MAT 1:1 Reti nike mo vereuli na pin Iesu Kr̃isto, mahapin Abraham enia Supe David.
MAT 1:2 Abraham enia taman Isaac. Isaac enia taman Jacob, ale Jacob enia taman Judah tolu na voraina,
MAT 1:3 Judah enia taman Perez peresi Zerah, ale tinara Tamar, Perez enia taman Hezron, ale Hezron enia taman Ram,
MAT 1:4 Ram enia taman Amminadab, Amminadab enia taman Nahshon, ale Nahshon enia taman Salmon,
MAT 1:5 ale Salmon enia taman Boaz, ale tinana Rahab, Boaz enia taman Obed, ale tinana Ruth, ale Obed enia taman Jesse,
MAT 1:6 Jesse enia taman Supe David, Supe David enia taman Solomon, ale tinana Bathshiba enia malepun Uriah sei,
MAT 1:7 Solomon enia taman Rehoboam. Rehoboam enia taman Abijah, ale Abijah enia taman Asaph,
MAT 1:8 Asaph enia taman Jehoshaphat, Jehoshaphat enia taman Joram, Joram enia pin Uzziah,
MAT 1:9 ale Uzziah enia taman Jotham, Jotham enia mahapin Ahaz, ale Ahaz enia taman Hezekiah,
MAT 1:10 Hezekiah enia taman Manasseh, Manasseh enia taman Amos, ale Amos enia taman Josiah,
MAT 1:11 Josiah enia pin Jechoniah tolu na tahisana, enira hasera purongo natu la pa lo mauri hin pongi atu mara Babylon la tauri na tavtavuin Israel la lavira la vano Babylon.
MAT 1:12 Hitahun rani atu mara Babylon la lavira la vano, ale pina mo vano sohen harihi: Jechoniah enia taman Shealtiel, ale Shealtiel enia taman Zerabbabel,
MAT 1:13 Zerabbabel enia taman Abiud, Abiud enia taman Eliakim, ale Eliakim enia taman Azor,
MAT 1:14 ale Azor enia taman Zadok, Zadok enia taman Achim, ale Achim enia taman Eliud,
MAT 1:15 Eliud enia taman Eleazar, Eleazar enia taman Matthan, ale Matthan enia taman Jacob,
MAT 1:16 ale Jacob enia taman Joseph, Joseph enia tuan Mary, ale Iesu mo vora isan Mary, enia haratu la tovia Kr̃isto.
MAT 1:17 Ale mo sohena natu, pin Abraham mo tikeli Supe David mo tikeli 14, ale pin Supe David mo tikeli rani atu la vano Babylon mo tikeli 14, ale pina hin rani atu tamlohi la vano Babylon mo tikeli na rani Kr̃isto mo vora mo tikeli 14.
MAT 1:18 Ale reti vora non Iesu nor̃a Kr̃isto mo sohen harihi: Tinana Mary, la tapuhia vara i pa naroun Joseph, pani la sopo lo lahi pani o er̃i hitea vara Mary mo tau natuna moiso na suihan Tanume Tapu.
MAT 1:19 Joseph sei enia i pa tuan Mary, ale matan enia tamlohi vokevoke matea, mo sopo opoia vara i vai Mary i mahanuhanu, ale mo aleale malele vara i tinar̃ihia, ale tea la pa sopo levosahia.
MAT 1:20 Pani Joseph mo pa lo r̃omr̃omia, ale vahatea purongo, angelo non Moli God matea mo pala isana na mavuho, ale mo verea mara, “Joseph pin David, o sopo matahu vara o lavi Mary naroum. Hina rihirihi sei na lolona mo tai isan Tanume Tapu.
MAT 1:21 I pa vasusui na natirihi lamane matea, ale o pa tau na hijana vara Iesu matan enia i pa juri na nona tamlohi na nora hehe.”
MAT 1:22 La hinau nike, la masese matan vara i mar̃ivisi na sava Moli God mo verea isana pr̃ovet tuai sei mara,
MAT 1:23 ‘Eh! Har̃ai maevo matea i pa pangepange, ale i pa vasusui na natuna lamane matea. La pa tau na hijana vara Immanuel.’ R̃aramin hija atu enia, ‘God mo lo toho isar̃a’.
MAT 1:24 Hitahuna Joseph mara mo turu, mo vai na sava angelo atu non Moli God mo lo verea, ale mo lavia narouna,
MAT 1:25 pani mo sopo juruvi peresia mo mai mo tikeli na rani mo vasusui na natuna lamane matea, ale mo tau na hijana vara Iesu.
MAT 2:1 Ale nake, Iesu mo vora Bethlehem na jara tavera Judea na pongi Herod mo lo supe ea, ale mo sopo tuai, tamlohi lelevosahi mata vitusarasara hai matan Opae la mai Jerusalem,
MAT 2:2 la lo usia lara, “Nene natirihi atu mo vora vara i pa Supe nona Jew? Kama hite na vitusarasarana hin rani atu mo vele atuvano Opae, ale kama mai vara kama lotua.”
MAT 2:3 Supe Herod mara mo rongo nora retiusia sei, enia tolu na tamlohi tari na lolon Jerusalem r̃omira la kaka matana.
MAT 2:4 Mo tovi na matavuhi matea nona moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu nona tamlohi, ale mo usia isara mara, “Sava jara natu, nor̃a Kr̃isto i pa vora hinia?”
MAT 2:5 La r̃aramia lara, “Na vanuan Bethlehem na lolon Judea, matan pr̃ovet tuai matea mo ulia sohen harihi mara,
MAT 2:6 ‘Bethlehem sei na jara tavera atu Judah, engko ko aulu ko jeu la haratu la lo aulu Judah. Tamlohi aulu matea i pa tai isam i pa tavui sipsip mata i kilau na noku tamlohi Israel.’”
MAT 2:7 Moiso, Herod mo mele tovi r̃or̃oi na matavuhi matea peresi la tamlohi lelevosahi atu, matan vara i levosahi na rani tataholo la hite vitusarasara atu mo lo pala hinia.
MAT 2:8 Moiso Herod mo r̃ulera la vano Bethlehem, ale mo verea mara, “Ha vano, ha ale mamahuni natirihi atu, ale vara ka hitea, ha mai ha vereau hinia, ale enau sohena a pa vano a lotua.”
MAT 2:9 La tamlohi lelevosahi atu la rongo la reti atu non supe moiso la turu la vano. Ale, la mele hite pa vitusarasara atu la lo hitea Opae, mo tiromara mo vano tataholo hin jara atu natirihi atu mo lo toho ea.
MAT 2:10 La tamlohi lelevosahi atu lara la hite vitusarasara atu, la avulahi la uloulo tavera matana.
MAT 2:11 Lara la unu hin ima atu la hite natirihi atu mo lo toho hinia peresi tinana Mary. La popovitoho isana, ale la lotua. La roi na nora tavtav, ale la sile na nora otori mata gold peresi la hasori r̃uhu atu frankincense peresi na myrrh isana.
MAT 2:12 Pani God mo retir̃oar̃oahai isan la tamlohi lelevosahi atu na mavuho matea vara la sopo mele hilu la vano isan Herod. Ale la mule na jarara na malele tinapua.
MAT 2:13 La tamlohi lelevosahi atu lara la mule, vahatea purongo, angelo non Moli God matea mo pala isan Joseph na mavuho matea, mo verea mara, “O turu! O lavi natirihi sei peresi tinana ha rovo ha sivo Egypt matan nakerihi Herod i pa ale natirihi sei vara i vilimateia. Ha lo toho atu Egypt i tikeli rani atu a pa mele vere kamim hinia vara ha er̃i mele hilu.”
MAT 2:14 Vahatea purongo, Joseph mo turu mo lavi natirihi atu peresi tinana la malue la sivo Egypt hin vutepongi atu,
MAT 2:15 moiso, Joseph mo lo toho Egypt mo tikeli na rani Herod mo mate. Hinau nike, mo masese sohena usuri na sava pr̃ovet la verea tuai moiso lara Moli God mo verea mara, ‘Na tovi nar̃ihi natuku Egypt’.
MAT 2:16 Moiso, Herod mara mo hitevosahia vara la tamlohi lelevosahi atu la halua, ale mo lolokoru patuna, ale mo sile na retileu matea vara nona tamlohi vuro la vilimatei na pipi lamane tari sei taunira mo rua teni taunira mo sivo atano na lolon Bethlehem peresi na jara la toho r̃alihia, Herod mo vaia usuri rani atu la tamlohi lelevosahi atu la verea.
MAT 2:17 Moiso, sava hinau pr̃ovet Jeremiah mo verea mo masese sohen harihi mara,
MAT 2:18 ‘Na jara atu Ramah, tamlohi la lo tangi, ale la tangtangi tavera, Rachel mo lo tangisi na natuna, ale mo r̃ohu vara tea i nanau isana matan natuna la mate.’
MAT 2:19 Pani na rani Herod mo mate, Joseph mo pa lo toho Egypt, ale hin rani atu, angelo matea non Moli God mo pala isana na mavuho matea,
MAT 2:20 angelo atu mo verea mara, “O turu! O lavi natirihi sei peresi tinana ha sahe Israel, matan la haratu sei la lo vaihitea vara la vilimatei natirihi sei la pete mate moiso.”
MAT 2:21 Ale Joseph mo lavi natirihi atu peresi tinana la sahe Israel.
MAT 2:22 Pani mara mo rongoa vara nake natun Herod, Archelaus mo lo tauri na suiha na lolon Judea, mo matahu vara i vano atu, ale mo mele lavi na retir̃oar̃oahai na nona mavuho tinapua matea vara i sahe Galilee.
MAT 2:23 Mo vano na taon tavera matea la tovia Nazareth, ale la tohoa atu vara sava pr̃ovet la verea tuai matan Kr̃isto i pa masese lara, ‘La pa tovia vara mara Nazareth’.
MAT 3:1 Hin rani atu John tamlohi paptijo mo pala mo tapulo retivujavujangi na jara hasetoho matan Judea.
MAT 3:2 Mo verea mara, “Ha posi na nomim hehe matan i pa sopo tuai suiha atu non God mo lo supe hinia i pa pala.”
MAT 3:3 Matan enia haratu sei pr̃ovet Isaiah mo lo retireti hinia tuai sei mara, ‘Na jara hasetoho leona mo lo ulo mara: Ha tatamahuni na malele na mapumim matan Moli God i pa hahau hinia.’
MAT 3:4 Ale rurun John la vaia na vulu camel, mo otioti na huri buluk; hana hinau enia hatpoha peresi na wai tau sugabag sei mo meji.
MAT 3:5 Hin rani atu la haratu la lo toho Jerusalem peresi na jara tari Judea, ale na jara r̃alihi na wai Jordan la lo vano vara la hitea,
MAT 3:6 ale la taviti na nora hehe isana moiso John mo paptijo hinira na wai Jordan.
MAT 3:7 Pani John mara mo hitea vara Pharisee peresi na Sadducee matuvana la lo mai mata la paptijo, mo verea isara mara, “Kamim mata sasati! Hare mo retir̃oar̃oahai kamim vara ha rovo na aria tavera non God?
MAT 3:8 Ha vai na nomim vavahinau i vujangia vara ka posi varar̃uhu na nomim hehe.
MAT 3:9 Ha sopo r̃omaulu vara, ‘Kamam kama juri matan tamamam Abraham!’ matan na verea isamim, God i er̃i posi la vatu nike, la mai natun Abraham!
MAT 3:10 Matan nakerihi, God mo lo tauri na rita matea moiso vara i tai na wari pahai. Vipahai tari atu la sopo vua r̃uhu, i pa taijovira, ale i pa pulahira na lolo hapu.
MAT 3:11 Enau na lo paptijo hin la haratu la posi mata nora hehe na wai, pani i pa sopo tuai tamlohi matea i pa mai mo aulu jea hiniau, ale enau na sopo tataholo vara a uli nar̃ihi na asi eve palona. Enia i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu peresi na hapu.
MAT 3:12 Mo lo tauri na nona foko tavera na limana, ale i pa vasahi na nona jara ase na piri wit, ale i pa takonahi piri wit atu na nona pea, pani i pa suli na pahapaha piri wit na hapu sei tea i sopo er̃i vunia hin te rani.”
MAT 3:13 Moiso Iesu mo tai Galilee mo vano na wai Jordan vara John i paptijo hinia.
MAT 3:14 Pani John mo vaihitea vara i horoa. Mo verea mara, “Mata sava ko mai isaku mata paptijo? Mo mele tataholo vara engko o paptijo hiniau!”
MAT 3:15 Iesu mo r̃aramia mara, “Nake mo tataholo vara o tinar̃ihia i vano sohena, matan vara r̃a er̃i vai vevuhi na malele hinau tari i tataholo la masese.”
MAT 3:16 Ale Iesu mara mo paptijo, mo lo maraha na wai, ale vahatea purongo tuka mo roi, moiso mo hite Tanumen God mo Tapu mo sinai atano mo tau isana sohena vomahe matea.
MAT 3:17 Ale vahatea leo matea mo reti na tuka mo verea mara, “Harihi enia Natuku, na opoia mo tavera, ale na avulahi tavera hinia.”
MAT 4:1 Moiso, Tanume Tapu mo tiroman Iesu mo vano na jara hasetoho vara Tiapolo i vaihitea.
MAT 4:2 Ale Iesu mo tapuhoro na hanhani mata rani mo ngavulu vati peresi na pongi mo ngavulu vati, moiso mo mate hana.
MAT 4:3 Tiapolo mo mai isan Iesu matan vara i vaihitea, ale mo verea mara, “Vara engko Natun God, o vere la vatu sei la mai pereti.”
MAT 4:4 Pani Iesu mo r̃aramia mara, “Na Retiulia, God mo verea mara, ‘Tamlohi i sopo er̃i mauri na pereti purongo, pani na reti tari God mo verea.’”
MAT 4:5 Moiso Tiapolo mo lavia mo sahe na taon tapu tavera sei Jerusalem, mo taua mo turu aulu na pingopingo Temple ea,
MAT 4:6 ale mo verea isana mara, “Vara engko Natun God o kue, matan na Retiulia God mo verea mara, ‘Mo retileu isana nona angelo matam, matan vara la pa tauriho na limara, ale o pa sopo er̃i vujahi na palom hin te vatu.’”
MAT 4:7 Iesu mo r̃aramia mara, “La mele ulia na Retiulia God mo verea mara, ‘O sopo vaihite nom Moli God.’”
MAT 4:8 Ale Tiapolo mo mele lavi Iesu mo sahe aulu na vutivuti matea mo aulu jea, ale mo vujangia na jara tari na varama supe la lo tauri na suiha hinira peresi na nora tavtav tavera sei tamlohi la lo hasohasora matara.
MAT 4:9 Tiapolo mo verea isana mara, “Vara o popovitoho isaku, ale o lotuau a pa sileho hin la hinau tari sei.”
MAT 4:10 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “Setan, o vano! Matan na Retiulia God mo verea mara, ‘O pa lotu nom Moli God, ale o volitusi isana hasena purongo!’”
MAT 4:11 Moiso, Tiapolo mo tinar̃ihi Iesu, ale vahatea purongo, angelo hai la mai isana Iesu la tuenia.
MAT 4:12 Nake Iesu mara mo rongoa vara la tau John na ima r̃ilangi, mo mele hilu mo vano Galilee.
MAT 4:13 Ale mo tinar̃ihi Nazareth mo vano mo lo toho Capernaum mariviti na tasi atu, na lolo jara matan Zebulun enia Naphtali,
MAT 4:14 matan vara retimangovi non pr̃ovet Isaiah sei mara,
MAT 4:15 ‘La haratu na jara Zebulun enia Naphtali, peresi la haratu na tavalun tasi atu, peresi la haratu telesivo na wai Jordan, peresi Galilee jara tamlohi r̃or̃oha la lo toho ea,
MAT 4:16 la tamlohi atu la lo toho hin r̃or̃oha tavera atu la hite na malarani tavera atu, ale merana mo sasarami la haratu la lo toho na jara r̃or̃oha mata mateia.’
MAT 4:17 Hin rani atu Iesu mo tapulo vara i retivujavujangi mo verea mara, “Ha posi na nomim hehe matan i pa sopo tuai, suiha atu non God sei mo supe hinia i pa pala.”
MAT 4:18 Iesu mo lo hahau na pahisa tasin Galilee, mo hite na vorai mo rua Simon la tovia Peter enia tasina Andrew la lo tara na tasi atu matan enira tamlohi aleale maji.
MAT 4:19 Ale Iesu mo verea mara, “Ha mai ha usuriau a pa vai kamim ha mai tamlohi aleale tamlohi.”
MAT 4:20 Vahatea la tau na nora tara, ale la usuria.
MAT 4:21 Iesu mo mele vano makomo, mo hite na vorai mo rua, James enia John, natun Zebedee. La lo toho na boti matea peresi tamara Zebedee. La lo tulai na nora tara, ale Iesu mo tovira vara la usuria.
MAT 4:22 Vahatea la tinar̃ihi tamara na boti, ale la usuri Iesu.
MAT 4:23 Iesu mo vano r̃alihi na jara Galilee mo lo vujangi na ima lotu nona Jew, mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia isara. Iesu mo vai na tamlohi rojo peresi la haratu la majuejue mata rojoa la mele r̃uhu.
MAT 4:24 Sorasoran Iesu mo vano na jara tari Syria. Tamlohi la lavi la haratu la rojo na rojoa matuvana la lo rongohaji na epera, hai la lo lavi na rani r̃ilangi matan tanume sasati mo lo toho hinira, hai la rave, hai la papao, Iesu mo vai mamahuni na nora rojoa tari.
MAT 4:25 Vao tavera la tai Galilee, Decapolis, Jerusalem, Judea, ale na tavalu wai Jordan mo vano, la lo usuria.
MAT 5:1 Matan Iesu mo hite na vao tamlohi la lo takonahi hin jara atu, ale mo sahe na vutivuti atu, ale mara mo sakele ea, nona tamlohi usuri la mai isana.
MAT 5:2 Moiso mo tapulo retireti mo vujangira mo verea mara,
MAT 5:3 “Avulahi r̃uhu isan la haratu la lo kilau isan God hasena mata hinau tari, matan mauri atu God mo supe hinia i pa nora.
MAT 5:4 Avulahi r̃uhu isan la haratu la lo tangtangi matan God i pa nanaura.
MAT 5:5 Avulahi r̃uhu isan la haratu la lo r̃omatano matan God i pa sile na varama isara.
MAT 5:6 Avulahi r̃uhu isan la haratu la lo marohati, ale la lo mar̃ohu vara la vai na masalon God, matan enia i pa tuenira la vai na masalona, enira la pa masu.
MAT 5:7 Avulahi r̃uhu isan la haratu la lo r̃omopoi na tinapua matan God i pa r̃omopoira.
MAT 5:8 Avulahi r̃uhu isan la haratu mapura la vokevoke matan la pa hite God.
MAT 5:9 Avulahi r̃uhu isan la haratu la lo tueni na tamlohi vara la sari tamata matan God i pa tovira natuna.
MAT 5:10 Avulahi r̃uhu isan la haratu tamlohi la lo tipahira mata nora posposi tataholo, matan mauri atu God mo aulu hinia i pa nora.
MAT 5:11 Avulahi r̃uhu isamim vara tamlohi la kali kamim teni vara la tipahi kamim teni la vere na retisasati tinatinapua hin kamim na retihaluhalu matan kamim noku tamlohi.
MAT 5:12 Ha uloulo, ha avulahi tavera matan nomim otori na tuka mo tavera mo sohena pr̃ovet tuai sei tiroma tamlohi la lo tipahira.
MAT 5:13 Kamim ka sohena solo mata varama, pani vara mejina i tihai i pa mele lavi na mejina sohena sava? I pa sopo mele r̃uhu matan te hinau, ale la pa pulahi nar̃ihia, ale tamlohi la pa hahau hinia.
MAT 5:14 Kamim ka sohena malarani mata varama. Vara te taon tavera i lo toho aulu na vutivuti i pa sopo er̃i luhu.
MAT 5:15 Ale tamlohi la sopo tauhoro na lamu hin te tanga, pani la kehohia aulu vara i sile na merana isana tamlohi tari na lolo ima.
MAT 5:16 Ale sohen haratu, ha vai na maurimim i memera i r̃uhu matan vara tamlohi la pa hite na nomim vavahinau r̃uhu ka lo vaira, ale la pa tahe aulu na hijan Tamamim na tuka.
MAT 5:17 Ha sopo r̃omr̃omia vara na mai vara a lavi nar̃ihi na leu teni sava pr̃ovet la verea. Na sopo mai vara a lavi nar̃ihira, pani vara hinau tari la pa masese hinira.
MAT 5:18 Varar̃uhu na vere kamim hinia, i pa sopo te sope maki teni te reti hatea i er̃i tihai na Leu non God vavano hinau tari hinia la masese tiroma moiso tuka peresi na varama la pa tihai.
MAT 5:19 Vara tea mo tope te retileu rihirihi matea na leu, ale mo lo vujangi na tinapua vara la vaia sohena, tamlohi atu i pa toho atano jea hin mauri atu God mo aulu hinia na tuka, pani vara tea mo lo oloolo na leu, ale mo lo vujangi na tinapua vara la oloolo na leu, tamlohi atu i pa lavi na hija aulu hin mauri atu God mo aulu hinia.
MAT 5:20 Na vere kamim hinia, vara nomim posposi mo sopo tataholo varar̃uhu, i jue na posposi tataholo halu nona Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, ha pa sopo er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.
MAT 5:21 Ka rongo na sava la verea isana tamlohi tuai lara, ‘Ha sopo vilimatei na tamlohi. Vara tea mo vilimatei te tamlohi i pa turu na aria.’
MAT 5:22 Pani na verea isamim, vara ka lolokoru peresi na voraimim matea, ka levosahia moiso vara ha pa turu na aria, ale vara ha kali te voraimim hatea, ka levosahia moiso vara ha pa turu na court tavera nona Jew, ale vara ha vere na voraimim matea vara mo r̃ommate, ka levosahia moiso vara ha pa vano hin hapu atu na moruhapu.
MAT 5:23 Ale matana, vara ka lo lavi na nomim silesilea vara ha pa taua na votavota mata malamalai, ale vara ka r̃omr̃omia vara voraimim matea mo lolokoru hin kamim matan ka vai te hinau matea,
MAT 5:24 ale ha tau na nomim silesilea atu na votavota mata malamalai, ale ha vano ha vai na tamata peresia tiroma, moiso ha pa mele mai vara ha sohai na nomim silesilea.
MAT 5:25 Vara nomim meresahi mo opoia vara i tau kamim na court ha vaia i mai tapalamim matea vila na malele ka lo vano na court. Vara i vono i pa vai kamim ha vano na lima tamlohi aria, ale i pa tau kamim na lima tamlohi mata ima r̃ilangi, ale i pa tau kamim na ima r̃ilangi.
MAT 5:26 Varar̃uhu, na vere kamim hinia, ha pa sopo er̃i malue hin ima r̃ilangi atu i tikeli na rani ha voli vevuhi na nomim ave ka vaira.
MAT 5:27 Ka rongo na sava la verea moiso lara, ‘O sopo juruvi peresi te har̃ai mo sopo naroum’.
MAT 5:28 Pani na vere kamim hinia, vara tea mo kilau na har̃ai matea ale mo r̃omusuri hinia, mapuna mo pete vaivaileu peresia moiso.
MAT 5:29 Vara matua matam mo hite te hinau mo vaiho ko opoia vara o vai na hehe, o julai nar̃ihia o pulahia. I pa mele r̃uhu jea vara te tavalu epem hatelete purongo i tihai hin haratu vara enira mo isoiso la pulahira na moruhapu.
MAT 5:30 Vara marau limam mo vaiho ko opoia vara o vai na hehe, o tai rotoa o pulahia. I pa mele r̃uhu jea vara te tavalu epem hatelete purongo i tihai hin haratu vara enira mo isoiso la pulahira na moruhapu.
MAT 5:31 La ulia moiso vara tea mo opoia vara i r̃ohu hin narouna i pa er̃i sile na certificate matea mata i r̃ohu purongo hinia.
MAT 5:32 Pani enau na lo vere kamim hinia, vara mo sopo tataholo vara tea i r̃ohu hin narouna matan te hinau, pani vara narouna mo vai na posposi viriu peresi na tamlohi tinapua, ale vara te tamlohi tinapua i lahi peresi na har̃ai sohen haratu, tamlohi atu mo vaivaileu peresia.
MAT 5:33 Ka rongoa la verea isana pir̃a tuai lara, ‘O sopo tope na nom retitauhi, ale o pa turu na nom retitauhi ko vaia na hijan Moli’.
MAT 5:34 Pani enau na vere kamim hinia vara ha sopo vere na nomim retitauhi na hijan tuka matan tuka enia jara sakele mata suiha non God,
MAT 5:35 ha sopo vere na nomim retitauhi na hijan varama matan varama enia jara palon God. Ha sopo vere na nomim retitauhi na hijan Jerusalem, matan haratu enia taon tavera non supe tavera atu.
MAT 5:36 Ale ha sopo vere na nomim retitauhi na patumim matan ha sopo er̃i vai te vulu hatea i lulu teni i viriha.
MAT 5:37 Vara ha vere na nomim retitauhi ha verea purongo vara ‘io!’ teni ‘mo vono!’ Ha sopo mele vere te hinau i aulu hin haratu matan hinau tinapua mo tai isan Tiapolo.
MAT 5:38 Ka rongoa la verea tuai moiso lara, ‘Mata matea mata mata matea’ ale ‘Hur̃u matea mata hur̃u matea’.
MAT 5:39 Pani nake enau na lo vere kamim hinia vara ha sopo kele haratu mo komo kamim. Vara tea i vojai na tavalu esem o majinga hinia vara i mele vojai na tavalu esem tinapua.
MAT 5:40 Vara tea mo reveho ko vano na court matan vara o sile na nom ruru isana, o silea peresi na nom ruru mata hamariri.
MAT 5:41 Vara te tamlohi vuro mo lo ngurunguru hiniho vara o sapele na nona tanga mata kilometre matea, o sapelea mata kilometre i rua.
MAT 5:42 Vara tea i usiho matan te nona opoia o silea, ale o sopo r̃ohu vara tea mo opoi te nom hinau tako.
MAT 5:43 Ka rongoa la verea moiso lara, ‘O opoi na tahisam!’ Ale lara, ‘O r̃ohu na nom meresahi!’
MAT 5:44 Pani enau na lo vere kamim hinia vara, ha opoi na nomim meresahi, ale ha usiusi matan la haratu la lo tipahi kamim,
MAT 5:45 matan vara ha pa vai na vavahinau non la haratu la natun Tama varar̃uhu na tuka, matan enia mo vai na alo mo mera isana tamlohi r̃uhu peresi na tamlohi sasati, ale mo sile na usa isana tamlohi tataholo peresi na tamlohi lejileji.
MAT 5:46 Matan vara ha lo opoi la haratu purongo sei la lo opoi kamim, ha pa sopo lavi na nomim otori isan God, ale la haratu la lo lavi na mania mata takis la lo opoi na tapalara purongo, ale ka hitea, la pa sopo lavi te volira matana.
MAT 5:47 Ale vara ha lo retioloolo isana tapalamim purongo, ka sopo vai te hinau r̃uhu i jeu na tamlohi r̃or̃oha matan enira la lo retioloolo isana tapalara purongo sohemim.
MAT 5:48 Ale matana, na lo verea vara tarea ha pa vai na hina tataholo sohen Tamamim na tuka mo tataholo r̃uhu.”
MAT 6:1 “Vara ka vai na hina r̃uhu na naho tamlohi, ha sopo vaia matan vara tamlohi la pa hasohaso kamim matana, matan vara ha vaia sohena, Tamamim na tuka i pa sopo sile na otori isamim.
MAT 6:2 Vara ka silesile isana tamlohi tilavono, ha sopo tiv na tavue matana. Hinau atu tamlohi tapnetano la lo opoia mo tavera vara la lo vaia na naho tamlohi na ima lotu, ale na jingoima vara la pa hasohasora matana. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso.
MAT 6:3 Ale vara ha sile te hinau isana tilavono, ha sopo vaia vara tinapua i levosahia,
MAT 6:4 matan vara sava ka silea na jara luhu, Tamamim mo lo hite na sava ka lo vaia na jara luhu, ale enia i pa sile na otori isamim matana.
MAT 6:5 Vara ka usiusi, ha sopo usiusi sohena tapnetano la lo vaia na ima lotu teni na jingoima vara tamlohi la pa hasohasora matana. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso.
MAT 6:6 Pani engko vara ko usiusi o sivo na lolo ima o pelati na matarua, ale o usiusi isan Tamam tea i sopo hiteho. Tamam mo lo hite na sava ko lo vaia hin jara luhu atu, moiso o pa lavi na nom otori matana.
MAT 6:7 Ale vara ha usiusi ha sopo verevere vono sohena tamlohi r̃or̃oha. La lo r̃omr̃omia vara nora god la pa r̃aramira matan nora reti mo matuvana.
MAT 6:8 Matan haratu, ha sopo sohera matan Tamamim mo pete levosahi na nomim opoia moiso ka pa usia isana.
MAT 6:9 Ale ha usiusi sohen harihi: God Tamamam na tuka, kama opoia vara tamlohi tari la sile na oloolo tavera isam mata engko ko tapu,
MAT 6:10 kama opoia vara nom suiha aulu mata supe i pala, o vai na masalom na varama i tataholo sohen ko lo vaia na tuka,
MAT 6:11 o sile kamam na hanhani matan nohorihi,
MAT 6:12 o r̃omi kamam mata nomam hehe, sohen kama lo r̃omi na hehe nona tamlohi tinapua,
MAT 6:13 o lavi nar̃ihi kamam na vaihite, o juri kamam hin Tiapolo.
MAT 6:14 Matan vara ha r̃omi na tinapua na nora hehe la vaia isamim, Tamamim na tuka i pa r̃omi kamim mata nomim hehe.
MAT 6:15 Pani vara ha sopo r̃omi na tinapua, Tamamim i pa sopo r̃omi na nomim hehe.
MAT 6:16 Na rani vara ka tapuhoro na hanhani ha sopo vai na nahomim la rara sohena tapnetano la lo vaia. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso.
MAT 6:17 Pani vara ko tapuhoro na hanhani, o hoje na nahom, o paspasi na patum hin te makomo wel,
MAT 6:18 matan vara tinapua la pa sopo levosahia vara ko tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani matan vara haratu mo sopo tea i er̃i hitea enia Tamam sei, enia hasena i pa hite na sava ko lo vaia na jara luhu, moiso i pa sile na nom otori matana.
MAT 6:19 Ha sopo takonahi na tavtav na varama, matan pepe peresi r̃aeha la pa komora, ale tamlohi vavanaho la pa kauti na ima la unu vara la vanahora.
MAT 6:20 Pani ha takonahi na nomim tavtav aulu na tuka matan pepe peresi na r̃aeha la pa sopo er̃i komora, ale tamlohi vavanaho la pa sopo unu la vanahora,
MAT 6:21 matan mapum i pa lo toho tarea na jara nom tavtav mo lo toho ea.
MAT 6:22 Matam enia mo sohena glas niro matea mata epem. Vara matam mo niro mo r̃uhu, memera i pa mar̃ivisi na epem.
MAT 6:23 Pani vara matam mo sovsoha, epem tari la pa r̃or̃oha. Vara malarani na lolom mo sopo malarani, pani mo r̃or̃oha, r̃or̃oha atu i pa tavera jea.
MAT 6:24 Mo sopo tea i er̃i volitusi varar̃uhu isana tamlohi tavera tinapua i rua. I pa opoi matea i jeu haratu matea, teni i pa oloolo hin matea i jeu haratu matea. Ha pa sopo er̃i volitusi isan God na tavalu limam matea, ale na tavaluna tinapua ha volitusi isana mania!
MAT 6:25 Na vere kamim hinia vara ha sopo r̃omkaka mata maurimim, ha sopo r̃omkaka vara sava ha pa hania, teni ha pa inu te sava, teni ha pa rua na sava. Sohena sava mauri mo sopo jeu na hanhani, ale epemim mo sopo jeu na ruru?
MAT 6:26 Ha to kilau sahe na maji avuavu na masapa! La sopo lalavo teni la vu na asitauni. La sopo takonahi na piri na ima piri, pani Tamamim na tuka mo lo kilaura. Sohena sava ka r̃om vara ka sopo r̃uhu jea i jeu na maji avuavu?
MAT 6:27 R̃omkaka, i er̃i vai kamim ha mauri i mele peravu?
MAT 6:28 Mo sopo r̃uhu vara ha lo r̃omkaka mata nomim ruru. Ha kilau vano sohena sava pa vira jala la lo ulua. La sopo voko vara lakolako na epera.
MAT 6:29 Pani na verea isamim vara supe Solomon peresi na nona tavtav tari peresi na nona ruru r̃uhu mo lo rura, la sopo r̃uhu sohen te vonara hatea.
MAT 6:30 Vara God mo vai na hinau la ulua hasera na jara tavera la r̃uhu jea mata makomo rani purongo, pani pavuho la mate, ale la pulahira na hapu, pani ha lo levosahia, God i pa kilau mamahuni kamim i mele r̃uhu jea i jeu la vira jala sei. Mata sava nomim rasua mo rihirihi purongo?
MAT 6:31 Ha sopo r̃omkaka vara, ‘r̃a pa hani te sava hinau?’ teni ‘r̃a pa inu na sava?’ teni ‘r̃a pa ru te sava?’
MAT 6:32 Haratu sei la tamlohi r̃or̃oha la lo r̃omkaka matan la hinau tari sei. Tamamim na tuka mo levosahi na hinau tari ka opoira.
MAT 6:33 Pani ha ale mauri atu God mo aulu hinia tiroma peresi na nona posposi tataholo, ale hinau tari sei la pa nomim.
MAT 6:34 Ha sopo r̃omkaka matan pavuho, matan pavuho i pa hasena kilaua. Ale rani hatehateahi la pa lavi na nora hina r̃ilangi hasera.
MAT 7:1 Ha sopo ari na tinapua matan vara God i pa sopo ari kamim.
MAT 7:2 Na sava malele ka lo ari na tinapua hinia, la pa ari kamim hinia sohena, vara nomim aria mo puhoni isana tinapua, God i pa vaia sohena isamim.
MAT 7:3 Ko er̃i hitevosahi na utauta rihirihi na matan voraim, pani mata sava ko sopo er̃i hitevosahi na masunga vipahai na matam?
MAT 7:4 Teni o pa er̃i verea isan voraim sohena sava vara, ‘Tapala o tinar̃ihiau a lavi nar̃ihi na utauta rihirihi matea na matam!’ pani ko sopo hitevosahi na masunga vipahai na matam hasem?
MAT 7:5 Engko tapnetano, o lavi nar̃ihi na masunga vipahai na matam hasem tiroma, matan vara o pa er̃i kilau i r̃uhu vara o lavi nar̃ihi na utauta rihirihi na matan voraim.
MAT 7:6 Ha sopo sile na hina tapu non God isana viriu, matan enira la pa posi la hatisatihiho, ale ha sopo sile na nomim hur̃utavila isana poi, matan la pa lo varasihira purongo.
MAT 7:7 Ha usia, ale la pa silea isamim, ha alea, ale ha pa vileia, ha r̃erengi, ale pelati i pa roi isamim.
MAT 7:8 Haratu la usia la pa lavia, haratu la alea la pa vileia, ale la haratu la lo r̃erengi, pelati i pa roi isara.
MAT 7:9 Teni te vonamim i pa er̃i sile na vatu isan natuna vara mo usia na pereti?
MAT 7:10 Teni te vonamim i pa er̃i sile na mata isan natuna vara mo usia na maji tasi?
MAT 7:11 Vara kamim tamlohi hehe ka levosahi na sava otori sei mo r̃uhu vara ha pa silea isana natumim, ka levosahia moiso vara posin Tamamim na tuka mo jeu na posposi tamlohi, ale i pa sile na otori r̃uhu isan la haratu la usia.
MAT 7:12 Ale matana, ha vaia isana tinapua sohena ka opoia vara la vaia isamim matan harihi mo mar̃ivisi na Leu non God peresi na reti nona pr̃ovet tuai.
MAT 7:13 Ha unu na matarua rihirihi, matan vao tavera la lo unu na matarua tavera, ale la lo usuri na malele mo tavera sei mo lo vano na talai non God, ale i pa komora.
MAT 7:14 Pani matarua atu mata unu na malele mata mauri mo rihirihi, malelena mo r̃ilangi, ale tupu visalete purongo la vileia.
MAT 7:15 Ha lo kilau mata pr̃ovet haluhalu! La pa mai sohena tamlohi tuetueni, pani na lolora la sohen viriu varavarahati matan la pa komo na nomim rasua.
MAT 7:16 Ha pa er̃i hitevosahira na nora vavahinau. Ha sopo er̃i vu na vua grape na talu kaulu teni vua fig na asi matemate.
MAT 7:17 Hin malele atu pahai r̃uhu tari la pa sile na vua r̃uhu, pani pahai sati i pa sile na vua sasati.
MAT 7:18 Pahai r̃uhu i sopo er̃i sile na vua sasati, ale pahai sati i sopo er̃i sile na vua r̃uhu.
MAT 7:19 Pahai tari sei la sile vua sasati la pa taijovira, ale la pulahira na hapu.
MAT 7:20 Ha pa er̃i hitevosahi na pr̃ovet haluhalu na nora vavahinau.
MAT 7:21 Mo sopo tamlohi tari sei la lo toviau lara, ‘Moli! Moli!’ la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia, pani la haratu purongo sei la lo oloolo hin Tamaku na tuka la pa unu hinia.
MAT 7:22 Na rani mata aria, tamlohi matuvana la pa toviau vara, ‘Moli! Moli!’ La pa verea lara, ‘Kama lo retivujavujangi na hijam, ale na hijam kama lo titiu na tanume sasati, ale kama lo vai na hina mar̃urahi matuvana hinia.’
MAT 7:23 Pani a pa verea isara vara, ‘Kamim, ka sopo noku tamlohi! Ha malue, kamim ka tamlohi tope na leu!’
MAT 7:24 Ale vara tea mo rongo na noku reti, ale mo vaira, mo sohena tamlohi lelevosahi matea sei mo voro na imana na vatu.
MAT 7:25 Tavara mo jovi, ale wai mo tavei mo mai peresi na langi r̃ilangi la vili ima atu, pani mo sopo jovi matan mo voroa na vatu.
MAT 7:26 Ale vara tea mo rongo na noku reti, pani mo sopo vaira, mo sohena tamlohi rongorongo vono matea sei mo voro na imana na oneone.
MAT 7:27 Tavara mo jovi, ale wai mo tavei mo mai peresi na langi r̃ilangi la vili ima atu, ale ima atu mo jovi mo maroe.”
MAT 7:28 Hin rani atu Iesu mo vere harihi mo isoiso, vao atu la mar̃urahi tavera na nona vujangi,
MAT 7:29 matan mo vujangira sohena tamlohi aulu matea, mo sopo sohena nora tamlohi vujangi mata leu.
MAT 8:1 Hin rani atu Iesu mo lo sevuti na vutivuti atu, vao tavera jea la lo usuria.
MAT 8:2 Ale hin rani atu tamlohi lepros matea mo mai mo papaohi isana mo verea mara, “Moli, vara o opoia, o er̃i vaiau a vokevoke na noku rojoa.”
MAT 8:3 Iesu mo sohai na limana moiso mo tikelia, ale mo verea mara, “Enau na opoia. O vokevoke!” Vahatea purongo lepros atu mo tihai.
MAT 8:4 Moiso Iesu mo verea isana mara, “O sopo vere hinau nike isan tea, pani o vano o hase vujangiho isana pr̃is vara ko mele r̃uhu, ale o sile na hina silesilea sohen Moses mo retileu hinia matan vara tamlohi tari la pa levosahia vara engko ko vokevoke moiso.”
MAT 8:5 Ale Iesu mo pa lo unu na vanuan Capernaum, captain mata tamlohi vuro matea mo mai isana mo usia r̃ilangi isana,
MAT 8:6 mara, “Moli, o tueniau, noku volitusi mo lo juruvi na ima, epena mo r̃ira, mo lo lavi na rani r̃ilangi tavera.”
MAT 8:7 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “A pa vano a vai na nona rojoa i tihai!”
MAT 8:8 Pani captain mata tamlohi vuro atu mo verea mara, “Moli, enau na sopo r̃uhu matan vara o unu na imaku, pani o verea purongo, ale noku volitusi i pa r̃uhu.
MAT 8:9 Matan enau sohem, na lo toho na ruhuruhu suiha aulu tinapua, ale la sileau na suiha vara a aulu na noku tamlohi vuro, vara a vere isan te hatea vara, ‘O vano!’ ale i pa vano, vara a vere isan te tinapua vara, ‘O mai!’ ale i pa mai, vara a verea isana noku volitusi vara, ‘O vai haranike!’ ale i pa vaia.”
MAT 8:10 Ale Iesu mara mo rongo hinau sei mo mar̃urahi tavera, ale mo posi mo verea isan vao atu la lo usuria mara, “Varar̃uhu na verea isamim vara na sopo lo tapai te rasua sohen harihi na lolon Israel.
MAT 8:11 Na verea, tamlohi matuvana na jara tari na varama la sopo Jew, la pa mai la sakele matavuhi na hanhani tavera peresi Abraham, Isaac enia Jacob hin mauri atu God mo aulu hinia.
MAT 8:12 Pani tatua tahisan Abraham la pa pulahira na r̃or̃oha tavera, la pa tangi, ale la pa nar̃nar̃or̃i na hur̃ura.”
MAT 8:13 Ale Iesu mo verea isan captain atu mara, “O er̃i vano na imam natu. Ale i pa masese sohen ko rasua.” Vahatea nona volitusi mo mele r̃uhu.
MAT 8:14 Iesu mo pa lo unu na iman Peter, ale mo hite vepalihan Peter mo lo juruvi na vata mo sereia.
MAT 8:15 Mo tauri na limana, ale seserei atu mo tihai moiso har̃ai atu mo mele turu mo vai na hanhani hani Iesu.
MAT 8:16 Hin ravravi atu, tamlohi la lavi na tamlohi matuvana sei tanume sasati mo unu hinira la mai isan Iesu, ale mo reti purongo, ale nona reti atu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati isara, ale mo vai na tamlohi rojo tari la r̃uhu.
MAT 8:17 Ale sava pr̃ovet Isaiah mo verea moiso mo masese sei mara: ‘Mo lavi nar̃ihi na nor̃a rojoa, ale mo vair̃a r̃a r̃uhu.’
MAT 8:18 Iesu mara mo hite na vao tavera atu la lo mai la lo turu porotia, ale mo verea isana nona tamlohi vara la pa usuria la vano roto na tasin Galilee.
MAT 8:19 La sopo lo vano tamlohi vujangi mata leu matea mo mai isana mara, “Tija, a pa usuriho na sava jara o pa vano ea!”
MAT 8:20 Iesu mo verea isana mara, “Viriu jala nora jara juruvi la lo toho, ale maji avuavu taura la lo toho, pani Natun Tamlohi mo sopo te jara vara i lo toho ea.”
MAT 8:21 Nona tamlohi usuri tinapua matea mara, “Tija, a pa mai, pani o tinar̃ihia vara a tavuni tamaku tako.”
MAT 8:22 Pani Iesu mo verea isana mara, “O usuriau! Haratu la mate la pa tavuni na nora mate!”
MAT 8:23 Ale Iesu mo pa lo vele hin boti atu, nona tamlohi usuri la usuria,
MAT 8:24 ale hin rani atu la vano, ale langi tavera matea mo jovi hin tasi atu, ale mariviti suhusuhu la lo putehi na botira natu, pani Iesu mo lo juruvi,
MAT 8:25 ale na nona tamlohi la vano isana la r̃ohaia lara, “Tija! O jurir̃a! R̃a lo pute!”
MAT 8:26 Pani Iesu mo verea isara mara, “Ka matahu mata sava? Nomim rasua mo rihirihi hajavua!” Ale mo turu mo reti r̃ilangi isana langi peresi tasi atu vara la tamata, ale hinau tari la tamata.
MAT 8:27 Ale la nona tamlohi atu la mar̃urahi tavera hinia lara, “Sava tamlohi nahai sohena, matan langi peresi na tasi sohena la oloolo hinia?”
MAT 8:28 Iesu mo hoso na tavalu tasi atu mariviti hin jara tavera atu Gadarene, ale hin jara atu tamlohi mo rua tanume sasati la lo toho hinira, la tai na taptap la mai isana. La tupra rua atu enira la putu, ale la lo vaisati na tamlohi, ale la vai na tamlohi la matahu matan vara la lo hahau hin jara atu.
MAT 8:29 Ale vahatea purongo, la ulo lara, “Natun God! Engko te nom sava isamam! Ko mai nakerihi matan vara o sile na talai isamam sei mo sopo lo ranina tataholo?”
MAT 8:30 Vao poi tavera matea mo lo toho asau makomona hinira la lo susua,
MAT 8:31 ale la tanume sasati atu la usia r̃ilangi isan Iesu lara, “Vara o tiu nar̃ihi kamam, o r̃ule kamam kama unu hin vao poi atuvano!”
MAT 8:32 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano!” Moiso la malue la vano la unu hin vao poi atu, ale vahatea purongo vao poi atu la maro la solesole la jovi na pesapesa atu la pute na tasi.
MAT 8:33 Moiso tamlohi kilau na poi atu la maro la vano na taon tavera mariviti hin jara atu la vere na hinau tari la masese hin la tamlohi putu atu tanume sasati la lo toho hinira.
MAT 8:34 Ale hin rani atu tamlohi tari na nora taon tavera atu la mai vara la tapai Iesu, ale lara la hitea la usia r̃ilangi isana vara i malue na jarara.
MAT 9:1 Ale Iesu mo mele vele hin boti atu mo hilu mo vano roto na tasi mo hoso mariviti hin taon atu mo lo tohoa ea.
MAT 9:2 Ale hin rani atu, tamlohi hai la lavi na tamlohi papao matea na epana la mai isana, ale Iesu mara mo hitevosahi na rasua nona tapalan tamlohi papao atu, mo verea isana mara, “Natuku, r̃omim i r̃ilangi! Na r̃omiho mata nom hehe.”
MAT 9:3 Ale hin rani atu, tamlohi vujangi mata leu hai la lo toho atu la lo hasera r̃omr̃omia na r̃omira lara, “Tamlohi akerihi mo lo vaia sohena enia God.”
MAT 9:4 Pani Iesu mo levosahi na sava la tamlohi sei la lo r̃omr̃omia, ale mo verea mara, “Ka lo r̃omhehe na mapumim mata sava?
MAT 9:5 Sahara mo mele malum vara a verea isan tamlohi papao nike? ‘Enau na r̃omiho mata nom hehe!’ Teni vara a verea vara, ‘O turu! O hahau!’
MAT 9:6 Pani matan vara ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha vara i r̃omi na hehe nona tamlohi na varama, ha tapurongo!” Ale Iesu mo verea isan tamlohi papao atu mara, “Na vereho hinia, o turu, o viriviri na epam, ale o mule!”
MAT 9:7 Ale tamlohi papao atu mo turu mo mule.
MAT 9:8 Vao tamlohi atu lara la hitea, matahu mo sohonira, ale la tahe na hijan God matan enia mo sile na suiha sohen harihi isana tamlohi.
MAT 9:9 Iesu mo pa lo vano, mo hite na tamlohi matea mo lo lavi na mania mata takis mo lo sakele na jara mata voli na takis. Iesu mo verea isana mara, “Eh! O mai o usuriau!” Ale Matthew mo turu, mo usuria.
MAT 9:10 Hitahu Iesu peresi na nona tamlohi usuri la lo sakele la lo hanhani na iman Matthew, ale hin rani atu tamlohi mata lavi na mania mata takis peresi na tamlohi hehe tinapua matuvana sohera la lo sakele la lo hanhani peresira.
MAT 9:11 Pharisee atu lara la hitea, ale la usi na tamlohi usuri non Iesu lara, “Mata sava nomim tija mo lo hanhani matavuhi peresi la haratu la lo lavi na mania mata takis peresi la tamlohi hehe tinapua sei?”
MAT 9:12 Pani Iesu mara mo rongoa mo verea mara, “Haratu la sopo rojo la sopo opoi na doctor, pani la haratu la rojo la opoia.
MAT 9:13 Ha vano ha levosahi na r̃aramin Retiulia sei mo verea vara, ‘Na sopo opoi na malamalai, pani na opoia vara ha r̃omopoi na tinapua.’ Enau na sopo mai vara a tovi la haratu la tataholo moiso vara la mai noku tamlohi, pani na mai vara a tovi la haratu la hehe.”
MAT 9:14 Na rani matea tamlohi usuri non John tamlohi paptijo la mai isan Iesu la usia lara, “Mata sava kamam peresi na Pharisee na rani matuvana kama lo tau na rani mata tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani nom tamlohi usuri la sopo tapuhoro na hanhani mata usiusi?”
MAT 9:15 Iesu mo r̃aramira mara, “Tavtavui tamlohi i pa lahi la sopo er̃i tapuhoro na hanhani mata usiusi hin rani atu la lo toho peresia. Pani vara nona meresahi la mai la lavi nar̃ihia isara, ale hin rani atu natu la pa tapuhoro na hanhani mata usiusi.
MAT 9:16 Te tamlohi i sopo er̃i lavi te tavalu ruru paro hatea i silivi na ruru tuai hinia. Vara i vaia sohena, tavalu ruru paro atu i pa vaia i mar̃ari tavera i jeu haratu tiroma.
MAT 9:17 Te tamlohi i sopo er̃i titisi na waen paro i sivo na jara waen la vaia na huri nani tuai matan waen paro atu i pa sosohi i r̃ari jara waen atu, ale i pa komoa peresi waen atu matan i pa roro nar̃ihi. Waen paro mo tataholo na jara waen la vaia na huri nani paro purongo matan vara jara waen atu la vaia na huri nani peresi waen atu la pa toho i r̃uhu i tuai.”
MAT 9:18 Iesu mo pa lo vere harihi, ale vahatea tamlohi aulu matea mo mai isana, mo papaohi isana mo verea mara, “Venatuku mo mate nakerihi. O mai o tau na limam isana, ale i pa mele mauri.”
MAT 9:19 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la turu la usuri tamlohi atu.
MAT 9:20 La lo vano, ale vahatea har̃ai matea mo rojo na rojo nona har̃ai tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso mo mai na har̃ina mo tikeli na revurevu ruru non Iesu.
MAT 9:21 Mo lo verea isana hasena mara, “Vara a er̃i tikeli na nona ruru purongo a pa mele r̃uhu.”
MAT 9:22 Ale Iesu mo posi isana mo hitea mo verea mara, “R̃omim i r̃ilangi! Nom rasua mo vaiho ko mele r̃uhu.” Ale har̃ai atu mo mele r̃uhu vahatea purongo.
MAT 9:23 Hin rani atu Iesu mara mo unu na iman pa tamlohi aulu atu, mo hite na tamlohi roro la lo roro na flute peresi na vao la lo tangtangi,
MAT 9:24 mo verea mara, “Ha malue! Har̃arihi sei mo sopo mate! Mo juruvi r̃omaliho purongo!” Tamlohi tari atu la manaluluhi Iesu.
MAT 9:25 Pani lara la sohai vao atu la sahe na jingoima moiso, Iesu mo unu mo vano na pahisa vatan har̃arihi atu, mo tauri na limana, ale har̃arihi atu mo turu.
MAT 9:26 Ale sorasorahina mo vano r̃alihi na jara tari atu.
MAT 9:27 Moiso Iesu mo lo malue hin jara atu, ale tamlohi matavuso mo rua la lo usuria la lo ulo lara, “Mahapin Supe David, o r̃omopoi kamam!”
MAT 9:28 Ale Iesu mara mo unu na ima matea, la matavuso atu la mai isana. Iesu mo usira mara, “Ka rasua vara a pa er̃i vai kamim ha r̃uhu?” La r̃aramia lara, “He'e Moli.”
MAT 9:29 Ale Iesu mo tikeli na matara mara, “Matan nomim rasua, i pa sohena isamim.”
MAT 9:30 Ale la matavuso atu la kilau, pani Iesu mo retir̃oar̃oahaira vara la pa sopo mele verea isan tea,
MAT 9:31 pani la malue la lo sorahia isana tamlohi tari sei la tapaira na jara tari atu.
MAT 9:32 Iesu peresi na nona tamlohi la pa lo vano, ale vahatea purongo tamlohi hai la lavi na mengo matea mo mai isana mo mengo matan tanume sasati matea mo lo toho hinia.
MAT 9:33 Ale Iesu mara mo tiu nar̃ihi tanume sasati atu hinia, mengo atu mo retireti. Vao tavera atu la mar̃urahi tavera la lo verea lara, “Mo sopo lo te hinau sohen harihi i malue Israel mo tikeli nake.”
MAT 9:34 Pani Pharisee la verea lara, “Tamlohi tavera nona tanume sasati mo silea na suiha vara i tiu nar̃ihi na tanume sasati sohen harihi.”
MAT 9:35 Ale Iesu mo vano mo lo vujangi na nora ima lotu na taon tari peresi na vanua tari atu. Mo retivujavujangi na Retir̃uhu hin mauri atu God mo aulu hinia isara, ale mo vai la haratu la rojo peresi la haratu la majuejue mata rojoa la mele r̃uhu.
MAT 9:36 Hin rani atu Iesu mo hite la vao tamlohi atu, mo r̃omopoira matan r̃omira la jovi la sohena natu mar̃ua. La sohena sipsip mo sopo te tavuira.
MAT 9:37 Mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Vua asitauni mo tavera jea, pani tamlohi isa la tupu visalete purongo.
MAT 9:38 Ha usi tamlohi tavera atu sei mo aulu na asitauni vara i r̃ule te tamlohi isa la vano na isana vara la vu na vua asitauni!”
MAT 10:1 Ale Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri mo sangavulu r̃omana mo rua, mo silera na suiha vara la er̃i tiu na tanume lumiha sasati, ale vara la er̃i vai la haratu la rojo peresi la haratu la mar̃emar̃e mata rojoa la sopo mele rojo.
MAT 10:2 Hija vahar̃ule non Iesu mo sangavulu r̃omana mo rua enira nahai: Simon, haratu la tovia Peter, tasina Andrew, ale James enia John natun Zebedee,
MAT 10:3 Philip, Bartholomew, Thomas, Matthew haratu mo lo lavi na mania mata takis, ale James natun Alphaeus, Thaddeus,
MAT 10:4 Simon mara Cana sei, enia tamlohi matea mata valum mata jarana, ale Judas Iscariot, haratu mo lo turuposi hin Iesu.
MAT 10:5 Iesu mo r̃ule la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, mo retileu mara, “Ha toho asau na jara tamlohi r̃or̃oha, ale ha sopo unu hin te taon non Samaria hatea,
MAT 10:6 ha vano isana tamlohin Israel purongo matan enira la sohena vao sipsip natu mar̃ua matea,
MAT 10:7 ale ha vano ha retivujavujangi vara suiha atu non God mata supe i pa pala nohorihi.
MAT 10:8 Ha vai mamahuni la haratu la rojo, ha sauteterahi na mate, ha vai na tamlohi lepros la vokevoke, ha tiu nar̃ihi na tanume sasati, matan ka lavi purongoi na suiha vara ha er̃i vai na hinau, ale ha sopo lavi te volimim matana isan tea.
MAT 10:9 Ha sopo lavi te mania na nomim tanga korohi,
MAT 10:10 ha sopo lavi te tanga mata nomim hahau, teni te ruru teni sabat teni te tihonimim tinapua hatea matan mo tataholo vara tamlohi jara la pa lo kilau kamim tamlohi voko.
MAT 10:11 Ale vara sava taon teni vanua ka unu hinia, ha usira hinia vara sava tamlohi enia tamlohi la lo r̃omaulu hinia, ale ha pa toho peresia i tikeli rani atu ha mele malue hin jara atu.
MAT 10:12 Vara ha unu hin te ima, ha sile na nomim ler̃uhu hinira.
MAT 10:13 Vara ka avulahi hin ima atu, ha sopo tinar̃ihi na nomim ler̃uhu mata tamata, i pa lo toho isara, pani vara i vono, ha mele lavi nar̃ihi na nomim ler̃uhu mata tamata isara.
MAT 10:14 Vara tea mo r̃ohu hin kamim teni vara la sopo tapurongo na nomim retisohai, ha malue hin ima atu teni taon atu, ale ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim isara.
MAT 10:15 Varar̃uhu na verea isamim, aria non taon akerihi i pa tavera i jeu na aria non Sodom enia Gomorrah.
MAT 10:16 Ale nake natu, na lo r̃ule kamim sohena natu sipsip isana vao viriu jala, matan haratu, ha pa tamlohi patuha, ale ha sopo vai te hinau i sati isara.
MAT 10:17 Ha lo kilau matan tamlohi la pa reve kamim na court, ale la pa tamaji kamim na nora ima lotu.
MAT 10:18 La pa reve tahitahi kamim ha vano isana tamlohi aulu peresi na supe na jara tinatinapua matan vara la pa ari kamim mataku, ale i pa sile na masapa vara ha vereuli na nomim rasua hiniau isana tamlohi r̃or̃oha.
MAT 10:19 Pani vara tea mo taurilati kamim ha sopo matahu vara ha pa vere na sava, teni ha pa verea sohena sava, matan hin rani atu ha pa lavi na sava retireti ha pa verea,
MAT 10:20 matan i pa sopo kamim ha pa retireti, pani Tanume Tapu sei mo tai isan Tamamim na tuka i pa vere kamim na sava ha pa verea.
MAT 10:21 Vorai i pa turuposi hin voraina vara i mate. Tama i pa turuposi hin natuna. Natuvarihi la pa r̃ohu hin tamara peresi na tinara matan vara la taura na mate.
MAT 10:22 Tamlohi tari la pa tipahi kamim matan ka lo rasuau, pani haratu mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoisona i pa juri.
MAT 10:23 Vara la tipahi kamim na taon matea ha rovo ha vano na taon tinapua mo mariviti isana. Varar̃uhu na verea isamim, ha pa sopo lo isoiso r̃alihi na taon tari Israel, ale Natun Tamlohi i pa mele mai isamim.
MAT 10:24 Tamlohi usuri la sopo aulu la jeu na nora tija, ale slev la sopo aulu la jeu na nora tamlohi tavera.
MAT 10:25 Tamlohi usuri matea i pa avulahi vara i sohen nona tija, ale slev i sohen nona tamlohi tavera. Enau na patu tamlohi tavera mata ima, pani la verea vara patu tamlohi mata ima enia Beelzebul sei supe nona tanume sasati, ha lo levosahia vara la pa retisati hin kamim noku tamlohi.
MAT 10:26 Ha sopo matahunira. Mo sopo te hina luhu vara i pa sopo malue na jara tavera, ale hina luhu tari la pa pala na jara tavera.
MAT 10:27 Ha vere na sava na verea isamim na r̃or̃oha ha verea na malarani; ale ha pa retivujavujangi na jara tavera na sava na varavaramasa hinia isamim.
MAT 10:28 Ha sopo matahuni na tamlohi sei la pa tipahi kamim. La er̃i vilimatei na epemim, pani la pa sopo er̃i komo na maurimim. Pani ha matahuni God, matan enia i er̃i komo na maurimim peresi na tarapemim na moruhapu.
MAT 10:29 Tamlohi tari la levosahia vara ha er̃i voli te vakarakara i rua na selen matea purongo. Pani mo sopo te hatelete vara i jovi na lepa Tamamim na tuka mo sopo levosahia.
MAT 10:30 Ale Tamamim mo levosahia vara vulu mo visa la lo toho na patumim.
MAT 10:31 Matan haratu, ha sopo matahu. Kamim ka aulu na nahon God ka jeu na vakarakara matuvana.
MAT 10:32 Ale vara tea i verea na naho tamlohi vara enia noku tamlohi, ale enau sohena a pa verea isan Tamaku na tuka vara enia noku.
MAT 10:33 Pani vara tea i verea vara mo r̃ohu hiniau na naho tamlohi, a pa verea na nahon Tamaku na tuka vara tamlohi atu mo r̃ohu hiniau.
MAT 10:34 Ha sopo r̃omr̃omia vara enau na mai na varama vara a sile na tamata. Na sopo mai vara a sile na tamata, pani matan vara a ase na tamlohi.
MAT 10:35 Matan na mai vara a vai na tamlohi i pa r̃ohu hin tamana, ale venatuna i pa r̃ohu hin tinana, ale narou natirihi i pa r̃ohu hin tinan tuana.
MAT 10:36 Nomim meresahi la pa tai na lolo vaomim.
MAT 10:37 Haratu mo opoi tamana teni tinana teni na natuna peresi na venatun mo jeuau, enia mo sopo tataholo vara i mai noku tamlohi usuri.
MAT 10:38 Na verea vara te mo sopo soloti na nona talopeilopei i usuriau, enia mo sopo tataholo vara i mai noku tamlohi usuri.
MAT 10:39 Vara tea mo opoi na maurina enia i pa vaitihaia, ale vara tea mo r̃ohu na maurina mataku, enia i pa vilei na mauri varar̃uhu.
MAT 10:40 Haratu mo avulahi vara i lavi kamim, enia mo lo laviau, ale haratu mo laviau mo lavi haratu mo lo r̃uleau.
MAT 10:41 Haratu mo hitevosahi na pr̃ovet matea, ale mo avulahi mo lavia, enia i pa lavi na volina sohena pr̃ovet matea. Haratu mo hitevosahi na tamlohi tataholo matea, ale mo avulahi mo lavia, enia i pa lavi na otori sohen tamlohi tataholo atu.
MAT 10:42 Ale haratu mo hitevosahi na noku tamlohi usuri matea, ale mo silea na hina rihirihi matea sohena paniken wai hamar̃ir̃i matea isana, varar̃uhu na verea isamim, enia i pa lavi na nona otori matana.”
MAT 11:1 Iesu mara mo lo retileu isan la nona tamlohi usuri atu mo sangavulu r̃omana mo rua moiso, mo malue mo vano r̃alihi na nora taon tavera la lo toho hin jara atu vara i vujangira ale i retivujavujangira.
MAT 11:2 John mo lo toho na ima r̃ilangi, ale mara mo rongo na sava Kr̃isto mo lo vaira, mo r̃ule na nona tamlohi usuri hai isana,
MAT 11:3 vara la usia isana lara, “Engko sei natu, haratu sei kama pa lo kilau matana, haratu sei God i pa r̃ulea i sinai? Teni kama pa mele saovi matan te mele tinapua?”
MAT 11:4 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha vano ha vere John na sava ka rongoa, ale ka hitea.
MAT 11:5 Nake, matavuso la kilau, ale tamlohi papao la hahau, haratu lepros mo hatira la mele vokevoke, peropero la rongo, haratu la mate la turu na mauri, ale tilavono la lo rongo na Retir̃uhu.
MAT 11:6 Vara la haratu la sopo r̃omrua hiniau, la pa avulahi tavera.”
MAT 11:7 Ale la tamlohi atu la pa lo tapulo malue, ale Iesu mo sorahi John isan vao atu mara, “Hin rani atu ka lo vano vara ha hite John, ka vano hin urata hasetoho atu vara ha hite te hinau sohena talu ere sei mo sopo r̃ilangi, ale langi mo serea mo lo hisuhisu teni mata sava?
MAT 11:8 Sava tamlohi natu, ka vano vara ha hitea? Ka hite tamlohi atu mo ru te ruru r̃uhu? Ka levosahia vara tamlohi sei la lo ru na ruru sohen haratu enira la tamlohi tavtav purongo sei la lo toho na ima supe.
MAT 11:9 Ka lo vano vara ha hite na sava? Te pr̃ovet matea? Varar̃uhu enia pr̃ovet matea, enjora, pani mo jeu na pr̃ovet,
MAT 11:10 Retiulia mo retireti hin John mara, ‘O lo levosahia vara, a pa r̃ule na noku vahar̃ule matea i tiroma hiniho vara i tatamahuni na hinau matam.’
MAT 11:11 Varar̃uhu na verea isamim, mo sopo lo tea i vora hin varama nike i jeu John tamlohi paptijo. Pani haratu enia tamlohi purongo hin la haratu la lavi mauri atu God mo aulu hinia, enia i pa aulu i jeu John na pongi hitahu.
MAT 11:12 Mo tapulo na rani non John tamlohi paptijo mo tikeli nake, tamlohi hai la lo opoia vara la tauri na suiha vara la aulu, ale vara la vere na masalon God vara mo vano sohena sava hin varama nike, ale tamlohi sasahati sohena la lo vaihitea vara la taurilati suiha atu,
MAT 11:13 matan pr̃ovet tari peresi na Leu non Moses la lo retimangovi tuai moiso mo tikeli na rani non John. Vara ha evia ha pa levosahia vara i pa pala sohena sava.
MAT 11:14 Ale vara ka avulahi vara ha rasua, John enia Elijah, pr̃ovet atu ka lo kilau matana,
MAT 11:15 haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!
MAT 11:16 Kamim nakerihi ka sohena natuvarihi sei la lo vai na roro na jara maket, ale la lo uloulo isara lara,
MAT 11:17 ‘Kama roro na pue tangtangi, pani ka sopo velu! Kama lavi na vete mata r̃omi na tamlohi mate, pani ka sopo tangtangi!’
MAT 11:18 Na vere harihi matan John tamlohi paptijo mo sopo vano r̃alihi vara i lo hanhani teni i lo inuinu peresi na tamlohi, pani ka vara, ‘Tamlohi sei tanume sasati matea mo lo toho hinia!’
MAT 11:19 Ale Natun Tamlohi mo lo hahau r̃alihi mo lo hanhani mo lo inu peresi na tamlohi, ale ka vara, ‘Tamlohi sei mo lo hanhani, ale mo lo inu hajavua. Enia tapala tamlohi la lo lavi na mania mata takis peresi la haratu la hehe.’ Vara ha sopo er̃i hitevosahi na lelevosahi kama lo vaia nake, ha pa er̃i hitevosahia na vuana hitahu.”
MAT 11:20 Ale Iesu mo tapulo hapuhi la taon atu sei mo lo vai na hina mar̃urahi tavera hinira matan tamlohi hinira la r̃ohu vara la tinar̃ihi na nora hehe la mai isan God, Iesu mo verea mara,
MAT 11:21 “Kamim tamlohin Chorazin, ha pa lavi na talai sasati tavera, ale kamim tamlohin Bethsaida sohena, ha pa lavi na talai sasati tavera! Matan, vara la hina mar̃urahi nike na vaira isamim na nomim taon la pa lo malue na taon non Tyre peresi Sidon, tamlohira la pete posi tuai moiso la vano isan God, ale la vujangia hin posposi matan tuai sei, la lo ru na parat paki, ale la tau na patmakovi na patura.
MAT 11:22 Pani na verea isamim, na rani mata aria tamlohin Tyre enia Sidon la pa malue i malum i jeu kamim.
MAT 11:23 Ale kamim tamlohin Capernaum ka r̃omi vara God i pa tahe kamim ha tikeli na tuka? Mo vono, ha pa sivo atano na varama mata mateia! Vara la hina mar̃urahi atu sei la lo malue na nomim taon la pa lo malue na taon non Sodom, nake taon atu mo pa lo turu!
MAT 11:24 Pani na verea isamim, na rani mata aria tamlohin Sodom la pa malue i malum i jeu kamim.”
MAT 11:25 Ale hin rani atu Iesu mo verea mara, “Enau na hasohasoho, Tamaku, Moli non tuka peresi na varama, matan ko jarohi la hinau tari nike isana tamlohi lelevosahi mata varama peresi na tamlohi la lavi na lelevosahi mata varama, pani ko vujangia isana tamlohi purongo.
MAT 11:26 He'e Tamaku, matan harihi mo lo usuri na nom masalo r̃omr̃uhu.
MAT 11:27 Tamaku mo sileau na hinau tari, ale mo sopo tea, pani enia hasena purongo mo levosahi Natuna. Ale haratu purongo mo levosahi Tama, enia Natuna peresi la haratu Natuna mo opoia vara i vujangia isara.
MAT 11:28 Vara ka malokoloko matan nomim tetehi mo puhoni hajavua, ha mai isaku, ale a pa tueni kamim, ha pa lavi na mapu varar̃uhu.
MAT 11:29 Ha lavi na noku vujangi, ha lavia na maurimim, ale ha levosahi na malele isaku. Enau na malum, enau na r̃omatano, ale ha pa lavi na mapu varar̃uhu isaku.
MAT 11:30 Noku vujangi mo sopo puhoni, noku vavahinau mo salesale purongo.”
MAT 12:1 Na rani mata Sabbath matea, Iesu mo lo hahau roto te isa wit. Ale nona tamlohi usuri la lo tapulo vesi roto na wit, ale la lo hanira.
MAT 12:2 Pani Pharisee lara la hitera, la verea isan Iesu lara, “O to kilau vano, nom tamlohi usuri la lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara la vaia na Sabbath.”
MAT 12:3 Iesu mo verea isara mara, “Korong ka sopo lo evi na sava David peresi la haratu la lo toho peresia la vaia na rani la marohati.
MAT 12:4 Ale sohena sava mo unu hin ima ruru atu la lo lotu God ea, ale mo hani na pereti sei mo sopo tataholo vara enia teni nona tamlohi vara la hania matan enia mata pr̃is hasera?
MAT 12:5 Teni korong ka sopo lo evi na Leu sohena sava na rani Sabbath, na lolo ima lotu, pr̃is na Temple la lo tope na Sabbath matan la sopo mapu matan la lo vai mamahuni na nora vavahinau, pani la pa sopo ori matana?
MAT 12:6 Na verea isamim, matea mo lo toho peresi kamim mo tavera jea na Temple.
MAT 12:7 Ale vara ha pa lo levosahi na r̃aramin hinau sei, ‘Na opoi na posposi r̃omopoi, mo sopo malamalai!’ Ha pa sopo ari la haratu la sopo ori.
MAT 12:8 Matan Natun Tamlohi enia Moli mata Sabbath.”
MAT 12:9 Mo malue hin jara atu mo vano mo unu na nora ima lotu ea.
MAT 12:10 Ale tamlohi matea mo lo toho atu limana mo kuti. Ale la tamlohi atu la usia isana lara, “O pa tope na leu vara o vai mamahuni te tinapua na Sabbath teni mo vono?” La usia sohena matan vara la pa tuvaia hinia.
MAT 12:11 Iesu mo verea isara mara, “Hare vonamim matea pulana sipsip matea mo jovi hin te koko na Sabbath, i pa sopo tauria i sau nar̃ihia?
MAT 12:12 Ka levosahia vara tamlohi mo aulu jea mo jeu na sipsip. Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a vai na hina r̃uhu na Sabbath.”
MAT 12:13 Moiso, mo verea isan tamlohi atu mara, “O r̃irahi na limam.” Ale tamlohi atu mo r̃irahia, ale mo r̃uhu sohena tapala limana.
MAT 12:14 Pani Pharisee la malue atu la matavuhi na jara matea vara la aleale malele matan vara la pa vilimatei Iesu hinia.
MAT 12:15 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo vaia, ale mo malue hin jara atu. Vao tavera la usuria, ale mo vai mamahuni vevuhira na nora rojoa,
MAT 12:16 ale mo retileu vara la sopo vereuli na sava nakonako mo lo vaira.
MAT 12:17 Harihi, enia matan vara reti sei pr̃ovet Isaiah mo verea vara la pa masese mara,
MAT 12:18 ‘O kilau vano! Noku volitusi sei enia noku vir̃oni, enia haratu na opoi jea sei mapuku mo avulahi tavera hinia. A pa tau na Tanumeku hinia, ale enia i pa vereuli na noku posposi tataholo isana tamlohi r̃or̃oha.
MAT 12:19 I pa sopo vas teni i ulo r̃ilangi, teni la pa sopo rongo na leona vara i lo hase tahea na malele tavera.
MAT 12:20 Enia i pa malum, i pa sopo kame te ere sei mo mahope moiso, teni i pa sopo vuni te vara kandeli, i tikeli pongi atu vara i pa vaitataholoi na hinau tari,
MAT 12:21 ale tamlohi r̃or̃oha tinatinapu tari la pa lo r̃omtoho na hijana.’
MAT 12:22 Moiso, tamlohi hai la lavi na tamlohi matea tanume sasati matea mo unu hinia mo vaia mo matavuso mo mengo, ale la lavia mo mai isana, ale mo vai mamahunia vara i er̃i retireti, ale mo er̃i kilau.
MAT 12:23 Moiso tamlohi tari la mar̃urahi tavera hinia lara, “Korong haranike natu, enia mahapin David sei, haratu God mo vir̃onia mata jurir̃a teni mo vono?”
MAT 12:24 Pani Pharisee lara la rongoa lara, “Tamlohi akerihi mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na liman Beelzebul, supe nona tanume sasati tari!”
MAT 12:25 Matan Iesu mo levosahi na r̃omira mo verea isara mara, “Vara na lolo jara matea supe la lo aseasehira hinia, i pa maroe, ale i pa sopo te taon tavera teni te vao ima vara i lo aseasehia hasena i pa er̃i turu.
MAT 12:26 Ale vara Setan mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati, enia mo lo aseasehia hasena. Ale jara atu mo lo tauri na suiha hinia i pa turu sohena sava?
MAT 12:27 Ale vara enau na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan Beelzebul, ale na suihan hare natu te nomim tamlohi usuri la lo titiu nar̃ihira hinia? Matan mo sohena, enira la pa ari kamim.
MAT 12:28 Pani matan enau na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan Tanumen God, ale mo r̃aramia vara suiha atu non God mata supe mo pete pala isamim moiso.
MAT 12:29 Ale sohena sava natu, tea i er̃i unu na iman te tamlohi suiha hatea vara i vanaho te nona hinahinau hinia, pani vara mo sopo liholatia tiroma? Ale vara i liholatia i pa er̃i tivesi vevuhi na imana.
MAT 12:30 Haratu mo sopo turu peresiau, enia mo lo hasena vaia mo meresahi isaku, ale haratu mo sopo reve takonahi na tamlohi peresiau, enia mo lo levuti jalajalaira.
MAT 12:31 Matana, na lo verea isamim vara hehe tari peresi na reti sati hin God tari, God i pa r̃omira, pani vara tea mo vere lejileji na Tanumena vara enia Tiapolo sohen ka lo vaia, God i pa sopo er̃i r̃omia.
MAT 12:32 Ale haratu mo lo vere lejileji Natun Tamlohi, God i pa r̃omia, pani haratu mo lo vere lejileji Tanume Tapu, enia, God i pa sopo er̃i r̃omia nake teni hin na pongi mo lo mai.
MAT 12:33 Vipahai matea o er̃i hite usuria na namana, o vai vipahai atu i r̃uhu, namana i pa r̃uhu, o vai vipahai atu i sati, namana la pa sasati.
MAT 12:34 Kamim natu mata sasati! Ha pa er̃i vere te hinau r̃uhu sohena sava matan kamim ka sasati, matan sava ka lo verea mo vujangi na sava mo lo toho na mapumim.
MAT 12:35 Tamlohi r̃uhu matea mo pa lo vai na hina r̃uhu mata nona posposi r̃uhur̃uhu, ale tamlohi sasati matea mo pa lo vai na hina sati mata nona posposi sasati.
MAT 12:36 Na verea isamim, na rani tavera mata aria, tamlohi tari la pa r̃arami na nora reti rongorongo vono tari sei la verera moiso,
MAT 12:37 matan sava retireti ka verera, la pa vujangia vara ka tataholo na nahon God, ale matan sava retireti ka verera, la pa vujangia vara ka hehe na nahon God.”
MAT 12:38 Moiso tatua tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee, la r̃aramia lara, “Tija, kama opoia vara kama hite te matamata mar̃urahi isam!”
MAT 12:39 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Tamlohi nake, enira tamlohi sasati, la vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, la lo ale na matamata, pani matamata atu a pa silea isara enia sohen matamata atu God mo vaia hin pr̃ovet Jonah.
MAT 12:40 Sohen Jonah mo lo toho na lolo pangen maji tavera atu rani mo tolu peresi na vutepongi mo tolu, enau sohena, Natun Tamlohi, a pa toho na lolo lepa mata rani i tolu peresi na vutepongi i tolu.
MAT 12:41 Mara Nineveh la pa sauteterahi na rani aria tavera peresi pina nike, ale la pa verea vara mo hehe, matan enira la posi na maurira mata retivujavujangi non Jonah, pani ka levosahia, matea mo aulu jea hin Jonah mo lo toho nike, pani ka sopo rasua.
MAT 12:42 Vesupe matan Sheba i pa sauteterahi na rani aria tavera peresi pina nike, ale i pa sile na talai isana, matan enia mo mai na jara asau na varama vara i tapurongo na reti lelevosahi non Solomon, ale nake matea mo aulu mo jeu Solomon mo lo toho nike.
MAT 12:43 Hin rani atu vara te tanume lumiha mo malue hin te tamlohi, mo lo vano roto na jara mamasa vara i vilei te jara mapu, pani mara mo sopo vilei tea,
MAT 12:44 mo verea mara, ‘A pa mele hilu, a vano na ima na tai ea’. Ale mara mo pala mo tapai ima atu mo vuruvuru, mo hitea vara la tivesia, ale la tau tataholoi na hinau tari na jarara.
MAT 12:45 Ale nake, mo vano vara i lavi na tanume lumiha tupu limaravrua tinapua sei la mele sati la jeua. La mai, ale la unu, la lo toho atu. Na lo verea vara i pa sati jea isan tamlohi atu i jeu tiroma. Ale i pa sohen haratu isan pina sasati nike, sei la lo r̃ohu hiniau!”
MAT 12:46 Mara mo pa lo retireti isana tamlohi, ale vahatea purongo, tinana peresi na tasina la lo turu na jingo ima, la lo usia vara la er̃i retireti peresia,
MAT 12:47 ale tea mo verea isana mara, “O kilau vano sevano, tinam peresi na tasim la turu na jingo ima, la opoia vara la retireti peresiho.”
MAT 12:48 Pani Iesu mo r̃arami tamlohi atu mara, “Hare natu, enia tinaku? Ale hare natu, enia tasiku?”
MAT 12:49 Mo r̃irahi na limana mo vano tataholo isana nona tamlohi usuri mo verea mara, “La haranike, enira tinaku peresi na tasiku!
MAT 12:50 Matan hare mo lo vai na masalon Tamaku na tuka enia tasiku, vetasiku, ale tinaku.”
MAT 13:1 Hitahu hin rani atu, Iesu mo malue na ima, ale mo sivo mo sakele na pahisa tasi.
MAT 13:2 Ale matan vao tavera la mai la lo turu porotia, Iesu mo vele na boti matea mo sakele hinia, ale vao tari sei la lo turu na oneone.
MAT 13:3 Moiso mo verera na hinau matuvana na titileu mara, “Tamlohi hapor̃ahi matea mo vano vara i hapor̃ahi te piri.
MAT 13:4 Mo pa lo hapor̃ahi na piri, tatuara la jovi na malele, ale maji avuavu la mai la hani vevuhira.
MAT 13:5 Tatua piri la jovi na vatuvatu, lepa mo tavinvin purongo, ale la tuvu vahatea matan mo tavinvin,
MAT 13:6 pani alo mara mo vele mo sulira, ale la mahoa matan la sopo wariha.
MAT 13:7 Tatua piri tinapua la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, ale la vipahai ngar̃ngar̃iha atu la ulua la punira.
MAT 13:8 Tatua piri tinapua la jovi na lepa r̃uhu la namaha, hai la tikeli vaha ngavu sangavulu hai vaha ngavulu limarave hai vaha ngavulu tolu hin haratu mo lo hapor̃ahira tiroma.
MAT 13:9 Haratu mo peroha i tapurongo!”
MAT 13:10 Nona tamlohi usuri la mai la verea isana lara, “Mata sava ko lo retireti na titileu isara?”
MAT 13:11 Moiso mo r̃aramira mara, “Isamim God mo majinga vara ha pa levosahi na hina luhu matan mauri atu God mo aulu hinia, pani isara, mo sopo majinga.
MAT 13:12 Matan isan haratu mo lavi te lelevosahi na mapuna, God i pa sile na lelevosahi i lo masurere isana, pani isan haratu mo sopo te lelevosahi na mapuna, sava hinau mo rongoa, i pa tihai.
MAT 13:13 Na lo retireti na titileu isara matan harihi, matan la lo hitea, pani la pa sopo rongovosahia, la lo rongoa, pani la pa peropero, ale la pa sopo levosahia.
MAT 13:14 Varar̃uhu, sava Isaiah mo reti mangovia hinia moiso mo masese hinira vara, ‘Ha pa rongoa, pani ha pa sopo er̃i levosahia, ale ha pa hitea, pani ha pa sopo er̃i rongovosahia.
MAT 13:15 Matan mapura la mai la praprasa, perora la peroputu, ale matara la pelati, matan vara la pa sopo hite na matara, teni rongo na perora, ale la rongovosahi na mapura matan vara la er̃i posi la mai isaku matan vara a vai mamahuni na mapura na nora rojoa.’
MAT 13:16 Pani la matamim sei, la avulahi tavera mata sava la er̃i hitea, ale peromim la er̃i rongovosahi na sava la lo rongoa.
MAT 13:17 Varar̃uhu na verea isamim, tuai pr̃ovet matuvana peresi na tamlohi tataholo la opoia vara la er̃i hite na sava ka lo hitea, pani la sopo hitea, ale vara la rongo na sava ka lo rongoa, pani la sopo rongoa.
MAT 13:18 Ha tapurongo na r̃arami titileu matan tamlohi hapor̃ahi atu:
MAT 13:19 Vara tea mo rongo na reti matan mauri atu God mo aulu hinia, pani mapuna mo sopo levosahia, ale Tiapolo mo mai mo reve nar̃ihi na sava mo lavoa na mapuna. Haranike enia piri sei mo lavoa na malele.
MAT 13:20 Hin haratu mo lavoa na lepa r̃ilangi, haranike enia haratu sei mo rongo na Retir̃uhu, ale vahatea purongo mo lavia na avulahi,
MAT 13:21 pani matan mo sopo te nona jara turu, mo turu makomona purongo, ale vara rani r̃ilangi mo mai teni la tipahia mata Retir̃uhu, vahatea purongo i pa rovo na nona rasua.
MAT 13:22 Hin haratu mo lavoa na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, enia haratu mo rongo na Retir̃uhu, pani masalo mauri peresi na r̃omr̃omi tavtav mo turuhoro na Retir̃uhu, ale mo sopo namaha.
MAT 13:23 Pani hin haratu mo hapor̃ahia na lepa r̃uhu, enia haratu mo rongo na Retir̃uhu, ale mo rongovosahia. Enia mo namaha mo tavera, hin tea i pa tikeli vaha ngavu sangavulu hai mo tikeli vaha ngavulu limarave ale hai mo tikeli vaha ngavulu tolu hin haratu mo lo lavoa.”
MAT 13:24 Mo mele verera na titileu tinapua matea mara, “Mauri atu God mo aulu hinia, mo sohena tamlohi matea mo lo hapor̃ahi na piri r̃uhu na lolo isana,
MAT 13:25 pani na rani nona tamlohi voko la juruvi r̃omaliho, nona meresahi mo mai mo hapor̃ahi na piri r̃uvu hin isa wit atu moiso mo mele r̃ovo.
MAT 13:26 Ale lara la tuvu, ale la namaha r̃uvu sohena la pala.
MAT 13:27 Moiso volitusi non tamlohi tavera mata ima la mai isana lara, ‘Tamlohi tavera, avei, kama r̃om vara ko hapor̃ahi na piri r̃uhu purongo na isam, pani sohena sava natu, r̃uvu la tuvu hinia?’
MAT 13:28 Ale mo verea isara mara, ‘Noku meresahi matea mo vai hinau sei.’ Ale nona volitusi lara, ‘Ale ko opoia vara kama vano kama saputira?’
MAT 13:29 Pani mo verea mara, ‘Mo vono! Mo sopo r̃uhu vara ha saputira matan ha pa er̃i saputi na wit peresira.
MAT 13:30 Ha tinar̃ihira la ulua jara matea vavano i tikeli na rani asitauni. Na rani asitauni a pa vere na tamlohi asitauni vara la saputi na r̃uvu tiroma, ale la otira matan vara la pa sulira, pani la pa takonahi na wit na noku ima wit.’”
MAT 13:31 Mo mele vere na titileu tinapua matea isara mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena piri paka matea sei tamlohi matea mo lavia mo hapor̃ahi na isana.
MAT 13:32 Piri atu enia mo rihirihi mo jeu na piri tari, pani vara mo ulua, mo mai mo tavera mo jeu na vipahai tari, ale maji avuavu na masapa la mai la vai na taura na rangarangana.”
MAT 13:33 Mo mele vere na titileu tinapua matea isara mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena isi sei har̃ai matea mo lavia, ale mo hoia na flaua vavano isi sei mo vaia mo sohi.”
MAT 13:34 Hinau tari nike, Iesu mo verea isan vao atu na titileu: varar̃uhu, mo sopo vere te hinau hatea isara vara mo sopo verea na titileu.
MAT 13:35 Harihi mo mar̃ivisi na sava pr̃ovet la verea tuai sei vara, ‘A pa vujangi na tamlohi na titileu, a pa vereuli na sava la luhu na tapulo varama mo tikeli nake.’
MAT 13:36 Ale mo malue hin vao atu mo unu na ima. Moiso nona tamlohi usuri la mai isana lara, “O to vere mamahuni kamam na titileu mata r̃uvu hin isa atu.”
MAT 13:37 Iesu mo r̃aramira mara, “Haratu mo lo hapor̃ahi na piri r̃uhu enia Natun Tamlohi.
MAT 13:38 Isa sei enia varama, moiso piri r̃uhu enia la haratu sei la lavi mauri atu God mo aulu hinia, ale r̃uvu atu enia la haratu sei la tamlohi non haratu mo sasati,
MAT 13:39 ale meresahi atu mo lo hapor̃ahira, enia Tiapolo. Asitauni enia pongi hitahu, ale tamlohi asitauni enira angelo.
MAT 13:40 Sohena la saputi na r̃uvu, ale la sulira na hapu, i pa sohena na pongi hitahu.
MAT 13:41 Natun Tamlohi i pa r̃ule na nona angelo, ale la pa lavi nar̃ihi na hinau tari sei la lo vai na tamlohi la hehe peresi la haratu tarea la lo tope na leu na lolo jara sei enia mo aulu hinia,
MAT 13:42 ale la pa pulahira la sulira hin jara atu mata hapu. Hin jara atu, la pa tangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura na rongohaji tavera.
MAT 13:43 Moiso haratu la tataholo la pa mera sohena alo hin mauri atu na suihan Tamara. Haratu la peroha, ha tapurongo!
MAT 13:44 Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena tavtav tavera matea, tamlohi matea mo jarohia na lepa matea, ale tamlohi tinapua matea mo tapaia, ale mo mele tavuhoroa. Moiso mo avulahi tavera, mo vano mo har̃ehi vevuhi na nona hinahinau matan vara i er̃i voli lepa atu.
MAT 13:45 Ale mele vahatea, mauri atu God mo aulu hinia mo sohena tamlohi ar̃ear̃ehi matea mo lo aleale hur̃utavila r̃uhu,
MAT 13:46 ale enia mo vilei na hur̃utavila matea mo r̃uhur̃uhu jea, mo vano mo har̃ehi vevuhi na nona hinahinau, ale mo volia nona.
MAT 13:47 Ale mele vahatea, mauri atu God mo aulu hinia mo sohena tara sei la pulahia na tasi, ale maji tinatinapua tari la kali hinia.
MAT 13:48 Mara mo mar̃ivi, tamlohi la reve hosohia, ale la sakele la vir̃oni nar̃ihi na hina r̃uhu la sohonira na tanga, pani haratu la sati la pulahira.
MAT 13:49 I pa sohena na pongi hitahu. Angelo la pa mai la asehi la haratu la sasati hin la haratu la tataholo,
MAT 13:50 ale la pa pulahira na jara mata hapu. Hin jara atu, la pa tangi, ale la pa hatihati na hur̃ura.
MAT 13:51 Ka lo rongovosahi la hinau sei?” La r̃aramia lara, “He'e.”
MAT 13:52 Ale mo verea isara mara, “Ale matana, tamlohi vujangi mata leu tari sei la lavi na lelevosahi mata usuri mauri atu God mo aulu hinia, enira la pa sohena tamlohi tavera mata ima matea sei mo lavi nar̃ihi na nona tavtav vara i vujangira isana tamlohi, hina paro peresi na hina tuai.”
MAT 13:53 Iesu mara mo isoiso hin la titileu atu, mo malue hin jara atu,
MAT 13:54 mo mai na jarana mo vujangira na nora ima lotu, ale la mar̃urahi hinia lara, “Tamlohi nike, mo lavi na nona lelevosahi epu, mo pa lavi na suiha vara i vai na hina r̃uhur̃uhu epu?
MAT 13:55 Pani enia mo sopo natun tamlohi tapatu atu? Ale tinana la tovia Mary, ale tasina sei, James, Joseph, Simon peresi Judas.
MAT 13:56 Ale vetasina tari la lo toho peresir̃a nike, sava jara natu, tamlohi nike mo pa lavi na suiha vara i vai la hinau sei hinia?”
MAT 13:57 Ale la lo r̃ohu hinia, pani Iesu mo verea isara mara, “Pr̃ovet matea i pa sopo er̃i lavi na oloolo na jarana teni na lolo imana.”
MAT 13:58 Ale mo sopo vai te hina r̃uhur̃uhu matuvana ea matan la sopo rasua.
MAT 14:1 Hin rani atu supe rihirihi Herod, mo rongo na roroan Iesu,
MAT 14:2 ale mo verea isana nona volitusi mara, “Haranike enia John tamlohi paptijo sei! Enia mo mele sauteterahi na mateia, ale mo er̃i vai la hina mar̃urahi sei matana.”
MAT 14:3 Matan Herod natu, mo tauri John, ale mo pesia, ale mo taua na ima r̃ilangi matan narouna Herodias, naroun tasina Philip,
MAT 14:4 matan John mo lo verea isana mara, “Mo sopo tataholo vara o lavia naroum.”
MAT 14:5 Hina purongo vara mo opoia vara i vilimateia, mo matahuni na tamlohi matan enira la rasua vara John enia pr̃ovet matea.
MAT 14:6 Pani na rani pongi vora non Herod mo mai, venatun Herodias mo velu na naho vao ea mo vai Herod mo avulahi tavera,
MAT 14:7 matana, enia mo vai na retitauhi r̃ilangi matea vara i pa silea na sava hinau mo usia isana.
MAT 14:8 Tinan har̃arihi atu mo retireti patuna, ale har̃arihi atu mo verea mara, “O sileau na patun John tamlohi paptijo na pusa peleti.”
MAT 14:9 Supe Herod mo rongo mo sati, pani matan nona retitauhi na naho vao, mo retileu vara la vaia.
MAT 14:10 Mo r̃ule na nona tamlohi la tai roto na r̃alon John na ima r̃ilangi,
MAT 14:11 ale la lavi na patuna na peleti matea la silea isan har̃arihi atu, ale mo lavia vano isan tinana.
MAT 14:12 Tamlohi usuri non John la mai la lavi na tarapena, ale la tavunia, ale la vano la verea isan Iesu.
MAT 14:13 Iesu mara mo rongoa, mo malue mo vano mo vele na boti matea, mo vano na jara hasetoho matea vara i lo toho hasena. Pani na rani vao tamlohi lara la rongoa la malue na vanuara la hahau alea.
MAT 14:14 Mara mo sahe na jarauta, mo hite na vao tavera matea, ale mo r̃omopoira, ale mo vai mamahuni na nora tamlohi rojoa.
MAT 14:15 Ale mo lo ravravi nona tamlohi usuri la mai isana la verea lara, “Jara nike, enia jara hasetoho matea, ale pongi mo lo mai. O r̃ule vao sei la vano hin te vanua vara la voli te hara hinau matara hasera.”
MAT 14:16 Pani Iesu mo verea mara, “Mo vono, la lo toho, kamim ha vahanira.”
MAT 14:17 La verea isana lara, “Kama lo lavi na pereti mo lima purongo peresi na maji mo rua.”
MAT 14:18 Ale mo verea isara mara, “Ha lavira la mai isaku.”
MAT 14:19 Ale mo retileu isan la vao atu vara la sakele na r̃uvur̃uvu, ale mo lavi la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua, mo tar̃a sahe aulu na tuka mo hasohaso God, ale mo vere meje matara, ale mo tope la pereti atu mo silea isana nona tamlohi usuri, ale nona tamlohi usuri la silea isan la vao atu.
MAT 14:20 Tamlohi tari la hanhani la masu. La sohoni na sope hanhani na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua la mar̃ivi.
MAT 14:21 Ale la haratu la lo hanhani enira mariviti i tikeli tari vaha lima haratu la sopo evi na har̃ai peresi na natuvarihi.
MAT 14:22 Vahatea purongo, mo aji na nona tamlohi usuri vara la vano tiroma hinia na tavul tasi, ale mo r̃ule vao atu la vano karahi.
MAT 14:23 Ale Iesu mara mo r̃ule vao atu la vano moiso, mo vele sahe na vutivuti matan vara i usiusi enia hasena. Ravravi mo mai enia hasena mo lo toho atu,
MAT 14:24 pani botira nakerihi mo vano asau moiso na jarauta, suhusuhu la lo vilia matan la lo songahi na langi.
MAT 14:25 Ale majou rani mo lo vele, Iesu mo mai isara, mo hahau na pusa tasi.
MAT 14:26 Pani na rani nona tamlohi usuri lara la hitea mo lo hahau na pusa tasi, la have na matara mo tatavera lara, “Eh, tanume matea!” la ulo na tangi matan la matahu.
MAT 14:27 Pani vahatea purongo Iesu mo reti isara mara, “Ha r̃omr̃ilangi! Enau sei, ha sopo matahu!”
MAT 14:28 Moiso Peter mo r̃aramia mara, “Tija, vara engko sei, o retileu isaku vara a mai isam na pusa tasi.”
MAT 14:29 Iesu mo verea mara, “O mai!” Ale Peter mo malue na boti mo hahau na pusa tasi mo lo vano isan Iesu.
MAT 14:30 Pani mara mo hite na langi mo sere r̃ilangi, ale mo matahu, mo tapulo marun na tasi, mo ulo mara, “Tija, o juriau!”
MAT 14:31 Vahatea purongo Iesu mo sohai na limana, ale mo tauria, mo verea isana mara, “Engko nom rasu mo rihirihi hajavua, mata sava ko r̃om rua?”
MAT 14:32 Ale lara la mele vele na boti, langi atu mo moti.
MAT 14:33 Haratu la lo toho na boti la lotua lara, “Varar̃uhu, engko Natun God!”
MAT 14:34 Ale lara la vano na tavalu tasi, la hoso na jara Gennesaret.
MAT 14:35 Ale tamlohi hin jara atu lara la hitevosahia, la sohai na reti mo r̃alihi jara atu vara la lavi na nora tamlohi rojoa tari la mai isana,
MAT 14:36 ale la usia r̃ilangi vara la pa tikeli purongoi na pingo nona ruru. Ale enira mo isoiso atu sei la tikelia la r̃uhu.
MAT 15:1 Moiso, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la mai isan Iesu la tai Jerusalem lara,
MAT 15:2 “Mata sava nom tamlohi usuri la lo tope na posposi nona vajiaha matan tuai? Matan enira la sopo hoje na limara tiroma moiso la pa hanhani.”
MAT 15:3 Iesu mo r̃aramira mara, “Ale mata sava ka lo tope na retileu non God matan ka lo usuri na posposi tamlohi?
MAT 15:4 Matan God mo retileu mara, ‘O oloolo hin tamam peresi tinam!’ Ale mara, ‘Hare mo reti sati hin tamana teni tinana, i pa mate matana.’
MAT 15:5 Pani ka verea kara, ‘Mo tataholo vara tea i verea isan tamana enia tinana vara sava tuetueni vara i er̃i silea isara, mo pete silea isan God moiso.’
MAT 15:6 Ale enia mo sopo sile na oloolo isan tamana matan haratu. Ale matan ka lo usuri na posposi tamlohi, ka r̃ohu na reti non God.
MAT 15:7 Kamim tamlohi tapnetano! Isaiah mo retimangovi varar̃uhu hin kamim na rani mo verea mara,
MAT 15:8 ‘La tamlohi nike, la lo oloolo hiniau na hurira purongo, pani mapura la lo toho asau hiniau;
MAT 15:9 la lo vai vono na nora lotu, la lo vujangi na nora retileu lara retileu non God.’”
MAT 15:10 Ale Iesu mo tovi vao atu la mai isana mo verea isara mara, “Ha tapurongo, ale ha levosahia!
MAT 15:11 Sava mo unu na jingom mo sopo vaiho o lumiha, pani sava mo malue na jingom, enia mo vaiho ko lumiha.”
MAT 15:12 Moiso nona tamlohi usuri la mai isana la verea lara, “Avei, ko sopo levosahia vara Pharisee la rongo mo sati na sava ko lo verea?”
MAT 15:13 Mo r̃aramira mara, “Vipahai tari haratu Tamaku na tuka mo sopo lavora i pa saputi nar̃ihira.
MAT 15:14 Ha sopo sahara vano isara. Enira la matavuso. La lo tiroma na tamlohi, pani la matavuso. Vara matavuso i tiroma na matavuso, la pa jovi hin te moru.”
MAT 15:15 Pani Peter mo verea isana mara, “O to vere mamahuni titileu sei isamam.”
MAT 15:16 Ale mo r̃aramia mara, “Kamim sohena, ka sopo lo levosahi?
MAT 15:17 Ka sopo levosahia vara sava ka hania mo unu na pangemim, ale ka mele hoti hinia?
MAT 15:18 Pani reti mo lo malue na jingo mo tapulo malue na mapu tamlohi, ale harihi mo vai na tamlohi mo lumiha.
MAT 15:19 Matan hinau sohen harihi la lo malue na mapu tamlohi: r̃omr̃omi sasati, vilimatei, vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, posposi lumiha, vavanaho, tuetueni halu, reti sati na hija tamlohi.
MAT 15:20 La hinau sei la vai na tamlohi mo lumiha. Pani vara tea i hanhani peresi na limana mo sopo hojea, mo sopo vaia i lumiha.”
MAT 15:21 Ale Iesu mo malue hin jara atu, mo vano na jara tavera matan Tyre enia Sidon.
MAT 15:22 Ale vahatea hin jara atu, har̃ai mara Cana matea mo pala mo lo tangi mara, “O r̃omopoiau Moli, mahapin David! Tanume sasati matea mo sohoni venatuku mo vai komokomoa!”
MAT 15:23 Pani mo sopo r̃aramia hin te reti hatea. Ale nona tamlohi usuri la mai la usia r̃ilangi isana lara, “O r̃ulea i malue matan mo lo tangi usurir̃a.”
MAT 15:24 Mo r̃aramia mara, “Haratu mo r̃uleau, mo r̃uleau purongo mata sipsip matan Israel sei la jalio.”
MAT 15:25 Pani har̃ai atu mo mai mo papaohi na nahona mara, “Moli, o tueniau.”
MAT 15:26 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Mo sopo tataholo vara tea i lavi nar̃ihi na pereti hana natuvarihi i silea isana viriu.”
MAT 15:27 Har̃ai atu mara, “He'e Moli, pani viriu la lo hani na utauta pereti sei la lo jovjovi na tep non nora tamlohi tavera.”
MAT 15:28 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Na verea, engko har̃ai matea, nom rasua mo tavera jea. I pa sohena sohen ko opoia.” Ale vahatea purongo, venatuna mo r̃uhu.
MAT 15:29 Iesu mo mele vano mo hahau na pahisa tasin Galilee. Mo sahe aulu na vutivuti, ale mo lo sakele ea.
MAT 15:30 Moiso vao tavera mo mar̃ivi la mai isana peresi na tamlohi hariju, matavuso, tamlohi papao, la haratu la mengo, ale vao matuvana tinapua, ale la taura na palona, moiso mo vai mamahunira,
MAT 15:31 ale vao atu r̃omira mo sopo sakele matan mo vai na mengo la retireti, haratu la papao la r̃uhu, haratu la hariju la hahau, ale matavuso la kilau moiso vao atu la mar̃urahi tavera matana, ale la sile na hasohaso isan God matan Israel.
MAT 15:32 Moiso Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri la mai isana ale mara, “Enau na r̃omopoi la vao nike, matan la lo toho peresiau mata rani mo tolu moiso, ale mo sopo te hara hinau, ale na sopo opoia vara a r̃ulera la mule marohati, vara i vono la pa matemate na malelera.”
MAT 15:33 Ale nona tamlohi usuri la verea isana lara, “R̃a pa er̃i lavi te pereti i tataholo hin vao tavera nike na jara hasetoho sohen harihi epu?”
MAT 15:34 Moiso Iesu mara, “Ka lo lavi na pereti mo visa?” Lara, “Mo limaravrua peresi na maji vavarihi mo visalete purongo.”
MAT 15:35 Moiso mo vere vao atu vara la saksakele na lepa,
MAT 15:36 ale mo lavi la pereti atu mo limaravrua peresi na maji moiso, mo vere meje isan God, ale mo topera, ale mo silera isana nona tamlohi usuri, ale tamlohi usuri la silera isan la vao atu.
MAT 15:37 Ale enira mo isoiso la hanhani la masu. Moiso la sohoni na sope hanhani na tanga mo limaravrua la mar̃ivi.
MAT 15:38 Evi tamlohi purongo la hanhani mo tikeli tari vaha vati la sopo evi na har̃ai peresi na natuvarihi.
MAT 15:39 Moiso hitahun haratu, mo r̃ule la vao atu la mlemle, mo vele na boti matea, ale mo vano na jara Magadan.
MAT 16:1 Ale Pharisee peresi na Sadducee la mai isana vara la vaihitea. La usia vara i vujangira hin te matamata tavera matan na tuka.
MAT 16:2 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara mo ravravi, kara ‘Taro i pa r̃uhu matan telangi mo hahara!’
MAT 16:3 Ale na r̃alavuho, ‘Taro i pa sati nohorihi matan telangi mo hahara, ale mo r̃or̃oha!’ Ka lo levosahia vara taro i pa sohena sava matan ka lo kilau na masapa, pani ka sopo er̃i hitevosahi na matamata matan rani nike ka lo toho hinia?
MAT 16:4 Pina sasati nike, mo tamlohi vaivaileu, mo lo aleale matamata, pani i pa sopo lavi te matamata tinapua, pani matamata sei mo masese isan Jonah tuai.” Moiso mo malue isara mo vano.
MAT 16:5 Nona tamlohi usuri lara la kakau na tavalu tasi, la pa r̃omr̃omia vara la sopo lavi te pereti.
MAT 16:6 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo r̃omaliho vara ha lo kilau mata isi sasati nona Pharisee peresi na Sadducee.”
MAT 16:7 Moiso la tapulo sorahia isara hasera lara, “Eh, korong mo pa verea matan enr̃a r̃a sopo lavi te pereti teni?”
MAT 16:8 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo verea, ale mo verea mara, “Kamim akerihi, nomim rasu mo rihirihi hajavua. Mata sava ka lo sorahia isamim hasemim vara mo sopo te pereti?
MAT 16:9 Ka sopo lo levosahia? Ka mele r̃omaliho hin la pereti atu mo lima matan vao atu mo tari vaha lima ale ka sohoni na sope hanhani na tanga mo visa hin rani atu?
MAT 16:10 Teni ka r̃omaliho hin pereti atu mo limaravrua matan vao atu mo tari vaha vati ale tanga mo visa ka lavia isara?
MAT 16:11 Mo sohena sava natu, ka sopo levosahia vara enau na sopo retireti na pereti? Ha lo kilau na isi nona Pharisee peresi na Sadducee.”
MAT 16:12 Ale la pa levosahia natu, vara mo sopo verea vara la lo kilau mata isi mata pereti, pani mata vujangi nona Pharisee peresi na Sadducee.
MAT 16:13 Ale na rani Iesu mo mai na jara matan Caesarea Philippi, mo usi na nona tamlohi usuri mara, “Kamim ka lo rongo na tamlohi la lo verea vara Natun Tamlohi enia hare?”
MAT 16:14 Moiso lara, “Hai la lo verea vara John tamlohi paptijo, tatuara lara Elijah, ale hai lara Jeremiah teni vonan la pr̃ovet atu matea.”
MAT 16:15 Mo verea isara mara, “Pani kamim ka lo verea vara enau hare?”
MAT 16:16 Simon Peter mo r̃aramia mara, “Engko natu pa Kr̃isto atu, Natun God sei mo mauri!”
MAT 16:17 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Simon natun Jonah, God mo ler̃uhu hiniho matan mo sopo tea hin varama nike i vujangia isam, pani Tamaku na tuka hasena mo vujangia isam.
MAT 16:18 Ale na verea isam, engko Peter sei r̃aramin hijam enia vatu, ale hin pulo vatu nike, a pa voro noku vao kalesia, hina purongo vara suiha non varama mata mateia mo r̃ilangi, pani i pa sopo er̃i turuhoroa.
MAT 16:19 A pa sileho na kia matan mauri atu God mo aulu hinia, ale sava hinau ko horoa na varama, God na tuka mo horoa moiso, ale sava hinau ko tinar̃ihia na varama, God na tuka mo tinar̃ihia moiso.”
MAT 16:20 Moiso, mo retileu isana nona tamlohi usuri vara la sopo sorahia isan tea vara enia natu, Kr̃isto atu.
MAT 16:21 Mo tapulo hin rani atu natu, Iesu mo tapulo vujangi na nona tamlohi usuri hinia vara enia i pa vano Jerusalem, ale i pa lavi na rongohaji isana tamlohi aulu peresi na moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, ale la pa vilimateia, ale hitahu na hatolu rani i pa mele turu.
MAT 16:22 Ale Peter mo tauri na limana mo revea vano hasena, mo reti r̃ilangi isana mara, “Moli, mo vono! Hinau atu i pa sopo er̃i masese isam!”
MAT 16:23 Pani Iesu mo posi mo verea isan Peter mara, “Setan, na sopo opoia vara a hiteho! Engko ko lo turuhoroau, matan engko ko sopo tau na r̃omim na hinahinau non God, pani na hinahinau nona tamlohi.”
MAT 16:24 Moiso Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Vara tea mo opoia vara i usuriau, i pa horo na masalona hasena, i lavi na nona talopeilopei, ale i usuriau.
MAT 16:25 Matan haratu mo opoi na maurina mo tavera jea, i pa vaitihaia, pani haratu mo r̃ohu na maurina mataku, enia i pa tapai mauri varar̃uhu atu.
MAT 16:26 Sava hinau mo r̃uhu isan te tamlohi vara i lavi na hinau tari na varama, pani i vaitihai na maurina? Teni sava hinau natu, tamlohi i er̃i silea vara i mele lavi na maurina?
MAT 16:27 Matan Natun Tamlohi i pa mai peresi na nona angelo na hasohason Tamana, moiso i pa voli tataholoi na tamlohi hatehateahi mata sava mo vaia na varama.
MAT 16:28 Varar̃uhu na verea isamim, tatuamim la lo turu nike nakerihi, la pa sopo er̃i mate vavano la hite Natun Tamlohi i mai na nona suiha mata Supe.”
MAT 17:1 Ale mele rani mo limarave tinapua mo vano moiso, Iesu mo lavi Peter, James peresi tasina John, mo tiromara la vele sahe aulu na vutivuti tavera matea la toho hasera.
MAT 17:2 Ale epen Iesu mo mai mo tinapua na nahora, nahona mo mera sohena alo, ruruna la lulu sohena malarani,
MAT 17:3 ale vahatea purongo, la hite Moses enia Elijah la pala la lo retireti peresi Iesu.
MAT 17:4 Moiso Peter mo verea isan Iesu mara, “Tija, mo r̃uhu matan r̃a lo toho nike, vara ko opoia a pa vai te ima ruru i tolu akerihi, matea nom, matea non Moses, ale matea non Elijah.”
MAT 17:5 Mo pa lo retireti, ale vahatea purongo telangi mera matea mo hovira, moiso leo matea mo malue hin telangi atu mara, “Harihi enia Natuku r̃uhur̃uhu, na opoia mo tavera jea, ha tapurongo isana!”
MAT 17:6 Nona tamlohi usuri lara la rongo leo sei, la jovi na nahora na matahu tavera.
MAT 17:7 Pani Iesu mo mai mo tikelira mo verea mara, “Ha turu, ha sopo matahu!”
MAT 17:8 Ale na rani la tar̃a sahe la sopo mele hite tea, pani la hite Iesu hasena.
MAT 17:9 Ale la pa lo sevuti na vutivuti, Iesu mo retileu isara mara, “Ha sopo vere na sava ka hitea vavano i tikeli na rani Natun Tamlohi i mele turu na mateia.”
MAT 17:10 Ale tamlohi usuri la usia lara, “Ale mata sava tamlohi vujangi mata leu la lo verea vara Elijah i pa mai tiroma?”
MAT 17:11 Mo r̃aramira mara, “Elijah i pa mai, ale i pa tau mamahuni na hinau tari.
MAT 17:12 Pani na verea isamim vara Elijah mo pete pala moiso, ale la sopo hitevosahia, pani la vai masalora isana. Ale sohen haratu la pa sile na rani r̃ilangi isan Natun Tamlohi.”
MAT 17:13 Ale tamlohi usuri la pa rongovosahia natu, vara mo lo verera hin John tamlohi paptijo.
MAT 17:14 Ale lara la lo sevuti la mai isan vao atu, tamlohi matea mo mai isan Iesu mo papaohi na nahona,
MAT 17:15 mo verea mara, “Moli, o r̃omopoi hin natuku matan enia mo lo matemate, ale tarea mo lo lavi na rongohaji tavera matan hin te rani mo lo jovi na hapu teni wai.
MAT 17:16 Na pete lavia mo mai isana nom tamlohi usuri moiso, pani la sopo er̃i vai mamahunia.”
MAT 17:17 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Kamim mo sopo te nomim rasu hatea, kamim pina lejileji matea, a pa mele toho peresi kamim rani i visa? Na sopo levosahia vara a pa lavi na puhon nomim hinau i tikeli pangisa? O lavia i mai isaku!”
MAT 17:18 Ale Iesu mo reti r̃ilangi isan tanume sasati atu, ale mo malue hinia, ale vahatea purongo natuna mo r̃uhu.
MAT 17:19 Moiso hitahu, tamlohi usuri la mai na tavaluna la usia lara, “Mata sava kama sopo er̃i levuti nar̃ihia?”
MAT 17:20 Mo verea isara mara, “Matan nomim rasua mo rihirihi! Varar̃uhu na verea isamim, vara nomim rasua mo r̃ilangi sohena piri paka matea, ha pa er̃i verea isan vutivuti nike, vara ‘O juhati o vano sevano!’ Ale i pa juha. Ale sava natu, vara ha pa sopo er̃i vaia?
MAT 17:21 Usiusi peresi na posposi tapuhoro na hanhani purongo i pa er̃i levuti nar̃ihi na tanume sasati sohen harihi i malue.”
MAT 17:22 Ale na rani la pa lo pulutahi Galilee, Iesu mo verea isara mara, “Natun Tamlohi mariviti vara la turuposi hinia natu vara i vano na lima tamlohi,
MAT 17:23 ale la pa vilimateia, moiso i pa mele turu na hatolu rani.” Ale la rongo mo sati tavera matana.
MAT 17:24 Na rani la kakau Capernaum, haratu la lo lavi na makomo mania mata takis mata nora Temple la mai isan Peter lara, “Nom tija i pa voli na takis teni mo vono?”
MAT 17:25 Ale Peter mo r̃aramira mara, “He'e.” Ale mo lo unu na ima, ale Iesu mo retireti tiroma isana mara, “R̃omim mo sohena sava Simon? Supe mata varama la lo lavi na takis isan hare? Isana natura teni isana tamlohi tinapua?”
MAT 17:26 Ale na rani Simon mo verea mara, “Isana tinapua!” Iesu mo verea isana mara, “Ale vara sohen haratu, natura la materi na takis.
MAT 17:27 Pani matan vara r̃a sopo komo na r̃omira, o sivo na tasi, o pulahi na nom asi revereve, ale sava maji mo kali hinia tiroma, o roi na vavana, ale o pa hite na mania matea mo tataholo mata voli takis nor̃a enr̃a rua.”
MAT 18:1 Hin rani atu tamlohi usuri la mai isan Iesu lara, “Hare natu, enia i pa aulu jea hin mauri atu God mo aulu hinia?”
MAT 18:2 Moiso mo tovi na natirihi matea vara i mai isana, ale mo turuhia na livuhara,
MAT 18:3 moiso mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara ha sopo posi mai sohen natirihi nike, ha pa sopo er̃i levosahi mauri atu God mo aulu hinia.
MAT 18:4 Hare mo hase taua atano sohen natirihi nike, enia mo aulu jea hin mauri atu God mo aulu hinia.
MAT 18:5 Hare mo lavi te natirihi sohen harihi na hijaku, enia mo lo laviau,
MAT 18:6 pani vara tea mo vaitihai na rasua non te vonan la natuvarihi nike la rasuau, i pa mele r̃uhu jea isana vara la pesi te vatu tavera na r̃alona la putehia na tasi puaha.
MAT 18:7 Rani sasati i pa jovi na varama matan rasua i pa tihai. Matan tarea hina vaihite la pa lo mai, pani rani sasati isan haratu mo lo vaitihai na rasua nona tinapua.
MAT 18:8 Ale vara limam teni palom mo vaiho ko vano na hehe, o tai nar̃ihia o pulahia. Mo mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu o papao teni o hariju, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na limam mo rua teni palom mo rua hin hapu atu mo sopo te isoisona.
MAT 18:9 Ale vara matam mo vaiho ko lo vano na hehe, o julai nar̃ihia o pulahia. Mo mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu peresi na matam matelete, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na matam mo rua o vano hin hapu atu mo sopo te isoisona na moruhapu.
MAT 18:10 Ha lo kilau ha sopo hitelehilehi te vonan la natuvarihi nike, matan na verea isamim vara tarea na tuka, nora angelo, la haratu la lo kilaura, Tamaku na tuka mo tinar̃ihia vara la er̃i turu na nahona matara.
MAT 18:11 Matan Natun Tamlohi mo mai vara i juri la haratu la jalio.
MAT 18:12 Ale nomim kilakilau mo sohena sava? Vara tamlohi matea pulana sipsip mo ngav sangavulu ale matea mo jalio, i pa sopo tau la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati na pahisa vutivuti atu tako ale i ale haratu mo jalio teni i vono?
MAT 18:13 Ale vara mo tapaia, varar̃uhu na verea isamim, mo avulahi tavera matana, mo jeu la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati sei la sopo jalio.
MAT 18:14 Mo sohena natu, mo sopo masalom Tamaku na tuka vara rasua non te vonan la natuvarihi nike i vano hina purongo.
MAT 18:15 Vara voraim mo vai te hehe isam, o vano o vere na nona hehe isana kamim rua hasemim. Vara mo tapurongo isam, voraim i pa mele tapalam.
MAT 18:16 Pani vara mo r̃ohu vara i tapurongo, o lavi te hatea teni tupra rua tinapua la vano peresiho matan vara o pa er̃i turu na nora vereulia.
MAT 18:17 Ale vara mo r̃ohu vara i tapurongo hinira, o pa verea isana vao kalesia. Ale vara mo r̃ohu vara i tapurongo isana vao kalesia sohen tiroma, ale i pa sohena tamlohi r̃or̃oha isamim, ale ha r̃ohu hinia sohena tamlohi r̃or̃oha matea teni haratu mo lo lavi na takis.
MAT 18:18 Varar̃uhu na verea isamim, sava kamim kalesia ka lo horoa na varama, God na tuka mo horoa moiso, ale sava ka tinar̃ihia na varama, God na tuka mo tinar̃ihia moiso.
MAT 18:19 Na mele verea isamim vara te tupra rua na varama la majinga hin te hinau la usia, Tamaku na tuka i pa vaia sohena isara.
MAT 18:20 Matan, vara te tupra rua teni tupu tolu la lo pulutahi na hijaku, enau na lo toho peresira.”
MAT 18:21 Moiso Peter mo mai isana mo verea mara, “Tija, vara voraiku mo vai na hehe isaku, a pa r̃omi voraiku vaha visa? Vaha limaravrua teni mo vono?”
MAT 18:22 Iesu mo verea isana mara, “O pa sopo r̃omia vaha limaravrua purongo, pani vaha ngavulu limaravrua vaha limaravrua .
MAT 18:23 Matan harihi, mauri atu God mo aulu hinia mo sohena supe matea mo opoia vara i tau mamahuni na ave non nona slev.
MAT 18:24 Na rani mo tapulo tau mamahuni na ave, la lavi vonara matea mo mai isana, mo ave na mania matea mo tataholo na voli tamlohi mata rani mo tari vaha sangavulu .
MAT 18:25 Ale matan i pa sopo er̃i voli nar̃ihia, nona tamlohi tavera mo retileu hinia vara la har̃ehia peresi narouna tolu na natuna peresi na nona hinau tari vara i spai na nona mania hinia.
MAT 18:26 Ale slev atu mo jovi na pauna, mo tangi mara, ‘O r̃omperavu isaku, ale a pa voli vevuhi na noku ave tari isam!’
MAT 18:27 Ale tamlohi tavera non slev atu mo r̃omopoia, mo tinar̃ihia vara i vano purongo, ale mo tinar̃ihi na nona ave.
MAT 18:28 Pani na rani pa slev atu mara mo malue, mo vano mo tapai na slev tinapua matea non tamlohi tavera atu, ale slev sei mo ave isana na mania mo tataholo na voli tamlohi matea mata rani mo ngav sangavulu mo taurilatia, mo tapulo punia mara, ‘O voli na nom ave isaku!’
MAT 18:29 Ale slev atu mo jovi na pauna mo tangi isana mara, ‘O r̃omperavu isaku, a pa voli nar̃ihi na noku ave isam.’
MAT 18:30 Pa slev atu, mo r̃ohu hinia, ale mo vano mo taua na ima r̃ilangi vara i lo toho atu i tikeli rani atu i voli nar̃ihi vevuhi na nona ave.
MAT 18:31 Na rani la tapalan slev atu lara la hite na sava mo vaia, la rongo mo sati tavera, la vano la vereuli na hinau tari isan nora tamlohi tavera atu.
MAT 18:32 Moiso nona tamlohi tavera mo tovi pa slev atu mo mai isana, mo verea isana mara, ‘Engko ko slev sasati matea ko putu tataholo. Na tinar̃ihi vevuhi na nom ave matan ko usia mo r̃ilangi isaku.
MAT 18:33 Ale ko sopo er̃i r̃omopoi na tapalam slev sohen enau na r̃omopoiho?’
MAT 18:34 Moiso nona tamlohi tavera atu mo lolokoru patuna, mo silea mo vano isana tamlohi ima r̃ilangi vara i toho atu vavano i voli nar̃ihi vevuhi na nona ave.
MAT 18:35 Tamaku na tuka i pa vaia sohen harihi isamim isoiso vara ha sopo r̃omi varar̃uhu na voraimim peresi na vevoraimim na mapumim.”
MAT 19:1 Ale Iesu mara mo vere la hinau atu mo isoiso, mo malue Galilee mo unu na jara matan Judea na tavalu vano wai Jordan.
MAT 19:2 Ale vao tavera la lo usuria, ale mo vai mamahuni na nora rojoa ea.
MAT 19:3 Pharisee la mai isana vara la vaihitea lara, “Mo tataholo usuri na leu vara tea i er̃i tipahi narouna matan te hinau?”
MAT 19:4 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Ka sopo lo evia vara haratu mo vaira na pongi tiroma mo vaira lamane peresi na har̃ai.
MAT 19:5 Ale mo verea mara, ‘Ale matana, tamlohi i pa tinar̃ihi tamana enia tinana, ale i sor̃otahi isan narouna, ale la pa epe matea?’
MAT 19:6 Ale matana, la pa sopo mele tamlohi mo rua, pani epe matea purongo. Ale sava God mo sor̃otahia jara matea, te tamlohi i pa sopo mele asehia.”
MAT 19:7 La verea isana lara, “Mata sava natu, Moses mo retileu vara tea i er̃i sile na pepa mata r̃ohu hin narouna matan vara i tipahi narouna?”
MAT 19:8 Mo verea isara mara, “Moses mo tinar̃ihia vara ha pa er̃i tipahi na naroumim matan mapumim tamlohi hin Israel la r̃ilangi, pani na pongi tiroma mo sopo sohena.
MAT 19:9 Ale na lo verea isamim vara tea mo tipahi narouna, pani mo sopo matan te hinau tinapua, pani mata mo vaivaileu peresi te tinapua, ale vara haratu mo tipahia mo lahi na tinapua, enia mo vaivaileu peresi har̃ai atu.”
MAT 19:10 Nona tamlohi usuri la verea isana lara, “Vara mo sohena natu, isana tamlohi matea peresi narouna, i pa mele r̃uhu jea vara tea i sopo lahi.”
MAT 19:11 Pani mo verea isara mara, “Mo sopo tamlohi tari sei la pa er̃i lavi reti sei, pani haratu purongo sei God mo tinar̃ihira vara la lavi reti sei.
MAT 19:12 Matan, te tamlohi la vora la povota moiso, ale tea tamlohi la votaira, ale tea la sopo lahi matan la hase tapuhira matan mauri atu God mo aulu hinia. Haratu mo er̃i lavi reti nike, i lavia.”
MAT 19:13 Ale tamlohi la lavi na natura la mai isana vara i tau na limana isara i usiusi matara, pani tamlohi usuri la reti r̃ilangi isara,
MAT 19:14 pani Iesu mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la mai isaku, ha sopo horora matan la haratu la sohera la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia.”
MAT 19:15 Ale mo ler̃uhu hinira mo tau na limana hinira moiso mo malue hin jara atu.
MAT 19:16 Ale hin rani atu, tamlohi matea mo mai isana mara, “Tija, sava hina r̃uhu natu, vara a vaia a pa lavi na mauri tui matana?”
MAT 19:17 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mata sava ko lo usiau na sava mo r̃uhu? God purongo enia mo r̃uhu. Vara ko opoia vara o lavi na mauri, o toho usuri na retileu.”
MAT 19:18 Ale mo usia isana mara, “Sahara nakonako?” Iesu mo verea mara, “‘O sopo vilimatei na tamlohi, o sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi, o sopo vavanaho, o sopo tuetueni na halu non tea,
MAT 19:19 o oloolo hin tamam enia tinam moiso’, ale ‘O opoi na tinapua sohen ko lo opoiho hasem’.”
MAT 19:20 Uluvou atu mo verea mara, “La hinau tari sei na lo vaira moiso, pani sava natu, na sopo lo vaia?”
MAT 19:21 Iesu mo vere isana mara, “Vara o pa tataholo i r̃uhu, o vano, o har̃ehi vevuhi na nom tavtav, ale o sile na volina isana tamlohi tilavono, ale o pa lavi na tavtav na tuka; ale o mai, o usuriau.”
MAT 19:22 Pa tamlohi atu mara mo rongo retireti atu, mo malue, r̃omina mo sati matan nona tavtav mo tavera jea.
MAT 19:23 Moiso Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Varar̃uhu na verea isamim, mo r̃ilangi jea vara tamlohi tavtav matea i er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia.
MAT 19:24 A mele verea isamim, vara i pa mele malum jea isana camel matea vara i major̃ole na koko niteli, mo jeu na tamlohi tavtav matea vara i er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia.”
MAT 19:25 Tamlohi usuri lara la rongo reti sei, la mar̃urahi tavera lara, “Hare natu, i pa er̃i juri?”
MAT 19:26 Pani Iesu mo kilau vano isara mara, “Isana tamlohi hinau atu i pa sopo te malelena, pani isan God hinau tari la maleleha.”
MAT 19:27 Moiso Peter mo r̃aramia mara, “Ko hitea, kamam kama tinar̃ihi vevuhi na nomam hinau tari, ale kama usuriho. Sava natu, i pa nomam?”
MAT 19:28 Ale Iesu mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, hin varama paro atu vara Natun Tamlohi i sakele na nona jara sakele mata suiha merana mo tavera jea, kamim haratu ka lo usuriau ha pa sakele na jara sakele mata suiha mo sangavulu r̃omana mo rua, ha pa ari la tavtavuin Israel atu mo sangavulu r̃omana mo rua.
MAT 19:29 Ale tamlohi tari sei la malue la tau na imara, teni voraira, teni vevoraira, teni tamara, teni tinara, teni natura, teni nora lepa mata hijaku, God i pa silera la pa mele lavia vaha ngav sangavulu hin haratu la taua, ale la pa lavi na mauri tui hitahu,
MAT 19:30 pani tamlohi matuvana nake sei la lo aulu, la pa sopo aulu hin pongi atu mo lo mai, pani la haratu la sopo aulu nake, la pa aulu.”
MAT 20:1 “Ale mauri atu God mo aulu hinia mo sohen harihi: tamlohi tavera mata ima matea mo malue na r̃alavuho jea matea vara i aleale tamlohi voko mata nona isa grape.
MAT 20:2 Ale tamlohi voko la majinga vara la pa voko mata volvoli mata rani matea, moiso mo r̃ulera la vano na nona isa grape.
MAT 20:3 Ale na matan alo mo limaravati na r̃alavuho mo malue mo vano mo hite te tamlohi la lo toho purongo na jara maket,
MAT 20:4 ale mo verea isara mara, ‘Eh, kamim sohena, ha sivo na isa grape, ale a pa sile na sava mo tataholo vara ha pa lavia.’
MAT 20:5 Moiso la malue la vano hin isa atu. Ale tamlohi atu mo mele aleale tamlohi sohen tiroma; mo mele malue na livuha rani tataholo, ale mo mele malue na matan alo mo tolu na ravravi atu.
MAT 20:6 Ale na matan alo mo tikeli mo lima na ravravi hin rani atu, mo malue mo vano mo tapai te tamlohi la lo toho purongo, ale mo verea isara mara, ‘Eh, mata sava ka lo turu purongo nike mo tikeli nakerihi?’
MAT 20:7 La verea isana lara, ‘Mo sopo tea i usi kamam vara kama voko nona.’ Mo verea isara mara, ‘Kamim sohena, ha vano na isa grape.’ Ale la vano.
MAT 20:8 Ale na ravravi jea mo verea isan nona patu tamlohi vara i tovi na tamlohi voko vara i silera na volira, ale vara i tapulo hin la haratu la pa voko hitahu, ale i sahe i tikeli la haratu la lo voko tiroma.
MAT 20:9 Ale na rani la haratu mo tovira vara la voko na matan alo mo lima na ravravi la mai, mo silera hatehateahi na volira mo tataholo mata voli rani matea.
MAT 20:10 Moiso na rani la haratu mo tovira tiroma na r̃alavuho mata voko la mai, la lo r̃omr̃omia vara la pa lavi na mania i jeura, pani enira hatehateahi sohena, la lavi na volira mo tataholo mata voli rani matea.
MAT 20:11 Lara la lo lavia, la lo retireti vavarihi hin tamlohi tavera atu mata ima,
MAT 20:12 lara, ‘La haranike la pa mai hitahu la voko mata aoa matelete purongo, ale ko volira sohemam sei, kama slev nom na alo tavera mo tikeli nakerihi.’
MAT 20:13 Pani mo r̃arami na vonara matea mara, ‘Tapala, na sopo vai te hinau i sati isam. Ko sopo majinga peresiau na volim mata rani matea teni mo vono?
MAT 20:14 O lavi na sava enia nom, ale o vano. Enau na opoia vara a sile na sava na silea isam i vano isan la haranike la pa voko hitahu.
MAT 20:15 Ko hitea mo sopo tataholo vara a vai na sava na noku mania sohen na opoia? Teni ko mereimerei matan posiku mo r̃uhu?’”
MAT 20:16 Ale Iesu mo mele verea mara, “Vao atu nake sei la lo aulu, la pa sopo aulu hin pongi atu mo lo mai, pani la haratu la sopo aulu, la pa aulu.”
MAT 20:17 Ale na rani Iesu mo pa lo sahe Jerusalem, mo tovi la nona tamlohi usuri atu mo sangavulu r̃omana mo rua mo tovira vano na tavul malele, ale mo verea isara mara,
MAT 20:18 “Ka hitea, r̃a lo sahe Jerusalem. Ale la pa turuposi hin Natun Tamlohi i pa vano na lima moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, ale la pa sile na talai isana vara i mate,
MAT 20:19 ale la pa silea isana tamlohi r̃or̃oha vara la pa kerehia, ale la rupia na asi maja, ale vara la vosaea na talopeilopei, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia.”
MAT 20:20 Ale tinan la natun Zebedee, James enia John, mo mai isana tolu na natuna, ale mo papaohi na nahona vara i usia hin te hinau.
MAT 20:21 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ko opoi na sava?” Mo r̃aramia mara, “Na opoia vara la natuku nike mo rua la sakele na pahisam vara ko tauri na nom suiha, matea na matuam, ale matea na maraum.”
MAT 20:22 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim ka sopo levosahi na sava ka lo usia. Ha er̃i lavi na rani r̃ilangi a pa lavia?” La r̃aramia lara, “Enjora, kama er̃i lavia.”
MAT 20:23 Mo verea isara mara, “Ha pa lavi na sava a pa lavi, pani matan vara ha pa sakele na matuaku teni na marauku, enia mo sopo noku vara a pa majinga hinia, pani enia non la haratu sei, Tamaku mo tatamahunia matara moiso.”
MAT 20:24 Ale na rani la tupu sangavulu tinapua atu lara la rongoa, la lolokoru hin la vorai atu mo rua.
MAT 20:25 Pani Iesu mo tovira la mai isana, ale mo verea mara, “Ka levosahia vara tamlohi aulu hin la haratu la tamlohi r̃or̃oha, la opoia tavera vara la pa lo aulu na nora tamlohi, ale ka levosahia sohena sava nora tamlohi tatavera la lo roro na nora suiha hinira.
MAT 20:26 I pa sopo sohena isamim, pani hare mo opoia vara i aulu jea hin kamim mo isoiso, enia i pa nomim volitusi,
MAT 20:27 ale haratu mo opoia vara i pa tiromamim, enia i pa nomim slev,
MAT 20:28 mo sohena natu, Natun Tamlohi mo sopo sinai vara tamlohi la volitusi isana, mo vono, mo sinai vara enia i volitusi, ale vara i sile na maurina vara i volituhu na matuvana.”
MAT 20:29 Ale lara la lo malue Jericho, vao tavera matea la usuria.
MAT 20:30 Ale hin rani atu tamlohi matavuso mo rua la lo sakele na pahisa malele, ale lara la rongoa vara Iesu mo lo hahau na malele mariviti atu, la ulo aulu lara, “Moli, o r̃omopoi kamam, Natun David!”
MAT 20:31 Vao atu la merusahira vara la toho malum, pani la mele ulo aulu mo tavera jea lara, “Moli, o r̃omopoi kamam, Natun David!”
MAT 20:32 Iesu mo turu, ale mo tovira la mai isana mara, “Ka opoi vara a vai na sava isamim?”
MAT 20:33 La verea isana lara, “Moli, kama opoia vara matamam la kilau.”
MAT 20:34 Moiso Iesu mo r̃omopoira, mo tikeli na matara, ale vahatea purongo la er̃i hite, ale la usuria.
MAT 21:1 Ale lara la lo mai mariviti hin Jerusalem, la kakau taon sei Bethphage na pahisa Vuti talu Olive, moiso Iesu mo r̃ule na tamlohi usuri mo rua,
MAT 21:2 mo verea isara mara, “Ha vano hin vanua aturihi, ale vara ka lo unu ha pa hite na donki matea peresi natuna la lasira ea. Ha uli nar̃ihira, ale ha lavira la mai isaku.
MAT 21:3 Ale, vara tea mo vere te hinau isamim matana, ha pa verea vara, ‘Nomam tamlohi tavera mo opoira!’ ale vahatea i pa r̃ulera la mai.”
MAT 21:4 Harihi sei, mo malue sohena matan vara sava hinau pr̃ovet mo verea moiso i pa masese sei mara,
MAT 21:5 ‘Ha verea isan la haratu la lo toho Zion vara: Nomim Supe mo lo mai isamim, mo r̃ommalum, ale mo lo sakele na donki matea, ale ha kilau vano, donki sei mo lo sakele hinia enia natu donki matea!’
MAT 21:6 Ale la tamlohi usuri atu mo rua la vano la vai na sava Iesu mo verea isara moiso.
MAT 21:7 La lavi donki atu peresi na natuna, la tatavu na har̃in la donki atu na nora ruru hai, ale Iesu mo sakele hinira,
MAT 21:8 moiso, la vao tavera atu la vur̃angi na nora ruru na malele tavera atu, ale tatuara la tai na pere vipahai la vur̃angira hin malele atu.
MAT 21:9 Ale vao tavera atu la vano tiroma hinia peresi la haratu la lo usuria, la lo uloulo tavera lara, “Hasohaso God, matan natun David!” “‘Ale ler̃uhu hinia sei mo lo mai na hijan Moli God!’” “Hasohaso i sahe isan God na tuka sei mo aulu jea!”
MAT 21:10 Ale na rani mo unu Jerusalem tamlohi tari hin taon tavera atu la hutura hinia, la lo verea lara, “Hare nahai?”
MAT 21:11 Ale vao tavera atu lara, “Tamlohi nike, enia pr̃ovet Iesu, mara Nazareth hin Galilee.”
MAT 21:12 Ale Iesu mo unu na Temple, moiso mo levuti la haratu la lo ar̃ear̃ehi peresi la haratu la lo volvoli na lolo Temple, moiso mo tipovi na tepel non la haratu la lo jenjen mania peresi na jara sakele non la haratu la lo har̃ehi na vomahe.
MAT 21:13 Mo verea isara mara, “Retiulia mo verea vara, ‘Imaku la pa tovia ima usiusi.’ Pani kamim ka vaia mo mai jara luhu non la haratu sei la tatamahu moiso mata vili na tamlohi mata vavanaho.”
MAT 21:14 Moiso matavuso peresi na tamlohi papao la mai isana na lolo Temple, ale mo vai mamahunira.
MAT 21:15 Pani moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu lara la hite na hina mar̃urahi r̃uhur̃uhu mo lo vaira moiso, ale lara la mele rongo na natuvarihi la lo ulo aulu na Temple lara, “Hasohaso isan Natun David!” tamlohi tatavera atu la lolokoru.
MAT 21:16 Ale la verea isana lara, “Ko rongo na sava la lo verea?” Ale Iesu mo verea isara mara, “He'e! Kamim ka sopo lo evia na Retiulia hin te rani vara, ‘God engko ko tatamahu na nom hasohaso vara i pa malue na jingo natuvarihi peresi na pipi?’”
MAT 21:17 Hitahun haratu, mo malue isara, mo malue Jerusalem mo vano na taon matan Bethany, ale mo juruvi atu.
MAT 21:18 Na r̃alavuho, mo lo hilu vano Jerusalem, ale mo rongo mo marohati.
MAT 21:19 Ale mo hite na pulo fig matea na pahisa malele, mo vano mariviti, pani mo sopo hite te vuana hinia, pani rauna purongo. Ale mo reti isana mara, “O pa sopo er̃i mele lavi te vuam hin te rani!” Ale vahatea purongo pulo fig atu mo mahoa.
MAT 21:20 Na rani tamlohi usuri lara la hitea, la hutura lara, “Eh, mo sohena sava natu, pulo fig nike mo mahoa vahatelete purongo?”
MAT 21:21 Moiso Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara te nomim rasua, ale ha sopo r̃om rua, kamim ha pa er̃i vaia sohen harihi na vaia isan pulo fig nike, ale ha pa er̃i verea isan vutivuti nike, vara, ‘O hase sauho aulu, o pulahiho na lolo tasi!’ Ale i pa masese.
MAT 21:22 Ale sava ka lo usia na usiusi, ha pa lavia, vara te nomim rasua.”
MAT 21:23 Iesu mo unu na Temple, ale mara mo lo vujangi na tamlohi, moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu matan Jerusalem la mai isana vara la usi te retiusia isana lara, “Ko lo vai la hinau nike na suihan hare? Hare mo sileho hin suiha sei?”
MAT 21:24 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau sohena a pa usi kamim na retiusia matea, ale vara ha r̃aramiau, enau sohena a pa vereulia vara sava suiha nahai na lo vai la hinau sei hinia.
MAT 21:25 Suiha atu John mo lo paptijo hinia mo tai epu? Mo tai na tuka, teni isana tamlohi?” Ale la lo sorasorahia isara lara, “Vara r̃a verea vara, ‘Mo tai na tuka!’ i pa verea isar̃a vara, ‘Mata sava ka sopo rasua?’
MAT 21:26 Pani vara r̃a verea vara, ‘Mo tai isana tamlohi purongo!’ vao nike la pa parur̃a matan enira la verea vara John enia pr̃ovet varar̃uhu matea non God.”
MAT 21:27 Ale matana, la r̃arami Iesu lara, “Kama sopo levosahia.” Ale Iesu mo verea isara mara, “Enau sohena, a pa sopo vereuli kamim hinia vara sava suiha natu, na lo vai la hinau sei hinia.
MAT 21:28 Ha to r̃omr̃omia, tamlohi matea natuna mo rua. Ale mo verea isan matea tiroma mara, ‘Natuku, o pa vano o voko na isa grape nohorihi.’
MAT 21:29 Ale uluvou atu mo r̃aramia mara, ‘Na r̃ohu!’ pani hitahu mo posi na r̃omina, ale mo vano.
MAT 21:30 Ale mo mele vano isan natuna tinapua atu, mo verea sohena. Ale mo r̃aramia mara, ‘A pa vano tata!’ pani mo pa sopo vano.
MAT 21:31 Sahara hin la haratu mo rua mo vai na masalon tamana?” Lara, “Haratu tiroma.” Iesu mo verea isara mara, “Enjora, varar̃uhu na verea isamim, haratu la lo lavi na takis peresi na har̃ai malele, la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia tiroma hin kamim.
MAT 21:32 Matan John mo pala isamim mo vujangi na malele posposi tataholo non God, ale ka sopo rasua, pani haratu la lo lavi na takis peresi na har̃ai malele la rasua. Hina purongo vara ka hitea, ka r̃ohu vara ha posi na r̃omimim vara ha rasu.
MAT 21:33 Ha mele tapurongo na titileu tinapua. Tamlohi tavera mata ima matea mo lavo na isa grape matea. Mo tiu na wor̃a matea r̃alihia, ale mo heli na koko varavarasi grape matea, ale mo voro na ima aulu matea mata kilakilau, ale mo opoia vara tea la pakaia, ale tamlohi hai la pakaia, moiso enia mo vano na jara tinapua matea mo vano asau.
MAT 21:34 Ale taro asitauni mo lo mai mariviti, mo r̃ule na nona slev la vano isan la tamlohi atu la lo pakai isa atu vara la lavi na r̃ungana.
MAT 21:35 La tamlohi atu la tauri na nona slev, la tamaji matea, la vilimatei matea, ale la parumatei matea.
MAT 21:36 Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na slev tinapua, evira mo jeu la haratu tiroma. Ale la tamlohi atu la vaia isara sohen la lo vaia tiroma.
MAT 21:37 Na isoisona, mo r̃ule natuna mo vano isara mara, ‘Korong la pa oloolo hin natuku!’
MAT 21:38 Pani na rani la tamlohi atu lara la hite natuna, la verea isara hasera lara, ‘Nona korohi nakerihi. Ha mai, r̃a vilia, ale r̃a pa lavi na koruna.’
MAT 21:39 Ale la tauria la pulahi nar̃ihia hin isa atu, ale la vilimateia atu.
MAT 21:40 Ale na usi kamim hinia vara na rani tamlohi isa atu i mele pala, i pa vai na sava isan la tamlohi atu la lo pakai na isana?”
MAT 21:41 La r̃arami Iesu lara, “I pa vilimatei la tamlohi sasati atu na malele r̃ilangi matea, ale i pa mele tinar̃ihia isana tamlohi tinapua vara la pa pakai matana, ale la pa silea na vuana na rani asitauni.”
MAT 21:42 Iesu mo verea isara mara, “Enjora, ka sopo lo evi hinau nike na Retitapu hin te rani? ‘Vatu atu tamlohi voro ima la lo tipahia, enia mo mai tapulo pulo vatu mata ima, haranike Moli God mo vaia, ale mo r̃uhu jea matan r̃a er̃i hitea.’
MAT 21:43 Matana, na lo verea isamim, jara oloolo atu ka lo turu hinia isan God sei mo supe mo aulu hin kamim Jew hasemim purongo hinia, God i pa lavi nar̃ihi oloolo sei isamim, i pa silea isana mara jara tinatinapua sei la pa vua na vua r̃uhu sei God mo opoia.
MAT 21:44 Ale haratu mo lo tialahalaha hin vatu atu, vatu atu i pa putputia, ale vara vatu atu mo jovi hin tea i pa lomolomoa.’”
MAT 21:45 Na rani moli mata pr̃is peresi na Pharisee lara la rongo titileu atu, la rongovosahia vahatea vara mo lo verera.
MAT 21:46 Pani hina purongo vara la lo aleale malele vara la taurilatia hinia, la matahuni la vao atu matan vao atu la rasua vara enia pr̃ovet matea.
MAT 22:1 Ale Iesu mo mele vere na titileu hai isara mara,
MAT 22:2 “Ale mauri atu God mo aulu hinia mo sohen harihi: Supe matea mo tatamahu na hanhani tavera matea mata lahi non natuna,
MAT 22:3 ale mo r̃ule na nona slev vara la vano la tovi la haratu sei la lo usira moiso vara la pa mai na hanhani tavera mata lahi sei, pani la r̃ohu vara la mai.
MAT 22:4 Ale mo mele r̃ule te slev tinapua, ale mo verea isara mara, ‘Ha vano isan la haratu r̃a usira tiroma, ha verea isara vara la mai natu, matan na tatamahuni na noku hanhani moiso, ale ka hitea, la vili na pulaku buluk hai peresi na natu buluk hai sei la r̃avisvis r̃uhu, hinau tari mo tatamahu moiso, ha mai na hanhani tavera mata lahi.’
MAT 22:5 Pani la sopo tapurongo isara, ale la malue, matea mo vano na isana, matea mo vano na nona stoa,
MAT 22:6 ale la hina tinapua atu la taurilati na nona slev la vailehilehira, ale la vilimateira.
MAT 22:7 Ale supe atu mo lolokoru, mo r̃ule na nona tamlohi vuro, ale la vano la vili la tamlohi atu la sopo juri, ale la suli jovjovi na nora taon tavera.
MAT 22:8 Ale mo verea isana nona slev mara, ‘Hanhani tavera mata lahi mo tatamahu moiso, pani haratu r̃a usira tiroma la sopo r̃uhu.
MAT 22:9 Ale matana, ha vano na malele tavera, ha usi na sava tamlohi ka tapaira ea vara la mai na hanhani tavera mata lahi.’
MAT 22:10 Moiso la slev atu la vano na malele, ale la tovi matavuhi na tamlohi sasati, peresi na tamlohi r̃uhu, haratu la tapaira, ale ima lahi atu mo mar̃ivi na tamlohi atu la lo usira.
MAT 22:11 Pani na rani supe mo mai vara i hite la tamlohi atu la lo usira, mo hite na tamlohi matea atu mo sopo te nona ruru tataholo mata lahi.
MAT 22:12 Ale mo verea isana mara, ‘Tapala, ko pa unu nike sohena sava matan mo sopo te nom ruru mata lahi?’ Ale tamlohi atu nona hapu mo mate.
MAT 22:13 Moiso supe atu mo verea isana nona slev mara, ‘Ha pesi pulutahi na palona peresi na limana, ha pulahia hin jara r̃or̃oha atu mata talai. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata rongohaji ea.’
MAT 22:14 Matan God mo tovi na tamlohi matuvana, pani mo vir̃oni na tupu visalete purongo.”
MAT 22:15 Moiso Pharisee la vano la hatihia vara la pa vaihitea vara Iesu i kali hin te nona reti.
MAT 22:16 Ale la r̃ule na nora tamlohi usuri peresi na tamlohi non supe Herod la vano isana lara, “Tija kama levosahia vara engko ko lo varar̃uhu, ale ko lo vujangi na malele varar̃uhu mo usuri na masalon God mo tataholo, ale ko sopo r̃omr̃omi na r̃omi tamlohi purongo matan ko sopo tametame tea.
MAT 22:17 O to vere kamam hinia nakerihi vara mo tataholo vara tamlohi la voli na takis isana supe nona mara Rome teni mo vono?”
MAT 22:18 Pani matan Iesu mo levosahi na nora posposi vaisatihi na tinapua, mo verea mara, “Kamim tapnetano, ka lo vaihiteau mata sava?
MAT 22:19 Ha to sileau hin te selen mata takis hatea.” Ale la silea na selen mata takis matea.
MAT 22:20 Moiso Iesu mo verea isara mara, “Ale ha to verea, niniun harepu peresi na hijana nahai?”
MAT 22:21 Lara, “Supe nona mara Rome.” Ale mo verea isara mara, “Ale vara mo sohena, ha sile na hinau non supe nona mara Rome isan supe nona mara Rome, ale hinau non God isan God.”
MAT 22:22 Lara la rongoa sohena sava mo r̃aramira sei mo r̃uhur̃uhu jea, la hutura hinia, ale la malue la rovo hinia.
MAT 22:23 Rani atu mo pa lo vano, ale Sadducee la mai isana. Vao sei la verea vara mo sopo te sauteterahi, ale la usia na retiusia matea,
MAT 22:24 lara, “Tija, Moses mara, ‘Vara te tamlohi mo mate mo sopo te natuna, tasina i pa lavi narouna mata i korohi te natun tavaina.’
MAT 22:25 Ale vorai mo limaravrua la lo toho nike isamam, ale vora tiroma mo lahi, ale mo mate, pani mo sopo te natuna. Vora usuria mo lavi narouna.
MAT 22:26 Ale mo sohena isan nona vora usuria atu peresi na hatolura, mo sivo mo tikeli na halimaravruara.
MAT 22:27 Hitahura, har̃ai atu mo mate.
MAT 22:28 Ale, hin pongi atu tamlohi la pa sauteterahi hinia, matan enira mo isoiso la lahi hin har̃ai atu, i pa naroun sahara hinira?”
MAT 22:29 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “R̃omimim mo sopo tataholo, matan ka sopo levosahi na Retitapu teni na suihan God.
MAT 22:30 Matan na pongi hitahu na sauteterahi la pa sopo lahi teni la pa tulatulahi, pani la pa sohena angelo na tuka.
MAT 22:31 Ale hin vujangi sei mata sauteterahi, ka sopo lo evi na sava God mo verea isamim?
MAT 22:32 ‘Enau God non Abraham, God non Isaac, ale God non Jacob!’ God mo sopo verea vara enia God non la haratu la mate, pani non la haratu la mauri.”
MAT 22:33 Ale vao tavera atu lara la rongo na nona vujangi, la mar̃urahi tavera hinia.
MAT 22:34 Pani Pharisee lara la rongoa vara Iesu mo vuni na hapu non la vao Sadducee atu, Pharisee la pulutahi, ale la mai isana.
MAT 22:35 Ale vonara matea, enia tamlohi lelevosahi mata leu matea, ale mo usia na retiusia matea vara i vaihitea mara,
MAT 22:36 “Tija, sava retileu natu, mo aulu mo jeu na retileu tari na Leu?”
MAT 22:37 Ale Iesu mo verea isana mara, “‘O pa opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, ale na nom r̃omr̃omi tari’.
MAT 22:38 Harihi natu, enia retileu atu mo aulu jea mo tiromara.
MAT 22:39 Haruana mo sohen harihi, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem’.
MAT 22:40 Hin la retileu atu mo rua, vujangi tari mata Leu non Moses peresi na pr̃ovet la lo turu hinira.”
MAT 22:41 Ale hin rani atu Pharisee la pa lo pulutahi jara matea, Iesu mo usira na retiusia matea,
MAT 22:42 mara, “Ha to vereau na r̃omimim hin Kr̃isto? Enia mahapin hare?” Ale la verea isana lara, “Enia mahapin David.”
MAT 22:43 Mo verea isara mara, “Mo sohena sava natu, David, na suihan Tanume r̃uhu mo tovia Moli mara,
MAT 22:44 ‘Moli God mo verea isan noku Moli: O sakele na matuaku na jara oloolo nike, i tikeli pongi atu a tau na nom meresahi na ruhuruhu palom.’
MAT 22:45 Vara David mo tovia Moli, mo sohena sava natu, enia natun David?”
MAT 22:46 Ale, te vonara hatea mo sopo er̃i r̃aramia hin te reti hatea, ale mo tapulo hin rani atu, mo sopo tea i r̃omr̃ilangi vara i mele usi te retiusia isana.
MAT 23:1 Ale Iesu mo verea isan la vao atu peresi na nona tamlohi usuri mara,
MAT 23:2 “Tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee, enira natu, la haratu la lo vujangi na malele Retiulia sei Moses mo ulia vara mo lo vere na sava,
MAT 23:3 matana, mo r̃uhu vara ha vai na hinau tari la verea isamim, ale ha turu hinira, pani ha sopo vai na sava la lo vaira, matan la sopo vai na sava la lo retivujavujangi hinira.
MAT 23:4 La lo opoia hajavua vara la tau na hinau puhoni na mauri tamlohi, pani la r̃ohu vara la juhati na pulora vara la tuenira.
MAT 23:5 Hinau la lo vaira la vaira matan vara tamlohi la pa er̃i hitera, sohen la lo vai na nora sope puku mata Retiulia sei la lo lasira na patura la mele tavera, ale la vai na nora revurevu ruru la mele peravu jea.
MAT 23:6 Ale la opoia vara la lo sakele na jara sakele nona tamlohi tatavera na hanhani tavera, ale na jara sakele nona tamlohi aulu na lolo ima lotu,
MAT 23:7 ale la opoi na rani tamlohi la tovira vara ‘tija’ ale la opoi na rani tamlohi la sile na retioloolo isara na jara maket.
MAT 23:8 Pani kamim ha pa sopo lavi na hija tija matan nomim Tija enia matelete, ale kamim vorai peresi na vevorai.
MAT 23:9 Ale ha sopo tovi te tamlohi na varama, ‘Tama’ matan Tamamim enia matelete purongo na tuka.
MAT 23:10 Sohen haratu ha sopo lavi na hija ‘tija’ matan nomim Tija enia Kr̃isto.
MAT 23:11 Haratu mo aulu jea hin kamim, enia i pa nomim volitusi.
MAT 23:12 Haratu mo hase tahea sahe aulu hin kamim, God i pa taua sivo atano, haratu mo hase taua sivo atano, God i pa tahea sahe aulu.
MAT 23:13 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim tamlohi vujangi mata leu peresi kamim Pharisee, kamim ka tapnetano, matan ka lo pelatihoro na malele vara tamlohi la sopo er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia. Matan kamim hasemim ka sopo unu, ale ka lo turuhoro la haratu la opoia vara la unu hinia.
MAT 23:14 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee, kamim ka tapnetano, matan ka lo hahau rotoroto na jara peresi na tasi vara ha vai te tamlohi hatea mo sopo mahapin Abraham i lavi na nomim rasua, ale na rani mo mai sohena vonamim matea, ka vaia mo mai natu moruhapu matea mo mele sati jea mo jeu kamim.
MAT 23:16 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim ka tamlohi tatavera matavuso, ka lo vujangia kara, vara tea mo vere na nona retitauhi na hija Temple, ka verea vara enia hina purongo, pani vara tea mo vere na nona retitauhi na gold mata Temple, haratu i pa mele r̃uhu vara i taurilati na nona retitauhi.
MAT 23:17 Ka matavuso rongorongo vono! Sava mo aulu jea? Gold teni Temple atu sei mo lo vai na gold mo tapu?
MAT 23:18 Ale ka lo verea vara, vara tea mo vere na nona retitauhi na hija jara silesilea isan God, kara enia hina purongo, pani vara tea mo vere na nona retitauhi na nona silesilea, i pa mele r̃uhu vara i taurilati na nona retitauhi.
MAT 23:19 Ka tamlohi matavuso! Sava mo aulu jea? Silesilea teni jara silesilea atu sei mo lo vai na silesilea mo tapu?
MAT 23:20 Ale haratu mo vere na nona retitauhi na hija jara silesilea, mo lo retitauhi na hinau tari hinia.
MAT 23:21 Moiso haratu mo lo vere na nona retitauhi na hija Temple, mo retitauhi na hijana peresi God atu mo lo toho hinia.
MAT 23:22 Ale haratu mo retitauhi hin tuka, mo lo retitauhi na jara sakele mata suiha non God peresi God sei mo lo sakele ea.
MAT 23:23 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee, kamim ka tapnetano. Kamim ka avulahi vara ha lo sile na nomim tithe na hinau sohena: solat, oke peresi na watakres, pani ka lo kilau purongoi na hinau aulu mata leu sohena: aria tataholo, r̃omopoia peresi na vai vevuhi na nomim retitauhi tarea. Ha vai la harihi la sopo aulu jea, pani ha sopo r̃omaliho hin la haratu la mele aulu jea na nahon God.
MAT 23:24 Ka tamlohi tatavera matavuso! Ka lo spuni nar̃ihi na hina varihi la sati, pani ka lo r̃olomi jarohi na hina tavera la sasati!
MAT 23:25 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee. Kamim ka tapnetano, matan ka lo hoje na pahisa paniken peresi na peleti, pani na lolona mo mar̃ivi na posposi hanmarua peresi posposi r̃omr̃omi hasemim.
MAT 23:26 Ka Pharisee matavuso! Ha hoje na lolo paniken peresi na peleti tiroma matan vara pahisara la pa vokevoke.
MAT 23:27 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee. Kamim ka tapnetano! Matan kamim ka sohena ima taptap laem lulu, pani lolona mo mar̃ivi na sui tamlohi peresi na lumira.
MAT 23:28 Ale kamim sohena, la hite kamim sohen ka vokevoke, pani ka mar̃ivi na tapnetano peresi na vaivaileu.
MAT 23:29 Rani r̃ilangi tavera i pa mai isamim, tamlohi vujangi mata leu, peresi kamim Pharisee. Kamim ka tapnetano! Matan ka voro na ima taptap nona pr̃ovet, ale ka lakolako na taptap tamlohi tataholo na storera la ulia na tapura,
MAT 23:30 kara, ‘Vara kama pa lo toho na pongi non la nomam tata, kama pa sopo tuenira vara la vili na pr̃ovet.’
MAT 23:31 Ale matana, ka lo vereulia vara kamim ka natun la tamlohi atu la lo vili na pr̃ovet.
MAT 23:32 Ha vai mar̃ivisi na sava tamamim la tapulona,
MAT 23:33 ka sohena mata! Ka natu mata sasati. Ha pa juri kamim sohena sava na talai mata moruhapu?
MAT 23:34 Matan haratu, a pa r̃ule te pr̃ovet peresi te tamlohi lelevosahi tolu na tamlohi vujangi mata leu, tatuara ha pa vilimateira na talopeilopei, ale tatuara ha pa rupira na asi maja na nomim ima lotu, ale ha pa tipahira na taon tavera tari la pa vano ea,
MAT 23:35 matan haratu i pa sohen harihi: kamim ha pa lavi na talai mata r̃ae tari nona pr̃ovet tuai mo tapulo na r̃aen Abel, tamlohi tataholo atu, mo tikeli na r̃aen Zechariah natun Barachiah, haratu ka vilia na livuha jara tapu na lolo Temple peresi na jara mata silesilea atu.
MAT 23:36 Varar̃uhu na verea isamim, la talai sei la pa pala isan pina nike.” Iesu mo mele verea mara,
MAT 23:37 “Jerusalem o Jerusalem, taon tavera sei tamlohi tatavera la lo vilimatei na pr̃ovet hinia, ale la lo parumatei la haratu God mo r̃ulera isana. Ko sopo levosahia vara vaha visa moiso na opoia vara a hohovi na natum, sohena tina toa mo lo hohovi na natuna na ruhuruhu hapana, pani kamim tamlohi tatavera hinia ka r̃ohu!
MAT 23:38 Ko hitea, imam nike, i pa mai sohena jara hasetoho matea.
MAT 23:39 Matan na verea isamim, ha pa sopo mele hiteau vavano i tikeli rani atu ha pa verea vara, ‘Ler̃uhu hin haratu mo lo mai na hijan Moli God’.”
MAT 24:1 Hitahu, Iesu mara mo lo malue na Temple non Jerusalem, nona tamlohi usuri la mai isana vara la verea vara la ima tavera atu la r̃uhu sohena sava.
MAT 24:2 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Ka hite la ima tari akerihi? Varar̃uhu na verea isamim vara i pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua sei vara la pa sopo atu jovjovira!”
MAT 24:3 Hitahuna, Iesu mo lo sakele na vuti talu Olive, ale nona tamlohi usuri la mai r̃or̃o isana, la verea lara, “O to vere kamam hinia vara sava matamata natu, kama pa lo kilau matana, vara kama pa levosahia vara nom mele mai peresi na pongi hitahu mo pala.”
MAT 24:4 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha lo kilau ha sopo tinar̃ihi tea i halu kamim,
MAT 24:5 matan tamlohi matuvana la pa mai na hijaku la pa verea vara enira natu pa Kr̃isto atu, la pa tikau leji na tamlohi matuvana.
MAT 24:6 Ale ha pa rongo na vuro peresi na sorasorahi vuro, pani ha sopo matahu matan harihi natu, i pa mai tiroma, pani pongi hitahu mo sopo lo pala.
MAT 24:7 Mara jara tavera tinatinapu la pa meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. Marua tavera i pa mai, ale mihi i pa hisuhi na jara matuvana.
MAT 24:8 La hinau tari sei la sohena tapulo rongohaji na epe har̃ai vara i lavilavi.
MAT 24:9 Ale la pa tauri kamim ha vano na rani r̃ilangi sati, la pa vilimatei kamim. Tamlohi tari na jara tavera na varama la pa hitesatihi kamim mata hijaku.
MAT 24:10 Vao tavera la pa tinar̃ihi na nora rasua hin rani atu, ale la pa turuturuposi hinira, la pa hitesasatihira.
MAT 24:11 Ale pr̃ovet haluhalu matuvana la pa pala, la pa tikau leji na tamlohi matuvana.
MAT 24:12 Ale matan vaivaileu i pa tavera jea, opoia nona tamlohi matuvana la pa tihai.
MAT 24:13 Pani harepu mo lo turu r̃ilangi mo tikeli na pongi hitahu, i pa juri.
MAT 24:14 Ale tamlohi la pa retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia isana mara jara tinatinapua na varama matan vara la pa levosahia, moiso pongi hitahu i pa pala.
MAT 24:15 Vara ha hite hina lumiha sei God mo r̃ohu hinia, haratu sei pr̃ovet Daniel mo lo verea tuai moiso, vara mo turu na jara tapu na lolo Temple, hare mo lo evi reti nike i levosahi na r̃aramina,
MAT 24:16 mo r̃uhu vara la haratu la lo toho Judea la rovo la sahe na vutivuti.
MAT 24:17 Mo r̃uhu vara haratu mo lo toho aulu na pusa imana i pa sopo sevuti sivo na lolona vara i lavi nar̃ihi na nona hinahinau hinia,
MAT 24:18 Ale mo r̃uhu vara haratu mo lo voko na isa i pa sopo posi vara i ale na nona jaket.
MAT 24:19 I pa rani r̃ilangi isana har̃ai sei la pangepange peresi la haratu la pa lo vasusui na nora pipi hin rani atu!
MAT 24:20 Ha usiusi isan God vara nomim rovorovo i pa sopo jovi na taro hamariri teni na rani Sabbath.
MAT 24:21 Mo sopo lo te rani sohen rani r̃ilangi tavera atu, mo tapulo na pongi tiroma mo tikeli nake, ale i pa sopo mele tea sohena hin te rani.
MAT 24:22 Ale vara God i sopo lo vai la rani r̃ilangi atu evira la mele vejuveju, i pa sopo te tamlohi hatea i pa mauri. Pani matan la haratu God mo vir̃onira, enia i pa vai la rani atu evira la mele vejuveju.
MAT 24:23 Moiso vara tea mo verea mara, ‘Ha kilau mai nike! Kr̃isto atu enia nahai, teni enia natu, sevano’ — mo vono, ha sopo rasua.
MAT 24:24 Matan kr̃isto haluhalu peresi na pr̃ovet haluhalu la pa pala, ale la pa vai na matamata tatavera peresi na hinau mar̃urahi, matan vara la vaihitea vara la er̃i tikau leji la haratu Moli mo vir̃onira.
MAT 24:25 Ka hitea, mo sopo lo ranina tataholo pani na lo vere kamim hinia moiso.
MAT 24:26 Ale vara la verea isamim lara, ‘Ha kilau vano, enia natuvano na jara tano koru!’ — ha sopo vano atu! Teni vara la verea lara, ‘Ha kilau mai nike, enia nahai mo lo toho na lolo ima nike!’ — ha sopo rasua!
MAT 24:27 Matan rani mata mele mai non Natun Tamlohi i pa mera sohena vaha sei mo vilasi, merana mo tai Opae mo sivo Marino.
MAT 24:28 Vara ko hite na karai la lo avu vano hin te jara, o pa levosahia vara te pahai mo mena atu.
MAT 24:29 La hinau r̃ilangi atu vara la vano moiso, ‘Vahatea purongo mera alo i pa tihai, vitu i pa sopo mele sile na memerana, vitusarasara la pa jovjovi na masapa, ale God i pa hutehi na suiha tari na tuka’.
MAT 24:30 Ale matamata matan Natun Tamlohi i pa pala na masapa aulu, ale tavtavui tari mata varama la pa tangi mata matahu, moiso la pa hite Natun Tamlohi i pa lo mai na telangi matan tuka na nona suiha peresi na merana tavera.
MAT 24:31 I pa r̃ule na nona angelo na tiv tavera mata trumpet matea, moiso la pa takonahi la haratu mo vir̃onira r̃alihi na varama na jara tari na masapa aulu na varama.
MAT 24:32 Ha lo levosahi na titileu mata vipahai fig: na rani rangana la lo sasar̃ira, ha pa levosahia vara taro mamasa mo lo mai.
MAT 24:33 Ale kamim sohena, vara ha hite la hinau nike, na lo verea isamim la lo tapulo masese, ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lo mai mariviti moiso, mo lo turu na matarua.
MAT 24:34 Varar̃uhu na verea isamim, vara pina nike sei mo lo mauri hin rani atu, la pa sopo er̃i tihai, vavano la hinau nike, la masese vevuhi tiroma.
MAT 24:35 Tuka enia varama la pa tihai, pani noku reti la pa sopo er̃i tihai hin te rani.
MAT 24:36 Pani rani atu tea i pa sopo er̃i levosahia vara enia sava rani teni aoa natu. Mo sopo te angelo na tuka, teni Natuna, pani Tama hasena purongo mo levosahia.
MAT 24:37 Hin rani atu Natun Tamlohi i pa mele mai, i pa sohena rani non Noah.
MAT 24:38 Matan sohen hin pongi atu tuai wai tavera mo sopo lo lolovi na varama, tamlohi la lo vai na hanhani tavera, ale la lo vai na lahi, la lo tulatulahi vavano Noah mo unu na Ark.
MAT 24:39 Ale tamlohi la sopo levosahi na sava i pa mai mo sinai wai tatave tavera atu mo mai mo tivesi vevuhira. I pa sohen haratu hin pongi atu Natun Tamlohi i pa mele mai hinia.
MAT 24:40 Hin pongi atu, tamlohi mo rua la pa lo voko na isa, la pa lavi nar̃ihi matea, matea i pa lo toho.
MAT 24:41 Ale har̃ai mo rua la pa lo visi na flaua, la pa lavi nar̃ihi matea, matea i pa lo toho.
MAT 24:42 Ale matan haratu, ha tatamahu! Ka sopo levosahia vara sava rani natu, nomim Moli i pa mele mai hinia.
MAT 24:43 Ale ha lo levosahi hinau akerihi, vara tamlohi tavera mata ima matea i pa lo levosahi na sava aoa na vutepongi sei vara tamlohi vavanaho i pa mai hinia, i pa lo kilau, ale i pa sopo tinar̃ihia vara i unu na imana.
MAT 24:44 Ale matan haratu, kamim sohena ha tatamahu, matan ha pa sopo levosahi aoa atu Natun Tamlohi i pa mele mai hinia.
MAT 24:45 Harepu natu, enia sohen volitusi lelevosahi matea, ale mo lo r̃omturu r̃ilangi tarea, vara nona tamlohi tavera mo vir̃onia vara i lo kilau na vao volitusi na imana matan vara i sile na hara hinau isara na rani tataholo?
MAT 24:46 Avulahi tavera isan volitusi atu mo lo vai na sava nona tamlohi tavera mo verea hin rani atu vara i mele mai.
MAT 24:47 Varar̃uhu, na verea isamim, tamlohi tavera atu i pa taua i aulu na nona hinahinau tari.
MAT 24:48 Pani vara volitusi sasati matea mo lo hase r̃omr̃omia vara, ‘Noku tamlohi tavera i pa sopo mai vila sei!’
MAT 24:49 Moiso mo tapulo tamaji na tatuana volitusi tinapua, ale mo lo hanhani, ale mo inu peresi la haratu la lo sasar̃uhu.
MAT 24:50 Nona tamlohi tavera atu i pa pala na rani teni aoa sei volitusi atu mo sopo levosahia vara i pa pala hinia,
MAT 24:51 ale i pa tai rotoa i taua peresi na tapnetano. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata rongohaji.”
MAT 25:1 “Hin pongi atu, mauri atu God mo aulu hinia i pa sohen har̃ai maevo mo sangavulu sei la lavi na nora lamu potele la vano vara la tapai na tamlohi i pa lahi.
MAT 25:2 Mo lima hinira la rongorongo vono, ale mo lima la lelevosahi.
MAT 25:3 Matan la haratu la rongorongo vono lara la lavi na nora lamu potele, la sopo lavi te wel matara,
MAT 25:4 pani la haratu la lelevosahi la lavi na potele wel peresi na nora lamu potele.
MAT 25:5 Ale tamlohi vara i pa lahi mo sopo mai vila, ale la har̃ai maevo tari atu la tapulo peka, ale la juruvi.
MAT 25:6 Pani na livuha vutepongi la rongo na leo matea mo ulo mara, ‘Tamlohi i pa lahi nahai. Ha mai ha tapaia.’
MAT 25:7 Ale la har̃ai maevo atu la kilau, ale la tai nar̃ihi na korukoru pingo ruru na nora lamu potele vara lamu la mele memera i r̃uhu.
MAT 25:8 Pani la haratu la rongorongo vono, la verea isan la haratu la lelevosahi lara, ‘Ha sile te nomim wel makomona isamam matan nomam lamu potele la lo tapulo mate.’
MAT 25:9 Pani la haratu la lelevosahi la r̃aramira lara, ‘Wel mo sopo tataholo hinir̃a mo isoiso. Ha vano na stoa ha voli te nomim!’
MAT 25:10 Ale la pa lo vano vara la voli tea, tamlohi vara i pa lahi mo pala, ale la haratu la lo tatamahu la usuria la vano na hanhani lahi, ale la pelatihoro na matarua.
MAT 25:11 Mo sopo tuai la har̃ai maevo tinapua atu la pala lara, ‘Tamlohi tavera! Tamlohi tavera, o roi isamam!’
MAT 25:12 Pani mo r̃aramira mara, ‘Varar̃uhu na verea isamim, na sopo levosahi kamim.’”
MAT 25:13 Iesu mo mele verea mara, “Matan hinau atu ha tatamahu, matan ka sopo levosahia vara sava rani teni aoa Natun Tamlohi i pa mele mai hinia.”
MAT 25:14 Mo mele verea mara, “I pa sohena tamlohi matea mo vano na nona hahau matea. Mo tovi na nona slev, ale mo tau na nona hinahinau na limara.
MAT 25:15 Isan matea, mo silea na selen mo lima. Selen matea hinira, mo tataholo mata voli tamlohi matea mata voko mata rani i tari vahatea . Ale isan matea mo sile na selen mo rua, ale isan matea mo sile na selen matea. Mo silea isara mo tataholo na nora er̃ia, moiso mo malue mo vano na nona hahau.
MAT 25:16 Haratu mo lo sile na selen mo lima isana tiroma, mo vano vahatea mo voko peresia, ale mo mele tikeli na selen mo lima tinapua.
MAT 25:17 Haratu mo lo lavi na selen mo rua mo sohena mo mele tikeli na selen mo rua tinapua.
MAT 25:18 Pani haratu sei mo lo lavi na selen matea, mo vano mo heli na koko matea na lepa mo tavuni jarohi mania atu non nona tamlohi tavera.
MAT 25:19 Rani matuvana la vano moiso, ale tamlohi tavera non la slev atu mo mele hilu vara i levosahia vara la vai na sava hin la mania atu.
MAT 25:20 Ale haratu mo lo lavi na selen mo lima mo juha mai isana, mo lavi na selen mo lima tinapua hin la haratu mo lo lavira tiroma mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, ko sileau na selen mo lima; ale na mele vai na selen mo lima tinapua.’
MAT 25:21 Ale nona tamlohi tavera mo verea isana mara, ‘Ko vai na voko r̃uhu. Ko r̃omturu r̃ilangi na nom makomo hinau, ale nake a pa tauho o aulu na hinau mo mar̃ivi. O unu na avulahi tavera non nom tamlohi tavera.’
MAT 25:22 Ale haratu mo lo lavi na selen mo rua mo juha mai isana, mo lavi na selen mo rua tinapua hin la haratu mo lo lavira tiroma mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, ko sileau na selen mo rua; ale na mele vai na selen mo rua tinapua.’
MAT 25:23 Ale nona tamlohi tavera mo verea isana mara, ‘Ko vai na voko r̃uhu. Ko r̃omturu r̃ilangi na nom makomo hinau, ale nake a pa tauho o aulu na hinau mo mar̃ivi. O unu na avulahi tavera non nom tamlohi tavera.’
MAT 25:24 Ale haratu mo lo lavi na selen matea mo juha mai isana mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, na levosahia vara engko tamlohi r̃ilangi matea, ko lo lavi na vua pahai engko ko sopo lavoa. Ko lo takonahi na wit na jara engko ko sopo hapor̃ahi tea ea,
MAT 25:25 ale na matahu, na vano na jarohi na nom mania na lepa. Nahai, o mele lavi na sava enia nom.’
MAT 25:26 Pani nona tamlohi tavera mo r̃aramia mara, ‘Engko tamlohi sasati, ko slev maloko vari. Ko r̃omi vara enau tamlohi r̃ilangi matea, ale na lo lavi na vua pahai na sopo lavoa, ale na lo takonahi na wit na jara na sopo hapor̃ahi tea ea?
MAT 25:27 Vara mo sohena, i pa mele r̃uhu jea vara o lo tau na mania isana tamlohi bank matan vara a mele pala a pa er̃i lavi na noku mania peresi haratu makomona bank i pa mele silea aulu na noku mania.’
MAT 25:28 Ale mo verea isan te nona slev tinapua mara, ‘Ha lavi nar̃ihi selen atu isana, ha silea isan haratu mo lavi na selen mo sangavulu,
MAT 25:29 matan isan la haratu la lavi te hinau, la pa mele silera hin te hinau, ale i pa masurere isana. Pani isan haratu mo lekoleko, sava enia nona tiroma i pa lavi nar̃ihia.
MAT 25:30 Ale ha pulahi slev atu mo sopo r̃uhu hin te hinau hatea i vano na jara r̃or̃oha. Hin jara atu la pa tangtangi, ale la pa ngar̃ngar̃ori na hur̃ura mata hajhaji ea.’
MAT 25:31 Na rani vara Natun Tamlohi i mai na nona sasarami peresi na angelo tari, hin rani atu natu i pa sakele na nona jara sakele mata suiha nona Supe.
MAT 25:32 Mara jara tinatinapua na varama la pa turu na nahona moiso i pa asera hatehateahi sohena tavui sipsip matea mo lo ase na pulana sipsip na nani.
MAT 25:33 Ale i pa tau na sipsip na matuana, ale nani na marauna.
MAT 25:34 Ale i pa verea isan la haratu na matuana vara, ‘Ha mai, kamim sei Tamaku mo ler̃uhu hin kamim! Ha lavi mauri atu God mo aulu hinia sei mo tau mamahunia matamim tuai tiroma moiso mo pa vai na varama.
MAT 25:35 Matan na marohati ka sileau na hanhani, na mar̃ohu ka sileau na inu, enau na vinano matea ka toviau na imamim,
MAT 25:36 mo sopo te noku ruru ka sileau na ruru, na rojo ka mai ka rohiau, na lo toho na ima r̃ilangi, ale ka mai ka hiteau.’
MAT 25:37 Moiso la tamlohi tataholo atu la pa r̃aramia vara, ‘Moli, nangisa kama hiteho ko marohati, ale kama vahaniho, teni ko mar̃ohu, ale kama sileho na wai?
MAT 25:38 Ale nangisa natu, kama pa hiteho ko vinano, ale kama toviho na imamam, teni ko malamala, ale kama ruruho?
MAT 25:39 Ale nangisa natu, kama hiteho ko rojo teni ko lo toho na ima r̃ilangi, ale kama rohiho?’
MAT 25:40 Ale Supe i pa r̃aramira, vara ‘Varar̃uhu na verea isamim, na rani ko vaia te hinau mo r̃uhu isan te voraiku teni te vevorai rihirihi hatea, ko lo vaia isaku.’
MAT 25:41 Ale i pa verea isan la haratu na marauna vara, ‘Ha malue na nahoku, kamim ka lo toho na ruhuruhu lesati, ha unu na hapu matan tui tui atu na tatamahunia matan Tiapolo peresi na nona angelo sati,
MAT 25:42 matan na marohati, pani ka sopo sileau hin te hanhani, na mar̃ohu, pani ka sopo sileau hin te wai,
MAT 25:43 enau na vinano matea, pani ka sopo toviau na imamim, enau na malamala, pani ka sopo ruruau, na rojo, ale ka sopo mai vara ha rohiau, ale na lo toho na ima r̃ilangi, pani ka sopo mai isaku.’
MAT 25:44 Ale enira sohena la pa r̃aramia vara, ‘Moli, nangisa natu, kama hiteho ko marohati, teni ko mar̃ohu, teni ko vinano matea, teni ko malamala, teni ko rojo teni ko lo toho na ima r̃ilangi, ale kama sopo tueniho?’
MAT 25:45 Ale i pa r̃aramira vara, ‘Varar̃uhu na verea isamim, matan ka sopo vai te hinau r̃uhu isan te voraiku rihirihi hatea ka sopo vaia isaku.’
MAT 25:46 Ale la haratu, la pa vano la unu na talai matan tui tui, pani la haratu la tataholo la pa unu na mauri tui.’”
MAT 26:1 Iesu mara mo verea la hinau sei moiso mo verea isana nona tamlohi usuri mara,
MAT 26:2 “Ka levosahia vara rani mo rua mo lo toho moiso rani Passover i pa mai, ale la pa sile Natun Tamlohi vara la vosaea na talopeilopei.”
MAT 26:3 Hin rani atu moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu nona tamlohi la pulutahi na ima tavera non pr̃is aulu sei, hijana Caiaphas,
MAT 26:4 ale la hatihia jara matea vara la pa taurilati Iesu na malele halu vara la vilia.
MAT 26:5 Pani la verea lara, “I pa sopo na livuha hanhani Passover, matan vara i vono, tamlohi la pa lolokoru tavera, ale r̃a sopo er̃i vaira la toho malum.”
MAT 26:6 Ale hin rani atu Iesu mo lo toho Bethany na iman Simon, tamlohi lepros matea,
MAT 26:7 Iesu mo pa lo sakele na tepel ea, ale har̃ai matea mo mai isana, mo lo tauri na potele hasori matea la tovia alabaster, volina mo tavera jea, ale mo rengia na patuna.
MAT 26:8 Nona tamlohi usuri lara la hitea la lolokoru lara, “Mata sava mo lo surei komokomoa?
MAT 26:9 Matan hinau sei o er̃i har̃ehia mata mania tavera, ale o silea isana tilavono.”
MAT 26:10 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo verea, ale mo verea isara mara, “Mata sava ka lo ari har̃ai nike? Enia mo vai na hinau r̃uhur̃uhu matea isaku.
MAT 26:11 Matan tilavono la pa lo toho peresi kamim tarea, pani enau a pa sopo toho peresi kamim tarea.
MAT 26:12 Enia mo surei hasori nike na epeku matan vara i tatamahuni na epeku mata noku tavuni.
MAT 26:13 Varar̃uhu na verea isamim, sava jara Retir̃uhu la pa sorahia ea na varama, la pa sorahi na sava mo vaia vara tamlohi la pa mele r̃omr̃omia.”
MAT 26:14 Ale vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu hijana Judas Iscariot mo vano isana moli mata pr̃is,
MAT 26:15 mo verea mara, “Ha pa sile na sava isaku vara a taua na limamim?” Ale la vuti la silea na silver selen mo ngavulu tolu.
MAT 26:16 Moiso, mo tapulo hin rani atu mo tapulo aleale masapa vara i turuposi hinia.
MAT 26:17 Na rani tiroma mata hanhani tavera mata pereti mo sopo te isi hinia, tamlohi usuri la mai isan Iesu lara, “Ko opoia vara kama pa tatamahu epu vara o pa hani na Passover ea?”
MAT 26:18 Mo verea mara, “Ha unu na taon tavera, ale ha hite na tamlohi matea, ale ha verea isana vara, ‘Tija mo verea mara, noku rani mo mai mariviti, a pa hani na hanhani mata Passover peresi na noku tamlohi usuri na imam.’”
MAT 26:19 Ale nona tamlohi usuri la vaia sohena mo verea isara, ale la tatamahuni na hanhani Passover.
MAT 26:20 Ale na ravravi mo sakele na tepel peresi la tamlohi usuri tupu sangavulu r̃omana mo rua atu.
MAT 26:21 Ale la pa lo hanhani mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vonamim matea i pa turuposi hiniau.”
MAT 26:22 La rongo mo sati, ale la tapulo verea isana enira hatehateahi lara, “Tija, enau teni mo vono?”
MAT 26:23 Mo r̃aramia mara, “Matea mo lo seri na pereti peresiau na pesin matea, i pa turuposi hiniau.
MAT 26:24 Natun Tamlohi i pa vano na malele mata mateia sohen la ulia na Retiulia matana, pani rani r̃ilangi tavera isan haratu mo lo turuposi hin Natun Tamlohi. I pa mele r̃uhu jea isana vara tamlohi atu i sopo vora.”
MAT 26:25 Judas haratu sei i pa turuposi hinia mo r̃aramia mara, “Tija, korong enau teni mo vono?” Iesu mo verea isana mara, “Engko ko hase vereho moiso.”
MAT 26:26 Ale lara la lo hanhani, Iesu mo lavi na pereti mo topea mo vere meje isan God matana, ale mo silea isana nona tamlohi usuri, ale mara, “Ha lavia, ha hania, enia epeku.”
MAT 26:27 Ale mo tauri na paniken matea, mara mo vere meje isan God, mo silea isara mara, “Ha inu hinia, kamim mo isoiso,
MAT 26:28 matan harihi enia r̃aeku mata retitauhi God mo vaia matan vara r̃aeku i pa roro matan vara i r̃omi na hehe nona tamlohi matuvana.
MAT 26:29 Na vere kamim hinia, enau a pa sopo mele inu waen nike i tikeli pongi atu a pa mele inua peresi kamim hin mauri atu Tamaku mo supe hinia.”
MAT 26:30 Lara la lalavete na vete matea moiso la malue la sahe na Vuti talu Olive.
MAT 26:31 Ale Iesu mo verea isara mara, “Kamim mo isoiso ha pa rovo hiniau nohorihi na vutepongi. Matan la ulia na Retiulia moiso vara, ‘A pa vilijovi na tavui sipsip ale sipsip la pa rovorovo.’
MAT 26:32 Pani hitahu na noku sauteterahi, a pa vano tiroma hin kamim Galilee.”
MAT 26:33 Peter mo r̃aramia mara, “Vara enira mo isoiso la rovo hiniho, enau a pa sopo er̃i rovo hiniho.”
MAT 26:34 Iesu mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isam, hin vutepongi akerihi purongo, engko o pa vunvuniau vaha tolu, tiroma moiso toa vari i pa tarere.”
MAT 26:35 Peter mo verea isana mara, “Vara a pa mate peresiho, a pa sopo vunvuniho!” Nona tamlohi usuri mo isoiso la verea sohena.
MAT 26:36 Moiso, Iesu mo vano peresira na jara matea hijana Gethsemane, ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha sakele nike tako, a pa vano sevano a usiusi.”
MAT 26:37 Moiso mo lavi Peter peresi la natun Zebedee atu mo rua John enia James, ale mo tapulo rongo mo sati, ale r̃omina mo sopo sakele.
MAT 26:38 Ale mo verea isara mara, “Mapuku mo rongo mo sati tavera vara i mate. Ha lo toho nike, ha lo kilau peresiau.”
MAT 26:39 Mo mele juha vano makomona, ale mo popovitoho na nahona na lepa, ale mo usiusi mara, “Tamaku, vara mo tataholo, o nar̃ihi rani r̃ilangi nike isaku, pani o sopo usuri na masaloku, o usuri na masalom purongo.”
MAT 26:40 Moiso mo mele mai isana nona tamlohi usuri mo hitera la juruvi r̃omaliho. Mo verea isan Peter mara, “Kamim, ka sopo er̃i kilau peresiau mata aoa matea purongo?
MAT 26:41 Ha kilau, ha usiusi vara ha pa sopo er̃i jovi na rani vaihite sei la lo mai isamim, r̃omimim mo r̃uhu, pani na suihamim purongo ha sopo er̃i vaira.”
MAT 26:42 Mo mele sahe haruana vara i usiusi mara, “Tamaku, vara o sopo nar̃ihi paniken akerihi vavano a inua, o usuri na masalom.”
MAT 26:43 Ale mo mele mai isara mo hitera la juruvi r̃omaliho matan matara la puhoni.
MAT 26:44 Ale mo mele malue isara, mo vano mo mele usiusi hatoluna, mo mele verea la retireti atu tiroma mo lo verera.
MAT 26:45 Moiso mo mai isana nona tamlohi usuri mo verea isara mara, “Ha pa juruvi, ale ha mapu hin te rani tinapua. Ka hitea, mariviti vara la turuposi hin Natun Tamlohi natu, ale i pa vano na lima tamlohi hehe.
MAT 26:46 Ha turu, r̃a lo vano! Ka hitea, tamlohi atu mo lo turuposi hiniau mo lo mai mariviti.”
MAT 26:47 Mo pa lo retireti, Judas mo pala, vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu matea peresi na vao tavera matea la tai isan moli mata pr̃is peresi na nora tamlohi aulu, ale la lo lavi na sita vuro peresi na maja.
MAT 26:48 Tamlohi turuposi atu mo pete verera na matamata matea moiso mara, “Haratu a pa pungosia, enia natu tamlohi atu; ha pa taurilatia.”
MAT 26:49 Ale mo mai isan Iesu vahatea mara, “Tija, mo r̃uhu!” Ale mo pungosia.
MAT 26:50 Iesu mo verea isana mara, “Tapala, o vai na sava ko mai vara o vaia.” Moiso la mai isana la tauria vara la taurilatia.
MAT 26:51 Ale vahatea purongo, vonan la haratu matea mo lo toho peresi Iesu mo r̃irahi na limana, mo reve nar̃ihi na nona sita vuro, ale mo langa na tavalu pero slev nona pr̃is aulu.
MAT 26:52 Moiso Iesu mo verea isana mara, “O mele tau na nom sita na jarana. Matan haratu la lo lavi na sita vuro la pa mate na sita vuro.
MAT 26:53 Ka sopo levosahia vara a er̃i tovi isan Tamaku vara i r̃ule na angelo i jeu 72,000, ale vahatea purongo la pa tingir̃a?
MAT 26:54 Pani sohena sava natu, hinau la pa masese sohena Retitapu mo verea vara i sohena?”
MAT 26:55 Hin rani atu Iesu mo verea isan vao atu mara, “Ka mai peresi na sita vuro peresi na maja sohena vara ka lo vano mata taurilati na tamlohi sasati matea? Tarea na lo sakele na lolo Temple na lo vujangi, pani ka sopo tauriau!
MAT 26:56 Pani la hinau sei la pala sohena matan vara Retitapu nona pr̃ovet tuai la pa masese.” Moiso nona tamlohi usuri tari la malue la rovo hinia.
MAT 26:57 Ale la haratu sei la lo taurilati Iesu la tiroma hinia mo vano na iman Caiaphas, enia pr̃is aulu, tamlohi vujangi mata leu peresi na nora tamlohi aulu la lo takonahi hin jara atu.
MAT 26:58 Ale Peter mo lo usuria asau makomona, mo vano mo tikeli na rope iman pr̃is aulu atu, ale mo unu na lolona, ale mo lo sakele peresi na tamlohi kilau atu matan vara i pa hite na isoisona.
MAT 26:59 Ale moli mata pr̃is peresi na tamlohi tari tinapua mata council la lo aleale tamlohi vara la pa vere te retireti halu na sava Iesu mo lo vaia moiso matan vara la pa er̃i vilimateia matara,
MAT 26:60 pani mo sopo tea, hina purongo vara tamlohi halu mo mar̃ivi la turu na nahora. Hitahuna, mo rua la pala mai,
MAT 26:61 lara, “Tamlohi akerihi mo verea mara, ‘Enau a er̃i komo na Temple non God, ale a mele voroa na rani i tolu purongo.’”
MAT 26:62 Ale pr̃is aulu atu mo turu sahe mara, “O pa r̃aramia teni mo vono? Sava nahai la tamlohi nike, la lo retivuhesia matam?”
MAT 26:63 Pani Iesu mo lo turu tapanono. Ale pr̃is aulu mo verea isana mara, “Na usiho vara o retitauhi hin God mauri vara o vere kamam hinia vara engko natu, Kr̃isto atu Natun God?”
MAT 26:64 Iesu mo verea isana mara, “Engko ko pete verea moiso, pani na verea isam vara i pa sopo tuai o pa hite Natun Tamlohi i sakele na matua suiha na tuka, ale mo lo mai na telangi matan tuka.”
MAT 26:65 Moiso pr̃is aulu mo r̃ari na nona ruru mara, “Mo lo vaia sohena enia God. R̃a sopo mele opoi te tamlohi tuetueni tinapua, ka pete rongo na nona reti hehe hin God nakerihi moiso.
MAT 26:66 Nomim aria i pa vano sohena sava?” La r̃aramia lara, “Mo tataholo vara i mate.”
MAT 26:67 Moiso la litovi na nahona, la tuhia, ale hai la vojahia,
MAT 26:68 lara, “O reti mangovi isamam Kr̃isto, hare natu, mo tuhiho?”
MAT 26:69 Hinau atu mo lo vano, ale Peter mo lo sakele na jingoima na lolon ropen ima atu, ale slev har̃ai matea mo sinai isana mara, “Engko sohena, ko lo toho peresi Iesu mara Galilee atu!”
MAT 26:70 Pani mo vunvunia na nahon vao atu mara, “Enau na sopo levosahi na sava ko lo verea.”
MAT 26:71 Ale mara mo malue na matarua atu slev har̃ai tinapua matea mo hitea mo verea isan la haratu la lo turu mariviti isana mara, “Tamlohi nike, mo lo toho peresi Iesu mara Nazareth.”
MAT 26:72 Ale mele vahatea mo vunvunia na retitauhi matea mara, “Na sopo halu, na sopo levosahi tamlohi sei.”
MAT 26:73 Ale mo sopo tuai la haratu la lo turu ea la mai isan Peter lara, “Enjora, engko vonara matea matan leom mo vereuliho.”
MAT 26:74 Ale mo tapulo lesati hinia hasena moiso mo retitauhi mara, “Na sopo levosahi tamlohi sei.” Ale vahatea purongo toa vari matea mo tarere.
MAT 26:75 Moiso Peter mo mele r̃omr̃omi na retireti non Iesu, “Toa i sopo lo tarere o pa vunvuniau vaha tolu.” Ale mo malue hin jara atu mo tangi r̃omina mo sati tavera.
MAT 27:1 Mo mele rani sahe na r̃alavuho jea, moli mata pr̃is tari peresi na tamlohi aulu nona tamlohi la pulutahi vara la vai nora r̃omr̃omi tavera vara la pa tau Iesu na mateia.
MAT 27:2 Ale la lihoa la tiroma hinia mo malue la taua na liman Pontius Pilate, tamlohi tavera matan Rome sei mo lo aulu hin Israel.
MAT 27:3 Moiso Judas, haratu sei mo lo turuposi hinia mara mo hitea vara la pa sile na talai tavera isan Iesu, mo posi na r̃omina, ale mo mele lavi la silver selen atu mo ngavulu tolu mo hilu mo vano isana moli mata pr̃is peresi na tamlohi aulu,
MAT 27:4 mara, “Na vai na hehe matan na turuposi na r̃ae vokevoke.” Lara, “Kama sopo opoia vara kama levosahia, enia nom hinau.”
MAT 27:5 Ale mo pulahi la silver selen atu la sivo na lolo Temple, mo malue mo vano mo lihoa hasena.
MAT 27:6 Pani moli mata pr̃is la lavi la silver selen atu lara, “Vara r̃a mele taura na jara mania na Temple i pa tope na leu matan mania akerihi enia mania mata r̃ae.”
MAT 27:7 Ale la matavuhi la hatihia vara la pa lavi mania atu, la voli na lepa matea la tovia ‘Lepa non Potter’ matan vara la pa lo tavuni na tamlohi la sopo Jew hinia.
MAT 27:8 Matana, lepa atu la tovi ‘Lepa mata R̃ae’ mo tikeli nake.
MAT 27:9 Ale sava reti pr̃ovet Jeremiah mo verea mo masese mara, ‘Ale la lavi na silver selen mo ngavulu tolu , voli mauri sei tatua natun Israel la hatihia vara mo tataholo hinia,
MAT 27:10 ale la silera mata voli lepa non Potter sohen Moli God mo retileu hiniau’.
MAT 27:11 Moiso Iesu mo turu na nahon tamlohi tavera matan Rome, ale tamlohi tavera atu mo usia isana mara, “Engko natu, Supe nona Jew?” Iesu mara, “Engko ko pete verea moiso.”
MAT 27:12 Pani moli mata pr̃is peresi na vajiahara sei la aulu lara la tuvaia hin te hinau, Iesu mo sopo r̃aramira.
MAT 27:13 Moiso Pilate mo verea isana mara, “Ko sopo rongo na hinau matuvana sei la lo retivuhesia matam?”
MAT 27:14 Pani Iesu mo sopo r̃aramia, mo sopo r̃arami te tuvai hatelete, ale tamlohi tavera atu mo mar̃urahi tavera matana.
MAT 27:15 Hin rani atu, tarea na hanhani tavera, tamlohi tavera atu mo lo juri na tamlohi matea na ima r̃ilangi mo lo toho isana vao atu vara sava tamlohi vao atu mo opoia vara i pa juria.
MAT 27:16 Ale hin rani atu tamlohi sasati matea la levosahi mamahunia hijana Barabbas mo lo toho na ima r̃ilangi.
MAT 27:17 Ale la tamlohi tavera atu lara la pulutahi moiso, Pilate mo verea isara mara, “Ka opoia vara a teri hare, Barabbas teni Iesu sei la tovia Kr̃isto?”
MAT 27:18 Mo vere haratu matan mo levosahia moiso vara la tau Iesu na limana mata nora mereimerei purongo.
MAT 27:19 Mo sopo haratu purongo, pani na rani mo pa lo sakele na nona jara sakele mata aria, narouna mo sohai na retisohai matea isana mara, “O sopo tikeli tamlohi vokevoke sei, matan r̃omiku mo sopo sakele matan noku mamavuho hinia nahapani mo sasati.”
MAT 27:20 Ale moli mata pr̃is peresi na vajiahara sei la aulu la haluhalu vao atu vara la usi Barabbas vara la pa komo Iesu.
MAT 27:21 Tamlohi tavera atu mo mele verea isara mara, “Sahara hinira mo rua ka opoia vara a juria nomim?” Ale lara, “Barabbas!”
MAT 27:22 Pilate mo verea isara mara, “Vara sohena a pa vai na sava isan Iesu haratu la tovia Kr̃isto?” Enira mo isoiso lara, “Vosaea na talopeilopei!”
MAT 27:23 Ale mo verea mara, “Mata sava? Mo vai na sava hina sati?” Pani la mele ngara lara, “Ha vosaea na talopeilopei!”
MAT 27:24 Ale na rani Pilate mo hitea vara i pa sopo er̃i jeu na r̃omira, ale mara mo hitea vara tamlohi la tapulo lolokoru moiso pani mo hitea vara i pa sopo er̃i vaira la toho malum, mo lavi na wai, ale mo javulahi na limana na nahon vao atu mo verea mara, “Enau na vokevoke na r̃aen tamlohi nike: enia nomim hinau.”
MAT 27:25 Tamlohi tari hin vao atu la r̃aramia lara, “R̃aena i pa toho hin kamam peresi na natumam!”
MAT 27:26 Moiso mo vai Barabbas mo materi usuri na r̃omira, ale nona tamlohi vuro la rupi Iesu na asi maja, moiso la lavia vara la vosaea na talopeilopei.
MAT 27:27 Moiso tamlohi vuro non tamlohi tavera atu la lavi Iesu mo sivo na jara tavera matea na lolo patu ima non tamlohi tavera atu, ale la tovi matavuhi na tamlohi vuro matuvana la mai la turu na nahona,
MAT 27:28 ale la nar̃ihi na nona ruru, la rua na ruru peravu matea majhina mo perpel,
MAT 27:29 ale la viriviri na r̃ongor̃ongo matea la vaia na kaulu la taua na patuna, ale la tau na mavuro matea na matua limana, ale la popovitoho na nahona la lo vaivaia lara, “Ha kilaua! Supe nona Jew.”
MAT 27:30 Moiso la litovia la lavi nar̃ihi mavuro atu, ale la lo hamaji na patuna hinia.
MAT 27:31 Ale lara la vaivaia mo isoiso, la nar̃ihi pa ruru peravu atu la mele rua na nona ruru, ale la tiroma hinia vara la vano la vosaea na talopeilopei.
MAT 27:32 La pa lo malue na malele, ale tamlohi vuro la tapai na tamlohi matea Simon mara Cyrene. La ngurunguru hinia vara i lavi na talopeilopei non Iesu.
MAT 27:33 Moiso na rani la kakau na jara matea hijana Golgotha, — r̃aramin Golgotha enia Jara Sui Patu Tamlohi
MAT 27:34 la sile Iesu na waen la hohoia peresi na hinau matea mo hohona vara i inua, pani mara mo inu mo rongoa mo r̃ohu vara i inua.
MAT 27:35 Ale lara la vosaea na talopeilopei moiso, la asehi na nona ruru isara na nora roro matea.
MAT 27:36 Moiso la sakele la lo kilaua la lo saovia hin jara atu.
MAT 27:37 La vosae na retiaria matea aulu na patuna mo verea mara, Haranike nahai enia Iesu Supe nona Jew
MAT 27:38 Hin rani atu la vosae na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho mo rua tinapua na talopeilopei peresia, matea na matuana ale matea na marauna.
MAT 27:39 Ale la haratu la lo hahau roto jara atu la lo vaivaia, la lo pulapulahi na patura isana
MAT 27:40 lara, “Engko sei vara o pa komo na Temple, ale a pa mele voroa na rani i tolu purongo, o hasem juriho! Vara engko Natun God, o sevuti hin talopeilopei sei!”
MAT 27:41 Ale moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu sohena la vaivaia lara,
MAT 27:42 “Mo lo juri na tamlohi tinapua: mo sopo er̃i juria hasena. Enia Supe non Israel, r̃a hitea vara i sevuti nakerihi na talopeilopei, ale r̃a pa er̃i rasua.
MAT 27:43 Enia mo tau na nona rasu hin God, mo r̃uhu vara God i pa juria nakerihi vara na masalona, matan mo lo verea mara, ‘Enau Natun God.’”
MAT 27:44 Ale la tamlohi mata vili na tamlohi mata vavanaho atu sohena la vaivaia hin malele atu.
MAT 27:45 Ale na livuha rani r̃or̃oha tavera matea mo tavuni na jara tari mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi.
MAT 27:46 mariviti na matan alo mo tolu na ravravi, Iesu mo ulo aulu na leo r̃ilangi matea mara, “Eli, Eli, lema sabatani?” R̃aramina, ‘Noku God, noku God, mata sava ko rovo hiniau?’
MAT 27:47 Ale tamlohi hai la lo turu mariviti atu la rongoa lara, “Tamlohi nike, mo lo tovi Elijah.”
MAT 27:48 Ale vahatea purongo, vonara matea mo maro vano mo lavi na tavalu ruru matea la r̃ur̃unia na waen hohona, ale mo sohaia na mavuro mo sahe isana vara i inua.
MAT 27:49 Pani tatuara lara, “O lo saovi tako, r̃a pa hitea vara Elijah i pa sinai i juria teni i vono!”
MAT 27:50 Ale Iesu mo mele ulo r̃ilangi na leo tavera matea, ale maromarona mo isoiso.
MAT 27:51 Ale vahatea purongo, ruru tavera atu na lolo Temple mo mar̃ari mo rua mo tapulo aulu mo tikeli atano. Ale lepa mo hisu, ale vatu la mavua.
MAT 27:52 Ale taptap la roi moiso, ale tapuhi matuvana non God sei la mate moiso la mele turu,
MAT 27:53 ale la malue na tapura hitahu na sauteterahi non Iesu, ale la unu Jerusalem la pala isana tamlohi matuvana ea.
MAT 27:54 Na rani captain mata tamlohi vuro peresi la haratu la lo kilau saovi Iesu, lara la hite na mihi, ale sava mo masese, la mar̃urahi tavera jea lara, “Varar̃uhu, tamlohi nike, enia Natun God!”
MAT 27:55 Hin rani atu, har̃ai matuvana sei la tai Galilee la lo usuri Iesu la lo tuenia la lo turu asau la lo kilaua.
MAT 27:56 Mary Magdalene peresi Mary tinan James enia Joseph, ale tinan la natun Zebedee, James enia John, la lo toho hin vao atu.
MAT 27:57 Mo lo ravravi tamlohi tavtav matea mo tai Arimathea mo mai hijana Joseph, enia sohena tamlohi usuri non Iesu matea.
MAT 27:58 Enia mo vano mo hite Pilate mo usia vara i er̃i lavi na tarapen Iesu. Ale Pilate mo retileu vara la silea isana.
MAT 27:59 Moiso Joseph mo lavi tarape atu, mo leputia na ruru lulu matea mo vokevoke,
MAT 27:60 ale mo taua na tapuna paro sei mo taia na vatu. Mo kuresi horo na vatu tavera matea na mataruan tapu atu, ale mo mele vano.
MAT 27:61 Mary tinapua atu peresi Mary Magdalene la lo toho atu la lo sakele na tavalu taptap.
MAT 27:62 Mo mele rani sahe, hin rani atu mo usuri na rani mata Tatamahu mata Passover, moli mata pr̃is peresi na Pharisee la pulutahi na nahon Pilate.
MAT 27:63 Ale lara, “Tamlohi tavera, kama r̃omr̃omia vara tamlohi halu atu mo verea na rani mo pa lo mauri mara, ‘Rani i tolu i vano moiso, a pa mele turu’.
MAT 27:64 Matana, o retileu vara la turuhoro na tapuna i tikeli na hatolu rani, vara i vono, nona tamlohi usuri la pa vano la vanaho na tarapena, ale la pa verea isana tamlohi vara, ‘Mo mele turu na nona mateia.’ Ale halu atu hitahu i pa mele sati jea i jeu haratu tiroma.”
MAT 27:65 Pilate mo verea isara mara, “Kamim nomim tamlohi kilau hai, ha vano ha kilau mamahunia sohena ha er̃i vaia.”
MAT 27:66 Ale la vano la kaluti horo na vatu mataruan taptap atu, ale la tau na tamlohi kilau la lo kilaua.
MAT 28:1 Sabbath mo isoiso, ale mariviti vara i rani na r̃alavuho na Sunday, ale Mary Magdalene peresi Mary tinapua atu matea la vano vara la hitea na tapuna.
MAT 28:2 Vahatea purongo mihi tavera matea mo vili na jara, ale angelo non Moli God matea mo sevuti na tuka. Mo kuresi nar̃ihi vatu atu, ale mo lo sakele aulu hinia.
MAT 28:3 Angelo atu mo memera sohena vaha, ale nona ruru mo lulu sohena katen.
MAT 28:4 Pa la tamlohi kilau atu la savaravara na matahu la jovi na lepa sohen la mate.
MAT 28:5 Angelo atu mo verea isan la har̃ai atu mara, “Ha sopo matahu! Na levosahia vara ka lo ale Iesu, haratu la vosaea na talopeilopei.
MAT 28:6 Enia mo sopo toho nike. God mo sauteterahia moiso, mo mele mauri, mo sohen haratu Iesu mo verea vara i pa sohena. Ha mai, ha hite na jara sei la tau na tarapena ea.
MAT 28:7 Ha vila, ha vere na nona tamlohi usuri vara mo turu na mateia mo mele mauri, ale ha levosahia vara enia mo lo vano tiroma Galilee hin kamim. Ha vano atu, ha pa hitea ea. Hinau nike natu, na sinai vara a verea isamim.”
MAT 28:8 Pa la har̃ai la matahu, pani la avulahi tavera na rani la malue na tapuna, la maro vila vara la vano la verea isana nona tamlohi usuri.
MAT 28:9 Vahatea purongo Iesu mo tapaira mo sile na retioloolo isara. La vano mariviti isana, la popovitoho la tauri na palona, la lotua.
MAT 28:10 Moiso Iesu mo verea mara, “Ha sopo matahu! Ha vere na noku tamlohi usuri vara la vano Galilee. La pa hiteau atu.”
MAT 28:11 Na rani la har̃ai atu la pa lo toho na malelera, ka levosahia, tamlohi vuro hai sei la lo kilau na tapuna, la vano la unu Jerusalem. La vere na hinau tari sei la masese isana moli mata pr̃is.
MAT 28:12 Ale matana, moli mata pr̃is lara la pulutahi peresi na vajiahara sei la aulu, la hatihia vara la pa sile te mania tavera luhu isana tamlohi vuro.
MAT 28:13 La verea isana tamlohi vuro lara, “Ha verea isana tamlohi tari vara tamlohi usuri non Iesu la mai na vutepongi la vanaho na tarapena na rani ka lo juruvi.
MAT 28:14 Vara nomim tamlohi tavera i rongo hinau nike, kamam kama pa retireti isana. R̃omimim i sopo kaka hinia.”
MAT 28:15 Ale pa la tamlohi vuro atu la lavi pa mania atu la vaia sohen la verea isara. Ale Jew matuvana la pa lo vujangi na tatuara hin sorasorahina atu mo tikeli nake.
MAT 28:16 Ale la tamlohi usuri tupu sangavulu r̃omana matea atu non Iesu, la sahe na vutivuti matea Galilee, jara atu natu, Iesu mo verea vara i pa tapaira ea.
MAT 28:17 Ale lara la hitea, la lotua. Pani tatuara la lo r̃om rua.
MAT 28:18 Iesu mo mai isara, ale mo verea mara, “God mo sileau na suiha tari vara a aulu na tuka peresi na varama.
MAT 28:19 Ha vano isana mara jara tinatinapua na varama, ale ha vujangira vara la mai noku tamlohi usuri. Ha paptijo hinira na hijan Tama, Natuna peresi na Tanume Tapu,
MAT 28:20 moiso ha vujangira vara la taurilati na hinau tari sei na verea isamim moiso, ale ha lo levosahia, enau a pa toho peresi kamim tarea i tikeli na isoison pongi nike!”
