku nau ʻilo eni ko e meʻa kotoa pē kuo ke tuku kiate au, ʻoku meiate koe ia.
JOH 17:8 He kuo u tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi folofola naʻa ke tuku kiate au; pea kuo nau maʻu ia, pea kuo nau ʻilo pau naʻaku haʻu meiate koe, pea kuo nau tui naʻa ke fekauʻi au.
JOH 17:9 “ʻOku ou lotua ʻakinautolu: ʻoku ʻikai te u lotua ʻa māmani, ka ko kinautolu kuo ke foaki kiate au; he ʻoku ʻaʻau ʻakinautolu.
JOH 17:10 Pea ʻoku ʻaʻau ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻaku, pea ʻoku ʻaʻaku ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻaʻau; pea ʻoku ou ongoongolelei ʻiate kinautolu.
JOH 17:11 Pea ko eni, ʻoku ʻikai te u kei ʻi māmani, ka ʻoku ʻi māmani ʻakinautolu ni, pea ʻoku ou ʻalu atu kiate koe. ʻE Tamai Māʻoniʻoni, tauhi ʻi ho huafa ʻoʻou ʻakinautolu kuo ke foaki kiate au, koeʻuhi ke nau taha pe, ʻo hangē ko kitaua.
JOH 17:12 ‌ʻI heʻeku ʻiate kinautolu ʻi māmani, ne u tauhi ʻakinautolu ʻi ho huafa: ko kinautolu naʻa ke foaki kiate au kuo u tauhi, pea ʻoku ʻikai mole hanau taha, ka ko e foha ʻoe malaʻia; ʻaia ʻoku fakamoʻoni ai ʻae tohi.
JOH 17:13 Pea ko eni, ʻoku ou ʻalu atu kiate koe; pea ʻoku ou lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻi māmani, koeʻuhi ke kakato ai ʻenau fiefia ʻiate au.
JOH 17:14 Kuo u tuku kiate kinautolu ʻa hoʻo folofola; pea kuo fehiʻa ʻa māmani kiate kinautolu, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻo māmani ʻakinautolu, ʻo hangē foki ʻoku ʻikai ʻo māmani au.
JOH 17:15 ‌ʻOku ʻikai te u lotu ke ke ʻave ʻakinautolu mei he māmani, ka koeʻuhi ke ke fakamoʻui ʻakinautolu mei he kovi.
JOH 17:16 ‌ʻOku ʻikai ʻo māmani ʻakinautolu, ʻo hangē ʻoku ʻikai ʻo māmani au.
JOH 17:17 Fakatapui ʻakinautolu ʻi hoʻo moʻoni: ko hoʻo folofola ko e moʻoni ia.
JOH 17:18 Hangē ko hoʻo fekau au ki māmani, ʻoku pehē ʻeku fekau ʻakinautolu ki māmani.
JOH 17:19 Pea ʻoku ou fakatapui au koeʻuhi ko kinautolu, koeʻuhi ke fakatapui ʻakinautolu foki ʻi he moʻoni.
JOH 17:20 “Pea ʻoku ʻikai ko ʻeku lotua ʻakinautolu ni pē, ka ko kinautolu foki ʻe tui kiate au ʻi heʻenau lea;
JOH 17:21 Koeʻuhi ke taha pe ʻakinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻoku ke ʻiate au, ʻe Tamai, mo au ʻiate koe, koeʻuhi ke nau taha pe foki ʻiate kitaua: koeʻuhi ke tui ʻa māmani naʻa ke fekau au.
JOH 17:22 Pea ko e nāunau naʻa ke tuku kiate au, kuo u tuku kiate kinautolu; koeʻuhi ke taha pe ʻakinautolu, ʻo hangē foki ʻoku ta taha pe:
JOH 17:23 Ko au ʻiate kinautolu, mo koe ʻiate au, koeʻuhi ke fakahaohaoa fakataha ʻakinautolu; pea ke ʻilo ʻe māmani kuo ke fekau au, pea ʻoku ke ʻofa kiate kinautolu, ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate au.
JOH 17:24 ‌ʻE Tamai, ko hoku loto foki kiate kinautolu kuo ke foaki kiate au, ke nau ʻiate au ʻi he potu ʻoku ou ʻi ai: koeʻuhi ke nau mamata ki hoku nāunau, ʻaia kuo ke foaki kiate au: he naʻa ke ʻofa kiate au ʻoku teʻeki ke fakatupu ʻa māmani.
JOH 17:25 ‌ʻE Tamai Māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ʻiloʻi koe ʻe māmani: ka kuo u ʻilo koe, pea kuo ʻilo ʻekinautolu ni naʻa ke fekau au.
JOH 17:26 Pea kuo u fakahā kiate kinautolu ho huafa, pea te u [toe ]fakahā [ia]: koeʻuhi ke ʻiate kinautolu ʻae ʻofa ko ia kuo ke ʻofa ʻaki kiate au, pea u nofoʻia ʻakinautolu ʻeau.”
JOH 18:1 Pea hili ʻae lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi lea ni, naʻe ʻalu atu ia mo ʻene kau ākonga, ʻo laka ʻi he vai ko Kitiloni, ʻaia naʻe ʻi ai ha ngoue, pea ʻalu ia ki ai, mo ʻene kau ākonga.
JOH 18:2 Pea naʻe ʻilo ʻae potu ʻe Siutasi foki, ʻaia ne ne lavakiʻi ia: he naʻe faʻa ʻalu ki ai ʻa Sisu mo ʻene kau ākonga.
JOH 18:3 Pea kuo maʻu ʻe Siutasi ha kau tau, mo e tuʻunga tangata fekau mei he kau taulaʻeiki lahi mo e kau Fālesi, naʻe haʻu ia ki ai mo e ngaahi maama mo e tūhulu mo e ngaahi mahafu.
JOH 18:4 Ka naʻe ʻilo ʻe Sisu ʻae meʻa kotoa pē ʻe hoko kiate ia, pea ʻalu atu ia, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Ko hai ʻoku mou kumi?”
JOH 18:5 Pea nau talaange kiate ia, “Ko Sisu ʻo Nāsaleti.” Pea pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko au ia.” Pea naʻe tuʻu foki mo kinautolu ʻa Siutasi, ʻaia naʻa ne lavakiʻi ia.
JOH 18:6 Pea ʻi heʻene pehē kiate kinautolu, “Ko au ia,” naʻa nau fakaholomui, ʻo tō ki he kelekele.
JOH 18:7 Pea toe fehuʻi ʻe ia kiate kinautolu, “Ko hai ʻoku mou kumi?” Pea nau pehē, “Ko Sisu ʻo Nāsaleti.”
JOH 18:8 Pea leaange ʻa Sisu, “Kuo ʻosi ʻeku tala kiate kimoutolu ko au ia: ko ia kapau ʻoku mou kumi au, tuku ʻakinautolu ni ke ʻalu:”
JOH 18:9 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ai ʻae lea ʻaia naʻa ne leaʻaki, ʻiate kinautolu “Naʻa ke foaki kiate au, ʻoku ʻikai mole ha taha.”
JOH 18:10 Pea naʻe maʻu ʻe Saimone Pita ʻae heletā, pea ne unuhi ia, ʻo taaʻi ʻaki ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, pea motuhi ai hono telinga toʻomataʻu. Ko e hingoa ʻoe tamaioʻeiki ko Malikusi.
JOH 18:11 Pea pehē ʻe Sisu kia Pita, “ʻAi hoʻo heletā ki hono ʻaiʻanga: ko e ipu ʻoku foaki mai kiate au ʻe he Tamai, ʻikai te u inu ia?”
JOH 18:12 Pea ko e kau tau mo e houʻeiki mo e kau tangata fekau ʻoe kakai Siu naʻa nau puke ʻa Sisu, ʻo haʻi ia,
JOH 18:13 ‌ʻO nau tomuʻa taki ia kia ʻAnasi; he ko e tamai ia ʻi he fono kia Kaiafasi, ʻaia ko e taulaʻeiki lahi ia ʻi he taʻu ko ia.
JOH 18:14 Pea ko Kaiafasi ia foki naʻa ne tala ki he kakai Siu, ʻoku ʻaonga ke mate ha tangata ʻe taha koeʻuhi ko e kakai.
JOH 18:15 ¶ Pea naʻe muimui ʻa Saimone Pita ʻia Sisu, pea mo e ākonga ʻe taha: naʻe ʻilo ʻae ākonga ko ia ʻe he taulaʻeiki lahi, pea ʻalu ia mo Sisu ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi.
JOH 18:16 Ka naʻe tuʻu ʻa Pita ʻituʻa ʻi he matapā. Pea ʻalu ʻae ākonga ʻe taha ʻaia naʻe ʻilo ʻe he taulaʻeiki lahi, ʻo lea kiate ia naʻe leʻo matapā, ʻo ne ʻomi ʻa Pita ki loto.
JOH 18:17 Pea lea ʻae fefine leʻo matapā kia Pita, “ʻIkai ko e taha koe ʻoe kau ākonga ʻae tangata ni?” Pea tala ʻe ia, “ʻOku ʻikai.”
JOH 18:18 Pea ko e kau tauhi mo e kau tangata fekau naʻe tutuʻu ʻi ai, kuo nau tafu ʻae afi ʻaki ʻae ʻakau fefie; he naʻe momoko: pea naʻa nau mumū ai: pea tuʻu ʻa Pita mo kinautolu, ʻo mumū ai.
JOH 18:19 ¶ Pea fehuʻi ai ʻae taulaʻeiki lahi kia Sisu ki heʻene kau ākonga, pea mo ʻene akonaki.
JOH 18:20 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Kuo u lea fakahā ki māmani; ne u ako maʻu pe ʻi he falelotu, pea mo e falelotu lahi, ʻoku faʻa fakataha ai ʻae kakai Siu; pea naʻe ʻikai te u lea ʻaki ha meʻa ʻi he lilo.
JOH 18:21 Ko e hā ʻoku ke ʻeke ai kiate au? ʻEke kiate kinautolu kuo fanongo, he ko e hā ʻeku lea kiate kinautolu: vakai, ʻoku nau ʻilo ʻeku lea.”
JOH 18:22 Pea hili ʻene lea pehē, pea sipiʻi ʻa Sisu, ʻe he matāpule ʻe taha naʻe tuʻu ʻi ai, ʻaki hono ʻaofinima, ʻo ne pehē, “ʻOku pehē hoʻo tali ʻae taulaʻeiki lahi?”
JOH 18:23 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Kapau kuo u lea kovi, fakahā hono kovi: pea kapau ʻoku lelei, ko e hā ʻoku ke sipiʻi ai au?”
JOH 18:24 Pea naʻe fekau ʻe ʻAnasi ke ʻave haʻisia ia kia Kaiafasi ko e taulaʻeiki lahi.
JOH 18:25 Pea naʻe tuʻu ʻa Saimone Pita, ʻo mumū. Pea nau pehē kiate ia, “ʻIkai ko e taha foki koe ʻo ʻene kau ākonga?” Pea fakafisi ʻe ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai.”
JOH 18:26 Pea naʻe lea ʻae tokotaha ʻoe kau tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, ko e kāinga ʻo ia naʻe motuhi hono telinga ʻe Pita, [ʻo pehē], “ʻIkai naʻaku mamata kiate koe mo ia ʻi he ngoue?”
JOH 18:27 Pea toe fakafisi ʻe Pita: pea ʻuʻua leva ʻae moa.
JOH 18:28 ¶ Pea naʻa nau taki hengihengi ʻa Sisu meia Kaiafasi ki he fale fakamaau: pea naʻe ʻikai ʻalu ʻakinautolu ki he fale fakamaau, telia naʻa ʻuliʻi ʻakinautolu, pea koeʻuhi ko e nau kai ʻi he [feilaulau ʻoe ]Lakaatu.
JOH 18:29 Pea ʻalu kituʻa ʻa Pailato kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou talatalaakiʻi ai ʻae tangata ni?”
JOH 18:30 Pea leaange ʻakinautolu, ʻo pehē kiate ia, “Ka ne ʻikai ko e fai kovi ia, pehē, ʻe ʻikai te mau tuku atu ia kiate koe.”
JOH 18:31 Pea tala ʻe Pailato kiate kinautolu, “Mou ʻave ia, ʻo fakamaau ia ʻo fakatatau ki hoʻomou fono.” Ko ia naʻe pehē ai ʻe he kakai Siu kiate ia, “ʻOku ʻikai ngofua kiate kimautolu ke tāmateʻi ha tangata:”
JOH 18:32 Pea fakamoʻoni ai ʻae lea ʻa Sisu, ʻi heʻene fakahā ʻae anga ʻoe mate ʻe mate ai ia.
JOH 18:33 Pea toe hū ʻa Pailato ki he fale fakamaau, ʻo ne ui ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?”
JOH 18:34 Pea leaange ʻa Sisu kiate ia, “ʻOku meiate koe hoʻo lea ni, pe naʻe fakahā ia ʻe ha niʻihi kiate koe?”
JOH 18:35 Pea pehēange ʻe Pailato, “He ko e Siu au? Ko ho kakai ʻoʻou mo e kau taulaʻeiki lahi kuo nau tuku mai koe kiate au: ko e hā kuo ke fai?”
JOH 18:36 Pea pehē ʻe Sisu, “ʻOku ʻikai ʻo māmani hoku puleʻanga; ka ne ʻo māmani hoku puleʻanga, pehē, ʻe tau hoku kakai, ke ʻoua naʻa ʻatu au ki he kakai Siu: ka ko eni, ʻoku ʻikai mei heni hoku puleʻanga.”
JOH 18:37 Ko ia naʻe pehē ʻe Pailato kiate ia, “Pea ko e tuʻi koe koā?” Pea talaange ʻe Sisu, “Ko e tuʻi au ʻo hangē ko hoʻo lea. Ko ia naʻaku fanauʻi, pea ko ia naʻaku haʻu ai ki māmani, koeʻuhi ke u fakamoʻoni ki he moʻoni. Ko ia kotoa pē ʻoku ʻi he moʻoni, ʻoku fanongo ia ki hoku leʻo.”
JOH 18:38 Pea pehē ʻe Pailato kiate ia, “Ko e hā ʻae moʻoni?” Pea hili ʻene lea ko ia, naʻe toe ʻalu ia kituʻa ki he kakai Siu, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻeau ha kovi ʻiate ia.
JOH 18:39 Ka koeʻuhi ko hono anga, ke u tukuange ha tokotaha ʻi he [kātoanga ʻoe ]Lakaatu kiate kimoutolu: pea ko homou loto ke u tukuange ʻae Tuʻi ʻoe kakai Siu kiate kimoutolu?”
JOH 18:40 Pea toe kalanga ʻakinautolu kotoa pē, ʻo pehē, “ʻIkai ko e tangata ni, ka ko Palāpasa.” Pea ko Palāpasa ko e kaihaʻa ia.
JOH 19:1 Ko ia naʻe toki tuku ʻe Pailato ʻa Sisu, ke kauʻimaea.
JOH 19:2 Pea naʻe fī ʻe he kau tau ʻae tatā ʻakau talatala, ke ʻai ki hono fofonga, ʻonau ʻai kiate ia ʻae pulupulu kulokula.
JOH 19:3 ‌ʻO nau lau, “Siʻotoʻofa tuʻi ʻoe kakai Siu!” Pea nau haha ia ʻaki honau nima.
JOH 19:4 Ko ia naʻe toe ʻalu atu ai ʻa Pailato, ʻo ne tala kiate kinautolu, “Vakai, ʻoku ou ʻomi ia kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻikai te u ʻilo haʻane kovi.”
JOH 19:5 Pea ʻalu atu ʻa Sisu, kuo ʻai ʻae tatā ʻakau talatala, mo e pulupulu kulokula. Pea tala [ʻe Pailato ]kiate kinautolu, “Vakai ki he tangata!”
JOH 19:6 Ko ia ʻi he mamata ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e kau matāpule kiate ia, naʻa nau kalanga, ʻo pehē, “Tutuki ki he ʻakau, tutuki ki he ʻakau.” Pea talaange ʻe Pailato, kiate kinautolu, Mou ʻave ia, ʻo tutuki ki he ʻakau: he ʻoku ʻikai te u ʻilo haʻane kovi.
JOH 19:7 Pea talaange ʻe he kakai Siu kiate ia, “ʻOku ai ʻemau fono, pea ʻi heʻemau fono ʻoku totonu ʻene mate, koeʻuhi naʻa ne ui ia ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.”
JOH 19:8 ¶ Pea kuo fanongo ʻa Pailato ki he lea ko ia, pea ʻāsili ai ʻene manavahē;
JOH 19:9 Pea toe ʻalu ia ki he fale fakamaau, ʻo ne fehuʻi kia Sisu, “ʻOku ke haʻu mei fē?” Ka naʻe ʻikai siʻi lea ʻa Sisu kiate ia.
JOH 19:10 Pea pehē ai ʻe Pailato kiate ia, “ʻIkai te ke lea kiate au? ʻIkai te ke ʻilo ʻoku ʻiate au ʻae mafai ke tutuki koe ki he ʻakau, pea ʻiate au mo e mafai ke tukuange koe?”
JOH 19:11 Pea talaange ʻe Sisu, “ʻE ʻikai te ke mafai ha meʻa kiate au, ʻo ka ne ʻikai foaki ia kiate koe mei ʻolunga: ko ia foki kuo tukuange au kiate koe, ʻoku lahi hake ʻene angahala.”
JOH 19:12 Pea talu mei ai mo e fie tukuange ia ʻe Pailato: ka naʻe kalanga ʻae kakai Siu, ʻo pehē, “Kapau te ke tukuange ʻae tangata ni, ʻoku ʻikai ko ha kāinga koe ʻo Sisa: ko ia ʻoku ne pehē, ko e tuʻi ia, ʻoku lea kovi ia kia Sisa.”
JOH 19:13 ¶ Pea ʻi he fanongo ʻa Pailato ki he lea ko ia, naʻa ne ʻomi ʻa Sisu kituʻa, ʻo nofo hifo ʻi he nofoʻa fakamaau, ʻi he potu ʻoku ui “ko e Falikimaka,”’ ka ʻi he lea fakaHepelū, ko “Kapata.”
JOH 19:14 Pea ko e teuteu ki he [kātoanga ʻoe ]Lakaatu, pea ko hono ono nai ʻoe feituʻulaʻā: pea pehē ʻe ia ki he kakai Siu, “Vakai ko homou Tuʻi!”
JOH 19:15 Ka naʻa nau kalanga, “ʻAve [ia], ʻave [ia], tutuki ia ki he ʻakau.” Pea pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Te u tutuki homou Tuʻi ki he ʻakau? Pea talaange ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ʻOku ʻikai hamau tuʻi ka ko Sisa pē.”
JOH 19:16 Ko ia naʻa ne toki tukuange ai ia kiate kinautolu ke tutuki ki he ʻakau. Pea naʻa nau maʻu ʻa Sisu ʻo taki atu.
JOH 19:17 Pea fua ʻe ia hono ʻakau, ʻo ʻalu atu ki he potu ʻoku ui “[ko e potu ]ʻoe ʻulupoko,” ʻaia ʻoku ui ʻi he lea fakaHepelū ko “Kolokota:”
JOH 19:18 ‌ʻO nau tutuki ai ia ki he ʻakau, mo e toko ua kehe mo ia, ʻi hono potu fakatouʻosi pe, kae ʻi [hona ]vahaʻa ʻa Sisu.
JOH 19:19 ¶ Pea naʻe tohi ʻe Pailato ha tohi fakaʻilonga, ʻo ʻai ia ki ke ʻakau. Pea ko e tohi naʻe [pehē], KO SISU ʻO NĀSALETI, KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU.
JOH 19:20 Pea naʻe lau ʻae tohi ni ʻe he tokolahi ʻoe kakai Siu: he ko e potu kuo tutuki ai ʻa Sisu naʻe ofi ki he kolo; pea naʻe tohi ia ʻi he lea fakaHepelū, mo e lea fakaKiliki, mo e lea fakaLoma.
JOH 19:21 Pea lea ai ʻae kau taulaʻeiki lahi ʻoe kakai Siu kia Pailato, “ʻOua ʻe tohi, ‘Ko e tuʻi ʻoe kakai Siu:’ kae [tohi ]‘Naʻe lau ʻe ia, Ko e Tuʻi au ʻoe kakai Siu.’”
JOH 19:22 Pea talaange ʻe Pailato, “Ko ia kuo u tohi, kuo u tohi.”
JOH 19:23 ¶ Pea kuo tutuki ki he ʻakau ʻa Sisu ʻe he kau tau, pea nau toʻo hono ngaahi kofu ʻo vahe fā, ʻo taki taha ʻae tangata [hono vahe]; mo e kofutuʻa foki: pea naʻe ʻikai hano hokoʻanga ʻi he kofutuʻa, ʻi hono lalanga, mei ʻolunga ʻo fai ki lalo.
JOH 19:24 Ko ia naʻa nau pehē ai ʻiate kinautolu, “ʻOua naʻa tau hae ia, ka tau talotalo ki ai ke ʻa hai ia:” ʻo fakamoʻoni ai ʻae tohi ʻoku pehē, “Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofu ʻiate kinautolu, pea nau talotalo ki hoku kofutuʻa. Naʻe pehē ʻae ngāue ʻae kau tau.”
JOH 19:25 ¶ Pea naʻe tutuʻu, ʻo ofi ki he ʻakau ʻo Sisu, ʻa ʻene faʻē, mo e tokoua ʻo ʻene faʻē, ko Mele ko e [uaifi ]ʻo Kaliopasi, mo Mele Makitaline.
JOH 19:26 Ko ia ʻi he mamata ʻa Sisu ki heʻene faʻē, mo e ākonga ko ia naʻa ne ʻofa ai, ʻoku tuʻu ʻo ofi, naʻa ne pehē ki heʻene faʻē, “Fefine, vakai ko hoʻo tama!”
JOH 19:27 Pea lea ai ia ki he ākonga, “Vakai ko hoʻo faʻē!” Pea talu mei he feituʻulaʻā ko ia naʻe ʻave ia ʻe he ākonga ko ia ki hono ʻapi.
JOH 19:28 ¶ Pea hili ia, pea ʻilo ʻe Sisu kuo fai ʻo ʻosi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea koeʻuhi ke fakamoʻoniʻi ʻae tohi, naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ou fieinu.”
JOH 19:29 Pea naʻe tuʻu ʻi ai ʻae ipu fonu ʻi he vai mahi: pea naʻa nau unu ʻae oma ʻi he vai mahi, ʻo ʻai ia ki ke kauʻi ʻisope, pea ʻohake ia ki hono fofonga.
JOH 19:30 Pea kuo maʻu ʻe Sisu ʻae vai mahi, pea pehē ʻe ia, “Ko hono ngata ia:” pea punou hono fofonga, ʻo tuku hake hono laumālie.
JOH 19:31 Pea ko e ʻaho teuteu ia, pea telia naʻa ʻi he ʻakau ʻae ngaahi sino ʻi he ʻaho Sāpate, (he ko e ʻaho Sāpate ko ia ko e [ʻaho ]lahi,) ko ia naʻe kole ai ʻae kakai Siu kia Pailato, ke fesiʻi honau vaʻe, pea ke ʻave ʻakinautolu.
JOH 19:32 Pea naʻe haʻu ʻae kau tau, ʻo fesiʻi ʻae vaʻe ʻoe ʻuluaki, mo e tokotaha naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia.
JOH 19:33 Ka ʻi heʻenau hoko kia Sisu, ʻo vakai kuo mate ia, naʻe ʻikai te nau fesiʻi hono vaʻe.
JOH 19:34 Ka ko e tokotaha ʻoe kau tau, naʻa ne hokaʻi hono vakavaka ʻaki ʻae tao, pea naʻe tafe leva mei ai ʻae toto mo e vai.
JOH 19:35 Pea ko ia naʻa ne mamata, ʻoku ne fakamoʻoni [ki ai], pea ʻoku moʻoni ʻene fakamoʻoni: pea ʻoku ne ʻilo ʻoku ne lea moʻoni, koeʻuhi ke mou tui.
JOH 19:36 He naʻe fai ʻae ngaahi meʻa ni, ke fakamoʻoni ai ʻae tohi, “ʻE ʻikai fesiʻi ha hui [ʻe taha ]ʻoʻona.”
JOH 19:37 Pea ʻoku pehē mo e tohi ʻe taha, “Te nau sio kiate ia kuo nau hokaʻi.”
JOH 19:38 ¶ Pea hili ia, ko Siosefa ʻo ʻAlematea, ko e ākonga ia ʻa Sisu, kae fakalilolilo pe, ko [ʻene ]manavahē ki he kakai Siu, naʻe kole ia kia Pailato ke ne ʻave ʻae sino ʻo Sisu: pea loto ki ai ʻa Pailato. Ko ia naʻe haʻu ai ia, ʻo ne ʻave ʻae sino ʻo Sisu.
JOH 19:39 Pea naʻe haʻu mo ia ʻa Nikotimasi, ʻaia naʻe fuofua haʻu kia Sisu ʻi he poʻuli, ʻo ne ʻomi ʻae mula mo e ʻalosi naʻe fehuʻi ʻaki, ko e lau teau nai [hono mamafa].
JOH 19:40 Pea nau toʻo ʻae sino ʻo Sisu, ʻo fakakoloa ʻaki ia ʻae tupenu, mo e ngaahi meʻa fakakakala, ʻo fakatatau ki he anga ʻae kakai Siu ʻi he fai meʻa fakaʻeiki.
JOH 19:41 Pea naʻe ʻi he potu naʻe tutuki ai ia ki he ʻakau ha ngoue; pea ʻi he ngoue ʻae fonualoto foʻou, naʻe teʻeki tuku ki ai ha taha.
JOH 19:42 Pea naʻa nau tuku ki ai ʻa Sisu, koeʻuhi ko e ʻaho teuteu ʻoe kakai Siu: he naʻe ofi ʻae fonualoto.
JOH 20:1 ‌ʻI he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe uike, naʻe haʻu hengihengi ʻa Mele Makitaline ki he fonualoto, ʻi he kei fakapoʻuli, ʻo ne mamata kuo ʻave ʻae maka mei he fonualoto.
JOH 20:2 Pea lele ia, ʻo haʻu kia Saimone Pita, mo e ākonga ʻe tokotaha, ʻaia naʻe ʻofa ai ʻa Sisu, ʻo ne pehē kiate kinaua, “Kuo nau ʻave ʻae ʻEiki mei he fonualoto, pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia.”
JOH 20:3 Ko ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Pita, mo e ākonga ko ia ʻe taha, ʻo na hoko atu ki he fonualoto.
JOH 20:4 Pea na feleleʻi fakataha: pea lī ʻa Pita ʻe he ākonga ko ia ʻe taha, pea tomuʻa hoko ia ki he fonualoto.
JOH 20:5 Pea tulolo ki lalo ia, pea mamata kuo tuku ʻae ʻu kofu ka naʻe ʻikai hū ia ki ai.
JOH 20:6 Pea haʻu muimui ʻiate ia ʻa Saimone Pita, pea hū ia ki he fonualoto, ʻo mamata kuo tuku ai ʻae ʻu kofu,
JOH 20:7 Mo e holoholo naʻe faʻu ʻaki hono ʻulu, naʻe ʻikai tuku [fakataha ]mo e ʻu kofu, ka kuo fatufatu, ʻo tuku kehe ia.
JOH 20:8 Pea toki hū atu ʻae ākonga ko ia ʻe taha, ʻaia naʻe fuofua hoko ki he fonualoto, pea mamata ia, pea tui.
JOH 20:9 He ʻoku teʻeki ai ke nau ʻilo ʻae tohi, kuo totonu ke toetuʻu ia mei he mate.
JOH 20:10 Pea toe ō ʻae ongo ākonga ki hona ʻapi.
JOH 20:11 ¶ Ka naʻe tuʻu tangi pe ʻa Mele ʻituʻa fonualoto: pea ʻi heʻene tangi, naʻe tulolo ia ki lalo ke [fakaasi ]ki he fonualoto.
JOH 20:12 Pea naʻe mamata ia ki he ʻāngelo ʻe toko ua ʻoku [kofu ]hinehina, mo nofo, ko e tokotaha ʻi he fofonga, mo e tokotaha ʻi he vaʻe, ʻi he potu ko ia naʻe tokoto ai ʻae sino ʻo Sisu.
JOH 20:13 Pea naʻa na pehē kiate ia, “Fefine, ko e hā ʻoku ke tangi ai? Pea pehēange ʻe ia kiate kinaua, Koeʻuhi kuo nau ʻave hoku ʻEiki, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia.”
JOH 20:14 Pea hili ʻene lea ko ia, pea tafoki ia ki mui, pea mamata ia kia Sisu ʻoku tuʻu mai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ko Sisu ia.
JOH 20:15 Pea lea ʻa Sisu kiate ia, “Fefine, ko e hā ʻoku ke tangi ai? Ko hai ʻoku ke kumi?” Pea ne mahalo ko e tauhi ngoue ia, pea ne pehē ki ai, “ʻEiki, kapau kuo ke ʻave ia mei heni, tala mai kiate au pe kuo ke tuku ki fē ia, pea te u ʻave ia.”
JOH 20:16 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Mele.” Pea ne tafoki mai, ʻo pehē kiate ia, “Lāponi;” ko hono ʻuhinga, “ʻEiki.”
JOH 20:17 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOua naʻa ala kiate au; he ʻoku teʻeki ai te u ʻalu hake ki heʻeku Tamai: ka ke ʻalu ki hoku kāinga, ʻo tala kiate kinautolu, ʻoku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamai, mo hoʻomou Tamai; pea ki hoku ʻOtua, mo homou ʻOtua.”
JOH 20:18 Pea naʻe haʻu ʻa Mele Makitaline, ʻo fakahā ki he kau ākonga ʻa ʻene mamata ki he ʻEiki, pea kuo ne lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kiate ia.
JOH 20:19 ¶ Pea kuo efiafi ʻi he ʻaho ko ia, ko e ʻuluaki [ʻaho ]ʻi he uike, kuo kātoa ʻae kau ākonga, pea tāpuni ʻae ngaahi matapā, ʻi [heʻenau ]manavahē ki he kakai Siu, mo e ha ʻa Sisu, ʻo tuʻu ʻi loto, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Fiemālie pe ʻakimoutolu.”
JOH 20:20 Pea hili ʻene lea pehē, naʻe fakahā ʻe ia kiate kinautolu hono nima mo hono vakavaka. Pea toki fiefia ʻae kau ākonga ʻi heʻenau mamata ki he ʻEiki.
JOH 20:21 Pea toe lea ʻa Sisu kiate kinautolu, Fiemālie pe ʻakimoutolu: ʻo hangē ko e fekau au ʻe he Tamai, pea ʻoku pehē ʻeku fekauʻi ʻakimoutolu.
JOH 20:22 Pea hili ʻene lea ni, pea mānava hifo ia kiate kinautolu, ʻo ne pehē, “Maʻu ʻekimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni:
JOH 20:23 Ko e angahala ʻoe kakai fulipē te mou fakamolemole, ʻoku fakamolemole ia kiate kinautolu; pea [ko e angahala ]ʻo ia fulipē ʻoku mou tuku pe, ʻoku tuku pe ia.”
JOH 20:24 ¶ Ka ko Tōmasi, naʻe ui ko Titimasi, ko e tokotaha ʻi he toko hongofulu ma toko ua, naʻe ʻikai ʻiate kinautolu, ʻi he haʻu ʻa Sisu.
JOH 20:25 Ko ia naʻe tala ai ʻe he kau ākonga niʻihi kiate ia, “Kuo mau mamata ki he ʻEiki.” Ka naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Kapau ʻe ʻikai te u mamata ʻi hono nima ʻae mataʻi faʻo, pea ʻai hoku tuhu ki he mataʻi faʻo, mo velo hoku nima ki hono vakavaka, ʻe ʻikai te u tui.”
JOH 20:26 ¶ Pea hili ʻae ʻaho ʻe valu, naʻe toe kātoa ʻene kau ākonga, pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa Tōmasi: pea tāpuni ʻae ngaahi matapā, mo e haʻu ʻa Sisu, ʻo tuʻu ʻi loto, ʻo ne pehē, “Fiemālie pe ʻakimoutolu.”
JOH 20:27 Pea toki pehē ʻe ia kia Tōmasi, “Mafao mai ho tuhu, pea vakai mai ki hoku nima; pea tuku mai ho nima, ʻo velo ia ki hoku vakavaka: pea ʻoua naʻa ke taʻetui, kae tui.”
JOH 20:28 Pea leaange ʻa Tōmasi, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua.”
JOH 20:29 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Tōmasi, ko e meʻa ʻi hoʻo mamata kiate au, ko ia kuo ke tui ai: ʻoku monūʻia ʻakinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tui.”
JOH 20:30 ¶ Pea naʻe fai moʻoni ʻe Sisu mo e ngaahi fakaʻilonga kehekehe ʻi he ʻao ʻo ʻene kau ākonga, ʻaia kuo ʻikai tohi ʻi he tohi ni:
JOH 20:31 Ka kuo tohi eni, koeʻuhi ke mou tui ko e Kalaisi ʻa Sisu, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua; pea ke mou maʻu ʻi hoʻomou tui ʻae moʻui ʻi hono huafa.
JOH 21:1 Hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe toe fakahā ia ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga ʻi he tahi ʻo Taipiliō; pea naʻe pehē hono fakahā.
JOH 21:2 Naʻe fakataha ʻa Saimone Pita, mo Tōmasi naʻe ui ko Titimasi, mo Nātaniela ʻo Kena ʻo Kāleli, mo e ongo foha ʻo Sepeti, mo ʻene kau ākonga kehe ʻe toko ua.
JOH 21:3 Pea lea ʻa Saimone Pita kiate kinautolu, “Te u ʻalu ʻo fai kupenga.” Pea nau pehē kiate ia, “Te tau ō foki mo koe.” Pea naʻa nau ʻalu atu leva, ʻo heka vaka; pea ko e pō ko ia naʻe ʻikai te nau maʻu ha meʻa.
JOH 21:4 Pea pongipongi hake, ʻoku tuʻu ʻa Sisu ʻi matātahi: ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kau ākonga ko Sisu ia.
JOH 21:5 Pea lea ʻa Sisu kiate kinautolu, “Fānau, ʻoku ai haʻamou meʻakai?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻIkai.”
JOH 21:6 Pea tala ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAʻau ʻae kupenga ʻi he mataʻu ʻoe vaka, pea te mou maʻu.” Pea nau ʻaʻau ai, pea ʻikai ai ke nau faʻa toho ia koeʻuhi ko e lahi ʻoe ika.
JOH 21:7 Ko ia naʻe lea ai kia Pita ʻae ākonga ko ia naʻe ʻofa ai ʻa Sisu, “Ko e ʻEiki ia.” Pea kuo fanongo leva ʻa Saimone Pita ko e ʻEiki, pea nonoʻo ʻe ia hono kofu fakatoutai, (he naʻe vete ia,) pea hopo ia ki tahi.
JOH 21:8 Pea haʻu hono toe ʻoe kau ākonga he vaka siʻi; (he naʻe ʻikai te nau mamaʻo mei ʻuta, ka ko e hanga ʻe fāngeau nai,) ʻonau toho ʻae kupenga mo e ika.
JOH 21:9 Pea ʻi heʻenau aʻu ki ʻuta, naʻa nau mamata ki he afi kuo tafu, pea mo e ika kuo tunu ai mo e mā.
JOH 21:10 Pea tala ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻOmi ʻae ika kuo mou toki maʻu ni.”
JOH 21:11 Pea ʻalu ʻa Saimone Pita, ʻo toho ʻae kupenga ki ʻuta, ʻoku fonu ʻi he ngaahi ika lalahi, ko e teau ma nimangofulu mo e [ika ]ʻe tolu: ko e meʻa lahi ʻaupito, ka naʻe ʻikai mahae ʻae kupenga.
JOH 21:12 Pea lea ʻa Sisu kiate kinautolu, “Haʻu ʻo kai.” Pea naʻe ʻikai faʻa fehuʻi ʻe ha taha ʻi he kau ākonga kiate ia, “Ko hai koe?” He naʻa nau ʻilo ko e ʻEiki.
JOH 21:13 Pea haʻu ai ʻa Sisu, ʻo toʻo ʻae mā, ʻo ʻatu kiate kinautolu, mo e ika foki.
JOH 21:14 Pea ko hono liunga tolu eni ʻoe fakahā ia ʻe Sisu ki heʻene kau ākonga, hili ʻene toetuʻu mei he mate.
JOH 21:15 ¶ Pea hili ʻenau kai, pea lea ʻa Sisu kia Saimone Pita, Saimone, ko e foha ʻo Sonasi, “ʻOku lahi hake hoʻo ʻofa kiate au ʻiate kinautolu ni?” Pea talaange ʻe ia kiate ia, “ʻIo, ʻEiki; ʻoku ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Pea ne pehē kiate ia, “Fafanga ʻeku fanga lami.”
JOH 21:16 Pea toe lea ia ki ai ko hono tuʻo ua, “Saimone, ko e foha ʻo Sonasi, ʻoku ke ʻofa kiate au?” Pea talaange ʻe ia ki ai, “ʻIo, ʻEiki; ʻoku ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Pea ne pehē kiate ia, “Fafanga ʻeku fanga sipi.”
JOH 21:17 Pea lea ʻe ia kiate ia ko hono liunga tolu, “Saimone, ko e foha ʻo Sonasi, ʻoku ke ʻofa kiate au?” Pea mamahi ʻa Pita ʻi heʻene lea ko hono liunga tolu kiate ia, “ʻOku ke ʻofa kiate au?” Pea talaange ʻe ia ki ai, “ʻEiki, ʻoku ke ʻiloʻi ʻae meʻa kotoa pē; ʻoku ke ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa kiate koe.” Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Fafanga ʻeku fanga sipi.
JOH 21:18 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala atu kiate koe, ʻI hoʻo kei talavou, naʻa ke nonoʻo koe, ʻo ke ʻeveʻeva ko hoʻo faʻiteliha: ka ʻoka ke ka motuʻa, te ke mafao atu ho nima, pea ʻe nonoʻo koe ʻe ha tokotaha, ʻo ʻave koe ki he potu ʻe ʻikai te ke loto ki ai.”
JOH 21:19 Naʻa ne lea ʻaki eni, ko e fakahā ʻae mateʻanga ko ia te ne fakaongoongolelei ai ʻae ʻOtua. Pea hili ʻene lea pehē, pea ne pehē ki ai, “Muimui mai kiate au.”
JOH 21:20 Pea tafoki ki mui ʻa Pita, ʻo mamata ki he ākonga. Ko ia naʻe ʻofa ai ʻa Sisu, ʻoku muimui mai; ʻaia foki naʻe faʻaki ki hono fatafata ʻi he kai ʻoe ʻohomohe, ʻo ne pehē ai, “ʻEiki, ko hai ia ʻoku ne lavakiʻi koe?”
JOH 21:21 Pea mamata ʻa Pita kiate ia, pea ne pehē kia Sisu, “ʻEiki, pea ʻe fēfē ʻae tangata ni?”
JOH 21:22 Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Kapau ko hoku loto ke tatali ia ke ʻoua ke u haʻu, ko e hā ia kiate koe? Muimui koe ʻiate au.”
JOH 21:23 Pea mafola ʻae tala ni ki he kāinga, ʻe ʻikai mate ʻae ākonga ko ia: ka naʻe ʻikai tala ʻe Sisu kiate ia, ʻE ʻikai mate ia; kae [pehē], “Kapau ʻoku ou loto ke tatali ia ke ʻoua ke u haʻu, ko e hā ia kiate koe?”
JOH 21:24 Ko eni ʻae ākonga ko ia ʻaia ʻoku ne fakapapau ʻae ngaahi meʻa ni, ʻo ne tohi ʻae ngaahi meʻa ni: pea ʻoku mau ʻilo ʻoku moʻoni ʻene fakamoʻoni.
JOH 21:25 Pea ʻoku ai mo e ngaahi meʻa kehekehe naʻe fai ʻe Sisu, ʻa ia, ka ne tohi kotoa pē, ʻoku ou mahalo ʻe meimei ʻikai hao ʻi māmani ʻae ngaahi tohi ʻaia ʻe tohi ai. ʻEmeni.
ACT 1:1 ‌ʻE Tiofilusi, ko e fuofua tohi naʻaku fai, ko e fakahā ʻoe meʻa kotoa pē naʻe kamata fai mo ako ʻaki ʻe Sisu,
ACT 1:2 ‌ʻO aʻu ki he ʻaho naʻe ʻave ai ia ki ʻolunga, ʻi he hili ʻene tuku ʻae ngaahi fekau ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni ki he kau ʻaposetolo naʻa ne fili:
ACT 1:3 ‌ʻAkinautolu naʻa ne fakahā ia ki ai kuo moʻui, ʻi he hili ʻene mate, ʻi he ngaahi fakamoʻoni ʻilongofua pea lahi, he naʻa nau mamata kiate ia ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu, pea lea ia ki he ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua:
ACT 1:4 Pea ʻi heʻenau fakataha mo ia, naʻa ne fekau kiate kinautolu “Ke ʻoua te nau ʻalu ʻi Selūsalema, kae tatali ki he talaʻofa ʻae Tamai, ʻa ia, [naʻe pehē ai ʻe ia], kuo mou fanongo ai ʻiate au.
ACT 1:5 He naʻe papitaiso moʻoni ʻe Sione ʻaki ʻae vai; kae ʻaho siʻi pē pea ʻe papitaiso ʻakimoutolu ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.”
ACT 1:6 Pea ʻi heʻenau fakataha, naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē, ʻEiki, te ke toe ʻange ʻi he kuonga ni ʻae puleʻanga ki ʻIsileli?
ACT 1:7 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku ʻikai maʻamoutolu ke ʻilo ki he ngaahi kuonga mo e ngaahi ʻaho, ʻaia ʻoku faʻiteliha tokotaha pe ki ai ʻae Tamai.
ACT 1:8 Ka te mou maʻu ʻae mālohi, ʻoka hoko mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻakimoutolu ʻi Selūsalema, mo Siutea kotoa pē, mo Samēlia, pea ki he ngataʻanga ʻo māmani.”
ACT 1:9 Pea hili ʻene ngaahi folofola ni, lolotonga ʻenau siofia ia, naʻe ʻave ia ki ʻolunga; pea fakapuli ia ʻe he ʻao meiate kinautolu.
ACT 1:10 Pea ʻi heʻenau kei sio fakamamaʻu ki he langi, ʻi heʻene ʻalu hake, ʻiloange, kuo tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata kuo kofu hinehina;
ACT 1:11 ‌ʻo na pehē, “ʻAe kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langi? Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi.”
ACT 1:12 Pea naʻa nau toki liu mai ki Selūsalema mei he moʻunga ʻoku ui ko ʻOlive, ko hono vahaʻa mo Selūsalema ko e mamaʻo ʻoe fononga ʻi he ʻaho Sāpate.
ACT 1:13 Pea kuo nau hoko mai, pea nau ʻalu hake ki he potu ki ʻolunga, ʻaia naʻe nonofo ai ʻa Pita, mo Semisi, mo Sione, mo ʻAnitelū, mo Filipe, mo Tōmasi, mo Pātolomiu, mo Mātiu, mo Semisi [ko e foha ]ʻo ʻAlefiusi, mo Saimone Selote, mo Siutasi ko e tokoua ʻo Semisi.
ACT 1:14 Pea naʻe nonofo loto taha ʻakinautolu ni kotoa pē, ʻi he lotu mo e hūfekina, fakataha mo e kau fefine, mo Mele ko e faʻē ʻa Sisu, mo hono kāinga.
ACT 1:15 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe tuʻu hake ʻa Pita ʻi he ʻao ʻoe kau ākonga (koe lau fakataha ʻoe kakai ko e toko teau mo e toko uofulu,) ʻo ne pehē,
ACT 1:16 “ʻAe kau tangata mo e kāinga, naʻe totonu ke fakamoʻoni ʻae tohi ni, ʻaia naʻe leaʻaki ʻi muʻa ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻi he ngutu ʻo Tevita, kia Siutasi, ʻaia naʻa ne tataki ʻakinautolu naʻe puke ʻa Sisu.
ACT 1:17 He naʻe lau ia mo kitautolu, pea naʻe ai hono tufakanga ʻi he ngāue ni.”
ACT 1:18 Pea naʻe fakatau ʻe he tangata ni ʻae potu fonua ʻaki ʻae totongi ʻo ʻene angahala; pea naʻe tō ʻo tuʻu hono mata, pea mafahi hono kete, pea ʻoho kituʻa hono toʻotoʻonga kotoa pē.
ACT 1:19 Pea naʻe ʻilo ia ʻe he kau nofo kotoa pē ʻi Selūsalema: ko ia naʻe ui ai ʻae potu fonua ko ia ʻi heʻenau lea, Ko ʻAkeletama, ko e pehē, “Ko e potu fonua ʻoe toto.”
ACT 1:20 He ʻoku tohi ʻi he tohi ʻoe ngaahi Saame, “Ke lala hono fale, pea ʻoua ʻe nofo ai ha taha:’ pea, ‘Ko ʻene ngāue ke maʻu ʻe ha taha.’
ACT 1:21 “Ko ia ʻi he kau tangata ni kuo tau nonofo mo kinautolu, ʻi he kuonga kotoa naʻe felemofafo ʻae ʻEiki ko Sisu ʻiate kitautolu,
ACT 1:22 ‌ʻO fua fai mei he papitaiso ʻa Sione, ʻo aʻu ki he ʻaho pe ko ia naʻe ʻave ai ia ki ʻolunga meiate kitautolu, ʻoku totonu ke ai ha taha ko e fakamoʻoni mo kimautolu ʻo ʻene toetuʻu.”
ACT 1:23 Pea naʻa nau fili ʻae toko ua, ko Siosefa naʻe ui ko Pasapa, pea fakahingoa foki ko Susitasa, mo Mataiasi.
ACT 1:24 Pea naʻa nau lotu, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, ko koe ʻoku ke ʻiloʻi ʻae loto kotoa pē, ke fakahā pe ko hai ʻiate kinaua ni kuo ke fili,
ACT 1:25 Koeʻuhi ke ai ʻene tufakanga ʻi he ngāue ni pea ke ʻaposetolo, ʻaia kuo hinga mei ai ʻa Siutasi ʻi he angahala, kae ʻalu ia ki hono potu ʻoʻona.”
ACT 1:26 Pea naʻa nau talotalo; pea totonu kia Mataiasi; pea naʻe lau fakataha ia mo e toko hongofulu ma tokotaha ʻoe kau ʻaposetolo.
ACT 2:1 Pea kuo hokosia ʻae ʻaho ʻoe Penitekosi, kuo nau kātoa ʻo loto taha ʻi he potu pe taha.
ACT 2:2 Pea fakafokifā naʻe ai ʻae ʻuʻulu mai mei he langi, ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohi ʻaupito, pea fakapito ʻaki ʻae fale kotoa pē naʻa nau nofo ai.
ACT 2:3 Pea naʻe hā mai kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻelelo mangamanga ʻo hangē ko e afi, pea nofo ia ʻiate kinautolu taki taha.
ACT 2:4 Pea naʻe fakapito ʻaki ʻakinautolu kotoa pē ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, pea naʻa nau kamata leaʻaki ʻae lea kehekehe, ʻo fakatatau ki hono fakaleaʻi ʻakinautolu ʻe he Laumālie.
ACT 2:5 Pea naʻe ʻāunofo ʻi Selūsalema ʻae kakai Siu faʻa lotu, mei he puleʻanga kotoa pē ʻi lalo langi.
ACT 2:6 Pea ʻi he mafola ʻae ongoongo ni, naʻe fakakātoa ʻae kakai, pea nau puputuʻu lahi, koeʻuhi naʻe fanongo ʻae tangata taki taha ki heʻenau lea ʻi heʻene lea ʻaʻana.
ACT 2:7 Pea naʻe ofo mo fakatumutumu ʻakinautolu kotoa pē, ʻonau fepehēʻaki, “Vakai, ʻikai ko e kau Kāleli kotoa pē ʻakinautolu na ʻoku lea?
ACT 2:8 Pea ʻoku fēfē nai ʻoku tau taki taha fanongo ki heʻetau lea, naʻa tau fanauʻi ai?
ACT 2:9 Ko e kakai Patia, mo e Metia, mo e ʻElama, pea mo e kau nofo ʻi Mesopōtemia, mo Siutea, mo Kapatosia, mo Ponito, mo ʻEsia,
ACT 2:10 Mo Filisia, mo Pamifilia, mo ʻIsipite, pea mo e ngaahi potu ʻo Lipea ʻo ofi ki Sailine, mo e ngaahi muli mei Loma, ko e ngaahi Siu mo e kakai ului.
ACT 2:11 Ko e kakai, Keliti mo e ʻAlepea, ʻoku tau fanongo ʻoku nau lea ʻi heʻetau lea ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻae ʻOtua.”
ACT 2:12 Pea naʻa nau ofo kotoa pē, ʻo taʻemaau honau loto, mo nau fepehēʻaki, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe meʻa ni?”
ACT 2:13 Kae manuki ʻae niʻihi, ʻo pehē, “ʻOku fonu ʻi he uaine foʻou ʻae kau tangata ni.”
ACT 2:14 ¶ Ka naʻe tutuʻu hake ʻa Pita, mo e toko hongofulu ma tokotaha, ʻo leaʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu ʻae kau tangata ʻo Siutea, mo kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻāunofo ʻi Selūsalema, ke mou ʻilo eni, pea fakafanongo ki heʻeku lea:
ACT 2:15 He ʻoku ʻikai konā ʻakinautolu ni, ʻo hangē ko hoʻomou mahalo, he ko hono tolu pe eni ʻoe feituʻulaʻā ʻoe ʻaho.
ACT 2:16 Ka ko eni ia naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko Sioeli;
ACT 2:17 ‘ʻOku pehē ʻe he ʻOtua, ʻE hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, te u huaʻi hifo hoku Laumālie ki he kakai kotoa pē: pea ʻe kikite ʻe homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻe hā ʻae ngaahi meʻa ki hoʻomou kau talavou, pea ʻe faʻa misi hoʻomou kau mātuʻa:
ACT 2:18 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, teu huaʻi hifo hoku Laumālie ki heʻeku kau tamaioʻeiki mo ʻeku kau kaunanga; pea te nau kikite;
ACT 2:19 Pea te u fakahā ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi ʻolunga ʻi he langi, mo e ngaahi fakaʻilonga ki lalo ʻi māmani; ko e toto mo e afi, mo e ʻahu ʻoe afi;
ACT 2:20 Pea ʻe liliu ʻae laʻā ʻo poʻuli, pea mo e māhina ʻo toto, ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho lahi pea fakamanavahē, ʻoe ʻEiki:
ACT 2:21 Pea ʻe pehē, ko ia ʻe ui ki he huafa ʻoe ʻEiki, ʻe fakamoʻui ia.’
ACT 2:22 “ʻAe kau tangata ʻIsileli, fanongo ki he ngaahi lea ni; ko Sisu ʻo Nāsaleti, ko e tangata mei he ʻOtua, pea naʻe ongoongo ʻiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa mana, mo e ngāue fakaofo, mo e fakaʻilonga, ʻaia naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻiate ia ʻi homou ʻao, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻilo foki ki ai:
ACT 2:23 ‌ʻAia naʻe tukuange ʻe he ʻOtua, ʻi heʻene fakakaukau poto mo ʻene muʻaki ʻilo, pea naʻa mou puke ʻaki ia ʻae nima angahala, ʻo tutuki ia ki he ʻakau, ʻo tāmateʻi:
ACT 2:24 ‌ʻAia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, ʻi he veteange ʻoe mamahi ʻoe mate: koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito faʻa taʻofi ʻaki ia.
ACT 2:25 He ʻoku lea ʻa Tevita kiate ia, ‘Naʻaku mamata maʻu ki he ʻEiki ʻi hoku ʻao, he ʻoku ʻi hoku nima toʻomataʻu ia, ke ʻoua naʻa ueʻi au:
ACT 2:26 Ko ia naʻe fiefia ai hoku loto, pea fiefia mo hoku ʻelelo; pea ʻe mālōlō foki ʻa hoku sino ʻi he ʻamanaki lelei:
ACT 2:27 Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi, pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha.
ACT 2:28 Kuo ke fakahā kiate au ʻae ngaahi hala ʻoe moʻui; te ke fakafonu ʻaki au ʻae fiefia ʻi ho ʻao.’
ACT 2:29 “ʻAe kau tangata mo e kāinga, tuku ke u lea ʻo fakamatala atu kiate kimoutolu ki he ʻeiki ʻi muʻa ko Tevita, he kuo pekia ia pea tanu, pea ʻoku ʻiate kitautolu hono fonualoto ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
ACT 2:30 Pea ko e palōfita ia, pea naʻa ne ʻilo kuo fuakava ʻe he ʻOtua kiate ia, te ne fokotuʻu ʻi hono hako, ʻo fakatatau ki he kakano, ʻae Kalaisi, ke nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi;
ACT 2:31 Pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻi muʻa, naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻo Kalaisi, ‘Naʻe ʻikai tuku maʻu hono laumālie ʻi hētesi, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hono sino ʻae ʻauʻauha.’
ACT 2:32 Pea ko e Sisu ni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, pea ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻakimautolu kotoa pē.
ACT 2:33 Ko ia, ʻi hono hakeakiʻi ʻe he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻi heʻene maʻu mei he Tamai ʻae talaʻofa ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, kuo ne huaʻi hifo eni, ʻaia ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai ni.
ACT 2:34 He naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ki he langi: ka naʻe pehē mai ʻe ia, ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki heʻeku ʻEiki, Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu,
ACT 2:35 Kae ʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.’
ACT 2:36 “Ko ia ke ʻilo pau ʻe he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ʻae Sisu ko ia, ʻaia naʻa mou tutuki ki he ʻakau, ko e ʻEiki mo e Kalaisi.”
ACT 2:37 ¶ Pea ʻi heʻenau fanongo eni, naʻe mahuhuhuhu honau loto, pea naʻa nau pehē kia Pita mo hono toe ʻoe kau ʻaposetolo, ʻae kau tangata mo e kāinga, “Ko e hā te mau fai?”
ACT 2:38 Pea toki pehē ʻe Pita kiate kinautolu, “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi, ke fakamolemole ai ʻae angahala, pea te mou maʻu mo e foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni.
ACT 2:39 He ko e talaʻofa eni kiate kimoutolu, mo hoʻomou fānau, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku mamaʻo, ʻaia kotoa pē ʻe ui ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtua.”
ACT 2:40 Pea naʻe lahi ʻae lea kehekehe naʻa ne fakamoʻoni mo akonakiʻaki, ʻo ne pehē, “Mou fakamoʻui ʻakimoutolu mei he toʻutangata paongataʻa ni.”
ACT 2:41 ¶ Pea ko kinautolu naʻe maʻu fiefia ʻene lea, naʻa nau papitaiso: pea ʻi he ʻaho pe ko ia naʻe ului ʻae kakai ʻe toko tolu afe nai.
ACT 2:42 Pea naʻa nau tuʻumaʻu ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo, mo e feʻofoʻofani, mo e tofi ʻoe mā, mo e fehūfekina.
ACT 2:43 Pea naʻe tō ki he kakai kotoa pē ʻae manavahē: pea naʻe lahi ʻae meʻa fakaofo mo e meʻa mana naʻe fai ʻe he kau ʻaposetolo.
ACT 2:44 Pea naʻe loto taha ʻakinautolu kotoa pē naʻe tui, pea naʻe meʻa taha pē ʻakinautolu;
ACT 2:45 Pea naʻa nau fakatau honau ngaahi ʻapi mo ʻenau meʻa, pea tufa ki he kakai taki taha, ʻo fakatatau ki heʻene masiva.
ACT 2:46 Pea naʻa nau ʻalu loto taha ki he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē, mo nau tofitofi mā ʻi he ngaahi fale, pea kai ʻenau meʻakai ʻi he fiefia mo e loto taʻekākā,
ACT 2:47 ‌ʻO fakamālō ki he ʻOtua, pea ʻofeina ʻe he kakai kotoa pē. Pea naʻe fakaului ʻe he ʻEiki kiate kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻakinautolu kuo fakamoʻui.
ACT 3:1 Pea naʻe ʻohake fakataha ʻa Pita mo Sione ki he falelotu lahi ʻi he feituʻulaʻā lotu, ʻaia ko hono hiva.
ACT 3:2 Pea ko e tangata ʻe taha naʻe pipiki talu hono fanauʻi, naʻe fata ange ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tuku ʻi he matapā ʻoe falelotu lahi ʻaia naʻe ui ko e Fakasanisani, ke kole kiate kinautolu naʻe hū ki he falelotu lahi;
ACT 3:3 Pea mamata ia kia Pita mo Sione ʻoku fai ke na hū ki he falelotu lahi, pea ne kole.
ACT 3:4 Pea sio fakamamaʻu ʻa Pita mo Sione kiate ia, ʻo na pehē, “Sio mai kiate kimaua.”
ACT 3:5 Pea tokanga atu ia kiate kinaua, ʻo ʻamanaki te ne maʻu ha meʻa ʻiate kinaua.
ACT 3:6 Pea toki pehē ʻe Pita, “Ko e siliva mo e koula ʻoku ʻikai te u maʻu; ka ko ia ʻoku ou maʻu te u foaki kiate koe: ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi ʻo Nāsaleti tuʻu hake ʻo ʻalu.”
ACT 3:7 Pea naʻa ne puke ia ʻi hono nima toʻomataʻu, ʻo fokotuʻu hake ia: pea naʻe mālohi leva hono vaʻe mo hono tungaʻivaʻe.
ACT 3:8 Pea hopo hake ia ʻo tuʻu, mo ʻeveʻeva, pea nau hū fakataha mo ia ki he falelotu lahi, kuo ʻeveʻeva, mo hopohopo, pea fakamālō ki he ʻOtua.
ACT 3:9 Pea naʻe mamata ʻae kakai kotoa pē kiate ia, ʻoku ʻeveʻeva mo fakamālō ki he ʻOtua;
ACT 3:10 Pea naʻa nau ʻilo ko ia ia naʻe nofo ʻo kole ʻi he matapā Fakasanisani ʻoe falelotu lahi: pea naʻe mātuʻaki ofo ʻakinautolu mo fakatumutumu ʻi he meʻa kuo fai kiate ia.
ACT 3:11 Pea ʻi heʻene kei puke kia Pita mo Sione ʻe he tangata pipiki kuo fakamoʻui, naʻe feleleʻi ki ai ʻae kakai kotoa pē, ʻoku nau ofo lahi, ki he fale hala, ʻoku fakahingoa kia Solomone.
ACT 3:12 ¶ Pea kuo mamata ʻa Pita ki ai, pea pehē ʻe ia ki he kakai, “ʻAe kau tangata ʻIsileli, ko e hā ʻoku mou ofo ai ʻi he meʻa ni? Pea ko e hā ʻoku mou sio fakamamaʻu ai kiate kimaua, ʻo hangē kuo ma ngaohi ʻi haʻama mālohi pe māʻoniʻoni ʻamaua ke ʻeveʻeva ʻae tangata ni?
ACT 3:13 Ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, ko e ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai, kuo ne fakaongoongolelei hono ʻAlo ko Sisu; ʻaia naʻa mou tukuakiʻi pea liʻaki ʻi he ʻao ʻo Pailato, ka naʻe mātuʻaki loto ia ki hono tukuange.
ACT 3:14 Ka naʻa mou liʻaki ʻae tokotaha māʻoniʻoni mo angatonu, pea kole ke tuku ʻae tangata fakapō kiate kimoutolu;
ACT 3:15 Kae tāmateʻi ʻae ʻEiki ʻoe moʻui, ʻaia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua mei he mate; pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu ki ai.
ACT 3:16 Pea ko hono huafa, ko e tui ki hono huafa, kuo ne fakamālohi ʻae tangata ni, ʻaia ʻoku mou mamata pea ʻiloʻi: ʻio, ko e tui kiate ia, kuo maʻu ai ʻe he tangata ni ʻae moʻui haohaoa ni ʻi he ʻao ʻomoutolu kotoa pē.
ACT 3:17 “Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou ʻilo ne mou fai ia ʻi he vale, pea pehē foki mo hoʻomou kau pule.
ACT 3:18 Ka ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe tomuʻa fakahā ʻe he ʻOtua ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita kotoa pē, ʻe mamahi ai ʻa Kalaisi, kuo ne fakamoʻoni ia.
ACT 3:19 ¶ Ko ia ke mou fakatomala, pea liliu, ke fakamolemole ai hoʻomou angahala, koeʻuhi ke hoko mai ʻae ngaahi ʻaho ʻoe fakamoʻui mei he ʻao ʻoe ʻEiki;
ACT 3:20 Pea te ne fekau mai ʻa Sisu Kalaisi, ʻaia naʻe tomuʻa malangaʻaki kiate kimoutolu:
ACT 3:21 ‌ʻAia ʻe maʻu ʻe he langi, kaeʻoua ke hoko mai ʻae kuonga ʻoe liliu ʻoe meʻa kotoa pē, ʻaia kuo lea ki ai ʻae ʻOtua ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmani.
ACT 3:22 He naʻe lea moʻoni ʻa Mōsese ki he ngaahi tamai, [ʻo pehē], ‘ʻE fokotuʻu ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtua ha palōfita kiate kimoutolu ʻi homou kāinga, ʻo hangē ko au; pea te mou fanongo kiate ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē te ne leaʻaki kiate kimoutolu.
ACT 3:23 Pea ʻe pehē, ko e tangata kotoa pē ʻe ʻikai tokanga ki he palōfita ko ia, ʻe fakaʻauha ia mei he kakai.’
ACT 3:24 ‌ʻIo, pea ko e kau palōfita kotoa pē meia Samuela mo kinautolu ki mui ni, ʻakinautolu naʻe lea, naʻa nau kikite ki he ngaahi ʻaho ni.
ACT 3:25 Ko e fānau ʻae kau palōfita ʻakimoutolu, pea mo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtua mo ʻetau ngaahi tamai, ʻi heʻene pehē kia ʻEpalahame, ‘Pea ʻi ho hako ʻe monūʻia ʻae faʻahinga kotoa pē ʻo māmani.’
ACT 3:26 Pea ʻi he fokotuʻu ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ko Sisu, kuo ne tomuʻa fekau ia kiate kimoutolu, ke ne tāpuakiʻi ʻakimoutolu, ʻi he tafoki ʻakimoutolu taki taha mei heʻene hia.”
ACT 4:1 Pea ʻi heʻena kei lea ki he kakai, naʻe feʻohofi kiate kinaua ʻae kau taulaʻeiki mo e pule ʻoe falelotu lahi, pea mo e kau Sātusi,
ACT 4:2 He kuo nau kina ʻi heʻena ako ki he kakai, mo ʻena malangaʻaki ʻae toetuʻu ʻa Sisu mei he mate.
ACT 4:3 Pea naʻa nau puke ʻakinaua, ʻo tuku ki he fale fakapōpula, kaeʻoua ke ʻaho: he kuo efiafi.
ACT 4:4 Ka naʻe tui ʻae tokolahi ʻiate kinautolu naʻe fanongo ki he folofola; pea ko hono lau ʻoe kakai ko e toko nima afe nai.
ACT 4:5 ¶ Pea pehē, kuo pongipongi hake, naʻe kātoa ki Selūsalema honau kau pule, mo e mātuʻa, mo e kau tangata tohi,
ACT 4:6 Mo ʻAnasi ko e taulaʻeiki lahi, mo Kaiafasi, mo Sione, mo ʻAlekisānita, pea mo e kāinga kotoa pē ʻoe taulaʻeiki lahi.
ACT 4:7 Pea kuo ʻomi ʻakinaua ki honau ʻao, naʻa nau fehuʻi, ʻo [pehē], “Ko e mālohi fē, mo e hingoa ʻo hai, kuo mo fai ai ʻae meʻa ni?”
ACT 4:8 Pea kuo fonu ʻa Pita ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu, ko e kau pule ʻoe kakai, mo e mātuʻa ʻo ʻIsileli,
ACT 4:9 Kapau ʻoku ʻekea ʻakimaua he ʻaho ni ki he ngāue lelei ki he tangata pipiki, pe ko e hā ʻae meʻa naʻe fakamoʻui ai ia;
ACT 4:10 Ke ʻilo ʻekimoutolu kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ko e huafa ʻo Sisu Kalaisi ʻo Nāsaleti, ʻaia ne mou tutuki ki he ʻakau, ka kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate, ko ia pe kuo tuʻu ai ʻae tangata ni ʻi homou ʻao kuo haohaoa.
ACT 4:11 ‘Ko e maka eni naʻe liʻaki ʻekimoutolu ko e kau tufunga, ʻaia kuo hoko ko e fungani [maka ]tuliki.’
ACT 4:12 Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai.
ACT 4:13 ¶ Pea kuo nau mamata ki he taʻemāluʻia ʻa Pita mo Sione, mo nau ʻilo ko e ongo tangata meʻavale, pea taʻepoto, pea nau ofo; pea naʻa nau ʻilo kiate kinaua, naʻa na ʻia Sisu.
ACT 4:14 Ka ʻi heʻenau vakai ki he tangata kuo fakamoʻui, ʻoku nau tutuʻu fakataha mo kinaua, pea ʻikai te nau faʻa lea ki ai.
ACT 4:15 Pea hili ʻenau fekau ʻakinaua ke ʻalu [siʻi ] atu mei he fakamaauʻanga, naʻa nau alea ʻiate kinautolu,
ACT 4:16 ‌ʻO nau pehē, “Ko e hā ʻae meʻa te tau fai ki he ongo tangata ni? He kuo fai moʻoni ʻekinaua ʻae mana lahi, pea ʻoku ʻilo ia ʻekinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi Selūsalema; pea ʻoku ʻikai te tau faʻa fakaʻikai ki ai.
ACT 4:17 Ka koeʻuhi ke ʻoua naʻa kei mafola ia ʻi he kakai, ke tau fakamanaʻi ʻakinaua ʻo lahi, ke ʻoua naʻa na toe lea ki ha tangata ʻi he hingoa ni.”
ACT 4:18 Pea naʻa nau ui ʻakinaua, ʻo fekau mālohi kiate kinaua, ke ʻoua ʻaupito naʻa na lea pe ako ʻi he hingoa ʻo Sisu.
ACT 4:19 Ka naʻe lea atu kiate kinautolu ʻa Pita mo Sione, ʻo pehē, “Mou fifili, pe ʻoku lelei ʻa fē ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻa ʻema talangofua kiate kimoutolu, pē ki he ʻOtua.
ACT 4:20 Koeʻuhi ʻoku ʻikai te ma faʻa taʻofi ʻema leaʻaki pe ʻae ngaahi meʻa kuo ma mamata mo fanongo ai.”
ACT 4:21 Pea kuo nau toe fakamanaʻi, pea nau tukuange ʻakinaua, he naʻe ʻikai te nau ʻilo ha meʻa ke tautea ai ʻakinaua, pea telia ʻae kakai: he naʻa nau fakamālō kotoa pē ki he ʻOtua ʻi he meʻa kuo fai.
ACT 4:22 He kuo fāngofulu tupu ʻae taʻu ʻoe tangata, kuo fai ki ai ʻae mana fakamoʻui ni.
ACT 4:23 ¶ Pea ʻi he tukuange ʻakinaua, naʻa na ō ki hona kāinga, ʻo fakahā kotoa pē ʻae lea ʻae kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa kiate kinaua.
ACT 4:24 Pea kuo nau fanongo ki ai, pea nau hiki fakataha hake honau leʻo ki he ʻOtua, ʻonau pehē, “ʻE ʻEiki, ko e ʻOtua ʻa koe, naʻa ke ngaohi ʻae langi mo māmani, pea mo e tahi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai;
ACT 4:25 ‌ʻA koe naʻa ke pehē ʻi he ngutu ʻo hoʻo tamaioʻeiki ko Tevita, ‘Ko e hā ʻoku lili ai ʻae Senitaile, pea mahalo meʻa vaʻinga ai ʻe he kakai?
ACT 4:26 Naʻe tuʻu hake ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea naʻe kātoa ʻae kau pule, ʻo angatuʻu ki he ʻEiki, pea mo hono Kalaisi.’
ACT 4:27 He ko e moʻoni naʻe fakataha ʻa Helota, mo Ponito Pailato, mo e Senitaile, mo e kakai ʻIsileli, ʻo fakatanga ki ho ʻAlo māʻoniʻoni ko Sisu, ʻaia naʻa ke fakanofo,
ACT 4:28 Ke fai ʻaia kotoa pē naʻe tomuʻa tuʻutuʻuni ʻe ho nima mo hoʻo poto ke fai.
ACT 4:29 Pea ko eni, ʻe ʻEiki, ke ke tokanga ki heʻenau lea fakamana: pea ke tuku ki hoʻo kau tamaioʻeiki, ke nau lea mālohi ʻaki hoʻo folofola,
ACT 4:30 ‌ʻI hoʻo mafao atu ho nima ke fakamoʻui; pea ke fai ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo māʻoniʻoni ko Sisu.”
ACT 4:31 ¶ Pea hili ʻenau lotu, naʻe ngalulululu ʻae potu naʻa nau fakataha ai; pea naʻe fakapito ʻakinautolu kotoa pē ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻonau lea mālohi ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua.
ACT 4:32 Pea naʻe loto mo laumālie taha pē ʻakinautolu kotoa pē naʻe tui: pea naʻe ʻikai ha taha ʻe ui ʻene meʻa naʻa ne maʻu ko e meʻa ʻaʻana; ka naʻa nau meʻa taha pē.
ACT 4:33 Pea naʻe fakamoʻoni ʻe he kau ʻAposetolo ʻaki ʻae mālohi lahi ʻae toetuʻu ʻae ʻEiki ko Sisu: pea naʻe lahi ʻae ʻofa ʻiate kinautolu kotoa pē.
ACT 4:34 Pea naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinautolu ʻe masiva: he ko kinautolu kotoa pē naʻe maʻu ʻae fonua pe ʻae fale, naʻe fakatau ia, pea naʻe ʻomi hono totongi ʻoe meʻa kuo fakatau,
ACT 4:35 ‌ʻO tuku hifo ʻi he vaʻe ʻoe kau ʻaposetolo: pea naʻe tufaki ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻenau masiva.
ACT 4:36 Pea ko Sose [ʻi he faʻahinga ʻo ]Livai, mei he fonua ko Saipalo, ʻaia naʻe fakahingoa ʻe he kau ʻAposetolo ko Pānepasa, (ʻaia, ko hono ʻuhinga, “Ko e foha ʻoe fiemālie,”)
ACT 4:37 Naʻe fakatau ʻe ia hono potu fonua, pea ʻomi hono paʻanga, ʻo tuku ki he vaʻe ʻoe kau ʻAposetolo.
ACT 5:1 Ka ko e tangata ʻe tokotaha ko ʻAnanaia hono hingoa, mo hono uaifi ko Sāfaila, naʻa na fakatau ʻae ʻapi,
ACT 5:2 Pea naʻe taʻofi ʻe ia ʻae konga ʻo hono totongi, pea ʻilo foki ia ʻe hono uaifi, kae ʻomi pe hono konga, ʻo tuku ʻi he vaʻe ʻoe kau ʻaposetolo.
ACT 5:3 Ka naʻe pehē ʻe Pita, “ʻAnanaia, ko e hā kuo fakapito ai ho loto ʻe Sētane, ke ke loi ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea ke taʻofi ʻae konga ʻi he totongi ʻoe fonua?
ACT 5:4 Naʻe kei tuku pe, ʻikai naʻe ʻoʻou pe ia? Pea ka kuo fakatau ia, ʻikai te ke faʻiteliha pe ki ai? Ko e hā kuo tupu ai ʻae meʻa ni ʻi ho loto? ʻOku ʻikai ko hoʻo loi ki he tangata, ka ki he ʻOtua.”
ACT 5:5 Pea ʻi he fanongo ʻe ʻAnanaia ki he lea ni, naʻe tō ia ki lalo, ʻo mate: pea naʻe hoko ʻae manavahē lahi kiate kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
ACT 5:6 Pea naʻe tuʻu hake ʻae kau talavou, ʻo fakakoloa ia, pea ʻave kituaʻā, ʻo tanu.
ACT 5:7 Pea hili nai ʻae feituʻulaʻā ʻe tolu, pea haʻu hono uaifi, kae teʻeki ʻilo ʻe ia ʻaia kuo fai.
ACT 5:8 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Tala mai, pe naʻa mo fakatau ʻae ʻapi ʻaki ʻae meʻa ni. Pea pehē ʻe ia, ʻIo, ʻaia pe.”
ACT 5:9 Pea pehē ai ʻe Pita kiate ia, “Ko e hā kuo mo alea ai ke ʻahiʻahiʻi ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki? Vakai, ʻoku ʻi he matapā ʻae vaʻe ʻokinautolu kuo nau toki tanu ho husepāniti, pea te nau fata koe kituaʻā.”
ACT 5:10 Pea ʻiloange, naʻe tō ki lalo ia ki hono vaʻe, pea mate: pea hū mai ʻae kau talavou, ʻo ʻilo kuo mate ia, pea ʻave ia kituaʻā, ʻo tanu ia mo hono husepāniti.
ACT 5:11 Pea naʻe tō ʻae manavahē lahi ki he siasi kotoa pē, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
ACT 5:12 ¶ Pea naʻe fai ʻe he nima ʻoe kau ʻaposetolo ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi ʻi he ʻao ʻoe kakai; (pea naʻa nau fakataha kotoa pē ʻo loto taha ʻi he fale hala ʻo Solomone.
ACT 5:13 Pea ʻi hono toe naʻe ʻikai kau mo kinautolu ha tokotaha, ko ʻenau manavahē: ka naʻe fakaʻapaʻapa ʻae kakai kiate kinautolu.
ACT 5:14 Pea naʻe ului tokolahi ai ki he ʻEiki ʻae kakai tui, ko e tangata mo e fefine.)
ACT 5:15 Ko ia naʻa nau fata ai ʻae ngaahi mahaki ki he ngaahi hala, ʻo fakatokoto ʻi he mohenga mo e tokotoʻanga, ke fakamalū honau niʻihi ʻaki ʻae ʻata ʻo Pita ʻi heʻene ʻalu ange.
ACT 5:16 Pea naʻe haʻu foki ʻae tokolahi mei he ngaahi kolo ʻoku ofi ki Selūsalema, ke fetuku mai ʻae kakai mahaki, mo kinautolu naʻe mamahi ʻi he kau laumālie ʻuli: pea naʻe fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē.
ACT 5:17 ¶ Pea toki tutuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, (i he faʻahinga ʻoe Sātusi,) kuo nau fonu ʻi he ʻita,
ACT 5:18 Pea naʻa nau puke ʻae kau ʻAposetolo, ʻo fakahū ʻakinautolu ki he fale fakapōpula lahi.
ACT 5:19 Ka naʻe toʻo ʻae matapā ʻoe fale fakapōpula ʻe ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he pō, pea ne ʻomi kituʻa ʻakinautolu, mo ne pehē,
ACT 5:20 “Mou ʻalu, ʻo tuʻu ʻi he falelotu lahi, pea malanga ki he kakai ʻaki ʻae lea kotoa pē ʻoe moʻui ni.”
ACT 5:21 Pea kuo nau fanongo ki ai, naʻa nau uhu hengihengi ki he falelotu lahi, ʻo ako. Ka naʻe haʻu ʻae taulaʻeiki lahi, mo kinautolu naʻe ʻiate ia, pea fakataha ʻae kau fakamaau, mo e mātuʻa kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, pea nau fekau ke ʻomi ʻakinautolu mei he fale fakapōpula.
ACT 5:22 Ka ʻi he hoko atu ʻae kau tangata fekau, ʻo ʻikai ʻilo ʻakinautolu ʻi he fale fakapōpula, naʻa nau liu mai, ʻo fakahā,
ACT 5:23 ‌ʻO pehē, “Ko e moʻoni naʻa mau ʻilo ʻae fale fakapōpula ʻoku tāpuni maʻu, pea tutuʻu ʻituʻa ʻae kau leʻo ʻi he ngaahi matapā: ka ʻi heʻemau toʻo ia, naʻe ʻikai te mau ʻilo ʻi loto ha tokotaha.”
ACT 5:24 Pea kuo fanongo ki he ngaahi meʻa ni ʻae fungani taulaʻeiki mo e pule ʻoe falelotu lahi mo e kau taulaʻeiki lahi, naʻa nau fifili pe fēfē ai nai eni.
ACT 5:25 Pea naʻe toki haʻu ʻae tokotaha, ʻo ne fakahā kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai, ko e kau tangata naʻa mou fakahū ki he fale fakapōpula, ʻoku nau tutuʻu ʻi he falelotu lahi, ʻo ako ki he kakai.”
ACT 5:26 Pea ʻalu leva ʻae ʻeiki mo e kau tangata fekau, ʻo ʻomi fiemālie ʻakinautolu: he naʻa nau manavahē ki he kakai, telia naʻa tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu.
ACT 5:27 Pea kuo nau omi, ʻo tuku ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau: pea naʻe fehuʻi ʻae fungani taulaʻeiki kiate kinautolu,
ACT 5:28 ‌ʻO pehē, “ʻIkai naʻa mau mātuʻaki fekau kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou ako ʻi he hingoa na? Pea vakai, kuo mou fakapito ʻa Selūsalema ʻaki hoʻomou akonaki, pea ko homou loto ke ʻomi ʻae toto ʻoe tangata ni kiate kimautolu.”
ACT 5:29 ¶ Pea toki lea ʻa Pita mo e kau ʻaposetolo, ʻo pehē, “ʻOku totonu ʻemau talangofua ki he ʻOtua ʻi he tangata.
ACT 5:30 Ko e ʻOtua ʻoe tau ngaahi tamai kuo ne fokotuʻu ʻa Sisu, ʻaia ne mou tāmateʻi ʻo tautau ʻi he ʻakau.
ACT 5:31 Pea kuo hakeakiʻi ia ʻe he ʻOtua ʻaki hono nima toʻomataʻu ko e ʻEiki mo e Fakamoʻui, ke foaki ʻae fakatomala ki ʻIsileli, mo e fakamolemole ʻoe angahala.
ACT 5:32 Pea ko ʻene kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe ngaahi meʻa ni; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoni foki, ʻaia kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia.”
ACT 5:33 ¶ Pea kuo nau fanongo eni, pea nau tekelili ʻi he ʻita, mo nau fakakaukau ke tāmateʻi ʻakinautolu.
ACT 5:34 Pea toki tuʻu hake ha taha ʻi he kau fakamaau, ko e Fālesi, ko hono hingoa ko Kāmelieli, ko e akonaki ʻi he fono, pea naʻe ongoongolelei ia ʻi he kakai kotoa pē, pea fekau ʻe ia ke tuku siʻi atu kituaʻā ʻae kau ʻaposetolo;
ACT 5:35 Pea ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau tangata ʻo ʻIsileli, mou vakai pe ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou tokanga ke fai ki he kau tangata ni.
ACT 5:36 He naʻe muʻa ʻi he ngaahi ʻaho ni ʻae tuʻu ʻa Teutasi, ʻo ne pole ko e lahi ia; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau tangata, ko e toko fāngeau nai: pea naʻe tāmateʻi ia; pea fakamovete ʻo ʻosi ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia.
ACT 5:37 Pea hoko mo e tangata ni ʻa Siutasi ʻo Kāleli, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe tohi kakai, pea ne tataki ʻe ia ʻae kakai tokolahi: pea mate foki ia; pea naʻe fakamovete ʻakinautolu kotoa pē naʻe talangofua kiate ia.
ACT 5:38 Pea ko eni, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua naʻa fai ha meʻa ki he kau tangata ni, kae tuku ai pe ʻakinautolu: he kapau ʻoku mei he tangata ʻae fakakaukau ni mo e ngāue ni, ʻe ʻosi ia:
ACT 5:39 Pea kapau ʻoku mei he ʻOtua, ʻe ʻikai te mou faʻa fakangata ia: telia naʻa ʻiloange kuo mou tauʻi ʻae ʻOtua.”
ACT 5:40 Pea naʻa nau loto ki ai: pea kuo nau ui ʻae kau ʻaposetolo, mo kauʻimaea, naʻa nau fekau ke ʻoua te nau lea ʻi he huafa ʻo Sisu, pea tukuange ʻakinautolu.
ACT 5:41 ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei he ʻao ʻoe kau fakamaau ʻi he fiefia, koeʻuhi kuo nau ʻaonga ke kātaki ʻae fakamā koeʻuhi ko hono huafa.
ACT 5:42 Pea naʻe ʻikai tuku ʻenau ako mo ʻenau malangaʻaki ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he falelotu lahi, pea mo e fale kotoa pē.
ACT 6:1 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻi he tupu ʻo tokolahi ʻae kau ākonga, naʻe tupu ʻi he kau ʻElinisitō ʻae lāunga ki he kau Hepelū, koeʻuhi naʻe taʻetokangaʻi ʻenau kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻi he tufa naʻe fai ʻi he ʻaho kotoa pē.
ACT 6:2 Pea naʻe fekau ʻe he toko hongofulu ma toko ua ke fakataha mai ʻae kau ākonga, ʻonau pehē, “ʻOku ʻikai taau ke mau liʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua, kae tokonaki ki he ngaahi keinangaʻanga.
ACT 6:3 Pea ko eni, ʻe kāinga, mou fili meiate kimoutolu ʻae kau tangata ongoongoleleiʻia ʻe toko fitu, ʻoku pito ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni mo e poto, ke mau fakanofo ʻakinautolu ki he ngāue ni.
ACT 6:4 Ka te mau tuku ʻakimautolu maʻuaipē ki he lotu, pea mo e malangaʻaki ʻae folofola.”
ACT 6:5 ¶ Pea naʻe lelei ʻae lea ko ia ki he kakai kotoa pē: pea naʻa nau fili ʻa Setiveni, ko e tangata naʻe pito ʻi he tui mo e Laumālie Māʻoniʻoni, mo Filipe, mo Pikolo, mo Nikanoolo, mo Taimoni mo Pamina, mo Nikola ko e ului ki he [lotu fakaSiu ]mei ʻAniteoke:
ACT 6:6 ‌ʻAia naʻa nau omi ki he ʻao ʻoe kau ʻaposetolo: pea hili ʻenau lotu, naʻe ʻai honau nima kiate kinautolu.
ACT 6:7 Pea naʻe mafola ʻae folofola ʻae ʻOtua; pea naʻe fakatokolahi ʻaupito ʻae kau ākonga ʻi Selūsalema; pea talangofua ki he tui ʻae fuʻu tokolahi ʻoe kau taulaʻeiki.
ACT 6:8 Pea kuo pito ʻa Setiveni ʻi he tui mo e mālohi, naʻe fai ʻe ia ʻae meʻa fakaofo mo e ngaahi mana lahi, ʻi he ʻao ʻoe kakai.
ACT 6:9 Pea naʻe tuʻu ʻae niʻihi ʻi he falelotu, ʻaia ʻoku ui [ko e falelotu ]ʻoe Lipataine, mo e kau Sailine, mo e kau ʻAlekisānitia, mo kinautolu mei Silisia, mo ʻEsia, pea naʻa nau fakakikihi mo Setiveni.
ACT 6:10 Pea naʻe ʻikai te nau faʻa tali ʻae poto mo e loto naʻa ne leaʻaki.
ACT 6:11 Pea naʻa nau toki fakalotoʻi ʻae kau tangata, ke nau pehē, “Kuo mau fanongo ki heʻene leaʻaki ʻae lea kovi kia Mōsese, pea mo e ʻOtua.”
ACT 6:12 Pea naʻa nau ueʻi ʻae kakai, mo e mātuʻa, mo e kau tangata tohi, ke nau feʻohofi ʻo puke ia, ʻo ʻomi ki he kau fakamaau,
ACT 6:13 Pea naʻa nau ʻomi ʻae kau fakamoʻoni loi, ke nau pehē, “ʻOku ʻikai tuku ʻe he tangata ni ʻene lea kovi ki he potu māʻoniʻoni, pea mo e fono:
ACT 6:14 He kuo mau fanongo ki heʻene pehē, Ko e Sisu ni ʻo Nāsaleti, ʻe fakaʻauha ʻe ia ʻae potu ni, pea fakakehe ʻae ngaahi ngāue naʻe foaki ʻe Mōsese kiate kitautolu.”
ACT 6:15 Pea ko kinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi he fakamaau, naʻa nau sio fakamamaʻu kiate ia, ʻonau vakai ki hono mata kuo hangē ko e mata ʻo ha ʻāngelo.
ACT 7:1 Pea toki pehē ʻe he taulaʻeiki lahi, “ʻOku moʻoni ʻae ngaahi meʻa ni?
ACT 7:2 Pea pehē ʻe ia, “ʻAe kau tangata kāinga mo e mātuʻa, mou fanongo; naʻe hā mai ʻae ʻOtua lāngilangi ki heʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi heʻene kei ʻi Mesopōtemia, kae teʻeki nofo ia ʻi Kalana,
ACT 7:3 ‌ʻO ne pehē kiate ia, ‘ʻAlu ʻi ho fonua, mei ho kāinga, pea ke ʻalu ki he fonua te u fakahā kiate koe.’
ACT 7:4 Pea toki haʻu ia mei he fonua ko Kalitia, ʻo nofo ʻi Kalana: pea ʻi he pekia ʻa ʻene tamai, pea toki hiki ia mei ai ki he fonua ni, ʻaia ʻoku mou nofo ai ni.
ACT 7:5 Pea naʻe ʻikai te ne foaki kiate ia ha ʻapi ʻi ai, pe ha potu ke tuʻu ai hono vaʻe: ka naʻa ne fakaʻilo te ne foaki ia moʻona, pea mo hono hako ki mui ʻiate ia, ka naʻe teʻeki ai haʻane fānau.
ACT 7:6 Pea naʻe pehē ʻae folofola ʻae ʻOtua, ‘ʻE nofo ʻāunofo hono hako ʻi ha fonua kehe; pea ʻe fakapōpulaʻi ʻakinautolu ʻe he kakai, mo ngaohi kovi ʻi he taʻu ʻe fāngeau.’
ACT 7:7 Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, Te u tautea ʻae puleʻanga te nau pōpula ki ai: pea hili ia, te nau haʻu mei ai, ʻo tauhiʻi au ʻi he potu ni.
ACT 7:8 Pea ne tuku kiate ia ʻae fuakava ʻoe kamu: pea naʻe tupu ʻa ʻAisake, pea kamu ia ʻi hono ʻaho valu; pea tupu ʻia ʻAisake ʻa Sēkope; pea tupu ʻia Sēkope, ʻae houʻeiki mātuʻa ʻe toko hongofulu ma toko ua.
ACT 7:9 “Pea naʻe loto meheka ʻae kau mātuʻa kia Siosefa, pea naʻa nau fakatau ia ki ʻIsipite: ka naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua,
ACT 7:10 ‌ʻO ne fakamoʻui ia mei heʻene mamahi kotoa pē, pea naʻa ne pule ke ʻofeina ia mo poto ʻi he ʻao ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; pea ne fakanofo ia ko e pule ki ʻIsipite mo hono fale kotoa pē.
ACT 7:11 Pea naʻe hoko ʻae honge mo e mamahi lahi ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite mo Kēnani: pea naʻe ʻikai maʻu ha meʻakai ʻe heʻetau ngaahi tamai.
ACT 7:12 Pea ʻi he fanongo ʻa Sēkope ʻoku ʻi ʻIsipite ʻae uite, naʻa ne tomuʻa fekau atu) ʻa ʻetau ngaahi tamai.
ACT 7:13 Pea ʻi hono tuʻo ua [hifo], naʻe fakahā ʻa Siosefa ki hono kāinga; pea naʻe fakahā ʻae kāinga ʻo Siosefa kia Felo.
ACT 7:14 Pea toki fekau ʻe Siosefa, ke ʻomi ʻa ʻene tamai ko Sēkope, mo hono kāinga kotoa pē, ko e toko fitungofulu ma toko nima.
ACT 7:15 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Sēkope ki ʻIsipite, pea naʻe pekia ai, ʻaia mo e tau ngaahi tamai.
ACT 7:16 Pea naʻe fetuku ʻakinautolu ki Sikemi, ʻo tuku ki he fonualoto naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame ʻaki ʻae ngaahi paʻanga mei he foha ʻo ʻEmoa ko e tamai ʻa Sikemi.
ACT 7:17 “Ka kuo fakaʻaʻau ʻo ofi ʻae kuonga naʻe talaʻofa ki ai, ʻaia naʻe fuakava ki ai ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, pea tupu ʻo tokolahi ʻae kakai ʻi ʻIsipite,
ACT 7:18 ‌ʻO aʻu ki he hoko ʻae tuʻi ʻe taha, ʻaia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻa Siosefa.
ACT 7:19 Pea naʻe fai kākā ia ki hotau kāinga, mo fai fakamamahi ki heʻetau ngaahi tamai, pea naʻa nau lī ai kituaʻā ʻenau fānau valevale, ke ʻoua naʻa nau moʻui.
ACT 7:20 Pea feʻunga mo ia naʻe fanauʻi ʻa Mōsese, pea naʻe fakaʻofoʻofa lahi ia, pea naʻe tauhi [fufū ]ia ʻi he fale ʻo ʻene tamai ʻi he māhina ʻe tolu:
ACT 7:21 Pea ʻi he tuku ia kituʻa, naʻe toʻo hake ia ʻe he ʻofefine ʻo Felo, pea naʻe ngaohi ia maʻane tama.
ACT 7:22 Pea naʻe akonakiʻi ʻa Mōsese ʻi he poto kotoa pe ʻoe kakai ʻIsipite, pea naʻe mālohi ia ʻi he lea mo e ngaue.
ACT 7:23 “Pea kuo kakato kiate ia ʻae taʻu ʻe fāngofulu, pea tupu ʻi hono loto ke ʻaʻahi ki hono kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli.
ACT 7:24 Pea ʻi heʻene mamata ki he tokotaha naʻe teʻia taʻetotonu, naʻa ne langomakiʻi ia, ʻo totongi, ia kuo fakamālohiʻi, mo tāmateʻi ʻae tangata ʻIsipite:
ACT 7:25 He naʻe mahalo ʻe ia kuo ʻilo ʻe hono kāinga ʻe fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻakinautolu ʻi hono nima: ka naʻe ʻikai te nau ʻilo.
ACT 7:26 Pea pongipongi ai, naʻa ne fakahā ia kiate kinautolu lolotonga ʻenau kē, pea ne fai ke fakalelei ʻakinautolu, ʻo ne pehē, ‘Kau tangata, ko e kāinga ʻakimoutolu; ko e hā ʻoku mo fefaikoviʻaki ai?’
ACT 7:27 Ka ko ia naʻe fai kovi ki hono kaungāʻapi, ne ne tekeʻi atu ia, ʻo pehē, ‘Ko hai naʻa ne fakanofo koe koe pule mo e fakamaau kiate kimautolu?’
ACT 7:28 Te ke tāmateʻi au, ʻo hangē ko hoʻo tāmateʻi ʻaneafi ʻae tangata ʻIsipite?
ACT 7:29 Pea toki hola ʻa Mōsese ʻi he lea ko ia, pea ʻāunofo ia ʻi he fonua ko Mitiani, pea naʻe tupu ʻiate ia ʻi ʻae foha ʻe toko ua.
ACT 7:30 “Pea kuo hili ʻae taʻu ʻe fāngofulu, pea hā mai kiate ia, ʻi he toafa ʻoe moʻunga ko Sainai, ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, ʻi he ulo afi ʻi he ʻulu ʻakau.
ACT 7:31 Pea ʻi he mamata ʻa Mōsese ki ai, naʻe ofo ia ʻi heʻene hā mai: pea ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ke vakai, naʻe ongo mai kiate ia ʻae leʻo ʻoe ʻEiki,
ACT 7:32 [ʻO pehē], ‘Ko e ʻOtua au ʻo hoʻo ngaahi tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope.’ Pea naʻe toki tetetete ʻa Mōsese, pea manavahē ke sio.
ACT 7:33 Pea pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, Toʻo ho topuvaʻe ʻi ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e potu māʻoniʻoni.
ACT 7:34 Kuo u mamata, kuo u mamata, ki he mamahi, ʻa hoku kakai ʻi ʻIsipite, pea kuo u fanongo ki heʻenau toʻe, pea kuo u ʻalu hifo ke fakamoʻui ʻakinautolu. Pea ke haʻu, te u fekau koe ki ʻIsipite.
ACT 7:35 Ko Mōsese ʻeni, ʻaia naʻa nau liʻaki, ʻo pehē, ‘Ko hai ne ne fakanofo koe koe pule mo e fakamaau?’ Ko ia ia naʻe fekau ʻe he ʻOtua ko e ʻeiki mo e huhuʻi, ʻi he nima ʻoe ʻāngelo naʻe hā mai kiate ia ʻi he ʻulu ʻakau.
ACT 7:36 Pea ne ʻomi ʻakinautolu mei ai, kuo hili ʻene fai ʻae ngaahi mana mo e ngāue fakaofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, mo e Tahi Kulokula, pea mo e toafa, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
ACT 7:37 ¶ Pea ko e Mōsese ko ia eni, naʻe pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘ʻE fokotuʻu kiate kimoutolu ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtua ha palōfita ʻi homou kāinga, ke hangē ko au; pea te mou fanongo kiate ia.’
ACT 7:38 Ko ia ia naʻe ʻi he fakataha ʻi he toafa, mo e ʻāngelo ʻaia naʻe lea kiate ia ʻi he moʻunga ko Sainai, pea mo ʻetau ngaahi tamai; ʻaia naʻe maʻu ʻae ngaahi fekau moʻui ke tuku kiate kitautolu:
ACT 7:39 “ʻAia naʻe ʻikai talangofua ki ai ʻetau ngaahi tamai, ka naʻe tekeʻi atu ia ʻiate kinautolu, pea nau foki ʻi honau loto ki ʻIsipite,
ACT 7:40 ‌ʻO nau pehē kia ʻEloni, ‘Ngaohi moʻotautolu ha ngaahi ʻotua ke muʻomuʻa ʻiate kitautolu: he ko e Mōsese ni, ʻaia naʻe ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe ʻoku ʻi fē ia.’
ACT 7:41 Pea naʻa nau ngaohi ʻae ʻuhikiʻi pulu ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea feilaulau ki he tamapua, ʻo fiefia ʻi he ngāue ʻa honau nima.
ACT 7:42 Pea naʻe tafoki ʻae ʻOtua, ʻo fakatukutukuʻi ʻakinautolu, ke nau lotu ki he ngaahi meʻa ʻoe langi; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe kau palōfita, ‘ʻAe fale ʻo ʻIsileli, he kuo mou tauhi ʻaki au ʻae manu tāmateʻi, mo e feilaulau, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa?
ACT 7:43 ‌ʻIo, pea mou toʻo hake ʻae fale fehikitaki ʻo Moloke, mo e fetuʻu ʻo homou ʻotua ko Lemafani, ʻae ngaahi fakatātā naʻa mou ngaohi ke mou lotu ki ai: pea te u fetuku ʻakimoutolu kituʻa Papilone.’
ACT 7:44 “Naʻe ʻi heʻetau ngaahi tamai ʻae fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he toafa, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻo ia naʻe folofola kia Mōsese, ke ne ngaohi ia ʻo fakatatau ki he fakatātā kuo ne mamata ki ai.
ACT 7:45 ‌ʻAia naʻe ʻomi ʻe heʻetau ngaahi tamai mo Siosiua ki he fonua ʻoe kakai Senitaile, ʻakinautolu naʻe kapusi ʻe he ʻOtua mei he ʻao ʻo ʻetau ngaahi tamai, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ʻo Tevita,
ACT 7:46 ‌ʻAia naʻe ʻofeina ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, pea ne holi ke ne ʻilo ha nofoʻanga mo e ʻOtua ʻo Sēkope.
ACT 7:47 Ka naʻe langa ʻe Solomone ʻae fale moʻona.
ACT 7:48 “Ka ʻoku ʻikai nofo ʻae Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi fale kuo ngaohi ʻaki ʻae nima; ʻo hangē ko e lea ʻae palōfita,
ACT 7:49 ‘ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Ko hoku nofoʻa ʻae langi, pea ko hoku tuʻungavaʻe ʻa māmani: ko e hā ʻae fale te mou langa moʻoku? pea ko e hā hoku mālōlōʻanga?
ACT 7:50 ‌ʻIkai naʻe ngaohi ʻe hoku nima ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?’
ACT 7:51 ¶ “ʻAe kau kia kekeva, pea taʻekamu ʻae loto mo e telinga, ʻoku mou tekeʻi maʻuaipē ʻae Laumālie Māʻoniʻoni: ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai.
ACT 7:52 Ko e palōfita fē naʻe ʻikai fakatangaʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai? Pea kuo nau tāmateʻi ʻakinautolu naʻe muʻaki fakahā ʻae haʻu ʻoe Toko Taha Angatonu; ʻaia kuo mou toki lavakiʻi mo tāmateʻi:
ACT 7:53 ‌ʻAkimoutolu naʻe maʻu ʻae fono ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo, kae ʻikai fai ki ai.”
ACT 7:54 ¶ Pea kuo nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻe tekelili honau loto ʻi he ʻita, pea nau fakalili honau nifo kiate ia.
ACT 7:55 Ka naʻe pito ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea sio fakamamaʻu ia ki he langi, ʻo ne mamata ki he nāunau ʻoe ʻOtua, mo Sisu ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua,
ACT 7:56 ‌ʻO ne pehē, “Vakai, ʻoku ou mamata ki he langi kuo matangaki, mo e Foha ʻoe tangata ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua.”
ACT 7:57 Pea naʻa nau toki kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, mo tāpuni honau telinga, ʻo feʻohofi fakataha kiate ia,
ACT 7:58 ‌ʻO lī ia ki he tuaʻā kolo, mo tolongaki ʻaki ʻae maka: pea naʻe tuku hifo ʻe he kau fakamoʻoni honau kofu ʻi he vaʻe ʻoe talavou, ko Saula hono hingoa.
ACT 7:59 Pea naʻa nau tolongaki ʻa Setiveni, kae lotu pe ia, mo pehē, “ʻEiki Sisu, ke ke maʻu hoku laumālie.”
ACT 7:60 Pea tuʻulutui ia, ʻo kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, “ʻEiki, ʻoua naʻa lau ʻae angahala ni kiate kinautolu.” Pea kuo ne leaʻaki ia, pea mohe. Pea naʻe loto lelei ʻa Saula ki heʻene mate.
ACT 8:1 Pea ʻi he ʻaho ko ia, naʻe lahi ʻae fakatanga ki he siasi ʻi Selūsalema; pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu kotoa pē ʻi he fonua ko Siutea mo Samēlia, kae [nofo pe ]ʻae kau ʻaposetolo.
ACT 8:2 Pea naʻe fai ʻae putu ʻo Setiveni ʻe he kau tangata lotu, pea naʻe lahi ʻenau tangi ʻiate ia.
ACT 8:3 Ka ko Saula naʻa ne maumauʻi ʻae siasi, ʻo hū ki he fale kotoa pē, mo ne toho ʻae kakai tangata mo e fefine, ʻo fakahū ki he fale fakapōpula.
ACT 8:4 Pea ko kinautolu naʻe fakamovetevete, naʻa nau ʻalu ki he potu kotoa pē, mo malangaʻaki ʻae folofola.
ACT 8:5 Pea naʻe toki ʻalu hifo ʻa Filipe ki he kolo ʻo Samēlia, ʻo malangaʻaki ʻa Kalaisi kiate kinautolu.
ACT 8:6 Pea naʻe tokanga ʻo loto taha ʻae kakai ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Filipe, ʻi heʻenau fanongo mo mamata ki he ngaahi mana naʻa ne fai.
ACT 8:7 He naʻe haʻu kituʻa ʻae kau laumālie ʻuli mei he tokolahi naʻa nau ʻulusino ai, ʻonau tangi leʻo lahi: pea naʻe fakamoʻui ʻae tokolahi naʻe pukea ʻi he mahaki tete, pea mo e kau pipiki.
ACT 8:8 Pea naʻe lahi ʻae fiefia ʻi he kolo ko ia.
ACT 8:9 Ka naʻe ʻi ai ʻae tangata naʻe hingoa ko Saimone, ʻaia ne tomuʻa fai ʻae kikite ʻi he kolo ʻo ne fakamanaʻi ʻae kakai ʻo Samēlia, mo ne pole ko e lahi ia:
ACT 8:10 Pea naʻa nau tokanga kotoa pē kiate ia, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi, ʻonau pehē, “Ko e mālohi lahi ʻoe ʻOtua ʻae tangata ni.”
ACT 8:11 Pea naʻa nau tokanga kiate ia, koeʻuhi kuo fuoloa ʻene fakaofo kiate kinautolu ʻi heʻene fie mana.
ACT 8:12 Ka kuo nau tui kia Filipe, ʻi heʻene malangaʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo e huafa ʻo Sisu Kalaisi, pea nau papitaiso, ʻae tangata mo e fefine.
ACT 8:13 Pea toki tui foki mo Saimone: pea kuo papitaiso ia, pea nofo ia mo Filipe, ʻo ofo ʻi heʻene mamata ki he ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi naʻa ne fai.
ACT 8:14 Pea ʻi he fanongo ʻae kau ʻaposetolo ʻi Selūsalema kuo tali ʻe Samēlia, ʻae folofola ʻae ʻOtua, naʻa nau fekau ʻa Pita mo Sione kiate kinautolu:
ACT 8:15 Pea ʻi heʻena hoko hifo, naʻa na hūfia ʻakinautolu, ke nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni:
ACT 8:16 (He naʻe teʻeki ai tō ia ki ha niʻihi ʻiate kinautolu: ka kuo nau papitaiso pe ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.)
ACT 8:17 Pea naʻa na toki hilifaki hona nima kiate kinautolu, pea nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.
ACT 8:18 Pea kuo mamata ʻa Saimone ʻoku foaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he hili ʻae nima ʻoe ongo ʻaposetolo, pea fie ʻatu ʻe ia ʻae paʻanga kiate kinaua,
ACT 8:19 ‌ʻO ne pehē, “Foaki mai foki kiate au ʻae mālohi ni, koeʻuhi ke ʻilonga ʻaia te u hili ki ai hoku nima, ke maʻu ʻe ia ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.”
ACT 8:20 Ka naʻe pehē ʻe Pita kiate ia, “Ke malaʻia mo koe hoʻo paʻanga, koeʻuhi kuo ke mahalo ʻe faʻa fakatauʻaki ʻae paʻanga ʻae foaki ʻae ʻOtua.
ACT 8:21 ‌ʻOku ʻikai siʻi hao ʻinasi pe tufakanga ʻi he meʻa ni: he ʻoku ʻikai lelei ho loto ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
ACT 8:22 Ko ia ke ke fakatomala ʻi hoʻo angahala ni, pea hū ki he ʻOtua, heiʻilo ʻe fakamolemole kiate koe ʻae mahalo ʻo ho loto.
ACT 8:23 He ʻoku ou ʻilo ni ʻoku ke ʻi he kona ʻoe ʻahu, pea ʻoku haʻi ʻaki koe ʻae angahala.”
ACT 8:24 Pea leaange ʻa Saimone, ʻo pehē, “Mo hūfia au ki he ʻEiki, ke ʻoua naʻa tō kiate au ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa kuo mo lea ki ai.”
ACT 8:25 Pea kuo ʻosi ʻena fakahā mo malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki, ne na toe liu mai ki Selūsalema, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi he ngaahi potu kakai kehekehe ʻo Samēlia.
ACT 8:26 Pea naʻe lea ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Filipe, ʻo pehē, “Tuʻu, pea ke ʻalu ki he feituʻu tonga, ki he hala ʻoku ʻalu hifo mei Selūsalema ki Kesa, ʻaia ko e toafa.”
ACT 8:27 Pea tuʻu ia, ʻo ʻalu: pea vakai, ko e tangata ʻItiopea, ko e ʻiunoke, koē naʻe ʻaʻana ʻae tauhi ʻo ʻene koloa kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ki Selūsalema ke lotu:
ACT 8:28 Pea ʻi heʻene liu mai, kuo heka ʻi hono saliote, pea naʻe lau ʻe ia ʻae palōfita ko ʻIsaia.
ACT 8:29 Pea naʻe toki pehē ʻe he Laumālie kia Filipe, “ʻAlu atu ke hoko ki he saliote na.”
ACT 8:30 Pea lele atu ʻa Filipe, ʻo ne fanongo ki heʻene lautohi ʻi he palōfita ko ʻIsaia, pea ne pehē, “ʻOku ke ʻilo [hono ʻuhinga ]ʻo ia ʻoku ke lau?”
ACT 8:31 Pea pehē ʻe ia, “Te u ʻilo fēfē, ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohino au ʻe ha tangata?” Pea naʻa ne kole kia Filipe ke ʻalu hake ke na haheka mo ia.
ACT 8:32 Ko e potu ʻeni ʻi he tohi naʻa ne lau, “Naʻe tataki ia ʻo hangē ko e sipi ke tāmateʻi; pea hangē ko e lami ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pehē naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga:
ACT 8:33 ‌ʻI heʻene moʻulaloa naʻe fakamālohiʻi ia: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe ʻave ʻene moʻui ʻi māmani.”
ACT 8:34 Pea leaange ʻae ʻiunoke kia Filipe, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ko e lea eni ʻae palōfita kia hai? Kiate ia, pe ki ha tangata kehe?”
ACT 8:35 Pea mafaʻa ʻae ngutu ʻo Filipe ʻo ne kamata ʻi he tohi ko ia, ʻo malangaʻaki ʻa Sisu kiate ia.
ACT 8:36 Pea ʻi heʻena fononga ʻi he hala, naʻa na hoko ki he vai: pea pehē ʻe he ʻiunoke, “Vakai, ko e vai; ko e hā ʻoku taʻofi ke ʻoua naʻaku papitaiso?”
ACT 8:37 Pea pehē ʻe Filipe, “ʻOku lelei ia, ʻo kapau ʻoku ke tuiʻaki ho loto kotoa.” Pea ne leaange, ʻo pehē, “ʻOku ou tui ko Sisu Kalaisi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua,”
ACT 8:38 pea fekau ʻe ia ke tuʻu ʻae saliote: pea ne na ʻohifo fakatouʻosi ki he vai, ʻa Filipe mo e ʻiunoke; pea ne papitaiso ʻi ai.
ACT 8:39 Pea kuo na ʻohake mei he vai, pea ʻave ʻa Filipe ʻe he Laumālie ʻoe ʻEiki, pea naʻe ʻikai toe mamata ʻe he ʻiunoke kiate ia: pea fononga ia ʻi hono hala kuo fiefia.
ACT 8:40 Ka naʻe ʻilo ʻa Filipe ʻi ʻAsota: pea fononga atu ia, mo malanga ʻi he ngaahi kolo kotoa pē, ʻo fai ki Sesalia.
ACT 9:1 Pea naʻe kei mānava ʻaki ʻe Saula ʻae lea fakamanavahē mo e fakapō ki he kau ākonga ʻae ʻEiki, pea ʻalu ia ki he taulaʻeiki lahi,
ACT 9:2 ‌ʻO kole mei ai ʻae tohi ki he ngaahi falelotu ʻi Tamasikusi, koeʻuhi ka ʻilo ʻe ia ha niʻihi, ʻae tangata pe ko e fefine, ʻi he hala ko eni, ke ne ʻomi haʻisia ʻakinautolu ki Selūsalema.
ACT 9:3 Pea ʻi heʻene fononga, kuo ofi ki Tamasikusi: pea fakafokifā naʻe malama takatakai ʻiate ia ʻae maama mei he langi:
ACT 9:4 Pea tō ia ki he kelekele, ʻo ne fanongo ki he leʻo naʻe pehē mai kiate ia, “ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au?”
ACT 9:5 Pea ne pehē, “ʻEiki ko hai koe?” Pea pehē mai ʻe he ʻEiki, “Ko au Sisu ʻoku ke fakatangaʻi: ko e meʻa faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻae meʻa māsila.
ACT 9:6 Pea tetetete ia mo ofo lahi, ʻo ne pehē, “ʻEiki, ko ho finangalo ke u fai ʻae hā?” Pea [pehē ]ʻe he ʻEiki kiate ia, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he kolo, pea ʻe fakahā kiate koe ʻaia ʻoku totonu te ke fai.”
ACT 9:7 Pea naʻe tuʻu taʻefaʻalea ʻae kau tangata naʻe fononga mo ia, ʻonau fanongo pe ki he leʻo, kae ʻikai sio ki ha taha.
ACT 9:8 Pea tuʻu hake ʻa Saula mei he kelekele; pea ʻi he ʻā ʻa hono mata, kuo ʻikai ʻilo ʻe ia ha meʻa: ka naʻa nau taki nima ia, ʻo ʻomi ki Tamasikusi.
ACT 9:9 Pea naʻe kui ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, pea naʻe ʻikai ke kai pe inu.
ACT 9:10 ¶ Pea naʻe ʻi Tamasikusi ʻae ākonga ʻe tokotaha, ko ʻAnanaia hono hingoa; pea naʻe folofola ʻae ʻEiki kiate ia ʻi he meʻa naʻe hā mai, [ʻo ne pehē], “ʻAnanaia.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko au, ʻEiki.”
ACT 9:11 Pea [pehē ]ʻae ʻEiki kiate ia, “Tuʻu, ʻo ʻalu ki he hala ʻoku ui ko e Totonu, pea ke fehuʻi ʻi he fale ʻo Siutasi kiate ia ʻoku ui ko Saula, mei Tasusi: pea vakai, he ʻoku lotu ia:
ACT 9:12 He kuo ne mamata ʻi he meʻa hā mai ki he tangata ko ʻAnanaia hono hingoa, ʻoku ʻalu ange mo hilifaki hono nima kiate ia, koeʻuhi ke ʻā hono mata.”
ACT 9:13 Pea toki pehē ʻe ʻAnanaia, “ʻEiki, kuo u fanongo ʻi he tokolahi, ki he kovi lahi kuo fai ʻe he tangata ni ki ho kakai māʻoniʻoni ʻi Selūsalema:
ACT 9:14 Pea mo ʻene maʻu ʻi heni ʻae fekau mei he kau taulaʻeiki lahi, ke haʻi ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ui ki he huafa.”
ACT 9:15 Ka naʻe pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, “ʻAlu koe: he ko e meʻa ngāue ia kuo fili maʻaku, ke fakahā hoku huafa ki he ngaahi Senitaile, mo e ngaahi tuʻi pea mo e fānau ʻa ʻIsileli:
ACT 9:16 He te u fakahā kiate ia ʻae meʻa lahi ʻe mamahi ai ia koeʻuhi ko hoku hingoa.”
ACT 9:17 Pea naʻe ʻalu ʻa ʻAnanaia, ʻo hū ki he fale; pea ne hilifaki hono nima kiate ia, mo ne pehē, “ʻE kāinga Saula, ko e ʻEiki ko Sisu, ʻaia naʻe hā mai kiate koe ʻi he hala naʻa ke haʻu ai, kuo ne fekau au koeʻuhi ke ʻā ho mata, pea ke fakapitoʻaki koe ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.”
ACT 9:18 Pea fetoki fakafokifā mei hono mata [ʻae meʻa ʻo ]hangē ko e ʻunoʻi ika: pea ʻā leva ia, pea tuʻu, ʻo papitaiso.
ACT 9:19 Pea hili ʻene kai naʻa ne mālohi. Pea naʻe nonofo ʻa Saula mo e kau ākonga ʻi Tamasikusi ʻi he ngaahi ʻaho niʻihi.
ACT 9:20 Pea kamata leva ʻe ia ke malangaʻaki ʻa Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻi he ngaahi falelotu.
ACT 9:21 Ka naʻe ofo ʻakinautolu kotoa pē naʻe fanongo, mo nau pehē; “ʻIkai ko eni ia naʻe fakapoongi ʻakinautolu naʻe ui ki he hingoa ni ʻi Selūsalema, pea naʻe haʻu foki ki heni ke ne ʻave haʻisia ʻakinautolu ki he kau taulaʻeiki lahi?”
ACT 9:22 Ka naʻe tupulaki ʻae mālohi ʻia Saula, pea naʻa ne fakatāfuʻua ʻae kakai Siu naʻe nofo ʻi Tamasikusi, ʻo ne fakamoʻoni ko e Kalaisi eni.
ACT 9:23 ¶ Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho lahi, naʻe fakakaukau ʻae kakai Siu ke tāmateʻi ia:
ACT 9:24 Ka naʻe ʻilo ʻe Saula ʻenau toitoiʻi ia. Pea naʻa nau leʻohi ʻae ngaahi matapā ʻi he ʻaho mo e pō ke tāmateʻi ia.
ACT 9:25 Pea naʻe toki ʻave poʻuli ia ʻe he kau ākonga, ʻo tukutuku hifo ʻi he kato mei he ʻā.
ACT 9:26 Pea ʻi he hoko ʻa Saula ki Selūsalema, naʻe fie ului ia ki he kau ākonga: ka naʻe manavahē kotoa pē kiate ia, he naʻe ʻikai te nau tui ko e ākonga ia.
ACT 9:27 Ka naʻe toʻo ia ʻe Pānepasa ʻo ʻomi ki he kau ʻaposetolo, pea naʻa ne fakahā kiate kinautolu ʻa ʻene mamata ki he ʻEiki ʻi he hala, mo ʻene folofola kiate ia, pea mo ʻene malanga mālohi ʻi Tamasikusi ʻi he huafa ʻo Sisu.
ACT 9:28 Pea naʻe nofo ia pea felemofafo mo kinautolu ʻi Selūsalema.
ACT 9:29 Pea naʻe lea mālohi ia ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, mo ne fakakikihi mo e kau ʻElinisitō: ka naʻa nau kumi ke tāmateʻi ia.
ACT 9:30 Pea ʻi he ʻilo eni ʻe he kāinga, naʻa nau ʻohifo ia ki Sesalia, pea nau fekau ia [ke ʻalu ]ki Tasusi.
ACT 9:31 Pea naʻe toki maʻu ʻae fiemālie ʻe he ngaahi siasi ʻi Siutea kotoa pē mo Kaleli mo Samēlia, pea naʻe langa hake ʻakinautolu; pea naʻa nau ʻaʻeva ʻi he manavahē ki he ʻEiki, mo e fiemālie ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, pea tupu ʻo tokolahi.
ACT 9:32 ¶ Pea ko eni, ʻi he ʻalu fano pe ʻa Pita ʻi he ngaahi potu, naʻe hoko hifo foki ia ki he kau lotu naʻe nofo ʻi Lita.
ACT 9:33 Pea naʻa ne ʻilo ʻi ai ha tangata ko Enia hono hingoa, pea kuo valu taʻu ʻene tokoto ʻi hono mohenga, pea naʻe moʻua ia ʻi he mahaki tete.
ACT 9:34 Pea pehē ʻe Pita kiate ia, “Enia, ʻoku fakamoʻui koe ʻe Sisu Kalaisi: tuʻu, ʻo tākai ho mohenga.” Pea tuʻu leva ia.
ACT 9:35 Pea naʻe mamata kiate ia pea tafoki ki he ʻEiki ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi Lita mo Seloni.
ACT 9:36 ¶ Pea naʻe ʻi Sopa ʻae ākonga ʻe taha naʻe hingoa ko Tapaita, ko e hingoa tatau ia mo Toakasi: pea naʻe faʻa fai ʻe he fefine ni ʻae ngaahi ngāue lelei mo e faʻa foaki.
ACT 9:37 Pea ko eni, naʻe tuia hono mahaki ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea pekia: pea kuo nau tatafi ia, naʻa nau fakatokoto [ia ]ʻi he potu fale ʻi ʻolunga.
ACT 9:38 Pea naʻe vāofi ʻa Lita mo Sopa, pea ʻi he fanongo ʻae kau ākonga ʻoku ʻi ai ʻa Pita, naʻa nau fekau ʻae ongo tangata, ʻo kole kiate ia ke “ʻOua naʻa tuai ʻene haʻu kiate kinautolu.”
ACT 9:39 Pea tuʻu ʻa Pita, ʻo ʻalu mo kinaua. Pea kuo hoko atu ia, naʻa nau ʻomi ia ki he potu fale ʻi ʻolunga: pea naʻe tutuʻu mo tangi ʻo ofi kiate ia ʻae kau fefine kotoa pē kuo mate honau husepāniti, ʻonau fakahā ʻae ngaahi kofutuʻa mo e kofu kehekehe naʻe ngaohi ʻe Toakasi, ʻi heʻene kei ʻiate kinautolu.
ACT 9:40 Ka kuo tuku atu ʻe Pita ʻakinautolu kotoa pē kituʻa, pea tuʻulutui ia, ʻo lotu; pea hanga ia ki he sino mo ne pehē, “Tapaita, tuʻu hake.” Pea ne ʻā hake hono mata: pea ʻi heʻene mamata kia Pita, naʻa ne nofo hake.
ACT 9:41 Pea ne mafao hono nima kiate ia, [ʻo ]fokotuʻu hake ia, pea kuo ne ui ʻae kau lotu mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, naʻa ne ʻatu ia kuo moʻui.
ACT 9:42 Pea naʻe ongoongoa ia ʻi Sopa kotoa pē; pea tui ʻae tokolahi ki he ʻEiki.
ACT 9:43 Pea ko ia, naʻe nofo ai ia, ʻo ʻaho lahi, ʻi Sopa, mo e tokotaha ko Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu.
ACT 10:1 Pea naʻe ʻi Sesalia ʻae tangata ʻe tokotaha ko Koniliusi hono hingoa, ko e ʻeikitau ʻoe kau tau naʻe ui “[Ko e kau Tau ]ʻItali.”
ACT 10:2 Ko e faʻa lotu ia, pea manavahē ki he ʻOtua, ʻaia mo hono fale kotoa pē, pea naʻe lahi ʻene foaki ki he kakai, mo ne hū maʻuaipē ki he ʻOtua.
ACT 10:3 Pea mamata pau ʻe ia ʻi ha meʻa hā mai, ʻi hono hiva nai ʻoe feituʻulaʻā ʻoe ʻaho, ki ha ʻāngelo ʻae ʻOtua ʻoku haʻu kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Koniliusi.”
ACT 10:4 Pea kuo vakai ia ki ai, pea manavahē ia, mo pehē, “Ko e hā ia, ʻEiki?” Pea ne pehē kiate ia, “Kuo aʻu hake hoʻo ngaahi hū mo hoʻo faʻa foaki, ko e meʻa fakamanatu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
ACT 10:5 Pea ke fekau leva ha kau tangata ki Sopa, ke ʻomi ʻa Saimone, ko hono hingoa ʻe taha ko Pita:
ACT 10:6 ‌ʻOku nofo ia mo Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu, ʻoku tuʻu hono fale ʻi he matātahi: pea te ne tala kiate koe ʻae meʻa totonu ke ke fai.”
ACT 10:7 Pea kuo ʻalu ʻae ʻāngelo naʻe lea kia Koniliusi, pea ui ia ki he toko ua ʻi heʻene kau tamaioʻeiki, mo e tangata tau ʻoku lotu, meiate kinautolu naʻe tali fekau kiate ia;
ACT 10:8 Pea kuo ne fakahā eni kotoa pē kiate kinautolu, pea ne fekau ʻakinautolu ki Sopa.
ACT 10:9 ¶ Pea pongipongi ai, ʻi heʻenau fononga atu, ʻo ofi ki he kolo, kuo ʻalu hake ʻa Pita ki he tuʻa fale ke lotu, ʻi hono ono nai ʻoe feituʻulaʻā:
ACT 10:10 Pea naʻe lahi ʻene fiekaia, pea holi ia ke kai; kae lolotonga ʻenau teu ia, naʻe ʻāvea hono loto,
ACT 10:11 Pea mamata ia kuo matangaki ʻae langi, pea tuku hifo kiate ia ha meʻa ʻo hangē ha fuʻu tupenu, kuo fakakaveʻi ʻi hono kapa ʻe fā, pea tukutukuhifo ia ki he kelekele:
ACT 10:12 Pea naʻe ʻi ai ʻae fanga manu veʻe fā ʻoe fonua, mo e manu fekai, mo e manu totolo, mo e manu ʻoe ʻatā.
ACT 10:13 Pea naʻe ongo mai ʻae leʻo kiate ia, [ʻo pehē], “Tuʻu hake, Pita; ʻo tāmateʻi mo kai.”
ACT 10:14 Ka naʻe pehē ʻe Pita, “ʻEiki, ʻe ʻikai ʻaupito; he ʻoku teʻeki ai te u kai ha meʻa ʻoku ʻikai ngofua pe taʻemaʻa.”
ACT 10:15 Pea naʻe toe ongo mai ʻae leʻo kiate ia ko hono tuʻo ua, “Ko ia kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtua, ʻoua naʻa ke pehē ʻoku ʻikai ngofua.”
ACT 10:16 Pea naʻe fai ʻae meʻa ni ʻo tuʻo tolu: pea toe fusi hake ʻae tupenu ki he langi.
ACT 10:17 Pea lolotonga ʻae fifili ʻa Pita ʻi hono loto pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoe meʻa kuo ne mamata ai, ʻiloange, kuo tutuʻu ʻi he matapā ʻae kau tangata fekau ʻa Koniliusi, kuo nau fehuʻi ki he fale ʻo Saimone,
ACT 10:18 “Pea naʻa nau ui, ʻo fehuʻi pe ʻoku nofo ai ʻa Saimone, ʻoku hingoa ko Pita.”
ACT 10:19 ¶ Pea lolotonga ʻae fifili ʻa Pita ki he meʻa kuo hā mai, pea pehē ʻe he Laumālie kiate ia, “Vakai, ʻoku kumi koe ʻe he kau tangata ʻe toko tolu.
ACT 10:20 Ko ia ke ke tuʻu, ʻo ʻalu hifo, pea mou ō mo kinautolu, pea ʻoua naʻa ke manavahē: he kuo u fekau ʻakinautolu.”
ACT 10:21 Pea toki ʻalu hifo ʻa Pita ki he kau tangata kuo fekau mai ʻe Koniliusi kiate ia; ʻo ne pehē, “Vakai, ko au eni ʻoku mou kumi: pea ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou haʻu ai?”
ACT 10:22 Pea nau pehē, “Ko Koniliusi ko e ʻEikitau, ko e tangata angatonu, pea manavahē ki he ʻOtua, pea ʻoku ongoongolelei ia ʻi he kakai Siu kotoa pē, naʻe valoki ia ʻe he ʻOtua, ʻi ha ʻāngelo māʻoniʻoni, ke ne fekau kiate koe ke ke ʻalu ki hono fale, ke ne fanongo ki ha ngaahi lea ʻiate koe.”
ACT 10:23 Pea naʻa ne toki ʻomi ʻakinautolu ki fale, ke nau nonofo. Pea pongipongi ai, naʻe ʻalu ʻa Pita mo kinautolu, pea naʻa nau ō mo e kāinga niʻihi mei Sopa.
ACT 10:24 Pea ʻi he ʻaho naʻe feholoi, naʻa nau hoko ki Sesalia. Pea tatali ʻa Koniliusi kiate kinautolu, pea kuo ne fakataha hono ngaahi kāinga mo e kaungāʻapi.
ACT 10:25 Pea ʻi he hū atu ʻa Pita, naʻe fakafetaulaki mai kiate ia ʻa Koniliusi, pea tō ki lalo ʻi hono vaʻe, ʻo ne hū.
ACT 10:26 Ka naʻe fokotuʻu hake ia ʻe Pita, mo pehē ʻe ia, “Tuʻu hake; he ko e tangata pe foki au.”
ACT 10:27 Pea naʻe kei lea ia kiate ia, pea hū ki [fale], pea ʻilo ʻe ia ʻae tokolahi kuo fakataha.
ACT 10:28 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mou ʻilo ko e meʻa ʻoku ʻikai ngofua ʻi he tangata Siu ke fakataha mo e tangata mei he puleʻanga kehe, pe ʻalu ki ai; ka kuo fakahā ʻe he ʻOtua kiate au, ke ʻoua naʻaku ui ko e taʻetapu pe taʻemaʻa ha tangata ʻe tokotaha.
ACT 10:29 Ko ia naʻaku haʻu ai, ʻo ʻikai teu paongataʻa ʻi he fekau mai kiate au: pea ko eni, ʻoku ou fehuʻi pe ko e hā ai kuo mou fekau mai kiate au?”
ACT 10:30 Pea pehē ʻe Koniliusi, “Ko e ʻaho ʻe fā kuo hili ange, naʻaku ʻaukai ʻo hoko ki he feituʻulaʻā ni; pea ʻi hono hiva ʻoe feituʻulaʻā naʻaku lotu ʻi hoku fale, pea mo ʻene tuʻu ʻi hoku ʻao ʻae tangata ʻoku kofu fetapatapaki,
ACT 10:31 ‌ʻO ne pehē mai, ‘Koniliusi, kuo ongo hoʻo hū, pea ʻoku manatuʻi ʻe he ʻOtua hoʻo faʻa foaki.
ACT 10:32 Ko ia ke ke fekau ai ki Sopa ʻo ʻomi ki heni ʻa Saimone, ʻoku hingoa ko Pita; ʻoku nofo ia ʻi he fale ʻo Saimone ko e tufunga ngaohi kiliʻi manu ʻi he matātahi: pea ka haʻu, ʻe lea ia kiate koe.’
ACT 10:33 Ko ia ne u fekau atu ai leva kiate koe; pea ko e meʻa lelei hoʻo haʻu. Pea ko eni, kuo mau fakataha kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ke fanongo ki he meʻa kotoa pē ʻoku fekau ʻe he ʻOtua kiate koe.”
ACT 10:34 Pea toki mafaʻa ʻae ngutu ʻo Pita, ʻo ne pehē, “Ko e moʻoni ʻoku ou ʻilo [ni ]ʻoku ʻikai filifilimānako ʻae ʻOtua ki he kakai:
ACT 10:35 Ka ʻoku ne maʻu maʻana ʻaia ʻoku manavahē kiate ia, mo fai totonu, ʻi he puleʻanga kotoa pē.
ACT 10:36 Ko e akonaki eni naʻe tuku ki he fānau ʻa ʻIsileli, ko e malangaʻaki ʻae melino ia Sisu Kalaisi: (ko e ʻEiki ia ʻoe meʻa kotoa pē:)
ACT 10:37 Pea ko e ongoongo ko ia ʻoku mou ʻiloʻi, ʻaia naʻe fanongonongo ʻi Siutea kotoa pē, ʻo kamata ʻi Kāleli, ʻi he hili ʻae papitaiso naʻe malangaʻaki ʻe Sione;
ACT 10:38 Koeʻuhi ko e fakanofo ʻe he ʻOtua ʻa Sisu ʻo Nāsaleti ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e mālohi: ʻaia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei, mo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe fakamālohiʻi ʻe he tēvolo; he naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua.
ACT 10:39 Pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe meʻa kotoa pē naʻa ne fai ʻi he fonua ʻoe kakai Siu, pea ʻi Selūsalema; ko ia ia foki naʻa nau tāmateʻi ʻi he tautau ʻi he ʻakau:
ACT 10:40 Pea naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua ʻi hono ʻaho tolu, ʻo fakahā lahi ia;
ACT 10:41 Ka naʻe ʻikai ki he kakai kotoa pē, ka ki he fakamoʻoni naʻe tomuʻa fili ʻe he ʻOtua, kiate kimautolu, naʻa mau kai mo inu mo ia, ʻi he hili ʻene toetuʻu mei he mate.
ACT 10:42 Pea naʻa ne fekau kiate kimautolu ke mau malanga ki he kakai, mo fakamoʻoni ko ia ia kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ko e Fakamaau ki he moʻui mo e mate.
ACT 10:43 Pea ʻoku fakamoʻoni kiate ia ʻae kau palōfita kotoa pē, ko ia fulipē ʻe tui kiate ia, ʻe maʻu ʻae fakamolemole ʻoe angahala ʻi hono huafa.”
ACT 10:44 ¶ Pea ʻi he kei leaʻaki ʻe Pita ʻae ngaahi lea ni, ne tō hifo ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu kotoa pē naʻe fanongo ki he lea.
ACT 10:45 Pea naʻe ofo ʻakinautolu ʻoe kamu naʻe tui, ʻakinautolu kotoa pē naʻe omi mo Pita, koeʻuhi kuo huaʻi hifo ki he Senitaile foki ʻae foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni.
ACT 10:46 He kuo nau fanongo ki heʻenau leaʻaki ʻae lea kehekehe, mo fakamālō ki he ʻOtua, Pea toki pehē ʻe Pita,
ACT 10:47 “ʻE faʻa taʻofi ʻe ha taha ʻae vai, ke ʻoua naʻa papitaiso ʻakinautolu ni, ka kuo nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻo hangē ko kitautolu?”
ACT 10:48 Pea fekau ʻe ia ke nau papitaiso ʻi he huafa ʻae ʻEiki. Pea naʻa nau kole kiate ia ke nofo [mo kinautolu ]ʻi he ʻaho niʻihi.
ACT 11:1 Pea fanongo ʻae kau ʻaposetolo mo e kāinga naʻe ʻi Siutea, kuo maʻu ʻe he kakai Senitaile foki ʻae folofola ʻae ʻOtua.
ACT 11:2 Pea kuo hoko ʻa Pita ki Selūsalema, pea kikihi mo ia ʻakinautolu naʻe ʻi he kamu,
ACT 11:3 “ʻo nau pehē, naʻa ke ʻalu ki he kau tangata taʻekamu, ʻo keinanga mo kinautolu.”
ACT 11:4 Pea fakahā ʻe Pita mei hono tupuʻanga, ʻo fakamatala hokohoko kiate kinautolu, ʻo pehē,
ACT 11:5 “Naʻaku ʻi he kolo ko Sopa, ʻo fai ʻeku lotu; pea ʻi he ʻāvea hoku loto ne u mamata ʻi he meʻa naʻe hā mai, Ko e meʻa ʻo hangē ha fuʻu tupenu, naʻe tukutuku hifo mei he langi, kuo fakakaveʻi hono kapa ʻe fā; pea aʻu hifo ia kiate au:
ACT 11:6 Pea kuo u fakamamaʻu hoku mata ki ai, ʻo tokanga, peau mamata ki he manu veʻe fā ʻoe fonua, mo e manu fekai, mo e manu totolo, mo e manupuna ʻoe ʻatā.
ACT 11:7 Pea ne u fanongo ki he leʻo, ʻoku pehē mai kiate au, ‘Tuʻu, Pita; ʻo tāmateʻi ʻo kai.’
ACT 11:8 Pea ne u pehē, ‘ʻEiki, ʻe ʻikai ʻaupito: he ʻoku teʻeki ai ke kai ʻe hoku ngutu ha meʻa ʻoku ʻikai ngofua pe taʻemaʻa.’
ACT 11:9 Ka naʻe pehē mai ʻe he leʻo mei he langi kiate au ko hono tuʻo ua, ‘Ko ia kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtua, ʻoua naʻa ke pehē ʻoku ʻikai ngofua.’
ACT 11:10 Pea naʻe fai ʻae meʻa ni ʻo tuʻo tolu: pea toe fusi hake kotoa pē ki he langi.
ACT 11:11 Pea vakai, kuo haʻu fakafokifā ʻae kau tangata ʻe toko tolu ki he fale ʻoku ou ʻi ai, kuo fekau mai kiate au mei Sesalia.
ACT 11:12 Pea naʻe fekau ʻe he Laumālie ke u ʻalu mo kinautolu, pea ʻoua naʻaku manavahē. Pea naʻa mau ō mo au ʻae kāinga ʻe toko ono ni, pea mau hū ki he fale ʻoe tangata:
ACT 11:13 ‘Pea ne fakahā ʻe ia kiate kimautolu kuo ne mamata ia ki ha ʻāngelo ʻi hono fale, naʻe tuʻu, ʻo pehē kiate ia, Ke ke fekau ki Sopa ha kau tangata ke ʻomi ʻa Saimone, ko hono hingoa ʻe taha ko Pita;
ACT 11:14 Pea ʻe fakahā ʻe ia kiate koe ʻae ngaahi lea ʻe moʻui ai koe mo ho fale kotoa pē.
ACT 11:15 Pea ʻi heʻeku kamata lea, naʻe tō hifo kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo hangē kiate kitautolu ʻi he kamataʻanga.
ACT 11:16 Peau toki manatu ki he folofola ʻae ʻEiki, ʻi heʻene pehē, ‘Ko e moʻoni naʻe papitaiso ʻe Sione ʻaki ʻae vai; kae papitaiso ʻaki ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.’
ACT 11:17 Pea koeʻuhi kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻae foaki, ʻo hangē ko kitautolu, naʻe tui ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi; pea ko hai au, ke u faʻa taʻofia ʻae ʻOtua?”
ACT 11:18 Pea kuo nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻa nau fakalongo pe, ʻo fakamālō ki he ʻOtua, ʻonau pehē, “Ta kuo tuku foki ʻe he ʻOtua ki he ngaahi Senitaile ʻae fakatomala ki he moʻui.”
ACT 11:19 ¶ Pea ko kinautolu naʻe fakamovetevete ʻi he fakatanga naʻe tupu ia Setiveni, naʻa nau fononga atu ʻo aʻu ki Finesi, mo Saipalo, mo ʻAniteoke, ʻo malangaʻaki ʻae folofola ka ki he kakai Siu pe.
ACT 11:20 Pea ko honau niʻihi ko e kau tangata mei Saipalo mo Sailine, pea ʻi heʻenau hoko ki ʻAniteoke, naʻa nau lea ki he kau ʻElinisitō, ʻo malangaʻaki ʻae ʻEiki ko Sisu.
ACT 11:21 Pea naʻe ʻiate kinautolu ʻae nima ʻoe ʻEiki: pea naʻe tui ʻae tokolahi, mo tafoki ki he ʻEiki.
ACT 11:22 ¶ Pea kuo ongo mai ʻae meʻa ni ki he siasi ʻi Selūsalema: pea naʻa nau fekau atu ʻa Pānepasa, ke ʻalu ia ʻo aʻu ki ʻAniteoke.
ACT 11:23 Pea kuo hoko atu ia, ʻo mamata ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, naʻe fiefia ia, mo ne ako kiate kinautolu kotoa pē, ke nau pikitai ki he ʻEiki ʻi he loto maʻu.
ACT 11:24 He ko e tangata lelei ia, pea fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni mo e tui: pea naʻe ului ki he ʻEiki ʻae kakai tokolahi.
ACT 11:25 Pea toki ʻalu ʻa Pānepasa ki Tasusi, ʻo kumi kia Saula:
ACT 11:26 Pea kuo ne ʻilo ia, naʻa ne ʻomi ia ki ʻAniteoke. Pea naʻa na faʻa fakataha mo e siasi ʻi he taʻu kotoa, ʻo ako ki he kakai tokolahi. Pea naʻe tomuʻa ui ʻi ʻAniteoke ʻae kau ākonga ko e Kalisitiane.
ACT 11:27 ¶ Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, naʻe haʻu ʻae kau palōfita, mei Selūsalema, ki ʻAniteoke.
ACT 11:28 Pea naʻe tuʻu hake honau tokotaha ko ʻAkapusi hono hingoa, ʻo ne kikite ʻi he Laumālie, ʻe tō ha honge lahi ki māmani kotoa pē: ʻaia naʻe fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Kalotiusi Sisa.
ACT 11:29 Pea loto ʻae kau ākonga ke taki taha foaki, ʻo fakatatau mo ʻene maʻumeʻa, ke ʻatu ko e tokoni ki he kāinga ʻoku nofo ʻi Siutea:
ACT 11:30 Pea naʻa nau fai ia, pea ʻave ia ki he mātuʻa ʻi he nima ʻo Pānepasa mo Saula.
ACT 12:1 ‌ʻI he kuonga ko ia, naʻe mafao ai ʻae nima ʻo Helota ko e tuʻi, ke fakamamahiʻi ʻae niʻihi ʻi he siasi.
ACT 12:2 Pea ne tāmateʻi ʻa Semisi ko e tokoua ʻo Sione ʻaki ʻae heletā.
ACT 12:3 Pea ʻi heʻene mamata ʻoku fiefia ai ʻae kakai Siu, naʻe fai ʻe ia ke ne puke foki ʻa Pita. (Pea naʻe feʻunga ia mo e ngaahi ʻaho ʻoe mā taʻemeʻafakatupu.)
ACT 12:4 Pea kuo ne puke ia, pea ne fakahū ki he fale fakapōpula, ʻo tuku ki he vāhenga tau ʻe fā, naʻe taki toko fā, ke nau leʻohi ia; ʻo ne tokanga ke ʻomi ia kituaʻā, ki he kakai ʻoka hili ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu.
ACT 12:5 Ko ia naʻe moʻua pe ʻa Pita ʻi he fale fakapōpula: ka naʻe hūfia fakamātoato ia ʻe he siasi ki he ʻOtua.
ACT 12:6 Pea ʻi he tokanga ʻa Helota ke ʻomi ia kituaʻā, naʻe mohe ʻa Pita ʻi he pō ko ia ʻi he vahaʻa ʻoe ongo tangata tau, naʻe haʻi ʻaki ʻae ukamea fihifihi ʻe ua: pea ʻi he matapā ʻae kau leʻo, ʻo leʻohi ʻae fale fakapōpula.
ACT 12:7 Pea vakai, kuo ʻiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, pea malama ʻi he fale fakapōpula ʻae maama: pea ne taaʻi ʻa Pita ʻi he vakavaka, mo ne fokotuʻu ia, ʻo pehē, “Tuʻu ke vave.” Pea naʻe homo ʻae ukamea fihifihi ʻi hono nima.
ACT 12:8 Pea pehē ʻe he ʻāngelo kiate ia, “Nonoʻo ho kofu, pea fakamaʻu mo ho topuvaʻe.” Pea ne fai ia. Pea ne pehē kiate ia, “ʻAi ho kofu, pea ke muimui kiate au.
ACT 12:9 Pea naʻa ne ʻalu kituaʻā, ʻo muimui ʻiate ia; pea naʻe ʻikai te ne ʻilo pe ko e moʻoni ʻaia kuo fai ʻe he ʻāngelo; ka naʻe mahalo ʻe ia ko e meʻa hā mai ʻoku ne mamata ai.
ACT 12:10 Pea kuo na tuku ki mui ʻae ʻuluaki kau leʻo mo hono ua, pea na hoko ki he matapā ukamea, ʻoku ʻalu atu ai ki he kolo; pea matoʻo ia, ʻiate ia pe, kiate kinaua: pea naʻa na ō kituaʻā, ʻo na fononga ʻi he hala ʻe taha; pea fakafokifā pe kuo mole ʻiate ia ʻae ʻāngelo.
ACT 12:11 Pea kuo matala ʻae loto ʻo Pita, pea pehē ʻe ia, “ʻOku ou toki ʻilo pau ni, kuo fekau mai ʻe he ʻEiki ʻene ʻāngelo, pea kuo ne fakamoʻui au mei he nima ʻo Helota, mo e ʻamanaki kotoa pē ʻae kakai Siu.”
ACT 12:12 Pea ʻi heʻene kei fifili ki ai, mo ʻene hoko ki he fale ʻo Mele ko e faʻē ʻa Sione, ʻoku hingoa ko Maʻake; naʻe kātoa ai ʻae tokolahi ʻo lotu.
ACT 12:13 Pea ʻi he tukituki ʻa Pita ki he matapā ʻi tuaʻā, naʻe haʻu ʻae taʻahine ʻoku hingoa ko Lota, ʻo fakafanongo.
ACT 12:14 Pea ʻi heʻene ʻilo ʻae leʻo ʻo Pita, naʻe ʻikai te ne toʻo ʻae matapā, ko e meʻa ʻi he fiefia, ka ka lele ia ʻo tala ʻoku tuʻu ʻa Pita ʻi he matapā.
ACT 12:15 Pea nau pehē kiate ia, “ʻOku ke vale.” Ka naʻe fakapapau ia, Ko e moʻoni ko ia pē. Pea nau toki pehē, Ko ʻene ʻāngelo.
ACT 12:16 Ka naʻe kei tukituki pē ʻa Pita: pea ʻi heʻenau toʻo ʻo mamata kiate ia, naʻa nau ofo.
ACT 12:17 Ka naʻe taʻofi ʻaki ʻe ia hono nima ke nau fakalongo pē, pea ne fakamatala kiate kinautolu ʻa hono ʻomi ia ʻe he ʻEiki mei he fale fakapōpula. Pea ne pehē, “ʻAlu ʻo fakahā ʻae ngaahi meʻa ni kia Semisi, mo e kāinga.” Pea ʻalu ia mei ai, ʻo ʻalu ki ha potu kehe.
ACT 12:18 Pea kuo ʻaho hake, naʻe maveuveu lahi ʻae kau tau, pe kofaʻā ʻa Pita.
ACT 12:19 Pea ʻi he kumi ia ʻe Helota, mo ʻikai siʻi ʻilo ia, naʻa ne fakamaauʻi ʻae kau leʻo, pea fekau ʻe ia ke tāmateʻi [ʻakinautolu]. Pea naʻe ʻalu hifo ia mei Siutea ʻo nofo ki Sesalia.
ACT 12:20 ¶ Pea naʻe ʻita lahi ʻa Helota kiate kinautolu ʻi Taia mo Saitone: ka naʻa nau haʻu loto taha kiate ia, pea kuo nau kāinga ʻaki ʻa Palasito, ko e tauhi ʻoe potu mohe ʻoe tuʻi, ʻo kole ke nau fakalelei; koeʻuhi naʻe maʻu ʻe honau fonua ʻae meʻakai mei he [fonua ]ʻoe tuʻi.
ACT 12:21 Pea ko e ʻaho naʻe kotofa, naʻe kofu fakatuʻi ai ʻa Helota, pea nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi, pea fai ʻene lea kiate kinautolu.
ACT 12:22 Pea mavava ʻae kakai [ʻo pehē], “Ko e leʻo ia ʻoe ʻotua, ka ʻoku ʻikai ʻoe tangata.”
ACT 12:23 Pea taaʻi leva ia ʻe ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, koeʻuhi naʻe ʻikai te ne tuku ʻae fakaʻapaʻapa ki he ʻOtua: pea naʻe kai ia ʻe he ʻuanga, pea mate ia.
ACT 12:24 ¶ Ka naʻe tupu pea mafola atu ʻo lahi ʻae folofola ʻoe ʻOtua.
ACT 12:25 Pea liu mai mei Selūsalema ʻa Pānepasa mo Saula, kuo na fai ʻena fekau, pea naʻa na ō mo Sione, ʻoku hingoa ko Maʻake.
ACT 13:1 Pea naʻe ʻi he siasi ʻi ʻAniteoke ʻae niʻihi ko e kau palōfita mo e akonaki; ko Pānepasa, mo Simione ʻoku ui ko Nika, mo Lusio mei Sailine, mo Maneno, ʻaia naʻa na nonofo mo Helota ko e tuʻi, pea mo Saula.
ACT 13:2 Pea lolotonga ʻenau ngāue ki he ʻEiki, mo ʻaukai, naʻe pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, “Vavahe mai maʻaku ʻa Pānepasa mo Saula ki he ngāue kuo u fili ʻakinaua ki ai.”
ACT 13:3 Pea kuo nau ʻaukai mo lotu, pea nau hili honau nima kiate kinaua, ʻo tuku ke na ō.
ACT 13:4 ¶ Pea kuo fekau ʻakinaua ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, naʻa na ō ki Selusia; pea folau mei ai ki Saipalo.
ACT 13:5 Pea ʻi heʻena ʻi Salamisi, naʻa na malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻi he ngaahi falelotu ʻoe kakai Siu: pea naʻe ʻiate kinaua foki ʻa Sione ko [hona ]tauhi.
ACT 13:6 Pea kuo ʻosi ʻae motu ʻi heʻenau ʻalu, pea nau aʻu ki Pafosi, ʻonau ʻilo ai ʻae fie mana ʻe tokotaha, ko e palōfita loi, ko e Siu, naʻe hingoa ko Pāsisu:
ACT 13:7 Naʻe nonofo ia mo e pule ʻoe fonua, ko Sesio-Paula, ko e tangata poto; pea naʻe ui mai ʻe ia kia Pānepasa mo Saula, ko ʻene fie fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua.
ACT 13:8 Ka naʻe fakatanga ʻakinaua ʻe he fie mana ko ʻElima, (he ko hono ʻuhinga ia ʻo hono hingoa,) ʻo ne ʻahiʻahi ke taʻofi ʻae pule ke ʻoua naʻa tui ia.
ACT 13:9 Pea naʻe fonu ʻa Saula, (ʻa ia foki ko Paula,) ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea ne sio fakamamaʻu kiate ia,
ACT 13:10 Mo ne pehē, “ʻA koe, ʻoku ke fonu ʻi he kākā kotoa pē mo e pauʻu kotoa pē, ko e foha ʻoe tēvolo, ko e fili ʻoe māʻoniʻoni kotoa pē, ʻe ʻikai te ke tuku hoʻo fakakoviʻi ʻae ngaahi hala totonu ʻoe ʻEiki?
ACT 13:11 Pea ko eni, vakai, kuo ʻiate koe ʻae nima ʻoe ʻEiki, pea te ke kui, pea ʻe ʻikai te ke mamata ki he laʻā ʻo fuoloa.” Pea tō leva kiate ia ʻae nenefu mo e fakapoʻuli; pea ne tautaufā ʻo kumi ha taha ke ne tataki ia ʻi hono nima.
ACT 13:12 Pea kuo mamata ʻe he pule ki he meʻa kuo fai, pea tui ia, he kuo ofo ʻi he akonaki ʻae ʻEiki.
ACT 13:13 Pea kuo ʻalu ʻa Paula mo hono kau fononga ʻi Pafosi, naʻa nau aʻu ki Peaka ʻi Pamifilia: pea liʻaki ʻakinaua ʻe Sione, kae foki ia ki Selūsalema.
ACT 13:14 ¶ Pea kuo na ō ʻi Peaka, pea na aʻu ki ʻAniteoke ʻi Pisitia, pea hū ki he falelotu ʻi he ʻaho Sāpate, ʻo nofo hifo.
ACT 13:15 Pea hili ʻae lau ʻoe fono mo e kau palōfita, naʻe fakahā ʻe he kau pule ʻoe falelotu kiate kinaua, ʻo pehē, “Ongo tangata ko e kāinga, kapau ʻoku ʻiate kimoua ha akonaki maʻae kakai, ke mo lea.”
ACT 13:16 Pea tuʻu hake ʻa Paula, ʻo kamo ʻaki hono nima, mo ne pehē, “ʻAe kakai ʻIsileli, mo kimoutolu ʻoku manavahē ki he ʻOtua, tokanga mai.
ACT 13:17 Ko e ʻOtua ʻoe kakai ʻIsileli ni, naʻa ne fili ʻetau ngaahi tamai, pea ne hakeakiʻi ʻae kakai ʻi he nofo ʻāunofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, pea ne ʻomi ʻakinautolu mei ai ʻaki ʻae nima kuo mafao.
ACT 13:18 Pea naʻa ne kātaki ʻenau anga ʻi he toafa ʻi he taʻu ʻe fāngofulu nai.
ACT 13:19 Pea ʻi he fakaʻauha ʻe ia ʻae puleʻanga ʻe fitu ʻi he fonua ko Kēnani, naʻa ne tufaki honau fonua kiate kinautolu ʻi he talotalo.
ACT 13:20 Pea hili ia, naʻe foaki ʻae kau fakamaau ʻi he taʻu ʻe fāngeau mo e nimangofulu nai, ʻo aʻu kia Samuela ko e palōfita.
ACT 13:21 “Pea hili ia, naʻa nau holi ki ha tuʻi pea naʻe tuku ʻe he ʻOtua kiate kinautolu, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ʻa Saula ko e foha ʻo Kisi, ko e tangata ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani.
ACT 13:22 Pea kuo ne liua ia, pea ne fokotuʻu ʻa Tevita ko honau tuʻi; ʻaia naʻa ne fakamoʻoni ai, ʻo pehē, ‘Kuo u ʻilo ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese, ko e tangata tatau mo hoku loto, pea ʻe fai ʻe ia ʻa hoku loto kotoa pē.’
ACT 13:23 Pea kuo fokotuʻu ki ʻIsileli ʻe he ʻOtua ʻi he hako ʻoe tangata ni ʻae Fakamoʻui ko Sisu, ʻo hangē ko e talaʻofa:
ACT 13:24 Ka naʻe fuofua malangaʻaki ʻe Sione ʻae papitaiso ʻoe fakatomala, ki he kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli, ʻi he teʻeki ai haʻu ia.
ACT 13:25 Pea ʻi he fakaʻosi ʻe Sione ʻene lakanga, naʻa ne pehē, ‘ʻOku mou pehē ko hai au? ʻOku ʻikai ko ia au. Kae vakai, ʻoku muimui mai ʻae tokotaha ʻiate au, ʻaia ʻoku ʻikai taau mo au ke u vete ʻae topuvaʻe mei hono vaʻe.’
ACT 13:26 “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ko e fānau ʻae hako ʻo ʻEpalahame, mo ia fulipē ʻiate kimoutolu ʻoku manavahē ki he ʻOtua, kuo fekau mai kiate kimoutolu ʻae tala ʻoe fakamoʻui ni.
ACT 13:27 He ko kinautolu ʻoku nofo ʻi Selūsalema, mo honau kau pule, ko e meʻa ʻi heʻenau taʻeʻilo ia, mo e leʻo ʻoe kau palōfita ʻoku lau ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, kuo nau fakamoʻoni ia ʻi he fakamaauʻi ke mate.
ACT 13:28 Pea neongo ʻae ʻikai pe te nau ʻilo ha meʻa ke mate ai ia, ka naʻa nau kole kia Pailato ʻa hono tāmateʻi.
ACT 13:29 Pea hili ʻenau fakamoʻoni ʻaia kotoa pē kuo tohi kiate ia, naʻa nau vete hifo ia mei he ʻakau, ʻo tuku ki he fonualoto.
ACT 13:30 Ka naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate:
ACT 13:31 Pea naʻe mamata kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻakinautolu naʻe omi mo ia mei Kāleli ki Selūsalema, ʻaia ko ʻene kau fakamoʻoni ki he kakai.
ACT 13:32 Pea ʻoku ma fakahā kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei, koeʻuhi ʻi he talaʻofa naʻe tuku ki he ngaahi tamai,
ACT 13:33 Ko ia kuo fakamoʻoni ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ko ʻenau fānau, ʻi heʻene toe fokotuʻu ʻa Sisu; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi hono ua ʻoe Saame, ‘Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe he ʻaho ni.
ACT 13:34 Pea koeʻuhi ko ʻene fokotuʻu ia mei he pekia, ke ʻoua naʻa toe foki ki he ʻauʻauha, naʻa ne lea pehē, ‘Te u tuku kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻaʻofa moʻoni ʻa Tevita.’
ACT 13:35 Ko ia ʻoku pehē ai foki ʻe ia ʻi he [Saame ]ʻe taha, ‘ʻE ʻikai te ke tuku ʻa hoʻo tokotaha māʻoniʻoni ke ʻilo ʻae ʻauʻauha.’
ACT 13:36 He kuo hili ʻae fai ʻe Tevita ʻi hono kuonga ki he finangalo ʻoe ʻOtua, ne mohe ia, pea tanu ia mo ʻene ngaahi tamai, pea ʻilo ʻe ia ʻae ʻauʻauha:
ACT 13:37 Ka ko ia naʻe toe fokotuʻu ʻe he ʻOtua, naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻae ʻauʻauha.
ACT 13:38 ¶ Ko ia ke ʻilo ʻekimoutolu, ʻae kau tangata ko e kāinga, ʻoku malangaʻaki kiate kimoutolu ʻi he tangata ni ʻae fakamolemole ʻoe angahala:
ACT 13:39 Pea ko e meʻa ʻiate ia, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui, ʻoku fakatonuhiaʻi mei he meʻa kotoa pē, ʻaia naʻe ʻikai faʻa fakatonuhia mei ai ʻe he fono ʻa Mōsese.
ACT 13:40 Ko ia vakai telia naʻa hoko kiate kimoutolu ʻaia ʻoku fakahā ʻi he kau palōfita;
ACT 13:41 ‘Vakai, ʻakimoutolu ʻae kau luma, pea ofo, mo malaʻia: he ʻoku ou fai ha ngāue ʻi homou ngaahi ʻaho, ha ngāue ʻe ʻikai ʻaupito te mou tui ki ai, neongo hono fakahā ʻe ha tangata kiate kimoutolu.”
ACT 13:42 ¶ Pea ʻi he ʻalu ʻae kakai Siu ʻi he falelotu, naʻe kole ʻae Senitaile ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻae ngaahi lea ni ʻi he Sāpate ʻe haʻu.
ACT 13:43 Pea kuo tutuku ʻae kakai, naʻe muimui ʻia Paula mo Pānepasa ʻae Siu mo e kakai ului faʻa lotu tokolahi: pea naʻa na lea kiate kinautolu, ʻo akonakiʻi ke nau tuʻumaʻu ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua.
ACT 13:44 Pea hoko ki he ʻaho Sāpate ʻe taha, naʻe meimei fakataha ʻae kolo kotoa pē, ke fanongo ki he folofola ʻae ʻOtua.
ACT 13:45 Ka ʻi he mamata ʻae kakai Siu ki he fuʻu tokolahi, naʻa nau feinga ʻaupito, mo nau lea kehe ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula, ʻo fakakikihi mo lea kovi lahi.
ACT 13:46 Pea naʻe toki mālohi ai ʻae loto ʻo Paula mo Pānepasa, ʻo na pehē, “Naʻe totonu ke tomuʻa leaʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua kiate kimoutolu: ka ʻi hoʻomou tekeʻi atu ia ʻiate kimoutolu, pea fakahā ʻoku ʻikai te mou ʻaonga ki he moʻui taʻengata, vakai, te ma ō ki he kakai Senitaile.
ACT 13:47 He kuo pehē ʻae fekau ʻae ʻEiki kiate kimautolu, Kuo u fokotuʻu koe koe maama ki he ngaahi Senitaile, pea koeʻuhi ko e moʻuiʻanga ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.”
ACT 13:48 Pea ʻi he fanongo eni ʻe he kakai Senitaile, naʻa nau fiefia, mo fakamālōʻia ʻae folofola ʻae ʻOtua: pea naʻe tui ʻakinautolu kotoa pē naʻe loto ki he moʻui taʻengata.
ACT 13:49 Pea naʻe malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki ʻi he fonua kotoa pē ko ia.
ACT 13:50 Ka naʻe fakatupu ʻe he kakai Siu ʻae loto ʻoe kau fefineʻeiki kuo lotu, mo e kau matāpule tangata ʻoe kolo, ʻonau fakalanga ʻae fakatanga kia Paula mo Pānepasa, pea naʻe kapusi ʻakinaua ʻi honau fonua.
ACT 13:51 Ka naʻa na tūtuuʻi ʻae efu mei hona vaʻe kiate kinautolu, pea na ō ki ʻIkoniume.
ACT 13:52 Pea naʻe fakapito ʻaki ʻae kau ākonga ʻae fiefia, mo e Laumālie Māʻoniʻoni.
ACT 14:1 Pea naʻe pehē ʻi ʻIkoniume, naʻa na ō fakataha ki he falelotu ʻoe kakai Siu, pea ko e meʻa ʻi heʻena lea, naʻe tui ʻae fuʻu tokolahi ʻi he Siu mo e Senitaile.
ACT 14:2 Ka ko e kau Siu taʻetui, naʻa nau ueʻi kovi ʻae kakai Senitaile, ʻo fakakoviʻi honau loto ki he kāinga.
ACT 14:3 Ka naʻe nofo fuoloa ai ʻakinaua, ʻo na lea mālohi ʻi he ʻEiki, pea naʻe fakamoʻoni ʻe ia ki he folofola ʻo ʻene ʻaloʻofa, ʻo ne tuku ke fai ʻe hona nima ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo.
ACT 14:4 Ka naʻe vaeua ʻae kakai ʻoe kolo: naʻe kau ʻae niʻihi ki he kakai Siu, ka ko e niʻihi ki he ongo ʻaposetolo.
ACT 14:5 Pea fai ke feʻohofi ʻae Senitaile, mo e Siu mo honau ngaahi pule, ke ngaohikoviʻi mo tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinaua.
ACT 14:6 Pea naʻa na ʻilo ki ai, pea na hola ki Lisita mo Teape, ko e ongo kolo ʻo Likonia, pea ki he ngaahi potu naʻe vāofi:
ACT 14:7 Pea naʻa na malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei.
ACT 14:8 Pea naʻe nofo ʻi Lisita ʻae tangata ʻe taha, naʻe veʻe mate, ko e pipiki ia mei he manāva ʻo ʻene faʻē, kuo teʻeki ʻaupito ke ʻeveʻeva:
ACT 14:9 Pea naʻe fanongo ia ki he lea ʻa Paula: ʻaia naʻe sio fakamamaʻu kiate ia, pea ne ʻilo kuo maʻu ʻe ia ʻae tui ke moʻui ai,
ACT 14:10 Pea ne leaʻaki ʻae leʻo lahi, “Tuʻu totonu hake ʻi ho vaʻe.” Pea naʻe hopohopo ia, ʻo ʻeveʻeva.
ACT 14:11 Pea ʻi he mamata ʻae kakai ki he meʻa kuo fai ʻe Paula, naʻa nau kalanga, ʻi he lea fakaLikonia, ʻo pehē, “Kuo maliu hifo ʻae ngaahi ʻotua kiate kitautolu ʻi he anga ʻoe tangata.”
ACT 14:12 Pea naʻa nau ui ʻa Pānepasa, ko Supita; kae [ui ]ʻa Paula, ko Mekulio, koeʻuhi ko ia ia naʻe faʻa malanga.
ACT 14:13 Pea ko e taulaʻeiki ʻo Supita, ʻaia naʻe ʻi honau veʻe kolo, ne ʻomi ʻe ia ki he matapā ʻae fanga pulu, mo e tuinga kakala, pea nau tokanga mo e kakai ke feilaulau.
ACT 14:14 Ka ʻi he fanongo ki ai ʻae ongo ʻaposetolo, ko Pānepasa mo Paula, naʻa na haehae hona kofu, pea na feleleʻi ki he kakai, mo na kalanga,
ACT 14:15 ‌ʻo pehē, “ʻAe kau tangata, ko e hā ʻoku mou fai ai ʻae ngaahi meʻa ni? Ko e ongo tangata pe ʻakimaua ʻo hangē ko kimoutolu, pea ʻoku ma malanga kiate kimoutolu ke mou tafoki mei he ngaahi vaʻinga ni ki he ʻOtua moʻui, ʻaia naʻa ne ngaohi ʻae langi, mo māmani, mo e tahi, mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai:
ACT 14:16 ‌ʻAia naʻa ne tuku ke ʻeveʻeva ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi honau ngaahi hala, ʻi he ngaahi kuonga kuo hili ange.
ACT 14:17 Ka naʻe ʻikai ke ne tuku ia taʻehaʻanefakamoʻoni, he naʻe fai lelei mai ʻe ia, ʻo tuku kiate kitautolu ʻae ʻuha mei he langi, mo e ngaahi taʻu mahu, ʻo ne fakapito ʻaki ʻakitautolu ʻae meʻakai mo e fiefia.”
ACT 14:18 Pea naʻe ʻikai te na meimei faʻa taʻofi ʻae kakai, ʻaki ʻae lea ni, ke ʻoua te nau feilaulau kiate kinaua.
ACT 14:19 ¶ Pea naʻe haʻu ki ai ʻae tuʻunga Siu mei ʻAniteoke mo ʻIkoniume, ʻonau fakalotokoviʻi ʻae kakai, pea hili ʻenau tolongaki ʻa Paula ʻaki ʻae maka, naʻe toho ia ki he tuʻa kolo, ʻonau mahalo kuo mate ia.
ACT 14:20 Kae lolotonga ʻae tuʻu takatakai ʻae kau ākonga ʻiate ia, naʻe tuʻu hake ia, ʻo ʻalu ki he kolo: pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻa na ō ai mo Pānepasa ki Teape.
ACT 14:21 Pea kuo na malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi he kolo ko ia, mo na fakalotuʻi ʻae tokolahi, pea na liu mai ki Lisita, mo ʻIkoniume, mo ʻAniteoke,
ACT 14:22 ‌ʻO na tokoniʻi ʻae loto ʻoe kau ākonga, pea akonaki ke nau tuʻumaʻu ʻi he tui, “Koeʻuhi kuo tonu ke tau hū ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻi he mamahi lahi.”
ACT 14:23 Pea kuo na fakanofo ʻae kau mātuʻa ʻi he siasi kotoa pē ʻo fai ʻae lotu mo e ʻaukai, naʻa nau tuku ʻakinautolu ki he ʻEiki, ʻaia kuo nau tui ki ai.
ACT 14:24 Pea kuo ʻosi ʻa Pisitia, ʻi heʻena ʻalu, pea na hoko ki Pamifilia.
ACT 14:25 Pea hili ʻena malangaʻaki ʻae folofola ʻi Peaka, pea na ō hifo ki ʻAtaleia.
ACT 14:26 Pea folau mei ai ki ʻAniteoke, ʻaia naʻe tomuʻa tuku atu ʻakinaua mei ai ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, koeʻuhi ko e ngāue kuo na fakaʻosi.
ACT 14:27 Pea kuo na hoko ange, ʻo fakakātoa ʻae siasi, pea na fakamatala ʻaia kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua, mo ʻene fakaava ʻae matapā ʻoe tui ki he ngaahi Senitaile.
ACT 14:28 Pea naʻa nau nonofo ai mo e kau ākonga ʻo fuoloa.
ACT 15:1 Pea ko e kau tangata niʻihi naʻe ʻalu hifo mei Siutea, ʻo ako ki he kāinga, [ʻo pehē], “Kapau ʻe ʻikai te mou kamu, ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Mōsese, ʻe ʻikai te mou faʻa moʻui.”
ACT 15:2 Pea kuo fai ʻo lahi ʻae fetauʻaki lea mo e fakakikihi ʻa Paula mo Pānepasa mo kinautolu, pea pau honau loto ke ʻalu hake ki Selūsalema ʻa Paula mo Pānepasa, mo honau niʻihi, ki he kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, koeʻuhi ko e meʻa ni.
ACT 15:3 Pea kuo moimoiʻi ʻakinautolu ʻe he siasi, pea nau ō ʻi Finesi mo Samēlia, ʻonau fakahā ʻae liliu ʻoe Senitaile; pea naʻa nau fakafiefiaʻi ʻo lahi ʻae kāinga kotoa pē.
ACT 15:4 Pea ʻi heʻenau hoko ki Selūsalema, naʻa nau feʻiloaki mo e siasi mo e kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, pea na fakahā kotoa pē ʻae meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua.
ACT 15:5 Ka naʻe tuʻu hake ʻae niʻihi ʻoku tui ʻi he faʻahinga ʻoe Fālesi, ʻonau pehē, “ʻOku totonu ke kamu ʻakinautolu, mo fekau ke fai ki he fono ʻa Mōsese.”
ACT 15:6 ¶ Pea naʻe fakataha ʻae kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, ke nau fakakaukau ki he meʻa ni.
ACT 15:7 Pea kuo lahi ʻenau alea, pea tuʻu hake ʻa Pita, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ʻoku mou ʻilo kuo fuoloange ʻae fili ʻe he ʻOtua ʻiate kitautolu, ke fanongo ʻi hoku ngutu ʻe he ngaahi Senitaile ki he lea ʻoe ongoongolelei, pea tui.
ACT 15:8 Pea ko e ʻOtua ʻaia ʻoku ne ʻiloʻi ʻae loto, naʻa ne fakamoʻoni ʻakinautolu, ʻo ne foaki kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo hangē ko kitautolu;
ACT 15:9 Pea naʻe ʻikai fai kehekehe kiate kitautolu mo kinautolu, ʻo ne fakamaʻa honau loto ʻi he tui.
ACT 15:10 Pea ko eni, ko e hā ʻoku mou ʻahiʻahi ai ki he ʻOtua, ke ʻai ki he kia ʻoe kau ākonga ʻae haʻamo, ʻaia naʻe ʻikai ke faʻa kātakiʻi ʻe heʻetau mātuʻa pē ko kitautolu?
ACT 15:11 Ka ʻoku tau pehē, ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa pē ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻe moʻui ʻakitautolu, ʻo hangē ko kinautolu.”
ACT 15:12 ¶ Pea naʻe toki fakalongo ʻae fakataha kotoa pē, ke fakafanongo ki he fakamatala ʻa Pānepasa mo Paula, ʻae ngaahi mana mo e meʻa fakaofo kuo fai ʻe he ʻOtua ʻiate kinaua ki he ngaahi Senitaile.
ACT 15:13 ¶ Pea ʻi he tuku ʻena fakamatala, naʻe lea ʻa Semisi, ʻo pehē, “ʻAe kau tangata mo e kāinga, fanongo mai kiate au:
ACT 15:14 Kuo fakahā ʻe Saimone ʻae muʻaki ʻaʻahi ʻae ʻOtua ki he kakai Senitaile, ke ne maʻu ʻiate kinautolu ha kakai koeʻuhi ko hono huafa.
ACT 15:15 Pea ʻoku tatau mo ia ʻae lea ʻae kau palōfita; ʻo hangē ko ia kuo tohi,
ACT 15:16 ‘Pea hili ia te u liliu mai, ʻo toe langa ʻae fale fehikitaki ʻo Tevita, ʻaia kuo hinga; pea te u toe langa hono potu naʻe maumau, pea te u fokotuʻu ia:
ACT 15:17 Koeʻuhi ke kumi ki he ʻEiki ʻae kakai ʻoku toe, pea mo e Senitaile kotoa pē, ʻoku takua ki ai hoku hingoa, ʻoku pehē ʻe he ʻEiki, ʻaia ʻoku ne fai ʻae meʻa ni kotoa pē.
ACT 15:18 ‌ʻOku ʻilo ʻe he ʻOtua ʻene ngāue kotoa pē talu mei he kamataʻanga ʻo māmani.’
ACT 15:19 “Pea ko eni, ko hoku loto, ke ʻoua naʻa tau fakamamahiʻi ʻakinautolu kuo fakatafoki ki he ʻOtua mei he ngaahi Senitaile:
ACT 15:20 Ka ke tau tohi kiate kinautolu, ke nau fakamamaʻo mei he fakalielia ʻoe ngaahi tamapua, mo e feʻauaki, mo e meʻa kuo sisina, mo e toto.
ACT 15:21 He ʻoku ai ʻi he kolo kotoa pē, talu mei muʻa, ʻakinautolu ʻoku malangaʻaki ʻa Mōsese, pea nau lau ia ʻi he ngaahi falelotu ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē.”
ACT 15:22 Pea naʻe lelei ki he kau ʻaposetolo mo e mātuʻa, pea mo e siasi kotoa pē, ke fili meiate kinautolu mo fekau atu ha ongo tangata, ke nau ō mo Paula mo Pānepasa ki ʻAniteoke; ko Siutasi ʻoku hingoa ko Pasapa, mo Sailosi, ko e ongo tangata takimuʻa ʻi he kāinga:
ACT 15:23 Pea naʻa nau fai ʻae tohi ke nau ʻave; ʻo pehē, “Ko e kau ʻaposetolo mo e mātuʻa pea mo e kāinga, ʻoku mau ʻofa atu ki he kāinga Senitaile ʻi ʻAniteoke mo Silia mo Silisia:
ACT 15:24 Ko e meʻa ʻi heʻemau fanongo kuo fakamamahiʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi lea, pea fakamaveuveuʻi homou loto, ʻe ha niʻihi, naʻe ʻalu atu ʻiate kimautolu, ʻi heʻenau pehē, Ke mou kamu, mo fai ki he fono: ka naʻe ʻikai te mau fekau kiate kinautolu:
ACT 15:25 Kuo hā lelei kiate kimautolu, ʻi heʻemau fakataha ʻo loto taha, ke fekau atu kiate kimoutolu ʻae ongo tangata kuo fili, mo homau [kāinga ]ʻofeina ko Pānepasa mo Paula,
ACT 15:26 Ko e ongo tangata kuo na liʻaki ʻena moʻui koeʻuhi ko e huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
ACT 15:27 Ko ia kuo mau fekau atu ai ʻa Siutasi mo Sailosi, pea ʻe fakamatala foki ʻekinaua ʻae ngaahi meʻa ni.
ACT 15:28 Naʻe lelei ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea mo kimautolu, ke ʻoua naʻa ai ha kavenga mamafa kiate kimoutolu, ka ko e ngaahi meʻa totonu ni;
ACT 15:29 Ke mou fakamamaʻo mei he meʻakai kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, pea mei he toto, mo e meʻa kuo sisina, pea mo e feʻauaki; ʻaia ka mou ka mavahe ʻakimoutolu mei ai, te mou lelei. Siʻotoʻofa atu kiate kimoutolu.”
ACT 15:30 Pea kuo nau māvae, pea nau fononga ki ʻAniteoke: pea kuo nau fakataha ai ʻae kakai, naʻa nau tuku ʻae tohi [kiate kinautolu].
ACT 15:31 Pea hili ʻenau lau ia, naʻa nau fiefia koeʻuhi ko e fakafiemālie.
ACT 15:32 Pea naʻe ako ʻi he ngaahi lea lahi, mo tokoni ki he kāinga, ʻe Siutasi mo Sailosi, he ko e ongo palōfita foki ʻakinaua.
ACT 15:33 Pea hili ʻenau nofo ai ʻo fuoloa siʻi, naʻe tuku fiemālie atu ʻakinautolu mei he kāinga, [ke ō ]ki he kau ʻaposetolo.
ACT 15:34 Ka naʻe loto ʻa Sailosi ke nofo ai pe ia.
ACT 15:35 Pea naʻe nofo ʻa Paula mo Pānepasa ʻi ʻAniteoke, ʻo ako mo malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki, pea mo e tokolahi kehe.
ACT 15:36 Pea hili ʻae ʻaho niʻihi, naʻe pehē ʻe Paula kia Pānepasa, “Ke ta toe ō, ʻo ʻaʻahi ki hota kāinga ʻi he kolo kotoa pē, naʻa ta malangaʻaki ai ʻae folofola ʻae ʻEiki, pē ʻoku nau fēfē.”
ACT 15:37 Pea naʻe loto ʻa Pānepasa ke na ʻave ʻa Sione, ʻoku hingoa ko Maʻake.
ACT 15:38 Ka naʻe ʻikai lelei kia Paula ke na ʻave ia, ʻaia naʻa ne liaki ʻakinaua ʻi Pamifilia, pea naʻe ʻikai ʻalu mo kinaua ki he ngāue.
ACT 15:39 Pea ʻi heʻena kikihi ʻo lahi, naʻa na māvae: pea naʻe ʻave ʻe Pānepasa ʻa Maʻake, ʻo na folau ki Saipalo;
ACT 15:40 Pea naʻe fili ʻe Paula ʻa Sailosi, pea na ō, kuo hūfia ʻe he kāinga ʻakinaua ki he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua.
ACT 15:41 Pea naʻe ʻalu ia ʻi Silia mo Silisia, ʻo ne tokoniʻi ʻae ngaahi siasi.
ACT 16:1 Pea toki aʻu atu ia ki Teape mo Lisita: pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae ākonga ʻe tokotaha, ko Timote hono hingoa, ko e tama ʻae fefine Siu, naʻe tui ka ko ʻene tamai ko e Kiliki:
ACT 16:2 Pea naʻe fakaongolelei ia ʻe he kāinga ʻi Lisita mo ʻIkoniume.
ACT 16:3 Pea naʻe loto ʻa Paula ke na ō mo ia; pea ne ʻave ʻo kamu ia, koeʻuhi ko e kakai Siu naʻe nofo ʻi he ngaahi potu ko ia: he naʻa nau ʻilo kotoa pē ko ʻene tamai ko e Kiliki.
ACT 16:4 Pea ʻi heʻenau ʻalu ʻi he ngaahi kolo, naʻa nau tuku kiate kinautolu ʻae fono ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻaposetolo mo e mātuʻa ʻi Selūsalema, ke nau fai.
ACT 16:5 Pea naʻe ʻāsili ai ʻae tuʻumaʻu ʻae ngaahi siasi ʻi he tui, pea naʻe fakatokolahi ʻakinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē.
ACT 16:6 Pea kuo ʻosi ʻa Filisia mo e fonua ko Kalētia ʻi heʻenau ʻalu, pea naʻe taʻofi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ke ʻoua naʻa nau malangaʻaki ʻae folofola ʻi ʻEsia,
ACT 16:7 Hili ʻenau aʻu ki Misia, naʻa nau fai kenau ō ki Pitinia: ka naʻe taʻofi ʻakinautolu ʻe he Laumālie.
ACT 16:8 Pea kuo tukuange ʻa Misia, naʻa nau ʻalu hifo ki Taloasi.
ACT 16:9 Pea naʻe hā mai ha meʻa kia Paula ʻi he poʻuli; naʻe tuʻu mai ʻae tangata Masitōnia, ʻo kole kiate ia, ʻo pehē, “Haʻu ki Masitōnia, ʻo tokoni mai kiate kimautolu.”
ACT 16:10 Pea hili ʻene mamata ki he meʻa hā mai, naʻa mau ʻahiʻahi ke ō leva ki Masitōnia, pea mau mātuʻaki ʻilo loto kuo ui ʻe he ʻEiki ke mau malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kinautolu.
ACT 16:11 Pea kuo mau tuku folau mei Taloasi, pea mau lā taha ki Samotesia, pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi ki Neapoli;
ACT 16:12 Pea mei ai ki Filipai, ʻaia ko e kolo lahi ʻi he potu ko ia ʻo Masitōnia, pea ko e kolo fakaLoma: pea naʻa mau nofo ʻi he kolo ko ia ʻi he ʻaho niʻihi.
ACT 16:13 Pea naʻa mau ʻalu ʻi he ʻaho Sāpate ki he tuaʻā kolo ki he veʻe vaitafe, ko e potu naʻe faʻa fai ai ʻae lotu; pea naʻa mau nonofo, ʻo lea ki he kau fefine naʻe feʻaluʻaki ai.
ACT 16:14 ¶ Pea naʻe fanongo ʻae tokotaha, ko e fefine naʻe fakatau meʻa kulokula, ʻaia naʻe hingoa ko Litea, pea ko e faʻa lotu ia ki he ʻOtua, mei he kolo ko Taiataila; pea naʻe matala ʻe he ʻEiki hono loto, ke ne tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula.
ACT 16:15 Pea kuo papitaiso ia, mo hono fale, pea ne kole, ʻo pehē mai, “Kapau ʻoku mou pehē moʻoni, ʻoku ou tui moʻoni ki he ʻEiki, mou haʻu ki hoku fale, ʻo nofo ai.” Pea naʻa ne fakaafe ʻakimautolu.
ACT 16:16 ¶ Pea pehē, ʻi heʻemau ʻalu ange ki he lotu, naʻe fakafetaulaki mai kiate kimautolu ha taʻahine kaunanga naʻe ʻulusino ai ʻae laumālie kikite, pea naʻe lahi ʻae koloa naʻe maʻu ʻe heʻene kau matāpule ʻiate ia, ʻi heʻene kikite [loi];
ACT 16:17 Ko ia ia naʻe muimui ʻia Paula mo kimautolu, ʻo pehē ʻene kalanga, “Ko e kau tamaioʻeiki ʻae kau tangata ni ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, pea ʻoku nau fakahā mai kiate kitautolu ʻae hala ʻoe moʻui.”
ACT 16:18 Pea ʻaho lahi mo ʻene fai pehē pe. Pea kuo mamahi ai ʻa Paula, pea tafoki ia ki mui, ʻo ne pehē ki he laumālie, “ʻOku ou fekau kiate koe, ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi, ke ke ʻalu kituʻa ʻiate ia.” Pea ne ʻalu kituʻa ia ʻi he feituʻulaʻā pē ko ia.
ACT 16:19 Pea kuo ʻilo ʻe heʻene kau matāpule kuo ʻosi ai ʻenau maʻumeʻa, pea nau puke ʻa Paula mo Sailosi, ʻo toho ki he potu fakatau, ki he kau fakamaau,
ACT 16:20 Pea ʻomi ʻakinaua ki he kau pule, mo nau pehē, “Ko e Siu ʻae ongo tangata ni, pea ʻoku na veuveuki lahi ʻetau kolo,
ACT 16:21 ‌ʻo na ako ʻaki ʻae meʻa ʻoku ʻikai ngofua ke tau tui ki ai, pe fai, he ko e kakai Loma ʻakitautolu.”
ACT 16:22 Pea feʻohofi ʻae kakai kiate kinaua: pea naʻe haehae honau kofu ʻe he kau pule, mo fekau ke haha [ʻakinaua].
ACT 16:23 Pea ʻosi ʻenau haha ʻo lahi ʻakinaua, naʻa nau tuku ʻakinaua ki he fale fakapōpula, mo nau fekau ki he leʻo ke ne leʻohi maʻu ʻakinaua:
ACT 16:24 Pea ʻi heʻene maʻu ʻae fekau ko ia, naʻa ne fakahū ʻakinaua ki he fale fakapōpula ʻi loto, pea ne fakamaʻu hona vaʻe ki he ʻakau.
ACT 16:25 ¶ Pea ʻi he tuʻuapō mālie, naʻe lotu mo hiva fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻa Paula mo Sailosi, pea naʻe fanongo ʻae kau pōpula kiate kinaua.
ACT 16:26 Pea fakafokifā naʻe ai ʻae mofuike lahi, ʻaia naʻe ngaueue ai ʻae tuʻunga ʻoe fale fakapōpula: pea naʻe ava leva ʻae matapā kotoa pē, pea movete ʻae haʻi ʻonautolu taki taha kotoa pē.
ACT 16:27 Pea ʻi he ʻā ʻae leʻo ʻoe fale fakapōpula mei heʻene mohe, pea ne mamata kuo ava ʻae matapā ʻoe fale fakapōpula, naʻa ne unuhi ʻae heletā ke tāmateʻi ʻaki ia, he naʻa ne mahalo kuo feholaki ʻae kau pōpula.
ACT 16:28 Ka naʻe kalanga ʻaki ʻe Paula ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke fai ha kovi kiate koe: he ʻoku mau kātoa ʻi heni.”
ACT 16:29 Pea naʻe toki ui ʻe ia ke ʻomi ha maama, pea ʻoho ia ki loto, pea haʻu tetetete, ʻo fakatōmapeʻe ʻi he ʻao ʻo Paula mo Sailosi,
ACT 16:30 ‌ʻO ne ʻomi ʻakinaua kituʻa, mo ne pehē, “Ongo ʻeiki, ko e hā te u fai ke u moʻui ai?”
ACT 16:31 Pea naʻa na pehē, “Tui ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea te ke moʻui, mo ho fale.”
ACT 16:32 Pea ne na leaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki kiate ia, mo kinautolu kotoa pē ʻi hono fale.
ACT 16:33 Pea naʻa ne ʻave ʻakinaua, ʻo fufulu hona lavea ʻi he feituʻupō pe ko ia; pea naʻe papitaiso ia, pea mo hono fale kotoa pē.
ACT 16:34 Pea kuo ne ʻomi ʻakinaua ki hono fale, pea ne tuku ʻae meʻakai kiate kinaua, pea fiefia ia, mo ne tui ki he ʻOtua, ʻaia mo hono fale kotoa pē.
ACT 16:35 Pea pongipongi ai, naʻe fekau ʻe he kau pule ʻae kau tangata fekau, ke nau pehē, “Tuku ke ō ʻae ongo tangata na.”
ACT 16:36 Pea tala atu ia ʻe he leʻo ʻoe fale fakapōpula kia Paula, “Kuo fekau mai ʻe he kau pule ke tukuange ʻakimoua pea ko ia ke mo ō, pea ʻalu ʻi he fiemālie.”
ACT 16:37 Ka naʻe pehē ʻe Paula kiate kinautolu, “Ko e ongo Loma ʻakimaua, pea kuo nau haha fakahā mo taʻefakamaau ʻakimaua, mo lī ki he fale fakapōpula: pea ʻoku nau kapusi fakafufū eni ʻakimaua? ʻE ʻikai; kae haʻu pē ʻakinautolu ʻo ʻave ʻakimaua kituʻa.”
ACT 16:38 Pea naʻe tala ʻe he kau tangata fekau ʻae lea ni ki he kau pule: pea naʻa nau manavahē ʻi heʻenau fanongo ko e ongo Loma ʻakinaua.
ACT 16:39 Pea naʻa nau haʻu ʻo kole kiate kinaua, mo ʻomi ʻakinaua kituʻa, pea kole ke na ō ʻi he kolo.
ACT 16:40 Pea naʻa na omi mei he fale fakapōpula, ʻo na ō kia Litea: pea hili ʻenau feʻiloaki mo e kāinga, mo fakafiemālieʻi ʻakinautolu, naʻa na fononga atu.
ACT 17:1 Pea kuo nau ʻalu ʻi ʻAmifipoli mo ʻApolonia, pea nau aʻu ki Tesalonika, pea naʻe ʻi ai ʻae falelotu ʻoe kakai Siu.
ACT 17:2 Pea naʻe ʻalu ʻa Paula kiate kinautolu, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, pea ne malangaʻaki ʻae ngaahi tohi kiate kinautolu ʻi he ʻaho Sāpate ʻe tolu,
ACT 17:3 “ʻO fakamatala mo fakamoʻoni, naʻe taau mo Kalaisi ke mamahi, mo toetuʻu mei he pekia; pea ko Sisu eni, ʻoku ou malangaʻaki kiate kimoutolu, ko e Kalaisi ia.”
ACT 17:4 Pea naʻe tui honau niʻihi, ʻonau kau taha mo Paula mo Sailosi; pea mo e tokolahi ʻi he Kiliki kuo lotu, pea mo e kau fineʻeiki tokolahi.
ACT 17:5 ¶ Ka ko e kakai Siu naʻe ʻikai tui, naʻa nau meheka, pea naʻa nau ʻave mo kinautolu ʻae kau siana pauʻu, pea tānaki ʻae tokolahi, ʻonau veuveuki ʻae kolo, pea feʻohofi ki he fale ʻo Sesoni, ʻo kumi ke ʻomi ʻakinaua kituʻa ki he kakai.
ACT 17:6 Pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo ʻakinaua, naʻa nau toho ʻa Sesoni mo e kāinga niʻihi ki he kau fakamaau ʻoe kolo, mo nau kalanga, Ko kinautolu kuo fulihi ʻa māmani, kuo nau haʻu foki ki heni;
ACT 17:7 Pea kuo maʻu ʻakinautolu ʻe Sesoni pea ʻoku nau fai kehe kotoa pē mo e ngaahi fono ʻa Sisa, mo nau pehē, ‘ʻOku ai ʻae tuʻi ʻe taha, ko Sisu.’
ACT 17:8 Pea naʻa nau fakamanavahēʻi ʻae kakai mo e kau fakamaau ʻoe kolo, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
ACT 17:9 Pea ʻi heʻenau maʻu ʻae tuku lea totongi ʻa Sesoni mo hono toe ʻoe kāinga, naʻa nau tukuange ʻakinautolu.
ACT 17:10 ¶ Pea naʻe tukuange leva ʻe he kāinga ʻa Paula mo Sailosi ke na ō poʻuli ki Pelea: pea kuo na aʻu ki ai, pea na hū ki he falelotu ʻoe kakai Siu.
ACT 17:11 Pea naʻe loto lelei ʻakinautolu ni ʻiate kinautolu ʻi Tesalonika, he naʻa nau maʻu ʻae folofola mo e loto fiefia, ʻonau kumi ʻi he ngaahi tohi ʻi he ʻaho kotoa pē, ki hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ni.
ACT 17:12 Ko ia naʻe tui ai ʻae tokolahi ʻiate kinautolu; pea mo e kau fineʻeiki ʻi he kakai Kiliki, pea mo e kau tangata tokolahi.
ACT 17:13 Pea kuo ʻilo ʻe he kakai Siu ʻi Tesalonika kuo malangaʻaki ʻe Paula ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻi Pelea, naʻa nau ʻalu ki ai, ʻo fakamaveuveuʻi ʻae kakai.
ACT 17:14 Pea tukuange leva ʻe he kāinga ʻa Paula ke hala tahi ia ʻo ʻalu: ka naʻe nofo pe ʻi ai ʻa Sailosi mo Timote.
ACT 17:15 Pea ko kinautolu naʻe fakahinohino ʻa Paula, naʻa nau ʻomi ia ki ʻAtenisi: pea kuo nau maʻu ʻae fekau kia Sailosi mo Timote, ke na haʻu vave kiate ia, naʻa nau ʻalu.
ACT 17:16 ¶ Pea naʻe kei tatali ʻa Paula kiate kinaua ʻi ʻAtenisi, pea ngaueue hono laumālie ʻiate ia, ʻi heʻene mamata kuo pito ʻae kolo ʻi he tamapua.
ACT 17:17 Pea naʻe kikihi ia ʻi he falelotu mo e kakai Siu, pea mo e kakai kuo lotu, pea mo kinautolu naʻa nau fetaulaki mo ia ʻi he potu fakatau ʻi he ʻaho kotoa pē.
ACT 17:18 Pea naʻe toki fetaulaki mo ia ʻae kau fiepoto [ʻoe faʻahinga ]ʻo ʻEpikulio, mo Sitoiko. Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e hā ʻoku lau ʻe he palau na?” Pea pehē ʻe he niʻihi, “ʻOku matamata fakahā ʻotua foʻou ia:” koeʻuhi naʻa ne malangaʻaki kiate kinautolu ʻa Sisu, mo e toetuʻu.
ACT 17:19 Pea naʻe ʻomi ia, ʻo ʻave ki he ʻAleopeiko, mo nau pehē, “ʻOku mau fie ʻilo pē ko e hā ʻae akonaki foʻou ni, ʻoku ke leaʻaki.
ACT 17:20 He ʻoku ke ʻomi meʻa foʻou ki homau telinga: ko ia ʻoku mau fie ʻilo ai hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni.”
ACT 17:21 (He ko e kakai ʻAtenisi kotoa pē, mo e ʻāunofo ʻi ai, naʻa nau mātuʻaki nofo pe ke lau, mo fakafanongo ki he meʻa foʻou.)
ACT 17:22 ¶ Pea naʻe tuʻu ʻa Paula ʻi he lotolotonga ʻoe ʻAleopeiko, ʻo ne pehē, “ʻAkimoutolu ʻi ʻAtenisi, ʻoku ou vakai ʻoku mou faʻa fai ʻo lahi ʻae lotu.
ACT 17:23 Koeʻuhi ʻi heʻeku ʻalu, ʻoku ou mamata ki he meʻa ʻoku mou lotu ki ai, pea ne u ʻilo ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku tuʻu ai ʻae tohi ni, ‘KI HE ʻOTUA ʻOKU ʻIKAI ʻILOA.’ Pea ko ia ʻoku mou lotu taʻeʻilo ki ai, ko ia ia ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu.
ACT 17:24 Ko e ʻOtua ʻaia naʻa ne ngaohi ʻa māmani mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, ʻoku ʻikai nofo ia ʻi he ngaahi fale kuo ngaohi ʻe he nima, he ko e ʻEiki ia ʻoe langi mo māmani;
ACT 17:25 Pea ʻoku ʻikai tauhi ʻaki ia ʻae nima ʻoe tangata, ʻo hangē ʻoku masiva ia ʻi ha meʻa, he ʻoku foaki ʻe ia ki he meʻa kotoa pē ʻae moʻui, mo e mānava, mo e meʻa kotoa pē;
ACT 17:26 Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻi he toto pe taha ʻae ngaahi kakai kotoa pē ke nofo ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē, pea kuo tomuʻa tukupau ʻae ngaahi kuonga, mo e ngataʻanga ʻo honau nofoʻanga;
ACT 17:27 Ke nau kumi ki he ʻEiki, ʻo tautaufā ki ai, heiʻilo pe te nau maʻu ia, ka ʻoku ʻikai mamaʻo ia mo kitautolu taki taha kotoa pē.
ACT 17:28 ‘He ʻoku tau moʻui, mo ngaueue, mo nofo pē, ʻiate ia;’ ʻo hangē ko e lea ʻae niʻihi ʻi hoʻomou kau tohi hiva, ‘He ko hono hako foki ʻakitautolu.’
ACT 17:29 Pea kapau ko e hako ʻoe ʻOtua ʻakitautolu, ʻoku ʻikai lelei ʻetau mahalo ʻoku tatau ʻae ʻOtua mo e koula, pe ko e siliva, pe ko e maka, kuo tongitongi ʻaki ʻae poto mo e filioʻi ʻoe tangata.
ACT 17:30 Pea naʻe ʻikai fie ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kuonga ʻoe vale ni, ka ʻoku ne fekau eni ki he kakai kotoa pē, ʻi he potu kotoa pē, ke nau fakatomala:
ACT 17:31 Koeʻuhi kuo ne kotofa ʻae ʻaho, te ne fakamaau māʻoniʻoni ai ʻa māmani, ʻi he tangata kuo ne fakanofo; pea kuo ne fakapapau ia ki he kakai kotoa pē, ʻI heʻene fokotuʻu ia mei he pekia.”
ACT 17:32 ¶ Pea ʻi heʻenau fanongo ki he toetuʻu ʻae pekia, naʻe manuki ʻae niʻihi: kae pehē ʻe he niʻihi, “Te mau toe fanongo ʻiate koe ki he meʻa ni.”
ACT 17:33 Pea ʻalu ai ʻa Paula ʻiate kinautolu.
ACT 17:34 Ka naʻe pikitai ʻae kau tangata niʻihi kiate ia, pea nau tui: pea naʻe ʻi ai ʻa Taionisio ʻoe ʻAleopeiko, pea ko e fefine naʻe hingoa ko Temalisi, pea mo e niʻihi foki mo kinautolu.
ACT 18:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe ʻalu ʻa Paula ʻi ʻAtenisi, pea aʻu atu ki Kolinitō;
ACT 18:2 Pea naʻa ne ʻilo [ʻi ai ]ha Siu naʻe hingoa ko ʻAkuila, naʻe fanauʻi ʻi Ponito, kuo toki haʻu mei ʻItali, mo hono uaifi ko Pisila; (he naʻe fekau ʻe Kalotiusi ke ʻalu ʻi Loma ʻae kakai Siu kotoa pē:) pea ne ʻalu ia kiate kinaua.
ACT 18:3 Pea koeʻuhi naʻa nau faiva taha, ko ia naʻa ne nofo mo kinaua, ʻo ngāue: he ko ʻenau faiva ko e ngaohi fale fehikitaki.
ACT 18:4 Pea naʻe ako ia ʻi he falelotu, ʻi he ʻaho Sāpate kotoa pē, pea ne fakatafoki ʻae Siu mo e Kiliki.
ACT 18:5 Pea kuo haʻu ʻa Sailosi mo Timote mei Masitōnia, pea māfasia ʻa Paula ʻi hono loto, pea fakapapau atu ʻe ia ki he kakai Siu ko e Kalaisi ʻa Sisu.
ACT 18:6 Pea ʻi heʻenau fakatanga, mo lea kovi, naʻa ne tupeʻi hono kofu, mo ne pehē kiate kinautolu, “Ke ʻi homou ʻulu pē ʻa homou toto; ʻoku ou maʻa au: ngata mei heni, te u ʻalu ki he Senitaile.”
ACT 18:7 ¶ Pea ne ne ʻalu mei ai, ʻo hū ki he fale ʻo ha tangata, naʻe hingoa ko Susitasa, naʻe lotu ia ki he ʻOtua, pea naʻe vāofi hono fale mo e falelotu.
ACT 18:8 Pea naʻe tui ki he ʻEiki ʻa Kalisipo, ko e pule lahi ʻoe falelotu, mo hono fale kotoa pē; pea naʻe fanongo mo tui ʻae kakai Kolinitō tokolahi, pea naʻe papitaiso ʻakinautolu.
ACT 18:9 Pea folofola ai ʻae ʻEiki kia Paula ʻi he poʻuli, ʻi he meʻa naʻe hā mai, “ʻOua naʻa ke manavahē, ka ke lea, pea ʻoua naʻa ke fakalongo pē;
ACT 18:10 He ʻoku ou ʻiate koe, pea ʻe ʻikai ha tangata te ne faʻa fai ha kovi kiate koe; he ʻoku ou maʻu ʻae kakai tokolahi ʻi he kolo ni.”
ACT 18:11 Pea naʻa ne nofo ai ʻi he taʻu ʻe taha pea mo e māhina ʻe ono, ʻo ne ako ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua kiate kinautolu.
ACT 18:12 ¶ Ka ʻi he pule ʻa Kalio ʻi ʻAkeia, naʻe fakataha ʻae kakai Siu, ʻonau feʻohofi kia Paula, pea taki ia ki he potu fakamaau,
ACT 18:13 Mo nau pehē, “ʻOku ako ʻe he siana ni ke lotu ʻae kakai ki he ʻOtua, kae ʻikai hangē ko e fono.”
ACT 18:14 Pea kuo fai ʻe Paula ke ne lea, pea pehē ʻe Kalio ki he kakai Siu, “ʻAe kakai Siu, ka ne ko ha meʻa taʻetotonu pe pauʻu kuo fai, pehē ʻe taau mo au ke u tokanga kiate kimoutolu:
ACT 18:15 Pea kapau ko e fakakikihi ʻi he lea mo e hingoa, mo hoʻomou fono pē, mou tokanga ʻakimoutolu ki ai; ʻe ʻikai te u fakamaau ʻeau ʻae meʻa pehē.”
ACT 18:16 Pea naʻa ne kapusi ʻakinautolu mei he potu fakamaau.
ACT 18:17 Pea naʻe toki puke ʻe he Kiliki kotoa pē ʻa Sositine, ko e pule lahi ʻoe falelotu, mo nau tautea ia ʻi he potu fakamaau. Pea naʻe ʻikai tokanga ʻa Kalio ki he ngaahi meʻa ni.
ACT 18:18 ¶ Pea naʻe kei nofo ai ʻa Paula ʻo fuoloa, pea toki māvae ia mo e kāinga, ʻo ne folau mei ai ki Silia, pea naʻe ō mo ia ʻa Pisila mo ʻAkuila; kuo tomuʻa fafai hono ʻulu ʻi Senikelea: ko e meʻa ʻi heʻene fuakava.
ACT 18:19 Pea naʻa ne aʻu atu ki ʻEfesō, pea ne tuku ai ʻakinaua: pea ʻalu ia ki he falelotu, ʻo malanga ki he kakai Siu.
ACT 18:20 Pea ʻi heʻenau kole ke nau nonofo ʻo fuoloa siʻi, naʻe ʻikai loto ia ki ai;
ACT 18:21 Ka naʻe lea māvae ia kiate kinautolu, ʻo pehē, “ʻOku mātuʻaki totonu ʻeku ʻalu ki he kātoanga ʻoku ʻamanaki ni ʻi Selūsalema: ka te u toe haʻu kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe lelei ki he ʻOtua.” Pea naʻe folau ia mei ʻEfesō.
ACT 18:22 Pea kuo tūʻuta ia ki Sesalia, pea ʻalu hake ia, ʻonau feʻofoʻofani mo e siasi, pea ʻalu hifo ia ki ʻAniteoke.
ACT 18:23 Pea kuo fuoloa ange ʻene nofo ai, pea ʻalu ia, ʻo fononga ʻi he potu kotoa pē ʻo Kalētia mo Filisia, ʻo tokoni ʻae kau ākonga kotoa pē.
ACT 18:24 ¶ Pea naʻe haʻu ki ʻEfesō ʻae Siu ʻe tokotaha naʻe hingoa ko ʻApolosi, naʻe fanauʻi ia ʻi ʻAlekisānitia, ko e tangata lea mālie ia, pea poto lahi ʻi he ngaahi tohi.
ACT 18:25 Pea kuo akonekina ʻae tangata ni ʻi he hala ʻoe ʻEiki; pea ʻi heʻene loto fai velenga, naʻa ne lea mo ako lahi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, ka kuo ʻilo pe ʻe ia ʻae papitaiso ʻa Sione.
ACT 18:26 Pea naʻe kamata lea mālohi ia ʻi he falelotu: pea kuo fanongo ki ai ʻa ʻAkuila mo Pisila, naʻa na maʻu ia, ʻo na fakamatala kiate ia ʻo lahi ʻae hala ʻoe ʻOtua.
ACT 18:27 Pea kuo loto ia ke ʻalu ki ʻAkeia, naʻe tohi ʻe he kāinga, ʻo enginaki ki he kau ākonga ke nau maʻu ia: pea kuo aʻu atu ia ki ai, pea ne tokoni lahi ʻakinautolu kuo nau tui ʻi he ʻaloʻofa:
ACT 18:28 He naʻe fakakikihi mālohi ia mo e kakai Siu, ʻi he fakahā, ʻo ne fakamoʻoni mei he ngaahi tohi ko Sisu ko e Kalaisi.
ACT 19:1 Pea ʻi he kei nofo ʻa ʻApolosi ʻi Kolinitō, naʻe ʻalu ʻa Paula ki ʻEfesō, ʻi he hili ʻa ʻene fononga ʻi he ngaahi potu tukuʻuta; pea ne ʻilo ai ʻae ākonga niʻihi,
ACT 19:2 Pea ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni talu hoʻomou tui?” Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku teʻeki ai te mau fanongo pe ʻoku ai ha Laumālie Māʻoniʻoni.”
ACT 19:3 Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Pea ne mou papitaiso ki he hā?” Pea nau pehē, “Ki he papitaiso ʻa Sione.”
ACT 19:4 Pea toki pehē ʻe Paula, “Ko e moʻoni naʻe papitaiso ʻaki ʻe Sione ʻae papitaiso ki he fakatomala, ʻo ne pehē ki he kakai, ke nau tui kiate ia ʻe fakamuimui ʻiate ia, ʻa ia, ko Kalaisi Sisu.
ACT 19:5 Pea ʻi he nau fanongo eni naʻa nau papitaiso ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.
ACT 19:6 Pea kuo hilifaki ʻae nima ʻo Paula kiate kinautolu, pea hoko kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni; pea naʻa nau leaʻaki ʻae lea kehekehe, mo nau kikite.
ACT 19:7 Pea ko e tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua nai ʻakinautolu.
ACT 19:8 Pea naʻe ʻalu ia ki he falelotu, ʻo ako mālohi ʻi he māhina ʻe tolu, ʻo ne fakamatala mo fakapapau atu ʻae ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua.
ACT 19:9 Kae ʻi he fakafefeka ʻae niʻihi, mo ʻikai tui, kae lea kovi ki he hala ko ia ʻi he ʻao ʻoe kakai, naʻa ne mahuʻi ʻiate kinautolu, mo ne vahevahe [mei ai ]ʻae kau ākonga, pea malanga ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he fale lautohi ʻoe tangata ko Tilano.
ACT 19:10 Pea ne fai ia ʻi he taʻu ʻe ua; ko ia naʻe fanongo ai ki he folofola ʻae ʻEiki ko Sisu ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻEsia, ʻae kakai Siu mo e Kiliki.
ACT 19:11 Pea naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi mana fakaofo ʻi he nima ʻo Paula:
ACT 19:12 He naʻe ʻave mei hono sino ʻae ngaahi holoholo mo e noʻo, ki he kakai mahaki, pea naʻe mahuʻi ʻae mahaki ʻiate kinautolu, pea ʻalu ʻiate kinautolu ʻae kau laumālie kovi.
ACT 19:13 ¶ Pea ko e kau Siu niʻihi naʻe feʻaluʻaki fano, ko e kau fie mana, naʻa nau fai ke ui ʻaki ʻae huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu kiate kinautolu naʻe ulusino ai ʻae ngaahi laumālie kovi, ʻo pehē, “ʻOku mau fekau mālohi kiate kimoutolu ia Sisu, ʻaia ʻoku malangaʻaki ʻe Paula.”
ACT 19:14 Pea naʻe fai pehē ʻae ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo Siva, ko e Siu, pea ko e taulaʻeiki lahi.
ACT 19:15 Pea naʻe lea ʻae laumālie kovi, ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻa Sisu, pea ʻoku ou ʻilo mo Paula; ka ko hai ʻakimoutolu?”
ACT 19:16 Pea naʻe ʻoho kiate kinautolu ʻae tangata naʻe ulusino ai ʻae laumālie kovi, pea naʻa ne ikuna ʻakinautolu, mo fai mālohi kiate kinautolu, pea naʻa nau feholaki mei he fale ko ia kuo nau telefua mo makafokafo.
ACT 19:17 Pea naʻe ʻilo eni ʻe he Siu mo e Kiliki kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻEfesō; pea naʻe tō ʻae manavahē kiate kinautolu kotoa pē, pea naʻe ongoongolelei ai ʻae huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.
ACT 19:18 Pea naʻe haʻu ʻae tokolahi naʻe tui, ke vete mo fakahā ʻenau ngaahi faianga.
ACT 19:19 Pea ko e tokolahi, ʻiate kinautolu naʻe ngāue fakafiemana, naʻa nau ʻomi ʻo fakataha ʻenau ngaahi tohi, ʻo tutu ia ʻi he ʻao ʻoe kakai: pea naʻa nau lau hono totongi [ʻoe ngaahi tohi], ko e paʻanga siliva ʻe nima mano.
ACT 19:20 He naʻe mātuʻaki tupulekina pea mālohi ʻae folofola ʻae ʻOtua.
ACT 19:21 ¶ Pea kuo hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe maʻu ʻae loto ʻo Paula ke ʻalu ki Selūsalema, ʻoka hili ʻene ʻalu ʻi Masitōnia, mo ʻAkeia, pea naʻa ne pehē, “ʻOka hili ʻeku ʻalu ki ai, ʻe totonu ke u vakai foki ki Loma.”
ACT 19:22 Pea fekau ʻe ia ke ō ki Masitōnia ʻae toko ua ʻiate kinautolu naʻe tauhi kiate ia, ko Timote mo Eleasito; ka naʻe kei nofo siʻi ia ʻi ʻEsia.
ACT 19:23 Pea naʻe tupu ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻae maveuveu lahi, ko e meʻa ʻi he lotu ko ia.
ACT 19:24 He ko e tangata ko Temetelio hono hingoa, ko e tufunga ngaohi siliva, naʻa ne ngaohi ʻae teunga siliva ki he fale lahi ʻo Taiena, pea naʻe lahi ʻae koloa naʻe maʻu ai ʻe he kau tufunga;
ACT 19:25 Pea naʻa ne fakakātoa ʻakinautolu, mo e kakai naʻa nau kaunga faiva fakataha mo ne pehē, “ʻAe kau matāpule, ʻoku mou ʻilo ko e meʻa ʻi he faiva ni ʻoku tau maʻu ai ʻetau koloa.
ACT 19:26 Pea ko eni, ʻoku mou mamata mo fanongo kuo fakalotoʻi mo fakatafoki ʻe Paula ni ʻae kakai tokolahi, ʻikai ʻi ʻEfesō pē, kae meimei ʻi ʻEsia kotoa pē, ʻi heʻene pehē, ʻOku ʻikai ko e ngaahi ʻotua ʻaia ʻoku ngaohi ʻe he nima:
ACT 19:27 Pea ʻe ʻikai ngata ʻi he manukiʻi ʻo ʻetau faiva ni; ka ʻe taukaea foki mo e fale lahi ʻoe ʻotua fefine ongoongo ko Taiena, pea ʻe maumau mo hono nāunau, ʻaia ʻoku hū ki ai ʻa ʻEsia mo māmani kotoa pē.”
ACT 19:28 Pea ʻi heʻenau fanongo, naʻa nau fonu ʻi he ʻita, mo nau kalanga, ʻo pehē, “ʻOku lahi ʻa Taiena ʻoe kakai ʻEfesō.”
ACT 19:29 Pea naʻe maveuveu ʻae kolo kotoa pē: pea kuo nau puke ʻa Keio mo ʻAlisitako, ko e ongo tangata Masitōnia, ko e kau fononga ʻo Paula, naʻa nau feʻohofi fakataha ki he fale faiva.
ACT 19:30 Pea naʻe fie ʻalu atu ʻa Paula ki loto ki he kakai, ka naʻe taʻofi ia ʻe he kau ākonga.
ACT 19:31 Pea ko e niʻihi ʻi he kau matāpule ʻo ʻEsia, ko hono kāinga, naʻa nau fekau atu, ʻo kole kiate ia ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻalu ia ki he fale faiva.
ACT 19:32 Pea kalanga ʻaki ʻe he niʻihi ha meʻa ʻe taha, pea ko e niʻihi ha meʻa kehe: he naʻe puputuʻu ʻae kakai, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tokolahi pe ko e hā kuo nau fakataha ai.
ACT 19:33 Pea naʻa nau taki mai ʻa ʻAlekisānita, mei he kakai, pea fokotuʻu ia ʻe he kakai Siu. Pea taʻalo ʻaki ʻe ʻAlekisānita hono nima, ʻo fie fakamatala ki he kakai.
ACT 19:34 Ka ʻi heʻenau ʻilo ko e Siu ia, naʻa nau kalanga fakataha kotoa pē ʻi he feituʻulaʻā ʻe ua, “ʻOku lahi ʻa Taiena ʻoe kakai ʻEfesō.”
ACT 19:35 Pea kuo lolomi ʻae kakai ʻe he matāpule tohi ʻoe kolo, pea pehē ʻe ia, “Ko e kakai ʻEfesō, ko hai ha tangata ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻoku tapu ʻae kolo ko ʻEfesō kia Taiena, ko e ʻotua fefine ʻoku lahi, pea mo e [tamapua ]naʻe tō hifo meia Supita?
ACT 19:36 Pea ko eni, ʻi he ʻikai faʻa lea kehe ʻe ha taha ki he ngaahi meʻa ni, ko ia ʻoku totonu ai ke mou nofo pē, pea ʻoua naʻa fai ha meʻa ʻi he ʻohonoa.
ACT 19:37 He kuo mou taki mai ʻae kau tangata ni, ka ʻoku ʻikai ko e kau kaihaʻa mei he ngaahi fale fakaʻeiki, pe ko e kau lea kovi ki homou ʻotua fefine.
ACT 19:38 Pea kapau ʻoku ia Temetelio, mo e kau tufunga ʻoku ʻiate ia, ha meʻa ki ha taha, ʻoku ai ʻae ngaahi fakamaauʻanga, pea ʻoku ai mo e kau fakamaau: tuku ke nau fetalatalaaki ai ʻakinautolu.
ACT 19:39 Pea ka ko haʻamou fehuʻi ki ha ngaahi meʻa kehe, ʻe fakamaau ia ʻi he fakataha totonu.
ACT 19:40 Koeʻuhi naʻa ʻeke kiate kitautolu ki he maveuveu ʻoe ʻaho ni, he ʻoku ʻikai te tau faʻa fakahā hano ʻuhinga ʻoe fakataha ni.”
ACT 19:41 Pea hili ʻene lea ko ia, naʻe tutuku ʻe ia ʻae fakataha.
ACT 20:1 Pea ʻi he tuku ʻae maveuveu, naʻe ui ʻe Paula ke haʻu kiate ia ʻae kau ākonga, ʻonau feʻofoʻofani pea mahuʻi ia ke ʻalu ki Masitōnia.
ACT 20:2 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi potu ko ia ʻi heʻene ʻalu, pea lahi ʻene akonaki kiate kinautolu, pea ʻalu ia ki Kilisi.
ACT 20:3 ‌ʻO nofo ai ʻi he māhina ʻe tolu. Pea kuo toitoiʻi ia ʻe he kakai Siu, ʻi heʻene te u folau ki Silia, pea loto ia ke toe foki ange ki Masitōnia.
ACT 20:4 Pea naʻe ʻalu mo ia ki ʻEsia ʻa Sopeta mei Pelea; mo ʻAlisitako mo Sekunio mei Tesalonika; mo Keio mei Teape, mo Timote; mo Tikiko mo Talofimo mei ʻEsia;
ACT 20:5 Pea naʻe muʻomuʻa ʻakinautolu ni, ʻo tatali mai kiate kimautolu ʻi Taloasi.
ACT 20:6 Pea naʻa mau folau mei Filipai, ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho [kai ]mā taʻemeʻafakatupu, pea mau aʻu atu kiate kinautolu ʻi Taloasi ʻi he ʻaho ʻe nima; pea naʻa mau nofo ai ʻi he ʻaho ʻe fitu.
ACT 20:7 Pea ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻoe uike, naʻe kātoa ai ʻae kau ākonga ke tofitofi mā, pea malanga ʻa Paula kiate kinautolu, kuo ʻamanaki ʻalu ia ʻi he ʻapongipongi; pea malanga ia ʻo aʻu ki he tuʻuapō mālie.
ACT 20:8 Pea naʻe lahi ʻae maama ʻi he potu fale ki ʻolunga, kuo nau fakataha ai.
ACT 20:9 Pea naʻe heka ʻi he kātupa ʻae talavou ʻe tokotaha, ko hono hingoa ko ʻUtiko, pea naʻe mohe maʻu ia: pea ʻi he malanga fuoloa ʻa Paula, naʻe hinga hifo ia ʻi he mohe, pea tō ki lalo mei hono tolu ʻoe fata ʻoe fale, pea hiki hake ia kuo mate.
ACT 20:10 Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Paula, ʻo foʻohifo ʻiate ia, mo fāʻufua, mo ne pehē, “ʻOua te mou mamahi; he ʻoku ʻiate ia ʻa ʻene moʻui.”
ACT 20:11 Pea kuo ʻalu hake ia ʻo tofitofi ʻae mā, mo kai, pea nau talanoa ʻo fuoloa, ʻo aʻu ki he maʻa ʻae ʻaho, pea toki ʻalu ia.
ACT 20:12 Pea naʻa nau ʻomi ʻae talavou kuo moʻui, pea naʻe lahi ʻenau fiemālie.
ACT 20:13 ¶ Pea ne mau muʻomuʻa ki he vaka, ʻo folau ki ʻAsosi, ʻo mau tokanga ke fakaheka ai ʻa Paula: ko ʻene fekau ia, he ko hono loto ke hala ʻuta pe ia.
ACT 20:14 Pea kuo mau fetaulaki ki ʻAsosi, pea mau fakaheka ia, pea ʻalu ki Meteline.
ACT 20:15 Pea mau folau mei ai, pea pongipongi hake, naʻa mau hoko ʻo feʻunga mo Kaio; pea mau aʻu ki Semo ʻi hono ʻaho ua, pea mau nofo ʻi Talokilio; pea aʻu atu ʻi he ʻaho naʻa na feholoi ki Mileto.
ACT 20:16 He kuo pau ʻae loto ʻo Paula ke ʻoua naʻa folau ki ʻEfesō, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fuoloa ai ia ki ʻEsia: he naʻa ne fakatoʻotoʻo, ʻo kapau ʻe mafai ʻe ia, ke hoko ki Selūsalema ʻi he ʻaho ʻoe Penitekosi.
ACT 20:17 ¶ Pea naʻe fekau ʻe ia mei Mileto ke haʻu ʻae kau mātuʻa ʻoe siasi mei ʻEfesō.
ACT 20:18 Pea kuo nau haʻu kiate ia, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Talu ʻae ʻuluaki ʻaho ne u haʻu ai ki ʻEsia, kuo mou ʻilo ia ʻae anga ʻo ʻeku nofo ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē,
ACT 20:19 ‌ʻA ʻeku tauhi ʻae ʻEiki ʻi he loto angavaivai lahi, mo e loʻimata lahi, mo e ngaahi ʻahiʻahi, naʻe tō kiate au ʻi he toitoiʻi au ʻe he kakai Siu:
ACT 20:20 Mo ʻeku taʻetaʻofi ki ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻaonga, ka kuo u fakaʻilo kiate kimoutolu, mo ako fakahā kiate kimoutolu, pea ʻi he ngaahi fale,
ACT 20:21 ‌ʻO fakapapau atu ki he kakai Siu, pea mo e kakai Kiliki foki, ʻae fakatomala ki he ʻOtua, mo e tui ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
ACT 20:22 Pea ko eni, vakai, ʻoku ou ʻalu haʻisia ʻi loto ki Selūsalema, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻae ngaahi meʻa ʻe hoko mai ai kiate au:
ACT 20:23 Ka ko eni, ʻoku fakamoʻoni mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo pehē, ʻoku tatali pe kiate au ʻae ngaahi haʻi mo e meʻa fakamamahi ʻi he kolo kotoa pē.
ACT 20:24 Ka ʻoku ʻikai ueʻi ai au, pea ʻoku ʻikai foki te u lau ko e meʻa mahuʻinga kiate au ʻeku moʻui, kae kehe ke u fakaʻosi ʻi he fiefia ʻeku lakanga, mo e ngāue kuo u maʻu mei he ʻEiki ko Sisu, ke u fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻoe ʻaloʻofa ʻae ʻOtua.
ACT 20:25 “Pea ko eni, vakai, ʻoku ou ʻilo ʻe ʻikai te mou toe mamata ki hoku mata, ʻakimoutolu kotoa pē kuo u malangaʻaki ki ai ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
ACT 20:26 Ko ia ʻoku ou fakapapau fakamoʻomoʻoni atu kiate kimoutolu he ʻaho ni, ʻoku ou maʻa au mei he toto ʻoe kakai kotoa pē.
ACT 20:27 He naʻe ʻikai te u taʻofi ʻae fakahā kiate kimoutolu ʻae finangalo kotoa pē ʻoe ʻOtua.
ACT 20:28 Ko ia ke mou vakai kiate kimoutolu, pea mo e fanga sipi kotoa pē, ʻaia kuo fakanofo ʻakimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ko hono kau tauhi, ke mou fafanga ʻae siasi ʻae ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakatauʻaki hono taʻataʻa.
ACT 20:29 He ʻoku ou ʻilo eni, ka hili ʻeku ʻalu, ʻe haʻu kiate kimoutolu ʻae fanga ulofi fakamālohi, pea ʻe ʻikai te nau mamae ki he fanga sipi.
ACT 20:30 Pea ʻe tupu foki ʻiate kimoutolu ʻae kau tangata, te nau ako ʻaki ʻae meʻa fakahala, ke tohoaki ʻae kau ākonga ke muimui kiate kinautolu.
ACT 20:31 Ko ia ke mou leʻo, pea manatu kuo tolu taʻu mo e ʻikai te u tuku ʻeku valokiekina ʻakimoutolu taki taha mo e loʻimata ʻi he pō mo e ʻaho.
ACT 20:32 “Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou tuku ʻakimoutolu ki he ʻOtua, pea mo e folofola ʻo ʻene ʻofa, ʻaia ʻoku ne faʻa fai ke langa hake ʻakimoutolu, pea ke tuku kiate kimoutolu ʻae tofiʻa fakataha mo kinautolu kotoa pē kuo fakamāʻoniʻoniʻi.
ACT 20:33 Naʻe ʻikai te u manumanu ki he siliva, pe ki he koula, pe ki he kofu ʻo ha tokotaha.
ACT 20:34 ‌ʻIo, ʻoku mou ʻilo ʻekimoutolu, ko e ongo nima ni kuo na tauhi ki heʻeku ngaahi masiva, pea mo kinautolu naʻe ʻiate au.
ACT 20:35 Kuo u fakahā ʻae meʻa kotoa pē kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻi he peheʻi ʻa hoʻomou ngāue, ʻoku totonu ke mou tokoni ki he vaivai, pea manatuʻi ʻae lea ʻae ʻEiki ko Sisu, ʻi heʻene pehē, ‘ʻOku monūʻia lahi hake ʻae foaki atu ʻi he maʻu [ʻae foaki mai].’”
ACT 20:36 ¶ Pea kuo ʻosi ʻene lea ko ia, naʻa ne tuʻulutui, ʻo hūfia ʻakinautolu kotoa pē.
ACT 20:37 Pea naʻa nau tangi mamahi kotoa pē, mo nau fāʻufua ʻi he kia ʻo Paula, ʻo ʻuma kiate ia,
ACT 20:38 ‌ʻO lahi taha pe ʻenau mamahi koeʻuhi ko ʻene lea naʻe pehē, ʻe ʻikai te nau toe mamata ki hono mata. Pea naʻa nau ō mo ia ki he vaka.
ACT 21:1 Pea pehē, kuo mau māvae mo kinautolu, pea mau folau, ʻo mau lā taha ki Kusa, pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi ki Lota, pea mei ai ki Patala:
ACT 21:2 Pea ʻi heʻemau ʻilo ʻae vaka ʻoku folau ki Finesi, naʻa mau heka ai, ʻo ʻalu.
ACT 21:3 Pea ʻi heʻemau kite ki Saipalo, naʻa mau tuku ia ki he toʻohema, kae folau ki Silia, pea mau tūʻuta ki Taia: he ko e potu ia ke hifo ai ʻae uta ʻae vaka.
ACT 21:4 Pea naʻa mau ʻilo ai ʻae kau ākonga, pea mau nonofo ʻo ʻaho fitu: pea naʻa nau pehē kia Paula ʻi he Laumālie, ke ʻoua naʻa ʻalu hake ia ki Selūsalema.
ACT 21:5 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi ʻaho ko ia, naʻa mau ʻalu ʻo fononga ʻi homau hala; pea naʻe moimoiʻi ʻakimautolu ki he tuaʻā kolo ʻekinautolu kotoa pē, mo honau uaifi mo ʻenau fānau: pea naʻa mau tuʻulutui ʻi he matātahi, ʻo lotu.
ACT 21:6 Pea kuo mau māvae mo kinautolu, pea mau heka ki vaka; kae foki ʻakinautolu ki honau ʻapi.
ACT 21:7 Pea ne mau folau mei Taia ki Tolimease, pea ngata ai ʻemau folau, pea naʻa mau feʻiloaki mo e kāinga, pea mau nonofo mo kinautolu ʻi he ʻaho pe taha.
ACT 21:8 Pea pongipongi hake, ko kimautolu ʻae kau fononga ʻo Paula, naʻa mau ʻalu, ʻo aʻu atu ki Sesalia: pea mau hū ki he fale ʻo Filipe ko e ʻevangeliō, ko e tokotaha ia ʻi he toko fitu; pea naʻa mau nonofo mo ia.
ACT 21:9 Pea naʻe maʻu ʻe he tangata ko ia ʻae ʻofefine tāupoʻou ʻe toko fā, pea naʻe kikite ʻakinautolu.
ACT 21:10 Pea ʻi heʻemau nofo ʻo ʻaho lahi ai, naʻe ʻalu hifo mei Siutea ʻae palōfita ʻe tokotaha, ʻoku hingoa ko ʻAkapusi.
ACT 21:11 Pea kuo haʻu ia kiate kimautolu, pea ne toʻo ʻae noʻo ʻo Paula, ʻo ne haʻi ʻaki hono nima mo hono vaʻe ʻoʻona pē, mo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻE pehē hono haʻisia ʻe he kakai Siu ʻi Selūsalema ʻae tangata ʻoku ʻoʻona ʻae noʻo ni, ʻonau tuku ia ki he nima ʻoe Senitaile.”
ACT 21:12 Pea ko kimautolu naʻa mau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, mo kinautolu ʻoe potu ko ia, naʻa mau kole ke ʻoua naʻa ʻalu hake ia ki Selūsalema.
ACT 21:13 Ka naʻe pehē ʻe Paula, “Ko e hā eni ʻoku mou fai, ʻo fetāngihi ke fasi ai hoku loto? He ʻoku ou te u ke ʻoua ʻe haʻisia pē, kae mate foki ʻi Selūsalema, koeʻuhi ko e huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.”
ACT 21:14 Pea ʻi he ʻikai tui mai ia, naʻa mau tuku, ʻo mau pehē, “Ke fai pe ʻae finangalo ʻoe ʻEiki.”
ACT 21:15 Pea kuo hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, pea mau fakamaʻopoʻopo meʻa, ʻo fononga hake ki Selūsalema.
ACT 21:16 Pea naʻa mau ō mo e niʻihi ʻoe kau ākonga mei Sesalia, pea naʻa nau ʻave ʻakimautolu kia Nesoni mei Saipalo, ko e ākonga motuʻa, ke mau nonofo mo ia.
ACT 21:17 Pea kuo mau ʻalu atu ki Selūsalema, naʻe maʻu fiefia ʻakimautolu ʻe he kāinga.
ACT 21:18 Pea pongipongi hake, naʻa mau ō mo Paula kia Semisi; pea naʻe kātoa ʻae kau mātuʻa kotoa pē.
ACT 21:19 Pea kuo ne feʻiloaki mo kinautolu, pea ne fakamatala lahi ʻae ngaahi meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua ʻi he kakai Senitaile ʻi heʻene ngāue.
ACT 21:20 Pea kuo nau fanongo ki ai, pea nau fakamālō ki he ʻEiki, mo nau pehē kiate ia, “ʻOku ke vakai, ʻe kāinga, ki he ngaahi toko mano ʻoe kakai Siu ʻoku tui; pea ʻoku nau pikitai kotoa pē ki he fono:
ACT 21:21 Pea kuo nau fanongo kiate koe, ʻoku ke ako ki he kakai Siu kotoa pē ʻoku feangai mo e hiteni ke nau liʻaki ʻa Mōsese, ʻo pehē, ke ʻoua ʻe kamu ʻenau tamaiki, pe muimui ki he ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuni.
ACT 21:22 Pea ko e hā ai ʻe fai? koeʻuhi ʻe kātoa mai ʻae fuʻu kakai: he tenau fanongo kuo ke haʻu.
ACT 21:23 Ko eni, ke ke fai ʻaia ʻoku mau tala atu kiate koe: ʻOku ʻiate kimautolu ʻae kau tangata ʻe toko fā kuo nau fai ʻae fuakava;
ACT 21:24 Pea ke ʻave ʻakinautolu, pea mou fakamaʻa mo kinautolu, pea ke totongi maʻanautolu, ka nau fafai honau ʻulu: pea ʻe ʻilo ai kotoa pē, ko e ngaahi meʻa kuo nau fanongo ai kiate koe, ko e launoa pē; ka ʻoku ke angimui koe, mo ke fai ki he fono.
ACT 21:25 Pea koeʻuhi ko e ngaahi Senitaile ʻoku tui, kuo mau fakamaau mo tohi ke ʻoua te nau fai meʻa pehē, ka ke nau taʻofi ʻakinautolu mei he meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, mo e toto, mo e meʻa kuo sisina, pea mo e feʻauaki.”
ACT 21:26 Pea naʻe toki ʻave ʻe Paula ʻae kau tangata, pea ʻi he ʻaho naʻa na feholoi, ne ne fakamaʻa ia mo kinautolu, pea ne hū ia ki he falelotu lahi, ke fakahā ʻae ngaahi ʻaho ʻoe fakamaʻa, kaeʻoua ke fai ha feilaulau maʻanautolu taki taha kotoa pē.
ACT 21:27 Pea kuo tei kakato ʻae ʻaho ʻe fitu, pea ko e kau Siu mei ʻEsia, ʻi heʻenau mamata kiate ia ʻi he falelotu lahi, naʻa nau ueʻi ʻae kakai kotoa pē, ʻo puke ia,
ACT 21:28 Mo nau kalanga, [ʻo pehē], “ʻAe kau tangata ʻIsileli, tokoni mai: Ko eni ʻae tangata, ʻoku ne ako kovi ki he kakai kotoa pē ʻi he potu fulipē ki he kakai ni, mo e fono, mo e potu ni: pea kuo ʻomi foki ʻe ia ʻae kau Kiliki ki he falelotu lahi, pea kuo ne ʻuliʻi ʻae potu tapu ni.”
ACT 21:29 (He kuo nau tomuʻa mamata kiate ia mo Talofimo mei ʻEfesō ʻi he kolo, pea naʻa nau mahalo kuo ʻomi ia ʻe Paula ki he falelotu lahi.)
ACT 21:30 Pea naʻe maveuveu ʻae kolo kotoa pē, ko e feleleʻi ʻae kakai ʻo fakataha: pea naʻa nau puke ʻa Paula, mo toho ia mei he falelotu lahi: pea tāpuni leva ʻae ngaahi matapā.
ACT 21:31 Pea ʻi heʻenau fai ke fakapoongi ia, naʻe haʻu hono tala ki he pule ʻoe kau tau, kuo maveuveu ʻa Selūsalema kotoa pē.
ACT 21:32 Pea ʻave leva ʻe ia ʻae kautau mo e kau ʻeikitau, pea nau feleleʻi hifo kiate kinautolu: pea kuo nau mamata ki he pule mo e kau tau, naʻe tuku ʻenau haha ʻa Paula.
ACT 21:33 Pea toki ʻalu atu ʻo ofi ʻae pule ʻoe tau, pea ne puke ia, mo ne fekau ke haʻi ʻaki ia ʻae ukamea fihifihi ʻe ua; mo ne fehuʻi pe ko hai ia, pea ko e hā ʻae meʻa kuo ne fai.
ACT 21:34 Pea fekalangaʻi ʻe he kakai ʻaki ʻae meʻa kehekehe: pea ʻi he ʻikai te ne faʻa ʻiloʻi hono moʻoni, ko e meʻa naʻa ne fekau ke ʻave ia ki he fale lahi ʻoe kau tau.
ACT 21:35 Pea ʻi heʻene hoko ki he hala ki ʻolunga, naʻe fua hake ia ʻe he kau tau, he kuo feʻohofi mai ʻae kakai.
ACT 21:36 He naʻe muimui ʻae fuʻu kakai, mo nau kalangaekina, Ke ʻave ia.
ACT 21:37 Pea ʻi he fai ke tataki ʻa Paula ki he fale lahi ʻoe kau tau, naʻa ne pehē ki he pule ʻoe kau tau, “ʻE lelei ʻeku lea atu kiate koe?” Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ke ʻilo ʻae lea fakaKiliki?”
ACT 21:38 ‌ʻIkai ko ʻIsipite ko ia ʻa koe, ʻaia naʻe fakatupu maveuveu ʻi muʻa, mo ne tataki ki he toafa ʻae kau tangata fakapō ʻe toko fā afe?”
ACT 21:39 Ka naʻe pehē ʻe Paula, “Ko e tangata Siu au ʻo Tasusi, ʻi Silisia, ko e tangata au ʻoe kolo ongoongo: pea ʻe, tuku ke u lea atu ki he kakai.”
ACT 21:40 Pea kuo ne tuku ia [ke ne lea], pea tuʻu ʻa Paula ʻi he hala ki ʻolunga, ʻo ne taʻalo ʻaki hono nima ki he kakai. Pea nau fakalongo, naʻa ne lea atu ʻi he lea fakaHepelū, ʻo pehē,
ACT 22:1 “ʻAe kāinga tangata, mo e ngaahi tamai, mou fanongo ki heʻeku fakamatala ni kiate kimoutolu.”
ACT 22:2 (Pea ʻi heʻenau fanongo ʻoku ne lea kiate kinautolu ʻi he lea fakaHepelū, naʻa nau fakalongo pe: pea ne pehē,)
ACT 22:3 “Ko e moʻoni ko e tangata Siu au, naʻe fanauʻi au ʻi Tasusi, ʻi Silisia, ka naʻaku tupu hake ʻi he kolo ni ʻi he vaʻe ʻo Kāmelieli, pea naʻe akonekina au ʻi he fono ʻae ngaahi tamai, ʻo fakatatau ki hono totonu lahi, pea ne u fai velenga ki he ʻOtua, ʻo hangē ko kimoutolu kotoa pē ʻi he ʻaho ni.
ACT 22:4 Pea naʻaku fakatangaʻi ʻae hala ko eni ʻo aʻu ki he mate, ʻo haʻisia mo fakahū ki he ngaahi fale fakapōpula ʻae tangata mo e fefine.
ACT 22:5 Pea ʻoku fakamoʻoni kiate au ʻae taulaʻeiki lahi, mo e kau mātuʻa kotoa pē: ʻaia ne u maʻu mei ai ʻae ngaahi tohi ki he kāinga, pea u ʻalu ki Tamasikusi, ke haʻisia mo ʻomi ʻakinautolu naʻe ʻi ai ki Selūsalema, ke tautea.
ACT 22:6 “Pea pehē, ʻi heʻeku fai ʻeku fononga, kuo u ofi ki Tamasikusi, ʻi he hoʻatāmālie, pea fakafokifā, kuo malama mai mei he langi ʻae maama lahi ʻo takatakai ʻiate au.
ACT 22:7 Pea ne u tō ki he kelekele, pea u fanongo ki he leʻo, ʻoku pehē mai kiate au, ‘ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au?’
ACT 22:8 Pea ne u pehē, ‘ʻE ʻEiki, ko hai koe?’ Pea ne pehē mai kiate au, ‘Ko au Sisu ʻo Nāsaleti, ʻaia ʻoku ke fakatangaʻi.’
ACT 22:9 Pea naʻe mamata moʻoni ki he maama ʻakinautolu naʻe ʻiate au, pea manavahē; ka naʻe ʻikai te nau fanongo ki he leʻo ʻo ia naʻe lea mai kiate au.
ACT 22:10 Pea ne u pehē, ‘ʻE ʻEiki, ko e hā te u fai?’ Pea pehē mai ʻe he ʻEiki kiate au, ‘Tuʻu, ʻo ʻalu ki Tamasikusi; pea ʻe tala ʻi ai kiate koe ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kuo tuʻutuʻuni ke ke fai.’
ACT 22:11 Pea naʻe ʻikai te u kei mamata, ko e meʻa ʻi he malama lahi ʻae maama ko ia, pea naʻe taki nima au ʻekinautolu naʻe ʻiate au, pea ne u aʻu ki Tamasikusi.
ACT 22:12 “Pea ko e tokotaha ko ʻAnanaia, ko e tangata faʻa lotu ʻo fakatatau ki he fono, pea ongo lelei ia ʻi he kakai Siu kotoa pē naʻe nofo ai;
ACT 22:13 Naʻe haʻu ia kiate au, ʻo tuʻu mai, mo ne pehē mai kiate au, ‘ʻE kāinga ko Saula, ke ʻā ho mata.’ Pea ʻi he feituʻulaʻā pē ko ia ne u sio hake kiate ia.
ACT 22:14 Pe ne pehē mai, ‘Kuo fili koe ʻe he ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamai, ke ke ʻilo hono finangalo, mo mamata ki he Toko Taha Angatonu ko ia, mo ke fanongo ki he leʻo ʻo hono fofonga.
ACT 22:15 He te ke hoko ko ʻene fakamoʻoni ʻoe meʻa kuo ke mamata mo fanongo ai ki he kakai kotoa pē.
ACT 22:16 Pea ko e hā ʻoku ke fakatuai ai? Tuʻu, pea ke papitaiso, ʻo fakamaʻa koe mei hoʻo angahala, pea ui ki he huafa ʻoe ʻEiki.’
ACT 22:17 “Pea ʻi heʻeku toe haʻu ki Selūsalema, naʻe pehē, naʻe ʻāvea hoku loto, lolotonga ʻeku lotu ʻi he falelotu lahi;
ACT 22:18 Pea ne u mamata kiate ia, pea ne pehē mai kiate au, ‘Fakatoʻotoʻo, mo ke ʻalu ke vave ʻi Selūsalema: koeʻuhi ʻe ʻikai te nau tui ki hoʻo fakamoʻoni kiate au.’
ACT 22:19 Pea ne u pehē, ‘ʻE ʻEiki, ʻoku nau ʻilo ko au naʻaku fakahū ki he fale fakapōpula mo haha ʻi he falelotu kotoa pe ʻakinautolu naʻe tui kiate koe.
ACT 22:20 Pea ʻi he lilingi ʻoe toto ʻo hoʻo fakamoʻoni ko Setiveni, naʻaku tuʻu ʻi ai foki, pea u loto ki hono tāmateʻi, pea ne u tauhi ʻae kofu ʻokinautolu naʻa nau tāmateʻi ia.’
ACT 22:21 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, ‘Ke ke ʻalu: he te u fekau koe ki he mamaʻo ki he ngaahi Senitaile.’
ACT 22:22 ¶ Pea naʻa nau fakafanongo kiate ia ʻo aʻu ki he lea ko ia, pea nau [toki ]kalanga lahi, ʻo pehē, “Ke ʻave ʻi māmani ʻae siana pehē: ʻoku ʻikai lelei ke moʻui ia.”
ACT 22:23 Pea ʻi heʻenau kalanga, mo lī ki lalo honau kofu, pea laku ki ʻolunga ʻae efu,
ACT 22:24 Naʻe fekau ʻe he ʻeikitau ke ʻomi ia ki he fale lahi ʻoe kau tau, pea fekau ke ʻeke mo kauʻimaea ia; ke ne ʻilo pe ko e hā ʻoku nau kalanga pehē ai kiate ia.
ACT 22:25 Pea ʻi heʻenau haʻi ʻaki ia ʻae kiliʻi manu, pea pehē ʻe Paula ki he ʻeikitau naʻe tuʻu ai, “ʻOku ngofua hoʻomou kauʻimaea ha tangata Loma, ʻoku teʻeki ai fakamaauʻi?”
ACT 22:26 Pea kuo fanongo ki ai ʻae ʻeikitau, pea ʻalu ia ʻo tala ki he pule ʻoe tau, ʻo ne pehē, “Ke ke vakai ki he meʻa ʻoku ke fai: he ko e tangata Loma eni.”
ACT 22:27 Pea haʻu ai ʻae pule ʻoe tau, ʻo pehē kiate ia, “Tala mai kiate au, ko e Loma koe?” Pea ne pehē, “ʻIo.”
ACT 22:28 Pea pehē ʻe he pule ʻoe tau, “Ko e paʻanga lahi naʻaku fakatauʻaki ʻeau ke u ʻoe kakai ko ia.” Pea pehē ʻe Paula, “Ka naʻe fanauʻi au ko ia.”
ACT 22:29 Pea ʻalu leva ʻiate ia ʻakinautolu naʻe fai ke fakamamahiʻi ia: pea naʻe manavahē foki mo e pule ʻoe tau, ʻi heʻene ʻilo ko e Loma ia, pea koeʻuhi kuo ne haʻi ia.
ACT 22:30 Pea pongipongi ai, koeʻuhi ko ʻene fie ʻilo hono moʻoni ʻoe meʻa kuo tukuakiʻi ai ia ʻe he kakai Siu, naʻa ne vete ʻiate ia hono haʻi, mo ne fekau ki he kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau kotoa pē ke fakataha, pea ne ʻomi ki lalo ʻa Paula, ʻo tuku ia ʻi honau ʻao.
ACT 23:1 Pea sio fakamamaʻu ʻa Paula ki he kau fakamaau, pea ne pehē, “ʻAe kau tangata ko e kāinga, Kuo u moʻui angatonu pe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.”
ACT 23:2 Pea naʻe fekau ʻe ʻAnanaia ko e taulaʻeiki lahi kiate kinautolu naʻe tuʻu ofi kiate ia, ke nau sipiʻi hono ngutu.
ACT 23:3 Pea toki pehē ʻe Paula kiate ia, “ʻE taaʻi koe ʻe he ʻOtua, ʻa koe, ko e holisi kuo vali hinehina: he ʻoku ke nofo ke fakamaau au ʻo fakatatau ki he fono, pea ke fekau ke taaʻi au ʻo taʻetatau mo e fono?”
ACT 23:4 Pea pehē ʻekinautolu naʻe tutuʻu ai, “ʻOku ke lea kovi ki he taulaʻeiki lahi ʻae ʻOtua?”
ACT 23:5 Pea pehē ʻe Paula, “ʻE kāinga, naʻe ʻikai te u ʻilo ko e taulaʻeiki lahi ia: he kuo tohi, ‘ʻOua naʻa ke lea kovi ki he pule ʻa hoʻo kakai.’”
ACT 23:6 Ka kuo ʻilo ʻe Paula ko e Sātusi ʻae niʻihi, pea ko e Fālesi ʻae niʻihi, pea kalanga ia ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau, [ʻo pehē], “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ko e Fālesi au, pea ko e foha ʻoe Fālesi; pea ko e meʻa ʻi he ʻamanaki ki he toetuʻu ʻoe mate ʻoku fakamaau ai au.”
ACT 23:7 Pea kuo hili ʻene lea ko ia, pea tupu ʻae kikihi ʻi he kau Fālesi mo e kau Satusi: pea naʻe vaeua ʻae kakai.
ACT 23:8 He ʻoku pehē ʻe he Satusi, ʻoku ʻikai ha toetuʻu, pe ha ʻāngelo, pe ha laumālie: ka ʻoku tui ki ai fakatouʻosi pe ʻae kau Fālesi.
ACT 23:9 Pea naʻe tupu ʻae fuʻu vālau: pea tuʻu hake ʻae kau tangata tohi naʻe kau mo e kau Fālesi, pea lea mālohi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo ha kovi ʻi he tangata ni: pea kapau kuo lea kiate ia ha laumālie pe ha ʻāngelo, ke ʻoua naʻa tau tauʻi ʻae ʻOtua.”
ACT 23:10 Pea kuo tupu ʻae kikihi lahi, pea ʻi he manavahē ʻae ʻeikitau naʻa haehae ʻa Paula ʻekinautolu, naʻa ne fekau ke ʻalu hifo ʻae kau tau, ʻo ʻomi fakamālohi ia meiate kinautolu, pea ʻomi ki he fale lahi ʻoe kau tau.
ACT 23:11 Pea ʻi he pō ko ia, naʻe tuʻu ʻo ofi mai kiate ia ʻae ʻEiki, mo ne pehē, “Paula, ke ke fiemālie: koeʻuhi ʻe hangē ko hoʻo fakamoʻoni au ʻi Selūsalema, ʻe pehē foki hao fakamoʻoni kiate au ʻi Loma.”
ACT 23:12 Pea kuo pongipongi ai, pea alea pau ʻae kau Siu niʻihi, mo nau fefuakavaʻaki, ʻonau pehē, “ʻE ʻikai te nau kai pe inu kaeʻoua ke nau tāmateʻi ʻa Paula.
ACT 23:13 Pea naʻe toko fāngofulu tupu ʻakinautolu naʻa nau fai ʻae fuakava ni.
ACT 23:14 Pea naʻa nau ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa, ʻonau pehē, Kuo mau fefuakavaʻaki fakamamafa, ʻe ʻikai te mau kai ha meʻa kaeʻoua ke mau tāmateʻi ʻa Paula.
ACT 23:15 Pea ko eni, ke lea fakataha ʻakimoutolu mo e kau fakamaau ki he pule ʻoe kau tau, ke ʻohifo ia kiate kimoutolu ʻapongipongi, ʻo hangē ko haʻamou fie fehuʻi fakapapau ʻi ha meʻa kiate ia: pea ʻi he teʻeki ke teitei ofi ia, te mau tali ke tāmateʻi ia.”
ACT 23:16 Pea kuo fanongo ʻae tama ʻae tuofefine ʻo Paula ki he toitoi ʻe fai, naʻa ne ʻalu ʻo hū ki he fale lahi ʻoe kau tau, ʻo ne tala ia kia Paula.
ACT 23:17 Pea naʻe ui ʻa Paula ki he ʻeikitau ʻe taha, ʻo ne pehē, “Ke ke ʻave ʻae talavou ni ki he pule ʻoe tau! He ʻoku ai ʻene meʻa ke fakahā ki ai.
ACT 23:18 Pea ne toʻo ia ʻo ʻave ki he pule ʻoe tau, ʻo ne pehē, Naʻe ui mai ʻa Paula ko e pōpula kiate au, ʻo ne kole ke u ʻomi ʻae talavou ni kiate koe, he ʻoku ʻiate ia ʻae meʻa ke tala atu kiate koe.”
ACT 23:19 Pea puke nima ia ʻe he pule ʻoe tau, ʻo na afe ki he potu lilo, pea ne fehuʻi, “Ko e hā ia ʻoku ke fie tala mai kiate au?”
ACT 23:20 Pea ne pehē, “Kuo alea ʻae kakai Siu ke kole kiate koe ke ke ʻohifo ʻa Paula ʻapongipongi ki he kau fakamaau, ʻo hangē ko haʻanau fie fehuʻi fakapapau ʻi ha meʻa kiate ia.
ACT 23:21 Kae ʻoua naʻa ke fai ki honau loto he ʻoku toitoi kiate ia ʻae kau tangata ʻe toko fāngofulu tupu meiate kinautolu, kuo nau fefuakavaʻaki, ʻe ʻikai te nau kai pe inu, kaeʻoua ke nau tāmateʻi ia: pea kuo nau teuteu eni, mo ʻamanaki te ke fai ki honau loto.”
ACT 23:22 Pea tukuange ʻe he pule ʻoe kau tau ʻae talavou ke ʻalu ʻone naʻinaʻi, [ʻo pehē], “ʻOua naʻa ke tala ki ha taha kuo ke fakahā mai ʻae meʻa ni kiate au.”
ACT 23:23 Pea ui ia ki he ongo ʻeikitau, ʻo ne pehē, “Teuteu ʻae kautau ʻe toko uangeau, ke nau ō ki Sesalia, ʻi hono tolu ʻoe feituʻupō, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko fitungofulu, mo e kau tangata toʻo tao ʻe toko uangeau;
ACT 23:24 Pea teuteu mo e fanga manu, ke heka ai ʻa Paula, pea aʻutaki moʻui ia kia Filike ko e tuʻi.”
ACT 23:25 Pea naʻa ne fai ʻae tohi, ʻo pehē,
ACT 23:26 “Ko Kalotiusi Lisia ki he tuʻi lelei ʻaupito ko Filike: siʻotoʻofa atu.
ACT 23:27 Naʻe puke ʻae tangata ni ʻe he kakai Siu, ʻonau fai ke tāmateʻi ia: pea ne u ʻalu atu mo e kau tau, ʻo fakahaofi ia, ʻi heʻeku ʻilo ko e Loma ia.
ACT 23:28 Pea ʻi heʻeku fie ʻilo ʻae meʻa ʻoku nau tukuakiʻi ai ia, ne u ʻatu ia ki heʻenau kau fakamaau:
ACT 23:29 Pea ne u ʻilo kuo tukuakiʻi ia ʻi he ngaahi meʻa ʻo ʻenau fono, ka naʻe ʻikai tukuakiʻi ia ʻi ha meʻa ʻe totonu ai ke ne mate pe haʻisia.
ACT 23:30 Pea ʻi hono tala mai kiate au ʻoku toitoi ʻae kau Siu ki he tangata, ne u tuku atu leva ia kiate koe, mo fekau ki he kau tukuaki foki ke nau fakahā ʻi ho ʻao ʻa hono talatalaakiʻi. ʻOfa ke ke lelei pē.
ACT 23:31 Pea naʻe toki ʻave ʻe he kau tau ʻa Paula, ʻo hangē ko e fekau kiate kinautolu, pea ʻomi poʻuli ai ki ʻAnitepeta.”
ACT 23:32 Pea pongipongi hake, naʻa nau tukuange ʻae kau tangata heka hoosi ke nau ō mo ia, kae foki ʻakinautolu ki he fale lahi ʻoe kau tau.
ACT 23:33 Pea ʻi heʻenau aʻu atu ki Sesalia, ʻo tuku ʻae tohi ki he tuʻi, naʻa nau ʻomi foki ʻa Paula ki hono ʻao.
ACT 23:34 Pea kuo ʻosi hono lau ʻe he tuʻi [ʻae tohi], pea ne fehuʻi pe ʻoku mei he fonua fē ia. Pea kuo ne ʻilo ko e Silisia ia;
ACT 23:35 Pea ne pehē, “Te u fanongo kiate koe ʻoka haʻu ho kau tukuakiʻi.” Pea ne fekau ke leʻohi ia ʻi he fale fakamaau ʻo Helota.
ACT 24:1 Pea hili ʻae ʻaho ʻe nima, naʻe ʻalu hifo ʻa ʻAnanaia ko e taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa, mo e tokotaha lea poto ko Tetulo, pea ne talatalaakiʻi ʻa Paula ki he tuʻi.
ACT 24:2 Pea kuo ui ia ke tuʻu mai, naʻe kamata talatalaakiʻi ia ʻe Tetulo, ʻo pehē,
ACT 24:3 “ʻEiki ko Filike, ko e meʻa ʻiate koe ʻoku mau maʻu ai ʻae melino lahi, pea mo e ngaahi meʻa lelei ʻoku fai ki he puleʻanga ni, ʻi hoʻo pule poto maʻuaipē, pea ʻi he potu kotoa pē, pea ʻoku mau maʻu ia ʻi he fakafetaʻi lahi.
ACT 24:4 Ka koeʻuhi ke ʻoua naʻaku kei fakafiuʻi koe, ʻoku ou kole kiate koe ke ke fanongo ʻi hoʻo angalelei ki heʻemau lea siʻi.
ACT 24:5 He kuo mau ʻiloʻi ʻae tangata ni ko e siana pauʻu, ko e fakatupu maveuveu ʻi he kakai Siu kotoa pē ʻo māmani, pea ko e takimuʻa ia ʻi he faʻahinga ʻoe kau Nāsaline:
ACT 24:6 Pea kuo ne fai ke pauʻusiʻi mo e falelotu lahi foki: pea naʻa mau puke ia ʻo fai ke mau fakamaauʻi ia, ʻo fakatatau ki heʻemau fono.
ACT 24:7 Ka naʻe haʻu ʻae pule tau ko Lisia, ʻo ne fakamālohi ia mei homau nima,
ACT 24:8 ‌ʻO ne fekau ke haʻu kiate koe hono kau tukuakiʻi: koeʻuhi ʻi hoʻo fakamaauʻi ia, te ke ʻiloʻi ai ʻae meʻa ni kotoa pē, ʻoku mau talatalaakiʻi ai ia.”
ACT 24:9 Pea fakamoʻoni foki ʻe he kakai Siu, ʻonau pehē, ko e moʻoni ʻae ngaahi meʻa ni.
ACT 24:10 Pea kuo taʻalo atu ʻae tuʻi kia Paula, ke ne lea mai, pea ne pehē, “Ko e meʻa ʻi heʻeku ʻilo kuo lahi ʻae taʻu kuo ke fakamaau ai ʻae kakai ni, ko ia ʻoku ou fai fiefia ai ʻa ʻeku fakamatala:
ACT 24:11 Koeʻuhi ʻoku ke faʻa ʻilo, kuo ʻaho hongofulu ma ua pe talu ʻeku ʻalu hake ki Selūsalema ke lotu.
ACT 24:12 Pea naʻe ʻikai te nau ʻilo au ʻoku ou fakakikihi mo ha taha ʻi he falelotu lahi, pe veuveuki ʻae kakai, ʻi he ngaahi falelotu, pe ʻi he kolo.
ACT 24:13 Pea ʻoku ʻikai te nau faʻa fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa ʻoku nau tukuakiʻi ai au.
ACT 24:14 Ka ʻoku ou fakahā ʻae meʻa ni kiate koe, hangē ko e ngāue ko ia ʻoku nau ui ko e faʻahinga lotu hē, ʻoku pehē ʻeku hū ki he ʻOtua ʻo ʻeku ngaahi tamai, pea tui ai ki he meʻa kotoa pē ʻoku tohi ʻi he fono mo e kau palōfita:
ACT 24:15 Pea ʻoku ou maʻu ʻae ʻamanaki lelei ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku maʻu foki ʻekinautolu, ʻe ai ha toetuʻu ʻoe pekia, ʻae angatonu mo e taʻeangatonu.
ACT 24:16 Pea ko eni ia ʻoku ou ngāue ai ʻeau, ke u maʻu maʻuaipē ʻae loto taʻehalaia ki he ʻOtua, pea mo e kakai.
ACT 24:17 “Ka ʻi he hili ʻae ngaahi taʻu lahi, naʻaku haʻu ke ʻomi ʻae meʻa foaki ki hoku kakai, mo e ngaahi feilaulau.
ACT 24:18 Pea naʻe ʻilo ai au ʻe he Siu niʻihi mei ʻEsia, ʻoku ou fakamaʻa ʻi he falelotu lahi, ka naʻe ʻikai mo e tokolahi, pe ʻi he maveuveu.
ACT 24:19 Pea naʻe totonu ʻenau ʻi heni ʻi ho ʻao, ke fakahā, ʻo kapau ʻoku nau maʻu ha meʻa kiate au.
ACT 24:20 Pea ko kinautolu ni ke nau lea, ʻo kapau kuo nau ʻilo haʻaku fai kovi, ʻi heʻeku tuʻu ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau.
ACT 24:21 Ka koeʻuhi nai ko e kupuʻi lea ni pe taha, naʻaku kalanga ʻaki ʻi heʻeku tuʻu ʻiate kinautolu, [ʻo pehē, ]“Koeʻuhi ko e toetuʻu ʻoe mate ʻoku mou fakamaau ai au he ʻaho ni.”
ACT 24:22 Pea kuo fanongo ʻa Filike ki he ngaahi meʻa ni, ʻo ne ʻilo lahi ai ki he hala ni, ne ne tukuange ʻakinautolu, mo ne pehē, “ʻOka haʻu ʻae ʻeikitau ko Lisia, te u ʻilo pau hono ʻuhinga ʻo hoʻomou meʻa.”
ACT 24:23 Pea fekau ʻe ia ki ha ʻeikitau ke ne tauhi ʻa Paula, pea tuku ke ʻeveʻeva, pea ʻoua naʻa taʻofi hono kāinga ʻi he haʻu mo tauhi kiate ia.
ACT 24:24 Pea hili ʻae ngaahi ʻaho niʻihi, naʻe haʻu ʻa Filike mo hono uaifi ko Telusila, ko e fefine Siu ia, pea ne fekau ke haʻu ʻa Paula, kae fanongo ia ki he lotu ʻa Kalaisi.
ACT 24:25 Pea ʻi heʻene malangaʻaki ʻae fai totonu, mo e taʻeholikovi, mo e fakamaau ʻe hoko mai, naʻe tetetete ʻa Filiki, mo ne pehē, “ʻAlu koe he ʻaho ni; pea ka ai hoku ʻaho ʻe tuʻumālie, te u fekau atu ke ke haʻu.”
ACT 24:26 Pea naʻa ne ʻamanaki foki ʻe tuku ʻe Paula ha paʻanga kiate ia, ke ne tukuange ʻo liunga lahi, ke haʻu ia ke na alea.
ACT 24:27 Ka ʻi he hili ʻae taʻu ʻe ua, naʻe haʻu ʻa Posio-Fesito ko e fetongi ʻo Filike: pea ʻi he loto ʻa Filike ke fakafiemālie ki he kakai Siu, naʻa ne tuku haʻisia pe ʻa Paula.
ACT 25:1 Pea kuo hoko ʻa Fesito ki he puleʻanga, pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu, naʻe ʻalu hake ia ʻi Sesalia ki Selūsalema.
ACT 25:2 Pea toki fakahā ʻa Paula kiate ia ʻe he taulaʻeiki lahi mo e houʻeiki ʻi he kakai Siu, pea nau kole kiate ia.
ACT 25:3 Mo holi ke ʻofa ia, ʻo ne fekau ke ʻomai ia ki Selūsalema, ka nau toka tataʻo ʻi he hala ke tāmateʻi ia.
ACT 25:4 Ka naʻe pehē ʻe Fesito, “Ke nofo pe ʻa Paula ʻi Sesalia, kae toe siʻi pea ʻalu pe ia ki ai.”
ACT 25:5 Pea naʻa ne pehē, “Ke tau ʻalu hifo mo kimoutolu, ʻe faʻa ʻalu, ʻo talatalaaki ʻae tangata ko ia, ʻo kapau ʻoku ʻiate ia ha kovi.”
ACT 25:6 Pea ko e ʻaho hongofulu tupu ʻene nofo ʻiate kinautolu, pea ʻalu hifo ia ki Sesalia; pea ʻi he ʻaho naʻe feholoi, naʻe nofo ia ʻi he nofoʻa fakamaau mo ne fekau ke ʻomi ʻa Paula.
ACT 25:7 Pea kuo haʻu ia, pea tutuʻu takatakai ʻa e kau Siu kuo nau ʻalu hifo mei Selūsalema, ʻo tukuakiʻi ʻa Paula ʻi he ngaahi kovi lahi mo mamafa, ka naʻe ʻikai te nau faʻa fakamoʻoni ki ai.
ACT 25:8 Ka naʻe fakamatala ʻe ia, “ʻOku ʻikai ʻaupito te u fai ha kovi siʻi ki he fono ʻae kakai Siu, pe ki he falelotu lahi, pe kia Sisa.”
ACT 25:9 Ka naʻe loto ʻa Fesito ke ne fai ke fakafiefiaʻi ʻae kakai Siu, pea ne leaange kia Paula, ʻo pehē, “Te ke ʻalu hake ki Selūsalema, ke fakamaau ai koe ʻi he ngaahi meʻa ni ʻi hoku ʻao?”
ACT 25:10 Pea pehē ʻe Paula, “ʻOku ou tuʻu ʻi he nofoʻa fakamaau ʻo Sisa, ʻaia ʻoku totonu ke fakamaau ai au. ʻOku ʻikai te u fai ha kovi ki he kakai Siu, pea ʻoku ke ʻilo pau ia.
ACT 25:11 He kapau ko e fai kovi au, pe kuo u fai ha meʻa ʻoku totonu ke u mate ai, ʻoku ʻikai teu fie hao mei he mate: pea kapau ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku tukuakiʻi ai au ʻekinautolu ni, pea ʻoku ʻikai ha tangata ʻe faʻa tuku au kiate kinautolu. Te u fakamaau pe au ʻia Sisa.”
ACT 25:12 Pea toki alea ʻa Fesito mo e kau fakamaau pea ne pehē, Kuo ke pehē te ke fakamaau pe ʻia Sisa? Pea te ke ʻalu koe kia Sisa.
ACT 25:13 Pea kuo hili ʻae ʻaho niʻihi, pea haʻu ʻae tuʻi ko ʻAkilipa mo Pelenaisi ki Sesalia ke nau feʻiloaki mo Fesito.
ACT 25:14 Pea kuo na nofo ai ʻo ʻaho lahi, pea fakahā ʻe Fesito ʻae meʻa ʻa Paula ki he tuʻi, ʻo ne pehē, “ʻOku ai ʻae tangata ʻe taha naʻe tuku pōpula ʻe Filike:
ACT 25:15 Pea naʻe fakahā mai ia ʻi heʻeku kei ʻi Selūsalema, ʻe he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa ʻoe kakai Siu, ʻonau kole ke tukuange ia ke tāmateʻi.
ACT 25:16 Ka ne u pehē kiate kinautolu, ʻOku ʻikai ko e anga ʻo Loma ke tomuʻa tukuange ha tangata ke mate, kaeʻoua ke fakamaau fakataha ʻaia ʻoku tukuakiʻi mo kinautolu ʻoku nau tukuakiʻi ia, pea ʻoua ke ne fakamatala ʻe ia ʻae kovi kuo tukuakiʻi ai ia.
ACT 25:17 Pea ko ia, ʻi heʻenau haʻu ki heni, ʻo pongipongi ai, naʻaku nofo leva ʻi he nofoʻa fakamaau pea u fekau ke ʻomi ʻae tangata.
ACT 25:18 Pea ʻi he tutuʻu hake ʻae kau tukuaki, naʻe ʻikai te nau talatalaakiʻi ia ʻi ha meʻa naʻaku ʻamanaki ki ai:
ACT 25:19 Ka nau talatalaakiʻi ia ʻi he ngaahi meʻa ʻi heʻenau lotu ʻanautolu, pea ki he tokotaha kuo mate ko Sisu, ka naʻe fakapapau ʻe Paula kuo moʻui ia.
ACT 25:20 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai te u ʻilo pe fēfeeʻi ʻae ʻeke ʻoe ngaahi meʻa pehē, ne u fehuʻi pe te ne ʻalu ki Selūsalema, ʻo fakamaau ai ʻi he ngaahi meʻa ni.
ACT 25:21 Ka ʻi he pehē ʻe Paula ʻe fakamaauʻi ia ʻi he ʻao ʻo ʻAokositusi, ko ia ne u fekau ke tuku pe ia kaeʻoua ke u ʻatu ia kia Sisa.”
ACT 25:22 Pea pehē ʻe ʻAkilipa kia Fesito, “ʻAmusiaange ʻeau kuo u fanongo foki au ki he tangata.” Pea pehē ʻe ia, “Te ke fanongo kiate ia ʻapongipongi.”
ACT 25:23 Pea ʻi he ʻapongipongi, naʻe haʻu ʻa ʻAkilipa mo Pelenaisi, mo e teunga lahi ʻaupito, ʻo hū ki he potu fakamaau mo e ngaahi ʻeikitau, mo e kau matāpule ʻoe kolo, pea ʻi he fekau ʻe Fesito naʻe ʻomi ʻa Paula.
ACT 25:24 Pea pehē ʻe Fesito, “ʻE tuʻi ko ʻAkilipa, mo e kakai kotoa pē ʻoku tau fakataha ni, ʻoku mou mamata ki he tangata ni, ʻaia kuo kole lahi ai kiate au ʻe he kakai Siu kotoa pē ʻi Selūsalema, pea ʻi heni foki, ʻonau kalanga ʻoku ʻikai lelei ke moʻui ai pe ia.
ACT 25:25 Ka ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa ʻe totonu ke mate ai ia, pea ʻi heʻene pehē ʻe ia ʻe fakamaauʻi pe ia ʻia ʻAokositusi, kuo maʻu hoku loto ke u tuku atu ia.
ACT 25:26 Ka ʻoku ʻikai te u maʻu ha meʻa kuo fakapapau kiate ia ke u tohi atu ai ki heʻeku ʻeiki. Ko ia kuo u ʻomi ai ia ki homou ʻao, pea ki he ʻao ʻoe tuʻi ko ʻAkilipa, koeʻuhi ka hili hono ʻekea, te u ʻilo ai ha meʻa ke tohi.
ACT 25:27 He ʻoku matamata vale kiate au ke tuku atu ha pōpula, kae ʻikai ke fakamatala ʻae ngaahi kovi ʻoku talatalaakiʻi ai ia.”
ACT 26:1 Pea toki pehē ʻe ʻAkilipa kia Paula, “ʻOku tuku kiate koe ke ke fakamatala maʻau.” Pea toki mafao atu ʻe Paula ʻa hono nima, ʻo ne fakamatala maʻana, [ʻo pehē],
ACT 26:2 “ʻE tuʻi ko ʻAkilipa, ʻoku ou pehē ʻoku ou monūʻia, ʻi heʻeku fakamatala maʻaku ʻi ho ʻao ʻi he ʻaho ni, ʻae meʻa kotoa pē ʻoku talatalaakiʻi ai au ʻe he kakai Siu:
ACT 26:3 Pea ʻāsili pē koeʻuhi ʻoku ke poto ʻi he ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻeke ʻi he kakai Siu: ko ia ʻoku ou kole kiate koe, ke ke kātaki pē, ʻo fanongo kiate au.
ACT 26:4 “ʻOku ʻilo ʻe he kakai Siu kotoa pē ʻae anga ʻo ʻeku moʻui talu ʻeku kei siʻi, ʻi heʻeku nofo talu mei muʻa mo hoku kakai ʻi Selūsalema;
ACT 26:5 ‌ʻAkinautolu naʻa nau ʻilo au mei he kamataʻanga, ʻokapau te nau fakamoʻoni koeʻuhi naʻaku moʻui ko e Fālesi, ʻo fakatatau ki he faʻahinga ʻoku tokanga lahi taha pe ki heʻetau lotu.
ACT 26:6 Pea ʻoku ou tuʻu ni, pea ʻoku fakamaauʻi au, ko e meʻa ʻi he ʻamanaki ki he talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtua ki he ngaahi tamai:
ACT 26:7 ‌ʻAia foki ʻoku ʻamanaki ke lavaʻi ʻe hotau faʻahinga ʻe hongofulu ma ua, ʻi heʻenau lotu maʻu ʻi he pō mo e ʻaho. Pea koeʻuhi ko e ʻamanaki pe ko ia, ʻe tuʻi ko ʻAkilipa, kuo talatalaakiʻi au ʻe he kakai Siu.
ACT 26:8 Ka ko e hā ʻoku mou pehē ai, ko e meʻa e ʻikai te mou faʻa tui ki ai, ʻae fokotuʻu ʻae mate ʻe he ʻOtua?
ACT 26:9 “Ko e moʻoni naʻaku mahalo ʻeau ʻi hoku loto, ʻoku totonu ʻeku fai kehe mo e huafa ʻo Sisu ʻo Nāsaleti ʻae ngaahi meʻa lahi.
ACT 26:10 Pea ne u fai foki ia ʻi Selūsalema pea ko e tokolahi ʻoe kakai māʻoniʻoni ne u fakahū ki he fale fakapōpula, ʻi heʻeku maʻu ʻae mālohi mei he kau taulaʻeiki lahi; pea naʻaku kau ki honau tāmateʻi.
ACT 26:11 Pea ne u tautea ʻakinautolu ʻo liunga lahi ʻi he falelotu kotoa pē, ʻo fakamālohiʻi ke nau lea kovi, pea naʻaku loto lili fakamanavahē kiate kinautolu, pea [ne u ʻalu ]ki he kolo kehekehe ʻo fakatangaʻi.
ACT 26:12 “Pea ʻi heʻeku ʻalu ki Tamasikusi, kuo u maʻu ʻae mālohi mo e tohi mei he kau taulaʻeiki lahi,
ACT 26:13 Ne u mamata, ʻe tuʻi, ʻi he hala ʻi he hoʻatāmālie, ki he maama mei he langi, naʻe malama lahi ia ʻi he laʻā, pea naʻe ulo takatakai ia ʻiate au mo kinautolu naʻa mau fononga.
ACT 26:14 “Pea kuo mau tō kotoa pē ki he kelekele, pea u fanongo ki he leʻo, ʻoku pehē mai kiate au, ʻi he lea fakaHepelū, ‘ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻoku ke fakatanga ai au? ʻOku faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻae meʻa māsila.’
ACT 26:15 Pea ne u pehē, ‘ʻEiki, ko hai koe?’ Pea pehē mai ʻe ia, ‘Ko au Sisu ʻoku ke fakatangaʻi.
ACT 26:16 Ka ke tuʻu hake ʻi ho vaʻe: he kuo u hā atu kiate koe koeʻuhi ke u fakanofo koe koe faifekau mo e fakamoʻoni ʻoe ngaahi meʻa kuo ke mamata ai, mo e ngaahi meʻa foki te u fakahā kiate koe;
ACT 26:17 Pea te u fakamoʻui koe mei he kakai mo e ngaahi Senitaile, ʻakinautolu ʻoku ou fekau koe ki ai ni,
ACT 26:18 Ke fakaʻā honau mata, mo fakatafoki ʻakinautolu mei he poʻuli ki he maama, pea mei he mālohi ʻo Sētane ki he ʻOtua, koeʻuhi ke nau maʻu ʻae fakamolemole ʻoe angahala, mo e tofiʻa fakataha mo kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻi he tui kiate au.
ACT 26:19 Pea talu ai, ʻe tuʻi ko ʻAlikipa, naʻe ʻikai te u talangataʻa ki he meʻa naʻe hā mai mei he langi:
ACT 26:20 Ka ne u fuofua fakahā kiate kinautolu ʻi Tamasikusi, pea ʻi Selūsalema, mo e ngaahi potu kotoa pē ʻi Siutea, pea ki he ngaahi Senitaile, ke nau fakatomala pea tafoki ki he ʻOtua, mo fai ʻae ngāue ʻoku taau mo e fakatomala.
ACT 26:21 Pea koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni, naʻe puke au ʻe he kakai Siu ʻi he falelotu lahi, ʻonau fai ke tāmateʻi au.
ACT 26:22 Ka ko e meʻa ʻi heʻeku maʻu ʻae tokoni mei he ʻOtua, ko ia ʻoku ou kei fai ai ʻo hoko ki he ʻaho ni, ʻo fakamoʻoni ki he iiki mo e lalahi, ʻo ʻikai ha meʻa kehe ka ko ia ʻe he kau palōfita mo Mōsese ʻe hoko mai:
ACT 26:23 Koeʻuhi ʻe mamahi ʻa Kalaisi, pea ko e ʻuluaki ia ʻi he toetuʻu mei he mate, pea ʻe fakahā ʻe ia ʻae maama ki he kakai, mo e ngaahi Senitaile.