MAR 1:1 Harihi enia tapulo Retir̃uhu hin Iesu Kr̃isto, Natun God.
MAR 1:2 Sohen pr̃ovet Isaiah mo ulia mara, ‘Eh! Ko hitea? Na lo r̃ule na noku vahar̃ule vara i tiroma hiniho, i pa vai na malele la tataholo matam.’
MAR 1:3 ‘Na jara hasetoho leona mo lo ulo mara: Ha vasahi na malelen Moli God! Ha tano na malelena i tataholo.’
MAR 1:4 Ale John mo pala, mo lo paptijo na tamlohi na jara hasetoho matan Judea, mo lo retivujavujangi isana tamlohi vara la lavi na paptijo mata posi na hehe matan vara Moli i r̃omira.
MAR 1:5 Ale tamlohi tari na lolon Judea peresi Jerusalem, la lo vano vara la hite John, ale enia mo lo paptijo hin la haratu la lo taviti na nora hehe na wai Jordan.
MAR 1:6 John mo ru na ruru la vaia na vulu camel, ale mo otioti na huri buluk; hana hinau enia hatpoha peresi na tau sugabag sei waina mo meji.
MAR 1:7 Ale mo lo retivujavujangi mara, “Tamlohi matea i pa mai hitahu hiniau mo aulu mo jeuau, enau na sopo tataholo vara a rautoho a lavi nar̃ihi na asi eve palona.
MAR 1:8 Enau na lo paptijo hin kamim na wai purongo, pani enia i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu.”
MAR 1:9 Hin rani atu Iesu mo tai Nazareth na jara Galilee, mo mai atu ale John mo paptijo hinia na wai Jordan.
MAR 1:10 Iesu mara mo malue na lolo wai, vahatea purongo tuka mo roi, ale John mo hite Tanume Tapu mo sinai atano sohena vomahe matea, ale mo tatau hin Iesu.
MAR 1:11 Leon God na tuka mo reti mara, “Engko Natuku r̃uhur̃uhu, enau na opoiho mo tavera jea, na avulahi tavera hiniho.”
MAR 1:12 Vahatea purongo, Tanume Tapu mo tiroma hin Iesu vara i sahe na jara hasetoho.
MAR 1:13 Iesu mo lo toho atu mata rani mo ngavulu vati, Setan mo lo vaihitea. Iesu mo lo toho peresi na maji jala hin jara atu, ale angelo non God la lo matahia.
MAR 1:14 Mo sopo tuai, Supe Herod mo taurilati John, mo taua na ima r̃ilangi. Ale hitahuna, Iesu mo sivo Galilee, mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu non God mara,
MAR 1:15 “Rani tataholo atu God mo lo vir̃onia mo mai moiso! Mauri atu God mo aulu hinia mo lo mai mariviti. Ha posi na nomim hehe, ale ha rasu Retir̃uhu nike!”
MAR 1:16 Na rani matea, Iesu mo lo hahau usuri na pahisa tasin Galilee, mo hite Simon enia tasina Andrew, la lo pulahi na tara matea na tasi matan enira tamlohi aleale maji.
MAR 1:17 Ale mo verea isara mara, “Ha mai ha usuriau. Enau a pa vai kamim ha mai tamlohi aleale tamlohi.”
MAR 1:18 Vahatea purongo, la tinar̃ihi na nora tara la usuria.
MAR 1:19 Iesu mo mele hahau mo vano makomona, mo hite James natun Zebedee, enia tasina John la lo sakele na lolo botira, la lo tulai na nora tara.
MAR 1:20 Iesu mo tovira ale vahatea purongo la tinar̃ihi tamara Zebedee na lolo botira peresi na nona volitusi ale la usuria.
MAR 1:21 Iesu tolu la tupu vati atu la sahe Capernaum, ale na Sabbath mo unu na ima lotu nona Jew, ale mo lo vujangira.
MAR 1:22 La haratu la lo tapurongo isana, la mar̃urahi tavera na nona vujangi, matan mo sopo vujangira sohena nora tamlohi vujangi mata leu matea pani sohena tamlohi matea nona vujangi mo sopo te retiusia matana.
MAR 1:23 Hin rani atu tamlohi matea tanume lumiha sasati matea mo lo toho hinia mo lo toho atu hin ima lotu atu, ale mo ulo isan Iesu mara,
MAR 1:24 “Iesu mara Nazareth, ko opoia vara o vai na sava isamam? Ko mai vara o komo kamam teni! Enau na levosahia vara engko hare, engko haratu mo tapu non God!”
MAR 1:25 Pani Iesu mo savurahia mara, “Ha! O toho malum! O malue isana nakerihi!”
MAR 1:26 Ale tanume lumiha sasati atu mo hisuhi r̃ilangi na epen tamlohi atu moiso mo ulo aulu mo malue hinia.
MAR 1:27 Tamlohi tari hin ima lotu atu la mar̃urahi, ale la lo usiusira hasera hinia lara, “Avei, sava nahai? Vujangi paro matea peresi na suiha vahatea mo pala! Ka hitea mo retileu isana tanume lumiha sasati, ale vahatea purongo la oloolo hinia.”
MAR 1:28 Ale vahatea purongo retin la nona suiha atu mo r̃alihi na jara tari Galilee.
MAR 1:29 Ale Iesu mo malue hin ima lotu atu, mo vano mo unu na iman Simon enia Andrew, enia tolu James enia John.
MAR 1:30 Ale vepalihan Simon mo lo juruvi na vatana matan mo sereia mo tavera, ale la verea isan Iesu.
MAR 1:31 Moiso Iesu mo mai mo tauri na limana mo saua mo sakele, ale seserei atu mo rovo hinia, ale mo tapulo tatamahuni na hara hinau.
MAR 1:32 Na ravravin rani atu, tamlohi la lavi na tamlohi rojo tari peresi la haratu tanume sasati la lo toho hinira la mai isan Iesu.
MAR 1:33 Tamlohi tari hin taon tavera atu la takonahi na mataruan ima atu.
MAR 1:34 Ale Iesu mo vai tihai na rojoa nona tamlohi matuvana, ale mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana. Mo sopo sile te masapa vara te tanume sasati i er̃i retireti matan enira la levosahia vara enia hare.
MAR 1:35 Na r̃alavuho jea mo pa lo r̃or̃oha, Iesu mo turu mo vano hasena na jara hasetoho matea vara i usiusi ea.
MAR 1:36 Ale Simon tolu la haratu la lo toho peresia la kilau alea,
MAR 1:37 ale la tapaia la verea isana lara, “Eh! Tamlohi tari la lo aleho.”
MAR 1:38 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “R̃a malue! R̃a vano hin te vanua tinapua matan vara a er̃i retivujavujangi na Retir̃uhu isara sohena, matan enau na tai na tuka na sinai na varama matan hinau atu natu.”
MAR 1:39 Iesu mo unu role na jara tari Galilee, mo lo retivujavujangi na nora ima lotu, ale mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati.
MAR 1:40 Tamlohi lepros matea mo mai isan Iesu, mo papaohi isana mo usia r̃ilangi mara, “Vara o opoia, o er̃i vaiau a mele vokevoke.”
MAR 1:41 Iesu mo r̃omopoia mo tavera, ale mo tau na limana hinia mara, “Na opoia. O mele vokevoke!”
MAR 1:42 Vahatea purongo, lepros atu mo tihai, ale mo mele vokevoke.
MAR 1:43 Moiso Iesu mo reti r̃ilangi isana, ale mo r̃ulea vano mara,
MAR 1:44 “O tapurongo! O sopo vere te hinau isan tea, pani o vano o hase vujangiho isana pr̃is, ale o sile na nom otori sohen Moses mo retileu hinia matan vara la er̃i hitea vara ko mele vokevoke.”
MAR 1:45 Pani mo turu mo vano mo lo sorahia, ale nona sorasora mo vano r̃alihi, ale mo vaia Iesu i sopo er̃i mele unu hin te taon tamlohi la sopo levosahia, pani mo lo toho na jara hasetoho ale tamlohi la lo mai na jara tari vara la tapaia atu.
MAR 2:1 Te rani la vano moiso Iesu mo mele vano Capernaum, ale mo sopo tuai tamlohi lo la verea lara mo mele mai na ima moiso.
MAR 2:2 Vila r̃uhu purongo mo sopo mele te masapa na lolo ima teni na mataruana. Ale Iesu mo lo retivujavujangi na reti non God isara.
MAR 2:3 Ale, tamlohi tupu vati la ali na tamlohi papao matea mo mai.
MAR 2:4 Ale matan la sopo er̃i vano mariviti isana, la sahe aulu na pusa ima, la vai na marole matea mo sivo tataholo hinia, ale la tuhu pa tamlohi papao atu na epana mo sivo na nahon Iesu.
MAR 2:5 Iesu mara mo hite na rasua hin hinau atu la lo vaia, mo verea isan tamlohi papao atu mara, “Natuku, na r̃omi na nom hehe.”
MAR 2:6 Pani tamlohi vujangi mata leu hai la lo sakele atu, la lo vereverea isara hasera lara,
MAR 2:7 “Mata sava tamlohi nike mo lo retireti sohen haratu? Mo lo vaia sohena enia God. God hasena i er̃i r̃omi na hehe.”
MAR 2:8 Ale Iesu mara mo levosahia vara la lo usiusira hinia isara hasera ale, mo verea isara mara, “Mata sava ka lo r̃omr̃omi na hinau sohena?
MAR 2:9 Sava hinau mo mele malum vara a verea isan tamlohi papao nike, ‘Na r̃omi na nom hehe!’ teni a verea vara, ‘O turu! O viriviri na epam, o hahau!’
MAR 2:10 Pani matan vara ha pa levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha vara i r̃omi na hehe nona tamlohi na varama, ha tapurongo na sava a pa verea!” Moiso Iesu mo verea isan tamlohi papao atu mara,
MAR 2:11 “O turu, o lavi na epam, o mule!”
MAR 2:12 Tamlohi papao atu mo turu vahatea, mo lavi na epana ale mo hahau mo malue na nahora, ale mo vaira enira mo isoiso la mar̃urahi ale la tahe na hijan God lara, “Hare mo pete hite te hinau sohen harihi moiso?”
MAR 2:13 Iesu mo mele sivo na pahisa tasi, ale tamlohi tari la lo mai isana, ale mo lo vujangira.
MAR 2:14 Ale mara mo lo hahau atu mo hite Levi natun Alphaeus mo lo sakele na jara mata lavi na takis, ale mo verea isana mara, “O usuriau!” Levi mo turu vahatea, mo usuria.
MAR 2:15 Hin vutepongi atu na iman Levi, Iesu mo lo hanhani peresi na tamlohi matuvana mata lavi na takis peresi na tamlohi hehe tolu na nona tamlohi usuri, matan tamlohi matuvana sohera la lo usuri Iesu.
MAR 2:16 Pani tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee lara la hite Iesu mo lo hanhani peresi na tamlohi hehe tolu na tamlohi mata lavi na takis, la vere isana nona tamlohi usuri, lara, “Mata sava mo lo hanhani peresi na tamlohi mata lavi na takis tolu na tamlohi hehe?”
MAR 2:17 Ale Iesu mara mo rongoa mo verea isara mara, “La haratu epera la lo r̃uhu la sopo opoi na doctor, pani la haratu la rojo purongo. Na sopo mai vara a tovi na tamlohi tataholo pani la haratu la hehe.”
MAR 2:18 Hin rani atu, tamlohi usuri non John tamlohi paptijo peresi na Pharisee la tapuhoro na hanhani mata usiusi. Tamlohi hai la mai isan Iesu, la usia lara, “Mata sava tamlohi usuri non John peresi la haratu la lo usuri na Pharisee la lo tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani nom tamlohi usuri la sopo tapuhoro na hanhani?”
MAR 2:19 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ka r̃omr̃omia vara la tamlohi atu sei la mai na lahi la pa tapuhoro na hanhani vara tamlohi lahi mo lo toho peresira? Vara tamlohi lahi mo lo toho peresira, la sopo er̃i tapuhoro na hanhani.
MAR 2:20 Pani rani matea mo lo mai vara la pa lavi nar̃ihi na tamlohi lahi isara. Hin rani atu natu, la pa tapuhoro na hanhani.” Iesu mo mele verea mara,
MAR 2:21 “Te tamlohi i sopo er̃i lavi te tavalu ruru paro hatea i silivi na ruru tuai hinia. Vara i vaia sohena, tavalu ruru paro atu i pa vaia i mar̃ari tavera i jeu haratu tiroma.
MAR 2:22 Te tamlohi i sopo er̃i titisi na waen paro i sivo na jara waen la vaia na huri nani tuai matan waen paro atu i pa sosohi i r̃ari jara waen atu, ale i pa komoa peresi waen atu matan i pa roro nar̃ihi. Waen paro mo tataholo na jara waen la vaia na huri nani paro purongo.”
MAR 2:23 Na Sabbath matea, Iesu mo lo hahau role na isa wit matea tolu na nona tamlohi usuri, ale la lo tapulo vesi roto na pere wit.
MAR 2:24 Ale Pharisee la verea isan Iesu lara, “Eh! Mata sava la lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara la vaia na Sabbath?”
MAR 2:25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Avei, korong ka sopo lo evi na sava supe David tolu na nona tamlohi la vaia hin rani atu la vejuveju ale la marohati,
MAR 2:26 ale sohena sava mo unu na Iman God na rani non Abiathar enia mo lo pr̃is aulu, moiso mo lavi pereti atu sei mo tapu pr̃is hasera la er̃i hania. David mo hania, ale mo silea isan la haratu la lo toho peresia?”
MAR 2:27 Ale mo verea isara mara, “God mo tau na Sabbath vara i tueni na tamlohi, mo sopo taua vara tamlohi la lo toho mata Sabbath.
MAR 2:28 Matan haratu, Natun Tamlohi enia mo Moli mata Sabbath.”
MAR 3:1 Na Sabbath tinapua matea, Iesu mo mele unu na ima lotu nona Jew matea, ale tamlohi lima kuti matea mo lo toho atu.
MAR 3:2 Ale meresahi non Iesu la lo kilau Iesu vara i pa vai mamahuni tamlohi atu na Sabbath teni, matan vara la pa tuvaia matana.
MAR 3:3 Iesu mo verea isan tamlohi lima kuti atu mara, “O mai nike!”
MAR 3:4 Ale mo verea isara mara, “Na Sabbath, mo tataholo vara r̃a tueni na tamlohi teni vara r̃a komo tea? Mo tataholo vara r̃a juri te mauri teni r̃a vilia?” Pani la r̃ohu vara la r̃aramia.
MAR 3:5 Iesu mo kilau r̃alihira na lolokoru, matan mapura mo r̃ilangi, ale mo verea isan tamlohi lima kuti atu mara, “O r̃irahi na limam.” Tamlohi atu mo vaia sohena ale limana atu mo mele r̃uhu.
MAR 3:6 Pa la Pharisee atu la malue vahatea, la vano la tovi takonahi na tamlohi la lo usuri supe Herod, ale la aleale malele matan vara la pa vilimatei Iesu hinia.
MAR 3:7 Iesu tolu na nona tamlohi usuri la malue, la sivo na tasin Galilee, ale vao tavera matea mo usuria. La tai Galilee, Judea,
MAR 3:8 Jerusalem, Idumaea, hai la tai na tavalu wai Jordan, ale na jara r̃alihi Tyre enia Sidon. Vao tavera atu lara la rongo la hinau atu Iesu mo lo vaira, la mai isana.
MAR 3:9 Ale hin jara atu Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la tau mamahuni te boti hatea matana matan vao tavera atu, vara i vono la pa tohoia,
MAR 3:10 matan Iesu mo vai tihai na rojoa nona tamlohi matuvana moiso, mo vai la haratu la rojo la lo vartohoi r̃alihia vara la tikelia.
MAR 3:11 Ale tanume lumiha sasati na tamlohi lara la hitea, la jovi sivo na nahona la ngara lara, “Engko Natun God!”
MAR 3:12 Pani Iesu mo reti r̃ilangi isara vara la sopo vereulia vara enia hare.
MAR 3:13 Moiso, Iesu mo sahe aulu na vutivuti matea, ale mo tovi la haratu mo opoira, ale la mai isana.
MAR 3:14 Ale mo vir̃oni na tupu sangavulu r̃omana mo rua sei mo tovira vara la vahar̃ule, matan vara i pa r̃ulera la vano isana tamlohi mata retivujavujangira,
MAR 3:15 ale mo silera na suiha mata titiu nar̃ihi na tanume sasati.
MAR 3:16 Mo vir̃oni la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu sohen harihi: Simon sei Iesu mo tau na hijana vara Peter.
MAR 3:17 James enia John natun Zebedee, Iesu mo silera na hija vara Boanerges' r̃aramina, ‘Natu Piri’ matan jingora mo lo tupali tarea.
MAR 3:18 Andrew, Philip, Bartholomew, Matthew, Thomas, James natun Alphaeus, Thaddeus, Simon mara Cana enia tamlohi matea mata valum mata jarana,
MAR 3:19 ale Judas Iscariot, haratu mo lo turuposi hinia.
MAR 3:20 Moiso Iesu mo mele vano hin ima atu mo lo toho hinia. Mo sopo tuai vao tavera la mele mai la takonahi, ale la vaia mo sopo te masapa vara la er̃i hanhani.
MAR 3:21 Tavtavuin Iesu lara la rongoa, la vano vara la taurilatia matan la lo verea lara, “Hara sei, r̃omina mo tihai sei!”
MAR 3:22 Ale tamlohi vujangi mata leu sei la tai Jerusalem la lo verea lara, “Tamlohi sei, supe nona tanume sasati sei Beelzebul mo sohonia, ale mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihana!”
MAR 3:23 Pani Iesu mo tovira mai isana ale mo verea mara, “Mo sohena sava natu Setan i er̃i mele levuti nar̃ihi Setan?
MAR 3:24 Jara tari sei supe la lo aseasehira hinira hasera la pa maroi, ale i pa sopo te taon tavera teni te vao ima vara i lo aseasehia hasena i pa er̃i turu.
MAR 3:25 Vara vao ima matea i lo levuti na vaona, tamlohi hinia la pa er̃i toho r̃uhu sohena sava?
MAR 3:26 Ale Setan peresi na vaona vara la lo levlevutira hasera purongo, suihan Setan i pa turu sohena sava matan suihana i pa isoiso.
MAR 3:27 Ka hitea? Vara tamlohi matea mo opoia vara i unu na ima tamlohi suiha matea mata i vanaho te nona hinahinau, i pa lavi te asi hatea i pesi tamlohi suiha atu tako, moiso i pa lavi na nona hinahinau.
MAR 3:28 Varar̃uhu, na verea isamim vara hehe tari tamlohi la lo vaira teni na nora retisasati hin God, God i pa r̃omira.
MAR 3:29 Pani hare mo lo vere lejileji Tanume Tapu, enia, God i pa sopo er̃i r̃omia hin te rani.”
MAR 3:30 Iesu mo lo verera hin la hinau sei matan la lo verea vara tanume sasati lumiha matea mo lo toho hinia.
MAR 3:31 Tinan Iesu peresi na voraina la pala hin ima atu, la lo turu na jingoima ale la sohai na reti sivo isan Iesu vara i mai i hitera.
MAR 3:32 Vao matea mo lo sakele r̃alihi Iesu ale la verea isan Iesu lara, “Eh! Tinam peresi na voraim peresi na vevoraim la lo toho na jingoima la lo aleho!”
MAR 3:33 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Tinaku enia hare? Voraiku enira hare?”
MAR 3:34 Mo kilau r̃alihi la haratu la lo sakele r̃alihia mara, “Ka hitea? Tinaku peresi na voraiku enira nahai!
MAR 3:35 Sava tamlohi mo lo vai na masalon God, enia voraiku teni vetasiku teni tinaku.”
MAR 4:1 Na rani tinapua matea, Iesu mo lo vujangi na tamlohi na pahisa tasin Galilee. Hin rani atu vao tamlohi la lo mai la lo turu porotia. Ale matana, mo vele na boti matea mo lo sale hin tasi atu, ale mo sakele hinia. Vao tavera atu la lo toho na jarauta na pahisa tasi.
MAR 4:2 Iesu mo lo vujangira na titileu matuvana, ale mo lo vujangira mara,
MAR 4:3 “Ha tapurongo! Tamlohi hapor̃ahi matea mo malue mo vano vara i hapor̃ahi na pulana piri wit.
MAR 4:4 Mo lo hapor̃ahira, pani hai la jovi na malele tavera, maji avuavu la mai la hani vevuhira.
MAR 4:5 Hai la jovi na vatuvatu, uluara la vila, matan tano mo sopo tavera.
MAR 4:6 Pani alo mara mo vele, la wit atu la nunu la mate mata warira la sopo sivo atano jea.
MAR 4:7 Hai la jovi na urata, pani urata atu mo rovira mo punira ale la sopo vua.
MAR 4:8 Pani hai la jovi na tano r̃uhu, hin tano r̃uhu atu la ulua. La ulua la vai na vuara, hai namara mo ngavulu tolu , hai mo ngavulu limarave , hai mo ngavulu sangavulu !”
MAR 4:9 Iesu mo mele verea mara, “Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!”
MAR 4:10 Hitahuna, mara mo lo toho enia hasena, tamlohi hai peresi la nona tamlohi usuri tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la usia hin la titileu atu.
MAR 4:11 Ale Iesu mo verea isara mara, “God mo majinga hin kamim vara ha levosahi na r̃aramin mauri atu God mo aulu hinia, pani na lo vere la hinau nike na titileu vara a jarohira isana vinano,
MAR 4:12 matan vara Retiulia i masese sei mara, ‘La pa hite na sava na lo vaia, pani la pa sopo er̃i hitevosahia. La pa rongo na noku reti, pani la pa sopo er̃i rongovosahia. Matan, vara i vono, la pa posi mai isaku ale a pa r̃omira na nora hehe.’”
MAR 4:13 Iesu mo verea isara mara, “Ka sopo rongovosahi titileu akerihi? Vara mo vono, sohena sava natu ha pa er̃i levosahi vevuhi na titileu tinapua?
MAR 4:14 Tamlohi hapor̃ahi na piri mo hapor̃ahi na reti non God.
MAR 4:15 Ale la haratu la jovi na malele tavera, hin rani atu tamlohi la rongora, Setan mo mai vahatea purongo ale mo lavi nar̃ihi la reti atu sei la lo toho na mapura.
MAR 4:16 La haratu la lo jovi na vatuvatu, enira la haratu sei lara la rongo na reti non God, la lavia vahatea purongo na avulahi.
MAR 4:17 Pani mo sopo te warira ale reti non God mo lo toho mata makomo rani purongo. Ale vara rani r̃ilangi la mai teni tamlohi la turuleji hinira mata reti non God, la jovi nar̃ihi vahatea purongo.
MAR 4:18 Ale la haratu la lo jovi na urata, enira la haratu sei la lo rongo na reti non God,
MAR 4:19 pani r̃omkaka mata varama peresi na tavtav haluhalu ale masalora mata hinau tinatinapu mo unu hinira mo puni pa reti atu la lo lavia, ale mo sopo er̃i vua.
MAR 4:20 Ale la haratu la lo jovi na tano r̃uhu, enira la haratu sei la lo rongo na reti non God, ale la lavia na maurira ale la avulahi hinia. Mo vua mo tikeli mo ngavulu tolu , hai mo ngavulu limarave , ale hai la tikeli mo ngavulu sangavulu .”
MAR 4:21 Iesu mo mele verea isara mara, “Ka r̃om vara mo tataholo vara tea mo hasahi te lamu ale i taua na ruhuruhun te tanga teni te vata pani mo sopo na jara sakele mata lamu?
MAR 4:22 Hinau tari la lo luhu, la pa pala na jara tavera. Ale mo sopo te hinau luhu hatea vara i pa sopo pala na jara tavera.
MAR 4:23 Vara tea te perona, i lo rongo na noku reti!”
MAR 4:24 Iesu mo mele verea isara mara, “Ha tapurongo na noku retireti i r̃uhu matan vara nomim lelevosahi i pa ulua i tavera.
MAR 4:25 Haratu mo lo vaihitea vara i levosahi na noku reti, enia i pa er̃i mele levosahia i tavera i mar̃ivi jea. Pani haratu mo sopo tapurongo i r̃uhu, sava mo lo toho isana moiso la pa lavi nar̃ihia isana.”
MAR 4:26 Iesu mo mele verea mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena piri vipahai tamlohi mo hapor̃ahira na lepa.
MAR 4:27 Vara mo hapor̃ahira moiso, i pa sopo er̃i mele vai te hinau hinira. Tamlohi atu mo lo juruvi ale mo lo mele kilau na rani hatehateahi, ale piri atu mo tupali ale mo ulua pani tamlohi atu mo sopo levosahia vara mo pa sohena sohena sava.
MAR 4:28 Lepa atu hasena mo vai la piri atu la ulua. Tiroma la juliha, ale lahora la peravu, ale mo sopo tuai la vira, la vua.
MAR 4:29 Pani vara vuana la mena, tamlohi atu i pa vura na sita matan nora asitauni natu.”
MAR 4:30 Iesu mo mele verea mara, “A pa tovongi na sava hin mauri atu God mo aulu hinia, teni sava titileu natu i pa tataholo vara a vereulia hinia?
MAR 4:31 Mo sohena piri paka matea vara la lavoa na lepa, mo rihirihi mo jeu na piri pahai tari.
MAR 4:32 Pani vara mo ulua mo tavera mo jeu na vipahai tinatinapua tari, ale mo sohai na rangarangana tavera matan vara maji avuavu la er̃i vai na taura na malumaluna.”
MAR 4:33 Iesu mo lo vujangi na nona reti na titileu matuvana sohen harihi, matan vara la pa rongovosahira usuri na nora lelevosahi.
MAR 4:34 Iesu mo lo vujangi na vao tamlohi na titileu purongo, pani hitahu vara mo lo toho hasena peresi na nona tamlohi usuri, mo pa lo vereuli na r̃aramira isara.
MAR 4:35 Iesu mo lo toho hin boti atu, ale alo mara mo pa lo sivo vara i tihai, mo verea isara mara, “R̃a sua roto tasi nike, r̃a vano na tavaluna.”
MAR 4:36 La tinar̃ihi vao atu ale la vano, pani mo sopo enira hasera purongo, boti tinapua hai sohena la lo usurira.
MAR 4:37 Mo sopo tuai langi tavera matea mo sere, mo vai na suhusuhu la lo kamekame sivo na lolo boti, ale tungu mo lo mar̃ivi.
MAR 4:38 Pani Iesu mo lo juruvi na elunga matea na pulo boti. Ale nona tamlohi la r̃ohaia lara, “Tija! Ko sopo levosahia vara r̃a pa pute!”
MAR 4:39 Iesu mo kilau ale mo reti r̃ilangi isan langi atu, ale mo verea isan tasi atu mara, “Ha isoiso! Ha toho malum!” Vahatea purongo langi atu mo moti, ale tasi tavera atu mo tamata mo tamata.
MAR 4:40 Iesu mo verea isara mara, “Ka matahu tavera sohena mata sava? Mo sopo lo te nomim rasua teni?”
MAR 4:41 Ale matahu tavera mo sohonira ale la lo verea isara hasera lara, “Avei, sava tamlohi nahai? Mo reti purongo ale langi peresi na tasi la oloolo hinia!”
MAR 5:1 Iesu peresi na nona tamlohi la hoso na jara Gerasenes.
MAR 5:2 Lara la hoso na jarauta hin jara atu, tamlohi matea tanume lumiha sasati matuvana la lo toho hinia mo malue na taptap, mo sinai mo tapaia.
MAR 5:3 Tamlohi nike mo lo toho na taptap, ale tea i sopo er̃i pesia hin te asi teni te jen.
MAR 5:4 Hina purongo vara la pesi na limana peresi na palona na jen teni te aen, mo rotorotora mo kamekamera. Tea i sopo er̃i vaia i toho malum.
MAR 5:5 Na rani peresi na vutepongi hatehateahi, mo lo ulo r̃alihi na taptap peresi na vutivuti atu, ale mo lo tangi mo lo hasena tai na epena na vatu.
MAR 5:6 Ale mara mo hite Iesu mo pa lo toho asau, mo maro vano isana mo jovi papaohi na nahona.
MAR 5:7 Ale mo tangi na leo tavera matea mara, “Iesu Natun God Aulu Jea, engko te nom sava isaku? Na usiho na hijan God vara o sopo vailejilejiau!”
MAR 5:8 Mo pa verea sohena matan Iesu mo lo verea isana mara, “Tanume lumiha sasati, o malue isan tamlohi nike nakerihi!”
MAR 5:9 Iesu mo usia mara, “Eh, engko hijam hare?” Tanume sasati atu mo r̃aramia mara, “Hijaku enia Legion, matan kamam kama vao tavera jea!”
MAR 5:10 Tanume sasati atu mo usia r̃ilangi isan Iesu vara i sopo levuti nar̃ihira na jara Gerasenes.
MAR 5:11 Ale vao tavera mata poi matea la lo susua na pahisan vuti atu.
MAR 5:12 Ale tanume sasati atu la usia r̃ilangi isan Iesu lara, “O r̃ule kamam kama vano isana poi, o tinar̃ihi kamam kama unu hinira.”
MAR 5:13 Ale Iesu mo tinar̃ihira. La tanume lumiha sasati atu la malue isan pa tamlohi atu, la vano la unu isan la poi atu, evira korong mo tikeli tari vaha rua . Ale vao poi atu la solesole usuri pesapesa atu la jovi sivo na tasi ale la pute enira mo isoiso.
MAR 5:14 Tavuin la poi atu la rovo la sahe la verea na lolon taon tavera atu peresi na jara r̃alihi ea. Ale tamlohi la maro la mai vara la hitea vara sava natu mo masese atu.
MAR 5:15 Ale la mai isan Iesu, pani lara la hite pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo sohonia mo lo sakele ea ale mo ru na ruru, ale r̃omina mo mele r̃uhu moiso, matahu mo sohonira.
MAR 5:16 Ale la haratu sei la lo hite na sava mo masese la sorahi na sava mo masese isan tamlohi atu sei tanume sasati la lo toho hinia peresi la poi atu.
MAR 5:17 Ale la tapulo usia r̃ilangi isan Iesu vara i malue na jarara.
MAR 5:18 Iesu mo pa lo vele na boti, pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo sohonia mo usia r̃ilangi isan Iesu vara i pa usuria.
MAR 5:19 Pani Iesu mo sopo tinar̃ihia pani mo verea isana mara, “O mule, o vano isana tapalam ale o verea na sava Moli God mo vaia matam, ale sohena sava mo r̃omopoiho mo tavera jea.”
MAR 5:20 Ale pa tamlohi atu mo mele hilu ale mo tapulo vereuli na sava Iesu mo vaia matana hin la taon atu mo sangavulu sei la tovia Decapolis. Ale tamlohi tari la mar̃urahi tavera hinia.
MAR 5:21 Ale Iesu mara mo mele hilu mo hoso na tavalun tasi atu, vao tamlohi tavera jea matea la mai la turu r̃alihia na pahisa tasi.
MAR 5:22 Tamlohi tavera matea na ima lotu nona tavtavuin Israel hin jara atu hijana Jairus, mo mai mara mo hite Iesu mo papaohi sivo na palona.
MAR 5:23 Jairus mo usia r̃ilangi isana mara, “Venatuku rihirihi, i sopo tuai i pa mate. O mai o tau na limam hinia matan vara i mele r̃uhu ale i mauri.”
MAR 5:24 Ale Iesu mo usuria. Ale vao tavera matea la lo usuria la lo tiatia hinira.
MAR 5:25 Ale har̃ai matea mo lo toho hin vao atu. Ale mo rojo na rojoa nona har̃ai mata tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso.
MAR 5:26 Mo jalahi na mania tavera isana doctor matuvana moiso, ale la doctor atu la sopo er̃i tuenia, la sopo vaia i r̃uhu pani mo mele sati jea.
MAR 5:27 Mo rongo na tamlohi la lo sorahi Iesu ale mo mai na har̃in Iesu hin vao atu mo tikeli na pingopingo nona ruru.
MAR 5:28 Matan r̃omina mara, “Vara a er̃i tikeli purongoi na nona ruru, noku rojoa i pa tihai!”
MAR 5:29 Ale vahatea purongo r̃ae atu sei mo lo maro mo mamasa, ale mo rongovosahia na epena vara nona rojoa mo tihai.
MAR 5:30 Ale Iesu sohena mo rongovosahia vara suiha mo malue hinia, ale mo posi vahatea isan vao atu ale mara, “Hare mo tikeli na noku ruru?”
MAR 5:31 Nona tamlohi usuri la verea lara, “Ko pa usia vara hare mo tikeliho sohena sava, ko sopo hitea vara vao nike la lo tiatia isam?”
MAR 5:32 Ale Iesu mo kilau r̃alihira vara i vileia vara hare natu, mo tikelia.
MAR 5:33 Pani har̃ai atu sei mo levosahi na sava mo lo masese isana mo mai isan Iesu na matahu, mo popovitoho na palona ale mo verea na hinau tari.
MAR 5:34 Iesu mo verea isana mara, “Venatuku, nom rasua mo vaiho ko mele r̃uhu. O vano na tamata ale nom rojoa i pa tihai jejeu.”
MAR 5:35 Iesu mo pa lo retireti isana har̃ai atu, tamlohi hai la tai na iman Jairus la mai la verea isan Jairus lara, “Venatum mo mate moiso, o sopo mele usi tamlohi vujangi vara i mai.”
MAR 5:36 Pani Iesu mara mo rongo na sava la lo verea mo verea isan Jairus mara, “O sopo matahu! O rasuau!”
MAR 5:37 Ale Iesu mo sopo tinar̃ihia vara tea i usuria pani Peter enia James peresi John tasin James.
MAR 5:38 La vano la pala na iman tamlohi tavera mata ima lotu nona Jew atu, ale Iesu mo hite na tamlohi la lo tangtangi, la lo tangi aulu, la lo vai na vavaore tavera.
MAR 5:39 Ale Iesu mara mo unu mo verea isara mara, “Mata sava ka lo vai na vavaore tavera, ale ka lo tangtangi? Har̃arihi nike mo sopo mate, mo juruvi r̃omaliho purongo.”
MAR 5:40 Ale tamlohi la manaluluhi Iesu, pani mo r̃ulera enira mo isoiso la malue. Ale mo lavi taman har̃arihi atu peresi tinana peresi na nona tamlohi usuri la unu sivo na jara har̃arihi atu mo lo toho ea.
MAR 5:41 Iesu mo tauri na liman har̃arihi atu mo verea mara, “Talitha kumi!” Ale r̃aramin reti nike enia ‘Venatuku, o turu!’
MAR 5:42 Ale vahatea purongo har̃arihi atu sei taunina mo sangavulu r̃omana mo rua mo mele turu ale mo tapulo hahau. Ale mar̃urahi tavera mo sohoni tamana peresi tinana peresi na nona tamlohi usuri.
MAR 5:43 Iesu mo verea isara mo isoiso vara la sopo mele sorahia isan tea, ale mo verea isara vara la silea hin te hinau i hania.
MAR 6:1 Ale Iesu peresi na nona tamlohi usuri la malue hin jara atu la mai na nona taon, Nazareth.
MAR 6:2 Na Sabbath matea Iesu mo tapulo vujangi na ima lotu ea, ale vao tamlohi la rongo na nona vujangi la mar̃urahi tavera lara, “Tamlohi nike mo pa lavi la hinau nike epu? Ale nona lelevosahi mo pa tai epu? La hinau mar̃urahi nike la pa pala na limana sohena sava?
MAR 6:3 Mo sopo pa tamlohi voro ima nahai teni, natun Mary ale vorain James, Joses, Judas peresi Simon? Mo sopo vetasina nahai la lo toho peresir̃a?” La r̃ongo mo sati matan mo lo vai la hinau sei.
MAR 6:4 Pani Iesu mo verea isara mara, “Tamlohi jara tinapua la pa sile na oloolo isana pr̃ovet matea, pani i pa sopo er̃i lavi te oloolo na jarana tataholo teni na naho tahisana teni na naho voraina.”
MAR 6:5 Iesu mo sopo vai te matamata tavera isana tahisana, pani mo tau na limana na tamlohi rojoa tupu visalete purongo, ale nora rojoa la tihai.
MAR 6:6 Iesu mo mar̃urahi matan la sopo rasua. Moiso mo vano na jara tinatinapua mo lo vujangi na tamlohi ea.
MAR 6:7 Mo tovi la tamlohi atu tupu sangavulu r̃omana mo rua la mai isana, ale mo r̃ulera la vano mo ruarua, ale mo silera na suiha vara la titiu nar̃ihi na tanume lumiha sasati na tamlohi.
MAR 6:8 Iesu mo verea isara vara la sopo lavi te hinau na nora hahau sohena hanhani teni te tanga, teni te mania, pani tihonira purongo.
MAR 6:9 La pa ru na sabat pani la pa sopo mele lavi te harua rurura tinapua.
MAR 6:10 Iesu mo verea isara mara, “Sava ima ka lo toho hinia hin te vanua, ha lo toho atu i tikeli rani atu ka mele malue hin vanua atu.
MAR 6:11 Pani vara te vanua la r̃ohu hin kamim teni la sopo tapurongo isamim, ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim hin jara atu vara i vujangia vara God i pa arira.”
MAR 6:12 Ale la malue la vano la retivujavujangi na tamlohi vara la posi na hehe.
MAR 6:13 La titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana, ale la tau na wel na patu tamlohi rojoa matuvana ale nora rojoa la tihai.
MAR 6:14 Hin rani atu, supe Herod Antipas mo rongo na sorasora hin Iesu, matan tamlohi tari la lo sorahia. Hai la verea lara, “John tamlohi paptijo mo mele turu na mateia. Hinau atu natu mo vaia mo suiha vara i er̃i vai la matamata sei.”
MAR 6:15 Pani hai la verea lara Iesu enia Elijah, ale hai la verea lara enia pr̃ovet matea matan tuai.
MAR 6:16 Pani Herod mara mo rongoa mo verea mara, “John tamlohi paptijo! Pani enau natu na tai nar̃ihi na patuna, varar̃uhu mo mele turu na mateia!”
MAR 6:17 Matan Herod natu sei mo r̃ule na tamlohi vuro vara la taurilati John, ale la pesia na ima r̃ilangi vara i vai Herodias, naroun tasina Philip i avulahi matan Herod mo lavia sohena narouna.
MAR 6:18 Matan John mo lo verea isan Herod mara, “Usuri na leu mo sopo tataholo vara o lavi naroun tasim sohena naroum.”
MAR 6:19 Ale Herodias mo lo vaihitea vara i vilimatei John, pani i sopo er̃i vaia hasena.
MAR 6:20 Matan Herod mo matahuni John matan mo levosahia vara John enia tamlohi tataholo matea mo tapu ale Herod mo lo matahia. Hina purongo vara John mo lo vaia mo lo r̃omkaka tavera, enia mo opoia vara i lo tapurongo na retireti non John.
MAR 6:21 Pani Herodias mo hite na masapa matea na hanhani tavera mata pongi vora non Herod. Herod mo usi na nona tamlohi aulu peresi na nona tamlohi tatavera mata vuro ale la haratu la lo aulu Galilee la mai hinia.
MAR 6:22 Matan venatuna sei hijana Herodias mo unu mo velu ale mo vai Herod peresi la haratu la lo toho atu la avulahi tavera. Ale Herod mo verea isan venatuna mara, “O usiau hin te hinau ko opoia, ale a pa silea isam.”
MAR 6:23 Ale Herod mo retitauhi mara, “A pa sileho na sava hinau ko usia, hina purongo vara i tikeli na sope jara na lo aulu hinira.”
MAR 6:24 Moiso mo malue mo vano isan tinana mo usia mara, “Nana, a pa usi na sava isana?” Ale tinana mara, “Na opoi na patun John tamlohi paptijo!”
MAR 6:25 Ale vahatea purongo mo mele unu mo verea isan Herod mara, “Na opoia vara o sileau nakerihi na patun John tamlohi paptijo hin te peleti hatea!”
MAR 6:26 Herod mo rongo mo sati tavera matana. Pani mo mahanuhanu vara i tope na nona retitauhi sei mo vaia na nahon la haratu la lo toho atu.
MAR 6:27 Ale vahatea purongo mo r̃ule na nona tamlohi mata vilimatei na tamlohi matea vara i tai roto na patun John. Tamlohi atu mo vano na ima r̃ilangi ale mo tai roto na patuna,
MAR 6:28 moiso, mo lavi na patuna na peleti matea mo silea isan har̃ai atu. Ale har̃ai atu mo lavia mo silea isan tinana.
MAR 6:29 Tamlohi usuri non John lara la rongoa, la mai la lavi na tarapena, ale la taua na papa vatu matea.
MAR 6:30 Pa la tamlohi usuri atu Iesu mo lo r̃ulera la mele mai ale la vere vevuhi na sava la lo vaira ale la lo vujangira.
MAR 6:31 Ale Iesu mo verea isara mara, “R̃a malue hin vao nike r̃a vano hin te jara hasetoho r̃a mapu makomona tako.” Matan tamlohi mo mar̃ivi la lo mai ale la lo vano ale mo sopo te masapa vara la er̃i hanhani.
MAR 6:32 Ale la vele na boti matea la vano na jara hasetoho matea enira hasera.
MAR 6:33 Pani vao tavera mata taon matuvana la hitera la lo vano, ale la maro usurira na jarauta, ale la kakau tiroma hin jara atu la pa hoso ea.
MAR 6:34 Iesu mara mo hoso mo hite na vao tavera matea, ale mo r̃omopoira matan la sohena sipsip mo sopo te tavuira. Ale mo tapulo vujangira na hinau matuvana.
MAR 6:35 Alo mo sivo moiso, ale nona tamlohi usuri la mai isana lara, “Moli jara hasetoho nahai, ale nake mo pongi moiso.
MAR 6:36 O r̃ulera la vano r̃alihi jara nike ale na vanua vara la voli te hara hinau.”
MAR 6:37 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim purongo ha vahanira!” Pani lara, “Voli tamlohi mata rani ngavulu sangavulu rua mo sopo lo navu mata i voli te pereti vara i vahani vao tamlohi nike.”
MAR 6:38 Iesu mo usira mara, “Ha vano ha hitea vara ka lo lavi na hanhani mo visa.” La mele mai lara, “Pereti mo lima peresi na maji mo rua.”
MAR 6:39 Moiso Iesu mo retileu vara la sakele na vao na talu r̃uvu.
MAR 6:40 Ale la sakele na vao mo tikeli mo ngavulu lima teni mo ngavulu sangavulu .
MAR 6:41 ‘Moiso, Iesu mo lavi pa pereti atu mo lima peresi pa la maji atu mo rua mo tar̃a sahe na tuka mo vere meje isan God matara moiso mo topera mo silera isana nona tamlohi usuri vara la asera isana vao tamlohi hatehateahi atu.
MAR 6:42 Enira mo isoiso la hanhani ale la masu mo r̃uhu.
MAR 6:43 La sohoni na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua na mesin la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua.
MAR 6:44 Evi tamlohi purongo sei la lo hani pereti atu mo tikeli mo tari vaha lima .
MAR 6:45 Vahatea purongo atu Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la vele na boti la vano tiroma na tavalu tasi na vanuan Bethsaida, ale Iesu mo lo r̃ule la vao atu vara la mule.
MAR 6:46 Moiso, enia mo malue isara mo sahe aulu na vuti vara i usiusi.
MAR 6:47 Pongi mo mai ale pa boti mo lo toho na livuha tasi moiso, ale Iesu hasena mo lo toho na jarauta.
MAR 6:48 Ale mo hitera la lo vaihitea r̃ilangi vara la suahia boti atu matan la lo songahi na langi. Na toa tarere mo hahau na pusa tasi mo mai isara. Mo vano sohena vara i jeura,
MAR 6:49 pani lara la hitea mo lo hahau na pusa tasi, la r̃omi vara nunua matea, ale la uloulo
MAR 6:50 matan enira mo isoiso la hitea ale la matahu tavera. Pani vahatea purongo Iesu mo retireti isara mara, “Ha sopo matahu, enau sei!”
MAR 6:51 Ale mo vele sivo na lolo boti peresira, ale vahatea purongo langi atu mo moti. Ale la mar̃urahi tavera.
MAR 6:52 Pani la sopo lo hitevosahia vara Iesu enia hare, hina purongo na matamata sei Iesu mo lo vaia na suihana hin la maji atu peresi la pereti atu matan mapura la r̃ilangi mata la rasua.
MAR 6:53 Iesu tolu na nona tamlohi lara la vano roto na tasi la pala Gennesaret la sahe la hoso,
MAR 6:54 ale lara la sevuti hin boti atu, vila r̃uhu purongo tamlohi hin jara atu la hitevosahi Iesu.
MAR 6:55 La maro la vano na jara tari r̃alihi jara atu la lavi na tamlohi rojoa na epara la mai isana na sava jara la rongoa vara mo lo toho ea.
MAR 6:56 Ale na sava jara Iesu mo pala hinia, hina purongo vara hin te vanua, teni te taon tavera, teni na ima hasetoho, tamlohi la lavi na nora tamlohi rojoa la taura na jara maket, ale la lo usia r̃ilangi isana vara la er̃i tikeli na pingo nona ruru purongo. Ale tamlohi tari sei la tikelia, nora rojoa la tihai.
MAR 7:1 Na rani matea Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la tai Jerusalem la mai isan Iesu.
MAR 7:2 La mai ale la hitea vara tatua nona tamlohi usuri la lo hanhani pani la sopo hoje na limara tiroma sohena Leu non Moses mo verea.
MAR 7:3 Matan Pharisee peresi na Jew tari, la sopo er̃i hanhani vara la sopo javulahi na limara tiroma, matan la lo usuri na posposi nona vajiaha matan tuai.
MAR 7:4 Ale la pa sopo er̃i hani te hinau la lavia na maket vara la sopo javulahi na limara tiroma. Hinau akerihi enia vonan la leu atu matuvana sei la lo usurira, sohena posposi mata hoje na paniken teni peleti teni jilivi teni pesin.
MAR 7:5 Ale Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la usia isan Iesu lara, “Mata sava nom tamlohi usuri la sopo usuri na posposi nona vajiaha matan tuai, matan la lo hanhani peresi na lumi limara?”
MAR 7:6 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim tamlohi tapnetano, Isaiah mo retimangovi varar̃uhu hin kamim sei hin haratu mo verea mara,
MAR 7:7 ‘La tamlohi nike la lo oloolo hiniau na nora retireti purongo, pani nora r̃omr̃omi mo pa lo toho asau hiniau. Nora lotu enia lotulotu vono purongo, ale la lo verea lara nora retileu enia retileu non God.’
MAR 7:8 Ka lo r̃omr̃omi purongo na leu non God, ale ka lo usuri na vujangi nona tamlohi purongo.”
MAR 7:9 Ale mo verea mara, “Kamim ka r̃ohu na retileu non God matan vara ha pa taurilati na nomim posposi matan tuai.
MAR 7:10 Matan Moses mo ulia na leu mara, ‘O oloolo hin tinam enia tamam!’ ale ‘Vara te tamlohi i retisasati hin tinana teni tamana ha vilimateia!’
MAR 7:11 Pani kamim ka lo verea vara mo tataholo purongo vara tamlohi la sopo tueni na tamara teni tinara na nora vejuveju, ale ka lo verea kara, ‘Mo vono, a pa taurilati na mania na retitauhi hinia moiso vara a pa silea isan God.’
MAR 7:12 Ale Ka lo horoa vara i sopo er̃i tueni tamana enia tinana.
MAR 7:13 Ka lo vai na leu non God mo lo mai hina purongo na nomim posposi matan tuai sei la silea isamim. Ale mele hinau matuvana sohena ka lo vaira.”
MAR 7:14 Ale Iesu mo mele tovi na tamlohi la mele mai isana, ale mo verea mara, “Kamim mo isoiso ha tapurongo i r̃uhu isaku, ale ha lo levosahi na noku reti.
MAR 7:15 Mo sopo te hinau hatea vara ha hania i sivo na lolomim i er̃i vai kamim ha lumiha na nahon God. Pani la hinau sasati sei la lo malue na mapumim, enira natu la lo vai kamim ka lumiha na nahon God.”
MAR 7:16 Moiso Iesu mo unu na ima matea vara i tinar̃ihi vao tamlohi atu, ale nona tamlohi usuri la usi na r̃aramin titileu atu isana.
MAR 7:18 Iesu mo verea isara mara, “Kamim sohena, ka sopo rongovosahia? Ka sopo lo hitevosahia vara sava tamlohi la hania i sopo er̃i vaira la lumiha na nahon God.
MAR 7:19 Hanhani mo sopo sivo na mapumim. Mo sivo na pangemim purongo moiso mo mele malue.” Hin retireti akerihi Iesu mo lo verea vara hanhani tari la r̃uhu purongo.
MAR 7:20 Ale Iesu mo mele verea mara, “Sava mo lo malue na mapu tamlohi, enia natu i er̃i vai na tamlohi i lumiha na nahon God.
MAR 7:21 Matan sava mo lo malue na mapu tamlohi enia: r̃omr̃omi hehe, posposi viriu, vavanaho, vilimatei na tamlohi,
MAR 7:22 vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, hanmarua, lejileji, haluhalu, posposi maji, mar̃ivi na mereimerei, retir̃er̃en, r̃omaulu, peresi na posposi rongorongo vono.
MAR 7:23 La hinau sasati nike natu, la lo malue na mapu tamlohi, ale la vaia mo lumiha na nahon God.”
MAR 7:24 Iesu mo malue Galilee mo vano na jara matan Tyre enia Sidon. Ale mo unu na ima matea mo sopo opoia vara tea i levosahia, pani mo sopo er̃i luhu.
MAR 7:25 Pani mo sopo tuai har̃ai matea sei venatuna tanume lumiha sasati matea mo sohonia, mo rongoa ale mo mai isana mo jovi na palona.
MAR 7:26 Har̃ai atu enia har̃ai r̃or̃oha matea mara Syria Phonecia. Ale mo usia r̃ilangi vara i titiu nar̃ihi tanume sasati atu isan venatuna.
MAR 7:27 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la hanhani tiroma, matan mo sopo tataholo vara a lavi na hara pereti a pulahia isana viriu!”
MAR 7:28 Pani pa har̃ai mo r̃arami Iesu mara, “Ko varar̃uhu Moli, pani viriu sei la lo toho na ruhuruhu tep la lo hani na utauta hanhani hana natuvarihi sei la lo jovi sivo na lepa!”
MAR 7:29 Moiso Iesu mara, “Nom r̃arami mo r̃uhu jea! O vano, tanume sasati atu mo malue hin venatum moiso!”
MAR 7:30 Har̃ai atu mo turu mo mule, ale mo hite venatuna mo lo juruvi malum na vatana, ale tanume sasati atu mo malue isana moiso.
MAR 7:31 Iesu mo malue Tyre ale mo hahau vano na taon matan Sidon ale mo sivo na tasin Galilee, hin jara atu sei la lo tovia Decapolis.
MAR 7:32 Ale tamlohi la lavi na tamlohi matea mo mengo ale mo peropero mo mai isana, ale la usia r̃ilangi isana vara i tau na limana hinia.
MAR 7:33 Iesu mo lavi tamlohi atu mo vano hasena hin vao atu, mo tau na varangona na lolo perona, moiso mo lito sivo na varangona, ale mo tikeli na memen tamlohi atu na litona.
MAR 7:34 Iesu mo tar̃a sahe aulu na tuka, ale mo mapsoro mo verea na leora mara, “Ephphatha!” Ale r̃aramina enia ‘O roi!’
MAR 7:35 Vahatea purongo perona mo roi, ale memena mo retireti mo mera.
MAR 7:36 Iesu mo verea r̃ilangi isara vara la sopo sorahi hinau atu isan te tamlohi, pani mara mo verea mo r̃ilangi enira sohena la opoia mo tavera jea vara la vereulia.
MAR 7:37 Matan la mar̃urahi tavera ale la lo verea lara, “Hinau tari mo lo vaira la r̃uhur̃uhu hajavua. Hina purongo vara la peropero mo vaira la rongo, teni vara la mengo mo vaira la retireti.”
MAR 8:1 Hin la rani atu, vao tavera matea mo mele toho peresi Iesu, ale mo sopo te hara hinau. Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri la mai isana, ale mo verea isara mara,
MAR 8:2 “Enau na r̃omopoi vao nike matan enira la lo toho peresiau mata rani mo tolu moiso, ale mo sopo te hanhani vara la pa hania.
MAR 8:3 Vara a r̃ulera la mule marohati, la pa talekoleko na malele matan tatuara la tai asau r̃ove.”
MAR 8:4 Nona tamlohi usuri lara, “Pani r̃a pa vahani la tamlohi nike sohena sava hin jara hasetoho nike?”
MAR 8:5 Iesu mo usia isara mara, “Ka lo lavi na pereti mo visa?” Lara, “Mo limaravrua!”
MAR 8:6 Ale Iesu mo vere vao atu vara la sakele, moiso mo lavi la pereti atu mo limaravrua mo vere meje isan God matara, mo topera ale mo silera isana nona tamlohi usuri vara la aseasera isan vao atu, ale la vaia sohena.
MAR 8:7 Ale la vilei na maji vavarihi mo visalete purongo, ale Iesu mo vere meje matara ale mo verea isana nona tamlohi usuri vara la aseasera isan vao atu.
MAR 8:8 Tamlohi tari la hanhani vavano la masu. Hitahu nona tamlohi usuri la sohoni na sope hanhani na tanga mo limaravrua.
MAR 8:9 Evi tamlohi korong mo tikeli tari vaha vati . Ale lara la hanhani moiso Iesu mo r̃ulera la mule.
MAR 8:10 Hitahu Iesu mo vele na boti matea peresi na nona tamlohi usuri la vano na jara matan Dalmanutha.
MAR 8:11 Pharisee lara la rongoa vara Iesu mo pala atu, la mai vara la usi arearea hin te hinau, la opoia vara i vai te matamata matan na tuka vara i vujangia vara enia hare.
MAR 8:12 Pani Iesu mara mo rongoa mo mapsoro ale mara, “Kamim ka lo usi na matamata mata sava? Varar̃uhu na verea isamim vara enau a pa sopo vai te matamata vara kamim pin tamlohi nake ha pa hitea.”
MAR 8:13 Iesu mo malue isara ale mo vele hin pa boti atu, mo mele vano roto tasi atu.
MAR 8:14 Pani nona tamlohi usuri la r̃omaliho vara la lavi te pereti, ale la lo toho peresi na pereti matelete purongo na lolo boti.
MAR 8:15 Ale la pa lo vano roto tasi atu, Iesu mo retir̃oar̃oahaira mara, “Ha lo kilau mata isi nona Pharisee peresi Herod!”
MAR 8:16 Nona tamlohi usuri lara la rongoa la r̃omi vara mo lo verea sohena matan la sopo lavi te pereti.
MAR 8:17 Pani Iesu mo levosahi na sava mo lo toho na r̃omira, ale mo verea isara mara, “Mata sava ka lo sorahia vara ka sopo lavi te pereti? Ka sopo lo levosahia? Korong r̃omimim la pelati.
MAR 8:18 Matamim la vuso? Teni ka peropero? Ka sopo mele r̃omr̃omi na sava na lo vaira tiroma?
MAR 8:19 Hin rani atu sei na lo ase na pereti mo lima isan la tamlohi atu mo tari vaha lima , ale tanga sope hanhani mo visa ka pa mele takonahira?” La r̃aramia lara, “Kama sohoni na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua.”
MAR 8:20 Ale mo mele verea mara, “Hin rani atu na vahani na tamlohi mo tari vaha vati na pereti mo limaravrua, ale tanga mo visa ka pa mele takonahira?” Lara, “Mo limaravrua.”
MAR 8:21 Iesu mo mele verea isara mara, “Ka lo levosahi na sava na lo verea teni mo vono?”
MAR 8:22 Iesu peresi na nona tamlohi usuri lara la pala Bethsaida, tamlohi hai la lavi na tamlohi vuso matea la mai isana, ale la usia r̃ilangi isana vara i tikelia na limana.
MAR 8:23 Ale Iesu mo tauri na liman tamlohi atu mo tiroma hinia la malue hin vanua atu. Ale mara mo litovi na matana, ale mo tau na limana hinia moiso mo usia isana mara, “Ko hite te hinau?”
MAR 8:24 Tamlohi atu mo kilakilau r̃alihi ale mara, “Na hite na tamlohi, pani la sohena vipahai la lo hahau r̃alihi.”
MAR 8:25 Ale Iesu mo mele tau na limana na matana, moiso tamlohi atu mara mo mele roi na matana mo er̃i hite na hinau tari la memera.
MAR 8:26 Iesu mo verea isana mara, “O mule, pani o sopo hahau na vanua.”
MAR 8:27 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la malue Galilee ale la sahe na vanua sei la lo toho na jara matan Caesarea Philippi. La pa lo hahau Iesu mo usi na nona tamlohi usuri mara, “Ka rongo na tamlohi la lo verea vara enau hare?”
MAR 8:28 La r̃aramia lara, “Tamlohi hai la verea vara engko John tamlohi paptijo, hai la verea vara engko Elijah. Hai la lo verea vara engko pr̃ovet matea.”
MAR 8:29 Moiso Iesu mo pete usia isara mara, “Pani kamim, ka lo verea kara enau hare?” Peter mo r̃aramia mara, “Engko natu pa Kr̃isto atu!”
MAR 8:30 Ale Iesu mo verea r̃ilangi isara vara la sopo mele verea isan tea vara enia hare.
MAR 8:31 Iesu mo tapulo verea isara mara Natun Tamlohi i pa lavi na rani r̃ilangi na hinau matuvana. Ale tamlohi aulu matan Israel peresi na pr̃is aulu, peresi na tamlohi vujangi mata leu la pa r̃ohu hinia, ale la pa vilimateia, pani i pa mele turu na hatolu rani.
MAR 8:32 Mara mo lo vere la hinau atu sohena, Peter mo lavi Iesu mo vano hasena, ale mo reti r̃ilangi isana vara i sopo retireti sohen haratu.
MAR 8:33 Pani Iesu mo posi mo kilau vano isana nona tamlohi usuri, mo reti r̃ilangi isan Peter mo verea mara, “O rovo isaku Setan. R̃omr̃omi atu mo tai isana tamlohi, mo sopo tai isan God.”
MAR 8:34 Ale Iesu mo tovi la vao atu peresi na nona tamlohi usuri vara la mai isana, ale mo verea mara, “Vara te vonamim hatea mo opoia vara i usuriau, o vaihitea vara o r̃omaliho na masalom moiso o soloti na nom talopeilopei ale o usuriau!
MAR 8:35 Matan sava tamlohi vara mo opoia vara juri na maurina, i pa vaitihaia, pani hare vara mo vaitihai na maurina mataku peresi na Retir̃uhu i pa juri na maurina.
MAR 8:36 Sava hinau mo r̃uhu hinia vara o lavi na hinau tari matan varama nike, pani o pa vaitihai na maurim?
MAR 8:37 Sava hinau natu, o pa er̃i vaia vara o er̃i volituhu na maurim hinia?
MAR 8:38 Matan sava tamlohi vara mo mahanuhanu hiniau peresi na noku retireti hin pina vaivaileu nike sei mo lejileji, enia sohena Natun Tamlohi i pa sopo avulahi hinia hin rani atu i pa mai peresi na nona angelo tapu peresi na mera tavera non Tamana.”
MAR 9:1 Iesu mo mele verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim vara tatuamim sei la lo turu nakerihi, la pa sopo lo mate la pa hite mauri atu God mo aulu hinia i mai na suihana tavera.”
MAR 9:2 Rani mo limarave la vano moiso, ale Iesu mo lavi Peter, James peresi John, la sahe aulu na vutivuti enira hasera. Hin rani atu la hite na epen Iesu mo posi,
MAR 9:3 ale la hite na nona ruru la mera hajavua, la lulu tinapua, la jeu na hinau lulu tari nike na varama.
MAR 9:4 Moiso la hite pr̃ovet Elijah enia Moses la pala ale la lo sorasora peresi Iesu.
MAR 9:5 Peter mo verea isan Iesu mara, “Moli, mo r̃uhu matan kama lo toho akerihi. Mo r̃uhu r̃a vai te tent i tolu akerihi, matea nom, matea non Moses ale matea non pr̃ovet Elijah.”
MAR 9:6 Matan Peter mo sopo levosahia vara i pa vere na sava matan la matahu hajavua.
MAR 9:7 Ale telangi matea mo mai mo hohovira, moiso la rongo na leo matea mo malue hinia mara, “Harihi enia Natuku sei na opoia mo tavera jea. Ha tapurongo isana!”
MAR 9:8 Vahatea purongo la pa ale Moses enia Elijah pani la tihai, pani la hite Iesu hasena mo pa lo toho atu.
MAR 9:9 Ale lara la lo sevuti na vutivuti, Iesu mo reti horora vara la sopo mele verea na sava la hitea isan te tamlohi vavano Natun Tamlohi i mele mauri na mateia.
MAR 9:10 Ale la sopo mele verea isan tea, pani la lo usia vara r̃aramin reti sei vara i pa mele turu na mateia enia sava.
MAR 9:11 Ale la usia isana lara, “Mata sava natu, tamlohi vujangi mata leu la verea lara, ‘Elijah i pa mai tiroma?’”
MAR 9:12 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu, Elijah i pa mai tiroma vara i vai tataholoi na hinau tari. Pani mata sava natu la ulia na Retiulia vara Natun Tamlohi i pa lavi na r̃ilangi ale la pa vailejlejia na nora hiter̃er̃esi?
MAR 9:13 Pani na verea isamim vara Elijah mo pete mai moiso, ale tamlohi la vailejlejia usuri na masalora sohena Retitapu mo lo verea.”
MAR 9:14 Iesu peresi la tupu tolu atu, lara la mele sevuti sivo na pulon vuti atu, la hite na tapalara tamlohi usuri peresi na vao tavera matea la lo turu r̃alihira, ale la hite na tamlohi vujangi mata leu hai la lo vasvasi peresira.
MAR 9:15 Ale la vao tamlohi atu lara la hite Iesu la hutura hinia, ale vahatea la avulahi la maro vano isana.
MAR 9:16 Iesu mo usi na nona tamlohi mara, “Eh! Kamim ka lo vauriuri na sava?”
MAR 9:17 Vonara matea mo verea isan Iesu mara, “Tija, na lavi natuku na mai isam matan tanume mata mengo mo lo toho isana.
MAR 9:18 Vara mo vaia, mo lo pulahia atano na lepa, ale epena la lo r̃ira mo lo hatihati na hur̃una moiso jingona mo lo valval. Ale na usia isana nom tamlohi usuri vara la titiu nar̃ihi tanume sasati nike, pani la sopo er̃i vaia.”
MAR 9:19 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim nomim rasua mo sohena sava! A pa toho peresi kamim i tikeli pangisa? A pa tueni kamim i tikeli pangisa? Ha lavi uluvou atu i mai isaku!”
MAR 9:20 Moiso la lavi uluvou atu mo mai isana, ale tanume sasati atu mara mo hite Iesu, mo tuatuahi pa uluvou atu mo jovi atano na lepa, ale mo lo makurekure, moiso valval jingona mo lo malue.
MAR 9:21 Iesu mo usia isan tamana mara, “Tanume sasati nike mo tapulo vaia nangisa?” Ale tamana mo r̃aramia mara, “Na rani mo lo natirihi.
MAR 9:22 Hin te rani mo vaia mo jovi na hapu teni na wai vara i vilimateia. Pani vara o er̃i vai te hinau, o r̃omopoi kamam, o tueni kamam.”
MAR 9:23 Iesu mara, “Ko verea vara a er̃i vaia! Vara te nom rasua o er̃i vai na hinau tari!”
MAR 9:24 Vahatea tamana mo r̃aramia mara, “Na rasua, pani o nar̃ihi na noku r̃omkaka!”
MAR 9:25 Ale Iesu mara mo hite na vao matea la lo maro la mai vara la pa turu porotia matana, mo reti r̃ilangi isan tanume lumiha sasati atu mara, “Tanume mengo, na verea isam vara o malue isan uluvou sei nakerihi! O sopo mele unu hinia hin te rani!”
MAR 9:26 Tanume sasati atu mo ulo sasati, mo mele tuatuahia mo jovi sivo atano moiso mo malue hinia. Tamlohi la hitea sohena vara uluvou atu mo mate moiso, ale lara, “Eh, mo mate!”
MAR 9:27 Pani Iesu mo saua, ale mo mele turu.
MAR 9:28 Ale hitahu Iesu mara mo mele unu hin ima atu, nona tamlohi usuri la usia lara, “Mata sava natu, kamam kama sopo er̃i titiu nar̃ihi tanume sasati atu?”
MAR 9:29 Ale Iesu mo verea isara mara, “Tanume sasati sohen haratu, usiusi purongo i er̃i titiu nar̃ihia.”
MAR 9:30 Iesu peresi na nona tamlohi la malue hin jara atu, ale la hahau roto na jara Galilee, matan hin rani atu Iesu mo sopo opoia vara tea i levosahia vara mo lo toho atu.
MAR 9:31 Matan mo opoia vara i vujangi na nona tamlohi usuri hasera. Mo mele verea isara mara, “Tamlohi la pa turuposi hin Natun Tamlohi, ale la pa taua na lima tamlohi vara la vilimateia. Pani na hatolu rani i pa mele turu na mateia.”
MAR 9:32 Pani la sopo rongovosahi na sava hinau mo lo verea isara, ale la matahu vara la usi na r̃arami nona retireti.
MAR 9:33 Lara la kakau Capernaum, ale la unu na ima matea mata la pa toho hinia. Iesu mo usia isara mara, “Sava natu, ka lo sorahia na malele?”
MAR 9:34 Pani la sopo r̃aramia matan la lo vauriuri vara hare natu mo aulu jea hinira.
MAR 9:35 Ale Iesu mo sakele mo tovi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai isana mara, “Vara tea mo opoia vara i aulu i jeu na tinapua, enia i pa hasena taua atano i jeu na volitusi nona tamlohi tari.”
MAR 9:36 Moiso Iesu mo lavi na natirihi matea hin vao atu ale mo taua na livuhara. Moiso mo tulia mara,
MAR 9:37 “Vara tea mo lavi te natirihi sohen haranike na hijaku, enia mo lo laviau. Ale vara tea mo laviau, mo sopo laviau haseku, pani mo lo lavi Tamaku sei mo lo r̃uleau sohena.”
MAR 9:38 John mo verea isan Iesu mara, “Tija, kama hite na tamlohi matea mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijam, pani kama horoa vara i isoiso matan enia mo sopo tatuar̃a.”
MAR 9:39 Pani Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo horoa, matan i pa sopo te tamlohi hatea vara mo lo vai na matamata tavera na hijaku i er̃i mele verelejlejiau hin te rani.
MAR 9:40 Matan la haratu la sopo turuleji hinir̃a, enira nor̃a.
MAR 9:41 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea mo sile te paniken wai hamar̃ir̃i isamim matan ka tamlohi non Kr̃isto, varar̃uhu enia i pa lavi na otori matana!”
MAR 9:42 “Pani vara tea mo vai na natirihi matea sohen harihi sei mo rasuau i jovi na hehe, i pa mele r̃uhu jea vara la lasi te vatu tavera na r̃alona, ale la putehia na tasi puaha.
MAR 9:43 Vara limam mo lo vaiho ko lo vai na hehe, o tai nar̃ihia! I pa mele r̃uhu jea vara o lavi mauri atu na tuka peresi te limam hatelete purongo, mo jeu haratu vara o pa vano na hapu mata moruhapu sei mo sopo er̃i mate peresi na limam mo rua!
MAR 9:44 Vara palom mo lo vaiho ko lo vai na hehe, o tai nar̃ihia! I pa mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu na tuka peresi te palom hatelete purongo, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na palom mo rua na moruhapu.
MAR 9:46 Vara matam mo lo vaiho ko lo vai na hehe, o hoti nar̃ihia! Mo mele r̃uhu jea vara o unu hin mauri atu God mo aulu hinia peresi te matam hatelete purongo, mo jeu haratu vara la pulahiho peresi na matam mo rua na moruhapu.
MAR 9:48 ‘Hin jara atu hulesira la sopo er̃i mate, ale hapu mo sopo mate hin te rani.’
MAR 9:49 Matan God i pa tau na hapu mata rani r̃ilangi na mauri tamlohi tari, matan vara i hani nar̃ihi na hehe na maurira sohena solo mo lo vai na mit mo sopo ranga.
MAR 9:50 Solo mo r̃uhu, pani vara mejina mo tihai, ha pa er̃i vaia i mele meji sohena sava? Ha taurilati na r̃omimim mata r̃ohu na hehe, ale ha toho na tamata peresi kamim hatehateahi!”
MAR 10:1 Ale Iesu mo malue Capernaum, mo sivo na jara matan Judea, ale mo vano na tavalu wai Jordan na jara Opae hinia. Hin jara atu vao tamlohi la mele mai isana sohen tarea, ale mo lo vujangira sohen tarea.
MAR 10:2 Pharisee hai la mai isana la vaihitea hin retiusia akerihi lara, “Tamlohi i pa tope na leu vara mo r̃ohu hin narouna teni mo vono?”
MAR 10:3 Iesu mo r̃aramira mara, “Leu non Moses mo verea vara sava?”
MAR 10:4 La tamlohi atu la verea lara, “Moses mo majinga hinia mara i pa uli na certificate matea matana, moiso i pa er̃i r̃ule nar̃ihia i vano.”
MAR 10:5 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Moses mo pa uli leu atu matan patumim mo r̃ilangi.
MAR 10:6 Pani na pongi tiroma sei God mo vai na varama, ‘Mo vai na lamane peresi na har̃ai.’
MAR 10:7 Mata hinau atu natu, tamlohi matea i pa sor̃otahi isan narouna, i pa malue isan tamana enia tinana.
MAR 10:8 La tupra rua atu la pa mai epe matelete purongo.’ Matan la sopo mele mo rua, pani la pa matea,
MAR 10:9 i pa sopo te tamlohi hatea i er̃i mele tauhasehira matan God mo sor̃otahira la mai matea moiso.’”
MAR 10:10 Ale hitahuna, Iesu mara mo lo toho hasena na ima peresi na nona tamlohi usuri, ale la mele usia hin pa vujangi atu.
MAR 10:11 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vara te tamlohi mo r̃ohu hin narouna, moiso mo mele lavi na har̃ai tinapua, enia mo lo vaivaileu peresi har̃ai atu.
MAR 10:12 Ale vara te har̃ai mo r̃ohu hin tuana, moiso mo mele lahi isana tamlohi tinapua, enia mo lo vaivaileu peresi tamlohi atu.”
MAR 10:13 Na rani tinapua, tamlohi hai la lavi na natura la mai isan Iesu matan vara i tau na limana hinira, ale i ler̃uhu hinira, pani nona tamlohi usuri la lo horora.
MAR 10:14 Pani Iesu mara mo hitea mo lolokoru hinira, ale mo verea isara mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la mai isaku, ha sopo horora matan mauri atu God mo aulu hinia, enia non la haratu sei la sohera.
MAR 10:15 Varar̃uhu na verea isamim vara te tamlohi mo sopo er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia sohen natirihi nike, enia i pa sopo er̃i unu hin mauri atu hin te rani.”
MAR 10:16 Moiso Iesu mo tuli na natuvarihi na limana, ale mo tau na limana aulu na patura mo ler̃uhu hinira.
MAR 10:17 Na rani matea, Iesu mo pa tapulo vara i mele vano na nona hahau matea na jara tinapua matea, uluvou matea mo maro mo mai ale mo papaohi isan Iesu mo usia mara, “Tija r̃uhur̃uhu, a pa vai na sava natu vara a lavi na mauri tui hinia?”
MAR 10:18 Iesu mo verea mara, “Mata sava ko vereau vara na r̃uhu? God hasena mo r̃uhu.
MAR 10:19 Engko ko levosahi na leu, ‘O sopo vilimateia na tamlohi, o sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, o sopo vavanaho, o sopo halu, o sopo retihalu hin tahisam, o sopo vai te halu mata vavanaho, moiso o oloolo hin tamam enia tinam.’”
MAR 10:20 Uluvou atu mo verea mara, “Tija, la leu tari atu na lo usurira na pa lo natirihi mo sinai mo kakau nake.”
MAR 10:21 Iesu mo kilau tataholo isan tamlohi atu na opoia, ale mo verea isana mara, “Ko pa lo vejuveju na hinau matea. O vano o har̃ehi vevuhi na nom hinau tari, ale o sile na maniana isana tilavono, ale o pa lavi na tavtav na tuka. Moiso, o pa mai, o usuriau!”
MAR 10:22 Pa tamlohi atu r̃omina mo jovi mata sava Iesu mo verea isana, matan enia tamlohi tavtav matea.
MAR 10:23 Iesu mo kilau r̃alihi, ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “I pa r̃ilangi isan la haratu la tavtav vara la unu hin mauri atu God mo aulu hinia.”
MAR 10:24 Nona tamlohi usuri la mar̃urahi na nona reti matan la lo r̃omr̃omia lara God mo ler̃uhu na tamlohi tavtav. Iesu mo mele verea isara mara, “Natuvarihi, mo r̃ilangi jea vara tea i er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia!
MAR 10:25 Mo mele malum jea vara camel i unu na koko niteli matea mo jeu haratu vara tamlohi tavtav matea i er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.”
MAR 10:26 Nona tamlohi la mar̃urahi tavera hinia, ale la lo usiusira hinia lara, “Hare natu, i pa er̃i juri?”
MAR 10:27 Iesu mo kilau tataholo isara mara, “Hinau tamlohi la sopo er̃i vaia, God i er̃i vaia. Matan God i er̃i vai na hinau tari.”
MAR 10:28 Moiso Peter mo tapulo verea isan Iesu mara, “Kama tinar̃ihi na hinau tari vara kama usuriho!”
MAR 10:29 Ale Iesu mara, “Varar̃uhu, na verea isamim, vara tea mo tinar̃ihi na imana, teni tasina teni vetasina, teni tamama teni tinana teni te natuna, teni jarana, ale mo tinar̃ihira mataku teni mata Retir̃uhu,
MAR 10:30 enia i pa mele lavia nike nake na varama i vaha ngavulu sangavulu na imana, na voraina peresi na vetasina, tinana, peresi na natuna teni jarana, ale i pa lavi na rani r̃ilangi na lima tamlohi, pani na pongi hitahu i pa lavi na mauri tui.
MAR 10:31 Pani la haratu sei la lo r̃omr̃omia vara enira la aulu na tamlohi nake, la pa atano jea, ale la haratu sei la lo atano nake, la pa aulu hinira.”
MAR 10:32 Ale lara la lo vano na malele vara la sahe Jerusalem, Iesu mo lo vano tiroma, ale la haratu na har̃ina la mar̃urahi na nona reti, ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la matahu matan Iesu mo mele tapulo vere na sava i pa masese isana Jerusalem.
MAR 10:33 Mo verea isara mara, “Ka hitea, r̃a lo sahe Jerusalem nahai, pani i pa sopo tuai la pa tau Natun Tamlohi na lima moli mata pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, ale la pa silea na talai vara i mate, moiso la pa taua na lima mara Rome.
MAR 10:34 La pa retikerekerehia, la pa litovia, la pa rupia na asi maja, ale la pa vilimateia. Pani na hatolu rani i pa mele turu na mateia.”
MAR 10:35 Ale James enia John natun Zebedee, la mai isan Iesu la verea isana lara, “Tija, kama opoi na hinau matea vara o pa vaia matamam.”
MAR 10:36 Iesu mara, “Ka opoia vara a vai na sava matamim?”
MAR 10:37 La verea lara, “Kamam kama opoia vara kama pa sakele na pahisam na nom rani suiha. Matea na matuam, ale matea na maraum.”
MAR 10:38 Ale Iesu verea isara mara, “Ka sopo levosahi na sava hinau ka lo usia. Kamim ha er̃i inu hin paniken atu mata rani r̃ilangi sei a pa inu hinia? Kamim ha er̃i lavi paptijo atu mata rongohaji sei a pa lavia?”
MAR 10:39 La r̃aramia lara, “Kama er̃i vaia.” Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha pa inu hin paniken atu sei a pa inu hinia, ale ha pa lavi paptijo atu sei a pa lavia,
MAR 10:40 pani mo sopo noku hinau vara a pa verea vara hare natu i pa sakele na matuaku teni na marauku. God Tama mo tatamahuni la jara atu moiso matan la haratu sei mo vir̃onira moiso.”
MAR 10:41 La tupu sangavulu tinapua atu lara la rongo hinau atu la lolokoru hin James enia John.
MAR 10:42 Ale matana, Iesu mo tovi matavuhira mai isana mo verea isara mara, “Ka levosahia vara la haratu la lo aulu na tamlohi r̃or̃oha la lo r̃omr̃omira hasera purongo, ale la lo vailehilehi na tamlohi la lo toho na ruhuruhura.
MAR 10:43 Pani i pa sopo sohen haratu isamim. Vara te vonamim mo opoia vara i aulu hin kamim, enia i pa mai sohena nomim volitusi.
MAR 10:44 Ale vara tea mo opoia vara i tiroma, enia i pa mai sohena slev nona tamlohi tari.
MAR 10:45 Matan hina purongo vara enau na Natun Tamlohi, na sopo mai vara tamlohi la volitusi isaku. Pani na mai vara a volitusi, ale vara a hase sile na mauriku vara i volituhu na tamlohi matuvana.”
MAR 10:46 La kakau Jericho, ale hitahu Iesu mara mo pa lo malue Jericho tolu na nona tamlohi usuri peresi na vao tavera matea, tamlohi matavuso matea hijana Bartimaeus natun Timaeus, mo lo sakele na pahisa malele, ale mo lo usi na mania isana tamlohi.
MAR 10:47 Ale mara mo rongoa vara Iesu mara Nazareth mo lo hahau hin jara atu, mo tapulo tangi aulu mara, “Iesu, natun Supe David, o r̃omopoiau!”
MAR 10:48 Pani tamlohi matuvana la merusahia lara i toho malum, pani mo mele ulo aulu jea mara, “Natun Supe David, o r̃omopoiau!”
MAR 10:49 Iesu mara mo rongoa mo turu atu, mo verea isara mara, “Ha verea i mai isaku!” Ale tamlohi la tovi matavuso atu lara, “Eh, r̃omim i sopo sati! O turu! Iesu mo toviho.”
MAR 10:50 Mo pulahi nar̃ihi na nona ruru hamariri, mo vai vilavila mo mai isan Iesu.
MAR 10:51 Iesu mo usia mara, “Ko opoi na sava vara a vaia isam?” Matavuso atu mo r̃arami Iesu mara, “Tija, na opoia vara a er̃i kilau.”
MAR 10:52 Ale Iesu mara, “O vano! Nom rasua mo vaiho ko r̃uhu moiso.” Ale vahatea purongo matana la kilau, moiso mo usuri Iesu na malele.
MAR 11:1 Iesu tolu na nona tamlohi usuri la lo usuri na malele mo sahe Jerusalem, ale la mai na vanua matan Bethphage peresi Bethany na pahisa vutivuti sei la tovia Vuti talu Olive. Iesu mo r̃ule na nona tamlohi usuri mo rua vara la vano tiroma hinira.
MAR 11:2 Mo verea mara, “Ha vano hin vanua aturihi ale ha unu hinia, ale ha pa hite na natu donki matea la lihoa. Tea mo sopo lo sakele hinia hin te rani. Ha uli na asina, ale ha lavia i mai isaku.
MAR 11:3 Vara tea mo usi kamim vara, ‘Ka lo vai na sava?’ ha verea vara, ‘Moli mo opoia, ale i pa mele sohaia i mai nohorihi’.”
MAR 11:4 La vano hin vanua atu, moiso la hite natu donki atu mo lo toho na pahisa malele la lihoa na jingoima ima matea, ale la uli na asina.
MAR 11:5 Pani tamlohi hai sei la lo turu atu la usira lara, “Mata sava ka lo uli na asin natu donki sei?”
MAR 11:6 La r̃aramira sohen Iesu mo verea isara moiso, ale la tamlohi atu la tinar̃ihia vara la lavi natu donki atu i vano.
MAR 11:7 La lavia mo mai, la vur̃angi na nora ruru aulu na har̃in natu donki atu, ale Iesu mo sahe mo sakele hinia.
MAR 11:8 Tamlohi matuvana la vur̃angi na nora ruru na malele, ale hai la lo tai na rau pahai na pahisa malele la vur̃angira na malele vara natu donki atu i pa hahau hinia.
MAR 11:9 Tamlohi hai la lo hahau tiroma, hai la lo hitahu, ale Iesu mo lo toho na livuhara, ale la lo uloulo tavera lara, “Hasohaso God!” Ale “Ler̃uhu isan haratu sei mo lo mai na hijan Moli God”.
MAR 11:10 “Avulahi tavera mo lo mai mata rani suiha non tamar̃a Supe David mo pala.” “Hasohaso God aulu na tuka sei mo aulu jea!”
MAR 11:11 Iesu mo unu Jerusalem, ale mo unu na rope Temple. Ale mara mo vano r̃alihi mo hite na hinau tari moiso, ale matan pongi mo mai mariviti moiso mo malue mo vano Bethany peresi la nona tamlohi atu mo sangavulu r̃omana mo rua.
MAR 11:12 Na harua rani na r̃alavuho, la malue Bethany ale la lo vano, Iesu mo marohati.
MAR 11:13 Mo hite na vipahai fig matea mo lo turu asau na pahisa malele, ale mo hahau mo vano hinia vara i hitea vara te vuana, pani mo sopo te vuana, mo lo rauha purongo matan mo sopo lo taro mata i vua.
MAR 11:14 Iesu mo reti isan vipahai atu mara, “I pa sopo mele tea i er̃i mele hani te vuam hin te rani.” Ale nona tamlohi usuri la rongo reti atu mo lo verea isana.
MAR 11:15 La vano la mele tikeli Jerusalem moiso Iesu mo unu na rope Temple, mo tapulo levuti la haratu sei la lo har̃ehi na hinahinau peresi la haratu sei la lo voli na nora hinahinau. Iesu mo tarasahi na tep non la haratu la lo jeni na mania nona tamlohi sei la mai Jerusalem. Mo vano mo tohoi roiroi na palapala non la haratu la lo har̃ehi na vomahe.
MAR 11:16 Mo horo la haratu sei la opoia vara la lavi na nora hinahinau mata har̃ehira na lolo ropen Temple atu.
MAR 11:17 Ale Iesu mo vujangira mo verea isara mara, “Ka sopo lo levosahi na sava la ulia na Retiulia sei mo verea vara, ‘Imaku enia ima mata usiusi nona tamlohi tari na varama.’ Pani nake ka vaia mo mai sohena, ‘Papa tamlohi vili tamlohi mata mania matea’.”
MAR 11:18 Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu lara la rongo na sava Iesu mo vaira na Temple, la tapulo aleale malele vara la vilimateia hinia. Pani la matahuni Iesu matan tamlohi tari la lo mar̃urahi tavera na nona vujangi.
MAR 11:19 Na ravravi Iesu enia tolu na nona tamlohi usuri la mele malue Jerusalem.
MAR 11:20 Na r̃alavuho tinapua, lara la mele vano mar̃iviti hin pa vipahai fig atu, la hite na rauna la menumenu, ale lahona peresi na warina la koru moiso.
MAR 11:21 Peter mo mele r̃omr̃omi pa reti atu non Iesu sei mo verea isan vipahai atu, ale mara, “Tija, o to kilau vano! Pa fig atu ko lo lesati hinia mo koru moiso.”
MAR 11:22 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Ha tau na nomim rasua hin God!
MAR 11:23 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea nona rasua mo r̃ilangi, ale mo sopo r̃omkaka hinia, i er̃i verea isan vuti tavera akerihi vara, ‘O hase taheho o sahe aulu, ale o pulahiho sivo na tasi tavera!’ ale i pa oloolo hinia!
MAR 11:24 Ha tapurongo isaku! Na verea vara sava hinau ka usia na nomim usiusi, vara ka rasua mo r̃ilangi i pa sohena.
MAR 11:25 Pani vara ka lo usiusi, ha r̃omi na hehe nona tinapua sei la vaia isamim, ha r̃omira tiroma, matan vara Tamamim na tuka sohena i er̃i r̃omi na nomim hehe.”
MAR 11:27 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la mele unu Jerusalem, ale lara la lo hahau na lolo rope Temple, pr̃is aulu tolu na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu tinapua hai la mai isana, moiso la reti isana lara,
MAR 11:28 “Sava suiha natu ko lo vai la hinau nike hinia teni hare mo sileho na suiha matana?”
MAR 11:29 Iesu mo verea isara mara, “A pa usi kamim na retiusia matea, ale vara ha r̃aramiau, enau a pa vere kamim hinia vara na lavi na suiha isan hare natu na lo vai la hinau nike hinia.
MAR 11:30 Ha to vereau hinia, paptijo non John mo tai isan God teni isana tamlohi?”
MAR 11:31 Ale la lo hasera sorasorahia lara, “Vara r̃a verea vara enia mo tai isan God, i pa usir̃a vara, ‘Mata sava natu, ka sopo rasu John?’
MAR 11:32 Pani vara r̃a verea vara enia mo tai isana tamlohi, la vao nike la pa lo lolokoru hinir̃a.” La lo verea matan la matahu vara la pa vai la vao tamlohi atu la lolokoru ale la sopo er̃i mele vaira la toho malum, matan la vao atu la rasua vara John enia pr̃ovet varar̃uhu matea.
MAR 11:33 Matan haratu, la tamlohi tatavera atu la r̃arami Iesu lara, “Kama sopo levosahia.” Ale Iesu mo verea isara mara, “Enau sohena, a pa sopo vere kamim hinia vara sava suiha natu, na lo vavahinau hinia.”
MAR 12:1 Ale na lolo rope Temple Iesu mo tapulo vujangi na titileu isara mara, “Tamlohi tavera matea mo lavo na isa mata grape matea. Mo vai na ropena, mo voro na jara mata lavi nar̃ihi na waena hinia. Mo voro na ima aulu matea mata kilau na isana. Ale mo sile isana atu vara tamlohi lalavo tinapua la pakaia, ale la lalavo hinia. Moiso pa tamlohi tavera atu mo vano na jara tinapua mata i tohoa ea.
MAR 12:2 Taro mata vua grape la mena, ale pa tamlohi tavera atu mo r̃ule na nona volitusi matea mo vano vara i lavi na r̃ungana vuara.
MAR 12:3 Pani pa la tamlohi atu la tauri pa volitusi, la hamajia, moiso la r̃ulea mo vano lekoleko.
MAR 12:4 Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea. Mo vano, pani la hamajia na patuna, ale la vaimahanuhanu hinia.
MAR 12:5 Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea. Pani la vilimateia. Tamlohi tavera atu mo mele r̃ule te nona volitusi tinapua matuvana, pani hai la hamajira, ale hai la vilimateira vavano,
MAR 12:6 tamlohi tavera atu mo hitea vara natuna tataholo purongo mo pa lo toho. Enia mo opoia mo tavera jea, ale mo r̃omr̃omia mara, ‘Na levosahia vara a r̃ule natuku i sivo, la pa oloolo hinia.’
MAR 12:7 Pani pa la tamlohi sasati atu la lo vereverera isara hasera lara, ‘Natuna tataholo nakerihi mo lo mai, vara r̃a vilimateia, r̃a pa lavi na koruna tari!’
MAR 12:8 La tauria, ale la vilimateia moiso la pulahia mo sahe na jingoiman rope atu.”
MAR 12:9 Iesu mo usia isara mara, “Ka r̃om vara tamlohi tavera atu i pa vai na sava? A verea tataholo isamim, i pa sinai i vilimateira enira mo isoiso, ale i pa sile isa atu isana tamlohi tinapua vara la mele pakaia.
MAR 12:10 Varar̃uhu, ka sopo lo evi hinau nike na Retiulia? ‘Vatu atu tamlohi voro ima la lo tipahia, enia mo mai tapulo pulo vatu mata ima.
MAR 12:11 Hinau atu Moli God hasena mo vaia. Kama hitea vara mo r̃uhu jea.’”
MAR 12:12 Tamlohi tatavera non Jew la opoia vara la taurilatia matan la hitevosahia vara Iesu mo lo vere titileu atu matan vara i pisuhira, pani la matahu vara la tauria matan la vao atu. Matan haratu, la malue atu, ale la rovo.
MAR 12:13 Ale la r̃ule na Pharisee hai peresi na tamlohi hai non Herod Antipas la vano isan Iesu matan vara la vaihitea vara i ori hin te nona retireti.
MAR 12:14 Ale la mai isana la verea lara, “Tija, kama levosahia vara engko ko lo varar̃uhu, ale ko sopo tametame na r̃omr̃omi nona tamlohi, matan ko sopo usuri na kilakilau nona tamlohi isana tamlohi aulu, pani engko ko lo vujangi na malele tataholo non God usuri na retivarar̃uhu. Nomam retiusia isam nahai, mo tataholo vara tavtavuin Israel la voli na takis isana supe nona mara Rome teni mo vono? R̃a pa silea teni i toho?”
MAR 12:15 Pani Iesu mo levosahi na nora tapnetano, ale mo verea isara mara, “Mata sava ka lo vaihiteau sohena? Ha lavi te selen hatea i mai isaku a hitea.”
MAR 12:16 Ale la lavi matea la silea isana moiso mo usia isara mara, “Niniun hare nahai, ale hijan hare nahai la ulia hin selen nike?” Lara, “Nahon supe nona mara Rome.”
MAR 12:17 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ale ha sile na hinau non supe nona mara Rome isan supe nona mara Rome, ale hinau non God isan God.” Ale lara la rongo mo r̃aramira sohena, la mar̃urahi tavera hinia.
MAR 12:18 Ale Sadducee hai la mai isan Iesu, enira vao matea na Jew sei la sopo rasua vara God i pa sauteterahi na tamlohi na mateia. La mai isana la usia na retiusia matea lara,
MAR 12:19 “Tija, Moses mo ulia mara vara tamlohi lahi matea mo mate, pani narouna mo sopo vasusu, tasina i pa lavi na malepuna i mai narouna matan vara har̃ai atu i er̃i lavi te natun tavaina.
MAR 12:20 Tuai, vorai mo limaravrua la lo toho. Ale vora tiroma mo lavi na har̃ai matea, pani mo sopo lo te natuna, ale mo mate.
MAR 12:21 Vora usuria mo pete lavi har̃ai atu, pani enia sohena mo mate, mo sopo te natuna. Hatolura mo pete lavia, ale mo mate mo sopo te natuna.
MAR 12:22 Mo sohena mo tikeli na vora hitahu, ale enira mo isoiso la mate. Har̃ai atu sohena mo mate, pani mo sopo te natuna.
MAR 12:23 O to vere kamam hinia vara har̃ai atu i pa naroun hare na pongi sauteterahi matan enia mo lahi isan la vorai atu enira mo isoiso.”
MAR 12:24 Iesu mo verea isara mara, “Nomim r̃omr̃omi mo sopo tataholo, matan ka sopo levosahi mamahuni na Retitapu teni na suihan God!
MAR 12:25 Matan hin rani atu tamlohi la pa mele turu na mateia, la pa sopo mele lahi, pani la pa sohena angelo na tuka.
MAR 12:26 Pani hin vujangi sei mata sauteterahi na mateia, korong ka sopo lo evia matan vipahai rihirihi atu sei Moses mo hite na hapu mo lo hani hinia? God mo verea isan Moses mara, ‘Enau God non Abraham, God non Isaac, ale God non Jacob.’
MAR 12:27 God enia mo sopo God nona tamlohi mate, pani nona tamlohi mauri, matan isana, tamlohi tari la lo mauri. Kamim ka jalio mo tavera.”
MAR 12:28 Ale hin rani atu tamlohi vujangi mata leu matea mo mai mo lo tapurongo na vauriuri nona Sadducee, ale mo rongo sohena sava Iesu mo r̃aramira sei mo r̃uhu jea, ale mo usi Iesu hinia mara, “Sava leu natu mo aulu mo jeu na leu tari?”
MAR 12:29 Iesu mo r̃aramia mara, “Leu atu mo aulu mo jeu na leu tari enia vara, ‘Israel, ha tapurongo! Moli nor̃a God, enia Moli matelete.
MAR 12:30 O pa opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, na r̃omim, peresi na suiham.’
MAR 12:31 Ale haruana enia nahai, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem.’ Moiso mo sopo mele te leu tinapua i aulu i jeu la leu sei mo rua.”
MAR 12:32 Tamlohi vujangi mata leu atu mo verea mara, “Tija, ko varar̃uhu vara God enia matelete purongo, ale mo sopo mele te tinapua.
MAR 12:33 Ale mo tataholo vara r̃a opoi vevuhia na mapur̃a, na r̃omir̃a, na suihar̃a, ale vara r̃a opoia na tahisar̃a sohena r̃a lo opoir̃a haser̃a. La leu akerihi la aulu la jeu na maji tari mata malamalai r̃a lo sulira na nor̃a silesilea isan God usuri na leu.”
MAR 12:34 Iesu mara mo hitevosahi na lelevosahi non tamlohi akerihi, mo verea isana mara, “Engko ko lo toho mariviti moiso hin mauri atu God mo aulu hinia.” Ale hitahun haratu, mo sopo te vonara hatea i mele opoia vara i usia hin te retiusia hatea.
MAR 12:35 Na rani tinapua Iesu mo lo vujangi na tamlohi na lolo rope Temple, mo lo verea isara mara, “Sohena sava natu, tamlohi vujangi mata leu la lo verea vara Kr̃isto enia natun Supe David?
MAR 12:36 Na lo usia sohena matan tuai David mo retireti na suihan Tanume Tapu mo verea mara, ‘Moli God mo verea isan noku Moli mara: O sakele na matuaku, o lo sasaovi i mai i tikeli a tau na nom meresahi na ruhuruhu palom.’
MAR 12:37 David sohena mo tovia ‘Moli’. Vara mo sohen haratu, sohena sava natu, Kr̃isto enia natun David?” Ale vao tavera atu la avulahi tavera vara la lo tapurongo na nona vujangi.
MAR 12:38 Iesu mo lo vujangira mara, “Ha lo kilau na tamlohi vujangi mata leu. Matan la lo opoia vara tamlohi la hitera la lo hahau peresi na nora ruru peravu, ale la opoia vara tamlohi la lo popovitoho isara na jara maket.
MAR 12:39 La opoia vara la lo sakele nahonaho tarea na lolo ima lotu teni na rani matan te hanhani tavera.
MAR 12:40 Ale la lo haluhalu na har̃ai malepu mata voli nar̃ihi na imara na volina makomona purongo, pani la lo tatavu horo na nora posposi sasati na usiusi peravu na naho tamlohi. Matan hinau atu, nora talai i pa mele tavera jea.”
MAR 12:41 Iesu mo lo sakele mariviti na jara silesilea na Temple. Ale mo lo kilau na vao tamlohi la lo tau na nora mania. Tamlohi tavtav matuvana la tau na mania tavera hinia.
MAR 12:42 Mo sopo tuai mo hite na malepu tilavono matea mo mai, ale mo tau na nona mania, selen mo rua purongo.
MAR 12:43 Iesu mo tovi na nona tamlohi usuri la mai isana mara, “Varar̃uhu na verea isamim, malepu tilavono nike, mo taua mo jeu na tamlohi tinapua tari sei la lo tau na nora silesilea nike.
MAR 12:44 Matan la haratu sei la silea mo tavera pani la levosahia vara nora tavtav tavera mo pa lo toho. Pani malepu tilavono nike mo sile vevuhi na sava mo lo toho mata maurina.”
MAR 13:1 Iesu mo pa lo malue na Temple, ale nona tamlohi usuri matea mo verea isana mara, “Tija, o to kilau vano sevano hin la vatu tavera sevano la voro na roro ima hinira, ale o to kilau la ima tatavera sevano!”
MAR 13:2 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ko lo hite ima tavera nike? I pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua vara la pa sopo atu jovjovira.”
MAR 13:3 Ale hitahu, Iesu mara mo lo sakele na pahisa Vuti talu Olive mo lo kilau sivo na Temple, Peter, James, John enia Andrew la mai r̃or̃o hasera, ale la usia lara,
MAR 13:4 “O to vere kamam hinia, la hinau sei la pa masese pangisa? Ale sava matamata atu i pa mai tiroma vara kama pa levosahi mamahunia vara i sopo tuai natu la hinau tari natu la pa masese?”
MAR 13:5 Iesu mo verea isara mara, “Ha lo kilau i r̃uhu! Mo sopo r̃uhu vara tea i halu kamim.
MAR 13:6 Matuvana la pa mai na hijaku. La pa verea vara, ‘Enau natu, tamlohi atu!’ ale la pa halu na tamlohi matuvana.
MAR 13:7 Ale vara ka rongo te vuro teni sorasora mata vuro, r̃omim i sopo kaka hin la hinau sei la pa mai tiroma, pani mo sopo isoisona.
MAR 13:8 Mara jara tavera tinatinapu la pa lo meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. Ale mihi i pa hisuhi na tatua jara na varama. Tamlohi la pa marohati na marua. Pani la hinau sei enira tapulona purongo. La hinau tari sei la sohena tapulo rongohaji na epe har̃ai vara i lavilavi.
MAR 13:9 Ha lo kilau! Tamlohi la pa tauri kamim la pa ari kamim. La pa hamaji kamim na ima lotu. Ha pa turu na naho tamlohi aulu nona gavman peresi na naho supe mataku. Enia i pa masapamim matea vara ha er̃i verea isara vara enau hare.
MAR 13:10 Retir̃uhu atu la pa retivujavujangia na jara tari na varama tiroma, moiso isoisona i pa mai.
MAR 13:11 Ale vara la lavi kamim la vai kamim ka turu na nahora vara la vaihite kamim, ha sopo r̃omkaka na sava ha pa verea, pani ha pa vere na sava God i pa silea isamim, matan i pa sopo kamim ka lo retireti pani Tanumen God hin kamim.
MAR 13:12 Vorai matea i pa turuposi hin voraina vara i mate. Tama i pa turuposi hin natuna. Natuvarihi la pa turuposi na tamara peresi na tinara la pa vaira tamlohi la vilimateira.
MAR 13:13 Tamlohi tari la pa r̃ohu hin kamim mataku. Pani haratu mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoisona i pa juri.
MAR 13:14 Rani matea i pa mai ha pa hite hina lumiha atu God mo lo r̃ohu hinia i pa turu na jara tapu na lolo Temple. Hare mo evi harihi, i lo lelevosahi na r̃aramina! Hin rani atu, i pa r̃uhu vara tamlohi hin Judea la rovo la sahe na vutivuti.
MAR 13:15 I pa r̃uhu vara haratu mo lo toho na pusa ima, i sopo mele unu na lolo ima vara i lavi te hinau hinia,
MAR 13:16 ale i pa r̃uhu vara haratu mo lo voko na isana i sopo mele posi i sivo mata i lavi na nona ruru na lepa.
MAR 13:17 Hin rani atu, i pa r̃ilangi jea isana har̃ai mo tau natuna, teni te har̃ai mo lo vasusui te natuna.
MAR 13:18 Ha usiusi vara rani atu i pa sopo masese na taro hamariri.
MAR 13:19 Rani sati tavera atu i pa jeu na rani sati tamlohi la lo hitera mo tapulo hin rani atu God mo vai na varama mo tikeli nake i pa sopo mele te rani sasati i sohena hin te rani.
MAR 13:20 Vara Moli God i sopo vai rani r̃ilangi atu i vejuveju, i pa sopo tea i er̃i juri, pani mata nona tapuhi, la haratu sei mo vir̃onira i pa vai rani atu i vejuveju.
MAR 13:21 Hin rani atu, vara tea mo verea isamim vara, ‘Ha kilau nike, Kr̃isto nahai!’ Teni tea i pa verea vara, ‘Ko hitea, enia nahai!’ Pani ha sopo rasura.
MAR 13:22 Matan kr̃isto haluhalu peresi na tamlohi tapu haluhalu la pa mai. La pa vai na matamata tatavera. La pa vaihite la tamlohi atu God mo vir̃onira moiso vara la tinar̃ihi na nora rasua.
MAR 13:23 Ha lo kilau! Enau na lo vere kamim hinia tiroma moiso.
MAR 13:24 Moiso hitahu hin rani sasati atu, ‘Alo i pa r̃or̃oha, ale vitu i pa sopo mele sile na merana.’
MAR 13:25 ‘Vitusarasara la pa jovjovi na masapa, ale suiha tari na masapa la pa hisu.’
MAR 13:26 Hitahuna natu, tamlohi tari la pa hite na Natun Tamlohi mo lo mai na telangi na suiha tavera peresi na merana tavera.
MAR 13:27 Natun Tamlohi i pa r̃ule na nona angelo la vano r̃alihi na varama vara la takonahi na nona tapuhi na jara tari na varama, ale aulu na masapa.
MAR 13:28 Ha levosahi na posi vipahai fig sei julina la mai la malum, ale mo tivu, ka levosahia vara rani mata hulihuli mo pala.
MAR 13:29 I pa sohena na pongi hitahu vara ka hite na hinau tari sei na lo vere kamim hinira moiso. Ha pa levosahia vara i sopo tuai Natun Tamlohi i pa pala.
MAR 13:30 Varar̃uhu na verea isamim, pina akerihi nake i pa sopo lo mate vevuhi vavano la hinau tari akerihi la pa masese.
MAR 13:31 Tuka enia varama la pa tihai, pani noku reti la pa toho jejeu.
MAR 13:32 Mo sopo tea i levosahi rani tataholo atu teni matan alo matana, angelo na tuka sohena, la sopo levosahia teni Natun Tamlohi. God Tama hasena mo levosahia.
MAR 13:33 Ha lo kilau! Ha sopo juruvi! Matan ka sopo levosahia vara pongi atu i pa pala pangisa!
MAR 13:34 I pa sohena tamlohi matea mo vano na nona hahau matea na jara tinapua matea, ale mo tau na imana na lima nona volitusi, ale la lo vai na nora vavahinau hatehateahi hinia. Ale mo vere haratu mo lo kilau na pelati mara, ‘O lo kilau tarea mata noku mele pala!’
MAR 13:35 Matan haratu, ha lo kilau! Matan ka sopo levosahia vara tamlohin ima sei i pa mele pala pangisa, i er̃i pala na ravravi teni na livuha pongi, teni na toa tarere teni na r̃alavuho, ha lo kilau!
MAR 13:36 Mo sopo r̃uhu vara ha hutu kamim na nona pala, ale i vilei kamim ka lo juruvi.
MAR 13:37 Sava na vere kamim hinia, na verea isamim kamim isoiso, ha lo kilau i r̃uhu mata nona rani pala!”
MAR 14:1 Rani mo rua mo lo toho vara i tikeli na pongi rani Passover peresi rani atu la lo hani na pereti hinia sei mo sopo te isi hinia. Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu la lo aleale malele vara la pa tauri luhu Iesu hinia vara la vilimateia.
MAR 14:2 Matan lara, “R̃a sopo er̃i vaia hin rani tavera sei matan tamlohi la pa levutir̃a.”
MAR 14:3 Iesu mo pa lo toho Bethany na iman Simon, tuai enia tamlohi lepros matea, ale lara la pa lo hanhani na tep, har̃ai matea mo sinai isana, mo lavi na potele hasori matea la vaia na lepa hijana alabaster, hasori r̃uhu mo lo toho na lolona la tovia nard ponana mo r̃uhu ale volina mo aulu jea. Har̃ai atu mo lavia mo kosahi na r̃alo potelena, ale mo rengia na patun Iesu.
MAR 14:4 Tamlohi hai la lo toho atu la rongo mo sati matana, la lo verea isara hasera lara, “Mata sava mo rengi komokomoi hasori sei sohena?
MAR 14:5 Volina mo sohena voli voko nona tamlohi matea mata tauni matea! Vara i har̃ehia i pa er̃i sile na volina isana tilavono.” La savurahi har̃ai atu.
MAR 14:6 Pani Iesu mo verea mara, “Eh, ha tinar̃ihi har̃ai sei. Mo lo vai na hina r̃uhu matea isaku.
MAR 14:7 Tamlohi tilavono la pa lo toho tarea isamim, ale vara ka opoia ha pa er̃i tuenira. Pani enau, a pa sopo toho tarea isamim.
MAR 14:8 Har̃ai nike mo vai na sava i er̃i vaia isaku. Mo rengi na hasori na epeku mo vaia mo tatamahu mata noku tavuni mata noku mateia.
MAR 14:9 Varar̃uhu na verea isamim, sava hinau har̃ai nike mo vaia isaku la pa sorahia na jara tari na varama mata r̃omr̃omia vara la vere na Retir̃uhu mataku.”
MAR 14:10 Judas Iscariot, vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu matea, mo vano isana pr̃is aulu nona tavtavuin Israel, matan vara i tau Iesu na limara.
MAR 14:11 Pr̃is aulu la avulahi jea matana, ale la retitauhi vara la pa voli Judas matana. Judas mo tapulo aleale masapa vara i pa sile Iesu i vano isara hinia.
MAR 14:12 Na rani tiroma mata pereti sei mo sopo te isi hinia sei la lo sile na natu sipsip mata Passover sohen malamalai hinia, tamlohi usuri non Iesu la verea isana lara, “Eh! Ko opoia vara kama pa tatamahu mata hani na Passover epu?”
MAR 14:13 Mo r̃ule na nona tamlohi usuri tupra rua, mo verea isara mara, “Ha vano ha unu Jerusalem, ale ha pa hite na tamlohi matea mo lo soloti na jara wai tavera matea, ale ha usuria.
MAR 14:14 Ale sava ima i pa unu hinia, ha vere na tamlohin ima atu vara, ‘Tija mo usia mara, sava jara ko tatamahunia moiso mataku vara a pa hani na Passover hinia peresi na noku tamlohi?’
MAR 14:15 I pa vujangi kamim na jara matea mo lo toho aulu hin ima atu. Mo tatamahuni na hinau tari moiso. Ha tatamahuni na har̃a hinau ea.”
MAR 14:16 La tamlohi usuri tupra rua atu la malue la sivo hin taon tavera atu, ale hinau tari mo masese sohena Iesu mo verea, ale la tatamahuni na hanhani mata Passover ea.
MAR 14:17 Ale mara mo ravravi, Iesu mo sahe hin ima atu peresi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu.
MAR 14:18 La sakele r̃alihi na tep la lo hanhani, ale Iesu mara, “Varar̃uhu, vonamim matea i pa turuposi hiniau, enia vonamim matea sei mo lo hanhani peresiau nakerihi.”
MAR 14:19 Nona tamlohi la tapulo rongo mo sati, ale enira hatehateahi la lo usia isana lara, “Hare, enau teni mo vono?”
MAR 14:20 Iesu mo verea mara, “Vonamim matea la tupu sangavulu r̃omana mo rua, ale enia mo lo seseri peresiau nakerihi.
MAR 14:21 Matan Natun Tamlohi i pa vano sohena Retiulia mo verea moiso matana. Pani rani sasati tavera isan tamlohi atu sei mo turuposi hiniau. I pa mele r̃uhu jea vara i sopo vora.”
MAR 14:22 La pa lo hanhani, Iesu mo lavi na pereti, mo vere meje matana, mo topea mo silea isana nona tamlohi ale mara, “Ha lavia. Harihi enia epeku!”
MAR 14:23 Mo mele lavi na paniken waen, mo vere meje isan God matana, moiso mo silea isara, ale enira isoiso la inua hinia.
MAR 14:24 Moiso, mo verea isara mara, “Harihi enia r̃aeku sei i pa roro mata tamlohi matuvana matan vara i vai na retitauhi paro non God peresi na nona tamlohi i turu.
MAR 14:25 Varar̃uhu na verea isamim, a pa sopo er̃i mele inu te waen i tikeli rani atu a pa mele inua peresi kamim hin mauri atu God mo aulu hinia.”
MAR 14:26 La lalavete na vete matea moiso, la malue la sahe na Vuti talu Olive.
MAR 14:27 Na malele Iesu mo verea isara mara, “Kamim mo isoiso ha pa rovo hiniau, matan Retiulia non God mo verea mara, ‘A pa vili na tavui sipsip. Sipsip la pa rovo.’
MAR 14:28 Pani hitahu vara na mele turu na mateia, a pa vano tiroma hin kamim Galilee.”
MAR 14:29 Peter mo verea isana mara, “Hina purongo vara enira mo isoiso la rovo hiniho, enau i vono!”
MAR 14:30 Iesu mo verea isan Peter mara, “Varar̃uhu na verea isam, o pa vunvuniau vaha tolu nohorihi na vutepongi, moiso toa i pa tarere vaha rua.”
MAR 14:31 Pani Peter mo reti r̃ilangi mara, “Vara a pa mate peresiho, i pa sohena! A pa sopo er̃i vunvuniho!” Enira mo isoiso la verea sohena.
MAR 14:32 La sahe na jara la tovia Gethsemane, Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha lo sakele nike tako. Enau a sahe a usiusi.”
MAR 14:33 Mo lavi Peter, James, John la vano peresia, ale mo tapulo rongo mo sati tavera jea, ale r̃omina mo sopo sakele.
MAR 14:34 Ale mo verea isara mara, “R̃omiku mo jovi tavera vara a mate matana. Ha lo toho peresiau, ha sopo juruvi!”
MAR 14:35 Mo mele vano makomona, mo jovi sivo na lepa mo usiusi isan God mara vara te malele tinapua, i pa sopo vano hin nona rani r̃ilangi nike.
MAR 14:36 Ale Iesu mara, “Tata! Tamaku! Ko er̃i vai na hinau tari. O lavi nar̃ihi na noku rani r̃ilangi nike, pani o sopo vaia sohena masaloku, pani sohena masalom.”
MAR 14:37 Mo mele sinai mo hite Peter la juruvi r̃omaliho. Mo verea isan Peter mara, “Simon, varar̃uhu ko lo juruvi? O sopo er̃i kilau peresiau matan te matan alo hatelete purongo?
MAR 14:38 Ha lo kilau! Ha lo usiusi, matan vara ha pa sopo jovi na vaihite. Tanumemim mo opoia vara i oloolo, pani masalomim mo r̃ilangi jea.”
MAR 14:39 Moiso, mo mele sahe vara i usiusi, mo mele vere la nona reti atu tiroma.
MAR 14:40 Mo mele sinai, mo mele vileia vara la mele juruvi moiso, ale matan matara mo puhoni, la sopo er̃i r̃aramia.
MAR 14:41 Iesu mara mo mele mai hatoluna, mo verea isara mara, “Varar̃uhu ka pa lo juruvi, ka pa lo mapu? Mo isoiso natu, la tau Natun Tamlohi na lima tamlohi hehe natu.
MAR 14:42 Ha turu! R̃a vano! Ka hitea, noku meresahi mo lo mai moiso.”
MAR 14:43 Iesu mo pa lo retireti Judas vonan la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu matea mo pala isara peresi na vao tavera matea, la mai la lo lavi na sita mata valum peresi na nalnal. Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu peresi na vajiahara natu la r̃ulera la mai isan Iesu.
MAR 14:44 Ale tamlohi atu mo lo turuposi hinia mo verera na matamata matea isara moiso mara, “Tamlohi atu a pa pungosia, enia tamlohi atu natu. Ha tauria, ha lavia i vano.”
MAR 14:45 Judas mo kakau jara atu, mo vano isan Iesu mo verea mara, “Tija.” Ale mo pungosia.
MAR 14:46 Ale la tamlohi atu la mai la tauri Iesu.
MAR 14:47 Pani vonara matea sei mo lo turu atu mo lavi na nona sita vuro mo langai nar̃ihi na pero volitusi non pr̃is aulu.
MAR 14:48 Iesu mo verea isara mara, “Ka mai peresi na sita peresi na nalnal sohena vara enau tamlohi vili tamlohi mata vavanaho matea?
MAR 14:49 Tarea na lo toho peresi kamim na lolo Temple na lo vujangi, pani ka sopo tauriau. Pani i pa sohen harihi matan vara Retiulia i pa masese mataku.”
MAR 14:50 Nona tamlohi la malue isana, ale la rovo.
MAR 14:51 Uluvou matea mo lo usuri Iesu, enia mo lavolavo purongo, ale la tauria,
MAR 14:52 pani la lo taurilati na nona ruru purongo, ale mo tinar̃ihira mo rovo malamala.
MAR 14:53 La lavi Iesu mo vano na iman pr̃is aulu. Ale moli nona pr̃is tari peresi na vajiahara peresi na tamlohi vujangi mata leu la matavuhi jara matea.
MAR 14:54 Ale Peter mo lo usuri Iesu asau makomona mo sivo vahatea na lolo ropen iman pr̃is aulu atu. Mo lo sakele peresi la tamlohi kilau matan ima atu, la lo marijo na hapu.
MAR 14:55 Moli nona pr̃is peresi la tamlohi tari mata council Aulu, la lo aleale tamlohi vara i vereuli te hinau hin Iesu matan vara la pa vilimateia matana, pani la sopo vilei tea.
MAR 14:56 Tamlohi matuvana la vai na retihalu hinia, pani nora retihalu la sopo matea.
MAR 14:57 Hai la turu sahe la retihalu hinia lara,
MAR 14:58 “Kama rongoa mo verea mara, ‘Enau a pa viliroiroi Temple nike sei tamlohi la vaia na limara, moiso na rani i tolu purongo a pa mele voroa na hina tinapua sei tamlohi la sopo voroa na limara.’”
MAR 14:59 Pani mo sohen tiroma, nora r̃omr̃omi mo sopo matea.
MAR 14:60 Moiso nora pr̃is aulu mo turu na livuhara, mo verea isan Iesu mara, “Mo sopo te nom retireti vara o verea matan la retireti nike? Sava nahai, la tamlohi nike la lo vereulia matam?”
MAR 14:61 Pani Iesu mo sopo langati na jingona, ale mo sopo r̃aramia. Pr̃is aulu atu mo mele usia vahatea mara, “Engko natu Kr̃isto atu, Natun God teni mo vono?”
MAR 14:62 Iesu mo r̃aramia mara, “Enau natu, ale ha pa hite Natun Tamlohi i pa sakele na tavalu liman God na jara mata suiha, ale ha pa hite Natun Tamlohi i mele mai na telangi matan tuka.”
MAR 14:63 Ale pr̃is aulu mara mo rongoa sohena, mo hasena r̃ari na nona ruru, ale mo verea mara, “Mata sava r̃a pa lo mele aleale retireti vara r̃a pa tuvaia hinia? Enia hasena mo verea!
MAR 14:64 Ka pete rongo sohena sava mo verea moiso vara enia God. Ha pa vai na sava?” Enira mo isoiso la verea lara i mate.
MAR 14:65 Hai la tapulo litovia, hai la tatavuhoro na nahona la tutuhia, ale la usia isana lara, “Vara engko pr̃ovet matea, o to verea vara hare natu mo tutuhiho?” Ale tamlohi kilau sohena lara la lavia mo vano la tutuhia.
MAR 14:66 Hinau atu mo lo masese, Peter mo lo toho atano na lolo rope matan ima atu na jingoima. Ale volitusi har̃ai matea non pr̃is aulu mo mai,
MAR 14:67 mara mo hite Peter mo lo marijo, mo lo kilau mamahunia, ale mara, “Engko vonara matea ko lo usuri Iesu mara Nazareth!”
MAR 14:68 Pani Peter mo vunvunia, ale mara, “Na sopo levosahia teni a levosahi na sava ko lo verea.” Mo malue atu mo vano mo turu na mataruan rope atu, ale toa mo tarere.
MAR 14:69 Pa har̃ai atu mo mele hite Peter mo lo turu atu ale mo verea isana tamlohi mara, “Tamlohi aturihi enia vonara matea!”
MAR 14:70 Peter mo mele vunvunia. Ale tamlohi hai la lo turu atu la verea isan Peter lara, “Varar̃uhu engko vonara matea matan engko mara Galilee!”
MAR 14:71 Pani Peter mo tapulo lesati hinia hasena, mo varakali ale mo verea mara, “Na sopo levosahi tamlohi nike ka lo verea.”
MAR 14:72 Ale vahatea purongo, toa mo tarere haruana. Peter mo mele r̃omr̃omi na reti non Iesu sei mara, “Engko o pa vunvuniau vaha tolu, moiso toa i pa tarere vaha rua.” Moiso r̃omin Peter mo jovi tavera, ale mo tangi tavera.
MAR 15:1 Na r̃alavuho jea, moli mata pr̃is peresi na vajiahara tolu na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi mata council tari la matavuhi vara la vai te r̃omr̃omi. La lasi Iesu la lavia mo vano la taua na liman Pilate, tamlohi aulu nona gavman matan Rome.
MAR 15:2 Ale Pilate mo usia mara, “Engko Supe nona Jew?” Iesu mo verea mara, “He'e, mo sohen ko verea.”
MAR 15:3 Moli nona pr̃is la tuvaia na retireti matuvana.
MAR 15:4 Pilate mo mele usi Iesu vahatea mara, “Mata sava ko sopo talaira? Ko hitea, la lo tuvaiho na hina sati matuvana!”
MAR 15:5 Pani Iesu mo sopo mele r̃aramia, ale Pilate mo mar̃urahi jea.
MAR 15:6 Tarea na hanhani tavera mata Passover, Pilate mo lo teri na tamlohi matea na ima r̃ilangi sei enira la opoia.
MAR 15:7 Vonara matea hin la haratu la lo toho na ima r̃ilangi hin rani atu, hijana Barabbas. Enia mo lo toho atu matan mo vilimateia na tamlohi matea na rani la turu mata valum mata jarara.
MAR 15:8 Vao atu la mai isan Pilate ale la usia vara i mele vaia sohen tarea mo lo vaia isara.
MAR 15:9 Ale Pilate mo usia isara mara, “Ka opoia vara a tinar̃ihi Supe nona Jew nike teni mo vono?”
MAR 15:10 Matan Pilate mo levosahia vara la pa lavi Iesu mo mai isana mata nora mereimerei purongo.
MAR 15:11 Pani moli nona pr̃is la haluhalu na tamlohi mata usi Pilate vara i teri Barabbas na jaran Iesu.
MAR 15:12 Ale Pilate mo mele usia isara vahatea mara, “Vara i sohena, a pa vai na sava hin tamlohi nike sei ka lo tovia vara enia Supe nona Jew?”
MAR 15:13 La mele ngara lara, “O vosaea na talopeilopei!”
MAR 15:14 Pilate mo mele usira hinia mara, “Sava hinau natu mo vaia mo sati?” Pani la mele ngara mo r̃ilangi jea lara, “O vosaea na talopeilopei!”
MAR 15:15 Ale matan Pilate mo opoia vara i vai vao atu i avulahi, mo teri Barabbas sohen la usia. Ale mo retileu vara la rupi Iesu, moiso mo taua na lima tamlohi vuro nona mara Rome vara la vosaea na talopeilopei.
MAR 15:16 La tamlohi vuro atu la tiroma hin Iesu la unu na lolo nora patu ima mata vuro non Pilate. La tovi vevuhi na vao tamlohi vuro la mai na jara matea.
MAR 15:17 La mai la rua na ruru perpel matea, ale la viriviri na asi ngar̃ngar̃iha matea sohena rongorongo nona supe, ale la taua na patuna.
MAR 15:18 La tapulo salute isana la lo verea lara, “Tamlohi tavera, engko Supe nona Jew!”
MAR 15:19 La lo tamaji na patuna na apo matea. La lo litovia, ale la lo popovitoho isana sohena vara la lo lotua.
MAR 15:20 Lara la kerehia moiso la mele lavi nar̃ihi pa ruru perpel atu isana, ale la mele rurua na nona ruru. Ale la tiroma hinia la vano vara la vosaea na talopeilopei.
MAR 15:21 Ale mara Cyrene matea, hijana Simon, enia tamana Alexander enia Rufus, mo pa lo tai purongo asau r̃ove na jara vutivuti mo lo sinai na malele, ale la ngurunguru hinia vara i soloti na talopeilopei non Iesu.
MAR 15:22 La lavi Iesu mo sahe hin jara atu sei la tovia ‘Golgotha’, r̃aramin hija sei enia ‘Jara Sui Patu Tamlohi’.
MAR 15:23 La vaihitea vara la sile na waen la hoihoia peresi na myrrh, pani mo r̃ohu hinia.
MAR 15:24 La vosae Iesu na talopeilopei, moiso la tamlohi vuro atu la roro mata nona ruru na taes matan vara la vileia vara hare natu i pa lavi na sava nona ruru.
MAR 15:25 Matan alo mo limaravati na r̃alavuho natu la vosaea na talopeilopei hinia.
MAR 15:26 La uli na reti matea mata nona aria na tavalu tapea matea la vosaea aulu na patuna mo verea vara, Supe Nona Jew
MAR 15:27 La vosae na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho tupra rua na tavalun Iesu. Matea na matuana, ale matea na marauna.
MAR 15:28 Tamlohi sei la lo hahau hin malele atu la lo tar̃a sahe la lo kerehia, ale la lo pulapulahi na patura, la lo verea lara, “Ko vara, vara o pa vilijovjovi na Temple, ale o er̃i mele voroa rani i tolu?
MAR 15:30 Vara mo sohena, o hasem juriho o sevuti hin talopeilopei sei!”
MAR 15:31 Moli nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu sohena la lo vaivaia isara hasera lara, “Mo lo juri na tamlohi tinapua, pani enia i sopo er̃i hase juria!
MAR 15:32 Vara engko Kr̃isto, Supe non Israel, o sevuti na talopeilopei nakerihi matan vara kama pa hitea ale kama rasuho!” La tamlohi atu sei la vosaera na pahisan Iesu sohena, la lo kerehia.
MAR 15:33 Na livuha rani, r̃or̃oha tavera mo jovi mo tavuni na jara tari, mo lo toho mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi.
MAR 15:34 Na matan alo mo tolu, Iesu mo tangi na ulo tavera matea mara, “Eloe, eloe, lema sabatani?” R̃aramina reti sei enia ‘Noku God, noku God, mata sava ko posi na nahom isaku?’
MAR 15:35 Tamlohi hai la lo turu atu lara lo rongoa, lara, “Ka hitea! Mo lo tovi Elijah!”
MAR 15:36 Tamlohi matea mo maro mo vano mo lavi na tavalu ruru matea la r̃ur̃unia na waen hohona mo pesia na apo matea, ale mo sohaia sahe isan Iesu vara i inua. Vonara matea mara, “Tako, r̃a pa hitea vara Elijah i pa mai i lavi nar̃ihia na talopeilopei i sivo atano teni i vono.”
MAR 15:37 Iesu mo mele ulo tavera vahatea, ale maromarona mo isoiso.
MAR 15:38 Ruru tavera atu mo lo toho horo na Jara Tapu atu na lolo Temple mo mar̃ari hasena tavaluna mo rua, mo mar̃ari mo tapulo aulu mo sivo atano.
MAR 15:39 Moiso captain mata tamlohi vuro atu sei mo lo turu tataholo na nahon Iesu, mara mo hitea sohena sava mo mate mo verea mara, “Varar̃uhu, tamlohi nike enia Natun God tataholo!”
MAR 15:40 Har̃ai hai la lo turu asau makomona la lo kilau vano na talopeilopei. La har̃ai sei la tupu tolu, Mary Magdalene, Salome, Mary tinan uluvou sei James peresi Joses.
MAR 15:41 La har̃ai sei la lo usuri Iesu na rani mo lo toho Galilee, ale la lo kilaua. Vao har̃ai matuvana sohena, enira tolu natu la lo usuria la sinai Jerusalem.
MAR 15:42 La hinau sei la masese na Friday ravravi, enia rani mata tatamahu mata nora Sabbath.
MAR 15:43 Joseph mara Arimathea, enia tamlohi aulu matea mata nora council tavera, ale enia matea sei mo lo kilau toho matan mauri atu God mo aulu hinia vara i pala. Ale r̃omina mo r̃ilangi mo mai mo turu na nahon Pilate mo usia vara i lavi na tarapen Iesu.
MAR 15:44 Pilate mo rongoa vara Iesu mo mate vila, moiso mo mar̃urahi tavera matana. Pilate mo tovi na nona captain mata tamlohi vuro matea, mo usia mara, “Varar̃uhu, Iesu mo pete mate moiso?”
MAR 15:45 Captain atu mo vere Pilate hinia mara varar̃uhu mo mate moiso. Pilate mo verea isan Joseph mara i er̃i lavi na tarapen Iesu.
MAR 15:46 Joseph mo vano mo voli na ruru lulu matea. Mo juri na tarapen Iesu aulu na talopeilopei mo sivo atano. Mo leputia na ruru. Mo lavi na tarapen Iesu mo taua na papa vatu matea enia mo taia. Mo tai na pelatina vatu tavera matea vara mataruana.
MAR 15:47 Mary Magdalene enia Mary tinan Joses la hite jara atu la tau na tarapen Iesu ea.
MAR 16:1 Saturday na ravravi jea na isoison rani mapu atu, Mary Magdalene, Mary tinan James enia Salome, la vano la voli te hasori r̃uhu vara la pa vano la taua na tarapen Iesu vara i mele rani sahe.
MAR 16:2 Sunday r̃alavuho jea alo mo pa lo tapulo vele purongo, la vano hin papa vatu atu.
MAR 16:3 La pa lo vano la lo vereverea isara lara, “Hare i pa tuenir̃a vara i kuresi nar̃ihi vatu atu na mataruan papa atu?”
MAR 16:4 Ale lara la tar̃a sahe aulu, la hite vatu tavera atu la pete kuresi nar̃ihia moiso.
MAR 16:5 La sahe la unu hin papa atu ale la hite na uluvou matea, mo ru na ruru lulu mo lo sakele na matuana, ale la hutura hinia.
MAR 16:6 Ale mo verea isara mara, “Ha sopo matahu! Ka lo ale Iesu mara Nazareth haratu sei la vosaea na talopeilopei? Mo turu na mateia moiso, enia mo sopo toho nike. Ha to hite na jara sei la taua hinia.
MAR 16:7 Pani ha vano ha verea isana nona tamlohi usuri peresi Peter, ha verera vara Iesu mo vano Galilee tiroma hin kamim moiso. Ha vano ha pa hitea ea sohen mo lo verea isamim tiroma moiso.”
MAR 16:8 La har̃ai atu lara la malue la rovo hin papa atu matan matahu mo sohonira ale la savaravara. La sopo vere te hinau isan tea matan la matahu. Ale la vere vevuhi na hinau tari isan Peter peresi na tapalana. Hitahuna Iesu mo r̃ulera la vano na varama, la vano Opae mo sivo mo tikeli Marino, la lavi nona Retir̃uhu tapu mata juri sei mo lo sile na mauri tui sei i sopo er̃i tihai hin te rani. Amen.
MAR 16:9 Iesu mo mele turu na Sunday na r̃alavuho jea, ale Mary Magdalene natu enia har̃ai tiroma mo hitea, enia natu Iesu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati mo limaravrua isana.
MAR 16:10 Hitahu Mary mo vano mo verea isana nona tamlohi usuri sei la lo rongo mo sati ale la lo tangisia.
MAR 16:11 Pani lara la rongoa vara Mary mo hite Iesu mo mele mauri, la sopo rasua.
MAR 16:12 Hitahun la hinau atu Iesu mo mele pala isana tupra rua sei la lo hahau mata jara tinapua matea, pani la sopo hitevosahia matan mo posi na nahona.
MAR 16:13 Hitahuna lara la hitevosahia la mele hilu vilavila la sahe vara la verea isana tatuara, pani tea i sopo rasura.
MAR 16:14 Hitahuna Iesu mo pala isan la tupu sangavulu r̃omana matea atu lara la lo hanhani. Ale mo reti r̃ilangi isara matan mo sopo te nora rasua, ale mata r̃omira mo r̃ilangi jea. Mo reti r̃ilangi sohena matan la sopo rasu la haratu sei la hitea vara mo mele mauri.
MAR 16:15 Ale mo verea isara mara, “Ha vano na jara tari na varama, ale ha vereuli na noku Retir̃uhu isana tamlohi tari.
MAR 16:16 Sava tamlohi mo rasua ale mo paptijo, God i pa juria, pani haratu mo sopo rasua, God i pa aria.
MAR 16:17 God i pa sile la matamata tavera akerihi natu i usuri la haratu la rasuau: na hijaku la pa er̃i titiu nar̃ihi na tanume sasati, ale la pa er̃i retireti na leo paro tinapua,
MAR 16:18 ale la pa tauri na mata sasati jea na limara, ale vara la inu te wai mata vilimatei na tamlohi la pa sopo er̃i mate matana. La pa tau na limara na tamlohi rojoa moiso ale nora rojoa i tihai.”
MAR 16:19 Iesu mara mo vere la hinau atu isara mo isoiso, God mo lavi nar̃ihia mo sahe aulu na tuka, ale mo sakele na jara mata suiha na matuan God.
MAR 16:20 Ale nona tamlohi usuri la vano la retivujavujangi na jara hatehateahi. Moli Iesu mo lo tuenira na nora vavahinau, ale mo vujangia vara nora reti mo tai isana na matamata matuvana.
LUK 1:1 Enau Luke, na uli reti nike isam tamlohi tavera Theophilus. Tamlohi matuvana la vaihitea vara la uli na sorasora mata sava mo masese isar̃a mo tikeli nake,
LUK 1:2 sohen la sorasora atu r̃a lavia isan la haratu enira la hitea na matara, ale enira la volitusi mata reti non God mo tapulo na tapulona.
LUK 1:3 Ale matana, enau sohena, mo tataholo vara a uli na hinau tari sei la masese na tapulona mo sinai nake isam tamlohi tavera r̃uhur̃uhu Theophilus, matan enau sohena na usuri mamahuni la hinau sei mo tapulo na tapulona,
LUK 1:4 matan vara o pa er̃i levosahi mamahunia vara la hinau sei la lo vujangiho hinira moiso la varar̃uhu.
LUK 1:5 Na rani non Herod supe non Judea, pr̃is matea hijana Zechariah enia mo tai na vao pr̃is non Abijah, ale narouna sohena, enia mahapin Aaron, hijana Elizabeth.
LUK 1:6 Ale la tupra rua sei maurira la tataholo mo r̃uhu na nahon God. La lo oloolo mamahu na nona retileu peresi na leu tari, ale tea i sopo er̃i tuvaira hin te hinau.
LUK 1:7 Pani mo sopo te natura matan Elizabeth mo aroaro, ale la vajiaha moiso.
LUK 1:8 Na rani matea, hinau matea mo masese isana hin rani atu mo lo voko peresi na nona vao pr̃is na Temple non God.
LUK 1:9 Vao pr̃is atu la vir̃onia usuri na nora posposi mata vir̃oni sohen la lo vaia tarea vara i unu na Temple non Moli vara i suli na hasori ea.
LUK 1:10 Ale rani tataholo mata suli na hasori mo mai, vao tavera mata lotu la lo pulutahi mata usiusi na jingoima.
LUK 1:11 Zechariah mo lo toho atu, ale angelo non Moli matea mo pala isana, mo turu na matua votavota mata suli na hasori.
LUK 1:12 Zechariah mara mo hite angelo atu mo hutua, ale matahu tavera mo sohonia.
LUK 1:13 Pani angelo atu mo verea isana mara, “Zechariah, o sopo matahu! Nom usiusi God mo rongoa moiso, ale naroum Elizabeth i pa vasusui na natum lamane matea, ale o pa tau na hijana vara John.
LUK 1:14 Ale i pa vaiho o avulahi, o avulahi tavera jea, ale tamlohi matuvana sohena, la pa avulahi na nona rani vora,
LUK 1:15 matan God i pa silea na vavahinau matea mo aulu jea. I pa sopo inu na waen teni te wai r̃ilangi tinapua hin te rani, ale Tanume Tapu i pa mar̃ivisia i tapulo na lolo pangen tinana.
LUK 1:16 Ale enia i pa posi na natun Israel matuvana la mele mai isan Moli nora God.
LUK 1:17 Ale enia i pa vano tiroma hin Moli hin suiha atu Tanumen God mo silea isan pr̃ovet Elijah, matan vara i posi na r̃omr̃omi nona tama vara la r̃omr̃omi na natura, ale la haratu la sopo oloolo hin God la usuri na posposi nona tamlohi tataholo, matan vara i vai na vao tamlohi matea la tatamahu matan Moli.”
LUK 1:18 Ale Zechariah mo verea isan angelo atu mara, “Avei, sohena sava natu a pa er̃i levosahia vara i pa sohen ko lo verea? Matan enau na vajiaha moiso, ale taunin narouku mo jeu na rani mata nona tatape moiso.”
LUK 1:19 Ale angelo atu mo r̃aramia mara, “Enau Gabriel, haratu sei mo lo turu na nahon God, ale God mo r̃uleau vara a sinai isam vara a vereho hin retir̃uhu nike.
LUK 1:20 Ale nakerihi, o pa mengo, o sopo er̃i vere te reti vavano i tikeli rani atu i masese matan ko sopo rasu na noku reti, sei la pa masese na ranira tataholo.”
LUK 1:21 Ale vao tamlohi la lo saovi Zechariah na jingoima, ale la lo r̃omr̃omia vara mo pa lo toma na lolo Temple.
LUK 1:22 Ale mara mo malue, mo sopo er̃i retireti isara, ale la hitevosahia vara God mo vujangia na hinau matea na lolo Temple, ale mo lo vai na matamata nakonako isara, ale mo sopo er̃i retireti.
LUK 1:23 Ale nona rani mata vavahinau mo isoiso, ale mo mele mule.
LUK 1:24 Hitahun la rani atu, narouna Elizabeth mo tau natuna, ale mo luhu mata vitu mo lima mara,
LUK 1:25 “Moli mo r̃omr̃uhu isaku, mo lavi nar̃ihi na noku mahanuhanu mata aroaro na tamlohi.”
LUK 1:26 Elizabeth mo epe puhoni mata vitu mo limarave moiso, ale God mo r̃ule pa angelo atu, Gabriel vara i sivo Nazareth, vanua matea hin Galilee,
LUK 1:27 mo sivo isana har̃ai maevo matea hijana Mary. La tauhoroa moiso vara i pa lahi vano isana tamlohi matea hijana Joseph, enia mahapin Supe David matea.
LUK 1:28 Gabriel mo pala isana mara, “Ranir̃uhu isam, engko har̃ai matea God mo r̃omr̃uhu isam mo tavera jea! Moli mo lo toho peresiho.”
LUK 1:29 Pani Mary, r̃omina mo tuturahi hajavua hin retireti atu, ale mo vaihitea vara i levosahi na r̃aramin retioloolo atu.
LUK 1:30 Ale angelo atu mo verea isana mara, “O sopo matahu! Mary, matan na masalon God mo opoia vara i r̃uhu isam.
LUK 1:31 Ale mo tapulo nake, o pa tau natum, ale o pa tape na lamane matea, ale o pa tau na hijana vara Iesu.
LUK 1:32 Enia i pa tamlohi aulu jea, ale la pa tovia Natun God, sei mo aulu jea. Ale Moli God i pa silea na suiha nona supe non tamana Supe David.
LUK 1:33 Enia i pa tauri na suiha vara i aulu na vaon Israel tui tui, ale i pa sopo te isoiso rani mata nona tauri na suiha.”
LUK 1:34 Mary mo usia isan angelo atu mara, “Hinau atu i pa mai sohena sava, matan enau har̃ai maevo matea?”
LUK 1:35 Angelo atu mo r̃aramia mara, “Tanume Tapu i pa mai hiniho, ale suihan God Aulu jea i pa hohoviho; ale matana, natirihi sei i pa vora i pa tapu, la pa tovia — Natun God.
LUK 1:36 Ale ko levosahia vara tahisam Elizabeth na nona vajiaha enia sohena, mo tau natuna lamane matea, ale vitu akerihi enia nona halimarave vitu isana har̃ai matea la verea vara enia har̃ai aroaro matea!
LUK 1:37 Matan mo sopo te hinau hatea i r̃ilangi jea vara God i sopo er̃i vaia.”
LUK 1:38 Ale Mary mara, “Varar̃uhu enau har̃ai slev non God purongo. Na opoia vara hinau atu i mai isaku sohena ko verea.” Ale angelo atu mo mele malue mo vano.
LUK 1:39 Hitahun rani atu, Mary mo vele sahe na jara vutivuti, mo sivo vila na taon matea na lolon jara matan Judea.
LUK 1:40 Mo unu na iman Zechariah, ale mo vere na retioloolo isan Elizabeth.
LUK 1:41 Ale Elizabeth mara mo rongo na retioloolo non Mary, pipi atu na lolona mo hisu, ale Tanume Tapu mo mar̃ivisi Elizabeth,
LUK 1:42 mo verea aulu mara, “Avulahi tavera jea isam mo jeu na har̃ai tinapua. God mo ler̃uhu hin natirihi sei mo lo toho na lolom.
LUK 1:43 Ale enau hare vara tinan noku Moli i er̃i mai vara i rohiau?
LUK 1:44 Matan, vahatea purongo atu sei nara na rongo na nom retioloolo, pipi nike, na loloku mo hisu na avulahi.
LUK 1:45 Avulahi tavera isam matan ko rasu Moli vara i pa vai na sava mo verea isam!”
LUK 1:46 Ale Mary mo verea mara, “Na r̃omiku na hasohaso God mo tavera jea,
LUK 1:47 ale mauriku mo avulahi tavera hin God noku Jujuri,
LUK 1:48 matan mo kilau mai isaku nona har̃ai volitusi atano, ale mo tapulo nake, mahapi tari la pa verea vara avulahi tavera mo mai isaku,
LUK 1:49 matan haratu sei mo r̃ilangi jea mo vai na hinau tavera isaku, ale hijana mo tapu.
LUK 1:50 Ale nona r̃omopoia mo vano isana mahapi tari, isan la haratu sei la lo sile na oloolo tavera isana.
LUK 1:51 Enia mo vujangi na nona suiha, mo leputi jalajalai la haratu la mangisi na mapura.
LUK 1:52 Mo lavi nar̃ihi la haratu la lo tauri na suiha nona supe, ale mo tahe la haratu r̃omira la atano la sahe aulu.
LUK 1:53 Mo sohoni la haratu la marohati na hina r̃uhu, pani mo r̃ule nar̃ihi la haratu la tavtav la vano lekoleko.
LUK 1:54 Mo tueni nona volitusi Israel, usuri na nona retitauhi mata nona r̃omopoia hinira,
LUK 1:55 matan mo retitauhi vara i pa r̃omopoi isan Abraham peresi na taniana na rani tui tui.”
LUK 1:56 Mary mo lo toho atu isan Elizabeth mata vitu mo tolu, moiso mo pa mele mule vano na jarana.
LUK 1:57 Ale vitu non Elizabeth mo asi vara i lavlavi, ale mo vasusui na nona pipi lamane matea.
LUK 1:58 Ale tavtavuina peresi na tahisana la rongoa vara Moli mo r̃omr̃uhu tavera jea isana, ale la avulahi peresia.
LUK 1:59 Ale na halimaravtolu rani la mai vara la vai na nona tair̃alihi. Tatuara la lo opoia vara la tau na hijana vara Zechariah vara i lavi na hijan tamana,
LUK 1:60 pani tinana mo verea mara, “Mo vono, enia hijana John.”
LUK 1:61 Ale la verea isan Elizabeth lara, “Mo sopo te tavtavuim hijana i sohen haratu!”
LUK 1:62 Ale la vai na matamata hai isan tamana na limara vara sava hija natu, enia mo opoia vara i silea isana.
LUK 1:63 Ale Zechariah mo usia vara la lavi te hinau mata uliuli hinia i mai isana, ale la mar̃urahi tavera matan mo ulia mara, “Hijana enia John.”
LUK 1:64 Ale vahatea purongo memena mo mele materi, ale mo retireti mo hasohaso God.
LUK 1:65 Tahisara tari la hutura, ale la matahu, ale sorasora atu mo r̃alihi vevuhi na jara tari na jara vutivuti Judea.
LUK 1:66 Ale tamlohi tari sei la rongora la sopo levosahia vara natirihi atu i pa sava tamlohi pavuho natu matan liman Moli mo lo toho hinia.
LUK 1:67 Ale tamana, Zechariah, Tanume Tapu mo mar̃ivisia, ale mo retimangovi mara,
LUK 1:68 “Hasohaso tavera isan Moli God matan Israel, matan nake mo rohi na nona tamlohi vara i jurira,
LUK 1:69 God mo siler̃a na Tamlohi Jujuri matea mo suiha tavera mo tai na iman nona volitusi supe David,
LUK 1:70 sohena nona pr̃ovet tapu tuai la verea
LUK 1:71 lara vara i pa jurir̃a isana nor̃a meresahi, ale na liman la haratu sei la r̃ohu hinir̃a.
LUK 1:72 Mo mar̃ivisi na nona retitauhi tapu sei vara i pa r̃omi na nomam pua,
LUK 1:73 retitauhi atu mo silea isan tamar̃a Abraham vara i pa vaia,
LUK 1:74 ale vara i jurir̃a isana nor̃a meresahi, ale i pa tuenir̃a vara r̃a volitusi isana i sopo te matahu isar̃a,
LUK 1:75 na mauri tapu mo tataholo na nahona mata nor̃a rani tari.
LUK 1:76 Ale engko natuku, la pa toviho pr̃ovet non haratu mo aulu jea; matan engko o pa vano tiroma hin Moli, mata vai mamahuni na malelena,
LUK 1:77 o pa vere na tamlohi sohena sava God i pa jurira matan i pa r̃omi na nora hehe.
LUK 1:78 matan nor̃a God enia God mata r̃omi na tamlohi na nona r̃omr̃uhu, matan mai non nona Jujuri mo sohena alo mo vele aulu mo sinai isar̃a na tuka,
LUK 1:79 vara i mera isan la haratu la lo toho na r̃or̃oha, ale na liman mateia, matan vara i tiromar̃a na malele mata tamata.”
LUK 1:80 Ale pa natirihi atu mo ulua, ale Tanume Tapu na maurina mo suiha, ale mo lo toho na tano koru mo tikeli na rani mata nona pala na naho tamlohin Israel.
LUK 2:1 Hin pongi atu, supe nona mara Rome, enia Augustus, ale mo verea mara la evi vevuhi na tamlohi r̃alihi na jara tari sei enia mo lo tauri na suiha hinira na varama.
LUK 2:2 Harihi enia tiroma evi na tamlohi hin pongi atu Quirinius, tamlohi aulu matea mara Rome mo lo aulu hin Syria.
LUK 2:3 Ale, tamlohi tari la vano na jarara tataholo vara la pa sile na hijara ea.
LUK 2:4 Ale Joseph mo malue Galilee na taon matan Nazareth mo sahe na taon non pin supe David sei Bethlehem na jara matan Judea, matan enia tahisan supe David,
LUK 2:5 vara i tau na hijana peresi Mary, har̃ai atu sei mo tauhoroa moiso mata lahi, ale mo tau natuna.
LUK 2:6 Ale hin pongi atu la pa lo toho atu, nona rani mo mai vara i lavilavi.
LUK 2:7 Ale mo vasui natuna vora tiroma lamane matea. Mo leputi mamahunia na ruru, ale mo taua sivo na puhoro r̃uvu hana maji palovati, matan mo sopo te mele masapa na lolon ima malele atu nona tamlohi la lo hahau.
LUK 2:8 Hin vutepongi atu, hin jara atu, na pahisan taon atu, tavui sipsip hai la lo toho saovi na pulara sipsip na jara r̃uvur̃uvu tavera.
LUK 2:9 Ale la pa hutura purongo, angelo non God matea mo pala isara, ale meran God mo merasahira, ale matahu mo sohoni vevuhi na epera.
LUK 2:10 Angelo atu mo verea isara mara, “Ha sopo matahu, matan enau na lavi na retir̃uhu mata avulahi tavera matea vara a silea isamim sei i pa nona tamlohi tari.
LUK 2:11 Matan, nakerihi, natirihi matea mo vora isamim na taon non supe David, enia Kr̃isto sei i pa juri na tamlohi, nor̃a Moli.
LUK 2:12 Ha pa er̃i hitevosahia sohen harihi: ha pa hite na pipi matea, la leputia na ruru la taua mo lo juruvi na puhoro r̃uvu hana maji palovati.”
LUK 2:13 Ale, la pa hutura, vao angelo vuro na tuka la pala vahatea na har̃in pa angelo atu, ale la lo hasohaso God lara,
LUK 2:14 “Hasohaso i sahe isan God na jarana aulu jea na tuka! Ale na varama, tamata i pa toho isan la haratu God mo avulahi hinira.”
LUK 2:15 Na rani la angelo atu la malue isara la sahe na tuka, la tavui sipsip atu la lo vereverea isara lara, “Ale r̃a vano, r̃a vano Bethlehem vara r̃a hite hinau sei Moli God mo lo verer̃a hinia.”
LUK 2:16 La tamlohi atu la vano vilavila la tapai Mary enia Joseph, ale pa natirihi atu mo lo juruvi na r̃uvu na puhoro matea.
LUK 2:17 Lara la hitea, la vereuli na sava pa angelo atu mo lo verea isara matan natirihi atu.
LUK 2:18 Ale tamlohi tari sei la rongo la retireti atu, la mar̃urahi tavera na sava la tavui sipsip atu la verea isara.
LUK 2:19 Pani Mary mo tau mamahuni la hinau nike na r̃omina, ale mo lo r̃omr̃omira.
LUK 2:20 Ale pa la tavui sipsip atu la mele hilu vano isana pulara sipsip, la lo tahe na hijan God, ale la sile na hasohaso isana mata sava la rongoa, ale sava la hitea sohen la verea isara.
LUK 2:21 Mo kakau na halimaravtolu rani, vara i lavi na nona tair̃alihi, ale la tau na hijana vara Iesu, hija atu sei angelo atu mo lo silea tiroma moiso Mary mo pa tau natuna.
LUK 2:22 Ale mo kakau na rani mata malamalai matan vara i vai Joseph enia Mary la vokevoke usuri na Leu non Moses, la lavia mo sahe Jerusalem mata silea isan Moli God
LUK 2:23 sohen la ulia na leu non Moli God lara, ‘Lamane vora tiroma tari sei la malue na pangen tinara tiroma, enira la tapuhi non Moli God.’
LUK 2:24 Ale la sile na malamalai usuri na sava leu non Moli God mo verea vara la vaia, ‘vomahe i rua teni te wepe i rua.’
LUK 2:25 Ale hin pongi atu, mara Jerusalem matea, hijana Simon, enia tamlohi tataholo matea, ale r̃omina mo r̃ilangi mata lotu tarea. Mo lo kilau matan Jujuri non Israel, ale Tanume Tapu mo mar̃ivisia.
LUK 2:26 Tanume Tapu mo vujangia hinia moiso vara i pa sopo mate vavano i tikeli pongi atu i hite Kr̃isto non Moli God.
LUK 2:27 Ale Tanume Tapu mo vai na r̃omina vara i vano na lolo Temple, ale na rani taman Iesu enia tinana la lavia mo sinai matan vara la vai na posposi sei leu mo opoia,
LUK 2:28 mo tulia, ale mo sile na hasohaso isan God mara,
LUK 2:29 “Moli God, nake natu, na levosahia moiso vara o er̃i majinga hiniau nom volitusi, vara a mate na tamata matan nom retitauhi isaku mo masese,
LUK 2:30 matan mataku mo hite na nom Jujuri moiso,
LUK 2:31 ko tatamahunia mata tamlohi tari,
LUK 2:32 enia malarani matea mata vuhesi God isana tamlohi r̃or̃oha tari, ale mata hasohaso nona nom tamlohin Israel.”
LUK 2:33 Taman Iesu enia tinana la mar̃urahi tavera na sava mo verea matana.
LUK 2:34 Ale Simon mo ler̃uhu hinira, ale mo verea isan tinana Mary mara, “God mo vir̃oni natirihi nike, vara i pa vai na tamlohi matuvana Israel la jovi, ale i pa tahe na tamlohi matuvana hinia, enia i pa matamata matea tamlohi la pa verelejlejia,
LUK 2:35 matan vara r̃omr̃omi nona tamlohi matuvana la pa mavuhesi, ale ko hitea, sita vuro i pa hoti na maurim tataholo.”
LUK 2:36 Pr̃ovet har̃ai matea mo lo toho atu hijana Anna, venatun Phanuel tavtavuin Asher. Enia mo vajiaha sasati moiso, mo lo toho peresi tuana mata tauni mo limaravrua purongo hin la rani atu mo pa lo har̃ai maevo,
LUK 2:37 moiso mo lo toho sohena har̃ai malepu matea mo tikeli na taunina mo ngavulu limaravtolu mo vati . Enia mo sopo lo malue hin Temple atu, mo lo lotu God na nona tapuhoro na hanhani peresi na nona usiusi tarea na rani peresi na vutepongi.
LUK 2:38 Ale mo sinai tataholo hinira atu, ale mo tapulo vere meje isan God. Mo retireti matan natirihi atu isan la haratu sei la lo kilau toho matan rani atu vara God i pa volituhu Jerusalem hinia.
LUK 2:39 Ale na rani Joseph enia Mary la vai vevuhi na sava leu non God mo opoia, la mele vano na jarara Galilee, na nora taon matan Nazareth.
LUK 2:40 Natirihi atu mo ulua, mo mai mo r̃ilangi, ale r̃omina mo mar̃ivi na lelevosahi. Ale r̃omr̃uhu non God mo lo toho isana.
LUK 2:41 Na tauni hatehateahi tamana enia tinana la lo sahe Jerusalem mata Hanhani mata Passover.
LUK 2:42 Ale hin rani atu Iesu taunina mo tikeli mo sangavulu r̃omana mo rua, la mele sahe usuri na posposi sohen la lo vaia tarea matan Hanhani atu.
LUK 2:43 Ale na rani Hanhani atu mara mo isoiso, na malele la lo mele mule, uluvou atu Iesu mo pa lo toho Jerusalem. Tamana enia tinana la sopo levosahia,
LUK 2:44 pani mata rani matea la r̃omr̃omia vara mo lo hahau peresi na vaora, pani mo sopo tuai la tapulo alea isana tahisara peresi na tapalara na malele,
LUK 2:45 ale lara la sopo hitea, la mele hilu la vano vara la alea Jerusalem.
LUK 2:46 La alea, ale na hatolu rani la pa tapaia na lolo Temple, mo lo sakele na livuha tamlohi vujangi ea, mo lo tapurongo isara, ale mo lo usi na retiusia.
LUK 2:47 Ale tamlohi tari sei la rongoa la mar̃urahi tavera na nona lelevosahi peresi na nona r̃arami reti isara.
LUK 2:48 Ale tamana enia tinana lara la tapaia, la hutura tavera hinia. Ale tinana mo verea isana mara, “Natuku, mata sava ko vailehilehi kamam sohena? Enau tamam kama aleho vavano r̃omimam mo jovi tavera!”
LUK 2:49 Ale mo verea isara mara, “Ka lo aleau mata sava? Ka sopo levosahia vara enau a pa lo toho na iman tamaku?”
LUK 2:50 Pani la sopo levosahi na r̃aramin reti atu sei mo verea isara.
LUK 2:51 Ale mo usurira la sivo Nazareth, ale mo hase taua na ruhuruhu limara. Ale tinana mo tau mamahuni la hinau nike na r̃omina, ale mo lo r̃omr̃omira.
LUK 2:52 Ale Iesu mo ulua mo mai tamlohi, nona lelevosahi mo ulua, ale mo ulua na r̃omr̃uhu non God peresi na r̃omr̃omi nona tamlohi tari isana.
LUK 3:1 Na sangavulu r̃omana mo lima tauni, Tiberias Caesar, Supe nona mara Rome mo lo tauri na suiha, ale Pontius Pilate mo lo aulu hin Judea. Herod Antipas mo lo aulu hin Galilee, ale tasina Philip, mo lo kilau Ituraea peresi Trachonitis, ale Lisanias mo lo aulu hin Abilene,
LUK 3:2 ale tataholo hin rani atu Annas peresi Caiaphas la lo pr̃is aulu, God mo sile na retisohai matea isan John natun Zechariah hin rani atu mo lo toho na jara tano koru.
LUK 3:3 Ale John mo hahau r̃alihi na jara tari Jordan, ale mo vano mo lo retivujavujangi isana tamlohi vara la lavi na paptijo mata posi na hehe matan vara Moli i r̃omira.
LUK 3:4 Sohen pr̃ovet Isaiah mo ulia mara, ‘Na jara hasetoho leon matea mo lo ulo mara: Ha vasahi na malelen Moli God! Ha tano na malelena i tataholo.
LUK 3:5 God i pa tavuni na vakoa tari, ale i pa mavalolohi na vutivuti tari la mai la tataholo i r̃uhu, ale kolekole la pa tataholo, ale malele morumoruha la pa tataholo,
LUK 3:6 ale tamlohi tari la pa hite malele sei God i pa juri na tamlohi hinia.’
LUK 3:7 Vao tamlohi la lo mai mata paptijo isan John, ale mo lo verea isara mara, “Kamim mata sasati! Hare mo retir̃oar̃oahai kamim vara ha rovo na talai lolokoru non God mata hehe sei mo lo mai?
LUK 3:8 Ha namaha usuri na nomim posi na hehe. Ha sopo r̃omaulu vara, ‘Kamam kama juri matan tamamam Abraham!’, matan na verea tataholoi kamim hinia vara, God i er̃i vai la vatu nike la mai natun Abraham!
LUK 3:9 Matan nakerihi, God mo lo ava na nona rita moiso mata wari. Matan, vipahai tari sei la sopo lavi na vuara r̃uhu, i pa tai jovjovira, ale i pa pulahira la vano na hapu.”
LUK 3:10 Ale vao atu la usia isana lara, “Vara mo sohena, kama pa vai na sava?”
LUK 3:11 John mo r̃aramira mara, “Vara nom ruru mo rua, o sile te hatea isan haratu mo sopo te nona ruru, ale haratu hana hinau mo matuvana, i vaia sohena.”
LUK 3:12 Tamlohi mata lavi na takis sohena, la mai isana mata paptijo, la verea isana lara, “Tija, kamam kama pa vai na sava?”
LUK 3:13 Ale mo verea isara mara, “Ha sopo lavi na mania i jeu na sava mo tataholo vara ha lavia.”
LUK 3:14 Moiso, tamlohi vuro hai la usia lara, “Ale kamam, kama pa vai na sava?” Ale John mo verea isara mara, “Ha sopo vai na tamlohi la matahu mata lavi te mania isara, ha sopo tuvai na tamlohi na halu mata mania, ha avulahi na volimim.”
LUK 3:15 Ale matan tamlohi la lo kilau moiso mata rani pala non nora Kr̃isto, enira mo isoiso la lo r̃omr̃omia na mapura lara korong, John enia pa Kr̃isto atu.
LUK 3:16 Pani John mo r̃aramira mara, “Enau na lo paptijo hin kamim na wai purongo, pani tamlohi matea mo aulu jea hiniau mo lo mai, enau na sopo tataholo vara a uli nar̃ihi na asi eve palona. Enia i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu peresi na hapu.
LUK 3:17 Mo lo tauri na nona foko tavera na limana vara i vasahi na nona jara ase na piri wit, ale matan vara i takonahi piri wit atu na nona pea, pani i pa suli na pahapaha piri wit na hapu sei tea i sopo er̃i vunia hin te rani.”
LUK 3:18 Ale hin na reti tinatinapua matuvana John mo retir̃oar̃oahai na tamlohi, ale mo retivujavujangi na Retir̃uhu isara hinira.
LUK 3:19 Ale hin pongi atu John mo retihoro Herod tamlohi aulu non Judea, mata nona vaivaileu peresi Herodias, naroun tasina, ale mata hina sasati tinatinapua tari sei Herod mo lo vaira,
LUK 3:20 ale aulu hin la hina sati atu mo lo vaira, Herod mo tau John na ima r̃ilangi.
LUK 3:21 Pani hin pongi atu John mo sopo lo toho na ima r̃ilangi, tamlohi tari la lavi na paptijo, ale John mo paptijo hin Iesu. Ale Iesu mo pa lo usiusi, tuka mo maroi,
LUK 3:22 ale Tanume Tapu mo sinai atano sohena vomahe matea, ale mo tau hinia; ale leon matea mo tai na tuka mara, “Engko Natuku r̃uhur̃uhu jea, enau na avulahi tavera jea hiniho.”
LUK 3:23 Taunin Iesu mar̃iviti i ngavulu tolu moiso mo pa tapulo na nona vavahinau. Iesu la verea vara enia natun Joseph, Joseph, enia natun Heli,
LUK 3:24 Heli, enia natun Matthat, Matthat, enia natun Levi, Levi, enia natun Melchi, Melchi, enia natun Jannai, Jannai, enia natun Joseph,
LUK 3:25 Joseph, enia natun Mattathias, Mattathias, enia natun Amos, Amos, enia natun Nahum, Nahum, enia natun Esli, Esli, enia natun Naggai,
LUK 3:26 Naggai, enia natun Maath, Maath, enia natun Mattathias, Mattathias, enia natun Semein, Semein, enia natun Josech, Josech, enia natun Joda,
LUK 3:27 Joda, enia natun Joanan, Joanan, enia natun Rhesa, Rhesa, enia natun Zerabbabel, Zerabbabel, enia natun Shealtiel, Shealtiel, enia natun Neri,
LUK 3:28 Neri, enia natun Melchi, Melchi, enia natun Addi, Addi, enia natun Cosam, Cosam, enia natun Elmadam, Elmadam, enia natun Er,
LUK 3:29 Er, enia natun Joshua, Joshua, enia natun Eliezer, Eliezer, enia natun Jorim, Jorim, enia natun Matthat, Matthat, enia natun Levi,
LUK 3:30 Levi, enia natun Simeon, Simeon, enia natun Judah, Judah, enia natun Joseph, Joseph, enia natun Jonam, Jonam, enia natun Eliakim,
LUK 3:31 Eliakim, enia natun Melea, Melea, enia natun Menna, Menna, enia natun Mattatha, Mattatha, enia natun Nathan, Nathan, enia natun David,
LUK 3:32 David, enia natun Jesse, Jesse, enia natun Obed, Obed, enia natun Boaz, Boaz, enia natun Sala, Sala, enia natun Nahshon,
LUK 3:33 Nahshon, enia natun Amminadab, Amminadab, enia natun Admin, Admin, enia natun Arni, Arni, enia natun Hezron, Hezron, enia natun Perez, Perez, enia natun Judah,
LUK 3:34 Judah, enia natun Jacob, Jacob, enia natun Isaac, Isaac, enia natun Abraham, Abraham, enia natun Terah, Terah, enia natun Nahor,
LUK 3:35 Nahor, enia natun Serug, Serug, enia natun Reu, Reu, enia natun Peleg, Peleg, enia natun Eber, Eber, enia natun Shelah,
LUK 3:36 Shelah, enia natun Cainan, Cainan, enia natun Arphaxad, Arphaxad, enia natun Shem, Shem, enia natun Noah, Noah, enia natun Lamech,
LUK 3:37 Lamech, enia natun Methuselah, Methuselah, enia natun Enoch, Enoch, enia natun Jared, Jared, enia natun Mahalaleel, Mahalaleel, enia natun Cainan,
LUK 3:38 Cainan, enia natun Enos, Enos, enia natun Seth, Seth, enia natun Adam, Adam, enia natun God.
LUK 4:1 Ale Tanume Tapu mo mar̃ivisi Iesu, ale Iesu mo malue na wai Jordan, ale Tanume Tapu mo tiroma hinia mo vano na jara tano koru.
LUK 4:2 Tiapolo mo vaihite Iesu atu mata rani mo ngavulu vati. Hin la rani atu, Iesu mo sopo hani te hinau hatea, ale rani atu la isoiso Iesu mo marohati jea.
LUK 4:3 Tiapolo mo verea isana mara, “Vara engko Natun God, o vere vatu sei i mai pereti!”
LUK 4:4 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiulia mo verea vara, ‘Tamlohi i pa sopo mauri na pereti purongo!’”
LUK 4:5 Ale Tiapolo mo lavi Iesu mo sahe aulu na masapa, ale vahatea purongo, mo vujangia na jara tari na varama sei supe la lo tauri na suiha hinira,
LUK 4:6 ale mo verea isana mara, “A pa sileho na nora suiha peresi na nora hasohaso, matan hinau tari sei la lo toho na limaku, ale a er̃i silera isan hare na opoia.
LUK 4:7 Vara o lotuau purongo, hinau tari sei la pa nom!”
LUK 4:8 Ale Iesu mo r̃aramia mara, “Retiulia mo verea vara, ‘O pa lotu Moli nom God, ale o pa volitusi isana hasena!’”
LUK 4:9 Ale Tiapolo mo lavi Iesu mo taua aulu na pusa Temple, ale mo verea isana mara, “Vara engko Natun God, o kue!
LUK 4:10 matan Retiulia mo verea vara, ‘God i pa retileu isana nona angelo vara la pa lo kilau mamahuniho,
LUK 4:11 ale la pa tauriho na limara matan vara o sopo vujahi na palom hin te vatu.’”
LUK 4:12 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiulia mo verea vara, ‘O pa sopo vaihite Moli nom God!’”
LUK 4:13 Ale na rani Tiapolo mo isoiso na nona vaihite isan Iesu, mo malue mo vano, pani mo lo kilau matan te masapa r̃uhu tinapua.
LUK 4:14 Iesu mo mele vano Galilee na suihan Tanume Tapu, ale sorasorahina mo r̃alihi jara atu.
LUK 4:15 Mo vujangi na tamlohi na nora ima lotu, ale tamlohi tari la hasohasoa.
LUK 4:16 Ale Iesu mo pala Nazareth, jara atu sei mo ulua ea. Ale sohena mo lo vaia tarea mo vano na nora ima lotu na Sabbath, ale mo turu na naho tamlohi mata i evi na Retiulia,
LUK 4:17 ale la silea hin viriviri pepa atu sei Isaiah mo lo ulia, mo vuhesia ale mo vano hin jara atu sei mo opoia vara i evia, ale mo verea mara,
LUK 4:18 “Tanumen Moli mo lo toho hiniau matan enia mo vir̃oniau vara a vereuli na Retir̃uhu isana tilavono. Mo r̃uleau vara a vere na materi isan la haratu la lo taurilatira, ale vara a vai na tamlohi matavuso la kilau, ale vara a teri la haratu la lo toho na ruhuruhu tamlohi sasati,
LUK 4:19 ale vara a vereulia vara nake enia pongi r̃omr̃uhu non Moli.”
LUK 4:20 Ale Iesu mo mele viriviri pepa atu, mo silea isan tamlohi atu mo lo silea isana, ale mo sakele. Tamlohi tari na lolon ima lotu atu matara la lo toho hinia,
LUK 4:21 ale mo tapulo verea isara mara, “Nahapani natu Retitapu nike mo pa masese na peromim.”
LUK 4:22 Ale tamlohi tari la hasohasoa, la mar̃urahi na retir̃uhu mo lo verera, ale la verea lara, “Avei, tamlohi nike enia natun Joseph teni!”
LUK 4:23 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na levosahi mamahunia vara ha pa vereau hin titileu sei mo verea vara, ‘Doctor, o hase vai mamahuniho!’ Ha pa verea vara, ‘Sava hina mar̃urahi kama rongoa vara ko lo vaia Capernaum, o vaia nike na jaram sohena!’”
LUK 4:24 Ale mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara mo sopo te pr̃ovet hatea i er̃i lavi na r̃omr̃uhu nona tamlohi na vanuana.
LUK 4:25 Pani, na varar̃uhu hin haratu na verea vara, ‘Malepu matuvana Israel la lo toho na rani non Elijah, hin rani atu usa mo sopo jovi mata tauni mo tolu vitu mo limarave, ale marua tavera mo voroi Israel,
LUK 4:26 ale God mo sopo r̃ule Elijah i vano isan te vonara, pani isana har̃ai malepu matea mo lo toho Zarephath na jara Sidon.
LUK 4:27 Ale tamlohi lepros matuvana hin Israel la lo toho na rani non Elisha, God mo sopo vai mamahuni te vonara hatea pani Naaman purongo mara Syria matea.”
LUK 4:28 Ale lara la rongo la hinau atu Iesu mo lo verera, tamlohi tari na lolon ima lotu la lolokoru patura.
LUK 4:29 La turu la titiua vara i malue hin taon atu, ale la lavia mo vano na tavalu taon matan vara la pa pulahia na pesapesan vutivuti atu sei la voro na nora taon hinia.
LUK 4:30 Pani Iesu mo hahau roto na livuhara mo vano.
LUK 4:31 Ale Iesu mo sahe Capernaum, taon tavera matea Galilee. Mo lo vujangira na Sabbath,
LUK 4:32 ale la haratu la rongoa la mar̃urahi tavera na nona vujangi, matan nona reti mo suiha.
LUK 4:33 Na lolon ima lotu atu tamlohi matea, tanume lumiha sasati matea mo lo toho hinia, mo ulo aulu r̃ilangi mara,
LUK 4:34 “Aaah! Ko mai isamam mata sava, Iesu mara Nazareth? Ko mai vara o komo kamam? Na levosahia vara engko hare — haratu mo tapu non God!”
LUK 4:35 Pani Iesu mo merusahia mara, “O sopo retireti! O malue isan tamlohi sei!” Ale tanume sasati atu mo sar̃ihi tamlohi atu sivo atano na livuhan vao atu, ale mo malue hinia, pani mo sopo komo te epena.
LUK 4:36 Tamlohi tari la mar̃urahi matana, ale la lo hase vereverea isara lara, “Eh! Sava reti nahai? Matan na suiha nona retileu purongo, mo titiu nar̃ihi na tanume lumiha sasati la malue!”
LUK 4:37 Ale sorasorahina mo vano r̃alihi na jara tari ea.
LUK 4:38 Ale hitahun haratu, Iesu mo turu mo malue na ima lotu, mo vano na iman Simon Peter mo unu hinia. Hin rani atu vepalihan Peter mo rojo na seserei r̃ilangi matea, ale la usi Iesu matana vara i tuenia.
LUK 4:39 Iesu mo turu na pahisa vatana, mo kilau sivo isana, ale mo r̃ule nar̃ihi seserei atu, ale seserei atu mo malue isana, ale vahatea purongo mo turu mo tapulo tatamahuni na hara hinau.
LUK 4:40 Alo mo lo tapulo majo, ale la haratu te tahisara la rojo na rojoa tinatinapua la lavira la mai isan Iesu, ale mo tau na limana hinira hatehateahi mo isoiso, ale nora rojoa la tihai.
LUK 4:41 Ale tanume sasati sohena la malue isana tamlohi matuvana la ulo lara, “Engko Natun God!” Pani Iesu mo merusahira, ale mo sopo tinar̃ihira vara la vere te hinau, matan la levosahia vara enia natu pa Kr̃isto atu.
LUK 4:42 Ale na rani tinapua na r̃alavuho, Iesu mo malue mo vano na jara hasetoho matea. Ale tamlohi la alea la mai isana, la opoia vara i lo toho peresira tako,
LUK 4:43 pani Iesu mo verea isara mara, “A pa vano na taon tinatinapua vara a retivujavujangi hin mauri atu God mo aulu hinia isara sohena na vaia isamim, matan God mo r̃uleau matana.”
LUK 4:44 Ale mo malue mo vano r̃alihi na jara Judea mo lo retivujavujangi na nora ima lotu.
LUK 5:1 Na rani matea, Iesu mo lo turu na pahisa tasin Galilee, vao tamlohi matuvana la lo turu porotia mata tapurongo na reti non God,
LUK 5:2 ale mo hite na boti mo rua la seretahira na oneone, mo hite na tamlohin la boti atu la lo turu na jarauta, la lo hoje na nora tara.
LUK 5:3 Iesu mo vele na vonan la boti atu matea sei enia botin Simon Peter, mo usia vara i sohai nar̃ihia makomona na jarauta. Ale Iesu mo sakele na boti mo vujangi pa vao tamlohi atu.
LUK 5:4 Mara mo isoiso na nona retireti isara, mo verea isan Simon mara, “Eh, o sohai nar̃ihia i sivo na jara puaha, ale ha tuhu na nomim tara mata tarai te maji.”
LUK 5:5 Moiso, Simon mo r̃aramia mara, “Tamlohi tavera, kama kalvono vutepongi jarohi, ale kama sopo tikeli tea, pani matan ko verea, a pa tuhu na tara.”
LUK 5:6 Ale lara la vaia sohena, la r̃alihi na takonahi maji, ale nora tara la tapulo mar̃ari.
LUK 5:7 La alovi na tapalara hin boti tinapua atu vara la mai la tuenira, ale la mai la sohoni la boti atu mo rua, mariviti vara la pute.
LUK 5:8 Pani Simon Peter mara mo hite hinau atu mo jovi sivo mo papaohi na paun Iesu mara, “O malue isaku Moli! Matan enau na tamlohi hehe matea!”
LUK 5:9 Matan Simon Peter enira tolu la haratu la lo toho peresia la mar̃urahi tavera na maji la tikelira,
LUK 5:10 ale James enia John sohena, enira natun Zebedee sei la tapalan Simon Peter na bisnis mata aleale maji. Ale Iesu mo verea isan Simon mara, “O sopo matahu! Mo tapulo nake, engko o pa tamlohi tara tamlohi!”
LUK 5:11 Ale lara la tahe na botira sahe na jarauta, la tinar̃ihi na hinau tari nora mata botira, ale la usuri Iesu.
LUK 5:12 Ale na rani matea Iesu mo lo toho na taon tavera matea atu, tamlohi matea mo mai isana lepros mo hati vevuhi na epena, ale mara mo hite Iesu, mo jovi na nahona, mo tangi isan Iesu mara, “Moli, vara o majinga, o er̃i vaiau a vokevoke.”
LUK 5:13 Moiso Iesu mo r̃irahi na limana mo tikelia mara, “Ale a vaia! O vokevoke!” Vahatea purongo lepros atu mo tinar̃ihia.
LUK 5:14 Iesu mo verea isana vara i sopo mele verea isan tea, pani mo verea mara, “O vano o hase vujangiho isan te pr̃is hatea, ale o sile te silesilea hatea mata nom vokevoke usuri na sava Moses mo retileu hinia, matan vara i er̃i verea vara engko ko mele r̃uhu.”
LUK 5:15 Pani nake natu sorasorahina mo mele tavera jea mo vano asau, ale vao tavera la lo mai vara la tapurongo na nona retireti, ale mo vai na nora rojoa la tihai.
LUK 5:16 Pani tarea Iesu mo lo vano hasena na jara hasetoho mata usiusi.
LUK 5:17 Ale na rani matea hin la rani atu, Iesu mo lo vujangi, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la lo sakele mariviti atu, enira la tai na vanua tari matan Galilee, Judea peresi Jerusalem. Ale suiha tavera non God mata titiu nar̃ihi na rojoa mo lo toho hinia.
LUK 5:18 Tamlohi la hutura matan tamlohi hai la lo lavi na tamlohi rojoa matea na epa matea, epena tari la mate, ale la lo aleale malele vara la lavia i unu sivo na nahon Iesu.
LUK 5:19 Pani la sopo hite te malele vara la pa unu hinia, la vele sahe aulu na pusa ima la r̃ole na masapa matea, ale la tuhua na epana mo sivo atano na livuha vao tataholo na nahon Iesu.
LUK 5:20 Ale Iesu mara mo hite na nora rasua, mo verea isan tamlohi rojoa atu mara, “Tapala, na r̃omiho mata nom hehe.”
LUK 5:21 Ale tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee la tapulo usiusira lara, “Sava tamlohi nahai mo lo vaia sohena enia God? God hasena i er̃i r̃omi na hehe!”
LUK 5:22 Iesu mo levosahi na r̃omira ale mo r̃aramira mara, “Mata sava r̃omimim mo lo sati na sava na verea?
LUK 5:23 Sava natu, mo mele malum jea? Vara a verea isan tamlohi hariju nike vara, ‘Na r̃omi na nom hehe!’ teni ‘O turu! O hahau!’
LUK 5:24 Pani matan vara ha er̃i levosahia vara Natun Tamlohi mo lavi na suiha mata r̃omi na hehe na varama, ha tapurongo na sava a pa verea!” Moiso Iesu mo verea isan tamlohi hariju atu mara, “Na verea isam, o turu, o lavi na epam, ale o mule!”
LUK 5:25 Vahatea purongo, mo turu na nahora, mo lavi na epana mo mule, ale mo lo hasohaso God.
LUK 5:26 Mar̃urahi tavera mo taurilatira, ale enira mo isoiso la hasohaso God, matahu mo sohonira lara, “Na verea! Mele hina mar̃urahi tinatinapua nahai r̃a lo hitera nakerihi!”
LUK 5:27 Hitahuni haratu, Iesu mo malue mo vano, ale mo hite na tamlohi mata lavi na takis matea, hijana Levi, mo lo sakele na jarana, ale mo verea isana mara, “O usuriau!”
LUK 5:28 Ale mo turu, mo tinar̃ihi vevuhi na nona voko tari mo usuri Iesu.
LUK 5:29 Moiso, Levi mo vai na hanhani tavera matea non Iesu na imana, ale takonahi tamlohi mata lavi na takis peresi na tamlohi tinapua hai la lo hanhani peresira na tep atu.
LUK 5:30 Ale Pharisee peresi na nora tamlohi vujangi mata leu hai la lo ngutungutu isana nona tamlohi usuri lara, “Mata sava ka lo hanhani ale ka lo inu peresi na tamlohi mata lavi na takis peresi na tamlohi hehe?”
LUK 5:31 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Haratu la sopo rojo la sopo opoi na doctor, pani haratu purongo sei la rojo.
LUK 5:32 Na sopo sinai matan vara a tovi la haratu la tataholo la posi, pani mata tamlohi hehe.”
LUK 5:33 Pharisee la verea isana lara, “Tamlohi usuri non John tamlohi paptijo la lo tapuhoro na hanhani hin te rani mata usiusi, ale tamlohi usuri nona Pharisee la lo vaia sohena, pani nom la lo hanhani la lo inu!”
LUK 5:34 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha er̃i vai na tamlohi ka tovira mata mai na hanhani lahi la tapuhoro na hanhani vara tamlohi lahi mo lo toho peresira?
LUK 5:35 Pani rani mo lo mai vara la pa lavi nar̃ihi na tamlohi lahi isara, ale la pa tapuhoro na hanhani hin la rani atu natu.”
LUK 5:36 Iesu mo mele verera na titileu matea mara, “Mo sopo tea i r̃ari te nona ruru paro vara i lavi tavalu ruru atu i silivi horo na mar̃ari ruru tuai matea hinia. Vara i vaia sohena, i pa r̃ari ruru paro atu, ale tavalu ruru paro atu i pa sopo er̃i sor̃o i r̃uhu hin ruru tuai atu.
LUK 5:37 Ale mo sopo tea i tisi na waen paro i sivo na huri waen tuai. Vara i vaia sohena, waen paro atu i pa vali i sohi i kosahi huri waen tuai atu sei mo masa moiso, ale waen atu i pa roro nar̃ihi, ale huri atu i pa sopo mele r̃uhu matan te hinau.
LUK 5:38 Pani ha pa tisi na waen paro na lolo huri waen paro purongo matan mo malum.
LUK 5:39 Ale mo sopo tea vara i lo inu na waen tuai i opoi na waen paro, matan i pa verea vara, ‘Waen tuai mo meji.’”
LUK 6:1 Na Sabbath matea, Iesu mo pa lo hahau roto na isa wit matea, ale nona tamlohi usuri la vesi roto na perera hai, ale la savasavahira na limara, moiso la hanira.
LUK 6:2 Pani tatua Pharisee lara, “Eh! Mata sava ka lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara ha vaia na Sabbath?”
LUK 6:3 Iesu mo r̃aramira mara, “Ka sopo lo evi na sava David mo vaia hin rani atu mo marohati, enia peresi la haratu la lo toho peresia?
LUK 6:4 Ka evia ka hitea sohena sava mo unu na Tabernacle non God mo lavi na pereti tapu, pereti atu pr̃is hasera la er̃i hania, ale David mo hania mo silea isana tatuana la hania sohena.”
LUK 6:5 Ale Iesu mo vere isara mara, “Natun Tamlohi, enia Moli mata Sabbath.”
LUK 6:6 Na Sabbath tinapua matea, Iesu mo unu na lolo ima lotu, ale mo lo vujangi. Tamlohi matea mo lo toho atu matua limana mo rihirihi.
LUK 6:7 Ale tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee la lo kilau Iesu vara i pa titiu nar̃ihi na rojo na Sabbath teni mo vono, matan vara la er̃i vilei te hinau mata pisuhia hinia.
LUK 6:8 Pani hina purongo vara Iesu mo levosahi na r̃omira, mo verea isan tamlohi lima rihirihi atu mara, “O mai o turu akerihi!” Ale tamlohi atu mo turu mo vano isana.
LUK 6:9 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na lo usi kamim vara mo tataholo vara o vai na hina r̃uhu na Sabbath, teni vara o sile na rongohaji isan tea na Sabbath, teni vara o juri na mauri, teni vara o komoa?”
LUK 6:10 Mo kilau r̃alihira mo isoiso, moiso mo verea isan tamlohi atu mara, “O r̃irahi na limam!” Ale pa tamlohi atu mo vaia sohena, ale limana mo mele r̃uhu vevuhi.
LUK 6:11 Pani la Pharisee atu la lolokoru patura, la lo usiusira hinia lara, sava natu la pa er̃i vaia isan Iesu.
LUK 6:12 Hin la rani atu Iesu mo malue isara, mo sahe aulu na vutivuti mata usiusi, mo usiusi rani isan God.
LUK 6:13 Ale na r̃alavuho mo tovi na nona tamlohi usuri, ale mo vir̃oni na tupu sangavulu r̃omana mo rua hinira, enira mo tovira vahar̃ule;
LUK 6:14 Simon sei Iesu mo tau na hijana vara Peter, tasina Andrew, ale James enia John, Philip, Bartholomew,
LUK 6:15 Matthew, Thomas, James natun Alphaeus, Simon sei, enia tamlohi matea mata valum mata jarana,
LUK 6:16 ale Judas natun James, ale Judas Iscariot sei mo lo turuposi hin Iesu.
LUK 6:17 Ale Iesu mo sevuti mo sinai atano peresira, ale la turu na mavalolo matea. Ale vao nona tamlohi usuri tolu na vao tamlohi tinapua tavera jea matea la takonahi moiso, la tai na jara tari Judea, Jerusalem ale na pahisa tasi Tyre peresi Sidon,
LUK 6:18 sei la mai vara la rongo na nona retireti, ale matan vara i titiu nar̃ihi na nora rojoa. Ale la haratu sei tanume lumiha sasati mo lo vaira, Iesu mo vaira la mele r̃uhu.
LUK 6:19 Ale enira mo isoiso la lo vaihitea vara la tikeli Iesu matan suiha tavera mo lo malue isana mo lo titiu nar̃ihi na nora rojoa tari.
LUK 6:20 Iesu mo tar̃a sahe isana nona tamlohi usuri mo verea mara, “Avulahi isamim sei ka tilavono, matan mauri atu God mo aulu hinia enia nomim.
LUK 6:21 Avulahi isamim sei ka lo marohati nake, matan ha pa masu. Avulahi isamim sei ka lo tangi nake, matan ha pa mana.
LUK 6:22 Avulahi isamim na rani sei tamlohi la r̃ohu hin kamim, teni la lo horo kamim, teni la lo veresatihi kamim, teni la lo vereleji kamim, matan ka tamlohi non Natun Tamlohi.
LUK 6:23 Hin la pongi atu ha pa avulahi tavera, ale ha kuekue na avulahi, matan ka levosahia vara nomim otori na tuka mo tavera jea; matan tuai tamara la vaia sohena moiso isana pr̃ovet.
LUK 6:24 Pani rani sasati isamim sei ka tavtav, matan ka lavi na volimim moiso.
LUK 6:25 Rani sasati isamim sei ka lo mana nake, matan ha pa tangtangi ale ha tangi.
LUK 6:26 Rani sasati isamim na rani tamlohi la vere na retireti r̃uhu matamim, matan tuai tamara la vaia sohena moiso isana pr̃ovet haluhalu.
LUK 6:27 Pani na verea isamim nakerihi ka lo tapurongo vara ha opoi na nomim meresahi, ha vai na hina r̃uhu isan haratu mo r̃ohu hin kamim.
LUK 6:28 Ha ler̃uhu hin la haratu la lesati hin kamim, ha usiusi matan la haratu la lo vailehilehi kamim.
LUK 6:29 Isan haratu mo vojahi na esem, o tinar̃ihia i mele vojahi na tavalu esem. Ale haratu mo reve nar̃ihi na nom ruru hamariri, o sopo horoa vara mo opoia vara i reve nar̃ihi na nom ruru.
LUK 6:30 O silea isana tamlohi tari sei la usia r̃ilangi isam, ale isan haratu mo reve nar̃ihi na nom hinau, o sopo ngurunguru hinia vara i mele sileho hinia.
LUK 6:31 Ale sava ka opoia vara tamlohi la vaia isamim, ha vaia sohena isara.
LUK 6:32 Vara ha opoi la haratu la lo opoi kamim purongo, ka r̃om vara God i pa avulahi hin kamim? Matan tamlohi hehe sohena, la lo opoi la haratu la opoira.
LUK 6:33 Ale vara ha lo vai na hina r̃uhu isan la haratu la lo vai na hina r̃uhu isamim purongo, ka r̃om vara God i pa avulahi hin kamim? Matan tamlohi hehe sohena la lo vaia sohena.
LUK 6:34 Ale vara ha lo sile na mania isan la haratu sei ko levosahia vara la pa mele spaia, ka r̃om vara God i pa avulahi hin kamim? Matan tamlohi hehe sohena, la lo sile na mania isana tamlohi hehe matan vara la pa mele lavi na spaina tataholo.
LUK 6:35 Pani ha opoi na nomim meresahi, ale ha vai na hina r̃uhu, ha sile na mania vara tea mo usia, ha sopo r̃omr̃omia vara ha pa mele lavi na spaina. Matan nomim otori i pa tavera jea, ale kamim ha pa natun haratu mo aulu jea, matan enia mo r̃uhu isan la haratu mo sopo te vere meje isara, peresi la haratu la sasati.
LUK 6:36 Ha r̃omopoia sohena Tamamim mo lo r̃omopoia.
LUK 6:37 Ha isoiso na nomim ari na tamlohi tinapua, ale God i pa sopo ari kamim, ale ha isoiso na nomim sile na talai isana tamlohi tinapua, ale God i pa sopo sile na talai isamim, ha r̃omi na tinapua, ale God i pa r̃omi kamim,
LUK 6:38 ha silesile, ale God i pa sile purongoia isamim, i pa silea i tavera jea i jeu na r̃omimim, i pa sar̃ihia, i hutehutehia, ale i lo masurere. Vara ka silea sohena sava, i pa mele silea sohena isamim.”
LUK 6:39 Iesu mo mele verera na titileu matea mara, “Matavuso matea i er̃i tiroma na matavuso tinapua? R̃a levosahia vara la pa jovi hin te koko.
LUK 6:40 Tamlohi usuri matea mo sopo aulu na nona tamlohi vujangi, pani vara i levosahi vevuhi na sava mo lo vujangia, i pa sohen nona tamlohi vujangi atu.
LUK 6:41 Mata sava ko er̃i hitevosahi na utauta tapea rihirihi na matan voraim matea, pani ko sopo er̃i hitevosahi na laho pahai na matam?
LUK 6:42 Mo sohena sava natu ko er̃i verea isan voraim vara, ‘A er̃i nar̃ihi utauta tapea rihirihi sei na matam!’ pani ko sopo hitevosahi na laho pahai na matam hasem? Ko tapnetano! O nar̃ihi na laho pahai na matam hasem tiroma, ale o pa er̃i kilau i memera matan vara o er̃i lanar̃ihi na utauta tapea rihirihi na matan voraim.
LUK 6:43 Mo sopo te pulo vipahai r̃uhu hatea i er̃i sile na vua sasati, teni te pulo vipahai sasati i er̃i sile na vua r̃uhu,
LUK 6:44 matan, pulo vipahai hatehateahi o er̃i hitevosahira na vuara. Matan la sopo vu na fig na pahai ngar̃ngar̃iha, teni la sopo vu na grape na asikauli.
LUK 6:45 Tamlohi r̃uhu, hina r̃uhur̃uhu na mapuna i pa sile na hina r̃uhu, tamlohi sasati, hina sasati na mapuna i pa sile na hina sasati. Matan sava mo tavera na mapu tamlohi, haratu natu i pa malue na jingona.
LUK 6:46 Mata sava ka lo toviau vara, ‘Moli! Moli!’ pani ka sopo vai na sava na verea isamim?
LUK 6:47 Sava tamlohi mo mai isaku, mo rongo na noku reti ale mo vaira, a pa vujangia isamim vara enia mo sohena sava:
LUK 6:48 Enia mo sohena tamlohi matea mo lo voro na ima matea, mo heli na moru mo sivo atano na vatu matan vara i tau na pulo ima hinia. Ale na rani wai tavei mara mo vele, mo sari ima atu, pani mo sopo er̃i hisuhia matan mo voro mamahunia.
LUK 6:49 Pani haratu mo rongoa pani mo sopo vaia, mo sohena tamlohi matea mo voro na ima na lepa purongo, ale mo sopo te pulona r̃uhu. Ale wai tavei mara mo vele mo saria, vahatea purongo ima atu mo jovi, ale nona jovi atu mo tavera jea.”
LUK 7:1 Hitahun la nona titileu atu mo verea isana tamlohi, mo mele unu Capernaum.
LUK 7:2 Ale slev matea nona captain mata tamlohi vuro nona mara Rome matea mo rojo, mariviti vara i mate. Tamlohi tavera atu mo opoi volitusi atu mo tavera jea.
LUK 7:3 Ale pa captain atu mara mo rongo te hinau matan Iesu, mo r̃ule na vajiaha Jew hai la vano isana vara la usia vara i er̃i mai vara i titiu nar̃ihi na rojoa non nona volitusi atu.
LUK 7:4 Ale la mai isan Iesu, la lo usia r̃ilangi isana lara, “Tamlohi tavera sei enia tamlohi r̃uhu matea, mo tataholo vara o tuenia,
LUK 7:5 matan enia mo opoi na nor̃a tamlohi, ale enia natu mo voro na nomam ima lotu.”
LUK 7:6 Ale Iesu mo usurira. Mo pa lo mai mariviti na ima, ale pa captain atu mo r̃ule na tapalana hai la mai isana, la lo lavi na nona reti ale lara, “Moli, o sopo kalvono purongo, matan enau mo sopo tataholo vara o er̃i unu na imaku.
LUK 7:7 Matan haratu, na sopo hitea vara i tataholo vara enau haseku a mai a usia isam. Pani vara o sile te reti hatea purongo, na levosahia vara noku volitusi i pa mele r̃uhu.
LUK 7:8 Matan enau sohena, enau tamlohi matea na lo toho na ruhuruhu suiha tamlohi tinapua matea, ale tamlohi vuro hai la lo toho na ruhuruhu suihaku: vara a verea isan matea vara, ‘O vano!’ i pa vano, ale isana tinapua vara, ‘O mai!’ i pa mai, ale vara a verea isan noku volitusi vara, ‘O vai haratu!’ i pa vaia.”
LUK 7:9 Iesu mara mo rongo la reti atu, mo mar̃urahi tavera hin tamlohi atu, ale mo posi vano isan vao atu sei la lo usuria, mo verea isara mara, “Varar̃uhu, na verea vara na sopo lo tapai te tamlohi nike Israel i lavi na rasua sohen tamlohi nike!”
LUK 7:10 Ale na rani la haratu sei tamlohi tavera atu mo lo r̃ulera isan Iesu la mele hilu vano na imana, la hitea vara pa volitusi atu mo pete r̃uhu moiso.
LUK 7:11 Mo sopo tuai usuri haratu, Iesu mo vano na taon matea hijana Nain, ale nona tamlohi usuri peresi na vao tavera matea la lo usuria.
LUK 7:12 Mara mo lo mai mariviti na mataruan taon atu, ale la hutura na tamlohi la lo ali na tamlohi mate matea, mo lo malue na taon, enia vorahese non tinana, ale har̃ai atu enia malepu matea. Vao tamlohi matan taon atu la lo usuria.
LUK 7:13 Ale mara mo hite har̃ai atu, Iesu mo r̃omopoia, ale mo verea isana mara, “O sopo tangi!”
LUK 7:14 Ale mo vano na vatan tamlohi mate atu, mara mo tau na limana hinia, la haratu la lo alia la turu vahatea. Ale mo verea mara, “Uluvou, o turu.”
LUK 7:15 Moiso, tamlohi mate atu mo sakele, ale mo tapulo retireti, moiso Iesu mo silea isan tinana.
LUK 7:16 Matahu mo sohoni na tamlohi tari, ale la hasohaso God lara, “Pr̃ovet aulu matea mo lo turu na livuhar̃a!” ale lara, “God mo rohi na nona tamlohi!”
LUK 7:17 Ale sorasorahina sei, mo vano asau mo r̃alihi na jara Judea peresi na jara tari r̃alihia.
LUK 7:18 Tamlohi usuri non John tamlohi paptijo, la sorahi la hinau tari sei isana. Moiso John
LUK 7:19 mo tovi na vonara mo rua la mai isana matan vara i r̃ulera la vano isan Moli vara la usia isana vara, “Engko natu haratu sei i pa mai, teni kama pa lo mele kilau matan te tinapua?”
LUK 7:20 Ale lara la kau isan Iesu lara, “John tamlohi paptijo mo r̃ule kamam kama mai isam mara, ‘Engko natu haratu sei i pa mai, teni kama pa lo mele kilau matan te tinapua?’”
LUK 7:21 Hin aoa atu, Iesu mo titiu nar̃ihi na rojoa na tamlohi matuvana, ale mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana, ale isan la haratu la matavuso mo vaira vara la er̃i kilau.
LUK 7:22 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Ha vano ha vere John na sava ka hitea, ale ka rongoa: matavuso la mele kilau, tamlohi papao la hahau, tamlohi lepros la vokevoke, peropero la rongo, haratu la mate la mauri, ale la haratu la tilavono la rongo na Retir̃uhu.
LUK 7:23 Ale avulahi isan la haratu la pa sopo r̃ohu hiniau hin te rani.”
LUK 7:24 Na rani vahar̃ule non John la mele hilu vano, Iesu mo tapulo retireti isan vao atu matan John mara, “Ka vano na jara tano koru vara ha hite na sava ea? Apo matea langi mo lo serea ea?
LUK 7:25 Pani sava natu ka vano vara ha er̃i hitea ea? Tamlohi matea mo ru na ruru r̃uhu matea ea? Ka levosahia vara la haratu la lo ru na ruru r̃uhu jea, la lo toho na jara Supe tavera purongo.
LUK 7:26 Sava natu ka opoia vara ha hitea ea? Pr̃ovet matea? Varar̃uhu, pani na verea isamim vara enia mo jeu na pr̃ovet.
LUK 7:27 Sava la ulia tuai matana mo verea vara, ‘Ha kilau nike! Na lo r̃ule na noku vahar̃ule na nahom, vara i vai na malelem i roi.’
LUK 7:28 Varar̃uhu na vere isamim vara la haratu la vora isana har̃ai, mo sopo tea i er̃i lavi na oloolo i jeu John, pani haratu mo hitahu hin mauri atu God mo aulu hinia, enia mo aulu jea mo jeu John.”
LUK 7:29 Na rani tamlohi tari peresi na tamlohi mata lavi na takis la rongo reti nike, la majinga vara sava God mo vaia mo tataholo, matan enira la lavi na paptijo non John moiso,
LUK 7:30 pani Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la r̃ohu na masalon God matara, matan la sopo lavi na nona paptijo.
LUK 7:31 Iesu mo mele verea mara, “Na sopo levosahia vara a pa verea vara tamlohi matan nake la sohena sava?
LUK 7:32 La sohena natuvarihi la lo sakele na jara maket la lo uloulo isara hasera lara, ‘Kama roro na vete mata lahi, pani ka r̃ohu vara ha velu; ale kama lalavete na vete mata r̃omsati matea, pani ka sopo tangi.’
LUK 7:33 Matan John tamlohi paptijo mo mai, mo tapuhoro na pereti peresi na waen, ale kara, ‘Tanume sasati mo lo toho hinia!’
LUK 7:34 Ale Natun Tamlohi mo mai, mo hanhani ale mo inu, ale kara, ‘Ha to kilaua! Hanhani jea matea, tamlohi drong matea, enia mo tapala peresi na tamlohi la lo lavi na takis peresi na tamlohi hehe!’
LUK 7:35 Pani o pa er̃i hitevosahia vara malele lelevosahi non God mo tataholo mata vuana r̃uhu.”
LUK 7:36 Ale Pharisee matea mo usi Iesu vara i hanhani peresia, ale mo vano mo unu na iman Pharisee atu mo sakele na tep.
LUK 7:37 Ale atu, har̃ai malele matea hin taon atu mo levosahia vara Iesu mo lo hanhani na iman Pharisee atu, ale mo lavi na potele matea la vaia na alabaster, hasori r̃uhu mo lo toho hinia,
LUK 7:38 mo turu na har̃ina ale mo papaohi mo lo tangi na palona, ale mo tapulo kamoti na wai matana sei la jovi na palona na vuluna, ale mo lo pungosi na palona, mo rengi na hasori hinira.
LUK 7:39 Pa Pharisee atu sei mo lo usia vara i vano na imana mara mo hite hinau atu, mo verea isana hasena mara, “Vara tamlohi nike enia pr̃ovet matea, i pa levosahia vara sava har̃ai nahai mo lo tikelia, matan enia har̃ai hehe matea.”
LUK 7:40 Ale Iesu mo r̃arami tamlohi atu mara, “Simon, na opoia vara a vereho na hinau matea.” Ale mo r̃aramia mara, “Tija, o verea.”
LUK 7:41 Iesu mara, “Tamlohi matea, tamlohi la lo usi na mania isana moiso la pa mele spaia, tupra rua la ave na mania isana. Matea mo ave na denarii mo ngavulu sangavulu lima, matea mo ave na ngavulu lima.
LUK 7:42 Na rani la sopo er̃i mele spaia, tamlohi atu mo r̃omira mo r̃omaliho hinia. Ale, sahara hinira i pa opoi tamlohi atu i tavera jea?”
LUK 7:43 Simon mo r̃aramia mara, “Korong haratu sei nona ave isana mo tavera jea.” Ale Iesu mo verea isana mara, “Nom kilakilau mo tataholo.”
LUK 7:44 Moiso mo posi vano isan har̃ai atu, ale mo verea isan Simon mara, “Ko hite har̃ai nike? Na unu na imam, ko sopo sileau hin te wai vara a hoje na paloku hinia, pani enia mo hoje na paloku na wai matana, ale mo kamotira na vuluna.
LUK 7:45 Ko sopo pungosiau, pani mo tapulo hin haratu mo unu, mo sopo lo mapu mata pungosi na paloku.
LUK 7:46 Ko sopo rengi na wel na patuku, pani enia mo rengi na hasori r̃uhu jea na paloku.
LUK 7:47 Matan harihi, na verea isam, varar̃uhu nona hehe mo matuvana, pani na r̃omira moiso matan nona opoia mo tavera jea. Pani haratu nona hehe mo sopo mar̃ivi jea, nona opoia mo sopo tavera.”
LUK 7:48 Ale mo verea isan har̃ai atu mara, “Na r̃omiho mata nom hehe.”
LUK 7:49 Ale la haratu la lo sakele peresia na tep, la tapulo vereverea isara hasera lara, “Sava tamlohi nahai, matan mo hitea vara i er̃i r̃omi na hehe?”
LUK 7:50 Mo verea isan har̃ai atu mara, “Nom rasua mo juriho; o vano o toho na tamata.”
LUK 8:1 Hitahun haratu Iesu mo lo vano toho na taon tavera peresi na vanua. Mo lo retivujavujangi ale mo lo sile na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia. Ale la nona tamlohi atu mo sangavulu r̃omana mo rua la lo toho peresia,
LUK 8:2 ale peresi na har̃ai hai sei Iesu mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati isara peresi na nora rojoa: Mary la tovia Magdalene, enia natu, tanume sasati mo limaravrua la malue isana,
LUK 8:3 peresi Joanna, naroun Chuza, patu tamlohi mata kilau na iman supe Herod, peresi Susanna, enira peresi na vao matuvana tinapua la lo tueni Iesu peresi na nona tamlohi na nora tavtav purongo.
LUK 8:4 Ale na rani vao tavera la lo tapulo takonahi, ale tamlohi mata taon tari la lo mai isana, moiso Iesu mo vere na titileu matea mara,
LUK 8:5 “Tamlohi hapor̃ahi piri matea mo vano vara i hapor̃ahi na piri. Mo lo hapor̃ahi na piri mo lo vano, tatuara la jovi na malele, ale tamlohi la varasi kosakosahira, ale maji avuavu la hanira.
LUK 8:6 Tatua piri la jovi na vatuvatu, ale na rani la ulua la mele mahoa matan mo sopo te heu i tikelira.
LUK 8:7 Ale tatua piri la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, ale vipahai ngar̃ngar̃iha la punira.
LUK 8:8 Ale tatua piri la jovi na lepa r̃uhu, ale la ulua la vua la namaha mo vaha ngavu sangavulu hin la haratu mo lo hapor̃ahira tiroma. Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!”
LUK 8:9 Ale na rani nona tamlohi usuri lara la usia na r̃aramin titileu atu,
LUK 8:10 mo verea mara, “Isamim God mo tinar̃ihia vara ha pa levosahi na hina luhu matan mauri atu God mo aulu hinia, pani isana tamlohi tinapua enia mo lo toho na titileu matan vara Retitapu i pa masese: ‘La hite na sava na lo vaia pani la pa sopo hitevosahia, la pa rongo na sava na lo verea, pani la pa sopo rongovosahia.’
LUK 8:11 Ale r̃aramin titileu atu enia nahai: Piri atu enia reti non God.
LUK 8:12 La haratu na malele enira la haratu la rongoa moiso, ale Tiapolo mo mai, mo lanar̃ihi reti atu na mapura matan vara la pa sopo er̃i rasua, ale vara la er̃i juri hinia.
LUK 8:13 La haratu na vatuvatu enira la haratu la rongo reti atu, la lavia na avulahi. Pani mo sopo te warira, la rasua mata makomo rani purongo, ale na rani vaihite, la jovi.
LUK 8:14 La haratu la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha enira la haratu la rongo reti atu pani lara la vano, r̃omkaka peresi na r̃om tavtav peresi na masalo tamlohi mo punira, ale vuara la sopo jea.
LUK 8:15 Pani la haratu la jovi na lepa r̃uhu, enira la haratu la rongo reti atu, ale la tauria mo r̃ilangi na mapura r̃uhu na posposi varar̃uhu, ale la vua peresi na r̃omperavu.
LUK 8:16 Mo sopo te tamlohi vara i hasahi na nona lamu matea ale i povia hin te baket teni i taua na ruhuruhu vata matea, mo vono. Pani i pa kehoia aulu na jarana matan vara tea la unu na imana la pa hite na merana.
LUK 8:17 Matan i pa sopo te hinau hatea i er̃i luhu vara i pa sopo pala, teni te hina luhu vara i pa sopo pala na jara tavera.
LUK 8:18 Ha lo levosahi na sava ka lo rongoa, matan isan haratu mo lavia, i pa mele lavia i tavera jea, ale isan haratu mo sopo te nona, hina purongo vara sava mo r̃omr̃omia vara mo lavi moiso, la pa lanar̃ihia isana.”
LUK 8:19 Ale tinana peresi na tasina la mai isana, pani la sopo er̃i mai mariviti isana matan vao tavera atu.
LUK 8:20 Hai la verea isana lara, “Tinam tolu na tasim la lo turu na jingoima, la opoia vara la hiteho.”
LUK 8:21 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Tinaku peresi na tasiku enira la haratu sei la rongo na reti non God ale la vaia.”
LUK 8:22 Na rani matea mo vele na boti matea tolu na nona tamlohi usuri, ale mo verea isara mara, “R̃a vano tavalu vano na tavalu tasin Galilee.” Ale la malue,
LUK 8:23 ale la pa lo vano, ale Iesu mo juruvi r̃omaliho. Ale langi tavera matea mo jovi hin tasi atu, botira mo lo utua, mariviti la pute.
LUK 8:24 Ale nona tamlohi la vano la r̃ohaia lara, “Moli, Moli, r̃a lo tapulo tihai!” Ale mo turu mo reti savurahi langi atu peresi la leputi tavera atu ale la isoiso mo tamata.
LUK 8:25 Mo verea isara mara, “Nomim rasua mo lo toho epu?” Ale la matahu la mar̃urahi tavera hinia, la lo vereverea isara lara, “Sava tamlohi nahai? Enia mo reti purongo isana langi peresi na tasi, ale la oloolo hinia!”
LUK 8:26 Hitahun haratu la hapahapan la vano na jara mara Gerasenes, jara atu enia mo lo toho na tavalun Galilee.
LUK 8:27 Iesu mara mo sevuti na jarauta, tamlohi matea tanume sasati la lo toho hinia mo pala isana. Tuai moiso tamlohi atu mo lo malamala purongo, ale mo sopo toho na lolon te ima pani tarea mo lo toho na jara taptap.
LUK 8:28 Ale pa tamlohi atu mara mo hite Iesu, mo ulo aulu, ale mo mai mo jovi na nahon Iesu mo verea na leo tavera matea mara, “Engko te nom sava isaku, Iesu Natun God Aulu Jea? Na tangi isam, aah! O sopo vailejilejiau!”
LUK 8:29 Matan mo retileu isan tanume lumiha sasati atu vara i malue hin tamlohi atu. Matan rani mo visa moiso tanume sasati atu mo lo sohoni tamlohi atu. Tamlohi la taurilatia ale la tau na jen na limana peresi na palona, pani mo lo roto la jen atu, ale tanume sasati atu mo tiroma hinia mo lo vano na jara hasetoho.
LUK 8:30 Iesu mo usia isana mara, “Hijam hare?” Ale mo verea mara, “Legion!” Hija atu mo verea matan tanume sasati matuvana jea la lo toho hin tamlohi atu.
LUK 8:31 Ale tanume sasati la tangi isana vara i pa sopo retileu isara vara la sivo hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia.
LUK 8:32 Hin jara atu vao poi matea la lo hanhani na pahisa vutivuti atu, ale la tanume sasati atu la tangi isana vara i tinar̃ihira la unu hinira, ale mo tinar̃ihira.
LUK 8:33 Ale la tanume sasati atu la malue hin tamlohi atu la unu hin pa vao poi atu, moiso vao poi atu la maro sevuti hin pesapesa atu la jovi sivo na tasi la pute.
LUK 8:34 Ale tamlohi kilau la poi atu lara la hite hinau atu mo masese, la rovo ale la sorahia na taon tavera peresi na jara r̃alihi atu.
LUK 8:35 Ale moiso tamlohi la vano vara la hite na sava mo masese, ale la kau isan Iesu la tapai pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo malue hinia moiso mo lo sakele na palon Iesu, mo ruru ale r̃omina mo r̃uhu moiso, ale la matahu.
LUK 8:36 Ale la haratu sei la lo hite hinau atu la verea isara sohena sava tanume sasati la malue hin tamlohi atu.
LUK 8:37 Ale tamlohi tari r̃alihi hin jara atu Gerasenes la usia vara i malue isara, matan matahu tavera mo sohonira. Ale mo mele vele hin pa boti atu ale mo mele hilu.
LUK 8:38 Pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo malue isana, mo usia r̃ilangi vara i usuria, pani Iesu mo r̃ulea mara,
LUK 8:39 “O mule, ale o vereuli na sava God mo vaia matam.” Ale mo vano, mo retivujavujangi na jara tari hin taon tavera atu na sava Iesu mo vaia matana.
LUK 8:40 Ale na rani Iesu mo mele hilu, pa vao tamlohi atu la avulahi matan la lo saovia.
LUK 8:41 Ale hin jara atu, tamlohi matea hijana Jairus mo mai isana, enia tamlohi aulu hin ima lotu atu. Ale mo jovi na palon Iesu mo tangi isana vara i mai na imana,
LUK 8:42 matan venatuna vorahese matea, taunina mo sangavulu r̃omana mo rua, mariviti i mate. Ale Iesu mo lo vano, tamlohi la lo tiatia hinia.
LUK 8:43 Ale har̃ai matea, rojo nona har̃ai mo lo toho mo tuai isana mata tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso, hina purongo vara mo jalahi vevuhi na nona mania isana Doctor, mo sopo tea i er̃i vai mamahunia.
LUK 8:44 Mo mai na har̃in Iesu, ale mo tikeli na revrevu nona ruru, ale vahatea purongo nona rojo mo isoiso.
LUK 8:45 Ale Iesu mara, “Hare natu mo tikeliau?” Tamlohi tari lara enira mo vono, ale Peter mara, “Moli, vao nike la porotiho, la lo tiatia isam!”
LUK 8:46 Pani Iesu mara, “Tamlohi matea mo tikeliau, matan na rongovosahia vara suiha mo malue isaku.”
LUK 8:47 Ale na rani har̃ai atu mo hitea vara i sopo er̃i mele luhu, mo mai isana mo savaravara, mo jovi na nahona, ale mo vereulia na naho tamlohi vara mata sava natu mo tikelia, ale sohena sava Iesu mo vai na nona rojoa mo tihai vahatea purongo.
LUK 8:48 Ale Iesu mo verea isana mara, “Venatuku, nom rasua mo vaiho ko r̃uhu; o vano peresi na tamata.”
LUK 8:49 Na rani mo pa lo retireti, volitusi matea na iman tamlohi aulu atu mo mai isan tamlohi aulu atu mara, “Venatum mo tihai moiso; o sopo mele verea isan Tija sei.”
LUK 8:50 Pani Iesu mara mo rongo hinau atu mo verea isana mara, “O sopo matahu; o rasuau purongo ale venatum i pa r̃uhu.”
LUK 8:51 Ale na rani mo mai mo kau na iman pa tamlohi aulu atu, mo sopo tinar̃ihia vara tea i unu peresia, pani Peter purongo enia John, James, peresi taman har̃arihi atu enia tinana.
LUK 8:52 Ale tamlohi la lo tangi, ale la lo tangtangi matana, pani Iesu mo verea mara, “Ha sopo tangi matan enia mo sopo mate, pani mo lo juruvi purongo.”
LUK 8:53 Ale la manaluluhia matan la levosahia vara enia mo mate moiso.
LUK 8:54 Pani mo tauri na limana mo tovia mara, “Natirihi, o turu!”
LUK 8:55 Ale maurina mo mele unu hinia, ale mo turu vahatea. Iesu mo verea isara vara la silea hin te hinau vara i hania.
LUK 8:56 Ale tamana enia tinana la mar̃urahi tavera, pani mo verea isara vara la sopo mele vere te tamlohi hatea na sava mo masese.
LUK 9:1 Ale mo tovi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai jara matea, ale mo silera na suiha vara la aulu na tanume sasati tari, ale vara la er̃i vai na rojoa la tihai,
LUK 9:2 ale mo r̃ulera la vano vara la retivujavujangi hin mauri atu God mo aulu hinia, ale vara la vai mamahuni na tamlohi na nora rojoa.
LUK 9:3 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano lekoleko na malelemim, ha sopo lavi te tihonimim teni te tanga, teni te pereti, teni te mania, ale ha sopo lavi te ruru i rua.
LUK 9:4 Ale sava ima ka unu hinia, ha lo toho atu i tikeli na rani ka opoia vara ha mele malue hin taon atu.
LUK 9:5 Ale sava jara la r̃ohu vara la lavi kamim, vara ka malue hin taon atu, ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim sohena matamata matea matan God mo tipahira.”
LUK 9:6 Nona tamlohi la malue la vano na vanua tari, la retivujavujangi na Retir̃uhu, la vai na rojoa la tihai na jara tari la vano ea.
LUK 9:7 Hin rani atu, Herod Antipas natun supe Herod mo lo tamlohi aulu hin Judea, ale mo rongo la hinau atu la lo masese, r̃omina mo sopo sakele matan hai la lo verea lara John tamlohi Paptijo mo mele turu na mateia,
LUK 9:8 ale hai lara Elijah mo mele pala, hai tinapua isara lara pr̃ovet matan tuai matea mo mele turu.
LUK 9:9 Herod mara, “Enau na tairoto na patun John moiso, pani sava tamlohi nahai sei na lo rongo na sorasorahina?” Ale Herod mo opoia vara i hitea.
LUK 9:10 Na rani vahar̃ule non Iesu la mele pala, la vere na hinau tari la vaira isana. Ale mo lavira la malue la vano hasera na taon matea la tovia Bethsaida.
LUK 9:11 La vao atu lara la levosahia, la usuria ale mo avulahi hinira mo vujangira hin mauri atu God mo aulu hinia, ale mo vai na rojoa non la haratu la rojo la tihai.
LUK 9:12 Ravravi mo lo sivo, ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai la verea isana lara, “O r̃ule vao nike la vano la aleale hara hinau peresi na nora jara juruvi na vanua tari hin jara tavera nike, matan r̃a lo toho na jara hasetoho nahai.”
LUK 9:13 Pani mo verea isara mara, “Kamim natu ha silera hin te hinau vara la hania.” Lara, “Kama lo lavi na pereti mo lima peresi na maji mo rua purongo, avei ko lo verea vara kama pa vano mata voli te hinau han la tamlohi tari nike?”
LUK 9:14 Matan evi tamlohi purongo korong mo tikeli tari vaha lima Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha vaira la sakele tamlohi mariviti i ngavulu lima na vao matea.”
LUK 9:15 Ale la vaia sohena, la vaira enira mo isoiso la sakele.
LUK 9:16 Ale Iesu mo lavi la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua, mo tar̃a sahe aulu na tuka mo ler̃uhu hinira, moiso mo tope la pereti atu mo silea isana nona tamlohi usuri vara la taua na nahon la vao atu.
LUK 9:17 Ale tamlohi tari la hanhani la masu. Ale la takonahi na sope hanhani, la sohonia na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua.
LUK 9:18 Na rani tinapua matea, Iesu mo lo usiusi enia hasena, ale nona tamlohi usuri la lo toho atu, ale mo usia isara mara, “La vao nike la lo verea lara enau hare?”
LUK 9:19 Ale la r̃aramia lara, “John tamlohi paptijo. Pani hai lara Elijah, ale tatuara lara pr̃ovet matea matan tuai mo mele turu.”
LUK 9:20 Moiso mo verea isara mara, “Pani kamim kara enau hare?” Ale Peter mo r̃aramia mara, “Engko Kr̃isto non God!”
LUK 9:21 Ale mo horora vara la sopo mele vere hinau atu isan te tinapua hatea,
LUK 9:22 mara, “Natun tamlohi i pa lavi na rongohaji na hinau matuvana, ale tamlohi aulu hin Israel peresi na Moli mata pr̃is tolu na tamlohi vujangi mata leu, la pa r̃ohu hinia, la pa vilimateia, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia.”
LUK 9:23 Ale mo verea isara mo isoiso mara, “Vara tea mo opoia vara i usuriau, i r̃ohu na masalona, ale i soloti na nona talopeilopei tarea ale i usuriau.
LUK 9:24 Matan sava tamlohi mo opoia vara i hase juri na maurina, maurina i pa tihai; pani sava tamlohi mo vaitihai na masalona mataku, i pa juri na maurina.
LUK 9:25 Matan sava mo r̃uhu isana tamlohi matea vara i lavi vevuhi na hinau tari na varama, pani hitahu maurina i pa tihai?
LUK 9:26 Matan hare mo mahanuhanu hiniau peresi na noku reti, Natun Tamlohi i pa mahanuhanu hinia hin rani atu vara i mai na hasohasona tolu na hasohason Tama peresi na angelo tapu.
LUK 9:27 Pani varar̃uhu na verea isamim, vara tatuamim la lo turu nakerihi akerihi la pa sopo hite na mate vavano la hite mauri atu God mo aulu hinia i pala.”
LUK 9:28 Ale korong rani mo limaravtolu mo vano moiso hin la nona retireti atu, Iesu mo lavi Peter, John peresi James la sahe aulu na vutivuti mata usiusi.
LUK 9:29 Ale mo lo usiusi, nahona mo posi, ale nona ruru merara la r̃ilangi jea mata kilaura.
LUK 9:30 Eh! Tamlohi mo rua la lo retireti peresia, Moses enia Elijah,
LUK 9:31 la pala na hasohaso tavera la lo sorahia na nona malue sei i pa masese Jerusalem i pa sopo tuai.
LUK 9:32 Ale Peter tolu na tapalana sei la lo toho peresia la malokoloko sati na juruvi, pani mara la hite na hasohasona peresi na tamlohi mo rua la lo turu peresia matara mo r̃ilangi.
LUK 9:33 Ale la tamlohi atu lara la lo malue isana, Peter mo verea isan Iesu mara, “Tamlohi tavera, mo r̃uhu jea matan kama lo turu akerihi nakerihi. Mo r̃uhu vara kama turuhi te tent i tolu akerihi, nom matea, matea non Moses, ale matea non Elijah!” Pani Peter mo sopo levosahi na sava mo lo verea.
LUK 9:34 Mo pa lo vere la hinau sei, telangi matea mo jovi tataholo isara, ale matahu tavera mo sohonira matan telangi atu mo hovira.
LUK 9:35 Ale leo matea mo malue hin telangi atu mara, “Haranike enia Natuku, haratu na vir̃onia; ha tapurongo isana!”
LUK 9:36 Leo atu mara mo reti mo isoiso, Iesu hasena mo pa lo toho atu. Ale la nona tamlohi usuri atu la sopo mele vereverea, ale la sopo vere na sava la hitea isan tea hin la rani atu.
LUK 9:37 Mo mele rani sahe, lara la sevuti hin vutivuti atu moiso, vao tavera matea mo tapaira.
LUK 9:38 Ale moiso, tamlohi matea hin vao atu mo ulo mara, “Tija, na usia r̃ilangi isam vara o mai o hite natuku matan enia vorahese.
LUK 9:39 Tanume sasati matea mo sohonia, ale vahatea purongo mo ngara. Mo lo tuatuahia vavano valval jingona mo lo malue; mo lohilohi na epena tari, mo r̃ohu vara i malue hinia.
LUK 9:40 Na usia r̃ilangi isana nom tamlohi usuri vara la pa titiu nar̃ihia, pani la sopo er̃i vaia!”
LUK 9:41 Iesu mo r̃aramia mara, “Kamim mo sopo te nomim rasua, ka pina lejileji, na sopo levosahia vara a pa toho i tikeli pangisa isamim natu ha pa rongovosahi. O lavi natum i mai!”
LUK 9:42 Mo pa lo mai, tanume lumiha sasati atu mo mele vujahia sivo na lepa, ale mo tuatuahia. Pani Iesu mo savurahi tanume sasati atu, ale mo vai na epena tari la mele r̃uhu, moiso mo silea isan tamana.
LUK 9:43 Ale tamlohi tari la mar̃urahi tavera na suiha tavera non God. Pani la pa lo mar̃urahi na hinau tari sei mo lo vaira, Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara,
LUK 9:44 “Ha lo levosahi na sava a pa verea isamim: i pa sopo tuai la pa tau Natun Tamlohi na lima tamlohi.”
LUK 9:45 Pani la sopo levosahi nona reti sei, God mo jorohia isara matan vara la pa sopo er̃i rongovosahia, pani la matahu vara la usia na r̃aramin reti atu.
LUK 9:46 Mo sopo tuai vauriuri matea mo malue isara vara hare isara enia mo aulu jea.
LUK 9:47 Pani Iesu mo levosahi na r̃omira, mo turu mo lavi na natirihi matea mo taua na pahisana,
LUK 9:48 ale mo verea isara mara, “Vara tea mo lavi te natirihi sohen harihi na hijaku, enia mo laviau. Ale sava tamlohi mo laviau mo lavi haratu mo lo r̃uleau. Matan haratu mo atano jea hin kamim, enia natu mo aulu jea.”
LUK 9:49 John mo r̃aramia mara, “Moli, kama hite na tamlohi matea mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijam, ale kama vaihitea vara kama horoa matan enia mo sopo vonamam matea.”
LUK 9:50 Pani Iesu mo verea isana mara, “Ha sopo horoa, matan haratu mo sopo meresahi isamim enia tatuamim.”
LUK 9:51 Rani mo lo mai mariviti vara i sahe na tuka, Iesu mo tau na r̃omina vara i sahe Jerusalem.
LUK 9:52 Ale mo r̃ule na tamlohi hai la vano tiroma hinia, ale la vano la unu na vanua matea nona mara Samaria matan vara la pa tatamahu matana.
LUK 9:53 Pani la tamlohi atu la r̃ohu hinia matan mo tau na r̃omina vara i sahe Jerusalem.
LUK 9:54 Ale nona tamlohi usuri sei James enia John lara la rongoa lara, “Moli, ko opoia vara kama usi na hapu na tuka i jovi sivo i sulira?”
LUK 9:55 Pani Iesu mo posi mo reti isara.
LUK 9:56 Ale la malue la vano na vanua tinapua.
LUK 9:57 La pa lo vano na malele, ale tamlohi matea mo verea isana mara, “A pa usuriho vano na sava jara ko vano ea.”
LUK 9:58 Ale Iesu mo verea isana mara, “Viriu jala enira nora jara juruvi mo lo toho, maji avuavu enira taura, pani Natun Tamlohi mo sopo te nona jara juruvi.”
LUK 9:59 Isana tinapua mo verea mara, “O usuriau!” Pani tamlohi atu mara, “Moli, o tinar̃ihiau a vano a tavuni tamaku tako.”
LUK 9:60 Ale Iesu mo verea isana mara, “O tinar̃ihi la haratu la mate la tavuni na nora mate. Pani engko, o vano, o retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia.”
LUK 9:61 Ale mele tamlohi tinapua matea mo verea mara, “A pa usuriho Moli, pani o tinar̃ihia vara a vano a tulahi na tahisaku tako.”
LUK 9:62 Iesu mo verea isana mara, “Haratu mo sopo tau na r̃omina i r̃ilangi vara i tikeli na isoisona, mo sopo tataholo vara i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.”
LUK 10:1 Hitahun haratu, Moli mo vir̃oni na tupu ngavulu limaravrua mo rua tinapua , ale mo r̃ulera la vano tiroma hinia, la vano mo rua rua na taon tari peresi na jara sei i pa vano ea i pa sopo tuai.
LUK 10:2 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vua asitauni mo mar̃ivi hajavua pani tamlohi voko enira tupu visalete purongo. Matana, ha usiusi isan Moli mata asitauni vara i r̃ule na tamlohi voko la vano mata vu na nona asitauni.
LUK 10:3 Ha vano na malelemim; ha lo levosahia vara na lo r̃ule kamim ka lo vano sohena natu sipsip na livuha viriu jala.
LUK 10:4 Ha sopo lavi te tanga korohi, teni te tanga, teni te sabat, ale ha sopo sile na retioloolo isan tea na malele.
LUK 10:5 Sava ima ka unu hinia, tiroma ha verea vara, ‘Tamata i pa toho hin ima akerihi!’
LUK 10:6 Ale vara tea hin ima atu mo avulahi hin kamim, nomim ler̃uhu i pa lo toho isana, pani vara mo vono, i pa mele hilu mai isamim.
LUK 10:7 Ale ha lo toho hin ima atu purongo, ale ha lavi na sava la silea mata inua peresi na hanhani, matan mo tataholo vara tamlohi voko i lavi na volina. Ha lo juruvi na ima matea purongo.
LUK 10:8 Vara ka unu na taon matea, ale la lavi kamim, ha hani na sava la taua na nahomim.
LUK 10:9 Ha vai na nora rojoa la tihai, ale ha verea isara vara, ‘Mauri atu God mo aulu hinia mo mai mariviti isamim moiso.’
LUK 10:10 Pani vara ka unu na taon matea, ale la r̃ohu hin kamim, ha sivo na nora malele tavera, ale ha verea vara,
LUK 10:11 ‘Kama sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango nomim taon na palomam sohena matamata matea na nahomim matan ka r̃ohu hin kamam, ale matana, God i pa r̃ohu hin kamim. Ha lo levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia mo lo mai mariviti.’
LUK 10:12 Varar̃uhu na verea isamim, vara talai non Sodom i pa sopo r̃ilangi i tikeli na talai nona taon sohen harihi na rani mata aria.
LUK 10:13 Rani sasati isam Chorazin! Rani sasati isam Bethsaida! Matan vara la hina mar̃urahi nike sei la vaira isamim la pa lo vaira hin Tyre enia Sidon, enira la pete posi moiso tuai, la ru na paraparati paki, ale la vuluvului na patmakovi moiso mata nora hehe.
LUK 10:14 Pani talai non Tyre enia Sidon i pa sopo r̃ilangi i tikeli na nomim talai na rani mata aria.
LUK 10:15 Ale engko Capernaum, ko r̃om vara God i pa taheho o sahe na tuka? I pa tauho sivo atano na varama mata mateia!
LUK 10:16 Haratu sei mo tapurongo isamim mo tapurongo isaku, ale haratu mo r̃ohu hin kamim mo r̃ohu hiniau; ale haratu mo r̃ohu hiniau mo r̃ohu hin haratu sei mo lo r̃uleau.”
LUK 10:17 Hitahu la tupu ngavulu limaravrua mo rua atu la mele hilu mai isan Iesu na avulahi lara, “Moli, tanume sasati sohena, la oloolo hin kamam mata hijam!”
LUK 10:18 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na hite Setan mo jovi sivo atano sohena vaha na masapa mo sari na varama.
LUK 10:19 Ha lo levosahia vara na sile kamim na suiha vara ha varasi na mata peresi na novu lepa peresi na suiha tari tinatinapua non Setan matan ha pa aulu hinira mo isoiso, ale i pa sopo te hinau hatelete hinira i er̃i komo kamim.
LUK 10:20 Varar̃uhu, pani ha sopo avulahi matan tanume sasati la oloolo hin kamim; pani ha avulahi matan God mo uli na hijamim moiso na tuka!”
LUK 10:21 Na ranin hinau atu, Iesu mo avulahi na suihan Tanume Tapu ale mara, “Na vere meje isam Tama, Moli matan tuka peresi na varama, matan ko jarohi la hinau nike isana tamlohi lelevosahi peresi na tamlohi rongovosahi, ale ko vujangira isana natuvarihi purongo. Varar̃uhu Tama, ko avulahi hinia matan mo usuri na masalom r̃uhur̃uhu!
LUK 10:22 Tamaku mo sileau na hinau tari, ale mo sopo tea i levosahia vara Natuna enia hare pani Tama purongo, ale mo sopo tea i levosahi Tama pani Natuna purongo peresi na sava tamlohi Natuna mo vir̃onia vara i vujangia isana.”
LUK 10:23 Moiso mo posi vano isana nona tamlohi usuri mo varavaramasa isara mara, “Avulahi isamim matan ka hite na sava ka lo hitea.
LUK 10:24 Varar̃uhu na verea isamim, pr̃ovet peresi na supe matuvana la lo kilau vara la hite na sava ka lo hitea, ale vara la rongo na sava ka lo rongoa, pani la sopo rongoa.”
LUK 10:25 Ale na rani matea tamlohi lelevosahi mata leu matea mo turu vara i vaihite Iesu na retiusia matea sohen harihi, “Tija, a pa vai na sava natu, vara a lavi na mauri tui hinia?”
LUK 10:26 Iesu mo verea isana mara, “La uli na sava na Leu? Na nom kilakilau mo verea sohena sava?”
LUK 10:27 Ale mo r̃aramia mara, “‘O opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, na suiham peresi na r̃omim’; ale, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem’.”
LUK 10:28 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “Ko verea mo tataholo. O vaia sohena, ale o pa mauri matana.”
LUK 10:29 Tamlohi atu mo opoia vara i hasena vaia i tataholo na nahon Iesu, ale mo verea isan Iesu mara, “Ale, hare enia tahisaku?”
LUK 10:30 Iesu mo r̃aramia mara, “Ale na rani matea tamlohi matea mo tai Jerusalem mo lo sivo Jericho, ale tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho hai la tauria la r̃ari nar̃ihi na nona ruru, la lavi nar̃ihi na nona mania, moiso la vilia la pulahia na malele mariviti i mate, ale la malue.
LUK 10:31 Ale mo sopo tuai pr̃is matea mo lo sevuti hin malele atu mo hitea, pani mara mo hite tamlohi atu mo hahau pahipahi hinia.
LUK 10:32 Ale sohen haratu purongo, tamlohi voko na Temple matea na vaon Levi mara mo mai hin jara atu mo hitea, ale mo hahau pahipahi hinia.
LUK 10:33 Pani hitahu, mara Samaria matea na nona hahau mo mai hin jara atu, ale mara mo hitea mo r̃omopoia.
LUK 10:34 Mo rautoho na pahisana, mo rengi na wel peresi na waen na matara maja, ale mo pesira, moiso mo taua aulu na har̃i pulana donki, ale mo lingia mo mai na ima mapu matea, mo lo kilaua atu.
LUK 10:35 Mele rani sahe tamlohi atu mo sile na tamlohin ima mapu atu na mania mo tataholo mata voko mata rani mo rua mara, ‘O lo kilaua, ale sava hinau ko jalahia matana, a pa mele spaia na rani na mele pala nike.’”
LUK 10:36 Ale Iesu mo usia isana mara, “Na r̃omim, sava tamlohi natu hin la haratu mo tolu enia tahisan tamlohi atu sei tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho la tauria?”
LUK 10:37 Moiso pa tamlohi atu mo r̃aramia mara, “Haratu mo r̃omopoia.” Ale Iesu mo verea isana mara, “O vano o vaia sohena.”
LUK 10:38 Ale na malelera la lo vano Jerusalem, Iesu mo unu na vanua matea, ale har̃ai matea hijana Martha mo avulahi vara i unu na imana.
LUK 10:39 Ale vetasina matea hijana Mary, mo sakele na palon Moli mo lo tapurongo na nona vujangi.
LUK 10:40 Pani Martha mo tiatia na nona tatamahu, ale mo mai isan Iesu mara, “Moli, ko sopo r̃omiau matan vetasiku mo rovo hiniau, ale enau haseku purongo na lo tatamahu? O verea isana vara i mai i tueniau!”
LUK 10:41 Pani Moli mo r̃aramia mara, “Martha, Martha engko ko r̃omkaka na hinau matuvana,
LUK 10:42 pani hinau matea mo aulu jea. Mary mo vir̃oni na sava mo mele r̃uhu jea sei tea i pa sopo er̃i lavi nar̃ihia isana.”
LUK 11:1 Ale Iesu mo lo usiusi na jara matea, ale mara mo isoiso, nona tamlohi usuri matea mo verea isana mara, “Moli, o vujangi kamam mata usiusi sohen John tamlohi paptijo mo lo vujangi na nona tamlohi usuri hinia.”
LUK 11:2 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vara ka usiusi, ha verea vara: God Tama, kama opoia vara tamlohi tari la sile na oloolo tavera isam matan engko ko tapu. Kama opoia vara nom suiha aulu mata supe i pala.
LUK 11:3 O sile kamam na hanhani matan nohorihi,
LUK 11:4 O r̃omi kamam matan nomam hehe sohena kama lo r̃omi na hehe nona tinapua isamam. O lavi nar̃ihi kamam na hina vaihite.”
LUK 11:5 Ale mo verea isara mara, “R̃a levosahia vara, vara te tapalam mo mai isam na livuha vutepongi ale mo verea isam vara, ‘Tapala, o er̃i sileau hin te pereti i tolu, ale a pa mele spaia,
LUK 11:6 matan tapalaku matea mo pa pala purongo na nona hahau, ale mo sopo te sope hanhani vara a silea isana.’
LUK 11:7 Ale na lolo ima o pa ulo isan tapalam na jingoima vara, ‘O sopo vaore, matarua mo pelati ale natuku la lo juruvi peresiau na vata. A sopo er̃i turu vara a sileho hin te hinau.’
LUK 11:8 Varar̃uhu na verea isamim, hina purongo vara enia tapalam matea, o pa sopo er̃i turu vara o silea hin te hinau hatea, pani o pa turu vara o sile na sava mo opoia matan mo lo ajiho matana.
LUK 11:9 Varar̃uhu na verea isamim, ha usia, ale i pa mai isamim; ha alea, ale ha pa lavutia; ha r̃erengi, ale i pa roi isamim.
LUK 11:10 Matan tamlohi tari sei la usia la lavia, ale haratu mo alea, mo lavutia, ale isan haratu mo lo r̃erengi, pelati i pa roi.
LUK 11:11 Ale sava tama isamim, vara natuna mo usia na maji matea, i pa turu i sile na mata sasati matea isana, pani mo sopo maji sei mo usia?
LUK 11:12 Teni vara mo usia hin te esile toa, i pa turu i silea na novu lepa?
LUK 11:13 Vara kamim sei ka sasati jea, pani ka levosahia sohena sava vara ha sile na otori r̃uhur̃uhu isana natumim, ha lo levosahia vara God Tama na tuka i pa sile na hinau mo r̃uhur̃uhu jea sohena Tanume Tapu, isan la haratu la usia!”
LUK 11:14 Na rani matea Iesu mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matea sei mo vai na tamlohi matea mo mengo. Pa tanume sasati mara mo malue, pa mengo atu mo retireti, ale tamlohi la mar̃urahi tavera.
LUK 11:15 Pani tatuara lara, “Enia mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijan Beelzebul, tamlohi tavera nona tanume sasati!”
LUK 11:16 Ale tatuara, matan la opoia vara la vaihitea, la ajia vara i vai te matamata mar̃urahi hatea i tai na tuka.
LUK 11:17 Pani matan Iesu mo levosahi na r̃omira mo verea isara mara, “Jara supe tari sei la patumasa na lolora la pa puru, ale patumasa na lolo ima matea i pa aseasera la jovi.
LUK 11:18 Ale, vara Setan sohena mo lo hase valum isana hasena matan enia mo vaiau na er̃i titiu nar̃ihi na nona tanume sasati, nona suiha mata supe i pa turu sohena sava?
LUK 11:19 Ale, vara na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijan Beelzebul, hare natu mo lo tueni na natumim na rani la lo titiu nar̃ihi na tanume sasati? Matan haratu, enira natu la pa nomim tamlohi aria.
LUK 11:20 Pani vara na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan God, ka levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia mo pala isamim.
LUK 11:21 Vara tamlohi suiha matea sei mo tatamahu mata valum, enia mo lo matahi na imana tavera, nona tavtav la pa lo toho i r̃uhu.
LUK 11:22 Pani vara tea mo mele suiha mo jeua mo mai mo valum peresia, ale mo jeua, enia i pa lavi nar̃ihi na nona hinahinau mata vuro sei mo lo tau na nona rasua hinira, ale i pa ase na nona tavtav.
LUK 11:23 Haratu mo sopo turu peresiau enia mo lo turuleji hiniau, ale haratu mo sopo vilevilei peresiau mo lo levuti jalajalai.
LUK 11:24 Vara te tanume lumiha sasati mo malue na tamlohi matea, mo vano r̃alihi na jara hasetoho mo lo aleale nona jara mapu, ale mara mo sopo hite tea mo verea mara, ‘A pa mele vano na imaku sei na tai ea!’
LUK 11:25 Ale, mara mo mele mai mo hite imana atu la tivesia, ale la vai mamahunia.
LUK 11:26 Moiso, mo mele vano mo lavi na tanume lumiha sasati mo limaravrua tinapua sei la sati la jeua, ale la unu hin ima atu ale la lo toho hinia. Ale hitahu, maurin tamlohi atu i pa sati i jeu tiroma.”
LUK 11:27 Iesu mo pa lo vere la hinau nike, har̃ai matea hin vao atu mo ulo isana mara, “Avulahi isan har̃ai atu mo tapeho ale mo kilauho!”
LUK 11:28 Iesu mo r̃aramia mara, “Avulahi i pa mele r̃uhu jea isan la haratu la rongo na reti non God ale la hahau hinira.”
LUK 11:29 Ale vao atu mara mo lo tavera jea Iesu mo tapulo verea isara mara, “Pina nike enia pina sasati matea. Mo lo ale na matamata, pani i pa sopo er̃i hite te matamata pani matamata non Jonah purongo.
LUK 11:30 Matan sohen Jonah enia matamata matea isana mara Nineveh, Natun Tamlohi sohena isan pina nike.
LUK 11:31 Ale Vesupe non Sheba i pa turu na rani aria peresi na tamlohin pina nike nake, ale i pa verea vara talai non pina akerihi mo tataholo, matan enia mo tai na jara asau rove mo sinai vara i tapurongo na lelevosahi non Solomon; pani hinau matea mo mele aulu jea hin Solomon mo lo toho nike.
LUK 11:32 La tamlohi atu matan Nineveh la pa turu na rani aria peresi pina nike nake, ale la pa verea vara talai non pina nike mo tataholo, matan enira la posi mata retivujavujangi non Jonah; pani tamlohi matea mo aulu jea hin Jonah mo lo toho nike nake.
LUK 11:33 Mo sopo te tamlohi i hasahi na lamu, vara i taua na jara jarohi matea na lolo ima, teni i taua na ruhuruhun te tanga; pani i pa kehoia na jarana matan vara la haratu la unu na ima la pa hite na merana.
LUK 11:34 Matam enia lamu mata epem. Vara matam mo lo r̃uhu, epem tari la lo mar̃ivi na mera; pani vara matam mo sati, epem tari la pa mar̃ivi na r̃or̃oha.
LUK 11:35 Matan haratu, o lo kilau mamahu vara sava ko lo r̃om vara enia mera na lolom mo sopo mera varar̃uhu pani r̃or̃oha.
LUK 11:36 Pani vara epem tari mo mar̃ivi na mera, ale mo sopo te r̃or̃oha hinia, i pa mera vevuhi sohena sasarami lamu matea sei mo lo sileho na merana.”
LUK 11:37 Iesu mo pa lo retireti, ale Pharisee matea mo usia vara i vano na imana i hanhani peresia, ale mo vano mo sakele na jara hanhani.
LUK 11:38 Pharisee atu mo hutua matan Iesu mo sopo javula tiroma vara i pa hanhani.
LUK 11:39 Ale Moli mo verea isana mara, “Kamim Pharisee ka lo hoje na paniken peresi na peleti na har̃ira, pani na lolomim ka mar̃ivi na hanmarua peresi na posposi sasati jea.
LUK 11:40 Kamim ka rongorongo vono! Haratu sei mo lo vai na har̃ina enia mo vai na lolona.
LUK 11:41 Pani ha sile na silesilea na avulahi isan la haratu la vejuveju, ale ha pa vokevoke vevuhi na maurimim tari.
LUK 11:42 Pani rani sasati isamim Pharisee! Matan ka lo sile na sangavulu solat, oke peresi na pere pahai tari, ale ka lo r̃omr̃omi purongo na hinau mo aulu na nahon God sohena nomim ariari, ale ka sopo opoi God. Pani i pa mele r̃uhu jea vara ha vaira enira mo isoiso.
LUK 11:43 Rani sasati isamim Pharisee! Matan ka opoi na jara sakele nona tamlohi aulu na lolo ima lotu, ale ka opoi vara tamlohi la lo sile na retioloolo isamim na jara maket.
LUK 11:44 Rani sasati isamim Pharisee! Matan kamim, ka sohena taptap sei tamlohi la sopo levosahia vara enira taptap, ale tamlohi la hahau aulu hinira pani la sopo levosahia, ale mo vaira la lumiha matana.”
LUK 11:45 Tamlohi lelevosahi mata leu matea hin la haratu la lo turu atu mo r̃aramia mara, “Tija, sava ko lo verea ko vai mahanuhanu hin kamam sohera!”
LUK 11:46 Ale Iesu mara, “Rani sasati sohena isamim tamlohi lelevosahi mata leu! Matan ka tau na tetehi puhoni isana tamlohi la sopo er̃i lavira, ale te vonamim hatea mo sopo vai te hinau hatelete vara i tuenira.
LUK 11:47 Rani sasati isamim! Matan ka voro na matamata mata r̃omr̃omi na pr̃ovet sei tamamim la vilira.
LUK 11:48 Matan haratu, kamim ka nora tuetueni ale ka majinga na sava tamamim la vaira, matan enira la vilira ale kamim ka vai na matamata mata r̃omr̃omira na tapura.
LUK 11:49 Matan haratu, God na nona lelevosahi mo verea mara, ‘A pa r̃ule te pr̃ovet peresi na vahar̃ule isara, la pa vilimatei te tatuara ale la tipahi te tatuara.’
LUK 11:50 Matana, r̃ae pr̃ovet tari sei mo roro mo tapulo na rani vavahinau hin varama nike, God i pa taua na liman pina nike nake,
LUK 11:51 mo tapulo na r̃aen Abel mo tikeli na r̃aen Zechariah, hara sei mo mate na livuha votavota peresi na jara tapu na Temple. Varar̃uhu na verea isamim, God i pa sile na talai tavera isan pina nike nake.
LUK 11:52 Rani sasati isamim tamlohi lelevosahi mata leu! Matan ka lo turuhoro na malele tamlohi vara la er̃i levosahi God, ale kamim sohena ka sopo levosahi God, ale ka lo turuhoro na tamlohi sei la opoia vara la levosahi God.”
LUK 11:53 Ale Iesu mara mo malue hin jara atu, Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la tapulo area r̃ilangi, la jinea vara i mele vere te hinau matuvana,
LUK 11:54 la lo sasaovi r̃or̃o matana vara la er̃i tuvaia hin te hinau i pa verea.
LUK 12:1 Iesu mo pa lo vano makomona, ale vao tamlohi matuvana la lo takonahi la tiatia hajavua la lo tapulo turu aulu hinira hasera, ale Iesu mo tapulo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha lo kilau mata isi nona Pharisee, isi sei enia posposi tapnetano.
LUK 12:2 Mo sopo te hinau vara la jarohia i pa sopo pala, teni te hina luhu vara la pa sopo levosahia.
LUK 12:3 Matan haratu, sava ka verea na r̃or̃oha, la pa rongoa na malarani, ale sava ka varavaramasa hinia na jara luhu, la pa vereulia na jara tavera.
LUK 12:4 La tapalaku, varar̃uhu na verea isamim vara ha sopo matahuni la haratu la lo vilimatei na epemim, pani hitahu la sopo er̃i mele vai te hinau tinapua.
LUK 12:5 Pani a pa retir̃oar̃oahai kamim hin haratu vara ha pa matahunia: ha matahuni God sei matan enia mo lo tauri na suiha vara i vilimatei kamim, ale i er̃i pulahi kamim na moruhapu. Enia natu ha pa matahunia!
LUK 12:6 Tamlohi tari nike isar̃a la levosahia vara ha er̃i voli te vakarakara i lima na selen mo rua purongo, pani God mo sopo r̃omaliho hin te hatelete.
LUK 12:7 Vulumim hatehateahi na patumim sohena, God mo sopo r̃omaliho hin te hatelete. Ha sopo matahu matan kamim ka mele aulu jea na vakarakara matuvana na nahon God.
LUK 12:8 Ale na verea isamim vara te vonamim hatea i verea vara enia noku na naho tamlohi, Natun Tamlohi sohena i pa verea vara enia nona na naho angelo non God,
LUK 12:9 pani haratu mo vunvunia vara enia noku na naho tamlohi, enau a pa vunvunia vara enia noku na naho angelo non God.
LUK 12:10 Ale tamlohi tari sei la lo veresatihi Natun Tamlohi, God i pa r̃omira, pani haratu mo veresatihi Tanume Tapu, God i pa sopo r̃omia.
LUK 12:11 Ale na rani vara tamlohi la lavi kamim na lolo nora ima lotu, teni na naho tamlohi aulu peresi la haratu la lo tauri na suiha, ha sopo r̃omkaka vara ha pa r̃aramira sohena sava teni vara ha pa vere na sava,
LUK 12:12 matan Tanume Tapu i pa vujangi na sava ha pa verea hin rani atu.”
LUK 12:13 Tamlohi matea hin vao atu mo verea isana mara, “Tija, o verea isan voraiku vara i ase na korun tamamam peresiau.”
LUK 12:14 Pani Iesu mo verea isana mara, “Tapala, na sopo sinai matan vara a ari teni a ase na nomim hinahinau.”
LUK 12:15 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha lo kilau, ha toho asau na posposi tari mata marohati na hinau mo sopo te nomim, matan mauri varar̃uhu enia mo sopo na sava nakonako ka lo lavira.”
LUK 12:16 Ale mo vere na titileu matea isara mara, “Tamlohi tavtav matea, isana la jea la matuvana hajavua i sopo er̃i vaira,
LUK 12:17 ale mo lo hase r̃omr̃omia mara, ‘A pa vai na sava natu, matan mo sopo te jara vara a pa tau mamahuni la vua isaku nike hinia?’
LUK 12:18 Ale mara, ‘Ale! Na levosahi na hinau matea a pa vaia, a pa kauti nar̃ihi la noku pea nike, ale a mele vorora la mele tavera jea, ale a pa takonahi na vua isaku peresi na noku hinahinau hinira.
LUK 12:19 Ale a pa verea isaku haseku vara, ‘Engko nom hinau r̃uhu mo mar̃ivi, ko takonahira la er̃i toho mata tauni matuvana: o mapu, o hanhani, o inu ale o avulahi.’
LUK 12:20 Pani God mo verea isana mara, ‘Tamlohi rongorongo vono! Hin vutepongi akerihi purongo, a pa nar̃ihi na maurim, ale la hinau sei ko lo tatamahunira la pa sopo r̃uhu matan te hinau isam.’
LUK 12:21 I pa sohena isan haratu sei mo lo takonahi na nona tavtav mata masalona, pani mo sopo r̃omr̃omia vara i tapala r̃uhu peresi God.”
LUK 12:22 Ale Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Matan haratu, na verea isamim, ha sopo r̃omkaka mata maurimim vara sava ha pa hania, teni na epemim vara sava ha pa rua.
LUK 12:23 Matan mauri mo aulu jea, mo jeu na hanhani, ale epemim mo aulu jea, mo jeu na ruru.
LUK 12:24 Ha to r̃omr̃omi na maji avuavu, enira la sopo lavo teni la sopo vu, ale mo sopo te nora jara tatamahu teni te pea, pani God mo lo vahanira. Ka levosahia vara na nahon God kamim ka mele aulu jea na maji avuavu!
LUK 12:25 Ale sava tamlohi isamim na nona r̃omkaka i er̃i vai na maurina i mele peravu matan te aoa hatea?
LUK 12:26 Ale vara ha sopo er̃i vai te hina rihirihi hatea sohen haratu, mata sava natu ka lo r̃omkaka na hinau tari?
LUK 12:27 Ha to r̃omr̃omi na lili wai sohena sava la lo ulua, la sopo voko, la sopo tulai na nora ruru, pani na verea isamim vara ruru r̃uhur̃uhu non Solomon na nona tavtav tavera, la sopo r̃uhu sohena ruru non te lili wai hatea.
LUK 12:28 Pani vara God mo ru na r̃uvur̃uvu matan nahapani purongo, pani pavuho mo mahoa, ale la pulahia na hapu, mo sohena sava, ka r̃om vara God i pa sopo ruru kamim? Kamim akerihi, nomim rasua mo rihirihi hajavua!
LUK 12:29 Ale ha sopo ale na sava ha pa hania teni na sava ha pa inua, teni ha lo r̃omkaka.
LUK 12:30 Matan la haratu la sopo levosahi God la lo ale la hinau atu, pani Tamamim mo levosahia vara ka opoira.
LUK 12:31 Pani ha ale mauri atu sei God mo lo silea sei enia mo supe hinia, ale enia i pa sile na hinau tinapua sei ka opoira peresia isamim.
LUK 12:32 Natuvarihi, ha sopo matahu, matan Tamamim enia mo avulahi tavera vara i sile kamim hin mauri atu enia mo supe hinia.
LUK 12:33 Ha har̃ehi na nomim hinahinau, ale ha silesile isan la haratu la vejuveju hin te hinau. Ha vai na nomim tanga korohi sei la pa sopo er̃i r̃ovo hin te rani la mar̃ivi na tavtav matan tuka sei la pa lo toho tui tui ea. Mo sopo te tamlohi vavanaho ea teni te majmaj vara i er̃i komora atu.
LUK 12:34 Matan sava jara nomim tavtav la lo toho ea, mapumim sohena la pa lo toho atu.
LUK 12:35 Ha tatamahu matan Moli, ale ha vai na nomim lamu la lo hani,
LUK 12:36 ale ha sohena tamlohi sei la lo saovi nora moli vara i pa mele mule na hanhani lahi matea matan vara la er̃i roi na matarua isana vahatea na rani mo pala ale mo r̃erengi.
LUK 12:37 Avulahi tavera isana volitusi tari vara nora moli mo tapaira la pa lo kilau na rani mo pala. Varar̃uhu na verea isamim vara na nona avulahi tavera, moli atu i pa ru na ruru nona volitusi, ale i verera vara la sakele na jara hanhani, moiso i pa lavi na hara hinau i silea isara.
LUK 12:38 Vara mo pala na livuha vutepongi teni na toa tarere ale mo tapaira la pa lo kilau, la volitusi atu la pa avulahi tavera.
LUK 12:39 Pani ha lo levosahi harihi: vara moli mata ima i pa lo levosahia vara sava rani tataholo tamlohi vavanaho i pa pala hinia, i pa sopo malue na imana vara tamlohi vavanaho i er̃i unu na imana.
LUK 12:40 Kamim sohena, ha lo tatamahu, matan Natun Tamlohi i pa mai na rani ka r̃om vara i pa sopo mai hinia.”
LUK 12:41 Ale Peter mara, “Moli, ko lo vere titileu nike nomam purongo teni nona tamlohi tari?”
LUK 12:42 Ale Moli mo verea mara, “Hare natu enia patu tamlohi lelevosahi matea sei mo lo turu r̃ilangi tarea mata kilau na iman nona moli? Ale nona moli mo taua mo aulu na imana matan vara i vahani na nona volitusi mata imana na rani hanhani tataholo.
LUK 12:43 Avulahi tavera isan volitusi atu vara nona moli mo tapaia mo lo vaia sohena na rani mo pala.
LUK 12:44 Varar̃uhu na verea isamim vara moli atu i pa tau volitusi atu i aulu na nona hinahinau tari.
LUK 12:45 Pani vara volitusi atu mo hase verea isana vara, ‘Noku moli mo sopo mai vila!’ Ale mo tapulo tamaji na volitusi har̃ai peresi na lamane, ale mo hanhani ale mo inu mo drong,
LUK 12:46 moli non volitusi atu i pa pala na rani mo sopo r̃om vara i pa pala hinia na aoa matea mo sopo levosahia, moiso i pa sile na talai tavera jea isana, ale i pa taua peresi la haratu la sopo r̃uhu.
LUK 12:47 Ale sava volitusi sei mo levosahi na masalon nona moli pani mo sopo tatamahu teni mo sopo vavahinau usuri na masalon nona moli, enia i pa lavi na talai r̃ilangi.
LUK 12:48 Pani isan volitusi sei mo sopo levosahia vara mo vai na hinau mo sopo tataholo, nona talai i pa sopo r̃ilangi. Isana tamlohi tari sei God mo tau na hinau matuvana na limara, God mo lo kilau mata hinau matuvana jea la pa tai isara.
LUK 12:49 Na sinai vara a pulahi na hapu na varama mata ase na tamlohi vara hare i pa toho jejeu, ale na opoia jea vara mo lo tapulo hani moiso.
LUK 12:50 A pa lavi na paptijo sasati matea mo lo toho na nahoku, ale enia tetehi puhoni matea moiso isaku, ale i pa sohena i tikeli rani atu na lavi vevuhia.
LUK 12:51 Ka r̃om vara na sinai matan vara a sile na tamata na varama? Mo vono, pani vara a sile na patumasa.
LUK 12:52 Matan mo tapulo nakerihi mo lo vano, vao ima matea tamlohi mo lima la pa patumasa, mo tolu la pa meresahi hin mo rua, ale mo rua la pa meresahi hin mo tolu.
LUK 12:53 La pa patumasa, tamana i pa meresahi isan natuna, natuna isan tamana, ale tinana i pa meresahi isan venatuna, ale venatuna isan tinana, har̃ai i pa meresahi isan tinan tuana, ale tinan tuana isan naroun natuna.”
LUK 12:54 Ale Iesu mo verea isan vao atu mara, “Vara ka hite na telangi matea mo lo vele Marino, ka verea vahatea vara, ‘Usa matea mo lo mai.’ Ale mo pala sohena.
LUK 12:55 Ale vara ka hite na langin tahuna mo lo sere kara, ‘Alo i pa tutuni sati!’ Ale mo pala sohena.
LUK 12:56 Ka tapnetano! Ka levosahia vara ha er̃i verea vara i pa sohena sava na sava ka lo hitera na varama peresi na masapa, pani mata sava natu, ka sopo er̃i verea vara sava rani nahai r̃a lo toho hinia nake?
LUK 12:57 Ale mata sava natu ka sopo er̃i hase hitevosahi na sava mo tataholo?
LUK 12:58 Vara ko lo vano na court, ale i pa mele r̃uhu vara o tapai haratu mo lo tau kamim na court na malele tako, ale o vaihitea vara o vai tataholoi hinau atu peresia tiroma; vara i vono, o pa turu na nahon tamlohi aria, ale i pa ariho o vano na lima tamlohi ima r̃ilangi, ale i pa tauho na ima r̃ilangi.
LUK 12:59 Varar̃uhu na verea isam, o pa sopo er̃i malue vavano o voli vevuhi na nom ave tari.”
LUK 13:1 Hin pongi atu, tamlohi hai la lo toho atu, la verea isan Iesu lara Pilate mo vilimatei na mara Galilee hai hin rani atu la lo sile na nora malamalai na Temple, ale r̃aera mo hoi peresi na r̃ae nora malamalai.
LUK 13:2 Ale mo r̃aramira mara, “Ka r̃om vara la mara Galilee atu la hehe mo jeu na mara Galilee tinapua matan la lavi na mateia sohena teni mo vono?
LUK 13:3 Mo vono, pani na verea isamim vara ha sopo posi, kamim mo isoiso ha pa tihai sohera.
LUK 13:4 Teni la tupu sangavulu r̃omana mo limaravtolu atu sei taoa matan Siloam mo jovi mo vilimateira, ka r̃om vara enira la hehe mo jeu na tamlohi tari tinatinapua sei la lo toho Jerusalem?
LUK 13:5 Mo vono, pani na verea isamim, vara ha sopo posi, kamim sohena ha pa tihai sohera.”
LUK 13:6 Ale Iesu mo vere titileu akerihi mara, “Tamlohi matea mo lavo na pulo fig matea na isana, ale mo mai mo aleale vuana pani mo sopo hite tea.
LUK 13:7 Ale mo verea isan nona tamlohi voko mata isa mara, ‘Ko hitea, na mai tauni mo tolu moiso vara a hite te naman pulo fig akerihi ale na sopo hite tea. O tai jovia. Mo lo turuhoro na jara purongo.’
LUK 13:8 Ale mo r̃aramia mara, ‘Tamlohi tavera, o mele tinar̃ihia hin tauni akerihi, a pa heli r̃alihia, ale a pa tau na te buluk i r̃alihia.
LUK 13:9 Ale tavalu tauni korong i pa vua, vara i sohena mo r̃uhu, pani vara mo vono, o er̃i tai jovia.’”
LUK 13:10 Na rani matea Iesu mo lo vujangi na ima lotu matea atu na Sabbath.
LUK 13:11 Ale har̃ai matea tanume sasati matea mo vai na har̃ina mo hoho mata tauni mo sangavulu r̃omana limaravtolu. Har̃ina mo hoho ale i sopo er̃i turu tataholo.
LUK 13:12 Na rani Iesu mo hitea, mo usia mo mai isana, mo verea isana mara, “Har̃ai, engko ko materi na nom rojoa.”
LUK 13:13 Ale mo tau na limana hinia; ale vahatea purongo har̃ina mo tataholo, ale har̃ai atu mo hasohaso God.
LUK 13:14 Pani patu tamlohi mata ima lotu atu mo lolokoru matan Iesu mo vai na rojoa mo tihai na Sabbath, ale mo verea isana tamlohi mara, “Rani mo limarave la lo toho mata vavahinau hinira. Ha sinai hin la rani atu matan vara i vai na nomim rojoa la tihai, mo sopo na rani Sabbath.”
LUK 13:15 Moiso Moli mo r̃aramia mara, “Kamim ka tapnetano! Na levosahia vara kamim hatehateahi ka lo uli nar̃ihi na pulamim buluk teni donki na nora jara juruvi hin te Sabbath, ale ka lavia vano vara i inu te wai.
LUK 13:16 Ale ka r̃omi vara mo tataholo teni mo vono vara har̃ai akerihi venatun Abraham matea sei Setan mo lihoa mata tauni mo sangavulu r̃omana limaravtolu moiso, vara i er̃i materi na nona rani r̃ilangi na Sabbath?”
LUK 13:17 Ale mara mo lo vere la hinau atu, nona meresahi tari la mahanuhanu, ale tamlohi mo isoiso la avulahi na hina r̃uhur̃uhu tari sei mo lo vaira.
LUK 13:18 Moiso Iesu mo verea mara, “Mauri atu God mo aulu hinia mo sohena sava? A pa verea vara mo sohena sava hinau?
LUK 13:19 Mo sohena piri paka matea tamlohi matea mo lavia mo pulahia purongo, ale mo ulua mo mai vipahai tavera matea; ale maji avuavu la lo vai na taura na rangarangana.”
LUK 13:20 Ale mo mele verea mara, “A pa mele verea vara mauri atu God mo aulu hinia mo sohena sava hinau?
LUK 13:21 Enia mo sohena makomo isi sei har̃ai matea mo lavia mo hoia na paki flaua matea vavano isi mo vaia mo sosohi vevuhi.”
LUK 13:22 Iesu na nona hahau mo unu r̃ole na taon peresi na vanua mo lo vujangi, ale mo hahau mo lo vano Jerusalem.
LUK 13:23 Ale tamlohi matea mo verea isana mara, “Moli, la haratu sei la pa juri, enira i pa tupu visalete purongo?” Ale mo verea isara mara,
LUK 13:24 “Ha vaihitea vara ha er̃i unu hin matarua rihirihi atu. Matan na verea, vao tavera la pa opoia vara la unu pani la pa sopo er̃i vaia.
LUK 13:25 Na rani tamlohi tavera mata ima mo turu mo pelati na matarua, ale kamim na jingoima ka tapulo r̃erengi na pelati kara, ‘Moli, o roi isamam!’ Ale i pa r̃arami kamim vara, ‘Na sopo levosahia vara ka tai epu!’
LUK 13:26 Moiso ha pa tapulo verea isana vara, ‘Pani kamam kama lo hanhani, ale kama lo inu peresiho, ale engko ko lo vujangi na malele tavera na nomam taon.’
LUK 13:27 Pani i pa verea vara, ‘Na verea isamim, na sopo levosahia vara ka tai epu! Ha malue na nahoku, kamim tamlohi lejileji!’
LUK 13:28 Na jara talai, la pa tangtangi ale la pa nar̃nar̃ori na hur̃ura na rani la hite Abraham, Isaac, Jacob peresi na pr̃ovet tari hin mauri atu God mo aulu hinia, pani kamim ka hase horo kamim hinia.
LUK 13:29 Ale tamlohi la pa tai Opae, Marino, Tahuna peresi Auta, ale la pa sakele na jara hanhani hin mauri atu God mo aulu hinia, ale la pulahi kamim.
LUK 13:30 Ale ha lo levosahia vara, tatuara sei la lo hitahu nake, la pa tiroma, ale tatuara la lo tiroma nake, la pa hitahu.”
LUK 13:31 Tataholo hin rani atu, Pharisee hai la mai la verea isana lara, “O rovo nike, matan Herod mo opoia vara i vilimateiho.”
LUK 13:32 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano ha verea isan pusi atu vara, ‘O levosahia vara nohorihi peresi pavuho enau a pa titiu nar̃ihi na tanume sasati, ale a pa vai na rojoa la tihai, ale na hatolu rani a pa isoiso na maleleku.
LUK 13:33 Hina purongo, a pa vano na maleleku nohorihi, pavuho peresi pongi tolu, matan i pa sopo tataholo vara pr̃ovet matea i mate na jingoiman Jerusalem!’
LUK 13:34 Jerusalem, o Jerusalem, taon tavera sei mo vilimatei na pr̃ovet, ale mo paru la haratu God mo r̃ulera isana. Vaha visa moiso na opoia vara a takonahi na natum jara matea sohena toa har̃ai matea mo hovi na natuna na ruhuruhu hapana, pani ko r̃ohu!
LUK 13:35 O lo levosahia vara imam mo puru! Ale na verea isam vara engko o pa sopo mele hiteau i tikeli rani atu o pa verea vara, ‘Avulahi isan haratu mo lo mai na hijan Moli!’”
LUK 14:1 Na Sabbath matea, Iesu mo vano na ima tamlohi aulu matea na vao Pharisee, ale la tamlohi atu la lo kilau r̃or̃oia.
LUK 14:2 Ale tamlohi purapura matea mo lo toho atu na nahon Iesu.
LUK 14:3 Iesu mo usi na Pharisee peresi na tamlohi lelevosahi mata leu mara, “Mo tataholo vara tea i vai na rojoa i tihai na Sabbath teni mo vono?”
LUK 14:4 Pani la sakele tapnono. Moiso Iesu mo tauri tamlohi atu mo vai na nona rojoa mo tihai, ale mo r̃ulea mo vano.
LUK 14:5 Moiso mo usia isara mara, “Vara te vonamim hatea te natuna teni pulana buluk hatea mo jovi sivo atano hin te moru wel matea na rani Sabbath matea; hare natu i pa sopo reve nar̃ihia vila?”
LUK 14:6 Ale enira la sopo er̃i r̃arami la hinau nike.
LUK 14:7 Ale Iesu mo vere na titileu matea isan la haratu sei la usira la mai atu, matan mo hitea sohena sava la lo hase vir̃oni na jara sakele r̃uhu atu na tep, ale mo verea isara mara,
LUK 14:8 “Na rani tamlohi matea mo usiho vara o mai na hanhani lahi, o sopo sakele na jara r̃uhu tako, matan ko sopo levosahia vara tamlohi lahi atu mo usi te tamlohi aulu tinapua mo aulu hiniho teni mo vono,
LUK 14:9 ale haratu mo lo usi kamim tupra rua sei i pa mai isam i verea vara, ‘O sile na masapam isan tamlohi akerihi!’ Ale o pa mahanuhanu o sivo na jara sakele atano.
LUK 14:10 Pani vara la usiho, o vano o sakele na jara sakele nona tamlohi purongo tiroma, matan vara tamlohi lahi atu vara i mai isam i verea vara, ‘Tapala, o juha o sahe na jara matea mo mele r̃uhu!’ Moiso, matan haratu o pa lavi na oloolo na naho tamlohi tari sei la lo sakele hin jara hanhani atu peresiho.
LUK 14:11 Matan tamlohi tari sei la hase taura aulu, God i pa taura atano, haratu mo hase taua atano, God i pa taua aulu.”
LUK 14:12 Iesu mo mele verea isan tamlohin ima atu mara, “Vara o vai na hanhani teni te hanhani tavera hatea, o sopo usi te tapalam teni te voraim, teni te tahisam teni la haratu la tavtav sei la lo toho mariviti isam, matan enira la pa mele usiho na imara matan vara la mele vaia sohena isam.
LUK 14:13 Pani vara o vai na hanhani tavera, o usi na tamlohi tilavono, haratu la kuti, haratu la papao peresi na matavuso,
LUK 14:14 ale God i pa ler̃uhu hiniho matan enira la sopo er̃i mele spaia. God i pa voliho na rani mata sauteterahi na tamlohi tataholo.”
LUK 14:15 Moiso, tamlohi matea mo lo sakele peresi Iesu hin tep atu, mara mo rongo la hinau nike, mo verea isan Iesu mara, “Avulahi isana tamlohi tari sei la pa hani pereti atu hin mauri atu God mo aulu hinia!”
LUK 14:16 Pani Iesu mo verea isana mara, “Na rani matea tamlohi tavera matea mo vai na hanhani tavera matea, ale mo usi na tamlohi matuvana la mai hinia.
LUK 14:17 Ale hin rani mata hanhani tavera atu mo r̃ule na nona volitusi isan la haratu mo usira moiso vara i verea isara vara, ‘Ha mai matan hinau tari la tatamahu moiso!’
LUK 14:18 Pani enira mo isoiso la tapulo posi na r̃omira. Tiromara mo verea isana mara, ‘Na voli na lepa matea, ale a pa vano vara a hitea. O verea vara a pa sopo mai.’
LUK 14:19 Ale mele tinapua mo verea mara, ‘Na voli na buluk mo sangavulu, ale a pa vano vara a lo kilau usurira. O verea vara a pa sopo mai.’
LUK 14:20 Ale mele tinapua mo verea mara, ‘Na pa lahi na narouku matea, ale matan haratu a sopo er̃i mai.’
LUK 14:21 Ale volitusi atu mo mai mo vere la hinau sei isan nona tamlohi tavera. Moiso tamlohi tavera atu mata ima mo lolokoru, ale mo verea isan nona volitusi mara, ‘O vano vila na malele tavera peresi na malele vavarihi hin taon tavera nike, ale o lavi la haratu la tilavono, haratu la kuti, haratu la matavuso peresi la haratu la papao.’
LUK 14:22 Ale volitusi atu mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, sava ko retileu hinia na vaia moiso, ale masapa mo pa lo toho na lolo ima.’
LUK 14:23 Ale tamlohi tavera atu mo verea isan nona volitusi atu mara, ‘O vano asau na malele tavera peresi na pahisa malele, ale o haluhalu na tamlohi tari vara la mai la unu, matan na opoia vara imaku i mar̃ivi.
LUK 14:24 Matan na verea isamim, i pa sopo te vonan te tamlohi atu na lo usira tiroma moiso vara la pa er̃i hatir̃oro hin te hinau hatea hin noku hanhani tavera nike.’”
LUK 14:25 Tataholo hin rani atu, vao tavera la lo toho peresia, ale Iesu mo posi mai isara mo verea isara mara,
LUK 14:26 “Vara tea mo mai isaku, pani mo sopo r̃ohu hin tamana peresi tinana peresi na natuna, peresi na voraina peresi na vevoraina, teni mo sopo r̃ohu na maurina hasena, enia i pa sopo er̃i mai noku tamlohi usuri.
LUK 14:27 Sava tamlohi mo sopo soloti na nona talopeilopei ale i usuriau, enia i pa sopo er̃i mai noku tamlohi usuri.
LUK 14:28 Matan sava tamlohi isamim natu, vara mo opoia vara i voro na ima aulu matea mata kilau vano asau, mo sopo sakele tiroma matan vara i evia vara nona mania mo tataholo mata i er̃i voro vevuhi ima aulu atu mata kilau vano asau teni mo vono?
LUK 14:29 Vara i vono, vara mo tau na pulona, pani mo sopo er̃i voro vevuhia, tamlohi tari sei la hitea la pa lo kerehia matana,
LUK 14:30 lara, ‘Tamlohi akerihi mo tapulo voro, pani mo sopo er̃i vaia vevuhia!’
LUK 14:31 Teni, sava supe natu, mo vano vara i vai na vuro peresi na supe tinapua matea, mo sopo sakele tiroma matan vara i hitea vara la nona tamlohi vuro atu tupu tari vaha sangavulu vara la r̃ilangi mata la turuhoro supe atu sei mo lo mai peresi na nona tamlohi vuro tupu tari vaha sangavulu rua .
LUK 14:32 Vara mo vono, i pa r̃ule te tamlohi la vano isan nona meresahi atu vara mo pa lo toho asau vara la usia hin te malele mata i sari tamata.
LUK 14:33 Matan haratu, te vonamim i sopo er̃i mai noku tamlohi usuri vara mo sopo tinar̃ihi na nona hinahinau tari.
LUK 14:34 Niu la saoroia enia mo r̃uhu, pani vara mo sopo mele te ngar̃pulu hinia, ngar̃pulu i pa mele sivo hinia sohena sava?
LUK 14:35 Jamana mo sopo mele r̃uhu mata r̃avoa peresi te hinau. La pa pulahia purongo. Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!”
LUK 15:1 Moiso tamlohi lavi na mania mata takis peresi na tamlohi hehe, la lo mai isana vara la rongoa.
LUK 15:2 Pani Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata Leu la lo reti vavarihi lara, “Tamlohi akerihi mo lo pulutahi peresi na tamlohi hehe, ale mo lo hanhani peresira.”
LUK 15:3 Ale Iesu mo verera hin titileu akerihi mara,
LUK 15:4 “Hare isamim, vara pulana sipsip mo tikeli mo ngavulu sangavulu vara matea mo jalio, mo sopo mele vano vara i alea? I pa tinar̃ihi la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati la lo hanhani na jara tavera vavano i mele lavuti pa haratu mo lo tihai.
LUK 15:5 Ale mara mo hitea, i pa solotia na pilina na avulahi.
LUK 15:6 Vara mo pala na imana, i pa tovi na tapalana peresi na tahisana la pulutahi peresia, ale i verea vara, ‘Ha avulahi peresiau matan na mele lavuti pa pulaku sipsip atu mo lo tihai.’
LUK 15:7 Ale i pa sohen haratu natu, tuka i pa avulahi jea hin haratu matea sei mo mele posi, mo jeu la haratu mo ngavulu limaravati mo limaravati sei la tataholo la sopo jalio na malelera.
LUK 15:8 Teni sava har̃ai vara nona selen mo sangavulu, pani mo vaitihai matea, mo sopo hasahi na lamu vara i tivesi na imana i alea vavano i lavutia?
LUK 15:9 Ale vara mo lavutia, i pa tovi na tapalana peresi na tahisana la pulutahi peresia, ale mo verea mara, ‘Ha avulahi peresiau matan na mele lavuti pa selen atu sei na lo vaitihaia!’
LUK 15:10 Ale na verea isamim, vara i pa sohen haratu natu, avulahi tavera mo lo toho na naho angelo non God matan tamlohi hehe atu sei mo mele posi na nona hehe.”
LUK 15:11 Ale Iesu mo mele verea isara mara, “Tamlohi matea natuna mo rua.
LUK 15:12 Ale vora hitahu mo verea isan tamana mara, ‘Tata, o sileau hin korum atu sei enia r̃ungaku.’ Ale tamana mo ase na koruna isara tupra rua.
LUK 15:13 Mo sopo tuai, vora hitahu atu mo takonahi na nona hinahinau tari, ale mo vano vara i hitehite jara, ale mo jalahi vevuhi na nona tavtav na posposi rongorongo vono.
LUK 15:14 Ale mara mo jalahi vevuhi na nona mania, marua tavera matea mo pala hin jara tavera atu, ale mo vejuveju.
LUK 15:15 Ale mo vano mo voko isana tamlohi matea hin jara atu, ale tamlohi tavera atu mo r̃ulea vara i vano na isana i vahani na pulana poi.
LUK 15:16 Ale mo marohati mo tikeli na makina vahatea, ale mo opoia vara i hani te hanhani sei mo lo silea isana poi, pani tea mo sopo silea hin te hanhani.
LUK 15:17 Pani r̃omina mara mo mele mai, mo hase verea isana mara, ‘Tamlohi voko tari non tamaku, hara hinau mo mar̃ivi savulevule, pani enau na lo marohati mate nike.
LUK 15:18 A pa vano isan tamaku ale a verea isana vara, ‘Tata, na hehe isan tuka peresiho.
LUK 15:19 Na sopo mele tataholo vara o toviau natum. O vaiau sohena nom volitusi matea.’”
LUK 15:20 Ale mo turu mo mele vano isan tamana. Pani mo pa lo toho asau, ale tamana mo hitea ale mo r̃omia, ale mo maro vano isana mo rahoa, ale mo pungosia.
LUK 15:21 Moiso, natirihi atu mo verea isan tamana mara, ‘Tata, na hehe isan tuka peresiho. Na sopo mele tataholo vara o toviau natum.’
LUK 15:22 Pani tamana mo verea isana nona volitusi mara, ‘Ha lavi na noku ruru peravu r̃uhur̃uhu jea i mai ha rua hinia, ale ha tau te ring hatea na varangona, ale sabat na palona.
LUK 15:23 Ale ha lavi na natu buluk r̃avisvisi atu sei r̃a lo kilau mamahunia ha vilia, ale r̃a hania r̃a avulahi.
LUK 15:24 Matan natuku nike mo mate moiso, ale mo mele mauri, mo jalio, ale na mele lavutia!’ Ale la tapulo vai na hanhani tavera na avulahi.
LUK 15:25 Ale natuna vora tiroma mo lo toho na isa, ale mara mo lo mai mariviti na ima mo rongo na vete, ale la lo velu,
LUK 15:26 moiso mo tovi na volitusi matea ale mo usia mara, ‘Ka lo vai na sava sei?’
LUK 15:27 Ale mo verea isana mara, ‘Tasim mo mele pala, ale tamam mo vili pa natu buluk r̃avisvisi atu sei r̃a lo kilau mamahunia matan mo mele pala mo lo r̃uhu.’
LUK 15:28 Pani mo lolokoru, ale mo r̃ohu vara i unu na ima. Tamana mo malue mo sinai mo usia vara i unu,
LUK 15:29 pani mo r̃arami tamana mara, ‘Ko hitea, la takonahi tauni nike enau na lo voko mate nom sohena slev matea, ale na sopo lo tope na nom retileu hin te rani, pani ko sopo sileau hin te natu nani hatelete matan vara a er̃i avulahi hinia peresi na tapalaku.
LUK 15:30 Pani natum akerihi mara mo pala, haratu sei mo lo jalahi vevuhi na korum na har̃ai malele, ale ko vili pa natu buluk r̃avisvis atu sei ko lo kilau mamahunia, matana.’
LUK 15:31 Ale tamana mo verea isan natuna atu mara, ‘Natuku, engko ko lo toho peresiau tarea, ale hinau tari noku enira nom.
LUK 15:32 Mo tataholo vara r̃a vai na hanhani r̃a avulahi matana, matan tasim nike mo mate pani mo mele mauri; mo jalio ale na mele lavutia.’”
LUK 16:1 Iesu mo mele verea isana nona tamlohi usuri mara, “Na rani matea tamlohi tavtav matea, mo rongoa vara nona patu tamlohi sei mo lo kilau na nona hinahinau, mo lo roro purongo na nona hinahinau.
LUK 16:2 Ale mo tovi pa nona patu tamlohi atu, ale mo verea isana mara, ‘Sava nahai na lo rongoa matam? O sileau na nom puku mata kilau na mania matan engko ko isoiso sohena patu tamlohi.’
LUK 16:3 Ale patu tamlohi atu mo hase verea isana mara, ‘A pa vai na sava, matan noku tamlohi tavera mo tau nar̃ihiau sohena patu tamlohi matea? Enau na sopo r̃ilar̃ilangi vara a er̃i heli na lepa, ale na mahanuhanu vara a usi na tuetueni.
LUK 16:4 Ale, na levosahi na sava a pa vaia nake, matan vara i tau nar̃ihiau ale tamlohi la pa avulahi mata laviau na imara.’
LUK 16:5 Ale, mo tovi vevuhi la haratu la lo ave isan nona tamlohi tavera la mai matea matea. Ale mo verea isan haratu tiroma mara, ‘Nom ave isan noku tamlohi tavera mo visa?’
LUK 16:6 Mara, ‘Na ave na litre wel, mo tari vaha tolu .’ Ale mo verea isana mara, ‘Ale o jarai nar̃ihi na nom ave, ale o ulia vara ko ave mo tari vaha hatea mo ngavulu sangavulu lima .’
LUK 16:7 Ale mo verea isana tinapua mara, ‘Nom ave mo visa?’ Ale mo verea mara, ‘Na ave na piri wit, kilo mo tari vaha ngavulu tolu .’ Ale mo verea isana mara, ‘Ale o jarai nar̃ihi na nom ave, ale o ulia vara ko ave na piri wit, kilo mo tari vaha ngavulu rua mo vati .’
LUK 16:8 Ale tamlohi tavera atu mo hitea vara nona patu tamlohi atu mo patuha na sava mo vaia, hina purongo vara mo lejileji. Matan tamlohi hin varama nike, enira la patuha na nora bisnis la lo vaira peresi na tamlohi tinapua na varama, mo jeu la haratu la natun malarani.
LUK 16:9 Ale na lo verea isamim, vara ha vai na nomim hinahinau nike na varama la tueni na tinapua ale ha tapala peresira. Hin malele nike, vara nomim hansohai hin varama nike mo isoiso, pa la tapalamim atu na tuka la pa avulahi hin kamim.
LUK 16:10 Haratu mo er̃i turu r̃ilangi na hinau rihirihi purongo, i pa turu r̃ilangi na hinau matuvana, ale haratu mo lejileji na hinau rihirihi matea purongo, i pa lejileji na hinau matuvana.
LUK 16:11 Ale vara ka sopo er̃i turu r̃ilangi na tavtav matan varama nike, hare i pa er̃i tau na tavtav varar̃uhu na limamim?
LUK 16:12 Ale vara ka sopo er̃i turu r̃ilangi na hinau nona tinapua, hare i pa er̃i tau te hinau na limamim vara nomim?
LUK 16:13 Tea i sopo er̃i volitusi isana tamlohi tavera i rua, matan i pa opoi matea, ale i r̃ohu hin matea, teni i pa volitusi isan matea, ale i hitelehilehi matea. Ha sopo er̃i volitusi isan God peresi na mania.”
LUK 16:14 Pharisee la opoi na mania, ale la haratu la lo toho atu, lara la rongo la hinau sei, la kerehia.
LUK 16:15 Ale Iesu mo verea isara mara, “Kamim ka la tamlohi atu sei la lo vai tataholoira hasera na naho tamlohi, pani God mo levosahi na mapumim. Matan sava tamlohi la lo r̃omr̃omia vara la aulu, enira hina niketa na nahon God.
LUK 16:16 Leu non Moses peresi na sava pr̃ovet la verea la lo turu mo kakau na rani non John tamlohi paptijo, ale mo tapulo atu mo mai nake. Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia, la lo retivujavujangi hinia, ale la lo ngurunguru na tamlohi vara la unu hinia.
LUK 16:17 Pani i pa mele malum vara tuka peresi na varama la tihai, mo jeu haratu vara tea i jarai nar̃ihi te sope leta hatea na lolo leu, ale suihana i mai hina purongo.
LUK 16:18 Tamlohi tari sei la r̃ohu hin naroura, ale la lahi na tinapua la vaivaileu, ale haratu sei mo lahi na har̃ai lahi matea mo rovo hin tuana, mo vaivaileu.”
LUK 16:19 Iesu mara, “Na rani matea tamlohi tavtav matea tarea mo lo ru na perpel peresi na ruru lulu malum, ale mo lo hani na hanhani r̃uhu tarea.
LUK 16:20 Ale na nona matarua, tamlohi la tau na tamlohi tilavono matea mo solasola vevuhi na epena hijana Lazarus,
LUK 16:21 mara mo lo toho atu tarea mo opoia vara i er̃i hani te sope hanhani na jara hanhani non tamlohi tavtav atu, pani mo vono. Aulu hin haratu, viriu la lo mai la lo r̃amesi na solana.
LUK 16:22 Hitahu pa tamlohi tilavono atu mo mate, ale angelo la lavi nar̃ihia vara i toho peresi Abraham. Pa tamlohi tavtav atu sohena mo mate, ale la tavunia,
LUK 16:23 ale enia mo sivo na jara talai na varama mata mateia, ale na nona rongohaji tavera, ale mo kilau vano mo hite Abraham enia Lazarus la lo turu asau hinia.
LUK 16:24 Ale mo ulo mara, ‘Pua Abraham, o r̃omopoiau, ale o r̃ule Lazarus vara i vano i weti na pisuna na wai, ale i mai i taua na memeku vara i hamar̃ir̃ia, matan na lo rongohaji hajavua na pepe hapu nike.’
LUK 16:25 Pani Abraham mara, ‘Natuku, o to r̃omr̃omia, na maurim, ko lo lavi na hinau r̃uhur̃uhu, pani Lazarus, mo lo lavi na hinau mo sati, pani nake enia mo lo nanau nike, ale engko ko lo lavi na rongohaji.
LUK 16:26 Ale mo sopo haratu purongo, pani masapa tavera matea mo lo toho na livuhar̃a, ale mo sopo te malele vara tea nike i er̃i vano sei isam, teni tea sei i er̃i mai nike isamam.’
LUK 16:27 Ale mara, ‘Vara sohena, na lo tangi isam vara o r̃ulea i sivo na iman tamaku
LUK 16:28 matan enau tasiku mo lima, ale vara i retir̃oar̃oahaira. Vara i vono, enira sohena la pa sinai hin jara nike mata vailejileji na tamlohi.
LUK 16:29 Pani Abraham mara, ‘Retiulia non Moses peresi na pr̃ovet la lo toho isara moiso; mo tataholo vara la tapurongo isara.’
LUK 16:30 Ale mara, ‘Mo vono, pua Abraham, vara tea i tai nike na varama mata mateia i sivo isara, la pa posi.’
LUK 16:31 Abraham mo verea isana mara, ‘Vara la sopo tapurongo isan Moses peresi na pr̃ovet, la pa sopo er̃i rasu tea vara i mele turu na varama mata mateia.’”
LUK 17:1 Ale Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Hinau vaihite mata hehe la pa lo mai tarea, pani rani sasati isan haratu mo lo lavira la mai.
LUK 17:2 I pa mele r̃uhu jea isana, vara la liho te vatu tavera na r̃alona, ale la pulahia na lolo tasi puaha. Matan i pa mele sati jea isana, vara i vai te vonan la natuvarihi nike la hehe.
LUK 17:3 Ha hase kilau mamahuni kamim! Vara voraim mo hehe, o reti isana, ale vara mo posi o r̃omia,
LUK 17:4 ale vara mo hehe isam vaha limaravrua na rani matea, ale mo mele mai isam vaha limaravrua mo verea isam mara, ‘Na posi!’ o pa r̃omia.”
LUK 17:5 Nona vahar̃ule la verea isan Moli Iesu lara, “O vai na nomam rasu i tavera!”
LUK 17:6 Ale Moli Iesu mara, “Hina purongo vara nomim rasu mo sohena piri paka matea purongo, ha er̃i verea isan pulo hatapola nike vara, ‘O hase saputiho, o sivo o lavoho na tasi!’ Ale i pa oloolo hin kamim.
LUK 17:7 Sava nomim slev matea vara mo isoiso na nona voko na isa teni mo lo kilau na sipsip, i pa mai vara i sakele vahatea mata hanhani?
LUK 17:8 Ka levosahia vara i pa tatamahuni na hinau hani nona tamlohi tavera, ale i volitusi isana tako, moiso natu i pa hani na hana hinau.
LUK 17:9 Ale mo sopo te hinau vara nona tamlohi tavera mo sopo vere meje isana, matan enia mo lo vai na sava mo tataholo vara i pa vaia.
LUK 17:10 Mo sohena purongo, vara ka lo oloolo hiniau, mo tataholo vara ha verea vara, ‘Mo sopo tataholo vara kama lavi na hasohaso isam. Kamam volitusi sei kama lo vai na sava mo tataholo purongo vara kama vaira.’”
LUK 17:11 Na malelena mo lo vano Jerusalem, mo hahau na livuhan Samaria enia Galilee.
LUK 17:12 Mara mo lo unu na vanua matea, tamlohi lepros mo sangavulu la lo turu asau,
LUK 17:13 la ulo lara, “Iesu, tamlohi tavera, o r̃omi kamam!”
LUK 17:14 Mara mo hitera, mo verea isara mara, “Ha vano, ha vujangi kamim isana pr̃is.” Na rani la pa lo vano, lepros atu mo tihai na epera.
LUK 17:15 Moiso vonara matea mara mo hitea vara mo vokevoke, mo mele hilu isan Iesu mo lo ulo aulu mo lo hasohaso God.
LUK 17:16 Mo jovi na nahona sivo na palon Iesu mo vere meje isan Iesu mata sava mo vaia isana, tamlohi akerihi enia mara Samaria matea.
LUK 17:17 Iesu mo usia isana mara, “Avei, na r̃om vara kamim tupu sangavulu? Tupu limaravati la haipu?
LUK 17:18 Tavasau akerihi hasena purongo mo mele hilu vara i sile na hasohaso isan God?”
LUK 17:19 Ale Iesu mo verea isan tamlohi atu mara, “O turu, o vano. Nom rasua mo vaiho ko r̃uhu.”
LUK 17:20 Na rani matea Pharisee la usi Iesu lara mauri atu God mo aulu hinia i pa mai pangisa. Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Mauri atu God mo aulu hinia i pa sopo mai na matamata tavera vara ha er̃i hitera,
LUK 17:21 teni ha pa er̃i verea vara, ‘Ha kilau mai, enia nahai!’ teni ‘Enia sevano!’ matan mauri atu God mo aulu hinia mo lo toho na livuhamim.”
LUK 17:22 Ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Pongi matea mo lo mai ha pa marohati vara ha hite te rani hatea non Natun Tamlohi, pani ha pa sopo er̃i hitea.
LUK 17:23 Ale tamlohi la pa verea isamim vara, ‘Ha kilau vano, enia sevano!’ teni ‘Ha kilau mai, enia nahai!’ Pani ha sopo malue teni ha usurira.
LUK 17:24 Matan sohena vaha mo vilasi na tavalu masapa mo vano na tavaluna, i pa sohena natu isan Natun Tamlohi na nona rani.
LUK 17:25 Pani tiromana enia i pa lavi na rani r̃ilangi matuvana, ale pina nike nake la pa tipahia.
LUK 17:26 Sava mo masese na pongi non Noah i pa sohena na rani non Natun Tamlohi.
LUK 17:27 Tuai tamlohi la lo hanhani, la lo inu, la lo lahi, ale la lo silesilera mata lahi mo tikeli rani atu Noah mo unu na aka. Ale wai tatave mo maro ale mauri tamlohi tari la sopo juri.
LUK 17:28 I pa sohena natu, sohen na pongi non Lot, tamlohi la lo hanhani, la lo inu, la lo volvoli, la lo ar̃ear̃ehi, la lo lalavo ale la lo voro na ima —
LUK 17:29 pani hin rani atu Lot mara mo malue Sodom, hapu peresi na vatu tutuni mata volkeno mo jovi na tuka sivo isara, ale enira mo isoiso la mate.
LUK 17:30 Ale i pa sohen haratu natu na rani Natun Tamlohi i pala.
LUK 17:31 Hin rani atu, vara tea mo lo toho na jingoima, ale vara te nona hinahinau la lo toho na lolo ima, i pa sopo sivo vara i tau mamahunira, ale i pa sohena isan haratu mo lo toho na isa, i pa sopo posi vara i sivo na ima.
LUK 17:32 Ha to r̃omr̃omi naroun Lot!
LUK 17:33 Sava tamlohi mo opoia vara i hase juri na maurina, i pa vaitihaia, pani sava tamlohi mo vaitihai na maurina, i pa taurilatia.
LUK 17:34 Na verea isamim vara, hin vutepongi atu tamlohi mo rua la pa lo juruvi na vata matea, ale la pa lavi nar̃ihi matea, matea purongo i pa lo toho atu.
LUK 17:35 Har̃ai i rua la pa lo pete kosakosahi na piri wit jara matea, ale la pa lavi nar̃ihi matea, ale matea purongo i pa lo toho atu.”
LUK 17:36 Moiso nona tamlohi usuri la usia lara, “Moli la hinau sei la pa masese epu?” Mo r̃aramira mara, “Vara ko hite na karai la lo avu vano hin te jara, o pa levosahia vara pahai matea mo mena atu.”
LUK 18:1 Ale Iesu mo vere na titileu matea isara vara i vujangira vara la pa lo usiusi tarea, ale vara r̃omira la sopo jovi na sava la usia.
LUK 18:2 Mo verea mara, “Na taon tavera matea, tamlohi aria matea mo lo toho ea, mo sopo matahuni God teni vara i sile na oloolo isan te tamlohi tinapua hatea.
LUK 18:3 Ale har̃ai malepu matea sohena mo lo toho atu, mo lo mai tarea mo lo usia isana mara ‘O sile na talai mo tataholo vara noku meresahi i lavia.’
LUK 18:4 Tiroma mo lo r̃ohu hinia, pani hitahu mo hase verea isana mara, ‘Hina purongo vara na sopo matahuni God teni a sile na oloolo isan tea,
LUK 18:5 pani matan har̃ai malepu akerihi tarea mo lo areau mo sopo te isoisona, a pa silea na sava mo lo usia matan vara i sopo mele hotiau hinia.’”
LUK 18:6 Ale Moli mo mele verea mara, “Ha tapurongo na sava tamlohi ari hehe atu mo lo verea.
LUK 18:7 Ale ka r̃om vara God i pa sopo er̃i sile na sava sei nona tapuhi la lo usia isana tarea?
LUK 18:8 Na verea isamim, enia i pa sile na talai mo tataholo vara nora meresahi la lavia i vila purongo. Hina purongo hin haratu, vara Natun Tamlohi i mele mai, i pa vilei te rasua na varama teni i vono?”
LUK 18:9 Ale mo mele vere titileu akerihi isan la haratu sei la lo hase r̃omr̃omia vara enira la tataholo na nahon God, ale la lo hitelehilehi na tinapua:
LUK 18:10 “Tamlohi mo rua la lo toho na lolo Temple, ale la lo usiusi, matea enia Pharisee matea, ale haratu matea enia tamlohi mata lavi na mania mata takis matea.
LUK 18:11 Pharisee atu mo turu atu mo lo hase usiusi matana hasena mara, ‘God, na vere meje isam matan enau na sopo sohena tamlohi tinapua, haratu la lo ngurunguru mata mania, haratu la hehe, haratu la lo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, teni sohen tamlohi mata lavi na mania mata takis akerihi.
LUK 18:12 Enau na tapuhoro na hanhani vaha rua na wik matea; tarea na lo sile na sangavulu hinau tari na lo lavira.’
LUK 18:13 Pani tamlohi mata lavi na mania mata takis atu mo turu asau, mo sopo er̃i tahe na matana i kilau sahe na tuka, pani mo vilivili na r̃umana mo verea mara, ‘God, o r̃omopoiau, enau tamlohi hehe matea!’
LUK 18:14 Varar̃uhu na verea isamim vara tamlohi akerihi mo mele mule mo tataholo na nahon God, pani mo sopo haratu matea. Matan tamlohi tari sei la lo hase tahera, God i pa taura la sivo atano, pani haratu mo hase tau atano God i pa tahea sahe aulu.”
LUK 18:15 Na rani matea, tama natuvarihi hai peresi na tinara la lavi na natura la mai isan Iesu vara i tau na limana hinira, ale i ler̃uhu hinira. Pani nona tamlohi usuri la tapulo horora.
LUK 18:16 Pani Iesu mo tovira vara la mai isana, ale mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la mai isaku, ha sopo horora! Matan mauri atu God mo aulu hinia enia nona tamlohi sohen la harihi.
LUK 18:17 Varar̃uhu na verea isamim, vara sava tamlohi mo sopo lavi mauri atu God mo aulu hinia sohena natirihi matea, i pa sopo er̃i unu hinia hin te rani.”
LUK 18:18 Ale na rani matea tamlohi aulu matea mo usia isana mara, “Tija r̃uhu, a pa vai na sava natu vara a er̃i lavi na mauri tui hinia?”
LUK 18:19 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mata sava ko toviau r̃uhu? God hasena mo r̃uhu, mo sopo mele te tamlohi tinapua i r̃uhu.
LUK 18:20 Ko levosahi na retileu, ‘O sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, o sopo vilimatei, o sopo vavanaho, o sopo tuetueni na halu, o oloolo hin tamam enia tinam’.”
LUK 18:21 Ale tamlohi aulu atu mo verea mara, “La hinau tari sei na tapulo vaira na pa lo uluvou purongo.”
LUK 18:22 Iesu mara mo rongoa, mo verea isana mara, “Hinau matea ko vejuveju hinia. O ar̃ehi vevuhi na nom hinahinau, ale o asea isana tilavono, ale hitahu tavtav na tuka i pa nom; ale o mai o usuriau!”
LUK 18:23 Pani tamlohi atu mara mo rongo la hinau sei mo rongo mo sati tavera, matan enia tamlohi tavtav tavera matea.
LUK 18:24 Iesu mara mo hitea vara mo rongo mo sati, mo verea mara, “Mo r̃ilangi hajavua vara tamlohi tavtav la unu hin mauri atu God mo aulu hinia!
LUK 18:25 A pa verea vara mo mele malum jea vara camel matea i unu na koko niteli matea, mo jeu haratu vara tamlohi tavtav matea i unu hin mauri atu God supe hinia.”
LUK 18:26 Ale la haratu la lo rongo la reti atu lara, “Avei, vara mo sohena, sava tamlohi natu i pa er̃i juri?”
LUK 18:27 Pani mo verea isara mara, “Sava tamlohi la sopo er̃i vaira, God i er̃i vaira.”
LUK 18:28 Ale Peter mara, “Ko hitea, kama tinar̃ihi vevuhi na imamam ale kama usuriho.”
LUK 18:29 Ale Iesu mo verea isana mara, “Varar̃uhu na verea isamim, mo sopo te tamlohi hatea vara i tinar̃ihi na imana, teni narouna, teni te voraina, teni tamana enia tinana, teni natuna matan mauri atu God mo aulu hinia,
LUK 18:30 vara God i pa sopo volia nake na varama, i jeu na sava mo tinar̃ihira moiso, ale hitahu i pa lavi na mauri tui hin pongi atu mo lo mai.”
LUK 18:31 Ale Iesu mo tovi matavuhi la nona tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, ale mo verea isara mara, “Ka levosahia vara r̃a lo sahe Jerusalem. Ale hinau tari sei pr̃ovet la ulia matan Natun Tamlohi la pa masese atu.
LUK 18:32 Matan la pa silea i vano na liman la haratu la tamlohi r̃or̃oha, ale la pa kerehia, la pa vai na hina mahanuhanu isana, ale la litovia.
LUK 18:33 Ale la pa rupia na asi maja, moiso la pa vilimateia, ale na hatolu rani i pa mele turu.”
LUK 18:34 Pani la sopo levosahi te hinau hatea sei mo lo verea isara. La reti atu God mo jarohira isara, ale la sopo rongovosahi na sava mo lo verea.
LUK 18:35 Mara mo lo mai mariviti Jericho, tamlohi matavuso matea mo lo sakele na pahisa malele, mo lo usi na tuetueni.
LUK 18:36 Ale mara mo rongo na roroa vao tamlohi la lo hahau na pahisana, mo usia mara sava natu.
LUK 18:37 La verea isana lara, “Iesu mara Nazareth mo lo hahau roto jara nike.”
LUK 18:38 Ale mo ulo aulu mara, “Iesu, natun supe David, o r̃omopoiau!”
LUK 18:39 Ale la haratu la lo toho na nahona, la reti isana lara i toho malum. Pani mo mele ulo aulu mo r̃ilangi jea mara, “Natun David, o r̃omopoiau!”
LUK 18:40 Ale Iesu mo turu mo retileu mara la lavia i mai isana. Ale mara mo mai mariviti isana, mo usia isana mara,
LUK 18:41 “Ko opoi vara a vai na sava isam?” Mo verea mara, “Moli, o tinar̃ihia vara a mele kilau.”
LUK 18:42 Ale Iesu mo verea isana mara, “O mele kilau, nom rasua mo vaiho ko r̃uhu.”
LUK 18:43 Ale vahatea purongo, mo mele kilau, ale mo usuria mo lo tahe na hijan God. Ale tamlohi tari lara la hitea, enira sohena la hasohaso God.
LUK 19:1 Iesu mo unu Jericho, ale mo lo vano vara i hahau roto jara atu.
LUK 19:2 Hin jara atu tamlohi matea hijana Zacchaeus, enia patu tamlohi matea mata lavi na mania mata takis, ale enia mo tavtav.
LUK 19:3 Enia mo lo vaihitea vara i hite Iesu, matan enia pejulana matea purongo, ale vao atu la lo turuhoroa.
LUK 19:4 Ale matana, mo maro mo vano tiroma mo vele aulu na pulo sycamore matea vara i er̃i hitea, matan i pa sopo tuai Iesu i pa hahau hin malele atu.
LUK 19:5 Ale Iesu mara mo tikeli jara atu, mo tar̃a sahe, ale mo verea isana mara, “Zacchaeus, o vila. O sevuti matan a pa toho na imam nohorihi.”
LUK 19:6 Ale mo jurete vilavila sivo atano, ale mo avulahi tavera vara i lavia.
LUK 19:7 Ale tamlohi lara la hitea, la reti vavarihi lara, “Eh, mo lo vano vara i toho na ima tamlohi hehe matea.”
LUK 19:8 Ale Zacchaeus mo turu na naho tamlohi atu mo verea isan Moli mara, “Ko hitea Moli, nakerihi a pa sile na sope noku hinahinau isana tilavono. Ale vara na halu tea hin te hinau, a pa mele silea isana i aulu vaha vati!”
LUK 19:9 Ale Iesu mo verea isana mara, “Nahapani, juri mo mai hin ima nike, matan enia sohena enia natun Abraham matea.
LUK 19:10 Matan Natun Tamlohi mo sinai vara i ale la haratu la jalio ale i jurira.”
LUK 19:11 Tamlohi lara la lo tapurongo hin la hinau nike, ale matan Iesu mo lo mai mariviti Jerusalem, mo tapulo vere na titileu matea isara, matan la lo r̃omr̃omia lara mariviti vara God i turu na suihana natu,
LUK 19:12 matan haratu mo verea isara mara, “Tamlohi aulu matea mo vano na jara asau tinapua matea, vara i tauri na suiha mata supe ea, ale mara i pa mele mai.
LUK 19:13 Pani tiromana, mo tovi na nona volitusi tupu sangavulu vara la mai isana, ale mo silera na selen mo tataholo na volvoli mata rani voko mo ngavulu sangavulu isara hatehateahi, ale mo verea isara mara, ‘Ha lavi mania akerihi; ha vavahinau peresia i tikeli rani atu vara a mele pala.’
LUK 19:14 Pani nona tamlohi la r̃ohu hinia, moiso la r̃ule na tamlohi hai la lo usuria vara la vere vara, ‘Kama sopo opoia vara tamlohi nike i supe hin kamam.’
LUK 19:15 Pani pa tamlohi aulu atu, mo vano mo tauri na suiha hin jara tinapua atu, moiso mo mele hilu mai na jarana. Ale mo tovi la nona volitusi atu, sei mo lo silera na mania matan mo opoia vara i levosahia vara la vai na sava hin mania atu mo lo silea isara. Mo opoia vara i levosahia vara la mele lavi na mania mo visa aulu hin haratu mo lo silea isara.
LUK 19:16 Tiromara mo mai, mo turu na nahona mo verea mara, ‘Moli na nom mania na mele vai mo vaha sangavulu tinapua hinia.’
LUK 19:17 Ale mo verea isana mara, ‘Ko vaia mo r̃uhu jea, ko volitusi r̃uhu matea. Matan ko kilau mamahuni hinau rihirihi sei na taua na limam; ale a pa tauho vara o pa aulu na taon tavera i sangavulu.’
LUK 19:18 Harua tamlohi mo mai, mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, na nom mania na mele vai mo vaha lima tinapua hinia.’
LUK 19:19 Ale supe atu mo verea isana mara, ‘Ale engko o pa aulu na taon tavera i lima.’
LUK 19:20 Moiso mele volitusi tinapua matea mo mai mo verea mara, ‘Tamlohi tavera, nom mania nahai. Na jarohi mamahunia na tavalu ruru matea vara i lo toho r̃uhu hinia.
LUK 19:21 Matan na matahuniho matan engko tamlohi r̃ilangi matea. Matan ko lo lavi na hinau tamlohi tinapua mo lo taua, ale ko lo vu na isa engko ko sopo lavoa.’
LUK 19:22 Supe atu mo verea isana mara, ‘Engko volitusi lejileji sati matea! A pa ariho usuri na nom retireti. Ko levosahia moiso vara enau tamlohi r̃ilangi matea, ale vara na lo lavi na hinau tamlohi tinapua mo lo taua, ale na lo vu na isa na sopo lavoa.
LUK 19:23 Mata sava ko sopo tau na noku mania na bank matan vara a mele mai a er̃i lavi noku mania sei peresi haratu bank mo lo vaia noku?’
LUK 19:24 Ale mo verea isan la nona volitusi atu sei la lo turu mariviti atu mara, ‘Ha lavi nar̃ihi na mania isana, ha silea isan haratu mo lavi mo sangavulu!’
LUK 19:25 Pani la verea isana lara, ‘Pani enia mo lavi mo sangavulu moiso!’
LUK 19:26 Supe atu mo verea mara, ‘Na verea isamim vara tamlohi tari sei la lo tauri te hinau moiso, la pa mele silea isara i aulu hin haratu la lo tauria tiroma. Pani isan la haratu la sopo tauri te hinau, la pa lavi nar̃ihi na sava la lo taurira moiso.
LUK 19:27 Pani isan la noku meresahi nike, sei la r̃ohu vara a nora supe; ha lavira la mai nike, ale ha vilimateira na nahoku.’”
LUK 19:28 Ale Iesu mara mo vere la hinau atu mo isoiso, mo mele vano na malelena, mo vele mo sahe Jerusalem.
LUK 19:29 Iesu mara mo pa lo mai mariviti na taon matan Bethphage enia Bethany hin vutivuti atu sei la tovia Vuti talu Olive, mo r̃ule na nona tamlohi usuri mo rua la vano la tiroma hinira,
LUK 19:30 mara, “Ha vano, ha unu hin vanua sei na nahomim, ale vara ka lo unu, ha pa hite na natu donki matea la pesia mo lo turu atu; tea mo sopo lo vele i sakele hinia hin te rani. Ha uli nar̃ihia ale ha lavia i mai.
LUK 19:31 Vara tea mo usia vara, ‘Mata sava ka lo uli nar̃ihia?’ Ha pa verea sohen harihi vara, ‘Moli mo opoia.’”
LUK 19:32 Ale la vano la tapai natu donki atu sohen Iesu mo lo verea isara.
LUK 19:33 Ale la pa lo uli nar̃ihia, tavuina mo usia isara mara, “Mata sava ka lo uli nar̃ihi natu donki sei?”
LUK 19:34 Ale lara, “Moli mo opoia.”
LUK 19:35 Ale la lavia mo mai isan Iesu, ale la vur̃angi na nora ruru tavera na har̃ina, ale la vai Iesu mo sakele hinia.
LUK 19:36 Ale mara mo lo hahau hinia mo lo vano, la pulahi na nora ruru na malele.
LUK 19:37 Ale Iesu mara mo lo mai mariviti hin jara atu na malele mo lo tapulo sevuti na Vuti talu Olive, vao nona tamlohi usuri la tapulo lalavete, ale la lo hasohaso God na leo tavera matea, mata sava vavahinau mata suiha la hitera moiso lara,
LUK 19:38 “Avulahi isan supe atu mo lo mai na hijan Moli. Tamata i toho na tuka ale oloolo tavera i vano isan God Aulu Jea!”
LUK 19:39 Pani tatua Pharisee hin vao atu la verea isan Iesu lara, “Tija, o reti isana nom tamlohi usuri mata sava la lo verea.”
LUK 19:40 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara la toho malum, la vatu nike, la pa ulo aulu!”
LUK 19:41 Iesu mara mo pa lo mai mariviti ale mo hite taon tavera atu Jerusalem, mo tangisia,
LUK 19:42 mara, “Tahisaku, vara o pa lo levosahi na nom rohi hin rani akerihi, o pa hite na tamata, pani nakerihi, God mo vusohi na matam moiso.
LUK 19:43 Matan i pa sopo tuai nomim meresahi la pa voro na vor̃a r̃alihiho, matan vara la pa piruho na jara tari.
LUK 19:44 La pa viliroiroiho, engko peresi na natum vahatea na lolo ropem, la pa ase vevuhi na vatu vor̃am tari matan ko sopo hitevosahi na rani God mo rohiho.”
LUK 19:45 Moiso, Iesu mo unu na rope Temple, ale mo lo tapulo levuti nar̃ihi la haratu la lo ar̃ear̃ehi hinia,
LUK 19:46 ale mo verea isara mara, “La ulia vara, ‘Imaku enia ima mata usiusi’, pani kamim ka vaia mo mai ‘jara luhu nona tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho matea’.”
LUK 19:47 Hitahun haratu, na rani hatehateahi Iesu mo lo vujangi na lolo Temple. Tamlohi aulu nona pr̃is, tamlohi vujangi mata leu peresi na patu tamlohi tinapua hai, la aleale malele vara la vilimateia hinia,
LUK 19:48 pani la sopo hite te malele matan tamlohi tari la pa lo marohati hajavua mata nona retireti.
LUK 20:1 Na rani matea, Iesu mo pa lo vujangi na tamlohi na lolo Temple na retivujavujangi mata Retir̃uhu, ale tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, peresi na vajiahan Israel la mai isana,
LUK 20:2 ale la verea isana lara, “O to vere kamam hinia, vara sava suiha nahai, ko lo vai la hinau nike hinia, teni ko lo vai la hinau nike na suihan hare?”
LUK 20:3 Mo r̃aramira mara, “Enau sohena, a pa usi kamim na retiusia matea, ale ha to verea isaku vara
LUK 20:4 paptijo non John mo tai na tuka teni isana tamlohi?”
LUK 20:5 Moiso la sorasorahia isara lara, “Vara r̃a verea vara, ‘Mo tai na tuka!’ enia i pa verea vara ‘Mata sava ka sopo rasua?’
LUK 20:6 Pani vara r̃a verea vara, ‘Isana tamlohi!’ tamlohi tari la pa parumateir̃a matan la r̃om vara John enia pr̃ovet matea.”
LUK 20:7 Ale matana la r̃aramia lara, “Kama sopo levosahia vara mo tai epu.”
LUK 20:8 Ale Iesu mo verea isara mara, “Vara sohena, enau sohena a pa sopo er̃i vere kamim hinia vara na lo vai la hinau nike na suihan hare.”
LUK 20:9 Ale, Iesu mo tapulo vere na tamlohi hin titileu akerihi mara, “Tamlohi tavera matea mo lavo na isa grape matea, ale tamlohi la lo pakaia isana. Ale enia mo vano na jara tinapua mo toho mo peravu ea.
LUK 20:10 Na rani asitauni mo mai, mo r̃ule na nona volitusi matea mo vano vara i lavi te vua asitauni isara. Pani la tamlohi atu la tamajia, ale la r̃ulea mo vano lekoleko.
LUK 20:11 Ale tamlohi tavera atu mo mele r̃ule na volitusi tinapua matea, pani la mele tamajia la vailejlejia, ale la mele r̃ulea mo vano lekoleko.
LUK 20:12 Ale tamlohi tavera atu, mo mele r̃ule na hatolura. Enia sohena la vili kitkitia, ale la tipahia.
LUK 20:13 Pa tamlohi tavera matan isa grape atu mara, ‘A pa vai na sava natu? Na levosahia, a pa r̃ule natuku r̃uhur̃uhu nike; korong la pa oloolo hinia.’
LUK 20:14 Pani la tamlohi atu lara la hitea la hase verea isara lara, ‘Avei korong natuna nahai, r̃a vilimateia matan koruna i pa nor̃a.’
LUK 20:15 Ale la pulahi nar̃ihia hin isa atu ale la vilimateia.” Ale Iesu mo usira mara, “Ka levosahia vara tamlohi tavera matan isa grape atu i pa vai na sava isan la tamlohi atu?
LUK 20:16 I pa mai i vaikomokomora, ale i mele sile isa grape sei isan te tamlohi tinapua.” La tamlohi tavera atu lara la rongo la reti atu lara, “I pa sopo sohen haratu!”
LUK 20:17 Pani Iesu mo kilau vano tataholo isara mo verea mara, “Vara mo vono, r̃aramin reti sei la ulia tuai enia sava lara, ‘Vatu atu, tamlohi voro na ima la tipahia mo mai pulo vatu atu mata ima’?
LUK 20:18 Tamlohi tari vara la tialahalaha hin vatu atu, vatu atu i pa putputira, ale vara i jovi hin tea i pa lomolomoa.”
LUK 20:19 Tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu nona pr̃is la aleale malele vara la taurilatia hin rani atu purongo, matan la rongovosahia vara Iesu mo lo verea titileu atu matara, pani la matahuni na tamlohi.
LUK 20:20 Moiso la lo kilau r̃or̃ohia, ale la r̃ule hai vara la usuri r̃or̃ohia la lo tiasia vara i vere te hinau la er̃i taurilatia matana, ale la er̃i taua na lima tamlohi aulu matan Rome matana.
LUK 20:21 Matan haratu, la usia lara, “Tija, kama levosahia vara nom reti peresi na nom vujangi la tataholo, ale ko sopo tametame tea, pani tarea ko lo vujangi na malele varar̃uhu non God.
LUK 20:22 Kama opoia vara kama usiho na retiusia matea. Mo tataholo vara kama sile na takis isan Supe nona mara Rome teni mo vono?”
LUK 20:23 Pani Iesu mo levosahi na nora halu, ale mo verea isara mara,
LUK 20:24 “Ha vujangiau hin te selen hatea mata takis. Niniun hare nakerihi, ale sava uliuli nahai hinia?” Lara, “Non Supe nona mara Rome.”
LUK 20:25 Iesu mo verea isara, “Vara sohena, ha sile Supe nona mara Rome na sava enia nona, ale isan God na sava enia non God.”
LUK 20:26 Ale la tamlohi atu la sopo er̃i pisuhia hin te hinau mo lo verea na naho tamlohi, pani la mar̃urahi tavera na nona r̃arami reti, ale la lo turu tapanono.
LUK 20:27 Sadducee hai la mai isana, enira vao matea la sopo rasua vara God i pa sauteterahi na tamlohi,
LUK 20:28 ale la usi na retiusia matea isana lara, “Tija, Moses mo ulia mara vara vorai tamlohi matea mo mate, enia narouna matea pani mo sopo te natuna, tamlohi atu i pa lavi na malepun voraina ale i pa tape te natun voraina.
LUK 20:29 Ale na rani matea, vorai mo limaravrua la lo toho. Vora tiroma mo lavi na narouna matea, ale mo mate mo sopo te natuna.
LUK 20:30 Ale vora usuria mo pete lavia,
LUK 20:31 moiso hatolura mo mele lavia, ale la tupu limaravrua atu la mate enira mo isoiso, pani la sopo tape te natuvarihi.
LUK 20:32 Hitahuna har̃ai atu mo mate.
LUK 20:33 Hin rani atu vara God i sauteterahi na tamlohi, har̃ai atu i pa naroun hare? O to verea isamam, matan enira tupu limaravrua la lahi hinia!”
LUK 20:34 Ale Iesu mo verea isara mara, “Nake na varama, tamlohi la lo lahi, ale la lo sile na har̃ai mata lahi,
LUK 20:35 pani la haratu God mo hitea vara la tataholo mata turu na sauteterahi na mateia mata unu hin pongi atu mo lo mai, enira la pa sopo lahi teni tea i pa sopo silera mata lahi,
LUK 20:36 matan la pa sopo er̃i mele mate hin te rani matan enira la pa sohena angelo, la natun God matan enira la natun sauteterahi atu.
LUK 20:37 Pani usuri r̃omr̃omi atu sei vara tamlohi la pa mele turu na mateia teni mo vono, Moses sohena mo ulia na Retiulia, sei mo verea hin rani atu God mo retireti isana hin vipahai atu mo lo pepe, Moses mo tovi Moli God mara, ‘God non Abraham, God non Isaac ale God non Jacob’.
LUK 20:38 God enia mo sopo God nona tamlohi mate, pani nona tamlohi mauri, matan isana, tamlohi tari la lo mauri.”
LUK 20:39 Moiso tatua tamlohi vujangi mata leu la r̃aramia lara, “Tija, ko verea ko varar̃uhu.”
LUK 20:40 Mo sopo te vonara hatea i mele opoia vara i usia hin te retiusia hatea.
LUK 20:41 Pani Iesu mo mele verea isara mara, “Mo sohena sava natu la pa verea vara Kr̃isto enia natun supe David?
LUK 20:42 Matan David hasena mo verea na puku non psalms mara, ‘Moli God mo verea isan noku Moli mara: O sakele na matuaku,
LUK 20:43 vavano a vai na nom meresahi la mai la toho na ruhuruhu palom.’
LUK 20:44 David mo tovia Moli, sohena sava natu enia mo pa natuna?”
LUK 20:45 Ale na peron vao atu la lo tapurongo mo verea isana nona tamlohi usuri mara,
LUK 20:46 “Ha lo kilau mata tamlohi vujangi mata leu, sei la lo opoia vara la lo hahau r̃alihi peresi na ruru peravu mata hapahapa, ale la opoia vara la lo lavi na retioloolo na naho tamlohi na jara maket, ale la opoi na jara sakele la taura mata tamlohi aulu na ima lotu, ale la opoia vara la lo sakele na jara sakele nona tamlohi sei la tovira mata mai na hanhani tavera,
LUK 20:47 ale ha lo kilau mata nora halu sei la lo lavi nar̃ihi na hinahinau tari nona har̃ai malepu hinia, ale la lo tavuhoro na nora vavahinau na usiusi peravu. La pa lavi na talai tavera i jeu na tinapua.”
LUK 21:1 Iesu mo kilau vano mo hite na tamlohi tavtav, la lo tau na nora silesilea na jara silesilea na lolo Temple.
LUK 21:2 Ale mo hite na har̃ai malepu tilavono matea, mo tau na selen mo rua.
LUK 21:3 Ale mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, har̃ai malepu tilavono nike mo taua mo jeu na tamlohi tavtav mo isoiso.
LUK 21:4 Matan sava la silea mo malue na nora tavtav tavera, pani sava enia mo silea, mo malue na nona tilavono, mo tau vevuhi na sava sei vara i pa er̃i tueni na maurina.”
LUK 21:5 Ale, la pa lo vereverea vara Temple atu mo r̃uhu sohena sava, ale sohena sava la tau mamahuni na vatu r̃uhur̃uhu hinia, ale sohena sava tamlohi hai la sile na silesilea r̃uhur̃uhu mata lakolakoa hinira, ale Iesu mo verea isara mara,
LUK 21:6 “La hinau sei ka lo hitera, pongi matea mo lo mai vara i pa sopo mele te vatu hatea, i lo sakele aulu na vatu tinapua sei matan la pa atu jovjovira.”
LUK 21:7 Ale la usia isana lara, “Tija, pangisa natu la hinau sei la pa masese, ale sava matamata natu i pa vujangia vara mariviti natu vara la hinau atu la pa masese?”
LUK 21:8 Ale mo verea mara, “Ha sopo tinar̃ihia vara tea i tikauleji kamim! Matan tamlohi matuvana la pa mai na hijaku lara, ‘Enau natu, Kr̃isto!’ ale ‘Nake natu nona rani pala mo lo mai mariviti!’ Pani ha sopo usurira!
LUK 21:9 Ale vara ka rongo vara jara tavera la lo vai na vuro, ale vara la lo vuro na lolo jarara hasera, ha sopo matahu matan la hinau atu, la pa masese tiroma, ale pongi hitahu, i pa sopo mai vahatea.”
LUK 21:10 Iesu mo mele verea isara mara, “Mara jara tavera tinatinapu la pa meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua.
LUK 21:11 Mihi tavera la pa hisu na jara tinatinapua, ale marua peresi na rojoa tavera la pa vili na jara tinatinapua. Ale ha pa hite na hinau matahu tavera peresi na matamata tavera aulu na masapa.
LUK 21:12 Pani tiroma, hin la hinau nike, tamlohi la pa taurilati kamim, ale la pa tipahi kamim, la pa sile kamim isan la haratu la lo kilau na ima lotu peresi na ima r̃ilangi, ale la pa lavi kamim la turuhi kamim na naho supe peresi na patu tamlohi, matan ka lo lavi na hijaku.
LUK 21:13 Enia masapa matea vara ha pa er̃i vereuliau na naho tamlohi.
LUK 21:14 Ha lo levosahia nake vara, ha sopo matahu vara ha pa r̃aramira sohena sava,
LUK 21:15 matan enau a pa sile kamim na reti tataholo, vara ha pa verera isana nomim meresahi, ale la pa sopo er̃i r̃aramira teni la er̃i verea vara ka lo halu.
LUK 21:16 Tamamim peresi na tinamim, voraimim, tahisamim peresi na tapalamim, enira sohena, la pa tau te vonamim vara la pa vilimateira.
LUK 21:17 Tamlohi tari la pa r̃ohu hin kamim mata hijaku.
LUK 21:18 Pani te vulumim hatea na patumim i pa sopo er̃i tihai purongo.
LUK 21:19 Mauri tui i pa nomim mata nomim turu r̃ilangi.
LUK 21:20 Pani vara ka hite na tamlohi vuro la r̃alihi Jerusalem, ka levosahia vara nona pongi maroi mo pala natu.
LUK 21:21 Ale la haratu la lo toho Judea, la pa rovo la sahe na vutivuti, ale la haratu la lo toho na lolon taon tavera atu la malue, ale ha pa horo la haratu la lo toho r̃alihi taon tavera atu vara la sopo unu hinia,
LUK 21:22 matan harihi, enira rani mata talai tavera matan vara sava la ulira moiso la pa masese.
LUK 21:23 I pa mele sati jea isana har̃ai sei la epe puhoni, teni la haratu la pa lo susui na natura. Matan rani sasati tavera na varama peresi na lolokoru tavera non God mata hehe, i pa jovi isan la tamlohi nike.
LUK 21:24 La pa vilimateira na sita vuro, ale la pa tiroma hinira sohena slev la vano na jara tinatinapua na varama. Ale la haratu la tamlohi r̃or̃oha, la pa varasi Jerusalem i tikeli isoiso rani atu sei God mo taua na limara moiso.
LUK 21:25 Ale matamata la pa pala na alo, na vitu peresi na vitusarasara. Ale na varama, tamlohi na jara tinatinapua la pa r̃omkaka tavera mata roroa tasi peresi na loloputuna.
LUK 21:26 Tamlohi la pa matemate mata nora matahu peresi na sava la levosahia vara la pa masese usuri na hinau la pa mai na varama, matan suiha la lo tauri na tuka peresi na masapa la pa malue na jarara.
LUK 21:27 Moiso natu tamlohi tari la pa hite Natun Tamlohi i pala na telangi na suihana peresi na merana tavera.
LUK 21:28 Ale vara la hinau atu la lo lavi na jara, ha turu tataholo ha tar̃a sahe aulu matan nomim jujuri mo lo mai mariviti.”
LUK 21:29 Moiso, Iesu mo verera na titileu matea mara, “Ha kilau usuri na pulo fig peresi na pulo pahai tari tinatinapua,
LUK 21:30 vara la tapulo sohai na perera ka hitevosahia vara taro alo mo lo mai mariviti moiso.
LUK 21:31 Ale mo sohena purongo, vara ka hite la hinau sei la lo mai, ka levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia, mo lo mai mariviti.
LUK 21:32 Varar̃uhu na verea isamim vara pina nike i pa sopo lo tihai vevuhi vavano hinau tari la masese.
LUK 21:33 Tuka peresi varama la pa tihai, pani noku retireti la pa sopo er̃i tihai.
LUK 21:34 Pani ha lo kilau! Mo sopo r̃uhu vara a tapai kamim ka lo toho purongo, teni ka lo drong, teni nomim r̃omkaka la lo taurilati kamim. Ha sopo tinar̃ihia vara pongi atu i pala isamim i sar̃umahi kamim.
LUK 21:35 Matan i pa sar̃umahi na tamlohi tari la lo toho na varama.
LUK 21:36 Pani tarea ha lo kilau, ha lo usiusi vara ha pa er̃i jelu hin la hinau tari sei la pa masese, ale ha pa er̃i turu na nahon Natun Tamlohi.”
LUK 21:37 Rani tarea, Iesu mo lo vano mo lo vujangi na lolo Temple; moiso na ravravi mo lo hilu mo lo sahe na Vuti talu Olive, ale mo lo toho ea na vutepongi.
LUK 21:38 Ale na r̃alavuho jea, tamlohi tari la lo mai isana na Temple vara la tapurongo isana.
LUK 22:1 Hanhani tavera mata pereti atu mo sopo te isi hinia mo lo mai, haratu la tovia Passover.
LUK 22:2 Ale tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu, la lo aleale malele vara la pa vilimatei Iesu hinia, matan la matahu vara la vaia na naho tamlohi.
LUK 22:3 Ale Setan mo sohoni Judas Iscariot, vonara matea hin la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu.
LUK 22:4 Mo malue mo vano mo sorasora peresi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na patu police mata Temple. Matan la pa verea vara i pa turuposi hinia sohena sava matan vara i pa taua na limara.
LUK 22:5 Ale la avulahi, la hatihia vara la pa sile te mania isana.
LUK 22:6 Ale matana mo majinga hinia, moiso mo aleale masapa vara i pa turuposi hinia, vara i er̃i taua na limara hin te jara, mo sopo te vao tamlohi hinia.
LUK 22:7 Moiso rani mata pereti sei mo sopo te isi hinia mo pala, enia rani atu la lo sile na natu sipsip mata Passover sohena malamalai isan God.
LUK 22:8 Matana, Iesu mo r̃ule Peter enia John mara, “Ha vano ha tatamahu mata nor̃a hanhani mata Passover vara r̃a er̃i hania.”
LUK 22:9 La usia isana lara, “Ko opoia vara kama pa tatamahunia epu?”
LUK 22:10 Mo verea isara mara, “Ha tapurongo, vara ka lo unu na taon tavera, ha pa tapai na tamlohi matea mo lo utu na jara wai tavera matea. Ha usuria ha unu hin ima atu enia mo unu hinia,
LUK 22:11 ale ha verea isan tamlohi tavera mata ima atu vara, ‘Tija mo verea isam mara, “Nene jara mata matavuhi na imam sei vara a er̃i hani na hanhani mata Passover peresi na noku tamlohi usuri ea?’”
LUK 22:12 Ale i pa vujangi kamim na jara tavera matea aulu na imana sei mo tatamahunia moiso, ha tatamahu atu.”
LUK 22:13 Ale la malue la vano la hitea mo tataholo sohen mo verea isara, ale la tatamahu mata Passover atu.
LUK 22:14 Ale aoa matan hanhani atu mo tataholo, Iesu mo sakele na jara hanhani na tep moiso, ale nona vahar̃ule la lo toho peresia.
LUK 22:15 Ale mo verea isara mara, “Na opoia mo tavera jea vara a hani Passover nike peresi kamim, moiso a pa lavi na rongohaji tavera.
LUK 22:16 Matan na verea isamim, vara a pa sopo mele hania vavano i tikeli rani atu hinau tari la masese hin mauri atu God mo aulu hinia.”
LUK 22:17 Ale mo lavi na paniken matea ale mara mo vere meje moiso mo verea mara, “Ha lavia, ha asea isamim ha inua.
LUK 22:18 Matan na verea isamim, vara a pa sopo mele inu waen akerihi vavano i tikeli rani atu, mauri atu God mo aulu hinia i mai.”
LUK 22:19 Moiso, mo lavi na pereti, ale mara mo vere meje moiso, mo topetopea mo silea isara mara, “Harihi enia epeku sei na silea matamim. Ha lo vaia sohena mata r̃omr̃omiau hinia.”
LUK 22:20 Ale lara la hanhani moiso, mo mele vaia sohena hin paniken waen atu mara, “Paniken nike, na lo sureia matamim, enia retitauhi paro sei na lo vaia na r̃aeku.
LUK 22:21 Pani ha tapurongo, haratu sei i pa turuposi hiniau, mo lo sahara na hanhani na tep peresiau nakerihi.
LUK 22:22 Matan Natun Tamlohi i pa vano i usuri na masalon God, pani rani sasati isan haratu sei mo turuposi hinia.”
LUK 22:23 Moiso, enira mo isoiso la tapulo usiusia isara hatehateahi vara sava tamlohi isara natu i pa vai hinau atu.
LUK 22:24 Pani mo sopo tuai, vauriuri matea mo malue isara vara hare natu enia i pa aulu hin mauri atu God mo aulu hinia.
LUK 22:25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Hin varama nike supe nona tamlohi r̃or̃oha la aulu na nora tamlohi peresi la haratu suiha mo lo toho na limara, ale la lo retileu isara tarea vara la vai na masalora, pani hina purongo vara la lo toho na ruhuruhura, la lo tovira lara ‘Tuetueni nona tamlohi’.
LUK 22:26 Pani i pa sopo sohena isamim: haratu enia mo opoia vara i aulu i jeu na tinapua, i pa hase taua atano sohena vora hitahu matea, ale haratu mo opoia vara i tiroma na tamlohi, i pa mai i lo volitusi.
LUK 22:27 Hare natu enia tamlohi tavera? Haratu mo sakele na tep teni haratu mo volitusi isana? Enia haratu mo sakele na tep. Pani enau na lo mai isamim sohena volitusi matea.
LUK 22:28 Kamim natu, ka lo toho peresiau na noku rani r̃ilangi.
LUK 22:29 Matan haratu, na lo silea isamim sohen Tamaku mo silea isaku vara, ha pa aulu sohena supe,
LUK 22:30 matan vara ha pa hanhani ale ha inu na noku tep na rani vara na lo tauri na suiha, ale ha pa sakele na jara sakele nona supe mata ari la tavtavui tupu sangavulu r̃omana mo rua atu non Israel.
LUK 22:31 Simon, Simon, o lo levosahia vara Setan mo usia r̃ilangi vara i pa laviho matan vara i hutehutehiho sohena tamlohi mo lo asehi na piri wit,
LUK 22:32 pani na usiusi moiso matam matan vara nom rasua i pa sopo jovi, ale hin rani atu sei ko mele posi, o pa tueni na voraim vara la turu r̃ilangi.”
LUK 22:33 Peter mo verea isana mara, “Moli, enau na tatamahu vara a vano peresiho na ima r̃ilangi, teni a mate matam.”
LUK 22:34 Iesu mo verea mara, “Varar̃uhu na verea isam Peter, toa i sopo lo tarere nohorihi vavano, i tikeli rani atu ko vunvunia vaha tolu vara ko sopo levosahiau.”
LUK 22:35 Ale Iesu mo verea isara mara, “Hin rani atu sei na r̃ule kamim ka vano ka sopo lavi te tanga korohi teni te tanga, teni te sabat — ka vejuveju hin te hinau teni mo vono?” Lara, “Mo vono.”
LUK 22:36 Mo verea isara mara, “Pani nake natu, haratu vara te nona tanga korohi teni te tanga i pa lavia. Ale haratu mo sopo lo te nona sita vuro, i pa ar̃ehi na nona ruru hamariri, ale i voli te hatea.
LUK 22:37 Matan na verea isamim vara Retitapu nike i pa masese hiniau sei mo vara, ‘La evia peresi la haratu la lo tope na leu’. Matan sava la ulia mataku i pa masese.”
LUK 22:38 Ale la verea lara, “Eh Moli, sita vuro mo rua nahai moiso!” Ale mo verea mara, “Mo isoiso natu.”
LUK 22:39 Ale mo malue hin ima atu mo mele vano na Vuti talu Olive sohen mo lo vaia tarea, ale nona tamlohi usuri la usuria.
LUK 22:40 Ale mara mo kakau jara atu mo verea isara mara, “Ha usiusi matan vara ha pa sopo jovi na vaihite.”
LUK 22:41 Ale mo hahau vano makomona, mo papaohi atano, ale mo usiusi
LUK 22:42 mara, “Tata, vara ko opoia, o er̃i lavi nar̃ihi na noku rani r̃ilangi nakerihi, pani o sopo vai na masaloku, pani o vai na masalom purongo.”
LUK 22:43 Ale angelo matea mo pala isana mo tuenia vara i mele r̃ilangi.
LUK 22:44 Ale na nona r̃om sati tavera mo usiusi mo mele r̃ilangi jea; ale masmasuna mo hoi peresi na r̃ae mo tuturu sivo na lepa.
LUK 22:45 Ale mo mele turu na nona usiusi mo mai isana nona tamlohi usuri, mo hitera la juruvi r̃omaliho, matan la malokoloko tavera, matan r̃omira mo sati na sava i pa masese,
LUK 22:46 ale mo verea isara mara, “Ka lo juruvi mata sava? Ha turu, ha usiusi matan vara ha pa sopo jovi na vaihite.”
LUK 22:47 Ale Iesu mo pa lo retireti, vao tavera matea mo pala, ale pa tamlohi atu sei la tovia Judas, enia vonara matea hin la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu, mo lo tiroma hin vao atu, mo mai mariviti isan Iesu vara i pungosia,
LUK 22:48 pani Iesu mo verea isana mara, “Judas, o pa turuposi hin Natun Tamlohi na pungosi matea?”
LUK 22:49 Ale la haratu la lo toho r̃alihia, lara la hitevosahi na sava i pa masese lara, “Avei Moli, r̃a taira na sita vuro teni mo vono?”
LUK 22:50 Ale vonara matea mo langa nar̃ihi na peron volitusi non pr̃is aulu.
LUK 22:51 Pani Iesu mara, “Ha isoiso!” ale mo tikeli na perona, ale mo mele sor̃oa vano na patuna.
LUK 22:52 Moiso, Iesu mo verea isana tamlohi aulu nona pr̃is peresi na police mata Temple, peresi na vajiahara sei la mai matana mara, “Ka mai peresi na sita vuro peresi na maja sohen ka lo vano mata taurilati na tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho matea?
LUK 22:53 Tarea na lo toho peresi kamim na lolo Temple pani ka sopo taurilatiau. Pani nakerihi enia nomim rani peresi na rani non suihan r̃or̃oha.”
LUK 22:54 Moiso la taurilatia, la tiroma hinia la malue la vano na iman pr̃is aulu, ale Peter mo lo usurira asau makomona.
LUK 22:55 Ale lara la vai na hapu matea na livuha jara na lolon rope ima atu moiso, la sakele r̃alihia ale Peter mo vano mo sakele peresira.
LUK 22:56 Moiso, volitusi har̃arihi matea mara mo hite Peter mo lo sakele atu, mo mele kilau mamahunia mara, “Tamlohi nike sohena, mo lo toho peresi Iesu.”
LUK 22:57 Pani Peter mo vunvunia mara, “Har̃ai, na sopo levosahia.”
LUK 22:58 Ale moiso, tamlohi tinapua matea mo hitea mo mele verea mara, “Engko vonara matea.” Pani Peter mo verea mara, “Tapala, enau mo vono.”
LUK 22:59 Ale korong mele aoa matea mo vano moiso, tamlohi tinapua matea mo mele verea mara, “Varar̃uhu sei, tamlohi nike enia mo lo toho peresia, matan enia mara Galilee matea.”
LUK 22:60 Pani Peter mara, “Tapala, na sopo levosahi na sava ko lo verea.” Ale mo pa lo verea toa mo tarere.
LUK 22:61 Ale Moli mo posi mo kilau vano isan Peter, ale Peter mo mele r̃omr̃omi na sava Moli mo verea isana mara, “Toa i sopo lo tarere, o pa vunvuniau vaha tolu.”
LUK 22:62 Ale mo malue mo sahe na jingoima mo tangi huruhuru.
LUK 22:63 Ale la haratu la lo taurilati Iesu la tamajia, ale la lo kerehia.
LUK 22:64 La pesihoro na matana ale la lo usia hinia lara, “O to retimangovi! Hare natu mo tutuiho?”
LUK 22:65 Ale la mele vere na hinau sati tinapua matuvana isana, ale la lo kalia.
LUK 22:66 Mara mo rani sahe, matavuhi nona vajiahara la pulutahi peresi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu. Ale la haratu la lo taurilatia la tiroma hinia mo vano isan nora matavuhi atu, ale la verea isana lara,
LUK 22:67 “Vara engko natu, Kr̃isto atu, o verea isamam!” Pani mo verea isara mara, “Vara a verea isamim, ha pa sopo rasua,
LUK 22:68 ale vara a usi kamim hin te retiusia, ha pa sopo r̃aramiau.
LUK 22:69 Pani mo tapulo nake natu, Natun Tamlohi i pa sakele na tavalu suihan God.”
LUK 22:70 Ale matana, enira mo isoiso lara, “Engko natun God teni mo vono?” Moiso mo verea isara mara, “Ka pete verea moiso, enau natu.”
LUK 22:71 Moiso, la verea lara, “R̃a pa mele opoi na sava vereulia tinapua! R̃a rongoa mo pete hase verea moiso vara enia Natun God.”
LUK 23:1 Moiso enira mo isoiso la turu, ale la lavi Iesu mo vano isan Pilate.
LUK 23:2 La tapulo tuvaia lara, “Kama hite tamlohi nike mo lo tikauleji na nomam tamlohi, ale mo lo horo kamam vara kama sopo sile te takis isan supe matan Rome, ale enia mo lo verea vara enia natu, Kr̃isto, supe atu sei i pa mai.”
LUK 23:3 Ale Pilate mo usia isana mara, “Engko Supe nona Jew?” Ale mo r̃aramia mara, “Engko ko verea moiso.”
LUK 23:4 Moiso Pilate mo verea isana tamlohi aulu nona pr̃is peresi vao tavera atu mara, “Na sopo vilei te hehe hin tamlohi nike.”
LUK 23:5 Pani la verea toho hinia mo r̃ilangi lara, “Enia mo vai na tamlohi la lo usuri na r̃omina, mo vujangira na jara tari Judea mo tapulo Galilee mo sinai mo kau nike.”
LUK 23:6 Pilate mara mo rongoa sohena, mo usia mara enia mara Galilee matea teni.
LUK 23:7 Ale Pilate mara mo levosahia vara Iesu mo tai na jara Galilee mo lo toho na ruhuruhun Herod, mo r̃ulea mo vano isana matan mo lo toho Jerusalem hin rani atu.
LUK 23:8 Na rani Herod mara mo hite Iesu, mo avulahi tavera matan tuai moiso, mo opoia vara i hitea matan mo lo rongo na sorasorahina, ale mo lo r̃omtau vara i pa hite Iesu i vai te matamata.
LUK 23:9 Ale mo usia na retiusia mo usia mo tuai, pani Iesu mo sopo r̃aramira.
LUK 23:10 Tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi vujangi mata leu la lo turu na pahisana, la lo tuvaia mo r̃ilangi.
LUK 23:11 Ale Herod peresi na nona tamlohi vuro, la vaisatihia na nora retireti, ale la kerehia. Moiso la rua na ruru r̃uhur̃uhu, la r̃ulea mo mele vano isan Pilate.
LUK 23:12 Hin rani atu purongo, Herod mo tapala peresi Pilate. Pani tiroma enira tupra rua la meresahi.
LUK 23:13 Moiso Pilate mo tovi matavuhi na tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi aulu non Israel peresi na tamlohi,
LUK 23:14 ale mo verea isara mara, “Ka lavi tamlohi nike mo mai isaku, ale ka verea vara enia mo lo tikauleji na tamlohi. Ale nara na kilau usuri na sava ka lo verea matana moiso, ale ha levosahia vara na sopo vileia vara tamlohi nike mo ori hin te hinau hatea sei ka lo tuvaia hinia.
LUK 23:15 Herod sohena, mo sopo vilei te hinau, matan enia mo mele r̃ulea mai isar̃a. Ka hitea, mo sopo vai te hinau vara i pa mate matana.
LUK 23:16 Matana, a pa sile na talai matea isana, moiso a pa tinar̃ihia vara i vano.”
LUK 23:17 Pani la ulo enira mo isoiso vahatea lara, “O vilimatei tamlohi sei! Ale o sile Barabbas isamam!”
LUK 23:19 Barabbas enia tamlohi matea la pulahia na ima r̃ilangi matan mo lo tiroma na tamlohi mata valum hin taon tavera atu, ale matan mo lo vilimatei na tamlohi.
LUK 23:20 Pilate mo mele sile na retireti isara matan mo opoia vara i tinar̃ihi Iesu,
LUK 23:21 pani la lo ulo toho lara, “Ha vosaea na talopeilopei! Ha vosaea na talopeilopei!”
LUK 23:22 Ale Pilate mo mele sile na nona hatolu reti isara mara, “Mata sava? Mo vai na sava mo sati? Enau na sopo vilei te hinau vara i pa mate matana. Ale matana, a pa sile na talai matea isana moiso a tinar̃ihia vara i vano.”
LUK 23:23 Pani la lo ulo toho isana la lo usia lara la vosaea na talopeilopei. Ale nora reti mo vili na reti non Pilate.
LUK 23:24 Matana, Pilate mo tinar̃ihia vara sava la usia i pa sohena.
LUK 23:25 Matan la usia, mo tinar̃ihi pa tamlohi atu sei mo lo taua na ima r̃ilangi matan mo lo tiroma na tamlohi mata valum, ale matan enia mo lo vilimatei na tamlohi, pani mo sile Iesu vara i vano na masalora.
LUK 23:26 Ale la pa lo tiroma hinia mo lo malue, la taurilati na tamlohi matea hijana Simon mara Cyrene, enia mo tai asau r̃ove na jara vutivuti, ale la tau na talopeilopei isana matan vara i solotia, ale mo usuri Iesu.
LUK 23:27 Ale vao tavera jea nona tamlohi peresi na har̃ai la lo tangisia, la lo tangtangi, ale la lo usuria.
LUK 23:28 Pani Iesu mo verea isara mara, “La venatun Jerusalem, ha sopo tangisiau, pani ha tangisi kamim hasemim peresi na natumim.
LUK 23:29 Matan ha lo levosahia vara rani matea mo lo mai sei la pa verea vara, ‘Avulahi isana har̃ai aroaro, ale isan haratu la sopo tatape, ale isan la haratu la sopo lo vasusu hin te rani.’
LUK 23:30 Hin rani atu, ‘Tamlohi la pa tangi isana vutivuti lara — ha jovjovi isamam! Ale isana pesapesa la pa verea lara — ha tavuni kamam!’
LUK 23:31 Matan vara, vara la vai la hinau nike na rani r̃uhu sei vipahai la lo ulua mo r̃uhu, i pa sohena sava hin rani atu mo koru?”
LUK 23:32 Tamlohi tinapua mo rua sei la tamlohi sasati, la tiromara la vano matan vara la pa vilimateira peresi Iesu.
LUK 23:33 Ale lara la kakau jara atu sei la tovia ‘Sui Patu Tamlohi’ la vosaea hin jara atu na talopeilopei peresi la tamlohi sasati atu, matea na matuana, ale matea na marauna.
LUK 23:34 Ale Iesu mara, “Tata, o r̃omira matan la sopo levosahi na sava la lo vaia!” Ale tamlohi vuro atu la vai na roro matea mata hitea vara hare natu i pa lavi te nona ruru.
LUK 23:35 Tamlohi la lo turu atu, la lo kilaua, pani tamlohi aulu natu la lo kerehia lara, “Enia mo juri na tinapua! I to hase juria vara enia natu, Kr̃isto non God, hara sei God mo vir̃onia!”
LUK 23:36 Tamlohi vuro atu sohena la lo kerehia, la mai isana la sile na waen hohona isana vara i inua,
LUK 23:37 ale lara, “Vara engko Supe nona Jew, o hase juriho!”
LUK 23:38 La uli na uliuli matea la taua aulu hinia, mo verea vara, Harihi Enia Supe Nona Jew
LUK 23:39 Vonara matea hin la tamlohi sasati mo rua atu, la lo sevu na pahisana, mo kerehi Iesu mara, “Engko Kr̃isto atu teni mo vono? O hase juriho, ale o juri kamam!”
LUK 23:40 Pani tamlohi sasati tinapua atu matea mo merusahia mara, “Eh, ko sopo matahuni God? Ko sopo levosahia vara enr̃a r̃a lo toho na ruhuruhu talai nike peresia?
LUK 23:41 Enr̃a mo tataholo vara r̃a lavia, matan enr̃a r̃a lavi na volvoli tataholo mata nor̃a vavahinau, pani tamlohi nike mo sopo vai te hina sati.”
LUK 23:42 Ale mo verea isan Iesu mara, “Iesu, o lo r̃omr̃omiau hin rani atu vara ko tauri na nom suiha mata supe.”
LUK 23:43 Ale Iesu mo verea isana mara, “Varar̃uhu, na verea isam, engko o pa toho peresiau hin jara avulahi atu Paradise nohorihi.”
LUK 23:44 Matan alo mo sangavulu r̃omana mo rua na rani tavera, ale r̃or̃oha tavera mo tahavuni jara tavera atu mo tikeli na matan alo mo tolu na ravravi
LUK 23:45 matan mera alo mo tihai. Ale ruru tavera atu mo lo horo na jara tapu mo tapu jea na lolo Temple, mo mar̃ari mo rua.
LUK 23:46 Moiso Iesu mo ulo aulu mara, “Tata, na tau na mauriku na limam!” Mara mo verea moiso maromarona mo isoiso.
LUK 23:47 Ale captain mata tamlohi vuro mara mo hite la hinau sei la lo masese, mo hasohaso God mo verea mara, “Varar̃uhu. Tamlohi nike mo sopo vai te hina sati hatea.”
LUK 23:48 Ale vao tamlohi tari atu sei la lo pulutahi mata hite hinau akerihi, lara la hite la hinau sei la masese, la mule peresi na tangtangi tavera.
LUK 23:49 Ale tapalana tari, peresi la har̃ai atu sei la tapulo usuria Galilee, la lo turu asau makomona, la lo kilau la hinau akerihi.
LUK 23:50 Ale tamlohi matea hijana Joseph mo lo toho atu, mo tai na taon nona Jew la tovia Arimathea. Enia vonara matea na lolo council tavera non Israel, pani enia tamlohi r̃uhu matea posina mo tataholo,
LUK 23:51 ale enia mo sopo avulahi na sava la hatihia teni na sava la vaira, enia mo tai Arimathea na jaran Judea, ale enia mo lo kilau matan rani atu God i pa tauri na suiha hinia.
LUK 23:52 Tamlohi atu mo vano vara i hite Pilate matan vara i usi na tarapen Iesu.
LUK 23:53 Mo juria sivo atano, ale mo viriviria na ruru lulu r̃uhu matea mata mate, ale mo taua na taptap matea la taia na pesapesa, ale mo sopo lo te tarape i juruvi hinia hin te rani.
LUK 23:54 Rani atu enia Rani mata Tatamahu nona Jew, ale mariviti Sabbath i tapulo.
LUK 23:55 La har̃ai sei la lo usuria la tai Galilee la usuria vara la hitea vara la pa taua na sava taptap, ale la pa hitea vara la pa tau na tarapena sohena sava.
LUK 23:56 Moiso, la mele mule, ale la tatamahuni na lai ponaha r̃uhu peresi na hasori mata taua na tarapena. Na Sabbath la mapu usuri na retileu non Moses.
LUK 24:1 Pani na Sunday na r̃alavuho jea, pa la har̃ai atu la vano na taptap, la lavi na lai ponaha r̃uhu sei la tatamahunira moiso.
LUK 24:2 Ale lara la kau na taptap la hite vatu tavera atu mata matarua la kuresi nar̃ihia moiso,
LUK 24:3 pani lara la unu la sopo hite na tarapen Moli Iesu,
LUK 24:4 r̃omira mo pa lo tihai, ale la pa hutura purongo, tamlohi mo rua la lo turu na pahisara, nora ruru la memera tavera.
LUK 24:5 Ale la matahu tavera, la popovi na nahora atano na lepa, ale la tamlohi atu la verea isara lara, “Mata sava ka lo ale na tamlohi mauri na jara mate?
LUK 24:6 Enia mo sopo toho nike, pani mo mele turu moiso. Ka lo r̃omr̃omi na sava mo verea isamim hin rani atu mo pa lo toho Galilee,
LUK 24:7 mara Natun Tamlohi i pa vano na lima tamlohi sasati matan vara la pa vosaea na talopeilopei, ale i pa mele turu na hatolu rani.”
LUK 24:8 Ale la pa mele r̃omr̃omi na nona retireti,
LUK 24:9 ale la malue na taptap la vano la vere na hinau tari isan la tupu sangavulu r̃omana matea atu, peresi la haratu la lo toho peresira.
LUK 24:10 Ale Mary Magdalene, Joanna, Mary tinan James peresi na har̃ai tinapua hai sei la lo toho peresira, enira natu la vere la hinau sei isan la vahar̃ule atu.
LUK 24:11 Pani la rongoa sohena sorasora rongorongo vono matea, ale la sopo rasura.
LUK 24:12 Pani Peter mo turu mo maro mo vano na taptap, mo riorio sivo mo hite na tavalu ruru lulu purongo la pa lo toho atu, ale mo mele mule mo mar̃urahi tavera na sava mo masese.
LUK 24:13 Tataholo hin rani atu, tamlohi mo rua isara, la lo vano na vanuan Emmaus, mariviti kilometre i sangavulu r̃omana matea hin Jerusalem.
LUK 24:14 Ale la lo sorahi na hinau tari sei la masese Jerusalem.
LUK 24:15 La pa lo retireti la lo sorahia, Iesu mo mai mo hahau peresira.
LUK 24:16 Pani la sopo hitevosahia matan God mo horora.
LUK 24:17 Ale mo verea isara mara, “Avei, sava sei ka lo sorahia na nomim hahau?” La turu vahatea ale nahora mo vujangia vara r̃omira mo sati.
LUK 24:18 Ale vonara matea, hijana Cleopas mo r̃aramia mara, “Avei, korong engko hasem purongo sei ko rohi Jerusalem, ale ko sopo levosahi na sava mo masese hin la rani akerihi sei la vano moiso?”
LUK 24:19 Ale Iesu mo verea isara mara, “Sava hinau natu?” Ale la verea isana lara, “Hinau la vaia isan Iesu mara Nazareth, enia pr̃ovet sei nona retireti peresi na suihana la r̃uhur̃uhu jea na nahon God, peresi na tamlohi tari.
LUK 24:20 Ale sohena sava nomam tamlohi aulu nona pr̃is peresi na tamlohi aulu la taua na liman Pilate, vara i sile na talai isana mata mate, ale la vosaea na talopeilopei.
LUK 24:21 Pani kama lo r̃omtoho vara enia natu, haratu sei i pa juri Israel. Pani mo sopo haratu purongo, nahapani enia hatolu rani usuri la hinau sei la masese.
LUK 24:22 Ale aulu hin haratu, nomam har̃ai hai, la vai kamam kama mar̃urahi jea. Enira la lo toho na tapuna na r̃alavuho jea.
LUK 24:23 Ale lara la sopo hite na tarapena, ale la mele hilu mai, la verea isamam vara la hite na angelo hai, ale la verea isara vara mo mele mauri.
LUK 24:24 Tatuamam la rongoa la vano na tapuna vara la hitea, ale la hitea mo tataholo sohen haratu la har̃ai atu la lo verea, ale la hitea varar̃uhu tarapen Iesu mo tihai.”
LUK 24:25 Ale Iesu mo verea isara mara, “Ka tamlohi rongorongo vono! Mapumim la r̃ilangi mata rasu na hinau tari pr̃ovet la verea moiso!
LUK 24:26 Mo mera purongo na sava la ulia lara Kr̃isto i pa lavi na rongohaji tiroma, moiso i pa lavi na hasohasona tavera.”
LUK 24:27 Ale Iesu mo tapulo vereuli na hinau tari sei Moses peresi na pr̃ovet la ulira na jara tari na Retitapu sei la vereulia vara maurina i pa sohena sava.
LUK 24:28 Ale lara la lo mai mariviti hin vanua atu sei la lo hahau matana, Iesu mo lo hahau o hitea sohena vara i pa jeu vanua atu,
LUK 24:29 pani la verea r̃ilangi isana lara, “O lo toho peresi kamam matan mo ravravi moiso, ale alo mo sakele na vuti moiso.” Ale mo usurira, mo lo toho peresira.
LUK 24:30 La sakele na tep, ale mo lavi na pereti mo ler̃uhu hinia, mo topea, moiso mo silea isara.
LUK 24:31 Ale vahatea purongo, matara la roi la hitevosahia, ale mo tihai isara.
LUK 24:32 La verea isara hasera lara, “Varar̃uhu sei matan mapur̃a la avulahi jea na rani Iesu mo lo retireti peresir̃a na malele sei mo vai na Retiulia la roi isara?”
LUK 24:33 Ale la turu vahatea la hilu, la mele vano Jerusalem, la tapai la tupu sangavulu r̃omana matea atu peresi la haratu la lo toho peresira la lo pulutahi na jara matea.
LUK 24:34 Ale la verea isan la tupra rua atu lara, “Varar̃uhu, Moli mo mele turu, mo pala isan Simon Peter moiso!”
LUK 24:35 Moiso la tupra rua atu la pete vere na sava mo masese na malele, ale sohena sava la pa hitevosahia na rani mo tope na pereti.
LUK 24:36 La pa lo sorahi la hinau sei, Iesu mo turu na livuhara, mo verea isara mara, “Tamata i toho isamim!”
LUK 24:37 Pani la hutura hinia, la matahu tavera matan la r̃om vara la hite na tanume matea.
LUK 24:38 Moiso mo verea isara mara, “Ka matahu mata sava? Ale r̃omkaka mo malue na mapumim mata sava?
LUK 24:39 Ha hite na limaku peresi na paloku vara enau varar̃uhu nahai. Ha tikeliau, ale ha levosahia, matan tanume mo sopo te epena soheku sohen ka lo hitea.”
LUK 24:40 Ale mara mo verea moiso, mo vujangi na limana peresi na palona isara.
LUK 24:41 Ale la sopo lo rasu na sava la hitera matan la mar̃urahi tavera hinia, ale mo verea isara mara, “Avei, te hanhani nike?”
LUK 24:42 Ale la silea na tavalu maji matea mo noha na wai tutuni,
LUK 24:43 ale mo lavia mo hania na nahora.
LUK 24:44 Ale Iesu mo verea isara mara, “Reti nike enira noku reti sei na pete verea moiso isamim hin rani atu na pa lo toho peresi kamim, vara hinau tari sei la ulia na Leu non Moses peresi na Retiulia nona pr̃ovet peresi na puku non psalms la pa masese.”
LUK 24:45 Moiso mo vai na r̃omira la roi matan vara la er̃i rongovosahi na Retitapu,
LUK 24:46 ale mo verea isara mara, “La ulia sohen harihi lara, Kr̃isto i pa lavi na rongohaji moiso i mate, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia,
LUK 24:47 ale la pa retivujavujangi na posi mata hehe, ale God i pa r̃omi na nora hehe na hijan Kr̃isto, la pa retivujavujangia i vano isana tamlohi mara jara tinatinapua tari i tapulo Jerusalem i vano.
LUK 24:48 Kamim ka hite la hinau sei na matamim.
LUK 24:49 Ale ha levosahia vara na lo r̃ule na Tanume Tapu usuri na retitauhi non Tamaku isamim. Pani ha lo toho Jerusalem i tikeli rani atu suiha aulu matan na tuka i jovi hin kamim.”
LUK 24:50 Moiso mo tiromara la malue la vano la tikeli Bethany, ale mo tahe na limana mo ler̃uhu hinira.
LUK 24:51 Mo pa lo ler̃uhu hinira, God mo lavi nar̃ihia mo sahe aulu na tuka.
LUK 24:52 Ale la lotua, la mele hilu la vano Jerusalem peresi na avulahi tavera,
LUK 24:53 ale la vano la lo toho tarea na Temple mata hasohaso God ea.
JOH 1:1 Tuai tiroma, Reti atu mo pete toho moiso. Mo lo toho peresi God, ale Reti sei enia God tataholo.
JOH 1:2 Tuai tiroma, enia mo lo toho peresi God,
JOH 1:3 ale hinia, God mo vai na hinau tari, mo sopo te hinau hatea vara mo sopo vaia hinia.
JOH 1:4 Pulo mauri mo lo toho isana. Mauri atu enia mo lavi na malarani mo mai isana tamlohi.
JOH 1:5 Malarani atu mo sasarami na r̃or̃oha. R̃or̃oha atu mo sopo er̃i turuhoroa.
JOH 1:6 God mo r̃ule na tamlohi matea mo mai, hijana John.
JOH 1:7 Enia mo mai mo sohena tuetueni matea vara i vereuli na tamlohi hin malarani atu. Mo verea matan vara tamlohi tari la pa rasu malarani atu.
JOH 1:8 Tuetueni atu enia mo sopo malarani atu, pani enia mo mai vara i vereuli malarani atu.
JOH 1:9 Malarani atu mo mai na varama, enia mo malarani varar̃uhu. Malarani varar̃uhu atu mo sile na malarani vara tamlohi tari la pa levosahia.
JOH 1:10 Hina purongo vara God mo vai na varama hinia, pani varama mo sopo hitevosahia.
JOH 1:11 Mo mai na nona varama, isan la tavtavuina tataholo, pani la r̃ohu hinia.
JOH 1:12 Pani isan la haratu la lavia, la rasu na hijana, ale enia mo tinar̃ihira vara enira la pa er̃i mai natun God.
JOH 1:13 La mai natun God mata masalon God hasena. La sopo mai natun God na posposi tamlohi mo vora teni na masalo tamlohi.
JOH 1:14 Reti sei mo mai tamlohi, mo lo toho peresir̃a. Kama hite na hina r̃uhur̃uhu matuvana na maurina moiso, hina r̃uhur̃uhu matuvana non haratu hasena enia mo tai isan Tama, enia pulo r̃omr̃uhu, ale enia pulo retivarar̃uhu.
JOH 1:15 John mo ulo aulu mara, “Hara sei natu, na lo verea vara i pa mai hitahu hiniau, enia mo aulu hiniau, matan enia mo lo toho tiroma tuai hiniau.”
JOH 1:16 Matan nona tavtav mo tavera, ale enr̃a mo isoiso r̃a lo lavi na nona otori r̃uhu matuvana, ale matana, nona r̃omr̃uhu mo lo mar̃ivisihir̃a la lo masurere hinir̃a,
JOH 1:17 matan Moses mo siler̃a na Leu, pani r̃omr̃uhu peresi na retivarar̃uhu la tai isan Iesu Kr̃isto.
JOH 1:18 Te tamlohi mo sopo lo hite God hin te pongi, pani haratu enia God sei mo lo toho na tavalun Tama, enia mo vujangia isar̃a vara God enia mo sohena sava.
JOH 1:19 Hin rani atu tamlohi tatavera nona Jew la r̃ule na pr̃is peresi na tatua vao Levi enira tuetueni nona pr̃is la lo toho Jerusalem vara la mai la usia isan John vara, “Engko natu Kr̃isto atu teni mo vono?” Ale John mo r̃aramira,
JOH 1:20 mo sopo vunvunia, mo taviti isara mara, “Enau mo sopo Kr̃isto atu!”
JOH 1:21 Ale la usia isana lara, “Ale o to verea vara, engko hare? Engko Elijah teni mo vono?” Pani mo r̃aramira mara, “Mo vono, mo sopo enau.” La mele usia lara, “Engko natu, pr̃ovet atu teni mo vono?” Mo mele verea isara mara, “Mo vono.”
JOH 1:22 Ale la verea isana lara, “Engko hare? O vere kamam hinia matan kama pa er̃i r̃arami la haratu la lo r̃ule kamam. O to vere kamam hiniho vara engko hare.”
JOH 1:23 John mo verea sohen pr̃ovet Isaiah mo vereamara, ‘Enau leo atu mo lo ulo na jara hasetoho, ha vasahi na malele matan vara Moli God i pa hahau hinia!’
JOH 1:24 Ale tatuara la mai isana enira la tai na vao Pharisee.
JOH 1:25 La mele usi John hinia lara, “Kama rongoho moiso vara engko mo sopo Kr̃isto atu, teni Elijah teni pr̃ovet atu Moses mo verea vara i pa mai, ale vara mo sohena, mata sava ko lo paptijo na tamlohi?”
JOH 1:26 John mo r̃aramira mara, “Paptijo nike, enau na lo vaia na wai purongo, pani matea mo lo turu na livuhamim moiso kamim ka sopo lo hitevosahia,
JOH 1:27 haratu sei i pa mai usuriau enia mo aulu hiniau, ale enau na sopo tataholo vara a uli nar̃ihi na asi eve palona.”
JOH 1:28 La hinau sei la masese na taon Bethany, tavalu vano na wai Jordan. Hin jara atu John mo lo paptijo na tamlohi ea.
JOH 1:29 Mo mele rani sahe, John mo hite Iesu mo lo hahau mo lo mai isana, mo verea isan vao atu mara, “Eh! Ha kilau vano sevano isan tamlohi sei mo lo mai. Enia natu, Natu Sipsip non God tataholo, enia natu, i pa lavi nar̃ihi na hehe nona tamlohi na varama.
JOH 1:30 Enau na pete vere kamim hinia moiso vara, ‘Tamlohi matea i pa mai hitahu hiniau mo aulu jea hiniau!’ matan mo lo mauri mo lo toho moiso tiroma na noku pongi vora.’
JOH 1:31 Enau na sopo hitevosahia vara enia hare, pani enau na mai na lo paptijo na wai matan vara enia i pa pala isan Israel.”
JOH 1:32 Moiso, John mo lo vereulia mara, “Na hite Tanumen God mo tai aulu na tuka sohena vomahe matea, mo tau hinia.
JOH 1:33 Tiroma na sopo hitevosahia vara enia hare, pani haratu sei mo r̃uleau vara a paptijo na wai mo vereau hinia mara, ‘Vara o hite na Tanume Tapu i sevuti i tau na tamlohi matea, tamlohi atu natu, ko lo kilau matana. Enia haratu i pa r̃ur̃uni na tamlohi na suihan Tanume Tapu.’
JOH 1:34 Matan na hitea moiso enau a er̃i verea kamim hinia vara varar̃uhu haranike natu, enia Natun God.”
JOH 1:35 Mo mele rani sahe, John mo lo turu atu mo lo sorasora peresi na nona tamlohi usuri mo rua hin jara atu.
JOH 1:36 Moiso, John mo hite Iesu mo lo hahau na tavalura, moiso John mo verea isara mara, “Ka hite tamlohi sevano, enia natu, enia Natu Sipsip non God tataholo.”
JOH 1:37 Tamlohi usuri non John lara la rongoa, la vano vahatea vara la pa usuri Iesu.
JOH 1:38 Moiso Iesu mo posi vano isara mo hite vara la lo usuria mara, “Ka opoi na sava?” La r̃aramia lara, “Rabbi, imam mo lo toho epu?” Ale r̃aramin hija nike ‘rabbi’ enia ‘tija’.
JOH 1:39 Moiso mo verea isara mara, “Ha mai, ha pa hitea.” La vano enira tolu Iesu la hite jara atu Iesu mo lo toho ea. Matan alo mo vati na ravravi moiso, ale la lo toho peresia mo sinai mo ravravi jea.
JOH 1:40 Vonara matea atu sei mo rongo John mo lo verera hin Iesu, ale mo usuria enia Andrew, vorain Simon Peter.
JOH 1:41 Hinau tiroma Andrew mo vaia mo vano vara i ale tavaina Simon vara i verea isana vara, “Kama hite tamlohi atu, enia natu pa Tamlohi Jujuri atu!” Tamlohi Jujuri na leon tavtavuin Israel r̃aramina enia ‘Kr̃isto’ na leo mara Greek.
JOH 1:42 Andrew mo verea isana moiso mo lavia mo mai isan Iesu. Moiso Iesu mo verea isana mara, “Engko Simon natun John, pani nake a pa tau na hijam vara Cephas.” R̃aramin hija sei ‘Cephas’ enia ‘Peter’.
JOH 1:43 Mo mele rani sahe Iesu mo vano Galilee. Mo tapai Philip ea, ale mo verea isana mara, “O pa mai noku tamlohi o usuriau!”
JOH 1:44 Philip mo tai hin taon sei Bethsaida, jaran Andrew enia Peter.
JOH 1:45 Philip mo malue vara i ale Nathanael, moiso mo verea isana mara, “Kama tapai pa tamlohi tataholo atu sei Moses mo lo ulia na Leu, ale pr̃ovet sohena la uliuli matana vara i pa mai. Kama hitea enia mara Nazareth, natun Joseph, hijana Iesu.”
JOH 1:46 Pani Nathanael mara mo rongoa mo verea mara, “Nazareth! I vono! Sava hinau i r̃uhu i er̃i malue hin jara atu?” Philip mo r̃aramia mara, “O mai, o pa hitea engko hasem.”
JOH 1:47 La pa lo mai, Iesu mo hitera, mo verea isan Nathanael mara, “Varar̃uhu, na lo hite na tamlohi matea enia mahapin Israel tataholo matea, mo sopo te halu hinia.”
JOH 1:48 Ale Nathanael mo usia mara, “Pani engko ko levosahiau sohena sava?” Iesu mo r̃aramia mara, “Hin rani atu Philip mo sopo lo vano matam, enau na pete hiteho moiso, ko lo sakele na malumalu pulo fig vipahai atu.”
JOH 1:49 Nathanael mo r̃aramia mara, “Tija, engko Natun God tataholo! Engko Supe non Israel!”
JOH 1:50 Iesu mo r̃aramia mara, “Enau na verea purongo vara na hiteho ko lo sakele na pulo fig matea, moiso vahatea purongo ko rasuau, pani o pa mele hite na hina mar̃urahi matuvana, la pa jeu haratu sei ko lo hitera!
JOH 1:51 Varar̃uhu na verea isamim mo isoiso, ha pa hite tuka i roi, moiso ha pa hite na angelo non God la pa lo mai, la pa lo sahe aulu, moiso la pa lo sevuti isan Natun Tamlohi.”
JOH 2:1 Rani mo tolu mo vano moiso, ale tinan Iesu mo lo toho na lahi matea na taon matan Cana na jara Galilee.
JOH 2:2 La usi Iesu tolu na nona tamlohi usuri vara la pa mai hin lahi atu.
JOH 2:3 Pani hin rani atu waen mo isoiso, mo sopo mele tea. Tinan Iesu mo vere Iesu hinia mara, “Mara waen mo isoiso, mo sopo mele tea.”
JOH 2:4 Iesu mo r̃aramia mara, “Eh, nana, mo sopo te nor̃a hinau hinia, matan noku rani mo sopo lo mai.”
JOH 2:5 Tinana mo verea isan la tamlohi tuetueni hin jara atu mara, “Ha vai na sava hinau i pa verea isamim.”
JOH 2:6 Moiso mo kilau vano mo hite na jara wai tatavera mo limarave la vaira na lepa; Jew la lo utu na wai loso mata nora lotu hinira. La er̃i tau na wai i tikeli 50 lita hinira hatehateahi.
JOH 2:7 Iesu mo verea isan la tamlohi tuetueni atu mara, “Ha mar̃ivisira na wai!” Ale la vaia sohena,
JOH 2:8 ale mo verea isara mara, “Ha rengi tea, ha silea isana tamlohi tavera mata hanhani vara i inu rongorongoa.” Ale la vaia sohena mo verea.
JOH 2:9 Pa tamlohi sei mo lo kilau na hanhani mo rongoa vara waen, pani enia mo sopo levosahi te hinau hinia, pani tamlohi tuetueni purongo enira la levosahia, ale mo vano mo tovi pa tamlohi atu vara i pa lahi mo mai isana,
JOH 2:10 mo verea isana mara, “Tarea na lahi, tamlohi lahi mo lo sile na waen r̃uhu mo memeje tiroma vara tamlohi la pa putu makomona hinia, moiso i pa sile na waen mo sopo r̃uhu jea, pani engko ko tau na waen r̃uhu sei vara r̃a pa inua hitahu!”
JOH 2:11 Matamata tavera atu enia tiroma matamata tavera Iesu mo vaia, ale mo vaia na taon Cana na jara Galilee. Iesu mo vuhesi na nona suiha r̃uhur̃uhu isana nona tamlohi usuri ea, ale la tau na nora rasua hinia.
JOH 2:12 Hitahun haratu Iesu mo sahe Capernaum peresi tinana, la tasina tolu na nona tamlohi usuri, vara la pa toho atu te makomo rani.
JOH 2:13 Nake mo lo mai mariviti mata hanhani tavera nona Jew la tovia Passover, ale Iesu mo sahe Jerusalem matana.
JOH 2:14 Iesu mo unu na Temple mo hite na vao tamlohi matuvana la lo har̃ehi na buluk, sipsip peresi na vomahe mata malamalai ea. Ale mo hite na tamlohi mata jenjen mania la lo jeni na mania na mania mata silesilea na lolo Temple, la lo sakele na nora tep.
JOH 2:15 Moiso mo vai na maja na oti asihai, mo levuti nar̃ihira peresi na pulara maji mo isoiso na lolon Temple atu. Mo jarai jovi na nora mania, ale mo tipovi na nora tep.
JOH 2:16 Isan la haratu la lo har̃ehi na vomahe mo verea isara mara, “Ha lavi nar̃ihi la hinau nike! Ha sopo vai na Iman Tamaku ima ar̃ear̃ehi matea!”
JOH 2:17 Nona tamlohi usuri la hitea, la mele r̃omr̃omi na sava Retiulia mo verea mara, ‘Noku opoia mata imam mo tavera jea, ale mo joleau vara a kilaua’.
JOH 2:18 Ale tamlohi tavera nona Jew lara, “O pa er̃i vai te matamata hatea nakerihi vara kama pa levosahia vara engko natu, tamlohi tataholo sei vara o pa er̃i vai hinau sei?”
JOH 2:19 Iesu mo r̃aramira mara, “Ha kauti Temple nike, moiso na rani i tolu purongo, a pa mele turuhia.”
JOH 2:20 Moiso tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “La voro Temple nike mata tauni mo ngavulu vati mo limarave , pani o pa mele turuhia na rani i tolu purongo sohena sava?”
JOH 2:21 Pani Iesu mo lo retireti na epena sohena Temple matea.
JOH 2:22 Hin rani atu mo mele turu na mateia, nona tamlohi usuri la mele r̃omr̃omi nona retireti atu, ale la rasu na Retitapu peresi na retireti non Iesu.
JOH 2:23 Hin rani atu Iesu mo lo toho Jerusalem na hanhani Passover, vao tavera la rasua vara enia tamlohi atu la lo kilau matana, matan la hite na matamata mo lo vaira.
JOH 2:24 Pani Iesu mo sopo rasura matan mo levosahi na sava mo lo toho na mapura.
JOH 2:25 Tea i sopo er̃i vereulia isana vara tamlohi la sohena sava. Enia mo levosahira moiso.
JOH 3:1 Ale tamlohi tavera matea na vao Pharisee hijana Nicodemus, enia tamlohi aulu matea nona Jew,
JOH 3:2 mo mai isan Iesu na vutepongi matea mo verea isana mara, “Tija, kama levosahia vara God mo r̃uleho vara o vujangi kamam, matan mo sopo te tamlohi hatea vara i er̃i vai na matamata vara God mo sopo toho isana.”
JOH 3:3 Iesu mo r̃aramia mara, “Varar̃uhu na vereho hinia, vara tamlohi la sopo lavi na vora paro tiroma, la pa sopo er̃i hitevosahi mauri atu God mo aulu hinia.”
JOH 3:4 Nicodemus mo usia mara, “Pani tamlohi mo vajiaha moiso i pa mele vora sohena sava? I pa er̃i mele unu na pangen tinana vara i pa mele vora teni i vono?”
JOH 3:5 Iesu mo r̃aramia mara, “Varar̃uhu, varar̃uhu na verea isam vara te tamlohi i sopo vora na wai peresi na Tanumen God, i pa sopo er̃i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.
JOH 3:6 Tamlohi la sile na mauri tamlohi isan natura, pani Tanumen God mo lo sile mauri atu mo tai isana.
JOH 3:7 Ha sopo mar̃urahi hin noku reti sei, na lo verea isam vara ha pa lavi vora paro atu mo tai na tuka.
JOH 3:8 Tanumen God hasena mo lo sile na mauri paro. Tanumen God mo sohena langi sei mo lo sere mo vano na jara mo opoia, ko rongoa, pani ko sopo levosahia vara mo tai epu teni na sava jara mo lo vano ea.”
JOH 3:9 Nicodemus mo usia mara, “La hinau sei la pa sohen haratu sohena sava?”
JOH 3:10 Iesu mo r̃aramia mara, “Engko natu, tija nona tavtavuin Israel, pani ko sopo lo levosahi la hinau sei mata sava?
JOH 3:11 Varar̃uhu na verea isam, kama lo vereuli na sava kama levosahira, matan kama hasemam hitera, pani ka sopo rasu nomam vereulia sei.
JOH 3:12 Vara a vere kamim na hinau mata varama, pani ha sopo rasuau, ha pa rasuau sohena sava vara a vere kamim na hinau matan na tuka?
JOH 3:13 Tea mo sopo lo sahe na tuka, ale i mele sinai, pani Natun Tamlohi hasena, enia mo tai atu mo sinai nike.
JOH 3:14 Sohen tuai Moses mo tahe na mata mo vaia na bronze na tano koru, ale sohen haratu natu la pa tahe Natun Tamlohi aulu,
JOH 3:15 vara sava tamlohi mo tau na nona rasua isana, enia i pa lavi na mauri tui.
JOH 3:16 Matan God mo opoi na tamlohi na varama sohen harihi: mo sile Natuna sei enia vorahese, vara sava tamlohi mo rasua i pa sopo vano na komo, pani i pa lavi na mauri tui.
JOH 3:17 Matan God mo sopo r̃ule Natuna na varama vara i ari na tamlohi, mo vono. Mo r̃ulea vara i jurira hinia.
JOH 3:18 Haratu mo rasu na Natun God enia i pa sopo lavi na talai, pani isan la haratu la sopo rasua, God mo pete tau na nora talai moiso matan la sopo rasu na hijan Natun God vorahese.
JOH 3:19 Pulo nora talai mo sohen harihi: matan malarani mo mai na varama, pani tamlohi la opoi na r̃or̃oha mo tavera mo jeu na malarani matan nora vavahinau la hehe.
JOH 3:20 Pani la haratu la lo vai na hehe la pa sopo er̃i mai na malarani, la r̃ohu vara la mai na malarani matan vara i vono, malarani i pa vuhesi na nora hehe.
JOH 3:21 Pani la haratu la lo oloolo na retivarar̃uhu na maurira, enira la pa mai na malarani, matan vara i vujangia vara nora vavahinau la tai isan God.”
JOH 3:22 Hitahun harihi, Iesu tolu na nona tamlohi usuri, la mai na jara Judea. Enia mo lo toho peresira makomona, ale mo lo paptijo na tamlohi.
JOH 3:23 Hin rani atu la sopo lo tau John na ima r̃ilangi, enia mo lo paptijo na tamlohi la lo mai isana na jara Aenon mariviti Salim mata wai mo mar̃ivi ea.
JOH 3:25 Hin rani atu tamlohi usuri non John la lo vasvas peresi na Jew matea mata nora posposi mata hoje vara la vokevoke.
JOH 3:26 Ale la mai isan John la verea isana lara, “Tija, pa tamlohi atu ko lo verea hin rani atu, na tavalu wai Opae Jordan, nakerihi mo lo paptijo na tamlohi, moiso tamlohi tari la lo marongia.”
JOH 3:27 John mo r̃aramira mara, “Tea i sopo er̃i vai te hinau hatea, pani vara God mo tinar̃ihia, enia i pa er̃i vaia.
JOH 3:28 Kamim ka levosahi na sava na pete verea isamim moiso vara enau, mo sopo Kr̃isto atu, pani God mo r̃uleau vara a mai tiroma hinia.
JOH 3:29 Ka sopo levosahia vara tamlohi i pa lahi natu, mo lahi na har̃ai, pani tapalan tamlohi atu mo avulahi vara mo rongo na leona, ale vara i turu mariviti isana. Enia natu, noku avulahi tavera mo vano sohena natu.
JOH 3:30 Enia hijana i pa mai i mele aulu jea, pani hijaku i pa lo sivo atano jea.
JOH 3:31 Haratu mo tai na tuka, enia mo aulu na tamlohi tari. Haratu mo tai na varama, enia non varama, ale enia mo er̃i vere na hinau na varama purongo. Pani haratu mo tai na tuka mo aulu na tamlohi tari.
JOH 3:32 Mo lo vere na sava mo hitera, mo rongora, pani tamlohi la sopo rasua.
JOH 3:33 La haratu la rasua enira la verea vara God enia varar̃uhu.
JOH 3:34 Matan God mo r̃ule Natuna vara i vere na nona reti, matana, mo sile vevuhi na suiha Tanumena isana.
JOH 3:35 Tama sei, mo opoi Natuna, ale mo tau na hinau tari na limana vara i aulu hinira.
JOH 3:36 Haratu mo rasu Natuna mo pete lavi na mauri tui moiso. Pani haratu mo sopo oloolo hin Natuna, i pa sopo er̃i lavi mauri tui atu, matan talai lolokoru non God mata hehe mo lo toho isana.”
JOH 4:1 Na rani Iesu mo levosahia vara Pharisee la rongoa moiso vara tamlohi la lo usuria, la jeu la haratu la lo usuri John,
JOH 4:2 mo r̃uhu vara ha levosahia vara Iesu hasena mo sopo paptijo na tamlohi, pani nona tamlohi usuri hasera la lo paptijo na tamlohi,
JOH 4:3 ale matana, Iesu mo malue Judea mo mele vano Galilee.
JOH 4:4 Hin rani atu mo lo hahau roto Samaria,
JOH 4:5 mo hahau mo mai Samaria na taon matan Sychar mariviti hin lepa atu sei tuai Jacob mo silea isan natuna Joseph.
JOH 4:6 Wel atu Jacob mo helia tuai mo pa lo toho ea, ale Iesu mo sakele na tavaluna matan mo hahau jara peravu mo malokoloko. Ale na livuha rani, tamlohi usuri non Iesu la vano vara la voli te hanhani na taon. Har̃ai mara Samaria matea mo mai vara i utu te wai na wel. Iesu mo usia isana mara, “O er̃i utu te maku wai?”
JOH 4:9 Har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Engko Jew matea, ale enau har̃ai mara Samaria! Vara sava engko ko usiau vara a utu te mam wai?” Mo usia sohena matan mara Judea peresi na mara Samaria la lo hitelehilehira.
JOH 4:10 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Engko ko sopo levosahi na sava God mo opoia vara i silea isam. Ale engko ko sopo levosahia vara harepu nahai mo lo usiho na wai mata i inua. Vara o pa lo levosahia, o pa usiau na wai sei mo sile na mauri.”
JOH 4:11 Ale har̃ai atu mo usia isana mara, “Tapala, mo sopo te nom baket, ale wel sei mo sivo atano. O pa er̃i utu wai atu mo sile na mauri epu?
JOH 4:12 Pimam Jacob mo heli wel sei matamam, moiso enia peresi na vaona peresi na pulana maji palovati tari la inu hinia. Engko o pa er̃i jeu na sava Jacob mo vaia?”
JOH 4:13 Iesu mo r̃aramia mo verea mara, “Tamlohi tari la lo inu wai sei la pa mele mar̃ohu.
JOH 4:14 Pani la haratu vara la inu na wai a pa silea, la pa sopo er̃i mele mar̃ohu na rani sei la pa mai. Wai atu a pa silea enia patu wai sei mo sile na mauri tui.”
JOH 4:15 Ale har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Tapala, o sileau a inu wai atu matan vara a sopo mele mar̃ohu vara a pa mele mai hin wel nike.”
JOH 4:16 Ale Iesu mo verea isana mara, “O vano o lavi tuam i mai.”
JOH 4:17 Har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Enau mo sopo te tuaku.” Iesu mo verea isana mara, “Ko verea ko varar̃uhu, mo sopo te tuam.
JOH 4:18 Engko ko lahi, ale tuam mo lima moiso, ale nake tamlohi atu ko lo toho peresia enia mo sopo tuam tataholo. Haratu ko verea mo varar̃uhu.”
JOH 4:19 Ale har̃ai atu mo verea isana mara, “Moli, na hitevosahia vara engko pr̃ovet matea.
JOH 4:20 Pimam la lo lotu na vutivuti nike, pani kamim Jew ka vara Jerusalem purongo enia jara tataholo vara tamlohi la lo lotu ea.”
JOH 4:21 Ale Iesu mo verea isana mara, “O rasuau, pongi matea mo lo mai vara ha pa sopo mele lotu Tama hin vutivuti nike teni Jerusalem.
JOH 4:22 Kamim mara Samaria, ka sopo levosahia varar̃uhu vara ka lo lotu hare. Pani kamam Jew, kama levosahi God atu kama lo lotua. Hin na mahapi Jew God i pa juri na varama.
JOH 4:23 Pani pongi matea mo lo mai, ale mo tapulo moiso vara la haratu la lotu varar̃uhu, la pa lotu Tama sohena Tanumena mo vujangira na malele retivarar̃uhu. Tama mo lo ale na tamlohi sohen harihi vara la lotua.
JOH 4:24 God enia Tanume, la haratu sei la lotu God la pa lotua sohena Tanumena i pa tiromara vara la pa usuri na malele retivarar̃uhu.”
JOH 4:25 Har̃ai atu mara, “Enau na levosahia vara Tamlohi Jujuri i pa mai, enia natu kama tovia Kr̃isto. Ale hin pongi atu vara i mai, i pa vere mamahuni na hinau tari isamam.”
JOH 4:26 Iesu mo verea mara, “Enau natu, tamlohi atu mo lo toho jejeu. Na lo retireti isam nakerihi.”
JOH 4:27 Vahatea atu, tamlohi usuri non Iesu la mele hilu, moiso la mar̃urahi tavera matan Iesu mo lo retireti peresi na har̃ai matea. Pani te vonara mo sopo usia vara, ‘Ko opoi na sava?’ teni ‘Mata sava ko lo retireti isan har̃ai nike?’
JOH 4:28 Moiso har̃ai atu mo tau nona jara wai, ale mo mele maro hilu mo vano na taon. Mo verea isana tamlohi mara,
JOH 4:29 “Ha mai! Ha hite na tamlohi matea sei mo vereau na hinau tari na vaira moiso. Korong enia natu, Kr̃isto atu teni?”
JOH 4:30 Ale tamlohi tari hin taon atu la vano la hite Iesu.
JOH 4:31 La hinau atu la lo vano, moiso tamlohi usuri non Iesu la lo verea isana lara, “Tija, o hani te hinau.”
JOH 4:32 Pani Iesu mo verera hinia mara, “Haku hinau kamim ka sopo levosahia te hinau hinia.”
JOH 4:33 Nona tamlohi usuri la lo usiusira hinia lara, “Tea mo sile te hanhani isana teni mo vono?”
JOH 4:34 Pani Iesu mo verea isara mara, “Haku hinau, enia mata a vai na masalon God. Enia natu, mo r̃uleau, ale enau a pa vai vevuhi na nona vavahinau sei mo taua isaku vara a vaira.
JOH 4:35 Ha sopo verea vara vitu mo vati mo lo toho vara i tikeli na asitauni. Pani enau na lo vere kamim hinia vara ha to kilau vano, ha pa hite vara isa la jea la lo mena mata lavi na asitauni moiso.
JOH 4:36 Tamlohi asitauni la lo lavi na volira, mata la lo vu na vua mata mauri tui. La haratu la lo hapor̃ahi na piri peresi la haratu la lavi na vua asitauni la pa avulahi jea na jara matea.
JOH 4:37 Hin haratu reti nike mo varar̃uhu, ‘Hai la hapor̃ahi na piri, hai la lavi na vua asitauni.’
JOH 4:38 Enau na lo r̃ule kamim vara ha pa lavi na vua asitauni na isa sei tamlohi tinapua la vai na voko r̃ilangi ea moiso.”
JOH 4:39 Vao tavera mara Samaria hin taon atu la tau na nora rasua hin Iesu matan har̃ai atu mo vere mara, “Tamlohi nike, mo vereau na hinau tari na vaira moiso.”
JOH 4:40 La mai la usia isana vara i lo toho na taon nona mara Samaria. Ale mo lo toho ea mata rani mo rua.
JOH 4:41 Ale vao tavera mara Samaria la tau na nora rasua hin Iesu, mata sava la rongoa mo lo verea.
JOH 4:42 La verea isan har̃ai atu lara, “Kama sopo rasu Iesu matan la hinau atu ko lo verea isamam purongo, pani matan kama hasemam rongoa, ale kama levosahia mo r̃uhu vara enia natu, Jujuri mata Varama!”
JOH 4:43 Mo mele rani mo rua tinapua moiso, mo malue mo vano Galilee,
JOH 4:44 matan Iesu mo verea moiso vara tamlohi la pa oloolo na pr̃ovet na jara tari, pani mo sopo na jarara tataholo,
JOH 4:45 ale mo sinai Galilee, ale mara Galilee atu la avulahi na nona mai matan la hite la hinau tari atu mo lo vaia Jerusalem na hanhani Passover ea matan enira sohena la sahe Jerusalem mata hanhani ea.
JOH 4:46 Ale hin rani atu mo lo toho Galilee, mo mele hilu mo vano Cana taon sei mo posi na wai mo mai waen ea tiroma. Ale tamlohi tavera matea atu Capernaum natuna mo rojo.
JOH 4:47 Pa tamlohi tavera mo rongo vara Iesu mo tai Judea mo mai Galilee moiso, mo vano vara i usia r̃ilangi vara i er̃i vai mamahuni natuna.
JOH 4:48 Iesu mo verea isan tamlohi tavera atu mara, “Kamim tamlohi, i pa sopo te nomim rasua vara ha sopo hite na matamata tavera peresi na hina mar̃urahi!”
JOH 4:49 Pani tamlohi atu, mo r̃aramia mara, “Moli! O er̃i mai vila? Vara i vono, natuku i pa mate!”
JOH 4:50 Iesu mo r̃aramia mara, “Natum i pa mauri. O mule, o vano isana!” Tamlohi atu mo rasu na sava Iesu mo verea isana, ale mo tapulo mule.
JOH 4:51 Te slev non tamlohi tavera atu la tapaia na malele, ale la verea isana lara, “Natum mo mele r̃uhu moiso!”
JOH 4:52 Mo usira mara, mo mele r̃uhu nangisa, ale la r̃aramia lara, “Seserei atu mo malue isana nanovi na matan alo matea.”
JOH 4:53 Vahatea taman uluvou atu mo r̃omr̃omia vara matan alo matea nanovi Iesu mo verea isana mara, “Natun i pa mauri!” Ale tamlohi atu peresi na vao imana la tau na nora rasua hin Iesu.
JOH 4:54 Matamata tavera sei enia harua matamata Iesu mo vaia hin rani atu, hitahun haratu mo malue Judea mo vano Galilee.
JOH 5:1 Hitahun la hinau sei, Iesu mo sahe Jerusalem mata hanhani tavera matea nona Jew.
JOH 5:2 Na lolon Jerusalem paltungu tavera matea la vaia mata loloso mo lo toho ea na leon tavtavuin Israel la tovia Bethsaida. Mo lo toho mariviti na matarua matea mata sipsip sei la tauhasehira mata malamalai vara la lo unu na rope Temple atu. Paltungu atu la voro na palapala mo lima mo r̃alihia.
JOH 5:3 Tamlohi matuvana la rojo, la haratu la matavuso, la haratu tavalu epera la mate, la haratu epera la mate, sohen la papao, la lo juruvi r̃alihi paltungu sei.
JOH 5:5 Na pahisan paltungu tavera atu, tamlohi matea tavalu epena mo mate mata tauni mo ngavulu tolu mo limaravtolu .
JOH 5:6 Ale Iesu mo hite tamlohi sei mo hitevosahia vara enia tavalu epena mo mate mata tauni matuvana moiso, ale mo usia isana mara, “Eh, ko opoia vara o r̃uhu teni mo vono?”
JOH 5:7 Ale tamlohi atu mo r̃aramia mara, “Tapala, mo sopo te tapalaku vara i pa er̃i tauau na lolo paltungu hin rani atu wai mo lo vali. Na vaihitea vara a pa sivo tiroma, pani tamlohi tinapua la lo sivo tiroma hiniau.”
JOH 5:8 Iesu mo verea isana mara, “O lavi na epam o hahau!”
JOH 5:9 Vahatea tamlohi atu mo mele r̃uhu. Mo lavi na epana mo tapulo hahau r̃alihi. Rani atu hinau atu mo masese hinia, enia Sabbath matea.
JOH 5:10 Moiso tamlohi tavera nona Jew la hite tamlohi atu mo lo r̃alihi mo lo lavi na epana, la verea isana lara, “Haranike Sabbath nahai! Tea i sopo er̃i lavi na epa i lo hahau na Sabbath!”
JOH 5:11 Pani mo r̃aramira mara, “Tamlohi atu mo vaiau na r̃uhu mo verea isaku vara a lavi na epaku a hahau.”
JOH 5:12 La usia isana lara, “Sava tamlohi natu, mo vereho vara o pa lavi na epam o hahau?”
JOH 5:13 Pani enia mo sopo levosahia vara Iesu enia hare, ale Iesu mo malue moiso mata vao hin jara atu.
JOH 5:14 Hitahun haratu, Iesu mo tapai tamlohi atu na lolo Temple, ale mo verea isana mara, “Engko ko r̃uhu moiso, pani o sopo mele vai te hehe, vara i vono te hinau i mele sati jea i pa tikeliho.”
JOH 5:15 Ale tamlohi atu mo malue mo vano mo verea isana tamlohi tavera nona Jew mara Iesu natu, mo vaia mo r̃uhu.
JOH 5:16 Ale matana, tamlohi tavera nona Jew la tapulo tipahi Iesu matan mo vai na hinau sohena na Sabbath.
JOH 5:17 Pani Iesu mo verea mara, “Tamaku mo lo vavahinau mo tikeli nakerihi, ale enau sohena na lo vavahinau.”
JOH 5:18 Ale matan haratu, tamlohi tavera nona Jew la vaihitea r̃ilangi vara la vilimateia. Mo sopo matan haratu vara mo lo tope na Sabbath purongo, pani matan mo lo verea vara God enia Tamana, retireti atu mo vaia enia mo tataholo hin God.
JOH 5:19 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea, Natun Tama hasena i sopo er̃i vai te hinau hatea, pani haratu purongo sei mo hite Tamana mo lo vaia tiroma, ale enia i pa vaia. Matan sava hinau Tamana mo lo vaia, Natuna sohena i pa vaia.
JOH 5:20 Matan Tama mo opoi Natuna, ale mo vujangia na hinau tari enia mo lo vaia. Tama i pa mele vujangi na hinau matuvana la jeu haranike isana matan vara ha pa mar̃urahi tavera.
JOH 5:21 Mo sohen Tama mo sauteterahi na mate mo silera na mauri, ale Natuna sohena i pa sile na mauri isan hare enia mo opoia.
JOH 5:22 Tama mo sopo ari te tamlohi, pani mo tau na aria mata tamlohi tari isan Natuna,
JOH 5:23 matan Tama mo opoia vara tamlohi tari la oloolo hin Natuna sohen la lo oloolo hinia. Vara tea mo sopo oloolo hin Natuna, mo sohena mo sopo oloolo hin Tama sei mo lo r̃ulea.
JOH 5:24 Varar̃uhu na verea isamim, vara harepu mo rongo na noku reti, ale mo rasu haratu mo r̃uleau, enia mo pete lavi na mauri tui moiso, enia i pa sopo lavi na talai hin pongi atu, pani mo malue moiso na mateia, ale mo lavi na mauri.
JOH 5:25 Varar̃uhu na verea isamim, pongi matea mo lo mai, mo pete mai moiso, vara mate la pa rongo na leon Natun God, moiso la haratu purongo sei la tapurongo isana, la pa mauri.
JOH 5:26 Ale matan Tama enia pulo mauri enia mo sile Natuna vara enia sohena, i pa lavi pulo mauri atu.
JOH 5:27 Moiso, mo silea vara Natuna i lavi na suiha vara i ari na tamlohi, matan enia Natun Tamlohi.
JOH 5:28 Ale ha sopo mar̃urahi matan hinau sei! Matan pongi matea mo lo mai vara la haratu la lo toho na taptap la pa rongoa na leon Natun Tamlohi,
JOH 5:29 ale la pa malue, la haratu la vai na hina r̃uhu la pa sauteterahi la vano na mauri, la haratu la lo vai na hina hehe la pa sauteterahi la lavi na talai.
JOH 5:30 Enau haseku a sopo er̃i vai te hinau. Haratu mo lo r̃uleau, enia mo vereau vara a pa ari sohena sava. Enau na ari tataholo matan na lo oloolo hinia, ale na sopo vai na masaloku matan na lo vai na masalona.
JOH 5:31 Vara a lo vereau enau haseku, tamlohi la pa sopo rasua vara na lo varar̃uhu.
JOH 5:32 Tamlohi tinapua matea mo lo vere na hinau varar̃uhu mataku. Ale na levosahia vara la hinau atu mo lo verera mataku enira la varar̃uhu.
JOH 5:33 Kamim ka r̃ule na tamlohi la vano isan John moiso, ale enia mo vereuli na retivarar̃uhu mataku isara,
JOH 5:34 pani na sopo turu na vereulia nona tamlohi mataku, pani na lo vere la hinau sei matan vara ha pa er̃i juri hinira.
JOH 5:35 Ale John enia lamu matea mo lo hani mo memera, ale kamim ka lo avulahi jea mata makomo rani na memerana.
JOH 5:36 Pani hinau matea mo mele r̃uhu jea, mo jeu vereulia atu John mo lo verea mataku. La hinau atu Tama mo silea isaku vara a vaira, enira natu, la vujangia vara Tama hasena mo lo r̃uleau.
JOH 5:37 Ale Tama sei mo lo r̃uleau, enia mo lo vereau, pani kamim ka sopo lo rongo na leona teni hitea hin te rani.
JOH 5:38 Ale ka sopo lavi na nona reti na mapumim matan ka sopo rasu haratu mo lo r̃uleau na mai.
JOH 5:39 Kamim ka lo ale na Retiulia matan ka r̃omia vara hinira ha pa lavi na mauri tui. Retitapu sei la lo vereuliau,
JOH 5:40 pani ka r̃ohu vara ha mai isaku mata mauri tui.
JOH 5:41 Na sopo lavi na oloolo nona tamlohi mataku,
JOH 5:42 pani na levosahi kamim vara mo sopo te vonamim hatea i opoi God.
JOH 5:43 Na lo mai na suiha hijan Tamaku, pani ka lo tipahiau. Vara te tamlohi i mai na hijana hasena, kamim ha pa avulahi vara ha lavia.
JOH 5:44 Ha pa rasu sohena sava matan kamim, ka lo opoia vara tea i sile na oloolo isan te vonamim, ale ka sopo opoia vara God hasena i pa sile na oloolo isamim.
JOH 5:45 Ha lo levosahia vara enau a pa sopo retitalai hin kamim isan Tama! Pani Moses sei, ka lo tau na nomim r̃omtoho hinia, enia i pa retitalai hin kamim.
JOH 5:46 Varar̃uhu, vara ha rasu Moses varar̃uhu, ha pa rasuau, matan enia mo uliuli mataku.
JOH 5:47 Pani vara ka sopo er̃i rasu na sava Moses mo ulia, ha pa er̃i rasu na noku reti sohena sava?”
JOH 6:1 Hitahun la hinau sei, Iesu mo vano na tavalu tasin Galilee la tovia Tiberias.
JOH 6:2 Vao tavera la lo usuria matan la hite na matamata tavera mo lo vaia isana tamlohi rojoa la mele r̃uhu.
JOH 6:3 Ale matan vao atu Iesu tolu na nona tamlohi usuri la sahe aulu na vutivuti, ale la sakele ea.
JOH 6:4 Pongi Passover hanhani tavera nona Jew mo lo mai.
JOH 6:5 Hin rani atu, Iesu mo hite na vao tavera la lo mai isana, mo usia isan Philip mara, “R̃a pa lavi te hanhani epu vara r̃a pa vahani vevuhi la tamlohi nike hinia?”
JOH 6:6 Iesu mo verea sohena isan Philip vara i vaihitea matan enia mo levosahia moiso vara i pa vai na sava.
JOH 6:7 Philip mo r̃aramia mara, “Voli tamlohi matea mata rani mo ngavulu sangavulu rua i sopo er̃i navu vara i vahanira hatehateahi na makomo pereti!”
JOH 6:8 Vonara, tamlohi usuri non Iesu matea, hijan Andrew, enia tasin Simon Peter, mo verea isana mara,
JOH 6:9 “Natirihi matea nahai, mo lavi na pereti vavarihi mo lima la vaia na piri barley peresi na maji mo rua, pani haratu mo r̃uhu na sava isan la tamlohi nike?”
JOH 6:10 Iesu mo vere mara, “Ha vere na tamlohi tari la saksakele nike!” Mo verea sohena matan r̃uvur̃uvu r̃uhu hin jara atu mo mar̃ivi. Evi tamlohi purongo la lo sakele atu mo tikeli tari vaha lima .
JOH 6:11 Ale Iesu mo lavi pa la pereti atu mo vere meje isan God matara, moiso mo asease na pereti isan la haratu la lo sakele. Mo lavi la maji atu mo vaia sohena. Mo vahani na tamlohi, la hanhani sohen la opoia, la masu.
JOH 6:12 Hitahun haratu enira mo isoiso la masu, Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la takonahi na sopesope hanhani vara tea i pa sopo sati purongo.
JOH 6:13 Tamlohi non Iesu, la sohoni na tanga tavera mo sangavulu r̃omana mo rua na sopesopen la pereti atu mo lima.
JOH 6:14 Hitahun matamata tavera atu Iesu mo vaia, tamlohi la tapulo verea vara, “Tamlohi nike, enia pr̃ovet atu Moses mo lo verea vara i pa sinai na varama!”
JOH 6:15 Moiso Iesu mo hitevosahia vara la pa ngurunguru isana vara la pa tahea nora supe. Ale matana, mo rovo mo sahe aulu na vutivuti vara i toho enia hasena.
JOH 6:16 Hin ravravi atu tamlohi usuri non Iesu la sevuti sivo na tasin Galilee,
JOH 6:17 moiso la vele na boti matea, la tapulo sua roto na tasi matan Capernaum, ale mo r̃or̃oha moiso, Iesu mo sopo lo sinai isara,
JOH 6:18 ale langi matea mo tapulo sere mo r̃ilangi, mo vaia mo tasiha.
JOH 6:19 Nona tamlohi la sua, la jeu na kilometre mo limarave moiso, ale la hite Iesu mo lo hahau na pusa tasi mo lo mai isara, la matahu tavera matana.
JOH 6:20 Pani Iesu mo verea isara mara, “Enau sei! Iesu! Ha sopo matahu!”
JOH 6:21 Nona tamlohi la opoia vara i vele na boti, ale vahatea purongo boti atu mo lo hoso hin jara atu la lo vano matana.
JOH 6:22 Mo mele rani sahe, la vao atu la lo toho na tavalu tasi boti mo tai isara, la levosahia vara mo sopo mele te boti tinapua i lo toho atu, la levosahia vara Iesu mo sopo vele hin boti rihirihi atu peresi na nona tamlohi usuri, pani enira hasera purongo la malue.
JOH 6:23 Hin rani atu, boti hai nona mara Tiberias la hoso mariviti hin jara atu Iesu mo lo vere meje mata hanhani ea.
JOH 6:24 Ale vahatea purongo, la levosahia vara Iesu peresi na nona tamlohi usuri la sopo toho atu. Ale la vele hin la boti atu la sivo Capernaum vara la ale Iesu.
JOH 6:25 Ale la vano la tapaia na tavalu tasi, la usia isana lara, “Tija, ko pa mai nangisa?”
JOH 6:26 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, ka sopo aleau mata matamata tavera ka lo hitera, pani matan ka lo hani vevuhi na hanhani ka opoia vara ha hanira.
JOH 6:27 Ha sopo kalvono mata hanhani sei i pa tihai purongo, pani ha vavahinau matan hanhani sei i pa sopo er̃i tihai ale i pa sile na mauri tui. Natun Tamlohi i pa sile kamim hin hanhani atu matan, Tama mo tinar̃ihia vara enia i vaia.”
JOH 6:28 Vao atu la usia lara, “Sava hinau tataholo natu, God mo opoia vara kama pa vaia?”
JOH 6:29 Iesu mo r̃aramira mara, “Vavahinau sei God mo opoia mo sohen harihi: vara ha tau na nomim rasua hin haratu mo lo r̃ulea.”
JOH 6:30 La r̃aramia lara, “Sava matamata o pa vaia, matan vara kama pa tau na nomam rasua hiniho? Engko o pa vai na sava?
JOH 6:31 Pimam tuai la hani na mana na tano koru. Sohen la ulia na Retiulia vara, ‘Mo silera na pereti mo tai na tuka vara la hania’.”
JOH 6:32 Iesu mo verera hinia mara, “Varar̃uhu na verea isamim, Moses mo sopo sile na pereti mo tai na tuka isamim, pani Tamaku natu mo lo sile kamim na pereti varar̃uhu sei mo tai na tuka.
JOH 6:33 Pereti atu God mo silea enia haratu mo tai na tuka, matan vara i sile na mauri na varama.”
JOH 6:34 Ale la tamlohi atu la verea lara, “Moli, tarea o pa sile kamam hin pereti atu!”
JOH 6:35 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau pereti atu mo lo sile na mauri! Vara tea i mai isaku i pa sopo er̃i mele marohati. Mo sopo tea vara i tau na nona rasua hiniau i pa mele mar̃ohu.
JOH 6:36 Na verea isamim moiso vara kamim ka hiteau, pani ka sopo lo rasuau!
JOH 6:37 La haratu enira mo isoiso Tama mo lo sileau hinira la pa mai isaku. Ale haratu mo mai isaku a pa sopo tipahia.
JOH 6:38 Matan enau na sevuti na tuka vara a pa vai na masalon God. Na sopo mai vara a pa vai na masaloku haseku.
JOH 6:39 Hara nike masalon haratu mo lo r̃uleau, vara a sopo vaitihai te vonan la haratu mo lo sileau hinira, pani enau a pa sauteterahira na pongi hitahu.
JOH 6:40 Masalon Tamaku mo sohen harihi, mo opoia vara la haratu la hite Natuna, la pa tau na nora rasua isana, ale vara la lavi na mauri tui. Ale na pongi hitahu, enau a pa sauteterahira.”
JOH 6:41 Ale tamlohi tavera nona Jew atu la tapulo ngutungutu matan mo verea vara, ‘Enau natu, pereti atu mo tai na tuka!’
JOH 6:42 Ale la verea lara, “Avei, tamlohi akerihi, enia Iesu natun Joseph sei teni mo vono? Enr̃a r̃a levosahi tamana enia tinana, pani mo pa vere vara enia mo tai na tuka sohena sava?”
JOH 6:43 Iesu mo verea isara mara, “Ha sopo mele ngutungutu!
JOH 6:44 Tama mo r̃uleau, ale masalon Tama hasena sei mo vai na tamlohi i er̃i mai isaku, vara i vono, i pa sopo tea i er̃i mai isaku. Pani vara tea i mai isaku, a pa sauteterahia na pongi hitahu.
JOH 6:45 Sava sei la uli na reti nona pr̃ovet tuai lara, ‘God i pa vujangira enira mo isoiso’. Ale la haratu la lo tapurongo hin Tama, la pa lavi na levosahi isana, enira la pa mai isaku.
JOH 6:46 Haratu hasena sei mo tai isan God mo hite Tama atu. Mo sopo mele te tinapua vara i hite Tama hin te pongi.
JOH 6:47 Varar̃uhu na verea vara la haratu la lo tau na nora rasua hiniau, la pete lavi na mauri tui moiso.
JOH 6:48 Enau pereti atu mo lo sile na mauri!
JOH 6:49 Pimim tuai la hani na mana na tano koru, ale la mate.
JOH 6:50 Pani pereti atu mo lo tai na tuka mo sevuti matan vara tea vara i hania i pa sopo er̃i mate hin te pongi.
JOH 6:51 Enau pereti mauri atu mo tai na tuka! Vara tea i hani pereti atu enia i pa mauri jejeu. Pereti mauri atu a pa silea isana tamlohi na varama, enia epeku.”
JOH 6:52 Ale, tamlohi tavera nona Jew atu la r̃ohu hin Iesu la tapulo vauriuri isara hasera lara, “Sohena sava natu, tamlohi nike i er̃i siler̃a na epena vara r̃a hania?”
JOH 6:53 Iesu mo verea isara mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vara ha sopo hani na epen Natun Tamlohi, ale vara ha sopo inu na r̃aena, i pa sopo te mauri varar̃uhu hin kamim.
JOH 6:54 Pani haratu mo hani na epeku, mo inu na r̃aeku, enia mo pete lavi na mauri tui moiso, ale enau a pa sauteterahia na pongi hitahu.
JOH 6:55 Epeku, enia hanhani varar̃uhu, ale r̃aeku, enia wai inu varar̃uhu.
JOH 6:56 Vara tea i hani na epeku, ale i inu na r̃aeku, enia i pa toho hiniau, enau a pa toho hinia.
JOH 6:57 Tama sei mo r̃uleau, enia mo lo mauri, ale enau na lo mauri matana. Nake, tamlohi tari sei la haniau la pa mauri mataku.
JOH 6:58 Pereti nike, mo tai na tuka mo sinai, mo sopo sohen haratu pimim la hania tuai matan enira la mate, pani hare mo hani pereti nike, i pa mauri jejeu.”
JOH 6:59 Iesu mo lo retivujavujangi na ima lotu nona Jew Capernaum na rani mo lo vere la hinau sei.
JOH 6:60 Nona tamlohi usuri matuvana la rongo nona reti atu lara, “Avei, hara sei mo lo vere na sava sei?”
JOH 6:61 Iesu mo levosahia vara nona tamlohi usuri la lo ngutungutu, ale mo usira mara, “Ka rongo hinau sei mo sati?
JOH 6:62 I pa sohena sava vara ha hite Natun Tamlohi i mele sahe na tuka sei mo tai ea mo sinai?
JOH 6:63 Tanumena enia natu, mo lo sile na mauri! Suiha tamlohi i sopo er̃i vai te hinau. Noku reti na lo verea isamim, la tai isan Tanume atu sei mo lo sile na mauri.
JOH 6:64 Pani te vonamim la sopo rasuau.” Iesu mo verea sohena matan na pongi tiroma mo levosahia moiso vara harepu i pa rasua, ale harepu i pa turuposi hinia.
JOH 6:65 Ale Iesu mo mele verea mara, “Matan haratu na verea isamim moiso vara, ‘I pa sopo tea i er̃i mai isaku vara Tama enia i sopo tinar̃ihia vara i mai tiroma’. ”
JOH 6:66 Matan la hinau sei Iesu mo verera, nona tamlohi usuri matuvana la vahar̃i hinia, la sopo mele usuria.
JOH 6:67 Iesu mo usi la nona tamlohi usuri atu tupu sangavulu r̃omana mo rua mara, “Kamim sohena ha pa rovo hiniau?”
JOH 6:68 Simon Peter mo r̃aramia mara, “Moli, mo sopo mele te tamlohi vara kama pa er̃i vano isana. Nom reti la sile na mauri tui.
JOH 6:69 Kama rasuho, kama levosahia mo r̃uhu nake vara engko natu, tamlohi atu mo tapu non God!”
JOH 6:70 Iesu mo verea isana nona tamlohi mara, “Na vir̃oni kamim tupu sangavulu r̃omana mo rua pani vonamim matea enia tanume sasati matea!”
JOH 6:71 Iesu mo lo vere hinau sei matan Judas natun Simon Iscariot matan hitahu i pa halu na hijan Iesu, hina purongo hin haratu vara enia mo vonan la tupu sangavulu mo rua atu, tamlohi non Iesu.
JOH 7:1 Iesu mo hahau r̃alihi Galilee, pani mo sopo vano mariviti Judea matan tamlohi tavera nona Jew la opoia vara la vilimateia.
JOH 7:2 Hanhani tavera nona Jew la tovia Tabernacle, pongina mo lo mai mariviti.
JOH 7:3 Ale tasin Iesu la lo verea isana lara, “O vano Judea matan vara nom tamlohi usuri la pa er̃i hite na nom matamata tavera sei ko lo vaira.
JOH 7:4 Vara tamlohi matea mo opoia vara tamlohi la levosahia, i pa turu na naho tamlohi, i pa sopo jarohi na nona vavahinau. Vara ko lo vai la hinau atu varar̃uhu, mo r̃uhu vara o vai na nom vavahinau na naho tamlohi.”
JOH 7:5 Tasina sohena la sopo lo rasua.
JOH 7:6 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Noku pongi mo sopo lo mai, pani kamim ka tatamahu na rani tari.
JOH 7:7 Tamlohi varama la pa sopo tipahi kamim, pani la pa tipahiau matan na lo vereuli na nora sasati la lo vaira.
JOH 7:8 Kamim hasemim, ha sahe hin hanhani tavera atu. A pa sopo sahe nakerihi matan noku pongi mo sopo lo pala vevuhi.”
JOH 7:9 Iesu mo vere hinau atu, ale mo lo toho atu Galilee.
JOH 7:10 Ale tasin Iesu la sahe hin hanhani tavera atu, Iesu mo pa lo sahe hitahu, tea mo sopo levosahia.
JOH 7:11 Hin hanhani tavera atu tamlohi tatavera nona Jew la lo ale Iesu lara, “Enia nene?”
JOH 7:12 Vao tamlohi atu sohena la lo vasvas matana. Hai lara, “Iesu enia tamlohi r̃uhu matea.” Ale hai lara, “Enia mo lo halu na tamlohi.”
JOH 7:13 Pani tamlohi la matahuni na tamlohi tatavera nona Jew ea, ale la sopo sorahi Iesu na naho vao.
JOH 7:14 Na sope rani matan hanhani tavera atu, Iesu mo unu na Temple, ale mo tapulo vujangi.
JOH 7:15 Tamlohi tavera nona Jew la mar̃urahi hinia, ale lara, “Tamlohi nike, mo pa patuha sohena sava? Tea mo sopo vujangia!”
JOH 7:16 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau na sopo vujangi na sava vara a haseku r̃omr̃omia. Sava na lo vujangia mo tai isan haratu mo lo r̃uleau.
JOH 7:17 Vara ha pa lo opoia varar̃uhu vara ha oloolo hin God, ha pa levosahia vara enau na lo vujangi na sava mo tai isan God, pani mo sopo isaku haseku.
JOH 7:18 Haratu mo opoia vara tamlohi la sile na oloolo isana matan mo lo r̃omr̃omia vara nona retireti mo tai isana hasena enia hapahapa, pani haratu sei mo opoia vara i sile na oloolo isan haratu mo lo r̃ulea, enia tamlohi matea mo lo vere na varar̃uhu, ale mo sopo te hehe isana.
JOH 7:19 Moses mo sile kamim na Leu teni mo vono? Pani mo sopo te vonamim hatea i oloolo hinia! Ka opoia vara ha vilimateiau mata sava?”
JOH 7:20 Vao atu la r̃aramia lara, “Ko putu! Sava tanume mo unu hiniho mo vaiho ko r̃omia vara tea mo opoia vara i vilimateiho?”
JOH 7:21 Iesu mo r̃aramira mara, “Enau na vai na matamata tavera matea purongo, ale kamim mo isoiso ka mar̃urahi tavera hinia.
JOH 7:22 Moses mo retileu vara ha pa tair̃alihi na natumim, pani retileu atu mo sopo tai isan Moses, mo tai isan pimim tuai atu Abraham, pani nake kamim ka lo tair̃alihi na natumim na Sabbath,
JOH 7:23 Ale vara ha tair̃alihi te tamlohi hatea na Sabbath matan vara ha pa sopo tope na Leu non Moses, mata sava ka lo lolokoru hiniau matan enau na lo vai na tamlohi rojoa epena tari la mele r̃uhu na Sabbath?
JOH 7:24 Ha sopo ari na tamlohi na nomim kilakilau purongo! Ha ari na malele tataholo.”
JOH 7:25 Mara Jerusalem hai, la lo verea lara, “Avei, mo sopo tamlohi nike natu, sei la lo vaihitea vara la pa vilimateia?
JOH 7:26 Pani enia nahai! Mo lo retireti isana naho vao, pani la sopo vere te hinau hatea isana, la tamlohi tavera nike la toma? Korong la pa hitevosahia vara enia natu, Kr̃isto atu?
JOH 7:27 Pani tamlohi nike, enr̃a r̃a levosahi na jarana, pani hare i pa levosahi na sava jara Kr̃isto i pa tai hinia?”
JOH 7:28 Iesu mo lo vujangi na lolo Temple atu, ale mo ulo mara, “Kamim ka r̃omi vara ka levosahiau, ale sava jara na tai ea. Enau na sopo mai na masaloku. Haratu mo r̃uleau enia mo varar̃uhu, pani kamim ka sopo levosahia.
JOH 7:29 Pani enau na levosahi haratu mo lo r̃uleau, matan enau na tai isana.”
JOH 7:30 Tatua tamlohi la vaihitea vara la taurilatia atu natu, pani pongina mo sopo lo masese.
JOH 7:31 Pani tamlohi matuvana hin vao atu la tau na nora rasua hinia lara, “Avei, vara Kr̃isto atu i pala, ka r̃omi vara enia i pa er̃i vai te matamata tavera i jeu tamlohi nike?”
JOH 7:32 Pharisee lara la rongo na vao atu la lo ngutungutu hin Iesu moiso la pulutahi peresi na moli pr̃is, ale la r̃ule na police mata Temple atu vara la taurilatia.
JOH 7:33 Pani Iesu mo verea isara mara, “Enau a pa mele toho isamim i peravu makomona purongo, moiso enau a pa sahe isan haratu mo lo r̃uleau.
JOH 7:34 Ha pa aleau, pani ha pa sopo er̃i hiteau. Ha pa sopo er̃i vano na jara enau a pa vano ea.”
JOH 7:35 Ale tamlohi tavera nona Jew la lo usiusira hinia lara, “Enia i pa vano epu vara r̃a pa sopo er̃i tapaia? Korong i pa vano hin te jara tinapua sei nor̃a tamlohi la lo toho ea vara i vujangira peresi na mara Greek teni mo lo verea sohena sava sei?”
JOH 7:36 R̃aramin nona retireti atu, enia sava sei mo verea mara, “Ha pa aleau, pani ha pa sopo hiteau. Ha pa sopo er̃i vano na jara enau a pa vano ea.”
JOH 7:37 Isoiso rani matan hanhani tavera atu, enia rani tavera matara, ale Iesu mo turu mo ulo aulu mara, “Vara tea mo mar̃ohu, i mai isaku i inu!
JOH 7:38 Vara ha rasuau, i pa sohena Retitapu mo verea mara, ‘Wai mauri i pa roro malue na mapumim sohena wai roro matea’.”
JOH 7:39 Iesu mo lo retireti hin Tanume Tapu atu God i pa silea i pa sopo tuai isan la haratu la rasua. God mo sopo lo sile na Tanumena isan tea matan Iesu mo sopo lo turu na nona mateia.
JOH 7:40 Tatuan vao atu la rongo Iesu mo vere hinau sei, ale lara, “Avei, enia natu, pr̃ovet atu Moses mo lo verea!”
JOH 7:41 Tatuara lara, “Enia natu, Kr̃isto atu!” Pani tatuara la lo verea vara, “Kr̃isto atu i pa sopo er̃i tai Galilee!
JOH 7:42 Retitapu mo sopo verea vara Kr̃isto atu i pa vora na vaon Supe David na vanua Bethlehem?”
JOH 7:43 Vao tamlohi atu la tapulo hase asera matan Iesu.
JOH 7:44 Tatuara la opoia vara la taurilatia, pani tea mo sopo tau na limana hinia.
JOH 7:45 Police mata Temple la mele hilu lekoleko, la vano isana pr̃is tatavera peresi na Pharisee, ale Pharisee la usi na police lara, “Mata sava ka sopo lavi Iesu i mai nike?”
JOH 7:46 La r̃aramira lara, “Tea mo sopo lo vujangi i sohen tamlohi atu.”
JOH 7:47 Pharisee la kilau r̃alihi isara, ale lara, “Mo halu kamim sohera?