ACT 26:24 Pe fakamatala pehē pe ʻe ia, mo e kalanga mai ʻa Fesito, ʻo pehē, “ʻE Paula, kuo ke faha; kuo fakafaha koe ʻe he poto lahi.”
ACT 26:25 Ka naʻe pehē ʻe ia, “ʻE ʻeiki ko Fesito, ʻoku ʻikai te u faha; ka ʻoku ou fakahā atu ʻae lea ʻoe moʻoni mo e poto.
ACT 26:26 He ʻoku ʻiloʻi ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he tuʻi, ʻoku ou fakamatala ni ʻi hono ʻao: he ʻoku ou ʻilo pau ʻoku ʻikai lilo kiate ia ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ni; he naʻe ʻikai fai ʻae meʻa ni ʻi ha tuliki.
ACT 26:27 ‌ʻE tuʻi ko ʻAkilipa, ʻoku ke tui ki he kau palōfita? ʻOku ou ʻilo ʻoku ke tui.”
ACT 26:28 Pea pehē ʻe ʻAkilipa kia Paula, Kuo ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane.
ACT 26:29 Pea pehē ʻe Paula, “ʻAmusiaange ʻeau ki he ʻOtua, kuo ʻikai ko koe pe, ka ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku fanongo kiate au ʻi he ʻaho ni, kuo mou meimei tatau, mo mātuʻaki tatau pē mo au, ka ko e ngaahi haʻi ni pe.”
ACT 26:30 Pea kuo pehē ʻene lea, pea tuʻu hake ʻae tuʻi, mo e pule, mo Pelenaisi, mo kinautolu naʻa nau nonofo:
ACT 26:31 Pea kuo nau afe siʻi mei ai, pea nau alea, ʻo pehē, “Kuo ʻikai fai ʻe he tangata ni ha meʻa ʻoku ngali mo e mate, pe ko e haʻisia.”
ACT 26:32 Pea toki pehē ʻe ʻAkilipa kia Fesito, “Ka ne taʻeʻoua ʻene pehē ke fakamaau ia ʻia Sisa, pehē, kuo lelei ke tukuange ʻae tangata ni.”
ACT 27:1 Pea kuo pau ke mau folau ki ʻItali, naʻa nau tuku ʻa Paula mo e kau pōpula kehe ki [he tokotaha ]ko Suliusi hono hingoa, ko e ʻeikitau ʻi he “Kongakau ʻa ʻAokositusi.”
ACT 27:2 Pea naʻa mau heka ʻi he vaka mei ʻAtalamaito, naʻe te u folau ki he matātahi ʻo ʻEsia; pea naʻa mau fai ia, pea ko homau tokotaha ko ʻAlisitake, ko e Masitōnia mei Tesalonika.
ACT 27:3 Pea pongipongi hake ai, naʻa mau tuku taula ʻi Saitoni. Pea naʻe ʻofa ʻa Suliusi kia Paula, ʻo ne tukuange ia ke ʻalu ki ʻuta, ke ne maʻu ʻae ʻofa ʻa hono kāinga.
ACT 27:4 Pea kuo mau fai lā mei ai, pea mau folau mo fakaū ʻi Saipalo, he naʻe tokai ʻae matangi.
ACT 27:5 Pea kuo mau folau ʻi he tahi ʻo Silisia mo Pamifilia, pea mau aʻu atu ki Maila ʻi Lisia.
ACT 27:6 Pea ʻilo ai ʻe he ʻeikitau ʻae vaka mei ʻAlekisānitia, naʻe te u folau ki ʻItali; pea naʻa ne fakaheka ai ʻakimautolu.
ACT 27:7 Pea kuo ʻaho lahi mo ʻemau folau siʻi pē, he naʻe tokai ʻae matangi, pea kuo mau feʻunga nai mo Naitusi, pea ne mau folau ʻo fakaū ʻi Keliti, ʻo ofi ki Salamone;
ACT 27:8 Pea naʻe ʻikai mei tō ia, pea naʻa mau lava ki he potu ʻoku ui, Ko e taulanga lelei; ʻaia naʻe ofi ki ai ʻae kolo ko Lesea.
ACT 27:9 Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi ʻaho lahi, pea kuo hoko ʻo faingataʻa ʻae folau, koeʻuhi kuo hili ʻae ʻaukai, pea valokiʻi ʻe Paula,
ACT 27:10 ‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau matāpule, ʻoku ou ʻilo ko e folau ni ʻe tuʻutāmaki mo kovi lahi, pea ʻoku ʻikai ki he ʻuta mo e vaka pē, ka ki heʻetau moʻui foki.”
ACT 27:11 Ka naʻe tui lahi ʻae ʻeikitau ki he toutai mo e ʻeiki vaka, kae ʻikai ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula.
ACT 27:12 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai lelei ʻae taulanga ke nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu afā, pea pehē ʻe he tokolahi ke fusi taula, ʻo ʻahiʻahi ke nau lava ki Finesi, ke nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu afā; ko e taulanga ia ʻi Keliti, pea ʻoku ava ia ki he tonga-hihifo mo e lulunga.
ACT 27:13 Pea ʻi he angi iiki ʻae matangi tonga, pea nau pehē, kuo nau lavaʻi ia, naʻa nau fusi taula, ʻo folau ʻo ofi ki Keliti.
ACT 27:14 Ka kuo fuofuoloa siʻi pē, pea puke ʻae matangi mālohi, ʻoku ui ko e “ʻUlokitone.”
ACT 27:15 Pea ʻi he moʻua ai ʻae vaka, mo e ʻikai faʻa fakatauala, naʻa mau hafu ai.
ACT 27:16 Pea ʻi heʻemau folau ʻo fakaū ʻi he motu ʻoku ui ko Kalauta, naʻe faingataʻa ʻaupito ʻemau maʻu mai ʻae vaka fokotuʻu:
ACT 27:17 Pea kuo nau fusi hake ia, pea nau tāliu, ʻo haʻihaʻi ʻae vaka: pea tuku fanā, ko e manavahē naʻa toka [ʻae vaka ]ʻi he ʻoneʻone holo, pea mau hafu pe.
ACT 27:18 Pea ʻi heʻemau mātuʻaki tōmohopo ʻi he afā, ʻo pongipongi ai, naʻa nau tolo;
ACT 27:19 Pea ʻi hono ʻaho tolu, naʻa nau laku ʻaki honau nima ʻae alanga vaka.
ACT 27:20 Pea ʻi he ʻikai hā mai ʻae laʻā pe ko e fetuʻu ʻi he ngaahi ʻaho lahi, pea ʻalo ʻae afā, naʻe mole ʻiate kimautolu ʻae ʻamanaki ki he moʻui.
ACT 27:21 Pea kuo fuoloa mo e ʻaukai pē, pea toki tuʻu hake ʻa Paula ʻi honau ʻao, ʻo ne pehē, “ʻAe kau matāpule, naʻe totonu hoʻomou tui mai kiate au, ke ʻoua naʻa fusi taula ʻi Keliti, ke hoko ai ʻae kovi mo e maumau ni.
ACT 27:22 Ka ko eni, ʻoku ou pehē atu kiate kimoutolu, “ke mou fiemālie: koeʻuhi ʻe ʻikai mate ha taha ʻiate kimoutolu, ka ko e vaka pē.
ACT 27:23 He naʻe tuʻu ofi mai kiate au ʻi he poōni ha ʻāngelo ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻaʻana au, pea ko ia ʻoku ou tauhi.
ACT 27:24 ‌ʻO ne pehē mai, ‘ʻE Paula, ʻoua naʻa ke manavahē; he te ke aʻu atu koe ki he ʻao ʻo Sisa:
ACT 27:25 Ko ia ʻae kau matāpule, ke mou fiemālie: he ʻoku ou tui ki he ʻOtua, ʻe fai ʻo hangē ko e meʻa kuo tala mai.”
ACT 27:26 Ka ʻe tūkia ʻakitautolu ʻi ha motu ʻe taha.
ACT 27:27 Pea kuo kakato ʻae pō ʻe hongofulu ma fā, pea kuo mau hafu fano ʻi he tahi ʻo ʻAtilia, pea tuʻuapō nai, pea mahalo ʻae kau vaka kuo nau ofi ki ha fonua;
ACT 27:28 Pea naʻa nau tukutuku, pea ʻilo ko e ofa ʻe uangokumi: pea kuo nau ngaholo siʻi atu, pea toe tukutuku, pea ʻilo ko e ofa ʻe tekumi mā nima.
ACT 27:29 Pea naʻa nau manavahē telia naʻa mau toka ʻi ha hakau, pea nau lī ʻae taula ʻe fā ʻi he taumuli, mo nau fakaʻamu ki he ʻaho.
ACT 27:30 Pea naʻe fai ke feholaki ʻae kau kauvaka mei he vaka, he naʻa nau tuku hifo ʻae vaka fokotuʻu ki tahi, ʻo hangē ko haʻanau fie ʻave taula ki he taumuʻa;
ACT 27:31 Ka naʻe pehē ʻe Paula ki he ʻeikitau mo e kau tau, “Kapau ʻe ʻikai nofo ʻakinautolu ni ʻi he vaka, ʻe ʻikai te mou moʻui.”
ACT 27:32 Pea naʻe toki tutuʻu ʻe he kau tau ʻae maea ʻoe vaka fokotuʻu, pea ʻauhia ia.
ACT 27:33 Pea kuo ofi ʻae ʻaho, pea kole ʻa Paula kiate kinautolu kotoa pē ke nau kai, ʻo ne pehē, “Ko hono hongofulu ma fā eni ʻoe ʻaho mo hoʻomou nofo, ʻo taʻefai-hoʻomou-keinanga.
ACT 27:34 Pea ko ia ʻoku ou kole kiate kimoutolu ke mou kai; ke mālohi ai homou sino: koeʻuhi ʻe ʻikai tō ʻi he ʻulu ʻo homou tokotaha ha tuʻoni louʻulu ʻe taha.”
ACT 27:35 Pea kuo pehē ʻene lea, pea ne toʻo ʻae mā, ʻo fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē: pea kuo ne pakiʻi ia, pea ne kamata kai.
ACT 27:36 Pea naʻa nau toki fiefia kotoa pē, pea kai foki ʻekinautolu.
ACT 27:37 Pea naʻa mau toko uangeau mo e toko fitungofulu ma toko ono ʻi he vaka.
ACT 27:38 Pea hili ʻenau fakamaʻamaʻa ʻae vaka, ʻo tolo ʻae uite ki tahi.
ACT 27:39 Pea ʻi heʻene ʻaho, naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae fonua: ka naʻa nau vakai ki he ava naʻe ai hono fanga, pea naʻa nau holi ʻo kapau ʻe mafai, ke fakaʻoho ai ʻae vaka.
ACT 27:40 Pea kuo nau motuhi ʻae ngaahi taula, ʻo tuku pe ʻi tahi, pea veteange ʻae taufoe ʻoe foheʻuli, ʻonau fai ia, ke ʻalu ki ʻuta.
ACT 27:41 Pea naʻa nau tō ki he potu ʻoku fetaulaki ai ʻae tahi ʻe ua, ʻonau fakatoka ai ʻae vaka; pea naʻe toka maʻu ʻae taumuʻa, pea ʻikai faʻa ueʻi, ka naʻe maumau hono taumuli ʻe he mālohi ʻoe peau.
ACT 27:42 Pea naʻe fakakaukau ʻae kautau ke tāmateʻi ʻae kau pōpula, telia naʻa kakau ha niʻihi, ʻo hao.
ACT 27:43 Ka naʻe fie fakamoʻui ʻa Paula ʻe he ʻeikitau mei honau loto, ko ia ne ne taʻofi ʻakinautolu; ʻo ne fekau kiate kinautolu ʻoku faʻa kakau ke nau hopo, ʻo muʻomuʻa ki ʻuta:
ACT 27:44 Pea ko hono toe, ko e niʻihi ʻi he laupapa, ko e niʻihi ʻi he ngaahi meʻa ʻoe vaka. Pea fai fai ia pea mau hao kotoa pē ki ʻuta.
ACT 28:1 Pea kuo hao ʻakimautolu, pea mau toki ʻilo ko e motu ia ʻoku ui ko Melita.
ACT 28:2 Pea naʻe lahi ʻae ʻofa mai ʻae kakai muli kiate kimautolu: he naʻa nau tutu ʻae afi, ʻo maʻu ʻakimautolu kotoa pē, koeʻuhi naʻe tō ʻae ʻuha, pea koeʻuhi ko e momoko.
ACT 28:3 Pea ʻi he okooko ʻe Paula ʻae ʻu popohango, ʻo ne tuku ia ki he afi, naʻe haʻu mei he mafana ʻae ngata fekai, ʻo piki ʻi hono nima.
ACT 28:4 Pea kuo mamata ʻae kakai muli ki he manu ʻoku tāupe ʻi hono nima, ne nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu, “Ko e moʻoni ko e fakapō ʻae tangata ni, pea kuo hao ia mei he tahi, ka ʻoku ʻikai tuku ia ʻe he houhau ke ne moʻui.”
ACT 28:5 Pea tupeʻi ʻe ia ʻae manu ki he afi, pea naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ia ha kovi.
ACT 28:6 Ka naʻa nau ʻamanaki ki heʻene pupula, pe tō hifo ʻo mate fakafokifā pe: pea kuo nau siosio ʻo fuoloa, kae ʻikai mamata ki ha kovi kuo hoko kiate ia; pea liliu honau loto, ʻonau pehē, “Tā ko e ʻotua ia.”
ACT 28:7 Pea naʻe tuʻu ʻi he potu ko ia ʻae ʻapi ʻoe ʻeiki ʻoe motu, ko hono hingoa ko Pupilio; pea naʻe ʻofa mai ia kiate kimautolu, ʻo mau nofo ʻi hono ʻapi ʻi he ʻaho ʻe tolu.
ACT 28:8 Pea pehē, naʻe tokoto ʻae tamai ʻa Pupilio ʻoku mahaki, ko e mofi mo e hana toto; pea kuo hū atu ʻa Paula ki ai, ʻo lotu, pea ne ala atu hono nima kiate ia, ʻo fakamoʻui ia.
ACT 28:9 Pea kuo fai ia, pea haʻu foki mo e niʻihi ʻoe motu naʻe moʻua ʻi he ngaahi mahaki, pea fakamoʻui:
ACT 28:10 Pea naʻa nau foaki ʻae ngaahi foaki lahi kiate kimautolu; pea ʻi heʻemau ʻalu, naʻa nau fakaheka ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻaonga.
ACT 28:11 Pea kuo hili ʻae māhina ʻe tolu, naʻa mau folau ʻi he vaka ʻAlekisānitia, naʻe nofo ʻi he motu ʻi he faʻahitaʻu afā, pea ko hono fakaʻilonga “ko e Mahangataʻane.”
ACT 28:12 Pea naʻa mau ʻalu ki ʻuta ʻi Silakusa, pea mau nofo ai ʻo ʻaho tolu.
ACT 28:13 Pea mau fākahua mei ai, pea mau aʻu atu ki Lisio: pea hili ʻae ʻaho ʻe taha, pea tonga ʻae matangi, pea pongipongi ai, naʻa mau aʻu atu ki Piuteoli:
ACT 28:14 Pea mau ʻilo ai ʻae kāinga, pea naʻa nau kole ke mau nofo mo kinautolu ʻo ʻaho fitu: pea naʻa mau fononga atu ki Loma.
ACT 28:15 Pea kuo fanongo ʻae kāinga mei ai kiate kimautolu, naʻa nau haʻu ʻo fakafetaulaki mai kiate kimautolu ki he Malaʻe ʻo ʻApio, mo e Fale ʻe tolu: pea kuo mamata ai ʻa Paula, pea ne fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo loto mālohi ai.
ACT 28:16 Pea kuo mau aʻu atu ki Loma, pea tuku ʻe he ʻeikitau ʻae kau pōpula ki he pule ʻoe kau tau: ka naʻe tuku ʻa Paula ke nofo kehe, mo e tangata tau naʻa ne leʻohi ia.
ACT 28:17 Pea pehē, “Kuo hili ʻae ʻaho ʻe tolu, pea fekau ʻe Paula ki he kau matāpule Siu ke fakataha: pea kuo nau kātoa mai, pea ne pehē kiate kinautolu, ʻae kau tangata ko e kāinga, naʻe ʻikai pe te u fai ha meʻa ki he kakai pe ki he ngaahi ngāue fakaʻeiki ʻo ʻetau ngaahi tamai, ka naʻe tuku au mei Selūsalema, ko e pōpula ki he nima ʻoe kakai Loma.
ACT 28:18 Pea kuo nau fakamaau au, pea nau loto ke tukuange au, koeʻuhi naʻe ʻikai ʻiate au ha meʻa e totonu ai ʻeku mate.
ACT 28:19 Ka ʻi he lea mālohi ʻae kakai Siu ke ʻoua, pea ne u pehē, te u fakamaau pe au ia Sisa; ka naʻe ʻikai ʻi heʻeku fie talatalaakiʻi hoku kakai ʻi ha meʻa.
ACT 28:20 Pea ko e meʻa ia ʻoku ou fekau atu ai ke mou kātoa mai, ke u mamata pea lea kiate kimoutolu: he koeʻuhi ko e ʻamanaki ʻa ʻIsileli kuo haʻisia ʻaki au ʻae ukamea fihifihi ni.”
ACT 28:21 Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai te mau maʻu mei Siutea ha tohi kiate koe, pea naʻe ʻikai fakahā pea leaʻaki ha kovi kiate koe ʻe ha tokotaha ʻi he kāinga naʻe haʻu.
ACT 28:22 Ka ʻoku mau holi ke fanongo ʻiate koe pe ko e hā ho loto: he koeʻuhi ko e faʻahinga ni, ʻoku mau ʻilo ʻoku lea kovi ki ai ʻi he potu kotoa pē.
ACT 28:23 Pea kuo nau kotofa ʻae ʻaho kiate ia, pea haʻu ʻae tokolahi ki hono fale; pea ne fakamatala ʻe ia mo fakapapau atu ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, ʻo ne fakamoʻoni kiate kinautolu mei he fono ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, kia Sisu, ʻo fai mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi.
ACT 28:24 Pea naʻe tui ʻae niʻihi ki he ngaahi meʻa naʻa ne leaʻaki, ka naʻe ʻikai tui ʻae niʻihi.
ACT 28:25 ¶ Pea kuo ʻikai te nau loto taha ʻiate kinautolu, pea nau ʻalu, ka kuo hili ʻae leaʻaki ʻe Paula ʻae lea ni ʻe taha, Neʻineʻi folofola ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻia ʻIsaia ko e palōfita ki heʻetau ngaahi Tamai.
ACT 28:26 ‌ʻO pehē, ‘ʻAlu ki he kakai ni, mo e pehē Te mou fakaongoongo pea fanongo, kae ʻikai ongoʻi; pea siofia ʻo mamata, kae ʻikai ʻiloʻi:
ACT 28:27 ‘He kuo fakaongonoa ʻae loto ʻoe kakai ni, pea ʻoku tuli honau telinga, pea kuo nau fakamohe honau mata; telia naʻa ʻiloange kuo mamata honau mata, pea fanongo honau telinga, pea ʻilo ʻe honau loto, pea liliu ai, pea te u fakamoʻui ʻakinautolu.’”
ACT 28:28 Ko ia ke mou ʻilo eni, kuo fekau atu ki he kakai Senitaile ʻae fakamoʻui ʻae ʻOtua, pea ʻe fanongo ai ʻakinautolu.
ACT 28:29 Pea kuo leaʻaki ʻe ia ʻae ngaahi lea ni, pea ʻalu ʻae kakai Siu, pea naʻe lahi ʻenau fakakikihi ʻiate kinautolu.
ACT 28:30 Pea naʻe nofo ʻa Paula ʻi hono fale ʻoʻona naʻa ne totongi ki ai ʻo ua taʻu, pea ne talia ʻakinautolu kotoa pē naʻe haʻu kiate ia,
ACT 28:31 ‌ʻO ne malangaʻaki ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo ako ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoku kau ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻi he mālohi lahi, pea naʻe ʻikai taʻofi kiate ia ʻe ha tokotaha.
ROM 1:1 Ko au Paula ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi, kuo fili ko e ʻaposetolo, mo vaheʻi ki he ongoongolelei ʻae ʻOtua,
ROM 1:2 (ʻAia naʻa ne fakaʻilo ʻi muʻa ʻi heʻene kau palōfita ʻi he ngaahi tohi māʻoniʻoni,)
ROM 1:3 ‌ʻOku kau ki hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki, ʻaia naʻe fakatupu hono sino ʻi he hako ʻo Tevita;
ROM 1:4 Pea fakahā fakapapau ʻaki ʻae mālohi, ʻi he toetuʻu mei he mate, ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻoe māʻoniʻoni:
ROM 1:5 ‌ʻAia kuo mau maʻu ai ʻae ʻaloʻofa mo e ngāue fakaʻaposetolo, ke ai ha talangofua ki he tui ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē, koeʻuhi ko hono huafa:
ROM 1:6 Pea ʻoku mou ʻiate kinautolu foki ko e fili ʻe Sisu Kalaisi:
ROM 1:7 Kiate kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻi Loma, ʻoku ʻofeina ʻe he ʻOtua, kuo ui ke māʻoniʻoni: ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
ROM 1:8 ‌ʻOku ou fuofua fakafetaʻi ki hoku ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi koeʻuhi ko kimoutolu kotoa pē, he ʻoku ongoongoa hoʻomou tui ʻi māmani kotoa pē.
ROM 1:9 He ko e ʻOtua, ʻaia ʻoku ou tauhi ʻaki hoku laumālie ʻi he ongoongolelei ʻo hono ʻAlo, ko hoku fakamoʻoni ia, ʻoku ou fakamanatuʻi maʻuaipē ʻakimoutolu ʻi heʻeku ngaahi lotu;
ROM 1:10 ‌ʻO kole taʻetuku, ʻo kapau ʻe mafai, ke u lavaʻi eni ha fononga lelei kiate kimoutolu ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua.
ROM 1:11 He ʻoku ou holi lahi ke mamata kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u ʻatu kiate kimoutolu ha foaki fakalaumālie, ko e meʻa ke fakatuʻumaʻu aipē ʻakimoutolu;
ROM 1:12 Koeʻuhi ke tau fiemālie fakataha mo kimoutolu, ʻi he tui pe taha ʻamoutolu mo au.
ROM 1:13 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai te u loto ke mou taʻeʻilo, naʻe liunga lahi ʻeku tokanga ke u ʻalu atu kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u maʻu ha fua ʻiate kimoutolu foki, ʻo hangē ko e ngaahi Senitaile kehekehe, ka kuo taʻofia au.
ROM 1:14 Ko e tuku totongi au ki he kakai Kiliki, mo e kakai muli; ki he poto, mo e taʻepoto.
ROM 1:15 Ko ia ʻoku ou loto ke u malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kimoutolu ʻoku ʻi Loma foki, ʻo fakatatau ki heʻeku faʻa fai.
ROM 1:16 He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisi: he ko e mālohi ia ʻoe ʻOtua ki he fakamoʻui kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui; ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Kiliki foki.
ROM 1:17 He ʻoku fakamatala ai ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻi he tui ki he tui; ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Ko e tonuhia ʻe moʻui ʻi he tui.”
ROM 1:18 He ʻoku fakahā mei he langi ʻae houhau ʻoe ʻOtua ki he taʻelotu mo e taʻemāʻoniʻoni kotoa pē ʻoe kakai, ʻakinautolu ʻoku taʻofi ki he moʻoni ʻi he taʻemāʻoniʻoni;
ROM 1:19 Koeʻuhi ko ia ʻoku ʻilongofua ʻi he ʻOtua kuo hā ia ʻiate kinautolu; he kuo fakahā ia ʻe he ʻOtua kiate kinautolu;
ROM 1:20 He ko e ngaahi meʻa taʻehāmai ʻaʻana, ʻaia ko ʻene māfimafi taʻengata mo hono ʻOtua, kuo ʻilongofua ia ʻi hono ngaohi ʻo māmani, ʻoku ʻiloʻi ia mei he ngaahi meʻa kuo ngaohi; ko ia ʻoku ʻikai ai hanau haoʻanga:
ROM 1:21 Koeʻuhi ʻi heʻenau ʻilo ʻae ʻOtua, naʻe ʻikai te nau fakaʻapaʻapa pe fakafetaʻi, ke taau mo e ʻOtua; ka naʻe hoko ʻo vale ʻenau ngaahi mahalo, pea fakapoʻuli mo honau loto vale.
ROM 1:22 Pea ʻi heʻenau pole ko e poto ʻakinautolu, naʻa nau liliu ai ko e vale,
ROM 1:23 ‌ʻO nau fetongi ʻae nāunau ʻoe ʻOtua taʻefaʻaʻauʻauha ʻaki ʻae fakatātā kuo ngaohi ke tatau pe mo e tangata ʻoku faʻa ʻauʻauha, mo e fanga manupuna, mo e fanga manu veʻe fā, mo e ngaahi meʻa totolo.
ROM 1:24 Ko ia naʻe fakatukutukuʻi ai ʻe he ʻOtua ʻakinautolu ki he fakalielia ʻi he ngaahi holi kovi ʻa honau loto, ke fefakalieliaʻi honau sino ʻiate kinautolu:
ROM 1:25 Ko e meʻa ʻi heʻenau fetongi ʻae ʻOtua moʻoni ʻaki ʻae loi, pea naʻe lahi hake ʻenau hū mo tauhi ki he meʻa kuo ngaohi, kae siʻaki ʻae Tupuʻanga, ʻaia ʻoku monūʻia ʻo taʻengata, ʻEmeni.
ROM 1:26 Ko ia naʻe fakatukutukuʻi ai ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ki he ngaahi holi kovi: he naʻa mo ʻenau kau fefine, naʻa nau liaki ʻaia ʻoku totonu, kae fai ʻaia ʻoku taʻetaau mo ʻetau anga:
ROM 1:27 Pea pehē foki ʻe he kau tangata, ʻenau siʻaki ʻae kau fefine, ʻonau vela ʻi heʻenau feholi kovi ʻaki ʻiate kinautolu; ʻo fefaiʻaki ʻe he kau tangata ʻaia ʻoku taʻengali, pea naʻa nau maʻu kiate kinautolu ʻae totongi totonu ʻo ʻenau fai hala ko ia.
ROM 1:28 Pea ʻi he ʻikai te nau loto ke ke ʻiloʻi ʻae ʻOtua, naʻe fakatukutukuʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ki he loto kovi, ke fai ʻae ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻikai ngali;
ROM 1:29 Kuo fakafonu ʻaki ʻae taʻemāʻoniʻoni kotoa pē, mo e feʻauaki, mo e angakovi, mo e manumanu, mo e fakafasifasi; ʻo fonu ʻi he meheka, mo e fakapō, mo e feʻiteʻitani, mo e kākā, mo e fasituʻu;
ROM 1:30 Ko e kau fefanafanahi kovi, mo e kau fakakovi, mo e kau fehiʻa ki he ʻOtua, mo e fakamālohi, mo e laukau, mo e kau polepole, mo e kau fakatupu ʻoe ngaahi meʻa kovi, mo e talangataʻa ki he mātuʻa:
ROM 1:31 Ko e taʻepoto, ko e kau maumau fuakava, mo taʻemaʻu ʻae ʻofa fakafeʻofoʻofani; ko e angafakamolokau, mo e taʻemanavaʻofa:
ROM 1:32 ‌ʻAkinautolu ʻoku nau ʻilo ʻae tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua, kuo totonu ke mate ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē, pea ʻoku ʻikai ke ngata ʻi heʻenau fai pehē pe, ka ʻoku nau kau mālie foki mo kinautolu ʻoku fai ia.
ROM 2:1 Ko ia, ʻe tangata, ʻa koe ʻoku ke fakamaau, ʻe ʻikai te ke hao koe: he ko e meʻa ko ia ʻoku ke fakamaau ai ha taha, ʻoku ke fakamaauʻi ai koe; he ko koe ʻoku ke fakamaau, ʻoku ke fai ʻae ngaahi meʻa pehē.
ROM 2:2 Ka ʻoku tau ʻilo pau ʻoku taau mo e fai totonu ʻae fakamaau ʻae ʻOtua kiate kinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē.
ROM 2:3 Pea ko koe, ʻe tangata, ʻoku ke fakamaauʻi ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē, ka ʻoku ke fai pehē pe ʻe koe, ʻoku ke mahalo te ke hao koe mei he fakamaau ʻae ʻOtua?
ROM 2:4 Pe ʻoku ke loto manuki ki he lahi faufau ʻo ʻene angalelei, mo e faʻa kātaki, mo e kātaki ʻofa; ʻo ʻikai te ke ʻilo ko e angalelei ʻae ʻOtua ko e meʻa ke tataki koe ki he fakatomala?
ROM 2:5 Ka ʻi ho loto fefeka mo e taʻefakatomala, ʻoku ke fokotuʻu ai maʻau ʻae houhau ki he ʻaho ʻoe houhau, mo e fakahā ʻoe fakamaau totonu ʻae ʻOtua;
ROM 2:6 ‌ʻAia te ne ʻatu ai ki he tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ngāue:
ROM 2:7 Ko e moʻui taʻengata kiate kinautolu ʻoku kumi ki he ongoongolelei, mo e hakeakiʻi, mo e moʻui taʻemate, ʻi he fakakukafi maʻuaipē ʻi he fai lelei:
ROM 2:8 Ka ko e mamahi mo e houhau kiate kinautolu ʻoku angatuʻu, pea ʻikai talangofua ki he moʻoni, kae talangofua ki he taʻemāʻoniʻoni,
ROM 2:9 Ko e tautea mo e feinga ki he laumālie ʻoe tangata kotoa pē ʻoku fai kovi, ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Senitaile foki;
ROM 2:10 Ka ko e ongoongolelei, mo e hakeakiʻi, mo e fiemālie, ki he tangata kotoa pē ʻoku fai lelei, ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Senitaile foki:
ROM 2:11 He ʻoku ʻikai ʻi he ʻOtua ha filifilimānako ki he tangata.
ROM 2:12 He ko kinautolu kotoa pē kuo angahala taʻehafono, ʻe ʻauha foki taʻehafono: pea ko kinautolu kotoa pē kuo angahala kuo ai ʻae fono, ʻe fakamaau ʻaki ʻakinautolu ʻae fono;
ROM 2:13 (He ʻoku ʻikai tonuhia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻae kau fanongo ki he fono, ka ko e kau fai ki he fono ʻe fakatonuhiaʻi.
ROM 2:14 Koeʻuhi ʻi he fai mei honau loto ʻe he ngaahi Senitaile, ʻae ngaahi meʻa ʻi he fono, ka ʻoku ʻikai ʻiate kinautolu ʻae fono, pea ko kinautolu ni ʻoku ʻikai maʻu ʻae fono, ko e fono ʻakinautolu kiate kinautolu:
ROM 2:15 ‌ʻAkinautolu ʻoku fakahā hono ʻuhinga ʻoe fono kuo tohi tongi ʻi honau konsenisi, pea fakamoʻoni mo honau loto foki, pea ʻoku fakahalaʻi pe fakatonuhiaʻi [ʻakinautolu ]ʻe [heʻenau ngaahi ]fakakaukau;)
ROM 2:16 ‌ʻI he ʻaho ʻe fakamaau ai ʻe he ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ʻae ngaahi meʻa fufū ʻi he kakai, ʻo fakatatau ki heʻeku ongoongolelei.
ROM 2:17 Vakai, ʻoku ui koe ko e Siu, pea ʻoku ke falala ki he fono, pea ʻoku ke vikiviki ʻi he ʻOtua,
ROM 2:18 Pea ʻoku ke ʻilo hono finangalo, pea ʻoku ke faʻa ʻiloʻi mo e ngaahi meʻa ʻoku fai kehekehe, he kuo akonekina koe mei he fono;
ROM 2:19 Pea ʻoku ke pole ko e tataki ʻoe kui, ko e maama kiate kinautolu ʻoku ʻi he poʻuli.
ROM 2:20 Ko e fakahinohino ʻoe vale, ko e akonaki ʻoe kau valevale, ʻoku ke maʻu ʻae sino ʻoe ʻilo mo e moʻoni ʻi he fono.
ROM 2:21 Ko ia ko koe ʻoku ke akonakiʻi ʻae taha kehe, ʻOku ʻikai te ke akonakiʻi koe? Ko koe ʻoku ke malanga “Ke ʻoua naʻa kaihaʻa,” ʻoku ke kaihaʻa ʻe koe?
ROM 2:22 Ko koe ʻoku ke pehē, “ʻOua naʻa tono fefine,” ʻoku [moʻoni]?
ROM 2:23 Ko koe ʻoku ke vikiviki ki he fono, ʻikai ʻoku ke fakaongokoviʻi ʻe koe ʻae ʻOtua ʻi hoʻo maumauʻi ʻae fono?
ROM 2:24 He ko e meʻa ʻiate kimoutolu ʻoku lauʻikovi ʻae huafa ʻoe ʻOtua ʻi he kakai Senitaile, ʻo hangē ko ia kuo tohi.
ROM 2:25 He ʻoku ʻaonga moʻoni ʻae kamu, ʻo kapau ʻoku ke fai ki he fono: pea kapau ʻoku ke kei maumauʻi ʻae fono, ʻoku liliu ai hoʻo kamu ko e taʻekamu.
ROM 2:26 Ko ia kapau ʻe fai ki he fono ʻe he taʻekamu ʻae anga māʻoniʻoni ʻoe fono, ʻikai ʻe lau ai ʻene taʻekamu ko e kamu?
ROM 2:27 Pea kapau ʻe fai ki he fono ʻe he taʻekamu ʻaia ko ʻetau anga pē, ʻikai te ne fakamaauʻi koe, ʻa koe ʻoku ʻiate koe ʻae tohi mo e kamu, ka ʻoku ke maumauʻi pē ʻae fono?
ROM 2:28 He ʻoku ʻikai ko e Siu, ʻaia ʻoku pehē ʻituʻa pe; pea ʻoku ʻikai ko e kamu, ʻaia ʻoku ʻituʻa ʻi he kakano:
ROM 2:29 Ka ko e Siu ia, ʻaia ʻoku pehē ʻi loto; pea ko e kamu ʻoku ʻoe loto ia, ʻi he laumālie, kae ʻikai ʻi he tohi; pea ʻoku ʻikai mei he kakai hono fakamālō, ka mei he ʻOtua.
ROM 3:1 Pea ka kuo pehē, pea ko e hā ʻae lelei lahi ʻoku ʻi he Siu? Pe ko e hā hono ʻaonga ʻoe kamu?
ROM 3:2 ‌ʻOku lahi ʻi he meʻa kotoa pē: kae lahi taha pe koeʻuhi ko e tuku kiate kinautolu ʻae ngaahi folofola ʻae ʻOtua.
ROM 3:3 Ka ko e hā, ʻo kapau naʻe ai ha niʻihi naʻe ʻikai tui? ʻE fakataʻeʻaonga ʻe heʻenau taʻetui ʻae moʻoni ʻae ʻOtua?
ROM 3:4 ‌ʻE ʻikai ʻaupito: ʻio, ke moʻoni ʻae ʻOtua, kae loi ʻae tangata kotoa pē; ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Koeʻuhi ke ke tonuhia ʻi hoʻo ngaahi tala, pea koeʻuhi ke ke māʻoniʻoni ʻoka ke ka fakamaau.”
ROM 3:5 Pea kapau ʻoku hā ʻae māʻoniʻoni ʻae ʻOtua ʻi heʻetau taʻemāʻoniʻoni, te tau pehē ko e hā? ʻOku taʻeangatonu ʻae ʻOtua ʻi heʻene houhau? (ʻOku ou lea ʻo hangē ko e tangata.)
ROM 3:6 ‌ʻIkai ʻaupito: he ka ne pehē ʻe fēfē hono fakamaau ʻe he ʻOtua ʻa māmani?
ROM 3:7 He kapau kuo tupulekina ʻo lahi ʻae moʻoni ʻae ʻOtua, ke ongoongolelei ia ʻi heʻeku loi; pea ko e hā ʻoku kei fakamaau ai au ko e angahala?
ROM 3:8 Pea [ko e hā ]ʻoku ʻikai ai [ke pehē muʻa], (ʻo hangē ko hono lohiakiʻi ʻakimautolu, pea hangē ko hono fakapapau ia ʻe he niʻihi ʻoku mau lea [ʻo pehē]), “Ke tau fai kovi, kae tupu ai ha lelei?” Ko honau fakamalaʻia ko e meʻa totonu.
ROM 3:9 Pea fēfē ai? ʻOku lelei lahi hake ʻakitautolu? ʻOku ʻikai ʻaupito: he kuo ʻosi ʻemau fakamoʻoni ʻoku fakatou moʻulaloa kotoa pē ki he angahala, ʻae kakai Siu mo e kakai Senitaile;
ROM 3:10 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha:
ROM 3:11 ‌ʻOku ʻikai ha taha ʻoku ne ʻiloʻi, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku kumi ki he ʻOtua.
ROM 3:12 Kuo nau hē kotoa pē, kuo nau hoko ʻo taʻeʻaonga kotoa pē; ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku fai lelei, ʻoku ʻikai ʻaupito ha taha,
ROM 3:13 Ko honau kia ko e fonualoto kuo matangaki; kuo nau fai fakakākā ʻaki honau ʻelelo; ko e meʻa kona ʻoe ngata fekai ʻoku ʻi lalo ʻi honau loungutu:
ROM 3:14 ‌ʻOku pito honau ngutu ʻi he kapekape mo e lea fakamahū:
ROM 3:15 Ko honau vaʻe ʻoku vave ke lilingi toto:
ROM 3:16 ‌ʻOku ʻi honau ngaahi hala ʻae fakaʻauha mo e malaʻia:
ROM 3:17 Pea ko e hala ʻoe melino ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi:
ROM 3:18 Pea ʻoku ʻikai ha manavahē ki he ʻOtua ʻi honau ʻao.”
ROM 3:19 Ko eni, ʻoku tau ʻilo ko ia kotoa pē ʻoku fakahā ʻi he fono, ʻoku fakahā ia kiate kinautolu ʻoku moʻulaloa ki he fono: koeʻuhi ke mapuni ʻae ngutu kotoa pē, kae nofo ʻa māmani kotoa pē kuo halaia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
ROM 3:20 Ko ia ʻe ʻikai fakatonuhiaʻi ha tokotaha ʻi hono ʻao ʻe he ngaahi ngāue ʻoe fono: he ʻoku mei he fono ʻae ʻiloʻi ʻoe angahala.
ROM 3:21 Ka ko eni, ʻoku fakahā ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻi he taʻekau ʻae fono, pea ʻoku fakamoʻoni ia ʻe he fono mo e kau palōfita;
ROM 3:22 ‌ʻIo, ʻae fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi he tui kia Sisu Kalaisi kiate kinautolu kotoa pē pea ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui: he ʻoku ʻikai ha fai kehekehe:
ROM 3:23 He kuo fai angahala kotoa pē, pea tomui ʻi he fakamālō mei he ʻOtua.
ROM 3:24 Pea ʻoku fakatonuhiaʻi ko e ʻofa mataʻataʻatā pē ʻi heʻene ʻaloʻofa, koeʻuhi ko e totongi huhuʻi ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu:
ROM 3:25 ‌ʻAia kuo fakahā atu ʻe he ʻOtua ko e feilaulau fakalelei ia, ʻi he tui ki hono taʻataʻa, koeʻuhi ke fakahā ʻene māʻoniʻoni ʻi he fakamolemole ʻoe angahala kuo fai, ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki ʻae ʻOtua;
ROM 3:26 Ke fakahā ʻi he kuonga ni ʻa ʻene māʻoniʻoni: koeʻuhi ke angatonu pe ia, ka ko e fakatonuhia ia ʻo ia ʻoku tui kia Sisu.
ROM 3:27 Pea ka kuo pehē, pea kofa'a 'ae pole? Kuo kapusi ia. 'E he fono fono fē? ʻOe ngaahi ngāue? ʻIkai ʻaupito: ka ʻe he fono ʻoe tui.
ROM 3:28 Ko ia ʻoku mau tukupau eni, ʻoku fakatonuhiaʻi ʻae tangata ʻe he tui, ʻo taʻekau ai ʻae ngaahi ngāue ʻae fono.
ROM 3:29 Ko e ʻOtua ia ʻoe kakai Siu pē? Pea ʻikai ʻoe Senitaile foki? ʻIo, ʻoe kakai Senitaile foki:
ROM 3:30 He ko e ʻOtua pe taha, ʻaia ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻae kamu ʻe he tui, mo e taʻekamu ʻi he tui.
ROM 3:31 Pea ʻoku tau fakataʻeʻaongaʻi koa ʻae fono ʻi he tui? ʻe ʻikai ʻaupito: ka ʻoku mau fakatuʻumaʻu ʻae fono.
ROM 4:1 Pea ka ko ia, pea te tau pehē naʻe maʻu ʻae hā ʻe heʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi he anga fakasino?
ROM 4:2 He kapau naʻe fakatonuhiaʻi ʻa ʻEpalahame ʻe he ngaahi ngāue, kuo ne maʻu ʻae poleʻanga kae ʻikai ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
ROM 4:3 He ʻoku pehē ʻe he tohi ko e hā? “Naʻe tui ʻa ʻEpalahame ki he ʻOtua, pea naʻe lau ia kiate ia ko e māʻoniʻoni.”
ROM 4:4 Pea ko eni, ʻoku ʻikai lau ʻae totongi kiate ia ʻoku ngāue ko e foaki ʻofa, ka ko e meʻa totonu.
ROM 4:5 Ka ko ia ʻoku ʻikai ke ngāue, kae tui pe kiate ia ʻoku ne fakatonuhiaʻi ʻae taʻelotu, ʻoku lau ʻene tui ko e māʻoniʻoni.
ROM 4:6 ‌ʻO hangē ko e fakamatala foki ʻe Tevita ʻae monūʻia ʻae tangata, ʻaia ʻoku lau ki ai ʻe he ʻOtua ʻae māʻoniʻoni taʻehangāue,
ROM 4:7 ‌ʻo[pehē], “ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo fakamolemolea ʻenau ngaahi taʻemāʻoniʻoni, pea kuo ʻufiʻufi ʻenau ngaahi angahala.
ROM 4:8 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻe ʻikai lau ki ai ʻe he ʻEiki ha angahala.”
ROM 4:9 Ko e monūʻia eni ki he kamu pē, pe ki he taʻekamu foki? He ʻoku mau pehē, “ko e tui ʻa ʻEpalahame naʻe lau kiate ia ko e māʻoniʻoni.”
ROM 4:10 Pea naʻe lau fakafēfē ia? ʻI heʻene ʻi he kamu, pe ʻi he taʻekamu? Naʻe ʻikai ʻi he kamu, kae ʻi he taʻekamu.
ROM 4:11 Pea naʻe maʻu ʻe ia ʻae fakaʻilonga ʻoe kamu, ko e fakamoʻoni ʻoe māʻoniʻoni ʻi heʻene tui, ʻoku teʻeki ai kamu ia: koeʻuhi ke hoko ia ko e tamai ʻanautolu kotoa pē ʻoku tui, neongo pe te nau taʻekamu; pea koeʻuhi ke lau ʻae māʻoniʻoni kiate kinautolu foki:
ROM 4:12 Pea ko e tamai ia ʻoe kamu kiate kinautolu naʻe ʻikai ʻoe kamu pē, ka ʻoku nau muimui foki ʻi he lakanga tui ʻo ʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi he teʻeki ai ke kamu ia.
ROM 4:13 He ko e talaʻofa, ke hoko ia ko e tangata hoko ʻa māmani, naʻe ʻikai kia ʻEpalahame, pe ki hono hako, ʻi he fono, ka ʻi he māʻoniʻoni ʻoe tui.
ROM 4:14 He kapau ko e kakai hoko ʻakinautolu ʻoku ʻi he fono, tā ko e vaʻinga pe ʻae tui, pea ʻoku fakataʻeʻaonga mo e talaʻofa foki:
ROM 4:15 Koeʻuhi ʻoku tupu ʻi he fono ʻae houhau: he ka ʻikai ha fono, ʻoku ʻikai foki ha fai hala.
ROM 4:16 Ko ia, ʻoku mei he tui ia, koeʻuhi ke ʻi he ʻaloʻofa pē; koeʻuhi ke tuʻumaʻu ʻae talaʻofa ki he hako kotoa pē; ʻikai kiate kinautolu pe ʻoku ʻoe fono, ka kiate kinautolu foki ʻoku ʻoe tui ʻa ʻEpalahame; ʻaia ko e tamai ʻatautolu kotoa pē,
ROM 4:17 (ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Kuo u tuʻutuʻuni koe ko e tamai ʻae ngaahi kakai lahi,”) ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻaia naʻa ne tui ki ai, ʻaia ʻoku ne fakaake ʻae mate, pea ne lea ki he ngaahi meʻa ko ia kuo ʻikai, ʻo hangē kuo ʻi ai ia.
ROM 4:18 Pea naʻa ne ʻamanaki, ka kuo ʻikai hano tuʻunga ʻo ʻene ʻamanaki, pea tui, ke ne hoko ko e tamai ʻae ngaahi kakai lahi, ʻo fakatatau mo ia naʻe leaʻaki, “ʻE pehē pe ho hako.”
ROM 4:19 Pea ʻi he ʻikai vaivai ia ʻi he tui, naʻe ʻikai te ne tokanga ki hono sino ʻoʻona kuo mate, he kuo teau nai ʻae taʻu ʻo ʻene motuʻa, pe ko e mate ʻae manāva ʻo Sela:
ROM 4:20 Naʻe ʻikai lotolotoua ia ʻi he taʻetui ki he talaʻofa ʻae ʻOtua; ka naʻe mālohi ia ʻi he tui, ʻo ne fakaongoongolelei ʻae ʻOtua;
ROM 4:21 ‌ʻO ne mātuʻaki ʻilo loto, ko e meʻa kuo ne talaʻofa ai, ʻe mafai foki ʻe ia ke fakamoʻoni.
ROM 4:22 Ko ia foki naʻe lau ai “ia kiate ia ko e māʻoniʻoni.”
ROM 4:23 Ko eni, naʻe ʻikai ke tohi “kuo lau ia kiate ia,” koeʻuhi ko ia pē;
ROM 4:24 Ka koeʻuhi ko kitautolu foki, ʻaia ʻe lau ia ki ai, ʻo kapau te tau tui kiate ia naʻa ne fokotuʻu hake hotau ʻEiki ko Sisu mei he mate;
ROM 4:25 ‌ʻAia naʻe tukuange koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, pea naʻe fokotuʻu hake ia koeʻuhi ko hotau fakatonuhia.
ROM 5:1 Ko ia ʻi he fakatonuhiaʻi ʻakitautolu ʻe he tui, ʻoku tau melino ai mo e ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi:
ROM 5:2 ‌ʻAia ʻoku tau maʻu ai foki ʻae hūʻanga ʻi he tui ki he monūʻia ni ʻoku tau tuʻu ai, pea fiefia ʻi he ʻamanaki lelei ki he hakeakiʻi mei he ʻOtua.
ROM 5:3 Pea ʻoku ʻikai ke ngata ai, ka ʻoku tau vikiviki ʻi he ngaahi mamahi foki: ʻi heʻetau ʻilo ʻoku tupu mei he mamahi ʻae faʻa kātaki;
ROM 5:4 Pea mei he faʻa kātaki, ʻae ʻilo; pea mei he ʻilo, ʻae ʻamanaki lelei:
ROM 5:5 Pea ʻoku ʻikai fakamā ʻe he ʻamanaki lelei; he koeʻuhi kuo lilingi ʻae ʻofa ʻae ʻOtua ki hotau loto ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻaia kuo foaki kiate kitautolu.
ROM 5:6 He naʻe lolotonga ʻetau vaivai ʻaupito, pea pekia ʻa Kalaisi ʻi he kuonga tuʻutuʻumālie koeʻuhi ko e taʻelotu.
ROM 5:7 ‌ʻE meimei ʻikai ʻaupito [fie ]mate ha tokotaha koeʻuhi ko e tangata angatonu [pē]: ka ʻe faʻa fai ʻapē ke mate ha tokotaha koeʻuhi ko e tangata angalelei.
ROM 5:8 Ka ʻoku fakahā ʻe he ʻOtua ʻene ʻofa kiate kitautolu ʻi he meʻa ni, lolotonga ko e kau angahala ʻakitautolu, ne pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu.
ROM 5:9 Pea ka ko ia, pea ʻe ʻāsili ʻae fakamoʻui ʻokitautolu mei he houhau ʻiate ia, he kuo fakatonuhiaʻi ʻakitautolu ʻi hono taʻataʻa.
ROM 5:10 He kapau ne fakalelei ʻakitautolu ki he ʻOtua ʻi he pekia ʻa hono ʻAlo, ka ko e ngaahi fili ʻakitautolu, pea tā ʻe ʻāsili hotau fakamoʻui ʻi heʻene moʻui, he kuo tau fakalelei.
ROM 5:11 Pea ʻoku ʻikai ngata ai, ka ʻoku tau fiefia foki ʻi he ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo tau maʻu ai ʻae fakalelei.
ROM 5:12 Pea ko ia, ʻo hangē naʻe hoko mai ʻae angahala ki māmani, mo e mate mei he angahala, ʻi he tangata pe taha; pea naʻe pehē ʻae hoko ʻoe mate ki he kakai kotoa pē, he kuo angahala kotoa pē:
ROM 5:13 (He naʻe ʻi he māmani ʻae angahala ʻo aʻu ki he fono: ka ʻoku ʻikai lau ʻae angahala ʻi he ʻikai ha fono.
ROM 5:14 Ka naʻe pule ʻae mate meia ʻAtama ʻo aʻu kia Mōsese, kiate kinautolu foki naʻe ʻikai angahala ʻo fakatatau ki he fai hala ʻa ʻAtama, ʻaia ko e fakatātā ʻo ia ʻe haʻu ʻamui.
ROM 5:15 Ka ʻoku ʻikai ke fai tatau ʻae fai hala mo e foaki ʻofa. He kapau kuo mate ʻae tokolahi ʻi he fai hala ʻae tokotaha, [pehē], kuo aʻu ʻo lahi hake ʻaupito ki he tokolahi ʻae ʻofa ʻae ʻOtua, mo e foaki ʻi he ʻofa, ʻi he tangata pe taha, ko Sisu Kalaisi.
ROM 5:16 Pea ʻoku ʻikai ke fai tatau ʻae fai angahala ʻoe tokotaha pe, mo e foaki ʻofa; he ko e meʻa ʻi he [angahala ]pe taha naʻe fakamaau ai ke malaʻia, ka ko e foaki ʻofa ko e fakatonuhia ia mei he ngaahi angahala lahi.
ROM 5:17 He kapau ʻoku pule ʻae mate mei he tokotaha, ko e meʻa ʻi he fai angahala ʻae tokotaha; [pehē], ʻe ʻāsili ai ʻae pule ʻi he moʻui ʻekinautolu ʻoku maʻu hono lahi ʻaupito ʻoe ʻofa mo e foaki ʻoe fakatonuhia ʻi he tokotaha, ko Sisu Kalaisi.)
ROM 5:18 Pea ko eni, ʻo hangē kuo hoko ʻi he angahala ʻae tokotaha ʻae fakamalaʻia ki he kakai kotoa pē: pea pehē foki, ko e meʻa ʻi he māʻoniʻoni ʻae tokotaha kuo hoko ʻae fakatonuhia ʻoe moʻui ki he kakai kotoa pē.
ROM 5:19 Koeʻuhi ʻo hangē naʻe fakahalaia ʻae tokolahi ʻi he talangataʻa ʻae tangata ʻe tokotaha, pehē, ko e meʻa ʻi he talangofua ʻae tokotaha ʻe fakatonuhiaʻi ʻae tokolahi.
ROM 5:20 Ka naʻe fakahū mai ʻae fono, pe tupulekina pe ʻae angahala. Ka ko ia naʻe tupulekina ai ʻae angahala, kuo lahi ʻaupito ai hono tupulekina ʻoe ʻofa:
ROM 5:21 Koeʻuhi ke hangē ko e pule ʻae angahala ʻo aʻu ki he mate, ke pehē ʻae pule ʻoe ʻofa ʻi he fakatonuhia ʻo aʻu ki he moʻui taʻengata ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
ROM 6:1 Pea ka ko ia, pea te tau pehē ko e hā? Te tau kei fai angahala kae tupulaki ʻae ʻofa?
ROM 6:2 ‌ʻE ʻikai ʻaupito. ʻE fēfē ʻetau kei moʻui ʻi he angahala ka kuo tau mate ki ai?
ROM 6:3 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko kitautolu kotoa pē naʻe papitaiso kia Sisu Kalaisi naʻa tau papitaiso ki heʻene pekia?
ROM 6:4 Pea ko ia, kuo tau tanu fakataha mo ia ʻi he papitaiso ki he mate: koeʻuhi ke hangē hono fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he mate ʻe he mālohi ʻoe tamai, ke pehē foki ʻetau felakaʻi ʻi he moʻui foʻou.
ROM 6:5 He kapau kuo tau tō fakataha mo ia ʻi he tatau ʻo ʻene pekia, te tau ʻi he tatau foki ʻo ʻene toetuʻu:
ROM 6:6 ‌ʻO ʻilo eni, ko hotau motuʻa tangata kuo tāmateʻi fakataha mo ia, koeʻuhi ke fakaʻauha ʻae sino ʻoe angahala, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau toe tauhi ʻae angahala.
ROM 6:7 He ko ia ʻoku mate, kuo movete ia mei he angahala.
ROM 6:8 Ko eni, kapau ʻoku tau mate fakataha mo Kalaisi, ʻoku tau tui te tau moʻui fakataha foki mo ia:
ROM 6:9 ‌ʻI heʻetau ʻilo kuo fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, pea ʻe ʻikai toe pekia ia; ʻe ʻikai toe puleʻi ia ʻe he mate.
ROM 6:10 He ko ʻene mate, ko e mate tuʻo taha pē koeʻuhi ko e angahala: ka ko ʻene moʻui, ko e moʻui ia ki he ʻOtua.
ROM 6:11 Pea ke pehē foki ʻae lau ʻakimoutolu ko e mate moʻoni ki he angahala, ka ko e moʻui ki he ʻOtua ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
ROM 6:12 Ko ia ke ʻoua naʻa tuku ke pule ʻae angahala ʻi homou sino matengofua, ke mou talangofua ki ai ʻi hono ngaahi holi.
ROM 6:13 Pea ʻoua naʻa mou ʻatu homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he taʻemāʻoniʻoni ki he angahala: kae ʻatu ʻakimoutolu ki he ʻOtua, ʻo taau mo kinautolu kuo hao mei he mate, pea mo homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ʻOtua.
ROM 6:14 He koeʻuhi ʻe ʻikai puleʻi ʻakimoutolu ʻe he angahala: he ʻoku ʻikai te mou moʻulaloa ki he fono, ka ki he ʻofa.
ROM 6:15 Pea fēfē ai? Te tau fai angahala, koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau moʻulaloa ki he fono, ka ki he ʻofa? ʻE ʻikai ʻaupito.
ROM 6:16 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko ia ia te mou ʻatu ʻakimoutolu ko e kau tamaioʻeiki ke talangofua ki ai, ko ʻene kau tamaioʻeiki ʻakimoutolu ʻoku mou talangofua ki ai; pe ko e angahala ki he mate, pe ko e talangofua ki he māʻoniʻoni?
ROM 6:17 Naʻa mou nofo ko e kau tamaioʻeiki ki he angahala, kae fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻi hoʻomou talangofua mei he loto ki he anga ʻoe akonaki naʻe ʻatu kiate kimoutolu.
ROM 6:18 Ko ia ko e meʻa ʻi he fakatauʻatāina mei he angahala, kuo mou hoko ai ʻo talangofua ki he māʻoniʻoni.
ROM 6:19 ‌ʻOku ou lea ʻo hangē pe ko e tangata, ko e meʻa ʻi he vaivai ʻo homou kakano: ʻo hangē naʻa mou tukuange homou ngaahi kupuʻi sino ko e kau tamaioʻeiki ki he anga fakalielia, pea mo e fai angakovi ke fai kovi; ke pehē eni hoʻomou tuku atu homou ngaahi kupuʻi sino ko e kau tamaioʻeiki ki he angatonu ke fai māʻoniʻoni.
ROM 6:20 He koeʻuhi ʻi hoʻomou nofo ko e kau tamaioʻeiki ki he angahala, naʻa mou ʻataʻatā mei he māʻoniʻoni.
ROM 6:21 Ka ko e hā ʻae fua ne mou maʻu ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku mou mā ai ni? He ko e ngataʻanga ʻoe ngaahi meʻa ko ia ko e mate.
ROM 6:22 Ka ko eni, ʻi hono fakatauʻatāina ʻakimoutolu mei he angahala, pea hoko ko e kau tamaioʻeiki ki he ʻOtua, kuo ʻi ai homou fua ko e māʻoniʻoni, pea ko hono ngataʻanga ko e moʻui taʻengata.
ROM 6:23 He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate; ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
ROM 7:1 ‌ʻE Kāinga, ʻikai ʻoku mou ʻilo, (he ʻoku ou lea kiate kinautolu ʻoku ʻilo ʻae fono,) koeʻuhi ʻoku puleʻi ʻe fono ʻae tangata ʻi he lolotonga pe ʻene moʻui?
ROM 7:2 He ko e fefine ʻaia ʻoku ai hono husepāniti, kuo noʻotaki ʻe he fono ki hono husepāniti ʻi he lolotonga ʻene moʻui; pea kapau kuo mate hono husepāniti, kuo movete ai ia mei he fono ʻo hono husepāniti.
ROM 7:3 Pea ko ia, kapau ʻe mali ia mo e tangata kehe, ʻi he lolotonga ʻae moʻui ʻa hono husepāniti, ʻe ui ia ko e tono tangata: pea kapau ʻe mate hono husepāniti, kuo tauʻatāina ai ia mei he fono ko ia; pea kapau ʻe mali ia mo ha tangata kehe, ʻoku ʻikai ko e tono tangata ia.
ROM 7:4 Ko ia, ʻe hoku kāinga, kuo mate foki ʻakimoutolu ki he fono ʻi he sino ʻo Kalaisi; koeʻuhi ke mou mali mo ha taha, [ʻio], kiate ia kuo fokotuʻu mei he mate, koeʻuhi ke tupu ʻiate kitautolu ʻae fua ki he ʻOtua.
ROM 7:5 He naʻe lolotonga ʻetau ʻi he anga fakakakano, ko e ngaahi holi ʻoe angahala, ʻaia naʻe mei he fono, ne ngāue ia ʻi hotau ngaahi kupuʻi sino, ke fakatupu ʻae fua ki he mate.
ROM 7:6 Ka ko eni, kuo fakahaofi ʻakitautolu mei he fono, he kuo mate ia ne tau moʻua ki ai; koeʻuhi ke tau tauhi ʻi he fakafoʻou ʻoe loto, kae ʻikai ʻi he mataʻi tohi kuo motuʻa.
ROM 7:7 Pea ka ko ia, pea te tau pehē ko e hā? Ko e angahala ʻae fono? ʻIkai ʻaupito. He ka ne taʻeʻoua ʻae fono, ne ʻikai te u ʻilo ʻae angahala: he naʻe ʻikai te u ʻilo ʻae holi kovi, ʻo ka ne ʻikai pehē ʻe he fono, “ʻOua naʻa ke manumanu.”
ROM 7:8 Ka ko e angahala, ʻi heʻene meʻa ngāueʻaki ʻae fono, ne fakatupu ʻiate au ʻae ngaahi holi kovi kotoa pē. He naʻe mate ʻae angahala ʻi he ʻikai ai ʻae fono.
ROM 7:9 He naʻaku moʻui ʻi muʻa taʻeʻiaiʻaefono: kae ʻi he hoko mai ʻae fekau, ne ake ʻae angahala, pea u mate ai.
ROM 7:10 Pea ko e fekau naʻe tuʻutuʻuni ko e moʻuiʻanga, ne u ʻiloʻi ia ko e mateʻanga.
ROM 7:11 He ko e angahala, ʻi heʻene meʻa ngāueʻaki ʻae fekau, ne kākaaʻi au, pea ne tāmateʻi ʻaki au.
ROM 7:12 Pea ko eni, ʻoku māʻoniʻoni ʻae fono, pea māʻoniʻoni, mo angatonu, mo lelei ʻae fekau.
ROM 7:13 Pea ka ko ia, pea kuo hoko ʻaia ʻoku lelei ko e mateʻanga kiate au? ʻIkai ʻaupito. Ka ko e angahala, koeʻuhi ke hā ai ia ko e angahala, ne ne meʻa ngāueʻaki ʻaia ʻoku lelei, ke u mate ai au; koeʻuhi ke hā ʻi he fekau ko e angahala ko e fungani ʻi he meʻa ʻoku kovi.
ROM 7:14 He ʻoku tau ʻilo ʻoku fakalaumālie ʻae fono: ka ʻoku ou fakakakano, kuo fakatau au ke moʻulaloa ki he angahala.
ROM 7:15 He ko ia ʻoku ou fai, ʻoku ʻikai te u loto ki ai: pea ko ia ʻoku ou loto ki ai, ko ia ʻoku ʻikai te u fai; ka ko ia ʻoku ou fehiʻa ki ai, ko ia ia ʻoku ou fai.
ROM 7:16 Pea kapau ʻoku ou fai ʻaia ʻoku ʻikai te u loto ki ai, ʻoku ou fakamoʻoni ki he fono ʻoku lelei ia.
ROM 7:17 Pea ko eni, ʻoku ʻikai ko au ʻoku kei fai ia, ka ko e angahala ʻoku ne nofoʻia au.
ROM 7:18 He ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa lelei ʻe nofoʻia au ʻi hoku kakano: ʻoku ʻiate au ʻae loto fiefai; ka ko hono mafai ʻo ia ʻoku lelei ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi.
ROM 7:19 He ko e lelei ʻoku ou loto ki ai, ʻoku ʻikai te u fai: ka ko e kovi ʻoku ʻikai te u loto ki ai, ko ia ia ʻoku ou fai.
ROM 7:20 Pea ko eni, kapau ʻoku ou fai ʻaia ʻoku ʻikai te u loto ki ai, pea ʻoku ʻikai ko au pē ʻoku kei fai ia, ka ko e angahala ʻoku ne nofoʻia au.
ROM 7:21 Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ha fono ʻiate au, koeʻuhi ʻo kau ka fie fai lelei, ʻoku ofi kiate au ʻae kovi.
ROM 7:22 He ʻoku mālie ʻae tangata ʻi loto ʻiate au ʻi he fono ʻae ʻOtua.
ROM 7:23 Ka ʻoku ou mamata ki he fono ʻe taha ʻi hoku ngaahi kupuʻi sino, ʻoku ne tauʻi ʻae fono ʻo hoku loto, mo ne fakapōpulaʻi au ki he fono ʻoe angahala ʻaia ʻoku ʻi hoku ngaahi kupuʻi sino.
ROM 7:24 ‌ʻOiauē, ko au, ko e tangata malaʻia! Ko hai te ne fakamoʻui au mei he sino ʻoe mate ni?
ROM 7:25 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki. Pea ko eni, ʻoku ou tauhi ʻeau ʻaki ʻae loto ʻae fono ʻae ʻOtua; ka ko e fono ʻoe angahala ʻaki ʻae kakano.
ROM 8:1 Pea ko ia ʻoku ʻikai ai ha fakamalaʻia kiate kinautolu ʻoku ʻia Kalaisi Sisu, ʻakinautolu ʻoku ʻikai ke muimui ki he kakano, ka ki he Laumālie.
ROM 8:2 He ko e fono ʻoe Laumālie ʻoe moʻui ʻia Kalaisi Sisu, kuo ne fakatauʻatāina au mei he fono ʻoe angahala mo e mate.
ROM 8:3 He ko ia naʻe ʻikai mafai ʻe he fono, ko e meʻa ʻi hono vaivai ʻi he kakano, kuo fai ʻe he ʻOtua, ʻi heʻene fekau hono ʻAlo ʻoʻona ʻi he tatau ʻoe kakano angahala, pea ko e feilaulau ki he angahala, pea ne fakavaivai ʻae angahala ʻi he kakano:
ROM 8:4 Koeʻuhi ke fakamoʻoni ki he māʻoniʻoni ʻoe fono ʻekitautolu, ʻoku ʻikai ke muimui ki he kakano, ka ki he Laumālie.
ROM 8:5 He ko kinautolu ʻoku ʻoe kakano, ʻoku nau tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoe kakano; ka ko kinautolu ʻoku ʻoe Laumālie, ki he ngaahi meʻa ʻoe Laumālie.
ROM 8:6 He ko e loto fakakakano, ko e mate ia; ka ko e loto fakalaumālie, ko e moʻui ia mo e melino.
ROM 8:7 Koeʻuhi ko e loto fakakakano, ko e taufehiʻa ia ki he ʻOtua: he ʻoku ʻikai ke moʻulaloa ia ki he fono ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ʻaupito faʻa fai ke pehē.
ROM 8:8 Ko ia ko kinautolu ʻoku ʻi he kakano, ʻoku ʻikai te nau faʻa fai ke fiemālie ʻae ʻOtua.
ROM 8:9 Ka ʻoku ʻikai ʻi he kakano ʻakimoutolu, ka ʻi he Laumālie, ʻo kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua. Pea ko eni, kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻae Laumālie ʻo Kalaisi, ʻoku ʻikai ʻaʻana ia.
ROM 8:10 Pea kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe Kalaisi, pea kuo mate moʻoni ʻae sino, ko e meʻa ʻi he angahala; kae moʻui ʻae laumālie, ko e meʻa ʻi he māʻoniʻoni.
ROM 8:11 Pea kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻo ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Sisu mei he pekia, pea ko ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, te ne fakaake foki mo homou sino matengofua ʻaki hono Laumālie ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu.
ROM 8:12 Ko ia, ʻe kāinga, ko e kau fai totongi ʻakitautolu, kae ʻikai ki he kakano, ke tau moʻui ki he kakano.
ROM 8:13 He kapau te mou moʻui ki he kakano, te mou mate: ka ʻoka mou ka tāmateʻi ʻae ngaahi anga ʻoe kakano ʻaki ʻae Laumālie, te mou moʻui.
ROM 8:14 He ko kinautolu ʻoku takiekina ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua, ko e ngaahi foha ʻakinautolu ʻoe ʻOtua.
ROM 8:15 He ʻoku ʻikai ke maʻu ʻekimoutolu ʻae laumālie ʻoe pōpula, ke mou toe manavahē; ka kuo mou maʻu ʻae Laumālie ʻoe ohi, ʻaia ʻoku tau tangi ai, “ʻApā, Tamai.”
ROM 8:16 Pea ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko ia mo hotau laumālie, ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakitautolu:
ROM 8:17 Pea kapau ko e fānau, pea tā ko e kau hoko; ko e kau hoko ki he ʻOtua, pea ko e kau hoko fakataha mo Kalaisi; ʻo kapau te tau mamahi mo ia, koeʻuhi ke tau maʻu ʻae hakeakiʻi fakataha mo ia.
ROM 8:18 He ʻoku ou pehē, ʻoku ʻikai ngali ke fakatatau ʻae ngaahi mamahi ʻoe moʻui ni ki he nāunau ʻaia ʻe fakahā kiate kitautolu.
ROM 8:19 He ko e holi lahi ʻoe māmani, ʻoku tatali ia ki he fakahā ʻae fānau ʻae ʻOtua.
ROM 8:20 He naʻe fakamoʻulaloa ʻa māmani ki he vaʻinga, (kae ʻikai loto ia ki ai, ka ko e meʻa ʻiate ia kuo ne fakamoʻulaloa ia,) ʻi he ʻamanaki lelei:
ROM 8:21 He koeʻuhi ʻe fakahaofi ʻa māmani mei he haʻi ʻoe ʻauʻauha ki he tauʻatāina monūʻia ʻoe fānau ʻae ʻOtua.
ROM 8:22 He ʻoku tau ʻilo, ʻoku toʻetoʻe mo feinga ʻi he langā fakataha ʻa māmani kotoa pē ʻo aʻu ki heni.
ROM 8:23 Pea ʻoku ʻikai ko ia pē, ka ko kitautolu foki, ʻakitautolu ʻoku maʻu ʻae ʻuluaki fua ʻoe Laumālie, ʻio, ʻoku tau toʻetoʻe ʻi loto ʻiate kitautolu, mo tatali ki he ohi, ʻa ia, ko e huhuʻi ʻo hotau sino.
ROM 8:24 He ʻoku fakamoʻui ʻakitautolu ʻe he ʻamanaki lelei: ka ko e ʻamanaki ʻoku maʻu, ʻoku ʻikai ko e ʻamanaki ia, he ko ia ʻoku maʻu ʻe ha tangata, ʻe fēfeeʻi ʻa ʻene kei ʻamanaki ki ai?
ROM 8:25 Pea kapau ʻoku tau ʻamanaki lelei ki he meʻa ʻoku heʻeki ai te tau maʻu, ʻoku tau tatali faʻa kātaki pe ki ai.
ROM 8:26 Pea ko e Laumālie foki, ʻoku ne tokoniʻi ʻetau ngaahi vaivai: he ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻaia ʻoku totonu ke tau lotua; ka ʻoku hūfekina ʻakitautolu ʻe he Laumālie pe ko ia ʻi he ngaahi toʻe ʻoku taʻefaʻaleaʻaki.
ROM 8:27 Ka ko ia ʻoku ne ʻiloʻi ʻae loto, ʻoku ne ʻiloʻi mo e finangalo ʻoe Laumālie, he ʻoku ne hūfekina ʻae kakai māʻoniʻoni ʻo taau mo e ʻOtua.
ROM 8:28 Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ʻakinautolu kuo ui ʻo tatau mo ʻene tuʻutuʻuni.
ROM 8:29 He ko kinautolu naʻa ne tomuʻa ʻilo, naʻa ne tuʻutuʻuni foki ki he tatau ʻo hono ʻAlo, koeʻuhi ke hoko ia ko e ʻuluaki fānau ʻi he kāinga tokolahi:
ROM 8:30 Pea ko kinautolu naʻa ne tuʻutuʻuni, naʻa ne ui ʻakinautolu foki: pea ko kinautolu naʻa ne ui, naʻa ne fakatonuhiaʻi ʻakinautolu foki: pea ko kinautolu naʻa ne fakatonuhiaʻi, naʻa ne hakeakiʻi ʻakinautolu.
ROM 8:31 Pea ko e hā te tau leaʻaki ki he ngaahi meʻa ni? Ka kuo kau ʻae ʻOtua maʻatautolu, pea ko hai ʻe angatuʻu kiate kitautolu?
ROM 8:32 Ko ia ia naʻe ʻikai te ne mamae ki hono ʻAlo ʻoʻona, ka ne tukuange ia koeʻuhi ko kitautolu kotoa pē, pea fēfē, ʻe ʻikai te ne foaki fiemālie foki mo ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate kitautolu?
ROM 8:33 Ko hai te ne talatalaakiʻi ʻae kakai kuo fili ʻe he ʻOtua? Ko e ʻOtua ia ʻoku ne fakatonuhiaʻi.
ROM 8:34 Ko hai ia ʻoku ne fakahalaia? Ko Kalaisi ia naʻe pekia, ʻio, pea kuo toetuʻu hake, ʻaia ʻoku ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ne fai ʻae hūfekina foki maʻatautolu.
ROM 8:35 Ko hai te ne fakamāvae ʻakitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisi? ʻAe mahaki, pe ko e mamahi, pe ko e fakatanga, pe ko e honge, pe ko e telefua, pe ko e tuʻutāmaki, pe ko e heletā?
ROM 8:36 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Koeʻuhi ko koe ʻoku tāmateʻi ʻakimautolu ʻi he ʻaho kotoa pē; pea lau ʻakimautolu ʻo hangē ko e fanga sipi ki he tāmateʻi.”
ROM 8:37 Ka ʻi he ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻoku tau ikuna pea mālohi lahi ʻiate ia naʻe ʻofa kiate kitautolu.
ROM 8:38 He ʻoku ou ʻilo pau, ʻe ʻikai ʻi he he kau ʻāngelo, pe ʻi he kau pule, pe ʻi he ngaahi mālohi, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻi heni, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko,
ROM 8:39 Pe ʻi he māʻolunga, pe ʻi he māʻulalo, pe ʻi ha meʻa kehe ʻe taha kuo ngaohi, ʻe ʻikai mafai ia ke fakamāvae ʻakitautolu mei he ʻofa ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.
ROM 9:1 ‌ʻOku ou lea moʻoni ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai te u loi, pea ʻoku fakamoʻoni au foki ʻi hoku loto ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni,
ROM 9:2 ‌ʻOku ou māfasia lahi pea mamahi maʻuaipē ʻi hoku loto.
ROM 9:3 (He kuo u meimei fakaʻamu ke tuku au ko e motuhi meia Kalaisi), koeʻuhi ko hoku kāinga, ʻa hoku kāinga fakakakano:
ROM 9:4 Ko e kakai ʻIsileli ʻakinautolu; ʻoku ʻonautolu ʻae ohia, mo e nāunau, mo e ngaahi fuakava, mo e foaki ʻoe fono, mo e ngāue fakalotu, mo e ngaahi talaʻofa;
ROM 9:5 ‌ʻOku ʻanautolu ʻae ngaahi tamai, ʻakinautolu naʻe mei ai ʻae sino ʻo Kalaisi, ʻaia ʻoku māʻolunga taha pē, ko e ʻOtua monūʻia ʻo taʻengata. ʻEmeni.
ROM 9:6 Ka ʻoku ʻikai ke hangē kuo taʻeʻaonga ʻaupito ʻae folofola ʻae ʻOtua. He ʻoku ʻikai ko e ʻIsileli kotoa pē, ʻaia ʻoku meia ʻIsileli:
ROM 9:7 Pea ʻoku ʻikai ko e fānau kotoa pē. Koeʻuhi ko e hako ʻakinautolu ʻo ʻEpalahame: ka, “Ko ʻAisake ʻe ui ai ho hako.”
ROM 9:8 Ko hono ʻuhinga, ʻIlonga ʻae fānau ʻae kakano, ʻoku ʻikai ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakinautolu: kae lau ko e hako ʻae fānau pē ʻoe talaʻofa.
ROM 9:9 He ko e lea eni ʻoe talaʻofa, “ʻI he kuonga ni te u haʻu, pea ʻe maʻu ʻe Sela ha tama.”
ROM 9:10 Pea ʻoku ʻikai ko ia pē, ka ʻi he feitama ʻa Lepeka mei he tokotaha, ko ʻetau tamai ko ʻAisake;
ROM 9:11 (He naʻe teʻeki ai ke fanauʻi ʻakinaua, pea teʻeki fai ha lelei pe ha kovi, pea koeʻuhi ke tuʻumaʻu ʻae tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua, ʻo fakatatau ki he fili, ʻikai ʻi he ngaahi ngāue, kae ʻiate ia ʻoku ne ui;)
ROM 9:12 Naʻe pehē kiate ia, “ʻE tauhi ʻe he ʻuluaki ʻae kimui.”
ROM 9:13 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Kuo u ʻofa kia Sēkope, ka kuo u fehiʻa kia ʻIsoa.”
ROM 9:14 Pea ka ko ia, pea tau pehē ko e hā? ʻOku ʻi he ʻOtua ʻae taʻeangatonu? ʻIkai ʻaupito.
ROM 9:15 He naʻe pehē ʻe ia kia Mōsese, “Te u ʻaloʻofa kiate ia ʻoku ou loto ke u ʻaloʻofa ki ai, pea te u angaʻofa kiate ia ʻoku ou loto ke u angaʻofa ki ai.”
ROM 9:16 Pea ko ia, ʻoku ʻikai meiate ia ʻoku loto, pe meiate ia ʻoku lele, kae mei he ʻOtua ʻoku fakahā ʻae ʻaloʻofa.
ROM 9:17 He ʻoku pehē ʻae tohi kia Felo, “Ko e meʻa ni pē kuo u fokotuʻu hake ai koe, koeʻuhi ke u fakahā ʻiate koe hoku mālohi, pea koeʻuhi ke ongoongoa ai hoku hingoa ʻi māmani kotoa pē.”
ROM 9:18 Pea ko ia, ʻoku ʻaloʻofa ia kiate ia ʻoku ne loto ki ai, pea ʻoku ne fakafefeka ʻaia ʻoku loto ia ki ai.
ROM 9:19 Pea te ke pehē ai kiate au, “Pea ko e hā ʻoku ne kei lāunga ai? Pe ko hai kuo ne taʻofia hono loto?”
ROM 9:20 ‌ʻIkai, ʻe tangata, he ko hai koe ʻoku ke kikihi ki he ʻOtua? ʻE lea ʻae meʻa kuo ngaohi kiate ia naʻa ne ngaohi ia, “Ko e hā kuo ke ngaohi ai au ke pehē ni?”
ROM 9:21 He ʻikai ʻoku ʻi he ʻumea, ke ne ngaohi mei he takaonga pe taha ʻae ipu ʻe taha ke ʻaonga lahi, mo e taha ke ʻaonga siʻi?
ROM 9:22 Pea kapau kuo finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā hono houhau, pea fakaʻilo mo hono mālohi, naʻa ne kātaki ʻi he kātaki fuoloa ʻae ngaahi ipu ʻoe houhau naʻe taau mo e malaʻia:
ROM 9:23 Pea koeʻuhi ke ne fakahā hono lahi ʻo ʻene lelei ki he ngaahi ipu ʻoe ʻaloʻofa, ʻakinautolu naʻa ne tomuʻa teuʻi ki he hakeakiʻi,
ROM 9:24 ‌ʻIo, ʻakitautolu kuo ne ui, ʻikai mei he kakai Siu pē, ka mei he kakai Senitaile foki?
ROM 9:25 ‌ʻO hangē ko ʻene folofola ʻia Hosea, “Te u ui ʻakinautolu ‘Ko hoku kakai,’ ʻaia naʻe ʻikai ko hoku kakai; pea ‘Ko e ʻofeina ia,’ ʻaia naʻe ʻikai ko e ʻofeina.
ROM 9:26 Pea ʻe pehē, ʻi he potu ko ia naʻe pehē ai kiate kinautolu, ‘ʻOku ʻikai ko hoku kakai ʻakimoutolu;’ ʻe ui ai ʻakinautolu ko e fānau ʻae ʻOtua moʻui.
ROM 9:27 ‌ʻOku kalanga foki ʻa ʻIsaia ʻia ʻIsileli, [ʻo pehē], “Kapau ʻe tatau hono lau ʻoe fānau ʻa ʻIsileli mo e ʻoneʻone ʻoe tahi, ko e toenga pē ʻe fakamoʻui:
ROM 9:28 He te ne fakaʻosi mo tuʻusi ke vave ʻae ngāue ʻi he māʻoniʻoni: koeʻuhi ʻe fakatoʻotoʻo ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi he māmani.”
ROM 9:29 Pea hangē ko e tomuʻa lea ʻa ʻIsaia, “Ka ne taʻeʻoua ʻae fakatoe ʻe Sihova ʻoe ngaahi tokolahi ha hako kiate kitautolu, pehē, kuo tau tatau mo Sotoma, pea ngaohi ʻo fakatatau mo Komola.”
ROM 9:30 Pea ka ko ia, pea tau pehē ko e hā? Ko eni, ko e kakai Senitaile, naʻe ʻikai tuli ki he fakatonuhia, kuo lavaʻi ʻekinautolu ʻae fakatonuhia, ʻio, ʻae fakatonuhia ʻoku ʻi he tui.
ROM 9:31 Ka ko ʻIsileli, naʻe tuli ki he fono māʻoniʻoni, kuo ʻikai lavaʻi ʻe ia ʻae fono māʻoniʻoni.
ROM 9:32 Ko e hā naʻe pehē ai? Koeʻuhi naʻe ʻikai ha tui, ka ko e ngāue pe. He naʻa nau tūkia ʻi he “Maka tūkiaʻanga” ko ia;
ROM 9:33 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻae maka tūkiaʻanga mo e maka fakaʻita: pea ko ia ʻe tui kiate ia ʻe ʻikai te ne mā.”
ROM 10:1 ‌ʻE Kāinga, ko e holi ʻa hoku loto, mo ʻeku lotu ki he ʻOtua, koeʻuhi ko ʻIsileli, ke fakamoʻui ʻakinautolu.
ROM 10:2 He ʻoku ou fakamoʻoni kiate kinautolu ʻoku ʻiate kinautolu ʻae fai feinga ki he ʻOtua, ka ʻoku ʻikai taau mo e poto.
ROM 10:3 He ko e meʻa ʻi heʻenau taʻeʻilo ki he fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtua, naʻa nau ʻalu fano ke fokotuʻumaʻu ʻae māʻoniʻoni ʻanautolu, kuo ʻikai ai ke fakavaivai ʻakinautolu ki he fakatonuhia mei he ʻOtua.
ROM 10:4 He ko e fakahaohaoa ʻoe fono ʻa Kalaisi ki he fakatonuhia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui.
ROM 10:5 He ʻoku fakahā ʻe Mōsese ʻae fakatonuhia ʻaia ʻoku ʻi he fono, “Ko e tangata ʻoku ne fai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻe moʻui ai ia.”
ROM 10:6 Ka ko e fakatonuhia ʻoku ʻi he tui ʻoku lea ia, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ke pehē ʻi ho loto, Ko hai te ne ʻalu hake ki he langi?” (Ko e pehē, ke ʻohifo ʻa Kalaisi:)
ROM 10:7 pe, “Ko hai te ne ʻalu hifo ki he loloto?” (Ko e pehē, ke ʻohake ʻa Kalaisi mei he mate.)
ROM 10:8 Ka ʻoku pehē ia ko e hā? “ʻOku ofi ʻae lea kiate koe, ʻi ho ngutu, pea ʻi ho loto:” ʻaia ko e lea ʻoe tui, ʻoku mau malangaʻaki;
ROM 10:9 Koeʻuhi kapau te ke fakahā ʻaki ho ngutu ʻae ʻEiki ko Sisu, pea ke tui ʻi ho loto kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua mei he mate, ʻe fakamoʻui koe.
ROM 10:10 He ʻoku tui ʻae tangata ʻaki ʻae loto ki he fakatonuhia; pea ʻoku fakahā ʻaki ʻae ngutu ʻae fakamoʻui.
ROM 10:11 He ʻoku pehē ʻae tohi, “Ko ia ia ʻe tui kiate ia, ʻe ʻikai mā ia.”
ROM 10:12 He ʻoku ʻikai ha fai kehekehe ki he Siu mo e Kiliki: he ko e ʻEiki pe ko ia ʻoe kakai kotoa pē ʻoku mohu [angalelei ]ki he kakai kotoa pē ʻoku ui kiate ia.
ROM 10:13 “He ko ia ia ʻe ui ki he huafa ʻoe ʻEiki, ʻe fakamoʻui ia.”
ROM 10:14 Kae fēfē ʻenau ui kiate ia naʻe ʻikai te nau tui ki ai? Pea fēfē ʻenau tui kiate ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai? Pea fēfē ʻenau fanongo taʻehataha ʻe malanga?
ROM 10:15 Pea fēfē ʻenau malanga, ʻoka ʻikai fekau atu ʻakinautolu? ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻae vaʻe ʻokinautolu ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe melino, pea ʻomi ʻae ongoongo fiefia ʻoe ngaahi meʻa lelei!”
ROM 10:16 Ka kuo ʻikai te nau talangofua kotoa pē ki he ongoongolelei. He ʻoku pehē ʻe ʻIsaia, “ʻEiki, Ko hai kuo tui ki heʻemau ongoongoa?”
ROM 10:17 Ko ia, ʻoku mei he fanongo ʻae tui, mo e fanongo mei he folofola ʻae ʻOtua.
ROM 10:18 Ka ʻoku ou pehē, “ʻIkai kuo nau fanongo? ʻIo ko e moʻoni kuo aʻu atu ʻenau fakaongo ki he fonua kotoa pē, pea mo e nau lea ki he ngaahi ngataʻanga ʻo māmani.”
ROM 10:19 Ka ʻoku ou pehē, ʻIkai naʻe ʻilo ʻe ʻIsileli? [He ]ʻoku fuofua lea ʻa Mōsese, “Te u fakafuaʻa ʻakimoutolu ʻaki ʻakinautolu ʻoku ʻikai ko ha kakai, pea te u fakaʻitaʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae puleʻanga vale.”
ROM 10:20 Ka ʻoku lea mālohi lahi ʻa ʻIsaia ʻo pehē, “Kuo ʻiloʻi au ʻekinautolu naʻe ʻikai kumi kiate au; kuo fakahā au kiate kinautolu naʻe ʻikai fehuʻi kiate au.”
ROM 10:21 Ka ʻoku pehē ʻene lea ki ʻIsileli, “Ko e ʻaho kātoa kuo u mafao atu hoku nima ki he kakai talangataʻa mo angatuʻu.”
ROM 11:1 He ʻoku ou pehē, Kuo siʻaki ʻe he ʻOtua hono kakai? ʻIkai ʻaupito. He ko e ʻIsileli foki au, mei he hako ʻo ʻEpalahame, ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani.
ROM 11:2 Kuo ʻikai siʻaki ʻe he ʻOtua hono kakai naʻa ne muʻaki ʻilo. ʻIkai te mou ʻilo ʻae lea ʻae tohi kia ʻIlaisiā? ʻA ʻene hanu ki he ʻOtua koeʻuhi ko ʻIsileli, ʻo pehē,
ROM 11:3 “ʻEiki, kuo nau tāmateʻi hoʻo kau palōfita, pea nau holoki hifo ʻa ho ngaahi ʻesifeilaulau; pea ʻoku ou toe tokotaha pē, pea ʻoku nau kumi ki heʻeku moʻui.”
ROM 11:4 Ka ko e hā ʻae folofola naʻe tali ʻaki ia ʻe he ʻOtua? “Kuo u fakatoe kiate au ʻae kau tangata ʻe toko fitu afe, kuo ʻikai te nau tuʻulutui kia Peali.”
ROM 11:5 Pea ko eni, ʻoku pehē foki ʻi he kuonga ni, ʻoku ai ʻae toenga ʻo fakatatau ki he fili ʻi he ʻofa.
ROM 11:6 Pea kapau ʻoku ʻi he ʻofa, pea tā ʻoku ʻikai kei ʻi he ngaahi ngāue: ka ʻikai, pea ʻoku ʻikai kei ʻofa ʻae ʻofa. Pea kapau ʻoku ʻi he ngaahi ngāue ia, pehē, ʻoku ʻikai kei ʻi he ʻofa ia: ka ʻikai, tā ʻoku ʻikai kei ko e ngāue ʻae ngāue.
ROM 11:7 Ka ko ia pea hā? Kuo ʻikai lavaʻi ia ʻe ʻIsileli ʻaia ne ne kumi ki ai; ka kuo lavaʻi ia ʻe he kakai kuo fili, pea ko hono toe kuo fakafefeka,
ROM 11:8 (ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Kuo tuku ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻae laumālie tulemohe, ko e mata kae ʻikai te nau mamata, mo e telinga kae ʻikai te nau fanongo;) ʻo aʻu ki he ʻaho ni.”
ROM 11:9 Pea ʻoku pehē ʻe Tevita, “Ke hoko honau keinangaʻanga ko e hele, mo e tauhele, mo e tūkiaʻanga, mo e totongi kiate kinautolu:
ROM 11:10 Tuku ke fakapoʻuli honau mata, ke ʻoua naʻa nau mamata, pea mapelu maʻuaipē honau tuʻa.”
ROM 11:11 Pea ʻoku ou pehē, Kuo nau tūkia ke nau mātuʻaki hinga? ʻIkai ʻaupito: ka ʻi heʻenau fai hala [kuo hoko ]ʻae fakamoʻui ki he kakai Senitaile, ke ueʻi ʻakinautolu ki he fuaʻa.
ROM 11:12 Pea ko eni, kapau ko ʻenau fai hala ko e fakakoloaʻia ia ʻo māmani, pea ko honau fakamasivaʻi ko e koloaʻia ʻoe kakai Senitaile; pea ʻe fēfeeʻi ai ʻoka nau ka mahu?
ROM 11:13 He ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻae kakai Senitaile, he ko e ʻaposetolo au ʻoe kakai Senitaile, pea ʻoku ou fakaongolelei ʻa ʻeku ngāue:
ROM 11:14 ‌ʻO kapau te u mafai ʻi ha meʻa ke ueʻi ke fuaʻa ʻakinautolu ʻoku ʻo hoku kakano, pea u fakamoʻui honau niʻihi.
ROM 11:15 He kapau ko honau siʻaki, ko e fakalelei ia ʻo māmani, pea ko e hā honau [toe ]maʻu mai, ka ko e moʻui mei he mate?
ROM 11:16 He kapau ʻoku māʻoniʻoni ʻae ʻuluaki fua, ʻoku pehē foki mo hono kotoa: pea kapau ʻoku māʻoniʻoni ʻae tefito, ʻoku pehē mo e ngaahi vaʻa.
ROM 11:17 Pea kapau ne motuhi ʻae vaʻa niʻihi, pea kuo fakahoko koe kiate kinautolu, ka ko e ʻolive vao pē koe, pea ke maʻu ʻe koe fakataha mo kinautolu hono tefito mo hono huhuʻa ʻoe ʻakau ko e ʻolive;
ROM 11:18 ‌ʻOua naʻa ke polepole ki he ngaahi vaʻa. Pea neongo hoʻo polepole, ʻoku ʻikai ke moʻui ʻae tefito ʻiate koe, ka ko koe ʻi he tefito.
ROM 11:19 Pea te ke pehē nai, “Ne motuhi ʻae ngaahi vaʻa, koeʻuhi kae fakahoko au.”
ROM 11:20 Ko e moʻoni; ko e meʻa ʻi he taʻetui naʻe motuhi ʻakinautolu, pea ʻoku ke tuʻu koe ʻi he tui. ʻOua naʻa ke loto lahi, ka ke manavahē:
ROM 11:21 He kapau naʻe ʻikai mamae ʻae ʻOtua ki he ngaahi vaʻa totonu, vakai naʻa ʻikai te ne mamae kiate koe.
ROM 11:22 Ko ia vakai ki he angalelei mo e houhau ʻoe ʻOtua: ko e houhau kiate kinautolu naʻe hinga; ka ko e angalelei kiate koe, ʻo kapau te ke tuʻumaʻu ʻi he angalelei: ka ʻikai, pea ʻe motuhi ai foki mo koe.
ROM 11:23 Pea ko kinautolu foki ʻe fakahoko, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau nofomaʻu ʻi he taʻetui, he ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua ke toe fakahoko ʻakinautolu.
ROM 11:24 He kapau naʻe tutuʻu koe mei he ʻakau ko e ʻolive ʻaia ko hono anga ke tupu vao pē, pea fakahoko koe ki he ʻolive lelei kae ʻikai tatau mo hono anga: ʻe ʻikai faingofua hake ʻae fakahoko ʻoe ʻngaahi vaʻa moʻoni ki honau ʻolive ʻonautolu?
ROM 11:25 He ʻoku ʻikai te u loto, ʻe kāinga, ke mou taʻeʻilo ʻae meʻa lilo ni, telia naʻa mou fielahi ʻiate kimoutolu; kuo fakakui ʻae niʻihi ʻo ʻIsileli, kaeʻoua ke hokosia hono fakakātoa mai ʻoe kakai Senitaile.
ROM 11:26 Pea ʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli kotoa pē: ʻo hangē ko ia kuo tohi, “ʻE haʻu mei Saione ʻae Fakamoʻui, pea ʻe fakafoki ʻe ia ʻae angahala meia Sēkope:
ROM 11:27 He ko ʻeku fuakava eni mo kinautolu, ʻo kau ka ʻave ʻenau ngaahi angahala.”
ROM 11:28 Ko e ngaahi fili ʻakinautolu ki he ongoongolelei, kae ʻaonga kiate kimoutolu: ka ko e meʻa ʻi he fili, kuo ʻofeina ʻakinautolu koeʻuhi ko e ngaahi tamai.
ROM 11:29 He ko e ngaahi foaki mo e ui ʻae ʻOtua, ʻoku ʻikai ha fakatomala ki ai.
ROM 11:30 He ʻoku hangē ko kimoutolu ʻi muʻa, naʻe ʻikai te mou talangofua ki he ʻOtua, ka ko eni kuo mou maʻu ʻae ʻaloʻofa ko e meʻa ʻi heʻenau talangataʻa:
ROM 11:31 ‌ʻOku pehē foki, ʻoku ʻikai eni ke talangofua ʻakinautolu ni, ka, ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa kiate kimoutolu, te nau lavaʻi foki ʻae ʻaloʻofa.
ROM 11:32 He kuo tuku ʻe he ʻOtua ke moʻua ʻakinautolu kotoa pē ki he talangataʻa, koeʻuhi ka ne ʻaloʻofa ki ai kotoa pē.
ROM 11:33 ‌ʻOiauē! Hono loloto ʻoe koloaʻia ʻae poto mo e ʻilo ʻae ʻOtua! ʻOku taʻefaʻaʻeke ʻa ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea taʻefaʻaʻiloa mo hono ngaahi ʻaluʻanga!
ROM 11:34 “He ko hai kuo ne ʻilo ʻae finangalo ʻoe ʻEiki? Pe ko hai kuo akonakiʻi kiate ia?
ROM 11:35 Pea ko hai ne tomuʻa foaki kiate ia, pea ʻe toe totongi ia kiate ia?
ROM 11:36 He [ʻoku tupunga ]meiate ia, pea [ʻoku maʻu pē ]ʻiate ia, pea [ʻe iku ]kiate ia, ʻae ngaahi meʻa kotoa pē: ʻaia ke ʻi ai ʻae fakaʻapaʻapa ʻo taʻengata. ʻEmeni.
ROM 12:1 Ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻae ʻOtua, ke mou ʻatu homou sino ko e feilaulau moʻui, mo māʻoniʻoni, mo lelei ki he ʻOtua, ʻaia ko e ngāue ʻoku taau mo kimoutolu ke fai.
ROM 12:2 Pea ʻoua naʻa fakatatau ʻakimoutolu ki he māmani: ka ke mātuʻaki liliu ʻakimoutolu ʻi he fakafoʻou ʻo homou ʻatamai, koeʻuhi ke mou ʻilo pau ʻae finangalo ko ia ʻoe ʻOtua, ʻa hono lelei, mo hono ʻaonga, mo hono haohaoa.
ROM 12:3 He ko e meʻa ʻi he ʻofa kuo foaki kiate au, ʻoku ou tala atu ai ki he tangata taki taha kotoa pē ʻoku ʻiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa lelei lahi ʻene mahalo kiate ia he mahalo ʻoku totonu; ka ke mahalo fakapotopoto, ʻo fakatatau ki hono lahi ʻoe tui kuo vaheʻi ʻe he ʻOtua ki he tangata taki taha.
ROM 12:4 He ʻoku hangē ʻoku ʻi hotau sino pe taha ʻae ngaahi kupu lahi, ka ʻoku ʻikai fai ʻae ngāue tatau pē ʻe he kupu kotoa pē:
ROM 12:5 ‌ʻOku pehē foki ʻakitautolu, ko e tokolahi, ka ko e sino pe taha ʻia Kalaisi, pea ʻoku tau feʻaongaʻaki fakataha ʻae kupu kotoa pē.
ROM 12:6 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae ngaahi foaki ʻoku fai kehekehe, ʻo taau mo e ʻofa kuo foaki kiate kitautolu, kapau ko e kikite, [tau fai ia ]ʻo fakatatau mo hono lahi ʻoe tui;
ROM 12:7 Pe ko e tauhi, tau [fai ]ʻae tauhi: pe ko ia ʻoku akonaki, [ke fai ʻene ]akonaki;
ROM 12:8 Pe ko ia ʻoku ekinaki, [ke ne ]ekinaki: ko ia ʻoku foaki, ke [fai ia ]ʻo angatonu; ko ia ʻoku pule, [ke ]faʻa fai [ia]; ko ia ʻoku fai ʻofa, [ke fai ]ʻi he fiefie fai.
ROM 12:9 Ke taʻemalualoi ʻae ʻofa. Fehiʻa ki he meʻa ʻoku kovi; piki maʻu ki he meʻa ʻoku lelei.
ROM 12:10 Ke mou feʻofaʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻofa fakakāinga; ʻo mou felotoleleiʻaki ʻi he fefakaʻapaʻapaʻaki kiate kimoutolu;
ROM 12:11 ‌ʻOua naʻa fakapikopiko ʻi he ngāue: ka mou loto vela; ʻo tauhi ki he ʻEiki;
ROM 12:12 ‌ʻO fiefia ʻi he ʻamanaki lelei; pea faʻa kātaki ʻi he mamahi; pea fai maʻu ʻo fakakukafi ʻi he lotu;
ROM 12:13 Tufaki ki he masiva ʻoe kāinga māʻoniʻoni; tuli ki he angaʻofa.
ROM 12:14 Tāpuaki ʻakinautolu ʻoku fakatanga kimoutolu: tāpuakiʻi, pea ʻoua naʻa kapea.
ROM 12:15 Fiefia mo kinautolu ʻoku fiefia, pea tangi mo kinautolu ʻoku tangi.
ROM 12:16 Ke felototahaʻaki ʻakimoutolu. ʻOua naʻa tokanga ki he ngaahi meʻa māʻolunga, kae tataki ʻakimoutolu ki he ngaahi meʻa māʻulalo. Pea ʻoua naʻa mou fiepoto ʻiate kimoutolu.
ROM 12:17 ‌ʻOua naʻa totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi ki ha taha. Fifili ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei ʻi he ʻao ʻoe kakai kotoa pē.
ROM 12:18 Pea kapau ʻe faʻa lavaʻi, mou moʻui melino pē mo e kakai kotoa pē.
ROM 12:19 ‌ʻAe kāinga ʻofeina, ʻoua naʻa mou fai ʻae totongi koeʻuhi ko kimoutolu, ka mou fakaʻataʻatā ki he houhau: he kuo tohi, “ʻOku ʻaʻaku ʻae totongi; ʻoku pehē ʻe he ʻEiki,” te u totongi pē ʻeau.
ROM 12:20 Ko ia, “Kapau ʻoku fiekaia ho fili, fafanga ia; kapau ʻoku fieinu, ʻatu ha inu kiate ia: koeʻuhi ʻi hoʻo fai pehē, te ke fokotuʻu ʻae malalaʻi afi ki hono ʻulu.”
ROM 12:21 ‌ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he kovi, kae ikuna ʻae kovi ʻaki ʻae lelei.
ROM 13:1 Ke fakavaivai ʻae tangata kotoa pē ki ke pule ʻoku māʻolunga. He ʻoku ʻikai ha pule kae mei he ʻOtua: pea ko e kau pule ʻoku ai, ʻoku tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtua.
ROM 13:2 Ko ia ʻoku angatuʻu ki he pule, ʻoku angatuʻu ki he tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua: pea ko kinautolu ʻoku angatuʻu, te nau maʻu kiate kinautolu ʻae tautea.
ROM 13:3 He ko e kau pule ʻoku ʻikai ko e fakailifia ki he ngaahi ngāue lelei, ka ki he kovi. Pea ko ho loto ke ʻoua naʻa manavahē koe ki he pule? Fai ʻaia ʻoku lelei, pea te ke maʻu mei ai ʻae fakamālō:
ROM 13:4 He ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ia kiate koe ki he lelei. Pea kapau ʻoku ke fai ʻaia ʻoku kovi, ke ke manavahē; he ʻoku ʻikai ke toʻo noa pē ʻe ia ʻae heletā: he ko e tamaioʻeiki ia ʻae ʻOtua, ko e fai totongi ia ke tautea kiate ia ʻoku fai kovi.
ROM 13:5 Ko ia ʻoku totonu ke mou fakavaivai, ʻo ʻikai pe naʻa ai ha tautea, ka koeʻuhi ko hono totonu.
ROM 13:6 Ko e meʻa ko ia ke mou ʻatu ai ʻae tukuhau foki: he ko e kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ʻakinautolu, ʻoku tokanga ʻo fai maʻu ki he meʻa ni pē.
ROM 13:7 Ko ia ke ʻatu ki he kakai kotoa pē ʻaia ʻoku totonu: ʻae tukuhau kiate ia ʻoku totonu ki ai ʻae tukuhau; ko e totongi kiate ia ʻoku ʻaʻana totonu ʻae totongi; ko e manavahē kiate ia ʻoku ʻaʻana totonu ʻae manavahē; mo e fakaʻapaʻapa kiate ia ʻoku ʻaʻana totonu ʻae fakaʻapaʻapa.
ROM 13:8 ‌ʻOua naʻa taʻetotongi ha meʻa ki ha taha, ka mou feʻofaʻaki pē kiate kimoutolu: he ko ia ʻoku ʻofa ki ha tokotaha, kuo fakamoʻoni ia ki he fono.
ROM 13:9 Ko ia foki, “ʻOua naʻa ke tono fefine, ʻoua naʻa ke fakapō, ʻoua naʻa ke kaihaʻa, ʻoua naʻa ke fakamoʻoni loi, ʻoua naʻa ke manumanu;” pea ka ai mo ha fekau kehe, ʻoku lau fakataha ia ʻi he fekau ni, ʻa eni, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pē ko koe.”
ROM 13:10 ‌ʻOku ʻikai fai ʻe he ʻofa ha kovi ki hono kaungāʻapi: ko ia ko e ʻofa ko hono fakamoʻoni ia ʻoe fono.
ROM 13:11 Pea ʻāsili pe ʻi hoʻomou ʻilo ʻae kuonga, kuo hokosia ʻaupito ʻae feituʻulaʻā ke ʻā ai mei he mohe: he ʻoku ofi lahi eni hotau fakamoʻui, ʻi heʻetau tomuʻa tui.
ROM 13:12 Kuo tei ʻosi ʻae pō, ʻoku ofi ʻae ʻaho: ko ia ke tau liʻaki ʻae ngaahi ngāue ʻoe poʻuli, pea tau ʻai ʻae mahafu ʻoe maama.
ROM 13:13 Ke tau felakaʻi ʻo matamatalelei, ʻo taau mo e ʻaho; ʻikai ʻi he kātoanga kai mo e faʻa konā, pe ʻi he feʻauaki mo e angafakalielia, pea ʻikai ʻi he fekeʻikeʻi mo e meheka.
ROM 13:14 Ka ke ʻai ʻekimoutolu ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea ʻoua naʻa tokonaki maʻae ngaahi holi ʻoe kakano.
ROM 14:1 Ko ia ʻoku vaivai ʻi he tui mou maʻu, kae ʻikai ʻi he fakakikihi taʻeʻaonga.
ROM 14:2 He ʻoku tui ʻae tokotaha ʻoku ngofua ʻene kai ki he ngaahi meʻa kotoa pē: ka ko e tokotaha ʻoku vaivai, ʻoku kai mei he ngoue [pē].
ROM 14:3 Ke ʻoua naʻa manuki ʻaia ʻoku kai kiate ia ʻoku ʻikai kai; pea ʻoua naʻa fakamaau ʻaia ʻoku ʻikai kai kiate ia ʻoku kai: he kuo maʻu ia ʻe he ʻOtua.
ROM 14:4 Ko hai koe, ʻoku ke fakamaauʻi ʻae tamaioʻeiki ʻae tangata kehe? ʻOku ʻi heʻene ʻeiki pē ʻaʻana ʻa ʻene tuʻu pe hinga. ʻIo, ʻe poupou hake ia: he ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fakatuʻumaʻu ia.
ROM 14:5 ‌ʻOku manako ʻe he tangata ʻe taha ki he ʻaho ʻe taha ʻi he ʻaho ʻe taha: ka ko e taha kehe ʻoku manako pē ia ki he ʻaho kotoa pē. Ke fifili pau pē ʻae tangata kotoa pē ʻi hono loto ʻoʻona.
ROM 14:6 Ko ia ʻoku ne tokanga ki he ʻaho, ʻoku ne tokanga ki ai koeʻuhi ko e ʻEiki; pea ko ia ʻoku ʻikai tokanga ki he ʻaho, ʻoku ʻikai tokanga ki ai ia koeʻuhi ko e ʻEiki. Ko ia ʻoku kai, ʻoku ne kai koeʻuhi ko e ʻEiki, pea ʻoku ne ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua; pea ko ia ʻoku ʻikai te ne kai, ʻoku ʻikai te ne kai koeʻuhi ko e ʻEiki, pea ʻoku ne ʻatu ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua.
ROM 14:7 He ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku moʻui kiate ia pē, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻoku mate kiate ia pē.
ROM 14:8 He kapau ʻoku tau moʻui, ʻoku tau moʻui ki he ʻEiki; pea kapau ʻoku tau mate, ʻoku tau mate ki he ʻEiki: ko ia, ka tau ka moʻui, pe mate, ʻoku ʻae ʻEiki ʻakitautolu.
ROM 14:9 He ko eni ʻae meʻa naʻe pekia ai ʻa Kalaisi, mo toetuʻu, ʻo toe moʻui, koeʻuhi ke ʻEiki ia ki he mate mo e moʻui.
ROM 14:10 Ka ko e hā ʻoku ke fakamaau ai ho tokoua? Pea ko e hā ʻoku ke manuki ai ki ho tokoua? He te tau tutuʻu kotoa pē ʻi he fakamaauʻanga ʻo Kalaisi.
ROM 14:11 He kuo tohi, “ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Ko au ʻoku ou moʻui, ʻe peluki ʻae tui kotoa pē kiate au, pea ʻe vete ʻae ʻelelo kotoa pē ki he ʻOtua.”
ROM 14:12 Ko ia te tau fakamatala atu taki taha kotoa pē ia ki he ʻOtua.
ROM 14:13 Ko ia ke ʻoua naʻa tau kei fefakamaauʻaki ʻakitautolu: kae fakamaau muʻa eni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻai ʻe ha taha ha tūkiaʻanga pe ha meʻa ke fakahinga ʻaki ʻa hono tokoua.
ROM 14:14 ‌ʻOku ou ʻilo, pea kuo u maʻu pau mei he ʻEiki ko Sisu, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa tuʻungaʻa pē: ka ko ia ʻoku ne lau ha meʻa ko e taʻemaʻa, ʻoku taʻemaʻa ia kiate ia.
ROM 14:15 Pea kapau ʻoku mamahi ho tokoua koeʻuhi ko e meʻakai, ʻoku ʻikai ai te ke laka ʻo taau mo e ʻofa. ʻOua naʻa ke fakaʻauha ia ʻaki hoʻo meʻakai, ʻaia naʻe pekia ai ʻa Kalaisi.
ROM 14:16 Ko ia ke ʻoua naʻa tuku ke lauʻikoviʻi ʻa hoʻomou lelei.
ROM 14:17 He ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai ko e meʻakai pe ko e inu; ka ko e māʻoniʻoni, mo e melino, mo e fiefia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni.
ROM 14:18 Pea ko ia ʻoku ne tauhi ʻa Kalaisi ʻi ʻaonga ia ki he ʻOtua, pea lelei ki he kakai.
ROM 14:19 Ko ia ke tau tuli ki he ngaahi meʻa fakamelino, mo e ngaahi meʻa te tau felangaʻaki hake ai ʻakitautolu.
ROM 14:20 ‌ʻOua naʻa ke maumau ʻae ngāue ʻae ʻOtua koeʻuhi ko e meʻakai. Ko e moʻoni ʻoku ngofua ʻae meʻa kotoa pē; ka ko e kovi ia ki he tangata ko ia ʻoku ne kai ke fakahalaʻi.
ROM 14:21 ‌ʻOku lelei ke ʻoua naʻa kai kakano, pe inu uaine, pe fai ha meʻa ʻe humu ai ho tokoua, pe tūkia ai, pe vaivai ai.
ROM 14:22 ‌ʻOku ʻiate koe ʻae tui? Maʻu ia kiate koe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua. ʻOku monūʻia ia ʻoku ʻikai ke valokiʻi ia ʻe hono loto ʻi he meʻa ko ia ʻoku ne fai.
ROM 14:23 Ka ko ia ʻoku lotolotoua, ʻoku halaia ia, ʻo kapau te ne kai, koeʻuhi ʻoku ʻikai [kai ia ]ʻi he tui: he ko ia ʻoku ʻikai ʻi he tui, ko e angahala ia.
ROM 15:1 Ko ia ko kitautolu ʻoku mālohi ʻoku totonu ke tau kātaki ʻae ngaahi vaivai ʻoe vaivai, pea ʻoua naʻa fakafiemālie kiate kitautolu pē.
ROM 15:2 Ke tau taki taha fakafiemālie kotoa pē ki hono kaungāʻapi, ke lelei ai mo langa hake ai ia.
ROM 15:3 He naʻe ʻikai fakafiemālie ʻa Kalaisi ʻe ia; kae hangē ko ia kuo tohi, “Ko e ngaahi manuki ʻanautolu naʻe manukiʻi koe, naʻe tō kiate au.”
ROM 15:4 He ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻa, naʻe tohi ko hotau akonaki, koeʻuhi ko e meʻa ʻi he faʻa kātaki mo e fakafiemālie ʻoe ngaahi tohi, ketau maʻu ai ʻae ʻamanaki lelei.
ROM 15:5 Pea ko eni, ke tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe faʻa kātaki mo e fiemālie, ke mou felototatauʻaki pē kiate kimoutolu ʻo tatau mo Kalaisi Sisu:
ROM 15:6 Koeʻuhi ke mou loto taha pē, mo ngutu taha pē, ʻi he fakamālō ki he ʻOtua, ʻio, ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
ROM 15:7 Ko ia ke mou femāʻuaki ʻakimoutolu taki taha, ʻo hangē ko e maʻu foki ʻe Kalaisi ʻakitautolu ke ongoongolelei ai ʻae ʻOtua.
ROM 15:8 Pea ko eni, ʻoku ou fakahā ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi ʻoe kamu, koeʻuhi ko e moʻoni ʻoe ʻOtua, ke fokotuʻumaʻu ʻae ngaahi talaʻofa [naʻe fai ]ki he ngaahi tamai:
ROM 15:9 Pea koeʻuhi ke fakamālō ki he ʻOtua ʻae ngaahi Senitaile koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa; ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Ko e meʻa ko ia te u fakaongolelei ai koe ʻi he ngaahi Senitaile, ʻo hiva ki ho huafa.”
ROM 15:10 Pea toe pehē ʻe ia, “Ke fiefia ʻakimoutolu ʻae ngaahi Senitaile, fakataha mo hono kakai.”
ROM 15:11 Pea toe pehē, “Fakafetaʻi ki he ʻEiki ʻakimoutolu ʻae ngaahi Senitaile kotoa pē: fakaongolelei ia, ʻakimoutolu ʻae kakai kotoa pē.”
ROM 15:12 Pea toe lea ʻa ʻIsaia, “ʻE ai ha aka ʻo Sese, pea ʻe tupu hake ia ke pule ki he kakai Senitaile; ʻe ʻamanaki lelei ʻae kakai Senitaile kiate ia.”
ROM 15:13 Pea ko eni, [ʻofa ]ke fakafonu ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe ʻamanaki lelei, ʻaki ʻae fiefia mo e melino ʻi he tui, koeʻuhi ke mou mohu ʻamanaki lelei, ʻi he mālohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni.
ROM 15:14 Pea ko au foki, ʻoku ou ʻilo pau kiate kimoutolu, ko hoku kāinga, kuo fonu ʻakimoutolu foki ʻi he angalelei, kuo fakapito ʻakimoutolu ʻi he ʻilo kotoa pē, mo e mafai foki ke fetokoniʻaki ʻakimoutolu.
ROM 15:15 Ka kuo u tohi mālohi atu nai kiate kimoutolu, ʻe kāinga, koeʻuhi ke fakamanatuʻi ʻakimoutolu, ko e meʻa ʻi he ʻofa ʻaia kuo foaki kiate au ʻe he ʻOtua,
ROM 15:16 Koeʻuhi ke u hoko ai ko e faifekau ʻa Sisu Kalaisi ki he kakai Senitaile, ʻo tauhi ʻae ongoongolelei ʻae ʻOtua, koeʻuhi ke ʻaonga hono feilaulau ʻaki ʻoe ngaahi Senitaile, kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni.
ROM 15:17 Ko ia ʻoku ou maʻu ʻaia ke u fakamālō ai ʻia Sisu Kalaisi, ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻoku kau ki he ʻOtua.
ROM 15:18 He ʻoku ʻikai te u faʻa lea ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe ʻikai fai ʻe Kalaisi ʻiate au, ke fakatalangofua ʻae ngaahi Senitaile, ʻi he lea mo e ngāue,
ROM 15:19 ‌ʻI he ngaahi mana lahi mo fakaofo, ʻi he mālohi ʻoe Laumālie ʻoe ʻOtua; pea kuo ʻaonga ʻeku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻa Kalaisi, ʻo fai mei Selūsalema, ʻo fakatakamilo ʻo aʻu ki Ililekomi.
ROM 15:20 ‌ʻIo, naʻe pehē ʻeku feinga ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei, ʻikai ʻi he potu kuo huaʻaki ai ʻa kalaisi, telia naʻaku fokotuʻu ʻoha tangata kehe.
ROM 15:21 Kae hangē ko ia kuo tohi, “Ko kinautolu naʻe ʻikai leaʻaki ia ki ai, te nau mamata: pea ko kinautolu naʻe ʻikai fanongo, te nau ʻilo.”
ROM 15:22 Ko ia ko e meʻa ko ia foki kuo lahi ʻene taʻofi au, pea kuo ʻikai ai te u ʻalu atu kiate kimoutolu.
ROM 15:23 Ka ko eni, ʻoku ʻikai kei toe haʻaku potu ʻi he ngaahi fonua ni, pea ʻi heʻeku holi lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi ke u ʻalu atu kiate kimoutolu;
ROM 15:24 ‌ʻOka hoko hoku fononga, pea ke mou moimoiʻi au ʻi hoku fononga, ʻoka hili ʻeku maʻu ʻae fiemālie siʻi ʻiate kimoutolu.
ROM 15:25 Ka ko eni, ʻoku ou ʻalu ki Selūsalema, ke tokoni ki he kāinga māʻoniʻoni.
ROM 15:26 He naʻe lelei kiate kinautolu ʻo Masitōnia mo ʻAkeia ke fai ʻae tānaki koloa maʻae kāinga māʻoniʻoni ʻoku masiva ʻi Selūsalema.
ROM 15:27 Kuo nau fai loto lelei eni; pea ko honau kau fai totongi totonu ʻakinautolu. He kapau kuo fakakau ʻae Senitaile ke maʻu ʻenau ngaahi meʻa fakalaumālie, ko ʻenau ngāue totonu ia ke tokoni ʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi meʻa fakamaama.
ROM 15:28 Ko ia ka hili ʻeku fai eni, pea u fakamaʻu kiate kinautolu ʻae fua ni, te u ʻalu atu ʻiate kimoutolu ki Sepeini.
ROM 15:29 Pea ʻoku ou ʻilo, ʻo kau ka aʻu atu kiate kimoutolu, te u ʻalu atu ʻi hono fonu ʻoe tāpuaki ʻoe ongoongolelei ʻo Kalaisi.
ROM 15:30 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, koeʻuhi ko hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea koeʻuhi ko e ʻofa ʻoe Laumālie, ke mou fekuki mo au ʻi hoʻomou ngaahi lotu ki he ʻOtua koeʻuhi ko au;
ROM 15:31 Koeʻuhi ke fakahaofi au meiate kinautolu ʻi Siutea ʻoku talangataʻa; pea koeʻuhi ko ʻeku ngāue ki Selūsalema, ke ʻaonga ia ki he kāinga māʻoniʻoni;
ROM 15:32 Pea koeʻuhi ke u aʻu atu kiate kimoutolu ʻi he fiefia ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, pea ke fakafiemālieʻi au mo kimoutolu.
ROM 15:33 Pea ko eni, ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻOtua ʻoe melino. ʻEmeni
ROM 16:1 ‌ʻOku ou fakaongolelei atu kiate kimoutolu ʻa Fipē, ko hotau tuofefine, ʻaia ko e tauhi ʻi he siasi ʻoku ʻi Senikelea:
ROM 16:2 Koeʻuhi ke mou maʻu ia ʻi he ʻEiki, ʻo taau mo e kāinga māʻoniʻoni, pea ke mou tokoni ia ʻi he ngāue kotoa pē te mou ʻaonga ai kiate ia: he kuo ne tokoniʻi ʻae tokolahi, pea mo au foki.
ROM 16:3 Tala ʻeku ʻofa kia Pisila mo ʻAkuila, ko ʻeku kaunga ngāue ʻia Kalaisi Sisu:
ROM 16:4 (ʻAkinaua naʻa na tuku hifo hona kia koeʻuhi ko ʻeku moʻui: pea ʻoku ʻikai ko au pē ʻoku fakafetaʻi kiate kinaua, ka ko e ngaahi siasi kotoa pē ʻoe kakai Senitaile).
ROM 16:5 Pea [ke tala atu ʻeku ʻofa ]ki he siasi ʻoku ʻi hona fale. Tala ʻeku ʻofa kia ʻIpenitusi, ʻoku ou ʻofa ki ai, he ko e ʻuluaki fua ia kia Kalaisi ʻi ʻAkeia.
ROM 16:6 Tala ʻeku ʻofa kia Mele, ʻaia naʻa ne fai ʻae ngāue lahi maʻamautolu.
ROM 16:7 Tala ʻeku ʻofa kia ʻAnitalonika mo Sunia, ko hoku kāinga, mo hoku kaungā nofo fale fakapōpula mo au, pea kuo na tonunga ʻi he kau ʻaposetolo, pea naʻa na tomuʻa ʻia Kalaisi ʻiate au.
ROM 16:8 Tala ʻeku ʻofa kia ʻAmipelea, ʻaia ʻoku ou ʻofa ki ai ʻi he ʻEiki.
ROM 16:9 Tala ʻeku ʻofa kia ʻUapane, ko hotau tokoni ʻia Kalaisi, mo Siteki, ʻaia ʻoku ou ʻofa ki ai.
ROM 16:10 Tala ʻeku ʻofa kia ʻApeli ko e ʻofeina ʻe Kalaisi. Tala ʻeku ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻo ʻAlisitopulo.
ROM 16:11 Tala ʻeku ʻofa kia Helotioni, ko hoku kāinga. Tala ʻeku ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻo Naasisu, ʻaia ʻoku ʻi he ʻEiki.
ROM 16:12 Tala ʻeku ʻofa kia Talaifina mo Talaifosa, ʻoku na ngāue ʻi he ʻEiki. Tala ʻeku ʻofa kia Pesisi, ko e ʻofeina, ʻaia naʻe ngāue lahi ʻi he ʻEiki.
ROM 16:13 Tala ʻeku ʻofa kia Lufusi, kuo fili ʻi he ʻEiki, pea ki heʻene faʻē, ʻaia ko ʻeku [faʻē ]foki.
ROM 16:14 Tala ʻeku ʻofa kia ʻAsinikalito, mo Felekoni, mo Heamasi, mo Patalopa, mo Hemisi, mo e kāinga ʻoku ʻiate kinautolu.
ROM 16:15 Tala ʻeku ʻofa kia Filoloko, mo Sulia, mo Nilio, mo hono tuofefine, mo ʻOlimipa, mo e kāinga māʻoniʻoni kotoa pē ʻoku ʻiate kinautolu.
ROM 16:16 Mou fetoutou fekita ʻaki ʻae ʻuma māʻoniʻoni. ʻOku ʻofa atu kiate kimoutolu ʻae ngaahi siasi ʻo Kalaisi.
ROM 16:17 Pea ko eni, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, mou fakaʻilongaʻi ʻakinautolu ʻoku langaʻi ʻae ngaahi mavahevahe mo e ngaahi tūkiaʻanga, ʻoku taʻetaau mo e akonaki kuo mou akonekina ai; pea mou ʻalu meiate kinautolu.
ROM 16:18 He ko kinautolu ʻoku pehē, ʻoku ʻikai te nau tauhi ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ka ko honau kete pē; pea ʻi he ngaahi lea lelei mo e talanoa fakalai ʻoku nau oloa ai ʻae loto ʻoe angatonu.
ROM 16:19 He kuo ongo atu hoʻomou talangofua ki he kakai kotoa pē. Ko ia ʻoku ou fiefia ai koeʻuhi ko kimoutolu: ka ko hoku loto ke mou poto ki he meʻa ʻoku lelei, pea taʻeʻilo ki he kovi.
ROM 16:20 Pea ko e ʻOtua ʻoe melino ʻe vave ʻene fakavolu ʻa Sētane ki homou lalo vaʻe. Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu. ʻEmeni.
ROM 16:21 Ko Timote ko ʻeku kaungā ngāue, mo Lusio, mo Sesoni, mo Sosipeta, ko hoku kāinga, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu.
ROM 16:22 Ko au, Teasio, kuo u hiki ʻae tohi ni, ʻoku ou ʻofa atu kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki.
ROM 16:23 Ko Keio, ʻaia ʻoku ne tauhi au, pea mo e siasi kotoa, ʻoku ʻofa atu ia kiate kimoutolu. Ko ʻIlasito, ko e tauhi ʻoe kolo, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu, mo Kuatusi ko e kāinga.
ROM 16:24 Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.
ROM 16:25 Pea ko eni, ke ʻiate ia ʻoku ne mafai ke fakatuʻumaʻu ʻakimoutolu ʻo taau mo ʻeku ongoongolelei, mo e malangaʻaki ʻa Sisu Kalaisi, ʻo fakatatau mo e fakahā ʻoe meʻa fakalilolilo, ʻaia naʻe tuku fufū pe talu ʻae kamataʻanga ʻo māmani,
ROM 16:26 Ka kuo fakahā lahi eni, pea ʻi he ngaahi tohi ʻae kau palōfita, kuo fakaʻilo atu ki he ngaahi puleʻanga kotoa pe, ke tupu ai ʻae talangofua ʻoe tui, ʻo fakatatau mo e fekau ʻae ʻOtua taʻengata:
ROM 16:27 Ke ʻi he ʻOtua poto taha pē, ʻae fakamālōʻia Sisu Kalaisi ke taʻengata. ʻEmeni.
1CO 1:1 Ko au Paula, naʻe ui ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, mo Sositine ko e tokoua,
1CO 1:2 ki he siasi ʻoe ʻOtua ʻaia ʻoku ʻi Kolinitō, kiate kinautolu kuo fakamāʻoniʻoni ʻia Kalaisi Sisu, kuo hoko ko e māʻoniʻoni, mo kinautolu kotoa pē ʻi he potu fulipē ʻoku ui ki he huafa ʻo Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki, ʻoku ʻonautolu mo ʻotautolu fakatouʻosi:
1CO 1:3 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa mo e melino, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1CO 1:4 ‌ʻOku ou fakafetaʻi maʻuaipē ki hoku ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ko e ʻofa ʻae ʻOtua kuo foaki kiate kimoutolu ʻia Sisu Kalaisi;
1CO 1:5 Koeʻuhi kuo ne fakakoloaʻia ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he ngaahi lea kotoa pē, mo e ngaahi ʻilo kotoa pē;
1CO 1:6 ‌ʻO hangē ko hono fakamoʻoni ʻoe fakahā ʻo Kalaisi ʻiate kimoutolu:
1CO 1:7 Ko ia ʻoku ʻikai ai te mou tomui ʻi ha foaki; ʻo tatali ki he fakahā ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi:
1CO 1:8 ‌ʻAia te ne fakatuʻumaʻu ʻakimoutolu foki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, koeʻuhi ke mou taʻehala ʻi he ʻaho ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1CO 1:9 ‌ʻOku moʻoni ʻae ʻOtua, ʻaia naʻe ui ʻakimoutolu ki he feohi mo hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
1CO 1:10 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke lea taha pe ʻakimoutolu kotoa pē, pea ke ʻoua naʻa ʻiate kimoutolu ʻae ngaahi mavahevahe; ka mou māʻopoʻopo lelei ʻo loto taha pe, pea fakakaukau taha pe.
1CO 1:11 He kuo fakahā mai kiate au ʻakimoutolu, ʻe hoku kāinga, ʻekinautolu ʻi he fale ʻo Koloi, ʻoku ai ʻae ngaahi kikihi ʻiate kimoutolu.
1CO 1:12 Pea ko ʻeku lea eni, ʻoku mou taki taha pehē, “ʻOku ʻo Paula au;” pea, “ʻOku ʻo ʻApolosi au;” pea, “ʻOku ʻo Kifasi au;” pea, “ʻOku ʻo Kalaisi au.”
1CO 1:13 Kuo mavahevahe koā ʻa Kalaisi? Naʻe tutuki ki he ʻakau ʻa Paula koeʻuhi ko kimoutolu? Pe naʻa mou papitaiso ʻi he hingoa ʻo Paula?
1CO 1:14 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua, naʻe ʻikai te u papitaiso ha taha ʻiate kimoutolu ka ko Kalisipo mo Keio;
1CO 1:15 Telia naʻa pehē ʻe ha niʻihi kuo u fai papitaiso ʻi hoku hingoa ʻoʻoku.
1CO 1:16 Pea naʻaku papitaiso foki ʻae fale ʻo Setivena: pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe naʻaku papitaiso mo ha taha kehe.
1CO 1:17 He naʻe ʻikai fekau au ʻe Kalaisi ke papitaiso, ka ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei: kae ʻikai ʻi he poto ʻoe lea, telia naʻa fakataʻeaongaʻi ʻae ʻakau naʻe tutuki ki ai ʻa Kalaisi.
1CO 1:18 He ko e malangaʻaki ʻae ʻakau naʻe tutuki ia ki ai ko e vale ia kiate kinautolu ʻoku malaʻia: ka ko e mālohi ia ʻoe ʻOtua kiate kitautolu kuo fakamoʻui.
1CO 1:19 He kuo tohi, “Te u fakaʻauha ʻae poto ʻoe kau poto, Pea te u fakataʻeʻaonga ʻae ʻilo ʻoe ʻiloʻilo.”
1CO 1:20 Ko e fē ʻae poto? Ko e fē ʻae tangata tohi? Ko e fē ʻae fakakikihi ʻo māmani? ʻIkai kuo fakamatavalea ʻe he ʻOtua ʻae poto ʻo māmani?
1CO 1:21 He koeʻuhi ʻi he poto ʻoe ʻOtua naʻe ʻikai ʻilo ʻae ʻOtua ʻe māmani ʻi hono poto, pea naʻe lelei ki he ʻOtua ʻi he “vale” ʻoe malanga ke fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku tui.
1CO 1:22 He ʻoku tangi ʻe he kakai Siu ki ha meʻa fakaofo, pea ʻoku kumi ʻe he kakai Kiliki ki he poto:
1CO 1:23 Ka ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi naʻe tutuki ki he ʻakau, ko e tūkiaʻanga ki he kakai Siu, pea ki he kakai Kiliki ko e vale;
1CO 1:24 Ka ko e mālohi ʻoe ʻOtua mo e poto ʻoe ʻOtua ʻa Kalaisi, kiate kinautolu kuo ui, ʻi he kakai Siu mo e kakai Kiliki.
1CO 1:25 He ko ia ʻoku vale ʻi he ʻOtua, ʻoku poto lahi ia ʻi he tangata; mo ia ʻoku vaivai ʻi he ʻOtua, ʻoku mālohi lahi ia ʻi he tangata.
1CO 1:26 He ʻoka mou mamata ki homou ui, ʻe kāinga, koeʻuhi ʻoku ʻikai ui ha tokolahi ʻoe poto fakakakano, pe ko e tokolahi ʻi he mālohi, pe ko e tokolahi ʻi he houʻeiki:
1CO 1:27 Ka kuo fili ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa vale ʻoe māmani, ke fakamā ʻae poto; pea kuo fili ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa vaivai ʻoe māmani, ke fakamā ʻae mālohi;
1CO 1:28 Mo e kau lāuvale ʻoe māmani, mo e meʻa kuo manuki, kuo fili ʻe he ʻOtua, pea mo e ngaahi meʻa kuo ʻikai, ke ne fakaʻosi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoku ai:
1CO 1:29 Ke ʻoua naʻa vikiviki ha toko taha ʻi hono ʻao.
1CO 1:30 Ka ko e meʻa ʻiate ia ʻoku mou ʻia Kalaisi Sisu, ʻaia kuo hoko ai ia mei he ʻOtua kiate kitautolu, ko e poto, mo e fakatonuhia, mo e māʻoniʻoni, mo e huhuʻi:
1CO 1:31 Koeʻuhi, ke hangē ko ia kuo tohi, “Ko ia ʻoku vikiviki, ke vikiviki ia ʻi he ʻEiki.”
1CO 2:1 Pea ko au, ʻe kāinga, ʻi heʻeku ʻalu atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai te u ʻalu atu ʻi he mālie ʻoe lea, pe ʻi he poto, ke fakahā kiate kimoutolu ʻae fakamoʻoni ʻae ʻOtua.
1CO 2:2 He naʻe maʻu hoku loto, ʻe ʻikai te u ʻilo ha meʻa ʻe taha ʻiate kimoutolu, ka ko Sisu Kalaisi, mo hono tutuki ki he ʻakau.
1CO 2:3 Pea naʻaku ʻiate kimoutolu ʻi he vaivai, mo e manavahē, pea ʻi he tetetete lahi.
1CO 2:4 Pea ko ʻeku lea mo ʻeku malanga, naʻe ʻikai ʻi he ngaahi lea fakaoloolo ʻoe poto ʻoe tangata, kae ʻi he fakamoʻoni ʻoe Laumālie mo e mālohi:
1CO 2:5 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa tuʻu ʻi he poto ʻoe tangata hoʻomou tui, ka ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua.
1CO 2:6 Ka ʻoku mau lea ʻaki ʻae poto ʻiate kinautolu ʻoku haohaoa: ka ʻoku ʻikai ko e poto ʻoe māmani, pe ʻoe houʻeiki ʻoe māmani, ʻaia ʻe aʻu ʻo ngata:
1CO 2:7 Ka ʻoku mau lea ʻaki ʻae poto lilo ʻoe ʻOtua ʻi he ngāue fufū, ʻaia naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ʻi he teʻeki ai tuʻu ʻa māmani, ko hotau leleiʻanga:
1CO 2:8 ‌ʻAia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha ʻoe ngaahi ʻeiki ʻoe māmani: he ka nenau ʻilo ia, pehē, ʻe ʻikai te nau tutuki ki he ʻakau ʻae ʻEiki lāngilangi.
1CO 2:9 Kae hangē ko ia kuo tohi, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, Pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata, ʻae ngaahi meʻa ʻaia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtua maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate ia.”
1CO 2:10 Ka kuo fakahā ia ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ʻaki hono Laumālie: he ʻoku hakule ʻe he Laumālie ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻio, ʻae ngaahi meʻa loloto ʻi he ʻOtua.
1CO 2:11 He ko hai ha tangata ʻoku ne ʻilo ʻae ngaahi meʻa ʻae tangata, ka ko e laumālie pe ʻoe tangata ʻoku ʻiate ia? Pea ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku ne ʻilo ʻae ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, ka ko e Laumālie pe ʻoe ʻOtua.
1CO 2:12 Pea ko eni, ʻoku ʻikai ko e laumālie ʻo māmani kuo tau maʻu, ka ko e laumālie ʻoku mei he ʻOtua; koeʻuhi ke tau ʻilo ʻae ngaahi meʻa kuo foaki mataʻataʻatā pe kiate kitautolu ʻe he ʻOtua.
1CO 2:13 ‌ʻAe ngaahi meʻa ko ia ʻoku mau lea ki ai, kae ʻikai ʻi he ngaahi lea ʻoku ako mai ʻe he poto ʻoe tangata, ka ko ia ʻoku ako ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni; ʻo fakamatala ʻae meʻa fakalaumālie ʻaki ʻae meʻa fakalaumālie.
1CO 2:14 Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakano ʻae ngaahi meʻa ʻoe Laumālie ʻoe ʻOtua: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pe ia.
1CO 2:15 Ka ko ia ʻoku fakalaumālie ʻoku ne ʻiloʻi ʻae meʻa kotoa pē, ka ʻoku ʻikai faʻa ʻiloʻi ia ʻe ha taha.