JOH 7:48 Avei, tea hin la haratu la lo tauri na suiha teni te Pharisee la rasua?
JOH 7:49 Ka levosahia vara la jarar̃oha nike la sopo levosahi te hinau hatea na Leu. La lo toho na ruhuruhu lesati non God moiso.”
JOH 7:50 Hin rani atu, Nicodemus mo lo toho peresira matan enia mo lo sakele na nora pulutahi, nona tamlohi tatavera atu, enia natu, tamlohi tiroma mo mai isan Iesu. Mo verea mara,
JOH 7:51 “Avei, nor̃a Leu mo vara r̃a sopo er̃i sile na talai isan te tamlohi vavano r̃a sakele r̃a rongo na nona retireti tiroma matan vara r̃a pa levosahi na sava mo vaia.”
JOH 7:52 Ale la verea isana lara, “Nicodemus, engko ko tai Galilee teni mo vono? O vano o evi na Retiulia! O sopo er̃i hitea vara te pr̃ovet hatea i pa tai Galilee!”
JOH 7:53 Ale tamlohi tari atu, la mele mule.
JOH 8:1 Pani Iesu mo hahau mo vano na vutivuti la tovia Vuti talu Olive.
JOH 8:2 Ale na r̃alavuho jea mo mele vano na Temple. Vao tamlohi la lo mai isana, mo sakele mo pa lo tapulo vujangira.
JOH 8:3 Ale Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la mai isana la taurilati na har̃ai matea la vileia mo lo juruvi peresi na tamlohi matea mo sopo tuana. La vaia mo turu na livuha vao,
JOH 8:4 ale la verea isan Iesu lara, “R̃abai, har̃ai nike la taurilatia mo lo vaivaileu peresi na tamlohi matea mo sopo tuana.
JOH 8:5 Leu non Moses mo vujangia vara har̃ai sohen haranike la pa parumateia! Pani, engko ko verea sohena sava?”
JOH 8:6 La usi retiusia sei matan vara la vaihite Iesu vara sava reti i pa verea, ale la pa tau na talai hinia. Pani Iesu mo rautoho sivo atano, mo tapulo uliuli na varangona na lepa.
JOH 8:7 La lo area hin retiusia sei matan har̃ai atu, moiso mo turu mo verea mara, “Vara te vonamim mo sopo lo vai te hehe hin te rani, enia i parua tiroma!”
JOH 8:8 Ale mo mele rautoho mo mele uliuli na lepa.
JOH 8:9 La tamlohi atu la rovo hinia hatehateahi, vajiahara la tiroma. Hitahu Iesu enia har̃ai atu purongo la pa lo toho atu.
JOH 8:10 Iesu mo turu mo usi har̃ai atu mara, “Tamlohi tari la haipu? Mo sopo tea vara i sile na talai isam?”
JOH 8:11 Har̃ai atu mo r̃aramia mara, “Mo vono, tija.” Ale Iesu mo verea isana mara, “Enau sohena, a pa sopo sile na talai isam. O vano natu, ale nake o sopo mele vai na hehe!”
JOH 8:12 Moiso Iesu mo mele retireti isana tamlohi, mo vere mara, “Enau malarani mata varama! Vara ha usuriau, ha pa sopo hahau na r̃or̃oha, ha pa lavi na malarani sei mo sile na mauri.”
JOH 8:13 Pharisee la reti isana lara, “Engko, ko lo vereuliho hasem, ale sava ko lo verea mo sopo varar̃uhu!”
JOH 8:14 Iesu mo r̃aramira mara, “Hina purongo vara na lo hase vereuliau, sava na lo verea mo varar̃uhu matan enau na levosahi na jara na tai ea, ale enau na levosahia vara na lo vano epu. Pani kamim ka sopo levosahia vara enau na tai epu teni sava jara na lo vano hinia.
JOH 8:15 Kamim ka lo ari na tamlohi na kilakilau nona tamlohi purongo, pani enau na sopo ari tea.
JOH 8:16 Pani vara a sile na aria, aria atu i pa tataholo matan mo sopo enau haseku a pa vaia. Pani enau Tama sei mo lo r̃uleau kama pa turu na jara matelete purongo.
JOH 8:17 Na nomim Leu la ulia lara, vara tamlohi tupra rua la vere na hinau matelete moiso mo varar̃uhu, o pa er̃i rasua.
JOH 8:18 Enau na lo hase retivuhesiau, ale Tama sei mo lo r̃uleau, enia mo lo retivuhesiau.”
JOH 8:19 La usia lara, “Tamam mo lo toho epu?” Iesu mo r̃aramira mara, “Ka sopo levosahiau teni Tamaku! Vara ha pa lo levosahiau ha pa levosahi Tamaku.”
JOH 8:20 Iesu mo lo vere la reti atu hin rani atu mo lo vujangi hin jara atu tamlohi la lo tau mamahuni na nora silesilea hinia na Temple. Pani mo sopo tea i taurilatia matan pongina mo sopo lo mai.
JOH 8:21 Mele vahatea Iesu mo verea isara mara, “Enau a pa malue, ale kamim ha pa aleau, pani kamim ha sopo er̃i vano na jara enau na lo vano ea, moiso kamim ha pa mate na nomim hehe matan God i pa sopo r̃omira.”
JOH 8:22 Tamlohi tavera nona Jew la usiusira lara, “Avei, mo lo vai na r̃omina vara i pa vilimateia hasena matan enia mara, ‘Ha pa sopo er̃i usuriau ha vano hin jara atu enau na lo vano ea!’ teni sava?”
JOH 8:23 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim matan atano, pani enau na tai aulu. Kamim mata varama, pani enau mo vono.
JOH 8:24 Na pete verea isamim moiso vara ha pa mate na nomim hehe vara ha sopo rasua vara enau haratu sei mo lo toho jejeu, ha pa mate na nomim hehe.”
JOH 8:25 La usia lara, “Engko hare?” Iesu mo r̃aramira mara, “Sava na lo verea isamim na pete verea isamim moiso na pongi tiroma.
JOH 8:26 Hinau matuvana a er̃i verea isamim matan vara a ari kamim matana, pani haratu mo lo r̃uleau, enia mo varar̃uhu, ale sava hinau mo lo verea isaku enia natu, na lo verea isana tamlohi na varama.”
JOH 8:27 Tea mo sopo lo levosahia vara Iesu mo lo vere na hinau matan Tama.
JOH 8:28 Iesu mo mele verea mara, “Hin pongi atu vara ha tahe Natun Tamlohi, ha pa levosahia vara enau natu, haratu mo lo toho jejeu. Ha pa levosahia vara enau haseku a pa sopo er̃i vai te hinau haseku, na lo vere na sava purongo, Tama mo vujangiau hinia.
JOH 8:29 Haratu mo r̃uleau, enia mo lo toho peresiau. Tarea na lo usuri na masalona, ale enia i pa sopo tinar̃ihiau.”
JOH 8:30 Hin pongi atu Iesu mo lo vere la hinau sei, tamlohi matuvana la tau na nora rasua hinia.
JOH 8:31 Ale Iesu mo verea isana tamlohi tavera nona Jew atu la rasua ea mara, “Vara ha lo oloolo hin na noku vujangi, ha pa noku tamlohi usuri varar̃uhu,
JOH 8:32 ale ha pa levosahi na retivarar̃uhu, moiso retivarar̃uhu atu i pa teri kamim.”
JOH 8:33 La r̃aramia lara, “Kamam mahapin Abraham tataholo! Kama sopo lo slev isan te tamlohi hatea, ko pa verea sohena sava vara kama pa materi?”
JOH 8:34 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na vere kamim hinia, haratu mo lo hehe enia slev non hehe!
JOH 8:35 Slev mo sopo toho na lolo vao ima matea jejeu, pani Natuna i pa toho jejeu.
JOH 8:36 Ale vara Natuna i vai kamim ha materi, ha pa materi varar̃uhu.
JOH 8:37 Na levosahia vara kamim mahapin Abraham, pani ka lo opoia vara ha vilimateiau matan noku reti mo sopo toho na maurimim varar̃uhu.
JOH 8:38 Enau na lo vere kamim na sava Tamaku mo vujangiau hinia, mo sohen kamim ka lo vai na sava tamamim mo lo vujangi kamim hinia.”
JOH 8:39 La tamlohi atu la r̃aramia lara, “Abraham enia tamamam.” Iesu mo r̃aramira mara, “Vara kamim natun Abraham, ha pa vai na sava Abraham mo lo vaia.
JOH 8:40 Pani kamim ka opoia vara ha vilimateiau matan na lo vere kamim na retivarar̃uhu God mo sileau hinia. Abraham mo sopo vai te hinau sohena.
JOH 8:41 Pani kamim ka lo vai na hinau tataholo sohen tamamim mo lo vaia.” Ale la r̃aramia lara, “Pani kamam kama sopo natu malele! Kamam tamamam matea purongo, kama natun God!”
JOH 8:42 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara God enia tamamim, kamim ha pa opoiau matan enau na tai isan God. Enia mo r̃uleau, ale enau na sopo mai na masaloku haseku.
JOH 8:43 Mata sava ka sopo er̃i levosahi na sava na lo verea isamim? Ka opoia vara ha peropero na sava na lo verea isamim?
JOH 8:44 Tamamim enia Tiapolo, kamim ka lo vai na masalona. Pongi tiroma enia tamlohi vilimatei na tamlohi, ale enia tamlohi halu. Mo sopo te hinau varar̃uhu hinia. Enia mo lo vere na masalona purongo, ale hinau tari mo verea enira halu. Mo sopo vara enia tamlohi halu purongo, pani enia tina halu.
JOH 8:45 Pani hinau tari na lo vere kamim hinia la varar̃uhu, pani kamim ka pa lo r̃ohu vara ha rasuau.
JOH 8:46 Te vonamim i er̃i verea vara na vai te hehe? Vara na vere na varar̃uhu, ka sopo rasuau mata sava?
JOH 8:47 Haratu enia non God i pa tapurongo na nona reti, pani kamim ka r̃ohu vara ha tapurongo matan ka sopo non God.”
JOH 8:48 Ale tamlohi tavera nona Jew la verea isan Iesu lara, “Kamam kama varar̃uhu hin haratu kama verea vara, engko mara Samaria matea, ale tanume sasati matea mo lo toho hiniho!”
JOH 8:49 Iesu mo r̃aramira mara, “Mo sopo te tanume sasati hiniau! Enau na lo oloolo hin Tamaku, pani kamim ka r̃ohu vara ha oloolo hiniau.
JOH 8:50 Enau na sopo opoia vara a lavi na oloolo mataku haseku, mo vono, pani matea enia mo opoia vara a lavi na noku oloolo, ale enia natu, haratu i pa sile na aria.
JOH 8:51 Varar̃uhu na vere kamim hinia, vara ha oloolo na noku reti, ha pa sopo er̃i mate!”
JOH 8:52 Tamlohi tavera nona Jew sei la lo toho atu la lo tapurongo hinia lara, “Nake natu, kama levosahia vara tanume sasati matea mo lo toho isam. Abraham mo mate moiso, ale la pr̃ovet atu tuai sohena. Mo sohena sava natu, ko pa verea vara, la haratu la lo oloolo na nom reti, la pa sopo er̃i mate?
JOH 8:53 Engko ko aulu ko jeu tamamam Abraham? Enia mo mate, ale la pr̃ovet atu tuai sohena la mate. Engko ko r̃omi vara engko hare?”
JOH 8:54 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara enau a lo hase tahe hijaku aulu, hijaku i pa sopo aulu varar̃uhu. Tamaku natu, enia mo lo tahe na hijaku aulu, enia haratu kamim ka lo tovia nomim God,
JOH 8:55 ka lo verea, pani ka sopo levosahia varar̃uhu. Vara enau a verea vara na sopo levosahia, enau a pa tamlohi halu matea sohemim kamim mo isoiso, pani enau na levosahia, ale na lo vai na sava mo lo verea.
JOH 8:56 Tamamim Abraham mo avulahi tavera matan mo hite na noku pongi pala, ale mo avulahi matana.”
JOH 8:57 Ale la tamlohi tavera nona Jew atu la verea isana lara, “Pani engko taunim mo sopo lo tikeli ngavulu lima ! Ko pa hite Abraham sohena sava?”
JOH 8:58 Iesu mo r̃aramira mara, “Varar̃uhu na verea isamim, Abraham mo sopo lo vora, enau na lo toho moiso, enau haratu mo lo toho jejeu.”
JOH 8:59 La rongo nona reti atu, la vilevilei vatu vara la pa paru Iesu, pani mo luhu hinira, ale mo malue hin Temple atu.
JOH 9:1 Iesu mo pa lo hahau, ale hin rani atu mo hite na tamlohi matea mo vora mo matavuso moiso.
JOH 9:2 Tamlohi usuri non Iesu la usia isana lara, “Avei, Tija, mata sava tamlohi nike mo vora matana mo vuso? Mata nona hehe teni hehe non tamana enia tinana?”
JOH 9:3 Iesu mo r̃aramira mara, “Mo vono, mo sopo mata nona hehe teni hehe non tamana teni tinana. Pani matan mo matavuso, ha pa er̃i hite God i vai na matamata tavera hinia.
JOH 9:4 Nake mo lo rani, r̃a pa vai na masalon haratu mo lo r̃uleau. Pongi mo lo mai, ale i pa sopo tea i er̃i vai te vavahinau hinia.
JOH 9:5 Ale nakerihi na pa lo toho na varama, enau na malarani mata varama.”
JOH 9:6 Iesu mo vere reti atu moiso, mo litovi na lepa, mo hoi na lepa peresi na litona, ale mo jarai makamaka atu na matan tamlohi atu.
JOH 9:7 Ale mo verea isana mara, “O vano, o hoje nar̃ihi na lepa na paltungu Siloam!” Tamlohi atu mo vano na paltungu Siloam, r̃aramin hija atu enia ‘Haratu la r̃ulea’. Hin rani atu mo hoje nar̃ihi na lepa moiso mo er̃i kilau, ale mo mule.
JOH 9:8 Hin rani atu tahisana peresi la haratu la hitea la lo usiusira lara, “Avei, tamlohi sei natu, enia tamlohi sei tarea mo lo sakele mo lo usiusi teni mo vono?”
JOH 9:9 Tatuara lara, “Enia natu, tamlohi atu!” Ale tatuara lara, “Mo vono, pani mo sohen tamlohi atu.” Pani tamlohi atu hasena mo verea mara, “Enau sei, tamlohi atu!”
JOH 9:10 La usia lara, “Pani nake, ko pa kilau sohena sava?”
JOH 9:11 Mo r̃aramira mara, “Tamlohi matea hijana Iesu, mo vai na makamaka mo jaraia na mataku, mo r̃uleau vara a vano a hoje nar̃ihia na paltungu Siloam. Vahatea atu na vaia na er̃i kilau.”
JOH 9:12 La usia lara, “Mo lo toho epu nakerihi?” Mo r̃aramira mara, “Na sopo levosahia.”
JOH 9:13 Hin rani atu Iesu mo vai tamlohi atu mo r̃uhu na lepa peresi na litona, enia Sabbath matea. Tahisana la lavia mo vano isana Pharisee.
JOH 9:15 Pharisee la mele usia vara mo pa kilau sohena sava. Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Enia mo jarai na lepa na mataku moiso na hoje nar̃ihia, ale nake na er̃i kilau.”
JOH 9:16 Tatua Pharisee la verea isana lara, “Tamlohi nike, mo sopo tai isan God matan mo lo tope na Sabbath!” Pani tatuara la verea lara, “Sohena sava natu, tamlohi hehe matea i pa er̃i vai te matamata tavera sohen harihi?” Ale matana, Pharisee la patumasa,
JOH 9:17 la mele usi tamlohi atu lara, “Pani engko ko r̃omia vara tamlohi atu mo vaiho ko kilau, enia hare?” Mo r̃aramira mara, “Enia pr̃ovet matea!”
JOH 9:18 Pani la tamlohi tatavera atu nona Jew la r̃ohu vara la rasua vara tamlohi sei natu, matana mo matavuso tiroma. Ale, la vahar̃ule matan tamana enia tinana.
JOH 9:19 Ale, la mai moiso la usira lara, “Haranike natu, enia natumim sei ka verea vara mo vora mo vuso? Sohena sava mo pa kilau nake?”
JOH 9:20 Tamana enia tinana la r̃aramira lara, “Kama levosahia vara enia natumam, ale kama levosahia vara mo vora mo vuso,
JOH 9:21 pani kama sopo levosahia vara mo pa kilau sohena sava, teni hare mo vaia vara i er̃i kilau. Ha usia isana! Enia mo tamlohi moiso, ale enia hasena i pa verea.”
JOH 9:22 Tamana enia tinana la verea sohena matan la matahuni na nora tamlohi tatavera nona Jew. Matan nora tamlohi tatavera la hatihia moiso vara la pa tipahi te tamlohi na nora ima lotu vara la lo verea vara, Iesu enia Kr̃isto.
JOH 9:24 Tamlohi tatavera la mele tovi pa tamlohi sei mo vuso tiroma mo mele sinai, la verea isana lara, “O reti tataholo na nahon God vara o pa vere na hinau varar̃uhu! Kama levosahia vara Iesu enia tamlohi hehe matea.”
JOH 9:25 Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Na sopo levosahia vara enia tamlohi hehe teni mo vono. Na levosahia vara tiroma na vuso, pani nake na kilau.”
JOH 9:26 La usia isana lara, “Mo vai na sava isam? Mo vai mamahuni na matam sohena sava?”
JOH 9:27 Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Na pete verea isamim vahatea moiso, pani ka r̃ohu vara ha tapurongo. Ka opoia vara a mele verea mata sava? Kamim sohena ka opoia vara ha mai na nona tamlohi usuri?”
JOH 9:28 La kalia moiso, ale lara, “Engko nona tamlohi usuri! Kamam tamlohi usuri non Moses!
JOH 9:29 Kama levosahia vara God mo reti isan Moses, pani kama sopo levosahia vara harakerihi mo tai epu.”
JOH 9:30 Tamlohi atu mo r̃aramira mara, “Kamim ka tinapua! Tamlohi atu mo vai mamahuni na mataku, pani kamim ka sopo levosahia vara mo tai epu!
JOH 9:31 R̃a levosahia vara God mo lo tueni la haratu la opoia, ale la oloolo hinia. God mo sopo tueni na tamlohi hehe.
JOH 9:32 Tuai jea na tapulo varama mo tikeli nake hare mo rongoa vara te tamlohi mo mele vai mamahuni te tamlohi mo vora mo vuso vara i kilau.
JOH 9:33 Vara tamlohi atu i sopo tai isan God, i pa sopo er̃i vai te hinau hatea sohen harihi.”
JOH 9:34 La r̃aramia lara, “Tarea engko ko tamlohi hehe na rani ko vora mo tikeli nake. Engko ko r̃omr̃omia vara o pa er̃i vujangi kamam hin te hinau hatea?” Ale la pulahi nar̃ihia la tipahia.
JOH 9:35 Iesu mo rongo hinau atu mo masese moiso mo vano vara i ale tamlohi atu, ale mo tapaia mo usia mara, “Engko ko rasu na Natun Tamlohi?”
JOH 9:36 Mo r̃aramia mara, “Moli, vara o vereau hinia vara enia hare, a pa tau na noku rasua hinia.”
JOH 9:37 Iesu mo verea isana mara, “Engko ko hitea moiso, ale nakerihi enia mo lo retireti peresiho.”
JOH 9:38 Tamlohi atu mara, “Moli, na rasua.” Ale mo papaohi mo lotua.
JOH 9:39 Moiso Iesu mo verea mara, “Na mai vara aria i mai na tamlohi na varama. Na mai nike, vara a roi na matavuso la kilau, ale vara a vai la haratu la er̃i kilau, matara la vuso.”
JOH 9:40 Pharisee la rongo Iesu mo vere hinau atu moiso, la usia lara, “Kamam kama matavuso?”
JOH 9:41 Iesu mo r̃aramira mara, “Vara ka vuso i pa sopo te nomim hehe, pani nake matan ka lo verea vara kamim ka lo kilau, kamim ha pa lo toho na nomim hehe.”
JOH 10:1 “Varar̃uhu na verea isamim, tamlohi vavanaho peresi la haratu la lo vili na tamlohi mata vavanaho, la lo vele palausi na vor̃a vara la unu na jara sipsip, la sopo unu na matarua vor̃a.
JOH 10:2 Pani haratu mo unu na matarua jara sipsip enia tavui sipsip tataholo.
JOH 10:3 Tamlohi kilau na matarua atu i pa roi na matarua matan vara tavui sipsip hasena i pa unu, ale sipsip la pa levosahi na leon tavuira moiso enia i tovi na pulana sipsip na hijara hatehateahi moiso i tiromara la malue.
JOH 10:4 Hin rani atu vara tavui sipsip mo tiroma na pulana sipsip tari vara la malue hin rope sipsip atu, enia mo tiromara, ale la usuria matan la rongovosahi na leona.
JOH 10:5 La pa sopo er̃i usuri te vinano hatea matan la pa sopo rongovosahi na leon vinano atu, pani la pa rovo hinia.”
JOH 10:6 Iesu mo vere titileu atu isara, pani la sopo levosahi na sava mo lo verea isara.
JOH 10:7 Ale Iesu mo mele verea mara, “Varar̃uhu na verea isamim, enau matarua mata sipsip.
JOH 10:8 Tamlohi tari la mai tiroma hiniau, enira tamlohi vavanaho peresi la haratu la lo vili na tamlohi mata vavanaho, pani sipsip la pa sopo tapurongo isara.
JOH 10:9 Enau matarua. Vara tea i unu hiniau, enia i pa juri, i pa er̃i unu, ale i pa mele malue vara i vilei na r̃uvur̃uvu r̃uhu mata hanhani.
JOH 10:10 Tamlohi vavanaho mo mai matan vara i pa vanaho i vilimatei, ale i komokomo purongo. Enau na mai vara haratu la unu hiniau, la pa lavi na mauri r̃uhur̃uhu jea.
JOH 10:11 Enau tavui r̃uhu mata sipsip. Tavui r̃uhu mata kilau na sipsip mo tau na maurina mata pulana sipsip.
JOH 10:12 Tamlohi voko mata mania, enira la sopo sohena tavui sipsip matan mo sopo pulara sipsip ale hin rani atu vara la hite na wolf i mai, la pa rovo na sipsip, ale la pa sopo turuhoro na wolf sei enia viriu jala matea mo sati. Wolf i pa komora la rovorovo.
JOH 10:13 Tamlohi voko la rovo matan la sopo r̃omr̃omia vara la pa kilau na sipsip.
JOH 10:14 Enau tavui r̃uhu mata sipsip. Enau na levosahi na pulaku sipsip, enira la levosahiau
JOH 10:15 sohena Tama mo levosahiau, ale enau na levosahi Tama, ale enau na sile na mauriku mata pulaku sipsip.
JOH 10:16 Tatua pulaku sipsip la sopo lo toho na lolon vor̃a nike. A pa lavira la mai sohera, ale la pa tapurongo na leoku. La pa mai matea, ale tavui sipsip i pa matelete.
JOH 10:17 Ale Tama mo opoiau matan enau na sile na mauriku matara, ale a pa mele er̃i lavia.
JOH 10:18 Mo sopo tea i er̃i lavi nar̃ihia isaku, pani enau na silea na masaloku purongo. Enau na lavi na suiha matan vara a silea, ale na lavi na suiha matan vara a mele lavia sohen Tamaku mo retileu vara a vaia.”
JOH 10:19 Tamlohi tatavera nona Jew atu la mele patumasa mata sava Iesu mo lo verea isara.
JOH 10:20 Matuvana lara, “Tanume sati matea mo lo toho hinia! Mo putu! Mata sava ka lo tapurongo isana?”
JOH 10:21 Pani tatuara lara, “Vara tamlohi matea tanume sasati mo lo toho hinia i pa er̃i vere na hinau sohen harihi sohena sava? I pa sopo te tanume sasati i er̃i vai na matavuso vara i kilau!”
JOH 10:22 Hin rani atu na taro hamariri, hanhani tavera mata Dedication mo tapulo mata rani turuhi na Temple Jerusalem.
JOH 10:23 Na rani matea Iesu mo lo hahau na lolo Temple hin jara atu la lo tovia Palapalan Solomon na roro ropen Temple atu,
JOH 10:24 ale tamlohi tatavera nona Jew la r̃alihia la verea isana lara, “O pa vereuli kamam hiniho pangisa? Vara engko Kr̃isto atu, o vere tataholo kamam hinia!”
JOH 10:25 Iesu mo r̃aramira mara, “Na vere isamim moiso, pani ka r̃ohu vara ha rasuau. Hinau na vaira na hijan Tamaku, enira la vujangia vara enau hare.
JOH 10:26 Pani matan kamim mo sopo pulaku sipsip, ka sopo rasuau.
JOH 10:27 Pulaku sipsip la rongovosahi na leoku, enau na levosahira, ale la pa usuriau.
JOH 10:28 Na silera na mauri tui, ale i pa sopo te hatea i er̃i tihai hin te rani, ale mo sopo tea i er̃i tuahi nar̃ihira na limaku.
JOH 10:29 Tamaku natu, mo silera isaku, ale enia mo aulu jea mo sopo tea i sohena, ale mo sopo tea i er̃i tuahi nar̃ihira na liman Tama,
JOH 10:30 ale enau na matea peresi Tama.”
JOH 10:31 Mele vahatea tamlohi tatavera nona Jew atu la lavi na vatu vara la pa parumatei Iesu hinira.
JOH 10:32 Pani mo verea isara mara, “Enau na vujangi kamim na hina r̃uhu matuvana Tama mo r̃uleau vara a vaira. Sahara hinira natu, ka opoia vara ha paruau matana?”
JOH 10:33 La tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “Kama sopo paruho matan te hinau r̃uhu ko vaia, pani matan engko tamlohi purongo ko lo hase vaiho ko sohen God matan ko lo retihehe vara engko God!”
JOH 10:34 Iesu mo r̃aramia mara, “Na nomim leu la ulia vara, ‘Na verea vara kamim god’.
JOH 10:35 Ale, kamim ha sopo er̃i tope na Retitapu sei mo verea vara God mo retireti isana tamlohi, ale mo tovira vara enira god.
JOH 10:36 Ale, mata sava ka lo vere lejilejiau vara na lo retihehe matan na lo verea vara enau Natun God? Pulon hinau sei Tama enia mo tauhasehiau mata masalona vara a pa vai la hinau sei. Enia natu, haratu mo lo r̃uleau na varama.
JOH 10:37 Vara a sopo vai la hinau sei Tamaku mo lo vaira, ha sopo rasuau,
JOH 10:38 pani vara a vai na hinau Tama mo lo vaia, hina purongo vara ha sopo rasuau, pani mo r̃uhu vara ha rasu God matan la hina mar̃urahi sei na lo vaira. Matan hinau atu ha pa levosahia varar̃uhu vara Tama enia mo matea peresiau, ale enau na matea peresi Tama.”
JOH 10:39 Mele vahatea la opoia vara la taurilati Iesu, pani mo majuri na limara,
JOH 10:40 ale mo vano roto na wai Jordan hin jara atu John mo lo paptijo ea tiroma. Hin rani atu Iesu mo lo toho atu,
JOH 10:41 tamlohi matuvana la mai isana. La lo verea lara, “John mo sopo vai te matamata tavera hatea, pani hinau tari mo verea matan Iesu, enira la varar̃uhu.”
JOH 10:42 Tamlohi matuvana la tau na nora rasua hin Iesu hin jara atu.
JOH 11:1 Tamlohi matea hijana Lazarus, mo rojo na vanuan Bethany. Vetasina mo rua, Mary enia Martha la lo toho peresia. Mary enia har̃ai atu sei mo lo surei na hasori na palon Moli peresi na patuna, ale mo kamoti na palona na vuluna.
JOH 11:3 Vetasin Lazarus la sohai na reti isana lara, “Tija, tapalam r̃uhu sei Lazarus mo rojo tavera.”
JOH 11:4 Hin rani atu Iesu mo rongoa, mo verea mara, “Rojo atu, i pa sopo isoiso na mate, pani i pa sile na oloolo isan God, ale Natuna i pa lavi na oloolo matan haratu i pa vaia.”
JOH 11:5 Iesu mo opoi Martha enia vetasina peresi Lazarus.
JOH 11:6 Ale matan mo rongo vara mo rojo Iesu mo mele toho atu rani mo rua.
JOH 11:7 Hitahun haratu, mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Nake r̃a mele sahe Judea.”
JOH 11:8 Nona tamlohi usuri la r̃aramia lara, “Tija, mo r̃uhu, pani mo sopo tuai sei tamlohi tatavera atu nona Jew la opoia vara la pa parumateiho! Avei, ko opoia vara o pa mele vano atu?”
JOH 11:9 Iesu mo r̃aramia mara, “Matan alo mo visa na rani matea? Ka levosahia vara mo sangavulu r̃omana mo rua . Vara o hahau na rani o pa hite na mera alo, ale o pa sopo tialahalaha.
JOH 11:10 Pani vara o hahau na vutepongi o pa tialahalaha matan mo sopo te mera hinia.”
JOH 11:11 Ale mo verea isara mara, “Tapalar̃a Lazarus mo lo juruvi, pani enau a pa vano vara a pa r̃ohaia.”
JOH 11:12 Nona tamlohi usuri la r̃aramia lara, “Tija, vara enia mo lo juruvi, enia i pa mele rongo i r̃uhu.”
JOH 11:13 Iesu mo levosahia vara Lazarus mo mate, pani enira la lo r̃omr̃omia vara enia mo lo verea vara mo lo juruvi r̃omaliho purongo.
JOH 11:14 Moiso Iesu mo vere tataholoia isara mara, “Lazarus mo mate,
JOH 11:15 na avulahi matamim matan na sopo toho atu matan nake masapa matea vara ha pa tau na nomim rasua hiniau, r̃a vano isana!”
JOH 11:16 Ale Thomas sei la lo tovia Havo, mo verea isan tamlohi usuri tinapua non Iesu atu mara, “Eh! Ha turu, r̃a vano! Enr̃a r̃a vano vara r̃a pa tolu mate peresi Moli.”
JOH 11:17 Na rani Iesu mo kakau Bethany, mo rongoa vara Lazarus la taua na papavatu rani mo vati moiso.
JOH 11:18 Taon sei Bethany mo lo toho mariviti kilometre mo tolu, ale mele sopena asau hin Jerusalem,
JOH 11:19 ale tamlohi tatavera nona Jew matuvana la mai isan Martha enia Mary, vara la tangtangi peresira matan tavaira mo tihai.
JOH 11:20 Vahatea atu Martha mo rongoa vara Iesu mo pala, mo malue vano vara i tapaia, pani Mary mo lo toho na ima.
JOH 11:21 Martha mo verea isan Iesu mara, “Tija, vara o pa lo toho nike tavaiku i pa sopo mate,
JOH 11:22 pani hina purongo hin haratu matan na levosahia vara God i pa vai na sava hinau vara o usia.”
JOH 11:23 Iesu mo verea isana mara, “Tavaim i pa mele mauri!”
JOH 11:24 Martha mo r̃aramia mara, “Na levosahia vara i pa mele mauri na pongi hitahu hin rani atu vara tamlohi mate la mele turu.”
JOH 11:25 Iesu mo verea mara, “Enau pulo mauri, ale enau na sauteterahi na mateia, matan la haratu la rasuau la pa mauri, hina purongo vara la pa mate.
JOH 11:26 Moiso la haratu la rasuau, la pa lo mauri, la pa sopo er̃i mate varar̃uhu. Martha, ko rasu hinau sei?”
JOH 11:27 Martha mo r̃aramia mara, “He'e Moli! Na lo rasua vara engko natu, Kr̃isto, Natun God. Engko haratu kama lo kilau toho matana vara i pa mai na varama!”
JOH 11:28 Martha mo retireti isan Iesu, moiso mo mele hilu vara i vere malumia isan Mary mara, “Tija mo mai, mo opoia vara i hiteho.”
JOH 11:29 Mary mo rongoa, vahatea mo turu mo malue, mo vano isana.
JOH 11:30 Iesu mo sopo lo unu na vanua, mo pa lo toho hin jara atu Martha mo tapaia ea.
JOH 11:31 Na rani tamlohi tatavera nona Jew matuvana la lo nanau Mary na lolo ima, la hitea mo malue vilavila, ale la lo r̃omr̃omia vara mo vano vara i tangtangi na papa, ale la usuria.
JOH 11:32 Mary mo vano hin jara atu Iesu mo lo toho ea. Mo hitea, ale vahatea mo papaohi na palona, mo verea mara, “Moli, vara o pa lo toho nike, tavaiku i pa sopo mate.”
JOH 11:33 Na rani Iesu mo hite Mary tolu na tamlohi tavera nona Jew la lo tangtangi, enia mo rongo mo sati hajavua.
JOH 11:34 Iesu mo usia mara, “Ka tau na tarapena epu?” La r̃aramia lara, “Moli, o mai vara o pa hitea.”
JOH 11:35 Iesu mo tangi.
JOH 11:36 Ale tamlohi tavera nona Jew lara, “Ka hitea, mo r̃omia mo tavera.”
JOH 11:37 Pani tatuara la verea lara, “Enia mo vai na vuso mo mele kilau, pani mo sopo er̃i vai Lazarus vara i sopo mate mata sava?”
JOH 11:38 Iesu mo mele r̃omia hajavua, ale mo vano na papa, enia papa matea la kuresi na vatu matea mo lo turuhoro na mataruana.
JOH 11:39 Iesu mo verera mara, “Ha kuresi nar̃ihi vatu sei!” Pani Martha mo verea mara, “Tija, engko ko levosahia vara nahapani enia havati pongin Lazarus, ale i pa ponaha.”
JOH 11:40 Iesu mo r̃aramia mara, “Na verea isamim moiso, vara ha rasuau, ha pa hite na hina r̃uhur̃uhu matea na suihan God.”
JOH 11:41 Ale la kuresi nar̃ihi vatu atu, ale Iesu mo tar̃a sahe na tuka mo usiusi mara, “Tamaku, na vere meje isam matan ko lo tapurongo isaku.
JOH 11:42 Na levosahia vara tarea ko lo r̃arami na noku usiusi, pani na vere hinau nike, vara la tamlohi nike la pa rasua vara engko ko r̃uleau.”
JOH 11:43 Iesu mo usiusi moiso, mo ulo mara, “Lazarus, o malue!”
JOH 11:44 Tamlohi atu mo mate moiso, mo malue hin papa atu. Limana peresi na palona la pesira na tavalu ruru lulu, la tavu na nahona na tavalu ruru matea. Iesu mo vere isana tamlohi mara, “Ha uli nar̃ihia vara i malue.”
JOH 11:45 Ale Jew matuvana la lo toho peresi Mary atu, la rasu Iesu matan la hite hinau atu mo vaia ea.
JOH 11:46 Pani tatuara la vano la hite na Pharisee, la vereuli na sava Iesu mo vaia isara.
JOH 11:47 Moiso moli mata pr̃is tolu na Pharisee la tovi na matavuhi matea, la verea lara, “R̃a pa vai na sava? Tamlohi nike, mo vai na matamata tavera matuvana.
JOH 11:48 Vara r̃a sopo horoa nakerihi, tamlohi tari la pa tau na nora rasua hinia. Vara i sohena mara Rome la pa mai la komo na nor̃a Temple tapu peresi na nor̃a tamlohi jara mo isoiso.”
JOH 11:49 Vonara matea, Caiaphas enia pr̃is aulu hin tauni atu mo verea mara, “Ka sopo levosahi te hinau hatea,
JOH 11:50 ka sopo hitevosahia vara i pa mele r̃uhu vara tamlohi matelete purongo i mate matan la tamlohi tari nike, mo jeu haratu vara tamlohi jara mo isoiso hin Israel la mate!”
JOH 11:51 Caiaphas mo sopo vere hinau sei hasena, pani matan hin tauni atu enia pr̃is aulu, ale mo lo retimangovia sohen God mo opoia vara Iesu i pa mate mata tamlohi jara tari hin Israel,
JOH 11:52 pani i pa sopo mate mata tamlohi jara tari hin Israel hasena, i pa mate mata tamlohi tari sei la natun God na sava jara la lo toho ea la pa mai matea.
JOH 11:53 Mo tapulo hin pongi atu vao atu la hatihia vara la pa vilimatei Iesu.
JOH 11:54 Matan hinau atu Iesu mo sopo mele hahau na jara tavera isana tamlohi tatavera nona Jew, pani mo vano asau na taon Ephraim enia mariviti na jara hasetoho tavera atu, ale mo lo toho atu peresi na nona tamlohi usuri.
JOH 11:55 Rani Passover nona Jew mo lo mai mariviti. Tamlohi matuvana la lo toho r̃alihi hin jara atu la vano Jerusalem matan vara la vai na nora posposi mata onehi na hinahinau mata Passover.
JOH 11:56 La lo ale Iesu r̃alihi ea. Ale hin rani atu la lo toho na Temple la lo usiusira lara, “Avei, ka levosahia vara i pa mai mata hanhani tavera mata Passover teni i vono?”
JOH 11:57 Haratu la moli mata pr̃is tolu na Pharisee la verea isana tamlohi lara vara la hite Iesu, la pa vereulia isara vara la pa taurilatia.
JOH 12:1 Rani mo limarave mo lo toho vara i tikeli na rani Passover. Iesu mo mele sivo Bethany, taon atu sei Iesu mo lo vai Lazarus mo lo turu na mateia ea.
JOH 12:2 La tatamahu na hanhani matan Iesu. Martha natu, mo lo julai na hanhani, ale Lazarus enia vonara matea hin la haratu la lo sakele peresia atu.
JOH 12:3 Ale Mary mo lavi na potele hasori r̃uhu matea sohena sope lita matea, ale volina mo tavera jea, ale mo rengia na palon Iesu, ale mo kamotira na vuluna, ale ponana r̃uhu mo mar̃ivisi na lolo ima.
JOH 12:4 Tamlohi usuri non Iesu matea, hijana Judas Iscariot mo lo toho atu. Enia natu, i pa turuposi hin Iesu hitahu, ale mo usia mara,
JOH 12:5 “Mata sava mo sopo har̃ehi hasori sei matan volina mo tataholo na voli tamlohi voko mata tauni matea, ale mania atu i pa er̃i vano isana tamlohi la tilavono?”
JOH 12:6 Pani Judas mo sopo r̃omi na tamlohi tilavono matan enia mo lo lavi na nora tanga mania, ale enia tamlohi vavanaho matea, ale hin te rani i pa vanaho hinia.
JOH 12:7 Iesu mo verea mara, “Ha sopo hitesatihia! Enia mo tauhasehia mata noku tavun.
JOH 12:8 Tamlohi tilavono la lo toho peresi kamim tarea, pani enau a pa sopo toho peresi kamim tarea.”
JOH 12:9 Na rani vao tamlohi tavera nona Jew atu la levosahia vara Iesu mo lo toho atu. La sopo opoia vara la hite Iesu hasena, pani vara la hite Lazarus sohena matan Iesu mo vaia mo mele turu na mateia.
JOH 12:10 Ale moli mata pr̃is la tau na r̃omira vara la pa vilimatei Lazarus,
JOH 12:11 matan la hite na Jew matuvana la lo rovo hinira, ale la lo tau na nora rasua hin Iesu.
JOH 12:12 Rani tinapua mo mele sahe, vao tavera la lo mai Jerusalem mata hanhani tavera mata Passover. Pa vao atu la rongoa vara Iesu i pa mai matan hanhani tavera atu moiso,
JOH 12:13 la lavi na rau viniu, ale la vano vara la tapaia. La lo ulo lara, ‘Moli, o juri nakerihi!’ ‘God o ler̃uhu hin haratu mo lo mai na hijan Moli God!’ ‘God o ler̃uhu na Supe non Israel!’
JOH 12:14 Iesu mo vilei na natu donki matea, ale mo vele hinia sohena Retiulia mo verea,
JOH 12:15 ‘Ha sopo matahu kamim tamlohi hin Zion, Nomim supe mo lo mai na har̃i natu donki.’
JOH 12:16 Tiroma, tamlohi usuri non Iesu la sopo levosahia, pani la pa mele r̃omr̃omia hin pongi atu mo turu na nona mateia mo sahe na tuka. Hinau tari la masese la tataholo hin haratu la ulia na Retiulia vara la pa sohena.
JOH 12:17 Ale vao atu la pa lo toho peresi Iesu hin rani atu mo tovi Lazarus mo malue na papa, ale la lo sorahia.
JOH 12:18 Ale vao atu la tapaia matan la rongo matamata tavera atu mo lo vaia.
JOH 12:19 Pani Pharisee la lo vereverera hinia lara, “R̃a sopo er̃i vai te hinau hatea! Tamlohi tari na varama la lo usuri Iesu.”
JOH 12:20 Mara Greek hai tolu na tamlohi la sahe Jerusalem vara la lotu na rani mata Passover.
JOH 12:21 Philip sohena, mara Bethsaida na jara Galilee mo lo toho ea. Mara Greek la vano isana la usia lara, “Tapala, kama opoia vara kama tapai Iesu.”
JOH 12:22 Philip mo verea isan Andrew, ale enira tupra rua la vano isan Iesu la verea isana.
JOH 12:23 Iesu mo r̃aramia mara, “Pongi tataholo mo pala vara Natun Tamlohi i lavi na nona oloolo tavera.
JOH 12:24 Varar̃uhu na verea isamim, vara piri wit matea i sopo jovi na lepa i mate atu, i pa sopo ulua, i pa lo toho atu purongo, pani vara i jovi i mate na lepa i pa er̃i ulua, ale i pa sile na vuana i mar̃ivi.
JOH 12:25 Vara tea mo opoi na maurina, i pa vaitihaia. Vara i r̃ohu na maurina nake na varama enia i pa taurilatia pongi tui tui.
JOH 12:26 Vara tea mo volitusi noku enia i pa usuriau. Noku volitusi i pa toho peresiau na sava jara enau na lo toho ea. Vara tea mo volitusi Tama i pa sile na oloolo isana.
JOH 12:27 Nake r̃omiku mo puhoni hajavua. A pa vere na sava? A pa vere vara, ‘Tamaku o juriau hin rani r̃ilangi sei?’ Pani mo vono, matan na lo mai na varama matan rani r̃ilangi sei.
JOH 12:28 Tamaku, o tahe na hijam aulu.” Ale leo matea mo tai na tuka mo verea mara, “Enau na pete tahe na hijaku aulu moiso, ale a pa mele tahea aulu.”
JOH 12:29 Vao tamlohi la lo turu atu la rongo leo atu, pani hai la lo r̃omr̃omia vara mo piri, hai la lo r̃omr̃omia vara angelo matea mo lo retireti isan Iesu.
JOH 12:30 Moiso, Iesu mo verera mara, “Leo atu mo sopo mai mataku, pani matamim.
JOH 12:31 Nake aria varama mo lo tapulo. Nake God mo tapulo vara i tipahi tamlohi tavera sasati atu matan varama nike.
JOH 12:32 Hin pongi atu vara la taheau aulu na lepa, a pa vai na tamlohi tari vara la mai isaku.”
JOH 12:33 Iesu mo lo vereulia vara i pa mate sohena sava.
JOH 12:34 Vao tamlohi atu la verea isana lara, “Retiulia mo vujangia vara Kr̃isto atu enia i pa toho jejeu. Mo sohena sava natu, engko ko lo verea vara la pa tahe Natun Tamlohi aulu? Hare natu, enia Natun Tamlohi atu ko lo verea?”
JOH 12:35 Iesu mo r̃aramira mara, “Malarani i pa toho isamim mata makomo rani purongo. Ha hahau na merana matan nake mo lo rani, pani haratu mo lo hahau na r̃or̃oha i pa sopo levosahi na sava jara mo lo vano ea.
JOH 12:36 Ha rasu na malarani nake mo lo toho peresi kamim, ale kamim ha pa natu malarani!” Hitahun la hinau atu Iesu mo lo verera, mo malue mo vano mo sopo mele hahau na naho vao.
JOH 12:37 Hina purongo vara Iesu mo vai na matamata tavera matuvana na nahora, pani tamlohi la sopo tau na nora rasua hinia,
JOH 12:38 hinau sei mo masese sohena retireti non pr̃ovet Isaiah mo verea mara, ‘Moli God, hare mo rasu na nomam reti? Hare mo levosahi na suiha tavera non Moli God?’
JOH 12:39 Matan retireti sei, tamlohi la sopo er̃i rasua, matan Isaiah mo mele verea mara, ‘Enia mo vaira la matavuso, ale mo vai na mapura la r̃ilangi matan vara la pa sopo er̃i kilau na matara, ale vara la sopo er̃i levosahi na r̃omira, vara la pa posi mai isaku — matan vara enau a pa vaira la r̃uhu.’
JOH 12:41 Isaiah mo vere la hinau sei matan mo hitea vara Tamlohi Jujuri mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava, ale mo vereulia.
JOH 12:42 Hina purongo hin haratu, tamlohi tauri na suiha nona Jew matuvana la rasua, pani matan la matahuni na Pharisee enira la sopo taviti na nora rasua hinia matan vara la verea, ale Pharisee la pa tipahira na nora ima lotu.
JOH 12:43 Matan enira la r̃omr̃omi na hasohaso nona tamlohi mo jeu hasohaso atu God mo lo silea.
JOH 12:44 Pani Iesu mo ulo aulu mara, “Vara te tamlohi mo rasuau, mo sopo rasuau haseku, pani mo rasu haratu mo lo r̃uleau,
JOH 12:45 haratu mo hiteau, enia mo hite haratu mo lo r̃uleau.
JOH 12:46 Enau na mai na varama sohena malarani vara tamlohi tari la rasuau, la pa sopo mele toho na r̃or̃oha.
JOH 12:47 Enau mo sopo haratu sei i pa ari la haratu la sopo oloolo na noku vujangi. Enau na mai vara a juri na tamlohi hin varama nike, na sopo mai vara a sile na talai.
JOH 12:48 Pani na verea vara la haratu la lo r̃ohu hiniau peresi na noku vujangi vara nora hina aria mo lo toho moiso, na sava na verera moiso enira natu, la pa arira na pongi hitahu.
JOH 12:49 Na sopo retireti haseku, pani na lo vere na sava Tama sei mo lo r̃uleau mo retileu isaku vara a verea.
JOH 12:50 Matan na levosahia vara vua nona retileu sei la pa sile na mauri tui, ale na lo vere tataholoi na sava Tama mo vereau hinia.”
JOH 13:1 Ale rani mo tiroma na rani Passover mo lo mai, Iesu mo levosahia vara nona rani mo mai vara i malue na varama, ale vara i mele hilu sahe isan Tamana. Tarea mo lo opoi na nona tamlohi na rani mo lo toho hin varama nike, mo opoira mo tikeli na isoisona.
JOH 13:2 La pa lo hanhani na ravravi, Tiapolo mo posi na r̃omin Judas natun Simon Iscariot, vara i turuposi hin Iesu.
JOH 13:3 Iesu mo levosahia vara Tama mo tau na hinau tari na limana, Iesu mo levosahia vara enia mo tai isan God, ale vara i pa mele sahe isan God, ale matan haratu,
JOH 13:4 Iesu mo turu hin hanhani atu, mo lavi nar̃ihi na ruruna matea, ale mo lavi na ruru kamoti mo talihia na otiotina,
JOH 13:5 ale mo tau na wai na pesin tavera matea moiso mo tapulo hoje na palo nona tamlohi usuri, ale mo kamotira peresi ruru kamoti atu mo lo talihia hinia.
JOH 13:6 Pani hin masapa atu Iesu mara i hoje na palon Simon Peter, Peter mo usia mara, “Tija, mata sava ko opoia vara o hoje na paloku?”
JOH 13:7 Iesu mo r̃aramia mara, “Nake engko ko sopo hitevosahi na sava na lo vaia, pani hitahu, o pa levosahia.”
JOH 13:8 Peter mo verea mara, “Mo vono! Engko o pa sopo er̃i hoje na paloku hin te rani!” Iesu mo verea isana mara, “Vara a sopo hojeho, engko o pa sopo noku!”
JOH 13:9 Ale Simon Peter mo verea mara, “Tija, o sopo hoje na paloku purongo, pani limaku peresi na patuku sohena!”
JOH 13:10 Iesu mo r̃aramia mara, “Isan la haratu la loloso moiso, epera la vokevoke vevuhi moiso, la pa hoje na palora purongo. Ale kamim ka vokevoke moiso, pani vonamim matea mo vono.”
JOH 13:11 Iesu mo levosahia vara hare natu i pa turuposi hinia hin haratu mo verea mara, ‘vonamim matea.’
JOH 13:12 Hitahun haratu Iesu mo hoje na palo nona tamlohi moiso, mo mele ru na nona ruru, ale mo mele sakele. Mo verea isara mara, “Ka levosahi na sava hinau na lo vaia matamim?
JOH 13:13 Ka lo toviau nomim tija, ale nomim tamlohi tavera. Haratu ka verea mo tataholo, matan ka lo retivarar̃uhu.
JOH 13:14 Vara enau na hoje na palomim, pani enau nomim tamlohi tavera, ale nomim tija, mo r̃uhu vara ha hojehoje na palomim isamim hasemim.
JOH 13:15 Enau na lo vai na tovongi matea isamim, mo r̃uhu vara ha vaia isamim sohen enau na vaia isamim.
JOH 13:16 Varar̃uhu na verea isamim vara slev la sopo aulu na nora tamlohi tavera moiso vahar̃ule la sopo aulu hin la haratu la lo r̃ulera.
JOH 13:17 Vara ka levosahi la hinau sei moiso, God i pa ler̃uhu hin kamim vara ha vaira.
JOH 13:18 Na sopo retireti hin kamim mo isoiso. Na levosahi la haratu na vir̃onira moiso, pani matan vara sava hinau sei Retitapu mo lo verea i masese, mo verea mara, ‘Tamlohi atu mo lo hanhani peresiau, mo pete turuposi hiniau moiso!’
JOH 13:19 Na lo vere kamim hinia tiroma moiso i pa masese matan hin pongi atu vara i masese ha pa rasua vara enau natu, haratu mo lo toho jejeu.
JOH 13:20 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea mo lavi na noku vahar̃ule, enia mo lo laviau, vara tea mo laviau, enia mo lavi haratu mo lo r̃uleau.”
JOH 13:21 Iesu mo vere la haratu moiso, mo rongo r̃omina mo puhoni hajavua, mo verea isana nona tamlohi mara, “Varar̃uhu na verea isamim, vonamim matea i pa turuposi hiniau!”
JOH 13:22 Nona tamlohi usuri la lo hase kilakilaura matan la sopo levosahia vara mo lo vere hare.
JOH 13:23 Tamlohi usuri non Iesu matea mo olo vano na r̃uman Iesu hin hanhani atu, ale tamlohi atu natu Iesu mo opoia,
JOH 13:24 moiso Simon Peter mo tianaho na patuna isana vara i usia isan Iesu vara mo lo vere hare.
JOH 13:25 Ale nona tamlohi usuri atu mo olo vano na ruman Iesu, ale mo usia mara, “Tija, hare natu?”
JOH 13:26 Iesu mo r̃aramia mara, “A pa seri na tavalu pereti na wai pihi, ale a pa silea isana.” Moiso Iesu mo seri tavalu pereti atu mo silea isan Judas, natun Simon Iscariot.
JOH 13:27 Vahatea purongo, Setan mo unu hin Judas. Iesu mo verea mara, “Judas, o vano o vai na sava ko opoi vara o pa vaia vila!”
JOH 13:28 Te vonara mo sopo levosahi na r̃aramin reti atu Iesu mo lo verea isana.
JOH 13:29 Pani matan Judas mo lo tauri na tanga mania, hai la lo r̃omr̃omia vara Iesu mo lo r̃ulea vara i voli te hinau mata hanhani, hai la lo r̃omr̃omia vara Iesu mo r̃ulea vara i sile te mania isan la haratu la tilavono.
JOH 13:30 Judas mo lavi tavalu pereti atu, ale mo malue vahatea. Mo r̃or̃oha moiso.
JOH 13:31 Judas mo vano moiso, ale Iesu mo verea mara, “Nake God mo lo tahe na hijan Natun Tamlohi, ale enia i pa tahe na hijan God matana.
JOH 13:32 Vara maurin Natun Tamlohi mo tahe na hijan God, God i pa hase tahe na hijana aulu vahatea.
JOH 13:33 Na natuku, enau a pa mele toho peresi kamim mata makomo rani. Ha pa aleau, pani ha pa sopo er̃i hiteau. Na lo vere isamim sohen haratu na pete verea isana tamlohi tavera nona Jew moiso nara, ‘Ha pa sopo er̃i vano hin jara atu enau na lo vano ea’.
JOH 13:34 Pani nake, na lo sile na retileu paro matea isamim. Ha pa opoiopoi kamim hatehateahi sohen enau na lo opoi kamim.
JOH 13:35 Vara ha opoiopoi kamim, tamlohi tari la pa hitea la pa levosahia vara kamim ka noku tamlohi usuri varar̃uhu.”
JOH 13:36 Simon Peter mo usia mara, “Tija, engko ko lo vano epu?” Iesu mo r̃aramia mara, “Nake o pa sopo er̃i usuriau na jara na lo vano ea, pani hitahu o pa usuriau.”
JOH 13:37 Peter mo usia mara, “Tija, mata sava a sopo er̃i usuriho nakerihi? A er̃i mate matam!”
JOH 13:38 Iesu mo usia mara, “O er̃i mate mataku? Varar̃uhu na verea isam, engko o pa vunvuniau vaha tolu, moiso toa vari i pa tarere.”
JOH 14:1 Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha sopo matahu! Ha rasu God, ale ha rasuau sohena,
JOH 14:2 matan na iman Tamaku jara matuvana la lo toho ea. A pa sopo vereuli kamim hinia vara mo sopo varar̃uhu. A pa sahe vara a tatamahuni na jara matamim.
JOH 14:3 Vara a tatamahunia i isoiso, a pa mele mai, a pa lavi kamim vara na sava jara na lo toho ea, kamim sohena ha pa toho ea.
JOH 14:4 Kamim ka levosahi na malelen jara atu enau na lo vano ea.”
JOH 14:5 Thomas mo verea mara, “Tija, kama sopo levosahi na jara ko lo vano ea. Kama pa levosahi na malele sohena sava?”
JOH 14:6 Iesu mo verea mara, “Enau malele varar̃uhu, enau pulo hina varar̃uhu, enau pulo mauri! Vara i sopo mataku, te vonamim i pa sopo er̃i sahe isan Tama.
JOH 14:7 Vara ha pa lo levosahiau, ha pa levosahi Tama, ale mo tapulo nake ka levosahia, ale ka hitea moiso.”
JOH 14:8 Philip mo verea isana mara, “Tija, o vujangi kamam hin Tama! Haratu purongo kama opoia.”
JOH 14:9 Iesu mo r̃aramia mara, “Philip, na lo toho peresi kamim mo tuai moiso. Kamim ka sopo lo levosahia vara enau hare? Vara ka hiteau, ka hite Tama. Mo sohena sava natu, ka lo usia vara a vujangi kamim hin Tama?
JOH 14:10 Ka sopo rasua vara enau na matea peresi Tama, ale Tama enia mo matea peresiau? Sava na lo verea na sopo verea haseku. Tama sei mo lo toho hiniau, mo lo vai la nona matamata r̃uhur̃uhu atu.
JOH 14:11 Ha rasuau hin haratu na verea vara Tama enia mo matea peresiau, ale enau na matea peresi Tama. Pani vara i vono, ha rasu mata vavahinau hasera purongo.
JOH 14:12 Varar̃uhu na verea isamim, vara ha rasuau, ha pa er̃i vai na sava hinau na lo vaira. Ha pa vai na hinau la pa jeuau, matan nake na lo mele hilu sahe isan Tama.
JOH 14:13 Ha usiau, ale enau a pa vai na sava ka usia na hijaku matan vara Natuna i pa sile na oloolo i sahe isan Tama.
JOH 14:14 Vara ha usi te hinau na hijaku, a pa vaia.”
JOH 14:15 Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Vara ha opoiau, ha pa vai na sava na lo retileu hinira.
JOH 14:16 Ale, a pa usi Tama vara i mele r̃ule na meramim matea isamim, i pa toho peresi kamim tui tui,
JOH 14:17 meramim atu enia Tanumena, ale i pa vujangi na hina varar̃uhu hin God. Tamlohi na varama la pa sopo er̃i lavi na Tanumena matan la pa sopo er̃i hitea teni la levosahia. Pani kamim ka levosahi na Tanumena matan enia mo lo toho peresi kamim, i pa lo toho hin kamim.
JOH 14:18 A pa sopo rovo hin kamim sohena natu mar̃ua, pani a pa mai isamim.
JOH 14:19 I pa sopo tuai, tamlohi varama la pa sopo er̃i mele hiteau, pani kamim ha pa hiteau, ale matan enau a pa mauri, kamim ha pa mauri.
JOH 14:20 Hin pongi atu ha pa levosahia vara enau na matea peresi Tama. Ha pa levosahia vara kamim ka matea peresiau, ale enau na matea peresi kamim.
JOH 14:21 Haratu mo lavi na noku retileu, ale mo oloolo hinira enia haratu mo opoiau, ale Tamaku i pa opoia, ale enau sohena a pa opoia, ale a pa hase vujangiau isana.”
JOH 14:22 Moiso Judas, mo sopo Judas Iscariot, mo reti mo usia mara, “Tija, r̃aramin nom reti sei vara o pa vujangiho isamam, pani i pa sopo isana tamlohi varama, enia sava?”
JOH 14:23 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara tea mo opoiau, i pa oloolo hina noku reti, moiso Tamaku i pa opoia, kama pa mai isana, kama pa toho hinia.
JOH 14:24 Pani haratu mo sopo opoiau, mo sopo oloolo hina noku reti. Sava reti ka rongo na verea, la sopo noku, pani non Tamaku sei mo lo r̃uleau.
JOH 14:25 Na lo vere kamim hin la hinau sei nake matan na pa lo toho peresi kamim.
JOH 14:26 Pani Tuetueni r̃uhu atu i pa mai, enia Tanume Tapu, Tama i pa r̃ulea i lavi na jaraku, enia i pa vujangi kamim na hinau tari, ale i pa vai kamim ha mele r̃omr̃omi na hinau tari na lo verea isamim moiso.
JOH 14:27 Na lo sile kamim na tamata, noku tamata atu, enau haseku a er̃i silea, mo sopo sohena tamata varama nike i er̃i silea. Ale ha sopo r̃omkaka, ha sopo matahu.
JOH 14:28 Ka pete rongoa, na verea isamim moiso vara a pa vano, ale a pa mele mai isamim. Vara ka opoiau varar̃uhu, ha pa avulahi matan enau na lo sahe isan Tama, matan Tama enia mo aulu jea hiniau.
JOH 14:29 Na lo vere la hinau nike tiroma isamim matan vara pongi atu vara i masese ha pa rasuau.
JOH 14:30 A sopo er̃i retireti peravu isamim matan tamlohi tavera sasati matan varama nike mo lo mai, pani enia mo sopo lavi te suiha vara i aulu hiniau.
JOH 14:31 Pani vara tamlohi tari na varama la pa levosahia vara enau na opoi Tamaku, na lo vai na sava enia mo retileu vara a vaira. Ale ha turu, r̃a malue!”
JOH 15:1 Iesu mo verea isana nona tamlohi mara, “Enau asi grape varar̃uhu, ale Tamaku enia tamlohi isa.
JOH 15:2 Mo tai nar̃ihi vevuhi na rangaku sei la sopo vua hiniau. Pani hin haratu la lo vua, mo jalo na rangana vara i pa namaha i mar̃ivi.
JOH 15:3 Kamim ka vokevoke moiso mata sava na lo verea isamim moiso.
JOH 15:4 Ha toho hiniau, ale enau a pa lo toho hin kamim. Sohena ranga matea i sopo er̃i vua matan mo sopo sor̃otahi peresi na lahona, kamim ha pa sopo er̃i vua vara ha sopo toho hiniau.
JOH 15:5 Enau pulo asi grape, ale kamim rangarangana, pani vara kamim ha sor̃otahi isaku, ale enau a lo sor̃otahi isamim, kamim ha pa vua i mar̃ivi, pani vara enau a sopo toho isamim, ha pa sopo er̃i vai te hinau hatea.
JOH 15:6 Vara ha sopo toho hiniau, la pa pulahi kamim sohena ranga mahoa sei la takonahira, ale la pa sulira na hapu.
JOH 15:7 Vara ha lo toho hiniau, ale vara noku reti i lo toho hin kamim, sava ka usia Tamaku i pa vaia nomim.
JOH 15:8 Tamaku mo lo lavi na oloolo tavera hin malele sei, vara ha vua tavera ka lo vujangia vara ka noku tamlohi usuri varar̃uhu.
JOH 15:9 Na lo opoi kamim sohen Tama mo opoiau. Ha toho na noku opoia.
JOH 15:10 Vara ha oloolo na noku retileu, ha pa lo toho na noku opoia sohen enau na lo oloolo na retileu non Tamaku, ale na lo toho na nona opoia.
JOH 15:11 Na lo vere la hinau sei isamim vara ha pa avulahi tavera soheku.
JOH 15:12 Noku retileu na lo verea isamim nakerihi, vara ha opoiopoi kamim sohen enau na lo opoi kamim tiroma mo mai nake.
JOH 15:13 Mo sopo tea nona opoia i jeu haranike: vara tea i tau na maurina mata tapalana.
JOH 15:14 Ale kamim ha pa tapalaku vara ha lo oloolo na sava na retileu hinia isamim.
JOH 15:15 Slev la sopo levosahia vara nora tamlohi tavera mo lo vai na sava, ale enau na sopo mele retireti isamim sohena noku slev. Na tovi kamim tapalaku matan enau na vere vevuhi na sava Tamaku mo vereau hinia.
JOH 15:16 Kamim ka sopo vir̃oniau, pani enau na vir̃oni kamim matan vara ha pa vano ha vua na vua sei i pa lo toho jejeu. Ale sava hinau ka usia na hijaku, Tamaku i pa silea isamim.
JOH 15:17 Ale na retileu isamim vara ha opoiopoi kamim.” Iesu mo verea mara:
JOH 15:18 “Vara tamlohi varama la r̃ohu hin kamim, ha r̃omr̃omia vara la r̃ohu hiniau tiroma.
JOH 15:19 Vara kamim tamlohi non varama, tamlohi hinia la pa opoi kamim. Pani kamim ka sopo tamlohi non varama, mo vono. Enau na vir̃oni nar̃ihi kamim vara ha pa tau na varama na har̃imim, ale matan haratu, tamlohi non varama la pa r̃ohu hin kamim.
JOH 15:20 Ha r̃omr̃omi na sava na lo vere kamim hinia moiso, ‘Slev mo sopo aulu i jeu na nona tamlohi tavera’. Vara tamlohi la vailejilejiau, la pa vailejileji kamim. Vara la oloolo na sava na verea, la pa oloolo na sava ka lo verera.
JOH 15:21 Tamlohi la pa vailejileji kamim matan ka lo lavi na hijaku, ale matan la sopo levosahi haratu sei mo lo r̃uleau.
JOH 15:22 Vara a sopo lo sinai a verea isara, enira la pa sopo ori na hehe, pani nake, la sopo er̃i verea vara mo sopo te nora hehe.
JOH 15:23 Haratu sei mo r̃ohu hiniau, enia i pa r̃ohu hin Tamaku.
JOH 15:24 Vavahinau sei na vaira, mo sopo lo te tamlohi i vaira hin te rani, vara la sopo lo hiteau a vai la hinau atu, la pa sopo ori na hehe, pani la hiteau na vai la hinau atu, ale la r̃ohu tavera hiniau peresi Tamaku.
JOH 15:25 Pani matan sava la pete ulia na nora leu moiso i pa masese, ale mo verea mara, ‘Tamlohi la r̃ohu tavera hiniau, pani mo sopo matan te hinau’.
JOH 15:26 Pani a pa r̃ule na Tuetueni r̃uhu matea i pa tai isan Tama i sinai isamim, enia Tanumena, i pa vujangi na hina varar̃uhu mo malue isan Tama, ale Tanumena i pa vereuliau.
JOH 15:27 Ale kamim sohena, ha pa vereuliau matan kamim ka lo toho peresiau na tapulo noku rani nike.”
JOH 16:1 “Na lo vere kamim hin la hinau nike, matan vara ha sopo kali hin te hinau.
JOH 16:2 La pa tipahi kamim na ima lotu nona Jew. Ale pongi matea i pa mai, tamlohi la pa vilimatei kamim, ale matana, la pa r̃omr̃omia vara la lo vai na masalon God.
JOH 16:3 La pa vai hinau atu matan la sopo levosahi Tama teni enau.
JOH 16:4 Pani na lo vere hinau sei isamim nake, matan vara pongina i masese, ha pa r̃omr̃omi na sava na lo vere kamim hinia moiso. Tiroma na sopo vere la hinau nike, matan enau na lo toho peresi kamim,
JOH 16:5 pani nake na lo sahe isan haratu mo lo r̃uleau, ale mo sopo te vonamim i usiau hinia vara, ‘Ko lo haipu?’
JOH 16:6 Mata sava na verea isamim, ale ka rongo mo sati tavera.
JOH 16:7 Pani na verea isamim, i pa mele r̃uhu isamim vara a malue. Vara a sopo malue, Tuetueni r̃uhu atu i pa sopo er̃i mai vara i tueni kamim. Vara a vano a pa r̃ule na Tanume Tapu i mai isamim.
JOH 16:8 Tanume Tapu i pa mai i tuvai na tamlohi na varama na sava mo hehe, ale na sava mo vokevoke, mata aria non God.
JOH 16:9 Ale i pa mai i tuvai na tamlohi na varama na sava mo hehe matan la sopo rasuau.
JOH 16:10 Ale i pa mai i tuvai na tamlohi na varama na sava mo vokevoke matan mauriku mo vokevoke, ale enau na lo sahe isan Tama ale kamim ha pa sopo er̃i mele hiteau nike,
JOH 16:11 ale i pa mai i tuvai na tamlohi na varama mata aria non God matan mo pete ari haratu mo lo tauri na suiha non varama nike moiso.
JOH 16:12 Na opoia vara a vere kamim na hinau matuvana, pani nakerihi i pa r̃ilangi vara ha pa levosahira.
JOH 16:13 Pani hin pongi atu vara Tanume Tapu i mai, enia i pa vujangi na hina varar̃uhu, ale i pa tiroma hin kamim na malele varar̃uhu tari vara ha pa levosahira. Tanume Tapu mo sopo vere na hinau enia hasena, pani enia i pa vere kamim purongo na sava mo rongoa isaku. Moiso enia i pa vai kamim ha levosahi na sava i pa masese hitahu.
JOH 16:14 Tanume Tapu i pa vuhesia isamim vara enau na r̃uhur̃uhu jea sohena sava, i pa vaia sohen harihi: i pa lavi na noku reti vara i vuhesia isamim.
JOH 16:15 Hinau tari non Tama enia noku. Matan hinau atu na lo vere vara Tanume Tapu i pa lavi na noku reti, ale i vuhesia isamim.
JOH 16:16 I pa sopo tuai ha pa sopo mele hiteau, pani hitahun haratu, ha pa mele hiteau.”
JOH 16:17 Nona tamlohi usuri la lo vereverera hinia lara, “R̃aramin nona reti sei isar̃a enia sava sei enia mara, ‘I pa sopo tuai ha pa sopo hiteau, pani hitahun haratu ha pa mele hiteau mata makomo rani!’ teni ‘matan a pa mele sahe isan Tama?’”
JOH 16:18 Nona tamlohi usuri la lo mele usiusira hinia lara, “R̃aramin nona reti sei, ‘I pa sopo tuai!’ enia sava r̃a sopo levosahi na sava mo lo verea.”
JOH 16:19 Iesu mo levosahia vara la opoia vara la usia hin la hinau sei, ale mo verea isara mara, “Avei, ka lo usiusi kamim na r̃aramin noku reti sei, ‘I pa sopo tuai ha pa sopo hiteau, pani hitahun haratu, ha pa mele hiteau?’
JOH 16:20 Varar̃uhu na verea isamim vara ha pa tangi, moiso ha pa rongo i sati, pani tamlohi na varama la pa avulahi. Ha pa rongo i sati, pani hitahu ha pa avulahi.
JOH 16:21 Vara har̃ai mariviti vara i lavilavi, enia i pa rongohaji tavera, pani vara mo isoiso, mo r̃omaliho na rongohaji, ale mo avulahi matan mo vasusui na natirihi matea mo pala na varama.
JOH 16:22 Ale sohen haratu nake r̃omimim la lo sati, pani hitahu hin pongi atu vara a mele hite kamim, ha pa avulahi tavera, ale tea i pa sopo er̃i posi na nomim avulahi.
JOH 16:23 Vara pongi atu i masese, ha pa sopo er̃i mele usiau hin te hinau. Varar̃uhu na verea isamim vara Tama i pa sile kamim na sava hinau ka usia na hijaku.
JOH 16:24 Mo tikeli nake ka sopo lo usi te hinau na hijaku, pani nake, ha pa usia na hijaku moiso i pa mai isamim matan vara ha pa avulahi jea.
JOH 16:25 Na lo retireti na titileu isamim matan vara i vuhesi na sava na lo verea. Pani pongi matea mo lo mai, a pa vere tataholoi kamim hin Tama, ale a pa sopo mele titileu sohen haranike.
JOH 16:26 Hin pongi atu enau a pa sopo mele usia nomim matan kamim hasemim ha pa usi na hinau isan Tama na hijaku.
JOH 16:27 Matan Tama mo opoi kamim matan ka opoiau, ale ka rasua vara enau na tai isana.
JOH 16:28 Na tai isan Tama na mai na varama, pani nake na lo malue na varama vara a mele hilu a sahe isan Tama.”
JOH 16:29 Nona tamlohi usuri lara, “Nakerihi ko reti tataholo isamam, ko sopo titileu.
JOH 16:30 Nake natu, kama levosahia vara engko ko levosahi na hinau tari, ale te i sopo er̃i usi te retiusia isam. Nake kama rasua vara engko ko tai isan God.”
JOH 16:31 Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim ka rasuau varar̃uhu?
JOH 16:32 Rani matea mo lo mai, ale nake mo masese moiso vara kamim mo isoiso ha pa rovorovo, enau haseku a pa lo toho, pani Tamaku i pa lo toho peresiau, ale a pa sopo toho haseku.
JOH 16:33 Na lo vere hinau sei isamim matan vara tamata i pa toho na mapumim mataku. Nake ka lo toho na varama kamim ha pa lavi na rani r̃ilangi, pani ha lo r̃omr̃ilangi matan enau na jeu na noku meresahi na varama moiso.”
JOH 17:1 Iesu mo vere la hinau sei moiso, mo tar̃a sahe aulu na tuka, mo verea mara, “Tamaku, pongi atu mo mai vara o tahe na hijan Natum aulu matan vara Natum i er̃i tahe na hijam aulu.
JOH 17:2 Ale matan ko sile na suiha isaku moiso vara a aulu na tamlohi tari matan vara a pa sile na mauri tui isan la haratu ko lo sileau hinira.
JOH 17:3 Mauri tui enia vara la levosahiho vara engko hasem God varar̃uhu, ale vara la levosahi Iesu Kr̃isto, haratu ko lo r̃ulea.
JOH 17:4 Enau na vujangi la tamlohi nike na varama vara nom r̃uhur̃uhu mo sohena sava matan na vai vevuhi na hinau tari ko lo taura isaku vara a vaira.
JOH 17:5 Nake Tamaku, o mele taheau na noku suiha aulu peresiho na tuka i sohen haratu mo lo toho isaku tiroma varama mo sopo lo tapulo.
JOH 17:6 Enau na vereuliho isan la tamlohi atu, engko ko lo sileau hinira na varama vara la pa levosahiho. Enira nom, moiso ko sileau hinira, ale la lo oloolo na nom reti.
JOH 17:7 Nake, la levosahia vara hinau tari ko sileau enira la tai isam.
JOH 17:8 Na vere na noku tamlohi moiso na sava ko lo vereau hinira vara a verea, ale la lavia. La levosahia mo r̃uhu vara enau na tai isam, moiso la rasua vara engko ko r̃uleau na mai.
JOH 17:9 Na lo usiusi matara, pani mo sopo matan la haratu non varama. Noku tamlohi enira nom, ale na lo usiusi matara matana.
JOH 17:10 Hinau tari noku, enira nom moiso, ale na lavi na oloolo tavera matan la lo vereuliau.
JOH 17:11 I pa sopo tuai enau a sopo mele toho na varama, pani enira la lo pa toho na varama, ale enau na lo mai isam. Tama Tapu o pa tingira hin suiham atu ko lo silea isaku. Moiso la pa matea peresira hasera sohen engko peresiau r̃a matea.
JOH 17:12 Hin rani atu na lo toho peresira, na lo tingira hin suiha atu ko lo sileau hinia. Na lo kilaura, ale mo sopo te vonara hatea i tihai, pani tamlohi atu matea purongo sei mo lo vano na komo matan vara Retitapu i pa masese.
JOH 17:13 Na lo mai isam, pani na lo vere la hinau nike nake na lo toho na varama vara noku tamlohi, la pa er̃i avulahi tavera soheku matana.
JOH 17:14 Na silera na nom reti moiso, ale tamlohi non varama la r̃ohu hinira, matan enira la sopo tamlohi non varama, mo soheku, la r̃ohu hiniau matan enau na sopo non varama.
JOH 17:15 Tata, na sopo usiho vara o lavi nar̃ihi na noku tamlohi na varama, pani vara o tingira matan Tiapolo.
JOH 17:16 Enira la sopo non varama, sohen enau na sopo non varama.
JOH 17:17 O tapuhira na retivarar̃uhu, nom reti enia varar̃uhu.
JOH 17:18 Enau na lo r̃ulera vara la vano isana tamlohi r̃alihi na varama sohen engko ko r̃uleau.
JOH 17:19 Enau na tapuhiau haseku vara a vai na masalom purongo, matan vara la pa er̃i hitevosahia, ale la mai tamlohi non retivarar̃uhu.
JOH 17:20 Enau na sopo usiusi matan la noku tamlohi nike hasera, pani na lo usiusi mata tamlohi tari sei la pa tau na nora rasua hiniau na sava la pa lo verea mataku.
JOH 17:21 Na opoia vara enira mo isoiso la pa matea peresihira hatehateahi, sohen enau na lo matea peresiho, ale engko ko matea peresiau. Na opoia vara la pa matea peresir̃a, matan vara tamlohi hin varama nike, la pa rasua vara engko ko r̃uleau.
JOH 17:22 Suiha r̃uhur̃uhu atu ko lo sileau hinia, na pete silea isara moiso, matan vara la pa matea sohen enr̃a r̃a matea,
JOH 17:23 enau hinira, ale engko hiniau, matan vara la pa matea na hinau tari, matan vara tamlohi na varama la er̃i levosahia vara engko ko r̃uleau, ale ko lo opoira sohen ko opoiau.
JOH 17:24 Tata, na opoia vara la haratu ko lo sileau hinira, la pa toho peresiau na jara na lo toho ea, matan vara la pa er̃i hite noku oloolo tavera atu sei ko lo sileau hinia, matan ko opoiau hin pongi atu varama mo sopo lo toho.
JOH 17:25 Tata ko vokevoke, hina purongo vara tamlohi na varama la sopo levosahiho, enau na levosahiho, ale la tamlohi nike la levosahia vara engko ko r̃uleau.
JOH 17:26 Ale enau na verea isara vara engko ko sohena sava, ale a pa mele verea isara vara opoia atu ko opoiau hinia, i pa toho isara, ale enau a pa toho hinira.”
JOH 18:1 Iesu mo usiusi mo isoiso, enia tolu na nona tamlohi usuri, la vano roto na Vakoan Kidron na talu olive matea atu.
JOH 18:2 Tarea Iesu tolu na nona tamlohi usuri la lo pulutahi ea, ale Judas haratu mo lo turuposi hin Iesu mo levosahi jara atu.
JOH 18:3 Ale Judas mo vano hin talu olive atu peresi na tamlohi vuro hai nona mara Rome peresi na police mata Temple. Nora moli mata pr̃is peresi na Pharisee la r̃ulera. La lavi na hapu jilangi, lamu peresi na hinau mata valum, ale la mai isan Iesu.
JOH 18:4 Iesu mo pete levosahi na sava i pa masese moiso, pani mo usi isara mara, “Ka lo ale hare?”
JOH 18:5 Ale Judas haratu mo lo turuposi hinia mo lo turu peresira atu. La r̃aramia lara, “Kama lo ale Iesu mara Nazareth!” Iesu mo verea isara mara, “Enau natu, haratu na lo toho jejeu!”
JOH 18:6 Vahatea purongo enira mo isoiso la turu juha hinia, ale la jovi na lepa.
JOH 18:7 Iesu mo mele usia mara, “Ka lo ale hare?” La r̃aramia lara, “Kama lo ale Iesu mara Nazareth!”
JOH 18:8 Iesu mo r̃aramira mara, “Na pete verea moiso vara enau natu. Vara ka lo aleau, ha tinar̃ihi la tamlohi nike la vano!”
JOH 18:9 Mo verea sohena matan vara nona reti atu mo lo verea tiroma i pa masese mara, ‘Enau na sopo vaitihai te vonara hatea hin la haratu ko lo sileau hinira’.
JOH 18:10 Ale Simon Peter enia nona sita vuro matea, ale mo reve nar̃ihi sita vuro atu mo langa na matua pero slev non pr̃is aulu atu, hijan slev atu enia Malchus.
JOH 18:11 Pani Iesu mo reti isan Peter mara, “O tau nar̃ihi na nom sita vuro! Vara sava, ko r̃om vara enau a pa sopo er̃i lavi rani r̃ilangi sei Tama mo lo sileau hinia?”
JOH 18:12 Ale vao tamlohi vuro matea nona mara Rome peresi nora commander peresi na police mata Temple nona Jew, la taurilati Iesu, ale la pesia.
JOH 18:13 La lavia mo vano tiroma isan Annas, enia palihan Caiaphas, pr̃is aulu hin tauni atu.
JOH 18:14 Caiaphas sei natu, mo lo verea isana tamlohi tatavera nona Jew mara, “I pa mele r̃uhu vara tamlohi matea purongo i mate mata tamlohi tari.”
JOH 18:15 Simon Peter peresi na tamlohi usuri tinapua non Iesu matea, la usurira la lavi Iesu mo vano isan Annas. Tamlohi non Iesu atu enia mo levosahi mamahuni pr̃is aulu atu, ale mo usuri Iesu mo sivo na lolo rope iman pr̃is aulu atu.
JOH 18:16 Pani Peter mo lo toho na jingoima mariviti na mataruan rope atu. Pani pa tamlohi usuri non Iesu atu mo mele malue, ale mo vano mo retireti peresi har̃arihi atu mo lo kilau na matarua rope. Mo tinar̃ihia vara Peter i unu hin rope atu,
JOH 18:17 pani mo usia isana mara, “Avei, engko ko sopo vonara matea sei la lo usuri tamlohi atu?” Peter mo r̃aramia mara, “Enau mo vono!”
JOH 18:18 Slev peresi na police mata Temple la lo turu r̃alihi na hapu matea la vaia na valaji hapu mata hamariri. Peter sohena mo lo turu peresihira mo lo marijo.
JOH 18:19 Na lolo ima, pr̃is aulu atu mo lo usi Iesu mata nona tamlohi usuri peresi na nona vujangi.
JOH 18:20 Pani Iesu mo r̃aramia mara, “Enau na lo retireti na jara tavera isana tamlohi na varama. Ale tarea, enau na lo vujangi na lolo ima lotu peresi na Temple sei Jew la lo pulutahi ea. Na sopo vere te hinau hatea vara tamlohi la sopo rongoa.
JOH 18:21 Mata sava ka lo usiau hinia? Ha usi la haratu la lo rongoau, la levosahi na hinau na lo verea!”
JOH 18:22 Iesu mo vere reti atu moiso police mata Temple matea mo vojaia, ale mo verea mara, “Ko r̃om vara o er̃i r̃arami na pr̃is aulu matea sohen haratu?”
JOH 18:23 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara na vere te hinau mo sopo tataholo o verea! Pani vara mo vono, mata sava ko vojaiau?”
JOH 18:24 Ale Annas mo r̃ule Iesu mo vano isan Caiaphas, pr̃is aulu, pani la sopo lo uli nar̃ihi na asihai hinia.
JOH 18:25 Haratu mo lo vano, pani Simon Peter mo pa lo turu mo lo marijo, ale la usia isana lara, “Avei, engko ko sopo nona tamlohi usuri matea?” Peter mo mele vunvunia mara, “Enau mo vono!”
JOH 18:26 Slev matea non pr̃is aulu tahisan haratu sei Peter mo lo langa na perona, mo usia mara, “Mo sopo engko sei na hiteho na talu olive peresi tamlohi nike?”
JOH 18:27 Peter mo mele vunvunia, ale vahatea purongo, toa vari matea mo tarere.
JOH 18:28 Na r̃alavuho jea natu, la lavi Iesu la malue na iman Caiaphas, la vano na ima tavera matea nona tamlohi tavera nona mara Rome. Pani la lo sasaovi na jingoima, matan la rasua vara tea i unu, enia i pa lumiha na nahon God, ale enia i pa sopo er̃i hani na Passover.
JOH 18:29 Pilate mo malue mo usia mara, “Tamlohi nike, mo vai na sava hina sati?”
JOH 18:30 La r̃aramia lara, “Ko r̃om vara kama pa lavi tamlohi akerihi i mai isam vara enia mo sopo vai te hina hehe?”
JOH 18:31 Pilate mo verea isara mara, “Ha lavia, ale ha pa aria i usuri na nomim leu.” Vao tamlohi nona Jew atu la r̃aramia lara, “Pani nomim leu mo tapuhoro kamam vara kama er̃i tau te tamlohi na mateia.”
JOH 18:32 Ale sohen Iesu mo verea moiso vara nona mateia i pa sohena sava, mo lo mai vara i masese.
JOH 18:33 Pilate mo mele unu na lolon patu ima tavera atu, ale mo tovi Iesu mo vano isana, ale mo usia isana mara, “Avei, engko natu, Supe nona Jew?”
JOH 18:34 Iesu mo r̃aramia mara, “Retiusia sei mo tai isam hasem teni tea la verea isam mataku?”
JOH 18:35 Pilate mo r̃aramia mara, “Sava? Vara sava, enau Jew matea? Tahisam tataholo peresi na pr̃is aulu, enira natu, la laviho ko mai isaku. Ko vai na sava mo sati?”
JOH 18:36 Iesu mo r̃aramia mara, “Jara atu na lo tauri na suiha hinia mo sopo non varama nike, vara i sohena, noku tamlohi la pa valum moiso matan vara la turuhoroau vara a pa sopo er̃i vano na lima tamlohi tatavera nona Jew, pani mo vono, jara atu na lo tauri na suiha hinia mo sopo non varama nike.”
JOH 18:37 Pilate mo verea mara, “Varar̃uhu, engko Supe matea?” Iesu mo verea isana mara, “Engko ko lo verea vara enau Supe matea. Enau na vora hin varama nike matan vara a vere na retivarar̃uhu. Ale la haratu non varar̃uhu la levosahi na leoku.”
JOH 18:38 Pilate mo usia isan Iesu mara, “Retivarar̃uhu enia sava?” Hitahun haratu Pilate mo mele malue mo verea isan la Jew atu mara, “Tamlohi nike, na sopo hite te hinau i ori hinia vara a sile na talai isana.
JOH 18:39 Ale tarea na lo teri na tamlohi matea na nomim pongi Passover. Ale kamim ka opoia vara a teri na Supe nona Jew teni mo vono?”
JOH 18:40 Ale la r̃aramia la ulo lara, “Mo vono! Mo sopo enia. Kama opoi Barabbas.” Barabbas enia tamlohi valvalum matea ale enia mo r̃ohu na gavman non Rome.
JOH 19:1 Ale Pilate mo lavi Iesu mo retileu vara, la tamlohi vuro atu, la pa rupia na asi maja.
JOH 19:2 Tamlohi vuro la peri na rongorongo na asihai ngar̃ngar̃iha la taua na patuna, ale la liho na ruru peravu majhina mo perpel nona tamlohi aulu na pilina.
JOH 19:3 La mai isana la kerehia lara, “Engko Supe nona Jew, avei?” Ale la tutuhi na nahona.
JOH 19:4 Pilate mo mele malue, mo verea isana tamlohi tatavera nona Jew mara, “Ka hitea, na lavia mo mai isamim, matan ha pa levosahia vara enau na sopo er̃i vilei te hinau i ori hinia vara i lavi na talai matana.”
JOH 19:5 Ale Iesu mo malue peresi na r̃ongor̃ongo la vaia na asihai ngar̃ngar̃iha na patuna peresi na ruru peravu, majhina mo perpel. Ale Pilate mo verea isara mara, “Ka hitea, tamlohi atu nahai!”
JOH 19:6 Moiso na rani moli nona pr̃is peresi na police mata Temple la hitea, la ulo lara, “Ha vosaea na talopeilopei! Ha vosaea na talopeilopei!” Pilate mo verea mara, “Kamim ha lavia, ha vosaea na talopeilopei kamim hasemim! Enau na sopo vilei te hinau hatea vara mo ori hinia.”
JOH 19:7 Tamlohi tatavera nona Jew atu la r̃aramia lara, “Kamam nomam leu matea mo verea vara i pa mate matan mo lo verea vara enia Natun God!”
JOH 19:8 Ale Pilate mara mo rongo reti atu mo mele matahu mo tavera,
JOH 19:9 moiso mo posi vara i mele unu hin nona patu ima tavera atu, ale mo hite Iesu, mo verea isana mara, “Engko ko tai epu?” Pani Iesu mo sopo r̃aramia.
JOH 19:10 Moiso Pilate mo verea mara, “Ko sopo r̃aramiau mata sava? Ko sopo levosahia vara ko lo toho na suiha limaku vara o pa materi teni la vosaeho na talopeilopei vara a opoia?”
JOH 19:11 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara God i sopo lo sileho na suiha, engko o sopo er̃i vai te hinau isaku, ale matan harihi, la haratu la sileau isam, nora hehe mo jeu na nom.”
JOH 19:12 Hitahun haratu Pilate mo tapulo vaihite vara i teri Iesu, pani vao atu mo mele ulo aulu lara, “Vara o teri tamlohi nike, engko ko sopo tapalan supe hin Rome! Vara tea i verea vara enia supe enia mo meresahi non supe hin Rome!”
JOH 19:13 Ale Pilate mara mo rongoa, mo tiroma hin Iesu la vano na jingoima, ale mo sakele na jara tamlohi ari la lo tovia, ‘Jara Pulutahi la tiua na vatu’ na leon tavtavuin Israel lara, ‘Gabbatha’.
JOH 19:14 Nake mo livuha rani moiso na rani mo tiroma na rani Passover. Pilate mo verea isana vao Jew atu mara, “Ka hitea! Nomim Supe nahai!”
JOH 19:15 Vao atu la ulo aulu lara, “O vilimateia! O vilimateia! O vosaea na talopeilopei!” Pilate mo usia isara mara, “Avei, ka opoia vara a vosae nomim Supe na talopeilopei?” Moli pr̃is la r̃aramia lara, “Mo sopo te nomam Supe, pani Supe nona mara Rome enia nomam Supe!”
JOH 19:16 Ale Pilate mo tau Iesu na limara vara la pa vosaea na talopeilopei. La tauri Iesu la tiroma hinia,
JOH 19:17 ale la lavi Iesu mo vano, ale enia mo hasena lavi na talopeilopei, mo malue la vano hin jara atu la tovia vara, ‘Jara Patusui Tamlohi’ na leon tavtavuin Israel la tovia Golgotha.
JOH 19:18 Hin jara atu natu la vosaea na talopeilopei peresi na tamlohi tinapua mo rua na tavaluna, Iesu na livuhara.
JOH 19:19 Pilate sohena mo uli na reti matea mo vosaea aulu hin talopeilopei atu mo verea mara, Iesu mara Nazareth Supe nona Jew
JOH 19:20 Jew matuvana la evia matan jara atu la vosae Iesu hinia, mo lo toho na pahisan taon tavera atu, ale mo ulia na leo tavtavuin Israel peresi na leo mara Rome peresi na leo mara Greek.
JOH 19:21 Ale moli nona pr̃is la vano isan Pilate lara, “Mata sava ko ulia vara, enia Supe nona Jew? I pa mele r̃uhu vara o ulia vara, enia mo lo verea vara enia Supe nona Jew!”
JOH 19:22 Pani Pilate mo r̃aramira mara, “Sava na ulia moiso i lo toho sohena!”
JOH 19:23 Tamlohi vuro la vosae Iesu na talopeilopei moiso, ale la asease na nona ruru isara tupu vati na sope ruru matea isara hatehateahi. Nona ruru tavera enia tavalu ruru matea purongo, mo sopo te sor̃osor̃o hinia,
JOH 19:24 ale matana, la tamlohi vuro atu la vereverea isara lara, “R̃a sopo r̃arir̃aria. R̃a pa roro matana, vara r̃a pa hitea vara hare i pa lavia nona!” Haratu mo masese matan vara sava Retitapu mo verea i pa masese mara, ‘La aseasehi na noku ruru, la roro mata noku ruru’. Ale tamlohi vuro la vai na sava la hatihia moiso.
JOH 19:25 Tinan Iesu mo lo turu na tavalu nona talopeilopei peresi vetavain tinana, peresi Mary atu naroun Clopas, ale Mary Magdalene.
JOH 19:26 Moiso Iesu mo hite tinana peresi tamlohi usuri atu mo opoia mo tavera, mo verea isan tinana mara, “Tamlohi nike, nake enia natum.”
JOH 19:27 Ale mo verea isan tamlohi usuri atu mara, “Enia nake tinam.” Mo tapulo hin rani atu, tamlohi atu mo lavia mo vano na imana.
JOH 19:28 Hitahun haratu, Iesu mo levosahia vara mo vai vevuhi na nona vavahinau, ale vara na sava hinau Retitapu mo verea moiso vara i pa masese mo verea mara, “Na mar̃ohu!”
JOH 19:29 Potele waen hohona matea mo lo toho atu, ale la r̃ur̃uni na susupaheu hin waen hohona atu na ranga hyssop matea, ale la tahea mo sahe na jingona.
JOH 19:30 Hitahun haratu Iesu mo inu waen atu mo verea mara, “Hinau tari mo isoiso!” Mo rautoho moiso mo mate.
JOH 19:31 Ale matan vara i mele rani sahe i pa Sabbath matea peresi na Passover, enia rani aulu matea nona Jew. Jew la sopo opoia vara la tarape atu la lo sevu na talopeilopei hin rani atu, ale la vano la usia isan Pilate vara la kame na palora vara la mate vila, ale la pa er̃i suira.
JOH 19:32 Ale tamlohi vuro la kame na palon la tamlohi mo rua atu sei la lo vosaera na talopeilopei na tavalun Iesu tiroma.
JOH 19:33 Pani lara la mai isan Iesu, la hitea vara enia mo pete mate moiso, ale la pa sopo kame na palona.
JOH 19:34 Pani tamlohi vuro matea mo urai Iesu na rorona, ale r̃ae peresi na wai mo malue.
JOH 19:35 Kama levosahia vara hinau atu mo varar̃uhu matan haratu mo lo hitea mo vereulia vara mo varar̃uhu, ale nake kamim sohena, ha pa er̃i rasua.
JOH 19:36 La hinau sei la masese matan vara Retitapu i pa masese sei mo verea mara, ‘Te sui epena hatea i pa sopo moti.’
JOH 19:37 Ale na jara tinapua na Retitapu mara, ‘La pa hitea hin haratu sei la urai na rorona na sari.’
JOH 19:38 Tamlohi usuri non Iesu matea, Joseph mara Arimathea, mo jarohi na nona rasua hin Iesu matan mo matahu vara tamlohi tatavera nona Jew la pa sile na talai isana, ale mo vano isan Pilate mo usia vara i tinar̃ihi na tarapen Iesu vara i tavunia. Pilate mo tinar̃ihia, ale Joseph mo sui nar̃ihia na talopeilopei.
JOH 19:39 Pa Nicodemus sei mo lo mai isan Iesu na vutepongi, mo usuri Joseph. Mo lavi na tanga hasori r̃uhu matea la tovia myrrh peresi na aloes la hoihoira jara matea, puhonina mo jeu 25 kilo.
JOH 19:40 La tupra rua atu la tali r̃alihi na tarapen Iesu na ruru lulu peresi na hasori sei Jew la lo tavuni na nora mate peresia.
JOH 19:41 Mariviti hin jara atu sei la vosae Iesu na talopeilopei ea, lovuhai matea la lavo na vipahai mata lakolako mo r̃alihia mo lo toho atu. Ale papa vatu matea la sopo lo tau te tarape tamlohi hinia mo lo toho ea.
JOH 19:42 La tau na tarapen Iesu hin papa vatu atu matan mo lo toho mariviti atu, ale la vaia vilavila matan enia rani atu nona Jew mata tatamahu mata Passover.
JOH 20:1 Na nahonaho rani na r̃alavuho na rani tiroma mata wik, mo pa lo r̃or̃oha, ale Mary Magdalene mo vano hin papa atu. Ale mo hitea vara la kuresi nar̃ihi vatu tavera atu na matarua moiso, ale papa atu mo roi.
JOH 20:2 Mara mo hitea sohena, mo maro mo mai isan Simon Peter peresi tamlohi usuri atu Iesu mo opoia, ale mo verea isara mara, “La lavi nar̃ihi Tija na papa moiso! Kama sopo levosahia vara la taua epu!”
JOH 20:3 Peter peresi tamlohi usuri non Iesu tinapua atu la maro mata papa.
JOH 20:4 La maro pulupulu, pani tamlohi usuri non Iesu tinapua atu mo maro mo jeu Peter mo kakau na papa tiroma.
JOH 20:5 Mo rautoho mo riorio, ale mo hite te tavalu ruru la lo toho na lolo papa, pani mo sopo unu na lolo papa.
JOH 20:6 Hin rani atu Simon Peter mara mo kakau mo unu na papa, ale mo hite te tavalu ruru atu.
JOH 20:7 Ale enia mo hite tavalu ruru atu sei la lo tavu na nahon Iesu hinia, la pirura la lo toho hasera.
JOH 20:8 Tamlohi usuri non Iesu atu haratu mo lo kakau tiroma, mo unu na papa, ale mo hitea moiso mo rasua.
JOH 20:9 Hin rani atu, Peter peresi nona tamlohi tinapua atu, la sopo levosahia vara Retitapu mo verea vara Iesu i pa mele turu na mateia.
JOH 20:10 Ale la tamlohi usuri tupra rua atu la mele hilu la mule.
JOH 20:11 Mary Magdalene mo lo turu na jingoiman papa atu mo lo tangi, mo lo tangi ale mo rautoho mara mo riorio sivo hin papa atu,
JOH 20:12 mo hite na angelo mo rua, la ru na ruru lulu la lo sakele na jara la tau na tarapen Iesu ea. Matea mo sakele na jara patuna, ale haruana mo sakele na jara palona.
JOH 20:13 La angelo atu la usi Mary lara, “Har̃ai, ko lo tangi mata sava?” Mo r̃aramira mara, “La lavi nar̃ihi na tarapen noku Tija! Na sopo levosahia vara la taua epu.”
JOH 20:14 Mary mo verea sohena mo isoiso mo posi mo hite Iesu mo lo turu atu, pani enia mo sopo hitevosahia vara enia Iesu.
JOH 20:15 Iesu mo usia mara, “Har̃ai, mata sava ko lo tangi? Ko lo ale hare?” Mary mo r̃omi vara enia tamlohi lovuhai, ale mo verea mara, “Tapala, vara engko ko nar̃ihi na tarapena, na opoia vara o vereau hinia, matan vara a er̃i vano a lavia.”
JOH 20:16 Ale Iesu mo verea isana mara, “Mary!” Mary mo posi mo verea isana mara, “Rabbi!” Ale r̃aramin ‘rabbi’ enia ‘tija’ na leon tavtavuin Israel.
JOH 20:17 Iesu mo verea isana mara, “O sopo tikeliau! Na sopo lo sahe isan Tata, pani o pa verea isana noku tamlohi vara enau na lo sahe isan Tamaku enia noku God, ale enia nomim God, ale Tamamim.”
JOH 20:18 Mary Magdalene mo mele hilu vano mo verea isana nona tamlohi usuri vara mo hite Moli. Mo verera na sava Iesu mo verea isana.
JOH 20:19 Nona tamlohi usuri la matahuni na tamlohi tatavera nona Jew, ale na ravravin rani atu la pelatihoro na lolo ima matea. Vahatea purongo Iesu mo pala na livuhara, mo verea isara mara, “Tamata i toho isamim!”
JOH 20:20 Ale mo vujangira na limana peresi na rorona, ale nona tamlohi usuri la avulahi tavera matan la hite Moli.
JOH 20:21 Iesu mo mele verea isara mara, “Tamata i toho isamim, enau na lo r̃ule kamim sohen Tama mo r̃uleau.”
JOH 20:22 Hitahun haratu Iesu mo soro na maromarona isara mo verea mara, “Ha lavi na Tanume Tapu!
JOH 20:23 Vara ha r̃omi tea na nona hehe, God i pa r̃omia, pani vara ha sopo r̃omi tea na nona hehe, God i pa sopo r̃omia.”
JOH 20:24 Hin rani atu Iesu mo pala isana nona tamlohi usuri, matea mo sopo toho peresira, enia Thomas la tovia ‘Havo’.
JOH 20:25 Ale tatua tamlohi usuri tinapua la verea isana lara, “Kama hite Moli!” Pani Thomas mara, “A pa rasua vara a hite na matara nila na limana, ale a majohoi na limaku na mataran sari atu mo lo unu na rorona.”
JOH 20:26 Ale wik matea mo vano moiso, nona tamlohi usuri la lo mele pulutahi, pani nake Thomas mo lo toho peresira. La pelatihoro, pani Iesu mo pala mo turu na livuhara mo verea mara, “Tamata i toho isamim!”
JOH 20:27 Ale mo verea isan Thomas mara, “O tau na pisum nike, ale o kilau usuri na limaku. O majohoi na limam na roroku. O isoiso na nom r̃om rua o rasu!”
JOH 20:28 Thomas mo r̃aramia mara, “Engko noku Moli, engko noku God!”
JOH 20:29 Iesu mara, “Thomas, engko ko rasua matan ko hiteau purongo teni mo vono? La haratu la sopo hiteau na matara, pani la tau na nora rasua hiniau, enira natu, la pa avulahi tavera.”
JOH 20:30 Iesu mo vai na matamata tavera matuvana tinapua na naho nona tamlohi usuri, pani enira mo isoiso la sopo ulira hin puku nike.
JOH 20:31 Pani na uli la haranike matan vara ha pa er̃i tau na nomim rasua hin Iesu vara enia Kr̃isto atu, Natun God. Vara ha tau nomim rasua hinia ha pa lavi na mauri varar̃uhu.
JOH 21:1 Hitahun haratu, sorasora matan Iesu mo vano sohen harihi: Iesu mo mele pala isana nona tamlohi usuri na pahisa tasi sei la tovia Tiberias teni Galilee.
JOH 21:2 Simon Peter, Thomas la tovia ‘Havo’ enia Nathanael mara Cana atu Galilee la natun Zebedee, ale la vorai atu James enia John la lo toho atu peresi na nona tamlohi usuri mo rua tinapua.
JOH 21:3 Simon Peter mara, “Enau a sivo a tara maji!” Tatuara lara, “Kama pa usuriho!” La vele na botira la sivo, pani hin vutepongi atu, la sopo tikeli te maji hatea.
JOH 21:4 Mo mele rani sahe na r̃alavuho jea, Iesu mo lo turu na pahisa tasi, pani nona tamlohi usuri la sopo hitevosahia vara enia hare.
JOH 21:5 Iesu mo ulo mara, “La tapala, ka tikeli te maji teni mo vono?” La r̃aramia lara, “Mo vono!”
JOH 21:6 Ale mo verea isara mara, “Ha tuhu na nomim tara na matua botimim, ale ha pa tikeli te maji!” La vaia sohena, ale tara mo mar̃ivi na maji la sopo er̃i mele revea i unu na boti.
JOH 21:7 Tamlohi usuri atu Iesu mo opoia, mo verea isan Peter mara, “Eh, Moli sei!” Ale Simon Peter mara mo rongo vara Moli natu, mo mele ru na nona ruru sei mo lo talihia na pangena vara mo lo revereve, moiso mo kue na tasi.
JOH 21:8 La tamlohi usuri tinapua non Iesu atu na lolo boti la pa lo sua reve na tara mo mar̃ivi na maji mo lo usuri na boti na har̃ina. Ale jara atu la lo toho hinia mo mariviti 100 metre asau na jarauta.
JOH 21:9 Ale la hoso na jarauta, la hite te pereti ea, ale la hite te maji la lo toho na valaje hapu.
JOH 21:10 Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha lavi te maji sei ka pa taraira nakerihi i sinai.”
JOH 21:11 Simon Peter mo mele vele na boti, ale mo reve hosohi na tara. Evi maji mo tikeli 153, ale maji tatavera nakonako, pani tara atu mo sopo mar̃ari.
JOH 21:12 Iesu mo verea mara, “Ha mai, ha hanhani!” Pani la matahu mo sopo te tamlohi usuri vonara hatea i usia vara enia hare matan la levosahia vara enia Moli.
JOH 21:13 Iesu mo lavi na pereti, ale mo asea isana nona tamlohi usuri, ale mo vaia sohena na maji.
JOH 21:14 Haranike enia hatolun nona pala isana nona tamlohi usuri hitahun rani atu, mo mele turu na nona mateia.
JOH 21:15 Ale Iesu tolu na nona tamlohi lara la hanhani moiso, mo usia mara, “Simon natun John, engko ko opoiau mo jeu la tamlohi nike?” Simon Peter mo r̃aramia mara, “He'e Moli, engko ko levosahia vara na opoiho.” Iesu mara, “O vahani na pulaku natu sipsip!”
JOH 21:16 Iesu mo mele usia vaha rua isan Peter mara, “Simon natun John, ko opoiau?” Peter mo r̃aramia mara, “He'e Moli, ko levosahia vara na opoiho.” Iesu mo r̃aramia mara, “O lo kilau na pulaku sipsip!”
JOH 21:17 Iesu mo mele usia vaha tolu isan Peter mara, “Simon natun John, ko opoiau?” Nake, Peter mo rongo mo sati matan Iesu mo usia vaha tolu isana vara mo opoia. Ale mo r̃aramia mara, “Moli, engko ko levosahi na hinau tari. Ko levosahia vara na opoiho.” Iesu mo r̃aramia mara, “O vahani na pulaku sipsip.
JOH 21:18 Varar̃uhu na vereho hinia, na pongi ko lo uluvou ko lo ruru hasem, ale ko lo vano na jara ko opoia, pani hin pongi atu vara o vajiaha, o pa sohai na limam, ale tamlohi tinapua la pa lihoho, ale la pa tiroma hiniho o vano na jara engko ko sopo opoia.”
JOH 21:19 Iesu mo verea matan vara i vereulia vara Peter i pa mate sohena sava, ale sohena sava nona mate i pa tahe na hijan God aulu. Hitahun haratu Iesu mo mele verea isan Peter mara, “O usuriau!”
JOH 21:20 Peter mo posi mo kilau sivo mo hite tamlohi usuri atu Iesu mo opoia mo lo usurira. Enia pa nona tamlohi usuri atu sei mo lo sakele na tavalun Iesu na hanhani Passover, ale mo lo usia vara, “Tija, hare natu, i pa turuposi hiniho?”
JOH 21:21 Ale Peter mo hite nona tamlohi atu mo lo usurira, mo usi Iesu hinia mara, “Moli, enia i pa sohena sava?”
JOH 21:22 Iesu mo r̃aramia mara, “Vara enau a opoia vara enia i mauri i tikeli pongi atu a mele mai, mo sopo te nom hinau hinia, pani engko o usuriau!”
JOH 21:23 Ale sorasora atu la sorahia vara nona tamlohi usuri atu i pa sopo er̃i mate, pani Iesu mo sopo verea vara i pa sopo mate, mo vono. Enia mo verea purongo isan Peter mara, “Mo sopo te nom hinau hinia vara enau a opoia vara enia i mauri i tikeli pongi atu a mele mai.”
JOH 21:24 Enau sei nona tamlohi usuri atu, ale enau natu na lo vereuli la hinau sei. Na lo ulira vara ha pa er̃i levosahia vara enau na lo vereulia ale la varar̃uhu.
JOH 21:25 Iesu mo vai na hinau tinapua matuvana, pani vara la uli vevuhira na puku, i pa sopo te masapa na varama matara.
ACT 1:1 Theophilus, na noku puku tiroma na uli na hinau tari Iesu mo tapulo vaira, ale mo lo vujangira
ACT 1:2 mo kakau hin rani atu God mo lavi nar̃ihia, mo sahe aulu na tuka, sei tiromana mo sile na nona retileu hin Tanume Tapu isana nona vahar̃ule sei mo vir̃onira.
ACT 1:3 Hitahun na nona rongohaji, mo mele hase vujangia isara vara mo mele mauri na malele tinatinapua matuvana hin la rani atu, mo ngavulu vati atu sei mo lo sorahi mauri atu God mo aulu hinia isara.
ACT 1:4 Tiroma sei mo pa lo toho peresira mo verea mara, “Ha sopo malue Jerusalem pani ha lo saovi tako mata sava na pete verea isamim moiso sei vara Tama i pa r̃ule na Tanume Tapu, i mai isamim.
ACT 1:5 Matan John tamlohi paptijo mo paptijo na wai, pani i pa sopo tuai ha pa paptijo na Tanume Tapu.”
ACT 1:6 Hin rani atu vahar̃ule la lo toho peresi Iesu, tarea la lo usia isana lara, “Moli, engko o pa turu na nom suiha mata supe aulu hin Israel pangisa?”
ACT 1:7 Iesu mo verea isara mara, “Mo sopo tinar̃ihia vara ha levosahi na ranin hinau sei Tama hasena mo taua usuri na masalona.
ACT 1:8 Pani kamim ha pa lavi na suiha hin rani atu vara Tanume Tapu i mai hin kamim, ale kamim ha pa noku tuetueni hin Jerusalem, na jara tari Judea, Samaria, i tikeli na isoiso jara tari na varama.”
ACT 1:9 Hitahun la hinau atu mo lo verera, ale lara la pa lo kilaua, palona mo tinar̃ihi na lepa mo lo sahe aulu, ale telangi matea mo lavi nar̃ihia mo tihai na nahora,
ACT 1:10 ale la pa lo tar̃a la lo tar̃engia mo lo sahe na tuka, ale vahatea purongo, tamlohi mo rua la ru la ruru lulu jea la lo turu na pahisara,
ACT 1:11 ale la verea lara, “Mara Galilee, mata sava ka lo turu nike, ka lo kilau sahe na tuka? Iesu akerihi sei God mo lavi nar̃ihia isamim, mo sahe na tuka, i pa mele sinai sohen harihi ka lo hitea mo lo sahe na tuka.”
ACT 1:12 Hin rani atu hinau atu mo masese vahar̃ule la lo toho na Vuti talu Olive mariviti kilometre matea hin Jerusalem, ale la mele hilu la vano Jerusalem.
ACT 1:13 Ale lara la unu Jerusalem, la vele sahe aulu na jara tinapua matea hin ima atu sei la lo toho ea hin rani atu: Peter John James Andrew Philip Thomas Bartholomew Matthew James natun Alphaeus Simon sei, enia tamlohi matea mata valum mata jarana, peresi Judas natun James.
ACT 1:14 Enira mo isoiso la tau na r̃omira mata usiusi jara matea tolu na har̃ai tinatinapua hai peresi Mary tinan Iesu tolu na tasin Iesu.
ACT 1:15 Hin rani atu, Peter mo lo turu na livuhan la tamlohi rasua atu, ale vao atu mariviti i ngav sangavulu ngavulu rua la lo pulutahi hin jara atu, ale mo verea isara mara,
ACT 1:16 “La vorai, sava Retitapu mo verea vara i pa masese isan Judas, Tanume Tapu mo verea tiroma moiso na jingon supe David mara, enia i pa tiroma hin la haratu la pa taurilati Iesu.
ACT 1:17 Matan enia mo vir̃onia peresir̃a, ale enia vonar̃a matea na nor̃a vavahinau.
ACT 1:18 Ale tamlohi akerihi mo voli na lepa matea na voli nona hehe. Mo vele mo sahe na pesapesa, ale mo jovi patuna mo tiroma mo vujahi r̃ar̃ihi na pangena, ale tinena tari la mar̃ava.
ACT 1:19 Mara Jerusalem tari la rongoa, ale la tau na hijan jara atu vara Akeldama: na leora mo vara, ‘Lepa Mata R̃ae’.
ACT 1:20 Matan David mo ulia na nona puku na psalm mara, ‘Ha tinar̃ihia vara jara nona toho i puru, ale i sopo tea i toho hinia’. Ale mo mele verea mara, ‘Ha vir̃oni te tamlohi tinapua i lavi na jarana’.
ACT 1:21 Ale nakerihi, r̃a pa mele vir̃oni te tamlohi tinapua hatea vara i lavi na jaran Judas, enia i pa tamlohi matea mo lo toho peresir̃a tarea hin rani atu Moli Iesu mo lo toho peresir̃a,
ACT 1:22 mo tapulo hin rani atu sei John tamlohi paptijo mo tapulo paptijo mo mai mo tikeli rani atu Iesu mo mele sahe na tuka — enia i pa vonar̃a matea sei mo hite na nona sauteterahi.”
ACT 1:23 La vere na tupra rua, matea enia Joseph la tovia Barsabbas teni Justus, ale haruana enia Matthias.
ACT 1:24 Ale la usiusi lara, “Moli, engko ko levosahi na mapu tamlohi tari. O vujangi kamam hin haratu sei ko vir̃onia
ACT 1:25 vara enia i pa lavi na jaran Judas peresi na nona vavahinau, matan enia mo vano na nona talai.”
ACT 1:26 Ale la reve na hijara, ale mo jovi isan Matthias, ale Matthias mo mai vahar̃ule matea peresi la haratu mo sangavulu r̃omana matea.
ACT 2:1 Ranin Pentecost mo pala, la lo toho na jara matea enira mo isoiso.
ACT 2:2 Ale vahatea purongo, la rongo na hinau matea sohena langi tavera matea mo lo sere, ale mo mar̃ivisi ima atu la lo sakele hinia.
ACT 2:3 Ale hinau hai sohena pepe hapu, la pala isara la sakele aulu na patura hatehateahi.
ACT 2:4 Ale enira mo isoiso, Tanume Tapu mo sohonira, ale la tapulo retireti na leo tinatinapua sohen Tanumen God mo tinar̃ihira hinia.
ACT 2:5 Hin rani atu, Jew matuvana na jara tari na varama sei r̃omira mo r̃ilangi mata nora rasua la lo toho atu Jerusalem.
ACT 2:6 Ale vaore tavera atu, mo vai na vao tamlohi la mai jara matea, ale la hutura matan enira hatehateahi la rongora la lo retireti na leora.
ACT 2:7 Ale la hutura, la mar̃urahi tavera lara, “Avei, la tamlohi nike, la sopo mara Galilee nakonako?
ACT 2:8 Ale mata sava natu r̃a lo rongora la lo retireti na leo jarar̃a hatehateahi sei r̃a vora hinira?
ACT 2:9 Enr̃a mara Pathian, Medes, Elamite ale mara Mesopotamia, Judea, Cappadocia, Pontus, Asia,
ACT 2:10 Phrygia, Pamphylia, Egypt ale jara hai Libya na lolon Cyrene, ale hai la tai Rome.
ACT 2:11 Tatuar̃a Jew, tatuar̃a enira la tamlohi r̃or̃oha sei la lo usuri Moses, ale mara Crete peresi na mara Arabia — r̃a rongora la lo retireti na leor̃a. La lo vere na vavahinau r̃uhu mata suiha non God.”
ACT 2:12 Ale enira mo isoiso, la mar̃urahi la hutura, la lo vereverera hinia lara, “Matamata mata sava nahai?”
ACT 2:13 Pani tatuara la kerehira lara, “Hara sei, la drong na waen meji!”
ACT 2:14 Ale Peter peresi la tupu sangavulu r̃omana matea atu, la turu mai na nahora, ale mo ulo mo verea isara mara, “Mara Judea, ale mara Jerusalem tari, ha tapurongo! Ha levosahi mamahuni hinau nike!
ACT 2:15 Matan la tamlohi nike la sopo drong sohen ka lo r̃omr̃omia, matan mo pa lo r̃alavuho purongo nahai.
ACT 2:16 Pani hinau nike pr̃ovet Joel mo verea moiso mara,
ACT 2:17 ‘God mo verea mara: Na pongi hitahu, a pa surei na Tanumeku na tamlohi tari, ale natumim peresi na venatumim la pa retimangovi, ale uluvoumim lamane la pa hite na hinau sohena mavuho a pa vujangia isara, ale vajiahamim a pa silera na mavuho;
ACT 2:18 hin pongi atu sohena, a pa surei na Tanumeku isana noku slev lamane peresi na slev har̃ai, ale la pa retimangovi.
ACT 2:19 Ale a pa vujangi na matamata mar̃urahi tavera aulu na masapa, ale matamata mata r̃ae, hapu peresi na asu hapu atano na varama,
ACT 2:20 ale alo i pa posi i mai i r̃or̃oha, majhi vitu i pa hahara sohena r̃ae, la pa pala tiroma hin rani atu Moli i pa mele mai, rani tavera atu i pa r̃uhur̃uhu jea.
ACT 2:21 Ale rani matea i pa mai vara sava tamlohi la tau na nora rasu na hijan Moli la pa juri.’”
ACT 2:22 Ale Peter mo mele verea mara, “Tavtavuin Israel, ha tapurongo! Iesu mara Nazareth, tamlohi matea God mo taua na nahomim, mo lo vai na vavahinau mata suiha, matamata r̃uhur̃uhu tavera, peresi na matamata mar̃urahi sei God mo vaira na nahomim hin Iesu, sohen kamim mo isoiso ka levosahi mamahunia —
ACT 2:23 tamlohi atu, ka taua na lima tamlohi sasati, matan vara la pa vosaea na talopeilopei vara i mate, pani haratu mo pa lo usuri na r̃omr̃omi tavera non God, ale enia mo levosahia tiroma moiso vara i pa sohena.
ACT 2:24 Pani God mo sauteterahia, mo teria na liman mateia, matan mateia i pa sopo er̃i tauria na suihana.
ACT 2:25 Matan supe David mo retireti matana mara, ‘Tarea na lo hite Moli na nahoku, matan enia mo lo toho na matuaku, enau a pa sopo hisu.
ACT 2:26 Matan haratu mapuku mo avulahi, ale leoku mo uloulo na hasohasona! Epeku i pa toho na liman r̃omtoho,
ACT 2:27 matan engko God o pa sopo tinar̃ihia vara a toho na varama mata mateia, teni vara o tinar̃ihia vara nom tamlohi tapu i r̃ovo na taptap.
ACT 2:28 Engko ko vujangiau moiso na malele mata mauri; engko o pa vaiau a avulahi tavera na nahom.’
ACT 2:29 La vorai, na levosahi mamahunia vara a er̃i verea isamim, vara pua David mo mate ale la tavunia. Ale tapuna mo lo toho peresir̃a mo kakau nake.
ACT 2:30 Matan David enia pr̃ovet matea, mo levosahia vara God mo vai na retitauhi matea peresia, vara mahapina matea, i pa sakele na nona jara sakele mata supe,
ACT 2:31 David mo hiteulia tiroma moiso, ale mo verea mara Kr̃isto i pa sauteterahi, ale vara i pa sopo taua vara i lo toho na varama mata mateia teni vara epena i r̃ovo.
ACT 2:32 Iesu sei, God mo sauteterahia na mateia, ale kamam mo isoiso kama hitea.
ACT 2:33 Nake, God mo tahea mo sahe na matuana, vara i tauri na suiha tavera sei mo aulu jea mo jeu na tinapua na tuka, ale usuri na retitauhi non God Tama, mo lavi na Tanume Tapu, ale mo sureia hin kamam, sei ka lo rongoa ale ka lo hitea nakerihi.
ACT 2:34 Matan David mo sopo lo sahe aulu na tuka, pani enia mo verea mara, ‘Moli, mo verea isan noku Moli: O sakele na matuaku,
ACT 2:35 i tikeli rani atu a vai na nom meresahi, la toho na ruhuruhu palom.’
ACT 2:36 Matan haratu, mo r̃uhu vara tamlohi tari Israel la levosahi mamahunia vara God mo vaia mo mai Moli! Ale mo vaia mo mai Kr̃isto, pa Iesu atu sei ka lo vosaea na talopeilopei!”
ACT 2:37 Lara la rongo na nona reti, r̃omira la jovi vahatea. Ale la verea isan Peter tolu na vahar̃ule tari atu lara, “La vorai, kama pa vai na sava?”
ACT 2:38 Ale Peter mo verea isara mara, “Ha posi! Ale ha paptijo kamim mo isoiso na hijan Iesu Kr̃isto, matan vara God i r̃omi na nomim hehe! Ale i pa sile purongoi kamim na Tanume Tapu.
ACT 2:39 Matan retitauhi nike, enia nomim peresi na natumim, ale nona tamlohi tari sei la lo toho asau r̃ove, tamlohi mo isoiso sei Moli nor̃a God i pa tovira vara la mai isana.”
ACT 2:40 Ale Peter mo mele vujangira vavano, mo verea r̃ilangi isara mara, “Ha juri kamim hasemim hin pina lejileji nike!”
ACT 2:41 Ale evin la haratu sei la rasu na nona reti moiso la paptijo hin rani atu, la mai kalesia korong mariviti tari vaha tolu .
ACT 2:42 Ale la hase taura na vujangi nona vahar̃ule, ale la matavuhi mata hanhani tapu peresi na usiusi.
ACT 2:43 Ale matahu tavera mo sohoni na tamlohi tari matan vahar̃ule la vai na hina mar̃urahi tavera matuvana peresi na matamata tavera.
ACT 2:44 Ale tarea, tamlohi rasua tari la lo pulutahi jara matea, ale hinau tari enia nora enira mo isoiso.
ACT 2:45 Ale la lo ar̃ehi na jarara peresi na nora hinahinau, ale la lo asera isan la haratu la vejuveju hin te hinau.
ACT 2:46 Ale na rani hatehateahi, la lo matavuhi na Temple, ale la lo lavi na hanhani tapu na lolo imara, ale na nora hanhani la vaia na avulahi peresi na hansohai.
ACT 2:47 La hasohaso God, ale tamlohi tari la avulahi hinira. Ale na rani hatehateahi tamlohi tinatinapu sei Moli mo jurira, la lo pulutahi peresira.
ACT 3:1 Peter enia John la lo sahe na Temple na rani mata usiusi na matan alo mo tolu na ravravi.
ACT 3:2 Ale tamlohi hai, la lavi na tamlohi matea mo vora mo hariju moiso. La lavia matan vara la pa mele taua i juruvi sohen tarea na pahisa matarua matea na ropen Temple atu sei la tovia ‘Matarua R̃uhur̃uhu’ vara i mele usi na mania isan la haratu la lo unu na Temple ea.
ACT 3:3 Mara mo hite Peter peresi John la lo unu na Temple, mo usi na mania isara.
ACT 3:4 Ale Peter mo kilau tataholo sivo isana, ale John sohena mo vaia ale Peter mara, “O kilau kamam.”
ACT 3:5 Ale tamlohi hariju atu mo tar̃engira matan mo lo r̃omr̃omia mara la pa sile te hinau isana.
ACT 3:6 Pani Peter mo verea mara, “Mo sopo te noku silver teni gold, pani sava enia noku, a pa silea isam na hijan Iesu Kr̃isto mara Nazareth. O turu o hahau!”
ACT 3:7 Ale Peter mo sohai na matua limana mo tauria mo saua, ale vahatea purongo, varango palona peresi na jue palona la r̃ilangi.
ACT 3:8 Ale mo kue mo sahe aulu mo turu, ale mo tapulo hahau r̃alihi na palona, ale mo usurira la unu na lolo rope Temple. Mo lo hahau, mo lo kuekue ale mo lo hasohaso God.
ACT 3:9 Ale tamlohi mo isoiso la hitea mo lo hahau mo lo hasohaso God,
ACT 3:10 ale la hitevosahia vara enia natu pa tamlohi atu sei mo lo sakele na ‘Matarua R̃uhur̃uhu’ mata Temple tarea mo lo usi na mania. Ale la mar̃urahi tavera na sava mo masese isana.
ACT 3:11 Mara mo pa lo keho hin Peter enia John, tamlohi tari la maro la mai isara hin jara atu sei la tovia Palapalan Solomon, ale la hutura tavera hinia.
ACT 3:12 Ale Peter mara mo hitera la lo mai mo verea isara mara, “Tavtavuin Israel, mata sava ka hutu kamim hin hinau nike, teni mata sava ka lo varoi kamam sohena, vara kama vai tamlohi akerihi mo mele hahau na nomam suiha teni matan nomam posposi tataholo?
ACT 3:13 God non Abraham, God non Isaac, God non Jacob, God non nor̃a pua, mo tahe nona volitusi sei Iesu, hara sei ka taua na liman nor̃a tamlohi aulu, ale ka r̃ohu hinia na nahon Pilate hin rani atu mo opoia vara i teria.
ACT 3:14 Pani kamim, ka tipahi haratu sei mo tapu mo tataholo jea, ale ka usi Pilate vara i sile kamim na tamlohi vilimatei na tamlohi matea.
ACT 3:15 Ale ka vilimatei haratu enia pulo mauri, hara sei God mo sauteterahia na mateia. Hinau sei kamam kama hitea na matamam.
ACT 3:16 Ale tamlohi akerihi ka hitea ale ka levosahia, kama lo verea vara nona rasua na hijan Iesu natu mo vaia mo r̃ilangi. Rasua atu hin Iesu mo vai mamahuni na epena na nahomim mo isoiso.
ACT 3:17 Ale la vorai, na levosahia vara ka sopo levosahi na sava ka vaira, sohen nomim tamlohi aulu la vaira.
ACT 3:18 Pani sava God mo verea tiroma moiso na jingo pr̃ovet tari, sei vara nona Kr̃isto i pa lavi na rongohaji sohena sava ale mo mar̃ivisia.
ACT 3:19 Matan haratu, ha posi, ale ha posi mai isan God matan vara i jarai nar̃ihi na nomim hehe,
ACT 3:20 matan vara rani r̃uhur̃uhu mata suiha paro la mai isamim la tai na nahon Moli, ale i pa mele r̃ule Iesu vara i mele mai isamim sei God mo vir̃onia vara i nomim Kr̃isto,
ACT 3:21 enia i pa toho na tuka i tikeli rani atu God i mele vai tataholoi na hinau tari sohen mo verea na reti nona pr̃ovet tuai moiso.
ACT 3:22 Moses mara, ‘Moli God i pa tahe na nomim pr̃ovet matea na voraimim soheku. Ha pa tapurongo na hinau tari i pa verea isamim.’
ACT 3:23 Ale mo mele verea mara, ‘Tamlohi tari sei la r̃ohu vara la oloolo hin pr̃ovet atu God i pa langahi nar̃ihira na nona tamlohi ale i pa vilimateira.’
ACT 3:24 Ale pr̃ovet tari sei la sile na nora retireti, mo tapulo isan Samuel peresi la haratu la pa mai hitahuna, enira sohena la pete retivujavujangi hin la rani nike moiso.
ACT 3:25 Kamim, ka natun la pr̃ovet atu tuai, ale ka natun retitauhi atu God mo vaia peresi na nomim pua, sei mo verea isan Abraham mara, ‘Ale na mahapim, vao tamlohi tari na varama la pa avulahi tavera hinia’.
ACT 3:26 Hin rani atu God mo sauteterahi nona volitusi mo r̃ulea mo mai isamim tiroma tavtavuin Israel, matan vara i ler̃uhu hin kamim i vai kamim ha posi na nomim posposi hehe.”
ACT 4:1 Ale Peter enia John la pa lo retireti isana tamlohi, pr̃is peresi na patu tamlohi nona police mata Temple peresi na Sadducee hai la mai isara.
ACT 4:2 La lolokoru tavera hinira matan la lo vujangi na tamlohi, ale matan la lo retivujavujangia vara God mo sauteterahi Iesu na mateia.
ACT 4:3 Ale la taurilatira, la taura na ima r̃ilangi mo tikeli na rani tinapua matan mo pete ravravi moiso.
ACT 4:4 Pani tamlohi matuvana hin la haratu la lo tapurongo isara, la rasua. Ale evin la tamlohi atu mariviti i tari vaha lima .
ACT 4:5 Ale mo mele rani sahe, nora tamlohi aulu peresi na vajiahara peresi na tamlohi vujangi mata leu, la matavuhi jara matea Jerusalem,
ACT 4:6 peresi Annas sei pr̃is aulu, ale Caiaphas, John, Alexander ale tamlohi tari sei la tai na vaon pr̃is aulu.
ACT 4:7 Ale la vaira la turu na livuhara, ale la tapulo usira lara, “Ka vai hinau atu na sava suiha teni na hijan hare?”
ACT 4:8 Ale Tanume Tapu mo sohoni Peter mo verea isara mara, “Tamlohi aulu peresi na vajiaha;
ACT 4:9 vara ka lo usi kamam vara kama vai na hina r̃uhu isan tamlohi hariju nike sohena sava,
ACT 4:10 ale a pa verea i mera i r̃uhu isamim tari, ale isana tamlohi tari Israel, vara tamlohi nike mo r̃uhu na hija peresi na suihan Iesu Kr̃isto mara Nazareth sei ka lo vosaea na talopeilopei, pani God mo sauteterahia na mateia.
ACT 4:11 Iesu akerihi natu enia, ‘Vatu atu kamim tamlohi voro ima ka tipahia, enia mo mai pulo vatu mata ima.’
ACT 4:12 Ale mo sopo mele te malele tinapua vara tea i er̃i juri hinia matan mo sopo mele te hija tinapua na varama vara God mo silea vara tamlohi la pa juri hinia.”
ACT 4:13 Ale lara la hite na turu r̃ilangi non Peter enia John, la mar̃urahi tavera matan la levosahia vara la tamlohi nike la sopo lavi te lelevosahi isara, ale la vara enira la tamlohi purongo purongo, ale la pa hitevosahia vara enira la lo toho peresi Iesu tiroma.
ACT 4:14 Pani lara la hite tamlohi atu sei mo mele r̃uhu mo lo turu na pahisara, la sopo er̃i mele vere te hinau sati vano isara.
ACT 4:15 Ale lara la retileu vara la malue na nora matavuhi, ale la tapulo sorasorahia isara —
ACT 4:16 lara, “R̃a pa vai na sava isan la tamlohi nike? Matan la vai na matamata tavera matea na naho tamlohi tari Jerusalem, ale r̃a sopo er̃i vunvunia.
ACT 4:17 Pani matan vara r̃a opoia vara r̃a horora vara la sopo mele retivujavujangia isana tamlohi, r̃a pa retir̃oar̃oahaira vara la sopo mele vujangi hin Iesu isan tea.”
ACT 4:18 Ale la tovira la mele mai la turu na nahora, ale la silera na reti r̃ilangi matea vara la sopo mele retireti teni la vujangi na hijan Iesu.
ACT 4:19 Pani Peter peresi John la r̃aramira lara, “Vara ka hitea mo tataholo vara kama oloolo hin kamim, pani mo sopo hin God, ha to kilausuria;
ACT 4:20 matan kama sopo er̃i isoiso na nomam retireti na sava hina r̃uhu kama hitea, ale na sava kama rongoa moiso.”
ACT 4:21 Matavuhi atu la mele sile na reti r̃ilangi tinapua hai isara, pani la tinar̃ihira la malue matan la sopo levosahia vara la pa sile na talai isara sohena sava matan vara la vaia vao tamlohi atu la pa lolokoru matan la lo hasohaso God matan matamata tavera atu.
ACT 4:22 Matan matamata tavera atu mo masese hin tamlohi atu mo hariju mata tauni mo jeu mo ngavulu vati moiso.
ACT 4:23 Peter enia John lara la malue isara, la mele vano na vaora mata tamlohi rasua, ale la verera na hinau tari sei la pr̃is aulu atu peresi na vajiahara la verea isara.
ACT 4:24 Lara la rongo la hinau atu, enira mo isoiso la tahe na leora, la usiusi isan God na r̃omr̃omi matea purongo ale lara, “Moli aulu na hinau tari, engko ko vai na tuka peresi na varama, na tasi ale hinau tari sei la lo toho na lolora.
ACT 4:25 ko verea tuai na Tanume Tapu na retireti non nom volitusi supe David nomam pua vara, ‘Mata sava tamlohi r̃or̃oha la lo lolokoru patura, ale mata sava tamlohi la lo hatihia vara la pa vai na hinau rongorongo vono?
ACT 4:26 Matan supe mata varama la turu jara matea, ale tamlohi aulu la matavuhi jara matea, matan vara la turuleji hin Moli God peresi na nona Kr̃isto.’
ACT 4:27 Matan Herod enia Pontius Pilate, peresi na tamlohi r̃or̃oha, peresi na tavtavuin Israel la matavuhi jara matea hin taon tavera nike, la turuleji hin nom volitusi tapu Iesu, haratu ko vir̃onia mata juri na tamlohi.
ACT 4:28 Varar̃uhu hinau tari la masese usuri na masalom, peresi na nom r̃omr̃omi tavera sei ko taua vara i pa sohena tiroma moiso.
ACT 4:29 Ale nake Moli, o tapurongo na nora retireti leji, ale o vai na nom volitusi la vere na nom retisohai i sopo te matahu hinira,
ACT 4:30 ale o sohai na suiha mata vai na rojoa i tihai, ale vara matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi la pala na hijan nom volitusi tapu Iesu.”
ACT 4:31 La usiusi mo isoiso, ale jara atu sei la lo matavuhi ea mo hutehi, ale enira mo isoiso Tanume Tapu mo sohonira, ale mo tapulo hin rani atu mo vano, la retivujavujangi na retisohai non God, ale mo sopo te matahu hinira.
ACT 4:32 Vao tamlohi rasua atu r̃omira mo matea purongo, ale mo sopo tea isara i er̃i verea vara nona hinau enia nona hasena, pani nora hinau tari enira nora mo isoiso.
ACT 4:33 Retivujavujangi non la vahar̃ule atu mata sauteterahi non Moli Iesu mo suiha. Ale God mo ler̃uhu hinira mo isoiso mo tavera jea
ACT 4:34 matan mo sopo tea isara i vejuveju hin te hinau, matan la haratu sei nora lepa teni imara, la ar̃ehira ale la lavi na volira,
ACT 4:35 moiso la taura na lima vahar̃ule, moiso la asera isan la haratu la vejuveju hin te hinau.
ACT 4:36 Ale vonara matea enia Joseph, tapala hijana vahar̃ule la silea isana enia Barnabas, r̃aramin hija sei enia ‘Tamlohi mata Retituetueni’, enia mara Cyprus matea mo tai na vao Levi na tavtavuin Israel.
ACT 4:37 Ale mo ar̃ehi na nona lepa matea, ale mo lavi na volina mo mai mo silea isana vahar̃ule.
ACT 5:1 Tamlohi tinapua matea sohena hijana Ananias peresi narouna Sapphira, la ar̃ehi na nora hinahinau.
ACT 5:2 Ananias mo taurilati na sope volin la nora hinau atu sei la lo ar̃ehira, ale narouna mo levosahia. Enia mo lavi na sopena mo silea isana vahar̃ule, ale mo verea mara volina enira mo isoiso natu.
ACT 5:3 Pani Peter mo verea mara, “Ananias, mata sava ko tinar̃ihi Setan mo sohoni na mapum mo vaiho ko halu Tanume Tapu moiso ko taurilati na sope voli lepa vara nom hasem?
ACT 5:4 Ko sopo lo ar̃ehia enia nom teni mo vono? Ale kora ko ar̃ehia moiso volina mo lo toho na limam vara o pa silea teni mo vono? Mata sava ko r̃omr̃omia vara o vai na hinau matea sohen harihi? Ko sopo halu kamam, pani ko lo halu God!”
ACT 5:5 Ananias mara mo rongo la reti atu, mo jovi sivo na lepa mo mate. Ale matahu mo sohoni enira mo isoiso sei la rongo hinau atu.
ACT 5:6 Ale uluvou hai la mai, la tatavua ale la alialia la vano la tavunia.
ACT 5:7 Ale aoa mo tolu mo vano moiso, narouna mo pete pala mo unu pani mo sopo levosahi te hinau na sava mo masese moiso.
ACT 5:8 Peter mo verea isana mara, “O to vereau hinia, vara volin lepa atu enira mo isoiso nakerihi natu teni mo vono?” Sapphira mara, “He'e, volina natu.”
ACT 5:9 Ale Peter mo verea isana mara, “Mata sava kamim tupra rua ka hatihia vara ha pa vaihite na Tanumen Moli? O to kilau sahe, la tamlohi atu sei la lo tavuni tuam la lo mele mai, ale nakerihi sohena la pa pete alialiho!”
ACT 5:10 Vahatea purongo, mo jovi na palon Peter mo mate. Ale la uluvou atu lara la unu na lolo ima la hitea, la alialia la vano la tavunia na pahisan tuana.
ACT 5:11 Matahu tavera mo sohoni na vao kalesia tari peresi na tamlohi tari sei la lo rongo hinau atu sei mo masese.
ACT 5:12 Matamata tavera matuvana peresi na hinau mar̃urahi la pala na liman la vahar̃ule atu na naho tamlohi. Ale enira mo isoiso la lo matavuhi jara matea na Palapalan Solomon.
ACT 5:13 Ale la haratu la sopo lo toho na lolo vaora, la matahu tavera vara la pulutahi peresira, pani tamlohi la sile na oloolo tavera isara.
ACT 5:14 Ale rani hatehateahi, tamlohi la lo tau na nora rasua hin Moli, vao har̃ai peresi na vao tamlohi la lo mai.
ACT 5:15 Ale tamlohi la lo tau na nora tamlohi rojoa na pahisa malele, la taura na vata teni na epa matan vara r̃or̃on Peter purongo i er̃i tikeli na epen te tatuara ale nora rojoa la tihai, vara i hahau i lo vano.
ACT 5:16 Vao tamlohi la lo tai na vanua varihi r̃alihi Jerusalem la lo lavi na nora tamlohi rojoa peresi la haratu tanume sasati mo sohonira la mai isara, ale enira mo isoiso nora rojoa la tihai.
ACT 5:17 Ale pr̃is aulu peresi la haratu la lo toho peresia enira Sadducee, ale enira la mar̃ivi na mereimerei, ale mo vaira la lolokoru.
ACT 5:18 La taurilati la vahar̃ule atu, la taura na ima r̃ilangi.
ACT 5:19 Pani hin vutepongi atu, angelo non Moli matea mo sinai mo roi na pelatin ima r̃ilangi atu mo tiromara la malue, ale mo verea isara mara,
ACT 5:20 “Ha vano, ale ha turu na lolo rope Temple, ale ha retivujavujangi na tamlohi na retisohai hin mauri nike!”
ACT 5:21 Ale lara la rongoa sohena, la vano la unu na rope Temple mo pa lo r̃ari na rani ale la tapulo vujangi. Ale pr̃is aulu peresi la haratu la lo toho peresia la pala na Temple, la tovi na council tavera nona tavtavuin Israel sei la tovia Sanhedrin matan vara la pa sakele. Ale la r̃ule na tamlohi hai la vano na ima r̃ilangi vara la lavi la vahar̃ule atu la mai isara.
ACT 5:22 Pani police mata Temple lara la pala na ima r̃ilangi, la sopo hitera, ale la mele hilu la vano la vereulia isara lara,
ACT 5:23 “Kama hite na ima r̃ilangi mo pa lo loko mo r̃uhu, ale tamlohi kilau na ima r̃ilangi la lo turu na nora pelati, pani kamara kama roira, kama sopo hite tea na lolora.”
ACT 5:24 Tamlohi tavera nona police mata Temple peresi na moli nona pr̃is lara la rongoa sohena, la hutura tavera hinia matan la sopo levosahia vara i pa isoiso epu.
ACT 5:25 Pani tamlohi matea mo mai mo vereulia isara mara, “Eh! La tamlohi atu ka lo taura na ima r̃ilangi enira nahai la lo turu na lolo rope Temple, la lo vujangi na tamlohi!”
ACT 5:26 Ale tamlohi tavera nona police mata Temple peresi na nona police, la vano la lavi malumira la mai matan la matahu vara tamlohi la pa parura vara la vai na hinau r̃ilangi isara.
ACT 5:27 La lavira la mai la vaira la turu na nahon nora council tavera, ale pr̃is aulu mo usi na retiusia isara
ACT 5:28 mara, “Kama retihoro kamim moiso vara ha sopo mele retivujavujangi na hijan tamlohi atu. Ka hitea, nake Jerusalem mo mar̃ivi na nomim vujangi, ale ka opoia vara ha tau na r̃aen tamlohi nike isamam!”
ACT 5:29 Pani Peter peresi na vahar̃ule la r̃aramia lara, “Kama pa oloolo hin God hasena, mo sopo na tamlohi.
ACT 5:30 God non nor̃a pua tuai mo sauteterahi Iesu na mateia, mo vaia hitahu hin la rani atu sei ka vilimateia ka vosaea na talopeilopei.
ACT 5:31 God mo tahea aulu na matuana mo vaia mo pulon mauri nike ale Jujuri matan vara i sile na masapa isan Israel vara la posi, ale i r̃omi na nora hehe.
ACT 5:32 Kamam kama hite vevuhi la hinau nike, ale Tanume Tapu sei God mo silea isan la haratu la lo oloolo hinia enia sohen mo hitea.”
ACT 5:33 Lara la rongoa sohena la lolokoru patura, ale la opoia vara la vilimateira.
ACT 5:34 Pani Pharisee matea hijana Gamaliel, enia tamlohi vujangi mata leu matea. Tamlohi la lo sile na oloolo isana matan la opoia, mo turu na naho council ale mo verea vara la tau nar̃ihira na jingoima tako.
ACT 5:35 Moiso mo verea isan council atu mara, “La tavtavuin Israel, mo r̃uhu vara r̃a lo kilau i r̃uhu na sava r̃a opoia vara r̃a vaia isan la tamlohi nike.
ACT 5:36 Matan tauni mo visa mo vano moiso nahai, Theudas mo turu mo verea mara enia tamlohi tavera matea, ale korong tamlohi mo ngavulu sangavulu vati la usuria. Pani hitahuna hai la vilimateia ale nona tamlohi la taskara, ale nona r̃omr̃omi atu mo mai hina purongo.
ACT 5:37 Ale hitahun haratu mara Galilee matea hijana Judas, mo turu hin rani atu la lo evi na tamlohi, ale mo vai na tamlohi la lo usuria mata valum. Enia sohena mo mate, ale nona tamlohi usuri tari la taskara.
ACT 5:38 Ale matan haratu, noku retituetueni isamim enia mo sohen harihi: vara ha toho asau hinira ha tinar̃ihira, matan vara r̃omr̃omi sei la lo vujangia teni hinau sei la lo vaia mo tai isana tamlohi purongo i pa mele mai hina purongo,
ACT 5:39 pani vara mo tai isan God, ha sopo er̃i horora, vara i vono ha pa hiteulia vara ka lo valum peresi God.” Ale la tatauri na nona r̃omr̃omi,
ACT 5:40 ale la mele tovi na vahar̃ule la mele unu, ale la tamajira, moiso la verea isara vara la pa sopo mele retireti na hijan Iesu, ale la tinar̃ihira.
ACT 5:41 La vahar̃ule atu, la malue hin matavuhi tavera atu. La avulahi matan God mo hitea vara mo tataholo vara la lavi na rani r̃ilangi mata hijan Iesu.
ACT 5:42 Ale na rani hatehateahi na lolo Temple peresi na imara, la lo vujangi ale la retivujavujangi na Retir̃uhu vara Iesu enia Kr̃isto atu tamlohi la lo kilau matana.
ACT 6:1 Hin rani atu evi tamlohi usuri non Iesu mo lo ulua, ale retireti matea mo malue isana Jew sei la retireti na leo mara Greek. Ale la sopo avulahi na Jew sei la lo retireti na leon tavtavuin Israel, matan tarea vara la ase na hanhani nora malepu la sopo lavi tea.
ACT 6:2 Ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la tovi matavuhi na tamlohi usuri la mai, ale lara, “Mo sopo tataholo vara kama tinar̃ihi na vujangi mata reti non God mata kilau na hamim hinau.
ACT 6:3 Pani ha vir̃oni mamahuni te vorai kalesia i limaravrua isamim tamlohi tari sei ka levosahia vara Tanume Tapu peresi na lelevosahi mo mar̃ivi hinira, ale r̃a pa taura la aulu hin la hinau sei.
ACT 6:4 Pani kamam kama pa tau na r̃omimam tari mata usiusi, ale na vavahinau mata Retir̃uhu.”
ACT 6:5 Tamlohi tari la avulahi hin r̃omr̃omi atu, ale la vir̃oni Stephen, tamlohi matea sei mo jea na nona rasua ale Tanume Tapu mo mar̃ivisia, la vir̃oni Philip, Prochorus, Nicanor, Timon, Parmenas peresi Nicolaus mara Antioch matea enia tamlohi r̃or̃oha matea pani mo usuri na nora rasua, moiso mo posi mo mai tamlohi kalesia matea.
ACT 6:6 La vao atu la vaira la turu na naho vahar̃ule, ale la vahar̃ule atu la tau na limara hinira, ale la usiusi matara.
ACT 6:7 Reti non God mo lo vano, ale evi tamlohi usuri Jerusalem mo lo sahe aulu jea. Ale vao tavera matea mata pr̃is la lavi pa rasua atu ale la oloolo hinia.
ACT 6:8 Stephen, tamlohi matea sei mo mar̃ivi na hina r̃uhur̃uhu peresi na suiha God mo silea isana, mo vai na matamata tavera na naho tamlohi.
ACT 6:9 Pani tamlohi hai Jew na vao matea la tovia ‘Ima Lotu Nona Tamlohi Materi’. Hai la mara Cyrene, mara Alexandria, tatuara la tai Cilicia peresi Asia, la turu la vasi peresi Stephen.
ACT 6:10 Pani la sopo er̃i retihoro na lelevosahi sei Tanume Tapu mo silea isana vara mo retireti.
ACT 6:11 Ale la haluhalu na tamlohi hai vara la vere te hinau halu hin Stephen lara, “Kama rongoa mo retisati hin Moses enia God.”
ACT 6:12 La halu na tamlohi, peresi na vajiahara tolu na tamlohi vujangi mata leu, moiso la mai isan Stephen, la tauria ale la vaia mo turu na naho council.
ACT 6:13 Pa la tuetueni halu atu lara, “Tarea tamlohi nike mo lo retisati hin jara tapu nike peresi na leu.
ACT 6:14 Matan kama rongoa mo verea mara Iesu mara Nazareth i pa komo jara nike, ale mo posi na posposi sei Moses mo lo silea mo sinai mo kakaur̃a nake.”
ACT 6:15 Tamlohi tari hin matavuhi atu sei la lo sakele atu, la hite na nahon Stephen mo posi sohena naho angelo matea.
ACT 7:1 Ale pr̃is aulu mo verea isan Stephen mara, “La hinau atu la varar̃uhu?”
ACT 7:2 Ale Stephen mara, “La vorai peresi na vajiaha, ha tapurongo na noku reti. God mata mera tavera mo pala isan nor̃a pua Abraham hin rani atu mo lo toho Mesopotamia, moiso mo pa vano mo toho Haran,
ACT 7:3 ale mo verea isana mara, ‘O malue na jaram peresi na tahisam, ale o vano na jara matea enau a pa vujangia isam.’
ACT 7:4 Ale mo malue na jara mara Chaldea, mo vano mo lo toho Haran. Hitahu, tamana mo mate, ale God mo tinar̃ihia atu mo taua hin jara nike nake r̃a lo toho hinia.
ACT 7:5 Pani mo sopo sile te tavaluna hatelete isana sohena koruna, pani mo retitauhi isana vara i pa silea isana sohena nona peresi na taniana sei la pa usuria, hina purongo vara mo sopo te natuna.
ACT 7:6 Pani God mo mele retireti isana sohen harihi mara, ‘Mahapim la pa vinano na jara tamlohi tinapua, ale tamlohi hin jara atu la pa vaira la slev, la pa vailejlejira mata tauni i ngavulu sangavulu vati.
ACT 7:7 Pani a pa sile na talai isan la haratu la lo slev nora, moiso hitahu la pa malue hin jara atu la mai la lotuau nike.’
ACT 7:8 Ale mo sile Abraham na retitauhi mata tair̃alihi, ale Abraham mo mai taman Isaac, ale mo tair̃alihia na halimaravtolu rani nona vora, ale Isaac mo mai taman Jacob, ale Jacob enia taman la pua atu tupu sangavulu r̃omana mo rua.
ACT 7:9 Ale la pua atu, la mereimerei hin Joseph, la ar̃ehia mo sivo Egypt; pani God mo lo toho peresia
ACT 7:10 matan vara i pa juria na nona rani r̃ilangi tari, ale i tuenia na lelevosahi na nahon Pharaoh, supe non Egypt matan vara Pharaoh i avulahi hinia ale mo tahea vara i aulu Egypt peresi na hinau tari nona.
ACT 7:11 Hin rani atu marua tavera matea mo vili na jara tari Egypt peresi Canaan na rani r̃ilangi. Ale nor̃a pua la sopo er̃i hite te hanhani.
ACT 7:12 Pani na rani Jacob mo rongoa vara hanhani mo lo toho Egypt, mo r̃ule na nor̃a pua la sivo, harihi enia nora tiroma hahau hin jara atu.
ACT 7:13 Ale na nora harua hahau la sivo atu, Joseph mo hase vuhesia isana voraina, ale Pharaoh mo pa levosahi na vaon Joseph natu.
ACT 7:14 Moiso Joseph mo r̃ulera la mele sahe, ale la usi Jacob tamana peresi na tamlohi tari na ruhuruhuna sei enira mo isoiso mo ngavulu limaravrua mo lima vara la sinai.
ACT 7:15 Ale Jacob mo sivo Egypt mo pa mate atu, enia peresi na nor̃a pua,
ACT 7:16 ale la lavi na suira la sahe la taura Shechem na papa sei Abraham mo volia isan natun Hamor atu Shechem.
ACT 7:17 Pani rani mata retitauhi non God sei mo silea isan Abraham mo mai mariviti, tanian Abraham la mar̃ivi jea Egypt,
ACT 7:18 mo tikeli rani atu supe tinapua matea mo tauri na suiha Egypt, ale enia mo sopo opoia vara i levosahi na mahapin Joseph.
ACT 7:19 Mo haluhalu na tahisar̃a, ale mo vere na nor̃a pua vara la tau na natura la toho hasera na jara tavera matea matan vara la pa mate ea.
ACT 7:20 Hin rani atu Moses mo vora, God mo avulahi hinia. Ale tamana la jarohia na ima mata vitu mo tolu,
ACT 7:21 ale hin rani atu la lavia mo pala na jara tavera venatun Pharaoh mo tapaia mo korohia sohena natuna.
ACT 7:22 Ale la vujangia na lelevosahi tari nona mara Egypt, ale enia mo mai tamlohi r̃uhu matea mata retireti peresi na nona vavahinau.
ACT 7:23 Na rani taunina mo ngavulu vati, r̃omina mo mai vara i vano i hite na tasina, mahapin Israel.
ACT 7:24 Moses mara mo hite na mara Egypt matea mo lo vailejleji na tahisana matea, mo tueni tahisana atu mo vilimatei pa mara Egypt atu.
ACT 7:25 Moses mo lo r̃omr̃omia vara tahisana la pa hitevosahia vara God mo r̃ulea mo mai isara vara i jurira, pani la sopo hitevosahi na sava mo lo vaia.
ACT 7:26 Ale mo mele rani sahe mo mele pala, ale mo hite na tamlohi tavtavuin Israel mo rua la lo vasvasi, ale mo vaihitea vara i tau na tamata isara mara, ‘La tapala, kamim vorai matea purongo, mata sava ka lo vailejleji kamim?’
ACT 7:27 Pani tamlohi atu sei mo lo vailejleji na tahisana purongo, mo sohai nar̃ihi Moses, ale mo verea mara, ‘Hare mo vaiho ko aulu vara o er̃i ari kamam?
ACT 7:28 Ko opoia vara o mele viliau sohen ko vili mara Egypt atu nanovi teni?’
ACT 7:29 Tamlohi atu mara mo verea sohena, Moses mo rovo mo vano mo vinano na jara mara Midia, ale hin jara atu mo mai tama matea natuna lamane mo rua.
ACT 7:30 Ale mele tauni mo ngavulu vati tinapua angelo matea mo pala isana na jara hasetoho na vutin Sinai na pepe hapu na pulo pahai matea mo lo hani.
ACT 7:31 Moses mara mo hitea mo mar̃urahi hinia, ale mara mo mai mariviti vara i hite mamahunia, leon Moli God mo malue hinia mara,
ACT 7:32 ‘Enau God non nom pua, God non Abraham, God non Isaac peresi Jacob’. Ale Moses mo savaravara mo matahu vara i mele kilau vano.
ACT 7:33 Ale Moli God mo verea isana mara, ‘O lavi nar̃ihi na nom sabat matan jara sei ko lo turu hinia enia mo tapu.
ACT 7:34 Enau na hite na rani r̃ilangi nona noku tamlohi sei la lo toho Egypt, ale na rongo na nora tangi, ale na sinai vara a lavi nar̃ihira. Ale o mai, a pa r̃uleho o sivo Egypt.’
ACT 7:35 Moses akerihi natu sei la lo r̃ohu hinia lara, ‘Hare mo vaiho ko aulu vara o er̃i ari kamam? Tamlohi akerihi natu God mo r̃ulea sohena tamlohi aulu matea, ale tamlohi juri na tamlohi matea na liman angelo atu sei mo lo pala isana hin pulo pahai atu mo lo hani.
ACT 7:36 Tamlohi akerihi natu mo tiromara la malue, mo vai na hinau mar̃urahi peresi na matamata tavera na lolon Egypt, na Tasi Hahara, ale jara tano koru mata tauni mo ngavulu vati.
ACT 7:37 Moses akerihi natu sei mo verea isana tavtavuin Israel mara, ‘God i pa turuhi na nomim pr̃ovet matea isana voraimim soheku’.
ACT 7:38 Tamlohi akerihi natu, mo lo toho na lolon vao atu na jara hasetoho peresi angelo atu sei mo lo retireti isana, peresi na nor̃a pua na vutin Sinai. Ale enia mo lavi na reti sei mo sile na mauri vara i silea isar̃a.
ACT 7:39 Pani nor̃a pua la r̃ohu vara la oloolo hinia, la tau nar̃ihia, ale na mapura la opoia jea vara la mele sivo Egypt,
ACT 7:40 la verea isan Aaron lara, ‘O vai te nor̃a god matan la pa tiroma hinir̃a. Pa Moses atu sei mo lo tiroma hinir̃a r̃a malue Egypt, r̃a sopo levosahia vara mo sopo mele pala mata sava.’
ACT 7:41 Ale hin rani atu la vai na hinau matea mo tovongi na natu buluk matea, ale la sile na malamalai isana, ale la lo avulahi na nora vavahinau sei.
ACT 7:42 Pani matana, God mo vahar̃i isara ale mo tinar̃ihira vara la lotu na hinahinau tinatinapu na masapa, mo sohen la ulia moiso na puku nona pr̃ovet lara, ‘Varar̃uhu, kamim Israel ka lo sile na malamalai isaku na jara tano koru hin la tauni atu mo ngavulu vati?
ACT 7:43 Mo vono, r̃omimim tavera mo lo toho na nomim god na tent non Moloch, peresi Rephan god nona vitusarasara, peresi na tamasin te hinau ka vaira mata ha pa lotura. Ale matana, a pa r̃ule kamim ha vano ha toho asau na tavalun Babylon na ruhuruhura.’
ACT 7:44 Ale nor̃a pua la lo toho peresi na Tabernacle na jara hasetoho, la vaia mo tataholo na sava God mo verea isan Moses mo usuri na sava mo hitea.
ACT 7:45 Hitahuna nor̃a pua, la pete lavia hin la rani atu la lo usuri Joshua sei mo lo tiromara na vuro isana tamlohi la sopo levosahi God. Ale God mo tipahira na nahon nor̃a pua mo kakau na rani non supe David,
ACT 7:46 enia God mo avulahi hinia, ale David mo usi God vara i voro te iman God non Jacob hatea.
ACT 7:47 Pani Solomon natu, mo pa voro ima atu.
ACT 7:48 Pani God Aulu Jea mo sopo toho na ima tamlohi la vaira, sohena pr̃ovet mo ulia vara Moli mo verea mara,
ACT 7:49 ‘Moli mo verea: Tuka enia noku jara sakele mata suiha, ale varama enia jara paloku. Sava ima natu o pa er̃i voroa vara i pa imaku, teni sava jara enia noku jara mapu?
ACT 7:50 Ka r̃omi vara limaku mo sopo vai vevuhi la hinau nike?’
ACT 7:51 Ka tamlohi patu r̃ilangi, mapumim la r̃or̃oha, ale ka peropero na varar̃uhu. Ka lo r̃ohu na Tanume Tapu tarea sohen nomim pua la lo vaia tiroma.
ACT 7:52 Sava pr̃ovet natu nomim pua la sopo tipahia? Ale la vilimatei la haratu sei la lo vereuli na mai non haratu mo tataholo jea sei nake ka turuleji hinia moiso, ale ka vilimateia.
ACT 7:53 Kamim akerihi natu, ka sopo oloolo na leu non God sei mo silea isamim na lima angelo.”
ACT 7:54 La tamlohi atu sei la lo tapurongo isan Stephen lara la rongo la hinau atu, la lolokoru patura, la hatihati na hur̃ura matana.
ACT 7:55 Pani Tanume Tapu mo sohoni Stephen, ale mo tar̃a sahe aulu na tuka, ale mo hite na hasohason God, ale mo hite Iesu mo lo turu na matuan God.
ACT 7:56 Ale mo verea mara, “Ka hitea, na hite tuka mo roi, ale na hite Natun Tamlohi mo lo turu na matuan God.”
ACT 7:57 Pani la ulo na leo tavera matea ale la jongi na perora ale vahatea la kue la tauria.
ACT 7:58 Moiso, la lavi nar̃ihia la vano na jingoiman taon tavera atu, la pulahia atano vara la pa parumateia. Ale la tamlohi atu sei la lo rongo na nona reti, la lanar̃ihi na nora ruru tavera matan vara la er̃i paruparu, ale la taura na palo uluvou matea hijana Saul.
ACT 7:59 Ale na rani la lo parua, Stephen enia mo lo usiusi mara, “Moli Iesu, o lavi na tanumeku.”
ACT 7:60 Ale mo jovi sivo na pauna mo ulo mara, “Moli, o sopo taurilatira matan hehe akerihi.” Mo vere hinau atu moiso, natu mo mate.
ACT 8:1 Ale Saul mo majinga na mateia non Stephen. Ale mo tapulo hin rani atu tamlohi la tipahi na vao kalesia Jerusalem la levuti jalajalaira la vano na jara tari Judea peresi Samaria, pani vahar̃ule purongo la pa lo toho atu.
ACT 8:2 Tamlohi hai sei r̃omira mo r̃ilangi mata lotu God tarea la tavuni Stephen, ale la vai na tangi tavera matana.
ACT 8:3 Pani Saul, mo opoia vara i vaikomokomo na kalesia tari, mo lo unu jongi na tamlohi rasua na ima hatehateahi, mo reve tahitahi na tamlohi peresi na har̃ai ale mo taura na ima r̃ilangi.
ACT 8:4 Ale la kalesia atu sei la lo levuti jalajalaira, la vano la lo retivujavujangi na Retir̃uhu.
ACT 8:5 Philip mo sivo na taon tavera matan Samaria ale mo lo retivujavujangira hin Kr̃isto.
ACT 8:6 Ale vao tamlohi tari atu la lo tapurongo mamahu na sava mo lo verera, ale matan la hite na matamata tavera mo lo vaira.
ACT 8:7 Matan tanume lumiha sasati la lo malue na tamlohi matuvana sei la lo toho hinira, ale lara la malue la lo ulo r̃ilangi, ale la haratu la r̃ira teni la papao la r̃uhu.
ACT 8:8 Ale avulahi tavera mo lo toho hin taon tavera atu Samaria.
ACT 8:9 Tamlohi matea hijana Simon enia mo lo mahumahu na suihan tiapolo ale mo lo vai na hinau mar̃urahi tavera hin jara atu mo tuai moiso, mo lo verea vara enia tamlohi tavera matea.
ACT 8:10 Tamlohi tari la lo tapurongo hinia, mo tapulo na tamlohi purongo mo tikeli la haratu la aulu lara, “Tamlohi akerihi enia mo lavi suiha atu non God sei la lo verea vara mo tavera jea.”
ACT 8:11 Ale tamlohi la lo tapurongo mamahu isana matan la lo mar̃urahi na nona mahumahu tuai moiso mo mai.
ACT 8:12 Pani lara la rasu Philip matan mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia, tamlohi peresi na har̃ai la tapulo lavi na paptijo na hijan Iesu Kr̃isto.
ACT 8:13 Simon sohena mo rasua, ale hitahu na nona paptijo mo usuri Philip. Ale mara mo hite na matamata peresi na hinau mar̃urahi tavera mo lo vaira, mo hutua.
ACT 8:14 Ale la vahar̃ule atu Jerusalem lara la rongoa vara mara Samaria la lo lavi na reti non God, la r̃ule Peter enia John
ACT 8:15 la sivo isara la usiusi nora matan vara la pa er̃i lavi na Tanume Tapu,
ACT 8:16 matan enia mo sopo lo jovi isan te vonara hatea, pani enira la lavi na paptijo na hijan Moli Iesu purongo.
ACT 8:17 Ale Peter enia John la tau na limara hinira, ale la lavi na Tanume Tapu.
ACT 8:18 Simon mara mo hitea vara Tanumen God mo lo mai na tamlohi vara la vahar̃ule atu la tau na limara hinira purongo, mo usia vara i er̃i silera hin te mania
ACT 8:19 mara, “Ha sileau hin suiha sei matan vara sava tamlohi na tau na limaku hinia enia sohena i pa lavi na Tanume Tapu.”
ACT 8:20 Pani Peter mo verea isana mara, “Mo r̃uhu vara nom mania i tihai peresiho matan ko r̃omi vara o er̃i voli na otori non God na mania.
ACT 8:21 Engko o sopo er̃i lavi te tavalun hinau nike matan mapum mo sopo tataholo na nahon God.
ACT 8:22 Matan haratu, o posi na nom r̃omr̃omi hehe, ale o usiusi isan God matana, matan vara i avulahi, i pa r̃omiho matan nom r̃omr̃omi sei.
ACT 8:23 Matan na hitea ko mar̃ivi na mereimerei ale hehe mo taurilatiho.”
ACT 8:24 Ale Simon mo r̃aramia mara, “O usiusi mataku isan Moli matan vara sava sei ko verea moiso tea i sopo masese isaku.”
ACT 8:25 Ale hitahun la vereuli mamahuni la reti atu non Moli, Peter enia John la mele hilu sahe Jerusalem, ale la retivujavujangi na Retir̃uhu isana vanua mara Samaria matuvana na malelera la lo sahe.
ACT 8:26 Ale angelo matea mo verea isan Philip mara, “O turu o vano o sivo na malele sei mo tai Jerusalem mo lo vano Gaza.” Jara atu enia jara hasetoho matea.
ACT 8:27 Ale mo turu mo vano. Hin jara atu mo hite na mara Ethiopia matea mo povota, enia tamlohi aulu matea matan Candace, vesupe nona mara Ethiopia. Enia natu mo lo kilau na nona tavtav tari. Mo mai Jerusalem mata lotu,
ACT 8:28 ale mo lo mele mule, mo lo sakele na nona kati, hos la lo revea mo lo evi na reti non pr̃ovet Isaiah.
ACT 8:29 Ale Tanumen God mo verea isan Philip mara, “O vano o hahau na pahisa nona kati.”
ACT 8:30 Ale Philip mo maro mo vano isana, ale mo rongoa mo lo evi na reti non pr̃ovet Isaiah, ale mo usia isana mara, “Ko levosahi na sava ko lo evia?”
ACT 8:31 Ale mo r̃aramia mara, “A pa levosahia sohena sava vara tea i sopo vujangiau hinia?” Ale mo usi Philip vara i vele i sahe i sakele peresia.
ACT 8:32 Jara rihirihi atu mo lo evia na Retitapu enia harihi, ‘La tiroma hinia sohena sipsip matea mo vano matan vara la vilimateia, ale sohena natu sipsip matea sei mo lo tapanono purongo vara tamlohi tai na vulu mo lo tai na vuluna, ale mo sopo vere te hinau hatea.
ACT 8:33 Na rani la vailejlejia mo sopo tea i turu vara i tuenia. Mo sopo te taniana vara i er̃i lavi na koruna. Matan la lavi nar̃ihi na maurina na varama.’
ACT 8:34 Ale pa tamlohi atu sei la votaia mo usi Philip mara, “Isaiah enia mo lo retireti hin enia hasena teni mo lo vere te tamlohi tinapua?”
ACT 8:35 Ale Philip mo vereuli na Retir̃uhu hin Iesu isana mo tapulo hin jara rihirihi atu na Retitapu.
ACT 8:36 Ale lara la lo vano la mai na pahisa wai matea, ale pa tamlohi atu sei la votaia mara, “O to kilau vano, wai sevano! Mo sopo lo tataholo vara a lavi na paptijo?”
ACT 8:37 Ale mo verea mara nona kati i turu, ale enira rua la sevuti la sivo na wai, ale Philip mo paptijo hinia.
ACT 8:39 Ale mara mo malue na wai, Tanumen Moli mo lavi nar̃ihi Philip na nahona. Pa tamlohi atu mo sopo mele hitea pani na malelena mo lo vano mo avulahi tavera.
ACT 8:40 Ale Philip mo pa hutua purongo mo lo turu hin taon atu Azotus, ale mo retivujavujangi na Retir̃uhu atu peresi na taon tari sei na malelena vavano mo kakau Caesarea.
ACT 9:1 Hin rani atu Jerusalem, Saul mo lo verea r̃ilangi vara i pa vilimatei na tamlohi usuri non Moli, ale matana mo vano isan pr̃is aulu.
ACT 9:2 Ale mo usia vara i uli te leta vara i lavira la sahe isana ima lotu nona Jew Damascus, mata usia vara la turu peresia vara la taurilati la haratu la lo usuri na malelen Kr̃isto, hina purongo vara tamlohi teni har̃ai. Ale vara i lihora i lavira la mele sahe Jerusalem.
ACT 9:3 Saul mo lo sahe Damascus, mo pa lo mai mariviti, mera tavera matea mo tai na tuka mo er̃i tuntunia.
ACT 9:4 Mo jovi sivo na lepa, ale mo rongo na leo matea mo verea mara, “Saul! Saul! Mata sava ko lo tipahiau?”
ACT 9:5 Ale Saul mo usia mara, “Tamlohi tavera, engko hare?” Ale leo atu mo r̃aramia mara, “Enau sei Iesu! Haratu sei ko lo tipahia.
ACT 9:6 Pani nakerihi o turu, o vano o unu na lolon taon tavera atu ko lo mai matana, ale tamlohi matea i pa vereho na sava o pa vaia.”
ACT 9:7 La tamlohi atu sei la lo hahau peresi Saul la turu tapanono vahatea matan la rongo leo atu, pani la sopo hite na tamlohina.
ACT 9:8 Ale Saul mo mele turu, matana mo lo roi pani mo sopo er̃i hite te hinau. Nona tamlohi la tauri na limana la tiroma hinia la sahe Damascus.
ACT 9:9 Ale Saul mo matavuso mata rani mo tolu. Mo r̃ohu na hanhani peresi na wai hin la rani atu.
ACT 9:10 Tamlohi usuri matea hijana Ananias mo lo toho atu Damascus. Moli mo pala isana na hinau matea sohena mavuho mara, “Ananias!” Ananias mo r̃aramia mara, “Enau sei Moli!”
ACT 9:11 Moli mo verea isana mara, “O turu o vano hin malele atu la tovia ‘Tataholo’ ale atu na iman Judas o usi na mara Tarsus matea hijana Saul, ale nakerihi mo lo usiusi,
ACT 9:12 ale hinau matea sohena mavuho enia mo hite na tamlohi matea hijana Ananias mo mai mo tau na limana hinia matan vara i er̃i mele kilau.”
ACT 9:13 Pani Ananias mo r̃aramia mara, “Moli, tamlohi matuvana la vereau na sava hinau sasati tamlohi atu mo lo vaia isana nom tapuhi Jerusalem.
ACT 9:14 Ale nahai nike mo lo lavi na suiha isana pr̃is aulu Jerusalem vara i taurilati la haratu la lo rasuho vara engko Moli!”
ACT 9:15 Pani Moli mo verea isana mara, “O vano matan enau na vir̃onia mata vavahinau matea vara enia i pa lavi na hijaku i vano isana tamlohi r̃or̃oha, ale isana supe, ale isana Jew.
ACT 9:16 Matan enau a pa vujangia vara i pa lavi na rongohaji mata hijaku.”
ACT 9:17 Ale Ananias mo malue mo vano mo unu hin ima atu. Mo tau na limana hinia, ale mara, “Voraiku Saul, Moli Iesu sei mo lo pala isam hin malele sei ko lo mai hinia, mo r̃uleau na mai isam matan vara o er̃i mele kilau, ale Tanume Tapu i mar̃ivisiho.”
ACT 9:18 Vahatea purongo hinau hai sohena langalanga maji la jovi na matan Saul, ale mo mele kilau, moiso mo turu ale la paptijo hinia;
ACT 9:19 ale mara mo hanhani, mo mele suiha. Saul mo lo toho peresi na tamlohi usuri non Moli makomona atu Damascus.
ACT 9:20 Ale vila r̃uhu purongo, Saul mo tapulo retivujavujangi Iesu na ima lotu nona Jew mara, “Varar̃uhu Iesu enia Natun God.”
ACT 9:21 Ale tamlohi tari sei la rongoa la mar̃urahi tavera hinia lara, “Avei, mo sopo tamlohi nike natu sei mo lo vailejleji la haratu Jerusalem sei la lo verea vara Iesu enia Moli? Ale nona mai nike nake mo sopo matan vara i mele vaia sohena, matan vara i liho kamam ale i lavi kamam kama vano isana moli nona pr̃is Jerusalem?”
ACT 9:22 Pani suihan Saul mata retivujavujangi mo mai mo mele r̃ilangi jea, ale mo ari posposi na Jew sei la lo toho Damascus matan mo lo vujangi mamahunia vara Iesu enia Kr̃isto atu la lo kilau matana.
ACT 9:23 Mo sopo tuai, tamlohi tavera nona Jew atu Damascus la hatihia vara la pa vilimateia,
ACT 9:24 pani Saul mo levosahi nora r̃omr̃omi luhu atu. La lo kilau na mataruan taon tavera atu na rani na vutepongi matan vara la pa er̃i vilimateia.
ACT 9:25 Pani na vutepongi matea, nona tamlohi usuri la tuhua na tanga matea na mar̃ole matea na roro ropen taon atu.
ACT 9:26 Ale hin rani atu, Saul mo pala Jerusalem mo vaihitea vara i pulutahi peresi na tamlohi usuri non Moli ea. Ale enira mo isoiso la matahunia matan la sopo rasua vara enia tamlohi usuri matea.
ACT 9:27 Pani Barnabas mo vano mo lavia mo mai isana vahar̃ule, ale mo vereulia isara sohena sava Saul mo hite Moli na malele, ale mo vereuli na sava Moli mo verea isana, ale sohena sava mo lo retivujavujangi r̃ilangi na hijan Iesu Damascus.
ACT 9:28 Ale tamlohi usuri la pa avulahi hinia natu vara i lo toho peresira, ale nona retivujavujangi Jerusalem na hijan Moli mo r̃ilangi jea.
ACT 9:29 Ale mo sorasora peresi na mara Jew atu sei la retireti na leo mara Greek, ale mo vasi peresira, pani la lo tiasia vara la vilimateia.
ACT 9:30 Ale vorai kalesia atu lara la levosahia, la lavia mo sivo Caesarea, ale la r̃ule nar̃ihia mo sahe Tarsus.
ACT 9:31 Matan haratu, kalesia na jara tari Judea, Galilee peresi Samaria la toho na tamata, la ulua la r̃ilangi ale evira mo tavera. Ale na maurira la sile na oloolo isan Moli ale la lo toho na nanauhi non Tanume Tapu, ale la ulua mo tavera jea.
ACT 9:32 Ale, Peter mo lo hahau r̃alihi ale na malelena mo sivo isana tapuhi non Moli Lydda.
ACT 9:33 Hin jara atu mo tapai na tamlohi papao matea hijana Aeneas sei mo lo juruvi na vatana mata tauni mo limaravtolu moiso.
ACT 9:34 Ale Peter mo verea isana mara, “Aeneas, Iesu Kr̃isto mo vai mamahuniho; o turu o vai na vatam.” Ale vahatea purongo mo turu.
ACT 9:35 Ale tamlohi tari Lydda peresi Sharon la hitea, ale la posi mai isan Moli.
ACT 9:36 Hin rani atu tamlohi usuri har̃ai matea mo lo toho Joppa, hijana na leo Jew enia Tabitha, ale na leo mara Greek enia Dorcas. Tarea mo lo vai na vavahinau r̃uhu ale mo lo tueni na tilavono.
ACT 9:37 Hin la rani atu mo rojo ale mo mate. Ale lara la hoje na tarapena moiso la taua mo juruvi na jara tinapua matea aulu hin ima atu.
ACT 9:38 Pani matan Lydda mo lo toho mariviti Joppa, tamlohi usuri atu lara la rongoa vara Peter mo lo toho atu, la r̃ule na tamlohi mo rua la vano isana vara la usia r̃ilangi vara, “Kama opoia mo tavera jea vara o mai nakerihi purongo.”
ACT 9:39 Ale Peter mo turu mo usurira la vano. Ale mara mo pala, la lavia mo sahe aulu isan Dorcas. Malepu tari la lo turu na pahisana la lo tangi, ale la lo vujangi na ruru peravu peresi te ruru tinatinapua Dorcas mo vaira na rani mo pa lo mauri.
ACT 9:40 Pani Peter mo r̃ulera enira mo isoiso vara la malue, ale mo papaohi mo usiusi, ale mo posi vano isan tarape atu mara, “Tabitha, o turu.” Ale mo roi na matana, ale mara mo hite Peter, mo sakele tataholo.
ACT 9:41 Ale mo sohai na limana vano isana ale mo saua. Moiso mo tovi na tapuhi peresi la har̃ai malepu atu vara la mai ale mo vujangia isara vara mo mele mauri.
ACT 9:42 Ale sorasorahina mo r̃alihi na jara tari Joppa, ale tamlohi matuvana la tau na nora rasua hin Moli.
ACT 9:43 Ale Peter mo lo toho atu Joppa mata rani matuvana peresi na tamlohi matea hijana Simon mo lo vavahinau na huri maji.
ACT 10:1 Atu Caesarea tamlohi matea, hijana Cornelius, enia captain mata tamlohi vuro mo lo kilau na vao tamlohi vuro mara Rome matea evira mo ngavulu sangavulu mo limarave ,
ACT 10:2 enia tamlohi matea r̃omina mo r̃ilangi mata lotu God, ale mo lo sile na oloolo isana tolu na vao imana, ale nona silesilea mo r̃uhu jea isana tamlohi, ale mo lo usiusi tarea isan God.
ACT 10:3 Matan alo mariviti i tolu na ravravi matea, mo hite na hinau matea sohena mavuho matea, ale mo hite na angelo non God matea mo mai mo verea isana mara, “Cornelius!”
ACT 10:4 Ale mo kilaua na matahu tavera ale mara, “Eh, sava tamlohi tavera?” Ale mo verea isana mara, “Nom usiusi peresi na nom silesilea la sopo sahe aulu purongo na nahon God.
ACT 10:5 Ale nakerihi, o r̃ule te tamlohi la sivo Joppa la lavi Simon tapala hijana Peter.
ACT 10:6 Enia mo lo toho peresi na tamlohi matea hijana Simon sei mo lo vavahinau na huri maji, ale imana mo lo toho na pahisa tasi.”
ACT 10:7 Angelo atu mara mo lo retireti isana moiso mo malue, ale Cornelius mo tovi na nona volitusi mo rua peresi na tamlohi vuro matea sei mo rasua mo tavera jea ale mo r̃ulera isan la haratu la lo volitusi isana,
ACT 10:8 mo vere na sava mo masese isana isara, ale mo r̃ulera la sivo Joppa.
ACT 10:9 Mo mele rani sahe la pa lo mai mariviti hin taon tavera atu, Peter mo sahe aulu na pusa ima na livuha rani mata usiusi.
ACT 10:10 Ale mo marohati, mo opoia vara i hani te hinau, pani la pa lo tatamahunia, hinau matea sohena mavuho mo taurilati na r̃omina,
ACT 10:11 ale mo hite tuka la roi ale hinau matea sohena tavalu ruru tavera jea matea mo lo sinai atano, la tuhua mo lo sinai atano na varama hin la pingona atu mo vati.
ACT 10:12 Mo hite na maji tinatinapua matuvana, maji haraho peresi na maji avuavu la lo toho na lolona.
ACT 10:13 Ale leo matea mo malue mo verea isana mara, “O turu Peter; o vilimatei tea o hania!”
ACT 10:14 Pani Peter mara, “A sopo er̃i vaia sohena Moli; matan na sopo lo hani te hinau lumiha hatea sei leu mo horoa!”
ACT 10:15 Ale leo atu mo mele mai isana haruana mara, “Sava God mo vaia mo vokevoke, o sopo verea vara mo lumiha!”
ACT 10:16 Ale hinau sei mo masese sohena vaha tolu moiso, ale vahatea purongo mo mele sahe aulu na tuka.
ACT 10:17 Ale r̃omin Peter mara mo pa lo toho na r̃aramin hinau atu mo hitea, vahatea purongo, pa la tamlohi atu sei Cornelius mo lo r̃ulera la kakau na iman Simon la turu na get.
ACT 10:18 Ale la ulo la usia lara Simon matea tapala hijana Peter mo lo toho atu teni mo vono.
ACT 10:19 Peter mo pa lo r̃omr̃omi hinau atu mo lo hitea, ale Tanume Tapu mo verea isana mara, “Nakerihi, tamlohi tupu tolu la lo aleho.
ACT 10:20 O turu, o sivo atano, r̃omim i sopo kaka hinira, ale o usurira matan enau sei na r̃ulera.”
ACT 10:21 Ale Peter mo sevuti sivo isara ale mo verea mara, “Enau natu haratu ko lo alea. Ka mai mata sava?”
ACT 10:22 Ale la verea lara, “Cornelius, enia captain mata tamlohi vuro matea, mo lo kilau na vao tamlohi vuro mara Rome matea, ale enia tamlohi tataholo matea sei mo lo sile na oloolo tavera isan God. Ale Jew la lo verea vara enia tamlohi r̃uhu matea; angelo tapu matea mo verea isana mara i vahar̃ule matam matan vara o mai na imana ale i pa rongo na sava o pa verea isana.”
ACT 10:23 Ale Peter mo usira vara la pa toho atu peresia hin rani atu. Mo mele rani sahe mo turu mo usurira, ale tatua vorai sei mara Joppa la vano peresia.
ACT 10:24 Mo mele rani sahe la unu Caesarea. Cornelius mo lo kilau matana moiso, ale mo tovi matavuhi na tahisana peresi na tavtavuina peresi na tapalana r̃uhur̃uhu la lo saovia.
ACT 10:25 Peter mara mo unu, Cornelius mo tapaia, mo jovi sivo na palona ale mo lotua.
ACT 10:26 Pani Peter mo saua sahe aulu mara, “O turu, enau tamlohi matea sohem purongo!”
ACT 10:27 Mara mo lo retireti peresia mo unu mo hite na vao tavera la lo takonahi saovia.
ACT 10:28 Ale mo verea isara mara, “Kamim hasemim ka levosahia vara mo sopo tataholo vara Jew matea i pulutahi teni i rohi te tamlohi mara jara tinapua, pani God mo vujangia isaku vara a sopo tovi na tamlohi tinapua sohena tamlohi lumiha matea na nahon God.
ACT 10:29 Ale kara ka vahar̃ule mataku, na mai tataholo vahatea. Ale nake, na opoia vara a usia vara mata sava ka vahar̃ule mataku?”
ACT 10:30 Ale Cornelius mara, “Rani mo vati mo vano moiso, korong matan alo mo tolu natu na ravravi, na lo usiusi na imaku, ale vahatea purongo, tamlohi matea mo turu na nahoku mo ru na ruru la memera
ACT 10:31 ale mo verea mara, ‘Cornelius, God mo sopo r̃omaliho na nom usiusi peresi na nom silesilea.
ACT 10:32 Ale matan haratu o r̃ule tea la sivo Joppa la usi na tamlohi matea hijana Simon tapala hijana Peter. Enia mo lo toho na iman Simon, tamlohi vavahinau na huri maji matea na pahisa tasi.’
ACT 10:33 Ale na vahar̃ule matam vahatea, ale engko ko r̃omr̃uhu ko mai. Ale matana nakerihi, kamam mo isoiso kama lo toho na nahon God vara kama rongo vevuhi na sava mo retileu hinia isam vara o verea isamam.”
ACT 10:34 Ale Peter mo tapulo retireti mara, “Varar̃uhu, nake natu na pa levosahia vara God mo sopo tametame tea,
ACT 10:35 pani sava tamlohi na sava jara sei mo lo sile na oloolo isana, ale mo vai na hinau tataholo, enia mo avulahi hinia.
ACT 10:36 Ale ka levosahi retisohai atu sei mo lo silea isana tavtavuin Israel, mo retivujavujangi na Retir̃uhu mata tamata hin Iesu Kr̃isto enia Moli nona tamlohi tari.
ACT 10:37 Kamim ka levosahi vevuhi na sava mo masese Judea, mo tapulo Galilee hitahun paptijo atu John mo lo retivujavujangia
ACT 10:38 hin Iesu mara Nazareth sei God mo vir̃onia na Tanume Tapu ale peresi na suiha. Enia mo hahau r̃alihi mo lo vai na hina r̃uhu, mo vai na rojoa la tihai hin la haratu tiapolo mo lo vailejlejira matan God mo lo toho peresia.
ACT 10:39 Kamam kama hite vevuhi la hinau sei na matamam mo vaira Judea peresi Jerusalem. La vilimateia na talopeilopei matea,
ACT 10:40 pani God mo sauteterahia na hatolu rani, ale mo tinar̃ihia vara i pala,
ACT 10:41 mo sopo isana tamlohi tari, pani isamam sei God mo pete vir̃oni kamam moiso vara kama pa hitea. Hitahun haratu mo lo turu na mateia, kamam natu, kama hanhani ale kama inu peresia.
ACT 10:42 Mo retileu isamam vara kama retivujavujangi na tamlohi ale vara kama retir̃oar̃oahaira vara enia natu haratu God mo vir̃onia vara i pa ari la haratu la mate peresi la haratu la lo mauri.
ACT 10:43 Pr̃ovet tari la vereulia vara sava tamlohi sei mo tau na nona rasua hinia, God i pa r̃omi na nona hehe na hijana.
ACT 10:44 Peter mo pa lo vere la hinau atu, Tanume Tapu mo jovi isan la haratu enira mo isoiso sei la lo tapurongo na nona reti.
ACT 10:45 Tamlohi r̃or̃oha sei la lo usuri Peter, la mar̃urahi tavera matan God mo surei na Tanume Tapu isana tamlohi r̃or̃oha sohera.
ACT 10:46 Matan la rongora la lo retireti na leo tinatinapua la lo tahe na hijan God, moiso Peter mo verea mara,
ACT 10:47 “Hare natu i er̃i horo na wai vara la tamlohi nike la sopo paptijo hinia? Matan enira sohena la lavi na Tanume Tapu soher̃a moiso.”
ACT 10:48 Ale mo retileu isara vara la pa paptijo na hijan Iesu Kr̃isto. Hitahun haratu, la usia vara i lo toho peresira makomona tako.
ACT 11:1 Ale, vahar̃ule peresi la vorai atu la lo toho r̃alihi Judea la rongoa vara tamlohi r̃or̃oha la lavi na reti non God.
ACT 11:2 Ale Peter mara mo sahe Jerusalem, Jew kalesia hai la verelejlejia lara,
ACT 11:3 “Avei, ko vano isana tamlohi r̃or̃oha, ale ko hanhani peresira.”
ACT 11:4 Pani Peter mo tapulo vereuli na sava mo masese mo tapulo na tapulona mara,
ACT 11:5 “Na lo toho na taon tavera matan Joppa na lo usiusi, ale hinau matea sohena mavuho matea mo pala isaku, ale na hite na hinau matea sohena tavalu ruru tavera jea matea mo lo sinai atano mo tai na tuka ale la tuhua hin la pingona atu mo vati mo sinai tataholo isaku.
ACT 11:6 Nara na kilau mamahunia, na hite na maji palo vati hai, maji jala hai, maji haraho hai peresi na maji avuavu tinatinapua hai sei la tapu mata hanira.
ACT 11:7 Ale na rongo na leo matea mo malue mo verea isaku mara, ‘O turu Peter; o vilimatei tea, ale o hanira!’
ACT 11:8 Pani na verea nara, ‘A sopo er̃i vaia sohena Moli; matan na sopo lo hani te hinau lumiha hatea sei leu mo horoa.’
ACT 11:9 Pani pa leo atu na tuka mo mele r̃aramiau haruana mara, ‘Sava na vaia mo vokevoke, o sopo er̃i verea vara mo lumiha.’
ACT 11:10 Hinau atu mo masese sohena vaha tolu moiso, la hinau tari atu la pa mele sahe na tuka.
ACT 11:11 Vahatea atu, tamlohi mo tolu la pala hin ima atu na lo toho ea, la r̃ulera Caesarea mataku.
ACT 11:12 Ale Tanumen God mo verea isaku mara a usurira, ale na sopo mele r̃omr̃omia vara enira la tamlohi tinapua. La tamlohi tupu limarave nike natu, la usuriau kama sahe, ale kama unu na iman tamlohi matea Caesarea.
ACT 11:13 Ale mo vereulia sohena sava mo hite angelo atu mo turu na lolo imana, ale mo verea isana mara, ‘O r̃ule tea la sivo Joppa, ale la lavi Simon sei tapala hijana Peter;
ACT 11:14 ale i pa vereuli na retisohai matea sei o pa juri hinia, engko peresi na vao imam.’
ACT 11:15 Nara na tapulo retireti, Tanume Tapu mo jovi hinira sohen mo vaia isar̃a tiroma.
ACT 11:16 Ale na mele r̃omr̃omi na reti non Moli sei mara, ‘John mo paptijo peresi na wai, pani God i pa paptijo hin kamim na Tanume Tapu.’
ACT 11:17 Vara God mo silera na otori sohen mo silea isar̃a hin rani atu r̃a rasu Moli Iesu Kr̃isto, enau sava tamlohi vara a er̃i horoa?”
ACT 11:18 Lara la rongo la hinau atu la sopo mele retireti, pani la hasohaso God lara, “Varar̃uhu, God mo tinar̃ihia vara tamlohi r̃or̃oha la er̃i posi, ale la lavi na mauri soher̃a.”
ACT 11:19 Ale hin rani atu, la haratu sei la lo tipahira Jerusalem usuri na mate non Stephen, la sahe asau la kakau na jara sohen Phoenicia, Cyprus peresi Antioch. La sopo vere retisohai sei isan te tinapua pani isana Jew sei la lo retireti na leon Israel purongo.
ACT 11:20 Pani tatuara enira mara Cyprus enia Cyrene sohena, ale lara la pala Antioch la verea isana tamlohi r̃or̃oha sei leora enia mara Greek, la lo retivujavujangi Moli Iesu.
ACT 11:21 Suihan Moli mo lo toho hinira, ale vao tavera sei la tamlohi r̃or̃oha la rasua, ale la posi mai isan Moli.
ACT 11:22 Sorasora atu mara mo pala na vao kalesia Jerusalem, ale la r̃ule Barnabas mo sahe Antioch.
ACT 11:23 Mara mo pala mo hiteuli na vavahinau r̃uhur̃uhu non God isara, ale mo avulahi mo retituetuenira vara la lo toho r̃ilangi varar̃uhu isan Moli,
ACT 11:24 matan Barnabas enia tamlohi r̃uhu matea, Tanume Tapu mo mar̃ivi hinia, ale nona rasua mo r̃ilangi, ale matana, tamlohi matuvana la mele mai isan Moli.
ACT 11:25 Matana, Barnabas mo vano Tarsus vara i ale Saul,
ACT 11:26 ale mara mo tapaia, mo lavia mo sinai Antioch. Barnabas peresi Saul la lo pulutahi peresi vao kalesia atu, ale la vujangi na tamlohi matuvana ea mata tauni matea. Antioch natu, enia tiroma jara sei tamlohi rasua la lavi hija sei — kalesia ea.
ACT 11:27 Ale hin la rani atu pr̃ovet hai la tai Jerusalem la sahe Antioch.
ACT 11:28 Vonara matea hijana Agabus mo turu, ale mo retimangovi na suihan Tanumen God mara marua tavera matea i pa jovi na varama, ale hinau atu mo masese hin rani atu Claudius mo lo supe nona mara Rome.
ACT 11:29 Ale matana, tamlohi usuri Antioch la hatihia vara la pa sile te tuetueni isana voraira peresi na vevoraira sei la lo toho Judea, la pa silea sohena vara la er̃i silea.
ACT 11:30 Ale la vaia sohena, la sile na nora tuetueni isan Barnabas enia Saul vara la pa silea isan la haratu la lo kilau na kalesia Jerusalem.
ACT 12:1 Hin la rani atu, supe Herod Agrippa mo taurilati na kalesia hai vara i pa vaikomokomora.
ACT 12:2 Mo retileu vara la vilimatei James, tasin John na sita vuro.
ACT 12:3 Ale mara mo hitea vara Jew la avulahi hinia mo mele taurilati Peter sohena, harihi mo masese na rani Passover.
ACT 12:4 Mara mo tauria mo taua na ima r̃ilangi, mo taua na lima vao tamlohi vuro mo vati sei tupu vati na vao matea. Herod mo lo r̃omr̃omia vara i pa lavi Peter i malue vara i aria na naho tamlohi hitahu na Passover.
ACT 12:5 Ale Peter mo lo toho atu na ima r̃ilangi, pani vao kalesia Jerusalem la lo usiusi r̃ilangi isan God matana.
ACT 12:6 Ale hin vutepongi atu sei vara i rani sahe supe Herod i pa vaia i turu na aria, Peter mo lo juruvi na livuha tamlohi vuro mo rua, la liho na limana na jen, ale hai la lo turu na pelatin ima r̃ilangi atu.
ACT 12:7 Vahatea purongo, angelo matea non Moli mo pala na pahisan Peter na lolon jara atu mo lo toho hinia na ima r̃ilangi, ale mera matea mo merasahi jara atu. Mo hoti Peter na rorona, ale mo r̃ohaia mara, “O turu vila.” Ale jen la jovi nar̃ihi na limana.
ACT 12:8 Ale angelo atu mo verea isana mara, “O ruru ale o ru na nom sabat!” Ale mo vaia sohena. Ale mo mele verea isana mara, “O tavuhoroho na nom ruru tavera, ale o usuriau.”
ACT 12:9 Ale Peter mo malue mo usuria. Mo sopo levosahia vara hinau atu angelo atu mo lo vaia enia hina varar̃uhu, pani mo lo r̃omr̃omia vara mo lo hite na hinau matea sohena mavuho matea.
ACT 12:10 Ale lara la jeu na tiroma vao tamlohi vuro peresi na harua vao tamlohi vuro sei la lo kilau na ima r̃ilangi, la sahe tataholo na pelati aen sei mata unu hin taon tavera atu. Pelati atu mo hasena roi matara, ale la malue la lo usuri na malele tavera matea, ale vahatea purongo, angelo atu mo tinar̃ihia.
ACT 12:11 Ale r̃omin Peter mara mo mele mai mo hasena verea mara, “Nakerihi na levosahi mamahunia vara Moli mo r̃ule na nona angelo vara i juriau na liman Herod peresi na hinau tari sei Jew la opoia vara i pa masese isaku.”
ACT 12:12 Mara mo levosahia, mo vano na iman Mary tinan John sei tapala hijana Mark. Ale tamlohi matuvana la lo pulutahi ea la lo usiusi.
ACT 12:13 Ale mara mo r̃ir̃ingi na pelatin rope ima atu, har̃arihi volitusi matea hijana Rhoda mo mai vara i roi.
ACT 12:14 Mara mo rongovosahi na leon Peter, na nona avulahi mo sopo roi na pelati pani mo maro mo mele unu na ima mo vereulia isara vara Peter mo lo turu na pelati.
ACT 12:15 La verea isana lara, “Ko to, ko putu teni?” Pani mo verea mo r̃ilangi mara mo varar̃uhu, ale enira la lo verea vara, “Enia nona angelo!”
ACT 12:16 Pani Peter mo lo r̃ir̃ingi ale enira lara la roi, la hitea ale la mar̃urahi tavera.
ACT 12:17 Pani mo vai na matamata na limana vara la toho malum, ale mo vereulia sohena sava Moli God mo nar̃ihia hin ima r̃ilangi atu. Ale mo verea mara, “Ha vere la hinau nike isan James peresi na vorair̃a.” Moiso mo malue mo vano na jara tinapua matea.
ACT 12:18 Na nahonaho rani tamlohi vuro tari na ima r̃ilangi atu la matahu tavera na sava mo masese isan Peter.
ACT 12:19 Supe Herod mo pala isara atu, ale mo alea pani mo sopo hitea, ale mo usi na retiusia hai isan la tamlohi vuro atu sei la lo kilaua moiso mo retileu vara nona tamlohi vuro tinapua la lavira la vano la vilimateira. Moiso Herod mo sivo mo hahau roto Judea mo vano Caesarea vara i lo toho atu.
ACT 12:20 Supe Herod Agrippa mo lolokoru tavera na mara Tyre peresi Sidon, ale la mai isana na r̃omr̃omi matea, ale na rani Blastus patu volitusi non Herod mara mo majinga na r̃omira moiso, la usia vara la er̃i sari tamata peresi Herod matan hara hinau mo lo tai na jaran Supe.
ACT 12:21 Ale hin rani atu sei Herod mo taua moiso, mo ru na nona ruru peravu mata supe, mo sakele na jara sakele mata supe, ale mo sile na nona retireti isara.
ACT 12:22 Tamlohi la lo ulo lara, “Aaah! Leo god matea nahai, mo sopo leo tamlohi!”
ACT 12:23 Vahatea purongo, angelo matea non Moli mo vilijovia matan mo sopo sile na hasohaso isan God, ale hulesi la hania mo mate.
ACT 12:24 Pani reti non God mo ulua mo vano mo vai na tamlohi matuvana tinapua la rasua.
ACT 12:25 Barnabas enia Saul lara la vai vevuhi na sava la lo vano matana Jerusalem, la mele hilu matan Antioch la lavi John sei, tapala hijana Mark.
ACT 13:1 Harihi enia hija pr̃ovet hai peresi na tamlohi vujangi Antioch: Barnabas, Simon la tovia ‘tamlohi viriha’, ale Lucius mara Cyrene, Manaen enia vorain Herod Antipas matea, vaona la korohia, ale Saul.
ACT 13:2 Na rani matea la tapuhoro na hanhani ale la pa lo lotu Moli, Tanume Tapu mo verea mara, “Ha tauhasehi Barnabas enia Saul mata noku voko atu na tovira matana.”
ACT 13:3 Hitahu na nora tapuhoro na hanhani peresi na usiusi, la tau na limara hinira ale la r̃ulera la vano na malelera.
ACT 13:4 Ale Barnabas enia Saul, Tanume Tapu mo r̃ulera la sivo Seleucia na pahisa tasi, ale la vele na boti hin jara atu, la sivo na Ureuren Cyprus.
ACT 13:5 Lara la hoso Salamis, la retivujavujangi na reti non God na ima lotu nona Jew. Ale John Mark mo lo usurira sohena nora tuetueni.
ACT 13:6 Lara la hahau roto ureure atu la kakau Paphos, la tataholo na tamlohi matea mo lo mahumahu na suihan tiapolo, enia Jew pr̃ovet haluhalu matea hijana Bar-Jesus,
ACT 13:7 enia mo lo toho peresi na tamlohi aulu matan Cyprus sei supe non Rome mo taua atu, hijana Sergius Paulus, enia tamlohi lelevosahi matea. Tamlohi aulu atu mo vahar̃ule matan Barnabas enia Saul matan mo opoia vara i rongo na reti non God.
ACT 13:8 Pani Elymas tamlohi mahumahu atu mo retihorora matan mo sopo opoia vara tamlohi aulu atu i rongo te reti na rasua non Saul enia Barnabas hin Iesu.
ACT 13:9 Pani Saul sei tapala hijana Paul, Tanume Tapu mo mar̃ivisia ale Paul mo kilau tataholo isana,
ACT 13:10 ale mara, “Engko natun Tiapolo, ko mar̃ivi na halu peresi posposi tope na leu, meresahi nona hinau tari sei la r̃uhu, o pa isoiso na nom vailejleji na malele varar̃uhu non Moli pangisa?
ACT 13:11 Ale nakerihi natu, liman Moli mo meresahi isam, ale o pa vuso, o pa sopo er̃i hite na mera alo matan te rani makomona.” Vahatea purongo, matana mo nini ale r̃or̃oha mo sohonia, ale mo aleale tamlohi vara tea i tauri na limana i tiroma hinia.
ACT 13:12 Tamlohi aulu atu mara mo hite hinau atu mo masese mo rasua, matan mo mar̃urahi tavera na vujangi matan Moli.
ACT 13:13 Moiso, Paul peresi na tapalana la mele malue Paphos na boti matea la sahe matan Pamphylia. La hoso na taon matan Perga. John Mark mo tinar̃ihira atu natu, ale mo mele hilu mo sivo Jerusalem.
ACT 13:14 La mele malue Perga la sahe la pala Antioch matan Pisidia, ale na rani Sabbath la vano la unu na ima lotu nona Jew la sakele.
ACT 13:15 Hitahun na evievi mata Leu non Moses peresi na reti nona pr̃ovet, patu tamlohi mata ima lotu mo sohai na retisohai isara mara, “La vorai, vara te nomim retisohai mata tueni na tamlohi, ha sinai ha silea.”
ACT 13:16 Ale Paul mo turu mo tahe na limana vara la tapurongo ale mara, “La tavtavuin Israel peresi kamim ka tamlohi r̃or̃oha sei ka lo sile na oloolo isan God, ha tapurongo:
ACT 13:17 God nona tavtavuin Israel, mo vir̃oni na nor̃a pua, ale mo vaira la ulua r̃ilangi hin rani atu la lo toho Egypt. Ale mo jurira na suihana la malue na mauri slev.
ACT 13:18 God mo lavi na rani r̃ilangi isara na jara hasetoho mata tauni ngavulu vati .
ACT 13:19 Ale hitahun haratu, mo vaikomokomo na mara jara tinatinapua mo limaravrua Canaan, ale mo sile na nona tamlohi hin jara atu sohena koruna.
ACT 13:20 La hinau atu mariviti vara i lavi na tauni mo ngavulu sangavulu vati mo ngavulu lima . Hitahuna, mo silera na tamlohi ari mo tikeli na rani non pr̃ovet Samuel.
ACT 13:21 Moiso, tamlohi la tangi matan vara te nora supe, ale God mo silera hin Saul natun Kish, tavtavuin Benjamin matea, ale enia mo aulu mata tauni mo ngavulu vati.
ACT 13:22 Pani God mo nar̃ihia sohena supe, ale mo tau David na jarana. God mo retireti matan David mara, ‘Na hite David natun Jesse vara r̃omina mo usuri na r̃omiku matan enia i pa vai na hinau tari na masaloku.’
ACT 13:23 Ale mahapin David, Iesu natu, enia haratu sei God mo sohaia usuri na nona retitauhi hinia sohena Jujuri non Israel!
ACT 13:24 Hin la rani atu la tiroma na nona pala, John tamlohi paptijo mo lo retivujavujangi na tavtavuin Israel vara la vahar̃i na nora hehe, ale la posi mai isan God la paptijo.
ACT 13:25 Ale vavahinau non John mariviti vara i lo isoiso, mo verea vaha visa mara, ‘Ka r̃omi vara enau hare? Enau mo sopo tamlohi atu, pani ha lo levosahia vara haratu mo lo mai hitahu hiniau, enau na sopo tataholo vara a uli na asi eve palona.’
ACT 13:26 La vorai, kamim sei natun Abraham peresi kamim tari sei ka tamlohi r̃or̃oha sei ka lo sile na oloolo isan God non Israel, retisohai matan juri akerihi, mo mai isar̃a mo isoiso.
ACT 13:27 Tamlohin Jerusalem peresi na nora tamlohi aulu la mar̃ivisi na retimangovi hin haratu la sile na talai isan Iesu vara i mate. La sopo hitevosahia vara enia haratu sei pr̃ovet la lo uliuli matana, hina purongo vara la lo rongo na retireti nona pr̃ovet tarea na Sabbath.
ACT 13:28 La sopo er̃i tapai te malele vara i ori hinia, ale hina purongo hin haratu, la usi Pilate vara i vilimateia.
ACT 13:29 Ale lara la mar̃ivisi vevuhi na retimangovi mata nona mateia, la juria na talopeilopei, la taua na papa matea.
ACT 13:30 Pani God mo sauteterahia na mateia!
ACT 13:31 Ale mo pala vaha visa isan la haratu sei enira tolu la tai Galilee la sahe Jerusalem, enira natu la vere la hinau sei la hitera isana tavtavuin Israel.
ACT 13:32 Ale kama lo retivujavujangi kamim hin Retir̃uhu atu matan retitauhi sei God mo vai isana nor̃a pua,
ACT 13:33 vara retitauhi atu God mo mar̃ivisia isar̃a — natura hin haratu mo tahe Iesu sohen David mo ulia na harua psalm mara, ‘Engko Natuku, nahapani na vujangia vara enau Tamam.’
ACT 13:34 Enia hina varar̃uhu matea sei God mo tahe Iesu na mateia matan vara i pa sopo r̃ovo, hinau atu mo verea na Retitapu sei mara, ‘A pa sileho na ler̃uhu tapu peresi na retitauhi sei na vaia isan David.’
ACT 13:35 Matana, mo mele verea na psalm tinapua matea mara, ‘O pa sopo tinar̃ihia vara nom Tamlohi Tapu i hite na r̃ovo.’
ACT 13:36 Matan David, hitahun haratu mo vai na masalon God na nona rani, mo mate ale la tavunia peresi na tahisana, epena mo r̃ovo.
ACT 13:37 Pani haratu sei God mo lo tahea na mateia, epena i pa sopo hite na r̃ovo.
ACT 13:38 Matan haratu, la vorai ha levosahia vara hinia, kama lo retivujavujangia vara God i pa r̃omi na hehe,
ACT 13:39 ale vara sava tamlohi la tau na nora rasua hinia, la pa tataholo na nahon God, hinau sei Leu non Moses i sopo er̃i vaia hin te rani.
ACT 13:40 Ha lo kilau! Ha sopo tinar̃ihia vara retireti nona pr̃ovet la lo vere kamim, matan la verea lara,
ACT 13:41 ‘Ha hitea la tamlohi kerekerehi, ha mar̃urahi tavera hinia ale ha tihai! Matan na lo vai na vavahinau matea na nomim rani, vavahinau atu ha sopo er̃i rasua, hina purongo vara tea la vereulia isamim.’”
ACT 13:42 Paul enia Barnabas lara la lo malue na nora ima lotu, tamlohi la usia mo r̃ilangi isara vara la mele vere la hinau atu na tavalu wik na Sabbath.
ACT 13:43 Jew matuvana peresi la haratu sei la posi la lavi na rasua nona Jew la lo lotu na ima lotu la usuri Paul enia Barnabas, ale la tupra rua atu la verea isara vara la turu r̃ilangi usuri na r̃omr̃uhu non God.
ACT 13:44 Sabbath atu mo usuria, mariviti tamlohi tari hin taon tavera atu la sinai vara la rongora la retivujavujangi na reti non Moli.
ACT 13:45 Pani Jew lara la hite vao atu, mereimerei mo mar̃ivisira, ale la tapulo vereleji na sava Paul mo lo verea isara, la lo retisatihia.
ACT 13:46 Paul enia Barnabas la r̃omr̃ilangi la r̃aramira lara, “God mo taua vara kama pa sile na Retir̃uhu isana tavtavuin Israel tiroma, pani matan ka r̃ohu hinia, ale matan ka hitea vara ka sopo tataholo vara ha lavi na mauri tui, kama pa silea isana tamlohi r̃or̃oha.
ACT 13:47 Matan Moli mo retileu hinia isamam hin haratu mo verea mara, ‘Enau na vai kamim sohena malarani isana tamlohi r̃or̃oha, vara ha lavi na reti mata juri i vano na isoiso varama.’”
ACT 13:48 La haratu sei la tamlohi r̃or̃oha lara la rongoa, la avulahi hinia ale la hasohaso na reti non Moli, ale la haratu sei God mo vir̃onira mata mauri tui la rasua.
ACT 13:49 Ale reti non Moli mo lo unu na jara tari hin jara tavera atu.
ACT 13:50 Pani tamlohi tavera nona Jew la reve takonahi na har̃ai aulu sei la lo sile na oloolo isan God peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu, ale la vai na vao matea la meresahi hin Paul enia Barnabas ale la tipahi nar̃ihira hin jara tavera atu.
ACT 13:51 Pani la sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palora matara ale la vano na taon tavera matan Iconium.
ACT 13:52 Ale tamlohi rasua atu la mar̃ivi na avulahi peresi na Tanume Tapu.
ACT 14:1 Na rani Paul enia Barnabas la lo toho Iconium, la unu na ima lotu nona Jew, ale la retivujavujangi peresi na suiha mo vaia vao tavera jea matea isana Jew peresi la haratu la tamlohi r̃or̃oha la rasua.
ACT 14:2 Pani Jew sei la sopo rasua, la ari posposi la haratu la tamlohi r̃or̃oha, ale la komo na r̃omira la meresahi isan Paul enia Barnabas.
ACT 14:3 Mo vaia la toho mo peravu atu, ale la retivujavujangi mo sopo te matahu hinira, ale la vereuli na r̃omr̃uhu non Moli. Ale Moli mo vujangia vara nona retisohai sei mo varar̃uhu matan mo sile na suiha isana nona vahar̃ule vara la er̃i vai na matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi.
ACT 14:4 Pani tamlohi hin taon tavera atu la patumasa, hai la turu peresi la Jew atu, ale hai la turu peresi la vahar̃ule atu.
ACT 14:5 Vao matea mata Jew peresi la haratu la tamlohi r̃or̃oha peresi na nora tamlohi tatavera la hatihia vara la pa vailejlejira, ale la pa parura,
ACT 14:6 pani Paul enia Barnabas lara la levosahia, la rovo la vano na jara tavera Lycaonia, ale isan la taon tavera atu Lystra enia Derbe peresi na jara r̃alihi ea,
ACT 14:7 ale la retivujavujangi na Retir̃uhu ea.
ACT 14:8 La pa lo toho atu Lystra la mai tataholo na tamlohi papao matea, mo vora palona la sati ale mo sopo lo hahau na maurina.
ACT 14:9 Tamlohi atu mo lo tapurongo mo r̃uhu na retivujavujangi non Paul, ale Paul mo hitea ale mo hitevosahia vara enia mo rasua vara enia i er̃i r̃uhu.
ACT 14:10 Ale Paul mo verea isana na leo tavera matea mara, “O turu!” ale tamlohi atu mo turu tataholo mo tapulo hahau.
ACT 14:11 Ale vao atu lara la hite hinau atu Paul mo vaia, la ulo na leon Lycaonia lara, “La tamlohi nike enira god sei la tai na tuka la pala na epe tamlohi!”
ACT 14:12 La tapulo tovi Barnabas vara Zeus sei god nona mara Greek, ale Paul enia god sei Hermes matan enia mo lo sile na retireti.
ACT 14:13 Temple non Zeus mo lo toho na jingoima ropen taon tavera atu. Ale nona pr̃is peresi na vao la lavi na buluk peresi na r̃ongor̃ongo la vaira na vira pahai, ale la lavira la vano na mataruan taon tavera atu, ale la tatamahu vara la pa vai na malamalai isan la vahar̃ule atu.
ACT 14:14 Pani Barnabas enia Paul lara la rongovosahi na sava la lo verea, la r̃ari na nora ruru ale la maro la vano na livuhan vao atu la lo ulo lara,
ACT 14:15 “La tapala, ka lo vai la hinau sei mata sava? Kamam tamlohi sohemim purongo. Kama mai matan vara kama sile na Retir̃uhu isamim matan vara ha pa vahar̃i na hinau la sopo r̃uhu, ale ha posi mai isan God sei mo mauri mo vai na tuka, varama, tasi peresi na hinau tari sei la lo toho hinira.
ACT 14:16 Tuai mo tinar̃ihia vara la haratu la sopo levosahi God na jara tari la er̃i usuri na masalora,
ACT 14:17 pani mo vujangia vara enia mo lo mauri na hina r̃uhu mo lo vaira sohena usa mo jovi na masapa ale hanhani la r̃uhu, ale ka masu na hanhani ka avulahi matana.”
ACT 14:18 Pani hina purongo hin haratu, Paul enia Barnabas mariviti la sopo er̃i horo la vao atu vara la sopo vai na malamalai isara.
ACT 14:19 Pani Jew hai la tai Antioch peresi Iconium, la mai la posi na r̃omin la vao atu la meresahi hinira, ale la paru Paul ale la reve tahitahia mo malue hin taon tavera atu matan la r̃omi vara mo mate.
ACT 14:20 Pani tamlohi rasua lara la lo turu r̃alihia, Paul mo mele turu ale mo mele unu hin taon tavera atu. Ale na rani tinapua matana, Paul enia Barnabas la malue la vano matan Derbe.
ACT 14:21 Paul enia Barnabas lara la retivujavujangi na taon tavera matan Derbe la vai na tamlohi usuri matuvana. La mele hilu la sivo Lystra, Iconium ale la mele sahe Antioch matan Pisidia,
ACT 14:22 ale hin la jara atu la tueni na rasua nona tamlohi usuri. La retituetuenira vara la turu r̃ilangi na nora rasua, ale la vere mamahunia isara lara, “R̃a pa unu hin mauri atu God mo aulu hinia na malele rani r̃ilangi matuvana.”
ACT 14:23 Paul enia Barnabas la vir̃oni na patu tamlohi mata kilau na vao kalesia tari, ale na usiusi peresi na tapuhoro hanhani la taura na liman Moli sei la lo tau na nora rasua hinia.
ACT 14:24 Moiso la mele sivo roto Pisidia vavano la tikeli Pamphylia.
ACT 14:25 Hin jara atu la mele retivujavujangi Perga moiso la sivo Attalia.
ACT 14:26 La malue hin jara atu la vele na boti la vano Antioch matan Syria, jara atu sei la lo tapulo na nora hahau ea, jara sei la taura na liman r̃omr̃uhu non God ea matan voko sei la isoiso hinia natu.
ACT 14:27 Lara la pala, la tovi matavuhi na vao kalesia na jara matea, ale la vereuli vevuhi na sava God mo vaia isara ale sohena sava mo roi na malele mata rasua isan la haratu la tamlohi r̃or̃oha.
ACT 14:28 Ale la lo toho peresi na tamlohi usuri Antioch mo peravu makomona.
ACT 15:1 Pani tamlohi hai la tai Judea la sinai la tapulo vujangi na kalesia vara, “Vara ha sopo tair̃alihi sohen leu non Moses mo verea, ha pa sopo er̃i juri!”
ACT 15:2 Paul enia Barnabas lara la rongoa la sopo avulahi, la vauriuri tavera peresira matana. Ale vao kalesia atu la vir̃oni Paul enia Barnabas peresi na nora tamlohi hai, vara la sivo Judea matan la sahe Jerusalem vara la sorahia peresi na vahar̃ule tolu na tamlohi tatavera nona vao kalesia Jerusalem.
ACT 15:3 Vao kalesia Antioch la r̃ulera la sivo, ale lara la lo sivo la rohi Phoenicia peresi Samaria, ale la sorahia sohena sava la haratu la tamlohi r̃or̃oha la posi, ale vorai kalesia hin la jara atu la avulahi tavera matana.
ACT 15:4 Ale hin rani atu la kakau Jerusalem, kalesia tari, vahar̃ule peresi na vajiahara, la lavi Paul enia Barnabas na avulahi. Ale la vere vevuhi na sava God mo vaia na nora vavahinau.
ACT 15:5 Pani tamlohi rasua hai sei la tai na vao Pharisee, la turu lara, “Ha vujangi la haratu la tamlohi r̃or̃oha vara la pa tair̃alihi, ale la pa usuri na leu non Moses.”
ACT 15:6 Vahar̃ule peresi na vajiahara la pulutahi vara la sorahi hinau sei.
ACT 15:7 Retireti matuvana la vano moiso, Peter mo turu ale mara, “La vorai, ka levosahia vara tiroma God mo vir̃oniau vara a vano a retivujavujangi isan la haratu la tamlohi r̃or̃oha, matan vara la er̃i rongo na retisohai mata Retir̃uhu, ale la rasua.
ACT 15:8 God sei mo levosahi na mapu tamlohi, mo vujangia vara enia mo avulahi hinira, matan enia mo sile na Tanume Tapu isara sohen mo lo silea isar̃a nike.
ACT 15:9 Na nahon God, enr̃a r̃a sopo tinapua hinira, matan mo vai na mapura la vokevoke na rasua sohena.
ACT 15:10 Ale vara mo sohena, mata sava ka lo vaihite God, matan ka opoia vara ha tau na tetehi puhoni isana tamlohi usuri sei la tamlohi r̃or̃oha? Hinau sei, enr̃a teni nor̃a pua la sopo er̃i solotia!
ACT 15:11 Pani r̃a rasua vara God i pa jurir̃a na r̃omr̃uhu non Moli Iesu sohera.”
ACT 15:12 Ale r̃omr̃omi atu mo moti, ale tamlohi tari la tapurongo isan Barnabas enia Paul, la sorahi na matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi sei God mo lo vaira na naho tamlohi la tamlohi r̃or̃oha.
ACT 15:13 La retireti mo isoiso, James mo turu mo verea mara, “La vorai, ha tapurongo isaku.
ACT 15:14 Ka rongoa Simon Peter mo verea moiso sohena sava God mo r̃ulea isana tamlohi r̃or̃oha vara i lavi nar̃ihi na nona tamlohi isara.
ACT 15:15 Ale reti nona pr̃ovet la majinga hin hinau sei sohen la ulia na Retiulia lara,
ACT 15:16 ‘Hitahun hinau sei a pa mele pala, ale a pa mele voro na jaran supe David sei mo jovi. A pa mele voroa hin la sopesopena sei la lo toho, ale a pa mele turuhia,
ACT 15:17 matan vara tamlohi tinatinapua na varama la pa hite Moli ea, la haratu sei la tamlohi r̃or̃oha sei, na tovira moiso vara la pa noku. Harihi enia sava Moli mo verea.’
ACT 15:18 Haratu sei mo lo vereuli la hinau nike tuai moiso.
ACT 15:19 Matan haratu, noku kilakilau r̃a sopo mele sile te rani r̃ilangi tinapua isana tamlohi r̃or̃oha sei la lo posi la mai isan God,
ACT 15:20 pani mo r̃uhu vara r̃a uli te leta hatea mata i verea isara vara i horora vara la sopo hani na mit sei la silea isana tamasi moiso, ale vara la toho asau na mauri maji, ale vara la sopo hani te maji sei la punia, ale la sopo inu na r̃ae.
ACT 15:21 Matan la leu nike non Moses la retivujavujangira na ima lotu nona Jew na taon tavera tari na Sabbath mata tauni mo visa moiso.”
ACT 15:22 Ale vahar̃ule peresi na vajiahara peresi na vao kalesia Jerusalem, la vir̃oni na tamlohi hai, ale la r̃ulera la sahe Antioch matan Syria peresi Paul enia Barnabas, vara la vereuli na r̃aramin r̃omr̃omi atu la lo hahau matana. La tamlohi atu la vir̃oni na patu tamlohi nona vao kalesia mo rua, Judas sei tapala hijana Barsabbas peresi Silas.
ACT 15:23 Harihi enia leta atu la lo lavia peresira: “Retioloolo isamim la vorai kalesia Antioch, Syria peresi Cilicia sei ka tamlohi r̃or̃oha, mo tai isana vorai kalesia nike Jerusalem, peresi na vahar̃ule peresi na vajiaha sei la aulu na vao kalesia nike.
ACT 15:24 Kama levosahia vara tamlohi hai la tai nike la vano isamim ale la vai na r̃omimim la kaka na nora vujangi, pani kama sopo r̃ulera hin te hinau sohena.
ACT 15:25 Ale matana, kama hitea vara mo tataholo vara kama r̃ule la vahar̃ule sei Judas enia Silas peresi la vorai r̃uhur̃uhu sei Paul enia Barnabas isamim usuri na r̃omr̃omi kamam tari nike kama hatihia.
ACT 15:26 Paul enia Barnabas sei mariviti la mate matan Moli Iesu Kr̃isto.
ACT 15:27 Ale matana, kama lo r̃ule Judas enia Silas vara la pa vereuli na sava kama ulia hin leta nike na nahomim.
ACT 15:28 Matan kama majinga peresi na Tanume Tapu vara i pa mele r̃uhu vara kama sopo mele tau te retileu r̃ilangi isamim, pani la retileu nike mo visalete purongo:
ACT 15:29 Vara ha sopo hanhani na mit sei la silea isana tamasi moiso, ale vara ha sopo hani te maji sei la punia, ale ha sopo inu na r̃ae, ale vara ha toho asau na mauri maji. Vara ha sopo vai la hinau atu, i pa r̃uhu jea isamim. Enia natu, enr̃a vuho.”
ACT 15:30 Ale la vahar̃ule tupu vati atu la malue, vahatea la sahe Antioch. La tovi matavuhi na kalesia tari la mai jara matea atu, ale la evi leta atu isara.
ACT 15:31 Ale avulahi tavera mo jovi isana kalesia tari hin rani atu, lara la rongo retisohai r̃uhu atu.
ACT 15:32 Ale Judas enia Silas enira tupra rua la pr̃ovet, ale la retireti mo peravu isana kalesia vara la tueni na nora rasua vara i ulua i mele r̃ilangi.
ACT 15:33 La lo toho atu mata makomo rani moiso, la r̃ulera la mele sivo Jerusalem peresi na ler̃uhu nona kalesia isan la haratu sei la lo r̃ulera.
ACT 15:34 Pani Paul enia Barnabas la lo toho Antioch, la lo vujangi, ale la retivujavujangi na reti non Moli peresi na tamlohi tinapua hai.
ACT 15:36 Rani hai la vano moiso, ale Paul mo verea isan Barnabas mara, “R̃a mele sahe r̃a rohi na vorai hin la taon tavera tari sei r̃a lo retivujavujangi na reti non Moli ea, ale r̃a hitea vara la lo sohena sava.”
ACT 15:37 Barnabas mo avulahi ale mo opoia vara i lavi John Mark.
ACT 15:38 Pani Paul mo r̃ohu r̃ilangi, matan John Mark mo rovo hinira tiroma Pamphylia ale mo sopo tuenira na nora vavahinau.
ACT 15:39 La sopo er̃i mai na r̃omr̃omi matelete mo vaia Barnabas mo lavi John Mark peresia ale la vele na boti la sahe Cyprus,
ACT 15:40 pani Paul mo vir̃oni Silas ale la malue peresi na ler̃uhu nona vorai kalesia lamane peresi na har̃ai.
ACT 15:41 Mo sahe roto Syria peresi Cilicia mo tueni na vao kalesia tari ea vara la turu r̃ilangi na nora rasua.
ACT 16:1 Paul mo mele sahe mo mai Derbe, ale mo sahe Lystra. Hin jara atu mo tapai na uluvou matea enia tamlohi usuri matea, hijana Timothy, enia natun har̃ai Jew matea enia kalesia, pani tamana enia mara Greek matea.
ACT 16:2 Vorai kalesia Lystra peresi Iconium la verea vara enia tamlohi r̃uhu matea.
ACT 16:3 Paul mo opoia vara Timothy i usuria na nora hahau, ale mo lavia mo tair̃alihia matan la Jew atu la lo toho hin jara atu la levosahia vara tamana enia mara Greek matea.
ACT 16:4 Lara la lo vano na taon tavera hatehateahi, la lo vereuli na sava sei vahar̃ule peresi na vajiaha sei lo aulu na kalesia Jerusalem, la hatihia vara tamlohi r̃or̃oha la pa oloolo hinira.
ACT 16:5 Matana, vao kalesia tari la mele ulua r̃ilangi na nora rasua, ale evira mo lo sahe aulu na rani hatehateahi.
ACT 16:6 Ale la sahe la hahau roto na jara tavera matan Phrygia peresi Galatia, matan Tanume Tapu mo horora vara la sopo sivo Asia mata la vere na retisohai non Moli ea.
ACT 16:7 Lara la mai Mysia, la vaihitea vara la sahe na jara matan Bithynia, pani Tanumen Iesu mo horora,
ACT 16:8 ale la mele hahau sivo roto Mysia moiso la sivo Troas.
ACT 16:9 Hin vutepongi atu hinau matea sohena mavuho matea mo pala isan Paul. Mo hite na mara Macedonia matea mo lo turu atu mo lo usia r̃ilangi mara, “O mai Macedonia, o tueni kamam!”
ACT 16:10 Paul mara mo hite mavuho atu moiso, kama turu vahatea, ale kama aleale malelemam vara kama vano Macedonia, kama levosahia vara God mo tovi kamam vara kama vano kama retivujavujangi na Retir̃uhu isara.
ACT 16:11 Ale kama vele na boti Troas kama sahe tataholo Samothrace, ale mo mele rani sahe kama hoso Neapolis,
ACT 16:12 moiso kama malue atu kama lo sahe Philippi, enia taon tavera matan Macedonia, jara mara Rome matea. Kama toho atu mata makomo rani.
ACT 16:13 Ale na Sabbath kama malue na mataruan taon tavera atu, kama vano makomona na pahisa wai matea. Kama r̃omi vara enia jara matea tamlohi la lo pulutahi mata usiusi ea, ale kama sakele hin jara atu ale kama lo sorasora peresi la har̃ai atu sei la lo pulutahi atu.
ACT 16:14 Vonara matea, hijana Lydia enia mara Thyatira sei, enia taon tavera matea, enia mo lo vai na mania na ruru r̃uhu sei perpel, ale matan enia mo lo lotu God, mo lo tapurongo isamam. Ale God mo roi na mapuna vara i rasu na sava Paul mo lo verea.
ACT 16:15 Ale mo lavi na paptijo peresi na vao imana, ale hitahuna, mo usia r̃ilangi isamam mara, “Vara na nomim kilakilau ka hitea vara enau na lo turu r̃ilangi hin Moli, ha mai na imaku ale ha lo toho ea.” Ale mo verea mo r̃ilangi vavano kama majinga isana.
ACT 16:16 Kamara kama lo vano na jara mata usiusi, kama tapai na har̃arihi slev matea sei tanume sasati mata vere na hinau i pa masese mo lo toho hinia. Ale nona tamlohi tavera la lo lavi na mania tavera matana.
ACT 16:17 Mo lo usuri kamam peresi Paul, mo lo ulo aulu mara, “La tamlohi nike enira la volitusi non God sei mo Aulu Jea, enira la lo retivujavujangi kamim na malele mata juri.”
ACT 16:18 Ale mo lo vai hinau atu sohena mata rani matuvana moiso, ale Paul mo malokona, ale mo posi vano isana mo verea isan tanume sasati atu mara, “Na retileu isam na hijan Iesu Kr̃isto vara o malue hinia.” Ale vahatea purongo mo tinar̃ihia.
ACT 16:19 Pani nona tamlohi tavera lara la hitea vara malele mata nora mania mo pelati, la taurilati Paul enia Silas la reve tahitahira la sivo na jara maket, la vaira la turu na naho tamlohi aulu hin taon atu.
ACT 16:20 Lara la lavira la mai la turu na naho tamlohi aria atu, la verea lara, “La mara Jew nike, la lo vai na r̃om tamlohi hin taon tavera nike la sopo sakele,
ACT 16:21 ale la lo vujangi na tamlohi na posposi hai mo sopo tataholo vara enr̃a mara Rome r̃a lavira teni vara r̃a vaira!”
ACT 16:22 Vao atu la tapulo turuleji hinira, ale la tamlohi aria atu la r̃ari nar̃ihi na ruru non Paul enia Silas, ale la retileu vara la hamajira na maja.
ACT 16:23 Hitahun haratu la hamaji komokomora, la pulahira na lolo ima r̃ilangi, ale la retileu vara tamlohi ima r̃ilangi i lo kilaura vara la sopo mele malue.
ACT 16:24 Mara mo lavi retileu atu sohena, mo pulahira sivo na jara matea na lolona vahatea. Ale mo sohoni na palora na koko tapea mo pilatira.
ACT 16:25 Na livuha vutepongi, Paul enia Silas la pa lo usiusi ale la lo lalavete isan God, ale tamlohi tinapua na lolo ima r̃ilangi, la lo tapurongo hinira.
ACT 16:26 Vahatea purongo, mihi tavera matea mo hisu, mo hisuhi ima r̃ilangi atu mo tikeli pulona vahatea, ale vahatea purongo pelati tari la roi, ale jen tari la jovi nar̃ihi hinira enira mo isoiso.
ACT 16:27 Tamlohi kilau na ima r̃ilangi mara mo turu mo hitea vara pelati tari la roi, mo reve nar̃ihi na nona sita mo tatamahu vara i pa vilia enia hasena, matan mo r̃omi vara la haratu la lo toho na lolo ima r̃ilangi la rovo moiso.
ACT 16:28 Pani Paul mo ulo aulu isana mara, “O sopo vaia! Matan kamam mo isoiso nahai kama lo toho!”
ACT 16:29 Tamlohi atu mo ulo mata lamu ale mo maro matan lolon ima r̃ilangi atu vahatea, ale mo jovi na palon Paul enia Silas na nona matahu.
ACT 16:30 Moiso mo lavira la malue ale mo usia isara mara, “La tamlohi tavera, a pa vai na sava vara a er̃i juri hinia?”
ACT 16:31 La r̃aramia lara, “O tau na nom rasua hin Moli Iesu, ale o pa juri, engko peresi na vao imam.”
ACT 16:32 Ale la vere na reti non Moli isana peresi la haratu sei la lo toho peresira na lolo ima.
ACT 16:33 Ale hin vutepongi atu purongo mo lavira la vano mo hoje na matara maja isara, ale enia peresi na vao tari na imana la paptijo vahatea.
ACT 16:34 Ale pa tamlohi atu mo lo kilau na ima r̃ilangi mo lavira la sahe na imana, ale mo tau na hanhani na nahora ale mo avulahi tavera peresi na vao imana, matan enira la tau na nora rasua hin God.
ACT 16:35 Pani na nahonaho rani, la tamlohi aria atu la r̃ule na nora police vara la verea isan tamlohi atu mata kilau na ima r̃ilangi lara, “O tinar̃ihira!”
ACT 16:36 Pa tamlohi atu mata kilau na ima r̃ilangi, mo vere retireti atu isan Paul mara, “Tamlohi aria, la vahar̃ule vara a tinar̃ihi kamim. Ale matana, ha malue ha vano na tamata.”
ACT 16:37 Pani Paul mo verea isana police atu mara, “La tamlohi atu la hamaji kamam na naho tamlohi, la sopo usuri na posposi tataholo mata ari na tamlohi, hina purongo vara kama mara Rome, ale la pulahi kamam na ima r̃ilangi. Ale nake, la opoia vara la tinar̃ihi kamam tamlohi la sopo levosahia? Mo sopo te malele sohena. Ha vano ha verera hinia vara enira la pa mai nike, ale la nar̃ihi kamam.”
ACT 16:38 La police atu la vere la retireti atu isan la tamlohi aria atu. Ale la tamlohi aria atu lara la rongoa vara Paul enia Silas enira mara Rome, la matahu tavera matana.
ACT 16:39 Ale la mai la r̃omtuhutuhu isara. Ale la lavi nar̃ihira la usira r̃ilangi vara la malue hin taon tavera atu.
ACT 16:40 Lara la malue na ima r̃ilangi, la vano la unu na iman Lydia, ale lara la hite na vorai kalesia atu la retituetuenira moiso la malue.
ACT 17:1 Lara la hahau roto Amphipolis enia Apollonia moiso, la mai Thessalonica sei ima lotu nona Jew matea mo lo toho ea.
ACT 17:2 Ale usuri na posin Paul, mo lo matavuhi peresira mata Sabbath mo tolu, ale mo lo vereuli na Retitapu isana tamlohi ea.
ACT 17:3 Mo lo vereuli mamahuni na Retitapu na nona vujangi sohena sava Kr̃isto i pa lavi na rongohaji, ale i pa mele turu na mateia, ale mo verea mara, “Iesu akerihi natu sei na lo retivujavujangia isamim, enia Kr̃isto atu.”
ACT 17:4 Tatua Jew atu la rasua peresi na vao tavera mara Greek la lo lotu God peresi na har̃ai aulu matuvana, la avulahi vara la tapala peresi Paul enia Silas.
ACT 17:5 Pani tamlohi aulu nona Jew la mereimerei hinira, ale la lavi na tamlohi sasati hai hin vao tavera atu na jara maket, ale la vaira la mai vao meresahi matea, ale taon tavera atu mo tapulo roroa na leora.
ACT 17:6 Ale lara la sopo er̃i hite Paul enia Silas, la reve tahitahi Jason peresi na vorai kalesia hai, la vaira la turu na naho tamlohi aulu matan taon tavera atu, la ulo lara, “La tamlohi nike sei la lo posileji na varama, enira nahai la pala nike sohen la pete vaia na jara tinapua moiso,
ACT 17:7 ale Jason mo avulahi hinira mo taura na imana! Enira mo isoiso la lo turuleji na retileu non supe nona mara Rome matan la lo vere na supe tinapua matea hijana Iesu!”
ACT 17:8 Ale tamlohi peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu lara la rongo la hinau sei, r̃omira la sopo sakele.
ACT 17:9 La tamlohi aulu atu matan taon tavera atu lara la lavi na mania mata volituhu non Jason peresi la vorai kalesia tinapua atu moiso, la tinar̃ihira.
ACT 17:10 Hin vutepongi atu purongo, kalesia la r̃ule Paul enia Silas la malue la vano Berea, ale lara la pala atu, la vano la unu na ima lotu nona Jew.
ACT 17:11 Ale Jew matan Berea enira tamlohi ale lelevosahi, la jeu la haratu Thessalonica, matan la lo opoia jea vara la tapurongo hin retisohai atu na rani hatehateahi, ale la lo kilau usuri mamahuni na Retitapu matan vara la hitea vara mo sohena teni mo vono.
ACT 17:12 Ale matana, vao tavera isara la rasua peresi na mara Greek aulu hai lamane peresi na har̃ai.
ACT 17:13 Pani Jew matan Thessalonica lara la rongoa vara Paul mo lo retivujavujangi na retisohai mata reti non God Berea, la mai ea sohena, ale la vai na vao matea matan vara la vai na r̃omi tamlohi la sati.
ACT 17:14 Ale vahatea purongo la vorai kalesia atu la r̃ule Paul mo sivo na tasi, pani Silas enia Timothy la lo toho atu Berea.
ACT 17:15 La haratu la lo tiroma hin Paul la lavia mo sivo la tikeli Athens, ale Paul mo verea isara mara la vere Silas enia Timothy la sinai isana vila, ale la vorai kalesia atu la malue la sahe matara.
ACT 17:16 Ale na rani Paul mo lo saovira Athens, r̃omina mo jovi tavera matan mo hite taon tavera atu mo mar̃ivi na tamasi.
ACT 17:17 Ale mo lo vano na ima lotu nona Jew vara i retivujavujangi isara peresi na tamlohi r̃or̃oha sei la lo lotu God ea, ale na rani hatehateahi mo lo vujangi na vao tamlohi sei la lo toho na jara maket.
ACT 17:18 Ale Paul mo mele sorasora peresi na tamlohi hai la lo usuri na vujangi non Epicurus peresi hai non Zeno sei la tovira Stoic, ale hai la lo usia lara, “Tamlohi rongorongo vono nike mo lo vere na sava nahai?” Tatuara lara, “Vara o tapurongo usuria, o pa hitea sohena vara mo lo vujangi na rasua paro matea.” La pa verea sohena matan Paul mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan Iesu peresi na nona sauteterahi.
ACT 17:19 Ale la lavi Paul la vano na council nora sei hijana Areopagus, lara, “O er̃i vereuli kamam hin vujangi paro akerihi sei ko lo retivujavujangia?
ACT 17:20 Matan ko lo vere na hinau paro hai nahai na peromam, ale kama opoia vara kama levosahi na r̃aramira.”
ACT 17:21 Mara Athens peresi na tamlohi mara jara tinatinapua sei la lo toho atu, tarea la lo opoia vara la lo sorahi na r̃omr̃omi paro sei la pa pala purongo.
ACT 17:22 Ale Paul mo turu na naho vao matan Areopagus atu ale mara: “Mara Athens, na hitea vara kamim ka r̃ilangi na sava ka lo rasua,
ACT 17:23 matan nara na lo hahau r̃alihi, ale na hite na nomim hinahinau mata lotu, ale na mele hite na uliuli matea mo lo toho na votavota vara, Isana god matea kama sopo levosahia Matan haratu a pa retivujavujangi kamim hin God atu sei ka lo lotua pani ka sopo levosahia.
ACT 17:24 God atu sei mo vai na varama peresi na hinau tari hinia enia Moli matan na tuka peresi na varama, ale mo sopo toho na ima lotu sei tamlohi la lo vaira na limara,
ACT 17:25 teni tamlohi la sopo volitusi isana na limara sohena vara enia mo opoi te hinau isara, pani enia natu mo sile na mauri peresi na maromaro peresi na hinau tari isana tamlohi tari.
ACT 17:26 Ale na tamlohi matea mo vai na tamlohi mara jara tinatinapu tari vara la toho na jara tari na varama, mo tau na nora rani ale mo tau na jara sei vara la pa toho ea,
ACT 17:27 matan vara la pa ale God, ale la pa tarongo ale vara la tapaia, pani enia mo sopo toho asau hinir̃a hatehateahi.
ACT 17:28 Matan hinia, enr̃a r̃a lo mauri, r̃a lo vavahinau ale r̃a lo toho, sohena nomim tamlohi lelevosahi hai la verea moiso lara, ‘Matan enr̃a sohena enr̃a taniana.’
ACT 17:29 Ale matan enr̃a sei r̃a natun God, r̃a pa sopo r̃omr̃omia vara God enia hinau matea la vaia na gold teni silver teni vatu, teni te niniu tamlohi la vai mamahunia usuri na r̃omira.
ACT 17:30 Matan haratu, hina purongo vara God mo lo kilau purongoi la haratu la lo toho na mauri r̃or̃oha, pani nake, mo lo retileu vara tamlohi tari na jara tari vara la pa vahar̃i na nora hehe,
ACT 17:31 matan enia mo tau na rani matea moiso vara i pa ari na varama usuri na nona posposi tataholo jea na lima tamlohi matea enia mo vir̃onia, ale mo vujangia mo memera isana tamlohi tari hin haratu mo sauteterahia na mateia.”
ACT 17:32 Ale lara la rongo na retireti matan sauteterahi atu, hai la tapulo vaivaia. Pani hai lara, “Kama pa mele tapurongo isam matan la hinau akerihi hin te rani.”
ACT 17:33 Ale Paul mo malue na naho tamlohin Areopagus atu.
ACT 17:34 Pani tamlohi hai la usuria ale la rasu na sava mo lo verera. Vonara matea hijana Dionysius, enia tamlohi matea hin council tavera atu Areopagus, ale har̃ai matea hijan Damaris, ale mele tamlohi tinapua hai peresira.
ACT 18:1 Hitahun haratu, Paul mo malue Athens mo sivo Corinth.
ACT 18:2 Ale mo tapala peresi na Jew matea hijana Aquila mara Pontus matea sei mo pa tai Italy purongo peresi narouna Priscilla, matan Claudius, supe matan Rome, mo retileu vara Jew tari la malue Rome,
ACT 18:3 ale matan Paul, enia nona voko mo sohera la lo vai na tent, ale mo lo toho peresira mo lo voko peresira.
ACT 18:4 Ale na Sabbath hatehateahi, Paul mo lo retivujavujangi isana Jew peresi na mara Greek na nora ima lotu ale mo lo vaihitea vara la levosahia vara Iesu enia hare.
ACT 18:5 Silas enia Timothy lara la tai Macedonia la pala, Paul mo tau vevuhi na nona rani mata retivujavujangi na reti non God, ale mo lo vereulia isana Jew tarea vara Iesu enia Kr̃isto atu la lo kilau matana.
ACT 18:6 Pani Jew lara la r̃ohu hinia, ale la verelejlejia. Paul mo vai na tovongi matea mo vujangi na nona r̃ohu hinira hin haratu mo sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango na nona ruru ale mara, “R̃aemim i pa toho na patumim, mo sopo te noku hinau hinia! Mo tapulo nake, a pa vano isana tamlohi r̃or̃oha!”
ACT 18:7 Moiso, Paul mo malue hin nora ima lotu atu mo vano mo unu na ima matea mo lo toho na pahisan ima lotu atu, enia iman Titius Justus, tamlohi r̃or̃oha matea pani enia mo lo lotu God.
ACT 18:8 Pani Crispus, tamlohi aulu mata ima lotu atu, enia peresi na vao imana sohena la rasu Moli. Mara Corinth tinapua hai sei la rongo hinau atu, la rasua, ale la lavi na paptijo sohera.
ACT 18:9 Ale Moli mo vujangi Paul na hinau matea sohena mavuho matea hin vutepongi atu, mo verea isana mara, “O sopo matahu, o retireti, o sopo puni na jingom,
ACT 18:10 matan enau na lo toho peresiho, ale tea i sopo er̃i tikeli na epem vara i komoho, matan noku tamlohi hin taon tavera nike la mar̃ivi.”
ACT 18:11 Matan haratu, Paul mo lo toho atu mata tauni matea vitu mo limarave, mo lo vujangi na reti non God isara.
ACT 18:12 Ale hin rani atu Gallio mo lo aulu hin Achaia, Jew la pulutahi jara matea la vai na vao tavera matea, ale la turuleji hin Paul, la taurilatia la vaia mo turu na naho jara aria vara la aria
ACT 18:13 lara, “Tamlohi akerihi mo lo verea isana tamlohi vara la lotu God na malele matea mo sopo usuri na posposi sei leu non Moses mo lo verea.”
ACT 18:14 Paul mo tatamahu vara i pa retireti pani Gallio mo verea isan la Jew atu mara, “Vara hinau akerihi enia mata tope na leu matea, teni matan te var̃en sasati, i pa tataholo vara a tapurongo isamim Jew matana,
ACT 18:15 pani matan enia mata nomim retireti peresi na hija tamlohi peresi na nomim leu, kamim purongo ha vai tataholoia. A pa sopo ari na hinau sohena.”
ACT 18:16 Ale mo vai na nona tamlohi la sohai nar̃ihira na nona jara aria.
ACT 18:17 Ale vao atu la taurilati Sosthenes, tamlohi aulu mata ima lotu nona Jew, ale la tapulo tamajia na naho jara aria atu purongo, pani Gallio mo sopo kilaura hinia.
ACT 18:18 Paul mo mele toho Corinth mata rani matuvana moiso natu mo vere enr̃a vuho isana vorai peresi na vevorai kalesia atu. Ale mo vele na boti matea peresi Priscilla enia Aquila matan vara la vano Syria. Paul mo hiri nar̃ihi na vuluna hin rani atu la pa lo toho Cenchreae mata vujangia vara mo vai vevuhi na nona retitauhi.
ACT 18:19 Na rani la pala Ephesus, Paul mo tinar̃ihi Priscilla enia Aquila la pa lo toho atu. Ale enia mo sahe mo unu na ima lotu nona Jew, ale mo retivujavujangi isara.
ACT 18:20 Mara Ephesus lara la usia vara i toho peravu isara, mo verea isara mara mo vono,
ACT 18:21 pani mo vere enr̃a vuho isara ale mara, “Vara na masalon God, a pa mele mai isamim.” Moiso la mele vele hin boti atu, la malue Ephesus.
ACT 18:22 Ale lara la hoso Caesarea, Paul mo sahe Jerusalem vara i sile na retioloolo isana vao kalesia ea tiroma, moiso mo pa sahe Antioch matan Syria.
ACT 18:23 Mo lo toho atu mata makomo rani, moiso mo mele malue mo sahe mo r̃alihi na jara matan Galatia enia Phrygia vara i vai na tamlohi usuri hin la jara atu la mele r̃ilangi.
ACT 18:24 Hin pongi atu Jew matea hijana Apollos mara Alexandria mo pala Ephesus. Ale enia tamlohi sorasora r̃uhu matea mo levosahi mamahuni na Retitapu.
ACT 18:25 Mo lavi na nona levosahi matan Moli moiso, ale maurina mo lo vujangi na nona avulahi na nona retireti peresi na vujangi tataholo r̃uhu na hinahina varar̃uhu hin Moli, pani nona levosahi mo tikeli na paptijo non John purongo.
ACT 18:26 Mo tapulo na nona retireti na lolo ima lotu nona Jew mo sopo te matahu hinia. Pani Priscilla enia Aquila lara la rongoa, la tovi r̃or̃ohia vano hasena, ale la vere tataholoi na malelen God isana.
ACT 18:27 Hitahu, Apollos mara mo opoia vara i sivo Achaia, vorai kalesia peresi na vevorai kalesia la retituetuenia vara i vaia. Ale la uli na leta matea isana vorai kalesia Achaia vara la lavia. Mara mo pala isan la haratu la rasua atu, mo tuenira mo tavera usuri na r̃omr̃uhu non Moli,
ACT 18:28 matan mo vilijovjovi vevuhi na r̃omr̃omi nona Jew na naho tamlohi. Ale mo vujangira usuri na Retitapu vara Kr̃isto atu enia Iesu.
ACT 19:1 Ale hin rani atu Apollos mo lo toho Corinth, Paul mo hahau roto na uratan Asia mo pala Ephesus. Ale hin jara atu mo tapai na tamlohi usuri hai,
ACT 19:2 ale mo verea isara mara, “Kamim ka lavi na Tanume Tapu hin rani atu ka tapulo rasua, teni mo vono?” La r̃aramia lara, “Mo vono, kama sopo lo rongoa vara te Tanume Tapu mo lo toho.”
ACT 19:3 Ale Paul mo verea mara, “Vara sohena, kamim ka paptijo na sava?” Lara, “Paptijo atu John mo lo vaia.”
ACT 19:4 Paul mara, “Paptijo atu John mo lo vaia, enia paptijo mata vahar̃i na hehe, ale mo lo verea isana tamlohi vara la pa tau na nora rasua hin haratu mo lo mai hitahu hinia, enia mo lo vere Iesu sei.”
ACT 19:5 Lara la rongo hinau atu, la paptijo na hijan Moli Iesu,
ACT 19:6 ale Paul mara mo tau na limana hinira, Tanume Tapu mo mai hinira ale la tapulo retireti na leo tinatinapua, ale la lo retimangovi.
ACT 19:7 Korong, enira tupu sangavulu r̃omana mo rua.
ACT 19:8 Ale Paul mo unu na ima lotu nona Jew, ale mo retivujavujangi mo sopo te matahu isana mata vitu mo tolu. Mo vere mamahunia vara mauri atu God mo aulu hinia mo sohena sava, ale mo vaira la hitevosahi na nona vujangi matan mauri atu.
ACT 19:9 Pani tatuara la lo turu r̃ilangi na r̃omira hasera, ale la r̃ohu vara la rasu. La verelejleji rasua atu na naho tamlohi. Ale Paul mo malue mo lavi la tamlohi usuri atu peresia. Na rani hatehateahi la lo pulutahi na ima matavuhi matan Tyrannus, ale mo lo retivujavujangira ea.
ACT 19:10 Paul mo vaia sohena mata tauni mo rua matan haratu tamlohi tari sei la lo toho Asia, Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha, la rongo na reti non Moli.
ACT 19:11 God mo lo vai na matamata tavera tinatinapua na liman Paul.
ACT 19:12 Ale matana, hina purongo vara te ruru kamoti teni ruru mata voko purongo la tia na hur̃in Paul, ale vara la lavira la vano isana tamlohi rojoa, mo vai na nora rojoa la tihai, ale tanume sasati la malue hinira.
ACT 19:13 Ale pani Jew hai sohena, la lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na taon la lo vano hinira, pani la vaihitea vara la vaia na hijan Moli Iesu isan la haratu sei tanume sasati la lo toho hinira, ale la verea sohen harihi lara, “Na lo retileu r̃ilangi isam na hijan Iesu sei Paul mo lo retivujavujangia vara o malue!”
ACT 19:14 Vorai mo limaravrua la natun Jew matea hijana Sceva, enia mo lo hase verea vara enia pr̃is aulu matea, enira natu la lo vai la hinau nike.
ACT 19:15 Pani lara la vaia, tanume sasati matea mo r̃aramira mara, “Na levosahi Iesu, ale na levosahi Paul makomona, pani kamim sava tamlohi hin kamim?”
ACT 19:16 Pa tamlohi atu sei tanume sasati mo lo toho hinia mo kue matara mo hamajira vavano la levosahi, ale la hitea sohena la sopo er̃i mele vai te hinau, la turu la maro la rovo malamala, pani la loso na r̃aera la vano.
ACT 19:17 Jew tari peresi na tamlohi r̃or̃oha tari Ephesus la rongo sorasora akerihi, ale mo vaira la matahu enira mo isoiso. Ale hijan Moli Iesu mo lavi na hasohaso tavera matana.
ACT 19:18 Matuvana hin la haratu sei la rasu Iesu, la sinai la turu nahonaho, la taviti na sava hehe la vaira.
ACT 19:19 Vao tavera sei la lo mahumahu, la lavi na nora puku mata mahumahu la takonahira jara matea, ale la sulira na naho tamlohi tari. Lara la evi na volin la puku atu hatehateahi, evira mo isoiso mo tataholo na volvoli mata voko mata rani mo tari vaha ngavulu lima .
ACT 19:20 Matan haratu, retisohai hin Moli mo ulua, ale suihana mo posi na mauri tamlohi matuvana.
ACT 19:21 Hitahun la hinau atu, Paul mo tau na r̃omina vara i sivo Jerusalem, ale vara i hahau roto Macedonia enia Achai. Mo verea mara, “Vara na sivo atu moiso, na opoia vara a vano a hite Rome.”
ACT 19:22 Mo r̃ule na nona tamlohi tuetueni mo rua, Timothy enia Erastus la vano Macedonia, pani enia mo mele toho atu Asia mata makomo rani.
ACT 19:23 Hin la rani atu patumasa tavera matea Ephesus mo pala mata rasua hin Iesu.
ACT 19:24 Mo tapulo na tamlohi matea hijana Demetrius, enia tamlohi matea mo lo vai na tamasi varihi mata nora Temple sei la tovia Artemis na silver. Ale enia peresi la haratu la lo vaira, la lo vai na mania tavera matana.
ACT 19:25 Mo tovi matavuhi la tamlohi atu peresi la haratu la lo vavahinau na hinau mariviti i sohera, ale mara, “La tapala, ka levosahia vara nor̃a mauri tavtavi mo lo mai na nor̃a vavahinau.
ACT 19:26 Ale ka hitea ale ka rongoa vara Paul akerihi natu, mo lo vai na tamlohi vao tavera la lo rasua, ale nake la lo vahar̃i hin nor̃a god Artemis, matan mo lo verea isara mara god sei tamlohi la lo vaira na limara purongo, la sopo god varar̃uhu, ale mo sopo vujangia nike Ephesus purongo, pani na jara tari Asia sei mo lo vano ea.
ACT 19:27 I pa sopo sati purongo na nor̃a vavahinau mata tavtav, pani matan tamlohi la pa r̃omr̃omi purongo na temple non god har̃ai aulu sei Artemis, enia peresi na tamlohi na jara tari Asia peresi na varama sei la lo lotua, la pa rongo i sati matan hijana mo jovi.”
ACT 19:28 Lara la rongoa la lolokoru patura, ale la tapulo ngara lara, “Artemis nona mara Ephesus enia mo aulu jea!”
ACT 19:29 Taon tavera atu mo mar̃ivi na uloulo, ale vao tavera atu la maro la vano na nora jara tavera mata matavuhi, la lo reve tahitahi Gaius enia Aristarchus, tamlohi mo rua mara Macedonia sei la lo usuri Paul na nona hahau.
ACT 19:30 Pani Paul mara mo opoia vara i unu hin jara matavuhi tavera atu, tamlohi usuri la horoa.
ACT 19:31 Mo sopo enira purongo pani tapalan Paul hai sohena, enira tamlohi aulu matan jara atu Asia, ale la sohai na retisohai matea isana la usia r̃ilangi vara i sopo unu hin jara matavuhi atu.
ACT 19:32 Hin matavuhi atu, tamlohi hai la lo ngara mata hinau matea, hai la ngara na hinau tinapua matan matavuhi atu mo vaore hajavua, ale matuvana la sopo levosahia vara la lo matavuhi mata sava.
ACT 19:33 Tatuara hin vao atu la r̃omr̃omia vara enia matan Alexander, matan Jew hai la sohaia mo sahe na nahon matavuhi atu. Ale Alexander mo lo tahe na limana matan mo opoia vara i vere mamahunia na nahon vao atu, vara hinau nike Jew la sopo vaia.
ACT 19:34 Pani vao atu lara la hitea vara enia Jew matea, la mele tapulo uloulo, ale la taurilati uloulo atu mata aoa mo rua lara, “Artemis nona mara Ephesus enia mo aulu jea!”
ACT 19:35 Ale hitahun haratu, tamlohi tavera matan taon atu mara mo vaira la toho malum mo verea mara, “Mara Ephesus, sava tamlohi natu mo sopo levosahia vara taon matan Ephesus mo lo kilau mamahuni na temple non Artemis aulu peresi na vatuna sei mo jovi na tuka?
ACT 19:36 Matan la hinau atu tea i sopo er̃i halu hinira, mo r̃uhu jea vara ha toho malum ha sopo rongorongo vono!
ACT 19:37 Matan ka lavi la tamlohi nike la sinai nike, la sopo tamlohi mata vavanaho na temple teni la lo retisatihi nor̃a god har̃ai.
ACT 19:38 Ale, vara Demetrius peresi la haratu la lo vai voko akerihi, la rongo mo sati matan tea, ima aria mo lo roi, ale tamlohi aria la lo toho purongo, mo r̃uhu vara la usuri na malele leu ea.
ACT 19:39 Pani vara ka mele opoi te hinau aulu hinia, ha pa vai tataholoia na nor̃a matavuhi tavera hitahu.
ACT 19:40 Matan vara i vono, tamlohi tavera matan Rome, la pa sile na talai isan matavuhi tavera nike matan mo vaore hajavua, ale mo sopo te retireti r̃uhu tea i er̃i verea matan matavuhi nike.”
ACT 19:41 Mara mo vere la hinau atu mo isoiso, mo r̃ulera la mule.
ACT 20:1 Matavuhi tavera atu mara mo isoiso, Paul mo tovi na tamlohi usuri la mai jara matea. Ale mo retituetuenira moiso mo vere enr̃a vuho isara ale mo malue mo vano Macedonia.
ACT 20:2 Na nona hahau mo lo vano mo retituetueni na kalesia na taon hatehateahi na malelena vavano mo pala Greece.
ACT 20:3 Mo lo toho vitu mo tolu atu, ale Paul mo tatamahu vara i vele na boti matea i sivo Syria, pani matan mo rongoa vara Jew la hatihi moiso vara la pa vai te hinau isana, mo posi na r̃omina ale mo mele sahe mo hahau roto Macedonia.
ACT 20:4 Tamlohi hai la lo usuri Paul sohen: Sopater mara Berea natun Pyrrhus; Aristarchus enia Secundus mara Thessalonica, Gaius mara Derbe; Timothy, Tychicus enia Trophimus matan Asia.
ACT 20:5 La tamlohi nike la vano Troas tiroma vara la lo saovi kamam ea.
ACT 20:6 Rani mata Passover la vano moiso, kama vele na boti matea Philippi, ale kama maro na tasi mata rani mo lima moiso, ale kama pa hoso isara Troas. Kama lo toho atu mata rani mo limaravrua.
ACT 20:7 Na Sunday, kamara kama pulutahi jara matea mata hanhani non Moli, Paul mo tapulo vujangi na tamlohi, pani matan mo tau na r̃omina moiso vara i mele rani sahe i pa malue, mo vujangira vavano mo livuha vutepongi.
ACT 20:8 Kama lo sakele na jara matea mo aulu makomona na lolon ima atu kama lo toho hinia, ale lamu matuvana la lo hani hin jara atu,
ACT 20:9 ale uluvou matea hijana Eutychus mo lo sakele na windoa matea, ale mo lo tapulo juruvi r̃omaliho, matan Paul mo retireti mo peravu. Ale mara mo juruvi r̃omaliho hin jara atu sei mo aulu sohena ima mo tolu, mo jovi sivo na lepa mo mate.
ACT 20:10 Pani Paul mo sivo isana mo rautoho, ale mo tapea na limana ale mara, “Ha sopo matahu, mo lo mauri.”
ACT 20:11 Moiso Paul mo mele vele sahe aulu hin jara atu, ale mara mo tope na pereti ale la hania moiso, mo mele tapulo retireti peresira vavano mo rani, moiso mo malue isara.
ACT 20:12 Ale la lavi uluvou atu mo mule, ale la avulahi tavera matan mo lo r̃uhu purongo.
ACT 20:13 Kama vano tiroma na boti ale kama malue kama sivo Assos, matan vara kama pa tapai Paul ea, matan enia mo verea mara i pa hahau purongo i sivo atu, ale kama pa lingia atu.
ACT 20:14 Kamara kama tapai Paul Assos, mo vele na boti kama sivo Mitylene.
ACT 20:15 Kama malue atu ale mo mele rani sahe kama tikeli Chios, mo mele rani sahe kama pala Samos, ale mo mele rani sahe, kama tikeli Miletus.
ACT 20:16 Matan Paul mo opoia vara i jeu Ephesus matan vara i sopo mele toho matan te rani atu Asia matan mo lo vaivila vara i sivo Jerusalem tiroma moiso i pa rani mata Pentecost.
ACT 20:17 Kama hoso Miletus ale Paul mo sohai na retisohai matea isana patu tamlohi mata vao kalesia Ephesus vara la sinai la tapaia atu.
ACT 20:18 Lara la pala mo vere isara mara, “Kamim ka levosahi na mauriku hin rani atu na lo toho peresi kamim mo tapulo hin rani atu na tau na paloku Asia.
ACT 20:19 Na volitusi non Moli na posposi r̃omatano peresi na tangi ale peresi na rani r̃ilangi sei la mai isaku na sava Jew la hatihia mataku.
ACT 20:20 Pani ka levosahi mamahunia vara hin la rani atu na sopo turu juha na noku retivujavujangi isamim matan te hinau sei vara i er̃i tueni kamim hinia. Ale na sopo turu juha hin te hinau na noku vujangi isamim na naho vao tamlohi teni na lolo ima hatehateahi,
ACT 20:21 ale na lo retivuhesi isana Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha mata vahar̃i na hehe la mai isan God na rasua hin nor̃a Moli Iesu.
ACT 20:22 Ale nakerihi, Tanume Tapu mo lo sohaiau vara a sivo Jerusalem, ale na sopo levosahi na sava i pa masese isaku atu,
ACT 20:23 pani Tanume Tapu mo pete retir̃oar̃oahaiau hinia moiso na taon tari sei na lo vano ea vara ima r̃ilangi peresi na noku tipahi la lo saoviau ea.
ACT 20:24 Pani mauriku i pa sopo r̃uhu matan te hinau isaku vara a sopo vai vevuhi na sava Moli Iesu mo taua na limaku, enia vavahinau sei mata vereuli na Retir̃uhu mata r̃omr̃uhu non God.
ACT 20:25 Ale nakerihi na lo vere tataholoia kamim hinia vara i pa sopo te vonamim hatea sei na lo hahau r̃alihi na lo retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia isana, i pa mele hiteau.
ACT 20:26 Matan haratu, na lo verea vara mo sopo te noku hinau hinia na r̃aemim.
ACT 20:27 Matan na sopo turu juha vara a sopo vereuli kamim na r̃omr̃omi tavera tari non God.
ACT 20:28 Ha hase kilau mamahuni kamim peresi na vao kalesia sei Tanume Tapu mo vai kamim ka aulu hinira, vara ha tiroma na vao kalesia non God sei mo volira na r̃aena.
ACT 20:29 Na levosahia, vara a malue isamim, tamlohi sasati sohena viriu jala la pa mai isamim, la pa komo na vao kalesia, ale la sopo er̃i r̃omr̃omira.
ACT 20:30 Mo sopo haratu purongo pani na lolomim tataholo te tamlohi la pa turu la vujangileji na retivarar̃uhu matan vara la pa lavi te nora tamlohi usuri isamim.
ACT 20:31 Matan haratu, ha pa sopo peka, ha lo r̃omr̃omia vara, mata tauni mo tolu, tarea na lo retir̃oar̃oahai kamim hatehateahi peresi na wai mataku.
ACT 20:32 Ale nakerihi, na lo tau kamim na liman God matan vara ha pa sile na retisohai mata nona r̃omr̃uhu. Retisohai nike i er̃i tueni kamim vara ha r̃ilangi, ale i sile kamim na koruna peresi la haratu sei God mo tapuhira.
ACT 20:33 Ka levosahi mamahunia vara na sopo usi tea hin te silver, gold teni ruru.
ACT 20:34 Kamim ka levosahi mamahunia vara enau peresi la haratu sei la toho peresiau, kama lo hanhani na masumasuku purongo.
ACT 20:35 Na noku tovongi na lo vujangi kamim hinia vara, vara ha lo vavahinau ha pa tueni la haratu la sopo r̃ilangi, ale ha r̃omr̃omi na reti non Moli Iesu sei enia hasena mo verea mara, ‘Avulahi tavera i pa vano isan haratu sei mo lo silea mo jeu haratu mo lavia.’”
ACT 20:36 Mara mo vere la hinau atu moiso, mo papaohi sivo atano peresira ale mo usiusi.
ACT 20:37 Enira mo isoiso la tapulo tangi aulu, la raho Paul ale la pungosia,
ACT 20:38 r̃omira mo pa sati jea matan mo verea mara la pa sopo er̃i mele hitea, moiso la usuria la sivo vara la taua na boti.
ACT 21:1 Kamara kama tinar̃ihira, kama malue vano na tasi, ale kama sivo tataholo na ureuren Cos, ale mo mele rani sahe kama pala Rhodes, ale kama malue atu kama hoso Patara.
ACT 21:2 Hin jara atu kama tapai na boti matea, mo tatamahu vara i sivo Phoenicia, kama vele hinia ale kama malue vano na tasi.
ACT 21:3 Kama kilau vano na ureuren Cyprus mo lo sale vara i tihai na maraumam, ale kama lo sivo Syria, ale kama hoso Tyre matan boti atu i pa tinar̃ihi na nona lavlavi atu.
ACT 21:4 Ale kama ale na tamlohi usuri hin jara atu ale kama hitera, kama lo toho peresira mata rani mo limaravrua. La lo r̃area isan Paul lara Tanume Tapu mo verea isara vara i sopo tau na palona Jerusalem.
ACT 21:5 Mo turu tetelehi na rani vara kama pa malue na boti, enira mo isoiso peresi na naroura, na natura, la usuri kamam kama malue hin taon tavera atu, ale kamara kama papaohi na oneone kama usiusi moiso,
ACT 21:6 kama vere enr̃a vuho isara hatehateahi moiso kama vele hin pa boti, ale enira la mele mule.
ACT 21:7 Kama mele tapulo na nomam hahau atu Tyre kama sivo kama hoso Ptolemais, ale kamara kama tulahi na vorai kalesia peresi na vevorai kalesia atu moiso, kama lo toho peresira mata rani matea.
ACT 21:8 Mo mele rani sahe, kama malue kama sivo kama hoso Caesarea, ale kama unu na iman Philip. Enia evangelist matea, enia deacon matea hin la haratu mo limaravrua, ale kama lo toho peresia.
ACT 21:9 Venatuna mo vati la sopo lo lahi, ale la lo retimangovi.
ACT 21:10 Kama lo toho atu mata rani mo visa moiso, pr̃ovet matea hijana Agabus mo tai Judea mo sinai.
ACT 21:11 Mo mai isamam, mo lavi na otin Paul, mo liho na limana peresi na palona hinia ale mara, “Tanume Tapu mo verea mara, ‘Hin malele akerihi natu, Jew matan Jerusalem la pa liho tamlohi atu sei otina nakerihi, ale la pa taua na lima tamlohi r̃or̃oha.’”
ACT 21:12 Kamam peresi la haratu la lo toho atu, kama rongo hinau atu sohena, kama verea r̃ilangi isan Paul vara i sopo sahe Jerusalem.
ACT 21:13 Moiso Paul mo verea mara, “Ka lo vai na sava nahai? Matan nomim tangi mo lo vaiau na lo rongo mo sati! Matan enau na tatamahu moiso vara la pa lihoau, ale vara a mate Jerusalem mata hijan Moli Iesu.”
ACT 21:14 Ale matan kama sopo er̃i horoa, kama sopo mele vere te hinau pani kamara, “R̃a pa usuri na masolon Moli purongo.”
ACT 21:15 Hitahun la rani atu, kama tatamahu, ale kama sahe Jerusalem.
ACT 21:16 Tamlohi usuri mara Caesarea hai la usuri kamam, ale la lavi kamam la tau kamam na iman Mnason mara Cyprus, enia mo mai tamlohi usuri tuai moiso.
ACT 21:17 Hin rani atu kama pala Jerusalem, vorai peresi na vevorai kalesia la lavi kamam na avulahi tavera.
ACT 21:18 Mo mele rani sahe, Paul mo usuri kamam kama vano vara kama hite James peresi na vajiaha aulu na vao kalesia atu sei la lo toho atu.
ACT 21:19 Ale Paul mara mo sile na retioloolo isara moiso, mo tapulo vereuli mamahuni na hinau tari God mo vaia isana tamlohi r̃or̃oha na nona vavahinau.
ACT 21:20 Lara la rongoa la hasohaso God moiso, la verea isana lara, “Ko levosahia vorai vara Jew mo tari vaha visa moiso la tau na nora rasu hin Iesu pani la pa lo turu r̃ilangi na leu non Moses.
ACT 21:21 Ale la rongoa moiso vara ko lo verea isana Jew tari sei la lo toho na jara tamlohi r̃or̃oha vara la sopo mele usuri na leu non Moses, ale ko verea isara vara la sopo tair̃alihi na natura teni vara la sopo usuri na posir̃a matan tuai.
ACT 21:22 Vara mo sohena, r̃a pa er̃i vai na sava? La pa levosahia vara ko pala nike moiso.
ACT 21:23 Ale matana, o pa vai na sava kama pa verea isam nakerihi: nomam tamlohi tupu vati nahai, la vai na retitauhi isan God moiso matan vara la pa hiri pilopilo,
ACT 21:24 o lavira o vano peresira, o hase onehiho usuri na leu non Moses peresira, ale o voli na nora silesilea matan vara enira la er̃i hiri pilopilo. Moiso tamlohi tari la pa levosahia natu vara sava la lo rongoa matam enira hina purongo matan engko ko lo hahau usuri na leu.
ACT 21:25 Pani isana tamlohi r̃or̃oha sei la rasua, kama pete sohai na leta moiso peresi na nomam r̃omr̃omi vara la sopo hani na mit sei la silea isana tamasi moiso, ale la sopo inu na r̃ae, ale vara la sopo hani te maji sei la punia, ale vara la toho asau na mauri maji.”
ACT 21:26 Moiso mo mele rani sahe, Paul mo lavi la tamlohi atu, ale enia mo hase vaia mo vokevoke peresira, moiso mo vano na Temple mo vereuli na isoiso rani mata nora retitauhi mata vokevoke isana pr̃is vara la pa sile na malamalai matara hatehateahi.
ACT 21:27 La rani mo limaravrua atu mariviti vara la isoiso, Jew hai matan Asia la hite Paul na lolo rope Temple. La halu na vao matea matan vara la pa taurilati Paul.
ACT 21:28 La lo uloulo lara, “Tavtavuin Israel! Ha tueni kamam! Tamlohi nike natu mo lo vujangi na tamlohi tari na jara tari vara la r̃ohu na nor̃a tamlohi, nor̃a leu ale jara tapu nike! Aulu hin haratu, mo lavi na tamlohi r̃or̃oha hai la unu na lolo rope Temple, ale mo vai jara tapu nike mo lumiha!”
ACT 21:29 Matan hin rani atu purongo la hite Trophimus, mara Ephesus matea, mo lo toho peresi Paul Jerusalem, ale la lo r̃omr̃omia vara mo lavia mo unu na lolo rope Temple.
ACT 21:30 Ale tamlohi tari hin taon tavera atu la sopo mele sakele malum, ale tamlohi la maro jara matea, la tauri Paul ale la reve tahitahia mo malue na lolo Temple, ale vahatea purongo mataruana la pelati.
ACT 21:31 Ale la pa lo vaihitea vara la vilimateia. Pani retisohai matea mo tikeli na commander nona tamlohi vuro non Rome vara tamlohi tari la lo vai na vaore rongorongo vono Jerusalem.
ACT 21:32 Vahatea purongo commander atu mo lavi na tamlohi vuro peresi na captain la maro la sivo hin vao atu. Ale vao atu lara la hite commander atu mo mai peresi la tamlohi vuro atu, la sopo mele tamaji Paul.
ACT 21:33 Moiso pa commander atu mo sinai mo taurilatia, ale mo retileu vara la lihoa na jen mo rua, moiso mo usia vara enia hare ale vara mo vai na sava mo sati.
ACT 21:34 Pani hai hin vao atu la lo ulo na hinau matea, hai la lo ulo na hinau tinapua, ale pa commander atu mara mo levosahia vara i pa sopo er̃i lavuti na retivarar̃uhu matan vaore atu, mo retileu vara la lavi Paul i unu na patu ima mata vuro Jerusalem.
ACT 21:35 Ale lara la mai na jara sevsevuti hin patu ima mata vuro atu, tamlohi vuro la tauri Paul aulu na pilira matan vao atu la lo vaihitea mo r̃ilangi jea vara la vilimateia,
ACT 21:36 matan vao tamlohi atu la lo usuria la lo ngara lara, “Ha vilimateia!”
ACT 21:37 Ale lara la pa lo lavi Paul mo lo unu hin patu ima mata vuro atu, Paul mo verea isan commander atu mara, “A er̃i vere na hinau matea isam?” Commander atu mo hutua, mo r̃aramia mara, “Avei, engko ko levosahi na leo mara Greek?
ACT 21:38 Engko mo sopo pa mara Egypt atu sei mo lo tiroma na vao mata valum naturihi, ale sei mo tiroma na tamlohi mata vili na tamlohi mo tari vaha vati la vano na jara tano koru?”
ACT 21:39 Paul mo r̃aramia mara, “Mo vono! Enau Jew matea mara Tarsus hin Cilicia, enau matan taon aulu atu! O er̃i tinar̃ihia vara a retireti isan la tamlohi nike?”
ACT 21:40 Commander atu mara mo tinar̃ihia, Paul mo turu hin jara sevsevuti atu, ale mo tahe na limana isan vao atu, ale lara la toho malum, mo retireti isara na leon tavtavuin Israel.
ACT 22:1 Ale Paul mara, “La vorai peresi na vajiaha, ha tapurongo na sava a pa verea mata noku vavahinau.”
ACT 22:2 Lara la rongoa vara mo lo retireti isara na leon tavtavuin Israel, la mele toho malum jea, ale mo verea mara,
ACT 22:3 “Enau Jew matea, na vora Tarsus hin Cilicia, pani na ulua hin taon tavera nike, na lavi na noku lelevosahi isan Gamaliel usuri na posposi tataholo mata leu nona nor̃a pua, ale na lo r̃ilangi hin God sohen kamim nahapani.
ACT 22:4 Na lo tipahi na tamlohi hin rasua sei, hai la mate na noku vavahinau, na liho na lamane peresi na har̃ai na taura na ima r̃ilangi,
ACT 22:5 sohen pr̃is aulu peresi na tamlohi tari mata council la er̃i verea mataku. Na lavi na leta isara matan vara a lavia i vano isana vorair̃a Jew, Damascus. Ale na pa lo vano na maleleku matan vara a taurilatira ale a tiroma hinira la mai Jerusalem vara la lavi na talai nike,
ACT 22:6 ale na pa lo vano mariviti Damascus, korong alo mo posi moiso, ale vahatea purongo, memera tavera matea mo sasari r̃alihiau.
ACT 22:7 Ale na jovi sivo na lepa na rongo na leo matea mo verea isaku mara, ‘Saul, Saul, mata sava ko lo tipahiau?’
ACT 22:8 Ale na r̃aramia nara, ‘Tamlohi tavera, engko hare?’ Ale mo verea isaku mara, ‘Enau Iesu pa mara Nazareth atu sei ko lo tipahia!’
ACT 22:9 La haratu la lo toho peresiau la hite memera atu, pani la sopo rongovosahi na leon haratu mo lo retireti isaku.
ACT 22:10 Ale na usia nara, ‘A pa vai na sava Moli?’ Ale Moli mo verea isaku mara, ‘O turu o vano Damascus, hin jara atu la pa vereho na hinau tari sei na vir̃oniho vara o pa vaira.’
ACT 22:11 Ale matan na sopo mele er̃i kilau matan memera tavera atu, la haratu la lo toho peresiau la tiroma hiniau na vano Damascus.
ACT 22:12 Tamlohi matea hijana Ananias, mo lo lotu God tarea usuri na leu, ale Jew Damascus la verea vara enia tamlohi r̃uhu matea,
ACT 22:13 mo mai isaku, mo turu na pahisaku ale mo verea isaku mara, ‘Vorai Saul, o mele kilau!’ Ale vahatea purongo na kilau sahe na hitea.
ACT 22:14 Moiso mo verea mara, ‘God nona nor̃a pua mo vir̃oniho moiso, vara o pa levosahi na masalona vara o pa hite haratu mo Tataholo Jea, ale vara o pa er̃i rongo na retileu matea na jingona,
ACT 22:15 matan engko, o pa nona tuetueni isana tamlohi tari na sava ko hitea ale sava ko rongoa.
ACT 22:16 Ale nakerihi, ko lo saovi na sava? O turu, o lavi na paptijo, ale God i pa hoje nar̃ihi na nom hehe, o tau na nom rasua na hijan Moli.’
ACT 22:17 Na rani na mele mai Jerusalem, ale na lo usiusi na lolo Temple, na hite na hinau matea sohena mavuho matea,
ACT 22:18 ale na hite Moli mo lo verea isaku mara, ‘O vila, o malue Jerusalem vila matan la pa sopo er̃i lavi na nom vereulia mataku.’
ACT 22:19 Na verea isana nara, ‘Pani Moli, enira hasera la er̃i verea vara enau natu, na lo tau la haratu la rasuho na ima r̃ilangi, ale na lo hamajira na ima lotu nona Jew tari.
ACT 22:20 Ale na rani nom tuetueni Stephen mo mate, na lo turu atu na majinga hinia, ale na lo kilau mamahuni na ruru non la haratu la lo vilia.’
ACT 22:21 Ale mo verea isaku mara, ‘O malue Jerusalem, matan a pa r̃uleho o vano asau r̃ove isana tamlohi r̃or̃oha!’”
ACT 22:22 Vao atu la lo tapurongo hinia mo tikeli reti sei Paul mo verea mara, ‘La haratu la tamlohi r̃or̃oha.’ Ale la ngaruhia lara, “Ha vilimateia! Mo sopo tataholo vara i lo mauri!”
ACT 22:23 La ngara ngara, ale la lo lanar̃ihi na nora ruru peravu, ale la lo pulahi na tangotango aulu na masapa,
ACT 22:24 ale pa commander atu mo retileu vara la lavia i unu hin patu ima mata vuro atu. Mo vere na nona tamlohi vara la pa rupia na asi maja mata lavi na r̃arami nona retiusia, matan mo opoia vara i levosahia vara vao atu mo lo ngarahia mata sava.
ACT 22:25 Lara la r̃irahi Paul na jara mata tamaji na tamlohi moiso, Paul mo verea isana captain mata tamlohi vuro matea mo lo turu na pahisana mara, “Mo tataholo vara ha rupi na mara Rome matea na asi maja matea, pani ka sopo lo aria?”
ACT 22:26 Pa captain atu mara mo rongoa sohena, mo vano isan nona commander, ale mo verea isana mara, “Ko levosahi na sava ko lo tatamahu vara o vaia? Matan tamlohi nike enia mara Rome matea!”
ACT 22:27 Pa commander atu mo mai mo usia isan Paul mara, “O to verea isaku, varar̃uhu vara engko mara Rome matea?” Ale Paul mo r̃aramia mara, “He'e.”
ACT 22:28 Ale commander atu mo r̃aramia mara, “Enau na jalahi na mania tavera matan vara a er̃i mai mara Rome matea.” Paul mara, “Pani enau, na vora mara Rome matea.”
ACT 22:29 Ale la haratu sei la lo tatamahu vara la pa rupia na asi maja, la turu juha hinia vahatea. Pa patu tamlohi vuro aulu atu mo matahu matan mo levosahia vara Paul enia mara Rome tataholo matea, ale enia natu mo verea vara la lihoa.
ACT 22:30 Mo mele rani sahe, ale matan pa patu tamlohi vuro aulu atu mo opoia vara i levosahia i r̃uhu vara Jew la lo tuvai Paul mata sava, mo uli nar̃ihia ale mo retileu vara moli nona pr̃is peresi na tamlohi tari mata council matan Jerusalem la mai jara matea. Ale mo lavi Paul ale mo vaia mo turu na nahora.
ACT 23:1 Ale Paul mo kilau tataholo isana tamlohi hin council atu, ale mara, “La vorai, na mauriku na nahon God mo tikeli nake, r̃omiku mo sopo kaka hin te hinau.”
ACT 23:2 Ananias pr̃is aulu mara mo rongoa, mo verea mara la haratu la lo turu na pahisana la vojahia na jingona.
ACT 23:3 Ale Paul mo verea isana mara, “God i pa vojahiho, ko tapnetano! Ko sakele atu vara o ariau usuri na leu, moiso ko lo tope na leu na nom retileu vara la vojahiau.”
ACT 23:4 La haratu la lo turu mariviti la verea lara, “Ko r̃om vara mo tataholo vara o reti isan pr̃is aulu non God sohen haratu?”
ACT 23:5 Ale Paul mara, “La vorai, na sopo lo levosahia vara enia pr̃is aulu. Matan na levosahia vara Retiulia mo verea vara, ‘Ha sopo veresati na nomim tamlohi aulu’.”
ACT 23:6 Moiso, Paul mo hitea vara sopen vao atu enia Sadducee, ale sopera enira Pharisee, ale mo ulo aulu isana tamlohin council atu mara, “La vorai, enau Pharisee matea, enau natu Pharisee. Na lo turu na aria matan na lo r̃omtoho na sauteterahi!”
ACT 23:7 Mara mo verea sohena, vasvas matea mo malue isana Pharisee peresi na Sadducee ale vao atu la patumasa.
ACT 23:8 Matan Sadducee la verea vara mo sopo te sauteterahi, teni te angelo teni te tanume, pani Pharisee la rasu la hinau sei.
ACT 23:9 Ale vao atu la vaore tavera, tamlohi vujangi mata leu na vao Pharisee la turu ale la verea mo r̃ilangi lara, “Kama sopo hite te hinau i sati isan tamlohi nike. I pa sohena sava vara te tanume r̃uhu teni te angelo mo lo retireti isana?”
ACT 23:10 Ale commander atu mara mo hitea, mo matahu vara la pa r̃arir̃ari Paul, ale mo retileu vara nona tamlohi vuro la sivo la lavi nar̃ihia na nora suiha, ale la mele lavia i vano i unu na patu ima mata vuro.
ACT 23:11 Hin vutepongi atu Moli mo turu mariviti isan Paul ale mo verea mara, “O sopo matahu! Matan sohena nakerihi ko lo vereuliau nike Jerusalem, o pa vereuliau sohena Rome.”
ACT 23:12 Mo mele rani sahe, vao Jew matea la mai jara matea, la lihora na retitauhi matea vara la pa sopo tikeli te hanhani teni te wai vavano, la vilimatei Paul.
ACT 23:13 Vao atu sei la vai retitauhi atu mo jeu mo ngavulu vati .
ACT 23:14 La vano isana pr̃is aulu peresi na vajiahara, ale lara, “Kama liho kamam na retitauhi matea vara kama pa sopo mele tikeli te hanhani teni te wai vavano kama vilimatei Paul.
ACT 23:15 Ale nakerihi kamim peresi na tamlohi council ha vahar̃ule matana isan patu tamlohi vuro aulu atu, vara i lavia i sinai isamim. Ale ha vaia sohena vara ha pa mele kilau usuri mamahuni na nona aria. Ale kama pa tatamahu vara kama vilia na malele, ale i pa sopo er̃i kakau nike.”
ACT 23:16 Pani natun vetasin Paul mara mo rongoa vara la pa luhu hinia, mo mai mo unu hin patu ima mata vuro atu mo vereulia isan Paul
ACT 23:17 Ale Paul mo tovi na captain matea hin la captian atu mara, “O lavi uluvou nike i sahe isan nom commander, ale uluvou nike i pa vere na hinau matea isana.”
ACT 23:18 Ale captain atu, mo lavia mo sahe isan nona commander ale mara, “Paul mo toviau mo usiau vara a lavi uluvou nike i mai isam, matan enia mo lavi na retisohai matea vara i pa silea isam.”
ACT 23:19 Pa commander atu mo tauri na limana, ale mo lavia la sivo enira hasera, ale mo usia mara, “Sava natu ko opoia vara o verea isaku?”
ACT 23:20 Mo r̃aramia mara, “Jew la majinga moiso vara pavuho, la pa usiho vara o lavi Paul i sivo na council, vara la pa mele kilau usuri mamahuni na nona aria.
ACT 23:21 Pani o sopo tinar̃ihia vara la haluhaluho matana! Matan tamlohi mo jeu mo ngavulu vati la pa luhu la lo saovia. La lihora na retitauhi matea moiso vara la pa sopo tikeli te hanhani teni te wai vavano la vilimateia. Ale nakerihi la tatamahu moiso, la lo saovi na nom majinga purongo natu.”
ACT 23:22 Moiso, commander atu mo r̃ule uluvou atu mo mele malue, ale mo verea isana mara, “O sopo mele vere tea hin hinau akerihi ko verea isaku.”
ACT 23:23 Moiso, pa commander atu mo tovi na nona captain mo rua, ale mo verea isara mara, “Ha tatamahuni te tamlohi vuro i ngavulu sangavulu rua vara la sivo Caesarea nohorihi na matan alo i limaravati na vutepongi, peresi te hos i ngavulu limaravrua peresi na tamlohira, ale peresi te tamlohi vuro mata sari i ngavulu sangavulu rua .
ACT 23:24 Ha tatamahuni te hos non Paul vara i pa vele hinia, ale ha lavi mamahunia i sivo isan Felix tamlohi aulu matan Palestine.”
ACT 23:25 Moiso mo uli leta nike isan Felix mara,
ACT 23:26 “Leta nike enau Claudius Lysias na lo uli na noku retioloolo mo vano isam Felix tamlohi aulu r̃uhur̃uhu.
ACT 23:27 Tamlohi akerihi, Jew hai la taurilatia ale la tatamahu vara la pa vilia ale na sinai peresi na noku tamlohi vuro ale kama nar̃ihia, ale matan na levosahia vara enia mara Rome matea na lo matahia.
ACT 23:28 Na lavia mo sivo na nora council matan na opoia vara a levosahi mamahunia vara la lo aria mata sava.
ACT 23:29 Na hiteulia vara la lo tuvaia matan te hinau usuri na leu mata nora rasua, pani mo sopo matan te hinau vara i pa toho na ima r̃ilangi teni i mate matana.
ACT 23:30 Pani nara na levosahia vara la lo vai na malele matea vara la pa vilimateia, na r̃ulea mo mai nike isam vahatea. Ale na verea isan la haratu la lo aria vara la pa lavi na nora retiaria sei la lo aria hinia la verea isam.”
ACT 23:31 Ale la tamlohi vuro atu la vaia usuri na nona retileu. La lavi Paul mo sivo Antipatris hin vutepongi atu.
ACT 23:32 Mo mele rani sahe, la tinar̃ihia vara tamlohi vuro na hos purongo la sivo peresia. Ale enira la mele hilu la sahe na nora patu ima mata vuro Jerusalem.
ACT 23:33 La tamlohi vuro na hos atu lara la pala Caesarea, la lavi Paul peresi pa leta atu la silea isan tamlohi aulu atu Felix.
ACT 23:34 Tamlohi aulu atu mara mo evi leta atu moiso, mo usi Paul vara mo tai na sava jara, ale mara mo levosahia vara mo tai Cilicia,
ACT 23:35 mo verea mara, “A pa sileho na masapa vara o retireti hin rani atu vara nom meresahi la pala nike.” Moiso, mo retileu vara la pa pelati horo Paul na jara matea na lolo ima tavera, iman Herod Agrippa.
ACT 24:1 Ale rani mo lima la vano moiso, Ananias pa pr̃is aulu atu mo sinai peresi na vajiaha hai peresi na tamlohi retireti na leu matea hijana Tertullus, ale matan vara la sile na nora retiaria matan Paul isan tamlohi aulu atu Felix.
ACT 24:2 Ale lara la tovi Paul mo sinai moiso, Tertullus mo tapulo aria mara: “Tamlohi aulu Felix, kama lo toho na tamata mo peravu jea na ruhuruhum, ale hina paro r̃uhu hai la malue na jaramam usuri na nom kilakilau.
ACT 24:3 Kama lo vere la hinau nike na jara tari, ale na malele tari na nomam vere meje.
ACT 24:4 Pani matan vara a sopo mele taurilatiho i peravu, na lo usia isam vara o tapurongo isamam makomona purongo usuri na nom r̃omr̃uhu.
ACT 24:5 Matan kama tapaia vara tamlohi nike enia tamlohi lejileji matea, enia tamlohi matea mo lo vai na tamlohi la lo matavuhi mata vai na hina sati na jara tari Jew la lo toho ea na varama, ale enia patu tamlohi nona vao haluhalu matea la lo tovia lara vao mara Nazareth.
ACT 24:6 Mo sopo haratu purongo, pani kama tauria hin rani atu mo lo vaihitea vara i vai na Temple i lumiha.
ACT 24:7 O pa er̃i tapai na retivarar̃uhu mata nomam aria isana hasena vara o usia.”
ACT 24:9 Ale, la Jew atu sei la lo tapurongo usuria, la tapulo verelejlejia, ale lara hinau tari sei Tertullus mo lo verera la varar̃uhu.
ACT 24:10 Pa tamlohi aulu mara mo tahe na limana vara Paul i er̃i retireti, Paul mo r̃aramia mara: “Matan na levosahia vara engko ko lo toho sohena tamlohi aria matea matan jara nike tuai moiso mo mai, mo vaiau na sopo matahu vara a vere na noku retireti.
ACT 24:11 Ale vara ko opoia, o pa er̃i levosahia vara rani mo sopo lo jeu sangavulu r̃omana mo rua na sahe Jerusalem mata lotu.
ACT 24:12 La sopo tapaiau vara a lo vasvas peresi tea teni vara a lo tovi matavuhi na tamlohi matan vara la vai te hina sasati na lolo rope Temple, teni hin te ima lotu hatea teni na malele matan taon tavera atu Jerusalem.
ACT 24:13 Ale la tamlohi nike, la sopo er̃i pisuhiau hin te hinau hatea hin la hinau nike la lo ariau vara na vaira.
ACT 24:14 Pani na taviti vara na lo lotu God non nomam pua usuri na malele rasua hara sei la lo verea vara enia rasua haluhalu matea. Ale na lo rasu na hinau tari sei Moses peresi na pr̃ovet la ulia na Leu.
ACT 24:15 Enau na lo tau na noku r̃omtoho isan God sohen la tamlohi nike vara i pa sauteterahi na tamlohi tari, la haratu la tataholo peresi la haratu la sopo tataholo.
ACT 24:16 Matan hinau atu natu, mo lo vaiau na lo vaihitea tarea vara r̃omiku i pa sopo kaka hin te hinau isan God teni isana tamlohi.
ACT 24:17 Tauni mo visa la vano moiso na sopo mele toho Jerusalem, ale na mele sinai ea peresi na otori nona noku tamlohi vara a silea isan la haratu la tilavono, ale vara a sile na noku silesilea mata malamalai,
ACT 24:18 sei na lo vaira hin rani atu la tapaiau na lolo rope Temple. Na pete vokevoke moiso usuri na nomam posposi, ale mo sopo te vao teni tea i lo vai na valum.
ACT 24:19 Pani Jew hai matan Asia, i pa r̃uhu jea vara la lo toho akerihi na nahom nakerihi matan vara la tuvaiau hin te retiaria matan te hinau sati vara la er̃i verea mataku.
ACT 24:20 O to usi la tamlohi nike vara sava hina sati natu, la hitea hiniau hin rani atu na lo turu na nahon council atu,
ACT 24:21 pani hinau matea purongo na ulo na verea na nahora nara, na lo turu nike na aria nahapani matan na rasu na sauteterahi nona mateia.”
ACT 24:22 Moiso Felix, matan enia mo levosahi mamahuni na malele nora rasua mo r̃uhu, mo verea mara nora masapa mata sile na nora retireti mo isoiso, ale mo verea isara mara, “Sava rani vara patu tamlohi vuro aulu atu Lysias i sinai nike, a pa sile na noku r̃omr̃omi mata nomim aria.”
ACT 24:23 Ale mo retileu vara captain atu, i lo kilau mamahuni Paul na ima tavera atu purongo. Ale vara i sopo horoa na masalona, ale vara i sopo horo na tapalan Paul vara la opoia vara la mai la tuenia.
ACT 24:24 Rani mo visa la vano moiso, Felix enia narouna Drusilla sei enia Jew matea, la pala. Ale mo vahar̃ule matan Paul vara la tapurongo hinia vara i verera hin rasua atu hin Iesu Kr̃isto.
ACT 24:25 Ale Felix mara mo rongo Paul mo lo sorahi na mauri tataholo, ale mata hase taurilatiho peresi na rani ari tavera sei mo lo mai, enia mo matahu tavera, ale mara, “O vano tako, ale vara te masapaku a pa mele vahar̃ule matam.”
ACT 24:26 Mo lo tapurongo hinia, pani mo lo r̃omtau vara Paul i pa silea hin te mania na har̃i tamlohi, ale matan haratu, mo vahar̃ule matana vaha visa vara i mai i sorasora peresia.
ACT 24:27 Tauni mo rua la vano sohen haratu moiso, natu Porcius Festus mo pete lavi na jaran Felix, pani matan Felix mo opoia vara i vai na Jew la avulahi, mo tau Paul na ima r̃ilangi.
ACT 25:1 Festus mo pala Caesarea ale rani mo tolu tinapua la vano moiso, ale mo sahe Jerusalem.
ACT 25:2 Ale moli nona pr̃is peresi na tamlohi aulu nona Jew la lavi na nora retiaria hin Paul la vano isana.
ACT 25:3 La usia isana vara i vai na sava la opoia matan Paul, la usi Festus mo r̃ilangi vara i vahar̃ule vara i mai Jerusalem matan la hatihia moiso vara la pa luhu na malele vara la vilimateia.
ACT 25:4 Moiso Festus mo r̃aramira mara la lo taurilatia Caesarea, ale enia i pa mele sivo atu i sopo tuai.
ACT 25:5 Mo verea mara, “Ale, mo r̃uhu vara nomim tamlohi tatavera la sivo atu peresiau, ale vara tamlohi akerihi mo vai te hinau mo sati, la pa er̃i sile na nora retiaria.”
ACT 25:6 Ale Festus mo mele toho Jerusalem mariviti rani i sangavulu, moiso mo pa sivo Caesarea. Ale mo mele rani sahe mo sakele na jara sakele mata aria, ale mo retileu vara la lavi Paul i mai isana.
ACT 25:7 Paul mara mo pala, la Jew atu sei la lo tai Jerusalem la lo sinai, la turu r̃alihia la lo tuvaia na hinau sasati hai sei la sopo er̃i vujangira vara la varar̃uhu.
ACT 25:8 Paul mo sile na nona retireti mata horora mara, “Na sopo vai te hinau i sati mata i vaiau a meresahi na leu nona Jew, teni na Temple, teni isana supe matan Rome.”
ACT 25:9 Pani Festus mo opoia vara i vai na Jew la avulahi, mo usia mara, “O pa avulahi vara o sahe Jerusalem vara o turu na aria na nahoku matan la hinau nike?”
ACT 25:10 Paul mo r̃aramia mara, “Nakerihi na lo turu na jara tataholo moiso mata aria na naho jara sakele mata ari non supe matan Rome. Na sopo vai te hinau i sati isana Jew sohen engko ko levosahi mamahunia.
ACT 25:11 Vara na vai te hinau mo tataholo vara a mate matana, na sopo r̃ohu na mate. Pani vara na lo vokevoke purongo, engko teni te hatea i sopo er̃i tauau na liman la tamlohi nike sei la opoia vara la vilimateiau. Na opoia vara a turu na nahon supe matan Rome!”
ACT 25:12 Festus mo sorasora peresi na nona tamlohi tuetueni sei vara la sile te r̃omr̃omi hatea isana, moiso mo r̃aramia mara, “Ko opoia vara o turu na nahon supe matan Rome, ale isan supe matan Rome o pa vano.”
ACT 25:13 Rani mo visa la vano moiso, harua supe Agrippa mo pala Caesarea peresi vetasina Bernice, matan vara la sile na nora oloolo isan Festus.
ACT 25:14 Hin la rani atu la lo toho peresia, Festus mo vereuli na sorasora matan Paul isan supe atu matan vara i sile te retireti matana mara: “Felix mo tau na tamlohi matea mo lo toho na ima r̃ilangi.
ACT 25:15 Na rani na lo toho Jerusalem, moli nona pr̃is peresi na vajiaha nona Jew la vereau hinia, la usiau vara a sile na talai isana.
ACT 25:16 Na verea isara nara, mo sopo usuri na posposi nona mara Rome vara a sile te tamlohi na talai vara mo sopo lo lavi te masapa vara i turu nahonaho peresira, ale i r̃arami na retireti non la haratu la lo tuvaia.
ACT 25:17 Ale hitahuna, la mele usuriau la sinai nike, na sopo mele toho i peravu, pani mara mo mele rani sahe na sakele vara a aria. Ale na tovia vara i mai na nahoku.
ACT 25:18 Pani la haratu la lo tuvaia lara la turu, la sopo tuvai Paul hin te hinau sasati sohen na lo r̃omr̃omia.
ACT 25:19 Mo vono, la sopo turu jara matea na nora r̃omr̃omi matan te hinau mata nora rasua, ale mata tamlohi matea hijana Iesu sei mo mate, hara sei Paul mo lo verea vara mo mele mauri.
ACT 25:20 Matan na sopo levosahia vara a pa vileiuli la hinau nike sohena sava, na usia isana vara mo avulahi vara i sahe Jerusalem ale i pa turu na aria ea.
ACT 25:21 Pani Paul mo opoia vara i lo toho tako na ima r̃ilangi, i lo saovi na r̃omr̃omi non nor̃a tamlohi tavera supe matan Rome. Matan haratu, na retileu vara la lo kilaua i tikeli rani atu a er̃i r̃ulea i vano isan supe matan Rome.”
ACT 25:22 Moiso Agrippa mo verea isan Festus mara, “Enau na opoia vara a tapurongo hin tamlohi atu.” Mo r̃aramia mara, “Pavuho o pa tapurongo isana.”
ACT 25:23 Ale mo mele rani sahe, supe Agrippa peresi Bernice la mai na nora pohapoha, ale la unu na jara tavera atu mata matavuhi peresi na nora patu tamlohi aulu mata vuro, peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu. Moiso Festus mara mo retileu, la lavi Paul mo unu.
ACT 25:24 Ale Festus mara, “Supe Agrippa peresi kamim mo isoiso sei ka lo toho peresi kamam nakerihi, ka hite tamlohi nike natu sei tamlohi aulu nona Jew tari la lo usiau mo r̃ilangi Jerusalem peresi nike Caesarea, vara a taua na mateia.
ACT 25:25 Pani na noku kilakilau na hitea vara mo sopo vai te hinau vara i lavi na mateia matana. Ale mara mo opoia vara i turu na nahon nor̃a tamlohi tavera, supe matan Rome, na majinga vara a pa r̃ulea i sahe isana.
ACT 25:26 Pani na sopo levosahia vara a pa uli na sava isan noku supe matana. Matan haratu, na revea mo sinai na nahomim tari, pani na nahom supe Agrippa, matan vara na isoison retireti akerihi, korong a pa er̃i lavi te retireti vara a ulia.
ACT 25:27 Matan na hitea vara mo sopo tataholo isaku vara a r̃ule te tamlohi hatea sei mo lo toho na ima r̃ilangi vara la sopo vere mamahuni na nora tuvai matana.”
ACT 26:1 Ale supe Agrippa mo verea isan Paul mara, “O er̃i turu natu, o retireti.” Ale Paul mo turu mo tahe na limana ale mo tapulo retireti mara,
ACT 26:2 “Enau na avulahi jea supe Agrippa matan engko natu o pa tapurongo na noku retireti matan la hinau nike tamlohi tatavera nona Jew la lo tuvaiau hinira.
ACT 26:3 Matan na levosahia vara engko ko levosahi mamahuni na posposi nona Jew peresi na retiusia sei tamlohi la lo sorahira tarea. Ale matan haratu, na lo usia isam vara o r̃omperavu mata tapurongo isaku.
ACT 26:4 Jew tari la levosahi mamahuni na mauriku, mo tapulo na lo uluvou peresi na tahisaku tataholo ale na rani na lo toho Jerusalem.
ACT 26:5 Vara la majinga la er̃i verea vara enau Pharisee matea, vao matea sei la r̃ilangi jea mata nor̃a rasua.
ACT 26:6 Ale nakerihi na lo turu na aria, na lo r̃omtoho matan retitauhi atu God mo vaia isana nor̃a pua vara i masese.
ACT 26:7 Supe Agrippa, noku tamlohi tavera, retitauhi atu natu mo vai la tavtavui tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la lo volitusi isan God tarea matana. Matan r̃omtoho atu natu, la Jew nike la lo tuvaiau matana.
ACT 26:8 Mata sava natu, mo r̃ilangi vara tea i rasua vara God mo lo sauteterahi na tamlohi mate?
ACT 26:9 Varar̃uhu, tiroma enau haseku na levosahi mamahunia vara mo tataholo vara a komo na tamlohi usuri non Iesu mara Nazareth.
ACT 26:10 Ale hinau atu natu, na vaia Jerusalem. Na sopo tau na tapuhi na ima r̃ilangi na suiha na lavia isana moli nona pr̃is purongo, pani na majinga vara la pa vilimateira.
ACT 26:11 Vaha visa na rupira na asi maja matea na ima lotu nona Jew, ale na vaihitea vara la retisati hin Kr̃isto. Matan na lo lolokoru sasati hinira, na vano vara a tipahira na taon tavera na jara tinapua sohena.
ACT 26:12 Na lo vai hinau atu natu hin rani atu na lo sahe Damascus, moli nona pr̃is la sileau na suiha vara a er̃i vaia,
ACT 26:13 moiso na pa lo toho na maleleku korong alo mo posi noku tamlohi tavera, na hite na memera tavera matea mo tai na tuka, mo mera mo jeu na alo, mo sasari r̃alihiau peresi la haratu la lo hahau peresiau.
ACT 26:14 Kamara kama jovi sivo na lepa moiso, na rongo na leo matea mo retireti isaku na leomam tavtavuin Israel mara, ‘Saul, Saul, mata sava ko lo tipahia? Ko lo hasem hotiho!’
ACT 26:15 Ale nara, ‘Engko hare tamlohi tavera?’ Ale Moli mo verea isaku mara, ‘Enau sei Iesu haratu ko lo tipahiau.
ACT 26:16 Pani o turu! Matan na pala isam vara a vir̃oniho vara engko volitusi matea. Ale o pa vereuli na hinau ko hitera ale hin te hinau a pa mele vujangira isam.
ACT 26:17 A pa juriho isana tavtavuim peresi la tamlohi r̃or̃oha sei na lo r̃uleho vano isara,
ACT 26:18 matan vara o pa roi na matara vara la pa vahar̃i na r̃or̃oha la mai na malarani, ale vara la malue na suihan Setan la mai isan God matan vara i er̃i r̃omi na nora hehe, ale la pa lavi na r̃ungara peresi la haratu sei God mo tapuhira mata nora rasua hiniau.’
ACT 26:19 Matan haratu supe Agrippa, enau na oloolo hin hinau atu Moli na tuka mo vujangia isaku,
ACT 26:20 ale matana, na vereulia isana mara Damascus tiroma, moiso isan la haratu la lo toho Jerusalem ale na jara tari Judea, ale isana tamlohi r̃or̃oha matan vara la pa vahar̃i na nora hehe la mai isan God, ale la vujangia vara varar̃uhu la posi moiso na nora vavahinau r̃uhu la lo vaira.
ACT 26:21 Matan hinau atu natu, Jew la tauriau na lolo rope Temple, ale la lo vaihitea vara la vilimateiau.
ACT 26:22 Pani, na lo lavi na tuetueni isan God tarea mo tikeli nahapani, ale na lo turu na lo vereulia isan la haratu la tamlohi purongo, peresi la haratu la aulu, na sopo vere te hinau tinapua, pani haratu purongo sei pr̃ovet peresi Moses la lo verea vara i pa masese;
ACT 26:23 vara Kr̃isto i pa lavi na nona rani r̃ilangi, ale i pa tiroma hin la haratu la turu na mateia sohena malarani matea isana Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha.”
ACT 26:24 Vahatea purongo, Festus mo ulo mara, “Paul, nom lelevosahi tavera mo vaiho ko putu!”
ACT 26:25 Pani Paul mo r̃aramia mara, “Noku tamlohi tavera Festus, na sopo putu, pani na lo vere na varar̃uhu na hinau na levosahi mamahunira.
ACT 26:26 Matan supe Agrippa mo levosahi la hinau nike, ale na lo vere la hinau nike isana matan a sopo er̃i rasua vara enia mo sopo levosahi la hinau nike, matan la hinau nike la sopo masese hin te tavalu jara rihirihi hatea.
ACT 26:27 Supe Agrippa, engko ko rasu na pr̃ovet teni mo vono? Na levosahia vara ko rasura.”
ACT 26:28 Agrippa mo verea isan Paul mara, “Ko r̃om vara o er̃i vaiau na mai kalesia matea vila sohen harihi?”
ACT 26:29 Paul mo r̃aramia mara, “Vara i vila teni mo vono, pani na lo usiusi isan God vara engko peresi la tamlohi sei ka lo tapurongo isaku nakerihi, vara ha pa mai soheku — pani i sopo peresi na jen.”
ACT 26:30 Moiso, pa supe atu mo turu ale Festus, Bernice peresi la haratu la lo sakele peresira la usuria,
ACT 26:31 ale lara la lo malue, la lo vereverea isara lara, “Tamlohi nike mo sopo vai te hinau vara i tataholo mata i mate matana, teni vara i vano na ima r̃ilangi matana.”
ACT 26:32 Agrippa mo verea isan Festus mara, “Tamlohi akerihi i er̃i malue purongo vara i sopo lo usia vara i turu na nahon supe matan Rome.”
ACT 27:1 Lara la hatihia vara kama pa malue matan vara kama sahe Italy, la tau Paul peresi na tatua tamlohi tinapua na ima r̃ilangi na lima captain mata tamlohi vuro matea hijana Julius. Enia mo lo kilau na vao tamlohi vuro matea, ale vao tamlohi vuro atu la lavi na hijan nora supe matea matan Rome tuai sei Augustus.
ACT 27:2 Kama vele na boti matea mo malue Adramyttium sei mo tatamahu vara i pa maro usuri na vusalean Asia, ale kama malue. Aristarchus mara Macedonia matea mo tai Thessalonica mo usuri kamam.
ACT 27:3 Mo mele rani sahe kama hoso Sidon, ale Julius mo kilau mamahuni Paul na posposi r̃uhu, ale mo tinar̃ihia vara i er̃i sahe i hite na tapalana matan vara la er̃i tuenia na nona vejuveju.
ACT 27:4 Kama mele malue atu kama sivo na tasi, ale kama maro na maumau ureuren Cyprus matan kama lo songai na langin hapuara har̃ua.
ACT 27:5 Kama maro roto na tasi tavera moiso, kama sahe usuri vusalean Cilicia ale Pamphylia. Ale kama hoso Myra hin Lycia.
ACT 27:6 Hin jara atu captain mata tamlohi vuro atu mo tapai na boti tinapua matea matan Alexandria mo lo sahe Italy, ale mo tau kamam hinia.
ACT 27:7 Kama maro malum na tasi mata rani matuvana, mo r̃ilangi pani kama mai mariviti Cnidus, pani langin hapuara har̃ua atu mo horo kamam, kama pa sopo er̃i mele vano. Ale kama posi sivo kama maro usuri na maumau ureuren Crete kama jeu na jingon Salmone.
ACT 27:8 Kama maro usuri na vusaleana, kama lavi na rani r̃ilangi. Ale kama mai na jara matea la tovia Fair Havens, enia mo lo toho mariviti na taon matan Lasea.
ACT 27:9 Matan rani r̃uhu mo visa la vano purongo moiso, nomam hahau nakerihi mo pa mele sati jea matan taro hamariri tavera peresi na langi sati matan October mo pala moiso, ale rani mata tapuhoro na hanhani nona Jew mo isoiso tuai moiso. Ale Paul mo verea isara mara,
ACT 27:10 “La tamlohi tavera, na hitevosahia vara nor̃a hahau i pa isoiso na rani sati vara r̃a malue akerihi nakerihi. Ale mo sopo hinahinau na lolo boti purongo la pa tihai, pani maurir̃a sohena.”
ACT 27:11 Pani pa captain atu, mo tapurongo na retireti non captain nona boti atu peresi na tamlohin boti atu, ale mo sopo tapurongo na sava Paul mo lo verea.
ACT 27:12 Matan jara atu enia mo sopo r̃uhu vara tea i er̃i toho atu na taro hamariri teni na taro langi, vaora la hatihia vara la malue atu. La lo r̃omtaua vara la er̃i tikeli Phoenix, mo naho sivo Malahar̃ua enia jara matea matan Crete ale jara r̃uhu mata luhu na langi, ale la pa toho atu na taro hamariri.
ACT 27:13 Langin tahuna matea mara mo tapulo ivi malum, la lo r̃omr̃omia vara la pa er̃i tikeli Phoenix. Ale kama reve nar̃ihi na matalalavo, kama hapahapani usuri na vusalean Crete.
ACT 27:14 Pani mo sopo tuai, langi sati tavera matan Tokalau mo jovi mo malue hin ureure atu mo vili kamam.
ACT 27:15 Boti atu mara mo kali hinia, i sopo er̃i mele songaia, kama tavuti kama tinar̃ihia mo sere kamam.
ACT 27:16 Kama sivo kama tikeli na maumau ureuren Cauda. Mo r̃ilangi pani kama taurilati boti rihirihi atu sei boti tavera atu mo lo revea.
ACT 27:17 Tamlohi voko mata boti lara la sau nar̃ihia moiso, la talihi na tali na pangen boti tavera atu ale la liholatia. Ale matan la matahu vara langi i pa pulahi kamam kama hoso na rataratan Syrtis, la tuhu na timlen boti atu matan vara i taurilatira, ale la pa sivo malum purongo.
ACT 27:18 Mo mele rani sahe, matan langi atu mo tapulo r̃ari boti atu, tamlohi voko la tapulo pulahi na lavilavi sivo na lolo tasi.
ACT 27:19 Mara mo mele rani sahe la tapulo pulahi na hinahinaun boti atu peresi te hinau sei la hitera la lo toho toho purongo.
ACT 27:20 Ale matan kama sopo mele hite na alo teni te vitusarasara mata rani matuvana moiso, ale langi atu mo sopo moti, kama sopo mele r̃omtoho vara kama pa juri hinia.
ACT 27:21 Matan vao tavera la r̃ohu na hanhani, Paul mo turu sahe na livuhara, ale mara: “La tamlohi, vara ha pa lo tapurongo isaku, vara r̃a sopo lo malue Crete, r̃a pa sopo er̃i lavi na rani r̃ilangi sohen harihi, teni vara r̃a pulahi tihai te hinau na tasi.
ACT 27:22 Pani nakerihi, na lo vere kamim hinia vara ha sopo matahu, matan tea i pa sopo er̃i mate, pani boti akerihi purongo i pa tihai.
ACT 27:23 Matan na vutepongi na hite na angelo matea non God sei enau nona volitusi, mo turu na pahisaku
ACT 27:24 ale mo verea isaku mara, ‘Paul, o sopo matahu! O pa turu na nahon supe matan Rome, ale God mo tinar̃ihia vara tamlohi tari sei la lo toho peresiho la pa mauri.’
ACT 27:25 Matan haratu, ha r̃omr̃ilangi la tamlohi, matan enau na tau na noku rasua hin God vara i pa sohen haratu mo verea isaku.
ACT 27:26 Pani na levosahia vara boti akerihi i pa takosa hin te ureure hatea.”
ACT 27:27 Na sangavulu r̃omana mo vati vutepongi matan langi atu, langi atu mara mo lo pulahi kamam, kama lo sivo roto na tasin Adria. Tamlohi voko hin boti atu la levosahia vara kama lo mai mariviti na jarauta.
ACT 27:28 Matana, la tuhu na asihai ale la hiteulia vara puahana mo tikeli na metre mo ngavulu vati . Ale la mele sahe makomona la mele tuhu pa asihai atu, ale la mele hiteulia vara nakerihi natu puahana mo tikeli na metre mo ngavulu tolu moiso .
ACT 27:29 Ale matan la matahu vara kama pa kali hin te paranga, la tuhu na matalalavo mo vati na pulo boti, ale la opoia vara i rani vila.
ACT 27:30 Moiso tamlohi voko la vaihitea vara la rovo hin boti atu, la tuhu pa boti rihirihi atu, ale lara la lo vaia, o hitea sohena vara la pa tuhu na matalalavo na patun boti tavera atu.
ACT 27:31 Pani Paul mo verea isan nora captain mata tamlohi vuro atu peresi la tamlohi vuro atu mara, “Vara la tamlohi akerihi la malue hin boti akerihi, ha pa sopo er̃i juri!”
ACT 27:32 Moiso la tamlohi vuro atu la tai roto na asin pa boti rihirihi atu, la tinar̃ihia mo sale.
ACT 27:33 Mo pa lo nahonaho rani, Paul mo verea r̃ilangi isara vara la hani te hinau mara, “Nahapani enia harau wik natu sei ka sopo hani te hinau matan ka sopo levosahia vara ha pa mauri teni mo vono.
ACT 27:34 Matan haratu, na lo verea r̃ilangi vara ha hani te hinau matan enia i pa tueni kamim vara ha pa sopo mate. Matan te vulun te vonamim hatea i pa sopo er̃i tihai na patuna.”
ACT 27:35 Mara mo vere hinau atu mo isoiso, Paul mo lavi na pereti ale mo vere meje isan God na nahora mo isoiso matana, mo topea ale mo tapulo hania.
ACT 27:36 Matan haratu, enira mo isoiso r̃omira mo mele r̃ilangi ale la hanhani.
ACT 27:37 Evimam hin boti atu mo tikeli ngavulu sangavulu rua mo ngavulu limaravrua mo limarave .
ACT 27:38 Lara la hanhani la masu, la pulahi na tanga wit mo sivo na lolo tasi matan vara i vai na boti i salesale.
ACT 27:39 Rani mara mo pala, la sopo hitevosahi jara atu, pani la hite na jara luhu matea peresi na oneone, ale la hatihia vara la er̃i vaia vara boti atu i hoso hinia.
ACT 27:40 Ale la tai roto na asi mata matalalavo sei la lo toho na lolo tasi, ale la uli nar̃ihi asihai atu sei mo lo tauri la stian boti atu jara matea, moiso la tahe na hapanin patu boti atu mo sahe na langi, la haloa mo sahe na oneone.
ACT 27:41 Pani la tia na jara matea tasi mo lo maro leji hinia, ale patun boti atu mo kali na ratarata mo r̃ilangi i sopo er̃i mele hisu, pani loloputu la lo tapulo kauti na pulo boti moiso.
ACT 27:42 La tamlohi vuro atu la hatihia vara la pa vilimatei la tamlohi atu mata ima r̃ilangi matan vara tea i sopo olo i rovo.
ACT 27:43 Pani pa captain mata tamlohi vuro atu matan mo opoia vara i juri na maurin Paul, mo horora vara la sopo vai na sava la hatihia moiso. Mo retileu mara la haratu la er̃i olo la kue nar̃ihi tiroma ale la olo sahe na jarauta,
ACT 27:44 ale sopera la pa lo hitahu, tea la pa keho hin te tavalu tapea teni te hinau i er̃i sale hin boti atu. Hin malele akerihi natu, tamlohi tari hin boti atu la jelu la sahe na jarauta hinia.
ACT 28:1 Kama hoso na jarauta mo r̃uhu moiso, kama pa levosahia vara kama lo toho na Ureuren Malta.
ACT 28:2 Tamlohin jara atu la r̃uhur̃uhu isamam hajavua, matan mo lo usa ale hamariri tavera. Ale la avulahi vara la lavi kamam, matan la polo na hapu tavera matea matan vara kama pa marijo hinia.
ACT 28:3 Paul mara mo rako na oti rangaranga hapu matea, ale mo lo taua na hapu, mata sasati matea mo malue matan hapu atu ale mo katoho na limana.
ACT 28:4 Tamlohin jara atu lara la hite maji atu mo lo keho na liman Paul, la lo vereverea isara lara, “Mo sopo te retiusia vara tamlohi akerihi enia tamlohi vili tamlohi matea teni mo vono, hina purongo vara mo juri na tasi, pani nor̃a god har̃ai sei Justice, mo sopo tinar̃ihia vara i mauri.”
ACT 28:5 Pani Paul mo pulapulahi nar̃ihi maji atu mo sivo na lolo hapu, ale mo sopo rongo i sati.
ACT 28:6 Pani la tamlohi atu la lo kilau vara epena la pa sosohi teni i pa jovi i mate vahatea. Ale la lo saovi mo peravu moiso ale lara la sopo hite te hinau i vaia, la posi na r̃omira lara enia god matea.
ACT 28:7 Ale r̃alihi hin jara atu lepa enia non patu tamlohi matan Malta, hijana Publius; ale enia mo avulahi hin kamam, mo lavi kamam mo lo kilau mamahuni kamam mata rani mo tolu.
ACT 28:8 Taman Publius mo rojo mo lo juruvi na vatana. Mo lo rongohaji na seserei peresi na jimajima. Paul mo unu mo sivo mo hitea, ale mo usiusi isana, moiso mo tau na limana hinia ale mo vai na nona rojoa la tihai.
ACT 28:9 Hinau atu mara mo masese mo isoiso, tamlohi matuvana hin ureure atu sei la rojo, enira sohena la mai isan Paul ale la mele r̃uhu.
ACT 28:10 Matan haratu, la sile kamam na hinau matuvana, ale kama lo tatamahu vara kama pa mele malue, la sile na hinau tari kama pa vejuveju hinira na boti.
ACT 28:11 Vitu mo tolu la vano moiso, kama pa mele malue sivo na tasi na boti tinapua matea matan Alexandria sei mo lo luhu hin ureure atu. Ale na patuna la tai na patu god mo rua sei la tovira ‘Havo Matan Tuka’.
ACT 28:12 Kama maro kama hoso Syracuse na ureuren Sicily, ale kama lo toho atu mata rani mo tolu.
ACT 28:13 Kama malue atu kama hapahapani kama vano na jara tinatinapua, ale kama sahe kama hoso Rhegium, ale mo mele rani sahe, langin tahuna mo sere, ale na harua rani kama hoso Puteoli.
ACT 28:14 Hin jara atu kama hite na vorai kalesia hai, ale la usi kamam vara kama pa toho peresira, ale kama lo toho atu mata rani mo limaravrua. Kama usuri na malele atu kama hahau kama sahe kama pala Rome.
ACT 28:15 Vorai kalesia r̃alihi hin jara atu lara la rongoa vara kama lo sahe Rome, la tai Rome la sinai vara la hite kamam. La jara atu la hahau matara la asau r̃ove sohen na taon sei Forum matan Appius peresi Ima Mo Tolu atu mata tamlohi hahau. Paul mara mo hitera, mo vere meje isan God ale mo mele r̃ilar̃ilangi.
ACT 28:16 Kamara kama unu Rome, la tinar̃ihia vara Paul i er̃i toho enia hasena peresi na tamlohi vuro matea mo lo kilaua.
ACT 28:17 Rani mo tolu la vano moiso, Paul mo tovi na tamlohi tavera nona Jew hin jara atu la mai jara matea. Lara la sakele matavuhi moiso, mo verea isara mara: “La vorai, hina purongo vara na sopo vai te hinau i sati isana nor̃a tamlohi teni na posposi nona nor̃a pua, la taurilatiau Jerusalem ale la tauau sohena tamlohi sasati matea na lima mara Rome.
ACT 28:18 Tamlohi tavera atu lara la kilau usuri na sava la tuvaiau hinira, la opoia vara la tinar̃ihiau matan la sopo lavuti te hinau vara a pa mate matana.
ACT 28:19 Pani Jew lara la sopo avulahi hinia, mo vaiau na mele usia vara a pa turu na nahon supe matan Rome, mo sopo matan vara a pa tuvai na tahisaku hin te retireti.
ACT 28:20 Matan hinau atu natu, mo vaiau na opoia vara a hite kamim ale a retireti isamim. Matan enau na lo toho hin jen nike matan na lo tau na noku rasua hin r̃omtoho atu nona tavtavuin Israel matan Tamlohi Jujuri.”
ACT 28:21 La r̃aramia lara, “Kama sopo lo lavi te leta Judea matam, teni te vorai atu mo sopo lo sinai nike vara i vere te hina sasati matam.
ACT 28:22 Pani kama opoia vara kama rongo na r̃omim hin rasua nike sei tamlohi na jara tari la lo verelejlejia.”
ACT 28:23 La tau na rani matea vara la pa matavuhi peresia. Ale la mai na jara mo lo toho ea, enira vao tavera, mo tapulo na ralavuho mo tikeli na ravravi mo lo vere mamahunia, ale mo vereuli mauri atu God mo aulu hinia, ale mo vaihitea vara la tau na nora rasua hin Iesu hin na leu non Moses peresi na pr̃ovet.
ACT 28:24 Tatuara la rasu na sava mo lo verea, pani hai la r̃ohu vara la rasua.
ACT 28:25 Ale la tapulo malmalue, matan r̃omira mo sopo matea. Hitahuna, Paul mo sile na isoiso reti isara mara, “Tanume Tapu mo verea mo tataholo mata nomim pua na sava sei pr̃ovet Isaiah mo verea mara:
ACT 28:26 ‘O vano isan la tamlohi nike, ale o verea vara, Ha pa rongoa vavano, pani ha sopo er̃i rongovosahia, ale ha pa lo kilaua vavano, pani ha sopo er̃i hitevosahia.
ACT 28:27 Matan mapun la tamlohi nike la mate, ale perora la sopo rongo, ale la pelati na matara moiso, matan vara la pa sopo kilau, ale perora la pa sopo rongo, ale mapura la pa sopo rongovosahi, vara i vono la pa posi ale a pa vai mamahunira.’
ACT 28:28 Matan haratu, ha lo levosahi mamahunia vara vavahinau sei God mo vaia mata juri na tamlohi, enia mo sohaia mo vano isana tamlohi r̃or̃oha: ale enira la tapurongo hinia!”
ACT 28:29 Paul mo lo toho atu mata tauni mo rua na ima matea mo pakaia, ale mo avulahi na tamlohi tari sei la lo mai isana.
ACT 28:31 Mo lo retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia, ale mo lo vujangi hin Moli Iesu Kr̃isto mo sopo te matahu hinia, ale mo sopo tea i horoa.
ROM 1:1 Enau Paul, volitusi non Kr̃isto Iesu matea, enia mo toviau vara a vahar̃ule, mo tapuhiau vara a retivujavujangi na Retir̃uhu non God.
ROM 1:2 Mo retitauhi hin Retir̃uhu sei tuai moiso na reti nona pr̃ovet na Retitapu mo tapu,
ROM 1:3 mo lo vereuli Natuna, enia mahapin Supe David usuri na malele tamlohi,
ROM 1:4 ale God mo vujangia vara enia Natun God na suihan Tanume Tapu na nona mele turu na mateia, Iesu Kr̃isto nor̃a Moli,
ROM 1:5 ale hinia, kama lo lavi na r̃omr̃uhu peresi na hija r̃uhu mata vahar̃ule matan vara kama er̃i tiroma na tamlohi vara la oloolo usuri na mauri rasua, matan vara hijana i pa aulu na tamlohi r̃or̃oha,
ROM 1:6 kamim sohena, God mo tovi kamim vara ha mai tamlohi non Iesu Kr̃isto.
ROM 1:7 Isan la haratu tari la lo toho Rome sei God mo opoira, ale mo tovira vara la mai nona tapuhi: R̃omr̃uhu peresi na tamata non God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto la mai isamim.
ROM 1:8 Tiroma, na opoia vara a vere meje isan noku God matamim hin Iesu Kr̃isto, matan tamlohi na jara tari na varama la lo sorahi na nomim rasua.
ROM 1:9 Matan God sei na lo volitusi isana na mauriku usuri na Retir̃uhu matan Natuna, enia noku tuetueni sei mo levosahia vara na lo vere kamim tarea
ROM 1:10 na noku usiusi, tarea na lo usia vara te masapa na masalon God vara a er̃i mai isamim.
ROM 1:11 Matan tuai moiso, r̃omiku tavera na opoia vara a hite kamim, vara Tanume Tapu i er̃i sile kamim hin te otori na limaku matan vara i er̃i r̃ilangi na maurimim hinia,
ROM 1:12 na lo r̃aramia vara, enr̃a r̃a er̃i r̃omr̃omi r̃ilangi mata nor̃a rasua, nomim peresi na noku.
ROM 1:13 La vorai peresi na vevorai, na opoia vara ha levosahia vara na opoia vaha visa moiso vara a mai, pani mo tikeli nake, mo sopo lo te masapa, matan vara a er̃i hite na vua nomim rasua sohen na hitea moiso isana tamlohi r̃or̃oha tinatinapua.
ROM 1:14 God mo tauau moiso vara a pa tueni la haratu la lo retireti na leo mara Greek peresi la haratu la tamlohi r̃or̃oha, ale isan la haratu la lelevosahi peresi la haratu la rongorongo vono.
ROM 1:15 Matana, enau na opoia mo tavera jea vara a retivujavujangi na Retir̃uhu isamim sei ka lo toho Rome.
ROM 1:16 Matan enau na sopo mahanuhanu na Retir̃uhu, matan enia suihan God mata juri na tamlohi tari sei la rasua, tiroma isana Jew moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha.
ROM 1:17 Matan hin Retir̃uhu sei, malelen God mo vaia vara tamlohi la mai la tataholo na nahona, mo malue na jara tavera, enia mata rasua purongo, matan la ulia moiso vara, ‘Haratu mo tataholo na nahon God la pa mauri usuri na malele rasua purongo’.
ROM 1:18 Matan God mo lo vujangi na nona talai lolokoru mata hehe na tuka mo sinai na varama mata posposi varama tari peresi na posposi hehe tari nona tamlohi, ale matan nora posposi hehe sei mata turuhoro na retivarar̃uhu vara i malue na jara tavera.
ROM 1:19 Matan sava hinau tamlohi la er̃i levosahia hin God mo memera isara, matan God mo vujangia isara moiso.
ROM 1:20 Matan r̃uhur̃uhun God sei nona hasena la lo luhu sohen harihi; nona suiha matan tui tui peresi mauri atu sei enia non God hasena. Ale la hinau sei tamlohi la er̃i hitevosahira matan la memera purongo hin la hinau atu God mo vaira na tapulo rani sei mo vai na varama. Ale matan haratu, tamlohi la sopo er̃i verea vara God mo sopo toho.
ROM 1:21 Matan hina purongo vara la levosahi God moiso, pani la sopo hasohasoa vara enia God teni la sopo vere meje isana, ale r̃omira la mai la putu, ale mapura la rongorongo vono la mai la r̃or̃oha,
ROM 1:22 la verea lara la lelevosahi, pani la mai la rongorongo vono,
ROM 1:23 la sopo lotu na r̃uhur̃uhun God sei i sopo er̃i tihai, pani la lo lotu na hinau sohena tamasi sei la vaira sohena tamlohi peresi na maji avuavu, peresi na maji palo vati, peresi na maji haraho sohena mata teni malupa, enira mo isoiso la pa tihai!
ROM 1:24 Ale matana, God mo silera la vano na masalo mapura, ale la usuri na posposi lumiha, la vai na hina mahanuhanu na epera hasera,
ROM 1:25 matan la jeni na retivarar̃uhu hin God mata halu, ale la lo lotu ale la volitusi nona hinau God mo vaira, pani mo sopo isan God sei mo vaira, enia hasena mo tataholo vara tamlohi la hasohasoa na rani tui tui tarea! Amen.
ROM 1:26 Matan harihi, God mo silera la vano na nora opoia mata posposi mahanuhanu, matan nora har̃ai la jeni na posposi tataholo nona har̃ai matan la lo hase lavilavira.
ROM 1:27 Ale lamane sohena la tinar̃ihi na posposi tataholo peresi na har̃ai, matan posposi mata opoi na lamane mo jeu na masalora tinatinapua, lamane la vai na hina mahanuhanu peresi na lamane, ale la hani na vua pulara vetali mata nora lejileji.
ROM 1:28 Ale matan la r̃ohu vara la r̃omr̃omi God, ale God mo silera na r̃omr̃omi nona maji matan vara la vai na hinau mo sopo tataholo vara tamlohi la er̃i vaira.
ROM 1:29 La mar̃ivi na posposi tari la sopo tataholo, la lo vaivaileu, la lo r̃omusuri, la sasati, la mar̃ivi na mereimerei, la lo vilimatei na tamlohi, la lo hitesatihi, la lo halu, la lo vaisatihi na tinapua, la lo sorasora tamlohi,
ROM 1:30 la lo retir̃er̃en, la r̃ohu hin God, la lo vatar̃a, la lo mangisi, la lo retihapahapa, la lo r̃omr̃omi, ale la aleale malele paro mata la vai na hina sasati hinia, la sopo oloolo hin tamara teni tinara,
ROM 1:31 r̃omira mo vono, la lo tope na nora retitauhi, mo sopo te nora opoia, la sopo r̃omopoi te tinapua.
ROM 1:32 Hina purongo vara la levosahia mo r̃uhu moiso vara God mo pete tau na retileu moiso vara tea mo topea i pa mate matana, enira la sopo vaira purongo, pani la retituetueni la haratu la lo vaira.
ROM 2:1 Ale nake, mo sopo te hinau hatea vara o er̃i halu hinia tapala, kamim mo isoiso sei ka lo ari na tinapua. Matan vara ko lo ari na tinapua, ko lo hasem ariho matan engko ko lo vai la hinau atu na lo verea moiso vara tamlohi la lo vaira.
ROM 2:2 R̃a levosahia vara talai non God mo lo jovi isan la haratu la lo vai la hinau sei, ale enia mo tataholo.
ROM 2:3 Tapala, engko sei ko lo ari la haratu la lo vai la hinau sei, ko r̃om vara o pa er̃i jelu na talai non God, pani i pa sohena sava matan engko sohena ko lo vaira?
ROM 2:4 Ko lo r̃omr̃omi purongo na nona r̃omr̃uhu peresi na nona r̃ompurongo peresi na nona r̃omperavu tavera isam, pani ko sopo levosahia vara nona r̃omperavu mo lo sileho na masapa vara o posi na nom hehe.
ROM 2:5 Pani matan mapum mo r̃ilangi, ale ko r̃ohu vara o posi, ko lo hasem takonahi na nom talai matan rani aria atu sei God i pa vujangi na nona talai lolokoru mata hehe usuri na nona posposi tataholo hinia.
ROM 2:6 God i pa ari na tamlohi i tataholo na nora vavahinau:
ROM 2:7 God i pa sile na mauri tui isan la haratu la lo r̃omperavu vara la vai na vavahinau r̃uhu, ale la lo ale na hasohaso peresi na oloolo tavera peresi mauri atu sei i pa sopo er̃i tihai hin te rani;
ROM 2:8 pani isan la haratu la lo vai na masalora purongo, ale la sopo oloolo na retivarar̃uhu, pani la lo oloolo na posposi mo sopo tataholo na nahon God, enira la pa lavi na talai lolokoru non God mata hehe peresi na nona lolokoru sasati.
ROM 2:9 Ale tamlohi tari sei la lo vai na vavahinau hehe la pa lavi na rani r̃ilangi peresi na rani sasati, isana Jew tiroma moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha,
ROM 2:10 pani God i pa sile na hasohaso, oloolo peresi na tamata isana tamlohi tari sei la lo vai na vavahinau r̃uhu, isana Jew tiroma moiso i pa isana tamlohi r̃or̃oha,
ROM 2:11 matan God mo sopo tametame tea.
ROM 2:12 God i pa sile na talai isana tamlohi la sopo Jew vara la hehe, hina purongo vara la sopo lo lavi na nona leu. Ale i pa sile na talai isana Jew vara la hehe matan nona leu mo lo pisuhi na nora hehe.
ROM 2:13 Matan mo sopo la haratu sei la lo rongo na leu purongo mo vaira la tataholo na nahon God, pani la haratu sei la lo vai na sava leu mo verea, enira natu la tataholo na nahon God.
ROM 2:14 Matan vara la tamlohi r̃or̃oha sei la sopo lavi na leu, pani la lo vai na sava leu mo verea, mo vujangia vara leu mo lo toho hinira moiso, hina purongo vara la sopo lo lavi na leu.
ROM 2:15 La lo vujangia vara sava hinau leu non God mo verea, mo lo toho na mapura moiso, matan r̃omira sohena mo vereulia isara vara la lo vai na hina r̃uhu teni te hina hehe,
ROM 2:16 hin rani atu usuri noku Retir̃uhu sei mo lo verea vara God mo ari na hina luhu nona tamlohi hin Kr̃isto Iesu.
ROM 2:17 Pani vara ko lo verea vara engko Jew matea, ale ko lo turu na leu, ale ko lo hapahapa vara ko levosahi God,
ROM 2:18 ale vara ko levosahi na masalona, ale ko lo avulahi na sava hinau la r̃uhur̃uhu jea matan ko lo lavi na lelevosahi na leu,
ROM 2:19 ale vara ko levosahi mamahunia vara engko tamlohi tiroma na matavuso matea, ale lamu matea isan la haratu na r̃or̃oha,
ROM 2:20 ale vara engko tamlohi matea mata vujangi la haratu la sopo rongovosahi, ale tamlohi vujangi na natuvarihi matan ko lavi vevuhi na lelevosahi peresi na retivarar̃uhu na leu,
ROM 2:21 ale vara ko lo vujangira sohena, mata sava ko sopo hasem vujangiho? Ko lo retivujavujangi vara tamlohi la pa sopo vavanaho, pani engko, ko lo vavanaho teni mo vono?
ROM 2:22 Engko sei ko lo verea vara mo sopo tataholo vara tamlohi la vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, ko lo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso teni mo vono? Ko lo verea vara ko sopo lotulotu vono, pani ko lo vanaho na hinau na lolo temple nona tamasi teni mo vono?
ROM 2:23 Engko sei ko lo hapahapa na leu, ko lo topea, ale ko lo komo na hijan God matana.
ROM 2:24 Matan sohen la ulia vara, ‘Tamlohi r̃or̃oha matuvana na varama la lo veresatihi na hijan God matamim’.
ROM 2:25 Matan posposi tair̃alihi mo r̃uhu purongo vara ko oloolo na leu, pani vara ko lo tope na leu, nom tair̃alihi enia hina purongo.
ROM 2:26 Ale matana, vara tamlohi matea mo sopo tair̃alihi, pani mo lo tauri na vujangi mata leu, ko hitea vara God i pa hitea vara posina mo tataholo hin la haratu la tair̃alihi teni mo vono?
ROM 2:27 Ale matana, tamlohi atu mo sopo tair̃alihi, ale mo lo tauri na leu, enia i pa verea vara talai i pa jovi isam sei ko tair̃alihi sei ko lavi na leu, matan engko natu ko lo tope leu atu.
ROM 2:28 Matan engko mo sopo Jew matea tataholo vara tamam enia tinam enira Jew teni matan engko ko lavi na tair̃alihi na epem.
ROM 2:29 Mo vono. Jew tataholo matea enia haratu mapuna mo tataholo na nahon God. Ale tair̃alihi varar̃uhu enia mo sopo tair̃alihi na epe, pani sava Tanume Tapu mo vaia na mapum. Tamlohi sohena, mo lo ale hasohaso atu God mo lo silea, mo sopo hasohaso sei tamlohi la lo silea.
ROM 3:1 Vara mo sohen haratu, sava mo r̃uhu natu vara engko Jew matea? Teni sava natu mo r̃uhu na tair̃alihi?
ROM 3:2 Varar̃uhu, God mo ler̃uhu na Jew na malele matuvana, tiromara enia God mo sile na nona vereulia isara.
ROM 3:3 Varar̃uhu, tatuara la tope na nora retitauhi, pani nora posposi mata tope na retitauhi i pa vai na retitauhi non God i vano hina purongo teni i vono?
ROM 3:4 I vono! Tamlohi tari enira tamlohi halu, pani God mo lo varar̃uhu, sohen la ulia vara, ‘Nom reti la vujangia vara engko ko tataholo, ale engko o pa jeu na nora retituvai na court’.
ROM 3:5 Pani vara hai la lo verea lara nora hehe mo sile God na masapa vara i pa vujangi na nona posposi tataholo, r̃a pa r̃arami r̃omr̃omi atu sohena sava? Vara mo sopo tataholo vara God i sile na nona talai lolokoru mata hehe isara teni mo vono? Na lo retireti usuri na r̃omr̃omi tamlohi nahai.
ROM 3:6 I vono! Vara sohena, God i pa er̃i ari na varama sohena sava?
ROM 3:7 Pani tea la pa verea vara, ‘Vara noku halu mo lo vujangia vara reti non God mo varar̃uhu sohena sava, ale mo lo lavi na hasohaso matana, mata sava natu, na lo lavi na talai sohena tamlohi hehe matea?’
ROM 3:8 Ale mata sava r̃a sopo er̃i verea vara, ‘Mo r̃uhu vara r̃a vai na hina sasati matan vara hina r̃uhu i er̃i mai matana.’ Matan tea la lo retir̃er̃en hin kamam lara kama lo vujangia sohena. Pani hara talai sei God i pa silea isara matana i pa tataholo.
ROM 3:9 Nake i pa sohena sava? Kamam Jew kama r̃uhu kama jeu na tinapua teni mo vono? I vono, matan r̃a pete vujangia moiso vara tamlohi tari, Jew teni tamlohi r̃or̃oha, la lo toho na ruhuruhu suiha hehe,
ROM 3:10 mo sohen la ulia vara, ‘Mo sopo tea i tataholo, mo vono, mo sopo te hatelete.
ROM 3:11 mo sopo tea i lelevosahi; mo sopo tea i lo ale God.
ROM 3:12 Tamlohi tari la vahar̃i hinia, enira mo isoiso la sopo mele r̃uhu matan te hinau; mo sopo tea i vai te hina r̃uhu, mo vono, mo sopo te hatelete.’
ROM 3:13 ‘Nora retireti mo r̃anga sohena pona taptap roi matea; la vai na memera la halu.’ ‘Nora reti mo sohena poison mata mata sasati mo lo toho na jingora.’
ROM 3:14 ‘Jingora mo mar̃ivi na lesati peresi na lolokoru.’
ROM 3:15 ‘La tamlohi akerihi la tatamahu moiso mata vili na tamlohi;
ROM 3:16 Sava jara la vano hinia, la vaikomokomoa, ale rongohaji mo vora,
ROM 3:17 ale malele mata tamata enira la sopo levosahi te hinau hinia.’
ROM 3:18 ‘Mo sopo te matahu matan God na nora vavahinau.’
ROM 3:19 Ale nake r̃a levosahia vara sava hinau leu mo verea, mo verea isan la haratu la lo toho na leu matan mo vai na tamlohi tari la tapanono, ale mo vujangia vara tamlohi tari na varama la pa toho na ruhuruhu talai non God.
ROM 3:20 Matana, mo sopo te tamlohi vara i er̃i tataholo na nahon God matan enia mo lo usuri na leu. Matan leu mo sile na lelevosahi mata hehe.
ROM 3:21 Pani nake, malele tamlohi mata la mai la tataholo na nahon God mo lo toho na jara tavera, pani leu mo sopo toho na lolona, o pa hitea vara Leu non Moses peresi na retireti nona pr̃ovet la lo vereulia
ROM 3:22 sohena sava God mo lo vujangi na nona posposi tataholo na malele rasua. Tamlohi tari la tau nora rasua hin Iesu Kr̃isto la mai la tataholo na nahon God matan God mo sopo ase na tamlohi,
ROM 3:23 matan tamlohi tari la lo vai na hehe, la toho asau na hina r̃uhur̃uhu sei non God hasena,
ROM 3:24 ale God mo avulahi vara i vai na tamlohi la tataholo na nahona na nona r̃omr̃uhu purongo, mo vaia na malele mata volituhu hin Kr̃isto Iesu,
ROM 3:25 enia sei, God mo taua na nahor̃a, r̃aena mo volituhu na talai lolokoru non God mata hehe, ale rasua enia malele sei tamlohi la er̃i lavi na vuan vavahinau sei. God mo vujangia vara posina mo tataholo matan enia mo sopo sile na talai mata hehe tari isana tamlohi sei la vaira tuai.
ROM 3:26 Nake mo vaia matan vara i vujangia vara nona aria mo tataholo, ale mo tataholo vara enia i vai na tamlohi la tau na nora rasu hin Iesu, ale la mai la tataholo na nahona.
ROM 3:27 Ale, hare natu i er̃i retihapahapa i verea vara mo tataholo mata nona vavahinau? I pa sopo tea! Mo mai mata sava leu? Matan r̃a lo oloolo na leu? Mo vono, pani matan r̃a usuri na leu mata rasua.
ROM 3:28 Matan kama lo verea vara tamlohi la mai la tataholo na nahon God mata rasua, mo sopo matan la lo oloolo na leu.
ROM 3:29 Pani God enia God nona Jew purongo teni mo vono? Enia God nona tamlohi r̃or̃oha teni mo vono? Enjora, enia God nona tamlohi r̃or̃oha,
ROM 3:30 matan God enia mo matelete. Enia i pa vai la haratu la tair̃alihi peresi la haratu la sopo tair̃alihi la tataholo na nahona mata rasua.
ROM 3:31 Ale, vara mo sohena, rasua mo vai na suihan leu atu mo isoiso teni mo vono? Mo vono, matan kama lo verea vara leu mo tataholo.
ROM 4:1 Ale vara mo sohena, r̃a pa vere na sava matan hinau sei pir̃a Abraham mo vileia tuai?
ROM 4:2 Matan, vara Abraham mo tataholo na nahon God mata nona vavahinau, enia i pa hapahapa matana. Pani i sopo er̃i hapahapa na nahon God.
ROM 4:3 Retitapu mo vere na sava matana? ‘Abraham mo rasu God, ale God mo verea vara enia mo tataholo na nahona matana’.
ROM 4:4 Ale isana tamlohi voko matea, volina mo sopo hina silesilea matea, pani enia voli nona voko.
ROM 4:5 Pani isan haratu mo sopo vai te voko, pani mo tau na nona rasu hin God sei mo er̃i vai na tamlohi varama la mai la tataholo na nahona, ale God mo verea vara rasua non tamlohi atu mo vaia mo mai mo tataholo na nahona.
ROM 4:6 Mo sohen supe David mo verea matan avulahi tavera non haratu sei God mo hitea vara mo tataholo na nahona, mo sopo matan te hinau enia mo vaia:
ROM 4:7 ‘Avulahi tavera isan la haratu God mo r̃omi na nora vaivaileu, ale mo tatavuhi na nora hehe;
ROM 4:8 avulahi tavera isan tamlohi sei Moli i pa sopo evi na nona hehe hin te rani.’
ROM 4:9 Avulahi tavera nike enia non la haratu la tair̃alihi purongo? Mo vono, avulahi sei enia non la haratu la sopo tair̃alihi peresi la haratu la tair̃alihi, matan kama lo verea vara, ‘God mo verea vara Abraham mo tataholo na nahona mata nona rasua purongo’.
ROM 4:10 God mo pa vaia sohena isan Abraham sohena sava? Mo vaia tiroma teni hitahu moiso mo pa tair̃alihi? Mo sopo hitahu, pani tiroma na nona tair̃alihi.
ROM 4:11 Mo lavi na tair̃alihi sohena matamata matea mata vujangia vara enia mo tataholo mata nona rasua hin rani atu mo sopo lo tair̃alihi. Enia matan vara God i vaia i tama tamlohi tari sei la rasua, pani la sopo tair̃alihi, matan vara God i pa vaira la tataholo na nahona sohen Abraham,
ROM 4:12 ale mo vai Abraham mo taman la haratu la tair̃alihi, mo sopo mata tair̃alihi purongo, pani matan la lo hahau usuri na malele rasua non tamar̃a Abraham hin rani atu mo sopo lo tair̃alihi.
ROM 4:13 Matan retitauhi sei God mo silea isan Abraham peresi na taniana mo verea vara varama i pa nora, mo sopo mai mata leu, pani mata rasua sei mo vai na tamlohi la tataholo na nahon God.
ROM 4:14 Matan, vara la haratu la lo usuri na leu la lavi na vuan retitauhi sei, rasua enia mo sopo te suihana, ale retitauhi atu mo vano hina purongo.
ROM 4:15 Matan leu mo lavi na talai lolokoru non God mata hehe mo mai isana tamlohi, pani vara i sopo lo te leu, i pa sopo te hehe.
ROM 4:16 Mo pa sohena matan mo turu na rasua purongo, matan vara sava retitauhi mo verea, mo mai mata r̃omr̃uhu, mo turu r̃ilangi mata taniana tari, mo sopo isan haratu mo lo usuri na leu purongo pani isan haratu mo rasua sohen Abraham mo lo rasua, enia tamar̃a enr̃a mo isoiso,
ROM 4:17 sohena la ulia vara, ‘Enau na vir̃oniho vara engko o pa tama tamlohi jara matuvana’. Ale God mo hitea vara Abraham mo rasua vara enia i er̃i sile na mauri isana mate, ale mo retireti purongo ale hinau sei la sopo lo toho la pala.
ROM 4:18 Abraham mo lo r̃omtoho, hina purongo vara mo sopo levosahia vara i pa sohena sohena sava, pani mo lo r̃omtoho vara i pa tama mara jara matuvana usuri na sava God mo verea isana mara, ‘Ale taniam la pa matuvana sohena vitusarasara’.
ROM 4:19 Nona rasua mo sopo jovi, hina purongo vara epena mo vajiaha mariviti i pa mate purongo matan taunina mo lo lavilavi na tauni mo ngavulu sangavulu , ale hina purongo vara Sarah mo aroaro.
ROM 4:20 Mo sopo r̃omkaka na retitauhi non God, pani mo ulua r̃ilangi na nona rasua, ale mo lo sile na oloolo isan God,
ROM 4:21 mo levosahi mamahunia vara God i er̃i vai na sava mo retitauhi hinia.
ROM 4:22 Ale matan nona rasua atu, ‘God mo verea vara enia mo tataholo na nahona.’
ROM 4:23 Pani reti sei akerihi, ‘God mo verea vara enia mo tataholo…’ la sopo ulia matan Abraham hasena,
ROM 4:24 pani matan nor̃a rasua sohena. God i pa verea sohena isan la haratu la lo tau nora rasua hin God sei mo sauteterahi Iesu nor̃a Moli na mateia.
ROM 4:25 Enia, God mo silea mata nor̃a hehe, ale mo sauteterahia matan vara i vair̃a r̃a tataholo na nahona.
ROM 5:1 Ale matan nake r̃a tataholo moiso na nahon God na rasua, r̃a toho na tamata peresi God hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
ROM 5:2 Hinia, r̃a er̃i unu na r̃omr̃uhu sei r̃a lo turu hinia mata rasua, ale r̃a lo avulahi tavera matan r̃a lo r̃omtoho vara r̃a pa toho peresi God na hasohasona.
ROM 5:3 Aulu hin haratu, r̃a avulahi na nor̃a rani r̃ilangi, matan r̃a levosahia vara nor̃a rani r̃ilangi, vuana enia posposi mata turu r̃ilangi,
ROM 5:4 ale posposi mata turu r̃ilangi, vuana enia jelu na hinau vaihite, ale posposi mata jelu na hinau vaihite, vuana enia r̃omtoho,
ROM 5:5 ale nor̃a r̃omtoho sei i pa sopo er̃i vano r̃omr̃omi purongo matan Tanume Tapu sei God mo silea isar̃a mo surei na opoia non God na mapur̃a.
ROM 5:6 Matan na rani mo sopo lo te nor̃a suiha, na ranina tataholo, Kr̃isto mo mate matar̃a tamlohi sei r̃a lo usuri na posposi varama.
ROM 5:7 I pa r̃ilangi vara o er̃i vilei tea vara i mate mata tamlohi tataholo matea, pani korong, tea i pa er̃i r̃omr̃ilangi vara i mate matan te tamlohi r̃uhu hatea;
ROM 5:8 pani God mo vujangia vara nona opoia matar̃a mo sohena sava matan, hin rani atu r̃a pa lo tamlohi hehe, Kr̃isto mo mate matar̃a.
ROM 5:9 Matan r̃a mai r̃a tataholo na nahon God mata r̃aen Iesu moiso, ale nake, mo sopo te retiusia hatea vara Iesu i er̃i jurir̃a na talai lolokoru non God mata hehe.
ROM 5:10 Matan, vara God mo sari tamata peresir̃a na mateia non Natuna na rani r̃a pa lo nona meresahi, nake matan r̃a turu na tamata peresia moiso, mo sopo te retiusia hatea vara r̃a pa er̃i juri na maurina teni i vono.
ROM 5:11 Aulu hin haratu, r̃a avulahi tavera hin God hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, ale hinia, nake r̃a lavi na nona sari tamata, r̃a mai r̃a tapalana.
ROM 5:12 Ale matana, sohena hehe mo mai na varama na tamlohi matea purongo, ale mateia mo mai mata hehe, ale sohena, mateia mo tikeli na tamlohi tari matan enira mo isoiso la vai na hehe,
ROM 5:13 matan hehe mo lo toho na varama moiso God mo pa sile na leu, ale mo sopo te hehe vara i sopo te leu hatea i pisuhia.
ROM 5:14 Hina purongo matana, mateia mo lo aulu na tamlohi mo tapulo hin Adam mo tikeli Moses, hina purongo vara la sopo vai na hehe sohena hehe non Adam, mateia mo lo aulu hinira. Ale Adam enia tovongi matea hin harasei mo lo mai hitahu.
ROM 5:15 Pani hehe non Adam mo sopo sohen r̃omr̃uhu sei God mo sile purongoia, matan hehe nona tamlohi matea purongo, mateia mo vano isana tamlohi matuvana, pani hin na tamlohi tinapua matea, Iesu Kr̃isto, God mo sile purongoi na otori r̃uhu mata r̃omr̃uhu mo masurere isana tamlohi matuvana.
ROM 5:16 Ale otori r̃uhu sei God mo sile purongoia, mo sopo sohena vua hehe non tamlohi atu, matan vua aria matan hehe atu enia matea purongo, mo lavi na talai mo mai, pani otori r̃uhu sei God mo sile purongoia, mo mai hitahun na hehe matuvana, mo roi na malele vara God i er̃i verea vara tamlohi la mai tataholo na nahona.
ROM 5:17 Varar̃uhu, mateia mo aulu na tamlohi tari matan hehe atu matea non tamlohi atu matea purongo, pani la haratu la lo lavi r̃omr̃uhu sei mo mar̃ivi savulevule peresi na otori sei God mo sile purongoia mata i vai na tamlohi la tataholo na nahona, enira natu, maurira la pa aulu na mauri nake ale hitahu hin tamlohi atu matea, enia Iesu Kr̃isto.
ROM 5:18 Ale matana, sohena hehe nona tamlohi matea purongo mo vai na talai mo mai isana tamlohi tari, ale vavahinau tataholo matea purongo, mo vai na malele vara God i verea vara tamlohi la tataholo na nahona, ale matan vara i er̃i sile na mauri isana tamlohi tari.
ROM 5:19 Ale sohena lejileji nona tamlohi matea purongo mo vai na tamlohi matuvana la hehe, ale mo sohena oloolo nona tamlohi matea purongo mo vai na tamlohi matuvana la tataholo na nahon God.
ROM 5:20 Ale nakerihi natu, leu mo mai vara i vai na hehe i memera i r̃uhu, pani vara hehe mo mai mo mele tavera, r̃omr̃uhu natu, mo mai mo mele mar̃ivi savulevule jea,
ROM 5:21 matan vara sohena mateia mo vujangi na suiha nona hehe, r̃omr̃uhu i pa er̃i vujangi na nona suiha hin malele sei God mo vai na tamlohi la tataholo na nahona hinia, ale vuana, enia mauri tui hin Iesu Kr̃isto nor̃a Moli.
ROM 6:1 Ale nake r̃a pa vere na sava vara mo sohena? Mo tataholo vara r̃a lo vai na hehe i lo vano matan vara r̃omr̃uhu i pa lo mar̃ivi savulevule matana, teni mo vono?
ROM 6:2 Mo vono! I pa sohena sava natu vara enr̃a sei r̃a mate na hehe moiso, r̃a lo toho hinia?
ROM 6:3 Teni ka sopo levosahia vara enr̃a sei r̃a lavi na paptijo hin Kr̃isto Iesu, r̃a paptijo hin na nona mateia?
ROM 6:4 God mo tavunir̃a peresi Iesu na nona mateia na rani r̃a paptijo hinia, matan vara enr̃a sohena, r̃a er̃i hahau na mauri paro sohen Kr̃isto sei mo turu na mateia na mauri paro na suihan God Tama.
ROM 6:5 Matan, vara enr̃a r̃a sor̃otahi peresia na nor̃a mate sohen na nona mate, r̃a levosahia vara r̃a pa sor̃otahi peresia na sauteterahi sohen na nona sauteterahi.
ROM 6:6 R̃a levosahia vara nor̃a mauri tuai mo mate peresia na talopeilopei matan vara i tope na suihan hehe na maurir̃a, matan vara r̃a pa sopo mele slev isan hehe.
ROM 6:7 Matan haratu mo mate moiso, mo pete materi moiso na hehe.
ROM 6:8 Ale vara r̃a mate peresi Kr̃isto, r̃a rasua vara r̃a pa mauri peresia.
ROM 6:9 R̃a levosahia vara God mo sauteterahi Kr̃isto na mateia moiso, ale i pa sopo er̃i mele mate; mate mo sopo te suihana vara i er̃i aulu hinia.
ROM 6:10 Matan mateia atu mo mate hinia, mo mate vara i jeu na hehe, vahatea mata rani tari, pani mauri atu mo mauri hinia nake, mo mauri matan God.
ROM 6:11 Ale kamim sohena ha levosahia vara kamim sohena ka mate isan hehe, ale ka mauri matan God hin Kr̃isto Iesu.
ROM 6:12 Matan haratu, ha sopo tinar̃ihia vara hehe i aulu na epemim nike na varama, vara i vai kamim ha oloolo na masalora.
ROM 6:13 Ha sopo tinar̃ihia vara te epemim la mai volitusi na hehe mata posposi mo sopo tataholo na nahon God, pani ha sile kamim isan God sohen la haratu sei God mo vaira la malue na mateia la mauri, ale ha sile na epemim isan God sohena volitusi mata posposi tataholo na nahon God.
ROM 6:14 Matan hehe i sopo er̃i te suihana vara i aulu hin kamim, matan kamim ka sopo toho na ruhuruhu leu, pani ka lo toho na ruhuruhu r̃omr̃uhu.
ROM 6:15 I pa sohena sava natu? Matan r̃omr̃uhu non God mo vair̃a r̃a materi moiso, mo tataholo vara r̃a hahau na hehe matan nake r̃a sopo toho na ruhuruhu leu teni mo vono? Mo vono!
ROM 6:16 Ka levosahia vara, vara ka sile kamim isan tea sohena slev matea, ha pa oloolo hinia ale ka slev isan haratu sei ka lo oloolo hinia. Vara ka slev na hehe, vuana enia mateia, vara ka slev mata oloolo hin God, vuana enia posposi tataholo na nahona.
ROM 6:17 Pani r̃a vere meje isan God matamim sei tuai ka lo slev non hehe, pani nake ka mai ka oloolo na mapumim na vujangi tataholo sei la silea isamim moiso,
ROM 6:18 ale nake, ka materi na hehe, ale ka mai slev non posposi atu mo tataholo na nahon God.
ROM 6:19 Na lo vere na tovongi na slev sohena matan vara i tueni na nomim lelevosahi. Matan sohen tiroma ka lo sile na epemim sohena slev mata hina lumiha teni vaivaileu sei vuana mo mele vaivaileu jea, ale nake ha sile na epemim sohena slev isan posposi sei mo tataholo na nahon God sei vuana mo lo vai kamim vara ha tapu na maurimim.
ROM 6:20 Na rani ka pa lo slev non hehe, ka sopo r̃omr̃omi na posposi sei mo tataholo na nahon God.
ROM 6:21 Pani vuana enia sava? Vuana mo sopo r̃uhu matan nake ka lo mahanuhanu matan la hinau sei ka lo vaira tiroma, matan isoison la hinau sei, enia mate.
ROM 6:22 Pani matan nake ka materi moiso na hehe, ale ka mai slev non God, vua ka lavia matana mo vai kamim vara ha pa tapu na maurimim, ale isoisona, enia mauri tui.
ROM 6:23 Matan voli hehe enia mateia, pani otori non God sei mo lo sile purongoia, enia mauri tui hin Kr̃isto Iesu nor̃a Moli.
ROM 7:1 Teni, ka levosahia la vorai peresi na vevorai vara, vara leu mo lo suiha purongo vara tamlohi mo lo mauri? Na lo retireti isan la haratu la levosahi na leu.
ROM 7:2 Mo sohena har̃ai lahi matea, leu mo lo tauria vara tuana mo lo mauri, pani vara tuana mo mate, har̃ai atu mo materi na leu mata lahi.
ROM 7:3 Ale vara tuana mo lo mauri, pani mo mele juruvi peresi na tamlohi tinapua, la pa verea vara enia har̃ai vaivaileu matea. Pani vara tuana mo mate, har̃ai atu i pa materi na leu, vara i vano isana tamlohi tinapua matea, enia mo sopo har̃ai vaivaileu.
ROM 7:4 Mo sohena natu, la voraiku peresi na vevoraiku, kamim sohena, ka mate na leu peresi Kr̃isto matan vara ha pa mai tamlohi non tinapua, haratu non Kr̃isto sei God mo sauteterahia na mateia matan vara r̃a er̃i vua r̃uhu isan God.
ROM 7:5 Matan tiroma r̃a lo usuri na masalo varama, leu mo lo r̃ohai na masalor̃a sei mo lo vua hehe, ale vuana enia mateia.
ROM 7:6 Pani nake r̃a materi na leu, matan r̃a mate peresi Kr̃isto moiso, ale r̃a sopo mele toho na ruhuruhu suiha leu, matan vara r̃a er̃i volitusi isan God, mo sopo na malele mata oloolo na retileu la ulia tuai, pani na malele paro, hin mauri atu Tanumena mo lo silea.
ROM 7:7 R̃a pa verea sohena sava natu? R̃a pa verea vara leu enia hehe teni mo vono? Mo vono! Pani vara leu i sopo lo mai a pa sopo er̃i levosahi na hehe. A pa sopo er̃i levosahia vara r̃omusuri enia sava, vara leu mo sopo verea vara, ‘O sopo r̃omusuri’.
ROM 7:8 Pani hehe mo lavi na masapa hin retileu atu, mo vaiau na vua na r̃omusuri tinatinapua matuvana. Vara leu i sopo lo toho, hehe i pa sopo mauri.
ROM 7:9 Tiroma na lo toho hin mauri atu na sopo levosahi na leu hinia, pani na rani leu mo pala mo pisuhi na hehe ale mo mera purongo vara hehe mo lo mauri hiniau,
ROM 7:10 ale mo tauau na ruhuruhu talai mata mate. Matan na vileia vara retileu atu sei mo lo retitauhi na mauri mo sopo silea, pani mo sile na mateia isaku.
ROM 7:11 Matan hehe mo lavi na masapa matea na retileu, hehe mo halhaluau, ale retileu atu mo viliau,
ROM 7:12 hina purongo vara r̃a levosahia vara leu tari la tapu, ale retileu enia mo tapu mo tataholo ale mo r̃uhu.
ROM 7:13 Ale ka hitea vara mo tataholo vara leu sei mo r̃uhu mo sile na mateia isaku? Mo vono! Hehe mo tauau na malele mata mate usuri na sava retileu sei mo r̃uhu mo vujangiau, matan vara hehe i pa pala hehe varar̃uhu, ale hin retileu sei, hehe mo pala mo sasati jea.
ROM 7:14 Matan r̃a levosahia vara leu enia mata i vujangi mauri atu God mo opoia, pani enau na lo toho hin mauri atu nona tamlohi sei mo lo toho na ruhuruhu suihan hehe.
ROM 7:15 Na sopo levosahia mata sava na lo vai na hinau na lo vaia. Matan na sopo vai na sava na opoia, pani na lo vai pa hinau sei na lo r̃ohu vara a vaia.
ROM 7:16 Na levosahi mamahunia vara sava hinau na lo vaia mo sopo tataholo, enia mo vujangia vara na lo majinga vara leu enia mo r̃uhu.
ROM 7:17 Pani nake, mo sopo enau sei na lo vaia, pani hehe sei mo lo toho isaku.
ROM 7:18 Matan na levosahia vara mo sopo te hinau r̃uhu na loloku, na lo vere na masalo varama na loloku. Matan na opoia vara a vai na hinau mo tataholo, pani na sopo er̃i vaia.
ROM 7:19 Matan na sopo vai na sava hinau r̃uhu na opoia, pani tarea na lo vai na hina sasati sei na sopo opoia.
ROM 7:20 Ale, pani vara enau na lo vai na hinau na sopo opoia, enia mo sopo enau sei na lo vaia, pani hehe na loloku.
ROM 7:21 Ale na mauri na hitea vara na opoia vara a vai na hina tataholo, sasati mo lo kilau r̃or̃oiau.
ROM 7:22 Matan na loloku, enau na avulahi mo tavera jea na leu non God,
ROM 7:23 pani na hite na leu tinapua matea mo lo voko na epeku, mo lo valum peresi na leu mata r̃omiku, mo opoia vara a lo toho na ruhuruhu suiha leu mata hehe na epeku.
ROM 7:24 Enau tamlohi sasati matea! Hare i pa er̃i juriau na epeku sei mo tauau na ruhuruhun talai matan mateia nike?
ROM 7:25 Pani r̃a vere meje isan God hin Iesu Kr̃isto nor̃a Moli matan malele mo roi! Ale nake, enau na lo volitusi isan leu non God na r̃omiku, pani na loloku, na lo volitusi isana leu mata hehe.
ROM 8:1 Ale matan sava God mo vaia hin Kr̃isto Iesu, nake natu, mo sopo te talai non la haratu sei la lo toho hin Kr̃isto Iesu.
ROM 8:2 Matan suiha non Tanume mata mauri hin Kr̃isto Iesu mo teriho na suiha mata hehe peresi na mateia.
ROM 8:3 Matan leu mo sopo te suihana vara i er̃i posi na masalo varama na loloku, pani God mo vaia hin Natuna sei mo r̃ulea mo mai vara i tamlohi, matan vara i mai sohena malamalai mata hehe, pani mo sopo te hehe hinia, ale hinia, God mo komo na suihan hehe sei mo lo aulu hinir̃a,
ROM 8:4 matan vara sava hinau tataholo sei leu mo lo verea la pa toho na maurir̃a sei r̃a sopo mele hahau usuri na masalo varama, pani r̃a lo hahau usuri na Tanume Tapu.
ROM 8:5 Matan la haratu la lo usuri na masalo varama, la lo tau na r̃omira na hinau mata masalon mauri atu, pani la haratu la lo usuri na Tanume Tapu na maurira, la lo tau na r̃omira na hinau non Tanume Tapu.
ROM 8:6 Matan vua r̃omr̃omi mata masalo varama, enia mateia, pani vua r̃omr̃omi mata Tanume Tapu enia mata mauri peresi na tamata.
ROM 8:7 Matan r̃omr̃omi atu mo lo usuri na masalo varama, enia meresahi isan God, matan enia mo sopo oloolo na leu non God, matan i pa sopo er̃i oloolo hinia.
ROM 8:8 La haratu la lo usuri na masalo varama, la pa sopo er̃i vai na sava God mo avulahi hinia.
ROM 8:9 Pani kamim sei, ka sopo toho na ruhuruhu suihan masalo varama, matan ka lo toho na ruhuruhu suihan Tanume Tapu, varar̃uhu vara Tanumen God mo lo toho isamim. Vara tea mo sopo lavi na Tanumen Kr̃isto, enia mo sopo nona.
ROM 8:10 Pani vara Kr̃isto mo lo toho hin kamim, hina purongo vara epemim la pa mate mata hehe, Tanumena mo sile kamim na mauri matan mo vai kamim ka tataholo na nahona.
ROM 8:11 Vara Tanumen haratu sei mo lo sauteterahi Iesu na mateia mo lo toho hin kamim, haratu mo sauteterahi Kr̃isto Iesu na mateia i pa sile na mauri na epemim na Tanumena sei mo lo toho hin kamim.
ROM 8:12 Matan haratu, la vorai peresi na vevorai enr̃a tamlohi ave, pani mo sopo isana masalo varama, r̃a sopo usuri na masalon mauri atu.
ROM 8:13 Matan, vara ha lo usuri na masalo varama, ha pa mate, pani vara hin Tanume Tapu ka lo tau nar̃ihi na vavahinau sasati nona epemim, ha pa mauri.
ROM 8:14 Matan tamlohi tari sei Tanume Tapu mo lo tiroma hinira, enira natun God.
ROM 8:15 Matan ka sopo lavi na Tanumena vara ha lo sohena slev sei la lo juhajuha mata matahu, pani ka lavi na Tanumena vara i korohi kamim sohena natuna, ale hinia, r̃a lo ulo vara, ‘Tata, Tamaku!’
ROM 8:16 Tanume Tapu hasena mo lo vujangi mamahuni na mapur̃a hinia mara enr̃a r̃a natun God,
ROM 8:17 ale vara enr̃a r̃a natuna, enr̃a r̃a pa lavi na hinau God mo silea isan Natuna Kr̃isto, vara r̃a lavi na rani r̃ilangi peresia matan vara r̃a pa er̃i lavi na hija aulu peresia.
ROM 8:18 Matan enau na levosahia vara rani r̃ilangi mata mauri nake, enira hina purongo na hina hasohaso r̃uhur̃uhu sei God i pa vujangia isar̃a.
ROM 8:19 Matan hinau tari God mo vaira la lo sasaovi vara la hite rani atu natun God la pa pala hinia.
ROM 8:20 Matan God mo tau na lesati isana hinau tari na varama tuai tuai jea, mo sopo matan la opoia vara la sohena, pani matan God mo taura sohena, ale la lo kilau matan rani atu,
ROM 8:21 hinau tari na varama peresi na natun God la pa lavi materi sei mo r̃uhur̃uhu jea. La pa malue hin mauri atu mata mate peresi na mauri mata r̃ovo.
ROM 8:22 Matan r̃a levosahia vara hinau tari God mo vaira, la lo ngutu na rongohaji mata vasusu mo tikeli nake.
ROM 8:23 Ale mo sopo hinau God mo vaira purongo, pani enr̃a sohena sei r̃a lavi na tiroma asitauni isan Tanume Tapu, r̃a lo ngutu na lolor̃a, r̃a lo saovi matan rani atu sei r̃a pa mai sohena natuna tataholo, ale r̃a lavi na eper̃a paro.
ROM 8:24 Matan hin r̃omtoho sei, God mo jurir̃a. Vara r̃a lo hite na sava r̃a lo r̃omtoho hinia, mo sopo r̃omtoho varar̃uhu natu. Matan hare mo lo r̃omtoho na hinau mo er̃i hitea?
ROM 8:25 Pani vara r̃a lo r̃omtoho na hinau r̃a sopo hitea, r̃a pa lo kilau matana na nor̃a r̃omperavu.
ROM 8:26 Mo sohena natu, Tanume Tapu mo lo tuenir̃a na nor̃a vejuveju, matan r̃a sopo levosahia vara r̃a pa usiusi mata sava hinau sohen God mo opoia, pani Tanume Tapu hasena mo lo usiusi nor̃a na malele matea mo sopo te reti vara i er̃i vere na r̃aramina.
ROM 8:27 Pani haratu sei mo levosahi na mapu tari, mo levosahi na sava mo lo toho na r̃omin Tanume Tapu, matan Tanume Tapu mo lo usiusi nona tapuhi usuri na masalon God.
ROM 8:28 Ale r̃a levosahia vara la haratu la opoi God, hinau tari la voko jara matea mata r̃uhu non la haratu God mo tovira usuri na nona r̃omr̃omi tavera.
ROM 8:29 Matan la haratu mo vir̃onira tiroma, mo pete tapuhira moiso vara la pa mai sohen Natuna, matan vara enia i pa vora tiroma na vorai matuvana.
ROM 8:30 Ale la haratu mo pete tapuhira moiso, mo tovira, ale la haratu mo tovira, mo vaira la tataholo na nahona, ale la haratu mo vaira la tataholo na nahona, mo tahera aulu na hasohasona.
ROM 8:31 R̃a pa verea sohena sava natu? Vara God enia nor̃a, hare i pa er̃i komor̃a?
ROM 8:32 Vara God mo sopo horo Natuna tataholo, pani mo silea matar̃a enr̃a mo isoiso, sohena sava natu, God sei mo sile Kr̃isto isar̃a i pa sopo er̃i sile na hinau tari isar̃a?
ROM 8:33 Hare i er̃i pisuhi na vir̃oni non God matan te hinau? God natu, mo vaira la tataholo na nahona.
ROM 8:34 Hare natu i pa verea vara i pa er̃i sile na talai isar̃a? Kr̃isto Iesu enia haratu mo mate, aulu hin haratu, enia mo turu na mateia, ale mo lo toho na suiha na matuan God, ale enia natu mo lo usiusi nor̃a.
ROM 8:35 Hare i pa aser̃a na opoia non Kr̃isto? Rani r̃ilangi, teni rani sasati, teni tipahi, teni mar̃ua, teni malamala, teni hinau mo er̃i komo na mauri, teni vuro?
ROM 8:36 Varar̃uhu la uli la hinau sei moiso na Retiulia vara, ‘Matam, mateia mo lo toho na nahomam tarea, ale la hite kamam sohen natu sipsip sei la pa vilimateira’.
ROM 8:37 Mo vono, hina purongo hin la hinau tari sei matan r̃a er̃i jeura hin Kr̃isto sei mo opoir̃a.
ROM 8:38 Matan na levosahi mamahunia vara r̃a mate teni r̃a lo mauri, teni angelo, teni tamlohi aulu, teni hinau nake la lo toho, teni hinau la pa mai, teni haratu la r̃ilangi,
ROM 8:39 teni te hinau aulu na masapa teni na puaha atano na lolo tasi teni varama, teni te hinau tinapua na varama, i pa sopo er̃i aser̃a na opoia non God hin Kr̃isto Iesu nor̃a Moli.
ROM 9:1 Na lo vere na retivarar̃uhu na hijan Kr̃isto, na sopo halu; r̃omiku mo levosahia vara Tanume Tapu mo levosahia
ROM 9:2 vara r̃omiku mo jovi tavera, ale mapuku mo tangi,
ROM 9:3 vara te malele vara voraiku sei tahisaku Israel, la er̃i juri hinia, a pa hase tai nar̃ihiau hin Kr̃isto, a mai hina lesati mata malelera.
ROM 9:4 Enira la tavtavuin Israel, ale enira korohi non God, mo vujangi na nona matamata tavera isara la r̃uhur̃uhu jea, peresi na nona retitauhi isara tuai, la lavi na nona leu, la lavi na posposi mata lotua, ale nona retitauhi mata jurira.
ROM 9:5 Ale pira tuai enira tamlohi aulu non God, ale Kr̃isto vara r̃a usuri na malele tamlohi, enia mo tai isara, enia God sei mo aulu na hinau tari, ale i pa lavi na hasohaso tarea tui tui, amen.
ROM 9:6 Pani mo sopo sohena vara God mo r̃omaliho na nona retitauhi isan tavtavuin Israel, matan mo sopo tamlohi tari sei la tai isan Israel la tavtavuin Israel,
ROM 9:7 ale mo sopo vara enira mo isoiso natun Abraham vara enira taniana, pani matan la ulia vara, ‘Taniam la pa lavi na hijam hin Isaac’.
ROM 9:8 Enia mo r̃aramia vara na nahon God mo sopo taniana tari la tai isan Abraham la natun God, pani natuna tari na nona retitauhi, enira mahapin Abraham.
ROM 9:9 Matan retitauhi mo verea sohen harihi mara, ‘Sohen harakerihi tavul tauni a pa mele mai, ale Sarah i pa vasusui na lamane matea’.
ROM 9:10 Mo sopo haratu purongo, pani Rebecca sohena mara mo vasusui na havo isan tamlohi matea purongo pir̃a Isaac,
ROM 9:11 pani tiroma la pa vora, teni tiroma la pa vai te hinau mo r̃uhu teni mo sati, matan vara r̃omr̃omi non God mata vir̃oni na nona tamlohi i pa turu,
ROM 9:12 mo sopo mata nora vavahinau, pani matan God mo tovia, mo verea isan Rebecca mara, ‘Vora tiroma i pa volitusi isan vora hitahu’.
ROM 9:13 Sohen la ulia vara God mo verea mara, ‘Na opoi Jacob, pani na r̃ohu hin Esau’.
ROM 9:14 Vara sohena, r̃a pa vere na sava? God mo tametame tea teni mo vono? Mo vono!
ROM 9:15 Matan God mo verea isan Moses mara, ‘A pa r̃omr̃uhu hin haratu sei na r̃omr̃uhu hinia, a pa r̃omopoi hin haratu sei na r̃omopoia.’
ROM 9:16 Matan haratu, mo sopo turu na masalon te tamlohi teni te nona vavahinau, pani mo turu hin God sei mo lo r̃omopoi.
ROM 9:17 Matan na Retitapu God mo verea isan Pharaoh mara, ‘Na taheho sahe aulu matan hinau akerihi natu, vara a pa er̃i vuhesi na suihaku hiniho, ale matan vara tamlohi la pa hasohaso na hijaku na jara tari na varama’.
ROM 9:18 Ale matan haratu mo vujangia vara God mo lo r̃omopoi na sava tamlohi enia mo opoia, ale enia mo lo pelati na mapun hare enia mo opoia.
ROM 9:19 Korong tea i pa verea isaku vara, “Avei, vara God mo vai na masalona sohena, mata sava natu mo pa lo hite na hehe? Matan hare natu, i pa er̃i horo na masalona?”
ROM 9:20 Pani engko sava tamlohi natu, vara o pa er̃i reti isan God sohena? ‘Mo tataholo vara hinau sei God mo vaia, i er̃i verea isan God sei mo vaia vara, “Mata sava ko vaiau sohen harihi”?’
ROM 9:21 Teni vara tamlohi sei mo lo vai na jilivi na lepa, ko hitea vara mo sopo tataholo vara i vai na jilivi i rua na vor̃oli lepa matea vara matea mata jara lakolako, ale matea mata jara utauta?
ROM 9:22 Ko hitea mo tataholo vara God mo opoia vara i lo r̃omperavu tako hin la haratu mo vir̃onira mata komo moiso, matan vara i er̃i vujangi na nona talai lolokoru mata hehe peresi na suihana isana tamlohi,
ROM 9:23 matan vara i er̃i vujangia vara r̃uhur̃uhuna mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava isan la haratu sei i pa r̃omopoira, enira sei mo vir̃onira moiso mata lavi na r̃uhur̃uhuna,
ROM 9:24 enr̃a sohena, enia mo tovir̃a, pani mo sopo tovir̃a isana Jew purongo, pani isana tamlohi r̃or̃oha sohena.
ROM 9:25 Sohen God mo verea na Retiulia non Hosea mara, ‘La haratu sei la sopo noku tamlohi, nake a pa tovira “noku tamlohi” ale a pa opoi har̃ai sei mo sopo tea i opoia.’
ROM 9:26 Ale, ‘Tiroma mo verea isara mara, “Ka sopo noku tamlohi”, pani nake i pa verea vara, “Kamim ka natun God sei mo mauri”.’
ROM 9:27 Ale Isaiah mo lo ulo aulu matan Israel mara, ‘Hina purongo vara evi natun Israel la sohena oneone vavarihi na tasi, tupu visalete purongo la pa juri.
ROM 9:28 Matan Moli i pa sile vevuhi na nona talai i vila, r̃omina i pa sopo rua hinia.’
ROM 9:29 Ale sohen Isaiah mo verea tiroma moiso mara, ‘Vara Moli Suiha Tavera Jea na tuka i sopo lo tinar̃ihia vara te mahapimam la mauri, korong kama pa tihai sohen Sodom peresi Gomorrah moiso.’
ROM 9:30 R̃a pa verea sohena sava natu? R̃a pa er̃i verea vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la mai la tataholo na nahon God pani mo sopo matan la lo tutunguia pani matan la rasu God,
ROM 9:31 pani Israel sei la lo tutungui na leu vara i pa vaira la tataholo na nahon God, pani la sopo er̃i vai vevuhi leu atu.
ROM 9:32 La sopo er̃i vaia mata sava? Matan la sopo tutunguia na malele rasua, pani la hitea vara la pa vaia na nora vavahinau. La tialahalaha hin vatu atu mata tialahalaha,
ROM 9:33 sohena la ulia vara, ‘Ka hitea? Na lo tau na vatu matea hin Zion mata tialahalaha, ale na tau na vatu matea matan i pa vaira la jovi, pani haratu mo tau na nona rasua hinia, i pa sopo tea i er̃i vaia i mahanuhanu.’
ROM 10:1 La voraiku peresi na vevoraiku, noku usiusi isan God peresi na opoia na mapuku mata tavtavuiku Israel, enia vara la pa juri.
ROM 10:2 Na lo vereulia matara, vara la lo r̃omjea hin God, pani la sopo usuria na malele mata lelevosahi.
ROM 10:3 Matan, la sopo rongovosahi na malele sei God mo taua vara tamlohi la pa mai la tataholo na nahona hinia, ale la lo ale na malelera purongo sei vara la pa tataholo na nahon God hinia, la r̃ohu vara la usuri malele atu God mo lo vai na tamlohi la mai la tataholo na nahona hinia.
ROM 10:4 Matan hin Kr̃isto mo vai vevuhi na leu, matan hinia, tamlohi tari sei la rasua la mai la tataholo na nahon God.
ROM 10:5 Matan Moses mo ulia mara te tamlohi mo opoia vara i mai i tataholo na nahona na malele mata leu, enia i pa usuri vevuhi na nona retileu na maurina.
ROM 10:6 Pani vujangi atu mo vujangia vara tamlohi la mai la tataholo na nahon God na rasua mo verea mara, ‘O sopo verea na mapum vara, “Hare natu i pa sahe na tuka?” ’ vara i tapai Kr̃isto, ale i lavia i sinai vara i vujangiho.
ROM 10:7 Ale vujangi atu mo verea mara, ‘Hare natu i pa sivo hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia?’ vara i lavi Kr̃isto i mele mauri na mate.
ROM 10:8 Malele mata juri mo mai mata rasua hin Kr̃isto, enia natu, Retir̃uhu sei kama lo retivujavujangia, mo mariviti isam purongo, pani mo lo vere na sava? ‘Retisohai sei mo mariviti, mo lo toho na hur̃urivim, ale mo lo toho na mapum’.
ROM 10:9 Matan, vara o taviti na jingom vara Iesu enia Moli, ale o rasua na mapum vara God mo sauteterahia na mateia, o pa juri.
ROM 10:10 Matan rasua na mapum purongo, enia natu, mo vaiho ko tataholo na nahon God, ale ko pa juri matan ko taviti na jingom.
ROM 10:11 Matan Retitapu mo verea mara, ‘Tamlohi tari sei la tau na nora rasua hinia, i pa sopo tea i vaira la mahanuhanu’.
ROM 10:12 Ale nake God mo sopo mele verea vara Jew teni mara Greek matan enia Moli matelete nora Moli enira mo isoiso, enia mo sile na nona r̃uhur̃uhuna isana tamlohi tari sei la lo kilau isana.
ROM 10:13 Matan Retiulia mo vara, ‘Tamlohi tari sei la tovi na hijan Moli God la pa juri’.
ROM 10:14 Sohena sava natu, la haratu la sopo lo rasua la pa er̃i tovia? Ale sohena sava natu, la pa tau na nora rasua hinia matan la sopo lo levosahia? Ale la pa rongoa sohena sava vara tea i sopo retivujavujangi isara?
ROM 10:15 Ale sohena sava natu la pa retivujavujangi isara vara tea mo sopo r̃ulera? Mo sohen la ulia vara, ‘Rani r̃uhu mata avulahi matan la haratu la lo retivujavujangi na Retir̃uhu la pala!’
ROM 10:16 Pani mo sopo tamlohi tari la rasu na Retir̃uhu, sohen Isaiah mo verea mara, ‘Moli, hare mo rasu na sava mo rongoa isamam?’
ROM 10:17 Ale haratu mo vujangia vara rasua mo vora na sava la rongoa, ale sava la rongoa mo mai na retivujavujangi na reti non Kr̃isto.
ROM 10:18 Pani na lo usia vara korong, Jew la sopo lo rongoa? Mo vono, la rongoa, matan Retiulia mo verea vara, ‘Leora mo vano na jara tari na varama, nora reti la vano na jara mo isoiso na varama.’
ROM 10:19 Pani na mele usia vara, korong Israel mo sopo levosahia? Matan na rani non Moses, God mo verea mara, ‘A pa vai kamim ha mereimerei na mara jara tinatinapua, a pa vai kamim ha lolokoru na tamlohi r̃or̃oha mara jara tinatinapua.’
ROM 10:20 Ale hitahu Isaiah mo r̃omr̃ilangi vara i verea vara, ‘La haratu la sopo aleau la hiteau. Na hase vuhesiau isan la haratu la sopo usia isaku.’
ROM 10:21 Pani isan Israel God mo verea mara, ‘Tarea na roi na limaku matara, pani tarea la sopo oloolo hiniau, ale la lo lejiau.’
ROM 11:1 Ale na lo usia nara, korong God mo tipahi na nona tamlohi teni mo vono? Mo vono! Matan enau sohena matea na vora Israel, mahapin Abraham, tavtavuin Benjamin.
ROM 11:2 Mo vono, God mo sopo tipahi na nona tamlohi sei mo levosahira tiroma moiso. Ka lo r̃omr̃omi na sava Retitapu mo verea matan Elijah sohena sava mo usia r̃ilangi isan God mata posposi nona tavtavuin Israel sei mara,
ROM 11:3 Moli, la vilimatei na nom pr̃ovet, la viliroiroi na nom votavota, enau haseku na pa lo toho, ale la lo aleau vara la vilimateiau’.
ROM 11:4 Pani God hasena mo r̃aramia isana sohena sava? Enia mara, ‘Enau na tapuhi nar̃ihi na tamlohi mo tari vaha limaravrua moiso sei la sopo popovitoho isan Baal’.
ROM 11:5 Mo sohena nake, tupu visalete purongo God mo vir̃onira na nona r̃omr̃uhu.
ROM 11:6 Ale vara mo usuri na nona r̃omr̃uhu, mo sopo matan te vavahinau, vara i vono, r̃omr̃uhu atu i pa sopo r̃omr̃uhu.
ROM 11:7 I pa sohena sava natu? Israel la jovi na sava la lo alea, la alea vara la mai la tataholo na nahon God. Tatuara God sei mo tapuhira la lavia, pani mo pelati na r̃omin la haratu mo sopo tapuhira,
ROM 11:8 mo usuri na sava la ulia vara, ‘God mo vai na r̃omira la mate mo tikeli nake, mo pelati na matara, ale la sopo hitevosahi, mo pelati na perora, ale la sopo rongovosahi.’
ROM 11:9 Ale David mo verea mara, ‘God o vai na hinau la opoira sohena vuna teni tara matea, la sohena hinau mata tialahalaha isara, hinau mata sile na talai isara.
ROM 11:10 O vai na matara la r̃or̃oha matan vara la sopo hitevosahi, ale o vai na har̃ira la hoho na hina puhoni la lo lavira.’
ROM 11:11 Na lo usia vara korong, enira la tialahalaha matan vara la pa jovi vevuhi? Mo vono! Pani matan na nora jovi, God mo juri na tamlohi r̃or̃oha, mo vaia matan vara i vai Israel i mereimerei.
ROM 11:12 Ale vara vua nora hehe matan la tipahi nora Jujuri mo vai na nona tavtav mo mai isana tamlohi tari, ale vara vua nora jovi enia tavtav nona tamlohi r̃or̃oha, r̃a sopo levosahia vara i pa mele r̃uhu jea sohena sava hin rani atu vara la mele pulutahi vevuhi isan God!
ROM 11:13 Na lo vere la hinau tari nike matamim ka tamlohi r̃or̃oha, God mo vir̃oniau vara a vahar̃ule isana tamlohi r̃or̃oha, na tahe na noku vavahinau isamim na nahora,
ROM 11:14 vara a hite te malele hatea vara a vai na Jew la opoi na sava kamim ka tamlohi r̃or̃oha ka lo lavia, ale hin malele atu a pa er̃i juri te tatuara.
ROM 11:15 Matan, vara vua nora tipahi enia God mo sari tamata mata tamlohi tari, i pa mele r̃uhu jea na varama sohena sava vara la mele hilu, korong i pa sohen la haratu la mele turu na mateia.
ROM 11:16 Vara sope silesilea atu mata flaua sei la lo silea isan God tiroma mo tapu, sope flaua tari la pa tapu, ale vara wari vipahai atu la pa tapu, rangarangana sohena la tapu.
ROM 11:17 Pani vara God mo tai nar̃ihi na tatua rangarangan pulo olive atu, ale God mo sor̃otahi kamim olive urata, ka vano na livuhara, ale ka ulua na hanhani r̃uhu na pulon olive atu,
ROM 11:18 ha sopo hapahapa mata rangarangana. Pani vara ha hapahapa, ha lo r̃omr̃omia vara kamim ka sopo tueni na warina, pani warina mo lo tueni kamim.
ROM 11:19 Ale vara ka lo verea vara, ‘La rangaranga atu God mo tai nar̃ihira vara i vai na masapa mataku.’
ROM 11:20 Varar̃uhu, mo vaia, pani ha lo r̃omr̃omia, la rangarangana atu enira Jew, God mo tai nar̃ihira matan la sopo rasua, ale kamim ka lo toho atu matan ka rasua. Ha sopo r̃omaulu hin kamim, pani ha matahuni na sava i er̃i masese isamim.
ROM 11:21 Vara God i sopo r̃omi na rangarangana tataholo matan la tipahi nora Jujuri, i pa sopo r̃omi kamim.
ROM 11:22 Ha hitevosahia, vara posin God mo sohena sava, mo r̃omr̃uhu ale mo r̃ilangi jea. Mo r̃ilangi jea isan la haratu la tipahi na nora Jujuri, pani mo r̃omr̃uhu isamim, ale i pa r̃omr̃uhu isamim vara ka lo tau na nomim rasu hinia, pani vara ka sopo mele tau na nomim rasua hinia, kamim sohena i pa tai nar̃ihi kamim.
ROM 11:23 Ale vara Jew la posi mai la tau na nora rasua hinia, God i pa mele sor̃otahira vano na pulon olive atu, matan God i er̃i mele sor̃otahira.
ROM 11:24 Matan, vara mo avulahi vara i lavi kamim olive urata purongo, ale i sor̃otahi kamim ha vano na pulo pulana olive r̃uhu, enia hina mar̃urahi matea, i pa mele malum isan God vara i mele tau na rangarangana tataholo i mele sor̃otahia na jarana tataholo na pulon olive atu.
ROM 11:25 Matana, la voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha levosahi hina luhu nike matan vara ha sopo r̃omaulu, God mo vai na mapun tatua tavtavuin Israel la r̃ilangi i pa tikeli rani atu evi tamlohi r̃or̃oha la unu vevuhi.
ROM 11:26 Ale vaon Israel tari la pa juri hin malele atu, sohen la ulia moiso vara, ‘Tamlohi Jujuri matea i pa tai Zion, ale i pa posi na tavtavuin Israel na nona posposi varama.
ROM 11:27 Ale harihi enia noku retitauhi peresira, hin rani atu na lavi nar̃ihi na nora hehe.’
ROM 11:28 Jew matuvana nake la meresahi na Retir̃uhu matamim, pani enira la pa lo toho vir̃oni non God mata nona retitauhi isan Abraham, Isaac peresi Jacob.
ROM 11:29 Matan silesilea peresi na tovi non God la sopo er̃i jovi.
ROM 11:30 Sohen tuai ka sopo oloolo hin God, pani nake ka lavi na nona r̃omopoia matan la sopo oloolo,
ROM 11:31 enira nake sohena, la sopo oloolo matan vara God i pa r̃omopoi kamim, pani enira sohena, la pa er̃i lavi na nona r̃omopoia.
ROM 11:32 Matan mo sohen God mo pelatihoro na tamlohi tari na nora hehe matan la sopo oloolo, matan vara nona r̃omopoia i er̃i toho isara isoiso.
ROM 11:33 Hare natu i er̃i verea vara nona lelevosahi peresi na sava mo levosahia la r̃uhur̃uhu sohena sava! Mo sopo tea i er̃i levosahi na sava mo hatihia moiso, ale mo sopo tea i er̃i hitevosahia vara sava mo lo vaira mo vaira sohena sava.
ROM 11:34 Matan hare i er̃i levosahia vara God mo lo r̃omr̃omi na sava? Hare mo tataholo vara i er̃i pisuhi na malele isana?
ROM 11:35 Teni hare natu, mo sile te hina silesilea isana matan vara i pa mele spaia?
ROM 11:36 Matan God enia pulo hinau tari matan enia mo vaira, mo vaira la lo toho vara la pa sile na hasohaso isana. Mo tataholo vara tamlohi tari la sile na oloolo isana tarea mata rani tui tui. Amen.
ROM 12:1 Matan la hinau sei God mo vaira moiso la vorai peresi na vevorai, na lo usia r̃ilangi vara ha sile na epemim isan God sohena hina malamalai matea mo mauri mo tapu isana, haratu God i pa avulahi hinia. Harihi enia nomim lotu tataholo vara ha lo vaia isana.
ROM 12:2 Ha sopo hahau usuri na posposi non varama nike, pani ha tinar̃ihia vara God i posi kamim matan vara ha er̃i levosahi na malele paro mata r̃omr̃omi, ale hin malele sei ha pa er̃i levosahia vara masalon God mo opoia vara ha pa vai na sava mo r̃uhu, ale mo tataholo, ale sava natu, mo vaia mo avulahi.
ROM 12:3 Matan usuri na r̃omr̃uhu sei God mo silea isaku na lo verea vara ha sopo hase r̃omaulu hin kamim i jeu na sava mo tataholo vara ha r̃omr̃omia, pani ha hase r̃omvosahi kamim i usuri na silesilea mata rasu atu God mo lo silea isamim.
ROM 12:4 Sohen eper̃a sopesopena mo mar̃ivi, ale nora vavahinau la tinatinapua,
ROM 12:5 ale mo sohena na epen Kr̃isto. Enr̃a mo isoiso r̃a sopesope epena, pani epena enia matelete, ale enr̃a hatehateahi nor̃a vavahinau la tinatinapua vara r̃a vaia. Ale matan enr̃a mo isoiso r̃a matea na epe hin Kr̃isto, enr̃a r̃a nor̃a hatehateahi.
ROM 12:6 R̃omr̃uhu non God mo silea isar̃a mo vair̃a r̃a er̃i vai na hinau hai, ale vara nom enia mata o retimangovi, o vereuli na sava ko rasua vara God mo lo verea isam,
ROM 12:7 vara nom enia mata o tueni na tinapua, o tueni mamahunira, vara nom enia mata o vujangi, o vujangi i r̃uhu,
ROM 12:8 vara nom enia mata o retituetueni, o vaia, vara nom enia mata o silesile, o silea na avulahi, vara nom enia mata o tiroma na tamlohi, o vai mamahunia, vara nom enia mata o r̃omopoi hin te tinapua, o vaia na avulahi.
ROM 12:9 O sopo halu na nom opoia mata tinapua, pani o opoira varar̃uhu, ha r̃ohu na sava mo hina sasati, ha turu na hinau mo r̃uhu.
ROM 12:10 Ha opoiopoi kamim na opoia varar̃uhu, ha lo kilau mata masapa vara ha sile na oloolo isana tinapua tiroma.
ROM 12:11 Ha sopo malokovari, pani ha var̃iler̃ile na vavahinau non Moli.
ROM 12:12 Ha avulahi matan hinau sei ka lo r̃omtoho hinia vara God i pa vaia isamim, ha r̃omperavu na rani r̃ilangi, ha lo usiusi tarea.
ROM 12:13 Vara te tapuhi non God mo vejuveju hin te hinau, ha tuenira na nomim hinahinau, ale ha avulahi vara ha lavi na tamlohi na imamim.
ROM 12:14 Ha usi God vara i vaia i r̃uhu isan la haratu la lo tipahi kamim, ha ler̃uhu hinira, ha sopo lesati hinira.
ROM 12:15 Ha avulahi peresi la haratu la avulahi, ha tangi peresi la haratu la rongo mo sati.
ROM 12:16 Ha r̃omr̃omi na tinapua i tataholo hin kamim, ha sopo haruharu matan vara tamlohi aulu la pa tametame kamim, pani ha avulahi vara ha lo toho peresi na tamlohi purongo, ale ha sopo r̃omaulu hin te rani.
ROM 12:17 Ha sopo kelekele. Ha hahau na malele matea sei tamlohi tari la hitevosahia vara mo r̃uhu.
ROM 12:18 Vara ha er̃i vaia, ha mauri usuri na malele mata tamata peresi na tamlohi tari.
ROM 12:19 La tapala r̃uhur̃uhu, ha sopo kelekele hin te rani, pani ha sile na masapa isan God vara i er̃i sile na nona talai lolokoru mata hehe matan la ulia na Retiulia vara, ‘Enau a pa kelea, enau a pa volira, enau Moli na lo verea.’
ROM 12:20 Ha vaia sohen harihi: ‘Vara nom meresahi mo marohati, o vahania, vara mo mar̃ohu, o sile te wai isana, ale matana, i pa mahanuhanu mata sava mo vaia isam.’
ROM 12:21 Ha sopo tinar̃ihi na hehe vara i jeu kamim, pani ha jeu na hehe na vavahinau r̃uhu.
ROM 13:1 Tamlohi rasua tari ha oloolo hin la haratu la lo tauri na suiha, matan mo sopo tea vara i lo toho na suiha vara God mo sopo tinar̃ihira, ale la haratu la lo turu, la turu matan God mo turuhira.
ROM 13:2 Matana, sava tamlohi mo leji la haratu God mo taura la tauri na suiha, la lo leji na sava God atu mo vaia, ale la pa lavi na nona talai.
ROM 13:3 Matan tamlohi aulu na jara, la sopo matan vara tamlohi la pa matahunira vara la lo vai na posposi tataholo, pani tamlohi sei la lo vai na sasati la pa matahunira. Vara o vai na hinau tataholo, la pa r̃uhu isam.
ROM 13:4 God mo tau la haratu la lo aulu matan vara la tueniho. Pani vara ko lo vai na hehe, o pa matahu, matan God mo taua na limara vara la pa sileho na nom talai.
ROM 13:5 Matana, mo tataholo vara o oloolo, mo sopo mata talai purongo, pani matan vara r̃omim i tataholo na nahon God.
ROM 13:6 Matan hinau sei, mo tataholo vara ha voli na nomim takis. Mania atu i pa tueni la haratu la lo tauri na suiha vara la vai voko atu God mo taua na limara.
ROM 13:7 Ha sile na sava ka ave hinia isara, ale ha voli na takis tinatinapua isan la haratu la lo toho vara ha pa volia isara, ha sile na oloolo isan la haratu mo tataholo vara la lavi na oloolo.
ROM 13:8 Ha sopo ave isan tea, pani ave atu enia vara ha pa volia tarea enia vara ha opoiopoi kamim, matan haratu mo opoi na tinapua mo lo mar̃ivisi na leu non God.
ROM 13:9 Na leu non God, retileu matuvana la lo toho sohen harihi: o sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, o sopo vilimatei na tamlohi, o sopo vavanaho, o sopo r̃omusuri, peresi te mele retileu tinapua la pisuhi na retileu matelete purongo sei mara, ‘O opoi na tinapua sohen ko lo hasem opoiho!’
ROM 13:10 Opoia mo sopo vai te hina sati isana tinapua, ale matana, opoia enia mo mar̃ivisi na leu.
ROM 13:11 Varar̃uhu ha levosahia vara nake mo sopo rani mata juruvi r̃omaliho, matan rani mata juri mo vejuveju, mo mele mariviti mo jeu rani atu r̃a pa tau na nor̃a rasua hinia tiroma sei.
ROM 13:12 Pongi mariviti vara i isoiso, rani juri mariviti vara i pala, ale r̃a sopo toho na r̃or̃oha, r̃a pulahi na nor̃a posposi sasati, ale r̃a ru na posposi tataholo sei mo tai isan God.
ROM 13:13 R̃a hahau na posposi tataholo sohen r̃a lo hahau na malarani, mo sopo hin na matavuhi mata lavilavi na tinapua, peresi na putu mata wai, teni posposi viriu, teni r̃omr̃omi na hina lumiha, teni vasvas teni mereimerei.
ROM 13:14 Pani ha ru Moli Iesu Kr̃isto na maurimim, ha sopo sile na masapa vara ha vahani na maurimim na masalo varama.
ROM 14:1 Ha lavi la haratu r̃omira la lo kaka vara sava natu mo tataholo na posposi rasua, ale ha sopo arera na hinau la rasua.
ROM 14:2 Tamlohi hai la r̃omr̃omia vara mo tataholo vara la hani na hinau tari, pani hai r̃omira la sopo r̃ilangi sohera, la lo hani na pere pahai purongo.
ROM 14:3 Haratu mo hani na hinau tari i pa sopo hiter̃esi haratu mo tapuhoro te hanhani, ale haratu mo tapuhoro te hanhani, i pa sopo ari haratu mo lo hani na hinau tari, matan God mo lavia nona moiso.
ROM 14:4 Engko hare vara o er̃i ari na volitusi nona tinapua? Nona tamlohi tavera purongo i pa verea vara enia mo tataholo teni mo vono, ale i pa turu matan Moli i pa er̃i vaia i turu na rani aria.
ROM 14:5 Tamlohi hai la r̃omr̃omia vara na nahon God rani matea mo mele tapu mo jeu na tinapua mata lotu God, pani tamlohi hai la hitea vara rani tari la sohesohera purongo. Mo tataholo vara tamlohi hatehateahi la hatihia vara sava mo tataholo na r̃omira.
ROM 14:6 Haratu mo sile na oloolo isana rani matea, mo vaia matan vara i sile na oloolo isan Moli. Haratu mo lo hani na hinau tari, mo sile na oloolo isan Moli na nona vere meje matana, ale haratu mo tapuhoro na hanhani, mo tapuhoroa matan vara i sile na oloolo isan Moli, ale mo vere meje isan God.
ROM 14:7 Matan mo sopo tea vara i mauri nona hasena, ale mo sopo tea vara i mate nona hasena.
ROM 14:8 Vara r̃a mauri, r̃a mauri non Moli, vara r̃a mate, r̃a mate r̃a sahe isan Moli, matan haratu, vara r̃a mauri teni r̃a mate, enr̃a non Moli.
ROM 14:9 Matan harakerihi natu Kr̃isto mo mate ale mo mele mauri, matan vara i er̃i Moli non la haratu la mate peresi la haratu la mauri.
ROM 14:10 Engko, mata sava ko ari na voraim, teni vara ko hiter̃esia? Matan enr̃a tari r̃a pa turu na nahon God mata aria,
ROM 14:11 matan la ulia vara, ‘Moli mo verea mara: Matan enau na lo mauri, tamlohi tari la pa popovitoho isaku, ale meme tari la pa taviti isan God.’
ROM 14:12 Matan haratu mo mera purongo vara enr̃a tari r̃a pa turu na nahon God vara r̃a r̃arami na nona aria mata nor̃a vavahinau.
ROM 14:13 Matan hinau atu, r̃a sopo mele sile na talai isar̃a hatehateahi, pani i pa mele r̃uhu vara r̃a hatihia vara r̃a sopo mele vai te hinau vara i vai na vorair̃a tinapua i tialahalaha teni i ori hinia.
ROM 14:14 Usuri na r̃omr̃omi non Moli Iesu, na lo levosahia mo r̃uhu vara mo sopo te hanhani mo lumiha vara r̃a sopo er̃i hania, pani enia mo lumiha isan haratu mo r̃omr̃omia vara mo lumiha.
ROM 14:15 Vara voraim r̃omina mo lo sati na sava ko lo hania, ko sopo mele hahau na opoia. O sopo komo haratu Kr̃isto mo mate matana, mata ham hinau purongo.
ROM 14:16 Ale matana, o sopo sile na masapa isan tea vara i jovi na hehe mata sava ko levosahia vara la pa retisasati hiniho matana, hina purongo vara ko levosahia vara mo tataholo.
ROM 14:17 Matan sava ko lo hania teni ko lo inua, la sopo aulu hin mauri atu God mo aulu hinia, pani posposi tataholo, tamata peresi avulahi atu la tai isan Tanume Tapu la aulu na mauri.
ROM 14:18 Hare sei, mo volitusi isan Kr̃isto hin malele sei, God i pa avulahi hinia, ale tamlohi sohena la pa avulahi hinia.
ROM 14:19 Matan haratu, mo r̃uhu vara r̃a tutungui na sava i pa vai na tamata, ale na sava i pa tueni na tamlohi la ulua na nora rasua.
ROM 14:20 O sopo komo na vavahinau non God mata hanhani purongo, varar̃uhu hinau tari la vokevoke, pani mo sopo tataholo vara o hani te hinau vara i pa vai na tinapua i jovi matana.
ROM 14:21 I pa mele r̃uhu vara o sopo hani te mit teni o inu te wai r̃ilangi vara i pa vai na voraim i jovi na nona rasua.
ROM 14:22 Nom rasua enia nom hasem peresi God. Haratu mo vai na hinau matan mo levosahia vara mo tataholo vara i vaia, i pa avulahi matan mo levosahia vara i pa sopo lavi na talai matana.
ROM 14:23 Pani haratu mo sopo levosahi mamahunia vara sava mo lo hania mo tataholo na nahon God teni mo vono, enia i pa lavi na talai vara i hania matan mo sopo hania usuri na nona rasua, ale sava mo sopo vora na rasua enia hehe.
ROM 15:1 Enr̃a sei nor̃a rasua mo r̃ilangi, mo tataholo vara r̃a tueni la haratu r̃omira mo sopo r̃ilangi, mo sopo tataholo vara r̃a hase kilaur̃a purongo.
ROM 15:2 Mo tataholo vara enr̃a hatehateahi r̃a vaia i r̃uhu isana tavtavuir̃a, r̃a tuenira la ulua na nora rasua,
ROM 15:3 matan Kr̃isto mo vai na tovongi matea isar̃a mo sopo hase kilaua purongo, pani sohen la ulia vara Kr̃isto mo verea isan God mara, ‘Na rani tamlohi la veresatiho, enau na rongo mo sati matana.’
ROM 15:4 Matan sava la ulia tuai la ulia matan vara i pa vujangir̃a, la lo siler̃a na r̃omtoho, la tahe na r̃omir̃a na nor̃a saovi na r̃omperavu mata Retitapu non God.
ROM 15:5 Ale nake na lo usiusi vara God mata r̃omperavu peresi na tuetueni, i tinar̃ihia vara ha r̃omr̃omi na tinapua i tataholo hin kamim sohen Kr̃isto Iesu mo lo vaia,
ROM 15:6 matan vara kamim mo isoiso na leo matea, ha pa sile na hasohaso tavera isan God Taman nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
ROM 15:7 Matana, ha avulahi hin kamim hatehateahi sohen Kr̃isto mo avulahi hin kamim matan vara God i lavi na hasohaso matana.
ROM 15:8 Ka levosahia vara Kr̃isto mo sinai sohena volitusi isana Jew, vara i vujangia vara God mo sopo tope na nona reti mo retitauhi hinia isana tama Jew tuai,
ROM 15:9 ale matan vara tamlohi r̃or̃oha la pa hasohaso God mata nona r̃omopoia sohen la ulia vara, ‘A pa hasohasoho isana tamlohi mara jara tinatinapua, a pa lalavete a tahe na hijam i aulu.’
ROM 15:10 Mo mele verea na jara tinapua vara, ‘Kamim tamlohi r̃or̃oha! Ha avulahi peresi na nona tamlohi, tavtavuin Israel.’
ROM 15:11 Ale mo mele verea vara, ‘Kamim tamlohi sei ka tamlohi r̃or̃oha, ha hasohaso Moli, ale tamlohi tari ha tahe na hijana i aulu.’
ROM 15:12 Ale mele vahatea, Isaiah mara, ‘Mahapin Jesse matea i pa turu, enia sei i pa aulu na tamlohi r̃or̃oha, ale enira la pa lo r̃omtoho isana.’
ROM 15:13 Ale nake na lo usiusi vara God sei mo lo sile na r̃omtoho, i mar̃ivisi kamim na avulahi peresi na tamata na nomim rasua, matan vara na suihan Tanume Tapu nomim r̃omtoho i pa mar̃ivi savulevule.
ROM 15:14 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na hase levosahia mo r̃uhu vara ka lo vai na posposi r̃uhu isana tinapua, matan ka pete levosahi na sava God mo opoia moiso, ale ha pa er̃i vere tataholoia isamim hasemim.
ROM 15:15 Pani hin te hinau, na lo uliuli r̃ilangi isamim vara ha mele r̃omr̃omira, na vaia matan r̃omr̃uhu non God enia mo vir̃oniau,
ROM 15:16 matan vara a volitusi non Kr̃isto Iesu isana tamlohi r̃or̃oha, vara a lavi na Retir̃uhu non God isara sohena vavahinau nona pr̃is matea matan vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la er̃i tau na nora rasua hin Kr̃isto, la mai sohena malamalai r̃uhu matea God mo avulahi hinia, ale matan vara i pa vaira la vokevoke na suihan Tanume Tapu.
ROM 15:17 Hin Kr̃isto Iesu enau a er̃i hapahapa na noku vavahinau na vaia non God,
ROM 15:18 matan a pa sopo vere te hinau, pani sava Kr̃isto mo vaia hiniau matan vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la oloolo na Retir̃uhu na noku retireti peresi na noku vavahinau,
ROM 15:19 ale hiniau la oloolo mata suiha mata matamata peresi na hina mar̃urahi tavera na suihan Tanumen God, matan vara i tapulo Jerusalem i r̃alihi i tikeli Illyricum, enau na mar̃ivisi vevuhi na vavahinau mata Retir̃uhu non Kr̃isto;
ROM 15:20 ale na tau na r̃omiku vara a retivujavujangi na Retir̃uhu, pani mo sopo na jara sei la pete rongo na hijan Kr̃isto ea moiso, mo sopo r̃uhu vara a voro na jara nona tamlohi tinapua enia mo pete tapulo voro na vao kalesia tiroma ea moiso,
ROM 15:21 pani mo lo usuri na sava la ulia vara, ‘La haratu mo sopo tea la sorahia isara hin te rani, la pa hitevosahia, ale la haratu la sopo lo rongo na sorasorahina hin te rani, la pa rongovosahia.’
ROM 15:22 Vavahinau atu natu, mo horoau vaha visa moiso vara a mai isamim.
ROM 15:23 Pani nake, matan mo sopo te mele masapa vara a vavahinau hin la jara atu na lo vano hinira moiso, ale matan tuai moiso na opoia vara a pa mai isamim,
ROM 15:24 na lo r̃omtoho vara na malele vara a sivo Spain a pa rohi kamim, na opoia vara a pa toho peresi kamim mata makomo rani, ale na rani vara a malue, ha pa tueniau na maleleku.
ROM 15:25 Pani nake, na lo sivo Jerusalem, na lavi na silesilea mata mania vara i pa tueni na tapuhi non God atu.
ROM 15:26 Matan tamlohin Macedonia peresi Achaia la avulahi vara la sile te silesilea matan vara i pa tueni na tapuhi tilavono Jerusalem.
ROM 15:27 Enira la avulahi vara la tuenira, ale mo tataholo vara la vaia isara, matan haratu tamlohi r̃or̃oha sei la lavi na hina r̃uhur̃uhun Tanumen God mo silea, i pa tataholo vara la ase na nora silesilea mata mania isara Jerusalem.
ROM 15:28 Hin rani atu vara a tau pa mania atu isan la haratu Jerusalem, moiso vara na maleleku vara a sivo Spain a pa rohi kamim.
ROM 15:29 Na levosahia vara a mai isamim, a pa mai na ler̃uhu non Kr̃isto sei i pa r̃uhu jea matamim.
ROM 15:30 La voraiku peresi na vevoraiku, na lo usia r̃ilangi isamim na hijan Moli Iesu Kr̃isto, ale na opoia non Tanumen God, ha turu peresiau na nomim usiusi isan God mataku,
ROM 15:31 ha usiusi vara i juriau na liman la haratu Judea sei la sopo rasua, ale vara noku vavahinau Jerusalem i pa tataholo na naho tapuhi non God ea,
ROM 15:32 matan vara na masalon God, a pa mai isamim na avulahi, ale r̃a pa rongo i r̃uhu jara matea matan a pa toho peresi kamim.
ROM 15:33 God mata tamata i pa toho isamim mo isoiso, amen.
ROM 16:1 Ale na tau vevorair̃a nike na nahomim, Deacon Phoebe volitusi mata vao kalesia mata vanuan Cenchreae,
ROM 16:2 na opoia vara ha avulahi vara ha lavia hin Moli usuri posposi sei mo tataholo isana tapuhi non God, ale ha tuenia na nona opoia tari, matan enia har̃ai tuetueni r̃uhu matea mo tueni na tamlohi matuvana, ale mo lo tueniau sohera.
ROM 16:3 Ha sile na retioloolo isan Priscilla enia Aquila, tapalaku na vavahinau non Kr̃isto Iesu,
ROM 16:4 enira mariviti la mate matan la lo tueniau, mo sopo enau haseku na lo vere meje isara, pani vao kalesia tari non la haratu la tamlohi r̃or̃oha la vere meje isara.
ROM 16:5 Ha sile na retioloolo isan la haratu la lo matavuhi na imara, ha sile na retioloolo isan Epaenetus tamlohi r̃uhu matea sei tamlohi la r̃omr̃uhu hinia, enia mo tamlohi tiroma matan Asia sei mo posi mo mai isan Kr̃isto mata noku vavahinau.
ROM 16:6 Ha sile na retioloolo isan Mary, enia sei mo voko r̃ilangi matamim.
ROM 16:7 Ha sile na retioloolo isan Andronicus peresi narouna Junias tavtavuin Israel, na rani na lo toho na ima r̃ilangi enira la lo toho peresiau. Vahar̃ule non Iesu la levosahi mamahunira, enira la mai isan Kr̃isto tiroma hiniau.
ROM 16:8 Ha sile na retioloolo isan Ampliatus, tamlohi r̃uhu matea na opoia hin Moli.
ROM 16:9 Ha sile na retioloolo isan Urbanus, tapalar̃a na vavahinau non Kr̃isto, peresi Stachys na opoia.
ROM 16:10 Ha sile na retioloolo isan Apelles, mo turu r̃ilangi na rani r̃ilangi moiso, ale Kr̃isto mo avulahi hinia. Ha sile na retioloolo na iman Aristobulus.
ROM 16:11 Ha sile na retioloolo isan tavtavuiku na vaon Herodion, ha sile na retioloolo isan la haratu non Moli na iman Narcissus.
ROM 16:12 Ha sile na retioloolo isan la har̃ai atu la lo vavahinau non Moli, Tryphaena peresi Tryphosa. Ha sile na retioloolo isan har̃ai r̃uhu sei Persis, enia mo vavahinau mo r̃ilangi non Moli.
ROM 16:13 Ha sile na retioloolo isan Rufus, vir̃oni non Moli, peresi tinana sei, enia mo kilauau sohena natuna matea.
ROM 16:14 Ha sile na retioloolo isan Asyncritus, Phlegon, Hermes, Patrobas, Hermas, peresi la vorai atu la lo toho peresira.
ROM 16:15 Ha sile na retioloolo isan Philologus, Julia, Nereus peresi vetasina Olympas, peresi na tapuhi tari sei non God la lo toho peresira.
ROM 16:16 Ha tapatapai kamim na pungosi mata oloolo, vao kalesia tari non Kr̃isto la sile na nora retioloolo isamim.
ROM 16:17 La voraiku peresi na vevoraiku, na lo usia r̃ilangi isamim vara ha lo kilau matan la haratu la pulo patumasa, ale haratu la lo posileji na vujangi tataholo ka lavi moiso, ale ha vahar̃i hinira,
ROM 16:18 matan tamlohi sohen haratu la sopo volitusi non nor̃a Moli Kr̃isto, pani mata pangera purongo, ale na nora haruharu peresi na nora retimemeji la lo halu na r̃omin haratu la sopo lelevosahi.
ROM 16:19 Matan tamlohi tari la levosahi na nomim oloolo, ale mo vaiau na avulahi hin kamim, pani na opoia vara ha lelevosahi na sava mo r̃uhu, ale vara ha sopo tia na hina sasati.
ROM 16:20 Ale i pa sopo tuai God mata tamata i pa putputi Setan na ruhuruhu palomim. Ale r̃omr̃uhu non Moli Iesu Kr̃isto i pa toho isamim.
ROM 16:21 Timothy, tapalaku na vavahinau, mo sile na retioloolo isamim; enia peresi Lucius enia Jason, peresi Sosipater, enira tavtavuiku Israel.
ROM 16:22 Enau Tertius, na uli leta nike usuri na sava Paul mo verea isaku, enau sohena, na lo sile na noku retioloolo isamim hin Moli.
ROM 16:23 Enau Paul na lo toho na iman Gaius, mo lo sile na nona retioloolo isamim, enia sei tamlohi tavera sei mo lo tueni na vao kalesia tari nike, ale Erastus, treasurer mata taon tavera nike peresi vorair̃a Quartus, la sile na nora retioloolo isamim.
ROM 16:24 R̃a hasohaso God, enia i er̃i vai kamim ha r̃ilangi i usuri na noku Retir̃uhu peresi na retivujavujangi hin Iesu Kr̃isto, i usuri na vujangi mata hina luhu sei God mo jarohia tuai tuai jea,
ROM 16:26 pani nake mo pala, ale na Retiulia sohena pr̃ovet la ulia tuai la vujangia mo mera isana mara jara tinatinapua tari, mo usuri na retileu non God sei mo lo toho rani tui tui, matan vara i vai na tamlohi la oloolo usuri na malele rasua,
ROM 16:27 isan God enia hasena mo lelevosahi, i pa lavi na hasohaso mata rani tui tui hin Iesu Kr̃isto. Amen.
1CO 1:1 Enau Paul, na vahar̃ule non Kr̃isto Iesu usuri na masalon God, peresi vorair̃a Sosthenes,
1CO 1:2 kama sohai leta nike isana vao kalesia non God Corinth, isana tapuhi hin Kr̃isto Iesu, God mo tovi kamim tapuhi peresi la haratu na jara tari sei la lo lotu Moli Iesu Kr̃isto, nora Moli, ale enia nor̃a Moli,
1CO 1:3 r̃omr̃uhu peresi na tamata la tai isan God Tamar̃a, peresi Moli Iesu Kr̃isto, la vano isamim.
1CO 1:4 Na lo vere meje isan God tarea matamim matan r̃omr̃uhu sei God mo silea isamim hin Kr̃isto Iesu,
1CO 1:5 matan enia mo vai kamim ka ulua mo r̃uhu hinia na retireti tari peresi na lelevosahi tari,
1CO 1:6 harihi mo vujangia vara sava na verea isamim matan Kr̃isto mo varar̃uhu na maurimim,
1CO 1:7 matan vara ka sopo vejuveju hin te otori sei Tanumen God mo lo silea, ale ka lo kilau matan rani atu nor̃a Moli Iesu Kr̃isto i pa mele pala hinia,
1CO 1:8 enia i pa vai na nomim rasua i r̃ilangi i kakau na isoisona, i pa sopo tea i er̃i tuvai kamim hin te hinau hin rani atu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
1CO 1:9 God enia i sopo er̃i tope na nona retitauhi, God mo tovi kamim vara ha tapala peresi Natuna, Iesu Kr̃isto, nor̃a Moli.
1CO 1:10 Na lo usia r̃ilangi isamim la voraiku peresi na vevoraiku, na hijan nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, vara kamim mo isoiso nomim reti i matea, ale i sopo te patumasa isamim, pani ha matea na r̃omr̃omi matea, ale ha matea na nomim ari.
1CO 1:11 Matan la voraiku peresi na vevoraiku, na rongo na reti matea mo tai na vaon Chloe vara, kamim ka lo vasvas isamim.
1CO 1:12 Na lo verea matan vonamim hai la lo verea lara, “Enau na usuri Paul!” tea la vara “Enau na usuri Apollos!” tea la vara “Enau na usuri Peter!” moiso tea la vara “Enau na usuri Kr̃isto!”
1CO 1:13 Ha er̃i topetope Kr̃isto? Paul mo mate na talopeilopei matamim? Teni ka lavi na paptijo na hijan Paul?