1CO 2:16 “He ko hai ʻoku ne ʻilo ʻae finangalo ʻoe ʻEiki, koeʻuhi ke ne akonakiʻi ia?” Ka ʻoku tau maʻu ʻae finangalo ʻo Kalaisi.
1CO 3:1 Pea naʻe ʻikai teu faʻa lea kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ʻo hangē ki he fakalaumālie, kae hangē ki he fakakakano, ʻio, ʻo hangē ko e kau valevale ʻia Kalaisi.
1CO 3:2 Naʻaku fafangaʻaki ʻakimoutolu ʻae huʻahuhu, kae ʻikai ʻaki ʻae kakano; he naʻe ʻikai te mou faʻa tali ia, pea kuo hoko eni, ʻoku ʻikai foki te mou faʻa tali ia.
1CO 3:3 He ʻoku mou kei fakakakano: he ʻoku ʻiate kimoutolu ʻae femehekaʻaki, mo e fakakikihi, mo e mavahevahe, ʻikai ʻoku mou fakakakano, pea felakaʻi ʻo fakatatau ki he tangata?
1CO 3:4 Koeʻuhi ʻoku lolotonga ʻae pehē ʻe ha tokotaha, “ʻOku ʻo Paula au;” pea pehē ʻe ha tokotaha, “ʻOku ʻo ʻApolosi au;” ʻikai ʻoku mou fakakakano pe?
1CO 3:5 Pea ko hai ai ʻa Paula, pea ko hai ai ʻa ʻApolosi, ka ko e ongo tamaioʻeiki naʻa mou tui ai, ʻio, ʻo taau mo ia naʻe foaki ʻe he ʻEiki ki he tangata taki taha.
1CO 3:6 Naʻaku tō ʻeau, pea fakaviviku ʻe ʻApolosi; ka ko e ʻOtua naʻa ne foaki hono tupu.
1CO 3:7 Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻaia ʻoku tō, pe ko ia ʻoku fakaviviku; ka ko e ʻOtua ʻoku ne foaki hono tupu.
1CO 3:8 Ko eni, ko ia ʻoku tō mo ia ʻoku fakaviviku ʻoku taha pe: pea ʻe taki taha maʻu ʻene totongi ʻaʻana ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.
1CO 3:9 He ko e kaunga ngāue ʻakimautolu mo e ʻOtua: ko e ngāue ʻae ʻOtua mo e fale ʻoe ʻOtua ʻakimoutolu.
1CO 3:10 ‌ʻO fakatatau mo e ʻofa ʻae ʻOtua kuo foaki kiate au, kuo u ʻai ʻae tuʻunga ʻo ngali mo e tufunga poto, pea ʻoku fokotuʻu ki ai ʻe ha tokotaha. Ka ke taki taha vakai pe ʻoku fēfeeʻi ʻene fokotuʻu ki ai.
1CO 3:11 He ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa ʻai ha tuʻunga kehe, ka ko ia pe kuo ʻai, ʻaia ko Sisu Kalaisi.
1CO 3:12 Pea kapau ʻoku fokotuʻu ʻe ha taha ki he tuʻunga ni, ha koula, pe siliva, pe ha ngaahi maka koloa, pe ko e ʻakau, pe ko e mohuku, pe ko e tefitoʻi kaho;
1CO 3:13 ‌ʻE fakahā ʻae ngāue ʻae kakai kotoa pē taki taha: koeʻuhi ʻe fakaʻilo ia ʻi he ʻaho, koeʻuhi ʻe fakahā ia ʻe he afi; pea ʻe ʻahiʻahiʻi ʻe he afi ʻae ngāue ʻae kakai kotoa pē pe ko e hā hono anga.
1CO 3:14 Kapau ʻe tuʻumaʻu ʻae ngāue ʻaia kuo fokotuʻu ʻe ha taha, te ne maʻu ʻae totongi.
1CO 3:15 Kapau ʻe vela ʻae ngāue ʻa ha taha, ʻe masiva ai ia: pea ʻe fakamoʻui pe ia; ka ʻe hangē ha hao mei he afi.
1CO 3:16 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻoe ʻOtua ʻakimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻoe ʻOtua?
1CO 3:17 Kapau ʻe maumau ʻe ha taha ʻae faletapu ʻoe ʻOtua; ʻe maumau ia e he ʻOtua; he ko e fale tapu ʻoe ʻOtua ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko ia ʻakimoutolu.
1CO 3:18 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ha taha ʻe ia. Kapau ʻoku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ongoongo ko e poto ia ʻi māmani, tuku ke lau ia ko e vale koeʻuhi kae lau ia ko e poto.
1CO 3:19 He ko e poto ʻo māmani, ko e vale ia ki he ʻOtua. He kuo tohi, “ʻOku ne moʻua ʻae poto ʻi heʻenau fie poto.”
1CO 3:20 Pea pehē foki, “ʻOku ʻilo ʻe he ʻEiki ʻae ngaahi mahalo ʻoe poto, ko e vaʻinga ia.”
1CO 3:21 Ko ia ke ʻoua naʻa vikiviki ha taha ʻi he tangata. He ʻoku ʻamoutolu ʻae ngaahi meʻa kotoa pē;
1CO 3:22 Pe ko Paula, pe ko ʻApolosi, pe ko Kifasi, pe ko e māmani, pe ko e moʻui, pe ko e mate, pe ko e ngaahi meʻa ʻi heni, pe ko e ngaahi meʻa ʻe haʻu; ʻoku ʻamoutolu kotoa pe;
1CO 3:23 Pea ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu; pea ʻoku ʻoe ʻOtua ʻa Kalaisi.
1CO 4:1 Ko ia ke pehē ʻae lau ʻe he tangata kiate kimautolu, ʻo taau mo e kau tamaioʻeiki ʻa Kalaisi, mo e kau tauhi ʻoe ngaahi meʻa fakalilolilo ʻae ʻOtua.
1CO 4:2 Ko eni foki, ʻoku ʻamanaki ki he kau tauhi, ke nau fai totonu.
1CO 4:3 Ka ko e meʻa siʻi ʻaupito kiate au ke fakamaau au ʻekimoutolu, pe ko e fakamaau ʻae tangata: ʻio, ʻoku ʻikai te u fakamaau au ʻeau.
1CO 4:4 He ʻoku ʻikai te u ʻilo ha meʻa ʻiate au pe; ka ʻoku ʻikai te u tonuhia ai: ka ko ia ʻoku ne fakamaau au, ko e ʻEiki ia.
1CO 4:5 Ko ia ʻoua naʻa fakamaau ha meʻa ʻi he teʻeki hoko hono kuonga, pea ʻoua ke hoko mai ʻae ʻEiki, ʻaia te ne ʻomi ki he maama ʻae ngaahi meʻa fufū ʻoe poʻuli, pea te ne fakahā ʻae ngaahi filioʻi ʻoe loto: pea ʻe toki maʻu ai ʻo taki taha kotoa pē ʻae fakamālō mei he ʻOtua.
1CO 4:6 Pea ko e meʻa ni, ʻe kāinga, kuo u fakahoko fakatātā kiate au mo ʻApolosi koeʻuhi ko kimoutolu; koeʻuhi ke mou ʻilo ʻiate kimaua ke ʻoua naʻa lahi hoʻomou lau ʻi he meʻa kuo tohi, “Ke ʻoua naʻa ai hamou tokotaha ʻe fielahi ʻi he filifilimānako ki ha taha kae kovi ki ha taha.”
1CO 4:7 He ko hai ʻoku ne fakakeheʻi koe? Pea ko e hā ʻoku ʻaʻau, naʻe ʻikai te ke maʻu? Pea kapau naʻa ke maʻu ia, ko e hā ʻoku ke vikiviki ai ʻo hangē naʻe ʻikai te ke maʻu ia?
1CO 4:8 Pea ko eni, ʻoku mou mākona, kuo mou mohu meʻa, kuo mou pule, ʻo hangē ko e ngaahi tuʻi, pea taʻekau ʻakimautolu: pea ʻoku ʻamusiaange ʻeau ʻoku mou pule, koeʻuhi ke tau pule mo kimoutolu foki.
1CO 4:9 He ʻoku ou ʻilo ʻeau kuo tuku ʻe he ʻOtua ʻakimautolu ʻae kau ʻaposetolo ki mui, ʻo hangē ko e tukupau ki he mate, he kuo ngaohi ʻakimautolu ko e siofiaʻanga ʻo māmani, mo e kau ʻāngelo, mo e kakai.
1CO 4:10 Ko e kau vale ʻakimautolu koeʻuhi ko Kalaisi, ka ʻoku poto ʻakimoutolu ʻia Kalaisi; ʻoku mau vaivai, ka ʻoku mālohi ʻakimoutolu; ʻoku ʻapasia ʻakimoutolu, ka ʻoku manukia ʻakimautolu.
1CO 4:11 [ʻIo], ʻo aʻu ki he feituʻulaʻā ni ʻoku mau fiekaia, mo fieinu, ʻoku mau telefua, pea sipiʻi, pea ʻoku ʻikai hamau nofoʻanga maʻu:
1CO 4:12 ‌ʻO ngāue, pea fai ʻaki homau nima ʻomautolu: kuo manukia, ka mau tāpuaki; kuo fakatangaʻi, ka mau kātaki ia:
1CO 4:13 Kuo lauʻikovi, ka ʻoku mau kole; kuo hoko ʻakimautolu ʻo hangē ko e ʻuli ʻoe fonua, pea mo e efe ʻoe meʻa kotoa pē ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
1CO 4:14 ‌ʻOku ʻikai te u tohi ʻae ngaahi meʻa ni ke fakamā ʻakimoutolu, ka ko ʻeku valoki ki heʻeku fānau ʻoku ou ʻofa ai.
1CO 4:15 He neongo ʻoku toko mano hoʻomou akonaki ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai tokolahi ʻae tamai: he ko au ne u fakatupu ʻakimoutolu ia.
1CO 4:16 Ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu, ke mou faʻifaʻitaki kiate au.
1CO 4:17 Ko e meʻa ko ia kuo u fekau atu ai kiate kimoutolu ʻa Timote, ʻaia ko hoku foha ʻofa, mo e angatonu ʻi he ʻEiki, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu hoku ngaahi ʻaluʻanga ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi, ʻo hangē ko ia ʻoku ou ako ʻaki ʻi he potu kotoa pē mo e siasi kotoa pē.
1CO 4:18 Ka kuo fielahi ʻae niʻihi, ʻo hangē ʻe ʻikai te u ʻalu atu kiate kimoutolu.
1CO 4:19 Ka te u ʻalu vave atu kiate kimoutolu, ʻo kapau ko e finangalo ia ʻoe ʻEiki, pea te u ʻeke, kae ʻikai ki he lea pē ʻanautolu ʻoku fakafuofua lahi, ka ko ʻenau mālohi.
1CO 4:20 He ko e puleʻanga ʻoe ʻOtua ʻoku ʻikai ʻi he lea pe, ka ʻoku ʻi he mālohi.
1CO 4:21 Ko e hā homou loto? Te u ʻalu atu kiate kimoutolu mo e meʻa tā, pe ʻi he ʻofa, pe ʻi he loto angavaivai?
1CO 5:1 ‌ʻOku fakaongo lahi mai ʻoku ai ʻae feʻauaki ʻiate kimoutolu, pea ko e feʻauaki pehē ʻoku ʻikai siʻi lau ki ai ʻi he kakai Senitaile, ʻo pehē ke maʻu ʻe ha taha ʻae uaifi ʻo ʻene tamai.
1CO 5:2 Pea ʻoku mou anga fakafiefielahi, kae ʻikai te mou mamahi muʻa, koeʻuhi ko ia kuo ne fai ʻae meʻa ni, ke tukuange ia ʻiate kimoutolu.
1CO 5:3 He ko e moʻoni, ko au ʻoku ou mamaʻo ʻi he sino, ka ʻoku ou ʻi ai ʻi he laumālie, kuo u fakamaauʻi ʻaia naʻe fai ʻae ngāue ni, ʻo hangē kuo u ʻi ai,
1CO 5:4 ‌ʻI hoʻomou fakataha ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo hoku laumālie, mo e mālohi ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1CO 5:5 Ke tukuange ʻae tokotaha pehē kia Sētane ke maumau ai ʻae sino, kae fakamoʻui ʻae laumālie ʻi he ʻaho ʻoe ʻEiki ko Sisu.
1CO 5:6 Ko hoʻomou vikiviki ʻoku ʻikai lelei. ʻIkai ʻoku mou ʻilo “Ko e meʻa fakatupu siʻi ʻoku ne fakatupuʻi ʻae takaonga kotoa?”
1CO 5:7 Ko ia ke tafi kituʻa ʻae meʻa fakatupu motuʻa, koeʻuhi ʻi he ʻikai ha meʻa fakatupu ʻiate kimoutolu, ke mou hoko ko e takaonga foʻou. He ko Kalaisi ko ho tau [feilaulau ʻoe ]Lakaatu, kuo hifo ʻaki maʻatautolu.
1CO 5:8 Ko ia ke tau fai ʻae kātoanga, kae ʻikai ʻi he meʻa fakatupu motuʻa, pe ʻi he ʻi meʻa fakatupu ʻoe fakafasifasi mo e angahala; ka ʻi he [mā ]taʻemeʻafakatupu ʻoe angatonu mo e moʻoni.
1CO 5:9 Kuo u tohi ʻi he tohi kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mou fakataha mo e kau feʻauaki:
1CO 5:10 Ka ʻoku ʻikai ko e pehē pe, ki he kau feʻauaki ʻoe māmani, pe ko e kau manumanu, pe ko e kau fakamālohi, pe ko e kau tauhi tamapua; he ka ne pehē, tā te mou ʻalu pe ʻi he māmani.
1CO 5:11 Ka kuo u tohi eni kiate kimoutolu, ka ai ha taha ʻoku ui ko e kāinga, ka ʻoku feʻauaki, pe manumanu, pe tauhi tamapua, pe ko e manuki, pe ko e kona, pe ko e fakamālohi; ʻoua naʻa fakataha mo ha taha pehē, pea ʻoua naʻa kai mo ia.
1CO 5:12 He ko hai au ke u fakamaau ʻakinautolu ʻoku ʻi tuaʻā? ʻIkai ʻoku mou fakamaau ʻakinautolu ʻoku ʻi lotoʻā pe?
1CO 5:13 Ka ko kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā ʻoku fakamaauʻi ʻe he ʻOtua. Ko ia ke “tukuange ʻiate kimoutolu ʻae tangata angahala ko ia.”
1CO 6:1 ‌ʻOku mou pehē, ʻoku ngofua ia kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻoku ai ha meʻa ki ha tokotaha, ke fakamaau ia ʻi he ʻao ʻoe taʻeangatonu, kae ʻikai ʻi he ʻao ʻoe kāinga māʻoniʻoni?
1CO 6:2 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo ʻe fakamaau ʻa māmani ʻe he kakai māʻoniʻoni? Pea kapau ʻe fakamaau ʻa māmani ʻekimoutolu, ʻoku taʻetaau ʻakimoutolu ke fakamaau ʻae ngaahi meʻa siʻi?
1CO 6:3 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo te tau fakamaau ʻae kau ʻāngelo? Pea ʻikai ʻe muʻa hake lahi ki he ngaahi meʻa ʻoe moʻui ni?
1CO 6:4 Pea kapau ʻoku ai ha fakamaau ki he ngaahi meʻa ʻoe moʻui ni, pea ʻoku mou fili [ke fai ia ]ʻekinautolu ʻoku māʻulalo hifo ʻi he siasi?
1CO 6:5 ‌ʻOku ou lea ko homou fakamā. [He ]ʻoku pehē koā, ʻoku ʻikai ʻaupito ha tokotaha poto ʻiate kimoutolu? ʻOku ʻikai ha tokotaha ʻoku faʻa fai ke fakamaau ki hono ngaahi kāinga?
1CO 6:6 Ka ʻoku fefakamaauʻaki ʻae kāinga mo e kāinga, pea fai ia ʻi he ʻao ʻoe kau taʻetui?
1CO 6:7 Pea ko eni, ʻoku ai ʻae kovi lahi ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoku mou fefakamaauʻaki ʻakimoutolu. Ko e hā muʻa ʻoku ʻikai ai te mou kātaki ʻae kovi? Ko e hā muʻa ʻoku ʻikai ai te mou kātaki homou fakamālohiʻi?
1CO 6:8 Tā ko e moʻoni ʻoku mou fai hala, pea fakamālohi, ʻio, ki he kāinga foki.
1CO 6:9 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ʻe ʻikai hoko ʻe he taʻefaitotonu ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua? ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu: ko e kau feʻauaki, mo e kau tauhi tamapua, mo e kau tono fefine, mo e kau moʻui fakafiemālie, mo e kau fiefai fakalieliaʻaki ʻiate kinautolu,
1CO 6:10 Mo e kau kaihaʻa, mo e manumanu, mo e kau faʻa kona, mo e kau lea kovi, mo e kau fakamālohi, ʻe ʻikai te nau lavaʻi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
1CO 6:11 Pea naʻe pehē pe homou niʻihi; ka kuo fufulu ʻakimoutolu, ka kuo fakatapui ʻakimoutolu, ka kuo fakatonuhia ʻakimoutolu, ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, pea ʻi he Laumālie ʻo hotau ʻOtua.
1CO 6:12 “ʻOku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, “ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae meʻa kotoa pē: ʻoku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, ka ʻe ʻikai faiekina au ʻe he meʻa ʻe taha.
1CO 6:13 Ko e ngaahi meʻakai ki he fatu, mo e fatu ki he ngaahi meʻakai: ka ʻe fakaʻauha ia fakatouʻosi ʻe he ʻOtua. Ka ʻoku ʻikai ki he feʻauaki ʻae sino, ka ki he ʻEiki; pea mo e ʻEiki ki he sino.
1CO 6:14 Pea kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻOtua ʻae ʻEiki, pea te ne fokotuʻu hake ʻakimoutolu foki ʻi hono mālohi ʻoʻona.
1CO 6:15 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko homou sino ko e ngaahi kupu ia ʻo Kalaisi? Pea te u ʻave eni ʻae ngaahi kupu ʻo Kalaisi, ʻo ngaohi ia ko e ngaahi kupu ʻoe faʻa feʻauaki? ʻIkai ʻaupito.
1CO 6:16 Ko e hā? ʻikai ʻoku mou ʻilo, ko ia kuo hoko ki he faʻa feʻauaki, ʻoku sino taha? He ʻoku pehē ʻe ia, “ʻE hoko ʻae toko ua ko e kakano pe taha.”
1CO 6:17 Ka ko ia kuo hoko ki he ʻEiki, ko e laumālie pe taha.
1CO 6:18 Puna mei he feʻauaki. Ko e angahala fulipē ʻoku fai ʻe he tangata, ʻoku ʻituʻa ʻi he sino, ka ko ia ʻoku fai feʻauaki, ʻoku fai angahala ia ki hono sino ʻoʻona.
1CO 6:19 Ko e hā? ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko homou sino ko e fale tapu ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻaia ʻoku mou maʻu mei he ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻakimoutolu?
1CO 6:20 He kuo fakatauʻakimoutolu ʻaki ʻae totongi: ko ia ke fakaongolelei ʻae ʻOtua ʻi homou sino, pea ʻi homou laumālie, ʻaia ʻoku ʻoe ʻOtua.
1CO 7:1 Pea ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻa mou tohi ai kiate au: ʻOku lelei ki he tangata ke ʻoua naʻa ala ki ha fefine.
1CO 7:2 Ka koeʻuhi telia ʻae feʻauaki, ke maʻu ʻe he tangata taki taha hono uaifi ʻoʻona, pea ke maʻu ʻe he fefine taki taha hono husepāniti ʻoʻona.
1CO 7:3 Ke ʻatu ʻe he tangata ʻaia ʻoku totonu ki hono uaifi: pea ke pehē pe ʻe he fefine foki ki hono husepāniti.
1CO 7:4 ‌ʻOku ʻikai ke pule ʻe he fefine ki hono sino ʻoʻona, ka ko hono husepāniti: pea ʻoku pehē foki ʻae tangata, ʻoku ʻikai ke pule ia ki hono sino ʻoʻona, ka ko hono uaifi.
1CO 7:5 ‌ʻOua naʻa mo fefaʻaoʻaki ʻakimoua, ka ʻi [hoʻomo ]felotoʻaki ʻi he ʻaho siʻi, koeʻuhi ke mo tukuange ʻakimoua ki he ʻaukai mo e lotu; pea mo toe fakataha, telia naʻa tauveleʻi ʻakimoua ʻe Sētane ʻi hoʻomo taʻefaʻataʻofi.
1CO 7:6 ‌ʻOku ou fakahā ʻaia ʻoku ngofua, ka ʻoku ʻikai ko e fekau.
1CO 7:7 He ʻoku ʻamusiaange ʻeau kuo tatau mo au ʻae tangata kotoa pē. Ka ʻoku maʻu taki taha kotoa pē ʻene meʻa foaki totonu mei he ʻOtua, ko e taha ki he anga ko eni, mo e taha ki he anga ko ʻena.
1CO 7:8 Pea ʻoku ou tala atu ki he kau takape mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻoku lelei kiate kinautolu ʻo kapau te nau nofo pe ʻo hangē ko au.
1CO 7:9 Pea kapau ʻoku ʻikai te nau faʻa kātaki, tuku ke nau mali: he ʻoku lelei ʻenau mali ʻi heʻenau vela.
1CO 7:10 Pea ʻoku ou fekau ki he kakai mali, ka ʻoku ʻikai ko au pe, ka ko e ʻEiki, ʻoua naʻa ʻalu ʻae fefine mei hono husepāniti.
1CO 7:11 Pea kapau ʻe ʻalu ia, ke nofo pe taʻemali ia, pea ke fakalelei mo hono husepāniti: pea ʻoua naʻa tukuange ʻe he tangata hono uaifi.
1CO 7:12 Ka ko hono toe ʻoku ou lea ʻeau ki ai, ka ʻoku ʻikai ko e ʻEiki: Kapau ʻoku ai ha kāinga tangata ʻoku maʻu ʻae uaifi taʻetui, pea ʻoku loto lelei ia ke na nonofo, ke ʻoua naʻa ne liʻaki ia.
1CO 7:13 Pea ko e fefine ʻoku ne maʻu ʻae husepāniti ʻoku ʻikai tui, pea kapau ʻoku loto lelei ia ke na nonofo, pea ʻoua naʻa ʻalu ia mei ai.
1CO 7:14 He ʻoku fakatapui ʻae tangata taʻetui ʻe hono uaifi, pea fakatapui ʻae fefine taʻetui ʻe hono husepāniti: ka ne ʻikai pehē, ʻe taʻemaʻa hoʻomou fānau: ka ko eni ʻoku nau maʻa.
1CO 7:15 Pea kapau ʻe ʻalu ʻae taʻetui, tuku pe ke ʻalu. ʻOku ʻikai haʻisia ha kāinga tangata, pe ha kāinga fefine, ʻi he ngaahi meʻa pehē; ka kuo ui ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he anga fakamelino.
1CO 7:16 He ʻoku ke ʻilo fēfē, ʻe fefine, pe te ke fakamoʻui ho husepāniti pe ʻikai? Pea ʻoku ke ʻilo fēfeeʻi, ʻe tangata, pe te ke fakamoʻui ho uaifi pe ʻikai?
1CO 7:17 Kae hangē ko e tufaki ʻe he ʻOtua ki he tangata taki taha, pea mo e ui ʻe he ʻEiki ʻae tangata kotoa pē, ke ʻalu ai pe ia ʻi ai. Pea ʻoku pehē pe ʻeku fekau ki he ngaahi siasi kotoa pē.
1CO 7:18 ‌ʻOku ui ha taha, ka ʻoku kamu ia? Pea ʻoua naʻa hoko ko e taʻekamu. ʻOku ui ha taha ʻoku taʻekamu? ʻOua naʻa kamu ia.
1CO 7:19 ‌ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae kamu, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae taʻekamu, ka ko e fai ʻoe ngaahi fekau ʻae ʻOtua.
1CO 7:20 Ke taki taha nofo pe ʻi he ʻalunga ko ia ʻaia naʻe ui ai ia.
1CO 7:21 Kuo ui ko e ʻoku ke pōpula? ʻOua naʻa ke tokanga ki ai: pea kapau ʻoku ke mafai ke ke tauʻatāina, ke fai ia.
1CO 7:22 He ko ia kuo ui ʻe he ʻEiki, ka ko e pōpula ia, ko e tangata tauʻatāina ia ʻoe ʻEiki: pea ʻoku pehē pe foki, ko ia kuo ui ʻoku ʻataʻatā, ko e pōpula ia ʻa Kalaisi.
1CO 7:23 Kuo fakatauʻakimoutolu ʻaki ʻae totongi: ʻoua naʻa mou tamaioʻeiki ki he tangata.
1CO 7:24 ‌ʻE kāinga, ke taki taha nofo ki he ʻOtua, ʻi he ʻalunga ko ia naʻe ui ai ia.
1CO 7:25 Pea koeʻuhi ko e kau tāupoʻou, ʻoku ʻikai haʻaku fekau ki ai mei he ʻOtua; ka ʻoku ou fakahā atu hoku loto ʻo taau mo e taha kuo ne maʻu ʻae ʻaloʻofa mei he ʻEiki ke fai totonu.
1CO 7:26 Ko ia ʻoku ou pehē ʻeau, ko e meʻa ʻi he mamahi ni ʻe lelei, [ʻio], ʻe lelei ke nofo pehē ai pe ʻae tangata.
1CO 7:27 Kuo nonoʻo koe ki ha uaifi? ʻOua naʻa fie veteki. Kuo ke ʻataʻatā koe mei he uaifi? ʻOua naʻa ke kumi ha uaifi.
1CO 7:28 Pea kapau te ke mali, ʻoku ʻikai te ke fai angahala ai; pea kapau ʻe mali ʻe ha tāupoʻou, ʻoku ʻikai angahala ai ia. Ka te nau maʻu ʻekinautolu ʻae mamahi ʻi he sino: ka ʻoku ou ʻofa kiate kimoutolu.
1CO 7:29 Ka ʻoku ou fakahā eni, ʻe kāinga, ʻoku fuonounou ʻae kuonga: pea ko ia pe, ke fai ʻekinautolu ʻoku mali, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau mali;
1CO 7:30 Pea ko kinautolu ʻoku tangi, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau tangi; mo kinautolu ʻoku fiefia, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau fiefia; mo kinautolu ʻoku fakatau, ʻo hangē ʻikai te nau maʻu;
1CO 7:31 Mo kinautolu ʻoku ngāueʻaki ʻae māmani, ke ʻoua naʻa ngaohikoviʻi ia: he ko e teunga ʻoe māmani ʻoku ʻalu ia ʻo mole.
1CO 7:32 Pea ko hoku loto ke ʻoua naʻa mou femioekina ʻi he tokanga. Ko e tangata taʻeʻmali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi ʻae ʻEiki:
1CO 7:33 Ka ko e tangata ʻoku mali ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi hono uaifi.
1CO 7:34 ‌ʻOku fai kehekehe ʻae fefine mali mo e tāupoʻou: ko e fefine taʻemali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, koeʻuhi ke māʻoniʻoni ia ʻi he sino mo e laumālie; ka ko ia ʻoku mali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi hono husepāniti.
1CO 7:35 Pea ʻoku ou lea ʻaki eni ke ʻaonga kiate kimoutolu; ka ʻoku ʻikai ko ʻeku lafo ʻae hele kiate kimoutolu, ka ko ia ʻoku matamatalelei, pea koeʻuhi ke mou faʻa tokanga ki he ʻEiki ʻi he taʻefetōhoaki.
1CO 7:36 Pea kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ʻoku ne fai taʻengali ki hono [ʻofefine ]tāupoʻou, kapau kuo lahi lelei ia, pea ʻoku ʻaonga ke pehē, ke fai pe ʻaia ʻoku ne loto ki ai, ʻoku ʻikai angahala ia: tuku ke na mali.
1CO 7:37 Ka ko ia ʻoku tuʻumaʻu hono loto, pea ʻikai hano ʻaonga, ka ʻoku ne faʻa puleʻi hono loto ʻoʻona, pea kuo pau pe hono loto ke ne taʻofi hono [ʻofefine ]tāupoʻou, ʻoku fai lelei ia.
1CO 7:38 Pea ko ia ʻoku ne foaki ia ke mali, ʻoku fai lelei ia; ka ko ia ʻoku ʻikai te ne foaki ia ke mali, ʻoku fai lelei lahi hake.
1CO 7:39 Kuo nonoʻo ʻae fefine ʻaki ʻae fono ʻi he lolotonga ʻoku moʻui hono husepāniti; pea kapau kuo mate hono husepāniti, ʻoku ʻataʻatā ia ke mali kiate ia ʻoku ne loto ki ai; kae ʻi he ʻEiki pe.
1CO 7:40 Ka ko hoku loto, ʻe fiemālie lahi ia ʻo kapau ʻe nofo pe: pea ʻoku ou pehē, ʻoku ʻiate au foki ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua.
1CO 8:1 Pea ʻi he ngaahi meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, ʻoku tau ʻilo, he ʻoku tau maʻu kotoa pē ʻae ʻilo. ʻOku fakafuofuolahi ʻe he ʻilo, ka ʻoku langa hake ʻe he ʻofa.
1CO 8:2 Pea kapau ʻoku mahalo ʻe ha tangata ʻoku ne ʻilo ha meʻa, ʻoku teʻeki te ne ʻilo ha meʻa ʻe taha, ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke ne ʻilo.
1CO 8:3 Ka ʻoka ai ha taha ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ʻoku ʻilo ia ʻe ia.
1CO 8:4 Pea koeʻuhi ko e kai ʻoe ngaahi meʻa ko ia ʻoku feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, ʻoku tau ʻilo, ko e tamapua ko e meʻa noa pē ʻi māmani, pea ʻoku ʻikai mo ha ʻOtua, ka ko e tokotaha pe.
1CO 8:5 He neongo ʻoku ʻi ai ʻoku ui “ko e ngaahi ʻotua,” ʻi he langi pe ʻi he māmani, (he ʻoku ai ʻae “ʻotua” tokolahi, mo e “ʻeiki” tokolahi),
1CO 8:6 Ka ʻoku taha pe ʻae ʻOtua kiate kitautolu, ko e Tamai, ʻaia ʻoku mei ai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea maʻana ʻakitautolu; pea taha pe ʻae ʻEiki, ko Sisu Kalaisi, ʻaia ʻoku ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, mo kitautolu ʻiate ia.
1CO 8:7 Ka ʻoku ʻikai ʻi he tangata kotoa pē ʻae ʻilo ko ia: he ʻoku kei ai ni ʻae niʻihi ʻoku kai fākaliliʻa ʻae meʻa ʻoku ʻatu ki ha tamapua, ʻo hangē ko ha moʻoni ia, pea ʻoku fakaului ai honau loto koeʻuhi ko ʻene vaivai.
1CO 8:8 Ka ʻoku ʻikai fakaongolelei ʻakitautolu ʻe he meʻakai ki he ʻOtua: he ʻoku ʻikai te tau lelei ai, ʻo kapau ʻoku tau kai; pea ʻoku ʻikai te tau kovi ai, ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau kai.
1CO 8:9 Kae vakai telia naʻa ai ha meʻa ʻe hoko ai hoʻomou tauʻatāina ni ko e tūkiaʻanga kiate kinautolu ʻoku vaivai.
1CO 8:10 He kapau ʻe mamata ha taha kiate koe, ʻa koe “ko e poto,” ʻoku ke nofo ʻo kai ʻi he fale ʻoe tamapua, ʻikai ʻe langa hake ai ʻae loto ʻo ia ʻoku vaivai, ke ne kai ʻae ngaahi meʻa ko ia kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua;
1CO 8:11 Pea ko e meʻa ʻi hoʻo “ʻilo” ʻe ʻauha ai ho kāinga vaivai, naʻe pekia ai ʻa Kalaisi?
1CO 8:12 Ka ʻi hoʻomou angahala pehē ki he kāinga, ʻo fakakafo honau loto vaivai, ko hoʻomou fai angahala ia kia Kalaisi.
1CO 8:13 Ko ia kapau ʻe fakahalaʻi hoku kāinga ʻe he meʻakai, ʻe ʻikai te u kai ʻae kakano ʻi he kei tuʻu ʻa māmani, telia naʻaku fakahalaʻi hoku kāinga.
1CO 9:1 ‌ʻIkai ko e ʻaposetolo au? ʻIkai ʻoku ou ʻataʻatā? ʻIkai kuo u mamata kia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki? ʻIkai ko ʻeku ngāue ʻakimoutolu ʻi he ʻEiki?
1CO 9:2 Kapau ʻoku ʻikai ko e ʻaposetolo au ki he niʻihi, ka ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu: he ko e fakaʻilonga ʻo ʻeku ngāue fakaʻaposetolo ʻakimoutolu ʻi he ʻEiki.
1CO 9:3 Ko ʻeku tala ʻa eni kiate kinautolu ʻoku ʻeke kiate au:
1CO 9:4 ‌ʻIkai ʻoku ʻiate kimautolu ke faʻiteliha ki he kai mo e inu?
1CO 9:5 ‌ʻIkai ʻoku mau faʻiteliha ki he taki fano ʻo ha tuofefine, pe ha uaifi, ʻo hangē ko e kau ʻaposetolo niʻihi, pea hangē ko e kāinga ʻoe ʻEiki, mo Kifasi?
1CO 9:6 Pe ko au pe mo Pānepasa, ʻikai ʻoku ma faʻiteliha ke tuku ʻae ngāue?
1CO 9:7 Ko hai ʻoku ʻalu ke fai ʻae tau, kae totongi ia ʻe ia pe? Ko hai ʻoku tō ʻae ngoue vaine, kae ʻikai kai ʻe ia hono fua? Pea ko hai, ʻoku ne fafanga ʻae fanga manu, pea ʻikai kai hono huʻahuhu ʻoe fanga manu?
1CO 9:8 ‌ʻOku ou lea ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, ka ko e tangata pe? ʻIkai ʻoku pehē pe ʻae fono?
1CO 9:9 He kuo tohi ʻi he fono ʻa Mōsese, “ʻOua naʻa ke nonoʻo ʻae ngutu ʻoe pulu ʻoku malaki ʻae uite.” ʻOku tokanga ʻae ʻOtua ki he fanga pulu [pe]?
1CO 9:10 Kae ʻikai ʻoku pehē pe koeʻuhi ko kitautolu? Ko e moʻoni kuo tohi ia koeʻuhi ko kitautolu: koeʻuhi ko ia ʻoku ne keli, ʻoku totonu ʻene keli ʻi he ʻamanaki lelei; pea ko ia ʻoku ne aʻuaʻu ʻae uite, ke fai ʻi he ʻamanaki lelei, ke ne lavaʻi ʻaia ʻoku ne ʻamanaki lelei ki ai.
1CO 9:11 Kapau kuo mau tūtuuʻi kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa fakalaumālie, pea ko ha meʻa lahi koā ʻo kapau te mau utu hoʻomou ngaahi meʻa fakamaama?
1CO 9:12 Pea kapau ʻoku faʻa maʻu ʻiate kimoutolu ʻe he niʻihi ʻae meʻa totonu ni, ʻikai ʻoku totonu lahi ia kiate kimautolu? Naʻe ʻikai te mau fai ki he meʻa totonu ni; ka ʻoku mau kātaki ʻae meʻa kotoa pē, telia naʻa mau taʻofi ki he ongoongolelei ʻo Kalaisi.
1CO 9:13 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko kinautolu ʻoku ngāue ʻi he ngaahi meʻa tapu, ʻoku nau kai mei he falelotu lahi? Pea mo kinautolu ʻoku tauhi ʻi he ʻesifeilaulau, ʻoku nau ʻinasi fakataha mo e ʻesifeilaulau?
1CO 9:14 Pea kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEiki ke pehē foki, ke ʻilonga ʻakinautolu ʻoku malangaʻaki ʻae ongoongolelei, ke nau maʻu ʻi he ongoongolelei ʻae meʻa ki he sino.
1CO 9:15 Ka kuo ʻikai te u ala ki he ngaahi meʻa ni: pea ʻoku ʻikai te u tohi ʻae ngaahi meʻa ni koeʻuhi ke fai pehē kiate au: he ʻoku lelei lahi ʻeku mate, ʻi he kau ʻe ha taha ke ne fakataʻeaongaʻi ʻeku vikiviki.
1CO 9:16 He neongo ʻoku ou malangaʻaki ʻae ongoongolelei, ʻoku ʻikai ko ia ʻoku ou vikiviki ai: he kuo tuku tonu ia kiate au; ʻio, ʻe malaʻia au, ʻo kapau ʻe ʻikai te u malangaʻaki ʻae ongoongolelei!
1CO 9:17 He kapau te u fai ʻae meʻa ni ʻo loto lelei pe, ʻoku ai haʻaku totongi: pea kapau [te u fai ]fakahohōloto pe, [ko ia ai pe], ka kuo vahe kiate au ha lakanga ngāue.
1CO 9:18 Ko eni, ko e hā ai ʻeku totongi? [ʻA eni], ʻi heʻeku malangaʻaki ʻae ongoongolelei ke u ʻatu ai ʻae ongoongolelei ʻo Kalaisi taʻehatotongi mai, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku ngāue kovi ʻaki ʻa ʻeku meʻa totonu ʻaʻaku ʻi he ongoongolelei.
1CO 9:19 He neongo ʻoku ou ʻataʻatā mei he tangata kotoa pē, ka kuo u fakatamaioʻeiki au ki he kakai kotoa pē, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻae tokolahi hake.
1CO 9:20 Pea ne u hangē ko e Siu ki he kakai Siu, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻae kakai Siu; ne u hangē kuo u moʻulaloa ki he fono kiate kinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻakinautolu ʻoku moʻulaloa ki he fono;
1CO 9:21 Pea kiate kinautolu ʻoku masiva fono ʻo hangē ko e masiva fono au, (kae ʻikai teu masiva fono ki he ʻOtua, kae moʻulaloa ki he fono kia Kalaisi,) koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻakinautolu ʻoku masiva fono.
1CO 9:22 Ne u hangē kuo u vaivai ki he vaivai, koeʻuhi ke u lavaʻi mai ʻae vaivai: kuo u hangē ko e meʻa kotoa pē ki he kakai kotoa pē, kau fakamoʻui ʻi he ngāue kotoa pē ʻae niʻihi.
1CO 9:23 Pea ʻoku ou fai pehē ni koeʻuhi ko e ongoongolelei, koeʻuhi ke u maʻumeʻa ai mo kimoutolu.
1CO 9:24 ‌ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko kinautolu ʻoku lele ʻi he fakapuepue ʻoku lele kotoa pē, ka ʻoku maʻu ʻe he tokotaha pe ʻae koloa? Ke pehē hoʻomou lele, koeʻuhi ke mou maʻu.
1CO 9:25 Pea ko e tangata kotoa pē ʻoku fai feinga ke ne ikuna, ʻoku anga fakapotopoto ia ʻi he meʻa kotoa pē. Pea ko e moʻoni ʻoku nau fai ia ke maʻu ʻae pale popongofua; ka ko kitautolu ʻae pale taʻefaʻapopo.
1CO 9:26 Ko ia ʻoku pehē pe ʻeku lele, kae ʻikai ʻi he fai noa; ʻoku pehē pe ʻeku fuhu, kae ʻikai hangē ha taha ʻoku tuki ʻae matangi:
1CO 9:27 Ka ʻoku ou tautea hoku sino, ʻo fakamoʻulaloaʻi ia: telia naʻa ai ha meʻa, ʻoka hili ʻeku malanga ki he kakai, teu hoko ai au ko e liʻaki.
1CO 10:1 Ka ʻoku ʻikai ko hoku loto ʻe kāinga, ke mou taʻeʻilo, naʻe ʻi he malumalu ʻoe ʻao ʻa ʻetau ngaahi tamai kotoa pē, pea naʻa nau ʻalu atu kotoa pē ʻi he tahi;
1CO 10:2 Pea naʻe papitaiso kotoa pē ia Mōsese ʻi he ʻao pea ʻi he tahi;
1CO 10:3 Pea naʻa nau kai kotoa pē ʻi he meʻakai fakalaumālie pe taha;
1CO 10:4 Pea naʻa nau inu kotoa pē ʻi he inu fakalaumālie pe taha: he naʻa nau inu mei he Maka fakalaumālie ko ia ʻaia naʻe muimui [ʻiate kinautolu]: pea ko e Maka ko ia ko Kalaisi.
1CO 10:5 Ka naʻe ʻikai siʻi fiemālie ʻae ʻOtua ki honau tokolahi: he naʻe tulaki hifo ʻakinautolu ʻi he toafa.
1CO 10:6 Pea ko e ngaahi meʻa ni ko e ngaahi fakatātā kiate kitautolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau holi ki he ngaahi meʻa kovi, ʻo hangē ko ʻenau holi kovi.
1CO 10:7 Pea ʻoua naʻa mou tauhi tamapua, ʻo hangē ko honau niʻihi; ʻo tatau mo ia kuo tohi, “Naʻe nofo hifo ʻae kakai ke kai mo inu, pea tutuʻu hake ʻo meʻe.”
1CO 10:8 Pea ʻoua naʻa tau fai feʻauaki, ʻo hangē ko e fai ʻe honau niʻihi, pea tō ai ʻi he ʻaho pe taha ʻae toko ua mano mo e toko tolu afe.
1CO 10:9 Pea ʻoua naʻa tau ʻahiʻahi kia Kalaisi, ʻo hangē ko e ʻahiʻahi ʻo honau niʻihi, pea tāmateʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae fanga ngata.
1CO 10:10 Pea ʻoua naʻa mou lāunga, ʻo hangē ko e lāunga ʻa honau niʻihi, pea nau ʻauha ʻi he fakaʻauha.
1CO 10:11 Pea naʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē kiate kinautolu ko e ngaahi fakaʻilonga: pea kuo tohi ia ko hotau akonakiʻi, ʻakitautolu kuo hoko ki ai hono ngataʻanga ʻoe kuonga.
1CO 10:12 Pea ko ia ʻoku mahalo ʻoku ne tuʻu, ke vakai telia naʻa hinga ia.
1CO 10:13 ‌ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangata: ka ʻoku moʻoni ʻae ʻOtua, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa te mou faʻa fai; ka ʻi he ʻahiʻahi ʻe tofa foki ʻe ia ʻae hala ke hao ai, koeʻuhi ke mou faʻa kātaki ia.
1CO 10:14 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina, puna mei he tauhi tamapua.
1CO 10:15 ‌ʻOku ou lea atu ki ke kau tangata poto; mou fakamaau ki heʻeku lea.
1CO 10:16 Ko e ipu ʻoe tāpuaki ʻaia ʻoku mau tāpuakiʻi, ʻikai ko e feohiʻanga ia ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisi? Ko e mā ʻoku mau tofitofi, ʻikai ko e feohiʻanga ia ʻi he sino ʻo Kalaisi?
1CO 10:17 Pea koeʻuhi ʻoku taha pe ʻae foʻi mā, ko kitautolu ko e tokolahi ko e sino pe taha: he ʻoku tau ʻinasi fakataha ʻi he foʻi mā pe taha ko ia.
1CO 10:18 Vakai ki ʻIsileli fakakakano: ʻikai ʻoku kau fakataha mo e ʻesifeilaulau ʻakinautolu ʻoku kai ʻae ngaahi feilaulau?
1CO 10:19 Ka ʻoku ou pehē ai ko e hā? Ko ha meʻa koā ʻae tamapua, pe ko ha meʻa ʻaia ʻoku ʻatu ʻo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua?
1CO 10:20 [ʻE ʻikai]; he ko e ngaahi meʻa ʻoku feilaulau ʻaki ʻe he kakai Senitaile, ʻoku nau feilaulau ʻaki ki he ngaahi tēvolo, kae ʻikai ki he ʻOtua: pea ʻoku ʻikai ko hoku loto ke mou feohi mo e ngaahi tēvolo.
1CO 10:21 ‌ʻOku ʻikai te mou faʻa inu ʻi he ipu ʻae ʻEiki, mo e ipu ʻae ngaahi tēvolo: ʻoku ʻikai te mou faʻa kau ʻi he keinangaʻanga ʻae ʻEiki, mo e keinangaʻanga ʻae ngaahi tēvolo.
1CO 10:22 Pea te tau fakafuaʻa ʻae ʻEiki? ʻOku tau mālohi kiate ia?
1CO 10:23 ‌ʻOku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae meʻa kotoa pē: ʻoku ngofua ʻae meʻa kotoa pē kiate au, ka ʻoku ʻikai langa hake kotoa pē.
1CO 10:24 Ke ʻoua naʻa kumi taki taha hono lelei pe ʻoʻona, ka ki he lelei ʻae niʻihi kehe.
1CO 10:25 ‌ʻIlonga ʻaia ʻoku fakatau ʻi he potu fakatau, kai ia, pea ʻoua naʻa fehuʻi telia ʻae loto:
1CO 10:26 He “ʻoku ʻae ʻEiki ʻae fonua, mo hono fonu ʻo ia.”
1CO 10:27 Kapau ʻe talaki ʻakimoutolu ʻe ha taha ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai tui, pea ʻoku mou loto ke ʻalu ki ai; ko ia ʻoku tuku ʻi homou ʻao, kai, pea ʻoua naʻa fehuʻi telia ʻae loto.
1CO 10:28 Ka ʻoka pehē ʻe ha taha kiate kimoutolu, “Kuo feilaulau ʻaki eni ki he ngaahi tamapua,” ʻoua naʻa mou kai ia, [telia ]ia kuo ne fakahā, pea telia mo e loto foki: he “ʻoku ʻae ʻEiki ʻae fonua, mo hono fonu ʻo ia:”
1CO 10:29 ‌ʻOku ou pehē “ko e loto,” kae ʻikai ʻoʻou, ka ʻoe tokotaha: he ko e hā ʻoku fakamaau ai ʻeku tauʻatāina ʻaki ʻae loto ʻoe taha kehe?
1CO 10:30 He kapau ko ha meʻa ʻi he ʻofa ʻoku ou maʻu ai ia, ko e hā ʻoku lauʻikovi ai au ʻi he meʻa ko ia ʻoku ou fakafetaʻi ai?”
1CO 10:31 Ko ia kapau ʻoku mou kai, pe inu, pe ko e hā ʻae meʻa ʻoku mou fai, fai kotoa pē ke fakaongolelei ai ʻae ʻOtua.
1CO 10:32 ‌ʻOua naʻa fai fakaʻita, pe ki he kakai Siu, pe ki he kakai Senitaile, pe ki he siasi ʻoe ʻOtua:
1CO 10:33 ‌ʻIo, ʻo hangē ko au, ʻoku ou fakafiemālieʻi ʻae tangata kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai kumi ʻae lelei ʻoʻoku, ka ko e lelei ʻoe tokolahi, koeʻuhi ke nau moʻui.
1CO 11:1 Ke mou muimui kiate au, ʻo hangē foki ko ʻeku [muimui ]ia Kalaisi.
1CO 11:2 Pea ko eni, ʻoku ou fakamālō kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ʻi hoʻomou manatuʻi au ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo fai ʻae ngaahi fekau, ʻo hangē ko ʻeku ʻatu ia kiate kimoutolu.
1CO 11:3 Ka ko hoku loto ke mou ʻilo, ko e ʻulu ʻoe tangata kotoa pē ʻa Kalaisi; pea ko e ʻulu ʻoe fefine ʻae tangata; pea ko e ʻulu ʻo Kalaisi ʻae ʻOtua.
1CO 11:4 Ko e tangata kotoa pē ʻoku fai lotu pe kikite, kuo pūlou hono ʻulu, ʻoku fai taʻetaau ia mo hono ʻulu.
1CO 11:5 Ka ko e fefine kotoa pē ʻoku lotu pe kikite, ʻoku taʻepūlou hono ʻulu, ʻoku ne fai taʻetaau mo hono ʻulu: he ʻoku tatau ia mo ʻene tekefua.
1CO 11:6 He kapau ʻoku ʻikai pūlou ʻae fefine, pea tekefua ia: pea kapau ko e meʻa fakamā ki he fefine ke kosikosi pe tekefua, pea pūlou ia.
1CO 11:7 He ko e moʻoni ʻoku ʻikai ngali mo e tangata ke pūlou hono ʻulu, he ko hono tatau ia mo e nāunau ʻoe ʻOtua: ka ko e nāunau ʻoe tangata ʻae fefine.
1CO 11:8 He ʻoku ʻikai mei he fefine ʻae tangata; ka ko e fefine mei he tangata.
1CO 11:9 Pea naʻe ʻikai fakatupu ʻae tangata maʻae fefine; ka ko e fefine maʻae tangata.
1CO 11:10 Ko ia ʻoku totonu ai ke ʻai ʻe he fefine ʻae pūlou ʻi hono ʻulu, koeʻuhi ko e kau ʻāngelo.
1CO 11:11 Ka ko eni, ʻoku ʻikai ʻai ʻae tangata kae ʻi he fefine, pea ʻoku ʻikai ʻai ʻae fefine kae ʻi he tangata, ʻi he ʻEiki.
1CO 11:12 Pea hangē ʻoku mei he tangata ʻae fefine, ʻoku pehē ʻoku mei he fefine ʻae tangata; ka ʻoku mei he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
1CO 11:13 Mou fifili ʻiate kimoutolu: ʻoku matamatalelei ke lotu ʻae fefine ki he ʻOtua taʻepūlou?
1CO 11:14 ‌ʻIkai ʻoku valoki loto ʻakimoutolu, kapau ʻoku louʻulu ʻae tangata, ko e meʻa fakamā ia kiate ia?
1CO 11:15 Pea kapau ʻoku louʻulu ʻae fefine, ko e teunga ia kiate ia; he kuo foaki kiate ia ʻae louʻulu ko e pūlou.
1CO 11:16 Pea kapau ʻoku fie fakakikihi ai ha taha, pea ʻoku ʻikai siʻi haʻatau meʻa pehē, pe ʻi he ngaahi siasi ʻoe ʻOtua.
1CO 11:17 Ka ʻi he meʻa ko eni ʻoku ou fakahā atu, ʻoku ʻikai te u fakamālō ai [ʻakimoutolu], koeʻuhi ʻoku mou fakataha kae ʻikai ke ʻāsili ai ʻae lelei, ka ko e kovi.
1CO 11:18 He ko e ʻuluaki meʻa, ʻoka mou ka fakataha ko e siasi, ʻoku ou fanongo ʻoku ai ʻae ngaahi mavahevahe ʻiate kimoutolu; pea ʻoku ou meimei tui ki ai.
1CO 11:19 He kuo pau ke ai ʻae ngaahi faʻahinga ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke ʻilonga ai ʻakinautolu ʻiate kimoutolu ʻoku lelei.
1CO 11:20 Ko ia ʻoka mou ka fakataha ʻi he potu pe taha, ʻoku ʻikai ko e kai ia ʻoe ʻohomohe ʻae ʻEiki.
1CO 11:21 Koeʻuhi ʻoka kai, ʻoku taki taha tomuʻa toʻo mai ʻene kai ʻaʻana: pea fiekaia ʻae tokotaha, pea kona ʻae tokotaha.
1CO 11:22 Ko e hā ia? He ʻoku ʻikai hamou ngaahi fale ke kai mo inu ai? Pe ko hoʻomou manuki ia ki he siasi ʻoe ʻOtua, mo fakamā ʻakinautolu ʻoku masiva? Te u pehē atu kiate kimoutolu ko e hā? Te u fakamālō ʻi he meʻa ni? ʻOku ʻikai te u fakamālō ai.
1CO 11:23 He kuo u maʻu mei he ʻEiki ʻaia naʻaku ʻatu foki kiate kimoutolu, koeʻuhi naʻe toʻo ʻae mā ʻe he ʻEiki ko Sisu ʻi he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai ia:
1CO 11:24 Pea hili ʻene ʻatu ʻae fakafetaʻi, ne ne pakipakiʻi ia, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai: ko hoku sino eni, ʻaia kuo momo koeʻuhi ko kimoutolu: fai eni ko e fakamanatu kiate au.”
1CO 11:25 Pea pehē foki [ʻene toʻo ]ʻae ipu, hili ʻene kai ʻae ʻohomohe, ʻo ne pehē, “Ko e ipu eni ʻoe fuakava foʻou ʻi hoku toto: mou fai eni, ko e fakamanatu kiate au, ʻi hoʻomou faʻa inu ia.”
1CO 11:26 He ʻoka mou ka kai ʻae mā ni, mo inu ʻi he ipu ni, ʻoku mou fakahā ai ʻae pekia ʻae ʻEiki kaeʻoua ke haʻu ia.
1CO 11:27 Pea ko ia ia ʻe kai ʻae mā ni, mo inu ʻi he ipu ʻoe ʻEiki, mo taʻefakaʻapaʻapa, ʻe halaia ai ia ʻi he sino mo e taʻataʻa ʻoe ʻEiki.
1CO 11:28 Ka ʻoku lelei ke ʻahiʻahi ia ʻe he tangata, pea ke pehē pe ʻene kai ʻi he mā, mo inu ʻi he ipu.
1CO 11:29 He ko ia ʻoku ne kai mo inu taʻefakaʻapaʻapa, ʻoku ne kai mo inu ʻae malaʻia kiate ia, ko ʻene taʻeʻiloʻi ʻae sino ʻoe ʻEiki.
1CO 11:30 Ko ia ʻoku vaivai ai mo mahaki ʻae tokolahi ʻiate kimoutolu, pea mohe ʻae tokolahi.
1CO 11:31 He ka ne tau fakamaauʻi ʻakitautolu, pehē, ʻe ʻikai fakamaau kiate kitautolu.
1CO 11:32 Pea ka fakamaaua ʻakitautolu, ko hotau tautea ia mei he ʻEiki, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau malaʻia fakataha mo māmani.
1CO 11:33 Ko ia, hoku kāinga, ʻoka mou ka fakataha ke kai, mou fetataliʻaki pe kiate kimoutolu.
1CO 11:34 Pea kapau ʻoku fiekaia ha taha, ke kai pe ʻe ia ʻi hono ʻapi; koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou fakataha ki he malaʻia. Pea te u fakatonutonu hono toe ʻo kau ka hoko atu.
1CO 12:1 Pea ko e meʻa ʻi he ngaahi foaki fakalaumālie, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai ko hoku loto ke mou taʻeʻilo.
1CO 12:2 ‌ʻOku mou ʻilo naʻa mou nofo ko e ngaahi Senitaile, naʻe ʻāvea ʻakimoutolu ki he ngaahi tamapua noa, ʻo hangē ko hono taki ʻakimoutolu.
1CO 12:3 Ko ia ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku lea ʻi he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻe pehē ʻe ia, ko e malaʻia ʻa Sisu: pea ʻoku ʻikai ha taha te ne faʻa pehē, ko e ʻEiki ʻa Sisu, ka ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni.
1CO 12:4 Pea ko eni, ʻoku ai ʻae ngaahi foaki kehekehe, ka ko e Laumālie pe taha.
1CO 12:5 Pea ʻoku ai ʻae ngaahi tauhi kehekehe, ka ko e ʻEiki pe taha.
1CO 12:6 Pea ʻoku ai ʻae ngaahi ngāue kehekehe, ka ko e ʻOtua pe taha ʻoku fai kotoa pē ʻi he kakai kotoa pē.
1CO 12:7 Ka kuo foaki ʻae fakahā ʻoe Laumālie ki he tangata taki taha kotoa pē ke feʻaongaʻaki.
1CO 12:8 He kuo foaki ki he tokotaha ʻi he Laumālie ʻae lea ʻoe poto; ki he tokotaha ʻae lea ʻoe ʻilo ʻi he Laumālie ko ia;
1CO 12:9 Ki he tokotaha ʻae tui ʻi he Laumālie ko ia; ki he tokotaha ʻae foaki ʻoe fakamoʻui ʻi he Laumālie ko ia;
1CO 12:10 Ki he tokotaha ʻae fai ʻoe ngaahi mana; ki he tokotaha ʻae kikite; ki he tokotaha ʻae ʻilo ki he ngaahi laumālie; ki he tokotaha ʻae lea kehekehe; ki he tokotaha hono fakamatala ʻoe ngaahi lea:
1CO 12:11 Ka ʻoku langaʻi eni kotoa pē ʻe he Laumālie pe taha ko ia, ʻo vahevahe taki taha ki he tangata kotoa pē ko ʻene faʻiteliha pe.
1CO 12:12 He ʻoku hangē ʻoku taha pe ʻae sino, ka ʻoku lahi hono ngaahi kupu, pea ko e ngaahi kupu kotoa pē ʻoe sino pe taha ko ia ʻoku lahi, ka ko e sino pe taha ʻoku pehē pe foki ʻa Kalaisi.
1CO 12:13 He kuo tau papitaiso kotoa pē ʻi he Laumālie pe taha ki he sino pe taha, pe ko ha kakai Siu pe ko ha kakai Senitaile, ko ha pōpula pe ha tauʻatāina; pea naʻe fakainu ʻakitautolu kotoa pē ki he Laumālie pe taha.
1CO 12:14 He ʻoku ʻikai ko e kupu pe taha ʻae sino, ka ʻoku lahi.
1CO 12:15 Kapau ʻe lea ʻae vaʻe, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai ko e nima au, pea ʻoku ʻikai ʻoe sino au;” pea ʻoku ʻikai ai ʻi he sino ia?
1CO 12:16 Pea kapau ʻe lea ʻae telinga, “Koeʻuhi ʻoku ʻikai ko e mata au, pea ʻoku ʻikai ʻoe sino au;” pea ʻoku ʻikai ai ʻi he sino ia?
1CO 12:17 Ka ne ko e mata ʻae sino kotoa, pea ʻe ʻi fē ʻae fanongo? Pea ka ne ko e fanongo ʻae kupu kotoa pē, pea ʻe ʻi fē ʻae nanamu?
1CO 12:18 Ka ko eni, kuo fakahoko ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kupu taki taha kotoa pē ʻi he sino, ko ʻene faʻiteliha pe ia.
1CO 12:19 Pea ka ne ko e kupu pe taha ʻaia kotoa pē, pea ʻe ʻi fē ʻae sino?
1CO 12:20 Ka ko eni, ko e ngaahi kupu ʻoku lahi ka ko e sino pe taha.
1CO 12:21 Pea ʻoku ʻikai faʻa lea ʻae mata ki he nima, “ʻOku ʻikai te ke ʻaonga kiate au:” pea pehē ʻe he ʻulu ki he vaʻe, “ʻOku ʻikai te mo ʻaonga kiate au.”
1CO 12:22 ‌ʻIkai, ka ko e ngaahi kupu ko ia ʻoe sino, ʻaia ʻoku matamatavaivai, ʻoku lahi hake hono ʻaonga:
1CO 12:23 Pea ko e ngaahi kupu ko ia ʻoe sino, ʻoku tau mahalo ki ai ʻoku siʻi hifo ʻenau matamatalelei, ʻoku tau tokanga lahi ʻaupito ki ai; pea ko hotau ngaahi potu taʻematamatalelei ʻoku ai hono matamatalelei lahi hake ʻaupito.
1CO 12:24 He ko hotau ngaahi potu matamatalelei, ʻoku ʻikai hanau masiva: ka kuo fakatatau fakataha ʻe he ʻOtua ʻae sino, ʻo ne foaki ʻae matamatalelei lahi hake ʻaupito ki he potu ko ia ʻoku masiva:
1CO 12:25 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha mavahevahe ʻi he sino; ka koeʻuhi ke maʻu ʻae fetokangaʻaki pe ʻe he ngaahi kupu kotoa pe.
1CO 12:26 Pea kapau ʻe mamahi ʻae kupu ʻe taha, ʻoku mamahi mo ia ʻae ngaahi kupu kotoa pē; pea ka fakahikihiki ʻae kupu ʻe taha, ʻoku fiefia mo ia ʻae kupu kotoa pē.
1CO 12:27 Pea ko eni, ko e sino ʻo Kalaisi ʻakimoutolu, pea ko e ngaahi kupu taki taha.
1CO 12:28 Pea kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ʻae niʻihi ʻi he siasi, ko e ʻuluaki ko e kau ʻaposetolo, ko hono ua ko e kau palōfita, ko hono tolu ko e kau akonaki, hoko mo ia ʻae kau fai meʻa mana, hoko mo e ngaahi foaki ʻoe fakamoʻui, mo e kau tokoni, mo e kau enginaki, mo kinautolu ʻoku ʻilo ʻae lea kehekehe.
1CO 12:29 He ko e ʻaposetolo kotoa pē? He ko e palōfita kotoa pē? He ko e akonaki kotoa pē? He ko e kau fai meʻa mana kotoa pē?
1CO 12:30 ‌ʻOku maʻu kotoa pē ʻae ngaahi foaki ʻoe fakamoʻui? ʻOku lea kotoa pē ʻaki ʻae ngaahi lea kehekehe? ʻOku fakamatala lea kotoa pē?
1CO 12:31 Ke mou holi lahi ki he ngaahi foaki fungani lelei. Pea ʻoku ou toe fakahā kiate kimoutolu ʻae hala ʻoku lelei lahi.
1CO 13:1 Ka ne ko ʻeku lea ʻaki ʻae ʻelelo ʻoe kau tangata mo e kau ʻāngelo, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae ʻofa, kuo u tatau mo e ukamea pakihi mo e simipale tatangi.
1CO 13:2 Pea kapau teu faʻa kikite, peau ʻilo ʻae ngaahi meʻa fakalilolilo kotoa pē, mo e ʻilo kotoa pē; pea kapau te u maʻu ʻae tui kotoa pē, teu faʻa hiki ai ʻae ngaahi moʻunga, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofa, ko e meʻa noa pē au.
1CO 13:3 Pea kapau te u ʻatu ʻeku ngaahi meʻa kotoa pē ke fafanga ʻaki [ʻae masiva], pea kapau te u foaki hoku sino ke tutu, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofa, ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au.
1CO 13:4 ‌ʻOku kātaki fuoloa ʻae ʻofa, pea ʻoku angalelei ia; ʻoku ʻikai meheka ʻae ʻofa; ʻoku ʻikai fielahi ʻae ʻofa, pe fakafuofuolahi ia,
1CO 13:5 ‌ʻOku ʻikai ke fai taʻengali ha meʻa, ʻoku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi;
1CO 13:6 ‌ʻOku ʻikai ke fiefia ʻi he angahala, ka ʻoku fiefia ia ʻi he moʻoni;
1CO 13:7 ‌ʻOku ne ʻufiʻufi ʻae meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātaki ʻae meʻa kotoa pē.
1CO 13:8 ‌ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻae ʻofa: ka ko e ngaahi kikite, ʻe ngata ia; pe ko e ngaahi lea, ʻe ngata ia; pe ko e ʻilo [meʻa ]ʻe mole atu ia.
1CO 13:9 He ʻoku tau ʻilo fakakonga pe, pea kikite fakakonga pe.
1CO 13:10 Pea ʻoka hokosia ʻaia ʻoku haohaoa, ʻe mole atu ʻaia ʻoku fakakonga pe.
1CO 13:11 ‌ʻI heʻeku kei siʻi, ne u lea fakatamasiʻi, peau ʻilo fakatamasiʻi, peau mahalo fakatamasiʻi: ka ʻi heʻeku hoko ko e tangata, ne u tukuange ʻae ngaahi meʻa fakatamasiʻi.
1CO 13:12 He ko eni, ʻoku tau fakaʻasiʻasi ʻi he sioʻata fakapoʻupoʻuli; ka ʻe ʻi ai ʻae mata ki he mata: ʻoku ou ʻilo fakakonga eni; ka te u ʻilo ai, ʻio, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi au.
1CO 13:13 Pea ko eni, ʻoku ai ʻae tui, mo e ʻamanaki lelei, mo e ʻofa, ko e tolu ni; ka ko ia ʻoku lahi hake ʻi ai ko e ʻofa.
1CO 14:1 Tuli ki he ʻofa, pea holi ki he ngaahi foaki fakalaumālie, kae lahi pe ke mou kikite.
1CO 14:2 He ko ia ʻoku lea ʻi he lea taʻeʻilo, ʻoku ʻikai lea ia ki he tangata, ka ki he ʻOtua: he ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha; ka ʻoku lea ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi meʻa fufū ʻi he laumālie.
1CO 14:3 Ka ko ia ʻoku kikite, ʻoku lea ia ki he kakai ke langa hake, mo enginaki, mo fakafiemālie.
1CO 14:4 Ko ia ʻoku lea ʻi he lea taʻeʻiloa, ʻoku ne langa hake ʻe ia ia; ka ko ia ʻoku kikite, ʻoku ne langa hake ʻae siasi.
1CO 14:5 ‌ʻAmusiaange ʻeau ʻoku mou lea kotoa pē ʻi he lea kehekehe, kae lahi pe ke mou kikite: he ʻoku lahi hake ʻaia ʻoku kikite ʻiate ia ʻoku lea ʻi he lea kehekehe, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ne fakamatala, koeʻuhi ke maʻu ai ʻe he siasi ʻae langa hake.
1CO 14:6 Pea ko eni, ʻe kāinga, kapau te u ʻalu atu kiate kimoutolu ʻoku ou lea ʻi he lea kehekehe, ko e hā ʻeku ʻaonga kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te u lea kiate kimoutolu ʻi he fakahā, pe ʻi he ʻilo, pe ʻi he kikite, pe ʻi he akonaki?
1CO 14:7 Pea ko e ngaahi meʻa taʻemoʻui ka ʻoku ongo, pe ko ha fangufangu, pe ha haʻape, kapau ʻe ʻikai fai kehekehe ia ʻi he ongo, ʻe ʻilo fēfē pe ko e hā ʻoku ifi, pe ko e hā ʻoku tā?
1CO 14:8 He kapau ʻoku ongo noa mai ʻae meʻa lea, ko hai te ne teu ia ki he tau?
1CO 14:9 Pea ʻe pehē pe ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou lea ʻaki ʻae ʻelelo ʻae lea ʻilongofua, ʻe ʻilo fēfē pe ko e hā ia ʻoku lea ʻaki? He temou lea ki he ʻatā.
1CO 14:10 Pea neongo ʻoku ai ʻae ngaahi lea kehekehe ʻi māmani, pea ʻikai ha taha taʻehanoʻuhinga,
1CO 14:11 Ka ʻi he ʻikai te u ʻilo hono ʻuhinga ʻoe lea, teu tatau mo e muli kiate ia ʻoku lea, pea ko e muli kiate au ʻaia ʻoku lea mai.
1CO 14:12 Pea ke pehē pe ʻakimoutolu, koeʻuhi ko hoʻomou fai feinga ki he ngaahi foaki fakalaumālie, mou kumi ke mou poto hake ʻi hono langa hake ʻoe siasi.
1CO 14:13 Ko ia ia ʻoku lea ʻi he lea taʻeʻiloa, ke ne kole ʻe ia ke ne fai hono fakamatala.
1CO 14:14 He kapau ʻoku ou lotu ʻi he lea taʻeʻiloa, ʻoku lotu hoku laumālie, ka ʻoku taʻefua ʻeku ʻilo.
1CO 14:15 Pea ka ko ia pea hā? Te u lotu ʻaki ʻae laumālie, pea te u lotu ʻaki ʻae ʻilo foki: teu hiva ʻaki ʻae laumālie, pea teu hiva ʻaki ʻae ʻilo foki.
1CO 14:16 Ka ʻikai, pea ka ke ka fakafetaʻi ʻaki ʻae laumālie, ʻe fēfeeʻi ʻene pehē, “ʻEmeni,’ ʻi hoʻo fakafetaʻi, ʻaia ʻoku nofo ʻi he potu ʻoe taʻepoto, he ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻaia ʻoku ke lea ʻaki?
1CO 14:17 He ko e moʻoni ʻoku ke fakafetaʻi lelei, ka ʻoku ʻikai langa hake ai ha tokotaha.
1CO 14:18 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki hoku ʻOtua, ʻoku lahi ʻeku lea ʻaki ʻae lea kehekehe ʻiate kimoutolu kotoa pē:
1CO 14:19 Ka ʻoku lelei kiate au ʻeku lea ʻaki ʻae lea ʻilo ʻe nima pe ʻi he siasi, koeʻuhi ke ako ʻaki ʻae niʻihi, ʻi he lea ʻe mano ʻi he lea taʻeʻiloa.
1CO 14:20 ‌ʻE kāinga, ʻoua naʻa mou anga fakatamaiki ʻi he ʻilo: ʻi he anga kovi ke mou tatau mo e valevale, ka mou tangata pe ʻi he ʻilo.
1CO 14:21 Kuo tohi eni ʻi he fono, “ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Te u lea ki he kakai ni ʻaki ʻae kau tangata lea kehe mo e loungutu kehe; ka neongo ia kotoa pē ʻe ʻikai te nau fanongo ai kiate au.”
1CO 14:22 Ko ia ko e ngaahi lea kehekehe ko e fakaʻilonga, ka ʻoku ʻikai kiate kinautolu ʻoku tui, ka kiate kinautolu ʻoku taʻetui: ka ko e kikite ʻoku ʻikai maʻanautolu ʻoku taʻetui, ka kiate kinautolu ʻoku tui.
1CO 14:23 Ko ia kapau kuo kātoa ʻae siasi ki he potu pe taha, pea lea kotoa pē ʻaki ʻae ngaahi lea kehekehe, pea hū ki [ai ha niʻihi ]ʻoku taʻepoto, pe taʻetui, ʻikai te nau lau kuo mou faha?
1CO 14:24 Pea kapau ʻoku kikite kotoa pē, pea hū ki ai ha taha ʻoku taʻetui, pe ha taʻepoto, kuo takitalaʻi kotoa pē ia, kuo fakamaau kotoa pē ia:
1CO 14:25 Pea pehē pe hono fakahā ʻoe ngaahi meʻa fufū ʻa hono loto; pea tō fakafoʻohifo ia ki hono mata, pea hū ki he ʻOtua, ʻo fakahā ko e moʻoni ʻoku ʻiate kinautolu ʻae ʻOtua.
1CO 14:26 Pea ʻoku fēfē, ʻe kāinga? ʻOka mou ka fakataha ʻoku mou taki taha maʻu ha saame, ha akonaki, ha lea kehe, ha fakahā, ha fakamatala. Ke fai kotoa pē ʻae meʻa ke langa hake.
1CO 14:27 Kapau ʻoku lea ha taha ʻi he lea taʻeʻiloa, ke fai ʻe he toko ua, pea lahi ʻoka toko tolu, ʻonau lelea taha pe; pea ke fakamatala ʻe ha tokotaha.
1CO 14:28 Pea kapau ʻoku ʻikai ha taha ke fakamatala, ke longo pē ia ʻi he siasi; pea tuku ke lea ia kiate ia pe, pea ki he ʻOtua.
1CO 14:29 Ke lea ʻae kau kikite ʻe toko ua pe toko tolu, pea fakamaau ki ai ʻae niʻihi.
1CO 14:30 Kapau ʻoku fakaʻilo ha meʻa ki ha tokotaha ʻoku nofo ofi, ke longo pē ʻae ʻuluaki.
1CO 14:31 He te mou kikite hokohoko kotoa pē, koeʻuhi ke akonekina kotoa pē, pea ke fakafiemālieʻi kotoa pē.
1CO 14:32 He ko e ngaahi laumālie ʻoe kau kikite, ʻoku faʻa puleʻi ʻe he kau kikite.
1CO 14:33 He ʻoku ʻikai mei he ʻOtua ʻae maveuveu, ka ko e melino, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he ngaahi siasi kotoa pē ʻoe kakai māʻoniʻoni.
1CO 14:34 Ke longo pē homou kau fefine ʻi he ngaahi siasi: he ʻoku ʻikai ngofua kiate kinautolu ke lea: ka ke nau anganofo, ʻo hangē foki ko e tala ʻe he fono.
1CO 14:35 Pea kapau te nau fie ʻilo ha meʻa, ke nau fehuʻi ki honau husepāniti ʻi ʻapi: he ko e meʻa fakamā ke lea ʻae fefine ʻi he siasi.
1CO 14:36 He ko e moʻoni naʻe haʻu ʻae folofola ʻae ʻOtua meiate kimoutolu? Pe naʻe hoko atu ia kiate kimoutolu pe?
1CO 14:37 Kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ko e palōfita ia, pe ko e fakalaumālie, tuku ke fakahā ʻe ia, ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tohi atu kiate kimoutolu, ko e ngaahi fekau ia ʻae ʻEiki.
1CO 14:38 Pea kapau ʻoku ai ha taha ʻoku taʻeʻilo, ke ʻiate ia pe ʻene taʻeʻilo.
1CO 14:39 Ko ia, ʻe kāinga, mou holi ke mou kikite, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻae lea ʻaki ʻae lea kehekehe.
1CO 14:40 Ka ke fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ke matamatalelei, pea fai hokohoko lelei pe.
1CO 15:1 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei, ʻaia naʻaku malangaʻaki kiate kimoutolu, ʻaia foki kuo mou maʻu, pea ʻoku mou tuʻu ai;
1CO 15:2 ‌ʻAia kuo fakamoʻui ai ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻoku mou manatuʻi ʻaia ne u malangaʻaki kiate kimoutolu, ʻo kapau naʻe ʻikai te mou tui noa pē.
1CO 15:3 He ko e ʻuluaki ʻoe meʻa naʻaku ʻaʻau atu kiate kimoutolu, ʻaia naʻaku maʻu foki, Ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahala, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi;
1CO 15:4 Pea naʻe fai ia, pea naʻe toetuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi:
1CO 15:5 Pea naʻe mamata kiate ia ʻa Kifasi, pea mo e toko hongofulu ma toko ua:
1CO 15:6 Hili ia, pea mamata fakataha kiate ia ʻae kāinga ʻe toko nimangeau tupu; pea ʻoku kei moʻui honau tokolahi, ka kuo tō ʻo mohe ʻae niʻihi.
1CO 15:7 Hili ia, naʻe mamata ʻa Semisi kiate ia, pea hoko mo e kau ʻaposetolo kotoa pē.
1CO 15:8 Pea ne u mamata fakamui foki ʻeau kiate ia, ʻo hangē ko e fānau taʻehoko.
1CO 15:9 He ko e siʻi taha pe au ʻi he kau ʻaposetolo, ʻoku ʻikai taau mo au ke ui au ko e ʻaposetolo, koeʻuhi naʻaku fakatanga ʻae siasi ʻoe ʻOtua.
1CO 15:10 Ka ko e meʻa ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua ʻoku ou pehē ni ai au: pea ko ʻene ʻofa kiate au, naʻe ʻikai taʻeʻaonga ia; ka naʻaku ngāue lahi hake ʻaupito kiate kinautolu kotoa pē: ka naʻe ʻikai ko au, ka ko e tokoni mei he ʻOtua naʻe ʻiate au.
1CO 15:11 Pea ko ia kapau ko au, pe ko kinautolu, ka ʻoku pehē pe ʻemau malanga, pea pehē pe hoʻomou tui.
1CO 15:12 Pea ko eni, kapau ʻoku malangaʻaki ʻa Kalaisi mo ʻene toetuʻu mei he pekia, ʻoku fēfē ʻae pehē ʻe he niʻihi ʻiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha toetuʻu ʻoe mate?
1CO 15:13 He kapau ʻoku ʻikai ha toetuʻu mei he mate, pea tā ʻoku ʻikai toetuʻu ʻa Kalaisi:
1CO 15:14 Pea kapau ʻoku ʻikai toetuʻu ʻa Kalaisi, pea ʻoku taʻeʻaonga ʻemau malanga, pea taʻeʻaonga mo hoʻomou tui foki.
1CO 15:15 ‌ʻIo, pea kuo ʻilo ʻakimautolu ko e fakamoʻoni loi ki he ʻOtua; he kuo mau fakapapau mei he ʻOtua ʻa ʻene fokotuʻu hake ʻa Kalaisi: ʻaia naʻe ʻikai te ne fokotuʻu hake, ʻo kapau ko eni ʻoku ʻikai toetuʻu ʻae mate.
1CO 15:16 He kapau ʻoku ʻikai toetuʻu hake ʻae mate pea kuo ʻikai toetuʻu hake ʻa Kalaisi:
1CO 15:17 Pea kapau kuo ʻikai tuʻu hake ʻa Kalaisi, ʻoku taʻeʻaonga hoʻomou tui; ʻoku mou kei ʻi hoʻomou angahala.
1CO 15:18 Pea ko kinautolu foki kuo mohe ʻia Kalaisi, kuo nau ʻauha.
1CO 15:19 Kapau ʻoku ngata ki he moʻui ni ʻetau ʻamanaki lelei ki ai, ko e malaʻia lahi taha pe ʻakitautolu ʻi he kakai kotoa pē.
1CO 15:20 Ka ko eni, kuo toetuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻokinautolu naʻe mohe.
1CO 15:21 He ko e meʻa ʻi he tangata naʻe hoko ai ʻae mate, pea ʻe hoko ʻi he tangata foki ʻae toetuʻu ʻoe mate.
1CO 15:22 He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻAtama, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.
1CO 15:23 Ka ko e tangata taki taha kotoa pē ʻi hono lakanga: ko e ʻuluaki fua ʻa Kalaisi; pea hoko mo kinautolu ʻoku ʻo Kalaisi, ʻi heʻene haʻu.
1CO 15:24 Pea ʻe toki hoko ʻae ikuʻanga, ʻaia te ne ʻatu ai ʻae puleʻanga ki he ʻOtua, ʻio, ko e Tamai; hili ʻene ikuna ʻae pule kotoa pē, mo e fekau kotoa pe, mo e mālohi.
1CO 15:25 He kuo pau pe ke pule ia, kaeʻoua ke ne tuku ʻa hono ngaahi fili kotoa pē ki hono lalo vaʻe.
1CO 15:26 Ko e fili fakamui ʻe fakaʻauha, ko e mate.
1CO 15:27 “He kuo tuku ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe.” Ka ʻi heʻene pehē, kuo fakamoʻulaloa ʻae “ngaahi meʻa kotoa pē,” ʻoku ʻilongofua pe ʻoku ʻataʻatā ia, ʻaia naʻa ne tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki lalo ʻiate ia.
1CO 15:28 Pea ka ʻosi hono fakavaivai ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia, ʻe toki anganofo ʻae Foha kiate ia naʻa ne tuku ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki lalo ʻiate ia, koeʻuhi ke tāfataha pe ʻae ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē.
1CO 15:29 Kae ʻikai, pea ko e hā ʻe fai ʻekinautolu kuo papitaiso ki he mate, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaupito toetuʻu ʻae mate? Ko e hā ʻoku papitaiso ai ʻakinautolu ki he mate?
1CO 15:30 Pea ko e hā ʻoku tau tuʻutuʻutāmaki ai ʻi he feituʻulaʻā kotoa pē?
1CO 15:31 ‌ʻOku ou fakahā ʻi hoʻomou fiefia ʻaia ʻoku ou maʻu ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki, ʻoku ou mate ʻi he ʻaho kotoa pē.
1CO 15:32 He kapau, ʻo hangē ko e [lea ʻae ]tangata, kuo u tau mo e fanga manu ʻi ʻEfesō, ko e hā hono ʻaonga kiate au, ʻo kapau ʻoku ʻikai toetuʻu ʻae mate? “Ke tau kai mo inu; he te tau mate ʻapongipongi.”
1CO 15:33 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu: “Ko e ngaahi talanoa kovi ʻoku fakahalaʻi ʻae ngaahi anga ʻoku lelei.”
1CO 15:34 ‌ʻA hake ki he māʻoniʻoni, pea ʻoua naʻa fai angahala; he ʻoku teʻeki maʻu ʻe he niʻihi ʻae ʻiloʻi ʻae ʻOtua: ʻoku ou lea ʻaki ia ko hoʻomou fakamā.
1CO 15:35 Ka ʻe pehē nai ʻe ha tokotaha, “ʻE fēfē hono fokotuʻu ʻoe mate? Pea ʻi he sino fē te nau haʻu?”
1CO 15:36 Ko e vale koe, ko ia ʻoku ke tūtuuʻi ʻoku ʻikai fakaake ia, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mate:
1CO 15:37 Pea ko e meʻa ko ia ʻoku ke tūtuuʻi, ʻoku ʻikai te ke tūtuuʻi ʻae sino ko ia ʻe tupu, ka ko e foʻi tenga ko ha foʻi tenga kehe:
1CO 15:38 Ka ʻoku foaki ki ai ʻe he ʻOtua hono sino, ko ʻene faʻiteliha pe ia, pea ki he tenga taki taha hono sino ʻoʻona.
1CO 15:39 ‌ʻOku ʻikai ko e kakano tatau pe ʻae kakano kotoa pē: he ʻoku ai ʻae kakano ko e taha ʻoe tangata, ko e kakano ʻe taha ʻoe fanga manu, ko e taha kehe ʻoe ngaahi ika, mo e taha kehe ʻoe fanga manupuna.
1CO 15:40 Pea ʻoku ai foki ʻae ngaahi sino fakalangi, mo e ngaahi sino fakamaama: ka ʻoku taha pe ʻae nāunau ʻoe fakalangi, pea ko e fakamaama ʻoku taha kehe ia.
1CO 15:41 He ʻoku ai ʻae nāunau ʻe taha ʻoe laʻā, mo e nāunau ʻe taha ʻoe māhina, mo e nāunau ʻe taha ʻoe ngaahi fetuʻu: he ʻoku fai kehekehe ʻi he nāunau ʻae fetuʻu ʻe taha ki he fetuʻu ʻe taha.
1CO 15:42 Pea ʻoku pehē pe ʻae toetuʻu ʻae mate. ʻOku tūtuuʻi ia ʻi he ʻauʻauha: ʻoku fokotuʻu hake ia ʻi he taʻefaʻaʻauʻauha:
1CO 15:43 ‌ʻOku tūtuuʻi ia ʻi he fakalielia; ʻoku fokotuʻu ia mo e nāunau: ʻoku tūtuuʻi ia ʻi he vaivai; ʻoku fokotuʻu ia ʻi he mālohi:
1CO 15:44 ‌ʻOku tūtuuʻi ia koe sino fakakakano; ʻoku fokotuʻu ia koe sino fakalaumālie. ʻOku ai ʻae sino fakakakano, pea ʻoku ai mo e sino fakalaumālie.
1CO 15:45 Pea kuo tohi ʻo pehē, “Ko e ʻuluaki tangata ko ʻAtama naʻe ngaohi ia ko e laumālie moʻui;” ko e ʻAtama fakamui ko e laumālie fakamoʻui.
1CO 15:46 Ka naʻe ʻikai muʻomuʻa ʻaia ʻoku laumālie ka ko ia ʻoku fakakakano; kae toki hoko ʻaia ʻoku fakalaumālie.
1CO 15:47 Ko e ʻuluaki tangata, ʻoku mei he kelekele, ʻoku kelekeleʻia: ko hono ua ʻoe tangata, ko e ʻEiki mei he langi.
1CO 15:48 Hangē ko e kelekeleʻia, ʻoku pehē pe foki ʻakinautolu ʻoku kelekeleʻia: pea hangē ko ia ʻoku mei he langi, ʻoku pehē pe foki ʻakinautolu ʻoku fakalangi.
1CO 15:49 Pea hangē ko e tau ʻi he tatau ʻo ia ʻoku mei he langi.
1CO 15:50 Pea ʻoku ou tala eni, ʻe kāinga, ʻe ʻikai faʻa maʻu ʻe he kakano mo e toto ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua; pea ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he ʻauʻauha ʻae taʻefaʻaʻauʻauha.
1CO 15:51 Vakai, ʻoku ou fakahā ha meʻa fufū kiate kimoutolu; ʻE ʻikai te tau mohe kotoa pē, ka te tau liliu kotoa pē,
1CO 15:52 ‌ʻI he fakafokifā ʻi he kemo ʻoe mata, ʻi he pā fakamui ʻoe meʻa lea: koeʻuhi ʻe pā mai ia, pea ʻe fokotuʻu hake ai ʻae mate, ʻo taʻefaʻaʻauʻauha, pea ʻe liliu ai ʻakitautolu.
1CO 15:53 He kuo pau ke ʻai ʻe he ʻauʻauha ni, ʻae taʻefaʻaʻauʻauha, pea ke ai ʻe he mate ni ʻae taʻemate
1CO 15:54 Ko ia, pea ka ʻosi hono ai ʻe he ʻauʻauha ni ʻae taʻefaʻaʻauʻauha, mo e ʻai ʻe he mate ni ʻae taʻemate, ʻe toki fakamoʻoni ʻae lea kuo tohi, “Kuo folo hifo ʻae mate ʻe he mālohi.”
1CO 15:55 “ʻE mate, kofaʻā haʻo huhu? ʻE faʻitoka, kofaʻā hoʻo mālohi?”
1CO 15:56 Ko e huhu ʻoe mate ko e angahala; pea ko e mālohi ʻoe angahala ko e fono.
1CO 15:57 Kae fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki ke tau mālohi ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1CO 15:58 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina, ke tupulekina maʻuaipē ʻi he ngāue ʻae ʻEiki, he ʻoku mou ʻilo ko hoʻomou ngāue ʻi he ʻEiki, ʻoku ʻikai taʻeʻaonga ia.
1CO 16:1 Pea ko e meʻa ki he tānaki tokoni ki he kāinga māʻoniʻoni, ke fai pe ʻekimoutolu, ʻo hangē ko ia kuo u fekau ki he ngaahi siasi ʻi Kalētia.
1CO 16:2 ‌ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻoe uike, ke mou taki taha vaheʻi ʻo tuku ʻae tokoni, ʻo fakatatau mo hono fakamonūʻiaʻi, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ai ha tānaki ʻo kau ka hoko atu.
1CO 16:3 Pea kau ka hoko atu, ko kinautolu te mou loto ki ai, te u fekau ʻakinautolu mo e ngaahi tohi, ke ʻave hoʻomou tokoni ʻofa ki Selūsalema.
1CO 16:4 Pea kapau ʻe lelei ʻeku ʻalu foki, te nau ʻalu mo au.
1CO 16:5 Pea ko eni, te u ʻalu atu kiate kimoutolu, ʻoka hili ʻeku ʻalu atu ʻi Masitōnia: he te u ʻalu atu ʻi Masitōnia.
1CO 16:6 Pea te u nofo ʻapē ʻi he faʻahitaʻu momoko mo kimoutolu, koeʻuhi ke mou moimoiʻi au ʻi hoku fononga ki ha potu te u ʻalu ki ai.
1CO 16:7 He koeʻuhi ʻe ʻikai te u fou atu kiate kimoutolu ʻi he fononga ni; ka ʻoku ou ʻamanaki te u nofo fuoloa siʻi ʻiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe lelei ki he ʻEiki.
1CO 16:8 Ka te u tatali ʻi ʻEfesō ʻo aʻu ki he Penitekosi.
1CO 16:9 He kuo fakaava kiate au ʻae matapā lahi pea ʻaonga, pea ʻoku tokolahi ʻae fili.
1CO 16:10 Pea ko eni, kapau ʻe hoko atu ʻa Timote, vakai ke ʻiate kimoutolu taʻemanavahē ia: he ʻoku fai ʻe ia ʻae ngāue ʻae ʻEiki, ʻo hangē foki ko au.
1CO 16:11 Ko ia ke ʻoua naʻa manukiʻi ia ʻe ha tokotaha: kae tokoniʻi ia, ke fononga mai ʻi he fiemālie, koeʻuhi ke haʻu ia kiate au: he ʻoku ou ʻamanaki kiate ia fakataha mo e kāinga.
1CO 16:12 Pea ko e meʻa ki hotau kāinga ko ʻApolosi, naʻaku kole lahi kiate ia ke ne ʻalu atu mo e kāinga kiate kimoutolu: ka naʻe ʻikai siʻi loto ia ke ʻalu atu ʻi he kuonga ni; ka ʻe ʻalu atu ia ʻi ha kuonga tuʻutuʻumālie kiate ia.
1CO 16:13 Mou leʻo, tuʻumaʻu ʻi he tui, fai ʻo ngali mo e tangata, mou mālohi.
1CO 16:14 Ke fai hoʻomou ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ʻofa.
1CO 16:15 ‌ʻOku mou ʻilo ʻae fale ʻo Setivena, ko e ʻuluaki fua ia ʻi ʻAkeia, pea kuo nau tuku ʻakinautolu ke tauhi ʻae kakai māʻoniʻoni, pea ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga,
1CO 16:16 Ke fakaʻapaʻapa ʻakimoutolu ki he kakai pehē, pea kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tokoni mo kimautolu, pea ngāue.
1CO 16:17 ‌ʻOku ou fiemālie ʻi he haʻu ʻa Setivena mo Fotuneto mo ʻAkaiko: he ko ia naʻe toe meiate kimoutolu kuo nau totongi.
1CO 16:18 He kuo nau fakafiemālieʻi ʻae laumālie ʻoʻoku mo kimoutolu: ko ia mou fai ʻofa ki he kakai pehē.
1CO 16:19 Ko e ngaahi siasi ʻo ʻEsia ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻofa lahi atu kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki ʻa ʻAkuila mo Pisila, pea mo e siasi ʻoku ʻi hona fale.
1CO 16:20 ‌ʻOku ʻofa atu ʻae kāinga kotoa pē kiate kimoutolu. Mou feʻofoʻofani ʻaki ʻae ʻuma māʻoniʻoni.
1CO 16:21 Ko e tohi ʻofa eni ʻa Paula ʻaki hoku nima ʻoʻoku.
1CO 16:22 Kapau ʻoku ai ha tangata ʻoku ʻikai ʻofa ia ki he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke malaʻia ia. ʻOku haʻu ʻae ʻEiki.
1CO 16:23 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1CO 16:24 Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻeku ʻofa ʻia Kalaisi Sisu. ʻEmeni.
2CO 1:1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, pea mo Timote ko hotau kāinga, ki he siasi ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi Kolinitō, fakataha mo e kāinga māʻoniʻoni fulipē ʻoku ʻi ʻAkeia kotoa pē:
2CO 1:2 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa mo e melino mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
2CO 1:3 Fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko e Tamai ʻae ngaahi ʻaloʻofa, mo e ʻOtua ʻoe fiemālie kotoa pē;
2CO 1:4 ‌ʻAia ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻakimautolu ʻi heʻemau mamahi kotoa pē, koeʻuhi ke mau faʻa fai ai ke fakafiemālieʻi ʻakinautolu ʻoku mamahiʻia, ʻaki ʻae fakafiemālie ko ia ʻaia ʻoku fakafiemālieʻi ʻaki ʻakimautolu ʻe he ʻOtua.
2CO 1:5 He ʻoku hangē ʻae tupulekina ʻoe ngaahi mamahi ʻa Kalaisi ʻiate kimautolu, ʻoku pehē, ʻoku tupulekina foki ʻemau fiemālie ʻia Kalaisi.
2CO 1:6 Pea kapau ʻoku mau mamahi, ko e meʻa ia ki hoʻomou fiemālie mo e fakamoʻui, ʻaia ʻoku ngāue lelei ke mou faʻa kātaki ʻae ngaahi mamahi ko ia ʻoku mau kātaki foki: pea kapau kuo fakafiemālieʻi ʻakimautolu, ko hoʻomou fakafiemālie ia mo e fakamoʻui.
2CO 1:7 Pea ʻoku tuʻumaʻu pe ʻemau ʻamanaki lelei kiate kimoutolu, ko ʻemau ʻilo, ko e meʻa ʻi hoʻomou kau ʻi he ngaahi mamahi, te mou kau foki ʻi he fiemālie.
2CO 1:8 He ʻoku ʻikai ko homau loto ke mou taʻeʻilo, ʻe kāinga, ki heʻemau ngaahi mamahi naʻe hoko kiate kimautolu ʻi ʻEsia, koeʻuhi naʻe taʻomia lahi hake ʻaupito ia ʻi heʻemau mālohi, ko ia naʻe ʻikai ai te mau ʻamanaki ki he moʻui:
2CO 1:9 Ka naʻa mau ongoʻi kuo tukupau ʻakimautolu ki he mate, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mau falala kiate kimautolu, ka ki he ʻOtua ʻaia ʻoku ne fokotuʻu hake ʻae mate:
2CO 1:10 ‌ʻAia naʻa ne fakamoʻui ʻakimautolu mei he mate lahi ko ia, pea ʻoku ne kei fakamoʻui: pea ʻoku mau falala te ne kei fakamoʻui pe;
2CO 1:11 ‌ʻI he tokoni fakataha ʻakimoutolu foki ʻi he lotua ʻakimautolu, koeʻuhi ko e foaki [kuo tuku ]kiate kimautolu ʻi he kau ʻae tokolahi, ʻe ʻatu ai ʻae fakafetaʻi ʻe he tokolahi koeʻuhi ko kimautolu.
2CO 1:12 He ko ʻemau fiefiaʻanga eni, ko e fakamoʻoni ʻo homau loto, koeʻuhi ʻi he loto taha, mo e moʻoni fakaʻotua, kae ʻikai ʻi he poto fakakakano, kae ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua, kuo mau fai homau lakanga ʻi he māmani, kae lahi taha pe kiate kimoutolu.
2CO 1:13 He ʻoku ʻikai te mau tohi ha meʻa kehe kiate kimoutolu, ka ko ia pe ʻoku mou ʻilo mo tui ki ai; pea ʻoku ou ʻamanaki ke mou tui ʻo aʻu ki he ngataʻanga;
2CO 1:14 ‌ʻO hangē ko e ʻilo ʻakimautolu foki ʻe homou niʻihi, ko homou fiefiaʻanga ʻakimautolu, ʻio, ʻo hangē ʻoku ʻamautolu ʻakimoutolu ʻi he ʻaho ʻoe ʻEiki ko Sisu.
2CO 1:15 Pea ʻi he tui ni naʻaku loto ke ʻalu atu kiate kimoutolu ʻi muʻa, koeʻuhi ke mou maʻu hono ua ʻoe meʻaʻofa;
2CO 1:16 Pea ke u ʻalu atu ʻiate kimoutolu ki Masitōnia, pea ke u toe haʻu mei Masitōnia kiate kimoutolu, pea ke ʻiate kimoutolu ke moimoiʻi au ʻi hoku fononga ki Siutea.
2CO 1:17 Pea ʻi heʻeku loto ki ai, naʻaku vaʻivaʻinga ʻaki? Pe ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni, ʻoku ou tuʻutuʻuni ʻo fakatatau ki he kakano, koeʻuhi ke ʻiate au ʻae “ʻIo ʻio,” mo “ʻIkai ʻikai?”
2CO 1:18 Ka ʻoku moʻoni ʻae ʻOtua, ko ʻemau lea atu kiate kimoutolu naʻe ʻikai ko e “ʻIo” mo “ʻIkai.”
2CO 1:19 He ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua, ko Sisu Kalaisi, ʻaia naʻe malangaʻaki kiate kimoutolu ʻekimautolu, [ʻio], ʻe au mo Silivenusi mo Timote, naʻe ʻikai ko e “ʻIo” mo “ʻIkai,” ka naʻe “ʻIo” pe ʻiate ia.
2CO 1:20 He ko e ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻae ʻOtua ʻoku “ʻIo” pe ʻiate ia, pea “ʻEmeni” ʻiate ia, ki he ongoongolelei ʻoe ʻOtua ʻiate kimautolu.
2CO 1:21 Pea ko e ʻOtua ia, ʻaia ʻoku ne fakatuʻumaʻu ʻakimautolu fakataha mo kimoutolu ʻia Kalaisi, pea ko ia ia ne ne pani ʻakitautolu;
2CO 1:22 ‌ʻAia kuo ne fakaʻilonga foki ʻakitautolu, ʻo ne foaki mai ʻae fakamoʻoni, ko e Laumālie ʻi hotau loto.
2CO 1:23 Ka ʻoku ou ui ki he ʻOtua ke ne fakamoʻoni ki hoku laumālie, ko e meʻa ʻi heʻeku ʻofa kiate kimoutolu, ʻoku teʻeki te u ʻalu atu ai ki Kolinitō.
2CO 1:24 Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ke mau puleʻi hoʻomou tui, ka ko e kau tokoni ki hoʻomou fiefia: he ʻoku mou tuʻu ʻi he tui.
2CO 2:1 Ka naʻe pau hoku loto ki he meʻa ni, ʻe ʻikai te u toe ʻalu atu kiate kimoutolu ʻi he mamahi.
2CO 2:2 He kapau ʻoku ou fakamamahiʻi ʻakimoutolu, pea ko hai ia ʻoku ne fakafiefiaʻi au, ka ko ia kuo fakamamahiʻi ʻiate au?
2CO 2:3 Ko ia ne u tohi ai ʻae meʻa ko ia kiate kimoutolu, telia naʻa ʻi heʻeku hoko atu, teu mamahi meiate kinautolu ʻoku totonu ke u fiefia ai; pea ʻoku ou falala kiate kimoutolu kotoa pē, ko ʻeku fiefia ko e fiefia ia ʻo kimoutolu kotoa pē.
2CO 2:4 He ne u tohi atu kiate kimoutolu ʻi he mamahi lahi mo e feinga loto mo e loʻimata lahi: ka naʻe ʻikai ke mou mamahi ai, ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae ʻofa ʻoku ou maʻu ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu.
2CO 2:5 Pea kapau kuo fai fakamamahi ʻe ha taha, ʻoku ʻikai teu mamahi au, kae ʻi he niʻihi pe: ke ʻoua naʻaku fakamāfasia ʻakimoutolu kotoa pē.
2CO 2:6 Pea kuo lahi ki he tokotaha ko ia ʻa ʻetau tautea ni, ʻaia naʻe ʻai ʻe he tokolahi.
2CO 2:7 Ko ia ke ʻoua, ka mou fakamolemole muʻa, pea fakafiemālieʻi ia, telia naʻa fōngia hifo ʻae tokotaha ko ia ʻi he mamahi lahi.
2CO 2:8 Ko ia ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoni ʻae ʻofa kiate ia.
2CO 2:9 He ko e meʻa ko ia naʻaku tohi ai foki, koeʻuhi ke u ʻilo ai ha fakaʻilonga kiate kimoutolu, pe ʻoku mou talangofua ki he ngaahi meʻa kotoa pē.
2CO 2:10 Ko ia ʻoku mou fakamolemole ha meʻa ki ai, ʻoku ou [fakamolemolea ]foki: pea ko ia kuo u fakamolemolea, ʻo kapau ne u fakamolemolea ha meʻa, [naʻaku fai ]ia koeʻuhi ko kimoutolu ʻi he ʻao ʻo Kalaisi;
2CO 2:11 Telia naʻa kākaaʻi ʻakitautolu ʻe Sētane: he ʻoku ʻikai te tau vale ki heʻene ngaahi filioʻi.
2CO 2:12 Ka ʻi heʻeku hoko atu ki Taloasi, ke malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻo Kalaisi, pea fakaava ʻe he ʻEiki ʻae matapā kiate au,
2CO 2:13 Naʻe ʻikai ha fiemālie ʻi hoku loto, koeʻuhi naʻe ʻikai teu feʻiloaki mo hoku tokoua ko Taitusi: pea hili ʻemau māvae mo kinautolu, peau ʻalu mei ai ki Masitōnia.
2CO 2:14 Pea ko eni, fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki ke mau faʻa ikuna ʻia Kalaisi, pea ʻoku ne fofola atu ʻae ngangatu ʻo ʻene ʻilo ʻiate kimautolu ʻi he potu kotoa pē.
2CO 2:15 He ko e ngangatu lelei ʻo Kalaisi ʻakimautolu ki he ʻOtua, ʻiate kinautolu kuo fakamoʻui, pea ʻiate kinautolu ʻoku fakaʻauha:
2CO 2:16 Ko e nanamu ʻoe mate ki he mate ki he niʻihi; pea ki he niʻihi ko e nanamu ʻoe moʻui ki he moʻui. Pea ko hai ʻoku taau mo e ngaahi meʻa ni?
2CO 2:17 He ʻoku ʻikai te mau hangē ko e tokolahi, ʻoku fai kākā ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua: ka ʻi he moʻoni, ka ʻi he ʻOtua, pea ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻoku mau lea kia Kalaisi.
2CO 3:1 He ʻoku mau toe kamata fakaongolelei atu ʻakimautolu? Pe ʻoku ʻaonga kiate kimautolu, ʻo hangē ko e niʻihi, ha tohi fakaongolelei atu kiate kimoutolu, pe ko e fakaongolelei mai meiate kimoutolu?
2CO 3:2 Ko ʻemau tohi ʻakimoutolu, kuo tohi ki homau loto, kuo ʻilo pea lau ʻe he kakai kotoa pē:
2CO 3:3 Kuo fakahā fakapapau atu ko e tohi ʻa Kalaisi ʻakimoutolu kuo meʻa ngāueʻaki ai ʻakimoutolu, kuo tohi kae ʻikai ʻaki ʻae vaitohi, ka ko e Laumālie ʻoe ʻOtua moʻui; ʻikai ʻi he ngaahi maka lafalafa, ka ʻi he kakano ʻoe loto.
2CO 3:4 Pea ko e meʻa ʻia Kalaisi ʻoku ai haʻamau tui pehē ki he ʻOtua:
2CO 3:5 Kae ʻikai hangē ʻoku maʻu mafai ʻiate kimautolu ke mahalo ki ha meʻa meiate kimautolu; ka ko e maʻu mafai ʻoku mei he ʻOtua;
2CO 3:6 ‌ʻAia foki kuo ne teuʻi ʻakimautolu ko e kau faifekau faʻa fai ʻoe fuakava foʻou; ʻikai ʻoe mataʻitohi, ka ʻoe laumālie: he ʻoku tāmateʻi ʻe he mataʻitohi, ka ʻoku foaki moʻui ʻe he laumālie.
2CO 3:7 Pea kapau naʻe nāunauʻia ʻae ngāue ʻoe mate naʻe tohitongi ki he ngaahi maka, ʻaia naʻe ʻikai faʻa sio fakahangatonu ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he mata ʻo Mōsese, ko e meʻa ʻi he malama ʻo hono mata; ʻaia naʻe pau ke ngata:
2CO 3:8 Pea ʻe ʻikai lahi hake ʻaupito hono nāunau ʻoe ngāue ʻoe Laumālie?
2CO 3:9 He kapau ʻoku nāunauʻia ʻae ngāue ʻoe fakamalaʻia, pea ʻoku lahi hake ʻaupito hono nāunauʻia ʻoe ngāue ʻoe fakatonuhia.
2CO 3:10 He ko ia naʻe ngaohi ke nāunauʻia, naʻe ʻikai hano nāunau ʻi he meʻa ni, ko e meʻa ʻi he nāunau ʻoku lahi hake.
2CO 3:11 He kapau naʻe nāunauʻia ʻaia kuo fakaʻosi, tā ʻoku lahi ʻaupito hono nāunau ʻo ia ʻoku tuʻumaʻu.
2CO 3:12 Pea ko ia ʻi heʻemau maʻu ʻae ʻamanaki lelei pehē, ʻoku mau lea ʻilongofua lahi ai.
2CO 3:13 Pea ʻikai hangē ko Mōsese, naʻa ne ʻai ʻae pūlou ki hono mata, pea naʻe ʻikai faʻa sio fakamamaʻu atu ʻe he fānau ʻa ʻIsileli ki he ngataʻanga ʻo ia kuo fakaʻosi:
2CO 3:14 Ka naʻe fakakui honau loto: he ʻoku aʻu ki he ʻaho ni, ʻoku kei tuʻumaʻu ʻo taʻeueʻi ʻae pūlou ko ia ʻi he lau ʻoe fuakava motuʻa: [ʻae pūlou ]ko ia kuo mole ʻia Kalaisi.
2CO 3:15 Ka ʻoku aʻu ki he ʻaho ni, ʻoku kei ʻi honau loto ʻae pūlou ʻi he lau ʻo Mōsese.
2CO 3:16 Ka ko eni, “ʻOka tafoki ia ki he ʻEiki, ʻe toʻo atu ʻae pūlou.”
2CO 3:17 Pea “ko e ʻEiki” ʻae laumālie ko ia: pea ko ia ʻoku ʻi ai ʻae Laumālie ʻoe ʻEiki, ʻoku ʻi ai ʻae tauʻatāina.
2CO 3:18 Ka ʻoku tau vakai kotoa pē, ʻo mata taʻepūlou ʻi he sioʻata, ki he nāunau ʻoe ʻEiki, pea ʻoku tau liliu ki hono tatau mei he nāunau ki he nāunau, ʻi he Laumālie ʻoe ʻEiki.
2CO 4:1 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae ngāue ni, pea ʻi heʻetau maʻu ʻae ʻofa, ʻoku ʻikai ai temau vaivai;
2CO 4:2 Ka kuo mau liʻaki ʻae ngaahi meʻa fufū ʻoe fakamā, ʻo ʻikai ʻaʻeva ʻi he fiemuʻa, pe fai fakakākā ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua; ka ʻi he fakahā atu ʻae moʻoni, ʻoku mau fakaongolelei atu ʻakimautolu ki he loto ʻoe tangata taki taha kotoa pē, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
2CO 4:3 Pea kapau kuo fakapulou ʻemau ongoongolelei, kuo fakapulou ia kiate kinautolu ʻoku malaʻia:
2CO 4:4 ‌ʻAkinautolu kuo fakakui honau loto taʻetui ʻe he ʻotua ʻo māmani, telia naʻa ulo mai kiate kinautolu ʻae maama ʻoe ongoongolelei fakamonūʻia ʻo Kalaisi, ʻaia ko hono tatau ʻoe ʻOtua.
2CO 4:5 He ʻoku ʻikai te mau malangaʻaki ʻakimautolu, ka ko Kalaisi Sisu ko e ʻEiki; mo kimautolu ko hoʻomou kau tamaioʻeiki koeʻuhi ko Sisu.
2CO 4:6 He ko e ʻOtua, ʻaia naʻe fekau “Ke ulo mai ʻae maama mei he poʻuli,” ko ia kuo ne fakaulo mai ki homau loto, ke fakamāmangia ʻakimautolu ʻi he ʻilo ʻoe nāunau ʻoe ʻOtua, ʻi he fofonga ʻo Sisu Kalaisi.
2CO 4:7 Ka ʻoku mau maʻu ʻae koloa ni ʻi he ngaahi ipu ʻumea, koeʻuhi ke ʻi he ʻOtua hono lelei ʻoe mālohi, kae ʻikai ʻiate kimautolu.
2CO 4:8 He kuo fakaʻapiʻapi ʻakimautolu mei he potu kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ʻefituʻu; moʻua pe, kae ʻikai taʻehatokoni;
2CO 4:9 ‌ʻOku fakatangaʻi, ka ʻoku ʻikai liʻaki; kuo lī ki lalo, kae ʻikai tāmateʻi;
2CO 4:10 ‌ʻO fafa fano maʻu aipē ʻi homau sino ʻae mate ʻa hotau ʻEiki ko Sisu, koeʻuhi ke fakahā ai foki ʻae moʻui ʻa Sisu ʻi homau sino.
2CO 4:11 He ko kimautolu ʻoku moʻui, ʻoku tukuange maʻuaipē ki he mate koeʻuhi ko Sisu, koeʻuhi ke fakahā ai foki ʻae moʻui ʻa Sisu ʻi homau kakano matengofua.
2CO 4:12 Ko ia ʻoku ngāue ʻae mate ʻiate kimautolu, ka ko e moʻui ʻiate kimoutolu.
2CO 4:13 ‌ʻOku mau maʻu ʻae laumālie ko ia ʻoe tui, ʻo hangē ko ia kuo tohi, “Naʻaku tui, pea ko ia kuo u lea ai; ʻoku mau tui foki, pea ko ia ʻoku mau lea ai;”
2CO 4:14 ‌ʻO ʻilo ko ia naʻa ne fokotuʻu hake ʻae ʻEiki ko Sisu, te ne fokotuʻu hake ʻakimautolu foki ʻia Sisu, ʻo ʻatu ki hono ʻao fakataha mo kimoutolu.
2CO 4:15 He ʻoku ai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko kimoutolu, pea ke ongoongolelei ʻae ʻOtua ʻi hono lahi ʻoe ʻaloʻofa, ko e meʻa ʻi he fakafetaʻi lahi ai ʻae tokolahi.
2CO 4:16 Ko ia ʻoku ʻikai ai te mau vaivai: ka ʻi he fakaʻaʻau ʻo mole homau tangata ʻituʻa, ʻoku fakafoʻou ʻae loto ʻi he ʻaho kotoa pē.
2CO 4:17 He ko homau mamahi maʻamaʻa ni, ʻaia ʻoku ʻosingofua, ʻoku fakatupu maʻamautolu ʻae lelei ʻoku lahi hake fakamanavahē ʻaupito ʻaupito pea mamafa mo taʻengata;
2CO 4:18 Kae ʻikai ʻi he ʻemau siofia ʻae ngaahi meʻa ʻoku hāmai, ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hāmai: he ko e ngaahi meʻa ʻoku hāmai, ʻoku ʻosingofua; ka ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hāmai, ʻoku taʻengata ia.
2CO 5:1 He ʻoku mau ʻilo ʻoka veteki homau fale kelekele, ko e fale fehikitaki ni, ʻoku ai homau fale mei he ʻOtua, ko e fale naʻe ʻikai ngaohi ʻe he nima, ʻoku taʻengata, ʻi he langi.
2CO 5:2 He ʻoku māpuhoi ʻi heni, ʻo holi lahi ke mau kofuʻaki homau fale ʻaia ʻoku mei he langi:
2CO 5:3 He koeʻuhi ʻi heʻemau kofuʻia, ke ʻoua naʻa ʻiloa ʻoku mau telefua.
2CO 5:4 He ko kimautolu ʻoku ʻi he fale fehikitaki ni, ʻoku māpuhoi, kuo māfasia: kae ʻikai koeʻuhi ke mau taʻekofuʻia, kae kofuʻaki, koeʻuhi ke folo hifo ʻae matengofua ʻi he moʻui.
2CO 5:5 Pea ko ia kuo ne ngaohi ʻakimautolu ki he meʻa ko eni, ko e ʻOtua ia, ʻaia kuo ne foaki foki kiate kimautolu hono fakamoʻoni ʻoe Laumālie.
2CO 5:6 Ko ia ʻoku mau lototoʻa maʻuaipē, ʻo ʻilo, lolotonga ʻemau ʻi heni ʻi he sino, ʻoku mau nofo kehekehe mo e ʻEiki:
2CO 5:7 (He ʻoku mau ʻaʻeva ʻi he tui, kae ʻikai ʻi he mamata:)
2CO 5:8 ‌ʻOku mau lototoʻa, pea holi ke hiki muʻa mei he sino, ka mau nonofo mo e ʻEiki:
2CO 5:9 Ko ia ʻoku mau holi ai, koeʻuhi, ka mau ka ʻi heni pe mamaʻo atu, ke lelei ʻakimautolu kiate ia.
2CO 5:10 He kuo pau ʻe fakahā ʻakitautolu kotoa pē ʻi he ʻao ʻoe nofoʻanga fakamaau ʻo Kalaisi; koeʻuhi ke maʻu taki taha kotoa pē ʻae ngaahi meʻa ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa ne fai ʻi he sino, pe ko ha lelei ia pe ko ha kovi.
2CO 5:11 Ko ia ʻi he ʻemau ʻilo ʻae houhau ʻoe ʻEiki, ʻoku mau fakalotoʻi ʻae kakai; ka kuo fakahā atu ʻakimautolu ki he ʻOtua; pea ʻoku ou pehē, kuo fakahā atu ki homou loto foki.
2CO 5:12 He ʻoku ʻikai te mau toe fakaongolelei atu ʻakimautolu kiate kimoutolu, kae tuku ke mou vikiviki koeʻuhi ko kimautolu, pea ke mou maʻu ha tali kiate kinautolu ʻoku vikiviki fakamamata, kae ʻikai ʻi he loto.
2CO 5:13 He kapau kuo mau vale, ʻoku ʻi he ʻOtua pe: pea kapau ʻoku mau poto, ko e meʻa ia kiate kimoutolu.
2CO 5:14 He ʻoku fakafeingaʻi ʻakimautolu ʻe he ʻofa ʻa Kalaisi; he ʻoku pehē homau loto, kapau naʻe pekia ʻae tokotaha koeʻuhi ko e kakai kotoa pē, pea tā naʻe mate kotoa pē:
2CO 5:15 Pea naʻe pekia ia maʻae kakai kotoa pē, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku moʻui, ke ʻoua naʻa nau toe moʻui kiate kinautolu, ka kiate ia naʻe pekia maʻanautolu, pea toetuʻu hake.
2CO 5:16 Ko ia ʻoku ngata heni, ʻoku ʻikai te mau ʻilo fakakakano pe ha tokotaha: ʻio, naʻa mo Kalaisi, kapau naʻa mau ʻilo fakakakano ia, kuo ngata, ʻoku ʻikai te mau kei ʻilo pehē ia.
2CO 5:17 Ko ia kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha taha, ko e fakatupu foʻou ia: kuo mole atu ʻae ngaahi meʻa motuʻa; vakai, kuo hoko ʻo foʻou ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
2CO 5:18 Pea ʻoku mei he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia naʻa ne fakalelei ʻakimautolu kiate ia ʻia Sisu Kalaisi, pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakamatala ʻoe fakalelei;
2CO 5:19 Koeʻuhi naʻe ʻia Kalaisi ʻae ʻOtua, ʻo ne fakalelei ʻa māmani kiate ia, ʻo ʻikai lau kiate kinautolu ʻenau ngaahi fai hala; pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakaongoongo ʻoe fakalelei.
2CO 5:20 Pea ko eni, ko e kau faifekau ʻakimautolu koeʻuhi ko Kalaisi, ʻo hangē ʻoku fakakolekole ʻae ʻOtua ʻiate kimautolu: ʻoku mau kole ko e fetongi ʻo Kalaisi, mou fakalelei mo e ʻOtua.
2CO 5:21 He naʻa ne ngaohi ia, ʻaia naʻe ʻikai haʻane angahala, koe feilaulau ʻi he angahala koeʻuhi ko kitautolu; kae hoko ai ʻakitautolu ko e māʻoniʻoni ʻae ʻOtua ʻiate ia.
2CO 6:1 Ko ia ko kimautolu, ko e kaunga ngāue fakataha, ʻoku mau fakakolekole foki ke ʻoua naʻa mou maʻu tōnoa ʻae ʻofa ʻae ʻOtua.
2CO 6:2 (He ʻoku pehē ʻe ia, “Kuo u ongoʻi koe ʻi he kuonga tuʻutuʻumālie, pea ʻi he ʻaho fakamoʻui kuo u tokoniʻi koe:” vakai, ko eni ʻae kuonga tuʻutuʻumālie: vakai, ko eni ʻae ʻaho ʻoe fakamoʻui.)
2CO 6:3 Ke ʻoua naʻa ai ha tūkiaʻanga ʻi ha meʻa ʻe taha, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakaongokovi ʻae ngāue:
2CO 6:4 Ka mau fakaongolelei atu ʻakimautolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo taau mo e kau faifekau ʻae ʻOtua, ʻi he faʻa kātaki, ʻi he ngaahi mamahi, ʻi he ngaahi masiva, ʻi he ngaahi fakamamahi lahi,
2CO 6:5 ‌ʻI he haha, ʻi he nofo fale fakapōpula, ʻi he maveuveu, ʻi he ngaahi ngāue mamafa, ʻi he faʻa leʻo, ʻi he faʻa ʻaukai;
2CO 6:6 ‌ʻI he māʻoniʻoni, ʻi he ʻilo, ʻi he kātaki fuoloa, ʻi he angaʻofa, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻi he ʻofa taʻeloi,
2CO 6:7 ‌ʻI he lea ʻoe moʻoni, ʻi he mālohi ʻae ʻOtua, ʻi he mahafutau ʻoe māʻoniʻoni ʻi he nima toʻomataʻu pea ʻi he toʻohema,
2CO 6:8 ‌ʻI he fakaʻapaʻapa mo e taʻefakaʻapaʻapa, ʻi he ongokovi mo e ongolelei: ʻo hangē ko e kau kākā, ka ʻoku moʻoni;
2CO 6:9 Hangē ko e taʻeʻilo, ka ʻoku ʻilo lahi; hangē ko e mate, pea ʻiloange, ʻoku tau moʻui; hangē ko e tautea, ka ʻoku ʻikai tāmateʻi;
2CO 6:10 Hangē ko e loto mamahi, kamau fiefia maʻuaipē; hangē ko e masiva, ka ʻoku mau fakakoloaʻia ʻae tokolahi; hangē ko e taʻemaʻu-ha-meʻa, ka ʻoku maʻu ʻae meʻa kotoa pē.
2CO 6:11 ‌ʻAe kakai Kolinitō, ʻoku matoʻo homau ngutu kiate kimoutolu, ʻoku tupu ʻo lahi homau loto.
2CO 6:12 ‌ʻOku ʻikai te mou ʻefihia ʻiate kimautolu, ka ʻoku mou ʻefihia ʻi he ʻofa ʻamoutolu pe.
2CO 6:13 Pea ko eni, ko hono totongi ʻi he meʻa ni, (ʻoku ou lea ʻo hangē ki heʻeku fānau) ke fakaʻataʻatā ʻakimoutolu foki.
2CO 6:14 ‌ʻOua naʻa mou kau fakataha mo e kakai taʻetui: he ʻoku feohi fēfē ʻae māʻoniʻoni mo e taʻemāʻoniʻoni? Pea ʻoku feohi fēfē ʻae maama mo e poʻuli?
2CO 6:15 Pea ʻoku kau taha fēfē ʻa Kalaisi mo Pileali? Pea ʻoku ʻinasi taha ʻi he hā ʻaia ʻoku tui mo e taʻetui?
2CO 6:16 Pea ʻoku fai tatau ʻi he hā ʻae fale tapu ʻoe ʻOtua mo e ngaahi tamapua? He ko e fale tapu ʻakimoutolu ʻoe ʻOtua moʻui; ʻo hangē ko e folofola ʻae ʻOtua, “Te u nofoʻia ʻakinautolu, ʻo ʻeveʻeva ʻiate kinautolu; pea ko honau ʻOtua au, pea ko hoku kakai ʻakinautolu.”
2CO 6:17 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Ko ia mou haʻu meiate kinautolu, pea ke ʻataʻatā ʻakimoutolu, pea ʻoua naʻa ala ki he taʻemaʻa; pea te u maʻu ʻakimoutolu:”
2CO 6:18 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki Māfimafi, “Te u ʻiate kimoutolu ko e Tamai, pea ko hoku ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻakimoutolu.”
2CO 7:1 Ko ia, ʻe kāinga ʻofeina, ʻi heʻetau maʻu ʻae ngaahi talaʻofa ni, ke tau fakamaʻa ʻakitautolu mei he ʻuli kotoa pē ʻoe kakano mo e laumālie, ʻo fakahaohaoa ʻae māʻoniʻoni ʻi he manavahē ki he ʻOtua.
2CO 7:2 Mou maʻu ʻakimautolu; naʻe ʻikai te mau fai taʻetotonu ki ha tokotaha, naʻe ʻikai te mau fakaangahalaʻi ha tokotaha, naʻe ʻikai te mau kākaaʻi ha tokotaha.
2CO 7:3 ‌ʻOku ʻikai te u lea ko ha tautea: he kuo ʻosi ʻeku tala atu, ʻoku mou ʻi homau loto ke mau mate mo moʻui mo kimoutolu.
2CO 7:4 ‌ʻOku lahi ʻeku faʻa lea atu kiate kimoutolu, ʻoku ou vikiviki lahi koeʻuhi ko kimoutolu: kuo fakafonu au ʻi he fiemālie, ʻoku ou fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻemau mamahi kotoa pē.
2CO 7:5 Koeʻuhi ʻi heʻemau hoko ki Masitōnia, naʻe ʻikai ha mālōlō ki homau kakano, ka naʻe fakamamahi ʻakimautolu mei he potu kotoa pē; naʻe ʻituʻa ʻae ngaahi tau, pea ʻi loto ʻae manavahē.
2CO 7:6 Ka ko e ʻOtua, ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu kuo lī ki lalo, naʻa ne fakafiemālieʻi ʻakimautolu, ʻi he haʻu ʻa Taitusi;
2CO 7:7 Pea naʻe ʻikai ʻi heʻene haʻu pe, ka ʻi he fakafiemālie ʻaia naʻe fakafiemālie ai ia ʻiate kimoutolu, ʻi heʻene tala kiate kimautolu hoʻomou holi lahi, mo hoʻomou mamahi, mo hoʻomou feinga kiate au; ko ia naʻe ʻāsili ai ʻeku fiefia.
2CO 7:8 He ʻoku ʻikai te u fakatomala ʻi heʻeku fakamamahi ʻakimoutolu ʻaki ʻae tohi, ka naʻaku fakatomala ai: he ʻoku ou vakai ko e tohi ko ia, kuo ne fakamamahi ʻakimoutolu, kae fuoloa siʻi pe.
2CO 7:9 Ka ko eni, ʻoku ou fiefia, ʻoku ʻikai ʻi homou fakamamahi, ka ʻi homou mamahi ki he fakatomala: he naʻa mou mamahi ʻo tāau mo e ʻOtua, ke ʻoua naʻa mou masiva ʻi ha meʻa ʻe taha ʻiate kimautolu.
2CO 7:10 He ko e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtua ʻoku ne langaki ʻae fakatomala ki he fakamoʻui, ʻe ʻikai toe fakatomala ai: ka ko e mamahi fakamaama, ʻoku ne langaki ʻae mate.
2CO 7:11 Vakai eni ki he meʻa ni pe, ʻa hoʻomou mamahi ʻo taau mo e ʻOtua, ki he faʻa fai naʻa ne fakatupu ʻiate kimoutolu, ʻio, ʻae fakaʻataʻatā ʻo kimoutolu, ʻae fakaʻiseʻisa, ʻae manavahē, ʻae holi lahi, ʻio, ʻae fai feinga, ʻa ʻetau tautea! Kuo mou fakahā ʻaki ia kotoa pē ʻa hoʻomou ʻataʻatā ʻi he meʻa ni.
2CO 7:12 Ko ia ne u tohi kiate kimoutolu, ka naʻe ʻikai koeʻuhi ko ia pe naʻe fai ʻae kovi, pe ko ia pe naʻa ne mamahi ʻi he kovi, ka koeʻuhi ke hā ai kiate kimoutolu ʻemau tokanga kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
2CO 7:13 Ko ia naʻa mau fiemālie ʻi hoʻomou fiemālie: pea naʻe lahi hake ʻaupito ʻemau fiefia koeʻuhi ko e fiefia ʻa Taitusi, he naʻe fakafiemālieʻi hono laumālie ʻekimoutolu kotoa pē.
2CO 7:14 He kapau naʻaku polepole ʻi ha meʻa kiate ia koeʻuhi ko kimoutolu, ʻoku ʻikai te u mā ai; kae hangē ko ʻemau lea kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku pehē pe mo ʻemau polepole ʻi he ʻao ʻo Taitusi, ʻoku ʻilo ia ko e moʻoni.
2CO 7:15 Pea ko ʻene manavaʻofa ʻoku lahi hake ʻaupito kiate kimoutolu, ʻi heʻene manatu ki he talangofua ʻamoutolu kotoa pē, pea mo hoʻomou maʻu ia ʻi he manavahē mo e tetetete.
2CO 7:16 Pea ʻoku ou fiefia ʻi heʻeku falala kiate kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē.
2CO 8:1 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku mau fakaʻilo atu kiate kimoutolu ʻae ʻofa ʻae ʻOtua kuo foaki ki he ngaahi siasi ʻo Masitōnia;
2CO 8:2 Koeʻuhi naʻe tupulekina ʻenau fiefia ʻi he ʻahiʻahi lahi ʻi he meʻa mamahi, pea tupulekina ʻo lahi ʻenau foaki kae lolotonga ʻenau masiva lahi.
2CO 8:3 He ʻoku ou fakamoʻoni ki heʻenau mafai mei honau loto, ʻio, ʻo lahi hake ʻi heʻenau faʻa fai;
2CO 8:4 Mo nau kole fakamātoato kiate kimautolu ke mau maʻu ʻae foaki, pea mau kau ki hono tauhi mā ʻae kakai māʻoniʻoni.
2CO 8:5 Pea ʻikai ke hangē ko ʻemau ʻamanaki, ka naʻa nau fuofua foaki ʻakinautolu ki he ʻEiki, pea kiate kimautolu foki ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua.
2CO 8:6 Ko ia naʻa mau pehē ai kia Taitusi, ko e meʻa ʻi heʻene kamata fai, ke ne fakaʻosi ʻae ngāue ko ia ʻiate kimoutolu foki.
2CO 8:7 Ko ia, pea ʻi hoʻomou tupulekina ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he tui, mo e lea, mo e ʻilo, mo e faʻa fai kotoa pē, pea mo hoʻomou ʻofa kiate kimautolu, ke mou tupulekina ʻi he lelei ni foki.
2CO 8:8 ‌ʻOku ʻikai teu tala eni ko e fekau, ka ko e meʻa ʻi he fiefie fai ʻoe niʻihi, pea ke, fakamoʻoni ʻaki ʻae moʻoni ʻo hoʻomou ʻofa.
2CO 8:9 He ʻoku mou ʻilo ʻae ʻulungāanga lelei ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻa ʻene mohu koloaʻia, ka naʻe hoko ʻo masiva koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ʻi heʻene masiva ke mou koloaʻia ai.
2CO 8:10 Pea ʻi he meʻa ni ʻoku ou enginakiʻi: he ʻoku ʻaonga ia kiate kimoutolu, he kuo mou tomuʻa kamata fai, pea ʻoku ʻikai ko ia pe, ka naʻa mou fie fai talu ʻae taʻu kuo hili.
2CO 8:11 Pea ko eni, fakatoʻotoʻo ʻa hono fai; ke hangē ko e fie loto ki ai, pea ke pehē foki ʻae fie fai mei he meʻa ʻoku mou maʻu.
2CO 8:12 He kapau ʻoku ai ʻae loto lelei ki ai, ʻe lau ia, ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe he tangata, ka e ʻikai fakatatau mo ia ʻoku ʻikai te ne maʻu.
2CO 8:13 ‌ʻOku ʻikai [fai eni ]koeʻuhi ke fiemālie ʻae niʻihi, kae māfasia ʻakimoutolu:
2CO 8:14 Ka ʻi he fakatatau ʻi he kuonga ni hoʻomou maʻumeʻa lahi ki heʻenau masiva, ke hoko ai ʻenau maʻumeʻa lahi [ko e tokoni ]ki hoʻomou masiva foki koeʻuhi ke fakatatau pe:
2CO 8:15 ‌ʻO hangē ko ia kuo tohi, “Ko ia [naʻa ne tānaki ]ʻo lahi, naʻe ʻikai hano toe; pea ko ia [naʻe tānaki ]ʻo siʻi, naʻe ʻikai haʻane masiva.”
2CO 8:16 Kae fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia naʻe ʻai ki he loto ʻo Taitusi ʻae tokanga lahi ko ia kiate kimoutolu.
2CO 8:17 He ko e moʻoni naʻa ne tali ʻae enginaki; ka naʻe muʻomuʻa hono loto ki ai, naʻe ʻalu atu ia kiate kimoutolu ko hono loto pe.
2CO 8:18 Pea kuo mau fekau mo ia ʻae kāinga ʻoku ʻofeina ʻe he ngaahi siasi kotoa pē, koeʻuhi ko e ongoongolelei;
2CO 8:19 Pea ʻoku ʻikai ko ia pe, ka ke ongoongolelei ai ʻae ʻEiki pe ko ia, pea mo homou loto fie fai:
2CO 8:20 ‌ʻO vakai eni, ke ʻoua naʻa lauʻikovi ʻakimautolu ʻe ha tokotaha ʻi he meʻa lahi ni ʻoku mau tauhi:
2CO 8:21 He ʻoku mau tokonaki ʻae ngaahi meʻa matamatalelei, ʻikai ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki pe, kae ʻi he ʻao ʻoe kakai foki.
2CO 8:22 Pea kuo mau fekau mo kinaua hotau kāinga, ʻaia kuo liunga lahi ʻemau ʻilo ʻene faʻa fai ʻi he ngaahi meʻa lahi, ka ko eni, ʻoku ʻāsili ʻene faʻa fai, ʻi heʻene faʻaki mālohi atu kiate kimoutolu.
2CO 8:23 Pea ko Taitusi, ko hoku tokoua ia mo e kaunga ngāue kiate kimoutolu: pea ko homau kāinga, ko e kau faifekau ʻae ngaahi siasi mo e nāunau ʻa Kalaisi ʻakinautolu.
2CO 8:24 Ko ia mou fakahā kiate kinautolu, ʻi he ʻao ʻoe ngaahi Siasi, ha fakamoʻoni ʻo hoʻomou ʻofa, pea mo e mau vikiviki koeʻuhi ko kimoutolu.
2CO 9:1 Pea ko e meʻa ʻi he tokoni ki he kāinga māʻoniʻoni, ʻoku taʻeʻaonga ʻeku tohi kiate kimoutolu.
2CO 9:2 He ʻoku ou ʻilo homou loto lelei, ʻaia naʻaku polepole ai ʻiate kimoutolu kiate kinautolu ʻi Masitōnia, koeʻuhi ʻoku talu ʻae taʻu ʻe taha mo e teu ki ai ʻa ʻAkeia; pea ko hoʻomou fai feinga kuo langaki ʻae tokolahi.
2CO 9:3 Ka kuo u fekau ʻae kāinga, telia naʻa taʻeʻaonga ʻa ʻemau polepole ʻiate kimoutolu ʻi he meʻa ni; kae hangē ko ʻeku tala, ke mou teuteu pe:
2CO 9:4 Telia naʻa ʻiloange, te mau ʻalu atu mo ha niʻihi ʻo Masitōnia, pea ʻilo ʻakimoutolu ʻoku teʻeki ai teuteu, pea mā ai ʻakimautolu (ʻoku ʻikai teu pehē ʻakimoutolu) ʻi he polepole lahi ni.
2CO 9:5 Ko ia naʻaku pehē ai ʻoku ʻaonga ʻeku enginaki ʻae kāinga, koeʻuhi ke nau ʻalu muʻomuʻa kiate kimoutolu, ʻo tomuʻa fakamaʻopoʻopo hoʻomou meʻaʻofa, ʻaia naʻe tomuʻa lea ki ai, koeʻuhi ke teu pe ia, ʻo ngali mo e meʻa foaki, kae ʻikai hangē ʻoku ʻi he manumanu.
2CO 9:6 Ka ko eni, Ko ia ʻoku tūtuuʻi fakasiʻisiʻi, ʻe utu fakasiʻisiʻi foki; pea ko ia ʻoku tūtuuʻi lahi, ʻe utu lahi foki.
2CO 9:7 Ke foaki ʻe he tangata taki taha ʻo hangē ko ia kuo pau hono loto ki ai, kae ʻikai ʻi he mamahi, pe ʻi hono puleʻi: he ʻoku ʻofa ʻae ʻOtua ki ha foaki fiefia.
2CO 9:8 Pea ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fakatupulekina ʻae ngaahi meʻa lelei kotoa pē kiate kimoutolu; koeʻuhi ʻi he mahu lahi maʻuaipē ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ke mou faʻa fai ʻae ngāue lelei kotoa pē:
2CO 9:9 (Hangē ko ia kuo tohi, “Kuo tufaki atu ʻe ia; kuo foaki ʻe ia ki he masiva: pea ʻe tuʻumaʻu ʻene māʻoniʻoni ʻo taʻengata.”
2CO 9:10 Pea ko eni, ko ia ʻoku ne foaki ʻae tengaʻi ʻakau ki he tūtuuʻi, ʻofa ke ne foaki ʻae mā ke mou kai, pea fakatupu hoʻomou tenga kuo tūtuuʻi, pea fakalahi ʻae ngaahi fua ʻo hoʻomou māʻoniʻoni;)
2CO 9:11 Koeʻuhi ke fakamaʻumeʻaʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ki he faʻa foaki lahi, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻiate kimautolu.