1CO 1:14 Enau na lo vere meje isan God matan enau na sopo paptijo hin te vonamim hatea, pani Crispus peresi Gaius purongo,
1CO 1:15 matan vara i pa sopo te vonamim hatea i er̃i verea vara enia mo lavi na paptijo na hijaku.
1CO 1:16 Varar̃uhu, na paptijo na vao iman Stephanas, pani korong na sopo mele paptijo hin te tinapua.
1CO 1:17 Matan Kr̃isto mo sopo r̃uleau vara a paptijo, pani vara a retivujavujangi na Retir̃uhu ale mo sopo hin te reti mo r̃ilangi mata levosahia, vara i vono talopeilopei non Kr̃isto i pa sopo te r̃aramina.
1CO 1:18 Matan reti mata talopeilopei enia hina rongorongo vono isan la haratu la lo vano na komokomo, pani isar̃a sei r̃a juri hinia, enia suihan God.
1CO 1:19 Matan Isaiah mo ulia vara, ‘Enau a pa komo na lelevosahi nona tamlohi lelevosahi, ale a pa vai na r̃omr̃omi nona tamlohi lelevosahi i mai hina purongo.’
1CO 1:20 Nene tamlohi lelevosahi? Nene tamlohi vujangi mata leu non God? Nene tamlohi mo er̃i retireti na varama nake? R̃a er̃i verea vara God mo vai na lelevosahi nona tamlohi mata varama la mai hina rongorongo vono purongo.
1CO 1:21 Matan usuri na lelevosahi non God, God mo taua vara tamlohi na varama, la sopo er̃i lavutia na nora lelevosahi purongo. God mo avulahi vara i juri la haratu la rasu na hina rongorongo vono sei kama lo retivujavujangi hinia,
1CO 1:22 matan Jew la lo usia r̃ilangi vara God i vai te matamata vara la hitea ale la pa rasua, ale tamlohi r̃or̃oha la opoi vara la ale na lelevosahi vara la rasua,
1CO 1:23 pani kamam kama lo retivujavujangi na mateia non Kr̃isto na talopeilopei, enia hina tialahalaha matea isana Jew, ale enia hina rongorongo vono isana tamlohi r̃or̃oha sohena mara Greek.
1CO 1:24 Pani isar̃a sei God mo tovir̃a, hina purongo vara enr̃a Jew teni tamlohi r̃or̃oha, enr̃a r̃a er̃i hitevosahi na suihan God peresi na nona lelevosahi r̃uhu hin Kr̃isto.
1CO 1:25 Matan hina rongorongo vono non God enia mo jeu na lelevosahi nona tamlohi, ale hinau non God sei tamlohi la verea vara mo sopo te suiha hinia, enia mo jeu na suiha nona tamlohi.
1CO 1:26 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, ha to r̃omr̃omia vara hin rani atu God mo tovi kamim, mo sopo te matuvana isamim ka tamlohi lelevosahi na naho tamlohi, mo sopo te matuvana ka tauri na suiha, mo sopo te matuvana ka vora tamlohi aulu.
1CO 1:27 Pani God mo vir̃oni na hinau la rongorongo vono na varama matan vara i vai na tamlohi lelevosahi la mahanuhanu; ale God mo vir̃oni na hinau sei mo sopo te suiha hinira na varama vara i vai na tamlohi suiha la mahanuhanu.
1CO 1:28 God mo vir̃oni na hinau la atano na varama, tamlohi la hiter̃esira, hinau mo sopo te hinau hinira, mo vaira matan vara i vai la hinau sei tamlohi la lo verea vara la hina aulu, la mai hina purongo,
1CO 1:29 matan vara tea i pa sopo er̃i retihapahapa na nahon God.
1CO 1:30 Enia pulo maurimim hin Kr̃isto Iesu. God mo vai Kr̃isto enia nor̃a hina lelevosahi, enia natu, mo vair̃a r̃a tataholo na nahon God, ale enia malele mata vair̃a r̃a tapu, enia mo hase silea vara i volituhur̃a.
1CO 1:31 Ale matan haratu sohen la ulia vara, ‘Mo r̃uhu vara haratu mo lo retihapahapa, i pa hapahapa hin Moli.’
1CO 2:1 La voraiku peresi na vevoraiku, hin rani atu na mai isamim, na sopo mai vara a retivujavujangi na hina luhu mata juri non God na retitavera teni na retilelevosahi.
1CO 2:2 Matan enau na tau na r̃omiku vara a pa sopo vujangi te hinau tinapua pani Iesu Kr̃isto purongo, ale hin na nona mateia na talopeilopei.
1CO 2:3 Ale hin rani atu na lo toho peresi kamim mo sopo te suihaku, na matahu, ale na savaravara tavera matan na sopo levosahia vara sava i pa masese isaku,
1CO 2:4 ale noku retireti peresi na noku retivujavujangi la sopo retihaluhalu mata lelevosahi, pani na limaku Tanumen God mo vujangia isamim na matamata peresi na suiha,
1CO 2:5 matan vara nomim rasua i pa sopo turu na lelevosahi nona tamlohi, pani na suihan God purongo.
1CO 2:6 Pani isan la haratu la jea, kama lo retireti na hina lelevosahi, pani mo sopo na hina lelevosahi mata varama nake, teni hina lelevosahi nona tamlohi aulu mata varama nake, enira la haratu sei la lo vano na nora komokomo.
1CO 2:7 Pani kama lo verea na lelevosahi non God matea sei mo lo luhu, enia God mo taua matar̃a tuai moiso varama mo sopo lo toho, matan mauri r̃uhur̃uhu atu na tuka.
1CO 2:8 Mo sopo te tamlohi aulu na varama nake i levosahia matan, vara la pa lo levosahia la pa sopo vili matei Moli mata r̃uhur̃uhu hin talopeilopei atu.
1CO 2:9 Pani sohen la ulia mo verea vara, ‘Sava te mata mo sopo lo hitea, teni te pero i rongoa, teni tea i r̃omr̃omia, sava God mo tau mamahunia moiso, matan la haratu mo lo opoira.’
1CO 2:10 La hinau nike, God mo vujangia isar̃a hin Tanumena. Matan Tanumena mo levosahi na hinau tari peresi na lolo r̃omr̃omi non God.
1CO 2:11 Matan hare mo levosahi na r̃omr̃omi non tamlohi tinapua matea pani tanumen tamlohi atu purongo sei mo lo toho na lolona? Ale mo sohena purongo, mo sopo tea i er̃i levosahi na r̃omr̃omi non God pani Tanumen God purongo.
1CO 2:12 Ale nake, enr̃a r̃a sopo lavi na tanume mo tai na varama, pani r̃a lavi Tanume atu mo tai isan God matan vara r̃a pa er̃i levosahi na hinau God mo sile purongoia isar̃a.
1CO 2:13 Ale kama vujangi la hinau sei mo sopo usuri na lelevosahi nona tamlohi, pani na retireti Tanumena mo vujangia isamam, kama lo sor̃otahi na r̃omr̃omi non Tanumena peresi na retivarar̃uhu non Tanumena, ale kama vereulira isan la haratu Tanumena mo lo toho isara.
1CO 2:14 Tamlohi purongo i sopo er̃i lavi na hinahinau non Tanumen God, matan enira hina rongorongo vono isana, ale enia i sopo er̃i levosahira matan Tanumen God purongo i er̃i vujangira isana.
1CO 2:15 Tamlohi atu Tanumen God mo lo toho isana, i er̃i ari mamahuni na hinau tari, pani tinapua i pa sopo er̃i mele ari tamlohi atu.
1CO 2:16 Matan reti non God mo verea vara, ‘Hare mo levosahi na r̃omin Moli? Hare i pa er̃i pisuhi na malele isana?’ Pani enr̃a r̃a lavi na r̃omin Kr̃isto.
1CO 3:1 Pani, la vorai peresi na vevorai, hin rani atu enau na lo toho peresi kamim, na sopo retireti isamim sohena tamlohi rasua la jea. Mo vono. Na lo retireti isamim sohena natuvarihi matan ka pa lo usuri na posi tamlohi varama, ka pa lo pipi na maurin Kr̃isto.
1CO 3:2 Na vahani kamim na wai susu, mo sopo na hanhani r̃ilangi, ale mo tikeli nake, ka sopo lo tatamahu matana,
1CO 3:3 matan ka pa lo toho na suiha masalomim. Matan ka mereimerei hin kamim hatehateahi, ale ka lo vasvas hin kamim hatehateahi. Matan posposi sei mo vujangia vara kamim ka pa lo toho na suiha masalomim. Ka lo hahau sohena tamlohi varama.
1CO 3:4 Matan vonamim matea mara, ‘Enau na usuri Paul!’ moiso tinapua mo verea mara, ‘Enau na usuri Apollos!’ mo vujangia vara ka lo hahau sohena tamlohi purongo.
1CO 3:5 Apollos enia mo r̃uhu mata sava? Paul mo r̃uhu mata sava? Kamam volitusi, ale hin kamam kamim ka mai na rasua, sohena Moli mo taua moiso vara hare i pa vai na sava.
1CO 3:6 Enau na lavo, Apollos mo tau na wai, pani God natu, mo vaia mo ulua.
1CO 3:7 Haratu mo lo lavo teni haratu mo lo tau na wai, mo sopo te hinau r̃uhu hinia, pani God purongo sei mo lo vaia mo ulua.
1CO 3:8 Haratu mo lo lavo, ale haratu mo lo tau na wai, enira la matea, ale la pa lavi na volira i tataholo na sava la lo vaira hatehateahi.
1CO 3:9 Matan kamam kama tapala na vavahinau non God. Kamim lovuhai non God, ale ka iman God.
1CO 3:10 Enau tamlohi tavera mata voro ima usuri na r̃omr̃uhu non God, ale na tau na pulo ima, ale tamlohi tinapua matea mo lo voro aulu hinia. Mo r̃uhu vara tamlohi hatehateahi i kilau mamahunia vara sohena sava i pa voro na ima hinia.
1CO 3:11 Matan mo sopo tea i er̃i tau te pulona tinapua hin haratu mo lo toho moiso. Enia sei, Iesu Kr̃isto.
1CO 3:12 Vara tea i voro hin pulona atu na gold teni silver, teni vatu angiangi r̃uhu, teni mo lo voro hin te vipahai teni rato teni ere,
1CO 3:13 voko nona tamlohi hatehateahi, i pa mera purongo matan rani aria i pa vaia i mera, matan suiha hapu i pa vaihite na voko nona tamlohi hatehateahi vara mo sohena sava.
1CO 3:14 Vara te voko atu sei tea mo voro aulu hin pulo ima atu mo jeu na hapu, enia i pa lavi na nona otori matana.
1CO 3:15 Vara hapu mo hani vevuhi na voko non tea, nona otori i pa tihai, ale tamlohi atu i pa juri, pani i pa sohena tamlohi matea la juri nar̃ihia na hapu mo lo turu lekoleko purongo.
1CO 3:16 Ka sopo levosahia vara kamim ka temple non God, ale Tanumen God mo lo toho na lolomim?
1CO 3:17 Vara tea i komo na temple non God, God i pa komoa, matan temple non God enia mo tapu, ale kamim natu, ka temple atu.
1CO 3:18 Tea i sopo er̃i hase halua hasena. Vara te vonamim mo lo r̃omr̃omia vara enia tamlohi lelevosahi matea hin varama nike nake, i pa mele r̃uhu jea isana vara i mai tamlohi rongorongo vono, matan vara i pa mai tamlohi lelevosahi varar̃uhu.
1CO 3:19 Matan lelevosahi matan varama nike, enia rongorongo vono isan God matan la ulia mo verea vara, ‘Enia mo vunai na tamlohi lelevosahi na nora posposi mata lelevosahi.’
1CO 3:20 Ale mo mele verea vara, ‘Moli mo levosahia vara r̃omr̃omi nona tamlohi lelevosahi la sopo r̃uhu matan te hinau hatea.’
1CO 3:21 Matan mo sohena, i pa sopo tea i er̃i hapahapa hin te hinau nona tamlohi. Matan hinau tari enira mata tueni kamim,
1CO 3:22 vara Paul, teni Apollos, teni Peter, teni varama, teni mauri, teni mateia, teni hinau nake, teni hinau la pa mai, enira mo isoiso nomim,
1CO 3:23 ale kamim non Kr̃isto, ale Kr̃isto enia non God.
1CO 4:1 Kamim mo tataholo vara ha kilau kamam sohena volitusi non Kr̃isto, volitusi sei mata tauri na hina tatalanghi non God.
1CO 4:2 Ale aulu hinia, mo tataholo vara la haratu la lo tauri na hinau sohena, la pa turu r̃ilangi na sava la lo vaia.
1CO 4:3 Pani enia hina rihirihi purongo isaku vara te vonamim teni te court nona tamlohi hatea i ariau. Varar̃uhu, matan enau haseku na sopo ariau.
1CO 4:4 Na sopo r̃omr̃omi te hinau vara na vaia mo sati, pani mo sopo haratu natu vara mo vaiau na tataholo na nahon Moli, matan Moli hasena i pa ariau.
1CO 4:5 Matan hinau sei, ha sopo sile te talai i tiroma hin rani atu mata aria, i tiroma na mele mai non Moli sei i pa lavi na hina luhu na r̃or̃oha nake la mai na malarani, ale i pa vujangia vara tamlohi la lo vai na nora vavahinau mata sava. Ale hin rani atu, God i pa sile na nona reti r̃uhu isara hatehateahi.
1CO 4:6 La voraiku, na lo verea enau Apollos sohen tovongi matea isamim mo usuri na noku vujangi nike. Ale vara ha turu na sava la ulia na Retitapu moiso, ha pa sopo er̃i retihapahapa hin te tamlohi hatea matan mo pa aulu na vavahinau non tinapua.
1CO 4:7 Sava mo vai kamim ka r̃omr̃omia vara ka r̃uhu ka jeu na tinapua? Sava enia nomim sei God mo sopo silea isamim? Ale vara hinau tari nomim mo tai isan God, mata sava ka lo retihapahapa sohena vara ka sopo lavi te hinau isana?
1CO 4:8 Ka pete lavi vevuhi na hinau tari ka opoira moiso. Ka pete tavtav moiso. Ka jeu kamam matan ka pete supe moiso, ale i pa r̃uhu vara ka pete tauri suiha atu moiso matan kama pa tauri na suiha peresi kamim.
1CO 4:9 Matan na hitea sohena vara God mo tau kamam vahar̃ule sohen tovongi matea, mo tau kamam hitahu jea na tamlohi, sohena tamlohi la lo vano na nora mateia, kama mai sohena hinau matea varama peresi na angelo peresi na tamlohi la pa varoia.
1CO 4:10 Kamam kama tamlohi rongorongo vono matan Kr̃isto, pani kamim ka tamlohi lelevosahi hin Kr̃isto. Kamam kama tamlohi malum, pani kamim ka tamlohi r̃ilangi. Kamim, tamlohi la sile na oloolo isamim, pani kamam, la hitelehilehi kamam.
1CO 4:11 Mo mai nake, kama pa lo marohati, ale kama pa lo mar̃ohu, nomam ruru la sopo r̃uhu, tamlohi la vailehilehi kamam, ale mo sopo te imamam.
1CO 4:12 Ale kama kalvono, kama voko na limamam, vara la veresatihi kamam, kama ler̃uhu hinira, ale vara la tipahi kamam, kama turu r̃ilangi tarea,
1CO 4:13 vara la verer̃esir̃esi kamam, kama reti r̃uhu isara. Kama mai sohena, ale kama pa lo toho sohena utauta na varama, sohena tapahuri.
1CO 4:14 Na sopo uli la hinau nike, matan vara a vai kamim ha mahanuhanu, pani vara a retir̃oar̃oahai kamim sohena natuku r̃uhur̃uhu.
1CO 4:15 Matan hina purongo vara nomim tamlohi vujangi mo matuvana hin Kr̃isto, tamamim mata rasua la tupu visalete purongo. Matan enau na mai tamamim hin Kr̃isto Iesu na Retir̃uhu.
1CO 4:16 Ale matana, na lo usia r̃ilangi isamim vara ha usuri na noku tovongi.
1CO 4:17 Matan hinau sei natu, na pa r̃ule Timothy natuku r̃uhur̃uhu isamim, ale enia mo r̃omturu r̃ilangi tarea hin Moli, i pa mai vara i mele vere kamim na noku posposi hin Kr̃isto, i pa vujangi kamim sohen enau na lo vujangi na vao kalesia tari na jara tari.
1CO 4:18 Tatuamim nake la lo mangisi tavera jea matan la lo r̃omr̃omia vara a pa sopo mele mai isamim.
1CO 4:19 Pani vara masalon Moli, a pa mele mai isamim vila, ale a pa vileiulia vara la tamlohi mangisi nike la lo vaore purongo teni vara nora suiha mo tai isan God.
1CO 4:20 Matan mauri atu God mo aulu hinia mo sopo turu na retireti nona tamlohi purongo, pani na suihan God.
1CO 4:21 Ka opoi na sava? A pa mai isamim peresi na hamim maja, teni a pa mai isamim peresi na opoia na posposi r̃omatano?
1CO 5:1 Sorasora mo lo vano vara posposi maji mo lo toho isamim, ale posposi maji sei mo sopo te tamlohi r̃or̃oha i er̃i majinga hinia vara tea i er̃i vaia sohena, matan tamlohi matea mo lo lavi na naroun tamana,
1CO 5:2 ale kamim ka r̃omaulu pani r̃omimim mo sopo sati mata sava? Ha tau nar̃ihi tamlohi atu mo lo vai posposi atu na livuhamim.
1CO 5:3 Matan hina purongo vara na sopo toho peresi kamim nake, noku r̃omr̃omi mo lo toho isamim, na pete sile na talai moiso isan haratu sei mo vai posposi atu.
1CO 5:4 Vara ha matavuhi na hijan Moli Iesu, ale noku r̃omr̃omi i pa lo toho peresi kamim na suihan nor̃a Moli Iesu,
1CO 5:5 ha pa sile tamlohi nike na liman Setan matan vara i komo na epena, matan vara maurina i pa juri na rani aria non Moli.
1CO 5:6 Nomim hapahapa mo sopo tataholo. Ka sopo levosahia vara ha tau na makomo isi na flaua, i pa vai na flaua i sosohi vevuhi?
1CO 5:7 Ha tau nar̃ihi na flaua tuai isi mo lo toho hinia, matan vara ha pa mai flaua paro, matan kamim ka flaua paro varar̃uhu. Matan la sile Kr̃isto nor̃a natu sipsip mata Passover, Kr̃isto, enia malamalai atu mo mate matar̃a.
1CO 5:8 Mo r̃uhu vara r̃a matavuhi mata hanhani Passover, mo sopo peresi na flaua tuai isi mo lo toho hinia, isi atu enia posposi vaisatihi na tinapua, ale enia hina sasati, pani r̃a pa hani pereti atu mo sopo te isi hinia, pereti atu enia mauri vokevoke peresi na retivarar̃uhu.
1CO 5:9 Na uliuli isamim moiso na noku leta vara ha pa sopo tapala peresi na tamlohi la lo vai na posposi maji,
1CO 5:10 na sopo r̃arami la haratu non varama la sopo tatuar̃a sei la lo vai na posposi maji, teni la haratu r̃omr̃omi har̃ivi mo lo vilira, teni la haratu la lo vavanaho, teni la haratu la lo lotulotu vono. Matan, vara na lo verea sohena, ha pa malue hin varama nike vara ha er̃i toho asau hinira.
1CO 5:11 Pani nakerihi na lo uliuli isamim vara ha sopo pulutahi peresi tea sei mo verea vara mo vorai rasua vara mo jovi na posposi maji, teni na r̃omr̃omi har̃ivi, teni mo lotulotu vono, teni mo lo hiter̃esir̃esi na tinapua, teni mo lo putu na wai r̃ilangi tarea, teni mo tamlohi halu, ale ha pa sopo sakele vara ha hanhani matavuhi peresi tea vara mo sohena.
1CO 5:12 Matan mo sopo noku hinau vara a ari na tamlohi la sopo rasua. Pani enia nomim hinau mata ari la haratu na lolo vao kalesia.
1CO 5:13 God i pa ari la haratu la sopo tamlohi rasua ale mo verea mara, ‘Ha tipahi nar̃ihi na tamlohi hehe sasati na livuhamim!’
1CO 6:1 Vara te vonamim mo vauriuri peresi na vonamim matea, mo pa hitea sohena sava vara i vano isana tamlohi ari na jingoima, ale mo sopo taua na lima tapuhi non God?
1CO 6:2 Teni ka sopo levosahia vara tapuhi non God la pa ari na varama? Ale vara ha pa ari na varama, mo toma, ka sopo navu vara ha ari na nomim vauriuri vavarihi?
1CO 6:3 Ka sopo levosahia vara enr̃a r̃a pa ari na angelo? Matan haratu, mata sava ka sopo er̃i tau na tamata na vauriuri vavarihi nike na varama?
1CO 6:4 Vara te hinau isamim mo sohena, mata sava natu, ka lo vano isana tamlohi varama, haratu sei mo sopo te nora hinau vara la er̃i reti matana na lolo vao kalesia?
1CO 6:5 Na lo vere hinau nike, vara a vai kamim ha mahanuhanu. Varar̃uhu, mo sopo tea na lolo vaomim kalesia vara mo sopo lo jea na lelevosahi vara i er̃i tau na tamata na vauriuri nona vorai kalesia?
1CO 6:6 Pani kamim, ka hitea vara mo tataholo purongo vara te voraimim i tau na voraina kalesia tinapua matea na aria nona tamlohi varama!
1CO 6:7 Ka lo vauriuri peresi kamim hasemim na naho tamlohi aria mata varama, enia mo vujangia mo memera moiso vara ka lo toho asau hin mauri atu God mo opoia. I pa mele r̃uhu vara ha tinar̃ihi purongoia, i pa mele r̃uhu vara ha tinar̃ihira la jeu kamim.
1CO 6:8 Pani kamim purongo kamim hasemim, ka lo vai na hehe isamim, ale ka lo haluhalu na voraimim kalesia!
1CO 6:9 Ka sopo levosahia vara la haratu la lo vai na hehe la pa sopo er̃i lavi mauri atu God mo aulu hinia? Ha mera hinia, la haratu la lo vai na posposi viriu, teni la haratu la lotulotu vono, teni la haratu la lo vaivaileu peresi na tinapua, teni tamlohi la juruvi peresi na tamlohi teni har̃ai la juruvi peresi na har̃ai purongo,
1CO 6:10 teni tamlohi vavanaho, teni la haratu la lo r̃omusuri na hinau non te tinapua, teni la haratu la opoi jea na wai r̃ilangi tarea, teni la haratu la lo veresatihi na tinapua, teni la haratu la lo uri na tamlohi mata vavanaho na nora hinau, enira mo isoiso atu la pa sopo lavi mauri atu God mo aulu hinia.
1CO 6:11 Ale tuai tatuamim ka sohena, pani nake God mo hoje nar̃ihi na nomim hehe moiso, ale mo tapuhi kamim, mo vai kamim ka tataholo na nahon God na hijan Moli Iesu Kr̃isto peresi na Tanumen nor̃a God.
1CO 6:12 Hai la lo verea lara, “Matan enau kalesia matea, mo tataholo purongo vara a usuri na masaloku tari.” Pani a er̃i verea vara hinau tari la pa sopo er̃i tueni kamim, pani hina purongo vara, “Enau kalesia matea, mo tataholo purongo vara a usuri na masaloku tari.” A pa sopo tinar̃ihia vara a toho na ruhuruhun te hinau hatea.
1CO 6:13 Ale hai la lo verea vara, “Hanhani mo lo toho mata panger̃a, ale panger̃a mo lo toho mata hanhani!” Mo varar̃uhu pani ko hitea, God i pa komora enira mo rua. Eper̃a mo sopo toho mata posposi viriu, mo vono! Eper̃a la lo toho mata non Moli, ale Moli mo aulu na eper̃a.
1CO 6:14 Ale God mo sauteterahi Moli na mateia, ale i pa sauteterahi na eper̃a sohena na suihana.
1CO 6:15 Ka sopo levosahia vara epemim enira vonara matea na epen Kr̃isto? Mo tataholo vara a lavi te vonara hatea na epen Kr̃isto, ale a vaia i sor̃otahi isana har̃ai malele matea? I vonovono r̃uhu!
1CO 6:16 Teni ka sopo levosahia vara haratu mo sor̃otahi peresi na har̃ai malele matea mo mai epe matelete peresia? Matan sohen la ulia mo verea vara, ‘Enira rua, la pa mai epe matelete’.
1CO 6:17 Pani haratu sei mo sor̃otahi isan Moli, enia mo mai matelete peresi na Tanumena.
1CO 6:18 Ha rovo asau na posposi viriu. Hina sasati tinapua tari tamlohi la lo vaira mo sopo komo na epena, pani haratu mo lo vai na posposi viriu mo lo hase hehe na epena.
1CO 6:19 Teni ka sopo levosahia vara epemim enia temple non Tanume Tapu sei mo lo toho na lolomim sei God mo silea isamim? Ka sopo nomim hasemim,
1CO 6:20 matan sava God mo volituhu kamim hinia vara i juri kamim mo tavera jea. Ale na epemim tari ha vaira na posposi r̃uhu vara la tahe na hijan God i aulu.
1CO 7:1 Ale nakerihi, usuri na sava ka usia na nomim leta, ka usia vara, “Mo tataholo vara tamlohi la sopo juruvi peresi na har̃ai teni mo vono?” Ale noku r̃arami nahai,
1CO 7:2 mo r̃uhu, pani matan posposi viriu mo mar̃ivi hajavua, i pa mele r̃uhu jea vara tamlohi matea i lahi, ale i lo toho peresi narouna purongo, ale har̃ai matea i toho peresi tuana purongo.
1CO 7:3 Mo sopo tataholo vara tamlohi lahi matea i horo narouna vara mo opoia vara i juruvi peresia, matan mo tataholo vara i usia, ale narouna sohena i pa sopo horo tuana.
1CO 7:4 Har̃ai lahi matea i sopo er̃i vai na sava tarea enia hasena mo opoia, matan tuana mo aulu na epena, ale tuana sohena i sopo er̃i vai na sava tarea enia hasena mo opoia, matan narouna mo aulu na epena.
1CO 7:5 Ha sopo horohoro kamim, pani matan te hinau purongo sohen harihi: vara engko peresi naroum ka majinga hinia matan vara ha hase tau kamim mata usiusi matan te makomo rani purongo. Pani vara mo isoiso, ha mele juruvi jara matea matan vara Setan i sopo er̃i vaihite kamim vara ha vano isana tinapua matan ka sopo er̃i hase taurilati kamim.
1CO 7:6 Sava na lo verea matana mo tataholo, pani enia mo sopo retileu matea.
1CO 7:7 Enau na opoia vara tamlohi tari la soheku, pani tatua tamlohi God mo vaira la tataholo vara la lahi, ale tatuara God mo vaira la tataholo matan la sopo lahi.
1CO 7:8 Ale isan la haratu la sopo lahi teni la har̃ai malepu, na verea vara mo mele r̃uhu jea vara la sopo lahi soheku.
1CO 7:9 Pani vara la sopo er̃i hase taurilatira, mo r̃uhu vara la lahi. Matan enia mo mele r̃uhu jea vara la lahi mo jeua vara la sopo er̃i taurilati na masalo epera.
1CO 7:10 Ale isan la haratu la lahi mo sopo enau na lo verea pani Moli mo lo verea vara, har̃ai lahi i pa sopo rovo hin tuana,
1CO 7:11 pani vara i vaia, i pa sopo er̃i mele lahi, pani vara mo r̃ohu hin r̃omr̃omi atu, mo sopo te mele malele tinapua, i pa vai na tamata peresi tuana i mele mai isana, ale tamlohi lahi sohena i sopo r̃ohu hin narouna.
1CO 7:12 Isana tamlohi tinapua enau na lo verea mo sopo Moli mo verea vara te vorai kalesia hatea sei narouna mo sopo kalesia, pani r̃omina mo r̃ilangi vara i toho peresi tuana, i pa sopo r̃ohu hinia.
1CO 7:13 Vara te har̃ai kalesia hatea tuana mo sopo kalesia matea, pani vara r̃omina mo r̃ilangi vara i lo toho peresi narouna, narouna i pa sopo r̃ohu hinia.
1CO 7:14 Matan God mo tapuhi na tamlohi mo sopo rasu matan narouna enia har̃ai kalesia matea, ale God mo tapuhi na har̃ai mo sopo rasu matan tuana enia tamlohi kalesia matea. Vara i vono, natumim la pa lumiha na nahon God, pani matan mo sohen haratu, enira la tapu na nahona.
1CO 7:15 Pani vara vonara matea sei na lahi mo sopo kalesia, ale mo rovo, ha tinar̃ihia vara i sohena. Hin posposi sei vorai kalesia atu i sopo er̃i tia hin lahi atu, matan God mo tovi kamim vara ha toho na tamata.
1CO 7:16 Har̃ai lahi, ko pa levosahia sohena sava vara o er̃i juri tuam? Tamlohi lahi, ko pa levosahia sohena sava vara o er̃i juri naroum?
1CO 7:17 Mo r̃uhu vara tamlohi kalesia hatehateahi la toho hin mauri atu sohen Moli mo silea isara, hara sei God mo tovira matana, harihi enia noku retileu isana vao kalesia tari.
1CO 7:18 Vara tea mo tair̃alihi tiroma moiso hin rani atu God mo pa tovia, i pa sopo vaihitea vara i vaitihai na hapila nona tair̃alihi! Vara tea mo sopo tair̃alihi hin rani atu God mo tovia, i pa sopo ale na tair̃alihi!
1CO 7:19 Matan mo sopo te hinau hinia vara ko tair̃alihi teni ko sopo tair̃alihi, hina aulu enia vara ha oloolo na retileu non God.
1CO 7:20 Mo r̃uhu vara tamlohi hatehateahi la lo toho hin mauri atu God mo tovira hinia.
1CO 7:21 Vara te vonamim mo lo slev hin pongi atu God mo tovia, i pa sopo r̃omr̃omi te hinau vara i pa lo toho sohena slev teni mo vono. Pani vara nona tamlohi tavera mo opoia vara i teria, mo r̃uhu vara i vano.
1CO 7:22 Matan hara sei Moli mo tovia na rani mo pa lo toho sohena slev matea, enia mo materi hin Moli, ale sohen haratu, haratu sei mo materi hin rani atu Moli mo tovia, enia mo slev non Kr̃isto.
1CO 7:23 Volimim atu God mo volia mata juri kamim mo tavera jea, ha sopo mai slev nona tamlohi.
1CO 7:24 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na sava mauri vara God mo tovi kamim hatehateahi hinia, mo r̃uhu vara ha lo toho atu, ale God i pa toho peresiho.
1CO 7:25 Ale isana kalesia sei la sopo lo lahi, na sopo lavi te retileu isan Moli matara, pani na sile na noku kilakilau sohena tamlohi matea sei Moli mo r̃omopoia, hinau sei ha er̃i rasua.
1CO 7:26 Ale na r̃omiku na sava mauri mo lo toho nake, mo r̃uhu vara haratu mo lo toho na sava mauri, i lo toho hinia.
1CO 7:27 Vara ko lahi moiso, o sopo rovo hin naroum. Vara ko sopo lo lahi, mo mele r̃uhu jea vara o sopo aleale naroum.
1CO 7:28 Pani vara ko lahi, ko sopo vai na hehe, ale vara te har̃ai matea la tapuhoroa moiso mo lahi, mo sopo vai na hehe. Pani la haratu la lahi la pa lavi na rani r̃ilangi matana, na verea matan na opoia vara a horo kamim na rani r̃ilangi mata lahi.
1CO 7:29 La voraiku peresi na vevoraiku, r̃arami noku reti mo sohen harihi: rani sei God mo taua matan varama nike mo vejuveju sati moiso. Ale matana, mo tapulo nake, la haratu sei naroura, la pa toho sohena mo sopo te naroura,
1CO 7:30 ale la haratu sei la lo tangtangi la pa vaia sohena la sopo tangtangi, ale la haratu sei la lo avulahi, la pa vaia sohena la sopo avulahi, ale la haratu sei la lo volvoli, la pa sopo taurilati na sava la volia,
1CO 7:31 ale la haratu la lo vai na voko hin varama nike, la pa sopo tia hin varama nike, matan varama nike mo lo vano vara i tihai.
1CO 7:32 Na opoia vara r̃omimim la sopo tiatia na hina tinatinapua matuvana, matan haratu mo sopo lo lahi i pa er̃i tau na r̃omina na vavahinau non Moli vara i pa vai Moli i avulahi hinia.
1CO 7:33 Pani tamlohi atu mo lahi moiso, mo lo tau na r̃omina na hinahinau mata varama matan vara i pa vai narouna i avulahi hinia,
1CO 7:34 ale r̃omina mo lo masanga, ale har̃ai mo sopo lo lahi, teni har̃ai la tauhoroa moiso vara i pa lahi, enira la tau na r̃omira na vavahinau non Moli vara la pa hahau na mauri vokevoke na epera peresi na r̃omira. Pani har̃ai atu mo lahi moiso mo lo tau na r̃omina na hinahinau mata varama mata i vai tuana i avulahi hinia.
1CO 7:35 Na lo retireti sohena vara a tueni kamim, mo sopo matan vara a horo kamim hin te hinau, pani vara hinau tari isamim la pa maro tataholo, moiso vara i vai na r̃omimim i r̃ilangi isan Moli matan vara i sopo masanga.
1CO 7:36 Vara tea isamim mo lo hase tapuhoroa vara i sopo lahi isan tapalana, ale nake mo r̃omr̃omia vara mo sopo r̃omr̃omi r̃uhu natu, ale vara r̃omina mo r̃ilangi vara i lahi, ha tinar̃ihia vara i vaia sohena, ha tinar̃ihira vara la lahi, enia mo sopo vai na hehe.
1CO 7:37 Pani haratu sei r̃omina mo r̃ilangi vara i hase tapuhoroa na lahi, mo sopo matan te hinau tinapua, pani matan mo hase er̃i taurilatia, ale vara r̃omina mo turu r̃ilangi hinia, mo lo r̃uhu purongo vara i sopo lahi.
1CO 7:38 Ale matana, haratu mo lahi isan tapalana, enia mo vai na hina r̃uhu matea, ale isan haratu mo lo hase tapuhoroa na lahi, mo vai na hinau mo mele r̃uhu jea.
1CO 7:39 Har̃ai lahi matea mo lo toho na ruhuruhun tuana i tikeli rani atu tuana mo mate. Pani vara mo mate, enia mo materi vara i er̃i mele lahi vara mo opoia, pani isana tamlohi kalesia matea purongo.
1CO 7:40 Pani na noku kilakilau, har̃ai malepu atu i pa mele avulahi jea vara i lo toho hasena purongo. Ale na levosahia vara enau na lo usuri na r̃omin Tanumen God matana.
1CO 8:1 Ale nakerihi na opoia vara a mele retireti makomona na hinau matea na nomim leta sei mata hanhani sei tamlohi la silera isana tamasi moiso. Enr̃a mo isoiso r̃a levosahia vara: Enr̃a r̃a lavi na lelevosahi. Pani ‘lelevosahi’ sei la lo verea mo lo vai na tamlohi la r̃omaulu, pani opoia mo lo vai na tamlohi la ulua na posposi r̃uhu.
1CO 8:2 Vara tea, r̃omina mo r̃omr̃omia vara mo levosahi te hinau, tamlohi atu mo sopo lo levosahi te hinau na sava vara i pa levosahia.
1CO 8:3 Pani vara tea mo opoi God, God mo levosahi tamlohi atu.
1CO 8:4 Matan haratu, na r̃omr̃omi mata hani na hanhani sei la silea isana tamasi, r̃a levosahia vara tamasi la sopo mauri, ale r̃a levosahia vara mo sopo te God tinapua, pani matelete purongo.
1CO 8:5 Matan hina purongo vara hinau hai na tuka teni na varama la tovira god la lo toho, varar̃uhu god matuvana peresi na moli matuvana la lo toho,
1CO 8:6 pani isar̃a, God mo matelete enia Tamar̃a, hinau tari la tai isana, enira mo isoiso nona, ale Moli matelete enia Iesu Kr̃isto, ale hinia, hinau tari la pala, ale hinia, enr̃a r̃a lo mauri.
1CO 8:7 Pani, mo sopo tamlohi tari la lavi lelevosahi nike. Pani matan tamlohi kalesia hai tiroma la lo pulutahi peresi na tamasi moiso vara la hani na hanhani la silea isana tamasi moiso, la pa r̃omr̃omia vara la lo vai na hehe, ale la pa rongoa vara la lumiha matana.
1CO 8:8 Pani hanhani i sopo er̃i vair̃a r̃a tataholo na nahon God. R̃a sopo er̃i vejuveju hin te hinau vara r̃a sopo hania, ale vara r̃a hania i pa sopo er̃i tuenir̃a.
1CO 8:9 Pani ha lo kilau i r̃uhu vara nomim materi sohen harihi i sopo vai te voraimim kalesia hatea i jovi matan r̃omina mo sopo lo r̃ilangi hinia.
1CO 8:10 Matan, vara tea r̃omina mo sopo lo r̃ilangi mo hiteho ko lo hanhani na lolo temple nona tamasi matea, ale ko sopo levosahia vara nomim materi sei i pa vai tamlohi atu mo sopo lo r̃ilangi vara i hani hanhani atu la silea isana tamasi moiso i pa jovi?
1CO 8:11 Ale matan nom lelevosahi sei, voraim kalesia sei r̃omina mo sopo lo r̃ilangi, i pa jovi nar̃ihi na nona rasua, vorai sei Kr̃isto mo mate matana.
1CO 8:12 Ale matana, ko lo vai na hehe isan Kr̃isto vara ko lo r̃uler̃ule te vorai kalesia tinapua hin te hinau la rasua vara mo sopo tataholo.
1CO 8:13 Matan haratu vara te hanhani na lo hania mo vai te voraiku kalesia mo jovi, a pa sopo er̃i mele hani mit atu vara i vai voraiku kalesia atu i jovi matana.
1CO 9:1 Enau mo sopo tamlohi materi matea? Teni enau mo sopo vahar̃ule matea? Enau mo sopo haratu sei mo hite Iesu nor̃a Moli na mataku? Kamim mo sopo noku vua vavahinau hin Moli?
1CO 9:2 Vara isana tinapua enau mo sopo vahar̃ule matea, pani isamim, enau vahar̃ule matea, matan kamim ka mai kalesia mata noku vua vavahinau, ale mo vujangia vara enau tamlohi vahar̃ule non Moli.
1CO 9:3 Hinau sei enia noku r̃arami isan la haratu la lo aleau mata noku vavahinau.
1CO 9:4 Ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara ha vahani kamam?
1CO 9:5 Ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara kama lavi na naroumam sei la kalesia la usuri kamam, sohen la vahar̃ule tinapua sei la lo vaia, ale sohen tasin Moli peresi Peter la lo vaia?
1CO 9:6 Teni, enia matan enau Barnabas purongo vara mo sopo tataholo vara kama isoiso na nomam voko mata mania?
1CO 9:7 Sava tamlohi vuro mo lo hasena volia? Sava tamlohi isa mo lavo na isa matea, ale mo sopo hani te vuana? Teni hare mo lo korohi te nani pani mo sopo inu te wai susuna?
1CO 9:8 Ka r̃omi vara na lo vere la hinau nike usuri na noku r̃omr̃omi purongo? Ka r̃omi vara leu mo sopo verea sohena?
1CO 9:9 Matan la ulia na Leu non Moses moiso, vara ‘O sopo pesihoro na jingo buluk vara mo lo varasi nar̃ihi na piri wit’. Ka r̃omi vara God mo lo r̃omr̃omi na buluk purongo?
1CO 9:10 Ka r̃omi vara mo sopo vere reti sei matar̃a? La ulia matar̃a, matan haratu mo lo r̃ule na lepa mo lo r̃ule na nona r̃omtau, ale haratu mo lo pete na piri wit mo lo petera na nona r̃omtau vara i pa lavi na r̃ungana hin la piri wit atu?
1CO 9:11 Vara kamam vahar̃ule kama lo lavo na piri r̃uhu mata mauri isamim, ka r̃omi vara mo sopo tataholo vara kama lavi te hinau mata i tueni na maurimam nake isamim?
1CO 9:12 Vara tinapua la opoia vara la lavi na oloolo isamim, ka r̃omi vara kamam mo sopo tataholo vara kama lavia i jeu na vahar̃ule tinapua? Hina purongo, kama sopo ngurunguru hin kamim vara ha sile na oloolo isamam, pani kama hitea vara i pa mele r̃uhu jea vara kama sopo mele tau te hinau i vai kamim ha tialahalaha hinia, ale ha r̃ohu na Retir̃uhu non Kr̃isto matana.
1CO 9:13 Kamim ka sopo levosahia vara la pr̃is atu la lo kilau na Temple nona Jew, la lo lavi na hara hinau na hanhani mata silesilea nona tamlohi? Ale ka sopo levosahia vara pr̃is sei la lo volitusi na votavota mata malamalai atu la lo asease na silesilea mata malamalai?
1CO 9:14 Hin malele akerihi natu, Moli mo retileu hinia vara la haratu la lo vereuli na Retir̃uhu non Kr̃isto la pa lavi na hara hinau mata nora vavahinau na Retir̃uhu.
1CO 9:15 Mo tataholo vara a usi kamim vara ha tueniau, pani na sopo usia. Na sopo uliuli isamim nake vara a usia isamim. Mo vono. I pa mele r̃uhu isaku vara a mate i jeua vara a usi kamim mata nomim tuetueni!
1CO 9:16 Vara a lo retivujavujangi na Retir̃uhu, mo sopo sile te masapa isaku vara a pa mangisi matana. Matan God mo taua na limaku vara a pa vaia. Rani sati i pa mai isaku vara a sopo retivujavujangi na Retir̃uhu.
1CO 9:17 Vara na lo vaia usuri na masaloku a pa lavi na noku otori matana, pani God mo vir̃oniau, ale mo sileau hin voko tapu nike, ale enau, a sopo er̃i vai te hinau tinapua.
1CO 9:18 Sava natu enia noku otori? Enia masapa vara a retivujavujangi purongoi na Retir̃uhu, ale na sopo usi na sava sei mo tataholo mata tamlohi retivujavujangi na Retir̃uhu matea i er̃i lavia.
1CO 9:19 Matan hina purongo vara enau tamlohi materi, na sopo toho na ruhuruhun tea, pani na hase vaiau vara a volitusi isana tamlohi tari vara a pa er̃i lavi te vaora isara la mai isan Kr̃isto.
1CO 9:20 Isana Jew, na mai sohena Jew matea matan vara a lavi na Jew la mai isan Kr̃isto. Isan la haratu la lo toho na ruhuruhu leu, na mai isara sohena tamlohi matea sei mo lo toho na ruhuruhu leu, pani na sopo toho na ruhuruhu leu matan vara a lavi la haratu la lo toho na ruhuruhu leu la mai isana.
1CO 9:21 Isan la haratu la sopo toho na ruhuruhun te leu, na mai sohena tamlohi matea mo sopo toho na ruhuruhun te leu, mo sopo vara na sopo toho na ruhuruhu leu non God, pani na lo toho na ruhuruhu leu non Kr̃isto, matan vara a er̃i lavi la haratu la sopo toho na ruhuruhun te leu la mai isan Kr̃isto.
1CO 9:22 Isan la haratu la sopo lo r̃omr̃ilangi na retivarar̃uhu, na mai sohera, matan vara a lavi la haratu la sopo lo r̃omr̃ilangi la mai. Isana tamlohi tari tinatinapua na mai sohera na malelera tari matan vara a er̃i juri tea.
1CO 9:23 Na lo vai la hinau tari sei mata Retir̃uhu purongo, matan vara hinira enau peresira a pa er̃i lavi na hina r̃uhur̃uhu sei Retir̃uhu mo retitauhi hinira.
1CO 9:24 Korong ka levosahia vara na rani maromaro matea, tamlohi maromaro tari la maro, pani tamlohi matelete purongo i pa mai tiroma. Ale matana, ha maro matan vara ha er̃i mai tiroma.
1CO 9:25 Tamlohi maromaro hatehateahi tari, la tau na r̃omira vara la hase taurilatira na hinahinau matuvana. La lo vaia matan vara la er̃i lavi na r̃ongor̃ongo rau vipahai purongo sei i pa r̃ovo. Pani enr̃a, r̃a lo vaia matan vara r̃a pa lavi na hinau i pa sopo er̃i r̃ovo.
1CO 9:26 Matan hinau sei, enau na sopo maromaro purongo; na sopo tutuhi sohen tamlohi matea mo lo tutuhi purongoi na masapa.
1CO 9:27 Pani na lo taurilati na epeku, ale na aulu hinia matan vara i vono, hitahu na noku retivujavujangi isana tinapua, enau haseku purongo na mele tau nar̃ihiau na noku vujangi.
1CO 10:1 La voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha levosahia vara tamar̃a la lo toho na ruhuruhun telangi atu, ale enira mo isoiso la hahau roto na tasi hin masapa atu God mo vaia,
1CO 10:2 ale enira mo isoiso la mai tamlohi usuri non Moses ale la paptijo hinia hin telangi atu ale hin tasi atu,
1CO 10:3 enira mo isoiso la hani hanhani atu God mo silea,
1CO 10:4 enira mo isoiso la inu hin wai atu God mo silea. Matan la inu hin vatu mauri atu sei mo lo usurira, ale vatu atu enia Kr̃isto.
1CO 10:5 Pani God mo sopo avulahi na sope vaora tavera, matan God mo vilimateira, ale mo pla hau na tarapera na jara hasetoho atu.
1CO 10:6 La hinau sei la masese sohena tovongi matea isar̃a, matan vara r̃a pa sopo opoi na hina sasati sohera.
1CO 10:7 Ha pa sopo lotulotu vono sohena tatuara la lo vaia tuai, sohen la ulia moiso vara, ‘Tamlohi la sakele vara la hanhani, la inu, ale hitahu, la turu la velu’.
1CO 10:8 R̃a pa sopo usuri na posposi maji sohena tatuara sei la lo vaia tuai, rani matelete purongo vao sei la mate, evira mo tikeli tari vaha ngavulu rua mo tolu .
1CO 10:9 R̃a sopo vaihite Moli sohen la tatuara atu la lo vaihitea tuai sei ale mata la hati matemateira,
1CO 10:10 teni r̃a sopo reti vavarihi sohen la tatuara atu la lo vaia tuai, ale angelo mata mateia mo vilimatemateira.
1CO 10:11 La hinau sei la mai isara tuai sohena tovongi matea isar̃a, ale la ulira mata retir̃oar̃oahai isar̃a nake, enr̃a sei r̃a lo toho na pongi hitahu.
1CO 10:12 Matan haratu, sava tamlohi mo lo r̃omr̃omia vara enia mo lo turu r̃ilangi, i lo kilau mamahunia vara i sopo jovi sohera.
1CO 10:13 Mo sopo te vaihite hatea vara ko jovi hinia mo tinapua hin la haratu la lo tikeli na tamlohi tari. God mo lo turu r̃ilangi tarea, ale i pa sopo tinar̃ihia vara te hinau hatea i vaihite kamim i jeu na vaihite sei ha er̃i horora, pani hin vaihite atu God i pa sile te malele mata rovo hinia matan vara ha pa er̃i jelu hinia.
1CO 10:14 Matan hinau sei, la voraiku r̃uhur̃uhu, ha rovo na lotulotu vono.
1CO 10:15 Noku reti mo lo vano isana tamlohi la tamlohi tapurongo, ha ari na sava na lo verea isamim.
1CO 10:16 Paniken mata ler̃uhu non God sei r̃a lo vere meje isana matana, enia matan vara enr̃a mo isoiso r̃a er̃i lavi na ler̃uhu na r̃aen Kr̃isto hinia. Ale pereti atu r̃a lo topea, enia matan vara enr̃a mo isoiso r̃a er̃i lavi na ler̃uhu na epen Kr̃isto hinia.
1CO 10:17 Matan pereti atu enia pereti matelete purongo, enr̃a sei r̃a vao matuvana, r̃a mai epe matelete, matan enr̃a mo isoiso r̃a hani na pereti matelete purongo.
1CO 10:18 Ha to r̃omr̃omi na tavtavuin Israel. Ka hitea vara la haratu sei la lo hani na malamalai, la sopo mai matelete matana?
1CO 10:19 Ka r̃omi vara na lo vere na sava? Na sopo verea vara tamasi teni te hanhani sei la silea isara enira hinau purongo.
1CO 10:20 Mo vono! Na lo verea vara malamalai atu tamlohi r̃or̃oha la lo silea, la lo silea isana tanume sasati, mo sopo isan God. Na sopo opoia vara kamim ha matavuhi peresi na tanume sasati.
1CO 10:21 Ha sopo er̃i inu na paniken non Moli, ale ha inu na paniken nona tanume sasati!
1CO 10:22 Mo toma? Mo tataholo vara r̃a vaivai Moli i lolokoru? Ka r̃omi vara enr̃a r̃a r̃ilangi r̃a jeu Moli?
1CO 10:23 Tamlohi hai la lo verea lara, “A er̃i vai na hinau tari na opoia!” Mo r̃uhu pani hinau tari la pa sopo r̃uhu hiniho ale hai lara, “A er̃i vai na hinau tari na opoia!” Mo r̃uhu pani hinau tari la pa sopo tueniho vara o ulua.
1CO 10:24 I pa sopo tea i r̃omr̃omi na sava mo r̃uhu isana purongo. Ha r̃omr̃omi na tinapua, ale sava i pa r̃uhu isara.
1CO 10:25 Ha hani na mit la ar̃ehira na jara maket, i sopo te retiusia vara la silea isana tamasi moiso teni mo vono matan vara r̃omimim i sopo r̃omkaka hinia.
1CO 10:26 Matan Retitapu mo verea vara, ‘Varama enia non Moli, ale hinau tari la lo toho hinia enira nona’.
1CO 10:27 Ale vara te tamlohi r̃or̃oha mo tovi kamim vara ha hanhani peresia, ale ka avulahi vara ha vano, ha hani na sava hinau la taua na nahomim, i sopo te retiusia hinira vara la tataholo vara ha er̃i hanira teni mo vono.
1CO 10:28 Pani vara tea mo verea isamim vara, “Hinau sei la silea sohen malamalai moiso!” vara mo sohena, ha sopo hania matan enia mo vere kamim hinia, ale matan vara i sopo komo te r̃omina.
1CO 10:29 Pani na sopo vere na r̃omimim, pani r̃omin tamlohi atu. Matan mata sava natu, noku materi i pa isoiso mata r̃omr̃omi non te tinapua?
1CO 10:30 Vara na lavia peresi na vere meje isan God, mata sava natu, tea la er̃i tuvaiau matan hinau sei na vere meje matana moiso?
1CO 10:31 Ale matana, sava ka hania teni ka inua teni ka vaira, ha vaira matan vara hasohaso i pa vano isan God matana.
1CO 10:32 Ha sopo vai te hinau mata vaivai na Jew, teni na tamlohi r̃or̃oha teni isana vao kalesia non God,
1CO 10:33 sohen enau sei na vaihitea vara a vai na tamlohi tari la avulahi na hinau tari sei na lo vaira. Na sopo vaia mata i pa r̃uhu isaku, pani na lo alea vara a vaia i tueni na tamlohi matuvana matan la pa er̃i juri.
1CO 11:1 Ha usuri na noku tovongi sohen enau na lo usuri na tovongi non Kr̃isto.
1CO 11:2 Ale nakerihi, na lo hasohaso kamim matan ka lo r̃omr̃omiau na hinau tari, matana ka lo tauri mamahuni na mauri kalesia, sohen enau na lo vujangi kamim hinia.
1CO 11:3 Pani na opoia vara ha pa levosahia vara patu har̃ai lahi matea enia tuana, patu lamane tari enia Kr̃isto, ale patun Kr̃isto enia God.
1CO 11:4 Lamane tari sei la ropoi na patura, ale vara la lo usiusi teni la lo retimangovi, enira la lo vai mahanuhanu na patura sei, enia Kr̃isto.
1CO 11:5 Pani har̃ai lahi tari sei, vara la sopo ropoi na patura ale la lo usiusi teni la lo retimangovi, enira la lo vai mahanuhanu na patura sei tuara, mo sohena vara la hiripilopiloia.
1CO 11:6 Vara har̃ai lahi matea mo r̃ohu vara i ropoi na patuna, mo r̃uhu vara i tai na vuluna i vejuveju. Pani matan enia hina mahanuhanu matea vara te har̃ai lahi i tai na vuluna teni la hiripilopilo na patuna, mo r̃uhu vara i ropoi na patuna.
1CO 11:7 Matan mo sopo tataholo vara lamane matea i ropoi na patuna, matan enia niniun God, enia mo lo vujangi na r̃uhur̃uhun God, pani har̃ai enira la vujangi na r̃uhur̃uhu nona tamlohi.
1CO 11:8 Matan God mo sopo vai na lamane na har̃ai, pani mo vai na har̃ai na lamane.
1CO 11:9 Ale mo sohena purongo, God mo sopo vai na lamane mata har̃ai, pani har̃ai mata lamane.
1CO 11:10 Matan haratu natu, mo r̃uhu vara har̃ai la ropoi na patura sohena matamata matea mo vujangia vara la lo toho na ruhuruhu suiha tinapua, matan angelo la lo kilau matana.
1CO 11:11 Pani na vao kalesia non Moli, har̃ai mo sopo matan i toho hasena, teni tamlohi i toho hasena,
1CO 11:12 matan God mo vai na har̃ai na lamane, ale nake lamane mo vora isan har̃ai, ale hinau tari la tai isan God.
1CO 11:13 Kamim hasemim ka hitea vara mo tataholo vara har̃ai matea i usiusi isan God, ale i sopo ropoi na patuna?
1CO 11:14 Mauri mo sopo vujangi kamim moiso i mera vara lamane matea vuluna mo peravu, enia hina mahanuhanu isana?
1CO 11:15 Pani vara vulu har̃ai mo peravu, enia hina r̃uhur̃uhun har̃ai atu teni mo vono? Matan God mo sile na vuluna mata ropoi na patuna.
1CO 11:16 Vara tea r̃omina mo sopo opoi hinau sei, pani mo sohen haratu natu isamam peresi na lolo vao kalesia non God.
1CO 11:17 Pani sava a pa verea nakerihi, na sopo hasohaso kamim matara, matan ka lo pulutahi jara matea, enia mo sopo matan ha pa vai te hinau i mele r̃uhu, pani ka vaia mo mele sati jea sivo.
1CO 11:18 Matan tiroma hinau na rongoa, enia vara ka lo pulutahi mata lotu ale patumasa mo lo toho isamim. Ale na rongoa vara mo varar̃uhu,
1CO 11:19 matan r̃a levosahia vara patumasa la pa vora isamim, matan vara i memera vara hare nakonako isamim la jea na mauri rasua.
1CO 11:20 Matan ka lo pulutahi jara matea, mo sopo hanhani tapu sei ka lo hania.
1CO 11:21 Matan, na nomim hanhani, tamlohi hatehateahi la hasera hani na hara hinau. Matea mo marohati, ale tinapua mo drong!
1CO 11:22 Mo toma? Mo sopo te imamim vara ha er̃i hanhani teni ha inu hinira? Teni ka lo hitelehilehi na vao kalesia non God, matan ka vai la haratu mo sopo te nora hinau la mahanuhanu? Na sopo levosahia vara a pa vere na sava isamim! Ka r̃omi vara a pa hasohaso kamim matana? Mo vono!
1CO 11:23 Matan sava na silea isamim na lavia isan Moli. Hin vutepongi atu sei Judas mo turuposi hinia, Moli Iesu mo lavi na pereti,
1CO 11:24 ale mo vere meje matana moiso mo topea mo verea mara, “Harihi enia epeku sei na silea matamim. Ha vai harihi r̃omr̃omi na sava na vaia matamim.”
1CO 11:25 Mo mele vaia sohena purongo na isoison hanhani atu, enia mo lavi paniken atu, mo verea mara, “Harihi enia retitauhi paro na r̃aeku. Vara ha inua, ha vai harihi r̃omr̃omi na sava na vaia matamim.”
1CO 11:26 Matan sava rani ka lo hani pereti atu, ale ka inu hin paniken atu, ka lo vujangi na mateia non Moli, ale ha lo vaia sohena i tikeli na rani i mele mai hinia.
1CO 11:27 Sava tamlohi vara mo hani pereti atu teni mo inu hin paniken atu non Moli na malele matea mo sopo tataholo, enia mo lo vai na hehe matan mo lo kilau purongoi na epen Moli peresi na r̃aena.
1CO 11:28 Tamlohi hatehateahi hasera la pa kilau usurira matan te hehe na maurira la pa vahar̃i hinia, moiso la pa er̃i hani pereti atu, ale la inu hin paniken atu.
1CO 11:29 Matan, vara tea mo hani teni mo inu, pani mo sopo r̃omr̃omi na kalesia tinapua, enia mo hase hani teni mo inu na nona talai.
1CO 11:30 Hinau sei natu, mo vai kamim matuvana mo sopo te suihamim, ale ka rojo, ale hai la mate.
1CO 11:31 Pani vara r̃a haser̃a kilau usuri mamahunir̃a, God i pa sopo arir̃a matana.
1CO 11:32 Pani vara Moli i arir̃a, mo vaia matan vara i vai tataholoir̃a matan vara r̃a pa sopo lavi na talai peresi na tamlohi tinapua na varama na pongi hitahu.
1CO 11:33 Matana, la voraiku peresi na vevoraiku, vara ha pulutahi mata hanhani tapu, ha saovi kamim hatehateahi.
1CO 11:34 Vara tea mo marohati, i pa hanhani na ima purongo, matan vara ka pulutahi, i sopo mata lavi na talai. Ale mata hinau tinatinapua a pa vere na malelera tataholo isamim vara a mai.
1CO 12:1 Ale nakerihi, la vorai peresi na vevorai, enau na opoia vara ha mera na hinau sei Tanumen God mo lo silera.
1CO 12:2 Ka levosahia vara hin pongi atu ka lo toho na r̃or̃oha, suihan Tiapolo mo lo tikauleji kamim usuri na malele mo tiroman kamim ka vano isana tamasi mengo.
1CO 12:3 Matan haratu, na opoi vara ha levosahia vara mo sopo te tamlohi mo lo reti na suihan Tanumen God, i er̃i verea hin te rani vara, “Na lesati hin Kr̃isto!” Moiso i sopo tea i er̃i verea, i vara “Iesu enia Moli!” vara Tanume Tapu mo sopo toho isana.
1CO 12:4 Ale, otori tinatinapua matuvana la lo toho, pani pulora matelete purongo, enia Tanume Tapu.
1CO 12:5 Ale vavahinau mata tuetueni tinatinapua matuvana, pani Moli matelete purongo;
1CO 12:6 ale malele mata vavahinau tinatinapua mo matuvana, pani God matelete purongo sei mo lo voko hinira hatehateahi.
1CO 12:7 Tanume Tapu mo vuhesi na suihana isara hatehateahi mata tueni na tinapua.
1CO 12:8 Isana tamlohi matea, Tanume Tapu mo silea na retireti mata lelevosahi, ale isana tinapua mo sile na retireti mata levosahi matan te hinau.
1CO 12:9 Isana tinapua pa Tanume Tapu atu mo sile na rasua, ale isana tinapua mo sile na otori mata na vai rojoa i tihai,
1CO 12:10 isana tinapua suiha mata vai na hinau mar̃urahi, isana tinapua retimangovi, isana tinapua er̃ia mata er̃i hitevosahi na sava tanume enia pulo retireti matea, isana tinapua i er̃i retireti na leo tinatinapua, isana tinapua i er̃i rongovosahi na leo tinatinapua.
1CO 12:11 Enia pa Tanume Tapu atu sei enia hasena mo lo aseasehi la otori sei. Enia hasena mo hatihia vara sava tamlohi i pa lavi na sava otori.
1CO 12:12 Matan epe tamlohi matea enia matelete, ale tavtavaluna matuvana, ale tavtavaluna matuvana pani la vai na epe matelete, mo sohen harihi peresi Kr̃isto.
1CO 12:13 Matan hin Tanume Tapu matelete purongo, enr̃a mo isoiso r̃a paptijo na epe matelete, vara tamlohi r̃or̃oha teni Jew, slev teni tamlohi materi, mo vair̃a enr̃a mo isoiso vara r̃a inu isana Tanume Tapu matelete purongo.
1CO 12:14 Matan epe tamlohi, tavaluna mo sopo matelete purongo, pani matuvana.
1CO 12:15 Vara palona i verea vara, “Enau na sopo tavalu epe matea matan enau na sopo limana!” r̃omr̃omi sohena haratu mo sopo vaia vara enia mo sopo tavalu epe matea.
1CO 12:16 Vara perona i verea vara, “Enau na sopo tavalu epe matea, matan enau na sopo matana!” r̃omr̃omi sohen haratu mo sopo vaia vara enia mo sopo tavalu epe matea.
1CO 12:17 Vara tavalu epe tari enira matana matea i pa rongo te hinau na savana? Vara tavalu epe tari enira perona matea, i pa ngusahi te hinau na savana?
1CO 12:18 Pani mo sohen haratu natu, God mo tau mamahuni na tavalu epe tari na jarara usuri na masalona.
1CO 12:19 Vara enira mo isoiso tavaluna matelete purongo, epena i pa toho epu?
1CO 12:20 Pani mo sohen haratu natu, tavtavaluna matuvana, pani epe matelete.
1CO 12:21 Matam i sopo er̃i verea isana limam vara, “Ko sopo r̃uhu matan te hinau!” teni vara patum i verea isana palom vara, “Ko sopo r̃uhu matan te hinau.”
1CO 12:22 Varar̃uhu, la tavalu epe atu sei ka lo hitera vara la sopo r̃ilangi teni la sopo r̃uhu, pani nora vavahinau la aulu jea mata tueni na epe,
1CO 12:23 ale la tavalu epe atu ka lo r̃ompurongo hinira, enira pa la haratu sei ka lo ru mamahunira matan vara tea i pa sopo er̃i hitera,
1CO 12:24 pani tatua tavalu epe r̃a sopo r̃omr̃omia vara r̃a rurura sohera. Pani God mo vai na epe na malele matea vara r̃a sile na oloolo isana tavalu epe sei r̃a hitera vara la sopo er̃i lavi te oloolo.
1CO 12:25 Mo vaia matan vara la sopo patumasa na epe, pani vara tavtavalu epe tari atu la kilau mamahuni na tatuara tinatinapua.
1CO 12:26 Vara te tavalu epe hatea mo rongohaji, enira mo isoiso la rongohaji. Vara tavalu epe matea mo lavi na oloolo, enira isoiso la avulahi matana.
1CO 12:27 Ale kamim epen Kr̃isto, ale kamim hatehateahi ka tavtavaluna.
1CO 12:28 Ale God mo vir̃oni na tamlohi mata vavahinau na lolo vao kalesia sohen harihi: tiromara enia vahar̃ule, haruana enia pr̃ovet, hatoluna enia tamlohi vujangi mata reti non God, moiso la haratu la lo vai na hinau mar̃urahi tavera, moiso la haratu la lo vai na rojoa la tihai, moiso tamlohi tueni, moiso tamlohi tiroma na vavahinau, moiso mata retireti na leo tinatinapua.
1CO 12:29 Enira mo isoiso la vahar̃ule teni mo vono? Enira mo isoiso la pr̃ovet teni mo vono? Enira mo isoiso la tamlohi vujangi teni mo vono? Enira mo isoiso la er̃i vai na hina mar̃urahi tavera teni mo vono?
1CO 12:30 Enira mo isoiso la er̃i vai na rojoa i tihai teni mo vono? Enira mo isoiso la er̃i retireti na leo tinatinapua teni mo vono? Enira mo isoiso la er̃i vereuli na r̃arami leo tinatinapua teni mo vono? Mo vono!
1CO 12:31 Pani ha tau na r̃omimim mata otori la mele aulu hinira. Ale enau a pa mele vujangi kamim na malele tinapua matea mo r̃uhur̃uhu jea.
1CO 13:1 Vara a er̃i reti na leo nona tamlohi tinatinapua, teni na leo nona angelo na tuka, pani vara mo sopo te opoia isaku, enau na lo vaore purongo sohena belo sei mo lo tangi teni mo lo kolekole roro purongo.
1CO 13:2 Vara a lavi na suiha mata retimangovi, ale a levosahi na hina luhu tari peresi na lelevosahi tari, ale vara noku rasua mo r̃ilangi vara a er̃i juhati te vutivuti, pani vara mo sopo te opoia isaku, enau hina purongo matea.
1CO 13:3 Vara a lo sile na noku hinau tari isana tinapua, teni vara a sile na epeku vara la sulimateia, pani vara i sopo te opoia isaku, enau na sopo r̃uhu hin te hinau.
1CO 13:4 Opoia na maurir̃a mo sohen harihi: Opoia enia r̃omperavu, ale enia r̃omr̃uhu. Opoia mo sopo mereimerei, teni mo sopo retihapahapa.
1CO 13:5 Opoia enia mo sopo vai na hina mahanuhanu na naho tamlohi. Opoia enia mo sopo opoi na masalona purongo. Opoia enia mo sopo lolokoru vila. Opoia enia mo sopo evi na hehe nona tinapua isana.
1CO 13:6 Opoia enia mo sopo avulahi na posposi hehe, pani mo avulahi na retivarar̃uhu.
1CO 13:7 Opoia enia mo tatamahu mata hina r̃ilangi tari. Opoia enia mo lo kilau mata hina r̃uhu purongo. Opoia enia r̃omr̃ilangi mata hina r̃uhu la pa mai. Opoia enia turu r̃ilangi tarea.
1CO 13:8 Opoia, i pa sopo te isoisona hin te rani pani retimangovi la pa tihai, leo tinatinapua la pa isoiso, ale lelevosahi la pa tihai.
1CO 13:9 Matan enr̃a r̃a levosahi makomona purongo, ale r̃a lo retimangovi makomona purongo,
1CO 13:10 pani vara haratu sei mo sopo vejuveju hin te suiha hatea i pala, r̃a pa sopo mele opoi la hinau sei r̃a lo vejuveju hinira nake, matan la pa tihai.
1CO 13:11 Hin pongi atu na lo natirihi, na retireti sohena natirihi. Na lo r̃omr̃omi sohena natirihi, noku kilakilau mo sohena natirihi. Hin pongi atu na mai tamlohi, na tau nar̃ihi na posposi nona natuvarihi.
1CO 13:12 Matan nake nor̃a kilakilau mo pa lo vusovusoha, pani na pongi hitahu nor̃a kilakilau i pa mera i r̃uhu. Nake na lo levosahi na makomona purongo, pani hitahu a pa levosahi vevuhia tataholo sohena God mo pete levosahi vevuhiau moiso.
1CO 13:13 La hinau akerihi mo tolu natu, la pa lo toho jejeu: rasua, r̃omtoho, peresi na opoia, pani hinau aulu hinira, enia opoia.
1CO 14:1 Ha tau na opoia hina tiroma na maurimim, ale ha tau na r̃omimim i r̃ilangi mata lavi la otori r̃uhur̃uhu sei Tanume Tapu i er̃i silea isamim, ale hinau atu mo r̃uhu jea hinira, enia matan vara ha er̃i vere na retimangovi sohena God mo mangovi kamim hinia.
1CO 14:2 Matan haratu mo lo retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea, mo sopo retireti isana tamlohi, pani isan God, matan mo sopo tea i rongovosahia, matan enia mo lo vere na hina luhu hin Tanume Tapu.
1CO 14:3 Pani haratu mo lo retimangovi sohen God mo mangovia hinia, enia mo lo tueni na tamlohi vara la er̃i ulua hin Moli, ale mo lo retituetuenira, ale mo lo retinanauhira.
1CO 14:4 Haratu mo lo retireti hin te leo matea Tanume Tapu mo silea isana, enia mo lo tuenia hasena vara i ulua, pani haratu mo lo retimangovi sohen God mo mangovia hinia, enia mo lo tueni na vao kalesia vara la ulua.
1CO 14:5 Ale, a pa avulahi vara kamim mo isoiso ha er̃i retireti hin la leo tinatinapua atu sei Tanume Tapu mo lo silea, pani i pa mele r̃uhu jea vara ha er̃i retimangovi sohena God mo mangovi kamim hinia. Retimangovi enia mo mele aulu jea na retireti na leo tinapua matea sei Tanume Tapu mo lo silera, i pa mele r̃uhu jea vara tea i er̃i posi leo atu matan vara vao kalesia la er̃i levosahi na r̃aramina, ale la pa er̃i ulua matana.
1CO 14:6 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, vara a mai isamim, ale a retireti isamim hin te leo tinapua hatea sei Tanume Tapu mo lo silera, i pa tueni kamim sohena sava? Pani vara a lavi te reti hin te hinau God mo vuhesia isaku, teni te hina lelevosahi, teni te retimangovi matea God mo mangovia isaku, teni te vujangi matea, ale haratu io, i pa tueni kamim.
1CO 14:7 Mo sohena pue tangtangi teni te potikevu matea, mo sopo te mauri hinira, enira sohena, vara tea mo sopo soro tataholoi te vete hinira, hare i pa rongovosahi vete atu mo lo soro hinia?
1CO 14:8 Ale vara tea mo tiv na trumpet, ale roroana mo sopo tataholo, hare i pa tatamahunia hasena mata vuro?
1CO 14:9 Ale mo sohena isamim, vara mememim mo lo retireti na leo matea tea i sopo er̃i rongovosahia, tea i pa er̃i levosahi na sava ka lo verea sohena sava? Matan ka lo vaore purongo.
1CO 14:10 Varar̃uhu, leo tinatinapua la lo toho na varama, ale mo sopo tea vara mo sopo te r̃aramina.
1CO 14:11 Pani vara na sopo levosahi na r̃aramin te reti hatea a pa sohena vinano isan haratu mo lo verea, ale haratu mo lo retireti enia i pa sohena vinano isaku.
1CO 14:12 Ale matan ka lo opoia jea vara ha lavi te otori isan Tanume Tapu, mo r̃uhu vara ha usi God matan la haratu sei la er̃i tueni na vao kalesia tari vara la ulua.
1CO 14:13 Matan haratu, haratu mo lo retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isana, mo tataholo vara i usiusi vara i er̃i lavi na suiha mata i vereuli na r̃aramin la retireti atu.
1CO 14:14 Matan vara na lo usiusi na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isaku, mapuku mo lo usiusi usuri na suihan otori atu, pani r̃omiku mo sopo rongovosahi na sava na lo verea.
1CO 14:15 Vara mo sohen haratu a pa vai na sava? A pa usiusi usuri na suihan otori atu na mapuku, ale a pa usiusi usuri na sava mo lo toho na r̃omiku sohena; a pa lalavete usuri na suihan otori atu na mapuku, ale a pa lalavete usuri na reti enau na levosahi na r̃aramira.
1CO 14:16 Matan vara ko lo hasohaso God usuri na suihan otori atu na mapum, sohena sava natu, te tamlohi mo sopo tahisam i er̃i vere ‘amen’ vara mo sopo rongovosahi na sava ko lo verea na nom vere meje isan God?
1CO 14:17 Matan korong, nom vere meje mo tataholo purongo, pani i pa sopo er̃i tueni pa tamlohi atu vara i ulua.
1CO 14:18 Na vere meje isan God matan enau na lo retireti hin leo atu Tanume Tapu mo silea isaku mo tavera, mo jeu kamim mo isoiso.
1CO 14:19 Pani na naho vao kalesia, i pa mele r̃uhu jea vara a vere te reti i lima isara vara la er̃i rongovosahira matan vara i er̃i tuenira, mo jeua vara a vere na reti mo tari vaha sangavulu na leo tinapua matea la sopo rongovosahia.
1CO 14:20 La voraiku peresi na vevoraiku, r̃omr̃omi nona natuvarihi i sopo toho isamim. Ha pipi mata vai na hehe, pani ha tamlohi na nomim r̃omr̃omi.
1CO 14:21 La ulia na Leu lara, Moli mo verea vara: ‘A pa retireti isan noku tamlohi na leo tinatinapua, ale na jingo vinano. Pani isoisona, la pa sopo tapurongo isaku.’
1CO 14:22 Ale matan reti atu, retireti na leo tinatinapua, enira matamata matea mo sopo nona tamlohi rasua, pani nona tamlohi la sopo rasu. Ale retimangovi sei God mo mangovira enia matamata matea mo sopo nona tamlohi la sopo rasua, pani nona tamlohi la rasua.
1CO 14:23 Ale vara tamlohi kalesia tari la lo pulutahi jara matea, ale la lo retireti na leo tinatinapua Tanume Tapu mo silea isara, ale vara te vinano teni te tamlohi la sopo rasu la unu atu, r̃a levosahia vara la pa verea vara kamim ka putu.
1CO 14:24 Pani vara kamim mo isoiso ka lo retimangovi, ale vara te vinano teni te tamlohi mo sopo rasu mo unu atu, i pa levosahia vara enia tamlohi hehe matea matan God i pa pisuhi na hehe na maurina, ale i pa rongovosahia na mapuna vara mo pete tia moiso mata talai non God.
1CO 14:25 Hina luhu na mapuna la mavuhesi, ale i pa jovi popovitoho, ale i pa lotu God i pa verea vara, “Varar̃uhu purongo! God mo lo toho na livuhamim.”
1CO 14:26 La voraiku peresi na vevoraiku, i pa sohena sava natu? Vara ha pulutahi jara matea, te hatea i pa lavi te vete, te tinapua i vujangi, te tinapua i vereuli te hinau paro God mo vujangia isana, te tinapua i pa retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isana, ale te tinapua i pa posposi reti atu matan vara vao kalesia la er̃i levosahia. Hinau tari ka lo vaira, ha pa vaira matan vara tamlohi la pa ulua matara.
1CO 14:27 Vara tea la er̃i retireti na leo tinapua matea Tanume Tapu mo silea isana, ha sopo tinar̃ihia vara i jeu i rua teni i tolu la retireti, ale te hatea i retireti moiso, ale te tinapua i pa pete retireti, ale te hatea i pa vere na r̃arami nora retireti.
1CO 14:28 Pani vara mo sopo tea vara i er̃i posi na nora retireti, la pa sakele malum purongo, ale la retireti isara hasera peresi God.
1CO 14:29 Ha tinar̃ihia vara te pr̃ovet i rua teni i tolu la retireti, ale tatua pr̃ovet la pa tapurongo usuri na sava la lo verea.
1CO 14:30 Vara God i vuhesi te hinau isan te tinapua mo lo sakele atu, haratu mo lo reti tiroma i pa sopo reve na nona retireti i peravu, pani i sile na masapa isana vara i er̃i retireti.
1CO 14:31 Matan kamim mo isoiso ha er̃i sile te reti God mo mangovia isamim, matea i retireti moiso ale matea, matan vara kamim mo isoiso ha er̃i lavi te lelevosahi atu, ale ha ulua na nomim rasua.
1CO 14:32 Ha levosahia vara la haratu la lo vere na retimangovi God mo silea isara, enira la er̃i hase taurilatira, la sasaovi mata masapa vara la er̃i retireti hinia,
1CO 14:33 matan God enia mo sopo God mata kojokojohi, mo vono, enia God mata tamata, ale posposi tataholo akerihi sei la lo vaia na vao kalesia mata tapuhi tari non God.
1CO 14:34 Har̃ai la pa toho malum na lolo ima lotu, matan mo tapu isara vara la er̃i retireti ea, ale la pa tapurongo sohena leu mo verea.
1CO 14:35 Vara la opoia vara la levosahi mamahuni te hinau, la pa usi na tuara hinia na imara, matan mo sopo tataholo vara te har̃ai i retireti na naho vao kalesia.
1CO 14:36 Ka r̃omi vara lelevosahi mata reti non God mo tapulo isamim, ale ka r̃omi vara mo isoiso isamim purongo?
1CO 14:37 Vara tea mo lo r̃omr̃omia vara enia pr̃ovet matea, teni enia mo tapu, enia i pa r̃omr̃omi mamahuni na sava na lo ulia isamim vara enira retileu non Moli.
1CO 14:38 Vara tea mo lo kilau purongoi hinau nike, tamlohi atu mo sopo r̃uhu matan te hinau.
1CO 14:39 Ale matan hinau tari atu la voraiku peresi na vevoraiku, ha opoia jea vara ha er̃i vere na retimangovi God mo silea isamim. Ale ha sopo horo na retireti na leo tinapua sei Tanume Tapu mo silera.
1CO 14:40 Pani ha vai na hinau tari usuri na posposi tataholo na malelera tataholo.
1CO 15:1 Ale la voraiku peresi na vevoraiku, na opoia vara ha mele r̃omr̃omi pa Retir̃uhu sei na lo retivujavujangi kamim hinia sei ka lavia moiso, ale mo tikeli nake, ka pa lo turu r̃ilangi hinia.
1CO 15:2 Ale ka lo juri hinia nake, vara ha lo taurilati r̃ilangi reti atu sei na retivujavujangia isamim, vara i vono, korong nomim rasua enia hina purongo.
1CO 15:3 Matan na pete sile kamim hin vujangi aulu atu hin la haratu Moli mo lo silera isaku moiso, enia vara Kr̃isto mo mate mata nor̃a hehe, sohena Retitapu mo verea,
1CO 15:4 ale usuri na noku vujangi, enia la tavunia, ale na hatolu rani God mo sauteterahia sohena Retitapu mo verea.
1CO 15:5 Ale hin rani atu enia mo pala isan Peter, moiso isan la nona tamlohi usuri atu tupu sangavulu r̃omana mo rua.
1CO 15:6 Moiso, mo mele pala isana vao vorai kalesia matea na rani matea, evira mo jeu mo ngav sangavulu lima, vao tavera hinira la pa lo mauri mo tikeli nake, pani tatuara la mate moiso.
1CO 15:7 Ale moiso mo pala isan James, moiso mo pa isana vahar̃ule tari.
1CO 15:8 Hitahu mo pala isaku, mo sohena vara na sopo vora na noku rani vora tataholo.
1CO 15:9 Matan na nona vao vahar̃ule enau na atano jea, ale mo sopo tataholo vara la toviau vara a vahar̃ule matea, matan na lo levuti na vao kalesia non God.
1CO 15:10 Pani r̃omr̃uhu non God mo vaiau na mai sava tamlohi nake, ale nona r̃omr̃uhu isaku mo sopo vano hina purongo. Mo vono, matan enau na voko r̃ilangi mo jeu na vahar̃ule tari, pani mo sopo enau haseku na lo voko, pani r̃omr̃uhu non God sei mo lo toho hiniau.
1CO 15:11 Mo sopo te hinau hinia vara hare natu mo retivujavujangia isamim vara enau teni enira, hina aulu hinia enia matan ka rasu na sava kama retivujavujangia isamim.
1CO 15:12 Ale ha to verea isaku, mata sava natu, tatuamim la lo verea vara i pa sopo te sauteterahi na mateia? Na lo usia sohena matan kama lo retivujavujangia vara Kr̃isto mo turu na mateia.
1CO 15:13 Matan, vara i sopo te sauteterahi na mateia, mo verea vara Kr̃isto mo sopo mele turu na mateia.
1CO 15:14 Ale vara Kr̃isto mo sopo turu na mateia, nomam retivujavujangi enira la vano hina purongo, ale nomim rasua mo vano hina purongo.
1CO 15:15 Ale vara sohena, kamam nona vahar̃ule kama lo retihalu hin God matan kama lo verea vara God mo sauteterahi Kr̃isto na mateia, pani vara reti atu mo varar̃uhu, mo verea vara God i pa sopo sauteterahi na tamlohi.
1CO 15:16 Matan, vara la haratu la mate la sopo mele turu na mateia, Kr̃isto sohena mo sopo turu na mateia.
1CO 15:17 Ale vara Kr̃isto mo sopo mele turu na mateia, nomim rasua enia hina purongo, ale kamim ka pa lo toho na nomim hehe.
1CO 15:18 Ale la haratu la mate hin Kr̃isto la tihai jejeu.
1CO 15:19 Vara nor̃a r̃omtoho hin Kr̃isto enia matan mauri nike nake purongo, tamlohi tinapua la pa r̃omr̃omia vara enr̃a r̃a rongorongo vono.
1CO 15:20 Pani mo vono! Enia hina varar̃uhu matea vara Kr̃isto mo turu na mateia, enia vua tiroma hin la haratu la mate moiso.
1CO 15:21 Matan sohen mateia mo mai na tamlohi matea, ale mele turu na mateia mo mai na tamlohi matea.
1CO 15:22 Matan hin Adam, tamlohi tari la mate, ale tamlohi tari hin Kr̃isto la pa mele mauri.
1CO 15:23 Pani usuri na malele tataholo mata sauteterahi, Kr̃isto mo tiroma, moiso la haratu nona na nona mele mai.
1CO 15:24 Moiso pongi hitahu i pa pala hin rani atu vara Kr̃isto i komo na suiha meresahi tari sei la aulu teni la lo tauri na suiha peresi na r̃ilangi, moiso i pa sile na nona suiha mata aulu na hinau tari isan God Tama.
1CO 15:25 Matan enia i pa tauri na suiha i tikeli rani atu vara mo tau vevuhi na nona meresahi tari na ruhuruhu palona.
1CO 15:26 Isoiso meresahi vara i pa komoa, enia mateia.
1CO 15:27 Matan Retitapu mo verea vara, ‘God mo tau vevuhi na hinau tari vara la pa toho na ruhuruhu palona’. Reti atu mo verea vara, ‘hinau tari vara la pa toho na ruhuruhu palona’ mo memera purongo vara God Tama i pa sopo toho na ruhuruhuna.
1CO 15:28 Hin rani atu hinau tari la mai na ruhuruhun Natuna, ale Natun God sohena i pa hase taua i toho na ruhuruhun God Tama sei mo tau na hinau tari na ruhuruhuna, ale God i pa aulu na hinau tari na jara tari.
1CO 15:29 Vara tamlohi la pa sopo turu na mateia, sava natu mo lo toho na r̃omin la haratu la lo lavi na paptijo matan la haratu la mate moiso? Vara tamlohi la pa sopo turu na mateia, mata sava natu tamlohi la lo lavi na paptijo matara?
1CO 15:30 Sava natu mo r̃uhu na nomam vavahinau nike, matan mo lo tau na mateia na nahomam tarea?
1CO 15:31 Matan na lo vere tataholoia isamim la voraiku peresi na vevoraiku, noku hapahapa hin Kr̃isto enia kamim sei, matan rani mo visa moiso, mariviti a lo mate matamim.
1CO 15:32 Sava hina r̃uhu i pa malue na noku valum peresi maji jala sei, la tamlohi atu Ephesus, vara i pa sopo te sauteterahi na mateia? Vara mo sopo te sauteterahi, mo r̃uhu vara r̃a vaia usuri retireti nike vara, ‘R̃a vai na hanhani tavera, ale r̃a inu, matan pavuho r̃a pa mate.’
1CO 15:33 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim hin haratu la lo verea lara, “Posposi nona tamlohi sasati i er̃i posi na posposi tataholo nona tamlohi r̃uhu.”
1CO 15:34 Ha rovo na nomim posposi sasaruhu, ale ha isoiso na hehe, matan tatuamim la sopo levosahi te hinau hin God. Na verea matan vara a vai kamim ha mahanuhanu.
1CO 15:35 Pani tea i pa usia vara, ‘Tamlohi mate la pa mele turu sohena sava? Ale epera la pa sohena sava?’
1CO 15:36 Kamim tamlohi rongorongo vono! Sava ka lavoa i pa sopo er̃i mauri vara i sopo mate tiroma.
1CO 15:37 Ale sava ka lavoa, mo sopo enia natu mo mele tuvu, matan enia piri matea purongo, hina purongo vara piri wit teni te piri vipahai tinapua.
1CO 15:38 Ale God mo silea na epena usuri na masalona, ale mo sile na piri hatehateahi na epe tinatinapua.
1CO 15:39 Matan epe tari la sopo sohesohera, pani epe tamlohi enira la sohesohera, epe maji palo vati la tinatinapua, epe maji avuavu mo mele tinapua, ale epe maji tasi mo tinapua.
1CO 15:40 Epe hinau na tuka la tinapua na epe hinau na varama, pani memera epe na tuka la tinapua, ale memera epe na varama la tinapua.
1CO 15:41 Memera alo enia hinau matea, memera vitu enia mo tinapua, memera vitusarasara la mele tinapua, matan memera vitusarasara matea matea la tinatinapua.
1CO 15:42 Ale mo sohena natu na sauteterahi nona mateia. Sava la tavunia enia i pa r̃ovo, sava mo mele turu enia i sopo er̃i r̃ovo.
1CO 15:43 Sava la tavunia enia hina purongo, ale sava mo turu enia mo r̃uhur̃uhu jea. Sava la tavunia enia mo talekoleko, ale sava mo turu enia mo r̃ilangi.
1CO 15:44 Sava la tavunia enia epe mata varama, ale sava mo turu enia epe matan na tuka. Vara epe matea matan varama nike, i pa epe matea matan na tuka.
1CO 15:45 Sohen la ulia lara, ‘Tamlohi tiroma atu Adam mo mai tamlohi mo lo mauri’. Harua Adam atu mo pa mai hitahu, enia mo sile na mauri mata Tanumen God.
1CO 15:46 Sava mo mai tiroma, mo sopo haratu matan na tuka, pani haratu mata varama, haratu matan na tuka mo pa usuria hitahu.
1CO 15:47 Tamlohi tiroma, enia mo tai na varama, mo malue na lepa, pani harua tamlohi enia mo tai na tuka.
1CO 15:48 Tamlohi tari na varama la lavi na epe varama sohen Adam, pani eper̃a matan na tuka i pa sohen epen Kr̃isto.
1CO 15:49 Nake r̃a sohen Adam, tamlohi mata varama, ale hitahu r̃a pa sohen Kr̃isto sei mo tai na tuka.
1CO 15:50 La voraiku peresi na vevoraiku, na verea isamim, vara epe peresi na r̃ae matan varama nike la pa sopo er̃i unu hin mauri atu na tuka, teni haratu i pa r̃ovo i pa sopo er̃i unu hin mauri atu i sopo er̃i r̃ovo.
1CO 15:51 Ha tapurongo, a pa vere kamim na hina luhu matea. Enr̃a mo isoiso r̃a pa sopo mate, pani enr̃a mo isoiso r̃a pa posi,
1CO 15:52 vahatea purongo na isoiso roroa trumpet non God. Matan roroan trumpet atu i pa roroa, ale la haratu la mate la pa turu la sopo er̃i mele r̃ovo. Enr̃a mo isoiso r̃a pa posi.
1CO 15:53 Matan epe mata r̃ovo nike, i pa ru epe atu i sopo er̃i r̃ovo, ale epe mata mate nike, i pa ru na epe i sopo er̃i mate.
1CO 15:54 Hin rani atu vara hinau mata r̃ovo mo ru na hinau i sopo er̃i r̃ovo, ale epe mata mate i ru na epe i sopo er̃i mate, ha pa levosahia vara sava la ulia tuai moiso i pa masese natu vara, ‘Suiha mata mauri mo r̃olomi na mateia.’
1CO 15:55 ‘Eh mateia! Suiham enia epu? Eh mateia! Suiham mata sile na rongohaji enia epu?’
1CO 15:56 Suiha mata sile na rongohaji non mateia enia hehe, ale suiha mata hehe enia leu non God.
1CO 15:57 Pani r̃a vere meje isan God sei mo lo siler̃a na suiha matan vara r̃a jeu na nor̃a meresahi tari hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
1CO 15:58 Matan hinau sei, la voraiku kalesia r̃uhur̃uhu, ha turu r̃ilangi, ale ha sopo hisuhisu, tarea ha vai na vavahinau non Moli matan ka levosahia vara hin Moli nomim vavahinau i sopo er̃i vano hina purongo.
1CO 16:1 Ale usuri na hinau na nomim leta mata silesilea mata mania nona tapuhi, sava na verea isana mara Galatia, kamim sohena, ha pa vaia sohera.
1CO 16:2 Na tiroma rani na wik hatehateahi, kamim hatehateahi ha pa tauhasehi te mania na volimim, ale ha tau mamahunia, sohen ka hitea mo tataholo isamim, matan vara hin pongi atu vara a mai isamim, ka pete tatamahunia moiso vara a lavia.
1CO 16:3 Ale hin rani atu vara a pala, a pa r̃ule la haratu ka vir̃onira moiso peresi na leta vara i vereulia vara enira la tai epu peresi na nomim silesilea i sivo Jerusalem.
1CO 16:4 Vara ka hitea vara mo tataholo vara a sivo peresira, mo lo r̃uhu purongo, la pa usuriau.
1CO 16:5 A pa rohi kamim vara a hahau roto Macedonia, matan na lo r̃omr̃omia vara a pa hahau roto Macedonia.
1CO 16:6 Korong a pa toho isamim makomona, vara i vono, a pa toho isamim na pongi hamariri, matan vara ha er̃i tueniau na maleleku na sava jara vara a vano ea.
1CO 16:7 Matan na sopo opoia vara a hite kamim mata makomo rani purongo. Na lo r̃omtoho vara a pa toho peresi kamim i peravu makomona vara Moli mo avulahi.
1CO 16:8 Pani a pa toho Ephesus i tikeli na pongin Pentecost,
1CO 16:9 matan masapa mata vavahinau matea mo roi isaku vara a er̃i vai te vavahinau non Moli nike, ale noku meresahi enira matuvana.
1CO 16:10 Vara Timothy i mai isamim, ha kilau mamahunia, enia mo lo vai na vavahinau non Moli soheku.
1CO 16:11 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i hitelehilehia. Ha r̃ulea na malelena peresi na nomim ler̃uhu vara i mai isaku. Na lo kilau vara a pa hitea peresi na tatua vorai kalesia tinapua i sopo tuai.
1CO 16:12 Ale vorair̃a atu Apollos, na lo usia r̃ilangi isana vara i rohi kamim tolu na vorair̃a kalesia tinapua nike. Pani mo sopo opoia vara i mai nake, i pa mai hitahu vara i hite te masapana.
1CO 16:13 Ha lo kilau, ha lo turu r̃ilangi na rasua, ha r̃omr̃ilangi, ha r̃ilar̃ilangi.
1CO 16:14 Na hinau tari ka lo vaira, ha vaira na opoia.
1CO 16:15 Ka levosahi Stephanas peresi na vao imana enira la mai kalesia tiroma nike Greece, ale la sile na maurira matan vara la vavahinau la tueni na kalesia tinapua. Na lo usia r̃ilangi isamim la voraiku peresi na vevoraiku,
1CO 16:16 vara ha sile na oloolo isara peresi la haratu sei mapura la lo toho na nora vavahinau sohera.
1CO 16:17 Na lo avulahi tavera na mai non tahisamim Stephanas, Fortunatus peresi Achaicas, matan enira la lavi na jaramim nike peresiau.
1CO 16:18 Matan la vai na r̃omiku mo mele r̃uhu sohen la lo vaia na maurimim. Ha sile na oloolo isana tamlohi sohen harihi.
1CO 16:19 Vao kalesia nike Asia, la sohai na nora retioloolo isamim. Aquila enia Priscilla peresi na vao kalesia na imara la sohai na retioloolo r̃uhur̃uhu isamim hin Moli.
1CO 16:20 La vorai kalesia tari nike, la sohai na nora retioloolo isamim. Ha tapatapai kamim hatehateahi na posposi tataholo nona tapuhi non God.
1CO 16:21 Enau Paul na uli la retioloolo nike na limaku.
1CO 16:22 Vara tea mo sopo te opoia non Moli isana, lesati i pa toho isana. Nor̃a Moli, o mai.
1CO 16:23 R̃omr̃uhu non Moli Iesu i pa toho isamim.
1CO 16:24 Noku opoia i pa toho isamim mo isoiso, hin Kr̃isto Iesu. Amen.
2CO 1:1 Enau Paul na uli leta nike peresi vorair̃a Timothy, enau vahar̃ule non Kr̃isto Iesu matea usuri na masalon God. Kama lo uliuli mo vano isana vao kalesia non God Corinth peresi na tapuhi sei la lo toho r̃alihi na jara tavera matan Achaia.
2CO 1:2 R̃omr̃uhu peresi na tamata la mai isamim la tai isan God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto.
2CO 1:3 Hasohaso tavera i vano isan God sei Taman nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, enia God mo lo r̃omopoi na tamlohi, ale God mata tahe la haratu r̃omira la jovi.
2CO 1:4 Enia mo lo tahe na r̃omimam na nomam rani r̃ilangi tari matan vara kama er̃i tahe na r̃omin tinapua na nora rani r̃ilangi hin nanauhi sei God mo silea isamam.
2CO 1:5 Ale sohena kamam kama lo lavi na rani r̃ilangi matuvana matan Kr̃isto, ale hin Kr̃isto sohena nomam nanauhi mo mar̃ivi savulevule.
2CO 1:6 Pani vara kama lo lavi na mauri r̃ilangi, ka levosahia vara kama lavira mata i tahe na r̃omimim ale mata maurimim la juri; ale vara God mo tahe na r̃omimam, enia matan vara kama er̃i tahe na r̃omimim na nomim rani r̃ilangi. Ale matana, ha er̃i r̃om peravu ha turu r̃ilangi na rani r̃ilangi sei sohen kama lo lavira.
2CO 1:7 Kama levosahi mamahunia vara ka lavi na rani r̃ilangi peresi kamam, God i pa tahe na r̃omimim sohen mo lo vaia isamam.
2CO 1:8 Matan, la vorai peresi na vevorai, kama opoia vara ha levosahi mamahuni na rani r̃ilangi sei kama lavira na jara tavera matan Asia. La lo puhoni kamam la jeu na suihamam tari, ale kama r̃om vara kama pa mate.
2CO 1:9 Varar̃uhu, kama r̃om vara talai mata mateia mo jovi isamam moiso hin la rani r̃ilangi atu, ale matana, kama sopo mele rasu na suihamam pani kama tau na nomam rasua hin God sei mo sauteterahi la haratu la mate.
2CO 1:10 God mo sau nar̃ihi kamam na liman mateia, ale i pa juri kamam, ale kama tau na nomam r̃omtoho isana vara i pa mele juri kamam.
2CO 1:11 Kamim sohena, ha pa tueni kamam na nomim usiusi matamam, ale vuana, tamlohi matuvana la pa vere meje isan God matamam matan enia mo juri kamam na usiusi nona tamlohi matuvana.
2CO 1:12 Kama lo retihapahapa sohena matan kama er̃i vere tataholoia vara r̃omimam la sopo pisuhi kamam hin te nomam vavahinau mo sati kama lo vaira na naho tamlohi tari teni isamim. Kamam kama lo turu na r̃omr̃uhu non God, mo sopo na lelevosahi nona tamlohi, kama r̃omatano kama lo hahau sohena natirihi na naho tamlohi, ale kama lo vaia nike isamim mo jeu na jara tinatinapua.
2CO 1:13 Matan kama lo uli na sava mo lo toho na r̃omimam hin leta nike matan vara ha er̃i levosahi mamahunia, ale na lo r̃omtau vara ha pa levosahi mamahuni kamam,
2CO 1:14 hina purongo vara nake ka sopo lo levosahi mamahuni kamam. Hin rani atu vara nor̃a Moli Iesu i mele pala, kamim ha pa hapahapa matamam sohen nake kamam kama lo hapahapa matamim.
2CO 1:15 Ale matan na levosahi hinau atu, na lo verea isamim tiroma vara a pa rohi kamim mata a sile na ler̃uhu vaha rua isamim vara a toho peresi kamim.
2CO 1:16 Hin rani atu na r̃omi vara a pa toho peresi kamim na maleleku na lo vano Macedonia, ale vara a lo mele mule ha pa tueniau na maleleku vara a sivo Judea.
2CO 1:17 Korong ka r̃omr̃omia vara na posi na r̃omiku vara a pa rohi kamim matan na sopo mele pala isamim sohen na verea moiso. Korong kara na lo halu sohena tamlohi varama sei lara “io” pani r̃arami nora retireti tataholo enia “mo vono”.
2CO 1:18 Sohen God mo lo varar̃uhu tarea, nomam retisohai isamim mo sopo “io” ale hitahu “mo vono”.
2CO 1:19 Matan Natun God, Iesu Kr̃isto, haratu sei enau, Silas peresi Timothy, kama lo retivujavujangia isamim enia mo sopo “io” ale hitahu “mo vono”, pani hin Iesu enia “io” tarea.
2CO 1:20 Matan retitauhi tari non God hin Iesu enira mo isoiso “io”, ale matan haratu natu r̃a lo vere “amen” na rani r̃a lo hasohaso God hin Kr̃isto.
2CO 1:21 Pani God natu mo vai kamam kama r̃ilangi peresi kamim na rasua hin Kr̃isto, ale enia natu mo vir̃onir̃a mata nona vavahinau,
2CO 1:22 ale enia mo tapuhir̃a, ale mo tau na Tanumena na mapur̃a mo sohena vara mo tau na sope volir̃a tiroma na hinau tari la pa mai hitahu.
2CO 1:23 Ale na nahon God, na sopo halu, na sopo mele mai isamim Corinth matan na sopo opoia vara a vere komokomo kamim.
2CO 1:24 Na sopo opoia vara kama aulu na nomim rasua, pani vara kama tapala peresi kamim na vavahinau matan vara nomim avulahi i pa mar̃ivi na nomim turu r̃ilangi na nomim rasua.
2CO 2:1 Ale mo vaia na tau na r̃omiku vara a pa sopo rohi kamim ale ha mele rongo i sati matana.
2CO 2:2 Matan, vara a vai kamim ha rongo i sati, hare natu i pa vaiau a avulahi pani la haratu sei na lo vaira la rongo mo sati?
2CO 2:3 Ale na uli hinau akerihi isamim matan vara a mai, a pa sopo rongo i sati hin la haratu sei mo tataholo vara la vai na noku avulahi i tavera jea. Ka sopo levosahia vara noku avulahi mo lo turu na nomim avulahi?
2CO 2:4 Na rongo mo sati hajavua hin rani atu na uli leta atu isamim, r̃omiku mo jovi tavera ale na tangi matana. Na sopo opoia vara a vai kamim ha r̃om sasati, pani na opoia vara ha levosahia sohena sava na lo opoi kamim.
2CO 2:5 Vara tamlohi atu mo vaiau na rongo mo sati, mo sopo vaiau haseku vara a rongo i sati, pani na malele tinapua mo vai kamim mo isoiso ka rongo mo sati.
2CO 2:6 Enia mo lavi na rani r̃ilangi tavera mata talai atu sei ka lo silea isana moiso hin rani atu kamim mo isoiso ka pulutahi jara matea mata aria.
2CO 2:7 Ale nake mo tataholo vara ha r̃omia, ale ha mele tahe na r̃omina, vara i vono, r̃omina i pa sati jea ale i jovi nar̃ihi na nona rasua vevuhi.
2CO 2:8 Ale nakerihi, i pa r̃uhu jea vara ha vujangia vara ka pa lo opoia.
2CO 2:9 Hin rani atu na lo uliuli sohena isamim matan vara a pa hitea vara ha pa oloolo hiniau i tikeli epu.
2CO 2:10 Vara ha r̃omi tamlohi akerihi hin te hinau, enau sohena a pa r̃omia vara te hinau mata r̃omia mo lo toho mo tikeli nake, ale na vaia na suihan Kr̃isto matamim,
2CO 2:11 matan vara Setan i pa sopo jeur̃a, matan enr̃a r̃a levosahi mamahuni na malelen Setan.
2CO 2:12 Hin rani atu nara na pala Troas vara a retivujavujangi na Retir̃uhu hin Kr̃isto, hina purongo vara Moli mo sileau na masapa tavera matea,
2CO 2:13 r̃omiku mo sopo sakele matan na sopo lo hite voraiku Titus ea matan vara i vereau vara kamim ka lo toho sohena sava. Ale matana, na enr̃a vuho isara Troas ale na malue na vano Macedonia.
2CO 2:14 Pani r̃a vere meje tavera isan God sei hin Kr̃isto, mo lo tiromar̃a r̃a lo jeu na nor̃a meresahi tarea. Ale na sava jara r̃a lo vano hinira, enia mo vair̃a r̃a lo vere na tinapua hin Moli, ale r̃a lo sohai na Retir̃uhu sohena hasori ponaha r̃uhu matea.
2CO 2:15 Matan enr̃a r̃a hasori ponaha r̃uhu non Kr̃isto isan God isan la haratu sei God mo lo jurira, ale isan la haratu sei la pa tihai —
2CO 2:16 enr̃a hasori ponaha ranga matea mata i sile na mate isara, pani isan vao atu la rasua enr̃a hasori ponaha r̃uhu matea mata i sile na mauri. Ale hare natu mo tataholo mata i vai la vavahinau nike?
2CO 2:17 Matan kamam kama sopo sohen la vao tamlohi vujangi tinapua sei la lo vere na reti non God na nora halu mata lavi na mania. Mo vono, kamam kama lo retivujavujangi na retisohai non God mo sopo te halu hinia na nahon God, ale peresi na suihan Kr̃isto usuri na posposi tataholo nona vahar̃ule non God.
2CO 3:1 Ka r̃omi vara kama lo mele tapulo tahe kamam hasemam teni mo vono? Korong ka lo r̃omr̃omia vara kama pa lavi te leta isamim teni i mai isamim vara i verea vara kamam sava tamlohi, sohena tamlohi tinapua la lo lavira matan tamlohi la sopo levosahira?
2CO 3:2 Kamim ka nomam leta sei God mo ulia na mapumam, tamlohi tari la levosahia ale la er̃i evia,
2CO 3:3 mo vujangia vara kamim ka leta matea non Kr̃isto sei kamam kama lo lavia mo mai isana, tea mo sopo ulia na pepa na limara pani Tanumen God sei mo mauri mo ulia, mo sopo sohena leu mo ulia na tavalu vatu, pani na mapu tamlohi.
2CO 3:4 Kama levosahi mamahuni la hinau nike nomam rasua hin God hin Kr̃isto mo tavera.
2CO 3:5 Enia mo sopo vara kama r̃omr̃omia vara kama er̃i vai te hinau kamam hasemam, pani nomam er̃ier̃i mo tai isan God,
2CO 3:6 sei mo vair̃a r̃a tataholo mata er̃i vai na vavahinau non retitauhi paro mata mauri sei mo sopo usuri na leu la ulia na pepa, pani na Tanumena, matan leu mo sile na mateia, pani Tanumena mo sile na mauri.
2CO 3:7 Pani, vara vavahinau atu tuai mata leu la ulia na tavalu vatu mo sile na mateia, hina purongo mo pala peresi na mera tavera ale mo vaia tavtavuin Israel atu la sopo er̃i kilau tataholo na nahon Moses mata meran God mo mera na nahona pani mera atu mo lo majara,
2CO 3:8 r̃a levosahi mamahunia vara mera vavahinau non Tanumena i pa mele r̃uhu jea!
2CO 3:9 Matan, vara mera r̃uhur̃uhu mo lo toho hin retitauhi tuai atu mata leu sei mo sile na talai, r̃a levosahia vara retitauhi paro sei mo lo vai na tamlohi la tataholo na nahon God mo mele r̃uhu jea.
2CO 3:10 Varar̃uhu, sava retitauhi tuai mata leu mo verea vara mo mera mo r̃uhu tiroma, nake mo sopo mele mera i r̃uhu matan retitauhi paro mo pete lavi na jarana moiso, ale mo mera mo r̃uhur̃uhu jea.
2CO 3:11 Matan, vara sava mo lo majara tiroma mo mai peresi na mera r̃uhur̃uhu, meran retitauhi paro i pa toho jejeu i pa mele r̃uhur̃uhu jea.
2CO 3:12 Ale matan retitauhi paro nike mo vai na r̃omir̃a mo r̃ilangi, mo sopo te matahu na nomam vavahinau,
2CO 3:13 ale mo sopo sohen Moses sei tuai mo lo ropoi na nahona na tavalu ruru matea matan vara tavtavuin Israel la sopo er̃i varoi mera atu mo lo majara na nahona.
2CO 3:14 Pani r̃omira mo pelati, ale mo kakau nake, tavalu ruru atu mo pa lo toho vara la rongo tea mo evi retitauhi tuai atu. Tea i sopo er̃i lavi nar̃ihia hasena matan hin Kr̃isto hasena tavalu ruru atu i er̃i malue.
2CO 3:15 Pani r̃omira mo pa lo pelati mo kakau nake vara la tapurongo na sava Moses mo ulia tuai, tavalu ruru atu mo pa lo ropoi na r̃omira.
2CO 3:16 Pani vara tea mo posi mo mai isan Moli, Moli mo lanar̃ihi tavalu ruru atu.
2CO 3:17 Ale Moli enia Tanumen God, ale na sava jara Tanumen Moli mo lo toho hinia, tamlohi la pa materi.
2CO 3:18 Ale enr̃a mo isoiso nahor̃a mo lo toho na jara tavera, ale la mera na meran Moli, ale mo lo posir̃a r̃a mai sohena na merana makomakomona na suihan Moli sei enia Tanumen God.
2CO 4:1 Matan haratu, matan kama lavi vavahinau nike usuri na r̃omopoia non God, r̃omimam la sopo er̃i jovi.
2CO 4:2 Pani kama r̃ohu na hina luhu mata mahanuhanu, ale kama sopo vaihitea vara kama halu tea teni kama sopo posileji na reti non God. Pani kama lo retivujavujangi na retivarar̃uhu na jara tavera matan vara tamlohi la pa hitevosahia vara kama lo varar̃uhu na nahon God.
2CO 4:3 Pani hina purongo vara God mo tavuhoro na nor̃a Retir̃uhu, mo tavuhoro purongo isan la haratu sei la pa tihai sei,
2CO 4:4 Setan, god matan varama nike, mo vusohi na r̃omin la haratu sei la sopo rasu, ale la pa sopo er̃i hitevosahi na meran Retir̃uhu sei non Kr̃isto — enia niniun God tataholo.
2CO 4:5 Kama sopo retivujavujangi hin kamam hasemam, pani hin Iesu Kr̃isto sei enia Moli, ale kama verea vara kamam nomim slev mata sava Iesu mo vaia matamam.
2CO 4:6 Matan God sei mo verea mara, ‘Malarani i mera na r̃or̃oha.’ enia haratu sei mo lo mera na mapur̃a matan vara i siler̃a na mera mata lelevosahi r̃uhur̃uhu non God r̃a hitea na maurin Iesu Kr̃isto.
2CO 4:7 Pani kama lo lavi la hina r̃uhur̃uhu nike na jilivi lepa purongo, matan vara suiha tavera sei tamlohi la er̃i hitea mo lo malue hin kamam mo sopo nomam pani non God hasena.
2CO 4:8 Kama lo lavi na rani r̃ilangi na malele tari, pani la sopo lomolomo kamam. Kama sopo levosahia vara kama pa vai na sava, pani kama sopo hilu atu,
2CO 4:9 la tipahi kamam, pani God mo sopo rovo hin kamam, la vili sati kamam, pani kama mele turu.
2CO 4:10 Kama lo lavi na rani r̃ilangi tarea na epemam hin mauri nike, ale la lo lavi na r̃ungara mata mateia non Iesu matan vara tamlohi la pa er̃i hite na maurin Iesu na epemam.
2CO 4:11 Varar̃uhu kama lo toho tarea na matarua mateia matan kama lo volitusi isan Iesu matan vara maurin Iesu i pa mera na jara tavera na epemam sei mata mate.
2CO 4:12 Matana, kama lo nahoi na mateia, pani vuana enia nomim mauri tui tui.
2CO 4:13 Pani kama pa lo retivujavujangi matan nomam rasua mo tataholo na sava la ulia na psalm mara, ‘Na rasua, ale matana, na pa retireti.’ Ale kamam sohena, kama rasua, ale matana, kama pa retireti.
2CO 4:14 Kama pa vaia sohena matan kama levosahia vara God sei mo sauteterahi Iesu, i pa lavi kamam peresi kamim r̃a turu na nahona.
2CO 4:15 Hinau r̃ilangi kama lo lavira na maurimam nake enira mata la tueni kamim. Ale sohen r̃omr̃uhu non God mo lo lavi na tamlohi matuvana la lo mai isan Kr̃isto, tamlohi la pa mele hasohaso God i tavera jea.
2CO 4:16 Enia matan haratu natu mo vaia kama sopo hilu taleu. Hina purongo vara suiha epemam mo lo majara, pani maurimam la lo ulua na rani hatehateahi.
2CO 4:17 Hina purongo vara r̃a hite na nor̃a rani r̃ilangi matan nake sohena hina tavera, pani enira la varihi purongo matan enira mata makomo rani purongo. R̃a levosahia vara nor̃a rani r̃ilangi nake la pa siler̃a na hasohaso tavera sei i pa toho jejeu hin mauri atu mo lo mai.
2CO 4:18 Ale r̃a sopo r̃omr̃omi na nor̃a rani r̃ilangi matan nake, mo vono, pani r̃a lo kilau toho mata hinau r̃a sopo er̃i hitera. Matan sava sei r̃a er̃i hitera, enira la pa toho mata makomo rani purongo, pani sava r̃a sopo er̃i hitera la pa toho jejeu.
2CO 5:1 Matan r̃a levosahia vara eper̃a nike na varama r̃a lo toho hinia mo r̃ovo — vara r̃a mate r̃a pa malue hinia — r̃a levosahia vara jarar̃a matea mo lo toho na tuka na epe matea matan tui tui sei tamlohi la sopo voroa na limara, pani God hasena mo vaia matar̃a.
2CO 5:2 R̃a lo malokoloko hin eper̃a nike nake, ale r̃a lo kilau toho matan rani atu sei God i pa ru na epe matan tuka hinir̃a sohena ruru paro.
2CO 5:3 Matan r̃a pa sopo toho sohena tanume mo sopo te epera, pani r̃a pa ru na epe paro matan tuka.
2CO 5:4 Eper̃a nike nake la lo mate, la vair̃a r̃a rongohaji ale la puhonir̃a, pani mo sopo matan vara r̃a opoia vara r̃a mate ale r̃a sopo lavi te epe hatea. R̃a opoia vara r̃a unu na eper̃a paro matan vara mauri tui atu i r̃olomi eper̃a tuai nike.
2CO 5:5 God hasena mo tatamahunir̃a matan la hinau akerihi, ale mo siler̃a na Tanumena sohena sope volir̃a tiroma na hinau tari i pa silera hitahu.
2CO 5:6 Ale matana, tarea r̃a lo r̃omr̃ilangi, hina purongo vara r̃a levosahia vara r̃a lo toho nike na varama na eper̃a nakerihi, r̃a sopo lo toho peresi Moli,
2CO 5:7 matan nake, r̃a lo mauri na rasua, mo sopo na sava r̃a lo hitera.
2CO 5:8 Varar̃uhu r̃a r̃omr̃ilangi, ale r̃a levosahia vara i pa mele r̃uhu vara r̃a er̃i malue hin la epe nike matan vara r̃a pa toho na jarar̃a na tuka peresi Moli.
2CO 5:9 Hina purongo vara r̃a lo mauri hin epe nike teni vara r̃a mate r̃a malue hinia, r̃a lo tau na r̃omir̃a hinia mata i lo vai Moli i avulahi tarea.
2CO 5:10 Matana enr̃a tari r̃a pa turu na nahon Kr̃isto na nona jara sakele mata aria vara i arir̃a. R̃a pa lavi na sava mo tataholo isana usuri na sava r̃a vaia mo r̃uhu teni mo sati hin eper̃a nike na varama.
2CO 5:11 Matan kama levosahi matahu tavera akerihi mata aria non Kr̃isto, enia mo vai kamam kama voko r̃ilangi vara kama reve na tinapua isana. God mo levosahia vara kama lo varar̃uhu, ale na lo r̃omtoho vara kamim sohena ka levosahia.
2CO 5:12 Kamam kama sopo mele vaihitea vara kama hase tahe kamam, mo vono. Kama lo vere kamim hin la hinau nike matan vara ha er̃i hapahapa hin kamam, ale matan vara ha er̃i r̃arami la tamlohi vujangi haluhalu atu sei la lo reti mangisi na nora vavahinau purongo, pani la sopo verea varar̃uhu vara enira la sava tamlohi.
2CO 5:13 Matan vara tea la hitea vara kama rongorongo vono, enia matan vara kama pa sile na hasohaso isan God hinira. Ale vara kama lo vai na hinau tataholo, enia matan vara i tueni kamim.
2CO 5:14 Matan opoia non Kr̃isto mo lo halo kamam, matan kama levosahi mamahunia vara Kr̃isto mo mate mata tamlohi tari: ale matan hinia tamlohi tari la mate.
2CO 5:15 Ale enia mo mate mata tamlohi tari matan vara la haratu la lo mauri la pa sopo mauri nora hasera, pani la pa mauri non haratu sei mo mate matara, ale God mo sauteterahia na mateia.
2CO 5:16 Matan haratu nake, kama sopo mele kilau na tamlohi usuri na r̃om tamlohi. Tuai na lo r̃omr̃omia sohena hin Kr̃isto vara enia tamlohi matea purongo. Pani nake noku kilakilau mo sopo mele sohena.
2CO 5:17 Mo r̃aramia vara la haratu la mai kalesia hin Kr̃isto la mai tamlohi paro. La sopo mele sohen tuai, matan mauri tuai mo tihai, ale mauri paro mo tapulo moiso.
2CO 5:18 La hinau tari nike la tai isan God sei mo sari tamata peresi na tamlohi na varama hin Kr̃isto, ale enia natu mo sile kamam na vavahinau mata tau na tamata.
2CO 5:19 Matan r̃a er̃i verea vara hin Kr̃isto, God mo sari tamata non varama vara i mele tapala peresia. Mo sopo mele evi na hehe nona tamlohi, ale mo sile kamam na retisohai mata sari tamata.
2CO 5:20 Matan haratu, kamam kama vahar̃ule non Kr̃isto, ale hin kamam, God mo lo usi kamim r̃ilangi sohen Kr̃isto hasena mo lo usia vara ha sari tamata peresi God!
2CO 5:21 Matan God mo vai Kr̃isto sei mo sopo hehe hin te rani, mo mai nor̃a malamalai mata hehe, matan vara hinia, r̃a pa er̃i mai r̃a tataholo na nahon God.
2CO 6:1 Ale matan enr̃a r̃a tapala na vavahinau non Moli, kama lo usi kamim mo r̃ilangi vara ha sopo r̃omr̃omi purongo na retisohai r̃uhur̃uhu mata r̃omr̃uhu non God.
2CO 6:2 Matan God mo verea mara, ‘Na ranina tataholo na rongoho, Na rani mata juri na tueniho.’ Varar̃uhu, God mo lo tatamahu mata i tueni kamim nakerihi. Nakerihi enia rani mata juri.
2CO 6:3 Kama sopo sile na masapa vara tea i pa r̃ohu hin Moli na sava kama lo vaia, matan vara tea i sopo er̃i hite te hina sati na nomam vavahinau.
2CO 6:4 Matan hinau tari kamam vahar̃ule kama lo vaira, kama vaihitea vara tamlohi la hitea vara varar̃uhu kamam vahar̃ule varar̃uhu non God. Kama lo r̃omperavu tarea na rongohaji peresi na rani r̃ilangi peresi na rani sasati tinatinapua,
2CO 6:5 ale na rani tamlohi la tamaji kamam, teni vara la pulahi kamam na lolo ima r̃ilangi, teni vara vao tamlohi la meresahi hin kamam, teni vara kama voko mate, ale kama kilau rani vaha visa, ale kama marohati.
2CO 6:6 Kama lo hahau na posposi vokevoke, kama lo vujangi na nomam lelevosahi hin Kr̃isto, ale na nomam r̃omperavu, na nomam r̃omr̃uhu, na nomam opoia varar̃uhu, ale na suihan Tanume Tapu.
2CO 6:7 Kama lo turu r̃ilangi na retivujavujangi mata retivarar̃uhu. Suihan God mo lo voko hin kamam. Nomam posposi tataholo mo sohena sita vuro matea mata i taijovjovi na hehe na matua limamam, ale tingting matea mata i turuhoro na meresahi na marau limamam.
2CO 6:8 Kama lo volitusi isan God, hina purongo vara tamlohi la sile na oloolo isamam teni vara la r̃ohu hin kamam, hina purongo vara la verer̃esr̃esi kamam teni la hasohaso kamam. Kama lo varar̃uhu, pani hai la verea lara kama tamlohi halu!
2CO 6:9 Tamlohi la levosahi mamahuni kamam, pani la vai kamam sohena la sopo levosahi kamam. Kama lo toho na matarua mateia, pani ka hitea kama pa lo mauri nahai! La hamaji komokomo kamam pani kama sopo mate,
2CO 6:10 ale r̃omimam la sati, pani kama avulahi, kama sohena tilavono, pani kama vai na mauri tamlohi matuvana la mele r̃uhu jea, ale sohena mo sopo te nomam hinahinau, pani hinau tari enira nomam.
2CO 6:11 La tapala r̃uhur̃uhu matan Corinth, kama lo retireti tataholo peresi kamim, kama avulahi tarea mata kama tueni kamim.
2CO 6:12 Mo sopo te hinau i turuhoro na nomam opoia isamim, pani matan kamim purongo ka horo na nomim opoia isamam.
2CO 6:13 Ale ka levosahia vara na lo retireti isamim na opoia sohena natuku tataholo, ale kamim sohena, ha avulahi vara r̃a mele tapala.
2CO 6:14 Ha sopo turu jara matea na vavahinau non la haratu la sopo usuri na mauri rasua, matan i pa sohena sava vara tea i vai na posposi tataholo i er̃i tapala peresi la haratu la lo tope na leu? Teni sohena sava natu malarani i er̃i tapala peresi na r̃or̃oha?
2CO 6:15 Kr̃isto enia Tiapolo la er̃i turu jara matea hin te hinau teni mo vono? Ka levosahia vara la haratu la rasu God la lo lotua, pani la haratu la sopo rasua la lo lotulotu vono.
2CO 6:16 Ale sohena sava natu hinau mata lotulotu vono i er̃i turu jara matea na lolo Temple non God? Matan enr̃a r̃a temple non God sei mo lo mauri, mo sohen God mo retitauhi hinira moiso mara, ‘A pa toho hinira ale a pa lo hahau na livuhara. Enau a pa nora God, ale enira la pa noku tamlohi.’
2CO 6:17 ‘Matana, ha malue hinira ale ha turu hasemim hinira, Moli mo verea. Ha sopo tikeli na nora hina lumiha, ale a pa avulahi hin kamim.’
2CO 6:18 ‘A pa Tamamim, ale kamim ha pa natuku, peresi na venatuku, Moli God Suiha mo verea.’
2CO 7:1 La tapala r̃uhur̃uhu, matan r̃a lavi la retitauhi nike, r̃a tau nar̃ihi na posposi tari sei la er̃i vai na eper̃a peresi na maurir̃a la lumiha, matan vara r̃a er̃i lavi mauri atu mo tapu matan r̃a lo lotu God na nor̃a matahu.
2CO 7:2 Ha avulahi vara r̃a mele tapala! Kama sopo vai te hinau i sati isan tea, kama sopo tikauleji tea, kama sopo haluhalu tea.
2CO 7:3 Na sopo vere harihi matan vara i vai na r̃omimim i sati, matan na pete verea isamim moiso vara kamim ka lo toho na mapumam, ale vara r̃a mate jara matea, r̃a pa mauri jara matea.
2CO 7:4 Enau na rasu kamim, ale noku hapahapa matamim mo tavera jea. Ka tahe na r̃omiku, ale ka vaiau na avulahi hina purongo na nomam rani r̃ilangi nake.
2CO 7:5 Na rani kama kakau Macedonia, kama sopo mapu matan r̃alihi hin kamam rani r̃ilangi la lo mai na jara tari, ale na lolomam, matahu mo lo malue matana.
2CO 7:6 Pani God atu sei mo lo tahe na r̃omin la haratu r̃omira la jovi mo tahe na r̃omimam na rani Titus mo pala.
2CO 7:7 Kama sopo avulahi purongo na nona pala pani na retisohai r̃uhur̃uhu sei ka silea isana. Noku avulahi mo tavera na nona pala matan mo vereau hinia sohena sava ka lo kilau toho matan rani atu vara a pa mele rohi kamim hinia, ale sohena sava r̃omimim mo sati, ale sohena sava r̃omimim mo sati matan hehe atu, ale vara nomim opoia hiniau mo sohena sava.
2CO 7:8 R̃omiku mo sopo mele sati matan leta atu na sohaia, hina purongo vara r̃omiku mo sati mata makomo rani, matan na levosahia vara ka rongo mo sati matana mata makomo rani.
2CO 7:9 Nake na lo avulahi matan na sohaia, mo sopo matan mo vai kamim ka rongo mo sati, pani matan nomim r̃omi sati mo vai kamim ka posi na nomim hehe. R̃omi sati atu natu God mo lo opoi na nona tamlohi vara la lavia, ale na isoisona, kama sopo komo kamim hin te hinau matana.
2CO 7:10 Matan God i er̃i vai na r̃omi sati mata hehe na maurir̃a i tuenir̃a, mata i vair̃a r̃a posi na nor̃a hehe, ale vuana enia r̃a pa juri. Ale maurir̃a i sopo er̃i sati na r̃omi sati sohen harihi. Pani r̃omi sati sei mo sopo te posi matana mata hehe, enia pa haratu sei vuana enia mateia.
2CO 7:11 Ka hite na sava r̃omi sati r̃uhur̃uhu nike mo vaia na maurimim? Mo vujangia vara ka tatamahu varar̃uhu mata oloolo sohena sava, ale mata vai na hijamim la vokevoke, ale vara lolokoru matan hehe akerihi sei mo vai na matamim mo lo roi matana, ale sohena ka lo kilau toho mata ha mele hiteau, ale sohena ka r̃omjea vara ha sile na talai isan tamlohi atu mo lo hehe. Ka lo vujangia vara ka vaihitea vara ha vai na hinau tari ka er̃i vaira mata vai na hinau la tataholo.
2CO 7:12 Ale matana, hina purongo vara na uliuli isamim, pani mo sopo matan haratu mo lo vai na hehe, teni isan haratu sei hehe atu mo vai na r̃omina mo sati, pani matan vara a vujangi kamim sohena sava ka lo tatamahu mata usuri na nomam reti na nahon God.
2CO 7:13 Ale kama avulahi tavera matana, mo sopo matan haratu purongo, pani matan kama avulahi tavera matan kama hite na avulahi non Titus mata nomim posposi r̃uhu sei ka lavia hinia, ale sohena sava ka vai na r̃omina mo sakele matan hinau akerihi.
2CO 7:14 Enau na verea isana sohena sava na hapahapa hin kamim, ale kamim ka sopo vai na r̃omiku i jovi. Tarea na lo reti varar̃uhu isamim, ale nakerihi na levosahia vara noku reti hapahapa isan Titus matamim mo varar̃uhu.
2CO 7:15 Ale nake mo lo opoi kamim mo tavera jea vara mo lo r̃omr̃omi na nomim oloolo, ale sohena sava ka lavia na oloolo tavera.
2CO 7:16 Nake na avulahi tavera matan noku rasua mo r̃ilangi hin kamim.
2CO 8:1 Ale nakerihi na opoia vara a verea isamim la vorai peresi na vevorai, na sava God na nona r̃omr̃uhu mo vaia na nona vao kalesia tari Macedonia.
2CO 8:2 Hina purongo vara nora rani r̃ilangi peresi na rani sasati mo matuvana, nora avulahi r̃uhur̃uhu peresi na mauri tilavono mo vaira la avulahi jea mata tueni na tinapua na nora hansohai.
2CO 8:3 Matan a er̃i verea vara la sopo sile purongoi na sava la er̃i silea pani mo jeu haratu, matan la silea na nora r̃omavulahi purongo.
2CO 8:4 La usia vaha visa moiso vara la er̃i sor̃otahi peresi na tinapua mata la sile te tuetueni mata i tueni na kalesia tilavono Jerusalem ale na jara tavera matan Judea.
2CO 8:5 Ale aulu hin haratu, la vai na hinau mo jeu na nomam r̃omtau, matan la hase silera isan Moli tiroma, moiso la tatamahu mata vai na sava kama verea usuri na masalon God.
2CO 8:6 Ale kamim vao kalesia sei Corinth, ka levosahia vara kama mele usi Titus sei mo lo verea isamim tiroma moiso vara i pa mele vano isamim, ale i usi kamim vara ha vai mar̃ivisi na nomim silesilea.
2CO 8:7 Ale matan usuri na posimim ka lo vaia mo r̃uhur̃uhu jea na hinau tari — nomim rasua mo tavera jea, nomim tamlohi hai la er̃i retireti mo r̃uhu, ka lelevosahi, r̃omimim mo r̃ilangi mata ha vai na hinau, ale nomim opoia hin kamam mo tavera jea — pani nake na opoia vara ha mar̃ivisi na nomim vavahinau mata sile na silesilea sohen ka lo vaia na hinau tinatinapua mo r̃uhu.
2CO 8:8 Na sopo verea vara ha pa sile na silesilea nike sohena retileu matea, pani na lo vaihite na nomim opoia. Matan na opoia vara a hitea vara i pa sohena opoia nona vao kalesia tinapua Macedonia teni mo vono.
2CO 8:9 Matan kamim ka levosahi na r̃omr̃uhu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, vara hina purongo vara enia mo tavtav sohen God mo tavtav, enia mo mai tamlohi tilavono matamim, matan vara na nona tilavono kamim ha pa tavtav na mauri.
2CO 8:10 Ale mo r̃uhu vara ha vai vevuhi na silesilea sei ka tapulona na tauni sei mo vano moiso, matan kamim natu ka verea r̃omr̃omi sei, ale kamim natu ka tapulo mata ha vaia.
2CO 8:11 Mo tataholo mata ha vai vevuhia sohen ka r̃omjea hinia na tapulona. Ha sile na sava ha er̃i silea.
2CO 8:12 Vara ka avulahi jea mata ha sile na silesilea, mo sopo te hinau hinia vara ha er̃i sile i visa. God mo opoia vara ha sile na sava ha er̃i silea, mo sopo usi na hinau mo sopo te nomim.
2CO 8:13 Na sopo verea vara ha pa silea hajavua matan vara i vai kamim ha vejuveju. Na lo verea matan na sopo opoia vara tea i er̃i verea vara kama lo tametame te tatua vao kalesia purongo.
2CO 8:14 Nake nomim tavtav mo mar̃ivi, ale ha er̃i tuenira Judea na nora vejuveju. Ale hin te rani vara ka vejuveju, enira sohena la pa er̃i tueni kamim. Hin malele akerihi natu vao kalesia tari la pa sopo er̃i vejuveju hin te hinau hinia.
2CO 8:15 Mo sohen la ulia tuai na Retitapu vara, ‘Haratu mo takonahi na mana mo mar̃ivi, nona mo sopo mar̃ivi hajavua, ale haratu mo takonahi makomona, nona mo sopo makomona hajavua’.
2CO 8:16 Pani na lo vere meje isan God sei mo tau na r̃omr̃omi matea hin Titus sohen mo taua hiniau mata kama kilau kamim.
2CO 8:17 Kama usia vara i mele rohi kamim, ale mo avulahi matana, aulu hin haratu, enia mo lo tatamahu moiso vara i mele vano i hite kamim.
2CO 8:18 Kama pa r̃ule na vorai tinapua matea vara i usuri Titus. Vao kalesia tari la majinga vara vorai sei enia tamlohi r̃uhu matea mata retivujavujangi na Retir̃uhu.
2CO 8:19 Aulu hin haratu vao kalesia nike Macedonia la vir̃oni vorai sei vara i pa usuri kamam na rani kama sivo Jerusalem mata sile silesilea nike isana kalesia tilavono ea — enia vavahinau matea i pa sile na hasohaso isan Moli, ale mo vujangia vara kama tatamahu mata tuetueni.
2CO 8:20 Kama pa hahau jara matea matan vara i pa sopo sile te masapa vara tea la r̃omr̃omia vara kama lo roro hin silesilea avulahi nike.
2CO 8:21 Ale matana, kama lo vaihitea tarea vara kama vai na hina tataholo na nahon God peresi na naho tamlohi.
2CO 8:22 Ale kama lo mele r̃ule na vorai kalesia tinapua matea peresira Corinth, enia mo jeu na nomam hina vaihite moiso, ale mo mera purongo vara mo avulahi na hinau matuvana, pani nake mo mele jeu tiroma matan mo rasu kamim mo tavera jea.
2CO 8:23 Vara te retiusia matan Titus, ha verea isara vara enia tapalaku mata i vai na vavahinau non Moli matamim. Ale la vorai tinapua sei la lo usuria enira vahar̃ule r̃uhu nona vao kalesia nike, ale nora tovongi mo vai na tamlohi la hasohaso Kr̃isto matara.
2CO 8:24 Ale matana, ha turu peresira matan vara vao kalesia la pa er̃i hitevosahi na nomim opoia, ale vara i vujangia vara nomam reti hapahapa matamim mo varar̃uhu.
2CO 9:1 Na levosahia vara mo sopo te hinau hinia vara a sopo uliuli matan silesilea nike nona tapuhi Jerusalem,
2CO 9:2 matan na levosahia vara ka lo tatamahu mata ha tuenira moiso. Ale na reti hapahapa moiso isan tapalar̃a nike Macedonia vara kamim kalesia Corinth ka tatamahu hin tauni sei mo vano moiso vara ha sohai na silesilea matea, ale nomim avulahi mo vai na vao kalesia tinapua r̃omira mo r̃ilangi mata la tapulo na tuetueni.
2CO 9:3 Pani na lo r̃ule la vorai kalesia nike vara la hitea vara varar̃uhu ka tatamahu sohen na verea isara vara ha pa tatamahuni na mania moiso. Na sopo opoia vara la pa hitea vara noku reti hapahapa nike hin kamim i vano hina purongo.
2CO 9:4 Matan, vara te mara Macedonia i mai peresiau ale vara i hitea vara ka sopo tatamahu, kama pa mahanuhanu ale kamim sohena, matan kama verea moiso vara kama lo rasu kamim.
2CO 9:5 Matan na sopo opoia vara a mahanuhanu, na r̃omr̃omia vara a usi la vorai kalesia nike vara la mai isamim tiroma mata la tatamahuni na nomim silesilea tavera sei ka lo retitauhi hinia moiso. Ale mo sopo hinau matea mata ngurunguru matana, pani enia silesilea matea usuri na nomim r̃omavulahi.
2CO 9:6 Ha lo levosahia vara tamlohi isa matea vara mo lavo na piri mo visalete, i pa vua makomona purongo. Pani haratu mo lavo na piri matuvana, i pa lavi na vuana matuvana.
2CO 9:7 Kamim hatehateahi ha pa silesile usuri na r̃omimim hasemim, mo sopo matan ka sopo r̃omavulahi teni matan tea mo ngurunguru hin kamim, pani matan God mo opoi haratu sei mo sile na nona silesilea na avulahi.
2CO 9:8 Ale God i er̃i sile kamim na hinau tari ka opoira, matan vara ha sopo er̃i vejuveju hin te hinau ka opoia, ale matana, ha er̃i mele tueni na tinapua na sopena.
2CO 9:9 Mo sohena Retitapu mo verea vara, ‘Haratu la tataholo na nahon God, la lo hansohai tarea isana tilavono. Ale God i pa sopo r̃omaliho na nora vavahinau r̃uhu sei hin te rani.’
2CO 9:10 Matan God enia haratu sei mo lo sile na piri wit isana tamlohi isa, moiso mo vai na pereti mata hanhani hinia. Hin malele akerihi natu God i pa sile na masapa matuvana isamim mata ha vai na vavahinau r̃uhu, ale enia i pa vai na nomim hansohai i vua tavera isamim.
2CO 9:11 Enjora, ha pa mar̃ivi savulevule matan vara ha er̃i hansohai i jeu tiroma. Ale na rani vara kama lavi na nomim silesilea i vano isan la haratu la vejuveju, la pa ulo na vere meje isan God matana.
2CO 9:12 Hinau mo rua vahatea la pa masese matan silesilea atu, i pa mar̃ivisi na vejuveju nona tapuhi Jerusalem, ale la pa hasohaso God na nora vere meje matana.
2CO 9:13 Kamim ha pa tahe na hijan God na nomim silesilea na avulahi. Matan nomim hansohai isara i pa vujangia vara kamim ka lo oloolo na Retir̃uhu non Kr̃isto, ale la kalesia atu la pa hasohaso God matamim.
2CO 9:14 Ale la pa usiusi matamim na opoia tavera mata r̃omr̃uhu r̃uhur̃uhu non God sei mo lo malue hin kamim.
2CO 9:15 Ha vere meje isan God matan Natuna — matan nona otori r̃uhur̃uhu sei mo sopo te reti i er̃i verea vara mo r̃uhu sohena sava.
2CO 10:1 Enau Paul haseku, na lo usia r̃ilangi isamim vara ha tapurongo isaku. Na lo vaia usuri na r̃ommalum peresi na posposi malum non Kr̃isto, enau sei tamlohi hai Corinth la lo verea vara enau na malum vara na lo toho isamim pani vara na malue na lo r̃ilangi isamim na noku leta!
2CO 10:2 Na lo r̃omtau vara i pa sopo sohena, pani korong vara na mai a pa r̃ilangi isan la haratu sei la r̃om vara kama lo vavahinau usuri na posposi tamlohi purongo.
2CO 10:3 Hina purongo kamam kama tamlohi varama, pani kama sopo vai na vuro usuri na r̃omr̃omi nona tamlohi,
2CO 10:4 matan nomam hinahinau mata vai na vuro mo sopo matan varama nike, pani God mo vai na retivarar̃uhu mo suiha mata vilijovjovi na r̃omr̃omi r̃ilangi non Tiapolo sei la lo taurilati na tamlohi. Ale la suiha mata la vilijovjovi na r̃omr̃omi
2CO 10:5 peresi na r̃omaulu tari sei la lo turuhoro na tamlohi na lelevosahi hin God. Ale kama taurilati na r̃omr̃omi tari na retivarar̃uhu, ale kama vaira la oloolo hin Kr̃isto.
2CO 10:6 Ale kama lo tatamahu mata kama sile na talai isana tamlohi lejileji tari sei atu, ale kama pa vaia hin rani atu vara kamim mo isoiso ka lo oloolo hin Kr̃isto moiso.
2CO 10:7 Kamim ka lo kilau na huri tamlohi purongo. Kamim ka hitevosahia moiso vara kamam kama tamlohi non Kr̃isto, sohen la haratu sei la lo reti hapahapa lara enira non Kr̃isto.
2CO 10:8 Korong, ha pa hitea vara na lo pohapoha na suiha sei Moli mo silea isamam. Pani suiha nike enia matan vara i turuhi kamim, mo sopo matan vara i vilijovjovi kamim. Ale a pa sopo tinar̃ihia vara tea i vaiau a mahanuhanu, vara i vai na noku vavahinau isamim i mai hina purongo.
2CO 10:9 Na sopo opoia vara tea i r̃omr̃omia vara na lo r̃ilangi na noku leta purongo ale i vai na tamlohi la matahuniau matana,
2CO 10:10 matan hai la lo verea lara, “Paul enia hare? Nona leta la r̃ilangi pani enia mo sopo te suihana, ale mo sopo tamlohi matea mata retireti i r̃uhu.”
2CO 10:11 La haratu la lo retireti sohen harihi, la levosahia moiso vara kamam kama lo r̃ilangi na nahomim sohen kama lo r̃ilangi na nomam leta.
2CO 10:12 Matan kamam kama sopo r̃omr̃omia vara kama pa verea vara kama tamlohi r̃uhu i tikeli la tamlohi sei la lo verea vara enira io. Pani ka hitea, enira la lo hase kilau usurira na tatuara purongo vara hare natu mo r̃uhu sohena sava. Hinau akerihi enia rongorongo vono purongo!
2CO 10:13 Pani kama pa sopo reti hapahapa hin te hinau sei mo sopo nomam. Mata kama tau na r̃omimam mata vai na vavahinau sei God mo taua na limamam purongo, ale mo taua vara kama pa vavahinau na jaramim mara Corinth.
2CO 10:14 Matan mo tataholo purongo vara kama lo verea vara kama aulu hin kamim na mauri rasua, matan kamam natu, kama tiroma tamlohi sei mata lavi na Retir̃uhu non Kr̃isto isamim.
2CO 10:15 Ale kama sopo lavi na hasohaso mata vavahinau nona tinapua, mo vono, kama lo r̃omtau vara nomim rasua i pa ulua, ale vara nomam vavahinau isamam i pa ulua i mele tavera jea,
2CO 10:16 matan vara kama pa retivujavujangi na jara tinapua sei tele vano na jaramim. Ale kama pa sopo reti hapahapa hin te vavahinau tamlohi tinapua la vaira hin la jara tinapua atu.
2CO 10:17 Pani Retitapu mo verea vara, ‘Vara tea mo opoia vara i reti hapahapa, i pa reti hapahapa na sava Moli mo vaia purongo.’
2CO 10:18 Matan hina aulu mo sopo haratu sei mo hase verea hasena, pani haratu Moli mo verea vara mo vaia mo r̃uhu.
2CO 11:1 Na opoia vara ha r̃omperavu mata makomo rani peresiau, ale a pa retireti sohena tamlohi rongorongo vono matea mo lo retireti, pani na levosahia vara varar̃uhu ka lo r̃omperavu isaku.
2CO 11:2 Enau na mereimerei matamim na mereimerei non God. Matan na retitauhi vara kamim ha pa sohena har̃ai lahi vokevoke matea tuana matelete, enia Kr̃isto.
2CO 11:3 Pani na lo matahu vara sohen tuai mata sasati atu Tiapolo mo halu Eve na nona haluhalu, ale vara tinapua sohena i posi na r̃omimim ale i tiroma hin kamim ha malue na malele mata lotu Kr̃isto na mapumim tari sei mo varar̃uhu.
2CO 11:4 Matan vara te tamlohi vujangi tinapua mo mai ale mo retivujavujangi na vujangi tinapua matea hin Iesu hin haratu kama lo vujangi kamim hinia moiso, teni hin te tanume tinapua hin Tanume Tapu atu ka lo lavia moiso, teni te Retir̃uhu tinapua hin haratu ka lo rasua, ale mo mera purongo vara kamim ka hitea mo r̃uhu purongo.
2CO 11:5 Matan na sopo r̃omr̃omia vara enau na vejuveju hin la haratu Corinth sei la lo verea vara la vahar̃ule aulu jea, enira la jeuau.
2CO 11:6 Hina purongo vara na sopo levosahi na malele mata retireti sohera, pani enau a er̃i verea vara na sopo vejuveju na lelevosahi. Varar̃uhu kamim ka levosahia vara kama lo vujangi na lelevosahi mo mera isamim moiso na malele tinatinapua matuvana.
2CO 11:7 Ka r̃om vara na vai te hehe hin haratu na hase tauau atano matan vara a tahe kamim na oloolo matan na lo retivujavujangi na Retir̃uhu non God isamim, ale na sopo usi te hinau hatea matana?
2CO 11:8 Korong ka r̃om vara na lo vanaho na vao kalesia tinapua matan na avulahi mata a lavi na nora mania matan vara a er̃i mai a lo volitusi purongo isamim.
2CO 11:9 Ale na rani na lo toho peresi kamim, na noku vejuveju na sopo usi te tuetueni isan te vonamim hatelete, matan la vorai kalesia atu sei la tai Macedonia, la lavi na tuetueni tinapua matea mo mar̃ivisi vevuhi na noku vejuveju. Noku retihapahapa sei enia matan na hase taurilatiau vara a pa sopo tau te tetehi puhoni hatea isamim hin te malele, ale a pa sopo er̃i vaia hin te rani.
2CO 11:10 Sohen retivarar̃uhu non Kr̃isto mo lo toho hiniau, a pa sopo er̃i isoiso na noku retihapahapa matan hinau atu na jara tari matan Achaia.
2CO 11:11 A pa reti hapahapa mata sava? Matan na sopo opoi kamim teni mo vono? God mo levosahia vara na opoia kamim.
2CO 11:12 Ale sava na lo retihapahapa hinia, a pa lo retihapahapa hinia, matan vara a lanar̃ihi na masapa tari mata retihapahapa isan la haratu sei la lo verea lara enira la sohemam na nomam vavahinau tari.
2CO 11:13 Matan, la tamlohi nike enira la vahar̃ule haluhalu, la tamlohi haluhalu, ale la lo vaia sohena vara enira la vahar̃ule non Kr̃isto na nora halu.
2CO 11:14 Pani enau na sopo mar̃urahi hinira matan Setan i er̃i hase vaia i mai sohena angelo mata malarani.
2CO 11:15 Matan haratu, mo sopo hinau mar̃urahi matea vara volitusi non Setan la lo hase vaira sohen la volitusi tataholo non God, pani na isoisona, nora talai i pa tataholo i r̃uhu na nora vavahinau.
2CO 11:16 A mele verea vara ha sopo r̃omr̃omia vara enau na rongorongo vono matan na lo retireti sohen harihi, pani hina purongo vara na lo vaia, ha lo tapurongo tako matan a pa mele retihapahapa makomona.
2CO 11:17 R̃a levosahia vara Moli mo sopo avulahi na retihapahapa sohen harihi, pani na lo vaia sohena vara enau na tamlohi rongorongo vono matea.
2CO 11:18 Matan tamlohi tinatinapua la lo retihapahapa usuri na vavahinau nona tamlohi, enau sohena a pa vaia.
2CO 11:19 Ka r̃om vara nomim lelevosahi sei mo tavera jea, i pa tataholo vara ha tapurongo isana tamlohi rongorongo vono teni mo vono!
2CO 11:20 Avei, nomim lelevosahi mo sohena sava matan mo sopo te hinau hinia vara te vonara mo vai kamim ka slev, teni vara ka levosahia vara mo lo haluhalu kamim mata nomim tavtav, teni vara la lo hani na masumasumim, teni vara la lo r̃omaulu hinira hasera, teni vara la lo varasi na patumim.
2CO 11:21 Na hitea mo sati matan kamam kama sopo er̃i vaia sohera! Pani vara tea mo r̃omr̃ilangi vara i retihapahapa na nona rongorongo vono, enau sohena a er̃i vaia.
2CO 11:22 La tamlohi halu nike, la lo retihapahapa lara enira hasera la Hebrew, pani enau na Hebrew. Enira, la r̃om vara enira hasera la tavtavuin Israel, pani enau sohera. Enira, la r̃om vara enira hasera la mahapin Abraham, pani enau sohera.
2CO 11:23 Na levosahia vara na lo retireti sohen na tamlohi rongorongo vono matea, pani na levosahia vara ka lo r̃omr̃omia vara enira la lo volitusi non Kr̃isto, pani enau na jeura, noku vavahinau mo jeura, la tauriau na vano na ima r̃ilangi vaha visa, la rupi lejilejiau na asi maja vaha visa, mariviti vara a mate vaha visa.
2CO 11:24 Vaha lima moiso, Jew la rupiau mo vaha ngavulu tolu mo limaravati .
2CO 11:25 Vaha tolu, la hamajiau na vipahai. Na rani matea la paruau vara a mate. Na pute na lanis vaha tolu. Na rani matea, na lo sale na pahai matea na tasi masapa mata rani matea ale pongi matea.
2CO 11:26 Na hahau r̃alihi mata jara la asau r̃ove vaha visa, ale na lavi na rani sasati na wai tavei, rani sasati mata tamlohi sei la lo vili na tamlohi mata mania, ale rani sasati isana Jew, rani sasati isana tamlohi r̃or̃oha, rani sasati na lolo taon tavera, rani sasati na rani na lo toho na jara hasetoho, rani sasati na tasi, rani sasati isana vorai kalesia haluhalu.
2CO 11:27 Na lo mauri peresi na noku malokoloko, noku rongohaji, ale na sopo er̃i juruvi vaha visa moiso mata marohati peresi na mar̃ohu, ale vaha visa moiso mo sopo te haku hinau. Vaha visa moiso na lo toho na jara hamariri sati pani mo sopo te noku ruru hamariri.
2CO 11:28 Ale aulu hin la hinau sei, na rani hatehateahi, r̃omiku mo lo puhoni matan na sopo levosahia vara vao kalesia tari la lo toho sohena sava.
2CO 11:29 Hare natu vara mo rongoa vara mo sopo te suihana, vara enau sohena na sopo rongoa, enjora. Hare natu vara i malue na malele rasua matan tea mo tikaulejia pani enau a pa sopo lolokoru matana, enjora.
2CO 11:30 Vara a er̃i retihapahapa hin te hinau, a pa retihapahapa na hinau sei na sopo er̃i vaia haseku.
2CO 11:31 God, Taman Moli Iesu, enia i pa lavi na hasohaso mata rani tui tui. Enia mo levosahia vara enau na sopo halu,
2CO 11:32 ale hin rani atu na lo toho Damascus, tamlohi aulu na ruhuruhun Supe Aretas, mo sile na retileu matea isana tamlohi la lo kilau na matarua tavera matan taon tavera atu vara la pa taurilatiau,
2CO 11:33 pani kalesia hai atu la tuhuau na windoa na sivo atano na tanga tavera matea na ropen taon atu, matan vara a er̃i malue a rovo!
2CO 12:1 Na levosahia vara noku reti hapahapa nike mo rongorongo vono, pani a pa mele vere te makomona hin te hinau sei Moli mo vujangia isaku mo sohena mamavuho matea.
2CO 12:2 God mo sauau na sahe aulu na hatolu tuka na rani matea tauni mo sangavulu r̃omana mo vati la vano moiso, na sopo levosahia vara na lo toho na epeku teni mo vono, pani God mo levosahia.
2CO 12:3 Ale na levosahia vara enau vara na epeku teni mo vono na sopo levosahia pani God mo levosahia,
2CO 12:4 na sahe aulu na toho Paradise na tuka, ale na rongo te hinau la tapu jea vara tea i er̃i mele verera isan tea na varama.
2CO 12:5 Matan la hinau atu natu God mo vujangira isaku a er̃i retihapahapa. A pa sopo er̃i retihapahapa hin na sava na vaia, pani hin haratu purongo sei na sopo er̃i vaia haseku.
2CO 12:6 Matan, vara a opoia vara a retihapahapa, a pa sopo tamlohi rongorongo vono matea matan na lo retivarar̃uhu. Pani a pa sopo vaia matan na sopo opoia vara tea i r̃omaulu hiniau i jeu na hinau mo er̃i hitea hiniau moiso teni na sava mo rongora isaku,
2CO 12:7 hina purongo vara God mo vujangiau na hinau r̃uhur̃uhu jea. Matan haratu, God mo tinar̃ihia vara a lavi na rani r̃ilangi na lima angelo matea non Setan, ale mo vailejleji na epeku matan vara a pa sopo retihapahapa hin la hinau sei God mo vujangiau hinira.
2CO 12:8 Na usi Moli vaha tolu vara i lanar̃ihia isaku.
2CO 12:9 Pani mo verea isaku mara, “Noku r̃omr̃uhu enia mo tataholo matam. Mata suihaku mo lo voko na hinau ko sopo er̃i hasem vaia.” Ale matana, nake na avulahi purongo vara a reti hapahapa na hinau na sopo er̃i vaira haseku vara suihan Kr̃isto i sopo lo toho hiniau.
2CO 12:10 Matan haratu, enau na avulahi vara na sopo er̃i vai te hinau haseku, ale matan haratu a er̃i lavi na retisasati nona tinapua peresi na rani r̃ilangi, teni vara tamlohi la tipahiau, peresi na hina puhoni na lo lavia matan Kr̃isto. Matan hin rani atu natu na sopo er̃i vai te hinau haseku, suihan Kr̃isto mo lo tueniau.
2CO 12:11 Kamim ka vaiau na vaia sohena tamlohi rongorongo vono matea, matan na lo retihapahapa sohen harihi. I pa tataholo vara ha verea tataholo isara vara enau tamlohi matea tamlohi la er̃i rasua. Matan enau na sopo vejuveju hin te hinau hatelete sohen la ‘vahar̃ule aulu jea’ sevano, hina purongo vara enau hina purongo matea.
2CO 12:12 Varar̃uhu na vai na matamata tataholo nona vahar̃ule varar̃uhu. Na noku r̃omperavu na vai na matamata tavera peresi na hinau mar̃urahi peresi na vavahinau mata suiha na nahomim.
2CO 12:13 Ale, hinau matea purongo sei na sopo vaia na lo vaia isana vao kalesia tinapua, enia vara na sopo usi te tuetueni isamim. Ha r̃omiau matan na sopo usia!
2CO 12:14 Ka hitea, na tatamahu moiso vara a mele rohi kamim na hatolu noku hahau. Ale na sopo opoia vara a mai tetehi puhoni matea isamim. Na sopo opoia vara a lavi te nomim hinau, na opoi kamim purongo! Matan natuvarihi varihi la sopo sile na mania isana tamara peresi na tinara mata hara hinau, pani tamara peresi na tinara la vaia mata natura.
2CO 12:15 Ale a pa avulahi jea vara a hase jalahi na mauriku peresi na noku hinau tari mata maurimim. Ka r̃om vara mo tataholo vara hina purongo vara noku opoia mo tavera matamim, kamim ha pa opoiau makomona purongo?
2CO 12:16 Vara mo sohen haratu, na sopo lo tau te tetehi puhoni isamim. Pani hai la pa lo verea vara enau na mai luhu isamim vara a tikauleji kamim na noku haluhalu.
2CO 12:17 Pani vara mo sohena, a pa halu kamim sohena sava? Mo toma, na vaia hin te vonan la tamlohi atu sei na lo r̃ulera la vano isamim?
2CO 12:18 Na rani na usi Titus vara i rohi kamim ale na mele r̃ule na vorai tinapua matea vara i usuria, korong Titus mo haluhalu kamim? Mo vono! Matan kamam rua kama hahau na posposi matelete purongo. Korong ka hitea vara kamam rua kama sopo vaia sohena teni mo vono?
2CO 12:19 Korong ka lo r̃omr̃omia vara tarea kama lo vere la hinau nike enira, matan vara kama hase verea vara kama tataholo mata vaira, pani mo vono. Kamam volitusi non Kr̃isto, ale kama lo vere la hinau nike isamim na nahon God, ale na hinau tari kama lo vaira, enira matan vara la tueni kamim ha ulua.
2CO 12:20 Matan na levosahia vara a mai isamim, a pa sopo avulahi na sava a pa hitea isamim, ale ha pa sopo opoi na sava a pa verea matana. Na levosahia vara a pa vileia vara kamim ka lo vasvas, ka lo mereimerei, ka lo lolokoru patumim, ka lo hanmarua, ka lo verelejleji na tinapua, ka lo sorasora tamlohi, ka lo mangisi ale mo sopo te oloolo isamim.
2CO 12:21 Enjora, na levosahia vara a mai isamim God i pa vaiau a mahanuhanu mata nomim posposi natuvarihi, ale r̃omiku i pa sati matan matuvana isamim sei la hehe tiroma moiso, la sopo lo vahar̃i na nora posposi lumiha, teni na nora posposi maji peresi na nora marohati mata posposi sohen haratu.
2CO 13:1 Harihi enia noku hatolu mai vara a rohi kamim. Ale sohena Retitapu mo verea vara, ‘Ha pa turu na retireti non te tupra rua teni te tupu tolu matan te hinau tea mo vaia mo sati’.
2CO 13:2 Na pete retir̃oar̃oahai la haratu la lo hehe na harua noku rohi sei moiso. Ale nakerihi, na lo mele retir̃oar̃oahaira peresi na tamlohi tari, sohen na pete vaia tiroma moiso, vara hin harakerihi, a pa sopo r̃om tea vara i sopo lavi na talai mata nona hehe,
2CO 13:3 matan ka lo opoia vara ha levosahia vara varar̃uhu, Kr̃isto mo lo retireti hiniau. Kr̃isto mo sopo kilau purongoi na sava ka lo vaira, pani hin kamam, enia suiha tavera jea matea na livuhamim.
2CO 13:4 Hina purongo vara mo mate na talopeilopei sohena mo sopo te suihana, pani nake mo lo mauri mata suihan God. Ale, kamam sohena mo sopo te suihamam, pani kama pa toho peresi kamim na suihan God. Suiha atu sei kama lo vavahinau hinia matamim.
2CO 13:5 Ha hase vaihite kamim hasemim vara varar̃uhu nomim rasua mo varar̃uhu. Ha hase kilau usuri kamim hasemim! Vara ha sopo er̃i hitevosahia vara Iesu Kr̃isto mo lo mauri hin kamim, mo r̃aramia vara ka jovi na nomim vaihite.
2CO 13:6 Ale na lo r̃omtau vara kamim ka hitevosahia vara kamam kama jeu vaihite nike moiso.
2CO 13:7 Ale kama lo usiusi isan God vara ha pa sopo vai te hinau sasati. Mo sopo matan vara tamlohi la pa hitea vara kama jeu vaihite atu moiso, pani matan vara ha pa vai na hinau tataholo, hina purongo vara ka lo r̃omr̃omia vara kama sopo lo jeu vaihite atu.
2CO 13:8 Matan kama sopo er̃i vai te hinau vara i turuleji na retivarar̃uhu, pani kama pa lo turu r̃ilangi mata retivarar̃uhu tarea.
2CO 13:9 Matan enia hina purongo vara mo sopo mele te suihamam, pani kama pa avulahi vara kamim ka r̃ilangi varar̃uhu. Nomam usiusi enia vara ha jea i r̃uhu na mauri rasua.
2CO 13:10 Matan haratu, na lo uli la hinau nike Macedonia isamim vara ha lo vai tatalohoi na maurimim, matan vara na rani vara a pala, a pa sopo vai na posposi r̃ilangi hajavua na noku suiha sei Moli mo sileau hinia mata vai na kalesia la ulua, pani mo sopo mata vilijovjovira.
2CO 13:11 Ale isoiso hinau la vorai peresi na vevorai, enia vara ha avulahi, ha mele vai mamahuni na maurimim la tataholo, ha r̃omr̃ilangi, ha turu jara matea na r̃omimim hatehateahi, ha toho na tamata, ale God mata opoia peresi na tamata i pa toho peresi kamim.
2CO 13:12 Ha tapatapai kamim na posposi mo tataholo mata kalesia. Tapuhi tari nike la sile na nora retioloolo isamim.
2CO 13:13 R̃omr̃uhu non Moli Iesu Kr̃isto peresi na opoia non God peresi na tapala r̃uhu nona Tanume Tapu i pa toho peresi kamim mo isoiso. Amen.
GAL 1:1 Leta nike, enau Paul na ulia, enau vahar̃ule matea, pani mo sopo na r̃omr̃omi tamlohi teni tea la vir̃oniau vara a vahar̃ule, mo vono. Iesu Kr̃isto hasena peresi God Tama la toviau, God sei mo lo sauteterahi Iesu na mateia.
GAL 1:2 Ale la vorai nike peresiau, kama sohai na nomam retioloolo isamim kamim vao kalesia na jara tari Galatia.
GAL 1:3 Na lo usiusi vara God Tamar̃a enia Moli Iesu Kr̃isto vara la sile na nora r̃omr̃uhu peresi na nora tamata isamim.
GAL 1:4 Iesu mo hase silea vara i mate mata nor̃a hehe vara i jurir̃a r̃a materi na suihan sasati na varama nake, usuri na masalon nor̃a God Tamar̃a,
GAL 1:5 hasohaso tavera enia nona, mata rani tui tui tarea. Amen.
GAL 1:6 Na mar̃urahi jea, matan vila r̃uhu purongo, ka rovo isan haratu mo tovi kamim na nona r̃omr̃uhu non Kr̃isto, ale ka lo posi vano na retir̃uhu tinapua,
GAL 1:7 mo sopo mele te retir̃uhu tinapua, pani na levosahia vara tamlohi hai la vai na r̃omimim la lo kaka. La opoia vara la vai na retir̃uhu non Kr̃isto i mele tinapua.
GAL 1:8 Pani vara kamam teni te angelo na tuka i lo retivujavujangi na retir̃uhu matea mo sopo tataholo hin haratu kama lo retivujavujangi kamim hinia moiso, talai tavera non God i pa toho isana.
GAL 1:9 Sohena kama pete verea tiroma moiso, ale na mele verea vara, tea mo lo retivujavujangi na retir̃uhu tinapua isamim, ale mo sopo na retir̃uhu sei ka lavia tiroma moiso, talai tavera non God i pa toho isana.
GAL 1:10 Ka r̃om vara na lo reti sohena matan vara tamlohi, teni God la avulahi hiniau matana? Teni ka hitea vara na lo vaihitea vara a vai na tamlohi la avulahi hiniau? Vara a lo vaihitea vara a vai na tamlohi la avulahi hiniau, i pa vujangia vara enau na sopo slev varar̃uhu matea non Kr̃isto.
GAL 1:11 La vorai peresi na vevorai, na opoia vara ha levosahia vara Retir̃uhu atu na lo retivujavujangi hinia, enia mo sopo tai isana tamlohi.
GAL 1:12 Matan na sopo lavia isan te tamlohi teni tea mo sopo vujangiau hinia, pani na lavia matan Iesu Kr̃isto mo vujangia isaku.
GAL 1:13 Matan ka rongoa moiso, vara mauriku mo sohena sava tiroma, na lo usuri na posposi rasua nona Jew. Ale sohena sava hin pongi atu na lo tipahi r̃ilangi na vao kalesia non God, ale na vaihitea vara a komora.
GAL 1:14 Hin pongi atu, na lo sahe aulu jea na posposi rasua nona Jew, mo jeu na tamlohi tinapua la tautauniku na tahisamam, matan na lo turu r̃ilangi na posposi nona tamamam.
GAL 1:15 Pani na rani na sopo lo vora, God mo tapuhiau moiso, ale mo toviau na nona r̃omr̃uhu,
GAL 1:16 ale enia mo avulahi vara i vujangi Natuna isaku, matan vara a pa retivujavujangi Iesu isana tamlohi r̃or̃oha. Ale na sopo vano vahatea vara a usi rongorongoa isan tea,
GAL 1:17 teni vara a sahe Jerusalem isan la haratu la vahar̃ule tiroma hiniau, pani na vano Arabia, moiso na mele mai Damascus.
GAL 1:18 Ale tauni mo tolu la vano moiso na sahe Jerusalem vara a hite Peter, ale na lo toho isana mata rani mo sangavulu r̃omana mo lima .
GAL 1:19 Hin rani atu, na sopo hite te vahar̃ule tinapua, pani James purongo, tasin nor̃a Moli.
GAL 1:20 La hinau sei na lo ulia isamim na nahon God na sopo halu hinira.
GAL 1:21 Moiso na vano na lolon la jara tavera sei mo rua, Syria enia Cilicia.
GAL 1:22 Hin rani atu, vao kalesia hin Kr̃isto la lo toho na vao kalesia tari Judea, la sopo lo levosahiau i r̃uhu.
GAL 1:23 Pani la lo rongo purongoi na sorasora la lo verea lara, “Tamlohi nike natu, tiroma mo lo tipahir̃a, pani nake mo lo retivujavujangi pa rasua sei, tiroma mo vaihitea vara i komoa.”
GAL 1:24 Matan hinau atu, la lo sile na hasohaso tavera isan God mataku.
GAL 2:1 Moiso, tauni mo sangavulu r̃omana mo vati mo vano moiso, enau Barnabas peresi Titus, kama sahe Jerusalem.
GAL 2:2 Na sahe matan God mo vujangia isaku vara a sahe. Enau tolu na tamlohi tatavera mata rasua kama hasemam sorasora matavuhi atu matan na opoia vara la levosahi mamahuni na sava na lo retivujavujangi hinia isana tamlohi r̃or̃oha, matan vara a levosahi tataholoia vara la majinga hinia vara i vono, noku vavahinau i pa vano hina purongo.
GAL 2:3 Pani hina purongo vara la levosahia vara Titus enia mara Greek matea, la sopo ngurunguru hinia vara i tair̃alihi,
GAL 2:4 mo sopo matan vara r̃omr̃omi atu i pa malue, pani matan hin matavuhi atu, matea mo lavi na vorai hai la sopo vorai varar̃uhu na nor̃a rasua, la mai sohena tanume luhu, matan vara la er̃i levosahia vara nomam materi hin Kr̃isto Iesu mo sohena sava, matan vara la er̃i tau kamam sohena nora slev na ruhuruhun nora posposi rasua,
GAL 2:5 pani kama sopo usuri na r̃omira, hina purongo vara enia mata makomo rani purongo, matan vara hina varar̃uhu mata Retir̃uhu i pa toho jejeu matamim.
GAL 2:6 Ale patu tamlohi mata vao kalesia atu, la sopo vere te hinau aulu na sava na lo retivujavujangi hinia. Ale na vere tataholoia vara na sopo r̃omr̃omi na nora hija tavera sohena patu tamlohi, matan God mo sopo tametame tea.
GAL 2:7 Pani la hitevosahia vara God mo tauau vara a pa retivujavujangi na Retir̃uhu, isan la haratu la sopo Jew, sohena mo tau Peter vara i pa retivujavujangi na Retir̃uhu isana Jew.
GAL 2:8 Matan haratu mo lo voko hin Peter mata nona vavahinau sohena vahar̃ule isana Jew, enia haratu sei mo lo voko hiniau na nona vavahinau mata tamlohi r̃or̃oha.
GAL 2:9 Ale hin rani atu James, Peter, John, enira la lo kilaura sohena vir̃a mata vao kalesia, enira la hitevosahia vara God mo tau na vavahinau r̃uhu na limaku usuri na nona r̃omr̃uhu. La tulahi enau Barnabas vara kama voko matea peresira, ale lara kama pa vano isana tamlohi r̃or̃oha, ale enira, isana Jew.
GAL 2:10 Hinau matea purongo la usia lara kama pa lo r̃omr̃omi na tamlohi tilavono, hinau atu natu na lo opoia mo tavera jea vara a vaia.
GAL 2:11 Pani na rani Peter mo mai Antioch, na reti isana na naho vao. Na reti r̃ilangi isana mata sava mo lo vaia, matan sava mo lo vaia mo sopo tataholo.
GAL 2:12 Matan, tiroma moiso tamlohi hai Jerusalem, la pa pala la tai isan James, enia mo lo hanhani tolu na vorair̃a la tamlohi r̃or̃oha, pani na rani la pala, Peter mo turujuha hinira mo toho asau, matan mo matahuni la haratu la lo reti na tair̃alihi.
GAL 2:13 Ale tamlohi rasua Jew tari tinapua atu, la usuri na posposi tapnetano non Peter, ale Barnabas sohena, la tikaulejia mo usurira na nora tapnetano.
GAL 2:14 Pani nara na hitea vara la sopo usuri tataholoi na retivarar̃uhu mata Retir̃uhu, na verea isan Peter na nahora enira mo isoiso nara, “Vara engko ko vora Jew matea, ale ko sopo mele usuri na posposi nona Jew, ale nake ko lo toho sohen na tamlohi r̃or̃oha, mata sava natu, ko lo vaihitea vara o vai la tamlohi r̃or̃oha nike vara la oloolo na posposi nona Jew sei, engko ko tinar̃ihira moiso?”
GAL 2:15 Enr̃a r̃a vora r̃a Jew, r̃a sopo tai isana ‘tamlohi hehe’ sei la tamlohi r̃or̃oha,
GAL 2:16 pani enr̃a r̃a levosahia vara tamlohi mo sopo tataholo na nahon God matan vara mo lo oloolo na Leu non Moses, pani matan nona rasua hin Iesu Kr̃isto purongo. Ale enr̃a sohena, r̃a rasu Kr̃isto Iesu matan vara r̃a pa tataholo na nahon God matan nor̃a rasua, mo sopo matan r̃a lo vai na Leu. Matan tea i sopo er̃i tataholo na nahon God vara mo lo vai na leu.
GAL 2:17 Pani i pa sohena sava, vara r̃a lo aleale malele vara r̃a tataholo na nahon God mata rasua hin Kr̃isto, ale r̃a vileiulia vara enr̃a r̃a pa lo tamlohi hehe? Korong Kr̃isto mo vair̃a r̃a mai sohena ‘tamlohi hehe’? Mo vono!
GAL 2:18 Matan, vara a mele turuhi na sava na vilijovjovia moiso, i pa vujangiau vara enau tamlohi tope leu matea.
GAL 2:19 Matan hin leu atu na lo usuria, na mate matan leu atu, matan vara a pa mauri hin God, enau na mate peresi Kr̃isto na nona talopeilopei.
GAL 2:20 Nake mo sopo enau sei na lo mauri, pani Kr̃isto enia mo lo mauri hiniau. Ale nake na mauriku na lo toho hinia na epeku, na lo mauri usuri na rasua hin Natun God sei mo opoiau, ale mo hasena silea mataku.
GAL 2:21 Enau na sopo vonavonan la haratu sei, la lo vai na r̃omr̃uhu non God sohena hinau purongo matea. Matan vara r̃a er̃i juri vara r̃a oloolo na leu, mo r̃aramia vara mateia non Kr̃isto, enia mo sopo te hinau hinia!
GAL 3:1 Kamim mara Galatia, ka rongorongo vono! Sava tamlohi natu, mo mahuhi kamim? Na levosahia vara na vujangi mamahuni na r̃arami mateia non Iesu Kr̃isto na nona talopeilopei, mo memera isamim moiso.
GAL 3:2 Na opoia vara a usi na retiusia matea isamim tiroma. Ka lavi na Tanumen God matan ka vai na vavahinau mata leu, teni matan ka rongo na Retir̃uhu, ale ka rasua?
GAL 3:3 Varar̃uhu, ka rongorongo vono sohen haratu natu? Ka tapulo na mauri rasua na Tanumen God, pani nake ka r̃omr̃omia vara ha pa tataholo na nahon God na nomim vavahinau?
GAL 3:4 Ka lavi na rani r̃ilangi tavera moiso mata retir̃uhu, mo sopo matan vara i pa vano hina purongo teni ka lo r̃omr̃omi purongo hinia?
GAL 3:5 Ale, haratu sei mo lo sile kamim na Tanumena, mo vai na hinau mar̃urahi matuvana na nahomim matan ka lo vai na vavahinau mata leu, teni matan ka lo rasu na retir̃uhu sei ka rongoa?
GAL 3:6 Hin malele nike Abraham sohena mo ‘rasu God, ale God mo verea vara enia mo tataholo na nahona’.
GAL 3:7 Ha levosahi mamahunia vara la haratu la rasu God, enira natun Abraham tataholo.
GAL 3:8 Ale Retiulia mo retitauhi hinia tuai mara, God i pa vai na tamlohi r̃or̃oha la tataholo na nahona mata rasua. Retitapu sei mo retivujavujangi na Retir̃uhu tuai isan Abraham mara, ‘Hiniho a pa ler̃uhu na mara jara tinatinapua tari’.
GAL 3:9 Ale mo sohena natu, la haratu la rasu Kr̃isto, la lavi na ler̃uhu peresi Abraham, tamlohi rasua sei tuai.
GAL 3:10 Matan tamlohi tari sei la lo turu r̃ilangi na nora vavahinau mata leu, la lo toho na ruhuruhu lesati moiso, matan Retiulia mara, ‘Lesati i pa toho isana tamlohi tari sei la sopo usuri vevuhi na hinau tari na lolo Puku mata Leu la ulia’.
GAL 3:11 Nake mo memera purongo, vara tea i sopo er̃i mai tataholo na nahon God, matan vara mo lo oloolo na Leu, matan ‘Tamlohi sei la tataholo na nahon God, la pa mauri na rasua’.
GAL 3:12 Pani malele leu mo sopo sohena malele mata rasua, matan Retiulia mo verea mara, ‘Vara tea mo opoia vara i tapai na mauri matan mo lo usuri na leu, i pa oloolo vevuhi na leu tari na maurina’.
GAL 3:13 Kr̃isto mo volituhur̃a hin lesati atu leu mo lo silea, ale enia mo mai lesati matar̃a, sohena Retiulia mo verea mara, ‘Lesati mo lo toho na tamlohi tari sei la taua mo sevu aulu na vipahai mata talai’.
GAL 3:14 Matan vara hin Kr̃isto Iesu ler̃uhu God mo retitauhi hinia isan Abraham, i pa pala isana tamlohi r̃or̃oha, matan vara r̃a er̃i lavi na Tanume Tapu sei God mo retitauhi hinia na rasua.
GAL 3:15 La vorai peresi na vevorai, a pa vai na tovongi matea na posposi tamlohi. Vara te tamlohi la retitauhi hin te hinau moiso, mo sopo tea i er̃i topea teni i mele tau te hinau aulu hinia.
GAL 3:16 Ale la retitauhi atu God mo verea, mo verea isan Abraham peresi na mahapina. Mo sopo verea vara, ‘peresi te mahapina tinapua’ sei mo lo r̃arami na vao matuvana, mo vono, mo lo r̃arami matea purongo mo verea mara ‘peresi na mahapim’ enia Kr̃isto.
GAL 3:17 R̃arami noku reti sei mo sohen harihi: Leu sei, mo pa pala tauni mo ngavulu sangavulu vati mo sangavulu tolu mo usuri la retitauhi sei, i sopo er̃i tope la retitauhi sei God mo vaia tiroma moiso isan Abraham vara la mai hina purongo.
GAL 3:18 Matan, vara r̃a er̃i lavi na vua retitauhi non God mata r̃a lo usuri na leu, ale vua retitauhi mo sopo mele mai mata retitauhi, pani God mo silea isan Abraham na malele retitauhi matea.
GAL 3:19 Vara sohena, God mo sile na Leu mata sava? God mo pa tau na leu mata hehe, vara i toho i tikeli rani atu mahapin Abraham sei God mo retitauhi hinia i pala. Ale God mo sile na leu isana angelo vara la pa silea isan Moses, enia haratu mo lo turu na livuhan God peresi na tamlohi.
GAL 3:20 Ale r̃a levosahia vara tamlohi matea i pa turu na livuha tamlohi mo rua sei la opoia vara la vai na retitauhi matea, pani nike, God hasena mo vai na retitauhi isan Abraham.
GAL 3:21 Vara sohena leu mo horo na retitauhi non God? Mo vono, matan vara te leu hatea la silea vara i er̃i sile na mauri, ale tamlohi la pa er̃i mai tataholo na nahon God matan vara la lo oloolo hin leu atu.
GAL 3:22 Pani Retitapu mo vereulia vara, enr̃a mo isoiso, r̃a lo toho na ruhuruhu suiha hehe, matan vara vua retitauhi mata rasua hin Iesu Kr̃isto, i pa mai isan la haratu la rasua.
GAL 3:23 Ale rasua mo pa mai isar̃a sei, leu mo lo taurilatir̃a moiso, mo tapovir̃a mo tikeli rani atu God mo vujangi na malele mata rasua.
GAL 3:24 Ale matana, leu atu mo lo kilaur̃a mo sinai mo tikeli rani atu Kr̃isto mo mai, matan vara r̃a er̃i mai tataholo na nahon God na rasua.
GAL 3:25 Pani nake, matan rasua mo mai moiso, r̃a sopo mele toho na ruhuruhun tea,
GAL 3:26 matan hin Kr̃isto Iesu, kamim mo isoiso ka natun God mata rasua.
GAL 3:27 Matan kamim matuvana ka paptijo hin Kr̃isto, ka ru Kr̃isto na maurimim.
GAL 3:28 Matan haratu, mo sopo te Jew teni te tamlohi r̃or̃oha, teni slev, teni te tamlohi purongo teni te lamane teni te har̃ai, matan kamim mo isoiso ka matea hin Kr̃isto Iesu.
GAL 3:29 Ale vara kamim non Kr̃isto, kamim ka mahapin Abraham, la haratu sei la pa lavi na vua retitauhi.
GAL 4:1 R̃arami noku reti enia vara natun tamlohi matea enia i pa lavi na korun tamana, enia mo sopo tinapua na slev matea, hina purongo vara hinau tari enia nona.
GAL 4:2 Pani natirihi atu, i pa lo toho na ruhuruhu lima tamlohi matea mata i pa kilaua peresi na volitusi non tamana i tikeli rani atu tamana mo taua moiso.
GAL 4:3 Mo sohen haratu isar̃a, na rani r̃a pa lo natuvarihi, nor̃a r̃omr̃omi mo lo toho na ruhuruhu liman vui varama nike.
GAL 4:4 Pani rani tataholo mo pala, God mo r̃ule Natuna, mo vora isana har̃ai matea, mo vora na ruhuruhu leu,
GAL 4:5 vara i volituhu la haratu la lo toho na ruhuruhu leu, matan vara God i pa korohir̃a r̃a mai natuna tataholo.
GAL 4:6 Ale matan ka natun God, enia mo r̃ule na Tanumen Natuna mo mai na lolo mapur̃a, mo vair̃a r̃a er̃i tovi God sohena, “Tata, Tamaku”.
GAL 4:7 Matan haratu, ko sopo mele slev, pani ko natun God, ale vara natun God, o pa lavi na vua retitauhi non God.
GAL 4:8 Tuai ka sopo lo levosahi God, ka lo toho na ruhuruhu lima vui varama sei tamlohi hai la verea vara enira god, pani enira la sopo god.
GAL 4:9 Pani nake, matan ka levosahi God, pani vara a reti tataholo, God mo levosahi kamim tiroma, ale mata sava ka opoia vara ha mele slev nona vui varama sei, la sopo er̃i vai te hinau, ale la sopo r̃uhu hin te hinau hatelete?
GAL 4:10 Ka lo oloolo hin te rani tapu, teni te vitu tapu, teni te taro, teni te tauni mata sava?
GAL 4:11 Enau na lo r̃omr̃omia vara korong vara i vono, na lo kalvono purongo matamim.
GAL 4:12 La vorai peresi na vevorai, na usia isamim vara ha materi soheku, matan na sohemim kamim mo sopo Jew, ka materi na leu. Hin rani atu na lo toho peresi kamim, ka sopo vai te hinau i sati isaku.
GAL 4:13 Ka levosahia vara hin rani atu, na pa tapulo retivujavujangi na retir̃uhu isamim, na rojo makomona.
GAL 4:14 Hina purongo vara epeku mo sati sohena vaihite matea isamim, pani kamim ka sopo hitelehilehiau teni tipahiau. Ka kilauau sohena enau angelo non God matea teni sohen Kr̃isto Iesu.
GAL 4:15 Pani nake nomim avulahi mo haipu? Na levosahi mamahunia vara hin rani atu, vara ha er̃i vaia, korong ka julai nar̃ihi na matamim moiso vara ha silera isaku vara i tueniau na noku rojoa.
GAL 4:16 Korong na mai sohena nomim meresahi matan na lo vere na retivarar̃uhu isamim?
GAL 4:17 La tamlohi vujangi haluhalu atu sei la lo vaihitea vara ha usurira, mo sopo matan vara la pa tueni kamim. La vaihitea vara ha r̃ohu hiniau matan vara ha tapurongo isara purongo.
GAL 4:18 Tarea mo r̃uhu vara ha turu r̃ilangi mata vai na vavahinau r̃uhu, mo mele r̃uhu jea na rani na sopo toho peresi kamim.
GAL 4:19 La natuku r̃uhur̃uhu, enau na sohena har̃ai matea mo rongohaji vara i mele lavilavi, ale i pa lo sohena isaku i tikeli rani atu, maurin Kr̃isto i jea isamim.
GAL 4:20 Vara a pa lo toho peresi kamim nakerihi, a pa retireti malum peresi kamim, matan na sopo levosahia vara a pa mele vai na sava isamim.
GAL 4:21 Ha to verea isaku kamim sei ka opoia vara ha lo toho na ruhuruhu leu, ka levosahi na sava leu mo lo verea?
GAL 4:22 Matan la ulia na Retiulia, vara Abraham natuna lamane mo rua, matea isana har̃ai slev matea, moiso matea isana har̃ai materi matea, narouna.
GAL 4:23 Pani natun har̃ai slev atu, mo vora na masalo tamlohi purongo, ale natun narouna, mo vora usuri na retitauhi non God.
GAL 4:24 Ale la har̃ai atu mo rua la tovongi la retitauhi atu mo rua sei God mo vaira. Har̃ai sei Hagar, mo sohena retitauhi sei God mo vaia na vutivutin Sinai, hin jara atu natu, tamlohi la tapulo mai slev mata leu ea.
GAL 4:25 Ale Hagar enia vutivutin Sinai atu Arabia; enia mo sohen Jerusalem sei matan nona tamlohi la lo toho na ruhuruhu leu, la sohena slev mo kakau nake.
GAL 4:26 Pani Sarah, har̃ai materi atu mo sohen Jerusalem aulu na tuka, enia tinar̃a.
GAL 4:27 Ale Isaiah mo ulia na Retiulia mo verea mara, ‘Har̃ai aroaro, o avulahi, o avulahi tavera, o ulo aulu, hina purongo ko sopo vasusui te natum, matan nake, haratu mo aroaro mo vasusui mo jeua na har̃ai lahi tinapua.’
GAL 4:28 Ale nake la vorai peresi na vevorai, kamim ka sohen Isaac, ka natuvarihi mata retitauhi.
GAL 4:29 Pani nake, mo pa lo sohen rani atu, haratu sei mo vora usuri na masalo tamlohi, mo lo tipahi haratu sei mo vora usuri na Tanumen God.
GAL 4:30 Pani Retitapu mo vere na sava? Mo verea mara, ‘O tipahi nar̃ihi na har̃ai slev enia natuna, matan natuna i sopo lavi na korum, matan korum enia non natun har̃ai materi purongo.’
GAL 4:31 Ale la vorai, mo sohena natu, enr̃a r̃a sopo natun har̃ai slev atu, pani enr̃a natun har̃ai materi atu.
GAL 5:1 Kr̃isto mo terir̃a vara r̃a materi jejeu. Ale ha turu r̃ilangi hinia, ha sopo tinar̃ihia vara ha mele mai slev nona leu.
GAL 5:2 Ka hitea, enau Paul na verea isamim, vara ha lavi na tair̃alihi matan vara ka r̃omr̃omia vara i pa vai kamim ha tataholo na nahon God, vavahinau non Kr̃isto i sopo er̃i tueni kamim.
GAL 5:3 A mele vereulia isamim tari sei ka lavi na tair̃alihi vara kamim ha pa oloolo vevuhi na leu tari matana.
GAL 5:4 Kamim sei ka lo opoia vara ha oloolo na leu, matan vara i vai kamim ha tataholo na nahon God, ka lo hase langahi nar̃ihi kamim isan Kr̃isto, ale ka jovi nar̃ihi na r̃omr̃uhu non God.
GAL 5:5 Matan enr̃a sei Tanume Tapu mo lo mauri isar̃a mata rasua, r̃a lo kilau toho mata retitauhi sei vara God i pa vair̃a r̃a tataholo na nahona.
GAL 5:6 Matan hin Kr̃isto Iesu, tair̃alihi teni tea vara mo sopo tair̃alihi, enia hina purongo. Pani hina aulu mata rasua, enia vara opoia i vujangi na vavahinau tari.
GAL 5:7 Tiroma ka lo vano mo r̃uhu moiso. Hare mo posi na r̃omimim, mo vai kamim ka sopo mele usuri na retivarar̃uhu?
GAL 5:8 God sei mo tovi kamim, mo sopo posi na r̃omimim sohena.
GAL 5:9 Ha levosahi retireti sei la verea lara, ‘Wai vahona makomona purongo, i pa er̃i vai na mit tari la hohona’.
GAL 5:10 Hin Moli, na levosahi mo r̃uhu vara, r̃omir̃a i pa matea na hinau tari, ale vara ha levosahia vara sava tamlohi natu mo lo tikauleji kamim, i pa lavi na talai non God.
GAL 5:11 La vorai peresi na vevorai, vara a pa lo retivujavujangi vara ha pa tair̃alihi sohena hai la verea vara na lo vaia, mata sava natu Jew la lo tipahiau? Matan la lo r̃ohu hiniau, mo vujangia vara na lo retivujavujangi na talopeilopei non Kr̃isto.
GAL 5:12 Na opoia vara la haratu sei la lo vai na r̃omimim la lo kaka, la lo opoi jea vara ha tair̃alihi, mo r̃uhu vara la hase votaira.
GAL 5:13 La vorai peresi na vevorai, God mo tovi kamim moiso vara ha materi, pani ha lo kilaua, ha sopo usuri na masalo varama, pani na nomim opoia, ha lo kilau mata masapa vara ha tueni na tamlohi rasua tinapua.
GAL 5:14 Matan leu tari r̃a er̃i verera vara la vere na leu matea purongo, ‘O opoi na tinapua sohen ko lo hasem opoiho.’
GAL 5:15 Pani vara ka lo hatihati kamim hasemim, ale ka lo r̃olomi kamim hasemim, ha lo kilau matan posposi sei i pa er̃i vaikomokomo kamim hasemim.
GAL 5:16 Pani na verea vara ha hahau usuri na Tanume Tapu matan vara ha sopo mele usuri na masalo varama.
GAL 5:17 Matan masalo varama mo r̃ohu hin la hinau atu Tanume Tapu mo opoia. Ale Tanume Tapu sohena, mo r̃ohu hin la hinau atu, masalo varama mo opoia, matan enira la meresahi isara hatehateahi, ale matana, mo vaia mo r̃ilangi vara ha vai na sava ka opoia.
GAL 5:18 Pani vara Tanume Tapu mo lo tiroma hin kamim, kamim ka sopo toho na ruhuruhu leu.
GAL 5:19 Vavahinau mata masalo varama la memera purongo sohen harihi: mauri maji, r̃omr̃omi hina lumiha, posposi mo lumiha jea,
GAL 5:20 lotulotu vono, majaputu, valum lolokoru, vasvas, mereimerei, lolokoru patum, r̃omr̃omi hasem na hinau tari, patumasa, r̃omr̃omia vara vaom hasena purongo la tataholo,
GAL 5:21 r̃omusuri, putu na wai r̃ilangi, la matavuhi mata lavilavi na tinapua, ale mele hinau tinatinapua sohera. Na lo mele retir̃oar̃oahai kamim sohen na retir̃oar̃oahai kamim tiroma moiso, vara haratu mo lo vai la hinau sei, enia i pa sopo unu hin mauri atu God mo aulu hinia.
GAL 5:22 Pani, vua Tanume Tapu mo sohen harihi: opoia, avulahi jea, tamata, r̃omperavu, r̃omr̃uhu, posposi mo r̃uhu, o vai na sava ko retitauhi hinia,
GAL 5:23 posposi malum, o hase taurilatiho i r̃uhu. Mo sopo te leu mata i pisuhi na posposi sohera.
GAL 5:24 Ale la haratu la tamlohi rasu non Kr̃isto Iesu, la vosae na masalo varama peresi na nona opoia sasati, peresi na nona r̃omr̃omi lumiha na talopeilopei.
GAL 5:25 Vara r̃a lavi na Tanume Tapu, r̃a pa hahau usuri na Tanume Tapu.
GAL 5:26 R̃a sopo pohapoha, teni r̃a lo vaivair̃a teni r̃a lo mereimerei hinir̃a.
GAL 6:1 La vorai peresi na vevorai, vara tea mo jovi hin te hehe, kamim sei ka lo usuri Tanume Tapu, na posposi malum, ha tuenia vara i mele turu. Ha hase kilau mamahuni kamim, vara tea i sopo jovi hin hehe atu tamlohi atu mo vaia.
GAL 6:2 Ha tuetueni kamim tarea na nomim rani r̃ilangi, ale vara ha lo vaia sohena, ka lo vai mar̃ivisi na leu non Kr̃isto.
GAL 6:3 Matan vara te vonamim mo r̃omr̃omia vara enia te hinau hinia, pani mo sopo te hinau hinia, mo lo hasena halua.
GAL 6:4 Pani mo r̃uhu vara o hasem vaihite na nom vavahinau, ale vara mo r̃uhu, o pa er̃i mangisi matana, pani mo sopo mata vavahinau nona tinapua.
GAL 6:5 Matan enr̃a hatehateahi r̃a pa hase lavi na nor̃a tetehi.
GAL 6:6 Mo r̃uhu vara haratu la lo lavi na vujangi mata reti non God, la voli la haratu la lo vujangira.
GAL 6:7 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim. Ha sopo r̃omr̃omia vara God mo lo kilau purongoi na sava ka lo vaia, sava ka lo lavoa, ha pa hani na vuana.
GAL 6:8 Matan haratu mo lavo na masalo varama, hin masalo varama atu i pa lavi na vua mata komokomo. Pani haratu sei mo lavo isan Tanume Tapu, i pa lavi na vua mauri tui.
GAL 6:9 Ale mo r̃uhu vara r̃a sopo maloko mata vai na posposi r̃uhu, matan na pongina tataholo vara r̃a sopo maloko, r̃a pa lavi na vuana.
GAL 6:10 Ale, nake matan masapar̃a, mo r̃uhu vara r̃a vai na hina r̃uhu isana tamlohi tari, ale i pa mele r̃uhu jea vara r̃a vaia isan la haratu la rasua.
GAL 6:11 Ha hitevosahia vara na lo uliuli hin leta nike na leta hatehateahi tatavera isamim.
GAL 6:12 La haratu la lo vaihitea vara la vai kamim ha tair̃alihi, la lo vaia mata hinau matelete purongo, la matahu vara tea la pa tipahira matan vujangi sei vara talopeilopei non Kr̃isto hasena, i er̃i juri na tamlohi.
GAL 6:13 Ale la haratu sei la lo vere na tair̃alihi, la sopo oloolo tataholo na leu tari. Pani la opoia purongo vara ha tair̃alihi matan la pa er̃i retipohapoha matana, ale la pa verea vara kamim nora tamlohi.
GAL 6:14 Pani enau, mo sopo te hinau vara a er̃i mangisi matana, pani talopeilopei non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto purongo. Nona talopeilopei mo vai na masalo varama la mate hiniau, ale mo vaiau na sopo mele r̃omr̃omi na masalo varama.
GAL 6:15 Mo sopo te hinau hinia vara te tamlohi mo tair̃alihi teni i vono. Pani hina aulu enia vara mauri paro sei mo posi na mauri tamlohi.
GAL 6:16 Na lo usiusi vara r̃omopoia non God peresi na nona tamata, la toho isan la haratu la lo usuri mauri nike. Enira natu, Israel varar̃uhu non God.
GAL 6:17 Ale mo tapulo nake mo vano, na sopo opoia vara te tamlohi i vai na rani r̃ilangi isaku, matan na lavi na matara maja na epeku mo vujangia vara enau tamlohi non Iesu.
GAL 6:18 La vorai peresi na vevorai, noku usiusi vara r̃omr̃uhu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto i toho isamim tarea. Amen.
EPH 1:1 Enau Paul, enau vahar̃ule matea non Kr̃isto Iesu usuri na masalon God. Na lo uli leta nike isana tapuhi Ephesus, la haratu la lo turu r̃ilangi hin Kr̃isto Iesu.
EPH 1:2 Na lo usiusi vara God Tamar̃a peresi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto la sohai na nora r̃omr̃uhu peresi na tamata isamim.
EPH 1:3 R̃a hasohaso God sei enia Taman Moli Iesu Kr̃isto, matan enia mo ler̃uhu hinir̃a na ler̃uhu tari matan tuka sei la tai isan Tanumena matan Kr̃isto.
EPH 1:4 Matan God na nona opoia mo vir̃onir̃a hin Kr̃isto tiroma moiso mo pa vai na varama, vara r̃a pa tapu ale r̃a vokevoke na nahona.
EPH 1:5 God mo taua tiroma moiso vara i pa lavir̃a sohena nona korohi r̃a mai natuna tataholo hin Iesu Kr̃isto, usuri na nona r̃omavulahi peresi na masalona.
EPH 1:6 Matan haratu, r̃a hasohaso God matan nona r̃omr̃uhu tavera sei mo sureia hinir̃a, matan enr̃a non Natuna sei mo opoia mo tavera jea.
EPH 1:7 Kr̃isto mo volituhur̃a na r̃aena, ale God mo r̃omir̃a mata nor̃a hehe usuri na r̃uhur̃uhu mata nona r̃omr̃uhu,
EPH 1:8 ale mo surei tavunir̃a na nona r̃omr̃uhu usuri na nona lelevosahi.
EPH 1:9 God mo vaia hin haratu mo vuhesia na jara tavera. Mo vuhesi na nona hina luhu mata masalona usuri na nona r̃omavulahi sei mo taua hin Kr̃isto,
EPH 1:10 ale r̃omr̃omi tavera atu non God sei mo taua moiso i pa masese na ranina tataholo sei vara Kr̃isto i pa aulu na hinau tari na tuka peresi na varama.
EPH 1:11 Ale God mo vai na hinau tari la masese usuri na masalona, mo taua tiroma moiso vara i pa vir̃onir̃a nona vara r̃a pa vao matea hin Kr̃isto.
EPH 1:12 Matan vara kamam Jew sei kama lo tau na nomam r̃omtoho tiroma hin Kr̃isto, God i pa lavi na hasohaso tavera matana.
EPH 1:13 Ale kamim sohena, ka sor̃otahi peresi na vaon Kr̃isto hin rani atu ka rongo na reti mata varar̃uhu sei Retir̃uhu mata nomim juri. Kamim ka tau na nomim rasua hin Kr̃isto ale ka lo sor̃otahi peresia, ale matan ka sor̃otahi peresi Kr̃isto, God mo sile kamim na Tanume Tapu sei mo retitauhi hinia tiroma moiso isana nona tamlohi. God mo vujangia vara ka nona matan mo sile kamim na Tanumena Tapu.
EPH 1:14 Tanume Tapu sei mo sohena retitauhi matea sei mo vujangia vara God i pa siler̃a na hina r̃uhur̃uhu sei mo retitauhi hinira moiso, vavano i tikeli rani atu God i mar̃ivisi na nona vavahinau mata volituhu na nona tamlohi tari, ale matan haratu, r̃a pa hasohaso nor̃a God.
EPH 1:15 Matan hinau akerihi natu, mo tapulo hin rani atu nara na rongo na nomim rasua hin Moli Iesu peresi na nomim opoia isana tapuhi tari,
EPH 1:16 na sopo lo isoiso na noku vere meje isan God matamim na rani na lo usiusi vara na r̃omr̃omi kamim.
EPH 1:17 Na lo usiusi vara God non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto sei memerana r̃uhur̃uhu mo tavera jea, vara Tanumena i sile kamim na nona lelevosahi peresi na hitevosahi matan vara ha er̃i ulua na nomim levosahi hin God,
EPH 1:18 matan enia mo vai na mapumim mo mar̃ivi na memera, matan vara ha er̃i hitevosahi na r̃omtoho r̃uhur̃uhu sei mo tovi kamim matana, ale matan vara ha er̃i hitevosahia vara nona ler̃uhu r̃uhur̃uhu sei la r̃uhur̃uhu jea la sohena sava isana nona tamlohi.
EPH 1:19 Ale na lo usiusi vara ha pa tapulo hitevosahi na tavera suihana r̃uhur̃uhu sei enia nor̃a, enr̃a sei r̃a rasua. Suiha nike enia pa suiha tavera jea atu
EPH 1:20 sei mo sauteterahi Kr̃isto na mateia ale mo sakelehia na jara oloolo tavera na matuan God na tuka aulu hinia,
EPH 1:21 God mo tahea mo aulu jea mo jeu la haratu la aulu, teni la haratu la lo tauri na suiha, teni la haratu la lo r̃ilangi, teni la haratu la lo tiroma hin tea, teni na hija tari sei la lo toho, mo sopo hin pongi akerihi purongo pani hin pongi atu mo lo mai sohena.
EPH 1:22 Ale God mo tau na hinau tari na ruhuruhu palon Kr̃isto, ale mo vai Kr̃isto sei mo aulu na hinau tari vara i patu nona kalesia tari,
EPH 1:23 ale nona vao kalesia tari enira epena, ale maurin Kr̃isto natu mo lo mar̃ivisi na hinau tari.
EPH 2:1 Tiroma ka mate mata nomim lejileji peresi na hehe sei
EPH 2:2 ka lo toho hinira usuri na malelen varama nike nake, usuri na masalon Setan, enia supe rihirihi r̃ilangi atu sei mo aulu na masapa, natu mo lo voko na mapun la haratu sei la r̃ohu vara la oloolo hin God.
EPH 2:3 Enr̃a r̃a sohera tiroma, r̃a lo hahau usuri na masalor̃a, ale r̃a loloso na masalor̃a sei mata eper̃a peresi na r̃omir̃a, ale r̃a vora r̃a natu talai lolokoru non God mata hehe sohena tamlohi tari tinapua.
EPH 2:4 Pani God, na nona r̃omopoia tavera jea, mo opoir̃a mo tavera jea,
EPH 2:5 mo sor̃otahir̃a peresi Kr̃isto ale mo siler̃a na mauri paro, hina purongo vara enr̃a r̃a pa lo toho na mate mata nor̃a lejileji — God mo juri kamim usuri na nona r̃omr̃uhu.
EPH 2:6 Matan God mo sauteterahir̃a na mateia peresi Kr̃isto, ale mo sakelehir̃a peresia na tuka matan enr̃a r̃a matea peresi Kr̃isto Iesu,
EPH 2:7 mo vaia matan vara hin la pongi sei la pa mai, i pa vujangia vara nona r̃omr̃uhu mo tavera jea sohena sava isar̃a usuri na nona r̃omr̃uhu tari hinir̃a hin Kr̃isto Iesu.
EPH 2:8 Matan kamim ka lo juri usuri na nona r̃omr̃uhu na rasua, kamim hasemim ka sopo vaia, God sei mo sile purongoi otori nike isar̃a;
EPH 2:9 mo sopo juri kamim mata nomim vavahinau, mo vono matan vara tea i sopo er̃i mangisi matana.
EPH 2:10 Matan enr̃a vavahinau non God, mo vair̃a r̃a mai hina paro matea hin Kr̃isto Iesu matan vara r̃a pa vai na vavahinau r̃uhu sei God mo tatamahunira tiroma moiso matan vara r̃a pa hahau hinira.
EPH 2:11 Matan haratu, na opoia vara kamim sei ka vora tamlohi r̃or̃oha, ha to r̃omr̃omia sohena sava ka lo toho tiroma, ale Jew la lo verea vara kamim ka sopo tatuara matan ka sopo tair̃alihi sohera, hinau sei tamlohi la lo vaia na epera purongo pani mo sopo tueni na mapura,
EPH 2:12 ale ha sopo r̃omaliho vara hin la rani atu ka lo toho pani mo sopo te nomim Kr̃isto, ka lo toho ka sopo tatua vao tavtavuin Israel, ale ka vinano na nora retitauhi mata ler̃uhu non God, ale mo sopo te nomim r̃omtoho, ka lo toho na varama pani ka sopo levosahi God.
EPH 2:13 Pani nake hin Kr̃isto Iesu, kamim sei tiroma ka lo toho asau r̃ove isan God, God mo lavi kamim ka mai mariviti isana na r̃aen Kr̃isto Iesu.
EPH 2:14 Matan Kr̃isto natu, mo tau na tamata isamam Jew peresi kamim tamlohi r̃or̃oha, mo vair̃a r̃a mai vao matea. Nona mateia mo vilijojovi vor̃a tavera mata hitesatihi na tinapua sei mo lo turu na livuhar̃a, ale mo lo vair̃a r̃a lo meresahi,
EPH 2:15 na nona mateia mo vai na leu tari nona Jew la isoiso. Mo vaia matan vara i vai na vao tamlohi paro matea i malue hin la haratu mo rua mata nona sari tamata,
EPH 2:16 ale Kr̃isto mo vaira la epe matea, mo sor̃otahira jara matea isan God na nona mateia, ale hinia, mo vilimatei na nor̃a hitesatisatihir̃a.
EPH 2:17 Ale mo mai ale mo retivujavujangi na tamata isamim sei tiroma ka lo toho asau r̃ove hin God, ale tamata isan la haratu la lo toho mariviti,
EPH 2:18 matan vara hin Kr̃isto enr̃a tolu r̃a pa er̃i mai isan God Tama na Tanumena sei mo matelete purongo.
EPH 2:19 Ale nake ka sopo mele vinano teni tamlohi mata jara tinapua. Pani ka tamlohi hin jara atu tolu na nona tapuhi, ka tamlohi lolo iman God.
EPH 2:20 Enr̃a r̃a imana, r̃a lo turu na pulon ima sei God mo vaia na nona vahar̃ule peresi na pr̃ovet matan nake, ale Kr̃isto Iesu natu enia pulo vatu matan ima atu.
EPH 2:21 Hinia, ima tari la lo sor̃otahi mamahu mo r̃uhu, la ulua la mai temple tapu matea hin Moli sei
EPH 2:22 kamim sohena, God mo lo voro kamim ka mai jara matea vara ha mai jara toho matea non Tanumen God.
EPH 3:1 Matan r̃omr̃uhu non God sei natu, enau Paul na lo toho na ima r̃ilangi matan noku vavahinau non Kr̃isto Iesu matamim la tamlohi r̃or̃oha.
EPH 3:2 Na levosahia vara ka levosahi moiso sohena sava God mo sileau hin vavahinau r̃uhu nike mata vereuli na sava hinau r̃uhu mo vaia mata juri kamim.
EPH 3:3 Sohena na ulia makomona tiroma moiso hin leta nike vara God hasena mo vuhesi na nona r̃omr̃omi luhu isaku moiso.
EPH 3:4 Vara ha lo evia, ha pa er̃i hitevosahi na sava na levosahia moiso hin hina luhu atu hin Kr̃isto.
EPH 3:5 Hina luhu nike, God mo sopo vuhesi isan te pina tamlohi na varama tuai sohena Tanumena mo vuhesia nake isana nona vahar̃ule tapu peresi na pr̃ovet.
EPH 3:6 Hina luhu atu enia harihi: enia vara tamlohi r̃or̃oha tolu na Jew tari enira la pa lavi na hina r̃uhur̃uhu sei God i pa silea isana natuna. Enira tupra rua la pa juri matan la rasu na Retir̃uhu, ale la sopesope tavalu epe matea purongo, ale enira tupra rua la pa lavi na vua retitauhi hin Kr̃isto Iesu.
EPH 3:7 Enau na mai volitusi matea non Retir̃uhu nike usuri na otori r̃uhur̃uhu mata r̃omr̃uhu non God sei mo silea isaku usuri na nona vavahinau na suihana.
EPH 3:8 Hina purongo vara enau na atano jea na tapuhi non God, enia mo r̃omr̃uhu isaku vara a pa retivujavujangi na r̃uhur̃uhun Kr̃isto isana tamlohi r̃or̃oha na sava tea i sopo er̃i levosahi te hinau matana,
EPH 3:9 ale vara a vai na tamlohi tari la memera na r̃omr̃omi luhu non God sei mo vai na hinau tari sei mo jarohia tuai moiso.
EPH 3:10 R̃omr̃omi tavera non God enia mata vujangi na nona lelevosahi na malele tinatinapua tari na lima nona tamlohi isana vui varama sei la lo aulu peresi la haratu la lo tauri na suiha na masapa peresi na tuka.
EPH 3:11 Haratu natu mo usuri na nona r̃omr̃omi sei mo taua matan tuai tiroma moiso vara Kr̃isto Iesu nor̃a Moli i pa vai mar̃ivisia.
EPH 3:12 Matan hin Kr̃isto r̃a er̃i turu r̃ilangi, ale enia mo vair̃a r̃a er̃i r̃omr̃ilangi na nor̃a rasua r̃a sopo matahu vara r̃a mai na nahon God.
EPH 3:13 Matan haratu, na lo usi kamim vara mapumim la sopo jovi mata noku rani r̃ilangi matamim, ha lavia sohena hina r̃uhu matea isamim.
EPH 3:14 Matan hinau nike, na lo papaohi atano na nahon God Tama,
EPH 3:15 enia haratu sei mo tau na hija vao tari na tuka peresi na varama.
EPH 3:16 Na lo usiusi vara God na nona ler̃uhu r̃uhur̃uhu matuvana, i tinar̃ihia vara i vai na lolomim la suiha hin suiha atu Tanume Tapu mo lo silea.
EPH 3:17 Na lo usiusi vara Kr̃isto i pa toho na lolo mapumim na nomim rasua, na lo usiusi vara na nomim wariha i r̃ilangi na opoia r̃uhur̃uhu non God,
EPH 3:18 na lo usiusi vara ha pa er̃i hitevosahia peresi na tapuhi tari vara nona opoia mo tavera sohena sava, mo peravu sohena sava, mo aulu sohena sava, ale mo puaha sohena sava,
EPH 3:19 ale matana, na lo usiusi vara r̃a er̃i levosahi na opoia non Kr̃isto sei mo jeu na lelevosahi, matan vara ha pa mar̃ivi savulevule na mauri peresi na suiha tari sei la lo tai isan God.
EPH 3:20 Na lo usiusi isan God sei suihana tavera jea mo lo voko hinir̃a sei i er̃i vai na hinau la jeu na sava r̃a lo usia teni r̃a lo r̃omr̃omia,
EPH 3:21 vara i lavi hasohaso tavera na vao kalesia tari, ale hin Kr̃isto Iesu na rani tari, tui tui, amen.
EPH 4:1 Matan haratu, enau prisoner matea non Moli, na lo usia r̃ilangi vara ha hahau na malele mo tataholo na nahon God usuri mauri atu mo tovi kamim matana.
EPH 4:2 Ha r̃omatano, ha r̃uhu isana tinapua, ha r̃omperavu isamim hatehateahi, na opoia ha r̃omr̃omi purongo na hinau sei tinapua la jovi hinira.
EPH 4:3 Tanume Tapu mo sor̃otahi kamim moiso, ale ha hahau na tamata matan vara ha pa matea.
EPH 4:4 Enr̃a mo isoiso r̃a epe matea, ale enr̃a mo isoiso r̃a lavi na Tanume Tapu matelete purongo, ale enr̃a mo isoiso God mo tovir̃a matan mauri r̃uhur̃uhu atu na rani mo lo mai.
EPH 4:5 Moli enia matelete purongo, rasua matea, paptijo matea,
EPH 4:6 ale God matelete purongo, enia Tamar̃a sei enia mo aulu hinir̃a mo isoiso, ale mo lo toho hinir̃a mo isoiso, ale mo lo vavahinau hinir̃a mo isoiso.
EPH 4:7 Pani Kr̃isto mo siler̃a hatehateahi na vavahinau r̃uhu usuri na masalona r̃uhur̃uhu.
EPH 4:8 Matan Retitapu mo verea tuai moiso vara, ‘Rani atu mo sahe aulu na tuka, mo tiroma na vao matea mo terira, ale mo sile na otori isana nona tamlohi.’
EPH 4:9 Reti sei ‘mo sahe aulu’ mo lo r̃arami na sava? Mo r̃aramia vara enia mo sivo na lolo varama tiroma.
EPH 4:10 Haratu sei mo lo sivo atano na lolo varama enia haratu sei mo sahe aulu vara i aulu na hinau tari na tuka.
EPH 4:11 Enia haratu sei mo sile na tamlohi hai isana vao kalesia sohena vahar̃ule, hai sohena pr̃ovet, hai la evangelist, hai la tavui kalesia, ale hai la tamlohi vujangi.
EPH 4:12 Nora vavahinau enia matan vara la pa er̃i vujangi mamahuni na tapuhi, matan vara la er̃i vai na vavahinau non God, ale enia vara la vai na epen Kr̃isto sei enr̃a kalesia tari, la ulua i r̃ilangi,
EPH 4:13 vavano i tikeli na rani enr̃a mo isoiso r̃a matea na rasua peresi na lelevosahi hin Natun God. Ale r̃a mai tamlohi jea na r̃omr̃omi, ale r̃a ulua r̃a sohen Kr̃isto vevuhi.
EPH 4:14 Moiso r̃a pa sopo mele sohena natuvarihi sei tarea r̃omira la sopo levosahi mamahuni na sava la lo rasua. Ale la r̃omkaka matan tea mo vere te hinau tinapua isara teni te reti nona tamlohi vujangi haluhalu sei mo vai halu atu la rongoa sohena retivarar̃uhu matea isara.
EPH 4:15 R̃a pa sopo sohera pani r̃a lo taurilati na retivarar̃uhu na opoia, ale na hinau tari r̃a pa ulua hin Kr̃isto sei enia patu epena.