2CO 9:12 He ko e tauhi atu ʻoe ngāue ni, ʻoku ʻikai ngata ʻi he tokoni ki he masiva ʻoe kāinga māʻoniʻoni, ka ʻoku tupulekina ia ʻi he ngaahi fakafetaʻi lahi ki he ʻOtua;
2CO 9:13 Pea ʻi he fakamoʻoni ʻoe tokoni ni, ʻoku nau fakamālō ki he ʻOtua ʻi hoʻomou talangofua ʻoku fakahā ni ki he ongoongolelei ʻa Kalaisi, pea ʻi hoʻomou tufaki lahi kiate kinautolu, pea ki he kakai kotoa pē;
2CO 9:14 Pea ʻi heʻenau lotua ʻakimoutolu, mo e holi lahi kiate kimoutolu, koeʻuhi ko e ʻofa lahi ʻae ʻOtua ʻoku ʻiate kimoutolu.
2CO 9:15 Fakafetaʻi ki he ʻOtua, koeʻuhi ko ʻene foaki ʻoku taʻefaʻalaua.
2CO 10:1 Pea ko au Paula, ko au ʻoku matamatavaivai [ʻo kau ka ]ʻiate kimoutolu, ka ʻi heʻeku mamaʻo ʻoku ou loto mālohi kiate kimoutolu, ʻoku ou fakakolekole kiate kimoutolu ʻi he angavaivai mo e angamalū ʻa Kalaisi:
2CO 10:2 Ka ʻoku ou kole, koeʻuhi ke ʻoua naʻaku loto mālohi ʻi heʻeku ʻiate kimoutolu, ʻi he pule ko ia ʻoku ou ʻamanaki ke u fai mālohi ai ki he niʻihi, ʻoku nau lau kiate kimautolu ʻo hangē ʻoku mau ʻaʻeva ʻo fakatatau mo e kakano.
2CO 10:3 He neongo ʻoku mau ʻaʻeva ʻi he kakano, ka ʻoku ʻikai te mau tau fakakakano:
2CO 10:4 (He ko e mahafutau ʻo ʻemau tau ʻoku ʻikai fakakakano, ka ʻoku mālohi lahi ʻi he ʻOtua ke holoki hifo ai ʻae ngaahi kolo mālohi;)
2CO 10:5 ‌ʻO holoki ki lalo ʻae ngaahi fakakaukau, mo e meʻa māʻolunga kotoa pē, ʻoku ne fakahikihiki ia ki he ʻilo ʻoe ʻOtua, pea ʻoku ne fakavaivai ʻae mahalo kotoa pē ki he talangofua kia Kalaisi;
2CO 10:6 Pea ʻoku mau tali te u pe ke tautea ʻae talangataʻa kotoa pē, ʻoka kakato hoʻomou talangofua.
2CO 10:7 He ʻoku mou vakai ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko hono hā mai ʻituʻa? Kapau ʻoku ai ha tangata ʻoku ne faʻaki kiate ia ʻoku ʻa Kalaisi ia, ke toe fifili ki he meʻa ko ia ʻiate ia, koeʻuhi ʻo hangē ʻoku ʻa Kalaisi ia, ʻoku ʻa Kalaisi pehē pe ʻakimautolu.
2CO 10:8 He ka ne lahi hake siʻi ʻeku polepole ʻi heʻemau mālohi, ʻaia kuo tuku mai ʻe he ʻEiki kiate kimautolu ke langa ʻaki hake, ka ʻoku ʻikai ko homou fakaʻauha, [pehē], ʻe ʻikai te u mā ai:
2CO 10:9 Ka ʻoku ʻikai te u fie hangē kau ka fakamanaʻi ʻakimoutolu ʻaki ʻae ngaahi tohi.
2CO 10:10 He ʻoku nau pehē, “Ko [ʻene ]ngaahi tohi ʻoku mamafa mo mālohi; ka ʻoku ha vaivai mai [hono ]sino, pea ko [ʻene ]lea ʻoku kovi.”
2CO 10:11 Ke ʻilo ʻe he tokotaha ko ia, ko ia ʻoku hā ʻiate kimautolu ʻi he lea ʻi he ngaahi tohi ʻi heʻemau mamaʻo, ko kimautolu ai pe ia ʻi he ngāue ʻoka mau ka ʻi ai.
2CO 10:12 He ʻoku ʻikai te mau faʻa fakakau ʻakimautolu, pe fakatatau ʻakimautolu, ki he niʻihi ʻoku fakaongolelei atu ʻakinautolu: ka ko ʻenau fuofua ʻakinautolu ʻaki ʻakinautolu, ʻo fakatatau ʻakinautolu kiate kinautolu, ko e fai vale ia.
2CO 10:13 Ka ʻe ʻikai te mau polepole ki he ngaahi meʻa ʻituʻa atu ʻi [homau ]lakanga, kae fakatatau ki hono fuofua ʻoe lakanga ʻaia kuo fuofua ʻe he ʻOtua kiate kimautolu, ko e fuofua ʻoku aʻu atu foki kiate kimoutolu.
2CO 10:14 He ʻoku ʻikai te mau mafao atu ʻakimautolu, ʻo hangē naʻe ʻikai ke mau aʻu atu kiate kimoutolu: he kuo mau aʻu atu kiate kimoutolu foki ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisi:
2CO 10:15 ‌ʻOku ʻikai te mau faʻa polepole ki he ngaahi meʻa ʻituʻa ʻi [homau ]lakanga, ʻaia ko e ngaahi ngāue ʻae kau tangata kehe; ka ʻoku mau ʻamanaki lelei, ʻoka fakalahi hoʻomou tui, ke mau mafola atu ʻaupito ʻiate kimoutolu kae ʻi homau lakanga pe,
2CO 10:16 Ke mau malangaʻaki ʻae ongoongolelei ki he mamaʻo atu ʻiate kimoutolu, pea ʻikai ke polepole ʻi he lakanga ngāue ʻae tangata kehe kuo ʻosi teuteu.
2CO 10:17 “Ka ko ia ʻoku polepole, ke polepole ia ʻi he ʻEiki.”
2CO 10:18 He ʻoku ʻikai ko ia ʻoku ne fakaongolelei ia ʻe fakamālō ki ai, ka ko ia ʻoku fakaongolelei ia ʻe he ʻEiki.
2CO 11:1 Taumaiā ʻoku mou faʻa kātaki siʻi au ʻi [heʻeku ]vale: ʻio, mou kātakiʻi au.
2CO 11:2 He ʻoku ou fuaʻa kiate kimoutolu ʻi he fuaʻa fakaʻotua: he kuo u fakanofo ʻakimoutolu ki he husepāniti pe taha, koeʻuhi ke u ʻatu ai ʻakimoutolu ko e tāupoʻou māʻoniʻoni kia Kalaisi.
2CO 11:3 Ka ʻoku ou manavahē telia naʻa hangē ko hono oloa ʻe he ngata ʻi heʻene kākaaʻi ʻa ʻIvi, ʻe pehē ʻae fakahala homou loto mei he angatotonu ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi.
2CO 11:4 Pea kapau moʻoni ʻoku malangaʻaki ʻe ia kuo aʻu atu, ʻae Sisu ʻe taha naʻe ʻikai te mau malangaʻaki, pea kapau ʻoku mou maʻu ha Laumālie ʻe taha, ʻaia naʻe ʻikai te mou maʻu, pe ha ongoongolelei ʻe taha, naʻe ʻikai te mou maʻu, pea neʻineʻi te mou faʻa kātaki ia.
2CO 11:5 Ka ʻoku ou lau ʻeau ʻoku ʻikai siʻi te u tomui au ʻi he fungani “ʻaposetolo lahi.”
2CO 11:6 He neongo ʻeku taʻepoto ʻi he lea, ka ʻoku ʻikai te u [pehē ]ʻi he ʻilo; ka kuo ʻosi hono fakahā lahi atu ʻakimautolu kiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.
2CO 11:7 He ko ʻeku fai hala ʻa ʻeku fakavaivai au kae fakahikihiki ai ʻakimoutolu, koeʻuhi ʻi heʻeku malangaʻaki kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua taʻehatotongi?
2CO 11:8 Naʻaku fakamasivaʻi ʻae siasi niʻihi, ʻo maʻu [mei ai ]ʻae totongi, ke u ʻaonga ai kiate kimoutolu.
2CO 11:9 Pea ʻi heʻeku ʻi ai mo kimoutolu, peau masiva, naʻe ʻikai te u fakamāfasia ha tangata ʻe tokotaha: he ko ia naʻaku masiva ai, naʻe ʻomi ia ʻe he kāinga naʻe haʻu mei Masitōnia: pea kuo u fai ʻi he meʻa kotoa pē ke ʻoua naʻaku fakamāfasia ʻakimoutolu, pea ko hoku loto teu pehē pe.
2CO 11:10 ‌ʻO hangē ʻoku ʻiate au ʻae moʻoni ʻa Kalaisi, ʻe ʻikai taʻofi au ʻi he polepole ni he ngaahi potu ʻo ʻAkeia.
2CO 11:11 Ko e meʻa ʻi he hā? Koeʻuhi ʻoku ʻikai te u ʻofa kiate kimoutolu? ʻOku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua.
2CO 11:12 Ka ko ia ʻoku ou fai, te u fai pe ia, koeʻuhi ke tuʻusi ʻae tupungalau meiate kinautolu ʻoku kumi ki ai; koeʻuhi ko e meʻa ʻoku nau viki ai, ke ʻilo ʻakinautolu ʻoku nau hangē ko kimautolu.
2CO 11:13 Ka ko e kau ʻaposetolo loi ʻakinautolu, ko e kau ngāue fakakākā, ʻoku nau fakakehe ʻakinautolu ke hangē ko e kau ʻaposetolo ʻa Kalaisi.
2CO 11:14 Pea ʻoku ʻikai ko e meʻa fakaofo ia he naʻa mo Sētane ʻoku fakakehe foki ia ko e ʻāngelo ʻoe maama.
2CO 11:15 Ko ia ʻoku ʻikai ko ha meʻa lahi, ʻo kapau ʻe fakakehe ʻene kau faifekau foki ke hangē ko e kau faifekau ʻoe māʻoniʻoni; ko e ngataʻanga ʻokinautolu ʻe fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue.
2CO 11:16 ‌ʻOku ou toe pehē, ʻoua naʻa mahalo ʻe ha taha ko e vale au; pea kapau ʻe pehē, pea kātaki muʻa au ʻo taau mo e vale, koeʻuhi ke u polepole siʻi ʻiate au.
2CO 11:17 Ko ia ʻoku ou lea ʻaki, ʻoku ʻikai te u lea ʻaki mei he ʻEiki, kae hangē ko e vale, ʻi he polepole lahi ni.
2CO 11:18 Ko e meʻa ʻi he polepole ʻae tokolahi ki he kakano, teu polepole foki au.
2CO 11:19 He ʻoku mou kātaki fiemālie pe ʻae kau vale, he koeʻuhi ʻoku mou poto.
2CO 11:20 He kapau ʻoku fakapōpulaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha, kapau te ne folo hifo, kapau te ne fakamālohiʻi ʻakimoutolu, kapau ʻe fakahikihiki ia, kapau te ne tukiʻi homou mata, ʻoku mou kātaki pe ia.
2CO 11:21 ‌ʻOku kau ʻeku lea ki he manukiʻi, ʻo hangē kuo moʻoni ʻemau vaivai. Ka koeni, ʻilonga ha meʻa ʻoku pole ai ha toko taha, (ʻoku ou lea ʻo hangē ha vale,) ʻoku ou pole ai foki.
2CO 11:22 Ko e Hepelū ʻakinautolu? ʻOku pehē mo au. Ko e ʻIsileli ʻakinautolu? ʻOku pehē mo au. Ko e hako ʻo ʻEpalahame ʻakinautolu? ʻOku pehē mo au.
2CO 11:23 Ko e kau faifekau ʻa Kalaisi ʻakinautolu? (ʻOku ou lea ʻo hangē ha vale) ʻoku ou lahi hake; ʻi he ngaahi ngāue lahi ʻaupito, ʻi he ngaahi kauʻimaea ʻo lahi ʻaupito, ʻi he nofo fale fakapōpula ʻo liunga lahi hake, pea liunga lahi ʻi he mate.
2CO 11:24 Naʻe liunga nima ʻa hoku haha ʻe he kakai Siu, pea taki tolungofulu ma hiva [ʻae tā].
2CO 11:25 Naʻe tuʻo tolu hoku teʻia ʻaki ʻae ngaahi vaʻa ʻakau, pea tuʻo taha hoku tolongaki ʻaki ʻae maka, kuo tuʻo tolu ʻeku mate ʻi he vaka, ko e pō mo e ʻaho naʻaku ʻi he moana;
2CO 11:26 Pea faʻa fai ʻae ngaahi fononga, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he ngaahi vai, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kaihaʻa kau, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kakai ʻo hoku fonua, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he hiteni, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kolo, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he toafa, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he tahi, ʻi he tuʻutāmaki ʻi he kāinga loi;
2CO 11:27 ‌ʻI he ongosia mo e ngāue mamahi, ʻi he faʻa leʻo, ʻi he fiekaia mo e fieinu, ʻi he faʻa ʻaukai, ʻi he momoko mo e telefua.
2CO 11:28 Pea ʻikai pe ko e ngaahi meʻa ni mei tuʻa, ka ko ia foki ʻoku fetaʻomi kiate au ʻi he ʻaho kotoa pē, ko e tokanga ki he ngaahi siasi kotoa pē.
2CO 11:29 Ko hai ʻoku vaivai, pea ʻoku ʻikai teu vaivai ai? Ko hai ʻoku tūkia, pea ʻoku ʻikai te u vela ai?
2CO 11:30 Kapau kuo pau pe ke u polepole, teu polepole ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ki heʻeku vaivai.
2CO 11:31 Ko e ʻOtua mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia ʻoku monūʻia ʻo taʻengata, ʻoku ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai te u loi.
2CO 11:32 Ko e pule ʻi Tamasikusi ʻi he tuʻi ai ʻa ʻAlitasi, naʻa ne leʻohi ʻae kolo ʻoe kakai Tamasikusi ʻaki ʻae kau tau, ʻo holi ke moʻua au:
2CO 11:33 Pea naʻe tukutuku hifo au ʻi ha kato mei he kātupa ʻi he ʻā, peau hao mei hono nima.
2CO 12:1 Ko e moʻoni ʻoku taʻengali mo au ke polepole. Ka te u lea ki he ngaahi meʻa hā mai mo e ngaahi fakahā ʻoe ʻEiki.
2CO 12:2 ‌ʻI he taʻu ʻe hongofulu ma fā nai kuo hili, ne u ʻilo ha tangata naʻe ʻia Kalaisi, (pe naʻe ʻi he sino ia, ʻoku ʻikai te u ʻilo; pe naʻe ʻikai ʻi he sino, ʻoku ʻikai te u ʻilo; ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua;) naʻe ʻohake ia ki hono tolu ʻoe langi.
2CO 12:3 Pea ne u ʻilo ʻae tangata ko ia, (pe naʻe ʻi he sino, pe naʻe ʻikai ʻi he sino, ʻoku ʻikai te u ʻilo: ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtua;)
2CO 12:4 Koeʻuhi naʻe ʻohake ia ki Palataisi ʻo ne fanongo ki he ngaahi lea taʻefaʻaleaʻaki, ʻaia ʻoku ʻikai ngofua ke lea ʻaki ʻe ha tangata.
2CO 12:5 Ko e tokotaha ko ia teu polepole ai: ka ʻe ʻikai teu polepole ʻiate au, ka ʻi heʻeku ngaahi vaivai.
2CO 12:6 He ka ne u holi ke polepole, ʻe ʻikai ai te u vale; he te u lea moʻoni pe: ka ʻoku ou tukuā, telia naʻa ai ha taha ʻe mahalo lelei lahi hake ʻiate au ʻi he meʻa ʻoku ne mamata ʻiate au, pe ʻi he meʻa ʻoku ne fanongo ʻiate au.
2CO 12:7 Pea telia naʻaku fielahi fau au ʻi hono lahi ʻoe ngaahi meʻa naʻe fakahā, naʻe tuku kiate au ʻae tolounua ʻi he kakano, ko e meʻa fekau ʻa Sētane, ke tukiʻi au, telia naʻaku fielahi fau.
2CO 12:8 Pea ʻi he meʻa ni, naʻe liunga tolu ʻeku kole lahi ki he ʻEiki, koeʻuhi ke mahuʻi ia ʻiate au.
2CO 12:9 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, “Ko ʻeku tokoni ʻe lahi maʻau: he kuo fakakakato ʻeku mālohi ʻi hoʻo vaivai.” Ko ia teu fiefia lahi mo polepole ai muʻa ʻi heʻeku ngaahi vaivai, koeʻuhi ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisi.
2CO 12:10 Ko ia ʻoku ou fiemālie ai ʻi he ngaahi vaivai, ʻi he ngaahi manuki, mo e ngaahi masiva, mo e ngaahi fakatanga, mo e ngaahi mamahi, koeʻuhi ko Kalaisi: he kau ka vaivai ʻoku ou toki mālohi.
2CO 12:11 Ko eni, kuo u vale ʻi he polepole; ka kuo mou fakalanga ia ʻiate au: he naʻe totonu hoʻomou fakaongolelei au: he ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻoku ou tomui ai ʻi he fungani “ʻaposetolo lahi,” ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa au.
2CO 12:12 Ko e moʻoni ko e ngaahi fakaʻilonga ʻoe ʻaposetolo naʻe fai ʻiate kimoutolu, ʻi he faʻa kātaki kotoa pē, mo e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi mana, mo e ngaahi ngāue mālohi.
2CO 12:13 He ko e hā ha meʻa ne mou siʻi hifo ai ʻi he ngaahi siasi kehe, ka koeʻuhi ʻapē ko ʻeku taʻefakamāfasiaʻi ʻakimoutolu? fakamolemolea ʻeku kovi ni.
2CO 12:14 Vakai, ko hono liunga tolu eni ʻo ʻeku teu ke ʻalu atu kiate kimoutolu; pea ʻe ʻikai te u fakamāfasiaʻi ʻakimoutolu: he ʻoku ʻikai teu kumi hoʻomou meʻa, ka ko kimoutolu: he ʻoku ʻikai ngali ke tokonaki ʻe he fānau maʻae mātuʻa, ka ko e mātuʻa maʻae fānau.
2CO 12:15 Pea teu loto fiefia lahi ke ngāue, pea ʻatu mo ʻeku moʻui koeʻuhi ko homou laumālie; neongo ʻae fakasiʻisiʻi ʻae ʻofa kiate au, ʻi he tupulekina ʻo lahi ʻaupito ʻeku ʻofa kiate kimoutolu.
2CO 12:16 Pea ko ia naʻe ʻikai te u fakamāfasia ʻakimoutolu: ka ʻi he anga fakapotopoto, ne u maʻu ʻakimoutolu ʻi he fakaoloolo.
2CO 12:17 He naʻaku maʻumeʻa meiate kimoutolu ʻi ha taha ʻokinautolu naʻaku fekau atu kiate kimoutolu?
2CO 12:18 Naʻaku kole kia Taitusi, pe au fekau mo ia ha kāinga [kiate kimoutolu]. Naʻe maʻumeʻa ʻa Taitusi meiate kimoutolu? ʻIkai naʻa ma ʻaʻeva ʻi he laumālie pe taha pea ma topuvaʻe taha pe?
2CO 12:19 ‌ʻOku mou mahalo ʻoku mau toe fakaongolelei ʻakimautolu kiate kimoutolu? ʻOku mau lea ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻia Kalaisi: ka [ʻoku mau fai ]ʻae meʻa kotoa pē, ʻe kāinga ʻofeina, ke langa hake ai ʻakimoutolu.
2CO 12:20 He ʻoku ou manavahē, telia ʻi heʻeku hoko atu, ʻe ʻikai te u ʻilo ʻakimoutolu ʻo taau mo hoku loto, pea te mou ʻiloʻi au ʻo taʻetaau mo homou loto: telia naʻa ʻoku ai ʻae fakakikihi, ʻae femehekaʻaki, ʻae feʻiteʻitani, fekeʻikeʻi, ʻae felauʻiʻaki, ʻae fefanafanahi, ʻae fakamofutofuta, ʻae maveuveu:
2CO 12:21 Pea telia naʻa ʻi heʻeku toe hoko atu ʻe fakavaivaiʻi au ʻe hoku ʻOtua ʻiate kimoutolu, pea te u tangilāulau ʻi he tokolahi kuo nau fai angahala pea ʻoku teʻeki ai kenau fakatomala ʻi he ngāue ʻuli mo e feʻauaki mo e angafakalielia ʻaia kuo nau fai.
2CO 13:1 Ko hono liunga tolu eni ʻo ʻeku ʻalu atu kiate kimoutolu. “ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē.”
2CO 13:2 Kuo ʻosi ʻeku tala peau sinaki tala kiate kimoutolu, ʻo hangē kuo u ʻi ai, ko hono liunga ua; pea ʻi heʻeku mamaʻo ni, ʻoku ou tohi atu kiate kinautolu naʻe fai angahala ʻi muʻa, pea mo hono toe kotoa pē, kapau te u toe ʻalu atu, ʻe ʻikai te u fakasiʻisiʻi:
2CO 13:3 Koeʻuhi ʻoku mou kumi ʻae fakamoʻoni ki he lea ʻa Kalaisi ʻiate au, ʻaia ʻoku ʻikai vaivai kiate kimoutolu, ka ʻoku mālohi ʻiate kimoutolu.
2CO 13:4 He neongo naʻe tutuki ia ki he ʻakau ko e meʻa ʻi he vaivai, ka ʻoku moʻui ia ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua. He ʻoku mau vaivai foki mo ia, ka temau moʻui mo ia ʻi he mālohi ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.
2CO 13:5 ‌ʻEke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou ʻi he tui; ʻahiʻahiʻi ʻakimoutolu. ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe Sisu Kalaisi, ʻo kapau kuo ʻikai ʻahiʻahiʻi mo siʻaki ʻakimoutolu?
2CO 13:6 Ka ʻoku ʻamusiaange ʻe au te mou ʻilo ʻoku ʻikai ko e kau siʻaki ʻakimautolu.
2CO 13:7 Ko eni, ʻoku mau kole ki he ʻOtua, ke ʻoua naʻa mou fai ha kovi; ʻo ʻikai pe ke fakaongolelei ai ʻakimautolu, ka koeʻuhi ke fai ʻekimoutolu ʻaia ʻoku angatonu, neongo ʻoku mau hangē ha kau kākā.
2CO 13:8 He ʻoku ʻikai te mau faʻa fai ha meʻa ke angatuʻu ki he moʻoni, ka ke kau taha mo e moʻoni.
2CO 13:9 He ʻoku mau fiefia, ʻoka mau ka vaivai, kae mālohi ʻakimoutolu: pea ko e meʻa foki ʻoku mau fakaʻamu ki ai, ko hoʻomou fakahaohaoa.
2CO 13:10 Ko ia ʻoku ou tohi ai ʻae ngaahi meʻa ni ʻi heʻeku mamaʻo, telia naʻa ʻi heʻeku ʻi ai te u fai fakamamahi, ʻo fakatatau mo e mālohi kuo foaki ʻe he ʻEiki kiate au ke langa ʻaki hake, ka ʻikai ki he fakaʻauha.
2CO 13:11 Ko hono ngata, ʻe kāinga, siʻotoʻofa atu. Ke mou haohaoa, ke mou fiemālie, mou loto taha pe, mou moʻui melino; pea ko e ʻOtua ʻoe ʻofa mo e melino ʻe ʻiate kimoutolu ia.
2CO 13:12 Ke mou fetoutou fekitaʻaki ʻae fekita māʻoniʻoni.
2CO 13:13 ‌ʻOku ʻofa atu ʻae kāinga māʻoniʻoni kotoa pē kiate kimoutolu.
2CO 13:14 Ko e ʻaloʻofa ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo e ʻofa ʻae ʻOtua, mo e feohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.
GAL 1:1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo, (ʻikai mei he kau tangata, pe ʻi ha tangata, kae meia Sisu Kalaisi, mo e ʻOtua ko e Tamai, ʻaia naʻa ne fokotuʻu hake ia mei he pekia;)
GAL 1:2 Pea mo e ngaahi kāinga kotoa pē ʻoku ʻiate au, ki he ngaahi siasi ʻi Kalētia:
GAL 1:3 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa mo e melino mei he ʻOtua ko e Tamai, pea mo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi,
GAL 1:4 ‌ʻAia naʻa ne foaki ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he maama kovi ni, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻoe ʻOtua ko ʻetau Tamai:
GAL 1:5 Ke ʻiate ia pe ʻae fakafetaʻi ke taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
GAL 1:6 ‌ʻOku ou ofo ʻi hoʻomou hiki vave pehē meiate ia naʻa ne uiuiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻofa ʻa Kalaisi, ki he ongoongolelei ʻe taha:
GAL 1:7 ‌ʻAia ʻoku ʻikai “ko e taha kehe moʻoni;” ka ʻoku ai ʻae niʻihi ʻoku fakamamahi ʻakimoutolu, pea ko honau loto ke fakakehe ʻae ongoongolelei ʻa Kalaisi.
GAL 1:8 Kapau ʻe malangaʻaki ʻekimautolu, pe ha ʻāngelo mei he langi, ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai ko ia naʻa mau malangaʻaki kiate kimoutolu, ke malaʻia pe ia.
GAL 1:9 ‌ʻO hangē ko ia naʻa mau tomuʻa lea ʻaki, peau toe lea ʻaki eni, Kapau ʻe malangaʻaki ʻe ha taha ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, kae ʻikai ko ia kuo mou maʻu, ke malaʻia pe ia.
GAL 1:10 He ʻoku ou fai ni ko e fakafiemālieʻi ki he tangata, pe ko e ʻOtua? Pe ko ʻeku fai ni ke lelei pe ki he tangata? He kapau ʻoku ou kei fai ke lelei ki he tangata, ʻoku ʻikai ko e tamaioʻeiki au ʻa Kalaisi.
GAL 1:11 Pea ʻoku ou fakapapau atu kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ko e ongoongolelei naʻaku malangaʻaki, ʻoku ʻikai mei he tangata ia.
GAL 1:12 He naʻe ʻikai te u maʻu ia mei ha tangata, pea naʻe ʻikai ako ia kiate au, ka ʻi hono fakahā mai ʻe Sisu Kalaisi.
GAL 1:13 He kuo mou fanongo ki heʻeku ʻulungāanga ʻi muʻa ʻi he lotu fakaSiu, he naʻaku fakatanga ʻo lahi hake ʻaupito ʻae siasi ʻoe ʻOtua, ʻo maumauʻi ia:
GAL 1:14 Mo ʻeku fai lahi ki he lotu fakaSiu ʻo lahi hake ʻi he tokolahi naʻa mau toʻutangata ʻi hoku fonua, he naʻaku fai feinga ʻo lahi hake ʻaupito ki he ngaahi talatupuʻa ʻa ʻeku ngaahi tamai.
GAL 1:15 Ka ʻi he finangalo lelei ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakamavae au mei he manāva ʻo ʻeku faʻē, ʻo ne ui au ʻi heʻene angaʻofa,
GAL 1:16 Ke fakahā hono ʻAlo ʻiate au, koeʻuhi ke u malangaʻaki ia ʻi he ngaahi Senitaile; naʻe ʻikai leva te u fakakaukau mo e kakano mo e toto:
GAL 1:17 Pea naʻe ʻikai te u ʻalu hake ki Selūsalema kiate kinautolu naʻe ʻaposetolo ʻi muʻa ʻiate au; ka naʻaku ʻalu ki ʻAlepea, peau toe liu mai ki Tamasikusi.
GAL 1:18 Pea hili ʻae taʻu ʻe tolu, ne u ʻalu hake ki Selūsalema, ke feʻiloaki mo Pita, pea nofo mo ia ʻi he ʻaho ʻe hongofulu ma nima.
GAL 1:19 Ka naʻe ʻikai te u mamata ki ha niʻihi ʻoe kau ʻaposetolo, ka ko Semisi, ko e tokoua ʻoe ʻEiki.
GAL 1:20 Pea ko eni, ko e ngaahi meʻa ʻoku ou tohi kiate kimoutolu, vakai, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai teu loi.
GAL 1:21 Hili ia, naʻaku haʻu ki he ngaahi potu ʻo Silia mo Silisia;
GAL 1:22 Pea naʻe ʻikai ʻiloa hoku mata ʻe he ngaahi siasi ʻo Siutea ʻaia naʻe ʻia Kalaisi:
GAL 1:23 Kae ngata pe ʻi heʻenau fanongo, “Ko ia ia naʻa ne fakatangaʻi ʻakitautolu ʻi muʻa, ʻoku ne malangaʻaki ni ʻae tui ʻaia naʻa ne tomuʻa maumauʻi.”
GAL 1:24 Pea naʻa nau fakaongoongoleleiʻi ʻae ʻOtua koeʻuhi ko au.
GAL 2:1 Pea hili ʻae taʻu ʻe hongofulu ma fā, pea u toe ʻalu hake ki Selūsalema mo Pānepasa, peau ʻave ʻa Taitusi foki.
GAL 2:2 Naʻaku ʻalu hake ʻi hono fakahā mai, ʻo fakaʻilo atu kiate kinautolu ʻae ongoongolelei ko ia ʻaia ʻoku ou malangaʻaki ki he ngaahi Senitaile, ka ʻi he fufū pe kiate kinautolu taki taha naʻe ongoongo, telia naʻa ʻiloange, ʻoku ou lele pe kuo u lele taʻeʻaonga.
GAL 2:3 Pea ko Taitusi, ko e Kiliki, naʻe ʻiate au ia, naʻe ʻikai siʻi te nau fekau ke kamu ia:
GAL 2:4 Pea koeʻuhi ko e kāinga loi naʻe omi fakafufū, ʻonau hū fakafufū mai ke matakiʻi ʻetau tauʻatāina, ʻaia ʻoku tau maʻu ʻia Kalaisi Sisu, koeʻuhi ke nau fakapōpulaʻi ʻakitautolu:
GAL 2:5 Pea naʻe ʻikai siʻi te mau fakavaivai ki ai ʻi ha feituʻulaʻā siʻi ʻe taha; koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae moʻoni ʻoe ongoongolelei.
GAL 2:6 Pea koeʻuhi ko kinautolu naʻe lahi hake, (neongo ʻenau lahi, koeʻumaʻā ia kiate au: ʻoku ʻikai filifilimānako ʻae ʻOtua ki he tangata:) he ko kinautolu naʻe lahi, naʻe ʻikai te nau fakahā ha meʻa foʻou kiate au:
GAL 2:7 Kae kehe, ʻi heʻenau mamata kuo tuku kiate au ʻae ongoongolelei ki he taʻekamu, ʻo hangē [ko e tuku ]kia Pita ʻaia ʻoe kamu;
GAL 2:8 (He ko ia naʻa ne ngāue mālohi ʻia Pita ki he ngāue fakaʻaposetolo ki he kamu, ko ia ia naʻe mālohi ʻiate au ki he kakai Senitaile:)
GAL 2:9 Pea kuo mamata ʻa Semisi, mo Kifasi, mo Sione, ʻakinautolu naʻe hangē ko e ngaahi pou, ki he ʻofa kuo foaki kiate au, naʻa nau tuku mai kiate au mo Pānepasa ʻae nima toʻomataʻu ʻoe feʻofoʻofani: ke ma [ʻalu ]ki he kakai Senitaile, ka ko kinautolu ki he kamu.
GAL 2:10 [ʻO nau pehē ]pe, kema manatu ki he kakai masiva; ʻae meʻa ko ia foki naʻaku fie fai ki ai.
GAL 2:11 Pea ʻi he hoko ʻa Pita ki ʻAniteoke, naʻaku tuʻu hake ʻo valoki ia, koeʻuhi naʻe totonu hono valokiʻi.
GAL 2:12 Koeʻuhi ʻi he teʻeki ai haʻu ʻae niʻihi mei ʻa Semisi, naʻe kai fakataha ia mo e kakai Senitaile: ka ʻi heʻenau hoko mai, naʻe mahuʻi ʻo ne fakamavae ia, ko e manavahē kiate kinautolu ʻoe kamu.
GAL 2:13 Pea fai mālualoi mo ia ʻa hono toe ʻoe kau Siu foki; ko ia naʻe ʻauhia ai foki ʻa Pānepasa ʻi heʻenau mālualoi.
GAL 2:14 Ka ʻi heʻeku mamata naʻe ʻikai te nau ʻaʻeva totonu, ʻo fakatatau ki he moʻoni ʻoe ongoongolelei, ne u pehē ai kia Pita, ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē, “Kapau ko koe, ko e Siu, ʻoku ke fai ʻo fakatatau ki he anga ʻoe kakai Senitaile, kae ʻikai hangē ko e kakai Siu, ko e hā ʻoku ke puleʻi ai ʻae kakai Senitaile ke fai ʻo hangē ko e kakai Siu?”
GAL 2:15 Ko kitautolu ʻoku tupu ko e kakai Siu, ka ʻoku ʻikai ko e “kau angahala ʻae kakai Senitaile,”
GAL 2:16 ‌ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai fakatonuhia ha tangata ʻe he ngaahi ngāue ʻoe fono, ka ʻi he tui ʻa Sisu Kalaisi, kuo tau tui kia Sisu Kalaisi, koeʻuhi ke fakatonuhia ʻakitautolu ʻe he tui ʻa Kalaisi, kae ʻikai ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono: he ʻoku ʻikai fakatonuhiaʻi ha tokotaha ʻe he ngaahi ngāue ʻoe fono.
GAL 2:17 Pea ka lolotonga ʻetau kumi ke tau tonuhia meia Kalaisi, kuo ʻilo ʻakitautolu ko e kau angahala, pea kuo hoko ai ʻa Kalaisi ko e tauhi ʻoe angahala? ʻIkai ʻaupito.
GAL 2:18 He kapau ʻoku ou toe langaʻi ʻae ngaahi meʻa naʻaku fakaʻauha, ta ʻoku ou ngaohi au ko e angahala.
GAL 2:19 He ko e meʻa ʻi he fono kuo mate ai au ki he fono, koeʻuhi ke u moʻui ki he ʻOtua.
GAL 2:20 Kuo tutuki au ke mate ʻo hangē ko Kalaisi: ka ʻoku ou moʻui; ka ʻoku ʻikai ko au, ka ko Kalaisi ʻoku moʻui ʻiate au: pea ko ʻeku moʻui eni ʻi he kakano, ʻoku ou moʻui ʻi he tui ki he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ʻofa kiate au, ʻo ne foaki ia ʻe ia koeʻuhi ko au.
GAL 2:21 ‌ʻOku ʻikai te u fakataʻeʻaonga ʻae ʻofa ʻae ʻOtua: he kapau ʻoku mei he fono ʻae fakatonuhia, pea tā kuo pekia taʻeʻaonga ʻa Kalaisi.
GAL 3:1 ‌ʻAe kau Kalētia vale, ko hai kuo ne fakamatavalea ʻakimoutolu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou talangofua ki he moʻoni, ʻakimoutolu naʻe fakahā tautonu ʻi homou ʻao ʻa Sisu Kalaisi mo hono tutuki ki he ʻakau?
GAL 3:2 Ko e meʻa ni pe ʻoku ou fie ʻilo ʻiate kimoutolu, naʻa mou maʻu ʻae Laumālie ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono, pe ʻi he fanongo ʻi he tui?
GAL 3:3 ‌ʻOku pehē koā hoʻomou vale? Kuo mou kamata ʻi he Laumālie, pea kuo fakahaohaoa eni ʻakimoutolu ʻe he kakano?
GAL 3:4 Kuo mou kātaki taʻeʻaonga ʻae ngaahi meʻa lahi? ʻO kapau ʻoku kei taʻeʻaonga.
GAL 3:5 Ko ia ia kuo ne foaki kiate kimoutolu ʻae Laumālie, ʻo ne fai ʻae ngaahi meʻa mana kiate kimoutolu, [ʻoku ne fai ia ]ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono, pe ʻi he fanongo ʻi he tui?
GAL 3:6 ‌ʻO hangē ko e tui ʻa ʻEpalahame, ki he ʻOtua, “Pea naʻe lau ia kiate ia ko e māʻoniʻoni.”
GAL 3:7 Ko ia ke mou ʻilo ko kinautolu ʻoku ʻi he tui, ko e fānau ʻakinautolu ʻa ʻEpalahame.
GAL 3:8 Pea ʻi he tomuʻa ʻilo ʻe he tohi, ʻe fakatonuhia ʻe he ʻOtua ʻae Senitaile ʻi he tui, naʻe malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi muʻa kia ʻEpalahame, ʻo [ne pehē], “ʻE monūʻia ʻiate koe ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē.”
GAL 3:9 Ko ia ko kinautolu ʻoku ʻi he tui, ʻoku tāpuekina fakataha mo ʻEpalahame angatonu.
GAL 3:10 He ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he ngaahi ngāue ʻoe fono, ʻoku moʻulaloa ʻi he malaʻia: he kuo tohi, “ʻOku malaʻia kotoa pē ʻoku ʻikai tuʻumaʻu aipē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi he tohi ʻoe fono ke fai ia.”
GAL 3:11 Ka ʻoku ha māhina mai, ʻoku ʻikai ha taha ʻe fakatonuhia ʻe he fono ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua: koeʻuhi, “ʻE moʻui ʻae tonuhia ʻi he tui.”
GAL 3:12 Pea ʻoku ʻikai mei he tui ʻae fono: ka, “Ko ia ia ʻoku ne fai ia ʻe moʻui ai.”
GAL 3:13 Naʻe huhuʻi ʻakitautolu ʻe Kalaisi mei he malaʻia ʻoe fono, ko ʻene hoko ko e malaʻia koeʻuhi ko kitautolu: he kuo tohi, “ʻOku malaʻia kotoa pē ʻoku tautau ki he ʻakau:”
GAL 3:14 Koeʻuhi ke hoko ʻae tāpuaki ʻa ʻEpalahame ki he kakai Senitaile foki ʻia Sisu Kalaisi; pea ke maʻu ʻekitautolu ʻae talaʻofa ki he Laumālie ʻi he tui.
GAL 3:15 E kāinga, ʻoku ou lea ʻo taau pe mo e tangata; Kapau ko e fefuakavaʻaki ʻae tangata pe, ka kuo maʻu ia, ʻe ʻikai ha taha ʻe fakataʻeʻaonga ia, pe fakalahi ki ai.
GAL 3:16 Ko eni, naʻe fai ʻae ngaahi talaʻofa kia ʻEpalahame mo hono hako. ʻOku ʻikai pehē ʻe ia, Pea ki he “ngaahi hako,” ʻo hangē ko e meʻa ʻi he tokolahi; kae hangē ko e meʻa ʻi he tokotaha pe, Pea ki ho “hako,” pea ko Kalaisi ia.
GAL 3:17 Pea ko ʻeku lea eni, ko e fuakava ʻia Kalaisi, naʻe fakamoʻoni ki ai ʻi muʻa ʻe he ʻOtua, ʻoku ʻikai faʻa fai ʻe he fono ke fakaʻikaiʻi ia, koeʻuhi ke ne fakataʻeaongaʻi ʻae talaʻofa, he naʻe ki mui ia ʻi he taʻu ʻe fāngeau ma tolungofulu.
GAL 3:18 He kapau ʻoku mei he fono ʻae tofiʻa, ʻoku ʻikai ai ʻi he talaʻofa: ka naʻe foaki ia ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame ʻi he talaʻofa.
GAL 3:19 Pea tā koeʻumaʻā ʻae fono? Naʻe fakalahi ʻaki ia ko e meʻa ʻi he angahala, kaeʻoua ke hoko e talaʻofa; pea naʻe tauhi ia ʻe he kau ʻāngelo ki he nima ʻoe fakalaloa.
GAL 3:20 Ko eni, ʻoku ʻikai ai ha fakalaloa, koeʻuhi ko e tokotaha pe, ka ʻoku taha pe ʻae ʻOtua.
GAL 3:21 Pea ka ko ia, pea ʻoku kau kehe ʻae fono mo e ngaahi talaʻofa ʻae ʻOtua? ʻIkai ʻaupito: he ka ne fokotuʻu ha fono ʻe faʻa foaki ʻae moʻui, pehē ʻe hoko moʻoni ʻae fakatonuhia ʻi he fono ko ia.
GAL 3:22 Ka ʻoku fakahā ʻe he tohi kuo moʻulaloa kotoa pē ki he angahala, koeʻuhi ke foaki ai ʻae talaʻofa ʻi he tui, kia Sisu Kalaisi kiate kitautolu ʻoku tui.
GAL 3:23 Ka ʻi he teʻeki hoko mai ʻae tui, naʻe moʻua ʻakitautolu ʻo moʻulaloa ʻi he fono, ʻo moʻua ki he tui ʻaia ʻe toki fakahā ʻamui.
GAL 3:24 Pea ko ia ko hotau takiakiʻi ʻae fono kia Kalaisi, koeʻuhi ke fakatonuhia ʻakitautolu ʻe he tui.
GAL 3:25 Kae hili ʻae hoko mai ʻoe tui, ʻoku ʻikai te tau kei moʻulaloa ki ha takiaki.
GAL 3:26 He ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he tui kia Kalaisi Sisu.
GAL 3:27 He ko kimoutolu kotoa pē kuo papitaiso kia Kalaisi, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi.
GAL 3:28 Pea ʻoku ʻikai ai ha Siu pe Kiliki, ʻoku ʻikai ha pōpula pe ha tauʻatāina, ʻoku ʻikai ha tangata pe ha fefine: ka ʻoku mou taha pe kotoa pē ʻia Kalaisi Sisu.
GAL 3:29 Pea kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu, pea ta koe hako ʻo ʻEpalahame ʻakimoutolu, pea koe fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofa.
GAL 4:1 Ko eni, ʻoku ou pehē, Ko e foha hoko ʻi heʻene kei tamasiʻi, neongo ʻoku ʻeiki ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai siʻi fai kehekehe ia mo e tamaioʻeiki;
GAL 4:2 Ka ʻoku moʻulaloa ia ki he kau takiaki mo e kau tauhi, kaeʻoua ke hokosia ʻae kuonga kuo kotofa ʻe he tamai.
GAL 4:3 ‌ʻOku pehē pe ʻakitautolu, naʻa tau kei siʻi, pea tau nofo tokilalo ki he ngaahi ʻuluaki meʻa ʻoe māmani:
GAL 4:4 Ka ʻi he hokosia mai hono kakato ʻoe kuonga, naʻe tuku atu ai ʻe he ʻOtua hono ʻAlo, ke fanauʻi ʻe he fefine, pea fanauʻi ia ʻo moʻulaloa ʻi he fono,
GAL 4:5 Ke huhuʻi ʻakinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono, koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻae ohi ʻoe ngaahi foha.
GAL 4:6 Pea koeʻuhi ko e ngaahi foha ʻakimoutolu, kuo fekau atu ai ʻe he ʻOtua ʻae Laumālie ʻo hono ʻAlo ki homou loto, ʻoku tangi, “ʻAapa, Tamai.”
GAL 4:7 Ko ia ʻoku ʻikai ai te ke kei tamaioʻeiki, ka ko e foha; pea kapau ko e foha, ko e foha hoko ʻoe ʻOtua ʻia Kalaisi.
GAL 4:8 Ka ʻi he kuonga ko ia naʻe ʻikai te mou ʻiloʻi ʻae ʻOtua, naʻa mou tauhi ʻakinautolu ʻaia ʻoku ʻikai siʻi ko e ʻotua moʻoni.
GAL 4:9 Ka ko eni, hili hoʻomou ʻilo ʻae ʻOtua, pe ko e ʻilo ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua, ʻoku fēfē hoʻomou toe tafoki ki he ngaahi ʻuluaki meʻa vaivai mo masiva, ʻaia ʻoku mou holi ke mou toe pōpula ki ai?
GAL 4:10 ‌ʻOku mou tauhi ʻae ngaahi ʻaho, mo e ngaahi māhina, mo e ngaahi faʻahitaʻu, mo e ngaahi taʻu.
GAL 4:11 ‌ʻOku ou manavahē kiate kimoutolu, telia naʻa kuo taʻeʻaonga ʻeku ngāue kiate kimoutolu.
GAL 4:12 E kāinga, ʻoku ou fakakolekole kiate kimoutolu, ke mou hangē ko au; he ʻoku ou hangē ko kimoutolu: ʻoku ʻikai siʻi te mou fai ha kovi kiate au.
GAL 4:13 ‌ʻOku mou ʻilo, naʻaku malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kimoutolu ʻi muʻa ʻi he sino vaivai.
GAL 4:14 Pea ko hoku ʻahiʻahi, ʻaia naʻe ʻi hoku sino, naʻe ʻikai te mou fehiʻa pe siʻaki ai au; ka naʻa mou maʻu au ʻo hangē ko e ʻāngelo ʻae ʻOtua, pea hangē ko Kalaisi Sisu.
GAL 4:15 Pea kofaʻā ai ʻae monūʻia naʻa mou lea ki ai? He ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu, ka ne faʻa fai, pehē, ne mou toʻo mai homou mata, ke foaki kiate au.
GAL 4:16 Pea kuo u hoko au ko homou fili koā, ko e meʻa ʻi heʻeku tala ʻae moʻoni kiate kimoutolu?
GAL 4:17 ‌ʻOku nau ʻofa feinga kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai lelei; ʻio, ko honau loto ke fakamavae ʻakimoutolu, ka mou ʻofa feinga pe kiate kinautolu.
GAL 4:18 Ka ʻoku lelei ke fai feinga maʻuaipē ʻi he meʻa lelei, kaeʻoua naʻa ngata ʻi heʻeku ʻiate kimoutolu.
GAL 4:19 A ʻeku fānau siʻi, ʻaia ʻoku ou toe langā ai kaeʻoua ke tupu ʻa Kalaisi ʻiate kimoutolu,
GAL 4:20 ‌ʻAmusiaange eni kuo u ʻiate kimoutolu, pea ke u liliu hoku leʻo; he ʻoku ou puputuʻu telia ʻakimoutolu.
GAL 4:21 Tala mai kiate au, ʻakimoutolu ʻoku holi ke mou moʻulaloa ki he fono, ʻikai ʻoku mou fanongo ki he fono?
GAL 4:22 He kuo tohi, naʻe toko ua ʻae foha ʻo ʻEpalahame, ko e tokotaha ʻi he fefine pōpula, pea ko e tokotaha ʻi he fefine tauʻatāina.
GAL 4:23 Ka ko ia naʻe ʻoe fefine pōpula, naʻe tupu ia fakatangata pe; ka ko ia ʻoe fefine tauʻatāina, naʻe ʻi he talaʻofa ia.
GAL 4:24 Ko e fakatātā ʻae ongo meʻa ko ia: he ko e fuakava eni ʻe ua; ko e taha mei he moʻunga ko Sainai, ʻaia ʻoku fānau ki he pōpula, ko Ekaa ia.
GAL 4:25 He ko e Ekaa ni, ko e moʻunga ko Sainai ia ʻi ʻAlepea, pea ʻoku hangē ko Selūsalema ʻaia ʻoku ai ni, pea ʻoku pōpula ia mo ʻene fānau.
GAL 4:26 Ka ko Selūsalema ʻoku ʻi ʻolunga, ʻoku tauʻatāina ia, ʻaia ko e faʻē ʻatautolu kotoa pē.
GAL 4:27 He kuo tohi, “Fiefia, ʻa koe ko e paʻa, naʻe ʻikai ke fānau; ke hiki ho leʻo ʻo kalanga, ʻa koe naʻe ʻikai ke langā he ʻoku tokolahi ʻaupito ʻae fānau ʻo ia naʻe siʻaki ʻiate ia ʻoku ai hono husepāniti.”
GAL 4:28 Pea ko eni, ʻe kāinga, ko e fānau ʻae talaʻofa ʻakitautolu, ʻo hangē ko ʻAisake.
GAL 4:29 Kae hangē ko ʻena, ko ia naʻe tupu fakatangata pe, naʻa ne fakatanga ʻaia naʻe ʻoe Laumālie, pea ʻoku kei pehē ni.
GAL 4:30 Ka ko e hā ʻae lea ʻoe tohi? “Kapusi kituʻa ʻae fefine pōpula mo ʻene tama: koeʻuhi ʻe ʻikai hoko fakataha ʻae tama ʻae fefine pōpula mo e tama ʻae fefine ʻoku tauʻatāina.”
GAL 4:31 Ko ia, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai ko e fānau ʻakitautolu ʻae fefine pōpula, ka ko e tauʻatāina.
GAL 5:1 Ko ia, tuʻumaʻu ʻi he tauʻatāina ʻaia kuo fakatauʻatāina ai ʻakitautolu ʻe Kalaisi, pea ʻoua naʻa toe ʻefihia ʻi he haʻamonga ʻoe pōpula.
GAL 5:2 Vakai, ko au Paula, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, kapau te mou kamu, ʻe ʻikai ʻaonga siʻi ʻa Kalaisi kiate kimoutolu.
GAL 5:3 He ʻoku ou toe fakapapau ki he tangata kotoa pē kuo kamu, ʻoku totonu ke ne fai ʻae fono kotoa pē.
GAL 5:4 Kuo fakataʻeʻaonga ʻa Kalaisi kiate kimoutolu, ʻakimoutolu kotoa pē kuo fakatonuhia ʻe he fono; kuo hinga ʻakimoutolu mei he ʻofa.
GAL 5:5 He ʻoku tau tatali ʻi he Laumālie ki he ʻamanaki lelei ʻoe fakatonuhia ʻi he tui.
GAL 5:6 He ʻoku ʻikai ʻaonga siʻi ʻia Kalaisi Sisu ʻae kamu, pe ʻae taʻekamu: ka ko e tui ʻoku ngāue ʻi he ʻofa.
GAL 5:7 Naʻa mou lele lelei; ko hai naʻa ne taʻofi ʻakimoutolu ke ʻoua naʻa mou talangofua ki he moʻoni?
GAL 5:8 ‌ʻOku ʻikai meiate ia naʻa ne ui ʻakimoutolu ʻae tui ngofua ni.
GAL 5:9 “Ko e meʻa siʻi fakatupu ʻoku ne fakatupu ʻae takaonga kotoa.”
GAL 5:10 ‌ʻOku ou falala atu kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki, ke ʻoua te mou loto kehe: ka ko ia ʻoku ne veuveuki ʻakimoutolu, ʻe fua pē ʻe ia hono tautea, neongo pe ko hai ia.
GAL 5:11 Pea ko au, ʻe kāinga, kapau ʻoku ou kei malangaʻaki ʻae kamu, ko e hā ʻoku kei fakatanga ai au? Ka ko ia, pea tā kuo ngata hono ongokovi ʻoe ʻakau ʻo [Kalaisi].
GAL 5:12 ‌ʻAmusiaange ʻeau kuo tuʻusi ʻakinautolu ʻoku veuveuki ʻakimoutolu.
GAL 5:13 He kuo ui ʻakimoutolu, ʻe kāinga, ki he tauʻatāina; kaeʻoua naʻa meʻa ngāueʻaki ʻae tauʻatāina ke fai fakakakano, kae fetauhiʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻofa.
GAL 5:14 He ʻoku fakamoʻoni ʻae fono kotoa pē ʻi he lea ko eni ʻe taha, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.”
GAL 5:15 Ka mou ka fetoutou feʻūʻuusiʻaki, mo fetoutou fefoloʻaki ʻakimoutolu, vakai telia naʻa mou fetoutou fefakaʻauhaʻaki pe ʻakimoutolu.
GAL 5:16 Ka ʻoku ou pehē, Mou ʻaʻeva ʻi he Laumālie, pea ʻe ʻikai te mou fai ai ki he holi ʻoe kakano.
GAL 5:17 He ʻoku holi tuʻu ʻae kakano ki he Laumālie, mo e Laumālie ki he kakano: pea ʻoku fai kehekehe ʻakinaua ni, ko e taha ki he taha: ko ia ʻoku ʻikai ai te mou faʻa fai ʻaia ʻoku mou loto ki ai.
GAL 5:18 Kapau ʻoku takiekina ʻakimoutolu ʻe he Laumālie, ʻoku ʻikai te mou moʻulaloa ki he fono.
GAL 5:19 Pea ʻoku hā mai ʻae ngaahi ngāue ʻae kakano, ko eni ia; Ko e tono fefine, mo e feʻauaki, mo e taʻemaʻa, mo e fakalielia,
GAL 5:20 Mo e tauhi tamapua, mo e fie mana, mo e taufehiʻa, mo e fekeʻikeʻi, mo e fefielahiʻaki, mo e lili, mo e feʻiteʻitani, mo e mavahevahe, mo e ngaahi hē,
GAL 5:21 Mo e femehekaʻaki, mo e fefakapoʻaki, mo e faʻa kona, mo e ngaahi kātoanga kai, mo e ngaahi meʻa pehē ni: ʻaia ʻoku ou tomuʻa tala ni kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku tala ʻi he kuonga kuo hili, ko kinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa pehē, ʻe ʻikai te nau lavaʻi ʻae puleʻanga ʻoe ʻOtua.
GAL 5:22 Ka ko e fua ʻoe Laumālie, ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui,
GAL 5:23 Mo e angamalū, mo e taʻekona: pea ʻoku ʻikai ha fono ke taʻofi eni.
GAL 5:24 Pea ko kinautolu ʻoku ʻa Kalaisi, kuo nau tutuki ki he ʻakau ʻae kakano mo hono ngaahi ʻofa mo hono ngaahi holi.
GAL 5:25 Kapau ʻoku tau moʻui ʻi he Laumālie, ketau ʻaʻeva foki ʻi he Laumālie.
GAL 5:26 ‌ʻOua naʻa tau holi ki he fakamālō launoa, ʻo fefakalotokoviʻaki pe ʻakitautolu, ʻo femehekaʻaki pe ʻakitautolu.
GAL 6:1 ‌ʻE Kāinga, kapau ʻe moʻua ha tangata ʻi ha kovi, ko kimoutolu ʻoku fakalaumālie, fakamoʻui ia ʻi he loto angavaivai; mo ke tokangaʻi koe, telia naʻa fakatauveleʻi ko e foki.
GAL 6:2 Mou fetoutou fefuaʻaki hoʻomou kavenga, pea fakamoʻoni ai ki he fono ʻa Kalaisi.
GAL 6:3 He kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ko ha meʻa ia, ka ʻoku ʻikai, ʻoku ne kākaaʻi ʻe ia ia.
GAL 6:4 Kae tuku ke ʻahiʻahi ʻe he tangata taki taha ʻene ngāue ʻaʻana, pea te ne toki maʻu ai ʻae fiefia ʻiate ia pe, kae ʻikai ʻi ha taha kehe.
GAL 6:5 Koeʻuhi ʻe taki taha fua ʻene kavenga ʻaʻana.
GAL 6:6 Ko ia kuo akonekina ʻi he folofola, ke ne foaki ʻae meʻa ʻaonga kotoa pē kiate ia ʻoku akonaki.
GAL 6:7 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu; ʻoku ʻikai faʻa kākaaʻi ʻae ʻOtua: he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangata, ko ia te ne utu foki.
GAL 6:8 He ko ia ʻoku tūtuuʻi ki hono kakano, te ne utu ʻi he kakano ʻae ʻauha; ka ko ia ʻoku tūtuuʻi ki he Laumālie, te ne utu ʻi he Laumālie ʻae moʻui taʻengata.
GAL 6:9 Pea ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he fai lelei: he te tau utu ʻi hono faʻahitaʻu totonu, ʻo kapau ʻe ʻikai te tau vaivai.
GAL 6:10 Ko ia, pea ʻi heʻetau maʻu ha faingamālie, ke tau fai lelei ki he kakai kotoa pē, kae ʻāsili pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻoe tui.
GAL 6:11 ‌ʻOku mou mamata ki he tohi lahi kuo u tohi atu kiate kimoutolu ʻaki hoku nima ʻoʻoku.
GAL 6:12 Ko kinautolu ʻoku holi ke matamatalelei fakakakano pe, ʻoku nau fakalotoʻi ʻakimoutolu ke mou kamu; telia naʻa fakatangaʻi ʻakinautolu koeʻuhi ko e ʻakau ʻo Kalaisi.
GAL 6:13 He ko kinautolu kuo kamu, ʻoku ʻikai te nau fai ki he fono; ka ʻoku nau holi ke mou kamu, koeʻuhi ke nau polepole ai ʻi homou kakano.
GAL 6:14 Kae mamaʻo mo au ʻae polepole, ka ʻi he ʻakau pe ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo tutuki ai ke mate ʻa māmani kiate au, mo au ki māmani.
GAL 6:15 He ʻoku ʻikai ʻaonga siʻi ʻia Kalaisi Sisu ʻae kamu, pe ʻae taʻekamu, ka ko e fakafoʻou.
GAL 6:16 Pea ko kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻo taau mo e meʻa fua ni, ke ʻiate kinautolu ʻae monūʻia, mo e ʻaloʻofa, pea ki he ʻIsileli ʻoe ʻOtua.
GAL 6:17 Ke ngata mei heni, ke ʻoua naʻa fakamamahiʻi au ʻe ha taha: he ʻoku ou fua ʻi hoku sino ʻae ngaahi fakaʻilonga ʻoe ʻEiki ko Sisu.
GAL 6:18 ‌ʻE kāinga, ke ʻi homou laumālie ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. ʻEmeni.
EPH 1:1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, ki he kāinga māʻoniʻoni ʻoku ʻi ʻEfesō, pea ki he kakai tui ʻia Kalaisi Sisu:
EPH 1:2 Ke ʻiate kimoutolu ʻae kelesi, mo e melino, mei he ʻOtua ko e tau Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
EPH 1:3 Fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo ne tāpuaki ʻaki ʻakitautolu ʻae ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻi he ngaahi potu fakalangi ʻia Kalaisi:
EPH 1:4 ‌ʻO fakatatau ki heʻene fili ʻakitautolu ʻiate ia ʻi he teʻeki ai fakatupu ʻa māmani, koeʻuhi ke tau māʻoniʻoni mo taʻehalaia ʻi hono ʻao ʻi he ʻofa:
EPH 1:5 ‌ʻAia naʻa ne tuʻutuʻuni ʻakitautolu ki he ʻohia ʻoe fānau kiate ia ʻia Sisu Kalaisi, ʻo fakatatau ki he angaʻofa ʻo hono finangalo,
EPH 1:6 Ke ai ha fakafetaʻi ʻi heʻene ʻofa ongoongolelei, ʻaia kuo ne maʻu ai ʻakitautolu ʻi he ʻOfeina.
EPH 1:7 ‌ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene ʻofa;
EPH 1:8 ‌ʻAia kuo ne fonu lahi ʻaupito ai kiate kitautolu, ʻi he poto kotoa pē mo e ʻiloʻilo;
EPH 1:9 ‌ʻI he fakaʻilo kiate kitautolu ʻae meʻa fakalilolilo ʻo hono finangalo, ʻo fakatatau mo e angaʻofa ʻaʻana, ʻaia naʻa ne tuʻutuʻuni ʻiate ia pe:
EPH 1:10 Koeʻuhi ʻi he kakato ʻoe ngaahi kuonga naʻa ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻae meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻae meʻa ʻoku ʻi he langi, mo ia ʻoku ʻi māmani; ʻio, ʻiate ia:
EPH 1:11 ‌ʻAia kuo mau maʻu ai foki ʻae tofiʻa, he kuo ne tuʻutuʻuni ʻakimautolu ʻo fakatatau ki he faʻiteliha ʻo ia ʻoku fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he poto ʻo hono finangalo:
EPH 1:12 Koeʻuhi ke ongoongolelei ʻene angalelei ʻiate kimautolu naʻe tomuʻa falala kia Kalaisi,
EPH 1:13 Mo kimoutolu foki, ʻi he hili hoʻomou fanongo ki he folofola ʻoe moʻoni, ko e ongoongolelei ʻo homou fakamoʻui: ʻaia foki ʻi hoʻomou tui, naʻe fakaʻilonga ʻaki ʻakimoutolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻoe talaʻofa,
EPH 1:14 ‌ʻAia ko e fakamoʻoni ia ʻo hotau tofiʻa, kaeʻoua ke huhuʻi ʻae tofiʻa kuo fakatau, ke fakaongolelei ai ʻene angalelei.
EPH 1:15 Pea ko au foki, hili ʻeku fanongo ki hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sisu, mo e ʻofa ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē,
EPH 1:16 ‌ʻOku ʻikai tuku ʻeku ʻatu ʻae fakafetaʻi koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo takua ʻakimoutolu ʻi heʻeku ngaahi lotu;
EPH 1:17 Koeʻuhi ke tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko e Tamai ʻoe nāunau, ʻae laumālie ʻoe poto mo e fakahā ʻi he faʻa ʻiloʻi ia;
EPH 1:18 ‌ʻI he fakamaama ʻae mata ʻo homou loto; koeʻuhi ke mou ʻilo ai, pe ko e hā ʻae ʻamanaki lelei ʻo ʻene ui, pea ko e hā ʻae koloa ʻoe lelei ʻo hono tofiʻa ʻi he kāinga māʻoniʻoni,
EPH 1:19 Pea ko e hā hono lahi fakamanavahē ʻo ʻene mālohi kiate kitautolu ʻoku tui, ʻo fakatatau ki he ngāue ʻa hono māfimafi lahi ʻaupito,
EPH 1:20 ‌ʻAia naʻa ne fai kia Kalaisi, ʻi heʻene fokotuʻu hake ia mei he pekia, ʻo ne fakanofo ia ki hono nima toʻomataʻu ʻi he ngaahi potu fakalangi,
EPH 1:21 ‌ʻO māʻolunga lahi ʻaupito ʻi he ngaahi pule kotoa pē, mo e mālohi, mo e māfimafi, mo e ʻeikiʻanga mo e hingoa kotoa pē ʻoku ui ʻaki, ʻikai ʻi he māmani pe, ka ʻi he maama ko ia foki ʻe hoko:
EPH 1:22 Pea kuo tuku ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe, pea fakanofo ia ko e ʻulu ki he ngaahi meʻa kotoa pē ki hono siasi,
EPH 1:23 ‌ʻAia ko hono sino, ko e fonu ʻo ia ʻoku ne fakafonu kotoa pē ʻi he meʻa kotoa pē.
EPH 2:1 Pea ko kimoutolu, naʻa mou mate ʻi he ngaahi talangataʻa mo e angahala;
EPH 2:2 ‌ʻAia naʻa mou ʻaʻeva ai ʻi muʻa ʻo fakatatau ki he ʻalunga ʻoe māmani, ʻo taau mo e ʻeiki ʻoe mālohi ʻoe ʻatā, ʻae laumālie ʻoku ngāue ni ʻi he fānau talangataʻa:
EPH 2:3 ‌ʻAia naʻa tau fai fakataha ai kotoa pē ʻi muʻa, ʻi he ngaahi holi kovi ʻa hotau kakano, ʻo fai ki he ngaahi holi ʻoe kakano mo e loto; pea ʻi he ʻulungāanga ko e fānau ʻoe houhau, ʻo hangē ko e kakai kotoa pē.
EPH 2:4 Ka ko e ʻOtua, ʻaia ʻoku mohu ʻaloʻofa, ʻi heʻene ʻofa lahi naʻa ne ʻofeina ai ʻakitautolu,
EPH 2:5 ‌ʻIo, lolotonga ʻetau mate ʻi he ngaahi angahala, kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu fakataha mo Kalaisi, (kuo mou moʻui ʻi he ʻofa;)
EPH 2:6 Pea kuo ne fokotuʻu hake fakataha, ʻo ne fakanofo ʻakitautolu ʻi he ngaahi potu fakalangi ʻia Kalaisi Sisu:
EPH 2:7 Koeʻuhi ʻi he ngaahi kuonga ʻe haʻu ke ne fakahā hono lahi ʻaupito ʻaupito ʻo ʻene ʻofa ʻi heʻene angalelei kiate kitautolu ʻia Kalaisi Sisu.
EPH 2:8 He ʻoku mou moʻui ʻi he ʻofa pe ʻi he tui; pea ʻoku ʻikai meiate kimoutolu ia: ka ko e foaki ʻae ʻOtua:
EPH 2:9 ‌ʻOku ʻikai ʻi he ngaahi ngāue, telia naʻa polepole ai ha tangata.
EPH 2:10 He ko ʻene ngāue ʻakitautolu, kuo fakatupu ʻia Kalaisi Sisu ki he ngaahi ngāue lelei, ʻaia kuo tomuʻa tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ke ʻaʻeva ai ʻakitautolu.
EPH 2:11 Ko ia manatu, ko e Senitaile fakakakano ʻakimoutolu ʻi muʻa, naʻe ui “ko e Taʻekamu” ʻe ia ʻoku ui ko e Kamu, ʻi he kakano, naʻe fai ʻe he nima;
EPH 2:12 Koeʻuhi ʻi he kuonga ko ia naʻa mou masiva Kalaisi ai, ko e ʻāuhe ʻakimoutolu mei he puleʻanga ʻo ʻIsileli, mo e kau muli ki he ngaahi fuakava ʻoe talaʻofa, ʻo taʻehaʻamanakilelei, pea taʻemaʻu ʻae ʻOtua ʻi māmani:
EPH 2:13 Ka ko eni, ko e meʻa ʻia Kalaisi Sisu, ko kimoutolu naʻe mamaʻo atu ʻi muʻa, kuo fakaofi ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisi.
EPH 2:14 He ko hotau melinoʻanga ia, ʻaia kuo ne ngaohi ʻae ua ke taha pe, pea kuo ne holoki hifo ʻae ʻā vahevahe ʻi loto;
EPH 2:15 Pea kuo ne ikuna ʻi hono sino ʻae taufehiʻa, ʻio, ʻae fono ʻoe ngaahi fekau [naʻe tuʻu ]ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni; ke ne fakatupu ʻiate ia ʻi he ua ʻae tangata foʻou pe taha, pea fakamelino ai;
EPH 2:16 Pea koeʻuhi ke fakalelei fakatouʻosi pe ki he ʻOtua ʻi he sino pe taha ʻi he ʻakau, kuo ʻosi ʻene tāmateʻi ʻaki ia ʻae taufehiʻa:
EPH 2:17 Pea haʻu ʻo malangaʻaki ʻae melino kiate kimoutolu naʻe mamaʻo atu, pea kiate kinautolu naʻe ofi.
EPH 2:18 He ko e meʻa ʻiate ia ʻoku tau maʻu fakatouʻosi ʻae hokoʻanga ʻi he Laumālie pe taha ki he Tamai.
EPH 2:19 Pea ko eni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻāunofo ʻakimoutolu, ka ko e kaunga kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻoe ʻOtua.
EPH 2:20 Pea kuo fokotuʻu ki he tuʻunga ʻae kau aposetolo mo e kau palofita, ko hono fuʻu [maka ]tuliki ʻa Sisu Kalaisi pe;
EPH 2:21 ‌ʻAia ʻoku fehokotaki lelei ai ʻae fale kotoa, pea tupu ia ko e fale māʻoniʻoni ki he ʻEiki:
EPH 2:22 ‌ʻAia kuo langa fakataha ai foki ʻakimoutolu, ko e nofoʻanga ʻoe ʻOtua ʻi he Laumālie.
EPH 3:1 Pea koeʻuhi ko e meʻa ni, ko au Paula, ko e pōpula ʻa Sisu Kalaisi koeʻuhi ko kimoutolu Senitaile,
EPH 3:2 (He kuo mou fanongo ki he lakanga ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua, ʻaia kuo foaki kiate au koeʻuhi ko kimoutolu:
EPH 3:3 Koeʻuhi naʻe fakaʻilo ʻe ia ʻi he fakahā kiate au ʻae meʻa fakalilolilo; ʻo hangē ko ia ne u tohi siʻi ki ai ʻi muʻa,
EPH 3:4 ‌ʻAia, ʻoka mou ka lau, te mou ʻilo ʻeku poto ʻi he meʻa fakalilolilo ʻa Kalaisi)
EPH 3:5 ‌ʻAia naʻe ʻikai fakaʻilo ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻa ki he ngaahi foha ʻoe tangata, ʻo hangē ko hono fakahā eni ʻe he Laumālie ki heʻene kau ʻaposetolo māʻoniʻoni mo e kau palōfita;
EPH 3:6 Koeʻuhi ke kaunga hoko ʻae kakai Senitaile, pea ʻi he sino pe taha, pea kau ʻi heʻene talaʻofa ʻia Kalaisi ʻi he ongoongolelei:
EPH 3:7 ‌ʻAia naʻe fakanofo au ko e faifekau ʻo ia, ʻo fakatatau ki he foaki ʻofa ʻae ʻOtua, naʻe foaki kiate au ʻi he ngāue mālohi ʻo ʻene māfimafi.
EPH 3:8 Ko e siʻi hifo taha pe au ʻi he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē ʻoku siʻi, ka kuo foaki ʻae ʻofa ni kiate au, koeʻuhi ke u malangaʻaki ki he ngaahi Senitaile ʻae koloa taʻefaʻahakule ʻa Kalaisi;
EPH 3:9 Pea ke fakaʻilo ki he kakai kotoa pē, ʻae feohi ʻoe meʻa fakalilolilo, ʻaia naʻe lilo ʻi he ʻOtua, ʻaia naʻa ne fakatupu ʻae meʻa kotoa pē ia Sisu Kalaisi, talu mei he kamataʻanga ʻo māmani:
EPH 3:10 Koeʻuhi ke fakahā atu eni ʻe he siasi, ʻi he ngaahi meʻa kehekehe, ʻae poto ʻoe ʻOtua ki he ngaahi pule mo e ngaahi mālohi ʻi he ngaahi potu fakalangi,
EPH 3:11 ‌ʻO fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻi muʻa ʻi muʻa, ʻaia naʻa ne tuʻutuʻuni ʻia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki:
EPH 3:12 ‌ʻAia ʻoku ʻapaʻapangofua ai ʻetau hū mālohi atu ʻi he tui kiate ia.
EPH 3:13 Ko ia ʻoku ou holi ke ʻoua naʻa mou loto foʻi ʻi heʻeku ngaahi mamahi koeʻuhi ko kimoutolu, ʻaia ko homou fiefiaʻanga.
EPH 3:14 Ko e meʻa ko ia ʻoku ou peluki ai hoku tui ki he Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi,
EPH 3:15 ‌ʻAia ʻoku ui mei ai ʻae fānau kotoa pē ʻi he langi mo māmani,
EPH 3:16 Koeʻuhi ke ne foaki kiate kimoutolu, ʻo fakatatau mo hono lahi ʻaupito ʻo ʻene lelei, ke fakamālohi ʻakimoutolu ʻaki ʻae mālohi ʻi hono Laumālie ʻi he tangata ʻi loto;
EPH 3:17 Koeʻuhi ke nofoʻia homou loto ʻe Kalaisi ʻi he tui; kae aka ʻakimoutolu mo tuʻumaʻu ʻi he ʻofa,
EPH 3:18 Ke mou mafai ke ʻilo fakataha mo e kāinga māʻoniʻoni kotoa pē, hono māukupu, mo hono lōloa, mo hono loloto, mo hono māʻolunga;
EPH 3:19 Pea ke ʻilo ʻae ʻofa ʻa Kalaisi, ʻaia ʻoku lahi hake ʻi he faʻa ʻilo, pea ke fakafonu ʻakimoutolu ʻaki ʻae fonu kotoa pē ʻoe ʻOtua.
EPH 3:20 Pea ko eni, ke ʻiate ia ʻaia ʻoku mafai ke fai lahi hake ʻaupito ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē te tau kolea pe mahalo ki ai, ʻo fakatatau ki he mālohi ʻaia ʻoku ngāue ʻiate kitautolu,
EPH 3:21 Ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei ʻi he siasi ʻia Kalaisi Sisu, ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē, ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
EPH 4:1 Pea ko eni, ko au ko e pōpula ʻae ʻEiki, ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ke mou ʻaʻeva ʻo taau mo e ui ʻaia kuo uiuiʻi ʻaki ʻakimoutolu,
EPH 4:2 ‌ʻI he angavaivai kotoa pē mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa, ʻo fekātakiʻaki ʻi he ʻofa;
EPH 4:3 ‌ʻO ʻahiʻahi lahi ke tauhi ʻae feʻofoʻofani ʻoe Laumālie ʻi he noʻo ʻoe melino.
EPH 4:4 ‌ʻOku taha pe ʻae sino pea taha ʻae Laumālie, ʻio, ʻo hangē kuo ui ʻakimoutolu ki he ʻamanaki lelei pe taha ʻo homou uiuiʻi;
EPH 4:5 Ko e ʻEiki pe taha, ko e tui pe taha, ko e papitaiso pe taha,
EPH 4:6 Ko e ʻOtua pe taha mo e Tamai ʻatautolu kotoa pē, ʻaia ʻoku māʻolunga he meʻa kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu kotoa pē.
EPH 4:7 Ka kuo foaki kiate kitautolu taki taha kotoa pē ʻae ʻofa, ʻo fakatatau ki hono lahi ʻoe foaki ʻa Kalaisi.
EPH 4:8 Ko ia ʻoku ne pehē ai, “ʻI heʻene ʻalu hake ki ʻolunga, naʻa ne taki pōpula ʻae fakapōpula, ʻo ne ʻatu ʻae ngaahi foaki ki he kakai.”
EPH 4:9 (Pea ko ʻene “ʻalu hake,” ko e hā ia ka koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻalu hifo ia ki he ngaahi potu ʻi mama ki lalo ni?
EPH 4:10 Ko ia naʻa ne ʻalu hifo, ko ia ia foki naʻa ne ʻalu hake ʻo māʻolunga lahi ʻaupito ʻi he ngaahi langi kotoa pē, koeʻuhi ke ne fakafonu ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.)
EPH 4:11 Pea “naʻa ne foaki ʻae niʻihi,” ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi, ko e kau palōfita; mo e niʻihi, ko e kau ʻevangeliō; mo e niʻihi, ko e kau faifekau mo e kau akonaki;
EPH 4:12 Ko hono fakahaohaoa ʻoe kakai māʻoniʻoni, mo e ngāue fakafaifekau, ke langa hake ʻae sino ʻo Kalaisi:
EPH 4:13 Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tui, pea mo e ʻiloʻi ʻoe ʻAlo ʻoe ʻOtua, ki he tangata haohaoa, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻoe fonu ʻo Kalaisi:
EPH 4:14 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau kei fakatamaiki, ʻo feliliʻaki, mo feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻoe akonaki kotoa pē, ʻi he poto kākā ʻoe tangata, mo e poto ʻi he fiemuʻa, ʻaia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi;
EPH 4:15 Kae lea ʻaki ʻae moʻoni ʻi he ʻofa, pea tupu hake ʻiate ia, ʻaia ko Kalaisi ko e ʻulu, ʻi he meʻa kotoa pē:
EPH 4:16 ‌ʻAia ʻoku fakahokohoko ai ʻae sino kotoa, pea fakataha ʻi he meʻa ʻoku tokoni ʻaki ʻe he kupu kotoa pē, ʻo fakatatau ki hono faʻa fai ʻi he fua ʻoe potu kotoa pē, ʻoku tupulaki ai ʻae sino, pea langa hake ia ʻi he ʻofa.
EPH 4:17 Pea ko e meʻa ni, ʻoku ou tala mo fakapapau ʻi he ʻEiki, ke ʻoua te mou kei ʻaʻeva ʻo hangē ko e ʻaʻeva ʻae Senitaile kehe, ʻi he vale ʻo honau loto,
EPH 4:18 Kuo fakapoʻuli honau loto, kuo fakamavaheʻi mei he moʻui fakaʻotua, ʻi he vale ʻoku ʻiate kinautolu, ko e meʻa ʻi he fefeka ʻo honau loto:
EPH 4:19 ‌ʻAkinautolu ʻoku taʻeongoʻi, kuo nau tukuange ʻakinautolu ki he anga fakalielia, ke fai ʻae meʻa ʻuli kotoa pē ʻi he fiefie fai.
EPH 4:20 Ka kuo ʻikai pehē hono akonekina ʻakimoutolu meia Kalaisi;
EPH 4:21 He kuo fanongo ʻakimoutolu kiate ia, pea kuo akonekina ʻakimoutolu meiate ia, ʻo fakatatau ki he moʻoni ʻoku ʻia Sisu:
EPH 4:22 Pea ko e meʻa ʻi he ʻulungāanga motuʻa, ke mou siʻaki ʻae tangata motuʻa, ʻaia ʻoku fakalielia, pea tatau mo e ngaahi holi kovi fakakākā;
EPH 4:23 Pea ke fakafoʻou ʻakimoutolu ʻi he tefito ʻo homou loto;
EPH 4:24 Pea ke ʻai ʻekimoutolu ʻae tangata foʻou, ʻaia ʻoku fakatupu ke tatau mo e ʻOtua ʻi he angatonu mo e māʻoniʻoni moʻoni.
EPH 4:25 Ko ia ke liʻaki ʻae loi, kae taki taha lea ʻaki ʻae moʻoni ki hono kaungāʻapi: he ʻoku tau fekupuʻaki ʻakitautolu.
EPH 4:26 Ke mou ʻita, kae ʻalu hifo ʻae laʻā mo hoʻomou ʻita:
EPH 4:27 Pea ʻoua naʻa fakaʻataʻatā ki he tēvolo.
EPH 4:28 Ko ia ia naʻe kaihaʻa, ke ʻoua ʻe toe kaihaʻa: ka ne ngāue muʻa, ʻo fai ʻaki hono nima ʻae meʻa ʻoku lelei, koeʻuhi ke ne maʻu ke foaki kiate ia ʻoku masiva.
EPH 4:29 Ke ʻoua naʻa haʻu ha talanoa ʻuli mei homou ngutu, ka ko ia ʻoku lelei ʻo ʻaonga ke langaʻaki hake, koeʻuhi ke tupu ai ʻae tokoni ki he kau fanongo.
EPH 4:30 Pea ʻoua naʻa fakamamahi ki he Laumālie Māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua, ʻaia kuo silaʻi ʻaki ʻakimoutolu ki he ʻaho ʻoe huhuʻi.
EPH 4:31 Tuku ke mamaʻo ʻiate kimoutolu ʻae loto kovi kotoa pē, mo e ʻita, mo e lili, mo e feʻiohoʻaki, mo e lea fakakovi, mo e fakafasifasi kotoa pē:
EPH 4:32 Kae feangaleleiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua koeʻuhi ko Kalaisi.
EPH 5:1 Ko ia ke faʻifaʻitaki ʻakimoutolu ki he ʻOtua, ʻo taau mo e fānau ʻofeina;
EPH 5:2 Pea ʻaʻeva ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko e ʻofeina ʻakitautolu ʻe Kalaisi, ʻo ne foaki ia koeʻuhi ko kitautolu ko e hifo mo e feilaulau ki he ʻOtua ko e meʻa namu kakala.
EPH 5:3 Ka ko e feʻauaki, mo e ʻuli kotoa pē, mo e manumanu, ke ʻoua naʻa lea tuʻo taha ki ai ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia ʻoku taau mo e kāinga māʻoniʻoni;
EPH 5:4 Pea ko e fakalielia, mo e talanoa launoa, mo e fiengutuhua, ʻaia ʻoku ʻikai lelei: kae lelei lahi ʻae fakafetaʻi.
EPH 5:5 He ʻoku mou ʻilo eni, ʻoku ʻikai ha feʻauaki, pe ha taha ʻuli, pe ha tangata manumanu, ʻaia ko e tauhi tamapua, te ne maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo Kalaisi mo e ʻOtua.
EPH 5:6 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha tokotaha ʻaki ʻae ngaahi lea launoa: he koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni ʻoku hoko ai ʻae houhau ʻoe ʻOtua ki he fānau talangataʻa.
EPH 5:7 Ko ia ke ʻoua naʻa mou kau fakataha mo kinautolu.
EPH 5:8 He naʻa mou fakapoʻuli ʻi muʻa, ka kuo mou māmangia eni ʻi he ʻEiki: mou ʻaʻeva ʻo taau mo e fānau ʻoe maama:
EPH 5:9 (He ko e fua ʻoe Laumālie ʻoku ʻi he ngaahi angalelei kotoa pē mo e māʻoniʻoni mo e moʻoni:)
EPH 5:10 ‌ʻO ʻilo ai ʻaia ʻoku lelei ki he ʻEiki.
EPH 5:11 Pea ʻoua naʻa mou kau ʻi he ngaahi ngāue taʻefua ʻoe fakapoʻuli, ka mou valokiʻi muʻa ia.
EPH 5:12 He ko e meʻa fakamā ke lea ki he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻekinautolu ʻi he fufū.
EPH 5:13 Ka ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo hā kuo fakahā ia ʻe he maama: he ko ia kotoa pē ʻoku fakahā, ko e maama ia.
EPH 5:14 Ko ia ʻoku pehē ʻe ia, “ʻĀ, ʻa koe ʻoku mohe, pea tuʻu hake mei he mate, pea ʻe foaki ʻe Kalaisi ʻae maama kiate koe.”
EPH 5:15 Ko ia mou vakai ke mou ʻaʻeva fakaʻehiʻehi, ʻikai hangē ko e kau vale, kae hangē ko e poto,
EPH 5:16 ‌ʻO ngāueʻaki ʻae kuonga ke lelei, koeʻuhi ʻoku kovi ʻae ngaahi ʻaho.
EPH 5:17 Ko ia ke ʻoua naʻa mou taʻepoto, ka mou ʻilo pe ko e hā ʻae finangalo ʻoe ʻEiki.
EPH 5:18 Pea ʻoua naʻa konā ʻi he uaine, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae fakalielia; ka ke fonu ʻakimoutolu ʻi he Laumālie;
EPH 5:19 ‌ʻO fealēleaʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi saame, mo e himi, mo e hiva fakalaumālie, ʻo hiva ke ʻai ʻae mālie ʻi homou loto ki he ʻEiki;
EPH 5:20 ‌ʻO ʻatu ʻae fakafetaʻi maʻuaipē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he ʻOtua ko e Tamai ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi;
EPH 5:21 ‌ʻO fefakavaivaiʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu ʻi he manavahē ki he ʻOtua.
EPH 5:22 ‌ʻAe kau fefine, mou fakavaivai ʻakimoutolu ki homou husepāniti ʻomoutolu, ʻo hangē ki he ʻEiki.
EPH 5:23 He ko e ʻulu ʻoe fefine ʻae husepāniti, ʻio, ʻo hangē ko e ʻulu ʻa Kalaisi ki he siasi: pea ko e fakamoʻui ia ʻoe sino.
EPH 5:24 Ko ia ʻo hangē ʻoku anganofo ʻae siasi kia Kalaisi, ke pehē ʻae kau fefine ki honau husepāniti ʻonautolu ʻi he meʻa kotoa pē.
EPH 5:25 ‌ʻAe kau tangata, mou ʻofa ki homou uaifi, ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Kalaisi ki he siasi, ʻo ne foaki ia koeʻuhi ko ia;
EPH 5:26 Koeʻuhi ke ne fakatapui mo fakamaʻa ia ʻi he fufulu ʻoe vai ʻi he folofola,
EPH 5:27 Koeʻuhi ke ne ʻatu ia kiate ia ko e siasi kuo teunga lahi, pea ʻikai hano ʻila, pe ha feʻufeʻu, pe ha meʻa pehē ʻe taha; ka koeʻuhi ke māʻoniʻoni pea taʻehanomele.
EPH 5:28 ‌ʻOku totonu ke ʻofa ʻae kau tangata ki honau uaifi ʻo hangē ko honau sino ʻonautolu, Ko ia ʻoku ʻofa ki hono uaifi, ʻoku ʻofa ia kiate ia.
EPH 5:29 He ʻoku teʻeki ha tangata ʻe fehiʻa ki hono sino ʻoʻona; ka ʻoku fafanga ʻo fakamoʻui ia, ʻo hangē ko e ʻEiki ki he siasi:
EPH 5:30 He ko e ngaahi kupu ʻakitautolu ʻo hono sino, ʻo hono kakano, mo hono hui.
EPH 5:31 “Ko e meʻa ni ʻe tukuange ai ʻe he tangata ʻa ʻene tamai mo ʻene faʻē, pea hoko ia ki hono uaifi, pea ʻe kakano taha pe ʻakinaua.”
EPH 5:32 Ko e meʻa fakalilolilo lahi eni: ka ʻoku kau ʻeku lea kia Kalaisi mo e siasi.
EPH 5:33 Ka mou taki taha ʻofa ʻae tangata ki hono uaifi ʻo hangē pe ko ia; pea ke fakaʻapaʻapa ʻae fefine foki ki hono husepāniti.
EPH 6:1 ‌ʻAe fānau, mou talangofua ki hoʻomou mātuʻa ʻi he ʻEiki: he ʻoku totonu eni.
EPH 6:2 “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻē;” ko e ʻuluaki fekau ia ʻoku ʻi ai ʻae talaʻofa;
EPH 6:3 “Koeʻuhi ke lelei kiate koe, pea koeʻuhi ke ke moʻui fuoloa ai ʻi he fonua.”
EPH 6:4 Pea ko kimoutolu, ʻae ngaahi tamai, ʻoua naʻa mou fakatupu lili ki hoʻomou fānau: kae tauhi ʻakinautolu ʻi he akonaki mo e fakapoto ki he ʻEiki.
EPH 6:5 ‌ʻAe kau tamaioʻeiki, mou talangofua ki homou ngaahi ʻeiki fakamaama, ʻi he manavahē mo e tetetete, ʻi he fakamoʻomoʻoni ʻo homou loto, ʻo hangē [ko e fai ]kia Kalaisi;
EPH 6:6 ‌ʻIkai ʻi he ngāue fakamamata pē, ʻo hangē ko e kau fakamālie ki he tangata; kae taau mo e kau tamaioʻeiki ʻa Kalaisi, ʻo fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua mei he loto;
EPH 6:7 ‌ʻO fai loto lelei pe ʻae ngāue, ki he ʻEiki, kae ʻikai ki he tangata:
EPH 6:8 Pea ʻilo ko e ngāue lelei ko ia ʻe taki taha fai ʻe he tangata, ko ia ia te ne maʻu mei he ʻEiki, pe ko ha pōpula [ia ]pe ko e tauʻatāina.
EPH 6:9 Pea ko kimoutolu, ʻae ngaahi ʻeiki, ke mou fai ʻae ngaahi meʻa pehē kiate kinautolu, ʻo tuku ʻa e [faʻa ]tautea: he ʻoku mou ʻilo ʻoku ai homou ʻEiki ʻi he langi; pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha filifilimānako.
EPH 6:10 Ngata, ʻe hoku kāinga, mou mālohi ʻi he ʻEiki, pea ʻi he lahi ʻo ʻene māfimafi.
EPH 6:11 ‌ʻAi kiate kimoutolu ʻae mahafutau kotoa ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke mou faʻa tuʻu hake ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻae tēvolo.
EPH 6:12 He ʻoku ʻikai ko ʻetau fangatua mo e kakano mo e toto, ka ki he ngaahi pule, mo e ngaahi mālohi, mo e kau pule ʻoe fakapoʻuli ʻoe māmani, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolunga.
EPH 6:13 Ko ia ke toʻo ʻae mahafutau kotoa ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke mou faʻa tuʻu ai ʻi he ʻaho ʻoe kovi, pea hili hono ikuʻi kotoa pē, kae tuʻu pe.
EPH 6:14 Ko ia ke mou tuʻu kuo nonoʻo ʻaki ʻae moʻoni ʻae konga loto, pea ʻai ki he fatafata ʻae sifa ko e māʻoniʻoni;
EPH 6:15 Pea mou topuvaʻe ʻaki ʻae teuteu ʻoe ongoongolelei ʻoe melino;
EPH 6:16 Ai kituʻa ʻi he meʻa kotoa pē ʻae pā ʻoe tui, ʻaia te mou faʻa tāmate ʻaki ʻae ngaahi ngahau vela kotoa pē ʻoe tokotaha kovi.
EPH 6:17 Pea ʻai mo e tatā ʻoe fakamoʻui, mo e heletā ʻoe Laumālie, ʻaia ko e folofola ʻae ʻOtua:
EPH 6:18 ‌ʻO lotu maʻuaipē ʻi he ngaahi lotu kotoa pē mo e lotu tāumaʻu ʻi he Laumālie, pea leʻo ki ai ʻi he faʻa fakakukafi, mo e hūfia ʻae kāinga māʻoniʻoni kotoa pē;
EPH 6:19 Pea koeʻuhi ko au, ke foaki ʻae lea kiate au, koeʻuhi ke u mafaʻa mālohi pe hoku ngutu, ke u fakaʻilo atu ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe ongoongolelei,
EPH 6:20 ‌ʻAia kuo haʻisia ai au ko hono faifekau: koeʻuhi ke u lea mālohi ai au, ʻo taau mo e lea ʻoku totonu.
EPH 6:21 Ka koeʻuhi ke mou ʻilo ʻae meʻa ʻoku kau kiate au, mo ia ʻoku ou fai, ko Tikiko, ko e kāinga ʻofeina mo e faifekau angatonu ʻi he ʻEiki, ʻe fakaʻilo ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē kiate kimoutolu:
EPH 6:22 ‌ʻAia kuo u fekau atu ai ia kiate kimoutolu ʻi he meʻa ni, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻemau nofo ni, pea koeʻuhi ke ne fakafiemālie ki homou loto.
EPH 6:23 Ke ʻi he ngaahi kāinga ʻae melino, mo e ʻofa, mo e tui, mei he ʻOtua ko e Tamai pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
EPH 6:24 Ke ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻofa moʻoni ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.
PHI 1:1 Ko Paula mo Timote, ko e ongo tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi, ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē ʻia Kalaisi Sisu, ʻoku ʻi Filipai, mo e kau tauhi mo e kau akonaki:
PHI 1:2 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e monūʻia, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
PHI 1:3 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki hoku ʻOtua ʻi heʻeku manatu kotoa pē kiate kimoutolu,
PHI 1:4 ‌ʻO hūfekina fiefia maʻuaipē ʻakimoutolu kotoa pē ʻi heʻeku lotu kotoa pē,
PHI 1:5 Koeʻuhi ko hoʻomou kau fakataha ʻi he ongoongolelei talu mei he ʻuluaki ʻaho ʻo aʻu ki heni;
PHI 1:6 ‌ʻOku ou ʻilo pau ʻae meʻa ko eni, koeʻuhi ko ia kuo ne kamata ʻae ngāue lelei ʻiate kimoutolu, te ne fakahaohaoa ia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo Sisu Kalaisi:
PHI 1:7 ‌ʻO hangē ʻoku taau mo au ke pehē ʻeku ʻamanaki kiate kimoutolu kotoa pē, koeʻuhi ʻoku mou ʻi hoku loto; pea ʻi hoku ngaahi haʻi, mo ʻeku langomaki mo ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei, ʻoku mou kau fakataha kotoa pē ʻi hoku lelei.
PHI 1:8 He ko hoku fakamoʻoni ʻae ʻOtua, ki he lahi ʻaupito ʻo ʻeku holi kiate kimoutolu kotoa pē ʻi he manava ʻo Sisu Kalaisi.
PHI 1:9 Pea ko ʻeku lotu eni, ke tupulekina hoʻomou ʻofa ʻo lahi, pea lahi hake ʻi he ʻilo mo e angafakapotopoto kotoa pē;
PHI 1:10 Koeʻuhi ke mou ʻahiʻahiʻi ʻae ngaahi meʻa ʻoku fai kehekehe; ka mou angatotonu mo taʻehalaia ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo Kalaisi;
PHI 1:11 Ke fakafonu ʻaki ʻakimoutolu ʻae ngaahi fua ʻoe māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku ia Sisu Kalaisi, ke ongoongolelei ai mo fakafetaʻi ai ki he ʻOtua.
PHI 1:12 Pea ko hoku loto ke mou ʻilo, ʻe kāinga, ko e ngaahi meʻa [naʻe tō ]kiate au kuo iku ia ʻi he fakatupulekina pe ʻoe ongoongolelei;
PHI 1:13 Ko ia kuo ʻilo ai ʻi he fale kotoa ʻoe tuʻi, mo e ngaahi potu kehekehe kotoa pē, ʻa hoku ngaahi haʻi koeʻuhi ko Kalaisi:
PHI 1:14 Pea ko e kāinga tokolahi ʻi he ʻEiki, kuo nau loto mālohi ko e meʻa ʻi hoku ngaahi haʻi, pea ʻāsili ai honau lototoʻa ke lea ʻaki ʻae folofola ʻo taʻemanavahē.
PHI 1:15 Ko e moʻoni ʻoku malangaʻaki ʻa Kalaisi ʻe he niʻihi ʻi he meheka mo e fakakikihi; pea fai loto lelei pe ʻe he niʻihi:
PHI 1:16 Ko e niʻihi ʻoku malangaʻaki ʻa Kalaisi ʻi he kikihi, kae ʻikai ʻi he loto maʻa, [ʻonau ]ʻamanaki ke fakalahi ʻaki ʻae mamahi ki hoku ngaahi haʻi.
PHI 1:17 Ka ko e niʻihi ʻi he ʻofa, ʻo ʻilo kuo fokotuʻu au ko e langomekina ʻoe ongoongolelei.
PHI 1:18 Pea fēfē ai? Ko eni, ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he kākā, pe ʻi he moʻoni, ʻoku malangaʻaki ʻa Kalaisi; pea ko ia ʻoku ou fiefia ai, ʻio, pea teu fiefia.
PHI 1:19 He ʻoku ou ʻilo ʻe kau eni ki hoku fakamoʻui ʻi hoʻomou lotu, mo e foaki ʻoe Laumālie ʻo Sisu Kalaisi,
PHI 1:20 ‌ʻO fakatatau ki heʻeku holi lahi mo e ʻamanaki lelei, ke ʻoua naʻa ai ha meʻa te u mā ai, ka ʻi he fai mālohi lahi, ke hangē ko ia ʻi muʻa, ke pehē eni foki, ʻae fakaongolelei ʻa Kalaisi ʻi hoku sino, ʻi he moʻui, pe ʻi he mate.
PHI 1:21 He ko e moʻui kiate au ko Kalaisi ia, ka ʻe ʻaonga lahi ʻae mate.
PHI 1:22 Pea kapau teu moʻui ʻi he sino, ko hono fua eni ʻo ʻeku ngāue: ka ʻoku ʻikai te u ʻiloa ʻaia te u fili ki ai.
PHI 1:23 He ʻoku ʻefihia au ʻi he meʻa ʻe ua, ʻoku ou holi ke ʻalu, ke u ʻia Kalaisi; ʻaia ʻoku lelei lahi ʻaupito:
PHI 1:24 Ka ko e nofo ʻi he sino ʻoku ʻaonga lahi ia kiate kimoutolu.
PHI 1:25 Pea ʻi heʻeku ʻilo eni, ʻoku ou ʻilo teu moʻui ʻo nonofo mo kimoutolu kotoa pē, ka ʻe tupulekina ai hoʻomou tui mo e fiefia;
PHI 1:26 Pea ke tupulekina ʻaupito ai hoʻomou fiefia ʻia Sisu Kalaisi koeʻuhi ko au, ʻi heʻeku toe ʻalu atu kiate kimoutolu.
PHI 1:27 Kae kehe, ke taau hoʻomou ʻulungāanga mo e ongoongolelei ʻa Kalaisi: koeʻuhi ka ai haʻaku ʻalu atu ʻo vakai kiate kimoutolu, pe teu mamaʻo, te u fanongo pe ki hoʻomou ngāue, ʻoku mou tuʻumaʻu ʻi he loto pe taha, ʻo uouangataha pe, ʻo feinga fakataha ʻi he tui ki he ongoongolelei;
PHI 1:28 Pea ʻoua naʻa ilifia ʻi ha meʻa mei homou ngaahi fili: he ko e fakaʻilonga ia kiate kinautolu ʻoe malaʻia, ka ʻoe fakamoʻui kiate kimoutolu, pea ʻoku mei he ʻOtua ia.
PHI 1:29 He kuo tuku kiate kimoutolu koeʻuhi ko Kalaisi, ke ʻoua naʻa ngata ʻi he tui pe kiate ia, ka kemou mamahi foki koeʻuhi ko ia;
PHI 1:30 ‌ʻI he tauʻi ʻakimoutolu, ʻo hangē ko ia naʻa mou mamata ai ʻiate au, pea fanongo eni ʻoku ʻiate au.
PHI 2:1 Ko ia kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha fiemālie, kapau ʻoku ai ha fiemālie ʻi he ʻofa, kapau ʻoku ai ha feohi ʻoe Laumālie, kapau ʻoku ai ha ʻofa ongongofua mo ha loto ʻofa,
PHI 2:2 Mou fakakakato ʻeku fiefia, ke mou felototatau pe, ʻo maʻu ʻae ʻofa pe taha, ke mou ʻulungāanga taha pe, mo uouangataha pe.
PHI 2:3 ‌ʻOua naʻa fai ha meʻa ʻe taha ʻi he fakakikihi, pe ʻi he manako ki he fakamālō launoa; ka ʻi he loto angavaivai ke fetoutou femahalo lelei ʻaki hake taki taha ki hono kāinga ʻiate ia.
PHI 2:4 Ke ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene ngaahi meʻa ʻaʻana pe, kae taki taha tokanga foki ki he ngaahi meʻa ʻae niʻihi.
PHI 2:5 Ke ʻiate kimoutolu ʻae loto ni, ʻaia foki naʻe ʻia Kalaisi Sisu:
PHI 2:6 Ko ia, ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtua, naʻe ʻikai pehē ʻe ia ko ha faʻaoa ke na taha mo e ʻOtua:
PHI 2:7 Ka naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia ʻo ne toʻo kiate ia ʻae tatau mo e tamaioʻeiki, pea fanauʻi ia ʻi he tatau ʻoe tangata:
PHI 2:8 Pea kuo ʻilo ia ʻi he tatau ʻoe tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, pea talangofua ki he mate, ʻio, ʻae mate ʻi he ʻakau.
PHI 2:9 Pea ko ia kuo hakeakiʻi ai ia ʻe he ʻOtua ʻo lahi ʻaupito, ʻo ne foaki kiate ia ʻae huafa ʻoku māʻolunga taha pe ʻi he hingoa kotoa pē:
PHI 2:10 Koeʻuhi ke tuʻulutui ki he huafa ʻo Sisu ʻae tui ʻo ia kotoa pē ʻoku ʻi he langi mo māmani, mo e lalo māmani;
PHI 2:11 Pea ke fakahā ʻe he ʻelelo kotoa pē ko e ʻEiki ʻa Sisu Kalaisi, ke ongoongolelei ai ʻae ʻOtua ko e Tamai.
PHI 2:12 Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻo hangē ko hoʻomou talangofua maʻuaipē, ʻo ʻikai ʻi hoku ʻao pe, kae lahi ʻaupito eni ʻi heʻeku mamaʻo, mou ngāue ke lavaʻi hoʻomou moʻui ʻamoutolu ʻi he manavahē mo e tetetete.
PHI 2:13 He ko e ʻOtua ia ʻoku ne ngāue ʻiate kimoutolu ʻi hono finangalo lelei ke mou loto mo fai ki ai.
PHI 2:14 Fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻo taʻelāunga mo e taʻefakakikihi:
PHI 2:15 Koeʻuhi ke mou taʻehalaia mo taʻekovi, ko e fānau taʻevalokiʻia ʻae ʻOtua, ʻi he lotolotonga ʻoe kakai anga pikopiko mo fefeka, ʻakinautolu ʻoku mou ulo atu ki ai, ʻo hangē ko e ngaahi maama ʻo māmani;
PHI 2:16 ‌ʻO takiloa atu ʻae lea ʻoe moʻui; koeʻuhi ke u fiefia ʻi he ʻaho ʻo Kalaisi, ʻi he ʻikai teu lele noa pē, pe ngāue taʻeʻaonga.
PHI 2:17 ‌ʻIo, pea kapau ʻe felingiʻaki au mo e feilaulau mo e ngāue ʻa hoʻomou tui, ʻoku ou fiefia, mo nekeneka, fakataha mo kimoutolu kotoa pē.
PHI 2:18 Pea ʻi he meʻa pe ko ia foki ke mou fiefia, mo nekeneka fakataha mo au.
PHI 2:19 Ka ʻoku ou falala ki he ʻEiki ko Sisu, ke toe siʻi, peau fekau atu ʻa Timote kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u fiemālie lelei, ʻo kau ka ʻilo pe ʻoku mou fēfē.
PHI 2:20 He ʻoku ʻikai ʻiate au ha taha ʻoku na loto tatau mo ia, ke tokanga moʻoni kiate kimoutolu.
PHI 2:21 He ʻoku kumi kotoa pē ʻae ngaahi meʻa ʻanautolu, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻa Kalaisi Sisu.
PHI 2:22 Ka ʻoku mou ʻilo ʻae fakamoʻoni ʻoʻona, koeʻuhi, ʻo hangē ko e foha mo e tamai, kuo pehē ʻene ngāue mo au ʻi he ongoongolelei.
PHI 2:23 Ko ia ʻoku ou ʻamanaki ke fekau atu leva ia, ʻo kau ka ʻilo pe ko e hā ʻe fai kiate au.
PHI 2:24 Ka ʻoku ou falala ki he ʻEiki ʻe vave foki ʻeku ʻalu atu ʻaʻaku.
PHI 2:25 Ka naʻaku mahalo, ʻe lelei ʻeku fekau atu kiate kimoutolu ʻa Epafalotaito, ko hoku tokoua, mo e kaunga ngāue, mo e kaunga tau, ka ko hoʻomou faifekau, pea ko ia naʻa ne tauhi ki heʻeku ngaahi masiva.
PHI 2:26 He naʻe manatu lahi ia kiate kimoutolu kotoa pē, pea naʻe mātuʻaki mamahi, ko e meʻa ʻi hoʻomou fanongo naʻe mahaki ia.
PHI 2:27 He ko e moʻoni naʻe mahaki ia ʻo mei mate: ka naʻe ʻaloʻofa ʻae ʻOtua kiate ia; ka naʻe ʻikai kiate ia pe, ka kiate au foki, telia naʻaku maʻu ʻae mamahi ki he mamahi.
PHI 2:28 Ko ia ne u fekau toʻotoʻo ai ia, koeʻuhi, ka mou ka toe mamata kiate ia, ke mou fiefia, pea ke siʻi hifo ai ʻeku mamahi.
PHI 2:29 Ko ia ke maʻu ia ʻi he ʻEiki ʻi he fiefia kotoa pe; pea mou fakaʻapaʻapa ki he kakai pehē:
PHI 2:30 He koeʻuhi ko e meʻa ʻi he ngāue ʻa Kalaisi, naʻe ofi ai ia ki he mate, ʻo ʻikai mamae ia ki heʻene moʻui, ka ne tongia ʻakimoutolu ʻi he tauhi kiate au.
PHI 3:1 Ko hono fakaʻosi ʻe hoku kāinga, ke mou fiefia ʻi he ʻEiki. Ko ʻeku tohi ʻae ngaahi meʻa pe ko ia kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai siʻi ko ha fakafiu kiate au, pea ʻoku ʻaonga kiate kimoutolu.
PHI 3:2 Vakai telia ʻae fanga kulī, vakai telia ʻae kau ngāue kovi, vakai telia ʻae kau tuʻusi.
PHI 3:3 He ko e kamu ʻakitautolu, ʻoku tauhi ki he ʻOtua ʻi he laumālie, mo fiefia ʻia Kalaisi Sisu, pea ʻoku ʻikai ke tau falala ki he kakano.
PHI 3:4 Ka teu faʻa maʻu nai ʻeau ha falalaʻanga ʻi he kakano. Kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ʻoku ai ha meʻa ʻi he kakano ʻe ʻaonga ʻene falala ki ai, ʻoku lahi kiate au:
PHI 3:5 Naʻe kamu au ʻi hono valu ʻoe ʻaho, mei he hako ʻo ʻIsileli, mei he faʻahinga ʻo Penisimani, ko e Hepelū ʻoe kau Hepelū; pea ʻi he meʻa ʻae fono ko e Fālesi;
PHI 3:6 Pea ʻi he fai feinga, ne u fakatanga ʻae siasi; pea ʻi he māʻoniʻoni ʻoku mei he fono, ne u taʻehala ai.
PHI 3:7 Ka ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe ʻaonga kiate au, naʻaku lau ia ko e meʻa ke siʻaki koeʻuhi ko Kalaisi.
PHI 3:8 ‌ʻIo, ko e moʻoni, pea ʻoku ou lau ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ko e meʻa ke siʻaki koeʻuhi ko hono lelei lahi ʻaupito ʻoe ʻilo ʻo Kalaisi Sisu ko hoku ʻEiki: ʻaia kuo u kātaki ai hono liaki ʻoe ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku ou lau ia ko e kinohaʻa, kae kehe ke u maʻu ʻa Kalaisi,
PHI 3:9 Pea ke ʻilo au ʻiate ia, ʻo ʻikai ʻi heʻeku fakatonuhia ʻaʻaku, ʻaia ʻoku mei he fono ka ko ia ʻoku ʻi he tui kia Kalaisi, ko e fakatonuhia ʻaia ʻoku mei he ʻOtua ʻi he tui:
PHI 3:10 Koeʻuhi ke u ʻiloʻi ia, mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻu, peau kau ʻi heʻene ngaahi mamahi, ʻi he fakatatau au ki heʻene pekia;
PHI 3:11 Kapau teu faʻa lavaʻi ʻi he meʻa kotoa pē ʻae toetuʻu mei he mate.
PHI 3:12 Kae ʻikai hangē kuo u maʻu, pe teu haohaoa eni: ka ʻoku ou tuli atu, koeʻuhi ke u lavaʻi ʻaia kuo lavaʻi ai au foki ʻe Kalaisi Sisu.
PHI 3:13 ‌ʻE kāinga, ʻoku ʻikai teu pehē kuo u lavaʻi: ka ko eni pe taha, ʻoku ou fakangaloʻi ʻae ngaahi meʻa ki mui, kau mafao atu ki he ngaahi meʻa ki muʻa,
PHI 3:14 ‌ʻOku ou mafao atu ki he fakaʻilonga, ko e koloa ʻoe ui māʻolunga ʻae ʻOtua ʻia Kalaisi Sisu.
PHI 3:15 Ko ia ke loto pehē ʻakitautolu kuo haohaoa: pea kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku mou loto taʻetatau ai, ʻe fakahā foki eni ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu.
PHI 3:16 Ka ko ia kuo tau lavaʻi, ke tau ʻaʻeva ʻi he meʻa fua pe ko ia, ke tau tokanga ki he meʻa ko ia.
PHI 3:17 E kāinga, ke mou kaunga faʻifaʻitaki kiate au, pea vakai kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻo taau mo ʻemau faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu.
PHI 3:18 (He ʻoku ʻaʻeva ʻae tokolahi, ʻakinautolu kuo liunga lahi ʻeku lea ai kiate kimoutolu, pea ʻoku ou toe lea ai eni mo tangi, ko e kau fili [ʻakinautolu ]ki he ʻakau ʻo Kalaisi:
PHI 3:19 Ko honau ngataʻanga ko e ʻauha, ʻoku nau ʻotua ʻaki honau kete, ʻo vikiviki ʻi he meʻa fakamā, ʻonau moʻua ki he meʻa fakamama.)
PHI 3:20 He ʻoku ʻi he langi hotau kolo; ʻaia ʻoku tau ʻamanaki mei ai foki ʻae Fakamoʻui, ko e ʻEiki, ko Sisu Kalaisi.
PHI 3:21 ‌ʻAia te ne fakafoʻou hotau sino kovi ni, ʻo fakatatau ia ki he sino ʻo hono nāunau, ʻi he mālohi ko ia ʻaia ʻoku ne mafai ai ke fakamoʻulaloaʻi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia.
PHI 4:1 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina ʻoku ou holi ki ai, ko e fiefiaʻanga mo ʻeku teunga, ʻae ʻofeina lahi, ke mou tuʻumaʻu ʻi he ʻEiki.
PHI 4:2 ‌ʻOku ou kole kia ʻIuotia, pea u kole kia Siniteke, ke na loto taha pe ʻi he ʻEiki.
PHI 4:3 Pea ʻoku ou kole atu kiate koe foki, ko [hoku ]hoa moʻoni, ke ke tokoniʻi ʻae kau fefine ko ia naʻe ngāue mo au ʻi he ongoongolelei, mo Kelemeni foki, pea mo hono toe ʻo ʻeku kaunga ngāue, ʻaia ʻoku ʻi he tohi ʻoe moʻui honau hingoa.
PHI 4:4 Fiefia maʻuaipē ʻi he ʻEiki: ʻoku ou toe pehē, Fiefia.
PHI 4:5 Tuku ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē hoʻomou ʻulungāanga lelei. ʻOku ofi ʻae ʻEiki.
PHI 4:6 ‌ʻOua naʻa tokanga mamahi ki ha meʻa ʻe taha; kae fakahā atu hoʻomou holi ʻi he meʻa kotoa pē, ki he ʻOtua, ʻi he lotu mo e lotu tāumaʻu mo e fakafetaʻi.
PHI 4:7 Pea ko e melino ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloa, te ne maluʻi homou laumālie mo homou loto ʻia Kalaisi Sisu.
PHI 4:8 E kāinga, ko hono fakaʻosi [eni], ke ʻilonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku moʻoni, ke ʻilonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku matamatalelei, ke ʻilonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu, ke ʻilonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoni, ke ʻilonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa, ke ʻilonga ʻae ngaahi meʻa ʻoku ongoongolelei; kapau ʻoku ai ha lelei, pe ha meʻa ke fakamālōʻia, tokanga ki he ngaahi meʻa ko ia.
PHI 4:9 Ko e ngaahi meʻa ko ia, naʻa mou akonekina ai, mo maʻu, mo ongoʻi, mo mamata ki ai, ʻiate au, fai ia: pea ʻe ʻiate kimoutolu ʻae ʻOtua ʻoe melino.
PHI 4:10 Ka naʻaku fiefia lahi ʻi he ʻEiki, koeʻuhi kuo toe ake ki mui ni hoʻomou tokanga kiate au; ʻaia naʻa mou tokanga ai foki, ka naʻa mou taʻehafaingamālie.
PHI 4:11 Ka ʻoku ʻikai te u lea koeʻuhi ko ha masiva: he kuo akonekina au, ke u fiemālie ʻi he meʻa kotoa pē teu ʻi ai.
PHI 4:12 ‌ʻOku ou ʻilo ke fai ʻi he masiva, pea ʻoku ou ʻilo ke fai ʻi he maʻu ʻo lahi: kuo akonekina au ʻi he potu kotoa pē mo e meʻa kotoa pē ke mākona pe fiekaia, ke u maʻu ʻo lahi pea ke kātaki ʻae masiva.
PHI 4:13 ‌ʻOku ou faʻa fai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻoku ne fakamālohiʻi au.
PHI 4:14 Ka neongo ia, kuo mou fai lelei ʻi hoʻomou kau ʻi heʻeku mamahi.
PHI 4:15 Pea ko eni, ʻae kau Filipai, ke mou ʻilo foki, ʻi he kamataʻanga ʻoe ongoongolelei, ʻi heʻeku ʻalu mei Masitōnia, naʻe ʻikai kau ha siasi ʻe taha kiate au ʻi he fefoakiʻaki, ka ko kimoutolu pe.
PHI 4:16 Naʻa mo ʻeku ʻi Tesalonika naʻa mou tokoni ʻo liunga taha mo liunga ua ki heʻeku masiva.
PHI 4:17 Kae ʻikai ʻi heʻeku holi ki ha foaki: ka ʻoku ou holi ki ha fua ʻe ʻaonga kiate kimoutolu.
PHI 4:18 Ka kuo ʻiate au kotoa pē, pea lahi ʻaupito: ʻoku ou mahu, he kuo u maʻu ia Epafalotaito ʻae ngaahi meʻa meiate kimoutolu, ko e ngangatu ʻoe meʻa namu kakala, ko e feilaulau ʻaonga, pea lelei ki he ʻOtua.
PHI 4:19 Ka ʻe taufetuku ʻe hoku ʻOtua ki hoʻomou masiva kotoa pē, ʻo fakatatau ki heʻene koloa ʻi he nāunau ʻia Kalaisi Sisu.
PHI 4:20 Pea ko eni, ke ʻi he ʻOtua ko ʻetau Tamai ʻae nāunau ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
PHI 4:21 ‌ʻOfa atu ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē ʻia Kalaisi Sisu. Ko e kāinga ʻoku ʻiate au ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu.
PHI 4:22 ‌ʻOku ʻofa atu ʻae kāinga māʻoniʻoni kotoa pē kiate kimoutolu, kae lahi hake ʻakinautolu ʻoku ʻi he fale ʻo Sisa.
PHI 4:23 Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. ʻEmeni.
COL 1:1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, mo hoku tehina ko Timote,
COL 1:2 Ki he kāinga māʻoniʻoni mo angatonu ʻia Kalaisi ʻoku ʻi Kolose: Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e monūʻia, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
COL 1:3 ‌ʻOku ma fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻo hūfia maʻu pe ʻakimoutolu,
COL 1:4 Talu ʻema fanongo ki hoʻomou tui kia Kalaisi Sisu, pea mo hoʻomou ʻofa ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē,
COL 1:5 Koeʻuhi ko e ʻamanaki lelei ʻaia kuo hilifaki ʻi he langi maʻamoutolu, ʻaia naʻa mou fanongo ki ai ʻi muʻa ʻi he lea ʻoe moʻoni ʻoe ongoongolelei;
COL 1:6 ‌ʻAia kuo aʻu atu kiate kimoutolu, pea pehē foki ki māmani kotoa pē; pea ʻoku tupu ai ʻae fua, ʻo hangē foki ko ia ʻiate kimoutolu, talu ʻae ʻaho naʻa mou ongoʻi ʻo ʻilo moʻoni ʻae ʻofa ʻae ʻOtua:
COL 1:7 ‌ʻO hangē ko ia foki kuo mou ʻilo meia Epafasi, ko homa kaungā tamaioʻeiki ʻofeina, ʻaia ko e faifekau angatonu ʻa Kalaisi kiate kimoutolu;
COL 1:8 ‌ʻAia foki naʻe fakahā kiate kimoua hoʻomou ʻofa ʻi he Laumālie.
COL 1:9 Pea ko e meʻa ko ia foki, talu ʻae ʻaho naʻa ma fanongo ki ai, ʻoku ʻikai tuku ʻema hūfia ʻakimoutolu, pea mo e holi ke fakafonu ʻakimoutolu ʻaki ʻae ʻilo ki hono finangalo ʻi he poto kotoa pē mo e ʻilo fakalaumālie;
COL 1:10 Pea ke mou ʻaʻeva ʻo taau mo e ʻEiki ʻo fakafiemālie ʻi he meʻa kotoa pē, ke mou fua lahi ʻi he ngāue lelei kotoa pē, pea tupulekina ʻi he ʻiloʻi ʻae ʻOtua;
COL 1:11 Pea ke fakamālohi ʻakimoutolu ʻaki ʻae mafai kotoa pē, ʻo fakatatau mo ʻene mālohi lahi ʻaupito, ki he faʻa kātaki kotoa pē mo e kātaki fuoloa ʻi he fiefia;
COL 1:12 ‌ʻO fakafetaʻi ki he Tamai, ʻaia kuo ne ngaohi ʻakitautolu ke tau taau ke kau ʻi he tofiʻa ʻoe kāinga māʻoniʻoni ʻi he maama:
COL 1:13 ‌ʻAia kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he mālohi ʻoe poʻuli, pea kuo ne hiki ʻakitautolu ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻanga:
COL 1:14 ‌ʻAia ʻoku tau maʻu ai ʻae huhuʻi ʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole ʻoe ngaahi angahala:
COL 1:15 ‌ʻAia ko hono tatau ʻoe ʻOtua taʻehāmai, ko e ʻuluaki fānau ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē:
COL 1:16 He naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi he langi, pea mo ia ʻoku ʻi māmani, ʻae meʻa hā mai mo e taʻehāmai, pe ko e ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pe ko e ngaahi ʻeikiʻanga, pe ko e ngaahi pule, pe ko e ngaahi mālohi: naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea naʻe maʻana ia:
COL 1:17 Pea ʻoku ki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku tuʻumaʻu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
COL 1:18 Pea ko e ʻulu ia ʻoe sino, ko e siasi: ʻaia ko e kamataʻanga, ko e ʻuluaki tupu mei he mate; koeʻuhi ke māʻolunga taha pe ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.
COL 1:19 He naʻe leleiʻia ke nofo ʻae fonu kotoa pē ʻiate ia;
COL 1:20 Pea ʻi he fakamelino ʻaki ʻae taʻataʻa ʻi hono [tutuki ki he ]ʻakau, ke fakalelei ai ʻae ngaahi meʻa kotoa pē kiate ia; ʻiate ia, pe ko ha ngaahi meʻa ʻi māmani, pe ko e ngaahi meʻa ʻi he langi.
COL 1:21 Pea ko kimoutolu, naʻe ʻāuhē ko e ngaahi fili ʻi muʻa ʻi loto ʻi he ngaahi ngāue kovi, ka ko eni kuo ne fakalelei...
COL 1:22 ‌ʻI he sino ʻo hono kakano, ʻi he mate, koeʻuhi ke ne ʻatu ʻakimoutolu ʻoku mou māʻoniʻoni mo taʻemele mo taʻevalokiʻia ʻi hono ʻao:
COL 1:23 ‌ʻO kapau te mou tuʻumaʻu ʻi he tui ʻo aka mo tuʻu fakamakatuʻu, pea ʻikai hiki mei he ʻamanaki lelei ʻoe ongoongolelei, ʻaia naʻa mou fanongo, pea naʻe malangaʻaki ki he kakai kotoa pē ʻi lalo langi; ʻaia kuo fakanofo au ko Paula ko e faifekau ʻo ia;
COL 1:24 Pea ʻoku ou fiefia ni ʻi heʻeku ngaahi mamahi koeʻuhi ko kimoutolu, peau fakakakato ʻaia ʻoku toe ʻi he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi ʻi hoku kakano koeʻuhi ko hono sino ʻoʻona, ʻaia ko e siasi.
COL 1:25 ‌ʻAia kuo fakanofo au ko e faifekau ʻo ia, ʻo taau mo e tuʻutuʻuni ʻae ʻOtua naʻe foaki kiate au koeʻuhi ko kimoutolu, ke malanga lahi ʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua;
COL 1:26 Ko e meʻa fufū ʻaia naʻe fakalilolilo ki he ngaahi kuonga mo e ngaahi toʻutangata, ka kuo fakahā eni ki heʻene kakai māʻoniʻoni:
COL 1:27 ‌ʻAkinautolu ʻoku finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā ki ai ʻae koloa ʻoe lelei lahi ʻoe meʻa fakalilolilo ni ki he kakai Senitaile: ko Kalaisi ʻiate kimoutolu, ko e ʻamanaki lelei ki he hakeakiʻi:
COL 1:28 ‌ʻAia ʻoku mau malangaʻaki, ʻo valoki ʻae tangata kotoa pē, mo akonakiʻi ʻae tangata taau taha ʻi he poto kotoa pē; koeʻuhi ke mau ʻatu ʻae tangata kotoa pē kuo haohaoa ʻia Kalaisi Sisu:
COL 1:29 ‌ʻAe meʻa ko ia ʻoku ou ngāue ai foki, ʻi he fai feinga ʻo fakatatau mo ʻene ngāue, ʻaia ʻoku fai mālohi ʻaupito ʻiate au.
COL 2:1 He ko hoku loto ke mou ʻilo ʻae feinga lahi ʻoku ʻiate au kiate kimoutolu, pea kiate kinautolu ʻi Leotisia, pea kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai te nau mamata ki hoku mata ʻi he sino;
COL 2:2 Koeʻuhi ke fiemālie honau loto, kuo fehokotaki ʻi he ʻofa, ki he koloa kotoa pē ʻoe fakapapau lahi ʻoe ʻilo, ki he fakahā ʻoe meʻa fakalilolilo ʻae ʻOtua, ʻio, ʻae Tamai, pea mo Kalaisi;
COL 2:3 ‌ʻAia ʻoku fufū ai ʻae ngaahi koloa kotoa pē ʻoe poto mo e ʻilo.
COL 2:4 Pea ʻoku ou pehē ni, ke ʻoua naʻa ai ha tangata te ne fakahalaʻi ʻakimoutolu ʻi he lea fakaoloolo.
COL 2:5 He neongo ʻoku ou mamaʻo ʻi he sino, ka ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻi he laumālie, ʻo fiefia ʻo mamata ki hoʻomou anga fakapotopoto, mo e tuʻumaʻu ʻo hoʻomou tui kia Kalaisi.
COL 2:6 Ko ia ʻi hoʻomou maʻu ʻa Kalaisi Sisu ko e ʻEiki, ke mou ʻaʻeva ʻiate ia:
COL 2:7 Kuo aka mo langa hake ʻiate ia, pea fakatuʻumaʻu ʻi he tui, ʻo hangē ko e akonekina ʻakimoutolu, pea ke mou tupulekina ai ʻi he fakafetaʻi.
COL 2:8 Vakai naʻa taki fakahē ʻakimoutolu ʻe ha tangata ʻe tokotaha ʻi he fiepoto mo e lau fakakākā, ʻoku taau mo e talatupuʻa ʻae tangata, ʻo ngali mo e ngaahi ʻulungāanga fakamaama, ka ʻoku ʻikai taau mo Kalaisi.
COL 2:9 He ʻoku nofo fakamoʻomoʻoni kiate ia hono mātuʻaki fonu ʻoe ʻOtua.
COL 2:10 Pea ʻoku fakafonu ʻakimoutolu ʻiate ia, ʻaia ko e ʻulu ʻoe pule kotoa pē mo e mālohi:
COL 2:11 ‌ʻAia naʻe kamu ai foki ʻakimoutolu ʻi he kamu taʻefai ʻe he nima, ʻi he siʻaki ʻoe sino ʻoe ngaahi angahala fakakakano ʻi he kamu ʻo Kalaisi:
COL 2:12 ‌ʻO tanu mo ia ʻi he papitaiso, ʻaia kuo mou toetuʻu ai mo ia ʻi he tui ʻoku mei he ngāue ʻae ʻOtua, ʻaia kuo ne fokotuʻu hake ia mei he pekia.
COL 2:13 Pea ko kimoutolu, naʻe mate ʻi hoʻomou ngaahi angahala mo e taʻekamu ʻo homou kakano, kuo ne fakamoʻui fakataha mo ia, ʻi heʻene fakamolemole hoʻomou ngaahi angahala kotoa pē;
COL 2:14 ‌ʻO tāmateʻi ʻi he mate ʻae tohi nima ʻoe ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia naʻe tuʻu kiate kitautolu, ʻaia naʻe taʻofi kiate kitautolu, ʻo ne toʻo ʻaupito ia ʻo tuki ki hono ʻakau;
COL 2:15 Pea ʻosi ʻene maumau ʻae ngaahi pule mo e ngaahi mālohi, naʻa ne fakaʻilo fakahā atu ʻakinautolu ʻo vikiviki ai kiate kinautolu.
COL 2:16 Ko ia ke ʻoua naʻa ai ha taha ʻe fakaanga kiate kimoutolu ʻi ha meʻakai, pe ha meʻainu, pe ki ha ʻaho kātoanga, pe ʻi ha tuʻu efiafi, pe ʻi he ngaahi Sāpate:
COL 2:17 ‌ʻAia ko e ngaahi ʻata ʻoe meʻa ʻoku haʻu; ka ko hono sino ʻoku ʻia Kalaisi.
COL 2:18 Ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha ʻi hoʻomou totongi, ʻi he fie angavaivai mo e lotu ki he kau ʻāngelo, ʻi he kaunoa ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai te ne mamata ai, mo e fakafuofua lahi noa pē ia ʻi hono loto fakakakano,
COL 2:19 Pea ʻoku ʻikai puke maʻu ki he ʻUlu, ʻaia ʻoku maʻu mei ai ʻae tokoni ki he sino kotoa, ʻi he ngaahi kupu mo e noʻo, pea kuo femaʻutaki fakataha, ʻoku tupu ʻi he tupu fakaʻotua.
COL 2:20 Ko ia kapau ʻoku mou mate mo Kalaisi mei he ngaahi ʻulungāanga fakamaama, ko e hā ʻoku mou moʻulaloa ai ki he ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo hangē ʻoku mou moʻui fakamaama, ʻo fakatatau mo e ngaahi fekau mo e ngaahi akonaki ʻae tangata;
COL 2:21 “ʻOua naʻa ala;” “ʻOua naʻa kamata;” “ʻOua naʻa milihi;”
COL 2:22 ‌ʻAia ʻe ʻauha kotoa pē ʻi hono ngāueʻaki?
COL 2:23 Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻai moʻoni hono matamata poto ʻi he fiefie lotu, mo e angavaivai, pea mo e taʻetokangaʻi ʻoe sino; ka ʻoku ʻikai ʻaonga, ka ki he fakafiemālie ʻoe kakano.
COL 3:1 Pea kapau kuo mou toetuʻu mo Kalaisi, mou kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi ʻolunga, ʻaia ʻoku nofo ki ai ʻa Kalaisi ki he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua.
COL 3:2 Mou faʻa tokanga ki he ngaahi meʻa ʻi ʻolunga, kae ʻikai ki he ngaahi meʻa ʻi māmani.
COL 3:3 He kuo mou mate, pea ʻoku fufū hoʻomou moʻui mo Kalaisi ʻi he ʻOtua.
COL 3:4 ‌ʻOka fakahā mai ʻa Kalaisi, ko ʻetau moʻuiʻanga, te mou toki hā ai mo ia foki ʻi he nāunau.
COL 3:5 Ko ia mou tāmateʻi homou ngaahi kupu ʻoku ʻi māmani; ko e feʻauaki, mo e ngāue ʻuli, mo e fakalielia, mo e holi kovi, mo e manumanu, ʻaia ko e tauhi tamapua:
COL 3:6 He koeʻuhi ko e ngaahi meʻa pehē ʻoku hoko ai ʻae houhau ʻoe ʻOtua ki he fānau talangataʻa:
COL 3:7 ‌ʻAia naʻa mou ʻaʻeva ai foki ʻi muʻa, ʻi hoʻomou moʻui ki ai.
COL 3:8 Ka ko eni ʻoku mou siʻaki ʻa eni kotoa pē foki; ʻae ʻita, mo e lili, mo e fakafasifasi, mo e kapekape, mo e lea ʻuli mei homou ngutu.
COL 3:9 ‌ʻOua naʻa mou felohiʻaki, he kuo mou siʻaki ʻae tangata motuʻa mo ʻene ngaahi ngāue;
COL 3:10 Pea kuo mou ʻai ʻa e [tangata ]foʻou, ʻaia kuo fakafoʻou ʻi he ʻilo, ʻo fakatatau ki hono tatau ʻo ia naʻa ne fakatupu ia:
COL 3:11 ‌ʻAia ʻoku ʻikai ai ha Kiliki pe ha Siu, ha kamu pe ha taʻekamu, ha muli, pe ha Sitia, ha pōpula, pe ha tauʻatāina: ka ko hono kātoa kotoa ʻa Kalaisi, pea ʻoku ne ʻi he meʻa kotoa pē.
COL 3:12 Ko ia ko kimoutolu, ko e māʻoniʻoni mo e ʻofeina, mou ai, ʻo taau mo e kakai fili ʻae ʻOtua, ʻae manavaʻofa, mo e angalelei, mo e loto angavaivai, mo e angamalū, mo e kātaki fuoloa;
COL 3:13 ‌ʻO fetoutou fekātakiʻaki pe, mo fefakamolemoleʻaki pe, ʻo kapau ʻoku ai ha taha ʻoku koviʻia ia ki ha taha: ʻo hangē ko e fakamolemole ʻe Kalaisi ʻakimoutolu, ke pehē pe ʻakimoutolu.
COL 3:14 Pea ke ʻufiʻufi ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ʻae ʻofa, ʻaia ko e noʻo ʻoe haohaoa.
COL 3:15 Pea tuku ke pule ʻi homou loto ʻae melino ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe uiuiʻi ʻakimoutolu ki ai foki ʻi he sino pe taha; pea ke mou fakafetaʻi.
COL 3:16 Ke nofoʻia ʻo lahi ʻaupito ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻa Kalaisi ʻi he poto kotoa pē; pea mou feakonakiʻaki mo fetokoniʻaki ʻi he ngaahi saame, mo e lea mālie, mo e ngaahi hiva fakalaumālie, ʻo hiva mo e ʻofa ʻi homou loto ki he ʻEiki.
COL 3:17 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku mou fai ʻi he lea pe ʻi he ngāue, fai kotoa pē ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu, ʻo fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻiate ia.
COL 3:18 ‌ʻAe kau fefine, fakavaivai ʻakimoutolu ki homou husepāniti ʻomoutolu, he ʻoku ngali ia ʻi he ʻEiki.
COL 3:19 ‌ʻAe kau tangata, ʻofa ki homou uaifi, pea ʻoua naʻa fai anga fakaʻita kiate kinautolu.
COL 3:20 ‌ʻAe fānau, fai talangofua ki hoʻomou mātuʻa ʻi he meʻa kotoa pē: he ʻoku lelei lahi ia ki he ʻEiki.
COL 3:21 ‌ʻAe ngaahi tamai, ʻoua naʻa mou fakafiufiu ki hoʻomou fānau, telia naʻa nau fiu ai.
COL 3:22 ‌ʻAe kau tamaioʻeiki, fai talangofua ʻi he meʻa kotoa pē ki homou ʻeiki fakakakano; ʻoua naʻa ʻi he ngāue fakamamata pe, ʻo hangē ko e kau fakamālie ki he tangata; ka ʻi he loto totonu, ʻo manavahē ki he ʻOtua:
COL 3:23 Pea ʻilonga ʻaia ʻoku mou fai, fai loto lelei, ʻo hangē ki he ʻEiki, kae ʻikai ki he tangata:
COL 3:24 ‌ʻI hoʻomou ʻilo temou maʻu mei he ʻEiki ʻae totongi ko e tofiʻa: he ʻoku mou tauhi ʻae ʻEiki ko Kalaisi.
COL 3:25 Ka ko ia ʻoku fai taʻetotonu, te ne maʻu ʻo hangē ko e taʻetotonu kuo ne fai, pea ʻoku ʻikai ha filifilimānako ki he kakai.
COL 4:1 ‌ʻAe ngaahi ʻeiki, ʻatu ki hoʻomou kau tamaioʻeiki ʻaia ʻoku totonu mo tatau; he ʻoku mou ʻilo ʻoku ai homou ʻEiki foki ʻi he langi.
COL 4:2 Fai maʻu pe ʻae lotu, pea leʻo ʻi ai mo fakafetaʻi;
COL 4:3 Pea lotua ʻakimautolu foki, koeʻuhi ke toʻo kiate kimautolu ʻe he ʻOtua ʻae matapā ʻoe lea, ke lea ʻaki ʻae meʻa fakalilolilo ʻa Kalaisi, ʻaia kuo haʻisia ai au:
COL 4:4 Koeʻuhi ke u fakahā atu ia, ʻo taau mo ia ʻoku totonu ke u lea ʻaki.
COL 4:5 Mou ʻaʻeva ʻi he angafakapotopoto kiate kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā, ʻo huhuʻi ʻae kuonga.
COL 4:6 Ke lelei maʻuaipē hoʻomou lea, ʻo fakalelei ʻaki ʻae māsima, koeʻuhi ke mou ʻilo ke tali totonu ʻae tangata kotoa pē.
COL 4:7 E fakahā atu ʻeku meʻa kotoa pē kiate kimoutolu ʻe Tikiko, ʻaia ko e tokoua ʻofeina, mo e faifekau angatonu mo e kaungā tamaioʻeiki ʻi he ʻEiki:
COL 4:8 ‌ʻAia kuo u fekau atu kiate kimoutolu koeʻuhi ko e meʻa ko ia, pea koeʻuhi ke ne ʻilo pe ʻoku mou fēfē, pea fakafiemālie ki homou loto;
COL 4:9 Pea mo Onesimosi, ko e tokoua angatonu mo ʻofeina, ʻaia ko homou tokotaha. Te na fakaʻilo kiate kimoutolu ʻae meʻa kotoa pē ʻi heni.