EPH 4:16 Epena tari la lo ulua na limana purongo, la lo sor̃otahi mo r̃uhu matan manmanina tari la lo taurilatira jara matea. Vara kalesia hatehateahi la vai na r̃ungara vavahinau, pa epena mo ulua na opoia.
EPH 4:17 Ale na lo verea r̃ilangi isamim na hijan Moli vara ha sopo mele hahau sohena tamlohi r̃or̃oha sei nora r̃omr̃omi mo rongorongo vono.
EPH 4:18 Nora r̃omr̃omi r̃or̃oha, mo lo toho asau r̃ove na maurin God matan mapura mo r̃ilangi ale mo horora vara la sopo er̃i lelevosahi.
EPH 4:19 Matan la sopo er̃i mele mahanuhanu hin te nora hehe, la pute na nora mauri maji, ale la lo r̃omr̃omjea vara la vai na posposi lumiha sasati tari.
EPH 4:20 Pani hin rani atu ka tau na nomim rasua hin Kr̃isto, la sopo vujangia vara ha mauri sohena,
EPH 4:21 na levosahia mo r̃uhu vara ka pete rongo te hinau matana moiso, ale ka sor̃otahi peresi Iesu usuri na retivarar̃uhu sei la vujangia isamim moiso.
EPH 4:22 La vujangia isamim tiroma moiso vara ha tau nar̃ihi na nomim mauri tuai mata hehe sei la posposi lumiha sasati sei mata halu la vaia mo lo ranga jea,
EPH 4:23 ale ha tinar̃ihia vara Tanumen God i posi na r̃omimim peresi na nomim kilakilau la paro.
EPH 4:24 La vujangia isamim vara ha ru na mauri paro sei God mo vaia usuri na masalona, mo tataholo, mo tapu ale mo varar̃uhu.
EPH 4:25 Matan haratu, ha isoiso na halu sohen pr̃ovet matea mo verea mara, ‘kamim hatehateahi ha retireti tataholo isana tahisamim’ matan enr̃a r̃a nor̃a hatehateahi.
EPH 4:26 ‘Vara ka lolokoru, ha sopo hehe!’ Ha sopo tinar̃ihia vara pulo nomim lolokoru i aulu hin kamim i peravu,
EPH 4:27 vara i vono, ha pa sile na masapa isan Tiapolo vara i aulu hin kamim.
EPH 4:28 Vara engko tamlohi vavanaho matea, o isoiso na vavanaho. O tapulo hani na masumasum, ale o hansohai isan la haratu la vejuveju.
EPH 4:29 Ha sopo tinar̃ihia vara te reti sasati hatea i malue na jingomim, pani ha pa lo vere na reti r̃uhu purongo matan vara la er̃i tueni la haratu la lo rongora.
EPH 4:30 Ale ha sopo vai na Tanume Tapu non God i rongo i sati na sava ka lo vaia, matan enia natu mo tapuhi kamim moiso matan rani atu God i pa juri kamim hinia.
EPH 4:31 Ha pulahi nar̃ihi na nomim posposi hohona, lolokoru sati, lolokoru, ngaruhi na tinapua, retir̃er̃esi na tinapua, ale ha pulahi nar̃ihi na posposi sasati tari la sopo toho na maurimim.
EPH 4:32 Pani ha vai na posposi r̃uhu isamim hatehateahi, ha r̃omopoi, ha r̃omi kamim hatehateahi sohen God hin Kr̃isto mo r̃omi kamim.
EPH 5:1 Matan haratu, ha usuri na tovongi non God na hinau tari ka lo vaira sohena natuna tataholo sei mo opoira mo tavera jea,
EPH 5:2 ale ha toho na opoia sohen Kr̃isto mo opoir̃a sei mo sile na maurina matar̃a sohena malamalai matea asuna mo ponaha mo r̃uhu isan God.
EPH 5:3 Ha sopo tinar̃ihia vara te mauri maji teni te r̃omr̃omi lumiha, teni te hanmarua i toho isamim. Matan la hinau nike la sopo er̃i toho isana tapuhi non God.
EPH 5:4 Ha sopo vere na hina lumiha teni retireti rongorongo vono, teni sorahi sati na har̃ai teni tamlohi — la hinau tari sei enira la sopo tataholo isamim. Pani na jarara, ha vere meje isan God.
EPH 5:5 Matan ha levosahi mamahunia vara haratu mo lo vai na mauri maji, teni r̃omina mo lumiha, teni mo hanmarua matan tamlohi hanmarua matea enia tamlohi lotulotu vono matea, i pa sopo er̃i unu hin mauri atu Kr̃isto enia God la supe hinia.
EPH 5:6 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim i verea vara sava na lo verea akerihi la retireti purongo, matan talai lolokoru non God mata hehe i pa jovi isana tamlohi lejileji tari.
EPH 5:7 Ha sopo vai la hinau sei la lo vaira,
EPH 5:8 matan na pongi matea kamim ka lo toho na r̃or̃oha, pani nake kamim ka lo toho na malarani matan Moli. Ha hahau sohena natu malarani,
EPH 5:9 matan vua malarani enia mo vai na hina r̃uhur̃uhu tari sei la tataholo ale la varar̃uhu la pala.
EPH 5:10 Ha vaihitea vara ha levosahi na sava God mo avulahi hinia.
EPH 5:11 Ha sopo sor̃otahi peresi tea mata vai na hina sasati mata r̃or̃oha, pani na jarara ha vai na tamlohi la levosahia vara la hinau atu la sati.
EPH 5:12 Matan enia hina mahanuhanu matea vara ha lo er̃i sorahi na hinau tamlohi lejileji la lo vai luhu hinira.
EPH 5:13 Pani hinau tari, malarani mo merasahira la mera mo r̃uhu vara la sasati sohena sava.
EPH 5:14 Matan hinau tari sei la pala na jara tavera malarani mo vaira la memera, ale Retitapu mo verea vara, ‘O turu o kilau na nom r̃ommate! O turu na mateia, ale Kr̃isto i pa merasahiho, ale ha pa lelevosahi.’
EPH 5:15 Matan haratu, ha lo kilau mamahunia vara ka lo hahau sohena sava, i sopo sohena tamlohi rongorongo vono pani sohena tamlohi lelevosahi.
EPH 5:16 Ha sopo toho purongo pani ha vai na hina r̃uhu matan la rani nike hehe mo mar̃ivi hinira.
EPH 5:17 Matan haratu ha sopo rongorongo vono, pani ha tamlohi lelevosahi mata levosahi na masalon Moli.
EPH 5:18 Ale ha sopo drong na wai r̃ilangi sei i pa komo na maurimim, pani ha tinar̃ihi na Tanumen God i mar̃ivisi kamim,
EPH 5:19 ale ha lalavete na psalm, na hymn peresi na vete Tanume Tapu mo silera, ale ha sohai na vete sei la lo toho na mapumim la sahe isan God.
EPH 5:20 Tarea ha vere meje isan God Tama matamim hatehateahi na hijan nor̃a Moli, Iesu Kr̃isto.
EPH 5:21 A mele verea vara ha oloolo hin kamim hatehateahi matan ka lo lotu Kr̃isto na oloolo.
EPH 5:22 Kamim har̃ai lahi, ha oloolo na tuamim sohena ka lo oloolo hin Moli.
EPH 5:23 Matan tamlohi lahi matea enia patun narouna, mo sohen Kr̃isto enia patu epena sei vao kalesia tari, enia hasena mo sile na maurina vara i jurira.
EPH 5:24 Sohena vao kalesia tari la lo oloolo hin Kr̃isto, ale kamim har̃ai lahi sohena ha pa oloolo na tuamim na hinau tari.
EPH 5:25 Tamlohi lahi ha opoi na naroumim sohen Kr̃isto mo opoi na nona vao kalesia ale mo hase sile na maurina matana,
EPH 5:26 matan vara i tapuhia ale Tanumena mo vaia mo vokevoke na paptijo peresi na nona reti.
EPH 5:27 Mo vaia matan vara i tatamahuni na vao kalesia vara i nona hasena sei mo r̃uhur̃uhu jea, mo sopo te hina lumiha hinia, teni te hehe teni te hina sasati tinapua hatea, pani mo tapu mo sopo te hinau vara tea i er̃i tuvaia hinia.
EPH 5:28 Mo sohena purongo, tamlohi lahi la pa opoi na naroura sohen la lo opoi na epera hasera. Matan tamlohi lahi sei mo lo opoi narouna, mo lo hasena opoia.
EPH 5:29 Matan tea mo sopo hasena r̃ohu na epena, pani mo vahania na nona reti ale mo kilau mamahunia, sohen Kr̃isto mo lo vaia isana vao kalesia.
EPH 5:30 Ale enr̃a r̃a sopesope epena.
EPH 5:31 Sohena Retitapu mo verea vara, ‘Matan hinau atu, tamlohi matea i pa tinar̃ihi tamana enia tinana, ale i sor̃otahi isan narouna, ale enira tupra rua la mai matea’.
EPH 5:32 Hinau nike enia vujangi puhoni matea, matan enia mo lo vujangia sohena sava Kr̃isto mo lo sor̃otahi isana vao kalesia, ale la matea.
EPH 5:33 Matana, a mele verea vara tamlohi hatehateahi i pa opoi narouna sohen mo lo hase opoia, ale narouna i pa sile na oloolo isan tuana.
EPH 6:1 Natuvarihi tari, ha oloolo na tamamim peresi na tinamim, matan enia mo tataholo.
EPH 6:2 ‘Ha oloolo hin tamamim peresi na tinamim’ — matan harihi enia tiroma leu sei retitauhi matea mo lo toho hinia,
EPH 6:3 ale sopena mo lo verea mara vara ha oloolo hinira — ‘maurim i pa peravu, ale i pa mar̃ivi na ler̃uhu’.
EPH 6:4 Tama, ha sopo vaivai na natumim vara la lolokoru, pani ha vaira la ulua na oloolo peresi na vujangi hin Moli.
EPH 6:5 Kamim slev, hin mauri nike ha tatamahu tarea vara ha oloolo na nomim tamlohi tavera, ha lo oloolo hinira na mapumim tari mo sopo te halu hinia, sohen ka lo vaia isan Kr̃isto.
EPH 6:6 Ha sopo sohen la haratu sei la lo voko matan tamlohi la lo kilaura — sohen la haratu la opoia vara tamlohi la pa avulahi hinira purongo — pani ha sohena slev non Kr̃isto sei la lo vai na masalon God na mapura,
EPH 6:7 ale ha avulahi hinia ha vaia sohen ka lo volitusi isan Moli mo sopo isana tamlohi.
EPH 6:8 Kamim ha lo levosahia vara Moli i pa sile na volir̃a hatehateahi usuri na hina r̃uhu r̃a lo vaira, hina purongo vara enr̃a r̃a materi teni r̃a lo slev.
EPH 6:9 Ale usuri posposi nike, kamim tamlohi tavera ha pa vaia isana nomim slev sohena, ha isoiso na nomim reti r̃ilangi isara matan ha lo levosahia vara kamim rua nomim tamlohi tavera matea purongo na tuka, ale enia mo sopo tametame tea.
EPH 6:10 Isoiso noku reti nahai: ha r̃ilar̃ilangi hin Moli na r̃ilangi nona suihana.
EPH 6:11 Ha ru na ruru mata vuro tari non God matan vara ha er̃i turu r̃ilangi mata turuhoro na vavahinau non Tiapolo sei la lo mai la lo haluhalu na tamlohi na malele matuvana.
EPH 6:12 Matan nor̃a vuro mo sopo peresi na tamlohi sei r̃a er̃i hitera, pani peresi na angelo sasati sei la aulu, peresi la haratu la r̃ilangi, peresi la haratu sei la aulu na r̃or̃oha hin varama nike, peresi na suiha vui sasati na masapa.
EPH 6:13 Matan haratu, ha ru na ruru vuro tari non God matan vara ha er̃i turu na jaramim hin rani sasati nike, ale ha vai na hinau tari ha er̃i vaira, ale ha turu r̃ilangi.
EPH 6:14 Ha turu r̃ilangi ha sopo juha, ha otioti na oti mata retivarar̃uhu, ale ha ru na r̃umamim na ruru vuro mata posposi tataholo non God.
EPH 6:15 Ale sohena nomim sabat mata palomim, ha ru na Retir̃uhu sei mo lo sile na tamata matan vara ha pa tatamahu tarea mata ha hahau peresia.
EPH 6:16 Ha tauri r̃ilangi na nomim rasua sohena tingting matea sei i er̃i tinghoro na evine hani non Tiapolo.
EPH 6:17 Ha ru na hati vuro mata juri sei mo lo matahi na maurimim, ale ha taurilati na sita vuro non Tanume Tapu sei enia reti non God.
EPH 6:18 Ha usiusi ale ha usi God vara i tueni kamim tarea. Tarea ha usiusi usuri na Tanumen God, ale matana, tarea ha lo kilau i r̃uhu, ale ha tau na r̃omimim mata usiusi mata tapuhi tari non God.
EPH 6:19 Ha usiusi mataku matan vara God i pa sileau na retisohai sei mo opoia vara a verea, ale vara a sopo matahu mata vere mamahuni na hina luhu mata Retir̃uhu i memera i r̃uhu vara enia mata tamlohi tari.
EPH 6:20 Enau na lo toho na jen nakerihi matan na lo retivujavujangi retisohai nike sohen God mo r̃uleau matana.
EPH 6:21 Tychicus, vorai r̃uhur̃uhu sei mo lo turu r̃ilangi mata volitusi na vavahinau non Moli, enia i pa vere kamim na hinau tari vara ha levosahira, matan ha pa levosahia vara na lo toho sohena sava.
EPH 6:22 Na lo r̃ulea mai isamim matan haratu natu, vara ha pa er̃i levosahia vara kamam kama lo toho sohena sava nike, ale vara i er̃i retituetueni na mapumim.
EPH 6:23 Noku usiusi vara tamata, opoia peresi na rasua la tai isan God Tama peresi Moli Iesu Kr̃isto, la pa toho isamim la vorai peresi na vevorai.
EPH 6:24 Na lo usiusi vara r̃omr̃uhu non God i pa toho isan la haratu sei la opoi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto na opoia sei mo sopo te isoisona.
PHI 1:1 Enau Paul peresi Timothy, kamam kama slev non Kr̃isto Iesu, kama uli leta nike isana tamlohi vir̃oni non God hin Kr̃isto Iesu la lo toho Philippi, peresi la haratu la lo tiroma na tamlohi peresi la haratu la lo deacon ea.
PHI 1:2 R̃omr̃uhu peresi na tamata non God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto i pa toho isamim.
PHI 1:3 Vara na lo r̃omr̃omi kamim, tarea na lo vere meje isan God matamim.
PHI 1:4 Ale na rani na lo usiusi matamim sohena, na lo usiusi na noku r̃omavulahi,
PHI 1:5 matan kamim ka tapala na vavahinau mata Retir̃uhu, mo tapulo na tiroma rani mo tikeli nake,
PHI 1:6 Na levosahia mo r̃uhu vara haratu mo lo tapulo na vavahinau r̃uhu na maurimim, i pa lo vaia i tikeli rani atu Iesu i mele mai, ale i pa mai na isoisona.
PHI 1:7 Mo tataholo vara a r̃omr̃omia sohena matamim matan noku opoia matamim mo tavera jea, hina purongo vara na lo toho nike na ima r̃ilangi teni vara a lo matahi na Retir̃uhu sei ka lavia, teni vara a lo vujangia vara enia mo retivarar̃uhu, ale mata r̃omr̃uhu non God, enr̃a mo isoiso r̃a tapala matana.
PHI 1:8 God mo levosahia vara na lo opoi kamim, mo tataholo na opoia non Kr̃isto Iesu isamim.
PHI 1:9 ale harihi enia noku usiusi: vara nomim opoia i pa lo ulua i tavera tarea, na lo usiusi vara ha ulua na nomim levosahi r̃uhu tari peresi na rongovosahi na hinau mo varar̃uhu,
PHI 1:10 matan vara ha pa er̃i rongovosahi na sava natu, mo tataholo vara ha vaia, ale matan haratu, ha pa er̃i toho vokevoke i pa sopo tea i tuvai kamim i tikeli rani atu Kr̃isto i mele mai,
PHI 1:11 ale ha pa mar̃ivi na vua mata mauri tataholo sei mo tai isan Iesu Kr̃isto, i pa vai na tamlohi la tahe na hijana, ale la pa sile na hasohaso isan God.
PHI 1:12 Ale la vorai peresi na vevorai, na opoia vara ha pa levosahia vara sava rani r̃ilangi mo mai isaku nike, mo mai matan vara tamlohi matuvana la er̃i rasu na Retir̃uhu.
PHI 1:13 Ale matan haratu, tamlohi vuro tari non Supen Rome sei la lo kilauau nike, peresi na tamlohi tari la levosahia vara enau na lo toho na ima r̃ilangi matan Kr̃isto.
PHI 1:14 Matan na lo toho na ima r̃ilangi nike, Moli mo vai na r̃omr̃omi nona vorai kalesia nike la r̃omr̃ilangi vara la pa vereuli na Reti non God la sopo matahu matana.
PHI 1:15 Varar̃uhu tamlohi hai la lo retivujavujangi hin Kr̃isto na nora mereimerei, na nora r̃omaulu, pani hai la lo vaia na posposi tataholo.
PHI 1:16 La haratu hitahu, la lo vaia na nora opoia matan la levosahia vara enau na lo toho na ima r̃ilangi matan na lo matahi na Retir̃uhu.
PHI 1:17 La haratu tiroma la lo retivujavujangi hin Kr̃isto na r̃omaulu, r̃omira la sopo tataholo, la lo r̃omtau vara la pa mele vai na noku rongohaji i mele tavera nike na ima r̃ilangi matana.
PHI 1:18 Pani mo sopo te hinau hinia. Hinau aulu hinia, enia vara tamlohi la retivujavujangi Kr̃isto, hina purongo vara la lo vaia na nora tapnetano teni la varar̃uhu. Matan haratu na avulahi, ale a pa lo avulahi,
PHI 1:19 matan na levosahia vara nomim usiusi peresi na tuetueni sei Tanumen Iesu Kr̃isto mo silea, sava mo masese isaku, isoisona God i pa juriau.
PHI 1:20 Na levosahia mo r̃uhu, ale na lo r̃omtoho vara a pa sopo vai te hinau vara i er̃i vaiau a mahanuhanu matana, pani na noku r̃omr̃ilangi nake sohena tarea, a pa lo sile na oloolo isan Kr̃isto na hinau tari na lo vaira, vara a mauri teni a mate.
PHI 1:21 Matan isaku, mauri enia matan Kr̃isto, ale mate, i pa mele r̃uhu.
PHI 1:22 Vara a lo mauri hin epe nike, enia masapa vara noku vavahinau r̃uhu la pa vuaha. Pani na sopo levosahia vara sahara mo mele r̃uhu,
PHI 1:23 r̃omiku mo opoira enira rua. Na opoia vara a malue a toho peresi Kr̃isto matan haratu mo r̃uhu jea,
PHI 1:24 pani i pa mele r̃uhu jea isamim vara a lo mauri.
PHI 1:25 Matan na levosahia mo r̃uhu vara a lo mauri, a er̃i tueni kamim mo isoiso, ale ha pa ulua na avulahi na nomim rasua,
PHI 1:26 matan vara ha pa hasohaso Kr̃isto Iesu mata mo tinar̃ihia vara a mele toho peresi kamim.
PHI 1:27 Hinau aulu enia harihi: vara ha hahau na malele mo tataholo na Retir̃uhu non Kr̃isto, matan vara a mai a hite kamim teni vara a rongo te sorasorahimim, a pa levosahia vara ka lo turu r̃ilangi jara matea sohena tamlohi matelete, mata matahi na sava Retir̃uhu mo vujangia,
PHI 1:28 ale ha sopo matahuni la haratu sei la nomim meresahi, matan nomim rasua enia i pa matamata mera matea isara mata vujangira vara maurira la pa sopo juri, pani kamim ha pa juri, harihi God i pa vaia.
PHI 1:29 Matan God mo taua vara ha pa sopo rasu Kr̃isto purongo, pani vara ha pa lavi na rani r̃ilangi matan Kr̃isto,
PHI 1:30 matan na levosahia vara ka lo lavi na rani r̃ilangi sohen ka hitea isaku hin rani atu na lo toho peresi kamim, ale nakerihi sohena na lo lavia na ima r̃ilangi.
PHI 2:1 Matan ka lo sor̃otahi hin Kr̃isto, vara te nomim retituetueni, teni ka nanau matan nona opoia mo lo toho isamim, teni ka tapala peresi na Tanumena, teni te opoia na mapumim teni te r̃omopoia,
PHI 2:2 ha mar̃ivisi na noku avulahi sohen harihi: r̃omimim i matea, ha opoiopoi kamim, mapumim peresi na r̃omimim i matea na sava ha pa vaia,
PHI 2:3 ha sopo vai te hinau matan ka opoia vara ha pa jeu na tinapua, teni ha vai na hinau na r̃omaulu, pani na posposi r̃omatano, ha r̃omr̃omi na tinapua i jeu kamim.
PHI 2:4 Kamim hatehateahi, ha sopo r̃omr̃omi kamim hasemim purongo, pani na hinau i pa r̃uhu isana tinapua.
PHI 2:5 R̃omimim i pa sohena r̃omin Kr̃isto Iesu,
PHI 2:6 hina purongo vara tiroma enia God tataholo, enia mo sopo r̃omr̃omia vara i taurilati r̃omr̃omi atu vara enia God,
PHI 2:7 pani mo hasena taua sivo atano mo mai sohena volitusi matea tataholo, ale mo vora mo mai mo sohena tamlohi purongo,
PHI 2:8 ale mo hasena taua sivo atano, ale mo oloolo mo kakau na nona mateia, mateia atu enia mateia sasati mata talai na talopeilopei matea.
PHI 2:9 Matan haratu, God mo tahea hin jara atu mata lavi na oloolo tavera jea, mo silea hin hija atu mo aulu jea mo jeu na hija tari,
PHI 2:10 matan vara na hijan Iesu, tamlohi tari la pa papaohi, la haratu la lo toho na tuka, na varama peresi na jaran la haratu la mate na lolo varama,
PHI 2:11 ale meme tari la pa taviti vara Iesu Kr̃isto enia Moli, hasohaso tari i pa sahe isan God Tamar̃a matana.
PHI 2:12 Matana, la tapalaku r̃uhur̃uhu hin rani atu na lo toho peresi kamim ka lo oloolo tarea, ale nake, matan na sopo toho peresi kamim, i pa mele r̃uhu vara ha lo kilau mamahu vara ha vai na vavahinau nona tamlohi sei God mo jurira na posposi matahu peresi na savaravara,
PHI 2:13 matan God hasena sei mo lo vavahinau hin kamim, mo vai kamim vara ha avulahi vara ha vavahinau i usuri na sava mo opoia.
PHI 2:14 Na vavahinau tari ka lo vaira, ha sopo ngutungutu teni ha vasvas,
PHI 2:15 matan vara i pa sopo te hinau vara tamlohi tinapua la er̃i tuvai kamim hinia. Ha toho na mauri vokevoke, i sohena natun God na livuhan pina haluhalu sei mo hehe, ale kamim ka lo mera sohena majou na varama.
PHI 2:16 Ha taurilati reti atu mo sile na mauri, matan vara a pa er̃i retihapahapa hin pongi atu non Kr̃isto, vara noku vavahinau isamim la sopo vano hina purongo,
PHI 2:17 pani hina purongo vara mauriku i sohena wai malamalai matea, ale i vano peresi na nomim rasua isan God, enau na avulahi vara a silea vara enr̃a tolu r̃a pa avulahi jara matea.
PHI 2:18 Ale mo r̃uhu vara ha avulahi matana sohena, ale ha avulahi peresiau.
PHI 2:19 Na lo r̃omtoho vara a pa r̃ule Timothy i vano isamim i pa sopo tuai, vara Moli Iesu i tinar̃ihia, matan vara enau sohena a pa rongo i r̃uhu vara a rongo te sorasorahimim.
PHI 2:20 Matan mo sopo tea nike, r̃omina i tavera matamim sohen Timothy, matan enia mo opoia vara ha lo toho i r̃uhu.
PHI 2:21 Matan tamlohi tinapua mo isoiso la lo ale na masalora purongo, mo sopo masalon Iesu Kr̃isto.
PHI 2:22 Pani kamim ka levosahi mamahuni na posposi r̃uhu non Timothy moiso, matan enia mo lo tueniau sohen natuku matea tataholo na vavahinau mata Retir̃uhu.
PHI 2:23 Matana, na lo r̃omtoho vara a pa r̃ulea nohorihi, pani a pa hitea vara i pa sohena sava isaku tako.
PHI 2:24 Ale hin Moli, na levosahia mo r̃uhu vara i sopo tuai enau sohena a pa mai.
PHI 2:25 Pani na lo r̃omr̃omia vara a pa mele r̃ule Epaphroditus vano isamim. Enia voraiku, tapalaku na vavahinau, ale tapala tamlohi vuro matea mata rasua, ale nomim vahar̃ule, haratu ka lo r̃ulea isaku vara i tueniau nike.
PHI 2:26 Matan enia mo opoia vara i mele hite kamim, ale mo rongo mo sati matan ka rongoa vara enia mo rojo,
PHI 2:27 vara r̃uhu enia mo rojo, mariviti vara i mate, pani God mo r̃omopoia, mo sopo isana hasena, pani enau sohena, mo sopo opoia vara i vaiau a rongo i sati aulu na noku rongo sati.
PHI 2:28 Matan haratu, na avulahi vara a mele r̃ulea vano isamim, matan vara ha pa avulahi vara ha mele hitea, ale enau r̃omiku i sopo mele kaka hajavua hinia.
PHI 2:29 Ale, ha mele lavia mai isamim na hijan Moli na avulahi tavera. Ale mo tataholo vara ha sile na oloolo isana tamlohi sohena,
PHI 2:30 matan mariviti i mate mata vavahinau non Kr̃isto, matan mo har̃ehi na maurina vara i vai vevuhi na nomim vavahinau sei ka sopo er̃i vaia isaku.
PHI 3:1 Mele hina tinapua la vorai peresi na vevorai, ha avulahi tavera matan Moli. Mo sopo te hinau hinia vara a mele uli la hinau sei na pete verea isamim tiroma moiso matan la pa turuhoro kamim.
PHI 3:2 Ha lo kilau la viriu sei, la tamlohi sasati atu la lo tai komokomo na epe tamlohi na tair̃alihi.
PHI 3:3 Matan enr̃a natu, tair̃alihi varar̃uhu, r̃a lo lotu na suihan Tanumen God, ale r̃a lo retihasohaso Kr̃isto Iesu na sava mo vaia matar̃a, ale r̃a sopo mele tau na rasua na nor̃a vavahinau,
PHI 3:4 hina purongo vara enau a er̃i tau na noku rasua na noku vavahinau sohera. Vara tea mo r̃omr̃omia vara i er̃i tau na nona rasua na nona vavahinau, enau na jeua,
PHI 3:5 enau na tair̃alihi na rani mo limaravtolu na noku pongi vora, enau na tavtavuin Israel, tavtavuin Benjamin, enau Jew tataholo, usuri na Leu, enau Pharisee matea.
PHI 3:6 Ale na r̃ilar̃ilangi na noku rasua, na tipahi na vao kalesia non Iesu. Ale usuri na leu tataholo r̃uhu, tea i sopo er̃i tuvaiau hin te hinau matana,
PHI 3:7 pani na noku kilakilau mata hinau vara la pa tueniau tiroma, nake matan hin Kr̃isto, na hitera sohen hina purongo.
PHI 3:8 Aulu hin haratu, na levosahia vara hinau tari enira hina purongo na rani na lo kilau usurira peresi na hinau mo mele r̃uhu jea, enia vara a levosahi Kr̃isto Iesu noku Moli, ale matan Kr̃isto, na sopo mele tau na noku rasua na noku vavahinau tari, na hitera sohena utauta matan vara a lavi Kr̃isto,
PHI 3:9 ale vara a pa toho isana, mo sopo matan na vai te hinau mo tataholo matan na lo usuri na Leu, pani vara a mai a tataholo na nahona mata noku rasua hin Kr̃isto, hinau sei, God hasena mo verea vara enau na tataholo mata noku rasua hinia,
PHI 3:10 matan vara a levosahi Kr̃isto peresi na suiha nona sauteterahi, ale na opoia vara a sor̃otahi peresia na nona rani r̃ilangi, ale a sohena na nona mateia,
PHI 3:11 ale, matan la hinau tari sei vara enau sohena, a pa lavi na sauteterahi na mateia.
PHI 3:12 Na sopo verea vara na pete lavi la hinau tari atu moiso, teni vara God mo vaiau na tataholo vevuhi moiso, pani na lo tutunguia vara a lavi la haratu sei Kr̃isto Iesu mo vir̃oniau matara.
PHI 3:13 La vorai peresi na vevorai, na sopo verea vara na lavira noku moiso, pani hina aulu matea na lo tau na r̃omiku vara a vaia enia harihi: na sopo mele tauri na hinaun tuai, pani na lo kilau na hinau mo lo mai,
PHI 3:14 ale na lo tutunguia vara a kakau na isoisona, matan vara a lavi otori atu na tuka God mo toviau matana hin Kr̃isto Iesu.
PHI 3:15 Mo r̃uhu vara enr̃a sei r̃a jea na malele rasua, r̃a lo r̃omr̃omi sohena. Pani vara kilakilau non tea mo sopo sohena, God i pa vujangia vara sava na lo verea mo tataholo isamim.
PHI 3:16 Hina aulu hin la hinau sei r̃a lavira moiso enia vara r̃a usuri na sava r̃a pete levosahia moiso vara la tataholo.
PHI 3:17 La vorai peresi na vevorai, ha pulutahi ha tutungui na paloku, ale ha kilau mamahuni la haratu la lo hahau usuri tovongi sei kama lo sile kamim hinia.
PHI 3:18 Matan sohen na pete verea isamim moiso, ale nake na lo mele verea isamim na r̃omsati, vara tamlohi matuvana la lo hahau sohena meresahi na sava Kr̃isto mo vaia na nona talopeilopei.
PHI 3:19 Isoisona enia la pa hase komora, nora god enia masalora, la retihapahapa na nora vavahinau mata mahanuhanu, la lo tau na r̃omira na hinau mata varama purongo.
PHI 3:20 Pani enr̃a tamlohin tuka, ale r̃a lo kilau matan nor̃a Jujuri i pa tai ea, enia Moli Iesu Kr̃isto,
PHI 3:21 enia i pa posi na eper̃a la mai la tataholo na epena sei mo r̃uhur̃uhu jea, i pa vaia hin suiha atu sei mo lo vai na hinau tari la toho na ruhuruhuna.
PHI 4:1 Matan haratu, la vorai peresi na vevorai, na lo opoi kamim, ale na opoia vara a mele hite kamim, matan ka vaiau na avulahi, kamim sohena noku otori, ha turu r̃ilangi hin Moli, la tapalaku r̃uhur̃uhu.
PHI 4:2 Na usia r̃ilangi vara Euodia enia Syntyche la avulahi hinira rua hin Moli.
PHI 4:3 Io, ale na lo usiho tapalaku r̃uhur̃uhu, o tueni la har̃ai atu, enira la lo voko jara matea peresiau hin rani atu na lo vavahinau atu mata Retir̃uhu peresi Clement peresi la tatua tapalaku atu mata vavahinau, la haratu sei hijara la lo toho na Puku mata Mauri.
PHI 4:4 Ha avulahi hin Moli tarea, a mele verea, ha avulahi jea!
PHI 4:5 Ha vujangi na nomim posposi r̃uhu isana tamlohi tari. Moli mo lo mai mariviti.
PHI 4:6 Ha sopo r̃omkaka hin te hinau hatea, pani na hinau tari na nomim usiusi isan God matan te hinau, ha vere meje isana, ale ha vere na nomim opoia.
PHI 4:7 Ale vara ha lo vaia sohena, tamata non God atu tamlohi la sopo levosahia, i pa matahi na mapumim peresi na r̃omimim hin Kr̃isto Iesu.
PHI 4:8 Isoiso hinau la vorai peresi na vevorai, sava mo varar̃uhu, sava la tataholo mata sile na oloolo hinira, sava mo tataholo, sava mo vokevoke, sava mo r̃uhu, sava mo tataholo vara r̃a opoia, vara te posposi r̃uhu teni te hinau mata hasohasoa, ha tau na r̃omimim hinira.
PHI 4:9 Ale sava hinau, ka levosahia, ka lavia, ka rongoa, ale ka hitea hiniau, ha hahau hinira, ale God mata tamata i pa toho peresi kamim.
PHI 4:10 Na avulahi tavera hin Moli matan nake ka lo mele r̃omr̃omiau. Na levosahia vara ka r̃omr̃omiau, pani mo sopo te masapa vara ha er̃i vujangia.
PHI 4:11 Na sopo verea haranike matan te noku opoia, matan na levosahi na malele vara a avulahi na sava mo masese na mauriku.
PHI 4:12 Na levosahi na mauri tilavono, na levosahi na mauri tavtav, na levosahi na hina luhu mata avulahi na hinau tari la mai na mauriku, vara a masu teni a marohati, vara tanga mo lo masurere, teni te rani na vejuveju.
PHI 4:13 A er̃i vai na hinau tari matan Kr̃isto mo lo tueniau.
PHI 4:14 Pani ka meje tavera isamim matan ka lo tueniau na noku rani r̃ilangi.
PHI 4:15 Kamim mara Philippi ka levosahia vara na pongi tiroma ka rongo na Retir̃uhu, ale na rani na malue Macedonia, mo sopo te vao kalesia tinapua vara i tueniau na silesilea, pani kamim hasemim purongo.
PHI 4:16 Matan na rani na lo toho Thessalonica, ka sohai na hinau vaha visa vara i tueniau.
PHI 4:17 Na sopo verea matan na lo kilau mata silesilea, pani na opoia vara ha mele lavi na vua r̃uhur̃uhu mata nomim posposi r̃uhu.
PHI 4:18 Pani na lavi la otori sei ka sohaira mo mai isaku peresi Epaphroditus, ale hinau tari sei la mar̃ivi savulevule la jeu na noku opoia. Hinau sei ka vaia isaku mo sohena malamalai matea ponana mo r̃uhu, mo tataholo na nahon God, ale mo avulahi hinia.
PHI 4:19 Ale noku God, i pa sile kamim na hinau tari ka opoia i usuri na nona tavtav r̃uhur̃uhu hin Kr̃isto Iesu.
PHI 4:20 Isan God Tamar̃a, hasohaso i sahe isana mata rani tui tui, amen.
PHI 4:21 Ha sile na retioloolo i vano isana tapuhi tari non God hin Kr̃isto Iesu. La vorai kalesia nike, la lo toho peresiau, la sohai na nora retioloolo isamim.
PHI 4:22 Tapuhi tari nike, la sohai na nora retioloolo isamim, la haratu la lo vavahinau na lolo iman supe matan Rome sohena la opoia mo tavera vara ha levosahi na nora retioloolo isamim.
PHI 4:23 R̃omr̃uhu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto i pa lo toho na maurimim.
COL 1:1 Enau Paul, enau vahar̃ule matea non Kr̃isto Iesu na masalon God, peresi Timothy, enia vorair̃a,
COL 1:2 enau na lo uli leta nike isana tapuhi non God la vorai kalesia sei la r̃omturu r̃ilangi hin Kr̃isto atu Colossae, r̃omr̃uhu isamim peresi na tamata mo tai isan God Tamar̃a.
COL 1:3 Tarea kama lo vere meje isan God, Taman nor̃a Moli Iesu Kr̃isto na rani kama lo usiusi matamim,
COL 1:4 mo tapulo na rani kama rongo na sorasora mata nomim rasua hin Kr̃isto Iesu peresi na nomim opoia isana tapuhi non God,
COL 1:5 ka lo vaia sohena matan ka r̃omtoho na hinau God mo taua na tuka matamim, hara sei ka rongoa moiso na retivarar̃uhu na Retir̃uhu,
COL 1:6 Retir̃uhu sei mo mai isamim, enia mo vano r̃alihi na varama, mo lo vua mo posi na tamlohi, ale mo talulu, sohen mo vaia isamim mo tapulo hin rani atu ka rongoa, ale ka levosahi mamahuni na r̃omr̃uhu non God,
COL 1:7 sohen ka hitevosahia moiso isan Epaphras, vorair̃a volitusi tinapua sei na nona vujangi na Retir̃uhu isamim, enia mo lo r̃omturu r̃ilangi na vavahinau non Kr̃isto matamim,
COL 1:8 ale mo verea isamam sohena sava opoia non Tanumen God mo lo toho isamim.
COL 1:9 Ale matana, mo tapulo hin rani atu kama rongoa, kama lo usiusi tarea matamim, kama lo usia vara, Tanumen God i sile kamim, na lelevosahi peresi na levosahi tari, matan vara ha pa levosahi mamahuni na masalon God,
COL 1:10 matan vara ha pa hahau na mauri r̃uhu, sohena God mo avulahi hinia, ale ha vua na nomim vavahinau r̃uhu tari, moiso matana, ha pa levosahi God i mele r̃uhu jea.
COL 1:11 Kama lo usiusi vara ha pa r̃ilangi na suiha tari na nona suiha tavera r̃uhur̃uhu jea matan vara ha pa turu r̃ilangi na nomim r̃omperavu peresi na nomim rani r̃ilangi, ale na posposi mo avulahi r̃uhu,
COL 1:12 ha vere meje isan Tama matan enia mo vai kamim ka tataholo vara ha lavi hinau atu God mo taua moiso mata nona tapuhi, haratu la mauri hin malarani atu retivarar̃uhu mo lo silea,
COL 1:13 God enia mo jurir̃a na suihan r̃or̃oha, ale mo lavir̃a r̃a mai hin mauri atu non Natuna sei God mo aulu hinia,
COL 1:14 Ale hinia, God mo volituhur̃a, mo r̃omi na nor̃a hina sasati.
COL 1:15 Natun God enia niniun God, haratu r̃a sopo er̃i hitea, enia mo vora tiroma non God, ale mo aulu na vavahinau tari non God,
COL 1:16 matan Kr̃isto mo vai na hinau tari la pala, hinau tari na tuka peresi na varama, la haratu r̃a er̃i hitera peresi la haratu r̃a sopo er̃i hitera, suihan supe aulu teni suihan moli, teni tamlohi aulu, teni la haratu la lo tauri na suiha, hin Natuna, hinau tari la pala na nona suiha matan vara la oloolo hinia,
COL 1:17 ale enia mo tiroma na hinau tari, ale hinia, hinau tari la lo toho la sor̃otahi mo r̃uhu.
COL 1:18 Enia patu epena, epena enia vao kalesia tari, enia mo tiroma, enia mo tiroma hin la haratu la pa turu na mateia, matan vara enia i pa tiroma i aulu na hinau tari,
COL 1:19 matan God mo avulahi vara enia i lo toho vevuhi hin Natuna,
COL 1:20 ale hinia, God mo sari tamata na hinau tari na tuka peresi na varama na r̃aena na nona talopeilopei matan vara la pa toho na ruhuruhuna.
COL 1:21 Ale tiroma moiso kamim ka vinano isan God, ale ka nona meresahi mata r̃omimim la vai kamim ka vai na vavahinau sasati,
COL 1:22 ale nake natu, mo sari tamata na epena na nona mateia, ale mo vai kamim ka tapu ka vokevoke, ale tea i sopo er̃i tuvai kamim na nahon God,
COL 1:23 vara tarea ha lo tauri r̃ilangi na nomim rasua, vara ha sopo tinar̃ihi na nomim r̃omtoho na retitauhi mata Retir̃uhu sei ka rongoa moiso, hara sei la lo retivujavujangia isana tamlohi tari na varama, hara sei enau na mai na volitusi matana.
COL 1:24 Nake na lo avulahi matan vara na epeku a lavi na rani r̃ilangi matamim, na lo mar̃ivisi na sava mo vejuveju na rongohaji non Kr̃isto na noku vavahinau na lo vaia mata epena, epena enia vao kalesia tari,
COL 1:25 hara sei God mo tauau vara a mai nona volitusi matana, mo vir̃oniau matamim vara a vereuli vevuhi na Reti non God isamim,
COL 1:26 ale r̃omr̃omi luhu atu God mo jarohia tuai tuai isana mahapi tamlohi, pani nake mo vujangia isana nona tapuhi,
COL 1:27 isana tapuhi natu, God mo hatihia vara i vujangi na nona r̃omr̃omi luhu mata nona r̃omr̃uhu i malue na jara tavera matan vara tamlohi r̃or̃oha la pa levosahia vara mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava, r̃omr̃omi luhu sei enia harihi: Kr̃isto mo lo toho hin kamim, enia pulo r̃omtoho atu mo verea vara ha pa lavi na oloolo tavera jea peresia,
COL 1:28 na lelevosahi atu Tanumena mo lo silea, kama lo retivujavujangi hin Kr̃isto, ale kama lo retir̃oar̃oahai isana tamlohi tari, ale kama lo vujangi na tamlohi tari, matan kama opoia vara kama pa sile na tamlohi tari isan God la jea hin Kr̃isto.
COL 1:29 Matan harihi, enau na lo vavahinau r̃ilangi na malele tari a er̃i vaia, pani na lo vaia na suihan Kr̃isto mo lo vavahinau r̃ilangi hiniau.
COL 2:1 Na opoia vara ha levosahi na noku kalvono tavera vara a matahi na r̃omimim peresi la haratu la lo toho Laodicea, moiso la haratu la sopo lo hite na nahoku hin te rani,
COL 2:2 matan vara a er̃i retituetueni na mapura vara la mai na vao matea na nora opoia, matan vara la pa mar̃ivi na levosahi r̃uhu sei mo tai na levosahi mata hina luhu non God sei, enia natu, Kr̃isto,
COL 2:3 ale God mo jarohi na nona tavtav mata lelevosahi peresi na levosahi tari hin Kr̃isto hasena.
COL 2:4 Na lo vere reti sei isamim matan vara tea i sopo halu kamim na nora retimemeji.
COL 2:5 Hina purongo vara na sopo toho peresi kamim, pani r̃omiku mo lo toho isamim, ale na avulahi matan na hitea vara ka lo hase kilau kamim, ale ka lo turu r̃ilangi na nomim rasua hin Kr̃isto.
COL 2:6 Matan haratu, sohen ka lavi Kr̃isto Iesu sohena nomim Moli, ha hahau sohena nona tamlohi la lo hahau,
COL 2:7 ha tau na warimim hinia, ha ulua hinia vara ha pa toho jejeu na nomim rasua usuri vujangi sei ka lo lavia moiso, ale tarea ha tatamahu mata vere meje isan God matana.
COL 2:8 Ha lo kilau, mo sopo r̃uhu vara tea i tikauleji kamim na nora r̃omr̃omi purongo teni na nora retireti halu usuri na posposi tamlohi peresi na posposi mata tau na rasua na vui varama, pani la sopo usuri na vujangi hin Kr̃isto,
COL 2:9 matan hin Kr̃isto, God mo lo toho vevuhi na epen tamlohi purongo,
COL 2:10 ale mo vai kamim ka mar̃ivi hinia, enia haratu mo patun la haratu la aulu tari peresi la haratu la lo tauri na suiha.
COL 2:11 Ale hin Kr̃isto, kamim ka tair̃alihi, pani mo sopo tair̃alihi atu na epemim, pani haratu Tanumena mo vaia sei mo tai nar̃ihi na nomim hehe na maurimim,
COL 2:12 hinau atu mo masese hin rani atu ka paptijo hin Kr̃isto, mo sohen God mo tavuni kamim peresia, ale ka mele turu na mauri paro peresia matan ka rasu na suiha tavera non God, haratu mo lo sauteterahi Kr̃isto na mateia.
COL 2:13 Tiroma ka lo mate mata nomim hehe matan mo sopo lo tai nar̃ihi na masalo varama na maurimim, moiso nake God mo vai kamim ka mauri peresi Kr̃isto matan enia mo r̃omi na nor̃a hehe tari,
COL 2:14 Ale mo sohen nor̃a hehe la lo toho na pepa matea la lo tuvair̃a mo usuri na leu non Moses, pani God mo jarai nar̃ihira mo lavi pepa atu mo vosaea na talopeilopei,
COL 2:15 varar̃uhu, Kr̃isto mo lavi nar̃ihi na suiha isan la haratu la lo aulu tari peresi la haratu la lo tauri na suiha na varama, ale mo vaira la mahanuhanu na naho tamlohi hin rani atu na nona talopeilopei.
COL 2:16 Matan hinau sei ha sopo majinga vara tea i ari kamim mata hanhani teni na sava ka lo inua, teni matan te rani tavera, teni matan te rani tavera mata vitu paro teni te rani tapu hatea,
COL 2:17 matan la hinau sei enira r̃or̃o hinau purongo mata hinau i pa pala, pani hinau atu mo mai moiso, enia Kr̃isto.
COL 2:18 Ha sopo majinga vara tea mo opoia vara i tau nar̃ihi kamim na nomim rasua, matan enia mo lo verea vara ka sopo hase tauhoro kamim hin te hinau, ale vara ka sopo lotu na angelo mo lo verea vara mo hitera na nona mavuho, matan enia mo lo mangisi mata nona r̃omr̃omi varama purongo,
COL 2:19 ale mo sopo sor̃otahi hin Kr̃isto, enia natu, patu epena tari, pani enr̃a manmanina r̃ilangi peresi na sor̃osor̃o epena, r̃a ulua r̃a sor̃otahi hinia matan r̃a lavi na ulua mo tai hin suiha atu God mo lo silea.
COL 2:20 Ale matan hin Kr̃isto ka mate moiso, ale mo vai kamim ka materi na suiha vui sasati mata varama, ale mata sava ka pa lo r̃omr̃omi sohena tamlohi varama, ale ka lo oloolo na leu sohen harihi:
COL 2:21 “Ha sopo er̃i tauri hinau sei! Ha sopo er̃i hani hinau sei! Ha sopo tikeli hinau sei!”
COL 2:22 La retileu sei enira vujangi nona tamlohi purongo, ale i pa sopo tuai la hinau sei la pa tihai.
COL 2:23 Varar̃uhu, tamlohi la pa hitea vara la retileu sei enira la hina lelevosahi na malele rasua tataholo, na posposi r̃omatano, peresi na hase tauhoro, pani la hinau sei la pa sopo er̃i tueni tea vara i horo na nona r̃omr̃omi hehe teni masalona.
COL 3:1 Matan God mo pete sau kamim na mauri paro peresi Kr̃isto moiso, ha tau na r̃omimim hin mauri atu na tuka, hin jara atu Kr̃isto mo lo sakele na jara suiha tavera atu na matuan God,
COL 3:2 ha tau na r̃omimim na hinau matan tuka, pani i sopo na hinau mata varama,
COL 3:3 matan kamim ka mate moiso, ale maurimim la lo jarohi peresi Kr̃isto hin God.
COL 3:4 Maurimim la lo toho hin Kr̃isto, ale hin rani atu i pa mai, kamim sohena, ha pa pala peresia na nona hasohaso tavera.
COL 3:5 Ale matan haratu, ha vilimatei na hina hehe mata varama na lolomim sohen harihi: mauri maji, posposi lumiha, r̃omusuri har̃ai, masalo sasati, ale posposi hanmarua sei enia pulo hinau mata lotulotu vono,
COL 3:6 matan talai lolokoru non God mata hehe mo lo mai isan la haratu la lo vai la hinau atu.
COL 3:7 Kamim sohena, ka lo vaira na maurimim tuai hin rani atu ka pa lo toho na mauri varama.
COL 3:8 Pani nake, ha tau nar̃ihi la hinau sei na verea moiso, ale la hinau sohen harihi: lolokoru, lolokoru patumim, vaisatihi na tinapua, retisasati hin God, teni vara jingomim la retisasati teni varikali.
COL 3:9 Ha sopo haluhalu kamim matan ka pete tau nar̃ihi mauri tuai atu moiso peresi na nona posposi hehe na maurimim,
COL 3:10 ale ka pete lavi na mauri paro moiso sei tarea mo lo mele ulua na levosahi, ale mo lo mele posi mai tataholo na niniun haratu mo vai mauri paro sei.
COL 3:11 Nake, mo sopo te hinau vara tamlohi r̃or̃oha, teni Jew, teni haratu mo tair̃alihi, teni haratu mo sopo tair̃alihi, teni tamlohi r̃or̃oha, teni tamlohi sasati mara Scythia, teni slev, teni tamlohi teri, pani Kr̃isto enia patu hinau tari, ale enia mo lo mauri hinira mo isoiso.
COL 3:12 Ale matan kamim ka haratu sei God mo opoira, God mo vir̃onira, God mo tapuhira, ha ruru na r̃omopoia, r̃omr̃uhu na tamlohi tinapua, r̃omatano, r̃ommalum, r̃omperavu,
COL 3:13 Ale vara te vorai tinapua mo vai te hinau mo hehe isamim, ha r̃omperavu isana, ale vara tea mo vai te retireti matan te vonamim, ha r̃omia, matan Moli mo r̃omi kamim moiso, kamim ha pa hase r̃omi kamim.
COL 3:14 Ale aulu hin la hinau nike, ha ruru na opoia matan enia mo lo sor̃otahi na hinau tari, ale ha pa er̃i turu jara matea.
COL 3:15 Ale ha tutungui na tamata non Kr̃isto i aulu na mapumim, matan God mo vai kamim ka vao epe matea, ale mo tovi kamim vara ha toho na tamata, ale vara tarea ha lo vere meje.
COL 3:16 Ha lavi vevuhi na reti non Kr̃isto na lolo mapumim, matan vara tarea ha er̃i tau na r̃omimim hinira. Ale ha vujangira isamim hasemim, ale ha vaitataholoi kamim hatehateahi na malele lelevosahi tari, ale na lolo mapumim ha avulahi vara ha lalavete na vete mata psalm, ale vete la sile na hasohaso isan God peresi na vete Tanumena mo silera na r̃omimim.
COL 3:17 Ale vara sava ka lo vaia teni ka lo verea, ha sopo r̃omaliho vara kamim ka tamlohi non Moli Iesu, ale tarea ha vere meje isan God Tama hinia.
COL 3:18 Har̃ai lahi, ha oloolo na tuamim matan enia mo tataholo na nahon Moli,
COL 3:19 tamlohi lahi, ha opoi na naroumim, ale ha sopo vai na hinau r̃ilangi isara.
COL 3:20 Natuvarihi, ha oloolo na tamamim peresi na tinamim na hinau tari, matan haratu enia God mo avulahi hinia.
COL 3:21 Tama, ha sopo plele na natumim, vara i vono, la pa maloko vara la tapurongo isamim.
COL 3:22 Kamim slev, tarea ha lo oloolo na nomim tamlohi tavera nike na varama, ha sopo vaia mata tamlohi purongo, teni ha vaia mata r̃om tamlohi tinapua i avulahi hin kamim, pani, ha vaia varar̃uhu na mapumim matan ka lo sile na oloolo tavera isan Moli.
COL 3:23 Sava vavahinau ka lo vaia, ha vaia na mapumim sohena vara non God, mo sopo nona tamlohi,
COL 3:24 matan ka levosahia vara Moli i pa sile na korumim sohena nomim otori. Ka lo volitusi isan Moli Kr̃isto,
COL 3:25 matan ka levosahia vara haratu mo lo vai na hina sasati i pa lavi na voli hina sasati mo vaia, matan God mo sopo tametame tea.
COL 4:1 Kamim la tamlohi tavera, ha kilau mamahuni na nomim slev na posposi r̃uhu, matan kamim sohena, ka levosahia vara nomim tamlohi tavera sei, Moli na tuka, mo lo kilau kamim.
COL 4:2 Ha turu r̃ilangi na nomim usiusi, ha r̃omr̃omi mamahuni na sava ka lo usiusi matana, ale ha vere meje na mapumim i vano isana,
COL 4:3 ha usiusi matamam sohena, ha usiusi vara God i sile te masapa matan vara kama pa vereuli na nona retisohai sei mo lo vujangi na nona r̃omr̃omi luhu hin Kr̃isto, haratu natu, na lo toho na ima r̃ilangi matana,
COL 4:4 ha usiusi mataku vara a pa vereulia i pa memera i r̃uhu na malele God mo opoia.
COL 4:5 Ale mo r̃uhu vara ha sopo toho purongo na nahon tamlohi atu la sopo rasua, pani ha lo usuri na posposi tataholo non Moli.
COL 4:6 Mo r̃uhu vara tarea na nomim retireti, ha retiholoholo, ha r̃omr̃omi na sava reti ka verea, ale ha pa tatamahu vara ha pa r̃arami mamahuni na tamlohi hatehateahi sohena sava.
COL 4:7 Tychicus vorair̃a atu enr̃a r̃a opoia, enia tapalaku volitusi matea non Moli, tarea mo lo r̃omturu r̃ilangi na vavahinau non Moli, enia i pa sorahi na sava na lo vaia isamim,
COL 4:8 ale na lo r̃ule Tychicus isamim matan haratu, vara ha pa levosahia vara kama lo toho sohena sava, ale vara i er̃i retituetueni na mapumim,
COL 4:9 moiso Onesimus mo lo usuri Tychicus, enia vorair̃a matea, r̃a opoia mo r̃omturu r̃ilangi, enia vonamim matea, ale la pa sorahi na sava hinau kama lo vaira nike.
COL 4:10 Aristarchus, enia mo lo toho peresiau na ima r̃ilangi nike, mo sile na nona retioloolo isamim, moiso Mark atu vorain Barnabas, korong ka lavi te reti moiso vara i pala isamim, ale ha pa lavia,
COL 4:11 peresi na tamlohi matea hijan Iesu la lo tovia Jastas. La harihi tupu visalete purongo na Jew tari la lo vavahinau matan mauri atu God mo aulu hinia peresiau nike, ale na avulahi tavera mata enira la lo tueniau.
COL 4:12 Epaphras, enia vonamim matea, enia volitusi non Kr̃isto Iesu, mo sile na retioloolo isamim, mo lo usiusi r̃ilangi tarea matamim na nona usiusi matan vara ha pa mai ha pa jea, ale ha levosahi mamahuni na masalon God.
COL 4:13 Enau a er̃i verea isamim vara enia mo lo vavahinau r̃ilangi matamim peresi la haratu Laodicea peresi la haratu Hierapolis.
COL 4:14 Doctor Luke vorair̃a sei r̃a opoia, peresi Demas, enira la sile na nora retioloolo isamim.
COL 4:15 Ha sile na noku retioloolo isana vorai kalesia atu Laodicea, ale isan har̃ai atu Nympha peresi na vao kalesia la lo matavuhi na imana.
COL 4:16 Ale vara ka evi leta nike isamim mo isoiso, ha mele evia isana vao kalesia la lo matavuhi Laodicea. Ale mo r̃uhu vara ha evi leta atu na pete sohaia tiroma moiso isan la haratu Laodicea.
COL 4:17 Ale ha verea isan Archippus vara, “O vaihitea vara o vai mar̃ivisi na vavahinau non Moli sei mo lo silea isam.”
COL 4:18 Enau Paul na lo uli la retioloolo nike na limaku haseku. Ha sopo r̃omaliho vara enau na lo toho na ima r̃ilangi, ale r̃omr̃uhu non God i pa toho isamim.
1TH 1:1 Enau Paul na uli leta nike isamim vao kalesia sei Thessalonica, na hijan God Tama peresi Moli Iesu Kr̃isto, Silas peresi Timothy la lo toho peresiau nike. R̃omr̃uhu peresi na tamata i pa toho isamim.
1TH 1:2 Kama lo vere meje isan God tarea matamim mo isoiso na nomam usiusi,
1TH 1:3 kama lo vere kamim isan nor̃a God Tamar̃a, mata nomim voko sei ka lo vaira mata nomim rasua, ale mata nomim vavahinau sei ka lo vaira mata nomim opoia, peresi na nomim turu r̃ilangi tarea sei ka lo vaia matan ka lo r̃omtoho matan nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
1TH 1:4 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, God mo opoi kamim, ale kama levosahia mo r̃uhu vara God mo vir̃oni kamim,
1TH 1:5 matan nomam Retir̃uhu mo mai isamim, mo sopo mai na retireti purongo, pani mo mai peresi na suiha matan Tanume Tapu mo tueni kamim matan vara ha pa levosahia i r̃uhu vara Retir̃uhu enia mo varar̃uhu. Kamim ka levosahia mo r̃uhu vara posimam hin rani atu kama lo toho isamim mo sohena sava matamim,
1TH 1:6 ale ka lo tovongi kamam peresi Moli matan kamim ka lavi na Retir̃uhu, hina purongo vara ka lavi na rongohaji sasati matana, pani ka avulahi na avulahi non Tanume Tapu,
1TH 1:7 matan ka mai sohena tovongi matea isana tamlohi rasua tari Macedonia peresi Achaia.
1TH 1:8 Mata reti non Moli sei mo lo malue isamim mo roroa Macedonia peresi Achaia, ale nomim rasua hin God mo roroa na jara tari, ale mo vaia kama sopo er̃i mele vere te hinau mata nomim rasua isara.
1TH 1:9 Matan enira hasera la lo mele verea vara ka lavi kamam na posposi r̃uhu sohena sava na nomam hahau. La verea sohena sava ka vahar̃i na tamasi, ale ka posi ka vano isan Moli matan vara ha volitusi isan God varar̃uhu sei mo lo mauri,
1TH 1:10 ale ka lo saovi matan Natuna sei i pa tai na tuka, God mo sauteterahia na mateia, Iesu, enia mo jurir̃a na talai lolokoru non God mata hehe sei mo lo mai.
1TH 2:1 Kamim ka levosahia mo r̃uhu la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, vara nomam mai isamim mo sopo vano hina purongo.
1TH 2:2 Pani hina purongo vara kama lavi na rongohaji moiso na nora vailejleji hin kamam Philippi, sohen ka levosahia, pani kama lo turu r̃ilangi hin nor̃a God vara kama lo vereuli na Retir̃uhu non God isamim na livuha rani r̃ilangi.
1TH 2:3 Matan nomam ngurunguru matamim, mo sopo malue na hinau mo sopo tataholo teni na hina lumiha, teni vara kama vaihitea vara kama halu,
1TH 2:4 pani matan kama lo retireti sohena vahar̃ule sei God mo majinga hin kamam vara kama lavi na Retir̃uhu. Kama sopo vaia matan vara tamlohi la pa avulahi hin kamam, pani vara God i avulahi, enia natu, haratu mo lo arir̃a vara r̃a lo vai te vavahinau mata sava.
1TH 2:5 Matan kama sopo mai isamim mata haruharu sohen ka levosahia, teni vara kama tapala peresi kamim mata mania, haratu God mo levosahia,
1TH 2:6 ale kama sopo ale na hasohaso nona tamlohi, mo sopo isamim teni isan te tinapua,
1TH 2:7 hina purongo vara mo tataholo vara kama usi te hinau isamim matan kamam kama vahar̃ule non Kr̃isto. Pani kama mai isamim na posposi malum sohena har̃ai vasusu matea mo lo susui na natuna, ale mo lo kilaura.
1TH 2:8 Ale matan kama opoi kamim mo tavera, mo vai kamam kama avulahi vara kama sile kamim na Retir̃uhu non God, ale maurimam sohena, kama silera isamim, matan ka mai ka vorai r̃uhur̃uhu isamam.
1TH 2:9 Matan ka levosahia la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, vara na rani kama lo retivujavujangi isamim, kama voko r̃ilangi na rani peresi na vutepongi mata mania matan vara kama sopo tau te tetehi isan te vonamim.
1TH 2:10 Kamim ka levosahia, ale God mo levosahia vara nomam posposi mo tapu isamim sei ka rasua, ale mo tataholo sohena sava, ale mo sopo te hinau i sati vara tea i pa er̃i pisuhi kamam hinia.
1TH 2:11 Matan ka levosahia vara mo sohena sava isana tata matea peresi natuna,
1TH 2:12 kama lo ngurunguru hin kamim, ale kama lo retituetueni kamim, ale kama lo verea r̃ilangi vara ha hahau na mauri sei God i pa avulahi hin kamim hinia, enia natu, mo tovi kamim vara ha mai hin nona mauri atu enia mo supe hinia peresi na hasohasona.
1TH 2:13 Ale kama lo vere meje isan God tarea matan hin rani atu ka lavi na reti non God isamam, ka sopo lavia sohena retireti nona tamlohi purongo, pani reti non God varar̃uhu, ale mo lo vai na nona vavahinau hin kamim sei ka rasua.
1TH 2:14 Matan kamim ka vorai kalesia r̃uhur̃uhu, ka tovongi na vao kalesia tinatinapu hin Kr̃isto Iesu non God hin Judea, matan ka lavi na rani r̃ilangi isana tahisamim mo sohena tamlohi rasua Judea la lo lavia isana Jew.
1TH 2:15 Enira la haratu sei la vilimatei Moli Iesu peresi na pr̃ovet, la levuti nar̃ihi kamam, ale God mo sopo avulahi hinira, ale enira la lo turuleji na tamlohi tari,
1TH 2:16 matan la turuhoro kamam vara kama sopo retireti isana tamlohi r̃or̃oha matan vara la pa juri. Hin posposi akerihi tarea la lo takonahi na nora hehe mo sahe vara i mar̃ivi, pani talai lolokoru non God mata hehe i pa jovi vevuhi isara.
1TH 2:17 Pani la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, mo tapulo hin rani atu la lavi nar̃ihi kamam isamim mata makomo rani — ka sopo mele hite na nahomam, pani mapumam la lo toho isamim. Ale matan kama opoia mo tavera vara kama er̃i mele mai isamim, kama vaihitea mo r̃ilangi matan vara kama mele mai.
1TH 2:18 Matan kamam kama opoia vara kama mele mai isamim, varar̃uhu enau, Paul na opoia vaha visa, pani Setan mo lo turuhoro kamam.
1TH 2:19 Matan sava natu, enia nomam r̃omtoho teni avulahi teni r̃ongor̃ongo nona supe kama pa avulahi tavera hinia na nahon Moli Iesu hin rani atu vara i pala? Enia kamim.
1TH 2:20 Varar̃uhu, kamim ka nomam hasohaso peresi na nomam avulahi.
1TH 3:1 Matan haratu, kama sopo er̃i mele taurilatia i peravu, ale kama hatihia vara kamam hasemam, kama pa lo toho Athens,
1TH 3:2 Ale hitahu kama r̃ule Timothy voraimam enia mo tapala na vavahinau non God mata sohai na Retir̃uhu non Kr̃isto, vara i vai kamim ha r̃ilangi i retituetueni kamim na nomim rasua,
1TH 3:3 matan vara i pa sopo tea i r̃omkaka na rani mata vaihite. Ka levosahi mamahunia vara God mo vir̃oni na rani mata vaihite vara la pa vaihiter̃a.
1TH 3:4 Ka levosahia, na rani kama lo toho peresi kamim, kama lo verea isamim moiso vara r̃a pa lavi na nora tipahi, ale ka levosahia vara la pala.
1TH 3:5 Matan haratu, na sopo er̃i mele taurilatiau i peravu, ale na lo r̃ulea vara i pa to hitea vara nomim rasua mo lo sohena sava. Na matahu vara korong hin te malele Tiapolo mo halu kamim moiso, ale nomam kalvono korong la vano hina purongo.
1TH 3:6 Pani Timothy mo pa pala isamam nakerihi, mo tai isamim, ale mo lavi na retir̃uhu mo verea mara, nomim rasua peresi na nomim opoia la lo r̃ilangi. Mo vere kamam hinia vara tarea ka lo r̃omr̃omi na nor̃a rani r̃uhu, ale vara kamim ka opoia jea vara ha mele hite kamam, sohen kamam kama opoia vara kama mele hite kamim.
1TH 3:7 Matan haratu la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, hina purongo vara kama lo lavi na rani r̃ilangi tavera peresi na rongohaji, nomim rasua mo vai kamam kama avulahi.
1TH 3:8 Ale nake, mauri mo mele r̃uhu isamam matan kama levosahia vara kamim ka lo turu r̃ilangi hin Moli.
1TH 3:9 Kama pa vere meje isan God i tataholo sohena sava matamim, matan ka vai kamam kama avulahi na nahon nor̃a God matamim.
1TH 3:10 Tarea kama lo usiusi r̃ilangi vara kama pa er̃i mele hite kamim, ale kama sile kamim na sava ka vejuveju hinia na nomim rasua.
1TH 3:11 Nake nomam usiusi vara nor̃a God Tamar̃a hasena, peresi nor̃a Moli Iesu i vai na malele tataholo vara kama mai isamim.
1TH 3:12 Kama lo usiusi vara Moli i vai na nomim opoia i ulua, ale i mar̃ivi savulevule matamim hatehateahi peresi na tamlohi tari tinapua, sohen nomam opoia mo vaia matamim.
1TH 3:13 God i pa vai na mapumim la r̃ilangi matan vara tea i pa sopo er̃i tuvai kamim hin te hinau, ale ha tapu na nahon nor̃a God enia Tamar̃a hin rani atu nor̃a Moli Iesu i pa mai peresi na nona tamlohi tapu.
1TH 4:1 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, mele hinau matea, hin rani atu kama lo toho peresi kamim, kama vujangi kamim vara ha pa hahau sohena sava na maurimim vara ha vai God i avulahi, ale ka lo usuria sohena. Ale nake na hijan Moli Iesu, kama vere kamim vara ha lo ulua i tavera hinia.
1TH 4:2 Matan ka levosahi vujangi atu kama lo taua na limamim moiso na suiha non Moli Iesu.
1TH 4:3 Matan masalon God mo sohen harihi, vara maurimim la vokevoke, ale ha toho asau na mauri maji,
1TH 4:4 ale vara kamim hatehateahi ha levosahi na malele mata hase kilau mamahuni na epemim na malele tapu vara tamlohi la pa hasohaso kamim matana,
1TH 4:5 mo sopo na masalo epemim sohena tamlohi r̃or̃oha la lo vaia.
1TH 4:6 Ha sopo vai te hehe sei isan te voraimim kalesia hatea, teni ha halua hin malele akerihi, matan God i pa sile na talai isana tamlohi sohena, vara la lo vai na hina sati sohen harihi, sohen kama pete sile na nomam retireti r̃ilangi isamim matara moiso.
1TH 4:7 Matan God mo sopo tovir̃a mata mauri mo lumiha, pani vara r̃a hahau na mauri vokevoke r̃uhu.
1TH 4:8 Matan haratu, vara tea mo r̃ohu hin la vujangi nike, mo sopo r̃ohu na tamlohi, pani mo lo r̃ohu hin God sei mo lo siler̃a na nona Tanume Tapu.
1TH 4:9 Nake, na posposi vorai la opoiopoira, kama sopo opoia vara kama mele uli te hinau isamim matana, matan kamim God mo vujangi kamim moiso vara ha opoiopoi kamim.
1TH 4:10 Ale varar̃uhu, kamim ka opoi na vorai kalesia tari r̃alihi Macedonia. Ale la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, sava ka lo vaia mo r̃uhu, pani ha mele ulua i tavera hinia.
1TH 4:11 Ha tau na r̃omimim vara ha usuri na mauri malum, ha sopo sohai na ngalsumim na hinau non tinapua, ha hani na masmasumim hasemim sohena kama verea isamim,
1TH 4:12 matan vara la haratu la sopo rasua la pa hitevosahia na nomim hahau, ale la hasohaso kamim matana, matan vara ha pa sopo r̃omtoho na tinapua.
1TH 4:13 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, kama sopo opoia vara ha sopo levosahia vara i pa sohena sava isan la haratu la mate moiso teni vara ha tangi sohen la haratu sei mo sopo te nora r̃omtoho.
1TH 4:14 R̃a rasua vara Iesu mo mate, ale mo mele turu, ale r̃a rasua vara God i pa vai la haratu la mate moiso hin Iesu, la pa mai peresi Iesu.
1TH 4:15 Sohen Moli mo hase verea, kama verea isamim vara enr̃a sei r̃a pa lo mauri, vara r̃a pa toho i tikeli rani atu Moli i mele mai, r̃a pa sopo tiroma hin la haratu la mate moiso,
1TH 4:16 matan Moli hasena, i pa tai na tuka i sinai i ulo na retileu, peresi na leo supe nona angelo matea, ale peresi na roroa trumpet non God, ale la haratu la mate hin Kr̃isto la pa turu tiroma.
1TH 4:17 Ale hitahun haratu, enr̃a sei r̃a pa lo mauri, ale r̃a pa lo toho, r̃a pa sahe peresira aulu na telangi vara r̃a pulutahi peresi Moli na masapa, ale r̃a pa toho peresi Moli tui tui.
1TH 4:18 Matana, ha retituetueni kamim hatehateahi hin la reti nike.
1TH 5:1 Ale nake, la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, kama sopo opoia vara kama uliuli isamim matan la rani sei,
1TH 5:2 matan ka levosahia mo r̃uhu moiso vara rani atu vara Moli i pa mele mai hinia i pa sohena tamlohi vavanaho matea mo mai na vutepongi.
1TH 5:3 Vara tamlohi la lo verea lara, ‘Tamata mo lo toho, ale r̃a tatamahu!’ Vahatea purongo, komokomo i pa jovi isara, sohena har̃i varihaji isana har̃ai mata lavilavi. La pa sopo er̃i rovo.
1TH 5:4 Pani kamim la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, ka sopo toho na r̃or̃oha matan vara rani atu i vai kamim ha pa hutu kamim sohena ka hutu kamim na tamlohi vavanaho matea.
1TH 5:5 Kamim mo isoiso ka natun malarani, ale nomim hahau enia mata rani. Enr̃a r̃a sopo mata vutepongi teni mata r̃or̃oha.
1TH 5:6 ale matana, r̃a sopo sohena tatuara sei la lo juruvi, pani r̃a tatamahu, ale r̃a hase taurilatir̃a.
1TH 5:7 Matan la haratu la lo juruvi, la juruvi na vutepongi, ale la haratu la lo putu na wai r̃ilangi, la putu hinia na vutepongi.
1TH 5:8 Pani matan enr̃a r̃a tamlohi mata malarani r̃a hase taurilatir̃a tarea, r̃a ru na rasua peresi na opoia sohena ruru mata tingting matea, ale nomim r̃omtoho mata juri i pa sohena hat matea mata vuro.
1TH 5:9 Matan God mo sopo vir̃onir̃a vara i pa sile na nona talai lolokoru mata hehe isar̃a, pani matan vara r̃a lavi na juri hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
1TH 5:10 Enia mo mate matar̃a matan vara hina purongo vara r̃a lo kilau teni r̃a juruvi, r̃a pa toho peresia.
1TH 5:11 Matan haratu, ha retituetueni, ale ha tueni kamim hatehateahi sohen ka lo vaia nake.
1TH 5:12 Nake kama lo usi kamim la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu vara ha sile na oloolo isan la haratu la lo voko r̃ilangi isamim, haratu la aulu hin kamim hin Moli, ale la lo retir̃oar̃oahai kamim.
1TH 5:13 Matan sava la lo vaia ha silera na oloolo tavera na opoia mata nora voko. Ale ha sopo vasvas peresi na tinapua.
1TH 5:14 Ale kama lo usia r̃ilangi isamim la voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu vara ha retir̃oar̃oahai la haratu la maloko, ha retituetueni la haratu la matahu, ha tueni la haratu la sopo suiha, ha r̃omperavu isan tamlohi tari.
1TH 5:15 Ha lo kilau matan tea i sopo kele na hehe peresi na hehe, pani tarea ha vaihite vara ha vai na posposi r̃uhu isamim hatehateahi, ale isana tamlohi la sopo rasua.
1TH 5:16 Ha avulahi tarea,
1TH 5:17 ha lo tatamahu mata usiusi tarea,
1TH 5:18 ha vere meje mata hinau tari, matan harihi enia masalon God hin Kr̃isto Iesu matamim.
1TH 5:19 Ha sopo vuni na hapu Tanumen God,
1TH 5:20 ha sopo hitelehilehi na sava tamlohi rasua tinapua mo verea vara Tanumen God mo vujangia isana.
1TH 5:21 Pani ha tapurongo hinia, ale ha vaihite na sava mo verea vara la varar̃uhu teni, ale ha taurilati na sava mo r̃uhu.
1TH 5:22 Ha toho asau na hinau tari la sasati.
1TH 5:23 Nake God mata tamata, enia hasena i pa vai kamim ha tapu vevuhi, God i pa vai mamahuni na tanumemim, na maurimim peresi na epemim matan vara la pa toho vokevoke, ale tea i sopo er̃i tuvai kamim hin te hinau na mele mai nona nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
1TH 5:24 Haratu sei mo tovi kamim enia i pa sopo er̃i tope na nona retitauhi, varar̃uhu enia i pa vaia.
1TH 5:25 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, ha usiusi matamam.
1TH 5:26 Ha sile na retioloolo mata opoia isana vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu tari.
1TH 5:27 Na lo retileu isamim na nahon Moli vara ha evi leta nike isana vorai kalesia mo isoiso.
1TH 5:28 R̃omr̃uhu non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto i pa lo toho isamim.
2TH 1:1 Enau Paul na uli leta nike isamim vao kalesia Thessalonica hin God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto, Silas peresi Timothy la lo toho peresiau nike.
2TH 1:2 R̃omr̃uhu peresi na tamata mo tai isan God Tama peresi Moli Iesu Kr̃isto i pa toho isamim.
2TH 1:3 La vorai peresi na vevorai, tarea mo tataholo vara kama vere meje isan God matamim, ale mo tataholo matan nomim rasua mo lo ulua mo tavera, ale nomim opoia isamim hatehateahi mo lo tavera jea.
2TH 1:4 Mo vai kamam kama lo retihapahapa matamim isana vao kalesia tinapua sei la rasu God mata nomim turu r̃ilangi peresi na nomim rasua na rani tipahi tari peresi na rani r̃ilangi ka lo lavira.
2TH 1:5 Harihi mo vujangi na aria tataholo non God, matan vara i vai kamim ha tataholo mata ha lavi mauri atu God mo aulu hinia, sei ka lo lavi na rani r̃ilangi matana.
2TH 1:6 Matan mo tataholo vara God i sile na rani r̃ilangi isan la haratu sei la lo sile na rani r̃ilangi isamim,
2TH 1:7 ale God i pa sile na mapu isamim sei ka lo lavi na rani r̃ilangi sohemam hin rani atu Moli Iesu i pala na tuka. Enia i pa mai peresi na nona angelo suiha jea,
2TH 1:8 na pepe hapu tavera jea vara i lavi na talai tavera i silea isan la haratu la sopo levosahi God peresi la haratu sei la lo r̃ohu vara la oloolo na Retir̃uhu non nor̃a Moli Iesu.
2TH 1:9 Nora talai i pa vaikomokomora i sopo te isoisona, la pa toho mata rani tui tui hasera asau na nahon God peresi na mera suihana tavera jea,
2TH 1:10 hin rani atu vara Iesu i mele mai vara i lavi na hasohaso isana nona tapuhi sei la tau na nora rasua hinia, la pa mar̃urahi tavera matana, matan ka lo rasu na nomam retisohai isamim.
2TH 1:11 Matan haratu kama lo usiusi tarea vara nor̃a God i pa vai kamim ha tataholo mata lavi mauri atu mo tovi kamim matana, ale matan vara i tueni kamim na suihana mata vai vevuhi na nomim hinau r̃uhu tari peresi na vavahinau ka lo vaira mata rasua,
2TH 1:12 matan vara hijan nor̃a Moli Iesu i pa lavi na hasohaso hin kamim, ale kamim hinia, i usuri na r̃omr̃uhu non nor̃a God peresi Moli Iesu Kr̃isto.
2TH 2:1 Ale nake, mata mele mai non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto peresi na nor̃a pulutahi isana, la vorai peresi na vevorai, kama lo usi kamim
2TH 2:2 vara ha sopo hisuhisu na r̃omimim teni ha matahu matan ka rongo te reti non te tanume, teni te sorasora, teni te leta la verea vara mo tai isamam, mo lo verea vara rani non Moli mo mai moiso.
2TH 2:3 Ha sopo tinar̃ihira vara tea i halu kamim hin te malele, matan rani atu i pa sopo er̃i mai, i tiroma hin rani tavera atu tamlohi la pa vahar̃i hin God hinia, ale rani pala nona tamlohi vaivaileu atu i pa usuria. Tamlohi atu, God i pa vaikomokomoa.
2TH 2:4 Enia i pa hase tahea aulu, ale i pa turuleji isana hinau tari sei tamlohi la tovira vara God teni te hinau mata lotu. Enia i pa sakele na lolo Temple, ale i verea vara enia God.
2TH 2:5 Ka r̃omaliho vara na vere kamim hin la hinau atu hin rani atu na pa lo toho peresi kamim?
2TH 2:6 Ale nake natu, ka levosahi na sava mo lo turuhoroa matan i pa sopo er̃i malue na jara tavera i tikeli rani atu God mo vir̃onia matana.
2TH 2:7 Matan, suiha luhu atu mata vaivaileu mo pete voko moiso, pani i pa lo luhu i tikeli rani atu God i pa lavi nar̃ihi haratu sei mo lo turuhoroa nake.
2TH 2:8 Ale nake natu, haratu sei mo lo vaivaileu i pa pala, ale Moli Iesu i pa vilimateia na maromarona purongo, ale i pa vaikomokomoa na sasarami tavera hin rani atu vara i mele mai.
2TH 2:9 Rani non tamlohi vaivaileu atu i pa pala na vavahinau non Setan, i pa pala na suiha tavera peresi na matamata halu tavera peresi na hina mar̃urahi,
2TH 2:10 ale enia i pa vai na hina halu sasati tari matan vara i er̃i halu la haratu la lo vano na nora komokomo matan la r̃ohu vara la rasu na retivarar̃uhu sei i er̃i jurira.
2TH 2:11 Matana, God i pa sohai na hina haluhalu isara, matan vara la pa rasu la hinau haluhalu atu.
2TH 2:12 Matan vara enira mo isoiso la pa lavi na talai matan la sopo rasu na retivarar̃uhu, pani matan la lo avulahi na hehe la lo vaira.
2TH 2:13 Pani mo tataholo vara tarea kama lo vere meje isan God matamim vorai peresi na vevorai sei Moli mo opoi kamim, matan God mo vir̃oni kamim vara kamim ha pa juri tiroma hin malele sei Tanume Tapu mo lo vair̃a r̃a tapu hinia, ale matan ka lo rasu na retivarar̃uhu.
2TH 2:14 God mo tovi kamim hin na nomam Retir̃uhu matan vara ha pa lavi na hasohason nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
2TH 2:15 Ale matana, la vorai peresi na vevorai, ha turu r̃ilangi, ale ha taurilati vujangi sei kama lo vujangi kamim hinia moiso, na retireti teni hin te nomam leta.
2TH 2:16 Ale nor̃a Moli Iesu Kr̃isto hasena, God Tamar̃a sei mo opoir̃a, ale na nona r̃omr̃uhu mo siler̃a na nanau matan tui tui peresi na r̃omtoho r̃uhu,
2TH 2:17 i pa nanau na mapumim, ale i turuhi r̃ilangi kamim na vavahinau tari peresi na retireti r̃uhu.
2TH 3:1 Ale isoiso hinau la vorai peresi na vevorai, ha usiusi matamam, vara reti non Moli i pa vano i vila na jara tari, ale vara tamlohi la pa hasohasoa sohen ka lo hasohasoa,
2TH 3:2 ale matan vara God i pa jurir̃a isana tamlohi lejileji la sasati, matan mo sopo tamlohi tari la rasua.
2TH 3:3 Pani Moli i pa sopo tope na nona retitauhi, enia i pa turuhi kamim, ale i pa lo matahi kamim matan tamlohi sasati atu Tiapolo.
2TH 3:4 Ale nomam r̃omr̃omi mo r̃ilangi hin Moli matamim vara ka lo vai na sava kama retileu hinira isamim moiso, ale vara ha pa lo vaira.
2TH 3:5 Kama usia vara Moli i vujangi kamim vara nona opoia isamim vara mo sohena sava, ale ha turu r̃ilangi hin Kr̃isto.
2TH 3:6 La vorai peresi na vevorai, na hijan Moli Iesu Kr̃isto na retileu isamim vara ha toho asau isan te vorai tinapua sei mo tamlohi maloko, mo sopo hani na masmasuna usuri na posposi sei kama lo verea isamim moiso.
2TH 3:7 Matan kamim ka levosahia vara ha pa usuri na nomam tovongi r̃uhu, matan kama sopo toho purongo hin rani atu kama lo toho peresi kamim.
2TH 3:8 Ale kama sopo hani te pereti sei vara kama sopo volia, ale kama lo voko mo r̃ilangi tarea, matan vara kama sopo tau te tetehi isan te vonamim hatea.
2TH 3:9 Mo sopo matan mo sopo tataholo vara kama usia isamim, pani matan kama opoia vara kama pa sile kamim na tovongi r̃uhu matea mata usuria.
2TH 3:10 Matan hin rani atu kama lo toho peresi kamim, kama sile retileu akerihi, mara vara tea mo sopo avulahi vara i vai na voko, ha sopo vahania.
2TH 3:11 Matan kama lo rongoa vara tamlohi hai isamim la lo toho purongo, la sopo hahau i tataholo, pani la lo sanga hau.
2TH 3:12 Ale nake, kama lo retileu, ale kama lo retituetueni na tamlohi sohen harihi hin Moli Iesu Kr̃isto vara la pa vai na nora voko na posposi malum matan vara la pa hani na masmasura purongo.
2TH 3:13 Pani isamim la vorai peresi na vevorai, ha pa sopo malokoloko mata vai na hina r̃uhu.
2TH 3:14 Vara tea mo r̃ohu vara i oloolo na sava kama lo verea hin leta nike, ha lavi na hijana, ale ha sopo mele pulutahi peresia matan vara i pa vaia i mahanuhanu.
2TH 3:15 Ale, pani, ha sopo kilaua vara enia meresahi matea, pani ha retir̃oar̃oahaia sohena vorai vonamim matea.
2TH 3:16 Nake, kama lo usiusi vara Moli mata tamata hasena, i pa sile na tamata tarea isamim na malele tari. Moli i pa toho peresi kamim mo isoiso.
2TH 3:17 Enau Paul, na lo uli retioloolo nike na limaku haseku. Na vaia sohena matamata varar̃uhu vara ha pa hitevosahia vara enau na lo uli na noku leta sohena.
2TH 3:18 R̃omr̃uhu non Moli Iesu Kr̃isto i lo toho isamim mo isoiso.
1TI 1:1 Enau Paul, vahar̃ule matea non Kr̃isto Iesu God mo vir̃oniau na nona suiha, Kr̃isto Iesu nor̃a Jujuri enia nor̃a r̃omtoho.
1TI 1:2 Timothy, natuku hin nor̃a mauri rasua, na lo usiusi matam vara God Tamar̃a enia Kr̃isto Iesu nor̃a Moli, la sileho na r̃omr̃uhu, na r̃omopoia peresi na tamata.
1TI 1:3 Sohen na verea r̃ilangi isam hin rani atu na tauho Ephesus vara a vano Macedonia, na verea vara o pa toho vara o sile na reti isan la tamlohi atu vara la sopo vujangi te vujangi tinapua,
1TI 1:4 teni vara la sopo usuri te sorasora halu teni te sorasora vono mata sava pina tuai la tataholo hinira, vuana enia r̃omr̃omi vono purongo, la hinau sei la sopo tueni te tamlohi na mauri mata rasua hin God.
1TI 1:5 Pani nor̃a r̃omr̃omi tavera hinia, enia opoia, opoia mo tai isana mapu vokevoke peresi na rongovosahi na hinau tataholo, peresi na rasua varar̃uhu.
1TI 1:6 Tamlohi hai, la jalio, la posi la usuri na sorasora vono,
1TI 1:7 la opoia vara la mai tamlohi vujangi mata leu, pani la sopo levosahi na sava la lo verea teni na hinau sei la verea vara la levosahira mo r̃uhu vara la tataholo teni mo vono.
1TI 1:8 Ale r̃a levosahia vara Leu mo r̃uhu, pani vara tea mo lavia na posposi tataholo purongo,
1TI 1:9 ha levosahi harihi: God mo sopo sile na leu mata tamlohi tataholo, pani isan la haratu la lo vaivaileu, la haratu la sopo oloolo hin te tamlohi hatea, la haratu la lo usuri na posposi varama, la haratu la lo hehe, la haratu la sopo sile na oloolo isan te hinau mata oloolo, la haratu la lo vilimatei na tamara teni tinara, la haratu la lo vilimatei na tamlohi tinapua,
1TI 1:10 ale la haratu la lo vai na posposi lumiha, tamlohi la vaivaileu peresi na tamlohi, har̃ai la vaivaileu peresi na har̃ai, la haratu la lo tauri vanaho na tamlohi mata la har̃ehira, ale la haratu la lo retihalu tarea, la haratu la lo taviti halu na lolo court, ale na posposi lejileji tari sei la lo turuleji na vujangi r̃uhu sei,
1TI 1:11 mo lo usuri na Retir̃uhu r̃uhur̃uhu non God sei enia avulahi tavera, ale Retir̃uhu sei mo taua isaku.
1TI 1:12 Na vere meje isan Kr̃isto Iesu nor̃a Moli, mo sile na r̃ilar̃ilangi isaku, matan mo hitea sohena vara a er̃i vai na masalona, ale mo vir̃oniau vara a volitusi isana,
1TI 1:13 hina purongo vara tiroma na lo verelejleji Kr̃isto, na lo unuhi na nona tamlohi vara a komora, ale na kerekerera, pani God mo r̃omopoiau mata na sopo lo levosahi na sava na lo vaia matan na sopo rasua,
1TI 1:14 Ale r̃omr̃uhu non nor̃a Moli mo mar̃ivi savulevule mataku na rasua peresi na opoia hin Kr̃isto Iesu.
1TI 1:15 Reti nike, o er̃i rasua mo tataholo vara o lavi vevuhia vara: Kr̃isto Iesu mo mai na varama vara i juri na tamlohi hehe. Enau na sasati jea hinira.
1TI 1:16 Pani God mo r̃omopoiau matan hinau sei, matan enau na sasati jea hinira, ale Iesu Kr̃isto mo tauau vara a mai tovongi matea vara i vujangi na nona r̃omperavu isan la haratu la pa rasua mata mauri tui.
1TI 1:17 Nake, isan Supe mata tauni tari, i sopo er̃i tihai, tea i sopo er̃i hitea, enia God matelete, r̃a pa silea na oloolo tavera peresi na hasohaso na rani tui tui tarea. Amen.
1TI 1:18 Timothy natuku, reti nike na lo verea isam, mo lo usuri na retimangovi sei la verea matam moiso, la pa tueniho vara o er̃i vai na vuro r̃uhu,
1TI 1:19 tarea o tauri r̃ilangi na nom rasua peresi na nom rongovosahi na hinau mo tataholo, ale tamlohi hai la tau nar̃ihira, la komo na nora rasua sohena boti mo vujahi kosahia na paranga.
1TI 1:20 Tatuara sei, Hymenaeus enia Alexander, enau na taura la vano na liman Setan vara i pa vujangira vara la pa sopo mele turuleji hin God na nora vujangi haluhalu.
1TI 2:1 Tiroma, na lo verea r̃ilangi vara tamlohi na nora usiusi mata tamlohi tari, la usi God mata tuetueni, la usiusi mata tinapua, ale vara la vere meje isan God.
1TI 2:2 Mata supe peresi la haratu sei la lo tauri na suiha, matan vara r̃a pa er̃i mauri na mauri mo tamata, ale mo malum vara r̃a er̃i usuri na mauri tataholo, ale r̃a sile na oloolo isan God.
1TI 2:3 Usiusi sohena, mo r̃uhu na nahon God, nor̃a Jujuri, ale mo avulahi hinia,
1TI 2:4 matan God mo opoia vara i juri na tamlohi tari, ale vara la pa levosahi na retivarar̃uhu.
1TI 2:5 Matan God enia matelete purongo, ale tamlohi tuetueni matelete purongo sei enia mo malele tamlohi la mai isan God, tamlohi atu enia Kr̃isto Iesu,
1TI 2:6 mo hase silea sohena volituhu mata tamlohi tari, reti sei enia vereulia sei God mo silea na rani tataholo.
1TI 2:7 Matana, God mo vir̃oniau vara a mai vahar̃ule matea, ale vara a mai tamlohi retivujavujangi matea, na lo vere na varar̃uhu na sopo halu, God mo r̃uleau vara a vujangi na tamlohi r̃or̃oha na malele rasua peresi na retivarar̃uhu.
1TI 2:8 Moiso, na opoia vara tamlohi na jara tari la usiusi, ale la tahe na limara tapu isan God, i pa sopo te lolokoru teni vasvas hinira.
1TI 2:9 Sohena, na opoia vara tarea har̃ai la ruru na ruru na r̃omr̃omi r̃uhu i tataholo na naho tamlohi. Mo r̃uhu vara la sopo peri na vulura na malele tinatinapua peresi na hinau mata gold teni hur̃utavila teni ruru volina mo sahe aulu jea,
1TI 2:10 pani hin haratu purongo, mo tataholo mata har̃ai sei mo lo verea vara enia mo lo usuri posposi atu God mo opoia, peresi na vavahinau r̃uhu.
1TI 2:11 Har̃ai la pa toho malum la tapurongo, ale la tatamahu vara la oloolo matan vara la er̃i lelevosahi.
1TI 2:12 Tarea, enau na sopo majinga vara har̃ai la vujangi teni la mai patu tamlohi la tiroma la aulu na tamlohi. Mo vono, enira la pa toho malum purongo,
1TI 2:13 matan God mo vai Adam tiroma moiso mo pa vai Eve.
1TI 2:14 Ale Tiapolo mo sopo halu Adam, mo halu na har̃ai, ale mo tope na retileu non God.
1TI 2:15 Pani God i pa juri na har̃ai na tapetape, vara la lo turu r̃ilangi na rasua, opoia, la hahau na mauri vokevoke peresi na posposi hasera taurilatira.
1TI 3:1 Reti nike o er̃i rasua, vara tea mo tau na r̃omina vara i pa patu tamlohi rasua matea mata tamlohi rasua, mo opoi na vavahinau r̃uhu matea.
1TI 3:2 Ale matana, o kilau vara mo sopo te hinau na maurina, mo lahi na har̃ai matelete, mo hase taurilatia, enia tamlohi r̃omr̃omi, o hitea vara tamlohi la lo sile na oloolo isana moiso, enia mo avulahi vara i lavi na tamlohi tinapua na imana, ale enia mo levosahi na posposi mata vujangi mo r̃uhu,
1TI 3:3 Ale, enia mo sopo tamlohi inu hajavua, mo sopo tamlohi valum, pani r̃omina mo malum, mo sopo tamlohi vasvas, ale mo sopo tamlohi r̃omjea na mania,
1TI 3:4 ale mo lo kilau mamahuni na lolo imana, ale natuna la sile na oloolo isana, ale la oloolo hinia.
1TI 3:5 Matan vara tea mo sopo er̃i kilau mamahuni na imana, i pa kilau mamahuni na vao kalesia non God sohena sava?
1TI 3:6 Enia i pa sopo tamlohi matea mo pa mai purongo na mauri kalesia, matan patuna i pa sosohi na mangisi tavera, ale i jovi sivo na talai non Tiapolo.
1TI 3:7 Moiso aulu hin haratu, tamlohi na jingoima la verea vara maurina mo tataholo, ale matan i sopo er̃i jovi hin te vuna non Tiapolo, ale i mahanuhanu matana.
1TI 3:8 Deacon sohena, o hitea vara tamlohi la lo sile na oloolo isara moiso, ale enira la sopo meme masanga, la sopo tamlohi inu hajavua, la sopo r̃omtutuni na mania.
1TI 3:9 Ale la tauri r̃ilangi na hinau luhu mata rasua na posposi sei tarea r̃omira la tataholo na nahon God.
1TI 3:10 Ale o vaihitera tiroma vara ko sopo hite te hinau na maurira, ale o pa majinga hinira vara la volitusi sohena deacon.
1TI 3:11 Har̃ai sohena, vara la deacon, o hitea vara tamlohi la lo sile na oloolo isara moiso, la sopo sorasora tamlohi, la lo hase taurilatira, tarea la lo usuri na masalon God na hinau tari la lo vaira.
1TI 3:12 Deacon la lahi na har̃ai matelete, la lo kilau mamahuni na natura peresi na imara.
1TI 3:13 Matan la haratu la lo volitusi r̃uhu sohena deacon la pa lavi na hija r̃uhu nora, ale la pa lavi na r̃omr̃ilangi na nora rasua hin Kr̃isto Iesu.
1TI 3:14 La hinau sei na lo ulia isam, na lo r̃omtoho vara a pa vano isam vila,
1TI 3:15 pani vara te hinau mo tauriau, leta nike i pa tueniho vara o levosahi na posposi mo tataholo na vaon God. Vaona enia vao kalesia non God mauri, vao kalesia enia peri, ale enia lapiti retivarar̃uhu.
1TI 3:16 Hina tavera matea kama taviti hinia, pulo nor̃a rasua enia hina luhu matea: Kr̃isto, mo pala mo mai tamlohi, Tanume Tapu mo vujangia vara enia natu Kr̃isto, angelo la hitea, ale tamlohi la vereulia na mara jara tinatinapua tari, moiso tamlohi na varama la rasua, ale God mo lavia mo sahe aulu na hasohaso na tuka.’
1TI 4:1 Pani, Tanumen God mo vere mamahunia vara na pongi hitahu tamlohi hai la pa vahar̃i na malele rasua matan la pa tapurongo isana tanume haluhalu peresi na vujangi non tanume sasati,
1TI 4:2 ale retihaluhalu sei la pa tai isana tamlohi tapnetano, r̃omira la sulimateira, ale la sopo mele levosahia vara sava mo tataholo,
1TI 4:3 ale enira la tapuhoro na lahi, moiso la horo na tatua hanhani sei God mo vaira matan vara la haratu la rasua la levosahi na retivarar̃uhu la pa lavira na vere meje,
1TI 4:4 matan hinau tari God mo vaira la r̃uhu, ale mo sopo te hinau vara tamlohi la r̃ohu hinia vara la lavia la vere meje matana moiso,
1TI 4:5 matan reti non God peresi na usiusi mo lo vai na hanhani la r̃uhu na nahon God.
1TI 4:6 Vara o vujangi la hinau sei isana vorai peresi na vevorai, o pa volitusi r̃uhu non Kr̃isto Iesu, matan ko hase vahaniho na Retir̃uhu peresi na vujangi r̃uhu sei ko lo usuria.
1TI 4:7 Pani o toho asau na sorasora vono la rongorongo vono, ale o hase vujangiho na posposi sei God mo opoia,
1TI 4:8 matan r̃a levosahia vara, vara ko vai na epem mo r̃ilangi, haratu mo r̃uhu makomona purongo, pani vara tarea o lo usuri na posposi God mo opoia, i pa r̃uhu jea na maurim tari, mo r̃uhu mata maurin nake peresi na mauri atu i pa mai hitahu.
1TI 4:9 Reti nike o er̃i rasua, ale mo tataholo vara tamlohi la pa usuri vevuhia.
1TI 4:10 Matan harihi, r̃a lo tau na r̃omir̃a mo r̃ilangi na vavahinau matana, r̃a r̃omtoho hin God sei mo mauri, enia Jujuri nona tamlohi tari, pani isan la haratu la rasua enia mo Jujuri varar̃uhu.
1TI 4:11 O retileu, ale vujangi na hinau nike.
1TI 4:12 O sopo tinar̃ihia vara tamlohi la hitesatihiho matan ko uluvou purongo, pani tarea o vai na tovongi r̃uhu isana tamlohi rasua na nom retireti, na nom vavahinau, na nom opoia, na nom rasua peresi na nom posposi vokevoke.
1TI 4:13 Ale i pa tikeli na rani a mai isam, o lo tau na r̃omim vara tarea o lo evievi na Retitapu na naho tamlohi rasua, o lo vere mamahunira na malele tari mata mauri rasua, ale o lo vujangi na retivarar̃uhu.
1TI 4:14 O sopo r̃ompurongo hin nom silesilea atu God mo silea isam na retimangovi atu hin rani atu la patu tamlohi rasua na vao kalesia la usiusi la tau na limara na patum.
1TI 4:15 Tarea o lo hahau usuri la vujangi atu, o tau vevuhi na r̃omim hinira matan vara tamlohi la pa hitea vara ko lo ulua na mauri rasua.
1TI 4:16 O hase kilauho, o kilau mamahuni sava ko lo vujangia. O turu r̃ilangi hin la hinau sei matan vara o vaia o pa er̃i juriho peresi la haratu la lo tapurongo isam.
1TI 5:1 O sopo hapuhi na tamlohi taunina mo jeu na taunim, pani o usia i r̃ilangi isana sohen ko lo vaia isan tamam, ale o retireti isan la haratu taunira mo sopo lo jeu na taunim sohena tasim.
1TI 5:2 Isana har̃ai taunira la jeu na taunim, o retireti isara sohen ko lo retireti i r̃uhu isan tinam, ale o retireti i r̃uhu isana har̃ai taunira la sopo jeu na taunim sohena vetasim, ale o sopo sile na masapa isam hasem mata o r̃omlumiha hinira.
1TI 5:3 O sile na oloolo isana har̃ai malepu la haratu la har̃ai malepu varar̃uhu, harasei mo sopo te tinapua vara la pa lo kilaura.
1TI 5:4 Pani vara te har̃ai malepu te natura teni nona vajiaha mo lo toho, mo r̃uhu vara enira la vujangi na nora rasu na vavahinau mata la kilaua sohen har̃ai atu mo lo tapna kilaura tiroma, matan God mo avulahi hin posposi sei.
1TI 5:5 Har̃ai malepu varar̃uhu mo sohen harihi, mo lo toho hasena, ale enia matea mo tau na r̃omina isan God tarea, ale posina enia mata usiusi mata tuetueni na rani teni na vutepongi,
1TI 5:6 pani vara te har̃ai malepu mo lo r̃omr̃omia enia hasena, mo lo mauri, pani mo mate moiso.
1TI 5:7 O retileu hin la hinau nike isara matan i pa sopo te masapa vara tamlohi la pa pisuhira.
1TI 5:8 Pani vara tea mo sopo kilau na tahisana, ale aulu hin haratu, mo sopo kilau la haratu na lolo imana, mo vahar̃i na posposi rasua, posina sei mo sati mo jeu la haratu la sopo rasu God.
1TI 5:9 O tau na hija har̃ai matea na pepa sei mo verea vara sava har̃ai malepu natu, vao kalesia i pa tuenira, hijan haratu purongo mo lahi vahatelete, ale taunina mo jeu mo ngavulu limarave.
1TI 5:10 Har̃ai atu tamlohi la lo verea tarea vara enia har̃ai matea mo lo vai na vavahinau r̃uhu, ale vara te natuna, mo kilau mamahunira la mai la tavera, ale tarea mo avulahi vara i lo lavi na vinano la mai na imana, ale posina mo lo sile na oloolo isana tapuhi tinatinapua non God, mo avulahi vara i hoje na palora, ale mo tau na r̃omina vara i vai na vavahinau r̃uhu tari.
1TI 5:11 O sopo uli na hija har̃ai malepu la sopo vajiaha matan masalora mata lahi mo jeu na r̃omira vara la usuri Kr̃isto, ale la pa rovo hinia matana.
1TI 5:12 Matana, talai i pa mai isara matan la tope na nora retitauhi isan Kr̃isto vara la pa sopo mele lahi.
1TI 5:13 Mo sopo haratu purongo, pani la har̃ai maloko vari purongo, la lo hahau r̃alihi na jara la vavano na ima tinatinapua matan vara la aleale retireti. Enira la sopo vai na posposi mata maloko vari purongo, la lo sorasora tamlohi, ale la lo tau na ngalsura hin te hinau mo sopo te nora hinau hinia, ale la lo verea te hinau la sopo tataholo vara la verera.
1TI 5:14 Ale na lo verea vara i pa mele r̃uhu jea vara har̃ai malepu la sopo vajiaha la mele lahi, la mele vasusu moiso, la kilau mamahuni na imara, ale la sopo sile na masapa isan nor̃a meresahi teni te masapa vara tea i retir̃er̃en hinir̃a matara.
1TI 5:15 Matan hai la vano la posi moiso, la usuri Setan.
1TI 5:16 Pani vara te har̃ai rasua te har̃ai malepu la lo toho na vaona, i pa lo kilau mamahunira vara la sopo tau na tetehi isana vao kalesia atu, matan vao kalesia la pa lo kilau la haratu la har̃ai malepu varar̃uhu.
1TI 5:17 Na tavaluna, patu tamlohi rasua la r̃uhu mata tiroma na vao kalesia, mo tataholo vara ha volira i vaha rua, sohen la haratu la lo voko r̃ilangi na nora retivujavujangi peresi na vujangi.
1TI 5:18 Matan, Retitapu mo verea vara, ‘Na rani buluk mo lo savahi na patu wit, ha sopo lasi na jingona vara i sopo er̃i hani te wit makomo atu’. Ale mo mele verea vara ‘Mo tataholo vara tamlohi voko i lavi na volina’.
1TI 5:19 Ale, o sopo tapurongo tiroma isan tea vara mo tuvai na patu tamlohi rasua matea, pani vara tamlohi mo rua teni mo tolu, la levosahia mo r̃uhu vara tuvai atu mo tataholo, ale nake o er̃i tapurongo hinira.
1TI 5:20 Vara te patu tamlohi rasua hatea mo lo usuri na nona hehe, o hapuhia na naho tamlohi rasua tari matan vara enira mo isoiso la pa matahu matana.
1TI 5:21 Na nahon God peresi na nahon Kr̃isto Iesu peresi na angelo God mo vir̃onira, na lo sile na retileu isam vara o taurilati la retileu tari sei na lo verea isam vara o sopo opoi na tatuara purongo, ale o sopo vai te hinau na posposi tametame!
1TI 5:22 Ale o sopo vilavila vara o tau na limam hin te tamlohi matan vara o tahea vara i vai na vavahinau non Moli, o pa levosahi mamahuni na posina tako, vara i vono engko o pa hase komoho na nona hehe. O lo toho na mauri vokevoke.
1TI 5:23 Ale o sopo inu na wai purongo, pani o lo inu na waen makomona matan pangem peresi na nom rojoa sei la lo toho isam.
1TI 5:24 Hehe nona tamlohi hai la malue na jara tavera la tiromara na rani mata aria, pani te hehe nona tamlohi tinapua, la pa pala hitahu.
1TI 5:25 Mo sohen haratu isana vavahinau r̃uhu nona tamlohi, la memera purongo, pani vara la sopo pala tako, pani la pa pala hitahu.
1TI 6:1 Haratu la rasua, pani la lo slev, mo tataholo vara la sile na oloolo isana nora tamlohi tatavera tarea matan vara tea i sopo er̃i retisatihi na hijan God teni na vujangi r̃uhu.
1TI 6:2 Vara slev te nora tamlohi tatavera la vorai rasua, la pa sile na oloolo isara, matan enira la vorai rasua sohera, mo r̃uhu vara la vai na vavahinau r̃uhu isara, i jeu na tamlohi tatavera tinapua matan, enira la vorai rasua, ale God mo opoira. Timothy o vujangi la hinau sei isana tamlohi, o verea r̃ilangi vara la pa oloolo hinira.
1TI 6:3 Vara tea mo lo vujangi te vujangi tinapua, ale mo sopo majinga na reti tataholo non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, peresi na vujangi sei mo lo usuri na mauri God mo opoia,
1TI 6:4 tamlohi sohena, mo mangisi jea, mo sopo levosahi te hinau hatea. Mo opoia hajavua vara i lo sorasora hin te hinau tamlohi la sopo levosahia vara mo varar̃uhu teni mo vono, ale mo lo retireti na hinau matuvana mata vasi purongo. Posposi atu mo lo vaia mo vai na tamlohi la lo mereimerei, la patumasa, la retir̃er̃en, la r̃omr̃omi sati hinira,
1TI 6:5 ale tarea la vasvas peresi haratu r̃omira la lejileji, mo sopo te retivarar̃uhu hinira, ale la r̃omr̃omia vara posposi mata mauri rasua mo sile na masapa isara vara la tavtav,
1TI 6:6 varar̃uhu, posposi mata mauri rasua i pa vai na maurim i tavtav, pani isan la haratu purongo sei tarea la sopo r̃omusuri te hinau tinatinapua,
1TI 6:7 matan r̃a vora lekoleko na varama, ale vara r̃a mate, r̃a pa malue lekoleko.
1TI 6:8 Pani vara te har̃a hanhani teni te nor̃a ruru, r̃a pa avulahi matara,
1TI 6:9 pani la haratu la opoia vara la tavtav, la pa jovi na hina vaihite, ale masalora mo lihora na hinau rongorongo vono peresi na hinau mata komora purongo, ale hinau sei mo putehi na tamlohi na komokomo tavera.
1TI 6:10 Matan, opoia mata mania enia pulo hinau mata hina sasati tari. Matan masalo sohena, mo reve nar̃ihi na tamlohi hai na malele rasua moiso, ale la hase sarihira hin te rongosati matuvana.
1TI 6:11 Pani isam, tamlohi non God, o rovo hin la hinau sei. O tutungui na malele mata mauri tataholo, o tutungui na posposi atu God mo opoia, rasua, opoia, r̃omperavu peresi na r̃ommalum.
1TI 6:12 O vai na valum r̃uhu mata rasua, o taurilati mauri tui atu God mo toviho hinia, peresi taviti r̃uhu atu ko vaia na naho tamlohi matuvana.
1TI 6:13 Na lo verea na nahon God sei mo lo sile na mauri isana hinau tari la mauri, peresi nahon Kr̃isto Iesu sei mo vere na taviti r̃uhu mata retivarar̃uhu na nahon Pontius Pilate, ale na lo verea vara
1TI 6:14 engko o pa taurilati retileu nike, o sopo malue nar̃ihi hinia i tikeli rani atu Iesu Kr̃isto nor̃a Moli i mele pala:
1TI 6:15 na nona rani tataholo, enia haratu mo avulahi mo tavera jea, ale enia hasena mo aulu na hinau tari, enia Supe nona supe, enia Moli nona moli.
1TI 6:16 Enia hasena, mo lo toho jejeu, mo lo toho hin memera tavera atu tamlohi la sopo er̃i mai mariviti hinia, mo sopo lo tea i hitea, teni tea i er̃i hitea. Isana, r̃a pa sile na oloolo, ale enia i pa lo tauri na suiha tui tui tarea. Amen.
1TI 6:17 Isan la haratu la tavtav nake na varama, o verea isara vara la sopo tau na r̃omira i sahe aulu teni vara la r̃omtoho na nora tavtav, matan r̃a sopo levosahia vara la pa toho i tikeli pangisa. Pani o verea isara vara la lo r̃omtoho hin God hasena, matan enia mo lo sile na hinau tari isar̃a matan vara r̃a avulahi hinira.
1TI 6:18 O verea isara vara la lo vai na hinau la r̃uhu, o verea isara vara la tavtav na nora vavahinau r̃uhu, la pa hansohai, ale na nora r̃omavulahi la tatamahu vara la asease na nora hinau.
1TI 6:19 Hin malele sei, la lo takonahi na tavtav tavera matara hasera, sohena pulo r̃uhu matea matan mauri atu mo lo mai, ale o verea isara matan vara la er̃i taurilati mauri atu, enia mauri varar̃uhu.
1TI 6:20 Timothy o matahi la hinau sei God mo lo silea isam moiso. O sopo usuri na sorasora vono teni te r̃omr̃omi sei la verea vara enia ‘hina lelevosahi’
1TI 6:21 matan tamlohi hai la lo turu hinia la lo vano malue na malele rasua moiso. Noku usiusi vara r̃omr̃uhu non God i pa toho isamim isoiso.
2TI 1:1 Enau Paul, vahar̃ule non Kr̃isto Iesu usuri na masalon God mo usuri na retitauhi mata mauri sei mo lo toho hin Kr̃isto Iesu.
2TI 1:2 Na lo uliuli isam Timothy natuku r̃uhur̃uhu; God Tama peresi Kr̃isto Iesu nor̃a Moli la sile na nora r̃omr̃uhu, r̃omopoia peresi na tamata isam tarea.
2TI 1:3 Timothy, na vere meje isan God matam. Enia God sei na lo volitusi isana sohen piku tuai la lo vaia, na vaia, ale r̃omiku mo sopo tuvaiau hin te hinau, ale tarea na lo r̃omr̃omiho na noku usiusi vara na rani teni na vutepongi.
2TI 1:4 Na opoia mo tavera vara a mele hiteho, matan na lo r̃omr̃omi rani atu ko lo tangisiau, ale a pa avulahi tavera hin rani atu vara r̃a mele tapatapair̃a.
2TI 1:5 Na levosahi na nom rasua varar̃uhu, mo lo usuri na rasua non nom pua Lois peresi non nom nana Eunice.
2TI 1:6 Matan haratu, na lo mele vereho hin pa silesilea atu God mo lo silea isam hin rani atu na tau na limaku hiniho na lo verea vara o iriiria vara i lo pepe,
2TI 1:7 matan tanume atu God mo siler̃a hinia mo sopo mata matahu, pani mata suiha, opoia peresi na posposi mata hase taurilatiho.
2TI 1:8 Ale matana, o sopo mahanuhanu na vereulia non nor̃a Moli, teni hiniau, matan na lo toho na ima r̃ilangi, pani o pa tatamahu vara o lavi na rani r̃ilangi mata Retir̃uhu hin suiha atu God mo silea.
2TI 1:9 Enia mo jurir̃a moiso, mo vir̃onir̃a vara r̃a hahau na mauri tapu tarea. Mo sopo mata nor̃a vavahinau, pani mata masalona peresi na nona r̃omr̃uhu mo silea isar̃a hin Kr̃isto Iesu tiroma moiso, varama mo pa tapulo,
2TI 1:10 pani nake masalon God atu, mo mera na maurin nor̃a Jujuri, Kr̃isto Iesu, enia mo komo na suihan mateia, ale mo vuhesi mauri atu i pa sopo er̃i tihai hin te rani, sohena Retir̃uhu mo verea,
2TI 1:11 God mo vir̃oniau matan vara a mai tamlohi retivujavujangi matea, a vahar̃ule, ale a tamlohi vujangi matan Retir̃uhu atu.
2TI 1:12 Matana, na lo lavi na rani r̃ilangi nike na ima r̃ilangi. Pani enau na sopo mahanuhanu matana, matan na levosahi haratu na lo rasua, ale na levosahi mamahunia vara enia i pa er̃i tau mamahuni na sava mo retitauhi vara a pa lavia, i tikeli rani tavera atu a pa lavia.
2TI 1:13 O usuri mamahuni tovongi r̃uhu atu mata noku vujangi sei ko lo rongora isaku, mo usuri na tovongi mata rasua peresi na opoia hin Kr̃isto Iesu.
2TI 1:14 na suihan Tanume Tapu atu mo lo toho hinir̃a, o matahi mamahuni retivarar̃uhu r̃uhur̃uhu atu God mo silea isam.
2TI 1:15 Timothy ko levosahia moiso vara tamlohi tari nike na province matan Asia la vahar̃i hiniau, ale Phygelus peresi Hermogenes enira tatuara.
2TI 1:16 Na lo usi God vara i pa r̃omopoi na vao iman Onesiphorus, matan tarea mo lo vai na r̃omiku mo avulahi, ale matan mo sopo matahu vara i mai isaku na ima r̃ilangi,
2TI 1:17 ale hin rani atu mo pala Rome mo lo aleau vavano mo pa tapaiau,
2TI 1:18 na lo usi Moli vara i r̃omopoia hin rani tavera atu. Ale ko levosahi mamahuni na nona vavahinau tari sei mo lo vaira mataku sei Ephesus.
2TI 2:1 Natuku Timothy, r̃omr̃uhu sei mo lo toho isan Kr̃isto Iesu, i pa tueniho na nona suiha,
2TI 2:2 ale sava vujangi ko rongoa isaku moiso na naho tamlohi matuvana, o mele silea isana tamlohi sei, la taurilati na nora retitauhi tarea, ale la er̃i vujangi mamahunia na tinapua hinia,
2TI 2:3 o tatamahu mata lavi na nom rani r̃ilangi sohena tamlohi vuro r̃uhu matea non Kr̃isto Iesu.
2TI 2:4 Mo sopo te tamlohi vuro i lo usuri na mauri tamlohi purongo matan nona r̃omr̃omi enia vara i vai haratu mo vir̃onia i avulahi.
2TI 2:5 Tamlohi roro matea i pa sopo er̃i lavi na otori mata roro vara mo sopo usuri na leu mata roro.
2TI 2:6 Mo tataholo vara tamlohi r̃ilar̃ilangi mata voko na isa i lavi na vua asitauni tiroma.
2TI 2:7 O lo r̃omr̃omi na sava na lo verea, matan Moli i pa sileho na lelevosahi matan la hinau tari atu.
2TI 2:8 O tau na r̃omim hin Iesu Kr̃isto, tahisan Supe David tuai, enia mo mele turu na mateia sohen na lo retivujavujangi hinia na noku Retir̃uhu,
2TI 2:9 matan na lo retivujavujangi hin Retir̃uhu sei, na lo lavi na rani r̃ilangi, la pesiau na jen sohena tamlohi sasati matea. Pani tea i sopo er̃i taurilati na reti non God!
2TI 2:10 Ale matana, na lo turu r̃ilangi hin la hinau atu matan vara la haratu God mo vir̃onira la pa er̃i juri, ale la lavi mauri atu hin Kr̃isto Iesu peresi na hasohasona tavera sei mo sopo te isoisona.
2TI 2:11 Harihi enia retivarar̃uhu: Vara r̃a mate peresia, r̃a pa mauri peresia;
2TI 2:12 vara r̃a turu r̃ilangi, r̃a pa tauri na suiha peresia; vara r̃a vunvunia, i pa vunvunir̃a;
2TI 2:13 vara hina purongo vara r̃a sopo r̃omturu r̃ilangi, enia mo lo r̃omturu r̃ilangi, matan enia i sopo er̃i posi na r̃omina.
2TI 2:14 O mele verera hin la hinau nike, ale o retileu isara na nahon God vara la sopo vauriuri mata retireti, matan posposi sei mo sopo vai te hinau i r̃uhu, pani i pa komo na rasua non la haratu la lo tapurongo hinira.
2TI 2:15 O lo kilau mamahu vara o lo hahau tataholo na nahon God na posposi mo opoia, sohena tamlohi voko matea mo sopo te hinau vara i pa mahanuhanu matan enia mo vujangi mamahuni na retivarar̃uhu.
2TI 2:16 Pani o toho asau na retireti vono nona tamlohi varama purongo, matan enia i pa vai la haratu la lo usuria la mele sati jea na posposi varama,
2TI 2:17 ale nora retireti la pa varhasahi sohena r̃anga sola sohen Hymenaeus peresi Philetus,
2TI 2:18 enira la lo jalio na malele mata retivarar̃uhu la vujangia lara rani sauteterahi mo pete masese moiso, retireti sohena mo komo na rasua nona tamlohi hai.
2TI 2:19 Pani retivarar̃uhu non God mo sohena pulo vatu matea mo lo turu r̃ilangi, ale uliuli hinia mo verea vara, ‘Moli mo levosahi na nona tamlohi’ ale ‘la haratu la lo verea lara enira la tamlohi non Moli, la pa vahar̃i na posposi sasati tari’.
2TI 2:20 Na iman tamlohi tavera matea, o pa sopo hite na pesin la vaia na gold teni silver purongo, pani o pa hite te pesin la vaia na pahai teni lepa. Hai la tauhasehira mata hanhani tavera purongo, hai mata hanhani purongo.
2TI 2:21 Matana, vara tea mo lo toho asau na posposi sasati, i pa sohena pesin la tauhasehia mata vavahinau r̃uhu purongo, la tapuhia mata vavahinau r̃uhu non tamlohi tavera matan ima atu, mo lo tatamahu mata vavahinau r̃uhu tari.
2TI 2:22 Ale matana, o rovo na masalo uluvou, ale o tutungui na posposi tataholo, rasua, opoia peresi na tamata peresi la haratu sei la lo tovi Moli la haratu mapura la vokevoke.
2TI 2:23 O toho asau na r̃omr̃omi sei la rongorongo vono, ale sorasora vono, ko levosahia vara vuan hinau atu enia vasvas purongo.
2TI 2:24 Ale volitusi non Moli i pa sopo tamlohi vasvas, pani posina i pa r̃uhu na tamlohi tari, i pa er̃i vujangi, i pa r̃omperavu,
2TI 2:25 i pa vaitataholoi la haratu la turuposi hinia na r̃ommalum. Korong God i pa silera na masapa teni i vono vara la er̃i vahar̃i na nora hehe, ale la levosahi na retivarar̃uhu,
2TI 2:26 ale vara r̃omira la mele mai, la er̃i rovo na vuna non Tiapolo, matan tiroma enia mo taurilatira matan vara la pa vai na masalona.
2TI 3:1 Pani o lo levosahi harihi: na pongi hitahu, rani r̃ilangi sasati la pa mai.
2TI 3:2 Matan tamlohi la pa hase opoira, la pa opoi na mania, la pa hase taura aulu, la pa hapahapa, la pa retiretileji, la pa sopo oloolo na tamara teni tinara, la pa sopo vere meje matan te hinau, la pa sopo sile na oloolo isan te hinau mata oloolo,
2TI 3:3 mo sopo te r̃omopoia hinira, r̃omira la pa sopo jovi matan te hina r̃uhu tea mo vaia isara, la pa verelejileji na hija tamlohi tinapua, la pa usuri na masalora purongo, la pa r̃ompurongo na mauri, la pa r̃ohu na hina r̃uhu,
2TI 3:4 la pa tamlohi turuposi, la rongorongo vono, la r̃omvono, la r̃omaulu, la pa opoia vara la rongo i r̃uhu purongo, pani la pa r̃ohu vara la opoi God,
2TI 3:5 o pa hitera la vaia sohena la lo usuri na posposi God mo opoia, pani la pa sopo levosahi na suiha matan mauri sei God mo lo silea. Ale o sopo tapala peresi na tamlohi sohen haratu,
2TI 3:6 matan vonara hai la lo unu na ima tamlohi vara la haluhalu na har̃ai rongorongo vono sei hehe nona har̃ai la puhonira, ale masalora sasati tinatinapua la lo revera,
2TI 3:7 tarea la har̃ai atu la opoia vara la lavi na lelevosahi, pani la pa sopo er̃i tikeli na levosahi mata retivarar̃uhu.
2TI 3:8 Mo sohen Jannes enia Jambres sei la turuleji hin Moses tuai, ale la tamlohi nike sohena la turuposi na retivarar̃uhu, ale la lo vaikomokomo na r̃omira, ale na mauri rasua, God mo tipahira.
2TI 3:9 Pani la pa sopo er̃i turu i tuai, matan tamlohi la pa hitevosahia vara nora rongorongo vono mo sohen la tamlohi tupra rua atu tuai.
2TI 3:10 Pani engko, ko lo usuri na noku vujangi, posiku, r̃omiku mata mauri, noku rasua, noku r̃omperavu, noku opoia, posiku mata turu r̃ilangi,
2TI 3:11 ale ko levosahia sohena sava tamlohi la pa tipahiau, ale rani r̃ilangi sei tamlohi la lo silea isaku hin la jara sei Antioch, Iconium peresi Lystra, la rani tipahi atu la sati jea, pani noku Moli mo juriau hin la hinau tari atu!
2TI 3:12 Varar̃uhu, na lo verea vara tamlohi la pa tipahi na tamlohi tari sei la opoia vara la usuri mauri atu God mo opoia hin Kr̃isto Iesu.
2TI 3:13 Pani tamlohi sasati peresi na tamlohi halu la pa mai la mele sasati jea, la pa lo halu, ale tamlohi la pa halura.
2TI 3:14 Pani engko o lo turu r̃ilangi na hinau tari ko lavira moiso, ale ko levosahia mo r̃uhu vara enira retivarar̃uhu, matan ko levosahi hare mo vujangiho hinira,
2TI 3:15 ale mo tapulo na rani engko ko pa lo natirihi ko pa levosahi na Retiulia tapu, enira natu purongo la er̃i vaiho o lelevosahi mata juri na malele rasua hin Kr̃isto Iesu.
2TI 3:16 God mo mangovi na Retitapu tari, enira la r̃uhu mata vujangi, mo r̃uhu mata i vaitataholoi na r̃omr̃omi mo sopo tataholo, mo r̃uhu mata i mele vaitataholoi na posposi tamlohi, ale mo r̃uhu mata vujangi na malele matan mauri atu mo tataholo,
2TI 3:17 matan vara tamlohi non God i mai tamlohi er̃ier̃i matea matan mo tatamahu moiso mata vavahinau r̃uhu tari.
2TI 4:1 Na nahon God peresi Kr̃isto Iesu, enia haratu sei i pa ari la haratu la lo mauri peresi la haratu la mate hin rani tavera atu i pa pala, ale i pa Supe na varama, enau na lo vere harihi isam,
2TI 4:2 o retivujavujangi na Reti non God; o tatamahu tarea vara o vaia, hina purongo vara tamlohi la opoia teni la r̃ohu hinia, o pisuhi na hehe nona tamlohi, o vere mamahunia na posposi lejileji, o retituetueni, ale o r̃omr̃omi peravu hin la hinau sei.
2TI 4:3 Matan rani mo lo mai vara tamlohi la pa sopo tapurongo na vujangi r̃uhu, pani la pa takonahi la tija atu sei la lo vujangi la hinau sei mo lo usuri na masalora purongo. La pa usuri na vujangi purongo sei mo memeje na perora.
2TI 4:4 La pa pelati na perora la vahar̃i na retivarar̃uhu, ale la pa usuri na sorasora halu mata hinau matan tuai.
2TI 4:5 Pani engko, tarea r̃omim i lo mera, o turu r̃ilangi na rani r̃ilangi, o vai na vavahinau nona evangelist, o vai vevuhi na nom vavahinau.
2TI 4:6 Matan nake mauriku la sureia mo sohena wai silesilea matea isan God, noku rani mate mo mai moiso.
2TI 4:7 Na pete vai na valum r̃uhu peresi na maromaro moiso, matan na turu r̃ilangi hin retivarar̃uhu atu na lo vujangia mo tikeli nake.
2TI 4:8 Ale nake, God mo tau mamahuni na r̃ongor̃ongo nona supe mataku mata noku mauri tataholo. Moli sei enia haratu mo lo ari tataholo, i pa silea isaku hin rani tavera atu, ale mo sopo isaku haseku, pani isan la haratu r̃omira mo tavera la lo kilau mata nona mele pala na varama.
2TI 4:9 Timothy, o vaihitea vara o mai isaku vila.
2TI 4:10 Matan Demas mo opoi varama nike, ale mo rovo hiniau mo vano Thessalonica, ale Crescens mo vano Galatia, ale Titus mo vano Dalmatia.
2TI 4:11 Luke hasena mo lo toho peresiau. Mo r̃uhu vara o lavi Mark i mai matan i pa er̃i tueniau tavera na vavahinau non Moli.
2TI 4:12 Na r̃ule Tychicus mo vano Ephesus.
2TI 4:13 Vara ko mai, o lavi na noku ruru hamariri sei na taua na iman Carpus na vanua Troas. O lo r̃omr̃omia vara o pa lavi na puku atu, ale o sopo r̃omaliho na viriviri pepa.
2TI 4:14 Alexander tamlohi atu mo lo voko na aen kopa, enia mo vaisatihiau, pani Moli i pa volia i tataholo na sava mo vaia.
2TI 4:15 O lo kilauho hasem matan Alexander, matan enia mo lo turuleji r̃ilangi na nor̃a retisohai.
2TI 4:16 Tiroma na noku vaihite na nahon Supe matan Rome, tea mo sopo turu peresiau, pani enira mo isoiso la rovo hiniau, i pa r̃uhu vara God i r̃omira matana.
2TI 4:17 Pani Moli mo lo turu na pahisaku, mo sileau na suiha matan vara a er̃i retivujavujangi vevuhi na nona retisohai isana tamlohi r̃or̃oha, matan vara la er̃i rongovosahia. Pani Moli mo juriau, vara i vono, la viliau moiso.
2TI 4:18 Moli i pa juriau na vavahinau sasati tari vara la pa sopo komoau, ale i pa laviau a unu hin mauri atu mo supe hinia na tuka. Isana, hasohaso tavera i vano mata rani tui tui, tarea. Amen.
2TI 4:19 O sile na noku retioloolo isan Priscilla enia Aquila peresi na vao iman Onesiphorus.
2TI 4:20 Erastus mo lo toho Corinth, Trophimus na taua mo rojo na taon Miletus.
2TI 4:21 O to vaihitea vara o mai tiroma moiso i pa taro hamariri. Eubulus, Pudens, Linus, Claudia peresi na vorai tari na rasua la sohai na nora retioloolo isam.
2TI 4:22 Noku usiusi vara Moli i pa lo toho na maurim, nona r̃omr̃uhu i pa lo toho isamim.
TIT 1:1 Leta nike, enau Paul na ulia, enau volitusi matea non God, ale vahar̃ule non Iesu Kr̃isto, matan vara a tueni na rasua non la haratu God mo vir̃onira, vara la pa levosahi na hina varar̃uhu mo lo tuenira vara la pa hahau na malele God mo avulahi hinia,
TIT 1:2 i usuri r̃omtoho atu mata mauri tui, haratu God mo sopo halu mo retitauhi hinia na pongi tiroma.
TIT 1:3 Na rani tataholo God mo taua moiso, mo vuhesi na nona reti na malele retivujavujangi, haratu God nor̃a Jujuri mo silea isaku usuri na nona retileu.
TIT 1:4 Leta nike, mo vano isam Titus, natuku tataholo na nor̃a rasua, r̃omr̃uhu peresi na tamata non God Tamar̃a peresi Kr̃isto Iesu nor̃a Jujuri la mai isam.
TIT 1:5 Hin rani atu na malue na ureuren Crete, na tauho matan vara o pa vai vevuhi tataholoi na sava na sopo isoiso hinia, ale vara o pa vir̃oni na patu tamlohi mata vao kalesia na taon tari atu, sohen na verea isam.
TIT 1:6 Patu tamlohi matea mo sopo te hinau na maurina vara tea i er̃i pisuhia matana, narouna matea purongo, natuna la rasu Moli, ale la sopo lavi na hija sati mata lejileji teni matan la sopo oloolo.
TIT 1:7 Patu tamlohi atu mata kilau na vavahinau non God, i pa sopo tea i er̃i pisuhia hin te hinau na maurina, enia i pa sopo tamlohi matea mo lo r̃ompurongo na tinapua, i pa sopo tamlohi lolokoru vila, i pa sopo tamlohi inu hajavua matea, i sopo tamlohi valvalum matea, moiso enia i pa sopo tamlohi haluhalu matea mata mania.
TIT 1:8 Pani i pa tamlohi matea imana mo roi isana tamlohi tari, mo opoia vara i tueni na hinau mo r̃uhu, r̃omr̃omi r̃uhu mo lo toho isana, nona aria mo tataholo, mo vokevoke, moiso r̃omina mo r̃ilangi vara i taurilati na masalona.
TIT 1:9 Enia i pa tauri r̃ilangi reti atu r̃a er̃i rasua sei haratu la vujangia moiso matan vara i er̃i tueni na tinapua na vujangi tataholo, ale i turuhoro la haratu la lo turuleji hinia.
TIT 1:10 Matan, tamlohi matuvana la r̃ohu vara la oloolo na tamlohi la lo tauri na suiha, la lo verevere vono, ale la tamlohi halu, na lo vere la haratu na vao tair̃alihi.
TIT 1:11 O sopo tinar̃ihia vara la vujangi matan la lo komo na vao ima matan la lo vujangi na hinau mo sopo tataholo vara la vujangia, la lo vaia matan vara la pa lavi na mania.
TIT 1:12 Tuai, vonara matea nora pr̃ovet matea mara Crete, mo verea vara, ‘Mara Crete la lo retihalu tarea, la tamlohi sasati, la maloko vari, la lo sohena poi.’
TIT 1:13 Retivuhesi sei mo lo verea mo varar̃uhu. Matan haratu, o hapuhira i r̃ilangi matan vara nora rasua i mauri i r̃uhu,
TIT 1:14 ale la pa sopo mele tapurongo na sorasora vono nona Jew teni na retileu non la haratu la lo r̃ohu na retivarar̃uhu.
TIT 1:15 Isana tamlohi r̃omira la vokevoke, hinau tari la r̃uhu, pani isana tamlohi r̃omira la hehe, ale la sopo rasua, hinau tari la vaia mo sopo r̃uhu. Tarea hehe mo tavuni na r̃omira, la sopo mele levosahia vara sava mo tataholo teni sava mo sati.
TIT 1:16 La lo verea vara la levosahi God, pani nora vavahinau mo lo vujangia mo memera vara enira la sopo levosahia, la sasati, la sopo oloolo hin God, ale la sopo r̃uhu matan vara la vai te hinau i r̃uhu.
TIT 2:1 Pani engko, o pa vujangi na sava hinau mo usuri na retivarar̃uhu purongo.
TIT 2:2 O vujangi na vajiaha vara la pa hase taurilatira, ale posira i tataholo matan vara la lavi na oloolo matana, na nora vavahinau tari, la pa vaira i usuri na posposi lelevosahi, ale nora rasua i r̃ilangi varar̃uhu peresi na nora opoia, ale nora turu r̃ilangi tarea.
TIT 2:3 Har̃ai jea sohena, o vujangira vara la vai na posira i tataholo matan vara la pa lavi na oloolo matana, la sopo sorasora tamlohi, moiso la sopo slev nona wai r̃ilangi, pani la pa vujangi na sava hinau mo r̃uhu,
TIT 2:4 moiso la pa tatamahu vara la vujangi na har̃ai lahi vara la pa opoi na tuara peresi na natura i r̃uhu,
TIT 2:5 vara nora vavahinau tari la pa vaira i usuri na posposi lelevosahi, ale r̃omina i r̃ilangi hin tuana purongo, ale la pa har̃ai r̃uhu na posposi kilau mamahuni na lolo imara tarea, la r̃omr̃uhu, tarea la oloolo hin tuara, matan vara i pa sopo sile te masapa vara te tamlohi i veresatihi na reti non God matara.
TIT 2:6 Uluvou sohena o pa retituetueni isara vara la vai na posira i tataholo matan vara la lavi na oloolo matana,
TIT 2:7 na vavahinau tari la lo vaira, engko o pa vujangira na tovongi r̃uhu na nom vavahinau vara la er̃i usurira, ale na nom vujangi o sopo vaia mata masalom, pani mata masalon God na posposi tataholo,
TIT 2:8 ale nom reti i pa tataholo varar̃uhu matan vara i pa sopo sile na masapa vara nom meresahi la pa veresatiho matan vara la haratu la meresahi isam, la pa mahanuhanu matan mo sopo te hinau sasati vara la pa verea matar̃a.
TIT 2:9 O vujangi na slev vara la oloolo hin nora moli na hinau tari, la pa vaihitea vara la vaira la avulahi tarea, la sopo talai vara nora moli,
TIT 2:10 ale la sopo vavanaho isara, pani la vujangia isana nora moli vara la er̃i rasura, matan posira i pa vai na tamlohi la opoia vara la tapurongo na retisohai non God nor̃a Jujuri.
TIT 2:11 Matan God mo vujangi na nona r̃omr̃uhu mata juri isana tamlohi tari.
TIT 2:12 Mo vujangir̃a vara r̃a isoiso na posposi hehe peresi na nor̃a masalo varama, ale nake na varama r̃a lo toho na mauri r̃a hase taurilatir̃a, r̃a tataholo, ale r̃a usuri posposi atu God mo opoia,
TIT 2:13 enr̃a r̃a pa usuri la hinau atu nake r̃a lo sasaovi matan nor̃a r̃omtoho atu, rani atu nor̃a God sei nor̃a Jujuri Iesu Kr̃isto i pa mele pala na hasohasona tavera hinia,
TIT 2:14 enia sei mo hasena silea matar̃a vara i volituhur̃a na suiha vaivaileu tari, ale vara i onehir̃a matan vara r̃a mai nona tamlohi, ale matan vara r̃a r̃omjea tarea mata r̃a vai na vavahinau r̃uhu.
TIT 2:15 Enira natu, la hinau atu o pa vujangira. O retituetueni, ale o retitataholoira na nom suiha mata aulu. O sopo tinar̃ihia vara tea i hitelehilehi na nom reti.
TIT 3:1 O mele vere na tamlohi rasua vara la sile na oloolo isana tamlohi aulu peresi la haratu la lo tauri na suiha, ale vara la pa oloolo hinira, la tatamahu vara la vai na hina r̃uhu tarea.
TIT 3:2 O vujangira vara la sopo veresatihi na tinapua, la vahar̃i na vasvas, ale la r̃omr̃uhu, ale posira la vujangi na r̃ommalum isana tamlohi tari,
TIT 3:3 matan tiroma moiso enr̃a sohera, r̃a rongorongo vono, r̃a lejileji, tamlohi la halur̃a, r̃a slev na masalo varama peresi na hinau r̃a opoira jea, r̃a lo usuri na posposi vaisatihi na tinapua peresi na posposi mereimerei moiso tamlohi la r̃ohu hinir̃a, ale r̃a r̃ohu hinira.
TIT 3:4 Pani na rani God nor̃a Jujuri mo vujangi na nona r̃omr̃uhu peresi nona opoia isar̃a,
TIT 3:5 mo jurir̃a, pani mo sopo matan te posposi tataholo r̃a vaia, pani mata nona r̃omopoia, mo jurir̃a na malele vora paro, ale mo hoje nar̃ihi na nor̃a hehe, mo vair̃a r̃a turu na mauri paro, la hinau sei mo vaira na suihan Tanume Tapu.
TIT 3:6 God mo sile purongoi na Tanume Tapu isar̃a hin Iesu Kr̃isto nor̃a Jujuri,
TIT 3:7 matan vara r̃a pa er̃i mai natuna, ale matan vara r̃a levosahi mamahunia vara r̃a pa mauri jejeu, matan nona r̃omr̃uhu mo vair̃a r̃a tataholo na nahona.
TIT 3:8 Reti nike, ha er̃i rasua, ale na opoia vara o vere mamahuni la reti nike, matan vara la haratu la tau na nora rasua hin God la pa tatamahu vara la tau na r̃omira vara la vai na sava mo r̃uhu. La reti nike, la r̃uhu mata tuetueni isana tamlohi tari.
TIT 3:9 Pani o vahar̃i na sorasora vono peresi na sorasora mata mahapira, ale o vahar̃i na vasvas peresi na vauriuri mata Leu, matan la sopo er̃i tueni tea, ale enira la sopo r̃uhu hin te hinau.
TIT 3:10 Isana tamlohi mo patumasa, o pa retir̃oar̃oahai vaha rua, pani vara mo sopo tapurongo, o tipahia,
TIT 3:11 o pa er̃i levosahi mamahunia vara tamlohi sohena, enia mo vahar̃i na retivarar̃uhu, mo hehe, mo hase tau na talai isana.
TIT 3:12 Titus, vara a r̃ule Artemas teni Tychicus isam, na opoia vara o vaihitea vara o mai isaku Nicopolis matan enau a pa toho atu na taro hamariri.
TIT 3:13 O tueni Zenas tamlohi lelevosahi mata leu atu peresi Apollos na malelera, o silera na sava la opoia mata malelera.
TIT 3:14 Mo r̃uhu vara nor̃a tamlohi la levosahia vara la tau r̃omira mata tueni na tinapua, isan la haratu la vejuveju, ale o verea isara vara la sopo toho purongo.
TIT 3:15 Tamlohi tari nike peresiau, la sohai na retioloolo isam. O sile retioloolo sei isan la haratu la opoi kamam na rasua. R̃omr̃uhu non God i toho isamim mo isoiso.
PHM 1:1 Enau, Paul peresi vorair̃a Timothy nike, kama uli leta nike isam Philemon. Nike Rome, na lo toho na lolo ima r̃ilangi, mata noku vavahinau na lo vaia matan Kr̃isto Iesu. Ale engko tapalamam, kama lo hiteho sohena voraimam matea na vavahinau non Moli.
PHM 1:2 Ale leta nike, mo vano isan vevorair̃a Apphia sohena, ale isan Archippus tamlohi vuro matea mata rasua sohemam hin Iesu, ale isana vao kalesia la lo matavuhi na imam.
PHM 1:3 R̃omr̃uhu peresi na tamata non God Tamar̃a peresi Moli Iesu Kr̃isto i pa toho isamim.
PHM 1:4 Tarea na noku usiusi na lo vere meje isan noku God matam,
PHM 1:5 mata na rongoa vara nom rasua hin Moli Iesu peresi na nom opoia isan la haratu la tapuhi non God, mo r̃ilangi.
PHM 1:6 Enau na lo usiusi vara nom mauri rasua sei ko lo vujangia isana tamlohi rasua tinapua, i pa ulua, matan vara o pa levosahi mamahuni na hina r̃uhu matuvana na maurir̃a matan Kr̃isto.
PHM 1:7 Voraiku, nom opoia mata tamlohi tinapua mo vaiau na avulahi mo tavera jea, ale mo tahe na r̃omiku matan ko lo tueni na r̃om tapuhi non God la mele r̃ilangi.
PHM 1:8 Ale matan ko opoi na tapuhi non God, enr̃a rua r̃a levosahia vara i pa tataholo vara a vereho vara o vai na hinau tataholo purongo, pani na posposi opoia, na lo usiho vara o vai na hinau matea. Enau Paul na vajiaha nake, ale na lo toho na ima r̃ilangi matan Kr̃isto Iesu,
PHM 1:10 ale na lo retireti matan nom slev sei Onesimus, enia mo mai natuku na rani sei mo lo rohiau nike na ima r̃ilangi.
PHM 1:11 Tiroma mo sopo r̃uhu matan te hinau hatea isam, pani nake mo r̃uhu isar̃a, enr̃a rua.
PHM 1:12 Hina purongo vara na opoia mo tavera jea, na lo r̃ulea vara i mele hilu mai isam.
PHM 1:13 Na pa lo opoia vara i lo toho peresiau matan vara i lavi na jaram nike, vara i tueniau na noku rani r̃ilangi mata Retir̃uhu na ima r̃ilangi.
PHM 1:14 Pani na sopo opoia vara a vai te hinau ko sopo avulahi hinia, teni matan vara te hina r̃uhu o pa vaia, o pa vaia i usuri na masalom purongo, pani mo sopo matan na lo ngurunguru hinia.
PHM 1:15 Korong Onesimus mo rovo hiniho mata makomo rani purongo, matan vara i mele mai isam i pa toho jejeu,
PHM 1:16 pani nake, enia mo sopo slev purongo, pani mo jeu na slev, isaku enia vorai r̃uhur̃uhu matea, ale varar̃uhu enia i pa sohena isam, i pa mele hilu isam sohena tamlohi tuetueni matea, ale vorai matea hin Moli.
PHM 1:17 Ale vara ko lo r̃omr̃omia vara enr̃a r̃a tapala, o mele lavi Onesimus i mai isam sohena ko laviau.
PHM 1:18 Vara Onesimus mo lejiho teni mo ave hin te hinau isam, enia i pa noku ave.
PHM 1:19 Enau Paul, na lo hase uliuli isam, na sopo halu, enau a pa voli na nona ave, ale a pa sopo mele verea vara maurim enia noku, matan ko pa lavi na mauri paro mata Retir̃uhu isaku.
PHM 1:20 Ale voraiku, mo r̃uhu vara, o pa vai te hina r̃uhu hatea isaku matan Moli, o vaiau a avulahi,
PHM 1:21 na lo uliuli isam, na lo levosahia mo r̃uhu, vara o pa vai na sava na lo verea.
PHM 1:22 Moiso, mele hinau matea, o tatamahuni te jaraku hatea, matan na lo r̃omtoho vara a pa malue na ima r̃ilangi nike, a pa mele mai isam matan ko lo usiusi matana.
PHM 1:23 Epaphras enia soheku mo lo toho na ima r̃ilangi matan Kr̃isto Iesu, enia mo sohai na retioloolo isam.
PHM 1:24 Ale, Mark, Aristarchus, Demas peresi Luke, la haratu la lo vavahinau peresiau sohena, la sohai na nora retioloolo isam,
PHM 1:25 Ale r̃omr̃uhu non Moli Iesu Kr̃isto i pa toho na mapumim mo isoiso.
HEB 1:1 Tuai tiroma, God mo retireti vaha visa moiso, ale na malele matuvana isana nor̃a pua na nona pr̃ovet,
HEB 1:2 pani hin la pongi hitahu nike, enia mo pete retireti moiso isar̃a hin Natuna tataholo, God mo vir̃onia vara hinau tari enira koruna, ale hinia sei God mo vai na varama.
HEB 1:3 Natuna enia sasarami meran God, ale enia tovongina tataholo r̃a er̃i hitea, ale enia suiha sei mo vai na hinau tari la lo toho na nona reti suiha. Ale hin rani atu mo isoiso na nona vavahinau mata vair̃a r̃a vokevoke na hehe, mo sahe mo sakele na tavalu liman God mata suiha tavera jea aulu na tuka.
HEB 1:4 Harihi mo vujangia vara Natun God enia mo aulu mo jeu na angelo, sohen hija atu sei God mo silea isana sei mo aulu jea na hijara.
HEB 1:5 Matan God mo sopo verea isan te angelo na sava mo verea isan Iesu sei mara: ‘Engko natu, natuku. Nahapani enau na mai Tamam.’ Ale God mo mele verea mara, ‘Enau a pa tamana, ale enia i pa natuku.’
HEB 1:6 Ale hin rani atu mara mo lavi Natuna vora tiroma mo unu na varama mo verea mara, ‘Angelo tari la pa lotua!’
HEB 1:7 Ale mo retireti mata angelo mara, ‘Mo vai na nona angelo la sohena langi, ale enira la volitusi purongo sei mo vaira na pepe hapu.’
HEB 1:8 Pani isan natuna mo vere na reti matea mo aulu jea matana mara, ‘God, nom jara sakele mata suiha, enia i pa toho tui tui tarea. Nom suiha mata Supe Aulu mo pala na hinau mo tataholo.
HEB 1:9 Engko ko opoi na sava mo tataholo, ale ko r̃ohu na sava mo sasati. Matan haratu God, enau nom God na vir̃oniho, na surei na wel mata noku avulahi isam mo jeu na angelo.’
HEB 1:10 Ale mo mele verea mara, ‘Moli, na tapulo vavahinau na varama, engko ko tau na pulon varama nike, ale tuka enira vua nom vavahinau.
HEB 1:11 Hina purongo vara enira la pa tihai, pani engko o pa toho jejeu. Enira la pa r̃ovo sohena ruru tuai.
HEB 1:12 O pa virivirira sohena tavalu ruru tuai, enira la pa posi, pani engko o pa lo sohena tarea, o pa sopo er̃i vajiaha.’
HEB 1:13 Ale God mo sopo retireti isana angelo sohen mo verea isan Natuna mara, ‘O sakele na jara suiha na matuaku vavano a vai na nom meresahi la toho na ruhuruhu palom!’
HEB 1:14 Pani mo verea mata angelo vara enira volitusi purongo sei mo lo r̃ulera vara la lo matahi la haratu sei God i pa jurira.
HEB 2:1 Matan haratu r̃a pa tapurongo mamahu na Retir̃uhu sei r̃a pete rongoa moiso matan vara r̃a pa sopo sale nar̃ihi hinia.
HEB 2:2 Retisohai matan leu atu God mo lo silea na lima angelo isan Moses mata tamlohi enia mo lo varar̃uhu tarea, ale mo vai na tamlohi la lavi talai atu mo tataholo mata nora tope na leu peresi na nora lejileji.
HEB 2:3 R̃a pa sopo er̃i rovo na talai tavera vara r̃a lo r̃omr̃omi purongo na vavahinau God sei mo vaia mata i jurir̃a hinia. Retisohai mata jurir̃a sei Moli mo vereulia isana nona tamlohi usuri tiroma, moiso enira la pa vereulia isar̃a.
HEB 2:4 God mo tueni na nora retisohai sei na matamata tatavera, peresi na hinau tamlohi la hutura hinira, peresi na hinau mar̃urahi tinatinapua peresi na otori sei Tanume Tapu mo asera usuri na masalona isana nona tamlohi.
HEB 2:5 Matan sava kama lo vereulia nakerihi matan varama paro sei i pa mai, i pa sopo toho na lima angelo.
HEB 2:6 Matan hin te jara na Retitapu, tamlohi matea mo verea isan God mara: ‘Tamlohi enia sava hinau vara o lo r̃omr̃omia, ale Natun Tamlohi vara o lo kilaua?
HEB 2:7 Matan ko vaia mo atano mo jeu na angelo mata makomo rani, ale ko mele tahea aulu na hasohaso tavera mata lavi na oloolo tavera.
HEB 2:8 Ko tau na hinau tari na limana.’ Ale reti sei mo verea vara mo aulu ’na hinau tari’ mo r̃aramia vara mo sopo te hinau hatea vara mo sopo toho na ruhuruhu limana, pani nakerihi r̃a sopo lo hitera vara la lo toho na ruhuruhu limana enira mo isoiso.
HEB 2:9 Pani r̃a lo hite Iesu sei God, ‘mo vaia mo atano jea na angelo mata makomo rani’. Nake mo mele, ‘tahea aulu na hasohaso tavera mata lavi na oloolo tavera’ matan enia mo vano na mateia matar̃a, matan vara na r̃omr̃uhu non God enia i pa lavi na mateia mata tamlohi tari.
HEB 2:10 Matan mo tataholo vara God sei mo lo vai na hinau tari, ale hinau tari enira nona, mo tataholo mata i lavi na natuna matuvana la unu na hasohasona. Hin la rani r̃ilangi atu Iesu mo lavira, God mo vaia mo tataholo mo r̃uhu mata tiroma na tamlohi, enia natu mo tataholo vara i jurira.
HEB 2:11 Ale nakerihi Iesu peresi la haratu mo vaira la tapu, enira Tamara matelete. Matan hinau atu natu, Iesu mo sopo mahanuhanu vara i tovir̃a tasina teni vetasina,
HEB 2:12 ale mo verea isan God mara: ‘A pa vereulia vara hijam mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava isana tasiku peresi na vetasiku.’ Ale mo mele verea mara, ‘A pa hasohasoho na livuha vao nom tamlohi.’
HEB 2:13 Mo mele verea mara, ‘A pa rasu God!’ ale usuri haratu mara, ‘Enau nahai peresi la natuvarihi atu sei God mo lo silera isaku.’
HEB 2:14 Matan haratu, matan natuna la vora tamlohi, enia sohena mo mai tamlohi tataholo, matan vara na nona mateia i pa komo na suihan Tiapolo sei mo lo tauri na suiha mata mateia,
HEB 2:15 ale i teri la haratu sei tarea la lo slev isana nora matahu mata mateia.
HEB 2:16 R̃a levosahi mamahunia vara Iesu mo sopo mai vara i tueni na angelo, pani matan vara i tueni na mahapin Abraham.
HEB 2:17 Matan haratu, God mo vai Iesu mo mai soher̃a tasina peresi na vetasina na malele tari, matan vara i er̃i mai nor̃a Pr̃is Aulu na r̃omopoia, ale mo turu r̃ilangi vara i vai na vavahinau isan God mata i voli nar̃ihi na hehe nona tamlohi.
HEB 2:18 Matan enia sohena mo lavi na rani r̃ilangi na vaihite sei la lo mai isana tamlohi tari, ale nake enia i er̃i tuenir̃a na nor̃a vaihite.
HEB 3:1 Matan kamim ka vorai peresi na vevorai sei God mo tapuhir̃a matan na tuka, ha to r̃omr̃omi Iesu, enia Vahar̃ule, ale Pr̃is Aulu sei r̃a lo tau na nor̃a rasua hinia.
HEB 3:2 Enia mo lo turu r̃ilangi na hinau tari God mo vir̃onia matana, sohen Moses mo lo turu r̃ilangi mata vao iman God.
HEB 3:3 Matan mo tataholo vara Iesu i lavi na hasohaso tavera i jeu Moses, sohena tamlohi voro ima matea i pa lavi na hasohaso tavera i jeu ima atu mo lo voroa.
HEB 3:4 Matan ima tari tamlohi matea mo vorora, pani God enia haratu sei mo voro na hinau tari.
HEB 3:5 Moses mo turu r̃ilangi na hinau tari God mo taua na limana vara i pa kilaura, pani enia volitusi matea purongo, ale sava mo lo vaira enira tovongi matea mata vujangi na hinau sei God i pa vuhesia hitahu.
HEB 3:6 Pani Kr̃isto mo lo turu r̃ilangi jea na hinau tari God mo taua na limana vara i pa vaira, matan enia Natuna tataholo sei mo aulu na iman God. Ale enr̃a r̃a vao iman God, vara varar̃uhu vara r̃a lo turu r̃ilangi na r̃omr̃ilangi peresi na nor̃a r̃omtoho hin Kr̃isto.
HEB 3:7 Matan hinau atu natu, Tanume Tapu mo verea matana mara: ‘Nohorihi vara ha rongo na leoku,
HEB 3:8 ha sopo vai na mapumim i r̃ilangi isaku sohen Israel la lo vaia hin rani atu la turuleji hiniau, hin rani atu la lo vaihite na noku r̃omperavu na tano koru.
HEB 3:9 Hin jara atu tamamim la vaivaiau la vaihiteau, hina purongo vara la lo hite na noku hinau mar̃urahi tavera mata tauni mo ngavulu vati moiso .
HEB 3:10 Ale matana na lolokoru hinira, ale na verea nara: Tarea mapura mo lo kaka, ale la sopo levosahi na masaloku.
HEB 3:11 Ale na noku lolokoru tavera mata nora hehe, na vai na retitauhi matea nara: La pa sopo er̃i unu na noku mapu hin te rani.’
HEB 3:12 Ale matana, la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, ha lo kilau mamahu vara te vonamim i sopo lavi te r̃omr̃omi sati mata vai na mapuna i sopo mele rasu God sei mo mauri.
HEB 3:13 Pani ha retituetueni kamim hatehateahi na rani hatehateahi tari sei r̃a lo tovira ’nohorihi’, matan vara i pa sopo tea isamim i jovi na hehe, ale mapuna i mai i r̃ilangi isan God.
HEB 3:14 Matan r̃a mai r̃a tapala peresi Kr̃isto na nona vavahinau, vara varar̃uhu r̃a lo turu r̃ilangi hin nor̃a rasua atu tiroma i tikeli na isoisona.
HEB 3:15 Pani ha sopo r̃omaliho hin retir̃oar̃oahai nike hin te rani: ‘Ha tapurongo na sava mo lo verea nakerihi! Ha sopo vai na mapumim i r̃ilangi isan God sohen Israel mo vaia hin rani atu la turuleji hinia na jara tano koru.’
HEB 3:16 Ale la tamlohi atu sei la lo turuleji hin God enira hare, hina purongo vara la rongo na leona? Enjora, enira pa la tamlohi atu sei Moses mo tiroma hinira la malue Egypt.
HEB 3:17 Ale hare natu mo vai God mo lolokoru mata tauni mo ngavulu vati? Enjora, enira pa la tamlohi atu sei la lo hehe ale la mate na tano koru.
HEB 3:18 Ale God mo retitauhi isan hare natu vara la pa sopo er̃i unu na nona mapu hin te rani? Mo lo retireti isan la haratu la sopo oloolo hinia.
HEB 3:19 Ale matana, r̃a levosahia vara la sopo er̃i unu na nona mapu matan la sopo rasua.
HEB 4:1 Matan haratu, r̃a lo kilau mamahu i r̃uhu matan, vara i vono, ha pa sopo er̃i lavi na vua nona retitauhi mata nona mapu sei mo lo turu.
HEB 4:2 Matan la retivujavujangi na Retir̃uhu isar̃a sohen la vaia isan Israel tiroma moiso. Pani retisohai atu sei la rongoa mo sopo tuenira matan la sopo lavi na vuana peresi la haratu la rasu na sava la lo rongora.
HEB 4:3 Matan enr̃a purongo sei r̃a rasua r̃a lo toho na nona mapu. Pani isan la haratu la sopo rasua, God mo verea mara, ‘Matan na noku lolokoru tavera na vere na retitauhi matea nara: La pa sopo er̃i unu na noku mapu!’ Hina purongo vara nona mapu mo tatamahunia moiso mo tapulo hin rani atu mo pa vai na varama.
HEB 4:4 R̃a levosahia vara mo tatamahu moiso matan Retitapu mo retireti na halimaravrua rani sohen harihi vara, ‘Ale God mo mapu na halimaravrua rani na nona vavahinau tari’.
HEB 4:5 Pani hin pa reti atu tiroma sei God mo lo verea mara, ‘La pa sopo er̃i unu na noku mapu’.
HEB 4:6 Matan haratu mapu non God atu enia mo lo turu vara tamlohi la unu hinia. Pani la haratu la lo rongo na Retir̃uhu tiroma la sopo unu hinia matan la sopo oloolo.
HEB 4:7 Ale matana, God mo mele tau na rani tinapua matea mata unu na nona mapu, ale rani atu enia nakerihi. God mo mele vere rani mapu tinapua atu na sava David mo verea hin rani atu hitahu hin reti atu na verea isamim moiso sei nara: ‘Ha tapurongo nakerihi na sava mo lo verea. Ha sopo vai na mapumim i r̃ilangi isan God.’
HEB 4:8 Mapu paro nike la sopo lo lavia hin rani atu sei Joshua mo tiromara la lo toho Canaan, matan God mo pa vere nona mapu paro nike hitahu.
HEB 4:9 Ale matana, rani mapu tataholo matea mata tamlohi non God mo lo turu.
HEB 4:10 Matan tamlohi tari sei la unu hin Sabbath nike sei rani mapu non God atu, la pa mapu na nora vavahinau sohen God mo vaia na nona vavahinau.
HEB 4:11 Ale matana, r̃a vaihitea vara r̃a unu hin mapu atu. Matan vara tea i usuri na tovongi mata lejileji atu nona tavtavuin Israel tuai, i pa jovi sohera.
HEB 4:12 Matan reti non God mo lo mauri, ale enia mo suiha. Enia mo voro mo jeu te sita vuro tavalu rua, mo unu na lolor̃a mo ase na r̃omir̃a na masalor̃a, mo arir̃a ale mo vujangir̃a vara enr̃a r̃a sava tamlohi.
HEB 4:13 Mo sopo te hina mauri hatea i er̃i luhu hin God. Enia mo lo hite na hinau tari. Ale enr̃a mo isoiso r̃a pa turu na nahona, ale r̃a pa vereuli na sava r̃a lo vaira isana.
HEB 4:14 Matana, r̃a lo taurilati na nor̃a rasua hin nor̃a pr̃is aulu sei Iesu, Natun God sei mo sahe na tuka moiso.
HEB 4:15 Matan nor̃a pr̃is aulu nike mo levosahi na nor̃a vejuveju, ale na varama enia mo lavi na vaihite tari sei r̃a lo lavira, pani mo sopo hehe.
HEB 4:16 Matan haratu, r̃a r̃omr̃ilangi mata mai na naho jara sakele non nor̃a God r̃uhur̃uhu jea. Atu r̃a pa lavi na nona r̃omopoia, ale i pa tuenir̃a usuri na nona r̃omr̃uhu mata nor̃a vejuveju na maurir̃a.
HEB 5:1 Matan pr̃is aulu tari la vir̃onira na vao tamlohi matan vara la pa turu na nahon God mata tamlohi, enia i pa lo sile na nora silesile isan God, peresi na malamalai mata hehe.
HEB 5:2 Enia i er̃i r̃omopoia la haratu la sopo lelevosahi teni la jalio na retivarar̃uhu, matan enia sohena mo sohera.
HEB 5:3 Ale matan haratu, enia i pa sile na silesile mata hehe nona tamlohi peresi na nona hehe.
HEB 5:4 Ale tea i sopo er̃i mai pr̃is aulu matea usuri na masalona hasena, pani vara God mo tovia purongo sohen mo tovi Aaron tuai.
HEB 5:5 Ale Kr̃isto sohena, mo sopo hase tahea aulu vara i mai Pr̃is Aulu, pani God natu mo tahea aulu, sohen reti nike sei mo lo verea isana mara, ‘Engko natuku, nahapani na mai Tamam.’
HEB 5:6 Ale na jara tinapua matea na Retiulia God mo mele verea isana mara, ‘Engko pr̃is matea usuri na pin Melchizedek sei i pa toho jejeu.’
HEB 5:7 Hin rani atu Kr̃isto mo pa lo toho na varama, mo lo sohai na usiusi peresi na nona tangi na r̃omina peresi na tangi tavera, ale wai matana la lo jovi, ale nona usiusi mo sahe isan haratu sei i er̃i juria na mateia. Ale God mo lo rongoa matan Kr̃isto mo tau na r̃omina mata lotua na oloolo.
HEB 5:8 Hina purongo vara enia natun God, enia mo pa levosahi na oloolo na malele rani r̃ilangi.
HEB 5:9 Ale hin malele sei God mo vaitataholoia mo mai Pr̃is Aulu matea, ale mo mai pulon juri atu mata rani tui tui isana nona tamlohi tari sei la lo oloolo hinia.
HEB 5:10 Ale God mo taua vara i Pr̃is Aulu usuri na pin Melchizedek.
HEB 5:11 Hinau mo mar̃ivi mo pa lo toho sei kama opoia vara kama mele vereulira, pani kama hitea vara peromim la sopo rongo, ale mo r̃ilangi vara kama er̃i vai kamim ha lelevosahi.
HEB 5:12 Kamim ka kalesia mo tuai moiso, ale i pa tataholo vara kamim ha lo vujangi na tinapua moiso, pani kama hitea vara kama lo mele vujangi kamim sohen la haratu la pa tapulo purongo na levosahi mata Retitapu. Ka mele sivo leji ka opoi na wai susu, mo sopo hanhani r̃ilangi.
HEB 5:13 Matan tamlohi tari sei la lo mauri na wai susu, la sopo lo levosahi na vujangi mata posposi tataholo matan enira la pa lo pipi.
HEB 5:14 Pani hanhani r̃ilangi enia hani la haratu la jea sei la lo hasera vujangira vara la er̃i hitevosahi na sava mo tataholo ale sava mo sasati.
HEB 6:1 Matana haratu, r̃a ulua i jeu vujangi atu r̃a lavia na nor̃a mai paroparo na tapulo mauri rasua, ale r̃a vano r̃a jea, mo sopo matan vara r̃a pa mele vano na vujangi mata posi na vaivai vono, teni mata tau na rasua hin God,
HEB 6:2 teni na vujangi mata paptijo, teni tau na limar̃a mata usiusi na tamlohi, teni mata sauteterahi nona mate, ale mata aria tavera non God.
HEB 6:3 Ale vara na masalon God, r̃a pa mele ulua r̃a vano na lelevosahi mata hinau tinatinapua.
HEB 6:4 Matan mo sopo mele te malele tinapua hatea vara tea i er̃i mele posi na nona hehe hinia, la haratu sei tiroma moiso la lavi na levosahi hin God, teni la hatir̃oro na otori r̃uhu sei God mo lo silera, teni la tapala peresi na Tanume Tapu moiso,
HEB 6:5 ale la hatir̃oro moiso na reti r̃uhu non God peresi na hinau mar̃urahi matan pongi atu mo lo mai,
HEB 6:6 ale na isoisona la vahar̃i hin God. Mo sopo te malele hatea isara vara la er̃i mele posi na nora hehe, matan la lo mele vosae Natun God na talopeilopei na nora tipahia, ale la lo vaia na naho tamlohi.
HEB 6:7 Ha lo levosahi harihi: vara lepa sei mo lo himi na wai usa mo lo jovi hinia, mo sile na vuana r̃uhu isan tamlohi isa matea, lepa atu mo lavi na ler̃uhu isan God.
HEB 6:8 Pani vara lepa atu mo vua na pahai ngar̃ngar̃iha teni piko, mo sopo r̃uhu matan te hinau, ale tamlohi isa atu i pa r̃ohu hin isa atu ale i pa sulia.
HEB 6:9 Pani isamim la tapala r̃uhur̃uhu, hina purongo vara r̃a lo retireti sohen harihi, kama sopo rasua vara reti sei mo lo pisuhi kamim sohen lepa sati atu. Kama levosahia vara kamim ka lo toho mata hina r̃uhur̃uhu sei la lo mai peresi na nomim juri.
HEB 6:10 Matan God mo sopo tametame tea. I pa sopo r̃omaliho sohena sava ka lo voko r̃ilangi nona, ale sohena sava ka lo vujangi na nomim opoia isana na nomim kilau r̃uhu na kalesia tinapua, sohen ka pa lo vaia nake.
HEB 6:11 Kama opoia mo tavera vara ha lo opoi na tinapua i tikeli na isoiso maurimim, matan vara sava ka lo r̃omtoho hinia i pa masese nomim.
HEB 6:12 Ale kama sopo opoia vara r̃omimim la mate, pani ha pa usuri na tovongi non la haratu sei la pa lavi na retitauhi non God mata nora rasua peresi na nora r̃omperavu.
HEB 6:13 Sohen rani atu God mo retitauhi isan Abraham, God mo retitauhi na hijana purongo matan mo sopo te hija tinapua vara i mele aulu jea hinia mara:
HEB 6:14 ‘Varar̃uhu a pa ler̃uhu hiniho i tavera jea, ale a pa vai na mahapim la mar̃ivi savulevule.’
HEB 6:15 Ale Abraham mo lo sasaovi peresi na r̃omperavu, ale mo lavi na sava God mo retitauhi hinia.
HEB 6:16 Vara tamlohi la vai na retitauhi matea, la pa verea na hijan tea sei mo mele aulu jea hinira, hija atu mo lihora vano hin retitauhi atu mo sopo te retiusia hinia vara i pa turu teni i vono.
HEB 6:17 God sohena, mo lihoa na retitauhi matea matan vara la haratu sei la lavi retitauhi atu la pa levosahi mamahunia vara i pa sopo er̃i posi na r̃omina.
HEB 6:18 Ale God mo siler̃a na nona retitauhi ale mo tau na hijana hinia. La hinau atu mo rua la sopo er̃i posi matan God enia i sopo er̃i halu. Matan haratu, enr̃a sei r̃a rovo vano isana mata luhu, r̃a er̃i mele lavi na r̃omr̃ilangi paro, matan r̃a er̃i taurilati na nona retitauhi mata nor̃a rasua hinia.
HEB 6:19 Nor̃a rasua hin retitauhi nike mo sohena matalalavo matea sei mo puhoni ale r̃a er̃i rasua mata maurir̃a. Rasua nike natu mo vair̃a r̃a er̃i unu hin jara tapu sei non God na tuka.
HEB 6:20 Iesu mo pete unu atu tiroma moiso matar̃a. Enia mo mai nor̃a Pr̃is Aulu matan tui tui usuri na pin Melchizedek.
HEB 7:1 Melchizedek nike enia supe mata taon tavera matan Salem, ale enia Pr̃is Aulu non God sei mo aulu jea. Hin rani atu Abraham mo lo mele mule na vuro tavera matea mo vaia peresi na supe matuvana, ale matan mo jeua, Melchizedek mo malue mo vano vara i tapaia ale mo ler̃uhu hinia.
HEB 7:2 Ale Abraham mo sile na sangavulu hinau tari sei mo lavira na vuro isan Melchizedek. R̃arami hijana enia ‘Supe Mata Ari Tataholo’. Ale enia sohena mo supe mata tamata matan r̃aramin Salem enia ’tamata’.
HEB 7:3 Tea mo sopo levosahi tamana teni tinana teni te tahisana, mo sopo te tapulo teni isoiso maurina. Enia mo lo toho jejeu sohena pr̃is matea, mo sohen Natun God.
HEB 7:4 Ha to r̃omr̃omia vara Melchizedek mo aulu sohena sava, matan Abraham hina purongo vara enia mo pulo vaon Israel, mo hitevosahia sohena sava Melchizedek mo mele aulu hinia, ale Abraham mo silea na sangavulu hinahinau sei mo lavira na vuro isan Melchizedek.
HEB 7:5 Ale pr̃is matan Israel la tai na vaon Levi, Leu non Moses mo retileu vara la pa lavi na sangavulu hinau isana tahisara, hina purongo vara la mahapin Abraham sohera.
HEB 7:6 Pani Melchizedek, hina purongo mo sopo tahisan Levi, mo lavi na sangavulu hinahinau isan Abraham. Ale Melchizedek mo tau na ler̃uhu matea isan Abraham, Abraham mo pete lavi na retitauhi isan God moiso.
HEB 7:7 Ale mo sopo te retiusia hatea vara hare mo mele aulu: haratu mo lo sile na ler̃uhu enia mo aulu mo jeu haratu mo lo lavi na ler̃uhu.
HEB 7:8 R̃a levosahia vara tamlohi la lo sile na sangavulu hinahinau isana pr̃is nona tavtavuin Israel sei la tamlohi purongo ale la pa mate hin te pongi. Pani Melchizedek mo mele aulu mo jeura matan r̃a rasua vara mo pa lo mauri.
HEB 7:9 Ale aulu hin haratu r̃a er̃i verea vara mahapin Levi, la haratu sei la lo lavi na sangavulu hinahinau, la lo sile na sangavulu nora hinahinau isan Melchizedek hin nora pua Abraham.
HEB 7:10 Hina purongo vara Levi mo sopo lo vora hin rani atu, enia mo lo toho na epen Abraham moiso hin rani atu sei Melchizedek mo lo lavi na sangavulu hinahinau isan Abraham.
HEB 7:11 Ale vara pr̃is na vaon Levi la er̃i vai vevuhi na masalon God, ale enira la pr̃is usuri na leu, mata sava natu God mo mele sohai na pr̃is tinapua matea mo sohen Melchizedek, ale mo sopo lavia isana mahapin Levi sohen Aaron sei tasin Moses?
HEB 7:12 Ale vara la haratu la lo tauri na vavahinau nona pr̃is la sopo mele tauria matan God mo mele vir̃oni na tinapua, leu sohena i pa posi matan vara i majinga hinia.
HEB 7:13 Matan haratu sei r̃a lo retireti hinia, enia mo malue na tavtavui tinapua matea, mo sopo isan Levi sei la lo volitusi na votavota na lolo Temple.
HEB 7:14 Ale mo memera vara nor̃a Moli Iesu enia tavtavuin Judah matea, pani r̃a levosahia vara Moses mo sopo verea vara te tavtavuin Judah matea i er̃i mai pr̃is matea.
HEB 7:15 Ale nakerihi mo memera vara Kr̃isto enia natu pr̃is tinapua atu i pa pala mo sohen Melchizedek.
HEB 7:16 Mo mai pr̃is matea mo sopo tai na tavtavuin Levi usuri na Leu, pani mo usuri na suihan mauri atu non God sei i pa sopo er̃i mate hin te rani.
HEB 7:17 Ale David sei mo lo uli na psalm mo pisuhia hin rani atu God mo lo retireti hin Kr̃isto mara, ‘Engko o pa pr̃is matea tui tui, sohen Melchizedek.’
HEB 7:18 Enjora, leu atu matan tuai mata pr̃is, God mo tau pahipahia matan i sopo er̃i mele vai te hinau matan mo sopo mele r̃uhu matan te hinau hatelete.
HEB 7:19 Matan leu mo sopo er̃i vai tea i mai i tataholo na nahon God, ale nake r̃omtoho matea mo mele r̃uhu jea mo pete lavi na jarana moiso, matan hin Kr̃isto r̃a er̃i mai mariviti isan God.
HEB 7:20 God mo retitauhi na hijana hasena vara Kr̃isto i pa pr̃is jejeu, pani mo sopo verea isan te pr̃is tinapua.
HEB 7:21 Pani isan Iesu hasena purongo God mo verea mara, ‘Moli God mo vai na retitauhi matea na hijana hasena, ale i pa sopo er̃i tope na nona retitauhi nike: Engko o pa pr̃is matea matan tui tui.’
HEB 7:22 Matan God mo vai retitauhi atu na hijana hasena, ale matan Iesu mo lo toho hinia, retitauhi r̃uhu nike mo mele r̃uhu mo jeu retitauhi tuai atu mata Leu, matan i pa vai na sava God mo taua matana.
HEB 7:23 Ale mele hinau tinapua matea hin hinau nike, enia vara tuai pr̃is mo mar̃ivi, ale vara matea mo mate nona vavahinau mo hilu atu, ale tinapua i pa mele lavi na jarana.
HEB 7:24 Pani Iesu i pa lo toho sohena pr̃is jejeu; matan nona vavahinau mata pr̃is i pa sopo isoiso hin te rani.
HEB 7:25 Matan haratu enia i er̃i juri na tamlohi tari sei la lo mai isan God mo vaia vahatelete purongo matan tui tui. Enia mo lo mauri jejeu matan vara i pa lo turu na nahon God mata i usiusi matara.
HEB 7:26 Iesu enia Pr̃is Aulu tataholo sei r̃a opoia matan enia mo tapu ale tea i sopo er̃i tuvaia hin te hinau, mo sopo te hehe isana. Nake God mo tauhasehia isana tamlohi hehe, ale mo silea na jara aulu mata oloolo mo jeu na tinapua na tuka.
HEB 7:27 Ale enia i pa sopo sile na malamalai na rani hatehateahi sohena pr̃is aulu tinapua la lo vaia. Enira la vaia mata nora hehe tiroma moiso la pa vaia mata hehe nona tamlohi tinapua. Pani Iesu mo vaia vahatelete purongo matan tui tui hin rani sei mo hasena silea sohena malamalai na talopeilopei.
HEB 7:28 La haratu la lo pr̃is aulu na ruhuruhu leu non Moses, la sopo er̃i vai na tatua hinau tinapua, matan enira la tamlohi purongo. Pani hitahu hin rani atu haratu sei God mo sile na leu, God mo vir̃oni Natuna na retitauhi na hijana hasena, ale God mo vai natuna mo tataholo tui tui.
HEB 8:1 Ale r̃omr̃omi tavera kama lo verea enia nahai: Nor̃a Pr̃is Aulu mo sakele na jara aulu mata oloolo mo jeu na tinapua na tuka na tavalu liman God.
HEB 8:2 Hin jara atu nor̃a Pr̃is Aulu Iesu mo lo vavahinau na lolo jara tapu sei Tabernacle varar̃uhu na tuka God sei mo voroa, mo sopo tamlohi.
HEB 8:3 Ale matan pr̃is aulu tari la lo sile na silesilea peresi na malamalai isan God, matan haratu mo tataholo vara nor̃a Pr̃is Aulu sohera i pa sile te hinau sohera.
HEB 8:4 Vara enia i pa lo toho hin varama nike, i pa sopo pr̃is matea, matan pr̃is la pete toho moiso mata sile na silesilea sei leu non Moses mo verea.
HEB 8:5 La lo volitusi na tent sei la tovia Tabernacle nike na varama, ale enia tovongin haratu na tuka purongo, hina varar̃uhu mo lo toho na tuka. Matan hin rani atu Moses mo tatamahu vara i voro Tabernacle atu, God mo sile retir̃oar̃oahai nike isan Moses mara, ‘O lo kilau mamahunia vara ko lo voroa, o voroa usuri tovongi atu na vujangia isam nike na vutivuti’.
HEB 8:6 Pani nor̃a Pr̃is Aulu mo lavi na vavahinau matea mo aulu mo jeu la haratu la lo volitusi usuri na leu tuai. Ale matan enia natu mo lo toho hinia, retitauhi sei God mo silea mo mele r̃uhu jea matan mo turu na retitauhi r̃uhu mo jeu la haratu mo lo silera tiroma.
HEB 8:7 R̃a levosahia vara retitauhi atu tiroma usuri na leu mo sopo r̃uhu, matan God mo mele vai na harua retitauhi tinapua matea vara i lavi na jarana.
HEB 8:8 God hasena mo hitea vara tiroma retitauhi atu mo sopo r̃uhu hin haratu mo verea akerihi mara: ‘Rani matea i pa mai, Moli God mo lo verea vara: A pa vai na retitauhi paro matea peresi na tavtavuin Israel peresi la haratu Judah.
HEB 8:9 Retitauhi paro nike i pa sopo sohen haratu na vaia tiroma peresi na nomim pua hin rani atu na lo tauri na limara ale na tiroma hinira la malue Egypt. La sopo usuri tataholoi na noku retitauhi ale na vahar̃i hinira, Moli God mo verea.
HEB 8:10 Pani matan harihi natu, a pa vai na retitauhi paro sei peresi na tavtavuin Israel hin rani atu mo lo mai, enau Moli God na verea nara: A pa tau na noku leu na r̃omira, matan vara la er̃i rongovosahira, ale a pa ulira na mapura, matan vara la er̃i oloolo hinira. Enau a pa nora God, ale la pa noku tamlohi.
HEB 8:11 Ale la pa sopo mele vujangi na tavtavuira tinapua teni na voraira hatehateahi lara, “Ha levosahi Moli God!” Matan tamlohi tari, mo tapulo na tamlohi purongo mo tikeli na tamlohi aulu, enira mo isoiso la pa levosahiau.
HEB 8:12 Ale a pa r̃omi na nora hehe, ale a pa sopo mele r̃omr̃omi na nora hehe.’
HEB 8:13 Ale hin rani atu God mo retireti hin retitauhi paro nike, mo r̃aramia vara retitauhi tuai atu mo vaia tiroma mo pete isoiso moiso. Enia mo pete vajiaha moiso ale mariviti i tihai.
HEB 9:1 Ale hin retitauhi atu tiroma God mo vaia peresi Israel, mo tau na retileu mata lotu peresi na nona tent tapu mata lotu matea na varama.
HEB 9:2 Vara la turuhi tent atu, la pa viliroto na jara mo rua na lolon tent atu. Na tiroma jara, peri lamu matea, ale tep matea sei la lo tau na pereti tapu hinia. Tiroma jara nike la tovia Jara Tapu.
HEB 9:3 Ale tavalu ruru matea mo kehohoro na harua jara sei la tovia Jara Tapu Jea.
HEB 9:4 Hin jara atu, la tau na votavota mata suli na hasori matea la vaia na gold, peresi na puhoro matea la evea na gold la tovia ’Puhoro Mata Retitauhi’. Ale na lolon puhoro atu, potele matea la vaia na gold, manna mo lo toho na lolona, tihonin Aaron sei mo lo juliha, peresi la vatu atu Moses mo lo uli la retileu atu mo sangavulu hinira.
HEB 9:5 La vai na tovongi angelo mo rua na gold la tovira cherubim na pusan puhoro atu. La r̃irahi na hapara vara la tavuni na pusan puhoro atu, jara tataholo atu natu pr̃is aulu mo lo turusi na r̃ae mata malamalai hinia. Pani nakerihi kama sopo er̃i vereuli vevuhi la hinau nike.
HEB 9:6 Vara la tau mamahuni la hinau atu mata lotu moiso, pr̃is la er̃i tapulo unu ale la lo malue mata vai na nora vavahinau hin Jara Tapu atu.
HEB 9:7 Pani pr̃is aulu hasena i er̃i unu hin jara atu mo tapu jea, ale vahatelete purongo na tauni matea, ale tarea peresi na r̃ae sei mo lo silea isan God matan vara i tavuni na nona hehe peresi na hehe nona tamlohi tinapua sei la lo vaira pani la sopo levosahira.
HEB 9:8 Tanume Tapu mo vaia mo memera isar̃a nake vara malele atu sei God mo lo tinar̃ihia vara tamlohi purongo la er̃i mai mariviti isana hin jara atu sei mo tapu jea mo sopo lo pala hin rani atu tent atu mo lo turu.
HEB 9:9 Hinau nike enia tovongi matea mo lo pisuhi rani nike nahapani. Matan la otori atu peresi na malamalai sei pr̃is la lo silera, la sopo er̃i vai na r̃omi tamlohi sei la lo lavira la mai mata lotua la vokevoke.
HEB 9:10 Matan retileu matan tuai usuri na leu, enia mata hanhani peresi na wai, ale hoje na hinau tinatinapua peresi la hinau sei tamlohi la lo vaira na limara purongo, enira la lo toho vavano malele paro mata mai mariviti isan God mo pala.
HEB 9:11 Pani nakerihi Kr̃isto mo mai Pr̃is Aulu mo aulu na hinahinau r̃uhu tari sei la mai moiso, ale mo unu hin Jara Tapu atu na tuka sei mo tataholo jea, hara sei lima tamlohi la sopo vaia, mo sopo sopesopen varama nike,
HEB 9:12 ale mo unu hin Jara Tapu Jea atu vahatea mata rani tari, pani mo sopo unu peresi na r̃ae nani teni natu buluk, pani mo unu peresi na r̃aena hasena. Ale na r̃aena mo vai tataholoi na malele mata nor̃a juri matan tui tui.
HEB 9:13 Matan vara posposi tuai mata turusi na r̃ae nani peresi na r̃ae buluk peresi na patmakovi mata natu buluk mo er̃i vai na epe tamlohi la vokevoke mata nora posposi mata tope na leu sei mo vaira la lumiha,
HEB 9:14 ale ha to r̃omr̃omia sohena sava r̃aen Kr̃isto i er̃i onehi na mapur̃a na nor̃a rasua na nor̃a vavahinau purongo, matan vara i vair̃a r̃a er̃i lotu God sei mo mauri usuri na masalona. Kr̃isto na suihan Tanumen God sei mata tui tui, mo hasena silea isan God sohena malamalai tataholo matea mata hehe.
HEB 9:15 Ale matan haratu, enia natu mo vai na malele matan vara retitauhi paro atu i er̃i mai, matan vara la haratu sei God mo lo tovira la er̃i lavi na koruna sei la sopo er̃i tihai God mo retitauhi hinira. Matan Kr̃isto mo mate vara i vaira la materi na talai mata hehe sei la vaira na ruhuruhun retitauhi atu tiroma.
HEB 9:16 Ale vara tea mo sile na nona reti matan te koruna ale hitahu i pa mate, i pa sopo tea i er̃i lavi te koruna i tikeli rani atu la levosahia mo r̃uhu vara mo mate.
HEB 9:17 Nona reti atu mata koruna i pa lo turu i tikeli rani atu tamlohi atu mo lo ulia mo mate. Vara mo pa lo mauri, tea i sopo er̃i lavi te koruna sei mo retitauhi hinia isara.
HEB 9:18 Matan hinau atu natu, retitauhi atu tuai mo tapulo peresi na r̃ae.
HEB 9:19 Matan Moses mara mo sile na retileu isana tamlohi tari usuri na hinau tari na leu, mo lavi na r̃ae natu buluk peresi na nani, ale wai peresi na vulu sipsip hahara peresi na bras rihirihi matea la vaia na ranga hyssop vipahai matea, ale mo turusi na puku leu peresi na tamlohi tari na r̃ae,
HEB 9:20 ale mo lo verea mara, ‘Harihi enia r̃ae mata retitauhi sei God mo retileu hinia vara ha lo turu hinia’.
HEB 9:21 Ale hin malele atu purongo mo turusi na tent peresi na hinau tari sei la lo vavahinau peresira mata lotu God.
HEB 9:22 Varar̃uhu, r̃a er̃i verea usuri na leu non Moses, mariviti hinau tari la mai la vokevoke na malele turusi na r̃ae, ale God i pa sopo r̃omi na hehe vara r̃ae i sopo roro.
HEB 9:23 Ale la hinau atu la lo masese na lolo tent, la lo tovongi na hinau na tuka, ale pr̃is mo vaira la vokevoke na r̃ae maji purongo. Pani hinau atu na tuka, God mo vaira la vokevoke na malamalai r̃uhur̃uhu jea matea, mo jeu na r̃ae maji.
HEB 9:24 Matan Kr̃isto mo unu na tuka tataholo vara i turu na nahon God sohena nor̃a tuetueni. Enia mo sopo unu na tent mata lotu nona tamlohi varama matan haratu na varama enia tovongi matea hin Temple atu na tuka.
HEB 9:25 Mo sopo unu na tuka matan vara i mele hasena silea tarea sohena pr̃is aulu matea mo lo vaia hin rani atu mo lo unu na Jara Tapu Jea na tent hin varama nike na tauni hatehateahi vara i lo sile na r̃ae maji.
HEB 9:26 Vara i sohena Kr̃isto i pa lo mate vaha visa, i tapulo hin rani atu varama mo tapulo, pani mo vono. Mo mai vahatea mata rani tari hin rani hitahu nike vara i lavi nar̃ihi na suiha hehe jejeu na nona malamalai sei mo mate matar̃a.
HEB 9:27 Ale God mo taua vara tamlohi hatehateahi la pa mate vahatea, ale hitahuna la pa turu na aria,
HEB 9:28 ale mo sohena purongo, Kr̃isto mo mate vahatelete purongo sohena malamalai matea mata lavi nar̃ihi na hehe nona tamlohi matuvana. I pa mele mai, pani mo sopo mata nor̃a hehe. Hin rani atu i pa lavi na juri non la haratu sei la lo kilau matana.
HEB 10:1 Posposi tuai mata leu non Moses enia r̃or̃oa hinau purongo mata hinau r̃uhu sei la pa mai, hina varar̃uhu sei Kr̃isto mo vaia matar̃a. Malamalai na posposi tuai mata leu, la lo vaia tarea na tauni hatehateahi, la sopo er̃i vai la haratu sei la lo mai mata lotu vara la vokevoke vevuhi.
HEB 10:2 Vara la pa lo er̃i vai na tamlohi la vokevoke vevuhi, malamalai korong mo isoiso moiso. Matan la haratu la lo lotu la pa vokevoke vahatea mata rani tari, ale puhoni nora hehe mo pete tihai isara moiso.
HEB 10:3 Pani la malamalai atu la lo vai na tamlohi la lo mele r̃omr̃omi na nora hehe na tauni hatehateahi.
HEB 10:4 Matan r̃ae buluk peresi na r̃ae nani la sopo er̃i lavi nar̃ihi na hehe.
HEB 10:5 Matan hinau atu, na rani Kr̃isto mo sinai na varama mo verea isan God mara, ‘Ko sopo opoi na malamalai la lo vaia na maji teni na hanhani. Pani ko sileau na epe matea vara a mai nom malamalai tataholo.
HEB 10:6 Varar̃uhu ko sopo avulahi na maji la lo sulira na votavota teni na silesile mata hehe.
HEB 10:7 Ale na mele verea nara: Ko hiteau, enau nahai na sinai vara a vai na masalom God vara a usuri na sava la ulia moiso na Retitapu mataku.’
HEB 10:8 Sohen Kr̃isto mo verea moiso mara, ‘Ko sopo opoi na malamalai la vaira na maji teni na hanhani teni na maji la sulira na votavota teni te silesile tinapua mata hehe, ko sopo avulahi hinira.’ (Ko hitea, Iesu mo lo verea sohen harihi, hina purongo vara leu non Moses mo verea vara tamlohi la pa vaira.)
HEB 10:9 Ale Kr̃isto mo mele verea mara, ‘Ko hitea, enau na lo mai vara a vai na masalom.’ Iesu mo vai na retitauhi matan tiroma vara i isoiso matan vara harua retitauhi nike i er̃i turu.
HEB 10:10 Ale usuri na masalon God enia mo vair̃a r̃a tapu na malamalai mata epen Iesu Kr̃isto vahatea mata rani tari.
HEB 10:11 Usuri na retitauhi tuai, pr̃is la turu na naho votavota na rani hatehateahi mata sile na malamalai sei la sopo er̃i lavi nar̃ihi te hehe hin te rani.
HEB 10:12 Pani nor̃a Pr̃is Aulu mo hasena silea isan God sohena malamalai matea mata hehe sei mo r̃uhu mata rani tari. Ale nake mo lo sakele na jara oloolo tavera mo aulu mo jeu na tinapua na tavalu liman God.
HEB 10:13 I pa lo sasaovi atu vavano i tikeli rani atu God i vai na nona meresahi la toho na ruhuruhu palona.
HEB 10:14 Matan hin silesile atu matelete purongo, Kr̃isto mo vai tataholoi na nona tamlohi sei mo lo vaira la tapu mata rani tui tui.
HEB 10:15 Ale Tanume Tapu sohena mo vereulia vara enia mo sohena; matan mo lo verea na reti non Jeremiah mara,
HEB 10:16 ‘Moli God mo verea mara: Retitauhi paro akerihi natu, a pa mele vaia peresi na noku tamlohi hin rani atu. A pa tau na noku leu na mapura, matan vara la pa levosahira, ale a pa ulira na r̃omira, matan vara la pa er̃i oloolo hinira.’
HEB 10:17 Ale mo mele verea mara, ‘A pa sopo mele r̃omr̃omi na nora hehe peresi na nora tope na leu.’
HEB 10:18 Ale vara God mo r̃omi na hehe moiso, mata sava natu tea mo opoia vara i mele sile te malamalai mata hehe?
HEB 10:19 Ale la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, nake r̃omir̃a i er̃i r̃ilangi mata unu hin Jara Tapu Jea atu na tuka mata r̃aen Iesu.
HEB 10:20 Mateia non Kr̃isto mo vai na malele paro sei mo lo sile na mauri, ale mo roia vara r̃a er̃i jeu tavalu ruru tapu atu r̃a mai mariviti isan God.
HEB 10:21 Ale matan Iesu nor̃a Pr̃is Aulu jea mo lo kilau na iman God,
HEB 10:22 mo r̃uhu vara r̃a mai mariviti isan God, r̃omir̃a i sopo r̃omkaka, nor̃a rasua i r̃ilangi, matan nor̃a r̃omr̃omi sasati God mo turusira moiso na r̃aen Kr̃isto, matan vara i vai na r̃omir̃a la vokevoke, ale mo paptijo na eper̃a na wai niro.
HEB 10:23 Ha sopo r̃omkaka, pani r̃a lo taurilati r̃omtoho nike sei r̃a lo verea vara r̃a lavia moiso, matan r̃a er̃i rasua vara God i pa sopo tope nona retitauhi paro nike.
HEB 10:24 Ha aleale malele vara ha er̃i tueni kamim hatehateahi hinia mata vujangi na nomim opoia isana tinapua.
HEB 10:25 Ale r̃a sopo r̃omr̃omi purongo na nor̃a pulutahi jara matea sohena tamlohi hai la lo r̃omr̃omia, pani r̃a retituetueni ale r̃a retir̃oar̃oahair̃a hatehateahi, r̃a tau na r̃omir̃a mata nor̃a pulutahi tarea matan nona mele mai mo lo mai mariviti.
HEB 10:26 La tapala r̃uhur̃uhu, vara r̃a lo opoia vara r̃a lo hehe, hina purongo vara r̃a lavi vevuhi na lelevosahi mata retivarar̃uhu moiso, mo sopo te mele malamalai tinapua vara i er̃i tavuhoro la hehe atu.
HEB 10:27 Pani ha lo levosahia vara r̃a pa sopo er̃i kilau matan te hina r̃uhu pani r̃a pa lo kilau purongo mata lolokoru sasati sei mata aria non God sei i pa mai sohena hapu r̃ilangi jea matea matan vara i suli nar̃ihi na nona meresahi.
HEB 10:28 Tuai vara tea mo r̃ohu vara i oloolo na leu non Moses, la pa sopo r̃omopoia, ale la pa vilimateia usuri na vereulia nona tamlohi mo rua teni mo tolu mata nona hehe.
HEB 10:29 Ha lo levosahia vara i pa sati jea isan la haratu sei la rasua moiso ale la mele jovi na hehe, matan la lo varasi Natun God, ale la lo vai na r̃ae mata retitauhi sei mo tapuhira hinia mo sohena hina purongo matea. Tamlohi sohena, la lo vaivai na Tanumen God sei mo lo lavi na r̃omr̃uhu non God mo mai isara.
HEB 10:30 Matan r̃a levosahia vara haratu sei mo lo verea mara, ‘Enau a pa kele. Enau a pa mele sile na volira i tataholo na sava la vaira.’ Ale mo mele verea mara, ‘Moli i pa ari na nona tamlohi.’
HEB 10:31 Enia hina sasati tavera mata matahu matea vara ko jovi sivo na liman God sei mo lo mauri.
HEB 10:32 Ha sopo r̃omaliho hin la rani atu tiroma sei ka lavi na lelevosahi hin Kr̃isto hinira. Ha mele r̃omr̃omia sohena sava ka lo turu r̃ilangi, hina purongo vara ka levosahia vara ha pa lavi na rani r̃ilangi tavera matana.
HEB 10:33 Hin la rani atu tamlohi la verelejileji kamim na naho tamlohi, ale la tamaji kamim, ale hin rani atu ka lo tueni na tinapua sei la lo lavi na rani r̃ilangi sohemim.
HEB 10:34 Ka lo lavi na rani r̃ilangi peresi la haratu sei la pulahira na ima r̃ilangi, ale hin la rani atu la lavi nar̃ihi na nomim hinahinau tari, ka tinar̃ihia, ale r̃omimim mo sopo sati matana, matan ka levosahia moiso vara hina r̃uhur̃uhu jea hai matan tui tui la lo saovi kamim na pongi hitahu.
HEB 10:35 Ha sopo tinar̃ihi na nomim rasua r̃ilangi hin Moli, hina purongo vara sava i pa masese. Ha r̃omr̃omia vara voli nomim rasua sei i pa mai mo tavera jea matana.
HEB 10:36 Ale nakerihi ha r̃omperavu! Ha turu r̃ilangi mata vai na masalon God, matan hitahu ha pa lavi vevuhi na sava mo retitauhi hinira moiso.
HEB 10:37 Ale God mo verea vara, ‘I pa sopo tuai haratu sei mo lo mai i pa pala, ale i pa sopo vai malum.
HEB 10:38 Ale tamlohi sei la tataholo na nahoku la pa hahau na nora rasua. Pani a pa sopo avulahi hin la haratu sei la vahar̃i hiniau.’
HEB 10:39 Pani enr̃a r̃a sopo sohen la haratu sei la vahar̃i hin God, ale la pelati na nora malele mauri tui. Nor̃a rasua nike mo vair̃a r̃a levosahi mamahunia vara God i pa jurir̃a.
HEB 11:1 Rasua enia sava? Enia levosahi mamahuni sei vara sava r̃a lo r̃omtoho matana i pa masese. Enia nor̃a levosahi mamahuni na hinau sei r̃a sopo lo er̃i hitera nake.
HEB 11:2 Na rasua, r̃a levosahia vara varama nike mo pa pala usuri na reti non God, ale na rasua r̃a levosahia vara hinau tari r̃a lo hitera la tai na hinau r̃a sopo er̃i hitera. God mo avulahi na tamlohi matan tuai mata nora rasua.
HEB 11:4 Enia mata rasua sei, Abel mo sile na malamalai mo jeu Cain, ale God avulahi hinia ale hinau nike mo vujangia vara Abel mo tataholo na nahon God. Ale hina purongo vara Abel mo mate tuai r̃uhu moiso, tovongi mata nona rasua mo pa lo retireti isar̃a nake.
HEB 11:5 Enia mata rasua sei, Enoch mo sahe na tuka mo sopo mate — ‘vahatea purongo mo tihai matan God mo lavi nar̃ihia, matan God mo avulahi hinia mata nona rasua’.
HEB 11:6 Ale ka hitea, o sopo er̃i vai God i avulahi vara mo sopo te nom rasua. Tea vara mo opoia vara i mai isana, i pa rasua vara God mo lo toho ale enia i pa voli la haratu sei la lo alea varar̃uhu.
HEB 11:7 Enia mata rasu sei, Noah mo voro na aka matea vara i pa juri na vao imana hin wai tatave tavera atu. Matan mo lo lotu God na matahu, mo lo oloolo na nona retir̃oar̃oahai mata hinau matea mo sopo lo masese hin te pongi. Sava mo vaia usuri na nona rasua mo sile na talai isana tamlohi tari na varama hin rani atu, ale matan nona rasua sei mo mai mo tataholo na nahon God.
HEB 11:8 Enia mata rasua sei Abraham mo oloolo hin God hin rani atu mo tovia vara i malue na jarana vara i vano na jara tinapua matea, jara atu God i pa silea sohena koruna isana. Abraham mo vano pani mo sopo levosahia vara i pa vano tataholo epu.
HEB 11:9 Ale mara mo kakau hin jara atu God mo retitauhi hinia isana, mo lo toho atu na rasua matan enia mo sohena vinano matea, ale mo lo juruvi na tent matea. Ale Isaac enia Jacob la juruvi na tent sohena. Retitauhi atu God mo silea isan Abraham enia nora sohena.
HEB 11:10 Abraham mo pa vaia sohena matan mo lo kilau toho matan taon tavera atu sei mo puloha, ale God sei mo voroa usuri na r̃omina.
HEB 11:11 Enia mata rasua sei Sarah enia Abraham la er̃i tape na natirihi matea, hina purongo vara la vajiaha sasati moiso ale Sarah enia mo aroaro. Abraham mo rasua vara God i pa vai na nona retitauhi isan Sarah.
HEB 11:12 Ale vao tavera sei la malue hin tamlohi nike matelete purongo sei mo vajiaha sasati moiso vara i er̃i vasusu, mahapina la vao vao sohena vitusarasara na masapa, ale mo sohena piri oneone na pahisa tasi sei tea i sopo er̃i evira.
HEB 11:13 La tamlohi tari nike la mate, pani la sopo lo lavi na sava God mo retitauhi hinia isara, pani na nora rasua la kilau vano la hitea mo lo toho asau, ale la avulahi na retitauhi non God. La majinga vara enira la vinano purongo ale mata hahau r̃alihi purongo na varama.
HEB 11:14 Matan tamlohi sei la lo retireti sohen haratu na varama, la lo vujangia mo memera vara enira la lo kilau toho mata jarara tataholo.
HEB 11:15 Vara la lo r̃omr̃omi na jara sei la malue hinia, korong la mele mule moiso.
HEB 11:16 Pani enira la lo ale na jara r̃uhu matea aulu na tuka. Matan haratu, God mo avulahi vara la tovia nora God matan enia mo tatamahu na taon tavera matea na tuka matara.
HEB 11:17 Enia mata rasua sei Abraham mo sile Isaac sohena malamalai matea hin rani atu God mo vaihitea aulu hin vutivuti atu. Pa Abraham atu sei mo lo lavi na retitauhi non God mo tatamahu vara i vilimatei natuna vorahese Isaac sohena malamalai.
HEB 11:18 God mo retitauhi isan Abraham mara, ‘Hin natum Isaac natu mahapim la pa lo tauri na hijam’.
HEB 11:19 Abraham mo r̃omr̃omia mara vara Isaac i mate, God i er̃i mele vaia i mauri. Ale na malele matea, varar̃uhu Abraham mo pa mele lavi natuna na mateia.
HEB 11:20 Enia mata rasua sei Isaac mo ler̃uhu hin la natuna atu mo rua, Jacob enia Esau. Enia mo levosahi mamahuni na sava God i pa vaia na pongi mo lo mai.
HEB 11:21 Enia mata rasua sei Jacob hin rani atu mo vajiaha ale mariviti vara i mate, mo ler̃uhu na natun Joseph hatehateahi, ale Jacob mo popovitoho mata lotu God, ale mo lo tauri na tihonina.
HEB 11:22 Ale enia mata rasua sei Joseph hin rani atu mariviti vara i mate, mo retireti sohen mo levosahi mamahunia vara God i pa lavi nar̃ihi na tamlohin Israel la malue Egypt vara la sahe Canaan. Mo levosahi mamahunia hin rani atu sei mo retileu isara mara vara la malue la pa lavi na suina peresira.
HEB 11:23 Enia mata rasua sei taman Moses enia tinana la jarohia mata vitu mo tolu. La hitevosahia vara God mo silera na natirihi matea mo tinapua, ale la sopo matahuni na sava supe nona mara Egypt i er̃i vaia isara.
HEB 11:24 Enia mata rasu sei Moses hin rani atu mo ulua, mo r̃ohu vara la kilaua sohena natun venatun supe nona mara Egypt matea.
HEB 11:25 Moses mo tau na r̃omina vara i pa usuri na malele mata rani r̃ilangi peresi na tamlohi non God. Mo sopo opoia vara i avulahi na hehe sei avulahina mo lo toho mata makomo rani purongo.
HEB 11:26 Enia mo levosahia vara i pa mele r̃uhu jea vara i lavi na rani r̃ilangi matan Kr̃isto, mo jeu haratu vara i lavi vevuhi na tavtav matan Egypt, matan mo lo kilau toho mata nona otori tavera atu sei God i pa silea isana.
HEB 11:27 Enia mata rasua sei Moses mo malue na lepan Egypt hina purongo vara supe nona mara Egypt mo lolokoru hinia. Enia mo turu mo lo vano matan mo lo kilau matan haratu sei tea i sopo er̃i hitea.
HEB 11:28 Hitahu enia mata rasua sei Moses mo retileu isana tamlohin Israel vara la taurilati na Passover, ale vara la turusi na r̃ae na peri matarua matan vara angelo mata mateia i pa sopo vilimatei na natura vora tiroma.
HEB 11:29 Enia mata rasua sei tamlohin Israel la hahau roto tasi sei la tovia Tasi Hahara sohena vara la lo hahau na lepa mamasa purongo. Pani hin rani atu mara Egypt lara la usurira, enira mo isoiso la pute la mate.
HEB 11:30 Enia mata rasua sei, tamlohin Israel la hahau r̃alihi na taon tavera matan Jericho mata rani mo limaravrua, ale rorona la maroe la jovi.
HEB 11:31 Enia mata rasua sei, Rahab har̃ai malele atu mo sopo mate peresi na tamlohi tari hin nona taon tavera atu Jericho sei la r̃ohu vara la oloolo hin God. Mo sopo mate matan enia mo avulahi vara i jarohi la tamlohin Israel atu sei la luhu na imana.
HEB 11:32 Vara mo sohen haratu a pa mele vere na sava? I pa mele lavi na rani peravu jea vara a vere vevuhi na sorasora mata rasua non Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel peresi na pr̃ovet tari.
HEB 11:33 Enia mata rasua sei la tamlohi nike la pulahi na jara nona supe tinatinapua, la aulu na jarara usuri na posposi tataholo, ale la lavi na sava God mo retitauhi hinia isara. La pelati na jingo lion,
HEB 11:34 la vuni na pepe hapu, la rovo na mateia na voro sita vuro. Epera malokoloko, mo posi mai epe r̃ilangi. La mai la r̃ilangi jea na vuro ale la levuti na vao tamlohi vuro tinatinapua la maro.
HEB 11:35 Har̃ai la mele lavi la haratu sei la opoira na mateia. Pani hai la rasu God, tamlohi la vailejlejira, la r̃omr̃omia vara mate i pa mele r̃uhu, i jeua vara la vahar̃i hin God vara la materi na ima r̃ilangi. La tau na nora r̃omtoho na sauteterahi mata mauri r̃uhu jea tinapua matea.
HEB 11:36 Tamlohi la kerehi hai, ale la rupi kotkotira na asi maja. Ale hai la lihora na jen na jara r̃or̃oha na lolo ima r̃ilangi.
HEB 11:37 Hai la mate matan la parura, ale hai la soara sopera mo rua; hai la vilira na sita vuro, ale hai la pa lo hahau la ru na huri sipsip peresi na nani purongo, la marohati, la lavi na rani r̃ilangi jea ale tamlohi la vailejlejira.
HEB 11:38 Enira la r̃uhu hajavua mata toho hin varama nike. La hahau roto na tano koru peresi na vutivuti, la luhu na papa vatu ale na koko lepa.
HEB 11:39 La tamlohi tari nike sei kama verera moiso, God mo avulahi hinira enira mo isoiso mata nora rasua, pani te vonara hatea mo sopo lo lavi na hinau tari sei God mo lo retitauhi hinira.
HEB 11:40 Matan God mo tatamahuni na hinau r̃uhur̃uhu hai matar̃a matan vara God i er̃i vaira la tataholo r̃uhu peresir̃a nake vahatea.
HEB 12:1 Ale matan r̃a er̃i hite vao tavera atu matan tuai sei la tovongi r̃uhu mata rasua, la lo turu r̃alihir̃a mata vujangi mauri atu mata rasua isar̃a nake. Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a pulahi nar̃ihi na hinau tari sei la lo puhonir̃a ale la vair̃a r̃a sopo er̃i maro r̃ilangi, r̃a pulahi nar̃ihira peresi na hehe sei la lo kaluti hinir̃a, matan vara r̃a er̃i maro peravu hin maro matan mauri nike mo lo toho na nahor̃a.
HEB 12:2 Ale r̃a er̃i vaia vara r̃a lo kilau isan Iesu sei enia pulo nor̃a rasua na tapulona mo tikeli na isoisona. Matan enia mo avulahi vara i lavi na mateia mata mahanuhanu na talopeilopei, matan mo levosahia vara hitahunia i pa avulahi tavera matana. Nake mo lo sakele na jara oloolo tavera mo jeu na tinapua na pahisa jara sakele mata supe non God na tuka.
HEB 12:3 Ha to r̃omr̃omi na rani r̃ilangi tari mo lavira sei hin rani atu tamlohi hehe la vai na hina sasati jea isana, ha r̃omr̃omia matan vara ha sopo malokoloko, ale ha tinar̃ihi taleu na nomim rasua hinia.
HEB 12:4 Ale kamim ka sopo lo tikeli jara atu vara ha pa mate matan ka lo valum peresi na hehe na nomim turu r̃ilangi mata turuhoroa.
HEB 12:5 Ale ka pete r̃omaliho moiso na retituetueni non God isamim, la natuna? Mo verea mara, ‘Natuku, o sopo kilau purongoi vara Moli mo vujangiho matan te hinau ko vaia mo sopo r̃uhu. Teni r̃omim i sopo sati matana,
HEB 12:6 matan Moli mo lo vujangi la haratu mo opoira, ale mo lo reti tataholo isana natuna tari sei mo lavira.’
HEB 12:7 Vara God mo lo vujangi kamim matan te hinau ka vaia mo sati, ha lo r̃omr̃omia vara God mo lo vaia sohena matan kamim ka natuna tataholo. Sava natirihi mo vai na hina sati matea, pani la sopo vujangia matana?
HEB 12:8 Vara God mo sopo vujangi kamim matan te hinau ka vaia mo sati sohen mo lo vaia isana natuna tari, mo r̃aramia vara kamim natu malele, ale kamim ka sopo natuna tataholo.
HEB 12:9 Vara tarea r̃a lo oloolo na tamar̃a mata varama sei la lo vujangir̃a matan te hinau r̃a vaia mo sati, i pa mele r̃uhu jea vara r̃a avulahi mata lavi na vujangi sei Tamar̃a na tuka mo lo silea matan te hinau r̃a vaia mo sati matan vara r̃a pa toho jejeu.
HEB 12:10 Matan tamar̃a mata varama la vujangir̃a matan nor̃a hina sati mata tauni mo visalete purongo usuri na nora lelevosahi. Pani vujangi non God matan te hina sati isar̃a, enia tarea mo tataholo, ale enia mo r̃uhu matan mo vaia matan vara r̃a pa lavi maurina atu sei mo tapu.
HEB 12:11 Na rani r̃a lo lavi na vujangi matan te hinau r̃a vaia mo sati, mo sopo rani matea mata avulahi pani r̃a rongo mo sati matana. Pani hitahu, vuana enia tamata peresi na mauri tataholo isan la haratu la ulua hinia.
HEB 12:12 Ale matana, ha vai na limamim sei la malokoloko sati moiso vara la mele tautauri i r̃ilangi, ale ha turu tataholo i r̃ilangi na jaramim, hina purongo vara palomim la lo savaravara.
HEB 12:13 Ha hahau na malele tataholo, matan vara la haratu la lo usuri kamim, hina purongo vara la malokoloko, teni la pakajangjang moiso, la pa sopo er̃i tialahalaha vara la jovi, pani la pa mele r̃ilangi.
HEB 12:14 Ha vaihitea vara ha toho na tamata peresi na tamlohi tari, ale ha alea vara ha toho na mauri vokevoke sei mo tapu, matan la haratu sei la sopo tapu, la pa sopo er̃i hite Moli.
HEB 12:15 Ha kilau mamahuni kamim hatehateahi, matan vara te vonamim i pa sopo er̃i jovi nar̃ihi na r̃omr̃uhu non God. Ha sopo tinar̃ihia vara te r̃omr̃omi sasati mata vahar̃i na rasua i malue hin kamim, vara i vono, i pa komo na vao tavera na honana, ale la pa jovi matana.
HEB 12:16 Ha sopo tinar̃ihia vara tea i vai na posposi maji, teni i usuri na posposi varama sohen Esau. Enia mo sile na korun tamana tataholo isan tasina mata peleti hanhani matelete purongo.
HEB 12:17 Ale hitahuna, mara mo opoia vara i lavi na ler̃uhu non tamana, tamana mo r̃ohu hinia. Hina purongo vara mo tangisia, pani i sopo er̃i mele posi na sava mo lo toho moiso.
HEB 12:18 Matan kamim ka sopo mai isan God sohena tavtavuin Israel tuai la lo vaia hin rani atu la lavi na leu isan God na vutivuti Sinai sei mo tapu vara la tikelia, teni na pepe hapu tavera sei mo lo hani aulu hin vutivuti atu, teni na r̃or̃oha tavera jea ea, teni na langi poripori tavera ea.
HEB 12:19 Matan la rongo na roroa trumpet tavera matea peresi na leo matea sei mo lo sile na retisohai matea. Ale mo vaira la tangi vara God i pa sopo mele retireti!
HEB 12:20 La rongoa vara nona retileu mo r̃ilangi jea matan mo verea mara, ‘Hina purongo vara te maji palo vati purongo hatea, i tikeli pulon vutivuti nike, ha pa parumateia’.
HEB 12:21 Moses sohena, matahu tavera mo sohonia na sava mo hitea ale mara, ‘Na matahu tavera, ale na savaravara’.
HEB 12:22 Pani kamim ka mai na Vutin Zion, taon tavera non God mauri, Jerusalem matan tuka, ale ka mai isana vao angelo tavera sei la lo pulutahi na nora avulahi tavera.
HEB 12:23 Kamim ka mai na pulutahi nona vora tiroma non God sei hijara la ulia na tuka. Kamim ka mai isan God, hara sei i pa ari na tamlohi tari. Ale ka lo mai isana tanumen la haratu na tuka sei God mo volituhura moiso, ale mo vaira la tataholo r̃uhu na nahona.
HEB 12:24 Ka mai isan Iesu, hara sei mo lo turu na livuhan God peresi na tamlohi matan retitauhi paro nike, ale ka mai na r̃aena sei la turusia mata r̃omi na hehe, mo sopo sohena r̃aen Abel sei mo lo tangi isan God vara i sile na talai matana.
HEB 12:25 Ha lo kilau mamahunia vara ha oloolo hin God, hara sei mo lo retireti isamim. Matan, vara tavtavuin Israel la sopo er̃i rovo hin rani atu la r̃ohu vara la tapurongo hin Moses sei vahar̃ule matea enia tamlohi purongo, i pa mele sati jea vara r̃a r̃ohu hin haratu mo lo retireti isar̃a sei mo tai na tuka!
HEB 12:26 Hin rani atu God mo retireti isara na vutin Sinai, leona mo hisuhi na varama. Pani nake mo mele vai na retitauhi tinapua matea mara, ‘Mele vahatea, a pa sopo hisuhi na varama purongo, pani a pa hisuhi na tuka peresia’.
HEB 12:27 Haratu mo r̃aramia vara hinau tari na varama la pa hutehutehi, matan vara hinau matan tui tui purongo, la pa lo toho jejeu.
HEB 12:28 Ale matan r̃a pa lavi mauri atu God mo aulu hinia sei i pa sopo er̃i r̃ovo, mo r̃uhu vara r̃a vere meje isana, ale r̃a vai God i avulahi na nor̃a lotua na oloolo sei mo vair̃a r̃a sile na oloolo tavera jea isana.
HEB 12:29 Matan nor̃a God enia hapu tavera jea matea mata suli vevuhi na hinau tari.
HEB 13:1 Ha pa opoiopoi kamim hasemim tarea na opoia varar̃uhu.
HEB 13:2 Ha sopo r̃omaliho vara ha avulahi mata lavi na vinano na imamim, matan hai la vaia moiso isana angelo pani la sopo levosahia.
HEB 13:3 Ha sopo r̃omaliho hin la haratu la lo vailejlejira na lolo ima r̃ilangi, ha r̃omr̃omira sohen kamim sohena ka lo toho peresira.
HEB 13:4 Ha r̃omr̃omi i tataholo mata lahi, ha sopo mele juruvi peresi te tinapua, matan God i pa ari la haratu la lo vai na posposi viriu, peresi la haratu la lo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso.
HEB 13:5 Ha toho asau na opoia mata mania, ha avulahi na sava enia nomim, matan God mo verea mara, ‘A pa sopo tinar̃ihiho hin te rani. Ale a pa sopo revusehiho hin te rani.’
HEB 13:6 Matan haratu, r̃a er̃i verea vara, ‘Moli enia noku tuetueni, ale matana, a pa sopo matahu. Vara mo sohen haratu natu, tamlohi la pa er̃i vai na sava isaku?’
HEB 13:7 Ha mele r̃omr̃omi la nomim patu tamlohi atu sei la lo vujangi kamim na reti non God tiroma. Ha r̃omr̃omi na hinau r̃uhu tari sei la mai isamim na maurira, ale ha rasu Moli sohen enira la rasua.
HEB 13:8 Iesu Kr̃isto mo lo sohena nanovi, nahapani, ale jejeu.
HEB 13:9 Ha sopo tinar̃ihia vara te vujangi paro tinapua la haluhalu kamim. Kamim ka lo lavi na suiha na maurimim mata r̃omr̃uhu non God, mo sopo na posposi tuai usuri na leu mata hanhani sei la sopo er̃i tueni la haratu la lo usurira.
HEB 13:10 Enr̃a nor̃a rasua paro nike mo sohena votavota paro matea, ale usuri r̃omr̃omi atu pr̃is mata rasua tuai la sopo er̃i lavi na hina r̃uhur̃uhu hinia matan malelena mo tinapua.
HEB 13:11 Usuri na rasua tuai na leu nona Jew, hin rani atu la lo toho na tano koru, pr̃is aulu mo lo lavi na r̃ae maji mo unu sivo na tent na Jara Tapu sohena malamalai matea mata hehe, pani usuri na leu la suli na tarape maji na tavalu rope jara tamlohi atu matan vara i vai na jarara i vokevoke.
HEB 13:12 Ale rasua paro nike mo sohena purongo, Iesu mo mate na tavalu ropen taon tavera atu Jerusalem, matan vara i er̃i vai na nona tamlohi la tapu na r̃aena sei mo roro.
HEB 13:13 Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a malue r̃a vano isana hin jara sati atu na tavalu ropen taon tavera atu matan vara r̃a lavi na rani r̃ilangi sei mo lo lavia.
HEB 13:14 Matan varama nike mo sopo jarar̃a tataholo: Enr̃a r̃a lo kilau toho matan nor̃a taon tavera atu na tuka sei i pa mai.
HEB 13:15 Hin Iesu, mo r̃uhu vara tarea r̃a lo sile na hasohaso isan God na nor̃a verea vara enia mo r̃uhu sohena sava, sohena nor̃a malamalai r̃uhu matea r̃a lo silea isan God.
HEB 13:16 Ha sopo r̃omaliho vara ha vai na vavahinau r̃uhu ale ha lo ase na nomim hinahinau peresi la haratu la vejuveju, matan malamalai sohena, enia mo vai God mo avulahi tavera.
HEB 13:17 Ha oloolo hin nomim patu tamlohi rasua, ale ha oloolo na sava la lo verea isamim, matan enira la lo kilau na maurimim, ale la levosahia vara la pa turu na nahon God mata nora vavahinau. Mo r̃uhu vara ha vaira la vaia na avulahi, mo sopo na r̃omsati, matan vara i vono, i pa sopo tueni kamim hin rani atu mo lo mai.
HEB 13:18 Ha usiusi matamam, matan kama levosahia vara r̃omimam la vokevoke, ale kama opoia vara kama toho na oloolo na hinau tari kama lo vaira.
HEB 13:19 Ale nakerihi, na opoi na nomim usiusi mo tavera jea matan vara a er̃i mele mai isamim vila.
HEB 13:20 Ale na lo usiusi vara God mata tamata sei mo mele lavi nar̃ihi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto na mateia, vara i vai kamim ha tatamahu na hinau tari mata vai na masalona. Na lo usiusi vara na suihan Iesu Kr̃isto i pa vai kamim ha vua na hinau tari sei i pa vai Iesu i avulahi. Iesu enia Tavui Sipsip aulu mata sipsip usuri na retitauhi matea matan tui tui, enia mo ulia na r̃aena. Ale hasohaso i pa vano isana tarea tui tui. Amen.
HEB 13:22 Na usia r̃ilangi isamim la vorai peresi na vevorai r̃uhur̃uhu, vara ha tapurongo i r̃uhu na sava na pete verea moiso hin noku leta vejuveju nike.
HEB 13:23 Na opoia vara ha levosahia vara vorair̃a na rasua sei Timothy, mo malue na ima r̃ilangi moiso. Ale vara i pala nike vila, a pa lavia peresiau kama mai kama hite kamim.
HEB 13:24 Ha sile na noku retioloolo i vano isana nomim patu tamlohi tari na rasua, peresi na kalesia tinapua sei la lo toho atu. Kalesia sei la tai Italy la sohai na nora retioloolo isamim.
HEB 13:25 Na lo usiusi vara r̃omr̃uhu non God i pa toho isamim mo isoiso.
JAM 1:1 Enau James, slev non God enia Moli Iesu Kr̃isto, na uli leta nike mo vano isamim Jew ka kalesia, ka lo toho hatehateahi hin varama nike.
JAM 1:2 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, vara vaihite la mai isamim, ha avulahi matara,
JAM 1:3 matan ka levosahia vara te hinau mo vaihite na nomim rasua, enia i pa vai na nomim rasua i mele r̃ilangi jea, matan vara ha pa turu r̃ilangi tarea.
JAM 1:4 Ale vara ha turu r̃ilangi sohena, enia i pa er̃i vai na maurimim i jejea r̃uhu, i pa mar̃ivi na hinau r̃uhu tari, moiso ha pa sopo vejuveju hin te hinau na mauri kalesia.
JAM 1:5 Pani vara te vonamim mo levosahia vara nona lelevosahi mo rihirihi purongo, enia i pa usia isan God, enia haratu mo hansohai isana tamlohi tari, mo sopo hitesatihi tea, ale enia i pa silea isana.
JAM 1:6 Pani i pa usia isana na rasua moiso i sopo r̃omkaka matana, matan vara tea mo lo r̃omkaka, enia mo sohena suhusuhu na tasi, langi mo lo serea mo lo pulahia.
JAM 1:7 Matan tamlohi atu i pa sopo r̃omr̃omia vara i pa lavi te hinau isan Moli,
JAM 1:8 matan enia tamlohi r̃om rua matea, enia r̃omina mo sopo matea na posina tari.
JAM 1:9 Ale vorai atu na rasua sei mo tamlohi purongo i pa er̃i retihapahapa matan God mo tahea aulu,
JAM 1:10 ale haratu mo tavtav i pa er̃i retihapahapa matan God mo taua atano, matan enia mo sohena vira r̃uvu matea, enia i pa tihai.
JAM 1:11 Matan alo mo vele peresi na langina tutuni, ale mo vai na r̃uvur̃uvu peresi na virana la mahoa, la jovi, ale majhira r̃uhur̃uhu la tihai, ale i pa sohena isana tamlohi tavtav sei la lo tutungui na nora tavtav, la pa tihai.
JAM 1:12 Avulahi isana tamlohi mo turu r̃ilangi tarea na rani vaihite, matan vara i jeu la vaihite atu, God i pa silea na volina sei enia mauri tui mo usuri na nona retitauhi isan la haratu la lo opoia.
JAM 1:13 I pa sopo tea mo lo toho na vaihite i er̃i verea vara, “God mo lo vaihiteau!” Matan mo sopo te hina sasati hatea i er̃i vaihite God, ale God mo sopo vaihite te tamlohi.
JAM 1:14 Pani vaihite la vora usuri na masalon tamlohi hasena purongo, la lo reve nar̃ihia, ale la lo haluhalua,
JAM 1:15 moiso, masalona atu mo ulua na lolona, ale hehe mo vora hinia, ale na rani hehe atu mo tavera mo r̃uhu, mo vasusui na mateia.
JAM 1:16 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, ha sopo jalio na r̃omimim.
JAM 1:17 Ha lo levosahia vara otori r̃uhur̃uhu tari peresi na otori la tataholo r̃uhu tari, la tai na tuka, la tai isan Tama memera aulu, la sinai atano. Ale enia mo sopo sohera matan mo sopo posposi, ale mo sopo te r̃or̃ona.
JAM 1:18 Ale na masalona, mo vair̃a r̃a vora na retivarar̃uhu matan vara r̃a pa mai sohena vora tiroma na nona vavahinau tari mo lo vaira.
JAM 1:19 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, ha levosahi harihi; ha tatamahu i r̃uhu vara ha tapurongo, pani ha sopo vilavila mata retireti teni lolokoru.
JAM 1:20 Matan posposi tataholo atu God mo opoia, mo sopo vora na lolokoru nona tamlohi.
JAM 1:21 Matan haratu, ha pulahi nar̃ihi na posposi lumiha peresi na posposi sasati tari na maurimim, ale na r̃omatano, ha lavi reti atu God mo lavoa na mapumim moiso sei i er̃i juri na maurimim.
JAM 1:22 Ale nake, ha mai tamlohi mata vai na sava reti mo verea, ale ha sopo tamlohi mata tapurongo purongo sei la lo hase halura.
JAM 1:23 Matan vara tea enia mata tapurongo na reti purongo, ale mo sopo mata vaia, enia mo sohena tamlohi matea mo lo kilau na nahona na titiro,
JAM 1:24 matan enia mo lo kilau na niniuna, ale vara mo mele malue, ale vahatea purongo, mo r̃omaliho vara enia mo sohena sava.
JAM 1:25 Pani haratu mo lo kilakilau usuri na Leu r̃uhur̃uhu non God mo r̃uhu, leu atu mo vaia mo materi, ale vara i lo vai na sava leu mo lo verea, ale i sopo r̃omaliho na sava mo rongoa, God i pa ler̃uhu hinia na nona vavahinau.
JAM 1:26 Vara tea mo r̃omr̃omia vara mo lo usuri na mauri tataholo, pani mo sopo vaitataholoi na memena, enia mo lo halu na mapuna, r̃omr̃omi mata mauri tataholo non tamlohi nike, mo sopo r̃uhu hin te hinau hatea.
JAM 1:27 Mauri tataholo varar̃uhu sei mo vokevoke na nahon God Tama, enia mo sohen harihi: vara o kilau mamahuni na natu mar̃ua peresi na malepu na nora rani r̃ilangi, ale vara o toho asau na posposi varama.
JAM 2:1 La voraiku peresi na vevoraiku, ha sopo tametame tea na mauri mata rasua hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, enia Moli mata hasohaso tavera jea.
JAM 2:2 Matan vara te tamlohi la unu na nomim matavuhi, ale matea enia mo tau na gold ring na limana mo ru na ruru r̃uhu, ale tamlohi tinapua matea mo tilavono mo unu sohena, pani nona ruru mo mar̃ar̃ari,
JAM 2:3 ale vara ha sile na oloolo hin haratu sei mo ru na ruru r̃uhu, ha verea isana vara, “Tamlohi tavera, o sakele hin jara r̃uhu nike!” Pani isan haratu sei mo tilavono ha verea vara, “O turu purongo sevano, teni o sakele purongo nike atano na paloku.”
JAM 2:4 Harakerihi, enia posposi matahi isamim hasemim, ka mai ka tamlohi aria la lo ari na r̃omr̃omi sasati.
JAM 2:5 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, ha tapurongo isaku, God mo vir̃oni la haratu la tilavono na varama vara la pa tavtav na nora rasua, ale la pa lavi mauri atu God mo aulu hinia sei mo retitauhi hinia moiso isan la haratu la opoia.
JAM 2:6 Pani ka lo kilau purongoi na tamlohi tilavono. Mo sopo la haratu sei la tavtav natu, la lo sile na rani r̃ilangi isamim, teni la lo reve kamim ka vano na court?
JAM 2:7 Mo sopo enira natu sei la lo veresatihi na hijan Kr̃isto sei ka lavia?
JAM 2:8 Pani vara ka lo oloolo hin Leu atu mo aulu na Retitapu sei mo verea vara, ‘O opoi na tamlohi la lo toho r̃alihiho sohen ko lo opoiho hasem.’
JAM 2:9 Pani vara ka lo tametame na tinapua, ka lo vai na hehe, ale Leu mo verea vara ka tamlohi tope na Leu.
JAM 2:10 Matan hare mo lo oloolo na leu tari, pani mo tope matelete purongo, enia mo ori na leu tari.
JAM 2:11 Matan haratu mo verea mara, ‘Ha sopo vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso!’ Enia haratu mo verea mara, ‘Ha sopo vili na tamlohi!’ Vara ka sopo vaivaileu peresi na tinapua, pani ka vili na tamlohi, kamim ka mai tamlohi matea mata tope na Leu moiso.
JAM 2:12 Ale ha retireti, ale ha hahau sohen la haratu sei la pa lavi na aria non Leu mata materi.
JAM 2:13 Matan vara God i ari na tamlohi, i pa sopo r̃omopoi tea sei mo sopo er̃i r̃omopoi na tinapua. Matan r̃omopoia mo vuni na aria non God.
JAM 2:14 La voraiku peresi na vevoraiku, mo r̃uhu sohena sava vara tea mo lo verea vara enia tamlohi rasua, pani mo sopo te vaivaina? Nona rasua i er̃i juria teni i vono?
JAM 2:15 Vara te vorai teni te vevorai hatea mo sopo te nora ruru teni te hara hinau,
JAM 2:16 ale vara te vonamim matea mo verea isana mara, “Mo r̃uhu, o vano, God i pa ler̃uhu hiniho, o pa sopo hamariri, o pa sopo marohati!” Pani ko sopo sile te hinau hatelete isana matan vara i tueni na epena, sava hinau mo r̃uhu hinia?
JAM 2:17 Ale rasua mo lo toho hasena vara mo sopo te vaivaina, enia mo mate.
JAM 2:18 Pani tea i pa verea vara, “Engko nom rasua, pani enau na lo vai na hinau matuvana!” Ale a pa verea isana vara, “O vujangiau na nom rasua mo sopo te vaivaina, ale a pa vujangiho na noku rasua na noku vavahinau.”
JAM 2:19 Ko rasua vara God enia matelete, haratu mo tataholo, varar̃uhu tanume sasati sohena la rasua, ale la matahu tavera la lo savaravara matana.
JAM 2:20 Pani ko lo opoia vara a vujangia isam, tamlohi rongorongo vono, vara rasua mo sopo te vaivaina enia hina purongo.
JAM 2:21 Ko levosahia vara Abraham tamar̃a mo tataholo na nahon God mata vaivaina, hin rani atu mo sile natuna Isaac na votavota isan God?
JAM 2:22 Ko hitea vara nona rasua mo sor̃otahi peresi na nona vavahinau, ale nona vavahinau mo mar̃ivisi na nona rasua,
JAM 2:23 ale mo mar̃ivisi na Retitapu sei mo verea vara, ‘Ale Abraham mo rasu God, ale God mo verea vara enia mo tataholo na nahona matana’. Ale matana, la tovia tapalan God.
JAM 2:24 Ka hitea, tamlohi mo tataholo na nahon God na nona vavahinau, mo sopo mata rasua hasena purongo.
JAM 2:25 Ale sohen haratu purongo Rehab, har̃ai malele atu, mo tataholo na nahon God na sava mo vaia, matan enia mo lavi la vahar̃ule atu na imana, moiso mo verera na malele tinapua vara la mele malue hinia.
JAM 2:26 Matan sohena, epe tamlohi mo mate vara tanumena mo malue hinia, ale rasua mo mate vara mo sopo te vaivaina.
JAM 3:1 La voraiku peresi na vevoraiku, mo sopo r̃uhu vara kamim vao tavera ha mai ha tamlohi vujangi, matan ha lo levosahia vara na rani aria, God i pa ari r̃ilangi kamam tamlohi vujangi i jeu na tamlohi purongo.
JAM 3:2 Matan enr̃a mo isoiso r̃a jalio na malele matuvana, ale vara tea mo sopo jalio na sava mo lo verea, enia tamlohi tataholo matan i er̃i taurilati na epena tari.
JAM 3:3 Vara r̃a tau na bit na jingo hos matan vara la oloolo hinir̃a, r̃a er̃i posi vevuhi na epera sohena.
JAM 3:4 Ha r̃omr̃omia, lanis sohena, la tavera hina purongo vara langi r̃ilangi mo lo sohaira vara i vano, pani stiana rihirihi atu i er̃i posi lanis tavera atu i vano na sava jara tamlohin lanis atu mo opoia.
JAM 3:5 Sohen haratu purongo, meme tamlohi enia mo rihirihi purongo, pani i er̃i retimangisi i tavera jea. Ha r̃omr̃omia vara te tanume hapu rihirihi hatea purongo i er̃i suli na urata tavera.
JAM 3:6 Ale meme tamlohi enia hapu, hina sasati tari matan varama nike la mar̃ivi matana, enia hina rihirihi purongo na eper̃a, pani mo sati mo jeu na eper̃a tari, ale mo jilangi na malele mauri mo isoiso, matan hapu sei moruhapu mo lo polopoloa.
JAM 3:7 Matan tamlohi la er̃i taurilati na maji tari sohena maji jala, maji haraho, maji avuavu peresi na maji tasi, ale tamlohi la taurilatira moiso,
JAM 3:8 pani tea i sopo er̃i taurilati na memena. Enia hina sasati matea mo sopo er̃i toho malum, mo mar̃ivi na poison sei mo sile na mate.
JAM 3:9 R̃a hasohaso God Tamar̃a hinia, ale hinia r̃a lo veresatihi na tamlohi sei God mo vaira la tataholo na nahona.
JAM 3:10 Hin jingo atu matea purongo, ler̃uhu peresi na lesati la lo malue hinia. La voraiku, hinau atu mo sopo tataholo vara la sohen haratu.
JAM 3:11 Wai peresi na tasi la er̃i tia vutvut hin te patu wai hatea purongo?
JAM 3:12 La voraiku peresi na vevoraiku, pulo fig i er̃i vua olive teni grape i er̃i vua fig? Mo sohena purongo, paltungu tasi matea i sopo er̃i sile na wai purongo.
JAM 3:13 Hare isamim enia tamlohi lelevosahi matea, ale mo levosahi mamahuni na hinau? Vara tea, na nona posposi r̃uhu, mo r̃uhu vara i vujangi na nona vavahinau sei la vora mata nona posposi r̃omatano usuri na lelevosahi varar̃uhu.
JAM 3:14 Pani vara ha mar̃ivi na mereimerei sasati, ale ka lo r̃omr̃omi kamim hasemim na mapumim, ha sopo retihapahapa, ale ha sopo turuleji na retivarar̃uhu.
JAM 3:15 Lelevosahi sohen harihi mo sopo tai na tuka, pani enia mata varama, enia nona tamlohi purongo, enia mo tai isana tanume sasati.
JAM 3:16 Matan vara sava jara mereimerei peresi na posposi r̃omr̃omi kamim hasemim mo lo toho ea, patumasa peresi na posposi sasati tari la pa toho hinia.
JAM 3:17 Pani lelevosahi matan tuka, tiroma hinau hinia, enia mo sopo te r̃omsati hinia, mo usuri na posposi tamata, mo usuri na posposi r̃omr̃uhu, mo oloolo, mo mar̃ivi na r̃omopoia, ale vuana r̃uhu mo mar̃ivi, mo sopo tametame tea, ale mo varar̃uhu.
JAM 3:18 Ale tamlohi sei la lo vai na tamata, la pa lavo na piri mata tamata, ale la vu na astauni r̃uhur̃uhu.
JAM 4:1 Sava hinau enia pulo nomim vauriuri peresi na nomim vasvas? Pulona enia masalomim sei la lo valum na lolomim.
JAM 4:2 Ka r̃omusuri te hinau, pani ka sopo er̃i lavia, ale matana, ka vilimatei na tamlohi. Ka r̃omijea hin te hinau nona tinapua, ale ha sopo er̃i lavia, ale matana, ka valum, ale ka vasvas. Ka sopo lavi te hinau matan ka sopo usia isan God.
JAM 4:3 Ka usia, pani ka sopo lavia matan ka lo usia na r̃omr̃omi sati matan vara ha pa jalahia na masalomim.
JAM 4:4 Ka tamlohi vaivaileu! Ka sopo levosahia vara ha tapala peresi na varama i pa vai kamim ha meresahi isan God? Matana, hare mo opoia vara i tapala peresi na varama, mo hasena vaia mo meresahi isan God.
JAM 4:5 Teni ka lo r̃omr̃omia vara Retitapu mo vere purongoi vara, ‘R̃omin God tari mo lo toho na Tanumena sei mo taua hinir̃a?’
JAM 4:6 Pani God mo mele sile na r̃omr̃uhu mo jeu tiroma. Matan Retiulia mo verea vara, ‘God mo lo turuhoro na tamlohi hapahapa pani mo sile na r̃omr̃uhu isan la haratu la r̃omatano.’
JAM 4:7 Matan hinau atu, ha hase tau kamim na ruhuruhun God. Ha turuhoro Tiapolo, ale enia i pa rovo isamim.
JAM 4:8 Ha mai mariviti isan God, ale enia i pa mai mariviti isamim. Ha sopo lavi na hina lumiha na maurimim, ka tamlohi hehe, ale ha onehi na mapumim la vokevoke, ka tamlohi r̃om rua.
JAM 4:9 Ha r̃omsati mata nomim hehe, ha tangtangi, ale ha tangi. Ha vai na nomim mana i mai tangtangi, ale nomim avulahi i mai r̃omsati.
JAM 4:10 Ha hase tau kamim atano na nahon Moli, ale enia i pa tahe kamim.
JAM 4:11 La voraiku peresi na vevoraiku, ha sopo veresatihi kamim hatehateahi. Haratu mo lo veresatihi na voraina matea teni mo lo ari na voraina, enia mo lo veresatihi na Leu, ale mo lo ari na Leu. Pani vara ka lo ari na Leu kamim ka sopo tamlohi vai na Leu, pani ka tamlohi ari na Leu.
JAM 4:12 God purongo mo sile na Leu, ale enia tamlohi aria, enia natu, i er̃i juri, ale i er̃i komo. Pani kamim hare matan vara ha pa ari na tamlohi la lo toho r̃alihi kamim?
JAM 4:13 Ha tapurongo, la haratu la lo verea vara, “Nohorihi teni pavuho r̃a pa vano hin te taon tavera nike, teni atu matan te tauni hatea, ale r̃a pa turuhi te bisnis atu mata lavi te mania tavera!”
JAM 4:14 Pani ka sopo levosahia vara sava i pa masese isamim pavuho? Maurimim enia sava? Matan ka sohena haravu na urata mo sinai mo toho makomona, ale mo mele tihai.
JAM 4:15 I pa mele r̃uhu vara ha verea sohen harihi, “Vara na masalon Moli, r̃a pa mauri, ale r̃a pa haranike teni harasevano.”
JAM 4:16 Pani mo sohena natu, ka lo retimangisi na sava ha pa vaira. Retihapahapa tari sohen harihi enia hina sasati.
JAM 4:17 Matan haratu, hare mo levosahi na hinau tataholo vara i vaia, pani mo sopo vaia, enia hehe isana.
JAM 5:1 Ha tapurongo! Kamim tamlohi tavtav, ha tangi na tangtangi matan la rani r̃ilangi atu la lo mai isamim.
JAM 5:2 Nomim tavtav la r̃ovo moiso, ale nomim ruru r̃uhu pepe la hatir̃arihira moiso.
JAM 5:3 Nomim gold peresi na silver la r̃aeha moiso, ale r̃aehara la pa pisuhi kamim, ale la pa hani na epemim sohena hapu. Ka pete takonahi na tavtav mata pongi hitahu moiso.
JAM 5:4 Ka hitea, voli nomim tamlohi voko sei la lo vu na isamim, ka taurilati na sopena, mo lo tangi matamim, ale tangi nona nomim tamlohi vu na isamim, mo tikeli na peron Moli Suiha Tavera Jea.
JAM 5:5 Ka lo mauri hin varama nike na masalomim peresi na nomim posposi r̃omr̃omi hasemim purongo. Mapumim la r̃avisvis na rani mata vilimatei na tamlohi.
JAM 5:6 Ka sile na talai, ale ka vilimatei na tamlohi tataholo sei la sopo turuhoro kamim.
JAM 5:7 Matan haratu la voraiku peresi na vevoraiku, ha r̃omperavu i tikeli rani atu Moli i mele mai hinia. Ka hitea sohena sava tamlohi isa mo lo saovi mata vua r̃uhur̃uhu mata lepa, mo r̃omperavu matana mo tikeli usa atu mo mai tiroma mo vano mo tikeli usa atu mo pa mai hitahu.
JAM 5:8 Ale kamim sohena, ha r̃omperavu. Ha vai na r̃omimim la turu r̃ilangi matan mele mai non Moli mo lo mai mariviti.
JAM 5:9 La voraiku peresi na vevoraiku, ha sopo retireti varihi hin kamim hatehateahi, matan God i pa ari kamim matana. Ka hitea! Tamlohi aria mo lo turu na matarua.
JAM 5:10 La voraiku peresi na vevoraiku, sohena tovongi matea mata lavi na rani r̃ilangi, ale mata r̃omperavu, ha r̃omr̃omi na pr̃ovet tuai sei la lo retireti na hijan Moli.
JAM 5:11 Ka hitea, r̃a lo r̃omr̃omi la haratu God mo ler̃uhu hinira sei la turu r̃ilangi mo tikeli na isoisona. Ka pete rongoa sohena sava Job mo turu r̃ilangi moiso, ale ka hitevosahi na r̃omr̃omi non Moli hinia moiso, ale sohena sava Moli mo vujangi na nona opoia peresi na nona r̃omopoia.
JAM 5:12 Pani aulu hin la hinau sei la voraiku peresi na vevoraiku, ha sopo retitauhi hin te hinau na tuka teni na varama teni hin te hinau tinapua, pani vara ka verea vara ‘io’, ale ha vaia, ale vara ka verea vara ‘mo vono’, ale ha sopo vaia, matan vara ha sopo lavi na talai matana.
JAM 5:13 Te vonamim mo lo lavi na rani r̃ilangi? I pa usiusi matana. Te vonamim mo avulahi? I pa hasohaso God na vete matana.
JAM 5:14 Te vonamim mo rojo? I pa usi na patu tamlohi na vao kalesia vara la mai la usiusi isan God matana. La pa tau surei na wel hinia na hijan Moli.
JAM 5:15 Ale usiusi na rasua i pa juri haratu mo rojo, ale Moli i pa tahea. Ale vara mo vai te hehe, God i pa r̃omia.
JAM 5:16 Matan haratu, ha taviti na nomim hehe isamim hatehateahi, ale ha usiusi matamim hatehateahi matan vara ha pa mele r̃uhu. Usiusi nona tamlohi tataholo matea, suihana mo tavera jea vara mo lo usiusi.
JAM 5:17 Elijah, enia tamlohi matea maurina mo soher̃a purongo, ale mo usiusi r̃ilangi matan vara i sopo usa, ale mata tauni mo tolu vitu mo limarave, usa mo sopo jovi na lepa.
JAM 5:18 Moiso mo mele usiusi, ale usa mo mele jovi na tuka, ale isa la mele lavi na vuara.
JAM 5:19 La voraiku peresi na vevoraiku, vara te vonamim hatea mo jalio na retivarar̃uhu, ale tea mo mele lavia mo mai,
JAM 5:20 enia i pa levosahia vara hare mo lavi na tamlohi hehe matea mo jalio mo mele mai, i pa juri na maurina na mateia, ale i pa tavuhoro na hehe matuvana.
1PE 1:1 Enau Peter, vahar̃ule matea non Iesu Kr̃isto, na lo uli leta nike, mo vano isan la haratu God mo vir̃onira la lo toho sohena vinano na province matan Pontus, Galatia, Cappadocia, Asia peresi Bithynia,
1PE 1:2 God Tama mo pete vir̃oni kamim tuai moiso usuri na masalona, ale Tanumena mo tapuhi kamim mata mauri tapu, ale matana, ka lo oloolo hin Iesu Kr̃isto, ale r̃aena mo vai kamim ka vokevoke. R̃omr̃uhu peresi na tamata la pa mar̃ivi savulevule hin kamim.
1PE 1:3 Oloolo tavera isan God sei Taman nor̃a Moli Iesu Kr̃isto! Na nona r̃omopoia tavera mo vair̃a r̃a mele vora, ale nor̃a r̃omtoho mo lo mauri, mo mauri matan Iesu Kr̃isto mo sauteterahi na mateia,
1PE 1:4 ale God mo tau mamahuni mauri atu sei mo r̃uhur̃uhu jea matamim na tuka sei i pa sopo er̃i r̃ovo, i pa sopo er̃i komo, ale i pa toho jejeu,
1PE 1:5 ale God na nona suiha tavera mo lo matahi kamim na malele mata rasua, i vano i tikeli rani atu i vujangi mauri r̃uhur̃uhu atu mo tatamahunia moiso matamim na pongi hitahu.
1PE 1:6 Ale harihi natu, mo vai kamim ka avulahi tavera, hina purongo vara nake God mo opoia vara ha pa lavi te rani r̃ilangi matan te makomo rani,
1PE 1:7 rani r̃ilangi tinatinapua la pa lo vaihite na nomim rasua vara mo r̃ilangi sohena sava. Nomim rasua enia hina r̃uhu matea mo jeu gold atu sei la sulia na hapu mata r̃uhina. Ale vara nomim rasua mo lo turu, ha pa lavi na hasohaso peresi na hija r̃uhu peresi na oloolo tavera hin pongi atu Iesu Kr̃isto i pala hinia,
1PE 1:8 hina purongo vara ka sopo lo hitea hin te rani, ale ka sopo hitea nakerihi, pani ka lo opoia, ale ka lo rasua, ka lo avulahi tavera jea matana, avulahi tavera atu na mapumim mo sopo tea i er̃i verea,
1PE 1:9 mata vua nomim rasua enia maurimim la pa juri.
1PE 1:10 La pr̃ovet atu tuai sei la lo retimangovi na hina r̃uhur̃uhu sei vara la pa nomim, enira la alea, ale la vaihite mamahunia,
1PE 1:11 la opoia vara la levosahia vara sava tamlohi natu, teni pongi tataholo natu, Tanumen Kr̃isto hinira mo lo verea, matan mo lo vereulia tuai moiso vara rani r̃ilangi atu non Kr̃isto i pa sohena sava, ale hasohasona matan pongi hitahu atu la pa sohena sava.
1PE 1:12 Ale God mo verea isara vara la hinau sei la pa sopo masese isara, pani isamim nake, ale nake, God na tuka mo r̃ule na Tanume Tapu vara i tueni la haratu la lo retivujavujangi na Retir̃uhu isamim, la hinau sei angelo la opoia tavera vara la pa levosahi mamahunira.
1PE 1:13 Matana, ha tatamahuni na r̃omimim mata vavahinau, ale ha hase taurilati kamim, ha tau vevuhi na nomim r̃omtoho hin r̃omr̃uhu atu sei i pa mai isamim hin rani atu Iesu Kr̃isto i pa mele pala hinia.
1PE 1:14 Sohena natuvarihi la oloolo, ha sopo sarete vara ha mele sivo na masalomim matan tuai,
1PE 1:15 pani matan God atu sei mo tovi kamim enia mo tapu, ha tapu na nomim hahau.
1PE 1:16 Matan la ulia na Retiulia moiso vara, ‘Ha pa tapu, matan enau na tapu’.
1PE 1:17 Ale sohena ka tovia Tamamim, ha lo levosahia vara enia mo sopo tametame tea na nona aria mata vavahinau nona tamlohi hatehateahi, i pa r̃uhu isamim vara ha hahau na nahona na oloolo tavera jea tarea matan nake ka lo vinano hin varama nike,
1PE 1:18 ka levosahia vara mo volituhu kamim na nomim posposi r̃omvono sei ka lavia isana pimim tuai. Mo sopo volituhu kamim na hinau la er̃i r̃ovo sohena silver teni gold,
1PE 1:19 pani mo volituhu kamim na r̃aen Kr̃isto, volina mo aulu jea, sohena r̃ae natu sipsip matea mo vokevoke r̃uhu jea.
1PE 1:20 God mo vir̃onia tiroma na pulo varama, pani mo pa vuhesia na isoiso rani matamim,
1PE 1:21 hin Kr̃isto kamim ka lo rasu God, mo sauteterahi Kr̃isto na mateia, ale mo silea na hasohaso tavera matan vara nomim rasua peresi na nomim r̃omtoho la pa lo toho isan God.
1PE 1:22 Maurimim la vokevoke matan ka oloolo na retivarar̃uhu, ale matana, ha opoiopoi kamim varar̃uhu, ale ha opoiopoi kamim i r̃ilangi na mapu vokevoke,
1PE 1:23 matan ka mele vora paro, mo sopo na piri mata r̃ovo, pani hin haratu i pa sopo er̃i r̃ovo matan enia reti mauri non God sei mo lo toho jejeu;
1PE 1:24 mo verea vara, ‘Tamlohi tari la sohena r̃uvur̃uvu, nora hasohaso mo sohena vira r̃uvur̃uvu. Ale vara r̃uvur̃uvu mo mahoa, virana la pa jovi,
1PE 1:25 pani reti non Moli i pa toho jejeu.’ ale reti nike enia Retir̃uhu atu sei la lo retivujavujangia isamim.
1PE 2:1 Matan haratu, ha tau nar̃ihi na posposi vaisatihi na tinapua tari, posposi halu tari, tapnetano, r̃omusuri peresi na retir̃er̃en tari,
1PE 2:2 ale sohena pipi matea mo pa vora, ha pa mar̃ohu matan wai susu varar̃uhu atu Tanumen God mo lo silea, matan vara hinia, ha pa ulua na mauri r̃uhu sei ka juri hinia,
1PE 2:3 vara varar̃uhu ka inu rongorongo na r̃omr̃uhu non Moli moiso,
1PE 2:4 ale ka lo mai isan Kr̃isto. Enia natu, vatu atu mo mauri, tamlohi la tipahia, pani God mo vir̃onia, mo r̃uhur̃uhu jea,
1PE 2:5 kamim sohena, ka sohena vatu sei la mauri, God mo voro kamim sohena iman Tanume Tapu matea, matan vara ha pa vao pr̃is tapu matea mata sile na silesilea sei God mo avulahi hinira hin Iesu Kr̃isto.
1PE 2:6 Matan Retitapu mo lo verea vara, ‘Ka hitea, enau na lo tau na vatu matea hin Zion, enia tapulo pulo vatu sei na vir̃onia, mo r̃uhur̃uhu jea, ale sava tamlohi mo tau na nona rasua hinia, r̃omina i pa sopo er̃i jovi hin te pongi matana.’
1PE 2:7 Ale matan haratu, isamim ka lo rasua, enia mo r̃uhur̃uhu jea, pani isan la haratu la sopo rasua, Retiulia mo lo verea vara, ‘Vatu atu tamlohi voro ima la tipahia, enia mo mai tapulo pulo vatu mata ima.’
1PE 2:8 Ale, ‘Tamlohi la pa tialahalaha hinia, enia vatu mata vai na tamlohi la jovi hinia.’ La tialahalaha hinia matan la sopo oloolo na nona reti, la jovi sohen haratu matan God mo taua sohena matara moiso.
1PE 2:9 Pani kamim vao tamlohi matea God mo vir̃oni kamim isana vao tamlohi tinatinapua, ka vao pr̃is matea la supe, ka vao tamlohi tapu matea, ka vao tavera matea God mo tapuhi kamim vara nona, matan vara ha pa vereuli na nona vavahinau r̃uhur̃uhu matuvana, enia mo tovi kamim ka malue na r̃or̃oha, ale ka mai na nona malarani r̃uhur̃uhu.
1PE 2:10 ‘Tiroma ka sopo nona vao tamlohi matea, pani nake, ka tamlohi non God, tiroma ka sopo lavi te r̃omopoia, pani nake, ka lavi na r̃omopoia non God.’
1PE 2:11 La tapalaku r̃uhur̃uhu, kamim ka sohena vinano hin varama nike, ale na lo retituetueni kamim hinia vara ha toho asau na masalo sasati sei mo lo vai na vuro na maurimim.
1PE 2:12 Ha vai na posposi tataholo na naho tamlohi r̃or̃oha, hina purongo vara la pa verea vara kamim tamlohi sasati, matan la pa hite na nomim vavahinau r̃uhu, ale la pa tahe na hijan God aulu matana hin pongi atu vara mo pala.
1PE 2:13 Ha vai Moli i avulahi tarea na nomim oloolo na tamlohi tari la aulu, vara isan te Supe nona mara Rome sei mo lo tauri na suiha,
1PE 2:14 teni isan te nona tamlohi tatavera sei mo lo r̃ulera vara la sile na talai isan la haratu la vai te hehe, ale vara la sile na hasohaso isan la haratu la vai te vavahinau r̃uhu.
1PE 2:15 Matan enia masalon God, vara ha vai na vavahinau r̃uhu matan i pa horo na r̃omvono non la haratu la rongorongo vono.
1PE 2:16 Ha lo toho sohena tamlohi materi, pani ha sopo r̃omr̃omia vara enia masapa matea mata vai te hina hehe, pani ha lo toho sohena volitusi non God.
1PE 2:17 Ha sile na oloolo isana tamlohi tari, ha opoi la haratu la rasua, ale ha matahun God, ha sile na oloolo isan supe matan Rome.
1PE 2:18 Volitusi, ha hase tau kamim na liman nomim tamlohi tavera na nomim oloolo tari, mo sopo isan la haratu la r̃uhu teni la r̃ommalum purongo, pani isan la haratu la tamlohi r̃ilangi sohena.
1PE 2:19 Matan God mo avulahi hin kamim matan nomim r̃omr̃omi hin God mo vai kamim ka lo turu r̃ilangi na rani ka lo lavi na rani r̃ilangi mata nora posposi r̃ilangi sei mo sopo matan te hinau ka vai mo sati.
1PE 2:20 Ka hite na sava hinau mo r̃uhu hinia vara ka lo turu r̃ilangi na rani ka lavi na talai matan te nomim hehe? Pani vara ha vai na vavahinau r̃uhu, ale ha lavi na rani r̃ilangi matana, pani ka turu r̃ilangi hinia, haratu natu, God mo avulahi hin kamim matana.
1PE 2:21 God mo tovi kamim matan harihi, matan Kr̃isto sohena mo lavi na rani r̃ilangi matamim, mo tau na tovongi matea vara ha pa er̃i usuri na palona,
1PE 2:22 enia mo sopo vai te hehe teni te halu i malue na jingona.
1PE 2:23 Na rani la lo veresasatia, mo sopo kelera, ale na rani la silea na rongohaji, mo sopo talaira, pani tarea mo lo hase taua na liman God sei mo lo ari tataholo tarea.
1PE 2:24 Enia mo hasena lavi nar̃ihi na nor̃a hehe na epena hin rani atu mo sevu na talopeilopei matan vara r̃a pa mate na nor̃a mauri hehe, ale r̃a mauri na posposi tataholo. Ka mai ka r̃uhu matan rongohaji atu mo lo lavia na epena.
1PE 2:25 Matan kamim ka jalio sohena sipsip, pani nake ka mele mai isan tavuimim, enia haratu mo lo matahi na maurimim.
1PE 3:1 Ale sohena, har̃ai lahi ha toho na ruhuruhu suihan tuamim, hina purongo vara la sopo oloolo na reti non God, la pa rasua, mo sopo matan te reti ka verea, pani hina posimim purongo,
1PE 3:2 vara la hite na nomim posposi vokevoke matan ka matahun God.
1PE 3:3 Ha sopo r̃omr̃omia vara sava ka vaia na epemim purongo i pa vai kamim ha r̃uhu, vara hinau sohena peri vulu teni, tau na hinau la vaia na gold, teni ka ruru na ruru r̃uhu,
1PE 3:4 pani ha r̃omr̃omi na sava mo vai kamim ka r̃uhu na lolo mapumim i pa sopo er̃i r̃ovo sohena posposi r̃omatano, ale posposi malum, enira la r̃uhur̃uhu jea na nahon God,
1PE 3:5 matan tuai mo sohena, har̃ai tapu enira la haratu la lo r̃omtoho hin God, enira la hasera vaira la r̃uhu na nora posposi oloolo isana tuara,
1PE 3:6 sohen Sarah mo oloolo hin Abraham mo tovia mara ‘noku tamlohi tavera’. Ale kamim ka mai venatuna tataholo vara ha lo vai na hina r̃uhu, ale ha sopo matahu, ha turu r̃ilangi vara la ngurunguru hin kamim hin te hinau mo sopo tataholo vara ha vaia.
1PE 3:7 Tamlohi lahi, sohena, ha toho peresi na naroumim, pani ha sopo r̃omaliho vara enira la sopo r̃ilangi sohemim, pani la malum matan enira har̃ai. Ha sile na oloolo isara matan enira sohemim, la lavi mauri paro atu God mo silea moiso, vara i vono, God i pa sopo rongo na nomim usiusi.
1PE 3:8 Ale isoisona, kamim mo isoiso, ha matea na r̃omimim, ha r̃omr̃omi na tinapua, ha opoiopoi kamim na r̃omopoia, ha r̃omatano,
1PE 3:9 ha sopo kele na posposi sasati teni te retileji, mo vono, pani ha ler̃uhu, matan God mo tovi kamim vara ha pa lavi na nona ler̃uhu.
1PE 3:10 Matan Retitapu mo verea vara, ‘Vara tea mo opoia vara i opoi na mauri, ale i hite na rani r̃uhu, i pa isoiso na nona retiretileji, ale i isoiso na nona retiretihalu;
1PE 3:11 i pa vahar̃i na posposi hehe, ale i vai na vavahinau r̃uhu, i pa ale na tamata, i tutunguia.
1PE 3:12 Matan, matan Moli la lo kilau la haratu la tataholo, ale perona la lo roi na nora usiusi. Pani Moli mo lo turuleji isan la haratu la lo vai na hehe.’
1PE 3:13 Ale hare natu, i pa komo kamim vara ka opoia r̃ilangi vara ha vai na posposi r̃uhu?
1PE 3:14 Pani hina purongo vara ka lo lavi na rani r̃ilangi mata nomim posposi tataholo, God i pa ler̃uhu hin kamim matana. Ha sopo matahunira teni ha r̃omkaka.
1PE 3:15 Pani ha vai Kr̃isto i Moli na maurimim, ale ha tatamahu tarea mata ha r̃arami tea vara i usi kamim hin te retiusia vara ka lo r̃omtoho hinia mata sava.
1PE 3:16 Pani ha vaia na posposi malum peresi na oloolo tavera, ha turu r̃ilangi na posposi r̃uhu matan vara tea i veresatihi kamim matan te nomim vavahinau r̃uhu sei ka vaira hin Kr̃isto, ale la pa mahanuhanu matana.
1PE 3:17 Vara masalon God mo sohena, mo mele r̃uhu vara ha lavi na rani r̃ilangi mata nomim posposi r̃uhu ka lo vaira, mo jeua vara ha lavia mata posposi hehe.
1PE 3:18 Matan Kr̃isto sohena, mo lavi na rani r̃ilangi na rani mo mate, mata nor̃a hehe vahatea mata rani tari, enia mo sopo lo hehe hin te rani, pani mo mate mata tamlohi hehe matan vara i er̃i lavir̃a r̃a mai isan God. Epena mo mate, pani mo mele turu, mo mauri na suihan Tanumen God.
1PE 3:19 Ale hin suihana sei, mo sivo mo retivujavujangi isana tanume tamlohi sei God mo lo taurilatira na varama mata mateia,
1PE 3:20 isan la haratu sei la sopo oloolo hin God na pongi tuai sei God mo lo saovira hin rani atu sei Noah mo lo voro na botina. God mo juri na tamlohi mo limaravtolu purongo hin wai tavei tavera atu.
1PE 3:21 Wai tavei atu, enia tovongi matea mata malele paptijo vara i juri kamim usuri na suiha sauteterahi non Iesu Kr̃isto. Paptijo enia tovongi matea mo sopo hoje nar̃ihi na lumi epemim purongo, pani mo sohena r̃omtauhi r̃uhu matea ka lo vaia na r̃omimim r̃uhu isan God.
1PE 3:22 Ale Kr̃isto sei mo sahe na tuka, mo lo tauri na suiha non God na tavaluna, ale angelo peresi la haratu la lo tauri na suiha peresi la haratu la r̃ilangi, enira mo isoiso la lo toho na ruhuruhuna.
1PE 4:1 Ale, matan Kr̃isto mo lavi na rongohaji na epena, ha tau na r̃omimim vara ha lavi na rongohaji sohen Kr̃isto, matan haratu mo tatamahu vara i lavi na rongohaji, mo isoiso na hehe,
1PE 4:2 matan vara nake, i pa sopo usuri na masalona, pani i pa usuri na masalon God purongo i tikeli na isoiso maurina.
1PE 4:3 Matan tauni matuvana moiso, ka lo vai na opoia nona masalo tamlohi r̃or̃oha, sohena nora posposi viriu, la lo usuri na r̃omr̃omi lumiha, la lo putu na wai r̃ilangi, la lo matavuhi mata lavilavi na tinapua, la lo matavuhi mata inu na wai r̃ilangi, la lo vai na vaivaileu na nora lotulotu vono,
1PE 4:4 hin harihi, enira la verea vara kamim ka tinapua, matan ka sopo mele vano peresira na nora posposi lumiha sei, mo mai sohena wai tavei, ale la lo veresatihi kamim matana,
1PE 4:5 pani enira la pa turu na nahon haratu sei mo tatamahu vara i ari la haratu la mauri peresi la haratu la mate.
1PE 4:6 Varar̃uhu, matan hinau atu natu, Kr̃isto mo retivujavujangi na Retir̃uhu isan la haratu la mate moiso, hina purongo vara la lavi na talai mata mate na epera, pani la pa er̃i mauri sohen God mo lo mauri.
1PE 4:7 Nake, isoiso hinau tari mo lo mai mariviti; ale matana, ha hase taurilati kamim hasemim, ale ha tatamahu mata nomim usiusi,
1PE 4:8 hina aulu hin la hinau sei, enia vara ha opoiopoi kamim i r̃ilangi, matan opoia mo kamoti nar̃ihi na hehe matuvana.
1PE 4:9 Ha roi na imamim isamim hatehateahi, ale ha sopo ngutungutu matana.
1PE 4:10 Ale sohen kamim hatehateahi ka lavi na otori isan God moiso, ha tuetueni kamim hinira, sohena volitusi r̃uhu sei la lo kilau na otori r̃uhu matuvana non God;
1PE 4:11 vara tea nona enia mata i retivujavujangi, i pa reti sohen God mo lo retireti hinia, ale vara tea nona enia mata i tuetueni, i pa vaia hin suiha atu God mo silea isana, matan vara na hinau tari, God i pa lavi na hasohaso hin Iesu Kr̃isto. Isan Kr̃isto hasohaso tavera, ale suiha i pa toho na limana mata pongi tari tui tui. Amen.
1PE 4:12 La tapala r̃uhur̃uhu, ha sopo mar̃urahi hin te rani sasati mata vaihite kamim. Ha sopo hitera sohena hina mar̃urahi hai la pala isamim,
1PE 4:13 pani ha avulahi jea na rani ka lo lavi na rani r̃ilangi sohen Kr̃isto mo lavia, matan vara ha pa avulahi i tavera jea sohena hin rani atu hasohasona i pala na naho tamlohi.
1PE 4:14 Vara tamlohi la veresatihi kamim matan ka lo lavi na hijan Kr̃isto, kamim la haratu sei la pa lavi na ler̃uhu, matan Tanume mata hasohaso tavera sei enia Tanumen God, mo lo taua isamim.
1PE 4:15 Pani i sopo tea isamim i lavi na rani r̃ilangi mata mo ori sohena tamlohi vili tamlohi matea teni te tamlohi vavanaho matea, teni te tamlohi lejileji matea, teni sohena tamlohi matea mo lo sohai na ngalsuna na hinau nona tinapua.
1PE 4:16 Pani vara tea i lavi na rani r̃ilangi matan enia kalesia matea, i pa sopo mahanuhanu matana, mo vono, pani i pa tahe na hijan God aulu na hijan Kr̃isto.
1PE 4:17 Matan nake, aria i pa tapulo na lolo vaon God tiroma; ale vara i tapulo hinir̃a tiroma, i pa sohena sava isan la haratu la sopo oloolo na Retir̃uhu non God?
1PE 4:18 Ale, ‘Vara mo r̃ilangi jea vara tamlohi tataholo la er̃i juri, i pa sohena sava isan la haratu la lo usuri na posposi varama teni la haratu la lo hehe?’
1PE 4:19 Ale isan la haratu la lo lavi na rani r̃ilangi mata masalon God, mo tataholo vara na nora hahau tari la tau na maurira na limana matan enia mo lo r̃omturu r̃ilangi tarea.
1PE 5:1 Ale matan haratu, na opoia vara a sile na retituetueni isana patu tamlohi rasua isamim. Enau patu tamlohi rasua matea sohemim, na hitea sohena sava Kr̃isto mo lavi nona rongohaji, ale enau sohena a pa lavi na hasohaso tavera atu God i pa vujangia i pa sopo tuai,
1PE 5:2 ha tavui r̃uhu mata sipsip non God sei enia mo taura na limamim, ha kilau mamahunira na r̃omavulahi sohen God mo opoia, mo sopo matan vara tea mo ngurunguru hin kamim matana; mo sopo mata mania, pani mata nomim r̃omavulahi,
1PE 5:3 ha sopo vaia i r̃ilangi isan la haratu la lo toho na ruhuruhu limamim, pani ha vai na tovongi r̃uhu isana sipsip.
1PE 5:4 Ale hitahu vara Patu Tavui sipsip i pala, ha pa lavi na r̃ongor̃ongo nona supe sei r̃uhur̃uhuna i pa sopo er̃i tihai.
1PE 5:5 Ale kamim uluvou, ha oloolo hin la haratu la kalesia vajiaha. Kamim mo isoiso ha ruru na posposi r̃omatano, matan ‘God mo lo turuleji hin la haratu la lo mangisi, pani mo lo tueni la haratu la lo r̃omatano.’
1PE 5:6 Ale matana, ha r̃omatano, ha toho na ruhuruhu suiha tavera liman God matan vara na rani tataholo i pa tahe kamim aulu.
1PE 5:7 Ha sile vevuhi na nomim r̃omkaka isana matan enia mo lo kilau kamim.
1PE 5:8 Ha tatamahu, ha lo kilau matan nomim meresahi Tiapolo, enia mo lo r̃alihi sohena paheu matea mo lo aleale tamlohi vara i hanira.
1PE 5:9 Ha turuhoroa, ale ha turu r̃ilangi na nomim rasua. Ha levosahia vara voraimim r̃alihi na varama sohena la lo lavi na rani r̃ilangi tinatinapua sohen harihi.
1PE 5:10 Ale ha pa lavi na rani r̃ilangi mata makomo rani purongo, ale hitahuna, God mata r̃omr̃uhu tari, haratu sei mo tovi kamim ka mai na lolo hasohaso tavera non Iesu Kr̃isto mata rani tui tui, enia hasena i pa vai mamahuni kamim, ale i pa vai kamim ha turu r̃ilangi na nomim rasua, ale i pa vai kamim ha r̃ilar̃ilangi na mapumim, ale i pa vai kamim ha sopo er̃i juha na nomim rasua.
1PE 5:11 I pa tauri na suiha mata rani tui tui tarea, amen.
1PE 5:12 Silas, vorai sei mo sopo lo tope na nona retitauhi hin te rani na noku kilakilau, mo tueniau vara a uliuli isamim vara a pa vere vujavujangi kamim, ale vara a vereulia vara r̃omr̃uhu varar̃uhu non God mo sohen harihi. Ha turu r̃ilangi hinia.
1PE 5:13 Ale la haratu la rasu nike Rome, harasei God mo vir̃onia sohemim, enira sohena la sohai na retioloolo isamim, ale natuku Mark sohena, mo sohaia isamim.
1PE 5:14 Ha tapatapai kamim hatehateahi na retioloolo mata opoia. Tamata isamim tari sei ka tamlohi non Kr̃isto.
2PE 1:1 Enau Simon Peter, volitusi matea, ale vahar̃ule non Iesu Kr̃isto. Na lo uliuli isan la haratu sei la lavi na rasua r̃uhur̃uhu sohen kamam. Iesu Kr̃isto sei mo sile rasua sei isar̃a, enia nor̃a God, nor̃a Jujuri, enia natu, mo vair̃a r̃a tataholo na nahon God,
2PE 1:2 noku usiusi vara God i pa ler̃uhu hin kamim na nona r̃omr̃uhu peresi na nona tamata vara la pa tueni kamim vara ha ulua na nomim levosahi hin God peresi Iesu nor̃a Moli.
2PE 1:3 Suihan God mo siler̃a na hinau tari mata mauri, la tuenir̃a na nor̃a hahau na mauri sei sohen God mo opoia, la mai isar̃a na malele levosahi hin Iesu, ale enia haratu mo tovir̃a matan vara r̃a pa lavi na nona hasohaso peresi na nona posposi r̃uhur̃uhu.
2PE 1:4 Hin nona suiha tavera atu, mo siler̃a na nona retitauhi tavera matuvana, la r̃uhur̃uhu jea. Mo retitauhi vara r̃a pa hitevosahia vara maurin God sei mo lo mauri na maurir̃a mo sohena sava, ale r̃a pete jelu moiso na varama peresi na nona posposi lumiha sei mo lo komo na mauri tamlohi hinia.
2PE 1:5 Ale matana, ha vaihitea r̃ilangi vara ha sor̃otahi na nomim rasua peresi na posposi r̃uhu, ale nomim posposi r̃uhu peresi na levosahi,
2PE 1:6 ale nomim levosahi peresi na posposi mata hase taurilati kamim, ale nomim posposi mata hase taurilati kamim peresi na posposi turu r̃ilangi, ale nomim posposi turu r̃ilangi peresi na posposi sei God mo opoia,
2PE 1:7 ale nomim posposi sei God mo opoia peresi na nomim opoiopoi kamim, ale nomim opoiopoi kamim peresi na r̃omopoia varar̃uhu.
2PE 1:8 Vara ka lo ulua hin la posposi akerihi, ale la lo vua r̃uhu jea, i pa vujangia vara ka sopo toho purongo, ale nomim vavahinau mo lo ulua matan ka lo tutungui na lelevosahi isan nor̃a Moli Iesu Kr̃isto.
2PE 1:9 Pani vara tea mo sopo ulua hin la posposi r̃uhu sei, enia mo matavuso, ale mo sopo kilau vano r̃ove, matan mo r̃omaliho vara God mo hoje nar̃ihi na nona hehe mata maurina tuai moiso.
2PE 1:10 Ale matana, la voraiku peresi na vevoraiku, ha vujangi mamahunia i memera vara God mo tovi kamim, ale vara mo vir̃oni kamim varar̃uhu, matan vara ha lo vai la hinau r̃uhur̃uhu sei ha sopo er̃i tialahalaha hin te rani.
2PE 1:11 Matan hin malele sei God i pa vai na malele i roi i tavera jea vara ha pa unu hin mauri atu God mo aulu hinia sei mo lo toho jejeu, enia nor̃a Moli, nor̃a Jujuri Iesu Kr̃isto.
2PE 1:12 Matana, tarea enau na opoia vara a lo vere r̃ohar̃ohai kamim hin la hinau r̃uhur̃uhu sei. Hina purongo vara ka pete levosahira moiso, ale ka lo turu r̃ilangi na retivarar̃uhu sei ka pete lavia moiso.
2PE 1:13 Pani na lo r̃omr̃omia vara mo tataholo vara a lo vere r̃ohar̃ohai kamim hinia nake na pa lo mauri,
2PE 1:14 matan na levosahia vara a pa mate i pa sopo tuai sohen nor̃a Moli Iesu Kr̃isto mo vujangi mo mera isaku.
2PE 1:15 Na opoia r̃ilangi vara hitahu hin rani atu vara na vano, ha pa er̃i mele r̃omr̃omi la hinau sei.
2PE 1:16 Matan kamam kama sopo usuri te sorasora la vere mamahunia mata halu sei tamlohi la opoia vara la rongora hin rani atu kama lo vere mamahuni kamim na suiha peresi na mele mai non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, ale kamam kama hitea na matamam epena sei mo memera tavera hin rani atu.
2PE 1:17 Matan God Tama mo sile na oloolo peresi na hasohaso tavera isana, ale leo matea mo tai isan God na masapa mo memera tavera atu, ale leo sei mo mai isana mara, “Harihi enia Natuku na opoia mo tavera jea, ale enau na avulahi tavera hinia.”
2PE 1:18 Kamam sohena, kama rongo leo atu mo tai na tuka, matan kamam kama lo toho peresia hin vutivuti tapu atu.
2PE 1:19 Matana, kama er̃i mele r̃omr̃ilangi na retisohai nona pr̃ovet. Ha kilau mamahuni na sava la ulia matan nora reti la sohena lamu mo lo memera na jara r̃or̃oha i tikeli rani atu Kr̃isto i mele pala hinia, ale sohena majou matea, merana r̃ilangi i pa merasahi na mapumim.
2PE 1:20 Tiroma hinau mo aulu, enia vara ha lo levosahia vara mo sopo te retimangovi hatea i tai isana pr̃ovet na r̃omira hasera,
2PE 1:21 matan mo sopo te retimangovi hatea na Retitapu i malue na masalon te tamlohi, pani tamlohi la retireti sohena God mo opoia. Ale la retireti matan Tanume Tapu mo mangovira na retireti.
2PE 2:1 Pani pr̃ovet haluhalu sohena la pala isana tamlohi tuai, ale sohena, tamlohi vujangi haluhalu la pa pala isamim, enira la pa lo vujangi luhu na nora halu, vujangi atu i pa komo na mauri tamlohi, enjora, la pa vunvuni na vavahinau non Moli sei mo volituhura, ale matana, talai mata komo na maurira i pa mai vilavila isara.
2PE 2:2 Moiso, tamlohi matuvana la pa usuri na nora posposi lumiha, ale matara, tamlohi la pa veresatihi na malele mauri sei mo usuri na retivarar̃uhu.
2PE 2:3 Ale mata nora r̃omusuri la pa haluhalu kamim na nora retimemeji. Ale nora talai sei God mo taua tuai tuai moiso mo sopo toho purongo, ale nora rani komo mo sopo peka.
2PE 2:4 Matan vara God mo sopo kilau purongoi na angelo tuai mata nora hehe, pani mo pulahira la sivo Tatarus na varama mata mateia, ale hin jara atu mo pesilatira na moru r̃or̃oha tavera, la pa toho atu i tikeli na rani aria tavera.
2PE 2:5 Ale vara God mo sopo kilau purongoi na tamlohi na varama tuai tuai, pani mo juri Noah sei mo lo retivujavujangi na malele mata mauri tataholo, peresi na tupu limaravrua tinapua hin wai tavei tavera atu mo mai isana tamlohi sasati na varama,
2PE 2:6 ale vara God mo posi na taon tavera non Sodom enia Gomorrah la mai patmakovi, enia mo silera na talai matan vara la tihai, mo vaia sohena tovongi matea vara tamlohi la pa levosahia vara i pa sohena sava isana tamlohi sasati,
2PE 2:7 ale vara God mo juri tamlohi tataholo atu Lot mata r̃omina mo kaka jea mata posposi sasati jea nona tamlohi sasati atu,
2PE 2:8 matan tamlohi tataholo atu Lot, mo lo toho peresira na rani hatehateahi, ale r̃omina mo lavi na rani r̃ilangi na sava mo lo rongora, ale mata nora vaivaileu la lo vaira na nahona.
2PE 2:9 Ale Moli God mo levosahia sohena sava vara i pa juri na tamlohi r̃uhu na nora rani r̃ilangi, ale mo levosahia sohena sava vara i pa lo sile na talai isana tamlohi hehe i tikeli na rani aria tavera,
2PE 2:10 ale, mo mele r̃ilangi jea isan la haratu la lo hahau usuri na posposi lumiha sei mo lo komo na maurira, enira la sopo opoia vara tea i aulu hinira. La ngurunguru jea, ale la lo usuri na masalora purongo, la sopo matahu vara la veresatihi la angelo suiha sei la aulu jea na merara tavera na tuka,
2PE 2:11 ale angelo, hina purongo vara la aulu jea na suiha peresi na r̃ilangi mo jeu la tamlohi nike, la sopo veresatihi la angelo suiha atu, na nora aria na nahon Moli.
2PE 2:12 Pani la tamlohi nike, la sohena maji r̃omira mo vono, la vora matan vara la pa taurira la vilimateira, la lo verelehilehi na hinau la sopo levosahi te hinau hinira, ale nora posposi sasati i pa vano i tihai peresira.
2PE 2:13 La lo lavi na rani r̃ilangi mata nora hehe. La opoia jea vara la vai na hehe na jara tavera. La lo toho isamim sohen hapila sasati sei la komo na naho tamlohi matea, matan la lo opoia jea na rani la lo hanhani matavuhi peresi kamim na nora halu,
2PE 2:14 la sopo kilau purongoi na har̃ai, matan matara mo mar̃ivi na vaivaileu, la lo marohati mata hehe. La lo jine na tamlohi r̃omira mo lo rua. Mapura la levosahi mamahuni na nora hanmarua pono. God mo pete vir̃onira moiso mata komo.
2PE 2:15 La sopo mele usuri na malele tataholo, ale la jalio, la usuri na malelen pr̃ovet Balaam tuai, natun Beor sei, mo opoia vara i vai na hina sati mata mania purongo.
2PE 2:16 Pani God mo reti r̃ilangi isana mata nona hehe; mo vai donki atu mo er̃i retireti, pa donki atu mo reti isana, ale mo horo Balaam pa pr̃ovet atu na nona posposi rongorongo vono.
2PE 2:17 La tamlohi atu, la sohena patu wai mamasa, ale la sohena haravu sei r̃or̃o tavera la lo pulahira la lo vano, God mo tau mamahuni na r̃or̃oha puaha matara.
2PE 2:18 Nora retireti tavera la vuruvuru purongo, la retireti matan vara la reve la haratu la pa jelu purongo na masalo varama, matan vara la usuri na nora posposi lumiha sasati.
2PE 2:19 La retitauhi isara vara la pa materi, pani la tamlohi atu, enira la slev matan mauri atu mata komo purongo. Sava hinau mo jeu na tamlohi enia mo slev hinia.
2PE 2:20 Matan, vara la pete rovo moiso na posposi sasati mata varama mata nora levosahi hin nor̃a Jujuri, Moli Iesu Kr̃isto, ale la mele kali na posposi sasati, suihara mo isoiso, maurira la pa mele sati i jeu haratu tiroma.
2PE 2:21 Matan i pa mele r̃uhu isara vara la sopo levosahi na malele tataholo, mo jeu haratu vara la levosahia moiso, pani la mele vahar̃i na retileu tapu sei God mo silea isara tiroma.
2PE 2:22 Sava retilelevosahi varar̃uhu mo verea mo masese isara mara, ‘Viriu mo mele hani na luana, ale poi sei mo loloso moiso mo mele hilu vano vara i vuluvului na makamaka.’
2PE 3:1 La tapalaku r̃uhur̃uhu, ka levosahia vara harihi enia harua leta na ulia isamim. Na lolon la leta nike, na lo retir̃oar̃oahai na nomim r̃omr̃omi r̃uhu,
2PE 3:2 matan vara ha mele r̃omr̃omi na reti nona pr̃ovet tapu tuai peresi na retileu non Moli nor̃a Jujuri atu sei nomim vahar̃ule la silea isamim.
2PE 3:3 Hinau tiroma vara ha pa levosahia, enia vara na pongi hitahu, tamlohi vaivai na tamlohi la pa vaivai na tamlohi, moiso la pa usuri na masalora sasati,
2PE 3:4 la pa verea vara, ‘Nene nona retitauhi sei mo verea vara i pa mele mai? Hin rani atu tamamam la mate, hinau tari la pa lo toho sohena pongi tiroma sei God mo vai na hinau tari mo tikeli nake.’
2PE 3:5 Matan, enira la lo kilau purongoi na retivarar̃uhu sei vara reti non God mo vai na masapa aulu mo lo toho tuai tuai jea, ale mo vai na varama nar̃ihi na wai, ale mo vai na varama hin wai atu,
2PE 3:6 ale hin malele atu natu wai tavei mo putehi na varama tuai, ale mo tihai.
2PE 3:7 Pani hin reti non God atu natu, nake God mo tatamahuni na masapa peresi na varama mata hapu, la pa toho i tikeli rani aria tavera atu peresi na komokomo nona tamlohi sasati.
2PE 3:8 La tapalaku r̃uhur̃uhu, ha sopo kilau purongoi hinau nike, vara isan Moli, rani matea mo sohena tauni mo tari vahatea ale tauni mo tari vahatea mo sohena rani matea.
2PE 3:9 Moli mo sopo vaimalum vara i mar̃ivisi na nona retitauhi sohena tamlohi hai la r̃omr̃omia vara enia mo vaimalum, pani mo lo r̃omperavu matamim, matan mo sopo opoia vara tea i tihai, pani vara tamlohi tari la posi na nora hehe.
2PE 3:10 Pani rani non Moli i pa mai sohena tamlohi vavanaho matea, tamlohi la pa hutura hinia, masapa i pa tihai na r̃or̃oa hapu tavera, ale majou peresi na vitusarasara tari la pa koru la tihai, ale varama peresi na vavahinau nona tamlohi hinia la pa toho na jara tavera.
2PE 3:11 Matan la hinau sei la pa tihai sohen harihi, kamim ha pa usuri na posposi mo tapu, ale la r̃uhu sohen God mo opoia na maurimim,
2PE 3:12 ha lo saovia, ale ha vaihitea vara rani non God atu i pala vila. Matan God i pa jilangi na masapa na hapu, ale i pa tihai, ale hinau tari na masapa la pa lolo hin tutuni hapu atu.
2PE 3:13 Pani enr̃a r̃a lo usuri na nona retitauhi matan tuka paro peresi na varama paro sei mauri tataholo i pa toho hinira.
2PE 3:14 Matana, la tapalaku r̃uhur̃uhu, matan ka lo saovi la hinau sei, ha vaihitea vara i pa sopo vilei te hina lumiha teni te hinau i er̃i tuvai kamim hinia, ale ha toho na tamata.
2PE 3:15 Ale ha hitevosahia vara r̃omperavu non nor̃a Moli mo lo sile na masapa matan vara tamlohi la pa er̃i juri hinia. Mo sohen vorair̃a Paul mo uliuli matana moiso usuri lelevosahi atu God mo lo silea isana —
2PE 3:16 mo sohen mo lo vai na nona leta tari na rani mo lo retireti hin la hinau nike. Te hinau mo ulira la r̃ilangi vara tea i er̃i levosahira, harihi, tamlohi sei la sopo lelevosahi peresi la haratu la lo r̃om rua, la lo pori na r̃aramira, ale la lo pori na r̃arami retireti na Retitapu sohena — pani la pa vano na nora komo matan posposi sei.
2PE 3:17 Ale matana, la tapalaku r̃uhur̃uhu, matan ka levosahi la hinau nike moiso, ha lo kilau! Ha pa sopo majinga vara te tamlohi vaivaileu i tikauleji kamim na nona haluhalu, vara i vono, ha pa jovi na nomim pulo turu r̃ilangi na retivarar̃uhu sei ka lo turu hinia moiso.
2PE 3:18 Pani kamim ha ulua na hina r̃uhu peresi na levosahi non nor̃a Moli, nor̃a Jujuri Iesu Kr̃isto. Isana, r̃a pa sile na hasohaso tavera nake pongi tui tarea, amen.
1JO 1:1 Kama lo vereuli kamim na reti mata mauri atu mo lo toho tuai na pongi tiroma, haratu kama rongoa, haratu kama hitea na matamam, ale haratu kama kilaua, ale kama tikelia na limamam tataholo,
1JO 1:2 mauri atu mo pala, kama hitea, ale kama lo vereuli na sava kama hitea moiso. Nake, kama lo vere kamim hin mauri tui atu, haratu mo lo toho peresi God Tama, ale nake mo asi isar̃a.
1JO 1:3 Kama lo vere varar̃uhu na sava kama hitea, ale kama rongoa matan vara ha pa er̃i lavi na mauri tui sei peresi kamam, moiso enr̃a r̃a pa matea peresi Tama enia Natuna, Iesu Kr̃isto.
1JO 1:4 Kama lo uli na hinau tari isamim matan vara ha pa avulahi jea.
1JO 1:5 Haranike enia Retir̃uhu kama rongoa isana, ale kama lo verea isamim: God enia malarani, ale mo sopo te r̃or̃oha hinia.
1JO 1:6 Vara r̃a verea vara r̃a lavi na mauri peresi God, ale r̃a lo toho na r̃or̃oha, enr̃a r̃a lo halu, r̃a sopo hahau usuri na retivarar̃uhu.
1JO 1:7 Pani vara r̃a lo hahau na malarani sohen God mo lo toho na malarani, enr̃a r̃a pete pulutahi hin mauri atu moiso peresi na tatuar̃a, ale r̃aen Iesu Natuna mo lo hoje nar̃ihi na nor̃a sasati.
1JO 1:8 Vara r̃a verea vara mo sopo te nor̃a sasati, r̃a lo halur̃a haser̃a, ale retivarar̃uhu mo sopo toho isar̃a.
1JO 1:9 Vara r̃a taviti na nor̃a sasati isan God, God i pa vai na hina tataholo sohen mo verea isar̃a moiso mara, i pa r̃omi na nor̃a hehe, ale i pa vai na nor̃a hehe tari la sopo vair̃a r̃a lumiha na nahona.
1JO 1:10 Pani vara r̃a verea vara r̃a sopo vai te hina sasati, r̃a lo verea vara God enia tamlohi halu matea, ale nona reti mo sopo toho isar̃a.
1JO 2:1 La natuku, na lo uli la hinau sei matan vara ha sopo vai na hina sasati, pani vara ha vai na hina sasati, nor̃a tuetueni matea mo lo toho peresi God Tama, enia Iesu Kr̃isto haratu mo tataholo.
1JO 2:2 Kr̃isto mo hase silea vara i voli nar̃ihi na nor̃a sasati, pani mo sopo matan nor̃a haser̃a, pani peresi na hina sasati nona tamlohi tari na varama.
1JO 2:3 R̃a lo levosahia vara r̃a levosahi God hin malele akerihi: R̃a lo levosahi God vara r̃a lo oloolo na nona retileu.
1JO 2:4 Vara tea mo verea vara mo levosahi God, pani mo sopo oloolo na nona retileu, enia tamlohi halu, ale hina varar̃uhu mo sopo toho isana,
1JO 2:5 pani haratu mo lo oloolo na nona reti, opoia non God mo jea varar̃uhu isana. Hin malele nike, r̃a pa levosahi i r̃uhu vara enr̃a r̃a lo toho hinia:
1JO 2:6 haratu mo verea vara enia mo lo toho hinia, enia i pa hahau sohen Kr̃isto mo hahau.
1JO 2:7 La tapalaku r̃uhur̃uhu, na sopo uliuli isamim matan vara a mele sile kamim hin te retileu paro, pani enia pa haratu la lo sile kamim hinia tiroma moiso, ale enia retireti atu ka pete rongoa moiso,
1JO 2:8 pani retileu atu na lo ulia isamim mo sohena retileu paro matea, ale mo lo toho na maurin Kr̃isto peresi na maurimim, matan ka hite na r̃or̃oha mo lo majara, ale malarani varar̃uhu mo lo sasarami moiso.
1JO 2:9 Haratu mo lo verea vara mo lo toho na malarani, pani mo lo hitesatihi na voraina, enia mo pa lo toho na r̃or̃oha mo tikeli nake.
1JO 2:10 Haratu mo lo opoi na vorain Kr̃isto, enia mo lo toho na malarani, ale mo sopo tea i er̃i jalio mata nona vavahinau.
1JO 2:11 Pani haratu mo lo hitesatihi na vorain Kr̃isto, mo pa lo toho na r̃or̃oha, mo lo hahau na r̃or̃oha, ale mo sopo levosahi na jara mo lo vano ea, matan r̃or̃oha mo vusohi na matana.
1JO 2:12 La natuku, na lo uliuli isamim matan nomim sasati God mo r̃omir̃a matan Kr̃isto.
1JO 2:13 La haratu la vajiaha, na lo uliuli isamim matan ka levosahi haratu mo lo toho atu tiroma na tapulon vavahinau. La uluvou, na lo uliuli isamim matan ka jeu Tiapolo enia pulo sasati.
1JO 2:14 La natuku, na lo uliuli isamim matan ka levosahi Tama moiso, ale la vajiaha, na lo uliuli isamim matan ka levosahi haratu mo lo toho tiroma moiso na tapulo vavahinau. La uluvou, na lo uliuli isamim matan ka suiha, ale reti non God mo lo toho hin kamim, ale ka jeu haratu enia pulo sasati.
1JO 2:15 Ha sopo opoi na varama teni te hinau non varama. Vara ha opoi na varama, ha pa er̃i opoi Tama sohena sava?
1JO 2:16 Matan hinau na varama mo sohen harihi: r̃omjea na masalom sasati, r̃omjea na hinau ko hitea, hapahapa na nom hinau, ale la hinau sei la sopo tai isan Tama, pani la tai na varama purongo,
1JO 2:17 moiso varama sei mo lo vano vara i tihai peresi na masalona tari, pani haratu mo lo vai na masalon God enia i pa toho jejeu.
1JO 2:18 La natuku, nake enia isoiso rani. Sohena ka pete rongoa moiso vara meresahi non Kr̃isto la lo mai, ale meresahi matuvana non Kr̃isto la pala moiso, ale matana r̃a levosahia vara pongi hitahu mo mai moiso.
1JO 2:19 Hina purongo vara la tamlohi atu la tai na vaor̃a, pani enira la sopo tatuar̃a. Vara la pa lo tatuar̃a varar̃uhu, la pa lo toho peresir̃a. Pani la malue isar̃a matan vara i memera vara enira la sopo tatuar̃a.
1JO 2:20 Pani kamim mo isoiso ka levosahi harihi moiso, matan God Tapu mo vir̃oni kamim.
1JO 2:21 Na sopo uliuli isamim matan ka sopo levosahi na retivarar̃uhu, pani matan ka levosahia moiso, ka pete levosahia moiso vara retihaluhalu i pa sopo er̃i tai isana retivarar̃uhu.
1JO 2:22 Hare natu, enia tamlohi halu, haratu sei mo lo verea vara Iesu enia mo sopo Kr̃isto varar̃uhu sei God mo vir̃onia. Vara tea mo verea sohena, enia natu, meresahi non Kr̃isto, matan mo r̃ohu hin Tama peresi Natuna.
1JO 2:23 Haratu mo r̃ohu hin Natuna mo sopo lavi Tama. Pani haratu mo verea vara Iesu enia Natun God, Tama mo lo toho peresia.
1JO 2:24 Moiso, vara ha turu r̃ilangi tarea na sava retireti ka rongoa tiroma moiso, ale ha pa lo matea na mapumim peresi Tama enia Natuna.
1JO 2:25 Mauri tui enia retitauhi sei mo retitauhi hinia isar̃a.
1JO 2:26 Enau na lo uliuli isamim matan la haratu la lo tikauleji kamim,
1JO 2:27 pani Kr̃isto mo vir̃oni kamim na Tanume Tapu, ale mo lo toho hin kamim. Ale kamim ha pa sopo mele opoi te tamlohi vujangi tinapua vara i vujangi kamim. Pani mo r̃uhu vara ha toho hin Kr̃isto, ale ha usuri na sava hinau Tanume Tapu mo vujangi kamim hinia matan hinau tari mo vujangia mo varar̃uhu, mo sopo te hina halu hinia.
1JO 2:28 Natuvarihi, mo r̃uhu vara ha toho jejeu hin Kr̃isto, matan vara hin rani atu i mele mai, r̃a pa sopo er̃i matahu, ale r̃a pa sopo mahanuhanu hin te hinau hin rani atu,
1JO 2:29 matan ka levosahia vara Kr̃isto mo tataholo, ha pa levosahia sohena vara haratu mo lo vai na hinau mo tataholo, enia mo vora isana.
1JO 3:1 Ka hite na opoia tavera non God Tama isar̃a mo sohena sava, matan mo tovir̃a vara enr̃a natuna, ale mo sohen haratu natu. Pani tamlohi varama la sopo levosahir̃a matan la sopo levosahi God Tama.
1JO 3:2 La tapalaku r̃uhur̃uhu, enr̃a natuna nake, pani mo sopo pala vara r̃a pa sohena sava hin pongi hitahu, pani r̃a levosahia vara hin pongi atu Kr̃isto i mele pala hinia, enr̃a r̃a pa sohen Kr̃isto, matan enr̃a r̃a pa hitevosahia i r̃uhu vara enia mo sohena sava.
1JO 3:3 Ale la haratu la r̃omtoho sohen harihi, la hase vaira la vokevoke r̃uhu, sohen Kr̃isto enia mo vokevoke r̃uhu.
1JO 3:4 La haratu la lo vai na hehe tarea, enira la lo vaivaileu tarea, ale hehe enia vaivaileu.
1JO 3:5 Ale ka levosahia vara Kr̃isto mo pala vara i lavi nar̃ihi na hehe, ale mo sopo te hehe isana.
1JO 3:6 Haratu la lo toho isana la sopo er̃i vai na hehe tarea, vara tea mo hehe tarea enia mo sopo levosahi Kr̃isto, ale enia mo sopo hitevosahia teni levosahia hin te rani.
1JO 3:7 Natuvarihi, ha sopo tinar̃ihia vara tea i halu kamim! Harepu mo vai na hinau tataholo tarea enia mo tataholo mo r̃uhu sohen Kr̃isto mo tataholo.
1JO 3:8 Harepu mo lo hehe tarea enia non Tiapolo. Tiapolo mo lo hehe tiroma na tapulo varama mo tikeli nake. Pani Natun God mo mai vara i pa vaikomokomo na vavahinau non Tiapolo.
1JO 3:9 Haratu la vora isan God, la sopo er̃i vai na hehe tarea matan suihan God mo lo toho na maurira, mo vaira la mai natuna, ale matan haratu la pa sopo er̃i vai na hehe tarea.
1JO 3:10 Ha pa levosahi la haratu la natun God isan la haratu la natun Tiapolo sohen harihi: haratu la sopo taura vara la vai na hinau i tataholo tarea la sopo non God, ale sohen haratu, la sopo opoi na voraira.
1JO 3:11 Pani retisohai sei enia retisohai atu ka rongoa moiso na pongi tiroma vara, r̃a pa opoiopoir̃a,
1JO 3:12 moiso, vara ha sopo sohen Cain atu tuai sei mo vilimatei tasina, enia non Tiapolo. Mo vilimateia mata sava? Mo vaia matan tarea tasina enia mo lo vai na hinau mo lo tataholo, pani enia mo lo vai na hinau mo lo hehe matan enia tamlohi hehe.
1JO 3:13 La voraiku peresi na vevoraiku r̃uhur̃uhu, ha sopo mar̃urahi tavera vara tamlohi varama la r̃ohu hin kamim.
1JO 3:14 R̃a levosahia vara r̃a tai na mateia moiso r̃a vano na mauri moiso matan r̃a opoi na vorair̃a kalesia. Pani haratu mo sopo te nona opoia, enia mo pa lo toho na suiha mateia.
1JO 3:15 Vara tea mo lo hitesatihi na voraina, enia tamlohi vili tamlohi matea moiso, ale ka levosahia vara mo sopo te tamlohi vili tamlohi hatea vara mauri tui mo lo toho isana.
1JO 3:16 R̃a levosahia vara opoia varar̃uhu enia hin posposi sei; Iesu mo sile na maurina matar̃a, ale matan haratu, mo r̃uhu vara r̃a sile na maurir̃a mata vorai kalesia tinapua.
1JO 3:17 Ale matana, vara tea nona hinau mo matuvana, ale mo hite na vonana matea mo vejuveju na hinau matea, pani mo sopo tuenia, opoia non God mo lo toho hinia sohena sava?
1JO 3:18 Natuvarihi, r̃a sopo retireti vono purongo, pani r̃a pa opoi na tinapua na nor̃a vavahinau peresi na retivarar̃uhu.
1JO 3:19 Vara r̃a opoi na tinapua r̃a lo vujangia vara enr̃a non retivarar̃uhu, ale r̃omir̃a la sopo tialahalaha na nahon God,
1JO 3:20 hina purongo vara r̃omir̃a la lo arir̃a hin te hinau, God mo aulu na r̃omir̃a, ale enia mo levosahi na hinau tari la varar̃uhu.
1JO 3:21 La tapalaku r̃uhur̃uhu, vara r̃omir̃a la sopo hase arir̃a na nahon God, enr̃a r̃a pa er̃i r̃omr̃ilangi vara r̃a mai mariviti isana,
1JO 3:22 moiso enia i pa siler̃a na sava hinau r̃a usia isana matan r̃a opoia vara r̃a oloolo na nona retileu, ale tarea r̃a lo vai na sava God mo avulahi hinia.
1JO 3:23 Ale God mo sile nona retileu akerihi: vara r̃a tau na nor̃a rasua hin Natuna Iesu Kr̃isto, ale r̃a opoiopoir̃a sohena Iesu mo retileu hinia isar̃a moiso.
1JO 3:24 Ale haratu mo lo oloolo na retileu non God, mo lo toho hin God, ale God mo lo toho hinia, moiso hin malele akerihi natu, r̃a levosahia vara God mo lo toho isar̃a, matan Tanumena atu mo silea mo lo toho isar̃a.
1JO 4:1 La tapalaku r̃uhur̃uhu, ha sopo rasu na tanume tari vara la verea vara la lo retireti na suihan Tanume Tapu, pani ha vaihitera vara la tai isan God teni mo vono, matan pr̃ovet haluhalu matuvana la vano na varama moiso,
1JO 4:2 ale kamim ha pa er̃i levosahia varar̃uhu vara sahara mo tai isan God sohen harihi: haratu mo verea vara Iesu enia Kr̃isto, ale vara mo verea vara Iesu mo mai tamlohi varar̃uhu, tanume atu natu mo tai isan God.
1JO 4:3 Pani haratu mo sopo taviti vara Iesu enia Kr̃isto mo sopo tai isan God, ha pa levosahia vara enia meresahi non Kr̃isto sei ka rongoa moiso vara i pa mai, ale nake mo pete toho na varama moiso.
1JO 4:4 Natuvarihi, kamim non God, ale kamim ka jeu la meresahi atu moiso matan Tanumen God mo lo toho hin kamim, ale enia mo suiha mo jeu haratu mo lo toho na varama.
1JO 4:5 La meresahi nike, la tai na varama, ale matana, tamlohi na varama mo tapurongo isara matan la lo retireti na masalon varama.
1JO 4:6 Enr̃a non God, ale la haratu sei la levosahi God la pa tapurongo isar̃a, pani la haratu la sopo levosahi God la pa sopo tapurongo isar̃a. Hin posposi atu natu, r̃a pa er̃i levosahia i r̃uhu vara hare mo lo retireti: Tanume Tapu atu mo varar̃uhu teni te tanume haluhalu.
1JO 4:7 La tapalaku r̃uhur̃uhu, r̃a pa opoiopoir̃a mata opoia mo tai isan God, ale haratu mo lo sile na opoia, enia mo vora isan God, ale mo levosahi God.
1JO 4:8 God enia opoia. Ale vara tea mo sopo opoi na tinapua, enia mo sopo levosahi God.
1JO 4:9 God mo vuhesi na nona opoia isar̃a sohen harihi: mo r̃ule Natuna vorahese mo mai na varama matan vara r̃a pa mauri hinia.
1JO 4:10 Pulo opoia varar̃uhu enia mo sohen harihi; enr̃a r̃a sopo opoi God tiroma, pani God mo opoir̃a tiroma. God mo r̃ule Natuna vara i voli nar̃ihi na nor̃a sasati.
1JO 4:11 La tapalaku r̃uhur̃uhu, matan God mo opoir̃a mo tavera sohen harihi, mo r̃uhu vara r̃a pa opoiopoir̃a.
1JO 4:12 Tea mo sopo lo hite God hin te pongi, pani vara r̃a opoiopoir̃a, God mo lo toho hinir̃a, ale nona opoia mo lo toho varar̃uhu na mapur̃a.
1JO 4:13 Matan God mo siler̃a na Tanumena, r̃a levosahia vara enr̃a r̃a lo toho hinia, sohen enia mo lo toho hinir̃a.
1JO 4:14 Ale kama hitea, kama lo vereulia isana tinapua vara God mo r̃ule Natuna vara i mai Jujuri mata varama.
1JO 4:15 Vara tea mo taviti vara Iesu enia Natun God, God mo lo toho isana, ale enia mo lo toho isan God.
1JO 4:16 Ale r̃a levosahi mo r̃uhu moiso, r̃a rasua vara God mo opoir̃a varar̃uhu. God enia opoia. Vara r̃a lo opoiopoir̃a, enr̃a r̃a pa matea na mapur̃a peresi God, ale enia i pa toho peresir̃a.
1JO 4:17 Hin malele akerihi, opoia mo jea varar̃uhu matan vara r̃a pa er̃i r̃omr̃ilangi hin rani aria atu, ale matana, r̃a pa hahau sohen Kr̃isto mo lo hahau na varama.
1JO 4:18 Opoia jea sohena, i pa levuti nar̃ihi na matahu. Ale haratu mo lo matahu enia mo matahu mata r̃omr̃omi mata aria, ale mo vujangia vara nona opoia mo pa lo makire.
1JO 4:19 R̃a opoi God matan God mo opoir̃a tiroma.
1JO 4:20 Pani vara tea mo verea vara mo opoi God, pani mo sopo opoi na voraina, enia tamlohi halu. Mo sopo er̃i hite God nake, pani mo sohena sava natu, vara mo vere vara mo opoi God, pani mo sopo opoi na voraina mo er̃i hitera?
1JO 4:21 Retileu sei God mo siler̃a hinia mo sohen harihi, “Haratu mo opoi God, enia i pa opoi na voraina.”
1JO 5:1 La haratu la rasua vara Iesu enia Kr̃isto, enira natun God. Ale la haratu la opoi God Tama, la pa opoi na natuna tari.
1JO 5:2 R̃a levosahia vara r̃a opoi na natuna tari hin posposi sei: matan r̃a opoi God, ale matan r̃a oloolo na nona retileu.
1JO 5:3 Matan r̃a vujangi na nor̃a opoia hin God na nor̃a oloolo na nona retileu, ale mo sopo r̃ilangi mata usurira.
1JO 5:4 Haratu la vora isan God la pa er̃i jeu na varama mata nora rasua, enia natu, mo vaira la jeu na varama.
1JO 5:5 Ale haratu mo jeu na varama enia haratu mo rasua vara Iesu enia Natun God.
1JO 5:6 Iesu Kr̃isto mo mai na malele wai peresi na r̃ae, mo sopo na wai hasena, pani wai peresi na r̃ae. Tanume Tapu mo vereulia matan Tanume Tapu mo varar̃uhu.
1JO 5:7 Varar̃uhu, hinau mo tolu la vereulia,
1JO 5:8 Tanume Tapu, wai peresi na r̃ae la turu na jara matea purongo.
1JO 5:9 Vara r̃a lo rasu na retireti nona tamlohi purongo, sava God mo vereulia hinia hin Natuna mo mele r̃uhu jea. Retivuhesi atu mo sohen harihi:
1JO 5:10 Vara r̃a tau na nor̃a rasua isan Natun God, r̃a lo vujangia vara r̃a rasu na vereulia non God hin Natuna. Pani vara r̃a sopo rasu na sava God mo vereulia hinia hin Natuna, r̃a lo verea vara God enia tamlohi halu.
1JO 5:11 Ale vereulia atu mo sohen harihi: God mo sile na mauri tui moiso, mauri tui atu mo lo toho isan Natuna.
1JO 5:12 Ale vara haratu mo lavi Natun God mo lavi na mauri tui, pani haratu mo sopo lavi Natun God, mo sopo lavi na mauri tui.
1JO 5:13 Na lo uliuli isan la haratu la rasu Natun God, matan vara ha pa levosahia i r̃uhu vara kamim ka lavi na mauri tui moiso.
1JO 5:14 Ale r̃a pa levosahia vara r̃a usiusi i usuri na masalon God, enia i pa tapurongo isar̃a.
1JO 5:15 Ale vara r̃a levosahia vara God mo lo tapurongo na nor̃a usiusi, r̃a pa levosahia varar̃uhu vara r̃a pa lavi na sava r̃a usia isana.
1JO 5:16 Vara tea mo hite na voraina matea mo lo vai na hehe sei mo sopo matan vara i mate matana, i pa er̃i usiusi vara God i silea na mauri. Pani vara hehe atu enia hehe mata mate, i pa sopo er̃i usiusi matana.
1JO 5:17 Lejileji tari enira hina sasati, pani hina sasati tari la pa sopo sile na mateia.
1JO 5:18 R̃a lo levosahia i r̃uhu vara haratu la vora isan God la pa sopo er̃i vai na hehe tarea. Natun God mo lo tingi horora, ale Tiapolo i pa sopo er̃i komora.
1JO 5:19 R̃a levosahia mo r̃uhu vara enr̃a r̃a tai isan God, pani tatuara tinapua tari na varama la lo toho na suihan Tiapolo.
1JO 5:20 R̃a levosahia vara Natun God mo mai mo sile na levosahi vara r̃a pa er̃i levosahi God varar̃uhu. Ale r̃a lo toho hin haratu mo varar̃uhu, Natuna Iesu Kr̃isto enia God varar̃uhu, enia mauri tui.
1JO 5:21 Natuvarihi, ha toho asau na posposi mata lotulotu vono.
2JO 1:1 Leta nike, enau patu tamlohi rasua sei John, na ulia isan har̃ai sei God mo vir̃onia peresi na natuna. Enau peresi la haratu la levosahi na retivarar̃uhu, kama opoi kamim mo isoiso.
2JO 1:2 Kama opoi kamim mata retivarar̃uhu mo lo toho na mapur̃a, ale i pa toho atu na pongi tui.
2JO 1:3 Moiso na usiusi vara God Tama peresi Natuna Iesu Kr̃isto vara la pa r̃omr̃uhu hinir̃a, ale la r̃omopoir̃a, moiso vara la pa siler̃a na nora tamata, na nora retivarar̃uhu, ale na nora opoia.
2JO 1:4 Enau na avulahi tavera matan na rongoa vara te natum la lo oloolo na retivarar̃uhu sohen God Tama mo retileu hinia isar̃a moiso.
2JO 1:5 Vetasiku r̃uhur̃uhu, na sopo uliuli vara a vereho vara o pa oloolo hin te retileu paro hatea, mo vono, pani na lo uli haratu mo verea tiroma moiso vara r̃a opoiopoir̃a.
2JO 1:6 Opoia varar̃uhu enia vara r̃a vai na sava God mo retileu hinia moiso, ale haratu ka rongoa moiso na tapulo rani, vara r̃a pa hahau hinia.
2JO 1:7 Matan ka levosahia vara tamlohi haluhalu matuvana la vano na varama moiso. La tamlohi haluhalu atu la retihalu vara Iesu Kr̃isto mo sopo mai tamlohi varar̃uhu. La tamlohi haluhalu atu enira meresahi non Kr̃isto.
2JO 1:8 Ha lo kilau matara! Mo sopo r̃uhu vara sava kama voko r̃ilangi matana matamim i vano hina purongo, pani ha vaihitea vara ha lavi vevuhi na nomim otori isana.
2JO 1:9 Haratu r̃omina mo lo vano asau na hinau la vujangia hin Kr̃isto moiso, ale mo sopo turu hinia, haratu natu, God Tama mo sopo lo toho peresia. Pani vara tea mo toho jejeu na sava hinau la vujangia moiso, God Tama peresi Natuna la pa lo toho peresia.
2JO 1:10 Vara tea i mai, pani mo lavi na vujangi tinapua, ha sopo tinar̃ihia vara i unu na imamim, ha sopo silea na retioloolo,
2JO 1:11 matan, vara haratu mo sile na retioloolo isara, enia mo lo tuenira na nora hehe.
2JO 1:12 Varar̃uhu na opoia vara a mele vere kamim na hinau matuvana, pani na sopo opoia vara a uli na leta purongo. I pa mele r̃uhu vara a mai vara enr̃a tolu r̃a pa sorasora, ale r̃a pa avulahi tavera matana.
2JO 1:13 Reti oloolo mo lo mai isamim mo tai isan la natun vetasimim nike God mo vir̃onia.
3JO 1:1 Leta nike, enau patu tamlohi rasua sei John na ulia isan tapalaku r̃uhur̃uhu sei Gaius, na opoiho na retivarar̃uhu.
3JO 1:2 Tapalaku r̃uhur̃uhu, na usiusi vara hinau tari la pa r̃uhu isam, na lo r̃omtoho vara epem i pa suiha sohen ko suiha na nom mauri rasua.
3JO 1:3 Na rani vorai kalesia la rohi kamam nike, la verea vara engko, ko lo hahau usuri na retivarar̃uhu, ale enau na avulahi tavera matana.
3JO 1:4 Mo sopo te hinau hatea i vaiau a avulahi tavera sohen harihi hin haratu na rongoa vara natuku la lo hahau usuri na retivarar̃uhu.
3JO 1:5 Tapalaku r̃uhur̃uhu, ko vai na hina tataholo mata rasua matan ko lo tueni na vorai kalesia sei la lo mai isam, hina purongo vara enira la tamlohi tinapua,
3JO 1:6 enira la vere na nom opoia isan la vao kalesia nike. Ale mo r̃uhu vara o r̃ulera na nora hahau na posposi mo tataholo na nahon God,
3JO 1:7 matan la lo hahau mata hijan Moli, la hatihia moiso vara la pa sopo lavi te tuetueni isan te tinapua vara mo sopo levosahi God.
3JO 1:8 Matana, mo r̃uhu vara r̃a tueni na tamlohi sohen harihi, matan vara r̃a er̃i voko peresira na retivarar̃uhu.
3JO 1:9 Na uliuli mo vano isana vao kalesia atu moiso, pani Diotrephes mo opoia vara enia i pa tiroma hinira, mo r̃ohu vara i tapurongo hin kamam.
3JO 1:10 Ale vara a mai, a pa reti isana matan mo lo verelejileji kamam, ale mo sopo haratu purongo mo vaia, pani mo lo turuhoro na vorair̃a la lo mai vara la rohi na vorai rasua ea. Ale mo tau nar̃ihi na tamlohi mata vao kalesia matan la opoia vara la sile na retioloolo isara.
3JO 1:11 Tapalaku, o sopo tisuri na posposi sasati, pani o tisuri na posposi r̃uhu matan haratu la lo vai na hina r̃uhu enira natun God, pani la haratu la lo lejileji tarea la pa sopo levosahi God.
3JO 1:12 Tamlohi tari la verea vara Demetrius enia tamlohi r̃uhu matea, ale nona vujangi mo varar̃uhu matan la vujangia vara enia tamlohi r̃uhu. Kamam sohena, kama lo verea vara enia tamlohi r̃uhu matea, ka levosahia vara kama lo verea varar̃uhu.
3JO 1:13 Varar̃uhu na opoia vara a mele vere kamim na hinau matuvana, pani na sopo opoia vara a ulia hin leta nike purongo.
3JO 1:14 Pani na lo r̃omtoho vara a pa mai nohorihi purongo, ale r̃a pa sorasora matavuhi.
3JO 1:15 Na usiusi vara tamata non God i pa toho isam. Tapalam nike, la sohai na nora retioloolo isam, ale o pa sile na retioloolo isana tapalar̃a hatehateahi atu.
JUD 1:1 Leta nike, enau Jude na ulia. Enau slev non Iesu Kr̃isto, enau tasin James. Na uliuli isan la haratu, God Tama mo vir̃onira, ale mo taura na nona opoia, Iesu Kr̃isto mo lo matahira.
JUD 1:2 Na lo usiusi vara tarea, God i pa ler̃uhu hin kamim i tavera jea, ale vara tarea, i pa silea kamim na nona r̃omopoia peresi na nona tamata peresi na nona opoia!
JUD 1:3 La tapalaku r̃uhur̃uhu, a pa verea vara, tiroma na lo r̃omr̃omia vara a uliuli isamim vara God mo jurir̃a sohena sava, pani nake, na hitea vara a pa uliuli vara a retituetueni kamim vara ha pa valum r̃ilangi tarea mata taurilati vujangi varar̃uhu atu, God mo lo silea isana nona tapuhi moiso na rani matea mata rani tui tui.
JUD 1:4 Te tamlohi la mai luhu, la unu matan te r̃omira na livuhar̃a, ale la lo verea lara, ‘Mo r̃uhu purongo vara r̃a vai na hehe peresi na har̃ai teni r̃a vai te hina sasati matuvana, matan r̃omr̃uhu non God i pa vai God i r̃omir̃a.’ Posposi sohen harihi, mo lo vujangia vara la vahar̃i hin Moli Iesu Kr̃isto nor̃a Tamlohi Tavera, enia sei mo matelete. Pani tuai jea, la ulia moiso, ale Retiulia mo retir̃oar̃oahai vara God i pa ari na tamlohi sei la r̃ohu na posposi tataholo non God sohen harihi.
JUD 1:5 Pani nake na opoia vara a mele verea isamim na sava ka levosahia mo r̃uhu moiso, vara sava mo masese isana tamlohi atu Moli God mo jurira tuai Egypt, pani hitahun haratu, enia mo komo la haratu la sopo rasua.
JUD 1:6 Ale sohena sava, God mo pesi la angelo atu tuai, haratu la sopo avulahi na suiha sei God mo taua isara, ale la malue na jarara tataholo, ale matana, God mo lo taurilatira na jara r̃or̃oha tavera matea. La pa toho atu, i tikeli na rani tavera mata aria.
JUD 1:7 Ale ha r̃omr̃omi na sava mo masese isana taon matan Sodom enia Gomorrah peresi na taon la lo toho mariviti hinira tuai, matan nora tamlohi la vaia sohen la angelo atu tuai, matan la lo hahau usuri na posposi viriu matuvana peresi la haratu la sopo tataholo isara, ale sohena sava God mo komora na hapu, mo vaia sohena tovongi matea isar̃a mata talai tui tui.
JUD 1:8 Sohen la haratu tuai, la tamlohi nike la unu, la vai na posposi hehe na epera mo sati, matan la vere na tamlohi vara la pa vai na sava la lo mavuho hinira. Ale la tipahi na suiha tari sei la aulu hinira, ale la verelehilehi na angelo aulu.
JUD 1:9 Pani Michael moli nona angelo, mo sopo vaia sohena. Hin rani atu mo opoia vara i lavi nar̃ihi na tarapen Moses, enia Tiapolo la vauriuri matana, pani hina purongo hin haratu vara enia mo angelo aulu matea, mo sopo retilehilehi na hijan Tiapolo, mo vono, Michael mo verea purongo mara, “Moli God i pa sileho na talai!’
JUD 1:10 Pani la tamlohi nike, la unu, tavalura matea la lo kerekerehi, ale la lo kali na hinau la sopo levosahi te hinau hinira, pani mele tavalura tinapua, la lo usuri na nora rongovosahi purongo sohena maji, ale r̃omira mo vono, pani hitahuna posira i pa komora hasera.
JUD 1:11 Rani sasati tavera i pa mai isara, matan la lo usuri na sava Cain mo vaia tuai, ale la lo vai na hehe sohen Balaam mo vaia tuai, matan la lo r̃omr̃omi na mania purongo. Ale sohena posposi sei non Korah tuai, la lo usuri na posposi lejileji atu, mo vaia tuai isan God, ale la pa tihai sei matana.
JUD 1:12 La tamlohi nike, la sohena ratarata sasati na lolo tasi, boti la lo takosa hinira, matan la lo toho na nomim hanhani matavuhi kalesia, pani la sopo mahanuhanu vara la lo r̃omr̃omira hasera purongo. La tamlohi nike, la sohena telangi langi mo lo serera, pani la sopo er̃i sile te usa na rani alo mo r̃ilangi. La mate vevuhi sohena pahai sei, mo marivu mo koru, mo sopo te vuana, mo sopo te rauna.
JUD 1:13 Nora hinau mahanuhanu la pala sohena valval loloputu tavera na tasi langivili. La sohena vitusarasara sei la jalio na malelera, ale la pa toho jejeu na jara r̃or̃oha tavera atu God mo tau mamahunia matara.
JUD 1:14 Ale sohena Enoch sei, enia mo halimaravrua pina mo usuri Adam, ale enia mo lo retireti hin la tamlohi nike moiso, mo verea mara, ‘Ha hitea! Ha kilau sahe aulu, Moli God mo lo mai peresi na nona vao angelo tapu, tea i sopo er̃i evira,
JUD 1:15 matan vara i ari na tamlohi tari. I pa sile na talai isan la haratu la r̃ohu na posposi tataholo sei God mo opoia, matan nora sasati tari la vaira na nora lejileji vano isan God. Moli i pa sile na talai isan la tamlohi lejileji sei, mata nora retihehe tari sei la verea isana.
JUD 1:16 La tamlohi nike, la lo retireti varihi, ale la lo ngutungutu, la lo usuri na masalora purongo. La lo retimangisi hinira hasera, ale la lo haluhalu na tinapua mata lavi te hinau isara.
JUD 1:17 La tapalaku r̃uhur̃uhu, ha sopo r̃omaliho na retir̃oar̃oahai sei vahar̃ule nona Moli Iesu Kr̃isto la silea isamim moiso.
JUD 1:18 La verea isamim vara mariviti na isoiso rani, tamlohi hanmarua peresi na tamlohi lejileji la pa tapulo kerehi God.
JUD 1:19 Ale la tamlohi nike, tarea enira la pulo patumasa matan enira tamlohi non varama purongo, ale Tanumen God mo sopo toho isara.
JUD 1:20 Pani la tapalaku r̃uhur̃uhu, ha tuetueni kamim vara ha ulua na nomim rasua tapu, ale na rani vara ka lo usiusi, ha tinar̃ihia vara Tanume Tapu i pa tiroma hin kamim.
JUD 1:21 Ha vujangia vara ka opoi God na nomim hahau, ale ha tau na r̃omimim na r̃omopoia non Moli Iesu Kr̃isto sei vuana enia mauri tui.
JUD 1:22 Ha vujangi na nomim r̃omopoia isan la haratu sei, la lo r̃omkaka mata nora rasua,
JUD 1:23 Ale ha juri na tinapua, ha reve nar̃ihira na hapu aria. Ale tatua tamlohi ha pa r̃omopoira, pani ha lo kilau vara ha vaia, ha pa nikei na nora ruru sohena vara nora hehe mo lo kaluti hinira.
JUD 1:24 Ale nake, r̃a pa sile na oloolo tavera isan God, matan enia hasena i pa er̃i turuhoro kamim vara ha sopo jovi, ale enia i pa lavi kamim i tau kamim na nahona ha vokevoke, ale ha pa avulahi tavera jea.
JUD 1:25 Mo tataholo vara God nor̃a Jujuri hin nor̃a Moli Iesu Kr̃isto, i lavi na oloolo tavera, auluna, suiha, ale suiha mata i aulu na hinau tari. Amen.
REV 1:1 God mo silea vara Iesu Kr̃isto i vujangi na sava hinau mo vir̃onia vara la pa masese, i pa sopo tuai, isana nona volitusi hin malele sei; Iesu mo r̃ule na nona angelo vara i vujangia isan nona volitusi John.
REV 1:2 Ale enia mo vereuli na reti non God, peresi na sava hinau Iesu Kr̃isto mo vujangia isana, hinau tari sei mo hitera.
REV 1:3 Ale avulahi isan haratu mo evi reti sei isana tamlohi, mata hinau la pa masese i vano isana tamlohi tinapua, ale avulahi isana tamlohi tari sei la rongoa, ale la oloolo hinia, matan pongi atu mo mariviti.
REV 1:4 Uliuli non John mo vano isan la vao kalesia atu, mo limaravrua na province matan Asia. R̃omr̃uhu peresi na tamata la mai isamim, la tai isan God Tama, isan Iesu Kr̃isto peresi la tanume r̃uhu atu mo limaravrua sei la lo toho na naho jara sakele nona supe non God. God enia mo lo toho nake, mo lo toho tiroma, ale enia i pa mai hitahu. Ale Iesu Kr̃isto, haratu sei mo lo turu r̃ilangi na nona vereulia, enia vora tiroma hin la haratu la pa mele turu na mateia, enia mo aulu na supe tari na varama. Iesu Kr̃isto enia haratu mo opoir̃a tavera, ale r̃aena mo roro, ale mo volituhur̃a na nor̃a aria mata nor̃a hehe.
REV 1:6 Ale enia mo vair̃a r̃a mai na vao matea mata pr̃is, r̃a tauri na suiha aulu isan nona God sei Tamana, i pa lavi na hasohaso, ale suihana i lo turu rani tui tui tarea. Amen.
REV 1:7 Ka hitea! Iesu mo lo mai na telangi, ale tamlohi tari la pa hitea na matara, la haratu la lo r̃urua tuai sohena, la pa hitea, ale tavtavui tari na varama la pa tangi matana. Enia i pa sohena natu, amen.
REV 1:8 Ale Moli God mo verea mara, “Enau pulo hinau tari, enau na isoiso hinau tari, enau na lo toho nake, ale enau na lo toho tiroma, enau a pa mai. Enau suiha aulu atu mo tavera jea.”
REV 1:9 Enau John, voraimim matea, ale enr̃a r̃a lo turu matea na rani r̃ilangi hin mauri atu God mo aulu hinia, r̃a lo turu r̃ilangi na r̃omperavu hin Iesu purongo, enau, la tauau na ureuren Patmos matan na lo retivujavujangi na Reti non God, ale matan na lo sorahi Iesu.
REV 1:10 Ale, na rani lotu non Moli, Tanumen Moli mo mar̃ivisiau, ale na rongo na leo matea mo tavera mo memera na har̃iku sohena leo trumpet matea,
REV 1:11 leo atu mo verea mara, “O uli na hinau ko lo hitea na lolon te puku hatea, ale o sohaia i vano isan la vao kalesia atu mo limaravrua: isan Ephesus, isan Smyrna, isan Pergamum, isan Thyatira, isan Sardis, isan Philadelphia peresi Laodicea.”
REV 1:12 Na posi vara a hitea vara leon hare natu, mo lo retireti isaku, ale na posi moiso, na hite na peri lamu mo limaravrua la vaira na gold la lo turu atu.
REV 1:13 Ale na hite matea mo sohen Natun Tamlohi mo lo turu na livuhara. Mo ruru na ruru matea mo peravu mo tikeli na palona atano, ale ruru matea la vaia na gold mo eve r̃alihi na r̃umana hinia.
REV 1:14 Patuna peresi na vuluna la lulu sohena katen, matana, o hitea la mera sohena pepe hapu.
REV 1:15 Palona la lo angiangi sohena bronze aen sei la tunia na hapu tavera, ale leona mo puhoni sohena r̃um tasi tavera matea.
REV 1:16 Mo lo tauri na vitusarasara mo limaravrua na matuana, ale sita matea mo voro tavalu rua mo lo malue na jingona. Nahona mo memera mo sohena alo tavera.
REV 1:17 Nara na hitea, na jovi na palona sohena tamlohi matea mo mate, pani mo tau na matua limana hiniau mo verea mara, “O sopo matahu, enau natu, Pulo Hinau Tari, ale enau Hitahu,
REV 1:18 ale enau sei na lo mauri, na mate, pani ko hitea, nake na mele mauri, ale a pa mauri jejeu, ale na lavi na kia mata mate peresi na kia mata varama mata mateia.
REV 1:19 Ale matan haratu o uli na sava ko hitea. Haratu ko hitea moiso, ale na sava mo lo toho nake peresi na sava la pa masese hitahu.
REV 1:20 A pa vereuli na r̃aramin la vitusarasara atu mo limaravrua sei ko lo hitera na matuaku peresi la peri lamu atu mo limaravrua sei la vaira na gold. La vitusarasara atu mo limaravrua, enira angelo matan la vao kalesia atu mo limaravrua, ale la peri lamu mo limaravrua atu, enira la vao kalesia atu mo limaravrua.”
REV 2:1 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Ephesus: ‘Harihi retisohai sei non haratu mo lo tauri na vitusarasara mo limaravrua na matuana, ale mo lo hahau na livuhan la peri lamu mata gold atu mo limaravrua.’
REV 2:2 Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, nom voko peresi na nom r̃omperavu vara o lo turu r̃ilangi na mauri rasua. Na levosahia vara ko sopo lavi te tamlohi sasati, ale ko vaihite na tamlohi hai sei la verea lara enira la vahar̃ule, pani mo vono, ale ko vileia vara enira la tamlohi halu.
REV 2:3 Na levosahia vara ko lo tauri na nom r̃omperavu na rani r̃ilangi mata hijaku, ale ko sopo tinar̃ihi na nom rasua.
REV 2:4 Pani hinau matea na sopo avulahi hinia isam! Enia mo sohen harihi: Nom opoia mo sopo mele r̃ilangi sohen tiroma.
REV 2:5 Matana, o to r̃omr̃omia vara ko jovi epu na nom opoia matan tiroma, o mele posi na nom hehe, ale o vai na nom opoia sohen tiroma. Pani vara i vono, a pa mele sinai a lavi nar̃ihi na nom peri lamu vara o sopo posi.
REV 2:6 Pani mele hinau matea ko vaia mo tataholo, ko r̃ohu na sava hinau tamlohi non Nicholas la lo vaira, ale enau sohena na r̃ohu hinira.
REV 2:7 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu, haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, enau a pa majinga vara i hani na vuan vipahai atu mo lo sile mauri sei mo lo toho Paradise na tuka non God.’” Mo mele verea mara:
REV 2:8 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Smyrna: ‘Harihi retisohai sei non haratu enia pulo hinau tari, enia isoiso hinau tari hitahu, mo mate, pani nake mo mele mauri!’
REV 2:9 Mara, ‘Na levosahia vara ko lavi na rani r̃ilangi sohena sava moiso, ale na levosahia vara ko tilavono, pani engko ko tavtav, na levosahi la retisasati sei la verea matam mo tai isan la haratu la vara enira Jew, pani enira la sopo Jew tataholo, mo vono enira vaon Setan.
REV 2:10 O sopo matahu matan la hinau r̃ilangi sei la tatamahu moiso vara la mai isam, ale ko hitea, i pa sopo tuai, Tiapolo i pa tau te tatuamim na ima r̃ilangi vara i vaihite kamim, ale ha pa rongo i sati mata rani i sangavulu, pani vara o r̃omturu r̃ilangi, hina purongo vara o mate matana, pani a pa sileho na nom r̃ongor̃ongo nona supe mata mauri.
REV 2:11 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu, isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, i pa sopo er̃i vano na harua mateia!’” Mo mele verea mara:
REV 2:12 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Pergamum: ‘Harihi retisohai non haratu sei mo lo tauri na sita voro tavalu rua mata vuro!’
REV 2:13 Mara, ‘Na levosahia vara ko lo toho na jara sei Setan mo supe ea, pani ko lo taurilati na hijaku, ale ko sopo vunvuni na nom rasua hiniau, hina purongo vara la taurilati Antipas noku tuetueni sei mo lo r̃omturu r̃ilangi, la vilia mo mate hin jara atu sei Setan mo lo toho ea.
REV 2:14 Pani na hite na hinau hai ko lo vaia mo sopo r̃uhu: tatuamim la lo usuri na vujangi non Balaam. Tuai mo vere Balak vara i vujangi na natun Israel vara la er̃i hani na hanhani sei la silea isana tamasi moiso, ale vara la usuri na mauri maji,
REV 2:15 ale tatuamim sohena la lo usuri na vujangi non tamlohi non Nicholas,
REV 2:16 Ale matana, o posi! Vara i vono, nakerihi purongo vara a mai a pa valum peresi la tamlohi sei la lo usuri Nicholas, ale a pa taira na sita tavalu rua mata vuro na jingoku.
REV 2:17 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu, Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, enau a pa silea hin hanhani atu sei la tovia mana sei la jarohia. Moiso enau a pa sile na vatu lulu matea isana, ale hin vatu atu hija paro matea mo lo toho hinia, pani haratu mo lavia enia hasena purongo i pa levosahi na r̃aramin hija atu.’” Moli mo mele mauri mo verea mara:
REV 2:18 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Thyatira: ‘Reti nike enira retin Natun God! Mataku la lo hani sohena pepe hapu, paloku la lo angiangi sohena bronze aen mo tutuni.’
REV 2:19 Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, nom opoia, nom rasua peresi na nom r̃omperavu mata turu r̃ilangi, ale na levosahia vara ko lo vai na hinau nake mo jeu haratu tiroma.
REV 2:20 Pani hinau matea na sopo avulahi hinia isam: har̃ai sei Jezebel sei mo lo hase verea vara enia pr̃ovet matea, ko majinga vara i lo vujangi na noku volitusi na malele halu matan vara la lo usuri na mauri maji, ale la hani na hanhani sei la silea isana tamasi moiso.
REV 2:21 Na sile na masapa isana moiso vara i posi na nona hehe, pani mo sopo opoia vara i isoiso na nona mauri maji.
REV 2:22 O lo levosahia vara a pa ari Jezebel na rojo matea na vatana, ale la haratu la lo vaivaileu peresia, la pa lavi na rongohaji tavera vara la sopo isoiso hin nona posposi sei,
REV 2:23 ale a pa vilimatei na natuna, ale vao kalesia tari la pa levosahia vara enau haratu mo lo ale na hinau tari na lolo r̃omi tamlohi peresi na lolo mapu tamlohi. A pa sile na volimim i tataholo isamim hatehateahi i tataholo na nomim vavahinau.
REV 2:24 Pani isana tatuamim Thyatira la haratu la sopo lelevosahi teni la usuri na vujangi non Jezebel sei hai la lo verea vara enia vujangi puhoni non Setan, ale isamim a pa sopo er̃i mele vere te retileu tinapua hatea isamim matan vara a sopo mele tau te hinau puhoni isamim,
REV 2:25 pani na verea vara ha lo tauri r̃ilangi na sava ka lo tauria moiso i tikeli pongi atu a pa mele mai hinia.
REV 2:26 Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo lo turu r̃ilangi na noku vavahinau mo tikeli na isoiso maurina, a pa silea na suiha vara i aulu na mara jara tinatinapua,
REV 2:27 ale i pa aulu hinira, i pa kilaura na maja aen, ale i pa viliroiroira sohena jilivi lepa purongo, i pa sohen suiha atu Tamaku mo sileau hinia,
REV 2:28 ale a pa silera na majou r̃alavuho.
REV 2:29 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu.’”
REV 3:1 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Sardis: ‘Harihi enia retisohai non haratu mo lo lavi la tanume r̃uhu non God atu mo limaravrua peresi la vitusarasara atu mo limaravrua.’ Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, ale tamlohi tari la lo rasua vara nom rasua mo lo mauri, pani mo mate!
REV 3:2 O lo kilau! Na hitea sohena vara nom rasua ko sopo oloolo varar̃uhu hin God, ale o mele vai na nom rasua i mele suiha matan vara i vono, i pa tihai.
REV 3:3 O mele r̃omr̃omi haratu sei ko lavia moiso peresi haratu ko rongoa moiso, o taurilatia i r̃ilangi, ale o posi mata nom hehe. Vara o sopo tatamahu, enau a pa mai sohena tamlohi vavanaho matea, o pa sopo levosahia vara a pa mai isam pangisa.
REV 3:4 Pani tatuamim Sardis nomim ruru la sopo lumiha na hehe. La pa hahau peresiau na ruru lulu matan mo tataholo vara la vaia sohena.
REV 3:5 Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, i pa ruru na ruru lulu sohera, a pa sopo jarai na hijana na Puku mata Mauri, pani enau a pa vere na hijana isan Tamaku peresi na nona angelo vara enia noku.
REV 3:6 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu.’” Mo mele verea vara:
REV 3:7 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Philadelphia: ‘Harihi retisohai sei non haratu mo tapu, enia mo varar̃uhu, ale enia mo lo lavi na kia mata suiha non Supe David, enia mo roi na pelati, i pa sopo te hatea i er̃i mele pelatia, vara enia mo pelati na matarua, i pa sopo te hatea i er̃i mele roia.’
REV 3:8 Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, ale ko levosahia, enau na tau na matarua mo lo roi na nahom, i pa sopo te hatea i er̃i pelatia. Na levosahia vara engko ko sopo r̃ilangi, pani ko lo oloolo na noku reti, ale ko sopo vunvunia vara engko noku tamlohi.
REV 3:9 Ale ko levosahia, a pa vai haratu la verea vara enira Jew, pani enira tamlohi halu vaon ima lotu non Setan, o pa hitea, enau a pa vaira la mai vara la papaohi na palom matan vara tamlohi la pa hitevosahia vara enau na opoiho.
REV 3:10 Matan ko lo taurilati na noku reti vara o pa r̃omperavu mata turu r̃ilangi, ale matana, a pa kilau mamahuniho na rani vaihite atu mo lo mai mata tamlohi mo isoiso na varama vara la pa vano hinia.
REV 3:11 I pa sopo tuai a pa mai, ale o tauri r̃ilangi na sava ko lo tauria matan vara tea i sopo er̃i lavi nar̃ihi na nom r̃ongor̃ongo nona supe.
REV 3:12 Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo lo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, enau a pa vaia i mai peri tavera matea na ima lotu non noku God, ale i pa toho jejeu atu. A pa uli na hijan noku God peresi na hijan taon tavera atu non noku God hinia, jara atu enia Jerusalem Paro atu noku God i pa sohaia i sevuti na tuka i pa mai na varama. Ale enau sohena a pa uli na hijaku paro hin tamlohi atu.
REV 3:13 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu.’” Mo mele verea vara:
REV 3:14 “Hinau akerihi natu, o pa ulia i vano isan angelo mata vao kalesia hin Laodicea: ‘Harihi retisohai non haratu la lo tovia Amen! Enia haratu sei enia tuetueni atu mo lo r̃omturu r̃ilangi enia mo varar̃uhu, ale enia pulo vavahinau non God.’
REV 3:15 Mara, ‘Na levosahi na nom vavahinau, pani ko sohena hanhani mo sopo r̃uhu hin te hinau, ko sopo noha, ale ko sopo koru, pani enau na opoia vara o noha teni o koru,
REV 3:16 ale matan ko sopo noha teni koru, pani ko wai wai purongo, a pa hasorihiho na jingoku,
REV 3:17 matan, ko verea kora, “Enau na tavtav, na takonahi na hinau matuvana, na sopo mele opoi te hinau hatea.” Pani ko sopo levosahia vara engko tamlohi marua matea, engko tamlohi matea la sopo er̃i r̃omr̃omiho, engko ko tilavono, engko ko matavuso, ale engko ko malamala.
REV 3:18 Ale matana, na lo retituetueni vara o voli te gold isaku, gold sei la kuku nar̃ihi na utauta hinia, ale enia i pa vaiho o tavtav, ale vara o voli te ruru lulu isaku matan vara o er̃i tatavuhoro na nom malamala hinia. O voli te meresin matan vara o er̃i pasia na matam vara o er̃i kilau.
REV 3:19 Isan haratu na opoira, na vereuli na nora hehe, ale na sile na talai isara. Ale matana, o tuntuni na maurim, ale o posi na nom hehe.
REV 3:20 O kilau nike! Enau na lo turu na lo r̃ir̃ingi na pelati; vara tea mo rongo na leoku, ale mo roi na matarua, enau a pa unu, ale a pa hanhani peresia, ale enia i pa hanhani peresiau.
REV 3:21 Isan haratu mo jeu na suihan sasati, ale mo lo turu r̃ilangi mo tikeli na isoiso maurina, a pa majinga vara i sakele peresiau na noku jara sakele nona supe, sohen enau na jeu na noku meresahi moiso, ale na lo sakele peresi Tamaku na nona jara sakele nona supe.
REV 3:22 Isan haratu mo lo rongo, o tapurongo na sava Tanume Tapu mo lo verea isan la vao kalesia atu.’”
REV 4:1 Hitahun la hinau atu na kilau sahe, e! Matarua matea mo roi na tuka. Ale leo atu tiroma sei mo sohena trumpet mo mele retireti isaku mara, “O sinai nike aulu! A pa vujangiho na sava mo vir̃onia vara la pa malue hitahu na hinau ko hitera moiso.”
REV 4:2 Vahatea atu suihan Tanume Tapu mo mai isaku, e! Jara sakele non supe matea mo lo turu na tuka, ale na hite haratu mo lo sakele hinia,
REV 4:3 ale haratu mo lo sakele atu mo lo angiangi, majhina mo sohena vatu r̃uhu sei jasper mo joriha r̃or̃oha, ale sohena vatu r̃uhu sei carnelian mo hahara. Nuenue matea mo r̃alihi jara sakele non supe atu, majhin nuenue atu mo sohena vatu r̃uhu sei emerald mo heja rau pahai.
REV 4:4 Moiso, jara sakele non supe mo ngavulu rua mo vati tinapua la toho r̃alihi jara sakele non supe atu na livuha jara. Ale hin la jara sakele nona supe hatehateahi atu, tamlohi aulu mo ngavulu rua mo vati la lo sakele hinira, la ruru na ruru lulu, ale la tau na r̃ongor̃ongo mata gold nona supe na patura.
REV 4:5 Vaha mo vilasi, piri mo roroa la lo malue hin jara sakele non supe atu na livuhan jara atu. Hapu jilangi mo limaravrua la lo hani na nahon jara sakele non supe atu, enira natu, la tanume r̃uhu mo limaravrua atu non God.
REV 4:6 Ale na nahon jara sakele non supe atu, lepa mo sohena tasi mata glas mo niro sohena crystal. R̃alihi na jara sakele non supe na livuha jara, hinau mauri mo vati la lo turu ea, matara mo lavi vevuhi na epera na nahora peresi na har̃ira.
REV 4:7 Ale tiroman la hinau mauri atu mo sohena Lion, haruana mo sohena natu buluk, ale hatoluna mo lavi na naho matea mo sohena naho tamlohi, ale havatina mo sohena mala mo lo avu aulu.
REV 4:8 La hinau mauri atu enira hatehateahi, hapara mo limarave, ale epera tari la mar̃ivi na matara. Ale la lo lalavete tarea na rani peresi na vutepongi mo sopo te isoisona lara, “Tapu, tapu, Moli God sei mo tapu, enia suiha aulu atu mo tavera jea, mo lo toho moiso, ale mo lo toho nake, ale i pa mai!”
REV 4:9 Ale vara la hinau mauri atu la lo sile na hasohaso peresi na oloolo, ale la lo vere meje isan haratu sei mo lo sakele na jara sakele non supe atu mo lo mauri mata rani tui tui tarea,
REV 4:10 ale la tamlohi aulu atu mo ngavulu rua mo vati la lo sakele r̃alihi haratu sei mo lo sakele na jara sakele non supe, la lo papaohi na nahona, ale la lo lotu haratu sei mo lo mauri mata rani tui tui, ale la pulahi na nora r̃ongor̃ongo mata gold nona supe na naho jara sakele non supe atu, ale la lo verea lara,
REV 4:11 “Nomam Moli, nomam God, mo tataholo vara o lavi na hasohaso, ale oloolo tavera peresi na nom suiha tavera, matan engko ko vai na hinau tari, ale masalom ko vaira la lo toho.”
REV 5:1 Ale na hite na matua liman haratu sei mo lo sakele na jara sakele non supe, na hitea mo lo tauri na viriviri pepa matea sei la uliuli hinia tavalu rua. ale la puluia na jara mo limaravrua tinatinapua.
REV 5:2 Na hite na angelo suiha tavera matea, ale mo verea na leo tavera matea mara, “Hare mo tataholo vara i roi viriviri pepa nike, ale vara i r̃ari na puluna?”
REV 5:3 Pani mo sopo tea na tuka teni na varama teni na lolo varama mata mateia vara i tataholo vara i roi viriviri pepa atu teni i hite na lolona.
REV 5:4 Ale, na tangi tavera matan mo sopo tea mo tataholo vara i roi viriviri pepa atu teni i hite na lolona.
REV 5:5 Ale vonan la tamlohi aulu atu matea mo verea isaku mara, “O sopo tangi, o to kilau vano, haratu la tovia Lion sei enia tavtavuin Judah matea, ale enia pin David mo jeu na nona meresahi moiso, ale, enia i er̃i roi viriviri pepa atu peresi la puluna atu mo limaravrua.”
REV 5:6 Ale na hite na natu sipsip matea mo lo turu na livuhan jara atu. Hin jara atu natu, la hinau mauri mo vati atu peresi la tamlohi aulu atu mo ngavulu rua mo vati la lo sakele r̃alihi na jara sakele non supe ea. Ale natu sipsip atu, mo sohena la vilimateia moiso, pani mo lo turu, ale palana mo limaravrua, ale matana mo limaravrua, enira la tanume r̃uhu atu mo limaravrua non God sei mo lo r̃ulera vara la vano na jara tari na varama.
REV 5:7 Ale Natu Sipsip mo sinai mo lavi viriviri pepa atu na matua liman haratu sei mo lo sakele na jara sakele non supe,
REV 5:8 ale mo lavia moiso natu, la hinau mauri mo vati atu peresi la tamlohi aulu atu mo ngavulu rua mo vati la juruvi popovi na lepa atano na nahon Natu Sipsip, enira hatehateahi la tauri na pue tangtangi matematea peresi na puru mata gold la mar̃ivi na hasori, hasori sei natu, enia usiusi non nona tapuhi.
REV 5:9 Ale la lavi na vete paro matea lara, “Engko hasem ko tataholo vara o lavi viriviri pepa atu, o roi na puluna matan la vilimateiho, ale r̃aem mo volituhu na tavtavui tari, na leo tari, ale tamlohi purongo peresi na mara jara tinatinapua tari vara la mai non God,
REV 5:10 ale ko vir̃onira la mai na vao matea mata pr̃is la tauri na suiha aulu isan nor̃a God, ale la pa tauri na suiha na varama.”
REV 5:11 Ale na kilau vano, na rongo na leo angelo matuvana la toho r̃alihi na jara sakele non supe atu peresi na leon hinau mo vati atu peresi la tamlohi aulu atu, peresi la vao tavera hajavua atu, tea i sopo er̃i evira.
REV 5:12 Ale la lo verea na leo tavera matea lara, “Natu Sipsip la vilimateia, enia mo tataholo matan vara i lavi na suiha, tavtav, lelevosahi, r̃ilangi, oloolo, hija aulu peresi na hasohaso.”
REV 5:13 Ale na rongo na hinau tari la lo mauri na tuka, na varama, na lolo varama, ale na tasi, ale hinau mo isoiso sei la lo toho hinira, la lalavete isan la tupra rua atu lara, “Isan haratu sei mo lo sakele na jara sakele non supe, peresi Natu Sipsip, la pa avulahi r̃uhu, ale la pa lavi na hasohaso, peresi na hija aulu, peresi na suiha tavera tarea mata rani tui tui tarea!”
REV 5:14 La hinau atu mo vati atu la verea lara, “Amen!” Ale la tamlohi aulu atu la juruvi popovi na lepa atano, ale la lotu.
REV 6:1 Na pa lo kilau na hite Natu Sipsip mo roi na pulu matea vonan la haratu mo limaravrua, ale na rongo vonara matea hin la hinau mauri mo vati atu mo ulo, ale leona mo sohena roroa piri mo verea mara, “O mai!”
REV 6:2 Ale na kilau sahe, e! Hos lulu matea. Haratu mo lo sakele hinia mo lavi na paka matea, ale la silea na r̃ongor̃ongo matea nona supe. Ale tarea enia mo lo jeu na nona meresahi, ale mo malue vara i mele jeu tea.
REV 6:3 Na hite Natu Sipsip mo roi na harua pulu, ale na rongo na haruan hinau mauri atu mo verea mara, “O mai!”
REV 6:4 Ale hos tinapua matea majhina mo hahara mera mo malue. Ale haratu mo lo sakele hinia la majinga vara i lavi nar̃ihi na tamata na varama matan vara tamlohi la pa vilivilira na vuro, ale la silea na sita tavera matea mata valum.
REV 6:5 Natu Sipsip mara mo roi na hatolu pulu, na rongo na hatolun la hinau mauri atu mo verea mara, “O mai!” Ale na kilau sahe, e! Hos viriha matea. Haratu mo lo sakele hinia mo lo tauri na skele matea mo lo keho na limana matea.
REV 6:6 Ale na rongo na hinau matea sohena leo matea mo lo malue na livuhan la hinau mauri mo vati atu, mo verea mara, “Kilo wit matea volina i pa tataholo na volvoli mata rani matea. Ale kilo barley mo tolu volina i pa tataholo na volvoli mata rani matea. Pani o sopo komo na wel mata olive peresi na waen.”
REV 6:7 Ale Natu Sipsip mara mo roi na havati pulu, na rongo na havatin la hinau mauri atu mo verea mara, “O mai!”
REV 6:8 Ale na kilau vano, e! Hos matea majhina mo heja joriha. Hijan haratu mo lo sakele hinia enia Mateia, ale varama mata mateia mo lo usuria. La sile na suiha isara vara la vilimatei na tamlohi matea na tamlohi tupu vati na varama. La pa vilira sohen harihi: peresi na sita vuro, peresi na marua, peresi na rojoa sati tinatinapua, ale na maji jala.
REV 6:9 Ale Natu Sipsip mara mo roi na halima pulu, na hite na pulo votavota na Temple, tanumen la haratu sei la vilimateira na varama mata la lo vereuli na reti non God, ale mata nora rasua.
REV 6:10 La ulo r̃ilangi na leo matea lara, “Moli Suiha, engko ko tapu, engko ko varar̃uhu, pangisa o pa sile na talai isara, pangisa o pa kele na r̃aemam isan la haratu na varama?”
REV 6:11 Ale la silera hatehateahi na ruru lulu matematea, ale la verea isara vara la lo mapu makomona tako, i vano tikeli na rani evin la voraira volitusi tinapua peresi na voraira na rasua la mate sohera.
REV 6:12 Natu Sipsip mara mo roi na halimarave pulu, ale na kilau vano, e! Mihi tavera matea, ale alo mo posi mo viriha r̃or̃oha, ale vitu mo posi mo hahara sohena r̃ae.
REV 6:13 Ale vitusarasara na masapa la jovi na varama sohena poroti vua pahai la jovi na langivili.
REV 6:14 Masapa mo mar̃ari mo tihai sohena la viriviri nar̃ihi na epa matea, ale vutivuti tari peresi na ureure tari la juha la rovo na jarara.
REV 6:15 Ale supe mata varama peresi na tamlohi la lo lavi na hija tavera, patu tamlohi mata vuro peresi haratu la tavtav peresi la haratu la suiha, ale tamlohi tari, slev peresi tamlohi materi la luhu na papa peresi na patumalo na vutivuti.
REV 6:16 La ulo isana vutivuti peresi na patumalo lara, “Ha jovi, ha tatavuhi kamam, ale ha jarohi kamam na nahon haratu mo lo sakele na jara sakele non supe peresi na talai lolokoru mata hehe non Natu Sipsip,
REV 6:17 matan rani tavera atu mata talai lolokoru non God mata hehe peresi non Natu Sipsip mo mai, ale hare natu, i pa er̃i turu hinia?”
REV 7:1 Hitahun haratu na hite la angelo atu mo vati, la lo turu hin la pulo varama atu mo vati, ale la angelo atu la lo taurilati la langi atu mo vati na varama vara i pa sopo te langi hatea i er̃i sere na varama teni i sere na tasi teni i sere te vipahai hatea.
REV 7:2 Ale na hite na angelo tinapua matea mo lo vele Opae mo tauri na taipulu non God mauri, ale mo ulo tavera isan la angelo atu mo vati sei la lavi na suiha vara la pa er̃i komo na varama peresi na tasi,
REV 7:3 mo verea mara, “Ha sopo komo na varama teni tasi teni te vipahai hatea tako matan r̃a sopo lo tau na taipulu na punghori volitusi non nor̃a God.”
REV 7:4 Ale na rongo na evin la tamlohi atu la tau na taipulu hinira, mo tikeli 144,000 ale la tamlohi atu la tai na tavtavui tari matan Israel:
REV 7:5 12,000 na tavtavuin Judah, 12,000 na tavtavuin Reuben, 12,000 na tavtavuin Gad,
REV 7:6 12,000 na tavtavuin Asher, 12,000 na tavtavuin Naphtali, 12,000 na tavtavuin Manasseh,
REV 7:7 12,000 na tavtavuin Simeon, 12,000 na tavtavuin Levi, 12,000 na tavtavuin Issachar,
REV 7:8 12,000 na tavtavuin Zebulun, 12,000 na tavtavuin Joseph, peresi 12,000 na tavtavuin Benjamin.
REV 7:9 Hitahun haratu na kilau vano, e! Vao tavera matea tea i sopo er̃i evira, la mara jara tinatinapua tari, tavtavui tari, ale tamlohi purongo tari, peresi na leo tari la lo turu na naho jara sakele non supe, ale na nahon Natu Sipsip. La ruru na ruru lulu peravu, ale la lo tauri na rau viniu na limara,
REV 7:10 ale la lo ulo lara, “Suiha mata juri na tamlohi mo lo toho na liman nor̃a God, mo lo sakele na jara sakele non supe peresi Natu Sipsip.”
REV 7:11 Ale angelo tari sei la lo turu r̃alihi na jara sakele non supe peresi la tamlohi aulu tari atu peresi la hinau mauri atu mo vati, enira mo isoiso la juruvi popovi na lepa atano na naho jara sakele non supe, ale la lotu God.
REV 7:12 Lara, “Amen! Avulahi isana, hasohasona, lelevosahi, vere meje, oloolo, suiha peresi na r̃ilangi, enira non nor̃a God mata rani tui tui tarea! Amen!”
REV 7:13 Ale vonan la tamlohi aulu atu matea mo usia isaku mara, “Ko levosahi la tamlohi nike sei la lo ruru na ruru lulu peravu? Ko levosahia vara la tai epu?”
REV 7:14 Na r̃aramia nara, “Tapala, mo vono, pani engko ko levosahia!” Ale mo verea isaku mara, “La haranike natu, la jelu hin pongi r̃ilangi tavera atu. La hoje na nora ruru peravu na r̃aen Natu Sipsip ale mo vaira la lulu.
REV 7:15 Ale matana, la er̃i turu na naho jara sakele nona supe non God vara la lotua tarea na nona Temple, ale haratu mo lo sakele na jara sakele nona supe enia i pa lo kilaura.
REV 7:16 La pa sopo er̃i marohati teni la mar̃ohu hin te rani, ale alo i pa sopo er̃i vilira, teni langi tutuni i komora,
REV 7:17 matan Natu Sipsip sei na livuha jara mata jara sakele nona supe i pa kilaura, ale i pa tiromara la vano na patu wai sei la sile na mauri, ale God i pa kamoti na waimata na matara.”
REV 8:1 Ale moiso Natu Sipsip mo roi na halimaravruan la pulu atu, ale mo sopo te vaore na tuka korong mata sope aoa matea.
REV 8:2 Ale na hite la angelo atu mo limaravrua sei la lo turu na nahon God la silera na trumpet matematea.
REV 8:3 Ale angelo tinapua matea mo lavi na jilivi mata gold matea mata i suli na hasori, mo sinai mo turu na votavota atu. Ale la silea na hasori matuvana matan vara i sohaia peresi na usiusi nona tapuhi tari na votavota sei la vaia na gold na naho jara sakele non supe.
REV 8:4 Ale asu hasori peresi na usiusi nona tapuhi la tai na liman angelo atu, la sahe aulu na nahon God.
REV 8:5 Moiso angelo atu mo sohoni na vara hapu hani mata votavota na jilivi hasori, ale mo pulahia na varama, ale piri mo roroa, vaha mo vilasi, ale mihi matea mo hisu.
REV 8:6 Ale la angelo atu mo limaravrua la lo tauri na trumpet la tatamahu vara la tiv la trumpet atu.
REV 8:7 Ale tiroma angelo mo tiv na nona trumpet, ale vatu aes peresi na hapu la hoi peresi na r̃ae la jovi na varama, ale mo suli na hatolu vipahai tari peresi na hatolu r̃uvur̃uvu tari na varama.
REV 8:8 Harua angelo mo tiv na nona trumpet, ale hinau matea mo sohena vutivuti tavera mata hapu hani, la pulahia mo sivo na lolo tasi, ale hatolu tasi na varama mo mai r̃ae,
REV 8:9 hatolu maji tasi tari na varama la mate, ale mo komo na hatolu lanis tari sohena.
REV 8:10 Hatolu angelo mo tiv na nona trumpet, ale vitusarasara tavera matea mo jovi na masapa mo hani mo pepe tavera mo jovi na hatolu wai roro tari peresi na hatolu patu wai tari na varama.
REV 8:11 Ale hijan vitusarasara atu enia Hohona, ale hatolu wai tari atu la mai la hohona, ale tamlohi matuvana la mate matan wai hohona atu.
REV 8:12 Havati angelo mo tiv na nona trumpet, ale hinau matea mo vili nar̃ihi na hatolu mera alo, peresi na hatolu mera vitu peresi na hatolu mera vitusarasara. Alo mo sopo mera na hatolu rani matea, ale vitu peresi na vitusarasara la sopo mera na hatolu vutepongi matea.
REV 8:13 Ale na hite na mala matea mo hasena avu roto na masapa, mo lo ulo mara, “Rani sasati, rani sasati, rani sasati isana tamlohi tari sei la lo toho na varama matan la angelo atu mo tolu la tatamahu vara la tiv na nora trumpet.”
REV 9:1 Halima angelo mo tiv na nona trumpet, ale na hite na vitusarasara matea matan tuka mo jovi na varama, ale la sile vitusarasara atu na kia mata mataruan koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia.
REV 9:2 Ale mo roi koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia, ale asuna mo lo malue sohena asu hapu tavera matea. Alo peresi na masapa la r̃or̃oha na asun koko atu.
REV 9:3 Ale hatpoha la malue na asun koko atu la tatavu na varama. La silera na suiha mo tataholo na suiha novu lepa.
REV 9:4 La verea isan la hatpoha atu vara la pa sopo komo na r̃uvu teni te hinau mo lo ulua teni te vipahai hatea, pani vara la pa komo la tamlohi atu purongo sei la sopo lavi na matamata non God na pungorira.
REV 9:5 La majinga na hatpoha vara la vailejilejira mata vitu i lima, pani la horora vara la sopo vilimateira, ale epe varihaji la silea mo sohena novu lepa mo hatira.
REV 9:6 Hin la rani atu tamlohi la pa opoi na mate, pani la pa sopo er̃i mate. La pa r̃omtau mata mate, pani mateia i pa rovo hinira.
REV 9:7 La hatpoha atu la sohena hos la tatamahu mata vuro. Na patura la tau na hinau sohena r̃ongor̃ongo mata gold nona supe, ale la lavi na naho tamlohi,
REV 9:8 vulura mo peravu sohena vulu har̃ai, ale hur̃ura la sohena hur̃u lion.
REV 9:9 Na r̃umara la ruru na ruru vuro la vaira na aen. R̃um hapara mo sohena r̃um palo takonahi hos la lo reve na kartira la maro na vuro.
REV 9:10 Vir̃ira la sohena vir̃i novu lepa, ale suiha varihaji matana, i pa tikeli na vitu i lima.
REV 9:11 Nora supe enia pa angelo atu sei mo lo aulu hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia, hijana na leon tavtavuin Israel enia ‘Abaddon’, ale na leo mara Greek enia ‘Apollyon’.
REV 9:12 Ale tiroma rani sasati mo masese moiso, pani ka hitea, rani sasati mo rua la lo ususurira la lo mai.
REV 9:13 Halimarave angelo mo tiv na nona trumpet, ale na rongo na leo matea mo malue hin la pala atu mo vati na pingo votavota atu la vaia na gold sei mo lo turu na nahon God,
REV 9:14 leo atu mo verea isan angelo atu mo lo tauri na trumpet mara, “O uli nar̃ihi la angelo atu mo vati sei la pesilatira na pahisa wai roro tavera Euphrates.”
REV 9:15 Ale la tatamahuni la angelo sei mo vati moiso matan aoa akerihi, rani akerihi, vitu akerihi peresi tauni akerihi vara la pa uli nar̃ihira matan vara la pa vilimatei na hatolu tamlohi tari na varama.
REV 9:16 Na rongoa vara evin la tamlohi vuro atu la lo sakele na hos mo tikeli 200,000,000.
REV 9:17 Na hinau sei God mo vujangiau hinia, na hite la tamlohi atu la lo maro na hos la ruru na ruru vuro mata r̃umara, majhira mo hahara mera, ale mo heja tasi, ale mo joriha. Patu hos la sohena patu lion, hapu peresi asu hapu peresi na vatu tutuni mata volkeno la lo malue na jingora.
REV 9:18 Ale hatolu tamlohi tari na varama la pa mate matan rongohaji sasati mo tolu sei, ale hapu atu peresi na asu hapu peresi na vatu tutuni mata volkeno mo lo malue na jingora.
REV 9:19 Matan suihan la hos atu mo lo toho na jingora peresi na vir̃ira matan vir̃ira la sohena mata, ale patura la sile na epe varihaji.
REV 9:20 Vao tamlohi na varama la sopo mate hin la rongohaji sasati atu, pani la sopo posi na nora vavahinau, ale la sopo isoiso na nora lotu mata tanume sasati peresi na tamasi sei la vaira na gold, silver, bronze, vatu teni laho pahai atu la sopo er̃i kilau, teni tea i rorongo teni i hahau.
REV 9:21 La sopo isoiso na nora vilimatei na tamlohi, na nora sui, na nora mauri maji peresi na nora vavanaho.
REV 10:1 Ale na mele hite na angelo suiha tinapua matea mo lo sevuti na tuka. Telangi matea mo leputia, ale nuenue matea mo lo toho aulu na patuna. Nahona mo sohena alo, ale palona mo sohena peri hapu mo lo hani,
REV 10:2 ale na limana mo lo tauri na viriviri pepa rihirihi matea sei mo roi moiso. Mo lo turu atu, ale matua palona na tasi, ale marau palona na lepa,
REV 10:3 ale mo ulo na leo matea r̃umuna mo puhoni sohena ulo lion, ale na rani mo ulo na rongo la piri atu mo limaravrua la roroa na leora.
REV 10:4 Piri atu mo limaravrua la roroa, ale na pa lo tatamahu vara a uli na sava la verea, pani leo matea mo tai na tuka mo ulo mara, “O sopo uli na hinau la verea! O jarohira vara tea i pa sopo levosahia.”
REV 10:5 Ale angelo atu na hitea mo lo turu na tasi peresi na lepa mo tahe na matua limana na tuka,
REV 10:6 Ale mo vai na retitauhi matea na hijan God atu mo mauri mata rani tui tui sei mo vai na tuka peresi na varama peresi na tasi peresi na hinau tari la mauri. Angelo atu mo verea vara God i pa sopo mele sasaovi,
REV 10:7 ale sava God mo verea moiso isan la nona volitusi sei la pr̃ovet mata nona hina luhu tavera, mo vara nakerihi hinau tari la pa masese hin rani atu vara halimaravruan la angelo atu i tiv na nona trumpet.
REV 10:8 Ale leo atu mo tai na tuka mo mele retireti isaku mara, “O vano o lavi viriviri pepa atu mo vuhesi moiso na liman angelo atu mo lo turu na tasi peresi na lepa!”
REV 10:9 Ale na vano isan angelo atu na usia vara i sileau hin viriviri pepa rihirihi atu. Ale angelo atu mo verea mara, “O lavi viriviri pepa atu o hania! I pa vai na pangem i nini, pani na jingom i pa memeje sohena wai sugabag.”
REV 10:10 Ale na lavi viriviri pepa rihirihi atu na liman angelo atu, ale na hania. Memejina mo sohena wai sugabag, pani na pangeku mo nini.
REV 10:11 Hitahu la verea isaku lara, “O pa mele vere na hinau la pa masese isana tamlohi purongo matuvana peresi na mara jara tinatinapua matuvana peresi na leo matuvana, ale peresi na supe matuvana.”
REV 11:1 Hitahun haratu la sileau na vipahai ava matea, ale la verea lara, “O turu o ava r̃alihi na Temple non God, ale o sopo r̃omaliho na votavota peresi na evi tamlohi la lo lotu ea.
REV 11:2 Pani o sopo ava na jara mo r̃alihi hin rope atu na jingoima Temple matan God mo majinga vara i pa toho na lima vao tamlohi jara tinapua tari atu na varama sei la sopo noku tamlohi vara la pa varasi taon tavera tapu atu Jerusalem, i tikeli te vitu i ngavulu vati i rua.
REV 11:3 A pa sile na suiha isan la noku tuetueni nike mo rua sei la ruru na ruru mata r̃omsati sei mo sohena paki niu, vara la pa retimangovi mata rani i tari vahatea i ngav sangavulu rua i ngavulu limarave .”
REV 11:4 La tupra rua nike, enira pulo olive mo rua peresi na peri lamu mo rua la vaira na gold sei la lo turu na nahon Moli God non varama.
REV 11:5 Ale tea vara i vaihitea vara i komora, hapu i pa malue na jingora i pa komo na nora meresahi. Ale vara tea mo opoia vara i komora, enia i pa mate.
REV 11:6 Hin rani atu vara la lo retimangovi, la lavi na suiha vara na sava rani la opoia, la pa horo na masapa matan i sopo sile na usa i jovi, ale la er̃i posi na wai tavera la mai r̃ae, ale la pa er̃i vili na tamlohi na varama na rongohaji tavera tinatinapu.
REV 11:7 Hin rani atu vara la tamlohi tuetueni tupra rua atu la isoiso na nora vereulia, maji jala sasati atu i pa malue hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia vara i valum peresira, ale i pa jeura i vilimateira.
REV 11:8 Tarapera la plahau hinira na malelen taon tavera atu sei tuai la vosae nora Moli na talopeilopei hinia. Taon tavera atu r̃aramina mo sohen taon sati atu Sodom teni jara tavera atu Egypt.
REV 11:9 Ale ko hitea, mata rani mo tolu peresi na sope rani matea, tatua tamlohi purongo, tavtavui tamlohi, leo tari, ale mara jara tinatinapua la pa lo varoi na tarapen la tamlohi tuetueni tupra rua atu. La pa sopo majinga vara la taura na taptap,
REV 11:10 ale tamlohi tari na varama la pa vai na hanhani tavera, ale la pa avulahi moiso la pa silesilera na otori mata sava mo masese isan la tamlohi tuetueni atu mo rua matan la lo sile na rani r̃ilangi isan la haratu na varama.
REV 11:11 Pani rani mo tolu sopena matea mo vano moiso, ale God mo mongovira, ale la mele mauri. La mele turu moiso tamlohi sei la hitera la matahu tavera matara.
REV 11:12 Ale la tamlohi tuetueni atu mo rua la rongo na leo tavera matea mo tai na tuka mo verea mara, “Ha mai nike!” Ale nora meresahi la hitera la sahe aulu na tuka na telangi matea.
REV 11:13 Vahatea mihi tavera matea mo komo na sopen taon tavera atu matea hin la haratu mo sangavulu. Evi tamlohi la mate hin mihi tavera atu mo tikeli tari vaha limaravrua . Ale sope vaon taon atu la pa lo mauri, la sile na hasohaso isan God haratu mo aulu na tuka.
REV 11:14 Harua rani sasati atu mo masese moiso! Pani ka hitea, hatolu rani sasati mo lo mai vilavila.
REV 11:15 Halimaravruan la angelo atu mo tiv na nona trumpet, leo tavera hai la retireti na tuka lara, “Suiha mata aulu hin varama nike, nake i pa vano na liman nor̃a God peresi nona Kr̃isto, ale i pa tauri na suiha mata rani tui tui tarea.”
REV 11:16 Ale la tamlohi aulu atu mo ngavulu rua mo vati sei la lo sakele na nora jara sakele nona supe na nahon God, la juruvi popovi na lepa atano, ale la lotu God,
REV 11:17 lara, “Moli God engko suiha aulu atu mo tavera jea, ko lo toho nake, ale ko toho tuai moiso. Kama vere meje isam matan ko tapulo vara o vavahinau na nom suiha tavera vara o aulu na hinau tari.
REV 11:18 Mara jara tinatinapua tari na varama la lolokoru, pani nom talai lolokoru mata hehe mo mai, ale nake rani mo mai vara o sile na nom aria isan la haratu la mate, ale nake rani mo mai vara o sile na otori isana nom volitusi, haratu la pr̃ovet peresi na tapuhi, ale isan la haratu la lo oloolo na hijam, la haratu la tamlohi purongo, peresi la haratu la tamlohi aulu jea, ale rani mo mai vara o komo la haratu la lo komo na varama.”
REV 11:19 Ale Temple non God aulu na tuka mo roi, ale o er̃i hite na puhoro mata nona retitauhi mo lo toho na lolo nona Temple, ale vaha mo vilasi, piri mo roroa, ale mihi tavera mo hisu, ale r̃or̃o vatu aes tavera la jovi.
REV 12:1 Ale matamata mar̃urahi tavera matea mo pala na tuka: enia har̃ai matea mo ruru na alo sohena ruruna, ale vitu mo lo toho na ruhuruhu palona, ale vitusarasara mo sangavulu r̃omana mo rua la vai na r̃ongor̃ongo nona supe matea na patuna,
REV 12:2 mo pangepange, ale mo tangi aulu mata rongohaji tavera, mo lo tangi matan mo tatamahu vara i lavilavi.
REV 12:3 Ale matamata tinapua matea mo pala na tuka, e! Dragon hahara tavera matea. Patuna mo limaravrua la lavi na r̃ongor̃ongo matematea, ale palana mo sangavulu.
REV 12:4 Ale vir̃ina mo haro na hatolu vitusarasara tari na tuka mo pulahira la sivo na varama. Moiso dragon atu mo turu na nahon har̃ai atu mo tatamahu vara i r̃olomi na natuna vara har̃ai atu i lavilavi.
REV 12:5 Har̃ai atu mo vasusui na natirihi lamane matea sei enia i pa aulu na mara jara tinatinapua tari na varama, ale i pa tamajira na maja aen matea. La reve nar̃ihi natirihi lamane atu mo sahe isan God, ale mo sakele na nona jara sakele nona supe.
REV 12:6 Ale har̃ai atu mo rovo mo vano na jara hasetoho matea sei God mo tatamahunia matana moiso. Ale la pa kilaua atu mata rani i tari vahatea i ngav sangavulu rua i ngavulu limarave .
REV 12:7 Hitahun haratu vuro mo tapulo na tuka, ale Michael patu angelo peresi na nona angelo la valum peresi dragon atu tolu na nona angelo, ale dragon atu peresi na nona angelo la vai na vuro peresi Michael,
REV 12:8 pani enira la jeu na dragon peresi na nona angelo hin vuro atu, ale la titiura na tuka,
REV 12:9 Ale dragon tavera atu, enia mata sasati atu tuai, haratu la tovia Tiapolo teni Setan, tarea enia mo lo halu na tamlohi tari na varama, la pulahia peresi na nona angelo la sivo na varama.
REV 12:10 Ale na rongo na leo tavera matea na tuka mo verea mara, “Nake rani mo mai moiso vara vavahinau mata juri non nor̃a God la masese, nake i pa turu na nona r̃ilangi peresi na nona suiha mata supe, nake rani vara Kr̃isto i tauri na nona suiha, enia sei God mo vir̃onia vara enia i pa Jujuri. Ale matana, mo pulahi nar̃ihi meresahi atu vara i sivo na varama, enia haratu mo lo tuvai na vorair̃a na nahon God tarea.
REV 12:11 Ale la jeu Setan mata r̃aen Natu Sipsip ale mata nora vereulia na retivarar̃uhu matan la tatamahu vara la mate mata nora rasua.
REV 12:12 Matana, tuka aulu ha pa avulahi peresi la haratu la lo toho atu, pani varama peresi na tasi ha r̃omsati matan la pulahi Tiapolo mo sivo isamim, ale mo lolokoru patuna matan mo levosahia vara nona rani mo vejuveju.”
REV 12:13 Na rani dragon atu mo hitevosahia vara la titiua mo sivo na varama, mo levuti pa har̃ai atu sei mo lo vasusui natuna lamane atu.
REV 12:14 Pani la sile na hapa mala tavera mo rua isana vara i avu i rovo i vano hin jara atu God mo tatamahunia matana, vara la pa kilaua hin jara hasetoho atu. Dragon i pa sopo er̃i komoa hin jara atu mata tauni i tolu peresi na sope tauni matea.
REV 12:15 Ale dragon atu mo sosoro na wai sohena wai roro matea, mo malue na jingona mo usuri har̃ai atu, ale mo vaihitea vara i tivesi nar̃ihia hin wai tatave atu,
REV 12:16 pani lepa mo tuenia, lepa mo roi, ale mo r̃olomi wai tatave atu sei mo lo malue na jingon dragon atu.
REV 12:17 Ale dragon atu mo lolokoru sasati hin har̃ai atu. Ale mo malue mo vano vara i vai na vuro peresi te natun har̃ai atu tinapua. Enira la tamlohi atu sei la lo oloolo na retileu non God, ale la lo usuri na vereulia sei Iesu mo vujangia isara.
REV 12:18 Moiso dragon atu mo turu na pahisa tasi na oneone.
REV 13:1 Ale na kilau vano na hite na maji jala sasati matea mo lo malue na tasi. Palana mo sangavulu, ale patuna mo limaravrua. Ale r̃ongor̃ongo nona supe mo sangavulu la lo toho na palana matematea. Ale la uli na hija hai na patuna hatehateahi, enira mo isoiso la lo kali God.
REV 13:2 Maji jala sasati atu na hitea mo lavi na epe leopard, palona mo sohena palo bear, ale jingona mo sohena jingo lion. Dragon atu mo silea na nona r̃ilangi peresi na nona jara sakele nona supe vara i tauri na nona suiha tavera.
REV 13:3 Sola matea mata mate mo lo toho na patuna matea, mo sohena vara i pa mate matana, pani mo mele mavo, ale tamlohi tari na varama la usuria matan la mar̃urahi hin maji jala sasati atu,
REV 13:4 ale la lotu dragon atu sei mo lo sile na nona suiha isan maji jala sasati atu, ale la lotu maji jala sasati atu lara, “Mo sopo tea i sohena maji jala sasati nike! Tea i pa sopo er̃i valum peresia!”
REV 13:5 God mo majinga vara maji jala sasati atu i retihapahapa, ale i kalia moiso mo silea na vitu mo ngavulu vati mo rua matan vara i vaihite na suihana.
REV 13:6 Maji jala sasati atu mo kali God, ale mo kali na hijan God, ale mo kali jara atu God mo lo toho ea peresi na tamlohi sei la lo toho atu peresia na tuka.
REV 13:7 Ale God mo majinga vara i vai na vuro peresi na nona tapuhi, ale vara i jeura. God mo silea na suiha vara i aulu na tavtavui tari, tamlohi purongo, leo tari peresi na mara jara tinatinapua tari,
REV 13:8 ale la haratu la lo toho na varama la pa lotu maji jala sasati atu, enira mo isoiso hijara la sopo ulira na Puku mata Mauri sei la ulia tuai tiroma na vavahinau mata varama.
REV 13:9 Haratu mo lo rongo, i tapurongo!
REV 13:10 Vara engko mata la pa taurilatiho, la pa taurilatiho, vara engko mata la pa vilimateiho na sita vuro, la pa vilimateiho na sita vuro. R̃aramina mo sohen harihi: tapuhi non God la pa tatamahu mata turu r̃ilangi na r̃omr̃omi matea na nora hahau mata rasua.
REV 13:11 Ale na mele hite na maji jala sasati tinapua matea mo malue na lepa. Palana mo rua mo sohena natu sipsip, ale mo retireti sohena dragon.
REV 13:12 Mo lavi na suihan maji jala sasati atu tiroma sei solana mo mavo moiso. Ale mo vai na varama peresi na tamlohi hinia la lotu maji jala sasati atu tiroma.
REV 13:13 Ale mo vai na hina mar̃urahi tatavera tinatinapua, sohen mo vai na hapu mo tai na masapa mo sinai na varama na naho tamlohi,
REV 13:14 ale hin la hinau mar̃urahi atu God mo majinga hinira vara i vaira na nahon maji jala sasati tiroma atu, mo halu na tamlohi tari la lo toho na varama, ale mo verea mara la vai na tamasin maji jala sasati atu tiroma sei la vilia na sita vuro, pani mo pa lo mauri,
REV 13:15 ale God mo majinga vara harua maji jala sasati atu i mangovi tamasi atu vara i mauri matan vara i er̃i retireti, ale matan vara tamasin maji jala sasati atu i pa vilimatei la haratu la sopo lotu tamasin maji jala sasati atu,
REV 13:16 ale enia mo sile na retileu matea vara tamlohi tari la pa lavi na taipulu na matua limara teni na pungorira. Hina purongo vara la aulu, teni la tamlohi purongo, teni la tavtav, teni la tilavono, teni la tamlohi materi, teni la slev,
REV 13:17 matan vara tea i sopo lavi taipulu atu, enia i sopo er̃i volvoli teni i har̃ehi te hinau hatea. Taipulu atu r̃aramina enia hijan maji jala sasati atu peresi na evi hijana.
REV 13:18 Hinau nike, mo opoi na lelevosahi. Vara ko opoia vara o levosahi na evin maji jala sasati atu, enia evi hija tamlohi matea, ale evina enia 666.
REV 14:1 Ale na kilau vano, e! Natu Sipsip mo lo turu na vutin Zion, ale tamlohi mo 144,000 la lo turu peresia. Hijana peresi na hijan Tamana la ulia na pungorira.
REV 14:2 Ale na rongo na vaore matea na tuka, mo sohena r̃um tasi tavera, ale mo sohena roroa piri tavera. Leo atu na lo rongoa mo sohena leo pue tangtangi sei tamlohi mata roro na pue tangtangi la lo roro hinira,
REV 14:3 la lo lalavete na vete paro matea na naho jara sakele nona supe non God peresi la hinau mauri mo vati atu peresi la tamlohi aulu atu. Tea i sopo er̃i levosahi vete atu, pani la tamlohi atu purongo evira 144,000 sei God mo volituhura na varama.
REV 14:4 Enira mo isoiso la lamane, la sopo lo juruvi peresi te har̃ai hin te rani, ale vara Natu Sipsip mo haipu, la lo usuria. God mo volituhura na varama matan vara la mai sohena asitauni mata varama isan God enia Natu Sipsip.
REV 14:5 Enira la sopo er̃i halu, ale la vokevoke.
REV 14:6 Hitahun haratu na hite na angelo tinapua matea mo lo avu aulu na livuha masapa. Mo lo lavi na Retir̃uhu matan tui tui matan vara i verea isana mara jara tinatinapua tari, tavtavui tari, leo tari, ale tamlohi purongo tari la lo toho na varama,
REV 14:7 angelo atu mo ulo mara, “Ha sile na oloolo isan God, ale ha tahe na hijana aulu, matan rani mo masese moiso matan vara i ari na tamlohi. Ha lotua matan enia haratu sei mo vai na tuka peresi na varama peresi na tasi peresi na patu wai.”
REV 14:8 Harua angelo mo usuria mo ulo mara, “Babylon mo tavera mo jovi, mo jovi. Mo reve na mara jara tinatinapua tari la inu na waen nona mauri maji tinatinapua.”
REV 14:9 Hatolu angelo mo lo usuri la haratu mo rua tiroma mo pala mo ulo mara, “Hinau nike natu, i pa pala isamim vara tea i lotu maji jala sasati atu teni tamasina teni i lavi na nona taipulu na limana teni na pungorina,
REV 14:10 ale enia sohena i pa inu waen atu mata talai lolokoru non God mata hehe sei mo sureia na nona paniken mata nona lolokoru, ale i pa rongohaji na hapu peresi na vatu tutuni mata volkeno, pani i pa sopo er̃i mate. La pa vaia na naho angelo tapu peresi Natu Sipsip.
REV 14:11 Ale vara tea i lotu maji jala sasati atu peresi na tamasina teni i lavi na nona taipulu mata hijana, ale i pa sopo er̃i isoiso na nona rongohaji na hapu mata rani tui tui.”
REV 14:12 Haranike enia reti matea mo vano isana tamlohi vir̃oni non God vara la turu r̃ilangi, la haratu la lo taurilati na retileu non God peresi na nora rasua hin Iesu.
REV 14:13 Ale na rongo na leo matea na tuka mo vere mara, “O uli harihi: mo tapulo nake, avulahi tavera isan la haratu non Moli la pa mate.” Ale Tanume Tapu mo r̃aramia mara, “Enjora! Avulahi r̃uhu isara matan la pa mapu na nora vavahinau la lo kalvono hinira, ale vua nora vavahinau r̃uhu la pa lavia hitahu.”
REV 14:14 Ale na kilau sahe, e! Telangi lulu matea. Na hite matea mo lo sakele hinia sohen Natun Tamlohi. R̃ongor̃ongo matea la vaia na gold mo lo toho na patuna, ale mo lo tauri na sita kole voro matea na limana.
REV 14:15 Ale angelo tinapua matea mo malue na Temple mo ulo isan haratu mo lo sakele na telangi mara, “O tapulo taitai na nom sita kole. Rani mata lavi na asitauni na varama la mena.”
REV 14:16 Moiso haratu mo lo sakele na telangi mo vur̃ahi na nona sita kole, ale mo lavi na asitauni na varama.
REV 14:17 Hitahun haratu angelo tinapua matea mo malue na Temple, ale enia sohena mo lo tauri na sita kole voro matea.
REV 14:18 Ale angelo tinapua matea mo malue na jara votavota enia mo lo kilau na hapuna, ale mo ulo na leo tavera matea mo vano isan angelo atu mo lo tauri na sita kole voro mara, “Vua grape tari na varama la mena! O vuvu na vurungina na nom sita kole voro.”
REV 14:19 Ale angelo atu mo vur̃ahi na nona sita kole na varama, ale mo vu na vua grape mo pulahira la sivo na koko varavarasi mata talai lolokoru non God mata hehe.
REV 14:20 Ale la varasihira na koko varavarasi sei mo lo toho na jingoiman taon tavera, ale r̃aera la roro la malue hin koko varavarasi atu mo vano mo tikeli 296 kilometre asau hinia, ale puahana mariviti vara i lovi te hos.
REV 15:1 Hitahun haratu na kilau sahe na tuka, na mele hite na matamata tinapua matea, enia hina mar̃urahi tavera matea, ale angelo mo limaravrua la lo lavi la isoiso rongohaji sasati tavera atu mo limaravrua, ale enira mo isoiso talai lolokoru non God mata hehe.
REV 15:2 Ale na hite na hinau matea mo sohena tasi mata glas mo hoi peresi na hapu, ale la tamlohi atu sei la jeu na suihan maji jala sasati atu peresi na tamasina peresi na evi hijana, la lo turu na pahisan tasi mata glas atu. La lo tauri na pue tangtangi non God,
REV 15:3 ale la lo lalavete na vete non Moses volitusi non God peresi na vete non Natu Sipsip lara, “Moli God engko suiha aulu atu mo tavera jea, nom vavahinau la tavera jea, ale la r̃uhur̃uhu jea, nom vavahinau la tataholo, ale la varar̃uhu, engko ko Supe nona vao tamlohi jara tinatinapua tari na varama!
REV 15:4 Moli, hare natu, i sopo er̃i sile na oloolo tavera isam, teni i tahe na hijam aulu? Matan engko hasem ko tapu, ale mara jara tinatinapua tari la pa mai la pa lotuho matan ko vujangi nom aria sei, mo tataholo mo r̃uhu.”
REV 15:5 Hitahun haratu, na mele kilau, ale na hite na jara tapu na lolo Temple na tuka mo roi.
REV 15:6 Ale na hite na angelo mo limaravrua sei la lo tauri na jilivi talai mata rongohaji sasati atu mo limaravrua la malue na lolo Temple. La ru na ruru lulu peravu, la eve na r̃umara na oti la vaia na gold.
REV 15:7 Ale vonan pa la hinau mauri atu matea mo sile na jilivi talai mo limaravrua la vaira na gold matematea isan la angelo atu mo limaravrua, jilivi talai atu la lavi na talai lolokoru non God mata hehe sei mo mauri mata rani tui tui,
REV 15:8 ale Temple mo mar̃ivi na asu memeran God mata suihana, ale tea i sopo er̃i unu na Temple vavano la hinau rongohaji sasati tavera sei la angelo atu mo limaravrua la lo lavira, la pa vaira i isoiso.
REV 16:1 Hitahun haratu na rongo na leo tavera matea mo malue na Temple mo verea isan la angelo atu mo limaravrua mara, “Ha vano ha surei la jilivi talai mata talai lolokoru non God mata hehe atu mo limaravrua na varama!”
REV 16:2 Ale tiroma angelo mo vano mo surei na nona jilivi na varama, vahatea vosavosa r̃anga la pala isan la tamlohi atu sei la lavi na taipulu non maji jala sasati atu peresi la haratu la lo lotu na tamasina.
REV 16:3 Harua angelo mo surei na nona jilivi na tasi, vahatea tasi mo posi mo mai sohena r̃ae tarape moiso hinau tari na lolo tasi la mate matana.
REV 16:4 Hatolu angelo mo surei na nona jilivi na wai roro peresi na patu wai moiso la mai r̃ae.
REV 16:5 Ale na rongo angelo atu sei wai la lo toho na ruhuruhu suihana, mo verea isan God mara, “God, talai ko silea mo tataholo, matan engko hasem ko tapu, ko lo toho nake, ale ko lo toho tuai moiso.
REV 16:6 Mo tataholo vara tamlohi la inu r̃ae sei ko silera hinia matan la vili na tapuhi non God peresi na nom pr̃ovet matan r̃aera la roro na varama.”
REV 16:7 Ale na rongo na leo matea mo tai na votavota mara, “Io, Moli God engko suiha aulu atu mo tavera jea, nom talai tari la vokevoke, ale la varar̃uhu.”
REV 16:8 Ale havati angelo mo surei na nona jilivi na alo, ale alo mo tapulo suli na tamlohi na hapuna.
REV 16:9 Tamlohi tari tutuni alo mo sulira, ale la kali na hijan God matan mo lo vai la rongohaji sasati tavera sei, pani tea mo sopo posi i vano isan God teni i silea na oloolo.
REV 16:10 Halima angelo mo surei na nona jilivi na jara sakele nona supe non maji jala sasati atu, vahatea r̃or̃oha mo tavuni jara atu mo lo tauri na suiha hinia, ale nona tamlohi la tapulo hatihati na memera matan la lo rongohaji.
REV 16:11 Ale matan la lo rongohaji tavera peresi la nora vosavosa r̃anga atu la hajira, la kali God na tuka, pani la r̃ohu vara la posi na nora hehe.
REV 16:12 Halimarave angelo mo surei na nona jilivi hin wai tavera atu Euphrates, ale wai atu mo mamasa matan vara la supe atu la tai Opae, la er̃i hahau rotoa.
REV 16:13 Ale na hite na tanume sasati mo tolu la sohena puroko, matea mo malue na jingon dragon atu, matea na jingon maji jala sasati atu, ale matea isan nona pr̃ovet haluhalu.
REV 16:14 Matan la tanume sasati atu la lavi na suiha matan vara la vai na hinau mar̃urahi, ale la vano isana supe tari na varama vara la takonahira matan vara la pa vai na vuro peresi God, enia suiha aulu atu mo tavera jea na nona rani tavera.
REV 16:15 Ale Moli mara, “Ha levosahia! A pa mai sohena tamlohi vavanaho matea, avulahi tavera isan haratu mo sopo juruvi, pani mo lo kilau moiso mo tatamahu na nona ruru matan vara i vono i pa hahau r̃alihi i malamala, ale i mahanuhanu matana.”
REV 16:16 Ale la tanume sasati atu la takonahira na jara matea la lo tovia Armageddon na leon tavtavuin Israel.
REV 16:17 Ale halimaravruan la angelo atu mo surei na nona jilivi na masapa, ale leo tavera matea mo tai na jara sakele nona supe aulu na lolo Temple mara, “Mo isoiso!”
REV 16:18 Moiso piri mo roroa, ale vaha mo vilasi, ale mihi tavera matea mo sopo lo tea i sohena na varama i jeu haratu, matan enia mo tavera jea.
REV 16:19 Mihi atu mo vuhai na taon tavera matan Babylon tavaluna mo tolu, ale mo sohena isana taon tavera tari nona mara jara tinatinapua tari la jovi. God mo mele r̃omr̃omi na hehe tari non Babylon taon tavera atu, ale mo vaia mo inu vevuhi na waen mata nona lolokoru sasati na nona talai lolokoru mata hehe sei mo mar̃ivi hin paniken atu.
REV 16:20 Ale ureure tari la tihai, ale vutivuti tari la tihai.
REV 16:21 Vatu aes tatavera na tuka la jojovi sivo isana tamlohi, puhonira matematea la tikeli na kilo mo ngavulu vati . Pani tamlohi la kali God matan rongohaji sasati atu mo tavera jea.
REV 17:1 Ale vonan la angelo atu matea hin la haratu mo limaravrua sei la lo tauri na nora jilivi, mo mai isaku mara, “O mai, a pa vujangiho na talai non har̃ai malele atu sei mo lo sakele na wai matuvana,
REV 17:2 ale supe mata varama la vai na mauri maji peresia, ale tamlohi na varama la drong na nona mauri maji tinatinapua.”
REV 17:3 Ale angelo atu mo laviau na vano na suihan Tanume Tapu na jara hasetoho matea. Hin jara atu na hite na har̃ai matea mo lo sakele na maji jala sasati hahara r̃or̃oha matea, ale maji jala sasati atu mo lavi na hija matuvana na epena la lo kali God, ale na hite na patuna mo limaravrua, ale palana mo sangavulu.
REV 17:4 Har̃ai atu mo ruru na ruru peravu majhina mo perpel, ale mo hahara r̃or̃oha, ale mo ruru na gold peresi na vatu vilasi r̃uhur̃uhu peresi na hur̃utavila. Na limana mo lo tauri na paniken waen matea la vaia na gold mo mar̃ivi na nona posposi lumiha peresi na nona posposi viriu.
REV 17:5 La uli na hija matea na pungorina r̃aramina mo vara: Enau Taon Tavera Matan Babylon Tina Ha R̃ai Malele Peresi Na Posposi Lumiha Mata Varama
REV 17:6 Ale na hite har̃ai sati atu mo drong na r̃ae tapuhi non God peresi na r̃ae tuetueni non Iesu. Na hitea na mar̃urahi tavera hinia.
REV 17:7 Pani angelo atu mo vereau hinia mara, “Ko mar̃urahi mata sava? A pa vereuliho na r̃aramin har̃ai nike peresi maji jala sasati atu mo lo sakele hinia sei patuna mo limaravrua, ale palana mo sangavulu.
REV 17:8 Maji jala sasati atu ko lo hitea mo lo toho, pani nake mo tihai, ale i sopo tuai i pa malue hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia i mai, ale i pa vano na nona komo. Ale tamlohi tari na varama sei God mo sopo uli na hijara na Puku mata Mauri tiroma moiso mo pa tapulo vai na varama, la haratu natu, la pa mar̃urahi tavera hin maji jala sasati atu matan mo lo toho tiroma moiso, ale mo tihai, ale i pa mele pala.
REV 17:9 Ale tea vara i tamlohi lelevosahi, i pa levosahi hinau nike. La patuna sei mo limaravrua enira vutivuti atu mo limaravrua sei har̃ai atu mo lo sakele hinira. La vutivuti atu la r̃arami na supe mo limaravrua.
REV 17:10 Supe mo lima hin la haratu la jovi moiso, ale matea mo lo toho nake, ale matea mo sopo lo mai, ale i pa mai, pani God i pa majinga hinia mata makomo rani purongo.
REV 17:11 Ale maji jala sasati atu sei mo lo toho tiroma moiso, pani nake mo tihai, enia i pa halimaravtolura, pani enia vonan la haratu mo limaravrua atu, ale enia i pa vano na nona komo.
REV 17:12 Ale la palana atu mo sangavulu ko lo hitera enira supe mo sangavulu sei la sopo lo lavi na suihara, pani la pa tauri na suiha sohena supe peresi maji jala sasati atu mata makomo rani purongo.
REV 17:13 La supe atu r̃omira mo matea, ale la sile na nora suiha isan maji jala sasati atu vara i tauri na suiha.
REV 17:14 La pa vai na vuro peresi Natu Sipsip, pani Natu Sipsip i pa jeura matan enia Moli nona Moli, ale Supe nona Supe, ale la haratu la lo toho peresia, enia mo tovira, ale mo vir̃onira, ale r̃omira la r̃omturu r̃ilangi.”
REV 17:15 Ale angelo atu mo verea isaku mara, “Wai matuvana atu ko lo hitera sei har̃ai malele atu mo lo sakele hinira, enira tamlohi purongo peresi na vao matuvana, peresi na mara jara tinatinapua peresi na leo tinatinapua.
REV 17:16 Ale la palana mo sangavulu atu ko lo hitera peresi maji jala sasati atu, la pa r̃ohu hin har̃ai malele atu, ale la pa komoa, ale la pa vaia i malamala, ale la pa hania moiso la pa sulia na hapu.
REV 17:17 Matan God mo taua na mapura vara la vai na masalona vara la mai matea na r̃omira, ale la pa sile na nora suiha isan maji jala sasati atu vara i tauri na suiha, vavano reti non God la masese.
REV 17:18 Ale har̃ai atu ko lo hitea, enia taon tavera sei suihana mo aulu na supe tari na varama.”
REV 18:1 Hitahun harihi, na mele hite na angelo tinapua matea mo lo sevuti na tuka. Enia mo lavi na suiha tavera jea, ale sasaramina mo vai na varama mo mera,
REV 18:2 ale enia mo ulo na leo tavera matea mara, “Babylon tavera, mo jovi, mo jovi! Enia mo mai jara luhu nona tanume sasati, jara luhu nona tanume lumiha tari, tau maji avuavu lumiha tari, ale jara luhu nona maji jala sasati sei la lumiha, tamlohi la nikehira.
REV 18:3 Matan mara jara tinatinapua la inu na waen mata opoia r̃ilangi mata nona mauri maji, supe tari na varama la vai na hehe peresia, ale tamlohi ar̃ear̃ehi, la tavtav mata nona mauri maji.”
REV 18:4 Ale na mele rongo na leo tinapua matea mo tai na tuka mara, “Noku tamlohi, ha rovo hinia! Ha sopo pulutahi peresia na nona hehe matan vara ha pa sopo lavi nona rongohaji sasati peresia,
REV 18:5 matan nona hehe la takonahia mo sahe vara la tikeli na tuka, ale God mo tatamahu vara i aria mata nona hehe.
REV 18:6 O vaia isana sohen haratu mo vaia isana nom tamlohi. O mele kelea aulu vaha rua hin haratu mo silea isara. O vaia i inu na mana wai mata rongohaji i vaha rua hin haratu mo lo silea isara.
REV 18:7 Har̃ai atu mo r̃omaulu hinia hasena na nona hina tavtav matuvana, ale o vailejilejia, o vai na r̃omina i sati matan enia mo verea mara, ‘Na sakele sohena vesupe matea, enau a pa sopo malepu hin te rani teni a pa r̃omsati’.
REV 18:8 Matan hinau atu nona rongohaji sasati la pa mai isana na rani matelete purongo, mateia, r̃omsati, ale marua, hapu i pa komo na tarapena, matan Moli God suiha, enia haratu mo aria.”
REV 18:9 Ale supe mata varama sei la vai na mauri maji peresia, ale la lavi na tavtav matana, la pa tangisia hin rani atu vara la hite na asu tarapena i lo koru.
REV 18:10 Ale la lo turu asau hinia matan la matahuni na nona rongohaji, ale lara, “Rani sasati, rani sasati mo mai isam taon tavera, ko taon suiha, Babylon! Matan, vila r̃uhu purongo, nom talai mo mai isam.”
REV 18:11 Tamlohi ar̃ear̃ehi na varama la pa tangi, ale la tangtangi matana, matan tea mo sopo voli na nora hinahinau,
REV 18:12 nora gold, silver, vatu r̃uhur̃uhu, hur̃utavila, ruru r̃uhu, ruru perpel, silk, ruru hahara r̃or̃oha, vipahai pona r̃uhu tinatinapua, hinau la tai nar̃ihira na hur̃u elephant, hinau la vaira na vipahai r̃uhur̃uhu jea, bronze, aen peresi na vatu sei marble,
REV 18:13 cinnamon peresi na spaes sei tamlohi la lo hanhani peresira, hasori, hasori sohena myrrh peresi na frankincense, waen, wel mata olive, flaua r̃uhu, wit, buluk, sipsip, hos, kart mata vuro peresi na slev, enira tamlohi mauri.
REV 18:14 Ale leo atu mo mele verea mara, “La vua atu sei mapum mo lo opoira la rovo hiniho moiso peresi na nom hina r̃uhur̃uhu peresi na nom lakolako r̃uhur̃uhu la tihai isam, ale o pa sopo er̃i mele hitera hin te rani.”
REV 18:15 Tamlohi ar̃ear̃ehi matan la hinau sei, la tavtav matana, la pa turu asau matan la matahuni na nona rongohaji, la tangi la tangtangi,
REV 18:16 lara, “Rani sasati, rani sasati isan taon tavera, haratu sei mo lo ru na ruru r̃uhu, ale mo lo ru na ruru perpel, ale ruru hahara r̃or̃oha. Mo ru na gold peresi na vatu r̃uhur̃uhu, peresi na hur̃utavila,
REV 18:17 pani vila r̃uhu purongo, nona tavtav la tihai!” Captain mata lanis tari peresi na tamlohi voko na lanis peresi na tamlohi la lo lingira peresi la haratu la lo vai na mania na tasi la turu asau,
REV 18:18 ale la tangi aulu matan la hite na asuna mo lo koru lara, “Sava taon mo sohen taon tavera akerihi!”
REV 18:19 Ale la lo tangi aulu, ale na nora r̃omsati la pulahi na tangotango na patura, ale lara, “Rani sasati rani sasati isan taon tavera! Haratu sei la lo maro na lanis na tasi la tavtav matan nona tavtav, pani vila r̃uhu purongo, mo maroe,
REV 18:20 ale matana, tuka o avulahi peresi na tapuhi non God peresi na vahar̃ule peresi na pr̃ovet, matan God mo sile na talai isana matamim.”
REV 18:21 Ale angelo r̃ilangi matea mo lavi na vatu matea sohena vatu tavera matea mata pete na piri wit, ale mo pulahia mo sivo na lolo tasi, ale mo ulo mara, “Hin malele r̃ilangi akerihi natu, taon tavera matan Babylon i pa jovi hinia, ale la pa sopo er̃i mele hitea hin te rani,
REV 18:22 ale Babylon, roroan la haratu la lo roro na pue tangtangi, ale tamlohi roro, ale haratu la lo roro na flute, ale haratu la lo tiv na trumpet la pa sopo er̃i mele rongora na lolom, ale tamlohi er̃ier̃i la lo vai na nora vavahinau hiniho, la pa sopo mele hitera hiniho hin te rani, ale roroa mata pete na wit la pa sopo mele rongoa hiniho hin te rani,
REV 18:23 lamu la sopo er̃i mele memera hiniho hin te rani, ale leo tamlohi i pa lahi peresi na nona har̃ai la pa sopo er̃i mele rongora hiniho hin te rani, matan nom tamlohi ar̃ear̃ehi tiroma enira tamlohi tatavera mata varama, pani nake sava? Ale nom mahu mo halu na mara jara tinatinapua tari,
REV 18:24 ale r̃ae pr̃ovet peresi na r̃ae tapuhi non God peresi na r̃aen la haratu ko vilimateira na varama mo lo toho hiniho.”
REV 19:1 Hitahun haratu na rongo na hinau matea mo sohena leo vao tavera matea na tuka mo ulo mara, “Hasohaso God! God enia Jujuri! Hasohasona tavera peresi na suiha, enira non nor̃a God,
REV 19:2 matan nona aria la tataholo, ale la vokevoke matan enia mo ari tina har̃ai malele atu sei mo lo komo na varama na nona posposi viriu, ale God mo kele na r̃ae nona volitusi sei la lo toho na liman har̃ai malele atu.”
REV 19:3 Ale vao tavera atu la mele ulo lara, “Hasohaso God! Asun har̃ai malele atu i pa sahe aulu, rani tui tui tarea.”
REV 19:4 Ale la tamlohi aulu atu mo ngavulu rua mo vati peresi la hinau mauri atu mo vati la juruvi popovi atano na lepa, ale la lotu God mo lo sakele na nona jara sakele nona supe. La ulo aulu lara, “Amen! Hasohaso God!”
REV 19:5 Ale leo matea mo tai na jara sakele nona supe mara, “Hasohaso nor̃a God kamim mo isoiso nona volitusi sei ka lo sile na oloolo isana, haratu la aulu peresi la haratu sei la atano.”
REV 19:6 Ale na rongo na vavaore nona vao tavera matea mo sohena r̃um tasi tavera, mo sohena roroa piri matuvana, mo ulo mara, “Hasohaso Moli nor̃a God, enia suiha aulu atu mo tavera jea mo lo sakele na nona suiha.
REV 19:7 R̃a avulahi r̃a avulahi tavera, ale r̃a sile na hasohaso tavera isana matan lahi non Natu Sipsip mo masese, ale nona har̃ai mo hase tatamahunia.
REV 19:8 God mo silea vara i ruru na ruru lulu mera mo vokevoke.” Matan ruru lulu atu, mo lo r̃arami na vavahinau r̃uhu nona tapuhi.
REV 19:9 Ale angelo atu mo verea isaku mara, “O uli harihi: Avulahi isan la haratu la usira vara la pa mai na hanhani lahi non Natu Sipsip.” Ale mo mele verea mara, “Retivarar̃uhu sei la tai isan God.”
REV 19:10 Ale na jovi na juruvi popovi atano na palona vara a lotua, pani mo verea isaku mara, “O pa sopo vai hinau atu! Enau volitusi matea sohem peresi na vorai peresi na vevorai, la haratu la lo taurilati na vujangi non Iesu. O lotu God.” Vara tamlohi la lo vereuli Iesu enira la lo retimangovi na suihan Tanume Tapu.
REV 19:11 Ale na hite tuka mo roi, e! Hos lulu matea, ale haratu mo lo sakele na hos la tovia: R̃omturu R̃ilangi ale Vara R̃uhu ale nona aria mo tataholo, ale mo vai na vuro.
REV 19:12 Ale matana mo sohena pepe hapu matea, ale r̃ongor̃ongo matuvana nona supe aulu jea la lo toho na patuna, ale hija matea mo lo toho hinia, pani enia hasena purongo mo levosahia.
REV 19:13 Mo ruru na ruru peravu matea la r̃ur̃unia na r̃ae, ale hija sei la tovia hinia enia: Reti Non God
REV 19:14 Ale vao tamlohi vuro tavera na tuka la lo usuria hin hos lulu atu, la ruru na ruru lulu r̃uhu la vokevoke.
REV 19:15 Na jingona, sita voro tavalu rua matea mo lo malue hinia vara i vilijovjovi na mara jara tinatinapua. I pa kilaura peresi na maja aen mata tamajira hinia, mo varasi na koko varavarasi mata lolokoru sasati mata talai lolokoru non God mata hehe sei enia suiha aulu atu mo tavera jea.
REV 19:16 Ale hija matea la ulia na nona ruru peresi na vosena mara: Supe nona Supe Moli nona Moli
REV 19:17 Moiso, na hite na angelo matea mo lo turu na alo, ale mo ulo na leo tavera matea isana maji avuavu tari sei la lo avuavu aulu na masapa mara, “Ha sinai! Ha pulutahi mata hanhani tavera non God,
REV 19:18 matan vara ha pa hani na visihon la haratu la supe, peresi la haratu la patu tamlohi mata vuro, peresi la haratu la lo tauri na suiha, peresi na hos peresi na tamlohira, peresi la haratu la materi, haratu la slev, tamlohi aulu peresi na tamlohi purongo.”
REV 19:19 Ale na hite pa maji jala sasati atu peresi na supe tari na varama peresi na nora vao tamlohi vuro la mai jara matea vara la vai na vuro peresi haratu mo lo sakele na hos tolu na nona vao tamlohi vuro.
REV 19:20 Ale la tauri maji jala sasati atu peresi pr̃ovet haluhalu atu, enia haratu mo lo vai na matamata tavera na nahon maji jala sasati atu sei mo lo halu la haratu la lo lavi na nona taipulu, ale la lo lotu na tamasina. La pulahi maji jala sasati atu peresi pr̃ovet haluhalu atu la pa lo mauri, la sivo hin tasi hapu sei mo lo hani na vatu tutuni mata volkeno.
REV 19:21 Ale isoisora, la mate hin pa sita tavalu rua atu sei mo lo malue na jingon haratu mo lo sakele hin pa hos atu, ale maji avuavu tari la masu mar̃ari na visihora.
REV 20:1 Moiso, na hite na angelo matea mo tai na tuka mo lo lavi na kia matan koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia na limana, ale mo lo tauri na jen tavera matea.
REV 20:2 Mo taurilati dragon atu, enia mata sasati atu matan tuai sei la tovia Tiapolo teni Setan,
REV 20:3 ale angelo atu mo pulahia mo sivo hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia, ale mo pelati horoa, ale mo ringea vara dragon atu i pa sopo er̃i mele halu na mara jara tinatinapua vavano i tikeli na tauni i tari vahatea i vano, ale hitahuna i pa mele materi mata makomo rani purongo.
REV 20:4 Ale na hite te jara sakele nona supe peresi haratu la lo sakele hinira sei la silera na suiha vara la ari, ale na hite na maurin la tamlohi atu sei la tai roto na patura matan la lo vereuli Iesu, ale mata reti non God. Enira la sopo lotu maji jala sasati atu teni tamasina teni la lavi na nona taipulu na pungorira teni na limara. Enira purongo la mele mauri vara la tauri na suiha vara la aulu peresi Kr̃isto mata tauni i tari vahatea .
REV 20:5 Haranike enia tiroma sauteterahi. Haratu la sopo mauri la pa sopo er̃i mele mauri i tikeli na isoison tauni atu mo tari vahatea .
REV 20:6 Avulahi tavera isan la haratu la tapuhi non God sei la turu na tiroma sauteterahi, matan harua mateia i pa sopo er̃i taurira na suihana. Enira la pa pr̃is non God peresi Kr̃isto, ale la pa aulu peresira mata tauni i tari vahatea .
REV 20:7 Ale na isoison tauni atu mo tari vahatea , la pa teri Setan na nona ima r̃ilangi,
REV 20:8 ale i pa malue vara i halu na mara jara tinatinapua la tovira Gog peresi Magog vara i pulutahira na jara matea vara la vai na vuro; evira mo sohena evi oneone na tasi.
REV 20:9 Ale enira la hahau roto na jara tari na varama vara la r̃alihi vao tapuhi tavera atu la lo toho r̃alihi hin taon tavera atu God mo opoia, pani hapu mo tai na tuka mo jovi isan la haratu la lo mai mo hani tihaira.
REV 20:10 Ale la pulahi Tiapolo haratu mo lo halura peresi pa maji jala sasati atu peresi pa pr̃ovet haluhalu atu, la sivo hin tasi atu sei mo lo hani na vatu tutuni mata volkeno, ale la pa vailejlejira na rani na pongi ea mata rani tui tui tarea.
REV 20:11 Ale na hite na jara sakele mo lulu non God, ale enia mo lo sakele hinia. Varama peresi na tuka la rovo na nahona, la tihai jejeu.
REV 20:12 Ale na hite la haratu la mate, haratu la tamlohi aulu peresi la haratu la tamlohi purongo, la lo turu na naho jara sakele nona supe, ale puku la roi, ale puku tinapua matea mo roi enia — Puku mata Mauri. La ari la haratu la mate na sava la ulia hin la puku atu, mo tataholo na hinau tari la lo vaira na maurira.
REV 20:13 Tasi mo sile la haratu la mate hinia, ale mateia peresi na varama mata mateia la sile la haratu la mate hinira. Ale la arira enira hatehateahi usuri na sava la lo vaira na maurira.
REV 20:14 Moiso, la pulahi mateia peresi na varama mata mateia na tasi hapu. Nipu hapu atu la tovia Harua Mateia.
REV 20:15 Vara tea hijana la sopo hitea na Puku mata Mauri, enia, la pulahia mo sivo na tasi hapu.
REV 21:1 Hitahuna, na hite na tuka paro matea peresi na varama paro matea. Tuka tuai peresi na varama tuai la tihai moiso, ale mo sopo te tasi hinia.
REV 21:2 Ale na hite taon tapu atu — Jerusalem Paro, mo lo tai aulu na tuka isan God. Mo sohena har̃ai matea mo ruru na ruru lahi mo tatamahu matan tuana.
REV 21:3 Ale na rongo na leo tavera matea mo tai na jara sakele nona supe, mo verea mara, “Ka hitea! Nake, jaran God sei mo lo toho hinia, i pa toho peresi na tamlohi. I pa toho peresira, ale enira la pa nona tamlohi, ale God hasena i pa toho peresira, sohena nora God.
REV 21:4 I pa kamoti na wai matara tari na matara, i pa sopo te mateia, r̃omsasati teni tangi teni epe varihaji, matan hinau matan tuai la tihai.”
REV 21:5 Ale haratu mo lo sakele na jara sakele nona supe mo verea mara, “Ale ha levosahia! Na lo vai na hinau tari la paro.” Ale mo verea isaku mara, “O uli hinau nike, matan la reti nike, o pa er̃i rasura, ale la varar̃uhu.”
REV 21:6 Ale mo mele verea isaku mara, “Mo isoiso! Enau pulo hinau tari! Enau isoisona! Enau tapulo hinau tari! Enau hitahu hinau tari! Isan haratu mo mar̃ohu, a pa silea hin patu wai mauri atu, mo sopo te volina.
REV 21:7 Haratu mo jeu na nona meresahi i pa lavi la hinau atu. Enau a pa nona God, ale enia i pa natuku.
REV 21:8 Pani isan la haratu r̃omira mo sopo r̃ilangi; teni haratu la lo vahar̃i na nora rasua; haratu posira la lumiha; teni haratu la lo vilimatei na tamlohi; teni haratu la lo vai na posposi viriu; teni haratu la lo mahumahu na suiha tanume; teni haratu la lo lotu na hinau mo sopo God, ale haratu la lo halu, jarara enia tasi hapu atu sei mo lo hani na vatu tutuni mata volkeno, enia Harua Mateia.”
REV 21:9 Ale na hite na angelo matea mo mai isaku, enia vonan la angelo atu mo limaravrua sei, tiroma la lo lavi na jilivi mo limaravrua sei la mar̃ivi na rongohaji sasati mo limaravrua, ale mo verea isaku mara, “O mai, a pa vujangiho hin har̃ai atu i pa lahi, enia naroun Natu Sipsip.”
REV 21:10 Ale angelo atu mo laviau na suihan Tanume Tapu na sahe aulu na patu vutivuti tavera matea. Angelo atu mo vujangiau hin taon tapu atu Jerusalem, mo lo tai aulu na tuka isan God,
REV 21:11 sasaramin God mo lo malue hinia, mo mera r̃uhu sohen vatu vilasi r̃uhur̃uhu matea, sohen vatu atu jasper majhina mo heja rau, ale mo hahara, mo niro r̃uhu sohena crystal glas.
REV 21:12 Taon tavera atu ropena mo tavera mo aulu, ale mataruana mo sangavulu r̃omana mo rua, ale angelo mo sangavulu r̃omana mo rua la lo turu hin la matarua atu. Hin la matarua atu la uli la hija tavtavuin Israel atu mo sangavulu r̃omana mo rua na
REV 21:13 tavaluna vano Opae mataruana mo tolu, tavaluna sahe Auta mataruana mo tolu, tavaluna sivo Tahuna mataruana mo tolu, ale tavaluna sivo Marino mo tolu.
REV 21:14 Ropen taon tavera atu, pulona mo sangavulu r̃omana mo rua, ale hija vahar̃ule mo sangavulu r̃omana mo rua non Natu Sipsip la lo toho hinira.
REV 21:15 Haratu mo lo retireti isaku mo tauri na ava matea la vaia na gold vara i ava na taveran taon tavera atu tolu na mataruana peresi na ropena.
REV 21:16 Ale avana mo sohen harihi: taverana peresi na peravuna la sohesohera purongo, ale taverana peresi na peravuna peresi na auluna avara mo tikeli 12,000 stadia enira hatehatea.
REV 21:17 Moiso mo ava na aulun rope atu mo tikeli 144 cubit angelo sei mo ava harihi mo tataholo na tamlohi la lo ava hin pongi atu.
REV 21:18 Ropena la voroa na vatu r̃uhur̃uhu sei jasper, ale taon tavera atu la vaia na gold vokevoke mo niro sohena glas.
REV 21:19 La pulo ropen taon tavera atu la lakolakora na vatu vilasi r̃uhur̃uhu sei majhira la tinatinapua. Tiroma vatu enia jasper, haruana enia sapphire, hatolura enia agate, havatira enia emerald,
REV 21:20 halimara enia onyx, halimaravera enia carnelian, halimaravruara enia chrysolite, halimaravtolura enia beryl, halimaravatira enia topaz, sangavulura enia chrysoprase, sangavulu r̃omana mateara enia jacinth, sangavulu r̃omana mo ruara enia amethyst.
REV 21:21 La vai la matarua atu mo sangavulu r̃omana mo rua na hur̃utavila tavera mo sangavulu r̃omana mo rua, ale malele na lolon taon tavera atu la vaia na gold mo niro sohena glas.
REV 21:22 Na sopo hite te Temple na lolon taon tavera atu, matan Moli God enia suiha atu mo tavera jea peresi Natu Sipsip enira natu, nona Temple.
REV 21:23 Ale taon tavera atu mo sopo opoi na alo peresi na vitu vara la sasarami hinia matan memeran God mo lo sasarami hin taon tavera atu, ale Natu Sipsip enia nona lamu.
REV 21:24 Mara jara tinatinapua la pa hahau na memerana, ale supe tari na varama la pa lavi na nora tavtav la sivo hinia,
REV 21:25 Ale mataruana la pa sopo pelati hin te rani hatea matan mo sopo te r̃or̃oha mata vutepongi.
REV 21:26 Mara jara tinatinapua la pa lavi na nora tavtav peresi nora na nora oloolo la unu na lolona.
REV 21:27 Pani i pa sopo te hina lumiha hatea i er̃i unu hinia teni haratu posira mo lumiha teni haratu la halu, pani la haratu purongo sei la lo uli na hijara na lolo Puku mata Mauri non Natu Sipsip.
REV 22:1 Ale angelo atu mo vujangiau hin wai roro mata mauri atu sei mo niro sohena glas sei crystal, ale mo lo roro mo lo malue na jara sakele nona supe non God enia Natu Sipsip.
REV 22:2 Ale mo roro usuri na livuha malele tavera hin taon tavera atu. Na tavalun wai roro atu hatehateahi vipahai sei mo lo sile na mauri peresi na vuana mo sangavulu r̃omana mo rua tinatinapua, la mena na vitu hatehateahi na tauni matea, ale raura la pa vai mamahuni na rojoa nona mara jara tinatinapua.
REV 22:3 I pa sopo te hinau hatea God i pa r̃ohu hinia atu, matan jara sakele nona supe non God peresi Natu Sipsip i pa lo toho ea, ale nona volitusi la pa lotua.
REV 22:4 Ale la pa lo hite na nahona, ale hijana i pa toho na pungorira.
REV 22:5 Vutepongi i sopo er̃i mele pala, ale la haratu la lo toho ea, la pa sopo er̃i opoi na memera lamu teni alo matan Moli God enia i pa sasarami isara moiso, enira la pa tauri na suiha mata rani tui tui tarea.
REV 22:6 Ale angelo atu mo verea isaku mara, “La reti atu o pa er̃i rasura, ale la varar̃uhu. Ale Moli enia God mata tanume pr̃ovet, ale enia natu, mo r̃ule na nona angelo vara i vujangi na sava God mo vir̃onia vara i pa masese i pa sopo tuai isana nona volitusi.”
REV 22:7 Iesu mo verea mara, “Ha lo levosahia! A pa mele mai i sopo tuai! Avulahi isan la haratu la lo taurilati la reti hin puku mata retimangovi nike.”
REV 22:8 Enau John, enau natu na hitea, ale na rongo la hinau nike, nara na rongora, ale na hitera, na juruvi popovi atano na palon angelo atu mo lo vujangiau hin la hinau sei vara a lotua,
REV 22:9 pani angelo atu mo verea isaku mara, “O sopo vaia sohena! Enau volitusi matea sohem peresi na voraim la pr̃ovet tolu la haratu la oloolo na reti hin puku nike. O lotu God!”
REV 22:10 Ale mo verea isaku mara, “O sopo jarohi na reti mata retimangovi hin puku nike, matan i pa sopo tuai la pa masese.
REV 22:11 Haratu mo lo vai na hehe, i pa lo vai na hehe; haratu r̃omina mo lumiha, r̃omina i pa lo lumiha; ale tamlohi tataholo i pa lo vai na hina tataholo, ale haratu mo tapu i pa lo tapu.”
REV 22:12 Ale Moli mara, “Ka levosahia! Enau na lo mai vila, ale a pa sile na voli tamlohi tari i tataholo na sava la vaia moiso.
REV 22:13 Enau na tiroma na hinau tari, enau na isoiso hinau tari, enau pulo hinau tari, enau na hitahu, enau tapulo hinau tari, enau isoiso hinau tari.”
REV 22:14 Avulahi isana tamlohi tari sei la lo hoje na nora ruru peravu matan vara la pa tataholo vara la hani na vuan vipahai atu sei mo lo sile na mauri, ale la pa er̃i unu hin taon tavera atu na mataruana.
REV 22:15 Pani na jingoima hin taon tavera atu, viriu sei haratu la lumiha peresi na tamlohi mahumahu na suiha tanume peresi haratu posira la lumiha peresi na tamlohi vilimatei na tamlohi peresi la haratu la lo lotulotu vono, ale tamlohi tari sei tarea la opoia vara la lo halu.
REV 22:16 “Enau Iesu, enau na r̃ule na noku angelo vara i vereuli la hinau tari sei isamim mata vao kalesia tari. Enau tahisan mahapin Supe David, ale enau na majou r̃alavuho sei mo memera.”
REV 22:17 Ale, Tanume Tapu peresi har̃ai atu i pa lahi lara, “O mai!” Ale isan haratu mo er̃i rongo, o verea vara “O mai!” Ale isan haratu mo mar̃ohu, “O mai!” Ale isan haratu mo opoia, o lavi na wai mata mauri mo sopo te volina.
REV 22:18 Haranike enia noku retir̃oar̃oahai isana tamlohi tari sei la rongo la reti mata retimangovi hin puku nike. Vara tea i mele tau te reti tinapua na sava la ulia moiso, God i pa tau la rongohaji sasati atu puku nike, mo lo verea isana.
REV 22:19 Ale vara tea i lavi nar̃ihi te reti hin retimangovi nike, God i pa lavi nar̃ihi na rungana hin vipahai atu mata mauri peresi taon tapu atu sei la uliuli matana hin puku nike.
REV 22:20 Ale haratu mo lo vereuli la hinau nike mara, “Io, enau na lo mai vila!” Amen! O mai Moli Iesu!
REV 22:21 R̃omr̃uhu non Moli Iesu i toho isamim mo isoiso. Amen.