COL 4:10 Ko ʻAlisitako, ho hoku kaunga nofo fale fakapōpula, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu, mo Maʻake, ko e tama ʻae tuofefine ʻo Pānepasa, (ʻa ʻia naʻa mou maʻu ʻae fekau ʻoku kau kiate ia: kapau ʻoku ʻalu atu ia kiate kimoutolu, maʻu ia;)
COL 4:11 Mo Sisu, ʻaia ʻoku ui ko Susito, ʻakinautolu ni ʻoku ʻoe kamu. Ko kinautolu ni pe ko hoku kaunga ngāue ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, pea naʻa nau fakafiemālie kiate au.
COL 4:12 Ko Epafasi, ko homou tokotaha, ko e tamaioʻeiki ʻa Kalaisi, ʻoku ʻofa atu ia kiate kimoutolu: ʻoku fai feinga maʻuaipē ia koeʻuhi ko kimoutolu ʻi he ngaahi lotu, koeʻuhi ke mou tuʻu haohaoa mo kakato ʻi he finangalo kotoa pē ʻoe ʻOtua.
COL 4:13 He ʻoku ou fakamoʻoni ki ai, ʻoku ʻiate ia ʻae loto feinga lahi kiate kimoutolu, pea mo kinautolu ʻoku ʻi Leotisia, mo kinautolu ʻoku ʻi Heilapoli.
COL 4:14 Ko Luke, ko e faitoʻo ʻofeina, mo Timasi, ʻoku na ʻofa atu kiate kimoutolu.
COL 4:15 Tala atu ʻeku ʻofa ki he kāinga ʻoku ʻi Leotisia, mo Nimifa, mo e siasi ʻi hono fale.
COL 4:16 Pea ʻoka lau ʻae tohi ni ʻiate kimoutolu, vakai ke lau ia foki ki he siasi ʻoe kakai Leotisia; pea ke mou lau foki ʻae tohi mei Leotisia.
COL 4:17 Pea tala kia ʻAkipa, “Ke ke vakai ki he ngāue kuo ke maʻu mei he ʻEiki, koeʻuhi ke ke fai ia.”
COL 4:18 Ko au Paula ʻoku ʻofa atu ʻaki hoku nima. Manatu ki hoku ngaahi haʻi. Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.
1TH 1:1 Ko Paula, mo Silivenusi, mo Timote, ki he siasi ʻoe kakai Tesalonika ʻoku ʻi he ʻOtua ko e Tamai mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi: Ke ʻiate kimoutolu, ʻae ʻaloʻofa, mo e melino mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1TH 1:2 ‌ʻOku mau fakafetaʻi maʻuaipē ki he ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu kotoa pē, ʻo takua ʻakimoutolu ʻi heʻemau ngaahi lotu;
1TH 1:3 ‌ʻO manatu maʻuaipē ki hoʻomou ngaue ʻi he tui, mo e faʻa fai ʻi he ʻofa, mo e faʻa kātaki ʻi he ʻamanaki lelei, ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ko ʻetau Tamai;
1TH 1:4 ‌ʻI heʻemau ʻilo, ʻe kāinga ʻofeina, homou fili ʻe he ʻOtua.
1TH 1:5 He naʻe ʻikai hoko ʻemau ongoongolelei kiate kimoutolu ʻi he lea pe, ka ʻi he mālohi foki, pea ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea mo e fakamoʻoni lahi; ʻo hangē ʻoku mou ʻilo ʻae anga naʻa mau fai ʻiate kimoutolu koeʻuhi ko kimoutolu.
1TH 1:6 Pea naʻa mou faʻifaʻitaki kiate kimautolu, pea mo e ʻEiki, he nemou maʻu ʻae folofola ʻi he mamahi lahi, mo e fiefia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni:
1TH 1:7 Pea ne mou hoko ai ko e kau fakaʻilonga ki he kakai tui kotoa pē ʻi Masitōnia mo ʻAkeia.
1TH 1:8 He naʻe ongoongo atu meiate kimoutolu ʻae folofola ʻae ʻEiki, ʻo ʻikai ki Masitōnia pe mo ʻAkeia, ka ko hoʻomou tui ki he ʻOtua kuo mafola atu ki he potu kotoa pē foki; ko ia ʻoku ʻikai siʻi ʻaonga ke mau lea ki ai.
1TH 1:9 He ʻoku fakahā ʻekinautolu pe hono anga ʻo ʻemau hoko atu kiate kimoutolu, pea mo hoʻomou tafoki ki he ʻOtua mei he ngaahi tamapua, ke tauhi ʻae ʻOtua moʻui mo moʻoni;
1TH 1:10 Pea ke tatali ki hono ʻAlo mei he langi, ʻaia naʻa ne fokotuʻu hake mei he mate, ko Sisu ʻaia ʻoku ne fakamoʻui ʻakitautolu mei he houhau ʻe haʻu.
1TH 2:1 He ʻoku ʻilo ʻekimoutolu, ʻe kāinga, ko ʻemau hoko atu kiate kimoutolu, naʻe ʻikai taʻeʻaonga ia:
1TH 2:2 Kae hili ʻemau tomuʻa mamahi, mo homau ngaohikoviʻi ʻaupito, ʻi Filipai, ʻaia ʻoku mou ʻilo, naʻa mau mālohi ʻi homau ʻOtua ke leaʻaki kiate kimoutolu ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua lolotonga ʻae fakatanga lahi.
1TH 2:3 He naʻe ʻikai ʻi he kākā ʻemau akonaki, pe ʻi he taʻemāʻoniʻoni, pe ʻi he fakaoloolo:
1TH 2:4 Ka ʻi heʻene lelei ki he ʻOtua ke tuku kiate kimautolu ʻae ongoongolelei, ko ia ʻoku pehē ai ʻemau lea; ʻo ʻikai ko e fakafiemālie ki he kakai, ka ko e ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻahiʻahiʻi homau loto.
1TH 2:5 He ʻoku mou ʻilo, naʻe ʻikai te mau ngāueʻaki ʻae lea fakalai ʻi ha kuonga ʻe taha, pe ko e kofu ʻoe manumanu; ko e fakamoʻoni ʻae ʻOtua:
1TH 2:6 Pea naʻe ʻikai te mau kumi ha fakamālō mei he tangata, pe meiate kimoutolu, pe mei ha niʻihi kehe, ka naʻe ngofua pe ke mau fakamāfasia ʻakimoutolu, ʻo taau mo e kau ʻaposetolo ʻo Kalaisi.
1TH 2:7 Ka naʻa mau ʻiate kimoutolu ʻi he angavaivai, ʻio, ʻo hangē ko e tauhi ʻoku ne tauhi ʻofa ʻene fānau:
1TH 2:8 Pea ʻi he ʻemau tokanga ʻofa kiate kimoutolu, naʻa mau loto ke ʻatu kiate kimoutolu, ʻikai ko e ongoongolelei ʻoe ʻOtua pe, ka ko ʻemau moʻui foki, koeʻuhi ko e ʻofeina lahi ʻakimoutolu kiate kimautolu.
1TH 2:9 He ʻoku mou manatu, ʻe kāinga, ʻemau ngaue mo e ongosia: ko e meʻa ʻi he ngaue ʻi he pō mo e ʻaho, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mau fakamasiva ha tokotaha ʻiate kimoutolu, pea naʻa mau malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻoe ʻOtua kiate kimoutolu.
1TH 2:10 Ko e kau fakamoʻoni ʻakimoutolu, mo e ʻOtua foki, ki heʻemau ʻulungāanga māʻoniʻoni mo totonu mo taʻehalaia ʻiate kimoutolu ʻoku tui:
1TH 2:11 Pea ʻoku mou ʻilo foki ʻemau enginakiʻi mo fakafiemālie mo fakapapau kiate kimoutolu kotoa pē, ʻo hangē ko e tamai ki heʻene fānau,
1TH 2:12 Koeʻuhi ke mou ʻaʻeva ʻo taau mo e ʻOtua, ʻaia kuo ne ui ʻakimoutolu ki hono puleʻanga mo hono nāunau.
1TH 2:13 Ko e meʻa ko ia ʻoku mau fakafetaʻi taʻetuku ai foki ki he ʻOtua, koeʻuhi, ʻi hoʻomou maʻu ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻaia ne mou fanongo ai ʻiate kimautolu, naʻe ʻikai te mou maʻu ia ʻo hangē ko e lea ʻae tangata, kae hangē ko ia ʻoku moʻoni, ko e folofola ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ngaue ʻaonga foki kiate kimoutolu ʻoku tui.
1TH 2:14 He naʻa mou hoko, ʻe kāinga, ko e kau faʻifaʻitaki ki he ngaahi siasi ʻoe ʻOtua ʻi Siutea ʻoku ʻia Kalaisi Sisu: he naʻa mou kātaki ʻae ngaahi meʻa pehē ʻi he kakai ʻi homou fonua foki, ʻo hangē ko kinautolu ʻi he kakai Siu:
1TH 2:15 ‌ʻAkinautolu naʻe tāmateʻi ʻae ʻEiki ko Sisu, mo honau kau palōfita foki, pea kuo nau fakatangaʻi ʻakimautolu; pea ʻoku ʻikai te nau lelei ki he ʻOtua, pea ʻoku nau fai kehe mo e kakai kotoa pē:
1TH 2:16 ‌ʻOku nau taʻofi ʻemau lea ki he ngaahi Senitaile koeʻuhi ke nau moʻui, ko e meʻa ke fakakakato ai ʻenau ngaahi angahala: he kuo hoko hono lahi ʻoe houhau kiate kinautolu.
1TH 2:17 Ka ko kimautolu, ʻe kāinga, kuo mavahe meiate kimoutolu ʻi he kuonga siʻi ʻi he sino, kae ʻikai ʻi he loto, kuo lahi hake ʻaupito ai ʻemau ʻahiʻahi mo holi lahi ke mamata ki homou mata.
1TH 2:18 Ko ia naʻa mau fie ʻalu atu ai kiate kimoutolu, ʻio, ko au Paula, ʻo liunga taha mo liunga ua; ka naʻe taʻofi ʻakimoutolu ʻe Sētane.
1TH 2:19 He ko e hā ʻemau ʻamanaki lelei, pe fiefia, pe ko e polepole ʻoe fiefia? ʻIkai ko kimoutolu foki ʻi he ʻao ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻi heʻene hāʻele mai?
1TH 2:20 He ko homau vikivikiʻanga ʻakimoutolu mo ʻemau fiefia.
1TH 3:1 Ko ia ʻi he ʻikai te mau kei faʻa kātaki, naʻa mau fiemālie ke nofo pe ʻi ʻAtenisi;
1TH 3:2 Kae fekau atu ʻa Timote, ko homau tokoua, mo e faifekau ʻae ʻOtua, mo ʻemau kaungā ngaue ʻi he ongoongolelei ʻa Kalaisi, ke fakamālohi ʻakimoutolu, pea ke fakafiemālieʻi ʻakimoutolu ko e meʻa ʻi hoʻomou tui:
1TH 3:3 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa ngaueue ha taha ʻi he ngaahi mamahi ni: he ʻoku mou ʻilo kuo tuʻutuʻuni ʻakitautolu ki ai.
1TH 3:4 He ko e moʻoni, ʻi heʻemau ʻiate kimoutolu, naʻa mau tomuʻa tala kiate kimoutolu ʻe tautea ʻakimautolu; ʻo hangē ko ia naʻe hoko, pea ʻoku mou ʻilo.
1TH 3:5 Koeʻuhi ko e meʻa ni, ʻi he ʻikai te u kei faʻa kātaki, ne u fekau atu ai ke u ʻilo hoʻomou tui, telia naʻa ai ha meʻa kuo fakatauveleʻi ai ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi, pea fakataʻeʻaonga ai ʻemau ngaue.
1TH 3:6 Ka ko eni, ʻi he hoko mai ʻa Timote meiate kimoutolu, ʻo ʻomi kiate kimautolu ʻae ongoongolelei ʻo hoʻomou tui mo e ʻofa, pea mo hoʻomou manatu lelei maʻuaipē kiate kimautolu, ʻo holi lahi ke mamata kiate kimautolu, ʻo hangē ko kimautolu kiate kimoutolu:
1TH 3:7 Ko ia, ʻe kāinga, naʻa mau fiemālie ʻiate kimoutolu, ʻi heʻemau mamahi mo e tuʻutāmaki kotoa pē, ʻi hoʻomou tui:
1TH 3:8 He ʻoku mau moʻui eni, ʻo kapau ʻoku mou tuʻumaʻu ʻi he ʻEiki.
1TH 3:9 He ko e hā ʻae fakafetaʻi te mau faʻa ʻatu ki he ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu, ʻi he fiefia kotoa pē ʻoku mau fiefia ai ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu;
1TH 3:10 ‌ʻo lotu lahi ʻaupito ʻi he pō mo e ʻaho, koeʻuhi ke mau mamata ki homou mata, pea ke mau fakakakato ʻaia ʻoku toe ʻi hoʻomou tui?
1TH 3:11 Pea ko eni, ke ʻi he ʻOtua pe ko ʻetau Tamai, mo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke fakahinohino homau hala kiate kimoutolu.
1TH 3:12 Pea ke fakafonu ʻakimoutolu ʻe he ʻEiki, ke mou tupulekina lahi ʻi he feʻofaʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu, pea ki he kakai kotoa pē, ʻo hangē ko kimautolu kiate kimoutolu
1TH 3:13 Koeʻuhi ke ne fokotuʻumaʻu ʻo taʻehalaia homou loto ʻi he māʻoniʻoni, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ko ʻetau Tamai, ʻi he hāʻele mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi mo ʻene kau māʻoniʻoni kotoa pē.
1TH 4:1 Pea ʻi he meʻa ʻoku toe, ʻe kāinga, ʻoku mau kole mo enginaki kiate kimoutolu, ʻi he ʻEiki ko Sisu, koeʻuhi ʻi hoʻomou ʻilo ʻiate kimautolu ke fēfē ʻa hoʻomou ʻaʻeva ke fakafiemālie ki he ʻOtua, ke mou tupulekina ai ʻo lahi ʻaupito.
1TH 4:2 He ʻoku mou ʻilo ʻae ngaahi fekau naʻa mau tuku kiate kimoutolu mei he ʻEiki ko Sisu.
1TH 4:3 He ko e finangalo eni ʻoe ʻOtua, ke mou māʻoniʻoni, pea ke mou tapu mei he feʻauaki:
1TH 4:4 Ke mou taki taha ʻilo ke tauhi hono ipu ʻi he anga fakamāʻoniʻoni, mo e fakaʻapaʻapa;
1TH 4:5 ‌ʻIkai ʻi he holi fakalielia, ʻo hangē ko e ngaahi Senitaile, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻae ʻOtua:
1TH 4:6 Ke ʻoua naʻa fai hala ʻe ha tokotaha, ʻo kākaaʻi hono tokoua ʻi ha meʻa: koeʻuhi ʻe totongi ʻe he ʻEiki ki he kakai pehē kotoa pē, ʻo hangē ko ia naʻa mau tomuʻa fakahā mo fakapapau kiate kimoutolu.
1TH 4:7 He naʻe ʻikai ui ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he fakalielia, ka ki he māʻoniʻoni.
1TH 4:8 Ko ia ia ʻoku manuki, ʻoku ʻikai ko e manukiʻi ʻae tangata, ka ko e ʻOtua, ʻaia naʻa ne foaki kiate kitautolu hono Laumālie Māʻoniʻoni foki.
1TH 4:9 Ka ko e meʻa ʻi he ʻofa fakakāinga, ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae tohi ai kiate kimoutolu: he kuo mou akonekina mei he ʻOtua ke feʻofaʻaki kiate kimoutolu.
1TH 4:10 Pea ko e moʻoni ʻoku mou fai ia ki he kāinga kotoa pē ʻoku ʻi Masitōnia, kotoa pē: ka ʻoku mau kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ke mou tupulekina lahi ʻaupito ai;
1TH 4:11 Pea tokanga lahi ke mou anga fakalongo pe, pea ke mou fai taki taha hoʻomou ngaue, pea ke ngāueʻaki homou nima, ʻo hangē ko ia naʻa mau fekau kiate kimoutolu;
1TH 4:12 Pea ke mou ʻaʻeva ʻo matamatalelei kiate kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā, pea ke ʻoua naʻa mou masiva ʻi ha meʻa.
1TH 4:13 Ka ʻoku ʻikai ko hoku loto ke mou taʻeʻilo, ʻe kāinga, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku mohe, ke ʻoua naʻa mou mamahiʻia, ʻo hangē ko e niʻihi kehe ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki lelei.
1TH 4:14 He kapau ʻoku tau tui naʻe pekia ʻa Sisu pea toetuʻu hake, pea ʻoku pehē, ko kinautolu foki ʻoku mohe ʻia Sisu, ʻe ʻomi ʻakinautolu fakataha mo ia ʻe he ʻOtua.
1TH 4:15 He ʻoku mau tala eni kiate kimoutolu ʻi he folofola ʻae ʻEiki, ko kitautolu ʻoku moʻui pea toe ʻi he hoko mai ʻae ʻEiki, ʻe ʻikai te tau muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻoku mohe.
1TH 4:16 Koeʻuhi ʻe ʻalu hifo ʻae ʻEiki mei he langi, ʻi he mavava, mo e leʻo ʻoe ʻāngelo lahi, mo e meʻa lea ʻae ʻOtua pea ko e pekia ʻia Kalaisi ʻe tomuʻa tuʻu:
1TH 4:17 Pea ko kitautolu ʻoku moʻui mo toe, ʻe toʻo hake fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻao, ke fakafetaulaki ki he ʻEiki ʻi he ʻatā: pea pehē, te tau ʻi he ʻEiki ʻo taʻengata.
1TH 4:18 Ko ia mou fetoutou fefakafiemālieʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea ni.
1TH 5:1 Ka ko e meʻa ʻi he ngaahi kuonga mo e ngaahi faʻahitaʻu, ʻoku ʻikai ʻaonga, ʻe kāinga, ke u tohi kiate kimoutolu.
1TH 5:2 He ʻoku mou ʻilo fakapapau, ko e ʻaho ʻoe ʻEiki ʻoku haʻu ʻo hangē ko e kaihaʻa ʻi he poʻuli.
1TH 5:3 He ʻoka nau ka pehē, “Fiemālie mo lelei pe;” ʻe hoko fakafokifā ʻae fakaʻauha kiate kinautolu, ʻo hangē ko e langā ki ha fefine feitama; pea ʻe ʻikai te nau hao.
1TH 5:4 Ka ko kimoutolu, ʻe kāinga, ʻoku ʻikai te mou ʻi he poʻuli, koeʻuhi ke moʻua ʻakimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ha kaihaʻa.
1TH 5:5 Ko e fānau ʻae maama ʻakimoutolu kotoa pē, mo e fānau ʻae ʻaho: ʻoku ʻikai ʻoe pō ʻakitautolu, pe ʻoe poʻuli.
1TH 5:6 Ko ia ke ʻoua naʻa mohe ʻakitautolu, ʻo hangē ko e niʻihi; ka tau leʻo pea tau fakapotopoto.
1TH 5:7 He ko kinautolu ʻoku mohe, ʻoku mohe ʻi he pō; pea ko kinautolu ʻoku kona, ʻoku kona ʻi he pō.
1TH 5:8 Ka ke fakapotopoto ʻakitautolu ʻoku ʻoe ʻaho, ʻo ʻai ki he fatafata ʻae sifa ko e tui mo e ʻofa; pea tau tatā ʻaki ʻae ʻamanaki lelei ki he fakamoʻui.
1TH 5:9 He naʻe ʻikai tuʻutuʻuni ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he houhau, ka ke tau maʻu ʻae fakamoʻui ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1TH 5:10 ‌ʻAia naʻe pekia koeʻuhi ko kitautolu, koeʻuhi, ka tau ka ʻā pe mohe, ke tau moʻui fakataha mo ia.
1TH 5:11 Ko ia ke mou fefakafiemālieʻaki ʻakimoutolu, ʻo felangaʻaki hake ʻakimoutolu, ʻo hangē foki ko ia ʻoku mou fai.
1TH 5:12 Pea ʻoku mau kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ke mou ʻilo ʻakinautolu ʻoku ngaue ʻiate kimoutolu, pea ʻoku nau puleʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻEiki, pea valokiʻi ʻakimoutolu;
1TH 5:13 Pea ke mou tokanga lahi ʻaupito kiate kinautolu ʻi he ʻofa koeʻuhi ko ʻenau ngaue. Pea ke mou nonofo feʻofoʻofani pe.
1TH 5:14 Pea ko eni, ʻoku mau enginaki kiate kimoutolu, ʻe kāinga, valokiʻi ʻakinautolu ʻoku fakamaveuveu, fakafiemālie ki he kau loto foʻi, poupou ʻae vaivai, ke mou faʻa kātakiʻi kotoa pē.
1TH 5:15 Vakai ke ʻoua naʻa ai ha taha ʻoku totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi ki ha taha; ka mou tulituli maʻuaipē ki he meʻa ʻoku lelei, ʻiate kimoutolu, pea ki he kakai kotoa pē.
1TH 5:16 Fiefia maʻuaipē.
1TH 5:17 Lotu taʻetuku.
1TH 5:18 Fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē: he ko e finangalo ia ʻoe ʻOtua ʻia Kalaisi Sisu kiate kimoutolu.
1TH 5:19 ‌ʻOua naʻa fuifui ʻae Laumālie.
1TH 5:20 ‌ʻOua naʻa taʻetokanga ki he ngaahi malanga.
1TH 5:21 ‌ʻAhiʻahiʻi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē puke ke maʻu ʻaia ʻoku lelei.
1TH 5:22 Taʻofi ʻakimoutolu mei he matamata kovi kotoa pē.
1TH 5:23 Pea ʻofa ke fakamāʻoniʻoni haohaoa ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua ʻoe melino: pea ʻofa ke fakatolonga taʻehalaia ʻakimoutolu ʻa homou laumālie kotoa, mo homou loto, mo homou sino, ʻo aʻu ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
1TH 5:24 ‌ʻOku moʻoni ʻaia ʻoku ne uiuiʻi ʻakimoutolu; pea te ne mafai foki ia.
1TH 5:25 E kāinga, hūfia ʻakimautolu.
1TH 5:26 ‌ʻOfa atu ki he kāinga kotoa pē ʻaki ʻae ʻuma māʻoniʻoni.
1TH 5:27 ‌ʻOku ou fekau fakapapau kiate kimoutolu ʻi he ʻEiki, ke lau atu ʻae tohi ni ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē.
1TH 5:28 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi. ʻEmeni.
2TH 1:1 Ko Paula, mo Silivenusi, mo Timote, ki he siasi ʻoe kakai Tesalonika ʻoku ʻi he ʻOtua ko ʻetau Tamai mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi:
2TH 1:2 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e melino, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
2TH 1:3 ‌ʻOku totonu ʻemau fakafetaʻi maʻuaipē ki he ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu, ʻe kāinga, ʻo hangē ko ia ʻoku taau, koeʻuhi ʻoku tupu ʻo lahi ʻaupito ʻaupito hoʻomou tui, pea ʻoku tupulekina ʻa hoʻomou feʻofaʻaki kiate kimoutolu kotoa pē;
2TH 1:4 Ko ia ʻoku mau vikiviki koeʻuhi ko kimoutolu ki he ngaahi siasi ʻoe ʻOtua, ʻi hoʻomou faʻa kātaki mo e tui, ʻi homou ngaahi fakatanga kotoa pē, mo e ngaahi mamahi, ʻoku mou faʻa kātakiʻi:
2TH 1:5 [ʻAia ]ko e fakaʻilonga ʻoe fakamaau totonu ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke lau ʻakimoutolu ʻoku mou taau mo e puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku mou mamahi ai foki:
2TH 1:6 He ko e meʻa totonu ʻi he ʻOtua ke totongi ʻaki ʻae mamahi kiate kinautolu ʻoku fakamamahiʻi ʻakimoutolu;
2TH 1:7 Ka kiate kimoutolu ʻoku mamahi, ko e fiemālie mo kimautolu, ʻoka fakahā mai ʻae ʻEiki ko Sisu mei he langi mo ʻene kau ʻāngelo mālohi,
2TH 1:8 ‌ʻI he afi uloulo mo e fai totongi kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai talangofua ki he ongoongolelei ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi:
2TH 1:9 ‌ʻAkinautolu ʻe tautea ʻaki ʻae fakaʻauha taʻengata mei he ʻao ʻoe ʻEiki, pea mei he nāunau ʻo ʻene māfimafi;
2TH 1:10 ‌ʻOka haʻu ia ke fakahikihikiʻi ʻe heʻene kakai māʻoniʻoni, pea ke fakatumutumu ai, ʻi he ʻaho ko ia, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tui; he naʻa mou tui ki he ʻemau fakamoʻoni ʻiate kimoutolu.
2TH 1:11 Ko ia foki ʻoku mau lotua maʻuaipē ʻakimoutolu, koeʻuhi ke lau ʻe hotau ʻOtua ʻoku mou taau mo e ui [ni], ke ne fakakakato ʻae finangalo lelei kotoa pē ʻo [ʻene ]angalelei, mo e ngaue ʻae tui, ʻi he mālohi:
2TH 1:12 Koeʻuhi ke ongoongoleleiʻia ʻae huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ʻiate kimoutolu, mo kimoutolu ʻiate ia, ʻo fakatatau ki he ʻofa ʻa hotau ʻOtua mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
2TH 2:1 Pea ko eni, ʻoku mau kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi he hāʻele mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea mo ʻetau kātoa fakataha kiate ia,
2TH 2:2 Ke ʻoua naʻa ueʻi ngofua homou loto, pe puputuʻu, ʻi ha laumālie, pe ʻi ha lea, pe ʻi ha tohi ʻo hangē ʻoku meiate kimautolu, ʻo pehē kuo ofi ʻae ʻaho ʻo Kalaisi.
2TH 2:3 ‌ʻOua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha tokotaha ʻi ha meʻa ʻe taha: koeʻuhi [ʻe ʻikai hoko ʻae ʻaho ko ia], ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻae liliu kovi, pea fakahā ʻae tangata ʻoe angahala, ko e foha ʻoe malaʻia;
2TH 2:4 ‌ʻAia ʻoku angatuʻu pea fakahikihiki ia ke māʻolunga ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ui ko e ʻOtua, pe ʻoku fai ki ai ʻae hū; pea ʻoku nofo ia ʻo hangē ko e ʻOtua ʻi he fale ʻoe ʻOtua, ʻo fakahā ia ko e ʻOtua.
2TH 2:5 ‌ʻIkai ʻoku mou manatu, ʻi heʻeku kei ʻiate kimoutolu, ne u fakahā kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ni?
2TH 2:6 Pea ʻoku mou ʻilo eni ʻaia ʻoku ne taʻofia, kaeʻoua ke fakahā ia ʻi hono kuonga.
2TH 2:7 He ʻoku ngaue ni ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe angahala: ka ʻoku ai ha taha ʻoku taʻofi, kaeʻoua ke toʻo atu ia.
2TH 2:8 Pea ʻe toki fakahā ʻae taha Angakovi, ʻaia ʻe fakaʻosiʻosi ʻe he ʻEiki ʻaki ʻae mānava ʻo hono fofonga, ʻo fakaʻauha ʻi he malama ʻo ʻene hāʻele mai.
2TH 2:9 Ko ia ia ʻoku haʻu ʻo tatau mo e ngaue ʻa Sētane ʻi he mālohi lahi, mo e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo loi,
2TH 2:10 Pea mo e kākā kotoa pē ʻoe taʻemāʻoniʻoni ʻiate kinautolu ʻoku ʻauha; ko e meʻa ʻi he ʻikai te nau maʻu ʻae ʻofa ki he moʻoni, koeʻuhi ke nau moʻui ai.
2TH 2:11 Pea ko e meʻa ko ia ʻe fakatukutukuʻi ai ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ki he mālohi ʻoe kākā, ke nau tui ki he loi:
2TH 2:12 Pea ke fakamalaʻia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai tui ki he moʻoni, ka nau fiemālie ʻi he taʻemāʻoniʻoni.
2TH 2:13 Ka ʻoku totonu ʻemau fakafetaʻi maʻuaipē ki he ʻOtua koeʻuhi ko kimoutolu, ʻe kāinga ʻofeina ʻi he ʻEiki, koeʻuhi kuo fili ʻakimoutolu ʻe he ʻOtua talu mei he kamataʻanga ki he fakamoʻui ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie, mo e tui ki he moʻoni:
2TH 2:14 ‌ʻAia naʻa ne uiuiʻi ʻakimoutolu ki ai ʻi homau ongoongolelei, ke mou lavaʻi ʻae nāunau ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
2TH 2:15 Ko ia, ʻe kāinga, mou tuʻumaʻu, ʻo kuku mau ʻae ngaahi akonaki ʻaia naʻe akonekina ai ʻakimoutolu, pe ko ha meʻa ʻi he malanga, pe ʻi heʻemau tohi.
2TH 2:16 Pea ko eni, ko hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi pe, mo e ʻOtua, ko ʻetau Tamai, ʻaia naʻa ne ʻofeina ʻakitautolu, ʻo ne foaki mai ʻae fiemālie taʻengata mo e ʻamanaki lelei ʻi he ʻaloʻofa,
2TH 2:17 Ke ne fakafiemālie ki homou loto, pea fakatuʻumaʻu ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea mo e ngaue lelei kotoa pē.
2TH 3:1 ‌ʻE Kāinga, ko hono fakaʻosi, mou hūfia ʻakimautolu, koeʻuhi ke lele atu ʻae folofola ʻae ʻEiki, pea ongoongolelei ia, ʻo hangē ko ia ʻiate kimoutolu:
2TH 3:2 Pea koeʻuhi ke fakahaofi ʻakimautolu mei he kakai taʻeʻatamai mo angakovi: ke ʻoku ʻikai maʻu kotoa pē ʻae tui.
2TH 3:3 Ka ʻoku moʻoni ʻae ʻEiki, ʻaia te ne fakatuʻumaʻu pea fakamoʻui ʻakimoutolu mei he kovi.
2TH 3:4 Pea ʻoku mau falala ki he ʻEiki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻoku mou fai, pea te mou fai pe, ʻae ngaahi meʻa ʻoku mau fekau kiate kimoutolu.
2TH 3:5 Pea ke fakahinohino homou loto ʻe he ʻEiki ki he ʻofa ʻae ʻOtua, pea mo e faʻa kātaki ʻa Kalaisi.
2TH 3:6 Pea ko eni, ʻe kāinga, ʻoku mau fekau kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke mou mavahe ʻakimoutolu mei he kāinga kotoa pē ʻoku ʻeveʻeva taʻetotonu, pea ʻikai tatau mo e fekau naʻa ne maʻu meiate kimoutolu.
2TH 3:7 He ʻoku mou ʻilo, ʻoku totonu ke mou faʻifaʻitaki kiate kimautolu: he naʻe ʻikai te mau fai taʻetotonu ʻiate kimoutolu;
2TH 3:8 Pe temau kai taʻetotongi ʻae mā ʻa ha tokotaha; ka naʻa mau fai ʻae ngaue mo feinga ʻi he pō mo e ʻaho, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mau fakamasivaʻi ha taha ʻokimoutolu:
2TH 3:9 Ka naʻe ʻikai koeʻuhi ʻoku taʻetotonu kiate kimautolu, ka ke mau hoko ko e fakaʻilonga ke mou faʻifaʻitaki kiate kimautolu.
2TH 3:10 Ka ʻi he ʻemau ʻiate kimoutolu, naʻa mau fekau eni kiate kimoutolu, “Kapau ʻe ʻikai fie ngaue ha taha, pea ʻoua naʻa ne kai.”
2TH 3:11 He ʻoku mau fanongo ki ha niʻihi ʻiate kimoutolu ʻoku ʻeveʻeva taʻetotonu, ʻo ʻikai siʻi ngaue, ka ko e kau kaunoa.
2TH 3:12 Pea ko kinautolu ʻoku pehē, ʻoku mau fekaua mo enginaki, ʻi hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ke nau ngaue fakalongo pe, pea kai ʻae maʻanautolu pe.
2TH 3:13 Ka ko kimoutolu, ʻe kāinga, ʻoua naʻa mou fiu ʻi he fai lelei.
2TH 3:14 Pea kapau ʻoku ʻikai talangofua ha taha ki he ʻemau fekau ʻi he tohi ni, fakaʻilongaʻi ʻae tangata ko ia, pea ʻoua naʻa fakataha mo ia, koeʻuhi ke mā ai ia.
2TH 3:15 Kae ʻoua naʻa lau ia ko e fili, kae valokiʻi ʻo taau mo ha kāinga.
2TH 3:16 Ko eni, ʻofa ke foaki ʻe he ʻEiki ʻoe melino ʻae melino maʻuaipē kiate kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē. Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻEiki.
2TH 3:17 Ko e tohi ʻofa eni ʻa Paula ʻaki hoku nima ʻoʻoku, ʻaia ko e fakaʻilonga ʻi he ngaahi tohi kotoa pē: ʻoku pehē pe ʻeku tohi.
2TH 3:18 Ko e ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.
1TI 1:1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ʻi he fekau ʻae ʻOtua ko hotau Fakamoʻui, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko hotau ʻamanaki leleiʻanga;
1TI 1:2 Ko e ʻaloʻofa, mo e ʻofa mataʻataʻatā pe, mo e melino, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, mo Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki; kia Timote, ko hoku foha moʻoni ʻi he tui.
1TI 1:3 ‌ʻO hangē ko ʻeku kole kiate koe ke ke nofo pe ʻi ʻEfesō, ʻi heʻeku ʻalu ki Masitōnia, koeʻuhi ke ke fekaua ʻae niʻihi ke ʻoua te nau ako ʻaki ha akonaki kehe,
1TI 1:4 Ke ʻoua foki ʻe tokanga ki he ngaahi talatupuʻa mo e hohoko taʻetuku, ʻaia ʻoku langa ai ʻae fakakikihi, kae ʻikai ko e felangaʻaki hake fakaʻotua ʻaia ʻoku ʻi he tui.
1TI 1:5 Pea ko eni, ko hono ʻuhinga ʻoe fekau, ko e ʻofa mei he loto maʻa, mo e ʻatamai lelei, mo e tui taʻemalualoi:
1TI 1:6 ‌ʻAia kuo afe mei ai ʻae niʻihi, pea kuo nau he ki he ngaahi launoa;
1TI 1:7 ‌ʻO holi ke hoko ko e kau akonaki ʻi he fono; ka ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻaia ʻoku nau lau, pe ko ia ʻoku nau lea fakapapau ki ai.
1TI 1:8 Ka ʻoku tau ʻilo ʻoku lelei ʻae fono, ʻo kapau ʻoku ngaue ʻaonga ʻaki ia ʻe he tangata;
1TI 1:9 ‌ʻO ʻilo eni, naʻe ʻikai ngaohi ʻae fono ki he tangata māʻoniʻoni, ka ki he kau liʻaki fono, mo e talangataʻa, mo e taʻelotu, mo e kau angahala, ki he taʻemaʻa, mo e manuki, ki he kau tāmateʻi ʻoe tamai mo e tāmateʻi ʻoe faʻē, mo e kau tāmateʻi ʻoe tangata,
1TI 1:10 Ki he kau feʻauaki, kiate kinautolu ʻoku fefakaʻuliʻaki ʻakinautolu mo e kakai, ki he kau kaihaʻa tangata, ki he kau loi, ki he kau fuakava loi, pea mo ia kotoa pē ʻoku tuʻu kehe mo e akonaki totonu;
1TI 1:11 ‌ʻO fakatatau mo e ongoongolelei nāunauʻia ʻoe ʻOtua monūʻia, ʻaia naʻe tuku mai ke u tauhi ia.
1TI 1:12 Pea ʻoku ou fakafetaʻi kia Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki, ʻaia kuo ne fakamālohiʻi au, ʻi heʻene lau au ko e angatonu, ʻo ne fakahoko au ki he ngaue;
1TI 1:13 A au naʻaku lauʻikoviʻi [ia ]ʻi muʻa, mo fakatangaʻi, mo fai kovi: ka naʻaku maʻu ʻae ʻaloʻofa, he naʻaku taʻetui ko e fai ʻi he taʻeʻilo.
1TI 1:14 Pea naʻe lahi hake ʻaupito ʻaupito ʻae ʻofa ʻa hotau ʻEiki, ʻi he tui mo e ʻofa ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.
1TI 1:15 Ko e tala moʻoni eni, pea ʻoku taau mo e kakai kotoa pē ke maʻu ia, naʻe hāʻele ʻa Kalaisi Sisu ki māmani ke fakamoʻui ʻae kakai angahala; pea ko hono fungani au.
1TI 1:16 Ka koe meʻa ni naʻaku maʻu ai ʻae ʻaloʻofa, koeʻuhi ke fakahā atu ʻe Sisu Kalaisi ʻiate au, ko e fungani, ʻae kātaki ʻofa kotoa pē, pea ke u hoko ko e fakaʻilonga kiate kinautolu ʻe tui kiate ia ʻamui ki he moʻui taʻengata.
1TI 1:17 Pea ko eni, ke ʻi he Tuʻi ʻi muʻa ʻi muʻa, mo taʻemate, mo taʻehāmai, ki he ʻOtua poto taha pe, ʻae fakaʻapaʻapa mo e ongoongolelei ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
1TI 1:18 E foha ko Timote, ʻoku ou tuku atu ʻae fekau ni kiate koe, ʻo fakatatau mo e ngaahi kikite ʻi muʻa naʻe kau kiate koe, koeʻuhi ke ke faʻa fai mei ai ʻae tau lelei:
1TI 1:19 ‌ʻO puke maʻu ʻae tui, mo e ʻatamai lelei; ʻaia kuo siʻaki ʻe he niʻihi, pea ko ʻenau tui kuo tūkia ʻo mate:
1TI 1:20 ‌ʻAia ʻoku ʻi ai ʻa ʻAiminia mo ʻAlekisānita; kuo u tukuange ʻakinaua kia Sētane, ke na ʻilo ke ʻoua te na lauʻikovi.
1TI 2:1 Ko ia ʻoku ou enginaki, ke fuofua fai ʻae kole, mo e ngaahi lotu, mo e hūfekina maʻu, mo e fakafetaʻi, koeʻuhi ko e kakai kotoa pē;
1TI 2:2 Koeʻuhi ko e ngaahi tuʻi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku pule: koeʻuhi ke tau moʻui ʻi he moʻui fiemālie mo e melino, ʻi he angafakaʻotua mo e anga totonu kotoa pē.
1TI 2:3 He ko e meʻa lelei eni, pea ʻaonga ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ko hotau Fakamoʻui;
1TI 2:4 ‌ʻAia ʻoku finangalo ke fakamoʻui ʻae kakai kotoa pē, pea ke lavaʻi ʻae ʻiloʻi ʻoe moʻoni.
1TI 2:5 He ʻoku taha pe ʻae ʻOtua mo e fakalaloa pe taha ʻi he vahaʻa ʻoe ʻOtua mo e kakai, ko e tangata ko Kalaisi Sisu;
1TI 2:6 ‌ʻAia naʻa ne foaki ʻe ia ia ko e totongi huhuʻi mā ʻae kakai kotoa pē, [ʻaia ]ʻe fakamoʻoni ʻi hono kuonga totonu.
1TI 2:7 ‌ʻAia kuo fakanofo au ki ai ko e malanga, mo e ʻaposetolo, (ʻoku ou leaʻaki ʻae moʻoni ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai teu loi;) ko e akonaki ki he ngaahi Senitaile ʻi he tui mo e moʻoni.
1TI 2:8 Ko ia ko hoku loto ke lotu ʻae kakai ʻi he potu kotoa pē, ʻo mafao atu ʻae nima māʻoniʻoni, ʻo taʻeʻita mo taʻefakataʻetaʻetui.
1TI 2:9 Pea ke pehē ʻae kau fefine foki, ke nau teuʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae kofu ʻoku ngali ke ʻai, mo e mata angavaivai mo e anga fakapotopoto; kae ʻikai ʻi he fafatu ʻoe louʻulu, pe ʻi he [ʻai ʻae ]koula, pe ko e mataʻitofe, pe ʻi he teungaʻaki ʻae koloa lahi;
1TI 2:10 Ka ʻi he ngaahi ngaue lelei ʻaia ʻoku tau mo e kau fefine ʻoku nau fakahā ko e kau lotu ʻakinautolu ki he ʻOtua.
1TI 2:11 Ke tali ʻe he kau fefine ʻae akonaki ʻi he fakalongo pē mo e angavaivai kotoa pē.
1TI 2:12 He ʻoku ʻikai te u tuku ʻae fefine ke akonaki, pe ke faʻao ʻae pule ʻae tangata, ka ke fakalongo pe.
1TI 2:13 He naʻe fuofua ngaohi ʻa ʻAtama, kae ʻi mui ʻa ʻIvi.
1TI 2:14 Pea naʻe ʻikai kākāʻia ʻa ʻAtama, ka ko e fefine naʻe kākāʻia pea tō ia ki he talangataʻa.
1TI 2:15 Ka neongo ia ʻe fakamoʻui ia ʻi he fānau, ʻo kapau ʻe tuʻumaʻu ʻakinautolu ʻi he tui mo e ʻofa mo e māʻoniʻoni mo e anga fakapotopoto.
1TI 3:1 Ko e tala moʻoni eni, Kapau ʻoku holi ʻe ha tangata ki he ngaue ʻoe faifekau, ʻoku holi ia ki ha ngaue lelei.
1TI 3:2 Ko ia ʻoku totonu ke taʻehalaia ʻae faifekau, ke mali mo e fefine pe taha ke faʻa tokanga, mo anga fakapotopoto, ʻo anga matamatalelei, mo angaʻofa, ʻo faʻa ako:
1TI 3:3 ‌ʻO ʻikai faʻa inu uaine, ʻo ʻikai ko e faʻa tā, pe ko e holi ki he koloa ʻuli; kae faʻa kātaki, pea ʻe ʻikai te ne fakakikihi, pe manumanu;
1TI 3:4 Ko e tokotaha ʻoku pule lelei ki hono fale ʻoʻona, ʻi he anga fakamotuʻa kotoa pē kuo anganofo ʻene fānau kiate ia;
1TI 3:5 He kapau ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ke pule ʻi hono fale ʻoʻona, ʻe fēfē koā ʻene tauhi ʻae siasi ʻoe ʻOtua?
1TI 3:6 ‌ʻIkai ko e taha toki liliu, telia naʻa vikiviki ia ʻi he laukau, pea tō ai ia ki he malaʻiaʻanga ʻoe tēvolo:
1TI 3:7 Pea ʻoku totonu foki ke ongoongolelei ia ʻiate kinautolu ʻoku ʻi tuaʻā; naʻa tō ia ki he manuki mo e hele ʻae tēvolo.
1TI 3:8 Pea ke anga fakamotuʻa ʻae kau akonaki foki, ʻoua naʻa felohiʻaki, ʻoua naʻa faʻa inu uaine, pe holi ki he koloa ʻuli;
1TI 3:9 Kae puke maʻu ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe tui ʻi he ʻatamai lelei.
1TI 3:10 Pea ke fuofua ʻahiʻahi kiate kinautolu ni foki; pea nau toki hoko ki he ngaue ʻoe akonaki, kuo taʻehalaia.
1TI 3:11 Pea ke anga fakalongo pē ʻa [honau ]uaifi, ʻikai ko e kau fakakovi, kae anga fakapotopoto, ʻo angatotonu ʻi he meʻa kotoa pē.
1TI 3:12 Pea ke mali taki tokotaha ʻae kau akonaki mo e fefine pe taha, ʻo puleʻi lelei ʻenau fānau mo honau fale ʻonautolu.
1TI 3:13 He ko kinautolu kuo fai ʻo lelei ʻae ngaue ʻae akonaki, te nau maʻu kiate kinautolu ʻae hikiʻanga lelei, mo e mālohi lahi ʻi he tui ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.
1TI 3:14 Ko e ngaahi meʻa ni ʻoku ou tohi atu kiate koe, ʻi heʻeku ʻamanaki ʻe vave ʻeku ʻalu atu kiate koe:
1TI 3:15 Kae ʻilonga ʻeku tuai atu, pea ke ʻilo ʻaia ʻoku totonu ke ke fai ʻe koe ʻi he fale ʻoe ʻOtua, ʻaia ko e siasi ʻoe ʻOtua moʻui, ko hono pou mo e tuʻunga ʻoe moʻoni.
1TI 3:16 Pea ko e moʻoni ʻaupito ko e meʻa lahi ʻae meʻa fakalilolilo ʻoe lotu: ko e ʻOtua naʻe fakahā ʻi he kakano, naʻe fakamoʻoni ia ʻi he Laumālie, naʻe mamata kiate ia ʻae kau ʻāngelo, naʻe malangaʻaki ia ki he Senitaile, naʻe tui kiate ia ʻi māmani, pea maʻu hake ia ki he nāunau.
1TI 4:1 Ka ʻoku lea fakapatonu mai ʻae Laumālie, ʻe hē ʻae niʻihi mei he tui ʻi he ngaahi kuonga fakamui, ʻo tokanga ki he ngaahi laumālie fakahala, mo e ngaahi akonaki ʻoe kau tēvolo;
1TI 4:2 ‌ʻI he mālualoi ʻokinautolu ʻoku lea loi; kuo hunuhunu honau ʻatamai ʻaki ʻae ukamea vela;
1TI 4:3 ‌ʻO fekau ke ʻoua naʻa mali, mo nau fakatapui ʻae ngaahi meʻakai, ʻaia naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ke maʻu ʻi he fakafetaʻi ʻekinautolu ʻoku tui pea ʻilo ʻae moʻoni.
1TI 4:4 He ʻoku lelei ʻaia kotoa pē kuo fakatupu ʻe he ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ke siʻaki, ʻo kapau ʻe maʻu ia ʻi he fakafetaʻi:
1TI 4:5 He kuo fakangofua ia ʻe he folofola ʻae ʻOtua mo e lotu.
1TI 4:6 Kapau te ke fakamanatuʻi ʻae ngaahi meʻa ni ki he kāinga, te ke hoko ko e faifekau lelei ʻa Sisu Kalaisi, ʻo taau mo hoʻo fafangaʻi ʻi he ngaahi lea ʻoe tui mo e akonaki lelei, ʻaia kuo ke lavaʻi hono ʻiloʻi.
1TI 4:7 Ka ko e ngaahi talatupuʻa launoa mo fakafinemātuʻa ke siʻaki, ka ke ngaue koe ki he angafakaʻotua.
1TI 4:8 He ʻoku siʻi hono ʻaonga ʻoe ngaue ki he sino: ka ko e angafakaʻotua ʻoku ʻaonga ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻi ai ʻae talaʻofa ʻoe moʻui ko eni, pea mo ia ʻe hoko mai.
1TI 4:9 Ko e tala moʻoni eni, pea taau mo e kakai kotoa pē ke maʻu.
1TI 4:10 He ko ia ia ʻoku tau ngaue ai mo kātaki ʻae manuki, he ʻoku tau falala ki he ʻOtua moʻui, ʻaia ko e Fakamoʻui ia ʻoe kakai kotoa pē, kae lahi kiate kinautolu ʻoku tui.
1TI 4:11 Ke ke fekau ʻae ngaahi meʻa ni mo ako ʻaki.
1TI 4:12 ‌ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻi ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tui ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.
1TI 4:13 Tokanga koe ki he lau tohi, mo e enginaki, mo e akonaki, kaeʻoua ke u ʻalu atu.
1TI 4:14 ‌ʻOua naʻa ke taʻetokangaʻi ʻae meʻa foaki ʻoku ʻiate koe, ʻaia naʻe foaki kiate koe ʻi he kikite, mo e hilifaki ʻoe nima ʻoe kau mātuʻa.
1TI 4:15 Fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ni; ke ke moʻua koe ki ai; koeʻuhi ke hā mai hoʻo fakaʻaʻau ki muʻa ʻi he meʻa kotoa pē.
1TI 4:16 Ke ke vakai kiate koe, pea ki he akonaki; pea faifai maʻu pe ki ai: koeʻuhi ʻi hoʻo fai ia te ke fakamoʻui koe, mo kinautolu ʻoku fanongo kiate koe.
1TI 5:1 ‌ʻOua naʻa ke valoki kakaha ki ha motuʻa, kae fakakolekolea, ʻo hangē ki ha tamai; pea ki he kau talavou ʻo taau mo e ngaahi kāinga;
1TI 5:2 [Lea ]ki he kau finemātuʻa ʻo taau mo e faʻē; mo e kau finemui ʻo taau mo e ngaahi tuofefine, ʻi he angamaʻa kotoa pē.
1TI 5:3 Tauhi ki he kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻakinautolu ʻoku masiva moʻoni.
1TI 5:4 Pea kapau ʻoku ai ha fefine kuo mate hono husepāniti ʻoku ai ʻene fānau pe mokopuna, tuku ke nau fuofua fakahā ʻenau anga fakalotu ʻi ʻapi, pea totongi lelei ki heʻenau mātuʻa: he ʻoku lelei pea mālie ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
1TI 5:5 Pea ko eni, ko e fefine kuo mate hono husepāniti, pea paea moʻoni, ʻoku falala ia ki he ʻOtua, pea fai maʻu pe ʻene kole tāumaʻu mo e lotu ʻi he pō mo e ʻaho.
1TI 5:6 Ka ko ia ʻoku moʻui ki he fiemālie fakakakano, ʻoku mate ia ʻi he lolotonga ʻene moʻui.
1TI 5:7 Pea ko e ngaahi meʻa ni ke ke fekauʻaki koeʻuhi ke nau taʻehalaia.
1TI 5:8 He kapau ʻoku ʻikai ke tokonaki ʻe ha tokotaha ki hono kāinga, pea kiate kinautolu tonu ʻi hono fale, kuo siʻaki ʻe ia ʻae lotu, pea lahi hake ʻene kovi ʻaʻana ʻiate ia ʻoku taʻelotu.
1TI 5:9 Ke ʻoua naʻa fili ki he fakataha ha fefine kuo mate hono husepāniti ʻoku teʻeki ai onongofulu taʻu ʻene motuʻa, naʻe mali ia ki he tangata pe taha,
1TI 5:10 Kuo fakaongolelei ia ʻi he ngaahi ngaue lelei; ʻo kapau naʻa ne tauhi fānau ʻo kapau naʻa ne fakaafe ʻae kakai fononga, kapau naʻa ne fufulu ʻae vaʻe ʻoe kāinga māʻoniʻoni, kapau naʻa ne tokoni ki he kakai mahaki, kapau naʻa ne faʻa fai ʻae ngaahi ngaue lelei kotoa pē
1TI 5:11 Kae tuku pe ʻae kau finemui kuo mate honau husepāniti; he ʻoka nau ka taʻeanganofo kia Kalaisi, pea te nau fie mali;
1TI 5:12 ‌ʻO nau halaia ai, ko e meʻa ʻi heʻenau liʻaki ʻenau fuofua tui.
1TI 5:13 Kaeʻumaʻā ʻoku nau fai fakapikopiko, ʻo feʻaluʻaki fano pe ʻi he fale ki he fale; pea ʻikai ngata ʻi he fakapikopiko, ka koe kau fakalanga lau foki ʻo kaunoa, ʻonau lea ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu.
1TI 5:14 Ko ia ko hoku loto ke mali ʻae kau finemui, pea fānau, mo tauhi ʻae fale, pea ʻoua naʻa ai ha tuʻunga ki he lea manuki ʻoe fili.
1TI 5:15 He kuo afe ʻeni ʻae niʻihi ʻo muimui ʻia Sētane.
1TI 5:16 Kapau ʻoku kāinga ha tangata pe ha fefine ʻoku tui, ki ha kau fefine kuo mate honau husepāniti, tuku ke nau tauhi ʻakinautolu, kaeʻoua naʻa fakamāfasia
1TI 5:17 ‌ʻIlonga ʻae kau mātuʻa ʻoku pule lelei, ke ʻatu kiate kinautolu ʻae fakaʻapaʻapa lahi, kae lahi hake kiate kinautolu ʻoku ngaue ʻi he folofola mo e akonaki.
1TI 5:18 He ʻoku pehē ʻae tohi, “ʻOua naʻa ke nonoʻo ʻae ngutu ʻoe pulu ʻoku ne molomoloki ʻae uite.” Pea, “ʻOku taau mo e tangata ngaue hano tauhi.”
1TI 5:19 ‌ʻOua naʻa ke tali ha fakaʻilo kovi ki ha motuʻa, ka ʻi he ʻao ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua, pe toko tolu.
1TI 5:20 Ko kinautolu ʻoku fai angahala, valoki fakahā pe, ke manavahē ai ʻae niʻihi.
1TI 5:21 ‌ʻOku ou fekau ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo e kau ʻāngelo kuo fili, ke ke tokanga ki he ngaahi meʻa ni, ʻo taʻefilifilimānako ki ha taha ʻae taha ʻi he filifilimānako.
1TI 5:22 ‌ʻOua naʻa ke hilifaki nima fakavave ki ha tangata ʻe tokotaha, pea ʻoua naʻa ke kau ki he angahala ʻoe kakai: ke ke tauhi koe ke ke maʻa.
1TI 5:23 ‌ʻOua naʻa ke kei inu vai [pe], ka ke ʻai ʻae uaine siʻi, telia ho fatu mo hoʻo faʻa mahamahaki.
1TI 5:24 ‌ʻOku tomuʻa hā ʻae angahala ʻae kakai niʻihi, ʻo muʻomuʻa ki he fakamaau; ka ʻoku muimui pe ʻi he niʻihi.
1TI 5:25 Pea ʻoku pehē foki ʻoku tomuʻa hā mai ʻae ngaahi ngaue lelei ʻae niʻihi; pea ko ia ʻoku ʻikai pehē, ʻe ʻikai faʻa fufū ia.
1TI 6:1 Ke pehē ʻe he kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻoku moʻulaloa ki he haʻamonga, ʻoku totonu ke tuku ki honau houʻeiki ʻae fakaʻapaʻapa kotoa pē, telia naʻa fakaongokovi ʻae huafa ʻoe ʻOtua mo [ʻene ]akonaki.
1TI 6:2 Pea ko kinautolu ʻoku ai honau ʻeiki ʻoku tui, ʻoua naʻa nau taʻefakaʻapaʻapa ki ai, koeʻuhi ʻoku nau kāinga; ka ke ʻāsili ai ʻenau ngaue, koeʻuhi ʻoku nau angatonu mo ʻofeina, ʻonau kau ʻi he lelei. Ko e ngaahi meʻa ni ke ke ako mo enginaki ʻaki.
1TI 6:3 Kapau ʻoku ako kehe ʻe ha taha, pea ʻikai loto ia ki he ngaahi lea lelei, ʻae ngaahi lea ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, pea ki he akonaki ʻaia ʻoku taau mo e angafakaʻotua;
1TI 6:4 ‌ʻOku fielahi ia, ʻo taʻeʻilo ha meʻa, ka ʻoku mahaki ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi fehuʻi mo e ngaahi fakakikihi lea, ʻaia ʻoku tupu ai ʻae meheka, mo e fekeʻikeʻi, mo e felauʻikoviʻaki, mo e femahalokoviʻaki.
1TI 6:5 Mo e fefakakikihikoviʻaki ʻae kau tangata loto kovi, pea taʻemaʻu ʻae moʻoni, ʻoku nau mahalo ko ia ʻe koloaʻia ai ko e lotu ia; ke ke mavahe koe mei he kakai pehē.
1TI 6:6 Ka ko e angafakaʻotua mo e loto fiemālie, ko e koloa lahi ia.
1TI 6:7 He naʻe ʻikai te tau omi ha meʻa ki he māmani, pea kuo pau ʻe ʻikai te tau faʻa ʻave ai ha meʻa.
1TI 6:8 Pea ʻi heʻetau maʻu ʻae meʻakai mo e kofu ke tau fiemālie ai.
1TI 6:9 Ka ko kinautolu ʻoku holi ke koloaʻia, ʻoku nau tō ki he ʻahiʻahi mo e tauhele, mo e ngaahi holi vale lahi mo fakamamahi, ʻaia ʻoku lōmakiʻi ʻae kakai ki he malaʻia mo e mate fakaʻauha.
1TI 6:10 He ko e ʻofa ki he koloa, ko e tefito ia ʻoe kovi kotoa pē: ʻaia ʻi he manumanu feinga ki ai ʻae niʻihi, kuo nau hē mei he tui, pea kuo nau hokahokaʻi ʻaki ʻakinautolu ʻae ngaahi mamahi lahi.
1TI 6:11 Ka ko koe, ʻae tangata ʻoe ʻOtua, puna mei he ngaahi meʻa ni; pea ke tuli ki he māʻoniʻoni, mo e angafakaʻotua, mo e tui, mo e ʻofa, mo e faʻa kātaki, mo e angavaivai.
1TI 6:12 Tau ʻae tau lelei ʻoe tui, puke ke maʻu ʻae moʻui taʻengata, ʻaia kuo ui foki koe ki ai, pea kuo ke fakahā ʻae fakamoʻoni lelei ʻi he ʻao ʻoe fakamoʻoni tokolahi.
1TI 6:13 ‌ʻOku ou fekau kiate koe, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku ne fakaake ʻae meʻa kotoa pē, mo e ʻao ʻo Kalaisi Sisu, ʻaia naʻa ne fakamoʻoni ʻi he [ʻao ]ʻo Ponito Pailato ʻae fakahā lelei;
1TI 6:14 Ke ke tauhi ʻae fekau ni ʻo taʻemele, pea taʻevalokia, ʻo aʻu ki he fakahā mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi:
1TI 6:15 ‌ʻAia te ne fakahā ʻi hono kuonga ʻoʻona, ko e ʻEiki monūʻia, mo taha pe, ko e Tuʻi ki he ngaahi tui, mo e ʻEiki ki he ngaahi ʻeiki;
1TI 6:16 ‌ʻAia ʻoku ʻi ai tokotaha pe ʻae taʻefaʻamate, ʻoku nofoʻia ʻe ia ʻae maama taʻefaʻafotuaki; ʻaia kuo teʻeki mamata ki ai ha tangata, pea ʻikai siʻi te ne faʻa mamata ki ai: ke ʻiate ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e mālohi ʻo taʻengata. ʻEmeni.
1TI 6:17 Fekau kiate kinautolu ʻoku koloaʻia ʻi māmani, ke ʻoua naʻa nau loto viki, pe falala ki he koloa tolu ke tau fiemālie ai;
1TI 6:18 Ke nau fai lelei, ke lahi ʻenau ngaahi ngaue lelei, ʻo fie tufaki, ʻo anga fie tokoni;
1TI 6:19 Pea nau tokonaki maʻanautolu ʻae tuʻunga lelei ki he kuonga ʻe hoko, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui taʻengata.
1TI 6:20 E Timote, ke ke puke ʻaia kuo tuku kiate koe ke tauhi, mo ke tapu ʻi he ngaahi papūnoa mo launoa, mo e akonaki angatuʻu, ʻoku ui loi pe “ko e poto.”
1TI 6:21 ‌ʻAia ʻi he tokanga ki ai ʻae niʻihi, kuo nau hē mei he tui. Ke ʻiate koe ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.
2TI 1:1 Ko au Paula, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi ʻi he finangalo ʻoe ʻOtua, ʻo fakatatau ki he talaʻofa ʻoe moʻui ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.
2TI 1:2 Ke ʻia Timote, ko e foha ʻofeina, ʻae ʻaloʻofa, mo e ʻofa mataʻataʻatā pe, mo e melino, mei he ʻOtua ko e Tamai mo Kalaisi Sisu ko hotau ʻEiki.
2TI 1:3 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ou tauhi, ʻo hangē ko e ngaahi tamai ʻi muʻa, ʻi he ʻatamai māʻoniʻoni, ʻoku ou manatu maʻuaipē kiate koe ʻi heʻeku ngaahi lotu ʻi he pō mo e ʻaho;
2TI 1:4 ‌ʻO holi lahi ke u mamata kiate koe, ʻi heʻeku manatu ki hoʻo ngaahi loʻimata, koeʻuhi ke u fonu ʻi he fiefia;
2TI 1:5 ‌ʻI heʻeku fakamanatu ki he tui taʻeloi ʻoku ʻiate koe, ʻaia naʻe muʻaki nofoʻia hoʻo kui fefine ko Loisi, mo hoʻo faʻē ko ʻIunisi; pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻiate koe foki.
2TI 1:6 Ko ia ʻoku ou fakamanatu ai kiate koe ke ke tafutafu ʻae meʻa foaki ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻiate koe ʻi he hilifaki ʻa hoku nima.
2TI 1:7 He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ʻae laumālie ʻoe manavasiʻi; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.
2TI 1:8 Ko ia ke ʻoua naʻa ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEiki, pe kiate au ko ʻene pōpula: ka ke kau koe ʻi he ngaahi mamahi ʻoe ongoongolelei ʻo taau mo e mālohi ʻoe ʻOtua;
2TI 1:9 ‌ʻAia kuo ne fakamoʻui ʻo ne ui ʻakitautolu ʻi he uiuiʻi māʻoniʻoni, ʻo ʻikai fakatatau mo e tau ngaahi ngaue, ka ʻoku fakatatau mo ʻene tuʻutuʻuni, mo e ʻaloʻofa ʻaia naʻe foaki kiate kitautolu ʻia Kalaisi Sisu ʻi he teʻeki ai tuʻu ʻa māmani,
2TI 1:10 Ka kuo hā eni ʻi he fakahā ʻahotau Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo ne ikuna ʻae mate, pea kuo ne fakahā ʻi he maama ʻae moʻui mo e taʻemate ʻi he ongoongolelei:
2TI 1:11 ‌ʻAia naʻe fakanofo au ke u malangaʻaki ia, ko e ʻaposetolo, mo e akonaki ʻoe kakai Senitaile.
2TI 1:12 Ko e meʻa ko ia ʻoku ou kātaki ai ʻae ngaahi meʻa ni: ka ʻoku ʻikai te u mā: he ʻoku ou ʻilo ʻaia kuo u tui ki ai, pea ʻoku pau hoku loto ʻoku faʻa fai ʻe ia ke tauhi ʻaia kuo u tuku kiate ia ʻo aʻu ki he ʻaho ko ia.
2TI 1:13 Puke ke maʻu ʻae sino ʻoe ngaahi lea haohaoa, ʻaia naʻa ke fanongo ai ʻiate au, ʻi he tui mo e ʻofa ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.
2TI 1:14 Ko e meʻa lelei ko ia naʻe tuku kiate koe ke ke tauhi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku nofoʻia ʻakitautolu.
2TI 1:15 ‌ʻOku ke ʻilo ʻae meʻa ni, koeʻuhi ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi ʻEsia kuo nau siʻaki au; ʻaia kuo kau ai ʻa Faiselo mo Hemosine.
2TI 1:16 Ke foaki ʻe he ʻEiki ʻae ʻaloʻofa ki he fale ʻo ʻOnesifolo; he naʻe liunga lahi ʻene tokoniʻi au, pea naʻe ʻikai mā ia ʻi hoku haʻi ukamea:
2TI 1:17 Ka ʻi heʻene ʻi Loma, naʻa ne kumi lahi kiate au, ʻo ne ʻiloʻi [au].
2TI 1:18 ‌ʻOfa ke tuku kiate ia ʻe he ʻEiki ke ne maʻu ʻae ʻaloʻofa mei he ʻEiki ʻi he ʻaho ko ia: pea ko e ngaahi meʻa kehekehe naʻa ne tokoniʻi ai au ʻi ʻEfesō, ʻoku ke ʻilo pe.
2TI 2:1 Ko ia, ko hoku foha, ke ke mālohi koe ʻi he ʻofa ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.
2TI 2:2 Pea ko e ngaahi meʻa ko ia kuo ke fanongo ʻiate au ʻi he ʻao ʻoe kau fakamoʻoni tokolahi, ke ke tuku ia ki he kau tangata angatonu, ke nau faʻa fai ke akonekina foki ʻae niʻihi.
2TI 2:3 Ko ia ke ke faʻa kātaki ʻae ngaue faingataʻa, ʻo taau mo e tangata tau lelei ʻa Sisu Kalaisi.
2TI 2:4 ‌ʻOku ʻikai ha tangata ʻoku ne fai ʻa ʻetau pea ne fakaʻefihia ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoe moʻui ni; kaekehe ke fakafiemālie kiate ia kuo fili ia ko e tangata tau.
2TI 2:5 Pea kapau ʻoku feinga ʻe ha tokotaha ke ne ikuna, ʻoku ʻikai fakapale ia, kae ʻi heʻene feinga totonu.
2TI 2:6 Pea ʻoku taau mo e tangata tauhi ngoue ke tomuʻa fai ʻae ngaue ʻi heʻene kai hono fua.
2TI 2:7 Tokanga ki heʻeku lea; pea ʻofa ke tuku kiate koe ʻe he ʻEiki ʻae ʻilo ʻi he meʻa kotoa pē.
2TI 2:8 Manatu kia Sisu Kalaisi ko e hako ʻo Tevita, naʻe fokotuʻu hake ia mei he mate, ʻo fakatatau mo ʻeku ongoongolelei:
2TI 2:9 ‌ʻAia ʻoku ou mamahi ai ʻo hangē ha fai kovi, pea kuo haʻisia au; ka ʻoku ʻikai haʻisia ʻae folofola ʻae ʻOtua.
2TI 2:10 Ko ia ʻoku ou faʻa kātaki ai ʻae meʻa kotoa pē koeʻuhi ko kinautolu kuo fili, koeʻuhi ke nau maʻu foki ʻae fakamoʻui ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu mo e hakeakiʻi taʻengata.
2TI 2:11 Ko e tala moʻoni eni: “He kapau kuo tau mate mo ia, te tau moʻui foki mo ia:
2TI 2:12 Kapau ʻoku tau faʻa kātaki, te tau pule foki mo ia: kapau te tau liʻaki ia, te ne liʻaki ʻakitautolu foki:
2TI 2:13 Kapau ʻoku tau taʻetui, ka ʻoku moʻoni pehē ai pe ia: ʻoku ʻikai te ne faʻa fakaʻikaiʻi ia.”
2TI 2:14 Fakamanatu ʻae ngaahi meʻa ni, ʻo fekau [kiate kinautolu ]ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki, ke ʻoua naʻa nau fakakikihi ʻi he ngaahi lea ʻoku ʻikai hano ʻaonga, [ka ]ko e fakahēʻi ʻoe kau fanongo ki ai.
2TI 2:15 Ke ke feinga ke fakahā koe ʻoku ke lelei ki he ʻOtua, ko e tangata ngaue ʻoku ʻikai ke mā, kae vahevahe totonu atu ʻae folofola ʻoe moʻoni.
2TI 2:16 Ka ke siʻaki ʻae ngaahi lea papūnoa mo e kovi: koeʻuhi ʻe tupu pea ʻāsili ai ʻae anga fakataʻelotu.
2TI 2:17 Pea ʻe keina ʻenau lea ʻo hangē ko e popo: pea ʻoku ʻi ai ʻa ʻAiminia mo Failito;
2TI 2:18 ‌ʻAkinaua kuo na hē mei he moʻoni, ʻo na pehē kuo hili ange ʻae toetuʻu; pea kuo na fulihi ʻae tui ʻae niʻihi.
2TI 2:19 Ka ʻoku tuʻumaʻu pe ʻae tuʻunga ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻi ai ʻae fakaʻilonga ni, “ʻOku ʻilo ʻe he ʻEiki ʻakinautolu ʻoku ʻaʻana;” pea, “Ke ʻilonga ia ʻoku ne huaʻaki ʻae huafa ʻo Kalaisi, ke afe ia mei he angahia.”
2TI 2:20 Ka ʻi he fale lahi ʻoku ʻikai ke ngata ʻi he ngaahi ipu koula mo siliva pe, ka ʻoku ʻi ai mo e ipu ʻakau mo e ʻumea; ko e niʻihi ke ʻaonga lahi, mo e niʻihi ke ʻaonga siʻi pe.
2TI 2:21 Ko ia kapau ʻe fakamaʻa ia ʻe ha tangata mei he ngaahi meʻa ni, ʻe hoko ai ia ko e ipu ke ʻaonga lahi, kuo fakatapuʻi, pea taau mo e ʻeiki ke ngāueʻaki kuo teuteu ki he ngaue lelei kotoa pe.
2TI 2:22 Ke ke puna foki mei he ngaahi holi fakatalavou: ka ke tuli ki he māʻoniʻoni, mo e angatonu, mo e ʻofa, mo e melino, kiate kinautolu ʻoku ui ki he ʻEiki ʻi he lotomaʻa.
2TI 2:23 Ka ke liʻaki ʻae ngaahi fehuʻi vale mo launoa, ʻi hoʻo ʻilo ʻoku tupu ai ʻae fakakikihi.
2TI 2:24 Pea ʻoku ʻikai lelei ke fakakikihi ʻae tamaioʻeiki ʻae ʻEiki; ka ke angavaivai ia ki he kakai kotoa pē, ʻo faʻa ako, mo faʻa kātaki,
2TI 2:25 ‌ʻO akonekina ʻi he angamalū ʻakinautolu ʻoku angatuʻu; heiʻilo ʻe foaki ai ʻe he ʻOtua kiate kinautolu ʻae fakatomala ke nau tui ki he moʻoni;
2TI 2:26 Pea nau fakahaofia ʻakinautolu mei he tauhele ʻae tēvolo, ʻakinautolu kuo ne moʻua ʻo fakapōpulaʻi ko ʻene faʻiteliha pe.
2TI 3:1 Pea ke ʻilo ʻae meʻa ni foki, ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamui ʻae kuonga fakatuʻutāmaki.
2TI 3:2 Koeʻuhi ʻe ʻofa ʻae kau tangata kiate kinautolu pe, ʻo manumanu, mo polepole, mo laukau, mo lea kovi, mo talangataʻa ki he mātuʻa, mo taʻefakafetaʻi, mo taʻemāʻoniʻoni,
2TI 3:3 ‌ʻO taʻemaʻu ʻae ʻofa ʻoku ngali mo e kāinga, ʻo liʻaki ʻae lea fakapapau, ko e kau lohiaki, ko e kau holi kovi, ko e kau anga mālohi, ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku lelei,
2TI 3:4 Ko e kau lavaki, ʻo anga ʻohonoa, mo loto fielahi, ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamaama, ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtua;
2TI 3:5 ‌ʻOku nau maʻu hono ngeʻesi ʻoe lotu, ka ʻoku nau liʻaki ʻa hono mālohi: ke ke afe mei he kakai pehē.
2TI 3:6 Pea ʻoku mei he kakai pehē ʻakinautolu ʻoku ngaolo ki he ngaahi fale, ʻo taki pōpula ʻae kau fefine fakavalevale ʻoku ʻefi ʻi he hia, kuo takiekina ʻe he ngaahi holi kehekehe,
2TI 3:7 ‌ʻOku nau ako maʻuaipē, ka ʻoku ʻikai siʻi te nau lavaʻi ʻae ʻilo ʻoe moʻoni.
2TI 3:8 Kae hangē ko e tuʻu ʻa Sani mo Samepi kia Mōsese, ʻoku pehē ʻae tuʻu foki ʻakinautolu ni ki he moʻoni: ko e kau tangata loto kovi, pea taʻemoʻoni ki he tui.
2TI 3:9 Ka ko eni, ʻe ʻikai te nau fai maʻuaipē: koeʻuhi ʻe hā atu ʻenau vale ki he kakai kotoa pē, ʻo hangē foki ko e [vale ]ʻanaua.
2TI 3:10 Ka kuo ke ʻilo fakapapau ʻeku akonaki, mo e anga ʻo ʻeku moʻui, mo hoku loto, mo e tui, mo e kātaki fuoloa, mo e ʻofa, mo e faʻa ʻūkuma,
2TI 3:11 Mo e ngaahi fakatanga, mo e mamahi, naʻe hoko kiate au ʻi ʻAniteoke, mo ʻIkoniume, mo Lisita; ʻae ngaahi fakatanga naʻaku faʻa kātakiʻi: ka naʻe fakamoʻui au mei ai kotoa pē ʻe he ʻEiki.
2TI 3:12 ‌ʻIo, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku loto ke moʻui angafakaʻotua kia Kalaisi Sisu, te nau ʻilo ʻae fakatanga.
2TI 3:13 Ka ko e kau tangata angakovi mo e kau fakahala, te nau tupulaki ʻi he kovi ki he kovi, ʻo faʻa kākaaʻi, pea ʻe kākāʻia ʻakinautolu.
2TI 3:14 Ka ke tuʻumaʻu pē ʻa koe ʻi he ngaahi meʻa ʻaia kuo akonekina ai koe, pea kuo ke ʻilo pau ki ai, ʻo ke ʻilo ʻaia kuo ke maʻu ia mei ai;
2TI 3:15 Koeʻuhi ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻa ke ʻilo ʻae ngaahi tohi māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻui ʻi he tui ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi Sisu.
2TI 3:16 ‌ʻOku foaki mai ʻae Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoni:
2TI 3:17 Koeʻuhi ke haohaoa ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē.
2TI 4:1 Ko ia ʻoku ou fekau ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia te ne fakamaau ʻae moʻui mo e mate ʻi heʻene fakahā mai mo hono puleʻanga;
2TI 4:2 Ke ke malangaʻaki ʻae folofola; faʻa fai ʻi he faingamālie, mo e taʻehafaingamālie; valoki, mo fakatonutonu, mo enginaki, ʻi he anga faʻa kātaki kotoa pē mo e akonaki
2TI 4:3 Koeʻuhi ʻe hoko ʻae kuonga ʻe ʻikai te nau faʻa kātaki ai ʻae akonaki totonu; ka ʻi he ʻiate kinautolu ʻae telinga veli, te nau fakatokolahi maʻanautolu ʻae kau akonaki ʻo tatau mo ʻenau holi.
2TI 4:4 Pea te nau fakatafoki honau telinga mei he moʻoni, pea tuli tāupau ki he meʻa loi.
2TI 4:5 Ka ke leʻo pe ʻa koe ʻi he meʻa kotoa pē, kātaki ʻae ngaahi meʻa mamahi, fai ʻae ngaue ʻoe ʻevangeliō, fai ke kakato hoʻo ngaue fakafaifekau.
2TI 4:6 He ʻoku ou tali pe ki hoku lilingi, pea ʻoku ofi ʻae ʻaho ʻo hoku tukuange.
2TI 4:7 Kuo u tau ʻae tau lelei, kuo u lavaʻi ʻae fakapuepue, kuo u tauhi maʻu ʻae tui:
2TI 4:8 Ngata ai, kuo hilifaki moʻoku ʻae pale ʻoe māʻoniʻoni, ʻaia ʻe foaki mai kiate au ʻi he ʻaho ko ia ʻe he ʻEiki, ko e Fakamaau māʻoniʻoni: pea ʻikai kiate au pe, ka kiate kinautolu kotoa pē foki ʻoku ʻofa ki hono fakahā mai.
2TI 4:9 Ke ke fakatoʻotoʻo ke haʻu vave kiate au:
2TI 4:10 He kuo siʻaki au ʻe Temasi; kuo ʻofa ia ki he māmani, pea kuo ʻalu ia ki Tesalonika; ko Kilisini ki Kalētia, mo Taitusi ki Talemetia.
2TI 4:11 Ko Luke pe ʻoku ʻiate au. Haʻu mo Maʻake, pea mo omi fakataha: he ʻoku ʻaonga ia kiate au ʻi he ngaue fakafaifekau.
2TI 4:12 Pea kuo u fekau ʻa Tikiko ki ʻEfesō.
2TI 4:13 ‌ʻOmi ʻae kofu naʻaku tuku mo Kaposi ʻi Taloasi, ʻoka ke ka haʻu, mo e ngaahi tohi, [kae tokanga ]lahi ki he ngaahi tohi kiliʻi manu.
2TI 4:14 Naʻe fai kovi lahi kiate au ʻe ʻAlekisānita, ko e tufunga ngaohi meʻa kapa: ʻe totongi ʻe he ʻEiki kiate ia ʻo hangē ko ʻene ngaahi ngaue:
2TI 4:15 ‌ʻAia ke ke vakai ki ai foki, he ʻoku lahi ʻaupito ʻene fakatanga ki heʻetau lea.
2TI 4:16 ‌ʻI heʻeku fuofua fakamatala, naʻe ʻikai ha tangata ʻe tuʻu mo au, ka naʻa nau liʻaki kotoa pē au: ʻofa ke ʻoua naʻa lau ia kiate kinautolu.
2TI 4:17 Ka naʻe tuʻu mo au ʻae ʻEiki, ʻo ne fakamālohiʻi au; koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻiate au ʻae malanga, pea ke fanongo ki ai ʻae Senitaile kotoa pē: pea naʻe fakamoʻui au mei he ngutu ʻoe laione.
2TI 4:18 Pea ʻe fakahaofi au ʻe he ʻEiki mei he ngaue kovi kotoa pē, pea te ne fakamoʻui ʻo aʻu ki hono puleʻanga ʻi he langi: ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
2TI 4:19 Tala ʻeku ʻofa kia Pisila mo ʻAkuila, mo e fale ʻo ʻOnesifolo.
2TI 4:20 Naʻe nofo ʻa Elasito ʻi Kolinitō: ka naʻaku tuku ʻa Talofimo ʻi Mileto ʻoku mahaki.
2TI 4:21 Ke ke ʻahiʻahi ke haʻu ʻi he teʻeki hokosia ʻae faʻahitaʻu momoko. ʻOku ʻofa atu kiate koe ʻa Iupulo, mo Piutena, mo Laino, mo Kalotia, mo e kāinga kotoa pē.
2TI 4:22 Ke ʻi ho laumālie ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi. Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.
TIT 1:1 Ko au Paula, ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, mo e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ʻo fakatatau ki he tui ʻae kakai kuo fili ʻe he ʻOtua, pea mo e ʻiloʻi ʻoe moʻoni ʻaia ʻoku taau mo e anga fakaʻotua;
TIT 1:2 ‌ʻI he ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengata, ʻaia naʻe fakaʻilo ʻe he ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻikai ʻaupito loi, ʻi he teʻeki ai tuʻu ʻa māmani;
TIT 1:3 Ka kuo fakahā ʻi hono kuonga totonu ʻa ʻene folofola ʻi he malanga, ʻaia kuo tuku kiate au, ʻo fakatatau ki he fekau ʻae ʻOtua ko hotau Fakamoʻui;
TIT 1:4 Ke ʻia Taitusi, ko e foha moʻoni ʻo taau mo e tui ʻatautolu kotoa pē, ʻae ʻaloʻofa, mo e ʻofa mataʻataʻatā, mo e melino, mei he ʻOtua ko e Tamai, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi ko hotau Fakamoʻui.
TIT 1:5 Ko e meʻa ni naʻaku tuku ai koe ʻi Keliti, koeʻuhi ke ke fakatonutonu ʻae ngaahi meʻa naʻe ʻikai fakaʻosi, ʻo fakanofo ʻae kau mātuʻa ʻi he kolo kotoa pē, ʻo hangē ko ia naʻaku fekau kiate koe:
TIT 1:6 Kapau ʻoku taʻehala ha tokotaha, koe husepāniti ʻoe fefine pe taha, ʻoku tui ʻene fānau, pea ʻoku ʻikai valokia ʻi ha fakamaveuveu pe ha talangataʻa.
TIT 1:7 He ʻoku totonu ke taʻehalaia ʻae tauhi, ʻo taau mo e tauhi koloa ʻae ʻOtua; ʻo ʻikai fai ki hono loto, pe ʻitangofua, pe tokanga ki he uaine, pe faʻa tā, pe tokanga ki he koloa ʻuli;
TIT 1:8 Kae ʻofa ia ki he fai angalelei, pea ʻofa ki he kakai angalelei, ke ne anga fakapotopoto, mo angatotonu, mo māʻoniʻoni, mo angamaau;
TIT 1:9 ‌ʻO ne puke ke maʻu ʻae lea moʻoni, ʻo hangē ko hono akonekina, koeʻuhi ke ne faʻa fai ke enginaki mo valoki tonu ʻae kau lea kovi ʻaki ʻae akonaki totonu.
TIT 1:10 He ʻoku ai ʻae tokolahi ʻoku angatuʻu, ko e kau launoa mo e kau kākā, pea ʻoku tuʻu muʻa ai ʻakinautolu ʻoe kamu:
TIT 1:11 ‌ʻAkinautolu ʻoku totonu ke tāpuni honau ngutu; ʻoku nau fakahēʻi ʻae ngaahi fale kotoa, ʻo ako ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu, ka nau maʻu ai ʻae koloa ʻuli.
TIT 1:12 Ko honau tokotaha, ko e tangata kikite pe ʻonautolu, naʻe pehē, “ʻOku loi maʻuaipē ʻae kakai Keliti, ko e fanga manu fekai mo kovi, ko e kau faʻa kai fakapikopiko.”
TIT 1:13 Ko e fakamoʻoni ni ʻoku moʻoni. Ko ia ke ke valoki māsila ʻakinautolu, ke nau haohaoa ʻi he tui;
TIT 1:14 ‌ʻOua naʻa tokanga ki he ngaahi talatupuʻa fakaSiu, mo e ngaahi fekau ʻae kakai, ʻakinautolu ʻoku afe mei he moʻoni.
TIT 1:15 ‌ʻOku maʻa ʻae meʻa kotoa pē kiate kinautolu ʻoku loto maʻa: ka ʻoku ʻikai maʻa ha meʻa ʻe taha kiate kinautolu ʻoku anga ʻuli mo taʻetui; he ko honau loto mo honau ʻatamai kuo ʻuliʻi.
TIT 1:16 ‌ʻOku nau lau ʻoku nau ʻilo ʻae ʻOtua ka ʻi heʻenau ngaahi ngaue ʻoku nau siʻaki ia, ʻoku nau anga fakalielia, mo talangataʻa, pea taʻehafifili lelei ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē.
TIT 2:1 Ka ke leaʻaki pe ʻe koe ʻae ngaahi meʻa ʻoku taau mo e akonaki haohaoa:
TIT 2:2 Ke faʻa tokanga ʻe he mātuʻa tangata, pea nau anga fakamotuʻa, ʻo fakapotopoto, mo haohaoa ʻi he tui, mo e ʻofa, mo e faʻa kātaki.
TIT 2:3 Mo e kau finemātuʻa foki, ke nau ʻulungāanga fakamāʻoniʻoni, ke ʻoua naʻa ko e kau fakakovi, pe tokanga lahi ki he uaine, ka ko e kau akonaki ʻoe meʻa lelei;
TIT 2:4 Koeʻuhi ke nau ako ki he kau finemui ke anga fakapotopoto, ke ʻofa ki honau husepāniti, ke ʻofa ki heʻenau fānau,
TIT 2:5 Ke nau fai poto, mo angatonu, ʻo faʻa nofo ʻi ʻapi, ʻo angalelei, pea talangofua ki honau husepāniti, ke ʻoua naʻa lauʻikovi ʻae folofola ʻae ʻOtua.
TIT 2:6 Ke ke enginaki ki he kau talavou foki ke loto fakapotopoto.
TIT 2:7 Ke ke fakahā koe ʻi he meʻa kotoa pē ko e fakaʻilonga ʻoe ngaue lelei: ʻi he akonaki ke hā ʻae taʻehala, mo e anga fakamotuʻa, mo e moʻoni,
TIT 2:8 Mo e lea haohaoa, ʻaia ʻe ʻikai faʻa talia, koeʻuhi ke mā ai ia ʻaia ʻoku kau kehe, pea ne taʻemaʻu ha meʻa ke ne lauʻikovi ai ʻakitautolu.
TIT 2:9 Ke talangofua ʻae kau tamaioʻeiki ki honau ngaahi ʻeiki, pea ke fai kotoa pē ko [honau ]fakafiemālie lelei; kaeʻoua naʻa fakatoutala;
TIT 2:10 ‌ʻOua naʻa kaihaʻa, kae fakahā atu ʻae angatotonu lelei kotoa pē; koeʻuhi ke nau fakaongolelei ʻae akonaki ʻoe ʻOtua, ko hotau Fakamoʻui, ʻi he meʻa kotoa pē.
TIT 2:11 He ko e ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻomi ʻae fakamoʻui ki he kakai kotoa pē, kuo hā mai ia,
TIT 2:12 ‌ʻO ne akonekina ʻakitautolu, ke siʻaki ʻae anga taʻefakaʻotua mo e ngaahi holi fakamaama, ka tau moʻui anga fakapotopoto, mo māʻoniʻoni, mo angafakaʻotua, ʻi he māmani;
TIT 2:13 ‌ʻO tatali ki he ʻamanaki fakamonūʻia ko ia, mo e fakahā ʻi he nāunau ʻoe ʻOtua lahi, ko hotau Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi;
TIT 2:14 ‌ʻAia naʻa ne foaki ʻe ia ia koeʻuhi ko kitautolu, koeʻuhi ke ne huhuʻi ʻakitautolu mei he hia kotoa pē, pea fakamāʻoniʻoni ha kakai lelei lahi maʻana, ʻoku fai velenga ʻae ngaahi ngaue lelei.
TIT 2:15 Ako ʻaki ʻae ngaahi meʻa ni, mo enginaki, mo valoki ʻi he mālohi kotoa pē. ʻOua naʻa manukiʻi koe ʻe ha taha.
TIT 3:1 Fakamanatuʻi ʻakinautolu ke nau anganofo ki he ngaahi tuʻi mo e kau pule, ke nau talangofua ki he kau fakamaau, ke tali teu pe ki he ngaahi ngaue lelei kotoa pē;
TIT 3:2 Ke ʻoua naʻa lauʻikovi ha tokotaha, ʻoua naʻa fakakikihi, kae angavaivai, ʻo fakahā ʻae angamalū kotoa pē ki he kakai kotoa pē.
TIT 3:3 He ko kitautolu foki naʻa tau vale ʻi muʻa, ʻo talangataʻa, mo kākāʻia, pea moʻua ki he ngaahi holi kovi mo e ngaahi meʻa fakamālie kehekehe, ʻo moʻui ʻi he fasituʻu mo e meheka, ko e fehiʻanekina mo e fetāufehiʻaʻaki.
TIT 3:4 Kae hili hono fakahā mai ʻae angalelei mo e ʻaloʻofa ʻae ʻOtua, ko hotau Fakamoʻui, ki he tangata,
TIT 3:5 Naʻe ʻikai ʻi he ngaahi ngaue ʻoe māʻoniʻoni naʻa tau fai, kae fakatatau mo ʻene ʻofa mataʻataʻatā pe, kuo ne fakamoʻui ʻakitautolu, ʻi he fufulu ʻoe fakatupu foʻou, mo e fakafoʻou ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni;
TIT 3:6 ‌ʻAia naʻa ne lilingi ʻo lahi ʻaupito kiate kitautolu ia Sisu Kalaisi, ko hotau Fakamoʻui;
TIT 3:7 Koeʻuhi ʻi he fakatonuhia ʻakitautolu ʻi heʻene ʻofa, ʻe ngaohi ai ʻakitautolu ko e fānau hoko, ʻo taau mo e ʻamanaki lelei, ki he moʻui taʻengata.
TIT 3:8 Ko e tala moʻoni eni, pea ko hoku loto ke ke fakapapau maʻuaipē ʻae ngaahi meʻa ni, koeʻuhi ko kinautolu kuo tui ki he ʻOtua, ke nau loto tokanga ke fai ʻae ngaahi ngaue lelei. ʻOku lelei mo ʻaonga ʻae ngaahi meʻa ni ki he kakai.
TIT 3:9 Ka ke tekeʻi ʻae ngaahi fehuʻi launoa, mo e tala hohoko, mo e fakakikihi, mo e ngaahi fekeʻikeʻi ʻi he fono; he ʻoku taʻeʻaonga ia mo vaʻinga.
TIT 3:10 Ko e tangata fakatupu mavahevahe, hili ʻa hono akonakiʻi ʻo liunga taha mo liunga ua, tukuange ia;
TIT 3:11 ‌ʻI he ʻilo ko ia ʻoku pehē, kuo fakahē ia, pea ʻoku fai angahala, pea kuo tukuakiʻi ia ʻiate ia pe.
TIT 3:12 ‌ʻO kau ka fekau atu ʻa ʻAtima kiate koe, pe ko Tikiko, ke ke ʻahiʻahi ke ke fakatoʻotoʻo ke haʻu kiate au ʻi Nikopoli: he kuopau pe hoku loto ke nofo ki ai ʻi he faʻahitaʻu momoko.
TIT 3:13 Ke ke tokoni lelei pe kia Senasi ko e akonaki ʻi he fono, mo ʻApolosi, ʻi hona fononga, ke ʻoua te na masiva ʻi ha meʻa.
TIT 3:14 Pea ke ʻilo ʻekinautolu ʻoku ʻotautolu foki, ke fai ʻae ngaahi ngaue lelei, ke maʻu ai ʻaia ʻoku ʻaonga, koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻefua ai ʻakinautolu.
TIT 3:15 Ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻiate au, ʻoku nau ʻofa atu kiate koe. ʻOfa atu kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kitautolu ʻi he tui. Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.
PHM 1:1 Ko au Paula, ko e pōpula ʻa Kalaisi Sisu, mo Timote, ko e kāinga, kia Filimone, ko hotau ʻofeina, mo e kaunga ngaue,
PHM 1:2 Pea kia ʻAfia ko e ʻofeina, mo ʻAkipo, ko hotau kaunga tau, pea ki he siasi ʻi ho fale:
PHM 1:3 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻofa, mo e monūʻia, mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai, mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
PHM 1:4 ‌ʻOku ou fakafetaʻi ki hoku ʻOtua, ʻo huaʻaki maʻuaipē ʻa koe ʻi heʻeku ngaahi lotu,
PHM 1:5 ‌ʻI heʻeku fanongo ki hoʻo ʻofa mo e tui ʻoku ʻiate koe, ki he ʻEiki ko Sisu, pea ki he kāinga māʻoniʻoni kotoa pē;
PHM 1:6 Koeʻuhi ke mālohi hono hoko atu ʻo hoʻo tui, ʻi he ʻilo ʻoe ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻoku ʻiate kitautolu ʻia Kalaisi Sisu.
PHM 1:7 He ʻoku ai haʻamau fiefia mo e fiemālie lahi ʻi hoʻo ʻofa, koeʻuhi kuo fakafiemālie ʻiate koe, ʻe kāinga, ʻae loto ʻoe kāinga māʻoniʻoni.
PHM 1:8 Ko ia, neongo ʻoku ʻiate au ʻae mālohi lahi meia Kalaisi ke fekau koe ke fai ʻaia ʻoku totonu,
PHM 1:9 Ka koeʻuhi ko e ʻofa, ʻoku ou fakakolekole muʻa, ʻio, ko au Paula ko e motuʻa, pea ko e pōpula foki eni ʻa Sisu Kalaisi.
PHM 1:10 ‌ʻOku ou kole kiate koe, koeʻuhi ko hoku foha ʻoʻoku ko Onesimosi, ʻaia kuo u fakatupu ʻi hoku haʻi:
PHM 1:11 ‌ʻAia naʻe taʻeʻaonga kiate koe ʻi muʻa ka ʻoku ʻaonga eni kiate koe, pea mo au:
PHM 1:12 ‌ʻAia kuo u toe fekau atu: ko ia ke ke maʻu ia, ʻaia ko hoku fatu ʻoʻoku:
PHM 1:13 He naʻaku fie taʻofi ia kiate au, koeʻuhi ke ne totongi koe ʻi he tauhi kiate au ʻi he ngaahi haʻi ʻoe ongoongolelei;
PHM 1:14 Ka ʻe ʻikai te u fai ha meʻa taʻetekeloto ki ai: koeʻuhi ke ʻoua naʻa hangē ko e fakahohōloto hoʻo tokoni, kae loto lelei pe.
PHM 1:15 He ko ia nai ne ʻalu ai ia ʻi ha feituʻulaʻā, koeʻuhi ke ke maʻu ia ke taʻengata;
PHM 1:16 Ka ʻe ʻikai kei hangē ha tamaioʻeiki, ka ke māʻolunga ʻi he tamaioʻeiki, ko e tokoua ʻofeina, ʻo lahi kiate au, kae fēfē hono lahi kiate koe, ʻi he sino, pea mo e ʻEiki?
PHM 1:17 Ko ia kapau ʻoku ke lau au koe kaumeʻa, ke ke maʻu ia ʻo hangē ko au.
PHM 1:18 Kapau kuo fai kovi ia kiate koe, pea totonu ʻene totongi ha meʻa [kiate koe], lau ia kiate au;
PHM 1:19 Ko au Paula, kuo u tohi ʻaki hoku nima, te u totongi ia: ka ʻoku ʻikai teu tala atu kiate koe hono totonu ʻoka ne ke totongi ʻaki mai ʻa koe foki kiate au.
PHM 1:20 ‌ʻIo, kāinga, tuku ke u maʻu ʻae fiefia ʻiate koe ʻi he ʻEiki: fakafiemālie ki hoku loto ʻi he ʻEiki.
PHM 1:21 ‌ʻI heʻeku ʻamanaki lelei ki hoʻo talangofua kuo u tohi ai kiate koe, pea ʻoku ou ʻilo te ke fai ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku ou tala.
PHM 1:22 Pea mo ʻeni foki, ke ke teuteu haʻaku nofoʻanga: he ʻoku ou ʻamanaki koe meʻa ʻi hoʻomou ngaahi lotu ʻe foaki au kiate kimoutolu.
PHM 1:23 ‌ʻOku ʻofa atu kiate koe ʻa Epafasi, ko hoku kaungā nofo fale fakapōpula ʻia Kalaisi Sisu;
PHM 1:24 Mo Maʻake, mo ʻAlisitako, mo Temasi, mo Luke, ko hoku kaunga ngaue.
PHM 1:25 Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻi ho laumālie. ʻEmeni.
HEB 1:1 Ko e ʻOtua, ʻaia naʻe folofola ʻi muʻa ʻi he ngaahi kuonga kehekehe mo e ngaahi anga kehekehe ki he ngaahi tamai ʻi he kau palōfita,
HEB 1:2 Kuo ne folofola ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ni kiate kitautolu ʻi [hono ]ʻAlo, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ke ʻaʻana ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ne ne ngaohi ai foki ʻae ngaahi maama;
HEB 1:3 Ko e malama ia ʻo [hono ]nāunau, mo e tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafio, pea ʻoku ne poupou hake ʻae meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohi, pea kuo hili ʻene fai ʻe ia ʻae totongi ʻi heʻetau ngaahi angahala, pea nofo hifo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe Fungani Māʻolunga;
HEB 1:4 Pea kuo māʻolunga lahi ʻaupito ia ʻi he kau ʻāngelo, koe meʻa ʻi heʻene maʻu totonu ʻae huafa lelei lahi ʻiate kinautolu.
HEB 1:5 He naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe ʻi he ʻaho ni?” Pea toe pehē, “Te u hoko au ko e Tamai kiate ia, pea ʻe hoko ia ko e ʻAlo kiate au?”
HEB 1:6 Pea ʻi he ʻomi ʻe ia ʻae ʻuluaki fakatupu ki māmani, naʻe toe pehē ʻe ia, “Ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua.”
HEB 1:7 Pea ki he kau ʻāngelo ʻoku pehē ʻe ia, “ʻOku ne ngaohi ʻene kau ʻāngelo [ke hangē ]ko e matangi, mo ʻene kautauhi [ke hangē ]ko e ulo afi.”
HEB 1:8 Ka ki he ʻAlo, [ʻoku ne pehē], “E ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia.
HEB 1:9 Kuo ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala; ko ia ko e ʻOtua, ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.”
HEB 1:10 Pea, “Ko koe, ʻe ʻEiki, naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; pea koe ngaahi langi ko e ngaue ia ʻa ho nima:
HEB 1:11 E ʻauha ia; ka ʻe pehē ai pe ʻa koe; ʻe fakaʻaʻau ia kotoa pē ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu;
HEB 1:12 Pea hangē ko e pulupulu te ke takatakai ia, pea ʻe fakakehe ia: ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, pea ʻe ʻikai ngata ʻa ho ngaahi taʻu.”
HEB 1:13 Ka naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, “Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻunga vaʻe?”
HEB 1:14 ‌ʻIkai ko e kau laumālie tauhi pe ʻakinautolu kotoa pē, ʻoku fekaua ke tauhiʻi ʻakinautolu ʻe maʻu ʻae fakamoʻui;
HEB 2:1 Ko e meʻa ia ʻoku totonu ke ʻāsili ai ʻetau tokanga lahi ki he ngaahi meʻa kuo tau fanongo ki ai, telia naʻa tau tukuange mei ai ʻi ha ʻaho.
HEB 2:2 He kapau naʻe tuʻumaʻu ʻae lea naʻe leaʻaki ʻe he kau ʻāngelo, pea ko e maumauʻi mo e talangataʻa kotoa pē naʻe maʻu hono totongi totonu;
HEB 2:3 E hao fēfē ʻakitautolu, ʻo kapau te tau taʻetokanga ki he fakamoʻui lahi ko ia? ʻAia naʻe fuofua fakahā ʻe he ʻEiki, pea naʻe fakamoʻoni ia kiate kitautolu ʻekinautolu naʻe fanongo [kiate ia];
HEB 2:4 Naʻe fakamoʻoni foki ʻe he ʻOtua, ʻaki ʻae ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo, mo e ngaahi mana kehekehe, pea mo e ngaahi foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ʻo fakatatau ki hono finangalo ʻoʻona.
HEB 2:5 He ʻoku ʻikai te ne fakamoʻulaloa ki he kau ʻāngelo ʻae maama kahaʻu, ʻaia ʻoku mau lea ki ai.
HEB 2:6 Ka ʻoku fakahā ʻe ha tokotaha ʻi he potu ʻe taha, ʻo pehē, “Ko e hā ʻae tangata, ʻoku ke tokangaʻi ia? Pe ko e foha ʻoe tangata, ʻoku ke ʻaʻahi ai kiate ia?
HEB 2:7 Naʻa ke ngaohi ia ʻo māʻulalo siʻi ʻi he kau ʻāngelo; ne ke fakapale ʻaki ia ʻae nāunau mo e ongoongolelei, ʻo fakanofo ia ke puleʻi ʻae ngaahi ngaue ʻa ho nima:
HEB 2:8 Kuo ke fakamoʻulaloa ʻae meʻa kotoa pē ki hono lalo vaʻe.” Pea ʻi heʻene “fakamoʻulaloa ʻae meʻa kotoa pē kiate ia,” naʻe ʻikai fakatoe ha meʻa ʻe taʻeʻaikilalo ʻiate ia. Ka ʻoku teʻeki ai ketau mamata kuo fakamoʻulaloa ʻae meʻa kotoa pē kiate ia.
HEB 2:9 Ka ʻoku tau mamata kia Sisu, kuo fakapale ʻaki ia ʻae nāunau mo e ongoongolelei, koeʻuhi ko e kātaki ʻae pekia, ʻaia naʻe ngaohi ke māʻulalo siʻi ʻi he kau ʻāngelo, ke ne kamata ʻe ia ʻae pekia koeʻuhi ko e kakai kotoa pē, ko e meʻa ʻi he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua.
HEB 2:10 He naʻe taau mo ia, ʻaia ʻoku maʻana ʻae meʻa kotoa pē, pea ʻoku mei ai ʻae meʻa kotoa pē, ʻi he ʻomi ʻae foha tokolahi ki he nāunau, ke fakahaohaoa ʻi he ngaahi mamahi ʻae ʻEiki ʻo ʻenau moʻui.
HEB 2:11 He ko ia ʻoku ne fakamaʻa, mo kinautolu kuo fakamaʻa, ʻoku nau taha pe kotoa pē: ko ia ʻoku ʻikai ai ke mā ia ke ui ʻakinautolu ko e kāinga,
HEB 2:12 ‌ʻO pehē, “Te u fakahā ho huafa ki hoku kāinga, ʻi he lotolotonga ʻoe siasi te u hiva fakafetaʻi kiate koe.”
HEB 2:13 Mo toe [pehē], “Te u falala kiate ia.” Pea toe [pehē], “Vakai ko au mo e fānau kuo foaki ʻe he ʻOtua kiate au.”
HEB 2:14 Pea ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he fānau ʻae kakano mo e toto, naʻe ʻai foki ʻe ia ʻae anga ko ia; koeʻuhi ke fakaʻauha ʻe ia ʻi he mate ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae mālohi ʻoe mate, ko e tēvolo;
HEB 2:15 Mo fakamoʻui ʻakinautolu naʻe moʻua pōpula ʻi he manavahē ki he mate, ʻi henau moʻui kotoa pē.
HEB 2:16 He ko e moʻoni naʻe ʻikai puke ʻe ia ʻae kau ʻāngelo; ka naʻa ne puke ʻe ia ʻae hako ʻo ʻEpalahame.
HEB 2:17 Ko ia naʻe taau ai mo ia ke hoko ʻo tatau mo hono kāinga ʻi he meʻa kotoa pē, koeʻuhi ke ne hoko ko e fungani taulaʻeiki ʻaloʻofa mo angatonu ʻi he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, ke fai ʻae fakalelei koeʻuhi ko e angahala ʻae kakai.
HEB 2:18 He ko e meʻa ʻi heʻene mamahi ʻaʻana ʻi hono ʻahiʻahiʻi, ʻoku ne faʻa fai ke tokoniʻi ʻakinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻi.
HEB 3:1 Ko ia, ʻe kāinga māʻoniʻoni, ʻoku kau ʻi he ui mei he langi, tokanga lahi ki he ʻaposetolo mo e fungani taulaʻeiki ʻo ʻetau lotu, ko Kalaisi Sisu;
HEB 3:2 ‌ʻAia naʻe angatonu kiate ia ne ne fakanofo ia, ʻo hangē foki ko Mōsese ʻi hono fale kotoa pē.
HEB 3:3 He naʻe totonu ke ne maʻu ʻe ia ʻae ongoongolelei lahi ʻia Mōsese, ʻo hangē ʻoku maʻu ʻe ia ʻoku langa ʻae fale ʻae ongoongolelei lahi ʻi he fale.
HEB 3:4 He kuo langa kotoa pē ʻae fale ʻe ha taha; ka ko ia kuo ne langa ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtua.
HEB 3:5 Pea naʻe angatonu moʻoni ʻa Mōsese ʻi hono fale kotoa pē, ʻo hangē ko e tamaioʻeiki, ko e fakamoʻoni ʻoe ngaahi meʻa ko ia ʻe leaʻaki;
HEB 3:6 Ka ko Kalaisi ko e ʻAlo ia ʻi hono fale ʻoʻona; pea ko hono fale ʻakitautolu, ʻo kapau te tau kuku maʻu ʻae tui mo e fiefia ʻoe ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ikuʻanga.
HEB 3:7 Ko ia (ʻo hangē ko e lea ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, “Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo,
HEB 3:8 ‌ʻOua naʻa mou fakafefeka homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he fakahouhau ʻi he ʻaho ʻoe ʻahiʻahi ʻi he toafa:
HEB 3:9 ‌ʻAia naʻe ʻahiʻahiʻi au ʻe hoʻomou ngaahi tamai, pea nau ʻahiʻahi kiate au, ʻonau mamata ki heʻeku ngaahi ngaue ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
HEB 3:10 Ko ia ne u fehiʻa ai ki he toʻutangata ko ia, peau pehē, ‘ʻOku nau he maʻuaipē ʻi honau loto: pea ʻoku ʻikai te nau ʻilo hoku ngaahi hala.’
HEB 3:11 Ko ia ne u fuakava ai ʻi heʻeku houhau, ‘E ʻikai te nau hū ki hoku mālōlōʻanga.)’”
HEB 3:12 Tokanga, ʻe kāinga, telia naʻa ai hamou tokotaha ha loto kovi ʻo taʻetui, he mavahe mei he ʻOtua moʻui.
HEB 3:13 Ka ke feakonakiʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku lolotonga hono ui, “Ko e ʻaho ni;” telia naʻa mataila hamou tokotaha ʻi he fakakākaaʻi ʻe he angahala.
HEB 3:14 He kuo maʻu ʻekitautolu ʻa Kalaisi, ʻo kapau te tau kuku maʻu ʻa ʻetau fuofua tui ʻo aʻu ki he ikuʻanga;
HEB 3:15 Pea lolotonga ʻoku pehē, “Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo, ʻoua naʻa fakafefeka homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he fakahouhau.”
HEB 3:16 He ko hai naʻe fakahouhau ʻi he hili ʻenau fanongo? ʻIkai ko kinautolu kotoa pē naʻe haʻu mei ʻIsipite ia Mōsese?
HEB 3:17 Ka ko hai ne houhau ai ia ʻi he taʻu ʻe fāngofulu? ʻIkai ko kinautolu naʻe angahala, pea tō honau ʻangaʻanga ʻi he toafa?
HEB 3:18 Pea naʻe fuakava ia kia hai “ʻe ʻikai te nau hū ki hono mālōlōʻanga,” ka kiate kinautolu pe naʻe taʻetui?
HEB 3:19 Ko ia ʻoku tau ʻilo, naʻe ʻikai faʻa hū atu ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he taʻetui.
HEB 4:1 Ko ia ketau manavahē, telia, ʻi he tuku mai ʻae talaʻofa ʻoe hū ki hono mālōlōʻanga, ʻe ai hamou tokotaha ʻe tomui ki ai.
HEB 4:2 He kuo fakahā ʻae ongoongolelei kiate kitautolu, ʻo hangē ko kinautolu: ka ko e fanongo ki he folofola naʻe ʻikai ʻaonga kiate kinautolu, ko e ʻikai ke felingiʻaki ia ʻae tui ʻekinautolu naʻe fanongo.
HEB 4:3 He ko kitautolu ʻoku tui kuo tau hū ki he mālōlōʻanga, ʻo hangē ko ʻene folofola, “Kuo u fuakava ʻi heʻeku houhau, E ʻikai te nau hū ki hoku mālōlōʻanga:” ka kuo fakaʻosi ʻae ngaahi ngaue talu ʻae fakatupu ʻo māmani.
HEB 4:4 He naʻe lea pehē ʻe ia ʻi he potu ʻe taha ki hono fitu ʻoe ʻaho, “Pea naʻe mālōlō ʻae ʻOtua ʻi hono fitu ʻoe ʻaho mei heʻene ngaue kotoa pē.”
HEB 4:5 Pea mo eni foki, “E ʻikai te nau hū ki hoku mālōlōʻanga.”
HEB 4:6 Ko ia koeʻuhi kuo pau ʻe hū ki ai ʻae niʻihi, pea naʻe ʻikai hū ʻakinautolu naʻe tomuʻa malanga ia ki ai, ko e meʻa ʻi he taʻetui:
HEB 4:7 (Pea toe kotofa ʻe ia ʻae ʻaho ʻe taha, ʻo pehē mai ʻia Tevita, “Ko e ʻaho ni,” ʻi he hili ʻae ngaahi taʻu lahi; ʻo hangē ko hono fakahā, “Ko e ʻaho ni, ʻo kapau te mou fanongo ki hono leʻo, ʻoua naʻa fakafefeka homou loto.”
HEB 4:8 He ka ne foaki ʻe Siosiua, ʻae mālōlōʻanga kiate kinautolu, pehē, ʻe ʻikai folofola ia ki mui ki ha ʻaho kehe.
HEB 4:9 Ko ia ʻoku kei toe ʻae mālōlōʻanga fakaSāpate ki he kakai ʻae ʻOtua.
HEB 4:10 He ko ia kuo hū ki hono mālōlōʻanga, kuo mālōlō foki ʻe ia mei heʻene ngaue ʻaʻana, ʻo hangē ko e ʻOtua mei heʻene [ngaue].)
HEB 4:11 Ko ia ke tau fai feinga ke hū ki he mālōlōʻanga ko ia, telia naʻa ai ha taha ʻe hinga ʻi he fai ʻo fakatatau ki he taʻetui ko ia.
HEB 4:12 He ko e folofola ʻae ʻOtua ʻoku moʻui, mo mālohi, pea māsila lahi ʻi ha heletā ʻoku fakatoumata, ʻoku ʻasi ki hono vaheʻi ʻoe loto mo e laumālie, mo e ngaahi hokotanga hui mo e uho, pea ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi mahalo mo e filioʻi ʻoe loto.
HEB 4:13 Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻoku taʻehāmai ʻi hono ʻao: ka ʻoku telefua pea tokaimaʻananga ʻae meʻa kotoa pē ki he fofonga ʻo ia ʻaia te tau fakamaau ki ai.
HEB 4:14 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki lahi, ʻaia kuo hū atu ʻi he langi, ko Sisu ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua, ke tau puke maʻu ʻa ʻetau lotu.
HEB 4:15 He ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki ʻoku taʻemanavaʻofa ki heʻetau ngaahi vaivai; ka naʻe ʻahiʻahiʻi tatau pe ia ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻe ʻikai haʻane angahala.
HEB 4:16 Ko ia ke tau haʻu mālohi ai ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻaloʻofa, koeʻuhi ke tau maʻu ʻae ʻaloʻofa, pea ʻilo mo e foaki ʻofa, ke tokoni mai ʻi he ʻaho ʻe ʻaonga ai.
HEB 5:1 Ko eni, ko e taulaʻeiki lahi kotoa pē kuo fili mei he kakai, kuo fakanofo ia maʻae kakai ʻi he ngaahi meʻa ʻae ʻOtua, koeʻuhi ke ne ʻatu ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e angahala:
HEB 5:2 ‌ʻAia ʻoku ne faʻa ʻofa mamahi ki he vale, pea mo e hēhē; koeʻuhi kuo takatakai foki ia ʻe he vaivai.
HEB 5:3 Pea ko e meʻa ia ʻoku totonu ke ne fai tatau ai ʻae feilaulau maʻae kakai, pea maʻana foki, koeʻuhi ko e angahala.
HEB 5:4 Pea ʻoku ʻikai toʻo ʻe ha tangata ʻae ngaue tapu ni kiate ia, ka ko ia kuo ui ʻe he ʻOtua, ʻo hangē ko ʻElone.
HEB 5:5 Pea pehē, naʻe ʻikai fakaongoongolelei ʻe ia ia ʻe Kalaisi, ke ne hoko ai ko e fungani taulaʻeiki; ka ko ia ne ne pehē kiate ia, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe he ʻaho ni.”
HEB 5:6 ‌ʻO hangē ko ʻene lea foki ʻe taha, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata, ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.”
HEB 5:7 ‌ʻAia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono sino, kuo ne ʻohake ʻae hū mo e kole tāumaʻu, fakataha mo e tangi mālohi mo e loʻimata, kiate ia naʻe faʻa fai ke fakamoʻui ia mei he mate, pea naʻe ongoʻi ia ʻi he meʻa naʻe manavahē ai ia;
HEB 5:8 Neongo ko e ʻAlo ia, ka naʻe akonekina ia ke talangofua ʻe he ngaahi meʻa naʻa ne kātaki;
HEB 5:9 Pea kuo fakahaohaoa ia, pea ne hoko ko e tupuʻanga ʻoe moʻui taʻengata kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofua kiate ia;
HEB 5:10 Kuo ui ʻe he ʻOtua ko e fungani taulaʻeiki ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.
HEB 5:11 ‌ʻAia ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi meʻa lahi ʻiate kimautolu ke leaʻaki, pea faingataʻa hono fakamatala, ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻeongongofua.
HEB 5:12 He ko e meʻa ʻi he fuoloa kuo taau mo kimoutolu ke akonaki, ka ʻoku ʻaonga ke toe akonekina ʻakimoutolu pe ko e hā hono ʻuluaki tefito ʻoe ngaahi folofola ʻae ʻOtua; pea kuo mou toe tatau mo ia ʻoku ʻaonga ki ai ʻae huʻahuhu, kae ʻikai ha meʻakai mālohi.
HEB 5:13 He ko ia kotoa pē ʻoku fakahuhu ʻi he huʻahuhu, ʻoku taʻepoto ia ʻi he folofola ʻoe māʻoniʻoni: he ko e valevale ia.
HEB 5:14 Ka ko e meʻakai mālohi, ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he maheni ai, ʻi he faʻa ngāueʻaki ʻae ngaahi anga ʻo honau loto, ʻoku nau ʻilo ai ʻae lelei mo e kovi.
HEB 6:1 Ko ia foki, ke tuku ki mui ʻae ngaahi ʻuluaki akonaki ʻa Kalaisi, ka tau fai atu ki he haohaoa; ke ʻoua naʻa toe ai ʻae tuʻunga ʻae fakatomala mei he ngaahi ngaue mate, pea mo e tui ki he ʻOtua,
HEB 6:2 ‌ʻAe akonaki ʻoe ngaahi papitaiso, mo e hilifaki ʻoe nima, mo e toetuʻu ʻoe mate, mo e fakamaau taʻengata.
HEB 6:3 Pea te tau fai eni, ʻo kapau ʻe lelei ki he ʻOtua.
HEB 6:4 He koeʻuhi ʻe ʻikai ʻaupito mafai kiate kinautolu naʻe muʻaki māmangia, mo nau kamata ʻae foaki mei ʻolunga, pea nau maʻu mo e Laumālie Māʻoniʻoni,
HEB 6:5 Pea kuo nau kamata ʻae folofola lelei ʻae ʻOtua, mo e ngaahi mālohi ʻoe maama ʻe haʻu,
HEB 6:6 Pea kuo nau hinga atu, [ʻe ʻikai mafai ]ke toe fakafoʻou ʻakinautolu ki he fakatomala; he ʻoku nau toe tutuki ki he ʻakau ʻekinautolu pe ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻo fai fakahāhā pe ʻa hono fakamaaʻi.
HEB 6:7 He ko e kelekele ʻoku ne inumia ʻae ʻuha ʻoku faʻa tō ki ai, pea tupu mei ai ʻae ʻakau ʻoku taau mo kinautolu ʻoku tauhi ia, ʻoku tāpuekina ia mei he ʻOtua:
HEB 6:8 Ka ko ia ʻoku tupu mei ai ʻae ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa, kuo siʻaki, pea kuo ofi ki he malaʻia; ko hono ngataʻanga ʻo ia ko e vela.
HEB 6:9 Ka ko kimoutolu, ʻe kāinga, neongo ʻoku pehē ni ʻemau lea, ka ʻoku mau ʻamanaki ki he ngaahi meʻa lelei lahi ʻiate kimoutolu, mo e ngaahi meʻa ʻoku hoa mo e fakamoʻui.
HEB 6:10 He ʻoku ʻikai taʻeangatonu ʻae ʻOtua, ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue mo e feinga ʻofa, ʻaia kuo mou fakahā ki hono huafa, ʻi hoʻomou tauhiʻi ʻae kāinga māʻoniʻoni, mo hoʻomou ngaue.
HEB 6:11 Pea ko homau loto, ke taki taha fakahā ʻekimoutolu ʻae faʻa fakakukafi ko ia ki he ʻilo pau ʻoe ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ngataʻanga:
HEB 6:12 Ke ʻoua naʻa mou fakapikopiko, ka ʻe faʻifaʻitaki kiate kinautolu kuo nau lavaʻi ʻi he tui mo e faʻa kātaki ʻae ngaahi talaʻofa.
HEB 6:13 He naʻe talaʻofa ʻae ʻOtua kia ʻEpalahame, pea koeʻuhi kuo ʻikai ha taha ʻe lahi hake ke ne fuakava ai, ne ne fuakava ʻiate ia pe,
HEB 6:14 ‌ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻi he fakamonūʻia te u fakamonūʻiaʻi koe, pea ʻi he fakatokolahi te u fakatokolahiʻi koe.”
HEB 6:15 Pea kuo hili ʻene kātaki fuoloa, ne maʻu ʻe ia ʻae talaʻofa.
HEB 6:16 He ko e moʻoni ʻoku fuakava ʻae kakai ʻi he lahi hake: pea ko e fuakava ke fakamoʻoni ʻaki, ko e fakangata ia ʻoe fakakikihi kotoa pē kiate kinautolu.
HEB 6:17 Pea ʻi he meʻa ni, kuo finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā ʻo lahi ki he kakai naʻe talaʻofa ki ai ʻae taʻefaʻaliliu ʻo ʻene folofola, pea ne fakamoʻoni ʻaki ia ʻae fuakava:
HEB 6:18 Koeʻuhi ʻi he meʻa taʻefaʻaliliu ʻe ua, ʻaia kuo ʻikai ai ʻaupito faʻa loi ʻae ʻOtua, ke maʻu ʻekitautolu ʻae fiemālie lahi, ʻakitautolu kuo feholaki ki he hūfanga, ke puke ki he ʻamanaki lelei kuo tuku ʻi hotau ʻao:
HEB 6:19 ‌ʻAia kuo tau maʻu ʻo hangē ko e taula ʻoe laumālie, pea ʻoku maʻu mo taʻengāue, pea ʻoku tau ia ki he [potu ]ʻi loto puipui;
HEB 6:20 ‌ʻAia kuo hū ki ai ʻa Sisu ko e takimuʻa maʻatautolu, ko e taulaʻeiki lahi ʻo taʻengata ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.
HEB 7:1 He ko e Melikiseteke ni, ko e tuʻi ʻo Salema, ko e taulaʻeiki ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, ʻaia naʻe fakafetaulaki kia ʻEpalahame ʻi heʻene liu mai mei he tāmateʻi ʻoe ngaahi tuʻi, pea ne tāpuaki ia;
HEB 7:2 ‌ʻAia ne ʻatu ki ai foki ʻe ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa kotoa pē; ko e ʻuluaki ʻuhinga [ʻo hono hingoa ]“ko e Tuʻi ʻoe māʻoniʻoni,” pea ko e Tuʻi ʻo Salema, ʻa ia, “ko e Tuʻi ʻoe fiemālie;”
HEB 7:3 Taʻehaʻanetamai, taʻehaʻanefaʻē, taʻehanohohoko, kuo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻaho, pe ha ngataʻanga ʻo ʻene moʻui; ka kuo tatau mo e ʻAlo ʻoe ʻOtua; pea nofo ko e taulaʻeiki ʻo lauikuonga.
HEB 7:4 Ko eni, ke tokanga ki hono lahi ʻoe tangata ni, ʻaia naʻe ʻatu ki ai ʻe he muʻaki tamai ko ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe koloa ʻi he vete.
HEB 7:5 Pea ko e moʻoni ko kinautolu ʻi he ngaahi foha ʻo Livai, ʻoku maʻu ʻae ngaue fakataulaʻeiki, ʻoku ʻiate kinautolu ʻae fekau ʻo fakatatau ki he fono ke toʻo hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa mei he kakai, ʻio, mei honau kāinga, neongo ko e tupu foki ʻakinautolu mei he sino ʻo ʻEpalahame:
HEB 7:6 Ka ko ia ʻoku ʻikai lau hono hohoko meiate kinautolu, ne maʻu ʻe ia hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa mei ʻa ʻEpalahame, mo ne tāpuaki ia ʻaia naʻe ʻaʻana ʻae ngaahi talaʻofa.
HEB 7:7 Pea ko e moʻoni taʻehakikihi ki ai, ʻoku tāpuakiʻi ʻe he lahi hake ʻae siʻi hifo.
HEB 7:8 Pea ʻoku maʻu ʻi heni ʻe he kau tangata ʻoku [hokohoko ]mate pe hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa; kae ʻi hena ʻe ia ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻoku moʻui ai pe.
HEB 7:9 Pea hangē ka pehē ʻeku lea, ko Livai foki, ʻaia ʻoku ne maʻu hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa, naʻe ʻatu ʻe ia hono hongofulu ʻoe vahe ia ʻEpalahame:
HEB 7:10 He naʻe kei ʻi he sino ʻo ʻene tamai ia, ʻi he ʻena fetaulaki mo Melekiseteki.
HEB 7:11 Ko ia ka ne ai ha haohaoa ʻi he kau taulaʻeiki ʻoe faʻahinga ʻo Livai, (he naʻe maʻu ai ʻe he kakai ʻae fono,) ko e hā hono ʻaonga ʻoe fokotuʻu mo e taulaʻeiki ʻe taha ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki, kae ʻikai ui ʻi he lakanga ʻo ʻElone?
HEB 7:12 He ko e meʻa ʻi he fetongi ʻae kau taulaʻeiki, ʻoku totonu ai foki ke fetongi mo e fono.
HEB 7:13 He ko ia ʻoku leaʻaki ki ai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻoku ʻi he faʻahinga ʻe taha, pea naʻe ʻikai ha taha mei ai ʻe ngaue ʻi he ʻesifeilaulau.
HEB 7:14 He kuo ha moʻoni naʻe tupu ʻa hotau ʻEiki meia Siuta; ʻae faʻahinga ko ia naʻe ʻikai ʻaupito ke lea ki ai ʻa Mōsese ki he ngaue fakataulaʻeiki.
HEB 7:15 Kae muʻa hake eni foki: koeʻuhi kuo fokotuʻu ʻae taulaʻeiki ʻe taha ʻo fakatatau mo Melekiseteki,
HEB 7:16 ‌ʻAia ʻoku fakanofo, kae ʻikai hangē ko e tuʻutuʻuni ʻoe fekau fakakakano, kae fakatatau ki he mālohi ʻoe moʻui taʻengata.
HEB 7:17 He ʻoku ne fakapatonu mai, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.”
HEB 7:18 He ʻoku ai moʻoni hono fakangata ʻoe fekau naʻe muʻomuʻa, koeʻuhi ko hono vaivai mo hono taʻeʻaonga.
HEB 7:19 He naʻe ʻikai fakahaohaoa ʻe he fono ha meʻa e taha, ka ko e fakahoko pe ʻoe ʻamanaki lelei; ʻaia ʻoku tau ʻunuʻunu atu ai ki he ʻOtua.
HEB 7:20 Pea koeʻuhi naʻe ʻikai pehē ia ka ʻi he fuakava:
HEB 7:21 (He naʻe ngaohi ʻakinautolu koe kau taulaʻeiki taʻeha fuakava; ka ko ia ʻi he fuakava ʻiate ia naʻa ne pehē ki ai, “Kuo fuakava ʻe he ʻEiki, pea ʻe ʻikai te ne liliu, Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki:”)
HEB 7:22 Kuo pehē hono lelei lahi hake ʻoe fakapapau ʻoe hoko ʻa Sisu ko e fakalaloa.
HEB 7:23 Pea ko e moʻoni, naʻa nau tokolahi ʻae kau taulaʻeiki, he naʻe ʻikai ke tuku fuoloa ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he mate:
HEB 7:24 Ka ko e tangata ni, ko e meʻa ʻi heʻene tolonga ʻo taʻengata, kuo maʻu ʻe ia ʻae ngaue fakataulaʻeiki ʻoku taʻeliliu.
HEB 7:25 Ko ia foki ʻoku ne faʻa fai ai ke fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene moʻui maʻuaipē ke hūfakiʻi ʻakinautolu.
HEB 7:26 He naʻe taau mo kitautolu ʻae fungani taulaʻeiki pehē, ʻoku māʻoniʻoni, taʻehaʻanekovi, pea taʻeʻuli, pea mavahe mei he kau angahala, pea fakamāʻolunga hake ʻi he ngaahi langi;
HEB 7:27 ‌ʻAia naʻe ʻikai ke ne hangē ko e kau taulaʻeiki lahi ko ia, ke ne tomuʻa feilaulau ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaʻana, pea toki [fai ]koeʻuhi ko e kakai: he naʻe fai ia ʻe ia ʻo tuʻo taha pe, ʻi heʻene ʻohake ʻe ia ia.
HEB 7:28 He ʻoku ngaohi ʻe he fono ke taulaʻeiki lahi ʻae kau tangata ʻoku vaivai; ka ʻoku fakanofo ʻae ʻAlo, ʻaia kuo fakahaohaoa ʻo taʻengata ʻe he lea ʻoe fuakava naʻe ki mui ʻi he fono.
HEB 8:1 Pea ko hono meʻa lahi [eni ]ʻi he ngaahi lea ni: ʻOku tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki pehē, pea kuo nofo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻafioʻanga ʻoe Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi langi;
HEB 8:2 Ko e tauhi ʻoe potu tapu, mo e fale fehikitaki moʻoni, ʻaia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua, kae ʻikai ko e tangata.
HEB 8:3 He ko e taulaʻeiki lahi kotoa pē, kuo fakanofo ke ne ʻohake ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi feilaulau: ko ia naʻe totonu mei ai ki he tangata ni ke ʻohake foki ʻe ia ha meʻa.
HEB 8:4 He ka ne ʻi māmani ia, ʻe ʻikai taulaʻeiki ia, koeʻuhi ʻoku ai ʻae kau taulaʻeiki ʻoku nau ʻohake ʻae ngaahi meʻa foaki ʻo fakatatau mo e fono:
HEB 8:5 ‌ʻAkinautolu ʻoku tauhi ʻo fakatatau mo e ata ʻoe ngaahi meʻa ʻoe langi, ʻo hangē ko e valokiʻi ʻe he ʻOtua ʻa Mōsese ʻi heʻene teu ke langa ʻae fale fehikitaki: he naʻe pehē mai ʻe ia, “Vakai ke ke ngaohi ʻae meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki hono fakatātā naʻe fakahā kiate koe ʻi he moʻunga.”
HEB 8:6 Ka ko eni, kuo maʻu ʻe ia ʻae ngaue ʻoku lelei lahi, ʻo hangē ko hono lelei lahi ʻoe fuakava ʻoku fakalaloa ai ia, ʻaia ʻoku fokotuʻu ʻi he ngaahi talaʻofa lelei lahi.
HEB 8:7 He ka ne haohaoa ʻae ʻuluaki [fuakava ]ko ia, pehē, ne ʻikai kumi ha potu mo hono ua.
HEB 8:8 Koeʻuhi ʻi heʻene taʻefiemālie, naʻe pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Vakai, ʻoku pehē ʻe Sihova, ʻe hoko mai ʻae ngaahi ʻaho te u fai ai ʻae fuakava foʻou mo e fale ʻo ʻIsileli mo e fale ʻo Siuta:
HEB 8:9 ‌ʻO ʻikai tatau mo e fuakava ʻaia ne u fai mo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he ʻaho ne u puke ai honau nima ke tataki ʻakinautolu mei he fonua ko ʻIsipite; ʻoku pehē ʻe Sihova, koeʻuhi naʻe ʻikai ke nau tuʻumaʻu ʻi heʻeku fuakava, pea ne u taʻetokangaʻi ʻakinautolu.
HEB 8:10 He ko eni ʻae fuakava ʻaia te u fai mo e fale ʻo ʻIsileli ʻoka hili ange ʻae ngaahi ʻaho ko ia, ʻoku pehē ʻe Sihova; Teu ʻai ʻeku ngaahi fekau ki honau loto, pea tohi ia ʻi honau laumālie: pea teu hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻakinautolu ko hoku kakai:
HEB 8:11 Pea ʻe ʻikai te nau taki taha ako ki hono kaungāʻapi, mo taki taha ki hono kāinga, ʻo pehē, ‘Ke ʻilo ʻa Sihova:’ he koeʻuhi ʻe ʻiloʻi au kotoa pē, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi.
HEB 8:12 He te u ʻaloʻofa ki heʻenau taʻemāʻoniʻoni, pea ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi.”
HEB 8:13 Pea ʻi heʻene pehē, Ko e [fuakava ]foʻou, kuo hā ai kuo motuʻa ʻae ʻuluaki. Pea ko ia kuo motuʻa mo vaivai, kuo tei mole ia.
HEB 9:1 Ko eni, naʻe maʻu moʻoni foki ʻe he ʻuluaki [fuakava ]ʻae ngaahi ngaue fakaʻeiki, pea mo e potu tapu kuo ʻo māmani.
HEB 9:2 He naʻe langa ʻae ʻuluaki fale fehikitaki; ʻaia naʻe ʻi ai ʻae tuʻunga maama, mo e ʻaiʻanga meʻa, mo e mā ʻoe ʻao; ʻaia naʻe ui ko e potu tapu.
HEB 9:3 Pea naʻe ʻi loto ʻi hono ua ʻoe puipui, ʻae fale fehikitaki ʻaia ʻoku ui ko e potu toputapu;
HEB 9:4 Naʻe ʻi ai ʻae ipu koula ʻaiʻanga afi, mo e puha ʻoe fuakava naʻe ʻuʻufi takatakai ʻaki ʻae koula, ʻaia naʻe ai ʻae ipu koula naʻe ʻi ai ʻae mana, mo e tokotoko ʻo ʻElone naʻe moto, mo e ongo maka lafalafa ʻoe fuakava;
HEB 9:5 Pea naʻe ʻi ʻolunga ʻi ai ʻae ongo selupi ʻoe nāunau naʻe fakamalu ʻae nofoʻanga ʻaloʻofa; ʻaia ʻe ʻikai te mau faʻa fakamatala kotoa pē eni.
HEB 9:6 Pea kuo pehē hono teuteu ʻoe ngaahi meʻa ni, pea hū maʻuaipē ʻae kau taulaʻeiki ki he ʻuluaki fale fehikitaki, ʻo fai ai ʻenau ngaahi ngaue.
HEB 9:7 Ka ko hono ua, naʻe ngata ʻi he taulaʻeiki lahi, ʻo liunga taha pe, ʻi he taʻu kotoa pē, ka naʻe ʻikai taʻehatoto, ʻaia ne ne ʻatu maʻana, mo e fai hala ʻae kakai:
HEB 9:8 Ko e fakaʻilo eni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni, naʻe teʻeki ai ke fakahā ʻae hala ki he potu tapu, ʻi he kei tuʻu ʻae ʻuluaki fale fehikitaki:
HEB 9:9 ‌ʻAia ko e fakatātā ki he kuonga ko ia, pea naʻe ʻatu ʻi ai ʻae ngaahi meʻa foaki mo e ngaahi feilaulau, ka naʻe ʻikai faʻa fai ia ke fakahaohaoa ʻae loto ʻo ia naʻe fai ki ai;
HEB 9:10 Ko e ngaahi meʻakai mo inu pe, mo e ngaahi fufulu kehekehe, mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakasino, naʻe fokotuʻu kaeʻoua ke hoko ʻae kuonga ʻoe fakafoʻou.
HEB 9:11 Ka ʻi he hoko mai ʻa Kalaisi, ko e taulaʻeiki lahi ʻoe ngaahi meʻa lelei ʻe hoko, ʻi he fale fehikitaki ʻoku lahi hake mo haohaoa ʻaupito naʻe ʻikai ngaohi ʻaki ʻae nima, ko hono ʻuhinga, ʻoku ʻikai ʻoe māmani;
HEB 9:12 Pea naʻe ʻikai ʻi he toto ʻoe fanga kosi mo e ʻuhikiʻi pulu, ʻa ʻene hū ʻo liunga taha pe ki he potu tapu, ka ʻi hono taʻataʻa ʻoʻona, kuo ne lavaʻi ʻae huhuʻi taʻengata.
HEB 9:13 He kapau naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻae taʻemaʻa ki he fakamaʻa ʻoe sino, ʻi he luluku ʻaki ʻae toto ʻoe fanga pulu tangata mo e fanga kosi, mo e efu ʻoe pulu fefine:
HEB 9:14 E fēfē hono lahi hake ʻoe fakamaʻa homou loto mei he ngaahi ngaue mate ʻe he taʻataʻa ʻo Kalaisi, ʻaia naʻa ne feilaulau ʻaki ia taʻehanomele ʻi he Laumālie taʻengata ki he ʻOtua, ke mou tauhi ʻae ʻOtua moʻui?
HEB 9:15 Pea ko e meʻa eni kuo hoko ai ia ko e fakalaloa ʻoe fuakava foʻou, kae fai ʻi he pekia ʻae totongi ki he ngaahi angahala naʻe fai ʻi he ʻuluaki fuakava, pea maʻu ʻekinautolu kuo ui ʻae talaʻofa ʻoe nofoʻanga taʻengata.
HEB 9:16 He ka ʻi ai ha fuakava, ʻoku totonu ke ʻi ai foki mo e mate ʻo ia ʻoku ne fakamoʻoni ʻae fuakava.
HEB 9:17 He ʻoku mālohi ʻae fuakava ko e hili ʻae mate: ka ʻi he kei moʻui ʻae fakamoʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito hano mālohi.
HEB 9:18 Ko ia naʻe ʻikai fakamoʻoni ʻae ʻuluaki [fuakava ]ka ʻi he toto pe.
HEB 9:19 He kuo leaʻaki ʻe Mōsese ʻae fekau kotoa pē ki he kakai kotoa pē ʻo fakatatau ki he fono, pea toʻo ʻe ia ʻae toto ʻoe fanga ʻuhikiʻi pulu mo e fanga kosi, fakataha mo e vai, mo e fulufuluʻi sipi kulokula, mo e ʻisope, ʻo ne luluku ʻaki ʻae tohi, pea mo e kakai kotoa pē,
HEB 9:20 ‌ʻo ne pehē, “Ko e toto eni ʻoe fuakava ʻaia kuo fekau ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu.”
HEB 9:21 Pea naʻa ne luluku foki ʻaki ʻae toto ʻae fale fehikitaki, mo e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fai ʻaki ʻae ngaue.
HEB 9:22 Pea kuo mei ʻosi ʻae meʻa kotoa pē ʻi hono fakamaʻa ʻaki ʻae toto ʻo fakatatau ki he fono; pea ka ʻikai lilingi ʻae toto ʻoku ʻikai ha fakamolemole.
HEB 9:23 Ko ia naʻe totonu ai ke fakamaʻa ʻaki eni ʻae ngaahi fakatātā ʻoe ngaahi meʻa ʻi he langi; ka ko e ngaahi meʻa ʻi he langi ʻaki ʻae ngaahi feilaulau ʻoku lelei lahi hake.
HEB 9:24 He naʻe ʻikai hū ʻa Kalaisi ki he potu tapu naʻe ngaohi ʻaki ʻae nima, [ʻaia ]ko e fakatātā [pe ]ki he moʻoni; ka ki he loto langi, ke ne fakahā eni ia ʻi he ʻao ʻae ʻOtua koeʻuhi ko kitautolu.
HEB 9:25 Pea naʻe ʻikai foki ke ne feilaulau ʻaki ia ʻo liunga lahi, ʻo hangē ko e hū ʻae taulaʻeiki lahi ki he potu tapu ʻi he taʻu kotoa pē mo e toto kehe;
HEB 9:26 He ka ne pehē, Ta ʻe liunga lahi ʻene mamahi talu hono fakatupu ʻo māmani: ka ko eni, kuo ne fakahā ia ʻo tuʻo taha ʻi he ngataʻanga ʻo māmani, ke ne ʻave ʻae angahala ʻi he feilaulau ʻaki ia ʻe ia.
HEB 9:27 Pea hangē kuo pau ke mate ʻo tuʻo taha ʻae kakai, kae hili ia ko e fakamaau:
HEB 9:28 Pea pehē foki, kuo feilaulau ʻaki ʻa Kalaisi ʻo liunga taha, ke ne fua ʻae ngaahi hia ʻae tokolahi; pea ʻe fakahā ia ko hono liunga ua, kiate kinautolu ʻoku ʻamanaki kiate ia, ki he fakamoʻui, ka ʻe ʻikai [ke ʻave ]ʻae angahala.
HEB 10:1 He ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he fono ʻae ʻata pe ʻoe ngaahi meʻa lelei ʻe hoko, kae ʻikai ko hono tatau moʻoni ʻoe ngaahi meʻa, ʻoka ʻikai faʻa fai ia ʻi he ngaahi feilaulau ko ia ʻoku nau faʻa ʻatu ʻi he taʻu kotoa pē, ke fakahaohaoaʻi ʻakinautolu ʻoku fai ki ai.
HEB 10:2 He ka ne pehē, ʻikai kuo tuku hono feilaulauʻaki? He koeʻuhi koe kau lotu kuo fakamaʻa ʻo tuʻo taha, ʻe ʻikai te nau kei ongoʻi loto ʻae angahala.
HEB 10:3 Ka ʻi he ngaahi [feilaulau] ko ia [ʻoku ai ]ʻae fakamanatu ki he angahala ʻi he taʻu kotoa pē.
HEB 10:4 He ʻoku ʻikai ʻaupito mafai ke ʻave ʻae angahala ʻe he toto ʻoe fanga pulu mo e fanga kosi.
HEB 10:5 Ko ia ʻoku pehē ai ʻe ia, ʻi heʻene hāʻele mai ki māmani, “Ko e feilaulau mo e meʻa foaki naʻe ʻikai te ke finangalo ki ai, ka kuo ke teuteu ʻae sino moʻoku:
HEB 10:6 Ko e ngaahi feilaulau tutu mo e ngaahi feilaulau koeʻuhi ko e angahala ʻoku ʻikai te ke fiemālie ai.
HEB 10:7 Peau toki pehē, ‘ʻE ʻOtua, vakai, ʻoku ou haʻu ke fai ho finangalo: he kuo tohi ʻi he tohi tākai ʻiate au.’”
HEB 10:8 Pea ʻi heʻene fuofua pehē mai, “Ko e feilaulau mo e meʻa foaki mo e feilaulau tutu mo e feilaulau koeʻuhi ko e angahala, naʻe ʻikai te ke finangalo ki ai,” pe fiemālie ai ʻaia ʻoku ʻatu ʻo fakatatau ki he fono;
HEB 10:9 Pea toki pehē ʻe ia, “ʻE ʻOtua, vakai, ʻoku ou haʻu ke fai ho finangalo.” ʻOku ne ʻave ʻae ʻuluaki, ka ne fokotuʻumaʻu hono ua.
HEB 10:10 Pea ko e finangalo ko ia ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻakitautolu, ʻi he feilaulau ʻaki ʻae sino ʻo Sisu Kalaisi ʻo liunga taha pe.
HEB 10:11 Pea ʻoku tuʻu ʻae taulaʻeiki kotoa pē ʻi he ʻaho fulipē ʻo tauhi, mo feilaulau ʻaki ʻo liunga lahi ʻae ngaahi feilaulau pe ko ia, ʻaia ʻoku ʻikai ʻaupito faʻa fai ke ʻave ʻae angahala:
HEB 10:12 Ka ko ia, kuo hili ʻene ʻatu ʻae feilaulau ʻe taha koeʻuhi ko e angahala, pea nofo ia ʻo taʻengata ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua;
HEB 10:13 Pea talu mei ai, mo ʻene ʻamanaki, kaeʻoua ke ngaohi hono ngaahi fili ko hono tuʻungavaʻe.
HEB 10:14 He ko e feilaulau pe taha kuo ne fakahaohaoa ai ʻo taʻengata ʻakinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻi.
HEB 10:15 ‌ʻAia ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni kiate kitautolu: he kuo hili ʻene muʻaki lea mai,
HEB 10:16 “Ko e fuakava eni ʻaia te u fai mo kinautolu ʻoka hili ʻae ngaahi ʻaho ko ia, pea ʻoku pehē ʻe Sihova, Te u ʻai ʻeku ngaahi fekau ki honau loto, pea te u tohi ia ʻi honau laumālie;
HEB 10:17 Pea “ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau ngaahi hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi.”
HEB 10:18 Pea ko ia [ʻoku ʻi ai ]ʻae fakamolemole ʻo ia, ʻe ʻikai ha kei feilaulau koeʻuhi ko e angahala.
HEB 10:19 Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi heʻene ʻapaʻapangofua ʻetau hū ki he potu tapu ʻi he taʻataʻa ʻo Sisu,
HEB 10:20 ‌ʻI he hala foʻou pea moʻui, ʻaia kuo ne fakatapui moʻotautolu, ʻi he puipui, ʻaia ko hono sino;
HEB 10:21 Pea [ʻi he ai ]mo e fungani taulaʻeiki ki he fale ʻoe ʻOtua;
HEB 10:22 Ke tau ʻunuʻunu atu ʻi he loto moʻoni mo e ʻamanaki mālohi ʻoe tui, kuo luluku hotau loto mei he ʻatamai kovi, pea fakamaʻa mo hotau sino ʻaki ʻae vai maʻa.
HEB 10:23 Ke tau puke maʻu ʻae fakahā ʻoe tau tui ʻo taʻengaueue; (he ʻoku moʻoni ia kuo ne fakaʻilo;)
HEB 10:24 Pea tau fetokangaʻaki ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻakitautolu ki he ʻofa mo e ngaahi ngaue lelei:
HEB 10:25 Ke ʻoua naʻa siʻaki ʻekitautolu ʻe tau faʻa fakataha ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he niʻihi; kae feakonakiʻaki [ʻakimoutolu]: pea ʻāsili ai, ko hoʻomou ʻilo ʻoku ofi mai ʻae ʻaho.
HEB 10:26 He kapau te tau angahala ka ko hotau loto, ka kuo hili ʻetau maʻu ʻae ʻilo ʻoe moʻoni, ʻoku ʻikai kei toe ha feilaulau koeʻuhi ko e angahala,
HEB 10:27 Ka ko e ʻamanaki fakailifia ki he fakamaau mo e houhau vela, ʻaia ʻe fakaʻauha ʻaki ʻae ngaahi fili.
HEB 10:28 Ko ia naʻa ne maumauʻi ʻae fono ʻa Mōsese, naʻe mate taʻefakamolemolea ʻi he fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu:
HEB 10:29 Pea ʻoku mou pehē, ʻe fēfē hono lahi hake ʻoe tautea ʻe taau ke hoko kiate ia, kuo ne malaki hifo ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, pea ne ui ʻae taʻataʻa ʻoe fuakava, ʻaia naʻe fakamaʻa ʻaki ia, ko e meʻa taʻemaʻa, pea kuo ne fai fakamamahi ki he Laumālie ʻoe ʻaloʻofa?
HEB 10:30 He ʻoku tau ʻilo ia ʻaia kuo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, ʻOku ʻaʻaku ʻae tautea, te u totongi ʻeau.” Pea toe pehē, “E fakamaau ʻe Sihova ʻa hono kakai.”
HEB 10:31 Ko e meʻa fakailifia ke tō ki he nima ʻoe ʻOtua moʻui.
HEB 10:32 Ka mou fakamanatu ki he ngaahi ʻaho ʻi muʻa, ne hili homou fakamāmangia, pea ne mou kātaki ʻae taʻu lahi ʻoe ngaahi mamahi;
HEB 10:33 Ko e niʻihi, ʻi hono ngaohi ʻakimoutolu ko e siofiaʻanga ʻi he ngaahi manuki mo e ngaahi fakamamahi; pea ko e niʻihi, ʻi hoʻomou kaumeʻa mo kinautolu naʻe pehē ʻa honau ngaohi.
HEB 10:34 He naʻa mou manavaʻofa kiate au ʻi hoku ngaahi haʻi, pea naʻa mou tali fiefia ʻae maumau ʻo hoʻomou koloa, ko hoʻomou ʻilo ʻoku mou maʻu ʻi he langi ʻae koloa lelei lahi hake pea tolonga.
HEB 10:35 Ko ia ke ʻoua naʻa siʻaki hoʻomou tui, ʻaia ʻoku lahi hono totongi lelei.
HEB 10:36 He ʻoku taau mo kimoutolu ʻae faʻa kātaki, koeʻuhi ka hili hoʻomou fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ke mou maʻu ʻae talaʻofa.
HEB 10:37 “Koeʻuhi ʻe toetoe siʻi pe, pea ko ia ʻoku haʻu, ʻe haʻu pe, pea ʻe ʻikai fakatuai.
HEB 10:38 Pea ko eni, ʻE moʻui ʻae tonuhia ʻi he tui, ka, ʻOka fakaholomui ia, ʻe ʻikai fiemālie hoku laumālie kiate ia.”
HEB 10:39 Ka ʻoku ʻikai te tau ʻonautolu ʻoku fakaholomui ki he malaʻia; kae ʻonautolu ʻoku tui ki he fakamoʻui ʻoe laumālie.
HEB 11:1 Ko eni, ko e tui ko e tuʻunga ia ʻoe ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻoe ngaahi meʻa taʻehāmai.
HEB 11:2 He ko ia naʻe maʻu ai ʻe he mātuʻa ʻae ongoongolelei.
HEB 11:3 Ko e tui ʻoku tau ʻilo ai naʻe fakatupu ʻae ngaahi maama ʻe he folofola ʻae ʻOtua, ko ia ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻilo [ni ]naʻe ʻikai ke fakatupu ʻaki ʻae ngaahi meʻa naʻe hā mai.
HEB 11:4 Ko e tui naʻe ʻatu ai ʻe ʻEpeli ki he ʻOtua ʻae feilaulau lelei hake ʻia Keini, ko ia naʻa ne maʻu ai ʻae fakamoʻoni kuo fakatonuhia ia, ko e fakamoʻoni ʻe he ʻOtua ki heʻene ngaahi foaki: pea ʻoku ne kei leaʻaki ia ka kuo mate ia.
HEB 11:5 Ko e tui naʻe hiki ai ʻa ʻInoke, ke ʻoua naʻa hoko kiate ia ʻae mate; pea naʻe ʻikai ʻilo ia, koeʻuhi kuo hiki ia ʻe he ʻOtua: he naʻe teʻeki fai hono hiki, kuo ne maʻu ʻae fakamoʻoni ki heʻene fakafiemālieʻi ʻae ʻOtua.
HEB 11:6 Ka ʻi he taʻemaʻu ʻae tui ʻoku ʻikai mafai hono fakafiemālieʻi: he ko ia ʻoku haʻu ki he ʻOtua, ʻoku totonu ke ne tui ʻoku ai ia, pea ʻoku ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate ia.
HEB 11:7 Ko e tui ʻa Noa, kuo hili hono valokiʻi ʻe he ʻOtua ki he ngaahi meʻa teʻeki hā mai, naʻe manavahē ai ia, pea ne faʻu ʻae vaka ke fakamoʻui ai hono fale; ko ia naʻa ne fakahā ai hono kovi ʻoe maama ko ia, pea ne lavaʻi ai ʻae fakatonuhia ʻaia ʻoku ʻi he tui.
HEB 11:8 Ko e tui naʻe talangofua ai ʻa ʻEpalahame, ʻi hono ui ia ke ʻalu atu ki ha potu te ne maʻu ʻamui ko e nofoʻanga; pea naʻa ne fononga atu, ʻo ʻikai te ne ʻilo pe ko ʻene ʻalu ki fē.
HEB 11:9 Ko e tui naʻa ne ʻāunofo ai ʻi he fonua ʻoe talaʻofa, ʻo hangē ha fonua taʻekau ia ki ai, ʻonau nonofo ʻi he ngaahi fale fehikitaki fakataha mo ʻAisake mo Sēkope, ʻonau kau fakataha ʻi he talaʻofa pe ko ia:
HEB 11:10 He naʻe ʻamanaki ʻe ia ki ha kolo kuo ai hono ngaahi tuʻunga, ʻaia naʻe langa mo ngaohi ʻe he ʻOtua.
HEB 11:11 Ko e tui naʻe maʻu ai ʻe Sela ʻae mālohi ke tuituʻia ai ia, pea fanauʻi ʻe ia ʻae tama ka kuo lahi ʻene motuʻa, he naʻa ne pehē, ʻoku moʻoni ia ʻaia kuo fakaʻilo.
HEB 11:12 Ko ia naʻe tupu ai mei he tokotaha, pea hangē ia ko ha mate, ʻae tokolahi ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi ʻoku taʻefaʻalaua.
HEB 11:13 Naʻe mate ʻakinautolu ni kotoa pē ʻi he tui, ʻo ʻikai ke nau lavaʻi ʻae ngaahi talaʻofa, ka naʻa nau mamata mamaʻo atu, mo ʻilo pau ki ai, ʻo fāʻufua ia, ʻonau fakahā ko e kau muli mo e kau ʻāunofo ʻakinautolu ʻi he māmani.
HEB 11:14 He ko kinautolu ʻoku lea pehē, ʻoku nau fakahā totonu, ʻoku nau kumi ha fonua.
HEB 11:15 Pea ko e moʻoni, ka ne nau tokanga ki he [fonua ]ko ia naʻa nau haʻu mei ai, pehē, ne faingofua pe ʻenau toe foki atu.
HEB 11:16 Ka ko eni ʻoku nau holi ki he [fonua ]lelei lahi, ʻaia ʻoku ʻi he langi: ko ia kuo ʻikai mā ʻae ʻOtua ʻi hono ui ia ko honau ʻOtua: he kuo ne teuteu ʻae kolo moʻonautolu.
HEB 11:17 Ko e tui naʻe feilaulau ʻaki ai ʻe ʻEpalahame ʻa ʻAisake, ʻi hono ʻahiʻahiʻi: ʻio, ko ia ne ne maʻu ʻae ngaahi talaʻofa, naʻa ne feilaulau ʻaki hono [foha ]pe taha naʻe fakatupu,
HEB 11:18 ‌ʻAia naʻe pehē ki ai, “Ko ʻAisake ʻe mei ai ho hako:”
HEB 11:19 ‌ʻO ne ʻilo, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua hono fokotuʻu mei he mate; pea naʻa ne maʻu ia mei ai foki ʻi he fakatātā.
HEB 11:20 Ko e tui ne tāpuaki ai ʻe ʻAisake ʻa Sēkope mo ʻIsoa ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko mai.
HEB 11:21 Ko e tui ʻa Sēkope, ʻi heʻene teu ke mate, naʻa ne hū mo tāpuaki ai ʻae ongo foha ʻo Siosefa, ʻi heʻene faʻaki ki hono tokotoko.
HEB 11:22 Ko e tui ʻa Siosefa, ʻi heʻene teu ke mate, naʻa ne lea ai ki he ʻalu ʻae fānau ʻa ʻIsileli; ʻo ne tuku ʻae fekau koeʻuhi ko hono ngaahi hui ʻoʻona.
HEB 11:23 Ko e tui naʻe fufū ai ʻa Mōsese ʻe heʻene mātuʻa, ʻi he māhina ʻe tolu, koeʻuhi naʻa nau ʻilo ko e tamasiʻi fakaʻofoʻofa ia; pea naʻe ʻikai te na manavahē ki he fekau ʻae tuʻi.
HEB 11:24 Ko e tui ʻa Mōsese naʻa ne liʻaki ai, ʻi heʻene lahi, hono ui ia ko e tama ʻae ʻofefine ʻo Felo;
HEB 11:25 ‌ʻO ne fili muʻa ke ne kātaki ʻae mamahi fakataha mo e kakai ʻae ʻOtua, ʻi heʻene maʻu ʻae fiefia ʻoe angahala ʻo fuoloa siʻi;
HEB 11:26 ‌ʻO ne lau ʻae manuki koeʻuhi ko Kalaisi ko e koloa lahi hake ia ʻi he koloa ʻo ʻIsipite: he naʻe sio fakamamaʻu ia ki he totongi.
HEB 11:27 Ko e tui naʻa ne liʻaki ai ʻa ʻIsipite, ʻo ʻikai manavahē ki he houhau ʻae tuʻi: he naʻa ne fakakukafi, ʻo hangē ʻoku ne mamata kiate ia ʻoku taʻehāmai.
HEB 11:28 Ko e tui naʻa ne fai ai ʻa e [feilaulau ʻoe ]Lakaatu, mo e luluku ʻoe toto, telia naʻa ala kiate kinautolu ʻaia naʻa ne fakaʻauha ʻae ʻuluaki fānau.
HEB 11:29 Ko e tui naʻa nau ʻalu ai ʻi he Tahi kulokula ʻo hangē ʻi he mōmoa: ʻaia naʻe ʻahiʻahi ke fai ʻe he kakai ʻIsipite, pea lōmaki ai ʻakinautolu.
HEB 11:30 Ko e tui naʻe holo ai ʻae ngaahi ʻa ʻo Seliko, ʻi he hili hono takatakai ʻi he ʻaho ʻe fitu.
HEB 11:31 Ko e tui naʻe ʻikai ʻauha ai ʻa Lehapi, ko e fefine feʻauaki, fakataha mo kinautolu naʻe ʻikai tui, ko ʻene tali lelei pe ʻae kau mataki.
HEB 11:32 Pea ko e hā mo ʻeku lea ʻe fai? Koeʻuhi ʻe tuai ʻaupito ʻo kau ka lau kia Kitione, mo Pelaki, mo Samisoni, mo Sefita; mo Tevita foki, mo Samuela, mo e kau palōfita:
HEB 11:33 ‌ʻAkinautolu naʻe fakavaivai ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he tui, mo fai māʻoniʻoni, mo lavaʻi ʻae ngaahi talaʻofa, mo tāpuni ʻae ngutu ʻoe fanga laione,
HEB 11:34 ‌ʻO fuʻifuʻi ʻae kakaha ʻoe afi, pea hao ʻi he mata ʻoe heletā, pea fakamālohiʻi ʻi [heʻenau ]vaivai, naʻa nau lototoʻa ʻi he tau, pea nau tulia ʻae ngaahi matatau ʻoe kakai muli.
HEB 11:35 Naʻe maʻu ʻe he kau fefine ʻenau mate kuo fokotuʻu moʻui: pea naʻe fakamamahi ʻae niʻihi, ʻo ʻikai te nau tali ʻae fakahaofia; kaekehe kenau lavaʻi ʻae toetuʻu lelei hake:
HEB 11:36 Pea naʻe tō ki he niʻihi ʻae ʻahiʻahi ʻoe ngaahi manuki mo e kauʻimaea, ʻio, ʻoe ngaahi haʻi mo e nofo fale fakapōpula:
HEB 11:37 Naʻe tolongaki ʻaki ʻae maka ʻakinautolu, naʻe kilisi ʻo fahiua ʻakinautolu, naʻe ʻahiʻahiʻi, naʻe tāmateʻi ʻaki ʻae heletā: naʻa nau ʻalu fano ʻi he kiliʻi sipi mo e kiliʻi kosi; kuo masiva, kuo mamahi, kuo ngaohikoviʻi;
HEB 11:38 (ʻAkinautolu naʻe ʻikai taau mo māmani ke maʻu:) naʻa nau ʻalu fano ʻi he ngaahi toafa, mo e ngaahi moʻunga, pea ʻi he ngaahi ʻana mo e luo ʻoe kelekele.
HEB 11:39 Pea ko e tui naʻe maʻu ai ʻekinautolu ni kotoa pē ʻae ongoongolelei, ka naʻe ʻikai lavaʻi ʻae talaʻofa:
HEB 11:40 Ko e meʻa ʻi he teuteu ʻe he ʻOtua ʻae meʻa lelei hake moʻotautolu, ke ʻoua naʻa fakahaohaoa ʻakinautolu taʻekau ai ʻakitautolu.
HEB 12:1 Ko ia, ko e meʻa ʻi he kāpui ʻakitautolu ʻe he ʻao ʻoe kau fakamoʻoni tokolahi pehē, ke tau siʻaki foki ʻae meʻa mamafa kotoa pē, mo e angahala ʻoku [tau ]moʻuangofua ki ai, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻae fakapuepue kuo tofi ʻi hotau ʻao.
HEB 12:2 ‌ʻO sio pe kia Sisu ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻoe tui; ʻaia ne ne kātaki ʻae pekia ʻi he ʻakau, mo ne taʻetokanga ki he fakamā, ko e meʻa ʻi he fiefia naʻe tuku ʻi hono ʻao, pea kuo nofo eni ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua.
HEB 12:3 Ke mou tokangaʻi ia naʻa ne kātaki ʻae angatuʻu pehē mei he kau angahala kiate ia, telia naʻa mou fiu mo vaivai ʻi homou loto.
HEB 12:4 ‌ʻOku teʻeki ai ke mou fekuki ʻo aʻu ki he mate, ʻi he fekuki mo e angahala.
HEB 12:5 Pea kuo ngalo ʻiate kimoutolu ʻae akonaki ʻaia ʻoku pehē kiate kimoutolu, ʻo hangē ko e fānau, “Hoku foha, ʻoua naʻa ke taʻetokangaʻi ʻae tautea mei he ʻEiki, pe vaivai ʻi heʻene valokiʻi koe:
HEB 12:6 He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻae ʻEiki ʻoku ne tautea, pea ʻoku ne teʻia ʻae foha kotoa pē ʻoku ne maʻu.”
HEB 12:7 Kapau te mou kātaki ʻae tautea, pea ʻoku fai ai ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu ʻo taau mo e ngaahi foha; he ko e foha fē ia ʻaia ʻoku ʻikai ke tauteʻi ʻe he tamai?
HEB 12:8 Pea kapau ʻoku ʻikai tautea ʻakimoutolu, ʻaia ʻoku totofu ai kotoa pē, pea ta ko e tupu feʻauaki ʻakimoutolu, pea ʻoku ʻikai moʻoni ko e ngaahi foha.
HEB 12:9 Kaeʻumaʻā naʻe tautea ʻakitautolu ʻe he ngaahi tamai ʻo hotau sino, pea tau fakaʻapaʻapa ki ai: ʻe ʻikai lahi muʻa ʻetau fakavaivai ki he Tamai ʻoe ngaahi laumālie, pea moʻui?
HEB 12:10 He ko e moʻoni naʻa nau tautea ʻo faʻiteliha pe ʻakinautolu ʻi he ʻaho siʻi pe; ka ʻoku fai ʻe ia ke ʻaonga, ke [tau ]kau ai ʻi heʻene māʻoniʻoni.
HEB 12:11 Ko eni, ʻoku ʻikai ha fiefia lolotonga ha tautea, ka ko e mamahi: hili ange ia ʻoku tupu ʻae fua fakamelino ʻoe māʻoniʻoni kiate kinautolu kuo akonekina ai.
HEB 12:12 Ko ia ke poupou hake ʻae nima kuo tāupe, mo e foʻi tui ʻoku vaivai;
HEB 12:13 Pea ngaohi ʻae ʻaluʻanga totonu ki homou vaʻe, telia naʻa fakahēʻi ʻaia ʻoku pipiki; kae fakamoʻui muʻa ia.
HEB 12:14 Tuli ke mou melino mo e kakai kotoa pē, pea ki he māʻoniʻoni, ʻaia ka ʻikai maʻu, ʻe ʻikai mamata ʻe ha tangata ʻe tokotaha ki he ʻEiki:
HEB 12:15 ‌ʻO vakavakai lahi telia naʻa tomui ha taha ʻi he ʻaloʻofa ʻae ʻOtua; telia naʻa ai ha aka kona ʻe tupu pea fakamamahiʻi ai [ʻakimoutolu], pea ʻuliʻi ai ʻae tokolahi;
HEB 12:16 Telia naʻa ai ha taha feʻauaki pe ha manuki ʻoe meʻa tapu, ʻo hangē ko ʻIsoa, ʻaia naʻa ne fakatau hono lelei ʻoe ʻuluaki foha ʻaki ʻae meʻakai pe taha.
HEB 12:17 He ʻoku mou ʻilo ʻi he hili ia, pea ne fiemaʻu ʻae tāpuaki, naʻe tekeʻi ia: he naʻe ʻikai te ne ʻilo ke liliu ʻaki hono loto, neongo ʻa ʻene kumi ia ʻi he feinga mo e loʻimata.
HEB 12:18 He ʻoku ʻikai ke mou hoko ni ki he moʻunga ʻe faʻa alasi, ʻaia ne vela ʻaki ʻae afi, pea ki he ʻuliʻuli, mo e fakapoʻuli, mo e afā,
HEB 12:19 Pea mo e pā mai ʻoe meʻa lea mo e ongo ʻoe ngaahi lea; ʻaia naʻe kole ai ʻakinautolu naʻe fanongo ke ʻoua naʻa toe leaʻaki kiate kinautolu:
HEB 12:20 (He naʻe ʻikai te nau faʻa tali ʻaia naʻe fekau mai, “Pea naʻa mo e manu kapau ʻe lave ki he moʻunga, ʻe tolongaki ia ʻaki ʻae maka, pe hokaʻi ke ʻasi ʻaki ʻae foʻi tao:”
HEB 12:21 Pea ko hono fakailifia fau ʻoe meʻa naʻe hā mai, naʻe pehē ai ʻe Mōsese, “ʻOku ou mātuʻaki manavahē, mo tetetete:”)
HEB 12:22 Ka kuo mou hoko ni ki he moʻunga ko Saione, ki he kolo ʻoe ʻOtua moʻui, ki he Selūsalema mei he langi, pea ki he fakataha ʻoe kau ʻāngelo tokolahi taʻefaʻalaua.
HEB 12:23 Ki he fakatahaʻanga lahi, pea ko e siasi ʻoe tangata angatonu kuo fakahaohaoa,
HEB 12:24 Pea kia Sisu ko e fakalaloa ʻoe fuakava foʻou, pea ki he taʻataʻa ʻoku luluku, ʻaia ʻoku leaʻaki ʻae ngaahi meʻa lelei lahi ʻi [he toto ʻo ]ʻEpeli.
HEB 12:25 Vakai ke ʻoua naʻa mou taʻetokangaʻi ia ʻoku folofola. He kapau naʻe ʻikai hao ʻakinautolu naʻe taʻetokangaʻi ia naʻe lea ʻi māmani, ʻe fēfeeʻi ʻakitautolu, ʻo kapau te tau tafoki meiate ia ʻoku mei he langi?
HEB 12:26 ‌ʻAia naʻe lulululu ʻa māmani ʻe hono leʻo ʻi he kuonga ko ia: ka kuo talaʻofa eni, ʻo pehē, “Ko e toe taha teu lulululu kae ʻikai ngata ki māmani pe, ka ko e langi foki.”
HEB 12:27 Pea ko e pehē, “Ko e toe taha,” ko e fakahā ʻoe hiki ʻoe ngaahi meʻa ko ia kuo luluʻi, ʻo taau mo e ngaahi meʻa kuo ngaohi, koeʻuhi ke tuʻumaʻu pe ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻikai faʻa luluʻi.
HEB 12:28 Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae puleʻanga, ʻe ʻikai faʻa luluʻi, ke tau kuku maʻu mo e ʻofa, ʻaia ke tau tauhi ʻaki ʻae ʻOtua ke ʻaonga, ʻi he fakaʻapaʻapa mo e manavahē:
HEB 12:29 He ko e afi fakaʻauha ʻa hotau ʻOtua.
HEB 13:1 Ke tuʻumaʻu pe ʻae feʻofoʻofani fakakāinga.
HEB 13:2 ‌ʻOua naʻa ngalo ke fakaafe ʻae kakai muli: he kuo fakaafe ai ʻe he niʻihi ʻae kau ʻāngelo ʻi he taʻeʻilo.
HEB 13:3 Manatuʻi ʻakinautolu ʻoku moʻua ʻi he haʻi, ʻo hangē kuo haʻisia mo kimoutolu; mo kinautolu ʻoku ngaohikoviʻi, ʻo hangē ko hoʻomou kei ʻi he sino foki.
HEB 13:4 Ko e fakamaʻu mali mo e mohenga taʻeʻuliʻi, ʻoku lelei ia ki he kakai kotoa pē, ka koe kau feʻauaki mo e kau tono fefine ʻe fakamaau ʻe he ʻOtua.
HEB 13:5 Ke taʻemanumanu [hoʻomou ]ʻulungāanga; pea mou fiemālie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻu: he kuo pehē mai ʻe ia, “E ʻikai te u liʻaki koe, pea ʻe ʻikai te u ʻalu ʻiate koe.”
HEB 13:6 Ko ia ʻoku tau lea mālohi ai, “Ko hoku tokoni ʻae ʻEiki pea ʻe ʻikai te u manavahē ki ha meʻa ʻe fai ʻe he tangata kiate au.”
HEB 13:7 Manatuʻi ʻa homou kau fakahinohino, ʻakinautolu naʻe leaʻaki ʻae folofola ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, pea faʻifaʻitaki ki heʻenau tui, ʻo fakatokanga ki he ngataʻanga ʻo ʻenau ʻulungāanga.
HEB 13:8 Ko Sisu Kalaisi ʻoku tatau ʻi he ʻaneafi, mo e ʻaho ni, pea taʻengata.
HEB 13:9 Ke ʻoua naʻa feʻaveʻaki fano ʻakimoutolu ʻe he ngaahi akonaki ʻoku kehekehe hono anga mo foʻou. He ko e meʻa lelei ke tuʻumaʻu ʻae loto ʻi he ʻofa; ʻikai ʻi he ngaahi meʻakai, ʻaia naʻe ʻikai ʻaonga kiate kinautolu naʻe moʻua ki ai.
HEB 13:10 ‌ʻOku ai ʻetau ʻesifeilaulau, ʻaia ʻoku ʻikai totonu ke kai mei ai ʻekinautolu ʻoku tauhi ʻi he fale fehikitaki.
HEB 13:11 Kaeʻumaʻā ia, ʻoku tutu ʻi tuaʻā kolo ʻae sino ʻoe fanga manu ko ia, ʻaia ʻoku ʻomi honau toto ʻe he taulaʻeiki lahi ki he potu tapu, koeʻuhi ko e angahala.
HEB 13:12 Ko ia naʻe mamahi foki ʻa Sisu, ʻi he tuaʻā kolo, koeʻuhi ke ne fakamāʻoniʻoni ʻae kakai ʻaki hono taʻataʻa ʻoʻona.
HEB 13:13 Ko ia ke tau ʻalu atu kiate ia kituaʻā kolo, ʻo fua hono manuki.
HEB 13:14 He ʻoku ʻikai maʻu ʻekitautolu ʻi heni ha kolo ʻe tuʻumaʻu, ka ʻoku tau kumi ki ha taha ʻe hoko.
HEB 13:15 Ko ia ke tau ʻatu ʻiate ia ʻae feilaulau ʻoe fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻo maʻuaipē, ʻaia ko e fua ʻoe loungutu ʻoka atu ai ʻae fakafetaʻi ki hono huafa.
HEB 13:16 Ka ko e fai lelei, mo e foaki, ke ʻoua naʻa ngalo: he ko e ngaahi feilaulau pehē ʻoku leleiʻia ai ʻae ʻOtua.
HEB 13:17 Mou talangofua kiate kinautolu ʻoku fakahinohino ʻakimoutolu, pea mou fakavaivai: he ʻoku nau leʻohi homou laumālie, he te nau fakamatala ki ai, pea koeʻuhi ke nau fai ia ʻi he fiefia, kaeʻoua naʻa ʻi he mamahi: he ʻoku taʻeʻaonga ia kiate kimoutolu.
HEB 13:18 Hūfia ʻakimautolu: he ʻoku mau ʻilo kuo ʻiate kimautolu ʻae ʻatamai lelei, pea ʻoku mau loto ke moʻui angatonu ʻi he meʻa kotoa pē.
HEB 13:19 Ka ʻoku ou kole ke mou tokanga lahi ki ai, koeʻuhi ke tuku au ke vave kiate kimoutolu.
HEB 13:20 Ko eni, ko e ʻOtua ʻoe monūʻia, naʻa ne toe ʻomi mei he pekia ʻa hotau ʻEiki ko Sisu, ko e tauhi lahi ʻoe fanga sipi ʻi he taʻataʻa ʻoe fuakava taʻengata.
HEB 13:21 ‌ʻOfa ke ne ngaohi ʻakimoutolu ke mou haohaoa ʻi he ngaue lelei kotoa pē, ke fai hono finangalo, ʻo ne fai ʻiate kimoutolu ʻaia ʻoku lelei ʻi hono ʻao, ʻia Sisu Kalaisi; ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
HEB 13:22 Pea ʻoku ou kole kiate kimoutolu, ʻe kāinga, mou tali ʻae lea ʻoe akonaki ni: he kuo u tohi ʻae tohi kiate kimoutolu ʻi he ngaahi lea siʻi pe.
HEB 13:23 ‌ʻOku mou ʻilo kuo mamaʻo atu hotau kāinga ko Timote; ʻa ia, ka vave ʻene haʻu, te ma mamata mo ia kiate kimoutolu.
HEB 13:24 ‌ʻOfa atu kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fakahinohino ʻakimoutolu, mo e kāinga māʻoniʻoni kotoa pē. ʻOku ʻofa atu kiate kimoutolu kotoa ʻakinautolu ʻi ʻItali.
HEB 13:25 Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻae ʻaloʻofa. ʻEmeni.
JAM 1:1 Ko au Semisi, ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, pea mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ki he faʻahinga ʻe hongofulu ma ua kuo fakahē mamaʻo, ʻofa atu.
JAM 1:2 ‌ʻE hoku kāinga, ʻoka mou ka tō ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe, ui ia kotoa pē ko e meʻa fakafiefia;
JAM 1:3 ‌ʻO ʻilo, ko e ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tui, ʻoku ne fakatupu ʻae kātaki.
JAM 1:4 Kae tuku ʻae kātaki ke ngāue ki he haohaoa, koeʻuhi ke mou haohaoa mo māʻopoʻopo, ʻo taʻemasiva ʻi ha meʻa.
JAM 1:5 Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he poto, ke kole ʻe ia ki he ʻOtua, ʻaia ʻoku ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.
JAM 1:6 Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tui, ʻo taʻefakataʻetaʻetui. He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetui ʻoku hangē ia ko e peau ʻoe tahi ʻoku fakateka mo feliliʻaki ʻe he matangi.
JAM 1:7 Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko ia ʻe maʻu ʻe ia ha meʻa mei he ʻEiki.
JAM 1:8 Ko e tangata ʻoku lotolotoua, ʻoku taʻemaau ʻi heʻene anga kotoa pē.
JAM 1:9 Ke fiefia ʻae tokoua ʻoku masiva ʻi hono hakeakiʻi:
JAM 1:10 Ka ko e maʻumeʻa, ʻi hono fakaangavaivaiʻi: koeʻuhi ʻe mole atu ia ʻo hangē ko e fisi ʻoe mohuku.
JAM 1:11 He ʻoku ʻalu hake ʻae laʻā mo e vela lahi, pea ne fakamae ʻae mohuku, pea ngangana ai hono fisi ʻoʻona, pea ʻauha mo e fakaʻofoʻofa ʻo hono ngaohi: ʻe pehē foki ʻae ʻauha ʻoe tangata koloaʻia mei hono hala.
JAM 1:12 ‌ʻOku monūʻia ʻae tangata ʻoku ne kātaki ʻae ʻahiʻahi: he ʻoka ʻilo ia ʻoku lelei, ʻe maʻu ʻe ia ʻae pale ʻoe moʻui, ʻaia kuo talaʻofa ki ai ʻae ʻEiki kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia.
JAM 1:13 Ke ʻoua naʻa pehē ʻe ha taha ʻoka ʻahiʻahi [koviʻi ]ia, Kuo ʻahiʻahi [koviʻi ]au ʻe he ʻOtua: he ʻoku ʻikai faʻa ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua ʻe he kovi, pea ʻoku ʻikai ʻahiʻahi[koviʻi ]ʻe ia ha tokotaha:
JAM 1:14 Ka kuo ʻahiʻahi [koviʻi ]ʻae tangata, ʻaia kuo takiekina, pea fakaoloolo, ʻe heʻene holi ʻaʻana.
JAM 1:15 Pea ʻoka tuituʻia ʻae holi kovi, ʻoku fanauʻi ko e angahala: pea ka kakato ʻae angahala, ʻoku fanauʻi ai ʻae mate.
JAM 1:16 ‌ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoua naʻa mou hē.
JAM 1:17 Ko e foaki lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ʻoku mei ʻolunga, pea ʻoku ʻalu hifo ia mei he Tamai ʻoe ngaahi maama, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha fetoʻoaki, pe ko e ʻata ʻae feliliuʻaki.
JAM 1:18 Pea ko hono finangalo pe ʻoʻona naʻa ne fakatupu ai ʻakitautolu ʻaki ʻae folofola ʻoe moʻoni, koeʻuhi ke tau hoko ko e ʻuluaki fua ʻi hono kakai.
JAM 1:19 Ko ia, ko hoku kāinga ʻofeina, ke fakavave ʻae tangata kotoa pē ki he fanongo, pea fakatuotuai ki he lea, ʻo fakatotoka ki he ʻita:
JAM 1:20 He ʻoku ʻikai ke fakatupu ʻae māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua ʻe he ʻita ʻae tangata.
JAM 1:21 Ko ia mou liʻaki ʻae ʻuli kotoa pē pea mo hono lahi fau ʻoe angahala, pea tali ʻi he angavaivai ʻae folofola kuo tō, ʻaia ʻoku mālohi ke fakamoʻui homou laumālie.
JAM 1:22 Ka ke fai ʻekimoutolu ki he folofola, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongo, ʻo mou kākaaʻi ʻakimoutolu.
JAM 1:23 He kapau ʻoku fanongo ʻe ha taha ki ne folofola, kae ʻikai fai, ʻoku tatau ia mo ha taha ʻoku ne fakasio ki he mata ʻo hono sino ʻi ha sioʻata:
JAM 1:24 He ʻoku ne fakasio kiate ia, pea ʻalu, pea ngalo leva ʻiate ia pe ʻoku matamata fēfē ia.
JAM 1:25 Ka ko ia ʻoku sio fakamamaʻu ki he fono haohaoa ʻoe tauʻatāina, pea fai maʻuaipē ki ai, pea ʻoku ʻikai fanongo mo ngalo, ka ʻoku fai ʻe ia ʻae ngāue, ʻe monūʻia ʻae tangata ni ʻi heʻene ngāue.
JAM 1:26 Kapau ʻoku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ne mahalo ko e lotu ia, kae ʻikai taʻofi hono ʻelelo, kae kākaaʻi hono loto ʻoʻona, ʻoku taʻeʻaonga ʻae lotu ʻae tangata ko ia.
JAM 1:27 Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻehanomele ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ko e Tamai, ko eni ia, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai mate mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻi heʻenau mamahi, pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻehanomele.
JAM 2:1 ‌ʻE hoku kāinga, ʻoua naʻa mou maʻu ʻi he filifilimānako ki he kakai, ʻae tui ʻa hotau ʻEiki nāunauʻia ko Sisu Kalaisi.
JAM 2:2 He kapau ʻe hū mai ki homou falelotu ha taha ʻoku ai ha mama koula ʻi hono nima, pea ai mo e kofu lelei, pea hū mai foki mo ha taha masiva mo e kofu kovi;
JAM 2:3 Pea mou tokangaʻi ia ʻoku ne ʻai ʻae kofu lelei, mo pehē kiate ia, “Nofo koe ki heni ʻi he potu lelei;” kae pehē ki he masiva, “Tuʻu koe ki hena,” pe, “Nofo heni ʻi lalo hoku tuʻungavaʻe:”
JAM 2:4 ‌ʻIkai ʻoku mou filifilimānako ʻiate kimoutolu, pea hoko ai ko e kau fakamaau mahalo kovi?
JAM 2:5 Fanongo, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻIkai kuo fili ʻe he ʻOtua ʻae masiva ʻoe māmani ke koloaʻia ʻi he tui, pea ko e kau hoko ki he puleʻanga ʻaia kuo ne talaʻofa ki ai kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia?
JAM 2:6 Ka kuo mou fakamamahiʻi ʻae masiva. ʻIkai ʻoku fakamālohiʻi ʻakimoutolu ʻe he kakai koloaʻia, pea fetoho ʻakimoutolu ki he ngaahi fakamaauʻanga?
JAM 2:7 ‌ʻIkai ʻoku nau lauʻikovi ʻae huafa lelei ko ia, ʻaia kuo ui ʻaki ʻakimoutolu?
JAM 2:8 Ko eni, kapau te mou fakamoʻoni ki he fono fakaʻeiki, ʻo fakatatau ki he tohi, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe,” ʻoku mou fai lelei ai:
JAM 2:9 Ka ʻoka mou ka filifilimānako ki he kakai, ʻoku mou fai angahala ai, pea ʻoku fakahalaia ʻakimoutolu ʻe he fono ko e kau talangataʻa.
JAM 2:10 He ko ia te ne fai kotoa pē ʻae fono, kae hala ʻi hono meʻa ʻe taha, ʻoku halaia ia ʻi hono meʻa kotoa pē.
JAM 2:11 He ko ia ia naʻe pehē, “ʻOua naʻa ke tono fefine,” naʻe pehē foki ʻe ia, “ʻOua naʻa ke fakapō.” Ko eni, kapau ʻe ʻikai te ke tono fefine, ka ke fakapō, kuo ke hoko ko e maumau fono.
JAM 2:12 Ke pehē pe hoʻomou lea, pea pehē mo hoʻomou ngāue, ʻo taau mo kinautolu ʻe fakamaau ʻaki ʻae fono ʻoe tauʻatāina.
JAM 2:13 He ko ia naʻe ʻikai ke fakahā ʻae ʻofa, ʻe maʻu ʻe ia ʻae fakamaau taʻehaʻofa; pea ʻoku fiefia ʻae ʻofa ki he fakamaau.
JAM 2:14 ‌ʻE hoku kāinga, neongo ʻoku pehē ʻe ha taha ʻoku ʻiate ia ʻae tui, ka ʻoku ʻikai ʻi ai mo e ngaahi ngāue, ko e hā hono ʻaonga? ʻE fakamoʻui ia ʻe he tui [pe]?
JAM 2:15 Kapau ʻe telefua pea fiekaia ʻi he ʻaho kotoa pē ha tokoua pe ko e tuofefine,
JAM 2:16 Pea pehē ʻe homou tokotaha ki ai, “ʻAlu ʻo ke fiemālie, pea ke mafana, pea ke mākona:” kae ʻikai siʻi te mou ʻatu ki ai ʻae ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga ki he sino; ko e hā hono ʻaonga?
JAM 2:17 ‌ʻOku pehē foki ʻae tui, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻae ngaahi ngāue, ʻoku mate ia, pea ʻoku tuʻu taha pe ia.
JAM 2:18 ‌ʻIo, ʻe pehē nai ʻe ha taha, “ʻOku ʻiate au ʻae ngaahi ngāue: fakahā mai kiate au hoʻo tui taʻehanongaahingāue, pea te u fakahā kiate koe ʻa ʻeku tui ʻaki ʻeku ngaahi ngāue.”
JAM 2:19 ‌ʻOku ke tui ʻoku ai ʻae ʻOtua pe taha; ko hoʻo fai lelei ia: ʻoku tui foki ʻae kau tēvolo, pea nau tetetete.
JAM 2:20 Ka ʻoku ke loto ke ke ʻilo, ʻe tangata vale, ko e tui taʻeʻiai ʻae ngaahi ngāue, ʻoku mate ia?
JAM 2:21 ‌ʻIkai naʻe fakatonuhiaʻi ʻe he ngaahi ngāue ʻa ʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi heʻene ʻohake ʻa ʻAisake ko hono foha ʻi he funga ʻesifeilaulau?
JAM 2:22 ‌ʻOku ke mamata ki he ngāue ʻoe tui ʻi heʻene ngaahi ngāue, pea naʻe fakahaohaoa ʻae tui ʻe he ngaahi ngāue?
JAM 2:23 Pea naʻe fakamoʻoni ʻae tohi ʻaia ʻoku pehē, Na’e tui ’a ’Epalahame ki he ’Otua, pea na’e lau ia kiate ia ko e mā’oni’oni: pea naʻe ui ia ko e Kāinga ʻoe ʻOtua.
JAM 2:24 Ko eni, ʻoku mou mamata ʻoku fakatonuhia ʻae tangata ʻe he ngaahi ngāue, kae ʻikai ʻi he tui pe.
JAM 2:25 ‌ʻIkai naʻe fakatonuhia pehē foki ʻa Lehapi ko e fefine feʻauaki ʻe he ngaahi ngāue, ʻi heʻene tali pea ne fekau ʻae kau mataki ʻi he hala kehe?
JAM 2:26 He ʻoku hangē ʻoku mate ʻae sino taʻeʻiai ʻae laumālie, ʻoku pehē ʻae tui taʻeʻiai-ʻae-ngaahi-ngāue, ʻoku mate foki ia.
JAM 3:1 ‌ʻE hoku kāinga, ke ʻoua naʻa akonaki ʻae tokolahi, he ʻoku mou ʻilo ʻe ʻāsili ai ʻae tautea kiate kitautolu.
JAM 3:2 He ʻoku tau tūkia kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa kehekehe. Kapau ʻe ʻikai tūkia ha taha ʻi he lea, ko e tangata haohaoa ia, pea ʻoku faʻa fai ʻe ia ke taʻofi ki he sino kotoa.
JAM 3:3 Vakai, ʻoku tau ʻai ʻae meʻa taʻofi ki he ngutu ʻoe fanga hoosi, koeʻuhi ke nau paongofua kiate kitautolu; pea ʻoku tau puleʻi ʻaki ia honau sino kotoa.
JAM 3:4 Vakai foki ki he ngaahi vaka he neongo ʻoku lalahi, pea fakangaholo ʻe he ngaahi matangi mālohi, ka ʻoku faʻa feliliuʻaki ia ʻae foheʻuli siʻi, ʻo faʻiteliha ʻae tangata ʻoku fakaʻuli.
JAM 3:5 ‌ʻOku pehē foki ki he ʻelelo, ko e kupu siʻi, ka ʻoku ne polepole ki he ngaahi meʻa lahi. Vakai ki hono lahi ʻoe vao ʻakau kuo tutu ʻaki ʻae afi siʻi!
JAM 3:6 Pea ko e afi ʻae ʻelelo, ko e maama angahala: ʻoku pehē ʻae ʻelelo ʻi heʻene ʻi hotau ngaahi kupuʻi sino, ʻoku ne ʻuliʻi ʻae sino kotoa, ʻoku ne fakavela ʻae anga fakakakano; pea kuo tutu ia mei heli.
JAM 3:7 He naʻe fakalalata ʻi muʻa, pea ʻoku kei fakalalata ʻe he kakai, ʻae manu fekai kehekehe kotoa pē, mo e fanga manupuna, mo e ngaahi meʻa totolo, pea mo e ngaahi meʻa ʻi he tahi:
JAM 3:8 Ka ʻoku ʻikai faʻa fakalalata ʻe ha tangata ʻae ʻelelo; ko e kovi taʻefaʻataʻofi ʻaia, ʻoku pito ʻi he kona fakamate.
JAM 3:9 Ko ia ʻoku tau fakafetaʻi ʻaki ki he ʻOtua ko e Tamai; pea ko ia ʻoku kape ʻaki ʻae kakai, ʻaia naʻe ngaohi ʻi he tatau ʻoe ʻOtua.
JAM 3:10 ‌ʻOku mei he ngutu pe taha ʻae tāpuaki mo e kapekape. ʻE hoku kāinga, ʻe ʻikai siʻi lelei ke pehē ʻae ngaahi meʻa ni.
JAM 3:11 He ʻoku puna mai mei ha matavai pe taha ʻa e [vai ]melie mo e [vai ]kona?
JAM 3:12 ‌ʻE hoku kāinga, ʻe faʻa tupu ʻi he fiki ʻae fua ʻoe ʻolive? Pe ʻi he vaine ʻae fua ʻoe fiki? Pea pehē, ʻoku ʻikai ha matavai ʻe puna mei ai ʻa e [vai ]kona mo e [vai ]melie.
JAM 3:13 Ko hai ha taha ʻoku poto mo ʻilo lahi ʻiate kimoutolu? Ke fakahā ʻe ia ʻi he ʻulungāanga lelei ʻa ʻene ngaahi ngāue ʻi he angavaivai mo e poto.
JAM 3:14 Pea kapau ʻoku ʻi homou loto ʻae feinga kovi mo e fekeʻikeʻi, ʻoua naʻa mou polepole ai, mo lohiakiʻi ʻae moʻoni.
JAM 3:15 ‌ʻOku ʻikai ʻalu hifo mei ʻolunga ʻae poto ni, ka ʻoku fakamaama, mo fakakakano, pea fakatēvolo.
JAM 3:16 He ko ia ʻoku ʻi ai ʻae meheka mo e fekeʻikeʻi, ʻoku ʻi ai ʻae maveuveu mo e ngāue kovi kotoa pē.
JAM 3:17 Ka ko e poto ʻoku mei ʻolunga ʻoku fuofua maʻa, pea fakamelino, pea angavaivai, pea ongongofua ki he kole, ʻoku pito ʻi he ʻaloʻofa mo e ngaahi fua lelei, ʻoku ʻikai filifilimānako, ʻoku ʻikai ke mālualoi.
JAM 3:18 Pea kuo tūtuuʻi ʻae fua ʻoe māʻoniʻoni ʻi he melino maʻanautolu ʻoku faʻa fakalelei.
JAM 4:1 ‌ʻOku mei fē ʻae ngaahi tau mo e fekeʻikeʻi ʻoku ʻiate kimoutolu? ʻIkai ʻoku mei hoʻomou ngaahi holi kovi ia ʻaia ʻoku tau ʻi homou ngaahi kupu?
JAM 4:2 ‌ʻOku mou holi kae ʻikai maʻu: ʻoku mou tāmateʻi, mo feinga ke maʻu, kae ʻikai faʻa lavaʻi: ʻoku mou fekeʻikeʻi mo tau, kae ʻikai te mou maʻu, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou kole.
JAM 4:3 ‌ʻOku mou kole, pea ʻikai maʻu koeʻuhi ʻoku mou kole kovi, koeʻuhi ke mou fakaʻosi ia ki hoʻomou ngaahi holi.
JAM 4:4 ‌ʻAe kau tono fefine mo e kau tono tangata, ʻikai te mou ʻilo ko e feʻofoʻofani mo māmani ko e taufehiʻa ia ki he ʻOtua? Pea ko ia ia ʻoku loto ke kāinga mo māmani ko e fili ia ʻoe ʻOtua.
JAM 4:5 He ʻoku mou mahalo ʻoku pehē noa pē ʻae lea ʻi he tohi tapu; “ʻOku holi ki he meheka ʻae laumālie ʻoku nofoʻia ʻakitautolu?”
JAM 4:6 Ka ʻoku ne foaki ʻae ʻofa lahi hake. Ko ia ʻoku pehē ʻe ia, “ʻOku tekeʻi ʻe he ʻOtua ʻae laukau ka ʻoku ne foaki ʻae ʻofa ki he angavaivai.”
JAM 4:7 Ko ia mou fakavaivaiʻi ʻakimoutolu ki he ʻOtua. Tekeʻi ʻae tēvolo, pea ʻe puna atu ia meiate kimoutolu.
JAM 4:8 ‌ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu. Fakamaʻa homou nima, ʻae kau angahala; pea fakamaʻa mo homou loto, ʻae kau lotolotoua.
JAM 4:9 Mou mamahiʻia, pea toʻetoʻe, mo tangi: ke liliu hoʻomou kata ko e toʻetoʻe, pea ko hoʻomou fiefia ko e māfasia.
JAM 4:10 Fakavaivaiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki, pea ʻe hakeakiʻi ʻe ia ʻakimoutolu.
JAM 4:11 ‌ʻE kāinga, ʻoua naʻa feleakoviʻaki ʻakimoutolu kiate kimoutolu. Ko ia ʻoku lauʻikovi hono tokoua, pea fakamaauʻi hono tokoua, ʻoku ne lauʻikovi ʻae fono, pea fakamaauʻi ʻae fono: pea kapau ʻoku ke fakamaauʻi ʻae fono, ʻoku ʻikai te ke fai koe ki he fono, ka ko e fakamaau.
JAM 4:12 ‌ʻOku ai ʻae tokotaha ʻoku ne fokotuʻu ʻae fono, ʻoku faʻa fai ʻe ia ke fakamoʻui pea ke fakaʻauha: ko hai koe ʻoku ke fakamaauʻi ʻae tokotaha?
JAM 4:13 Vakai mai, ʻakimoutolu ʻoku pehē, “Ko e ʻaho ni pe ko e ʻapongipongi te tau ʻo ki ha kolo ʻe taha, ʻo nofo ai ʻi he taʻu ʻe taha, ʻo fefakatauʻaki, ʻo maʻu ai ʻae koloa:”
JAM 4:14 Ka ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻaia ʻe hoko ʻapongipongi. He ko e hā hoʻomou moʻui? He ko e mao ia, ʻoku hā mai ʻo fuoloa siʻi pe, pea mole atu leva.
JAM 4:15 Kae totonu hoʻomou pehē, “Kapau ko e finangalo ʻoe ʻEiki ke moʻui ʻakitautolu, te tau fai eni, pe ko ʻena.”
JAM 4:16 Ka ko eni, ʻoku mou fiefia ʻi hoʻomou faʻa polepole: ka ʻoku kovi ʻae fiefia pehē kotoa pē.
JAM 4:17 Ko ia ia ʻoku ne ʻilo ke fai lelei, ka ʻoku ʻikai ke fai, ko e angahala ia kiate ia.
JAM 5:1 Vakai mai, ʻakimoutolu ʻoku koloaʻia, tangi mo fakatangiloloa koeʻuhi ko e ngaahi mamahi ʻe hoko kiate kimoutolu.
JAM 5:2 Kuo popo ʻa hoʻomou koloa, pea kuo aneanea hoʻomou ngaahi kofu.
JAM 5:3 Kuo ʻumeʻumea ʻa hoʻomou koula mo e siliva; pea ko hono ʻumeʻumea ʻo ia ʻe fakamoʻoni ia kiate kimoutolu, pea ʻe kai ʻe ia ʻa homou kakano ʻo hangē ko e afi. Kuo mou fokotuʻu ʻae koloa ki he ngaahi ʻaho fakamui.
JAM 5:4 Vakai, ko e totongi ʻoe kau ngāue, kuo nau tuʻusi hoʻomou ngaahi ngoue, ʻaia kuo mou taʻofia ʻi he kākā, ʻoku tangi ia: pea ko e ngaahi tangi ʻokinautolu kuo fai ʻae tuʻusi, kuo hū ki he telinga ʻoe ʻEiki ʻoe ngaahi tokolahi.
JAM 5:5 Kuo mou moʻui fakafiemālie kovi, pea holi kovi ʻi māmani; kuo mou fangapesi homou loto, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻaho ʻoe feilaulau.
JAM 5:6 Kuo mou fakahalaia mo tāmateʻi ʻae Angatonu; pea ʻoku ʻikai ke taʻofi ʻe ia kiate kimoutolu.
JAM 5:7 Ko ia, ʻe kāinga, ke mou faʻa kātaki, aʻu ki he hāʻele mai ʻoe ʻEiki. Vakai, ʻoku tatali ʻae tangata tauhi ngoue ki he fua lelei ʻoe kelekele, pea ʻoku tatali fuoloa ia ki ai, kaeʻoua ke ne maʻu ʻae ʻuha muʻa mo e ʻuha mui.
JAM 5:8 Ke faʻa kātaki foki ʻakimoutolu; ke fakamālohi homou loto: he ʻoku fakaʻaʻau ʻo ofi ʻae hāʻele mai ʻoe ʻEiki.
JAM 5:9 ‌ʻE kāinga, ʻoua naʻa felāungaʻaki ʻakimoutolu, telia naʻa mou malaʻia: vakai, ʻoku tuʻu ʻi he matapā ʻae fakamaau.
JAM 5:10 ‌ʻE hoku kāinga, tokanga ki he kau palōfita, kuo nau lea ʻi he huafa ʻoe ʻEiki, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻoe kātaki ʻoe mamahi, mo e faʻa ʻūkuma.
JAM 5:11 Vakai, ʻoku tau lau ʻoku monūʻia ʻakinautolu ʻoku faʻa kātaki. Kuo mou fanongo ki he faʻa kātaki ʻa Siope, pea kuo mou mamata ki hono ngataʻanga mei he ʻEiki; he ʻoku ʻaloʻofa ʻaupito ʻae ʻEiki, pea manavaʻofa ongongofua.
JAM 5:12 ‌ʻE hoku kāinga, sino ʻoe meʻa ke ʻoua ʻe fuakava, ʻoua [ʻe fai ]ki he langi, pe ki māmani, pe ʻi ha fuakava kehe ʻe taha: ka ke “ʻIo” pe, ʻi hoʻomou “ʻIo;” mo “ʻIkai,” [ʻi hoʻomou ]“ʻIkai;” telia naʻa mou tō ki he malaʻia.
JAM 5:13 ‌ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mamahi? Ke lotu ia. ʻOku ai ha taha ʻoku fiefia? Ke hiva ʻaki ʻe ia ʻae ngaahi saame.
JAM 5:14 ‌ʻOku ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? Ke tala ia ki he kau mātuʻa ʻoe siasi; pea ke nau lotua ia, ʻo tākai ʻaki ia ʻae lolo ʻi he huafa ʻoe ʻEiki:
JAM 5:15 Pea ko e lotu ʻi he tui, ʻe fakamoʻui ʻe ia ʻae mahaki, pea ʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻEiki; pea kapau naʻe fai ʻe ia ha angahala, ʻe fakamolemolea ia.
JAM 5:16 Ke fetoutou feveteʻaki hoʻomou ngaahi angahala kiate kimoutolu, pea felotuaʻaki ʻakimoutolu, ke mou moʻui. Ko e lotu fakamātoato ʻoe tangata māʻoniʻoni ʻoku ʻaonga lahi.
JAM 5:17 Ko ʻIlaisiā, ko e tangata ia naʻe anga tatau mo kitautolu, pea naʻe lotu fakamātoato ia, ke ʻoua naʻa ʻuha: pea naʻe ʻikai tō ha ʻuha ki he kelekele ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono.
JAM 5:18 Pea toe lotu ia, pea naʻe tuku mai ʻe he langi ʻae ʻuha, pea tupu ai mei he kelekele ʻa hono fua.
JAM 5:19 ‌ʻE kāinga, kapau ʻe hē hamou tokotaha mei he moʻoni, pea fakafoki mai ia ʻe ha taha;
JAM 5:20 Ke ʻilo ʻe ia, ko ia ʻoku ne fakafoki mai ʻae angahala mei hono hala kehe, ʻoku ne fakamoʻui ha laumālie mei he mate, pea ʻoku ne ʻufiʻufi foki ʻae ngaahi angahala lahi.
1PE 1:1 Ko au Pita, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ki he kakai ʻāunofo kuo fakamovetevete ʻi Ponito, mo Kalētia, mo Kapatosia, mo ʻEsia, mo Pitinia,
1PE 1:2 Kuo fili ʻo fakatatau ki he muʻaki ʻilo ʻoe ʻOtua ko e Tamai, ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻoe Laumālie, ki he talangofua, pea ʻi he luluku ʻoe taʻataʻa ʻo Sisu Kalaisi: Ke tupulekina pe kiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia.
1PE 1:3 Fakafetaʻi ki he ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻaia kuo ne fakatupu foʻou ʻakitautolu, ʻo fakatatau ki heʻene ʻaloʻofa lahi, ki he ʻamanaki moʻui ʻi he toetuʻu ʻa Sisu Kalaisi mei he pekia,
1PE 1:4 Ki ha tofiʻa taʻefaʻaʻauha, pea taʻeʻuli, ʻo taʻefaʻamae, ʻoku tauhiʻi ʻi he langi maʻatautolu,
1PE 1:5 ‌ʻAkitautolu ʻoku leʻohi ʻe he mālohi ʻoe ʻOtua ʻi he tui ki he fakamoʻui kuo teu ke fakahā ʻi he kuonga ki mui.
1PE 1:6 ‌ʻAia ʻoku mou fiefia lahi ai, ka ko eni ʻi he ʻaho siʻi pe, ʻi heʻene ʻaonga ke pehē, ʻoku mou māfasia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi lahi:
1PE 1:7 Koeʻuhi ʻi he ʻahiʻahi ʻa hoʻomou tui, ʻaia ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he koula ʻoku ʻauha, ka kuo ʻahiʻahi ia ʻaki ʻae afi, ke ʻilo ia [ʻoku iku ]ki he fakamālōʻia mo e ongoongolelei mo e nāunau ʻi he fakahā mai ʻo Sisu Kalaisi:
1PE 1:8 ‌ʻAia ʻoku teʻeki te mou mamata, ka ʻoku mou ʻofa ki ai; pea ʻoku ʻikai pe te mou mamata ki ai, ka ʻi hoʻomou tui, ʻoku mou fiefia ʻaki ʻae fiefia taʻefaʻaʻauha pea fungani lelei:
1PE 1:9 ‌ʻO maʻu ʻae ngataʻanga ʻo hoʻomou tui, ko e fakamoʻui ʻo homou laumālie.
1PE 1:10 ‌ʻAe fakamoʻui ko ia naʻe ʻekea mo hakule lahi ki ai ʻae kau palōfita, ʻakinautolu naʻe kikite ki he ʻaloʻofa kiate kimoutolu:
1PE 1:11 ‌ʻO nau kumi pe hoko fakakū, pe ko e hā ʻae anga ʻoe kuonga ko ia naʻe lea ki ai ʻae Laumālie ʻo Kalaisi, ʻaia naʻe nofoʻia ʻakinautolu, ʻi heʻene tomuʻa fakahā ʻae ngaahi mamahi ʻo Kalaisi, pea mo e lelei ʻe hoko ai.
1PE 1:12 ‌ʻAkinautolu naʻe fakahā ki ai, naʻe ʻikai maʻanautolu, kae maʻatautolu naʻa nau tauhiʻi ʻae ngaahi meʻa, ʻaia kuo fakamatala eni kiate kimoutolu ʻekinautolu kuo malangaʻaki ʻae ongoongolelei kiate kimoutolu, ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni naʻe fekau hifo mei he langi; ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku holi ke fakasio ki ai ʻae kau ʻāngelo.
1PE 1:13 Ko ia ke nonoʻo ʻae noʻotanga vala ʻa homou loto, pea leʻo, ʻo ʻamanaki lelei ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ki he lelei ʻe ʻomi kiate kimoutolu ʻi he fakahā ʻo Sisu Kalaisi;
1PE 1:14 Ke mou ngali mo e fānau talangofua, ke ʻoua naʻa fakatatau ʻakimoutolu ki he ngaahi holi ʻi muʻa hoʻomou taʻeʻilo:
1PE 1:15 Kae hangē ʻoku māʻoniʻoni ʻaia kuo ne uiuiʻi ʻakimoutolu, ke māʻoniʻoni foki ʻakimoutolu ʻi hoʻomou moʻui kotoa pē;
1PE 1:16 He kuo tohi, [ʻo pehē], “Mou māʻoniʻoni he ʻoku ou māʻoniʻoni.”
1PE 1:17 Pea kapau ʻoku mou hū ki he Tamai, ʻaia ʻoku ne fakamaau ʻo taʻefilifilimānako ki he kakai, kae fakatatau ki he ngāue ʻae tangata taki taha, mou fai ke fakaʻosi ʻae ngaahi ʻaho ʻo hoʻomou ʻāunofo ʻi he manavahē:
1PE 1:18 Koeʻuhi ʻoku mou ʻilo naʻe ʻikai ke huhuʻi ʻakimoutolu mei hoʻomou moʻui taʻeʻaonga, ʻi he talatupuʻa mei hoʻomou ngaahi tamai, ʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻe ʻauha, ko e siliva mo e koula;
1PE 1:19 Ka ʻi he taʻataʻa maʻongoʻonga ʻo Kalaisi, ʻo hangē ha lami taʻehanoʻila, pea taʻehanomele:
1PE 1:20 ‌ʻAia naʻe muʻaki tuʻutuʻuni moʻoni ʻi he teʻeki fakatupu ʻa māmani, ka naʻe fakahā ia ʻi he kuonga ki mui ni koeʻuhi ko kimoutolu,
1PE 1:21 ‌ʻAkimoutolu ʻoku tui ʻiate ia ki he ʻOtua, ʻaia naʻa ne fokotuʻu ia mei he pekia, mo ne hakeakiʻi ia; koeʻuhi ke ʻi he ʻOtua ʻa hoʻomou tui mo e ʻamanaki lelei.
1PE 1:22 Ko e meʻa ʻi hoʻomou fakamaʻa homou laumālie, ʻi he Laumālie, ʻi hoʻomou talangofua ki he moʻoni, ki he ʻofa taʻeloi ʻoe kāinga, ke mou feʻofaʻaki ʻaki ʻae loto maʻa mo fakamātoato:
1PE 1:23 He kuo mou fanauʻi foʻou, kae ʻikai ʻaki ʻae tenga ʻe ʻauha, ka ko ia ʻe taʻefaʻaʻauha, ko e folofola ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku moʻui pea tolonga ʻo taʻengata.
1PE 1:24 “He ʻoku hangē ko e mohuku ʻae kakano kotoa pē, pea ko e nāunau kotoa pē ʻoe tangata ʻoku tatau mo e fisiʻi mohuku. ʻOku mae ʻae mohuku, pea ko hono fisi ʻoʻona ʻoku ngangana:
1PE 1:25 Ka ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻae ʻEiki.” Pea ko e folofola eni ʻaia ʻoku malangaʻaki ʻi he ongoongolelei kiate kimoutolu.
1PE 2:1 Ko ia ke liʻaki ʻae fai kovi kotoa pē, mo e kākā kotoa pē, mo e mālualoi, mo e meheka, pea mo e feleakoviʻaki kotoa pē,
1PE 2:2 Pea mou holi lahi, ʻo hangē ko e fānau toki fāʻeleʻi, ki he huʻahuhu taʻekākā ʻoe folofola, koeʻuhi ke mou tupu ai:
1PE 2:3 He kuo mou kamata ʻoku ʻaloʻofa ʻae ʻEiki.
1PE 2:4 ‌ʻAia ʻoku mou haʻu ki ai, ko e maka moʻui, kuo siʻaki moʻoni ʻe he kakai, ka kuo fili ʻe he ʻOtua, pea ʻoku mahuʻinga,
1PE 2:5 Ko kimoutolu foki, ʻoku hangē ko e ngaahi maka moʻui kuo langa hake, ko e fale fakalaumālie, ko e kau taulaʻeiki māʻoniʻoni, ke ʻohake ʻae ngaahi feilaulau fakalaumālie, ʻoku ʻaonga ki he ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi.
1PE 2:6 Ko ia ʻoku tuʻu ai foki ia ʻi he tohi, “Vakai, ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻae fungani maka tuliki, kuo fili, pea mahuʻinga: pea ko ia ʻe tui kiate ia, ʻe ʻikai mā ia.”
1PE 2:7 Ko ia, ʻoku mahuʻinga ia kiate kimoutolu ʻoku tui: ka kiate kinautolu ʻoku taʻetui, “ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufunga, ko ia ia kuo ngaohi ko e fungani [maka ]ʻoe tuliki,
1PE 2:8 Pea ko e maka tūkiaʻanga mo e maka fakaʻita kiate kinautolu ʻoku taʻetui ki he folofola, pea tūkia: ʻaia foki naʻe tuʻutuʻuni ʻakinautolu ki ai.”
1PE 2:9 Ka ko e kakai kuo fili ʻakimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai kuo fakatau; koeʻuhi ke mou fakahā ʻae ʻulungāanga lelei ʻo ia naʻa ne ui mai ʻakimoutolu mei he poʻuli ki heʻene maama lahi:
1PE 2:10 ‌ʻAkimoutolu naʻe ʻikai ko ha kakai ʻi muʻa, ka ko eni ko e kakai ʻae ʻOtua: naʻe ʻikai ke ʻilo ʻae ʻaloʻofa, ka ko eni kuo ʻilo ʻae ʻaloʻofa.
1PE 2:11 ‌ʻOku ou kole atu, ʻe kāinga ʻofeina, ke mou hangē ko e kau muli mo e ʻāunofo, ke taʻofi ʻakimoutolu mei he ngaahi holi fakakakano, ʻaia ʻoku tauʻi ʻae laumālie;
1PE 2:12 Pea fai ke lelei hoʻomou moʻui ʻi he ʻao ʻoe kakai Senitaile: koeʻuhi, ʻi ha meʻa ʻoku nau lauʻikovi ai ʻakimoutolu ʻo hangē ko e kau fai kovi, ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei, pea fakamālō ai ki he ʻOtua ʻi he ʻaho ʻoe ʻaʻahi.
1PE 2:13 Fakavaivai ʻakimoutolu ki he tuʻutuʻuni kotoa pē ʻae tangata koeʻuhi ko e ʻEiki: pe ki he tuʻi, ʻaia ʻoku lahi taha pe;
1PE 2:14 Pe ki he kau pule, ʻakinautolu kuo ne fakanofo koeʻuhi ke tautea ʻae kau fai kovi, ka ke fakamālō kiate kinautolu ʻoku fai lelei.
1PE 2:15 He ʻoku pehē ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ke mou fakanoaʻi ʻaki ʻae fai lelei ʻae faʻa launoa ʻae kakai vale:
1PE 2:16 ‌ʻO taau mo e tauʻatāina, kaeʻoua naʻa maʻu ʻae tauʻatāina ke hangē ko e ʻufiʻufi ʻoe angahala, ka mou hangē ko e kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua.
1PE 2:17 Fakaʻapaʻapa ki he kakai kotoa pē. ʻOfa ki he kāinga lotu. Manavahē ki he ʻOtua. Fakaʻapaʻapa ki he tuʻi.
1PE 2:18 ‌ʻAe kau tamaioʻeiki, mou fakavaivai ki hoʻomou ngaahi ʻeiki ʻi he manavahē
1PE 2:19 He ko e meʻa ʻaonga eni, ʻo kapau ʻe kātaki ʻe ha taha ʻae mamahi mo e tautea taʻetotonu, ko ʻene loto [lelei ]ki he ʻOtua.
1PE 2:20 He ko e hā hono lelei, ʻoka tautea ʻakimoutolu ʻi hoʻomou fai kovi, pea ʻoku mou faʻa kātaki ia? Ka ʻoka mou ka mamahiʻia ʻi hoʻomou fai lelei, pea faʻa kātaki, ʻoku lelei ia ki he ʻOtua.
1PE 2:21 He ko e meʻa ia kuo uiuiʻi ʻakimoutolu ki ai: he naʻe mamahi ʻa Kalaisi maʻamoutolu, pea kuo ne tuku mai ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou topuvaʻe taha mo ia:
1PE 2:22 ‌ʻAia naʻe ʻikai ke ne fai ha angahala, pea naʻe ʻikai ʻilo ha kākā ʻi hono fofonga.
1PE 2:23 ‌ʻAia naʻe ʻikai ke toe manuki ʻi hono manukia ia; ʻi heʻene mamahi, naʻe ʻikai te ne fakamana; ka naʻa ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamaau māʻoniʻoni:
1PE 2:24 ‌ʻAia naʻa ne fua tokotaha pe ʻi hono sino ʻoʻona ʻetau ngaahi hia ki he ʻakau, koeʻuhi ʻi he ʻetau tauʻatāina mei he angahala, ke tau moʻui ki he māʻoniʻoni: pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi ta kuo ko mou moʻui.
1PE 2:25 He naʻa mou tatau mo e fanga sipi ʻalu hēhē pe; ka kuo mou foki mai eni ki he Tauhi mo e Leʻohi ʻo homou laumālie.
1PE 3:1 Ko kimoutolu ʻae kau fefine foki, mou fakavaivai ki homou husepāniti ʻomoutolu; koeʻuhi ka ai ha niʻihi ʻe ʻikai talangofua ki he folofola, ke liliu mai ʻakinautolu foki ʻe he anga ʻoe moʻui ʻae kau fefine, ʻo taʻekau ʻae folofola;
1PE 3:2 ‌ʻI heʻenau mamata ki hoʻomou moʻui angamaʻa [fakataha ]mo e manavahē.
1PE 3:3 Pea ko honau teunga ke ʻoua naʻa ʻituʻa pe, ʻi he fi ʻoe louʻulu, mo e ai ʻoe koula, mo e ai ʻoe ngaahi kofu;
1PE 3:4 Ka [ke teunga ]ʻae tangata fufū ʻoe loto ʻaki ʻae meʻa taʻeʻauha, ʻaia ko e loto angavaivai mo angamalū, pea ʻoku maʻongoʻonga lahi ʻaupito ia ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
1PE 3:5 He naʻe pehē foki ʻae teunga ʻaki ʻakinautolu ʻe he kau fefine māʻoniʻoni ʻi muʻa, naʻa nau falala ki he ʻOtua, ʻo fakavaivaiʻi ʻakinautolu ki honau husepāniti ʻonautolu:
1PE 3:6 ‌ʻO hangē naʻe talangofua ʻa Sela kia ʻEpalahame, ʻo ne ui ia ʻeiki: ko e fānau ʻaʻana ʻakimoutolu, lolotonga hoʻomou fai lelei, mo taʻemanavahē ʻi he manavahē kovi.
1PE 3:7 Ko kimoutolu foki ʻae kau tangata, ke mou nonofo mo [kinautolu ]ʻo fakatatau ki he ʻilo, ʻo fakaʻapaʻapa ki he uaifi, ʻo taau mo e ipu vaivai, pea ke hangē ko e kaunga hoko mo ia ki he ʻofa fakamoʻui; pea koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofia hoʻomou ngaahi lotu.
1PE 3:8 Pea ko hono fakaʻosi, ke mou uouangataha pe, pea femanavaʻofaʻaki kiate kimoutolu, mou ʻofa fakakāinga, mou loto ongongofua, pea angalelei:
1PE 3:9 ‌ʻO ʻikai totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi, pe ko e lea kovi ʻaki ʻae lea kovi: kae kehe ke tāpuaki; he ʻoku mou ʻilo kuo ui ʻakimoutolu ki ai, koeʻuhi ke mou maʻu ʻae tāpuaki.
1PE 3:10 He ko ia, “ʻOku loto ke ʻofa ki he moʻui, pea ke mamata ki he ngaahi ʻaho lelei, ke taʻofi ʻe ia hono ʻelelo mei he kovi, mo hono loungutu ke ʻoua naʻa lea ʻaki ʻae kākā:
1PE 3:11 Ke afe ia mei he kovi, kae fai lelei ke kumi ʻe ia ʻae melino, pea tuli ki ai.
1PE 3:12 He ʻoku ʻi he kakai māʻoniʻoni ʻae fofonga ʻoe ʻEiki, pea ʻoku ongo kiate ia ʻenau ngaahi lotu: ka ʻoku houhau ʻae fofonga ʻoe ʻEiki kiate kinautolu ʻoku fai kovi.”
1PE 3:13 Pea ko hai ia te ne fai ha kovi kiate kimoutolu, ʻo kamou ka faʻifaʻitaki kiate kinautolu ʻoku lelei?
1PE 3:14 Pea kapau ʻe mamahi ʻakimoutolu koeʻuhi ko e māʻoniʻoni, ʻoku mou monūʻia: pea ʻoua ʻe manavahē ki heʻenau fakamanavahē, pea ʻoua ʻe puputuʻu;
1PE 3:15 Kae fakaʻapaʻapa ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻi homou loto: pea mou nofo teu pe ke talia ʻi he angavaivai mo e manavahē ʻae tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻakimoutolu ki hono ʻuhinga ʻoe ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolu:
1PE 3:16 ‌ʻO maʻu ʻae ʻatamai lelei; koeʻuhi, ʻi heʻenau lauʻikovi ʻakimoutolu, ʻo hangē ko e kau faikovi, ke mā ʻakinautolu ʻoku nau lohiakiʻi ʻa hoʻomou moʻui lelei ʻia Kalaisi.
1PE 3:17 He ʻoku lelei lahi, ʻo kapau ko e finangalo ʻoe ʻOtua ke pehē, ke mou mamahiʻia koeʻuhi ko e fai lelei, kaeʻoua ʻi he fai kovi
1PE 3:18 He naʻe mamahi foki ʻo tuʻo taha pe ʻa Kalaisi koeʻuhi ko e ngaahi angahala, ko e angatonu mā ʻae taʻeangatonu, koeʻuhi ke ne ʻomi ʻakitautolu ki he ʻOtua, kuo fakapoongi ia ʻi he sino, kae fakaake ʻe he Laumālie:
1PE 3:19 ‌ʻAia naʻe ʻalu ai ia ʻo ne malanga ki he ngaahi laumālie ʻoku ʻi he fale fakapōpula;
1PE 3:20 ‌ʻAkinautolu naʻe talangataʻa ʻi muʻa ʻi he tatali mo e faʻa kātaki ʻae ʻOtua ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noa, lolotonga ʻae teuteu ʻae vaka, ʻaia naʻe fakamoʻui ai ʻa e tokosiʻi i he vai, ko e toko valu pē.
1PE 3:21 Pea ko hono tatau moʻoni, ʻaia ko e papitaiso, ʻoku ne fakamoʻui eni ʻakitautolu, (ʻikai ko e siʻaki ʻoe ʻuli ʻoe kakano, ka ko e fakamoʻoni ʻoe ʻatamai lelei ki he ʻOtua,) ʻi he toetuʻu ʻa Sisu Kalaisi:
1PE 3:22 ‌ʻAia kuo ʻalu ki loto langi, pea ʻoku ne ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua; kuo fakamoʻulaloa kiate ia ʻae kau ʻāngelo mo e ngaahi pule mo e ngaahi mālohi.
1PE 4:1 Pea ko e meʻa ʻi he mamahi ʻa Kalaisi ʻi he sino koeʻuhi ko kitautolu, ke teuteu ʻakimoutolu foki ʻaki ʻae loto pe ko ia: he ko ia kuo mamahi ʻi he sino, kuo tuku ʻe ia ʻae angahala;
1PE 4:2 Koeʻuhi ke ʻoua naʻa moʻui ia ʻi hono toe ʻoe ngaahi ʻaho ʻi he sino ki he holi ʻoe tangata, ka ki he finangalo ʻoe ʻOtua.
1PE 4:3 He kuo lahi kiate kitautolu ʻae kuonga kuo hili ange ʻo ʻetau moʻui ke fai ai ʻae loto ʻoe kakai Senitaile, ʻaia naʻa tau ʻaʻeva ai ʻi he anga fakalielia, mo e ngaahi holi kovi, mo e inu lahi ʻi he uaine, ʻi he ngaahi kātoanga kai, mo e ngaahi kātoanga inu uaine, mo e fakalielia ʻoe tauhi tamapua:
1PE 4:4 ‌ʻAia ʻoku nau ofo ʻi he ʻikai te mou [kei ]feleleʻi ki he maveuveu lahi faufau ko ia, ʻonau lauʻikovi [ʻakimoutolu]:
1PE 4:5 ‌ʻAkinautolu ʻe fakamatala kiate ia ʻoku teu ke ne fakamaauʻi ʻae moʻui mo e mate.
1PE 4:6 He ko e meʻa ko eni naʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei kiate kinautolu foki kuo mate, koeʻuhi ke fakamaau ʻakinautolu ʻi he kakano, ʻo fakatatau ki he tangata, kae moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtua ʻi he laumālie.
1PE 4:7 Ka kuo ofi ʻae ngataʻanga ʻoe meʻa kotoa pē: ko ia mou fai fakapotopoto, mo leʻo ke lotu.
1PE 4:8 Pea sino ʻoe meʻa ke mou maʻu ʻae ʻofa vela ʻiate kimoutolu: he ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ʻofa ʻae ngaahi angahala lahi
1PE 4:9 Pea fai ʻae fefoakiʻaki ʻekimoutolu kiate kimoutolu ʻo taʻelāunga.
1PE 4:10 Pea hangē kuo maʻu taki taha ʻae foaki, ke pehē hono fengāueʻaki ia ʻiate kimoutolu, ʻo taau mo e kau tauhi lelei ʻoe ʻofa lahi ʻae ʻOtua.
1PE 4:11 Kapau ʻoku lea ʻe ha taha, ke fakatatau ia mo e folofola ʻae ʻOtua; kapau ʻoku tauhi ʻe ha taha, ke tatau ia mo e mafai ko ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtua: koeʻuhi ke ongoongolelei ʻae ʻOtua ʻi he meʻa kotoa pē ʻia Sisu Kalaisi, ke ʻiate ia ʻae fakafetaʻi mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
1PE 4:12 ‌ʻE kāinga, ʻoua te mou ofo ʻi he ʻahiʻahi vela ʻaia ʻe ʻahiʻahi ʻaki ʻakimoutolu, ʻo hangē kuo hoko ha meʻa foʻou kiate kimoutolu:
1PE 4:13 Kae fiefia, ko e meʻa ʻi hoʻomou kau ʻi he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi; koeʻuhi ʻoka fakahā mai hono nāunau, te mou fiefia foki ʻaki ʻae fiefia lahi ʻaupito.
1PE 4:14 Kapau ʻoku manukia ʻakimoutolu koeʻuhi ko e huafa ʻo Kalaisi, ʻoku mou monūʻia; he ʻoku nofo kiate kimoutolu ʻae Laumālie ʻoe ongoongolelei mo e ʻOtua: ʻoku lauʻikovi ia ʻekinautolu, kae ongoongolelei ia ʻiate kimoutolu.
1PE 4:15 Kaeʻoua naʻa ʻiloange ʻoku tautea hamou taha koeʻuhi ko e fakapō, pe ko e kaihaʻa, pe ko e fai kovi, pe koeʻuhi ko e kaunoa ʻi he meʻa ʻae kakai kehe.
1PE 4:16 Ka ʻoka [tautea ha taha ]koeʻuhi ko ʻene anga fakaKalisitiane, ke ʻoua naʻa mā ai ia; kae tuku muʻa ʻae fakaongoongolelei ki he ʻOtua koeʻuhi ko ia.
1PE 4:17 He ko e kuonga eni ke fuofua fai ʻae tautea ki he fale ʻoe ʻOtua: pea ka kamata kiate kitautolu, pea ʻe fēfē ʻae ngataʻanga ʻokinautolu ʻoku ʻikai talangofua ki he ongoongolelei ʻoe ʻOtua?
1PE 4:18 “Pea kapau kuo meimei ʻikai hao ʻae māʻoniʻoni, ʻe hā ki fē ʻae taʻelotu mo e angahala?”
1PE 4:19 Ko ia ke ʻilonga ʻakinautolu ʻoku mamahi ʻo taau mo e finangalo ʻoe ʻOtua, ke tukupau honau laumālie ʻi he fai lelei, ʻo hangē ki he Tupuʻi ʻOtua ʻoku fai angatonu.
1PE 5:1 Ko au ko e motuʻa, pea ko e fakamoʻoni ki he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi, pea teu kau foki ʻi he nāunau ʻe fakahā, ʻoku ou enginaki atu ki he kau mātuʻa ʻoku ʻiate kimoutolu:
1PE 5:2 Fafanga ʻae fanga sipi ʻae ʻOtua ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻo leʻohi ia, ʻikai ʻi he fakapāpākū, ka ʻi he loto fiefai pe; ʻikai koeʻuhi ko e koloa ʻuli, kae ʻi he loto manavakavakava;
1PE 5:3 Pea ʻikai hangē ko e kau pule ki he nofoʻanga, ka ko e faʻifaʻitakiʻanga ki he fanga sipi.
1PE 5:4 Pea ka hā mai ʻae Tauhi lahi, ʻe maʻu ai ʻekimoutolu ʻae pale ʻoe nāunau ʻe ʻikai mae.
1PE 5:5 Pea ko kimoutolu foki, ko e kau talavou, fakavaivaiʻi ʻakimoutolu ki he mātuʻa. ʻIo, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻakimoutolu kotoa pē kiate kimoutolu, pea kofuʻaki ʻae angavaivai: “He ʻoku tekeʻi ʻe he ʻOtua ʻae fielahi, ka ʻoku ne foaki ʻae ʻaloʻofa ki he angavaivai.”
1PE 5:6 Ko ia ke fakavaivai ʻakimoutolu ʻi he lalo nima māfimafi ʻoe ʻOtua, ka ne hakeakiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻaho totonu:
1PE 5:7 ‌ʻO tuku hoʻomou tokanga kotoa pē kiate ia; he ʻoku ne kau kiate kimoutolu.
1PE 5:8 Leʻo, pea faʻa vakai; koeʻuhi ko homou fili ko e tēvolo, ʻoku ʻalu fano, ʻo hangē ha laione ngungulu, ʻo ne kumi pe ko hai ne faʻapuku hake:
1PE 5:9 ‌ʻAia mou tekeʻi atu ʻo mālohi ʻi he tui, ʻo ʻilo ko e ngaahi mamahi pehē ʻoku kātaki ʻe homou kāinga ʻoku ʻi māmani.
1PE 5:10 Ka ko e ʻOtua ʻoe ʻaloʻofa kotoa pē, kuo ne uiuiʻi ʻakitautolu ki hono nāunau taʻengata ʻia Kalaisi Sisu, ʻoka hili hoʻomou kātaki siʻi pe, ke fakahaohaoa, mo fakatuʻumaʻu, mo fakamālohi, mo fokotuʻumaʻu ʻakimoutolu.
1PE 5:11 Ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
1PE 5:12 Kuo u tohi siʻi kiate kimoutolu ʻia Silivenusi, ʻaia (ʻoku ou pehē) ko e kāinga angatonu, ke enginaki mo fakahā ko e ʻaloʻofa moʻoni eni ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku mou tuʻu ai.
1PE 5:13 Ko e [siasi ]ʻoku ʻi Papilone, kuo fili fakataha mo kimoutolu, ʻoku ʻofa atu kiate kimoutolu; pea ʻoku pehē mo Maʻake ko hoku foha.
1PE 5:14 Mou fetoutou ʻuma ʻaki ʻae fekita ʻoe ʻofa. Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻia Kalaisi Sisu ʻae melino. ʻEmeni.
2PE 1:1 Ko au Saimone Pita, ko e tamaioʻeiki mo e ʻaposetolo ʻo Sisu Kalaisi, kiate kinautolu kuo lavaʻi mo kimautolu ʻae tui mahuʻinga ko ia ʻi he māʻoniʻoni ʻo hotau ʻOtua mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi:
2PE 1:2 Ke tupulekina kiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia ʻi he ʻilo ʻoe ʻOtua, pea mo Sisu ko hotau ʻEiki,
2PE 1:3 ‌ʻO fakatatau ki he foaki kiate kitautolu ʻe heʻene mālohi fakaʻotua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ki he moʻui mo e angafakaʻotua, ʻi he ʻilo kiate ia kuo ne uiuiʻi ʻakitautolu ki he hakeʻaki mo e māʻoniʻoni:
2PE 1:4 ‌ʻAia kuo foaki ai kiate kitautolu ʻae ngaahi talaʻofa ʻoku lahi ʻaupito mo mahuʻinga: koeʻuhi ke mou kau ai ʻi he anga ʻae ʻOtua, ʻi hoʻomou hao mei he kovi ʻoku ʻi māmani ʻi he holi kovi.
2PE 1:5 Pea koeʻuhi ko ia, ke mou mātuʻaki fai lahi, ʻo taki hake hoʻomou tui ki he lototoʻa; pea ki he lototoʻa ʻae ʻilo;
2PE 1:6 Pea ki he ʻilo ʻae faʻa taʻofi; pea ki he faʻa taʻofi ʻae faʻa kātaki; pea ki he faʻa kātaki ʻae angafakaʻotua;
2PE 1:7 Pea ki he angafakaʻotua ʻae angalelei fakakāinga; pea ki he angalelei fakakāinga ʻae ʻofa.
2PE 1:8 He kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he ngaahi meʻa ni, mo tupulekina, ʻe ʻikai ai te mou fakapikopiko pe taʻefua ʻi he ʻilo ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
2PE 1:9 Ka ko ia ʻoku masiva ʻi he ngaahi meʻa ni ʻoku kui ia, pea ʻoku ʻikai faʻa mamata mamaʻo atu, pea kuo ngalo ʻiate ia hono fakamaʻa mei heʻene muʻaki angahala.
2PE 1:10 Ko ia, ʻe kāinga, ke ʻāsili ai hoʻomou fai feinga ke fakatuʻumaʻu homou ui mo homou fili: he kapau te mou fai ʻae ngaahi meʻa ni, ʻe ʻikai ʻaupito te mou hinga:
2PE 1:11 He ko ia ʻe tuku ai kiate kimoutolu ʻo lahi ʻaupito ʻae hūʻanga ki he puleʻanga taʻengata ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi.
2PE 1:12 Ko ia ʻe ʻikai tuku ʻeku fakamanatuʻi maʻuaipē ʻakimoutolu ʻi he ngaahi meʻa ni, ka ʻoku mou ʻiloʻi ia, pea ʻoku mou tuʻumaʻu ʻi he moʻoni ni.
2PE 1:13 Ka ʻoku ou pehē, ʻoku totonu, ʻi heʻeku kei ʻi he fale fehikitaki ni, ke langaki mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu;
2PE 1:14 ‌ʻI heʻeku ʻilo, ʻe toe siʻi pea te u tukuange hoku fale fehikitaki, ʻo hangē ko e fakahā mai kiate au ʻe hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
2PE 1:15 Ka te u fai tōtōaki, koeʻuhi, ka hili ʻeku mate, kemou faʻa manatu maʻuaipē ki he ngaahi meʻa ni.
2PE 1:16 He naʻe ʻikai temau angimui ki he ngaahi talatupuʻa naʻe fakatupu ʻe he poto fakakākā, ʻi he ʻemau fakaʻilo kiate kimoutolu ʻae mālohi mo e hoko mai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ka ko e kau mamata ʻakimautolu ki hono nāunau.
2PE 1:17 He naʻe maʻu ʻe ia ʻae ongoongolelei mo e nāunau mei he ʻOtua ko e Tamai, ʻi he hoko mai kiate ia ʻae leʻo ko ia mei he nāunau lelei lahi ʻaupito, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.”
2PE 1:18 Pea ko e leʻo ni naʻe haʻu mei he langi naʻa mau ongoʻi, ʻi heʻemau fakataha mo ia ʻi he moʻunga tapu.
2PE 1:19 Pea ʻoku tau maʻu foki ʻae lea moʻoni lahi ʻoe kikite; ʻaia ko hoʻomou fai lelei ʻa hoʻomou tokanga ki ai, ʻo hangē ha maama ʻoku ulo ʻi he potu fakapoʻuli, kaeʻoua ke mafoa ʻae ata, pea hopo hake ʻae fetuʻuʻaho ʻi homou loto:
2PE 1:20 ‌ʻO tomuʻa ʻilo ʻa eni, ʻoku ʻikai ha kikite ʻi he tohitapu ʻoku tupu meiate ia pe ʻa hono ʻuhinga.
2PE 1:21 He ko e kikite ʻi muʻa naʻe ʻikai tupu mei he faʻiteliha ʻae tangata: ka naʻe lea ʻae kau tangata māʻoniʻoni ʻoe ʻOtua ʻi hono ueʻi ʻakinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni.
2PE 2:1 Ka naʻe ai foki ʻae kau palōfita loi ʻi he kakai, ʻo hangē ʻe ʻiate kimoutolu ʻae kau akonaki loi, ʻakinautolu ʻe ʻomi fakafufū ʻae ngaahi hē fakamalaʻia, ʻo fakafisiʻi ʻae ʻEiki naʻa ne fakatauʻakinautolu, ʻo ʻomi ai kiate kinautolu ʻae fakaʻauha fakatoʻotoʻo.
2PE 2:2 Pea ʻe muimui ʻae tokolahi ki honau hala fakamalaʻia; pea ko e meʻa ʻiate kinautolu ʻe lauʻikoviʻi ai ʻae hala ʻoe moʻoni.
2PE 2:3 Pea ko e meʻa ʻi he manumanu tenau meʻa fakatauʻaki ʻakimoutolu ʻi he ngaahi lea kākā: ko honau tautea kuo tala fuoloa ʻoku ʻikai fakatuai, pea ko ʻenau malaʻia ʻoku ʻikai tulemohe.
2PE 2:4 He kapau naʻe ʻikai mamae ʻae ʻOtua ki he kau ʻāngelo naʻe angahala, ka naʻe lī hifo ʻakinautolu ki heli, ʻo tuku ki he ngaahi haʻihaʻi ʻoe fakapoʻuli, ke tatali ki he fakamaau;
2PE 2:5 Pea naʻe ʻikai te ne mamae ki he maama motuʻa, ka naʻe fakamoʻui ʻa Noa, ʻaia naʻa ne malangaʻaki ʻae māʻoniʻoni, mo e toko fitu, ʻo ne ʻomi ʻae lōmaki ki he maama ʻoe kakai angahala;
2PE 2:6 ‌ʻO ne tuku ʻae ongo kolo ko Sotoma mo Komola ki he fakaʻauha, ʻo ne liliu ia ko e efuefu, pea ne ngaohi ia ko e fakaʻilonga kiate kinautolu ʻe moʻui fai angahala ki mui;
2PE 2:7 ‌ʻO ne fakamoʻui ʻa Lote angatonu, ʻaia naʻe mamahi ʻi he ʻulungāanga fakalielia ʻae kau angahala:
2PE 2:8 (He naʻe nofo ʻae tangata māʻoniʻoni ko ia ʻiate kinautolu, pea ʻi heʻene mamata mo fanongo, naʻe fakamamahi ʻa hono laumālie māʻoniʻoni, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻaki ʻenau ngaahi faianga taʻetotonu;)
2PE 2:9 ‌ʻOku ʻilo ʻe he ʻEiki ke fakamoʻui ʻae kakai angafakaʻotua mei he ngaahi ʻahiʻahi, pea ke tuku ʻae taʻeangatonu ki he ʻaho ʻoe fakamaau ke tautea:
2PE 2:10 Ka ʻe lahi kiate kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he kakano ʻi he holi fakalielia, pea nau manukiʻi ʻae pule. Ko e kau angamālohi, mo e kau angafefeka, ʻoku ʻikai te nau manavahē ke lauʻikovi ʻae kau pule.
2PE 2:11 Ka ko e kau ʻāngelo, ʻoku nau lahi hake ʻi he mālohi mo e mafai, ʻoku ʻikai te nau lauʻikovi ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻoe ʻEiki.
2PE 2:12 Ka ko kinautolu ni ʻoku fakakakano, ʻo hangē ko e fanga manu taʻeloto, kuo ngaohi ke moʻua mo fakaʻauha, ʻoku nau lea kovi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi; pea ʻe ʻauha ʻaupito ʻakinautolu ʻi heʻenau kovi ʻanautolu;
2PE 2:13 Pea te nau maʻu ʻae totongi ʻoe taʻemāʻoniʻoni; ʻakinautolu ʻoku pehē ko e meʻa mālie ke fai kovi ʻoku kei ʻaho. Ko e ngaahi ʻila mo e ngaahi mele [ʻakinautolu], ʻoku nau vaʻinga ʻaki ʻa honau kākaaʻi lolotonga ʻenau kātoanga pe mo kimoutolu;
2PE 2:14 Ko honau mata ʻoku fonu ʻi he tono fefine, pea ʻoku ʻikai faʻa tuku ʻae angahala; ʻoku nau tauhele ʻae kau laumālie taʻemaau: ʻoku ʻiate kinautolu ʻae loto kuo poto ʻi he ngaahi ngāue manumanu; ko e fānau malaʻia:
2PE 2:15 Kuo nau siʻaki ʻae hala totonu, pea ʻalu hēhē, ʻo muimui ʻi he hala ʻo Pelami ko e foha ʻo Posoa, ʻaia naʻa ne manako ki he totongi ʻoe taʻemāʻoniʻoni:
2PE 2:16 Ka naʻe valoki ia ʻi heʻene angahala ʻi he lea ʻae ʻasi noa ʻaki ʻae leʻo ʻoe tangata, ʻo ne taʻofi ki he vale ʻae palōfita.
2PE 2:17 Ko e ngaahi luo taʻeaihavai ʻakinautolu ni, ko e ngaahi ʻao ʻoku vilingia ʻe he afā; ʻakinautolu kuo tuku tolonga ki ai ʻae ʻuliʻuli ʻoe fakapoʻuli taʻengata.
2PE 2:18 Koeʻuhi ʻoka nau ka lea ʻaki ʻae ngaahi lea fakafuofuolahi ʻoe loi, ʻoku nau tauhele ʻi he ngaahi holi fakakakano, mo e anga fakalielia, ʻakinautolu naʻe hao moʻoni meiate kinautolu ʻoku moʻui hēhē pe.
2PE 2:19 Lolotonga ʻenau fakaʻilo kiate kinautolu ʻae tauʻatāina, kae ta ʻoku nau pōpula ʻakinautolu ki he fakalielia: he ko ia kuo ikuna ai ʻae tangata ko ia kuo ne fakapōpula ai.
2PE 2:20 He kapau ko eni, kuo hili ʻenau hao mei he ngaahi ʻuli ʻo māmani ʻi he ʻiloʻi ʻae ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi, ʻe toe fihituʻu ai, mo ikuna ʻakinautolu, pea ʻe kovi lahi ʻae ngataʻanga kiate kinautolu ʻi he kamataʻanga.
2PE 2:21 He ko e meʻa ʻe lelei kiate kinautolu ʻoka ne ʻikai te nau ʻilo ʻae hala ʻoe māʻoniʻoni, ka ʻi heʻenau ʻilo ia, pea toe tafoki mei he fekau māʻoniʻoni naʻe tuku kiate kinautolu.
2PE 2:22 Ka kuo hoko kiate kinautolu ʻo hangē ko e fakatātā moʻoni, “Kuo toe foki ʻae kulī ki heʻene lua ʻaʻana;” mo e “Sinamanu naʻe kaukau ki heʻene fetafokifokiaki ʻi he pelepela.”
2PE 3:1 ‌ʻE Kāinga, ʻoku ou tohi eni ʻa hono ua ʻoe tohi ni kiate kimoutolu, ʻaia ʻoku ou fai ʻi ai ke langaki hake homou loto maʻa ki he fakamanatu:
2PE 3:2 Koeʻuhi ke mou manatu ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻi muʻa ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni, pea mo e fekau ʻamautolu ko e kau ʻaposetolo ʻoe ʻEiki mo e Fakamoʻui:
2PE 3:3 ‌ʻO tomuʻa ʻilo eni, ʻe haʻu ʻae kau manuki ʻi he ngaahi ʻaho ki mui, ʻo ʻaʻeva ʻi heʻenau ngaahi holi kovi ʻanautolu,
2PE 3:4 ‌ʻO nau pehē, “Kofaʻā koā ʻae talaʻofa ki heʻene haʻu? He kuo talu ʻae mohe ʻae ngaahi tamai, mo e pehē ai pe ʻae meʻa kotoa pē ʻo hangē pe ʻi hono ʻuluaki fakatupu.”
2PE 3:5 He ko honau loto ke nau vale ʻi he meʻa ni, ko e meʻa ʻi he folofola ʻae ʻOtua, naʻe ʻi muʻa ʻae ngaahi langi, pea tuʻu mei he vai pea ʻi he vai ʻa māmani:
2PE 3:6 ‌ʻAia naʻe lōfia ai ʻae maama ko ia ʻaki ʻae vai, pea ʻauha ia:
2PE 3:7 Ka ko e ngaahi langi mo e fonua ʻoku tuʻu ni, kuo fokotuʻu ia ʻaki ʻa [ʻene ]folofola pe ko ia, ʻo fakatolonga ki he afi ʻi he ʻaho fakamaau mo e fakaʻauha ʻoe kakai angahala.
2PE 3:8 Ka ko eni, ʻe kāinga, ke ʻoua te mou taʻeʻilo ki he meʻa ni ʻe taha, koeʻuhi ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki mo e taʻu ʻe afe, pea ko e taʻu ʻe afe ʻoku tatau mo e ʻaho pe taha.
2PE 3:9 ‌ʻOku ʻikai fakatuotuai ʻe he ʻEiki ki heʻene talaʻofa, ʻo hangē ko e lau ʻae niʻihi ko e tuotuai; ka ʻoku kātaki fuoloa kiate kitautolu, ʻo ʻikai finangalo ke ʻauha ha tokotaha, ka koeʻuhi ke hoko ʻo fakatomala kotoa pē.
2PE 3:10 Ka ʻe hoko ʻae ʻaho ʻoe ʻEiki ʻo hangē ha kaihaʻa ʻi he pō; ʻaia ʻe mole ai ʻae ngaahi langi ʻi he longoaʻa lahi, pea ʻe vela ʻo ʻauha ʻae ngaahi tefitoʻi meʻa, pea ko e fonua foki mo e ngaahi ngāue ʻoku ʻi ai ʻe vela ʻo ʻosi ia.
2PE 3:11 Ko ia [ʻi heʻene pau pe ]ke ʻauha ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ko e hā ʻae anga ʻoku taau mo kimoutolu ʻi he ʻulungāanga māʻoniʻoni mo e angafakaʻotua;
2PE 3:12 ‌ʻO ʻamanaki mo holi atu ki he hoko mai ʻoe ʻaho ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻe vela ʻo ʻauha ai ʻae ngaahi langi, pea ʻe vai ʻi he vela lahi ʻae ngaahi tefitoʻi meʻa?
2PE 3:13 Ka ʻoku tau ʻamanaki ki he ngaahi langi foʻou mo e fonua foʻou, ʻaia ʻoku nofo ai ʻae māʻoniʻoni, ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofa.
2PE 3:14 Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻamanaki ki he ngaahi meʻa pehē, mou hangahanga fai pe koeʻuhi ke ʻilo ʻe ia ʻakimoutolu ʻoku mou melino taʻehaʻila, mo taʻehalaia.
2PE 3:15 Pea lau ʻae kātaki fuoloa ʻa hotau ʻEiki ko e fakamoʻui; ʻo hangē ko e tohi kiate kimoutolu foki ʻe hotau kāinga ʻofeina ko Paula, ʻo fakatatau ki he poto kuo foaki kiate ia;
2PE 3:16 Pea ʻoku pehē foki ʻa ʻene lea ai ki he ngaahi meʻa ni ʻi heʻene tohi kotoa pē; ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ʻilongataʻa, ʻaia ʻoku fai ʻe he kau taʻepoto mo lotolotoua ke fakaʻuhinga kehe, ʻo hangē foki ko e ngaahi tohi kehe, ka nau malaʻia ai.
2PE 3:17 Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi hoʻomou sinaki ʻilo, vakai telia naʻa takiekina foki ʻakimoutolu ʻe he hē ʻoe kakai fai kovi, pea mou hinga mei hoʻomou tuʻumaʻu ʻamoutolu.
2PE 3:18 Kae tupulekina ʻi he ʻofa, pea mo e ʻilo ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi. Ke ʻiate ia ni ʻae ongoongolelei pea taʻengata. ʻEmeni.
1JO 1:1 Ko ia naʻe ʻi ai talu mei he kamataʻanga, ʻaia naʻa mau ongoʻi, pea mamata ki ai ʻaki homau mata, pea mau vakai pau ki ai, pea ala ki ai homau nima, ki he Folofola ʻoe moʻui;
1JO 1:2 (He naʻe fakahā ʻae moʻui, pea naʻa mau mamata, pea fakamoʻoni, mo fakahā kiate kimoutolu ʻae moʻui taʻengata ko ia, ʻaia naʻe ʻi he Tamai, pea fakahā mai kiate kimautolu;)
1JO 1:3 Pea ko ia ia kuo mau mamata mo ongoʻi ʻoku mau fakahā kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tau feohi foki mo kimoutolu: pea ko e moʻoni ko ʻemau feohi ʻoku ʻi he Tamai, pea mo hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi.
1JO 1:4 Pea ʻoku mau tohi ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke fonu ai hoʻomou fiefia.
1JO 1:5 Ko eni ia ʻae fekau naʻa mau fanongo meiate ia, mo fakahā kiate kimoutolu, ko e maama ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha fakapoʻuli siʻi.
1JO 1:6 Kapau ʻoku tau pehē, ʻoku tau feohi mo ia, kae ʻaʻeva ʻi he fakapoʻuli, ʻoku tau loi, pea ʻikai fai ki he moʻoni:
1JO 1:7 Pea ka tau ka ʻaʻeva ʻi he maama, ʻo hangē ʻoku ʻi he maama ia, ʻoku tau feohi mo ia, pea ko e taʻataʻa ʻo Sisu Kalaisi ko hono ʻAlo ʻoku ne fakamaʻa ʻakitautolu mei he angahala kotoa pē
1JO 1:8 Kapau te tau pehē, ʻoku ʻikai haʻatau angahala, ʻoku tau kākaaʻi ʻakitautolu, pea ʻoku ʻikai ʻiate kitautolu ʻae moʻoni.
1JO 1:9 Kapau te tau vete ʻetau ngaahi angahala, ʻoku moʻoni mo angatonu ia ke fakamolemolea ʻetau ngaahi angahala, mo fakamaʻa ʻakitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa pē.
1JO 1:10 Kapau te tau pehē, naʻe ʻikai te tau angahala, ʻoku tau lohiakiʻi ia, pea ʻoku ʻikai nofoʻia ʻakitautolu ʻe heʻene folofola.
1JO 2:1 ‌ʻA ʻeku fānau ʻofeina, ʻoku ou tohi ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mou angahala. Pea kapau ʻe angahala ha taha, ʻoku ai hotau fakalelei ki he Tamai, ko Sisu Kalaisi ko e māʻoniʻoni
1JO 2:2 Pea ko e feilaulau totongi ia ʻi heʻetau ngaahi angahala: pea ʻikai ʻatautolu pe, ka koeʻuhi ko māmani kotoa pē.
1JO 2:3 Pea ko eni ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻilo ia, ʻo kapau ʻoku tau fai ʻene ngaahi fekau.
1JO 2:4 Ko ia ʻoku ne pehē, ʻOku ou ʻilo ia, ka ʻoku ʻikai fai ʻene ngaahi fekau, ko e loi ia, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻae moʻoni.
1JO 2:5 Ka ko ia ʻoku ne fai ki heʻene folofola, kuo fakahaohaoa moʻoni ʻiate ia ʻae ʻofa ʻae ʻOtua: ko eni ia ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻiate ia.
1JO 2:6 Ko ia ia ʻoku ne pehē, ʻoku nofo ia kiate ia, ʻoku totonu ke ne ʻeveʻeva foki ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻaʻana.
1JO 2:7 ‌ʻE kāinga, ʻoku ʻikai te u tohi ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ka ko e fekau motuʻa, naʻa mou maʻu mei he kamataʻanga. Ko e fekau motuʻa ko e folofola ia, ʻaia kuo mou ongoʻi mei he kamataʻanga.
1JO 2:8 Ko eni foki, ʻoku ou tohi ʻae fekau foʻou kiate kimoutolu, ʻae meʻa ko ia ʻoku moʻoni kiate ia mo kimoutolu: he kuo mole atu ʻae fakapoʻuli, pea ʻoku ulo ni ʻae maama moʻoni.
1JO 2:9 Ko ia ʻoku ne pehē, ʻoku ʻi he maama ia, ka ʻoku fehiʻa ki hono tokoua, ʻoku kei ʻi he poʻuli ia.
1JO 2:10 Ko ia ʻoku ʻofa ki hono tokoua, ʻoku nofo ia ʻi he maama, pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha tūkiaʻanga.
1JO 2:11 Ka ko ia ʻoku fehiʻa ki hono tokoua, ʻoku ʻi he poʻuli ia, pea ʻoku ʻeveʻeva ʻi he poʻuli, ʻo ʻikai ʻilo pe ʻoku ne ʻalu ki fē, he kuo fakakui hono mata ʻe he poʻuli.
1JO 2:12 ‌ʻOku ou tohi kiate kimoutolu, ʻae fānau ʻofeina, koeʻuhi kuo fakamolemolea hoʻomou angahala koeʻuhi ko hono huafa.
1JO 2:13 ‌ʻOku ou tohi kiate kimoutolu, ʻae ngaahi tamai, koeʻuhi kuo mou ʻiloʻi ia ʻoku mei he kamataʻanga. ʻOku ou tohi kiate kimoutolu, ʻae kau talavou, koeʻuhi kuo mou ikuna ʻae tokotaha angakovi. ʻOku ou tohi kiate kimoutolu, ʻae fānau siʻi, koeʻuhi kuo mou ʻiloʻi ʻae Tamai.
1JO 2:14 Kuo u tohi kiate kimoutolu, ʻae ngaahi tamai, koeʻuhi kuo mou ʻiloʻi ia ʻoku mei he kamataʻanga. Kuo u tohi kiate kimoutolu, ʻae kau talavou, koeʻuhi ʻoku mou mālohi, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻae ʻOtua, pea kuo mou ikuʻi ʻae tokotaha angakovi.
1JO 2:15 ‌ʻOua naʻa ʻofa ki māmani, pe ki he ngaahi meʻa ʻi he māmani. Kapau ʻoku ʻofa ha taha ki māmani, ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻae ʻofa ʻae Tamai.
1JO 2:16 He ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he māmani, ko e holi ʻoe kakano, pea mo e holi ʻoe mata, mo e laukau ʻoe moʻui, ʻoku ʻikai ʻoe Tamai, ka ʻoku ʻoe māmani ia.
1JO 2:17 Pea ʻoku mole ange ʻa māmani, pea mo e holi ʻo ia: ka ko ia ʻoku ne fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ʻoku nofomaʻu ia ʻo taʻengata.
1JO 2:18 ‌ʻAe fānau siʻi, ko e kuonga fakamui eni: pea hangē ko hoʻomou fanongo ʻe haʻu ʻae Fili ʻo Kalaisi, ʻoku ai ni ʻae ngaahi fili tokolahi ʻo Kalaisi: ko ia ʻoku tau ʻilo ai ko e kuonga fakamui eni,
1JO 2:19 Naʻa nau ʻalu atu meiate kitautolu, ka naʻe ʻikai ke nau ʻotautolu; he ka ne ʻotautolu ʻakinautolu, pehē, kuo nau nofomaʻu mo kitautolu: ka ko e meʻa ia, ke hā ai naʻe ʻikai ʻotautolu ʻakinautolu kotoa pē.
1JO 2:20 Ka kuo mou maʻu ʻae pani mei he tokotaha māʻoniʻoni, pea ʻoku mou ʻiloʻi ʻae meʻa kotoa pē.
1JO 2:21 Kuo ʻikai te u tohi kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi ʻae moʻoni, ka koeʻuhi ʻoku mou ʻiloʻi ia, pea ʻoku ʻikai ha loi ʻe tupu ʻi he moʻoni.
1JO 2:22 Ko hai ia ʻoku loi, ka ko ia ʻoku ne fakafisinga ʻoku ʻikai ko e Kalaisi ʻa Sisu? Ko e fili ʻo Kalaisi ia, ʻaia ʻoku ne fakafisinga ʻi he Tamai mo e ʻAlo.
1JO 2:23 Ko ia kotoa pē ʻoku ne fakafisinga ʻi he ʻAlo ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻae Tamai.
1JO 2:24 Ko ia, tuku ke nofomaʻu ʻiate kimoutolu ʻaia kuo mou fanongo mei he kamataʻanga. Kapau ʻe nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he meʻa kuo mou ongoʻi mei he kamataʻanga, pehē ʻe nofomaʻu foki ʻakimoutolu ʻi he ʻAlo, pea mo e Tamai.
1JO 2:25 Pea ko eni ʻae talaʻofa, ʻaia kuo ne talaʻofa ai kiate kitautolu, ko e moʻui taʻengata.
1JO 2:26 Ko e ngaahi meʻa eni kuo u tohi kiate kimoutolu, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku kākaaʻi ʻakimoutolu.
1JO 2:27 Ka ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he pani ʻoku mou maʻu meiate ia, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke akonakiʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha: kae hangē ʻoku akonakiʻi ʻakimoutolu ʻe he pani ko ia ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku moʻoni ia, pea ʻoku ʻikai ko e loi, ʻio, ʻo hangē ko ʻene akonekina ʻakimoutolu, ke mou nofo pehē kiate ia.
1JO 2:28 Pea ko eni, ʻe fānau ʻofeina, mou nofo pe kiate ia; koeʻuhi, ʻoka hā mai ia, ketau maʻu ai ʻae mālohi, pea ʻikai mā ʻi hono ʻao, ʻi heʻene hāʻele mai.
1JO 2:29 Kapau ʻoku mou ʻilo ʻoku māʻoniʻoni ia, ʻoku mou ʻilo foki, ko ia kotoa pē ʻoku ne fai māʻoniʻoni, kuo fanauʻi ia ʻiate ia.
1JO 3:1 Vakai ki hono anga ʻoe ʻofa kuo foaki mai ʻe he Tamai kiate kitautolu, koeʻuhi ʻi he ui ʻakitautolu ko e fānau ʻae ʻOtua: ko ia ʻoku ʻikai ʻiloa ai ʻakitautolu ʻe māmani, koeʻuhi naʻe ʻikai ke ne ʻilo ia.
1JO 3:2 ‌ʻE kāinga ʻofeina, ko eni ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakitautolu, pea ʻoku teʻeki ai hā mai pe te tau hoko ko e hā: ka ʻoku tau ʻilo, ʻoka hā mai ia, te tau tatau pe mo ia; he te tau mamata totonu kiate ia.
1JO 3:3 Pea ko ia kotoa pē ʻoku ne maʻu ʻae ʻamanaki lelei ni ʻiate ia, ʻoku ne fakamaʻa ia, ʻo hangē ko e maʻa ʻaʻana.
1JO 3:4 Ko ia kotoa pē ʻoku ne fai angahala, ʻoku ne maumauʻi foki ʻae fono: he ko e angahala, ko e maumau ʻoe fono.
1JO 3:5 Pea ʻoku mou ʻilo, naʻe fakahā ia ke ne ʻave ʻetau ngaahi angahala: pea ʻoku ʻikai ʻiate ia ha angahala.
1JO 3:6 Ko ia ia ʻoku nofomaʻu kiate ia, ʻoku ʻikai fai angahala ia: ko ia kotoa pē ʻoku fai angahala, ʻoku ʻikai mamata ia kiate ia, pe ʻiloʻi ia.
1JO 3:7 ‌ʻE fānau ʻofeina, ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻakimoutolu ʻe ha taha: ko ia ʻoku ne fai māʻoniʻoni, ko e māʻoniʻoni ia, ʻo hangē ko e māʻoniʻoni ʻaʻana.
1JO 3:8 Ko ia ʻoku ne fai angahala, ʻoku ʻoe tēvolo ia; he naʻe angahala ʻae tēvolo talu mei he kamataʻanga. Ka ko e meʻa eni naʻe fakahā ai ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke ne fakaʻauha ʻae ngaahi ngāue ʻae tēvolo.
1JO 3:9 Ko ia kotoa pē kuo fanauʻi mei he ʻOtua, ʻoku ʻikai fai angahala ia; he ʻoku maʻu ʻiate ia ʻene tenga: pea ʻoku ʻikai ke faʻa angahala, koeʻuhi kuo fanauʻi ia mei he ʻOtua.
1JO 3:10 Ko e meʻa ni ʻoku hā ai ʻae fānau ʻae ʻOtua, pea mo e fānau ʻae tēvolo: ko ia kotoa pē ʻoku ʻikai fai māʻoniʻoni, pea mo ia ʻoku ʻikai ʻofa ki hono tokoua, ʻoku ʻikai ʻoe ʻOtua ia.
1JO 3:11 He ko eni ʻae fekau kuo mou fanongo ki ai talu mei he kamataʻanga, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu.
1JO 3:12 ‌ʻIkai ke hangē ko Keini, naʻe ʻoe tokotaha kovi, pea naʻa ne tāmateʻi hono tokoua. Pea ko e hā naʻa ne tāmateʻi ai ia? Ka koeʻuhi naʻe kovi ʻene ngaahi ngāue ʻaʻana, pea māʻoniʻoni ʻae ngaahi ngāue ʻa hono tokoua.
1JO 3:13 ‌ʻE hoku kāinga, ʻoua ʻe ofo, ʻo kapau ʻe fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu.
1JO 3:14 ‌ʻOku tau ʻilo kuo tau hao mei he mate ki he moʻui, ko e meʻa ʻi heʻetau ʻofa ki he kāinga. Ko ia ʻoku ʻikai ʻofa ki hono tokoua, ʻoku nofo pe ia ʻi he mate,
1JO 3:15 Ko ia kotoa pē ʻoku fehiʻa ki hono tokoua, ko e fakapō ia: pea ʻoku mou ʻilo ʻoku ʻikai ha fakapō ʻe ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata.
1JO 3:16 Ko e meʻa ni ʻoku tau ʻilo ai ʻae ʻofa, koeʻuhi kuo ne tuku hifo ʻene moʻui maʻatautolu: pea totonu ai ʻetau tuku hifo ʻetau moʻui koeʻuhi ko e kāinga.
1JO 3:17 Ka ko ia ʻoku ne maʻu ʻae lelei ʻoe māmani, pea ne mamata ki he masiva ʻa hono tokoua, kae tāpuni ʻe ia ʻa hono fatu meiate ia, ʻoku nofo fēfē ʻae ʻofa ʻae ʻOtua ʻiate ia?
1JO 3:18 ‌ʻA ʻeku fānau ʻofeina, ke ʻoua naʻa tau ʻofa ʻi he lea, pe ʻi he ʻelelo; ka ʻi he ngāue mo e moʻoni.
1JO 3:19 Pea ko eni ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻoe moʻoni ʻakitautolu, pea ʻe fakamoʻoni ʻa hotau loto ʻi hono ʻao.
1JO 3:20 He kapau ʻoku talatalaaki ʻakitautolu ʻe hotau loto, ʻoku lahi ʻae ʻOtua ki hotau loto, ʻone ʻiloʻi ʻae meʻa kotoa pe.
1JO 3:21 ‌ʻE kāinga ʻofeina, kapau ʻoku ʻikai talatalaaki ʻakitautolu ʻe hotau loto, ʻoku tau maʻu ʻae mālohi ki he ʻOtua.
1JO 3:22 Pea ko ia kotoa pē ʻoku tau kolea, ʻoku tau maʻu meiate ia, koeʻuhi ʻoku tau fai ʻene ngaahi fekau, pea fai mo e ngaahi meʻa ʻoku lelei ʻi hono ʻao.
1JO 3:23 Pea ko ʻene fekau eni, Ke tui ʻakitautolu ki he huafa ʻo hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi, pea tau feʻofaʻaki, ʻo taau mo ʻene fekau kiate kitautolu.
1JO 3:24 Pea ko ia ʻoku ne fai ʻene ngaahi fekau, ʻoku nofo ia kiate ia, pea mo ia ʻiate ia. Pea ko e meʻa eni ʻoku tau ʻilo ai ʻene nofoʻia ʻakitautolu, ko e Laumālie, ʻaia kuo ne foaki kiate kitautolu.
1JO 4:1 ‌ʻE Kāinga ʻofeina, ʻoua naʻa tui ki he laumālie kotoa pē, kae ʻahiʻahiʻi ʻae ngaahi laumālie, pe ʻoku ʻoe ʻOtua ʻakinautolu: koeʻuhi kuo tokolahi ʻae kau palōfita loi kuo ʻalu atu ki māmani.
1JO 4:2 Ko e meʻa eni ʻoku mou ʻilo ai ʻae laumālie ʻoe ʻOtua: Ko e laumālie kotoa pē ʻoku fakahā kuo haʻu ʻa Sisu Kalaisi ʻi he sino, ʻoku ʻoe ʻOtua ia:
1JO 4:3 Pea ko e laumālie kotoa pē ʻoku ʻikai fakahā kuo haʻu ʻa Sisu Kalaisi ʻi he sino, ʻoku ʻikai ʻoe ʻOtua ia: pea ko eni ia ʻae Fili ʻo Kalaisi, ʻaia kuo mou fanongo ki ai ʻe haʻu; pea ʻoku lolotonga ni ʻene ʻi māmani.
1JO 4:4 ‌ʻE fānau ʻofeina, kuo ʻae ʻOtua ʻakimoutolu, pea kuo mou ikuna ʻakinautolu: he koeʻuhi ko ia ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻoku lahi ia kiate ia ʻoku ʻi māmani.
1JO 4:5 ‌ʻOku ʻoe māmani ʻakinautolu: ko ia ʻoku nau lea ai ki māmani, pea fanongo ʻa māmani kiate kinautolu.
1JO 4:6 ‌ʻOku ʻoe ʻOtua ʻakimautolu: ko ia ʻoku ne ʻiloʻi ʻae ʻOtua, ʻe fanongo ia kiate kimautolu; pea ko ia ʻoku ʻikai ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai fanongo ia kiate kimautolu. Ko e meʻa eni ʻoku tau ʻilo ai ʻae laumālie ʻoe moʻoni, mo e laumālie ʻoe hē.
1JO 4:7 ‌ʻE kāinga ʻofeina, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu: he ʻoku mei he ʻOtua ʻae ʻofa; pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻofa, kuo fanauʻi ia ʻi he ʻOtua, pea ʻoku ne ʻiloʻi ʻae ʻOtua.
1JO 4:8 Ko ia ʻoku ʻikai ʻofa, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ia ʻae ʻOtua; he ko e ʻOtua ko e ʻofa.
1JO 4:9 Ko eni ia naʻe fakahā ai ʻae ʻofa ʻae ʻOtua kiate kitautolu, koeʻuhi naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻa hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupu ki he māmani, koeʻuhi ketau moʻui ʻiate ia.
1JO 4:10 Ko eni ʻae ʻofa, naʻe ʻikai ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtua, ka ko ʻene ʻofa kiate kitautolu, ʻo ne fekau hono ʻAlo ko e feilaulau totongi ʻi heʻetau angahala.
1JO 4:11 ‌ʻE kāinga ʻofeina, kapau naʻe pehē ʻae ʻofa ʻae ʻOtua kiate kitautolu, ʻoku totonu foki ʻetau feʻofaʻaki.
1JO 4:12 Kuo ʻikai ha taha ʻe mamata ki he ʻOtua ʻi ha kuonga. Kapau ʻoku tau feʻofaʻaki, ʻoku nofoʻia ʻakitautolu ʻe he ʻOtua, pea kuo fakahaohaoaʻi ʻene ʻofa ʻiate kitautolu.
1JO 4:13 Ko eni ʻae meʻa ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau nofo ʻiate ia, pea mo ia ʻiate kitautolu, koeʻuhi kuo ne foaki kiate kitautolu ʻa hono Laumālie.
1JO 4:14 Pea kuo mau mamata, mo fakahā, kuo fekau ʻe he Tamai ʻae ʻAlo ko e Fakamoʻui ki he māmani.
1JO 4:15 Ko ia ia te ne fakahā ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua ʻa Sisu, ʻoku nofo ʻae ʻOtua ʻiate ia, pea mo ia ʻi he ʻOtua.
1JO 4:16 Pea kuo tau ʻiloʻi mo tui ki he ʻofa kuo ʻi he ʻOtua kiate kitautolu. Ko e ʻOtua ko e ʻofa; pea ko ia ʻoku nofo ʻi he ʻofa, ʻoku nofo ia ʻi he ʻOtua, mo e ʻOtua ʻiate ia.
1JO 4:17 ‌ʻI he meʻa ni ʻoku fakahaohaoa ʻae ʻofa ʻiate kitautolu, koeʻuhi ke tau loto mālohi ʻi he ʻaho ʻoe fakamaau: koeʻuhi ʻoku tau hangē ko ia ʻi he māmani.
1JO 4:18 ‌ʻOku ʻikai ha manavahē ʻi he ʻofa; ka ʻoku tekeʻi atu ʻae manavahē ʻe he ʻofa haohaoa: he ʻoku ʻi he manavahē ʻae mamahi. Ko ia ia ʻoku manavahē, ʻoku teʻeki ke fakahaohaoa ia ʻi he ʻofa.
1JO 4:19 ‌ʻOku tau ʻofa kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolu.
1JO 4:20 Kapau ʻe pehē ʻe ha taha, ʻOku ou ʻofa ki he ʻOtua, ka ʻoku fehiʻa ki hono tokoua, ko e loi ia: he ko ia ʻoku ʻikai ʻofa ki hono tokoua kuo ne mamata ki ai, ʻe fēfē ʻene ʻofa ki he ʻOtua naʻe ʻikai te ne mamata ki ai?
1JO 4:21 Pea ko e fekau ni ʻoku tau maʻu meiate ia, Ko ia ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ke ʻofa foki ia ki hono tokoua.
1JO 5:1 Ko ia ia ʻoku tui ko e Kalaisi ʻa Sisu, kuo fanauʻi ia ʻi he ʻOtua: pea ko ia fulipē ʻoku ʻofa kiate ia ʻoku ne fakatupu, ʻoku ʻofa foki ia kiate ia kuo tupu meiate ia.
1JO 5:2 Ko eni ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau ʻofa ki he fānau ʻae ʻOtua, ʻi heʻetau ʻofa ki he ʻOtua, mo e fai ki heʻene ngaahi fekau.
1JO 5:3 He ko eni ʻae ʻofa ki he ʻOtua, ko e tau fai ki heʻene ngaahi fekau: pea ʻoku ʻikai fakamamahi ʻa ʻene ngaahi fekau.
1JO 5:4 He ko ia kotoa pē kuo fanauʻi ʻi he ʻOtua, ʻoku ne ikuna ʻa māmani: pea ko eni ʻae mālohi ʻoku ne ikuna ʻaki ʻa māmani, ko ʻetau tui.
1JO 5:5 Ko hai ia ʻoku ne ikuna ʻa māmani, ka ko ia ʻoku tui ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua ʻa Sisu?
1JO 5:6 Ko eni ia naʻe haʻu ʻi he vai mo e toto, ʻa Sisu Kalaisi; ʻikai ʻi he vai pe, kae ʻi he vai mo e toto. Pea ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie, he ʻoku moʻoni ʻae Laumālie.
1JO 5:7 He ʻoku ai ʻae toko tolu ʻi he langi ʻoku fakamoʻoni, ko e Tamai, mo e Folofola, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoni: pea ʻoku taha pe ʻae toko tolu ni
1JO 5:8 Pea ʻoku ai ʻae tolu ʻi māmani ʻoku fakamoʻoni, ko e Laumālie, mo e vai, pea mo e toto: pea ʻoku kau fakataha ʻae tolu ni.
1JO 5:9 Kapau ʻoku tau tali ʻae fakamoʻoni ʻoe tangata, ʻoku lahi hake ʻae fakamoʻoni ʻoe ʻOtua: he ko eni ʻae fakamoʻoni ʻoe ʻOtua ʻaia kuo ne fakahā ki hono ʻAlo.
1JO 5:10 Ko ia ʻoku tui ki he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻiate ia pe ʻae fakamoʻoni: ko ia ʻoku ʻikai ke tui ki he ʻOtua, ʻoku ne lohiakiʻi ia; koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tui ia ki he fakamoʻoni ʻaia kuo fakahā ʻe he ʻOtua ki hono ʻAlo.
1JO 5:11 Pea ko eni ʻae fakamoʻoni, kuo foaki ʻe he ʻOtua ʻae moʻui taʻengata kiate kitautolu, pea ko e moʻui ni ʻoku ʻi hono ʻAlo.
1JO 5:12 Ko ia ʻoku ne maʻu ʻae ʻAlo, ʻoku ne maʻu mo e moʻui; pea ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻae moʻui.
1JO 5:13 Kuo u tohi ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu ʻoku tui ki he huafa ʻoe ʻAlo ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻamoutolu ʻae moʻui taʻengata, pea ke mou tui ki he huafa ʻoe ʻAlo ʻoe ʻOtua.
1JO 5:14 Pea ko eni ʻae mālohi ʻaia ʻoku tau maʻu kiate ia, koeʻuhi, katau ka kole ha meʻa ʻo fakatatau ki hono finangalo, ʻoku ne ongoʻi ʻakitautolu:
1JO 5:15 Pea kapau ʻoku tau ʻilo ʻoku ne ongoʻi ʻakitautolu, ko ia kotoa pē ʻoku tau kolea, ʻoku tau ʻilo ʻoku tau maʻu ʻae ngaahi kole naʻa tau holi ai kiate ia.
1JO 5:16 Kapau ʻe mamata ʻe ha taha ki he fai ʻe hono tokoua ha angahala ʻoku ʻikai ki he mate, pea ʻe kole ia, pea te ne foaki ʻae moʻui kiate ia maʻanautolu ʻoku angahala kae ʻikai ki he mate: ʻoku ʻikai te u pehe ke ne lotua ia.
1JO 5:17 Ko e taʻemāʻoniʻoni kotoa pē ko e angahala ia: pea ʻoku ʻi ai ʻae angahala ʻoku ʻikai ki he mate.
1JO 5:18 ‌ʻOku tau ʻilo, ko ia kotoa pē kuo fanauʻi ʻi he ʻOtua, ʻoku ʻikai angahala ia; ka ko ia kuo fanauʻi ʻi he ʻOtua ʻoku ne taʻofi ia ʻe ia, pea ʻoku ʻikai alasi ia ʻe he tokotaha kovi ko ia.
1JO 5:19 ‌ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻae ʻOtua ʻakitautolu, ka ʻoku tokoto ʻa māmani kotoa pē ʻi he tokotaha kovi.
1JO 5:20 Pea ʻoku tau ʻilo kuo haʻu ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, pea kuo ne foaki ʻae ʻilo kiate kitautolu, ketau ʻiloʻi ia ʻaia ʻoku moʻoni, pea ʻoku tau ʻiate ia ʻoku moʻoni, ʻi hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi. Ko eni ʻae ʻOtua moʻoni, mo e moʻui taʻengata.
1JO 5:21 ‌ʻAe fānau ʻofeina, taʻofi ʻakimoutolu mei he ngaahi tamapua. ʻEmeni.
2JO 1:1 Ko e motuʻa ki he fineʻeiki kuo fili mo ʻene fānau, ʻoku ou ʻofa moʻoni ki ai; pea ʻoku ʻikai ko au pe, ka ko kinautolu kotoa pē foki kuo ʻiloʻi ʻae moʻoni;
2JO 1:2 Koeʻuhi pe ko e moʻoni, ʻaia ʻoku nofoʻia ʻakitautolu, pea ʻe ʻiate kitautolu ia ʻo taʻengata:
2JO 1:3 Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e ʻofa mataʻataʻatā pe, mo e melino, mei he ʻOtua ko e Tamai, pea mei he ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ko e ʻAlo ʻoe Tamai, ʻi he moʻoni mo e ʻofa.
2JO 1:4 Ne u fiefia lahi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻae niʻihi ʻi hoʻo fānau ʻoku ʻaʻeva ʻi he moʻoni, ʻo hangē ko e fekau naʻa tau maʻu mei he Tamai.
2JO 1:5 Pea ko eni, ʻoku ou kole atu kiate koe, ʻe fineʻeiki, kae ʻikai hangē ko haʻaku tohi ha fekau foʻou kiate koe, ka ko ia kuo tau maʻu mei he kamataʻanga, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu.
2JO 1:6 Pea ko e ʻofa eni, koeʻuhi ke tau ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi fekau. Ko eni ʻae fekau, Koeʻuhi, ke hangē ko ia kuo mou fanongo ki ai mei he kamataʻanga, ke mou ʻaʻeva ʻi ai.
2JO 1:7 He kuo ʻalu atu ʻae kau kākā tokolahi ki māmani, ʻoku ʻikai ke nau fakahā kuo haʻu ʻi he sino ʻa Sisu Kalaisi. Ko e kākā eni mo e fili ʻo Kalaisi.
2JO 1:8 Vakai pe kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mole ʻiate kitautolu ʻae ngaahi meʻa kuo tau lavaʻi, ka koeʻuhi ketau maʻu ʻae totongi haohaoa.
2JO 1:9 Ko ia ia ʻoku fai hala, pea ʻikai nofomaʻu ʻi he akonaki ʻa Kalaisi, ʻoku ʻikai maʻu ʻe ia ʻae ʻOtua. Ko ia ia ʻoku nofo ʻi he akonaki ʻa Kalaisi, ʻoku maʻu ʻe ia fakatouʻosi ʻae Tamai pea mo e ʻAlo.
2JO 1:10 Kapau ʻe ʻalu atu ha taha kiate kimoutolu, kae ʻikai ʻomi ʻae akonaki ko eni, ʻoua naʻa tali ia ki homou fale, pea ʻoua naʻa tokoni ki ai:
2JO 1:11 He ko ia ʻoku tokoni ki ai ʻoku kau ia ʻi heʻene ngaahi ngāue kovi.
2JO 1:12 Kuo lahi ʻae meʻa ke u tohi atu kiate kimoutolu, ka ʻe ʻikai te u fai ia ʻi he pepa mo e vaitohi: ka ʻoku ou ʻamanaki ke u ʻalu atu kiate kimoutolu, pea tau alea ʻo femamataʻaki, koeʻuhi ke fonu ʻetau fiefia.
2JO 1:13 Ko e fānau ʻa ho tokoua kuo fili, ʻoku nau ʻofa kiate koe. ʻEmeni.
3JO 1:1 Ko e motuʻa ki he ʻofeina ko Keio, ʻaia ʻoku ou ʻofa moʻoni ki ai;
3JO 1:2 ‌ʻE ʻofeina, ko e fungani ʻi he meʻa ʻoku ou kolea, ke ke monūʻia, mo moʻui mālōlō, ʻo hangē pe ko e monūʻia ʻo ho laumālie.
3JO 1:3 He ne u fiefia lahi, ʻi he haʻu ʻae kāinga, ʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻoku ʻiate koe, ʻo hangē ko hoʻo ʻeveʻeva ʻi he moʻoni.
3JO 1:4 ‌ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānau ʻi he moʻoni.
3JO 1:5 ‌ʻE ʻofeina, ʻoku ke fai angatotonu pe ʻaia ʻoku ke fai ki he ngaahi kāinga, mo e kakai muli;
3JO 1:6 Pea kuo nau fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻoe siasi ki hoʻo ʻofa: pea kapau te ke moimoiʻi ʻakinautolu ʻi heʻenau fononga ʻo taau mo e ʻOtua, ko hoʻo fai lelei ia:
3JO 1:7 He naʻe ʻalu atu ʻakinautolu koeʻuhi ko hono huafa, ʻo ʻikai maʻu ha meʻa mei he kakai Senitaile.
3JO 1:8 Ko ia ʻoku totonu ai ʻetau talia ʻae kakai pehē, ke tau hoko ko e kau tokoni ki he moʻoni.
3JO 1:9 Ne u tohi ki he siasi: ka ko Taiotifi ʻoku manako ke lahi hake ʻiate kinautolu, ʻoku ʻikai te ne tali ʻakinautolu.
3JO 1:10 Ko ia, kapau te u ʻalu atu, te u manatu ki heʻene ngaahi ngāue ʻoku ne fai, ʻa ʻene palau kiate kitautolu ʻi he ngaahi lea kovi: pea ʻi heʻene taʻefiu ai, ʻoku ʻikai te ne tali ʻe ia ʻae kāinga, pea ʻoku ne taʻofi kiate kinautolu naʻe loto ki ai, ʻo ne kapusi [ʻakinautolu ]mei he siasi.
3JO 1:11 ‌ʻE ʻofeina, ʻoua naʻa angimui ki ha kovi, ka ko ia pe ʻoku lelei. Ko ia ʻoku ne fai lelei, ʻoku ʻoe ʻOtua ia: ka ko ia ʻoku ne fai kovi, kuo ʻikai mamata ia ki he ʻOtua,
3JO 1:12 ‌ʻOku ongoongolelei ʻa Temetelio ʻi he kakai kotoa pē, pea ʻi he moʻoni foki: ʻio, pea ʻoku mau fakamoʻoni foki; pea ʻoku mou ʻilo ʻoku moʻoni ʻemau fakamoʻoni.
3JO 1:13 Kuo lahi ʻae meʻa ke u tohi atu ai, ka ʻoku ʻikai teu loto ke tohi kiate koe ʻaki ʻae vaitohi mo e peni:
3JO 1:14 Ka ʻoku ou ʻamanaki ʻe vave ʻeku mamata kiate koe, pea te ta alea ʻo femamataʻaki. Ke ʻiate koe ʻae fiemālie. ʻOku ʻofa atu ʻae kāinga kiate koe. Tala ʻae ʻofa ki he kāinga, ʻo huaʻaki [honau ] hingoa.
JUD 1:1 Ko au Siute, ko e tamaioʻeiki ʻa Sisu Kalaisi, mo e tokoua ʻo Semisi, kiate kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he ʻOtua ko e Tamai, pea kuo fakamoʻui ʻe Sisu Kalaisi, ko e uiuiʻi:
JUD 1:2 Ke tupulekina pe kiate kimoutolu ʻae ʻofa mataʻataʻatā pe, mo e melino, mo e ʻofa.
JUD 1:3 ‌ʻE kāinga ʻofeina, ʻi heʻeku fai fakatoʻotoʻo ʻaupito ke tohi atu kiate kimoutolu ki he fakamoʻui lahi, naʻe totonu ke u tohi kiate kimoutolu, mo enginaki ke mou fekuki fakamātoato koeʻuhi ko e tui naʻe ʻatu ʻi muʻa ki he kāinga māʻoniʻoni.
JUD 1:4 He ʻoku ai ʻae kau tangata kuo nau fetolofi fakapōloto, ʻakinautolu naʻe tohi ʻi muʻa ki he malaʻia ni, ko e kau tangata taʻelotu, ʻonau liliu ʻae ʻofa ʻa hotau ʻOtua ko e faianga angahala, ʻo fakafisinga ʻi he ʻEiki pe taha ko e ʻOtua ko hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
JUD 1:5 Ko ia ʻoku ou loto ke fakamanatuʻi ʻakimoutolu, ka naʻa mou ʻilo muʻa ʻae meʻa ni, koeʻuhi ʻi he hili hono fakamoʻui ʻe he ʻEiki ʻae kakai mei he fonua ko ʻIsipite, pea ne toki fakaʻauha ʻakinautolu naʻe ʻikai ke tui.
JUD 1:6 Pea ko e kau ʻāngelo naʻe ʻikai ke tuʻumaʻu ʻi honau muʻaki ʻalunga, ka naʻa nau tukuange honau nofoʻanga, kuo ne tuku ke moʻua ʻakinautolu ki he ngaahi haʻi taʻengata ʻoe fakapoʻuli ʻo aʻu ki he fakamaau ʻoe ʻaho lahi.
JUD 1:7 ‌ʻO hangē foki ko Sotoma mo Komola, mo e ngaahi kolo naʻa nau vāofi mo fai tatau, ʻonau tuku ʻakinautolu ki he feʻauaki, mo e muimui ki he feholikoviʻaki, kuo fokotuʻu ko e fakaʻilonga, ʻonau moʻua ʻi he totongi ʻoe afi taʻengata.
JUD 1:8 ‌ʻOku pehē foki ʻakinautolu ni, ʻae kau misi [kovi], ʻoku nau ʻuliʻi ʻae sino, ʻo manukiʻi ʻae pule, mo lauʻikovi ʻae kau pule.
JUD 1:9 Ka ʻi he alea ʻa Maikeli ko e ʻāngelo lahi mo e tēvolo, naʻe fakakikihi ia ki he sino ʻo Mōsese, ka naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ia ha lea manuki, ka naʻa ne pehē, “Ke lōmia koe ʻe he ʻEiki.”
JUD 1:10 Ka ʻoku lea kovi ʻakinautolu ni ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi: ka ko e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻilo fakakakano pe fakataha mo e fanga manu taʻeloto, ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau ʻuliʻi ai ʻakinautolu.
JUD 1:11 ‌ʻE malaʻia ʻakinautolu! He kuo nau ʻalu ʻi he hala ʻo Keini, ʻo tāfea atu ki he hē ʻa Pelami koeʻuhi ko e totongi, pea nau ʻauha ʻi he angatuʻu ʻa Kola.
JUD 1:12 Ko e ngaahi ʻila ʻakinautolu ni ʻi hoʻomou ngaahi kātoanga ʻofa, ʻi heʻenau keinangaʻanga mo kimoutolu, ʻonau kai fekinaki mo taʻemanavahē: ko e ngaahi ʻao taʻeaihavai, ʻoku vilingia fano ʻe he ngaahi matangi; ko e ngaahi ʻakau fua mate, taʻefua, ʻo mate ʻangaua, kuo taʻaki fuʻu hake;
JUD 1:13 Ko e ngaahi peau lili ʻoe tahi, ʻoku nau koā atu ʻenau fakamā; ko e ngaahi fetuʻu he fano pe, pea kuo tuku moʻonautolu ʻae ʻuliʻuli ʻoe fakapoʻuli taʻengata.
JUD 1:14 Pea naʻe kikite kiate kinautolu ni foki ʻe ʻInoke, ko hono toko fitu meia ʻAtaina, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku hāʻele mai ʻae ʻEiki mo e ngaahi toko mano ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni.
JUD 1:15 Ke fai ʻae fakamaau ki he kakai kotoa pē, mo fakamoʻoni ki he kakai taʻelotu kotoa pē ʻa ʻenau ngaahi ngāue fakataʻelotu kotoa pē ʻaia kuo nau fai ʻi he anga fakataʻelotu, pea mo e ngaahi meʻa fakamamahi kotoa pē ʻaia kuo lea ʻaki ʻe he kau angahala taʻelotu kiate ia.”
JUD 1:16 Ko e kau lāunga mo hanu ʻakinautolu ni, ʻoku nau angimui ki he ngaahi holi kovi ʻanautolu; pea ʻoku lea fakapuhopuha ʻa honau ngutu, ʻonau filifilimānako ki he kakai koeʻuhi ko e koloa.
JUD 1:17 Kae manatuʻi ʻekimoutolu, ko e ʻofeina, ki he ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻi muʻa ʻe he kau ʻaposetolo ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi;
JUD 1:18 He naʻa nau fakahā kiate kimoutolu, “ʻE ai ʻae kau manuki ʻi he kuonga ki mui, pea te nau angimui ki he ngaahi holi fakataʻelotu ʻanautolu.”
JUD 1:19 Ko kinautolu ni ʻoku nau mavaheʻi ʻakinautolu, ʻoku fakakakano, ʻo taʻemaʻu ʻae Laumālie
JUD 1:20 Ka ko kimoutolu, ko e ʻofeina, ke langa ʻaki hake ʻakimoutolu ki hoʻomou tui fungani māʻoniʻoni, pea lotu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni,
JUD 1:21 ‌ʻO tauhiʻi ʻakimoutolu ʻi he ʻofa ʻae ʻOtua, mo ʻamanaki ki he ʻofa mataʻataʻatā pē ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ki he moʻui taʻengata.
JUD 1:22 Pea ke manavaʻofa ki he niʻihi, ʻo fai kehekehe.
JUD 1:23 Pea ko e niʻihi, ke fakamoʻui ʻaki ʻae fakamanavahē, ʻo hamusi mei he afi; ka mou fehiʻa pe ki he kofu kuo ʻuliʻi ʻe he kakano.
JUD 1:24 Pea ko eni, ke ʻiate ia ʻoku faʻa fai ke taʻofi ʻakimoutolu ke ʻoua naʻa mou hinga, pea ke ʻatu ʻakimoutolu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo hono nāunau mo e fiefia lahi ʻaupito,
JUD 1:25 Ke ʻi he ʻOtua poto taha pe ko hotau Fakamoʻui, ʻae nāunau, mo e ongoongolelei mo e pule, mo e mālohi, ʻi heni mo taʻengata. ʻEmeni.
REV 1:1 Ko e Fakahā ʻa Sisu Kalaisi, ʻaia naʻe foaki ʻe he ʻOtua kiate ia, ke fakaʻilo ki heʻene kau tamaioʻeiki ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu ke vave ʻa ʻene hoko; pea ne fekau mo fakaʻilo ia ʻe heʻene ʻāngelo ki heʻene tamaioʻeiki ko Sione:
REV 1:2 ‌ʻAia naʻa ne fakahā ʻae folofola ʻae ʻOtua, pea mo e fakamoʻoni ʻa Sisu Kalaisi, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē naʻa ne mamata ai.
REV 1:3 ‌ʻOku monūʻia ia ʻoku ne lau, mo kinautolu ʻoku fanongo, ki he ngaahi lea ʻoe kikite ni, mo fai ʻae ngaahi meʻa ʻoku tohi ʻi ai: he ʻoku ofi ʻae kuonga.
REV 1:4 KO AU SIONE ki he siasi ʻe fitu ʻoku ʻi ʻEsia: Ke ʻiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa, mo e monūʻia, meiate ia ʻoku ʻi ai, pea naʻe ʻi ai, pea mo ia ʻe ʻi ai; pea mei he Laumālie ʻe Toko Fitu ʻaia ʻoku ʻi hono muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki;
REV 1:5 Pea meia Sisu Kalaisi, ko e Fakamoʻoni angatonu, mo e ʻuluaki fakatupu mei he mate, mo e ʻEiki ʻoe ngaahi tuʻi ʻo māmani; ke ʻiate ia naʻa ne ʻofeina ʻakitautolu, pea ne fufulu ʻakitautolu mei heʻetau ngaahi angahala ʻaki hono taʻataʻa ʻoʻona,
REV 1:6 Pea ne ngaohi ʻakitautolu ko e ngaahi tuʻi, mo e kau taulaʻeiki ki he ʻOtua mo ʻene Tamai; ke ʻiate ia ʻae ongoongolelei mo e pule ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻEmeni.
REV 1:7 Vakai, ʻoku hāʻele mai ia mo e ngaahi ʻao; pea ʻe mamata kiate ia ʻae mata kotoa pē, ʻio, mo kinautolu naʻa nau hokaʻi ia: pea ʻe tangi mamahi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani koeʻuhi ko ia. Ke pehē pe, ʻEmeni.
REV 1:8 ‌ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Ko au ko e ʻAlifa mo e ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ʻaia ʻoku ʻi ai, pea naʻe ʻi ai, pea ko ia ia ʻe ʻi ai, ko e Māfimafi.”
REV 1:9 Ko au Sione, ko homou tokoua, mo e kaunga meʻa ʻi he mamahi, pea mo e puleʻanga mo e faʻa kātaki ʻo Sisu Kalaisi, naʻaku ʻi he motu ʻoku ui ko Patimosi koeʻuhi ko e folofola ʻae ʻOtua, pea koeʻuhi ko e fakamoʻoni ʻo Sisu Kalaisi.
REV 1:10 Pea ne u ʻi he Laumālie ʻi he ʻaho ʻoe ʻEiki, pea ne u ongoʻi ʻae leʻo lahi mei hoku tuʻa, ʻo hangē ko ha meʻa lea,
REV 1:11 ‌ʻOku pehē mai, “Ko au ko e ʻAlifa mo e ʻOmeka, ko e ʻuluaki mo e ki mui:” pea, “Ko hai ʻoku ke mamata ki ai, tohi ʻi ha tohi, ʻo ʻave ki he ngaahi siasi ʻe fitu ʻoku ʻi ʻEsia; ki ʻEfesō, mo Simana, mo Peakamosi, mo Taiataila, mo Satisi, mo Filatelifia, mo Leotisia.”
REV 1:12 Pea ne u tafoki ke u ʻilo ʻae leʻo naʻe lea kiate au. Pea ʻi heʻeku tafoki, ne u mamata ki he tuʻunga maama koula ʻe fitu;
REV 1:13 Pea ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi tuʻunga maama ʻe fitu, ko e tokotaha ʻo hangē ko e Foha ʻoe tangata, kuo kofuʻaki ʻae kofu naʻe aʻu hifo ki he vaʻe, pea nonoʻo ki hono fatafata ʻaki ʻae noʻo koula.
REV 1:14 Ko hono ʻulu mo e louʻulu naʻe hina ʻo hangē ko e hinehina ʻoe fulufuluʻi sipi, ʻo hangē ko e ʻuha hinehina; pea naʻe tatau hono fofonga mo e ulo ʻoe afi;
REV 1:15 Pea tatau hono vaʻe mo e palasa lelei, ʻo hangē ko ʻene kakaha ʻi he hakaʻanga ukamea; pea ko hono leʻo, naʻe tatau mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi.
REV 1:16 Pea naʻe ʻi hono nima toʻomataʻu ʻae fetuʻu ʻe fitu: pea naʻe ʻalu atu ʻi hono ngutu ʻae heletā māsila ʻo fakatoumata: pea naʻe tatau hono fofonga mo e laʻā ʻi heʻene ulo ʻi hono mālohi.
REV 1:17 Pea ʻi heʻeku mamata kiate ia, “Ne u tō hifo ʻi hono vaʻe ʻo hangē ha mate. Pea naʻa ne ʻai kiate au hono nima toʻomataʻu, ʻo ne pehē mai kiate au, ʻOua ʻe manavahē; ko au ko e ʻuluaki mo e ki mui:
REV 1:18 Ko au ia ʻoku moʻui, ka ne u mate, pea vakai, ʻoku ou moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻEmeni; pea kuo ʻiate au ʻae kī ʻo hētesi mo e mate.
REV 1:19 Tohi ʻae ngaahi meʻa kuo ke mamata ai, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, pea mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻamui;
REV 1:20 Ko e fakatātā ʻoe fetuʻu ʻe fitu ʻaia ne ke mamata ʻi hoku nima toʻomataʻu, pea mo e tuʻunga maama koula ʻe fitu. Ko e fetuʻu ʻe fitu, ko e kau ʻāngelo ʻoe ngaahi siasi ʻe fitu: pea ko e tuʻunga maama ʻe fitu ʻaia ne ke mamata ai, ko e ngaahi siasi ia ʻe fitu.
REV 2:1 “Tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻo ʻEfesō; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku ne kuku ʻae fetuʻu ʻe fitu ʻi hono nima toʻomataʻu, ʻaia ʻoku ʻeveʻeva ʻi he lotolotonga ʻoe ngaahi tuʻunga maama koula ʻe fitu;
REV 2:2 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo fai feinga, mo hoʻo faʻa kātaki, pea mo hoʻo taʻefaʻakātakiʻi ʻakinautolu ʻoku kovi: pea kuo ke ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻoku nau pehē, ko e kau ʻaposetolo ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai, pea kuo ke ʻilo ko e kau loi ʻakinautolu:
REV 2:3 Pea kuo ke faʻa ʻūkuma, ʻo faʻa kātaki, pea koeʻuhi ko hoku hingoa kuo ke ngāue, ʻo ʻikai te ke vaivai.
REV 2:4 Ka ʻoku ai ʻae meʻa ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, koeʻuhi kuo ke mahuʻi mei hoʻo ʻuluaki ʻofa.
REV 2:5 Ko ia ke ke manatuʻi ʻaia kuo ke hinga mei ai, pea fakatomala, pea fai ʻae ngaahi ʻuluaki ngāue; ka ʻikai, pea te u haʻu toʻotoʻo kiate koe, ʻo hiki hoʻo tuʻunga maama mei hono potu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ke fakatomala.
REV 2:6 Ka ʻoku ke maʻu ʻa eni, ʻoku ke fehiʻa ki he ngaahi ngāue ʻoe kau Nikolaitani, ʻaia ʻoku ou fehiʻa ki ai.
REV 2:7 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi; Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ki ai ke kai mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻaia ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoe Palataisi ʻoe ʻOtua.”’
REV 2:8 ¶ “Tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻoe kakai Simana; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he ʻuluaki mo e ki mui, ʻaia naʻe mate, ka kuo moʻui;
REV 2:9 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo mamahi, mo hoʻo masiva, (ka ʻoku ke koloaʻia) pea mo e loi ʻanautolu ʻoku pehē, ko e ngaahi Siu ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai, ka ko e falelotu ʻo Sētane.
REV 2:10 ‌ʻOua naʻa ke manavahē ki ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ko ia te ke mamahi ai: vakai, ʻe lī ʻe he tēvolo ʻa homou niʻihi ki he fale fakapōpula, ko homou ʻahiʻahiʻi, pea te mou moʻua ʻi he mamahi ʻi he ʻaho ʻe hongofulu―ka ke fai angatonu pe ʻo aʻu ki he mate, pea te u foaki kiate koe ʻae pale ʻoe moʻui.
REV 2:11 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi; “Ko ia ia te ne ikuna, ʻe ʻikai lavea ia ʻe he mate ʻangaua.”’
REV 2:12 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻae siasi ʻo Peakamosi; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku ʻiate ia ʻae heletā māsila ʻoku fakatoumata;
REV 2:13 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo e potu ʻoku ke nofo ai, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae nofoʻanga ʻo Sētane: pea ʻoku ke puke maʻu hoku hingoa, pea naʻe ʻikai te ke siʻaki ʻeku lotu, ʻio, naʻa mo e ngaahi ʻaho ʻo ʻAnitipasa ko ʻeku fakamoʻoni angatonu, ʻaia naʻe tāmateʻi ʻiate kimoutolu, ko e potu ʻoku nofo ai ʻa Sētane.
REV 2:14 Ka ʻoku ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, koeʻuhi ʻoku ʻiate koe ʻakinautolu ʻoku nau tui ki he akonaki ʻa Pelami, ʻaia naʻa ne akonekina ʻa Pelaki ke lī ʻae tūkiaʻanga ʻi he ʻao ʻoe ngaahi foha ʻo ʻIsileli, ke nau kai ʻae ngaahi meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua, pea ke fai ʻae feʻauaki.
REV 2:15 Pea pehē ʻoku ʻiate koe foki ʻakinautolu ʻoku tui ki he akonaki ʻoe kau Nikolaitani, ʻaia ʻoku ou fehiʻa ki ai.
REV 2:16 Fakatomala; ka ʻikai, pea te u haʻu toʻotoʻo kiate koe, pea te u tauʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae heletā ʻo hoku fofonga.
REV 2:17 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi: Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ai ke ne kai ʻae mana fufū, pea te u ʻatu ki ai mo e foʻi maka hinehina, pea ʻe tohi tongi ʻi he maka ʻae hingoa foʻou, ʻaia ʻoku ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha ka ko ia pe ʻoku ne maʻu ia.”’
REV 2:18 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Taiataila; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku tatau mo e ulo afi hono fofonga, mo hono vaʻe ʻo hangē ko e palasa ngingila.
REV 2:19 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, mo e ʻofa, mo e tauhi, mo e tui, mo hoʻo faʻa kātaki; mo e lahi hake ʻo hoʻo ngaahi ngāue ki mui ʻi he ʻuluaki.
REV 2:20 Ka ʻoku ai ʻae meʻa niʻihi ʻoku ou koviʻia ai kiate koe, koeʻuhi ko hoʻo tuku ai pe ʻae fefine ko Sesepeli, ʻaia ʻoku ne ui ia ko e palōfita fefine, pea ʻoku ne akonekina mo oloa ʻeku kau tamaioʻeiki ke fai ʻae feʻauaki, pea ke kai ʻae ngaahi meʻa kuo feilaulau ʻaki ki he ngaahi tamapua.
REV 2:21 Pea ne u tuku kiate ia ʻae kuonga ke fakatomala ai ʻi heʻene feʻauaki; ka naʻe ʻikai fakatomala ia.
REV 2:22 Vakai, teu lī ia ki ha mohenga, mo kinautolu ʻoku fai feʻauaki mo ia, ki he mamahi lahi, ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi ngāue.
REV 2:23 Pea te u tāmateʻi ʻaki ʻae mate ʻa ʻene fānau; pea ʻe ʻilo ai ʻe he ngaahi siasi kotoa pē, ko au ia ʻoku ou hakule ʻae ngaahi holi mo e loto: pea te u ʻatu kiate kimoutolu taki taha ʻo fakatatau ki hoʻomou ngaahi ngāue.
REV 2:24 “Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, mo hono toe ʻi Taiataila, ʻakinautolu naʻe ʻikai maʻu ʻae akonaki ni, pea naʻe ʻikai ke ʻilo ʻae ngaahi meʻa loloto ʻo Sētane, ʻo hangē ko ʻenau lau; ʻE ʻikai te u ʻai mo ha kavenga kehe kiate kimoutolu.
REV 2:25 Ka ko ia ʻoku mou maʻu, kuku maʻu kaeʻoua ke u haʻu.
REV 2:26 Pea ko ia ia ʻe ikuna, pea ne fai ki heʻeku ngaahi ngāue ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko ia ia te u foaki ki ai ʻae mālohi ki he ngaahi puleʻanga:
REV 2:27 ‘Pea te ne puleʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vaʻa ukamea; Pea ʻe lailai ʻakinautolu ʻo hangē ko e ngaahi ipu ʻoe tufunga ngaohi ipu:’ ʻo hangē pe ko ia ne u maʻu mei heʻeku Tamai.
REV 2:28 Pea te u foaki kiate ia ʻae fetuʻu pongipongi.
REV 2:29 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’
REV 3:1 “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Satisi; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku ʻiate ia ʻae Laumālie ʻe Fitu ʻoe ʻOtua, pea mo e fetuʻu ʻe fitu; “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, he ʻoku ke maʻu ʻae hingoa ʻoku ke moʻui, ka ʻoku ke mate.
REV 3:2 Ke ke faʻa leʻo, ʻo fakamālohi ʻae ngaahi meʻa ʻoku toe, ʻaia ʻoku fakatau ke mate; he ʻoku ʻikai te u ʻilo kuo fai ke haohaoa hoʻo ngāue, ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
REV 3:3 Ko ia ke ke manatuʻi pe naʻe fēfeeʻi ʻae anga ʻo hoʻo maʻu mo hoʻo fanongo, pea ke kuku maʻu, mo fakatomala. Ko ia kapau ʻe ʻikai te ke leʻo, te u haʻu kiate koe ʻo hangē ha kaihaʻa, pea ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻae feituʻulaʻā ʻo ʻeku haʻu kiate koe.
REV 3:4 Naʻa mo Satisi, ʻoku ke maʻu ai ʻae tokosiʻi kuo ʻikai ke nau fakaʻuliʻi honau ngaahi kofu; pea ʻe ʻaʻeva mo au ʻakinautolu ʻi he kofu hinehina: he ʻoku ʻaonga ʻakinautolu
REV 3:5 Ko ia ia ʻe ikuna, ko ia ʻe fakakofu, ʻaki ʻae kofu hinehina; pea ʻe ʻikai te u tāmateʻi hono hingoa mei he tohi ʻoe moʻui, ka te u fakahā hono hingoa ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai, pea mo e ʻao ʻo ʻene kau ʻāngelo.
REV 3:6 “Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’
REV 3:7 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻi Filatelifia; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe ia ʻoku māʻoniʻoni, ʻaia ʻoku moʻoni, “ʻAia ʻoku ʻi ai ʻae kī ʻo Tevita, pea ʻoku ne toʻo, pea ʻikai ke tāpuni ʻe ha taha; pea ʻoku ne tāpuni, pea ʻikai toʻo ʻe ha taha;”
REV 3:8 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue: vakai, kuo u tuku ʻi ho ʻao ʻae matapā kuo ava, pea ʻe ʻikai faʻa tāpuni ia ʻe ha taha: he ʻoku ai hoʻo mālohi siʻi, pea kuo ke tauhiʻi ʻa ʻeku lea, pea naʻe ʻikai te ke fakafisingaʻi hoku hingoa.
REV 3:9 Vakai, ʻoku ou tuku atu ʻakinautolu ʻoku ʻoe falelotu ʻo Sētane, ʻakinautolu ʻoku pehē, ko e kau Siu ʻakinautolu, ka ʻoku ʻikai, ka ʻoku nau loi; vakai, te u puleʻi ʻakinautolu ke haʻu ʻo punou hifo ʻi ho vaʻe, pea ke nau ʻilo kuo u ʻofa kiate koe.
REV 3:10 Pea koeʻuhi kuo ke tauhi ʻae lea ʻo ʻeku faʻa kātaki, te u tauhi foki ʻa koe ʻi he feituʻulaʻā ʻoe ʻahiʻahi, ʻaia ʻe hoko ki māmani kotoa pē, ke ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi māmani.
REV 3:11 Vakai, ʻoku ou haʻu fakavave: kuku ke maʻu ʻaia ʻoku ke maʻu, ke ʻoua naʻa faʻao ho pale ʻe ha taha kehe.
REV 3:12 Ko ia ia ʻe ikuna, te u ngaohi ia ko e pou ʻi he fale tapu ʻo hoku ʻOtua, pea ʻe ʻikai toe ʻalu atu ia: pea te u tohi ki ai ʻae huafa ʻo hoku ʻOtua, mo e hingoa ʻoe kolo ʻo hoku ʻOtua, ʻae Selūsalema foʻou, ʻaia ʻoku ʻalu hifo mei he langi mei hoku ʻOtua: pea mo hoku hingoa foʻou ʻoʻoku.
REV 3:13 “Ko ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’
REV 3:14 ¶ “Pea tohi ki he ʻāngelo ʻoe siasi ʻoe kakai Leotisia; ‘ʻOku folofolaʻaki ʻae ngaahi meʻa ni ʻe he ʻEmeni, ko e Fakamoʻoni angatonu mo moʻoni, ko e Tupuʻanga ʻoe ngaahi meʻa kuo fakatupu ʻe he ʻOtua;
REV 3:15 “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, ʻoku ʻikai te ke momoko pe vela: ʻamusiaange ʻeau ʻoku ke momoko pe vela.
REV 3:16 Ko ia koeʻuhi ʻoku ke māmāfana pe, ʻo ʻikai momoko pe vela, teu puʻaki koe mei hoku ngutu.
REV 3:17 Koeʻuhi ʻoku ke pehē, ‘ʻOku ou koloaʻia, pea kuo u fakamaʻumeʻaʻi au,’ pea ʻoku ʻikai te u masiva ʻi ha meʻa; ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻoku ke kovi lahi, pea malaʻia, pea masiva, pea kui, pea telefua.
REV 3:18 ‌ʻOku ou akonakiʻi koe ke ke fakatau ʻiate au ʻae koula kuo ʻahiʻahi ʻi he afi, koeʻuhi ke ke koloaʻia ai; pea mo e kofu hinehina, koeʻuhi ke ke kofuʻaki, ke ʻoua naʻa hā mai ʻae mā ʻo hoʻo telefua―pea ke tuluʻi ho mata ʻaki ʻae meʻa tuluʻi mata koeʻuhi ke ke ʻā ai.
REV 3:19 Ko kinautolu ʻoku ou ʻofa ai, ʻoku ou valokiʻi mo tauteʻi: ko ia ke ke fai feinga, mo fakatomala.
REV 3:20 Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapā, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻo, mo toʻo ʻae matapā, teu hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.
REV 3:21 Ko ia ia ʻe ikuna, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻo hangē foki ko ʻeku ikuna, peau nofo mo ʻeku Tamai ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeiki.
REV 3:22 “Ko ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi.”’”
REV 4:1 Pea hili eni, ne u mamata, pea vakai, kuo fakaava ʻae matapā ʻi he langi: pea ko e ʻuluaki leʻo ʻaia ne u ongoʻi naʻe hangē ko e meʻa lea ʻoku lea kiate au; pea ne pehē mai, “Haʻu ki ʻolunga ni, pea te u fakahā kiate koe ʻae ngaahi meʻa ʻoku totonu ke hoko ʻamui.”
REV 4:2 Pea fakafokifā pe kuo u ʻi he Laumālie: pea vakai, ne tuʻu ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻi he langi, pea nofo ʻae tokotaha ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki.
REV 4:3 Pea ko ia naʻe nofo ai naʻe matamata [lelei ]ʻo hangē ko e maka ko e sasipa mo e satino; pea naʻe takatakai ʻae nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻe he ʻumata, naʻe hā mai ʻo hangē ko e ʻemalata.
REV 4:4 Pea naʻe tuʻu takatakai ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoe nofoʻa ʻe uofulu ma fā: pea ne u mamata ʻoku nofo ʻi he ngaahi nofoʻa ʻae mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, kuo kofuʻaki ʻae kofu hinehina; pea naʻe ai ʻi honau ʻulu ʻae ngaahi pale koula.
REV 4:5 Pea naʻe hā mai mei he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae ʻuhila mo e mana mo e ngaahi leʻo: pea naʻe ulo ʻae maama afi ʻe fitu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻaia ko e Laumālie ʻe Fitu ʻoe ʻOtua.
REV 4:6 Pea naʻe ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae tahi sioʻata ʻo hangē ko e kalisitala: pea naʻe ʻi he haʻohaʻonga ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea tuʻu takatakai ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻae faʻahinga meʻa moʻui ʻe fā, kuo fonu ʻi he ngaahi foʻi mata ʻi ʻao pea mo tuʻa.
REV 4:7 Pea ko e ʻuluaki meʻa moʻui naʻe hangē ko e laione, ko hono ua ʻoe meʻa moʻui naʻe hangē ko e pulu, ko hono tolu ʻoe meʻa moʻui naʻe mata tatau mo e tangata, pea ko hono fā ʻoe meʻa moʻui naʻe hangē ko ha ʻikale ʻoku puna.
REV 4:8 Pea ko e meʻa moʻui ʻe fā naʻa nau taki ono ʻae kapakau; pea naʻa nau pito ʻi loto ʻi he ngaahi foʻi mata: pea ʻoku ʻikai te nau mālōlō ʻi he ʻaho pe ʻi he pō, kae pehē pe, “Māʻoniʻoni, māʻoniʻoni, māʻoniʻoni, ʻE ʻEiki, ko e ʻOtua Māfimafi, ʻAia naʻe ʻi ai, pea ʻoku ʻi ai ni, pea ʻe ʻi ai.”
REV 4:9 Pea ʻi he ʻatu ʻe he ngaahi meʻa moʻui ko ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e ongoongolelei mo e fakafetaʻi kiate ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻaia ʻoku moʻui lauikuonga pea taʻengata,
REV 4:10 Naʻe fakafoʻohifo ʻae mātuʻa e toko uofulu ma toko fā ʻi he ʻao ʻo ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻonau hū kiate ia ʻoku moʻui ʻo lauikuonga pea taʻengata, pea naʻa nau lī honau ngaahi pale ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, mo nau pehē,
REV 4:11 “ʻOku taau mo koe, ʻE ʻEiki, Ke ke maʻu ʻae fakaʻapaʻapa mo e ongoongolelei mo e māfimafi: He kuo ke fakatupu ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, Pea naʻe ngaohi ia pea ʻoku kei ai ni, ʻi hoʻo finangalo pe koe ki ai.”
REV 5:1 Pea ne u mamata ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ia naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻae tohi kuo tohi ʻi loto mo tuʻa, pea fakamaʻu ʻaki ʻae meʻa fakamaʻu ʻe fitu.
REV 5:2 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo mālohi, ʻoku kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, “Ko hai ʻoku taau ke toʻo ʻae tohi, mo vete hono ngaahi meʻa fakamaʻu ʻo ia?”
REV 5:3 Pea naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi he langi, pe ʻi māmani, pe ʻi lalo ʻi māmani, ʻoku faʻa fai ke toʻo ʻae tohi, pe ke mamata ki ai.
REV 5:4 Pea ne u tangi lahi, koeʻuhi naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ha taha ʻoku taau ke ne toʻo mo lau ʻae tohi, pe ke mamata ki ai.
REV 5:5 Pea pehē ʻe ha tokotaha ʻoe kau mātuʻa kiate au, “ʻOua ʻe tangi: vakai, ko e Laione ʻoe faʻahinga ʻo Siuta, ko e Aka ʻo Tevita, kuo ne lavaʻi ke ne toʻo ʻae tohi, pea ke vete ʻa hono meʻa fakamaʻu ʻe fitu.”
REV 5:6 Pea ne u mamata, pea vakai, ʻi he haʻohaʻonga ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki mo e meʻa moʻui ʻe fā, pea ʻi he haʻohaʻonga ʻoe kau mātuʻa, naʻe tuaʻā e Lami ʻo hangē kuo tāmateʻi, kuo fitu ʻae nifo ʻi hono ʻulu, mo e mata ʻe fitu, ʻaia ko e Laumālie ʻe Fitu ʻoe ʻOtua ʻoku fekau atu ki māmani kotoa pē.
REV 5:7 Pea naʻe haʻu ia, ʻo ne toʻo ʻae tohi mei he nima toʻomataʻu ʻo ia naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki.
REV 5:8 Pea ʻi heʻene toʻo ʻae tohi, naʻe fakafoʻohifo ʻi he ʻao ʻoe Lami ʻae meʻa moʻui ʻe fā mo e kau mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, naʻa nau taki taha ʻae haʻape, mo e hina koula kuo pito ʻi he meʻa namu kakala, ʻaia ko e ngaahi lotu ʻoe kakai māʻoniʻoni.
REV 5:9 Pea naʻa nau hiva ʻaki ʻae hiva foʻou, ʻo pehē, “ʻOku taau mo koe ke toʻo ʻae tohi, Pea ke vete hono ngaahi meʻa fakamaʻu ʻo ia: He naʻe tāmateʻi koe, Pea kuo ke huhuʻi ʻae kakai ʻaki ho taʻataʻa ki he ʻOtua, Mei he faʻahinga, mo e lea, mo e kakai, mo e puleʻanga kotoa pē.
REV 5:10 Pea kuo ke ngaohi ʻakinautolu ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ki homau ʻOtua: Pea te nau pule ʻi he maama.”
REV 5:11 Pea ne u vakai, pea u fanongo ki he leʻo ʻoe kau ʻāngelo tokolahi naʻe tuʻu takatakai ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki mo e ngaahi meʻa moʻui mo e kau mātuʻa: pea ko honau lau ko e ngaahi toko mano lauʻi ngaahi mano, mo e ngaahi toko afe lauʻi ngaahi toko afe;
REV 5:12 ‌ʻOku nau pehē, ʻaki ʻae leʻo lahi, “ʻOku taau mo e Lami naʻe tāmateʻi Ke tuku kiate ia ʻae māfimafi, mo e koloa, mo e poto, Mo e mālohi, mo e fakaʻapaʻapa, mo e ongoongolelei, mo e fakafetaʻi.”
REV 5:13 Pea ne u fanongo ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻaia ʻoku ʻi he langi, pea ʻi he māmani, pea ʻi lalo ʻi māmani, pea mo ia ʻoku ʻi he tahi, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi ai, naʻa nau pehē, “Ke ʻiate ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ki he Lami, ʻae fakafetaʻi, mo e fakaʻapaʻapa, mo e ongoongolelei, mo e māfimafi, ʻo taʻengata pea taʻengata.”
REV 5:14 Pea naʻe pehē ʻe he meʻa moʻui ʻe fā, “ʻEmeni.” Pea naʻe fakafoʻohifo ʻae mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, ʻo hū kiate ia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata.
REV 6:1 Pea ne u vakai ʻi he vete ʻe he Lami ʻae meʻa fakamaʻu ʻe taha, pea ne u fanongo, ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe mana, pea ko e tokotaha ʻi he meʻa moʻui ʻe fā naʻe pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.”
REV 6:2 Pea ne u mamata, pea vakai, ko e hoosi hinehina pea naʻe ʻiate ia naʻe heka ai ʻae kaufana; pea naʻe foaki kiate ia ʻae pale: pea naʻe ʻalu atu ia ʻi he ikuna ki he ikuna.
REV 6:3 Pea kuo vete ʻe ia hono ua ʻoe meʻa fakamaʻu, pea u fanongo ki hono ua ʻoe meʻa moʻui, ʻoku pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.”
REV 6:4 Pea ʻalu atu ʻae hoosi ʻe taha naʻe kulokula: pea naʻe tuku kiate ia naʻe heka ai ke ne toʻo ʻae melino mei māmani, pea ke nau fetāmateʻaki ʻakinautolu: pea naʻe ʻatu kiate ia ʻae heletā lahi.
REV 6:5 Pea kuo vete ʻe ia hono tolu ʻoe meʻa fakamaʻu, pea u fanongo ki hono tolu ʻoe meʻa moʻui, naʻe pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.” Pea ne u mamata, pea vakai, ko e hoosi ʻuliʻuli; pea naʻe ʻi he nima ʻo ia naʻe heka ai ʻae meʻa fakatatau.
REV 6:6 Pea ne u fanongo ki he leʻo, mei he haʻohaʻonga ʻoe meʻa moʻui ʻe fā, naʻe pehē mai, “Ko e puha fua ʻoe uite ki he tenali ʻe taha, mo e puha fua ʻe tolu ʻoe paʻale ki he tenali ʻe taha; pea ʻoua naʻa ke maumauʻi ʻae lolo mo e uaine.”
REV 6:7 Pea kuo vete ʻe ia hono fā ʻoe meʻa fakamaʻu, peau fanongo ki he leʻo ʻo hono fā ʻoe meʻa moʻui, naʻe pehē mai, “Haʻu ʻo mamata.”
REV 6:8 Pea ne u mamata, pea vakai, ko e hoosi tea: pea ko e hingoa ʻo ia naʻe heka ai ko e Mate, pea naʻe muimui ʻiate ia ʻa Hētesi. Pea naʻe tuku kiate kinaua ʻae mālohi ki hono fā ʻoe vahe ʻo māmani, ke tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, mo e honge, mo e mate, pea mo e fanga manu fekai ʻoe fonua.
REV 6:9 Pea kuo vete ʻe ia hono nima ʻoe meʻa fakamaʻu, ne u mamata ʻi he lalo ʻesifeilaulau ki he ngaahi laumālie ʻokinautolu naʻe tāmateʻi koeʻuhi ko e folofola ʻae ʻOtua, pea koeʻuhi ko e fakamoʻoni ʻaia naʻa nau fai:
REV 6:10 Pea naʻa nau tangi ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻE ʻEiki māʻoniʻoni mo moʻoni, ʻe fēfē hono fuoloa, mo hoʻo taʻefakamaau mo taʻetotongia homau toto kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he maama?”
REV 6:11 Pea naʻe foaki kiate kinautolu taki taha ʻae kofu hinehina tōtōlofa; pea naʻe pehē kiate kinautolu, ke nau kei tatali ke fuoloa siʻi, kaeʻoua ke kātoa honau kaungā tamaioʻeiki mo honau kāinga, ʻakinautolu ʻe tāmateʻi ʻo hangē pe ko kinautolu.
REV 6:12 Pea ne u mamata ʻi heʻene vete hono ono ʻoe meʻa fakamaʻu, pea vakai, naʻe ʻi ai ʻae mofuike lahi; pea hoko ʻae laʻā ʻo ʻuliʻuli ʻo hangē ha tauangaʻa fulufulu, pea hoko ʻae māhina ʻo hangē ko e toto;
REV 6:13 Pea naʻe mokulu ʻae ngaahi fetuʻu ʻoe langi ki he fonua, ʻo hangē ko e lī hifo ʻe he fiki ʻa hono ngaahi kauloa, ʻoka lūluuʻi ia ʻe he matangi lahi.
REV 6:14 Pea naʻe mole ʻae langi ʻo hangē ha tohi ʻoka tākai ia; pea ko e moʻunga mo e motu kotoa pē naʻe hiki mei honau potu.
REV 6:15 Pea ko e ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea mo e ngaahi houʻeiki, mo e kau koloaʻia, mo e kau ʻeikitau, mo e kau mālohi, mo e kau pōpula kotoa pē, mo e kau tauʻatāina kotoa pē, naʻa nau fufū ʻakinautolu ʻi he ngaahi luo mo e ngaahi ʻanaʻi maka ʻi he ngaahi moʻunga;
REV 6:16 Mo nau pehē ki he ngaahi moʻunga mo e ngaahi maka, “Hinga mai kiate kimautolu, ʻo fufū ʻakimautolu mei he fofonga ʻo ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea mei he houhau ʻoe Lami:
REV 6:17 He kuo hokosia ʻae ʻaho lahi ʻo hono houhau; pea ko hai ʻe faʻa tuʻu ai?”
REV 7:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻaku mamata ki he ʻāngelo ʻe toko fā, ʻoku nau tuʻu ʻi he tuliki ʻe fā ʻo māmani, ʻonau puke ʻae matangi ʻe fā ʻo māmani, koeʻuhi ke ʻoua naʻa havili ʻae matangi ki he fonua, pe ki he tahi, pe ki ha ʻakau.
REV 7:2 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo ʻe taha naʻe ʻalu hake mei he potu hahake, kuo ʻiate ia ʻae meʻa fakamaʻu ʻoe ʻOtua moʻui: pea naʻe kalanga ia ʻaki ʻae leʻo lahi ki he ʻāngelo ʻe toko fā, naʻe tuku ki ai ke tautea ʻae fonua mo e tahi,
REV 7:3 ‌ʻO pehē, “ʻOua naʻa tautea ʻae fonua, pe ko e tahi, pe ko e ngaahi ʻakau, kaeʻoua ke ʻosi ʻemau fakaʻilongaʻi ʻae kau tamaioʻeiki ʻa homau ʻOtua ʻi honau foʻi laʻē.”
REV 7:4 Pea ne u fanongo ki hono lau ʻokinautolu naʻe fakaʻilongaʻi: naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli, ʻae tokotaha kilu mo e toko fā mano mo e toko fā afe.
REV 7:5 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Siuta ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Lupeni ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Kata ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe.
REV 7:6 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo ʻAsea ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Nafitali ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Manase ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe.
REV 7:7 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Simione ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Livai ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo ʻIsaka ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe.
REV 7:8 Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Sepulone ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Siosefa ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻi he faʻahinga ʻo Penisimani ʻae tokotaha mano mo e toko ua afe.
REV 7:9 Pea hili eni, naʻaku mamata, pea vakai, ko e fuʻu kakai ʻaia kuo ʻikai faʻa lau ʻe ha taha, mei he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e kakai, mo e lea kotoa pē, naʻa nau tutuʻu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ʻi he ʻao ʻoe Lami, kuo nau kofuʻaki ʻae ngaahi kofu hinehina tōtōlofa, mo e vaʻa ponga ʻi honau nima;
REV 7:10 Pea naʻa nau kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo pehē, “ʻOku mei hotau ʻOtua ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea mo e Lami, ʻae fakamoʻui.”
REV 7:11 Pea naʻe tutuʻu takatakai ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ʻi he kau mātuʻa mo e meʻa moʻui ʻe fā, pea naʻa nau fakafoʻohifo honau mata ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻo hū ki he ʻOtua,
REV 7:12 ‌ʻonau pehē, “ʻEmeni: Ke ʻi hotau ʻOtua ʻo taʻengata pea taʻengata ʻae fakafetaʻi, mo e ongoongolelei, mo e poto, Mo e fakamālō, mo e fakaʻapaʻapa, mo e māfimafi, mo e mālohi. ʻEmeni.”
REV 7:13 Pea naʻe lea ʻae toko taha ʻoe kau mātuʻa, ʻo pehē mai kiate au, “Ko hai ʻakinautolu ni ʻoku teunga ʻaki ʻae ngaahi kofu hinehina tōtōlofa? Pea ʻoku nau haʻu mei fē?”
REV 7:14 Pea ne u pehē kiate ia, “ʻEiki, heiʻilo koe.” Pea ne pehē mai kiate au, “Ko kinautolu eni naʻe haʻu mei he mamahi lahi, pea kuo nau fō ke hinehina honau kofu tōtōlofa ʻi he taʻataʻa ʻoe Lami.
REV 7:15 Ko ia ai ʻoku nau ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoe ʻOtua, ʻo tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono fale tapu: pea ko ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻe nofo ia ʻiate kinautolu.
REV 7:16 ‌ʻE ʻikai te nau toe fiekaia, pe toe fieinua; pea ʻe ʻikai te nau laʻāina, pe puhengia.
REV 7:17 He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki te ne matavai moʻui; pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻae loʻimata kotoa pē mei honau mata.”
REV 8:1 Pea kuo vete ʻe ia ʻa hono fitu ʻoe meʻa fakamaʻu, naʻe ai ʻae fakalongo pē ʻi he langi ʻi he vaeua mālieʻanga ʻoe feituʻulaʻā ʻe taha.
REV 8:2 Pea ne u mamata ki he ʻāngelo ʻe toko fitu naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea naʻe ʻatu kiate kinautolu ʻae meʻa lea ʻe fitu.
REV 8:3 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻe taha, ʻo tuʻu ʻi he ʻesifeilaulau, kuo ʻiate ia ʻae ʻaiʻanga afi koula; pea naʻe ʻatu ʻo lahi ʻae ʻakau namu kakala kiate ia, koeʻuhi ke ne ʻatu ia fakataha mo e ngaahi lotu ʻoe kakai māʻoniʻoni kotoa pē, ʻi he ʻesifeilaulau koula, ʻaia naʻe tuʻu ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki.
REV 8:4 Pea naʻe ʻalu hake ki he ʻao ʻoe ʻOtua mei he nima ʻoe ʻāngelo ʻae kohu ʻoe ʻakau namu kakala, pea mo e ngaahi lotu ʻoe kakai māʻoniʻoni.
REV 8:5 Pea naʻe ʻave ʻe he ʻāngelo ʻae ʻaiʻanga afi, pea ne fakapito ia ʻaki ʻae afi mei he ʻesifeilaulau, ʻo ne lī ia ki he fonua: pea naʻe ai ʻae ngaahi leʻo, mo e mana, mo e ʻuhila, mo e mofuike.
REV 8:6 Pea ko e ʻāngelo ʻe toko fitu naʻe ʻi ai ʻae meʻa lea ʻe fitu, naʻa nau teuteu ke ifi.
REV 8:7 Naʻe ifi ʻe he ʻuluaki ʻāngelo, pea naʻe hoko ai ʻae ʻuha maka mo e afi ʻoku afu ʻaki ʻae toto, pea naʻe lī ia ki he fonua: pea naʻe vela ʻo ʻosi ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi ʻakau, pea naʻe vela ʻo ʻosi ʻae mohuku mata kotoa pē.
REV 8:8 Pea ifi ʻe hono ua ʻoe ʻāngelo, pea hangē naʻe lī ai ki tahi ha fuʻu moʻunga ʻoku vela ʻi he afi: pea naʻe liliu ʻo toto ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe tahi;
REV 8:9 Pea ko hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi meʻa naʻe moʻui ʻi he tahi, naʻe mate ia; pea naʻe maumau hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi vaka.
REV 8:10 Pea ifi ʻe hono tolu ʻoe ʻāngelo, pea naʻe tō hifo ʻae fetuʻu lahi mei he langi, ʻoku ulo ʻo hangē ha tūhulu, pea naʻe tō ia ki hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi vaitafe, pea ki he ngaahi matavai;
REV 8:11 Pea ko e hingoa ʻoe fetuʻu naʻe ui ko “Konaʻiʻī:” pea naʻe fakakona ai hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi vai; pea naʻe mate ʻae kakai tokolahi ʻi he ngaahi vai, koeʻuhi naʻe fakakona ia.
REV 8:12 Pea naʻe ifi ʻe hono fā ʻoe ʻāngelo, pea tā hono tolu ʻoe vahe ʻoe laʻā, mo hono tolu ʻoe vahe ʻoe māhina, mo hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi fetuʻu; ko ia ne fakapoʻuli ai hono tolu ʻoe vahe ʻokinautolu, pea naʻe ʻikai maama ʻae ʻaho ʻi hono tolu ʻo hono vahe, pea naʻe pehē pe mo e pō foki.
REV 8:13 Pea ne u vakai, peau ongoʻi ʻoku puna ʻae ʻāngelo ʻe taha ʻi he loto langi, ʻo ne pehē ʻaki ʻae leʻo lahi, “Malaʻia, malaʻia, malaʻia, ki he kakai ʻoku nofo ʻi he maama, koeʻuhi ʻi hono toe ʻoe leʻo ʻoe meʻa lea ʻoe ʻāngelo ʻe toko tolu, ʻoku teʻeki ai ifi!”
REV 9:1 Pea naʻe ifi ʻe hono nima ʻoe ʻāngelo, pea u mamata naʻe tō ʻae fetuʻu mei he langi ki he fonua; pea naʻe ʻatu kiate ia ʻae kī ʻoe luo taʻehanotakele.
REV 9:2 Pea naʻe fakaava ʻe ia ʻae luo taʻehanotakele; pea naʻe ʻalu hake ʻae kohu mei he luo, ʻo hangē ko e kohu ʻoe fuʻu luo afi; pea ko e meʻa ʻi he kohu ʻoe luo, naʻe fakapoʻuli ʻae laʻā mo e ʻatā.
REV 9:3 Pea naʻe haʻu mei he kohu ʻae fanga heʻe ki he fonua: pea naʻe ʻatu ki ai ʻae mālohi, ʻo hangē ko e mālohi ʻoe fanga sikopio ʻoe fonua.
REV 9:4 Pea naʻe fekau kiate kinautolu ke ʻoua te nau maumau ʻae mohuku ʻoe fonua, pe ha meʻa mata ʻe taha, pe ha ʻakau; ka ko e kau tangata pe ko ia ʻoku ʻikai ʻi honau foʻi laʻē ʻae fakaʻilonga ʻae ʻOtua.
REV 9:5 Pea naʻe tuku kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau tāmateʻi ʻakinautolu, ka ke fakamamahiʻi ʻakinautolu ʻi he māhina ʻe nima: pea ko ʻenau mamahi naʻe tatau mo e mamahi ʻoe tangata kuo taaʻi ʻe he sikopio.
REV 9:6 Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, ʻe kumi ʻae kakai ki he mate, ka ʻe ʻikai ʻilo ia; pea te nau holi ke mate, ka ʻe puna ʻae mate meiate kinautolu.
REV 9:7 Pea ko e sino ʻoe fanga heʻe naʻe tatau mo e fanga hoosi kuo teuteu ki he tau; pea naʻe ʻi honau ʻulu ʻo hangē ko e ngaahi pale koula, pea ko honau mata naʻe tatau mo e mata ʻoe tangata.
REV 9:8 Pea naʻa nau louʻulu ʻo hangē ko e louʻulu ʻoe kau fefine, pea ko honau kau nifo naʻe hangē [ko e nifo ]ʻoe fanga laione.
REV 9:9 Pea naʻe ai honau ngaahi sifa fatafata, ʻo hangē ko e ngaahi sifa fatafata ukamea; pea ko e patū ʻo honau kapakau naʻe tatau mo e longoaʻa. ʻOe ngaahi saliote, mo e fanga hoosi lahi ʻoku feleleʻi ki he tau.
REV 9:10 Pea naʻe ai honau ngaahi iku ʻo hangē ko e fanga sikopio, pea naʻe ʻi honau ngaahi iku ʻae ngaahi huhu: pea naʻa nau mālohi ke tautea ʻae kakai ʻi he māhina ʻe nima.
REV 9:11 Pea naʻe ai ʻae tuʻi kiate kinautolu, ko e ʻāngelo ʻoe luo taʻehanotakele, ko hono hingoa ʻi he lea fakaHepelū ko ʻApatoni, ka ko hono hingoa ʻi he lea fakaKiliki ko ʻApolione.
REV 9:12 Kuo hili ange ʻae malaʻia ʻe taha; vakai, ʻoku haʻu ʻamui ʻae malaʻia kehe ʻe ua,
REV 9:13 Pea naʻe ifi ʻe hono ono ʻoe ʻāngelo, pea u fanongo ki he leʻo mei he nifo ʻe fā ʻoe ʻesifeilaulau koula ʻaia ʻoku ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua,
REV 9:14 ‌ʻOku pehē ki hono ono ʻoe ʻāngelo, naʻe ʻi ai ʻae meʻa lea, “Vevete ʻae kau ʻāngelo ʻe toko fā, ʻaia kuo haʻisia ʻi he vaitafe lahi ko ʻIufaleti.”
REV 9:15 Pea naʻe vete ange ʻae kau ʻāngelo ʻe toko fā, ʻakinautolu naʻe tuʻutuʻuni ki ha feituʻulaʻā, pea ki ha ʻaho, pea ki ha māhina, pea ki ha taʻu, koeʻuhi ke tāmateʻi ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe kakai.
REV 9:16 Pea ko hono lau ʻoe tau, ko e kau tangata heka hoosi ko e toko uangeau miliona: pea ne u fanongo ki honau lau.
REV 9:17 Pea naʻe pehē pē ʻa ʻeku mamata ki he fanga hoosi, ʻi he meʻa naʻe hā mai, mo kinautolu naʻe heka ai, ko honau sifa fatafata naʻe lanu ki he afi, mo e lanu moana, mo e felofelo: pea ko e ʻulu ʻoe fanga hoosi naʻe tatau mo e ʻulu ʻoe fanga laione; pea naʻe ʻoho mei honau ngutu ʻae afi, mo e ʻohuafi, mo e sulifa.
REV 9:18 Ko e meʻa ko eni ʻe tolu naʻe tāmate ʻaki ʻa hono tolu ʻoe vahe ʻoe kakai, ʻae afi, mo e ʻohuafi, mo e sulifa, ʻaia naʻe ʻoho mei honau ngutu.
REV 9:19 He ko honau mālohi ʻoku ʻi honau ngutu, mo honau iku: he naʻe tatau honau iku mo e fanga ngata, pea naʻe fakaʻulu, pea ko ia ʻoku nau fai ʻaki ʻae maumau.
REV 9:20 Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻe ʻikai ke tāmateʻi ʻaki ʻae ngaahi fakamamahi ni, naʻe ʻikai te nau fakatomala ʻi he ngaahi ngāue ʻa honau nima, ke ʻoua te nau hū ki he kau tēvolo, mo e ngaahi tamapua koula, mo e siliva, mo e palasa, mo e maka, mo e ʻakau: ʻaia ʻoku ʻikai faʻa mamata, pe fanongo, pe ʻaʻeva:
REV 9:21 Pea naʻe ʻikai tenau fakatomala ʻi he ʻenau ngaahi fakapō, mo ʻenau ngaahi fie mana, mo ʻenau feʻauaki, mo ʻenau faʻa kaihaʻa.
REV 10:1 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo mālohi ʻe tokotaha ʻoku ʻalu hifo mei he langi, kuo kofuʻaki ʻae ʻao: pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae ūmata, pea naʻe tatau hono mata mo e laʻā, pea ko hono vaʻe naʻe tatau mo e pou afi:
REV 10:2 Pea naʻe ʻi hono nima ʻae tohi siʻi kuo folahi: pea naʻa ne ʻai hono vaʻe toʻomataʻu ki he tahi, pea mo e toʻohema ki he fonua,
REV 10:3 Pea kalanga leʻo lahi ia, ʻo hangē ko e ngungulu ʻoe laione: pea hili ʻene tangi, naʻe fakaongo honau leʻo ʻe he mana ʻe fitu.
REV 10:4 Pea kuo fakaongo ʻe he mana ʻe fitu honau leʻo, pea u te u ke tohi: pea ne u fanongo ki he leʻo mei he langi ʻoku pehē mai kiate au, “Fakamaʻu ke maʻu ʻae ngaahi meʻa kuo fakaongo mai ʻe he mana ʻe fitu, pea ʻoua naʻa tohi ia.”
REV 10:5 Pea ko e ʻāngelo ʻaia ne u mamata naʻe tuʻu ki he tahi mo e fonua, naʻa ne hiki hono nima ki he langi,
REV 10:6 Pea ne fuakava ʻiate ia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻaia naʻa ne fakatupu ʻae langi, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, mo e fonua, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, mo e tahi, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, ʻe ʻikai kei taʻofia:
REV 10:7 Ka ʻi he ngaahi ʻaho ʻoe leʻo ʻo hono fitu ʻoe ʻāngelo, ʻi he lolotonga ʻo ʻene fakaongo, ʻe fakakakato ʻae ngāue fufū ʻae ʻOtua, ʻo hangē ko ʻene fakahā ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita.
REV 10:8 Pea ko e leʻo ʻaia ne u fanongo mei he langi ne toe lea mai ia kiate au, ʻo pehē, “ʻAlu, mo ke toʻo ʻae tohi siʻi kuo folahi ʻi he nima ʻoe ʻāngelo ʻaia ʻoku tuʻu ki he tahi mo e fonua.”
REV 10:9 Pea ne u ʻalu ki he ʻāngelo, ʻo pehē kiate ia, “Tuku mai kiate au ʻae tohi siʻi.” Pea pehē ʻe ia kiate au, “ʻAve, pea ke kai ke ʻosi ia; pea ʻe fakakonaʻi ʻe ia ʻa ho kete, ka ʻe melie ia ʻi ho ngutu ʻo hangē ha meʻa huʻamelie.”
REV 10:10 Pea ne u toʻo ʻae tohi siʻi mei he nima ʻoe ʻāngelo, pea ne u kai ia ʻo ʻosi; pea naʻe melie ia ʻi hoku ngutu ʻo hangē ha meʻa huʻamelie: pea kuo u kai leva ia, pea kona ʻa hoku kete.
REV 10:11 Pea pehē ʻe ia kiate au, “Te ke toe kikite ʻi he ʻao ʻoe ngaahi kakai lahi, mo e ngaahi puleʻanga, mo e kakai lea kehekehe, mo e ngaahi tuʻi.”
REV 11:1 Pea naʻe ʻomi kiate au ʻae vaʻa kaho ʻo hangē ha tokotoko: pea tuʻu ʻae ʻāngelo, ʻo pehē mai, “Tuʻu, ʻo fuofua ʻae fale tapu ʻoe ʻOtua, mo e ʻesifeilaulau, mo kinautolu ʻoku lotu ʻi ai.
REV 11:2 Kae tuku pe ʻae lotoʻā ʻoku ʻituʻa ʻi he faletapu, ʻoua ʻe fuofua ia he kuo tuku ia ki he kakai Senitaile pea te nau malaki hifo ʻae kolo tapu ʻi he māhina ʻe fāngofulu ma ua.
REV 11:3 Pea te u foaki ki hoku ongo fakamoʻoni, ke na kikite ʻi he ʻaho ʻe taha afe ma uangeau ma onongofulu, kuo kofuʻaki ʻae tauangaʻa.”
REV 11:4 Ko eni ia ʻae ongo ʻakau ʻolive, mo e ongo tuʻunga maama, ʻoku tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo māmani.
REV 11:5 Pea ka loto ke tautea ʻakinaua ʻe ha taha, ʻoku ʻalu atu ʻae afi mei hona ngutu, ʻo fakaʻauha hona ngaahi fili: pea ka loto ʻe ha taha ke tautea ʻakinaua, ʻe tāmateʻi pehē ni ia.
REV 11:6 ‌ʻOku maʻu ʻekinaua ni ʻae mālohi ke tāpuni ʻae langi, ke ʻoua naʻa ʻuha ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻena kikite: pea ʻoku na maʻu ʻae mālohi ki he ngaahi vai, ke liliu ia ko e toto, pea ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻae ngaahi meʻa mamahi ʻo na faʻiteliha pe liunga fiha ia.
REV 11:7 Pea ka fakaʻosi ʻekinaua ʻena fakamoʻoni, ko e manu fekai ʻoku ʻalu hake mei he luo taʻehanotakele, te ne tauʻi ʻakinaua, pea te ne ikuna ʻakinaua, ʻo tāmateʻi ʻakinaua.
REV 11:8 Pea ko hona sino mate ʻe tuku ʻi he hala ʻoe kolo lahi, ʻaia ʻoku ui fakalaumālie ko Sotoma mo ʻIsipite, ʻaia naʻe tutuki ai ki he ʻakau ʻa hotau ʻEiki.
REV 11:9 Pea ko kinautolu ʻoe ngaahi kakai, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e ngaahi puleʻanga, te nau mamata ki hona sino mate ʻi he ʻaho ʻe tolu mo e konga ʻaho, pea ʻe ʻikai tuku ke tanu hona sino mate.
REV 11:10 Pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi māmani te nau fiefia kiate kinaua, ʻo fakafiefiaʻi, pea feʻaveʻaki ʻenau ngaahi meʻaʻofa; koeʻuhi naʻe fakamamahi ʻe he ongo palōfita ni ʻakinautolu naʻe nofo ʻi māmani.
REV 11:11 Pea hili ʻae ʻaho ʻe tolu mo e konga ʻaho, naʻe hū kiate kinaua ʻae laumālie ʻoe moʻui mei he ʻOtua, pea naʻa na tuʻu ʻi hona vaʻe; pea naʻe tō ʻae manavahē lahi kiate kinautolu naʻe mamata kiate kinaua.
REV 11:12 Pea naʻa nau fanongo ki he leʻo lahi mei he langi, ʻoku pehē kiate kinaua, “ʻAlu hake ki heni.” Pea ne na ʻalu hake ki he langi ʻi he ʻao; pea naʻe mamata kiate kinaua ʻa hona ngaahi fili.
REV 11:13 Pea ʻi he feituʻulaʻā pe ko ia naʻe ai ʻae mofuike lahi, pea holo hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe kolo, pea naʻe mate ʻi he mofuike ʻae kakai ʻe toko fitu afe: pea naʻe ilifia hono toe, ʻonau fakamālō ki he ʻOtua ʻoe langi.
REV 11:14 Kuo hili hono ua ʻoe malaʻia; vakai, ʻoku haʻu toʻotoʻo hono tolu ʻoe malaʻia.
REV 11:15 Pea naʻe ifi ʻe hono fitu ʻoe ʻāngelo pea naʻe ai ʻae ngaahi leʻo mālohi ʻi he langi, naʻe pehē, “Ko e ngaahi puleʻanga ʻoe maama kuo ʻo hotau ʻEiki, mo hono Kalaisi pea ʻe pule ia ʻo taʻengata pea taʻengata.”
REV 11:16 Pea ko e mātuʻa e toko uofulu ma toko fā, ʻaia naʻe nofo ʻi honau ngaahi nofoʻa ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, naʻa nau foʻohifo ʻo hū ki he ʻOtua,
REV 11:17 ‌ʻo pehē, “ʻOku mau fakafetaʻi kiate koe, ʻe ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi, ʻOku ke ʻi ai ni, pea naʻa ke ʻi ai, pea te ke ʻi ai; Koeʻuhi kuo ke toʻo kiate koe ʻa hoʻo mālohi lahi, pea kuo ke pule.
REV 11:18 Pea naʻe ʻita ʻae ngaahi puleʻanga pea kuo hoko mai ho houhau, Mo e kuonga ʻoe pekia, koeʻuhi ke fakamaaua ʻakinautolu, Pea koeʻuhi ke ke totongi ai ki hoʻo kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita, mo e kakai māʻoniʻoni, Mo kinautolu ʻoku manavahē ki ho huafa, ʻae iiki mo e lalahi; Pea ke fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku nau fakaʻauha ʻae maama.
REV 11:19 Pea naʻe fakaava ʻae fale tapu ʻoe ʻOtua ʻi he langi, pea naʻe hā mai ʻi hono fale tapu ʻae puha ʻo ʻene fuakava: pea naʻe ai ʻae ngaahi ʻuhila, mo e ngaahi leʻo, mo e ngaahi mana, mo e mofuike, mo e ʻuha maka lahi.
REV 12:1 Pea naʻe hā mai ʻae meʻa fakaofo lahi ʻi he langi; ko e fefine kuo kofuʻaki ʻae laʻā, pea ʻi hono lalo vaʻe ʻae māhina, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae pale ʻoe fetuʻu ʻe hongofulu ma ua:
REV 12:2 Pea naʻe feitama ia pea tangi, ʻo langā, pea mamahi ke fānau.
REV 12:3 Pea naʻe hā mai mo e meʻa fakaofo ʻe taha ʻi he langi; pea vakai, ko e fuʻu ngata lahi naʻe kulokula, kuo fitu hono ʻulu, pea naʻe ʻi ai ʻae nifo ʻe hongofulu, pea fitu ʻae pale ʻi hono ngaahi ʻulu.
REV 12:4 Pea naʻe toho ʻaki ʻe hono iku hono tolu ʻoe vahe ʻoe ngaahi fetuʻu ʻo e langi, ʻo ne lī hifo ʻakinautolu ki he fonua: pea naʻe tuʻu ʻae fuʻu ngata ʻi he ʻao ʻoe fefine naʻe teu ke fānau, koeʻuhi, ka fanauʻi leva ʻene tamasiʻi, ke ne kai ʻo ʻosi ia.
REV 12:5 Pea ne fanauʻi ʻae tamasiʻi tangata, ʻaia te ne puleʻi ʻae puleʻanga kotoa pē ʻaki ʻae vaʻa ukamea: pea naʻe toʻo hake ʻene tamasiʻi ki he ʻOtua, pea ki hono nofoʻa fakaʻeiʻeiki.
REV 12:6 Pea naʻe hola ʻae fefine ki he toafa, ʻaia ʻoku ai hono potu kuo teu ʻe he ʻOtua, koeʻuhi ke nau fafanga ia ʻi ai ko e ʻaho ʻe taha afe ma uangeau ma onongofulu.
REV 12:7 Pea naʻe fai ʻa ʻetau ʻi he langi: ko Maikeli mo ʻene kau ʻāngelo naʻa nau tauʻi ʻae fuʻu ngata; pea naʻe tau ʻae fuʻu ngata mo ʻene kau ʻāngelo.
REV 12:8 Ka naʻe ʻikai te nau ikuna; pea naʻe ʻikai kei ʻilo hanau potu ʻi he langi.
REV 12:9 Pea naʻe lī kituʻa ʻae fuʻu ngata lahi, ʻae ngata motuʻa ko ia, ʻoku ui ko Tēvolo, mo Sētane, ʻaia ʻoku ne kākaaʻi ʻa māmani kotoa pē: naʻe lī ia kituʻa ki he fonua, pea naʻe lī kituʻa mo ia ʻa ʻene kau ʻāngelo.
REV 12:10 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo lahi ʻi he langi, naʻe pehē, “Ko eni kuo hoko mai ʻae fakamoʻui, mo e mālohi, mo e puleʻanga ʻo hotau ʻOtua, mo e mālohi ʻo hono Kalaisi: he kuo lī ki lalo ʻae fakakovi ʻo hotau kāinga, ʻaia naʻa ne fakakoviʻi ʻakinautolu ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtua ʻi he ʻaho mo e pō.
REV 12:11 Pea naʻa nau ikuna ia ʻaki ʻae taʻataʻa ʻoe Lami, mo e lea ʻo ʻenau fakamoʻoni; pea naʻe ʻikai te nau mamae ki heʻenau moʻui ka nau mate.
REV 12:12 Ko ia ke fiefia, ʻae ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo ai. ʻE malaʻia ʻae kakai ʻoku nofo ʻi he maama na mo e tahi! He kuo ʻalu hifo ʻae tēvolo kiate kimoutolu, kuo ʻita lahi, koeʻuhi ʻoku ne ʻilo ʻoku fuoloa siʻi pe hono kuonga.”
REV 12:13 Pea ʻi he mamata ʻe he fuʻu ngata kuo lī ia ki he māmani, naʻa ne fakatangaʻi ʻae fefine ne ne fanauʻi ʻae tamasiʻi tangata.
REV 12:14 Pea naʻe foaki ki he fefine ʻae kapakau ʻe ua ʻoe ʻikale lahi, ke ne puna ʻaki ia ki he toafa, ki hono potu, ʻaia ʻoku tauhi ai ia ʻi ha kuonga, mo e ngaahi kuonga, mo e vaeua mālieʻanga ʻoe kuonga, mei he ʻao ʻoe ngata.
REV 12:15 Pea naʻe puʻaki ʻe he ngata ki he fefine ʻae vai mei hono ngutu ʻo hangē ha vaitafe, koeʻuhi ke ne fai ke ʻauhia ia ʻi he vai.
REV 12:16 Pea naʻe tokoniʻi ʻae fefine ʻe he fonua, pea matoʻo ʻe he fonua hono ngutu, ʻo ne folo hifo ʻae vai, ʻaia naʻe puʻaki ʻe he fuʻu ngata mei hono ngutu.
REV 12:17 Pea naʻe ʻita ʻae fuʻu ngata ki he fefine, ʻo ne ʻalu ke tauʻi hono toe ʻo hono hako, ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi fekau ʻae ʻOtua, pea maʻu mo e fakamoʻoni ʻo Sisu Kalaisi.
REV 13:1 Pea ne u tuʻu ʻi he ʻoneʻone ʻoe tahi, pea u mamata ʻoku ʻalu hake mei he tahi ʻae manu fekai, naʻe fitu hono ʻulu pea naʻe ʻi ai ʻae nifo ʻe hongofulu, pea naʻe ʻi hono ngaahi nifo ʻae pale ʻe hongofulu, pea ʻi hono ngaahi ʻulu ʻae hingoa ko Taukae ʻOtua.
REV 13:2 Pea ko e manu fekai ʻaia ne u mamata ai, naʻe tatau mo e lēpati, pea ko hono vaʻe naʻe hangē ko e vaʻe ʻo ha pea, pea ko hono ngutu naʻe hangē ko e ngutu ʻo ha laione: pea naʻe ʻatu ki ai ʻe he fuʻu ngata ʻa ʻene mālohi ʻaʻana, mo hono nofoʻanga, mo e pule lahi.
REV 13:3 Pea ne u mamata naʻe hangē kuo lavea ʻo mate hono foʻi ʻulu ʻe taha; ka naʻe toe moʻui pe hono lavea fakamate: pea naʻe fakatumutumu ʻa māmani kotoa pē ʻo muimui ʻi he manu fekai.
REV 13:4 Pea naʻa nau hū ki he fuʻu ngata ʻaia ne ne ʻatu ʻae mālohi ki he manu fekai: ʻonau hū ki he manu fekai, ʻonau pehē, “Ko hai ʻoku tatau mo e manu fekai? Ko hai ʻoku faʻa fai ke tauʻi ia?”
REV 13:5 Pea naʻe foaki kiate ia ʻae ngutu ke lea fie lahi, mo taukae ki he ʻOtua; pea naʻe tuku kiate ia ʻae pule ke fai ʻae tau ʻi he māhina ʻe fāngofulu ma ua,
REV 13:6 Pea ne faai hono ngutu ʻi he lea taukae ki he ʻOtua, ke lauʻikovi hono huafa, mo hono fale fehikitaki, mo kinautolu ʻoku nofo ʻi he langi.
REV 13:7 Pea naʻe tuku kiate ia ke ne tauʻi ʻae kakai māʻoniʻoni, pea ke ne ikuna ʻakinautolu: pea naʻe tuku kiate ia ʻae pule ki he ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.
REV 13:8 Pea ʻe hū kiate ia ʻakinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi māmani, ʻakinautolu ʻoku ʻikai tohi honau hingoa ʻi he tohi ʻoe moʻui ʻoe Lami, ʻaia naʻe tāmateʻi talu mei he fakatupu ʻo māmani.
REV 13:9 Kapau ʻoku telinga ha taha, pea fakafanongo ia.
REV 13:10 Ko ia ʻoku ne tataki ki he pōpula, ʻe moʻua ia ki he pōpula: ko ia ʻoku ne tāmateʻi ʻaki ʻae heletā, ʻoku totonu ke tāmateʻi ʻaki ia ʻae heletā. Ko eni ʻae faʻa kātaki mo e tui ʻae kakai māʻoniʻoni.
REV 13:11 Pea ne u mamata ki he manu fekai ʻe taha ʻoku ʻalu hake ʻi he fonua; pea naʻe ʻiate ia ʻae nifoʻi ʻulu ʻe ua, naʻe hangē ia ko e lami, pea naʻa ne lea ʻo hangē ha fuʻu ngata.
REV 13:12 Pea ʻoku fai ʻe ia ʻae pule kotoa pē ʻoe ʻuluaki manu fekai naʻe muʻa ʻiate ia, ʻo ne fai ke hū ʻa māmani mo kinautolu ʻoku nofo ai ki he ʻuluaki manu fekai, ʻi heʻene moʻui ʻa hono lavea. Naʻa ne mei mate ai.
REV 13:13 Pea ʻoku fai ʻe ia ʻae ngaahi meʻa fakaofo lahi, ʻo ne fai ke ʻalu hifo ʻae afi mei he langi ki he fonua, ʻi he ʻao ʻoe kakai,
REV 13:14 Pea ne kākaaʻi ʻakinautolu ʻoku nofo ʻi māmani, ʻaki ʻae ngaahi meʻa mana ko ia naʻe tuku kiate ia ʻae mālohi ke fai ʻi he ʻao ʻoe manu fekai; ʻo ne pehē kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi mamani, ke nau ngaohi ha fakatātā ki he manufekai, ʻaia naʻe lavea ʻi he heletā, kae moʻui pe.
REV 13:15 Pea naʻe tuku kiate ia ke ne foaki ʻae moʻui ki he fakatātā ʻoe manu fekai, ke lea ai ʻae fakatātā ʻoe manu fekai, pea pule ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻe ʻikai te nau hū ki he fakatātā ʻoe manu fekai.
REV 13:16 Pea naʻa ne puleʻi kotoa pē, ʻae iiki mo e lalahi, ʻae maʻumeʻa mo e masiva, ʻae tauʻatāina mo e pōpula, ke nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻi honau nima toʻomataʻu, pe ʻi honau foʻi laʻē:
REV 13:17 Pea ke ʻoua naʻa fakatau mai pe fakatau atu ʻe ha taha, ka ko ia pe kuo ʻi ai ʻae fakaʻilonga, pe ʻae hingoa ʻoe manu fekai, pe ko e lau ʻo hono hingoa.
REV 13:18 Ko eni ʻae poto. Ko ia ʻoku ʻi ai ʻae ʻilo, ke ne lau hono lau ʻoe manu fekai: he ko e lau ia ʻoe tangata; pea ko hono lau ko e onongeau ma onongofulu ma ono.
REV 14:1 Pea ne u mamata, pea vakai, naʻe tuʻu ha Lami ʻi he moʻunga ko Saione, pea naʻe ʻiate ia ʻae tokotaha kilu mā toko fā mano ma toko fā afe, kuo tohi ʻi honau foʻi laʻē ʻae huafa ʻo ʻene Tamai.
REV 14:2 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo mei he langi, ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, pea hangē ko e ʻuʻulu ʻoe mana lahi: pea ne u ongoʻi ʻae leʻo ʻoe kau haʻape ʻoku taaʻi honau ngaahi haʻape:
REV 14:3 Pea naʻa nau hiva ʻaki ʻae hiva foʻou ʻi he ʻao ʻoe nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pea ʻi he ʻao ʻoe meʻa moʻui ʻe fā, pea mo e kau mātuʻa: pea naʻe ʻikai ke faʻa ʻilo ʻe ha taha ʻae hiva ko ia ka ko e tokotaha kilu mo e toko fā mano mo e toko fā afe, naʻe huhuʻi mei māmani.
REV 14:4 Ko kinautolu eni naʻe ʻikai ke nau ʻuliʻi ʻaki ʻae fefine; he ko e kau tāupoʻou ʻakinautolu. Ko kinautolu eni ʻoku nau muimui ʻi he Lami ʻi he potu kotoa pē ʻoku ʻalu ia ki ai. Ko kinautolu eni naʻe huhuʻi mei he kakai, ko e ʻuluaki fua ki he ʻOtua mo e Lami.
REV 14:5 Pea naʻe ʻikai ʻilo ha kākā ʻi honau ngutu: he ʻoku nau taʻehalaia ʻi he ʻao ʻoe ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua.
REV 14:6 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langi, kuo ʻiate ia ʻae ongoongolelei taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmani, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai,
REV 14:7 ‌ʻO ne pehē ʻaki ʻae leʻo lahi, “Manavahē ki he ʻOtua, pea ʻatu ʻae fakamālō kiate ia; he kuo hokosia ʻae feituʻulaʻā ʻo ʻene fakamaau: pea hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻae langi, mo e māmani, pea mo e tahi, mo e ngaahi matavai ʻoe ngaahi vai.”
REV 14:8 Pea naʻe muimui ʻae ʻāngelo ʻe tokotaha, ʻo ne pehē, “Kuo hinga ʻa Papilone, kuo hinga ia, ʻae kolo lahi ko ia, koeʻuhi kuo ne fakainuʻi ʻae puleʻanga kotoa pē ʻi he uaine ʻoe houhau ʻo ʻene feʻauaki.”
REV 14:9 Pea muimui ʻiate kinaua hono tolu ʻoe ʻāngelo, ʻo ne pehē, ʻaki ʻae leʻo lahi, “Kapau ʻe hū ʻe ha taha ki he manu fekai mo hono fakatātā, pea maʻu ʻae fakaʻilonga ʻi hono foʻi laʻē, pe ʻi hono nima,
REV 14:10 ‌ʻE inu ʻe ia ʻi he uaine ʻoe houhau ʻoe ʻOtua, ʻaia kuo lingi taʻehuʻi ki he ipu ʻo hono houhau; pea ʻe fakamamahi ia ʻaki ʻae afi mo e sulifa ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo māʻoniʻoni, pea ʻi he ʻao ʻoe Lami:
REV 14:11 Pea ʻe ʻalu hake ʻae kohu ʻo ʻenau mamahi ʻo taʻengata pea taʻengata; pea ʻoku ʻikai te nau mālōlō ʻi ha ʻaho pe ha pō, ʻakinautolu ʻoku hū ki he manu fekai mo hono fakatātā, pea mo ia ʻoku ne maʻu ʻae fakaʻilonga ʻo hono hingoa.”
REV 14:12 Ko eni ʻae faʻa kātaki ʻae kakai māʻoniʻoni: ko ʻeni ʻakinautolu ʻoku fai ʻae ngaahi fekau ʻae ʻOtua, mo e tui kia Sisu.
REV 14:13 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo mei he langi, ʻoku pehē mai kiate au, “Tohi, ‘ʻOku monūʻia talu mei heni ʻae pekia ʻoku pekia ʻi he ʻEiki:’” “ʻIo,” ʻoku pehē ʻe he Laumālie, “Koeʻuhi ke nau mālōlō mei heʻenau ngaahi ngāue; pea ʻoku muimui kiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāue.”
REV 14:14 Pea ne u sio, pea vakai, ko e ʻao hinehina, pea naʻe heka ki he ʻao ʻae tokotaha ʻo hangē ko e Foha ʻoe tangata, kuo ʻi hono ʻulu ʻae pale koula, pea ʻi hono nima ʻae hele tuʻusi ʻoku māsila.
REV 14:15 Pea naʻe ʻalu atu mei he fale tapu ʻae ʻāngelo ʻe taha, ʻo ne kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi kiate ia naʻe heka ki he ʻao, “Ai hoʻo hele tuʻusi, ʻo tuʻusi; he kuo motuʻa ʻae taʻu ʻoe maama.”
REV 14:16 Pea ko ia naʻe heka ki he ʻao, naʻa ne ʻai ʻene hele tuʻusi ʻi he fonua; pea naʻe tuʻusi ʻae fonua.
REV 14:17 Pea ʻalu atu mo e ʻāngelo ʻe taha mei he fale tapu ʻoku ʻi he langi, kuo ʻiate ia foki ʻae hele tuʻusi ʻoku māsila.
REV 14:18 Pea ʻalu atu mo e ʻāngelo ʻe taha mei he ʻesifeilaulau, naʻe ʻiate ia ʻae pule ki he afi; ʻo ne kalanga ʻaki ʻae kalanga lahi kiate ia naʻe ʻi ai ʻae hele tuʻusi ʻoku māsila, ʻo ne pehē, “Ai hoʻo hele tuʻusi ʻoku māsila, ʻo tutuʻu ʻa e ngaahi fuhi vaine ʻo māmani; he kuo momoho ʻa hono ngaahi fua ʻoe vaine.”
REV 14:19 Pea naʻe ʻai ʻe he ʻāngelo ʻa ʻene hele tuʻusi ki he fonua, ʻo tutuʻu ʻa e vaine ʻoe fonua, pea ne lī ia ki he tataʻoʻanga uaine lahi ʻoe houhau ʻoe ʻOtua.
REV 14:20 Pea naʻe malamalaki ʻae tataʻoʻanga uaine ʻi he tuʻa kolo, pea naʻe haʻu ʻae toto mei he tataʻoʻanga uaine ʻo aʻu hake ki he ngaahi noʻo ngutu ʻoe fanga hoosi, pea naʻe mafola atu ia ʻi he maile ʻe uangeau.
REV 15:1 Pea ne u mamata ki he fakaʻilonga ʻe taha ʻi he langi, naʻe lahi mo fakaofo, ko e ʻāngelo ʻe toko fitu, kuo ʻi ai ʻae malaʻia fakaʻosi ʻe fitu; he kuo fakakakato ʻi ai ʻae houhau ʻoe ʻOtua.
REV 15:2 Pea ne u mamata, pea naʻe hangē ha tahi sioʻata, ʻoku fefiofi mo e afi: pea ko kinautolu kuo nau ikuna ʻae manu fekai, mo hono fakatātā, mo hono fakaʻilonga, mo e lau ʻo hono hingoa, ʻoku nau tutuʻu ʻi he tahi sioʻata, kuo ʻiate kinautolu ʻae ngaahi haʻape ʻoe ʻOtua.
REV 15:3 Pea ʻoku nau hiva ʻaki ʻae hiva ʻa Mōsese ko e tamaioʻeiki ʻae ʻOtua, mo e hiva ʻoe Lami, ʻonau pehē, “ʻOku lahi mo fakaofo ʻa hoʻo ngaahi ngāue, ʻE ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi; ʻOku angatonu mo moʻoni ʻa ho ngaahi hala, ʻA koe ko e Tuʻi ʻoe kakai māʻoniʻoni.
REV 15:4 Ko hai ʻe taʻemanavahē kiate koe, ʻe ʻEiki, mo taʻefakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe pe ʻoku māʻoniʻoni: He koeʻuhi ʻe haʻu ʻo hū ʻi ho ʻao ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē; He kuo fakahā ʻa hoʻo ngaahi fakamaau.”
REV 15:5 Pea hili ia, ne u mamata, pea vakai, kuo matoʻo ʻae potu tapu ʻoe fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he langi:
REV 15:6 Pea naʻe haʻu ʻae ʻāngelo ʻe toko fitu mei he fale tapu, kuo ʻiate kinautolu ʻae malaʻia ʻe fitu, kuo nau kofuʻaki ʻae tupenu naʻe maʻa mo hinehina, pea nonoʻo ʻaki ʻae ngaahi noʻo koula ʻi honau fatafata.
REV 15:7 Pea ko e tokotaha ʻoe meʻa moʻui ʻe toko fā, naʻa ne ʻatu ki he ʻāngelo ʻe toko fitu ʻae hina koula ʻe fitu, kuo pito ʻi he houhau ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku moʻui ʻo taʻengata pea taʻengata.
REV 15:8 Pea naʻe fakapito ʻae fale tapu ʻaki ʻae kohu mei he nāunau ʻoe ʻOtua, pea mei hono mālohi: pea naʻe ʻikai faʻa fai ʻe he taha ke hū ki he fale tapu, kaeʻoua ke kakato ʻae malaʻia ʻe fitu naʻe ʻi he ʻāngelo ʻe toko fitu.
REV 16:1 Pea ne u fanongo ki he leʻo lahi mei he fale tapu, naʻe pehē ki he ʻāngelo ʻe toko fitu, “Mou ʻalu atu, ʻo lilingi ʻae ngaahi hina ʻoe houhau ʻoe ʻOtua ki he fonua.”
REV 16:2 Pea naʻe ʻalu ʻae ʻuluaki, ʻo ne lilingi ʻene hina ki he fonua; pea tō ai ʻae pala kovi mo fakamamahi ki he kakai naʻa nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻoe manu fekai, mo kinautolu naʻa nau hū ki hono fakatātā.
REV 16:3 Pea naʻe lilingi ʻe hono ua ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he tahi; pea naʻe liliu ai ia ke hangē ko e toto ʻo ha taha kuo mate: pea naʻe mate ai ʻae meʻa moʻui kotoa pē naʻe ʻi he tahi.
REV 16:4 Pea naʻe lilingi ʻe hono tolu ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he ngaahi vaitafe mo e ngaahi matavai ʻoe ngaahi vai; pea naʻe liliu ai ia ko e toto.
REV 16:5 Pea ne u ongoʻi ʻae ʻāngelo ʻoe ngaahi vai, naʻe pehē ʻe ia, “ʻOku ke angatonu mo māʻoniʻoni, ʻe ʻEiki, ʻOku ke ʻi ai ni, pea naʻa ke ʻi ai, Koeʻuhi kuo ke fakamaau ʻo pehē ni.
REV 16:6 He kuo nau lilingi ʻae toto ʻoe kakai māʻoniʻoni mo e kau palōfita, Pea kuo ke ʻatu kiate kinautolu ʻae toto ke inu; He ʻoku taau mo kinautolu.
REV 16:7 Pea ne u fanongo ki he tokotaha, naʻe pehē mai mei he ʻesifeilaulau, “Ko e moʻoni, ʻe ʻEiki, ko e ʻOtua Māfimafi, ʻoku angatonu mo māʻoniʻoni ʻa hoʻo ngaahi fakamaau.”
REV 16:8 Pea naʻe lilingi ʻe hono fā ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he laʻā; pea naʻe tuku kiate ia ke ne fakamangia ʻaki ʻae afi ʻae kakai.
REV 16:9 Pea naʻe mangia ʻo vela lahi ʻae kakai, ʻonau lauʻikovi ʻae huafa ʻoe ʻOtua, ʻaia ʻoku ne puleʻi ʻae ngaahi malaʻia ni: pea naʻe ʻikai te nau fakatomala ke nau fakamālō ai kiate ia.
REV 16:10 Pea naʻe lilingi ʻe hono nima ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he nofoʻanga ʻoe manu fekai; pea naʻe pito hono puleʻanga ʻi he fakapoʻuli; pea nau ngūngū honau ʻelelo ʻi he mamahi,
REV 16:11 Mo nau lauʻikovi ʻae ʻOtua ʻoe langi, koeʻuhi ko ʻenau ngaahi mamahi mo honau ngaahi pala, ka naʻe ʻikai te nau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi ngāue.
REV 16:12 Pea naʻe lilingi ʻe hono ono ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he vaitafe lahi ko ʻIufaletesi; pea naʻe fakamamaha hono vai ʻoʻona, koeʻuhi ke teuteu ʻae hala ʻoe ngaahi tuʻi mei he potu hahake.
REV 16:13 Pea ne u mamata ko e laumālie ʻuli ʻe toko tolu, naʻe hangē ko e fanga poto, naʻe haʻu mei he ngutu ʻoe fuʻu ngata, mo e ngutu ʻoe manu fekai, mo e ngutu ʻoe palōfita loi.
REV 16:14 He ko e ngaahi laumālie ʻakinautolu ʻoe kau tēvolo, ʻoku fai ʻae ngaahi mana, ʻoku ʻalu atu ki he ngaahi tuʻi ʻoe fonua pea mo māmani kotoa pē, ke tānaki ʻakinautolu ki he tau ʻoe ʻaho lahi ko ia ʻoe ʻOtua Māfimafi.
REV 16:15 ¶ “Vakai, ʻoku ou haʻu ʻo hangē ha kaihaʻa. ʻOku monūʻia ia ʻoku leʻo, pea tauhi hono ngaahi kofu, telia naʻa ʻalu telefua, pea nau mamata ki heʻene mā.”
REV 16:16 Pea naʻa ne tānaki ʻakinautolu ki he potu ʻoku ui ʻi he lea fakaHepelū ko Amaketone.
REV 16:17 Pea naʻe lilingi ʻe hono fitu ʻoe ʻāngelo ʻa ʻene hina ki he ʻatā; pea naʻe ongo mai ʻae leʻo lahi mei he fale tapu ʻi he langi, mei he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻoku pehē mai, “Kuo fai ia.”
REV 16:18 Pea naʻe ai ʻae ngaahi leʻo, mo e mana, mo e ʻuhila; pea naʻe ai ʻae mofuike lahi, naʻe ʻikai hano tatau talu ʻae nofo ʻoe kakai ʻi māmani, ʻae fuʻu mofuike, kuo pehē hono fakamanavahē mo lahi.
REV 16:19 Pea naʻe vahe tolu ʻae kolo lahi, pea naʻe hinga ʻae ngaahi kolo ʻoe ngaahi puleʻanga: pea naʻe manatuʻi ʻa Papilone lahi ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, ke ʻatu ki ai ʻae ipu ʻoe uaine kakaha ʻo hono houhau.
REV 16:20 Pea naʻe puna atu ʻae motu kotoa pē, pea ʻikai ʻiloʻi ʻae ngaahi moʻunga.
REV 16:21 Pea naʻe tō ʻae ʻuhamaka lahi mei he langi ki he kakai, ʻo taki taha mamafa [ʻae foʻi maka ]ʻo tatau mo e taleniti: pea naʻe lauʻikoviʻi ʻae ʻOtua ʻe he kakai koeʻuhi ko e malaʻia ʻoe ʻuhamaka; he ko e malaʻia ko ia ko e meʻa lahi ʻaupito.
REV 17:1 Pea naʻe haʻu ʻae tokotaha ʻoe ʻāngelo ʻe toko fitu naʻe ʻi ai ʻae hina ʻe fitu, ʻo ne lea kiate au, ʻo pehē mai kiate au, “Haʻu ki heni; pea te u fakahā kiate koe hono fakamaau ʻoe fuʻu feʻauaki, ʻoku heka ʻi he ngaahi vai lahi:
REV 17:2 ‌ʻAia kuo fai feʻauaki mo e ngaahi tuʻi ʻa māmani, pea ko e kakai ʻo māmani naʻe fakakona ʻaki ʻae uaine ʻo ʻene feʻauaki.”
REV 17:3 Pea naʻe ʻāvea au ʻi he laumālie ki he toafa: pea ne u mamata ʻoku heka ʻae fefine ʻi he manu fekai ʻoku kulaʻahoʻaho, kuo pito ʻi he ngaahi hingoa fakataukae ki he ʻOtua, kuo fitu hono ʻulu, pea mo e nifo ʻe hongofulu.
REV 17:4 Pea naʻe teunga ʻaki ʻae fefine ʻae kulokula mo e kulaʻahoʻaho, pea teunga ʻaki foki ʻae koula mo e ngaahi maka koloa mo e ngaahi mataʻitofe, kuo ʻi hono nima ʻae ipu koula, kuo pito ʻi he ngaahi fakalielia mo e ʻuli ʻo ʻene feʻauaki.
REV 17:5 Pea naʻe tohi ʻi hono foʻi laʻē ʻae hingoa [ni], KO E MEʻA FAKALILOLILO, KO PAPILONE KO E LAHI, KO E FAʻĒ ʻAE KAU FEʻAUAKI MO E NGAAHI FAKALIELIA ʻOE MĀMANI.
REV 17:6 Pea ne u mamata ʻoku konā ʻae fefine ʻi he toto ʻoe kakai māʻoniʻoni, mo e toto ʻoe kakai naʻe mate koeʻuhi ko Sisu: pea ne u ofo ʻi heʻeku mamata ki ai, ʻo ofo lahi ʻaupito.
REV 17:7 Pea pehē mai ʻe he ʻāngelo kiate au, “Ko e hā ʻoku ke ofo ai? Te u fakahā kiate koe ʻae meʻa fakalilolilo ʻoku kau ki he fefine, mo e manu fekai ʻoku ne fua ia, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae ʻulu ʻe fitu, pea mo e nifo ʻe hongofulu.
REV 17:8 Ko e manu fekai ne ke mamata ai, naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai eni; pea ʻe ʻalu hake mei he luo taʻehanotakele, pea ʻe ʻalu ia ki he malaʻia: pea ko kinautolu ʻoku nofo ʻi māmani, ʻakinautolu naʻe ʻikai tohi honau hingoa ʻi he tohi ʻoe moʻui talu hono ngaohi ʻo māmani, te nau ofo ʻi heʻenau mamata ki he manu fekai, naʻe ʻi ai, pea ʻoku ʻikai eni, ka ʻoku ʻi ai ni.
REV 17:9 “Ko eni ʻae loto ʻoku poto. Ko e ʻulu ʻe fitu, ko e moʻunga ia ʻe fitu, ʻaia ʻoku heka ai ʻae fefine.
REV 17:10 Pea ʻoku fitu ʻae ngaahi tuʻi: kuo hinga ʻae toko nima, pea ʻoku ai ni ʻae tokotaha, pea ʻoku teʻeki hoko hono toe; pea ka haʻu ia, kuo pau ke nofo pe ia ʻi he kuonga siʻi.
REV 17:11 Pea ko e manu fekai, naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai eni, ko hono valu ia, pea ʻoku ʻoe toko fitu, pea ʻoku ʻalu ia ki he malaʻia.
REV 17:12 “Pea ko e nifoʻi ʻulu ʻe hongofulu naʻa ke mamata ki ai, ko e tuʻi ʻe hongofulu ia, ʻoku teʻeki kenau maʻu ha puleʻanga; ka ʻoku nau maʻu ʻae mālohi ʻo hangē ha ngaahi tuʻi ʻi he feituʻulaʻā ʻe taha fakataha mo e manu fekai.
REV 17:13 ‌ʻOku loto taha ʻakinautolu ni, pea te nau foaki ʻenau pule mo e mālohi ki he manu fekai.
REV 17:14 ‌ʻE tauʻi ʻekinautolu ni ʻae Lami, pea ʻe ikuna ʻakinautolu ʻe he Lami: he ko e ʻeiki ia ʻoe ngaahi ʻeiki, ko e tuʻi ʻoe ngaahi tuʻi: pea ko kinautolu ʻoku ʻiate ia kuo ui, mo fili, mo angatonu.”
REV 17:15 Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi vai ne ke mamata ai, ʻoku heka ai ʻae fefine feʻauaki, ko e ngaahi kakai mo e fuʻu tokolahi, mo e ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi lea.
REV 17:16 Pea ko e nifoʻi ʻulu ʻe hongofulu ne ke mamata ai ʻi he manu fekai, ʻe fehiʻa ʻakinautolu ni ki he fefine feʻauaki, pea te nau fakamasivaʻi mo fakatelefuaʻi ia, pea te nau kai ʻa hono kakano, pea tutu ia ʻi he afi.
REV 17:17 He kuo fakalotoʻi ʻakinautolu ʻe he ʻOtua ke nau fai ki hono finangalo, pea ke nau loto taha, ʻo foaki honau puleʻanga ki he ngaahi folofola ʻae ʻOtua.
REV 17:18 Pea ko e fefine naʻa ke mamata ki ai, ko e kolo lahi ko ia ia, ʻaia ʻoku ne puleʻi ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani.”
REV 18:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni, ne u mamata ki he ʻāngelo ʻe taha ʻoku ʻalu hifo mei he langi, kuo ʻiate ia ʻae mālohi lahi; pea naʻe māmangia ʻa māmani ʻi hono nāunau,
REV 18:2 Pea naʻa ne kalanga mālohi ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē, “Ko Papilone ko e lahi kuo hinga, kuo hinga ia, pea kuo hoko ia ko e nofoʻanga ʻoe kau tēvolo, pea ko e ʻananga ʻoe laumālie ʻuli kotoa pē, pea ko e kātoanga ʻoe manupuna kotoa pē ʻoku ʻuli mo fakalielia.
REV 18:3 He kuo inu ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he uaine ʻoe houhau ʻo ʻene feʻauaki, pea kuo feʻauaki mo ia ʻae ngaahi tuʻi ʻo māmani, pea ko e kau fakatau ʻo māmani kuo nau koloaʻia, ko e meʻa ʻi he lahi ʻo ʻene ngaahi meʻa lelei.”
REV 18:4 Pea ne u ongoʻi ʻae leʻo ʻe taha mei he langi, ʻoku pehē mai, “ʻE hoku kakai, haʻu meiate ia, ke ʻoua te mou kau ʻi heʻene ngaahi angahala, pea ke ʻoua naʻa mou moʻua ʻi heʻene ngaahi malaʻia.
REV 18:5 He kuo aʻu hake ki he langi ʻa ʻene ngaahi angahala, pea kuo manatuʻi ʻe he ʻOtua ʻa ʻene ngaahi hia.
REV 18:6 Totongi kiate ia ʻo hangē ko ʻene totongi kiate kimoutolu, pea ʻatu kiate ia ke tuʻo ua ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ngāue: ʻi he ipu ʻaia naʻa ne fakafonu, ke fakafonu ai kiate ia ke liunga ua.
REV 18:7 Tuku kiate ia ʻae tautea mo e mamahi ʻo fakatatau ki hono lahi ʻo ʻene fakahikihikiʻi ia, mo ʻene moʻui fakapelepeleʻi ia: he kuo pehē ʻe ia ʻi hono loto, ‘ʻOku ou nofo ko e tuʻi fefine, pea ʻoku ʻikai mate hoku husepāniti, pea ʻe ʻikai te u mamata ki ha mamahi.’
REV 18:8 Ko ia, ʻe hoko ʻi he ʻaho pe taha ʻa hono ngaahi malaʻia, ko e mate, mo e tangi, mo e honge; pea ʻe fakaʻauha mālie ia ʻaki ʻae afi: he ʻoku māfimafi ʻae ʻEiki ko e ʻOtua ʻoku ne fakamaauʻi ia.
REV 18:9 “Pea ko e ngaahi tuʻi ʻo māmani, naʻa nau feʻauaki mo moʻui fakapelepele mo ia, te nau tangi mo tangilāulau koeʻuhi ko ia, ʻoka nau ka mamata ki he kohu ʻo ʻene vela,
REV 18:10 ‌ʻO tuʻu mamaʻo atu, ʻi he manavahē ki heʻene mamahi, mo nau pehē, ‘ʻOiauē, ʻoiauē, ʻae kolo lahi ko ia ko Papilone, ʻae kolo mālohi ko ia! He kuo hoko ʻi he feituʻulaʻā pe taha ʻa hoʻo fakamaau.’
REV 18:11 “Pea ʻe tangi mo tangilāulau ʻae kau fakatau ʻo māmani koeʻuhi ko ia; he ʻoku ʻikai ha taha ke toe fakatau ʻenau ngaahi meʻa fakatau:
REV 18:12 Ko e meʻa fakatau ʻoe koula, mo e siliva, mo e maka koloa, mo e mataʻitofe, mo e tupenu mahuʻinga, mo e kulokula, mo e silika, mo e kulaʻahoʻaho, mo e ʻakau melie kotoa pē, mo e ipu lei kotoa pē, mo e ipu ʻoe ʻakau mahuʻinga lahi kotoa pē, mo e palasa, mo e ukamea, mo e maka lelei,
REV 18:13 Mo e sinamoni, mo e ngaahi meʻa nanamu mo e meʻa tākai, mo e laipeno, mo e uaine, mo e lolo, mo e mahoaʻa lelei, mo e uite, mo e fanga manu, mo e fanga sipi, mo e fanga hoosi, mo e ngaahi saliote, mo e ngaahi sino, mo e ngaahi laumālie ʻoe kakai.
REV 18:14 Pea ko e ngaahi fua naʻe holi ki ai ʻa ho laumālie, kuo mole ʻiate koe, pea mo e meʻa kotoa pē naʻe ifoifo lelei mo matamatalelei, kuo mole ʻiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ke kei ʻilo ia.
REV 18:15 Ko e kau fakatau ʻoe ngaahi meʻa ni, naʻa nau koloaʻia meiate ia, ʻe tutuʻu ʻi he mamaʻo atu, ko e meʻa ʻi he manavahē ki heʻene mamahi, ʻonau tangi mo tangilāulau,
REV 18:16 ‘Mo nau pehē, ʻOiauē, ʻoiauē, ʻae kolo lahi ko ia, naʻe kofuʻaki ʻae tupenu mahuʻinga, mo e kulokula, mo e kulaʻahoʻaho, pea teunga ʻaki ʻae koula, mo e maka koloa, mo e ngaahi mataʻitofe!
REV 18:17 Koeʻuhi ko e feituʻulaʻā pe taha kuo mole ai ʻae koloa lahi pehē ni.’ Pea ko e ʻeiki vaka kotoa pē, mo e kakai folau kotoa pē ʻi he ngaahi vaka, mo e kau toutai, mo kinautolu ʻoku fai fakatau ʻi he tahi, naʻa nau tutuʻu mamaʻo atu,
REV 18:18 ‌ʻo tangi, ʻi heʻenau mamata ki he kohu ʻo ʻene vela, mo pehē, ‘Ko fē hano tatau ʻoe kolo lahi ni!’
REV 18:19 “Pea naʻa nau lī ʻae efu ki honau ʻulu, ʻo tangi, pea tangilāulau mo ʻOiauē, ʻo pehē, ‘ʻOiauē, ʻoiauē, ʻae kolo lahi ko ia, ʻaia naʻe maʻu koloa mei ai ʻakinautolu kotoa pē naʻe maʻu ʻae ngaahi vaka ʻi he tahi, ko e meʻa ʻi heʻene fakatau lahi; he ko e feituʻulaʻā pe taha kuo fakamasiva ia.’
REV 18:20 “ʻE langi, ke ke fiefia kiate ia, fakataha mo e kau palōfita māʻoniʻoni; he kuo totongi ʻe he ʻOtua kiate ia koeʻuhi ko kimoutolu.”
REV 18:21 Pea naʻe toʻo ʻe ha ʻāngelo mālohi ʻae maka ʻo hangē ha fuʻu maka momosi, ʻo ne lī ia ki he tahi, ʻo ne pehē, “ʻE pehē ʻa hono lī mālohi hifo ʻae kolo lahi ko ia ko Papilone, pea ʻe ʻikai ʻaupito kei ʻiloʻi ia.
REV 18:22 Pea ʻe ʻikai ʻaupito kei fanongo ʻiate koe ʻae leʻo ʻoe kau tā haʻape, mo e kau tā meʻa faiva, mo e kau ifi fangufangu, mo e kau ifi meʻa lea, pea ʻe ʻikai kei ʻilo ʻiate koe ha tufunga ʻe taha, ʻi ha faiva ʻe taha; pea ʻe ʻikai kei ongoʻi ʻiate koe ʻae longoaʻa ʻoe maka momosi;
REV 18:23 Pea ʻe ʻikai ʻaupito kei malama ʻiate koe ʻae ulo ʻo ha maama; pea ʻe ʻikai ʻaupito kei ongoʻi ʻiate koe ʻae leʻo ʻoe tangata taʻane mo e taʻahine: he ko e houʻeiki ʻo māmani ko hoʻo kau fakatau; he naʻe kākaaʻi ʻe hoʻo fie mana ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē.”
REV 18:24 Pea naʻe ʻilo ʻiate ia ʻae toto ʻoe kau palōfita, mo e kakai māʻoniʻoni, mo kinautolu kotoa pē naʻe tāmateʻi ʻi he funga ʻo māmani.”
REV 19:1 Pea hili ʻae ngaahi meʻa ni ne u ongoʻi ʻo hangē ko e leʻo lahi ʻoe kakai tokolahi ʻi he langi, ʻoku pehē, “Haleluia; Ke ʻi he ʻEiki ko hotau ʻOtua ʻae fakamoʻui, mo e ongoongolelei, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mālohi:
REV 19:2 He ʻoku angatonu mo māʻoniʻoni ʻa ʻene ngaahi fakamaau: he kuo ne fakamaauʻi ʻae feʻauaki lahi, ʻaia naʻa ne ʻuliʻi ʻae maama ʻaki ʻene feʻauaki, pea kuo ne totongi kiate ia ʻae toto ʻo ʻene kau tamaioʻeiki.”
REV 19:3 Pea naʻa nau toe pehē, “Haleluia. Pea naʻe ʻalu hake ʻa hono kohu ʻo taʻengata pea taʻengata.”
REV 19:4 Pea ko e mātuʻa ʻe toko uofulu ma toko fā, mo e meʻa moʻui ʻe toko fā, naʻa nau foʻohifo, ʻo hū ki he ʻOtua naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻonau pehē, “ʻEmeni; Haleluia.”
REV 19:5 Pea naʻe haʻu ʻae leʻo mei he nofoʻa fakaʻeiʻeiki, naʻe pehē, “Fakafetaʻi ki hotau ʻOtua, ʻakinautolu kotoa pē ko ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo kimoutolu ʻoku manavahē kiate ia, ʻae siʻi mo e lalahi.”
REV 19:6 Pea ne u ongoʻi ʻo hangē ko e leʻo ʻoe fuʻu kakai, pea hangē mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi vai lahi, pea hangē mo e ʻuʻulu ʻoe ngaahi mana mālohi, ʻoku nau pehē, “Haleluia: he ʻoku pule ʻae ʻEiki ko e ʻOtua māfimafi.
REV 19:7 Tau fiefia mo nekeneka, pea fakamālō kiate ia: he kuo hokosia ʻae taʻane ʻoe Lami, pea ko ʻene taʻahine kuo ne teuteuʻi ia.”
REV 19:8 Pea naʻe tuku kiate ia ke ne kofuʻaki ʻae tupenu mahuʻinga, ʻoku maʻa mo hinehina: he ko e tupenu mahuʻinga, ko e māʻoniʻoni ia ʻoe kakai māʻoniʻoni.
REV 19:9 Pea ne pehē mai kiate au, “Tohi, ‘ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo ui ki he kātoanga ʻoe taʻane ʻoe Lami.’” Pea ne pehē mai kiate au, “Ko e ngaahi lea moʻoni eni mei he ʻOtua.”
REV 19:10 Pea ne u mapeʻe hifo ʻi hono vaʻe, ke hū kiate ia. Pea naʻa ne pehē mai kiate au, “Vakai, ʻoua: he ko ho kaungā tamaioʻeiki au, pea ʻoku ou ʻi ho kāinga ʻoku maʻu ʻae fakamoʻoni ʻa Sisu: hū ki he ʻOtua: he ko e fakamoʻoni kia Sisu, ko e laumālie ia ʻoe kikite.”
REV 19:11 Pea ne u mamata kuo matoʻo ʻae langi, pea vakai ko e hoosi hinehina; pea ko ia naʻa ne heka ai, naʻe ui ko Angatonu mo Moʻoni, pea ʻoku ne fai ʻae fakamaau mo e tau ʻi he māʻoniʻoni.
REV 19:12 Naʻe tatau hono mata mo e ulo ʻoe afi, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae ngaahi pale lahi; pea naʻe tohi hono huafa, ʻaia naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha, ka ko ia pe.
REV 19:13 Pea naʻe kofuʻaki ia ʻae pulupulu kuo unu ʻi he toto: pea ʻoku ui hono huafa, Ko e Folofola ʻae ʻOtua.
REV 19:14 Pea ko e ngaahi matatau ʻi he langi naʻa nau muimui kiate ia mo e fanga hoosi hinehina, kuo kofuʻaki ʻae tupenu mahuʻinga, ʻoku hinehina mo maʻa.
REV 19:15 Pea ʻoku ʻalu atu mei hono ngutu ʻae heletā māsila, koeʻuhi ke ne tā ʻaki ia ʻae ngaahi puleʻanga: pea te ne puleʻi ʻakinautolu ʻaki ʻae vaʻa ukamea: pea ʻoku ne malamalaki ʻae tataʻoʻanga uaine ʻoe kakaha ʻoe houhau ʻoe ʻOtua Māfimafi.
REV 19:16 Pea ʻoku ʻi hono pulupulu mo hono tenga ʻae hingoa kuo tohi, KO E TUʻI ʻOE NGAAHI TUʻI, MO E ʻEIKI ʻOE NGAAHI ʻEIKI.
REV 19:17 Pea ne u mamata ʻoku tuʻu ha ʻāngelo ʻi he laʻā; pea ne kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē ki he fanga manu kotoa pē ʻoku puna ʻi he ʻatā noa, “Haʻu ʻo fakakātoa ʻakinautolu ki he ʻohomohe ʻoe ʻOtua lahi;
REV 19:18 koeʻuhi ke mou kai ʻae kakano ʻoe ngaahi tuʻi, mo e kakano ʻoe ngaahi ʻeikitau, mo e kakano ʻoe kau tangata mālohi, mo e kakano ʻoe fanga hoosi, mo kinautolu ʻoku heka ki ai.”
REV 19:19 Pea ne u mamata ki he manu fekai, mo e ngaahi tuʻi ʻo māmani, mo ʻenau ngaahi matatau, naʻe tānaki ʻo fakataha ke nau tauʻi ia ʻoku heka ʻi he hoosi mo ʻene kautau.
REV 19:20 Pea naʻe moʻua ʻae manu fekai, pea mo e palōfita loi naʻa ne fai ʻae ngaahi mana ʻi hono ʻao ʻaia naʻa ne kākaaʻi ʻaki ʻakinautolu kuo nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻoe manu fekai, mo kinautolu naʻe hū ki hono fakatātā. Naʻe lī moʻui ʻakinaua fakatouʻosi pe ki he ano ʻoe afi ʻoku vela ʻaki ʻae sulifa.
REV 19:21 Pea naʻe tāmateʻi ʻa hono toe ʻaki ʻae heletā ʻo ia naʻe heka ʻi he hoosi, ʻaia naʻe ʻalu atu ʻi hono ngutu: pea naʻe mākona ʻae fanga manu kotoa pē ʻi honau kakano.
REV 20:1 Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo naʻe ʻalu hifo mei langi, kuo ʻiate ia ʻae kī ʻoe luo taʻehanotakele, mo e ukamea fihifihi mo lahi ʻi hono nima.
REV 20:2 Pea naʻa ne puke ʻae fuʻu ngata, ʻae ngata motuʻa ko ia, ʻaia ko e Tēvolo, mo Sētane, pea ne haʻi ia ʻi he taʻu ʻe afe,
REV 20:3 ‌ʻO ne lī ia ki he luo taʻehanotakele, mo tāpuni ia ki ai, pea ne ʻai ki ai ʻae meʻa fakamaʻu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ne kei kākaaʻi ʻae ngaahi puleʻanga, kaeʻoua ke kakato ʻae taʻu ʻe afe: pea hili ia, ʻe vete ange ia ʻi ha kuonga siʻi.
REV 20:4 Pea ne u mamata ki he ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, mo kinautolu naʻe nofo ai, pea naʻe tuku ʻae fakamaau kiate kinautolu: pea [ne u mamata ]ki he ngaahi laumālie ʻokinautolu naʻe tutuʻu honau ʻulu ko e meʻa ʻi he fakamoʻoni kia Sisu, mo e folofola ʻae ʻOtua, pea kuo ʻikai te nau hū ki he manu fekai, pe ko hono fakatātā, pea kuo ʻikai te nau maʻu ʻae fakaʻilonga ʻi honau foʻi laʻē, pe ʻi honau nima; pea naʻa nau moʻui, mo pule mo Kalaisi ʻi he taʻu ʻe taha afe.
REV 20:5 Ka ko hono toe ʻoe pekia, naʻe ʻikai te nau toe moʻui kaeʻoua ke kakato ʻae taʻu ʻe afe. Ko eni ʻae ʻuluaki toetuʻu.
REV 20:6 ‌ʻOku monūʻia mo māʻoniʻoni ia ʻoku ne kau ʻi he ʻuluaki toetuʻu: ʻe ʻikai ikuna ʻakinautolu ʻe he mate ʻangaua, ka te nau hoko ko e kau taulaʻeiki ʻae ʻOtua mo Kalaisi, pea te nau pule mo ia ʻi he taʻu ʻe taha afe.
REV 20:7 Pea ka kakato ʻae taʻu ʻe afe, ʻe vete ange ʻa Sētane mei hono fale fakapōpula,
REV 20:8 Pea ʻe ʻalu atu ia ke ne kākaaʻi ʻae ngaahi puleʻanga ʻi he feituʻu ʻe fā ʻo māmani, ʻa Koki mo Mekoki, ke tānaki ʻo fakataha ʻakinautolu ki he tau: ko hono lau ʻokinautolu ʻoku tatau mo e ʻoneʻone ʻi he matātahi.
REV 20:9 Pea naʻa nau ʻalu hake ʻi hono māukupu ʻoe fonua, ʻonau ʻāʻi takatakai ʻae nofoʻanga tau ʻoe kakai māʻoniʻoni, mo e kolo ʻofeina: pea naʻe ʻalu hifo ʻae afi mei he ʻOtua ʻi he langi, ʻo fakaʻauha ʻakinautolu.
REV 20:10 Pea ko e tēvolo naʻa ne kākaaʻi ʻakinautolu, naʻe lī ia ki he ano ʻoe afi mo e sulifa, ʻaia ʻoku ʻi ai ʻae manu fekai mo e palōfita loi; pea ʻe fakamamahiʻi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻo taʻengata pea taʻengata.
REV 20:11 Pea ne u mamata ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoku lahi pea hinehina, mo ia naʻe nofo ai, ʻaia naʻe puna mei hono ʻao ʻae fonua mo e langi; pea naʻe ʻikai ʻilo ha potu ki ai.
REV 20:12 Pea ne u mamata ki he pekia, ʻae iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea mo e folahi ʻoe ngaahi tohi: pea folahi mo e tohi ʻe taha, ʻa ia [ko e tohi ]ʻoe moʻui: pea naʻe fakamaauʻi ʻae pekia mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue.
REV 20:13 Pea naʻe tuku hake ʻe he tahi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai; pea tuku hake ʻe he faʻitoka mo hētesi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai: pea naʻe fakamaau ʻakinautolu taki taha ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue.
REV 20:14 Pea naʻe lī ʻae mate mo hētesi ki he ano ʻoe afi. Ko eni ʻae mate ʻangaua.
REV 20:15 Pea ko ia kotoa pē naʻe ʻikai ʻilo kuo tohi ʻi he tohi ʻoe moʻui, naʻe lī ia ki he ano ʻoe afi.
REV 21:1 Pea ne u mamata ki he langi foʻou mo e fonua foʻou: he kuo mole atu ʻae ʻuluaki langi mo e ʻuluaki fonua: pea naʻe ʻikai kei ʻi ai ha tahi.
REV 21:2 Pea ko au Sione, ne u mamata ki he kolo māʻoniʻoni, ko Selūsalema foʻou, ʻoku ʻalu hifo mei he ʻOtua ʻi he langi, kuo teuteu ʻo hangē ha taʻahine kuo teu ki hono ʻeiki taʻane.
REV 21:3 Pea ne u fanongo ki he leʻo lahi mei he langi, ʻoku pehē, “Vakai, ko e fale fehikitaki ʻoe ʻOtua ʻoku ʻi he kakai, pea ʻe nofo ia mo kinautolu; pea te nau hoko ko hono kakai, pea ʻe ʻiate kinautolu ʻae ʻOtua, ko honau ʻOtua.
REV 21:4 Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻae loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻae ngaahi meʻa muʻa.”
REV 21:5 Pea ko ia naʻe nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeiki naʻe pehē ʻe ia, “Vakai, ʻoku ou fakafoʻou ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.” Pea ne pehē mai kiate au, “Tohi: he ʻoku moʻoni mo totonu ʻae ngaahi lea ni.”
REV 21:6 Pea ne pehē mai kiate au, “Kuo fai ia. Ko au ko e ʻAlifa mo ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga. Te u foaki taʻetotongi mei he matavai moʻui kiate ia ʻoku fieinu.
REV 21:7 Ko ia ia ʻe ikuna, ʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; pea teu hoko ko hono ʻOtua, pea ʻe hoko ia ko hoku foha.
REV 21:8 Ka ko e loto foʻi, mo e taʻetui, mo e fakalielia, mo e kau fakapō, mo e kau feʻauaki, mo e kau fiemana, mo e kau tauhi tamapua, mo e loi kotoa pē, ko honau tofiʻa ʻoku ʻi he ano ʻoku vela ʻi he afi mo e sulifa: ʻaia ko e mate ʻangaua.”
REV 21:9 Pea ko e tokotaha ʻi he ʻāngelo ʻe toko fitu, ʻakinautolu naʻe ʻi ai ʻae hina ʻe fitu kuo fonu ʻi he malaʻia fakamui ʻe fitu, naʻe haʻu kiate au, ʻo lea mai kiate au, mo pehē, “Haʻu ki heni, te u fakahā kiate koe ʻae taʻahine, ko e uaifi ʻoe Lami.”
REV 21:10 Pea naʻe ʻāvea au ʻi he laumālie ki ha moʻunga lahi mo māʻolunga ʻo ne fakahā kiate au ʻae kolo lahi ko ia, ʻae Selūsalema māʻoniʻoni, ʻoku ʻalu hifo mei loto langi mei he ʻOtua,
REV 21:11 Kuo ʻi ai ʻae nāunau ʻoe ʻOtua: pea ko hono maama naʻe tatau mo e maka koloa mahuʻinga lahi ʻaupito, ʻio, ʻe hangē ko e maka ko e sasipa, ʻoku ʻāsinisini ʻo hangē ko e kalisitala;
REV 21:12 Pea naʻe ai hono ʻa naʻe lahi mo māʻolunga, pea naʻe hongofulu ma ua hono ngaahi matapā, pea naʻe ʻi he ngaahi matapā ʻae ʻāngelo ʻe toko hongofulu ma toko ua, pea naʻe tohi ʻi ai ʻae hingoa, ʻa ia [ko e hingoa ]ʻoe faʻahinga ʻe hongofulu ma ua ʻoe fānau ʻa ʻIsileli:
REV 21:13 Naʻe tolu ʻae matapā ki he potu hahake; naʻe tolu ʻae matapā ki he potu tokelau; naʻe tolu ʻae matapā ki he potu tonga; naʻe tolu ʻae matapā ki he potu lulunga.
REV 21:14 Pea ko e ʻā ʻoe kolo, naʻe hongofulu ma ua hono ngaahi tuʻunga, pea naʻe ʻi ai ʻae hingoa ʻae ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua ʻoe lami.
REV 21:15 Pea ko ia naʻa ne talanoa mai kiate au, naʻa ne maʻu ʻae vaʻa kaho koula, ke fuofua ʻaki ʻae kolo, mo hono ngaahi matapā, mo hono ʻā.
REV 21:16 Pea ʻoku tapa fā tatau pe ʻae kolo, pea ʻoku tatau hono lōloa mo hono māukupu: pea ne fuofua ʻaki ʻae vaʻa kaho ʻae kolo, ko e maile ʻe taha afe mo e nimangeau. Ko hono lōloa mo hono māukupu mo hono māʻolunga ʻoku tatau pe.
REV 21:17 Pea naʻe fuofua ʻae ʻā, ko e kiupite ʻe teau ma fāngofulu ma fā, ʻi he fuofua ʻoe tangata, ʻa ia, ko e ʻāngelo.
REV 21:18 Pea naʻe langa ʻaki ʻa hono ʻā ʻae sasipa: pea ko e kolo ko e koula haohaoa, ʻo hangē ha sioʻata ʻāsinisini.
REV 21:19 Pea ko e ngaahi tuʻunga ʻoe ʻā ʻoe kolo, naʻe sipa; ko hono ua, ko e safaia; ko hono tolu, ko e kalisitone; ko hono fā, ko e ʻemalata;
REV 21:20 Ko hono nima, ko e satoniki; ko hono ono, ko e satio; ko hono fitu, ko e kalisolaite; ko hono valu, ko e pelili; ko hono hiva, ko e topasi ko hono hongofulu, ko e kelaisapaso ko hono hongofulu ma taha, ko e sasini; ko hono hongofulu ma ua, ko e ʻametisi.
REV 21:21 Pea ko hono matapā ʻe hongofulu ma ua, ko e mataʻitofe ʻe hongofulu ma ua; naʻe taki taha pe ʻae mataʻitofe ʻi he matapā: pea ko e hala lahi ʻoe kolo, ko e koula haohaoa, ʻo hangē ha sioʻata ʻāsinisini.
REV 21:22 Pea naʻe ʻikai te u mamata ʻi ai ki ha fale tapu: he ko hono fale tapu ʻoʻona ʻae ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi pea mo e Lami.
REV 21:23 Pea naʻe ʻikai ʻaonga ʻae laʻā ki he kolo, pe ko e māhina, ke ulo ʻi ai: he ʻoku fakamaama ia 'e he naunau 'oe 'Otua, pea ko e Lami, ko hono maama ia 'o'ona.
REV 21:24 Pea ko e ngaahi pule'anga 'o kinautolu 'e fakamo'ui te nau 'a'eva 'i hono maama: pea 'oku 'omi ki ai 'e he ngaahi tu'i 'o māmani ʻa honau nāunau mo e fakaʻapaʻapa.
REV 21:25 Pea ʻe ʻikai tāpuni ʻa hono ngaahi matapā ʻi he ʻaho; he koeʻuhi ʻe ʻikai ʻi ai ha pō.
REV 21:26 Pea te nau ʻomi ki ai ʻae nāunau mo e fakaʻapaʻapa ʻoe ngaahi puleʻanga.
REV 21:27 Pea ʻe ʻikai ʻaupito hū ki ai ha meʻa ʻoku fakaʻuli, pe fai fakalielia, pe loi: ka ko kinautolu pe ʻoku tohi ʻi he tohi ʻoe moʻui ʻae Lami.
REV 22:1 Pea naʻa ne fakahā kiate au ʻae vaitafe maʻa ʻoe vai moʻui, ʻāsinisini ʻo hangē ko e kalisitala, pea ʻoku haʻu mei he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua mo e Lami.
REV 22:2 ‌ʻI he loto hala lahi ʻo ia, pea ʻi hono kauvai fakatouʻosi, naʻe ʻi ai ʻae ʻakau ʻoe moʻui, naʻe tupu ai ʻae fua kehekehe ʻe hongofulu ma ua, pea fua ia ʻi he māhina kotoa pē: pea ko hono louʻakau, ko e meʻa fakamoʻui ʻoe ngaahi puleʻanga.
REV 22:3 Pea ʻe ʻikai kei ai ha malaʻia: he ko e ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua mo e Lami ʻe tuʻu ʻi ai; pea ʻe tauhi ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki:
REV 22:4 Pea te nau mamata ki hono fofonga pea ʻe ʻi honau foʻi laʻē ʻa hono huafa.
REV 22:5 Pea ʻe ʻikai ʻi ai ha pō; pea ʻoku ʻikai ʻaonga ki ai ha maama, pe ko e ulo ʻoe laʻā; he ʻoku fakamāmangia ʻakinautolu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua: pea te nau pule ʻo taʻengata pea taʻengata.
REV 22:6 Pea naʻe pehē mai ʻe ia kiate au, “ʻOku totonu mo moʻoni ʻae ngaahi lea ni: pea ko e ʻEiki ko e ʻOtua ʻoe kau palōfita māʻoniʻoni,” Kuo ne fekau ʻene ʻāngelo ke fakahā ki heʻene kau tamaioʻeiki ʻae ngaahi meʻa ʻe toʻotoʻo ʻa hono fai.
REV 22:7 “Vakai, ʻoku ou haʻu vave: ʻoku monūʻia ia ʻoku ne fai ʻae ngaahi lea ʻoe kikite ʻoe tohi ni.”
REV 22:8 Pea ko au Sione, ne u mamata mo fanongo ki he ngaahi meʻa ni. Pea ʻi heʻeku fanongo mo mamata, ne u foʻohifo ke hū ʻi he vaʻe ʻoe ʻāngelo naʻa ne fakahā kiate au ʻae ngaahi meʻa ni.
REV 22:9 Pea pehē mai ʻe ia kiate au, “Vakai ke ʻoua: he ko hoʻo kaungā tamaioʻeiki au, pea ʻoku ou ʻi ho kāinga ko e kau palōfita, pea ʻokinautolu ʻoku nau fai ʻae ngaahi lea ʻoe tohi ni: hū ki he ʻOtua.”
REV 22:10 Pea pehē ʻe ia kiate au, “ʻOua naʻa ke fakamaʻu ʻae ngaahi lea ʻoe kikite ʻi he tohi ni: he kuo ofi hono kuonga.
REV 22:11 Ko ia ʻoku taʻeangatonu, tuku ia ke taʻeangatonu ai pe: pea ko ia ʻoku ʻuli, tuku ia ke ʻuli ai pe: pea ko ia ʻoku angatonu, tuku ia ke angatonu ai pe: pea ko ia ʻoku māʻoniʻoni, tuku ia ke māʻoniʻoni ai pe.”
REV 22:12 Pea vakai, “ʻOku ou haʻu vave; pea ʻoku ʻiate au ʻeku totongi ke ʻatu ki he kakai taki taha ʻo fakatatau ki heʻene ngāue.”
REV 22:13 Ko au ko e ʻAlifa mo ʻOmeka, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ko e ʻuluaki mo e kimui.
REV 22:14 ‌ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku fai ʻene ngaahi fekau, koeʻuhi ke ngofua kiate kinautolu ʻae ʻakau ʻoe moʻui, pea nau hū ʻi he ngaahi matapā ki he kolo.
REV 22:15 He ʻoku ʻi tuaʻā ʻae fanga kulī, mo e kau fiemana, mo e kau feʻauaki, mo e kau fakapō, mo e kau tauhi tamapua, mo ia kotoa pē ʻoku ʻofa mo fakatupu loi.
REV 22:16 “Ko au Sisu, kuo u fekau ʻeku ʻāngelo ke fakahā atu kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ni ʻi he ngaahi siasi. Ko au ko e aka mo e hako ʻo Tevita, pea ko e fetuʻu ngingila ʻoe pongipongi.”
REV 22:17 Pea ʻoku pehē ʻe he Laumālie mo e taʻahine, “Haʻu.” Pea ke pehē mo ia ʻoku ne fanongo, “Haʻu.” Pea mo ia ʻoku fieinua, ke haʻu ia. Pea ko ia ʻoku loto ki ai, ke ne toʻo taʻetotongi ʻe ia ʻae vai ʻoe moʻui.
REV 22:18 He ʻoku ou fakahā ki he kakai kotoa pē ʻoku fanongo ki he ngaahi lea ʻoe kikite ʻi he tohi ni, Kapau ʻe fakalahi ʻe ha tangata ki he ngaahi meʻa ni, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtua kiate ia ʻi he ngaahi malaʻia kuo tohi ʻi he tohi ni:
REV 22:19 Pea kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata mei he ngaahi lea ʻoe tohi ʻoe kikite ni, ʻe toʻo ʻe he ʻOtua ʻa hono ʻinasi mei he tohi ʻoe moʻui, pea mei he kolo māʻoniʻoni, pea mo e ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he tohi ni.
REV 22:20 Ko ia ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ni; ʻoku pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou haʻu vave;” ʻEmeni. ʻIo, ke pehē, ʻEiki Sisu, ke ke hāʻele mai.
REV 22:21 Ko e ʻaloʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.
